/^
/
II
RJECNIK
'^JiJL S ILi~^3f^
RJECNIK
HRVATlSKOGA ILI 8RPSK0GA JEZIKA
NA SVIJET IZDAJE
JUOOSLAVENSKA AKADEMIJA
ZNANOSTI I LIMJETNOSTl
OHRADU.IE
F. BUI) MAN 1
DIO V
KIPAK— LEKEN
..-fCA
T^
i-
<r^
Po
P -
•7 -
W ZAUREBU 1898-1903
LI K1*I2ARNICI JUGOSLAVENSKE AKADKMIJE (DIONICKB TISKARE)
TISAK DIONICKE TISKARE.
KII'AK'
KIl'.lF/n, .i. h).
KIPAK, kipka. )». ilrii,. i. kij.. — /.' Sliilin-ni
rjernilii : .|iri'soiia' x (Indntkoiii ilii xr iiiilii:i ii
jiisra r;,iiiil,illrHi^). — M,rj hill ,1,1 , ,,r„j /,ri-
»/./<•/• mil, I iiriiiiii/ii, ,1 11, ■ piiil Wi\a,-: N'ail..^.' ■^•W
iiii visiJMlHi oliisoui o vratii iiiki iiiali ki|i.i. lu
jos Hike iiial(?. prilike oil lazivih )>oi;ova. A. ■!.
'BoUa. ra,z.y-ov. 108.
KU'AKLANANE. //. riiV ki|.,,klanan... — /'
j,;l,i„m iirii„j,'ri( sv<n nj,-/.„ i ii„r.,^ /-/7/ ,/„ sl„ji
il,iuijiiirsl:,iiii iirij,-s!:,iiii mj. ki|inkla\'iai'h". S\-,.
ki|iaklai'iau.' ucliniutn. S. JJnsa l^^s:^.
Kil'A.V. kipna. iiilj. jiiisl„j,' ,„l 1. ki|. iiiistiir-
l:,iiH J.n.
„. a l.;ij,v„ ./■<■ nil/.- ,1, lij,;, hp ,,-i,li I. ki,.,
■_'. b / (•). - r Mil:„l,'i,„ rj,riiil:ii : ki|iaii. ...1 ^,.-
lika tijria, ,vii- nia-iia,.. .■,,i|...i-a,riira(- ; /( /.'/r/,,-
s/Jfiii'i-i-ii : l;,ijl:iii-^l.'i kipi'ii, v. h^{>. 2. kipcii. t. j.
vi'likciyu li'la i s|i. .. l,iliuo;>;a .vir luai^nao i-nrpora-
luiar': (( SI ,,l,i';i-,i : \. lijop, kj-iipostasan /." liji'-
l,.stj,i„-,r„.
ll. p.Ts.,„alis. /■„/, j,i-i,,„,/„ l:ii,„ iriili J. kip.
a). — I- j,;/i„„/,i iiixni xviii r//W,». Zaviti niki
ji'sii i,li,iiti (,ir„l:,i /.is,,,' :/,, i„;;;i,/i l„l. ivalis,
I.;,,, piy,,,,/,, .l,;,ri.sl,;,i;ii,: ,„•,„/„ :i„„ri„, ,„;i„,
l.iiil isliiill). a iiiki kipiii . . . /a\il i^liiiili j.-^l
l.kciji tirr iiiiaiija. vriiiirnita (iiinua Iknji i^w r-ini.
Zavit kipiii jest tknji lie- kip... 'I'oiiiarini s.'
prilika.iii: riiiim za,vil .hit U,\ crkvi loliko |.iiicz,
v.i^ka ,■(/),■.; ovi J.'^r za,vir 'i.tiuili : rinim zavit
pi.jl pl^ll.lllil til i-vkvil h. tlivirr: IIM, ji'sl z:i.\il
kipiii. I!hl-ii tlll-i. 2, :i7. Ovi zavit lirr ilila
kipna .slu iuia izvr.sit di ('I'laili'. J. '.i7.
KtPAK. kipilra. iii. siailptur, -ta.l iiaiuin ailil'i'\.
i„,;i,'k l:„ii ,,nn-i hip,,,;: - \,„-,i,ri„. „ i„,i,'
rri,i,'ii„\ Kipar. arl. .l.iMliaiin-. la k .-..-iil tm-i'-.
I'lv. .snilpt.alr-. i-'k .^nil pd .i-. Ii. Siili^k. rji-cii.
Kil'AKA, ./■. iiiji'xio ,i,ljr »■ hnni,' k,/inri. —
\,i,'ii'ifiiii II II, li,' ri-iji'iii,-. Kipara. arl. ^tat.
•M-lyptothok-. Ii. Siilrk. iji'iii. zii.iiisiv. iiaz.
KII'ART.IA, /; (■-,,/,;„ l.;,i.,iii sr i,ni,;- kip,,,-!.
- iKI„imli kipai-slvii. - .\,i,iii,'i,„ ,1 ,i,ik,- n-u,;,„:
-- r Sii/,-l:,,r,i rj,;-iill:ii: .hililliaunivi, s. I.ikl-
lianorkiiiisf.
KIPARIS, ni. Ciiprnssiw snnpi rviivus I,., iV)/,-
jirvs. — Oil i/ri': xv:iiii^iinno<, ,ili /ii;l,-ii mx. lai-
riapin'i.. — A'/yV iiiinnliiii riji, . , iifihr.i ■<,■ n
l.iiiiiiiiiiii iiisiiiiiiii'i ,rl:i-i'iiij,'iii j,:il;„iii lis/mn-ili
ripal-isi. „ i:w,,b, ar,inh„ „ Shili.',;-,, .y. riMi, pr,. ,
s ,l,„l,lll;,uil ,1,1 J,' lij,r ril^hll. .Iril.an palia-ijal-
.^tai- ml kipa,risa,. (il.i^iiik. .Mk |i;."i. !l7.1:(). Ki-
pari-< .ilii' r\ pii'^-;i'' .( 'llpl'i's^ll, srlllpi'l'viri'Tls'. Ii.
Lazir l.-)!i.
KIPARNK.'A. /. iiirsh, ,i,li,' i;i,lr lrip,ir;. iflj,-
SI- ijnxdf kijiiiri. .\,i,'-iii,-iiii ii iiii<,- rrij,ii,,\
Jvipaniii-a. art. JiiMliaiici-wi'rksiaj.t, liililliaiirr-
atolior'. P.. Sulok, rjcrii. znan^iv. naz.
KiPAKSKl, adj. hijl pi-ip,i,l,i l;i p,inii„i. I.i-
liiir.ftrii, kijiDriiiiit. — S'lii-ii'ifim it ii,ii,' rrijiiin:
-~ i' fill! rk„ I'll rh-i nihil: kipaixki. miliste'. ki-
paiska akailoiuija .liilcllia,iii'i-akaili'iiiii'- ; liiparsko
i-llijoto ,bil(lliaii(irpisi'ir.
KIPARSTVO. II. ii,ii,i,-l,iosl ili -.,111,11 kip,ii-<ki.
— Nrii'iiifiiii II nils,- n-iji-iii,-. Kipar-itvo, art.
.liil.lliaiiia-kuusf. tal. .snihiir.i. -litti.'a'. fiv. .art
lilasti,|iir-, r-4l. .phistirs-. !',. Siil.'k. rji-i-n. ziiaii-^tv.
jiaz.
KII'rAC. kiprr.a. III. ,1,-111. kip.ik. /' Shili-
,'i-rii rjc-nikii kml ki|ii'ir. - s<r<H/i( iii'iii)ii-,l,iii,i.
KDVir, III. ili-iii. kijiak. — .^,111,1, „ Slii/i,V,-„
fjec-iiikii: .sigilluiu'.
IvlJ'Ll'.. III. ,l,-iii. I. kip. — U jediitHjd pisca
iiiiiiilii n-i'iii,-iiii. Sill knliavnoffa jiroilavca kipica
n,| sadi-o. M. PavliiMivir. ra.l. CT.
KIPIV. ndj. porsnuali-.. k„ii i,i-ij,„d„ kipii i,-,di
1. kip. ai. - isi„,i-,,l, -1. kipliv. - r :pd,i,.,,,i
l,i.<i-,i .will riji-k,,. Mojii nil u t.-iii-l koji il.aji-
i prima i ii,i,l,ii-j,-) iiiia liiti ki|M\ii razliiri'ii jo. A.
a. C.sta 1. l'K;. SvrziMij'.' j.-.t j.'iliia pi^.lii'isa i-r-
k(i\iia . . . i (ivo JKst ml (Ivi \rsti . . . : ki|iiva cili
KilMK'ri, kipiiii. iiiiiif. .'XiiiMlaiv. iv.liiii.larc,
ull'ia-vcsi-i.ri'. — -ji'- sl,,ji II ill ill, nil ,i,ir,ii-ii mj.
ii,;,,l,l^i„-,,,i ;-. tr ST „ li,-,;-,-,i,„;i,-k„ii, ,/.v„r» j
li-.,i |.) ii,ij,-,;„ III, |: kiplcti; ,1 isl,„-ii„ii, ,il,isi
kiprli. ,1 -.,ip„dii,„„ kipili. - .\k,. s,- i„- ,i,,j,-i„,.
- l;,j,r J,- ,,ni-,l„,;„-,k„. ,sp,„-,;l, ..l.l„i-. kvp-li.
r»x. Kiinl.ii., ,,-s. kvpi-ti. p„l. kipim': Mikl„ii,'
,..p„i-,-,li,j,- , 1,-1. kiipt. - .\,-j„yii,i p„sl„i„i-. Mi-
kliisi,- ,sp,,i-,-diij,- s,i siixki-l. kiip. kiipjafi. iiii,-,ili
s,-. kn].a,jaii. i„,iiii,-,ili dilMM- ilir stri-i.r. n. .Icliii,
.■iir: Uni, 11,1,11111 ~v,-,-j.i. m-annn. .Irr iii.|..-rriii.
spr.arli. P. :1S|, x„ .^l-l-,'„ill. Iiuptrll. „ll,ll,,.<llk^.
liiippi.au. .s7»r,./N/. I.nppa,. ,i,,i;,,-ii,'iii. InipfLii. p,,4-,i~
km, I,. - iii,s ii,ii-,„l k,i,i ,1,1 i,n\ll ,1,1 j,- isli /.-,,-
,-,l,l, sl„ i k,„l ka,., kap|a„ kapali. - l-.„„;l„
i-j,-,-iiik,i ,1 Mik,i(iiiii ikipili. kak.iti k.nar kipi
.srnrror p.^r s,,pra. .-..u,.- la la pi^ialla pur il
:;i-aii l.nlli.iv ,,.niii,r,, „ lU-liiiii (kipil.i ,l...llii-o
lral,...Ta.li.l(.' .crilil.'iv rrrviHln- Il|li; .1 rain .rrans
iiil.'<o ,li r.„a rhr l.nllr- ., .IV.'rv.'^i u' 7:lSa;. „
I!/, -I, , si j, -II,',-,-, I ikipiiii. viviii. \iaiii ,1111.1(1. I'l.rveri.
liillli... I. nil... Irrv... .•..lilrrv..,.. \:-r\r<,-,,- -. kip.'ti
pivsl.aj.nii ..l.'l,.]-v.'.., . I.. C'rv, ■<,■..-,. il .1 ,i iiihi-,-^i,','i-il
(kipiin. vivni .lorv.'... I.iilli..-). ii \',,ltiiji jiii ii ikipili
.trali.Ha-aiv. r..\i'^.aar .Ii | ..hf ..k'.s iil,..|-,.|i,.,i
.Ins tnpfds'i, ,1 Sli,/i,-,-l',l i.kIII v, ..\ n n. la r..' j, ii
laiil'.'ir .r.Mlnn.l..-: .(' I l,i iii,i,',-,-ii ,k\|.."'ti ,s,'a t.'iv).
II. rnii l,ik,i ,1,1 ,111,1 si, I n-i i:lij,-,-,i .s,- pi-,-ki,
siiihi. p,i i imp,'-,- i-.lij,-i-,ili s,-.
a) .■xnn.larc. s,ilij,-k,il ,/V .i/(i. sin ■<,■ i-.lij,i;i .
aa) II pritriiiii siiiislii. S\a. hiipi is pirnn l.ipiz,-.
slaniiia ^'.li kipi. M. l>r/i.' IJ'.i. Linia.- k.iji \ ri
knil vatro, iz kosa ska.'ii kip.M-i kap|i.-.> v. ..!.•.
M. Iia..liiii- 27.-).i. — 66) ti iii,-l,if,iri,-k„iii smislii.
XoiiHir kijii. Xarnrn. 7.!". Vzi-aiiija ...I plli
kipjaliii. 'I'ransit. S. iXai-nnt iz i'ii>i;a kipiii s\,ika
tajiia,. '/.. Ort'.'lin. p.i.lr. L'S. eel s,-.-,t, •]-,-. ,i
l,i-,-iii-s,-ii„ii, siiiis/,1. i-i-rji-li i„sili,ijiii, U,-„liii,i,ii„.
sl„s,- ,i„l,ii;, i:li.i,-i;i,i,i l:,i„ k„pi). iSli-j,-:i,ii pik
iiiraA-i kipjalm. M. Vi'trani.' ■■'. 'js:!. Mii,,,;viiii.
."■ri.v.'-nii. ki|i.'sl inn. p.. ii.l.'^.'lii. j.'f;-... < Ikiiz. pain,
saf. ."i7.
hj s„lij,-kiil .j,- s,iii ili II, ,p,'-,- ,;,-sl,, /;■ ,'-,-,i,i SI-
sill i.-.-liji-rn. fiai II pi;ii-,iin smislii. H.xli ja s k..-
spji'iiit; s\-nci jfiispiidn, a Innac kipi. M. Drzir
I'll. Lnnar. kail vri, svo sto vot'-o pokriva si. svi
v.'.'ina kipi. (I)). Pnslnv. (lanir. Kotlovi nlovoin
kipm'i. J. llajii''. pour. 1, :!2. Iili u zrMn|n koja
kipi medom. 1, .SI. — met<ifiirii.-ki. Kipei' [linoni
zivcnii tngo otrovitc I. T. Mniavir, osin. 111. —
66; 11 i,i;-,i,-s,-ii,„ii,- ili II iii,-l,if„i-i,-k„i„ swislii.
drfi.:ili ■.v^ :,-slili s,-. iii,iii,,l, s,- ,„„, ,,^,-,- ,„l (n-
liii,-. nil I ,1,1 k,ij,-,i,i ,l,-i„i,„i,i i,-sl„k,„i„ „sj,-,-„ii,i
diii,-niiiil,i. II. p. ,;l si mini, .:,■!,- ,1,1. i. - s„hj,-k,il
III,,:,- hi'li: ,--,-(,1,1,-. Ali ..li..l..-<tin, .■..vi.... li kipi.s.
I. '['. Mrnavir. ist. 1S7. Sav ii ;,'n.^vii ki].i. .1.
R.aji.', IliJ. II. Ako .-ill i kipiii od jaro.sti. pour.
1. ."ill. Til padiin oda svakiid slijopri koji iiz
-nsli. pjrvajn jiinarkc pj<«sino, |.rnpasl, svpsko^a
larstva i poxilnjii si-jisko f^-ospostiui'. nan.d so
svijo oko jijovai"a da laijo i iipamti pjnsiun, iniiogi
KIPJETT. n. h).
KTPOKLANATT
nzilisu i pliii'U, a svi ki|u>. S. I^uliisa, |iri|>. I0.">.
■irvi', jirsi. ,\r kaki> mi sico ki|iil V. Dosoii
125l>. Srco lui kipjaso za iiaukoiii. (i. Zolio (i.
Kad kipjaso srco iiiojp i rastr/.ah so u sobi. D.
Daiiii'ir, psal. 73, 21. I'a iiu src-o od coinora
kipi. Osvotn. 1, 50. Sto mi pisa kipo sa uzasmn.
1'. Potrovii''. K'oi'. vijoii. 20. — (/(///. Vajila iluh
mil iia osvotu kipi. (Isvotn. 1, ii2. — staroxt
(sltira tliih ill utiiri (iidi). Kipi starost koristo-
inhijom ilili pribitkom. .T. Rajii'-, ponf-. 1, 3. —
rvj bill piDi sitiirjeli zil-otiiid, is/iorcili ii) cc).
\'so (tiji'lo) vr\\ kip|aso. Korizm. 2.")''.
b. oH'ci'vosr.oro, cn'ti iKipce. Mlikii kipiti. uz-
mli>zati sc i posuiiicu napiinati piK'O. A. Kanizlic'.
iifoi'. (i2."). U kazanii ki]io. .T. Rajii'. pouc. 3, 127.
/,i>m|a (Iri'O. kipi moro. .1. Kniipotir, kat. 111)!.
I lau u koji ro trosti so pianino, kipiti moro. I).
Kapio 12. — Nije Jdsno II. jediKDii jtriiiijeni xvni
rijckii : l:i((> dii ziitici iinrjeti. Al" kijjito (o rni-
ijariiiHi) viouo glavno posrjcd ovo pe('-i davno. ,T.
Kavai'iin ■i2ii'*.
c. ciili kapati, 1, a, ii) no). Kojijom (iiiisoiii)
odsvud kr\oa kipi. M. Uivkovic, plac. io. Znoj
izmijosau s krvi kipi s «lavc, tor pada na zomjii.
D. Basio 54.
KIPLAE. III. presiine. — (' naic crijeiiic. .lovan
ICiplar. Eat. .3.55.
KIPLETA, /. iiejni^ria rijee ii jednom priinjerii
.\vi n'ji'kd. Nijo mi romoto, rosota, kiploto. M.
l»rzi.''l:!ii.
KIPLE, II. n,U. 1. kip (cidi pod 5). — V
ji'diiiiijd pincd .will rijeka (sraijdii kipjo). Svijotla
tura protvrddKa stoji kipje jasnih }udi. J. Ka-
vai'iin 4.Sla. Mou svfitim' .se opet sgleda od krje-
posti kipjo slavno. 489*. — lumnoziiii. Svakoga
iii od kamena gorustasna kipja jaka (ne cine xe).
205^1. Stupja, kipja jasnijeh zida razkosnoga svi
su vida. 479'>.
ICIpLENE, )i. djrio l-iijijnii ><• Icipi. — Stariji
,/V idilih kip|onjo. — V Mil.iijiiiii r/'v'/z/A-if; kipjenjo
,i'fHuxus, offluentia, ofrtnviiiiii' : /( r.j:'ln.-<ljniiirii :
l;iijl;iiniki kiploiio, vroiie; ii Sliilinrii : .I'Miinl.it in';
(( \'iil,(irii : ,da^ iiborlaufon dos ^i.'ili'udiii »:i.;si'is'
.roduiidatio'.
1. KU'LIW (('//. kiiji kijii. — U jediiofin pi.tra
iiii.ii'i/ii rreiiiriiii. Kipjiva zuo. P. l!nlii\ viiio-
diol.' 2. U\.
■1. K1I"LI\', iidj. ridi kipiv i kipan. b. — T
jrihiiiiin pisai xviii rijeka, a izmedii rjcciiika ii
Sliilirrni i.porsoiiali.s'). Izi.skujupo kipjivo pribi-
vauo. 1. ,1. P. Liioio. nar. lOB.
KlPOrA.SNTK, III. ,'orjek koji rii^l, ki/i<iir. i.ipn-
yedi kipoklai'ialae. — V Jiilimiid /i/.my/ win riji'kd.
Po^.aiiiiii i noviriiici u iiiko vriuio bill su kipcp-
castiiici. I. Volikanovic, upnt. 1, 412.
KIPoOasTAN, kipocasna, adj. knji pripddd
kijiiii'iiirii. II, jj. (I hramii, crkvi f/dje .ie kipori
idste. -' J' jiiliHxja piscii xviii rijeka, n izmedii.
rjiiiiikd II Slitlicerii (,fa!sis numinibiis dicatiis').
I'ljpovc od I'liovi kipocasiii crikava. P. Maciikat 5.
KIPoOasTITE]^, III. covjek koji kipoir r-rs//,
ixjioredi kipooasiiik i kipoklai'ialae-. — f lltliiiii
ijrr'iiikii : ,idolatra o idolatro, ;H|.u:it,,n( d' idoli'
.idoliiiiiiii oultor' H'i'i; n Jl/rnKl jiii,', ric kaj-
kdrski kipooastitel ; u Vidtiijijiiid . .iddatra. ido-
latro' jabgiittoror' ; UiStnlireni: .falsor'iiiii iininiiium
oultor'.
KIPOCASTITI, ki|)Ooastim, imp/. ra.ylHi kipure
(kao hiiijiire}, ixpnredi kipokla.iiati. — Siiiidi ii
Stiilii'erii rjeiiiikii : .falsa iiumiiia ooloro'.
KIPOCAisrE. II. idoj.datria. ridi kioorasrcno.
— SIdrijI jf dlilik kiporastjo. /-' jiisiu-d xvii /
win rijrkd, d iziiieilii ijfeiiil;ii a Miknfiitii (ki-
pofiastjo, poftaiistvo, klai'ianjo kojo so fciiii kipovom
&istoci liudobii .idololatria. idolorniii i-iiltiis, falsa
dooriim roliKio'l ydje se iidj jiriji iinlioili. n Itje-
Uixtjeiivera ikipooastjo, v. klaniii'ir i. ii Shilirrni
(kipooastjo .falsorum niiiiiliinni i-iiltiis'i. iNoposliili
jost zvaii kipooastjo alili vraKoklai'iaiio. M. Kadiiir
.5l{ih. Po^aiisko jo kipo<"asoo. .1. Kavai'iin 55li.
Cim kra) slavski kijiorastjo to siiilali' jo. .•!ii2.'i.
Sin iiozji izgoni tmino kijjiioaslja. A. rl. |!i.|la.
razs:o\'. 2:!9.
KTPorAsriON'E. II. idolohiliiu. (//■'•/" /'■"./■'>'"
sr kipori riislr ikojijnii se ki/iordsli ). i.-i/iiiirdi
kipokhii'iai'ic. - .Sliiriji je ii/ilik kipor-asrcjijo.
r jii.iaea xviii rijeka, a ixinedii ijn'nikd n Iti-
liiiii (kiiiooastjonjo .iilolatria, oulli> d' iiloli- .idu-
loriim oultiis' ;i74'') (jdje .se iiaj jirije iiiiliodi.
Evat so s jodnijoin svijotoni punijom kipoi'astjoiija.
D. Basio 232. Koji jo nzrok bio da su ii kipo-
6astjoi'io iliti uovirstvo upalii' I. Volikauovio,
uput. 1, .SfS. Obicaj ovi bijase jost vika jjeto-^a
i sestoga u kojo vrimo no bijaso kipocasteno jost
sasvim pristalo. .9, 477. Ustogo so od |>oganstva
i kipocascGi'ia. A. Kalio 257.
KIPOD.TELAC, kiiiodjeloa, in. I'orjrk koji ki-
jiore djrid. ridi kipar. — isporcdi ki])i>djo|ac. —
I' jiiliiiiiiii jii-iid. will rijrkd ipo .idjtddiioin ijo-
rorn ki|iodllaf i. Kipndilci. goiubari. iglari. M.
A. Eo|k.ivi.'. sat. KSl'.
KIP()L).JE]^AC, kipodjojca, m. ridi kipndjolai-.
— U jednoya pisca xviii rijekd ijio zdpddiioiii
ijoroni, kipodijac). Jakov. koji ii Vacinui buduc'-
izuc kipodi[ac. J. Kavai'iin 118''.
KIPOKLAN-, vidi kipoklan-.
KIPOKLANAC, kipoklaiica. in. ridi kip.ikhi-
I'lalao. — T^ pisaca xviii rijekd, it i:iiiedii ijei-
iiika a Beliuii, (.idolatra o idolatro, adoratoro
d' idoli' jidolorum oultor' ;574"'). S kipoklai'iae ki
ukorno oni sjevor svoj zaliodo. ,!. K.av.ai'iin 2(i():i.
Na knui joj mnokrat stojo kipoklai'ioi sl.avo. 378a.
Slijepe obsliizi kipoklaiioe. 443a. Od neznabo-
zaca i kipoklai'iaca. M. Dobrotic 530. — IJ iirii
dra priiiijcra n ispred, c proiiiijeiiito se na u :
Kipoklanco ki Kumano obratiso. J. Kavai'iin
307^. Castiteli negovi josii kipokl.anoi. I. ,T. P.
Lucie, liar. IB.
KIPOKLAN ALA (.\ kipoklaiiaooa. in. idololatra.
in. cnrjrk koji se klinia kiporinia ikdo liof/oriind i.
ridi iic'/.iKibiizar, pogauin. — isjioredi ki|joklai'iai'.
kipof'astitr'J. kipocasiiik, — U pismii will rijekii,
II i:inrdn ijeciiika ii Stdlieern (v. kipooastito)).
('iiii si'bo poganijem kipoklai'iaooom svak tko
icijciii iuijeiu osvom Boga zakuiio so. S. Eosa
73l>. Ni bludnici, ni kipoklanaooi, iii liotimoi no
utaze pravdu Bozijii. E). Basic- 27. Kad bib ja
govorio o vijoku pakjenomu s novjornicima .ali
s kipoklanao(-iiua. D. Basic 2.S4.
KIPOKLANANE. n. djelo kojijeiii se kipoklaiid.
— Sdnio II jednofjd pisea xviii rijeka {sa stiirijiiii
o/ih'koni Idpoklananjo). Buduc iskorouuo svaki
liilig kiiinkbii'ianja u svomu krajostvu. Blago turl.
2, Bii. J-Cipolvlai'iaiijo nijo drugo nog jodna oast
podavana stvorenju kakono da bi bio Bog i kad
se stujo stvoronje torn castju .sto samo pristoji
Bogu. 2, 80.
KIPOKLANATI, kipoklai'iam, impf. klanati sc
kiporima (kdo lioijoriina). — isporedi Idpocastiti.
— V jediioijd jiiseii will rijeka, a izmedii rjec-
iiikd II I !el ill II I .'nil <l:itr:u-i^. adoraro gl' idoli' ,idola
cil.-n-- :l7l''i. II I '()//((//■///((( i-.idolatraro' .abgijttoroy
trcilii'ii-|. II .sliittirrit (v. kipocastiti). A nam Bog
KIPOKLANATT
KIPTJC, 1. 1.,
jo jpiliiii sanii . . . a. Ijacaiuii kipovu iiir ki' -^iji'-
tamo. kipokliiiuit ne moreniu. J. Ivavaiiiii .")(ilub.
KIPOKLAKAVAC, kipoklaiiavca. in. ri,li ki-
pokkai'iac^ — U dvit jiist-K xvui fijckii. Uzimmi-
lisp so S'otk 3()3 Zudijo prntiva Krstjanom vole
\-eco noa: kipnklaiiavci. M. Pavisii'- IS. Ccsa-
I'iiua. Uijokleinjanu i Maksiiiiijiuin kipoklaiuiA -
. iuin. Tiian-o tiirl. 2. 1-21. No-ovi khina.vri j.-sii
kipnklaiiavci. 2, 272.
KIl'OKLANSTVO, ii. r,,li ki|inkkai'iaiic. — T
//•/ jiixca xviii rijil.d l;ti,jii sni iri jtiiii ii iiij. I'l.
Svi pvaskaviii Hrvatiiiri, ki|«pklaiistv(i ki (idiunrur...
.1. Kavai'iiu 2!I{)1'. Pasti u kiixiklaiistvo oliti u
iilnlatriju. Ant. Kailiir- 55. Eazlos' jost, joro hi
pudlo/.io piik, koji jo ua I'los'iivoj mi.si, pud kipn-
klanstvi). klai'iajuoi so stvoroiiju krulia iia iiiistn
stvorit.o|a. Ant. Kadoi.' 7H. M. UrasiooAir I l:!.
KrPOKLOXSTVO. „. ridi kii.oklaiistvo. -
.l„„u,rlin jr J,„ni,n>n ,„l ns,.nn, njrr, kip / p„-
IJ„„iii s... /,■ n,(<, ,l„ hi u,,n,r „l„.il„ kii,op„-
kloiislv... jiil /,■ jr,/i,(i |.o isi„ll,, r.il ilniilailil. —
r lira i„s,;, xvni r//VV,-.,. I'.wli kipnkl.)iistva
/.latiii.-a, tclira. I. .1. I'. Lii.ir, ray,-, j:!. Kipn-
klnnstvo BoKa uvmtujo. 110. Upadr u -lili od
kipoklnnstva. (iro^ur i/, Varosa IH.
Kri'OSAN fkipostanV). kiposiia. iti/j. riili kipan,
I,. r J.',I,„..IU ,,h,„ XV, n rijrl.;, l.-nj, jr s„ui
hi njrr nil. mi,.. M,./,. <r iv.'i da ..l,la<i -n.p,.-
dania l.as,'in<ka pr,>li,,di -< 1-1..111 stvarjn 11 La^'i-
liikc . . .: dali i.Ma^t yvKp,.dai-lia, kip...<iia. i lako
.Iriiua ldau..dai-<tv:, knja piasl,,i,' .-..jad, ■! 11 la- pi. .-
hndi- 11 ovaknvo vr^li hasri II I kc-. .\. d. C.^ta
1. 255.
7\;n'O.S|.()y,,\X, kipo-;|uziia,. iiilj. II l;,.jniii '<"
sli,:.'iii mj../,,,. kiiii.i-i I kip II iii.i.riiii i,.,.l I. a
Hi ■■I. — r j.-./iiiiiiii iiisiii will rijil:ii. I;i.ji or.iki.
jii-.-niili l.ii. individiius. Zonilba jrst iiiu^kn- i
zoii.skcii;- niuzov.ski zavoz iiiodu zakmiitiiiia i;ia-
vaiiia. kiiioslozuos: zivota oliii'-aj uzdrzajiic'i i.iii-
dividiiaiu vitao sociotaloiii roliiioiis' 1. P.. l,oak(>\ ii'-.
iiaiik. 2.'iS. Da bi iiiiiskd i zonskii kipnsldziiim
dnist\-i)iii ziviiri i |iriliiva jiiri plndili iiarnd Tnvi-
oanski. 2;i.S.
KIPOST()l;.\(', kipn.sli.l.a, III. riili kipi.-lnv.lr.
— r ji'ilii.iijn jiisiii x\-in pijrl;ii : :l.i iiiiiiii.ii.i
iiij. kipnslova.- <ilii iiijr III,}. ki|.>.^l,.valar. n.li s.-
pii kipost..)lst\o ki.j.' n.lil. ()\i kiaj z.ao r,.\ik
liiso i kipnit.nlar i' voliki iiKviniik. And. Kaci.',
kor. 2(li;.
Krr()S'rol.ST\-(). „. riil, kip..st,,vslv,i. - Umli
l.iistin'iii isjii.n.li kipi>.il.dar. /' isli.ijd pi^.n 11
k.ijriiii ill, II I ki|...>l.dar. Od lada id.iial.nja, aliti
kip.i.;i,,Ui,v,. |„,Madr. And. Ka. ir. kcr. I I. 'I'paMi
.1 kipnslolstvn. 257.
KII'()S'I'(1\'.\(;. kiposlnv.a. III. ri,r/rl: l.nji illljr
kitnirr ll:,ii, /ini/nrr,. isi.,.i;,li kipo'ManaJ.ar. —
Siiiiiii II Sliiliirni rji'i'iiil.-ii : \. kip.)rasliic]. --
isjiorrili i kipnsti)lao.
KII'OSTOVI^E, ;(. sinriiiir kijii.rii km. Iniiinni.
— i.siiiirfdi kiporasrono. kipDklanani-. -- /' jr-
(liiiii/ii /jIsi-ii XVI 11 rijikii II kiiji'ijii iiiiii III! knijii
-vjc. (irili snirtiii . . . jost jodno kipnslnvjc' n
kiniiii rnvik mnrli no dva znia taninana |)i'ikaznji'
0111. ijin bo^u laznomu iio^o sobo isto^a prikaziijo
na |ic>^votilisto %Tagu paklonninu. P. Knozovir.
osni. .Sll- .S7.
KIPOSTOV.STVO. )/. riili kipnstov|o. — ,S',r,»„
)( Shilitrrii rjiiiiikii: v. ki|i.Hastjr>. — i.^jn.ri'ili i
kipn^l,.L-(.Vn.
KII'('l'rV(li;,.\(;. kipotvAiva, III. rnrjrk knji Irari
kipiirr. ml, kipar. — ,S/o,;'r;yo (../ ,,siinr,i rijii-i
kip / tviirili iiiinhirki.iii hri,. - Oil xvu rijvkii.
II i.:ii,idii r/rriiikii n Mikii(iiiii ( k i pot vorac, koji
ki|ii< cini ,statuarius-j i/iljr sc inij jirije nahodi,
II Jlcliiiii (.st.atiiaiid. laritoi- ili slatiio', .statuarius'
7()7"'l, II Jljrliisljiiir,',-,, I kiijkii r.-ik i kipotvovet:, pil-
tavar .statuarius-). /( \'nll iijijiii 11 i.statuario' ,bild-
liaiicr'). II Sliilirrrii t v. kipntvornik). Kip nira-
iiioiiii 11 kniiiii jo riik.a vjoista kiijotvoroa dull i
/i\nt nidiijrm nariniini boz samo rijooi utvorila.
J!. Zuzori i.S5. Jiac-i 1111 kipotvonai. prisliijnn
ciiiu kojora prociiien josaiu od nib. I \'(dikaun\ ir.
iiput. 1, 02. zacdi. I 1', 1:'..
KIPOTVORAX. kip..lv,.nia, mlj. ridi kip..-
tvorski. — U .Slidir.rii rjniiikii: ,di statu.- .sta-
tuarius'. — )irjiiiii:diiiiii.
JvlPOTVOKNIK, III. ridi kijiotvorao. — Siiiiii.
II l^hilici'rii rjrriiikii : .sriiiptin'.
KIPOTVOltNOST. /■. ridi kipotvnrstv... -
Siiiiiii n ,SI iilii-rrii rjn'iiikii 11: kip.d vorstvo.
KIPOTVoliSlCI, iidj. ki.ji jiriiiiidii kijiiilr.ir.-<lra.
- .'Siiiiiii ii ,Sliilii;rii rjrnnkii: v. kipntv.>raii.
KEPOTVOKSTVO. v. ridi kiparstv,,. - /s/zd-
rrdi kipotvorao. — I' llrliiiii rjn'iiikii : .slaliiaria.,
lin.'- arto di far statno' .statiiaria- 7ll7»; /( I'lil-
liijijiiiii : .statuaria, arto' .liildliaiii'ikiiiisC : 11, Slii-
lirrrii : .statuaria'.
KIP()\ I, III. pi. piislii II Sl,ir„iiiii II ^iijiiniiji
.rijrnisk.ij. Razdij..]. II;!.
KIPoVonoiJAH. kipoV(dinr,a,. ///. ror/,/,- knji
iiii.di ilii jr iirijrll i'lisliti kipiirr 1 llllisliiru ill. -
Xil jrdlliiili llijrstil II jrdlliiijil [iixni win rij.kil
jr nri.j sliiiiijiii. iiirii jr .:ii prri dii. pi. kipnvi.
Mn;;u st> na. I'lili lu/.iti, i na, niki nariu ikmio-
borro. to jost kipiivobor.o zvati. A. Kanizlir.
kain. .582.
KIPRA, /. psiirkii .11 Kliirii '.run. Xrpi.:ii,ilii
pii.fliiiiii. - I' jrdniii/ii jii.srii win rijiiii. ( l\ilo
baba oil-nvara babi 'k,,|a nii pukaia: .Miic-i kipr..!
tu noski.-il' V. no.soii 1251'. Sad jii (srrkrrn)
z.ivn: .iiiajk.i niila!' a, siitra, or bit kobila, priko-
siitra vrr do rurka bit rr kipia. bit .■■.■ ku. ka.
1571'. A t.i tvojo niladii st.ua', 11 iiaraiuku kipro
/.(siio . . . 2.")5ii.
KiPRir, (//. pn-:iiii". - f iin.ir rrijrnir n
Dnhrornikn. Sidaon. ra-. Is7ii. 25.
KIPKNMK, in. injr.snn iiiir. - /' spiiinrnikii
XIII rijrkii. U Kvprniiki, i nti. I\\pri.nika . . .
Spoil!.' st..j. P. I 1251 12lih.
Ivip'IMI-rrr, kiptrm, imp/, rnjrli. — iKporrdi
kipjidi. - /' iiiisr rrijrnir. \] I'lnj n trnjirania
kip'ti sab,,r iz n.dv..lik.'. ..k.dnili s(da. M. D. Mi-
lirovir, zini. viT. 22.
KipUr, ,111,1. k,.,iikipi, - I'pnirjr purl, priirs.
ml kipjoti. (■;,//, ..onir / vriir. — Mu'r l.il 1 stii r.i
rijri\ ispiirrdi rir<, i.iiMY'iiii: /( nii^ni, .■<.,ir : ikii
,p,rli, ml XVI r,,irk,i. - Linr.ln i;j,rn,k<, :i lUrlo-
sl,jriirrrii ikipiio, vnd, vnir .trrvidii-. rvr\.ais\ 2.
ki|air (kipii.'aii) rbiv.di, gda jo jakn sidit ,li..iiii.
ira aut ixlin ibrvfiis, ira ant odin imonsus ot
forvidus') / /( Sliilirrrn (v. klokuiiajur 1.
1. iidj.
a. villi ki|.ji-ti. a. h). a) n pninmi sinislii.
Lonno kipuc'i. F. Vranrir. ziv. sp. — b) n nirln-
fiirirkoin Hi j.rriir.^rni.in .^mi.^lii. Pdso ifnilnr)
ki[air na tn zKi. Transit. 2ils.
b. ridi kijjoti, li. ul II priinini Kini.^lii. rriu.
rnir. Toliko ni kijino zoloza tvi-da kiis. kail I'-o
na kova6 tuo, ali ga f;lodjo bnis. I). Parakovio,
vil. 2liS. Kiga van dim kipuo plainiri ziviina.
:U5. Vozanotta u kipiu'o bililui ulji'. F. <ila-
KII'I'C. I. h.
I. K IK- I.I A.
vinic, ivit. l:)(»''. - h> ii jirriicsrniim smislii.
Stndoiia iiamva i kipiu'o krvi. Niinirii. 27".
(Moiiti'iil kipui'ii, (IplaU'lim. !)7'>. (idi .ji> .jiil
kipuri znvidiisti duK". D. Hiivakovir. vil. ;")!».
2. iiilr. kipui'P. — I' Jijelostjentrnt i-jiTuilni :
.t'oivontoi', t'orvido".
Kil'U(''AX, kipuona, mlj. n'di kipin'-. — I'
Jtjiiiisljriii'crii riri'nihii kiiil kipnr.
KIl'l'ClXA, /'. Dsohiiiii iiiioi/ti xtii jr kijiiiie. —
/■ llifldstji-iitrrii rjeriiikii : kipiu'iiia, vrclDst. Afln-
A^otano, klokaiu" ,foi-vor\ / M Stiilirrni: v. kli)kiiii.
KIPTK. III. }iir.:liiic. — I'n'Ji- iiiisi'jin rmiiriid.
Kipuri. (prozimo). S. Novakovir, pnm. liil.
KUi-, ))'( iiiivvtkii nehiji-h rtjei-i (jri-kijch ii sjin-
iiii'iiiciiiKi (■iriliirxkijnii iiitliv.i xr jiisiiiid kiv- /
krr-. /(' jiiiiini'iiii tivha ciliifi I'ir-. '/'/* I'ir. c'ira.
Civijatojov, Civil, (''iriopaslia.
KIRACit.IA. III. II I,- nam ill. tiir. kiragy. — Mim-
uiiii .je i('».s7."(»/(( ;•()(/((. — /' Viikani rji'ciiikii:
kiragija (.kirajjifija) .dcr micthwoliiior. raiptliiiiaiin'
.iuquiliims-.
KIKA.ICTJA. III. riili kirajf>:ija. Kosuici, poslo
lU'koliko daua. oi\c n oim svqjn kiii'-u, da vidi
kako iim so vladaju novo in>/,nan<> kirajcijo. M.
D. Milii'iivir, luddnduov. S2.
KIRA.TG1.TA, in. fidi kirafiija. — I' Viiknni
ijeciiikii kod kii-agija.
KIRE, vidi koji.
KIRICA, /. vidi: Kirica, suvrst sui()k\'(' i^Va-
javae. u Primorj'.i). B. Sulek, im. 14-i.
KIRK,', m. presime. u Himatii. V. Ar.seiiijovif'-.
KIRIGIC (ujir/ii' Kin4'i.ii<''K '"■ pre.:iiii(' (pi}
iicti kiricjiji). — r imse rriji'iiir. Va-iiliji' Kirifiir.
Rat. 98."
KIRIGLIA, III. ritrjrk knji dlljr ,1 IKljilm. pad
-fiklip .<tnijf kni'ir ilii sr mi iiiiiiii jdir Hi ijoiii.
te .•iiiiii Zil jiliitii iilr >■ iiiiiiii. — isiKii-rdi I'iriiii j:i.
— [' iiiiiiKiiii jr iniski'ijii niilii. — h'oliko :ii(iiii.
iieiiia u tiii:^kiiiii ji\:ikii rijrii kiriji-i ad kiiji- hi
iini iiifiijlii posldii: iiniii .<r iiiiiiiiil,i ii iiiiinii
jcsikii III inid i iiiii/. kirifiija / iitiii. c liiii;;iri > ml
kirija liii:-:kijiiii iKisliirkiuii ^i- — "'' ^^i njrkd:
iidj ■•ildi-iji jr jiriiDJrr n xpidiimikii ddlnid-dikdiiir
i/d'il. \:,-2's pisdiiniii Idliidiiskijnii jriikum: ,Mor-
la>/hi ouoro cliirisif, K. .liivc.k, die ula.-hnii. I.").
- XVI i XVII cijt'kd pi.'idiKiji- '/. III]. K <''>di k pud
<• i e). — Imii'dii rjciiiikii n lirliini i .inulaiiii'ii'.
folui (die g'uida i iiudi' .iiiulin' ."i(i2'i: .\fttiiiali',
votturiiio' .ijHi vocturis vivit' TUBI'i. ii Slidivmi
{v. ijoiiaf'i, II Vukoni i^.fulirniann. dor saiimcr'
.viH'turarius, vector cditollarius'). Ovo ti sp brodo
tuv>(kp kiri/.ijo kai'avauo. Xar. pjos. n P. Hokto-
rovic 20. Pripravan sluf.iti n st'akoj potrebi
istijem sltig-am ili kiriJ.ijain za dati I'liiii \f'i'-p
vi'jeiuona da pocimi. 13. Kasir. fraii. iii. Pu-
tovati s kirizijaiui (.kirisijami' iiiiizriiili iiiiiii-
piirskom (jrije.ikoiii) hodoPi i vracajupi so. 72.
Zapopiva Vlasic kirig-ija. And. Kacic, razg. 28()*.
Kirigija, ti si n goromn (JailiiJ prpnosepi rami
na .samaru proko Bosno na Ercegovinu. Xar.
pjps. vnk. 1, 50ft. Podiglp .so kirigije mlade od
ubava Skop(a bela grada, oni vozo Orke i Bn-
garo. 2, ;52i. .lodan veli kirigija niladi. 2, ii2.j.
Kirigija, kanio ti kirija? — I J liangije i ii luo-
hangiJG. Xar. posl. vnk. l.'3:-i. Bojo jo biti i
kramar nego kirigija. _ X^ar. l>lag. melim. beg
kappt. 2.^. Za I'legova Sarca jedni jiripovijpdajn
da mu ga jo poklonila iiekaka vila a jedni opot
da ga jo kupio n nekakijeb kirigija. Vnk, /.iv.
240. Ustann kirigije da oproniaju koi'io. Bos.
vila. 1886. 7S. Kirigija. I'oringas, vozar za platn
,lohn-kulscher'. Jnr. pol. terinimd. iJlj(J.
KII.'Kil.lAS, kiriglja.ia, in. villi kirigija. - /'
))((.sV vvijeinv ii liiisiii. Zapovjodi sviiu kirigi-
jasiiua da svp porpiro polaiio poiuern n knwi'io
i <la so odniab spronie na jint. Xar. pri|i. bos.
1. :r>.
KIK'kU.U.V.sIvI, ,(,//. /,•,,/•/ pii,,ddd kiriijijdwd.
— /' iidsr rrijrinr ipi.iiiiin kirigijnski ( kiriginskii.
11 iziiii'dn vji'rnikn n Vnkuvii (kirigijnski, n. p.
kon, siilia .t'raelit-' .voctnrariiis'i. I'ii|)adasp sohi-
kirigiiiskp. Ogled, sr. Hill. — linii i ddr. kiri-
gijinski, kiio kiriijijc. Vi ijevajte jasno kiri-
ginski. Xar. I'jps. jnk. -^78.
KIRil'il.lSKI, adj. vidi kirigijinski. - I' iid.ir
rriji'iiii' ipininiii i kirigiskii, ii i:niritii rjriiiikd ii
Viikiivii ii: kirigijnski. Kirigiski koi'ii. M. Mi-
lieevic, zlospl. l.'i. — Adv. kirigijski. Pa narpi'a
od ogaka liila, a zapjeva taiiko kirigijski. Smailag.
nioli, -18.
KIRIGOVAXE, )/. djrin kdjijvni .-.r kinijiiji: —
Iziiiefta rjeciiikd n ]'iikdni. O nredenn kirigo-
vana. Zbornik zak. 18.").'5. 2. 4ii.
KIRK'^OVATT, kirignji'ra, imp/, hili kii-iijija.
riiditi kiio kiriijija. — Akc. kiiki ./V '( jii-dis. hiki
Ji' II iinpf. kirigovali, u inipt. kirigni. ii ifcr.
]inicx. kirigujfici; ii osUdijrni, je oldirimn oniiki
kaki je u inf. o.iini dor. 2 i 3 xiiu/. kirigoA-a / n
part, pravt. dd. k'iiig.nno. kn-i^joxala. — U niiii'
nvijciiic, d i^iiiiitii rjiriiikd ii I'dkni-n i.Tnliniianns-
gospUiit't treibfir .vectuiMiiiini :i;.'i'ro'i. JJobieo
svaki kirijas kiiizien od dulirnc oljhisti n znak
da je vlastan kirigovati. Zlioniik zak. 185IJ.
2. W.
1. KIRIJA. /. najam, zakup (i Sdinn poyodhn i
lino sto .te placaj, naj (:eiie ae knze o koiiiiiii
(ispiiredi kirig-ija) i o kitii. — iaporedi eirija. —
Od (imp. kira' (ne qire kao Mo je nd.ildinpiiiiii
kinl eii-ija), titr. kira. — Akc. -sfi mijriid n ijen.
jd. lurijfi. — Gnvori ne uzpti. dati na kiriju /
i-cirr |i. id kiriju. — Od xvii rijil.d liiidi i ii /m-
ijdrsl.niii jezikiij, a iznieitii rjiriiikd n liiliini
i.vcttnra. portatura' ,vepti(i' Tii:!'''. n Jljehixljeii-
rrrii (kirija, v. foringa). d Shilin-ni (, portatura'
.iransportatio. veotio'), /( \'iil:iini i 1. .dip miotlip-
.niercrs iniiducti-. — 2. .die Ira.-hf .veelura.
nieri-i'^ \ectiii-ai"i.
n. iidjdiil Iddi-fld kni'ld ill jdlldiie ili lluieile. i
mil} .ill! .sr zd III placd. Izgubit brodidvii, ponos
i kiriju. [D). Poslov. danic. Aratos ti kirije,
^adi mi s kola. Xar. posl. vuk. 11. Kirigija.
kaiiio ti kirija? — U liangije i u meliangijp.
i;).-i. Kad (koi'ij oslabi nosopi sto costo pod ki-
riju. Vuk, poslov. 99. Koii se. dado na uslugu,...
pod kiriju... V. Bogisic, zborn. 414. .Slaba 'p.
gospodine, i iz kirije plapa, to toliko samo da
coek uijo dokon". .T. Bogdanovie. — f jirciieneniiin
xinixht (kail od idle! ziidi-i hiiliiK . Tr.azi kirije
na suhu putn. i^Tra/.i zlai. Xar. posl. vuk. 319.
b. najam tncte knee ili .■'liiiid ili ■•iofic i sto xe
za it) placa. Uzmem na 10 dana poil kiriju jednu
sobu. IJ. Obradovic, basn. 382. Kuea so uzmo
ili da pod kiriju. Vuk, rjecri. jiod najam. Tu
je zivoo gotovo iieznaiio i nevideno, priinajuei
kiriju od svojili iiokoliko knea i duraiia. M. D.
Milieevip, medudnev. 82. Poti dan kako c(d;aiu
kiriju. M. P. Sapeanin 1, 78. Vis ducana uzeo
onu kueu pod kiriju. Bos. vila 1880. 291. —
.lino inoh pripadiiti i iiro: Peele gospodaru
blagodarnn kiriju s medoin i voskoni naplaeaju.
I. .Jablanei lo7.
Ii. zakiip tilde zeiii(e i Mo xe zii lo pldiii. More
Ii se izvadit sime i kirija? K. Matip 78. One
tesko veliko areiidp ili kirijp koje se po drngima
vilaetama od duluina plai'ajn. I. .lablanei Ui.").
1. KIRI.TA. a.
KI^iAO
d. iiiijia. Stvar tuda tebi data na postavu.
na kiriju . . . A. Bai'-ic 112. J. Bauovac, iilioj. :i7.
Od oviida (cska f/Maruiicija, od ouurla malta. "d
ovuda |icivr-ija. nd ciiinda kirija. aki-is. }). l{,a|iii''
I'.iJ.
2. KIIM.IA. /. ///»■ I'lrhijriii rilKtiiiii. Kirija
mala .Aiilliiii- -iaccr'. Kirija prava .Sen-aims
Jlijjas' (nili kij. 111:1). (i. Kolombatovu''. pcsii. ."i.
K1KI.1.\K(I\'I(''. III. prrumr. — U iinir rrljniir.
I>. .\vraiiiovir -Jlw.
KUillANE, ll.iljriu hiiiijriii sr kirijii. .Kakv.i
'(> t,(i tvu'o kirijauo. kad ti uo iiin.s sfdn^ ni kona
iz kirije rauitiy' J. Boppdauovit'.
KIKl.JAS. kirijasa. in. rirli kirisija. - I' iins,:
n'ijciiir. Rolia koja S(> po kirijasii iivuzi. /limnil,
/ak. ;!. (i72. Kirijas .vpiturariiis-. I). XiMnanir,
i-a.k. kinat. stud. lis. .On jc kiiijas. pa, iiiii .■
ImK.. .Inkiaj i-ara do.'i-. .1. linyd^iu.n ir.
Kli;i,l.\SKi. mil. k.iji jiriiiinl,, l.injn.iiiiiii.
IHUIM, J.- pivdlnziti sv,.ju kirijaskii kiiizi.u
..tVa.lilrlhiirl,--. /.l,,,ihik zak. I.S.VJ. ■_'. l:i. .Ci'
sii 1.. kmuy .Kirij:iskr. M. Mrdir.
Kllll.lA'I'l, kll-li;,in. lllilif. riill ki|-l;;..x:,ti. -
r lin^r irijniir. .\'aM|,. kiriias, a liika.l i,i sol. I,.
Iii':\ii/.irl:hi. Tako to id.-, kad s,. kirija. M. I'.
Sapranin I. SI.
KIIM.IK. ri./i kini,.|,.j>ou. - f j,:li„„i.i pisn,
NX-ll rijfl.tl. ()\(i Kirlji' uaivili s\ I't i ( J luur papa.
. . . za kirij.M,. -,. -ovovi -lorijn. :\l. I livkovir,
naiik. Hiiiii.
KlKl.lKhK.lSO.V. iijinir Kvri,' olois,,,!. (//v.
lU;ju n.::,,,rnr. liospodi pnn.iluj. r,/,vV /ny,,/,,, „■
II nill.-hni l.ill,,lirl;ni rrl.ri l>nril,ll Irhlllljr I si,, sr
,l„rnrr I, i„-n,i,l illjrhl ,„l iiiisr inili / )„/,irl inT
in-iiiurr I.;,,! kanoi,. .-. - / .^iiiiin kirij.' ,n,/ii.
f jr,lllnl,,l jiisni NVIl rijrilil. Za illM-.,ilolll >.■
-ovori kIrlirlcJM,!, d.'vrt pnta. ,AI. I li vk..vir. iiauk.
Ki.-.l'.
KIIMKA. r. mil- iniskniiii liv.i ,i ilnmu. r,i(,i
ilii jr i: iin'L;,,/!! jr.il.u. — f n,l.;,i,isii nviii
nirl.;, 1,1 ilriuimii nih,i,is,i .sl,,ii Krlkiii. I.ovrina.-
pojdc 11 kurll Kilikl. U.lovi.v. I'. lloklolovi/M?^
;i.-.. (tzdravivsi Iviiika usiaiir s,. -ori. IMi.
, KIlMh. III. a™,;.;...,-, ,„„■ iinisl.i,. - i.^j„,r,;li
Ciril. (hi XVII rijrl.ii. SM-ii j;,,|i .\|,.zaiidii-
jaiiski. S. Diidiiiir. siihi. I|i>. Kiril l'..i,o\ ir.
Kll;ll,.\l'. Kiril.a, III. iHJ.si,,, ill,,-. - r SI,,,,,,,-,
iiil.ii Mil rii,-l.;i. K\rili.ci.. Spoil. . stoj. II. l.'Ti;
-l-jsl,.
Kll;ll.M\-.\C. Kinlo\,M. m. iii'iisl,, i, .Srliiji i,
„lni,ii,s„,..l,-i;r-.l.„ii,. ,s/„„-,W,(''iri|.,va<'. .Viva u
Kiiiio>,M. Sr. iiov. isi.l. I IS.
Kll;ll.o\ .\(KI. ,i,lj. I.;, I, i,iii„i,l,i Kirilovrii.
isjiniril, ririhAacki. - Kirilox,,,ko [U.\... iiii,s„,,
nil,- ,1 Srhiji I, „l.:riuin <„„ ,l,i;rsl.-,„„ . Vino-rad
ii Kinl..\arkoi,, nnl.i. Sr. iio\. |si,.i. j|i;,
Kil;il,()V|(', III. i,i;-:i„„- ,/„, ,„n Kii-il,,,.
,.si,„r,;li Cnlovir. - /■ i„ii,- ,-nj,i„,-. Cni^orijo
Kinlnw.'.. Nar. ,,,,.,. vuk. 2. <V,u ,„„;l„ i„;-i,'i,-
iii,'i;iiili,ii,n. SnlVouij.' Kiril. ,\i.'. S.-iu. piav. I sTs.
|:i. '.i:i. Al.-k>aii.lar Kiril. .vi.V 'iI.
k1K'II.ii\'SKI. ,i,Ii. ,vrilli.-,i.. . vrilliaiiu.. I.,r,'
.<,■ „ sl„n„„i , „ l,iil.-,-l,i'sl„ s,- iiiisii ,l„ j,' 11,1, II, ,„
.sirli Cinl. - r mis,- irijiiii,- M,iavili kiril..v,ki
alfavit. N'lik, .Ian. I. ;is.
I. Kilii.V, KiiiiKi. /». (iiiiriims. iiii,- niiisl:,,, pit
i. iiikUiiiiiL I, jii;::iuir.
il. nil, iiiiiik,!. — Oil Nui rijfka. Iz Grobnika
Kiriii plo\aii. /,ak. viiio.l. ."i."i. Valentin i Kirin.
M.iii. .r.iai. II. I hJT.'il. Iidiiiiu Kirin Vranii'-.
II."). (111.".). Kiriii Sh'tulinir. 12.">. lldSlii. Solo
Kirina N'rl.aiii.'a. 27". i I."i72i. Od nioup Kirina.
Starinp. Jl. 11:;. kiI.,, Ii;7'.i -llissi.
I». iiiiiliiiHil-. II lirr,ihl„j l.nijiiii. V. Ars.Mii-
jpvir.
f. /ir'\:iiii,\ - (III s\ii rijikii. Ivan Kirin.
Sfa.tut trs.-it. 2i:i. lIlllUi. Kirin. S.-lit-in. z.a-r.
|S7.-.. 22S.
2. KlIMX, III. svA; II lln;ilsl;„j ii Inpaiiiji :ii^
,n;'l„i,-k,.j. Uaz.li.jPl. S7.
i;ii;i.\A. f. Krni-ini.Cyvrur. i,ir,l.;i) iinl.ni jiiiii
II .y,i;;-iinj Afriri. — /'" iinhiiii nhlil.ii ii Viikii.
.Nadosp covjpka iz Kii'iii.. po innnm Siniona. \'iik.
mat. 27, .S2'.
KIEIXAl'*. Kiriii.'a. m. iiijisii,, In,,-. r s/,,,.
111,'iiilii Niv nj,-l;,i. I).. i;M.-ii..ua. i d.. Kiriii.'a.
Moil. ..-roat. :;. . i:;2i ..
KlKIXl'.XK, III. nil,' mil's, 1,1. - f .i„,iii,„il.',i
Nv ,-ij,'h;i. O.I l',iik..\|a II Kiriii.'ak i Kiriii.'ak..iii
11 Lipn. in,li I r,iiko\|.- 11,1,1 2i. .A!..ii. ,r..al.
1711. ) J l;iS).
KlUIXIl'd. III. III. lull' /ili'iiii'iiii Hi si'lii. . r
siiiiiiiriiikii XVI nii'l.n. I'r.'krizi,. kii.l ImmI,. Kiri-
iii.'-i. Mon. .■r..al. 21 1. . |.".2.".).
KIKIXOVk"'. Ill iin.iiiir. - I' si„,iiiniil.ii xvi
,-ii,'hi. l'..|ar KiriiL.xi.' sii.la.'. AI..11. .roat. 2."i2.
' I. "..".2 I.
KII;rZ:M.\. m. in-i-.m,,'. - Prij,- ii„.s,',i,i rr,'.
111111,1. Kirizjiia (prpziiiKM Xiko.lciin,. S. X'ova-
Kli;i/,r;iXIi'A. /: iiiji'sl,, II Srhiji II ,,l.riii/ii
,'iilinjsl.;,iii. Xiva k.Hl KirizA^iiii.-.'. Sr. nov.
|s7:!. .",ii.s.
KIK.IAKO\|(\ „,, in-,'.., III,'. r II, IS,- n-ii,-iii,'.
Xar. pjps. vuk. 2. i;:.|. 1;:..", iiiii'ilii i,i;-,ii,,ii,'i',iii
liiiiiii. S..m. prav. IS7S. .",:i.
KIHKA. f. ki'stunnv rvij.'t iVa|avap). B. Snick.
im. I U.
Kll;Kn\ir. II,. i,,;-:ii,i,-. - x\'\ rljikii. Mikiila
Kirkovi.'. .M,,ii, .ro.il. 272. l|."w:l). - / 11 lliisi-
ri-ili'iii,: ]>. .VvrauH.vi.- 272.
KIKLA. /■. latil.. kojim kalatal iiiaz.' I.r...l. vi.li
skiil.au. M. I'avlim.vu'.
KIUM.W. III. i III,' ii-iiik,,. -- r sj,„„„iiikii XVII
lij'-kii. Si., i iza lali .islal.. .1110 jp ICirmau iizi^'.
Siariu... I I. 12".. ' Ili7:i..
Kn;XA. /■. ilili kijpii.a. ~ r II, li,- rriji-iiii- 11
ll,iliii,i,iji. raso|,. .•■i-s. miiz. IS.M. •_'. Isi;,
KIKSir. III. iin-.'iiii,-. XVI nii'kii. Mat.' Kir-
si.'. Moil. .a..al. :;:;.".. i|.".7'.i:. I'lisio .-pI.. spI..
jpilii.. Toniasa KIrsi.'a; Ilia.' Kirsi.' )|rzi rp|,. s..|.,
j.Muo. ;lii7. .|.",:is,.
1. KIS. Ill, IS k„ii,i,'iii sr ■.,„;■ i„is irj,-,l,- s,- islijiiii
,ll,is„„, ,i„i,i ,-,ir - r iiiii,- i-riji-i,i,- II l),il,i;,niikii
i II „l:..lii,i. ,1 i:ii„',lii i-i,-,-,i,k,i I, Sliiliirn, .kis
kis ,v.,N .pia .■aiiPs in lilvrio a.llipim,tui-i. r,,\y~
mi |.. ku.'aky kis kis! ,.yu -a .,1 K. M. Api.pii-
.liiii. -ranim. :!22.
2. KIS. III. oxv.liini. ,11 lii-iiiijii .sl„ ,,„st,ii,-k,id
s,' k,.i, j„h;'I„ ,,-l,-ii„-ii„ll si„,ji s ki.sikiiili. - Xil-
i'liiiii,, II II, IS,- i-riji'iii,-. Kis. .-liPiu. lat. ...xv.lunr.
...x.\.|-. lal. ...ssl.l,.-, fiv. ...x.v.li-. p-1. oxy.l-. li.
KIS.\I.:. kis,-a, II,. Ill liiiiiiji) ,1,1 ill',, k,s„ II
k,,,iiii,i Jl- isti rlniii'iiiil II. kisik, iiii,i,i II kiiji'iiiii
1111,1 iiiitiii- J.'isikii. — A'lii'iniiiii II iiiisr nijiiiiv.
KTSAC
KISFJJCAIJ. 1.,
KISAC, III. xih) II iiiiitdjiirKrili'riilii iinnininl.'ilciim.
Soiii. prav. 1K7K. 21.
KlSAl), /. foil, kill) lilt ji- inmiUna prema kisp,
kisola, Hii hi iiiiiiil'i :)iiii':iH jiiLsiii; /ilriii; (iiiikUiU)
hi oil 1. kis) iili iiijr iiolrrdnio. — U IIiTcnjnriiii
iiliolirh(ai'ii. sr hiin /J.iovlcii (l:iio pasfacl, stoiiadj.
Dnda tiirska iloca okupo lirisransku kaiuci'iom
vioiioi: ,Ko vas za bozio pita, kisadi oil kniiakaV"
Nav. pi'ip. vrc. 16.
KISA^jKA, f. Hycs'^i " Srhiji ii okriujii knit-
:iriii-lcoiii. Niva kod Kisa|ko. Sr. iiov. 1875. G57.
1. KISANE. /(. (Iji'lo kojiji'iii .sit kisa (i-hli 1.
kisati). — U B.jiionljriHrvii rjn-iiikii.
2. KISANE, »(. ilji'lo kojijnii «■ kisii (,:id! >.
kisati). — U Viikorii rjiTiiikii.
KISAO, kisla, iiilj. (■(>// kisco. — liijcc Jc jjni-
■tlinrii.-ikii, isporc.di .sislor. kysl-i.. ni.-i. Kiic.ii.iii, ('ex.
kysl^, poj. kisl3'. premila ,jr liihi iihiriiiju rijir
Ill-Ill) kysoH, « iniSrmii sc ji'.'.ikii jml i-ntiijc islmii
II ji'ihioin priiiijvrii nvmi rijikii. iili kao ila ,/V
iiiiniihia n'Jiv ii l.iii (riili knd kisolovuica). —
hiiivdil rjiiitikii siiiiKi II ,S7«//irr/r ikisli, V. kisidl
.s diidaikitiii dn jr rijir fii^kd. Navaviii otrov
I'lpgov kisli jcdiici cilijola. dj'U^^o luisli. .1. Kavai'iiu
.3.59').
1. KISATI, kisaiii / kisfiii. iiiijif. klsiniti., pa
i nrli (u Itjfliixljciiirni r/rriiikii i kiiluiti). —
Miiir ./'■ jiriisl(iri'ii!.lii. is/Kin-di iiis. (ii)KiicaTi,,
tV.v. l-\-;ili, k\~;llii / K,\vi. /..>/. kis;ir. - !' i,',hii„in
pixin iiil.fliifi wii rijihi mdjr jf iiirf^i I'ur/i'ki
.llllisiiiil.il i.llirdll rjrrllikil II Hjilnslji'iii'-i-ni (ki>,i.|]i,
kisaiii jfonuoiitusco'. 2, ,ebiiIlio'. 3. v. kubam) i
II Stidiixvii (.formeiitescere' iz Bjelvstjcnceva).
Piiu srzbo i bisa tolik broj kad vidi, si'ce mu Ii
kisa, stara se i .sidi. D. Bai'akovic, vil. 6'2. Ki-
sati, po iiaj vise s prijedlogom .do'. .Jeli ti kruh
dokisao?' ,Nije jos'. u Dobrosolii. M. Medic.
2. KISATI, k'lsam, imjif. kriviti i mijeiiiiti licciii
kao Stu hiva kad celadi: hocc da se itipliu'c. —
inpiircdi 2. kiseo. — f Viikoini rjuinikii : ,(6sterr.
raiinzen) .siob zum \v(uuou aiischickeii' ,os ad
fletum diduco'.
JvISE. kiseta, n. vidi kud kisad.
KISEL, m. ime bijci. — Zecji kisel, Oxalis
Aceto.solla L., zeoja soea, zecji kitpus, kisejaca.
sooica, slanica. u niskom okrngu. S. I. Peliva-
novic. javoi'. 1881. 123.
KTSELAC, kisfdca, in. iiiji'.'<iiii iiiic. — i\-.</»./c
lid kiseo, i-^jiviriU ii. //. Kise|ak. — U .•ii/niiii-iiikii
XIV I'iji'ka (jiiximii Ki.seli.cb, ridi kod kisou), ridi
II naniHceini rjpciiikii: Kyselbka t Kyselhcb. selu
je ,Tudori.cu' u Toplici isla meda ,u Kbelbku
rckii, i uzb Kisolbcb do piiti' (Glasnik. 1.5, 306
ffod. 1348?). tu su dva imeiia istoj rijeci, mislim
da CO u jednoni biti pogijeska, i to u prvom
gdje mo?,6 biti da bi trebalo ,Kyselbsku'.
KISELACA, /. vidi ki.sejaca, b. — U Stuliceva
rjec.niliii: (s -je-, vidi hod kiseo) kisjelaoa, trava
,trifolium acidum'.
KISELICA, /. postaje od osnove kisel (vidi
kiseo) iiiistarkom iea. — 3tuze biti praslavenska
rijri'. isjiiirfdi nix. i,iicimiiii,m, cc.s. kyselice .s-« zna-
ci'iiriii l.iiii l.-iiil .1. II iiii.<ri,iii se jezikti javfa (kan
lllJislHi iiiir, ridi. knil r, ml Niv cijeku.
II. kiscla jidia (ridi ii I'likorii rji;i:>iiku) . —
Iziii.edu rjecnika it lijrhisljriirmi i kisolica, juba
llirrska ,jvi.s I. jusculiim liii ruiviiiMim, jus acidum,
jusculum austorum (!x fui-furibus'), n Volliijijiiiii,
(kiselioa, kisjalica ,brodo acido' ,saure supp<i'i, ii
Vilkovii f.saure suppo' ,jus acidum': kis(>lic,a od
rasola ili od octa ili triciia kisolica .sto oliicuo
u .Sriji.iiiLi j;i-ade .s- iiriiiijiriiiii i,: iiiiyi)diir pjismc :
Toraj, kiiiiip, loRova preko toga korova: daleko
jo Miti'ovica, oladi so kisolica). Ovo stvari od
svijota josu kakono kisolica koja iie iiasica uogn
veciria razdrazuje jedci'io i 6ini izjosti voce. M.
Jvailiiic 370* (nc ziiaiii pripuda Ii ooaj priiiijrr
iiiiio). A ti uz nog kusai kiselicu. J. S. Ke|-
kovic ()8. Dobru jubu tor pecei'iu muzu diii,
kukuricu, kiselicu sebi drzi. .lacko. 20.5. — S e
II Volliijijiiiii rjn'iiikii (ki.sjelica kod kisolica).
b. drii.idiiiii ltd riiiii. — Od xvii cijeka, a
iziiirdii rjrciiikii ii Mikii\iiiii (kiselica od grozdja,
drozdjo .feces') i u Vnkorii i.weinhefen' ,faex,
faeces' *• prinijvrima: Stoji viuo jo.s ua kiselici.
Dobrog jo viua i kiselica dobra (ridi i Nar. posl.
60). — U'igiuiti dro/(lr, ki^c-licu ,defeco'. J. Mika)a,
rjecii. 6-1*. Rodini j.'^i Mo.ili. pociva svrliu svo-
j'izije kiselica. .M. Ilmliii.- 179a. jpi-. .18, 11. I
idicsi jodnu kosicu do kisolico ('« hiire). Z. Orfoliu,
podr. 237. Ocet dobro uskisnut sa .svojom kise-
licoiu pomesaj. P. Bolic, vinodj. 2. 313.
('. /( iirii dm jiriiiijrrii I'irsin ~ill;n i l.isdii (it
ilntfiiiiii iirxlii sill sr jiijrl, iili ii iislnhiiii iiijr jiisiio
,:iiiii'i'i'ii'. IS'e iuia smx-ada i uocisloi'e kujit so on
ne uzda da nece s kiselioom i sircotom oprati.
1). Obradovio, sav. 58. Odjila sjuis otprit usta!
Kisolica ti ni gnisna, vino, iiivo ino zgano liigdar
t' nt bilo prei'ano. ,Tacke. 266.
d. kisclo voce. — Od xviii cijeka (ali ovo zna-
cei'ic ima i ii riiskom jezikii). Kiselice, dune,
kruske ... J. Kavaiiin 21a. Kiselica, suvrst ja-
buke (Vajavac). B. Sulek, im. 144. Kiselica,
s]iva. Bastaji, Dai'uvar.
o. ime hilkania. — Igmedii rjecnika it Tijelo-
stjeiirerii (kiselica. trava ,oxelis'), u Vol tiiji jinn
ikiscdlr:!. kisj.liiii .arefcosa' ,sauerampfer'), it Vii-
korii jIi 1 -.aiiriviiiipli !■■ .Kumex acetosa Lijui.'). Ki-
selica. Ki.-.r|ara, slo\. kiselca, kislca, rus. Kiicciua,
KHC.IIIHKa, K11C.ieHHHU,a, KHC.lHUa, KHCJiyillKH, KH-
t:jmfl,Kn, KHC.1H,i^^, KHC.iiiHKa, ces. kyselac, kyselak,
luz. kiselck (Rumex acetosa), oxalidos, trifolium
acutum, lapacium, acetosa, aeedula (u mletackoin
rukopisu), 1. Oxalis acetosella L. (u mlelackoui
rukopisu); 2. Kumox acetosa L. ('Bjelostjenac).
B. Sulek, im. 144. — S e: l:m.dii rj.ijnku u
Bi'liiin. (kisolica .acetosa, erba ii"i;i- .mm 11^- ji;'' .
(( Voltii}ijinil (kisjelica A'OfZ kis.li. a :. (( Shilinrii
(, oxalis'; kisjelica mala .oxalis minor' I. Kisjelica.
oxalide_(S. Budmani, Bellabella), Rumex acetosa
L. B. Sulek, im. 144. — i s nekijem pridjcviniii.
Kisjelica mana. acetosa minore (Aiiuila-Buc),
Rumex acetosella L. Kisjelica. rimska, acetosa
romaua (Kuzmic, Aquila-Buc),' Rumex scutatus
L. Kisjelica veca, kisjelica velika (Kuzmic),
acetosa maggiore (Aquila-Buc), Rumex acetosa
L. B. Sulek, im. 144.
1'. nijesHO ime (samo Kiselica i Kisjelica).
a) prije naSeya vremeiia. — it prva dva pri-
mjera inoze hiti ime vodi ili izvorii. Po srode
dela na kami koji spada u Kiselicu i nizb Kise-
licu gde pripada u reku. Glasnik. 27, 291. (1317).
Preko brbda vyse Kiselice i vyse gradista nadi.
KisC-licomb. 24, 268. (1388). Kyselica. S. No-
vakovic, p<nn. 1 36.
b) srli, II Cniij n.iri. filasnik. 40, 21.
K'. klsrhi niilii. mil l:ail ki-^i'o. — U nase vrijeine
lull I li SI I III. Ivl^ilica. ul;i-. .^ani'ibrunuen, sauerling',
tal. ,ari.|iil,r. fir. ,ciuix acidiilos ou gazouses', egl.
,acidnl(iii^ ■-priii;.^''.
Ki.M-:i;H'.\i;. III.
a. zovu po srijemskim selima )ude koji cesto
jeilu kiselicu (juhii). M. Medic.
I), posni triod iz koga so za vrijeme casuoga
posta poje u crkvi; grasar. Zovu ga popovi i
XISETJCAR. v..
KISELAK, b.
uciteji u siili taUn. jrr so /.a vrijcMiu' |iiisl,i nnj
visp JccIp liisrli.ri. u r.arkoj. V. Al-SOllijrvir.
KISELirAST. ,1,1 i. i„, nrsto /,7W0. — T /(<rv<'
<■)■//■-•/«<•. Kisrlicasm Jrl,.. P. IJiilic-. vin,.lj,.l. 2.
:!01. Kis.-lu-iist vku-^. 2. H2i.
KisEEirivi. »(//. />■"./( iirii„i,l,i Kis,li,i ,ri,li
ilntiii iiriinjn- kotl kisBliea, f, »i;. — .S .', —
(J{l,-\in kisrlirku. Glasnik. -ii, 'Jils. iI;iSM).
KlfSELIKA, /. crda jabiih:. — isjHimli kisi-
litra, d, kisolka._ Kiselika, kiselka, siivrst, jabuko
(Va|ava(''). B. Sulek, iin. 144.
KISEl/ll\A, /■. jio^faj,- ,1,1 asi,,,,;- ,i,IJ. kism „„-
sl„rl.;,w ina. - ];,i,l, „hh'I.„ kisjcUnn ,/,// /,■„,/
kisru. - M,\l,m ,1,1 s,' „l,: ,i,,j,i„t „ ,l,il. siii.i.
kTscliiii. II II,;-. simi. k'l^.diiiu. /' ni,'. siiiii. kisi'-
lino. II 11,1111.. II,,-.. i-iir. jil. ki^i'liiii'. — Oil xviu
rijrbi iriili /.ml h. ,i r.iiii-dii rji-riiihi ii Viikoni
iriili ki.il M , n.
a. „s„hiiiii iiikiis) ,1,1, ,1111 it,, ./V kisi-li,. - I-.mntii
rjrrinkii ii Viikmii i.dii' siiuriv .aror. ariditas-).
Oc.'liii vkii-i ji' kntkad zbug- svnjc )utiiu' i kisc-
liiic vi'^iiKi iii-|'i-ii;itaii. P. Bollc. vinuilj. ■-'. :!■")(!.
b. liii^. — r riikiiiiisn XVIU rijrkit fv jc . Ki-
sji'lina, .fiTTiii'iilo'. S. liiidiiiaiii l'-!!''.
' c. ki.--,-l,i iiiliiikii. — Od xvm riji-kii. ,i i.iiikIii.
,-ji-,-iiik,i II Viikiini: <n Hrvatskoji kiM.|.. inliji-ko
(kail slatku varciiikai .sanro luihdi' .nxyfjala'.
Moi-ps isti |>rali zainisati u kisoHuu. J. V'ladiiii-
l-uvir 111. — ,S' jo. T iiiicsiini iidijcdia kisjcliiie.
Xiir. ]■],■.. \i,-v: vuk. I.M;.' Xo li.'-cnu in.' inlij.diom
iia|.o|iii 11. ■:;■.. mi ]>ni/... pu.'.Ti.-ii ki>j<-liii.' . -sj-
.:ii,i,-i fll.is ,,.^,,l,ili. mil kiiil l.J. ■-'. il. Ill him iia zloj
■«l. ki-.-liiKi. <iij.'>. -irij.'s. bii-sa. II Urvat-^k..]'.
V. Ai-.'nii.'\i.'. Si.'ju svojstv. ■11.1111 Z..V.M11.. viu-
>k..jii ki-..din..in. 1'. I'...li.-. viiii..lj.l. J. :ri.
0. lis,'l,i jiiliiikii. Xij.'iii.-i u Sriji'iiiu.
r :,.-i.|llli;, III hnilliil <ln li.istilji- kilil sr s/ilijl
l„,rrlii n-lnill-llllh s i;,ilik,,iii. I,- j, ,,hl,-lln kisill,
iikiisii. - Xiii-niniii in-i-mi, iniii. ^amv. mnirliili.
jiii ri-.i. kys.diiia. — /' iiiixc rri.ji-iin' knil pi.-nini.
,Siiiii|.iiiiia kisiiliiia I koja se u apah ki |.."l iiii.'iji>iii
,ai-i.lu)ii snl|iliiirii'uiii eoiic-entratiinr .l.iliili iiinzci.
N(iv. S1-. I.s:i5. H'J. Iviselina u^'jiMia. .1. i'liiirir,
Zdolciij. )-• Kisoliiia oratna. 23. Kisidiiia pniska.
I'.l. Kisidiua, ,-\wui. .siiun-, tal. .a.-ido'. tVc. .arid.'',
fi^\. .acid-. 1!. Sul.di. rj.'.ii. zuanstv. iiaz.
KISEIJTI. kTs.diiii. luipf. i-iiiili ilii ill, ki^ii,.
II,- SIIWII lilt I, mil- kis,l,, llrili, ,1,1 s,- I >lkl-lls, i ,11,-
1,1,',, i-i-iji, -itkii. - .\k,: <,- in- i.iijiiiii II,..,-. -li ■■'.
^i„il. lu-.dii. -^ lliiili i.lilikii s- |,.^ .ki.|..|iii' ,/.//
knil kis.'... - Oil xvni i-iiil.u iiiiij /nij,- ii Ililniii
,-jrii,ikii. nil, kiiil ■_'..
1. iiklini...
n. I-,, III I ilii ill, iinslii,,,, ki^'-l.i III. II. iiiliji-k...
kll/ilLS. hji^l.i ihl.l. - I-.,lii-illl rjnillkil II Sliili.
i-rrii (l.i^j.dili. nili kv,-i-.:ill' / /( I'lik.ini ii. |..
j.d... mlij.d^.. ..saiuTir .a.-i.lui,i iv.l.l,... Umi iia-
(■■iiia jc.-iu kiipiis kis.lili. ,1. S. i;.|k..\h- loi;. IM
sii-iiu'o i da kiM-liiii... .In ..d .lnm..L' ^irn ii.' |ir..-
siiii... P. Kiaiiss. siiiaihi-. iiMdi. |i;ii.
II. knisifl. 1,1. .rill. - r ];iki,rii rji-niikii: u. p.
npaiiki.. ku.l.'lii ..MiiWi.i.di.Mi- .iiia.-.T..-.
2. yii >... i-illiksiii„, Hi pii^inin. - 1.1,1, du
l-Jirll/kil II H.l'lllil .I.Tliicnnil-M .. lM.\itar<i- .(.■!,-
III. ■UK'S. ■..■ :;i(ia, / „ Vnllii'iijuii, i.i;.nii..iihirsi. lii-
vitai-si- .-ahroii'). .Joi se inac krastavai- kis..|i.
.1. S. i;(.|kovi.' :i21. Koze so u boji kisolc' ili
vrijii. u lh\atski.i i Slavmiiji. V. H.-ftdc. - Ivi-
sjidili. X.d^akva baba uii.nz.' in I ij.<ls;.. \a .In j.ij
kn.l s,- kisj.dii i-sj- :.iiiir, n.^iiliili ijlii-^. nil, ki.d I. j,
2, .1, II) Ijlill. \a)-. piip. vi-i.'. bj.
KISE1>KA. /■.
II. ,-,-xlii jiil,,iki-. - i^/i.,i-nli ki^ela..'. d. Ki-
s.dka, siivrsi jabuk.. I Va|avai-. Stubica). P. Sulek,
iui. PPl.
h. rldi kise|a(-a. Kisidka. saiii'rain|if(>r iVa-
javafl Rumox acotos.dhi L. I!. Sulek, ini. iSG.
C. ridl Kiselae.
JvlSELurA, /■. riili kis.diiia. a. — 1" Jiimhri--
sii-i-rii ,-j,-vii,kii': .ai-i.lilas-.
KISELOST, /■. rlili kis.dina, a. — T jidiiiuiii
1,1x1-11 xvm i-lji-kii. Vi.^i'i. va kisobist. Z. (Irf.din,
piidv. 371. Ki,selo.st, .dn.in. ..a.ddiUif, tab ,ai-iilita'.
P. Sulek, rjecu. zuaiislw nnz.
KISELOVNICA, ,/'. kisa... knili bii.l kaki.va
brasna zovu kiselovnii'.iin. .ILnii.., bral.', ili izuin,
brate, preda nas eijidii ki>. I.i\ ni. n iiaina" ml |iii
nunc debehf. — il iinir rrijinn- ii Li, i. .]. P(>K-
.laiiiivie.
KISELATA, /'. ii,,stiiii- lid kiseo. — ispii,-i-di.
kiselira.'— r ,111 il- niii-,,11-.
n. n-stii ,kisi-li-l jiihnki-. - I.mnlii ,-jn-iiik,i ii
Viik.ini: 111 uzi.'k.ij iiabijii .nvt aplbb .p., mi -.■mis-.
Kis.'la.'n, suvrst jn I mk.'' i Viikn. i„.,:.-li,ti il.i I ,:-liii
ritilli Vuk, nil n.li ilnln. I;. Siii.d,. im. I 1 1. —
/ .s' i,,-iil,.-n„,i. Ki-.,.|n.-n liij.dn. ki-<.dn. bj.dkasta
jalmka iVukai. II. Sul.d,, im. I II.
b. hi{k.ii. -^ I:,iii-dii ,-ji-riiikii II \'iik,,ni: (u Pu-
bnivuikui ,saii.Tkl.'.-' .liNniis a.el..-i.dla Liuii-. —
Kisi'laca, rus. Kiic.ifH'i., icHciiina, aaii'iH Kiiciuua,
alleliija, trifo.ylio acctoso (Skurla), ilraba (Pii-
rautei. I. Oxalis acetn.sella L, (Uanilu); 2. Ruiiiex
a./etosa L. (Lauibl, Visiaiiii; 3. Puiiiex ar.-td.sidla
Ij. lOiLspic, u oiiiisk.iin iiikupisui. P. Sulek, im.
1 U. — / .s jii-id.jii'iiiiii. Kise]a(-a niai'ia, a.-et.isa
iiiiiiore I Durante I, Kiiiiii'X arntDsella L. Kise]aea
v.'i'-a, ari.lula vel ai-etiisa ( Duraiite), iRumex) ace-
t.isa. L. P. Sulek, im. ill. — S -je-. Kisjo|ara
I Kisjelaca Skurla. StuUi), 1. trituy:Ho acetoso, alle-
liija iPizzelli, A.juila-Piu', Kuzuue), Oxalis ace-
bisella P.; 2. aootosa iiia.KKiiire (Aiisehuo da Ca-
iiali), Ruiiiox ai-etu.sa L. 11. Sulek, im. Ml.
e, ///('■ iitjcsHiiia.
a) I'liva 11 Virju ko.l Viiiiic u Hrvatskoj.
b) .:n,ilii II Hiliiji II iikniiiii ,-iili:rski>,ii. Sr. iiov.
1.S74. .S5.
KISEl^A.IA, /. vrsta jabiike. I. Pavl...vi.'. —
isjiiindi. kisejaea, a.
KISEPAK. kis..|aka. ,„. pn-lnji- ml ,,.-^,ii,ri- iiilj.
kise.,. — .\ki: knki jr ii i/i,,. siiiii. Inki .jr i, <«/-(-
liji-i,, iiiiili-.:ii„ii, ii^iiii ii.t„i. i iti-v. simi. i nil-.: \ii-
a ki.^i-lii r.i.i., ,,-ii.li,iii. - l:„ii-dii ,-j,-i-iiikii I,
y,ikiini 'M.I.. kis.dn v...ln, .v il.,ili,lk.,„i iln «' </./-
i-i„-i II l:i,s,ii.
(I I sn,,,ii mil.,. V.'.l.' rii.lii.' . . . iialin.le so iia
vls.j mjesin i 1.1 prvii; kisi.|ai'i iliti kisele vode,
luij Klasuvitiji u ij.'peiii. i. P. Juki.'', zem}. 7. Ova
se voda tamo zove kisejakoui, jerbo je kisela, i
pri.idaje se iia oke u Traviiiku i u .Sarajevu. D.
Pupovic, poznav. rube. 12,s.
6) inji'sfii, i.:i;ir ki.trlr mdr. aa) iinjirr. Na
.IN. line druiau j.is iiiia.lii tri kise|aka. P. .fiiki.''.
,ipis. 7. b.'p.-iii;n. uaj liLJi kis.'jak u idjeluj P.isui.
:ir.. — hht km, iiiji-siin i„,i- ,1. Jidsiii. aaa) si-lo
II nknniH s,,,-,,ji-i.-il.i,iii. Sinlnst. bosu. 13, ^ bbb)
tiiji-sln II nki-iniii I). nil I'li.-li'. Kisejak, 2 sata od
Si.li Ji.iii.'. blizii s..|n, l'..|niie. F. Jukic, zem[. 13.
b. iiiii- liilkii„iii. i.^iiin-nli kiseli(.-a, e. — Isiiiedu
rj.-i,iik.i II ^llkn(l,lll ikl-.'|nk. kls.diea, tr.ava ,o.xa-
l'i>. a..'i,.sn-i / II \'iiknrii ivid.. ki,.di.-ai. Lisee
...I .n-.' trn\i> skill., j.'sl prikla.liKi .livjemu kise-
|aku. I, .Jaljla,u..-i 17:1. Kise|ak. 1. Pumex aee-
KINKI.AK I.,
ft
KISEO. 1. tl.
tosn L. (Paiicir. ii oiiiiskoiii iul<M|)isii. ijiv/.ir); 'J.
Oxnlis acPtosKlla L. (Oifoliii"). It. iSulok, ini. 111.
Kisp|ali, Uumox acotosolla (>t, |iati(>iitia L. (Urla-
kovif'-). l.sfi. - / >■ )iri(ijii'imn.^ Kisojak pitoriii,
Riiiupx sfutaUis L. (llolic'). B. Sulok, im. 114. —
Kisojak criii, suvrst viiiovp lozo (l)iaK()sav|ovi('').
lit. _ / ,v -jo-. — izmi'du rjecnikti u StitliccPii
(IIS kisjolicn). Kisjp|ak, acetotia, oxalis (Stulli).
Jtiuiiox aiotosa L. K. Sulok, im. li-'i.
C. li'isio lir. — I' lijvlostjencrni rjchiiliii: ki-
sojak (.scilic^pt) sir ,oxigalaeteus caseiis, oxigalac-
tiiis 1. oxigalactiiim'.
d. ki^clu pill II. — U ji'diMfiu pisca iiaicija urc-
iiii'iM. Pirot noma kud izvoziti svojega krasnoga
villa, a Sofija mora po .skupe novcp piti lualiom
svakojaki kisojak. M. D. Milicovic, s dtiii. 54.
e. u Lic.i .slaba rakija, koja iia posjetku ouri
iz rakijiuskoga kotla. cf. vooa, patoka. u Dobro-
splu. M. Mecli6.
KISEVAKOV, ((///. kiiji pri.jiada kisifika. Ki-
s(>|ak()v koron clobiva so od ki.selaka, Kumox aco-
tosa ^l. D. Popovit'-, [loziiav. robo. "227.
KI8EXiAST, adj. knji ;jc. pime.iti) kiieii. — U
iiiise vrijeiHi'. U ki.sejastim bijuim orgauima. .1.
Paucic, botau. 10.
KI«E^;ENE, «. djeli) kmiem ,se kisrii. — U Stii-
licevti rjcciiikii: kisjejei'ie ,fermoiituiii'. / » Vii-
kouii: I. ,das sauerri' ,fermentatio'. 2. .das ein-
weicdioii' ,iiiacoratio'.
KISEJ^KJA, /'. Eiimpx acetosa L. — U inisc
rnjviiir ii Ddlmaciji. Kisejiea U3 kisejaca. Cas.
(■PS. muz. I.S.^2. 2, 5'2.
KlSKl^KA. f. iiijcsiiii iiiir II Siiiiji II Dkniifii
kiir^cnii'kiiiii. Niva kod Kisclke. Sr. iiov. ;1.S72.
(i-1.5.
KI!SE]^0(!A, /. nidi kisoliiia, a. — U ji-dHnija
l)i!<ca xviii fijcka. Ova kispjoca . . . opot so ra-
stopi. I. Jablauci 215.
KISEO, kisola, adj. acidus. ii knjriiii jr iikii.s
kail II ijcta. — Kiirijm ji' isti .<tii i. kml filiiijnUi
kismiti (kys). — (hiiiii'ii je kysci, nli «■ iliir,t(iiii
lie miizc .iiiiili. jdi iiii.ilnnik <■! /// '1. /i" knji'inii
je zaditeiiiii nldik ii jiuiiuiit ifuciini Jcisici. liisjpla
ltd., u Zii/)iiiliiiiiii hi hill k'isio, kisila, ali iiiii
tieiiiam iml ndr: ii islniiiiim je iiohii xliii'aja jednak
iihlik: kisiM., UTsrla. olilit se x -,'- pulrnhije lijew
.ill, jr (ihiriiiji II jii:iiijnii l:nijrn'i,i,i i ii slitrijiiii
jc II hiiijiir.-ikiiiii je;il;ii ulilik kisi-l ; n- iion'm-
liiMckmii kisa}y, t u piilnknm inia rijec niolvisiafosc
I'reS. kysoly niiita ne dukasuje, je.r -so- inose pii-
stati i od so i od se, kai> ni rii-'tke rijiii icucc-.n,,
KHce.iHna Ud. sto postaju od ove iisimn-. i in
•s istiif/a ruzhxja)-, Mie.i se .v -a- pnl rrdiijii liji'iii
.Ho nil iiiiiijii nil ■•ijererii iiiixeijii iiiiriiiln i jrkiiri-i
i ikiirii, fill iiiiio /ii-iiMidii i iiiu'ii.-iUir. kiscl. yi
jto iiiistiii'iii lie iiiiiSe lie ~ii rijelii :iiiili kiikii hi
Irehalo daje: mofllo /li n iiiisnii jr.il.n r jin^liiti
lid 0. kllO II obitej, ali s< n/iel lir jiir.iiilje .•illlll:.iil
pH, lie/JO .^IIIIIO II /iiiii. iiriiil. ml. filniinln Ire-
cega redn iim >-i\ . n iil'iijnl k\^,'ii nije jmlenteii
kao pra.sliin iisl:,i n/ir inililml ki^j.-li. Viiln
da je jinislar, iist.ii rijer lisjHiri'ili res/,-/ / ijoriiii-
luziiki ohiik), ali kao da je oliicniji liio oblik
kysl-b (cidi kisao). lit. kisplius la^a da je itzeto
iz jiolskiifia jezika ii kojeinii ima kisifil. — U nii-
seinii ^1 ji :il.-ii iiir(ii ml jirrijeli rreitiena, a izinedii
ijeeiiil.ii II .Mikiijiiiii kis,.|(,, )uto .agro' .arris';
kiselo kaki) kvas .luniicml-aLus"; kiselo, uskisuulo,
kako ti kruli kiseo ,t'ormeutatus'), ii TIjelosfjeiu'eru
(kisel, u.skisnut ,fprmeiitatus'. 2. prokisol ,ULmis
fprmPTitatu.s'. ii. kisol, octPii, jut, ostpr, jak, zp.stok
.appi-biis. ai-idus, acridiis, aiistorus, acpr. raiieidus'l.
II .laiidireiiiieni (kispl ,a('i<Iiis''), /( Volliijijliiii
(kisol .acidd, acptoso' , sailor"'), il Stiltieerit (ki.sel
iz llalideliceea), ii VnkoKii: ((^omii. kisoliji) ,sauor.
aoidiis'; a h -p- n lieliiiii (kisio. kisjola ,fpriiipn-
tato o lievitato' ,fprmpiitatiis' .'UOa; ,iiiagrito'
.aproni essp' ;i8Ha; i .i olia iililika: kisio, kisela
.acptito, dpi latto' 2(ia), ii Stiiliirfu (ki.sio, kisjola
.formputatus, acpr, at-orbus'), " Daniciccvit (kysoli.
,a(-idiis ; forijioiitatiis').
I. ("//'. — h'liiiiji.: kisi'dijr ^» V'likiieii rjeeiiikii)
Hi kisi;:i,i;,
II. iiiijiee. Ill II jiraeoiii sniislii. ll'ieii/ bise
ili'ugim kispla, zlhka i uopodiiosna. JCorizm. 82''.
Pica ima dva kraja : zuhko i slatko, iikmI kimi
jest treto, kako oiin kiselo ili .slano. F. Cilaviiiic,
cvit. 10 — 11. AT ne va)a voi. kisela (hraiiit).
V. Boson tf)7a. Knigo su kao i jecloci, niki
sladki, niki kisoli. M. A. B,elkovip, sat. iJlh.
Kiselo kao vist. Nar. posl. vuk. L^S. Kiselo kao
sirce. 134. Kiselo vino looiti. P. Bolic, vinod.
2. 17. — b) » metaforiikoin miiidii, kao nevcseo,
iieitijodaii. Lipo mil je novosolo; tilo mu jo svo
kisplo. V. Dosen 17Cb. Trcati za tastom i ki-
scdom gostbom tila i svita. A. Tomikovic, gov.
Uvi. To jo ni kiselo ni veselo (ni zlo ni dohro,
obicajno govori so o jezbiiii ,iiLsipido'). M. Pavli-
uovic.
b. 0 voiu. (Jiihlka) ]oAno imiXo kisela. KoriziJi.
11''. — o ijroMu, kad ne kaze, znuii i ila iiije
zrelo. Otci su na.si zobali grozdje kisolo. Bor-
uardiii 31. I. Bandtilavio .^7''. pzopli. 18, 2. Ki-
selo grozdo, no va|a. trnu zubi od nega. (Kazala
lisica kad nije mogla da ga dohvati). Nar. posl.
vuk. l.Sn. Oci jedoso kisolo grozdo a sinovima
trnu zubi. D. Danicic, jer. 31, 29. jezek. 18, 2.
— .V -e-. Otci nasi zobali su grozdje kisjolo. N.
Kaiiina 151'. ezoch. 18, 2.
e. 0 ieiiiii (zitkii Hi trrdii) Ho nekijem djvloeunem
postaje kiselo. ii) o mlijcku. Da jasti. zo i kiselo
mleko gusto. Sredovjecii. lijek. jag. star. 10. 109.
lllijoko kisolo. J. Mikaja, rjocn. 2""^ nilijoko.
Trazi ii Ciganke kisela mlijeka. Nar. posl. vuk.
320. — »■ -0-. Mlekn kiselii. Domentijan'' 115.
Kisjola lulijoka trbube naliti. 31. Vetraiiic 2, .328.
Lijepa Ii je vruca pogaca u kisjolu (-sj- znaci
osohiti ylus, cidi 1. j ^jo(Z 2, d, a) hh)) inlijoku.
Nar. prip. vrc. 215. — ft) o hlehu, kriihu (kaze .se i
u kiselo i u kiselu). Kruh ima biti prosan, a ne
kisel. Narucn. 20a. Posvetiti u kiselo ali ti presno.
K. Pejkic 66. Krub . . . kiseo to jest s kvasom
uciiion. I. Grlicic 110. Nije dobro posvecei'ie u
prijpsnu zasto je Isukrst u kiselu posvotio. A.
Bacio 297. Koji godir uzjede u kiselo pogiiiucp.
299. Da jo blagovao jaganca s prisnim kruliom
a no s kisplim, i u prisnii posvotio a no ii kiselu.
299. Da nijp kisola kruha. 299. Da no ima
krulia u kiselo u svemu Izraelu. 301. Niti se
u kiselu cini (kruh) da je svrson. .1. Banovac,
razg. 224. Kruh kiseo iliti zakmaii s kvasom.
A. Kanizlic, kara. 458. U kriibu kisolu, to jost
u lu'ubu s kvasom. 486. Kruh kiseo. I. Veli-
kaiiovic, uput. 1. 60. Da bi blagovali kruh u
sladko a ne ii kiselo pecen. 1, 60. Crkva la-
tinska sluzi se samo kruhom u prisno a grcka
crkva samo u kiselo. 3, 42. Uz hjebovo kiselo.
D. iJanicic, 2mojs. 34, 25. No jedi s I'lom hjeba
kiseloga. omojs. 16, .3. — s -6-. Da so daje
kisoli. lilobh vsemt jednaki.. (ilasnik. 15, 306.
1 1348?). Kruh kisjo'li trijebiti. S. Rosa ' 140l>.
*l. 0 rodi. a) iiopee. — u jedinum priiiijcni (a
-C-) iiietaforiiki. Deveta voda kisjola. (Diileka
rodtiina kao da nije vee. riidhina, radi deveta
nidi dovoti pod c)). (D). Poslov. danic. — bl
KISEO. 1. .1.
KISXUTI
,;„hi ita ,: .,11,1' l.nrr. tr jr ii,„lu l:>srl„ ,nnli
,„ll„,iv l.-,srl,„r .1,, jr „ in.JK i„i i n„l„ l.nj,, sr
„r.,l:n in,,--, I,,- :„,;■ -.,■ ki-.-la v.«la , I:,;,,- , ,„r-l,<
,1,1,,- ,,,■ ,:,:.,: ,sj„„-nl, kis..|ak /„„l :<. - l:„„',l„
rj,;,,,/:,, i, V„l.„r„: k\^,'\:t v. ..la. I. ..l.'i- ^aiirr-
.a.|na.- -.uuU,- >■ i,n'iii,ii'i;iii„: Tijc kisolii v.hIii.
1' -J,]: L ki-.'la v,..la. rf. kisi'lak. - S:< rctvif
-ala n.l I'alaiik.' kraj ^a ivk.- .las,Mii,-r i/.viiv
,,.k.vn.. imziiata ki-<.'la v.., hi. M. I). M ll io'\ ir.
srli. Kill. — ,, 11,11 »'";'(■ i,iii„i,h,h ,' i,,-,,: (l^im
iivi iiiiiicriiliii izvcjra iuia . . . |..ilaii kis.M. k.iil
Asan-i>O.Sinp palaiiki'. ji'ilan. i>i"'t kis.i., u i'.uku-
vikii. Viik. lian. ■>. -.'il. -- / l.ii,i ii,i,'si,„ ,„„■ I ma
j.Mliia .Kis,.|a V.i.la- na |.nlii kii.l ■..■ ale ii Hiulaii,
ka,.! -. |.ro,l.. srin |l..l.ri,-ala. ^ .l.'sua . . . Ov,.
lll.-^t.i ZOV s,. .Ki,,.|a \'n.|a-. kan -In -r vi.li, VpIm
hi lui.-iu'ii.i l.il.i zaiuis|ati .la, sc ,,v.. iia:'sl.. iiii-^ll
|H)cl .KisliiH.nr. all ja n|irt, nstav|a.iii |.iianc la-
iTscii.i. S. Xovakovir. ii.ivn I>r.lo. s;i. ,\/„,rrr//
kislilal. r.
c. k,„\ ,„„■„„ i„h,,i,l, /„l„l.„ l.„„ i,n,l,r,-.
a) kisi.la .lji.t,..|llia. /■/.// /.■.../ .lli.l.'lllia.
/.) ki<.-lu .h-v... l;il^ U philia I,. - l.,l„;t,l
ri,,l,il.„ I, V„l,„-„-_ kis,.|,', ,lrv,, al.T ..s^i:; l,a iiui'
.l;.!-. U],|iiii;iii,-. jirvo kisrl... l;ii^ lv|.liina I..
Laza-i. M. Siilrk. in.. TH.
ft ki-.'li 111.. /•/.// /.-.„; trn.
•». „,h\ k'i^.'l... Ka.la .l..sla kis..|.. ii.laiv.. .1.
S. l;,.]k.,Mr :;i:i.
KISKO.VIK. ,„. ,-i,li kisik. .\„;-,i'i,-i,„ „ i,,,^,-
i-rlj.iiir. Kis.M.iiik. .ixi-..ii. .1. I'aii.-i,'. z.h.Io-.
■_'.■). :!ii .l.'L.va kis.-,,i,ika. 1 1. I>..ii..vi.-. |M,ziiav.
r.il.... i.-ii;.
KlSir. i„. I,,;:,,,,,-. - r i„ik,- ,-rij,-i„,- „ It,,-
hn„-i,,Li,. ]'. Ilii.lii.ai.i.
KISIIiO. I\i,i,l,.la. ,„. l,ij,-^li, ,1 Si-hijI ,1 ,,lri,,i„
l„r:„, ;■,■„,■ l.;„„. \iva ii Ki-i.|..lil. .S|-. i,.,v. ISCH.
{...■|.
KISJK. „,. .ixv-.'i.iiini. Ill li,i„,i,i ,'l,„„ii,il l;,i-
j,;,,i nil,, „ ,„.,'l„l,„. I,' !„■_ ,„',,„ „,' h, „,n,ilr :,-
,:i,'ll :,n,l,ii,' I liifb. „,l, 1,1 s7,. ,//...//.. ,inrj,'l,. -
ijirs,- iiii.l,/,, ,1,1 j,' ,il„,-i,i ,-l,-ii„i,,,l l.,„l lis,' I, II,-,
linii,,, ..wx.'uuii,. , //r/;.. ^a.i.T-l..tf. Ki-ik. .h.a...
hit. ...w-.a.iiii.i- .-.an.T-t..ir. ...w-.af. lal. ...s-i-
;;.ai..-. tVc. ..i\,v-.'ai.--. .-I. ..ivs-.-ir. Ii. Siil,.|,.
rj.'fij. ziiaii.^tx. uaz.
KISILKV.\('KI. „,li. I.;,/, i,r,i„i,l,i h'isil,,-,i.
Kisil.^vaVka i,,i,s/ii„i ,. K. .i..vaii..vi.' I In.
KlSILKVf). //. ^,-1:, „ Si-hii, II ,ihriii,i, i„i:iii;-
i;i,'l.nii,.' K. .|..vaii..vi.- I l(i. — .1/..:V l,il, ,1,, j,-
i\t,i iiijixt,, il,, SI- i„,i:,ii„- M\ /■//,/„. ,-i,li II II,,-
iiii-iirni i-j,,„il-„: K\~il.'v... s.l,, k.,|.- y- ,-.n- l.azar
.la,, .akvi l,.,i;,.i-...li.-iia.i .1 /..|i.|.'l.| I i..-v ,lv. .n, :
..\.!uj.>v.. -a, Kisil,-v..ii.i.- iM..ii. -.al.. I'.ll ,i,„l .
lliNT,. i„,iililialivil ...Ml, a |...tM.|... 1 -a. I in. a l.lizil
..II. .-a /.hij.'ia ^.'l.. Ki^il.'V...
KI.SKI, ,„// kl.....
1. KislTI, ,-,,1, !,.,j,-t..
■_'. Kisrri. kiMi... /»//«/. i„ I,, I,,,/,, ,'-ii,,h ,1,, vr
iti, ,l.„l:,l,- ,-l,-,liri,„ll ./...jl s l.l.ll.nill. - .\, ,,-,,1,-11,,
„ i,,,-,,- ,-,;i,-„„-. KkiIi. . I. .■.,,. ..kiMti ...vv.lir. ..-.
Ul. ...^si.kiiv. liv. ...vv.l.a-. .M^l. .».. ..svilal.'-. Ii.
Siil.'k. i-j...ai. ziiaiL-ilv. iiaz.
K'iS.lFM.-. ,-,,/, kis..|-.
Ivis.lETl, ki^ii.., ,„,i,t' i„,sl,,i,- ,1,1 l.,„;i,„i, ,|l,,-
l||||,l ki.siiiiti. II.,-, I,, if s,- II,- 11111,-11,1 - Xiihr.i
W jlis,lllll ,/llt,,,-i, -,,-,,,1,1,1 ki,|ll. ,,ll S,,lil ,-,11, II Ihi-
hi;ii-l,,l.i, 'ki<iri,. i. uii^liii, ,1,1 j,- h, ,,i;iri ,,l,lil;.
l.-,„. <t,. s, ,-„l, i„. ,„,-i„;l„ :„.„„, :„„.-,„„ , /„■
,il.,,-iili,.
II. I,,t, I,., i„,il., lisi-li, ,il.,i<.,,. Oil Nviii r,j,-l.'i,.
„ ,-.111, ', III ,-i,-r„,L„ „ r/(/,..r»iki<ill.ki-<;ii. .s.iii..rl..-li
.,1. .k.ai- .Mll.a. i.l.illis Mil.,- . .\k.. 1.1 .. . Vila.
ki.~iti |....-..|,,. /. (l.-lVliii. |....li-. -J Ilk
b. /a. Ill, ,1,1 , 1,1,,, i„,,l„l, I,, k,iii. /„> i„,il„ i
I, In, ,l,r,li,-li. - /■ Sl„l, ,-,-,-, I ,-j,-,'-,ill;i,-. kiMti.lc-
v.i.M' i.lu.av . il.„l„ll..„„ ,l„ s,- ii„l„:i „ ins,;,
I.nslr, ,-„,■■' I : ki-j.'ii. '■„// ki-lii. - / „ „,,s,- ,-,-ij,-ii„-
„ I)„l,i;„-„,l.-,i. .[',„;.]., \ ,,i., kisj.ai-. .Kisi ]..,
laal..-. r. ISii.lmai.l. isiini;-,!, ki^j.'li.
1. K'isKAXE, //. ilji-l,, l:,,j,j,-,i, -v l.isi;,, ,,-l,li
I. kiskati.. — r \;,l.-,n-,i ,-j.-,-i,,l,i
■_'. k'isk.xxiv /'. .//./,, /,•..;//.■/// sr /,■,./,„ ,,-,,n
-I. ki.kalk. ^ SU,,-'ii, ),- nl,l,l: kiskanj.-. /' V„-
lilii, r ],;■-, I, I;,,-. ki-^ka>.j.. .il .l.ia i.ia iv .|.ial.h,. .ani-
mal.-. .-an.' .. simil..' .v..."iiv ISsL. , ii SI iiliir,- ,( :
.ll .■hiamar l .alir .v...-ar.' .'aaa-^'.
I. KISK-ATI. ki^kani. iii'lif. il,'i„. >■ ki^ati. -
r ]-,il:.n-,i ,■',,;■- „il;„.
■1. KISKATI. ki^kai... ,i„i,f. .,;ili i,--<'i ../'"■'"■'•''■'
ki. kw, - /■ !!rlli,„ ,-i,;--„il.-„: ..•liiaiiiar i .-aiii-
issl.. , „ SI, ll, ,;-,■„: .\a..-.ir.. .-an.-.-.
K'isi.K'.V. /: ,( ]-,il.-,,r„ ,-ji;'-,ill.„: na, -^nkni |...-
siava ...k.z.l.. izniiira i..k.. j.'.in.' |....|la.ni.-.. ,,in,ka..
,-[. <inuvl' s ,l.,.l„ll.-.„i, il„ s.- ,,.„;, n „ Si-ij,-iii„.
\;,l„ ,l„ :,,- ,„l „„„,. kisz..|i,i, ,:,;-:„l,. istnn.
KISl,i.\.\. /-. ii,isi,,i,- „il „s„,,,;- ,,,lj. kisa... I.„i,
ki-..'liiia ,../ ki......
a. ,-,,!, ki-..|ina. a. -- /' \;,ll„i,j,i,,i ,\i,-,'-i,,l',i :
,a..a.l..sil'i. a.-.M-l..'zz.a- .sa nri-k.'ir.
h. /•„// ki-...iina. f. Ki-llna. | .."i.^kaj il.'a (knall-
<a.ir -aiarnii.. ..• il |.r.an.>l il. /,l...niik zak. ISalk
lllsl. Ki-iliiia, M.-a,iia.sla. spa. la, In l,vaia k.-
iiiii-k.'. isi;-,. |i;i.
C. il,,,- „,j,-sl„ in-,j,- ii,,s,-,i,, ,-,;-,ii,-ii,i. rj,-,ll,,,lll
J,- i-i,l.-„iiis,i II j,-,l,ii,ii: lia-a i.l.a.i Ki^l.nn . Sk..-
I.ali.'al .\ik..lil nlivali. .\i-.-l..v Inr <\-.\\ . |.liil..-.
-1. 11.;. /,• ,lriiii„iii,- „ ,„„„:,„,. , ,,l„l,- II III, „„'„-,-,■„
,-j,-,i,,l:„-. Kvsiin... I r>l .Sk..l.ali.',. iil.i 'I'nik.. n
I'.an.'. |.,. I. .mi. |.n.|.. I.a,a na Kl~lll..' i ^k. .I.a I l.'a
iil,\ali' nk.lz. |.am. >a C. 7s . - ,,,1, , : \/ l..ua
...... ,|a~n.. vali .la ,.■ .Tiv| .mia' npniv ..lal.- -I.'
s.. |.nl K.in.an..xa z.a X..v.. 111-.!.. raz.lva|ali in. ,/,.■.
,,., I.,.|...kam,, izv..ra, v•,\^■^ uva,- l.il. snmn.. .la
j,. II, im:;.!.. i .Ki-lina-. all -.• z;i I'ln ...■ nai^aa.
.!.. sa.l nisia I Z.Ian.. l-aza,i.ral i. S. \,, vak. .v i.'.
la, v.. I.r.l... .S..I. ,•„/, , /,„,/ kl-,M, ,/„ l.nij,,
KISj.Mk'dH ,„. ,-nl, ki.ik. .\„,,„,-„„ l„, l„-
hlKhnii ,,,1,1.-.. ,11, III,,-,,,,. - I l,-,l„„,J„ l„s,-„ „„-
s,-,/,, ,-i;-iii,inl \.»ia -• iz ,1m- ,..,lavn.- .'a-ti. 1. j.
Iz v...l..i-,..la i kisl..r...la -iaz.a I'. Ik. In'. vin...l.
■2. 11. K..i.' I.'l.. - ki-;l..r...|,.iii -.],,?..;,., . . . -'. -J I .
KISkOST. /; /■/,// |.,i..>lilia, a. - Oil n.siinrr
,l,ll. kisa., k,,i, ki-.'l..sl ,,il kis,.,.. r ,sl,„l,l
l„.,-„ NMil ,-,.i,-l.„ „ l.„,,-,l„ ,,.,„ I kiM.|..<t. Sa.a,.
v.aii vi I kisli.Mi. Z. Ui-lrliii. |,...lr. -Jkk
KiSLn'IW. f. ,-,,1, kiMlina. a. - isji„i;-,li kl-
.,.|.,.--a. /■ „-,lii,„t„ i„^,„ „n^i;i„ ,■,-,-„„■„„. Ka.l
mal., |.rin,. .,,„,,,,-> ki.l,.lii i ...in, ..I Nana. ......
s,- ,,t... i, S. •[■■•k.'lila. I.-I,,|,i- mal. sr. I I'.l. i-l.
KlSXri''!.;. ,/. ,//,/.. /,,.///,/» s,- I.-, sin. Sl„,-,j,
,,- ,,1,1,1. ki-i,ni|.-. r .\l,l„l,„„ ,-j,,„,l.„: kis-
iinl,|.-. rasklsiniii.' .inliisi..': ,i lU-t,,,,,: k isiiiilj.'
.nia.-.Tazi, ll llla.,■,■lar.^ lav in..llH- .ma. .na I i,r
ll!ia: „ Sl„l, ,,,-„-. ki-i..il|.. .inlii-i... iiia.|..|-.
KIs.xrTL kl^al... '//,/./- l„,sl„i„l, l.,s,-l,i,-ii,.
Illisli s.,lnl,,i ,ln-„,ni:.l, i, i-„lil,,- 1, , ■!,. s, .In,,,.
„. I,. I...,! ,-,„„ ,1, ,ll-ili,,„,„ l„,-„. I.„,l ,„,sl„llr l.,,ll.
I.-,„I ml, ill.,,. I.,., I l,{,-l„, ,1, l,l,-sl„ ,1,1. - .il.,. .-'■
laSNTTTT 1
,„ //,,/,;../ i>ini: -2 i :! "inn- li'Nriiii. • -i- slnji
mi. iiriiiliisiiriia y. - liijic ./'' I'lasliiivii-ska (im(a
(ill ji- i's/iirK hill jirrjHiinii ijlnilulK isitoirdi .■<tslor.
kvsiiilli. ;-(/,v. Kiu-iijTi., ("tx. kysiiouti. yiii/. kisiiivr.
~ Kniijiii ./'• kys, tf sc -y- niii-r iiriiiiiijvtiili na
vii (/■/'/( kviis, kvasiti) ; mjr jiidn-itrn kiii> inilo-
rcn.//.s/,/ liiiiiini (kiisV); rijfi-i Hlo hi ml nqiii j/ii-
.■<liih- II liliirsk-iiiii jvzikii (fidi kail kispo * kvas)
iiiiiKiriiii sii iizrtf iz slairiiskiiiiii Jc:ikii. — Ohlici
iniishiijii ririiiniii (iisiiii iiiiiifJ iiioiiii /instil jii 1 1 i
ml siiiiiii kiirijitiii : (im: ktsiuih / kisoli. (/cc. jmirt.
ktsiiuvsi /' kisavsi. //((/•/. jn'iii-l. ml. kisnuo ( kisao:
((// iiiiiiii iiiilndc II jirliii.jcriiiiii iW .fiimo :a imrl.
/iniil. mi.: KTso f'oban kisim stniku susi. Osvetn.
1. IS. (riiili ziiiiiri'ui n'lli b, /))). — Jzmcitu rjci-
iiikii II liiiiiiit (.essor bajriiato ilalla jiiogKia' :iiia-
.lofiKi-i pluvia' 5GG'>), ii Jijiiiisljfiweeii (kisiu^m,
V. oUisiiujoiu ; ore rijcci lu-iim iinpone u istoiii
rji-iiiikii). It Vi)ltijji.iiiiii (V. kisoliti se), ii Stuli-
ivrii (I. .atl pluviam moraiii trahoro'. 2. ,fermeu-
tosi-orc ; SII iivu zniiieiic iiiiii rlodalak da ,je pu
riLskiim ji-zikii), u Vakorn (1. .saucr wcrdcii'
.atresco'. 2. ,vom rogen benotzt wordoir , pluvia
luadosco")
u. till ziiitci'i'ii'm njirijcda knztinijem. Tako kisne
(siri'vl buiUici na vriuHi. J. S. Rp|ko\'ic 249. Za-
kisolila zeiia n sobi lonao mlijpka, pa ;;a pokrila
i povozala torbom, da bi so u toplini prije uki-
si'iild. kad to svo svrsi, onda rouo: ,Kisiii, ne misli,
stifilo iiip do vrata' (t. j. da so mlijoku uklsoli
dok oiia biMlo do vrata). A'uk. poslov. 134. Vino
kisue. 1'. TJolio, viiiodj. 2, 310. iirako xc kaze i:
t-ijoslo. li|cb, kruh kisne itd.
h. luadoscere. madefipvi, jin snij priliii s hii/a
.ilii lijrsli). kild ki-'<lir, iiiihnjil knn sniuh r ii nidi,
imsliilii ji- i driiiin liiiii'n'ir n iiiiinii jr.ikii : jirii-
iiiiikiiti sr. IIIIIIII Jul i sr. iin'-.iiiili. ispimli kvasiti.
— ( /( hiii/iirskiiiii /I'Jkii iiiiii sliriiii :iiin'ci'ic.
a) iwjivi: — Od XV njrkii iridi V. .Miklr.sir.
Ii^x. palaooslov.- kud kysin^tii, ii iiiiirdii rjci'-iiikii
II, lii'U.iiii: staviti da kisue .mar, Tan', tpuor uun.
frisa ill acijua tauto rlip vcusa luolli'' .macoro'
11! I".
h) irslii ■■<i- kiizi- kud sti) iiiiDZr liiii i hfulv)
slnji lie link i-irnii) i iii'.:ii.iticriiii na dazdu (kiii).
— Oil xviii rijrka. Svojii lirauu jer cuvati zuadu
da no kisno. .1. S. Kc|kovic 299. Pa joj kisuu
krsti i ikone. Nar. p.jes. |ietr. 2, 573. Niti kisue,
nit" ga suncp. zeze. npgn uzuri, jede i pije. (Kad
SB ka/o za koga da doliro zivi). Nar. posl. vuk.
223. Cini se carak od puske piikri\-a da no kisno.
a Xar. pjes. here. vuk. 35<S.
c) pu /jrcdasi'iemu snai'ci'iii kidi- «■ * n kiiri Hi
II mihi (i o krnvii) kad kriic ne hraiii ml kiii: nciju
ktijii. Mi, ako nam je jodna kuoa dimliva, ako
nijo dobro pokrivena, ili jo ostavimo, ili uasto-
jiiiio uapravit da ne dimi i da no kisne, J. Fi-
lipovir 1. 108". Kvicu saino opravjati moice da
ne kisne. Glasnik. ii. 1. 1. (180S). I svo su
ikiivc) pokrivono crijopom, ... da so svako s'O-
diiio nioraju prokrivati. pa opot kisnu. Vuk, dan.
2, 11. Ponav|ao sam dvijo kolije i jodnu iiialu
crkvu koje su bile bez podova ostalo, i nenialo
svo propalo kisnuci. Ij. Zolic till.
d) j)u znaciMia kml hi ili /iiriiia rijeii kisa,
jcdun i)iinic XVIII i-iji'kii iipnlrrliliini nru riji'c u
zniicena: dazd.jcli. pu.slnli iz .ii-bi- kiiit. Bok nebo
zatvori, da ne kisne. .-V. Kanizlio, utuo. 125. ^
/ N inxlraiiiciilaliiui (ii iininnii ili jiirncienoin
■sini.sliij. \'i. oldaoi. kisnito suzanii. uzr. 13. Ki-
snuti CO nobo zostokiui oKi'ieni. boi4;ii]iibn. 33. Kto
nebo s krizi kisno! Iran. 13(1.
Kl!SOXI(', m. pi-czinii' rlaxlrnske piinidiir a I)ii-
lirooniku; lut. i till. Cisaiia (Chisagua). Annul.
1. KISA, n.
ratr. anon. nod. 150. |.S2. — 1' Danivin'rii rjir-
nikit: Kysonioi., vlastoliu dubrova6ki ,Marini. Ki-
souioi.' u vojeni vijeou 12.5.S (Mon, sorb. 10). —
^f||il■ hili da treha citiili Kisoi'iic,
KIST, III. ponioillus, (»■»(?« *rt .v/j'/ifinc, naciiieno
ml illiikii ili striina Hii au Irrdii eezane na pali-
cici ili II cijcri. — ridi i kiseiea. — Ni,je na-
riidnii riji'i, nei/o .sii. jr ii nasi: rrijenie. uzeli puci
iz riixkiiiju .iezikd. — l/potirhlam *<■ it miiJikow
rmlit. jiirmda je zen.ikoiia rndii it uxtidijem -sla-
rrnskijnii jezicima. — Ri.iec je iiraxliicennka, ixpn-
rrdi niii. kucti., diieacki kys', pol. kist. — Iz-
mvdii rjeenika it Stidirerii: (nijc zahijezcn rod)
v, pernik s dudatkom. da ,je ri-jeH runka. Kist.
art. ,pinsol', tal. ,peimollo', fro. .piiisoau', egl,
,l)en(-il': kist od vlasa, art. .liaarpinsol', tab .jion-
nollo di poll'; bot. kist, lat, ,i)onnicillus'. B. Sulok,
rjoCii. zuaust. uaz, — Iina i u Siilckuvii rjeciiiku
(kml [linsel) ryrfje nije znhijezeH rod i a Parciccrii
i/d.je ,je zahilelen iiwiki rod.
KISTACA, /", OS saoruni, lanka kii.st (nadno
kii'mcnieii). — U pi.siicif na.sci/a rirntcna (ca(it dii
je riji'i naiineiM). Kistaoa, zool. .das lioiligo
boin', tal. .saero osso', v. .kreuzboin'. 13. Sulek,
rjecn. znanstv. naz.
KISTACKA. ./'. mjeslii ii Srhiji ii ukniipt pn-
zaiTrackom. Livada u Kistiu-kl. Sr. nov. 1,S72.
(il3.
ICiSTANK, n. tri/nri.ile it Diilmacije it kiitura
henkiiniekiiin. Eojiert. dalrii. 1S72. <). ^
IvlSTEN, Hi. mmii ii Stidiirrii rjecnika: v.
kostan,
1. K'is.A, f. pluvi.a. nida stii jimla na ziinla
iz (ililiikii i rrijfiii'' k'lil to hira. — i.'iporedi da/.d.
— I'lislii jr (III kiirijriiii iihiijola kisnuti (n znacenii
kud bi iiiisliirkuiii \:i. tr .sr -sj- niijeha na s. —
Siiiiiii h iiiisiiiiii ir.il.ii: pnl'rnlniu /V ml xvii
nji-kil. illiji-lnil rr.-nir l,nf>d,i :,, iiiijrililil stiirijil
rijer daz.l kiijii nshijr sum,, /.<. :,i piiil in'jciii krii-
jeriina. — Iziiiedu rjiriiiku ii Mikiiymu (kud
daz, ridi dazdi. n llrlinn i.pioggia. acqna (die
vieue dal cielo' .inibei" olKJl'i. ii Bjulustjeiihrii
(V. godina), (( Viilliijijiiiii '.pioggia' ,i'egen'). ii
Stiilicern (v. dazd), n \'iikiini .dor rog-en' .pluvia'.
cf. dazd).
il. nopce. Poslije ki.se bude ajor vedar. M.
Radnic 1 12*. Neka raste kakono kisa moj nauk.
-429a. Zapovidajuci nebesom da ki.se uo dadu.
.S. Margitic, fal. 40. Voda bila iz mora ili od
kise. A. Bacic 280. Dacu vama kisu na vrime
svoje. .1. Bauovae, pripov. 139. Kada je ici trazit
i isprosit divojku za ozeniti se, niti se gloda kisa
Ili snig, ni zima, ui vrucina. F. Lastrid, od' 236.
Ilija zapovida nebesom, da no spuscaju kise dok
im on no rece. 343. Doci ce nam, veli, kako rosa
iliti kisa vrimenita i ugodna, nod, 33. Svojom
molitvom zatvori uebo i ustavi kisu. 217. Kako
zom|a brez kise i rose ne])lodna jest, onako je
svaka dusa brez rose od darova duha s. utisiteja,
250. Zom|a, koju ki.sa ne natapa. 251. Led iliti
tuoa s kisora i vatra iliti gromovi i muiio pro-
sijiajn se i iz tog oblaka. 391. Podnosio sam
zimu, vrueinu, ki.su, putujuei gladan i zedan.
A, Kanizlid, bogo|iibn. 19. Srite ga velika kisa.
M, Zoricic, zrc, 8S. Dodo.so k jednom potoku
koji poradi kise bijaso velik nstan. 204. Kisa
odkud dolazi. V. Dosen v. Oblak visok malo
kiso dado. vi. Sto jo kisa to jo jola visa. And.
Kaoid, razg. G4b. No izlazase is kuce kad je
kisa, N, Palikiica 9. Molitvom nebo zatvorio jo,
da zoni)i kise nijo dalo za tri godine, I. Veli-
kanovid, uput. 1, 93, .todan isto kisu a drugi u
1. l-CISA.
KTSCri'A
isti par ii<1.r voilro. J. Kajir. pouc. 1, 100. I\:ic,
kisa niz jpIovo "Tai'ip. ISar. pjp>:. jietr. •_', -'71.
iKi'aju sp iriafjaivi, bico kiso. Nar. po.-il. viik. I I.
Slpa znii'\|i' iz pu.saka kai> kiSa. Vuk, nar. p,i<'^<.
I, lii'J. MiMini l)i -itali picil vratijem ua dvorii
i ua ki.-i i siiij(-ii. <:. Zrlir .->ill.' Da so HP Iji
kisaiDa izla-alo <luse. V- Bi'H''. viiaHljcl. ■_'. low.
Ki^a kao iz iiijoSiue. V. Vrc(^\ic'. niz. I:!K. Nit.i
zaiim pijc'ska iiiz vrlcti, itu ri' ki^-a ii ravaii
siiijrli. ( l-votii. ■_'. 1-Ji;. Zi'lulirii (■■(■ n|aal kisa
cniii. .!. ICl.
b. o Liii sr hiir iisjiornli .la.z.l i„i,l d ) I : in
lilt piiilii. Da kisa uo [lada. A. liacic 500. Jvisa
kad pado. lie u.stavja so voda iia visoki planina.
K. Lastrir. ii«d. ;-il. Paiio kisa. J. Bamivac, prod.
.■|'_'. Tii'iii akii jo ilazd iliti kisa padala. A. Ka-
iil/lir. kaiii. -js.-j. lin kad s' voro ptic kad pada
kisa. 1. Zaiii.io Ji:,. Xo i.iozo iiaoiniti da kisa
pa.la. :\l. A. Ko|k.,vir, sal.r. 5i;. Kisa pado.
modna. rnsa ii pujii. .\a,r. pji's. \-uk. 1. !'•'■'•.
Sunro sjaso. a k,4 padaso. Xar. pjo,. p.-tr. I.
Ilil. l;..- .■.• dah pa .■■.■ kisa pa-d. I. JS L Ki,-a
kad lino- da padno. uaj prijr p,Ha,o kapali. Kisa
pada kap|i.-auia, |iak iiapada, ickvir a. ,\ar.
pcisl. vuk. l-'l!. .loihni dan padala kisa. \ar. prip-
vro. 200. (■/'/( /: l\adauo za 3 .niuliuo i il niis,>,i
uo pado kap kiso. F. Laslrir, <id' 20:!. 1 zat \ n-
riso so (,a,k(i. da za 3 ,-udiuo i Aost uiisi'. i k.ap
kiso ua zoiulu uo jiado. .'ii.'!. — iilc. Da ur idc
kisa. A. liaoio VV,. Kisa ido. A. Kauizlu', n./..
HI. Kisa. ido, javciriua tiamo. Nar. pjos. vuk.
1, -J.SS. Kisa idi. i |H,nialo su'jo-a. 1. |ii:i. Kisa
ido. ,i;-,,u^v ruuiouijo. Xai-. pjo^ui. i.otr. I. -JHI.
Id.- kisa I iz u.'l>a i iz z.'ui|.' (vrl.i,. 1,1.- kisa
La.i iz rukava.. ,\ar. p.isl. vuk. !«;. - ili,lii:>.
Iiiiili. ,lo,i Ii vidio. kail plahn kisa ilodo. da za
lualr, dura. .i. llauovao, razy. Ji.'i. Kad l)i kisa
la.dila. 1". Ku.vovio, .i.,ui. Mo. - iiiilii:i. K.ija
linnil kad kisa uado i p.iouui viiri puliali. M.
Znrioir. nsui. SA. - llir.ill. |la>dl ki. I klvi
jiuiaok.' Ill iiriminuii s„ii-hi. n.li l.ml .k. ()-,v.'iu.
:i. 110. — h) ilii iiiliini. Idari ki.sa. V. Lasirir,
nod. ;U0. Xa svo strauo ndariso kiso. \adnd.
l:>. S voo.-ra p- kis:i udaHla. .Var. pjos. xaik.
I, ;i52. I'dn. ' kisa, al' ua l.rala luo-a, >air,o
noiMcij ua, svalora ua.ya. I. C:!?. Kail kisa l.oor
da ii.lari, uaj prij.' | ur ] Toka pj i val i. Xar. p..-.l.
vuk, 117. IMaida ki>a. .\ar. prip. vuk. Jul.
Xokiijikn djrMijaka. ka.l j.- susa. idu p., solu ..d
kuoo ,1.1 ku.M- I,' pj.vajii i sluP. .la ii.lari kisa.
Vuk. ziv. III. Iijr. Liji. ki.sa ka.j iz kalda.
.\ar. p.,sK vuk. li;'.i. iiliiili. ZapjuAti kisa kao
iz lujoliova.. S, l^^ulusa. prip. 2liS.' — slisiir w.
\)<<k \n' kisa, uial.i stisuo. V. Diisou 20."vi. - c)
III iiiiiliij l.isil ilii killer. Kisa kapjo. trava rasto.
.laoko. 10. ,- i-iisi. \,.k ti ri.s.'o situa, kisa znik
pnda.Ii. A. Kauizli.\ roz. 2. - rf/ ikml pnsliijri
ilii iiiiuii: .hdi.-a j.. proza|.|(da -ran.' i .la ishar
i .la Idsa uiau.'. (')s\-,.tu. 2. :i:i.
.•. ,irl.,j,i„ SI- ,,nil,rnmii kiKr kiikri, jr kisii.
II. i>. iiiiiir hili: till, I Iz .dilaka tilia ki,;a, pa.l.'.
Xai-, pj.'s, |.otr. 1. 21. -,siliiii. Siiua kisa u.larl.
Nar. pjos. vuk. 1. ."ill. ' ri,-<iiii. Ha u.lavi ros,,a
kisa. 'l. 111, - /iiiniii. ,irii:ii,i. iniiiln. iilnlm.
Kau.i i.urua ki.^a iz oldaka. 1. :i7l. Ma-lusI iu;i.
-lal.a Lis,, rodua majka, .-r..zu.. kl-.-. \'. Ii..s,u
2i;(i''. \"o.lro uobo. griizua kisa pa.la. .\,ii-. pj.'^.
\uk, 1. :ii)il, Kano ^I'lzna kisa iz ..i.laka, 1,
2.".7. I'usti r.og iiaj?lu kisu, E, I'avi.-, .,-1, Hk
I'.i-li ua-1.' kiso. 20. I'laho kiso. A. Kauizli.'.
trail. 111. Da iz uolia plalia ki.~a pa.lii... Xar,
pj.'s. vuk. 2. :il:l. - ilnhni ijnlii). ,l...lu..ui |..ti
|.uslijo Uiliko siiso paiio diilii-a kisa. Xar. prip.
vrc. 49, — [III i pii kiirisli kujii rim. /ijiim. ulu-
liitii, Jiiliiii Zoiiija zasiisi'iia \'rii(''iu(mi i ^•it!•
HI' in. no Ma'o^a tilai^a iinati. luru^oli vriuipuitu,
lipii, iilulatu kisu, F, Lnstrio, nod, :«, To d.a
niauo lipo kis.' lohliil.-). V, Dosou lim, Zlal.uu
kisu link il so inliliikK -.Ii jo trilia .la iztivso.
21 ; 111,
d, II inrriir.nii s„iisl,i
a) mil daz.l. /-). Ka.la. izuovir.-ui L;i-a,.l s uiu^
uami. lu/.unui kis isik.va .la, so prida.lo. A.
Kauizli.'. frail. .Mk Loplir kad iz oauri.'o izuiili
pusta pn iisi'u irvi-u.' kao krv kapjio.-, nliida:
krvava kisa, K. Oriii.i;-..rao, z.,i,l, I |(k
ft) nili .kiz.l. ri. liaz.li kisa ,,.! krvi jiiuarko.
(lsv..tii. :-i, 110, Kisu uiilosrda sial.iu,, r...s, vila.
lS,Slk SIk
(•) iiliitili kisu, iikisiiiPi, l.ili pijaii. ..|iiM so,
|iulai.\iiik. isds. -jn. - /v/air.v// .'.kisuuli.
2. Kis.\, /■. xiirlii. nil, i ,i sriiin. - I' Viikoni
rjrriiikii : ,iloi- riissid' ,r.is|.ruui siiis', ot', oiisa, siirla,
lil.i,
:•: KIS.\, /■ nili ki-t, - r i,lhn,llil piyril NVlll
n/J.-ii Til VI. Il,, , lav,. Ill slik.ivaii.' ki.sniii ralo,
hi >lavlini; p..k.d.ai,i li...lil.,. liaoiu. i.iai/.jo. M,
Kalaui-ir 02,
K'ISAX, k'isua, (((//. knil linpililll Us, ilnprr I
,1 osnliilniii siiiisln. - l),l Nvii rijrl.ii. II iiiiinlii
rji'riiikii II r/J.-..r»; kisaii, vido kisi.vil: kisid,
;l, /,-|i// i/iillnsi kisll. ki.jl jr ahll.ll lliniii , r n inilr .
■jhliik ilil.i. Vriji'iii.' kisu,,, M, j;a..liil.' lo'.ri.
ziiuuo i kisu.,, I, Volikaii.ivi,', upiil, 1,.V22, Fr.,/
diuiovo sij.'vaju vlako, ko sviotlin' pn.z kisiio
niilako, (isvoi'ii, :i, |-,r,, ^ .ii»,, /»„;,■ i,ri/,iiil,iii
i l.l-ilj lirillljir II knjrill jr :,liirriir : lulu mil,
ikiiiin. KVsi", o,d,aii kisuii sl.niku sii.,i, (isx,.|i,.
i, Iw,
h ki.j, i,i,sl,ijr,„l kisr iri.ilii. rli„i.i.kiii4ii ilil.l
V,„la ki,,l,a lli suizua. .1, Filip,.vi,' :k I7i, \,.,|a
,la^,OAa iliti klMia. 1, \'olikau,,vir, iipiil. A. 20,
.Slii/.ua M„la, kisiia. ml zivadi krv i s ,lnl-,ilii
poiui.-aiia, lula.li, ,1, S, l;,.)ki,vi.- OO, Ha jilii
ki^ua pia-pil iiii.iv vlauii. 111, .X,- s,. pnuii iza
ki.,iio .~ki-,,pi, :lii.-,, 1 vriiiio 11 ki>ii,.,i, ,lul
sP-u,., :1I0, Vi„la, kisiia., Ik Koaki.vi,', uaiik, llkk
Ki>liiui kap|aliia raz ksava, jo. D. llalii,-li',
p,al. .;:,. Ml.
.-, h,ii sr n/inlrrhlnni k.iil jr kisn. Kisui plasl
,r,'-oliiiiaiil.o|-, llajdiMiak, liaziv, :;:!,
.1, km, /inil/rr knil imriii, hilkr. Kisu, urviai Ca-
|,Mi,llila phlMali- I,,'. K, ('rii,.-,,iao, l.i.l, P:! IM.
Kis.\,\K, //. ilj.'lo l.i.jijriii sr kisii. f-.llirilll
r,rr„,k,i II i-,ik„ni (.,1a, ,.ii,u rii-liiar ,nia,M-ra 1 1.,' i
.V ili.ihllk.ill, ilil sr ,li,r,,r, II l)ilhr.,rii,kil inil, kiiil
kisati;. I'sliioil ,|u-,,- kisai'ia ii i,i,,iai, L, Zmv.
ril,, ark. III, :k_".i.
K'1S.\T1, kisa,,,, iiiijif. ,1,-r.iiiili. iiiniiiikiili s,.
- Aki. -.r iir mijniii. '- r i„iir n;ir„„ II 1)11-
lirovmkii, n i.iiirdn rjiriuku n Shilir, ni , ,il,,lll,■l-
sum osso'), ,K.„u|,. va|a ,1a kisajll lirknlik,, ,1
kisa-, ,|i,,sia ,1 so k,ip,",. II, ■ ki,a| vis,, u iir.rir,
1', l!u,liiiaiii, Ilil, I I II ]'iiL,.rii r/,riiikii : krsali,
kisolili slo, u, p. k,,sii|,- II \,„li ,,auu,a, li,Mi- ,11111-
, ■.■.■,.-, , kisal. „■, p,,ki„di,i „.. ra-pa,li s,- i, v,„ll
..■iii:;o»,.|il,i u.T,|,.ir .ma, ,.r,in- v ,,rii„,,'n,iii. Ha
\iililii,, II,,,',. I> „■ l,i.,-,ki.l ,l.,l,r,, kisati / .V ill,'
iliilkoiii .1,1 vo ,,l„,ir ,i„r„ri II hiil,r„n,,k,i: nli i<i n
..,;,k,„l, i,,-rl,i..,r,„i I ,;ilrks,n„u,i .iinrr,,,, nijr.ii,,,
,-,i,, ,1 /iiil,i;,r„ikii. prriiiil,, I,, l„r„ k,i,l /V ,,r,ii
,,l,i,,„l s ,,rijr,ll„:n,i„. nili ir /,. iskisari. raski-
sali, zaklsati.
KISI li'A, /, iniiili -II siirin^; nil, kist, — I'
KTSnCA
12
KIT
VilhoiK rjeiliihil : villi' sarii|ka. "// orr rijiii iifiiid
lia svum iiijc.it II . riili i: Kiscicii. Ixit. art. lal. .|k'ii-
iiii'illus' .|>iiisol', tal. .p<Miiiolliii(i'. cf. Uisl. I!.
Siilck. rj(H\ znanstv. naz. — Jdiiiiiciiii jc ilrin. ail
kisli, Jos hull: ltd ikmiiiiilira kislttka. itiiln jr
'riiskiiijit riiilii ridi laid kist.
KISEVAC, KisKVca. iii. mjrsh, ,i SrhijI ii nliiiiin
hriiMi'iiiliiim. Iiivadu ii I\is(>vcu. Sr. iiciv. 1S7,">.
KISKV URI.FRC. III. sviHT ii IlrnilduJ hli:,i
Xiiniiin Cii'-ii II :ii/iiiiiiii :iiiiitIi<iH:iiJ. i knjlcurr^ki )
Kiscvbrt'K. Schoin. za^'r. IS?.'). I'.ll.
KlSEVir. III. jirciimi: — xvi (//<•/,„. Mihal
Kisuvic il(< Loinnica. Miiu. cioat. 2'>2. inko l")')'2i.
KISKVIT, iidj. ridi kisovit. -- I' iia^r rrijriiir.
(iiiiliua kispvita i prilic.no rnihia. il. 1). Mili-
iH-vic, ziv. si-b. 2, 27.
KISEVO. ((.. sniir II IlrriTi/,,riiii. S.-linu. Villus.
187(i. 58.
KmV.\. f. dnii. I. kisa. - (Id xvjii rijrl;ii.:i
iililcitil rjn'iiikii II Viilliijijiiiii I ,|iiiiviic'c'iii' .kli'iiiiT
rt'snii. ricsclii'i / ii V'likiirii i.lini. A', kisai. ha,
bi sp Ifes' (liistiijao zpiliiii z('!ii|u razlailiti. A. Ka-
nizlic, utoc. 124. SuSkajui'a kisii-a. M. A. i-ioj-
kovic. sat. LH''. J)o ^"^1 ilobijp kisicii lUorliiu.
(i. Ppstalio 121. .Fa sam, iiiajki), Burdpvska ki-
sica. Nar. pjos. pptv. i, 8. Iz iieba vam kisica
padala. 2. 112. Oblak kaza kisici, a kisica tra-
vici, a travica ovrama. bpln stadn pobanu. Nar.
pjes. srem. (io.
1. KISK'. /;(. jimilllr. — r jidlliii/(i jilsrii xvill
riji-lii. nujslav. Kisir. Siiiiinirti. .1. Kavai'iiii
I tl 111.
2. KISI(\ III. .•'(■Ill II Jln.-iiii ,1 nl-niiiH Ihiiir 'l'ii:lt:
.Statist, liosii. .s:i.
KisiTI, (■/*■ kisj.ni.
Kis,IETl, kisiiii. iiii/if. d,i::djrti. padai; is,n,i„
o kisil. — Aki: sr iir iinjiiiii. - I'nstnJ, ,„/ kiia
iiiistiirkiiiii jr /( //'/■,, i /( (inirs. - (Id .xvin riji'kil,
II i.llli'ltll rjrrilikn II I'nlliijijljlll (.piovPi-c. ililu-
viari'' .ri';;iii'ir i ii \'itkiini <ki.siti. kisi. vide ki-
sjcti ; kisji'ti. kisi .rp^fii' .pluere', ef. dazdjoti
.s- dinliitkijin kiid oliuija dit se ijopiiri ii, Bocil. Ako
im UP kisi oz^^or s iipba. M. Radnic riia. Dokip
IK' kisi svrliu zenije. tVil). Ako zaistu da ne kisi,
npt-p kisiti. 2>i4'>. .Tela, ako sp stavi na zemju u
vodii koja kisi, iza.i;i'iije. •''u". Ilija ucini da
lie dazdi a da ki.si kad on lioti. 529''. Svrliu
gradova od Sodomp ciiii kisiti o^aM. fS. Mar-
Siti<-, fal. 6H. — Vidi dazdjcti. IT. b. iil. Bos
kisi svrhu pravpiluijp i svrliii uepravediiiji'. .M.
Eadiiic 77''.
KIHKATI SE, k'isk;llii si.. ,/»/,/'. irrriiirurii,,)
svuddti •>•'■. druiili «■ V /,///(. illi ri-shi nil li/n- i
idle. — r /hdn-nniikit od xvi n'jfkn. \iiiiii.-ii
iiip tuj res liioja irdi ;;:iziiava t»ij :ios[ioja s J^u-
bavi so razgovara, gdi sp kara i tiJRce i s I'lim
fN J^.,ididril kiska Korska vila, i siujejiu'-i I'lPiuii
ref-p: .Sad ti o^kiilioh zlala krila'. .A.'Sasin 121.
— J II liiisc rrijriiir: .hjmi. n.'iiHijtp so kiskati'.
P. Biidmaiii.
KTSLEOINA. III. linnl Lis l,.u,-)iv. iiidii liiiniHik.
- U niki./.isi, xv:,, njH'i nu.r.r l,lh , i,r,':n,n;.
t'ripoDiiiiu da, iii].-il \o-.kii Ir nk;i iim ,Si.,iiinii kis-
log-iiui 2 for. i :!(i ki'. (ilasnik. ."ill. 1 :!.">. i 1 7:i:!i.
KiS_^IV. ,id,i. ridi kisovil. - r Viiknrii i-jrr-
nikll S dlldlllklllll dll «' llnniri ll llnri.
KISXICA, /. III. v..d:ii. kisinl rudil. — l.yturrdi
dazdpvica, hi. — I lul^r nijrmr. a r.llirdil rjir-
iiiUa It Vulciirii ivielp da,/.dc;vipa ,s dndiilkiiin da
xr iiiirnri II Ijdi-kiijl. JJa odvratis kisiiicu vodu
s tvoje strolip. V. Uoj<i!<ip, zakou. 2U3.
KISNA, ./'. ffi'pblo kovacko. kao oiio kojim le-
bai-i ristp svojp peri. I. j. vadp I'liiiip zar iz pprf.
M. Durovir.
KISN.\K. m. iiiir iirkijriii Urol iiiii mil. I'li-
sldjc ml I. kisa.
II. Salaiiiandra iiiapulata Laur. ii Diikoni.. —
isjHircdl diizdpviiak.
ll. puz balavao. u iJaruvani.
Kl.SiSIAR.A, /. Eaiia viridis L.. ^iihii. u (iraiu
u Sbivoniji.
KISNICA, /■ (■/(// kisnica. — V nasi; rrijniir.
.lama u kojoj sp ustav|a voda kisiiipa. M. D. Mi-
lirpN-ip. iiiiipr. lO-j.
K'isoliKAN. III. Mif od kiir. - ispnrrdi aiiibivl.
— Xiiriiinio II jidxi' rrijriiir jirriiiii linn. rpjfPii-
siliiriii'. — V Siilrkiirii rjrriiikii: .rpgpiiscliiriii'.
KISOVICA. ./'. ridi kisijara. — U Birvjakiiriui.
Kisnvrr. fidj. ridi kisau. a * dazdiv. hi. —
ispiirrdi kisc\ii, Od xvin rijrkd. n i.iiirdii
rjrriiikii II Sliilirrrii i v. ilazdiv) i ll. ViiLtirii ( u. y.
godina .rpgiioriscdi' .pliiviosns'). Kada jpst kiso-
vito vrijpmo. I. .lablanci .j'J. Vrerup kisovito.
J. Rajic, poiic. ;S, IHs. U vrime kisovito sadi sp.
J. S. Rpjkovip 22(1. ivisovito vrijeine. Viik, po-
slov. 170. IJicp nami |pto kisovito. Magaz. 18{)8.
65. Oiiaj ('-0 jupspc- biti kisovit. M. D. Milippvip.
ziv. svb.'2, 27.
KISOVITAX. kisovitiia. dilj. _cidi kisovit. —
I' ji'dniiilii /lixrd, .xviu rijrkd. jS'e zaktiva kiso-
vitiio vriiiiP. .1. S. Rp|kovi(': 212.
KISPATIC III. pri'zimc. — V miir rrijrmr.
KISPATOVA DOLIX.A, f. iiijrsto ii Srhiji a
iikriiijii piiidrrriickiiiii. Xiva u i-Cispatovoj Do-
liiii.' Sr. iiov. 1878. 7:t5.
1. I'd'!, i/liis kiijijriii ,^v■ ljrriijii.j(ifjnnci od oraca
dll .Ki- :iihirr. — isjiiirrdi kit Inc. — U Viikuuit
rjrriiikii: .riit't man dpu lammpfu zH. indpm man
sie von dpu miittern abtreibf .vox spparaiitis ad
tPiiipiis agiios a matribns'.
2. Kl'i', III. Iia,lapna iiivstirctii- L., iiiij rrrd ii-
mliihi s/<i x</,/ nil, I 1,11 .<rijrl,i. imsh, i,r, ,i iiiiini.
,TSI„ sr l.„:r ,1,1 jr nl,.,. ,,rr,„d„ nhil Hijr. ,i,r jr
rriirr km. ,h\r ,d,i,'',,ii, i ,l„ji mlndr. istijrm sr
driiir ..ll.
sir. —
Hiia
'■-■/""
■-//■ ba-
■kn jr akrrnal. iir iKiliua. — (Id i/riik.
z/,(o,-. I)nik< ijr j,. .iihUririi nkrriiat a Vukurii
rjrriiikii. Illi I" llijr iriir.dniin: Viik kdze da jc
run orii rijrr ii 1 hilirnrink ii . iili jiiiiiiicnii kii mil jc
dkrrilill kir.iln „,jr .ii.io knku i rrlnl dll Inldr. jrr
lli II Dllhrnriiikil nr,( riin- ilijr lliiniilllil. nrdj,
jr ilkrrlldt :,il,i(r:ril j,n Mikilliail. Hrlniil. lljrlo-
sljriirrni rjrriiikii i /in dm iiiij shirijn priiiijcra.
- .\illil.i sr i ,1 ..Islnrrliskniii : kill. Ilir kyVb.pO
iriiiii sr ridi dii llijr diiriii) jjriiiiliini i: iirrkni/d
jr.il.iil i II riiskniiir: khtIj, (crski jr k\[ iiiiriiiniii
II iiiiir diihii /III kriritj diidliifiijii. II jiniiiiriiii
llijr lliildjr llliriillllll rijrr llrijn ir.rlil i: rrk rriinllH
jr:ikii.' I.iiirdii rjrhiiki, 'll Mik.ilnin ,kii. l.a-
lilia. I'iba ..■rlM-. rrW. l.ali'Ua, | n-l nx' i. il llrliiul
I kit .Ital'-iin,. [jpscp iiuiriiio noto' .ba,ipiia* 12-'il'i. n
Hjrinsljriirrrii (kit ,pet,ns, pistrix. balena'), ». Vol-
li.ijijiiiii i.lialoua" jWalliiscli'i. ii. Stnlicerii (,balaeiia.
pptus'i. II Viikiirn (kit .dci- wallftscdi' ,l)alapua
iiiysticptiis'). Straliovita i vclika i-iba kit (,kijf).
A. Uucetip, niz. JRz. 171. l!la,gosivjajte. kiti
(.kijti') i sfa koja se krprii u vodah, Gfospodiiia.
J5. Kasic, rit. 237. dan. 3, 79, Blagoslovite, kiti
i sva koja so poilvizut ii vodah, Uospodiiia. I.
Ki'ajir 1(1. .Stvori Bog kitovo vplikp i svo zivp
KIT
i:!
I. KI'I'A. 1.. II).
dnso sto se luicu. B. Dauiric!-, Iniojs. 1. -il. Ki-
tnvi, eetacpa. J. Paiicio. zoolog. IH").
:!. Ivh', III. i-iiti kitina. — Siiiiiit ii I'.jihi^ljiii-
irrii rji'iiiilii : kit. velr so svrf.i z -im'-oiu .il.ti-
si'iip .i;r;i.vatM.' iiivilms t'lnmlcs. tV.iii.lc- niviliu-;
,l..,.,-os.a.-.
I. Kll'. III. riili 1. kita. - /' i/ni pisni svii
/ Nvin nj.'hi. V livu li^ikiti iiiii-i-na rvira kit.
1). i!;iiMk..vir. vil. -JSll. O s^riij kitii u.-iMJcli miki,
k(,jih inavi .IJola jakrt riu.i|iniv|a l<'..-k:iiiiia. .1.
Kavai'iiii ■><>'>«■.
.".. KIT, ill. llljl'.'illii illir II .^•|7)//(. Ol II nl.l-llllll
siiii'ilrr.i-'^l.umi. Xiva u Kiln. .Sr. ii..v. Is71. sllL
— (,} II iikriiijil iliirkiil.i. /.alM-aii -.a iirit., niv..
II Kitii. Sr. 11, IV. ls(;;i. J.in.
I. KI'I'.V. /. tV.iii-- itioiiilis.: fn^ririiliH. iinni-
niii X iisirin: srriiin. ii: uni ilni uiurriiii iiiin
ill iiii i.Hnlil.:, ilriliiijrli. nil v„ sni .v/,r»„ „i,,tii
.illiulil I puljiri, ,: \,,;lll,„,,l oil on, ,lni. kujr Jr
ml tii-iji'li .■iliirijr iir iiiir.f .«' rii :ir.ii,il i : run xr
III, ..iin..lii ilii jr prni. all iju .,/.-•/ iiniia „ i.„(.L;.in
jr:il:ii ,1 iinlum iil ,i irilrnm. Inn in n I ilursh.m.
'- ''lii.ii iii.j. iiriiihi^iiifiii \. ■- Ji'ijir J,- pni-
sI,ii;iikI:,i. i^i„,rnl, sl^l.ir. Uvv.,. rii.-<. i.-i, i.-i. rri.
kvta isiiil ^iiiii,, ,1,1,1.: kvfkai. /. >/. kita. j,,, i
lil<irsl,-i kiita ..|iia>l.- iiirili. kaiitr. s». ./«-/,■ I, mil
III lr.,ii„i,„l.,. ,■„(„ ,1.1 ;,. ,i:rt„ i: lil,ii:d„,,ii ill i:
l.„,,-,l„ sl„,;;isk,„,,i j,-:,k„,. - .\,i„r.ii„l,i j„,.l,ni„ :
mil.:,- lull ,1,1 j,- Inn'iiH kvt .kiili xi;„l,i,i s /,„-
VUmniii kvii i;j,-ri ,.vi,j..t ii,i;,..l„i;'„.ki kvw-,...
- I:iii,;tii r,,riiil.;i ,i \-r„ii,- nirii li'..,,.. tn.n.livi,
II Miliiliiiii ikila c.l ivij.'tia .fax-irit I ii~ ll.iniur;
kita, lii-i'l-a .llla-a liia l-a tila nili,- ,. I, 11,1, II i, ~ .n<iv/.7.n,
fas.-rtdi ,li rhr I Ii,. ,1.,- . la-r |. 11 1 liv HhI'; .fi'^iti illO'
.siM-tinii- ;!|-Ja: kita sviliia .lincro .Ii si^ia' .(inc-ius
--ioi-icus- :!lsa), „ lljrl,,sljrii,';Tii I v. i;raiia. -2. kita,
vc'ja stara ,ilr,aro'. ;i. kita splotciii zmiski lasi
,ca|iilli .-..iiii.ti-, I. kil,-i ili l.izuva tiMiva ,.|iirani..li,
illiraln.aiMllii, 1 ,rarl,iiii,i ~,.|i raliiil- vili,, pallia's.
saniaMiluiii ^■itis, tla-.'lhliu \ili-.. r.ili, ,-t,-.-.. ii
.hiiiilinii.Tni i.fun,-. raiiiiis-;. ,i V,.ll imn ii ii .rhio-
iii.a: Ii,,.-.-,,: maz/,.. .Ii li..n- .Ian-..- L..|.|liaar ;
ll.i.-k.- lihiijii'iisti-aiis,- . /( Sliili,; ,■„ i.tl.i.-.aw. las.-j-
.alius: raiiiiiv; kita .■vilj.a ,11, .rum la-.a.-ulus-;
l,is..n,a kita .iiiar^anla rum „.ri..s-,. ii Vi,l.„,;i :
1. .,|,-i- sM-aiis.. l,u-.-h.ai- .....auiir ,v pniiijn-iiiiii:
kila <vi|.-,'a. - r,, kiMl liizi.-.-, |,:, ,lni-u |iilii,-,..
■J. si:ij:, ,'■,■! kita i svat,ui. t. j. ki.'iuii svatii\i
.\vi.. iiii \'ii-i;il': .ai-iua viruiii,|ii'|.-. :i. ,,lii. ,|iiasti.-
.rin-iis, liinl.iia-: kit.a iia Irsii. n.a Karjaku. I. kila
I- kita ..!.,. luamili,!,,. :;li.-,l dry kili.l.a-.
^ U. ir..iis, i.Tui,.-.. ,ii„ii,i,-,i V ll-^rii, ,,1 i .•iiri'ti-
aj II pniniii, siii,'.li, (1,1 ..\-.i-a zl..-a km-i'iia
i-sliaja 7 zllli kit. .Xani.i.. s,-,!.. .\a z.'l.-u.ij
kiti niasliu,,. Knriziii. (il''. \a \..ak..j kiti iri
|.l."li. ;i|-i. diia i,i„li,lii,„i |.ri.l.. k n.-iiiii ii.,-
s.M'i kitii luasliii,. II k|iinu. .\. I.'ai'iiua I lli^^.
,U.ai. .s. II, I'li.lu |,li.-.. ii,-l,.'^k.' 1 -uiz.la cin,.
lia kilah li,.i;.,vili, .\nt,.n |lallii„ li.iv. tfit. 2".
iiialili. l:i. :!■_'. Ka,l kila 11, .p. 111. 'Ilka liii,!,..
7l'. mar. |:i. -JS. Vaz,-s,. kit,"'.,. I palaiii. I.VJ.
|..alii,. 1-J, l:l. Xa iia.i vis,. I. it,. ...1 .liil.a.'a [.(.liii.-l
sc. i'. Zoranir :lnli. 1 |.i i, i... ziil.,.; it,- |„,ju,' j
/.(■liMif kiln. .kJl'. Kit., [..ilaiii. Xaiik l.in. VJ..
Kit., i -rauji. krsaliii ...1 .liil.ia. M. hiv k,.vi,'. l.,.s.
:!l(ii'. r'zuii 11 riiku ti, Mai in... ,,\ii kitu ...I
uiasliii... kat. inc.. Ovaj .lill, |.rl-li.i\M ur.iur.
1 kill. sv.,|,. , , . 1!. Ka^,i.'.'is. 1.-,. Z..)a 111,. |",uiika
ila viiliiii tri kito oil staroiia striika zi'li'iii- rakitii.
I). liarakiu i.'. vil. ^(i. X.^ osta .IuImiI' j.aii. iii
graiio. iii kite. ."i7. L'rv zalizo s stabia u j;raii.>,
z grau u kite. 1. Ivanisevic. 178. Xe"' scili .ivo.na
hrasta iia, knj kiti. ]'. Vitezovi.'.. .i.lil. .".I. I'ri-
kazujem je.liiii kitu ii.' saiii.i v,.,''..iii iiar.'.seuu.
A. Vitalir. list. IX. Kitu ,"l L.v.irik.. ii rii.i l.i
n.isi,,. S, Mar-itir. IVil. ill. Il..ii,.s,. kitu ,..l
liahii.. iliti 1 1... A. Kanizli.'. iit,"-. ."mi;. M..,Iii
.li..|ii.j..iii .liilija kitam. .S. Rosa I :li >''. (I|.,.f .a tsk..
,,k.. ,|asi,., za\iruje. ri.ji'ri rita : .l',.zliaj.. s,- r,.. ..
.lasii.,, s|a\,,iisk.. j.. ^,.r.. kitir. ,1, Kri„|„.t i,' ,
kal, 7:i, lli,.liu -..IV Mij-zu,. ,...|.. |.r.,ii,ii..i,ll.. ii
zoleiii. kite, X, Maiei 111. I i,.iiii..A.. .I.,iiia.'iiiii
kitu masline. X'ar. pji's. xuk. I. in. I'liizi mi
kitu loznvu lijepa ;;rnzila viii.iva. Xar. i.j.'^, |.i.tr,
I, iL'O. Zrasla mi j.' kita I ii/uia li ua . Xar. i.ji.s.
isir. -J. .".. Xarali.-a -.• \..tiii m.,li ,|a y<\ kitu li,'
ks. Kita r.ikid.va. t.. j,. ^I..|,i hi,.ja. .hh'k... :is.
Kita, -raua .,l.i..i,a u I', im. .rju. l-. II.. I.. I...
ft) I, ji,-riii's,',i,,iii ili i„,-l„lnn,'-l:.,,ii xmi^lii. na)
l.,„, ill,, ill n-stii i\;t,i. Ki mill inia II kit, ke
kill, sii .,v.. , , , Stariu.., ■_':!, \X,. . I l:ii;., - Oh)
II i;i,l,i. ,i,ii;„li,i. ill,,. Kita kivna i k.ilikn jo
kiti kolikii ji' l^i.li'u. Xaru.ii. i;.i.-i. Kita je pravn
skui.leujc \ ,,<iil.stvili »kii|.|,.iiili s piijazauju krvnii.
i;;!.i. Kit,. ]..sii tri. jiilua !;,.ii i;ii.,liii'i. ilrui;a
,l..li. tr..|a |,.,prik. I'.:!!'. — rrl nisi, si, in,. n,l,i
,1,1 ;<. /,,i /,(/. / l,il. paliiia. ,ii;iii,i mimir lisli
liiinilii- st„j,' I,,., :i„lk p.ihinl,- I'sliin. (l^a kr,.|„,st
,laj,. kitu uiii,-,.iiik..iii i i.kriina .iivi.-... M. Ita.liii,'
.-.Hill. M. 7.,.riri,'. ,.sm. I;;_'. r,it,.|ii .1 iirisi,-u, i
tva. mil.lr.is l,i vr..m..lia, tv..iu kitii ,.ii..|iiti I'li.
,1, Kavai'iiii 1,'iJl', I la 11 .ivi.m slavinuii i-\itu sva
stariua stir,, kitu. V. Hnsni .ii;!', 1 s ki,-' kitu
i»l sv,.t,.sli ,.u uki.l.. |.. l.|ii.lii..sil. lll'l.. Tresiii
-a j<. s kitiuii ...1 iiiu.-.uiika. A. ,1, C.sta I, 20.
— 'iiLsiti kitu :ii,i,i: hill II, ij hull, I, mill, I, Ili,
l„i l,itii,sk„iiii palmaiii l.-iiv. I,il. i„.rtar la paliua.
Ova kiv|.,.si . . . uiisi kitu 1 |.iiv,i,li l,r,„liiika ii
pristaiiist I s|,asi.|ia. M. K'ailiii,' .Miia. Ova
kripiist 11, .si kitu i |iii\....li l.r.i.lara ii zavitarjo.
M. Z,.riri,-., ..s,„, l:l2.
b. Ias,.i,iiliis. .v,,„/, ill sn:,,,, II k„j, J,- sk„i.l,;,ii
,„l„„l„ sin,, -I j,',lii„l.ij,-l, ,li sliniijili ,i„;t,i s„li„iii
niiisli <(• iiliirii,, ,, sir, in,,,,, l,,i,j;,jrii, i ihiiji jnii,
kll, I II. p. „ sl,lpk,lll„l. sl„ sr „„.sl,„„ijil jniiiil I,::
,liii,l„ p,i ST ,1/1, /„ n-i„ :,,j,,li,,,). nsl,, sr „.: I„
iiii.sU ,1,1 jr lirsh, „,i,„li,„ r,,lirli.
a) ras,.i,.ulus tli.riiiii. 1,1,1 .sr „r,,l:,, :,,jnli,i,
rr.:r rrijir,' is/r /// r',.l,,''i,r rr<l,' l,il:,, il,, ,','i,'/,,ri
ii.shij,, 'i,;l,ii, ii: ,lr,i,i,. - rrin r,sl,,. T..i. ]>il..
smii..s(.iiiiii ...I ■|!..ua-:' X, Xaj..sk,.vi,' 2, i;i. Ha'
vj..r..iii.-a v|..r..iilkii kitu svij,.. ^[. lir/i. I Ilk
Sail 1,1,. j.. |„,slala , .,v.,iu kit, .In ,1a lia,l,.m I'ji-
riiia I .la iiiii j,. .lam. lor.. 0,l l.i j..| i |,.|, .■u ja.
ruzi.a llj..|,u kitu .Iar..\ati. I.. I'allu,,l|.' I. 117.
I'ij..,' v,.s,.|i,i |.,„l-m|,.|iu|,. ,„1 riizi,-a -kl.i.liia kita,
. I.' Kavai'iiii -7'. 'rivs..ii -, ..v.^zijoiii rajskijeiii
kriiiiaiu 1 kllaia. \'. M. I ! in-ntu'- 20.S. Vije viji.u.-e
i lij..|.,. k,l<. Isukrstii. 212. r riii-i ,lrzi n',1 i-ii-
ziia kitu. .\. Kaiiizlir. roz. in. Kraj pakn na
stitii sviimii iiiiai) je kitu oil s\iju ,.\ it.iva. uzr.
!i. .Siail,. ti ;;-a bi'uliti kitnin ..v'i,.<'a. Iiiisii.knva.
Xar. pp.s. niikl. l.eitr. 1. ;!1. Tr,.pe,'u jiiii krila
piizla.'eua. za kalpaknm kita, v,.sliil,.iia. Ami.
jvai'ir. raz^-. HM''. Harem kitu cvita pnnesavsi.
B. Kaiiii' 2.">.j. Uzniite ovii kitu i iiakitito vasa
prsa. A. T. Blajfrijevir. khin. 7H. Kuze (irez i
ruziiiarina nit' je kite nit" je lipi.. ^1. Kataui'-ie
I).'). Oki) tebe loza vita i j.Mri, a kaii.. kita. 7.">.
Kiija kita pi'v'jeneeva, ta je kita svilmu vita.
Xar. p.ii's. vuk. i. 111. .S vee.-'ra, j,. b,,,i|ak iiikan...
a II ziuii II kite so vio... S\aki.m s\atu po
kita b...i|ka. 1. 22. 1'.. kitu ruzi.-o. p.i .lriii;u
lubioo. 1. 102. Iilu.' s vode ovijeee sam brala,
1. KTTA, h. II).
1. KITA, 1>. *;
siivilii sum ill) f'otii'i kilp. I, 2'.\2. V'.jiMu-i' vijii,
kito voy.u. 1, 'i.'Jl. Oku jji'ada cvijocn pi>l>i'alii,
a iiaj vise cvijoi'-a luljiihaffa, una mi ;>;a ii kil-ii
savija. 1. 2itt— 2H">. Pa so vijo ruza i)ki> l)ora,
kao svila oko kito smi|a. I, 2U). Nosi kitii sit-
iioKa l)i)si|ka. I, "iKi. II" I'li liiati kitii cvijora?
I. ;$;!l. Aiulolina ruin brala, iliviiu kitu iiakitila.
I. i?iili. Niina ilajo do tii kito; joilua kita jorso-
vaiia. Uriiga kita oil jablaua, troi'a kita bosioka.
Xav. I'jos. potr. I, U't. Pa djovojko kito viju i
za slavo iliju. Osvotii. i!. 4. — Aiiio jtripiiiliiJH
i nri jiiiinjiri fjiu sn-toiii pimiiii) : Zato ga zovu ,
kitoni od miro. S. Marsitio, I'al. 122. Uzimaso '
kita sipaiita. I. Dordio. salt. KiS. Uzmito kitu
isopa i zaiiinoite jo ii krv. D. Danioio, 2inojs.
12, 22. — Kiuv -11' irlnilrfii oil iiiiln. Ali livala
Ijospod-BoKU. inoja kito od riizioo, jur cos jiarjat
svo tnzioo. A. (Jiibranovic 1-1;). Moja kito pori-
vojiia, zlatom zicom svita! D. Rai'iiiia 105''. Zac
l)i radja. moja kito, tobi za liar posluziti neg
za drago druzijom mito. fS. Bobajovic 20H. Ajiiio!
dito, kiid to vinndi) lipii kitu materiuuV V. Uosen
li!7''. Ej Momiro, lopa kito cvoca! Nav. pjos.
vuk. 2, 1()2. O dovojko, kito nasa! \ar. pjos.
poti\ 1. S8. Dovoi-ovi, kito mojo! 1. HS. () sva-
tovi. kito naso! 1, I0.>.
hj liiiil Jc siintitfli'iii) Hi srcsunii itn dniijo (iic
i-rijece Hi lie sniiu) crijere), n. p.: aa) vih't.
Obilna i sita svega za do\'o]o, kako vo6a kita,
gdi jo rodno po)o. P. Hoktorovii' oT. Kitu mi
njoki dan jabuk da J^jubioa, da joj livalim pi'am
zlatan i uros od lica. I. (riuidulii- 140. Kito
zlatno i rumone vise o dubju vora zi'ola. 319.
Bog urosi kitam' voca, cvijoca i trave poja. I.
Dordic, uzd. 14. — Ob) Jchisje. Kita, i-ukovot
kimopje. u Lioi. F. Hofole. — ccj perje (ii perja-
iiici). Vrb kamonka sviui bogata siva perja tropti
kita. I. Gimdulic 299. IS'a glavi mu jos bogata
zuta od porja i zoloiia kita. P. Kanavclic. iv. iiO.
Za klobukom bela kita porja. Nar. pjos. ruk. 2,
:5l)2. Dovati mi jeduu kitu porja. jednu porja,
ilrugu porjanif 0. Pjov. i ru. 19()ft. — prema ovome
moil' :iiitvili i hills II jisriiiri- i iiietlicu, remi
liiiiixki irijiii nil l;iil;iini:ii. Jak blagoga od
vjotrica kad krouuta Ijotnii u vrijomo zrela u kiti
jur psoiiica susui mahom jeduacijeme.. . P. Sor-
kooovio .580". Kita. rosa, metlica kuruzo. fTovodo
|io|o kod Daruvara. ~ dd) zlnln i iiKiuhHI :l,il in-
lliti, ali llije j(ls)ll) Jl'li urn iinlirin II si-ill.-.ilil
jiriiiiji-rii, ti' iiiiih- lliti ilii ji- iiiljninil -.11111 iiii- l.iio
lend cj). Oui su mou judi voiiac kic-en zlatom, . ..
oiii zlatiia kita, oni cvit, oni oast, oni miris svita.
D. Barakovio, vil. 115. Procvitase toko kako
zlata kita. jar. 74. jSTosi kitu zlata, da pozlati
vrata. Nar. pjos. vuk. 1, 117. — ee) Icod. kita
mira u nariidnijein pji'fimiiiiia ra]a da sc misli
ujcdiio iin miro (isjiorcdi i kita od mire kod a))
i iia mir. A u ruko dvijo kito mira, da jo miriia
jodua i druga banda. Nar. pjes. vuk. 1, l(i. A
koja jo svijoh sv.ita, ta jo kita mii'oiu svita, uiii'
donijoli! mir poiiijoli ! 1, 20.8. — f'f) n prene-
ncvmn siiiisliijpje.sme, molitre itd. zajediio skiipieiw.
Pjosmo u kitu slozimo. T. Dordic, uzd. vu. Sve-
koliko (molitrr) u kiti prinosi i prikazujo prid
pristojo svomogucoga. I. Dordic, bon. 181. —
f/ff) ill) druyi) ujcdnn sluzcno (samo u pjesHiikom
yovoruj. Tuj ruci obidvi i licce i grlo na moj
skut kitom svi. S. Moncotic 298.
c) nakit na odijelii (svayda na fesii), na po-
kuc.slni (n. p. na zanjesu, na sagti itd.), nn ha-
rjaku, itd., sto sc xa.'tfnji iz iiiniii/o iiiti Hi rivri
xvileiiiji-h Hi viDH'iiiJeh itd. (pii i i; .Jul iiijiii Hi
urehniijiiil kiije ■<» oliii-nii isle ilnlini' Ir sii mi
Jediiitiii kiajii (iiii ijiiri'iiiiiiil inji'iliin npUiiiii Hi
dnikrijr siistaiinic i tiiko ri.if l kmi kiln rrijn'ii Hi
dniijoijii, cfijii kail ait izunicj. — <Jd xviii rijrka iriio
ccstij). Epitraila 4 . . . ua I'lili po 4 kito svilono.
(ilasiiik. 51), 205. 1 17ii;-i). Kite i zastoro visoco
oko obloka i vrata. F. Lastric, tost. 3.52". Indi
sauu) diram kito kojo I'logov kalpak kito. V. Do.son
llil'i. Na kalpaku porjanica vijo. po raraoni kita
bijo zlatiia. M. Kataiicic US. Kito kiti, pndvo-
zico ploto, svaka kita od dukata zlata. Nar. pjos.
vuk. 1, 1.58. Pokricu to (kniiaj svilom do kolona.
od koleua kito do kopita. 2. 217. I opasa sab|u
dimiskiju. zlattie kito biju po zom|ici. 2, 224. Od
krstova zlatno kite vi.se. 2, 290. Zelon ga jo
barjak oklopio. ajamaka kita od barjaka. ii. 194.
Ali kida kito na pojasu. B, B97. I bas viju kito
od barjaka. ii, 421. A na glavu fosa finolosa, na
komo jo kita od bisora. 8, .5ii5. iS kape bjeso
kita opanula. Nar. pjo.s. here. vuk. 511. Razviso
se kito i barjaci. Nar. pjos. peti-. 2, 289. A za
liima udrise kocijo pokrivono dibom do zemaja.
sva ibrisim-kitora potkicena. Smailag. mob. 11.
Svilono kape kicenke od kojijeli su svilono kito
visile s jedne strane niz prsi. Vuk. y.iv. 2l)8. To
so (,kvasto') srpski zox'O kita, n. pr. na fesu. pism.
25. Po (!r|onoj kapi ostrujici i po struci kita
kostrotnijeh. Osvotn. 2, G. — Ami) miize pripa-
dafi i oriij jifiinjei; (iki> nije u I'iciiiu sire ziia-
cei'ir kill) kiiil hi: Kosajoj jo kita ibvisima. Nar.
pjos. viik. I. 157. — Va(tt da iiiiin priiiiidii i oviij
priiiijir II kiiji'iiiii se zrake suiu'aiie slinirajii ii
preni'seiiom smislu kao da su nili Hi rcse. za. kitu:
Sunoo trakov kite nadvisiv odzgara. II. Lucie
2.88. — IJ Dvoiii priiiijeru stiiji u metaforiikom
smislii I) tjelesiiiim osjecai'iu: Moni slano kito po
obrazu biju od liogova stida. S. ^ubisa, prip. 218.
d) kita od bisera, biserna, biser-kita znaei
iil/ieiin .ito i niz, sfnika bisera (vidi u Mikajinii
i u Stiilii-eru rjeinikii). Ni biserna kita koju
Zadar uui ... D. Barakovic, vil. 41. A na prsili
kolajno nisani, biser-kite i kamena draga. Osvetu.
2, 145. — U ovom Je p)rim,jeru ziincene kao kod
c) : .la sam bisor prosula, pomozi mi nizati i u
kitu kititi. Nar. pjes. vuk. 1, 180.
e) kao sto se kita cvijeca aopiv poklaini zeii-
skoin ieladetu, tako se zove kita i druijo sto se
prikaziije mlndoj it srecaiioj priyodi kao dar.
Drugi sastanak zenidbeni zove so ,uprosi'. kadno
idu mati i otac, il", ne ima Ii nih, drugi rodaci
i kucani na uprose devojci, nosoci joj kitu, t. j. ja-
buk u nakiconu novcem, svilom i navozom, koja
je omotana u rubac ili sarenu maramu koju do-
vojka iz liihovih ruku uzmo u znak da je vjora
sklop|ona. (ii Zumberkii). V. Bogisic, zboru. llio
— Uil.
f) u prenesenom smislu, kao nakit. iins iiujiie.
aa) u piravom smislu, n. p. kod odijrla. 1 kad
na se kite mecu (iiHiide)^ da se svitlo ... V. IJosou
104-'. — kod pjesiiie. Sto sam reko od Noroida,
Teti i Notuna, sve su to kito pjosuicke. N. Mai'ci
7. — bb) u prenesenom smislu, knn ii. ji. sto Je
koje ii'laile kojemu mjestu. (Slnrrsiiir) koji sad
su srica svita, potle nebu lipa kita. V. Uoson
250".
g) diiya kosa spletena, pletcnica. — I'o sjevero-
zapadnijem krajevima (vidi i u Bjelostjeniern i
u Voltiijijinn rjeinikii). Jodna (dirojka) cose
zute kito svoje. Nar. pjes. istr. (1, 27. Kita ,ca-
pilli nexi'. D. Nemanic, Cak. kroat. stud. iftg. 19.
Kita. ime pletenici kosi djevojackoj. u Prigorju.
F. Hofole.
h) penis (pueri, vorecundiao causa dicitur). —
/' Vukiini rjeiniku.
i) skiij), mnostro i^ejndi, ali svayda n jiolirnl-
nom ^iiacei'iu. K bijclouiu .Smcdorovu poiji kitu
1. KIT A. li. /;. 1
tvili jiiuaka. I. (luinlnlir IL'H. S <1mi;;v islni}ii-)
vojska od Pojaka svijcm so ka/.o li,ir|i;i Kil;i. i>il
lirabreuijeli .sva junaka po izboni skhulnn svita.
4;U. Bise u oiioj vnjski kita jeiliia ml r,.| i .|.'s,.t,
snlilatov krscpuikov. F. Glaviinr, c\ii. iiia. yi-
(lo('"i nnu kitu mladih bratov smili ^'' ii:
•il^'i. Tor so s Tionio i-adovaso i iirlirska la Kra-
|ii-a i s I'liim kita svi diviru. S. AlaiL;itii', i>|inv.
IS-J. Knmmikov da so kita stavl ii vaA -lad. .1.
Kavaniu llUl'. Tu tisni kitii tvi.jili jmiaka. -'■Jd".
Kon I'lihkola izpo^ijollar i biskiiiia kita \ rvi. ."._'2l'.
Kitasvojijoh lubovui.a. I. D.inli.'. -alt. 117. Xa
dvi strano mi'u-onika kilo. A. .1. Knoz(i\ic 2iil.
Xijo oiu) jato sokolova yd- busaiiski kila \ilr'-
ZDVa. And. Kaoio, razK. 'IVy-'. l.i|ii kniia a \\\>>\
junaka kano jodiia kita divDJaka. ill I''. Xaj iz\ r-
sitija kita drustva gosposko.ua. I. .1. V. Luoio.
i-azg. .*?. Oti.sla jo ona pbMuonita kita Moskova
11 Kim. A. Toiiiiknvir, ziv. ill. I'riiiorio j,. svnjnin
kiioiii vnjiiika pod Koliiii !irl,oi,i. I.s:;. Iiivmi
kitu svojtc svojo. Xa,r. pjr's. vuk. I. If!. .-\ za
I'lioia po dvjosta Srbiiia. . . . lio/.o mili. da lijopo
kite! 1, ISa I lijopo kilo .lni;n\i,a. r. I'oMovlr.
gm-. vijon. 10. Ono kilo |iidi ,-io mi /.omuio izu-
uiito|iui. M. Pavlinovio, lad. Js. luiaiuo lijoi.ii
kitu braro i it I'lih svijotka orti/.ja. Pfa\doijosa.
l.s.M. ■1\. i'a pi-onida jo yozlia iizorita lij^'pa
diii-a ubrauijoh kita. (isvotii. I. H;. - /' iimiii
pnwjrn, >.l„j, i,„srr mrhifnnrl;, i,rnii„ :„a,rini
/,■.»/ cl: Svo >,.M |,n,la 11 Z(.l„|il si,,vii„kn. -laviir,
kiln od kadilr liln-^ku. Xadod. I:',S. /',, /;,■/////(
amnh,, ,i„„, »o .,n„n „n,.,sln, rrj,,,/, nnin ,
,1,1, u, l.;(l.-„ s„ ,rl,i,l /,„,;■, l,'„„. I. I. i,„.,l:„l„. ,;,l,:
kila ludi ..M-ivliio d' liilnniilii. val.. radillial.za
,1'lmoluilii |iosta in -iro- .,,,rona- |si;a. I.;,,, ,1,,
J,- „i;il,„r„ :.i,„r,ii,^ i ii ,.,:>„i pi; ,„,,,;■,( i,„s,,i„
rrt'lllrlul : X'ud' poi;l.-da|. nilada Mar.', okolo s,d,o.
divan ti so saboi l»a-.' okolo t,d». : j,.d,,a kila foda
ivou-a. drti-a od doina. X.ii, pjo,. vuk. I. S,.
,.l„„-r,l, ,„„l ...
,-. ors'/o •<,■ ,„s„l„l„ I, i„n:„l,i,j,'i„ ),jrs„i,uii,n
l-(l':c kita i svatovi. ndi ii. p.: Da odvodoni kilit
i svatovo. Nar. pjos. vuk. 2. ti-'i. S|.rouiisi' so
kita i svatovi. -2, l."il. Azuiala.. kila. i svalovi !
•>. .'^IM. Podi/.e so kita i svalovi. 1. :\:'<'.K I la po-
ku|iini kitti i svatovo. 2. ."ili:{. Xoka. kupi kitu i
svatovo. .Xar. pjos. hru'iii. I. i;. .\ za uIiim- kila
i svalovi. lio,. Vila. IS!I2. 211".. \'iil,- tiiiii,ii'i ■,i;i
n s,:„„ ,:i,r„,ln, ,,;,n s,.,;,nla , l.n.,.l„ :,„U; i-h,
sh, ki.'olH svah.vi (/■/,/, klllli. 2, I.. ,ni. p,, ro,„/(
/„ hihi n I,,,;, III ih iirii.iiiiliil.n liiinni ,i l.-o/oj ml
,l,;i siip^l.iiilini jriliui hi hi,, ,lrn,io,:iil:,ii, nil ji1:l ,r
,1, ,,n,r,,'r ,\-„k l.i,i,.;;ti,ji- Int. anna, vlniiu.pf
ilii hi pii ,1,11., i;i shniiinn, :ii,i,'ihi ish, sli, x,yyun
annatniiii; ,ili lUi l>i n nr,,i,i ^hiriijii kita lulu i-h,
ill, iiakit /rv/.-o III, jr r'l, ,-i,nili. kIiiiii. (tv/o .v
l.iiir I ki.-.Mii svarovi. n'li h, nprl .,r„ i,i.„ll„ /».-
<l,,li ,,il kila i svalovi /.<•: iih:,i;i ini :iiii,\-,ir ^/o
,r i.prn, imiili, n,iir kita. ii.nl: j, Ir.l.:, ,;, :i,hr,il,.
I„;„„l,< so ,,,7.-,./,7.-n iiiili, ,,.,,11,, I, kiia, ir. rij.r
, val. .VI nil ili-iii/i 1,1, r, II. II ii.ij sliinjnii pn,iij,'i;i:
I'ril.j.ra dj..v..ika od roda |.nl.|.-i;la. a za .•|..iii
za I'loni.' iia kit.' svalo\-o. Xar. |.j.'^. // S. .Mi'U-
(••otio — (i. Krzio .Ml l.nn ,li, \iiiiii ,^t., >/.. kila, /„»i'
b. i). tiikiihi hiii, i urilir: (Ilk Ki.ii ii za, kilom
svatova. Xar. pjos. jnk. ss. iii,,,ih. hi hili i ii:.
:.,t(irri;i' (i-iili b. () j,i-i l:r,ijiil, isp..i:ili ,_ l/j.^'o
ti jo po;;l(-dali kako svali kilom sjcd,'. .\ar. pjcs.
vuk. 1. lit.. — I'l, pniiijiriiiiii: I'okiiris,. i,a kitu
svato-i-o. Nar. pj.'--. |.i'tr. 2, lUi. 1 pokiipim na,
kitu svatovo. 2. .'.22. Xar. pj.'s. jiik. '.I'l. !'....■
kupil na kitu svatovo. :il:l. .Xar. |.|.'s. prlr. d. IMI
„,i,-:.' ,v, i,„i„iKiiii ilii vo i„i<i, nil' l.iiii <i.. j. II. I
h.irpil.ii I 11,1 xiiiii hiirjiil-. I, isj,i„'r,l, ,: Hon.jos.'
KTTALT
doinaoinu kiln nia,sliiH.. ( l'i-i|iovij.Mla so ila ji- ii
Risnu oli.rijo l.i.. obioaj ti svatovi' mj.'sl,. I.a^
rjaka nositi i;raiiu inaslino; no sad --i' t.. saiiio
onda oini, kad jo inladozoiiina ili dji'\ ..ja.ka, km'a
u zalosti. ViikL Xar. pjos. vuk. i. ID. it iiniilln
hi h,l, il.l sr iiii^li I 11,1 :iiil,-i-;ir p,„l b. ,/.
(I. ,„ir hill.mii,,.
a) mill il.i jr Kh, ^h. v:,\iiv.i II nn, III pri iiijirii :
AT ini km'o biso split I .,rvara i o.l kit.'. .1.
Kavaiiui 2,sli. nn, hi <,■ p„lrnlil,. , ,;jrr,„„i kila
rakita ii iiit^r rri ini,r : Sir..ka kila rakita z.-l.'iio
polo prokrila. Xar. pj.'s. hmr. \aik. 2:17. Kita
rakita i it li..] .Uanosi stupi.\-.i . . . i.iil.iiiiniliij :
ilnililiill. S. X..vakovi<'. liar. za^. ;;i. Xa nikili
kiti .Iv.iji troji pti.'i... ,.,.lii.,lii'l(.ij: i/irhriiiK ::::.
b) II .jrihi,.,,, pn„ii.ni VMi nj.!.., iimii Ini , ili,
■liaci liikitr rnji'l ,.il.a iiijr :iiii,riii- l.ii,, l:„il b.
n)). X,ar.'dl.,. i iiivli,. ..d .xitja i riiz.'. kila i
lubioio. M. .lorkovio loti.
C'l Kita [.asja,. Rii^.-u,- ai-iiloaiiis b. i Laiubl ).
H. Sidok, iiii.l I.-..
2. KITA. /-. iiiir .:r,isl:„. - T ]-,iI.i,i;i lyiriiihi:
.tVaiionnani.'' .iioiii.'ii f.'iiiiiia.'-. /■/://,■ T'loi vino
Kita l_'.'tiiiija ... !.;o|i pij.' ^vaki io'inapija. \ar.
pjos. istr. 2. 7:i.
;i. K'iT.\. /; ()/(.■ piiiiiiiiiniiiL - r iiiiii- n-i,jri,ic.
a. lihuiiiiii II ll,;:'.;i,„;iii. - l:„,ritii i-jiriiitii
I, Viil.;,i-i, iplaniiia u 1 b'lv.'m.vini .. .la zapa.loli
II Kitu planinii. Xar. pj.'-. vuk. :'.. :'.2ll. Xa
Klldi 1 Kitu plaliilill. I. r.\'.i iL.kl.'li dodos
pod Kitu plaiiinu. llul.'.l. sr. |(i|.
b. jihniiiisl.; n-h ii .S,-h,ji i, ,,/.r„i,,i iiiil.nm .
M. D. :\lili.'.'vio. kia|. sib. ::.
\. KITA. /', Inili. I. kita. --- nili 1. kila pml
1.. //).
.-.. KITA. /; line ili.iii.nv'iii : ir.il, ,i„„iii . - I pnii-
jr ij,.,J:.,nsl,k.
a. inir l.-niri. V. Kiir.'lao, ,l,.ni. ziv. 21,
I), iiiir iirri. - It liritniit
('. inn- l,-.i:i. - It Jl.isiii.
(1. KIT.A. III. iiiir iititsl:n. - I' iitt.ii- i-riji-iiir ii
Si-hij, It „l.;-iiiiii iilvl.siiiiiiki,,,,. ^v. II, ,v. bstllJ. .-.ill.
7, KI'TA. III. mil kit...
KItAB. kitaba. iii. nil, .■ilal., iir.ip. kitrd.. -
/' jiiliKifiii jiisiii iiiKi'iiii n-riii'-iiii. I lor AUzo.
svoziialioi. stara. .doiio ziia.l.'s sm' s.'.lani kitaba!
Osv.'l. I. 21.
KITAt'A. /. inn pi-ii-^iti. I''. Kuivlar. .loin,
ziv. II.
IvITA.l, III. nil I Kina. — J: riisl;,iii.i jr.-.il.n.
r nnir n;jn,n' n pis, mi. - V ,Sii/ii;,rn rjrO-
nikii: .(Jliina-.
KITA.TAC, Kitajoa. ni. nirj.f i: Kihijn. I'
piyiiiii niiiifin nriiiniii. - I Siilil.nrii rjn'nikii:
.('liin..-.oi-.
KLT.V.IKA. /; ini^kti niitil.' i : hiht.jti. -- I'
jii.^iin, niisviiit i-iYniniii. - I' .■iiilrknni r/rrnikic
.t;iiinos,.riir.
KlTA.IbblE. /■/'// kitali / kitalija. — V jriliniuii
jiniiijirn kn.i ilii sh.ji n xmliinii nnhi ii.: ,V1.,'.
Xa ii-a in.'rii .■.•1... kilajlij.', I'.os. \ila. bsiij. 171.
KITAJSKI. .(,//. k.i.ji pripiiil.i Kiln.iii. - Oil
XVII fi.irkn i n ii.ii,- r rijniir ,sii,i„i it pi-<iint).
Xa, Kilajsk.. l.lal,.. Im.iHIi 11 Tatar.'. I. T. .Mriiavi.'.
.ism. U2. / II tinlrknrn aihiikii: ..■hiu.-<,<,'\,- ti.l.ir
mill i itilr. kitajski.
KITALI. -(-//■. niii-fini kihnn ili kiiiniiii iritli
1. kita, b. i-ll. — Si- niiiniii sr pn j„„l,\iinii . —
I'lislaji: ml kita I ii iski'inii niisliirkniii li. - ispniYili
kitalija. kitajllj.'. — /' /o/,^.■ n-ijiinr it H.isiii. 1
kitali losa ttinajliju. .Vai". pjos. potr. .J. o.Sl.
KITAI.I.IA
KITAIv'A
KITALI.IA. ,/'. isl nihil v l.iliiinii. - isi,n,r,li
kitiili. — r iiiiif vrijimi' n liostii. A pi-pturi
slriiku kitjiliju. Xar. |ijos. potr. 2. •")(!:!. it, nSH.
K\'V.\\j. III. zmii 11 Islri knil iiosi'io oiiu opravii.
kiijii iliila/i i/.iiiiMl ^iiri'io opravp i kosulo. II Kliiiii
(II Islri I. K. Siiurii'.
I. KITAX, kitiiii. (/(//. fnmilosus, Driiatiis, iiii
l.iijniiii ./'(• iiiiiiijlii kiln Ifiili I. kitiii. hiliiiixl, l:ii'rii.
— (hi xvii lijrkii, II iziiiiilii rjiniikii ii Vnllii'fljhiii
ikilaii. kiUiiial .tViiinlii-iiV .lauliic-li, liolaulif), ii Sin-
iiivrii (.IrDiiiloscoiis. iVoiKlit'or. iVuiiiln-iiis'i. ii ]'il-
kiini (.1. y'nlo kitiinst .v jiriiiiji'niiii l: iniviiilvn
jiiisiiif. Modu kidiini X'"'it''ii>">- -■ kic'-on .go-
srliiniu-kt' .oriintus' *■ jirinijrriim iz iiiiriidiie
jijisiiii': \'n ulivati kiuui Crii<)y:i)ikii ).
1. iiilj. — Koiiiji. kituiji I.I. Kavaiiiu ."lid").
n. tVoiiilosiis, fiiliatus. liciisus. IlHiiiixI, ii ilrrrfii,
ilrm'ii. n .iiiiiii Hiljc Ji' iiiiKii/ii kiln iridi I. kita,
a), fill i (I lirillli llll klljllj Jl' l/lisln liirf i n llllsliilll
liii-n. koil tiijlii Ke I'eslo iiiiii ii iiii^li i ih-iiifn :iiit-
iri'ic (kiiriil.
a) nil kiijoiiH je. mtiniio kiln, iiri'tiiiicd. an) ii
(h'rrlH, ilrrci'U. Kitiii javnr. vita.jpla._. . I. (iuu-
diilii' 102. 1-iijppi liiasti, kitiii boii. (j. I'aluiotii';
1, 101). Kitiia (lnbja. 2, 42.J. Na kitnoj jeli.
2. 4(i!l. Sill (lobrnga Noa koji kitiin lozn jirvi
usadi. ;!. 17''. Kitiia diibja graiifi. V. Kaiiavoliii,
iv. 522. iM(irijii) od lopona uzoi-itija, kitnija
luaslin, cddra vit.ija. .1. Kavai'iiii 521)". Zolpne
duboviiiia kifcnijom k'oi'P. I- Doi'diu, bon. 1S)!K
isptiiicp dubjpiri kitiiijpin u du|iuu tja ilaloko
upravjoiip. Ii. Zn/.ni 2K). Dub ovi graiiut i
kitaii, oiii nay: i knijav. A. Kalic 24(>. — » iini-
knniiii Jl' jiriiiijrni njiriir zinn'ri'ii': kiirn, iiiikii'rii :
(tiH vosplijpiii plodoin kitiio svpd masliiip zpIpiio
>o. D. Palmntio :i. "vi". — Ob) ii .iiiiiii. ijori, jiii
i nojii'-e II mjr.flii ijiljc ,jc fliistn ilrriu'-r. aaa) it
ihihniri, i/ori. Kitnijpli (bibniv sjpui luilp bjpbu
lioiuu omililp. (t. Palmotic :i, liO'i. .S Bogom. kitiip
u diibravp ! A. Glpdpvic 7'i. — O pi-ilipa goro
kitna! P. Knezpvit'-, osm. 'iMVii. Til se vido kitnp
goi'o. X. Marci 11. — Kitiii Liban i u^odni. I.
Dordip. salt. .ST. Kitni Tabor. SO.S. .Jordan iz
Lil-iana kitna izvira. N. Marf-i 76. — bbh) o
jii'finijii. K'lji porivnjy kako kitan? kako raz-
bbulani' .\. Kalic 75. Ko kitni pprivoj. ;i.51l.
— ccc) II xiniiii, ilrbiri. Usrod kitnijoli tczijoli
strana jodiioj lijppoj u jiroduli vplika sp svijpm
pojaua 11 ras'iiini svoj (iliiili. .1. Palmotic iil;).
Plodno i kitiip dr/.avo. .A. Kalip :J5. — ddd) o
Itiilii, zuiii(i. iiiji'xlii (II sni Iri primjcrii ziinciti'ie
Je: kiieii, iinkirnii. II i-vijppii kitno piije. I.
fiordip, nzd. 178. Kad sp zpui|a s iiin(i,;;fom slavom
plodna ukaza i zplpii.a. zracu.a PAijptjoni, kitna
traA'om . . . (_t. Palniotip .'I. 2-lt>. IJulijpm kitno i
1'a.skosiio kojp nijpstiH'p. P. Zuzpri 155.
h) I) hriijamii, ijyriiiaiiia, (iranviaama na knjiinii
Je ninofjii lixca. (irni ili splp.tpii, dnbjp cpsto
giistim gajoni jiir obstrijp, paco kitnim livojani
iiijpsto nobpsom ih istini krijp. I. Gimdiilir 402.
— Vidis oiii dub, gdi kitnp grano svqje svinl
prostira. (i. Paluiotic'- 1, .S7. .Druzi nosoc grano
kitnp. P. Kanavplip, iv. ;?72. A priprosni od
naroda kitnp grane svi nosaliu. P. Knezovip, ziv.
lil. — U tpbi jp, bascica, graiipica kitna zRlpiia.
M. Kataniic 75.
cj kojcya je vnwi/o zdjednii, yii-il, o lixi-ii, roi-ii,
ci'ijeiii. Siisilom zvizdi i ziibovi kitno listjp fini
trpppcp. Gr. Palnintir 2, 47(!. — Sladko vopp,
kitno pvijppp. I. Dordii';, salt. 1. Obilnos i kitna
cvijop.a i zrpla vopa. V>. Zuzpri 120.
tl) jtrema ziiaceini koil h), o kiiiiioj xjeni ilii Ji-
villi gusto liiiie. Pod drag ziibpr od slavica kitini
u sjencu bise pala. J. Dordir, pjpsn. II.
b. iiiiiaiiis. rxonialiis. kiii'ii, tiiikiitii, iinsiii,
IKireseii, II iiiisr nijiiiie iiiij ri-irr ii ieiiskiiiiii i
II sriiliiriiiiii. Kiid SI- jiiiiiiiiir i nun i-ini Jr kn
kireii ili .ill! kii'i'iin. sliiji n iiislniiiieiiliilii. Ji dim
lull II finifHrii (riiii jirri priiiijer kiid nil.
a) o I'e^ildrlil. Djpdi sii nii svi orini pari
istofni privisopi; smprni gnrstapi ii planini iiia-
Icrp sii niojp oci . . . IJvorili su kitni zlata jpilnijcli
plpniii'-i iisrpd grada: druzijpni grad jp bio pojata.
a dvorani drnima stada. I. Gnndiilip liOl — ii05.
AH ("-as nPUiiirUi tvoji djpdi, slavom kitni. u po-
zusnu boju vrlu dobivaliu iipdobitni. 277. !Sva
ga (xora Criia izabrala za svojpga gosjiodara.
Osvptn. .S, (it. — ') hnrjnklnni. I)a mi biulp
kitan barjaktaro. X'av. lijps. pptr. :5. :i48. A za
I'liiiia kitni barjaktari. Xar. pjps. magaz. IS(>7.
05. Pprjanickog kitna barjaktara. OsvPtn. 2.
1.50. — I) zenskiiiin i o sralnriiiin, ridi kititi. 2.
b. Tvojp spk(> kitnp Andcdijp. Xar. pjPs. pptr.
2. 105. Mladp niomkp i kitnp djpvojkp. 3, 155.
I'd iniPiiu kitiui Vasilija. 3, .340. Vidis .Tai'ip
kitnp cobanioe. .S, 429. Do gospodo kitiiP Maksi-
iiiijp. Nar. pjps. .stojad. 1, 117. A kod noga
nidp iiikog iip.ma nego pp.rca, kitna Andplija.
IS'ar. pjps. u Banicima. D. Snrmin. No govori
kitna Urnogorka. Ogled, sr. 501. — U Icaura kit-
nijpli svatova. Nar. pjes. potr. H, .S54. Kitni svati
Mirpptp \'ojvodp. 3, 4(il. Kad se kitni svati sa-
kupiSp. ;S, ()31. Opravisc liaber Cnprilipii, da
mu kaXu za kitnp svatove. Nar. pjps. liiirni. 1. 10.
b) n zinilihi (n kiiiin). AtP, sviloui kitiu'.
srpbroni ]>okovatp. Osvpt. 4, 49.
c) II mill fiid.'ikofjn tijela (u Jediiunii jiriiiijeni
0 (jinril. (ilava kitna i puna urpsa, a inisliy
Da nijp iiipdu tpzijpin pvijptjpni koja zniij.ay B.
/iizpri 4.
d) II kipn I ridi 1. kip. 5). S drugp straiip
prvi u rpilu kip sp kazp plijpiiiiu kitan. T. Gun-
dulic -429.
e) 0 ndijelu i uopie o cemii sto .«> iin .<(■/// imsi.
Nihovp sp banp kcpri u bogatoni kitnu iirpsu.
I. Dordip, salt. 480. T dala mu kitno obijpzjp.
Nar. pjes. petr. 3, 223. .\ kitno sp pprjanipp
nisu. Osvotn. 2, 99.
f) I) pokiicst.rn. CriiP mu sp opi otrgoso do
banova kitna civilnka. Nar. pjos. liorra. 1, 280.
Doskopio kitnu civiluku. 2, 7. OR.
ff) n ktici, stniiu, 0 car.HJi. I bijasmo na kitnu
bijardu. Nar. pjps. vuk. 5, 405. No iz)pgoli iz
kitiip bi|ardp. .5, 'WG. — Odp Mandp u kitnu
carsiju. Nar. pjps. juk. 400.
h) I) ijrndii. Egra. Ostrogon, Biograd sldjiii i
Kaniza, gradi kitni. G. Palmotic 2, 310.
i) n preiiese.miiii sinislu, o f/ornnt (knd i/iiriiniik
trnzi i izahirc rijeci da t/oror hiide I'lekiikn knn
iinkii'-eii), oratio ornata. U cvijppu kitna govo-
rcn'ia kriju sp ziuijp. B. ZuzPri 3.S.
!j. adr. kitno. Kitno majpi u visiiip rastp.
Nar. pjos. petr. 3, 2-50. U cokopp lozn kitno
vpzp. Srp. zora. 1876. br. 4, str. .si.
2. KITAN, kitana, m. poslajc od 1. kita.
)l. kaze se od mila djetetu. — U iia.ie rrijeiiie
u Lici. .Kitano moj!' I vplikom so cojku pro-
vare Kene repi: ,Kako ti stoji kitan?'
b. iiiie iirnscn. F. Kurelap, dom. i'.iv. 41.
c. iiiie Jnnii. F. Kurelap, dom. ziv. 3S.
KITANA, /. ime zenskn. Zpm|ak. 1.S71. 2.
KITANOVA DUMUBANA, /. ime mjrslii n
Srinji 11 nkruijH hioijrndskoin. Glasnik. 19. 171.
KITANOVKJ, III. preziiiie. — T' nn.ie rnjeiiie.
Dimitrijp Kitanovip. Rat. 170.
KlT.\R.-\. ./. llll. cliitarra (frnnc. guitarp), iiiu-
ziknhin sprnrn l.iliriiii tniiilnirij sa sest iiea stO
KTTARA
17
KITIOICA
se itrstiiiia ir'n. kod ndiiran<t. — IJ dra jiixai
XV >. xvni riji'ku, uli Jc zmweiic pmiui i/rc. xt-
S-dna, lat. uitliara. Pridiivsi jos n broj s kitannn
Apnla. M. Marulic 7. U svojo vijoliiip, kitaro
i tainburo zazvnuo. And. Kacio, Ivor. '2ri2. — f^
iiiise rrijciiir ti IJiihronilliii imit z>uii'ei'ic kao i ti
taUj(i)i!iktim jrzikii. P. Budmaiii.
KITAKOi.IA, ;/(. corji-k .ito itdiira ii kllarii. —
Kiii'iiienii ml kitara tiir>:kij{'m jiiislnrkoiii ci. —
U Ji'iliioijii jiiscd xviu rijrkfi. Ciiii dnf'i jodnoga
tauibiirciju aliti kitarcijn. And. Kaiii'-, kor. KiO.
KITAST, adj. ii Viik<iri( rji'aiikn: /'((/e kitiiast.
KITAS, III. ridi siJBi-ak. — I' ikisc vrijeme it
Didiiiaeiji. KitaS, Sorghum viilgare Pors. (Lambl,
Vi.-iiaiii). B. Sulok, im. 115.
KITAVA, /. iiiic krnri. V. Kiirolac, doiu. ziv. 24.
KITES, III. iiiie jiircii. J''. Kurolac. dnni. ziv. :is.
KITESA, /. iinc diniiiinjeiii zifotiiiiiiiKi.
II. kritci. F. Kurolac, dom. ziv. 21.
b. ki)3i. F. Kurelac, dom. ziv. .'58.
C. jirrnfiii. F. Kurohu-. dom. ziv. 41.
KITEZ. III. iiiir rolit. — [f iifiii' crl.jniic ii Ixtri.
Volir kituz. Xar. pjos. istr. 1, 4. I'isiii: tiiiiiiici
Hint rijrr It liili'svi : rogovi iia kite.
KrnCA, ,/■. drill. 1. kita. — Od xvi /•//(■/,■((, a
iziiieitn rjifiiiikn n Mikii(iiiii (,fi()cro doUo coroiio'
jlcmuisei'l, n Belinit (.liocchotto, fiorco ])ii-oolo-
,lloeL'ulHS' tilHa; kitica c'vijctja .lii-c.rito di tiori'
,fas(nc,ulus Horum- :i(Ma). h'Vi^IIkjiji mi .liondiot.to,
mazzetto di fiori' ,l)lumoiisti;iii.i-.i lii'iri. u SiitJl-
ierii (.flocculus'), n Vitktirii (dim. v. kit.a).
n. ridi 1. kita, a. Ovo je ouih sodara koroni
sa svojimi kiticami. Nanicu. S.")'i. Zila so ma-
sliuo prostrla uiz dola, a ]>n I'loj kitica svudi tiid
pronikla. H. Lucie 217. Za zoju slatkoga mirisa
utrgnu liiticu jodnu. P. Zoraiiic B,")'i. Kako u
jodnom stablu dvi kitir'o razlioitoga sada mogu
se ucipiti. F. Gkavinic, cvit. 42(1''. Da iman ro-
icicu, kiticu bosijka. iS^ar. pjos. istr. 2. 7S.
b. i^idi 1. kitica, b.
a) ridi 1. kitica, li, n). Kiti<-o povita, pokli
mi ti dodo, od one svita jodino gos])odo ... N.
iVajoskovic 2, 9. Ka/.i mi, kitico. zolona vijok
bila, sto jo od krunico, ka mi to posilaV 2. 112.
Tvoj gospodar s kiticom sota i djovojko snaluidi.
M. brzic 210. Ako li joj idiidrii k\tu:n ali vinac
od cvica. A. Kanizlic, utoc 21:!. Komu vo(dcu,
kom cvita kiticu. M. A. Ilojkovic. sat. L2l>. Has
kiticu lijopu sakupili durdica j^u'■l^ri. JVI. Kataucic
.">(). Pa savija cv'joi'(( u kitico . . . ,Sto ja kitim
cvjocp u kitico . . .' JS'ar. pjos. vuk. 1, 40. U
^vakoga po kitica cv'joca. 1, )i!)il. lljogoso dva
iiozja andola, zaklaso joj u bo.sici sina. poknpiso
ki-vcu u kiticu. postrapaso n'jomo i slijopo. .Nfar.
|ijcs. bore. vuk. 317. — Kaie .w si'iiskiim i:e{itdclii
od iiiiht (ixpan'di litid 1. kita). pto t" sam molio
svaki dan, kitico. S. Mencetic — G. Drzic 49.5. Na
^vitlo, ugodna kitico moja, poj. I. Ivanisevic ri.
<) kitico Jaiio cobaniee 1 Nar. pjos. potr. 1, 270.
llcorcico moja, rozice moja. kitico moja! Nar.
pjos. istr. 5, H.
b) (> kht.yii, ridi 1. kita. b. Ii) hl'i. I'ovozi liih
(hlasore) na kitice. Z. Orfolin. podr. li;(;. Svozi
u tri kitice. 217.
c) erijecc .ito rit.ftc iijrdiin mi I'lrkijciii ItllkiiiiKt,
te je iiitlik na kitti crijera Hi na jirrjuiiicii, ispn-
redi 1. kita, b, b) cc). Kitiia ,i]Kip|ia, ■pial c
qiiella dol tinocchio, aiiiso, u simili- .potasus-. A.
d. BoUa, rjocn. 4t)ll'. Kitica .panocchia, nomo
gonorico di tutti ({uolli .semi a guisa di chioma
nolka cima ilollo pianto' ,panus' 5;iH'i, Kitica
,thyrsus'. J. Paiicic. bot. 57.
(l) ridi 1. kita, b, c). Tobolac sa zlatnijom
kiticama. Vuk, kovc. 00.
e) ridi 1. kita, b, li) ff). Sloziti kakono u ki-
ticu ona cudosa. B. KaJiii, in. 101. Ugodno (•p
ti s toga biti iznaci pri svrsi lijepu kiticu pjesni
na Pas srca .Jozusova. I. M. Mattoi xviii.
/; stropba. I'irkniikn xtiliiini knji iiioijii iiirdii
■stihoiii liiti rir.liriii ii ni,irii. a sfiriiinrn jit jrdiiiiut
llll'tnillt i Xlilislnlil. II, ij rrirr jr kltir;, illli Jlji'>illll'
knjit «' Hilda, ii/iii/ili, dijrli II l:ilir,- j.dliakc jiti
iiirfnt. — F pisiica iiaknia n-i'iiinia. Kitica, stiL
,stroplic\ tab .strofa'; dvorcihia kitica ,zw(nzoiligo
stroplio' ; od jodno kitice ,oiii,strophig' ; clanak ki-
tico ,colon, strophongliod'. B. Sulok, rjocn. znanstv.
iiaz. — Iiiia takiirii zitaieiii' i arapaka rijei qii'a
tttir. i^yta), ali je jainacno kitica doliila mm ziia-
vriie jiti prudttiiiemu (ktid el).
ff) ridi 1. kita, b, y). Na glavi joj zakvrconi
vlasi a kitico naro.sone iglam. M. Katancic ()7.
C. purin nos. Dakovo. — Jainacno pii ziiacei'iii
kt)d b, dj.
d. ridi kicica j;orf c. — U Vtikiirn rjrriiikii:
vide kicica .v priiiijcriiiii iz iianidiiijili /ijrsaiiia :
A zafuzda joibiom zicom zhitnom. okiti mu kitu
do kiticah. — To joj jubo ruko i kojona. sarca
kona doje u kitico.
e. li apoziriji kiid iiijeminya iiiiriia iKiivr kni-
siitii tiiitiija iiijrsta. — Izinedtt rjei'iiikit it ]'itkiirit :
(stajaco) ,dio zierliclic' ,ornata' .< priinjrrnin iz
ititrtiitiie pjeKiiir: Odovlo ('-u prosoliti, kado, u ki-
ticu varos Podgoricu. — Vosoli so, Punto, nad
morom kitico, od ovog otoka naj lipsa rozico I
Nar. pjos. istr. 2, 138.
X. iiiie zriiHkii. — U jediiiiiiii jr jiriiiijrnt iziiii-
s(riio oil >:aiiia jiinca. .Todnojzi Porlii-a, drugojzi
Kitica . . . Ijjo.so ime. M. Drzic 51.
g. Oi(ka. — Tziiiedit rjeiiiika it. Mikaliiiti (ci-
]ona kitica. trava ,centaurium'), (( Beliiiii (crjona
Icitica .contauroa, horba modicinale' .centauroa'
isl')). It iS?»/(tVr« (.contauroa'; kitica zlatna , cen-
tauroa minor' ; kitic'a volika , contauroa major' ;
kitica crjona ,liorba fobrim depoUons'), (( Vttkorit
(.lias tausendgiildonkraut' ,Clentiana contaurium
Ijinn.'. cf. kicica s dodatkom da .sc yorori it l)it-
lirornitit). — Kiti<-a, rus. khtkh (Zoa mais), gra-
nul.a, s(d torro, contauroa (u sinskom rukopisu),
Ery(hr.ai'a contaurium Pers. (Vodopic), v. Kicica.
B. .Siilok. iiii. 145. — / .V pridjerima (za ixtit
/lilkii i III dntyr). Kitica cr|ena, amortolla (Ai]uila-
Hur. I'izzoili. .Skuria). febrifnga (Pizzolli, Kuzmic,
Acpiila-Buci, Erythraoa contaurium Pors. (Lambl.
\'uki. Kitica gorka i mala, u rukopisu visovackoiuj.
Kitica mala (Pizzolli), Kitica mana goi'ka (Du-
rante;, contaiu'oa minors (visovacki rukopis, Piz-
zolli, Durante), Erythi'aea oentaurium Pers. Ki-
tica zlatna, contauroa minore (Kuzmic, Ansolmo
da Oanali, Stulli), Ei'ythraea oentaurium Pers. —
Kitica veca, velika (u visovackom rukopisu), oen-
taurium magnum (Durante), Contauroa contau-
rium L. Kitica zuta, centaiirea major (Lambl),
Contaurea contaurium L. — Kitica srcana, tor-
raontilla (Aquila-Buc), Tormontilla erocta L. B.
Sulek, im. 145.
h. ime iiijestima.
a) will u (Jrnoj Gori. Od Kitico sola Marti-
nicah. Nar. pjes. vuk. 4, 84.
b) planinn ii Srhiji. Na cijom (I'laloral gro-
bonu izdizu se lopa, jedno uz drugo tri vrlia Ki-
tico.„ (Jlasnik. 43, 3.32.
KITICICA, /. deiii. kitica. — (kl xvui rijeka,
a izinrdii rjeciiika u Belinii (.panocchiotta, dim.
ili panocchia' ,panicula' 538l<) ydjv se titij prije
nahodi i a SfiiliikTii (.parvus flocculus'). (Juda 'e
\' lozi dri\'a ko Iviticic nima. .Tacko. 92.
laTiu
18
KITITI, 1, b, b).
ICITJLC, «». preeime. — U naie vrijcme. Kat.
372.
lUTILAC, kltioca, m. covjek koji kiti. — U
jednum priiiijeru nascga vremena u koine ima gen.
pi. yrijcskum kitioca. Ter boji sq da nestaiio
gvoida i u Skadi-u srobrom kitioca. Osvotn.
•i, J02.
KlTUSr, »». preziine. — U nase vrijeme. D.
Avramovic 248.
KITINA, /. snijeg sto oslaje na drvccu. — I'o-
staje od 1. kita. — U nase vrijeme, a izmcdu
rjecnika u Vukovii (,die schneobusohon auf don
bitumen nach frischgolallouom sclineo' ,nivQs in
arboribus' s primjcrum : Jvitina u planini, ne moy.e
se iiista sjoci). List opane, kitina napaue. JSfar.
pjes. petr. 3, 530. Ji.ad sa goro opauo kitina. V.
Bogisic, zborn. 012. I'od jolom zelenom smo sta-
jali a kitiua nam je za vrat .sipala. Bos. vila.
1887. 30U._
KITLNCIU, m. prezime. — xvi vijeka. Ive Ki-
tin6i(!;. Mon. croat. 308. (1598).
KITISANOI, Jiitisauaca, m. pi. pusta u Sla-
voniji u zupaniji virovitickoj. Kazdijoj. 138.
XITISANSKl, adj. kuji pripada Kitiianima.
Kitiiausko iiive. u Valpovu.
KITITI, kitim, iiiqif. ornare, exornare, prida-
oati cemu (objektu) sto cim ono biva {epse, ugod-
nije, resUi. — I'ostaje od 1. kita, te bi uprav
znacene bilo : pridavati cemu kite (osobito u zna-
ceiiii kud 1. kita, b, aj, b) itd.J. — Akc. se ne
mijena (aor. 2 i 3 sing. kiti). — Od xiv vijeka
(vidi kud 2, c), a izmedu rjecnika u Mika^inu,
(kititi, uakititi ,orno, exorno, coudecoro, insignio,
como'), u Belinu (kititi cvijetje ,far fascetti di
fiori' ,tioros in fasciculos coUigai'e' 301*), u Vol-
iigijiiiii (,ornare, abbellii-e' ,auszi6ren'), u Stuil-
icvu (,01'uare, exoruare, polire, expolire'), u Vu-
kovu, (,zieron, schmiickeu' , exorno').
I. aktivno.
u. subjekat je ce(ade (a u prenesenom smisiii i
drugo sto, vidi drugi priinjer kod a) ec)) sto pri-
daje kome Hi cemu drugome nakit, ures; ovaj,
had se izriie, stoji u instrumentalu.
a) objekat je drugo cejade Hi zivotina Hi sto
nezivo. ua) u pravom smislu. Tezak popijevajuc
za volovi tesko ralo cvijetjem kiti. I. Grunduiic
12(J. Ouo sto tratis kiteci stvoreiia nerazlozita.
M. Kadnic 3591'. Ucite od mene ne nebesa zviz-
dama kititi, niti travam i CTi6em zemlu. F. La-
stric, test. 3281). Poiiodi neziue crkve, kiti pri-
like i kipove. A. Kanizlic, ji-an. 209. Ne kitimo
cvitom zlata. V. Doseu 37a. Bijase obioajau kitit
cvitjem jeduu priliku iste divioe. F. Kadman 57.
Jer doista, tko god crkvu kiti, on od srcbe dragog
Boga miti. M. A. Kejkovic, sat. Clb. Kitite
mo cv'jecem karanfijem, cim je mene Merima
kitUa. Nar. pjes. vuk. 1, 257. Nabrati cu po
poju rozica pa cu kitit brata i nevestu. Nar. pjes.
istr. 1, 52. Turskim glavam goru kitim. B. lia-
dicevic (1880) 18. — bb) u preneseiwm smislu,
hvaliti. Protresujuci ovu falu kojom Menijata
kiti Focija. A. K.anizlic, kam. 45. On kiti falom
papu. 271. Ovako te, o holiti! lazoricno jato
kiti, dok iz tebe sto iztrese, dok izmami i odnese.
V. DoSen 3ti'>. — ccj u metaforickom smislu.
Ijjubi to dub sveti tebe posvecujuci, kiteci i pro-
svit|ujuci. M. Zoricic, osm. 118. — amo muze
pripadali i ovaj primjer. Jei- je ispovidi oruzje
koje pridobiva sve oblasti pakleue, trne srzbu
BoJiju i kiti dusu svim kripostima. M. Zoricic,
zrc. 137—138.
bj objekat je samo tijelo Hi dio lijela u su-
bjcktn. an) u pravum .smislu. Oni gustori niuco
glavu moju zasto ju sam saviso losila. M. Uiv-
kovii, bes. 181a. (Jiog) zoro mile zlato pramo,
prsi bilo svod rumonom ruzom kiti. 1. (iundulic
212. (Vojoode) bijelim porjom glavu kite. 141.
Kiteci tijolo s razlikijom iznasastjami. M. liadnic
287''-. Da imas joster .sto kititi, bila bi i u glavi
i na glavi sva prijasiia tvoja tastina. B. Zuzeri
119. Glavo kititi (ubioom. F. Lastrii, tost. ad.
82''. One plotu ruse plotenico i kite iU zutim
magarijam. Nar. pjos. lierc. vuk. 219. Smijoiii
svoja kitile iiodarca. Oavotu. 2, 99. — bb) mogiuj
bi amo xjripadati i ovaj primjer u kojcmu su-
bjekat livali (isporedi a) bb)) koju svoju usobinu:
I'ripovidko od starina prid lii|adu jos godina kazo
kau' da b' lani bile i s jiimo so dogoilile, s voj-
skom nogda jos od Troje on juuastvo kiti svoje.
V. Uoiien 3911.
v) objekat je govor (moze se imati u misU) Hi
pismo. - u i>riiii:-,niiiiii smislu. au) ciniti da
hude (cpsi gocar ri im-K lii< m itaciiiom. Kititi sto-
zavuijeh razluzi'iiu. .>. l;..~a 173''. — bb) objekat
je kiHga, pismo. — neaki narod slii:ir,i jusniie
Icao slikai'ie i resene. — U narodiiiji m ji/i ^iu'iuki.
Da, ja kitim jeduu sitnu kiligu. N.n. pj'-. \ ui;.
2, 382. Uonose mu divit i hartiju, to jo sitnu
kiiigu uakitio, ue kiti je kud je liojzi kazo, no
je kiti preko mox'a siiieg, preko mora do grada
Soluna. 2,^ 382. — s istijein znacencin : kititi sto
u ki'iizi. Sta je pasa u liojzi (knizi) kitioV JVar.
pjes. borm. 1, 310. — vc) govoriti lijepo, a brzo
i lako. — objekat se ne izrice. Smijah se od mi-
line, de ti take lijepo kitis. S. Matavuj, novo
oruzje. 126. — cesto o naricanu. Ona sto naj
fepse zua kititi sjede mu vise glave a ostale sve
rodom. Vuk, ziv. 186. Kako (tuzbariea) kiti i
narice mi'tvoga. V. Bogisic, zborn. 301.
b. subjekat je ono sto se pridaje kome Hi cemu
(objektu) da bude ^e^tse, te kititi znaci: biti ures
objektu.
a) u pravom smislu, all se rijeci ki-uua, vijeuac,
lovor itd. mogu shvatiti i u metaforickom zna-
ceiiu (kao slava, slaoa rajska itd.). Kim neumi'la
svej zelena do tri vijonca cola kite. J. Kavaiiiu
298''. (Carsku) glavu ki-una kiti. A. Kanizlic,
kam. 319. Toliko te ki'una na nebesih kiti. Iran.
liO. Koga slave viciie puna jasna kiti sada ki-una.
bogojubu. 393. Indi samo dii'am kite koje ilegov
kalpak kite. V. Dosen 161''. JMase prame kiti
lovor. N. Marci 12. I iieg kite dva uisana sjajna.
0.svotn. 3, 152. — Mogla bi amo pripadati i ova
doa primjera u kojima je subjekat jopota, jepost:
Er dobivsi, tve pustosi vec Ijepota kitila bi. J.
Kavaiiin ijV^^. Koje (lice) taka lipost kiti. P. Kno-
zevic, pism. 17-4.
b) u prenusenom smislu. aa) objekat je ce^ade.
aaa) subjekat su dusevne (moraine Hi umne) oso-
bine, (dobraj djela itd., te se kicene slivaca u mo-
ralnom smislu. U tebi je rodovniska ponizuost,
ustrpjeiie i svaka di'uga dobra prilika, koja to
kite prid Bogom i prid Judma. J. Banovac, prisv.
obit. 5. Pram ubogim prosti-auo blagodarstvo
tvoje, izgled dobra zivjeiia, sladki nacin opcenja
sa svakim, uauka tvoji netakmenost, i sve oso-
bitosti koje te kite ... J. Filipovic 3, vii. Kad
kiiposti jasne gazi koje dicno nas svit kite. V.
Uosen 2431. One (kriposlij dusu kite, pamet
rasvitjuju a svijest umiruju. B. Leakovic, uauk.
479. — Sveta mudi-os kiti, resi Tomasa. V. M.
Uucetic 135. Kazum koji |ude kiti. V. Dosou
2la. — Ovo su dila koja ga kite. J. Banovac,
prod. VI. — bbb) subjekat je spo^aina cast, po-
cast. Uiploma, koja lioga i sve druge od vase
kuco i plomona postonoga kiti. L. Vladmirovic
5. — bb) objekat je mjesto; subjekat su cejad Hi
KITITI, 1, b, 6).
maiia tnjesta (n. p. gradovi, varosi) sto su u
objektu. Jos varose brojis plomenito koji tebe
sa svih straua kite. M. A. Eejkovie, sat. B2''.
Grad veliki imade i celadi plemenite koja takva
mista kite. V. Doseu 31l>. — ce) objekat je Ho
iiiimo. Znadijau navlastito stari mudri Grci da
razlicuost crkvenih obicaja ne dvostruci vii'u, ue
kvari jedinstvo svete crkve, da pace liezino ve-
licanstvo jos lipse resi i kiti. A. Kanizlic, kam.
IV. — taJco je i u ovom primjenc u kojcm. x>remda
je siibjekat celade, smisao jc da je on sam ures,
iiakit: Eekla je heka prosta zeua o velikasu na-
sega naroda: ,0n kiti svojo gospodstvo' ,er bo-
legt soine wiirde mit thaten, bedeckt sio mit
ruhm'. V. Kurelae, rad. 20, 89.
c. kad jc objekat kita, vijenac itd., Hi ono od
ieya je kita, vijenac itd., znaicnc je od prilikc :
(jraditi, tiacinati, savijati (uprav: ciniti kitu).
u) objekat je kita, vijenac itd. Lijepa kita,
ima bit da ju je i lijepa ruka kitila. M. Urzio
406. Kite kiti, podvezice plete. Nar. pjes. vuk.
1, 158. — Vijence kiti, beri cvijece. 1. Dordic,
uzd. Gl. Vide poja sva u cvijetju kitit vijeuac
pi'imalitju. N. Marci 38. — A Boga ti, siv zelen
sokole! ko ti zuti nogo do kojenaf ko ti zlati
krila do ramena? ko ti kiti lirunu iiad ocima?
Nar. pjes. petr. 1, 1.57.
b) objekat je cvijece, biser i di'ugo od cega sc
moze naiiniti kita Hi vijeitac. aa) uopce. Za me
rodno Ijetne vrime zlatuim klasjom liive pmii ; za
me zrela jeson paka kiti o dubju voca svaka. I.
Guudulic 2i.5. — Pjevalico divna, ti koja si pra-
tila i Marka, i kitila za kalpakom porje. Osvotu.
2, 13. — hb) cesto se kase: kititi u kitu, u kite,
u vijenac. Svako u vijencac cvijece kite. P. Ka-
navolic, iv. 84. Sto ja kitim cv'jeco u kitico . . .
Nar. jjjes. vuk. 1, 40. Ja sam biser prosula, po-
mozi mi iiizati i u kitu kititi. 1, 180. Pod na-
rancom cvijet otpadaSo, devojka ga u kite kicase.
Nar. pjes. here. vuk. l'J9.
3. pasivno. — part, pract. pass, kioeii cesto
se nalazi i kao adj., te moze znaciti i lijep,
Icrasan.
a. uopce. Kicene biserom. M. Marulic 14.
Kiceuo i)ojo. M. Vetrauic 2, 392. Ter ti pri-
kazuju vence zolene, peliiiom kicene. P. Hekto-
i-ovic 62. I uarancn biserom kicenu. Nar. iJJos.
vuk. 1, 390. I dva feaa bisorom kicena. 1, 4tG.
Za klobukom bcla kita perja, u dnu perjo srebrom
zaliveno, a po sredi zlatom propleteno, i po vru
biserom kiceno. 2, 302. Oijcpase kicene darove.
3, 34. !^ubi dase kicona zolenlia. 3, 37. Od
glavo mu skide kicon kalpak. 3, 507. Koja
cijena robu kicenomu':' Nar. pjes. jnk. 78. Pa
ti iizmi kicenu bukliju. Nar. pjes. petr. 2, G21.
Od sumovite Bavarske, od kieenoga Wii'temberga.
M. Pavlinovio, rad. 7. Beograd slobodni, na-
predni, lepi i kiceni setio se zmaja. M. B. Mi-
licevic, pomenik. 5, 817.
b. u narodnijem pjcsmama dodaje se i bcz po-
ircbc (epithetum porpetuum) •Hckije.m siipstanti-
vima sto znace ie^ad. a) o svalorimn li ruiislma,
vidi caus, bj). — i u Viikovu rji'ii/il.-ii : kironi
svatovi (i causi) s dodatkom da je sLajaca rijee
,das stoUende epithetou der lioclizeitgaste'. —
vidi i 1. kita, c. Ona kupi kicene svatove. Nar.
pjes. vuk. 1, 15G. Vecerase kiceni svatovi. 1,
255. Hazur da ste, kiceni svatovi ! 2, 57. Nema
brata ni kicena svata. 2, 54G. Povikase kiceni
causi: ,ISpremajt6 se, kiceni svatovi!' 2, 151. —
b) o djevojci Hi uopce o mladom zenskom, kod
ceya moze biti da se i ne misli na nakit nego
na (cj)otir. To otinijo kicene dovojko. Nar. pjos.
vuk. 3, 14. ICad to zacu kicena TIajkuna. 3,
19 1. KITKA
381. Iz dvox-a ih niko ne gledaSe nego dockan
kicena kaduna, ona mlada gola izlazila. 4, 389.
Kad to ouje kiiena Andusa. Nar. pjes. juk. 187.
I s nim ide kiiena djevojka. Nar. pjes. marj. 23.
I povesti kicene Latinke. Nar. pjes. horm. 2, 73.
c. kod mjesnijeh imena.
a) Kiceno Drijevce, vidi di-ijevoe pod a) cc).
b) Kiieni Dub. — u Danicicevu rjecniku :
Kycenb, mede su Stjepanovoj crkvi s Cabioem
isle ,podb Kiceni Dubb' (Mon. serb. 93 god. 1330).
:{. sa so.
,a. u pravom refleksivnom snaceAu, kad radiia
prelazi od suhjekta na nega sama. n) uopce.
Svaki pelikom svojim se kiti. J. Kavaiiin 3oyli.
Da sam so tudim perjem kitio. A. Kanizlic,
bogojubn. XII. Kuzmiea nim se (durdicem) kiti.
M. Katancio 50. Koje mlado prode, nok se ruzom
kiti. Nar. pjes. vuk; 1, 393. — i metaforicki.
^ubo moja, pitoma ruzice! I'jepo ti mi bjese pro-
cvatila, al' zaludu, kad s' ne kitih tobom ! Nar.
pjes. vuk. 1, 406. — b) cesto u nedobrom s)iii.slu,
had se cefade (naj cesce zensko) bavi svojijem
odijelom pa i ostalijem (n. p. pletchem kose) tako
da bude ]epse vidjeti. Ako se i ne kitis sa zlom
svrhom. M. RadniA 721>. Ako sam se kitio ali
oiuio koja velicanstva ve6e nego sam jaki za
taStu slavu. P. Posilovic, nasi. lllb. Ovo je
pokarane &to sam se kitila. S. Margitic, ispov.
79. Vec so ppcese kititi i resiti. J. Banovac,
pripov. lOG. Sto se zensko vrlo kiti. V. Dosen
1041. Da bi se posteno i stidjivo odivale, niti
se kitile zlatom, srebrom ... B. Loakovic, nauk.
247. Kitila si se nakitom. D. Danicic, jezek.
23, 40.
b. znaceiie se moze shvatiti kao pasivno jer
djelo ne postaje od sama subjekta, ali ipak ne
misli se ni na koga od koga bi postalo. a) u
pravom smislu. Nut' ouoga, kom kaciga snjo-
zanijem se perjem kiti. I. G-undulii 440. (Pasa)
kom se po|a rose i kite. I. Dordic, salt. 481.
VidiAete u napridak obraz svega okolisa koga je
mi-az zimni bio pogrubio, kako so prominuje i
kiti lipotom. F. Lasferio, ned. 137. Nije lasno
poznat kojim se (cvitjem cvitiiak) lipse kiti. svet.
46^. A kad dode bijel danak Durdev . . . planine
se kitise jablanom. Nar. pjes. vuk. 4, 212. Kiti
se nebo zvjezdama, zeleno poje ovcama. Nar.
pjes. petr. 1, 5. — b) u prenesenom Hi meta-
forickom smislu. Lovorikom ter se kiti (mlajili
olaslelina skup). J. Kavanin 1761). Sveti Marko
medu ostalim ki'ipostima svetim, kojim jn sjao
i kitio se. F. Lastri6, od' 322. Odkud ucini red
serafinski, iz koga izado§e tolike i tolike glavo
glasovite u nauku i u svetiiii, kojim se kiti i
prosvitluje s. crkva katolicanska. 365. Da se kruue
cesarske milosrdjom od oprostenja vocma kite i
gizdaju. test. 122''. Stvari sobom plemenite nece
da se lazma kite. V. Dosen 40*. Prokleto grlo
tvoje koje je od oholosti i izpraznosti biserom
se kitilo. D. Eapi6 4. Pa poslije (pjcsma) iduii
od usta do usta rasto i kiti se. Vuk, nar. pjes.
1824. 1, 32. — amo pripada i ovaj pirimjer u
kojemu je subjekat prema objektu kod 1, o : I ako
vam s druge strane visoke se cesti kite, i velika
dobra hrane, kad mil- s carom ucinite ... I. Gun-
dulic 454.
1. KITKA, /. dem. 1. kita. (Veridbenih) sa-
stanaka bude obicno tri: kitka, lomjeiie hjeba i
glavna prosidba. kad koji domacin hoce siuu
devojku da isprosi, onda naj prije posje jednoga
svoga provodagiju sa kitkoni od bosijka u kojoj
ima po uokoliko parica . . . (« Srbiji a knezerae-
kniii okriigii). V. Bogislc, zborn. 166.
2. KITKA
■20
2. kItKA, /. i^kiii'tia ka/ja Ktozeiiskc none no
jllavi It Srliiji u oknifiu iiiikom. Zensko nose na
glavi srobrne kitko okiroue svobniim Inn6i6ima
i podnizniio pavicama. M. D. Miliiovii, kraj. srb.
i;ir,.
8. KITKA. /. (lem. kitii]a, Iwr krnri. F. Kn-
lolac, dom. ziv. 24.
4. KITKA, /. mjesna imc i( Srhiji. a) ii oknuiti
iihk'iiiHtckom. Niva u Kitko. .Sr. uov. IST.'i. 2!):i.
— b) II okrugit knczernckom. Niva n Kitku. Sr.
uov. 1.S7.^. 6iJ7. — c) planina ii okrwjii kriii<r-
mi-kom. M. B. Mili6evi6, srb. 723. — il) (im-
iiicna fstmza ii okriqiii vranskom. M. D. Mili-
{•o\id, kra). svb. 272. V i( nkriiiju topliikom. :-58(i.
KITKANE, H. iljch) koJU'm ^c kilka. — U Vit-
korii rjecnikii.
JvItKATI, Iv'itkiim, impf. yovoriti kit kit. —
r Viikorii. rjeiniku: ,kit kit sagen' ,dico kit'.
KIT LUC, ridi 1. kit. — Vndi Inf rid! zaln-
citi. — U Viikoru rjeciiikii.
KTTNA BABA,/. ime iiijcxiii ii Srhiji ii nknujii
liiuijradfikom. '/„ dana ciraua n Kitnoj Ilavi. Sr.
nov. 18(i8. 416.
KITNAST, adj. ridi 1. kitau, 1, a. — U Vii-
knvu rjeiniku,: ,buschig' ,densus', n. p. bosi)ak.
kItNICA, /. orn^tns, mimdus, stogod cim se
iejadc (naj iesic) HI ddijih, Viti. — Kaiinemi u
naie rrijemc. — U SithLuru rjiinikn: .galanterie-
■waare; putzgeg-oustand ; |mlz-<rH'lie; piitzwaaro;
sidimuck'.
KITNICAR, m. ciirjek koji {po •<(•(»» zniiatii)
ijrndi Hi pradaje kitnice. — Nniineno u naie
crijeme. — U Sidekovu rjeiniku: ,galant6riear-
beiter ; galanteriehandler ; putzliandler ; putz-
waareiiliandler'.
KITNICARICA, /. zoiako iejade sto (po anwi
zamitu) gradi kitnice. za zcnJfko odijelo. — Nnci-
iieriu II iiaiie rrijemc. — U Siilcki^ni ijcfiiikii :
.putzmachoriii'.
KITNICARNICA. /. iiijcitto (durau) ijdjr si-
prtidiijii kitiiii-i\ — Xdiiiiriio u lui.^e rrijemc. —
r .Siihkiini rjfiiiil.-ii : .u'^ilaiiteriehaiidlung; piitz-
iadcn ; ijutzwaurculiandhiug'.
KITNICARSTVO, n. 2Jroda,ja kitmca. — Xa-
iii'iciiii u nrixe rrijeine. — f' Saleknru rjeiniku:
.unl.'ilitrrii'lKUld.'l ; putzhaudel'.
KITNA. ,/, /.cr.W (iisoltiU) .iciiskiij. — U uiise
rrij'iiir. S|.a\;ii'(> sobo. sobp za kitnu zcnskn . . .
.\'o\'. .sr. 1h:!4. Vil. Sa ukraSeiiom brilijantima
zonskom kitiiom. 1834. 20.8. — U Sideknru r.jci-
niku: .galanterie (putz); putz (das aufputzon) ;
schmuck ; schmuckon'.
KITNACA, /. vrsta jagodj-. Kitiiaca, Fragaria
olatior Ebrh. (Pancic). B. Sulek, im. 14-5.
KITNAK, m. vidi 1. gorun. Kitnak. Quercus
peduiKiulata L. (Pancid). B. Sulek, im. 14-5.
KITNAST, adj. ridi 1. kitan ( kitnast. — f,'
nme rrijemc.
a. ridi 1. kitan, a, i kitnast. ,Vide re, kako 'o
ouaj ogranak rodan i liitiiast'. ,1. Bogdanovii.
b. vidi 1. kitan, b.
a) adj. Ovo nije samo kitnasto po istocnom
obicaju, nogo i dobro proracuiiono. M. D. Mili-
6ovi6, kraj. si-b. 101. Lijepo Ii bijaso pogledati
tu Hjopu kituastu druiinu. Srp. zora. god. 2, .sv.
7, str. 1.59.
It) adv. kitnasto. Posadi so do mono pa kazi-
vaSe prosto i kitAa-sto. M. P. §ap6aniii 1, 118.
— Ima i konip. : kiti'iiistijp. A lopa (irkii'ia so
naj kiti'iastijo olmkla . . . Srp. zora. god. 1, sv. 5,
str. 101.
KITO, /)(. imc ruin [riifa da je ligp. kitoi'ia).
— U jedinnm priiiijerii ima roc. kito. Ho nioie
hiti i lid. now. kita. Kad judi oru, pa mu jedan
gorn od drngoga otoXo, onda viknu na li : ,113111
lurlco ! nstu plavo ! ustu kito !' Nar. prip. vr6. 184.
KI'l'OG, Kit6ga. »!. imc siimi n Srhiji u okrugu
salmikom. — U ii'i.ii- rnjriiir. k i.iiicdii rjeiniku u
Vuknru: ,ein gr..^^.i- »al>l in Mii Macva. zwisrlicn
dor Drina und dn- i.'^nin^' Sal.a'- s primjcrimii :
Pogubi ga pope Smi[auicu u Kitogu lugu zolo-
nonio. (Nar. pjos. vuk. 4, 207). Kitog prodi i u
Sabac dodi. (4, 2fi0. 202). — O Kitoze, no zolo-
nio so ! Nar. pjes. viik. 4, 209. Eto Kara iz luga
Kitoga. 4, 290. MaSva je jire nekoliko dosotina
godina bila sva obrasla gnstom rastovom goroni
i upravo lionu'srodinu cinio jo onaj cuveni Kitog
lioji jo i pesma obesmrtila, ali jo^ sad gora tako
prorodona, da jo putnilc leti od Sapca do Drino
zi'jan debologa hlada. M. D. Mili6evi6, srb. 421.
KITONOSA, m. i f. icfade Ho jio.ii kitu. — TJ
jcdiioga pisea nasega rremena. Zona mlada ili
dovojka naoini kitu od kakva mu drago (-vijeca.
pa s kitora stane u sredini drustva . . . Kitonosa
udari ga malo po obrazu . . . Ako ovu kitu nosi
muski ... V. Vrcevic, igre. 14 — 1-5.
KITOIsrA, m. imc domaiijem zirotinama.
a. ime volu. P. Kurelac, dom. ziv. 24. D. Tr-
stei'iak. — Izmedu rjecHika u Viikoru. (Vo reie
kravi:) ,Pak se spomeni degoo tvojega staroga
kitoiio'. Nar. prip. vrc. 134. Kitona, belorop vo.
u uziolcom okrugu. S. I. Pelivanovic.
b. imc jareu(?). — ii Bosni.
KITORES, m. iires od kita. — U jednoga ptsfo
xvin rijeka koji ce biti sam ovu rijei naiinio.
Ilrvjo. suma i sikare ukazu razliciti kitoros. M.
.V. Rolkovic, sat. L7''.
KITORESA, f. imc knzi. F. Kurelao. dom.
7,iv. 38.
KITOSA, /. imc praaiei. Bastaja, Daruvar.
KITOSCK'J, m. zove se dio Kitoga (kod iSapea)
do sela Majura na juznoj strani. M. Ruzie ic.
KITOV, adj. koji pripada kitu (ridi 2. kit).
Ijuna V creve kitove tri dni i tri noci . . . Pril.
jag. ark. 9, 107. (1468). Kako si oslobodil .Tonu
iz utrobe kitove. M. Alberti 43-5. Kao sto jo
Jona bio u trbuhu liitovom tri dana. Vuk, mat.
12, 40. (Vuk u izdaiiu Noroga Zarjetii god. 18-17
na strani vi kase da je kitov rijei koju .je nzco
iz crkoenoga jczika). — U Suiekoru rjeiniku :
kitov us ,schwarzos fischbein' (kod ,bein') ; ,wall-
fischbarte' ; kitova kost .wallfischboin'; kitov tuk
.wallfischspeok'.
KITOV BOR, m. ime mje.'itu u Srliiji ii okrugu
jiii^areraikiim. Livadu u Kitovu Boru. Sr. nov.
1864. 406.
KITOVIt''. "'. jirezime. — ?' narodnoj pjcxmi
nak'ga nrcmenu. Eto ide Kitovic-Osmane. Pjev.
crn. 4.")a.
KITOVNIOA, /. .iclo n Bosni u okrugu Voiie
Tiizlc. Statist, bosn. 101.
KtTU^iA, /. ime krari. F. Kurelac, dom. ziv. 24.
ICITUSA, /. ime domaiijem zivotiiiama.
a. imc kozi. F. Kurelac, dom. ziv. 38.
b. ime prasici. F. Kurolac, dom. ziv. 41.
KIVAN, kivna, adj. qui succonset, qui odium
occultum gorit, n kojega je na sreu mrzi'ia, pizma
na koga. — liijei nepoznata postana. va(a da
nije od korijenu itluifidn kovati (ijtporedi kovaran);
KIVAN
•21
KLACINIOA
ako je ttida rijec, mof/la bi postati oil ninijar.
kivanni, zefeti, Hi oil pern, kin, tur. kin, nirzi'ia,
pdzina, neprijatelatpo. — U naie crijcmc, ti *>-
iiuidti rjecnika u Vukoeii (na koga ,dei' etwas
wider einen auf dem herze hat' ,iratus alicui')'
Kadiji se zadrijemje, a Hero ga gledase onako
debela zavratka. a kivan na kadiju, pa udari ga
rukom po zatilku. Nar. prip. vrc. 90. Varme-
dasi kivni su na meno. S. Tekelija. lotopis mat.
f^r. 120. 71. Macuha je na tebe kivna. S. Lu-
bisa, prip. 71. Providnik i pasa bili .su kruti i
na raju kivni. 173. O.sman. kivan popu. M. D.
Milicevic, jur. i4. A ti vizle i sokole, vi ostaste
i ijedni i ki-\nii. Osvotn. 4. 21. ,N6bto sam na n
kivan, sve bi ga zubi grizao'. J. Bog'dauovic^'. —
U jediwga piKca nasei/a rreiiieiia i o eeinn iie-
livom; znacei'ie iiiose hiti I mrzak. Pa te kivne
zakobismo klance. Osvetn. 1, 2. Da se suzili
oproste suzaiistva, a vas, kivn(> ojadene zide,
s vedra ueba trijes ne obido! 1. 10. Vile liarnu
.srecu niina navijestale : jute noze da u krvi kale,
doklo kivne ne iskale .jale. 4. HO. A ni pedja
zem}e ne dobili oim bi stete naknadali kivne.
.5, 105.
IviVOT, m. ridi civot. — U indr nijnin-, n
izmedit rjecnika u Stidiircii (.arra, capsa' .s dii-
(lalkiim da jc nsrtu iz liiisala ; kivot uvjotni .area
(jiiam jiixta caerimonias a l('y:e prae.-icriptas .ludaei
(•irfumferebant, vel in teuipki asservabanf .s' ila-
datkum da jc uzcto ii brcrij((ra). Tu uelivasve-
toga u kivotu i starii arapsUu ikunn. M. P. Sap-
(•anin 1, 33.
KiVOTK', III. dciii. kiv,il. - I' niknjiisii .xviii
rijcka jii.iaiiiiiii crkrciiijiiii jriikimi. Iiiuv.ilu svo-
stonika kivotic stojit jerusalimski. (ilasnik. "il>. 201.
fl733).
KJZLAR-AGA, in. iinj iiUiniIji hadniii ii dmni
titr.skofja cara, zapiirji iliiik mid liinhiiiiniiii . —
Tnr. qyzlar aghasy, :.iij)iirjnliiik iiml iljrnijkiniiii.
- Oil xvii rljckn'lii (! iiii'il iiliirni I )s„iiiiiii ilnsia
ccstu, , .lini.ri,,, r kiin niir „i,isk„: ,1 sliiriyim
riil;n,,i.siiiiii ftoji Ka/,lara-a, ,-/.< jr iiii.sliji' jini-
inijriiniii nil Kizlaraga). Kazlai--aga u istoU zun:
na korab|u zlatnu uzide. I. Gundulir 3li2. Kazlar-
aga lent glas pun slave od neizmerne .svini liposti
Sunt-anice prigizdave. 372. Kizlar Aga opazi ju
iSiincanicii). J. Kavanin 23.">''. .Mi u to crnci
uzdani Kazlar aga kijem naredi, djevoj(''i(-a cvijet
izbrani iskat s carske zapovijoili ... P. Sorko-
cevic 575a. I svojega agu kizlar-agu. Nar. pjos.
vuk. 3, 85.
KIZDOBRA, /'. inic injcstu. — I'rijc nniciia
crcmcna. Kizdobraa. .S. Xovakovic, ]ioni. 1:U.
KLABUCIG, in. dcin. klabuk. — I' iiiiir rrijcnir
It T.itri. Nasa sloga, god. 11. br. 11. str. Ul.
KLABUK, klabuka, in. ridi kloljuk. — T Vni-
tiijijinu rjeiniku: ,cappello' .hut- ; ii nuir rrijniir
It I-itri. Nasa sloga, god. 12, br. k, str. 31.
KLACAN, klacna, ndj. kiiji jc i/radcii kliikoiii,
rapncn.. — U nase orijeiiic. Ojiet ce me nagiiati
da mu na zor donesem kamen, pricinu i .s|aku
da niu maj.stor Kosta gradi klnrni gi-oli. \ar.
prip. vrc. 87. Zagradi klaeuim ziilom yraiiicii.
V. Bogisic, zborn. 402.
KLACENE, n. djelo kojijcni sc klnii. — I' \'ii-
koru rjccnikii.
KLACEVICA, /. nelu u Srhiji a nkrwin m-
j)rijski)iii. K. Jovanovic 179.
KL.lcHSTA, ,/'. piifitiije iid klak.
n. '■/'/(' krecana. — Od xvii rijckn, ii i.iii'dii
rjecnika u lielinii (,tbruace di calcina' ,forna.x
calearia' 158''), ;/, Sttdicevw (,fornax calcaria'), ii
VuJiouit (vide krecana s dodatkom da ne giirori
u Crnoj Gori). Pri jednoj gonicoj peci ali kla-
cini. V. Antli-ijasevic, put. 51. Nasa .slama jaka
je u klacini iliti japnenici raztopiti .stanac kami.
A. d. Bella, razgov. 217. Svake peci i klaciiie
vruce. L. Lubuski 21. Baci ga n klacimi go-
recu. M. Pavisic 19. U isto vrime i)alaso klacinu.
M. Zoricic, zrc. 209. Neki gradi klacinu, neki
vadi i de)i kameuo. Nar. prip. vrc. 153. Hcase
se Bogom zakleti, da je klacina progorela. Srp.
zora, god. 2. .sv. 2, str. 2(). ,,Tnce sukj dozidali
klacinu, a danas cemo j'o zapaliti'. u iJobroselu.
M. Medic.
b. aiiijin. klak, (( ztiaci .itii i klak. Kami'i'ic i
klacina od koji so oini oli gradi kuca. M. \>n-
bretic 190. Ako klacinom zid ograili. V. ISogisir.
zborn. 442.
C. iine iiijestii it Nik.iicK. — / ii innoLiiii:
Klaciue. Vir Rastovac aa sjoverne straiio, most
Klacine sa jugova puta. Osvotn. 5, 107.
KLAGINAC, Klafunca, m. pasta ii Slacoiiiji ii
iiipaniji po^cskiij. Razdijp]. 123.
KL.-U''1XAR, ///. ioijck ill, pull kliirinii. — U
jciliiiiija piscii xviu nji'kii, u i.:iiicdii rjecnika a
Uclinii (.fornaciajo di calcc ,calciarius' l.iSli).
i It Stidiceni i.colui clie fa cuocer la oalcina'
.calcarius'). Jedan Zndija klacinar . . . baci ga u
klacinu goi-ecu. M. I'avi.sic 19.
KLACiNARA, /. kuinad Hi kmiiiidi Hi pruh
lid riipna ( klaka )' .ilii ulpiiiln i: xhirijcli zidiiia.
— OhliT jc hilijiuiski I inirii'in, jr „d ink calcina,
rnjiiin liilijiiiiskijciii niisliirkniii ara i rijii- jc tali-
jiinskii cahinacciu). — V Jlcliiiii rjccnikii: ,cal-
I'inaccio, pezzo di calcina di miiraglio rovinate'
.rudus' 158'^, * n Stuliceru: ,calcinacei(), piezzo di
i-alcina di muraglie rovinatn' ,rudus'. / ti nasc
crijcine u Duhrocnikn. P. Budniaiii.
KLACINCA, ridi klacnica.
KLACISTA, iiradena ohitcn (ii Srhiji a ukrinpi
n-ai'iskiiiii). M. D. Milicevic, kia|, srI.'. .11 I.
ICLA("'1TI, kl.acini. iinpf. lijrpih :i,l ni,,n„in
ikiakuin), iiprac iiiipnj'cklirm i/hninl iirriiiu oli la-
citi i zaklaciti, nijc srniiiln islu s/n krorili.
Oil xvii rijcka, a i.incdii rjccnikii ii Jicliiiii, ikla-
citi zid debelo ,arricciare il mui'o, dargli la prima
crosta rozza di calcina' ,iuurum incrustare' 103h),
(( Viiltigijina (,arricciare mui'o, incrostare' ,deri
miirtel aufwerfen'), ii Stiiliccni (, incrostare, into-
nacare' ,crustare, crusta vol calce obducoro'), ii
]'iiknrii (vide ki'eciti).
a. iikticnii. U bjaku kom klace i kartaju obrazo
(iiicfiifiiricki) otrovi najacc i guusobe ulaze. I.
Ifundulic 145. Moti, pori, a klaci odajo. Nar.
[ijos. hcirin. 1, 8li.
b. paairni). .Ovo je platno klaceno', t. j. skro-
li]i'no, ima muogo skroba ili stirke u liomu. pa
]c tvrdo; za to ga lualko pokvaso zone jezikom,
pa odmah vide, jeli rijetko ili gusto, u Dobro-
sclu. M. Medic.
c. sa se. ,01azi od klaka, nomoj se klaciti'.
,1. Bogdanovic.
KLAOKAONUJA, ,/'. n Viikncn rjcniikii: vide
kajuza. — Kiio dn jr niiDiiiiihipcjskii njcc.
KLACNICA, /. ridi klacina, a. — Oil xvii
rijckii, a iziiicdii rjecnika a HIika(inii (klacnica,
jaimenica , calcaria fornax, calcatorium') i/djc .-jc
"",/ pi'iji- naliiidi, i II Stidiccrii (v. klacina). Da
ova klacnica budo oslobodjcna od svake protiv-
scine. L. Terzic 221. Uopusti iiami prijati zu-
djeni dospitak i korisni konac ove klacnii-e tako
da koja godi zgrada budc s lie klakom zdruzena...
klaCnica
22
1. KLADA, b.
224. Kakono 6ine duar od kamei^a » lda6uici
saSoSona. S. Margitifi, fal. 282. — Tl kiiizi is
koje sii prva dva primjera uzctd inm: r.Ingoslov
japlenico all klacinco. L. 'I'oi/.i.' JJI. uli jc ,jii-
»«(((;«() klafciiico sama itampuraku /hi,//; .ika, iircmda
se nalazi i u drugoine izdahii (gud. 1747 prirc-
denu od B. Paeloviia) gdje opet na dva mjesta
stoji klafinica.
KLa6NIK, m. selo izmedu srpsko sulio gra-
nice, Drine i ViSegrada. i^. Stojanovifi.
KLAC, III. covjek koji se klatari. — Pustajc od
osnovc giagola klatiti. — U na§e vrijeme u Intri.
Kla6 .homo vagus'. T). Nomanii, 6ak. kroat. stud.
13. ,Toi' sam celi dan klatila kako i kla6 po
grade. Nar. slog. god. 9, br. 24, str. 9.5.
KLAcE, n. vidi klaiio. — Postaje od part,
praet. pass, klat (giagola klati) kao klaiie od klan.
— U jednoga pisca nascga vremena. Napokon
dodijalo inl klace, pa ga prekiuu i na miru ostanu.
S. !]^ubi§a, prip. 156.
KlAoeNE, n. djelo kojijem se ko klati. J.
Bogdanovic. • — U Jamhresiicvu rjecnilcu imu
grijeikom klatene, klatarija ,vagatio'; u Volti-
gijinu klateuo ,vagam6nto' ,das herumschwarmou'.
KLA6i, m. pi. selo u Bosni u okruyu trav-
nickom. Statist, bosn. 59.
KLAcUH, m. vidi kla6. — U nase vrijeme u
Istri. Klaculi ,homo vagus'. D. Nemanid, cak.
kroat. stud. 41.
KLAcTJSA, /. iensko cefade sto se klatari. —
isporcdi klai i klacuh. — U nase vrijeme u Istri.
KJaif'Usa ,femina vaga'. D. Nemanic, cak. kroat.
stud, ifortsg. -43.
KLACUSENA, /. augm. kladusa. Klacusina
,mulier vaga'. D. Nomanio, cak. kroat. stud,
iftsg. 53.
KLAD, m. thesaurus, blago zakopano u zem]u
Hi drukdije sakriveno. — Postaje od Icorijena
giagola (1.) klasti. — Rijee je praslavenska, ispo-
redi rus. KJla/^'b i po}. klad, kod nasegaje naroda
nema, nego je u nase doha uzcta iz ruskoga je-
zika. — U Sulekovu rjecniku: ,ein verborgener
schatz' kod ,sohatz'.
1. KXiADA, /. oaudex, codex, dva su glavna
snaceha (od kojijeh je jamaeno drugo postalo od
prvoga) : jedno je paii, a drugo kao puto, negve,
bukagije. la- postaje od praslavenskoga ol. —
Bijec je praslavenska (s oba dva znacei'ia), ispo-
redi stslov. klada, rtis. Kojio^a, ceS. klada, po(.
kloda; lit. kalada (samo s drugijem znacenem)
moze biti uzeto iz ruskoga jezika. — Jamaeno je
ista rijee ito i u stnord. i u aglsaks. holt, surna,
a u stvi'iem. i novoviwm. holz; isto ce biti i irski
caill, coill, suma. sumniva je srodnost s grc.
xXdiSog, granica, viladica.
i\. pah u drvcta, ali svagda koji je vec suh Hi
posjecen, pa i malo otesan, i uopce veliki debeli
komad drva. — Izmedu rjecnika u Bjelostjencevu
(klada, trup, kladina ,truncus, arida arbor iii
terrain prostrata'), ti Jambresicevu (klada, kladina
,truncus'), u Voltigijinu (,tronco' ,klotz'), u Stu-
licevu (,trabs, trabes'), u Vukovti (jder klotz, block'
,trab3, truncus').
a) uopce. Za tim dqjde treta, Lada, blida,
suha kako klada. M. Marulid 261. Jos vidjeh
u gori gdje medvjed od klado tudijer se satvori.
M. Vetranid 2, 84. (Vila p)Opade) jedan stup od
klado, od suhoga pluta ... a pak mi vrh pledi
taj trupac naprti. 2, 111. Kako gnila klada
tuhiiam u sebi. 2, 344. Gdi je kako klada od
pedja mu (zubatcu) rilo. P. Hektoro-s id 6. Lo2ec
kako klado. D. Barakovid, jar. '20. JaSo sidi
giiste jolo, uililaSo klade vele, u more ih navaliso.
drag. 377. Paklone klada podi. V. Doi5en 23«.
Pak u klupko sobo savro i pod kladu glavu zavro.
122li. Vazda ivor sto odpada marie va]a nogo
klada. 208''. Al' zuam svitlost trvile klade, samo
obnod I'ui imade. 238h. Jesto li kadgod obnod
hodedi vidili niku od drveta trulad kqja so u
mraku kako dragi kamen svitli i sjaV a obdan
glodajte i viditi hodete da nije drugo nego trulo
klade komadid. D. Eapid 272. Pod riom sjedi
stara baba, ja mjah da je klada. Nar. pjos. vuk.
1, 347. Pa se Ivo vere oko klada k'o .sugava
koza od obada. 3, 197. Iza klado upali i»o5anom.
3, 340. Kud do iver od klado? Nar. posl. vuk.
163. Dosavsi jo2 do jodno klade, uvuc'e so pod
liu u bukovo lisce. Vuk, poslov. 182. Jakovjevci
sjodnu sa Simom na nekakoj kladi. dan. 3, 206.
Ko fivrcak na suvoj kladi. M. Pavlinovid, razl.
spisi. 316.
b) metaforicki (spridjevima stara, truhla, lijena)
kaze se o starom ili nevajalom cefadetu, i to kao
pogrdna rijee. Stara se je klada uXogla. M.
Drzid 363. Dal' kad kudni cada grune, kudiia
mama da s riim trune, da obedvi trule klade
vedma skupa brlog smrade. V. Doseu 207*. Kad
k noj dodo koja druga, no dize se tad od ruga
(ako li se pouzdigne, pram drugom se gola prigno),
i premda je klada Una, sazme ruke i kolina, da
svog ruga vidit ne da. 208*. Ne mogu bo trule
klade, da izlegu gjive mlade u kojim bi kripost
bila koje nejma klada griila . . . nitko ne da .sta
ne ima. Sto ce otac, sto de mati, trule klado,
dici dati, nego da su mane cine nego oci, klade
line? 208l>. Na poslove mlade budi da ne truuu
kano klade. 216*. Da su Unci trule klade, i tako
se to ved znade. 238''.
c) u jednom jwimjeru, metaforicki o mrtvom
judskom tijelu s presiraiiem. Tila tvoga klada
gdi joste prebiva. I. T. Mrnavid, osm. 17.
b. drvena sprava u koju se mecii »(»/<■ sii-ini,
za pedepsu i da ne moze bjezati. cei<tn sniiu, /ilnr.
klade, jer sti uprav dva teska komadu ilrriin
otesana sto se uz dii],inu pi'i^ub^uju a izdubeiui
su gdje se noge polazu te se Zajedno vczu ili
drukeije tvrdo sklapaju (vidi i kod a) dva naj
krajiia primjera). — U svijem je rjecnicima (ii
jednini ili u mnozini) : u Vrancicevu : klada
(dalmatice), kaloda (ungarioe) 119''; « Mikalinu
klade ,compedes, cipus, pedicae'; uBclinu: klado
,ceppi, istrumento che si mette a' piedi de' carcorati,
acci6 non fuggano' ,compedos' lH5'i^: .fnrri da
piedi o ceppi' ,compedes' 311»; u Bji'!"^lj''"' ' '" '■
klada vu koju se judi polazu za ka>ti-u j\|iu-;,
compes, compedes, pedicae, eatasta'; h Jaiiilire-
iicevu: klada za kastigu , cipus'; u Voltigijinu:
klada , ceppi' ,holzerne fesseln'; u Stidiccvn: klade
,comped6s, cippi'; u Vukovu: klade ,der block'
jCodex, career' s primjerom: Metni ga u klade;
u Danicicevu: klada ,p6dica lignea'. n)u jednini.
Vi> klade noze jego obbjemahu se }uto. Glasnik.
11, 89. Vulcen dlgo po Eimu s kladoju. S.
Kozicid 34''. Noge im postavi v kladu. Anton
Dalm., nov. test. 198. act. apost. 16, 24. Po-
stavio si u kladu nogu moju. B. Kasic, rit.
202. Klada noge mu zapiue. D. Barakovid,
vil. 232. Cemo ga u kladu zapriti. Jacke. 240.
Ako nedes sidit sis kozlom na kladi. 256. Sto
se klade tico, to je ona stojala na pijaci kod
crkve a sastojala se iz d\-iju komada drva
(klada) ali sa rupama gdje su noge osudenika
metali (u stubickoj zitpi^ i hrvatskom zagorjn).
V. Bogisid, zborn. 572. Sto se klade tide, krivcu
su metali i zatvaraU obje noge medu^dva ,trama'
1. KLADA, h. 23
fic hrvatslMm zarjorju). 572—573. — h) a mnn-
zini, 0 judnome. TJ klade bi ti sidila. M". Miirulif.
2G3. Klarli5 (dual) zlomil. Anton Dalm., nov.
test. 55. marc. 5, 4. Cini da ju krvniei u klade
stave. B. Kasi6, per. 49. Zlocest sam i kladami
oteskan. nasi. 144. Ignatiju metnuta u klade
zatvorise. A. Kanizlii, kam. 57. Bi u klade
metnut. And. Kaeic, kor. 365. Zffodno kao Ci-
ganinu u kladama. Nar. posl. vuk. 88. Ili ga
samo baco u tamnicu i metnu singir na vrat a
noge u klade. Vuk, ziv. 265. Meces noge moje
u klade. D. Danicic, jov. 13, 27. — f) u mno-
Sini, ali ne o jednome. Nastupe ti druzi na laze
ki svade, ter cine u uzi stati i u klade. M. Ma-
rulic 158. I (hiidii) judi privazati pod kra)estvo
Tsiikrstovo a no .sibami ni s kladami, Postila. Kkb,
Otidose hitrim minom s stola u palac i u klade.
J. Kavanin 259*. Da me cuju iz svojijeh klada
i veriga zalostivi tamnicari, B. Ziizeri 419. Ovo
sn razlozi za prikazat na ogled sviju scule, klade,
ruko i noge od voska i ovakove stvari, to jest
za nzdrzat 2ivu uspomenu od cudesa §to Bog
dilova. Blago turl. 2, 72. Da ih meces ii tamnicu
i 11 klade. I). Danicic, jer. 29, 26. — il) u niujrm
je primjerimn smisao mHnforirhi. Ornzja razlika
vozana u klade (topova >i. srojim stnnnvi)nn) gdi
j'e vei^a priljka, veci ga broj klade. D. Barakoric.
vil. 108. Zelis grijeh i negove klade, gvozdja i
pokoru. V. M. Gucetic 54. To ce reci da so
vasi zakleti zaklinaju da zanate okuju u klade
od svake vrsti. A. T. Blagojevii'', khin. 45. No
ima li ni jednoga koji bi bio Slobodan od svijn
tih klada? 77.
<". n jednnm primjcru xvm vijeka mnnzinii
klade znnci veliJci leanten ili otocic i(f!red mora.
Plivajuci on (kral Badoslav) dode na klade i na
tiinia opocivat stado; kad na klada opocivat pode,
al' ovo ti jedna lada dode, Nadod. 147. vidi
Duk|anin 27. M. Orbini, regno degli slavi. 214.
isporcdi: (Kraf Badoslav) viteski plivajuci na
jedan skojio izpliva; hoti tako srica negova d.i
blizu toga sko}ica jedna mala brodica izjedri...
And. Kaci6, razg. 25. TJ siiio je more uplivao,
na studenu stinii izplivao . . . Ormanica sajka
izjedrila... 261\
(I. mje.ino ime.
a) il Danicicevu rjecniku: selima koja je car
Lazar dao Eavanici isla jo meda ,niz Moravu u
bregu u Morave protivu Koprivnoj i otb Klado
na Koprivnu' (Mod. serb. 197 qod. 1381).
h) voda (?) u Crniij Gori (?). Tu dodose na
Kladu na vodu, doklo Bajo u Goliju dode. Pjev.
crn. 271>.
r) Klada doiia i gorAa, dvn sela u llrvatskoj
II siipaniji licko-Tcrbavskoj. Eazdijej. 38.
tl) pi. Klade, di'a mjeata u Srhiji. au) uokrur/ii
pozarevackoni. Nivu pod Kladama zvanu. Sr.
nov. 1875. 35. — hh) u okriiyu smedercVKkoiti.
Livada u Kladama. 1871. 11.
2. KLADA, /. samo ii. inirodiioj pjexmi crtio-
fiorskiij namja vremena; kao lin ,/V -.imrriii:: blaijo,
is/xin-di klad. — Postcije od. dsunrc olmjula. klasti.
,Tri s(e srpske klade zauzeli : alajliuijak slavnoga
Lazara, i odezdu svetoga Jovana, zlatuu sjaku
Despotova Dura,..' , Klade su ti u zemju tatarsku
u onoga tatarskoga hana, ban ie srpske zauzeo
klade. Pjev. crn. 32''.
KLADACIC, m. ime mjentu it kSrbiji a okrur)ii
cniorijcckom. Niva kod Kladacica. Sr. iiov. l.sTo.
299.
KLADALAO, Kladalca,^ m. ime mjcstii ii Srhiji
u okruyu kncivoackom. Kiva kod Kladalca. .Sr.
nov. 1869. 127.
KLADATT, a.
KLADANOI, Kladanaca, m. pi. vis ti Srhiji ii
okriiijii, knezi'.vackwn. G-lasnik. 19, 299.
KLADANISTE, n. ime mjestu tt Srhiji u okriupi
knezcvackom. Niva u KladaniStu. Sr. nov. 1875.
675.
1. KLADAN, K14,dna, m. grad ii Bosni u okriu/H
sarajevskom. Statist, bosn. 18. — IT narodnoj
pjesmi namia vremena. A od Kladiia Eamo ba-
rjaktare. Nar. pjes. vuk. 3, 565.
2. KLADAN, Klidna, m. indi kladna, krstina.
— n naSe vrijeme it Lici. Kladna ,der garben-
schober'. J. Bogdanovi(^.
3. KLADAN, kladna, in. kladenac. Znas li selo
kladaA vode hladne? Nar. pjes. iz Dalmacije. D.
Surmin.
KLA-DANSKI, adj. koji pripada Kladiui. Kla-
danska nahija. F, Juki6, zem). 33.
KLADAE, III. ime dije.ma selima u, Bosni. a)
u okruc/u haiioUiikom. Statist, bosn. 39. — • b) u
okriifiii Doiie Tnzle. 90.
KLADAEA, /. vodenica na kladama. u Posa-
vini. F. Hefele. — vidi kladarica.
KLADAECICA, /. Motacilla alba L. Prliovci
kod Vinkovaca. — nidi pliska, potokasa.
KLADAEE, /. jd. selo u Hrvatskoj h zupiiniji
hjelorarsko-krizevackoj. Eazdijej. 111.
KLADAET, m. pi. ime di^jema selima u Bosni.
a) H okriiipi hai'ioluckom. Statist, bosn. 38. —
I}) n okriKju Bone Tuzle. 91.
1. KLADAEICA, /. u Vukovu rjecniku: na ne-
kijem vodama vodenica koja ne stoji na ladi nego
na izdubenim kladama.
2, KLADAEICA, /. iiekakna fjfiva. Kladarica,
vrst gjive (Oraovica). B. Sulok, im. 145.
KLADATI, kladam, impf. vidi 1. klasti, od ceya
postaje kao imperfektivni glagol od perfektivnuga.
— Akc. kaki je u inf. tahi je u praes. 3 pi. Ida-
daju, « aor. klddah, u ger. praes. klfldaju<Si, u
ger. praet. klddavsi, u part, praet. act. kladao ;
(( ostalijem je oblicima onaki kaki je n prars. 1
sing. — Bijec je praslavenska, ali se nalazi samo
slozena s prijedlosima, isporedi stslov. -kladati,
riis. -K.ia,-iaTb, ceS. -klddati, po}. -kl'ada6. — U
na^niiii sr jr:ikii nahodi od xv vijeka, ali samo
II nil:,iriir,i ; i.iiiedu rjecnika u Voltigijinu (praes.
kladam l;iiil. klasti) i u Stulicevu (,ponere, locaro,
coUocare') s dodatkom da se nalazi u pisca La-
strica(?).
a. aktivno. u pravom i u jtrenesenom smislii (o
cemu umnom). Na ne kladajuci po srici zdribovo.
M. Maruli6 186. Kladaju na jednu trst spugu.
A. Komulovic 68. Svitli ga (kapitana vclikoga
od grada) duz klada izbrana umica kakono od
grada pravoga didica. D. Barakovic, vil. 110.
Pasuc ofce svoje, za nib dusu klada. 116. Ka-
meuom na kami svrseno i vreda i dubje z gra-
nami kladahu poreda. jar. 17. Ja kladati u po-
stenje i }ubiti Danijela. 71. Na me nepravde ne-
moj pomnu kladat. A. Georgiceo, nasi. 348. §to
gre s desna kladas livo. J. ArmoluSii 9. U
spomen cu sved kladati odkupnika moga tebe.
J. Kavanin 33^. Pravdu neprav s mene tlaci,
zona muzu vijenac klada. 44''. Eto t' kladam
za svjedoke nebo, zemju . . . QO^. Dobro 'e svakom,
kad iz mlada jaram na se klada. 76^-. Nek oholas
turska klada u svom stitu mafi dvobodi. 292'i.
Kad uaglavnik i podi'ucnik, pas i stolu na se
klada. 459:i. Kladati, slagati (po otocima). M.
Pavliuovic. — Moze znaciti i pripovijedati, do-
kazivati (navoditi). I razloge klada sprida od
zacetja Zadra grada. D. Baxakovid, vil. 125. Svem
KLADATI, a.
je ?,upa viru dala Sto I'lim Siuun naprid klada.
1. Zaiioliti, on. 15. Li on isti mnozi.jpni klada da
jo Solin i>i'vostola. J. Kavai'iin 117'>. Kladani
Pavla i div.avjano apostolo zemjo usai'sko, kipo-
klanco ki Kuinano i odpadniko Isi Abarsko obra-
tise. .'J07''. — N^cjnsiio jc » oroiii iirivijerii (ispo-
rcili r, h) bit)): Gdi ognenini koi'iora vijo, svitao
u slavi brzo klada, zraiju otro^'nu da probije. J.
KavaAin •!&)»■.
b. paxirno. Pod liim su (pod yradom Venc-
cijum) kladani pali od lantica. Nar. pjos. istr.
2, 99.
e. sa se.
a) paxiriio. Svaki dan to bo}o klada se Hp5i
rod. £). Barakovii, vil. 107. Tako gi-o, kad slip
sobo vlada, kada se starijih svet pod iioge klada.
M. Kuhaeovio, 77. — Prema snavc.iiu: pripnrijc.-
dati. Nij' Ko.stanca ki so klada velog otac Tvon-
stantina. J. Kavanin 271''. Bi|eznica Iliride i
inih drzav pak .se klada. 277'J. Kvirin, .Julij,
Filipov sin ki se klada. ■2dSK
b) reflekxlvno. aa) uupce. Prid Fedrigom zlo-
tvor pieda, ki so protiv i\emu klada. D. Bara-
kovic, vil. 180. — bb) s injinitieom, kao da ziiaci
namjeravati. Hrvoe kad so kra)e varat klada.
J. Kavaniu 229b. IJecu gledat ni srjod ada, ko
so sa mnom pei^at klada. iAQ^.
KLADECE, n. oklad, opklad, opklada. — U
tiaiic crijeme u sjeiiernoj Dalmaciji. ,Sinoc smo
bili na kladecu'. J. Grupko\n<?.
KLAUELE, n. u Danicicerii rjcciiiku: selo kojc
jo car Lazar dao Eavauici; bilo je uegdje izmodu
Kucajiue i Morave (Mon. serb. 197 yod. 1,381).
KLADENAC, kladenca, m. puteus ; fons, ridi
stndonac. — isporedi hladenac. — ,l/.r. luli jr
u gen. sing, taki je u osUdijem padcini^a. nsmi
num. i ace. sine)., i (/en. pi. kladenaiii. Hijic
je stiini i shn-i'ji ,/V lihlik In,, klail.;zi. (nili UmI-a),
all »■ ihinin j,,rh, ; iiibuli nhlil: l;ln,l'iii,ri. (n,/,,
da jr Jill luiiihiijiji jircmii stTi.lcni.i-i. i. i^iiarrdi
stslov. klad^zb (' kladeiibcb, huij. kladenec, riix.
Ko.ioAS'B'', K.ia/^H.'iE., K.'ia/\e8b, Ko.io^eat / K.ia^eiienT.,
KOJioflent. — Bijei je tuda, po !ii:i)j prillci. is
germanskoga jezika od rijcci (kojoj neina po-
tvrde) * kaldingas, Uo hi pustala od got. kalds
(noiwoiicm. kalt), hladan. — Iziiiedii rjecnika
n Mika-linu (kladenac, vrjolo, studenac ,fous';
kladonac, bunar, puc ,puteus'), ti Bclinu (,fon-
tana, fonte, liiogo dove scaturiscono le aoqne'
,fons'; kladonac izliitreni ,fontana artificiosa' ,fous
artefactus' ; lijecni kladenci ,fonti medicinali'
,fontes modicati' 323a), u Voltigijimi (,fontaua,
fonte' ,brunn'), u Stidiceru (,fous, puteus'), u
Vukovu (vide studonac s dodatkom da jc stajaca
rijec), ti Danicicemi (kladenbct ,putens'). — U
naic vrijeme samo u pjesmatiia. — Na dva mjesta
XVI vijeka ima nom. sing, kladouc (samo radi
sliha): Milija neg li bor uz kladenc studoni. N.
Pimitrovic 45. Oda ckla jodan sud ki costo pu-
tuje na kladenc studoni, brzo so jur sknjo. TJ.
Eanina 97. a) it /iniri,iii .<iiii.^lif. iirnr. (di ii/n-iir
koji je u iid-.ji,l,ilink(jj,(iiii ^l,i imr.r l,ili ,:,lii-
hena i ogrndi mi (iiil.sl.niii nil.-nm. jin w /; ,'ir niilii
zahvala (rlili jinmjrr r. ^hhnuhi i llniihiln i
VuhirJ; nli rrsh, :il,lr, i r,,',hl s'., i:rirr ilupir
iz zemlc (mil li iniilitlnrrr priiiijm-). ili I;,, in i,
zgradi za to naciiicnoj iziijcra sc ili liaca u ris
(mdh Zuzcriieu priitijer). U _ carev kladoucb.
Glasnik. 11, 131. Livada na starymb Jvlaiioiibci.
11, 13.5. Na izvorb kladeni.cb. 13, 371. Na sredny
Kablarcb na izmaku na kladoncb. Sr. letop.
1847. 4, h'ii. I povcdo jego zajocb vi. noky kla-
denacb glbbokb :;t;lo. Stefauit. danic. star. 2, 271.
21 KLAliPA'Af
U I'loniii (liigii) tuj vodo po bistrijoh kladoiicijeh.
N. Najoskovic 1, 174. Od svud nam izviru ida-
donci od vodo. 1, 22.i. Koji ti prikaza luuza na
kladoncu vrli goro Parnasa. 1, 300. Pristupi
k jodnoinn bistru kladoiicu. D. Eanina ix''. Straz-
nico ki glodas i bjudes studoni kladonac. '2Ha.
Uciniv na sridi kladonac jodan lip, da budo gqjit
ga (dnl)jc) . . . 87*. Na vrilu vuk pijo, a paka
gnvori : ,()vca mi kladonac vas mutan satvovi'.
SSb. Ovdi Vila satira ohodi pri kladencu. A.
Sasin 1.32. Iza kladonca i vrola zivoga vodu
crpe. B. Kasii, nasi. 117. Polak Craramanta jes
jodan kladonac vodo. M. Orbin l(i7. I one (lulc)
koje ]iosi'od gora vodo o zori tancac mill pri kla-
dencu u dubravi. I. Gundulic 13. Till kladonac
romoneci zove svitlos dana draga. 28 — 29. Pri
kladencu gdi bistromu vazda zeno trava mlada.
,80. Sred dubrave gdi kladenac till izlazi vrU
cvjetica i vrli travo. 3.50. Svak pod dubjem sred
livada pri kladencih vjotric iste. 403. Kosuta
ga (jcloui) slidom slidi gdje kladenac bistri vidi.
.554. Nijo kladonca gdi u juvezni ne vode so
tanci izbrani. G. Palmotic 1, 30. Iskat lokve
ostaviv kladonac. (D). Kladenci zedaju. (D).
Poslov. danic. Easkosna i pitna kladenca. A. d.
Bella, razgov. 74. Umiva se u kladencu ()d pe-
rivoja. I. Dordio, salt. xiv. .Telin iste drag kla-
donac. 135. • Gdi vlaga od kladenca skrovona
bijase. ben. 113. Trudan jjutnik Ijoti hode nac
kladenac bistri uziva. pjesn. 57. Velik kladenac
meco u visinu rijeku vode. B. Zuzeri 210. Ne
hrli tako zedna kosuta na svoj kladenac. V. M.
Gucetic 120. Na kladenac hladne vodo. Nar.
pjos. bog. 14. Kad prohode donjeti sa kladenca
vode hlacbie. l(i. Izvadio si iz kamena kladonac
zivG vode. L. Eadic 5. i^ejon blojn put kladonca
liladne vode. 108. Kladenci, to jest bunarovi.
I. Velikauovie, uput. 3, 508. Uze glavu svetoga
Lazara, pa je nosi do vode kladonca, spusta glavu
u vodu kladenac. stajala je glava u kladencu lopo
vromo cetrdeset lota. Nar. pjes. vuk. 2, .324.
•Studenac' i , kladenac' jo , bunar' (gdje se voda
zali\'ata ili vuceX Vuk, pism. 42. Sine goi'O, ne
zal'te mu hlada bukovoga, ni kladonca vrola stu-
denoga. Osvetn. 2, 8. Isce hladna u gori kla-
donca. 2, 32. Obadva mladonca do bijurna do-
skacu kladenca. 4, 30. Pa onda (ridis) kladonac
pored koga jadi kakva tuzna jadika. M. D. Mi-
licevic, modudnev. 46. — b) mc.taforiiki. ^iv
kladonco od Jubavi. M. Vetranic 1. 25. TJconik
kladenac proli od suza. 1, 398. Od svake rai-
losti kladonac ti jesi. N. Najoskovic 1, 114. Kla-
denac bi u gizdavih tvojijeli ociju bio meni,
brasno samo u spomoni tvojoj. Ijopsa vil oda
svih. S. BobaJGvic 20(>. Iz ovoga kladenca i
vi'jela izidose razlicna pi-ogonstva. B. Kasic, tii.
45. Ima se cestokrat svak utjocati k kladencu
i k vrolu od milosti. nasi. 270. Ua. sam dobrotu
tvoju. kladonac od svake milosti i dobra, pogrdio.
M. Orbin 335. Kladonco od milosrdja. I. Akvi-
lini 334. Isukrs je kladenac od svijob dobara.
I. Bordic, salt. 59. Pot kladenac pusti s kriza
po tvojomu cvijetju i travi. uzd. (55. Ovi kla-
denac svijoli milosti. B. Zuzeri 14. Uljezi u kla-
denac krvi Isukrstove. D. Basic 194. Vrelo mi-
losti, kladonco zivota. L. Eadic 15. Ti si zivi
kladenac vodo one kojo sam zedan. I. M. Mattel
18. Moje carne oci, dva bistra kladenca. Nar.
pj'es. vuk. 1, 171. — c) kao iine nijcsno (muie
bili da je ovako i ii preu ictiri primjera kod a)).
<ia) Koj'u od Dikla razredise do Kladenca. P.
Kanavolic, iv. 1 19. — bb) u Srbiji, n. p. « okrugii
alcksinaikoiii. Niva kod Kladonca. (Sr. nov. 18B3.
578. — iznor u okrtigu biogradskom. Glasnik.
KLADENAC
ICLADNIK
19, 171. — ){ itkraija jailadinskom. Niva kod
KladeiK-a. Sr. ,iLnv. 18(i(). '200. — n okrurjii jni-
zarecaikom. Ni\a kml Kladouca. 18G">. iUii. —
Tri KlaiUnic'.a, kiir<i'il(t ii okriifju aleksiiKtrkoiii.
M. D. Milic'-pvi('. srli. 72"). IiUici uz vrlo stnuu
i u pofetku od\oc uzauu kosu maloga crnofja
vrha, dospeva taj put na ovo bilo kod Kladeiica
babe liomaiiico. Glasnik. 43, 2'JG. Najedannahat
odatlo ima jos jedaii kladenac. Aiitonijev. 297.
IvLAUENCAC, kladencca, m. cidi kladeucic.
— U SttMcerii rjciniku: ,fonti('ulu.s, parvus pu-
teus'. — nepoiisdmw.
KLADENCAN, kladpucna, mlj. kuji /,riiHid,i
kladcncn. — (' Stiiliccrii rjeciiikii : ,fontaiius\ —
iicpoH^daiw.
KLADEXCIC, III. drill, kladonar. - T' Ilrliiiu
rjecin'kii : .foutircllo, t'diitaiioUa' .foiitiruliis' 82:5'';
// ViiHiiiijhiii : .toiitiiif'Uo, fonticolla' ,bruin>ch(Mi';
II Stidirrni : V. kladourac. — U («(.«' rrij'i'ilic kao
iiijesiiii iiiif It Sriiiji II tikniiiii piiitirt'Dit'kiiiii. Niva
u Klad(M)(-iuu. Sr. nov. 1SI18. 121.
KLADENC'INA. /. amjm. klatlouac. - /" iiasc
rriji'iiir kmi iiijf.siiii inn: it Srhiji: a) u nknuiii
jdiindiiisk'iiii. Vinograd u Kladoncini. Sr. hdv.
ISl.il. 211). — lij II. okniijit ki-iiiiiijrrarkniii. Niva
u KladiMiciui. Sr. nov. IS7I. l:i:'>.
KLAUENSKI, ,idj. I.nji pri/Hid,! klndnini. kln-
dfiiciiiKi. — IJ litnlirmi rjcviiikn: ,put(>alis'. —
iiepimzdano.
KL.4l)ENE. //. iljeh knjijnii .vc khidr (ridi 1.
klasdi. - Sliiriji Jr „hlik klad.'i.jc. — l-iiirdn
i-jrviiik,i a Slit/irrn, . ,|,usii,i,,, .■..llocatio'). — U
itruiii /iriiiiji'm i. irkrnir jijisiii,' i.dios irae') kao
dii. ziiiiii : ntriiiiaiie (jioUiijtiiii: raciiiia). No krati
mi jiir |iriisconja, daruj milo.st odrisonja, razlog
Itogii prav kladenja. Beruardin 181. M. Div-
kovic, nauk. IIXI. (,Juste judex ultiuuis. duuiuu
lac romissiouis aute diem ratiouis').
KLADETINA. /'. (nifim. 1. klada. — T iiii.ir
rrijciiie, a iziiirdii rjfriiikii ii ]'itknrn. .luiiak inisli
da JB kladetina; kad ^'' ir/i\ ali lialx'tiua. Nar.
pjo.s. vuk. 1, 318.
KhADEV\.E., II. iiiir iiijrslii II Sr/iiji ii .iknujii
jiuiodiilskoin. Niva u Jvlaili'vjii. Sr. iiov. |s7.'i.
''J67.
KLADEZ, III. ridi kladrna.-. — -i- .-^loji iitj.
iirijdci.si'irtjii f;. — U kiii.i iiisiini.j ii-kmiiirm jr-
^ikoiii xiii rijrkil. Ugh.liili. J.'si kladczi,. /Iion'iik
drag. sre<'-. 8. Jcsti, ua nicst.' Iouie, klad.v.i, dvu-
u.stb. 11.
KLADKJA, /. drill. I. klada,. — T Viiknni
rjrcnikn. — flliiiKinii kladicc iiii>.:c iiiiuli i nsit-
liitti siiKCeiie. Kladice, 1. I'-iui mi so da su dvaoljla
drva ozg-o po prucu od bi-auc, i to bli/.u sipaka.
2. kad se tara moce, oiida so nbjo stativo ut^•rdo
iia dvjema kladicama i zaglavrinui dobni zai^lavo.
u Dobroselu. M. Modic. Kladir,. na (■■■krlvu. I.
Krsi'iavi. list. IJ2.
KLADIC, III. drill. 1. klada. - I' ]'iiknrii rjrr-
iiikii.
KLADI.TE, Didi 2. Klado.
KLADIK, III. predio kraj .Savo u liosajisknj
krajini pod plaiiinom Grosarom. M. liuzioir.
KLADILAO, kladiooa, ;/*. corjrk kt>ji sr k/ndi.
— ir iiitir rrijcnie. Uzajmi jednomo oil i-ruia
ill kladilaca. V. Bogisir. zakon. l.is.
KL.ADIXA. /. ,111,1111. 1. klada. — l' j,',lii,„i,i
pi><C(t xvi rij,'l;,i. ,i i:iii,;lii rjrriiikii ii diiii,lir,si-
cmi kod klada. U kladinu .ynilii stvori si' mliou-
vas. M. Vetrauio 2, ll'J.
KLADITEL, iii. nirjrk koji kladc. — Najedimm
iiijrxfii XVII rijrkii, ,loro sam dobrili (•ineiiji iia-
prida kladito)! A. (ioori,Wooo, nasi. 221.
KLADITl, Idadim. //»/,/■. riili 2. klasti. — Saiiio
II 3!ikidiiiii i\j,riiil:ii : kladiti, klasti .iiionostrare'
jtudiculo-.
KLADITl SE. kUldlm so. iiiijif. pi-noro oor-
taro. ridi okladiti so. oplcladiti so, ,„l ,'r,J,i po-
sttij,' k,i,i niii„rlrklin,i ,il„,i„l. — Akc. sr lie
ii,,,i.i„, (,„,r. 2 / :l sii,,,. klailfi. ^ Uiiiiir rrijriii.c,
II i:.iiirdii i]i,riiik,i II Sliili,-i'rn (v. okladiti so) *
H Vnkora (.wetteu' .piguoro certo'). Kad sam se
juoor kladio sa oiiim mladim Laus-ban o moga
kona dorata ... da te .ja lie smem poslati. Nar.
pjes. vuk. 1, .589. Kladila se vila i devojka: vila
dava silnovito blago, a devojka sa ramena glave
koja c" prijo uraiiit ua vodu. Nar. pjes. here,
vuk. lyG. Al" ne klai'ia luali Eadojica, van se
kladi mall Kadojioa da ce lipii objubit divojku.
Nar. pjes. marj. ISG. Divojka se s koi'iari kla-
dila da iiu hoce vsim koi'ia ukrasti. Jacko. 119.
Evo se ja kladini u vino za svu ovu druziiiu.
Nar. pri]!. vrc. 2011. Gde sudbina izvojova vojiia,
o stono .se nigda ne kladasuio.,_uii so bisiuo za
cetiri vijoka. Osvetn. -5, 111.
KLADIV. iidj. It Slidii'rrn rjri'-iiikii: v. nakladiv.
- iir,,oii:d,ii„:.
KLAIUV.VC, kla.liv.a, iii. d-iii. kladlvo. - Soiiio
II Jlirliislinnrn, rj,riiiki,: l,,i il.;i rski klmlivoo,
nilatai-, nia,|irir .malloohis' r,-K,rio: i, .1,1 iiihn-si.-
ivni: kladivor .malioolii,- ; /( Sliilii'rrii: kladivoo,
V. koracic .s ilodiilkoiii do jr ii:rto /:. Hjrhisljrii-
ieva.
K1..UIIVO, ,/. nkir, ,i,,ilir. - 3[,,ir hiti rijri
pnishirriisko. isi„,n;li sisl.ir., ii,,rosl„r.. rri. kla-
divo. - ,\V III,,:,' -s,- :i,,ili. ii,,sl,ijrli ,„/ 1. klada
/// oil 1. kl.a.ti: rrn, ,r ,,nllko ,l,l poKlojr „d
t,i-r,.,i,i. - S.lli,,, „ l!irl„sljril,rn, o,rii,ki,: kla-
divo kovncko. korao. mhit.. ookio .uiallou>, iiiar-
ouhis. malleus labrilis. [lyndiola, luartulus'. 2.
kladivo drovouo .tiidi^s'. 3. kladivo veliko, veliki
nilat .marous'; /; I'ldlitjijiiiii : .niartollo' .hamnior";
II Sliilii'rrii: x. koi'ao' .v d„,lntl;oii, da jr "■■'■'" '-
l:,,'l„slirii,.ro.
1. Kf.AMNH'.V. ./. ri,li kladna, krstina. — i.siio-
r,-di kladnioa. - V iiai,- rrijciiiii it iit/itr.skijch,
llrritla. I )a b' dal snopak [lo kabal pseuice, a
kladnioa 'zastava. ki-izio. po oiiili stranali 20
suopov. F. Kurolari po tii po ootiri. .lacke. 29.").
2. KLADXItvV. /. Iisl. ,-rdiil„ kojoiii drzani
j,ir(,t ,1,1 ,'-r iilalili ii,k,i ^r,ilii ii,ir,ira i: srojr
Idaiiajiiirr. - .\a,-,„rii,, i, loisr rnjriiir(,„/ 1. klasti
/// mi kladi. - r S,ilrk,u-ii ri.'riii'kn ; ..-assa^rhoin ;
scliatzkammorsohoin : sclialzsolioiu-).
3. KLADNK'.V. /'. im,- r,„li i iiijrslii i, .Sriiiji
I, i,kni,/ii ralrr^koiii. I.ivinlu maniri roka Klad-
nioa. Sr. nov. 1.m;'.i. 7. Ni\a. zovoma Kladnioa.
ISi;3. .-.M. - [ k,i,, iiiiisriii. (Id Voilioo do sola
Kladnioo. Nar. pjo-. viik. I. 3.".'.i.
KLADXIt'-. III. /,i;.:iii,r. - l',,ii,i„r ,sr xviu
rijrk,!. Toilui- KUnliiio roi-on l.atmin. slavni nioj-
danzija. Ami. Ka.n'. kor. Isi;.
KLADXl lUM Id.lKLi, w. (/;/,■ linh, ii .Srhiji
It iikntiiii l;iir\rr,irk,,iii. (.ila-nik. 19, 29s.
KL.VhXlK, III. iiii,-sii,, iiiir.
11. r,„/,i II jlrralskoj. - I' l„tiiid„iii ,<i„,ii„'-
iiikii xiii ri/i'ka. ..\d ri\uiii immino Kladnik'.
Mou. ep. zagr. tkalo. 1, lit. il20'.l).
b. Kladniki,. Spom. ^loj. Is I.
C. s,'l„ I, lln-ahkoi I, ':ai,oiii,ji raro^diiisbij.
EazdijoJ. 91.
KfiADNTTTI
26
2. KLABE, a.
KLA11NTIT1, kiadiiom, pf. vitli 2. klasti. Kliltl-
luiti, izvaditi jola in zdjolo. ,Klacliii mi gralia u
zdjokii'. u Ijici. V. Arsonijovid.
KlAdInTA, /. acorviis; mota maiiipulox'iiiu. —
Alcr. ••-■(• iiiijciia n vuc: kliidi'io, kladi'ie, i u i/en.
jil. kliidfii'iri. — I'osliije ad 1. klasti. — Od xviii
oijulcit.
II. iKiiicc, ijoiiiila, rpa. Tilo okronuvsi so u
saku ucrvana smrd]iva gUVia i u kladi'm criii
UKlibani kostijii. I. J. P. Lucio, doct. 40. Na-
sliizid ifolomu kladi'ui drva. M. Pavlinovic, rad.
■2ii. Kladi'ia, svaka stvar iiaslagaiia ,meta'; ^o-
mila drva. ,Nanio sam voliku kladi'iu drva'.
jMetui prid kucu na kladi'm'. M. Pavlinovic.
b. vidi krstiiia. — Izincdii rjccnika u Vukovii
('.fin garboiKscliobor' ,raota morgitum', cf. krstiiia).
Spgo goda 1705 jmsa ot Boligrada bjase posija"
muogu psenicH, pootima judma I'live i sobra ii.
kladiio. Glasiiik. 21, 21. Gdjo poi^.oo i skolio
siiopjo, Riiii luu se uikog iia I'lili noma, nijo ag(!
da mil kladiie mrsi. Osvetu. ■"), 0. Kladi'ia, kr-
stiiia. M. Pavliiiovid.
KL A DA' ATA, f.
a. Kladi'iaca, vrst i^jivn. H, Siilok, iiu. 115.
h. Kliuli'uii'a, vrst rilii". .faspnovac.
KL.AMNE, n. u Vnkovn, rjciniku: u Bo.siii Hi
H HorcRgovini imkako mjesto s priinjcrum iz na-
rodiie jijcsmc: A od Kladi'ia Ramo barjaktaro.
KL.4i)NICA, /. vidi kladi'ia, b. — Jaiiiacno jv
deiiiirndiv, a isporedi i 1. kladnica. — U nagc
vrijvme a iiijarnkijeh Hrvata. Dok pod kladiiicom
(krizovi ili rastave zetelacke, 20 snopov. F. Ku-
relac) vzdiliuje. Jacke. 2(34.
KLADNICE, /. selo u Dalmaciji u kutaru
spfctskom. Report, dalm. 1872. 34.
KLADORUB, m. selo u Srbiji (istucnoj). — Fo-
miiie se xv vijeka. U Branicevu solo Kladorubb.
Spom. stoj. S'. (1428—142!)).
KLADORUBA, /. ime vodi i nijestu u Srbiji
It, okniyu uzickom. U Skrapoz se tilivaju recice:
Sjecic-a, Kladoruba ... M. E). Milicevic, srb. 581.
Niva u Kladorubi. Sr. nov. 1871. 61.
KLAUORUBI, m. pi. vijesno ime. — V JJiiiii-
cicecii rjecnikn: Kladmiiliy. luanastii' jo Treskavac
imao zeiii|e ,n(li. [iiin- \hisk«go greduste vb Kla-
doriiby i vb K1i>1.;im. u- (ilasnik. 11, 135. 13, 373).
to CO selo biti i sada od Eitoja na jug kod mjesta
Floriiie, samo sto ga ,Hahn, reise 49' i na karti
pise jKladorop'.
KLADOVITA, /. scvce u Bosni blizu Sa-fine (ti
okrugu hiliaikum). .Schom. bosn. 1864. 88.
KLAL)OV^JE, II. mjesto it Srbiji ii okritf/ii ju-
(joditisknm. Niva u Kladovju. Sr. nov. 1866. 355.
KLADOVO, n. ime maloj carusi a Srbiji n
iikruijii krajinskom. — Iziiieda rjciiiil;" n Va-
Iciicu (,stadt und festuug an der Don.iu. usilich
von Orscliova. eiiieu kaiioneiiscliuss ustiii Iht -^ind
die ruinen der briicko Trajaus'. cf. KJuc). Kla-
dovo, varosica. K. .Tovanovic 124. Kladovo, na
10 sata severo-zapaduo od Nogotina, na Dunavu,
glavna je varo.s sreza kjuckoga koji je po veli-
cini drug! u krajinskom okrugu. odmah vise Kla-
dova na obali Duiiavskoj stoji grad Fetislam.
varos jo Kladovo doo toga grada. M. D. Mili-
cevic, srb. 986.
KLADOVSKI, iidj. koji pripaila Kladovii. —
Iziiiedii rjecnika ti Vitknrii. Kladovska (iipslina).
K. Jovauovic 124.
KLADIJRINA, /. utiym. 1. klada. — V naiv
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vtikovu. Devojkama
imrjaiio jastuko a inomeima trido kladuriiio. Nar.
]iJGS. vil'. 186(!. 238.
KIj.XDlIRdVo, n. ime sclii it Srbiji u okruyii
puzitrri-iiikoiii. K. ,Tovanovi6 142.
KL.\ I HIKO VSKI, adj. koji pripada Kladaruvii.
Kladiirovska (opHina). K. Jovanovii 142.
1. KLADUSa, /. mjesno ime.
a. Kladusa velika, trfioviste; Kladiisa mala,
selo 11 Jiosni u okriifin hihaekom. Statist, bosn.
48. — Naj jirije it kiiizi xvii vijeka (ali vidi i
b), a izmedii rjrniikii u Viikovu (,stadt in Tih-kiscli-
Kroatien' v I'riiiij'-rnin iz narudne pjrsme: Sad
sam poSo u ki^im Khidusu, daja prosim Mujinu
Hajkiinii). M577) uzose Turci velikw Kladusii.
P. Vitezovii, kron. 163. To jo saje u krsuu Kla-
dusu. Nar. pjes. vuk. 3, 107. Al' eto ti od Kla-
duso Muja. 3, 108. Nado Todor sa Kladiiso
Muja. 3,^160. To jo saJe na tursku Kladusu.
3, 149. Ceta se je mala podignula od Kladuso
od grada bijola. Pjev. cm. 175a. Isliodio na osci-
Kladusu. Nar. pjes. juk. 127. Na Kladusi kla-
iluskoga Miiju. 127.
b. « spiiiiiriiil;n liiliiiskiiiii N\- rlji'!,-ii pDmiiie se
f/radav KlmliKn itn mnirliili iiijr i-in mjesto sto
je kod a. .Matliiu^ ri'\ casti-a Sn-ad. i'.wsin, Kla-
dwsa, Ostervicza vocata at eastella G,i'adecz ot
Komogoyiia appellata . . . Martino de Frangepa-
nibus novae donationis titulo confert'. Starine.
5, 117. (1464). — isporedi i kladuski, b.
2. KLADUSA, /. vidi kladara. u Posaviui. F.
Hefele.
KLADUSANIN, hi. iovjek iz Kladuse, a. —
Mnosina: Kladusani. (1644) ban Draskovic razbi
Kladusane. P. Vitozovic, kron. 190. Razbi Turko
Kladusane. And. Kacic, kor. 480. Od Kladuso
Kladusanin-Zuka. Nar. pjes. vuk. 3, 263. Svi za
iiima Turci Kladusani. Pjev. crn. 175'i. Eto ido
sila Kladusana. Nar. pjes. juk. 203. Ki'iigu sl'^da
Kladusaiiin Mujo. 226. Hej ! polako, Kladusaiiiii-
Mujo! 430.
KLADUSICA, /. iieka yjiva. Kladusica, Spa-
rassis Fr. (Janda, Marinkovio). B. Sulek, im. 145.
KLADIJSKi, adj. koji pripada Kladusi.
II. vidi 1. Kladusa, a. 0 Mujago, kladuski so-
kole! Nar. pjes. juk. 202. I pred nima kladus-
koga Muju. 319. Izletila kladuska gospoda. Nar.
pjes. marj. 97.
b. koji pripada mozebiti druijome mirslu Kla-
dusi. — isporedi 1. Kladusa, b. — I' ^imnn luLu
XVI vijeka. Od moje kladuske. Mon. i-n.ai. '■V.\:\.
(1579)'.
KLADUSNICA, /. ime sela u Srbiji u okritiju
krajinskom. K. Jovauovic 124.
KLADAR, Hi-, ime mjestii u Srbiji u okruyu
kratiujecackom.. Niva u Kladaru. Sr. nov. 1861.
316. — Bice isto mjesto i Kladari. Niva ii Kla-
darima. Sr. nov. 1863. 462. — ispurcili i Klader.
KLAD.ATT, kladam, im)>f. villi kladati. — Sa
se (refleksiniii) it imxlurii-i iliihrovackoj xvn vijeka
(jdje'se, jaiiKii iKi hrini. hinnii'i: klati. Bog Judi
stvara, a sumi su kladaju (koju). (D). Poslov.
dauic.
1. KLADE, n. vidi sloga. — U Stulicevii rjec-
nika : (sa starijim oblikom) kladje ,concordia,
juiictio'. — nepouzdano.
2. KLADE, «. ime nijestima.
a. sa starijim oblikom Kladije « Daniciccvu
rjecniku: Kladije, selo .Kladie' (ako je dobro pre-
pisano) s gradom Kjucem kra} bosanski Tomas
Ostojid dade siuovima vojvode Ivanisa Dragisi6a
1446 (Mou. Serb. 439).
2. KLADE, T).
•27
KLAICOVTT
b. selo u Hroatskoj it zupaniji zanrrl/dcktij.
Kazdijej. 81. — il/oic bifi. da je islo sto »• pu-
mii'ie XVI nijclca (sa t-hirijini nhUk.nm Klajlji'i. U
Jiladju. Mon. croat. /i'JV. I'' ■'' .
c. Klade novo ( staro, ilnjr imsti- it. Shtriiiiijl
11 ZHiKDilji viniritii'l.nj. Ilaz'lijiij. IHl,
(1. iiijistii It >irhiji II nl;niiiit knescvackom. Braiiik
u Klartii. Sr. imv. '-^7-'. i;5<j.
KLADENE, ii. djelu kojijeiit sv ko kiwli. — V
Viikuvii rjccniktt.
KLABEK, m. imc nijestit ii Si'bijo ii oknit/it
krutjiijeoiickom. Livada u Kladeru. Sr. nov. 1875.
(il'J. — Mose hiti da je isto Ho jc na driujoiii
mjfstit, jmiinu Kladur. Niva u Kladiini. Sr. nov.
lyfiS. 113. — isjtoredi Kladar.
KLADUE, m. oidi Klader.
KLAEKATI, klafram, iinpf. brli{<ai, blcbcttiti,
stueati. — isporadi klaftu-iti, klapniati. — If nasr
vrijeme n Istri. Pak moraju doca klafrat tali-
janski. Nasa sloga. god. 10, br. i, str. 1-"). —
IiiM i II novoslovensktjtn klafrati i klafar, brhl,ali>;
net) ic hiti od nucoslov. klafati knjc ji' ajiii. oil
iiem. (u bavarskom govoru) klalfcn (isiinn-ili i
iicin. klaffou, slektati, i klapporu, k/i'iiohili).
KLAFTAR, klaftra, m. hvut, I'icm. klaftor. ~
i.-ijiori'di klafter. — U nasi: vrijeme ii latri.
Klat'far, hvat. Nasa sloga. god. .5, )ir. '>, str. l-j.
i u Sidekovu rjecniku: , klafter'.
KLAFTER, m. vidi klaftar. — I' Jljitosljni-
tct'it rjecniku: klafter, sezeii jorgia', ijdje inoze
hiti da 6 stoji po kajkavskom gooorii mj. itokur-
skoya a; ali se i tlnKjiljc kaze klaftor, klaftera.
KLAFURA, m. I'ovjek koji klafttri. — U Bjc-
kistjcnccvu rjecniku: klafui-a, tlapa, spi-dalo, go-
vorko .blatero, locutulio, lof|nax, arcliita, crepi-
taciihim, citoria loquacior', v. rec[iv; u Jimibre-
si/'ctHi: u latinskom djelu, kod rijeii blatoro; u
Slitlit'ci'ii: V. govorko .s dodatkom da je uzeto w
l',j,'l<isiji'iirirtt. — Iiita ista rijec i u novosloven-
Sknw ,r:,l-„.
KhAFL'ltKNSKE TRATINE, /. pi. po]o u
Loninici.
KLAFURITI, klafm-ini, impf. vidi klafrati. —
U Bjclosljenieou, rjeciUkii ima: uakolim, v. kla-
fiu'ijn i onde ostala, ali rijeii klafurim iieitia nu
svom. mjestii, i ii Jainhreiieeou: n latinHkom dijrlu
klafurim kod blactero.
KLAFURl^rV, adj. brblaiK ~ isporeili klafura.
klafiiriti. — U B.jelu.-ifjeiiccrii rjn'iiikit: klafur-
]iva zena, krakorjiva, zaprda'':i .ilnuiiacula, gar-
rula', i u Stidicevu: klafuiji\.i /.na. \-. -uvoruia
.■>■ dodatkom da je useto iz Jlj-I<'sii, iimn.
K.LAIC, m. preziine (dii(ii. do hi. trrhulu pisnti
Klajic). — Vrlo obiino u nnsr rriji'inr. 1 ). Avra-
uiovic 263—264. Marko Klair. Kai. :i2.'). — Vrlo
ohicno i u Biibrooniku (ijdje se kaze i K[aii('i /
n Hrvatskoj.
KLAJ, adj.fi'J, kad djeoa nijo.su dobra. a naido
kakav stranac, odmah strasi djocu, da ce ih za-
klati, pa izvadi uoz iza pasa ili pasiiace, pa (jtvo-
rivsi ga tare nime o dlan kao ila ga ostri, a pri
tome govori: .Oijtar bio, klaj bio, klao iljrcu kan
i do sada!' u Dobroselu. M. Medic. — Noviiieiio
od klati.
KLAJIC, vidi Klaic.
KLAJICI, m. pi. selo u Srbiji u okrii'iu fo-
p)lickom. M. D. Milicevic, kra). srb. Hs?.
1. KLAK, III. vidi vapuo. — Miklosii iiiisli dit
je postalo od stoiiem. clialeh (novoviiem. kalki.
kako i jest bez sumite goriioluz. i doiiolicz. kalk.
(■ lit. kalk is; iili :it nu.^ jr:ik. nilsliin da. je sii-
iiii'iiro. piislii sr lira rijrc iiitliLU ii misiiia norotla
oxnbito na zitjiiidii. r,ijii dii je roinaiixk'i rijec ott
lat. calx (iipriir ml nrc rali-om), vidi koil ko-
lomna; radi dnti/oiin k ridi kimak. — Oil xvi
I'ijeka (rafa ila i priiiijeri ii F. Miklosic, lex.
palaeoslov.- nijesii, .•itariji), a iziiieitu rjecnika u
Mikitlinu. Iklak. japno ,calx, caemeiitum'), u Be-
linii (.calce o calcina, materia n<:]ta per fabricare'
.oalx' loSb), ;( Stulicevu (.calx'), u Vnkovii i.dor
kalk' ,calx'. cf. krec .■> dodatkom da se f/orori ii
dnwj Gori i a priinjerom iz iiarodnc pjesme: Biso
grada tri godiue danah. no odbise klaka od ka-
mena). Nosite klak i kami i drevje i przinu.
Pril. jag. ark. 9, 146. (1520). Zida ni klaka joiS
nitkor ue znase. M. Vetranio 1, 7. I)a je naj
veca muka uaci jajjiia ili klaka. B. Kasic, per.
12. Ukopano u klaku i japuu. tVan. '207. Spra-
vivsi klak i japno. rit. 276. Put snjezana uoka
jo meni, vas se izmazali klakom bijelim. I. CtUU-
dulic 156. (Irade kucu brez klaka. M. Radnic
51b. Oborivsa kucu. sto ostaje nego rasuti klak
i svezaiia od zidova? 3l6l>. Bez klaka stijona
cini medu a ne mir. (D). Poslov. danic. Da ko-
ja godi zgrada bude s no klakom zdruzena i j)0-
mazana. L. Terzic. 224. Luci (na nebit) vrh kill
stere bulta jaka drobnijeh .stinoic, zlatna klaka.
J. Kavaiiin tsfa. Pocivaso na ostru sagu pro-
strtu vrh tvrda ualoga od klaka. I. Bordii-, beu.
30. Zapovidi da so Jura baci u joduu pec uzo-
y.etm za klak ciniti. F. Radman 16. S vodom...,
klakom iliti vapnom, to jest krecom i s piskom
ucini maltu. I. Velikanovic, uput. 3, 186. Ra-
botnici pripravlaju kamei'ie, klak, drvja. J. Ma-
to\dc 183. Ni odbiso klaka od kamena. Pjov.
crn. 1261>. Udarise u gradsku kapiju, no odbiise
klaka od kamena. Nar. pjes. horm. 1, 127. Ne-
kakav vas dusman prosle noci dosao pa mi za-
mazao klakom ozgo mojo pismo. Nar. prip. vrc.
132. Clonio se|ak magaro i na fiemu klak. Bos.
vila. 1892. 75. Razvaline i gomile kamena u
klaku. S. Lubisa, prip. 29. Kaze so i u Lici. M.
Medic. — Jiadi orijeh priinjera vidi ziv, gasiti,
poci: I svrhu rana metnut klak zivi s vodom
soli. P. Posilovic, nasi. 129". Klak zivi ,calce
viva' ,calx viva'. A. d. Bella, rjocn. 158''. Mrtva
su ga polozili u joduu skrinu zivijem klakom
uapunenu. B. Zuzeri 106. Skriiiu zivoga klaka
nasuse. .1. Banovac. pred. 11-2. Motni u vino
malo zivoga klaka. J. Vladmirovic 25. Vaja ga
spaliti zivijem klakom. S. Lubisa, prip. 238. —
Klak ugaseu , calce smfirzata' ,calx temperata'.
Klak neugasen , calce viva' ,calx viva'. — Klak
pecen , calce ben cotta' ,calx coota'. A. d. Bella,
rjecn. 158t>. — Niobii-iia je mnozina sto se iia-
lazi u jednoia jirimji'ni : lOijitiij da im pece, da
im kuia klake, icair.'. smuko. kiiilia. J. Kavaiiin
567'i. — iW' poser u islniit xiiiislii. Klak, ime
lijepu, sto se pravi od ilovaco i primijcsauo p|eve
za zidane peci i pecuaka. u Prigorju. F. Hefele.
2. KLAK, ///. srh, II Hosiii a okruijit .•oirajei'-
skom. Statist, b.isn. Is.
KLAKAR. "(. ■<rto It r.nsin. u okrui/u haiiu-
Itii'koiii. Statist, liosn. 11.
KLAKARJE. ii. srh, it Shiroiiiji. ii zupaniji
pozrslcoj. Eazdijej. 122.
KLAKE, /. pi. srlit a llrrnlskoj u. zupaniji
zaijrrbaekoj. Razdijo|. 82.
KLAKNUTI, villi klokuuli.
KLAKOVIT, adj. (kniiirii) ml knjriia .se eini
klak. — Nacii'irno a nasr rrijrmr. Klakovito ka-
mene (,kalkstein'}. Zburnik zak. 1853. 897.
KLALAC !
KLALAC, kliioca, m. timij (u,jedini)ni priiiijerii
nik) koji kojr. — xvii vijeka. Vuk je zivina
prjovar|iva. drugo klala(% tretjo iiozilrlac. M. ]Jiv-
kovii'-, be.s. lUT''.
KLAMA, /. nt\j<i.siia i siiiin'iii'd rijcc it sijamc-
iiieniku xvu Hi xviu rijeka. imxjU) hi hili i iiije.fiio
imc, a!i dntgdje nije putrrttcno. Do Slabino sii
Mrazovci, to jo as careva, zeiiile su Ko.-itajnicana
knji su u Bai'iqj Luci, a MleCaniea, to jo as carev,
a iiioja klama (Hi Klania?). Starine. 12, 24. (okv
ijod. KiltU— 1703).
KLAMALIC,\, m. i f. irfdde (muiko i zen.tko)
kati klamalo. — U naic rrijemc a Lici. ,6uti,
seoska klamalico. iiikad u kuci nijosi'. J. Bogda-
novic.
KIjAMALO, m. sa|iv iiaziv za covjoka koji
vavijc iiokud klauia (ida klnmiiuii). — V itasc
rrijcmc it Lici. ,1. Bogdanovic.
KLAMANE, n. djclo kojijem se klama. ,J. Bog-
dauovic.
KLAMATI, klaiiiam, iiiipf. ridi klaiuiUiti. —
U nose vrijeme a Lici.
H. vidi klamitati, a. , Klama mi ziua iia jednom
knlu, moram je presjeci'. ,Vidi se da e omrsa',
kad onako sva roba na nem klama'.
b. vidi klamitati, b. ,Edva evo po ovom vro-
menu klamam'. J. Bogdanovic.
KLAMA V, adj. koji klama. — U naiii; crijcmc.
— U Sulekuru rjaciiikii: (kod locker) klamavo
uze ,ein lockeres sell'; (kod los) klamav klinac.
(cavao. ekser) ,ein loser iiagel'.
KLAMFAE, m. vidi klamjjar. — L' Bjclostjen-
cecii rjeciiikii: .bractearius, bracteator, bractea-
rius 1. laininarius faber', / it Stuliievu: ,battiloro'
(zlv tiiitiiiano po latinskoj rijeci), ,bractearius'
s dvdatkom da je uzeto iz Bjelustjenceca.
KLAMITANE, n. djclo kojijem se klamice. —
U Vitkovu rjeciiika.
KLAMITATI. klainicr'm, imjif. vacillare; nii-
tare. — ispoi-nU klamati. klimati. — U nnse
crijcme, a iziiiedn rjcciiika it Viikurii (1. ,waokeln'
,nuto'. 2. ,wackeln' .agito').
a. vacillare, moveri, labare, ^u^ati -se, iiiicitti
se, kad Sto iiije zahodeno Hi uopce pricrrsceim iki
snom mjc.stn kao .ito trebri, n. p. klinac (cavao) u
scojoj nijii, zuhi It desiiimtt, pa i klobuk na glavi
(kad je pre.sirok), crecfa na nozi itd. Kao ba-
bini zubi. (Kad je sto slabo i klamice). Nar. posl.
vuk. 129. — U Viikoni rjecnikn xtoji (u snijem
izdanima) : .agito' po cemit hi hio prelazni (jlni/ol
ali va]a da je itampar.tkoin f/rijeikom mj. .agitor'.
b. nutare, klimati, n. p. i/larmii. Hi Injati xe
cijelijem tijelom (kao pljaii),' pa i lioditi tako kli-
mnjuci.
KLAMITAV, adj. kt.ji klamiit; riiU 2. klapati.
a na krajii.
KLAMKATI, klamkam. inijif. n zayoneci na-
ieija rrenmia, caja da je c/ch;. klamati. Tur.ska
kapa iza brda klamka (i klapka, od klapkati).
odtjonetlaj : ■mje.sec. Nar. zag. nov. 129.
KLAMPAR, m. vidi limar. — isporedi klamfar,
klanfar. — Od nem. klempner (srviiem. klampfer).
— U naSe vrijenw ii Lici. Klamparom zove narod
onog zanagiju, koji od lima, ili iiiog bleha raztie
stvari i posude izraduje, kao: zaklopce, kante,
lu6erde, limice itd. .1. Bogdanovic.
l.KLANAC, klaii.;;. »/, m n.-iisf !a... faiirrs. Ujc-ini
put (Hi uopce tij'<iii pn,l.i:,il. I iindii <lr,, hrda,
dvije visine, zdriji hi. ,/»//(,,// .- mii n-^rr s<- njio-
treblava kao stralcijicna rijcc za mjrsto kudn
vojska nikaku tie moze Hi jedva moze proci kad
i 1. KLANAC. a.
till nrprijalc(i na visinama na strana. u MHcalimt,
II Bel in It, a i it Voltiijijinu rjeinika ima zna-
{■ei'te: maleni nski put Hi stranputica, uli se ovo
donta ne potvrdiijc primjerima. — isporedi klai'iac.
— Akc. kaki je ii gen. sing, taki je u ustalijem
pailczima, osim nom. i ace. .sing, klanac, voc. :
klanco, klanci, gen. pi. klanaca. — V. Jagic (archiv
fiir Slav, pliilolog. 2, 397) pa i F. Miklosic (trot
und trat. 24; etyraol. worterb. 117) misle da je
srtidno s lit. kalnas. let. kalns, hrdo ; onda hi
mogla biti i indoevropska rijcc, isporedi grc. xo-
liavi]. xoAfovof, hrezit(ak, lal. coUis (mj. colnis,
vidi K. Brugmann, vergl. gramm. der indogerm.
s|iraclien. 1« 3(i8), got. liallus, hrid. samo je kod
liiga I'lidniiviilo .\to ove rijeci tiema n drugijem.
slitviii^kijini ji:icima, vcc samo u nasemu i u
niiviisliivrnskdni iklanec), a ne znam ima Ii je n
liiigiivskom. — Od xv vijeka, a iminlii ijccnika
It Mikafinn (klanac, uliciea jcalli^. ^.-niii:!' / kod
stranputica), it Belinu {,iia,llo, vi.asticua' .si>mita'
-1 <)()«; .sentiero' ,trames' 668a; ,stradolla' ,seraita'
711"; ,viottolo, via stretta e noti maestra' ,so-
mita' 768b), u Bjelostjencevu (v. klai'iec), H Vol-
tiijijinu, (,sentiero, viottolo, colle, stradella' ,fus8-
steig, fusspfad'), ti Stulicevu (klanac .passo stretto'
.somita'), n Viikovu (,der engpass' ,angusta via'
.V primjerinut, iz narodnijeh pjesama: Od kuda
su klanci po naj tjesni. Da uhodi klance i bo-
gaze).
a. M pravoin smislu. Ner da b}udu droma i
klance zaskoce, i gdi je proloma da zavale ploce.
M. Marulic 19. Postavi se stati na nikom klaucu,
v kom razbijahu vsakoga. Transit. 262. Da bo|e
obajdu kamenu onu Jut. jeda si iznajdu ki klanac
ali put. H. Lucie 217. Eto ju (kosutu) pak sritih
u klancu sricom mom. P. Zorauic 11*. Spi|e,
klanci, luzi. D. Barakovic, jar. 13. Da se ne ide
tukuci, obijuci klance, sola, zupe, gradove i mnoge
razlike strane. M. Alberti in. Na sve klance,
na sve pute straze uzmnozi. G-. Palmotic 2, 23.
I da za to kracijem puti potrebno je otrcati. da
na klancu neke od [uti moc budu ih pricekati.
J. Palmotic 190. Eliakim cini cuvati klance
tijosne od planina. M. Radnic 362b. Nugle i
klance iskali svuda. I. Zanotti, en. 50. Pak se
napunise ravnice i klanci. skaz. 21. Putnici . . .
vecma se paze i obziraju kada su u klanci. S.
Margitic. fal. 1.53. 8vim da otvora bez pjeneza
klanac klijeski. .J. Kavaiiin 87a. XJ stine i za
klance sakriveni. ISob. Klanac ,insidia, passo
cattivo'. S. Budmani AlSb. Vraoajuci se veseli
natrag, docekase ji neprijateji medu jednim pla-
nina m u tisnim klancim, i na ne iz busije uda-
rivsi razbise ji. And. Kacic, razg. 81 — 82. Po-
znajuci dobro, da Amega za sve arbanaske klance,
busije, zaside i privare znadise. 117. Lute klance
Turci prijezdise. 262a. Prez lumbarde zapri klance.
M. Kuhacevic 147. Stupi na jedan klanac. I. J.
P. Lucie, razg. 45. Dobro znades klance i bo-
gaze. Nar. pjes. vuk. 4, 50. Od kuda su po naj
tjesni klanci. 4, 2.54. Tu su Turci klance pova-
tali. 4, 338. Teno klance cuva od hajduka.
4, 389. I na klance stavio pandure. 4, 498. A
na tvrdi klanac nacerase. Ogled, sr. 54. Jal'
cem' oba klanac zavaliti. Nar. pjes. juk. 234.
Doci 6e vranac u tijesan klanac. Nar. posl. vuk.
69. Kiin se drutitvo pohvali, brze klanac zavali.
138. Tvoja raja moze da te lirani, pa stalo je
za liajducke klance. Osvetn. 1, 14. A sa mnom
ce polovina poci, da uskocke pregledamo klanco.
1, 29. Pa i meue Muja srazit scaSe, pa zavali
I'legdje klanac Muja. 2, 11. A oni su pi-isjednuli
klance. 2, 55. Jer su turski vardali ulaci da su
vlasi zavrnuli klance. 2, 112. U nerodnu klancu
1. KLANAC. a.
20
KLANALAC
liticevu. S, 31. Drz' se klaiica p6 vise Nozdara.
3, 100. tidjc go(t ziiades za iibojiie klauco. 3, 123.
Eno kueza Evgeuija kojeg jo5 danas klaiiti i
mostovi uz Bosnu spomiriu. M. Pavlinovic, razg.
2.5. Ban Dorencin. zacuv cla se .Takub pasa vraca,
zakrci mu klance. 3S. — ridi i jadikov i jadi-
kovao.
b. u metaforn'koiii smisln. A liudobe ce svp
klance zasjesti luu da ne iitocp. B. Zuzeri 37.
Prid paklom stoji Bozija pravda oi-uzana ceka-
jiici na klanou ondi gre.snike. 337. Zatvorice
(djnrao) sve pute i klancfl, kud ste mu utekli.
J. Banovac, lazg. 186. Pisa svonm sinu : ,Ti si
sad doprao na klanac zivota, s kojega va}a na
desnu ol' na lijevu'. M. Pavlinovic, rad. S4. Tr-
govini propita Tegetov klanco. 86.
C. « prenesenom smisl'u, stave u kqjemii irlaile
nenia kud kamn d'l pohjefine, i tiiknvn diiHefiKi
stane, osnhito ens amrti. Ako si kad vidil clovika
umriti, pomisli da c i ti na ta klanac priti. A.
Georgiceo, nasi. 57. Xe more se reii zaisto da
ostav^aju grihe, nego veoma vecma da grihe (>:ic)
ostavja(jH;> liih zasto jesu na taki klanac dosli.
P. Posilovic, nasi. S^>. Doveden je do klama.
(D). Poslov. danic.
2. KLANAC, klanca, m. hlatii, ka<i, ylih. —
Akc. je kill} kod 1. klanac — Vula dn je ista
rijee xti) 1. klanac (jer je eesta ii onikiieiiiiie kliuieii
ttniogo Idiitii). — U Viikoni rjeeiiikn: ,koth- .Uitunr
.s" irrimjeroin : Klanac do kojcna.
3. KLANAC, Klinca, )ii. itijesiio ime. — Biee
ista rijee .sVo 1. klanac.
a. n Ilrriitskiij. a) it hipaviji lleko-kfha eshij .
aa) selu. Eazdijc). 37. — bb) tri ziiseokii. 31.
34. 37. — bj II ziipiiniji iiuidniskii-iijeekuj. aa)
dva seln. 59. G2. — bb) P.ijcli Klanac, xth,. r,s.
b. 2>"'<ta u Slacoiiiji n iiijjiniiji viruciliekoj.
Razdije}. 135.
4. KLANAC, Klanca, m. ime musko. — U iin-
riidniij pjesmi nasega rremena. Brze sitnu kiiigu
napisali staru Klancu sivome sokolu. Pjev. cm.
312*. I star Klanac ijoskoci na noge. 312''.
KLANCANE, n. djein knjijem se klanca. — U
\'akoni rjecnikii.
KLANCATI, klancain, iiiijif. iiniriti se idiiei.
— Moze hiti da je dem. klamati. — ispnredi
klancati. — U Viikoru rjecnikii: .sich miide go-
hen' ,fatigari eundo'.
KLANCOS, m. vidi tancos. M. Medic.
KLANCAC, klancca, m. dem. 1. klanac. —
Siiiiio n Bje/osfjeiieerii rjecnikii (ridi kod klai'icar)
/ II Stiilieerii : ,parva seiiiit;i'.
KLANCATI, klancam, iiiijif. idiici klapati zi-
votom : mlavo cejade klanca ; u nn'aku se klanca.
M. Pavlinovic. — isporedi klancati.
KLAN(-;EV, adj. kiiji pripiidn Klanca (ridi
4. Klanac). Svako pozna Klancove tnpove. Pjev.
crn. 312t>.
KLANCICA, f. ridi 1. klanica laprar je de-
mimitir, isporedi klanicica). — U nase rrijeme.
Cim ce pregraditi kucu pordom ili pleterom, ili
avliju ili obor medom, ili klancicu zidom. ((;
Hercegorini, it driioj (fori, u Buci kotorskojl.
V. Bogisic, zborn. 342.
KLANCIC, Mi. dem. 1. klanac. — V nase rrijeme,
a izmedu rjecnika u IStulicerii (uz klancae). ,Lako
'e pro ovog klancica prijeci, ali treba junak koji
ce se uz onu veliku klancinu uzvuci'. ,T. Bogda-
novid.
KLANC'INA, /. augm. 1. klanac. — U naie
vrijeme. NeS se pro ove klancine prevui5i. .7.
Bogdanovic. — ridi i kod klancic, Ovako se zove
i vrh kod Lica.
KLANFAR, m. ridi klamfar. — U Sulekoru
rjeeiiiku : .klem[>ner'.
KLANFARI, m. pi. ime selu u Hrratskaj ii
'iipaniji iiiodrusko-rijeckiij. Razdije]. 48.
KL.ANFATI, klantUm, impf. ridi klafati. — V
nase rrijeme it Istri. Klanfiit ili frfjat, n. p. pak
ces poc to klanfat okole. « Voloskome. F. Simcic.
1. KLANICA, /'. stabulum, vidi kosara. — Akc.
se mijei'iii u gen. pi. klanica. — Mo.ie hiti da
piistaje od kiirijena glagola klasti. — l^ tia.^e
rrijeme (ali ridi i klanicica) u Bosni, a izmedu
ijn'iiika u Stiilicera (.foenile', isporedi pojata) /
H Viiliiru (vide kosara s dodatknm dn .se gorori
II Biisni). Kabanica kuca i klanica. Nar. pjes.
petr. 3, 268. Tavnica mi kuca i klanica. ,3, 417.
Iz toga cardaka naprav)ene su danasiie kuce i
klanice. Bos. vila. 1887. 316. A ovce su blecalo
u klanicama. 1892. 293.
2. KLANICA, /. domcica zirotiiia (urea ili kozii)
sto se hrani da se zakofe. — Postaje od part,
praet. pass, klan glagola klati. — U nase rrijeme,
a izmedu rjecnika u Viikoru (ovea koja 6e da
se ko|e ,das stechschaf" ,ovis ad cultrura desti-
nata' s dodatkoiii da se gorori u Duhrorniku).
S nama postupaju kao s ovcama klanicama. I).
Danific, psal. 44, 22. Ovako veli Gospod Bog
moj : ,Pasi ovce klanice'. zah. 11, 4.
3. KLANICA, /. ridi pokoj. — Postaje kao 2.
klanica. — U jednoi/a pisca nasega rremena. Tu
je tada bila strasna kl.anica izmedu Huna koji
napadahu i Nisovjana koji grad branahu. M. i).
Milicevic. kra|. srb. 88.
4. KLANICA, /. ime selu u Sriiiji u okriigu
ra^erskom. K. .lovanovic 100.
KLANICICA, /. dem. 1. klanica. — U jednoga
pisca (Bosnaka) xviii rijeka. Potribito im bi
savrijeti se prid gradom u jednoj spijici, da rof em
klanicici, gdi obicavaSe imaiie plandovati. F.
Lastric, od' 384,
KLANOVAC, Klanovoa, m. mjesnn ime u Sr-
iiiji u okrugu kragujerackom. Livada u Kla-
novcu. Sr. iiov. 1861. 316.
KLAN, m. ridi klaiiaiio. — U jednoga pisca
XVIII rijeka. Merkur s Gracijama u istoni temjilu
klaii primaju. .1. Kavaiiin 357*. Svjet nas uc.i
ill rijeci hitat, i Isus, Mariju klaiiom citat. .5051'.
KLANA, ,/'. ridi klai'iaiie. — II jednoga j^isca
XVI 1 1 rijeka. Kada Anian bijase pomilovan od
kra|a Asuera, bijase klai'ia i svak mu prigibase
koliiia. M. Radnic 202>'.
KLANAC, klanca, m. vidi 1. klanac. — Samo
s kajkarskijem ohlikom klaiiec u Bjelostjencevu
r.jeciiiku: klai'iec, klanac ,vallis, valles', v. dolica.
2. ,semita angusta, clivosa, via clivia' ; u Jam-
hre.sieeru: ,callis, angiportus'; u Stulicevu : v,
klanac .< diidatkom da je iizeto iz Hahdelicera.
— I kao mjrsno ime. Klaiiec, trgoriste u Hrrat-
skoj 11 .zupaiiiji nini'tlinskoj. Razdijej. 9,3,
KLANA(''XO, It. mjesnii ime. — Vafa da hi
itriikti ghisilti pti stiikarskom govoru, nalazi se
samo kajkarski tililik Klaiieciio, selo u Hrratskoj
u zttpatiiji rarazdinskoj. Razdijej. 100.
KLANALAC, klilnaoca, m. cirrjek koji klaiia
Hi se klaiia. — Od xvm rijeka, a izmedu rjec-
nika u Bel in u (,adoratoi'e, colui che adora' ,ado-
rans' 37a; klai'ialac od nebogova, klarialac kri-
vijeh bogova ,idolatra e idolatro, adoratore d'idoli"
,idoloi'um cultor' 374") gdje se tiaj prije nahodi,
KLAN.ALAC
u JJjclusljcnievii (t'idi kod klai'iavac), u Slulicvva
(klaAalac t yrijcskom klaiWoc ,r6vorons, adoraiis,
colens').
a. uopce. Ulizaoci i klai'iaoci papo riraskoga.
A. Kanizli(5, kara. 270.
b. o vjrri. Bitduci toliki kipa ovoga klananci.
P. Lastiic^, test. ad. Sffii'. Krivih l)f)g:ova klnii;i-
0C6 obvaiajuci. A. ICaiiiXlic, fran. 220. Klnnanri
Josusnvi. S. Rosa Sl'i. Pravi klai'iaoci kl.n'i.irc
o(:a dusevno. 57". Klai'ialac? kipa. loSli. stari
Kim)aiii, liihovi (satira) klai'iaoci. M. A. Re\-
kovio, sat. A.^b. Da jo ovaj obi^'aj od ovili krivili
bogova i od I'liliovih klai'iaoca svqj pocotak dobio.
A7". Klai'iaoci Boga noboskoga. A. T. Blago-
ievi<^, khiii. .57. Nazivamo so pravi klai'iaoci
UoXji. B. Leakovic, gov. 201.
1. KLANALICA, /. zensko ccfade ito klat'ia Hi
se klana. — U Belinn rjccnikii: ,adovatrice, colei
cliB adora' ,adorans' ;)7>i, i ii StuUicvii (uz kla-
I'lalac).
2. KLAl!fALICA,/. ridi dale. — U naie vrijcme,
a izmedu rjeriiika u Vukovii (,oiuc art liedor dor
blindon, mit deiion sio auf dor orde sitzoii und
aliiioseii bitton' ,cantus quidaiii cooconiin oloeino-
syiiam mondicaiitium'). U Srijemu. u Slavoniji,
u Backoj i u Baiiatu .slijepci nasi slabo ziiadu
jiiiiatkijeb pjosama, nogo prod kucama stojoci
pjevajn pjesmice pobo/.no da bi liima Jiule iia
podjolu pobudili, a iia saboriina (kako kod crkava
i kod manastira, tako i po varosima i po selima
iia paiiadurima i o praznicima) posjedaju na zem]u,
)m kao pjevajuci uz gusle mole da im se sto
udijeli. prve ove pjesmice zovu oni .pretkucnice'
(ili .pretkutniee', sto se pjevajn pred kucama), a
druge ,klanalice' (kojima se judima ,klana' i moli).
Vuk, nar. pjes. 1, 127.
KLANANE, n. djelo kojijem ko klnna ili se
klana. — Stariji su oMici klananijo i klaiianje.
— Izmedu rjecnika u Mikalinu i klaiianje), u Be-
liim (klaiianje ,adoratioiH>, I'adorare' ,aduratio'
37a), u Bjelostjencevu, u Jambrekicevii, u Volti-
gijinu, u Stulicevu, u Vukovu, u Daniiiievu (kla-
lianije ,iiicliiiatio').
H. uopce. Mnozbstvomt klaiianija padajustee
udy. Dom6utijanl> 44. (Farizeji) }ube prva po-
sajonja na vecerali i prva sidinja ii erikvah i
klaiiaiija na trgu. Bernardin 37. matth. 23, G — 7.
Ona klaiianja i priguutja kolin. P. Eadovcic, nac.
418. Grospojam od klaiianja harac daju. P. Ka-
navolii, iv. 419. Za ukloniti se od inlogib po-
zdrava i klaiiaiia. A. Tomikovic, ziv. 28.5. A
puci im zasluge priznaju sa klaiiaiiem i sa po-
•stivaiiem. Osvetn. 2, 25.
b. o vjeri. Da je u Jerusalem! misto od kla-
iianja. Bernardin 4'J. joanii. 4, 21. Ne prim|e
Bog tvojego klaiianija. Pril. jag. ark. 9, 147.
(14G8). Idolatrija aliti klaiianje stupom. M. Orbiii
28. Lakomost jest kakono jedno klaiianje idolsko.
I. T. Mruavic, ist. 168. Gdi god je Isukrst, do-
stojno jest, da mu se klaiiaiie ciui. I. Velikanovic,
uput. .3, 58. Od klanaiia Bozjega. J. Matovic
xvia. Da sama crkva inia pravo klaiiaiie posve-
tilista. 91. Obratili bi se svi }udi na klaiiaiie i
casteiie pravoga Boga. 325. Zazivanem svetijeh
i s klananem relikvija. 331. — U Turaka. Kad
svTse klanane i izidu pred gamiju svi ga jedjio-
glasico zapitaju. Nar. prip. vrc. 90. Vise va|a
dan klaiiaria jedaii. P. Petrovi6, gor. vijen. 34.
KLANARIC, m. mjesto u Sriiiji u okrugiikra-
jinskom. Vinograd u Klaiiariiu. Sr. nov. 1875.
KLANAS, m. vidi Idaiialac, b (a nekijem pre-
ziranem). No klaiia se ujedno Bogn i vragu. ah
30 KTvANATI. I, b, /-;.
jau ! ovakovi klaiiasa jest danas pun ki'stjanluk.
D. Rapic li8.
KfjANATE^, Ml. vidi klaiialac. — U SluUievu
rjecniku.
KLAlIfATE:^ICA, /. vidi klaiialioa. — II Slu-
lieevii rjeinikii.
KLANATE^NICA, /. na dva vijesta u ruko-
jii^ii XV vijeka s razUcitijem znaienem: na prvum
iirjeatii znaci sto klai'iaiie, b, na druyoin .Ho kla-
lialica. ,Ca to Minis'!" ,Ovo klaiiatejuiou Bogu
ciiiu'. . . . ,Lukava Bogu klaiiatejnice, ne primjo
Bog tvojego klaiianja'. Pril. jag. ark. 9, 147.
(14(S8).
KLANATI, kliliiilm, itit/jf. iterativni glayol
prema kloniti: nhhl; jr nl.lirni po svoj prilici
mladi od ri'jii Ir^infii/n lihuuii se koji je obiiniji
i u •drugijcin il'tri:iLskiji.'iu ji,:cciina. — Akc. se ne
mijeiia (aor. 2 i 3 sing, kliiiia.). — liijei je pra-
slavenska, isporedi stslov. klaiiati i klaiiati s%,
riis, K.iaHHTbca, po^. klaiiiae i klaniai siq; nije
posve isto ees. klanoti (pracs. klanim) i klaiicti
so, gornolu£. kloiiec, donoluz. klonis se.
1. akiivno. — Izmedu rjecnika u Belinu (kla-
iiati tkoga ,adorare, far atto di rivereuza' ,adoro' ;
Bozjom casti klaiiati ili postovati tkoga ,adorar6
imo come Dio' ,divino (^uempiam honore colore'
37a; klaiiati lazive bogovo ,idolatrare, adorare
gl' idoli' ,idola colore' 374*), u Slidiieoti (klaiiati
koga uz klaiiati se), u Vukova : u. p. podue, aksaiu,
icindiju ,beten (von den tiirkischon sorbeii)' ,oro'.
il. iuclinare, flectero, poginati, naprijed pregi-
bati; objekat je glaoa, giiri'ii ilin tijela; to se
skvaca (u prvom i treccm pnnijrni) kao znak
Hooana, radi toga u trcii m iimiiji ric ima dativ
oHoga sto se stuje (isporedi c, i 3, b). — rijetko
(moze biti da se shcaia kao imperfcktivni glagol
prema uakloniti, prekloniti). (Andeli) klaiia'u
lisca, steru krila oko ogleda svoga mila. J. Ka-
vanin 499'^. Prij', utroba ih (djecu) iieg' izgana,
kod liili oci uase bdiju, rodnijem jubav krilo
klaiia, ruke bode im ukrjep|iju.- 505t>. Koji glavu
klaiia prisvetomu imeuu Isusa. Ant. Kadcic 374.
b. znaceiie je kao kod klaiiati se, vidi 3, b;
objekat je sto je ondje dativ. — xvii i xviii vijeka.
a) vidi 3, b, a). San ovi prikazivase Jozefu
da ga sunce, mjesec i jedaneCs) zvijezda . . . kla-
liaju . . . Erbo Jozefa uzpeta na pristoje edipatsko
klan.0 je negov otac i jedanestiiia liegove bratce,
to jest sunce i jedanes zvijezda. S. Rosa 51'>.
bj vidi 3, b, b). Drzi da ona sva je sreca i
bozanstvo koje klaiia. I. Grundulic 330. Boga . . .
stujte, fubite, klaiiajte, castite i bojte ga se. A.
Vitalic, ist. 195. Svi se od svita kra[i sgrbo
s priklonstvom ga btoc klaiiati. 218''. Priliko
od zlata narod klana. 481"'. Sama Boga tu kla-
iiaju6. J. Kavaiiiu 307>'. Ne klaiiase 1' rimski
puci Priapa, Volupa i SmradesaV 443*. Nego
cini tvom milosti da te vijerno svi sluzimo, duse
i uasG da te klana'u, hvale, slave, blagosliv}a"u.
574a. On je Bog koga svak klaiiat ce. I. Dordic,
salt. 147. Klanajuci junca od zlata. 2G8. Poiii-
zeno klanam Boga o6ita i skroveua. uzd. 129.
Tebe u trojstvu, Boze jedan, svak pripijeva, klaiia
i stuje. ben. 200. Sa svijem srcem i pameti
klanam nebo lica tvoga. pjesn. 24. Sliono bilo
naj vece bi klaiiat vrijeme mjeste Boga. 59. Tebe
klaiiamo, o blazeno trojstvo. J. Banovac, blagosov.
28G. Mjeste Boga svoga stvoriteja klaiiase stvo-
reiie. S. Rosa 21b. Tuj nadose Jezusa s Marijom
i vidiusi ga metnuso se nica na zomlu prida li
Iclaiiajuc ga. 8Ga. Klaiiaies Uospodina IJuga
tvoga. -ISa. Nemoj klaiiati bogove druge prida
mnom. .T. Matovic 1(1. Bogojubno bi i sveto
KLANATI, 1, b, /)). :
klai'iali Boga. 83. Da bi klaiiali i castili Boga.
ii87. Klai'iati ces mene pvavoga Boga. 3'i8. Prid
uvjetuijem ovijom zaklopjom klanat cu i hvalit
cu ime Gospoiliuovo. I. M. Mattei 17. Kla-
na,(j)t0 me : boiSica sam. ^ N. Maroi 12. Pafo i
Oorig klaiia mone. 23. Sta u kuli beg po nori
kavi? il' se mije i klaiia Alaha? Osvetn. -i, Hi.
c) vidi 3, b, c). I svakomu cini zuati, da gi'ob
sveua Muhameta iia Meci ce ■poi; klanati. I. Guii-
dulic 2!JIJ. Idoh klariat tempao svoti. J. Kavauin
O'tilJ. iSvetijoli ruu6enika kojijoli u ovoj crkvi
klai'iamu. I. iJordic, ben. lil. Marija koju pri-
povijodamo i klaiiamo za istinitu majku Bozju.
.J. Matovic 311. Da jo ovo pravi sakrameiiat i
jedaii od ouijeli sedam kojiji>li je crkva svoUi
vazda klaiiala i postovala, 1'.I2. Pak kn svcitu
klaiiat ce te. N. Marci 85.
U) vidi 3, b, d). Tri robiiio, tri uarii'i.i ki po-
stavi na sto uza se, i klaiiajuc zensko Hue, rob
pritvoi'i od cara se. I. (iundnlic •'31G. Sve tvoje
kuce prisvitle koju meu cast! ostale klai'ia vas
gx'ad. I. Ivanisevic 25U. Klaiiam mai'ie, klaiiam
vele, moga i Vlas-Bozicevica. J. Kavaniu 90''.
Bratucedi kib dobrotu svi klaiiaju. 103'i. Bis-
kupa jiUi Jakova gredo klaiiat pero moje. 120''.
Za liim klaiiam pak Fedrika. 1241'. Katolicanska
crkva vazda je klaiiala rimskoga vladaoca papu.
J. Matovic 299.
V. ZHacei'ie je ptjuoc kdo hod b (osiihito hod
h)), ali jc razlika a toiiu; Ho iina ikUii' a ne aku-
saliv Icao kod b. — xvn i xviii vijeka, a i .\vi
^m itaj prvom primjeru, ali muze hiti da so sloji
i za briiiu i za klaiiam, Hi aaiiio za draijo, ispo-
rcdi briuuti, I, 1, c) i^zlodi mozc hiti inatramcntal).
1 za -sve er briiiu zledi so koj klaiiam, vidu, zlii
or ciiiu, a od zla se ne uklaiiam. D. Kaiiiua 112''.
Ivraja komu ijoduizeno sve klaiiati zemje imaju.
(t. Palmotic 3, 84*. Manases .... balvauom jo
klaiial. P. Vitezovic, krou. 1-1. Tom' svak klaiia
zomji nice kipu obetuom' od bozice. J. Kavaiiiii
■iol'. Pogaiisko je kipocasce s kim klaiiamo zlatu
u tasce. 55b. Za Ijetui mu harac stavi, da svo'em'
vijecu uzviseiiu klaiia. IS^b. Nek sva zemla
klaiia tebi. 227*. Svijet prevarliv i himbeni, sto
svim moze pak klaiiati. 362*. Tim otajstvom od
cudosa kojim tabor od nebesa i oruzje i koliua
vazda klaiia do dubiiia. V. Doseii 112ii''.
(1. iiKiliti w lioyu klai'iujiici nc (ylavom i yor-
I'lijciii lijduin put zciii^c), saino o Tiiixima. {ti
jediiom primjeru naicya vreinena 0 Hriicaniina :
I'atrijara jo pred ikouam klaiiao. S. ^ubisa, prip.
l-l(i. II drayoiiie xvii vijeka o poyaniina, ali moic
bill da so u poklone se atijji i za klaiiaju: Ovdi
so ima ustati cesar sa svom druzbom, i pojdu
k idolom i oudi dosav.si klaiiaju i pokloue se.
P. Hektorovic (Vj 84). — Od xvm vijeka. a) kau
noprelazni glayol bez objekta. Ulami no klaiiaju,
iieg' mu prvi odmecu so. J. ICavaiim 270'. Kako
bi 0110 vrime iloslo u koje Tiirci klaiiaju, udij
bi klaiiali. J. Filipovic 1, 22^. Niti klaiia uit'
abdest uzimje. And. Kacic, razg. lOUb. Kad ja
podem u gamiju klaiiati. Nar. pjes. vuk. 1, 23().
ICo CO klaiiat, uek id' u gamiju. 2, .513. (iospo-
daru, care Sulemaue ! liodi clodi ka Jerusalimu,
to ti klaiiaj za uedeju daua, da ti padue vatra
iz nebosa. 3, 58. Te (Turci) klaiiaju i Bogu se
mole. 3, 2(19. J^fiti klaiia ni avdes uzima. 4, 79.
Turski klaiiam, srpski Boga molim. 4, 1G8. Na
sviiisku kozu no klaiiao! Pjev. crn. 80b. Take
lie klaiiao de Turci klaiiaju. Nar. posl. vuk. 308.
,8ta ti cini otac'?' ,Klaiia'. ,Sta ti ciui mati':"
jKrsti so'. 353. Posto Turcin uzme avdes da
lilaiia. Vuk, poslov. 76. A to kleto odijelo za
Turciua ni pristalo iiijo, jer so miti i klaiiati
I KLANATI, 3. a.
smota. Osvotu. 2, 51. Tako vole age Trebiiiani,
a miju se i klaiiaju cesto. 2, 77. Joduijem je u
zakoiiu dano, poraz dina gonit dusmanina, no
klaiiali kao oni sami. 3, 32. — h) objekat moze
biti iiiolitoa Hi ■rrijeiiie 11 koje hiva molitva po
miifoiliiiaiiskom zahonn. To klaiiaju turskoga na-
maza, klaiiaso ga za nede}u dana. Nar. pjos. vuk.
3, 59. Vecoraso i akmas klaiiase. 3, 34(). Asan
aga iciudiju klaiia. Nar. pjes. potr. 1, 159. Ali
beze ikindiju klaiia. Bos. prij. I, 38. Oiia saViali
klaiia u odaji. Nar. pjes. hijrm. 1, 4. I narodu
Idaiio ramazane i ucio djeeu kiiigovaiio. r)s\-etn.
6, 8.
C. kao pokhinnti, inijii'rfrkliriii je i/liiynl preiiia
pokloniti. — U tri pisen xvm rijfka. (tili jim
klaiias oborito sve jostojsko plemonito. J. Ka-
vaiiin 23*. Orlanda liegovaste klaiiajuc mu toke
dax'e. 191h. Djevojcica sramiia "e svaka, bjo/.i a
zeli bit jubjona, ako se odkrije, braui. a paka
klaiia, kad jo uzmo)oiia. 253''. Neka klaiia staviia
yii'a sto poznaiie ue dopii'a. I. Dordic, salt. 464.
Cim klaiiam male ove kiiige na svjotlost izvo-
dene tvomu gospodstvu, kropcijeh imam uzroka
radovati so. I. M. Mattoi v. Tot su duzni pri-
svetomu srcu .Jezusovu klaiiati svojo srce cisto.
10. Cast koju mi Bogu klaiiamo. 12. Komu si
tvoju |ubav klaiiala do sada? 22. Izaberi koju-
god sluzbu koju ces mu svaki dan klaiiati. 140.
Bozijemu srcu klanati harac sveudi}ni jubavi. 157.
Klanati <-f. Bogu naso molitvo. 169. Drugu sluzlin
jos postavjam koju . . . koristno ces klaiiati pri-
svotomu trojstvu. Stit. 23.
I", kao uklaiiati, iiiiperfektiriii yhiyol prema
ukloniti. — U jednoya pisra xviii vijeka. Svoto
pomazanjo no brzi smrt, ali jo klaiia. Blago tur.
2, 304. — U jednoj narodnoj pijcsmi naseya vre-
inena ima primjer: Sve se cure uklonile s puta,
a no klaiia Volibegovica. Nar. pjos. here. vuk.
141, ydje klaiia znaci: uklai'ia .se, kau iln jc iie-
prelazni ylayol, ali se po svoj pritici iimi 11 mi.tli
se po predah'iemu yhiyolu.
'i. paniviw. — prema znaceiiii. kod I, li. Vbscmi
klaiiajomu. Sava, sim. pam. saf. 11. Iludobo...
jesu bile . . . klaiiane i prigrjeue. A. Oucetic,
roz. mar. 143. I u dulia sfetoga... koji je s ocom
i siuom zajodno klaiian i proslavjen. B. Kasiii,
rit. 71. Da on sam tote bude klaiian, stovan i
Iivalcn. A. Vitalic, ist. 2.54. Tilo Isnkrsta vaztla
budi klaiiano. F. Parcic 73. Da i on klaiian
tiiti bude. J. Kavaiiin dail). Bog bjose castjiMi
i klaiian. I. Dordic, salt. 7. S toga on (Benedil:)
bi klaiian, castjen i slavjau ne samo od talijanskci
nu od inostraiio gosjiode. bon. 158. .foda li u
svomu klaiiani Isukrst imado u sobi stogodiro
sramotno? I. P. Marki 46. Odi je govor o Go-
spodiiiu Bogu pravomu, Bogu Abraama, Isaaka
i Jakoba klaiianu od Zudjola. iS. Kosa 7''. Ovi
djetici iliti mladjonci klaiiani su u liristjanstvu
k<3 mucenici. 37''. I'ocose kipi bit klaiiani pravo
kakono bogovi. Blago turl. 2, 82. ,Ia josam Go-
spodiu Bog tvoj, to jost jodin i sam i klaiian i
sluzen u samomu i pravomu zakouii katolican-
skomu. 2, 30.
i{. 6TI so.
il. paHictio. — prema znaeenii kod 1, b. Tko
na cara (car zavika) zgar od Boga posveceua
stav[a ruke, koga slika odsvijota se klaiia i .sjoiiaV
I. Gundulic 560. Da so klaiia u svijoli mjestib
Jesusa ima preblazono. I. Draiic 21. Nek se
klaiia svet' trojica od pukova. J. Kavaiiin 225^1.
Taj kami jo.s i sada se klaiia od pravovjornijoh
putnika. I. Dordic, ben. 114. Da se ne ima k-la-
liati drngi bog. A. Bac.iii 42. Svoto tilo liogovo
prinosoiio bi u MIotko gdi s volikim dovoeijonom
K LA IS ATI, ;t, a.
KT.ANA'rr. :t. h. ,).
i |iitioili|ciii klai'ia so i postujo od oiii/.ijo y;ra-
ctana. K. LastriiJ', od' 321. Koji se s iiconi i
siiiom zajodiio klai'ia i slavi. J. Matovi('^ x. JJa
so imaju klauati i zazivati svoti. xi. I I'lOgova
usj)omona da lii so klai'iala svaki dan. 227.
b. rejleksivno. uprav pnyinali sr, i.U preyilmti
(/Innt Hi (jorni din tijcla prcd kirn Hi pre/I t'/m
_■(( cmil: j)niiisiiosti i atovaiui, pa i drukiijo po-
kazirali jmniznost i sUwai'ic. kad se isrire pred
kim se ooako 6iiii, to birn obicnu datii'oiii. iz
orof/a se razvijaju i druya znaiena, nli nije soaijda
lako razliknmti jedno od druyotja. — Vrlo cc.ito.
— U srijcm je rjcenicima: a Vrancicevu ,ado-
rai-o'; u Mikajiiiu klai'iati sp, pokloniti so ,colo,
vonoror, adoro, tribuero cnltum religiouis' ; « Jie-
I ill II ,cliinarsi per riverenza' ,inclinaro se rove-
rontiao oatisa' 190"; ,i-ispottai-6, portar rispetto'
,vorooi-' 026"; ,rivoru'e' ,voneror' (i29a; ,adoraro,
far atto di riverenza' ,adoro' 37'' ; » Bjelostjen-
v.ei'H klanani se, 6ast dajem, fastira ,adoro, colo,
vonoror, roligione placo, rolii,'i()nis cnltum tribuo,
reverentiam praosto, exliibeo, roveronter salnto'.
2. V. polvlai'iam se ; «. JambreUievu klanam so
.aduni'; it VoUigijiiiu ,venorarp, inchinarsi, coni-
plinu'ntare' .anbeton, vore}iren, sich vornoig-en' ;
II Stiiliirrii klaiiati se koran ,adorar6, vouoraro,
vencrari, colore, reverori, ad 2J6des alicnjus pro-
i-idore'; if Vitkovu ,sicli verneigen' ,inclinor'; u
Daiiii'icevu , caput inolinare'.
a) caput incUnare, accliiiis ^aliitarM. dohr.rri
pred koija Hi sretajiiri yn /in.,lriirl,ih ,i,i /ii-nji-
iHiiieiii tijela, pn / impcc sluji I'i prrd kim j^mkii-
zirati mil srojti poniznost i stoviii'ie pir.ma uemu.
Pripadaju klanaje se. Sava, sim. pam. saf. 10.
I pozdrav}alui i klaiiahu joj se. Starine. 23. 87.
(140(>). Na kolina padaSe klanajuoi se kako no
da bi prosienje pita' od griha. Ziv. jer. star.
1, 233. Klanam se tebi, Dariju caru, sluziti hocu
tomu ki uami zivot darova. Aleks. jag. star.
3, 26-5. Padahu na kolina ter mu se klai'iahu.
Tondal. star. 4, 116. U to Venera bozica izide,
a vile joj se klaiiaju. M. Drzic 35. Nu miles
tva velja sminje mi toj daje, da idu k I'lomu ja,
snizno se klaiiaje. D. Kaiiina 148a-. Ah prikor,
u dugu tamnilu neznana cic zlata drug drugu
k'o rob se da klana! I. Gundulic 168. Posmijeli
mu jo sved .sred usti, svakomu se smerno klaiia.
311. Na ne stitu zvijer je ona, proc mjesecu
jasnom s nebi ka se klaiia svim priklona. 344.
Koga kad vijase Anton, do zemje mu se klariase.
F. Glavinic, cvit. 183a. Tvoj svjetlosti ja so
snizen klanam odi. G. Palmotic 2, 16. Svak mu
se klanase priklono s posteiiem. B. Krnarutic
10. Ovo promiSja misnik kada se klaiia. I. Ancic,
svit. 1.51. A svi oni ki ga vide klana'u mu so,
a on muci. J. Kavaiiin .53h. Vrata ohola kim
se klaiia vas svijet nica. 216a. Da se zemji istom
klaiia, po zemji se da i poteze. 436a. Knezi,
bani . . . klaiiat ce se zemji nice. .568''. Lubeci
ruke vasomu gospodstvu klaiiam se osobito. I.
Dordic, uzd. iv. Kudio je mrtva komu se je zivu
ulizivao i klaiiao. A. Kanizlic, kam. 142. Drug
se virnu drugu klaiia. V. Dosen 137*. Klaiiajuc
se do nizina. 140'>. Va[a da se sii-om tare, i do
erne zemje klaiia, srcom gdino kripost plaiia.
228l>. VidiC/jj cudo i nagledaf/ij ga se, di se
klaiia misocu danica. And. Kacic, razg. 47a. Kla-
liajuci se do zemje. kor. 35. Duboko prignut
klaiia se. I. Volikanovic, uput. 3, 457. Klaiiaju
se liomu svi po redu. J. Krmpotic, mal. 12. No
se rodn licom klaiia. Nar. pjes. vuk. 1, 6. Pak
se klaiia do zemjice erne. 2, 311. Klaiiam vam
se! (Kad se ko s kim sastajo ili rastaje — injesto:
jPomozi Bog!' ili: ,S Bogom ostaj'. U Diibrov-
niku). Nar. posl. vuk. 1.34. Pristupi k lioiiiu
oovjok klaiiajuci mu so. Vuk, mat. 17, 14. Ko-
jiraa so Judima klaiia i luoli. nar. pjes. 1, 127.
Svi grkuuso iz jodiioga glasa, a ponifie i zolena
trava, tor so klana Nikolici knozu. Osvotn, .3, 151.
— U ovijcm se primjerima ima u inisli druyo
se: TraXe da im so klaiia po ulicama. Vuk, mat.
23, 7. TraXito da vam .se klaiia po ulicama. luk.
11, 43. — ISIjeste daliva inoze bili i instr. s prijcd-
luyom pred. Prod kim se na kolenih klaiiaju
vsi. Transit. 24. Klaiiati co .se prid tobom. B.
Kasi(i, rit. 108. Klaiia se prid liime. D. Bara-
kovi6, vU. 13. I pred liim .se do zem)ico klaiia.
Nar. pjes. vuk. 2, 028.
b) adnrarc, pnkazivati naj vcic stovane boyii
ili kiiuii ill I'i'iim sto se drzi kao hoy, pa i uopce
posliipiili s l;lin ili s 6im kao s bogoin. Kako
poznal liudes lioga Gospodina i da no mores iiajti
drugoga lierau takiuena, liega stuj, liemu se klaiiaj,
^iv. kat. star. 1, 219. I budu se klaiiati liomu
fsi anjeli Bozji. Bernardin 9. paul. hebr. 1, 6.
Kipu zlatomu ki si uzdvigal no klaiiaju se. 101.
dan. 3, 12. Klaiiati so idolom. Narufin. 85".
Imamo se bojati Boga i klaiiati se liomu. Korizm.
30a. Klaiiahu se telcu. 56''. I klaiiati se co
liemu svi andeli Boziji. N. Raiiina 22a. paul.
hebr. 1, 6. Klaiiamo se Isukrstu. S. Budinic,
sum. 7b. Ovem nacinom svetim klaiiaje se kako
bogom. 32*. Gdi se dvjje zivinico nerazlozito,
volak i tovarac, lie sinku Isusu velo umijeno i
pouizeno klaiiahu. M. Divkovic, bos. SOb. Klaiiaj
se jednomu Bogu. B. Kasii, zrc. 33. Sin od po-
gubjenja koji je suprotivnik i dvize se sfrliu svega
sto se Bog zove, ali komu se }udi klaiiaju. M.
Orbin 194. Gdje mole i gdje se klaiiaju anjeli.
273. Isukrstu z molitvom i srcem klaiiam se.
F. Glavinic, cvit. 383*. Pripros bojnik u necijeni
ukopan ces odi stati i bludnoj se jednoj zeni ko
i bozici tvoj klaiiati. G. Palmotic 2, 33. I ko
otaru od bozice Ijeposti se lie klaiiahu. I. V.
Bunic, mand. 4. Dobra kojim se svit, kako
idolom, klana. P. Radovcic, nac. 53. Ja se klaiia
idolom. P. Macukat 72. Bogu s' klanam. J.
Kavaiiin 80b. Na isti nacin klaiiamo se tilu Isu-
krstovu. A. Bacic 50. Bog zapovida da mu se
covik klaiia, a covik jubedi sebe voce nego Boga,
Boga ostavi i stvoreiiu na misto Boga klaiia se.
J. Filipovic 1, 411a. Sagrisi puk obrani klaiia-
juci se onom telicu zlatnome u pustiiii. J. Ba-
novac, razg. 28. Oni bozanstveni sakramenat tila
Isusova komu se mi klaiiamo na otaru. 41. Kla-
iiam ti se, moj Isukrste. prisv. obit. 46. Neka
mu se klaiiaju svi andeli. F. Lastric, test. 232b.
Koji se idolom klanase. svet. 50*. Klanam ti
se ponizno, o spasiteju moj ! A. Kanizlio, bogo-
lubn. 170. Idole kojizim se otac liezin i sva kuca
klanase. And. Kacic, kor. .32. Boga nisu pozna-
vali, nego su se kipovom klaiiali. Nadod. 7. No
stijete li da su se ueznabozci Moabite liemn
(Baalii) klaiiali ? M, A. Eelkovic, sat. A6b. Kla-
iiati se Bogu. sabr. 6. Zapovidi da se sinovi
Izraelski liima (teociina) imaju klaiiati. 30. Da
se Judi klaiiaju kruhu na misto svoga spasiteja.
Ant. Kadcic 154. i ovaj primjer pripada amo,
jer se stoji i za ima i za klauati : Kojom vrstom
stovaiia ima se klaiiati Isukrstu u eukaristiji? I.
Velikanovic, uput. 3, 53.
c) venerari, pokazivati stovai'ie (mane nego Boyu)
svetijem licima, stoarima, injestima itd. Mariji
svaka vrst i svi judi se klaiiaju. M. .Terkovic
102. Kolici bani, kraji i cosari klaiiaSe se tvoj
prilici. J. Kavaiiin 217*. Vidis ko so lioj kla-
iiaju svi dvorani od Siona. 520*. Putnici od
dragosti vesolo suzo prolivaju, klanaju6i se onim
KLANATI, H, h, <•■). :B
mistom u kojim Isus dilova uaSe spaseno. ,1. Ba-
iiovac, razg. 44. Ovo je jedau poklon Uoji so cini
stvoreiiu i s ovim se klaiiamo divici Mariji kao
naj vecemu stvorenu. 77. Krizu sveti, stijegu ne-
dobitni moga vojvode, moga Jeziisa, klauam ti
se, cijeiiiin te, slijedim te. I. M. Mattel 330. Ko
nijo video erkve i peci se klai'ia. Nar. posl. vuk.
d) observare, oolere et observaro, iiupce iiiiati
i pokazioati stovane kome, podlaijati mii se, pri-
atajati na netjuou vopi, spoznaoaii se. mai'iijem od
neya (i a metaforickom smidii o nezivijein stea-
rima). Ja se klauam vam v onom v cem xte nas
dobili. Mou. Croat. 167. (1497). Vsi se klauamo
pismom i listom jedne i drugs strane. l'.)l. (150li).
Pridaj zemlu komu mores, mi mu se klauamo.
249. (1549). Ja koji sam vazda s velicijem pri-
klonstvom tvojima se kriposti klaiiao. M. Divio
na. Ke se (rikej Krki klaiiahu i vode za harac
pridavahu. P. Zoranic 71a. Tac sto krat priko
due rad tobe jedine koj vazda klai'iam se, nmiru,
i opet ua zivot vracam so. D. Kai'iiua 110*. Ali
ona slavua lica, visna krepus kijeli iiaresi, ko-
jijem zora i dauica klaiiase so zgar s nebesi. I.
•jundulic 2G6. Drugi (car) oholo ki poil nebi
vrh cara se svijeh pouosi, samomu se klai'ia lebi.
315. Kra|u, da ti je srooa u vuci, i da ti ova
mjesta i da|a klaiiaju se i svi puci! 447. Svijetli
ui-es liih (djevojakaj Ijepote, kijem se kUuia zrak
suncani, uasa srca i zivoto sveza. G. Palmotic
1, 35. Ne Ijeposti ueg kreposti junacko so srce
lilaiia. 1, 139. Od suago je mudros voca, dos-
nica se glavi klana. 1, 227. .lodua ka so tobi
klaiia ({ubi te). 2, 13. Evo plate ka so od blml-
nijeh vila vadi kijem se toli vi klaiiato. 2, 41.
Predi'u obicaj svak uklaua, a novom' so samo
klaiia. J. Kavaiiiu 173*. Uubrovuice, vazda Spljet
se tebi klaiia. 175l>. Xstini, kojoj s' klaua'u i
poganci. 340''. Ovo li su stani kijem se klaiio
zrak sunoaui? I. Dordic, uzd. 6. Klaiiat se ,ris-
pettare'. S. Budmani 418l>. Kom se tudo poro
klaiia. V. Dosen 7ol>. Da se smi-adu uvik klaua.
bSa. Niti se mauemu od sebe tko klaiia i pod-
laze. M. Dobretic 389. (Cara moskooskuya) sto
uo mu se pola klaua svijeta. Osvotu. 2, 103.
Jediia druge klaiiajuo so caru. 2, 104. Ti kojiuo
klaiias se jediuo o bedriui cordi. 3, 11. A pust
jimak o torn i ne saiia, jer se svomu otacastvu
klaiia. 3, 47. Nuzda joste nacerala nasu stokii
povinovat vuku, pa se klaiiat iirv[u i kameiiu.
3, 58.
e) cedere, u prenesenom sinislK, kim popaUati,
aziiticati, tqirap bUi mane rrijedan ud druyoya
{a dativii). — U jednum priiiijera .win nijeka u
ttiiiiiijem stvarima. Pokoro take, da so ne kla-
iiaju pokorama jednog Potra od Alkantare. V.
Lastric, test. ad. 105*.
f) eidi kod 1, f.
I-. rrjlrksinin, iili drakrij,' „nj,, jr I;, 1,1 b, jer
siihji'l.al ii/iiir,!. kn(,'iin, -III, III' /iri i/iliii siiiiia sebe,
all lie pii sriijuj e(i(i. 1 cmsI.. so y l:i,va khuia svojem'
sudcu u polacu. J. Kavaiiiu 573''. Prid liiiu
svako .se kolino klaiia. P. Lastrii, tost. 228l>.
Danas ima jato sluga, sutra ima hrpu duga; danas
mu so sopra klaiia (od mnoye hrane kliiiia), sutra
ga .se ,svak uklaua. V. Doseu 152".
KLANAVAC, klailavca, ni. covjek koji klai'ia
Hi se klaiia. — isporedi klaiialac. — Od xv nijeka,
a izineda rjeenika u Bjelostjencevu (kajkavski
klaiiavee, klaiialac ,adorator, cultor, vouorator,
adoraus') i u Stuliieou (klanavec, v. klaiialac iz
Bjelustjeneeva). Da grede vrime i sada jost kada
pravi klaiiafci budu so klaiiati otcu u duliu i u
prat'di. Bernardin 49. joaun. 4, 23. Ako on ki
V
3. KLAPA
se brat zove bude bludrdk, ili idolski klaiiavac.
Anton Dalm., ap. 32. Ko ne vidi ludost ovili
klaiiavac i iiepristqjstvo pridavati takova otajstva
Bogu pravomu. P. Radovcic, nac. 152. Zidovi i
Krstjani trpe muke gore neg klaiiavci i pogani.
J. Kavaiiiu 452l>. Ustade so posli toga na noge
ponizui klaiiavac. Blago turl. 2, 24l>. Negovi
klaiiavci jesu kipoklaiiavci. 2, 272.
KLANA VICA, /. uprao (ptica) koja se klana,
vidi crveudac. — U nase vrijeiae u Dalmaciji.
Klaiiavica, Ruticilla phoenicura. (J. Kolomba-
tovic, progr. spal. ISISO. 20.
KLANCAG, klaiicca, m. deiii. klaiiac. — Samo
II Bjelustjenceoti rjecniku : kajkanski klaiicoc,
klaucac , vallecula'. 2. ,somita aoclivis'. v. ,idivus'.
KLANE, n. djelo kojijem se ku(e ili djelo ko-
jijein se ko s kim koje. — Stariji je oblik klanje.
— Izmedii rjeenika it Beliitu (klaiijo ,scaima-
mento, lo scaiinaro' ,jugulatio' ()4S''), « Bjelo-
sljenievu, it Voltiijijinu, a Stiilicevu, it, Vuhymt
(1. ,das schlachteu' ,mactatio'. 2. ,zwietracht' ,i'ixa'
s primjerom: tf liihovoj je kuci do vijoka klaiie
medu zenama). ,Hoco mo zaklat'. ,Brizno ti tvojo
klauje!' M. Drzic 218. Ovi im-miiavci jesu oui
koji paze stada djavaoskoga od koga noco da so
izgubi nijedna ovca, i ako so odijeli koja od krda
djavaoskoga, oui ju j^rogoue s lajaiiom i klaiiem
govoreci zlo i mrmiiajuci ... M. Kadnic 17''.
X voce ne bi boj ono uogo klaiie i sijecoiio. B.
Zuzeri 401. 11' od klaiia ako ima krvi. J. S.
R6}kovic 273. Toli Mirko i liegovi druzi, zudni
klaiia a i puskaraiia. Osvotii. 2, 123. Ako li su
se na klaiie sabrali. 2, 12(j.
KLANeSiAK, m. covjek koji se zaklao. — U
jednom pyrimjerii iiaseya vremena. A mnogi su
sami sebe ubili u Meki kad je Muhamod uniro,
te jo tako mnogo svojijoli klaneiiaka sobom poveo.
Nar. prip. vrc. 54.
KLAOKA, /. cloaca, podzcmiii prokop (u, yra-
dooima) kroz koji se. izvodi na po^e voda i neiist.
— U Mika(ina rjecniku: klaoka od grada ,chia-
vica' , cloaca, coUuviarium'. — nije stamparska
poyrcska inj. kloaka, kako bi se moylo pomisliti,
jer stoji medu klanao i klapati. — Jamaeno je
rijec romaiiska (vidi kod kelomna) iito je poslala
od lalinske, isporedi srlat. clauaca, tal. chiavica.
KLAONIOA, /. 'mjeslo gdje se kojit ilomaee zi-
eoliiie {Viilovi, bravij za prodaoane mesa, isporedi
mesarnica, komarda, kasapnica. — Naeiiieiio it,
nase vrijeme od ylayola klati. — U bi<lekiirii
rjixnikn : ,schlachthaus'.
KLAONIK, m. iiiie klancit {pisano je vclikijem
sloeom). — I'dslaje od klati. — (/ jednoya pisea
uaseya ereiiieiia. U tijosnu klancu Ivlaoniku.
Osvetn. 5, 40.
KLAP, klapa, m. mlijoko na smokvi kojo se
vidi kad se otrgne od lie ili plod ili graiiica. —
U nase vrijeme na Trpnu : ,Klap ml jo izio usta'.
M. Milas. ^ isporedi 2. klapac i 1. klapiti.
1. IvLAPA, /. vidi tlapiia. — U nase vrijeme,
a izmedii rjeenika it Vitkiivit (,dor wahn' ,vauitas').
San je klapa, a Bog je istiiia. Nar. jijes. vuk.
2, 45. Jedua vjorovala jo da tako svo mozo biti,
di'uga nikako nego da je klapa. M. Vodopic,
tuzii. jel. dubrovn. 18GS. 241. .Jednom bosodom
svo jedna klapa. (it Istri). Nasa sloga, gud. 15,
br. 28.
2. KLAPA, /. hyp. klapalica. — Ake. se iiiijei'ia
It voc. kliipo. — 11 nase vrijeme it Liei. J. Btig-
danovic.
3. KLAPA, _/'. iine domacijem ziriiliiiama. a) kr-
maii. P. Kui-elac, dom. ziv. 41. — 0) kaekl. 4o.
1. KLAPAC !
1. KLAPAC, klipca, m. odrastao momak. —
K(j/a da Jc i^a rijec sto 1. hlapao (drukviji je
akccnat, uli cidi kud 1. hlap). — U nase vrijeme.
Ja sam nakan ovog: mog (lJB6aka (klapca, mom-
6ica) zeniti. (it, Lici). V. Bogisir, zboru. ll>8.
JClapac, villi japalak. , Veliki klapac, more vec
blago luaum 6uvati'. J. Bogtlauovic. Kldpao,
ilecak. ,liua ilvijo cure i jodiiog klapca'. u Lici.
V. Arsoiiijevic. Klapac, porug|ivo imo za se-
oskoga nozoi'm. ,Sastao je klapac i rekao joj :
,i'azi (la ti ue budem ja kriv'. u Lici. F. Hefelo.
2. KLAPAC, klapca, m. o^uUina od smokve,
isporedi 2. hlapao. — U nase vrijeme u Daliua-
eyi, a iz-meda rjeinika u Stulicevu (,licorum cor-
tex'). Klapac, ojustina s glave od smokve. M.
I'avliuovic. ,Nasla sam toliko klapaca pod
smokvom sto mi je ueko pobro smokve'. (u Stunu).
M. Milas.
3. KLAPAC, Idiipoa, m. rascijepleno drvo koje
svaoa duge kad se ba6va svodi. M. Pavliiiovic.
KLAPAC, m. vrsta pasufa. KIapa6, suvrst je-
seaskoga pasuja (Vajavac). B. Sulek, im. 145.
KLAPACA, /. ime krmaci. V. Kurelac, dom.
ziv. 41.
KLAPALICA, /. zensko cejade klapavo. —
kporedi 2. klapa. — U nase vrijeme u Lici.
jJVluci, klapalico, duji ti je jezik neg kraviji rep'.
J. Bogdanovic.
KLAPALO, m klapav covjek. — isporedi klapo,
klapesa. — V nase vrijeme u Lici. ,6uti, ti klapo
(klapesa, klapalo), duji ti je jezik neg drzak od
lopate'. J. Bogdanovic.
KLAPAN, m. ime krmku. h\ Kurelac, dom.
ziv. 41.
1. KLAPANE, n. djelo kojijem se klap)a (vidi
1. klapati). — ■ Stariji je oblik klapanje. — U
Mika{inu rjecniku : ,klappanje' kucanje ,pulsatio' ;
u Belinii : klapanje ,il battere alia porta' ,pulsatio
foriiim' IS'^l); u Stulicevu: ,klappauJ6' ,pulsatio,
rumor'.
2. KLAPANE, n. djelo kojijem se klapa (vidi 3.
klapatij. — Stariji je oblik klapanje. §to govori
Oospodin Bog ua ova luda klapanja'? A. d. Bella,
razgov. 117. Ja govorim otcenas, ako moja pamet
ne nastoji i ue promisja ouo sto govorim, ovo
molitva nije, nego jedno, da tako recem, klapaiie
usta. J. Filipovii 1, 3321. Klapaiie, ogovarahe.
,Naj gori zauat klapaiie'. J. Bogdanovic.
KLAPAT, Hi. buka, zveka. — Fostaje od 1.
klapati (radi druyoya primjera vidi i 2. klapati).
— U dva pisca cakavca xvii vijeka. I tolik sta
vapaj po vojski i buka i klapat od kopaj. B.
Barakovi6, vil. 63. Od nikuda klapat ouju covi-
caska od hojenja. M. Gazarovic 67.
1. KLAPATI, klapam i klaplem, impf. kucati
(naj cesie na vrata). — isporedi 2. i 3. klapati.
— Vaja da nije isto sto i nem. klopfen, neyo ie
obje biti onomatopejske rijeci, te je i jediia i druya
za sebe postala. — Od xv vijeka, a izmedti rjei-
nika u Vran&icevu (,crepitai'e'), a Mika^inii (,klap-
pati', kucati ,pulso, pulsito'), u Belinii (,klappati'
na vrata , battere, picchiaro alia porta' ,pulsare
fores' 132''), M Voltiyijinu (,piccbiare' ,auklopfen'),
u Stulicevu, (,klappati' ,pulsai-6, rumorem edere').
a. aktivno. 8vitila ugasena u rukah imahu, za
to zatvorena vr-ata nabojahu; klapati ue prudi,
placne ostase van. M. Marulic 'jU. Klapajustemu
otvorit se. S. Budinic, sum. 172". Otvori meni
klapajucomu vi-ata. Ivan trog. 10. Klapjuci mu
sfakfias na stan. M. Gazarovic 118. Otvoras mi
kada klapj.em. I. Ivanisevic 135. Klapajuci na
I 2. KLAPAV
vrata. P. Jladov6i6, naC. 190. Klapajte i otvori
so vam. 1U5. (Tsu.sj mnokiat puu jubavi klapa
na uliz srca moga. ,1. Kavaiiin 32". Noka sje6na
i ohola po bodrih im corda klapje. 2"J2i. Ru-
liave usi j)o plocu tropte, klapa'u i klopecu. 413a.
Klapati, klapam, kucati. U naso vrijeme na Katu
stoiiskomu. ,Vidi ko ouo klapa'. M. Milas. —
M()£e liili da pripadajii, amo i ooi jirimjeri,
prcmda hi se moglo pumisllti da pripadaju pod
3. klapati; protiv toyajc instrumental usti, ustmi.
Tvoje molitvo, Krstjanino, kakve su? kao i ostali,
klapat usti a ne znat sto se govori. .J. Filipovic
1, i7'J. Da jo vidit molitve innogi i muogi Kr-
stjana, strah me da bi se vidile uciiiouo no samo
broz ovoga nacina, nego tako koliko da nije
■/. Bogom ni besidio, buduci <la niti se spomenuo
u molitvi od Boga koga je molio, ui od sebe
istoga, nego samo da je usti klapao. 1, 296''.
Drugi sidu, uzmu krunicu u ruku, pak ustmi
klapajuii po crkvi zjaju. 1, 297a. Va|a ga skru-
senim si'dcem moliti, nije koristi ustmi klapati
govoroci: ,Odpusti nam duge nase' ne promisja-
juci ovi priveliki dug. 1, 445". Ako vidi tvoje
srce brez prave bolesti izvan samo sto ustmi
klapas lazjivo brez bolesti. J. Banovac, pripov. 35.
b. sa se, pasivno bez subjckta. Hoce ubozko
redovnistvo, da se klapa, da se prosi. J. Kavanin
364b.
2. KLAPATI, klapam (i klapjem), impf. vidi
klamitati. — isporedi hlapati. — Moze biti da
je ista rijec sto 1. klapati.
a. vidi klamitati, a. — Od xv vijeka. Zubi
jim klapaju. M. Marulic 253. Klapaju joj noge
ua baglame. Nar. pjes. juk. 230. '264. 494. Opanci
ti klapaju. Nar. pjes. mag. 1864. 75. Opancine
klapaju. Nar. pjes. kras. 1, 152. Zeleu zee po
potoku sklec ; zelena mu kapa do usiju klapa.
odgonet[aj : (c-snik. Nar. zag. nov. 114. Klapati,
siroka obuca kad ide ovamo i onamo. Opancine
mu klapaju. U Hrvatskoj i Bosui. f). Surmin. Stol
klapje = klamitav je. (na Rijeci). P. Pilepic.
b. vidi klamitati, b (u prvijem primjerima kao
da znaci uopce hoditi). — Od xvi vijeka, a iz-
meda rjeinika ii Bjelostjencevu (klapam ,ambulo,
1. equito cum motu capitis, gradior ad passus
siugulos decliuaudo caput') * u Voltiyijinu (,cam-
minare steutatamente, strascicarsi, strascinarsi'
,keucheu, dahersclileichen'). Klapati dobro u sluzbi
Bozjoj. Nauk bi'U. 24*. Ni azapa ki ue klapa
na put. B. Kruarutic 14. Pisice je lagje klapat
ueg hi'omoga koiia jahat. P. Vitezovic, cvit. 147.
,Edva kroz ovo blato klapam'. J. Bogdanovic.
3. KLAPATI, kliipam i klapjem, impf. brbjati,
hlebetati. — Moze biti da je ista rijei sto i 1.
klapati (ovo vidi, iisohito pud a [iri krajii), all
va{a da je akcrmit dnikiiji (pn SfidicrrK rjec-
niku); a tnoze bitt siminti s khiphi / lUipiti. —
XVIII vijeka, a i^iiicUa rjcciuka a bliilUcvu (,kla-
pati' ,nugari, cout'abulari etc.'). Spljet duliov-
uijeli, koli klapa, a u svjetovnijeli Zadar prije.
J. Kavaiiin 164*. Vjetar nosi rijeci tap|e, male
stvara, tko odvec klap}e. 24i'i. Hi ludo klapati
ili mrmositi. A. d. Bella, razg. 8.
4. KLAPATI, klapam, impf. yoeoriti zlo na
koya (na objekat), opadati, pahkati. — Moze biti
da je isto sto 3. klapati. — U nase vrijeme u
Lici. ,Ou je uaucio di'uge klapati i oklapavati,
pa glava doje!' J. Bogdanovic.
1. KLAPAV, adj. koji klapa (vidi 2. klapati,
a). — U Stulicevu rjecniku : ,klappav' ,smosso
(fuor del sito in cui dee essere)' ,dimotu3'.
2. KLAPAV, adj. koji klapa, vidi 4. klapati.
— U nase vrijeme u Lici. ,Ona 'e dobra u
(«■
2. KLAPAA^
svacem, ali je pusto klapava, svakoff (''O /.iva
oklapati'. J. Bogdanovic.
1. KLAPAVICA, /. (H.-sh, 'ni^hn) si,, l.i„i„,,
vidi 2. klapati, a. — U ii,ir,„li,<;j :,i,i,,ii,ii ii,is,-,iii
vremena (gdje znaci: vim,,. I'l-tui rctiiir.! ii,,,,!,-,
ove rijeci nema u ovom rjecnikK), pola, sesta kla-
pavice, sedma, osma bodavice (rnyovi). odyonetjaj :
krava. Nar. zag. iiov. 103.
2. KLAPAVICA, /. u Vukovii rjeiniku: vide
lapaviea s dodatkom da se govori u Crnoj (rori.
3. KLAPAVICA, /. ime gaseoku m Hrvatakoj
It zupamji licko-krhanskoj. Razdije}. 31.
KLAPAVICE, /. pi. ime zaseoku u HrvaUkoj
u zupaniji licko-krbarskoj. Razdijej. 42.
KLAPAVICANIN, m. cot'jek iz Klapnrka. ,1.
Bogdanovic. — Mimzina: Klapavicaui.
KLAPAVICANKA, /. h-n$ko ce(ade iz Klapa-
vica. J. Bogdanovic.
KLAPAVICKI, iidj. koji pripada KlnpaiHcamn.
.1. Bogdanovic.
KLAPAVICKINA, /. mdi Klapavioanka. J.
Bogdanovic.
KLAPCIC, in. dem. 1. klapac. — U naiie vrijeme
u Lici. , Borne "es vec povelUii klapcic, moga'
l)i u skolu ici'. J. Bogdanovic.
KLAPCINA, /. dem. X. klapac. — U nase vrijeme
H Lici. ,Evo u tebe klapcino sad na zenidbu'.
.1. Bogdanovic.
KLAPESA, m. vidi klapalo. — U im.ie i^rijrme
u Lici. J. Bogdanovic. — / miiiiki nadimnk. a
hrvatskoj krajini. V. Arsenije\-ic.
KLAPI6, m. prezime. — Oko //orf. 1700. Od
Omer-odabase Klapica. Starino. 12, I").
KLAPi6aTI, vidi klapitati, b.
KLAPINA, /. plodovo meso u badeuia, oraha
itd. stvrdne se i malo je socno, pa so zove: kla-
phia. K. Crnogorac, bot. 98.
KLAPINIKA, /. vidi kapinika. — U jednuga
pisca Dtihrovcanina nasega vremena. TJ nokakvu
brdu medu hridima i klapinikama. M. Vodopic,
tuzu. jel. dubrovn. 1868. 190. Klapinika, Cytisu.s in-
festus Guss. (Vodopic). cf. Kapinika. B. Sulok, im.
145.
KLAPINATI, klapinam, impf. himcati. — vidi
5. kUipiti, isporedi klapniati. — U ji'dnoga pi.'ica
Boke(a nasega vremena.
a. aktivno. Ne pitaj, sto je putom klapiiiao i
ista mu se priziralo. S. ^ubisa, prip. .'i2. IJ toj
luuci poce svega i svasta da klapina. 94. Neko
kroz ogan klapina. pric. -Jl.
b. sa se, rejleksivno Hi pasivno (s dalivom).
Pak se coeku svasta klapina i prizire. S. l^jiibisa,
pric. 112.
KLAPISA, /. ime krmaii. P. Kui'elac, dom.
ziv. 41.
KLAPITANE, n. djelo kojijem ■■ie kl<ipici'. Kada
se odmaknes od klapitaiia i buko judske. M.
Radnic 424si.
KLAPITATI, klipicem, impf. vidi 1. i 3. kla-
pati.
il. vidi 1. klapati. — U Mikafinu rjeiniku (pod
glomatati, a napiose nema). — vidi i klapifcaiie.
b. vidi 3. klapiti. — tl jednotja pisca xvui
vijeka, ali je po osnovi praeif. klapicem i inf.
klapicati. Kad klapicat di'ugog cuje, da mu lako
ne viruje. V. Dosen 1321^. Jer tko godi rad kla-
pice rad izmis|a. 1321". Sto mamurna jezik svata
klapicuci ne okida. 1.53a.
1. KLAPITI, klapim, impf. uzrokovati usobitu
,35 KLAPNA
vrstu holi i samijem doticanem na vrlo o.sjetjivum
mjest'u kno na ociina Hi gdje je koza ogu\ena. —
isporedi i 3. klapiti na kraju. — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u titidicevu (,frizzare' ,urere,
pungere, mordere').
il. tiopce. ,Dim me klapi po o<5ima'. ,Saplun
me klapi po ovoj ranici, kad se iimivam'. u Du-
hrovnikii. P. Budmaui.
b. 0 nengodnom osjecaihi u grlit kad .se yuta
iile (Hi driigo sto masno) sto je pokvareno (ran-
ketioo). ,Nije dobro ovo uje, klapi'. u Duhrov-
niku. P. Budmani.
K. (Me znam jeii islo sto kod a * b) udariti
biuum, kamgijom (imperfektivni glagol prema okla-
piti). — U narodnoj pjesmi bosanskoj. Klapi -
zdi-ala s obadvije strane. Nar. pjes. petr. 2, 212.
2. KLAPITI, klapim, pf. vidi 2. klapati, b. —
U Vukouu rjeiniku : ,trabon' ,eo aegre' s pri-
mjerom: Cijeli dan klapio pjesioe.
3. KLAPITI, klapim, impf. u Vickovu rjeiniku:
ova svije6a kJapi kad gori, t. j. topi se mnogo
,riimen' ,mano'. — I u jednom primje.ru xviii
vijeka ima orn rijcc, te se iini da amo pripada
(ako iiij,- : I, II,';- I'll- kao kod 1. klapiti), te kao da
znaii: jilitiiilji'li, Hi moze hiti: puckati (isporedi
I. klapati}: Jer i vatra veima plane, i klapiti
vecma stane. V. Dosen 83''.
4. KLApITI, klapim, impf. vidi .3. klapati. —
Od XVIII vijeka, a izmedu rjecnika u Stuliievu
(itz klapati). — Moze biti da tri naj zadna jiri-
iiijera pjripadaju pod 5. klapiti. Ali jos budali-
stije (vala da je stamparska pogreska inj. buda-
lastije) klape i buncaju uikoji u Slavoniji. A.
Kanizlic, uzr. xii. U vrime uaredeno za ukazati
}ubav i postene Gospodiuu Bogu klape, mi'mraju,
postene trzaju, izkrnega svoga ime erne. 194.
Danica je jasna zvizda, pak svit klapi i vraguje,
nad bludziicam da boguje. V. Dosen 1331'. Pak
joJ (mamuran svat) veli da se §ali, kad u drugim
bluduost pali, i n torn so mnogo slavi, kada sebe
s drugim davi ; davi, zasto ne govori neg' u pro-
past sto obori, nit' klapeii drugo radi neg' vas
sabor da osmradi. 153b. — / sa so, pasivno brz
suhjekta. Klapi se da je sloboda do vlade i od
vlade. M. Pavliuovic, rad. 7.
5. KLAPITI, kUlpim, //«/</; -»/.. fclapiti.
11. aktivno. — U Vuhir,/ rj,;'i,ik/i : vide tlapiti.
b. sa so, rejleksivno. .it,, jr k,,,! a siibjrkat, oudje
jl- daiiv. — tj Stnlii:ei>u. rjeiniku: klapiti so komu
,somuiare' s priinjerom : Nocaske mi se klapilo da
sam etc. — Bice ista rijec i kad znaii: iiniti se,
videri. u Vukovu rjeiniku: meni se klapi da ce
tako biti ,3cheinen' ,videtur', cf. oiniti se s do-
datkom da se govori u Imoskome.
KLAPITI SE, klapim se, impf. pjeniti se, pje-
nusiti se, sapuniti se. — U naSe vrijeme, a -iz-
medu rjeinika u Vukovu (pjenusiti so ,schaumen'
,3pumo'). Klapilo se, ne klapilo, jesiu to, platio
sam te. (Pripovijeda se da je kazao Hero kad je
jeo sapun koji je bio kupio mjesto sii-a). Nar.
posl. vuk. 134. — Moze biti da je u kakvoj svezi
s 1. klapiti, b. ^-'
KLAPKA, /. -vidi klopka.
KLAPKATI, klapkam, impf. vidi klamkati.
KLAPNUTI, klapnSm, pf. vidi hlapnuti. — U
jednoga pisca xviii vijeka. Cutura me istom
vara, jer, premda mi usta kvasi, srca zede no
ugasi ; dok trideset puta klajjue, celo mi se odma
napne. V. Dosen l(J9a.
KXAPNA, /. kao da je piravo znaiene (vidi 3.
klapati 4 4. klapiti): prazne rijeii, laz, sala, ali
se pomijesalo s tlapiia (vidi). — isporedi klapa.
KLAPI^A
— Od XVI 11 vijeka, a izmedii rjeinika u Belinu
(,uiancia, burla, scliorzo, frascUeria' ,iiugao' li)l")
i u Sti>lii':rt!u (v. zanovotka). San jo klapi'ia a
sam je Bo^: istiiia. J. Banovac, pripov. 191. San
je klapi'ia, sam jo Bog istina. Nav. pjos. bog. 2()().
San jo klapiia a Bog jo istina. Pjov. cm. 207".
Nar. lyos. juk. 374. Nar. pjos. potr. 2, 270. 3, 40().
U toj klapi'ii opot se pridrno potrbuSke. S. ^u-
bisa, prip. 95. Kosto mu se u klapi'ii prika/.a
zouijiste jodno same drZave. M. Pavlinovic'-. razl.
spis. 14.
KL.-VPO, Hi. hyp. klapalo (vkli).
KLAPOE, klapora, m. mlijeko ua smokvi, koje
so vidi kad so otrguo od no ili plod ili gi-anica.
— TJ nase vrijemo u Stoiiu: ,Klapor mi je izio
sva usta'. M. Milas. — isporedi klap.
KXAPOS, m. ime krmku. F. Kiirolac, dom.
ziv. G3.
KLAPOT, m. vidi klapat. — U jcdnoga pisca
xviii vijeka. Stoji tutai'i, stoji jeka, stoji klapot,
stoji zveka. V. JJoSen 173a.
KLAPOVNICA, /. zensko cejade sto klapa, vidi
3. klapati. — Samo u Stuliccmi rjecniku : ,gar-
rula, loquax'.
KLAPOVNLK, m. covjek sto klapa, vidi 3. Ida-
pati. — Samo u Stiilicevu rjecniku : ,nugatK>r,
garrulus, gerro, loquax'.
KLAPEALICA, /. zensko cefade Ho klai^ra.
— U nase vrijcme u Lid. J. Bogdanovic.
KLAPEALO, >». covjek sto klapra. — U nase
vrijeme u Lid. — vidi kod klaprati.
KLAPEANE, n. djelo kujijem se klapra. .h
Bogdanovic.
KLA-PEATI, klipram, impf. vidi klaprnati. —
U nase vrijeme u Lid. ,Taj klapralo vavije nesto
Ivlapra ka' i prazna mliuoina'. J. Bogdanovic.
KXiAJPEJSiANE, u. djelo kojijem se klaprna. —
U Vukovu rjecniku.
KIiAPENATI, klapriiam, impf. vidi 3. klapati
i 4. klapiti. — Postaje od osnove ovijeh glayola.
— U Vukovu rjecniku: ,plappoi-n' ,blatero'.
KLAPTATI, klapcem, impf. vidi 2. klapati, a.
— U narodrwj pjesmi nasega rremena. U glavi
mu zuba davojega : sve mu klapru kosjorioe
prazne. Smailag. meh. 125.
KLAPTITI, klaptim, impf. ci.di 3. klapati i
i. klapiti. Klaptiti .sva.sta, t. j. brbjati. u Topo-
lovcu. P. Brantner.
KLAPUSA, /. ime domacijem zivotii'iama.
u) kniiaci. F. Kurelac, dom. ziv. 41. — 0) ovci.
Vekovo, Pozega.
KLAPUSANE, n. djelo kojijem se klapusa. J.
Bogdanovic.
KLAFUSATI, klapusam, impf. bill, tud, lu-
pati. — U nase vrijeme u Lid. ,Videre! kako
onaj onoga klapusa (tuce)'. J. Bogdanovic.
KLAPUTATI, klapucem, im^j/. vidi 1. i 2. kla-
pati (uprav je deminutiv). — if narodnijem za-
yonetkama nasega vremena. Daiu klapuce, a
nocu zvi^ozda hroji. udgotietlaj : deram. Nar. zag.
nov. 48. U nasega llije trke nu'ke dimije i gvoz-
deue papuco, te u I'lima klapuce. odgoneijaj : kon.
170.
KLAPU/AN, m. vidi klapcina. — Govori se
od sale. — U nase vrijeme u Lid. J. Bogda-
novic.
KLAEA, /. Clara, ime zensko. — Od xvi vijeka,
a izmedu rjeinika u Helinu (,Chiaia, iiome proprio
di donue' , Clara' 189*). Vole poctovauijem i bo-
36
KLAS, a.
gojubnijem dumiiam . . . u svetu Klaru (u mn-
nastir sveic Klarc). B. Gradii, djev. 3. Svota
Klara pod rogulom i mestrijom svotoga Fraii-
6oska. 143. Uruga bi se Klara svitu objavila.
D. EarakoviA, vil. 24(). Klara, imoiiom i z diloiii
svitla. F. Glavinic, evit. 273*. Dumiio tvoje yilo-
menito svete Klare glavu pazu. J. Ka\ai'iin SKi*.
Klara (kaludori6ko i svetovno). S. NovakoviA,
pom. 70. i u nase vrijeme dosta cesto u Dulirov-
niku i It okolini. P. Budmaui.
KLAEEVIG, m. muski nadimak ili prezime. —
Pomiiie se xviii vijeka. Jure (Kadc) receni Kla-
revic.. And. Kacic, kor. 469.
KLAEIC, m. prezime. — Od xvi vijeka. Kiioz
Ferenac Klaric. Mon. croat. 328. (15(>.3). Siiue
Klarica celo selo jodno. Mon. croat. 308. (1598).
Bilic, Klaric, Pribeovic. J. Kavanin 1.35*. Klaric.
Schem. bosn. 1864. iv. xxvii. Ko.sta Klaric. Eat.
.321. Kldrio, prezime. u hrvatskoj krajini. V.
Ai'senijevii.
KLAEICEVAC, Klaricevca, m. ime selu u Hr-
vatskoj u zupaniji liiko-krbavskoj. Eazdijej. 40.
KLAEKJI, j/i. ime selu u Hrvatskoj u zupa-
niji modrusko-rijeckoj. Eazdije}. 48.
KLAEIJA, /. ime selu a protopresviteratu ve-
liko-heckereikom. Sem. prav. 1878. 97.
KLAEIS, m. kora}. mergan; jantar, amhar. —
Samo u Bjelostjencevu rjecniku : ,succinum, oloc-
trum'. 2. klaris zuti ,sualternicum'. 3. klariS 6r-
|eni ,corallium'. u Jambresicevu : ,corallium'; u
Stulicevu: grijeskom klaris ,succinum' iz Bjelo-
stjenceua. — hna i u ugarskijeh Slovenaca (M.
Pletersnik, sloveusko-nemski slovar). — Jamacno
je magarska rijec: kaliris, kliris (od lat. coral-
lium, nem. koralle).
KLAS, m. spioa, zrna (i cvjetovi i plodovi) po-
redena u du^inu oko jedne tanke osi (vretena) a
lir: stalifika te prianaju uz OS (kao sto je na
psenici i na razi i najecmu) a kaze se gdjcgdje
i za ovas i za sijerak (gdje su i stab(ike) ild.
vidi: Klas, to je cvast na podugackom vrotenu
na kome su ili sedeci (bez petefke) ili petelkavi
cvetici. K. Crnogorac, bot. 87. — Akc. ,5e mijei'ia
u loc. sing, kldsu, u gen. pi. klasa, u dat., instr.,
loc. pi. klasima, u svuj miinziiii. Iml .<r umece
ov: klasovi, klasova, klas6viniu. klii^mi'. — Rijec
je praslavenska (-la- mj. jinisliimisl:,,,/,! -ol-),
isporedi stsloi: klasi,, rus. ko.ioc-l, <( s. kl^i-, /iii(..
klos. — il/«if biti da postaje od konir)i,i iiln-
yola klati (bosti). Miklosir; all sr iiiir.r jmiiii-
sliti i na srodnost s rijirinKi kh.-a, klij.iti. — U
svijem je rjecnicima: n \'nll mi jnm ,spica'; u Mi-
ka}inu: klas od zita .^I'lra. <pi(us, spicum'; u
7)'eKM«: jspiga di grano' , arista' 356^1; ,spiga delle
biade' ,spica' ; klas bez osja ,spiga senza reste'
,3pioa imberbis' ; klas s osjem ,spiga con le reste'
,spica armata' ; proklicati u klas ,spigare, far la
spiga' ,spico' 6991); u Bjelostjencevu: klas, klasje
,spica, spieus'; u Jambresicevu: ,spica'; u Volti-
gijinu: ,spica, spiga' ,ahrG'; u Stulicevu: ,spica,
series rerum assutariun' ; u Viikovu : ,die alire'
,spica', cf. vlat; u Danicicevu: klast ,arista'. —
Lna i mnozina, ali se ceSce mj. mnozine upotre-
blava kolektivno klasje (vidi).
II. u pravom smislu. Jakoze na zetve klasovomb
sice vojuomb na zemju otb ostryhb oru/.ij pada-
justiimb. Glasnik. 11, 111. Zita ka gori jur po-
divaju klas. M. Marulic 17. Dosla bi leteci na
zlatan klas ptica. H. Lucie 288. Koliko je klas
puuiji zita. M. Divkovic, bes. 57b. TaSci klas.
1. T. Mrnavic, osm. 132. Zrnce p§enice izmetne
klas. M. Eaduic 479». Prokleta niva na kojoj
KLAS, a.
37
KLASATI, b.
klas ne oatajo. (D). U travi je, ili u klasu, sve
izio. (D). Poslov. danic. Ni klas s draca gre mu
u skute, niti on vino s trna pije. A. Vitajic, ost.
278. Klasi prazni pogucase klase pune. P. Vu-
letid 36. Kitec klase, voce, cvitje. J. Kavaiiin
l-i". Ki mi dase suplu slamu a ne klase. 78a.
Silni grad pada na zitnorodne klase. A. d. Bella,
razgov. 100. Klasi satreni od siluoga grada. 201.
Sime koje medu dracje i trnje pade, premda so
proklije i proraste nikoliko, ne more klasa uei-
niti. F. Lastrii, od' 188. Klas kukoja i }u[a.
ued. 89. Dobro ni priminuje Job patrijarka osju
od klasova. 434. Od klasa zrno razstavlajte. A.
.1. Knezovic xli. Sime koje ce se u obilui klas
razploditi. A. Kanizlic, kam. 139. Kukovet kla-
sova jecmenili. .503. Kupila je brizno do veceri
klase. utoc. 472. Ugleda sedam klasova lipi. E.
Pavio, ogl. 84. Da moze klasove kupiti. 213.
Jos je zito u klasu. (Z). Poslov. danic. Da se
iz zrna posijana klas podiie. D. Basic 298. Vi-
dase sedam klasova niknuti iz jednoga busa se-
nicna. And. Kacic, koi'. 41. Sime bacito u zemlu
struiiivsi kano umre, a izrastivsi i u klas dosavsi
opet ozivi. B. Leakovic, nauk. 131. Al' ko sla-
bijem klasom trese (vjrtrii). P. Sorkocevic 5791).
Zelena se buduc trava u klas zlatan promijeuila.
586a. Bilo mu u klasu klasato a u busu busato !
u Nar. pjes. here. vuk. 3.52. Moja mobo, ne pro-
sipaj klase. Nar. pjes. petr. 1, 56. A za rozicu
nosi klas od sonice. Nar. prip. mikul. 17. Mlado
zito, navijaj klasove. P. Petrovic, gor. vijen. 25.
Sedam klasova izraste iz jednoga stabla. D. Da-
nioic, Imojs. 41, 22. Kao vrli od klasa odsije-
caju so. jov. 24, 24. Sto ce biti od nas i od
raje, kad grahovi polegnu nebrani i klasovi panu
nekomaniy Osvetn. 4, 34. — U ovijein primjc-
rima stuji jcdtiina mj. mnozine : 0 rodico slavna
i sveta zitna klasa razlikoga ! I. Guudulie 90.
U zetve zrele brime lijepa niva nepoziiena zit-
nijem klasom veselime pribogato nakicVena. 481.
Klas kupiti za ietelicam. And. Kacic, kor. 141.
h. u pretiesenom smislii, u cemu sto jc slicno
klasu, 0 stvarima ujedno nanizanijein, n. p.:
a) o kttkuriizu. aa) oidi klip. — « Vukuvii
rjecniku kod klas: kukuruz sa zrnima ,dio mais-
ahre' ,spica zeae', cf. kUp (s dodatkom da se
govori po juznijcm krajevima). — hl>) vidi
okomak. Ima mnogo imena i za ono na cemu
su zrna (a kiikuriiza), n. p. u Jadru so kaze
jOkomak' , u Sumadiji ,kocan', . . . u Hrvatskoj i
.sasarica' i ,klas'. . . . Vuk, pism. 76 — 77. Klas,
vide okomak (cf. oklasina) .s dodatkom da se
Ijouori u UrvatskuJ. rjecn. kod klas. — <:c) ku-
kiu'uzna resa ,kafczclion an dor maisiihre' ,julus
zeae' (s dodatkom da se govori u Hrcatskoj).
Vuk, rjecn. kod klas.
b) klas smokava ,fioorum exsiccatarum (sic)
series'. J. StuUi, rjocn. kod klas. — nije dosta
pouzdano. — U istoinr rjeinikii ima da se i
iwpce 0 stvarima txuiizanijem moze kazati klas.
I', u jednom primjcru xv vijeka kao da znaii
II niHaforickum smislu : hrana ili uopce nesto ko-
ri^iw: Uci se od umica, i kad se naucis, nauc'
neumioa kuigu ku dobro vis; od potribe bo jest
da ki'uge mnoze glas, da pomoc bude nost po
svit kiiiznika klas (, propaganda etenim rerum est
doctriua bonarum'). M. Marulic 145.
<l. Klas crni (Sabjar), v. Roscici. B. Sulok,
im. 145.
KLASA, /. po tal. classe, ili po I'li'tn. klasso,
red (kamo se sto mece, ili kako se sto ocjeiiujej,
orsta, razred. — Cesto ii nasc vrijeme. Klasa
napretka dobiveua prigodom polugodisiiega ispita.
Zboruik zak. 1, 224.
KLASAC, klasca, m. dem. klas. — U Stidiceoa
rjecniku uz klasak.
KLASACA, /. ime bifci. Klasaca, ces. klasec
(Lepturus), Bromus mollis L. (Marinkovic). B.
Sulok, im. 145.
KLASAK, klaska, m. dem. klas. — U nasc
vrijeme, a izmedii rjecnika u Stulicevu (mali klas)
i u Viikovii (hyp. V. klas). Druga nosi klasak
od i5enice. Nar. pjes. here. vuli. 336. — • I u ho-
tanici s osohitijem znaienem: Ovu cvast (klas)
naj vise imaju travke, i svaki liihov cvetic zovo
se , klasak' (,spicula') koji je obicno sastavjen iz
plevaka i plevica. K. Crnogorac, bot. 87. Klasci
(,spiculae'). J. Pancic, bot. 56. Klasak, Klasi6,
bot. lat. jSpicula' ,ahrchen', tal. ,spighetta'. B.
Sulek. rjecn. znastv. naz.
1. KLASAN, klasna, adj. u koje.mu je, na ko-
jemii je klasje. — isporedi klasen. — U Bjelo-
stjenceoii rjecnika : kajkavski klasen, klasnast
,spicatus', gdje ima i klasno brane, klasuvaiie, za
ziiaci klasja pobiraiie, paletkovane ,spicilegium'
(vidi i klasnobraiie), i H Stulicevu : ,spiceus'. —
vidi i 2. klasan. — In Sidekovu rjecnika (sa
znacenem : uopce koji j/ri/idda klasu ili kla.yu) :
,abron-'.
2. KLASAN, klasna, m. jun, junij, lipan. —
vidi i klasen. — isporedi 1. klasan. — Samo u
jednoga piscn xvii nijeka koji mijesa cakavske i
kajkiirsi:' ohlil:r, ,i i.niii'itu rjecnika u lijehistjcii-
cevii I l.-<ijl:iir^ki klas..ii mosec, ivanscak, lipan ,ju-
nius') I II .l(iiiihrrsii-i-i-ii. (klasen mesee ,junius').
Na 22 klasna meseca. P. Vitezovic, kron. 61.
2 dan meseca juuiusa aliti klasna. 88. 4 dan
klasna. 110. 15 den klasna meseca. 111. Bila
je mc'^iMu kliKua megla. 169. — Ima i a novo-
.'!lorrii^l.'"iif ji.il: a klasen .s istijem znacenem. —
S toga ilo soino u jednom primjeru nema rijcci
mjeseu uza se, moze hiti da treba shvniili ooii
rijec kao adjektiv.
KLASANE, n. djelo kojijem (n. p. zito) klasa.
— V Vukoi'u rjecniku.
KLASAST, adj. postaje od klas.
a. vidi klasat. — TJ Belinii tjeH-niku: ,siiigato,
che ha fatto la spiga' ,spioatus' 699b, j u Volti-
yijinu (kod klasen).
b. koji je kao klas. ■ — Naciiieno u nase vrijeme
(ii botaniei). Clanovi sedoci : klasasti ... J.
Pancic, bot. 28. Klasast cvet. K. Crnogorac, bot.
86. — U Hulekovu rjecniku: ,alu-6uahiilich'. —
Klasast, bot. lat. ,spiciformis' ,ahrenf6rmig'. B.
Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KLASAT, adj. na kojcmu je klasje, na kojemu
jc mnogo klasja, koji je rodio mnogo klasja. —
TJ nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Stulicevu
(,spicatus'). Bilo mu u klasu klasato i u busu
busato! u Nar. pjes. here. vuk. 352. Po vrlui
(ienica) klasata. Magaz. 1868. 65. ,Ove 'e go-
dine svako zito klasato'. ,Moja 'e ozima senica
klasata, a jara sitnoklasa'. J. Bogdanovic. — /
u Sulekovti rjecniku: jahrenroich; ahrig'. — Kla-
sat, Klasit, bot. lat. ,spicatus' ,ahrig'. B. Sulek,
rjecn. zuaiLstv. naz.
KLASATI, klisam, impf. klijuli ii klasje, ra-
dati klasje, ispustali iz sebe kla^jr m /ii(ri, n. p.
0 zitu), obicno se misli na miingo kl'tsji'.
a. aktivno. — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Stulicevu, (,spicare, spicas emittere') i u
Vukot'ii (,in ahi-en schiessen' , spicas emittere,
spicor'). U duo mu se busalo, u srijedi trsalo,
a na vrhu klasalo. Vuk, kovc. 121. To klasa na
debelo! M. Pavlinovic, razg. 69.
h. sa se, rejleksivno, alije isto znacene kao kod
KLASATI, b.
aktivnoijti glagola. — Od xvm vijeka, a izmedu
rjcHtiikd » Belinu (,9pigare, far la spiga' ,spico'
ti9!1'>) gdje sc naj prije nahodi, u Vidtigijinu
(.spigare, fare spiche' ,in ahren schiessen'), u Stti-
lii'rvii (iiz klasati). DoSlo lito i pocelo so 2ito
klnsati. F. Lastric, od' 179. Zita so klasaju.
svet. 53". Onda joftam i bo}e se klasa. J. S.
Jio|kovic, 114. Kuruzi so klasaju. Strizivojna.
KLASA V, adj. samo u StuUcevu rjecniku: v.
klasat.
KLASEN, adj. vidi 1. i 2. klasan. — Samo u
VoUUjijinu rjeiniku (gdje je po svoj prilici rijec
nzcta is kajkavskoga govora, te hi trcbnlo da glasi
klasan) : klasen, klasast ,spicoso, pieno di spicho'
,geschosst'; ima i klaseui raosGc ,giuguo' ,der
mouat jxinius'.
KLASIOIZAM, klasicizma, m. po not^oj latin-
skoj rijeci olassioismm, 'ifici: m- suhih ncct'ie
klasika (grekijeh i rim^l:ij'-li> ni'ijn i »,/>/, i/Vui. Hi
moda da se twedu opet l;la.<ii'iii uhliri ii slil:iir,<tvo,
kipaivlvo, gradene itd. — U nase vrijemc po va-
riiiijiia. Klasicizam, stil. (I'lein.) ,classioismus'.
B. Sulek, rjo6n. znanstv. naz.
KLASICAN, klasicna, adj. od lat. olassious,
izvrstan, uzorit: kaze se osobito u knizevnosti o
naj glasovilijim piscima i nihovijem djelimn
()i knizevnosti se prenosi i na umjetnosti), i oso-
Iritu 0 grikijem i latinskijem, pa i uopce kao po-
hvala, ali je tad naj ceice u ironickom smislu.
— U nase vrijeme po varoSima. — Klasican, gr.
(izredan, izuci) ,classisch', tal. ,classico'. B. Sulek,
rjefin. znastv. naz.
KLASICNOST, /. osobina onoga sto je kla-
sicno. — U na§e vrijeme po varosima. — Kla-
sionost, stil. (izucnost) ,classicitat', tal. ,classicita'.
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KLASIC, m. dem. klas. — U Vukovu rjecniku.
KLASIFIGIEATI, klasifioiram, impf. nem.
klassiiiciren, rasre.divati. — isp>oredi klasifikavati.
— Cesto u nase vrijeme po varosima u sjever-
nijein krajevima. Vjerovnike po pravima pre-
imustva klasifloirati. Zbornik zak. .3, 739.
KLASIFIkAcIJA, /. neni. klassifikation, tal.
classificazione, razredivane, razredba. — U nase
■vrijeme cesto po varosima.
KLASmKATI, klasifikam, pf. tal. classificare,
razrediti. — U na§e vrijeme u Dubrovniku. P.
Budmani.
KLASrFIKAVATI, klasifikavam, impf. klasi-
fikati. — isporedi klasiiicirati. — U nase vrijeme
u Dubrovniku. P. Budmani.
KLASIK, m. klasicni pisac. — Po lat. classicus
preko tal. classico. — U naSe vrijeme po varo-
sima. — Klasik, hist. phil. (izrednik, izudnik)
,classiker', tal. ,elassico (autore)'. B. Sulek, rjecn.
znanstv. naz.
KLAsESTA, /. (uprav augm. klas) u, Vukovu
rjecniku: vide ovrSina s dodatkom da se govori
u Boci.
KXiASINIC, TO. prezimji. — xvi vijeka. MiklouS
dijak Itlasiai^,. Mon. croat. 28.5. (1585). — moze
se iitati i Klasiui6.
KLASINE, n. vidi klasje. — U jednoga pisca
xviii vijeka. Jer se s perjom i klasine dizo. J.
S. Ke}kovi6 210.
KLASIT, adj. vidi klasat na Jcraju.
KLASITI, klasim, impf. u StuUcevu rjecniku:
V. klasati so .s dodatkom da je rijec rmka. — Sa
se, refleksivno (vidi klasati, b). — n Bjelostjen-
devu rjciniku: klasim se, klas izpuscam, prokli-
! KLASOVATI
eavam u klas ,spico', i u StuUcevu: v. klasati so
s dodatkom da je uzeto iz Bjelostjenceva.
KLASJE, w. coll. upolrebjaoa sc kao mnozina
od klas (vidi). — Postlljr ,„l ki.is lulshirl;,,,,, iijf.
— Moze hiti praslan n^l.a /■/;... ,\jh,,-' Ji ,/,V.ic.
klasjo, jxi}. klosio. — / ini^riiiii s, j, .il;ii jiirld.
od w i-ij,-l;,i. It i.wiiii' ;-i.rii,/.-,f ,1 Mil:,iliiiu{hriiti
kliisjM ix\>-'. II nrlniii .I.' -^piu'liC /.■'-// ,|ii-a 699l>),
U Jjji'lnsljriii'rrii il;i,il 1,1:,, , /( Sliifii'rni (.spicarum
oopia, abiindantia'), u Vukovu (,dio ahrou' ,spicao').
Po Siriuah grada nasega klasjo p5eni£no vidili.
Aloks. jag. star. 3, 212. Bonesti ooto rukoveti
klasja. Bornardin 120. levit. 23, 10. U zeleni i
u klasju. M. Drzi6 400. Pooose trgati klasje.
Anton Dalm., nov. te§t. 1Gb. Za me rodno Ijetno
vrime zlatnim klasjem riive puni. T. Gundulic
245. Mlado klasje, drobna stada. G. Palmotic
2, 53. Zeleni se tot' ravuica punijom klasjom na
valove. A. Vitalic, ost. 7. U klasju voselomu.
I. Dordic, salt. 350. Klasjom zrelim zlati. uzd.
180. Ne ukaze se ni trava, a kamo li klasje. F.
Lastric, nod. 277. Vrsike od klasja iliti osje.
434. Za sobom ostavjaju klasje. And. Kacic, kor.
142. Klasjo prez ^ita. N. Palikuoa 20. U klasju
zito. A. d. Costa 1, 207. Kupi klasjo po lanskom'
strnistu. Nar. po.sl. vuk. 164. Ja cu klasje ku-
piti. Nar. prip. vuk. 221. Pocese trgati klasje i
jesti. Vuk, mat. 12, 1. Eukom zane klasje. D.
Danicic, isai. 17, 5.
KLASNAST, adj. u Bjelo.stjencevu rjecniku (vidi
kod klasan).
KLASNIC, TO. ime trima selima u Hrvatskoj u
zupaniji zagrehackoj. Klasnio doni, gorni, sredni.
Eazdijo}. 65.
KLASNOBBANE, n. pabircene, paletkovane.
— Samo u Jambresicevu rjecniku: ,spicilegium'
sto je jamacno uzeto iz Bjelostjenceva (klasno
brane, vidi kod klasan), pa je pisae shvatio kao
da je jedna (slozenn) rijec.
KLASOBEE, m. eoijek koji bere klasje sto je
ostalo za zeteocima (koji pabirci, pajetkuje). —
Od XVIII vijeka, a izmedu rjecnika u Bjelostjen-
cevu (klasober, paletkovalac ,spiciles, spicilegus')
gdje se naj prije nahodi, u StuUcevu (po Bjelo-
stjencevu), u Vukovu: ,der ahrenleser, nachstop-
peler' ,spicilegus (?)' s 2>rimjerima iz narodnijeh
pjesama : Jedna kita klasoboru, druga kita po-
statniku. U nasega klasobera svilen-kita uad
ooima.
KLASOBEACICA, /. zensko ce}ade kao klaso-
ber. — Samo u Bjelostjencevu rjecniku: klaso-
bracica, paletkovalioa od klasja ,spicilega'.
KLASOKIT, adj. okicen klasjem. — TJ jednoga
pisca XVIII vijeka. Ni djevojke klasokite. J. Ka-
vanin 471b.
KLASOMUNA, m. Hi f. samo nom. pi. klaso-
mune u jednoga pisca iz Boke kotorske: Stide se
jezika kojim im jo mater govorila, ta im je go-
vedarski i skitacki, nego im se cini uesto dicuije
i mudi-ijo zvokotati kao klasomune. S. ^ubisa,
pric. 54. sam pisac tumaci ovu rijec: noka soja
Judi kao ciganija.
KLASOEODAN, klas6rodna, adj. koji rada
klasje Hi mnogo klasja, vidi klasat. — Samo u
Belinu rjecniku : klasorodni ,chi produce spigho'
,spicifer' 699b.
KhA.SO'VAT^E,n.pabir6ene,pa{etkovane (klasja).
— Samo u Bjelostjencevu rjecniku: kajkavski kla-
suvane, v. klasno (vidi kod klasan) i odande u
StuUcevu (klasuvane).
KLASOVATI, klasujem, impf. pafetkovati, pa-
biriiti (klasje). — Samo u StuUcevu rjeiniku :
KLASOVATE !
klasnvati stu jc. sam pisac nacinio po rijeci kla-
suvar'ie (vidi klasovane).
KLASOVIT, adj. vidi klasat. — U jrdnoiia
piactt XVIII mjaka. On ugleda klasovito zito. M.
A. E,o|kovi6, sat. L4''.
KLASOVO, n. tine mjestu n Srhiji u okrugu
kraiiiijcvnAoiH. Vinograd u Klasovu. Sr. nov.
1R7'3. 523.
1. KTjASTI, kladem, impf. ponere, stav^ati, po-
atavjati, metati (n Vukovu jo. rjemiku, zabilezen
kiw perfektivni glaqol, ali nc.ma primjera u ko-
ji'mii nc bi mogao biti imperfekiivan ; a imper-
fektivan je i u drugijem. slavenskijem jezicimn).
— vidi i 2. klasti. — Akc. kaki jo. u praes. taki
je u impf. klddijah, u impt. klddi, ii ger. jrrars.
kladilci ; u ostalijem je oblicima onaki kaki je n
inf., osim anr. 2 i 3 sing, klade. — Bijec jo pra-
slavenska (od korjena klad), isporodi stslov. klasti,
r«.s'. K.iacTi., ce^. kldsti, po^. klaSc. — Kiinjon
in<ise biti indocrmii^ln, jcr ^■• mihr:! 1 a iimiKin-
skijini jezicimn l^n : iiiirinriii : Innirilii. /'i/iorrdi
got. hlathan, .<trii,'ni. Iilirl.'jii i iiur,,ri'i,-iii I;,,lpn),
iinglos. hladan f/io uramr -inhniiiii i /i,, -.Inreii-
skniii korijenu indoerrn/i-ili In l;iiriji'n mntinn t)iti
kladh //j'klodhV — Xn iln, iiijrsti, wui njrka
iiiiti iKir. 2 xi>ig. kla i 3 pi. klase, nli je to samo
radi xlika : H ke jakosti neizric.ne u vijeonici ti
liem samu mramorni spis hvale dicne na spo-
menak vjecni kla mu. J. Kavanin 178'>. Podlozih
so krizu koga na me klase. M. Kuhacevio 49).
— Poslije XVI vijeka nalazi ■<io samo u cakaoaca
(ali vidi 2 i 3. klasti). — Izinedu rjecnika u VrnnH-
covu (naprida klasti ,promovere'), « Belinu (,porre
e ponere' ,pono' .573b), « Voltigijirm (klasti,
kladam ,porre, -mettere' .setzen, legen'), u Stiili-
ce.i'u (klasti i grijesknm kladsti , ponere, colloeai-e,
looare'), w Vukovu (pf. ,stellen, legon' ,pono', of.
metnuti .? dodatkom. da se govori ii Briidlxknj),
a Danicicevu (klasti, kladu , ponere').
A. aktivno.
1 . znaiefie je kao Ho je kazano sprijeda. smimo
moze i ne biti pravi ; objekat moze biti Uo ne-
zivo Hi zivo Hi iimno ; rijetko .le nc izrico mjoxtii
(naj cesce n preno.sonom smisti(.).
a. izrice se mjo.^to :
(i) prijedlogom u i akuzativom (a tri primjera
lokativom, ali je to samo pogroSka pisacn: Mo-
gase Ii u radosti vecoj danas klasti mene? D.
Barakovic, vil. 249. Tva vlast mnoga lioce da
s' ti car rodjeni, a Turcina carsfcvo zloga pade,
i u Stambul-gradu jaku da stol klades i ojaku.
.f. Kavanin 269^. I u naj vecem hiidom skupu
pozderivca kladoh mene. 4^17l>).
na) II pravom smislu. (Zinija) glavu kladise
V nsta toj zloj hceri. Korizm. 4,3l>. Smrt u
zemlu sve klade. M. Vetrauic 1, 197. Stare i
nilade sve kosi na jedno i u zemju sve klade.
N. Dimitrovii 10.5. Gospoda bde klasti u ta broj
i liega. D. Barakovic, vil. 16. Klast nogu ii
strime. 64. Ne mogu sve klasti u pismo ovo sad.
69. Ead bi te klast u raj. 298. Skiipno s tobom
poje pisme svake vlasti sada ti no koje hti u
knige klasti. 365. Klado juj u zito. jar. 64.
Vode ne klad' u vino sad. M. Gazarovic 117^.
Tvrdu u tvrzd liega (kona) kladu. I. Zanotti,
en. 6. Klade ju u komoru, svojimi divami rece:
,Hocu da jo nada svimi vami'. Oliva. 11. I pra-
vedna (tuznu meni !) u ovu su jamu klali. P. Vu-
letic 30. Kra}a Sapor od Perzije u gvozdenu
gajbu klade. .T. Kavanin 453''. Sad klad'te ga
va erne taiunice. Nar. pjes. istr. 1, 30. Dajfce
nam ga bokimii, ca klademo va loncic. 3, 18.
Kupi racu, klade ju va vodu. Nar. prip. mikul. 24.
) 1. KLASTI, A, 1, a, (;;.
hb) n nictdforickom smislu. Devstvo ja kladu
V nebo. Transit. 12. Kim nikuko prozora um u
pamet klade. P. Zoranic 56". .Tur u ti neskladi
mir kladi. D. Barakovic, jar. 79. Boj na nebo,
a u raj klade tvo'e prijevare, zla napasti. J. Ka-
vanin 24b.
cc) u prenesenom smishi. nan) objekat je nesto
umno (ufane). Ki ufanje kladu u taSce beside
jiscu da popadu vitar ki ne vide. D. Barakovi6,
vil. (1889) 115. Ufanje samo klasti u obranenjo.
I. Ivani§6vii5, kit. 152. U te vazda moje klasti
htih ufanje. A. Vitajifi, ist. 89b. — 11 jednom je
primjerii objekat osveta, ali smisao nije jasan:
treba Ii .•ihvatiti u ne kno da je u uzoj svezi
s glagolom klasti, te bi znacenr hi/n : oxreti se na
nima (snopcima). Hi sa supstniilirmn osvetu, te
bi znaiilo: ostavi osvetu, prodi se osrrtr':' Pusti
uzroke od napasti, slomi snopke koji to bodu,
Iitij osvetu u lie klasti, gledaj konac a no Skodu.
I. Ivanisevic 64. — hhh) mjesto je vesto u.m)io,
n. p. : misao, pamet. Ye/-, nigdar svojili let u
misal ne klade takovu strasnu smet. D. Bara-
kovic, vil. 60. U pamet tvrdo klade. .J. Armo-
lusic 7. — sklad, nesklad, nepokoj. A ne bih
ludo rad klast obOi u sklad htec klast obih u
nesklad. D. Barakovic, vil. 374. Sve nevoje
nigdar mene u nepokoj ne kladihu. I. Ivanisevic,
kit. 58. — stnne, to se glagolom kaze prijelaz iz
jednuga staiia u drugi, promjena. Satrt me i a
prah klasti. A. Vitajic, ist. 65b. XJ nista svaka
klasti jest u tvojoj samo oblasti. 175''. Ti u
kretaiie cinis klasti i u stragnu smutnu more.
189"'.
b) prijedlogom na i akuzativom (u jednom pri-
mjeru xv vijeka stoji lokativ po staroslovenslcom
jeziku : Koji kladijeliu trbnovb venacb na glave.
Mon. Serb. 342 god. 1427. u uvom primjeru stoji
takoder lokativ, moze biti jer se shvaca ne kao
mjesto kladena nego iwpce kao mjesto gdje .Ho
bivtt: Ki na gospockoj trpezi ne klade listo va-
rene ili pecene jistvine. M. MaruliA 4).
na) n pravom. smislu. Koji mu klaadehu trt-
novb venaub na glavu. Mon. sorb. 371. (1432).
Same sebi zanciou na grlo kladote. B. Gradic,
djev. 100. KlasiSe t' ini javor i brSCan na grebe.
M. Gazarovic 124b. Maske na stol nogu kladu.
I. Ivanisevic 305. Klasti ruku na oruzje. P.
Radovcic, nac. 175. Ha}u kladoh na siroka moja
pleca. I. Zanotti, en. 47. Na n nogovu svjotu
kladu iz koje ga prije svukose. A. VitajiC, ost.
188. Na tvo'e rame tad ces klasti sveta kriza
dil naj bo|i. 193. Zlatan verug na vrat klado.
P. Vuletic 39. Sad iioj klade lonac na lirbat.
Nar. prip. mikul. 15. Kad je mladica klal na
zemju. 85.
hb) u metaforickom ili u prenesenom smislu.
Jeretik lahko bi klal spovidajucega na blud.
Narucn. 11^. — Od mnozih iskuseuji bih rvan
kladuci mi na pamet raskose rimske. Transit. 29.
— Kolik velik Boziji srd i nega vecni kastig na
se kladu, koji istine i prave pripovidavce more.
Postila. yl"-. A sada niku kob tujini kladu na n.
D. Barakovic, vil. 147. Zlobu porodise zlo ^na
dobrih misled klasti. A. Vita}ic., ist. 25b. — sto
klademo na dusu prokuraturom. M. Bijankovic
76. Koju stvar vele klademo na dusu uamistuika
izvanskoga. 108. (isporedi dusa, d, c) bb) ccc)).
— Potribno bi t' vecu ze)u na to klasti. A. Geor-
giceo, nasi. 114. — Na put svoj hod klade. A.
Vita|ic, ist. 280'<. — Kici koje prostrih na dobar
broj kladi, jore jih istom rih miloSce zaradi. P.
Hektorovic 60.
c) prijedloziiua vise, vrhu, vrh s yenctivom.
Kladuc te vise svih. M. Marulic 89. Kako ka-
1. KliASTI, A, ], a, c).
I. KLASTI, A, 2.
mono ?.ivo kladoto svrhii zidaliSia. Transit. 90.
Ki (iiiiia)iti) goni srditi vrh pfore kliiditiu. H.
Tjucii- '271. Vrliu mora ki ga klado. J. Kavai'iin
2091). Vlaski namd vrana obire, i vrh modra
klado tloha (ria grhu). 288».
tf) iirijcdlogom pod i akuzativum.
aa) II lira vom smislit. Pod javor klade sad
l>rivridiia luramora. D. liarakovii^, vil. 139.
tth) II metaforiikom Hi u preni'scnom smislu.
I kriva i prava pod oblast jur klado. D. Bara-
kovic, vil. .52. Koji muogo vojvod klado i kra|ev
pod nos'O. P. Vitozovic, odil. 72. Pismo jo ti
vrat .slomilo koje jo otajno tvo pero slozilo. 6isto
si prod sudom rokal i valoval, prot znanu i duSi,
<Ia s' ga pod poro klal. M. Kuhacovio 65.
e) prije.dlufiom kod i genetivom. — Samo u
jcdnom priinjeru xviii tnjeka. Nek te mjestom
Lu6i6 misti i klade te kod Trogira. J. Kavanin
328t>.
f) prijcdlogom po i ahuzativom. — Samo u
jednom primjeru xvi vijeJca (u prenesenom smislti).
No klade po pamet kob tuj !^ubidrag. P. Zo-
rani6 38b.
ff) prijedlogom prod i alcuzativom.
aa) u pranom smislu. Zac tko co prid vola,
rocG so prilika, klasti voz al kola? nije red ni
slika. D. Barakovii, vil. 119.
hh) II prenesenom smislu. Naprvo klades svit
prod Boga. Transit. 53. Po uzroku od 2en nas
protivnik klade pred nas za uoiniti nas pasti.
Transit. 266.
h) prijedlogom k s dativom; glagol znaci od
prilike sto i pridati, dodati. JJasap k raapu klade,
zlo ka zlii pristavi. D. Barakovi6, vil. 69.
i) prijedlogom oko(l) s genetivom. Steplivsi
plastB, klade mu okol glavo. P. Hektorovio (?) 137.
Kladuci okol glave platice (?) Lovrinac Bogu go-
vori. 137.
k) prijedlogom medu, a supstantiv je :
aa) u akuzativu (u svijem primjerima u me-
taforiikom Hi u prenesenom smislu). Malo krat
jedinstvo meju dvimi klades. P. Zoranic 37^.
Klade on Hlume mou Herceze i Zagorce. J. Ka-
vanin 118". Kotorane hti Urbin klasti meju
mudre. 131b.
hb) u insPrumentalu. Vedi svaki oas mou
sobom kar kladu. M. Vetranic 2, 161.
I) prijedlogom s s instrumentalom (u oha pri-
mjeru u prenesenom smislu). S pustinakom ti me
klado. D. Barakovic, vil. 249. Ob desno ga klasti
s pravodnimi }udi. drag. 344.
in) mjesnijcm adverhom..
aa) u pravom smislu. I vazamsi sedam ki'uliov,
kad hvali uzda, razlomi, i da uoenikom svojim
da naprid kladu. Postila. f4a. Grdi ce nogu naprid
klasti, vazdi mu so vidi jama. E). Barakovic, vil.
172. Drug dan klade nebo gori na visoko vise
svoga. jar. 6. Itkore ne znade misto skrove-
nito gdi ga muftis klado. I. T. Mrnavic, osm.
78. Pravo bi nib ondi klasti, gdi Kandijase sveti
Pava'. J. Kavanin 154". Kamo klade on svoju
kozu, kad se suce? Nar. prip. mikul. 8. Kamo
si klal k}uc, tu ga i zami. 13.
hb) u metaforiikom Hi u prenesenom smislu.
Vse umanamo i <io(l)i klademo vionim zakonom.
Mon. Croat. 131. (1487). Ali je di-zan klasti doli
nu (hunsijenciju) ali ciniti po lioj. Narufin. 72b.
Naj li§6 kad hini svoj slatki razgovor, omokSat
u6ini i acar i mramor, da sroe kamouo, gdjo
himbu tuj klade, sladosti takmeno svoj ga stril
propade. M. Velranii 2, 55. Posten glas ju
naprid klade. J. ArmoluSi6 67. Kurati, kladuci
vanka naredbu od svetoga zbora tridontinskoga.
M. Hijankovi/'. 150. Svak s Ikaroin prij' bio pao,
nog let misli tu uprav klao. J. Kavanin 477*.
b. mjesto se ne izrice.
a) uopie w prdrani ^inishi. - n ni'oin primjeru
klasti (na sebe) :niiri 'In i <il,liii'ili : I'h'mrto noka
svakako kladu ml on.' imi^ii kiija n'l^'ovara ofi-
ciju od onoga dnova. M. iJijankovic 108.
b) uopce, ali u pri'nesenom smislu (naj iesie
je objekal pomi'ia). Vikuvicno mucanjo kladuci
sliraAujuAi vazda vrv. Mou. croat. 80. (14-51).
Klado pomnu svaku. Statut vrb. 145. Nigdar
on po sobi toliko zlo klasti sam sobom zuaj ne
bi nimajuc oblasti. D. Barakovic, vil. 54. Da
klado pomiiu vred. 138. Hitra bi, klade moo,
opravi, providi . . . 282. Ti klado zakoni. 282.
I klasti svoju moc. 298. Svu hoti pomnu klast.
356. Klade red i nacin. jar. 64. Kad zapovid
tiiku ta baSa razvimi, klade (pisac tumaii : po-
stavi) pomnu svaku ku moze i umi. B. Krna-
rutid 17. Hotijte pomiiu klasti da . . . A. Vi-
ta[i6, ist. 13b. — Za ovakove primjere ne zna se,
pripadaju li amo Hi pod 2: Od toga klade pri-
liku Avgustin. Naruon. 54b. Ne provlaceci vole
nase govorenje i na kratko je kladuii. Transit.
150. Kladuci on jeretik proti nam one knige.
211.
r) filnfii)! <;r kl:i<;ti rjoptiihijr iiijinitiuom kojijem
se kiii' ii:iiiiirr,i riiili !:nj, sr Ichiilr Ico Hi sto (u
prodiii /iniiijcni iiijr pn.ii-r II prnriiin smislu). Iz-
braui otci kad klali su I'lih svem' skupu slavit
misu. J. Kavaiiin 92«. Kano me j' klala spat
(mati), kasno me j' stajala. Nar. pjes. istr. 2. 52.
C. ,i: pniri nl,j,'!.:,if jm<i ! ililir.
a) si:ii<,iii J, ,1,1 ■■•■ ,,i,,iiiii- si,} j,- It dativu (moze
hiti I '-'i,!,!'-) iloihiji'. ,1,1^1 aria in'sto, n. p.: aa)
odijelo Hi driigo sto .fe na sebi.-nosi. Hujsemu
kladese korunu ot slame. Pril. jag. ark. 9, 22.
(1468). Svrsi kako s' pofie' Zadru krunu klasti.
E). Barakovic, vil. 158. Na to mi joj klade kru-
nicu iz zlata, josce mi joj klade do devet prsteni.
Nar. pjes. istr. 2. 5. Obuc ta te, kako bim do-
vojku, klasti cu ti bele svite do tal. 2, 33. —
bb) zgradi (ali je u oba dva primjera metafo-
ricki Hi preneseni smisao) lemef. Jaki joj (crikvi)
temel klade. A. Vita[ic, ist. 461a. Vjeri tvrdoj
temei kladu. J. Kavanin 503a. — cc) slova
(rijeci, rjecitost),jezik cefadetu, u prenesenom smislu.
Koga slove ono ime komu vicni klade slova. D.
Barakovic, vil. 188. Da mana zla uzroci, jedini
nam jazik klado (narav). J. Kavanin 350b. —
iltl) 0 ceinu umnom, u prenesenom smislu. On
prijam razloga Made rad prilici kako b' utec
moga. D. Barakovic, jar. 54. — ee) u jednom
primjeru xviii vijeka ima uz objekat i drugi aku-
zativ kojijem se kaze, kao sto se klade objekat.
(Vafa da je rijec o grbu Kraiiske) I kraj Jova
sinu pticu (razstri i mjosec po lie sridi) klade
sebi bilezuicu, bio (uprav zlatan) i rumen ov se
(mjesec) vidi : zlamen da mu rastu srece. J. Ka-
vanin 282b.
b) dativ pokazuje na ciju se horist Hi stetu
sto klade (u prenesenom smislu). Od onib ne-
prijateji ki mi vazda zasede kladu. Transit. 170.
Stupicu kladu dusam liib. 246. Djaval mnogo
tomu klade zasade. 266. — Po izgledu ki mu on
klade. J. Kavanin 296a.
3. od znacena stavjali poslaje drugo: gradili.
jamacno je ovako u ornni priinji-ru nvu rijrka:
Vridno ti j' iz obla zhiii KUkI olnazi^ Stnriuo.
18, 228. — Nije dosta j,isi,,i :ii,iri)i,' ii nni dea
priiiij''r<t x\i riji-l:,i. ii l:,iji mil je iihji'kiit plac ; «
prroiii iiiiuiln 1,1 s,- iiiisliii ,hi jr smisiiii: klasti
(slagiitij jilu'} II pji'siiui, ali a drugom klasti plac
kao da ne moze znaiiti drugo nego plakati. Da
I. KLASTI, A, 2
IJ
s placem sve poju pjesanco kw skladam . . . plao I
ki cu ja klasti, jos pravo mogu rijot, vaj da on ;
propasti pod zem}u na oii svijefc. M. Veti-anic |
2, 28. Djevioe grozni plac gdi kladu ii tuzbi.
1, 131.
■\. jarjiiti. nnroditi, f/fii^orili. I:ii:i(li. — "''"
Zitiu'riii' iillil i II llniilij'lll r<liirr)l^l:i'irill jr.irilliil :
i:„(„ ,l„ ,/,. ;,„,s;„/„ „/■„ :H,trn:r i.rrl.., khixl, ,i;i
jiii(r, i-iiimitl. Ako se spovidaju i kladu uvi svuJK j
ziianjo. Narucn. oob. V napridak kladi, da je
iiiki toliko nastojan . . . je li se drzaii spovidati.
71''. Ki se fproroci) dvizu u srodi plka naprvo
kladuci razlika polurerstva. Transit. 21. K tomu
ti jos naprid ja kladu i ve)u : .Bozja je za-
pnvid . . .' H. Lucie 275. No kara so nigdar,
odiuku ku dade, da j' od iuih bo|a uigdare ne
klade. A. Georgiceo, nasi. 261. Kqjim klade da
izliode jos od jasnih kraja Scita. J. Kavai'iin 147^.
Po drugoj rimskoj rati, ko bezstiduo klasti nmjo,
da Soliu se ja zidati. 1171). Sokrat uj'egda uiudri
kkido, jedno samo da on zuade. S-i.^''.
B. jxisivno. (nrai)i kainen) u^primilii zlatu
kladen. D. Barakovio, \'il. 170. Coi-vina ukras-
noga s davnim spijevocim kladeuoga. J. Kavauin
1761. Mat' krala Andrije bi kladena, da dodijo
banom. 247*. Ne more so, uo, sakriti na svje-
calu svijetiiak kladen. .873'*.
C. sa so.
1. pa.siviio.
II. vidi A, 1. Navlastiti klad(< so naprvo stra-
iiomu. Narucn. 75a. No klado so po paniet.
Nauk brn. 6''. To kra|estvo vidjah lipso kako
gdi se pomiia klade. D. BarakoviA, vil. 221. Za
liim pak Fedrika meu pametniin ki se klade. ,J.
Kavaniu 1241'. Moze se uz I'lili klast i Asan.
133b.
h. vidi A, 3. Vazda se klade nva ric. Narm'-u.
2Ul'. ^jubdiag ki Joi'iuo i Jurja so prauniik khule.
J. Kavaiiin 235^.
2. rejlcl-sirnu.
II. iiiijiri' prniia znacenii kod A, 1, /« jirannm i
H /irrin sriiniii siiiislii. No JcUido li SO vitoz zo-
majski na \saki velik rizik? Transit. 70. Ki
kladu so v pute prejubodejstva. 85. Ne hti s(i
on klasti u vice nooisto. D. Barakovir, jar. 102.
Nek se v bunar klade. P. Vifcezovir, odil. (K;.
b. ^l O.fOhitOIII Smiahl. llill.-ill'nnili » //( imri-
nati. djelo, na koji; sr siihj,l:iii ii,il:,ii,ii/r ili ifn
pociiic, izric.K SI': n) rrrlnilnij' m •:iijis/iiiil irmn ( ii
dva naj prnn primjera zaiiijiiiinuii tni /; hit.
n prijedloijom na. Ako se jo kada na, to Ulal
misloci dan i noc za zmisliti ku koli novii stvar...
Starine. 23, 135 (1496). Na to so kladose po
svitu hodeci. D. Barakovic, jar. 106. Kako res
na prostrana i volika kkast se dila? A. Vitajio,
ist. Ih. Za utisenje nasega srca klademo se ua
molitvu. 129. Kasno klasti ce se oni na po-
koru. 176. — b) verhalnijein .supslaiitivom ii arc.
« prijcdlugom u. Kada nisi tiran, u big so no
kladi. D. Barakovic, vil. 157. — c) i/lnijiilom ii
inf. Za usilnu hot izpuniti kladoli se uastojati.
P. Zoranic lb. Niki na tri skoci skakati se klade.
D. Barakovic, vil. 45. Preni ako i znade boje
lud svoju stvar kada se znat klade, neg tuju pri-
mudar. 154. Pamet mi se mislit lilade da ta
uji meue guja. 205. Na telesa pade, ter sejisti
klade. jar. 20. yiisati me svak se klade. drag. .'i59.
On z,aludu znat se klade. A. Vitajic, ist. 6*. Nit'
CO teskim snom zaspati cuvat telie ki so klade.
USti. — II iirniii priiiij<i-ii klasti so »/-.;>• :nnrili
i li.jriiHli: S|i;,ti so kiadoso. F'. Znranir 2ir^. -
d) iiliiijnluiii II pnirs. .s kiiii.jiiiikrijiDii d i. Ki so
klade da naredbu Bozjii slusa. A. Vita|ir, ist.
lib. Nu kad nije t' se drago klasti da se obratis
KLASNA
k moni sada. ost. 356. — e) prijedlouum za i
(ikiizativom Iciijijeni ne knee «ti> bi htio hiti sii-
hjekat. Za biskupa nij' so klasti, ako nisi zvan
od Boga. J. Kavauin 37! in.
2. KLASTI, kladoni, impf. riiditi jehi il zdjdi'
II tiii'iiir. - Mii'y hiti i/ii jr l-<hi njrr ill, 1.
kla-ti: iiiji- jus,,,, l;ikn sr ,/,,.s/,, ,/„ ,,iu,ii,i irli-iiH
-.liiiniiii. nil ,si„,,;',l, iinrn^lnr. klasli. piiliiijiili
(pirul i klaja, picii. — I' Miknliiiii i-ji i' iiikii :
klasti, uklasti .menestran'' .tmlirulir, / ii Jljiln-
stjencern: kladem, nala/.om v zdrlii .tu.lic ubi\ v.
nakladam. — / (( iiidi' rrijiiiir ii I.iii. Klasti.
kladem, vaditi jela iz zdji'l" ii taiiir. u Liii. V.
Arsenijovic.
3. KLASTI, kladriij. hiipf. hri. „li xm,,,, n
cema iiHstoiiic, knii ii. /,. i, lunlii. — .\l;r. jr km,
u 1. klasti — U nasi: rrijniir, ii i.:iiirdii i-.jrriiikn
II. VukuBii: impf. klade guuj iz raue, uiozak iz
glave .laugsam und dick Hiossen (vvio honig, rofczr
, lento fluere'. — I mozak klado a Skrguru kosti.
B. Radicevic (1880) 217. — U jednoipi jiisni. x\ ni
vijeka kao da je gnacci'tc kaazalm, jirnnu pi; ■
dasnemu : ispustati, tociti sto ijiiato. Sto po|o
donosi i sto zemja klade. ,1. Rajic, boj. 90. i sa
se, re/feJcsivno ili pasimio. Kom so mozak klade,
kom se crova motaju. ,T. llajic, boj. 11. — Prcnia
ovome (kauzalnonii) :niirriiu iimiilii hi hili ista
rijer stu 1. klasti.
KLASU^A, /. imr hillcKiiia.
a. Klasu]<a. rus. i;fMoi-uiii;i. i Klvnuis aroiiaiaus),
po|. klosoudcaillnlnis). kl,.si,i./,ka, ill..rd,.um luu-
rinum L. (8ab|ar, Lika, (irobnikt. I!. Sulok, iiu.
145.
b. Klasuja volika, PoUinia. gryllus. Viiiodid
(Priniorjoj.
KLA.SUNAO. klasrnica, in. okunmk, ispoirdi
klas, b, a) hh). — U nicsc rrijrini: Klasunac
,spica zeao grants donudata' « Istri. 1). Nemanic,
oak. kroat. stnd. 54. Klasunac, g(di klip kuruze.
Oza|.
KLASl'U\ri('', klasuijri.Hi, III. drill. kla.suuac.
— U nasi' rrijriiir n l.'slri. Klasinu-ir, .spica zeae
granis d(^nudata■. 1). .N^emanie, cak. kroat. stud. 63.
KLASANIK, in. iieko odijrhi. — If Srbiji ii
okrni/ii pin>lski)ni. Ureha (klasanik) ili guna
s riikavima i guglom za pokrivaiio glavo od zla
vromena. M. I). Milicevic, kra]. srb. 217.
KLASCIt". ni. drm. klasak. - U nasr nri.lrmr
itlslri. KlasriV, ,s|.irula'. I). i\"nianir, ■•ak. krnat.
stud. 8.S.
KLASINU'.', ridi Klasiuic.
KLAS.TE, (j. nijesnii inn- n Srhi.ji a okriiiin.
eiiprijskoin. Niva u Klasju. Sr. uov. 1868. 255.
KLASNAC, in. fiidi KlaAiie.
KLASNICA, /. ni.jrsnii line.
a. selo II Uroiit^ki,] n .iiijiiiniji li.rki,~krharski,j.
Razdijel. 34.
b. seio II Srhiji. II iikniiiii i-i-niiskmn. M. I). Mi-
licevic, kra[. srb. 306.
KLASNICANIN, in. rnr.irk i:. Klasnicr. V.
Arseidjevic. — iifn.i,~ina: IClasnicaiii.
KLASNIC.ANKA, /. >;(,s/,'n rr(,idr /^ Klninice.
V. Arsenijevic.
KLASNICKI. adj. kojI. pvipada srii, Khiiniri.
V. Arsenijevic.
KLASNir. ni. imr :.i,sriikii ii iSrhiji ii nknniu
ralriskiiin. K. .luvaii.A ir In:;.
KL.ASNIK. ni. niir sriii, ii liiisni. ii. nkniiin .sf(-
i-a.irr.^kijiii. Statist, liosn. 30.
KLASNA, /. itekakoa bjeioa ili iiekakm du-
klaSi^a
42
KLATI
koliiiirii. — isimri'di I. lilaSi'ifi. — Miizc hiti da
liiisliiji (III iiiiiHuishr rljffi (od lat. oalcBus, cm>[a,
rhiiidi, isiitiriili till, cal/.a, calzotta, /ye(5w« Cm .s'<«-
rijc iliihit tiilzG, /(/. i/aie spletene l-ao sto sii si:
iiCfldn iioKile), calzoui, hlaie, frc. cliausson. bje.iva.
— Od prmjdi vremena (alco amo pripadajii, naj
stiirijl priiiijeri a ne pod 1. klasiio, ako tie, onda
i.itnm od xviii vijeka), a izmedii rjcinika u Vu-
koiut : 1. (u Kotaru) dugafike bijele Carape preko
kqjih se obuvajii ,carap6' (kao h Lici natikafie
preko jlafie') ,art strumpf .tibialium gonus', cf.
bjefva. 2. (u Hrvatakoj) djevqjaf.ke sarene doko-
Jonico. 3. u Srijemn komadid Solie ili druge kake
krpo Sto se iurki ili guski (n. p. kviiiJBnoj) omota
oko noge da bi so mogla poznati, ako bi kud
otisla. i. (oko Vinkovaoa) na amu ono od ko?.e
kroz kqje su provufeiie strai'ike, da ne bi stru-
galo koi'ima po robrima, i u Danicicevu: klasbiia
.tibiale' (to mi se Bini) : car Stefan priloZi celiji
sv. Save ii Kai'eji na godinu ,10 kozTihb i 10
klasbi'ib' (Moil. Serb. 1.S9 ijod. 1348). po naredbi
istoga cara davahu .se ,klasiio'' kaluderima crkve
Arhandolove u Prizrenu (Glasnik. lr>, 307 ijod.
1348?). ,'Da ira se dajo po okrqji i po klasiialib'
(308). .Inii vlasi da daju okroje i klasiie' (310).
tako i vlasima uezinim ,guui i klasne' (308).
a) znaiene je uopce kao sio je sprijeda kii^min.
a lie moze se znati po tane. So ze da dajoti. ^!p
imi. na godisto: rasa, ko2juhb, postefe dovojno i
klasi'ip. Sava, tip. stud. glas. 40, 157. vidi i pri-
iiijeiT u Danicicevu rjecnikii (svi ovi naj stariji
jiriitijeri moyli hi pripadati pod 1. klasne; tako
je Viik vec mislio za primjere iz Glasnika 1.5,
■vidi jediuica jxid 3). Niti kto nosi gaca, ni cak-
sira, ni klasaiia (,klasana'), ni kalcina. Glasnik.
31, 304. (1704). (Bevojke) nose carape u kojih
jo bijolo ono sto je u zena crveno, i mjesto
modrih bjecava sto zone nose, devojke upotre-
bjnju sarene od vune opletene koje nazivju klasne
(a Kotarima i Bukovici, u zadarskom okruyuj.
V. Bogisic, zborn. 128. Kad dijete prede u mla-
di6e, obuce ,benevrak6' (pantalone) a do tada nosi
kosujicu i klasne bijele (bjecve od kolena do
puca od noge bez stopa) (u istijem mjestima).
'294. vidi u Vukonii rjccniku pod 1 i 2. — h) u
preiirsoiDm siiiislu, t>idi it Vukovu rjccniku pod,
3. — c) It prenesenom smislu, nidi u Vukovu
rjccniku -pod -4. Digni magaretu klasne, maga-
retu lasiie. Nar. posl. vuk. .58. Skini s konca
klasne, da je nemu lasiio. Nar. blag. mehm. beg
kap. 213.
KLASNAVICA /. vidi 1. klasne. — isporedi
klasnenica. — TJ Vukovu rjccniku : rdava coha
,schimpfwort fiir ein schlechtes tuch' ,convioium
in pannum', cf. klasne s dodatkom da se ijovori
u Tinuskomc.
1. KLASNE, klasaiia, f. jil. rrsln i/nilia siikiin.
— Moie hiti da je isfa rijrr ;■/„ / kh.siia loliko
leix sill stoji svarjdii, u iiinir.iiii I'l^lm S hi i i •'■!■ pa
rji'i'nikii). — Od xviu vijikn mli riili i klawiia
/Hill II) J, a izmeCtu rjccniku u Stulice.vu: (mnzc-
liiti iinjeskom, u jednini, ali vidi i klasiiavica i
klasnotina i klasnice) ,pauno di pelo caprino'
.pannus ex pilis caprinis oonfectus') i u Vukovu
(vide jedinica 2, u ovom rjecniku jedinica pod 3).
a. « znaiei'iu sprijeda kazanomc. Toliki su se
vidili hodit u odi(-a raskosni, a iimriti u klasiia
siroiiiasnih. J. Banovao, razg. 33. Skrojicu ti
- tambar od klfesaiia. Nar. pjos. here. vuk. 225.
Na liega su gaco od klasaiiah. Pjev. crn. 157b.
Uzme klasne (trubu sukna). Bos. vila. 1889. 10.
A navlaci gace od klasaiia na bodru. Sr. zora.
god. 2, sv. 2, str. 27.
It. vidi bije|, 6ebe. KlaSiia, bijao, kada an Sare
na prutove. u Tjici. ]''. Hofolo. KlaSno, pokrilo
noino na posteji. .T. Grupkovic.
2. KL.ASNE, n. u Daniiicevw rjeiniku: Klai5i.iio,
selo koje je car Lazar dao Ravanici: .Klasiie'
(Sr. lotop. ' 1847. 4, 49 r/od. 1381). u M(on. sorb.)
197 (1.381) stoji ,Klasnao'.
KLASISJENICA, /. vidi klaSnavica. — xvi
vijeka. Vas u svili gdjo se bani koji nejmase
klasiienico. A. Sasin 18.3*.
KLAi^NKTINA, f. auijm. klaSiia. — u naic
vrijeiM u Lici. ,La ! kolika o ova klaSnetina,
stale bi u liu moe obje noge'. .T. Bogdanovio.
KLASNEV DO, m. mjesno ime. — U spome-
niku XIV vijeka. U Klasrievu Dolu liiva kup)e-
nica. Glasnik. 27, 293. (1347).
Kl.AS.MCi:, /. pi. dem. 1. klasne. — U jr.dnom
priiiij'i-ii \\\ i-ijeka, a izmedu rjecnika u Stuli-
crni : II jriliiiiii klasriica, moze biti da je i « pri-
nijcru klasiiico gen. sing.). I postavca i klasnice
jos ti cemo pokloniti. M. Drzid 452.
KLASTIC, m. prezimc. — IT Danicicevu rjcc-
niku : Klasticb, hlijevjanin ,Vladko Klasticb z Do-
broga' 1400 (Mon. serb. 248).
KLASTE.ENE, ii. djelo kojijem se klaUri. .T.
Jjogdanovic.
K.LASTEITI, klastrim, impf. po svnj /iriliri
ista rijec kao i hastriti i kastriti. — U prinijcrii
xviii vijeka u prenesenom smislu : biti, uhijali fu
bid). A Mamula Juti Ogulinac... ne da Prajzom
oci otvoriti, niti svojojvatri odoliti, vec ji klastri
sto god bole more. S. Stefanac 50. — U nase
vrijeme u Lici ima drugo preneseno znacene (li-
mare caput), u kojeinu se upotrebjava i sa se
(reciprocno). J. Bogdanovio.
KLATARENE, n. djelo kojijem se ko klatari.
— U Vukovu rjccniku.
KLATARLTA, /. ridi klatarene. — Postaje od
klat;iriii tiilliiiiiil-iji'iii iiiisfavkom i^a,. — U Bje-
liist ji iir, rii rj,'! iiil:ii : i, l:i I ;i rija, skitavane ,vagatio';
u Jiiiiihi; iinrii : riili kiid klacene ; u Stulicevu:
V. skitaiie iz Bjelostjenceva.
KLATARITI SE, klatarim se, impf. skitati se,
potiicati se. — vidi klatiti se. — Akc. kaki je u
praes. taki je u impf. klitarah; u ostalijem je
ohlicima onaki kaki je u inf., osim aor. 2 i 3
sing, klatari. — TJ nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovu (klatari se po svijetu, t. j. vuce
se .umherstreichen' ,vagor', cf. potucati se, ski-
tati se).
KLATENE, vidi klacene.
KLATEZ, m. covjek koji se klati, koji se kla-
tari. — TJ Bjclostjencevu rjecniku: klatez, ski-
talac ,vagator, vagus, erro, ■va.gahnnAwa' ; u Jam-
bresicevu : klatez, klatjiv ,vagabuiidus' ; u Vnlti-
gijinu: klates (zlo prepisano iz Bjelostjenceva)
,vagabondo, raggiratore' ,}ierumsehwarm6r' ; u
Stulicevu: klatec (zlo prepi.iano iz Bjelostjenceva),
v. skitalac. — I u nase vrijeme u Lici. ,Ko bi
onom klatezu (onoj klatnici) vjerova?' J. Bog-
danovio.
KLATEZIiSrA, /. augm. klatez. — U nase
vrijeme u Lici. J. Bogdanovio.
KLATI, kojem, impf. ubijati, ali cim ostrijcm,
probadajuci ili obicnije rezuci (naj cesce grlo).
— Badi (il-vivla riili da\e. — kla- u infinitivu
(i u jM't'slij' III in iiii'iiima) postaje od negdah'iega
kol-; u prr.iiihi ji usnova kol. — ■ Rijec je pru-
slavensku, ispnredi stsloe. klati, ritJj. ko.ioti,, ces.
klati, po\. ktoo (u ova dva jezika znaii: bosH,
43
JvLATI, 1, u.
all i sji'cidrpa). — Korijrii ninii- hiti iiiiJii,'n-ni,-<l;l,
isporidi lit. kalti, kovati. kulii, nilnhli. 'irr -/f..),
himiii, xhtihho, x>mSivuj, dniuili, Jul. .hi. I..-, .Liv:..
— Od osnove iiifinitiva postaje aur. klah, klii. ltd.,
ijer. praet. klavsi, part, praet. act. klilo, klilla,
j)art. praet. pass, klan Hi klat, od osnove prc-
zenta impt. k6}i, ger. praes. kojuci; impf. maze
piistati od osnove itifinitiva : klah, Hi preze.nta:
k6[ali (oidi kojaliu. Transit 227; M. Vptrani.''
1, 8; F. Glavinic, cvit. 93a; M. Divkovi.'. l...s.
153b; J. Banovac, pred. 49; kolase. S. Maigiti.'-.
ispov. 82. 96; J. Filipovic 3, 176'S M. Zoricie,,
zrc. 132): prvo je obicnije u nase vrijeme, alt «'
drugo jos gdje govori, n. p. u Crnoj Gori (oidi
D. Daiucie, obi.* 92 t akcenti u glagola. 86). —
ohlik kojeoi (B. Kasic, rit. 428; I. T. Mrnavic,
osm. .'J4) mj. kojuci sa ger. praes. nije dobar. —
Izmedn rjeenika u VrancireDu (,mactar6'), (( Be-
linu (,scaiiuai-e' .jugulo' 648^), u Bjelostjeiiceim
(kolem, klati, razam ,jugulo, juguliim iiicido, in-
terficio, iufigo cultrum jugulo, macto, neco, in-
terimo, occido, trucido, perimo'), il Vultiijijiiiii
(,straiigolai-G, macollare, srannare' ,absehlacliten,
erwiu-gon' ), ii t^hilnrni .juyulare, straugularo'),
u Vnkorii (1. ,:ii.-;i.M li.i., s.;hlachfc6u' ,macto' ; 2.
jStechen' ,pungo' i, k Itmiiiin'ru (.jugulars').
1 . aktivno.
a. subjekatje ce{ade knje apotreblava kiid khu'ui
astro oriizje, kao noz, sab^ii, mac ltd.
a) (ibjekat je zivutina. klati je naj obicnijn
rijcc kojom sc pokazuje ubijane domaa; zioiiie, i
obiciio sc misli na prerezdi'ie grla (vidi preklati
i zaklati). Ko|oci on jagaiica. B. Kasic, rit. 428.
Niki ovce nukase, niki ko|ase. niki deriso. h\
G-lavinic, cvit. 384>i. Ja kojem jagaiice. V. M.
Grucetic 13. Kolase bake i ostale zivine noraz-
lozite. D. Basic 195. Ovnove ko)uci, doruci . . .
S. Rosa 67a. Al' so orle vije pod oblake . . ., iz
oblaka }ut6 strijele baca, ne da klati svojizi
ovaea. And. Kacic, razg. 3121'. Ko}e vola i gdi-
koje jaiie. M. A. Kojkovic, sat. E6b. Jagi'io sam
klala, te sam krvava. Nar. pjes. vuk. 1, 216.
Sto ovome gori desiia ruka, I'lom je klao ovco
prehodnieo. 2, 11. Nit' en klati kofia ui sokola.
2, 414. I'te, veli, uvatite jai'ca, ne koj'to ga un
ziva oder'te. 3, 177. Doslo mi je moga kona
klati, da s' napijom krvce od koiiica. 3, 490.
Kojem riemu ovoe i jagance. 4, 380. U Srbiji i
danas muskarci koju marvu i zivinu, a zene ni
po sto. Vuk, rjocn. kod klati. A to bi nam isto-
vjetuo bilo, da kojemo za kurbana svine. Os\'etii.
2, 51. 'Vako meno nancila majka, ko|uc donia
sku}e prigodi'iake. 3, 140.
0) objrkat je ce(ade.
na) shvaca se a pravom smislu, all se cesto
istice kao iicsto vrlo neinilo i gore ncgo je ubijati
(jer se o (udima kaze kao o zipotinuma). osobito
had je objckat mnostoo cefadi Hi kad se objekat
ima samo ii misli. Vidis li, kako ov po svitu
tekuc.i lovi krvavi lov, derui'a, ko[uci i grailo
oruci? M. Marulic 20. Krudeli Irud kole svu
dicicu od dva lita. Ziv. jer. star. 1, 234. Otajno
ko}es Judi. Transit. 222. Ne samo je kuntenat
sramotiti zene, da ovo Judi koje. 223. (Razboj-
nici) ko}aliu i derahu ki koli v nib ruko prilio-
jase. 227. Nit' koga ko}ahu gusari priluidi. M.
Vetianic 1, 8. Ka.! jih budu klati i stijenjem
pobijat. N. Llimitrovic 71. Ma sto cknim, ter
liode dubja no korijepim, ne svrcem dnom vode,
ne ko|em, ne sUpimV M. Drzic 110. Macem ko|o
svakoga. 129. Ovo je nas dragi pareuat, a mi
ga ktijasmo klat. 185. Poganski narodi poja
zgabu, jude kolahu. F. Glavinic, cvit. 93<'. Taku
nas slidise koleci i deruci. I. T. Mrnavic, osm.
54. Sve Krstjane kojo u gradovim nabodaju, ne-
milo kolahu. And. Kacic, razg. 21. Abramo,
no koH Isaka. kor. 22. Da mi decu vodis u Ko-
sovo, u Kosovo da ih kolu Turci. Nar. pjes. vuk.
2, 270. Te ih ko|u po Vracaru Turci kao stado
po planini vuci. ■!, 311. Klacomo ih ko letosiio
bravo. Osvetn. 2, 125.
hb) u preiiesenom Hi n niflnforirkdin (oidi tiaj
pn'i primjer) smislii, Ic ;:iiiiri: iiiiicHi. proguiiUi,
iiin'sfni'ati. Ti nozem jezika tvojego klase nih.
'I'niiisit. 10:3. Ki (djami.<i) s Bogom u svadi drzi
te i kole. S. Mencetic 342. Kluc mi 'e u ouoga
manigoda koji me koje. M. Drzic 348. Pokli
tizijem (azdisanem) drugo ne ciuite nego same
sebe ko}ete ... B. Gradic, djev. 100. Kada Decio
cosar zestocijem progonstvom crkvu Isukrstovu
ko|ase. B. Kasic, per. 201. Cacko i majka mene
koje i u trudu mi cine stati, priko moje sto me voje
Bojnislavu hoce dati. G. Palmotic 2, 195. Duse
pakleni duhovi biju, kolu, dave ... I, Grlicic 28.
A .sto se zna po koliko uacina uboge kolu'? .J.
Filipovic 1. 4.30a. Muke. tuge i uevole, svit ue-
mirni s kojim kole. V. loosen 200''. Jer je lukav
i opcinu ko}e. J. S. Eelkovic 435.
c) objekat je sto umnn, a glagul je u jirrm--
.frnom smi-iUi, kao uuistavati. Al' ste vuci, ali
luto tigi'o, ter drui;.iiiiTi postene kolete. L. ^ju-
buSki, pism. 44.
h. sidijekiil }<■ ri'lil:i( iinilii'ia Hi zvijer .?to zio-
bima iifrdii i 'k.^fr. uhjrk.il ir ,ln(<i,i. 'zirntin,! ili
hfidr ili sv i,i„i i, unsli.
a) ..iinrrne jr iiliijiili gri-.iiri {li. p. u niikii.,
psii, lana itd.j. Ciuit cu dobitak da ti vuk uo
kole. N. Naleskovic 1, 211. Atoona svoga vi-
djola mrtva jes, gdje ga isti psi svoji . . . i drpe
i kolu. F. Lukarevic 234. Ti me zastupiti raci
od novo]6, adni lav srditi kom ce da me kole. S.
Budiiiic, sum. 2.5a. Locu ti psi mlijeko, ovce ti
vuk kole. I. Gundulic 142. Gladan vuk mori,
kole. B. Krnarutic 11. Koji (psi) kolu psa na-
klana. M. Radnic 386*. Vuk da ovce tve ne
kole. .T. Kavaiun 5.8''. Ne da male zvijeri ko|o
(lav). 284''. A vuk rasfcira ovce i ko}e. F. Lastric,
ii.l' 217. Kokosi ('■e lija klati, al' misinoin opot
plat.i. V. Dosoii t3IJ. .lorbo kole i razkine (lav).
I29I'. Ha dobiju bisni volu (psi), za da sami sebe
kolu. 194a. Podaj vuku socico da ne kole ovcice.
Nar. pjes. vuk. 1, .502. Kurjak se zarekao da no
koje vise nista. Vuk, poslov. 1. Jal' ce kulu
porobit hajduci, jal' eo mojo klat jagance vuci.
Osvetn. 1, 54.
b) kao ujodati, grisli, alije jaia rijec. objekat
se ce.ito ima u misli, ili je dio tijela (vidi prvi
primjer iz Nar. posl.). Paklena bo kuoa boje od
paklenog' hrta kole. V. Dosen 118''. Mukli pas
petne zile ko}e. Nar. posl. vuk. 184. Cuvaj se
pseta koje mucke kole. 350. — subjekat moze
biti i zivotina koja se obirno ne hrani mesnm kao
II. p. koi'i Hi svii'ia. Kupujem oyoga kona, ako
zubi ne koje. M. Dobretic 445. Sarac . . . nogam
bije a zubima koje. I'jev. crn. 9a. Tridauta kral
od Armenije radi griha izgubi priliku Bozju i
pviobrati se u prasetju, tor zemlu rijase i sebe
kolase. J. Banovac, pripov. 202.
I-. subjekat je ce^ade,j.Ui sa onide za klai'ie sami
.:ahi kao u zvijeri. Sostorici savezati ruke, a
sedmoga zubi klati ziva. Osvetn. 2, 71, vidi lijep
primjer kod, zaklati iz Nar. pjes. vuk. 2, 286.
(I. u jediiom primjera xviii vijeka, sitbjekat je
ielade, a nliji'knl. je ,:eiida, le glagol stoji 11 kaii-
Zalnom Zllilriiiu: riliili lid til iifi'ilji: viziw) kole.
Epir lovuiiu vi/.l.mi kla i l.ivi l.ivrar. J. Kavaiiin
'2871'.
c. siibjekal je ziitija., te je ziiacene : ujcduli,
KI>A'I'I, I, p. U
yruili, nr. urtiDda do siiirti. Koji zmijo zakliiia,
dn no moi^ru klati ni joila pustiti. M. Divkovi^,
bos. 2!HI''. Ziuija kolo skrovito. M. Hatbiii! 17''.
^.utica zimi no ko|o. 'J!!2». Posla o^i'iovite ziiiije
lor ill ko|aliu, trovahu. J. Banovac, piod. 49. Na
110 piisla ziuije oKi'ievite kojo ili klaliu, trovahu
i zivotom rastavjaliu. pripov. 2-lo. Da ga (tili>)
ko)u ziuiJG naj otroviiije. J. Filipovic 1, 237*.
Ziiiija ko|G, al' ue krado. V. DoSeii 13''. Pobize
u planinii, u kojoj nnliodeoi se mnoge zmije puno
|u(,o, pocose klati vqjsku liogovu, koje zlo vidodi
N'ladimir izmoli u (iospodina Boga da nikoga
uiiaprid ujisti iie luogu, i tako u retonoj plauiiii
ni sada zmijo no koju nikoga. And. Kacic, razg.
32. Zmijo ognenito poceSe Izraelicano klati. kor.
9.5. Guje koJu, a akrapi pale. Nar. pjes. juk.
128. Giije koju, a jakropi stip|u. Nar. pjas. potr.
2, 3G3. Zuiije kofu a okrapi pale. Nar. pjes. istr.
1, 58. Koga su zmije klale, i guStera se boji.
Nar. posl. vuk. 136. Starac koga su guje opa-
sale, te ga koju i piju mu sise. Vuk, nar. pjos.
1, 127. — Metafiiriiki. Vesoje od svijeta klati
6e kakono zmija. M. Kadnio 319*. Zmije su
((jrijexi) do sada srce nase klale. A. J. Knezovic
xi.v. Zmija ova, blago svita, blagozderu dusu
koje. V. Uoseu CyS^. Cfuje sto mi koju zemju
Hercegovu. Osvetn. 3, 61.
f. Kubjekat je mala, sitna iieotiiia, te glagol
znaci: ujcdati Hi bnsti. s ujedana ili bodena po-
staje u objekta (obicno icladeta) bol (a i i>ogibao
za iivut) Hi sniab ili dosada. takove su zivotine
n. p.:
a) skiiriuji . jii/.-rrpi, Kano skorpijon repom
koje. S. :\I.ii-iii/. lal. 283. Jodna dusaodjedne
zone, opasaii;! vrj-i/^am od ogna i pokrivena Skor-
pijoni i ostalim ziviuam otrovanim, raedu kojim
jedna ju kojase za srce. ispov. 96.
6) huhe, mi, stjeriice ifd. Jer gad smradmi svu
HOC lize, vrvi, pali, koje, grize, da gost prije
s noktim skiue kozu s leda neg' pociue. V. Dosen
206''. Koje kao gladna us. Nar. posl. vuk. 146.
Ovde me nesto koje. Nar. prip. vuk. 5. Koju
me buhe. Vuk, rjecn. kod klati.
c) muhe, obadori, ose, pcde ltd. Da juti osiuac
bode nas i koje. D. Barakovic, jar. 10. Dobro
ti je Hajdaru u liladu! nit' ga koju muho ni
obadi, nego mu je pomucno od gladi. Nar. posl.
vuk. 61. Pokrivsi se po lieu jednom od one tri
marame da ga muhe ne bi klale. Nar. prip. vuk.
38. Kad tko krone srsjenovo gnijezdo, ter po-
buni jut roj i parojke. kako koju i za oci srnu!
Osvetn. 1, 14.
IT. f^iihji'kdl !■■ sdiiiii iiniilr (iiu.:. iiiiir ildj.
ohjrl.„t jr ,i„j rrsrr ,\'l,nlr. ,1 i„n:r hill ! koj, di„
od ir,,h, (nd, knd ,n i„ii prri nrnmrr. ,i hud b)
Vitaliirr).
a) u ■jiravum siiiishi. Pugke, kopja, sabje, maci
zgadaju prsi, koju grla. I. Grundulic 445. Bjezi
od maoa ki to koje. P. Kanavelic, iv. 12.3. Zla-
coua ga optrkuje dorda, pa ga lize kuda ga j(i
klala. Osvetn. 2, 151.
b) 11 metaforickom umishi.. Kada me bridak
mac uebogu kojase. M. Vetrauic 2, 244. Strjo-
lica koja mo sad koje. 2, 312. Ovi bridak noz
koji rae svod koje. N. Dimitrovio 60. I majku
gdi voci svaki cas koje mac. N. Najoskovic 1, 120.
6vo mac koji me koje. M. Jorkovic 59. Taj
britki mac svih nas koje. P. Baksic 219. Noz
ki me koje. I. Ivanisevic 331. Premda joj mac
srce koje. A. Vitajir. iwt. 190.
h. u jf.dnom je ju-imj'ni <iihjrkal dim (rneta-
foriikisinvatrc). znuniir jr ,,iiinli. yiajka, (i)alra)
grije da poki-ipi, a sin idiui) kuju da zaslipi. V.
Do5en aOb.
KliATI, I,
r), bb).
i. subjekat je stu umno. ohjekat je naj iesie
iclade. glagol je u metaforiikom ili u prcnesenom
smislu.
a) subjekat je smrt. znaiene je uopre ubijati.
smrt se shiHica kao ie^ade (inetafiiricki). Jaoh!
dragi raoj cvijete, sto si tafi zle vojo, ter mono
krozi te iiomilo smrt koje? N. NajoSkovic 2, 62.
Vele bi ti boje bilo, da si uzela mrtvu glavu, da
znaS kako smrt uas koje. I. V. Bunic, mand. 29.
Radi Sesa smrt nas koje. M. LekuSid, razm. 163.
f>) subjekat je Bosja pravda. BoXja pravda
svijeh koje ki ne cine prave sude. M. Vetranic
2, 341.
c) subjekat je tjelesno osjecatie (znacene maze
biti: ubijati i mueiti), n. i).: na) zima. Kojo
kada zima koje, ve6 ira nikad nije boje. V. DoSen
2521). Jerbo zima koje. J. S. Eejkovic 365. —
hh) glad i zetta. Od tada jih koje zaja. M. Ma-
rulic 30. Ah kako ih kojo glad i ?,eda, ijed i
nemir! Misli. 43. — cc) nemoc (tjelesna bolest).
Nomoci naj gore, ke ima§ (smrtH), sve pusti da
koju, da more, da vas svijet opusti. S. Boba-
jevic 211. Kad-sG vidi tuXni fovik gdi ga smrtno
nemoc koje. M. Lckiisic'-. i-azni. liiii. — tld) smrdd.
Ono (dite) vice: .Sim.pl m.. k.il- !■ V. I 1o~..mi Jd'.ni.
fl) subjekat je hi<i<i. iimilif. jad, yahisl. iicsrrni,
ltd. ohjekat moze biti i sree, dull, dii.ia. .ladi mo
koju. M. Marulic 276. Skroven jad koje me i
davi. M. Vetranic 2, 144. Dano ja za boje ma-
liega zla eica, tuj zled ka ga (srce) koje ne dam
da ocica. H. Lucie 201. Nevolo koja me svud
tira i ka me svud koje. N. Najeskovic 1, 302.
Koje srco ti zla boles. F. Lukarevic 46. S no-
voje ka kroz ne zestok vaj srce me zlo koje ja-
dovno. D. Eaiiina 35*. Nam nosreca .srce koje
kroz svoje tuge i nevoje. 52*. Iz oci mi suze
viruc naglo kako rike, tuge srce zlo mi kolu, a
jad srce davi. 105*. Tim juveni slavni boze,
pokli dull mi tao zled koje, ti cin' meni da se
odloze sej nevoje. 116*. Neka t' smino tuj od-
krije bez predanja na svu voju tuge ke mu srce
koju i jad ki mu dusu rije. A. Cubranovic 154.
Da sto paka slidi voce od tolike, vaj, nevoje, od
tolike hude srece, ka uas pored s tobom koje?
I. Guudulic 42 — 43. Gdi je (u paklu) vaj smrtni
ki sved koje. 236. Nu razmisliv opet bole, mucno
odvece da je to steci, tim je nova zalost koje.
514. Ka me (bolest.) joste danas koje i bije. G.
Palmotic 1, 76. Smiri tugu ka te koje. 1, 1.50.
Tuga kole tvoju dusu. M. Kadnic 10''. Vec me
svaka zalost koje. A. Vitaji6, ist. 115''. Gorka
me smiitna koje. 163''. Evo za nib jad nemili
i snu'tne me tuge koju. ost. 230. Klati tkoga
boles ,addolorare, dar dolore' .dolorem afterre'.
A. d. Bella, rjecn. 31*. Jad koji te rai'ia i koje.
I. Dordic, uzd. 153. Porazna me boles koje. salt.
395. Onda liega tuga kojo. V. Doson 11.5*. O!
sta rde i nevoje mnoge lin<« tare, koje. 212''.
e} iilniiiilnw .ve pokazuje muka sto cefade trpi
u ncl'i iiu'slrri iia sooje grijehe. — ovo moze biti
iia ilru iiiii-iiin.
ua) subjekat je dusa (conscientia), svijest, narav.
Dusa ga vec ne koje. J. Banovac, pred. 9. Jer
je svakom zao posli, i dusa ga kojo sto ga je
uvridio. razg. 54. Drzim daje svakomu Krstja-
ninu zao da je svoga brata uvridio i da ga udij
dusa koje govoredi mu da se s nim pomii-i. J.
Filipovic 1, 462''. Ali ga sve dusa kojase. 3, 176*.
Dusa ga kojase bez pristanka. M. Zoricio, zrc.
132. • — Da ga dakle svist ne koje. P. Knezevic,
ziv. 39. — UviJc covika opaka, koje ga narav
iznutrena. N. Palikuda 21.
bb) subjekat je grijeli, a ohjekat moze biti i
dusa. Neg veliko blago s gi-isi ki te koju, i sve
KLATI, 1, i, <>;, hb).
6a ti drago imiti na voju. P. Hektorovic 41.
Jere cutim muogu s gorcinom no voju i griliov
nalogu ki mi chisu kol.u. 58. I takovu svo oni
grijeh kofase u dusi. S. Margitic, ispov. 82. Kad
grih dusu koju ko|e. P. Kneiievic, pism. (ifi. —
Ooaj primjer maze pripadati amo Hi pod f): Ovo
iispouieiie, ova poznaiia, ovi grisi, ovi prikmi
koju dusu nosricnu. J. FUipovic 1, ■237"'.
f) suhjekat su misli, sumuo, ili neuijodiio da-
set-no osjecane (kao bijes, iienavidost). IJa ue
same utazena smii'is sumue ke te kolu. (j. Pal-
motic 1, 293. I pomoci tuzuu voju da ju misli
mane koju. V. Doseu G7a. — Silim so, iiaj buje
kako godii- mogu, skriti bis ki ko)e srce mi no-
bogu. H. Lucie 193. — Koga od pi-opasti nena-
vidos ko)e i davi. P. Kanavelic, iv. 125. Noua-
vidost koju (c<;(nd) kolo. V. Dosen 115b.
g) znaiene je miiciti i kad je suhjrkat I'le.ito Ho
nije u samoiiie ieladettc, all on onu iiije Hi vidi,
kao sto su H. p. tilde rijeci, tiid plac. Koju me
rijeci tvoje. F. Lukare^ac 21t. Vidjo vila Zeli-
cevih suza kojo klaSe Kiku unpokorna. Osvetn.
4, (52.
'i. sa .se.
a. pasivno. — Iziiiedti rjecinka a Jijulosljcii-
cevu (kojem se jugulor';. Jern s(i u posvotiliitu
tuda put a u posluhu svoja ista voja kojo. B.
(jradii, djev. 135. Kojo ziviuo kojalm se i pi'i-
kazivahu se vi-agovom pogauskijem bogovom. B.
Kasic, per. 167. Hodmo da se rve, da se koje,
da se sijece, da se bije. (i. Palmot.ic 2, 121. I
zivinsko sto se koje od Judskog' jo me.so bo(e.
V. Doseu 69^. Jer ni drugo nije boje za svatove
sto se koje. 158a. Jer tu 6e se danas krvca vrci,
a junaci klati kano jailei. Osvetn. 2, 127. Pa da
su nas, ko se koje, klali. 2, 182.
II. reJleksivHo (ti Jedinom primjertt klati se
znaii: muciti se, vidi 1, i). U jadu se grize i
koje, oci magli, gi-ebe lice. J. Krmpotic, kat. 5i).
K. reciprocno. — kase se tie samo kad jedan
druyoga ubija nozem ild. Hi ziibima, neyo kad
jedan druyoine eitti Hi liocc da uiini koJe zlo tje-
lesHo bijuci, raiiiijuri, jaceci sc, pa i kad se i/rde
i psujii II soadi. — Izmedii rjecnika ii Vakora
(,rauf'en' ,rixor').
a) ubje su stratie siibjckat, te mole biti rise
subjekata Hi jedan n innolini Hi stipstatttip ko-
Icktivni. uaj mipee. Ki su se jubili lioce se sada
klat. M. Vetraiiic 2, 19. Znas er se za ovo judi
kolvi. M. Brzic 2.^3. Uugo vrimo kojuci se, na-
pokon .Jakvuk (lirtj vuka zakla. P. Zorauii- 3G''
-p37''. Trojaui se i Latini rale, biju, Icoju i sijeku.
(j. Palmotic 2, 140. Vidio Iji i cudio se, sto
Krstjaui cine koluri so i prijuri prid neviruici.
P. Lastric, ned. 159. Tu se koju nozim i au-
garim. And. Kacic, razg. 221)''. Oko lieg so, eno,
sviiie koju. .\1. A. Relkuvir, sat. (>5li. Posji
meni onu krpu platna, sto ste prele kada ste so
klolo, sto ste tkale kada ste se klale. Nar. pjos.
vuk. 1, 500. De se koju dva bijesua vuka, Avdi-
!^uca i Vuk Lopusina. 4, 431. Nado na putu dve
kucko gde se koju jednako. A^ar. prip. vuk. 112.
No se zlobe kano crni vrazi a koju se ko na
lesu vuci. Osvetn. 2, 134. Bole da se rastajemo
zivi, nego da se vijek kojemo zivi. 3, liO. Proslo
je, Petre moj, vrijeme kad su se judi klali rad
vjore. M. Pavliuovic, razg. (i9. — bbj istice se
reeiproinost ylayola rijeciina medu sobom, iz-
medu sebe. Vidje ovoga otca i sina mu obadva
u paklu i vidje gdi se meu sobom zubi kojahu.
M. Bivkovic, bes. 153*1). Odje se Judi medu
sobom vjerui koju. P. Kanavelic, iv. 113. Ako
se medu vami kolete i grizete. M. Raduic 245''.
Kolu se meju sobom kakono bisni psi. Blago
i 1. KLATITI, b.
turl. 2, 314. Jer se druzba med sobom ne koje.
,r. S. Rejkovic 388. Sviiie se koju izmedu sebe,
ali kako kuijaka opaze, one se sve sloze na liega.
Nar. posl. vuk. 282. Ako so medu sobom ko-
lete, gledajte da jedan drugoga ne istrijebito.
Vuk, pavl. gal. 5. 15. CJnioyiu'ri so krvai'O i
kolu medu sol.,.m. S. Lul.is;i, prip. 95.
0) siilijrkdt jr sum, I jiilini siraini. ua) driiij'i
se straiia i:nre iitstniinfiiliilinn s prijedloyom s.
1 iziska sve svo'e pole, da su s istim carom koje.
.1. Kavaiiiu 264a. {Zenii) zuta lirta za usi pod-
bila, te se s uime k(.)jo uiz planinu. Nar. pjos.
vuk. 2, 285. Mi cemo se sa vezirom klati. O.svotn.
4. 40. I stanu se (Tarei) gusati i klati sa Sr-
biraa. M. D. Milicevic, kraj. srb. 77. — iiieliifit-
rieki (klati se sa snom = tie odolijero/i siml.
Najdo na tom poju ucenike svoje gdi no si' suoia
koju. M. Marulic 182. — <»/.»j dniti<i se stntiio
ne izric.e. Znam, da si od zlata, za ke so svijct
koje, gospoje, bogata i piuia dovoje. N. Nales-
kovic 2, 18. Ki se vas vijek koje i bijo. (t. Pal-
motic 1, 219. Jeli pravo da se koje vas puk
ini, a da stojis ti sam zdravo? 1, 268. Pak so
koji i krvari, kad ne nades srecu bolu. 2, 2Gli.
Oni otmu i za liu se koju. M. A. Kejkovic, sat.
K7I'. No se koju deea Martinici, a sili se odrzat
ne mogu. Nar. pjes. vuk. 4, 114. Sad su 'L'uroi
usli u Loznicu, pa se sada koju jw Loznici.
4, 256. Ma ne bjeze iz torina Turc.i, no so koju
kao mrki vni-i. 4, 523. Onda, braijo, kojite se
po polu krvavu jutim zubma i jataganima. Osvetn.
2, 122. — vfj moze znaiiti ne samo sto hiea a
iiekutn stiicdjit neyo sto obicno hira pn iioraei
samoya sultjekta. tako se o ziroliixiiini kn.ie iln
,se ko^a', kiid lako ili bez itzroka Hi s uhiJihjo
nzroka iijedojii. a ii /iretiesenom sinislii t <> lelo-
detu. — a \'iil;iini ijirii.ikti: ,beissen, liis>i^ mmh-
,mordeo' s prtiiijefiiiin : Koje se n. p. marka. koii.
Dijete, ne koji se!
KLATICEVAGKI, a>lj. koji, piijt,i,la Kliilieeni.
Klaticevacka {opstina). K. Jovau<ivir 116.
KLATICEVO, n. imc selu ii Sriiiji ii okniyii
nidniekom. K. .lovanovic 146.
KLATrnOl^, m. rorjek k,;ii klali iri.ti I. kla-
titi). — Samo ii Shdnrrii rjernikn: .rlio la, rrnl-
lare- ,runcuuu-e' (sirj.
1. KLATITI, klatim, iiiipf. iliiiiah, siresoli,
lit]ati. — Rijee je praslnrenska {ml kiir. kolt),
isporedi stsloc. klatiti, riis. uiMOTiin, iIiijkiIIi, ns.
klatiti, pof. klocic.
a. aktieiio. — Sattio it dra priiiiji'ra win rijekn,
a izmedu tjeenika u StuUeerii. (,coneut.ere, coui-
movore'). Bit ce brzo promjenivo (stanoviste)
svakim skosom klateo boje (oala daje bojo aee.
pi. od 1. boj). ,i . Kavaiiiu .S60'^ Hrvje koj(! visjo
lita cvate i dica ga klipovi no klate. .1. S. Kej-
kovic 8().
b. .sa se, rejleksieno, skitati se, iumarati. —
isporedi klatariti se. — Izmedu rjecnika u Bje-
lostjenceru (klatim se, skitam so ,vagor, palor,
passim vagor'), u Jaiidtresieek'U (klatim so ,vagor'),
u Voltiijijiitu (,vagare, svagare, vagabondare'
jlierumscliwarmen, sich berumschlagen'), u SiiH.i-
eevu (,errare, vagari, divagari' s dodatliom da je
azeto iz Sjelostjencevaj. Ki se klate po svitu.
Narucn. 76*. Prik zida vau gleda . . . po zidu se
klati. D. Barakovic, vil. 76. Po pustiiii Arabije
klateci se. F. Cxlavinic, po.sl. 36. I na nepo-
dobstva obicna se vratis od tvojega srca kim se
svuda klatis. A. Goorgiceo, nasi. 132. Neka so
tamo ne klati, nego neka na rok ide. Stariue.
11, 106. (1662j. Kail so tozak v krcmi kl.ati.
Jacke. 262. Klateci so po svijetu dodoli evo
1. KLATTTI, b.
tfi
KLAVOfllMBAO
k tt>bi. Nar. pi"ip. l)os. 1, 2it. iSojtan jaSi iia ita-
vojevii'i, pa se klati po svijetu bijolu. Osvotu.
8, 13. Da ro se on siurad oil sola ilo sola klatit.
Nasn sloga. god. 20, br. 17. ,Kuil so tu vavijo
klatisy iiigrla kod kuco nijesi'. J. Bogdauovii!'.
— Amo pripada i ovaj primjer u kojem je jdnac
izostario so ui part, praes. klatoi'i: Za])(ivi(la
Bog ^idovom po pu.stiiii klatociiii da . . . !•". (Jla-
viiiic, posl. 16.
2. KLATITI, klatim, impf. hrhlati. — U na.se
rnjeme u JAci i u xjevernijeh iakanaca. Da .si
posteno napit, ac ti zaji^k preveci klati. Nasa
.sloga. god. 13, br. 12. ,Sta vavijc nosto klaCis ?'
II Lici. J. Bogdanovic.
KLATNICA, m. vidi klatei. — U nase vrijeme.
Klatuica, skitnica jo, uijo^za lioga postoiia zona.
V. Bogisic, zborn. 175. ,Sto pitas za klatnicuy
znas da iiijo kod kuce, van da se nekud otklatio'.
J. Bogdanovic.
KLATNIC, M. ime saseoku u Srbiji it okrui/ii
va^evskoin. K. Jovanovi(^ 103.
KLATNO, n. (/vozdeni komad .Ho visi ii zomm,
te ^u(aju(H se udara u zvimo, i tako svoni. —
isporedi kleposalo, zve6ak. — Jamacno pustaje
od 1. klatiti. — U na§e vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovii (,der gloekenschwengol' ,campauao
pistillum', cf. zvecak). §to je crkva bez popa i
zvono bez klatna. Srp. zora, god. 1, br. 2, str. 4(i.
1. KLATNA, /. djelo kojijem .se ko klati (vidi
1. klatiti, b), klatarene. — U nase vrijeme. U
mano zloftine (uhraja narod) : . . . klatiiu i bes-
poslicareiie. (u Zemiinu). V. Bogisic, zborn. .592.
2. KLATNA, /. ilapna, klapna. — Postaje od
2. klatiti. — U nase vrijeme u Lici. ,San klati'ia
a Bog istina'. ,To su sve same seo.ske klatne, tu
nema ni zere istine'. J. Bogdanovic.
KLATO, n. I'lesto sto n'si / 1,1(11 s,-. ,1 osuhilijfm
snaieniina. — isporedi kl,ii\n / klurim. - l'<i-
staje od 1. klatiti. — I' nase rr/jnin- [lo sjirmi-
zapadnijem. krajevima .
II. w Vukovu rjecniku: troje drv]adi sastav}eno
krmetu oko vrata, da se ne moze provuci kroz
ogradu (jedni govore ,ogrliea' krmeca) ,art hals-
jocli, so dem schweine angelegt wii-d, daniit es
durcb die zaune uiclit dm-chschleicheu kann' ,jugi
gomis poreo imponendum ne sepimenta pervadat'
« dodatkum da se govori it Hrvatskoj,
b. vidi klatno. — TJ Istri. Klato ,pistillum
campanae'. D. Nemanic, cak. kroat. stud. iftg. 9.
V. skodlivoj ovci itd. svezu se dvijo uoge, pa
joj se med lie postavi komad drva, koje se zove
,klato', koje mora ona za sobom vuiii. Dubasnica
na Krku.
KLATVO, n. vidi klato, a. — IT nase vrijeme
u Hrvatskoj. Klatvo, kratko odebelo okruglo
drvo, sto se objesi svini oko vrata, da ne moze
bjezati. F. Hefele.
KLAUSTAE, klaustra, m. vidi klaustro. —
U riikupisu XVI vijeka gdje moze biti da znaci:
manastir (isporedi nem. kloster). Djaval svaki
dan ulazi u klaustar. Nauk. brn. -55*. Eedov-
uici iniaju jubiti klaustar. 67b.
KIjA I s'l'l.'o, 11. dvoriste, dvor (vidi dvor, a)
u mmi'i shnmii katolickijem, sto su oko nega klijeti
kaliiil- rii ill Jnitara. — Od lat. claustrum (tal.
cliiostro). — is/iiii-'id kinustar, klaustro. — U
jednoga jxisca J)Hhi;,rr,iiiiiin xvi vijeka. Mogu
uljesti u klaustro od muuastijera. A. Gucetic,
roz. mar. 30. roz. jez. 25. — I ti nase vrijeme u
Dubrovniku. P. Budmani.
KLAUSULA, /. clausula, uprav naj zadni uvjet
u irisatioj pogodbi; ali nbiino znaii takovi uvjet
koji se cesto jidnak natazi 11 riekijem pogodbama.
— is/iiiredi klaiizula, klauZuIa. — (J jednoga pisca
.wii vijeka. Kangilijori i Skrivaui grijose, ako
no znaju klausule opdene od Skritura. 1. DrziA
30^.
KLAUSTRO, n. vidi klaustro. — // jednoga
pisca Ddimatinca xvm vijeka. Koji bi skatulo
ciuio pnstavit u crkvi ili u klaustru. P. Fili-
povic 11. UlaziSte unutra u manastir, kako u
klaustro. 19.
KLAUZULA,/. vidi Klausula. — TT tiase vrijeme
n jiisaea. Klauznla od logalizacijo ima se pisati
nad bijogovkami. Zbornik zak. 1863. 604.
KLAUZUKA, /. salvor, zakon u manastirima
pi) kojiina redovnici Hi diimne ne smijii izlazili
Hi primali tiiite ce^adi. — Od lat. claiisura, lievi.
klausur. — U nase vrijeme it jiisaca. U ostalili
iiianastirih prostori odlui'inii iiiitarnom klauzurom.
Zbornik zaic. 2, 570. — rpoln h(iii-a .s« i u kom
drugome smislu, kao 0 nuhiaiuu slo pisu i slazu
daci ne kod sebe nego u mjestit za to odredenome
iz kojega ne smiju izaci.
KLAUSULA, /. vidi klausula. — U dva pisca
XVI i XVII vijeka. To danje . . . mi tvrdimo i po-
tvrjujomo sa vsimi punkti iklauzulami i sluXbami
i pravicami, kako se v torn li.stu udr/.i. ^Icni.
Croat. 275. (1575). Ako ima prva (iiitiiiim hiihn
koje klauzule, to jest rici kano su: .dc>[m>raijici
i dajemfo) ovo proscenjo u viko i necemo da so
razumije da je dignuto opconim dignutjein . . .'
I. Ancio, vrat. 149.
KLAVIJATURA, /. u klaviru sprava po kojoj
se udara, vidi tipalo. — Od nem. klaviatur. Ho
je rijec nacinena prema romanskijem jezicima,
ali je u ovijem nema (u francuskom jeziku ima
za ovo znacene rijec clavier). — TJ pisaca nasega
vremena. Drvca od klavijature spadaju medu
robu drvenu i dolaze u promet. Zbornik zak.
1853. 903. — I It Siilekova rjecniku: .tastatm-'.
KLAVIR, m. vidi fortopijan : Ujirur jr klnrir
starija mitsikalna sprava od jirijr iinjn -. r.iiii^lin
fortepijan, te sit mjisti- stidnsmirli nknii lull 11
neviit kiiiiiiiilii-i .:iitr iiijrili; ali se ubicno govori i
za >(/r/f/s///( s/,!!!/-// - (hi I'irin. klavier, a ovo je
po fn'iir. . I,i\ 1,1 (^/.l driiijo znaii, vidi kod kla-
vijatura). - i^/Kinili 1 glasovir. — U nase vrijeme
po sjeveriiij' III Irnj' nma. ,Vrajla mu nista i ne
radi, nego v,i\ ijr 11 klavir sviri'. J. Bogdanovic.
% u Sulekovit rjeeniku: , clavier, klavier'.
KLAVIRANE, n. djelo kojijem se klavira. —
TJ Sitlekovu rjecniku: ucite} klaviraiia kod ,kla-
viermeister'.
KLAVIRAR, klavirara, m. covjek koji po svom
zanatu gradi klavire. — TJ Sulekovu rjeiniku:
jklaviermacher'.
KLAVIRAS, klavirasa, m. covjek kojemu je
posao udarati u klavir. — U Sulekovu rjecniku :
,klavierspieler'.
KLAATEASIGA, /. zensko cejade kao klaviras.
■ — U Sulekovu rjecniku : .klavierspielerin'.
KLAVIRATI, klaviram, impf. udarati u klavir.
— U Sulekovu rjecniku : ,das klavior spielen' kod
,klavier'.
KLAVIRNIK, }«. ucite} klavirana. — U Su-
lekovu rjecniku: ,klaviermoister'.
KLAVLRSKI, adj. koji pripada klaviru. — TJ
Sulekovu rjecniku : klavirski zuak (?) ,klavier-
schliissol' (nema osobitoga znaka za klavir).
KLAVOCIMBAO, klav6fiimbala, m. vidi klavir.
— Od tal. clavicembalo. — TJ Mikajinu rjecniku:
,grave cimbalo' ,Gravicyml)alus'.
KLAVRN '.
KLAVRN, lulj. obijestan. Dubasnica na Krkii.
KLAZET<>VA(.!, Klazetovca,, m. ime mjeatti /«
Urbiji II (jkruga jayudinskom. Niva u Klazetovcu.
Sr. nov. 1875. 053.
KLE, vidi dokle, otkle itd.
KLE, KLEH, vidi tie.
KLEBECAN, iii. u Viikoni rjehilkii : vi.lo
smok|an, budala s ditdiithim d<i sr (forori a
Srijfiiiu i u Backiij.
KLEGALO, «. nishi klii.pa na knjoj w /.•/'■(■/
(n. IJ. U crkm); c/'sln jf imriiiriKi na I'mj sprijnlii
sprava na kojtl ■ir r,ln,h nm:,' iiii^liniill, nh Id
nije svagda. — isi>,,iiili I, liM;i|r>. — t'o-ilajr ail
1. klecati. — Od x\in njil.-,: /i,, sj, rrniij'iii kru-
jevima, a iznu'du rji-rmla ,t Hi' h>lji ncirn i.siib-
sellium') gdje se unj /ii-i/r miliodi. ii .luiiihn'si-
cetm (,subsellium'), it Vukovii: kao uiala klujja
na koju se klekiie (u krscanskiui crkvama u yia-
voiiiji) ,kmebaiik' .scaiunuru'. Crkve ovo tomej
jest duboko pouiieustvo ; . . . kleoala jesu bogo-
}ubuost; ... A. Kauizlit'-, utoc. .307. Klece ii
uaj blize klecalo. M. A. RB|kovic, sabr. 22. Zato
crkvena vrata, klocala i sidalista ue kvare se. I.
Velikauovii, uput. 1, 497.
1. KLEGANE, n. djclo kojijem ue klcca (oidi
1. klecati). — Stariji je ublik klecanje. — Izmedii
rjecnika u Vukovti: ,das wankeii der t'iisse (vor
scbwac.lie)' ,Yacillatio pedum'. Imamn ju umijeuo
pozdi'av|ati src-em, govorenjem i kleL-anjeni. M.
Divkovic, nauk. lOo'i. ,Ne pomaze proci oiiijeui
kleeaiie'. J. Bogdanovic.
2. KLECANE, n. djiio kojijem se kleca (vidi
2. klecati). — U StiUicevii rjecniku : .ritofi'o,
suouo che fa la campana ritoccandola' .pulsatiu
aeris campani ex uno tantum latere'.
1. KLEGATI, klecam, im})f. kleknuti. --- i.-ijm-
redi 2. klicati. — Akc. se ne mijena (aor. 2 i 3
sing. klScS,). — Postaje od korijena kiek ylagola
kleknuti, a k se mijena na o (kao n. p. ii puk-
nuti, pucati); vaja da se nacinio ovaj glagol u
nasem jesiku, premda iina i ces. klecati, gornolaz.
klasac, donoiuz. kl'ecas, alt u ouijem jezicima
znaiisamo: hramati. — I'o primjeru: I'red oiiijom
Amanom vaskolik puok klecucl na koljena kla-
liase mu se. M. Divkovic, bes. 402, kao da inia
i praes. klccem, ah mil neiiia dritijdje potvrde.
nije isto u uvakijem jx'imjerima: iilecuci prid nim
i klaiiajuci mu se. E. Lastric, lost. 23()'i, u ko-
jima jamaCHo stoji yrijeikoifi a mj. e, te pripa-
daja pod klecati.
a. pregihati ko(ena. u ;.iiiil: shinn'm i jii)iu:>tosli.
— Od XV rijeka, a iziii'-ttu rjcnnl.-'i n Williyijiini
{praes. klocam kod klokuiiln. Klorajm'-i na ko-
lina prid nim rugahu .so liim. Bernardiu 73.
mattli. 27, 29. I prid nim tuj svaki liili klecaso.
N. Najeskuvic 1, 140. Svi sveti klecahu na ko-
ljena. M. Divkovic, nauk. 236". Klecajuci na
koljena pozdrav|ahu ga. P. Baksic lOU. Na Sul'-
mane, Bajazete ti djevickom nogom kleca. J.
Kavanin 213a. Oni za pogrdu, kadano ga triiom
okrunise, klecau prid nega, govoreci : ,Zdrav,
kraju y.udinski !' F. Lastric, od' 314. Sest stotina
puta zasobice klecajuci. A. Kanizlic, utoc. 23s.
Prid nim poniknuta mnoz klecase sva kolinom.
N. Marc.i 52. ,Sve sam pred nim na kojena kle-
ca', dok mi je uzajmio pesest rajnicki'. ,Svo sam
pred nim na kojena kleca, dok sam ga domolio'.
J. Bogdanovic.
b. kad se od slabosti, od umora itd. sama ko-
jena preyih(u. — suhjekat nioze biti cejade (kao
u prvom primjeru), a ce.ice su noge iii ko^cna.
Brjemi pod kini (iete vavijek klecat, znojit. J.
1.- KLECATI
Kavanin 4101'. Utvrdivao si kojena koja kle-
calni. D. Danicir, jov. 4, 4.
2. KLECATI, klecam, impf. ndarati a svono
samo s jedne strane a see jednako. — ispondi
2. kleuuti. — ^1/cc. je kao kod 1. klecati. — V'aja
da je rijee onomatopejska (kao od kle klc . . . ///
klec klec . . .). — Od xvii vijeka u Diihrornilii.
a izmedit rjecnika u Belina (,sonar a ui.-u tcll.i,
cine a tocchi' ,campauam itoratis pulsibus \ or-
berare' 086'-') i a Htiilieeeu (,dare i tocchi coUa
campana' ,aos campannm uno tantum latere pul-
saro'). Drugi ce (djuk) nositi ovaj I'ifcual i u
zvoui:e ce sfejer udarati i klecati. B. Kasic, rit.
69. Domacijem glogom kleca pn selu na jaja.
(Zj. P(5slov. danic. U crkvi sx'etoga Nikole . . .
sluzbonik s prva zazvoni misu, pak nakon male
stane klecati i u dugo. M. Vodopic, tuzn. jel.
dubrovn. 1868. 175.
KLEC, m. komnd dm, (erp) .ilo se mere koiiie
a usia da ne moze yovorili. — U Sinlieerii rjee-
niku: ,morso' ,t'reuum (pp. e. lignum ori injectum
locutioui impediendae') gdje je reieno da se na-
liodi a jiisca Undiniea. — Ako je poazdana rijee.
iiin-r /;li. snidini s rrs. Ii Inc. i:riri l:,„iiad dm,
(H ra:lir,t,jriii .iiar.in imi) . I a. S„irl.<,n, rjr,-
iiiku ijaiiia,:no iz SliilieeraJ: Mln•^n'.[■. ~ isp,,rr,l,
i klecka.
KLECAJC, klecka, m. riili': {Iijra) na pod klecak.
I ovu igru po uaj vise mladici od 10 do 15 go-
dina igraju. izberu jedan obli kamicak od prilike
koliko veliki orah, i ovi se kamen zove , klecak' . . .
pa onda mecu uovcem kojega ugovore put onog
klecka. V. Vrcevic, igr. 73. — //' nase orijeme u
Dnbroeniku kao prezime. P. Budmaui.
IvLECALO, m. oidi klecalo. — IJ Belinii ijee-
nika: .inginoccbiatojo' ,scabeUum gonuale' 403'';
a Voltiyijinu: , inginoccbiatojo' ,kniobank'; a Sti(-
licevii ; , inginoccbiatojo' ,scabelluiii'.
KLECAN, adj. izatkan na lieki osohiti naiin,
oidi 2. klecati. — isporedi cuncan. — U nase
vrijeme, a izmcdii rjecnika it Vitkovu (n. p. ko-
ceja ,art weberei' ,intextus'). Za svilene marame,
za klecane kecojo. Nar. pjos. vuk. 1, 119.
KLECANA, /. ridi kleftatica. Vijeuac. ISKl.
020.
KLECANIGA, /. kleiuim, Ikoiie. - ispomli
klecauik. — U jednoya pisci imsnin vrniirmi.
Zi\'Ot je Vucicev. kao jaka klecanica, utkan u
istoriju Srbije. M. i). Milicevic, pomenik. 1, 79.
KLECANIK, m. cilim sto je klecau. Zivojin
(.: Srhije. — isporedi klecanica.
1. ICLECAjNIE, h. djelo k<ji,jn,i sr kin},. — Sta-
riji je oblik klecauje. — Izmrdu rjeiynika a Jije-
lostjencevu i^klecaiie, kleknutjej, « Jambresiievii,
It Sluli(''evu, u Viikoim. V neprestannih slzab i
klecauju. 'Transit. 7.
2. KLECANE, n. djelo kojijem se kleca. U lepi,
gipki i puni izraza .srpski jezik utisli su oni
psovke kao neko pogrdno klecane u divno go-
vorno platno. M. D. JVIilicevic, ziosel. .308.
1. KLECATI, klecim, iinjif. gonibus nixum esse,
stajati na kojenima (i kad se samo jeilnn knjnid
prignc, te se cesto ilodaje na kojenima, muzrlufi
islicitci prema na kii]cniO. — -e- stoji mj. iirii-
da.inega, ^. — Akr. sr iir mijri'ia. — lindi jio^lam,
oidi kleknuti (prrmn l.iijriiui i/lfiiioli, iir Irrlm
shoacali klecati saiiia kan il,i jr niijrrfrhlinn
glagol, jer ima raz/ila i n .ihimiii, r.jjiouli Ic.'-i
i lezati). — JRijee je praslarriisku, isjinrrdi. sislnr.
klqcati, ces. klecoti, 2J0^. kltjczoi';. — Jzmedii ijie-
nika u Belinu (,star giuoccbione' ,genibus niti'
1. KT,F,l\\TI
IR
Kr^KKATI
H4-1''; ,iiiKiiiocL'liini5ii' ,j;omia submittoro' lOUl'i,
« Jjjilostiniiicii iklpciiii ,tliM.'.to, S'"iii'lli«-to'). "
.lambirsiiirit (kk>rim ,tloi!to'), H VoUiijijinu (,iii-
giiiooi-liiarsi, star giiiocrliioni' , Union, nieilor-
knion'). it Stiiliceim (,genua subniitlorp, c^urvare,
llo(U>ri>. giMiibus provolvi'), « Vukovit (, Union'
.nitcir ironibns'V tri'bti pazili da it iiikijem rjcc-
iiiriiiHi iiijc .tpaydii dobio tiiiiiaceno, tr ilaje po-
iiiijisdiio s (jldijiilnin 1. klocati.
u. iiupce. Klecalm iia koljonijeh prjed I'limc.
N. Raiiina 93'i. matth. 27, 29. Kloc-eci stqjasp.
Zborn. 9()'i. Vece sam klocala npgo stala. Mon.
rriiat. 21'2. (I'l-lS). Kozaiujo niozo so govoriti to-
liko Uloceci, koliUo stojpoi. A. Gupotir, roz. joz.
21. Kada so pokupe, na molitvi kloi-e. i). Ba-
rakovic, vil. 117. Ke potlo na kolinili kleiSeci
nn-tvo najdoliu se_. F. Cilavinic, ovit. 14.')!'. Prid
otai-om klecGci. G. Palmotip 2, 124. Na obadva
Icolina klocodi. M. Bijankovic 84. Tore joj prid
sobom ne da vec klocati. Oliva. (U. A cas kratak
grusti klefiat, kauio li so u inolbi uzjecat. J. Ka-
vai'iin 20a. Oni poklon koji lui Bogu cinimo
I'lomu so klanajuci, klecoc na kolini. ,T. Banovau,
razg. 74. Knige na kolini klececi pisao. F. La-
.strio, test. ad. 108b. Evo klocim skrusenim grdcem
moloci uiilosrdo tvoje. A. Kauizlic, bogojubn.
21!l. Nastolijoh stari mu su svi klecali. (Z). Poslov.
danif:. Digmi se s mjesta na kojemu klecase.
i). Basic 28(i. Dok se Janko s Turci prigoiiase,
sveti Ivo na koliuim kleci. And. Kacic, razg.
1")2". Bomaciu sa svojoni cejadju kleci na ko-
linili. M. A. Re(kovic, sat. LS"-. Da bi on po
pndnova klocao na kolini. And. Kadcic 347.
Imadu stat na nogu a ne klecat. M. Dobretic
•">!!. Klececi iia koliuih za cetvrt od sahata. 112.
Klecuci jeduu noc na kolini. I. .T. P. Lucie,
razg. 49.
b. II poslovici nasega vremena haze se o psu u
onakovom stajaiiu sto se obicno haze sjedjeti.
Koliko vise kleci, svoj rep meci. Nar. posl. vuk.
145.
c. ger. praes. nalazi se u nekijem primjcrima
posve u adverbijahiom smislu (isporedi poklocke)
i to s oblicima: a) klece. U torn nikad nek nije
promina, veo u jutro i u vecer klece nek mo-
litva od sviju se rece. J. S. Eejkoyic 442. —
0) klecoci. ,Ja cu tebi klececi kamenom odba-
citi'. ,Ja (iu tebe klececi povaliti'. J. Bogdanovic.
— c) (grije.shoin) klecuci. — u Belinit rjecnikii:
klcciici .ginocchinno' .gnnibus flexis' .344li, a u
jirurniii i,lilil,-,i ; kli-f-e('i .iiiginocchiato' .genibus
iinii\u.s' ,li>.'!'' kail iji yinulij.
2. XLECATI, klecam, impf. tkati, ali onda lead
so u pravo tkane kaka sara (n. p. cilimska) utkiva
rukama, ne cunkom. Zivojin iz Srbije. Klecati
prostirko, kecele, torbe itd. sarati. Podunavka.
Isls. 58. — tia se, pasicno (u metaforickom
aitiisluj. Iz toga uzajamnoga popustana kleca se
ono sareno tkivo koje se zove : redovni, naprodni
zivot! M. D. Milicevic, medudnev. 107.
KLECATICA, /. Vipera amniodytes, otrovna
guja, kainenarka ili grabarka (a zovu je u Uzickom
,aspida', ali nije aspida, jer se aspida zove ,Naja
liaje' i noma je u uas). U Suhoj planini kod Nisa
ima ill muogo i tamo je tako zovu. Po svoj pri-
lici ovo ce joj ime biti naj prilicuije, a tako je
prozvata izvesno sa one cik-cak-linije niz celo
telo od ozgo, kao u sarana, te lici na klecane
kecejo. Ima mekan cvoric na goriioj usni. M.
Durovic. — if^poredi crnokrug.
KLECA VAC, Klecavca, m. u Danicicevu rjec-
nikti : Klocavbcb, katunu Oolubovcima blizu Pri-
zrona isla je meda ,u obri.lii> Klecavca' (Glasnik
15, 293 god. 1348?).
KLKCK. KMOCECI, ndr. nidi 1. klefati pod c.
KIjI'K'IIjO. II. vidi kl(H:alo. — U nase vrijenic
II Ixl.ri. Klik-'flo .subsnlliuMi'. U. Nemanic, cak.
kroat. stud, il'tg. I.-!.
KLECINCI, III. jil. iiiit: mjcstu u Slavoniji.
KLICCIONIK, III. villi klocalo. — Saiiio ii lie-
linii rji'.ciiikii, : ,inginoccbiatojo' ,scabolkim go-
nnalo' UW>. i ii Stulicenii: v. klocalo iz liclina.
KI.KiKV, /. isporedi kleS, ali se niilmdi ii
ih'iuj,!!:: isniiliiiiiitj .smislu. — U nase vrijniir. n
iziiinlii rjrriiikii u Sliiliievii {v. klod) i u ['iiknni:
racvasto i probusono drvo Sto se klinom zatvori
govefietu (u Srijemu i kjusotu) oko predne noge
da ne moze daloko otidi. — Klecka i kjccka, ono
rakjo sto se svincetu mecu oko vrata (ruga), da
ne moze prolaziti u stetu kroz plotove i preska-
kati ill. Svud po Srbiji a u Sabackom a mo/.da
jos gdegod, za sviiie ,r<jga', a , klecka' za kobilo
i goveda. M. Durovii.
KLECKOVAC, Kleckovca, m. ime seocu u Jiosni
II okrugu sarajevskom. Statist, bosn. 22.
KLECKOVICI, m. pi. mjesno ime. — Prije na-
sega vremena. Spom. stoj. 184.
KLE(3E, n. djelo hojijem se kuue. — Stariji
je oblik kletje. Trateoi svoje vrime v igraniju,
kletju i va vsakoj necistoci. Transit. 255.
KLECI, villi kleknuti.
KLEDENO, n. u narodnoj zagoneci. Ledeno,
kledeno (nos?), pod kledonom vinograd (usne'^j,
u vinogradu ducan (usta), u ducanu zulumcar
(jezik). Nar. zag. nov. 101.
KLEJA, /. mjesno ime u Srbiji u okrugu sa-
bachom. Zemja u Kleji. Sr. nov. 1873. 783.
1. KLEK, m. ime liehakvoj hilci, jamacnn je
■isto sto kleka Hi klekovina. — Samo u Stuliceru
rjecniku: ,albero e frutice simile al nastro, ma
non cresce in alto' .species cujusdam arboris',
gdje se haze da je grin nalih na nekakvo drvo
Ho on taiijanski zove nastro, ali ova rijei, koliku
mi je poznatu, u talijanskoin jeziku znaci samo
trak. patillikii. a ne kakvu bifku. — Sulck po
tuiiiiiniiii SI nlii-irii pise: v. klekovina. — U nase
sr rrijniii i /uiiiiiiiin iz istoga rjecnika) uzela ova
rijtx .:ii- liraga liilku. Thuja Tourn., klek ili
smrekusa. Flora croat. 1039.
2. KLEK, m. Caprimulgus europaeus L., neka
ptica, legaii. Slovinac. 1880. 30.
3. KLEK, Kleka, m. mjesno ime. — Akc. kaki
je u gen. sing, taki je u ostalijem padeiima, osim
nom. i ace. sing., i voc. Klece (?).
a. u Vuhovu rjecnihu: kamenito brdo u Hr-
vatskoj vise Ogulina. kao sto se u Srijemu pri-
povijeda da se vjestice skupjaju vise Molovina,
tako se u Hrvatskoj govori na Kleku.
b. u Vukovu rjecniku: uzak komad zem)B koji
razdvaja Dalmaciju od dubrovacke tlrzave, kao
sto je odozgo Sutorina izmedu dubrovacke dr-
zave i Boke.
t*. selo u Bosni u okrugu trarnicknm. Statist,
bosn. 71.
KLEKA, /. iieka bijku. fn'm. smnka. — TI nase
vrijeme, a izmedu rjcrinLn n \' nknru {v'ule veiia).
Kleka, fena, Juniperu-i ciminiinis L. ,1. Paiicic,
glasn. 30, 28fi. Jvleka, rus. K.ieicanKa (Staphyloa),
po). kl^k (Cxymnocladus), .luniperus L. (Pancic).
B. Sulek, im. 146.
KLEKATI, klekam, impf. vidi 1. klecati. —
?/ jednoya pisca xvii vijeka, a izmedu rjecnika
u Jijelostjencevu (klekam, klekati, kloknuti, po-
klekam ,congenulo, flocto genua, procumlir) ad
KLEKATT
I. KLEKNUTI, 1, a, c).
jjouua, iiigouiciilor'i. IvUikaJuri s koliiii iia /,i!iii|ii.
A. Bacic 51.
KLEKE, /. jil. ime mjrstu a Hrhlji. ii okriiifii
hraguji'vackoiii. Livada u Klnkama. Sr. ikiv.
1870. '231.
KLEKIVATI. klokiijfiii / kl.'Kivain, miff. vidi.
1. klecati. — Siiiiio ii Slnlirrn, ri,,-,iiLi': kloki-
vati, klekivam ,idoiiti.l.iiu -.Miiia •iiilmiitrrr,''.
KLEKNISTE, n. mji'sto ijdje sr khxi. — U
tittdiii'vu rjecniku: , locus fundondis procihus, vol
ubi genua Deo ponimus'. — )i''piiii:danii.
KLEKNISTVO, ». h Stulivrni i;jn)ukii ,iz
kleknistQ. — sasma ncpuiisdaiin.
IvLEKNIVATI, kleknujPm i klekiuvam, impf.
kleknuti .s iteraticnijem ::nacei'ieiii (ecsto klecati).
— U Stulicevn rjrcniku: v. klekivati. — U Du-
lirovnikii se govori i ii nasi' dul/n, uli s I'l : klek-
nivati.
KLEKNUCE, w. djilo k„jijein sr kh'kiir. — U
Bjeliistjrncevu rjrciukii : (sn slurijiiii iihlikoiii)
klokuutje kod klecane.
1. KLEKNUTI, kleknem, pf. in ffouna pru-
cumboro, ^ja.s^j na kolena (sti'iti na ko^rna prig-
tiuvsi ill). — Akc. se ne mijei'ia. — -e- stoji mj.
uegdamega q. — Rijec je, prdslaveiiskii (kleuk-
nouti), isporedi ces. kleknouti, poj. kl^knsvc (nr
znam jeli potordenu stslon. kleknuti). — Nrpo-
znata pnstana. da nema k )ia kraju (a mnie. hiti
da ovaj gia.'f i ne p)ripad<i kiirijciiii). vuigln hi. sr
pomisliti na srodnost s rijcri f-lnu (rlc'in,) a i
.V kojeno (koUmo). elein. jiiisliijr ml k.Oii: /irn-
mjenom od e na o mole imxlitli k,,lii. a ml. uniiin
ki.ln, pa klen. kod ki.lrn.. ^s/,„ jr il'n'i do orr
srodnusti jer je ohlik njrri l,il;,,ri ilu In sr nmiiln
misliti samo e je i-n<< inislitrnl: n/mk ilnsln i-ijr,l,iki
uz korijen kol. all je tnlil.n sroihnisl u :ii,irrii,t
ovijeh triju rijeii, da Inlm nr.im-^lih, jrli smii
slucaj Ho se u svc tri iiiiln.r isii l.-iiusiiiiniil i k,
1, n ■« islam rnln. - /'/■..■;/-/ rrr,„rin, Inslii, nii-
prl-frklilJ.Klnlil rrrmrii.i iiriiii, n inlsr dohil . jrr jr
pri-jHlini, iiliiir>l. II oil inijr sv inilii iisamo i, jnl-
mmi priiiijrni II insi'o nikiirrit xvii rijrkii : Nigda
kleknix' ri;i imiliivu (.-. Aiilioii. E. (jrlaviiiic, i-vit.
I.G.) iiiiiiju pi. si, III I lid ^iiiiiii, koi-ijriiit klek bez
iiKstiirkii 7IU, te sn jrdiiako ohirim nliiiilrn nlilikii:
nor. klrkiili, klhce ltd. i klc"kuiil.. kl.'knu ltd.;
i/rr. prnrt. klftkavSi (i kli'kav) / im jrihimii iiijrstu.
kleksi (M. Divkovic, bes. laU'), kli'.kuuvsi (i
klRknuv); part, praet. net. klekao, kli'kla ( kirk-
iiuo, kleknula. prema nnnme iiiia i inf. klv.i-i (n.
Viikomi rjeinikii, a. dnigr polrrde nemaiH pri
riici). — Izm.edu rjccnikii u Miknliiiii (klokiuiti
,tloct6i'e genua, procumbore ail gonvia'). ii lieHnii.
(kleknuti ,gettarsi in ginocchioni' ,in genua pro-
c'umbere' 3-i:'2*; ,por.si in ginorcliioni' 314''; ,in-
ginocchiarsi' ,genua submittere' 4031'), u Bjrlo-
stjeneetui (vidi kod klekati), m Voltiijijinu (klek-
nuti, klocam ,inginoccliiarsi' ,ni6dorknien, auf
die knie fallen'), « Stulimvu (kleknuti ,ad pede.s
alicuju.s procidere, ad alicujus pedes vel genua
procumbere, se ad alicujus pedes advolvere'), u
Vttkovu (kleknuti, vide kleci; kleri .ninderknien'
,in genua procido', cf. kleknuti).
1. (tktinio.
a. iiiij rr.srr s,' slirnrii kiin .:iiiik iinj rrrri/n. .slo-
rin'iii i pniii.iinsti prniiii oiimiir prnl kiiii ill jirrd
run sr kirklir. yih, sr kirklir hid sr iiinli ling (ne
siuidii istii).
a) wipce. Kleknuvsi x^rostri ruke. Transit.
191. Kleknuvsi sada svi, procvili svaki nas. N.
Najoskovie 1, 143. Klekni doli sada! M. Urzir
3(iG. Ima poci n i-rkvn i kleknuvsi unii|iMiii jii-
V
tati prostoujo. A. Grucetic, I'oz. joz. 37. Kleksi
pokloiiise mu so. M. Divkovic, bos. lolb. Ku
stvar videci Petar kleknuv.si zaludoa : ,Izajdi od
mene, Gospodine, zasto grisnik clovek jesam ja!'
F. OrlaTinic, cvit. 201»-. Kleknu doli (Stefan),
neka bude uzvisen gori. 422''. Ima se dijakon
pokloniti krizu klekav. I. Ancid, svit. 267. Svi
kleknite ponizeni. P. Kauavelic, iv. 52. I takoj
kleknuvsi dokli molitvu ucine. P. Hektorovic (?)
84. I oni svezani kleknuvsi molitvu cine Bogu.
109. Pokloni se klekav prisvetomu sakramentu
prid neviruioi. S. JVIargitic, fal. 29. Klekose svi
Krstjani. J. Banovac, razg. 19. Klekavsi u nuglu
erkve stajase ponizno. P. Lastric, od' 257. Kle-
kavsi bi misuicke Jubio ruke. test. ad. 19ii. Sto
mu se oce? ne cb'ugo nego kleknuvsi prikazat
Bogu . . . ned. 377. Kao da ce ga u ruku po-
kibiti klekavsi, iztrze angar. A. Kanizlic, kam.
043. U kapelicu dosavsi, svi klekose. Iran. 78.
Klekavsi s ufanem velikim priporuci se (iospi.
utoc. xvin. Nego jim zapovidi da kleknuvsi pi-
taju milosrde. A:id. Kacic, razg. 129. Svi kle-
kose ter se polubise. 179''.
h) hez potrehe sr iloiliijr rrsln na kri|nna, ((/(
gdjegdje (kao jniiinrioi n orijrin priiiijrriiiin :
Klekiuiv (staniparskoiii gnjrskmii klrknav) na oba
koliua. I. Ancic, svit. 93. A ja kleknuh na oba
koleua. Nar. pjos. vuk. 5, 512. Skine kapu pa
klekno. na oba sola ko}ena. Pravdonosa. 1852.
31) stoji da se istakne klecane na oba ko^ena, a
ne na jediiome (isporedi: Kleknu jedni na jedno
kolino, kolik' da ce se u sto sniirat. J. Banovac,
razg. 7G). Eeksi to kleknu na kolena i rece.
Transit. 214. Na kojena svi kleknite, udrite se
svi u prsi. N. Najeskovic 1, 152. Za svoje se
ueprijateje moli kleknuvsi na koljena. M. Div-
kovic, bes. 92'>. Nikula na kolina kleknuvsi . . .
F. Glavinic, cvit. 402''. Klekavsi ponizno na ko-
lina. I. Grlicic 147. Tako da mi na kolina klek-
nomo, ili se po zoui|i prostremo. J. Banovac,
razg. 74. Prvasiii Krstjani . . . nisu se smili kleti,
voc ako u velikoj potribi, i to kleknuvsi na ko-
lina . . . 173. Ako Gospodin Isukrst moleci svoga
(itca na kolina kleknu, zasto ne bismo mi klek-
nuliy J. Filipovio 1, 281''. Klekni na kolina i
pokloni se do zemje Bogu. F. Lastric, ned. 48.
Vazda sam poradi posteiia kleknuo na kolina.
M. Zoricic, zrc. 77. Klekavsi na kolina. And.
Kacie, kor. 92. Kleknuvsi na kolina nicice. 124.
Xa ko|ena gola klekni. Nar. pjes. here. vuk. 333.
Knji klekne na kojona. D. Danicic, sud. 7, 5.
V) HZ kleknuti ntoze hiti prijedlog pred .-< akn-
zativom Hi s instriiiiiriiliiloiii. n olm. ilrii sluraja
naj cesce se istier koinr sr pol;ii:iijr slonu'ir kle-
I'anem; to liiva osohilo n dnigoin. sinraju, n. kao
da se akuziiliriiiii isliir i injrslo gdjr se kleci.
tako kod aal ii piiiiijrriiiin i,: Lasiriceva Nedif-
nika kod rijeci prid misnika ne misli se na sto-
vane prema ooome nego na mjesto gdje se kleci
preko ispovijesti, 2>a ni u jednoin primjeru nema
prod nogama nego samo pred noge (nidi i pred).
ao) s akuzativom. Da mi je prid onoga bozida
kleknuti. M. Drzii' 123. Zatvori vrata i prid
kriz kleknu. F. Glavinic, cvit. 67''. Na kolina
kleknuvsi prida jn. 154». I klekavsi prid ne-
gove noge. P. Posilovir, cvijet. 57. Inpolit klekne
prid Lovrinca i govori. P. Hektorovic (?) 123.
Josafat kleknuvsi prid noge otceve ... P. IMa-
cukat 15. Ostavivsi svrsit misu, pode onoga
djaka naci i kleknuvsi prida ii rece; ,Prosti, ako
sam te u cem uvridio'. ,T. Banovac, razg. 5li.
Petar padavsi i klekavsi prid noge Isusove ispo-
vidase ... F. Lastric, od' 241. Dostoja bo se
kleknuti prid ss-aknu-a. U'M.. lo:!:i. K'lrkav^i piid
I. KLEKNUTI, 1, a, c).
50
KLEMENS, g.
I'lOga nikii |)o|nbi. tost. ad. 19». Da so no xa-
boravis, kail kloknos pri(i misnika, nogo ispovitlis
svo oilovito. nod. 88. Koliko jo lasiio, klekavsi
prid misnika, roAi: ,Pitaj mo, ofie!' li)8. I prid
kra|a molot^ klefie da sinu prosti. V. Bosen 22'2'>.
Ne bi litio da prid Aoga kleknu. M. A. Eejkovic,
sat. I3l>. Pak prod cara kloco ua kolena. Nar.
pjes. vuk. 1, ()'27. — hb) x inslrunumtalmn. Kloce
prid jodiiom prilikom. J. Banovac, prod. 32. Klo-
kavsi prid ovim ditegcom u Stali. F. Lastrit, tost.
(!2". Pak klokni prid cesarom noboskim. 122'>.
Klokavsi prid I'logovim svetim otarora. tost. ad.
KU'i. Obodvojioa klokavSi prid papom ispovidai'io
viro ii&inise. A. Kanizlic, kara. 021. Otido prid
kra|a ungarskoga, kle6e prid liim. And. Kafii^.,
razg. 28. Klokni, rano, prod liim na kojona.
Nar. pjos. vuk. 1, 62G. Sojak kloknuvsi prod
sucom na kojona . . . Pravdonosa. 1852. 8. Ho-
dito, poklonimo so, pripadnimo, kleknimo prod
Gospodom tvorcem svojim. D. JJauicic, psal.
95, 6.
tt) moze se izreci mjesto gdje se Jclekne, i to
akuzatwom s prijedlozima na i u (oidi hod b, a)
i primjere ,s dalivom). Kloknu na zemju. Zboru.
91. IClokav.si na zemju. P. Posilovio, nasi. 521>.
Klofie na zemJu. And. Kaoic, kor. 215. Klekno
na tlo. D. Basic 268. Klokne na prostrte struke
posred kuce. Vuk, nar. pjes. 1, xii. ,.Talah' ro6e,
na dorata klece. Nar. pjes. horm. 1, 185. — Jodan
vlastelin susr'te s. saki-amenat u mistu blatnu i
udi| kleknu u blato poklonit mu se. J. Banovac,
razg. 45. Oficijer kloco u naj blize klocalo. M.
A. Ee]kovi6, sabr. 22.
e) isrice se namjera radi koje se klekne, i to
supstantivom u akuzativu (u jednom primjeru u
lokativu) s prijedlogom na Hi infinitivom. Stari
kleknu na molitvu. F. Lastri6, nod. 404. Kad
so verni svak pokloni, na molitvi doli klece. D.
Barakovic, vil. 209. A Petronila kloknu plakati,
tor od srca vikati Bogu. F. Glavinic, cvit. 156:i.
Onda kad dodu u crkvu, ili u drugom mistu
kleknu ga (Boga) moUt. J. Banovac, razg. 75.
b. iwpie, ne kao znak stoeaiia.
n) 0 ce^adctu. Kraj vira tor klece na travi
zoloni ... tor poce sakom pit. M. Vetranic 2, 117.
Kleknuvsi opra svim noge. J. Banovac, prisv.
obit. 228. A kad bana rano dopadnuse, kleknu
vitoz na kolino livo. And. Kaoic, razg. 179b.
Kad to vide coti arambasa, zem}i klece na desno
koleno, svojoj pusci zivi ogaii dajo. Nar. pjes.
vuk. 3, 427. To izrece, crnoj zemji klece, svojoj
junak saroi vatru dade. 4, 332. To izrece, nirtva
zomli kloco. Nar. pjes. here. vuk. 138.
b) 0 zivotini (0 konii). Klece doro do zolene
travo. Nar. pjes. vuk. 2, 467. Klece dogo na
prva kojena. 3, 389.
2. sa se.
a. pasivno, bcz subjckta. Klekne se ovdi. J.
Banovac, blagosov. 348.
h. rejieksivno, u znacenu aktivnoga glagola. —
U jednom primjeru xviii vijeka. A mou to so svi
ostali kleknu ujedno ua kolina. L. Terzi6 3.36.
2. KLEKNUTI, kloknem, pf. vidi kliknuti. —
isporcdi 2. klecati. — Od xvi vijeka (rijetko).
Kako da slavicem nanukan tako pojuc klece. P.
Zoranic 20b. s prilikom z daloce tva hitra be-
sida prid Bogom jak klece, istinu povida. D. Ba-
rakovic, vil. 35. .ledan klekne : ,Prihvati me,
druze!' Osvetn. 2, IGO.
KLEKNIVATI, vidi kleknivati.
KLPIKON, m. u Vukovu rjecnikin u ovoj za-
gonoci : U dno razan, u grad badaii, u vrli klekon.
— Odgonetjaj je ove zagonetko ,r6pa'. ,klokon'
jo lisco, kojo jo kloklo ili pologlo po zi>ni|i. M.
Modic.
KLKKOV, adj. k<iji pri/xula kind; od drra od
kleke. — U Vukovu rjeiniku: ,von wachholdorliolz'
.junipcrous'.
K l,l'.K()\'A, /. hilo je selo u Srbiji u iialiiji
sjniirl.iij isiid u okruyu uzicknm). Vuk, dan.
3, ■i:\\. nil sr jioslijc ne pomiilc. M. D. Milicovic,
srb. 624.
KLEKOVAC, klokovca, iii.. I'lekakva ptiea. —
U nase Krijeme u Islri. Kobac jo donosal drobac,
soja je donesla loja, vrana jo donosla graha, klo-
kovac bil jo pekovac. Nar. pjos. istr. 4, 3. Klo-
kovao ,avis quaedam', gon. klekovca. D. Nomanic,
cak. kroat. stud. 49.
KLEKOVACA, /. rakija od veAe. u Karaiiovcu.
^. V. Stojanovic. — ■ vidi kleka.
KLEKOVCI, Klekovaca, m. ime selu u liosni
u okruyu bihackom. Statist, bosn. 50.
KLEKOVICA, /. M Vukovu rjeiniku: planina
u Staromo Vlabu.
KLEKOVIC, m. prezime. — Pomine se xvii
vijeka. Vid Klekovic. P. Vitozovi6, kroii. 162.
KLEKOVINA, /. drvo od kleke. — U Vukovu
rjecniku: ,wachboldorholz' ,lignum junipereum'.
— I bijka (nalik na kleku). Klekovina (Mili-
covic), pino salvatico mugo (u omiskom rukopisu),
Pinus mughus Jacq. (Vodopio, Visiani). B. Sulek,
im. 146. — Is pridjevima muska i zonska. Kle-
kovina muska, .Juniperus nana L. (Sablar, Vo-
lebit). Klekovina zenska, Juniperus sabina L.
(Sabjar). B. Sulek, im. 146.
KLEMBER, »(. ?< zagoneci. Klomber bije, klem-
ber zja, klember kaze: nek se zna, ko sam ja.
odgonetJ,aj : zvono. Nar. zag. nov. 58.
KLEMENAT, vidi Klemons.
KLEMENCIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. zagr. 1875. 263.
KLEMENOVO, n. ime zaseoku u Rrvatskoj u
zupaniji varazdinskoj. Razdije). 101.
KLEMENS, KLEMENT, KLEMENTA, KLE-
MENTE, H». Clemens, ime miisko. — isporedi
Klimenat. — Samo u pisaca (naj cesce kao pa-
pino ime).
a. nominativu Klomenat nema potvrde.
h. Klemens (po latinskom obliku), samo kao
iioiiiinatir ii(ila~i sr i( jriliwga pisca xvii vijeka
hiji nil ilriiijijem iiijexliinn. pise Klement. Papa
Klemous, Petrov uconik. F. Grlavinic, cvit. xvii.
C. Klement se nalazi dosta cesto od xvi do
xviii vijeka. Klement. A. Gucotic, roz. mar. 47.
Klement papa i jun(cenik). P. Glavini6, cvit.
XXVI. Klement cetrti papa. 68. Svoti Klement
bi Rimjanin. 380''. Od Ivana naj zadiiega rece
Kloment jedva dosti. J. Kavaiiin 132'^. Da ko
i Klement sad jednosti. 372l>. Urban, Klement
navlastito. 386*. Sist, Klet, Klement. 522l>.
Pise sveti Klement papa. J. Filipovic 1, 135l>.
Klement. 1, 183b.
*l. Klementa, u jednoga pisca xviii vijeka. Papa
Klementa trinaosti. A. Kanizlid, kam. 906.
0. Klemeute (tal. Clemente), u pisaca xviii
vijeka. Klemento papa. S. Badric, ukaz. 53.
S. otac papa KJemente xm. J. Banovac, razg.
VIII. Papa Klemonto cotvrti. V. M. Gucetic 156.
Svoti Klomonte. J. Matovic 178.
f. radi stiha u jednoga pisca xvi 11 vijeka ima
za nominativ oblik Klem't. Vjeru utvrdihu . . .
Herm ovd', a Klom"t u Srdiku. ,7. Kavanin 296^*.
g. « ovijem .le primjerima nalaze drugi padezi,
te se ne moze poznati oblik nominativa. V odlukah
KLRMKNS, ff. '■
papo Klemouta petoga. Narucu. 12^. Po Klo-
uiGuta papu posla mladiiica. F. (Uaviuit;, cvit.
143a. XJ vrime Klemeuta papo pi-voija. 34 1>.
Mucenika doni glavu svet' KliMiimta. .1. Ka-
vaiiin 318a.
KLEMEISJACA, /. ime mjcMii, u Hrhiji ii okrufia
kfajinxkom. Vinograd u Klomeiiaco. Sr. nnv.
1875. sr,!l.
KLEMPAO, kWmpca, m. klatrio, zoecak.^ —
upuredi klepac i klempesalo. — // nase vrijeme
u sjevernijeh cakavaea. Klempac, .pistillum caiu-
panae'. D. Nemanio, cak. kroat. stud. 2i;. Klom-
pac, bat od zvona. Na Krku.
KLEMPAST, adj. vidi klempav. — ixporcdi
klepast. — U nase vrijeme. Poglaj, brato, mah-
nita Bosi'iaka, kud on vodi klompasta dogata!
Pjev. crn. 27oa. Klempast, ko inia spusteno iiSi
da vise. U nase vrijeme u Stoiiu. ,Moj je prasac
klempast'. M. Milas.
KLEMPAV, adj. u knjeya (celndctn i zicotWie)
vific mi (te klepju Hi klupocu). — fidi klepati.
— ixpiiredi klempast, klopav, klompav, klonipast.
— U nase vrijeme, a iziiwctu rjeinika u Vukoini
(,mit hangenden ohrou' ,aiu'ibiis peiidoutibus'). —
Kaze se i n usima. Klompave usi. Bos. vila.
1.S88. OS.
KLEMPE, klempota, n. iidarnc prsloiii pa uhti.
— ixporedi klepa. — ridi i- krpusa, zvri'lia. — U
Vukovu rjecnikii: ,oin hiob mit oinem fingor auf
das olir'.
IvLEMPESALO, n. vidi kloposaln. — U na.ic
vrijeme u Duhrotmiku. P. Budmani.
KLEMPESATI, klempesam, imjif. [iiiati -se iil-
seci (kao klempesalo u zvonu, pa i o drugome).
— vidi kod klepesalo. — U nase vrijeme u Da-
hrovnikii. P. Budmani.
KLEMPO, III. kkiniiava muika zivntina (a maze
se kazali i o covjeku Hi mmknin djetetu). — uprav
je ipokoristik. — Akc. «■ iniifim a riic. klompo.
— II na.ic vrijeme, a i:.iii':lii iimiika u Viikiiim
(,dor hiingonde oliron luii- jjiii icilml. aures pen-
dontes'). KWmps, zivina kuja ima usi spustono
tako da vise. U nase vrijeme ii Stonu : ,Vidis ti
moga klempa (prasca) !' M. Milas.
KLEMPONA, m. vidi klempo. — U nase vrijeme
u Stonu: ,Moj klempoiia (prasac) n slami spi'.
M. Milas.
KLEMl'OV, m. ime psu. Gravac u Bosui. —
Radi znaieiia vidi klempast.
1. KLEN, klena, •»(. .\i-or caijipostro L.. iiekii
drco. — Akc. kaki je a (jeii. .tin;/, hiki je n n.-ita-
lijem padezima, osim iioiii. i m-i-. sinij.. i me.
klone. — Rijec je praslareiisln, isimmli nis.
KAt'.u-h, ces. klen, po^. klon. — Jsli jr kdrijrii i
u litavskom klevas i u germaiiskijein ji'.:ieiinii:
stnor. hlynr, anglusaks. hlyn, stvnem. linboum,
nvnem.. lehne. — U nasemu se jeziku shoatilo
kao da postaje i od klem> (vidi 3. klijoti i kjen)
i od kltni. (vidi kuu). — hmedti rjeenlka u
Vottiijijimi (jCarpine' ,aliornh(dz'), u StiiUceeu
(v. kfen s dodatkom da je rijec ruska), u Vu-
kovu (,der feldahorn' ,Acer campestre Limi.').
Blizu liegove ograde ima jedau veliki klen. M.
D. Milicevic, medudnev. 2'2.5. I zasediio s ove
strane reke za jedan klen. pomonik. 2, 220. Klen
(klijen, kun), rus. K-ieHT., ces. klen, poj. klon
(Acer camp.), luz. klon (Ornus), 1. Acer cam-
pestre L. (Vuk, Pancic); 2. Acer mqnspossulanum
L. (Visiani, Petter), v. Klijon. B. Sulek, im. I-IG.
2. KLEN, m. iiijesiio ime u Sriiiji. — Vafa. da
je i.ifa rijec sin 1. klon. — a) a oknigii lim-
1. KLENOVAC
gradsktim. IvFiva u Klenu. Sr. nov. 1871. (iOT.
— b) u okriKjii kragujeottckom. iViva kod Klena.
Sr. nov. 1872. .528.
3. KLEN, m. vidi 2. klijen.
KLENAC, Klenoa, m. mjcsno ime n. Hrbiji. —
Jiicc dem.. 1. klen. — a) u okrugu kriuiiijfrackom.
Niva u Klencu. Sr. nov. 187(1. -!ss. |,i\acla^kod
Klonca. .51.8. — b) u okrugu p<i.:(iri rarkdiii. Niva
pod Kleucom. Sr. nov. 1872. 13(!.
KLKNAOKI, adj. koji pripada sela Klenku u
Brijcmit. V. Arsenijevie.
KLENAK, Klenka, m. iiije.vin ime. — Bice dem.
1. klen.
n. 11 Dalmaciji, zasejak u kotarii makaranskom..
Report, dalm. 1872. 41.
b. w Ilrvatskoj. — Pomine se xv vijeka. Na
Klenku su 3 kmeti. Mon. croat. 126. (148fi).
e. a Slaminiji, Klenak, Klenka, selo u zupa-
niji srijemskoj. KazdijeJ. 146.
(I. u Sriiiji. a) Klenak, mjcMo u okrugii bio-
gradshim. Glasnik. I'J, 172. — b) u okriigii sme-
dererskum. Niva u Klenku. Sr. nov. 1869. 126.
KLENAR, m.^ime mjestii u Srhiji u okrugu
pozareeackom. Niva u Klenaru. Sr. nov. 1868. 87.
KLENCANIN, m. corjek iz Klenka u Srijemu.
V. Arsenijevie''.
KLENCANKA, /. ,:yvK.v7crj cefade iz Klenka u
Srijemu. V. Arsenijevie.
KiENCIC, m. riha (dem. 3. klen). — Kao de-
miniitiv u Vukonit rjeeiiiku; kao driiga riha-.
Klencic, Choudrostom.a Kuerii Hack. .1. Pancic,
ribo u srb. 127.
KLENDAVICA, /. iieka igra, vidi V. Vrcevic,
igr. .53 (gdje je klendavice gen. sing.).
KLENI, m. pi. mjesno ime. — Prijc nasega
vremena. S. Novakovii, pom. 134.
KLENICE, /. pi. ime selu u Hrvatskoj u zu-
paniji varazdinskoj. Razdijej. 101.
1. KLENIt';, m. dem. 1. klen. — Izmedii rjei-
nika u Vukovu. Klenic, Acer campestre L. (Sa-
l.)|ar,- Lika). B. Sulek, im. 146. — / kao ime
mjestu u Srhiji a okrugii .'smederevskom. Cair u
Klonicu. Sr. nov. 1873. 743.
2. KLEN16, m. dem. 3. klon. — isporedi kleucid.
Kleuic (riba u skadar.'<kome blatu). V. Bogisic,
zborn. 4!14.
KLENiCAK, klenicka, m. dem. 1. klonic. a Lici.
Y. Arsenijevie.
1. KLENIK, klonika, m. klenoim suma. — U
Vtikora rjecniku: ,der ahornwald' ,aceretum'.
2. KLENIK, Klenika, j». mjesno ime. — Ja-
macnti je ista rijeii sto 1. klenik.
a. pusta 11 Slaooniji u zupaniji virovitiikoj.
Razdijel. 135.
b. mjesto u Srhiji a okrugu sabackoin. Zem|a
zovoma Klenik. Sr. uov. 1873. 279.
KLENITI SE, klenim se, impf. (?j u Stulicevu
rjecniku: v. kleti se s dodatkom da je uzeto iz
hrcvijara. — napouzdarto (vidi kod kleti).
KLENOV, adj. koji pripada klenu (vidi 1.
klen); koji je od drva od klena. — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Vukovu (,von feldahorn' ,ex
aeere campestri'). Nego uzmi dva klenova stajsa.
Nar. pjes. here. vuk. 100. Mjesta . . . zarasla >i
sumu . . . jeskovu, lipovu, klenovu . . . Vuk, dan.
2, 27. Klenove duge. P. Bolic, vinodjel. 2, 107.
1. KLENOVAC, klenovca, m. klenov stap. —
U Vukovu rjecniku: klenov stap ,oin stab von
feldahorn' ,baculus ex acoro campestri'.
2. KI.ENOVAO
1. KLRNE, b, /);.
\i. XJiKNOVAC, Jiloiiovca, m. injvsna imc. —
I'ostiiije od 1. Uoa Icao i I. klenovac. — Nalazi
se vrio icsto, n. p. :
a. M Jlrvatskoj. a) zaselak i xebi u zupaniji
licko-krbarsl:oj. Kazdijel. 30. 38. jed)w sf od ovijrh
n{joita pominc xv vijcka. Od Kloiiovca. Mon.
Croat. 108. (1471). — b) kajkavski Klonovec, selo
u zupaniji varazdinskoj. Razilije]. 100.
b. u Srbiji. a) (s drukcijiiii nkfoitnm). Klo-
iiovae, potok u Begajici (u okni^n liionradskom).
^j. Stojaiiovic. — b) u okntiiii kruiinji-oackom.
Livada ii Klfinovcu. Sr. iiov. isiio. .")ti;j. — c) u
nkrngii smcderevskom. Niva u Klonovcu. Sr. iiov.
1875. 1)71. Niva u goruom ICloiiovcu.^ Sr. nov.
1875. 35. — d) II okrugu iabaikom. Niva ora(^a
u Ivlenovcu. Sr. nov. 1809. 178. — e) u okrugu
imjev.-ikotn. Livada u Klenovcu. Sr. nov. 1863.
278.
KLliNOVAGA, /. klenova batina. — U Vukovu
rjecniku: klonova batina ,6in stock von foldaliorn'
,fu3tis Gx acoro campestri'.
KLENOVAOKI, adj. knji pripada (injestu) Kle-
novcu. a) oidi 2. Klenovac, a, a). V. Arsenijevic.
J. Bogdanovic, — b) u Daniciievu rjecniku : kle-
novbcbkyj, selu je Srpcima manastira Eavanice
isla meda ,ua klenovaoku vrbsinu' (Sr. letop.
1817. 4, 53 god. 1381). nije joj to ime od Kls-
novnika koji se spomino. — C) vidi 1. Klenovac,
b, d). Klenovacka fiijeka u Srbiji u okrugu sa-
baekoni. Zemja u Klenovaokoj Eeci. Sr. nov.
1875. 460.
KLENOVCANIN', m. covjek iz Klenovca. V.
Arsenijevic. J. Bogdanovie. — Mnozina: Kle-
novfiani.
KLENOVCANKA, /. zensko cefade iz Klenovca.
v. Arsenijevic. J. Bogdanovie.
KLENOVCANKINA, /. vidi Klenovcanka. .1.
Bogdanovie.
KLENOVCIU, m. mjesno ime u Srbiji. a) u
okrugu kragujevaekom. Vocnak u Klenovoicu.
Sr. nov. 1817. 412. — b) u okrugu smederevfkom.
Vocnak u Klenovciou. Sr. nov. 1867. 415.
KLENOVICA, /. mjesno ime.
II. selo u Hrvatskoj u zupaniji modruSko-
rijeikoj. Eazdijol. 49.
b. iiijcato u Srbiji u okrugu va}evski)m. Livada
u Klenovici. Sr. nov. 1875. 71.
KLENOVINA, /. drvo od klena. — U Vukovu
rjecniku: ,holz von feldaliorn' ,lignum aceris cam-
postris'. — I kao samo drvo (breza?). Klenovina,
Betnlaalba L. (Lambl), vajda pogrjesno; v. Kliien.
B. SiUek, im. 146.
KLENOVNICKI, adj. koji jiripada Klenovniku.
Klonovnicka (opHina). K. Jovanovic 138. (vidi
Klonovnik, a). — I kod mjesnoga imena: kaj-
kiirski Ves klenovnicka, selo u Hrvatskoj u Zu-
paniji varazdinskoj. Eazdijel. 92. vidi Klenov-
nik, b.
KLENOVNIK, m. mjesno ime.
II. ■■felo u Srbiji u okrugu pozarevackom. K. Jo-
vanovic 138. — • Pomine se xiv vijeka. vidi u Ba-
nicicevu rjecniku: Klenovbnikb, selu jo Dabru
manastira Eavanice isla meda ,na Klenovnikb'
(Mon. sorb. 199 god. 1381). tako i Eukomijama
(199). a to ce biti sadasne selo Klenovnik na Du-
navu blizn Pozarevca.
b. selo u Hrvatskoj u zupaniji varazdinskoj.
Eazdijo). 92. — Pomiiie se (latinski) xvi vijeka.
,Ex Klonownyk'. Mon. croat. 303. (1596).
KLENOVODA, /. voda u Srbiji u tikrugu pii-
drinskom. ^. Stojanovic.
KijENPA, ./'. iiitc Icozi. Knipa u Itosrii. — vidi
klompav.
KLENUl'E, ;(. djelo kojijem se klene (vidi 1.
klenuti). — U Stulicevii rjecniku : (sa slarijim
ohlikom) klonntJG ,aoris canipani pulsatio unico
ictu'.
1. KLENUTI, kloncm, pf. 2. klocati, kad se
samo jedan put udari u zvono. — Jindi postana
vidi kod 2. klecati; po osnovi (kleca) ovoga gla-
gola nc nmzc biti isto -Ho klopnuti. — Od xvi
vijeka u Dubrovniku (vidi Drzicev primjer), a
izmedu rjecnika u Belinu (,tocear la campana
ciofe cominciar a suonar la campana' ,aoris cam-
panis pulsationom aggredi' 163''; ,sonar a mar-
tello, cioc a tocclii' ,campanam iteratis pulsibus
vorberare' 686'') i u Stuliievu (,aes campanum
unico ictu pulsars'). Postavise obicaj da so na
I'lo slavu () ^ori, u podne i u vecer kleno zdrava
Marija. I. Dordio, ben. 75. Kom klenu prvo za-
zvaiie. 195. i u nase vrijeme: ,Klenulo je zvono'.
,Klonuli su zadiii put na misu'. P. Budmani. —
U prenesenom smislu : zla ce klenuti, snaci ce ga
nesreca, tuifa da se misli zla ura Hi zla nosreta.
Ako uzazua, toprv mu de zla klenut, i ua me
sve zlo past. M. Drzic 270. Zla mu je klenula.
(D). Poslov. danif.
2. KLENUTI, klenem, pf. u razlicitijem zna-
cetiima, ali u srjema kao da je pf. klepati, te da
je p ispalo ispred u.
a. za^u}ati, pntresti, uzdrmati nesto sto visi
(vidi kod 1. klenuti). — U Voltigijinu rjecniku:
klenuti, klenivam ,muov6re, tentennare, agitare
una cosa appesa' ,bewegen, riitteln'.
b. wz subjekat srce .itoji aktivno Hi refieksivno
(srce klene, srce se klene) u znaeenu: zbuniti se,
smutiti se, poplasiti se, ustresti se itd. — U Be-
linu rjecniku: klenuti se tkomu srce, klene mi
se srce ,muoversi, commoversi per qualche affetto'
,commoveri' 502l>, i u Stulicevu : klenuti komu
srce ,perturbari, consteruari, animo coufundi, de-
jici etc.'. — Ne zna se kako je akcenat: u Be-
linu je rjecniku inf. klenuti, ali se to ne potvr-
duje ni (il:riiiliiiii jirczenta ni u Stulicevu rjec-
niku. — .1/":' III 1 1 da je znacene kao kod a, ali
« prenesi iiiiiii ^mi^ln.
c. klenuti, klenem, stici (Hi udariti?). ,Kle-
nuce te to po vratu kad tad'. T^. Stojanovic.
d. klenuti, klenem, naostriti kosic. ,Jutros
nijesam kose klepa', moram je sad malko kle-
nuti'. ,Lijepo ti lezi, pa tu kosu malko kloni,
vidis da ti slabo odrezuje ti-avu'. ,T. Bogdano\'ic.
KLEN-VODA, /. izvor u Srbiji u okrugu bio-
gradskom. Glasnik. 19, 172.
KLENAE, m. ime mjcstu n. Srbiji u okrugu
pozarevackom. l(fiva u' Klenaru. Sr. nov. 1872.
510.
1. KLENE, n. coll. kao mnozina prema 1. klen.
— isporedi X. klijene. — TJ nase vrijeme, a izmedu
rjecnika u Vukovu (vide klijene).
u. u pravom smislu. Tamo raslo klene i ja-
seiie. Nar. pjos. vuk. 3, 167. To doculo mlado
momce, krice di-vje i kameiie, dizo klone i jasoi'io.
A. Ostojic iz nar. pj.
b. kao mjesno ime.
a) pusta u Slavoniji u zupaniji viromtiikoj.
Eazdije}. 135.
b) u Srbiji. an) u okrugu biogradskom, jedan
kraj sola Ensna i oko liega mjesto. Glasiiik.
19, 172. — hb) mjesto u okrugu knezevai'kom.
lifiva u Klene. Sr. nov. 1875. 11. — cc) niva
u okrugu kruiei>ackom. Sr. nov. 1875. 533. —
Ud) selo u okrugu pozarevaikom. K. Jovanovic
1. KLENE. 1), h).
141. — ee) iiijt'nto It ohrwju smedere.iiskom. Za-
"brau kod iClena. Sr. nov. 1867. 35'J.
2. KLENE, vidi 2. Klijoiie.
ICLENEVAC, Klerievca, m. iim mjcstii ii Sr-
hiji II ubnu/ii bkiijradskoin. Livada ii iCloi'iovcu.
Sr. uov. 1873. 97-5.
1. KLENIVATI, kleiilvaiu, iiiipf. 1. kkiuuti.
— U nasc vrijeme ii Bnhruindku, a izituda rjcc-
iiika 11 Stulicevit: ('»■ u j/y. li) klenivati, kleiilvam
.aos campaiium aliquotios jjulsare".
2. KLENIvATI, kleiiivam, impf. 2. kleiiuti, a.
— I! Voltiijijinii rjecnikii: pracs. klouivam kod
klonuti.
KLENSKI, adj. koji pripada inji-stit Klei'iit.
Kloiiska (opUina). K. Jovanovio 141.
KLEOPAZIJ, m. KUojr.ctg, Cleophas (Olpoplia-
sius?), imc mnskv. — U spomenika xiii vijeka.
Tako oiidi pridose s Pula go-spodiu Dobonas, j;o-
spodiii Toma, . . . gospodin .fakov, gospodin Kleo-
pazij, gospodin Ivan . . . Mon. croafc. 17. (1275).
Gospodiu Jakov i gospodiii Kloopazij i mnogi
driigi. 2i).
1. KLEP, (jjiix kojiji-m .se i>(ik<(:iijc hiika Ho
jiusffijc kad sc iim ti:rdijrm tidari o sto trrdo.
— isporedi klepati. — IJ nasc vrijeme. Na.sa-
rajdin sta ce drugo nego kleji ! orla po glavi.
Nar. prip. bos. 1, 28. Klep, klop, klop, moj pru-
dragi kovac zelesce. Jaoke. 22.3.
2. KLEP, /. ostrerie zrvua. Poslijc klopi iz
lirvog mliva skripi kruh. — U .Samoboru. F. lln-
fole. — isporedi klepac, klepci, klopati.
3. KLEP, m. Hi /. i', na jcdnoin mjctita xvii
oijeka kao da znaii: plac, uzdali, jaduvaiic. Boze
ki iia pokornLh ne uirzes evil ni tugujucih ne
pogrdjujes klep. M. Alborti 4-10.
KLEPA, /. vidi klempo. — V Vukoni rjei-
nikii (s dodatkom da se yovori it llriHilskoj).
1. KLEPAC, kl(5pca, «i. kao cekic kujijem sc
otkivaju kosc (na hahici), vidi 2. babica, 5, i 2.
baba, 3. — Akc. se mijei'ia u voc. : klOpoo, kU'pci,
i H yen. pi. klepaca. — Korijen je kao u ylaijola
klopati. — U nase vrijeme, a izmedu rjeinika a
Vukooii (kosni oekic ,der dongolhammer' , malleo-
lus fonisecao tuudendae t'aici'). Tosko 'e kosit
s dobrom kosom, ako 'e zlocesta a ni klepca,
imas vode dost prez zdenca. Jaoke. 219. Klopac,
uredouo ze}ezo nasadeiio na drvo, da se potuce
kosa ili si-p i tako naostri. U Hrvatskoj. B.
Siu-min. — Mnozina klopci ziuiii i klepac i ba-
hieii, vidi u Vukovu tjeenikii: klepci, kosni kov
(babica i klepac) ,das dengolzoug' ,instrunieuta
fonisocae exacuendae falci'. A on li.jopo klepco
u torbu. Bos. vila. 1888. 129.
2. KLEPAC, klepca, m. klatiio, zreeak, klepe-
salu. — U nase vrijeme u Istri. Klepac ,cam-
panae pistilliim'. D. Nemanic, cak. kroat. stud. 23.
3. KLEPAC, klepca, m. rijec nepuziiata sna-
cei'ia u tri poslovice dubrovaike xvm vijeka. Ko-
dila je sliva klepce. ('/,). Ruga so klopac slivom.
{'/.). Za klepac pita dui'ui. i'/.). Pnslov. dauic.
1. KLEPAC, Klepca, m. itijrsii,, ,»/,. - I'rije
naseya vremena u staroiii ohlikii Kli'pcb. .Spom.
stoj. 184.
2. KLEPAC, m. prezimc. - I' nils,; vrijeme.
Sclienj. zagr. 187.J. 228.
KLEPALA, n. pi. Hi f.('0 u Danieieevii rjec-
nikii: (pod klepalo) zemli jo crkvo arlii|evicko
isla lucda ,nis potokb bclovodin.kv gdo isliodi
dt.lbna Klopala' (Mon. scrb. 144 yod. I:i49). niisliui
53 KLEPATI, a.
da je izostavjen pvedlog ,na', ili bi fcrebalo citati :
,dole na klepala'.
KLEPALAN, klepalna, adj. koji priyada kle-
pala. — XIII vijeka u kiiigama pisanima crkvc-
nijem jezikom. Klepalnojo udrenije. Sava, tip.
hi'l. glasu. 24, 183. tip. stud, glasn. 40, 142.
KLEPALCE, n. dem.. klepalo. — xiii vijeka u
liiiyama pisiinima crkvenijem, jezikom. Vbdarivb
ze vb klepalco. Sava, tip. liil. glasn. 24, 183.
tip. stud, glasn. 40, 143.
KLEPALO, ?(. daska u koja se udara mjestc
zvona. — isporedi bilo, 3. — Postaje od klepati.
— Od prvijeli vremena, a izmedu rjeinika u Vu-
kovu: ,das lautebret, die bretglocke (in den ser-
bischen klostern)' ,tabula campanae loco', i u
Daniiiceva (,pulsabulum'). Po tomb ze velikoje
klepalo klepjetb, po tomze i mcjdenoje. Sava, tip.
stud, glasn. 40, 143. Vashote pohvatiti prezneje
klepalo, ispusti klepalo, i dade ga podijakonu.
Starine. 4, 83. (xiv vijek). Klepalo vbpijetb: ,Azb
behb drevo vb gori . . . i pride clovekb i posoce
me i sbtvori mo na sluXbu crbkvi . . .' Physiol,
novak. star. 11, 200. Zvona ne imajut, no u kle-
palo klep[ut. Glasnik. .50, 192. (1733). Petli pese,
klepala udrise. Nar. pjes. vuk.^ 2, 160. Odjek-
nulo tanahno klepalo. M. P. Sapcanui 1, 169.
A kad klepalo oglasi pocetak ... S. Matavu],
novo oruzje. 7.S. Udara ii zvona, u klepalo . . .
Srp. zora, god. 1, sv. 2, str. 50. — U prenesenom
smislit (nije mi dosta jasno znacene). Nocu ja
da budem nicije klepalo. M. Pavlinovic, razl.
spis. 52. I da nije puko ustavno klepalo. 337.
KLEPAN, m.
i). saliv naziv za covjeka koji ima klepaste usi.
J. Bogdanovic.
b. klepav kui'i. Za I'lim Vrcic na klopanu Ibro.
Nar. pjes. horm. 2, 590.
KLEPANI, m. pi. ime zascokti a Srbiji a okrayu.
uzickom. K. Jovanovic 155.
KLEPANICA, /. smokva, koja prezri, pa so
obori doje. Bubasnica na Krku. — isporedi klo-
pati, g.
KLEPANE, n. djelo kojijem se klep\e. — Sta-
riji je oblik klepanije. ^ Izmedu rjeinika u Vu-
kovu i u Daniiiceva (klepanije ,pulsatio'). Klo-
paiiiju otb nego molitvu vbzeti. Bomentijanl'
213. On cuje kose od klepaiia zvecati. M. A.
Ke|kovic, sat. L6a.
KLEPA.ST, adj. vidi klompav i klempast. —
U nase vrijeme a Lici. ,01azi tamo ti sa tvo-
jijom klepastijem usima'. J. Bogdanovic.
KLEPATI, klep|6m, impf. kucati, liipati, tail
(hz bitku). dolazi u osohitijem znaieiiima. — Akc.
kaki je u pracs. taki jr i, n,ii,f kir-prih / /(. yer.
praes. klepjfici; (( oshtli jim jr iililiniiiu. fJimti, kaki
je a inf. — Rijec jc praslnrniskd. i^j^mcdi stslov.
klepati, rus. icjieiiaTb, ies. klnpaii, pn^. klepac. —
Korijen je po svoj priliei i>iiniii<il<ipijski, i srodan
je s korijoiom klop i mozcbili, s klap. — U rije-
iiiiia .Ho postaju od ovoya istuya korijena umece
se iesto m rneda e i p (vidi klempac, klempast,
klempav ltd.), to je postalo u novija vremena i
ne treba misliti da je oslalak praslavenski. —
Samo u dva primjera naseya vremena ima praes.
klcijam (&. Zelii 00), vidi kod e, a) ; klepa, vidi
t'. — Izmedu rjeinika u Voltiyijinu (klepati,
klcp|em ,martellaro, battoccliiare' ,hammern'), u
Vukovu (udarati u kleimlo), u Baniiicevu (,pul-
sare').
a. uopie (buiati'O- — l^ rukopisu xiv vijeka
pisiimiiHe crkrciiijem jezikom. Na Ugrelib sli.su
jako klei.lutb; da astii klop|utbV razvc plestutb i
KLEPATI, a.
rikiijutb i glasi ispuStajutt, krila potrosojutb.
Stariiio. 4, 83.
b. koimti, ne o stmkom kovanu nego had sc
gposdc rastcze u Urn. Za rasiriti . . . gvozdje
va|a ga inetnuti iiapre u XeXenicu i klojjati ga.
M. Kadnio 134^. Cetvrti brat, kova^inu zuado.
dosta kovat svaki dan imado. al' u ku6u nista
klopat iie6e neg drugomu, pak u kosu me6o. M.
A. liejkovii, sat. I31>. Kovaii vikal rano vstati,
raiio vstati tor klopati. Jafike. 239. Koji klopje
hrabrase onoga koji kuje na nakovi'iu. £). Da-
\\ii-.\k, isai. 41, 7. — Amo nioze pripadati i ovo:
Od sejaka ima kovaCa (koji kuju i klepju si-
kii-e, motike i raoniko). Vuk, dan. 2, 102.
c. ostriti kosu klepcima. — Izmedu rjecnika u
Viikovu (motiku, sjekiru ,dengeln' ,pulsando oxa-
cuo'). Klepati, kosu naoStriti. u Posavini. F.
Hofole. , Klepati' znaci udarati po kosi ili srpu
klopcom da se naostri. ,Bas je klepao, kad smo
dosli'. u Urvatskoj. D. Surmin.
d. klepati, naostriti (pokovati) kameAe. u Sa-
moboru. F. Hefele.
e. udarati u klepalo. a) subjekat je ce]ade (kazc
se klepati u klepalo, ali u naj prvom primjeru
ima klepati klepalo, gdje maze hiti da je pisar
izostavio vb, isporedi drugi primjer). Podbklisi-
jarbhb . . . velikoje klepalo klepjetb. Sava, tip.
stud, glasn. 40, 143. Podklisijarhb . . . vb veli-
koje klepalo klep[etb. tip. hil. glasn. 24, 184.
Zvona ne imajiit, no u klepalo klepjut. Grlasuik.
56, 192. (1733). Da podem u jutru igumanu i
da klepam na jutreiiu. G. Zelio 50. Ne bi za
skoro zvona propojalo na nasoj orkvi, no bi kle-
pali kao velike nede}6. S. !^nbisa, prip. 2-i7.
Slava Bogu, odgovori Pop-Kosta, a ko ce kle-
pati V M. D. Milicevid, pomenik. 3, 324. — b)
nema subjekta (moze se pomisUti da klepalo kleplr).
Bas kad klepalo pred manastirom. S. Matavuj,
novo oruzje. 64.
f. u prenesenom smislu, hiti, tuci (ohjekat je
cejade). Tko se zlu poda, zlo ga i klepa. Nar.
bl. mehm. beg. kap. 258. Klepati, udarati, tuci.
,Tko zlo radi, zlo ga klepa'. Nar. rijeo u Bosni.
D. Surniin.
g. u prenesenom smislu, visjeti (isporedi klem-
pav). Kad smokve prezru, onda se obore do[e,
pa tad vele: da ,klep}u'. Dubasnioa na Krku.
KXiEPAV, adj. hrom, sakat u nogu (o kunu).
— isporedi klempav. — Od osnove glagola kle-
pati (hodeci udara jace jednom nogom nego
drugom). — U nase vrijeme. A iz tame sam
ispade Tale na negovu klepavu kulasu. Smailag.
meh. 40. Bas iz tame evo pobratima na negovu
klepavu koiiicu. Nar. pjes. iz Gorne Krajine. D.
Surmin.
KLEPA VAC, klepavca, m. Vanellus vanellus
(L.), neka 2)tica, vivak. — U nase vrijeme u Bijeci
(tal. Ombia) blieu Dubrovnika. S. Brusina, ptice
hrv.-srp. (nastavak). 143. Klepavac, Vanellus cri-
status. Slovinac. 1880. Sib.
KLEPCA, /. ili n. 2)1. CO, vidi 2. Klepci.
1. KLEPCI, klepaoa, in. pi. vidi 1. klepac.
2. KLEPCI, Klepaca, m. pi. ime selu u Hercego-
vini u okrugu mostarskom. Statist, bosn. 121. —
Na drugom je mjestu piisano: Klepoa. Schem.
ragus. 1876. 60.
KLEPCE, n. mjesno ime. — isporedi Klopac.
— Prije nasega vremena. Spom. stoj. 184.
KLEPCICA, /. dem. klepka. — U Vukovu rjec-
nika.
KLEPCI JA, /. zovu, kad cijeli dan kose po-
pravjaju. Gracanica u Moslavini. — I'ostaje od
1. klepac, 1. klepci.
54 KIJM'IOTALO, c.
KLEPfiOVO, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu
crnorijeikom. Livada na Klepfiovu. Sr. nov.
1866. 166.
KLEPECnA, /. ime mjestu ii Srbiji u okrugu
pozarevaikom. Livada ii Klepefini. Sr. nov. 1860.
347.
KLEPe6a]SIE, KLEPK^ATI, vidi klepetaiie,
klepetati.
KLEPE(^E SELO, n. ime selu u Hrvatskoj u
hipaniji modruSko-rijefkoj. Eazdijej. 46.
KLi'.PELICA, /. prepeliea. D. Trstei'iak. —
I'dsiitjf ml iililika plopplica (maze biti da se misli
III! i/hninl lil.'pati ili klepetati).
_K l.i;n';SA una, /. majm. klepesalo. — U Slu-
iiciTK rj, i iiiLk : ,ingous malleus aeris campani'.
IvIJO'l ,SA I.O, )(. ktatuo, zvecak. — isjiorcdi
klcmiii ~iilo / klempesati (prema ovome glagola
mogao bi bili i glagol klopesati, a postao bi od
osnove glagola klepati). — U Mikafinu rjecniku:
klepesalo od zvona, jezicac ,rhopalum'; u Belinu:
,battaccliio e battaglio, quel ferro che in mezzo
la campana la fa suonare' , malleus campauarius'
132a; u Stuliceni : .tnM-is rampani malleus'.
KLEPET, m. ;'■/,((. Iml.-ii Ho postaje kad vise
stvari (osobito grn-ihin jrh ili mjedrnijeh, ali mogu
biti i drvene i drnur. /,</.. impurr. riiV naj prvi
primjer i Vukur ijriniln l:iiil:ii jrdiin a drugu.
— I'ostaje od loinj'-mi i//,iijiili( klr|iaii, ali ja-
macno preko klepetati. — IJ nase vrijeme, a iz-
medu rjecnika u Vukovu: 1. ,das geton der kuli-
glooken' ,crepitaculorum sonus'. 2. ,das getos
(der pantoffel)' ,sonitus'. — Stade klepet mestva
i papuca. Nar. pjes. vuk. 3, 105. Klepot stoji
noza i saba]a. 5, 331. Stade klepet noza i pa-
losa. 5, 344. Stade klepet macah i palosah. Pjev.
crn. 891. Stoji klepot svijetla oruzja. 178''. Stade
klepet sedetii uanula. Nar. pjes. petr. 1, 209.
Kad udari aga sa momcima, stade klepet sabaj
i nozeva. Nar. pjes. horm. 1, 153. Stade jeka,
klepet i lomjava. P. Petrovic, gor. vijen. 61. I
kad i kad cuo bi se klepet medeuica. M. P. Sap-
canin 1, 64.
KLEPETAC, klepeca. Hi. vidi klepetalnica. —
U nase vrijeme u Istri. Klepetac ,crepitaoulum',
gen. klepeca. D. Nemanii, cak. kroat. stud. 55.
KLEPETALNICA, /. cegrtalka. — isiwredi
klepetac, klepotalo. — U nase vrijeme u sjever-
nijeh cakavaca (ako ima ova rijec u stokavaca,
glasice klepetaonioa). Klepetalnica ,crepitaculum'.
D. Nemauic, cak. kroat. stud, iftsg. 58. Klepe-
talnica, klepetalo, koje na veliki cetvrtak, potak
i subotu mjesto zvona sluzi. na Eijeci. F. Pi-
lepi6.
KLEPETALO, n. iim se klepcee. nahodi se u
osobitijem znaceiiima. — Od xvii vijeka.
a. vidi cegrta}ka, radis. — U Mika}inu rjec-
tiiku : klepetalo, klepesalo od drva, frcajka ,scan-
dola, battola' ,crepitaculum'; u Belinu: ,scan-
dala, battola, stromento da fare strepito' ,orepi-
taculum' 648'J ; u Bjelostjencevu : v. klopotec ;
u Stulicevu: ,sonaglio' ,crepitaculum' s dodatkom
da je uzeto iz Mika^ina. — vidi i klepetalnica.
b. klalno, zvecak. — II Bjelostjencevu rjecniku:
v. bat, 4 (vidi 2. bat, 5, f)); u Voltigijinu: ,bat-
tocchio, martello' ,haramer, schwengel'.
c. u Vukovu rjecniku: daSciea poprijoko obje-
sena prod ku6om, u koju so po granici i po pa-
oriji gdje su vojnici kaki namjesteni, udara kad
}udi treba da idu na zapovijest ili vojnici da
svoje koi'ie uamiruju. klepetalo se udari naj prijo
prod strazora pa onda prod ostalijom kucama i
to svaki udara dotle dok negov susjed no cujo
i ne stano udarati.
KLEPETALO, <\. f
(I. nejasnn je snacetie. Dug glas oini klope-
talo, al' je u liem duse malo. P. Vitezovi6,
cvifc. 45.
KLEPRTANE, n. djclo Icojijem se Jclepece. —
Stnriji je ohlik klepetanje. — Nalazi se i s 6
mj. t (villi kod klepetati). — Izmedii rjecnika u
Belinu (klepetanje ,il far strepito con legni bat-
tuti insieme, o in senso simile' 712b; klepetanje
usima ,lo sbattere delle orecohio' ,aurium excussio'
(544''), ti Slulicevu (klepetahe ,crepitaculi sonitus' ;
klepecano usi ,aurium excussio'), u Viikovu. Tudo
cuso plac i uzdisario i oruzja klepetane. D. Eapie
453.
KLEPKTAR, klepotara, iti. pidi klejjetusa,
kle|)ka. — U nasf vrijeme, a izmedu rjecnika «
VukoiHi (vide zvouo, klepka). Do jednoga ovna
s klepetarom. Ogled, sr. 192. I ugica ispod kle-
petara. 114.
KLEPKTATI, kIopoc."iu ,_ iiiqjf. ciiiiti biikit,
zvekii, udarajuci Hi kucajuci ciiii o ito. — ispo-
redi klopotati. — Akc. kaki je u praes., taki je
H impf. klcpetah i u ger. praes, klepedudi; u
ustalijem je oblicima onaki kaki je u inf., osim
aor. 2 i 3 sing, klopeta. — I'ustaje od klopati,
fe va^a da je deminutiv. — Iz prezenta klepeoem
preslo je u iiekijerii. jiiznijem krajevima c i u
osnovu injinitiva (klepeiati). vidi u Belinu i u
Stidicevu rjecnika. — Na jcdnom mjestu xviii
oijikii iiii<( pniis. 3 pi. klep('-taju (N. Marci 59)
iiij. kli'i • I M. '/// je to samo radi slika. — Od
xvn rijckii iriiU kod b), a izmedu, rjecnika u Mi-
ka{iiiii (klepetati ,far strepito con scandola' ,cr6-
pito'), M Belinu (klepetati ,far strepito con legni
battuti insiercie, o in senso simile ,str6pitum edere'
712b; klepecati usima, klepetati usi .sbattere le
orecehie come fanno alcuni animali' .excutere
aures' 6t4b), u Bjdostjcnccvu (klepecem, pras-
keiem ,cr6pito, strepo'), u Voltigijinu (klepetati,
grijeskum klepecem , sbattere, strepitare, batto-
lare' .klapporn'; pio praes. klepecem ima i zlo
naciiicno klepecati gdje ima i znaceile ,tabellare'),
u StulireiHi (klepetati, v. klepecati ; klepecati
.crepitaculo rumorem edere' ; klepecati komu usi,
klepecati ko usima .excutere aures'), u Vukovu
(1. jscliallen' ,sono'. 2. ,wackelu' ,i4Hatio').
a. sa znacenem sprijeda kazanijem. Pocmo
uetko klepetati alkom na vratima. Nar. prip.
bos. 1, 49. — iSad s krili klepece. A. Kanizlic,
roz. 111. — Pred Aim da ide birov s velikom
klopotusom i svim putcm da klopece. M. D. Mi-
licevic, zim. vec. 280. — Kaze se i klepetati
usima (vidi u Belinu i u Stuliccvu rjecniku),
n. p. 0 psu ili 0 drugnj zivotini. nije dubro kle-
petati usi (s ace.) kai) sto ima u Belinu rjecniku.
— U jjrenesenom smislit, brhlati. Usijujo li se
pak i tako da istom govori, onda klepece kao
klepetusa. D. Obradovic, basn. 180.
b. subjckat je ono .Ho udara ili kuca o sto
driigo, n. p. (duge) usi. Trepte zmajska krila o
pleou, rui'iavG usi do rameua prostiru se i kle-
pecii. I. Gundulic 474. Kuriave usi po pleou
trepte, klapa'u i klepecii. J. Kavaiiin 413''. Cas
mu usi najezeue do vrh roga dohitaju, cas ru-
ilave privjeseno niz ramena klepetaju. N. Marci
59. — jezik. Ako srce ni moloce, zaman jezik
sam klepece. P. Vitezovic, cvit. 7. — usne. Ustne
mil klejic!''!!. I. Dordic, pjes. 46. — I^ prcnesenoiii
smislu, n. p. o daskama na poda. ili krouu sto
nijesu dnhru ucorscene, te se lako micu i ndaraju
jedna u drugu (isporedi klamitati, a), nidi u Vu-
kovu rjecniku gdje ima i ovaj primjer: Nek sve
ilasko klepocu, a sjemo nek miruio (pa co debro
biti). Nar. posl. vuk. '201.
. KLEPNUTI
KLEPKTU§A, /. iiesto sto klepece (sto .je na-
ciiieno tako da klepece). samo u osobitijem zna-
ceidma. — isporedi klopotuSa. — Od xvu vijeka,
vidi kod b.
a. vidi klepka. — Izmedu rjecnika u Vukovu
(uz klepka). Pred nim da ide birov s velikom
klepetusom i svim putem da klep6(^.e. M. D. Mi-
licevic, zim. vec. 280. Skidaju klepetuse i zvona
s tudih ovaca i koza. zlosel. 267.
b. ccgrta{ka. S ovom pristrase se djavli kakono
ptice s strasilami od klepetusa. M. Eadnic 146b.
Oni koji, kako popagali, nikada ne pristaju go-
voreci: oni, reko, koji vole jeduomu zvonu, nego
cegrta}ki ili klepetusi prilioni biti, ne za to sto
je zvono glasovitije nego cegrta|ka ili klepetusa,
nego jero zvouo u svako doba zvoni, a cegrtajka
samo u jesen. D. Eapi6 252. — Ne znam pri-
pada li ovaj primjer amo ili pod a : Klepece kao
klepetusa. D. Obradovic, basn. 180.
c. '( prcnesenom smisln, brblavo zensko cefade.
Rasi'di se race, pa nagrdi zabu: ,Kurvina klepe-
tuso, kurvina blebotuso !' Nar. pjes. srem. 50.
Sve za jubav one matore klepetuse. Srp. zora.
god. 1, str. 146. ,Pusti vraga i Poresu, ta znam
da 'e oua seoska klepetusa'. J. Bogdanovic.
KLEPETUSICA, /. dem. klepetusa. — U nase
vrijeme. Kad i kad klepne klepetusica na kozi
ridi. M. D. Milicevic, zim. vec. 121.
KLEPINA GEADINA, /. ime mjestu u Ornoj
Gori. — U nase vrijeme. Bjehu gradske ovce u
Rudine svrh Trepaca do dno Rijecana, od krvave
Klepine gradine do proklete Muzevo pecine.
Ogled, sr. 402.
KLEPIN UGAO, Klepina Ugla, m. mjesno ime.
— xiv vijeka. — Vidi u Danicicevu rjecniku :
Klepiui. Uglh, crkvaje spasova u Prizrenu imala
vinograd ,u Klepine Ugle' (filasnik. 1.5, 270 god.
1348 ?).
KXiEPITI, klepim, impf. samo u Stulicevu rjec- '
nikti : V. prtiti. — vidi naklepiti.
KLEPJETI, kliipim, imjjf vidi Idepjoti. — Na
tri mjesta u dva pisca xvu i xviu vijeka; s toga
sto se u istijili pi>:iirii. )iithi:i dniiidje h a ne k,
bice pisarski jmiir:. -.!;•■ ilrri'<i ,l,,,l,iii da u Stari
pisci brv. I'.i mjrsii /iD/inicjcmi di'a primjera
Falmoticeva). TJ svijtdi zborijeh prve 6asti i
pozdrave prve klepe. G. Palmotic 3, 30b. Od
dosastja od liegova klepe znati prave uzroke.
3, 46b. xko li klepi zarad zlata s diklicom se
sadruziti ... A. Gledevio 289''. (na istoj strani:
Kada djela sve sto hlepi).
KLEPKA, /. kao zvonce od mjedi (a i od
gvozda) sto se objesi o vrat kravi, ovnu, jarcu,
mazgi itd. glas u klepke nije jasan kao m zvona,
te se moze reei da ne zvoni nego da klepece ili
klopoce. — isporedi bakaruSa, klepetusa, klepetar,
klopotusa itd. — Poslaje od klepati. — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (,die kuh-
glocke' ,tintinnabulum'). Da je u glavi, sto je
u gepu, gotova klepka (da je ucen kao sto jo
imuiian i bogat, svakomu bi uapunio usi svojim
razgovorom). Nar. posl. stoj. 64. Gdjekoji jos
uzmu po jednu klepku u ruke, te se nome biju
u prsi. Vuk, kovc. 99. Samo sto se kasto petli,
samo klepka sto se cuje. B. Radicevic (1880) 6.
Ovciju ili ovnuAsku pa i kozijn bronzu zovu
,klepkom'. ,1. Bogdanovic. Klepka, zvonce u
mlinu. u Lici. P. Hefele.
KLEPNUTI, klepnem, pf. klepal i, inhinti. jcdan
put da zazneci. — Akc. se ne iiu I'lm nmr. 2 i 3
si>ig. klcpnu). — ■ JJ nase vrijeiiir, a i^iiiatu rjec-
nika u ]'iil.-iira (,klirrend sclilagoii' ,S(>nitum odo
KLEPNUTI
1. KLETAV
pulsaiido' s jirimjcrom: Klopnuli so sabjiimii flva
tripiit). Cigaiiin . . . klopuo ga noXiiiom po vratu.
Magaz. 18(38. 55. A on (orav) Iclopiio krili . . .
Nar. pi'ip. tord. 21. Kad i kail klepne klepotii-
sioa. M. D. Mili6evi6, zLm. ve6. 121. Klepiiuso
taviii6ka vrata. Bos. vila. 1890. 2()2.
ICLliPO, m. vidi klepau, jirema iemii je ipo-
kiiri.ilik. J. Bogdaiiovic. — Akc. sc mijcna u voc.
klopo. — S drugijcm snacoiem, nidi klopov.
KLEPOV, III. (i klepo), nadimak Sovjeku koji
jodva ido i radi. M. Pavliiiovit. ^ 11 drugom
snacenu (vidi klempav) » narudnoj zayoncci na-
Hcya wemena. Tri Cetiri (noge), peto sesto
kokovi (rozi), sedmo osmo klepovi (u^i), i de-
voto barjaktar (rep). udgunet}aj : koea. Nar. zag.
uovak. 92.
KLEPTATI, Idopcom, impf. dam. klepati. —
U naic vrijeme. Kose klepiu, pa ih ostro bi-usoiii.
Nar. pjos. juk. 556. Gondar zveci a papufie klopiu.
Nar. pjes. luarj. 179. Oral klepcd po pustini.
.JaCke. 225.
KLEPUTATI, klepucem, iynpf. dem. klepati.
— Samo u Stulicevu rjecniku: v. grohotukati.
KLEPUTITI, kleijutim, impf. dem. klepati, ko-
oati (?), ostriti (?). — U jednoga pisca nasega
nrcmcna. Zakoni se kuju i propisi klepute. M.
I'avliuovic, rad. 6.
KLEK, m. clerus, crkveni fudi u skupu (Hi sue
crhvc katolicke Hi jednoga mjesta). — Po latinskoj
rijeii Hi po tulijanskoj clero. — Od xv vijehi.
Pisem kapitulu i kleru crkve moilruske. Moii.
Croat. 107. (1470). Stranniei v kler da ne primut
se. S. Kozicid 11^*. Da izbranije biskupa od klera
kui^no i ot plka tvorit se. 141'. Kada kler to
jest redovnici i djaci . . . vezani jesu ... S. Bu-
dinic, ispr. 151. Koji prikazuju kler od sve dr-
zave. A. d. Costa 1, 67. Skupom svoga klera
oliti druztva orkoviioga. M. Dobretic 163. Od-
rodiije parnice protiv podruonomu kleru. Zbornik
zak. 1868. 228. — Nije jasno znacehe (drmtvo,
izjava, tuzba, svjedogba '^) u ovom primjeru : Sud
ne cineci ver, ni hteoi razabrat, till starci dviju
kler ca je htil nalagat. M. Marulic 89.
KLEEIC, m. prezime. — U nase vrijeme. M.
D. Milicevic, srb. 63.
KLEEIG, m. vidi klerik. — U knizi god. 1380
(u poznijem prijepisu). Iz cisla prijatii klerigi.
Kapt. sen. ark. 2, 81. Almustvo daroval . . . vele
uboziin klerigom. 2, 82.
KLEELK, m. clericus, vidi dak, a) i b). — Od
XVII vijeka (ali vidi i klerig). Biskuj) more na-
rediti kleriku da promlati drugoga klerika. I.
Ancic, svit. 75. Nikoji klerik iliti crkovni djak.
A. Kanizlio, utoc. 612. Klerici ne pladaju do-
hodarine od svoje zasluzbe. Zbornik zak. 1869.
120. — U nase vrijeme cesto sa znaieiiem kao
kod dak, a).
KLEEIKALAN, klerikalna, adj. koji pripada
klericima. — Od tude rijeci: lat. olericalis, tal.
cloricale, nem. klerikal. — ?7 wa.se vrijeme. Druga
polovina prihoda polazi u skolsku ili klerikalnu
zakladu. Zbornik zak. 1868. 232. — U politic-
kijcm novinama cesto se kaze 0 politickoj strand
koja brani crkvena 2>rava.
liLESANAG, klesanca, m. kainen otesan tako
da sii na iiemu pravi svi kuti (ugli), od prilike
kao kocka. — Naiineno od glagola klesati. — U
pisaca nasega vremena. Klesanac (kamen), arch.
,quador, quaderstein, (^uadorstiick, werkstuck', lat.
, lapis i)uadratus', fro. ,carreau, moiilloii d'appareil',
ogl. ,broadslone, ashlar', tal. ,ijuadron(>'. P.. Siilok,
rjecu. znaiLstv. uaz.
KIjESAE, III. vidi 1. kaiiionar. — [J pisaca
naSegu vremena po novoslov. klo.sar. Klosar, tocli.
frc. ,taillo-pierro' ,steinmetz', tal. ,scarpellino,
tagliapietre'. uf. kamonar. B. Sulok, rjo6n. zuanstv.
naz.
KLESAEIJA, /. klesareva radna. — Nacincnn
od klesar. — U pisaca naicga vremena. IClo-
sarija, tech. jSteininatzarbeit'. B. Sulok, rjo6n.
znaustv. naz.
KLESAENICA, /. mjesto gdje se klese, gdje
rade klesari. — Naciileno od klesar. — U 2>isaca
naiega vremena.^ Klosarnica, tech. ,stoinuiotz-
werkstiitto'. B. Sulek, rjofin. znanstv. naz.
KLESATI, klesom, impf. kresati, tesati (kamen).
— U pisaca nasega vremena po novoslov. klosati.
Klesati, tech. (oklesati) ,bohauou (oinon stein)',
frc. ,di3larder, degrosair, tailler (la pierre)', ogl.
,to tool (the freestones)', tal. ,digrossaro, conciaro
le piotro'. B. Sulek, rjo6n. znanstv. naz.
KLliSEN, m. komad (mesa, slanine, hleba). T^.
Stojauovic. — Ne znam, odakleje ova rijec; maze
biti od arap. tur. qysm, diu.
KLESTVO, n. djelo kojijem se kunc, vidi pro-
klestvo. — Samo u Voltigijinu rjecniku: ,male-
dizione' ,iluch, verwtinschung'. — isporedi klot-
stvo od cega postaje tijem sto je ispalo t ispred s.
KLESUEA, /. vidi klisura. — U jednoga pi^ca
XV vijekO: Gdi su klauci kruti mejii klesnrami.
M. Marulic 29.
KLESE VAC, Klosevca, m. ime mjestu u Srhiji
u okrugii kragicjevackom. Niva u Klesevcu. Sr.
nov. 18J5. 515.
KLESIC, m. prezime vlasteosko u Bosni. —
XIV i XV vijeka. — Izmedu rjecnika u Danicicevu
(Klesicb). Vojevoda Pavbib Klesicb. Mon. serb.
232. (1398). Kuezb Potarb Klesicb. '294. (1419).
Vojevoda Vladisavb Klesicb. 428. (1444). Voje-
voda Pavao Klesiob. 487—488. (1461).
KLESOVINA, /. neka bi(ka. Klesovina, rus.
Kjieiu,euiiHa, po). kleszozowina (Eicinus communis),
Sesamum sylvestre (Vujioid). B. Sulek, rjecn.
146.
KLESTEVA, /. itne mjestu u Srbiji u okriigu
kragujevackom. Niva u Klestevi. Sr. nov.
1875. 8.3.
KLESTOVAC, Klestovca, »». ime mjestu u Sr-
hiji It okrugu jagodinskom. Niva u Klestovcu.
Sr. nov. 1868. 561.
KLESTEENE, n. djelo kojijem se klcstri. —
U Bjelostjencevu rjecniku.
KLESTEITI, klestrim, impf. vidi klastriti (ali
u pravom smislu). — Oblik je kajkavski. — U
Bjelostjencevu rjecniku: kle.strim, razklestrujem
lozu etc. ,colluco, intorluco, dofroudesco, defrondo,
ramos praescindo', i u Stulicevu: klestriti, v.
hastriti etc. — Maze biti da postaje od novoslov.
klesiti (vidi kod klijesta).
1. KLET, vidi kleti, 2, b.
2. KLET, III. Cletus, ime musko. — Samo u
pisaca. Klet i Marcelin papo i mucfenicij. F.
Glavinii, cvit. xxii. Sist, Klet, Klement. J. Ka-
vauin 522'J. — isporedi Kleto.
KLETAN, kletna, adj. isto je sto klet, vidi
kleti pod 2, b. — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Stulicevu, (v. zakletan) (/rfyV/i dniiio :iiii-
ceiie: koji prij>ada zakletvi; u isluin rjrrnil.ii him
i adv. kiotno (,jurojurando'), [tod ziikl> li 11. Ivlotan
mu so vranac umorio. Nar. pjes. vuk. 4, 112.
Ta^micu otvorise klotnu. Pjev. cm. 1701).
1. KLETAV, kletva, iii. vidi 2. kletav. — V
nase vrijeme 11 Bosni (samo se u prvom primjeru
1. KLETAV
KLETI. 1, a. a).
nidi da jc iitiiskoijd rodii, u iistuliji'iii. se itr. iikk'c
poznati rod). Na mono jo kletav ostaiiuo. Nar.
pjes. potr. 2, Kiij. I ovako kletav ucinin. 2, 353.
Da uciiii na lioj klotav Marko. 3, 205. Zao
Potru klotav prestupiti. 8, G39. Pa na liemu
kletav ostavio. Nar. pjes. horm. 2, 562.
2. KLETAV, kletvi, /. vidi kletva. — ispuredi
I. kletav. — U glagulskom rukopisii xv vijeka
pi.faniimi! cakavskijem (juvorum ima oblik klatav
(vidi kijd klotva). Mi hocomo poloziti ID rasoh
navlastnih ot kuda %'sih jn koron zali jazik : prva
jo prazdan, livasta, . . . odmet, klatav. Starino.
23, 73. (1468). na druijuni je vijestit kladav sto
je jamaino jnsarska pogreska: Zdi jesmu govorili
od dpsetih gresili jazika, otkiida prvi jo prazdan
a poslidni je kladav (klatav?). 71. — ()d .xiii
vijeka, a izmi'.da rjccriika u VtikoBii (vidn klotva
a dodatkom da se gutmri u CrnoJ (ruri) i ii Da-
niciccviL (klotvi. ,exsoci-atio ; jusjiu'andum').
a. vidi klotva, a. Na komb je kletbvh ostala.
Men. Serb. 21. (,12.3.S). Tko li bi sije potvorelb
all porekalb, da su vse kletvi na liomi. pale. 222.
(1392). Otcu i materc kletvi no prinosi, da ot
ced svojili radost priim's. Pril. jag. ark. 'J, 139.
(116S). Stize mi si' klotav inatorina. I'ji'v. cm.
62a.
b. vidi kletva, b. Takomb smb so klotvi.ju
klelb. Mon. serb. 2-1. 11231—1240). Na sezi (i)mh
dade carbstvo lui obostanije i kletbvi. i luoju
vera carbsku. 171. (13()2,i. ISvi vladici khitav
uciuise da Brdaiio izdavati noco. Nar. pjos. vuk.
1, 73. ,
KLI'iTI, kiinom, iiiipf. exsocrari, dovovoro, rije-
iima jarfati .ielii da na koija (na ohjckat) dodc
zlt), i iHoliti sc Bugii da tako hude. - Akcenat
nidi dale. — -0- stuji nij. ilegdasiieija (;, a -u-
iiij. iiegdaiiicga lb. — Pu uhliku klatav * klatva
(1,'idi hid klotav i kletvai kao da bi vmglo hiti
ktid iakaviiea i a inj. e (klati itd.), ali .ta to
neiitain putorde. — liijec je praslavenaka, iapu-
rcdi stdov. kl(;ti, klj.iui, (rus. icihcti, K.iHiiy), t'cs'.
kleti, klnu, po(. klsiO, k!n(;. — Korijen je klen,
a a obliciiiKi sadasiiega vremena mijeiia se >ia
klbn. — Isti ne korijen jos nalazi ii ntpru.s. klan-
temmai, kuneiiw, perklantit, prokleti. — Od oanoi'e
kle, usiiit injinilivu, jiustaje aor. : klGh, kl(', klosmo
■itd., yer. prael. klovsi (u naj starijem priiiijrrii
klbnb. Mon. sorb. 1 god. ll.S6,i, part, praet. art.
kloo, klela, kU'lo, part, praet. pass, klet, klota
(Hi klc^taV); od (isnore kun, osim presenta (1 i 2
pi.: kiuicmo, kuneto; /lostaji: imp/, kunijah (i
ki'inah, otVZ* kunase. « N. Najoskovic. 1,316.317;
i ti D. Danicic, obi." 67; kuriahu. B. Kaiic, rit.
88; F. Glavinic. cvit. 2-17li; driigo je kun'jaSo
rudi sliha dva piila a Nar. pjes. vuk. 1, 383; «
starijili, pisaca ima i kunijeh, po juznoin gooorii,
vidi: kunijose. N. Kaiiina ISl'-i; kunijelm. M.
Vetranic 2, 162), iinpt. kuui, ger. praes. kunuci
(kuneci. J. Matovic 3-50 .S((;«(t je pogreska). a
naj starije doba stoji lb mj. u, te se 1 jos naUizi
u pisca cakavea xvi vijeka (klne. Anton Dalm.,
nov. tost. 36). It. ngar,ikijeli. Hroata ima i impt.
kloni. Jaoke. 158. 1I>1 (po iemu bi iiiogao l/iti
i inf. klenuti, isporedi n. p. ies. klnouti), te va(a
da je po kakuoine ovakom oldikii Stutli nacinio
inf. kloniti (vidi). ii istijeh Urvata ima i impt.
klej. Jacke. 100. 159; klejto. 186. — jos trrba
dodati da se a sjeveruzapadnijeh cakavaca iimeie
j medu 1 i e, ridi kljeta. P. Vitezovic, odil. 7;
kljetoj. 30; kljelo. M. Kuhacovic 91.
I. aktiono. — U svijem je rjecnicima: u Vran-
cicevu jdetestari'; u Mika(inu kleti, proklinati
,bestoniiarfi, nialoiliro' ,male(lico, nbtroctu, ilo-
trabo'; ii> Jlfliiiit ,far improcationi' ,alifai male
procari' ol-l(!l>; ,maIodire o maladiro, pregar male
altrui' ,diras improcari alicui' 451a; kleti Boga
ill sveto ,bestemiare' ,blasph6mo' 139'i; u Bje-
lostjrncevii kunem, preklinam, proklinam ,male-
dico, diris devoveo, obtrecto' ; « Jambresiieou
kunem ,mal6dico'; (( iitidiieou ,bestemmiare, im-
precaro, malodire' ,mala vel male alicui ])rocari,
diris afticero ali(iuem, malodicere' ; « Vukiiim
,fluchen' .exsocror' ; a Danicicevu kloti, klbnu
,jurejurando adigere; oxsocraro'.
il. sa znaie lem sprijvdn kazanijem ( isporedi
proklinati). i u ovonie iiiui. razlika, <>d srn'iniinia
djela kojijem srecenik knur i Ijrni i: crhrc do
naj prustijega nizeiia I iisni-min l.nd xc ko x /,■///(,
svada, te a ovoine slueaju iho,!;c .::nactti, i saiiio
grditi i psovati; tako je cesto i kad je objekat
sto sveto, te znaii i ruziti i grditi .ito je socto
(blasphemare). ali nije smujda lako spo~nati ooe
razlike ii znacena. — objekat inoze biti sto iitii
drayo, ne samo sto zivo, a i subjekat nije soagda
cejade nego (u preneseiiom sinislu, u liasni itil.)
i zivotina.
il) uopie, s olyjektom. Aku sam grisil, ue kinito
me. Mon. Croat. 129. (14s6i. Kada ga kuuihu, on
ne kunise. Bornardiu 109. Ipotr. 2, 23. No kun'
mu imena. M. Marulic 14,8. Klnuci i psujuci
Boga. ICorizm. 231). (Papa) Eridenka II cara
kle i casti cesarastva lisi. S. Kozicic 27''. I jos
te u sobi zalosno kunase (ti). a N. Na(oskovi6
1, 34(i. Taj cas to upitali, na znanje da mi das
tuj tvoju zlu voju ku ondi imase, i za ku uo-
vo|u sam sebo kunaso. 1, 347. Kunuci (ja) svaki
dan, svaku noc, bip i cas, ki godi u zamau prodo
nam do danas. N. Naloskovic 2, 90. Kunuci no-
milos gospoje. M. Drzic 4. Ako si kloo ludi,
zene, liobo ... B. Kasic, zrc. 14. Klico lipos
(svoju) klet. I. (fundulic 537. Kuni, bolni Fi-
lokteto, vitezovo, kraja i nione. G. Palmotic
1. 222. Astories skoci so govoreci, kunuci Sista
i cosara. P. HeKtorovic C:*) 104. Pace ^rf^i.sc^ kunu
u onoj gori sebo i Boga. J. Kavaiiin 390t>. David
kune gresnike. I. Dordic, .salt. 84. Ako odveco
kunos tuge ko grijoli rodi. uzd. 73. Strijol
s perjom loteci jur orla pi'ostrijeli ; on uze ovi-
loci klet gvozdjo na strijoli. 151. Vi kuneto
lupoze. J. Banovac, prod. 42. Pak nek onda
kunu svate .sto nam kncu povobiso. V. Dosen
167''. Kojim kike i porcine slugo kunu. 2I3'>.
Puk zapuston kako kune staro.sinu kada trunc.
236''. Lipu srecu ter ne kuni. And. Kacic, razg.
3". Lucifera kune, kara. 16^. l^ubibratioa kleso.
M. A. Relkovic, sat. Hlii. Te.sko jih kunuc.
Ant. Kadcic 506. Nog" izbav' oda zla i dusu i
telo da t' uo l)i po smrti ovo ilvojo kljelo. M.
Kubacovic 91. No kuni me, ostarala majka!
Nar. pjos. vuk. 1, 2ol. No kuni ga, draga neno
mojal 1, 251. Ko to kune mojoga ovcara? 1, 381.
l^uto kunu lijeijo devojke ko je I'lima bostan po-
gazio. 1, 397. Ti ne kuni Savu vodu. 1, 438.
No kun'te mo, tri lepe devojko. 1, 452. A mog
braea jadna kleti necu. 1, 550. Sirotina kleti
CO ti dusu. 2, 204. Klece tebo mloga sirotiiia.
4, 101. Dobri su ga kaluderi kleli. 4, 472. Ne
klej ti ju, mila! Jauko. 100. Ne klejto ju, majka!
186. Nije dobro ni koga muogo blagosijaju, a
kamo li koga kunu! Nar. posl. vuk. 214. Pod
teskijom ga mukama kunu i prokliuu. S. J^ubisa,
prip. 270. Kosovii'U, nemoj da te moja kune
majka. Osvotu. 2, 35. A rod ce ga kleti do
vijeka. 2, 71. Kuni vuka, vuka cud ce vuci.
4, 15. Ijjuto cvijeli, crna kuiie dana. 4, 17. Hoga
s knigom da sojtana kune. 1. 70. Vrijeduo je
da kazom i nacin kako bi koga kleli u (irbbi.
Pravdonosa. 1851. 2(1. Ko le dv:iput [irevaii
KI.ETI. ], a, a). 58
kiini jja, a ko tvo(^om |ubi ga. IBfyJ. 10. Voo bi
in-ijo progorio moju glavu iiego da mo lurtvoga
oca kosti kiiiiii. 1852. 31.
hj iiopcc, hez ohjekta. Prom ako im naj voia
tuga i iiovoja dodp na glavu, ni psuju, ni kuiui,
iii so srdo, ni 7,lovo)o. M. Divkovio, bes. 88'*.
I'sovalni, kunijahu, popjuvahu. nauk. 13'>. Kuno,
grdi i po ku6i skate. M. A. Rojkovic, sat. Gl'>.
No kloni, ue kleni, rozica divojka. ,lacke. 158.
No kloj ti, 110 klej ti, gizdava divojka. 159.
Kuni, sordare Vukota, ti naj bo)e lunijes, a mi
como svi vikati amin. P. Petrovii, gor. vijon.
99. Jor car kune i za glavu prijeti. Osvotn.
1, l(j. Kleti ,3chelton, flucben'. Jur. pel. ter-
minol. 444.
c) dodaje sc i Ho se kaze hod kletve, ali ne
sraqda izrijckom. <ni) kazu se same rijcci kojima
sc kune (oratio recta). — kod toga moze se izreci
i He izreci objekat. Ja 6u tebe gore kloti : ti so,
Maro, neudala! Nai\ pjos. vuk. 1, 178. Bevojka
jo crno oci klela: ,Crne oci, vi ga ue gledale!'
1, '270. Soko gnezdo gasi, a devojku kune: ,0j
devo, devojko! mlogo devovala!' 1, 488. Kuno
lioga vojvoda Momcilo : ,.Tabucilo, izjeli to vuci !'
2, 111. Te ga )uto kime i prokline: ,Sine Marko,
da te Bog ubije !' 2, 197. Pa tek stade onda
jai'ca kleti: ,Keca, jarce! dopadnuo muka!' 3, 17G.
Do sam sebe junak kunijase: ,Ah Jovane, danas
poginno !' 4, 516. — Luto kune lepota devojka :
,Koji voli da sam od zla roda, ne imao od srca
poroda!...' 1, 38. !^uto kune Merimina majka:
,Bog t' ubio, Omerova majko! . . .' 1,252. Kuni,
luajko, obje da kunemo: cm mu obraz ka' na
gori sunce! . . .' 1, 382. — bbj izrice se kletva
podloznom recenicom s da, vidi 1. da, I, A, 2, «,
a, It) a) aa) (II, 1711)). O ! mnoga ti bula kuka
kunuo da mu saline vuka. V. Doseii 35b. —
cc) kletva se izrice u kratko vnstrumentalom, u
kojriitK moze liiti: aaa) sama rijec kletva. Kune
druzijoh kletvom teskom. B. Kasio, zrc. 98. —
bl/b) zlo sto se driigome zeli. Samib sebe zlom
kunu. A. Vitalic, ist. 487. Tako oci kada trunu
dicu vragom, kugom kunu. V. Doseu 209''.
b. prijetiti koine kletvom, ako sto ucini sto se
nece da hude Hi ne ucini sto se hoce da bade,
obicno s podloznnm recenicom u kojoj je da. —
isporedi zaklinati (u prva dva primjera vaja da
je posoe isto sto i zaklinati). Kuni }ubav da na
I'lega nomilosti svojom stupi. J. Kavaiiin 41''.
Ja te kunem i zakliiiem, da mi pravo sva po-
vidis. 394*. Mene j' majka na rodeiiu klela, od
jodnoga da ne vezem ruke. Nar. pjes. vuk. 3, 220.
Da ih vabi gdje se vide glave, izici mu, da ill
kune, nece. Osvetn. 2, 95. ovako se u Diibrov-
niku cesto rece, n. p. : jNece ti doc (bas, i) da ga
kunes' (kad bi ga i kleo sto ne dohodi). P. Bud-
mani. — Moze biti da amo pripada i ovaj jiri-
nv'jcr u kojemu se kunuci kori i jav(a ze(a da
bade drukcije: Ona kune jasnoga moseca: ,0j
iu»sr>f(!, carev nevernice! zasto grejes earn na
vennu, te ne grejos ajdukom u goru, da razdelo
blago d ubrovnicko ? Ej meseoe, carev nevernifie !
zast' no grejes danu kako nocu?' Nar. pjes. vuk.
1, 163.
c. ad jusjurandum adigere, ciniti da se ko
(objekat) zakune. Ku cini meni dat i klo me na
vjori, da imam I'lu podat krvavu matori. S. Gu-
(•etic BendeviSiovic 229. Kunite ga na srebrnu
ikonu, noka kaze pravo. S. !^ubisa, pi'ip. 242.
(I. Uto je sto kloti so )( jednom primjeru xiii
vijeka. lianielv, ii rjeinikii tumaci .jurojurando
adigero' kao da znari isto sto kod c, ali za ovako
znaieiin imaju u primjeru dvije rijeci: ciniti kloti.
Da smo drbzaiii Ciniti kloti knezovo. Mon. sorb.
KLETI, 2, b, h).
39. (1253). — Moze biti da je ovako znacciie i u
ovom primjeru (ako nije isto sto proklinati, Hi,
Ho je veca prilika, pisac je imao u pameti kloti
se po predasiiemu so) : Jedan se naufiio svo Bogom
kleti, lagati, psovati. J. Banovac, pred. 122i
3. pasivno.
)l. uopce. Kto sije pnVskoci daje kleti.. Mon.
sorb. 30. (1240). Daje kloti. Bogomb. 222. (1392).
Da budatb kleti. i trbkleti. vb voki. De6. Iiris.
66. Cesa radi klot bisi i biskupije liSen. S. Ko-
?.i6i6 20a. Klot je vede krat od papi. 53''. Kado
bje5e klot, ne kunije§e. N. Ranina 131a. Ipetr.
2, 23.
b. part, praet. pass, klet iesto se iipotrehfava
i kao adj. — Izmedu rjecniha u Vukovu : 1.
,(scliex'zweise) dor schelm (osterr. vor/iixt)' ,albao
gallinao filius' s primjcrima: Neie, klet, ni za
Sto da se prihvati. Kakva je, kleta, no moze jo
so covjek iiagledati. 2. vide proklet.
a) ostaje particip, kad se kaze u smislu da se
zbi(a izreklo nad cim proklestvo. S cesa razsut
i klot osta s liim grad Salem. M. Marulic 39.
Vrata joj otvor'te, djavli, da k vam slize, s vami
ju zatvor'te, da nigdar ne izlize iz te kleto jame.
237. Oh pritvrdi i zestoki, kletvom kleti ostri
mocu, dal' na ovo dor u Lecu podah za te piiiez
toki? A. Cubranovic 158. Gdi zmije otrovne,
zmaji goruci, srde vrle hude jade, nemir Ju6i
daju kletim ki se prlo. I. Crundulic 236. Od
pakjone ostre trubje razdira se trubna mukla, da
idu kloti, gdi je naj duble prosjedena propas
pukla, 473. Da sotonska zloba kleta na te comer
svoj ne kida. A. Vita)ic, ost. 5. Grubost duha
kleta. J. Kavanin 411*. Kleti krivovijerci. S.
Rosa III. Marko sine jedini u majke! ne bila
ti moja rana kleta! Nar. pjes. vuk. 2, 193.
b) kao i proklet, vrlo je pogrdna rijec Ho se
cemu (ne samo ce^adetu nego i zivotiiii i nezivoj
i umnoj stvari) pridaje. kod toga se isprva mi-
slilo da ono zasluzuje proklestvo Hi se samom
rijeci klet proklinalo. Kih voli pobiti kraja slovo
kleto. Ziv. kat. star. 1, 220. Tej klete nesrjece...
S. Meiicetio — G. Drzic 475. Kada mi te zacuju
moje ime klikujuci kleti gusari. Nar. pjes. u P.
Hektorovic 19. Vas sam pribjen, jo§ me tira
kleta sila (od pastira) po ovoj strani. I. Gun-
dulic 161. U isto doba pomoc jaku sjes cesaru,
dundu tvomu, suproo kletu i opaku poluvjerstvu
odmetnomu. 281. Od liib (r<)dite(a) na zo put
38 stavi i na djela straSna i kleta. 301. Ah, da-
vori, druzbo mila, poznate li mjesta kleta, gdjo
neizmjerna nasa sila minutoga pade Ijota? 321.
Mac pojacki smrt svim poda, a grob ova zem)a
kleta. 322. I od pogube boja kleta obratit je
no pristajo. 356. Potlacio si Turke ohole i dobio
cara kleta. 399. Gospodicic tako svijeto, ne vje-
rujom, da do upasti u nevjerstvo tamno i kleto,
suproc plemstvu, suproc casti. 469. A ne moze
od silnika imonom se car nazvati, ki vi-h kle-
tijoli izd.ajnika od osvete sablu obrati. 495. No-
prijateju liudu i kletu vrha doci sad je vrijome.
541. Pro6 vezijeru ne smiju tako kleti carski
odmetnici. 542. Nade u smeci smrt ga kleta.
558. Vidje poraz srde klote. G. Palrnotic 1, 24.
Gdje se od mora liuda i kleta Pavo sveti jur
sabraui. 1, 93. Ako kloti krviiik scijoni steci
]ubav mo gospodo. 1, 335. Komu kloti na pa-
meti nomiri su. 2, 128. Moj tako udes hoce
kleti. P. Kanavelic, iv. 263. Mogora u vidjonju
strasna i kleta. B. Bettera, or. 4. To 'o grijeh
kloti od razbludo. J. Kavanin 6". ^ubav kleta
snagu al' stiro vrhu )udi. 6''. Slavsko i gotsko
sab|o kloto lijop Soliri poprliSo. 115''. U sadasiio
rati klote. 2Uvi. Dva Melunota, krvolijo oba
KLETT, 2. b. //).
KI.K'l'l,
/-).
kleta. 2;38l'. Ko Isusa .fuda kloti (isdaile). 255a.
Usiouske misli klete s idolovim ki tlacise. 2SIG*.
Hudi ovas i juj kleti. BTOh. K6 tri su lilope
kleto kojo Jude na grijoh stezu. 460». Eto me
liegov nasrc.e govor klet. I. Dordic, salt. 378.
Na iiepravdu mrzim jak na djelo gi-do i kloto.
426. Eto stara zloca kleta. uzd. 7. Zarad svoga
grijeha kleta. 7(i. Po kletom odinetnucu ah
uvijek izgiuuse. ben. 165. Ostavi djela kleta.
N. Marci 33. Daj mi, Boze, vjetar od planine,
da razdene ovu maglu kletu. Nar. pjes. vuk.
2, 562. — Us I'lcke fie rijeci kaze cesto (yotovo
kao epithetum perpetuum). Otese mi ih (sinove)
Turci kleti. I. Gundulic 388. Ko ce ostati kletim
Tureim mjesta opcena ne dat plijenit i haratiV
330. Vojske kfi on na Turke skupi klete. J.
Ivavanin 92a'. Da Turoiua kleta obara. 2C8'>.
Kako ti su kleti Turoi sve drzave zaplijenili.
Nar. pjes. mik. beitr. 1, 35. Kako kleti kore
Srbe Turci od zalosna boja Ivosovskoga. Nar.
pjes. vuk. 4, 72. A kletizi priskocise Turci.
Ogled, sr. 13. — Za vrat drzi te u verizi samo-
silje tursko kleto. I. Gundulic 370. Samosilje
tursko kleto. J. Kavauin 290"'. — Nek me pusti
iz taiiinice kleto. Nar. pjes. vuk. 2, 38("l. Te
izide pred tavnicu kletu. 4, 21.
c) pogrdnit je riji-r i n ocakurijein pi-iiiijrriiiKi,
all na stoji n: su [islnntir kaii pniri priilnvitk,
ncyo sc dudajr kmi iiiifili'ei: [iroklet bio! iijrdnit
f>e pokazuje iickii cudi'iic Al' eto ti Jerine pro-
klete . . . kako kleta na vjesala dode, ta srdito
na katane viknu. Nar. pjes. vuk. 2, -501. Puce
na lieg' trideset pusaka, ni jodna ga ne promasi
kleta. 4, 18. Mio druzo ! nemilijeb gosta! ko-
lika je kuca Obrenova, dupkom su ju napunili
kleti. Osvetn. 1, 21. Al' nomile nece nista bake :
vuci nece jer im mesa dava, vukodlaci jer ih
krvju hrani, pa za liom su siti i gavrani ; Jute
guje i jesu joj druge, pa jo nima svima baka
majka. tek muna je gona iz oblaka od drveta do
kamena tvrda, od junackog do jimackog hrasta;
al' se baka varka naopaka: kad u glavu hitra
muiia cijeja, ne pogada, jer joj glave nema; kad
u pete, al" gdje su joj klete V Nije baka vec. sjena
opaka, pa cem godir poganica vine, za nom strijela
groniovnica sine, kamen 6ohne, a ostane sjenka,
drvo trehne, a ostane sjenka, junak pane, a sjena
se seta, sve s ne gine a noj smrti nema, jer ona
je sama smrt nijoma. 2, 175. Vidite li tanaUnih
vjesala, sto se kleta uz Goricu nisu? 7, 56.
(i) kase sc ne smno ii cudit na sto ncwjodiio
(kao kod c)) neyo i a dinlei'iii mi -Ho urjodno, i
III kill) od mila, ali vise u sali nego zhi^a (vidi
II Vakopit rjecnikn r/dje ima i druijijeh priinjcra).
Na nogama gace Sarovite, kakvo su joj kleto
iskicene! Nar. pjes. vuk. 3, 103. Ah! da ga se
kleta napijemo! Nar. jijes. juk. 42K. ,Ta imadem
brzu bodeviju, skoro sam ju kletu naliavila. Nar.
pjes. hiirm. 2, 135.
;i. sa se.
II. refleksivtio, jurare, jusjuranduui dare, kleti
sama sebe (ze(eti sehi zto a ijdjegdje i ceiiiu soome)
ako nije istina sto se kaze, yoterdivati zakletvom
(ino sto sc kaze, zeati Boga Hi driigu sto sveto
kao si'jedoka za ono sto se kaze. — cesto se iz-
ricr diitivom iejade (Hi drugo sto) jirema koine
se suhjekat kioie. — Ooo je snaiene praslavensko.
— U si'ijem rjevnicima: u Vrancieevu ,kly6ti se'
.dejeraro'; u Mikajinu kleti se, zakleti so .juro,
jusjurandiun dare, sacramentum dicoro'; a Belinii
,giurare, ,chiamare Dio o i santi in testimonio'
,iuro' 350"; u Bjelostjencevii kunem se ,juro,
jusjurauduni do, sacramentum dico'; a ]'oHiiji-
jinii ,nialedire, bestemmiare' ,rtuclion, schworon,
vorwiiuschen' ; (( Stutieevu ,juraro, jurojurare,
dojui-aro, dejorare, jurejurando affirmare'; it Vu-
kiivii ,schworen' ,juro'; ii Danicicevu .juraro'.
a) uopre. Klbub so i podbpisahb. Mon. sorb.
1. (11S6). Takode ti so i lui klbnemo, tako ti se
su i ty bojare posli nasi kloli. 23. (1234—1240).
Mavbtnlo bauh Vrbsankovicb klelb se za vse vla-
steli rlubrovbcbke. 43. (1254). Vojslavb klelb se
za vbse |udije Radoslavjo. 45. (1254). Kamo se
voky klbnu. Zak. dus. pam. saf. 42. Koji se su-
dije klhuu. 46. Pocese se klet. I. Drzic 157.
Ovi sagrisuju kunuci so. P. Lastric, ued. 116.
Koji uz svaku ric obicaju kleti se. M. A. Ro}-
kovic, sabr. 47. Lako ti se kleti vrliu tude ispo-
vijest.i. S. ;^ubisa, prip. 213. A naredo Niku
kako ce se kleti. Pravdonosa. 1852. 31. Man se
kune, moli i jauce uznik. Osvetn. 1, 23. — Kadi
vece site dodaje se i instramental rijeci kletva,
kletav, rota. Takomb smb so kletvbju klelb.
Mon. serb. 24. (1234—1240). Kletvoju klo so da
se nece vrnuti. S. Kozicic 20>i. Da se zemja
kletvom klela, da ce otajstva sva pronijeti, ka jo
cula i vidjela. I. Gundulic 483. A do malo po
tom ne zna (mornar), ca je rekal, ni ca se je
rotoni kunuci zatekal. P. Hoktorovic 65. — U
ovdkorijeiH je primjeriiiia znaicne sliciio znaceim
pod 1, a, 1)). I uegovo svete stujte, no kun'te
se, ni jih psujte. P. Hektorovic (?) 117. Zapo-
vida, priti Bog Krstjanom, da so no kunn, ne
psuju. J. Banovac, razg. 27. I premda so s jo-
zikom sagrisuje kunuci so, psujuci, niurmora-
juci . . . 60.
b) izrice se tine Bozje Hi drugo (neho, vjcra
ild.) sto se zeli da hade svjedok istiiii oiioga sto
se kaze, Hi sto (kao zivot, zdravle, glava, dijete
itd.) sto se ostav^a pod kletvom da se izguhi ako
nije istina sto se kaze. (vidi: U nas se judi kunu
onijem sto iui je naj inilije ili naj svetije, n. p.
sestra so kune bratora [ziv mi brat! ili: tako mi
ziv brat!], mati sinom, rodite}i djecom, djoca ro-
ditejima; Bogom [tako mi Boga, ili Boga mi!],
dusom, zivotom, zdravjem, vjerom, samrtnom
svijecom, pricescem, crkvom, ali i zem]om i
nebora i vatrom. a junaci i konem i oruzjem:
1 Jesnica mi ne usala ruka ! dobru koiiu griva no
opala ! i britka mi sabja ne rdala! Vuk, rjecn.
kod kleti so), to hiva: an) instrumentalom, naj
cesce (vidi i Vukov primjer sprijeda). Koji se
kune Bogom. A. Gucetic, roz. jez. 41. .la so
tebi sred _ ovoga kunom zbora bogovima svijem
od nobi. G. Palmotic 2, 133. Kuuom ti so nobom
i ovim vedrijem zrakom od nobesa. 1, 358. Kleti
se imenom Bozijem, grijeli jest smrtni. S. Mati-
jovic .52. Kunu so mora voron. .f. Armolusio
68. Mnom se istijom kunem. V. Andrijasevic,
put. 40. A kunem se eto vami svijem moguc-
tvom. P. Kanavelic, iv. 10. A kunom so slavom
tebi. 190. Necu so kleti Bogom. .T. Banovac,
pred. 11. Da je velika uvrida i nopostene Bogu
negovim se imenom kunuci ... .T. Bano\-ac, razg.
171. Sada vi koji se kunoto Bogom procinujete
li kako i po koji so nacin kunoto V 172. Mojo
zapovidi u kojira sam zapovidio da se mnom ne
kunete. .T. Filipovic 1, 581). j kmmo so Bogom
laze. V. Dosen 142'>. Klot so Bogom, dusom eto.
Blago turl. 2, 90. Klet so stvorenjima i Bogom
cini .se isto. 2, 93. Kunom ti se i Bogom i
vjerom. Nar. pjes. vuk. 2, 235. Miloj seji, da
s' ne kune mnonie. 2, .382. Kunem ti se svacim
na svijetu. 3, 308. Za cudo je, kako se u Crnoj
Gori ne kunu oruzjem. Vuk, nar. pjes. 2, 76.
Koji se kuno nebom. mat. 23, 22. Vojsku gleli,
tor se vidom klnli. Osvetn. 1. .'v!. .la X. N.
kunem so Bogom jediuim, svomogucim. . . Zbornik
KLETT, n. a. h). f
zak. 3, 527. — no I'lckijrm mji'stiinn xlirji iirijukhnn
U3 iitMlniincntal /irijiilloii s (oidi). No kuiii so
krivo i I'liiuo (liixjom). V. (Tliiviiiid, ovit. 44G'>.
Kami li so s Bogom i s svetim. Ant. Kad6i6
2i-">. Koji se kime s bogovinia laXivijoma. J.
JIatdvic 351. — bb) akiizatU'ijin .s prijcdlutjom
iia. Tako li so kloste na viru i Boga? M. Vo-
tiaiiii!- 2, 387. Xuiiu t' so od sado na kripos naj
visn, da t' voco nikade no uka^u sto piiiu. D.
IJaiiina ()8». Na vjo6no sve stvari kunu t' so.
.S7''. Kloti se na Boga ,giurar per Die' ,por Boi
noiuon dojuraro'. A. d. Bella, rjeSii. 350". Kleli
su so Tiirci na pogacu da ne idu nikad na Mo-
racii. Nar. posl. vuk. 134. — cr) lokativom
s prijedlogum na (ujirac znaci da unaj tito se
kunit stuji vise onoga cim se kwrie Hi drzi nad
oiiijem ruku). Kleh imb so u jiihi. velikqj crkvi
na c!i.stnomb krbste i na mocehb svetago Vlasija.
Mon. sorb. 183. (1373). — tld) akusalivom s prijcd-
luyom o. Kloo bih so o glavu junacku, da bje
dva put viso dobjoglica. Osvotn. 7, 36. — ee) aku-
zatipom s prijedlofjum po. Ja so kunem po vi5-
lioga Boga. Zborn. -W*. To.j ti so ja kunu po
tvojii lipotii ka mi je za krunu i dika zivotu.
H. Jjucic 215 — 21B. Po zvijezdo se pune uresa
kunem, po bogovo ki u svjetlosti pribivaju. G.
Pahnotic 2, 457. Lazno klet so po stvorenja jeli
tdzak ^jrili V Blago turl. 2, 93. Klet se po s. evan-
dolijo i po s. ostadke. 2, i)3. — f'f) lokativom
s prijedlogum po. — iia jednum mjestu xvi i'ijeka.
Ki godi klnet se po oltaru. Anton Dalm., uov.
tost. 3(>:i. — ffff) akazativum s prijedlogom u. .Ta
knozb veil hlbmbsky Antdrej klbnu se knozu du-
brovbcbkomu u Gospoda Boga i u sveto jovanb-
dolije . . . Mon. serb. 24. (1234—1240). Klbnemo
so knezu dubrovbokomu u Grospodina Boga i u
sveto jovanbdelije i u cbstbny i zivotvoresti ki-bstb
Gospodbnb i u 318 svetylib otbcb. 34. (1249i.
Sojaci se stase kleti u sve svoje i zivo i mrtvo,
da Slepoje nije govorio till reci. M. D. Milicevic,
zim. vec. 97. — hh) geneticom s prijedlogom
vrhu (radi znaceiia ispjoredi ccjj. Ja se kleti
vrliu ceda sebi od Boga namjesceua. ,T. Kavaiiin
255b.
c) dodaju se glagolu kleti se adnerbl pi-avo
(prav), krivo (kriv, lazno, lazjivo, u laz), isprazuo
(u ispraznost, u tastad, bez potrebe, bez razloga).
Ne kunito se ni pravo da se ue biste kadgod
krivo zakleli. I. Dordic, ben. 92. Todor mu se
pravo kunijase. Nar. pjes. vuk. 2, 149. — Ne
kuni se krivo imenom mojijem. N. Kanina H3i'.
levit. 19, 12. Bogom lu-ivo kunet se. S. Bu-
dinic, ispr. 55. Proklinajuci imo Bozje i krivo
se I'lime kunuci. A. Gucetic, roz. joz. 3.3. Ne
kuni se krivo nime. D. Barakovii, jar. 49. Ki
Bogom krivo kuiialiu se. P. Glavinic, cvit. 247'J.
Cuju se one sluge i sluzbenioo gdi se kunu krivo
svojim gospodinom, ona zona svomo mnzu. J.
Banovac, razg. 27. Kunuci se krivo. P. Lastric,
nod. 54. I krivo se kunud laze. V. iJoson 120^.
Krivo se kleti stvarima stvorenijem. S. Kosa
73'i'. Kleti se krivo, sto cijeni da je istina. J.
Matovic 350. Devojka se krivo Bogom klela.
Nar. pjes. here. vuk. 208. Dobro lazi a krivo se
kuni. Nar. pjes. juk. 204. Stari grivo, no kuni
se krivo. Nar. posl. vuk. 294. Boje ti se krivo
kloti. S. Ijjubisa, prip. 162. — I>a ja jednoga od
ovi koji so ovako lazno kimu upitam ... J. Ba-
novac, razg. 172. Da se lazivo, krivo li kunu i
zaklinaju. B. Kasic, zro. 45. Kuiiuii se lazjivo
i krivo. M.. Dobrotic 555. — Ako si so u laz
kleo. P. Lastric, nod. 117. — Ne kuni so imonom
Eozijoni ni pravo ni krivo. P. Lastric, ni>il. 113.
Kloti se Bogum i ostalim svotim i pravo i krivo.
) KTiPTI, 3, a, d).
M. Dobrotic- 1 1 18. Ko so kriv kuno, od traga
gino, a ko so prav kuno, od stralia (gino). Nar.
posl. vuk. 154. — Po6ita' Boga jodinoga i no
kuni so nimo izprazno. A. Gu6oti6, roz. joz. 31.
— Niki smo naucili u ispraznost kleti so. P.
Lastric, test. 161'. No kuni so Bogom u ispra-
znost. M. Dobretii 198. — U tastad no kuni so
liimo. P. Posilovic, nasi. 108'>. — Kleti so boz
potrebe ,giurar sonza bisogno o invano' , impor-
tune iuraro'. A. d. Bella, rjofin. 350b. — Xad
protresa strasnog Boga, I'lim se kunud brez raz-
loga. V. Dosen 143''.
fi) izriie se Ho se tvrdi kletvum kao istinito
(ovo moie biti dvojako: Hi se stu javja i pripo-
uijeda, Hi .sv; uheni.nn,). to se moie kazati: na) sa-
mijem rijrriiiin nuniin sto se kwne (oratio recta).
uz one sill M yric/'f Hi obecava moga biti i rijeci
kojima se pulcrdujr zakletvom. ana) izriie se i
zakletva. — uz javlane. Sestrica se bratu ku-
nijase: ,Nisam, brate, 2ivota mi moga!' Nar. pjes.
vuk. 2, 15. A on joj se krivo kunijase: ,A nijesam,
moja mila kumo!' (a dijete drzi na ko|enu) ,ta
ne io od ovoga meso!' 2, 20. Milica so zmaju
kunijase: ,Nije, zmaje, zivota mi moga!' 2, 257.
— uz obecavane. Evo t' se kunu ja: ,I)a bi mi
trijes i grom ubio tecenja i ce|ad svu domom,
ako ti dvas ve6e od toga uoce bit'. N. Najeskovic
1, 188. Pa so kunem kapi na kojenu: ,Tvrda
vjera! ostavit te necu'. Nar. pjes. vuk. 2, 378.
Ramo joj se kune i prekliiie: ,No6u, kado, zivota
mi moga!' 1, 460. — hhit) ne izrice se zakletcn
ncgo samo ono sto se tvrdi. Marko joj se kuni-
jase: , Nijesam ti pi'ston nasa'...' Nar. pjes. vuk.
1, 154. Todor mu se pravo kunijase: , Nijesam
je, care, ni video'. 2, 149. Pale s' zetu i Bogom
se kunu : ,Volimo te, Sti-ahini6u bane, no svu
zemlu nasu carevinu'. 2, 271. A on se poce
kleti i prekliiiati: ,No znam toga covjeka'. Vuk,
mar. 14, 71. — /;/;) dnilriji' ./V iiriio I;nd (ta) lead
onaj sto se kutu r.rin -.nl.hlni riji'rniiit kunem
so itd., a k oi'oj nciiifi dudnje druijic Hi vise
drugijrh l:i:jiiii,i /,(/;. kto tvrdi kao istinito. ove
reci)iifi' iir irrhii shrnliti kao kod aa) nego kao
prlvizanc (iic pudluinc, isporedi cc)) k prvoj. —
uz jav^aiie. Bogom so kunem, brat moj jesi ti.
P. Glavinic, cvit. 315. Kunem ti se, podnio bih
ja strpjeno ovu smecu. I. Gundulic 557. Kunem
ti se, kako tamo kazu, grdnijega u lii}adi noma
od Maksima sina Jovanova. Nar. pjes. vuk. 2, 528.
Kunem ti se, a vjoru ti dajem, ko s Voinom boja
bio nije, ne umije Boga blagodarit. 3, 321. Kunem
vi se mojom vjerom turskom: ja kakve su Po-
canke djevojke, mamile bi sa neba oblake, kamo
1' ne bi sa zem[e juuake. 3, 568. Kunem vi se
Bogom istinijem i ovijem vinom crvenijem i tako
mi mq jega oruija ! i tako mi ne ostalo pusto !
bih mu radij' odasjedi glavu nego dobit za zi-
vota blago. 4, 52. — tiz obecavane. Kunem ti
se Bogom istinijem i mojijem svecem Muamedom,
nista tebi uciniti nocu. Nar. pjes. vuk. 1, 604.
No ti, svekre, Bogom ti se kunem ! ja ti vracaj
blago sa jabane sa vasega vojvode Milosa te
udari na Maksima tvoga, jal' naprijed ni krociti
necu, bas da ces mi oci izvaditi. 2, 555. Kunem
ti se i Bogom i vjerom, ne dam tako tri komata
dara. 2, 556. Kunom ti se Bogom istinijem, ja
so natrag necu jjovratiti. 3, 542. Kunem ti so
Bogom istinijem, ovo tobo stotinu ruspija, sa-
stavi mo kako sa devojkom. 3, 537. — oc) jmd-
loznom reeenicoiit : aaaj s da. — uz jav(ane. Da
ti zua ona nase stvari, kvmu t' se ja dusom, da
bi me prognala. N. Na|oskovi6 1, 267. Ter mi
so kun'jase, da voce na saj svijot drazu stvar no
znase. 2, 106. Kunem ti se ovom krvi. da se
KLETI, H. a, d).
01
KLETVA
jodaii no pripado. G. Palmotic 2, 58. Kl(>ti so
(la jest .giurar di si' ,iureiiiraiido aftii'maro' ; kloti
se da uijo ,g:iurar di no' ,iiireiurando iiogare'. A.
d. Bella, rjocn. iioOa. Ona rau so kunijase da ne
znadise. j. Banovac, razg. 135. Oj Getiiio, vodo
ponosita! ti se .since krivo kunijaio, da na tebe
nide broda nema. Nar. pjes. vuk. 1, 310i. I pasa
so cam kunijase da no vide moskovsko delijo.
H, 82. Kune se i prekliiie da je Scepau lazac.
S. Lubisa, prip. 113. Da se kuno da I'lom sjeko
nijo. Osvetn. 2, 157. — us obecavaiic. Klbnu se
obbcine dubi'ovhcbkoj, da stoju s vaiui u min..
Men. sorb. 2d. (1'240). I Bogn i Indom kuuu so
na svak cas, da nigdar ne budom ostavit tvoj
obraz. S. Mencetic 185. Kunu ti se dusom mojom
da izvan tebe diku nijednu neiu jnbit viku. D.
Raiiina 106*. Kunem ti se visiiijem Bogom. da
cu tvrdu pomnu stavit. G. Palmotic 2, 39. Uo-
vojka se klola, cveie da no nosi. Nar. pjes. vuk.
1, 333. Kunem ti se Bogom istiuijem da ti ovdo
nikad doci necii. 2, 467. Bjezi ko je ucuvao
glavu, tor se kune da veo s nome noce preo
Duge kleto. Osvetn. 3, 102. — bbb) n jako da
(.Kill vijcka). Sudbce da so klbnu jako da pravo
sude. Mon. serb. 46. (1254). — cce) s jere da
(XIV I'ijeka). Knji lubo trbgovbcb dovode koiio
kupivb iz tudo zembje, a poznajii so, da so kh.no
tbzi trbgovob samb drugi jero da jesti> kupilb u
tudej zembji i no zbua tati. Mon. serb. 147. (134'J).
— ildd) x a da. Jovan mvi se Bogom kunijase,
a da mu jo ugrabiti nece. Nar. pjes. vuk. 2, 82.
— eee) kako (tiz ohecavnnr, xvi viji'ka.). I kunom
se sada vami jnojim ogiH'tn i -nilanii i Ijepotom
kako vam cu izpuniti uIum ,i|. -\.' |uvono. S. Bo-
bajevic 233. — dil) u: smiir njrn imoija koji se
kune ima da (vidi 1. da, I, B, 2, b, dio II, str.
190a) Hi jere. to je samo u prijeoodii jepande(a
po latinskom tekstu: ,IUg autem coopit anatlie-
matizare et jurare, quia nescio bominem istum'.
marc. 14, 71. A on se poce kleti i rotiti, da ne
znam clovika toga. Bernardin 78. On se poce
kleti i rooiti, jere ne znam clovjeka togaj. N.
Raiiina 98b. On so poce kleti i priklinati da no
znam oovika toga. I. Baudulavic 'J3a. — Cf- ) in-
jiiiitivom, samo kad je ohecavaiie (savjet). Klela
so devojka v'jonca ne uositi. Nar. pjes. vuk.
1, 334. — ff) su}Ma)itwom Hi zamjenicom: aaa)
II akiLzativii s prijedlogom za. Gde komu dajo
Dubrovbcaninb svoj dobiti.kb, tore mu odb I'lega
u bbhb udritb, da se klbno Latininb za tozi.
Mon. serb. 147. (1349). (iovorenjo za kojo so
kiines. F. Lastric, ned. 115. Kriva zakletvajest
klet se za ono sto znas da nije istina. F. Matic
60. — bbb) akuzattpom s prijedlogom u (za obe-
rarat'ie). Klohb se knezu u vecbiii mirb. Mon.
sorb. 24. (1234—1240). — ccc) u ddtivu n prijed-
hifiom suprotiva Hi protiv samo ii prijecodu iz
xrrtoija pisma: ,(^ui laudabant mo adversum me
jurabant'. psal. 101, 9. Koji liva|aliu mene su-
[irotiva meni se kui'iahu. 1!. Kasic, rit. 88. I ki
bvalit mene opcahu, kiinijahu se protiv moni. I.
(iundulic 203.
e) n jednoni priiiijcra iz iturndnf pjcsiiii' iiii-
iega vremcna stoji kloti se bcz subjekta a pa-
sivnom znavenu kao da se ima u misli dnujo so :
Pa uaj prije igru zametnite prokletoga u ruke
prstena, oko liega te se kune krivo. Nar. pjos.
vuk. -3, 29.
b. reuiproeno, prema 1, a, a), kad jediio driujo
kune. Ne bi toj zadosti u karu sto bjebu, s ne-
mh'iio zalosti se jos kunijehu. M. Vetrauic 2, 162.
Cuju da sp karaju, da se kunu, da so psuju. A.
il. Bi'lla, razg. 64. Te iic slusas jada svakojaka,
de so kunu dvijo jetrvicii. Nar. pjos. vuk. 1, 55:i.
Kako s' klole, tako so uklGl(>. I, 55: i. Sto str
prole kada sto so klolo. 1, 560.
KLETICKO PO\jE, n. tine mje.'ita a Srhiji a
oknu/u iabackom. Zomla, u Po|u Klotiokom. Sr.
nov.'l863. 528.
KLKTISTE, M. vidi k|6tisto.
liLETIV, adj. koji kune. — /' .S^fY/'Vc/f rjir-
niku: klotiv Hi klot}iv ,malodicus, laali'iliccns.
execraus'. — ohoje nepouzdaiio.
KLET^IV, adj. vidi klotiv.
KLETNA UKVISTA, n. pi. mjrsno imc. — xiv
vijeka. Na Klotbiia Urvista. Spom. stoj. 25. (1327).
KLETNICA, /. postaje od osnone adj. kletan
nantni'koin ioa. — isporcdi klotnik.
a. sensko crfade ito .sc kune. — V !Stidieeeu
rjecniku: ,quao jurat'.
b. iiesto kleto, prokleto. — U jedmnja pisca na-
seija vreinena. Nut' Moskova u po nasog grada
gdjo klotnicu iiograduju crkvii (ijonore I'urci).
Osvetn. 6, 5.
KLETNIK, III. postaje od osn(jre adj. klotan
nastankom ik.
II. eonjek koji se kune. — Od xviii vijeka, a
izmedu ijecnika a lielinu (,giuratiiro, clii giura'
,jurator' )!50''), u lijelostjenieou (Iclotnik, koji so
kuno .jurator'), u Stuliecvu (,jiiraiis'; klotnici, v.
oklotnici). Zaklotvu tada govori naprod pop a
za I'lima kletnik. M. D. Milicevic, opst. 27.
b. iovjek klet (nidi kloti, 2, b). — fj nase rn-
jeme. Kletnik opali pusku. Bos. vila. 1891. 226.
KLETO, m.. vidi 2. Klet. — Po ted. Cleto. —
Samo u pisaea. Kleto bi rojeu u Kimu. P. Gla-
viuic, cvit. 108''. Posli svetoga Potra bi svoti
Lino, posli ovoga sveti Kioto, pak Kloinent. .\.
Filipovic 1, 1831'.
KLETO VAN, klotovna, adj. o knizi (pismu) a
kojoj je pisaiiii .nldelra. — U dva pisma tar-
skijeh careen Ihilimn miiina xv i xv< rijiko, a
izmedu rjeemka it. Dnuieieeou (kletovi.ur. .jiira-
torius'). Dadolib hub soj baratb i klotovnu kiiigu
carstva mi, kako otb donosnago dna naprodi, da
budetb medu nami mirb i prijazni,. Mon. sorb.
526. (1481). Pi.set vlsota carstva ini ovuj svotlu
klotovnu kiiigu. 550. (1517).
KLKTSTVO, n.. vidi klestvu. - /' Stulieeru
rjccnikn uz klotva.
KLETV.V, /'. iljelo (Hi rijeei) kojijeiu ko koiio
kune, Hi se komc kune, Hi koya zakiiiie. — ispo-
redi 1. i 2. kletav. — Postaje od glayola kloti
(-6- stoji mj. neydasneija ^). — Ji'ijec je prasla-
venska, isporedi stslov. klijtva, rus. kahtb-a, (ces.
klatba), po(. klijtwa. — U istom rukopisu xv
vijeka u kojemu se nalazi i klatav (vidi 2. klatav)
imei, i klatva. Ot prii'oto, ot klatve. Starino. 23,
41. (1196). Laze, klatve i gnevanije. 73. — (ien.
pi. inoze hiti kletava, vidi: Bojec se ocinih klo-
tava. M. Buiiic 27. I u vik necu moc u tuzi
tac gorkoj kletava ovijeli oc. D. Zlataric 6i.
Ostaviti zlu obicaj od kletava. A. Gucetio, i-oz.
jez. 61. Uzrok od psovaka ill od kletava. B.
Kasic, zrc. 56. I k temu pristavi lazivijeh kle-
tava, od svoje (ubavi cim biljeg on dava. I. Gun-
dulic 155. Imaju se uklaiiat od kletava. I. Drziii
291. Jur si se odvrgao onili psosti, mormoraiia,
krivi kletava, pijanstva ... J. Banovac, razg.
187. Eadi vasib lazi i krivih kletava naj voce
svrbu vas dolazo nevo|e. pripov. 168. S kletava
Jezus proUodi na uvrjede. 8. Eosa 73ti. Ima i
drugib razlicuili kletava. Pravdonosa. 1851. 26.
vidi i D. Danicic, obl.^ 19. — i kli'tvi. Od klotvi
i od zlijoli rijeei. M. Divkovic, bos. 12il''. Pro-
sipa liiladu klotvi na vas. M. A. Ko]kovic, sabr.
KLRTVA, c.
i). — I^ svijciii ,jf rjcciiiciina: ii Vritnciccvit ilc-
tostatiii; ii Mikaliiiii Ulotva, in'oliliiiaiijo ,uial(i-
dictiiiii, iiialodiclio'; klotva, zaUlotvaJuramoiiluiu';
u BcliitH ,giaramonto' ,iusiurandnm' 350i'; ,iua-
lodizione, quel male olio con parole si raanda ad
uiio' ,ilirae' 'lo-l"; ,scoiij;iuro, lo scongiurare' ,ad-
juratio' 057''; u Iljrlnsl jciirfni klotva, kuiioi'io,
prokl inane ,malodictic', i'\.ri:iiin, dirao, dotestatio,
inii)ro('atio'. v. rota; ii hinihifiiiTVii ,i'nprocatio,
juramonturu'; u VuHiijijinu ,malodizione, iinpro-
cnzione' ,Uuch'; ti S(n/t(Sc«« ,jusjurandum' ; M K«-
liiirii I. .dor ducli' .oNsecratio'. 2. vide zakletva;
(( Ihiiiirii'' I'll .I'ss.riMiio ; jusjurandum'. — Po
j)i-iiiij<'riiiiii M iiif-'r rl,/ji'i.i na koliko se razlli-
iiijih HiwiiM iiK/.U iijii>l,yeb(avati ova rijec.
11. exseci-atio, dirae, (Ijelo i rijeci kojima ko
kof/a kune (vidi kleti, 1, a), proklestvo. I kletva
na neiui.. Sava, tip. hil. glasn. 21, 197. Ana-
fferaa da budetb . . . i kletvu da imati> 317 oti>ci>.
Sava, tip. stud, glasn. 40, 154 — 1.5.5. Budi kletva
na lionih svetylii> nobesnyhb silb. Mou. serb. 15.
(1222 — 1228). Kodb clovecbsky toboju izbav|onb
bj'stb prvyjo kljotvj' (sic) Adamovy. ()7. (1305
— 1307). Kletvu da imatb otb svetyhb ktitorovb.
132. (1348). Si sut otcinu i materinu kletvu pri-
joli, logo radi mucet se. Pril. jag. ark. 9, 112.
(14li8). Ne tij se bojati sramote od |udi i ne
inai-ito I'lih kletve. Transit. 107*. Formoza od
klotre odresi. S. KoziSic 20^*. Goniti hocu Turke
ratiju, kletvoju, ustavu, prokletstvom. 32''. Da
postavi svrhu nieue kletvu mjeste blagosova. N.
Ranina 56^. gen. 27, 12. Ne samo da je kletva
danu je prava psovka. A. Gucetie, roz. jez. 42.
Kletva hoce, svit protice, da ne imamo nigdir
stana. A. Cubranovic 141. Usta su tvoja govorila
kletve, psosti, himbe. M. Divkovic, bes. 31*. Kune
druzijoh kletvom teskom. B. Kasic, zrc. 98. Vec
klotvain svrhu da', vec nam zla ne zovi. I. Gun-
dulic 90. A i kletva hoce teska, a i tako su-
deno je, da turacka kruna i leska u vjecnomu
miru stoje. 4-18. Vidim, kletve gdje liegovo sve
na glavu tvu padaju. G. Palmotic 1, 206. (Zmijti)
ostrom kletvom visni prokle. 3, 121*. Zli u
kletve strasne udara. P. Kanavelic, iv. 36. Svaka
se govern s kletvama. ,T. Matovic 341. Ot kletve
oslobodi. J. Rajic, pouo. 1, 83. Ne za to, aki bi
se bojali, da \(h) se kletva ne primi. D. Obra-
dovic, ziv. 122. Vec su teske kletve devojacke :
kad zakunu, sva se zem}a trese. Nar. pjes. vuk.
272 — 273. Nije meni zemla dotescala, vec je
teska materina kletva. 2, 26. Pak te zove da te
blagosovi, da na tebe kletva ne ostane. 2, 136.
Stigose ga moje kletve! Vuk, dan. 4, 10. Kletva
na dragoga. nar. pjes. 1, 265. Pravedna kletva.
1, 269. Blagosov i kletva. 1, 275. Da te Gospod
postavi za uklin i za kletvu. D. Danicic, 4mojs.
5, 21. Navuci cu kletvu na dom. S. ^;ubisa,
prip. 1.39. Sto na nas ostavi novu kletvu V 144.
On slimi sa sebe kletvu roditejsku, u koju je
npao. 216. Da se oslobodimo od ove nove kletve.
241. Moja se klotva svaka stjoca kao u amin.
244. Prod' se tijeb brda zlokobnijeh, turi na liih
kletve vjekovite. Osvotn. 1, 14. Vajda znades da ti
ne povijedam, koje su mi na plomenu kletve. 2, 10.
No oni su smakli djeda moga, pa je na me slo-
zila so kletva. 2, 19. Jos ako ces okajati kletvu.
2, 34. (Davor) na Kadma je navalio kletvu.
2, (>3. Ma srazice kletva u pokori onog, koji
vjorolomnost stvori. 4, 59. — U nekijcm primjc-
rima mnze znaiiti i: nesreca uopce; tako t'e biti
i u ova ilea primjera: Nase stete i porazi nijesu
toll sad velici, vole ve6a da ne izlazi klotva
svotoj carskoj slioi. I. Gundulii 486 — 487. Ma
se kletvi Ture no davase. Nar. pjes. vuk. 4, 10.
1). jusjuramlnm, sacramontum, iljclo i rijeci
knjimii sit kii kune (vidi kleti, 3, a), zdkktna.
Si.vn.sem^ budiici vaSc-j voro i jiibbvi i kletve
onoj kojevb mi se liotete obecati. Mon. sorb. 20.
(12.34t. Kletvu vynu da drb/.imo k tebo nopo-
nihcno. 23. (1234 — 1240). Ako mi stojito u sijoj
klethvi". 25. (1234—1240). Ako prost'upirao s'iju
kletbvu. .39. (1253). PrivrkXfi imb kletbvu. 41.
(125.3). Ucinihb ovuj kletvu. 447. (1451). Za-
vozasrao u veru i u kletvu. Spom. sr. 2, 65.
(1419). Istinuo car makai-onski skaza mi s klet-
vom govoroci. Aleks. jag. star. 3, 290. S klet-
voju prisezo jakoXe prav ill nopovinan biso. §.
Kozici6 18*. Kletvoju kle so da se neco vrnuti.
20«. Mir kletvoju potvrjen bisi. 24". I opot
zataja I'lega s kletvom. N. Kaiiina 92". matth.
26, 72. Da jest klotva medu nami Zidovmi da
o tomem no povijedamo Krstijanom. Pril. jag.
ark. 9, 120. (1520). Grijeli od 'krive kletve.' A.
Guoeti6, roz. jez. 32. Jesu Ii recene (lazi) s klet-
vom ali no? A. Komulovic 9. Lubav sam ja
mila, kletvom ti obitam vrb luka i strila, ku
cinim volno sam. I. Gundulio 11. Er kletva
nije toj, jubovnik ku tvori mladici gizdavoj, u
bludu cim gori. 23. Neliarnice, gdi je vira, gdi
su kletve ke ciiiasey 46. Cujte kletvu, kleti u
tmini, koju Pluton, bog vas, cini. 68. Tim ne
imaj zle vo)e, kletvom ti obitam, na starijeh
pristolje budem te stavit sam. 189. S ucitejom
i straznikom zenskijem k earn lirlo poje, zna'uc
pod kletvom da velikom car se i I'lima odkrio
jo. 298. Da se zomla kletvom klela da ce otajstva
sva pronijeti ka je cula i vidjela. 483. Uzrok je
i oni ki pristupi pravom cam kletvu i vjoru.
51.S. Bivsi ovako utvrdili medu liima kletvom
veco . . . 537. S kijem nas tvrda kletva sveza u
trojansko doc krajine. G. Palmotic 1, 206. Ki
Neptuuu liegda slaga i kletvom ga je privario.
1, 283. Nego mu se kletvom zakleh ja velikom
da .se necu zdruzit. 1, 311. Kletvom se otkrit
podvezimo. 1, 329. Obecana s tvrdom kletvom
punom cijene. 2, 103. A i ti ces svoje u vrime
nase kletve potvrditi. 2, 131. Navesti drug(! na
kletvu, vjerujuci da ce prisedi krivo, grijeli je.
S. Matijevic 53. Pravjajuci ali lazi ali kletve
ke su uciuili. P. Kadovcic, nac. 242. Kletvu
pod vitesku. P. Kanavelic, iv. 250. Duba vidjeh
nebeskoga, govorase s kletvom oni. 601. Pod-
loznici so meni kletvom zavjerise. I. Dordic.
salt. 205. Oni se kletvom podvezuju da nece
udriti. 459. Objetujudi se kletvom da nece poc.
ben. 139. Jer se ne cuju drugo rici, nego psosti,
lazi, krive kletve, mormoraiia. .J. Banovae, razg.
87. Kada s krivom kletvom radi, vicneg krala
da osmradi. V. Dosen 142b. Obecana kletvom
utvrdena. S. Kosa 72'>. Ako Ii mi ne vjeruje.s
kletvi. Nar. pjes. vuk. 2, 17. Nekakav mladic
ucini kletvu da se ne6e ozeniti drugom . . . Nar.
prip. vuk. 151. Sve kazi pod kletvom. S. ^u-
bisa. prip. 210. Ako ti pritvrdis kletvom, da jo
svjedok pravo kazao. 213. Eto vjera, eto klotva
moja! Osvetn. 1, 7. Kletve mecu da se ne odaju.
2, 16. Prem su kletve zalagali teske. 2. 181.
Krivu kletvu na dom ne ponesi. V. Bogisi6, zborn.
637. No kad Hi do kletve, udi-ise svi na se.
Pravdonosa. 1851. 8. — • Dati kletvu iina dva raz-
lieita znacena: zakleti se, uciniti kletpu (vidi u
primjerima) : Dahb veru i kletvu vsakomu. (za-
kloh se. Danicii). Mon. serb. 174. (1356—1367).
Nomu kletvu dasmo prije. I. Gundulic 518; ili
dati drugome da se zakiine, uciniti da se dritgi
zakiine. Data mu klotva. (date mu da se zakuno.
Danici6). Spom. sr. 2, 127. (1466).
c. obtostatio, obsocratio, djelo Hi rijeri kojima
KLETVA, o. (
se ku zakliiic, zaklinanc (oidi kleti, 1, b). lloja,
Loro, Dolpi-ijo, ua klotvu vas zovom doli, da vi-
Jjpiija nigda prije covjek no zgleda tuzna toll.
I. Gundulic 41. Kazlar-aga poce ovako ga s tvr-
dijem kletvam uprasati. 385. Al' ga ide Milica
tvrdoni kletvoin zakliuati. Jfar. pjes. mikl. boitr.
1, 2.5. Nagnacu ga kletvom i ukorbom da osveti
oca. S. l^ubisa, pi'ip. 236. Molbe, kletve, korbe,
zalbe, mita, srca u zlo ne liaju zalita! Osvofcu.
4, 47.
KLKTVEN, iidj. ki)ji pripdda klctvi: nalnzi se
It tri snacena. — U nase vrijeme.
a. M ccmii sii kletve (o knizi, molitci itd.). —
Izmedu rjecnika u Vukovu (kletveni, n. p. kuiga
,fluch euthaldend' ,6xso(;ratorius' ; ,dalier eiii fluch-
brief des patriarchen u. dgl. gegen suspendirte
priester, und iiiterdikt einer gemeinde'). Scdmu
posla ev' kiiigu kletvouu na Bosiiake Turke Mu-
slomano, ua mecete i ua sve gaiuije, ua sve hog-e
i na mujeziue: ,Ko je Tui'cin i turskog plemeua...
nek se dize tvici daurina'. Nar. pjes. vuk. 4, 241).
Oni globe izgone kletvenim knigama (da no luozo
pop uikake svestenicko sluzbo svrsiti). Vuk, dan.
2, 117. Cuju kletvene molitvo. S. ^jubisa, prip.
117. Kaluderi prijeto da ce dici ua mono klet-
vona bdouja. 210.
b. /,.>// rrsin Iniiie ill se cento kune. — U Stii-
licrni rjrriiil.ii : ,jurare assuetus'. — Ovako zna-
eciic in(i.:e blti i u ovoin primjeru: Kletvon tezak
kune kleta traga. O-svetn. 4, 21.
C. o mjestu ijdje se ko kuiic. Imali su osobitu
goinilu de su .se zakliiiali, i ova so zvala klet-
vona gomila. i dan danasiii ima jodna koja se
zove Kletvena Gomila. ova je u okrugu trebiu-
skom. J. Pamuciua (( S. Novakovic, obi. 21.
KLETVENICA, /. u Stuliicou rjeciiiku : v.
kletnica. — isporedi klotvenik.
EXETVENIK, m. enrrk knji jr klrti;i„i nhr-
cao sto da iivini Hi su /fil klilni sl-ini .dni'.m.
— xiii vijcka, a izmcdii ijirnika it Jlnjiirirmi
(kletvouikb ,fonderatus, jurejiirando obstiictus').
.la znpaub liadoslavb jesmb viirbub kletbvonikb
gospodinu kra)u ugrbskomu. Mou. serb. 44. (1254).
KLETVOPEESTUPAN, kletvoprestupna, adj.
koji je kletvii prestupio. — Samo ii StuUievii
rjeciiiku: kletvopristupan ,perjeratus'.
KLETVOPKESTUPATI, kletvopri«tupam, iiiipf.
klotvoprestupiti. — U Stidicci'n rjecnikii: kletvo-
pristupati, v. kletvopristupiti. — nepouzdano.
KLETVOPRESTUPITE;., m. vidi kletvopro-
stupuik. — Samo u Stulieecii rjeiiiikn: klotvo-
pristupito| ,poi'jurus, perjuriosus'.
KLETVOPRESTUPITEVICA, ./'. vidi kletvo-
prostupnica. — Samo u Stiiliri'ra rjei'nikii : klelvo-
prlstupitcjica ,porjura'.
KLETVOPEESTUPITI, kletvopr6stupriii, pf.
jn-pstiipiti kletVH. — U Stuliicvii rjeiniku: kletvo-
pristupiti ,abjurare'. — nepouzdano.
KLETVOPRESTLTP^.ENE, n. djelo kojijem se
kletoa prestupi {isporedi kletvoprestupiti). — U
kniqama pisaiiima crkvenijem Hi nijesanijem je-
zikom. Nepravde mnoge i ubijstvo i kletvopre-
stupjenije. Aleks. jag. star. 3, 28U. — vidi i F.
Miklosio, lex. palaeoslov.- kod kl(;tvoprostiip|ouije.
KL irr \i}]'U KST frpNlCA, ,/■. zensko celade koje
presfu/ii khirii. isiiniiili kletvoprestupuik. — Samo
a Stulivecu rjicmku : kletvopristupnica, v. kletvo-
pristupitejica.
KLETVOPRESTUPNIK, m. conjck sto je pre-
stupio kletvu. — U ki'iigama pisanima crkvenijem
jezikom, a izmedu rjecnika u Stulieevu (kletvo-
5 JfLEVETANE
pristiipuik, v. klotvopristupitej) i u, Daiiieicevii
(kletvoprestnpbuikb ,porj urus'). Klofcvoprostup-
uikb bystb. Domonfcljaul' 107. — fu nase vrijeme
upot reh^ava oi>u rijec Vuk (koji dodaje da je oro
jedna od 49 rijeci slavonskijeb koje se u nasemu
narodnom jeziku ue govoro, ali se lasuo mogu
razuinjeti i s narodnijem rijecima pomijesati.
uov. zav. 1847. v — vi). ^;udokradicama, laz}iv-
cima, kletvoprestupnicima. pa,\'\. Itim. 1, 10.
KLETVOZATAJATI, kletvozatajam, iiiqif. za-
tujati kletvu. — U Voltigijiim rjeeniku: ,nogare
con giuramento, spergiuraro' .falsch sohworen,
eiueu moinoid tliuu', i u Stulieevu: v. kletvopri-
stupiti. — nepouzdano.
KLEVCI, vidi Klijevci.
KLEVENDALICA, /. vidi klovetalica. - — U
naic vrijeme u Lid. J. Bogdanovio.
KLEVlbNDALO, ;«t. vidi klevetalo. — U nase
vrijeme u Liei. ,Sta slusas toga klevondala?'
.1. Bogdanovio.
KLEVEJNTBANE, n. djelo kojijem se klevenda.
,Ko obadira liezino klevendai'ie, vau ko jo ka" i
ona?' J. Bogdauovic.
KLEVENDATI, klovondruu, iiiipf. vidi kleve-
tati. — U iiaie vrijeme a Liei. ,Ona nista ne
radi, nego vavije druge klevenda'. J. Bogdanovio.
KLEVET, m. samo u Stulieevu rjeeniku nz
kleveta s dodatkom da je uzeto iz hrevijara.
KLEVETA, /. calumuia, obtreotatio, zlo sto si:
o kome (jovori, osobito kad se laze, isporedi paii-
kaiie, opadaue. — Hijee je praslavenska, isporedi
stslov. kleveta, rits. K.ioiie-ra, ces. kleveta. — Mi-
klosie iiiisli da jiostaje od istoga korijena od ko-
jega je i glagol klepati (etymol. wbrterb. kod
klepa-). — Izmedu rjecnika u Stulieevu (,oalumnia,
coutumelia' A' dodatkom da je uzeto iz bukvara)
i u iJanicicevu (,obtrectatio'). (.fuovb, jarostb,
klevety, obidy . . . Dauilo 208. Da mu ne moze
ni hooe pauka ui kleveta prijata biti. Mou. serb.
458. (1453). IClevotnike grdne i klevetu. P. Pe-
trovic, gor. vijen. 10. To jo kleveta! to jo laz!
M. Pavliuovio, razg. 55.
KLEVKTALICA, /. zensko ce(ade sto kleveee.
— isporedi klevendalica. — U nase vrijeme u
Liei. J. Bogdanoviti.
KLEVETALO, m. covjek ito klerece. — ispo-
redi kleveudalo. — I J nase vrijeme u Liei. J.
Bogdauovic.
1. KLEVETAjST, adj. vidi 2. khn'otau, od eega
se razlikuje samo tijcm sto a ostaje u svijcm ohli-
ciina. — S toga sto se nalazi samo nu jednoin
mjestu, nije dosta pouzdano. — U jednoga pisca
xvii vijeka. Ako (si govoril rici) klevetano pri-
dajuf'i zlo ali zeleei i prosedi zlo sobi ali druziu.
P. Eadovcio, nac. 53'J.
2. KLEVETAN, klevetna, adj. koji pripada
kleveti. — (hi xviii vijeka. Klevotnim jezikom
ocniavas. D. Obradovic. sav. 11. Klevetui, ogo-
vorni, opadui govori ,verleumderische reden'. Jur.
pol. termiuol. 571. — U Stulieevu rjeeniku ima
adv. klovetno ,calumniose'.
KLEVETAjSIE, n. djelo kojijem se. kleveee. —
Sfariji je ohlik klevetanje. — Izmedu rjecnika u
Mikafmu (klevetanje), u Bjelostjencevn, u Stuli-
eevu. Ukor, klevetanje i proklinauje. I. T. Mr-
uavio, ist. 105. Kriva svidocastva, klevetanja...
Mioliolaugelo. 64. Eto klevotaiio u puku proti\'a
popom. Ant. Kadoic 77. Kad se bez smuti'ie u
puku i klevetaiia ne bi mogao ustaviti od pri-
cestoiia. 1.55. Sluzinoe ima se uklanati svakoj
svadi i klevetanu. Zbornik zak. 1853. 2, 86.
KLKVl'.TANK
iH
1. KLICA
.Ostavi sf klcvctnaa! mij ko''0S '^i ^<" zani't'i n^'i-
l/ila'. .1. Itii;;ilamivi6.
KlilCX'lVl'ATI, kl(''vii(-.om (klovotruu), iiniif. bla-
toraro; dotroctore, raaledicerp; cahiinniari, nnj
alarijr je znaio'ie jamaino bilo : hrh(aH, pa je
ponlije postalo : zlo iiovoriti, i lagnli na hoga. —
■/>''!/''<' J*' iiraslavenska, isporedi hIsIvv. klovotati,
rux. KMciieTHTh, fes. klevetati. — I'listajc ud klo-
vota. — Od nsHove sadait'iei/a vremcnu preUo je
11 nekijem krajevima c i ii inf. i u prosln vre-
iiunn, ridi ii Stiilicevii rjehiiku i kod a na krcijii.
— I.:iiir(tii rjifnikd ii Mil;alhtii (.obloijuor'), u
Jlji liistjiiK < III klrMM'cin .uM.ii| ■■. V. ogovarjam),
II I'lilliijijiiiii klcMlaii, iirijv.kiiiii. klovocein ,spar-
larp, dotrarro , i^iam-iaro" .scliolton , plaudorn,
schwatzeu'), u Stuliccvit (klevetati na koga ,ob-
loqiii, obtrectare, calumniari'; kloveiati, v. kle-
vetati).
11. naj starije znaiene, brhlati, rijetko se na-
liodi, i to Hprav u osobitijem smklu: dosadi-
vati iiiolitraiiia i jjrcjjornkama (ii Kavanitwvijem
priiiiji'riiiiK II dnhriiiii siiiisht). Sam sanioga scijeni
i )ubi Hi)sa, dobro svib naj voce, i svak da u
torn dni ne gubi nagovara i klevece. ,[. Kavanin
115''. (>'emu bismo klevetali i molili za potrjebe?
■)'l()i'. Klove6.ati, dosadno preporucivati, govoriti
o istoj stvari: ,Koliko sam ti klevecala (prepo-
nicivala)'. ,Ne kleveci viSe (ne dosaduj govorom)-.
M. Pavlinovic. • — Nije dosta jasno znaiene u
ovom priinjerii: Svijes mi tame, srce pina, sve
mi noko zlo klevece. J. Kavanin 174'J.
h. ijovoriti zlo 0 koine, pn i hiffati na koga,
krivo ya potvarati (vidi opadai i. iMiikntii. — tesko
jc poznati po priinjerinw , jrli /nin ili ilriigo zna-
iene. — glagol je neprelazni kau kod a, ali je u
iiase vrijenie i prelazni, vidi : ,Kako ti ona mudro
cojka kleveta'. u Lici. J. Bogdanovic.
a) twpee. Sija zena jest prislusala i klevetala
i svadu tvorila s susedi svojimi. Pril. jag. ai"k.
9, 113. (xv tnjek). Zli u kletve strasne udara i
klevoce i zamori. P. Kanavelic, iv. Bti. Dusi
mojoj zasto ovu klevecuoi rijec uirmosey 460.
Klevetati .verleumden'. Jur. pol. terminol. 577.
I>) ce^ade ili driigo o ienm se zlo Hi laznu go-
fori, izrice se : aaj^akuzativom s prijedlogom na.
Klevetahu na li. S. Kozifiic -"lU''. Klevecu na
ovu istinu. S. Budinic, sum. 67". Od daloc od
liih klevGcu na lie. ispr. .59. Ako je klevetal na
ine uciteje. 89. Na nih klevecuci govoreno. P.
Zoranic 35a. — hh) dativom s prijedlozima suprot,
protiv. Zlocudnimi besodami klevecuci suprot
nam. Anton Dalm., nov. test. 2, 140. Sjoann. 10.
Tko jo pun tminosti u ku se upreoo, zavidi svit-
losti protif koj klevece. D. Barakovic, vil. .S74.
Suprot liemu klevetajuci. P. Knezevic, osm. 19.
— cc) genetivom s prijedlogom od. V cem od
vas klevecu. Anton Dalm., nov. test. 2, 123t>.
Ipetr. 2, 12. U cemu klevetaju od vas kakono
od zlocinac. I. Bandulavid 145''. Klevecuci i go-
voreii zlo od drugoga. P. Radovcic, nac. 537.
Sto je da mu se kleveta i mrmni f>d postena?
Ant. Kadcic 252.
KLEVETAVAC, klevetavca, in. vidi klevetnik.
— U jednoga jnsca iakavca xvi vijeka. Ako on
ki se brat zove bude . . . idolski klanavac ili kle-
vetavac . . . Anton Dalmatin, ap. .32.
KLEVETAVKA, ./'. vidi klevetnica. — U istoga
2)isca u kojegri ima i klovetavac. Zone da budu
ne klevetavke. Anton Dalm., nov. test. 2, 117.
tit. 2, 3.
KLEVETLIV, adj. knji klevece. — U riikopisu
pisanome crki'cnijein jezikom. Klo\-ct)iva rlusa
trirozni ima jez3'kb. Glasnik. 25, 71i.
KM':VK'I'I,.1V1CA, f. ndi klevetnica. — U
jidniiga /lisro rakaoca xvi vijeka. No klovutji-
vico. Anton Halm., nov. tost. 2, 101. Itim. 3, 11.
KLKVRTNICA, /. zensko cefade Un klevece. —
U nnse vrijeme, ali moze hiti i slara rijei, v^pn-
redi riis. icjieueiiiHua. — Tzmedii rjeinika u Sln-
lii'evii (.obloijuons, dotractans'). Imena su mi: 1.
vcstica . . . 12. klovetni(!a . . . (pisann u nase
vrijeme, iili jainainu iz starijega rukopisa). Sta-
rino. 10, 283. ,To 'e sve ona klevetnica, moja
duSmanica, ne da' joj se Bog s du5om rastati,
od mciic iiradila'. .T. JSogdanovii.
KlJO\'K'r.\lK, //(, riiijrk kuji klevece. —Rijei
je jinisliirriiskii. isjinrnli stslni;. klevetimik'/., rus.
K.iiRi'] iini. ],. (<^. IHi>\ctnik. — Izmedit rjfciiiku
u .Mil.:ijiiiii .■tl,|,„|init(ir, raaledicus, conviciainr' .
u Hji'/iisljiiiiirii jlci liirtor, oblocutor, convici.'itor.
maledicus'), it I''"/'/'////)//! '.^parlatnre, dotrattoro'
,eiu lastorer, eiii Ink^imiiIii luensch'), u Sliiliri'i'ii
(,oblocutoi-, deti-uriui ■ n dmlntkom da jc iizeto iz
hrcinjarn), u Daniiiievii (klevetbniki> ,accu3ator;
obtrectator'). Jako gorci klevetnici premo nasi,
stanutL gresi nasi. Domentijanl> 92. Tko bi ae
nasao klevetnikb. Mon. serb. 458. (1453). Si sut
nerodnici i klevetnici ize sut razlueili brata od
brata. Pril. jag. ark. 9, 114. (1468). Klevetnici
osujeni sut. S. Kozicic 10'). Ovaj pregresenja
tvore i cine klevetnici. S. Budinic, sum. 37l>.
Gi6a straha klevetnikov. ispr. 54. Klevetnike
grdne i klevetu. P. Potrovic, gor. vijen. 10. Kle-
vetnik, ogovornik, opadnik ,verleurader'. .Tur. pol.
terminol. 571. Klevetnik ,dpr verleumdor'. .T.
Bogdano^'ic.
KLEVETUSA, /. aiujm. kleveta? Hi klevet-
nica? — TJ nase vrijeme. Cruim jezicima kle-
vetuse ... V. Bogisic, zborn. 178.
KLEVRET (klevrjet?, klevrijet?), m. conservus.
drug u sluzbi ili ii ro2)sti}it, sto je sluga ili rob
prema drugijem slugama Hi robovima. — Rijec
je stara, iftpurrdi shlnr. Iclcvrrt-i,, rii!^. icienpeTT..
— Tudn riji'' iirpuiinihi /iii^/tiiiii : Millniir misU
(i po Si'iij ih-iIk I iii;ir<,i ,hi /,.,,s/'f/V ("/ /((/. colli-
bertn^. nit null v (iiij. h) va(a da je pniHo preko
roiiiitii^kij'li jr:ika, isporedi stfranc. culvert, cui-
vort. pnir. iul\-ert, lopovski. — Samo u knigama
pisaiiiiiiii crkrciiijriii jriiknm, a izmedit rjeinika
u Sticlicerii (,ciiiisri \ 11^. I niiimilito, sodalis' s do-
datkom da je ir.t'U' i: misnla). Ubczdaju tebe
sladbkaago .Jisusa, klevrOtb-vladiku, rabb-carja.
Danilo 104. Jeteriji si. klevrcty mnogije pa-
kosti jemu tvorahu. Starine. 22, 216 — 217. (xv
vijek).
KLEZNA, f. selo u ulciuskoin okrugu.
KLEZIC, »(. preziine. — Poinii'ic se xviii vijeka.
Klezic iz Rujana od poja livaiiskoga. And. Ka6i6,
kor. 453.
KLI, vidi dokli.
KLIBITI SE, klibim se, impf. smijati se, po-
kazujuci zube; keliti se, kositi so. u Backoj. Y.
Arsenijevic.
1. KLICA, /. germen; gemma, oculus, mlada
bi^ka onakoim kakva je u sjemenii i kako i- s/V-
mena raste; takoder pupiofak ili ok" sin m'rr i:
sama drveta ili iz korijena. — I'osliijr ml kliti.
— Od XVII vijeka, a izmeitu rjeinika it Mikaliiiii
(klica, kako ti od luka ,nu('leus, spica'), u Belinu
(.germoglio' ,germen' 341*; klice kupusne ,broc-
coli, cime di cavoli pivi tenere e delicate' ,brassi-
carum cymae' 149a; klica od zutjenico ,cicoria,
mazzocchi' ,eauliculi cicoreorum' 192''; klice od
trava ,cime dell' borbe' ,cimae' 193'>), u Bjcln-
.^Ijenievu (klica, kakti lukova etc. ,gormeu, sur-
]. KLTCA
fi5
■2. KLICATI
cuius, stylus proiuicaus ex iiucleo, gi'ano, arboi'e
etc.'), 11 Jambresicevu (,g-Qrmen'), u Vultigijinn
(,g6rme, broccolo, germoglio' ,sprosse, ausschoss-
ling'), u tituliieva (,germoglio' ,siu'culus'), « Vu-
kovti (,dei' keim' ,cyma').
a. sa snarei'iem kao Mo je sprijeda kasano.
Ostavjat zilu koja ce u oiii cas vre opota klicu.
I. Drzic 117. Evo klice simena, al' brzo usane.
F. Lastric, ned. 119. Mak ti iie rodio, i ako ti
rodi . . . iioka ti ga svega grad s vitroiii povali,
nek ti jo5 mraz nega u klicah opali. A. Ka-
nizlic, roz. 34. Ako lioces uzmlozat musmule
koje giiile sime su razsule, skupi, susi i cuvaj
do sada; posli klicu da ispusti rada, sime kvasi
naj priJB u vodi. J. S. Relkovio 4-5. Litnom
zitu govore .jarica', hem je slabja od zimnoga
klica. 40. tidjesto djevojke metnu na Ivan dan
u lonao zomle i u nu posiju nekoliko zrna se-
nice, pa na Poti'ov dan gledaju, kako je nikla ili
uklijala: ako su kliee savijene kao prsten, onda
vele da ce se one godiuo udati. Vuk, ^iv. 68.
jSprosse' (prevrdeno je) , klica' (mjesto ,mladica',
a klica je ,,der keim"). Viik, pism. 25, ali nidi
b. De je zrno klicu zametnulo, onde ueka i
plodom pocine. P. Petrovir, gor. vijen. 23. Uvijek
jutro nalik bilo danu, kano klica zitu usijanu.
Osvetn. 2, 149. Embrion {.embryo') ili bijna
klica onaj jo deo bijnog zamotka iz kog se nova
bijka razvija. J. Pancic, bot. 79. Klica, bot. lat.
, embryo, corculum' .keim', tal. ,germe, gormoglio'.
B. Sulek, rjocn. znanstv. iiaz. — U mctuforiikom
amislii. Ovo jo klica od svi zloca. M. Zorioic,
osm. .51.
b. mladica : Vuk (vidi I'legov drnyi primjer kod
a) tvrdi da ovo nije pram) znttcene, ali sc nalazi
u pisaca uer. od xvm oijuka. Kako iz korijena
oliti breka otrovana, otrovaiia klioa oliti rasklad
nice... S. Rosa 3b. Trgno busa nejodnake klice.
Osvetn. 4, 26. — I u metaforickom smialu. Ne-
navidost je toliko otrovan korijen, koliko klice
svoje suprot Bogu istom pruza. F. Lastric, ued.
110. Kakve li klice i mladice otrovne izrastaju
iz priotrovuoga ovog korijena. 128.
c. u jedtwga pisca xvii vijeka kao da snail
nekic vrsta luka. Zeleoi bijele lukove i klice i
Inbenice od Edipta. M. Radnic 307l>. Zoleci je-
stiti lukovo i klice odipcanskc pomrijese. 5331.
vidi: ,In mentem nobis voninnt cucumeres et pe-
pones, porrique et caepac ot allia'. numcr. 11, 5.
d. M prcnesaiom smislu, u mladijeh tica one
batr[ice iz kojijeh poslije pprje izrastp. Vuk,
rjecn. kod klica.
2. KLICA, /. igi'a s noiom i kocicima (u Uzicu).
\j. Stojanovic.
.3. KLICA, /. doni zub u norasta. Babina (iroda.
— isporedi 1. kajac i kajak.
KLICAN, in. vidi Kantan.
1. KLICANE, n. djelo kojijciii se klice (cidi
1. klicati). — Izmedu rjecnikn u StuHceDii (,ju-
bilatio'). IJz odusevjeno klicane sabora. M. Pav-
linovic, rad. 14.
2. KLICANE, /(. djfh, kojijrm slu klica (ludi
.3. kli.atn. — Slariji'.ir ohlik k\ica,nje. — U Be-
limi ijrrinl.ii : \iV\i-Mi'y ,il germinare' ,germiuatio'
341*; i( lljrliisl jcia-fpii : klicane, pronikuutje ,ger-
minatio'; h Slulicevii: ,germiuatio'.
KLICAST, adj. na kojemu je mnoyo klica. —
Samn u Stulicevu rjeiniku : ,che produce molti
gprmogli' ,fructicosus'.
KLICAS, m. neka bijka. Klicas, Taraxacum
palustro DC. (u Gospicu). B. Sulek, im. 146.
1. KLICATI, klicem (kllcam), impf. kliknuti.
— Od XIII vijeka (vidi 2), a izmedii rjecnika u
Voltigijinu (praes. klicem kod kliknuti) i u Sf/io-
licevu (klicati, klicam 1. .jubilare, gestire, ca-
nere'. 2. ,se explicare'; j))Y(c.s. klicem kod klik-
nuti).
1 . akfinno.
a. kao ncprelasni glagol, nema ohjekta.
a.) 0 (iidskom glasu. aa) viciici gvati (naj iesce
II pomoc). O duse, klici vrh raja, zovi koga oies
odvitnika na tvojo ciienje. Korizm. Gk Eto od-
krivam, eto klicam, o lijecnice svemoguii. J.
Kavanin 8S. — Oh) vikati od vcsefa. Neka poju
i vesolo klicu. D. Obradovic, basn. 455. Ki god
ill cuje od veseja klice. Nar. pjos. istr. 2, 139. —
cc) vikati od zalosti. Sestra Mice a mati narice.
Osvetn. 4, 4.
b) o zivotinskom (pticjem) glasu. A sto klicu
zuti jastrebovi. Nar. pjes. juk. 147. Uz nili klicu
dva sokola siva, jedan klikce sa Avals bojne, a
drugi je s lomna Durmitora. Osvetn. 5, 31.
c) o triibi. Truby ratbnyje klicuste. Danilo
342.
b. izrice se sto se vice samijem rijecima onoga
sto vice (oratio recta).
a) ttojice. Ako bi gdo klical ,pomagajte'. Zak.
vinod. 57. (1288). Kada su Judi ,sa nam' klical i.
Mon. Croat. 184. (1503). Svak mu od^ vas neka
klice : ,Zdrav, prislavni dobitnioe !' Gr. Paoli «.
I. M. Mattel 372. Aga klice . . . t ,Ki-eui svatko
pomnit posla svoga !■ Osvetn. 4, 54.
b) proglaHvati (pred narodom). Tebi, sudco
v Vrbnici, zapovidamo da ucinis klicati i na-
vestiti vsem tim Judem da uigdor od liih ne budi
toliko smiu . . . Stat. krc. ark. 2, 287. (1483). Da
ima po svem meste ciniti klicati da svaki cuva
svojega ogiia. Stat. kast. 189. (1490). Aleksandar
u vojski rece klicati: ,Gdo prvo boja sasedo
(s koi'ia) da umira brez osujenja'. Aleks. jag. star.
3, 262.
C. s infinitivom zvati znaci gotovo: pocinati
zvati. Sred tugct i sada te klicem zvati. I. Dordic,
salt. 293.
d. s objektum.
(i) objekal je celadc, te glagol znaci: vicuci
zrati (II pomoc). Klicu Turci Muja i Aliju. Nar.
pjes. vuk. 5, 115. n' se vila u grm ulovila, tore
klice pobratima vjerna. Osvetn. 1, 1. amo pri-
pada i ovaj primjer: Klicem tko bi pomilova'.
J. Kavaiiin 463*.
b) objekat je ce(ade, glagol znaci : vicuci hva-
liti. Da ga Pio hvali i klice, da dostoji svo. J.
Kavanin 133*. Tebe (Bozc) klice proroka broj
livajeui. I. Dordic, uzd. 192.
c) objekat je ime ; znaceiie je ylagola : aa) kao
kod a). Tve pomocno klicem ime. I. Donlic,
salt. 395. — bb) uopce zvati. Klicati imena,
zvati poimenee ,di6 namen ausrufen'. Jur. pol.
terminol. 50.
cl) kao proglaSii'ati. Neg ja stimam pticu
vei'nu lastovicu ka nam v jutro klica veselu zor-
nicu. .Tacke. 128. A v vecer pletenioa vsakdar
si-icnu uru klica, ako 'e jjri torn holbica. 270.
'i. pusivno, bez suhjekta. Ako ni onde klicano.
Zak. vinod. 57. (1288).
o. sa se.
II. pasiono, zvati se. Ali ca ja znaui, kakr> so
klice. (u Istri). Nasa sloga. god. 13, br. 22,
str. 89.
b. reciprocno, zvati jedno drugo (u pomoc, ispo-
redi 1, d, a)). No boj biju, klicu se junaci. Nar.
pjes. vuk. .5, 423. Puske gi'me, klicu se junaci.
Ogleil. sr. 244.
2. KLICATI, klicam (klicem), impf. vidi 1. klo-
cati. — Od xvin vijeka (samo po zapadnijcm
2. KLICATI G
kra,ievim(i)- A no puSta Aem' s I'lih klicat svo
koljeuo nelia, zom|o i pakleno. .1. Kavai'iin a72'>.
KHca a klife: ,Viio umitua ! . . .' lOOn. Klicaju
prid JBclnim i rtnigiju otarim. A. d. Bella, razgov.
47. Veiokrat priko dnova prid liom klioaie. J.
Banovae, pred. 13G. Korisno je klicati kad se
imonuje ovo ime Marija. M. Zoricid, zrc. 7(3.
JClico (pred ispovjednika) i osvada se od toliko
Srija. 122. Sagrisuju daklo kipoklaiWnjem ka-
tohci, kud Idicaju prid prilike Isukrsta i b. di-
vice? Blago turl. 2, 80. Koci mi sad, zaSto ka-
tolici klicajiic prid prilike ue 6ino kipoklai'iaiije?
2, 81. Jvrsdani klicali bi prid noge luovo. A. d.
Costa 1, 117. Klica prid noge proroka. I. J. P.
Lu6ic, razg. 16. Novojni Adam kliea ua kolina.
43. On iia trku klica na kojona. Nar. pjos. juk.
259. Sve mu doro klifco na s|ukove. 248. Dogat
klifie na prva kojena. 271.
3. KLICATI, klicam (klicem), impf. vidi kliti.
— Postaje od 1. klica. — Od xvii vijeka, a iz-
medu rjeenika it Mika^inu (klicati, proklicati
,6mittere nucleum vel spicam') gdje se naj prijc
nahodi, u Belinu (klicati, klicam ,g6rminar6 o
germogliare ,germino' 341a), u Bjelostjenievu
(klicam, v. niknem), u Voltigijinu (klicati, klicam
.sbocciare, sbocchiare, germogliare' ,aushUlseu,
sprossen'), w Stulicevu (klicati, klicam ,germinare,
surculos emittere'). Vrijez koji je stoprv poceo
klicat. D. BaSic 107. U vis odmah jer iz pupa
klicu. J. S. Kefkovic 150. Iz takovili jerbo loze
kliou. 258. Klicati jkeimen'. Podunavka. 1848.
58. — Metaforicki. Na noj mi je (na ovoj zem]i)
grob|e pradjedovsko, na noj moje pleme od Ko-
sova klica. S. ^ubisa, prip. 175.
KLICA V, adj. samo u Stulicevu rjecnikii: v.
klicast.
KLICIJA, m. vidi klincov. — U nase vrijeme
u Lid. ,Ti si vec veliki klicija'. J. Bogdanovic.
1. KLICKATI, klickam, impf. caoare (kaze se
0 djetetu). — U nase vrijeme u Srbiji. V. Hie.
— vidi 2. klicak.
2. KLICKATI, klickam, impf. na konu kaskati
(kaze s8 s preziranem). — U nase vrijeme u
Srbiji. V. ni6.
1. KLIC, m. vidi 1. klicaiie. — isporedi klik.
— mjec je star a, isporedi stslov. klicb, rus. kjihht..
— Postaje od korijena Idik glagola kliknuti na-
stavkoiH ji. pnij Vnjijrm se k mijena na 6. —
U sUirijii;/ liiiijiiiiiii. (I II Istri i u nase vrijeme
s osiiliilijriii -.iKirrin ,11. Volikb klicB sami mezdu
sobojii si.tvorise, zaiostiju zadrzeste se. Domeu-
tijaii'' 299. Ako jest onde klic bil ,pomagaj'.
Zak. vinod. 8. (1288). — U osohitom smislu:
proglas, proglasivane, naj iesce kad se .Ho pro-
daje na huhan (vidi buban, 1, i)), isporedi liciti.
1 bi cirien klio na placi. Statut vrban. 172.
Prodan vinograd sa vsimi klici i zakoni nasega
mesta. Mon. croat. 74. (1450). Tako govore Istri-
janci i danas: ,prodavat na klic' (,all' incanto').
P. Kurelac, rad. 15, 120. Klio ,renuntiatio'. D.
. Nemanic, iSak. kroat. stud. 9.
2. KLIC, ni. ime mjestii. — Prije nasega vre-
mena. Klici.. S. Novakovic, pom. 134.
1. KLICAJC, klifika, m. drveni klin (u osobitijem
znacenima). — Moze biti srodno s 2. klica. —
U nase vrijeme.
u. drven klin, koji karigu konsku za giiat sa-
piAe. M JAci. ,No bi iz liega rijeci na kli6ak
izvuka'. J. Bogdanovic.
b. koraadic dn'a kojijom se sapii'm plocieo. u
Stonu. ,Daj mi jos jndan klicak, nomam ili iiogo
tri'. M. Milas.
]. KLI.TA
2. KLICAK, klifika, m. u Vukovii, rjecnikit:
djotiiie goviio. — isporedi 1. klickati.
KLICAN, kli6na, adj. koji pripada klici. —
Samo u Stulicevu rjeiniku: ,surcularis'.
KLICANE, n. ime gori u HercKgovini. Glasnik.
22, 24. 55.
KLICATI (?), kliSim, impf. o glasu u liekakvc
ptice. — U jednoga pisca xviii vijeka. (Ptiee)
kli69, cokou, klikcu ... A. KaniXlic, voi. G.
KLICA V, adj. o ce(adetu u kojega je pocela
sijedjeti kosa. — IJ Vukovii rjccnikii : klicav fiovjok
,der anfangt graue liaare zu bokomuion' ,inca-
nescens'.
KLIOeTINA, /. augm. 1. klica. — U nase
vrijeme u Lid. ,Este li vec iskopali taj rastic?'
,Ne da se jos iskopati, velike su mu kli6etine'.
J. Bogdanovic.
KLICEVAC, KHfiSvca, m. mjesno ime.
a. u Srbiji. a) u okrugu va^evskom. aa) vis.
— u Viikovu rjecniku: ,ein berg bei Vajevo'. —
Klicevac, izbreXak ua severnoj strani Valeva. M.
D. Milicevic, srb. 401. — bb) zaselak. K. Jova-
novic 99. — bj selo u okrugu pozarevackom. K.
Jovanovic 140.
b. u Vukovu rjecniku: brdo vise Skociia na
lijevoj strani Drine ,ein berg an der Drina' s pri-
mjerom iz narodne pjesme: Pokliknula prebijola
Vila sa Klicevca od grada Kostura, te doziv|e
kamenu Skocicu.
KLICEVACKI, adj. koji pripada selu Kliievcu.
iciicevacka (opstina). K. Jovanovic 140.
' KLICEVO, n. mjesto blizu Niksica.
KLICICA, /. dem. 1. klica. — U Stulicevu rjec-
niku: , parvus sureulus' i u Vukovu.
KLICO, m. u Vukovu rjecniku: covjek koji je
klicav. — Akc. se mijena u voe. klioo. — Uprav
je ipokoristik.
KLi6a, m. Hi f.(?), ime musko Hi zensko (?).
— Prije nasega vremena. S. Novakovic, pom. 70.
KLlil, vidi kliknuti.
KLIJ, m. vidi 1. klija. — I' rukopisu xvii
vijeka pisanome crkvenijem jezikom, s ohlikoin
klej po istocnom govorii. Metni vb zlato u ciniju
klea svetla govezdega na 10 listov zlat koliko
lesnikb. Glasnik. 25, 35.
1. KLI.TA. /. gluten, poluzitka tear kojnm se
tijri'i ill, lid xr siixtiiri a- rim ilnuiijrm, te kad sr
(isKv/. nsimir jnliiii ilniiiniiir inilijijilrno ; naj
ii'<cc ar riiii dugn kii/iajiici ku-^li ill kuzu od zi-
votiiia itd., te se sastoji iz hladMne koje imu u
onima. — isporedi klij, 2. kej, tutkal. i- sto.ji
mj. I'legdasiiega e. — S muskijem oblikom klcj
rijec je praslavenska, isporedi stslov. klfj, rus.
loieti, ces. klej, kli, po}. klej. ■ — Po grc. xiiXXu
until' sr pomisUti da je indoevropska nsiiuirri : iili
jr rr.'ii jjiilikii ihi je rijec uzeta i: lu riiniiishiji-li
jr.il.ii, isi.nrrili inii-iiviiem. klei, glU'. ijliini. niiiili>-
.siiks. cl.i -. rinii rlay, pa i stviiem. i, iionirnviii.
kleibmi, /iril'i'lii'i'ti, itd. ovo je od indoevrop-
skoga l.-mij, mi, l^/iuredi grc. yXotog, tekiicina sin
SI' 'iiri(ii>liijr. yXii'ij, yXia, klija, lat. glus, gluten
((/(// / iiiiiii rijec glina kod koje se nije nista
k.r.din :ii ui:ii postane). glas k pokaznjr dn jr
shir.ii<l:,i lijec naciriena po germniiskuj. Inko je
I ,:■/ III. Iil.jai. — (M xvii vijek.il, n i.iiinlii iji'c-
Hikii II .Mll;ii(inu (,gluten, glutiniiiu j //'//'■ m' naj
prijc nuliodi, u Bjelostjenievu (v. keje), ii Volti-
gijinu (,colla, materia viscosa' ,leim'), it Stulicevu
(,gluten, glutinum'). Smola, tutkal iliti klija (pi-
sano kliha). P. Lastri6, nod. 169. Onaj vajak
sastoji od klijo (tutkala, ke)a) i sinipa ili glice-
1. KLIJA
KLIJENIT, a.
rina. B. SiUek, graf. nmj. 164. Otpaci koza za
kliju ili tutkalo (.leimleder'). Zboriiik zak. god.
1853. 911. Klija od ribe, roga, koze . . . 1078.
Klija, tech. (viilg-. tutkalo, ke}e) ,leim', frc. ,colle',
egl. ,glue', tal. .glutine, colla forte, colla di ossa';
chom. klija od hrskavico ,ohoiidrin' ; kostana klija
,knoelieiileim', fro. .gelatine d' os, ooUe d' os, ostt5o-
oolle', egl. ,glue of bones, gelatine of bones' ; bot.
(;hem. bijevna klija ,pflanzeuloim' ; tech. (skrob)
,schliclite (des webers)', frc. ,parement, parou,
oncollage, chas', ^egl. ,dressing', tal. ,bozzima,
,appareeehio'. B. Sulek, rjecu. znanstv. naz.
2. KLIJA,/. vidi 2. klijen. Klija, Alburnus lu-
cidiis Heck., bijelka, bjelica, brzak, varavac, rito-
trunci, povrhnsice. D. 8ebisauovic, progr. rakov.
real. 1880. 17. u Karlovcu.
KLIJALAC, klijaooa, m. covjek koji klija (vidi
2. klijati). — Samo u Stuliceru rjecniku: klijalac
■i grijeSkom klijaoo .qui glutinat'.
1. KLIJANE, n. djelo kojijcm sto klija (vidi
1. klijati). — if Vukomi rjecniku.
2. KLIJANE, n. djelo kojijem se klija (vidi
2. klijati). — Stariji je obUk klijanje. — U Mi-
kalinu rji'cnikii: klijanje; u Bclinii: klijanje ,iu-
collamento' .glutiuamentum' ,S92l'; u Sliilicevii.
KLIJATE^j, m. vidi klijalac. — Saiiio ii. Stit-
licevii rjecniku: ,qui glutinaf.
1. KLIJATI, Idijam, imp/, vidi kliti. — Akc.
!<e mijena u praes. 1 i 2 pi. klijamo, klijdte i a
aor. 2 i 3 sing, klija. — U nase rrijemr, a izmedu
rjcinika u Vukovu (,keimen' .gormino'). Sjeme
ne izrascuje. nego naj pi'ije klija, pa nikue. Vuk,
pism. 2.5. Poseju nekoliko zrna psenic^e pa na
Petrov dan gledaju kako je nikla ili klijala. M.
D. Milicevic, ziv. srb. 1, 30.
2. KLIJATI, klijam, impf. lijujiiti, prilep^ivati
klijum. — Akc. je kao kod 1. klijati (part, praet.
2tass. klijan). — Od xvii vijeka, a izmedu rjec-
nika u Mikalinu (klijati, priklijati ,glutino, con-
glutino') gdje se naj prijc nahodi, u VoUigijinu
(.incollare' jzusammenleimen, einkleistern'), ii Stii-
licevu (jglutinare'). Da se na nem mozo pisati
i da postane uopoe jaci i cvrsci, trnba ga klijati.
B. Sulek, graf. umjet. 21.
KLIJIOGATI, vidi k(ecati.
1. KLIJEN, adj. vidi klijenit. — U jednoga
piaca Duhrovianina xviii vijeka, a iziimdii rjec-
nika a Vukovu (vide klijenit). Po zom|i cotvcro-
nozice smucati se kako druzi linnni i klijeni
mnokrat cine. B. Zuzeri 420.
2. KLIJEN, m. t'leka riha (vidi dale). — Rijei':
je pradavenska, isporvdi ces. klon, po\. kleii. ohlik
je jjraslavnnski kleub: h na krajii pnlvrduje se
iiiekanijem glasom slova n ii ieskoin i u polskom
jezikii; a e oblikom rumunske rijeii clean Ho je
ocito uzeta iz stslovenskoga (ii stslovenskijem kni-
gama nerna joj putvrde). — Vuk bi^ezi znaeene
ooe rijeei kod kleu uz druyo znaeene (vidi 1.
klon), te ne kaze izrijekom dn je klen jjo istocnom
govorii, a kod kl'ijeu /'(s, \ idn klen ali se ne zna
jeli Ittio kazati o iili,{ iniimin ili samo o jednome.
u eaknrriea »• i'jgordni /hi ..iiuulnom f/dvnru klin
(ne.:niiiii ^■ l:iil:njriii nhrnilnni I. kni) iln .sum »»«<(»()
zabilci' iin Ihiiurir, rum nii.iim. kiikii lii pii jiiziiom
goi'ura glusilu, klijen ili kli-n ? uprav se ne zna:
druyi se izgovor potvrduje kratkijein klen « Vu-
kovu rjecniku, a prvi samom rijeei klijen ii isUim
rjecniku, ali se kod ovoya ne zna misli Ii Vuk
na Acer campestre (a vidi i 3. klijen) ili na
Squalius dobula ili na oboje. — Izmedu rjecnika
u Bjelostjencevu (klen, riba ,capito') i u Vukovu:
klen, klena, nekaka riba ,Squalius dobula Heckel'
(u trecem izdaiiu: ,Squalius cephalus L., Diibol);
klJjon, vide klen *■ dodatkom da se govori u Ornoj
Gori. — Kleu ,der mausfanger'. G. Lazi6 80.
Kleu (Squalius dobula Hack.). K. Crnogorac, zool.
120. J. Pancic, ribe u srb. 113. — isporedi 2.
klija.
3. KLIJEN, m. vidi 1. klen. — Nije dosta po-
uzdana rijec, jer se u starijim kiiigama maze ci-
tati i kljeu (vidi 1. kjen), a radi Vukova rjec-
nika vidi sto je kasano kod 2. klijen. — Od xvi
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (vide klen
s dodatkom da se govori u, Crnoj Gori). Gdje
jedua od vila kraj vira vodena bjese so sakrila
za stabar od klijeua (ili kljenaV). M. Vetrauic
2, 116. Pri stupu od borka, smrijeka i jasena,
pri stupu javorka, hrasta i klijena (u naj sta-
rijem ntkopisu klena, u mladeinu kjeua). 2, 283.
Klijen (ili kljen?, jamacno u rukopisima kljen),
carpino (Kuzmic, Aquila-Buc), Acer monspessu-
lanum L. (Vodopic, Hercegovina. Vuk, Crna Gora),
V. Klen. B. Sulek, im. 14fc>.
KLIJENAK, Klijinka, m. ime nekakvu gradu.
— U Vukovu rjecniku bez znacena s primjerom
iz narodne pjesme : Iz Klijenka grada bijeloga.
(Knigu pise Hasanagiuica iz Udbine iz turske
krajine, mila cerka Hamze kapetana iz Klijenka
grada bijeloga. Nar. pjes. vuk. 3, 199).
KLIJENIK, »(. klijen (vidi 1. klijen) covjek.
— Samo u jednom rukopisu xvi vijeka. Mnozi
tadaj klijenici i hromi izliJ66eni jesu. N. Raiiiua
142a. act. ap. 8, 8. I oto ludi nosec na odru
clovjeka ki bjese klijenik. 1421'. luc. 5, 18. Pri-
kazovahu liemu klijenika. 16.51'. matth. 9, 2. lieoe
klijeniku. 165b. matth. 9, 6. — Na jednom mjestu
ima dat. sing, klijenikomu kao da je adjektiv :
va]a da se pisaru htjelo pisati klijenitomu : Eece
klijenikomu. 143*. luc. 5, 24.
KLIJENISTVO, n. paralysis, osobina (bolest)
onoga koji je klijenit. — U^yrav klijenitstvo, alije
t ispalo ispred s. — Na jednom mjestu xvii
vijeka (po zapadnom govoru klinistvo). Devet-
naeste oslobojenijeh od pritescijoh bolesti...; od
tropike i kliuistva cetiri ... B. Ka§ic, in. 102.
KLIJENIT, adj. debilis, paralyticus, koji se
radi bolesti ne moze micati ili ne moie micati
kojijcm udom. — isporedi 1. klijen, klijenitav,
klijentav. — Oblik je klijenit po juznoni iiovoru.
po istocnom glasi klCnit, po zapodnoiu klinit. —
Ncpoinata postaita; moze biti uzeto iz grckoga
jiz'ika, isporedi grc. xXi'vi], poste^a, xXivixu.; i no-
viigrc. xkni'jQiig, koji lezi bolestan u jiostefi. —
Od XVI vijeka po zapadnijem krajevima, a izmedu
rjecnika u Mikajinu (,paraly ticus') , u Belinu
(,paralitico, che patisce di paralisia' , paralyticus'
oSgh), u Bjelostjencevu (klenit, v. di-htavec), u
VoUigijinu (klenit ,paralitico' ,gichtbriichiger'),
u Stulicevu (,attractus, mancus, mutilus, paraly-
ticus'), u Vukovu (sakat, da se ne moze maoi,
vide uzet s dodatkom da se govori u Crnoj Gori).
a. o ce^adeta. Slip nosi klijeaita, er nemu nije
moc podana, da moze po sebi igdi poc, a klijenit
pak tomu ki vida ne ima, da dobro it moze kaze
put ocima. D. Kanina 107*. Ali je lasne rijeti
gresniku: prastaju ti se grijesi ? ali klijeuitu :
dvigni se i hodi V . . . Tadaj rece klijenitomu :
,Dvigni se i hodi . . . !' A. Gucetic, roz. jez. 295.
Jedan paralitik klinit Ii osta zdrav. B. Kasic,
fran. 213. Marija Diac slijepa i kliiiita stece i
vid i snagu. 214. Sluga moj lezi u kuci klinit.
rit. 104. Koje hrome, koje kjaste, ke klijenito
blag izvida ! G. Palmotic 3, 129a. Klinit pravan
iznade se. P. Kauavelic, iv. 518. Isto rece klije-
nitu uemocniku ozdi-avivsi ga. B. Zuzeri 5. Vidje
KLl.TENIT, a.
68
KTJJESTA, 1..
jodiioga klijonita siromaha. 03. Skafio (in6as no |
kako klijonitio c;e|ad0, nogo kako sjdrav. D. Bafii6
loo. Slijedio bi veoma lasno loXat za dosta vre-
uiona u odru cijec nomoiii oiii klijonit od koga
nam cini uspomouu sveti Mateo. 149. Tako klije-
iiita no sidela! (U Crnoj Gori). Nar. posl. vuk.
2!>8. Oboli i klijenit ostane savrtijeli noga i
ruka. Nar. piip. vuk.' 2(j2. Znadi da des klije-
nita lezati. V. Vr66vi6, niz. 285. Klinit, bolestan.
na Krku. L. Mrazovi6.
b. 0 iidii koje S(^ ne moze micati. Da, ruke i
noge raojo budu klijenite biti i usable. V. Audri-
jasovid, dev. 71.
KLTJKNITAC, klijonica, )«. klijenit covjek. —
Na jcdnoni mjextu xvin vijclca (sa zapadiiijem
ohlikom klinitac). Slijepce, gubce, zdi-avio nijo li
i klinitca drliatl' J. Kavaiiin 3;37».
KLIJENITAA'^, adj. nidi klijenit. — isporcdi
klijontav. — U dva pisca Dubrovcanina xvni
Kijeka. Izlijeci jude klijeuitave. I. Sordid, bon.
31. l)eset klijonitavijoh ozdravi. 35. Ovemu
klijenitavu zdravjo podijeli. 143. Nosijahu ra-
slabjenika u zilami i klijonitava. S. Kosa 62^.
KLIj ENITA VAC, klijonitavca, m. klijenitav
covjek. — U dt^a pisca Dubroecanina xviii vijeka.
Ruku ususenu uekoga klijeuitavca izvida. I.
Dordic, bon. 143. Ne pozuavsi ga voce za pred-
liega klijeuitavca. 193. Uspese klijeuitavca na
tomu odj'u. S. Rosa 63ii. Klijenitavce, tebi go-
vorim. 63».
KLIJENT, adj. vidi klijeutav. — titMi je ja-
inacno ovu rijec nacinio od klijenit i klijentav,
te nije ni po sto pouzdana.
KLIJENTAV, adj. vidi klijenit. — isporedi
klijenitav od cega vala da i postaje izguhivsi i
izmedu n i t. — U Stulicevu rjecniku: klijont,
klijeutav, v. klijenit. — I u nase vrijnmc u J)ii-
hrovniku. P. Budmani.
KLIJENTAVAC, klijeutavca, m. kUjcntao co-
vjek. — IJ nase vrijeme u Dubrovniku. P. Bud-
mani.
KLIJENTAVICA, /. klijentavo zensko ce(ade.
— U nase vrijeme u Dubrovniku. Klijentavica
iz Gruza donijela vrecu spuza, pogla na Gradac,
sloniila vratac, poSla na Goricu, slomila nozicu.
(u djecjoj iyri). P. Budmani.
1. KXIJENE, n. vidi 1. kleno i 3. klijen. —
ispioredi 2. Klijeiie. — U Vukoru rjecnikn: ,dnr
abornwald' ,aceretuui'.
2. ICLIJENE, n. inu; selii u Srhiji u okruyii
iabackom. — Po svoj prilivi ista je rijec sto 1.
klijone. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u
Vukovu (selo u Macvi). II Klijeiie selo dolecese.
Nar. pjes. vuk. 4, 183. — Nalazi se jiisano i
Klene (K. Jovanovic 177), ali je to po istoinom
govoru: u Vukovu rjecniku ima: Klene (ist.), vide
Klijeiie.
KLI.JESTEN, m. vidi keston. Klijesteu, ca-
stagne (u sinskom rukopisu), Castanea vesca
Grtn., V. Kesten. B. Sulek, im. 146.
KLIjfe§TA, n. pi. foi-eoi.s. i,ni,1r (iiaj cesce
kovaiko) kojijem se sto sti^lm/r i ili\i irr-ilo. sa-
stoji se is dva mala (ohirim ijni^ili'ii,!) i mjii (oziba,
ilrijc 'i)iilii//i) kiijti .ill iirrl:ril,'iiii ili dnikcije sa-
stiirbiiii hill, ilii sr ,.l:nrii ,,/,■,, jnliir. osi ili ste-
-'.iijice: iliijii .si: siniiiii ulr.ak) ilr.ii u ruci te
kako se ova rukiim -lisl.'iij, . ilruya strana neko-
liko vecom silom. i/iniiui ^injoj manoj dulini)
stiskiije ono sto st: hm-.r i-irslo driati. — Osim
ohlika srediiega roda koji je naj obiiniji, imaju
i dva zenska ohlika : klijoste i klijesti (ovaj go-
f.oro samo ii. iakaviicnl . /( inhinni in-iiiijirii pisca
JJuhroi'canina xvi njfl.,! I.im itn ir iJip ,-ii nms-
koga roda: Ti mi ii;u->kava^ kak'j klij'^ii koji
nijosu za ino dobri neg za tisknul i polognut
sebi. M. Urzid 277. — Rijec je praslavcnska,
isporedi stslov. kleSta, rus. iciemw (m.), ces. kK'stc,
klostc, kliSto, jjo/. kleszcze ; vala da je srodno i
lit. klisze (u raka). — -ije- stoji u juznom go-
voru mj. praslauenskrigri r. knko se ridi po stsla-
renskiim obliku (i pn niiihinnl-iim iciiiinii), te po
istornoin govoru glasi kl. -^ta / klc.ste (u Vukovu
rjecniku; kleSti nije pulrrdcno), ]io zapadnom
klista, kliste, klisti. — f cakavaca i u nekijeh
zapadnijeh stokanaca ima sc mj. st. — II vekijeh
caknraca ima i \ mj. 1, n. p.: k)i.sci (instr.).
Tondal. star. 4, 114; kjisci (nam.). J. Kavaiiin
459b; kjeSda. Nar. prip. mikul. 26; i u jcdnoga
pisca stokavea iz Slavonije: kjistama. A. Tomi-
kovic, gov. 165 ; klistma. 165. 166. — Nepoznnta
postana; moze biti da je srodno s novosloo. kl«-
siti, klastriti, ceL klestiti, klastriti, skopiti, pof.
kloscic, skopiti, isporedi kleStriti. — Izmedu rjec-
nika u Vrancicevu (klisca ,forceps'), u Mikajinu
(kliste ,forceps'; klisti od ogiia ,forceps ignaria';
klisti za vaditi zube ,forfex' ; klisti za usoknuti
sviJBCu ,einunctorium, fuiiicula, forcinula' ; klisti
od raka, al' iue ribe ,acetabula, tiagella, forceps
denticularis, chelae, grallae, forficulao'), a Bclinu
(klijesta ,tanaglia e tenaglia, strumento noto'
.forceps' 721l>), 11 Bjelostjencevu (klesce, klesca
,forceps'. 2. klesce kubinske ,prunicops, forceps
igniaria'. 3. kojemi se zubi zuimjvi ,odontagra,
dentorpaga'. 4. klesce rakove ,cliela'). ii Jambrc-
sicevu (klesce ,forceps' ; klesce za ogeii ,prunic6p3').
u Voltigijinu (klestje .tanaglia; moUette' ,zange.
kneipzange'), u Stulicrru (klijesta, f. (sic) pi.
,forcipes ignitae, volsella, branchiae' ; klesce. v.
klijesta); u Vukovu: klijesta ,die zange' , forceps';
klijoste, 1. vide klijesta. 2. (u Dubrovniku) ,dio
lichtscheere' ,emnnctorium'. cf. mumakaze (ridi
kod e).
n. uopce. — klijesta. Indi nek mu nije ruka
stisla nokte, kao klista. V. Dosen 231*. Zamo
kjesca, pa ju udre po prsteh. Nar. prip. mikul.
26. Majstor za to ima klijesta da ne zeze ruko.
Nar. posl. vuk. 174. Kovac klijostima radi na
zivom ugjevju. D. Danicic, isai. 44, 12. — klijoste.
Ocas zaklucast kako klisce na dvoje jemise (zvir).
P. Zoranic 7:'. Kovac za to ima klijoste da ruke
ue ?,e;''i\ Xni-. pcisl. vuk. 135.
b. tiniiti' :ii iiiiiii IK l;njijem se stip)le, dere meso.
oade .:iilii, ijiile imkli ltd. — klijesta. Otkidahu
jim meso klestima. B. Kasic, per. 80. Ako bi
osudeni hotio biti klisti mucen. P. Posilovic.
nasi. 128'k Njeki klijestima gorucijem razkinuti.
B. Zuzori 333. Nokte prije izpod zila jodnoga
po jednoga klijestima su joj skorijopili. 333.
Kazu da su mu klestima vukli i sekli sise i meso.
Vuk, dan. 4, 10. « paklu i ognena klijeSta. Da
CO bit (u paklu) klista od ogna. J. Eilipovic
3, 372a. Nepodobe popadose liega klisci ogi'ie-
nimi. Tondal. star. 4, 114. — klijoste. Imam
kliscG, bradvu i konop ... P. Hektoro vie (?) 101.
Strasne kliste donesose. S. Margitic, ispov. 203.
KliSte i klini usjani. I. Grlici6 128. — klijesti.
Bradbe, kose, klijesti, uda ki nesvijosno cica
zloce tvo'a nemilo kidat hoce (u paklu). .T. Ka-
vaiiin 3931*. Ogni, cesji, kjisoi, kju6i . . . 4591'.
— Ovakovi primjeri ne zna se pripadaju li amo
Hi pod c. — klijesta. Vazamsi za to oooan kli.^da
poce joj zubi vaditi. F. VranciA, ziv. 62. Povadi
mu klijestima zube. Nar. pjes. vuk. 2, 208. Ti
uzimaj klista od mazije, vadi Radi dva bijola
zuba. Nar. pjes. marj. 112.
KLIJESTA, f.
«9
I. KLI.IET, b, h).
c. orude jekarsko, n. p. za eadene zuha. Klijesta
,cane, stromento da barbiere per cavar douti'
,forfex'. A. d. Bella, rjocu. 165a ; klijesta za
vadit zube ,cavadeuti, stromento col quale si ca-
vano i deuti' .forceps dentaria'. ITTl^. I'idl i u
drayijem rjeiiUciina. — isporedi b jiri kmjii. —
3loze hit/ da i ocaj primjur (is oblikoin klijeste)
amo pripada: Pazit vala pripasne juuadi; ilizi
I'lqjzi pocestje jezike. pod ilim' budu bradavice
nike . . . uzmi ostre stipaoice kliste, pak zastipaj
i skidaj y- doli. J. S. Rplkovir- 423— 421.
ll. cim sc rtidi i: (iiiini nisji,i(rii iiiihii. nslnsii
urilka khjril:! ilnil.rij,' IHIrrn:,: ,„]' n».„ia ^In J(
kazaiK) sjirijiild- Kiij<<;^t:i, .umllc, ^truiin'iiio di
forro por jjrondcr carboiii .ircosi' , forceps-. A. d.
Bella, rjec-u. 49i!'i (ridi i if dnu/ijem rji-ciiieimn).
Buduc klijestima digo .s otara ug-jeu goruci. A.
Kalic .533. S ug]enom koga s klisti s otara uze.
E. Pavic. ogl. 390. Ziv ugfen koji uze s oltara
klijestima. D. Danicic, isai. 6, 6. — klijeste.
Uzamsi jedan vatreni zivi ugjen . . . i to ne
s rukom vece s kjistama. A. Tomikovic, gov.
165. — klijesti. Sto je serafin s klistma uzeo
oiii ugjen. 165. Sto serafin oni nijp smio vla-
stitom rukom dotaknut se oltara, veoo se je sluzio
s kjistma . . . 166.
C. cim ae srijeca iisece. Klijesta za svijece
..smoccolatojo, stromento col i|ualo si smoccola.'
,emuiK-torium\ A. d. Bella, rjecn. (jHla. ridi i it
drugiji'.m rjcciiicima (Viik knze. da sr ii nruui
nmidu u Dubroimikii htLe klijesti'. ali sunt jn ii
Diibrvriiikii I'lm saiiiu klijesta).
f. lido slicnii prarijiiii klijrstiina ii itrl:iji'li ,;/-
votiiia, kau u raka, ii jakirjin ilil. Klijesta od
raka .brauea di grancliio' , chela'. A. d. Bella,
rjecu. 355*. — klijesti. S protegiiutijeiiii klisti-
jemi (ruk) uosase ... B. Kasic, fraii. 166. —
ridi i II rjcciiiriiiia.
KLIJESTE, /. pi. ridi klijesta.
KLLJESTEVICA, /. rjora n Srhiji ii Siimadiji.
— U Vukovii rjreniku.
KLI.JESTI, ridi klijesta.
KLIJESTICI, ML pi. drill, klijesta. T Jiliini
rjecnikil: .taiiaglia e lenaslia, striimeiitn imto'
.forceps' .dimiuutivo' 721'', i ii Stidirrrii. - iiijr
dtjsta poitzdanii (rudi niiisl.niin nidni.
KLLTESTITI, klijostim. /(//_///. sliskinili klijr-
stiiiKi (u osobitum smislii, imicili xtiplnri i deriivi
kozti i mi'so). — (' Beliiiii rjrriiikii : .attanagliare,
cioe torraentare con le tanaijlic .Ibri-ipe torijuere'
115''; II Voltigijinu: kle.stiti i klijestiti .attana-
gliai'e, tormentar con tanaglie' .zwicken, knoipeu';
M Stuliirrii : ,forcipo torijuore'. — fJ jedniif/a
pisca nnscya rreiuena u jireiirsi'iium (iprrhiiUckoiii)
■■iiiiiiiu, (I ijcima, kaoda siiiiiiji:iii yledaiiem lira-
tiiju kao klijeHa. Gelati su u upravi prvi. sa
I'lili roha crjenilom blijesto, a krvave oci na krv
klijeste. Osvetn. 4, 63.
1. KLLIET, /. casa, celhi, /,'/.. (/'( ./< //,(./ sUi-
rije znacene: mala kuca splr/rim ml jiriini, Ir
sit se iz ovuya razvila i ilniy.i. — i-i/mmli 2.
klijet. — -ije- stijji mj. iirijihi^inijii <■ it Jiiziioiii
ytjnirn, it. istociioiii ylasi kli'i, u .:iijiiiiliiiiiii klit.
'— Akc. tie iliijrim ii'lov. suiy. Klijcti [k\<'-ti, kliti),
(( yeii.pl. klij.ii kli'ti, Iditi), /(, dat,, iii.itr., Inc.
pi. klijetima kl/!iii!.;, Iditima). — liiji'i: jr jiril-
slavenska, isjinnih ^tslnr. kleti., riis. K.rl-.Tb, (tr.s.
klece, kafezj , ptj^. klec (zrmlitnii kolibn) ; lit.
kletis, let. klets rafa da sit rijcri ii:i:tr /.; sla-
renskoya ji'zika. — Nrptizit.iitn /mslniia. IMiilnsir
isporeduje ynt. hlethra, •iiuroriifiii. (it tlijulrktiil
kleete, srlat. cleta, starnir. rliath .iralns'. — jrli
korijen srodan .s korijenom yrc. xakin, xccXwg.
xakvi-iii, lat. cellaV — Izniedu rjecnika u Bjelo-
sfjcnt'rmt (klet, v. pevuica), u Jamhresicemi (klet
.eellarium'), (( StuUcevu (klet, klit i klijet, klijeti.
f. ,cul)iculum'), u Vuknvu (ridi kod a, b)), u Da-
niciceou: kletb ,conolavo: crates pastorales' (rekao
bih da je to. cf. kletiste).
a. kiwiea, kuliba.
a) kuliba spletena od pruia it kojuj (eii pre-
bioiijtt pasliri (ridi ii Daniiiiieoit rjecnikit). —
isporrdi kjetiste. Jako putb upada na kleti.
Olasuik. 15, 281. i:!348?). Na Drhtutovu klGti,.
.'i(>2. Na Vlbciju Kletb. 282. — Foja dit amo
jirijiada i ovaj primjer : A cista djevioa gdje u
klijeti sjedase, Jesusa mladijenca na kriocu dr-
zase. M. Vetranic 1, 309.
h) ridi it Vukoru rjecniku : kl'ijet, f. ,eiiie
kammer' ,colla' s dodatkom da se yovori it Hcr-
ceyovini i jos: Klijet u Srbiji na liekijem mji^-
stima (kao n. p. po Jadru i po Pocerini) zovu
,ajat' ili .vajat', a na nekijeni mjestima (kao n. ji.
po Moravi) ,stasina' i ,iziua'. u Srbiji koliko god
ima u kuci ozeiienijeli Judi. toliko ima oko kuco
vajata, te svaki covjek u svom vajatu spava (bez
vatre i }eti i zimi: jer se u vajatima ne liizi
vatra) sa svojom zenom, i drzi svoje ha}iuo i
ostalo kojesta. u gdjekojijem so vajatima drzi
vino, rakija. sir. maslo. skorup, med, i ostale do-
mace stvari. ridi i: Vajat, klijet i stasina oso-
bito su zgrade za sebe, a komora. ciler i sprema
po naj vise su u kuci. Vuk, rjecu. kod sprema.
Paraklisijarbhu sbdbsu kb kjucarevi jako da
vbzbmotb vino, i obema vbsbdbsiima vb kletb...
Danilo 208. Klijeti vam sve pune, druzino giz-
dava, i sukna i vune i bijela postava ! M. Drzic
454. I vnoter mi vpe|a3mo toga Kalimano\'ii':a
vu vinograd i vu klet na gorui vrate toga viuo-
yraibi.. Mon. croat. 300. (1595). Klit mirlisa
r.w/ji'i;a. J. Banovac, blagosov. 163. Dobar covjek
iz dobi-e klijeti izuosi dobro. Vuk, mat. 12, 35.
Ivuca do se sakuplaju na blagovario i na dogovor
zove 36 .domaciua", stauovi pojedinijeb zadrugara
.kleti'. V. Bogisic, zboni. 7.
c) It jednum primjeru xv rijeka it ritkopisit
liisaittime crkreiiijeiii jrzikum ztiaii rrlikii kavii.
Jako sbstvija dbui 6. i pokaza mi kletb preveli-
kiijii. Starine. IS, 205.
K. mjeslo :.alriiriiiii it kiii'-i yilje se prcbirti, sobit,
sohica.
a) conclave, cubitailum, soha itopi-e (bez vbzira
na vidici)iiii, naj cesre it kojoj se spara. Vb taj-
nuju kletb carb %-i>lu)ditb. Domontijan'J 128. Jegda
molisi se, vblezi vb kletb svoju i zatvori dvei-i
svoje. Danilo 38. matth. 6, 6. Vas dan je sidjela
zlovolna u klijeti. M. Vetranic 2, 323. Uljehci
unutra u klijet rece ... M. Divkovic, zlam. 35».
Blagoslov lozuice ali kliti gdi se spi. L. Terzic
239. Ova divica bi toliko cista da bi puno draga
Bogu, i posla joj anjela Gabrijola, i ona stasc
zatvorena u jeclnoj kliti i ciia.se molitvu. P. Ma-
cukat 27 — 28. Pocti unutra u klijet tvoju. S.
Kosa 76='. A ti kad se molis, udi u klijet svoju.
Vuk, mat. 6, 6. Sto na uho saptaste u klijetima.
luk. 12, 3. One ce (zabej izaci i skakati tebi po
kuii-i i po klijeti gdje sjmvas. D. Uanicic, 2mojs.
8, 3. U klijeti gdje spavase. 2sam. 4, 7.
b) cella, istice se da je mal.ahiio nijesto. (trrobi
u jodnoj hridi usjecen na Kalvariju u jednomu
vrtu malo daje od mjesta na komu bi pribjon
na kriz Jezus, utvoren je u uacin cetverokutja,
i unutra stijenom izsjocenom ko prigradom pro-
dijc|en u dvije vrtopi oliti klijeti. tijeh vrtepi
iliti klijeti predfia ostaje na straui istuka itd. S.
Kosa lij4:\ Vaja da ide ua poje u klijeti do
I. KLT.IET, b, h). 7
letue sobo. D. Damfti6, sud. 3, 24. Donesi to
jelo u klijot (Luter : ,kammer') da jedem iz tvoje
ruko. "isam. 13, 10. Baoi ga u pouzauu klijet
vrh svojo sobe. S. ^ubifia, prip. l^.l. .la se ne-
sredan zabij u iieSto ovsa pod krmu vrh same
vodine klijeti (snm jmac tumnci: sobica). pri6. 9.
c. » o»'owi primjeru naSeya vremena moze hiti
da zna&i kafcz. Oj vi umni sokolovi, za kojo
nije klijeti ni plonice! M. Pavlinovic, razl. spis.
137.
2. KLIJET, »». mdi 1. klijet (gdje su i svi pri-
mjeri u kojima se ne poznaje rod). — U jednuga
pisca xvm vijeka, a izmedu, rjeinika a Mikajimi
(klit, klijet, sprema ,prontuarium, cella prontuaria,
colla peiiuaria, horreum penuarium, penus'; tko
iiiia pomiiu od klijeta), ii Belinii (klit, klita, ra.
, camera, cioe stanza da dormire' .cubiculum' l(>ll>),
u Voltigijinu (klet i klijet, klijeta ,capaiina, oa-
succia, tugurio' ,eine hiitte von stroll'). Ne imaSe
ui klita ni pokrovca. P. Macukat 28. Pojde u
svoj klit. -49. Krai Cini uciniti lip klit. 60. U
kraj svoga klita. 61.
KLIJETA, /. vidi 1. klijot. — U jcdnoga pisca
XVIII vijeka (po istocnom govoru kleta). Kad po-
misle .sta ga im jo u podrumu, pvuie klete meda i
masla i suve krmetine ... J). Obradovii, basn. 87.
KLIJETKA, /. dem. 1. klijet.
a. u Stulicevu rjeiniku: v. kajpa s dodatkom
da je uzeto iz brevijara.
b. sjeiiifiarka, bundeva namjestena za bvataie
sjenica. ^j. Stojauovic.
c. mjesto gdje se hrani jelo. u Lid. D. Tr-
steiiak.
KLIJETO, n. vidi dlijeto. — ISla jednom injestu
XVIII vijeka. Take se srca prorijezaju, kako slu-
zeci se s klijetom ... J. Matovic 245.
KLIJEVCI, TO. pi. mjesno ime.
a. selo u Bosni u okrugu bihackom. .Statist.
bosu. 55. — jamadno je isto selo sto se pomine
u spomeniku xv vijeka, ali u istocnom obliku
Klevbci (u ostalome je spomenik pisan zapadnijem
govorom). vidi u Daniciievu rjecniku: Klevbci,
selo koje je s gi-adom Kjucem kra} bosanski
Tomas Ostojio dao sinovima vojvode Ivanisa
Dragiiida (Mou. serb. 439 god. 1446).
b. Klevci (Klevci), selo na PSini. Spom. stoj.
184.
KLIJOTINA, /. ono sto isklija iz zakislih sno-
pova. u Srijemu. M. Medi6.
1. KLIK, TO. vidi 1. klicane. — Bijec je stara,
isporedi stslov. klik'B, rus. k.ihk^. — Postaje od
korijena glagola kliknuti. — Izmedu rjeinika u
Stulicevu (,clamor, vociferatio' s dodatkom da je
rijec ruska), u Vukovu (,der ruf' ,olamor' s do-
datkom da se govori u Crnoj Gori), u Danici-
cevu (klikb jClamor'. Kliki. Gilbferd. bosn. 283.).
Marku soko klikom odgovara. Pjev. crn. 133a'.
§to je ovo, 6V0 neko doba te su naso gore umu-
cale, ne razlezu ratnijem klioima? P. Petrovid,
gor. vijen. 11.
2. KLIK, m. brdo sto se spusta u potok, n. p.
jBeograd je na kliku' (cuh od vojnika, ali ne
znam odakle su). M. Durovid. vidi i : Klik, strma
kosa u Grdovidima, u okrugu uiickom, u Srbiji.
I. Pavlovid.'^ — I kao ime mnogijem mjestima ii
Srbiji, n. j). a) u okrugu biogradskom, brdo.
Glasnik. 19, 172. — vidi i: Livada u Kliku. Sr.
nov. 1861. 354. — b) u okrugu jagodinskom.
l^iva u Kliku. 1864. 58. — c) u okrugu kragu-
jevackom. Livada u Kliku. 1873. 923. — li) u
okrugu krusevackom. IsTiva u Kliku. 187-5. 631.
— e) u okrugu rudnickom. Votnak kod Klika.
KLIKNUTI, a, a).
1875. 33',). — f) poveliki zabran u oki'ugu uzidkom.
^j. Stojanovid. vidi i sprijeda. — Pomine se i
kao mjesto u Ilrvatskoj u latinskom spomeniku
XVII vijeka. .Klikum versus'. Arkiv. 2, 31(i.
(1(!57).
1. KLIKA, /. vidi 1. klik. — U narodnoj
pjesmi xviii vijeka. Kliku mi ti klikovaso jedna
Budimka divojka. Nar. pjes. bog. 77.
2. KLIKA, /. samo u Stulicevu rjccniku: v.
klica.
KLIKAC, klikca, m. vrst ptice. Lukovdo.
KLIKNOVElifE, n. vidi kliknudo. — Na jednom
mjestu. u knizi pisanoj glagolicom xvi vijeka (sa
starijim oblikom kliknovenje). S kliknovenjem
slave. Transit. 169.
KLIKNUCE, n. djelo kojijem se kliknc. — Sta-
riji je ob/ik kliknutje. — U Belinu rjccniku:
klikuutje ,1' iiitonare il canto' ,praecontio' 414'',
i u Stulicevu: kliknutje.
KLIKNUTI, klikuem, pf. zapjevati; zavikati,
■viknuti; zazvati vicuci (uopce poceti neito u vc-
liki glas). — Akcenat se ne mijena (vidi dafe).
— Rijec je stara, isporedi stslov. kliknijti, rus.
K.iHKHyTb; ima i lit. klykti, vristati. — U naie
se vrijeme euje samo u pjesmama (ali ne samo o
vili, kao sto je u Vukovu rjccniku). — Korijen
klik va}a da je onomatopeja, isporedi kriknuti.
— Prosla vremena (osim imperfekta kojega vre-
mena nema, jer je glagol perfektivni) mogu po-
stati i od sama korijena klik bez nastavka nu :
aor. klJkoh, kllce itd. (naj stariji primjeri: klikoh.
M. Vetranid 2, 116; klice. P. Hektorovid 22. A.
Cubranovid 158, vrlo cesto u Crundulica i u na-
rodnijem pjesmama nasega vremena; klikosmo.
M. Vetranid 1, 239; klikose. G. Drzid 435. P.
Hektorovid 22. 30); i kliknuh, kliknu itd. (naj
stariji primjeri : kliknu. P. Zoranid 16*. M. Bunid
40. A. Gucetid, roz. mar. 154. I. Gundulid 462) ;
ger. praet. klikavsi (nema potcrde) i klikniivsi
(A. Gucetid, roz. jez. 105. 218); part, praet. act.
klikuuo (I. Gundulid 883), kliknula i kl'ikao,
krikla (klikle. I. Gundulid 404); inf. kliknuti
(naj stariji primjer : M. Vetranid 263) i klidi
(satno u Vukovu rjccniku). — Izmedu rjeinika
u Mikajinu (kliknuti, pocet pjevati ,praeciuo,
praeire voce' ; a na strani 186* : poceti kantat,
kliknuti .s istijem znaienem), u Belinu (,intonare
il canto' .praecino' 4141> ; ,chiamare, nomiuaro,
domandare' ,voco' 188*; ,incominciar a parlare'
,loqui incipere' 541a), u Voltigijinu (kliknuti,
klicem ,cliiamare ; intouare' ,rufen ; anstunmou'),
M Stulicevu: kliknuti, klicem, 1. v. zvati. 2. v.
zabesjediti. 3. ,intonar6 (pp. e. initium cauendi
facere in choris, ut hi harmoniose praecineutem
sequantur)', u Vukovu (klidi ^rufen wie die vila'
,olamo ut dryas', cf. kliknuti s primjerom iz na-
rodne pjesme : Klice vila iz gore zelene ; kliknuti,
vide klidi).
a. zapjevati.
a) poieti pjevati kakvu pjesmu koja se za tijem
izrice onako kako je pjevana (kao oratio recta).
Obadva (ribara) klikose, pisam zacinudi po tiho
ne brzed, svaki vesel i vrud, jedan nize drzed,
drugi vise pojuc: (slijedi pijesma). P. Hektorovid
22. Na izmin klikose opet s dobre vo)o ... 30.
Popogudiv i glas zukom .sredif kliknu (slijedi
pjesma). P. Zoranid 16a. Ja u posluh a on klido
(slijedi bugarsdica: Cvilu to mi cvi|a§e . . .). R-
Barakovid, vil. 196--197. Iz svijeh tijem usti u
skladu jedan glas ovako izusti i klikni veceras :
,0 lijepa, o draga, o slatka slobodo . . .' I. Gun-
dulid 175.
KLIKNUTI, a, /)).
KLIKNUTI, ...
b) sto sc pjcva stoji u podloznoj rccciiici. A
cetvrti klikuuo bjese, ko ugarske skladiie voje
Matijasa kraja uspese iz tamuice na pristo)e. I.
Guudulic 383. — U uvoni je primjeru umetniil
(jlagol klikimti, kao kod h, c) : Ko se iz grada
Dubrovnika (klice treci) k Zadru uputi despot
Durad za na prika zeta Ugre podignuti. I. (riin-
dulic 383.
c) ohjekat je rijec pjesma, pjesan, pjesauca ltd.
Da budem pjesanou kliknuti. M. Vetrauic 2, 03.
Iz glasa kliknimo naj Ijepsu pjesancu. M. Drzic
450. Kliknu ovuj pjesan. A. Gucetic, roz. mar.
154. Kad moj jezik pjesni klikne, kako staglic
ki zuberi, da me resi, cvijetje nikne. I. Gundulic
140. Glasini medonimi kliknuse ove slatke pjesni.
398. Da bi ju (pisinii) prid nami kliknuti. I. T.
Mruavic, osm. 144. Novu pjesan klikni, o zem|o.
I. Dordir, salt. :i:!2.
d) l:>i<l i< />. ,,'liidi sto Zajedno pjeva, o omtme
koji iiiij jirrt imritc, a driigi za nim slijede, vidi
u Mikalinu, Beliiiu, Voltujijinu, StuKcevii rjec-
niku.
e) 0 ptici. Zapjese jos taj cas dva slavja iz
luga, klikose u glas vas ouaj tuj dva druga. G.
Drzio 435. Zar da liarnost nebesijem kaf-e, a
Sto su mu podarila jasna, da mu kliknii ptici
smjelovici y Osvotu. 1, IS.
b. zavikati, vikmiti, naj cesie u nekoj rnzdni-
zeniisti, II, t!et>e(u a i it znlosti; cesto se rijeci iz-
ijovaraju, ali se gdjegdje i. sum glas isiiiiifn Iti'.:
praoijch rijeci.
a) uopce. (Andeli) veselijem glasom klikim\-bi,
zamijernom radosti nebosa i vas svijet napunise.
A. Gucetic, roz. j'ez. 105. Klice i iz vrh tvrde
gore k Samuelu mio pospijesi. J. Kavanin 252a.
Od bogova Bog neumrli svevlastitom rijeci kliknu
ter zavikuu ua sud Z6m|u svu prida se (,Uous
deorum Dominus locutus est et vocavit terrain').
I. Dordic, .salt. 160. Klice vila s visoke planine,
razbudujo Srbo izuenada po svoj Zeti tja do
Skadra grada. J. Krmpotic, pjesm. 3. Grozno
klikne, tuznira cikom cikne. Osvetn. 4, 60. —
Uz kliknuti ima driuji glagol sto znaci kakiii:
glas, tc kliknuti oiida islice da se pucine i dii. je.
oelikijem glasom (isporedi e). Kliknimo vosoio
u sve glase i rocimo . . . V. M. Gucetic 21. —
oidi i d.
h) izriie se sto se kaze kliciici, saiiii,ii'iii rijr-
cima onoga koji klice (oratio recta), ii kiijnii pri-
iiijeru inoze hiti da ne znaci vikane negu ^aiiio
da se poH-ne govoriti (isporedi e). I klikosmo
placno u glase da se cuje do nebesa: ,Podirajte
ruse vlase, kad nas gusa taj saveza !' M. Vetrauic
1, 239. Iz glasa tor klikoh kraj vode studeno:
,0 vodo studena . . .' 2, 116. I klice devojka,_po-
klico dovojka, jo.s kli6e devojka: ,Staui so, Sis-
mane . . .' Nar. pjos. (( P. Hektorovic 22. A
pak liega (mac) vrh bodezni napravivsi k srcu,
klice: ,0vo plata koju stioe svak pod stigom od
}uvezni'. A. Cubranovic 158 — 159. Kad ga ubih,
ti mi kliknu : ,Posij zube sad negove'. M. Bnnic
40. Uzvrat', gospo, spridu skuta, ter klikni; ,Ovdi
vi'atizeja!' M. Pelegrinovic 191. Jedino mogahu
kliknuti: ,Blazeno oci nase . . .' A. Gucetic, roz.
jez. 226. Klice ovako vas u smeci sebo u sebi
ne videei: ,Ali, ter ja sani mladac mill . . .' I.
Gundulic 219. Klice: ,Ja ti, ah, nikako, krale-
vicu, ne zavidim'. 287. Prista svaki od svjet-
nika, a car stavno klice u glasu : ,Zivi dundo . . .
i ma bratja ziva da su . . .' 309. Klice: ,Cut je
strasno i placno, kako Polak cara dobi . . .' 321.
U besjedu klice blagu: ,Druzbo mila . . .' 385.
Juraj despot hvaloc Volsu, klice: , Grade, ti mo
uzcuva ..." J. Kavaiiin 1851). Tim mu klice;
,ZU gusaru!...' 236'<. Klice: ,KraJu tvomu kriz
cu poslat za tutiju . . .' 255'). Nu se varkam
dikla slavna stavi, i sa svijem glasom klice; ,Ab
poznam te, ah prokleta slici u tudoj misli od
svijeta!' I. Dordic, uzd. 19. U to kliknu liemu
audio: ,1^6 tegni!' A. Kalic 370. A kad dode
gori Garevici, klice Nenad kako soko sivi : ,Gare-
vice, zelena gorice! ne ranis li u sebi juuaka...?'
Nar. pjes. vuk. 2, 78. Klice Stojan tanko gla-
sovito: ,Vila giiizdo tica lastavica . . .' 3, 171.
Svi kliknuse a jedinoglasno ; ,Hvala da je Bogu
velikome ." Ogled, sr. 27. Tada kliknu Eadojev
Savicu : .Moj sokole, Stakov Eadovane ! Hvala
Bogu na negovu daru !' 237. Snimi kapu pak
otvorito kliknu; ,Neka pristupe oni ..." S. ^u-
bisa, prip. 100.
(■) znacene je kao kod h), alije razlika u tome
sto kliknuti ne stoji pred govorom negu se u I'l
aineee, isporedi govoriti, I, 2, a, b), i kazati, I,
1, a, b). ,Ke se cudo meni odkriva' klice pasa
,do istine krajevica vidim ziva'. I. Guudulic
441 — 442. Ter , Pospijesi' klice ,u domu . . .' J.
Kavaiiin 9a. ,Sum}e nije' kli6e Dijana ,da nas
tkogod tu zatece'. 196''. ,Dobri Isuse!' klikoh.
415*. ,Drago 'e' klice ,drazijeh paziti'. I. Dordic,
uzd. 75.
d) sto se govori izriie se podln,! imm i;riiiicoin
s konjunkcijom da. Kliknite iz d;l,i.s,i, il;i, ,e l!og
proslavi. M. Drziii 479. Klico^ \au\ ki;i| plnmo-
niti, da no moze bit inako. G. Palmotic 1, 44.
Kurio Samitjanom klice ujudno, da on ne mari
toku zderu. J. Kavanin 83*. — [ ii oeakom se
sliiiajii moze iimetniiti kliknuti kao kod c). Go-
spodovat i da uece nego, klice, stati u robstvo.
,T. Kavanin 26:'.
e) ima ubjekat u akiizativu kojijein se kaze sto
se izreklo. u jedinom je primjeru relalivna za-
mjenica .sto. Dokazi svomu sinu knozu sto vam
klico aavjetnica vila. Osvetn. 3, 1-59.
C. H prenesenom smislu, moze hiti suhjekat i
onii ato se gooori (molba, pjesan itd.). Klikni,
pisuii moja. P. Zoranic 00''. Neka pjesan sladko-
glasnijeli klikne iz usti. I. Dordii, salt. '201.
Klice k Bogu mnn>;i, ni.ija. 473.
d. riciici za:r,ih. iln-r^ili, pozvati (i u pomoe) ;
objekiit je oniij >/i/ >' .nr,\ Kad mi budes blizu
lirabra dvora, (Ivas mi ,ga klikni, tretjom pogo-
vori. Nar. pjes. u S. Mencetic — G. Drzic 510.
ICliknuvsi na pomoc druga svoga. A. Gucetic,
roz. jez. 218. Kliknite mi silua cara, mila bratjo
i druzino. Starine. 18, 22S. (xvii aijek). Kliknu
jakoga Boga u pomoc. Nar. prip. vuk'. 119. Otle
(vila) klice tanko glasovito, a ua ime kneza Moi-
sija. Ogled, sr. 68. mogu se kazati i rijeci ko-
jima se zove. Opet klice Micunovic-Vuce po imenu
Zutkovica Tosa; ,Haj de si mi, Tdno Zui k'lvic'u ■"
Nar. pjes. vuk. 4, 9. — Po smislu inni/li In pri-
padati amo i ovi priiujeri, ali sc moii: sheatili
kao da kliknuti znaci i iwpce zavikati (vidi h,
a)), jer se dozivane izriie drugijem glagolom.
Klice vila s Urvine planine, te dozivje Kra|e-
vica Marka. Nar. pjes. vak. 2, 440. Klice vila
iz Posavja slavna a Stanojla zove harambasu.
4, 330. Klice vila u selo Stijeuu, Vukasina zovo
barjaktara. O.gled. sr. 200.
e. Stoji s injinilivom driigoga glagola koji znaii
kakav glas, kao \^'y\;i\\. naricati, zvati, plakati
itd. te 'znaci pnrrhil: ,1 j. In. sto se jaofa drugijem
glagolom, a tsiiir tijrdiin da ono biva glasno.
Neka u naoin drag, nare<lan, gdi sloviuske slave
slovu, iz pS svita jezik jedan klikne pjevat pjesan
ovu. I. Guudulic 276. Pak uakazni i sve srde
po imenu zvati klikne. 301. Klice glasom zalos-
nime u ovi nacin naricati. 392. GospodiSic mlad
KLIKNUTI, e. 72
prid I'liuio klifie glasom volicLme u ovi natiu po-
pijovati. llti. Klic.o lipos (soojii) klet. 537. Cesto
zoviiA <lras'0 ime, kU5o ovako naricati. 518. Tuj
mil ovako klifio rijeti (samo radi stiha; jicrfck-
tiviii sc glagol ne mozc oraka upolrrhlamti). 55().
Kada prodem, kliknem pjovat soj bosjedo. G.
Palmoti6 2, 5. Klioe plakati ,comiuei6 piaugero'.
A. d. Bella, rjoon. 201b. J^H duh klifie iz liega
strasnijem vapajom ovako revati. I. Dordid, ben.
16G. Klife Iva kroz lug popevati. Nar. pjes.
viik. 3, 400. KJice vila prijo jarkog .suuca do-
zivati srpskome logoru. 4, 263. ,Dok luu samo
stogod prigovoris, ou odma klikno plakati'. ,Ja
mu samo nelto u sali reko, a on odma klice pla-
kati'. (ti Hrt.se vrijeme u Lici). J. Bogdauovid.
KLIKOTANE, n. djclo kojijem se ko klikoie.
Bi ?,ubora i gwkaiia i podmukla klikotaiia. B.
Kadifievic (1880) 280.
KLIKOTATI SE, klikocom se, impf. smijati se.
— Vala da Je rijec onomatopejska. — U nase
orijeme. Nekojim se to dalo na smijeh pa so
klikocu. Bos. Vila. 1890. 225.
KLLKOVA, /. mjesno ime. — U Danicicevu
rjecniku: selu je Tmavi crkve Arhandelove u
Prizrenu isla meda ,n Klikovu' (Glasuik. 15, 283
tjod. 1348?).
KLIKOVAIiAC, kltkovaoca, m. covjek koji kli-
kujc. — U Belinu rjecniku: ,plausor6, colui ohe
applaude' ,plausor' 569*, i u StuUcevii: kliko-
valac i grijeskom klikovaoc ,plausor'.
KLIKOVANE, n. djelo kojijem se klikuje. —
Stariji je oblik klikovauje. — Izinedu rjecniku
u Belinu (klikovanje ,applau30 con battore le
mani' ,plausus' 93a), « Stulicevu, u Vukavu.
Ispojmo Bogu novu pesan s jedino-klikovanjem.
Transit. 150. Farizeji cujuc klikovana pokrivahu
se. S. Eosa ISO^. Uz klikovane stotine hijada
grla. M. Pavliaovic, lazl. spis. 380.
KLIKOVATI, klikujem, impf. vikati, iterativni
glagol prema klikuuti, ali se upotrebjava uo'pce
kao irtipf. klikuuti, isporcdi 1. klicati. — Akcenat
se ne mijena (aor. 2 i 3 sing, klikova, impt. kl'i-
kiij, p)art. praet. act. kllkovao, kl'ikovala, piart.
praet. 2'<iss. klikovan). — Od xvi vijeka (vidi 1,
f, b)), a ismedu rjecnika u Belinu (,dire' ,dico'
259'>; klikovati tkoga ,plaudere ed applaudere'
,applaudo' 568b; klikovat s hvalom ,applaudire,
lodare' ,plaudo' 92b), u Bjelostjencevu (klikujem,
t. j. slavim u glasu ,applaudo', v. slavim), u Vol-
tigijinu (,applaudire, battere mani' ,frolilocken,
beyfall geben'), u Stulicevu (1. ,jubilare, gestiro,
laetos dies agere'. 2. ,exelamare'. 3. ,dicer6'). u
Viikovu (,i-ufeu' ,voco, clamo', of. vikati s pri-
mjerima iz narodnijch pjesama: Stade Marko
brata klikovati. A klikuje od Niksica Turke).
1. aktivno.
a. nema objekta. kad ce}ade tiopce vice, moie
kod toga i ne izgovarati rijeci nego i ispustati
samo veliki glas.
, a) kad ko od zalosti vice, vapi. aa) uopee.
Cude se i luzi i velmi tuguju, ja, vajmeli! gdje
ze|no klikuju svaki hip i 6as u suze pi'Hute. M.
Vetranic 2, 32. — bb) pridaje se dativ s prijed-
logom k, kojijem se pokazuje da se uz viku u ne-
koga trazi pomoc. U toj tuzi i nevoji takoj
k Bogu klikujuoi, ocutib se malo bole. M. Ve-
tranic 1, 25. Ja Budim tuzan gi-ad k nebesom
klikuju. 1, 52. Koji (Sion) prilikuju k narodu
judskomu i kroza I'l klikuju k milosi-dju tvomu.
N. J)imitrovic 71. — cc) subjekat je zivotina
(kuf, lahud), te bi moglo znaciti: pjevati (isporedi
klikuuti, a). Da kufa tuj 6uje gdi s veljom bo-
KLUvOVA'I'I, 1, d.
Ijezui :ia smrti klikuje pojuci u pjesui. M. Ve-
trani6 1, 4.
b) razlikuje .sc od a) tijem sto je uzrok radost,
a ne zalost. Iz kola mu vila klikovaSo. Nar.
pjes. vuk. 1, 74. T tako sav uarod Izrai(6v pra-
6ase kovfieg zayjota (rospodiiega klikujuci i tru-
boci u trubo i u rogovo. R. Danioic, Idnev.
1.5, 28. Svi sinovi Bozji klikovahu. jov. 38, 7.
Vikace (Gospod) i klikovati, nadvladace nepri-
jate)6 svoje. isai. 42, 13. Klikujte i pjevajte,
razvaline Jerusalimske, jer Gospod utjesi narod
svoj. 52, 9.
e) klikovati na koga u jednom se primjeru
kaze 0 glasu lava Inlita. Zlosrdo ter stoji (lav),
ter na mo klikujo. M. Vetranic 1, 383.
tl) ujnhhiiii lu-iiiiji'ru, 0 glasu truble. AndelsKa
iz glasa iiiililii klikuje. M. Vetranic 1, 283.
b. slavUi kiHja ill sto, vicuci.
a) objekat je ono sto se slavi. Zemla svako-
lika, klikvij svoga stvoriteja! G. Palmotid 3, 219a.
IT slavi mi .Jezusa klikujemo. I. Dordic, uzd.
153.
b) izricu se rijeci kojima .se ko Hi sto slavi
(oratio recta). Mnoz priproste ce)adi izade prima
liemu noseci granice poma i klikujuci: ,Z(li-avje
i slava! . . .' S. Bosa 131*. — 3Iisliin da i ovaj
primjer amo pripada: K nemu su se kupile sve
devojke i neviste, tere to mi Eadosavu Siverincu
klikovahu : ,Aj davori davori Eadosave Siveriue,
muozim ti nam si crno ruho postavio, vec to mi
je hotila nika srica Vladkova da te je junaka na
veri privario . . .' Nar. pjes. u, P. Hektorovic 21.
<". znaiene je kao kod b, ali se ne misli o sa-
mome vikanu nego o pjevanu.
a.) objekat je ono sto se pjevanem slavi. Pa-
stijeri livadom uz dipli zacinu, klikuju za stadom
lipotu vilinu. I. Gundulic 130. Samoj noj se ne
pristajem svu noc vrtjet oko praga, klikujuci
skladnom pjesni ne Ijeposti, me luvezni. 222.
Ko kriposti tve cestite velicinu klikovase sada
u trubje glasovite, u junacke sada glase. G. Pal-
motic 2. 314. Uz drag romon lire uredne on ve-
sele pjesni medne skladnijem glasom pripijevase;
klikovase djede stare ... 3, 60b. I viteza svak
od smrti nedobitna klikovase. P. Kanavelic, iv.
201. Sad mi 'e ine klikovati. J. Kavanin 238b.
Ijijepo je pjesnim navjesnioam tebe, o Boze, kli-
kovati. I. Dordic, salt. 317. — Uz objekat se
moze izreci kao sto sc onaj hcali (u jedinom pri-
mjeru inslriiiih nliilnm). Vjerenicom i gospojom
u pjesnili ju lvlik.i\aso. I. Gundulic 535.
t>) ncitiii (ilijikhi. Ill-go sto bi mogao biti objekat
stoji u genctiim s prijedlogom od. — u jednuga
pisca xviii vijeka. U drugo me dilo pocme i od
nih klikovati moja vila veoma milo. J. Kavanin
110b. Od ovoga cudes, triida moja Klio ne kli-
kuje. 321b.
c) izricu se rijeci kojima se slavi, a u jedinom
je primjeru umetnut glagol klikovati meSu same
ove rijeci, isporedi klikuuti, b, c). Pripijevaju i
bojrdci i pomorci . . . vase carstvo . . . ,Zivi lijepa
Captislava' svi klikuju skladue u glase ,za na-
sega Bojnislava'. G. Palmotic 2, 210.
fl) sto se pjcva kaze se podloznom recenicom.
Jos klikuje, kako vojska verna u gole gre pu-
stiiie. G. Palmotic 8, 62b.
d. kao progla.sivati, isporedi 1. klicati, b, b) i
d, d). Dolazili gospodarevi ulaci i vas dan s po-
klica klikovali: ,Ko je vitez?' S. !^ubi5a, prip.
61. — Moze biti da amo pripada i ovaj primjer
u kojemu je subjekat glas. Pokle vidis korugvu
od pravde trepocuci, oruzje sfitledi, trubju tru-
beci i glas glasoviti klikujudi i naviscujuci priku
smrt . . . M. Jerkovic 63.
KLIKOVATl, I, o.
7H
1. KLIMA
c. f/ovuriti (nidi i u Belinu rjcinikii). iiiose biti
da je ovako znacenc u ovom primjcrii: Kad mi
sjode klikovati pjesnik glasom medeuime: ,Ri-
mjaniii sam, Ovidio . . .' I. Dordic, pjesu. 4.
f. zvati (i H ponioc), isporcdi kliknuti, d. u-
ricc «; soayda ko se zove, all lu nije a ooom jiri-
■nijvru : Klikovala prebijela vila, klikovala tri
bijola dana, rdko joj se ozvat ne smijase. Nar.
pjos. hero. vuk. 57. i u ocom (jdje. kao objekat
ima saiiia rljcc klika : Kliku mi ti klikovase
jedna Budimka divojka. Nar. pjes. bog. 77.
a) ko iU sto se zove stoji kao objekat. ad)
ohjekiit je cejade iU sto se ndsli kao ee]ade. Kako
ill iMtiii') jur driizi klikuju i zovu. M. Vetraiiic
1, IH. Napokon javoi- suh klikuju fja) iz gore.
M. Vetrauic 1, 72. Tobe, Jesuse, Iclikuju za svu
moc. 1, 172. Klikovat i vapit svijotlojca Apola.
2, 6. Iz glasa klikovah Junonu zovuci. 2, 187.
Bud da me oes zaman, brate, pri potribi kliko-
vati. Nar. pjes. ii P. Hektorovic 19. Po nebe-
sijeli jur se cuje u blag uaciu drag i sladak
susiiot njeki gizdav hladak ki ua put uas svijeli
klikujo. I. Gundulic 2G. Oua majka klikovase
sinka svoga i brajeuka. Nar. pjes. u D. Bara-
kovic, vil. 197. Klikovase braca Potra. D. Ba-
rakovic, vil. 205. Moju kceruu ko klikujey (j.
Palmotic 2, 251. I on strazu klikiije iia mirim
od Smedereva. Nar. pjes. bog. 31. Nemas koga
klikovati, vilo! Nar. pjes. vuk. 1, 122. Pa ou
skoci od zemle na noge, te klikuje svoju siro-
tii'iu, potrcalo dvades i pot ch'ugab. i, 123. Da
Uomira brata ne klikuje. 4, 432. Bijela je kli-
kovala vila, od Zagar6a visoke plauiue, pak kli-
kuje kraju piperskome, a na ime crnogorskog
ki'iaza. 5, 217. Deca po6nu plakati i mater kli-
kovati. Nar. prip. vrc. 38. A klikuje i zive i
mrtvo. P. Petrovic, gor. vijeu. 115. — bh) objekat
jc ime. Tve iuie na pomoc klikujo. M. Vetrauic
1, 373. Za toj cu tve ime . . . klikovat na pomot'.
1, 384. I jezik moj i glas od kuda ima moc kli-
kovat svaki cas tve ime dan i noc. H. Lucie
212. Kada mi te zacuju moje ime klikujuci kleti
gusari. Nar. pjes. ii P. H6ktoro\-ir li). — ce)
olijekat je milost, pomoc. Tvu niilos klikuju (ja).
M. Vetrauic 1, 151. Pomoc tvu klikuju. 1. Dor-
dic, salt. 307.
h) uz objekat izricu se i rijeci kojiina se otijekat
zove (oratio recta). (Jblaka je klikovala: ,Hoir
mi ruzu liladi'. Nar. pjes. u S. Moncetic — G.
Drzic oOfJ. Zasto mu se bi'z kon bise po livadi
razigrao. za liim to mi poticuci vojevoda kliko-
vase: ,Staui jure, koiiu!...' Nar. pjes. u P. Hek-
torovic 20. U dubja ih skut zelena klikuje ovako
))Ocinuti: ,Eto je pastil' svratio stada...' I. Crim-
dulic 403. Oua mi ti klikovase slavna kraja
Vladislava: ,Ali de mi si, de mi si, slavni kralu
Vladislave'i" Nar. pjes. bog. 77. 13ijela je vila
klikovala s Kosutice visoke plauine, te doziva u
Crnce kamene a na ime Jovauovic-Vela : ,Cujes,
Volo, zlo jutro ti bilo!' Nar. pjes. vuk. 4, 122.
I dijete klikuje Vukale svoga strica Petra Bos-
koviea po imenu i po prezimenu: ,Aj do si mi,
o moj mio strice'?' 4, 364. On klikujo dva sina
uejaka: ,Haj Muse]a de si i Jovane'r" 4, 514.
c) izricu se samo rijeci kojima se sore, te se
po nima zna i ko se zove. Priziva i klikuje:
,Mili i dragi sinko !' M. Jerkovic 71. No kli-
kuje Mrvalev Vukota: ,De si, DraskoV doma ne
vidio !' Ogled, sr. 41. Tauahna je klikovala vila,
vila zove u Moracu gornu : ,Je3' li doma, Malisa
serdare V 205.
2. pasivHO. — « srijem je primjerima znacenc
prema 1, b. Od svakoga klikovani slavni unuci
gdi su vasi? G. Palmotic 2, 268. Vojevode po
svom svijetu klikovani. 2, 282. Dugo drzat no
mozo se ova kripos pokrivena, nog po zomji svud
prostrije se klikovaua, i liva[6ua. 3, 125^.
3. SIC so, jiiisirnii.
n. prema ziiaeri'm pud 1, c. Hi putuik kopumu
jase, ir pomorac more brodi, Vladislav so kliko-
vase slavan carskoj pri nezgodi. I. (iuudulic. 287.
I), prema znaceAii pod 1, f. Klikuju se na glasu
vitezi. Nar. pjos. vuk. 5, 388. Sve se dobri kli-
kuju juuaci. Ogled, sr. 20'J. Klikuju so momcad
po junastvu. 47().
KLIKOVIt!!, III. pi. seoce a llereeijoei>ii it
okruijii inostarskom. Statist, bosu. 124.
KLIKTANE, n. djelo kojijem .sr klikce. — Tz-
meda rjeinika a Vukovii. Orao kliktanem izziva
svoje hrabre ptice. .J. Rajic, boj. 6. Detlici s jo-
zika ginu (jer ili po kliktaiiu nalazi lovac. Vuk).
Nar. posl. vuk. 78. Kliktai'ie dipala. . . . S. Ma-
tavu], novo oruzje. 89.
KLIKTATI, klikcem, iinpf. iiprae kao dent,
prema ijlaijolima kliknuti, klicati, klikovati, znaci
razlii:ne ylasore. — Akc. kaki je it inf. laki je it
aor. kliktali, /( imp/, klikci. /( i/er. prnrt. klik-
tavsi; *« ostttlijnn je nhlieiiiia oiniki kaki je ii
praes. — U inkijnii kniji'vnnit i- prela.i iz pre-
zenta n inliiiilir i n jiroita eremcna: klikcati
(riili II Stiiliirrii ijrrnikil). — (M xviii vijeka,
a izmedit rjcriiika a ]ljriostjeHcevii (klikcem, klik-
tati .pracciuo, jjraeeo voce', v. zapopevam) rplje
se naj prije nahotli, u Stidiik'vu (kliktati i klik-
cati ,initiuui c.auendi faoere'), (( Viikovit (vikati
kao zui'ia: kli kli kli! ,den ton dcs speclits oder
der vila von sich geben' ,odo sonum pici vol
dryadis vocantis').
a. zapoiihati pjeoaiie, zapijeoati (ispuredi klik-
nuti, a, d)). — u Ttjelostjenceva. i it Sfnlieeni.
rjeinikii.
b. vikati, zoali kao eila. — it i'nkoni rjeeiiikn.
c. 0 ijlasti It iljrtla i hi lie iriili ii I'liknrit
rjeihiikii). Svako se tu srdi... ditn| klikcur (.s«:;.
A. Kanizlic, roz. 6.
d. o i/ltisa It orla ili ii sukota. Orao klikce.
.1. llajic, boj. I). Orli klikcu, a gavraui grcu.
Osvotn. 2, 174. — Vice Anto ko da soko klikce.
Nar. pjes. vuk. 4, 243. Sjetno klikce ise|enik
divui (Soko). Osvotn. 1, 7. Uz liili klicu dva
sokola siva, jedan klikce sa Avalo bnjno, a drugi
je s lomna Durmitora. 5, 31.
e. vidi groktati, b). — U nase nrijemc ii Liei.
,Ti bi pjeva' lijepo, samo da umijcs kliktati'. .1.
Bogdanovic.
KLIKT.JETI, kliktim, impf. uopie zvecati. —
isporedi kliktati. — U jedno(/a pisca nnsetjii vrc-
iitena. Olas voseja klikti. L. Milovauov 96.
KLILO, n. postaje od ylayola kliti (aprav je
part. x"'(i<ii- o.ot. u srednem rodii itzet kao saji-
stantiv). — U jednofja pisca xvm nijekn, a iz-
medu rjeinika u Vakovu (vidi pod a).
a. rasadnik sto se moze prenositi. — indi it
Viikovii rjecnikit: ,ein (tragbares) mistbeet, zu
gurken, melouen' ,areao stercorariao genus', metuo
se u kakvo korito ili u sto drugo dubrota i zemjo;
u ono dubre metne se sjeme (liibenicko ili od
krastavaca) te proklija i nikne, pa se poslije (kad
se vec ue bojo slauo) rasaduje. — Vadi sto j' u
klilu i po basci sadi. .J. S. Kejkovic 2'25.
b. nidi 1. klica. I ne tii'a iz korena klila. ■}.
S. Kejkovic 121.
KLIM, l/las knjijrw se l„ir k,ik„ kn Idtllia
iditei. — U ii'isc rriji'iiii'. Klim amo, klim tamo,
dok isklima iz one sumo. Nar. piil). lonl. .">!).
1. KLIMA, ni. ime musko, Itijp. Klimeuat. —
1. KLIMA
74
2. KLIMEN
isjiurciU Kliino. — xiii t'ijckn, a izmeitu rjecnika
It Duiiicicerii (,Clomous'). U Klime Nbrko vb rueo.
M.)ii. sorb. i'J. (l-i65).
2. KLUVIA, III. ime mmico (vafa da nije isto
Mo 1. Klima, aku i nije ime tursku). — U na-
rotliuij pjcumi crnogurskoj nascija vrcincna. I za
I'liiua Klima kapotauo, |udi kazu da je Klima
sala, al' je Klima listom Bo8iii glava (na sva tri
iiijcsia Klimma). Pjov. crn. 101a.
KLIMALICA, /. postaje od klimati, uprao od
jKirt. praet. act. nastavkom ica. — U na§e vrijeme.
a. (( Vukovu rjecnikn: kad u mjesecu Juliju
koiii klimaju glavom te se brano od mulia kojo
im u iios nava|uju.
b. za zensko zna6i, sto i za musko ,kliiiialo'.
(( Liei. J. Bogdanovic.
KLIMALO, III. 5a]iv nadimak za oiiog koji
vavijo iiokud klima, ili kad ide Idima i glavom
i rukama i iiogama. — U nasi: vrijenw it Lici.
.1. Bogdaiiovic.
KLIMAN, III. ime. iiiidku. — isiwrcdi Ivlimenat.
— U spomeniku xiii vijeka. Kliman Nedal. Zak.
vinod. .55.
JCJjIMANE, n. djelo kojijeiii se klima. — Sta-
riji jr ohlik klimanje. — Iziiiedu rjecnika n Mi-
kft(iim (klimanje), ii lielinu (klimauje ,acceima-
mouto col capo' ,capifcis imtus' 13'J; ,tracollo,
1' atto del tracoUare' ,capitis dejectio' TSS^ ; kli-
manjeni stogod potvrditi ,accennare di si' ,annuo'
13''), u Viikotni. Jedovito klimane glave. A.
Kalic 341.
KLIMATI, klimam, iinpf. luujii'inti, preijinaU,
klaiiati, n. p. nl'irnn,, siiiiin'l;in iiii,ri:hj:ni ylagol;
oiH) .Hi) sc najiiiii- ^Inji h iii^tr"iic iihilu. — ispo-
ri'di kimati, <id kajri/a iihuiulu jdiiinijini i postaje
tijem sto se (kako i zasto'f) itinccf 1. — Akcenat
sr. ne mijena (aor. 2 i 3 sing, klima). — Od xvii
rijekn, a izmedu rjecnika u Mikalinu (klimati,
kimati glavom ,anuuo'), u lielinu (,accennare col
capo' ,capitis nutu siguificare' 13''; ,tracollare,
lasciare andare il capo per sonno o simile acci-
doutf , caput demittere' TSSl*; klimati glavom
.donuicciiiare, soiinacchiare' ,dormito' 2781J), *(
lijd.ostjencevu : klinam (jamacno stamparskom
grijeskom mj. klimam; stoji prije rijcci klin), v.
kimam; u Voltigijinu (,sonnacchiar6, traocollare,
dormicchiare; accennare' ,schlummern; Avinken'),
(( Stnliceou (v. kimati), ii Vukovu : ,wackeln (z. b.
mit dem kopfe)' ,nuto'.
I. aktivno.
II. luij cesce s instr. glavom.
n) glava se pokloni jedan ili i>ise j/iitii kao
iicki ziiak kojijem se jav(aj/i misli. tako n. p. :
<iii) k(U) znak lutinc ili prijrtur < im sntom pismn).
A mimohodeci kuuiliu ga kliiiiajin'i f^lavami svo-
jimi. M. Alberti 463. matth. 27, 89. — lib) kao
znak da se na sto pristaje (kad se jedan put
ijlaca priyiie). — vidi u Mikajinu rjecniku, i pod
2, a.). Da sto cu rijet o nekijem koji tu dohode
po dogovoru za vidjet se, javit se, pozdravit se
klimajuci glavom, namigivajuci okom, bijeg da-
vajuoi ustima i rukama? A. Kalic 224. Ti ua
sve to klimas glavom, posmjehivas se, a pak
cinis kako jo tobi drago. 307. — vc) kad se hoce
jj(il;,r.iili ilii .-if /ns rivf iiiisli II renin iinjo se go-
run. n<i,hiln L-.i'l jr -hi II, iiijuilii,,, Ivliiua glavom,
i ko il:i, > ti'ziji-Mi h.i('r vi'lc i \Ar iz.yovorit, na-
pomeiiiva. ; ,Smrt iiaj poslijo svijoli nas ceka...'
B. Zuzori 212. Lijociiici izvan staua od nemoc-
iiika klimaju glavom i Sapcu se s rodjacima da
i_e nemoonik vole gori. 240. — ild) od zalosti.
Ona glavom klima, i noj, jerbo meku na plac
narav ima, siizo virom toku. A. Kanizlic, roz.
24. UzdahnuvSi klima glavom. 112.
b) klimaim se glave ne diijr nikakvn nsohilu
znacem. aa) to hiva kad ci-(<iili -jnli i nr lr.:i.
a drijcmje mu se (vidi u Brlinn rirrmlnn, s\r
klima glavom, da ne pade, kau da luu sc drijiia.
A. Kanizlic, roz. 38. — bb) o ce^adetu uupie.
Vavijo klima glavom svedno ka' i paripco u vr-
saju. u Lici. J. Bogdanovic.
c) o zivotini. (Sova) sad o6ima ki'ece, sada
glavom klima. A. Kanizlic, ro2. 7. KokoS kad-
kad svoju bolest ima, il' vrat skrene ili glavom
klima. J. S. Rejkovic 279.
h. a instrumentalu nije glava nego sto drago.
Tikva mu je puna dima, sobom kreco, rukom kliiua.
J. Kavaiiin 53b. Ko sto ima, onim i klima. Nar.
posl. vuk. 159.
<•. bez iiislniiiiriilnla.
u) ujrihiniii jiniiijeru xviii vijeka znaii kla-
mitati, (nliili. •' . .los zub jedan ili drugi toj u
glavi klima kugi. V. Dosen 129a.
b) eidi a, h) aa). (Kaluder) mnoge noci visi
i klima nad postejom bonika. S. i^ubisa, prip.
253. — Maze hiti da amo pripada i ovaj primjer:
Nema zaspat, svijedu prizgava, dusa klima s nesna
utrnuta. Osvetn. 4, 68.
c) hoditi kud kamo, tumarati (ali kao da se
kod toga misli : masuci glavom). — U nase vrijeme
Il Lici. ,Kamo ti vavije klimas?' ,Vavijo neknd
klima svedno ka' vrtoglav'. ,Vavije klimam blagu
i bos i go i gladan'. J. Bogdanovic.
2. sa se.
a. pasivno, bez subjekta (radi znacena vidi 1,
a, a) hb)). TJ sudu se glavom ne klima nego go-
vori. Pnivdi.nosa. 1852. 10.
II. rrjh'l.siriiii. — u jedinom primjeru znaii sto
i iikhrni ijliiiiijl pjod 1, h, c). Zubi se klimaju,
a ruko suse. ' B. Eapic 186.
KLIMAVICA, /. klimane, drijemaiii: (kad sc
klima glavom, vidi klimati, 1, b, c)). — U nase
vrijeme. Mene spopala klimavica i drijemez. S.
^ubisa, pric. 23.
KLIMAVNICE, /. pi. naprave (kao neke to-
razije) u kojima stoji kamene, te tezinom svojom
preteze i podize mehove, sto u pec duliaju, to se
zagreva i topi zelezo. u Mrkoj Pojani. M. Du-
rovic.
KLIME, Klimeta, m. hgp. Klimenat. — U iJii-
brovniku xiv i xv vijeka, a izmedu rjecnika u
Danicicevu (Klime, Klimete i Klimeta , Clemens').
Klime Guceticb. Mon. serb. 215. (1390). Klime
Goceticb. 240. (1399). Klime Easticb. 287. (1419).
Klime Bodaoicb. 295. (1420). — Potvrdeni su,
osim nominativa, samo oblici Klimeta za gen. i
ace, Klimetomb i Klimetomb za instr. Vlastolo
i bratbju svoju Pavla Martinusevica i Klimeta
Gocetica. Mon. serb. 104. (1333). Zapovediju go-
spodina kneza Klimeta Budacica. Spom. sr. 1, 105.
1, 106. (1411). Klimetemb Podacicemb. Mon.
serb. 287. (1419). Klimetomb Budacicemb. 347.
(1427).
1. KLIMEN, m,. samo na dva mjesta ujednuga
pisca xviii vijeka, te se ne moze znati sto je. zar
je od gri. xUfia, nizbrdica? — rijec jc nepouz-
dana, jer je kniga vrlo zlo nastampana. Tu sje-
deci vrh klimeni . . . vidim pasti krotka stada.
J. Kavaiiin 80^'. Na klimenu grada tvoga ima'u
pobit turski vuci. 327*.
2. KLIMEN, m. u Vukovu, rjecnika : u ovoj
zagoneci: Klimen visi, peuda zja, klimen peudu
kurdoja (od(ionctjaj : .zvono, vidi i Nar. za.g.
nov. 58).
3. KLIMEN ■
3. KLIMEN, m. ime selu u HriHilshij ii ^le/m-
niji, oarazdinslcQJ. Razdijo]. 10").
KLIMENAT, Klimenfca, m. Cleiuous, imt: musko.
— iyporedi Klemeus. i- stoji pi> yrc. KXi]fu]i.
— XIV i XVI vijeka, a ismrdii rjccnika u Dani-
ci<':i:vii (KlimenbtB , Clemens'). — Potvrden Jc saiiiv
dut. Klimentevi: Da samb dalb Klimentevi Der-
zicu. Spoiu. sr. 2, 23. (IBSit — 1362), te Danicic
inisli da je samo pogrjeska mjesto ,Kliin6tevi'.
— Kao nam. potvrden jc sani nblik Kliment (i«
a). S. Kozicic .5'^. 231". g. Budinic, sum. (iTa.
KLIMENCANIN, m. vidi Klimenta. — 3Iho-
zina: Klimencani. — U jednoga pisca nascga
rreiiK'na. I liihovi culi ploraenici, Klimencani a
i Mirdieani. Osvetn. 3, 94.
KLIMENT, vidi Klimenat.
1. KLIMENTA, /. ime si-ocu a Bomi tilisii
Kozlnka u okrugii truvnickoin. .Scliem. br)sn.
1S64. 45.
2. KLIMENTA, m. cuvjek iz lickuija arbanas-
koya plemena (pi.: Klimenfce, Klimenata). — ispo-
ri'di Klimencauiu, Klimentaniu. — Nalazi se
mozchiti od xvii vijeka, a izmcdii rjccnika u Vu-
kovu: ,der Clementiner (albanesische ansiedler in
.Sirmien)' ,CIementinus', cf. Ciinirota. — Vb leto
7157 (1649) bistb nuzda velija niouastiru otb pro-
kletijehb Klimenata. Starine. 10, 2li6. U to doba
dosle i Klimeute. Pjev. cru. 71''. Posjiuio je
tamo u Klimeute. 74'J.
KLImENTANIN, m. vidi 2. Klimouta. — i:<iMt-
redi Klimencanin. — Mnozina: Klimentani. —
U rukopisa xviii rijcka. Togda (1738) Klimen-
tani mnogi pridose u Sremb. Glasuik. 2(J, l.j.
KLIMENTASICA, /. zensko ccfadc iz arba-
naikoya plemena Klimenata. — U Vakunu rjei-
nikit: ,die Clemeiitiuoriu' ,01omontina'.
KLIMENTO, m. vidi Klimenat. — U spome-
iiikii XIII vijeka, i otale ii Danici/:evii rjecnikii
(Klimenbto , Clemens'). Klimoiibtci Merbiiulu>.
Hon. Serb. 10. (12.53;.
ICLIMNIC, m. prezime. — xv vijikx. iStipau
Klimuic. Mou. eroat. 106. (1470).
KLIMNO, H. imi' mjestu u Ilrvatakoj. — xvi
vijeka. Sudac Ivan is Klimna. Mon. eroat. 237.
(1.5,3.51.
KLIMNUTI, krimuem, pf. zaklimati (jcdan
put), kao perfektivni ylayol prema klimati. — U
nase vrijeme. Naj poslo .sleze rameninia, otreso
rukama, klimiiu glavom. pa sedo. M. D. Mili-
(ievic, medudnev. 70.
KLIMO, m. hyp. Klimenat. — isporrdi Klime.
— Akc. se mijeita ii voc. Klimo. — U nasr vrijeme
u Dubrovniku. P. Budmani.
KLIMOJE, m. hyp. Klimenat. — U Dubrov-
niku XIV i XV vijeka. — Izmedti rjccnika u Da-
nicicevu (gledaj Klime). Klimoje Bodacicb. Mon.
serb. 241. (1399). 2.59. (1405). KUmoje Budacicb.
262. (1405). Spom. sr. 1, 101. (1411). Klimoja
Budaciea. 1, 134. (1416). Klimoje Eastic. Mon.
sort). 347. (1427). Klimoje Goeetirb. Mon. serb.
402. (1439).
KLIMOJEV, adj. koji pnpada KUinoja. —
Izmedu, rjccnika, u I)aiii<'iccpi( (Klimnjdvb .de-
mentis'). S vojom Klimojevomb. iSpom. sr. 1, 6.
(1396).
KLIMPAC, m. vidi kud babji, 2, a).
JCLIMPESTA, /. vidi kud klinkov.
KLJMPETA, /. vidi kod klimpov.
KLIMPOV, adj. a narodnoj zaguncci tmscya
vremena. — inporcdi klinkov. Raslo drvo klim-
> I.* KLIN, b, c).
|iovu, iia klii]i|«ivu kllmpeta, na klimpeti novjesta.
od/lon.ct(iii : siiiukni, (liicc i rod). Nar. zag. iiov.
211.
1. KLIN, m. cuneiis, clavus, hernia. — Mijvi
je praslavcn.^ka, ispiiredi stslov. klim>, (7(.s. K.uiiri.,
CCS. klin, po^. klin (a ova dva jezika t> proijcm
i trccijcm :iiacei'iem), pa i lit. klynas (sa zna-
ceiicm pod b, a) i pod g). — Izmedu rjccnika u
VranciccvH (,cuneus'), u Mika^inu (klin, k)iii, za-
glavak jCuneus'), a Sclinii (,cogno, conic, stro-
mento da spaccar legna o simili' ,cuneus' 198'' ;
,cugiio' ,cuneus' 240'' ; ,zeppa, c:onio' ,cuneiis'
783''). u Bjelontjenccvu (klin, civija , clavus lig-
neus, paxillus, quo duo 1. plura ligna connec-
tuntur'. 2. klin na kojem se ciga obraca ,axi-
culus'. 3. klin k kojemu se vesla privezuju ,seal-
mus'), u ■TambrcUicvu (,clavus') , u VoUigijinw
(,zeppa, cogno di legno' .holzkeil'), ». StiUicevu
(,cuneus'), a Viikooit : 1. ,der nagel' , clavus'. klina
ima i gvozdenijeh i drvenijeh. 2. u prediie oso-
vine koji kroz srcanicu udara ,der roibnagel'. 3.
,der keil' ,cim6us'. ovijem se klinima cijepaju
drva ili prosce. 4. klin u kosuje ,der einsatz boi
den nahterinen' ,euneus iudusii'. 5. klini ,der
hodenbruch (bei den kindern)' .oscheocele'.
a. cuneus, orude (.ito sc n. p. upotrcbjava za
cijcpane drva) od drva ili od yvozda sto je sjediie
sfrane plosiw, pa se od ne sve suhije na dvijc
stranc iako da ,se ovc sastajii kao u oHrice. Vi-
dt^vb drevode|u drevo ceposta dvema klinoma.
ytofanit. star. 2, 267. Tad nici zeleue grane mu
slamaju, nici nakicene kite podiraju, jedni nado-
daju udorac udorcu, drugi pristav|aju uz klino
probojcu. I. T. Mi'iiavic, osm. 167. Tvrda je
stijena, uu su jaoi klini. (D). Sto ne ucini sje-
kii-a, ucinice klin. (Z). Poslov. danic. U zem)u
zabijati (kriz) i klinim ga ntvrdivat. S. Rosa
1921". Vratuice su iziiutra tvrdili mandalima i
klinima. S. !l^ubisa, prip. 240. Klin, mech. math,
lat. , cuneus' ,keil' ffifi'ic, (iv. ,coin', ogl. .wedge',
tal. ,cuneo, bietta, conio'; tijesak na klin ,keil-
presse", tal. ,torchio a conio'; izbiti kliiiove ,aus-
keilen'. B. Sulek. rjecii. znanstv. naz. — Ccfito
u (icnkovijriii jinsiocic'iDia (isporedi ncm. : ,ein
keil ti-oilit il.'ii audcru'i, ali moze biti da sc «
kojem priinjcra inisU na znacenc kod c prema
tal. chiodo caccia chiodo. Klin kliua izbija. M.
Drzic 275. Klin kliuom izbiti. D. Barakovic,
vil. 272. Drivodelac z jednim klinom zna i drugi
klin izbiti. F. Glavinic, cvit. 84''. Klin klin iz-
bija, a sjekira oba. Nar. posl. vuk. 134. Klin
so klinom tera. Pravdonosa. 18.52. 17. — Dicta-
foricki. Nego tolike kline koji ce mu zlosrdno
opako sree cijepati. D. Basic 282. ,Udi'io mije
klin u srce' (isporedi kod 1. klinac, a). H nasc
vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani.
b. u prenesenom smislu, stogod sto je slicno
klinu u znaccnu pod a.
a) trokutan komad tkana sto si' usijr ydji- a
odijelu da bade na onom mjcslii. sire, //-. p. na,
kosuli ispod pazuha, isporedi latica (vidi u Vu-
kovu rjccnika). — U Sulekovu rjccnika: zwickel.
— Mozc hili da anio pripada i ovaj primjer (a
zagoncci) : Imadoh seku Jelacu, skrojih joj od
resa bjelacu, a na riu stoje tri klina, jos veil da
joj je kratka. mli/onctlaj: ruyio. Nar. zag. nov.
196.'
b) u Srijemu komad zemjn koji je stisuut i/.-
medu drugih uiva, uvratina i druina, paje nalik
na klin. P. Markovic. — Amo na(a da pripadn,
i ovaj primjer: Dok s druge strane, gle, Bosna
je klin u Hrvatsku. M. Pavlinovic, razg. 50.
r) da bi nepokretno vrsa stajala proti vudi.
vezu za liu kameiia. to kamoiio zovu u Vraiiicu
KLIN, b, cj.
,klin'. L. Zoro, rib. ark. 10, 3()8. va(a da je po
tome Hi) se iahadn pravi klin u zemlu us kakuv
kolac da budf duhro udur^ien u zem{i (ispovedi
kud a primjcr S. Rose).
V. clavus, vidi 1. klinac, b, alije sire znavMie
III (JO u klinac, jer klin maze biti i od drra i tad
iibii'iiit iiema j/lavicc. — Ovo znace/i' ruin ,l:i s,-
iiiilii:i samo it naSeniii jezikii (i ii nnruxloi-f iiskmn /
It I'lilvrsnikiwu ga rjecniku nema); nti i ii ens-
knmii klin moie znaciti drvcnu iioiju. On ki
ilobro veie i mudro zapro klin, in dobro odveze
i mudro odpre klin. D. Barakovic, vil. 157.
Konui probodo Jaela glavu krupnijoiu klinoiu.
M. Eadnic 2GS'. Klisto i klini usjaui. I. Grlicic
128. No promini joS ni kliua (da pupravi kiiiii).
V. Dosen 20-11'. Jer ne znaju klina zaostriti. M.
A. Eejkovic, sat. Ki'). Uobiti do sauduk od ra-
stovib dasaka s di-venimi klini. sabr. (j7. Pa
potozp klince in nedara, udara ih pod noktove
kadi, dok joj pola klina udario. Mar. pjos. viik.
3, 362. Pouzdan kao vrbov klin. Nar. posl. vuk.
257. Na nekolika nijesta probijeno (pismi)) i uda-
reni klini, te prikovana ploca za koricu. Vuk,
dan. 1, 13. Hukama iskolece kline iz zovica. S.
^jubiSa, pi'ip. 197. Klin , clavus'. a Istri. D. Ne-
nianic, oak. kroat. stud. 10. Klin, arch, teckn.
.pflock (holz. uagol)', tal. ,cavicchia, caviglio', frc.
.(•liGville de bois, goujon', egl. ,peg, pliig, treenail'.
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — Zabija se i u
zid, da se sto woze objesiti. Novo sito o klinu
visi. Nar. posl. vuk. 22(3. Jos nam raci, sto 1'
se moja s klina corda krece. Osvetn. 1, til. —
Metaforicki. A sad mi truov klin u srcii ostavi.
M. Votranic 2, 31t>. Koji mi klin zabi u srce i
dusu. 2, 347.
<l. u predne osovine klinac sto udara kroz srca-
nicu. — u Vukovii rjecniku.
e. scalmus, drvcnu. civijn kojoj se privezuje
rrxlii kiid rrslmyi. — isjiorcdi palac, skaram. —
U TlJ-lij/iljriireru rjecniku.
f. OS u vitla. — U Bjrlostjencevu. rjecniku.
ff. kila, u maloga djcteta. — ccsce u mnozirti,
klini i klinovi. — vidi u VukoDU rjecniku. Mnoga
djeca imaju kline, pa u gdjekojijeb produ, a u
gdjekojijeli ostauu i poslije budu kilavi. Vuk,
rjecn. kod klin. Kad detetu (muskom) oteku mos-
nice kaze se da su niu klinovi. M. D. Milicevie,
ziv. srb.2 197.
2. KLIN, Hi. injesno tine.
!i. vidi Knin. — Samo u dvije narodnc pjesine
■^viu vijeka. Sangak hercegovacki, cestiti Alaj
beg Ceugic, kaure jo razbio pod tvrdijem Klinom
gradom. Nar. pjes. bog. 1()2. Sangak ercegovski
.A.laj beg Congica kad kaure bjese pridobio a pod
Klinom gradom bijolijem. ^16G.
b. selo u Boci kotorskoj. Sem. bokokot. Ia82. 19.
KLINA, /. iine scocu u Herccijooini. Statist,
bosu. 121.
1. KLINAC, klinca, iti. dein. 1. klin. — Akc.
kaki jr „ f,n,. sh,,,. lull Jr it ,isl„i;jr„i pndrzima,
osui, linili. I n.r. .,n,,i.. , q, II. /./. kllli;u';"l. — HljcC
jc jinisliir, ii.'^l.ii. ispnrrili sishir. klini.ri.. ;-»,s. ev.iii-
HcH'i., CCS. kliuoc, pijl. kliniec. — Izincdn rjec-
niku u Mikalinu ffcoa cavao), it iidtn». (,zeppetta'
,cunoolus' 783''), «. Voltitjijinu (,zeppetta, chio-
detto di legno' ,kloiner holzkoil'), u Stulicevu
{,cuneolus'), u Vukovii (,der jiagel' ,clavus', cf.
cavao).
a. uopce (vidi 1. klinac, a). — U Bjclostjen-
cevii, Vultijijiuu, Utidicevu rjecniku. — / ovaj
priinjer (u kojemu stoji u metaforickom sinislu)
jamahw amo pripada, jer u Duhrovniku klin i
klinac we znaci isto sto cavao : Kuuem ti so,
7G KLINAST
sostro, udi'io mi jo klinac u srco. M. Vodopic,
tu2n. jol. dubrovii. 1868. 180.
b. clavus, kao mai'ia Hi veia palicica (obiimo
ijoozdena, rijetko drvena) Uo je na jednom kraju
zaiilena, a na drugom je plosnata i Hrokn, te se
zaliija i( sti) tukuci pn sirokom kraju (glavici).
-- isjioridi 1. klin, e, cavao, okser. — Naj cescc
>r K/inln bfava u ovom smislu. Iraati ce sobom
obili/ja muko svoje, to jest bic, kliuce, sulicu,
krunu i kriz. M. Divkovic, bos. 29b. Evo utlino
od klinac kojijemi sam bio pribjen na kri^u. 36».
Prizostocijemi klinci pribise. nauk. 233''. Oni
ekser aliti klinac. S. Margitic, fal. 169. Vidaso
nemile klince gvozdeno. F. Lastrii, tost. 1-53''.
Kao da su ga klinci ranili i sulica. test. ad. (iS''.
Uzme covik jedan klinac gvozdeii te zatuce ni-
koliko u rastovinu. ued. 121. Koji ga mu6a"u,
klinci prikiva'u brez milosti. 299. Kolo klinci i
britvama oruzauo. svet. 51i. Gledao je pritesko
kriza drvo, gvozdeno klince. A. Kanizlic, uzr. 97.
Nacinioe mu skriiiar lis od orahovih dasaka i
obsiti ga cruom kadifom sa zutima klinci. M.
.4. Eojkovic, sabr. 67. Zavrg'o se drenovom ba-
tinom, u batini hijada klinaca. Nar. pjes. vuk.
3, 1.51. Ostala mi sa kona eskija, no koliko u
lioj malo gvozda, mom bi kulu sve cetiri bile i
dvadeset i cotii-i klinca. 3, 336. Vec uzmito
dvadeset klinaca, udrite ih pod noktove Eadu.
3, 359. Pa poteze kliuce iz nedara, udara ih pod
noktove kadi. 3, 362. Sitnijem ga klincima pot-
kujte. 4, 299. Sjaha s kona, noge mu podize,
ni klinac mu nijo poletio. Pjev. crn. 275''. Kouo
konma klinci pod plooama. Nar. pjes. juk. 2.S6.
Dok se klinac ispece. (kaze se u sali kad koji
sto ne moze da oeka). Nar. posl. vuk. 66. Jedan
u klinac, drugi u plocu (udara. Kad jedan go-
vori jedno a drugi sa svim drugo). 111. Ko zali
klinac, izgubi potkovu. 138. Radnik u tvoruici
gvozdonih klinaca. M. Pavliuovic, rad. 76. Nijo
vrijedno da iglu oli klinac skuje. 149. Klinac,
tech. vulg. ekser, cavao ,nagel', frc. ,clou', egl.
.nail', tal. ,chiodo, aguto'; (drveni klinac), tal.
jCavicchia, caviglia'; klinci fpl.), tal. ,chiodagione,
chioderia'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. —
Metaforicki. Mi cemo s klinci od proklinaua
krizu ga prikivati. F. Lastric, test. 116a. Koji
su sina Bozijega klincima opacina svojih opot
na nega prikivali. ned. 6.
e. po slicnosti preiiia b, ka^e se u prenescnom
smislu 0 nekoj mirodiji (karanficu, isporedi 1.
klincio, b). Klinci ili garofaui (.gowiirznelkon')
spadaju medu fine mirodije. Zbornik zak. 1853.
990. i 0 ceijctu (karaiifilu) koji kao ona mirise.
Klinac, Dianthus caryophyllus L. (Marinkovic).
B. Sulek, im. 146.
d. vidi 1. klinac, g. Klinci, pococi prijedora.
M. Pavlinovic.
2. KLINAC, Klinca, m. hue iimsko. — U spo-
menikii xiv vijcka (sa stnnj'iii uhlikom Klinbcb).
Bratb mu popi. Kliubci.. Hi'c. Iiiis. 25. 94.
3. KLINAC, Klinca, m. iiiie selu u Hrvatskoj
u zupaniji zagrebackoj. EazdijeJ. 79.
KLINAEICA, /. civiluk. u hrvatskoj krajiui.
V. Arsenijevic. — isporedi kliucanica.
KLINAST, adj. koji je slican klinu. — JV«ct-
ncno u nase vrijeme. Obret klinastih slova. M.
Pavlinovic, rad. 44. Klinast, math. lat. ,cuno-
atus' ,keilf6rmig', tal. .cuneiforme' ; klinast isjek
krugje i. okruga ,keilformiger kugelausschnitt' ;
klinasta kost, zool. lat. ,os splienoideum' ,keil-
bein', tal. ,sfonoide' ; klinasto pismo ,koilsclirift'.
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. Klinasta kmnic-t
(a botanici). J. Panoic, flor. biog.''* 438.
KLraCATI
KLINDEAG
KLINCATI, kluicam, imiif. nidi. 2. klocati. —
U nasc rrijciiic n<i Rijei-i. Maleno zvono kliiioa.
V. Pilepir. Klineat. veli se, kad se zvonom l.ako
zvoni, (la bat udara samo u joiliiu straim. Mil-
cetic,
KLINCI, Kl'iiiaca, m. pi. mjeniio imc.
11. seiice u Hcrceyovini. Statist, bosn. ILl.
II. u SrhijL a) sehi ii oknuju, valeeskdiii. K.
.TovanoviL^ 100. — />) iiijrslu n kotaru hior/rachkoin.
Viiioffrad u Klin. inia. Si-. }iov. 1870. 31S.
c. fehi u DaliniK iji ii l.uhtra kittorskoiii,. Repoi't.
dalm. 1.S72. 41.
KLINCdV, >n. viKski (IjctU- sin jv istmii ixl-
irisfdii i velika jc stasa. — Kaze sc u snii. — V
nnse vrijemc ii Lici ,Veliki je ou vec klincov,
moga' bi sto goveda cuvati'. J. Bogdanovir.
KLINCAC, kliiicaca, dciii. 1. klinac.
a. kitii di-m. 1. kliii, a. — II iStuUcevii rJi-iUiikii:
.cuneolus".
b. kiiranjir i knrantil, vidi 1. klinac, b. — /:-
iiii'dii rjccnlka it Bjclnstjeitcevu (kajkuvxki kliiicec,
garufalii'-, karamfil koji so v jestviue mece , ca-
rlo pby Hum, garyophillum, garyophillon'. 2. kliii-
cee, dobro znan cvet ,ca.ryophillas'). « Jdmhrc-
■^irceu (klincec ,cariopbylum'), it StnUveva (kliucnc,
V. garofalic iz BJclontjcnei'va). Oj Marica, kliiicac
j^usti ! Jacke. A. Klincac, Diantluis carynpbyllus
L. iBrlakovic). B. Sulek, im. 48(5.
KLINCALC), n. spravii za tjradciie klhiaca. —
\aii::i:n(i ii iiasi^' vrijeme. Kliiicalo, moch. ,nagel-
maschine'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
1. KLINCAN, adj. postaje od 1. klinac.
ii. pim klinaca, ii kojenm je sabijeno mnoyo
klinac.a. — U nme nri.jeme. I odvuce klincanu
batinu. Nai'. pjes. juk. 146. Tale vuce klincanu
batinu. Nar. pjes. horni. 2, 53.
It. koji je sliiiiii kUiii a lo al(iviina). — U pi-
nned naiieya rn-iiii-ini irifli i kliuast, klinovit).
Sastavjena iz samili sitiiili klina ili .strjeliea rad
sta so zove klincano ili strejacko pisnio (,knil-
schrift'). B. Sulek, graf. umjet. .53.
2. KLINCAN, adj. vidi klecan. — Sii jediuim
mjestii xvm oijeka. Eazgledajuci cilime klin-
cane i zlatnimi Siriti nakicene. P. Lastric, test.
3.-)2a.
KLINCANICA, /. vidi klinarica. — Xaiiiicno
u na.k: vrijeme. Klincanica, tech. ,(kleidor-)rochen',
tal. ,rastrelliere'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KLIN<-'ANIK, klinranika, m. u Vukovti rjee-
niku: t. j. kud (klincima) potkovani koni idu
,der wog fiir beschlageno pFerde' .via equorum
calcoatorum' s primjernm: Hajdo upi-avo klinca-
iiikom.
KLInCAE, klincara, iit. niijek koji .sv bnvi
klineima. — Nacinenc it iin.sr rrijniir.
a. covjek (kovnc) Ho po aroni :iinatu uiiii (kujc)
kliiice. Klincar, tech. ,nagler, uagelschuiied', tal.
,cliiudaiuolo', fro. ,cloutier', ogl. ,nailsmitli, nailer'.
B. Sulek, rjecn. znanstv. uasf.
b. covjek -ito prodajc klince. — U Sidekovii
ijecnikii : ,nagelkramer'.
KLINCARA, /. kovacnica gdje se kuju klinei.
— JS'dcii'ieiiii II iiase vrijeme. — U Stdekovu rjec-
iiikii : ,nagelschiniede'.
KLINCAEIJA, /. piosao, radua, zanat onoga
Ho kuje klince. — Nacineno u na.ie vrijeme. —
IT Sulikopii rjemiku: ,nagols(;limiedhandwork'.
KLINCARNICA, /. prodavaiie klinnca (iiprnv
iiijeHo (jdje xc prodajn klinei). — Mdeiiiriio a
iiiiiie vrijeme. — U Sulektirii rjeejiikii: ,nau-el-
kram'.
KLINCARSKI, adj. koji pripad.a klinnirimii.
Plocarska i klinfiarska radna. Sr. imv. IHT'.l.
1170.
KLINCAST, (/(//. k.iji je iialik na klinac. —
Naeiiieiiij >i inisr n-ijeiiie. Klincast, bot. lat. ,ca-
rynpliyllaceus- ,nel koiitVU-mig" ; lat. ,claviforrais'
.nagolfiirmig'. B. Sulok, rjecn. znanstv. naz. —
Klincasti kiiizak. u Side.knrit. rjeinikii: .uagol-
scliu.nnrn' i.Apxricus clavatus'!.
KLlXr.A SRLA, n. pi. ime xelii ti HreuHkoj
II r.-iipinitji .iiijrelinekoj. Eazdij'o|. 70.
KLINCAV, ((<(/. kiiji inia klince. M. Pavliuovic.
KLINOEiNfAK, iii. oriide za (/radei'ie klinaca.
— Kaciiwiui II na.'ie vrijeme. Kliiicoi'iak, tncli.
.iiageldocko', t'rc. ,cloutiero, (douvierc', egl. ,nail-
iiioullo', tal. ,rliindaja, chiodara'. B. Sulek, rjecn.
znanstv. naz.
KLINCENE, ». djelo kojijem sr klinei. ^ U
Viikovii rjeeriikii.
KLIXCICA, vidi kiid zveckac. — hiiirdii rjei-
nika u Vitkova: cf. jiip.avira.
1. KLINCrr. m. drill. I. kliiiar. — .Ikrenol je
zabi(ezen j,n Vnkoni ijrniikii, ,i misliiii d.i .<c
kaze i kliui-ii'. - I' inixr rn'jrmc. n i.iiiiitii ij<-v-
iiika n Stnlieerii iv. klincac) / /( \'iik<irii (dim.
V. klinac). - Moze imaii osulntu :ii,i,;-i'iiii
a. niati klinae a povecom ghiricuni knn ii. p. stn
se ztthija a poj)lti.t (don) na erev^i ili H.o sc niin
pribija tkaiie na stokcc. — isporedi brukvica.
Klincic, moch. (brukvica) ,der stiff, tal. ,chio-
dotto', frc. .chevillette', egl. ,iron pin'; klincioi,
tecli. ,zweek6', frc. ,pointe', egl. ,ta(di'. B. Sulek,
rjecn. znanstv. naz.
b. vidi k.iranfic, isporedi klincac, b. Klincici
iudijauski, Klini:ici luirisavi, Eugenia caryopliyl-
lata Thunb. (Ilija Sabjar). B. Sulek, ini. IK!.
Klincic, bot. lat. .caryophyllus' .nelke', tal. ,cIiiovo
di garofano'. cf. Ovozdika. B. Sulek, rjecn.
znanstv. naz.
e. vidi 1. klin, g. — (/ nnse erijeiiie a J)ii-
bnivniku. P. Budmani.
2. KLIjVCK!, ni. jirezime. — Od xv vijeka.
Petar Klincic. Mou. croat. 90. (1460). I'vaua
Klincica.^ 12-5. (1486). Petar Klincic. Eat. 40.
1. KLINC^INA, /'. auynt. 1. klinac. ,Udari ne-
kolike klincine n ta brvna, pa se onda moze tu
sta od uspreme objesiti'. u JJci. J. Bogdanovic.
2. KLINCINA, m. vidi klincov. — U nnie
vrijeme ii Lici. , Veliki je on vec kliacina, moga'
bi svasta oko kuce prigledati'. ,1. Bogdanovic.
KLINCITI, klincini, iiii],/. slujali bez posla v/v
na istoM injesta (ino'.ebili kno IdinarY). — Akr.
se ne inijeiiii (nor. 2 / .'i sinij. klhici). — // Vii-
korii rjeenikii : ,iniissig da stelien' .otiosus sto',
cf. opstrzati so.
KL'iN-C'Ol;n.\.,/. iiiinii: na rijci od klin i corba
/(. sa.(ivoj pripiirtj,-;!! n kojnj se kaze kako je
s'oldat a babi Ho inn iiijr liljeln. nis/a dnli ilit
jede, trazivsi isprrn •<niihi iirdilmi klin i rtnlr
kao da ie od oeoyn nnrnnli Llni-i-nrlni, i~inniiiiii
malo po inido Ho niii ,/V Irebalo Ie skidtnn /iiirii
(kaiamak) s jajem i s masti. — vidi Vuk. rjeCu.
kod klincorba i Nar. posl. vuk. 134.
KLINDA, /. /( n.arodnoj zayoneci naseyn vre-
menn. U pendi stoji klinda; u pendi stoji klinda
i furda; boje klinda nego ja. odyonctliij : slujin.
Nar. zag. novak. 216.
KLINDO, n. ('YJ u naruditnj zaijoneei niiHiin
vremena, villi kod burgijati, a).
KLINDEAG, kao dipl' skok !, kad .sc koine knze
dn skoci. — isporedi klindnmuti. Ij. .Stojanovii'.
klindAcnuti
KLTPAK
KLINDUCMUTI, klindiciiCin, p/. dipiti, sko-
citi. [j. SlojanovicV.
KLINCIA, /. ili.'»i. kliugo, ijvozde ti noza, a
s<ib(r ltd. — U Bjeloslje.nievu rjemiku: ,ferrum
jjladii, tulti'i sine teoha et manubrio'; u VoUi-
ijijiiiu: ,lama' ,klmge'; u UtiiUcei'ii : ,oiisis vol
cultri forrum' iz Habdeliceva.
KLIN16, m. dem. 1. klin. — U lielinii rjei-
iiikii: jzeppettii' ,cuneolus' 783''.
JCLilNIlCA, /. ()««/ dio lijecnicke nauke Uo se
tici vjezhajuci sc pri sanu.j holesnivkoj postefi. i
samo nijesto tjdje to bivn. — Nai'ineni) u naic
vrijcme po novijim jeziciiiin, i^poredi tal. clinica,
franc, clinique, mm. kliiiik (prema (jri. xXivixi],
hit. clinice). — U Sulckovii rjeiniku: ,klinik'.
KLININA, /. augm. 1. klin. — Akc. se mijena
It gen. jil. klmTua. — Samo u Stulicevu rjecmku:
,magnus cuneus'.
KLINITI, kl'mim, impf. nakricivali. — Va(a
da jc postalo od kleti, te bi pnicu ■.Kaciiic hilo
zakliiiati. — U nasc vrijeme, a izimdn rjcniika
u Viikovii (koga, vide nakricivati s ilnilalkniii da
si; ijovnri u Srijcmu). ,Vavijek yu kliuiiu, pa
svGdiio'. ,Klinio sam ga i klinio, pa 'e sve svedno,
pa sam ga sad vragu pi-epustio''. u Lid. J. Bog-
danovid.
KLINKA, /. Trigon bruco, mka riba. (i. Ko-
lombatovic, pesci. 26.
KLINKOV, adj. u Vukovu rjecnikit : u ovoj
zagoneci : Raslo drvo klinkovo, na klinkovo klun-
kovo, na kluukovo klimpesta. vidi klimpov. —
U Viikovu rjeiniku ima i klimpesta: u zagoneci,
cf. klinkov.
KLINOVAT, adj. nalik na klin. — isporcdi
klinovit. — Samo u Stulicevu rjeiniku: ,fatto a
forma di conio' ,cuneatus'.
KLINOVIT, adj. postaje od 1. kliu.
a. 0 djetetu kojemu su klini. — U Viikovn
rjeiniku: n. p. djeoa koja imaju kline ,liodeii-
briichig' ,heruiosus'. po gdjekojijem mjestima u
Bosni sakriju se brusovi na badni dan, da ne bi
djeca bivala klinovita.
b. nalik na klin. — isporedi klinast. ■ — Na-
iii'ieno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjeiniku:
klinovito pismo ,k6ilsclirift'.
KLINOVO, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu
pozarevaikom. Niva na Klinovu. Sr. nov. 1808. 93.
KLINTJTI, kliu5m, pf. vidi klimnuti. — Na
jednom mjestu xviii vijeka. Da meju to glavu
klinem, cim sutrasiii dan osvaiie. J. Kavanin
494a.
1. KLINATI, klinam, impf. na jednom mjestu
xviii vijeka samo praes. 3 sing, klina: zakline?
zaklana? klana? Tijelo ostalo Silveriovo, Ne-
rezine mjesto klii'ia, Losin Mali Eomulovo, Veli
stegno svet-Benina (nastampano klignai Benigna).
.1. Kavanin 3.3'2a. — nepouzdano.
2. KLIiSIATI, klinem, impf. zakliitati. — Samo
na jednom mjestu u pisca xviii vijeka u kojega
ima i 1. klinati. Stigijem te valom klinem da
mi bistro odgovoris. J. KavaAin 394l>.
KLINENE, n. djelo kojijcm se klini. ,Obadira
on tvojo kliiionel' J. Bogdanovid.
KLIP, klipa, m. kao mala batina, kratka a po-
deb(a. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je u osta-
lijem padezima, osim nom. i ace. sing., i voc. klipe,
klipi (klipovi). — Od xvni vijeka,. a izmedu rjcc-
nika 11 Vukovu: 1. ,die maisiilu-o' ,spica zeae'
s primjerimn: Daj mi jodnu vrecu klipova. Pro-
dao kukuruze u klipovima, cf. klas. 2. (u Ual-
maciji) komad drvota kao pustimica it primjcriim :
Udi'i ga klipom.
a. mala droena batina Ho se baca (n. p. u
vocku da se stresc i padne vote). Oko lie se
(voike) dica deru ne moguc ju da oberu ; a kada
so poizmufie, vei se site i nauGe da klipovo 5to-
kud beru, dok ju truneu svu oderu. V. Dosoii
19a. Mai'ii va|a da klip )ubi. 191). Holom zube
da pogladi ili klipom il' sikirom. 191>. Sva su
brvna ku6na trula, i mnoga se ve6 prosula; da
klip baci tko iz vana no odskoci od brvana, da
unutra ne uskoiii. 20.5*. I dica ga klipovi ne
klati. J. S. Relkovic 86. Drugog klipa oblasta
zasiji. 181. Pak ces klipom probadati jame. 218.
Da podmetne klip Rimu . . . M. Pavlinovic, razg.
95. Klip, Klipak, tech. jbengel'. B. Sulek, rjecn.
znanstv. naz.
b. komad gvozda, zlata itd. kao mala batina.
Bijaso zakinuo jedan klip zlata. I. .J. P. Luci6,
razg. 40. Bace u kotao klip gvozda ili mazijo.
V. Bogisic, zborn. 562. Ili me klipovim zlata za-
livala. M. Pavlinovic, razl. spis. 362.
«. Ae.Uo kod uzde u kona. — U narodnoj pjesmi
crnogorskoj nasega vremena. Zauzda ga nemaA-
nijem klipom. Pjev. cm. 226*. 226b. 227l>. — Ne
znam, pripada li amo ovaj primjer ili pod a:
Zakletve krive za pokoru zauzdane i klip u ustUi
imajui'^e. A. Kanizlic, kam. 263.
(I. vrsta klasa (n. p. u kukuriiza, vidi klas, b,
a) aaj) jer je nalik na malu batinu. vidi u Vu-
kovu rjeiniku. Klip, klipak, bot. lat. ,spadix,
clava' ,kolben'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. —
Amo, hi pripadao i ovaj primjer: Tri samo klipa
biti ce tvoje (Marije Edicijake) obilno brasno u
pustosi. A. d. Bella, razgov. 196; ali jer je kniga
vrlo zlo nastampana, moze biti da treia iilati
hliba, isporedi : Odgovori ona (Marija Edipkina)
da je iz Solime krub donijela: ,Tri mi kruba i
ne vise zadusbine udijelise'. N. Marci 101.
KLIPA, f. vidi klip (pod a). — U nase vrijeme.
,Gleda6u da i ja tebi kakvugod klipu pod noge
bacim'. J. Bogdanovic. Klipa, klip (komad dr-
veta kao pustimica). u Lici. V. Arsenijevic.
,Nemam drva ni klipe, a na cem cu kruh ispeci ?'
u Dobroselu. M. Medic.
KLIPAK, klipka, m. dem. klip. — Od xviii
vijeka (vidi kod c)), a izmedu rjeinika u Vukovu :
1. ,eiu holzpriigel' ,fustis (minor)'; tegliti se klipa
(s kim) ,ein spiel' ,lusus'. kad se Judi tegle ili
vuku klipka, sjedu dvojica na zemju jedan prema
drugome oduprvsi jedan drugoga tabanima u ta-
bane, pa onda uzmu obojica rukama za klipak
koji stoji poprijeko izmedu nib, i vuku svaki na
svoju stranu koji ce koga nadvuci, t. j. podig-
nuti od zemle. 2. ,fig.' vuku se klipka ,streiton'
,oontendere'. a) uopce. vidi u Vukovu rjeiniku.
— h) komad drva (kao klip) kojijem se igraju,
i sama igra. vidi u Vukovu rjeiniku. Klisa ili
klipka igra se kao i kamposa. S. Tekelija. lotop.
119, 11. Naj vise o praznieima, na sastancima,
i kod kola vuku se klipka parovi izmedu mo-
maka itd. M. D. Milidevic, ziv. srb.'' 250. —
kaze se dakle vuci se ili tegliti se Hi potezati
se (vidi c)) s kim klipka. — c) igra kod b) shyaca
se u metaforickom smislu sa znaienem : goniti sc,
prepirati .se, tjerati se. Vuku se klipka (kad se
ko s kime goni i prepire). Nar. posl. vuk. 40.
Tegliti so klipka (s kim — t. j. cerati se). 313. —
vaja da amo pripada i ovaj primjer: Muhamod
pod Ozakom klipka se poteze s Kusi. .1. Kajii''.,
boj. 23. — d) da bi badan bio tjesiii u tbiu
udara se prvo ,kablo', pa ,cipun', a kad vodenica
mo)o na ustavu zatiskuje so cipun ,klipkom'. u
okrugu biogradskom. ^j. Stojanovic.
KLIPAN
2. KLIS, b.
KLIl'AN. III. kage se kao puyrdna rijft' nc-
Bji-slii. iirsj.rriiiii coojekii (ito je kao klip). — K
Viikiiin ijrriiikn: vide zavrzan.
KLIPANICA, /. It Vakoini. rjfhilkM : stogod
kao klip ili klipak.
KLIPAT, adj. (o kuktiiiisii) na kojemu ima
mnogo Hi velikijeh klipa. ,Moji sii se kuruzi ove
godine tlobro odvi-gli i klipati s'u'. — I ii pre-
nesenom smislii, boijat. .Bo,? t' dao klipatu djetiu'.
, Borne 'e on po vratriju klipat'. — Tf nasi' vriji'ine
II Lici. J. Bogdanovie.
KLiPATI, kllpam, impf.(f') khmiti (osohito o
kiikiiruzu, vidi klip, c). — H Viikonu rjecnikii:
(u Dalmaciji) n. p. klipali knkuruzi, t. j. osjekli,
istjerali klipovi (ja sam euo gdjo se govori: klipao
sijerak, t. j. klasao) ,sich ahren' ,spicam coni'i-
pere'.
KLIPA VAC, m. vrst sijerka (Tezaski poucatol),
kolbenhirse, Setaria italica Beauv. B. Sulek,
im. U(j.
KLIPETINA, /. auf/m. klip Hi kll|ii,. - IJ
iifi.sK rrijeme uLici. jNe'kakvom klipotiiidni zvrkmi
ga po vr vrce glave'. J. Bogdaiiovir.
1. KLIPICA, /. dem. klipa. ,Dovade mi onu
malu klipicu, da pod noziou podmetneiu'. J. Bog-
danovic. ,Hajd'te. djeco, nakupite trosaka i kli-
pioa'. u Dobroselu. M. Medio. — IJ o^ohitom
znacet'i/u: raali komadic okrugla drveta sto so
rabi pri ozimanu koze oko nogu koza. ii ILr-
vatskoj i Slavouiji. F. Hofele.
2. KLIPICA, /. iuie svirii. It. Trsteuak.
KLLPIC, TO. dem. klip.
a. icopee. Svinari uzmu zaostren klipic (viriz).
Vuk, rjecn. kod viriz. ,Mali je to klipic bio.
s oim ga 'e u glavu derno, i odma ka' i svijeca
pade'. J. Bogdanovic.
b. vidi klipak, b) i c). Da je kao sto nije,
viikli bi klipic (svadali bi se i i-vali). Nar. posl.
stojan. 58.
<!. komadic, naj vise se govori o slanirii: ,Daj
mi klipic. slanine'. M. Pavlinovi/'.
KLIPINO BRDO, n. ime aelii ii Hrimtskoj ii
-iijianiji iniidnisko-rijeckoj. Razdijej. 60.
KLIPITI, kl'ipim, pf. ii Vukovii rjecnikii: (u
Risnu) vide uzjahati, n. p. klipi nm na vrat.
KLIP^E, re. coll. klip. — Na jednom mje.'ita
xvin vijeka (pisano klipje). Klipje nilogo u fa-
tovo mece. J. S. Rejkovic 51.
KLIPTATI, klipcem, impf. tesko se krilinia
vozati. Gavran vavijek klipce; svaka ptica kad
jti iimorna klipoe. M. Pavliiiovic.
ICLIR, m. cidi kliros / klor. — Od w vijeka
(it pisaca). Z recenim klir.ini i pikom. Mou.
rroat. 1()5. (1496).
KLIRIK, m. vidi klerik (isporrdi kliro.s). —
I' pinaca sv « svx vijeka. Klii-ici i plk vele bi
smiicen. Mon. croat. 165. (llOlii. Zivot nikili kli-
rikov i fratar. Ti'ansit. 1. Ucini >!avkiipiti vse
klirike. Mii-akuli. 70.
KLIRIKALAN, klirikalua, adj. oidi klerikalan
{i.xpiircdi kliros). — U pisaca naseija oreinena.
i^parliij.ski skolski refereuti imaju .svoje plate i
uiirovine iz klirikaluog skolskog fonda. Zbornik
zak. 1873. 13S.
KLIRIS, in. vidi klii'os. — U npomcnikti .\iv
I'ijeka i otalc u Danicicecu. rjecnikii: klirisb ,clo-
rus': ,Predb crbkoviiymb klirisomb' iZak. dns.
pam. saf. 4S). dva puta.
KLIROS, TO. vidi kler. — Po yrc. xIijqh^. —
V spomenicima pisanijem erkvenijem jcsikinu. a
izmedu rjecnikii, ii Danicicevu (klirost ,clerus').
Sb vscmb klirosoiub. Stefan, sim. pam. saf. 16.
Sbbra velikb klirosb svetaago si otbcbstva. Do-
montijanii .33:5. Na putrAbn klirosii crbkovnomu.
Doc. hris. 63.
1. KLIS, adj. na jednum iiijeata xvni vijeka.
znaceiie nije doata jasno (kuji nije cin?). Dilaj
kalam na priliku rifa, cila s leda nek mu bude
kora, da se lipo s divjakom zatvora i da jedna
drugoj se prijubi, driigacijo taj posao se gubi.
na rub neka kolinco nasido, klisa koi-a med ci-
panu ide. .1. S. Relkovic IM. — ne ziiaiii mo.U'
Ii se slioatili kao yen. siny. od I. klis.
2. KLIS, m. kao da je praru ziiaeeih : kmiiiiii
drva (Hi kaineii.) sto je s jedne ili .s- ohje strane
zaostren, ali se npotrcblava it osobitijem znace-
Aima. — Nepoznala postana. — IJ naie vrijeme,
a izmedu rjecnikn ii Viikovii (1. ,das holzchen
das in dem nach ilim benaunten spiel in die fovno
geschlagen wird'. 2. ,das spiel selbst'. 3. .eino art
dachschindel (fiii- kirchen)' ,scitula6 genus').
11. staple, ceperak dugacak koji je na jednom
kraju s jedne a na drugom s drugs strane za-
okliseu (,M. D. Milicevic, ziv. srb.-' 237) sto se
baca u I'lekoj iyri, i sama ta iyra. ovdje se do-
daje cijeli o/iis iyre iz Vakova rjecnika (nesto
popai'ien Jill l;nl:i Mi/icenicf.ooj : Zivot Srba se-
|aka), jer n I'l'imi mni i osobitijeli rijeci kojc se
ne dadii drnyilji Iniiiaciti: U ovoj igri ima ,kon'
(drvo kao stap;, ,palica' (kao pola stapa) [vidi
klisacaj, ,klis' (drvo malo krace od ceperka, za-
djejano .sa sve cetiri strane) i ,trlica' (sumnata
grana). igraci se podijele na dvije strane, pa so
hvataju u stap [ktisacuj koja ce strana igrati;
onda udare kona u zemlu, pa jedan od strane
onijeli sto igi'aju baca klis od koiia i odbija pa-
licom [jedan od onih sto su dobili pravo da prvi
bacaju klis, postavi na odredeno mesto kakav
stap koji se zove ,kon' ili ,kobila' ili ,meta'. posle
uzme ,klisacu' u desnu saku do samoga vrlia da
tek onoliko viri koliko je ona zarezana, i .klis',
pa ga polozi svedinom preko klisaco na ono za-
rozano mesto, i onda ga poizdigne na klisaci i
poizbaci, a doiiim krajem klisace doceka i baci
niedu drugove protivne stranke. M. D. Milicevic,
ziv. srb." 237], a oni drugi svi (od one drugo
strane) cuvaju podaleko s trlicama i ,trle' (t. j.
smetaju klis da ne ide daleko, i gledaju ne bi Ii
ga kako uhvatili prije nego padno na zemlu). pa
odonud pogadaju klisom (s onoga mjesta gdjc
padno klis) u koiia; a onaj sto baca klis, cnva
palicom da ne pogode u kona; kad koji pogodi
u koria. ili kad klis dotjera blize koiia nego sto
jc palica dugacka. ili kad ga .utrle' (t. j, ulivato
dok nije pao na zemju), onda oni sto su trlili
doJu to igraju, a ovi idu te trie; kad so no po-
godi u kona, liego klis padne daje od kona nego
sto je palica dugacka, onda onaj mjeri palicom
od klisa do koria. i koliko bude piilica onoliko
broji koria. kad vec izigraju onoliko koria u ko-
liko su se pogodiii da se igraju, onda im (onima
sto trie) baci klis triput s koria, pa prisloni pa-
licu uz koria, te je oni obai'aju klisom; ako u ta
tri puta ne utrle klis ili ne pogode Aim u koiia
i ne obore palicu, on<la im baci posjodiii put
(opet iz ruke) ,jalicu- : pa onda gdje padno klis,
uzjasu svi one sto su nadigrani, i jasu ih ilo
koria. — Klisa ili klipka igra so kao i kamposa.
S. Tekelija. let. lilt. 11. Igrali so i kido i klisa.
Osvetn. 4, 1.
b. scandula, jedna od dasaka kojiimi se jinkri-
imjii kiice, deb(e su s jednoya (use.ya) krn.ja, n
tune s druyoya. Crkvu grade dva MrlavcON-iia
II .lolici u planini gustoj, pokrivajn jelovijem
KLrS, 1).
KLISRVAC;
klisom. Nar. pjos. vuk. 2, 20;i. Sa visiikiio kro-
voviiiia i belim svodovima od klisa. M. P. Sap-
taiiiu 1, 43. Pokrismo erkvu klisom. GodiSiiica
N. Cnpi6a. 2, 260.
c. oStar kamen, oStra hrid. Ponifie mu (sija6u)
stijone i karaei!ie, pusti klisi. Osvotn. 1, 2. Kraguj
vinu kano mui'ia brza u to puste klise kaniGnite.
1. 2. Al' jo stojan kano klis n inoru. 1, 01. Tosko
klisu, jer je na kameiiu, a kamomi, j(>r jo klis
ua liomu. 6, 89.
3. KLIS, m. mjesno imc.
!i. utvrdeno mjesto u Dnliiuiiiu lili.ii S/iffta.
Report, dalm. 1872. 32. — isi,„rr,li j. Kli,., IC|is.
— I'oininc se naj prijc x njrl.n n ijyfkijiiii kiii-
rjaiiia (KXii'ni;): hil hi^ko ,/V iiiir iaprva Ulisium,
ktisuije Clisu / I'li--:!. hil. i li^,a,. — Poataue se
lie ziKi ; ilii piisliijf oil ijrrL-nijii iildifitla xXhCui, za-
tvorain (ridi naj proi, nrrki. /iniiijii-} Hi da je
.■iama grcka rijcc xAf/V, A'/'"' ('■/(// n Viikomi rjec-
niku), vrlo je .iiimnivo. — isjiorcdl i 1. klis. —
limcdii. rjecnika u Mikaliiiio (Klis, grad u Dal-
maciji ,Salonae, Colouia Martia, Julia, Salona'),
w Bdinu (,Clissa, celebre fortezza in Dalmazia'
,Clissium' 1971), u Bjelostjencevu (Klis, grad vrli
11 Dalmacije ,Solone, Colonia Martia, Julia, Jos-
pica, Lapsioa'), u Vukovu: vise Soliiia na glavici
mali gradic i oko nega nekoliko kuca. Klis (xAfTf)
grcki znaoi k|u6, i kao sto jo Zadvarje bilo kjuc
od lijeve strane Cetine do Omisa, tako je Klis
bio od svega primorja okolo Spjeta izmedu Tro-
gii-a i Omi.sa, i kako su Turci kad osvojili Klis,
odmah su im i Kastela (vidi Kastela) i Polioa mo-
rala plaoati liarac. — Klitact Sii'i ro avyxXtinv covg
iStiQ/o/uivovi (xit9(r. Constantin Porphyr. u doc.
rac. 266. ,In suburbio Clisii'. Doc. rac. 20. (oko
978). ,In suburbio Glysii'. 23. (994). ,Cum do-
mino Florino priucipe Spalati et Clisii'. 28. (1000).
,In Clisa'. 153. (oko 1090). ,Comitatum Glissae".
Thorn, archid. ti doc. rac. 200. Sam Klis ostaje,
u ki se uzda puk. M. Vetranic 1, 46. Uskoci
uzese tvrdi Klis u nodi. I. Zanotti, skaz. 19.
Klis i Mosor ki tiskahu. J. Kavaiiin 2291). Nije
ono soko tica siva, vecno tvrdi grade na kamenu,
Klis bijeli zazvan po imenu. And. Kaoic, razg.
275a. Kad kauri Klis grad porobise. Nar. pjes.
vuk. 3, 547. Piso kiiigu Asauagiuica a iz Klisa
grada bijeloga. 3, 549.
b. seoce u Bosni ii okruyu Done Tuzle. Statist.
bosn. 98.
V. mjesto u Srhiji u okrugu smederemkom. Niva
u Klisu. Sr. nov. 1871. 150.
<l. nekakva zupa. — Prije nasega vrrmena.
Klisb (zupa). S. Novakovic, pom. 134.
1. KLISA, /. vidi 2. klis, a. — Ujednoga pisea
nasega vremena. Dva djetica ig-rala so klise.
Osvetn. 6, 49.
2. KLISA, /. mjesno ime.
a. vidi 3. Klis, a. — U Danicicevu rjeeniku:
va}a da je sadaSiio selo blizu Spleta: ,na Klisi'
(Mon. Serb. 280). samo tu. of. klisbkyj.
Ir. selo u Bosni u okrugu hihackom. Statist.
bosn. 53.
c. u Hrvatskoj zaselak u zupaniji Ueko-krbav-
skoj. Razdijej. 29.
<l. M Slavoniji. a) u zupaniji pozeskoj dva sela.
Razdijej. 128. 129. — b) a zupaniji virooitickoj :
Klisa 4 Klisa mala, deije puste. 137; Klisa, .seio.
141 : Klisa Carda, zaselak. 141.
KLISACA, /. sto se kod igre klisa (vidi 2. klis,
a) zovc i palica. — TJ nasc vrijeme. Ona dvojica
sto sii delili druziuu uzmu ,kHsacu', pa jo jodan
uhvati sakom dole na dnu, a drugi do liegove
Sake . . . Kome dode da uhvati za vrh stapa (kli-
safto) tako da drugi noma za Sto da uhvati, toga
jo straua dobila pravo da prva baca klis. M. D.
Mili6ovic, 2iv. srb. • 236 — 237. ,KlisaCa' so nogde
zove i ,raaska'. to je stap prilicno kraAi od Stapa
za postapano. ona jo na vrhu s jodne strano za-
rozana, to jest zaokliSona, da na torn mostu lopSo
klis stano. 237.
KLISALICA, /. kaze se o zenskom eeladetu
onako kao o muskom klisalo. — II nase vrijeme
II Lici. J. Bogdanovio.
KLISALO, m. Sajiv naziv za onog koji vavije
skace i klisa. ,£)e si ti voc, vrazi klisalo? vavije
klisas ka' i kon'. — U nase vrijeme u Lici. J.
Bogdauovic.
KLiSAlSrE, n. djelo:
a. kojijem ku klisa. ,Otisa' u vratrijo klisai'ie'.
J. Bogdanovio.
b. djelo kojijem se ko klisa. — (J Vukovu rjee-
niku.
KLISAR, klisara, m. vidi poklisar. — Samo
u jednoga pisca xviii vijeka. Vjefini svjetnik,
cesti klisar k papam. J. Kavaiiin 121'',
1. KLISARA, /. u Vukovu rjeeniku: baba kli-
sara, baba sto mijesi poskurico ,die frau die das
eommuuionbrot fiir die kirche baokt' ,diaconissa
paui sacro piusendo'. — vidi 1. baba, 2 ?ia kraju.
— Eadi postana vidi 2. klisara.
2. KLISARA, »». vidi crkvenak, b). — isporedi
1. klisara. — Postaje od klisijarah. U Hercego-
vini se zovu ovi }udi (koji upravjaju prihodom
i rashodom crkvenijem) ,klisare', u Crnoj Gori
.crkvoiiaci', a u Boci ,prokuradui'i'. V. Bogisic,
zborn. 518. — U ovijem primjerima kao da snaci
.sto i crkvoiiak pod c), ali .se ne zna jeli govor o
muskome Hi zenskome (vidi 1. klisara). I klisare
sto kaudila pale. Nar. pjes. petr. 2, 570. Skupu
skriiiu prod kom zari ujenica zarom, i dva steca
stupa vostonika i u danu, kad klisara cuva.
Osvetn. 2, 22. Ude klisara i unese ikonu. Bos.
Vila. 1889. 74.
KLISAREVIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Timotije Klisarevio. Rat. 407.
KLISARIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Proko Klisaric. Rat. 106. Timotije Klisaric.
177. Vasilije Klisaric. 362.
KLISAROVk!;, m. prezime. — TJ nase vrijeme.
Vasa Klisarovic. Rat. 369.
KLISATI, KLISAM, impf. skakati (kao klis'f,
isporedi klisiti). — TJ Stulicevu rjeeniku: klisati
Hi klisnuti od straha ,risaltar indietro dalla pa-
ura' ,prae timore resilire' gdje je osobito znaienc :
odskakati natraske od straha. — I u nasc vrijeme
u Lici. ,Moj djak neoo nikad da uci, nogo vavijo
klisa'. J. Bogdanovio. — I refleksivno bez pro-
mjene znacena. ,Ajmo se klisati'. ,OtiSa' klisati
so'. J. Bogdanovio.
KLISATI SE, klisam se, impf. igrati se klisa.
— TJ Vukovu rjeeniku. — Moze biti da amo pri-
padaju i ovi primjeri u kojima kao da se klisati
se s kim shvaca u prcnesenom, sirem smislu, kao
isporodivati so Hi mijeSati so : Ko zna pisati,
tesko so s nim klisati. M. D. Milicevic, srb. 572.
Tko zna dobro pisat, ne troba se s nimo klisat.
Nar. bl. mehm. beg. kap. 261. Da so nizi s vi-
sijem no klisa. Osvetn. 6, 11.
KLISE, /. pi. Hi n.? ime mahnli u Vrani u
Srbiji za tursko vrijeme. M. D. Miliievic, kra).
srb. 300.
KLISEVAC, Klisevca, m. vidi 8. Klis, a. —
TJ jednoga pisca xvii vijeka. Klisevac silnuni
rukum dobi. P. Vitezovii, kron. 114.
KLISKl
81
KLISURAT
KLiSlC, m. dem. 2. klis. J. Bogdanovic.
KLISIJAEAH. klisijarha, m. vidi jeklisijarali.
— U rukopi.^ii pisiiiioiiii- i'ii:ri'iiiji')n jr:i];i>m xviii
vijeJca (aU s, ndj, kii,i]:iili(i\ tmlir.i / ii ruko-
pisu xvii riji:l;ii i/iljr sr /ns' j.'k liMJ.iii.lii,!. Da
izbirajetb ikonomb i klisijarhb odb bratije do 10
ili i do 12 ize sutb starejsi. Sava, tip. hil. glasn.
24, 108. Klisijarha ze vamb podobajetb posta-
vlati brata... Vbzimajetb narficeni klisijarbb ustavb
i kluce . . . 200.
KLISIJAEHOV, adj. koji pripada klisijarhu.
O po.stavfenji klisijarbhovb. Sava, tip. stud, glasu.
40, 159. tip. hil. glasn. 24, '^00. Na ime klisi-
jarhovo. tip. stud, glasn. 40, IfiO. tip. hil. glasn.
24, 200.
KLISITI, klisim, pf. skocUi, ndskiicUi fkao
ktis?), iskocM. — Akc. kaki jc n praea. taki je
n aor. 2(3 sing. klTsi; a ustalvjcm je ohlicima
onaki kaki je ii inf. — Od xviii vijeka, a izmedii
rjecnika u Vukovti: ,daher springen (wie ein klis)"
,exsilio' s primjeroiH: Klisi lisica ispod klado.
a. aktiono. Ako 1' se sto obisi, odma krivo
vaga kli.si. V. Dosen 62''. Dok mu rucak na nns
klisi. 155'J. Kad je opet ucini postavit na stol,
klisi iz te jedna prigrda zaba. Blago turl. 2, 111.
Kad povrativsi se ktide uzet sudio, nazri gdi mu
iz grlka klisi jedua zmija. 2, 170. To reco pa
na noge klisi. Nar. pjes. kras. 1. i38. To ban
rece, a na noge klisi. Nar. pjesiu. horm. 1, 33.5.
S koiia klisi, pak u I'livu disi. Osvotn. 4, 20.
Zavjesenik s grane u hlad klisi. 4, 23.
b. sa se, rejleksivno, ne razlikuje se ii znuci-"iiu
od nktivnoga glayola. Pa .se klisi Kra)ovicu
Marko, on se klisi ka' kad ne sidase, pa izleti
pred bijelu krcmu. Nar. pjes. uiarj. 37. To joj
rece, na noge se klisi. Nar. pjes. hiirm. 2, 29().
KLISKA, /. spraiHi ito vezu pod cri'v^ic da .<<e
mogu klizati po ledit (/'ranc. patin). — l' nnse
vrijeme. ,Schlittschuh6' (u Sapcu ,kUsko'). J.
Boskovic, o srp. jez. 191.
KLISKI, vidi kliski.
KLISNICA, /. u Vukovu ijci'nikii: .der sclimiss
(z. b. des wolfs, fuchses) vor schrockon' ,ijuod
cacatur prae metu' s primjerom: Izbaeio klisnicu
fn. p. kurjak u bjezanu). — Vii^a dii i>ii^t<i'ii' od
1. klis.
KLISNUTI, klisnem, pf. odskiirili, kim pnfrk-
tivni glagol prema klisati. — Sdnio u SlnlinTii
rjecniku kad klisati.
KLI.SOVIC, m. prezime. — xvi vijeka ii Da-
brovniku. Gospodina Jera Klisovit'a. D. Zlataric
3Gt?. U smi't gospode Line Jei-ove Klisovic. 90''.
KLISOVNIK, m. va(a da je ime hrdti u Crnoj
Gori. — U narodtwj pjesmi naiega vremena.
Ubise se boja niz Kopile, nagnase ih ua vrh Kli-
sovnika. Nar. pjes. vuk. 4, 124.
KLISUE, m. ime iiiusko. — Frije nasega vv-
mena. Klisurb. S. Novakovic, pom. 70.
KLISTJRA, /. angustiae looorum ; rapes. —
i.^poredi klisui'a. — Od grc. xXifaovQic, nopogrc.
xXunovQit ftef. clausura), zatvoreno iiijeato. — Akc.
se mijena u gen. pi. klisura. — Nnj prvi se put
naliizi orn rijec u (hugarskotn) .ipoiueniku xiii
fijekii. iili kit" do ji' ziiiiriiie : yrad, tvrdava ili
inijii-' .III riirniii iiiji'^tn ipfwn tome je tumaceno
a. IJiiiiirirrrii rjiriiikiti : i la ne imaqltlT, po vsehb
horah'b carbstva mi i gfrajdoveh'b i klisuralii.
zapreteuija . . . Kto Ii im'b spakosti o torn libo
ili na klisure ili ua foroseht . . . Mon. sorb. 3.
(1217 — 1241). a izmedu rjecnika u Mikalinu (kli-
sura, krs ,rupes'), u Belinu (,balza, ,luogo sco-
V
sceso, preoipitoso delle moutagne' ,rupes' 126* ;
,rupo, altezza di monti sassosi' ,rupes' 68.5a), u
Bjelostjenccvii (v. peciua), m Voltigijinii (,balza,
rupe' jSteiler felsen'), u Stidicevu (,mons prae-
ruptus, rapes'), u Vukovu (,der bergpass, die klis-
sura' , fauces'), u Dnnicirevn (xXii'aovQC. ,clausura.
castellum').
II. angustiae locorunj, ridi klanac, zdrijelo.
Seln je Homorauima u Habuni isla lueda ,sla-
zeste u dolbiiu klisuru honiorjanbsku' (Glasnik.
11, 134; 13, 371). D. Danicic, rjecn. kod klisura.
Dojdosmo na lesovacku klisuru, pak vistasmo rano
i udosmo u klisuru, i padosmo na uzinu u kli-
suri . . . paki padosmo na 10 konak pod monastir
Resitski ua izmak vraiiske klisure. Glasnik. 31,
297 — 29.S. (1704). Koiie moje povedi u klisuru
karoenitu. Nar. pjes. bog. .51. Kad dodose u kli-
suru tvrdu, svi prodose pijani svatovi; kad su
bill sred klisure tvrde, puce puska iz klisure
tvrde. Nar. pjes. vuk. 3, 507. U klisuru sinu
nacerali. 4, 353. Nisava so probija kroz dve
klisure. M. D. Milicevie, kraj. srb. 170.
b. rupes, hrid, vrlet. Medu ovijem otocim na
kljeh se ne vidi neg stijenje stra.sno svim, kli-
sure i hridi. I. Gundulic 21. Da ostane djevoj-
cica kra}evskoga od plemena sred klisura i litica.
27. A o klisurah strme Juti gledas visjet divje
hraste. 218. Bole 'e bilo niz klisui'U vratom
ulomit. V. Menfietic. app. not. 2, 275. O klisure
kamenite! G. Palmotic 1, 183. Vi spile, vi kli-
sure, vi hridi ... A. d. Bella, razgov. '206. Od
kladenac bistre izhode u klisuru obraea. I. Dordic,
salt. 373. Klisura, hrid. 503. Cujes iz klisur
muklo odisat vjetre. uzd. 2. Nahodite se na kraj
klisure ponorite. B. Zuzeri 87. S vrha promak-
luite jedne klisure uze vojsci govoriti. 285. Vidje
on prohodeci u klisuri uliste cela. A. Kalic. 297.
U pilam, u klisuram gora vasijeh ustanit se. 489.
Nad kojijem (ponorima) vise grode i klisure ostre
i ropave. S. ^jubisa, prip. 4.
«'. kao ime mnogijrui iiijrstiiiin li i<>diiiii(i),n. p.:
a) a Staruj Sr/mi. ri,/i n \'iikiirii rjiriiikii: a
Staroj Srbiji od Kii.Mniku p.Mv.l \..ile Nnrodimje
nanizp, i drzi oko t sabata (it trrcem iidanii)
s jjrimjerom iz narodne jjjesme : U klisuri ispod
Kacanika. — amii pripadajit i ovi primjeri: Do
puta Kaeanickoga (,Cucamici') i zdrijela .Klisure'.
Rad. 49, 127. (xvi vijek). Kroz klanac (,Clissura')
Kacanicki. 135. Pa otide u Klisuru tvrdu, u
Klisuru tvrda Karanika. Nar. pjes. vuk. 3, '26.
bj a pUtnini Babitni u Kosovu. U Klisure
dva komata zem|o. Glasnik. 27, 293. (1347).
<•) a Srbiji. iia) mjesto u oknigii knezcvackom.
Niva u Klisuri. Sr. iiov. 1870. 19. i rijeka. M.
D. Milicevie, srb. 829. — hit) voda a okrugu
kragujerackom. Niz vodu do Klisure reke, Kli-
sui'om'b niz vodu do rSrebrnice reke. Glasnik.
25, (iO. Ot Srebruice Klisurom-b rekom'b. 68. —
cej selo u okriigu niskom. M. D. Milicevie, kraj.
srb. 125. — tl(fj selo u okrugu pirotskom. 234.
— fe) Gorna6ka Klisura, u okrugu pozarevackom.
Mlava ulazi u onu dugaoku i tesnu Gori'iacku
Klisuru . . . Klisura Goniacka koja se zvala i
Zdrelo, jedna je od naj divnijili prirodnih slika,
u Srbiji. M. B. Milicevie, srb. 1021.
(I) a Stavoniji: brijeg kod Le/.imira u Srijemu.
M. Medic.
ej seoce a Bosni it okrugu sarajevskoiii. Statist.
bosn. 13.
KLISURAST, adj. na kojemu je mniigo kli-
sura.— U jcdnnga pisca naiega vremcnn. Ispod
klisurastih ostrva plovis k brackim rudinam. M.
Pavlijiovic, razl. spis. 122.
KLISURAT, adj. vidi klisurast. — U jedmiga
KLISURAT
82
1. KLIZA
pixca XVIII oiiicka. U gore klisunitf\ bnineii se
svojom Ki-edom. J. Kavaiin adOb.
KLISUKlVriNA, f. aiiym. klisura. — U jed-
notja pisca xviii cijeka. U jodiioj staroj klisu-
retini obitavase sila vi-abaoa. D. ()bradovi6, basn.
235.
KLISUEICA, /. dcm. klisuia. — Kao nijesno
line, u Srbiji. a) sdo u okriigu vranskum. M. D.
Milidevii, kra). srb. 3()li. — b) selo a okriuja to-
plickom. 383.
KLISURISTE, (1. n SliiHcevu rjecniku uz kli-
sura. — nepomdtuio.
KLISUKISTVO, n. u Stulidevu rjecniku uz
klisura. — sasma nepowzdano.
KLISUEIT, adj. koji je kao klisura, koji je
jmn klisicra, vrletan. — Od xvii vijeka, a izmcdu
rjeciiika u Belinii (,alpestro o alpestre, .significa
aspro, rigido' ,silvostris' GG^ ; ,scosceso, dirupato'
,praeruptus' 6()0a) i n. Stulirevu (,seissus, prae-
riiptus, praeceps').
a. adj. — Komp. : klisuritiji (u Belinu rjec-
niku: ,piu scosceso' .praeruptior' 660»). Po nem
(otoku) klisurite svud su stijene. G. Palmotii
2, 21. I ti stijenam klisuritijem od Ereba tvrdi
grade. ^ 3, .57". Klisurite hridi. P. Kanavelic. iv.
297. Zivac klisuriti. 385. Na visokom i klisu-
ritom brdu. I. Dordio, salt. xii. O loznioe kli-
surite od pustosnijeh zvijeri. ben. 202. Stijene
ke van mora jDenu klisurite vrhe stare, pjesn.
208. Po kojemu nijesu stijene poprijeko klisu-
rite. I. .Tablanci 200.
Ii. adi\ klisiu-ito. — U Belinu rjecniku: ,sco-
scesamente' ,praerupte' 660*, i u Stulicevu : ,prae-
oipi tauter, deorsum'.
KLISUKITOST, /. usuhitost oiwga ito jr. kli-
surito. — Samo u Stulicevu rjecniku: v. klisui-a.
KLISURITSTVO, n. vidi klisuritost. — Samo
•it Stulicevu rjecniku: v. klisura.
KLISURSKI, adj. koji pripada klisuri Hi kli-
surama. — U nase vrijeme. U 11 sati otet je
klisurski poloXaj. Eat. 18.
KLIS, m. mjesno ime. — U spomeniku xvi
vijeka. KaStel senski i Klis. Mon. croat. 231.
(1.527). ^
KLISANI, m. pi. mjesno ime. — U Danicicevu
rjecniku: selu je Trnavi crkve Arhaudelove u
Prizreuu isla meda ,otb Klisanij u Vlaliovb grobs'
(Glasmk. 1.5, 283 god. 1348?).
IGjISANICA, /. suma blizu Pozege.
KLISANIN, TO. covjek iz Klisa (vidi 3. Klis,
a). — Mnozina : Klisani. — xvi vijeka. O slavni
Klisani! M. Vetranic 1, 46.
KLISEVAC, Klisevca, m. covjek s Kliseva. P.
Budmaui.
KLISEVli, m. ime selu u Bosni u okrtigu bi-
hackom. Statist, bosn. 47.
KLISEVKA, /. zena s Kliseva. P. Budmani.
KLISEVO, n. selo u Dalmaciji u kntaru du-
hrovackom. Eopert. dalm. 1872. 21.
KLISKI, adj. koji pripada Klisu (vidi 3. Klis,
a). — Flic se i kliski i kliski, ali se na iiekijem
mjestima ne zna kako treha citati. — Od xv
vijeka, a izmedu rjecnika u Danicicevu : klisbkyj,
Sto pripada Klisi s primjerom (pisanijem latin-
skijem slovima) : ,Ivanis ban, ckuez cetinschi,
chlischi i ramschi' (Mon. serb. 279 god. 1416),
gdje .se uprav ne zna kako treha iitati: kliski
(kao sto cita Danicii) Hi kliski. — kliski. Opcine
k(l)iske . . . Mista kliskoga. Mon. croat. 189.
(1506). Sanzaka kliskoga. Starine. 10, 8. (1558).
Lijep hram s kulom kliSki izradi. J. Kavaiiiii
91'''. — kliski. Sancaka kliskoga. Starine. 10, 13.
(1582). Kneza kliskoga 6er. And. Ka6ic, kor.
425. Kadija kliski. 458. — Ne zna se kako trcba
citati. Petra kapitana kliskoga. P. Glavinic, cvit.
141'i. Lumbardami bise mire kliske. I. Zanotti.
skaz. 19. Kliski i ZagraSki vitezi. .1. Kavai'iin
135^1. Kliski Vargio Petar Krusic. 231''. Bana
kliskoga. Norini 38.
KLI^NA, /. vidi klisai'ie, a. — U nase vrijeme
u Lici. ,Otisa' u vratriju klisiiu'. J. Bogdanovic.
KLIStEE, to. clyster, nem. klystier, strcapca,
kristir. — tJ Bjelostjencevii rjecniku: v. klistor,
i u Jamhresicevu : ,clyster'.
KLITEN, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
krajinskom. Vinograd u mestu prozvanom Kliten.
Sr. nov. 1871. 388.
KLITI, klijem, impf. germinare, nicati. —
isporedi 3. klicati i 1. klijati. — JRijec je pra-
slavenska, isporedi stslov. (pro)kliti, novoslov. ka-
liti, kliti, ces. kleti, kliti. korijen je k'tl, kao sto
se poznaje po novoslov. kal, malorus. kolec, ccs.
kol, po^. kie}, klica (isporedi i 1. kalac) ; po tome
bi praslavenski oblik ovoga glagola bio k-Lliti. —
U primjerima ima samo praes. i inf. i part, praet.
act. kl'io, klila.
a. aktivno. n) u pravom smislu. Zalud onda
ispod zem)o kliju. J. S. Eefkovid 78. S one
strane kud od paiia klije (trs). 131. A Lukova
pod vomica crna, po noj klije true i korovje.
Osvetn. 2, 29. — f>) metaforicki. Kakva mu
srcem klije samotvorina. M. Pavlinovic, razl.
spis. 400. — c) u prenesenom smislu, o ogiiu,
plaiiivati, plamtjeti. — u jednoga pisca xviii
vijeka. S tebe obnoo klije ogaii. A. Kanizlic,
roz. 33. — i metaforicki. Papa je nepomniv bio
za ugasiti klijucu eresiju. kam. 280. Ako li jos
u srdcu tvomu klije i zive samo jedna iskrica
od prignutja na Jubav. uzr. 55.
b. sa se, rejieksivno, isto je znacene kao u aktiv-
noga glagola. Sime koje vi tezaci u zemju sta-
vite ne izade odmah u travu, nego se klije i ko-
rini u zem}i. F. Lastric, od' 28. I usiv se iz
lie bo]e klije. J. S. Eejkovic 41. Dok se klije
i izraste gori. 46. Pak da bi se brze loze klile.
76. — Bletaforicki. Korin iz koga kliju se i po-
radaju tolike zloce. F. Lastric, ned. 112. Sva
dobra dila imaju kliti se i rasti iz paiia od )u-
bavi. 291.
KLITIMESAJ (sic), f. KXvTia/.ivi,aTQtt, Clytae-
mnestra, ime zensko iz grcke mitologije. — ['
glagolskom rukopisu xv vijeka. I posla Uriksesa
opet V Grke : ,Klitimesaj carice gospoje, posla
me Agamenon ear, daj mi heer svoju'. Pril. jag.
ark. 9, 126. (1468). j Hi -i na kraju maze biti
otale xt(i je ime bilo isprva u dativu, pak se zlo
prrjiiniilii. isporedi u bugarskom rukopisu (gdje
jr a/, III: iiiiriiu Kletomestrica) : I dojdo Klsjto-
mi'sirici carici, i rece jej: ,0 gospozde carice...'
Stariue. 3, 170. (oko 1350).
KLIVEEA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
podrinskom. Zemja u Kliveri. Sr. nov. 1868. 33.
KLIVILO, n. vidi klilo. — U jednoga pisca
XVIII vijeka. Kamenito voce u klivilo metati.
J. S. Ee)kovic 47. Ako nisi jos u jesen duda ili
voine sijao kosti kuda, lie si sada il' kud hoces
meci u klivilo. 85. Pak srizane (loze) u klivilo
dio . . . 215.
1. KLIZA,/. u Vukovu rjecniku: u djeco kad se
igraju dugmeta nekako dugme. dvije klize idu u
jedno ,cijelo', -ali ima kliza sto vrijode dva cijela.
cf. polfie.
2. KLIZA
2. KLIZA, /. oidi kliska. ^ Nacineno u nase
vrijevie. — U Sulekovu rjecniku: ,sclilittschuli'.
KLIZAK, kl'iska, adj. vidi klizav. — Od xvin
oijeka, a izmedn rjecnika u Vvkovu (vide klizav).
Nek mu bude mocnos kliska. J. Kavaiiin 290^.
Tu su kliske vt-leti i jazi. Osvetn. 4, 19.
KLIZALICA, /. vidi klizaliste.
KLIZALISTE, n. mjesto ydje se zimi judi kU-
zaju po ledti za zabavu. — U nase vrijeme u
Hrvatskiij. Mjesto de se daci ili djeca klizaju,
zovu klizalistem ili klizalicom. (ii Lici). .T. Bog-
danovii.
KLIZANE, n. djdn kojijem se k<> kliza. — U
Vakovii rjecnika.
KLIZATI SE, klizaiu se, impf. kad se ktime
noge pomicu (hotimice Hi nehutice) ne pudiznei
se kao kod obimoga huda, jer je tie (n. p. led)
vrlo glatko. kaze se o cejadetu, o noijama, o obiic.i.
moze se zbiti i kad se stoji i kad se ide. cesto se
kaze u nase doba o zimskuj zabavi kad se ielad
na ovaj nacin micu i tree po ledii. — Akc. se
mijena u praes. 1 i 2 pi.: klizamo, klizate, * u
aor. 2 i 3 sing, kl'iza. — Ne zna se dobro ohlik
praslavenskoga korijena: po stslov. sliz-hki., po(.
(po)slizac si^, gornolnz. sliznj'C so, doimhiz. sliz-
nus (i lit. sligti) kao da je korijeii sliz, te moze
biti da se umetlo k, i tako postao korijen skliz,
i to vee u staro doba, isporedi novoslov. sklizati,
rus. cKjiHSH^Ti., bjelorus. skliza6 sa; kasnije maze
biti da je u nasem jeziku otpal.o s sprijeda jer
se shvatilo kao da je prijedlog, ali se u ceskoin
i polskom jeziku nalaze rijeci kojiiiia kao da je
korijen kxlz, isporedi ies. klzky, kluzkj?, klouzati,
po^. kielzac, kielsko; po ovome inoglo hi se po-
misliti da je praslavenski korijen ki-lz, a da se
kasnijf ihidtthi s siiiijiila. — U naSemu se jeziku
potvntnj, isiniii will I'ijeka (vidi klizak i kliza-
vica), '/ r.iih'dn rjii'nikii a Vukuvu (,gleiten' , labor'
s primjerom : Klizaju se noge). Da mu se noge
ne klizaju po strani i po kamenu. Vuk, ziv. 215.
— U ovom je primjerii praes. klizPm se : Klizu
mu se opanci. Bos. vila. 1889. .'jl. — U prene-
senom smislu: potezati se po kojenima Hi puzati
(ako nije stamparskom grijeskom z mj. c). Mar-
dokeo ne kliza se prid Amanom kako svi ostali.
I. J. P. Lucie, razg. 3.
KLIZAV, adj. (n. p. put) po kojema se noge
klizaju. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika ti
Vukovu (n. p. put ,schiiipfrig' ,lubricus'). — Me-
taforicki. Skupstinari, |u(li odabrani, posteui, ne
seAaju se nikakve Judske slabosti, nikakve kli-
zave prilike. M. D. Milioevii, medudnev. 291.
KLIZA VICA, /. klizar put. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjecnika a Vukovu (,schlupfrig zu gehen'
jlubrica via'). Na klizavici padue covek. D.
Obradovic, basn. 67. Za to ce put nihov biti
kao klizavica po tami. D. Danicie, jer. 23, 12.
KLIZITI, klizim, impf. vidi klizati se. — U
Vukovu rjecniku: kliziti, klizi ,gleiteu' ,labor'.
KLIZNUTI, kliznem, pf. dovuci .fe, izvuri se
kao klizajuci se. — U nase vrijeme, a izmedu
rjecnika u Stulicevu (v. iskliznuti). AT kud klizuu
te iskrice zarke? Osvetn. 1, 64. Tu kliznuse
Jamakovi mami, a liznuse Petrov obraz plami.
T), 48. Opet mu kliznu glas ... L. K. Lazarevic,
on zna sve. 42.
KLOBACA, /. nekakva bi(ka? Klobaca (klo-
bucacV) (Vujovid). B. Sulek, im. 147.
KLOBAS-, vidi kobas-.
KLOBODAN, m. varak, kozar. — U Vukoou
83 KLOBUCAR, a.
rjecniku : jknistergold, rausohgold' ,aurum tre-
mulum', of. sik, zik. — Nepoznata postana.
KLOBUCI, Klobuka, in. pi. ime mjestu u Ornoj
Gori. — U narodnoj pjesmi crnogorskoj nasega
mrmena. Niz Klobuke tu slomise Turke. Pjev.
cvn. 299lJ.
1. KLOBUCAC, klobucca (klobi'isca), m. don.
1. klobuk. — Od XVI vijeka, a izmedu rjecnika
u Mika,^nu (klobucac, mali klobuk .pileolus, pi-
leolum'), )( Belinu (cappelletto, diminutivo di cap-
pello' , pileolus' ITl^i ; ,b6retta' ,capitis tegmen' ;
,berettina' .pileolus' 138b), u Bjelostjencevu (kaj-
kaivki klobucee , pileolus 1. pileolum'), u Jam-
bresiievu (klobucee , pileolum'), (( Voltiijijinu (,cap-
pellino, cappelluccio' .hiitebeu'), u Stulicevu: klo-
bucac i klobucee (iz Habdeliieva) ,pileolus'.
a. u prarom smislu. Pak mu daj dva sira i
kravaj i erven klobucac. M. VetvaniA 2, 327.
Klobucca pomace htec se pokloniti. H. Lucie
2ol. Klobnrav na glavi. Jaoke. 38.
b. u nri'itisi iiinii smislu, bifke i gjiva. — Izmedu
rjecnika n .l///,r(/;/(?( (klobufiac, trava , acetabulum,
umbilii-us Veneris'), u Belinu (,fongo, escremento
di terra o albero' , fungus' 323a), u Bjelostjencevu
(klobucee, trava, bozurak ,ac6tabulum, umbilicus
Veneris'; v. gliva); u Stulicevu (klobucac i klo-
bucee , umbilicus Veneris, herbae species ; fungus
boletus'). Klobucac, vrsta travice koja raste po
zidovili. M. Pavlinovii. Klobucac (klobucii), slov.
klobucee (cotyledon; cyclamen), poj. klobuezki
(campanula), 1. ombilico di Venere (Sin, Pizzelli,
StuUi), eimbalaria (Kuzmi6, Durante), Cotyledon
umbilicus Huds. ( Vodopic) ; 2. artanita (Bartulovii),
Cyclamen hederaefolium Ait. (Visiani, Petter) ;
3. Cyclamen europaoum L. (Visiani) ; 4. fungus
lacteus (Dellabella), Agaricus laetiiiuus L. B.
Sulek, im. 147. — is pridjevima : Klobucac mali,
C.yclamen vernum Echb. (Visiani). Klobucac veli,
1. Cotyledon umbilicus Huds. (Visiani) ; 2. Coty-
ledon horizontalis Guss. (Visiani). 147.
c. u prenesenom smislu, znak " za akcenat
(aceentus eircumflexus). — U jednoga pisca Du-
brovcanina xviii vijeka. Nadstavih klobucac rije-
cima pokratjenijem, na priliku: ,ka, tve, mu' etc.,
to jes ,koja, tvoje, moju' etc. I. Dordic, uzd. v.
2. KLOBUCAC, klobucca, m. dem. 2. klobuk.
— U Bjelostjencevu rjecniku : (kajkavski) klo-
bucee na vodo , bulla'.
3. KLOBUCAC, Klobucca, m.. mjesno ime. —
U spomeniku xiv vijeka. Na Klobucbci. na Oso-
govu. Glasnik. 27, 291. (1351).
KLOBUCAK, klobucka, m. dem. klobuk. —
Od XVII vijeka. Pak mu dajte kosuju i s nom
klobucak. M. Divkovic, plac. 98.
KLOBUCAR, klobucara, m. covjek koji po
xvome zanatu gradi klobuke. — Akc. kaki je u
gen. sing, taki je u ostalijem pade'ima, oxtnt nom.
sing., i voc: klobucaru (klobucare), klobucari. —
Od XIII vijeka, a izmedu rjecnika u Mikalinu
iklobucar, koji klobuke cini ,pilearius'), » Belinu
(,cappellaio, quelle die fa o vende eappelli' ,pi-
learius' 171"; ,chi fa o vende berette, berettajo'
,pileo' 138''), u Bjelostjencevu (,pileo, pileator,
pilearius'), u Jamhresicevu (,pileo'), u Voltigijinu
(,oappellajo' ,hutmacher'), u Stulicevu (,pileorum
vel petasorum opifex'), '( Vukovu (vide sesirgija
s dodatkom da se govorl u Dubrovniku), u. Da-
nicicevu (klobucarB ,qui pileos conficit'i.
11. u pravoin smislu. Strezo klobucarb. Mon.
serb. 63. (1293—1302). Klobucaru inoebskyimh.
Glasnik. 24, 269. (1388). Papirgije i jos klobucari.
M. A. Rejkovid, sat. KB''. Trazite si drugoga maj-
KLOBXJCAR, a. 8
stora, na priliku jednoga klobntara. A. 'I'. Bla-
gojevir, kliiu. 33.
I), pieiiinr. — Od xv I'ijvka (a oidi i klobu-
i^arev). JIatijem Klobutarem. Mon. croat. 68.
(1-117). Ot kneza KlobuCara. Starine. 12, 36.
(1712). Strijo j" Prajze t'rajte Klobufiaru. S.
Stefanac 10. Klobu6ar. Scliem. sen. 1871. 110.
1. KLOBUrARA, /. vidi 2. klobufina. — V
jednoija pisca oiio/in vijeka. Sanke uisii poto-
iiule, zasto sii naSiuene kao korito i to kozom
pak preko lie klobufiarom obvijene. S. Tekelija.
letop. mat. sr. 119, 62—63. Pokrov i cola cerga
oblozena je ot klobuf,are (filoa). 07.
2. KLOBUCAKA,/. kutija gdje ae hraiii klobuk.
— isporedi klobuCnica. — Jamacno nacinenu
talijanskijem nastavkum ara (u Toskani aja), ispo-
redi capponaja, piccionaja (capponara, piccionara)
itd. — U ^tulir.evu rjecnikii : ,cappelliera' ,pi-
leorum theca, custodia, calieiidrum', i it nase
rrijeme u Diihrovnikit. P. Budmani.
KLOBLK" AKEV, adj. koji pripada klobucara.
— il/oic se kazati i klobucarov. — U spomeniku
XIV vijeka u mjesnom imenu (Klobufcarev Do),
mo£e biti da postaje od prezimena Kloburar
(isporedi klobucar, b). Koiii. Klobiicareva i)ola.
Dec. hris. .56.
KLOBUCAKIO, m. prezime (upinir dcm. klo-
buoar, iU po ocu klubucaru). — Od xvi vijeka,
a ismedu rjecnikn u Danicicevu (Klobucarici.).
Pogibe Jlasanb KlobucariAi. ua Turovu 1594.
Okaz. pam. sat'. 85. — f n na^e vrijeme a lir-
vatskoj.
KLOBUCARIJA, /. vidi klobucarstvo.
KLiOBUCARICA, /. zen><ko ce(ade sto po svom
zanaiti gradi klobnke. — Nacineno ti nase vrijeme.
— U Sulekovu rjecniku: ,hutmacherin'.
1. KLOBUCARNICA, /. ii Stulicnm rjrenika
uz klobucara. — nije dosfa pouzdami.
2. KLOBUCARNICA, /. )yijesto gdje se grade
klobuci. — Xacineno u naSe vrijeme. — U l^ule-
kovu rjecniku-: ,hutfabrik'.
KLOBUCAROV, adj. vidi klobucarev.
KLOBUCARSKI, adj. koji pripada klobnia-
rima. — Od xviii vijeka. Dok raajstoi-om po-
stane od zanata klobucai'skoga. A. T. Blagojevic,
khiu. 34.
KLOBUCARSTVO, n. klobucarski posao ili
zanat. — Nacineno u nase vrijeme. — U Stde-
kovu rjecniku : klobucarija, klobucarstvo ,hut-
macherei, hutmachorhaiidwork'.
KLOBUCAST, adj. koji je nalik na klobuk. —
Nacineno u nake vrijeme. — U Sulekoru rjec-
niku: ,hutf6rmig'.
KLOBUCICA, /. zmija klobucica, Naja tripu-
dians Merr., otrovna zmija u Indiji. — V jednoga
pisca XVII vijeka koji je ovu rijec nacinio prema
portug. cobra de capello. Od jedne zmije ]utice
koja se zovc u onijeh strauah zmija klobucica
bi ujeden u nogu. B. Kasio, fran. 129.
1. KLOBUCIC, m. dem. klobuk. — Od xvii
vijeka.
.•I. u pravom .imislu. — Izmedu rjecnika u Bc-
linu (.cappBlletto, dirniiiutivo di cappoUo' ,pile-
olus') 17Ui, u Stulicevu uz klobucac, « Vukovu
(dim. V. klobuk). Uze dvije dolamice kratko od
stare sfito baratino; od Lste ucini za pokriti glavu
jedau klobucic. B. Kasic, iii. 20. Nutri jo moj
dragi v crnem klobucicu. Nar. pjes. istr. 2, 87.
Kosi niju zlatne spravi pod klobucici. Nar. prip.
mikul. 31. Crven trfei po puticu, u crvenu klo-
1. KLOBUK
bu6ii'H, crvon vice: ta, ta, otvori mi vrata. odgo-
nelliij: pijetao. Nar. zag. nov. 164.
b. u Duhrovniku u nase dnba zna&i ne sam«
inali klobuk, nego i zenski klobuk, pa bio velik
ili malen. P. Budmani.
c. neke bi]ke. — Izmedu, rjecnika v. Vukovu
(nekaka trava s dodalkom da se govori u Du-
brtwniku). Klobuftic, jadiA ,Aconitum'. Flora
Croat. 184. Klobucic, 1. cimbalaria (Pizzolli.
Skurlai, Linaria cymbalaria L. (Visiani); 2. um-
bilicus Veneris (Pizzolli, Stulli), ^Cotyledon um-
bilicus Hiids., V. Klobucac. B. Sulok, im. 147.
(I. mjesno ime. — U spomeniku pisanome crkve-
nijcm jezikom prije nasega vremena (sa St mj. 6).
Klobufist. Spom. stoj. 184.
2. KLOHl'jOlC, m. dem. 2. klobuk. — U nase
vrijeme u T)iihrovniku. ,Jos ce dazdjet, po vodi
su klobuciii'. P. Budmani.
1. KLOBUCINA, /. augm. klobuk. — (7 Be-
linu rjeiniku : ,cappellaccio, cappello vecchio'
, pilous vetus' 171a; « Voltigijinu: ,oappollaccio'
,ein grobor, alter hut' ; ii Stulicevu : ,viUs pilous,
immanis pilous'; u Vukovu: augm. v. klobuk. —
I kao mjesno ime. Klobucina, vrh. Lie u gor-
skom kotaru.
2. KLOBUCINA, /. pust, pustina, od cega se
grade klobuci. — U Vtikovu rjecniku: ,der filz'
,coactile'.
KLOBUCITI, kl6bucim, impf. pokrivati (kao
Iclobukum,)? — U nase vrijeme (sa se, pasivno).
Krov 'if' slamoiri klnhnci. Lukovdo. — U jednoga
jii^rii riil.-itna x-, i rijil.-it ima part, praet. pass.
klolmc.'ii ; siiii^Ko iiijc jiKiin, mozebiti da snaci:
pokruen ktibetoiii, te bi rijec klobuk tada znacila
i kube, tralo. (Inocencij I papa) umri i pogrebeu
bisi ka klobucenomu modvidu (jeli to basilica
ursiana?). S. Kozioid ll^.
KLOBUCITI .SE, kldbflcim so, impf. hujati,
nabuhrivati se. — U nase vrijeme. Tuda se klo-
buce nihove (zenske) siroke salvare. M. D. Mili-
6evic, medudnev. 49.
KLOBUCKATI, klobuckam, impf. igrati se na
uovce ili puceta mijesajud ih u klobuku uz pi-
taiie: ,pismo ili glava'?' u Prigorju. F. Hofole.
KLOBUCKI, adj. koji pripada Klobuku (vidi
1. klobuk, d). Gospodaru klobucki dizdaru ! Nar.
pjes. vuk. 4, 505. I pred nima klobuckog diz-
dara. Ogled, sr. 89.
KLOBUCNICA, /. vidi 2. klobucara. — Naci-
neno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjecniku :
.hutfutteral ; hutscbacbtel'.
KLOBUCNIK, m. conjek sto prodaje klobuke.
— Naein'.no u nase vrijeme. — If Sulekovu rjec-
niku: .huthandler'.
KLOBUCNAK, m. kalup za klobuk. — Naci-
I'leno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjecniku:
,hutform; hutstock'.
1. KLOBUK, klobuka, m. a) galorus, kapa
(obiino od pustine) tvrda, iikocena; b) potasus,
causia, razlikuje se od a) tijem sto ima obod,
vidi sosir. prvo je znaceiie po istocnijem kraje-
oima, drugo po zapadnijem (ne samo u Dubrov-
niku). ne maze se n svakom primjeru znati, koje
je pravo znafr.'^r. — .1/,-c. kaki je u gen. sing,
laki je u ostuhi'in /nnh iima, osim nom. i ace.
.<*«(/.. i voc. : kluliur.'. klMliilci. — liijec je pra-
sliircii.-<kii. isjiui-ili v/s/fi/-. klobuk-b .pilous', rus.
u.x...\y:u. I;il„,t,i-<l:,i l.i/„t^ ces. klobouk, po/. klo-
buk. -- j"> /( jif^(^liiriiisl;/i doba preslaje iz koga
turskoga jczika, Ic je jamacno ista rijec sto kas-
nije kalpak (vidi). — U svijem je rjeenicima: u
1. KLOBUK
2. KLOCATI
Vranciccvii (,galerus ; pileus'; klobuk-sira} ,pe-
tasus'), « 3Iika(inu (,pileus, pileum, potasus, »:a-
lorus'), u lieJina (.cappello, quello cho si porta
in capo per coprirlo' , pileus' ITl''; ,beretta' .ca-
pitis tegmen' 138b), it Bje.lostjeiicevu (klobuk,
iiaglavak ,pil6U3 et pileum, tegmen capitis'. 2.
klobuk siroki, skrlak .petasus, pileus latus, ga-
lerus'), u JambreHcevii (pileus'), ti Voltujijinu
(,cappello' ,hut'), u Stulicevii (,petasus, pileus'), ti
Viikovii: 1. ,die miitze (hut ohno krempe)' ,ga-
lerus'. 2. (u Dubrovniku) ,der hut' , potasus', of.
sesir. 3. (u Boci) ,ein getreidemaas' (od po bukihs,
bagasa) ,modii genus'; /(. Daiiiriceivi (klobiiki,
, pileus').
a. u jednuin od doa inacft'ta siirijeda kazamt.
Zem}a jemu breme, kamenijn jeuiu monysta, uebo
jemu klobukb, zlotvortniku clovi^kii ! Starine.
10, 277. (xiv vijek). Osoe hocemo da, ako bi neki
nekomu vzel klobuk ali beritu, plati jedau cokin
zlatni. Stat. krc. ai'k. '2, '286. Klolmki. jedaub
crvena grimiza sa biseromb. Moii. serb. tits.
(1466). Metase u klobuk da sudom pritvoro. M.
Marulic 91. Da bude nosil gai'dinalski klobuk.
Transit. 282. Kardinali jegda jizdet, crvjen klobuk
da noset. §.^ Koiioic 28<'. Ne bus utrguo i stavi
za klobuk. S. Meucetic .5.34. Za klobukom nosis
perje. M. Vetranic 1, 28. Gdi tvoj strir, pri-
mudri Laus, crjen klobuk prija. Zoloni po tomu
klobuk smo vidili. gdi glavu drugomu stricu ti
pokrili. H. Lucie '28-5. Na glavi mu svilan klobuk,
sinca da mu je. P. Hektorovic 9. Na glavi
svojej macedonijski klobuk nosase. Aleks. jag.
star. 3, 267. Klobuk snam Antiohu na noge
pade i pokloni se. 302. I'erje ga (udjase i klobuk
hrvatski. D. Barakovic, vil. 36. A klobuk na
strihu, scap duba drinova. 240. Pod klobuoim
kamilovcim krajicnici za I'um jasu. 1. (.luiidulic
440. Vode mu u klobuku donasahu. V. Glavinic,
cvit. 121". Klobuk sneti. svitl. 64. Splotose
jednu krunu na nacin klobuka. Michelangelo.
39. Klobuk zlatom pramjon. B. Krnarutic 38.
Da ne ima nitkor nositi klobnke oblo. M. Bijan-
kovic 104. Budi glava, bit ('e klobuk. (D). I
klobuk ima svoju sjen. (D). No trebujo jio dazdu
klobuk iskat. (D). Zna vladika ua kojii glavu
klobuk stav|a. (D). Poslov. danic. Stavi na glavu
jedan velik i tezak klobuk od olova. A. d. Ijolla.
razgov. 118. _S klobukom se crniiu stitu. .1. iC'i-
vanin 282'<. Cijem sadar josu I'leki n<< [:rovidj(>ni
biskupati, mogo bill se jeilan klobuk Zdleni i ja
zadobavit. B. Zuzeri 242. Volim glodat turslin sa-
ruke nego rimske erjono klobuke. J. Filipovic
1. 167'). Gledati rimskih kardinahi crlmie klobuku.
A. Kanizlii, kam. 818. Komu jc na glavi kami-
lovac lijepi klobuk. Nar. pjos. bog. (is. Sij kozuh
agosta, a pleti klobuk febrara. (Z). Poslov. danic.
Iza prvoga stupaja ide se ua drugi, mogo bi se
zeleni klobuk promijenit u crjeni: tolici koji bi-
jahu biskupi pak bise kardenali. D. Basic 71.
Bizi junak priko Italije brez klobuka i brez sab|6
britke. And. Kacio, razg. 129ii. [)a jedan sluz-
benik mimode svoga gospodara ne skidajuci mu
kJobuk. Ant. Kadcic 228. Moj ce sin znati klo-
buke praviti. A. T. Blagojevic, kliin. 34. S bilim
rukavicam, s klobukom trokutnim. I. J. P. Lucie,
bit. 49. Odvila se zlatna zica od vodra neba,
savila se prvijencu oko klobuka. Nar. pjss. vuk.
1, 57. Kad je Petru kita dopanula, ma je Petro
mece za klobuka. 1, 23.5. Vec on kloljuk na oci
uamice. 1, 477. Pod pazuom klobuk svile bele.
za klobukom bela kita perja. 2, 302. Turske
kapo i bijele calme, krasne si'pske bijele klobuke.
2, 303. Kupi mi ti klobuk belim perjem. Nar.
pjes. istr. 1, 26. Zac mi mazurana za klabukom
vene. 2, 17. Za klobuk me (rtizu) stavjaju. 2, 1()3.
Vse sluge su kraju klobuke podmakli. Jacke.
l.')7. Vojsdanski klobuk. 290. Kome je cela za
klobukom (i sam se sjeca). Nar. posl. vuk. 147.
h. nckakva tnjerit za ziUi ii Boci kotorskoj, oidi
II \'iik(ion rjccniku.
V. kiibi\ triilo? vidi klobuciti.
«l. iiijrKiii) iinc.
(I) kno da je inkukni iiijcsli, u Bosiii. Ui u
Dalmaciji. — [^ Inlin ^koiii xjiiniii'iiilii (tnlioie ijod.
1078), ali va(a da inji- (iiileiiliniii. .Sancti Petri
de tUobuco'. Doc. rac. 114. (1078;.
ti) iiite dojeiiM aeliina u Herceijucini. Statist,
bosn. 119. 12.5 ; drugo je litordeno, vidi a Viikovii
rjecniku : grad blizu (!rup Gore, pontine se od
XVII I vijeka. G-ospodari od Klobuka. ,]. Kavaiiiu
231l>. l^uta guja Sejovic-Osmane iz Klobuka
grada bijeloga, .stono Crnu Goru zatvorio. Nar.
pjes. vuk. 4, 30. Od Klobuka i od Korjenica.
4, 434.
e. s pridji'i'Om popovski, iicka iiijka. Kloliulc
popovski, aro maggiore (Parcic), Arisarum vul-
gare Targ. B. Sulek, im. 147.
2. KLOBUK, in. kao mjehiirie (od same oode)
pun rodeiie jiare Hi vazduha ild. sto izlazi navrli
node, n. It. kad vri, Hi kad kisa pada. — ispo-
ivdi boliuk, bozui', klopau. — jVe znam, jeli ista
rijn' Uo I. klobuk (po sticnoHti oblicja), Hi je
rijee iniomnto/iejnka, ispuredi klokot, klokui'i. —
U iia.ie orijeiiic, a izinedu rjevitika ii Vukouii
i,die blase des siodanden wassers' , bulla aquae
bullion tis' .s pviinjc.rom: Izbijaju klobuci). Na
gon'iemu derdanu slabo se kad vidi kamene posred
vode, nego samo kjucevi i klobukovi. Vuk, dan.
2, 3i3.
KLOCALK :A,y'. driviia sprar.a iiatik na konskit
ytiiini u koje se ijiifiica inoze otvorati i satvorati
klocaJHci. — // V iikoiHi rjecniku: ,eine holzerne
dom pferdokopfe ahnliche maschine dereu mund
man nach belieben auf- und zumachon kaun'
,niacliina lignHa caput equinum praeseutans'. ovaku
jo glavu imala u Dubrovniku ,turica' (/jrijeskom
corojoi, a ja sam i u Pozarevcu 1807 godine uz
mesojede u dvoru kueza Milosa gledao gdje se
luomci igraju s ovakom klocalicora (jedan se
obuco od priliko kao turiia da mu so ludsko
nista ne vidi, pa iiom
djccii). ct. turica.
1. KL6(JANE, II. djel
klocati). — U Vnkiini
.('rondor'.
2. KLOCANE, ,
2. klocati). — IJ
ohiikom klocauje)
dell' oca' .glangor'
kl(
hilki
i plasi zone i
M' klora (i-iiU 1.
,das schiiappeu'
. djel.o kiijijem se kloca (vidi
Belinii rjeeniku (sa starijiin
,gracidaniento, il gracidarc
354».
KLOCAEA, ./'. « narodnoj zayoneci lui.ieija vre-
mena. Sklocuu klocara, cu se do cara . . . odijo-
nct(aj: razboj, Stan. Nar. zag. nov. 180.
1. KLOOATl, klocam, impf. otvorati a hrzo i
silovilo zatvorati (jiihicit tiiko da dimi ziihi o
ijiiriie iidaraju s I'lekmn liiikom (kao n. p. kad pas
linala iniilie). — isporedi sklocati. — Bijei je
iiiiniii.at'ipijslm od (jlasa kloc sto se cini da se
I'ltjr kiiil ::iilii adarajii jedni o drm/e. — U nase
vrijeiiie, a izmedii rjecniku u Viikovu (,schnappen'
dentibus cropare'). A turica je jednako klocala
svojijem zubima. Vuk, pism. 33. Konska glava
s velikijem zubima koja je tako nacinena da su
se usta odozdo mogla lasno otvorati i zatvorati,
te je sve klocala. rjecn. kr.d coroje.
•1. KLOCATI, klocam, impf. o ijlasii a ijiisaka,
vidi daktati, gakati. — Rijec je onomalopejska
2. KLOCATI e
(isporcdi 1. klocati). — U Belinu i^ednikn: ,gra,-
oidara, gridare come oca' ,clango' 354'' ; u Vulti-
ijijinii : ,gi-acidaro, graccolare' ,quaoken, gacksern',
II Stuliccnu : ,gi'aoidai'0, stridere, o gridare come
faniio le oche' ,glooiare'.
KLOCE, /. pi. 11 Vukovii rjedniku : vide Skloco
.s dodatkom da se govori « Hrvatskoj.
KLOCNUTI, klocnoin, pf. udariti jednn pat
zubima o siibe, perfektieni ylwjol prema 1. klo-
cati. — Akc. se. ne mljena (aor. 2 i 3 siny. klocnu).
— U Vukovu rjedniku uz klocati. i u narodnoj
zagoneci (kod klocara) ima varijanta Idocmi mj.
sklocnu. Nar. zag. nov. 190.
KLoCnICA, /. mala rijeka u Srbiji ti okrugu
kragujevackom. M. D. Miliievic, srb. 231. —
i^porcdi Kloka.
KLOFTOR, )«. vidi klaftar. — U kiiizi piaanoj
prosloga vijeka mije^anijem jezikom. DuXinoju
drzit o kloftori i 3 stope; sii'inoju dva kloffcora
i pol; visinoju 1 kloftor i 2 pjadi duvari drzet.
G-lasnik. 56, 209. (1733).
KLOK, m. izvor u Srbiji u okrugu pirotskom.
M. D. Milicevic, kra). srb. 172. — Va^a da je
onomatopeja, isporedi klokot.
KLOKA, f. inn- Dijrsliiiin u Srbiji. a) selo u
okrugu, kragujcidt'lam. K. Jovanovii 121. —
h) mjesto u okrinii sunderevskom. Livada u
Kloki. Sr. nov. 1864. 124.
KLOKACKI, adj. koji pripada selu Kloei.
Klokacka (opHina). K. .Jovauovic 121.
KLOKANE, n. vidi klokot, klokuii. — Kao da
je verbalni supstantiv od glagola klokati, alt
ovome glagolu nema potvrde. — U Bjelostjencevn
rjccnikxi,: v. kipucina, i u Slulicevu: v. klokuil
s dodatkom da je uzeto iz Bjetostjenceva.
KLOKCANLN, m. covjek iz sela Kloke. L. Dur-
devic. — Mnozina : K16kcani.
KLOKCANKA, /. zensko ce.jade iz sela Kloke.
L. Durdevic.
Kl6k6aTI, vidi kloktati.
KLOKINA jAkUGA, /. ime nijestu u Srbiji
u okrugu kragujevackom. — isporedi Kloka. Niva
u Klokinoj Jarugi. Sr. nov. 186.5. 72.
1. KLOKOC, m. neka bilka. — Izmedu rjec-
nika u Vukovu (vide klokocika s dodatkom da
se govori u Crnoj GoriJ. Klokoc (klokocevina,
klokocika), rus. K-ieKaiKa, KO»ioKHTHBa, KJioKmKa,
poj. klokocina, kiokoczka, klekoczka, ces. klokoc:
(clocof), amedamus (u mletackom rukopisu), Sta-
phylea pinnata L. (Vuk), v. Klacki, Klooki. B. Su-
lek, im. 147. — U Dubrovniku je u na.se vrijeme
prezitne, all s drugijem akceniom: K16koc, Klo-
k66a. P. Budmani.
2. KLOKOC, Klok6ca, m. mjesno ime.
a. selo u Hrvatskoj u zupaniji modrusko-rijeckoj.
Razdijej. 59.
b. mjesta u Srbiji. a) u okrugu kragujevackom.
Livada u Klokoou. Sr. nov. 1875. 737. — f>) u
okrugu smederevskom. Niva u Klokocu. 1873.
(31L
KLOKOCANIN, ?». covjek iz sela Klokoca. V.
Arsenijevic. — Mnozina: K16kocani.
KL0K0(_;EVAC, Klokocovca, m. mjesno ime.
a. « Hrvatskoj. a) dva sela u zupaniji bjelo-
varskoj-krizerackoj. Razdijej. 106, 109. — b) (kaj-
kavski) Klokoceveo, selo u zupaniji zagrebackoj.
81.
b. selo u Slavoniji u zupaniji virovitickoj. 134.
C. selo u Srbiji u okrugu krajinskom. K. .lo-
vanovid 124.
KLOKOTATI, a.
KL0K6CeVIK, m. mjesno ime.
a. selo u Slavoniji u iupaniji i)oieskoj. Kazdijoj.
122.
b. brdo u Bosni. Glasnik. 20, 273. 353 ; 21, 303.
KLOKOCEVINA, /. vidi 1. klokoc. — Izmedu
rjeinika n Vukovu (vide kloko5ika s dodatkom
da se govori u Crnoj Gori).
KLOKOCICA, /. u Vukovu rjeiniku : grab sitau
mrki ,art bobne' ,phaseoli genus' s dodatkom da
se govori u Srijemu.
KLOKOCIC, m. prezime. — xvi vijeka. Domjan
Klokofiio. Mon. oroat. 228. (1527).
KL0K6CIKA, /. vidi klokoc. — Izmedu rjei-
nika ti, Vukovu (.die pimporniiss' ,Staphylea pin-
nata Linn.'). Klokocika, Staphylea pinnata L.
(Panoic, Vuk), v. Klacki, Klocki, Klokoc, Kloko-
cevina. B. Sulek, im. 148.
KLOKOCIKOV, adj. koji pripada klokoiici.
— U Vukovu rjeiniku: ,von pimpernuss' ,o sta-
phylea pinnata'.
KLOKOCIKOVINA, /. klokocikovo drvu, drvo
od klokoiike. — TJ Vukovu rjeiniku: ,das liolz
der pimpernuss' ,lignum stapliyleae pinnatae'.
KLOKOCKI, adj. koji pripada selu Klokocu.
V. Arsenijevic.
KLOKOCKINA, /. zensko oejade iz sela Klo-
koca. V. Arsenijevic.
1. KLOKOT, m. buka sto iini voda kad silo-
vito izvire. — Bijec je praslavenska, isporedi
stslov. klokot'b, rus. k-iokot-b, ces. klokot. — Po-
stane je po onomatopeji (vidi klokotati), isporedi
klok, klokun. — Izmedu rjeinika u Vukovu (,das
gerauscb des hervorsprudelnden wassers' ,sonus
aquae scaturieutis'). Sarka koka sedi kraj plota;
otud ide voda klokotom, te odnese sarku koku
od plota. odgonetfaj : djevojka i svatovi. Nar. zag.
nov. 40.
•2. KLOKOT, m. mjesno ime. — Bo svoj je pri-
lici isprva ime vodi, te je ista rijei sto 1. klokot.
a. u Daniiicevu rjeiniku: Klokott, selu je Bu-
drezima manastira Ravanice isla meda ,otb Klo-
kota na sladimu jablbku' (Mon. serb. 198 god.
1381). Klokot, (selo) na Moravi vise Budrega.
S. Novakovic, novo brdo. 35.
b. u Bosni, voda i selo. a) rijeka. T. Kova-
cevic 66. — f>J selo u okrugu bihackom. Statist,
bosn. 47. • — pomine se od xvii vijeka. Petar
Zrinski robi okolu Izaci6a i Klokota. P. Vite-
zovio, kron. 192.
KLOKOTANE, n. djelo kojijem (voda) klokoce.
— U Stulicevu rjeiniku: v. klokun s dodatkom
daje rijei ruska, i u Vukovu: ,das hervorsprudeln
des wassers' ,sonus aquae scaturientis'.
KLOK6tATI, kl6kocem, impf. bucati, o vodi
koja silovito izvire (a i koja vri) : uprav je ono-
matopeja, jer se kod toga iuje glas kao klok, klok.
moze znaiiti i drugu koju buku. — Bijei je pra-
slavenska (o vodi), isporedi stslov. klokotati, rus.
K.noKor.arb, ie.s. klokotati. — Izmedu rjeinika u
Bjelostjenievu (kloko6em, klokotati kot strok ,glo-
tero'), u Jambresicevu (klokocem ,gloctoro'), u
Voltigijinu (s praes. klokocem ,tachinare' ,das
geschrey der indianiscber hiilmer'), u Stulicevu
(klokotati, klokotjem, v. klokunati s dodatkom
da je rijei ruska), u Vukovu (,hervorsprudeln,
hervorrauschen' ,3caturio cum strepitu').
i\. o vodi. Klokotase (reka) jako vetar po moru
i potap|ase grcsnije. Pril. jag. ark. 9, 115.(1468).
I jagmili uz Klo'kote klete gdje klokocu izvori
krvavi, sedam vrela jedan za drugijem. Osvetn.
7, 31. — i 0 iemu zitkome (o vinu) u sudu kad
KLOKOTATI, a. i
*■« iz nega toci. Pogace se tu uavuku, kokosi se
tu natuku, cuturom se tu klokoce. V. Dosen 168'>.
b. 0 trubi, vidi primjer kod 1. klicati, 1, a, e).
Truby ratbnyje klokostuste (ii drugom rukopisn).
Dauiio 342.
c. 0 glasii u rode i u budije. vidi ii Bjelostj/m-
cevu, Jamhresicevu, Voltitjijinii rjeenika.
(I. yrohotati, klopotati. Starca komu klokocu
kosti iiaciniti pristalijem mladicem. Bos. vila.
1887. 843.
KLOKOTI, m. pi. ime seocK ii Bosiii a oknigii
sarnjei-'sJcoiii. Razdije). 14.
KLOKOTICA, /. siakleni sud za vino tako iia-
cincn da kad se iz nega pije, vino tece klokocuH.
— U Bjelostjeiicevii rjecniku: klokotica, kloko-
tusa, steklo klopotlivo .calix bombiliu.s, ijuia
bombuin sive sonum emittit, duui homo ex eo
bibit, vulgo' regula, i ii, .laiabresicevii : ,carche-
sium, gloctoriuiu'.
KLOKOTNICA, /. ime sclu a Bosni ii okragu
Done Tmle. Statist, bosn. 87.
KLOKOTUSA, /. vidi klokotica. — U Jijclu-
stjencevii rjecniku kod klokotica.
KLOKOVAC, Klokovca, m. (kajkaoski) Klo-
kovoc, ime selii ii Hrvatskoj u zapaniji varaz-
dinskoj. Razdijej. 101.
1. KLOKTATI, klokcem, impf. ijlas ii ptice. —
isporedi kliktati i klokotati. — U jediwga pisca
XVIII vijeka. (Ptice) cikcu. klokou i piskucu . . .
A. Kanizlic, roz. 6. Svako se tu .srdi . . . klokcuc
(sic) zuna. 6.
2. KLOKTATI, klokdem, impf. vidi klokotati.
— U jednoya pisca nasega vremena (c stoji u
inf. klokcati i it pruUijem vremenima po pre-
zentu). Al' buzdovan ne stizao Vuka, no roiiuo
u bare i mlave, pa su mlave klokiale krvave.
Osvetn. 7, 32.
1. KLOKUN, m. vidi 1. klokuii. — U sjevernoj
Balmaciji. Klokun, 1. klokot; 2. mjesto gdje
voda izviruoi kjufia, mala vrula (vrile 5to u more
izvire) u Podgori zove se klokun. M. PavliiioviA.
2. KLOKUN, m. cep iia inaloj ladi, Mo zatis-
kuje rupu kroz koju se puHa voda u ladii kad
se rasmi, vidi 2. klokuii. Drvo kojijem zatiski-
vaju tu luknu (iia ladi) zovu ,cep' (u Cavtatu),
a izvadit cep da prodre more zovu .pustit cep'.
na Lastovu kazu , klokun', i , pustit' ili , izvadit
klokun'. L. Zore, rib. ark. 10, 325.
1. KLOKUN, m. vidi klokot. — Onomatopeja je
kao klokot. — Od xvm vijeka u Duhrovnikti, a
iziiiedu rjeenika u Belinu (,il getto, cho fa V accjua
o altro liquore nel suo gorgogliamento' .liquor
nxultim aestuaus' 353b) gdje se naj prije nahodi,
i u Stuliceru (,bolla, rigonfiamento d' aequa o
d' altri liquori uel bollire, onde spumauti del
mare, il rigettar quasi gorgogliando' ,bulla, undae
maris spumautis, vomitio vehemens'). Eto izne-
nada pocine vret priko kraja od recene baiSve
cudna poplavica od uja koja podizuoi pokriv s ve-
licijem klokunima sa svijeh strana na zemjii pro-
tjecase. I. Dordic, ben. 83. Vidje tu vodu vreti
i bobucit se na klokune i valove. 107. — U l)u-
hropiiika u nase doba: klokot sto izlazi na vrh
vode kad vri, Hi kad izvire, i Ho uzlazi u grlo
kad se blttje. ,Doso mi je klokun na grlo'. P.
Budmam.
2. KLOKUN, m. vraii (na barei). — ispnrcdi
2. klokun. — Mogla hi biti ista rijrc sto 1. klokuii,
alijc vera prilika da je jioslnlu ml Inl. coccliiume,
mlet. cocon; narod kod toijn mn:,- hiti da jf iiiislio
na 1. klokim i klokunati. — I' nase rrijeine u
Dubrovniku. P. Budmani.
KLONITI, 1, a.
KLOKUNANE, n. djelo kojijem se klokuna. —
Htariji je oblik klokuiianje. — U Belinu rjecniku:
klokuiiauje ,il gorgogliare' ,exaestuatio' 353').
KLOKIJIsrATI, klokuiiam, imjjf. vidi klokotati
(o vodi sto irri ili izvire). — T'ostaje od klokun.
— TI Belinu rjecniku: ,bollire gorgogliando' ,so-
nore fervere' 144'^ ; , gorgogliare, il rumoreggiare
deir acque' ,exaestuo' 353'^; u Voltigijinii : ,gor-
gogliare, romoreggiar d' acqua, gorgare' ,purrl6n'
brausen' ; u Stuliceru : .veheinentissime aestuare',
i II nase vrijeme ii Dnbronnika. V. Budmani.
KLOKUEIC, m. n Danicicevii rjecniku : Klo-
kuricb, mislim da je grijeskom mjesto toga ili
napisano ili prepisauo: ,s Stepkomi. Belicemb i
s Brankomb Milovcicemb klokurisjemb (Spom.
sr. 2, 106 god. 1442). blizu Dubrovnika ima selo
Klokurici. Suliem. rkac. 18G2. 2',i. mislim da je
taj Branko bio iz toga sela.
KLOKUSIGI, m. pi. ime zaseoku a Zupi blisn^
Dubrovnika. (stamparskom grijeskom) Klocurioi.
Schem. ragus. 1876. 29. — isporedi Klokuric.
KLOMPAV, adj. u Vukovu rjecniku : vide
klempav.
KLONAD, klonda, m. vidi klonda. — Saino
loc. pi. klondih u jednoga pisca xv vijeka (koji na
drmiom mjestu ima dat. sing, kloudi od klonda).
te moze biti da treba citati klondah. Imise sirok
Stan mramorjem sazidan, . . . po klondih ulizan
lascer kako medeu. M. Marulic 77.
KLONDA, /. columna, stup. — Jaiiiaino je
romanska rijec od lat. columna, vidi kelomna. —
isporedi klonad. — V pisaca cakavaca od xv do
xviii vijeka. Podnese . . . ka klondi vezanja gdi
frustan bi dosti. M. Marulic 199. Vrat pake
kako stanovita od mlika klonda. P. Zoranic 20!!-.
Klonde cetii'i od busa hitro pristrigane. 68'i-.
Euzno bi istuoeno telo Isusovo pri kamenoj klondi.
Michelangelo. 12. Klonde nebeske trepecu. I.
Zanotti, med. pris. 23. I da Zadar ke gradidbe
kaze, ke su od starine ; al' ne ima toke zidbe . . .
tri istom klonde sebi gqji, Spljet stotinu svojizih
broji. J. Kavanin 164''.
KLONIMIR, m. ime masko. — U grckijem i
latinskijem knigama x i xi vijeka. XiQoi]f.iiQog
ii/tf vlov ihv KX'n'tf-U]Qoi'. Constautin. porph. M
doc. rac. 376. KXoiu'fiijgoi. 387. ,(Jlonimiro frafcre
Grubsi'. Doc, rac. 133. (1080).
KLnXlTl. kl..iiim, //"/'/. iuclinare, tlectere,
naijiJiiiti, jiri'iiil"ili. — isimrrili klaiiati. — Rijec
je pru^hirriiskti. isjinrrdi .jtslnp. kloniti, ms. icio-
iiiiTi,. ce.i. klouiti, pu(. klonic. — Korijen klon
jainacno nije isti sto slon (vldi kod nasloniti). —
Akr.je zabHezen u praes. kao sto bi bio kod aktiv-
noga glagola (kao praes. i impf. klonah, aor. 2 i 3
sinq. kloni, ger. praes. klonoci, part, praet. pass.
klo'iien), kao Ho se vidi kad je slolen^ ylagol
s prijedlozima, isporedi nakloniti, pokloniti itd.;
ali je u refleksivnoga glagola akc. n svijem obli-
cinia (i u praes. klinim se i u ger. praes. kl6-
neci se) onaki kaki je u inf., osim praes. 1 i 2
pi. klonimo se, klonite se, i aor. 2 i 3 sing.
kloui se, i part, praet. pass, klonen.
1 . akiicno. — gotovo samo u pisaca cakavaca,
a izmedu rjeenika u Stulicevu (v. ukloniti, koje
znacene nije pouzdano).
a. u pravom. smislu. u svijem primjerima (osim
naj zadiiega, pisca stokavca, gdje. je objekat lisce)
s objektom glava. Tako da ne kloni glavu iza
miri tko nece, cas oni da zube ociri. H. Lucie
271. (Upravitel) ki na moru glavu kloni, i kad
zaspi, pravjac pusti ... J. Kavanin 335^. Ter
pokle se 'e prisustila, ruke prima, glavu kloni.
KLONITI, 1, a.
J. KLOPAC
'Infill. Bijediia juba kloiii liSco, erne vode svija.
Osvotn. '2, 7.
b. diivad Hi pruzati. — ohjckat maze biti Ho
tjelesno ill iiinno. — Ne znam, Jell ovo into sna-
ceAe ito je kod a iizeto u premsenom smlslu. Hi
je nniiiieno od pokloniti kao imperfvktivni (jlagul.
(I'raoedna dusa) trudi se da zgodi poni/.oujem
Bogu, 116 da se gospodi, kloni kruh ubogu. M.
Manilid 79. Skup svetUi apostol tebi livals kloni.
240. I glavu tore vrat sama I'lim (gumrom) klo-
iiila. H. Lucie 239. Jer videc uboga, pomoc iiiu
no klontli. 281. Opi'ona .staiiica niuia so pustiti,
ni lasiio desnica k svakomu kloiiiti. P. Hekto-
rovii 32. — Muze biti da amu pripada i omij
pritiijer a kojemti mj. objekta uafa da stoji instru-
mental: Pod borom ki kloni sinoom u Siroko.
M. Maiulic 91.
2. sa se, rejleksivno. — Tzmedii rjeinlka a Vol-
tigijinii (,piegarsi, incliinarsi' ,sich biegen, sich
vornoigeii'), « Viikovu: koga ili cega ,eiu6n (etwas)
moiden' ,vito'; u Daniiicevu (,inolinari').
a. uopce. a) it pravom ntnislii. Vrata kb julnoj
male klonesta se stran§. Glasnik. 11, 69. Er se
(mjesec) uspe, kloni i pada. J. Kavaiiin 214b.
Se inu se lipo (krafu) klonise. (Nar. pjes. iz
Istre). Nasa sloga. god. 11, br. 9. — (>) me-
taforidki (klanati se). Ar pjonezom svak kloni
se. J. Kavaiiin 1451". — r) u prenesenom smisla,
teziti. Nemoj kalemiti onda kad bi se vreme
k velikoj susi klonilo. P. Bolic, viiiod. 1, 287.
Sva se veStestva zivotni ko uskisavanu klone i
teze. 2, 355.
Ii. ohicno znaci sto i uklaiiati se, ouvaci se. —
Kaze se klouiti se cega a i od cega. Kako cook
dode na prosjacki stap, svak ga se kloni. Nar.
posl. vuk. 127. Kloni se i sjena negova. Kloni
se luda kao i sveta. 135. Ali je poznato, da sam
so ja, jo§ od godine 1820, klonio svake sluzbe.
Vuk, odg. na lazi. 11. Kloni se poganijoh. Ifcim.
(>, 20. Praznijeh razgovora kloni se. 2tim. 2, IG.
Za to se takovijeh mjesta klone svi. nar. pjes.
2, 124. Putova svojih nasitide se ko je izopa-
cena srca, ali ga se kloni covjek debar. D. l)a-
uicic, pric. 14, 14. — Primivsi dekret posao sam
fca pokazati onijem mojijem prijatejima u Zadru,
koji su se prije klonili od meue. G. Zelic 461.
Kloni se od zla i cini dobro. D. Danicic, psal.
34, 14. I da se klonite od onoga sto je zlo. M.
D. Milicevic, skol. 2.
KLONUCE, n. iiprav djelo kojijem se klone,
tili u jedina dva jednaka p'rimjera kao da znaci :
klopot. Da ih ne izda bahat noga ni klonuAe od
oruzja. B. Zuzeri 48. 124.
KLONULOST, /. osobina onoga sto je klontio.
— Kao da je naiineno u nase doba. Otklaiia
od nega klonulost. Bos. vila. 1886. 89.
KLONTJTI, klonem, pf. nagnuti se, pognuti se,
spustiti se. — Akc. kaki je u inf. taki je u osta-
lijem oblicimu, osim pirezenta, i aor. 2 i 3 sing.
klonu. — Va^a da je postalo od kloniti nastavkom
uu kao perfektivtii glagol, a dobilo je i nepre-
lazno znacene tako da je kloniti prema klonuti
kauzalni glagol (isporedi topiti i tonuti, gasiti i
gasnuti). — Od xviii vijeka (u ovom priinji-rii
XV vijeka va(a da stoji klone mj. kloni samo rudi
slika, te pripada pod kloniti; Bog bo potr ono
ki rat podvigose, onim milost klono ki stav uzda-
ho5e. M. Marulic 62), a izmrdu rjeinlka u Vu-
kovit (.sinkon' ,labor, inclinor').
a. ti pravom smislu. Klonuvsi mu tako ruko.
E. Pavic, ogl. 121. A nu da gdi ne klonete, za
da nvik potonete. \'. Dosen 229'>. Mloga (ka-
lama) fiesto al' od mraza klone. J. S. Relkovic
149. Klonu ruka niz fiosnu dolauiu. Nar. pjos.
vuk. 3, 29. Klonu salj]a, otpade mu glava. 3, 292.
Aga glavoin na dusoku klonu. Oglod. sr. 451.
Noge klonu a oi-i izdaju. P. Petrovic, gor. vijen.
38. Noniojto da vam klonu ruke. C Danicic,
2duev. 15, 7. Ovo je Hercegnovi, dva mu krila
klonu na bokove. .S. l^ubiSa, prip. 2. Koii mu
zapre, ruka s uzdora klone. 276.
b. iL prenesenom smislu, oslahiti, orlo se uzne-
miriti, izgubili nadu, oiajati. a) siihjekat je ie-
(ade. Kad dodo na tebe, klonuo si. D. Danicic,
jov. 4, 5. Klonuie straSne vojske pred silom
azijatskom. S. ^jubisa, prip. 17. Seti se beza-
zlenih godina, .sto ih je proveo u svomo selancu,
pa sav klonu. M. P. Sap6anin 1, 123. — iesto
se kaze u ovom smlslu klonuti duhom, srcem. Ova
nesridna zgoda uzrokovala jo da klono srcem sva-
kolLka strana kraja Augusta u Poloniji. A. To-
mikovid, ziv. 160. .Mi su oni ved bili klonuli
duhom i nista ih to nije moglo nagovoriti i ohra-
briti. Vuk, prav. sov. 54. Duzde klonuo godinam
i srcem. S. l^ubisa, prip. 12. Nije Austrija klo-
nula duhom, node bezufati. Zbornik zak. 1866.
114. — h) subjekat je srce, dusa. Nama su se
srca oladila, sa svijem su u prsi klonula, ne ku-
caju vise u prsima. Nar. pjes. vuk. 5, 463. Pak
nemojte da ni srca klonu. 5, 472. Klonu srce
moje. D. Danicic, psal. 61, 2. Sto si klonula,
duso moja, i sto si zalosua ? 42, 5. Nasititi svaku
kliinulu dusu. jer. 31, 25. Cuv beg jade, upase
mu vede, dusa klone, a obraz ublijede. Osvetn.
4, 44. — c) subjekat je uopce sto umno. Vaja
da ti klonu sva ocucena. M. Zoricid, osm. 21.
Klonula jo snaga nosiocima. D. Danicid, nemij.
4, 10. Snaga klonu boz uzdaiia mila. Osvetn.
4, 60. Odlucnost i obrtnost bile bi klonule. M.
Pavliuovid, rad. 141.
KLONA, ,/'. nesto kao ■■ituplca za lovlene ptlea
naiineno od tlkve. — Vafa da je od osnove klop :
klopiia, te da je p ispalo ispred n. isporedi klopka.
— U nase vrljeme, a Izmedn rjeinlka u Vukovu:
,eine art falle fiir die kleinen vogel (z. b. meisen)
meist aus einem ktu'bis gemacht' ,decipula avi-
cularum'. Hode lukavstvom, da se iskobe|a iz
kloiie, u koju ga je bio uhvatio. Srp. zora. god.
1, sv. 9, _str. 195.
1. KLOP, klopa, m. vldi ki'pe|, krpusa. — Rijec
je stara, isporedi rus. K.ioii'b, stjenica. — U sje-
vernljeh iakavaca i u kajkavaca (kao i u slo-
venskom jeziku), a izmedu rjecnika u Bjelostjen-
cevu (klop, krpel, krpusa, cepela ,redivius, ricinus')
i u StuUcevu (v. krpej). Klop, Ixodes ricinus,
pi. klopT. D. Nemanic, cak. kroat. stud. 15.
2. KLOP, m. nesto sto zatvora (zaklapa, po-
klapa).
ii. vldi kod ijoklop.
h. predica, preg^ica. — Samo u Voltiijijinu.
rjeiniku: ,fermaglio, chiusura' ,sclinalle, schleife'.
1. KLOPA, /. nekakoa lyra za nooce. — U
wa.se vrljeme. Pokui^i veresiju i da sve na klopu . . .
U vece je imao toliko uovaca da opet okusa srecu
u klopi. L. K. Lazarevic, on zna sve. 10.
2. KLOPA, /. imo svini. Garavac, Bosna.
1. KLOPAC, klopca, m. sculpouea, crevla od
drvd. — isporedi cokula, fratun. — Jamacno je
oii'iiiKitiiprjskd rljfr pi) hurl kao lilop, klop sto
pu.if'if I:, III ,-- nil II kliijirinin. — Od xvi vijeka,
a I'liiiilii ijrciiikii II Miknlinu (klopci, fratuui
,calopudium'; khjpciza led ,calopodium ferratum'),
u Belinu (,zoccolo, pianella di leguo' ,calopodium'
784a), u Voltigljinu, (,zoccolo ; uomo zotico' ,oiu
holzerner schuh; roh, plump'), u Stuliievu (,cal-
ceus ligneus'). Voduja na konac klopci se M-
1. KLOPAC . f
tase, i I'azbi mu louac. M. Marulic 255. Ko ovo
ovamo bata na klopcijehV M. Drzic 292. Klopci
se od svakoga drva ne cine. (Z). Cekaju tp
klopei i zvonci. (Z). Poslov. danic. — U prene-
senom sinishi: neotesan cot'jek. saino u VoltiiUjinu
rjecniku.
2. KLOPAC, klopca, in. vidi 2. klubiik. —
Va^a da je i avo unumalopejakd rijfc kda i 1.
klopac, — [/' Viikuvu rjecniku: ,die wasserblase'
jbulla', cf. klobuk .i dodatkuin da se goviirl u
drnoj Gori.
f 3. TCT;()PAf;, klupca, tii. ono sto otete kad
iipekne buha ili komar. — U nase vrijeiue u
Stonu: ,Uio rue komar, pa mi so napeo klopaf.'.
M. Milas. — 3I(ise Inti da bi [irain akaniat fiiii
kl6pac. — Kao da je hta rijec Ho 2. klopac.
- • KLOPANE, ». djeki kojijem .s-e klopa. — Is
inedu rjecnika ii BjeUistjenceva. ,Da Bog i mij
veceg dusmana oslobodi iniakog klopaiia'. J. Bog-
danovic.
KLOPAEANE, n. djeln kojljrm se klopa ni. —
U Viikovu rjecniku.
KLOPARATI, klopariin, itiipj. har.uli, Idnpn-
tati. — Akc. se mijeiia ti pracs. 1 i 2 /</. : klo-
pardmo, kloparite, a aor. 2 / 3 sinij. kl6])ar"i,, n
part, praet. act. kloparao, kloparala. — Od ist<i<ja
korijena od kojeija je i klopotati. — V nasi-
vrijeme, a iemedu rjecnika a Vnkomi (.pulter'n'
,tumultuor'). Kloparao je dugo dugo po kovro^u
dokle ga je napipao u mraku. M. I). Milir.ovir,
des. par. 46. A viideiiica kloparaso zivo: taka,
taka, taka. M. P. Sapc'.aiiin 1, (il. Sto mii klo-
paraju suha iledra u prazimj Uozi. Srji. /nra. i;.
1. sv. 5, str. 99.
KLUPAST, nf/j. n Vukorn ij.vnikn: vido klopav.
KLOPATI, klopaiu, iinpf. klopntati; Oi/ilaU:
lupati, hiti. — S naj zadi'iijeni snaceiieni ra(a lia
je postalo od I'lein. klopfoii, a. prna dva znaceiia
nioze hiti od istoya. korijena od koje(/a je i klo-
potati. — U BjelostjenievH rjecnika: klopam ,i:vi\-
pito, orepo. strepo'. 2. v. Iiipam; it Voltiijijinn :
,strepitare, tare calpestio, s(.-alpi<-ciare' .stomploi]' ;
u Stulicenu: v. klopooati ,s dodatkom da je ir:elo
iz Bjelostjem'era. — In nase vrijeme a lAei. iCli'>-
pati znaoi koga psovati ili tuci. , Borne ga, bi'ati',
po vraziju klopa'. ,J. Bogdauovir.
KLOPAV, adj.ridi kloiupav. - Od xviu i-ijeka.
a izmeda rjeinika a Vukorii (vide klompav). IJsi
priklonava voliko i klopavc .J. liajic, boj. iHl.
Kapom klopava uha pokrio. S. i^ubisa, pri]). I)i2.
Ovo je liue baburasto, klopavo i knie. prii'.. 1 lo.
pa mu odnesoui ono klopavo nazimOe. M. I'.
Sapcaniu 1, 54. Krdo garavih i klapavili svii'ia.
1, 80. A usi (konu, behit) golome i klopavo. Si p.
zora. god. 1, sv. 2, str. 2^.
KLOPA VAC, klopavca, in. kiirkalu, visi, kor-
liasa. Rijeka kod Krizevca.
KLOPCAC, klopcaca, in. dmi. 1. kloj'ar. —
Samo u Stidieeoii rjecniku: ,t\i\n. verb! I.lopai".
_ KLOPCANKA, /. vrst jalmke (Val.avar). H.
Sulek, im. 486.
KLOPCAK, klopcara, in. coijek kuji. [lo smin
zanatu gradi klopee (nidi I. klopacj. — od x\i
vijeka, a izmedu rjecnika a Jk-linu (,zoei-olajo,
quel che fa zoccoli' ,calopodiorum opifex' 784*)
i II Stidicevu (jcalooorum ligueorum opifex'). Oni
koji jube tastu slavu jesu singe od klopcara.
Zborn. 7'i.
KLOPCE, /. pi. ili II. Y inie selu u lUisni ,i
okrugu travnickom. Statist, bosii. 62.
I 1. KLOPOT
KLOPCK^, III. dem. 1. klopac. — U Belinu
rjecniku: ,zoccolotto, zoccolo pii^colo' ,cal(jpodi-
oh-ira' 784'i, '■ n Slidicevn: v. klopcac.
KLOPEtV, ridi klopet-.
KLOPESA, f. ime svini. u Bosui.
KLOl'KTANE, /(. djelo kojijem se klopece. —
Samo u Stulieerii rjecniku (kod klopot) gdje iina
i klopoi'ane.
KLOPfcTATI, klope.-ruj, iiiipf. klopotati. —
Samo a Slulirnui rjecniku.: klopelati i (po praes.
klopecem) klopecati ,strepero, erepitaro".
KLOPIC-, vidi klopit-.
KLOPITANK, ». huka, klopot, tabane. — I'o
obliku kao da je verbaini supstantir od glagola
klopitati, (/// S'- onij i/lagol jiotrrduje samo n
Stuliceoa rjecniku. — Stariji je oblik klopitaiij'e.
— (hi xvu vijeka, a izmedu rjecnika u Belinu
(klopitauje konskijeh stopa ,calpestio do" cavalll'
,uiigularum ei(uiuai-um sonitiis' 1601^) i u Stiili-
ceim (kod klopot) (jdje ima i klopicaiio. Blazeua
ona dusa koja izbavna od klopitalia i buke svje-
tovi'ie slisa Isukrsta. M. Radnic 40(ll\ Baliat =
klopitai'ie u hoiljonu aliti stupauu. I. Dordic, uzd.
2()G.
KLOPITATI, klopicem, tnipf. klopulali. -
Samo II Sinlireni rjecniku: k\opita.ti i (jio jtraes.
klupii''nin) klopirati .sti'opere, crepitave'. — vidi
klopitane.
KLol'ITI, kb.piiu, impf. sklapali, puklapali,
kao imp/, sliliipiii, poklopiti .ilo jinslaje lijnn sto
ooijem iilai/'iliiiia oipoilii pi-ijrillng. — Xiiiia ore
rijii'i u i/.ilali/iin slarnnkijein jezieima (dnigo je
ee.i. klopit i, i:rrarati. ralali), a n'jelkii je i u
nasemu, ali sr nulir:/ sl,i,:eiia s prijidloziiiai. —
Korijeii kliip smdiiii Je kio-ijenit glagola klopati.
— Od XVII rijeka, a izmedu rjecnika ii I'oliigi-
jinii (.attaccare, accomoz/.anv ,auliolfen. aiiklelion')
i u Sliilireru (,operculare, contogcro').
:!. kao impf. sklopiti. Da idii k raboti prik
Drave most klopoc. B. Krnanitir, 17. Skripat
zubmi, ruke klopit. .1. Kavai'iin •")70t.
b. l;a<i impf. poklopiti, zaklopiti. SviU vas
klopi i /.aprijeka s\ uil okolo zemja tvrda. .l.Ka-
\ai'iiu I2I-I. Vc|aca jo /,oii>ko ime. i ohlijepom
zomju klopi. 17 pi.
c. kail impf. sklopiti, pi'iLlo|)iti (skojicali, pn-
kopiatl). - V I'oltii/ijinii rjeeniku.
KL(JPJ\.,\,/. slupica, pastnla. — isporedi kbiiia.
— Od glagiila (po)klopiti. — U nase vrijeme, a
izmedu rjecnika u Viilmvu (vide kjusa). Sakri-
ve.Do mu je ])niglo na zemji i klopka na stazi.
t). Uaiiicic, jov. 18, lU. .V moji toliki sokoli u
klopci tvojoj propadoso. Srp. zora. god. 1, sv. 7,
str. I(i7.
KL(")1'.\1ITI. klOpm-m, pf. ndariti (s bukom),
kuenuli. ispnredi klopati. — U jednoga pisea
nasega rreiiienu. Odista, ti taj mah, zvekir na
vratima klupiEii. M. 1). iMilicovic, omer. 171.
IvLOl'Ot:-. ridi klupot .
1. KLOPOT, ///. vidi klopot. — Maze bill rijec
prasliirensl.il, ispuredi stslov. klopot'i., (rus. \.in-
iioT.-i, miiiir. iii'sri'i'-a. nialorus. x.uiiiiTi.). ces. klo-
pot, khikiil. hiliiJi, po(. klopot, iieinir, hriga ; is^io-
redi i lit. klapal:i, briijii. — Knrijin klop t'o/a
da je srodan s korijennm klep. vtJi kod klepati.
— Izmedu rjei'iiika u .laiuliresieeru (,erepitus'l i
a Stuliceru (klopot, klopecaiie, klopetane, klopi-
caue, kloj^itai'ie, klopoeaiie, klopotaiie ,sonitiis.
strepitus, rumor'). Klopotb oruiaja. Aleks. novak.
.")7. Zvek od oruzja i klopot scitov. Aleks. jag.
star. :i, 262. Dan trubje i klopota. Nauk. brn.
1. KLOPOT i
71*. §t() pomaze klopot usta ako je srco uijemu?
M. Divkovic, nauk. 48''. Stoji klopot mostva i
])apiu'a. Nar. pjes. hevc. vuk. 79. Klopot stade
placom i sokakom. Nar. pjos. hiirm. 1, 135. Cujo
u pocini klopot svakojakijeh veriga. Nar. piip.
vuk. 119. I holim klopotom razmaiu]eiiili lial-a.
M. Pavlinovii, razl. spis. 412. Stoji klopot (Irvja po
skarima. M. Vodopio, tuXn. jol. dubrovn. 18U8. 210.
2. KLOPOT, Hi. imc seli( u Crnoj (fori. (Hasuili.
to, 21.
KLOPnT.VC, Idnpum, »/ drm. lilopot, radi
znari'iui riili kli'|ii'i,'i.\ kl>'|i.M:iliiir,], kl.-'petalo. —
U lijrlo.^tjriKrni rjfri,iki( : i l.-iijl:iu'ski) klopotoi;
jcrepitafulum'; it Jamhrfsirevtc klopotei'. ,ci'6pi-
taoulum'; *( Stulicevu: klopoteo, v. klopotuSa iz
Uahdeliieva.
KLOPOTANE, n. iljelo Icojijem se klopoce. —
Stariji je obliJc klopotanje. — IJ Belimi rjecniku:
klopotanje .roiuore di piedi' ,pedum strepitus'
G3la; u Voltigijina ; u Stulicevu: klopocaie i
klopotaile uz klopot; u Vukovu.
KLOPOTAR, klopotdra, >«. onaj sto klupuce
(uoan s klopotusom). — Lf Vukovu rjecniku: (u
Ci'noj Goi'i) ovan sa zvouom ,der glockentragor
(z. b. widder)' ,aries tintiunabulum gestans' .s pri-
mjerom iz nartidne pjesme: Al' evo ti jedan krd
ovaca, a pred nima dobar junak jedan, de preda
se goni klopotare.
KLOPOTATI, klopocem, impf. vidi klepetati.
— Akc. je kao kod klepetati. — Vaja daje rijec
praslavemkn.. isporedi stslov. klopotati, (run. x.io-
noTjiTfc, truditi se), ces. klopotati (klokntati, trcati,
hrinuti se), pol klojmtar- (ii.:n''niirirafi). — U inji-
nitivu i u pnislijrui rrrmrninKi iim,-., hiti 6 mj. t:
klopooati (vidi i a Sliilicrni rjiriiikii). — U Jam-
bresicevu je rjecniku prai^s. klopotam. — Izmeiu
rjecnika a Belinu (.risonare, propr. far romore'
,resono' 626a), u Jambresicevu (klopotam ,cre-
pito'), « Voltiijijinu (klopotati, grijeskom klopocem
,fare calpestio, romoreggiare, sussurrare' ,stam-
pfen, lai'men'), u Stulicevu (klopotati, v. klopo-
oati ; klopocati, v. klopitati), u Vukovu (vide kle-
petati). Na nas ove pogledajte vi robove, gdi u
gvozdijeh klopocemo. N. Naleskovic 1, 161 — 162.
IS ! o koke, kokorajko ! ne kokoci, ne klopoci.
Nar. pjes. vuk. 1, 194. Is ! paune zlatopere ! ne
setukaj, ne zagucaj, ne soboci, ne klopooi. Nar.
pjos. here. vuk. 347. — U Dubrovniku, ii prene-
senom smislu, upoti ebjava se i kao brb|ati. ,Muci !
ne klopooi tu !' ,§to tu ludo klopoces V" P. Bud-
mani.
KLOPOTLIV, adj. koji klopoce. - Steklo klo-
potlivo (kajkaoski) u Bjelostjenievu rjeetiiku kod
klokotica.
1. KLOPOTNIK, m. nestu sto klopoce. — IJ
basni pisanoj crkvenijem jezikom (oko xvii vijeka)
0 orahu. Orahovca onogo klopotnika. Starine.
2, 311.
2. KhOPOTNlK, m. pluniua u Bosni. I\.lukir,
zem|. 27.
KLOPOTUKATI, klopotukam, j)»/j/. dent, klo-
potati. — Saino u Stulicevu, rjecniku : v. grolio-
tukati.
KLOPOTUSA, /. :,ciln .s/„ klnpncr, - i.poredi
klepetusa. — U Stulici m rjrciiil:ii : ,rni'ii;i.ulum,
tintinnabiilum'. — /' oknliiii ihiJiniracknj u iiase
doba isto je Ho klwpka. P. Budmaui.
KLOPOTUSAC, klopiHusoa, m. u StulireoH.
rjecniku uz klopotuslca. — nepouzdano.
KL0P6tU§ICA, /. dem. klopotusa. — U Stu-
licevu rjecniku: ,6xiguum crepitacuiam'.
I KLUBA
KLOPOTUSKA, /. saiiio a Stulicevu rjecniku
uz klopotusica.
KLOPUK, m. vidi 2. klobuk i klopao. — U
na.sc vrijeme u Bosni. Voda sve baca klopukovo
po kotlidu. Nar. prip. bos. 1, 114.
KLOSAN, klosna, adj. claudus, laesus, hrom,
kfast, sakat, ozleden. - isporedi kjast, klijenit.
— Ix'ijec je stara, isporedi stslov. klosMn., huij.
kloson, rus. K.mciM.iii. — Same u ki'iijiama pisa-
nijem crknenijem jezikom (klostnb okomi>). Budeti.
klosna okorab. SredovjeC. lijok. jag. star. 10, 12.5.
Klosi.nb okomb. Zbornik p. Dragoja sreck. 12.
KLOSTAIi, klostra, m. vidi klaustro. — U
Mikalinu rjecniku: klostar od manastira ,clau-
strum, clostrum, peristylium', i u Voltigijinu :
,chiostro, monastero' ,kIoster'.
KLOSTAR, klostra, to. nem. kloster, manastir.
— Po sjeverozapadnijem krajevima (ne samo u
kajkavaca i u cakavaca nego i u Hokavaea). —
Od XV vijeka, a izmedu rjecnika u Vrancicevu
(jclaustrum'), u Bjelostjencevu (kajkavski kloster,
manastir ,coeuobium, monasterium, claustrum,
asceterium, conventus frati-um'), u Jambresicevu
(kloster , claustrum').
a. uopce. Prijur klostra. Mou. croat. 63. (1444).
Od 12 nepodobscin klostra. Narucn. 89ii. Dom
svoj na klostar obrati. S. Kozioic 14l>. V klostri
blazenago Pavla. 17b. Nega ze v klostar za-
prise. 43''. Da su Febroniju iz klostra izveli.
F. Vrancic, ziv. 59. I tristo kloStar u liegovo
uzida se vrime. F. Grlavinic, cvit. 149*. Ki pri-
hodisia crikvena i klostrov proti pravici obsi-
luju. svitl. 115. Ki koludricu iz klostra grabi.
117. U svete Jelene klostru. B. Krnarutic 41.
Dvi ruze, jer u triiu Isukrstu sluXe i cvatu u
klostru. A. Kanizlic, ro2. 22. Klostar ali crikvu
da ste sagradili. M. Kuhacevic 86. Klostar , mo-
nasterium". u Istri. D. Nemanic, oak. kroat. stud.
18. — If ovijem primjerima kao da ujesti u
klostar znaii : pofratriti se, pokaluderiti se : Ber-
nardiu ulize u klostar male bratje. F. Glaviuic,
cvit. 147*. Klostar u ki s. Bernardo ulize. 284".
b. ime mjestima u Hrvatskoj. a) selo u zupa-
niji modrusko-rijeckoj . Razdije}. 48. — b) dva
sela u zupaniji bjelovarsko-krizevackoj. 110. 117.
— vidi i 2. Ivani6, b).
KLOSTRIC, m. dem. klostar. — U jcdnoga
pisca cakavca iz Istre xvii vijeka. Ulize Anton
u klostric jedan od onili. F. Glavinic, cvit. 15a.
Onde klostri6 ugradivsi, s nim prebivahu. 19b.
Polag ne (crikve) klostric uzida ponizan. 91b.
KLOTA, /. u narodnoj zagoneci nasega vre-
mena. Zaklokota klota sa visoka plota . . . odgo-
netlaj : grmfavina. Nar. zag. nov. 34.
KLOTOVAC, Klotovca, m. ime selu a Bosni
u okrugu Done Tuzle. Statist, bosn. 94.
KLOVOCA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
kragujevackom. Zem}a u Klovoci. Sr. nov. 1875.
111.
KLOVTER, TO. vidi klaftar. — U knizi pisanoj
xviii vijeka crkvenijem jezikom. (Vrkov) va vi-
sotu 2 klovtera. Glasnik. 56, 128. (1733).
KLUB, TO. vidi klubo. — Samo u Stulicevu
rjecniku (va(a da je ruska rijec KJiyS-b).
KLUBA, /. trochlea, drvena Hi gvozdena sprava
na kojoj je obicnn kvaka za vjesane. a n rnij inia
jcdnii Hi vi.ic ki,li( (toiaka) oko kujij.lt >. iini:r
saviti uze Hi i^eriga. — Moglo hi m' ii'imisliti da
je srodno s rijeci klupko ; ali va{a dti jr doHn iz
nemackoga jezika, isporedi srcnem. klobe, novov-
mm. kloben ; pa i u po^skom jeziku ima kluba
KLXJBA
s istijem znaienem Ho je ocito nemadka rijec (da
je srodno s klupko, hilo bi kl^ba Hi kl^ba). —
Od XVII ctjfh'i. II i:tnedn rjccnika n y[i];iilniii
(kod taja. It tiriiiii ttiipose) (jdje se iiuj /inj' mt-
liodi, u Beliii't '.fcin'lla, stromento di li<i;Tio i'"!'
tirar i pesi in alto' ,troclilea' 348''), u BjeUixtjeii-
I'eva (v. vitel), u Voltujijinu (,gireUa' ,rollra(lchen'),
u StuKcevu (jCarrucolo., strumento con giroUa da
tirar su V acijua o altro' ,trocljlea'). Kluba, mecb.
(kolotura, skripac) ,rolle', frc. ,poulie', egl. ,piilley',
tal. jpuleggia, carruoola'; (vinta) ,wagenwinde',
tal. ,martino, martinello', frc. ,cric', egl. .hand-
screw, jack'. B. §ulek, rjeou. znaustv. naz.
KLXJBACAC, klubaiica, m. vidi klubasce (kiio
da je dem. klubak). — (rovori gdjeko u Dubron-
iiiku u nase doba (a vidi i prvi primjcr kod klu-
basce). P. Budmani.
KLUBACCE, vidi klubasco.
KLUBACKJ, adj. koji prijiada .-iela Kliijiriina
(vidi 1. Klupci). Klubacka (opsliita). iv. Jova-
novic 137.
KLUBAJICA, /. I'leka bi(ka. Klubajica, rus.
K.iyoHHua (fragaria), ces. klube.nka (Uactylis glo-
merata), Veronica cymbalaria Bodard (Visiani).
B. Sulek, im. 148.
KLUBAK, kliipka, m. vidi klupko. — I' ittisc
erijeme na liijeci. F. Pilepic.
KLUBARAK, klubarka, m. u Viikiwu ijecnikii
bez znacena s primjerom iz narodne pjesiiie : Zute
zabe plafcno snuju o klubarku dreuovome. —
il/oie biti da postaje od klupko. — U ^Ji'snca
nasega vremena znaci spravu za namotavaiie klu-
baha. Klubarak, tech. .knauelwickelmascbino',
frc. ,pelot6us6', egl. .balling machine'. B. Sulek,
rjecn. znanstv. naz.
KLUBASce, n. dcin. klupko. — Pntitajf- od
osnove klub-ik tiastavkom boe, te sc k ispred i>
mijeiia na 6, i uprav bi (/kisilo klubacce (fjeii.
pi. i jest klubacdca), ali se c ispred r /iiijii'in mi s.
— Od XVI vijeka (ako pripiada iimn hhj jirrl
primjer, a mislim da je tako), a iziin-ihi i-jii'iiiku
u Mikafiuu (klubasce od svile GTO"), ii Slnlici'iui
(v. klupaSce), u Vukiivu (dim. v. klupko s dn-
datkom da se gnvuri a Dabrovniku). Svilioe klu-
bacac (iiiisUin da je start gen. pL, a ako je nom.
sing. iHiti klubaSac) naviju. M. Dr/.ic 213. Znaiuo
(la sudbiua svakom suco konce ua klubasce.
O-svetn. G, 25.
KLUBATI, klubam, iiiipf. vlnviti khibaiiia. —
Saino u Stulicevii rjernikn : ,trocblois trahore'.
KIiUB^;E, n. (kiupko? Hi coll. od klupko Vi
kao da znaci uzao, zamka. — U jednoga /lisca
cakauca xvii vijeka (sa starijim oblikom klubje).
Janicari tudje na u ruke stavise, u tetivsko klubjo
sije mu uvriSe, i cim zapregose tefciv to|agome,
tim ga umorise zapregom joduoiiie. I. T. Mr-
navic, osm. 178.
KLUBO, n. vidi klupko. — -u- stoji iiij. iieg-
dasi'iega ^. — Bijec je praslavenska (klombo),
isporedi bug. kl-bbo (i ces. dein. klubko), uli je
bio i muski oblik klombi., ispurcdi. nis. K.iycVi.,
ceL kloub, pol- khb iriili / klubi. — I' ini^finu
se jezikli klubo iiiilit.i sniini it l-in-i jiisunuj irkn-
)iijeiii jezikoiu xvi rijikn tinli t'. .Miklobi^-. lax.
palaoosloT.- kod kh^ho), jrr .^e :iiiiiji:iiiije deiitiim-
tivoiH klupko.
KLUBUK, )«,, ime injestu ii Sr/nji a nkriigu
alelcsinackiim. Niva u Dojni Klubuk. Sr. nov.
1875. -228.
KXiUCNAK, )ii. neka bilkti. Klucriak. Vor-
baseum thajKus L. {.Sabjar, Kadoboj). B. Sulek.
im. 148.
91 KLUPA, a.
KLUFKO, n. nidi klupko. — U nase vrijeme
u Bosni. Uziuo klufko konaca. Bos. vila. 188(5.
172.
KLtJKA, /. Vucja Kluka, inic sumi. D. Tr-
stoi'iak.
KLUKO, n. II Vtikiit^it rjerniku: vide klupko
s dtidtiikiim da se gnvuri a goriiem primorju.
KLT'rNKOV, adj. mdi kod klinkov. — U Vti-
koni rjt'cHiku: u zagoneci, cf. klinkov.
1. KLUP, kli'ipi, /. vidi klupa. — isporedi 3.
klup. — -u- stoji inj. negdasnega n- — Bijec je
stara, isporedi st.slov. khipi,, novoslov. klop, klopi.
— II sjem'.r)iijtih cakavaca i u kajkavaca, a iz-
tnedu rjecnika ii Bjelnstjenieoii (klup, sedalisce
,scamnum, sedile, scabile'. 2. klup na koje se
meso sece, trup ,lanionum scamnuni'. 3. klupi na
galijah, bariki .transtra'), u Jtutthrr'-i'i m i.scam-
num'; klup visoka ,anabatra'), ti \'iil/itj>iiiiti. (klup,
klupi, f. ,banoo, scagno' ,bank'j. t ii usobitijem
znaeei'timn (radi drugoga znacena u Bjelostjen-
ievu rjecnikii isporedi trup). Klup (f.), tech.
(djefaca, tezga) ,werkbank', frc. ,etabli', egl. ,bench',
tal. , banco'; stolai-ska klup (sfcruznica, blariaca)
,hobolbank', frc. ,etabli', egl. .bench, planing-
bench', tal. ,panca da piallai'e, banco'. B. Sulek,
rjecn. znanstv. naz. — U dva primjera cakavska
xvi vijeka u prenesenom smislu, pi. klupi znaci:
Slid, sudniea (tiprav klnpe na kojima sjede suci).
Pridose pi'od nas v klupi naSe. Mon. eroat. 183.
(1502). Pride u klupi nase u spravisie navadno.
249. (1549).
2. KLUP, f. u projetno vrijemo, kad jo snijog
i sol otkravilo, samo na prtini, na putu jo ule-
dena jos blata, po kojeiu so dobro voziti dado,
to blato zove se klup: ,jo.s drzi klup'. u Topo-
lovcu. P. Bvaiitnnr. — More biti ista rijec sto
1. klU|.. ^
3. KLUP, klupa, lit. vidi klupa. i I. klup. —
xvii i XVIII vijek, a izinedii. rje&nikti u .Mikajntn.
(klup za siditi .scamnum, sodile, subsKllium' ; (((■/)
gramatikiilitoga rodti vidi raali klup kntl klupicii)
gdje .sr naj prije mthodi. a Beiinii (klup, klupa
,banco, stromento di legno da soderci pin per-
sone insieme' ,sub3elliura' ; plavski klup, klup od
vozaca, klup od demije , banco di galera o altro
naviglio' ,tm,nstrum'; klup za dvojicu ,baijco da
due' ,bisellium' 1271^), (( Stulicevii (klup, klupa,
m. ,sedile, subsellium' ig Mikaymn). Isusova
majka stoji na klup ki so liqj pristoji. .J. Ka-
vai'iiu 518=t.
KLUPA, /. .%ji:dalo (sprava za sideiie) nacineno
od dasaka (a i od kamei'ia) naj eesce tako da
iiioze vise od jednoga relndeta sidjeti; obiciiobez
naslona. — isporedi 1. i '6. klup. — .U"c. se
mijena it voc. sing, klupo (mozebiti i ii dat. i
arc. sing.: klupi, klupu), i n noin., ace., voc. pi.
klu|ip (mozebiti i II dat., iiistr., loc. pi. klupama).
— Postiije od 1. klup. — Od xviii vijeka, a iz-
tnedii rjecnikii u Stitlieevu (,sedile, subsellium') i
II Vukovii (1. ,die bank' .scamnum').
a. u pravoiii sinislii. Zapovidi mu na drvenoj
klupi sisti. A. Kanizlic, kam. 98. Pojubi zem|u
ali klupu ali kt'iigu. utoc. 399. Ne bi se nigda
ktio na klupu nasloniti. bogojubn. -149. Vise
glave ruzn usadite, oko groba klupe napravite;
rad' mirisa nek se ruzom kite, od umora na klupo
sedaju. N"ar. pjes. vuk. 2, '26. Oko vodo klupe
j^ogradise, ko j' umoran noka se odmara. 3, 521.
I isprometa klupe onijeh sto prodavahu golu-
bove. Vuk, mat. 21. 12. Kolomat od kamena na
kome se obicno sjedi kao na klupama. uar. pjes.
1, 64. Klupa u skoli nije bilo. prav. sov. 82.
KLUPA. a. i
S dosua i leva obojoim kliipe. M. P. Sapcaiiiii
1. 82.
I». vidi stativica. — // Vukovti rjecnikii s do-
dutktim da Je ovako znaiene u Hrvatskoj u Kr-
scana.
KLfjPAC, kli'ipt-a, m. dem. 3. klup. — U Be-
liiiii. rjecniku : ,bauolietto, cioe l)anoo piccolo'
.soainnulum' 127a, j u Stuliceou: ,suabellum'.
KLUPAK, kli'ipka, m. vidi klupko. — U nase
on'jcme u Istri. Kliipak jglomus'. D. Neraanid,
6ak. kroat. stud. 18.
KLUP AN, klupna, adj. Klupna Liika, mjesno
line ti upomeniku, xiv vijeka. Kont Klupbue Luke.
Svetostef. hris. 3.
KLUPASOE, n. vidi klubasce. — Radi p vidi
klupko. — U Belinu rjecniku: ,picciolo gomitolo'
353*; u Bjelostjencevu (vidi. kod klupcace) ; u
Stitlicerii : klupasce, malo klupko .parvus glomus,
gloiner' s dodatkorn da je uzeto iz Bjelostjenceva.
1. KLUPCI, Klubaca, m. pi. ime selu u Srbiji
u okrugu podrinskom. K. Jovauovi6 1.^7. —
i.^parcdi klubacki.
'-'. KLUPCI, Klupaca, m. pi. ime selu ii llr-
viitt:k()j u zupaniji aarazdinskoj. Eazdijej. 101.
KLUPCACE, n. oidi klubasco. — U Bjeloatjeii-
cevu rjecniku: (kajkuvski) klupcece, klupasce, na-
vojak ,parvus glomus'.
KLLTPCANIX, m. covjek i,: sela Klnhaca. —
Mnuzina: Klupcani. Kako je Ali-pasa Vidaic
1803 godine livatao Klupcane te vezao i bio.
Vuk. rjecn. kad citluk.
KLUPCAST. adj. nejasna rijec it jednoga pisca
cakavca xvii vijeka. (KoA) u trbuhu pupcast,
mala boka, svafen, a u sapih klupcast, stepen,
frisak, hvajen. B. Krnarufcio 7.
KLUPCE, kliipoeta, m. dem. klupko. — Kaze
se i u prenesentun smislu o ceiiiu gdje je mnot/u
kujesta ujedno, Hi zamrseno Hi zavito jedno oko
druyoga (isporedi klupko, b). — Od xviii vijeka,
a izmedu rjecniku u Stulicevu (v. klupko s do-
datkorn da je uzeto iz hukvara) i u Vukovu (vide
klupko). Klubce zamrsava .se. .1. Kajic, pouc.
1, 161. Kraj srca s' viju kao klupce zmija. B.
Eadicevic (1880) 22.5. tj proco|u, blizu zemjane
pecivioe, skupio se u klupce matori zuti macak.
M. D. Milicevic, medudnev. 151. Gledaj u kos-
nicu ima li kakvo klupce pcela. F. Dordevic,
pcelar. 34. Usta od gaka obesim o drvo i tako
stoji dok se roj ue skupi u klupce. 54.
KLUPCENCE. klupcenceta, re. dem. klupce.
Odbiv prozracno klupceuce uaj bledih zrakova.
M. P. Sapcanin 1, 193.
KLUPCICA, /. dem. klupa. — Od xviu vijeka,
a izmedu rjecniku u Bjelostjencevu (,scabellum'.
2. klupcica uosna ,suppedaneum, pedale') gdje se
naj prije nahodi, u Jambresicevu i ,scabellum')i
u. Stuliceou (v. klupau »• dodatkum da je uzeto iz
Mikafina u kojemu ove rijeci iiema). Sedi, mili.
na klupcicu. Jacke. 69.
KLUPCIC, III. It Vukovu rjecniku : dim. v.
klupko.
KLUPCINA,/. ««(/;«. klupko. — U na.se orijeme
II T/ici. ,Aa ! kolika klupcina izade iz ovog raska'.
,Uala mije veliku klupcinu konca, mogu se lako
godiriu dana krpiti'. .J. Bogdauovic.
KLUPE, f. pi. ime mjestu u Srbiji a okrugu
hiogradskom. Glasnik. 19, 172.
KLUPEEINA, /. augm. klupa. — U nase
orijeme u Lici. ,Riio so izvalio na kluperinu
pred kuoom, koliko jo dug i sinjk'. .1. Ijogda-
novic.
! KLUPKO, b, b).
1. KLUPICA, /. dem. klupa. — Akc. se mijcna
u gen. pi. kli'ipica. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjecnika u Mikalinu (klupica, mali klup ,Bcal)ol-
lum') gdje se naj prije nahodi, i u Vukovu. Si-
dele su popadija i seer na jednoj klupici. Nar.
prip. vrft. 141. Pa so di^e sa klupice. M. P. Sap-
canin 1, 91.
2. KLUPK^A, /. ime selu u llrvatskoj u zu-
paniji modrusko-rijeckoj . Kazdije). 59.
1. KLTJPINA, /. augm. klupa. — Akc. se mijena
u gen. pi. kliipina. — U Stuliicvu rjecniku : ,vile
sodilo, subsellium'.
2. KLUPINA, m. i f. grbavo cejade. — U naie
orijeme u Istri. Kliipina ,homo gibbosus'. D.
Nemanid, cak. kroat. stud, iftsg. 32.
KLUPKO, n. ouo oblasto sto postaje lead se
oko cega namota preSa, da se tako hrani. —
Akc. se mijena u mnozini: klupka, klubdka, kliip-
cima (u Vukovu rjecniku stoji da je gen. sing.
klupka, ali vidi sto o tome pi^e J). Danicic, srp.
akc. glasnik. 11, 7). — Postaje od klubo (vidij
nastavkom -bko kao dnniiiutir. Ir se b ispred k
mijena na p: joS se tiapi-c ,isj, ■,'■<! ilaje b po eti-
mologiji, kako se villi jm .ffn, pi. klubaka, po
dem. klul.^srn //</.,■ uli -f .I'l/i^iJif h> :<ihnnirihi,
te su takii /'f'S/'lll ..IiIhi kllll'.il.. ;,lil].,i>,in. <l(ljr,lijje.
se p proiiiijniilii ispreil k mi \ ili \. ill ]'• isjinh}.
vidi kluvko, kUifko, kluko. - Unuiiiiihr j< klupko
zamijenio u iiasem jeziku gnlur,, /m^r, /,<,_ilirni
oblik klubo liez nlf.ira na velirnm. min tin jr til
bihi ri'' II /intsliirfii.tko doba, isporedi novuslov.
kl>_iliKn, ,vv kliil.ku. (rus. K,iy6oK-b, pol. klijbek).
— I:iiiiitii rjriiiil-ii It l>ancjce«M(klubko , glomus'),
u .Mikitliiiit (klupko, od konac ,glomus fill'), u
Belinu (klupko , gomitolo, gomicciolo' ,glomus'
353-'-), u Bjeliisljencevit (klupko, namotaj, namotak
, glomus, glomus filorum, glomeramen'), u Jam-
bresicevu (klupko ,glomus'), u Voltigijinu (klupko
,gomitolo, gomicciolo' ,knaul'), u Stulicevu (klubko.
V. klupko; klupko ,glomus, glumer'), u Vukovu:
klupko .knauel (kuauel)- .glomus', cf. kluvko,
kluko, klupce.
a. u pravum smislu. Kad zena ne bjese ui
tanko predence na klupko smotala. M. Vetranic
1, 10. Jak pice praskveno povito u klupku. 1, 123.
Zac zlata jabuka, ku vaze taj vila, u klupko od
kuka stvori se srjed krila. 2, 131. Bise klupko
navi' ta,nkoga predeua. D. Barakovic, vil. 51.
Sad je majci primotava" klupka (Isiis). J. Ka-
vaiiin 338b. Promasu rukom kao da musice ti-
rajn il' klupko motaju. F. Lastric, od' 27. Vadi
klupka izdno bacve. iZ). Poslov. dauic. Boje (bi
bilo) da sam rodila klupko prede (nego nega).
(Rece mati za svoje nevajalo dijete). Nar. posl.
vuk. 22. Cnia klupka razmotavaju. V. Vrcevid,
iiiz. 43.
h. « prenesenom smislu, o cemu sto je nalik na
pravo klupko.
a) globus, lopta, kugla. Sto je nedokuceui
uzdrzitej zema[skoga klupka i sviju stvari umr-
lomu coviku za negovu potribitu liranu, brauu
i odicu ostavio. M. A. Bejkovic, sat. A2*. — U
osobitom znaienu, ogneno klupko, vidi 1. gra-
nata. — izmedu rjecnika ii Belinu (l;lupko ogneno
,granata, sorte di globo incendiario clie si lancia
a mano nelle battaglie' ,globus pyrius mauualis'
355a) i u Voltigijinu (klupko ogneno ,grauata"
,granate'). Ognenijem ga klupkom busi. I. Gun-
dulic 522. Vrh liih sgoni tope i sgodi ih klupko
ogneno. J. Kavaiiin 2131). Klupka ogiiona, gra-
nata. L A. Nonadic, sambek. 15.
b) saviti se, sabrati se, savrijeti se u klupko.
kad se sto (n. p. pas) savije tako da postane
KXUPKO, b, b). 8
'tieito oblasto. Pak u klupko sebe savre, i pod
kladu glavu zavre (plasiv junak). V. Dosen 122h.
Duh necisti uplasen od nega sebe sabra Ijas u
klupko svega. Nadod. 106. Pas se skiipio u
klupko na snijegu. Nar. prip. vi-c. 185. Pas,
skupivsi se u klupko na larazu odzime... Viik,
poslov. XI. — ra|n da amo yripada i ovaj pri-
mjer: Dal' ove tascine od svojili starih lit na
skupne brasiine s pocela }ubi svit u klubko jedno
sfit, zamotan, zamrsen, tascine nigdar sit kako
jez nasrsen, nit" se zna jel' svrsen, ni pocet, ni
spravan, ni gdi je razrusen, ni grliaf, ni ravan,
nit" se zna kadi je glava mu ni konac T). Ba-
vakovio, vil. '253.
c) kaze si; ii klupko, i hid <<■ inknlilcn stniri
Zajedno skupi da postanc kmi m^lf njr/,, innlil;
na klupko) isttiuci da je ^hiirim i -uiiir^i no.
Hotij pogledati ove moje ruke ko nigdar iinati
nisu ucne luuke: kako striloni lake liili ce jte-
zati, k stupu, kako kuke, u klupko svezati (i/o-
oori hus Marlji). M. Marulio 175. (Soijet) bo-
gate i uboge, do cara, do kra)a, sve plese pod
noge i u klupko svo vaja. M. Vetranic 1, 272.
Rika Jordanska bise prisahnula, buduci so vode
u nacin od gora skupile u visinu kako u klubko.
A. Vita|ic, ist. -102. Vas koliki svit da bi se u
jedno stavio, i kano u klupko slozio. E. Pavic,
ogl. 496. (Pcele) za grane se fataju i drze, jedna
druge u klupko se veze. J. S. Rojkovic 237. —
Metaforii'ki. AIi Boze! zasto sve ovo ja imam,
l;o u klupko zavito, prikazat? A. Kalic 548. —
/ na klupka. Vrvjaliu iznutra gadni crvi i vi-
jahu se ko na klupka. B. Zuzeri 271.
(I) iiopcc vrliko mniistvo. f) cuda! [laeek klH[iUo
cudesa! A. Kalir lilil
KLUPKOVir, m. i,ri::im<\ - I'umiw- .<,■ xvni
vijeka. And. Kar.ir, kor. 451.
KLirSITI, klusim, iinpf. injii.ina i ne.poa::daiM
rijei: u, jednoin rakoiiitiu: Ter klusi Krstjane i
prezi svaki dan napokon Kimjane pod svoju
stavi(t) vlas. M. Vetranii 1, 50. u driigom jit rn-
kopisu: Ter ttaoi sve strane, ter prozi svaki I'-as,
sve od svijeta Krstjane pod svoju stavit vl;>,s, /<•
jnmacno treha mj. klusi citati tlaf.i.
KLUSIC, m. pri'ziint. — I'omiiir si: xvin pijrl:ii.
(kii Klusici, Mri'iavcici ... .1. Kavaiiin 2.'i2'^
KLUVKO, n. ridi klupko. — /' nasi' vrljeiiir
It Crnoj Gori i u Boii kotorskoj, a izmeita rjec-
nika u VukovH s dodalkom da .sv i/ovori « (irhfii.
Tako SB ne zgrrio kao kluvko n roseto! Nar.
posl. vuk. 30'J.
KLACa, /. ilio jarnia, sto stoji voloviiua oko
vrata. Dubasnii'a na Krku. — isjiiin'di kamba.
K^AJIi;, HI. prirumi'. — isporrdi Klaic. - I'o-
staje jaiiiacno od kjajo. — I' nasi' rrijemi'. Sclunu.
bosn. 1864, 99. i. x.\vn.
K]^A..IICI. in. pi. oidi Klajic-i. Sr. do\-. IS79.
176.
Kl^AJO, III. villi kjako. — .Ike. si; niiji'i'ia n.
roc. kjajo. — U nase vrijnnc a Lici i n l>al-
maciji. J. Bogdanoviii. M. Pavlinovir.
Klf/AKAST, adj. vidi k]akav. — /' nasi' rri.jrine
na Rijeci. F. Pilepid.
KlfiAKAV, adj. vidi kjast. — Od xviii vijeka,
a izniedu rje.cnika u Vakovu (,an dor hand ver-
stiimmelt' ,manu mutilus', e.f. kjast). Kada obrate
duse svoja uzmu tilesa, onda ce se sva, kolika
uciniti lipa, premda niko coravo, a niko k|akavo
i grbavo bilo. D. Rapic 3. Dajte nama nasu
drugu u nase kolo, da vidimo il' je hroma, il' je
klakava. "V. Bogisic, zborn. 238.
I Kl^AST, a.
K^AKE, ./'. pi. selo u Dalmaciji a kolarn knin-
,<ikom. Eepert. dalm. 1872. 15.
K^AKO, m. kjakav covjek, uprav je ipokoristik.
— isporedi kjajo. — Akc. se mijena u voc. kjajo.
— U Vukovu rjecnikii: ,ein an der hand ver-
stiimmeltor' ,manu mutilus'.
KliAN, m. u dva priiiijera jednoga pnsca Dn-
hroBcanina xvi vijeka: ii prvom je primjeru ja-
macno ista rijei sto clan J moze hiti da treba ci-
tati cjane (isporedi naj prvi primjer knd clan, 2);
u drugome va^a da je isto sto klin, ako nije i
ovdje ista rijec sto clan u osobitom znacenu: coor
na drvu. Tko t' kjane sastavi, u tijelu svaku
kosV M. Vetranic 1, 358. Najdoli peharac na
kjanu viseci pri trupu hrastovu. 2, 120. — ispo-
redi k[anast.
Kl^ANAST,^ ail'l. no jrdnom injr.^ln ^^■l rijrka
n jiisi'a U kojegti iinu I klan: niinjli: lii .niirili
sto i 1. klincan, a (jinn l.iinn, klinnea. ispnn-di
druili primjer kod k\:iu,, oko sr pisor nijr xjelu,
da h'liin nijr niiiiinn -null :ii kline; nli nin'se
zniirilii : pun elnndro ikjamira, riili drniji pnnijrr
kod kjan), /. j. ordje cvorora, te hi .se tad moglo
citati i ojanastom. (Kain) kjanastom matragom
smlati ga (.[beta) po glavi. M. Vetranic 1, 299.
K^APA, /. hjip. kjapavica. — .l/cc. se mijena
II von. k|apo. — V uase nrijeme ii Lici. J. Bog-
ilanovic.
K^iAPAV, adj. ridi kjakav. — /' nase rrijemi
II Lici. -J. Bogdaniivii'..
KLAPAVICA, /'. zensko ce{ade k{apavo. — t'
nase vrijeme a l,ici. ,1. Bogdanovio.
Ivl^APICA, m. i f. dent, kjapo i kjapa. — Ake.
.s'c mijena n gen. jil. kjapica. — If nase vrijeme
II l.iei. J. Bogdanovic.
KtjAPO, m. kfiipav covjek, uprav je ipokoristik.
— Ake. se mijena u voc. kjapo. — U nase vrijeme
H Lici. .1. Bogdanovid.
IvlfiASNDS'r, /. osobina eefadcta .Ho je k\asto.
— Na jednom mjestii xvin vijeka. U cetresti
cijelijoli giiilist u koje hromstvom stase osidran
i 'k|asiiosti. Ii. Zuzeri 421.
KIjAST, (((//. koji nema rnke. iii koji radi
kiikre Inilesli ne moze mieati rukom ; nli se nalazi
i If sirem. sinislu, kao uzot, klijenit, sakat. —
hfnnln.oje s kjakav, kjapav, a niozebiti i s klijenit.
— Od XV vijeka, a izmedii rjeenika u Mikajinu
(.mombris captus, mutilus, mutilatus, decurtatus'),
K, Be.linu (,stroppiato d' un braccio' ,brachio oajj-
tus' 146''; ,chi ha una mano sola' ,manous' 4601";
,stroppiato' .mancus' 713''; ,moneo, cioe stroppio'
, mutilus' 494''; ,attratto, assiderato' , captus mem-
bris' 1181; kjast u svem tijelu ,stroppiato di
tutte le membra' ,monibris omnibus captus' 714'^;
kjast jednim ili obima koljenima ,storpiato d'uno
o due ginonlii' .yciiii altero vel utroque captus'
344''). II Bjeln^i/e,!.', en (kod cukjav), a Voltigi-
jinii {.attratiM, ;i>>i.l( lato, storpiato, monco' ,lalim
n.m anno'), ii Stulieerii (.mutilus, manous'), u Vu-
Ironi- (vide kjakav).
it. a prarom sinislu. ne moze se znati u svakom
primjeru jeli tize Hi sire znacene (kad uz klast
ima i lirom, ca^a da je uze znacene). ii) o ielii-
detii. Ricju listo jednom ti kjastili ozdravi i hromih
objednom, grbavih ispravi. M. Marulic 169. Ner
ki su mrdavi, neslani i tromi, al' ki su grbavi i
kjasti i hromi. P. Hektorovic 30. Svi hromi i
kjasti da po liem ozdrave. M. Drzic 418. lilije-
niti i kjasti ustajalui. A. Grucetic, roz. mar. 214.
Ni ce tko biti kjast, ni coi'ast, ni slijep, ni grbav.
M. Divkovir, bes. .3'.isl>. Vraca zdravje kjastim,
hromim ... B. Kasic, is. 118. Da je tko od
K^iAST, a.
prije bio liroiu all kjast. M. Orbin 209. K liomu
na svak6as gredijahu da ih ozdravi i pokrijepi
ki zlijom, ranam tugovaliu, k|asti, hromi, nijemi,
slijepi. G. Palmotic 3, 17b. Ozdiavlajuci slipe,
hroiuo, k[a.ste ... I. Ivanisevic 12-1. ICJaste i
rome izpiavjam. I. AnBic, ogl. (io. Gdi su romi
i joSte kjasti . . . ? P. Posilovin, nasi. BO''. Slijepi,
liromi, gluhi i kjasti. P. Kauaveli6, iv. 554.
Kada ju vidise tuZnu tore plafiiiu, klastu brez
ruk obih, zednu tore la6nu . . . Oliva. 10. Bjehu
medu liimi gluhi, lu-omi, kjasti ... I. DraXid 53.
Bog povraca... kjastim ruko. I. G-rli6i('', 4. Koji
biu romi ali kjasti. P. Macukat 86. Ho6e da si
na po pusta, kjasta bez ruk... J. Kavaiiin 290a.
Tu k]ast i slijep ne prima so. 367». Neko je
gi-ub, lieko kjast . . . B. Zuzeri 164. Ako nijo
slipa, klasta... A. Bacic 423. Veoe ce puta Bog
dopustit da ostane kjast... J. Banovac, pred. 81.
Slipi, hromi, nimi, kjasti. P. Knezevid, ziv. 31.
Po milosti tvojoj kjasti ruke dobise. A. KaniXlic,
utoc. 38. I kjasti bi i sakati morali mu stogod
dati. V. Dosen 601). Xu su kjasti i sepavi. 166*.
Iztrcalo malo i veliko, staro, kjasto, romo i bo-
lesno. And. Kacid, razg. 324*. Koji su so ro-
dili glui, slipi, nimi, kjasti. M. Dobretic 264.
Koji SB nahodu grubi i kjasti u kojemugod po-
mankaiiu oli u velikoj nemoci tijela. J. Matovic
301. Gdi mlostvo bolostnika gUihih, slipih, kjastih
lezase. D. Rapic 384. Kjasti, nimi, gluvi, slipi.
B. Leakovic, nauk. .58. Dijeleci klastu i slijepu.
Nar. pjes. vuk. 2, 104. Sve pocera kjasto i slijepo.
2, 509. Neka kjasta (djevojka) coravicu voda.
F. Krauss, smailag. meh. 160. Ako li te ruka
tvoja ili noga tvoja sablaziiava, odsijeci je i baci
od sebe: boje ti je uci u zivot hromu ili kjastu
nego 11 s dvije ruke i dvije noge da te bace u
ogan vjecni. Vuk, mat. 18, 8. Dovedi amo siro-
mahe i kjaste i bogajaste i slijepe. luk. 14, 21.
Kjasti, hromi, sakati, cori. S. !^ubisa, prip. 91.
— It) 0 tijelu. Tjelesa grda, zgrcena, ruzna,
kjasta. B. Zuzeri 78. Tilesa roma i klasta. B.
Leakovic, nauk. 128. — t) o ritci. Crne, kjaste
ima ruke. G. Palmotid 2, 60.
b. defectivus, u prenesenom smislu, u yrama-
tiei, 0 rijeci sto se mijena (imenu, glagolu) ako
nema sve oblike od iste osnove. — TJ jedmxjn
pisca XVII vijeka. Ova rijec (glagol) ,andare' ne
ima svoga pooetka, nego joj se daje rijec ,vo'
il'ti jVado' koja takoder je klasta ne imajuci drugo
nego pocetak. J. Mikaja, gramm. 39. i u Side-
kovu rjecniku : kjasti glagoji ,defectiva'.
K^iASTAV, adj. vidi kjast. — Od xvu cijeka,
a izmedii rjecnika u StuUcevu (uz kjast). Ovdi
slijep sjedi, ondi hrom lezi, ovdi klastav uzdise...
A. Kalic 263. Klastave ruke. Bos. vila. 1887.
318. — Metaforicki, o dust. Grijeh osljepjuje
dusu, cini je gluhu, nijemu, kjastavu i hromu. I.
Drzic 34. Ako si slijepa, hroraa i kjastava (dmo
moja). . . 373.
KJ^ASTAVAC, kjastavca, m. klastav iovjck. —
U Stulicevu rjecniku uz kjastav.
KlriASTAVICA, /. k(astavu zensko ce^ade. —
isporedi kjastica. — TI StuUcevu rjecniku uz
kjastav.
KljiASTlCA, f. kjasto zensko cejade. — isporedi
kjastavica. — U jednoga pisca xviii vijeka. Kja-
stica ((Jliva) upusti mlajahua krajica. Oliva. 17.
Ako tu kjasticu ne oinu prognati. 20.
K^ASTITI, kjastim, »»ip/. einiti da ko (objekat)
hudc kjast. — tj jednoga pisca nasega vremena,
a izmedu rjecnika u Bclinu (,stroppiare, guastare
uno o pill membri' ,Rmanco' 713b), u VoUigijinu
(.stroppiare, moucare, stox'piare' ,lahmen, ver-
94 2. KljiENIK
stiimmelu'), u Stulicecu (,mutilare'). Mi od vas
ne traiSimo ni da toga kaludera spalite ni drugom
mu6ite . . . Spasitej je rekao: ,Ako te oko tvoje
sablaijiava, izbodi ga ; ako li ruka, isijeci je'.
Mi ne trazimo toliku ^rtvu, tu ne treba ni coriti
ni kjastiti, nogo s Maksimom preko vrha ! S.
^ubisa, prip. 255.
KVASTOEUK, adj. kjast, kjaste ruke. — U
StuUcevu rjecniku: ,mancus'.
K^ATI, kjam, impf. vidi tjati. — U BeUnu
rjecniku: ,star addormentato leggiermente' ,semi-
sopitus' ; ,chinar spesso la testa aggravata dal
sonno' jCaput nutare somno' 32'i; u VoUigijinu:
V. klimati; u StuUcevu: v. jujati se.
K^iATI SE, kjam se, impf. kad se ko pravi
da jo kjast a nije. U Srijemu. M. Medic.
K^iE(5A]Sf, m. Vipera Ammodytes. Oblaj. —
vidi kjecatica.
K^jECATAK, kjecatka, /. vidi kjecatica.
1. K^^ECATI, klecam, i7npf. sarati pregaou. ^i.
Stojanovio. — t^idi 2. kle6ati. — liijec je nepo-
zH'ilii /Hisidi'iit : a i ne sna se, kakoje pravi obUk:
o-'iiiii 1> lie ali i klecati ima i klijecati, vidi u Stu-
Ui-rni rji'i'iiil.-ii: kljecati ,diversis coloribus toxere'
s dodatkom da .s-e nahodi u pisca Dimitrovica (?) ;
i kljiScati, cilimi se kite i kljecaju. u svoj Kra-
jini. P. Hefele. ima u pisca Lastriea i klincan
(vidi 2. klincan) sto je jamacno ista rijec sto
klecan (vidi). radi svega toga ne zna se, bi U
trebalo shvatiti da -e- postaje od e iU od e iU
od, e. — isporedi i klecana, klecanica, klocanik,
klecatica, kjecan, kjecatak, kjecatica, kjecav.
2. K^jECATI, kjf'-cim, impf. vidi 1. klecati. —
Samo u cakavaca kako i kjeknuti. Koji kleci
prod liime. S. Budinic, sum. 90b. Kadi kjeci
pokornik. ispr. 13.
Kl^ECATICA, /. Vipera ammodytes Dum. et
Bibr., kameiiarka, grabarka, zaprtka, naprtka,
kjecatak, hi-idovaoa, hridovkina, pepejuha. u nis-
kom okrugu. S. I. Pelivanovic, javor. 1880. 1582.
— vidi klecatica i 1. kjecati.
KLECAV, adj. saren: erven i beo. Zemjak.
1871. br. 2. — Postaje od 1. kjecati.
K^^ECKA, /. vidi klecka.
KLEKAST, adj. cvorav. — U nase vrijeme u
Jstri. Kjekast ,nodosus'. D. Nemanic, cak. kroat.
stud, iiftsg. 29.
KLEKNUTI, kjekuem, j'f oidi 1. kleknuti. —
Samo II cakavaca kao i kjecati. Mqjses prid iiim
sta i kjece. A. Vitajii, ist. 366b. jjvo puk tvoj
kjece doli na kolina. ost. 387. Stipan kjekne na
kolena, milo, zejno k nebu gloda. Nar. pjes. istr.
6, 15.
1. K^jEN, kjena, m. vidi 1. klen. — XJ StuU-
cerit rjiriiilni : .carpinus', i u Viikovu: vide klen
s ihiihitl.iiiii (hi se govori u Crnoj (fori. — / «
okiiliiii diihnirackoj (Acer campestre L.). P. Bud-
mauij.
2. K:^EN, m. vidi 2. klijon.
3. K^jEN, m. ime seocu u Hercegovini. Statist.
bosn. 120.
K;^ENAV, adj. vidi kjenov. — U StuUcevu
rjecniku: ,carpineus'. — nepouzdano.
1. K^jENIK, kjenika, m. vidi 1. klenik, a ispo-
redi 1. klen. — if nase vrijeme u okoUni dubro-
vackoj. P. Budmani.
2. KJ^ENIK, kjenika, m. ii Vukovu rjecniku':
drvo na mrezi za kojo se drzi rukom kad so
mreza baci u vodu s dodatkom da se giirori u
BjelopavUcima.
k:^enov *
K^jENOV, adj. vidi klenov. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjecnika u Stuliievti (v. kjenav). Ka
je gora od gore naj Ijepsa al' k|enova ali bi-sta-
nova ? Nar. pjes. bog. 244.
KLENOVAR, in. covji'k iz Kfenoviee. V. Bn-
gisic, zborn. 223.
KLENOVICA, /. vidi Kleuovica, a. Kjenoviua
je solo kod mora u ogulinskoj pukoviviji 3'/., sata
daleko od Sena. V. Bogisii, zborn. 223.
K^ENOVIjS'A, /. vidi klenovina. — U Stuli-
(xvii rjecniku: , lignum carpineum'. — In nase
rriieme u okolini duhrooackuj. P. Budmani.
KLENaCkI, adj. koji pripada Klijenii (vidi
2. Klijeiie). Kjeiiacka (iqistina). K. Jovaiiovic
177.
KlfiEPAC, k|epca, ;«. « i'likovii rji'iniku: vide
sjecivica « dodatkain da .sc ifopiiri ii (Hoccii. —
vidi 1. klepac.
KLEPATI, k]ep|em, impf. kad se zrna izuie(u,
onda ill treba iznova posebuijem spravama izbiti
t. j. doi'iu strauu, koja se je dugim zrvnanem
izlizala, pa to se kaze: .kjepat zrna'. Na Krku.
— eidi klepati.
KJjjESTEN, kjestena, m. kcstcn. — V jcdiwga
pisca XVIII vijeka. Kjosteni oli maruui. J. Vlad-
mirovic 37.
K^iES^EV (JEAD, m. mjexno ime (m(a da je
izmis^eno). — U itarodmj priporijeci cakaoskoj
na.ieya vremena. — Stukavski hi (jhtsilo K|estev
grad. Ona mu reoe, da je s Kjesceva grada. Nar.
prip. mikul. 2ti.
KLEStACA, ((. 2'i- dem. klijesta. — l' vaif
vrijeme u Lici. J. Bogdanovic.
Kl^ESTAR, kleStara, in. onaj Mo nasi klijcsta.
— .sv(/H() (( t)f!i)l)itom smislu. — U naic vrijcine u
sjcrmiiji h iiiliiraca (klescar).
II. j'll.rrp, ^liirpija.^ Crnogorski spurak, kojega
Vuk stipavcemv!) a Cresani klescai'em zovu, mo-
zebit je ipak Vlah (seorpio) (vlah, t.j. talijanska
rijei). F. Kurelac, dom. ziv. 20.
b. l)ozji vo, jelenac, royac. — U Istri. Klescar
jLucanus cervus'. D. Nomanic, oak. kroat. stud. 19.
K^jESTEVAC, Kjestevca, m. iine nijestu ii Sr-
hiji u okrugu krat/ujevaikum. Niva u Klestevcu.
Sr. nov. 1869. 243.
K^^ESTEV GEAD, vidi K|escev grad.
Kl^ESTEVICA, /. mjesno ime (naj ceice o jiht-
ninama). — isporedi Klijestevica.
a. planina u Bosni. Zemjak. 1871. br. 2.
h. vrh u Srbiji ii okruga nlrksinackoin. M. t).
Miliievir, srb. 778.
('. pn.'ita u Shironiji x ulcridjit xrijcmskdiii.
Razdije). 145.
K^iESTEVINA, /. bi(ka. Morska kud.da u
Srbiji se kaze: klesteviiia, Ricinus communis L.
D. Popovic, pozuav. robe. 32s.
Kl^ESTICA, II. pi. dem. klijesta. — TJ nase
vrijeme u Dubruvnikii. P. Budmani.
K^jESTICE, /■. pi. dem. klijoste. — Kaze .vc ii
osohitijem znaieniina nd xvii vijeka.
.■I. II 3Iikajiiiii rjecniku: klistice kojim se vlasi
skubu, stipavica .valsella, vulsella'.
I), u Vukovii: klijesta sto se zica vije ,die draht-
zange' , forceps fills metallicis ducendis'.
Kl^ESTIC, vidi KJeStik.
KlfiESTICI, m. pi. dem. klijesta. — isporedi
klijestici. — U Stulicevu rjecniku. — nepouzdano.
Kl^ESTIK (Hi KJeSticV), m. mjesno ime. —
I'rije na..iega vremena. Klestikt. Spom. stoj. 184.
Kl^ICATI
K^ESTLNA, /. mjesno ime. — Prije nasega
vremena. Klestina, dol. Spom. stoj. 184.
KiiESTINCJ, n. mjesno ime. — Prije nasei/d
vremeiiii. Klcstino. Spom. stoj. 184.
K^^ESTLTEINE, /. j>i. augm. klijpste. — IJ
nase orijeme. ,Dovade mi te kje.sturine, da ovaj
cava' izvadim!' J. Bogdanovii.
K^ETAE, kletara, m. vidi 1. klijet, b, b). —
TJ nase vrijeme u sjevernoj Dalmaciji sa zapad-
nijein oblikom: Klitar, pregradica u kuci, tal.
jCamariuo'. M. Pavliuovio.
KI^KTARA, /. vidi 1. klijet, a (kao da je
auymentiitiv). — Akc. se mijena a yen. pi. k|e-
tara. — U nase vrijeme u Lici. jNema onde
ku6e, ouo 'o zalosna i kukava kjetara u kojoj
ne bi vuk zimova'. J. Bogdanovic.
KLETAEICA,/. dem. kletara. — U nase vrijeme
u Lici. ,Zavuka' se u onu kjetarlcii pa se ui ziv
ue cini'. J. Bogdanovic.
KV^TARICICA, /. dem.. kletarica. ,Mila 'o
meni moja k(etarici('a'. J. Bogdanovic.
Kl^liTISTE, m. i-i.li 1. klij.t iinnie l,,ti luiymen-
tativ). — Sam oblik kl.'ti^i,. ((,■ pnindnjf w iiprav
niydje: oblik se kli'ti^tc iiiibr.i. n r/nbirsknm spo-
inenika xiv vijeka; kasnije ylasi i u jaznom ijo-
roru kletiste, a u zapadnom klitiste. — Izinedn
rjecnika ii Danicicevu (kletiste , crates pastorales').
a. vidi 1. klijet, a, a). Da, daju (vlasi mana-
stiru Arhandelovu u I'rizrenu) otb kletista jagiie-
tinu i isporkb. Ulasnik. 1-5, 310. (1348'!'). ,Quod
istis Vlachis de Zenta Bielize . . . promittere pos-
sint et dare medietatem ipsarum planinarum . . .
et quod a die quo venerint et appulerint sint
exempti pro tribus annis a solueudo ducatum
communi nostro pro qualibet cletista . . .' (Lib.
rog. 1427 — 1432). K. Jirecek, die wlachen. 7.
Vlah Vlaha potiste a katunaru kletiste. M. Drzic
290.
b. u jednom. primjeru, pisca Dubrovcanina xvi
vijeka kao da znaci kuiii Hi stan iiopie. Ako so
rasstavi ova nasa zema}ska kuca ovoga kletista
i pribivalista. B. Gradic, djev. 1.58.
I*, vidi 1. klijet, b. Ovi sluga Boziji iste rici
drzase vazda prid sobom u svom klitistu. M. Zo-
rifiic, osm. .57. Eodi ditesce musko, i bivsi sama
u svome klitistu, zadavi ga. zrc. 87.
il. II nase vrijeme samo kao mjesno ime. Kli'-
tHte, jodno mjesto u Zbojstici (u okrugu uzickom
u Srbiji). ^j. Stojanovic.
KLETVA, /. vidi kletva. — U jednoya pisea
cakavea xvii vijeka. Psosti i kjetve. Michelan-
gelo. 27.
KiiiCA, ./'. villi 1. klica. — (hi xvii vijeka «
pisaca cakavaca. Koreua al' kjice petrofca i
luka. D. Barakovic, vil. 331. Prez cvita kjica...
Kjica procvate. I. Ivanisevic 273. Iz zem|e plod
ili k}ica poradja se. A. Vitajic, ist. 278. — V
nase vrijeme a jednoga pisca Hokavca zapadnoga
yovora. Uzdaue u se, to je k|ica do jeiluomu
redovitomu razvitku osobnomu. M. Pavlinovic,
rad. 5. Bila bi u nam podsjecena kjica avakoj
hlepiii za dobrotom. 84. — U prenesenom smisln.
Xema kjice u obrazu, blijed je, nema crjene zi-
lice. M. Pavlinovic.
Klf/ICOGEIZ, m. (koji yrize k(ice) Phylloxera
vastatrix PL, lozni useiuik. — U jednoya pisca
nasega vremena koji ce biti sam ovu rijec nacinio.
Pod imenom usenca, klicogriza (,tilossera'). M.
Pavlinovic, razl. spis. 58.
IvJ-jIOATI, kjicam, impf. nastajavati, upiriati
se : ,Klicaju ft-atri da ne puste pod popovinu onu
iirju; uije vele u obicaju). M. Pavli-
1. K^jTJC, b, a).
iiDvir.
KlrilN, III. villi 1. lilin. — U itekijelt zapadnijeh
piMicn, a iimettii rjccnika, ti Mikalinii (hod klin).
Kjin kjina izbija. P. Zoraiiii'- 1''. 'I'uran visok
razorismo mlati i k|iiii i polugama. I. Zaiiotti,
on. 31.
KlfilS, III. vidi 3. Klis, a. — I' iickijeh .iitpad-
nijeh pisaca. Za Kjis. Stat. po). ark. 5, 318.
Na 1538 bivSi Turci K|is osvojili. Norini 39.
K^ilSKI, adj. koji pripada K(isu, vidi kliski.
Pod zapovidju kjiskom. Stat. po). ark. 5, 815.
K^jtSUEA, /. vidi klisura. — TF jednoga pisca
cakavca xvii vijeka. Vladislav razbi veliku
turske vojske silu blizu kjisur islandinskih u
dragi humskoj. P. Vitezovii, kron. 119.
K^iiSXE, K^iSTI, vidi klijosta.
Kl^ITI, k|ij6m, impf. vidi \d\ti. — U jednoga
piscn cakavca xviii vijnka. Nomu radost cvate i
kjijo. A. Vita|i6, ist. 87a.
KUCJCATI, k)6cam, impf. o find .sto cini voda
kad kap^e malo po iiialo. — Jamacnu je rijec
oiKimatopejska. — U jednoga pisca cakavca, xvi
rijehi. Kako voda iz staklena suda komii je
zijatjo usko a ostali kip razkosan, i nim iiag-
nufsi za htec najeduo van iziti, ne more neg po
malo po malo kjocajuii van kapati. P. Zoraiii6
33l>.
KLOCNUTI, kloonem, pf. vidi kjucnuti. — U
jednoga pisca JDalmatinca nasega vremena. -Ptioe,
koje kloonu gdjekoje zrnce. M. Pavlinovic, rad.
155. KJocnuti, jodnom gucnuti : reco se kjuna-
stomii zivu; cf. kjumiti. M. Pavlinovic.
KlfiOCKA, /. vidi kvo6ka. — U na^e vrijeme
II jednoga pinca iz Bokc. kotorske. Kao pilad
kad ih klooka navabi. S. ^ubisa, pric. 111.
K^jONUTI, k)6nem, pf. vidi kjunuti. — U
istoga pisca u kojega ima i kjocnuti. Pilic.i, ako
se IvadSto i klonu. M. Pavlinovic, razg. 104.
Klonuti, k|uuom se masiti, udariti; malo koga
udariti. M. Pavlinovic.
K^OVA, /. goriii zub u norasta. Babina greda.
nidi 1. kajac.
KLOVATI, k)6vam, impf. vidi k|uvati. — U
ixtotja pisca u kojega ima i klocnuti. Da sve
prijote i biskupim, da ce ih kjovati. M. Pavli-
novic, razl. sjjis. 11. KJovati, kfuvati, svako zivo
kjunasto kjova kada zob|6. M. Pavlinovic.
KLUC, u Vukovii rjeiniku: k)uc kluc! kad se
kazuie kako je ko sto sjekao rdavo ,6iu wort
ungeschicktes hacken zu bezeichnen' ,sonus inepte
tundentis'. — isporedi -kjucalo. — IJprav je glas
kojijem se pokaeuje buka kojom kokosi (Hi druge
ptice) k^uvaju. ali vidi i 2. kjucati.
KtjTJCALO, m. onaj sto kfiica (u prcnesenom
smislu), sto udara po iemu nozem Hi sjekivom,
ali vidi i 2. kjucati. — Va]a da se govori samo
II sali (n. pr. inati kaze djetetu, kad nozem. sjecka
po stolu). — U Vukovu rjecnikii : ,der hacker,
picker' ,qui cultro, securi tuudit' s primjerom:
iStani ti, k|ucalo ,sagt die mutter zum kinde das
mit dem messer auf den tisch hackt'.
K^UCANE, n. djelo kojijem se kluca. — Sto-
ry's je ohlik klucanje. — U Tlrliini rjrruiku:
kliicanje ,beocata per prender il rihu. pmlaiidosi
d' nccelli di rapina' ,rostri ictus' i:i|i': ii s/iilirevii:
,rostro cibiim capere'; u Vukovu: dim. v. kjuvane.
1. KlsiUCATI, kliieam, impf. dem. kjuvati (a
ridi i kjucnuti). — Akc. se ne mijena (aor. 2 i
2 sing, kjik-ri). — Od xvn vijeka, a izmedii rjec-
nika u Belinu (jbeucare, pigliare il ciljo col bocco'
,rostro cibum capere' 134^), u VoUigijinu (.bee-
care' ,becken'), « Stiilicevu (,rostro cibura capere'),
M Vukovu (dim. v. kjuvati). Kokos, ka ostaje
doma, bez pristanka kjuca. (D.) Poslov. danife.
Prvi klasi pod kojijem poplavi zemfa za liih (za
ptice) budu: kjucaju, pitaju se prid ocima istijem
od gospodara. B. Zuzeri 209. Tup kjuii imadu
ne moguci kjucat. A. KaniXli6, roz. 8. Ovi je
(petlovi prepelicu) pocnu kjucati. I). Tjbradovi/'.,
basn. 79. Tako mqje tijelo vran ne kjucao! Nar.
posl. vuk. 307. Na zlatnoj tepsiji od zlata kvo6ka
s pili6ima bi.ser kjucala. Nar. prip. vuk. 11. —
Melaforicki. .lesu mnozi u krstjanstvu ne samo
poletari neg kojijem su dorasla krila. koji sve
vrijerae od zivota, kako i ptice u Ijotno doba,
vosele se i planduju. po vas dan igre, .seti'ie, raz-
govori i posjedi, svud kjucaju tamo i amo, sve
sto je Ijepse i rasko.snijo sve je za liih. B. Zuzeri
210. — U prenesenom smislu o rihama, kad cu-
paju mama na udici. L. Zore, rib. ark. 10, 352.
— I sa se, reciprocno. I kojih jest fala kjucat
se sa svima, jer je narav dala kjun zakucen nima.
A. Kanizlii, roz. 8.
2. KJUCATI, kjiicfim, impf. vidi kucati. —
Samo u Voltigijinu rjeiniku : ,picchiare' ,an-
klopfen'. — isporedi kjuc i kjucalo.
K^UCKANE, /(. djelo kojijem se k(m:ka. — U
Vukovu rjecniku.
KLUCKATI, kji'iekam, impf. dem. kjucati. —
U Vukovu rjecniku: vide kjucati.
KLUCNUTI, kji'icncm, pf. vidi kjunuti, per-
fektivni je glagol preiiia kjucati, po tome se moze
shvatiti kao dem. kjunuti (ali moze biti da po-
staje upravo od kjuc). — .l/.-i . vc »<■ mijena (aor.
2 i 3 sing, kjiicnu). — U ii<i-r rnjrnir. a izmedu
rjecnika u Vukovu. (dim. von klmiuii). A petao
coveka mozda nije iii kjurnuo. M. D. Milicevic,
medudnev. 23.
1. KLTIC, kjuca, iii. unciis, clavis, naj starije
je znacene: nesto kiikii-^hi. suriin iisiiorcdl kjukai;
ali je od toga vec u iJi-n^laniisl.-n ihiha postalo
drugo (Ho je naj uliicinjr) : urudr :a zatvorane
i otvorane. — I/,'. /.'(// je u gen. sing, taki je
u ostalijem pinliiuiiii, o^im nom. i ace. sing., i
voc: kjucu, kjiici kji'icovi). — RijeC je prasla-
venska, isporedi stslov. kjucb, riis. k.iioh-s, ces.
klic, po(. klucz. — Nalazi se i oblik kluc, ali to
moze biti samo s nepomne u izgovaranu Hi u
pisanu. — /' svijem je rjecnicima (u Danicicevu
kjucb) sa znaeenem ,clavis' (,chiave' ,schliiss6l').
a. clavis, orudc (naj cesce gvozdeno) kojijem
se zatvora i otvora brava; ova je mlade znacene,
ali je naj ubicnije u nase doba.
a) u pravom smislu (u niiroihiijriii pjes-
mama stoji mnozina i kad se (I'ln^ri <i jnlnom
k(ucu). ail) uopee. Vbzimajetb klisijarhb u-iUivb i
kjuce. Sava, tip. stud, glasn. 40, 159. Protu kjuce
vbdajetb. Domentijan') 70. Aleksandar oblomi
kjuc i k liemu (ka konu) ulize i osedla ga. Aleks.
jag. star. 3, 229. Mnozijemi klucmi zatvorise tam-
nicu. Zborn. 105a. V kastel kjuce nosi. Mou.
Croat. 224. (1527). Eto te pak sreca izruci tak da
t" bule sve zavide, erbo svaka cuju i vide pod za-
klopom tvojih kjuoi. M. Pelegriaovi6 187. Kako
s kjucem vrata otvaraju se. F. Glavinic, cvit.
394*. Vrata dobra s ki'akunom i klucem utvr-
djena. M. Bijankovic 82. I svojim klucim svim
odklapa blagoshranje svoga Albana. J. Kavaiiin
223a. Priklopni kjuc ; priciiien kjuc .ehiave falsa'
, clavis adulteriua'; priciuiti kjuc jContrafare la
ohiave' ,clavem adulterare'. A. d. Bella, rjecn.
1891'. Nit' ima drugoga kjuca za otvoriti ovije
1. K]^UC, a, a).
vrata. F. Lastric, od' lOG. Eto ti k[uc; uzmi
koliko ti je drago. A. Kanizlio, fran. 34 Kako
kluci tilesni otvaraju i zatvaraju kuc'ni. Ant.
Kadcic 225. K}uc laziv, k}uc pricinen ,clavis
adulterina'. J. Sfculli, rjecii. kod kjuc. Da te
bacim u kameiiu kulii, pak da k|uce u more za-
bacim; kada kjuci iz mora izadu, onda ces se
greka oprostiti. Nar. pjes. vuk. 2, 74. I u ribi
kjuceve nadose. 2, 74. Ja bi kail pred tamnicu
doc^i, al' je pu.sta siiioc zatvorena, i kjucevi dvoru
odneseni. 2, 98. U vratima k]uce ostavio. 2, n06.
— bb) us kjuc moze sc izrcH Uto nr znlvoni i otnord.
(hraoa, vrata. l;.<>r('r,i, snfm, 1,-iini ihl } Hi sta ae
hrani u zatmn mi ihiisIh hi /'. hln^jnt, i In nbicno
(jenetioum .S jin liillniluiu ml {lunir Inll l>r: jirijc.d-
loya, ako nijr ■■^nin ^iii,shnitir). rjntr (II. )i. II liaj
proom pritlljri II I n,!/. l.-hr,,iii j,i,<,<iiiii jrin. Sb kluri
crbkovnymi. Sii.v:i, Up. si ml. sl'i^"- i". l"'f- "''i'
skriiiice kju<"'b pi'edan jfidiiomu svojijehb slugii.
.Spom. sr. 2, 128. (IKiB). Marusa, ti gdjp siV na
t' kjiice od kamare. N. Na(eskovii; 1, 2.'>7. Kltire
mi da od krcme. M. Urzii'- 20. U mono jo khic
od brave. lli.">. Poda mu kjuc oil .svojo skrii'io.
B. Kasio.. fran. 116. Sisto niii da kjui-(3 nil blaga.
P. Hektorovic (?) 9.5. Ki od crikve drzi kjuci.
97. Kjuc od jedne bra\'e. P. Lastric, od' 1(16.
Nezin posa' bijase drzati kjiuie od raanastira. M.
Zoricic, zrc. 46. Od tamnicc kjuco uzimala. And.
Kacic, razg. SGb. Ali ran sb ino ne mogase, vac
mu daje kjuce bila grada,. 94''. Svojili gradova
kjuce pridadose. kor. 426. I dado joj kjuce od
sanduka. Nar. pjes. vuk. 1, 242. Petar uze viuce
i senicu, i kjucevo od ncboskog carstva. 2, 2.
Bog im dade od nobosa kjuco, z^itvovi^o sedmora
iiebesa. 2, H. Boga moli Ogiiana Marija : ,Daj
mi, Boze, od rajovali kjuco, ila od raja otvorinio
vrata'. 2, 11. Ovo s' kjuci od niojcga 8imo(^,/.
(id mjesta gdje ,/e zatmiren). 2, 7J. Od kulo jo
kjufie odnijela. 2, 177. Na nomu su kjuci od
kapija. 2, 478. I dovati od graila k|ucovo. 2, 606.
Dok ukrado kjuco od tamnico, od rizuieo i od
koiiusuice. 3, 124. (Jarica mu ua polasku da
kluceve od dvanaest podruma. Nar. prip. vuk.
24. Da zene kju6i od kaiuar. Nar. prip. mikiil.
.32. — cc) s prijedliifidin [»«[ h mslr. knd xe slu
hrani zntvoreno, a .s iici-. l.-nd sv .ulnini frii~lik(i
■<!C ne poznaJK u si'akoin pnnijii-ii). Ovo zlato rail
bih pod kjuc stavit. M. Dr/.ii- ^i.il. Ovi so sudci
imaju pristojno liraniti spravni u niislu posobitu
pod kjucem. B. Kasic, ril. 9. I la jodiin kral
budo zatvorio u jeduoino pribivalistu joduo vc-
liko blago pod klucom. i\l. Zoricic, osiu. lOli.
\)a, 03uzne samo zlato, i pod kjuc, ga svoj za-
tvore. V. Doseu 2.31'i. Ima, li so dri'.at-i u crkvali
i po koji uacin prisla.vni sakranjonat y liua . . .
pomriivo pod kjuc. Ant. Kadcic 169. Zato kucnik
pod kjuc sirce mece. J. S. Rejkovic 218. Oni
koji spavaju pod kluoevima. S. l^ubisa, prip. 1K(I.
Obje kutije zatvori pod kjucum. 265. — Inko .vt
kaze i ispod kluca kad se slu null i: ziitromid
mjesta. Da redusi ispod kjuca daje smok. .1. S.
Rejkovic 68. — dflj drzati kjuco iiiui i sin' ZDii-
cci'ic: upranlati, vladati kiiniiii, iiiuini'iii iridi jiri-
iiijere kod bh)).
0) u iiietnforickiim sinislii. aa) it porziji,
pii yrckoj mitoloiiiji. Eto zora klucmi od zlata
vedri otvorit istolc ide... I. Guudulic 5,S7 — 538.
Zlatni kjuci no su (^Aibavi) dvora. . . . tijem nije
rijeti cudo nijodno, ako . . . zlato i jubav sad u
jedno Kalinku su pridobili. 460. — bb) u leo-
lofjickom jeziku. Tebi dam kjuci krajestva no-
beskoga. Zadar. lekc. 44. Tebje 6u datl kjuce
od krajestva nebeskoga. N. Ranina 1761'. Dacu
ti kjuceve od carstva nebesnoga. Vuk, mat. Hi, 1 9.
97 1. KLTJC, a, c) ee).
— Imouuje .se oblast kjuca. S. Budinii, .sum. 14'''.
Radi kriposti i oblasti kjuci crikve. ispr. 31.
Ti mogucim vlada'uc kjuci. J. Kavanin 296''.
Grisi uoiiieni prid krsteiie nisu podlozni kjucem
oblasti crkvene. Ant. Kadcio 185. Oblast od
kjuca crkvenih. 225. Po kreposti kjuceva. J.
Matoviii 99. — Zac on komu je tribi uoiniti po-
svetilno od potribo je da ima kjuce, naj prvo
tribuje viditi od kjucev. znati bo je prvo da ime
kjuc preneseno jest od telesuoga k duhovuim;
kjuc bo v telesuih jost naoin otvratiti niku pro-
tlvscinu ka zabrahuje da bi .se ne moglo imiti
pristupjenje k kuci. tako je osce i v duhovnih:
ono ca odvraca (.Hamparskom (jrijeHhim odvrcpr)
grih smrtiii ca jest supi'otivscina za vlisti v kra-
jevstvo nebosko zove se kjuc, i ta kjiu'' jest troj.
zac niki jost kjuii oblasti, i ta ima sam Bog . . .
drugl jo kjuc visokosti. i ta ima vsak clovok...
treti 'k\nk je sluzbe, i ta kjuc imajut si (Hi imaju
vsi?) redovuici. Narucn. 73li — 74''«. Da jih (;/r*7«ej
paka podlozimo kjucem crkveuim od svetoga od-
risei'ia. Ant. Kadcic 199. Da se metnu (grist)
pod kjuce od odrisena. M. Dobretic 164. — Vi-
kavicria divice, ti si kjuc nareSeni od izvrsitih
peral, koja nam otvaras vrata od krajevstva ne-
beskoga. M. Jerkovic 79. Otvorivsi meni vrata
od krajestva tvoga kjucem od milosrdja tvojega.
A. Gucetic, roz. jez. 253. O sveta pokoro, kjuce
od slave viciie. I. Ancic, ogl. 94. Dospivam vas
po krizu kjucu od raja. L. Terzic 323. Krstene
jost kjuc od raja, vrutak zivi. M. Dobreti6 38.
— Ona. kjuce dr2i bogatstva bozanstvenoga. J.
Filipovic 1, 536''. Od koga blaga kjuce dade
apostoloni. F. Lastric, ned. 45. — Ovo bo je
kjuc koji olvora vrilo od milosti. 387. — ck) a
dnhiivniiin sinislu, iwpie Icao nacin koji.jem se sfo
mule dnbiti, steci, izvrsiti itd. Ponizenstvo jest
kjuc oil znana. M. Radnic .353b. o djevice,
ti si imala biti kjuc nasega odkupjena. J. R.
Oucetic 19. Potanko motreiie kjuc je dobrim
poslim. M. Favlinovic, rad. 52. — (lU) ono sto
zdtriini, Ir II didiiiPHom xmisln, I'teko zlo kojega
.ST lie iiinzr riirjek izbiiniti. Izpod kjuca lako-
mosti da s.> ikiMl voc oprosti. V. Dosen 551'.
c) It prenr.sdiiiiH smisiu.
aa) iio pnmaze da xe moze shvatiti, ra-
ziiiaji'li. Za naci lustrije kjuc ove naredbe. M.
Zoricic, aritm. 71. Kjuc, pravilo za razdjejeiie
,repartitions-schliissel'. Jur. pol. terminol. 429.
Kjuc prinosni za razporezivarie priiio.sa vjerskih.
Zl.ornik zak. 1868. 2.3R.
bb) preiiia predasiifiim ikud mi)) iiiiciii
kn.jije.m sii moze citnti tajiio pixmn. — ii iia^n-
rrijemc (po drugijcm jezicima). Takvo pismo
mozo so samo pomocu , kjuca' prostiti, u kojem
JH naznaceno kako se svaka brojka ili slovo cita.
B. Sulek, graf. umjot. 80.
vc) kamen u zgradi na kojemuje iistalo
na4onenit, Hi iiaj gorui kamen u sooda. — (I
.jrdtioga pisca xvn vijekii (bice pi> drugijem .jezi-
ciiim). Ako u gradi pado jedan kamen, ne cini
mnogo stote, ali ako pade kjuc koji jest kameu
koji zatvora ostalo, obori svu gradu. M. Radnii'
47a.
lid) mjesto kiid treba proci da se u(ezc
II, kakao kraj, tc kad ,je iitvrdeno moze braniti
alasak. Pocoo je obsidiiutje od Frederikstal,
grada jaka i kjuca od Norvegijo. A. Tomikovic.
ziv. 311. Proviacki kaluderi drze kjut Boke. S.
^ubisa, prip. 264.
«e) gvozdeno orude kojijem .ie udvija
ziiooj (saraf, loza, nrtak, vijak, biirma). — U pi-
saca naSega vremcna. Kjuc za vrtak, tech. ,sclii-au-
bonschliissel', frc. .clef a vis, tourne-vis, clsf a
t. K^UC, a, c) ee).
i'ktous', ogl. ,scrow-key, screw-spanuei', tal. .cliiave
a vito'. B. Sulek, rjei'^n. znanstv. naz.
ff) clavicula. k^uinn kiisl, vidi kjufac.
— // pisacfi nnSefia i-remena. K|uc (kJufnaSa,
k)u^ac), lat. ,clavicula' .HohUissBlbeiii', tal. ,clavi-
cola'. li. Sulek, rjei'U. znanstv. naz.
fff/) a miizici, neki zinil: Inji ii,,kiizn.je
kako treha vitati note. — U nn^r rrijriiir po
ilnujijem jezicima. — J' bidekoni ri'i-uil.-n : Imsov
k|ur jbas.sschlussel'.
b. ucMi) nnkriv^enn, isporedi k)uka.
a) uncus, kvaka, kuka. >i'i) uopce. — mnze
hiti da onto pripada uvaj primjer: Ogiii, cesli,
kjisci, k|uoi, . . . svo sionske muke ine ... J. Ka-
vanin 4."i9''. — zn ovaj iiije mi jnsiiii ziiitfei'ie:
A drvene nogo nasadili, pa idahu kao na kju-
('•eve. P. Petrovic, gnr. vijen. 01. — bOJ kixika
kojnm se guii sijrno. — u Bjelostjencevu rjccniku:
k|ut' z kojem se seno pvu''e ,uncinus', i u Viikovu:
,dcir hacken zum heuraufen' , uncus foeno extra-
liendo'. — ri-j kuka kojom se koze vadp iz var-
nii'c. u Srijomu. M. Medic.
h) riHj na kiu'<nnn. — U Viikoru rjrrriiku:
rog na kucama .der schiofe dacUlialkeu' ,trabs
tecti obliqua' .s dndatkom da ^c goevri u Crnoj
(iori.
c) krirndni'n' rijeke i kraj, zeinja ydjc je
(wakovo kriri(<huh'. — Izmedu rjcinika ii Viikovu:
jdie kriuumuii^' des flusses' ,cui'va(.ura Huminis'
(kao n. p. kod Kladova). cf. Krajina Negotinska,
( (( Danicirnu : kjucb ,maeaudor", dva su se kraja
tako zvala, jedau negdje izmedu Stipa i Prilipa:
,spIo u KJuci Kunarjane' (Mon. serb. G3 god.
12113 — 1.302), a drugi u Peku: ,po sri"'de raskoga
K|uca' isla je meda selu Srpcima (Sr. letop. 1847.
4, -53 god. 1381). — Na levo izdiskali su kuku-
ruzi kao u kakvom moravskom k)ucu. M. D.
Milioovic, zim. vec. 330.
tIJ goriH zglarak na zadi'toj nozi u kona
Hi u vola. — Izmedu, rjecnika it B;jelostjencei>u:
kluc kona, vola na zailiieli nogah .sufl'rago'. A
na stra/.ne poklpkiiuo l<]uco. Sav. pjes. petr.
3, 176.
2. KlfiUC, kji'ica, m. nidi kjucai'ie. — .{kc. je
kail kod I. k[uc. — Rijec je stara, ispore.di riis.
icuoMT., izvor. — Izmedu rjei-nika, u Mikalinii
\k|uc od vrjele vode , fervor', i kud vreiije), u
Sltilicevii (,aestus, fervor'; vreti kjueima ,maxime
fervere, aestuare'), ii Vukovu (,da.s hervorwallende
des siedenden oder iiberhaupt sprudelnden wassers'
,a(|Ua bulliens': bije kjuc). Kako u paklu gdi
vre kjuci. M. Vetranic 1, 21. Grab, kad se vjui,
kad ga k|uc mece uz brdo i nizbrdo. N. Pali-
kuca 5. Pak pristavi da tri ure vrije kjuc jDa-
cajuc a ne da se grije. J. S. Kejkovic 10.5. Cini
k]ucem kotao vode vriti. 322. Stanu vreti iz
jezera krvavi kjucevi. Nar. prip. vil. 1807. 751.
fzvire izvor Lavinac, i tako izbija k|uc-, da bi
mogla mala vodenicica mjeti. Vuk, dan. 1, 36.
Na goruemu derdapu slabo se kad vidi kameue
posrod vode, nego samo kjueevi i klobukovi. 2. 36.
Pod k|u(evma krvi blagorodne. P. Petrovic, gor.
vijen. i). Bob hcase pod kjuc nabuktati i na-
greznuti. S. Lubisa. prip. 31. Voda buji u naj
zegci kjuc. 1(>2. More uzavri kao kjuc u lopizi.
267. Kad je u prvoiuu kjucu, zakune vodu. V.
Bogisic, zborn. .562. .Voda na k|uC-. .Drzi vodu
na oguu do dva kjuca'. (( Diihniniikii. P. Jiud-
inani.
3. KI^UC, Kjiica, iii. mjenno inie. — Akc. je
kao kod 1. kjuc. — AVy ccHit vala da je isia
rijec ill! 1. kjuc pod b, c), ali inoze gdjegdje gna-
citi .Uii 1. k|uc pod a, c) ddj Hi ■•ilii 2. k|uc (kao
98 1. Kl^UeANICA
iznor). — Vrlo se mnogo mjesta ovako zove; evo
ill samo nekoliko, n. p. :
a. 11 Bosni, selo u okrugu bihackom. Statist.
bosn. 48. pomiiie se od xv vijeka, vidi u Dani-
cicc.im rjeiUiikn: Kjuci., grad u Bosni i sada na
Saui. U K|ucu. Mon. sorb. 425. (1443). Gradi,
K[u6i,. 439. (1446).
b. selo a Dalmaciji ii kotara knitiskoiii. Report,
dalm. 1872. 41.
c. selo u Hercegovini. Statist, bosn. 113. —
Izmedu rjecnika a Vukovu. Od bijela K|uca i
Klobuka. Ogled, sr. 67. I vr6i cu ga u Kjuc
kapetanom. 93.
(I. a Ilrvatskoj. a) selo u zupaniji zagre-
harkoj. Razdijej. 88. — b) selo u zupaniji ra-
razdifiskoj. 98. — c) zaselah u zupaniji modrmko-
rijeikoj. 53.
c. u Srhiji. II) selo u okrugu va{evsko7n. K.
Jovanovic 102. — l>) planinski vrh u okrugit
vranskom. M. D. Mili6evic, ki-aj. srb. 275. —
r) (Xaija) kladovska (zove .v.) K]uc. Vuk. dan.
2, 50.
JvlriUOA, f. sajiv nadimak za visoko tanko
zensko. — U nasc vrijeme u Lici. .Borne, brte,
ja ne bi one kjuce uzo, ■pa. so ne ozenio'. J. Bog-
danovic.
K^jI^CAC, kji'icca, m. uprav dem. kjuc; u pi-
saca nasega vremena znaci sto i kjucna kost,
ridi kod klucan.
KLUCALO, n. voda vrela, na k^uc. — U jed-
noga piscu nasega vremena. Skoci kao klucalom
polivon. M. P. Sapcanin 1, 110. — isporedi kjucao.
KLUCAN, kjucna, adj. vidi 1. kjucani. — U
pisara nasega vniiiena. Kjucna rupa, v. k}uca-
nica. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — Pise se i
kjucna kost (prema nem. scUliisselbein), clavi-
cula, tc xnai'i jednii od dnije tanke i podule kosti
sill stiiji' jiiid ipiiiiii mid jirrijein rebrom i zdru-
ziijii iiniiliiii hiisl s liiimtiriini. Kjucan, zool.
,s( liliism'l- (in zus. )■; klucna kost (kjucao, k]u-
cica, k|ucnai'a), lat. .clavicula' .schliisselbein', tal.
.clavicola'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — On
pokaza desnu kjucuu kost. h. K. Lazarevic, on
zna sve. 40.
1. Kl^ITCANI, adj. kuji pripada kliu-ii. — ispo-
redi kjucan. — V Viikoi'u rjecnikn: n. p. rupa
(kud se kjuc zavlaci) ,schlussellocli' .foramen
clavis'.
2. KLUCANI. III. pi. iiiir .'<eorii ii Hercegovini.
Razdijej. 120.
1. KLUCANIC.A, f. a) brava; b) yvoidena (a
narodnoj pjesmi zlatna) mutka .^to se. na zateo-
renijnn vratiina provlaii kroz kolnte namjestene
III! nhji piilr (III I, mill Jure iitn-iteiiii rriila: c) za-
.■iitriiirii. iiiiiiiiliil : ihriklmi iiii iruliiiiii. naj prvo
jr riiiiriiir II <hiiijiiiirj.',,iiriiii,i-. il nigii (uz pri-0
i Irrri'l ii Hjilnsl jiirrni i ii St iilirrni. a siiinii ii
\'iiki>ni : liii'r ii lljilnsljinirni i ii Slitliirru:
celrrin ,11- " ""«■ >-njriii<- ii Diilin.rinkii iP. Bud-
mauij. — Od xvii njeka, a izmedu rjcinika a
Vraniicemi (,sera') gdje se naj prije milindi. u
Mikalinii (kjucanica, brava ,sera, claustrmu fer-
unti) da
rum
iiica
roum'), «■ Belinii (.serratura, stru
serrar cou cliiave' ,sera' 670''), /( lijil.istj,
(kajkavski kjucenica, brava. zaklop ,^. lii, ■ Imi-
fcri-oum aut lignoiim'i, ii .lamhrcsin i n k|ur
,sora'), a Volligijinii (, serratura' .lijnr-rlil.ws- 1, u
Stiiliceru (kjucanica ,sorra, cuspis, tigilluui. veitis';
kjucenica, v. kjucanica s dodatkom da je uzeto iz
HabdeliceiHi) , u Vukovu (,der riegel' .pessulus'
s primjerom iz narodne pjesme: U avliju sedam
cardakova, na svaki je kjucanica zlatna). — U
1. Kl^TICANICA
99
ovijem prim.jerima kao da je naj prro znaiiiiie:
U kuci sveto u|6 neka se ue drii, neg-o da se
shrani u kojnj strain od orikve s kjucanieom i
kjucem zatvorenom. M. Bijankovic 60. TT kojoj
kjucanice jesu jako s krakuni ujacane. A. Vi-
tajic, ist. o'25. Odnese ji s razbijeiiima bravama
i kjucauicama. E. Pavif', ogl. '203. U onom po)u
u kojem sam ja vazda icivio nejma nikakove kju-
('•anioe. A. T. Blagojevic, khin. .')4. — {' ovinia
kao da je, driigo znaiene: Samson Tazamsi oboja
vrata sa svqjimi kjucanicami i okovanji. Korizm.
'.•8'>. KJucanice gvozdeiie razbi Isus od liuiba.
1. Ancic, vrat. 46. Salomi vrata na dvojo, a
kjucanicu na troje. Nar. pjes. vuk. 1, 4'2. Otvo-
rila devet kfucauica i desetu bravu dubrovacku.
3, 43G. Nije ni kjucanice na vratili mogao na-
ciniti. Nar. prip. bos. 1, 7h. — U pmiesKnoin
fimisln, injesto ■•ito zatvora i hrani koji kraj (ispo-
redi 1. kjuc, a, c) dd)). Be dobise Brdsku kju-
canicu. Nar. pjes. vuk. 5, 213. — JJ pisaca na-
sega vremena ima i pefo znai'-ene: k(u('a>ia nipa.
KJucanica, tech. .schloss, versehluss', tal. ,sevram6,
serratura'; (kjucna rupa) .srjilusselloch', tal. ,buc;o
della chiave', frc. ,enti-ee (de la clef)', egl. .key-
hole'. B. Sulek, rjocn. zuanstv. uaz.
2. K^UCANICA, /. I'idi k)uca. — U naie
nrijeme u Lici. .Trazicu ja curu pr.ima sebi,
necu ja one kjucanice'. .1. Bogdanovic.
Kl^ilJOANKA, /. vidi 1. k|ucani.'a /a). — U
nase vrijeme u iigarskiiflt Hrraln. Od jiibavi
stoji otprta kjucauka. .larke. '-Hi
K^UCANE, n. djelo kojijem sr k{uai {pidi 1.
k]ucati). — isporcdi 2. k|uc. — Stariji je obUk
kjucanje. — U Belinu rjeiiiiku: kfucanje ,bollore'
, fervor' 144l>; kjucanje utrobno .borbottamonto
di corpo' jVentris murmur' ll.'ia i ii \'nliipii: ,das
sieden, aufwalleu' .asstus'.
K^^IJCAO, kjucala, adj. iiijirav jinrt. /innl.. act.
(jlagola kjucati), koji kliira, rri". — /' rutse
vrijeme, a izmedu rjecnikii a Vukmui (,siedend'
jbulliens' S primjeroiit : Polio ga kjuralom vodom).
KJucalim mastom ugrejati. P. Bolic, vijiodjel.
2, 159. Iz vina k|ucalog. 2, 333. Dobra jo kju-
cala voda. F. Dordi'viA, pcolar. 4.").
1. KljjUCAE,, kjucilra, in. claviger, clavicula-
rius; faber claustrarius. coijrk kiiji kriini, cnixi
kfuce ; conjek (knnici knji kii'ic l.iarr iridi 1.
bravar). — Undi ii,isl,irk,'i i nhliku n,li -..sp.Mhir.
— Akc. kaki je n ijni. simi. Iitl:i jr ii ushi/ijiitt
padezima. osim noin. ■■<iiiii. i nir.: kli'iiaru (kjii-
(■■ax'e), kjiicari. — .S jin-ij''iii .nnri-i'ii'iit rij<'<- je
■■itara i mozebiti pra.itarniskii. ixjmrrdi xlslor. k)u-
carh, rus. KAMHny\-. res. kluciir, klicai-.
II. covjek koji liriiiii. rum k^iice. — V ^rijem
rjecnicima : u Vram iiieu i.promus'i, n liclinu
(klucar od vinice .bottiglierc, (-olui che tieno cura
liel vino che si Ak a tavola' ,vini epularis curator'
146a), ((, Bjelostjenieou (k|ucar, konobar, koji
k|uce nosi ,claviger, olavigerus, cliduehus, pro-
cellarius, cellarius, promu.s condus, dispensator',
V. safar), u JamhreSiceint ('.claviger' i, '/ Vulliiji-
jinu (.cantiniere' ,schliisseltrager' ), n Stiilirrra
(,clavium custos'), u Viikomi : ,der lii's.'hlii«.:.>r'
.claviger' ,(iu den kUisternV, (( Diinirii'eni i l;|ucari.
,claviger'). a) kaltidi-.r koji drzi kliirr a nuina-
titiru. Postavjati k|ucarja khice uzimajuste. Sava,
tip. stud, glasn. 40, 169. ( .iriiijejnskop ,/eiKta-
tijr) prizvavb kjucara i vbpi-osi jego aste cbto
obretajetb se. Danilo 267. Sbdbsu kb kjucarevi
(a driigiitii rukopisu k|ucaru) jako da vbzbnietb
vino. 2ii8. — b) cnnjek koji ima kliice od pintiice.
kiiriohc. Nijedan k|ucar nij' verovau . . . uikomii
da je dal iii prikazal ili posudil, voja da bi diil
1. k^uCaenica
z nega konobi van po kigodi zakou . . . Zak.
vinod. 69. Kako da je on kjucar bil u Berislo
Ferenca na Easohatcu i da je primal vin pri-
hodak. Mon. croat. 2.")2. (15.52). Dogodi se da
dvojica od poglavitiji dvorana kra}a Farauna,
to jest uaj stariji klucar i naj stariji kruhar
kra|a uvridise. E. Pavic, ogl. 83. Ti vici Petra
kjucai'a. neka ti donese olbu pelenasa. Vuk, dan.
1, 83. — r) koji hrani i cava kliice od kiu-e, nd
crkve, od tamnice itd. Kfucar ce, u noci ki f.ini
ulazit Orontu, svud poi'',i tve ime proglasit. S.
Gucetic 214. — Dosadi so kjucaru one crkve ce-
kati. Nar. prip. vrc. 51. — Dovede kjucar od
tavnice tri tata. M. A. Eelkovii, sabr. 72. —
rt) metdforicki (u teotogiikom sinislu). Sebe k}u-
oara narece liiti raju. Glasnik. 10, 248. Da ga
papom uclni i kjucarom od raja. I. Ancic, vrat.
201. Osobiti kJuc al' ti moc data svetoj crkvi...
i tako tko no znade k[ucem vladati ue more ni
otvoriti; zato se o6e znanje i nauk u misnika
klucara svete crkve. svit. 61. Apostoli, kjucari
nebeski. S. iVIargitic, fal. 11. K poglavaru apo-
stolskomu i kjucaru nebeskomu s. Petru. F.
Lastric, ned. 7. Toliko godina i toliko cetrdes-
nica ima oprosteiia, koje razdiluje papa riraski,
kakonoti klucar od ovoga blag-a. svet. 99->. Papo
kjucari Isukrstovi. 99*.
b. vidi 1. bravar. — Od xvu vijeka, a iz-
medu, rjecnika ii Mikalinu (kjucar, koji cini kjuce
,clau.strarius') gdje se naj prije nahodi, ii Belinu
(.chiavaro e chiavajo, chi fa le chiavi o serra-
ture' .artifex claustrarius' 189b), u Bjelostjeneeva
(kjucar, mester koji kjuce dela ,clavicularius
faber, artifex claustrarius'), u Voltigijinu (,chia-
varo' ,sohlosser'), u StiiUeevii (,clavium faber').
I kovaci i ladni kjuftari. M. A. Eejkovie, sat.
K8'^. Jedan kjucar unide iiosoci jediui liraru.
A. T. Blagojevic, khin. 43.
2. KLUCAR, m. ime sehi a HrvaUkoj a za-
paiiiji modnisko-riji'c.koj. Razdijej. 60.
KlfilJOAltKNE. ». djelo kojijem. ae Icfucari, vidi
k|ncariti.
K^LICARE\', adj. koji jiriiMido klurara. — U
\'akorit rjernikii.
Kl^lfCARKVAC, Klucdi-evca, m. ime hrdu ii
Srhiji II, iikriiqa sahackom. M. T). Milicevic, srb.
427.'
1. KI.JTCARICA, /. ze,isl.-o rrladr lr,,in kliiror
(eidi 1. kluc.ar, a, b)), -ito iijirarla kiicom. — Od.
xvii rijekii, a izmedu rjecnika u Bjetosljenceru
(.(■lavigera, cliducha'), u Vidtiijijinn (,donna che
porta chiavi, econoraa' ,haushalterinn'), it Viikoiui
(,die schUisselbowahrorin' ,clavigoi'a'). — I' sirijem
primjerima stoji mi'taforicki (ii teologickom smislu),
0 liogorodii'i. liuaju se priporuciti kjucarici od
azne nebeske. I. Ancic, svit. 41. Ti budvici kju-
carica vrata vikovicrii, otvor' nam je na cas
smrti nase. ,L Banovac, razg. 143. Ti nel)eska
vratarica jes' i rajska kjucarica. P. Knezcvir,
pism. 149.
2. Klf/UCARICA, /. 'lieki cvijet. K)urarica
(prema nem. schliisselblume), poj. kluczyk. Pri-
mula veris L. (I. Sabjar). B. Sulek, im. 147.
K1,jU( 'ARITI, kji'icarim, impf. raditi kao k-liirar,
drzati kjiice (kao 1. kjucar, a, b)) i vladati kueom.
— U nase vrijeme n Lici. ,11 lio su kjuci. ona
svima nama kjucari'. ,Ispasce i noj, cini mi se.
na brzo klucareiie iz ruku'. ,Stani, dok ti sin za-
kala majariti i kjucariti, molices kugu dn t"'
udavi'. J. Bogdanovic.
1. Kl^UCARNICA, ./■. iiijesfo, k.iim, diaan gdj,
radi k(iiciir (ridi 1. kjurar. b). — U jeiliioi/ii
1. K^iTjf ARNICA
ion
3. K];.ueiTi
pisca xvui oijcka. Kako Khinki ustavit bi svoga ]
sina u kjufcaniici uameScati. A. T. Blagojevic,
khin. 43.
2. K^UCARNICA, /. « VnUii'iijinu rjciniku:
V. kjuranica. — riepouzdnno.
KtrCAROV, adi- I'idi k|u?arov. — I' Vuknvn
rji-(-itiku.
KI^UCAESKI, ac^. koji pripada k^ncarima. —
(hi xviii nijeka, a izmedu rjccnika u Viikovii
I .boschliesseni eigen' ,clavig;erorum'). ['device
k|n(-arske. A. T. RIa£;ojevi6, khin. 74.
K^iUCAST, ailj kiiliisl. — Postclje od 1. k|uc,
b. — U Bjeh'sljciirmi ijirnikH : v. zavit.
1. KLf;OATl. k|rM.'.in, imp/, vidi klokotati,
klokuiiati. — Akc. t<e mijci'ia ii priics. 1 i 2 pi.
k|ncamo, kjugite, i u nor. 2 i ;3 ttiiiji. k|iira. —
(jd XVII injcka, a izmcdu rjeinikn n. Miknjinu
(kjucati, vrjeti ,ferveo, buUio, fervesco'), u Be-
linu (.bollire gorg:ogliando' ,sonore fervere' 14-t''),
H VolUijijinu (.brontolare in o.orpo; sg-nrgaro, zam-
pillare' ,im leibe kollern; hervorquellen'), u Stit-
liievu (,fervere, foi-ve.sceve'), if Vuknvu (kluoati,
kjufa, n. p. voda .wallen' ,aestuo'). IT jcdnome
velikom kazann kjufia voda. Nar. prip. vuk. 112.
Video sam voliki kazan gde k|u('a. 113. Zakuna
vodu da ne k|uca. V. Bogisio, zborn. 562. Dok
je vosak kjucao, on se cedi. F. Dordevic, pcelar.
45. — U VoUigijiim rjecnikii ima i drugti zna-
crne (u prenesenom smislii) : krcati, mr.Uati (O
Irhahti, crijevima). isporedi i kjucaiie u Bclinii
rjt/cniku.
2. KLUCATI, kluoiun, impf. zatrorali k{n(xni.
— U Still iceva rji'cniku: ,(;lavi claudere'. — Po-
tvrduje se saino dozcno ,s jirijMDzimii (zak|iicati,
otkjucati).
3. KLUCATI, k|uraijj, imiif. ridi. k|ucati m.
KLUCATI SE, kjucam se, iiiipf. a) eonveniro;
confirmare, slagati se (s kirn), poijadali se, lu/a-
dati se ; potvrAivati, odohravafi : h) aceidero, do-
gadati se, zhirati se. — Mikln^ir irtAiiinl. wdrtorb.
hid k|uk-) misli (dajhiuli ui :,i„r.'n- Lad b)) da
je srodnn s 1. k|uc. — Od \i\ ri/,'Lii. ridi h\
Miklnsio, lex. palooslov.''^ ijdjr tiiiu jiriiiij'rii za
znaiene ki)d a), mi istum diJis'ii nun i iil:liriii
nblik kjucati, koji se nala-i i n Stitlii-erii rjec-
iiiku (^.approbare' .s' dodiilkoin da je uzeUi iz bre-
rijara). — Druiju znaixne iiiih.odi se ii jednom
primjeru xiv vijeka i i>talr ii Datiiciievu rjci-
niku (,accidere'). Vb podviguhu i iiiuyilii. jelioi
inocBskomukjucajufcb se zitejstvu. Glasnik. 11, GO.
K:^iUCERINA, /. aitf/m. 1. k|iio, ridi k|u6ina.
K^UCETINA, /. antiiit. 1. k|iifi. — I' Stiilicrvii
rjecniku: v. k|ncina.
K^jUCEVI, m. pi. iiiie mjeslu ii Srhiji n nkniijn
biugradskom. — isporedi 3. K|uc. I>iv.i(l:i u Ivjn-
cevima. Sr. nov. 1863. .362.
K^IJCI, m. pi. ime sascoku. « IJrvatskoj u za-
paniji zagrebackoj. Razdije). 74. — isporedi .3.
Kjiio.
KVUOIG, m. dew. 1. kjur. — TJ pnirom smislti
a jednom primjeru xv vijekn, i otale u Diiniei-
cevu rjeHnikii (kjucici> ,clavicula'). Vise roconi
pokladb prbda se u jeduoinb main kovrescu n
komunt, a osta k|uri(M, u gospode Jeloiie. Mon.
serb. 387. (1436). — il prenesenom sinishi kao
prpo^ak, rasklad u Bjelostjencevu rjecniku: k|u-
6ici za zasajei'ie trsja ,vitiarium, malleolus'.
1. K:^UCICA, /. dem. kkika. — U Slalieevu
rjecniku: ,e.xigiius uncus'.
2. K^TICICA, /. vidi hid kjucan.
1. Kl^UCIO, m. dem. 1. klui^. — Akc. se niijiiia
u gen. pi. kji'iflca. — Od xviii vijekn, it r.iurdn
rjeinikn ii Belinu (.chiavetta, chiave picoohc .rl.i
vioula' 189'>) gdje se naj prije nahodi, n SLuli-
ievu (jclavicula'), u Viikovu.
a. u pravoin znnienu (u jedinom primjeru
metaj'orickij. Zlatan k|ucio gvozdena vrata otvora.
Nar. posl. vuk. 91.
b. u osobitom znncenii: ono dim se navija
sahnt. Kjucid, tech. ,schUissel (z. b. einer uhi-V,
tal. jchiavetta dell' orologio'. B. Sulek, vjorii.
znaustv. uaz.
C. M prenesenom, smi.ilit, civijn nn guslamn.
— U Belinu rjecniku : .biscaro, legnetto nella
ciiua del leuto o d' altro istrumento a oui si at-
taccano le corde' ,vertioillum' 142'^.
<l. u prenesenom smislu, kao bilkn. K.|ncic
svetoga Petra, Eumai-ia L. (Sladovic). B. Sulok.
im. 147.
2. K^UCIC, 111. iiijesHo ime, isporedi 3. kjuf.
a. u Srbi^ji. ti) II okriigu cuprijskom. Zemja
u KJuiicu. Sr. nov. 1875. 10i)6. — b) u okriigu
poznrevnckom. Zom|a u Kjucicu. .Sr. nov. 1872.
907. — r) u okrugu smederevskoni. Niva u K|u-
cicu. Sr. nov. 1861. 672.
I>. vidi Khiftik.
Kl^lT(":i6-BRD0, n. ime seUi u Urmtskoj u zu-
piiniji xiigrebackoj. Razdije]. 67.
lvlf.lJI.'IK, ;/(. mjesno ime. — U spomeniku xiv
vijeka. 1 u Kjuciku na Rani. Spom. stoj. 26.
(1332). — Maze se cilati i K]ucicu.
1. KJ^ilCINA,/. augm. 1. kluc. — Akc. se mijena
u yen. pi. k]iicinri. — (' nnse vrijeme, a izmertu
rjeinikn u Stuliiemi (,ing6iis, votus vel vilis
clavis'). — U Lid inoze znaeiti u prenesenom
siiiislu : duf/e noge (podrug^ivo). ,Ka' ti on, brte,
oko vatre zasjede, pa one svoje kjucine (kjuc.e-
rino) ispruzi, onda ziv coek ne mari vatri prila-
ziti'. .T. Bogdanovic.
2. KLUCINA,./. ime mjestu u Srhiji u okrugu
knezemikom. Niva u Klueini. Sr. nov. 1871.
859.
1. KLUCITI, kjmum, impf. piviiihali. kririli.
— Postaje od 1. kjuc (ridi osohili) li) //( <"/ kluka.
— U jednoga pisca xv vijekn (s unlnfm ii:l:ijnii
znaienem: pregibali, pa ponizivalij, n izmedn.
rjecnika u Bjelo.Ujencevii (k|ucim ,curvo, adnnco',
V. zavijam) i u Stulicevu (v. prignuti). Nemi-
lostiv on toko jest, da grad vazam svih kjuci ni-
zoko. M. Marulic 20. Poj poni, tvqja cud kamo
te sad kjuoi. 237. — / .v« se, refleksivno. — u
Bjelostjencevu rjecniku : li]ucim se ,curvesco', v.
skjucujem, i u VoUiijijinu: ,incurvarsi, rannic-
chiarsi' ,sich biegen, kriimmen'.
2. KLUCITI, k|upira, pf. dogodili se, zgoditi
se, zbit'i se. — isporedi kjucati so (kjuciti je per-
feklirni i;lii<i<il jinma kliK-atil — /i'/;>(" je litni-a
(koa r^ti.'i-sinii ,il,i,inh.',,ii.,r.di sl^l.,'r. kliirili s,;,
■)iiitlt'ni<_ Kl]iH-\i\ ^j':i. - I l.iiiitiiiiiii /'iyiiiiiiiia
crkiiiiiit III ili miji siiiiijem ./viikom, n izmcdu rjei-
nikn u Danicicenu (,aceidoro').
a. aktivno. Aste kjuciti. si.iiari.tb nekomu
cloveku. Mon. serb. 37. (125.3). — isjioredi 3.
kjuciti.
b. sffl se, rejh-ksirno, a znncriie je isto kao
kod nkliriifhin ijl^niiiln. Kolb velika ta sramota,
jomu/.e ;;ri liii ^^ ^ip mu dlbgu iziskanu kjucitb se
Vb sbnbiu.' \i.^ilii. ilovekb i apostolb stydcti se.
Domentijan-i i^i)^. Aste i Ivjucitb ny se si.mrbtb.
IJanilo 212.
3. K^JUCITI. kjiiclm, pf. dotaknuti se koga
(ubjrkt.n). — Akc. sc ne mijena (nor. 2 i 3 sing.
8. KLUCITI
101
K^TJN, a.
kliici). — Vala da je ista rijer sto i 2. kluciti.
— S ooijem. se znaienem. nahodi u iiase orijeine,
n izmi'du rjecnika u Viikovu (,am'uhren' ,attingo'
■s pninjiTOm: Nijesam ga klucio). Proslo je to,
iiajo; ne smo mene niko kjuciti, da uiu je majka
Jaiia. M. D. Milieevic, ziin. vec. 301. Kazu fla
ga Vidak . . . nije vise iii [n'stdiu klurio. L. IC.
Lazarevic, on zua sve. 10.
KLUriV, (idj. horistati. — /' Slulinni /:/'■(■-
nikn: ,utilis, ijuod e.vpedif v ilnildlkniii ilu jr
itrjetu iz brevi/jara. — Aku je rijiT pinr.ilnii,!. jid-
staje ltd 2. k|iicif.i (isporrili jirra min'-ciir kml
k|uo.ati se).
KI^UCKI, adj. koji pn/nula iiijrMii h(i(r-iL I
jedaii se od. nih ualazio piirod Tiiuoku, a drugi
od KjucKe strano. Viik, rjeuii. predg. iv. K|u<'ka
nahija. F. Jiikii'-, zomj. iit. — Kliu-ko Pojo, sc/o
It Bosni u okrti()ii IniniirL-'ini. Sl.jlist. lio^n. HO.
KLUCUNOSA, III. viirj.'l: l:,ij, „ns, l:(,nr. ,sy,„-
ri:di k)ucar, a. — Siiiiiu it Shiln'ini rirniihii:
,claviger'.
KJ^UJDRVO, »(. (;•'; it yiikuni rji-ciilkii : klilj
drvo, veliki djetan ,art spnchi.' ,]nc,i goiuis- .< ilii-
datkom da se iitimri n I'mnJ (liiri.
Klf.U.rO, m. imi- kmh,. V. Knrola.-, do.,,, ziv. III.
— Moze hifi lii/p. Ivjiisc.
K^ifTK, III. i:,inrrn,n ,,n,:,lr, mrrs»/, lrkii(.
— Akr. sr l,lijr,'lit II lor. k|nku. J/.m'<' hill
srudni) n 1. kjiikati. — Od svjii rijiku, n i:iiirilu
rjecnika it Stulirrrn (,uva r-iiin sun -^xu-m son
musto pressa') i ii Vtikunn .dio zonlnii-klon
traubeii' ,uvao <^oiupro.ssao'). Ii vnzioiiicjci kjuka.
Glasnik. .')6, 200. (173.3). Proiuda .sn izgi'ief-eno
grozde sa sii-om zajeduo zovi' khik. Viik, pism.
78. — Ima i dnitia ziin&u'ir ii ]'itkoni r/niiikii:
med s voskom iziuijosan zajmlno. nli ,/V jdiiiin ihi
ista rijeij.
KI^iJKA, /. riili i. Kuka. ,s,„„rdi I. klii.-,.
— Rijec ,ji' prastai'iiixkii, i.spDi-cili /■».<, i.-ihu.-.-i,
eci. klika, pii(. kluka. — Iniintu rjrriukii n ['i-'iii-
ciceou (,liarpago; >in<dntis'), /( .\likii(iiiii !k|iika,
kuka ,uncu.s, unciiuis'), it Bjiinnlii-firmi ■ .uin'us',
V. kvaka), ii ■laiiihrrsircni i,wi<:n^' j, n Willi'iijiiiu
(.uiicino, rauipiiKi' .liackiMi, klamiiK^r'i. /( Shilirmi
(.uncus'), if Viikiinil (vido kuka v il.ddalktnii dii
so f/ovori II. Jioci), Niki (miii'ruiri) k]idiaMii od
nada ostrimi razdirani. i''. (Ilavinir. evil, xviri.
Sve na Gike olialisinn kolii i kjukom i rukauii.
I. Zanolti, on. 31. Nnsu uaiii jaro uiuko oslro
K|uke i trozul!|e. J. Kavai'iiu ijol'. Obirtisd ga
II jodiioj gredi gdi lun .>pot lilo k|ukam gvoz-
denim razdiraliu. ,1. Filijxivir 1, HOa. Kazdirase
ih kjukam gvozdoiiini. Ulagn i,url. 2. 71. IJziiio
svoju kjuku i uiotikii. Nar. prij). \ uk. [2'i. l»o
kluke i matike. Bus. vila. ls:il. 233. - / (/ ust)-
hitom znacenu mi Itijn-i: K.luka. liij(>oii() zo|<>zo
koje se ima zalivatiti, kada sn horn vrata olvoriti.
l'\ Pilepii'.
KLUlCALi), n. ii Viikoni arrmkii : vide iuu|alo.
KLUKAN, III. im,- n,ln. K. Kundac, dm,,.
ziv. 24.
KbUKANA, /. iitii' ki-iii'i. K. KuKda,., doui.
ziv. 24.
ICI^UKANE, /(. <//>/.) kuji.jnii sr k(iik,i iruli I.
klukati). — tilariji jr uhlik klukaujo. V Be-
liiiii rjeciiiku: kjukaujo ,il oacciare' ; ii Stiilit'rrii :
.infci'usio, immissio, iujectio, injectus'; ii Viikuru:
.das stopfeu' .fartnra, saginatio'.
KLl'UvA.ST, adj. kitkast. — Pu.^lajr od kluka.
— I'lili'rdciiO ji' .'itniin n :>ii>~fniij rijrci kjuka-
.stonog (nidi).
KLlUCASTDNOli, (((/;'. ii kiijefiu ^ii. kriiv fklii-
kaste) iiotjr tako da sc .'ia^lnjii ii ktiliiiiiiKi ii iiii'
sf razmiiii. — Samn it Hjrlii^ljnuir.a ijrt'iiikii.
II Jambre-iiceuti, it StulicKiui (iz Habdeliieim), n
snima je tiittiaceiiii .vaiais'.
1. KLUK.\TI, k]i"ika.iii, impf. tiskati, pritiski-
nili- li-kiili. sill dii III! sil/i iilnr II iisko mjesto,
II 11,1^1' rrijriiir II iisiiliiliiiii :ii,itriiii iridl Viikov
rji'iiiik I pniiiji'ri: iiupiiii.ili ,ii. j,. ipiakii prije
jii-i'i'iiin. — Ake. .v m- iiniriin laor. 2 ( 3 siiir;.
k|i'dia,i. — Od XV rijrkii, u izmedii rjecnika ic
Mikii(iiiii (,k|iikati, uk|idiatL .iufcrudo, infero'), /(
Bel ill It ( ,i_:ai:(-iar deutro, come carta o cosa si-
mile, in qualcdie luogo' ,iiitrudo'), ii Stulicevii
{,iiitruder(>, immittore, injicere' iz Mika(ina). it
Viiknni 1 11. p. gusku ,die gau.s stopfen' ,taroio,
sagiiio'i. Kazbire picu si i slasti pvivraca, i vina
okusi, tiu- 11 so sve svraca. da ki no se odvraca
od clolira iiaiika. prida li se ne izvraca ca se totu
kkika. M. Marulic 48 — 49. Ostalo nogami gazi,
kjuka i tlaci. M. Divkovir, bes. 309^. Nemilo-
i srdno udri\-si I'lim na zcMnIn, njeki ga nogami
kjukabu i trcjialiu. 3i;9li. I' Srijomu se kjuka
n. p. giiska, prstima. a, luoglo bi se i drvetoni.
Viik, pism. 7H.
2. K'tJlKATI. K|iikrii,i, imiif. kiinUi. - l'i>
sjererir.iipiidininii knijeri iiiii ml wm rijrkii. —
l:iiii,lii r/iiiiikii II l:jrli,Klini(;rii khika.m, k|u-
kati .stri'jiif.o, pulsito') </,//r sr mij prijr nahodi,
It ,liiiiilirisii'i-ri( (,pulso'), II \'iill iijijiiiii (v. kjuoati),
11 Siiilirmt (,sfcn«poro, (lulsa.n" /: lliihdelihra).
..Yt'tko khika na vrata'. iiii h'ljni. K. I'ilepic.
3. KLriv.A'n, kliikfiiu, iiiipf. mil I, k|ucati.
- II ji'ihiniiii pis,;, I.: Hnkr iiiiasr rrijrmi: Na
valri k|iika \idiki mii'dciii kotao. S. Lubisa,
prip. 27 1.
KLi'KK'A, /■. dim. kjuka. — // inik,' rrijem,'
II [siri s ,is„liilljnii ziiiii'iiinii: iii„l„ i,,lieii. lv|u-
kica .liamulus'. I). N(M„ani,', cak. kroal,. stud.
ilYsg. :!l.
KI^l"lKO\'NllJA, /. jido od po-act. polivenc
vrolom vodoui i z.acii'ioni' masru. ii hici. V. Arso-
iiijnvir. - ispnrriii k|ukiisa.
JvLt'KOVO, I,- mjrsiin iiiie. I'rijr iiaseipl
n; 1,1, II, I. .-<. Xovakovir, pom. 131.
IvLI MvlIS.A, /'. jelo kojo so pravi od presko
(prijesne) pogaco, ako se udrobi i zacini zacinom,
a utuco se uuilo i luka bijcloga. u Dobro.selu.
M. Medic. Ncko jdo o.l liuvana (ijesfca. u Ua-
iiatu. .lavor. INHO.' |(I3. ispmrdi kjukovnica.
KLIlM.A'ri. k|iii,iai,i. iiiipl. ri,U klimati, 1, c,
,j (k,iii ,1,1 ji- iiraki','" ziiiii'ei'i.i'). — U narodniij
jiripoi'ljirl I. Iliisi,,- II iiiiie rrijeiiir. Vidi gdje
ciganiii kjuma tuza.ii. Nai . prip. bos. 1, 8.j.
Kl^UN, til. rostrum, i/iibica a plire. — Akc. .«•
mijina ii Ine. .iiiiij. kli'inu. ii. ijen. pi. k(iina, n
dill., iii.slr., loc. III. k|i'inima, a ako se it innozini
iiiiirii- ov, ,inila je ake.: k|imovi, k|unova, kju-
ntivima (ill k|i'uiovimay), kjiinove. — Hadi po-
stiii'iii mil k]ii\ati. —Bo nialorii.i. i.-./iioui. moylit
hi lull iinisiiicriiska rijec, aii se potordaje istom
MS' nji'1,11 indi F. Miklosic, lex. palaeo.slov.'^
kod kluutj. — Izmedu rjecnika it Vraiiciceint
(.rostrum'), it Mika(ina (k|un od ptice , rostrum').
II Beliiiii f.bocco, ii rostro o bocca degli uocelli'
■rostrum' 131'' ; .rostro, il becco degli uccelli'
, rostrum' <i33'f-i, (( Bjelostjencevii (, rostrum'), ii
dainhrvsii-eint (, rostrum-), (f VoUii'lijinil (,becca)
d' uccello, rostro' ,schiiab6l'), u Stitliceim (,ro-
strum'), u Vakovit (,der schnabel' , rostrum').
a. V praroiii :iiii,'-ei'iit. 'Ina (ijoliihicii) pride
k nemu nosoci kitu maslino u klunu. Bernardin
Kl^lTN, a.
t02
KLUNETINA
95. N. Eni^ina 116». gen. 8, U. Prili6ue golubici
kojii kjunom rane iie zadava. A. GuCetic, roz.
jez. 112. Lis masline u k]uiiu furu) iiua. I. Crun-
(liilic ^30. Nu vr/.eiio (tijelo Dilaivrovo) da se
(Irpi pasjijem iiokti, ptifiijem k|uni. -551. BijaSe
joilan gavraii koji iinase jodan sir u k|umi. P.
Posilovic, uvijet. IK?. I u nmoz loviiijeli tao .so-
Icola Ivada upade goUib bili, s\ak ga tote na okola
iiohtom doro, kjuiiom strili. A. Vitajic, ost. 201.
Xe uCini tako golubicica, nego se povrati iioseci
u k|unu granticu masline. i'\ Lastric, uod. 387.
Ostalili ptica kjuuovi. A. Kanizlic, kam. G9. (J
iiialo vrime (kokosi) opet k|mi zamoce. uzi\ 207.
Kril'ma leti, kjvmom progovara. Nar. pjos. vuk.
1, 413. Tri ptifiice goru preletile, svaka nosi ii
kluuu zlamei'io. 1, 497. Krvava ira krila do ra-
mena, na kjunove b'jela pjena liga. 2, 306. Tu
dopade soko tica siva, u k}unu mu vode donosio.
2, 397. Poledese dva vrana gavrana krvavijeh
k|una do ociju. 4, 164. Detao u kjunu nade (zlo;
cuje ga lovac de k|uje pa ga dovreba i ubije).
Nar. posl. vuk. 78. ZIoj tici kjun otpao. 92. — na
kjun, nalik iia k^un, kao kjnn. Iz kosijera slike
grube JIGS nezgroinni na k}un pada, cejupine jazne
trnbe. I. Gundulic 474. Stvar na klun ,unci
instar infle.xus'; na k|uu iskriviti, nakriviti ,adun-
c.um facers'. J. Stulli, rjecn. kod kjun.
b. gorni Hi doiii dio od k^una. — Iimedu
rjecnika u Belinu (gorni kjuu ,becoo di sopra'
, rostrum .superius'; doni kjun ,becco di sotto'
,1-ostrum inferius' 134''). Kada orao ostarje, tako
mu goriii kjun priraste, da ne moze nista bla-
govati. M. Divkovic, bes. .574''. Nek se (mladoj
lioadi) s goriieg brci skinii kluna, da im nije
u hranenu buna. J. S. Ee|kovic 161.
c. u nekijeh druyijeh zivotina, ono Urn jedti
Hi disii. ako jc iole slicno klitiiii. u) yuhira u
make. — u Bjelostjencevii rjecniku: kjun muhe
.museae promuscis'. — h) nos u slona. — u Bje-
lostjrnceva rjecniku: kjun elefantov ,rostrum ele-
phantis, promuscis'.
d. uopve stojc nalik na klun (iiaj ceice ako
jc krivu, kitkasto, kao sto jc klun u nekijeh.
ptica).
Cl) uopic. Gradu merle struni zelezniuii
kjuni. D. Barakovic, vil. .52. Pristalija jest co-
baiia supja koja more od drveta biti, ona ima
prirucak na strani, sprida pruza limovoga kjuna,
na kjuuu je od lima reseto. S. S. Rejkovic 205.
,Kuka' ovdje znaci , kjuna' (s jedne strane kao
trnokop a s druge kao veliki ,k}un'). Vuk, nar.
pjes. 1, 31.
b) ktika, kraka uopce. — U Mikalinn rjec-
niku: kjun, ceukin, vidi kjuka.
c) na kosjericu kukasti vrh. — U Mika-
linn rjecnika: kjun od kosirica , rostrum falcis
putatoriae'.
(I) na kiiracn druya Tirana, ako je ostra.
— U Belinu rjecniku: kjun od koraca, od mlata
.becco del martello' , mallei rostrum' 135*.
e) na bruda predha strana. oidi 2. gubac.
— Izmectu rjecnika u Belinu (kjun od broda
,rostro delle navi' , rostrum' 633a) { a Sttdicevu
(kjun od korabje ,navis I'ostrum'). Svaka lada
bila ribarica, bila na druge svrhe odredena ima
svoj jkjun' ili .nos' (rostrum). L. Zore, rib. ark.
10, 324. Brodova svake ruke i svakoga kjuna.
M. Pavlinovic, razl. spis. 383.
f) predni vrh na opanku. — U Vakovu
rjecniku,: vrli od opanka.
«'. rodin kjun, bilka. Kjun rodin, Geraniuui
L. (Lazic). B. Sulek. im. 147.
1. K^UNA, /. vidi cakja, h) i kuka. — U Vu-
koru rjecniku : ,osterr. der krampen' .liarpaginis
genus', cf. kuka, fakja. — vidi i kod kjun, d, a).
2. KlfiUN.A, /. naziv za zensko kjunasta nosa.
— U na§e rrijeme u Lici. ,Ne bi ja ono kjuno
uzo za carevo blago'. .J. Bogdanovid.
K^jUNAU, kjiiuca, m. oidi kjunic. — U Stu-
licevu rjecniku uz kjunak.
Kl^UNACA, /. AeHo sto ima reiik klun. samu
u osubitijem snacenima. — Akc. si: mijena u yen.
pi. kjiiuaoa.
a. nidi sjuka. — U nase vrijeme u Istri.
Kjuna6a ,Scolopax rusticola'. D. Nemanic, cak.
kroat. stud, ifortsg. 43.
b. vidi 2. kjuna. — U naSe vrijeme u Istri.
Kjunaca ,convicium in feminam nasutam'. D.
Nemanic, cak. kroat. stud, ifortsg. 43.
»t. kjunaca, velika sjekira. — I' nase vrijeme
u Lici. D. Trstenak.
<l. kjunaca, mala kjunasta kosa. Slovinac.
1880. 389.
e. di:ije bilke. Kjunaca, 1. Stachys arveusis
L. (Gospic), (jer je pokjunita — kazu u Liki.
Gospi6); 2. geranium primum (Durante), Erodium
moschatum L'Her. B. Sulek, im. 147.
Iv^^XJNACICA, /. dem. kjunaca. — U osobitom
znacenu nekakva ptica. u nase vrijeme u Istri.
KJunacica ,avicula (^uaedam'. D. Nemanic, cak.
kroat. stud, iftsg. 55.
KlriUNAK, kjunka, w*. vidi kjunid. — Akc. se
mijena u, voc. : kjunce, kjfmci, i u gen. pi. kju-
naka. — Od xvi vijeka, a izmedu rjecnika u Be-
linu (jbecco piccolo' .rostellum' 134t>), « Bjelo-
sljencevu (kajkavski kjunek ,rostellum'), /( Stuli-
cevii (rostellum'). Kokosice nose u kjunku peli-
nove kose. M. Vetrauid 2, 272. — U nase vrijeme
u i.kolini dubrovackoj kao prezime ili muski na-
dimak. P. Budmani.
K^jUNAST, adj. vidi kjunat.
a. vidi kjunat, a (moze se kod tuya isiicati i
da je velik k(un). — U Belinu rjecniku : ,chi ha
il becco' ,rostratus' 134'' ; ,rostrato, che ha rostro',
,rostratus' 633i>; u Voltigijinu: ,beocoso, rostrato'
,der einen grossen schnabel hat" ; u Sttdicevu :
,rostratus'. KJunast, koji ima kjun velik. M.
Pavlinovic.
b. vidi kjunat, b. — U nale vrijeme u Lici.
jLijepe cure, po Bogu brte, samo da joj nos nije
kjunast'. J. Bogdanovic. — rece se porugjivo
zensku duga nosa. M. Pavlinovic.
K:^XJNAT, adj. postaje od kjun.
a. koji ima klun. — U Vukovu rjecniku:
,boschnabelt' ,rostratus'. Kjunat, koji ima kjun.
M. Pavlinovic.
b. nalik kluna. — U dva pisca xviii vijeka.
Nek pogleda veo nagrde izpoline i kjunate rili-
cine (u vrayova). J. Kavahin 411*. Cvrka joj
zaglusa od kjunatih usti. A. Kanizlic, roz. 7.
Kl^UNAV, adj. vidi kjunat, a. — U Belinu
rjecniku: ,chi ha il becco' ,rostratus' 134b, j ,/,
Stulicevu uz kjunast.
KLUNBABA, /. Scolopax rusticula, .s^wfoi. —
isporedi kjunaca, a.
KLUNC'AC, kjuncca, m. vidi kjuncic. — U
Stulicevu rjecniku: v. kjuuac. — nepouzdano.
KLUNCIC, m. dem. kjunac ili kjunak. — IJ
Stulicevu rjecniku: v. kjunac.
KLUNI'A. /. dugujast orah. a Uzicu. L. Sto-
janovic. — Vala da postaje od kjun.
K^jUNETINA, /. augm. kjun. — L' Belinu
rjecniku : ,becco grande e grosso' ,rostrum ingens'
1341', i u Stulicevu: ,rostrum ingens'.
kluseSce
JvLUNI, lit. pi. imi' sdii ii, Hcr(y(jiiriiti. StiUi-it,
bosn. 120.
I. KLUNICA, /. vidi kjuuaca, a. — Ak<: s,-
inijena u gen. pi. kjunica. — Saino ii SfiilircvK-
rjecniku: klunica, ptica ,acceg.aria, boccaccia' ,sco-
lopax'.
•2. KLUNICA, /. aud od zom|o ili od bakra,
s kjunom, u kome vri voda. na Bracu. A. Ostojie.
KLUNICAST, adj. vidi k|uiiat, b. — U ,jiul-
110(1(1 pisca Hasega vremnna. Vise piita postaju
na cokotu k|unicaste glavo. P. liolir, viiiod.
I, 193.
KLUNIC, m. dfm. k|uii. - .l/,r. .s,- „,,;V/1„ „
flfu. pi. kjimica. — Od xvn rijitu, a i.iiudii
rjeinika ii Belina (.bpc'co piccolo' .rostoUiim'
134'|) gdje se naj prije naliodi, i ii \'iiki>ra (,das
sahnabelchen' ,rostellum'). Vodom brca i s k|u-
nitiem ifcrca. A. Kaiiizlic, roz. .M). Na rakiti kiti
dvoji troji ptici, gvozdeni k)unic.i, a drveni re-
pici. udgonetlaj : grehcni. Nar. nag. iiov. '.V.i.
KLUNINA, /. augm. k|nii. - Akr. »• iinjnHi.
II gen. pi. k|uiuna. — U licliiiu rjrriiil;i(: .h.^-co
srande e grosso' ,rostriini insciis' I:{1'', / /( .S7/(-
iioeou uz klunetiria.
KLUNITI, k[uium. /)/. ridi k|iuiuti. - Sdim,
II Volligi.jiitii rji'riiilni: .beccarc, licccicaro' .iiiit
deui schnabel picki-u'. — Kaf'f ilii ,jr sliirriiski
ithlik (iiaie k)uiuiti!, n// ,y> / n slnvmskom ji::iki(.
priu'n. kjuuem.
KLl'NOVIt'", m. iJirzimc. — xiv njrkn. U:,ukn
KJuuovicb. Dec. hris. '21. 'y,.
KLUNUTI, kliiuem, /-/. ,id,inli ktinmi,, : ir.ili
Hit (n. p. znin) kluiiinii : ii/inir /<■ />< rlrkhnii
glayiA preimi k)uvati (ritli). — .ll:r. sr m- niijiii,:
(aor. 2 i 3 sing, kli'inu, /mrt. iinirl. jinss. k|iiiiiii,i.
— Rijfc je stara, isiinmli nis. i.mkhi , n. : in rr
hill jwaalnvenska, pri'iiidn inm i re-, kllnnuii. -
hinedii rJKcnika ii Siiilin'ni \. nKhinun > dn-
datkijiii da .je rijec rii.ikn i / /( I'liknm i.pickcir
jFostro peto, tundo').
a. u pravom ■■^ini.ilii. Tuzno pticice od stoga
do stoga skitaju se, jeda za Boj;orn gdjo iziiadu
koje zruo za k|uiiuti. 13. Ziizori 2o(). ICad sva
zrna pozobje, pode (Vi'abiic) da i uno pi).-;U>di'i(i
ispod careve cizme k|uiio. Nar. i)i'ip. vuk. i'.K
b. '( jtrene.ieti.oni .•miislii, n fibiiiiin knd I'li-
jM/ti iiiamii na itdiui. L. Zoro, rib. ark. Jn, y.",2.
c. u preiie.-^e/ioiii siiiisln, udariti koga uialo.
M. Pavliuovic.
KLUPAK, kjnpka, /«. eidi khipak (nidi :iiii-
ceiia vidi klupko, b. a)J. — U jidnngn jikih Sln-
VDiica xvm viji'.ka. Bacajuoi ,1,'iuubare i klii|)iip
ogi'iene. A. Kanizlic, fraii. (i'J.
KLUPKO, n. vidi kUipk... ^- /' nil.i,/,isit xvi
ili XVII vi.jekii iiisninnne iniji.^niiijnii je:ikiiiii.
Hinej jestb vb mori, iii plavajcti.. m liodit.i.. iji>
jako kjupko vajajeth se. Plivsiol. novak. star.
II, 199.
KJr.USA, /. vidi kloi'ia, pastii|a. - /' tutse
vrijcme, a izinedu rjecnika u i'likiira (.die. falle'
jlaqueus', cf. pastuja, kloiia). Upao u k|usu. ikad
so ko iihvati u tijegno). Nar. posl. vuk. 33-1. —
/ « mnozini hez promjene znacei'ia. Smrad uhvati
lafa u k|usama. P. Petrovic, gor. vijeii. 11.
KLUSAC, kjusea, m. kasac (iipvav knn ito
kjiisa). — isporedi k}u.savac. — I J Vrinicirera
rjei'niku: ,sneoussor' ,cayal ehe trotl.a' ,lraber'.
K^jUSAD, ./". lull, k'lo iiiiiiizina iid kluse. —
Iziiiedii rjcciiikii n ^liilircru {,ingens uutoerus
maiinuloruiu') i ii \'iil:oni : .die pferdo lals gat-
tiuig)' ,equi, jiimeuta'. Istina je da su siromasi
kod veliki i bogati drzani kao ovcice i kkisad:
sad ih muzu, sad tovare. F. Lastric, od' 237.
Sluzeci se samo za potrilju stvarma zemalskiiu
kakono kjiisadju. ned. 24-8. ,500 k[usadi. 411.
Odariiaso sve .jOl) volova, toliko k|usadi. svet.
196". ((ko krava taku i k|usadi kako rekob u
velaci radi. .T. S. Helkovic ViL K|usad hrani
da se Icripl sada. 27G. Pn I'laiiiu fgnibliij pasu
nokoliko krave, dvnjo troje k|usadi. M. D. Mi-
lic.evic, poinenik. 1, vi. Ila se vratimo, popadace
k)iisad. iVI. P. Sapcanin 1, 117. A o zadi nosit
na k|usadi sto bi bilo nuzdno. Osvetn. 4, 14.
KVUSATI, kliisruu, iiiipl. kiisali. — isporedi
klu-sac. — L' jediioga iiisi-ii win rijikn. (Vnig)
ki s kopiti kiiuskim k|usa. .). Kavaniii J09i. '«
iiiloija pisra iiiiii i( .jedtiinii /irniijini i piirt. jiraet.
pass, klusan, ti: kao dn ,yc iiinriiir : knji Ifjnsa.
Tao okovaii, uzdaii . . . k)ns:ui, iriisai], ^iimeaii...
4171,. _ r iiiiir rnjniir n I )„l,r„r ii ,l:,i knir sr
0 kllllll III l,r,ll,s,-llnill Slllisin , n r,'(,lllrt,ll k.'jl
vespretiiii idi in. p. kliiiiujiin glnrniii) ; itiitr.i' liili
da znari i spoliiiiti sr, isporedi k|usavac. P.
Budmaui.
K4jUS.\.VAC, k|iisavcii,, m. koi'i. koji .'ie cesto
spotice. — U MikaliiiH rjeinikii : koii kjusavac,
koji se potip|e ,6iiiius cespitatur' 197''; a Belinii:
koii kjusavac .oavallo idio iuciarapa' .Oijuiis ces-
pitator' 179''; il Stulirevii : ,04uus qui laborat
vitio bipides otloiidendi ita ut frequenter cadat'.
K^riSE, k|useta, ii. ill ral.allus vili-. /,■-.// st,,
main vrijedi; h) niaimus, kon miil'-iioiin slosii.
i-i jumontULU. ilopi-e •iroliiiii iknii. iiiii.gn, iiiii-
g.irnrl 11,1 kojoj sr joir i oolli. — -v.- slo./i III.).
I'liililosiinjil I-. - Akr. kilki jr II grll. sing., hiki
jr II oshihinii pailriiiini. nsim iiniii. i an: sing.
k|M.c. , rur.: k|,..c - Iti.irr .,r pnishi rrnska {od
osiiorr k|ii^cMit', ispornli stslor. kl u-t; ,j uuiciitum',
,','k. kli\.- ,jiii„ciiluui', /")/. kins,' .cal.albis vilis'.
— .Xriiiii iiinoiinr; kiln iiiinr.iiiii ii pitl ri'hlii vii. se
khnad. - l:iiiriln rjrr,iik<i ii .\lik„lina (k.luse,
konic ,iiquii- gi'cgariu^, ma.iums'j, a Belina i,a&-
valhicciii o cavallaw.ia' .Oquus oi: equa iguava'
I7sb; ,riizza. caval oattivo' ,equus m<ilus' G34''),
/( Hjelostjincrrii (k|uso, jiirga ,iiianniis'), a ■liiiii-
liri'sii-rrii ik|uso, zrebe ,maiinulus'), a Voltiijijiiiii
(k|usc, k|uscta / k|usina ,eavalUiccio. caval ordi-
uariii' .rn~,-i, /( Sliilirrni ;,maiinulus' iz Jlabde-
lirri-ii I. II ]' II I.- or II : ,da-: plcrd ulie gattung)' ,eqUUs'.
— /',■,„ /,• ■.inirrnr ,i .\l ik,i{i nil. Belinil, Volti-
gijinii rjrrnikii: dnigo ,i Mik.ilinii, lljrlostjen-
i-rrii. .loiiilirrsirri-n. Stnli.rrni. Irrrr II \ iikova i
II priinirriniii nkod khisad i kliiscscc. I'nstaviv
i.oga iia k)use svoje. N. Kaiiina l.">.")'>. luc. 10, 31.
A svaki popiti i prozdrijet tuj moi'e sto k|use
p(jniti na pler'u ne mure. N. Uimifcrovic 101.
Ne dajte se. kako k|use, za nos voditi. V. JVTen-
6otic. app. not. 2, 277. Biti vodjen za nos ko
kjiise ,far tutto a genio d' altri'. A. d. Bella,
rjecn. ]78'i. Kluse projdo a on osta viseci. J.
Filipovir 3, 197". Da kogagodi od vas vo ili
k]use u dan subotiii upade u jaiuu. F. Lastric,
od' 272. Sluzite se, bratjo, svijetom ovim kako
klusetom. svot. U2>>. Do k|useta dok dotrapam.
V. Doseii 1.").5^'. Kjuse lasiie liu oranem krece.
J. S. Relkovio 22. (Upri) u se i u svoje kluse.
Nar. posl. vuk. 331. Sto si tako pretovario to
jadno k|use'? Nar. prip. vrc. 213. Posadivsi ga
na svoje kluso. Vuk, luk. 10, 34. Koje se obicno
govori k|usetu kad se boce da odbije. poslov.
167. Ne imah kjuseta sa sobom. D. Danicic,
nemij. 2, 12.
KLUSESCE, /'. deiii. k|usc. - / jrdnogii pi.sra
xvm vijeka. Dovedose mu poniznu joduu k|u-
ic;;>itseSce k
sosce iia kojo iizjaSivii pode k .Teruzolimii. 1"'.
Lastrii'i, od' 208. Gospodin otje unici tada ii Je-
I'uzoliiii na jednom poniziiu i priprostitu k)u-
sosoii. 209. i « wisr. vrijeme u Lici. J. Bogda-
iiDvic.
Ji^iUStTINA, /. auiim. k|iis6. — // naSe
rrijeme, a izmedu rjeinika u Stiiiiievu (,vilis
maniuilus'). Yeke daj mi starn kjusetiuu. Nar.
pjes. marj. 128.
K^USINA, /. augm. kjuse. — Akc. se mijeiia a
(jcn. pi. kjiisma. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjecnika u lielinu (,cavallaocio e cavallaecia'
,6quus et equa ignava' ITSh; ,rozza, caval cat-
tivo' lequus malus' (334-') gdje se naj prije na-
hudi, u Voltigijinu (kod kjuse), u Stiiliienu
(.mannulus, equus'), ii Yukovu (augm. v. kjuse).
bjavao uCinivsi se kjusiuom blidom... F. Lastrid,
test. 181*. Nego se nima sluze kao kjusinom.
svet. 159b. KJusina se voda stara od pazara do
pazara. V. Dosen lOh. Kjusina je moja durno-
vita. Nar. pjes. vuk. 2, 590. Poveo si slomjenu
kjusinu. Nar. pjes. juk. 261. ,Odbij tu kjusiuu
doje u liive neka, gloca'. 11 Lici. J. Bogdauovic.
KIjjUSINICA, /. dem. kjusiua. — U StiiUceou
rjecniku: , parvus mannulus'.
K^UST, in. ime mjestu 11 Srbiji 11 okrugu po-
drinskom. Zemja u Kjustu. Sr. nov. 1875. 641.
rCJ^UVANE, n. djelo kojijem .sr. k{uje. — U
Vukovu rjeiniku.
K^jUVATI, kjiijem, impf. (0 ptici) iidarati
klanom ; uzimati kfunom. — ispuredi kjunuti,
kjucati itd. — Akc. kaki je 11 praes. taki je u
impf. kjiivah, u ger. praes. kjiijuci, « ^jart. praet.
act. kjiivao, kjiivala, « part, praet. pass, kliivan;
(( ostalijem je oblicima onaki kaki je u inf.. oiim
aor. 2 )' 3 sing, kjiiva i impt. kjiij. — liijec je
j,r(i>:/(in'iisl-ii. ii/irar s iihlikom kJBvati a kjuja U
in-'irs. ijiii j, Ii i: i>ri ., Ilia preslo i u inf.), ispo-
n-di xtshir. k|i,\;iti, k|Lv:i i kjuji), riis. K.ieB.aTi.,
K.1KIH), ci's. klvati (klvu), kluvati, ^)o|. klwai, kluc;
ima i lit. kliuti ,hakenbleiben'. — Izmedu rjec-
nika u Mika}inu (,rostro, rostrum impingo'), u
lljrlnslji'iin'ni. (kjujem , kjuvati ,fodico rostro,
mill., etc. rostro penetro, rostro impingo, pinso'),
(( .hiinhn-sivi-pu (kjujem ,fodico'), 11 Voltigijinu
(,beccare, battere con beceo' ,mit dem schnabel
hacken'), u Stuiicevu: ,ovi putamen rostro ape-
rire (dieitur de pullis ex putamine egredi niten-
tibus), rostrare'; a Vukncu (,picken, hackeu' , rostro
tundo, mordeo').
a. prelazno.
u) udarati kfunom. uuakuje udarane dvo-
striikn, jer klun, kaunoti ostar, prubija ono u Ho
iidara, a ujedno ntvorajuci se i satvorajiiH od-
lama komad od onoga. aa) a pravom smislu.
Orao i kokot neka te ne kjuje. M. Vetranic 1, 87.
Prilican ti jesi u svemu k zviri onoj ka vided
siiiove pritile, tolikoj kjuje ih, dokole rnledue ih
ucini. D. Ranina 119l>. Pocme ni kjuvati po
\e&6(h). P. Posilovic, cvijet. 43. Pti6i kad ope-
I'jate kjuju i oca i mater. I. Dordic, salt. 345.
A kad zuna kladu kjuje. V. Dosen 122l>. Ovo
j' glava jednog gospodara, greota je od Boga
jeduoga da je kjuju orli i gavrani. Nar. pjes.
vuk. 2, 324. Kjuvace ga gavraui. D. Danicio,
pric. 30, 17. — hb) u prene-ienom Hi 11 tnetafo-
rickom smislii. A on Ii ki'ajuje, sabjom se pomaga,
narodi H kjuje, pod oblast podlaga. D. Barakovic,
jar. 31. Nek te tuga kjuje i nepokoj miici. A.
KanizIiA, roz. 34. — eci u prenesenum smislii, o
pceli. Kad pcela cvit kjujo. I). Barakovid, vil.
363.
I KMEKNUTI
l>) uzimati kfunom. — nije potvrdcmi pri-
mjirima, aii .te kaze kjuvati zrna, kjuvati 2ito itd.
Ii. neprelazno.
a) uopce. Detelb rttomb kjuje. Physiol.
nov. star. 11, 194. Dotao u kjunu nade (zlo;
6uJ6 ga lovac de kjuje pa ga dovreba i ubije.
Vuk). Nar. posl. vuk. 78.
h) Ho je objekat u a, a) stoji u ace.
,s prijedlogom u. Petao do4e i stane kjuvati u
komad. Nar. prip. vuk. 17.
KlfiUVAVAC, kjiivavca, m. onaj koji kjuje. —
I' jednaga pisca xv vijeka. Petesi kjuvavci. M.
MaruliA 82.
KlfiUVKRINA, /. u Vukovu rjecniku: rdavo
kjuse ,der gaul' ,caballus', cf. kurada.
KMAST, adj. vidi tmast. — U nase vrijeme
(sva su tri primjera V. Vrceviia). Majka mi je
kmasta, otac mi je krvav, a ja kmasto-krvav.
odgoncllqi : broc. Nar. zag. nov. 9. Noc kmasta,
ne vidi se prsta pred oko. Pravdonosa. 1851. 31.
Uva ili tri guna kmasto-plavetne boje. V. Bo-
gisic, zborn. 214.
KMECATI, kmecem, impf. vidi kmecati. —
Samo prczcnat u jednom primjeru xvii vijeka.
G-di zvirka kopore pod lirti i kmece. D. Bara-
kovic, vil. 258.
KMECAC, kmecca, m. dem. kmetac. — U Stu-
iicevu rjecniku: kmetcac, kmetoca uz kmetcio. —
nepouzdano.
KMECANE, n. djHo kojijem se kmeci. J. Bog-
danovio.
KMEOaTI, km^cim, impf. uprao kao izgova-
rati kme kme. — Od xvii vijeka.
a. 0 malome djetetu, kad place Hi jeci. Mati
kada cuje i vidi da joj dijete kmeci i place. M.
Divkovic, bes. 494*. Nesto kmeci kajno cede
ludo. Nar. pjes. petr. 3, 259. ,Kukavo dijete,
od velikog placa zacenulo se, pa ne moze ni pla-
kati, nego samo kmeci'. J. Bogdanovic.
b. o kozi, vidi vecati. — U nase vrijeme u
Stouu. ,Sta ona koza vavijek kmeci!' M. Milas.
C. zecji glas kad ga pas pritisne (isporcdi
kvecati) ili misji kad ga macka pritisne. ,Skoci
naglo (zee) i kmececi pisne' (A. Dorotic 18). A.
Ostojio.
IiME("!I(', m. dem. kmetac. — U Stuiicevu rjec-
)iiku : kmotcic ,rusticulus'. — slabo pouzdano.
KMe6aNI, m. pi. ime selu a Bosni u okrugu
banoluckom. Statist, bosn. 34.
KME^i, adj. koji pripada kmetima. — xvi
I'ijcka. Grgur Lepecid, plemene kmece diti . . .
Anton Vukasinid s Tozic od kmece diti. Mon.
Croat. 184. (1503).
KMECINA, /. vidi kmetstina. — U Bjelostjen-
cevu rjecniku: kmetcina (,kmetchina') ,ses3io co-
lonicalis, possessio colonicalis 1. jobagioualis'; u
Voltiijijinu (kmetcina ,podere coloniale' .bauern-
hof, bauerngut' I, u Stuiicevu (kmetcina ,praedium
rustic-nm' .« d<>dnt];iini da je uzeto iz Bjelostjen-
eenii. jiiiiuiriio 11 ]'uli iijijinu i u Stulicevu stoji
iirljesl.-niit kjii.'iciii:i ~ /m/rt H,o nijesu umjcU pro-
ciUUi n l!j(-l(isljencceu,.
KMEKA, ./'. vidi kmecaiie. — U na§e vrijeme.
Kad po§je godinu dana zacuje se kod snase piska
i kmeka sina ili aoeri. Bos. vila. 1887. 379. ,Na
edan put stade djece kmeka i vriska'. J. Bogda-
novic. — I u zagonevi (vaja da znaci: onaj Ho
kmeii). Iste kmeka dva kundeka, iste kunda
maudo. odgunetjaj : dijete. Nar. zag. nov. xviii.
KMEKNUTI, kmeknem, pf. kao perfektivni
glagul prcma kmecati. Tuzno jeknu, malo cede
KMEKNUTI
KMET, b.
kmokuu ; je maleno, al' je muska glava (Nar.
pjes.). A. Ostojic. Lisica kmeknu. Ros. vila.
1888. 239.
KMESKI, KMESTVO, vidi km«ts-.
KMESTINA, vidi kmefcstina.
KMET, m. u naie doha: «•/«/. /,.)/'/ .'iri h Indnj
{liosjiodareooj) kiici i na tiiiioj :,-iiili : si'lul,- Hi
ti'zak ni>i>rr; zuatiiiji selak; fimliin nlnhar 'i>rjil;i:
H sl<n;i,' d„h„ , „ ns/nlijrm >.l,ir,„sl-,,r„>j, :„;,„„
iiim I 'lrm,,,,-h .:,i„r,,;„ , r,hl.;,>^. l.o(„r: sl.iran.
te r t.'sl,;, ra.:„,Njr/i. I.<il.« sr i/ir,l„ .„/.,,,„ <l„:,i.
Hiipct: kao da jc isprca zmicilo i-is,J,-,.. .ii.iiin'jr
lice, pa je s vremenum doHo do ni~rii,i .ii.n'riiii
(kiid b). tumaci/o se da si; naj priji- orom ri/rri
htjrla jwkazaii pucka ohla^t kao siiprottKi rla-
fitenskoj i crkoeiioj (A. Xarsniewicz, iibor i.lio ab-
.stammung uud bedoutung' des wortes kiucit. ii
Zatirehu 189.5), ali mi se ciiii da nc n ^r,d:niii
znacei'iu isticc kao oblaxt primt' mi ,s- risrij,i mit'sln
[ti. p. feiulna) i tako xc l.nksf iir.miiijr kako y
dosla do sadasncga .:n()rn'iii. jn- i n itn'i shiriji'
doha vafa da se lu o!<liilii .iiiir.iii islimhi pod-
loznost prema iiekom ponUii^ara (km In, rcjnidi.
Icnezu'^ dohro je ovdje i.iponuliti i orn ■.mlini
rije.6, knez, kojn jr takodi'r dozivjeln rrlikii jini-
mjoiii II rriin'rnii kod nnsniii iiiirodii. i dn^tn do
,seoskn,/,, kiir.ir. ,ili sr i ii oroiiir islir,' n/,l,isl..
zapnnir,hiiir. a in. /„, sh, i,ndl,,-.iiosl koo kod
kiuel). mislim dii hi si- iinj liii(r tiiiiuiiilii islonjii
ove rijeci, aho hi si' slmoli/o ihi ,jr mtj pnir kmol,
bio od prilike ito i ni'iiiurki iimf maC', Icoji ii\
n. I), u friiiiiii'koii, knilr</r,i. il,,,l,., pr.irdii. koo
sudac. a zn In iiniimn ,;,/ i.nilo ^i ii,(ii kuo fniil:
kod cegaji- .dniziiiii ns.ik.i i;isl i smhirkn ^hrjui
s feud no III jiodloziiosll i ni^nhlmnu. - Uijrr ,!<■
jiraslavenska (jiiiiiiii-iin s nliliLoni kMumi. / x dr-
klinacijom iia i, (•/(/( olilikr ii imj shinjnii pri-
inji'vima i poslije), ispundi slhini, kiuetb ,ma,;'-
iiatum, pi'ocerum unus-, iinni^lm-. kmet,, sr(ii.k,
slriis. KtivuTi., holnr. rilf.. rrs, kmot, kiiiet', bo-
yati SK\iik nil tndoj :nnli. sr(iik iiopce, podanik,
sudac, sarjiiiiik (i rimski sonalor), starac. po(.
kmiec x trl prni '.iiiio'/u! slo sii ii ciskoiii". pa
i sipras. kiuuotis, srlnk. III. kinuoti^. si'lnk iin
tuduj zem(i (mo':r lull ir.rln i: slnniiskoiiu ji-
sika). — Postiiiii sr III/ .:iiii; m-ir liili sniiino
s ces. kmen, rod. iiripi jr po snij priliri Imln
rijec. neki mislc mi ip-i'. /tok ;'/,,, rnrirk ^ i/mpoii
kosom, jer inozi' bili dn sii pniiln m-. ii shinirh
Slavena nosik dinpi ko.^n kim i s/ubuiliii (irninnii.
pa da su s toipi (Im our piHilunrr nmin \i-iili
i Slaveni orii rijn pri.iiiili. i In jo^ n ilolm pn'ii
hrisi-anskoija rijrkn (ilok ji- ios ip-r /, iiliisil,, kim
e) ; oua sc ipotr n niihr.i mij priji' n Liiiili-iini
rjeciiikii pojskoiii mli po xm/i pnlii-i slmnpoi-
skom ijrijfkkoiii nij. x,..»,,i,,,) ( /-.«///,■ so jr pn
hmlili Miicii:Joirskl I h'ors:,iir,rski. ilrmp unslr
nil ijri. /<.,(,,;(,,. «■/„/.■ nnnirluli nui prijr Jiiiiii
iiuiiin II cesLoiii rjrf,iil:n l.-np pmniw i Inl cumesi.
doista ni jviliiii III ilnnin ipnli.n iir iiioipi zadii-
rolili iMiklosir ndh,ir„p' posrr ilriiipi. ,1 prrii i
iir poiiiiiii'i. in- ,.■ po jo-ruj II, slii;oii kiiko jr
poshilo miodr. in::r :,i.irr„r. a po drinpii iir In
hilo st.arijniii. risnpi : osiin loipi kod drni/r trr-
halo hi jirriini ! iiiloiti'inii) ip-rkoiiir ,, ii iki jr
kmit, a nr kind, irrrr jr postniir. no l.ojr .^r po-
inislilo, od lal. (.-Jme.s, slo odiionnn n smliirm
rijeka iiemarkoine gral', daklr In sr posrr slii.iolo
sa znacetirm sto stoji sprijrdn. Miklosii- jr n
zndne doba odhacio i ovo postmie, naj orie jer
nije ojerorao dn se lutiiiska rijec mogla oimko
rasprostraniii ii soijem slavrinikijem jezirinia, i
zbi^a jest ciidnovalo da Slaveni za ovo znacene
nijesti uzeli i/ermanskii, nei/o latinsku rijec; ali je
istina opet da se ova rasirila po suijem latiit-
skijein spoinenicima ii Nemackoj zamjenujaii nr-
inaiku, a primlena je i u i/rcki jesik {/.6fi.iji. xn-
/(/jro,-). driiga sii dva razloija s kojijeh Miklo-sic
ne pristaje, znacei'ie (po onoine slo je kazano prije
misliin da iiije opravdaii) i oblik. doista^ prema
lai. poiuitem (od ceijn. sii. postnli roinaiiski oblie.i
till, route, franc, romto, spm'i. coude) vokal je i,
II ne e kao n krnet, nil jr rrlo liiko da se vec
II liilinskoj rijeci prije iinpi jr ispnlo i, ovo mije-
iiiilo s o (comotom), vidi \\ . Moyri -Liibko, gramm.
di'i- niiu. sprac.hen, Sjg. 327, 332. dnnpi jr rii.iilii
II iikrrii/ii, jer se ne inoze ziinli knko lii ml vn-
liiclniii poshllo k-l.luotb .V il.krniloill nil r. -hlipr
l^arrhiv iVii- shi.v. |.liil.il.>^-. 1 s. :l(is— :_iU'j| misli'na
poslinir III od, I'lirips nriin ml coiactia Hi comitia
(slo jr srrili'iripi rijckii, kno i ciMuituUis, apstraktni
^iipslnnlir od i:oines), Ir isjinrnlnjr pi. ki.metijc ;
((// /r // rciuietia i.'ilo sr pisolo i i-,imecia) t ja-
iniirno iiliisilo oiidii kno r, ; orn rijec dii.kle po-
Irrilnjr ilii sr i inuriinlo s h, n n oslalow nidi
nkrriiln sinh,, iiniii poiinr.r. jrr ml .•,,mi.|,ia nioijlo
jr piishili k-i.ijir«i., ,1 ii.r ki.iuoth. sijrijn, je toija
in-o po^lrilnk. dn jr ipotezii postann. od comes
iinj liojn. nil dn I miii jnisre ne zadovo(ava, i to
radi nkrrnln. — l.iiirdii rjrcnikn ii Miknlinn
(kiuot, sejaiiiu .rusticu.-i, .•mi-i.^oki' i. // Hrlinn (.mw-
tadilio soggotto al p:ulroiiH' .cdluuus di-i^inariu^'
2-211)), „, Bjrlostjencevu. (kmet. podlnzink, delo-
poloc, seliiik, paur ,colonLis, subditus, agricola,
rn-!ticiis asrif.ola, rurii^ola, jobagio'), ii Jambre-
sirrrii i .c-cilonu-;' i. ii Voltiijijinii i,\illauo suddito.
.■ciluij.)- .Iinii.-i-'i, (( SUiliirrii i .fiisi.irii.s, agricola,
rurii-nhi. coloiiii^'i, II I'liknrii: I. ii Srbiji su se
kuiotovi zvali ziiatiiiji stUaci ... 2. u Crnoj Gori
kmotovi se zovu sudije koje parci izberu da iiu
sto prosudci... .3. u ]Sosiii so zovo kmet (pi. kmeti)
se(.ak koji sjodi u-.i tiidnj zi^iii|i i u lurlDJ km i...
cf. kinetir (iiini sr /,,, \'iikorii rjriiiiL-ii iln jr
pliir. d.ii(i kmetnvi (7/ krnri knicl.i prniin rniliri
zniirriin: iili In rr hill iipnir iiijrsiin rii:lil;ii Inko
do sr po isloriiip,,, l.rn,jrniiin kn:.r k,n,-..,v,. „
po .npiiilnljriii kiu.'ti hr: oh.irn iin :iinrrnr): ii
Jtaniciceva: kbiui'li, / kmcii, irnli dnlr kml :i i hi.
IV. a naj star! pin priiiip'ninn .nnrriir iiln':r
bill: bo{iir, relikns ilnko p- pininrnn n drmpiiii
pninirrnK nli kml In.pi sr iiioir islli'iih il.no n
prroin priiiiirrni Imdnlnn pmllnznosi pmiin rln-
dnrii II Dniiieirrrii rjrrnikn: kinfti, .sub)wtu,s',
srl. .Mis:illii-;'. |K)d xlaspii div.avrHiga gospodara,
;i I.. |i' i \kis(cdiii, In ziiurt'i'in uii.slim da je ovdjo :
.Muji ki.hii'li i iiinji liidijc i mriji vladalbci da vi
|u)ii' i ilir. \l liraun; . . . n.ko vi tbko ucini kri-
vinii iji'ijihl. kiiu'li. da so pri predb mnomb ;
. . . oili. iiahili kbiiii'ti' (pise Ijaii bo.sauski Du-
l,r,.v.:,i.iiiLa). U(OU. serb). 28—30—33. (1240—
I2hii. .lido godo II giispodiua kra|evb ugrbscibi.
ili 11 kiiioti iigi-bsrilib da za uasb stoje sobomb i
svojimi pnkli>ari kako za kojega godo liihb'. 3,39.
31;",. (1127). — 7 /( orom. p'rimjrrit moze biti da
jr oriiko :iinrri,r: 'l'r,,f,i ..dalira knuiii loskii i
■podvrgiiu ur kl,,^^o^.^ .1. IxavaiM.i 2i:(>('.
b. seliik k.iji -pill nn hidoj :rmli i n tn.toi
knrl. Ir :n :r,„ln dnp ip,spmlnrn ,lio ml ilohntkn.
n :n knm dn:iin on /r .<lii:ili :,i nrl.;, rrijrnir
nijrti iinil.-r shi:lr mill dn iiijrsii srinl jnhinki
II mil •ilnrijiin prim iniiiin iimlr hili dn kiii.'l
:nnri mr/rkn dn:mi -.r.^iimi ,,lnnnli sin:, I, ip.spo
diirn. nil .r n nilndr ilohn slirnrn kiiirlorn sliizhn
kao Kplnlii kirip :n kiim. tr jr nioZr i prrki,
drmp.iin rr^il, n nr .n in .mpim ijliirom. n dn
oslovi knrn, prr^tiiir mn ilnimj-<t slnihv. - isp„-
redi citcija. Uadose siju obitolb bastiuu s^voju
KMET, b.
106
KMET, d.
KoijsUiiitimi kinetu svoniu i I'lo^ovoim. dracami.
(Daiiiiir .iUii>{a ovaj primjer /loil uvo znaieiie,
nli miizf hiti da iiripad't pod a). Mori. serb.
1«2— 1H3. (1371— 139o). Sb tiuii su bili sradu
kioetije. 2<t9. (UCW). Tutlej da so iiasele kiuo-
tijo ci-hkovny... da stoje oude kmet.ijo ci-bkoviiy
koji te rabotati ori.kvy. 531. (1-185). Svodooiio
jo \bsemi knieti dobn.scinemi. 532. Sve koliko
prilozismo, ili su kmotijo ili zoiajo. 533. tn six
in-f itiimjcre ka ie Danicic dii je SHacnni' .subJBctus',
srl. .vasallus' dodirjitri: pod vlaScu vlasteoskom,
cf. kmetiO.b. Vam i vaSiiu kmefcom dajouio. Moii.
Croat. 5. (1275). Tada josu odliiCili, da ako bi
sin s otcem stojae, vsaki po sebi kuiet s kiuotoiu
ili kekoli vrsti, od koga bi sli;il)a posla, i da bi
se .<kupili na kup, da ote iia kup sliizbii sluzit
fJTospodsku skupa. Stat. kri;. ark. 2, 293. (1477).
Kiuet za ploiuenita iie more biti ods'ovoi'iiik, ni
plemenit za kmeta. Zak. viuod. 75. Ako ftovik
pleiiieuit iiua kmete svoje. Stat. po|. ark. 5, 27().
Er im su kmoti svi pokloue douijoli. N. Na)os-
kovic 1, 2SS-1:. Dugoviiikom uasim zapovij da
uasim kmetora vas I'liliov du,!? odpusfco. F. Vrarioio,
/.iv. 84. Podloy.aii jest kiuet sospodinu. S. Ma-
tijevic 63. Gospoda ni kinefci istinu iie znabu.
D. Barakovic, jar. 32. Da ih sluze I'lih Jimeti.
I. Drzic 299. Da aam tvqj u vike virni kmet.
P. Kadovcic, nac. 285. Voseo gospar, kmot veseo.
P. Kauavelic, iv. 28. Dopusti redovuikom kmete
i imanje drzati. P. Vitezovic, kron. 37. Sirotu
je bole vzeti neg proksonu s lilagoui, s kmeti.
cvit. 165. Vazdar bil za kmeta, vazdar plakal
selie ! odil. 50. Tesko "osparu ko.ya kmeti hvale I
(D). Poslov. danic. Od uboga kmeta ubog je i
poklon. S. Budmaui 423l>. Kraji, bam, sluge,
kmeti. A. Vitajic, ist. 4t9li. Kmet kaluderski.
I. Dordic, ben. 192. Kad bi svo ono senica bila,
i kmet i gospar i-adovo bi se. B. /iuzeri 12. Vi
gospari da zovuci djetica vasega ali kmeta . . .
93. Sto biste rekli jediiom kmotu, da ga vidito
zito zrieti kad je u travi? 320. Sve... jest Bozje,
a mi uzdrzimo kao ilegovi kmeti. J. Banovac,
pred. 42. Ne gledase drugo nogo kako ce sebi
steci privarom i podkradivaiiem dobara svoga
gospodara i otescaiieia negovije kmeta i tezaka.
i'\ Lastric, ued. 313. Ni daje prave dohodke go-
spodaru kako kmet. I. A. Nenadic, nauk. 136.
Eece kmetu vinogradskomu. S. Kosa 112''. Ti
sad oinis na svijetu od gospara, zapovijedas mla-
dijem sluzbeuicim, kmetim. D. Basic 70. Nasi
kmeti sad su gospodari. And. Kacic, razg. 197*.
Bastine i kmete drzati. kor. 396. Svoje pod-
loznike, kmete i kraetice. M. Dobretic 575.
Papa, kra) i cesar, gospoda i kmeti. M. Kuha-
cevic 79. Nije kmeta vijek uboga ... N. Maroi
15. Na Lozuieu moju dedovinu koju mi je dede
osvojio, pa od mene Raei preotese kod mojijeh
pet stotina kmeta, sad ja kmeta nemam ni jed-
noga. Nar. pjes. vuk. 4, 239. Imam kmete sela
Koravii(!e. 4, 384. U liem ima trista dima kmeta.
Nar. pjes. juk. 233. Pred liih sa|e kmete i civ-
cije. 336. Evo tebi kule i avlije, ispod kule
trista kmeta mojih. Nar. pjes. marj. 157. Kud
ce .steta te na rdava kmeta. Nar. posl. vuk. 163.
Sva trojiua su bili kmetovi kod jednoga spahije.
. . . Spahija . . . krivo pogledase na svoje kmete.
.\ar. prip. bos. 1, 50. IT Bosni zove se ,kmet'
(ran. br. ,kmt>ti') a u Boci ,km6tic' se(ak koji
sjedi na tudqj zemji i ,u tudoj kuci'. u Bosni
vrlo malo )udi ima po selima koji imaju svoju
zem|u i svoje kuce nego su ovaki ,kmeti'. od
ovijeh kmeta nijesu gospodari spabije nego citluk-
sahibije koje se onamo zovu ,age'. Vuk, kmet ((
Slav. bibliot)i. 1, 86. Gotovo svaki aga ima u
svome sell! osobitu kudu za sebe u koju izlazi
Jeti naj viSe pred jesen na tof'erifi, i onila su ga
kmeti duXni osoldto slusati, a i osim toga, kad
im Sto zapovjedi, no mogu odreci . . . aga mo/.e
kmeta sa svojo zom[o i iz kuce krenuti kad mu
je voja, a i kmot po pravdi mogao bi ostaviti
aginu zem}u i km'-u. 87. Ovakijeb kmeta ima
u Bosni i brace nase zakona turskoga. i u Her-
cegovini gdjesto, osobito oko gradova i varosi,
ima ovakijoh kmota. 88. Ti, oco igunme, imas
u /Cupcima vjornijeh kmeta. S. l^jubisa, prip. (i7.
Zapovijed im ne ovijelit raje, ne zadavat kmeto-
vima straha. Osvetu. 1, 16. I^oto prode, kmet
agi ne dodo. 4, 34. Kmet, u Fuzini stauar, koji
.sjeill u tudoj kuci pod kiriju. I). Danicir. Kmet,
po Dalmaeiji i.vnk l>oii ivnli i.mIu /..iii|u. M.
Pavlinovic. U llnln-nnnl.H in l.fiji mini iirr/ddsi'ie
repiiblike diihrunirl.n I.-ihi/i il,ijii ^Inilm (pod re-
pahUkom do 90 dnmi, a sad w moi/ii izbaviti
plao.iijuH pit 10 for. na godiiiu) za kucu, a poklon
(kozli:, kokosi. Jiijn) ~<i. rrl. P. Budmani.
c. pii /irntiiiiiriiiii jiiiirinii (kod h) u, sirem
siiiislii. iiniiri sijiil.-. Irlnl;. — iivako jr ziiaceiiK
po snij jiiiUci a Diijiiu jirimjcrima: Ako je gra-
janin, pitaj ga od ozur i od zakladov, ako je
kmet, od nenavidosti, od tadbe a naime od de-
setin i od dohotkov. Narucn. 89''. Od ludi bez
nauka, kakono su tezaci i kmeti. B. Kasic, fran.
106. Otac ide na daje, ter uikomu kmetu za
raba podlozi se. P. Grlavinie, cvit. 314^. Kmet
zeli biti grajanin. posl. ix. Bo|i jest jedan kmet
od pri|irostih muzi neg ohol razumnik. A. Geor-
gicoo, nasi. 4. Ni'e tu sell, ueg su stani kmeta,
r'ibara... ,T. Kavaiiin 143''. Od nevjesta kmeta
izhodi da jos mane zemla plodi. 166*. Eto smutiia
dune vela meu kmetim i ribari. 171a. A dega
se kmet polako, cim okisne vas u pole. 4731).
Ako pomju kmet 2ie bore, pak ne gneci grozd...
542'J. Kmeti, zanatari, bojnici ... A. d. Bella,
razgov. 143. Licnici za odravit nomocnike ili
kmeti za posijat plodna pola. 162.
<l. ■.iiiiliiiji ■<rlii/;. i II iiii'iii .<mi..<lii. (/lavii od
Sriii indi dull n Viiknnjrin i Miliri-ricciujein jiri-
•mjniiiiii). — isjiuriili ;:iiiii_-inr kud a. — Od xviu
riji'ka II Srbiji. Otb prokupske uahije knezovi
i kmetovi. Glasnik. 49, 11. (1734). Knezovomb
i kmotovom-b. 20, 1.32. (1793). Saklet cini slavan
knez-Lazare, saklet cini na svoje vojvode, a voj-
vode na svoje kmetove, na kmetove i oborkne-
zove. Nar. pjes. vuk. 2, 205. Sve kiiezove, srpske
poglavice, i kmetove sto su za potrebe, i popove
srpske uciteje. 4, 137. Na kmetove .selske po-
glaxare. 4, 149. Braoo moja, kmeti i bo|ari !
Nar. pjes. petr. 2, 98. Od kmeta i besjeda. Nar.
posl. vuk. 2.34. Kako god sto je obor-kuez glava
od knezine, tako su kmetovi od sela. i oiii sude
selacima koje za sto, osobito kad se ko dijeli, ili
cija stoka potre sto kome. Vuk, dan. 2, 98. II
Srbiji su se kmetovi zvali znatniji sejaci, ili se-
oske starjesine. ovakoga kmeta otprije niti je ko
mogao zakmetiti ni raskmetiti, nego ko je bio
posteniji i pametniji, a osobito rjecitiji od osta-
lijeh selaka, bio je kmet. kmetovi su se skupjali
na razlicne dogovore, kako seoske tako i kue-
zinske i nahijnske, i na takove molbe i odgovore
isli su Turcima. a kasto su se|acima i sudili,
kad bi ih parci pozvali. za kojekake raspre . . .
Ovaki su kmetovi bili u Srbiji od prilike do go-
dine 1815, a od onda do danas pretvorili su se
gotovo u prave cinovnike koji se postavjaju i
mogu se izbaciti. ovakovoga kmota selo izbira.
a starjesina od knezine (ili kao sto se sad go-
vori ,srezski nacalnik') va|a da ga potvrdi. Vuk.
kmet u Slav, biblioth. 1, 85. Kako su sad sva
KMET, d.
KMETIN
sela u Srbiji razdije}eiia na opstine, svaka opstina
ima ,glavnoga kiueta' (ili, kao sto knizevnici go-
vore i pisu ,predsjedate]a primiriteluog suda') i
po nekolika mai'ia (koji se po kiiiski zovu ,cle-
novi primiriteluog suda') koji su kao pomocnici
glavnome. u svakoj opstiui ima ,sudiiica' u kojoj
se glavni kmet sa svojijem pomociiicima sastaje,
te sude sejacima za kojekake maiie I'aspre (i to
se zove ,primiritelni sud'i... osim toga oni kupe
porezu i predaju odredenijem cinovnicima; obja-
vjuju se|acima uredbe i zapovijesti od pravite|stva
ltd. Otprije su samo se|aci bili kmetovi, a sad i
varoske opstine imaju svoje kmetove. 86. U
staro vreme za Nemanica, a i docnije, kmet se
zvao ,premicur', za tiin .seoski ktiez, seoski sta-
resiua', a tek u novije vreme otela je mah rec
,kmet'. dokle se kmet zvao ,knez', dotle su se
negovi pomoti'iici ua vise mesta zvali .kmetovi',
a u rudnickoj Moravi .dokmeti'. M. D. Milii'evic,
opst. 20 — 21. To su obicno kmetovi ili poznati
posteni i pravicni judi. V. Bogisic, zboru. 31').
('. j)o juznijem kraji'iHiiiii (sad mab-bili fKiiiin
II Crrioj Gori i u Boci hilnrskaj) kmeti Hi kme-
tovi zimci Ho i dobri |iiili (ridi 2. doba.r, I, 1,
a, h) hh)), vidi osiihifn imj iirri I \'iil:i:i- /iriiiiji'i-.
— Znacnii' sr Idho tiiiiKin /m /iri'diisin mn iki'd,
d) i po onomf sto jr tci.inio n iinj stiirijrin ziiii-
cenu. — U iiiij stiirljnii .-.r /iriiiij' I'li J';t.'» i dobri
}udi ;' porotnici. — (Id w rijito. Uzesmo medu
se 12 dubrovaceelih kmofci a 12 srtpscehb kmeti
i dva prestava. jedaii dubrovarki Ilija Radosa(irb
a drugi srtpski Tomko liogosa(i('b, i vodismo u
Dubroviiiku dva stanka i na grauicii S roke, i
oudej ucinise receni kmetije cotvri.ti rokb za-
rocni . . . i mi dodosmo na zaroc-.ni rokb na gra-
nicu sa kmetmi i sb prrstavi, a Radosava ni
bratje mu ni bracva mu ni tko nilib dnigi za,
nilib ne htese doci. i poslase z granii:o kmetije
Tomka liih prbstava na kuoo Radosavu . . . da h\
dosli na graniou na zarocni rok . . . kojijemi,
dobremb judemb bivb Tomko prrstavb na domu
Kadosavu . . . Radosavb ue htio po6i . . . cekasmo
ilib s porotnici i s prbstavi do zvijozde ua gra-
nice po zakouu... Spom. sr. jirec. 85 — fSG. (1117).
(Mliii) nim dan po kmetijeh za stetu. (ii Boci).
Men. serb. 4(i4. ( 11.5-1). Kmetovi .giudici arbitri,
uomini savii'. S. Budmani tlH^'. Nema kmeta
da kmetuje tome. Nar. pjes. vuk. 2, .VUi. Nema,
kmeta ni dobra junaka, ja koji I'-e tome kmeto-
vati. 2, ooo. Prica i kmot no moze biti. Nar.
posl. vuk. 2().-i. Da se oslone na dobre jude (.kme-
tove- u Boci i u Criioj Gori). Nar. prip. vrc.
183. Da Bog da da Inidu vazda stari svatovi, a
gospodski banovi. bratski cvjetovi a zemajski
kmetovi. ii Vuk. kovc. 72. U Oriioj Gori kme-
tovi se zovu ,sudiie' koje parci izboni da im sto
presude. ovakijeb kmetova biva obii'no sa svakc
strane po dvanaest, i svaka strana svoje izbira.
ouamo se pjeva i pripovijeda da su i Turci sa-
zivali ovake kmetove od Hriscana, da im .sto
presude i izmedu sebe ih namire. na ove je kme-
tove nalik i onaj stari obii-aj u Srljiji, kad koine
cija stoka potre kaku [etinu, pa zovne nekolika
oovjeka, da ,kmetuju' koliko je stete uijiileno.
Vuk, kmet a Slav, bibliotb. 1, 86. Niti ima
medu uama kmeta, da bi stavio ruku svoju medu
nas dvojicu. D. Danicic, jov. 9, 33. ,Kmet prica'
u Boki znaci : ,ein parteilicher schiedsmann'.
Pravdonosa. 18-jl. 8. Kmet u Boki znaci .giu-
dice arbitro' ,schiedsrichter'. 28.
KMETAO, kmeca, m. dnii. kmet. — I' Stul,-
('■.riHi rjrhiikit: v. kmetoac.
KMETENICE, kmeteuiceta, ii. (Hi kmeteuik.
m. ?), vidi kmet. — U jednoya pisca naiseya ere-
mena. Sto je since, to se aga vice, sto pastorce.
to je kmetenice. Osvetn. 6, 8.5.
KMETICA, /. U'HSko cejade bio kmet. — Od
XVI viji'ka, a izmedu rjecnika u Mika(inii (,ru-
stica'). It lielitiu (,contadina, donna soggetta al
padrone' ,colona originaria' '221b), n Bjelostjen-
ievii (,coloua, subdita, rustica'), n Voltigijinu
(,contadina, colona' ,bauerirni'l. ii Stiilirevu (.ru-
stica'), (( ViikoDii (,die frau des kmet' .u-xor i(>i<
kmet').
11. xnnri'iii: jr kno kod knu't, r. Na kom je
sehi ua jeduoj cetrtini uika .Mara udova kme-
tica. Mon. croat. 276. (157.j). U Gonti ja imam
kmeticu jednu tuj. N. Najeskovic 1, 262. Jedna
uboga djevojciea rodom kmetica i sejanka. B.
Zuzeri 194. Svoje podloznike, kmete i kmetice.
M. Uobretir .")75.
b. zmici'iii' Jv kilo kod kmet, b. Kad ua istu
lirpu meces i kmetice i gospoje. .T. Kavaiiiu
3:!sa. Budi vladika, budi kmetica... A. d. Bella,
razgov. 87.
C. kinrlor.i iriili kmet, d) zenii. Kosulu,
koju mu je [loslala kmetica ua sleme. M. D. Mi-
licevie, zim. \cc. 22. / ii Viikonii rjixiiikn.
KMETKKM, /. dmi. kmetica. — I' Slnli/rni
I'jci'iiikii : .nisi iciila'.
KMKTK ll''. //(. drill, kuiet. — U Slii/irrni rjri-
iiikii: V. kiuctrac, — iirpouidano.
KMKTK L\. .«/;. koji pripada kiiirliri. — 11
Sliilii'rrii rjrriiikii : ,a,d rusticam spoctans'.
KMETK IXSlvl, iidj. koji jiriiiiidii kiiirlinuiui.
— V Stiilinrii ijrriiikii : ,ad I'ustica.s spoctiuis'.
- ,iei>oiiz.hiio.
KMKTir. III. drill, km.-t; ii .'irijriii iiniiijrriiiiii
..llilri slo 1,1,1. 'I, a /// 6. — Od xiv rijrko. o i:-
iiirdii rjrriiikii ii Mikii(iiiii (kmetic, luali kmet
.l-risticlillls'), /( Hjrloxl jrlirrni i .vusticulus'), l( Stlt-
lirrril ly. kllicarar,. /( ]'llkiiril. (koji Ua tudoj
zeiu|i sjeili ,dor lehnniiiaun' .fciidatarius', cf. kmet
.-.■ diiditlkoiii da sr ijururi ii lioci), u Danidiecoii
kmctii'b .sorvus' ,se|ak svojemu vlastelinu, cf.
kmctb;. .tosu vlastele i jesu kmotici. kako to u
Sri.b)i»lib 1 po vsenib svctu. ISpom. sr. 1, 3. (139.i).
.leri. ^i dozvalb \'last,elb i kmetice stare zetske.
1. 8. iT:)97;. V'lastelemb i kmeticemb trebii'ibscemb
i kouavalbsccmb. 1, 19. (1399). A kmetic naj
pri da so ima tuziti prid gospodinom cigov je
covik. Stat. po|. ark. 5. 246. Zapovidise svim
plemenitim vlastelem i didicem i kmeticem i vla-
sii'em. 246. Kada kani kmetic pojti od gospo-
dara svoga. 288. Bivali su na golo crkovni kme-
tici. S. Lubisa, prip. 3. ICnez nas kmetice guli.
199. Moji sn djeilovi sudili kmeticima. 2117.
KMKTl.l.X. /, po.-iliijr od km.-l iii(.-<liirkoi,i ija
inijr isli loi^hinik -iln jr ii iMalija,, /. ,/■ /""'".
nrijo Ji i: llldnjil ir.lkil: liloirliih till. i;,,,.
a. -.rllllll jrdllnllll llosiindliril llll koJOJ SU
kllirli nil k,io mil. nil kmet?. -- I' iliirodinij
lijrsiiii iiiisriiH rrriiiriiii. Uao liih uiu Ijsmaii Tuic
iuladn .)d kmi'tije scz.leset dimova. Nar. pj.-.
marj. Iii6.
Ii. poi/iid.hii po kojoj kiiirt di\:i znii^it ijospo-
dareoii, i sitiiui .:riiilii. — ■ U /lisaca iiiisri/ii rrr-
inrmi. Kmel,ija, ncm. ,coIonie', tab .coloiiia'. I!.
Petrauovic, rucu. ki'iig. 13.
KMETIJIC.'V,/. dem. kmetija. — /' nnsr rrijriii,
H Istii. Stariji brat je dobil tu kiuetijicii. Xa.sa
sloga. g. 10, br. 14, str. 56.
KMETIN. iidj. oidi kmetov. — I' Slidirmi
rjecnikii: kmetin i kmetov .ad riiricolam spec-
tans'. — iiepoiizdimo.
KMETINA
KMETSTINA
KMETINA, /. ridi kmetija. — U nasi- rrijeme
II lioani. Pobralimo ilok je knietiuo. Bos. vila.
1889. 9(i.
KMETITI, kmetim, impf. po.itaji' ud kmot.
a. sluiiti kau kmct (vidi kmet, b). — Jlije-
histjcninm rjeimiku: kmetim .colonicale obso-
iiuium exhiboo, servifcium subiUti administro,
praosto', » Voltiijijinu: ,robottare, servire alia
gleba" .t'rohneu'.
b. ciniti kme.tom (kiw Imptirfektivni i/futjal
limiia ukmetiti). — Saiiio u StiiUceoii. rjiicmkn
HZ kiuetovati.
c. sa se, rrilfl;<iriit, Hi /msinid. iiii je.dm>m
iiijestu XVII i)ijil:<i. :iiin, lir iiijf jiisiiu. ITz gonii
Po|aci Litvani kmcip •<!■, z susoili jciiuiui li slovoui
ilile .se. I. T. Mniaviii, osiii. 3H.
KMETNIGA, /. nidi kmetica. — No. ji-dnom
iiijcsfu xviii tu.jeka. Ni kmotnica more s krajom
sine plodit, slike djCda. ,T. Kavaniri 205". — ne-
puuzdanu.
KJIETOV, adj. koji priimd,, kmrhi. — V Stii-
licevK rjeinikii hod kinetin. / '( ]'ii/.-,,rii.
KMETOVANE, «. djcio kuji.j,:m .sr kmcliijc. —
Izmedu rjccnika u Viikoca (I. ,das richten' ,ro
jus dicere'. 2. ,das befehlen' .dominatio'). Al' ceS
jutros u ^radove da s gospodom saborisos, il' u
bracko kmetovaiie, biran kmete? Viik, ziv. 201.
KMETOVATI, kmotujem, impf. postaje ud
kmot. — Akc. .se III' iiiijri'i'ii (aor. 2 i ;i nin;). kmB-
tova, part, prill/, mi. kmetovao, kmotovdla).
1. neprelii-iin, liiil kmrf., rnditi lean kmet.
«. 'ridi kmet, b. — Od .xvii vijeka. Ki bi
znovic kueu uzidal i hotel kmetovati . . . Statiit
trsat. 224. Kad bi tudimi kmetovali svojim
blagom i imai'iem. M. Pavlinovic, rad. 27. A
ne dati za zivota svo.a;a da 'I'uri'iina. kmoUiju vi
majke. Osvetii. ;!, 38.
It. suditi kail kmet (ridi kmet, e). — U nase
vrijeme, a ismedu rjrcnika a Vukoru (n. p. po-
trvene kukuruze ili za drugu kakvu raspru ,oiit-
scheiden, absehatzen' ,aestimo litem'). Nema brata,
ni kicena svata, uema brata, tome da kmetujo...
nema kmeta, da kmotuje tome. Nar. pjes. vuk.
2, .546. Nu kmetujte meue i Milosu za nasega
dara iz Latina. 2, 5.5.5. 0\akovijeh kmetova biva
obicno po 12 sa svake strane i svaka strana svoje
izbira, pa dokle kmetuju dotle se i zovu kme-
tovi. Vuk, ziv. 254. To g. Svetii'- ouda iioka
nam kmetuje, kad ga pozoveriio. odg. na utuk.
23. Ovo je trideset godiua kako sauio kmetujem.
niko se na me ne potuzi da mu krivo sudih. M.
P. Sapcanin 1, 139. Kmetu svakomu kada kme-
tuje ide: kad miri cekin... Pravdono.sa. 1851. 28.
f. zapovijedati, razmelati ne (oidi kmot, d).
— V nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu
f, befehlen, den herrn spielen' ,domina.ve' s j^ri-
mjerom: Nemqj ti meni tii kmetovati. Da nijosi
sa mnom Jetovao, ne bi tako kmotovao. Nar. posl.
vuk. 53.
2. prelaziifi, ridi kmetiti, li. — U Stidicevu
rjeeniku: ,rusti(;orum numoroad.scribere'. — sasma
neponsdani).
IvMETOVICA, /. nidi kmetica. — U jednoya
pisca naseya vremena'. A kamo vi da se bule
hvale, kako kojqj kmetovica prala. Osvetn. 2, 49,
XMETOVIC', w. kiiielii: kuwhjv sin, kmet. — '
■liidan pill prije niisriin i.-rnnini. Ako li bi tko
kmptovic na svoga gr)si.i..liii;i mku postavio. Stat.
po|. ark. 5, 255. — U naic rnji'iiii' knu preziine.
Schem. bosii. 1804. .xvii.
KMETOVSKI, adj. koji prijiadn kmetovima.
— isporedi kmetski. — U nase vrijeme, a izmedii
rjecnika ii Viikuim (,den kmeti eigen' ,Toiv kmeti').
Prepis jedne presude kmetovske. Pravdonosu.
1852. 30. Plada kmotovska. M. D. Milic'-evir,
opst. 24.
KMETOVSTVO, n. vidi kmetstvo. — U jed-
niKja jiisca nnseija vremena. Turci pali, kotare
uzgH. trudiin w.iriM n kraetnvstvo speli. Osvetn.
5, 2.
KMETSK?, adj. ktiji /.ri/iiiilii kiiirlima. — i.ipo-
redi kmetovski. — .l/.^'. niia-li t ispred sk:
kmeski (vidi liaj slmiji jirnnjerl. — Bijec je
praslavenska, isporedi r.i'k. knicuskj, jiol. kmiecki
(po kmiecku). — Tzinedii rjecnika u Belinti (,di
contadino soggotto al padrone' 221''), ii Stiilicerii.
(,ru.st,ieanus'), a Vukiiim (vide kmetovski ,s jiri-
mjerom iz narodne pjesme : i^jU<'.kom snagom,
mudrom glavom, kmetska diko). Kmosko (rino).
Stat. kast. 181. Hci kmetska. Narucn. 62'). Od
kmeckih kcori naj lipSu izbori. M. Urzic 88.
Dali smo mu sel kmetskih sodem. Mon. croat.
2(i(). (1570). Da ih sluze nih kmeti ali kmetske
zivine bez jjlate. I. DrziA 299. Na kmetskih
kolih. B. Krnai'utic 19. Puntarija kmetska. P.
Vitezovic, kron. 131-. Kraj Primislav. kmetske
kuce ... J. Kavaiiiu .362'J. Pode kaluderski nad-
Ijetnik po kmetskijeh kucah kupiti uvjetno zito
aliti cetvrtinu^ I. Dordic, ben. 185. Da na kmet-
skili koli na Spilberg poslase. M. Kuhacevic 57.
Upita govorniko kmetska glava. S. ^ubisa, prip.
161. Kmetska pogodba, liem. ,colonievertrag', tal.
,coiitratto di colonia'. B. Petrauovic, rucn. knig.
13. Kmetska robota, tlaka ,rustical-robot'. .Tur.
pol. terminol. 438. Ustanove oduosece se na
kmetske razmjerje podloznistva i podanistva.
Zbornik zak. 1853. 4.
KMETSTVO, ». stane onoya stu je kmet (u
soakum znaicim) : u primjerima sti samo osobita
znacena. — Naj nsrr- i i.-i/mJn isiired st: kmestvo.
— liiji'.c je jinishir, ii^l.ti ispni-f ill .sL-iliiv. k'Lmetb-
stvo, ces. kmi't^tAn, /»,/, kniinLwo. — Izmeda
rjecnika ii \'iiki'ni kim'-iNn ,das amt eines kmet'
,muuus itjr Kiii.'i ; kiiK'MiMj, vide kmestvo).
a. kiiiiL-iki Slid, mil kmot, o. Tu je kmestvo
i divor, u kmestvu je svokar moj. Nar. pjes. vuk.
1, 206. Mii'ili su mrtve i rauene i u kmestvo
sijodali krivo, i prokleto uzimali mito. 2, 12. I
vjeru i kmetstvo uglavismo na Savin dan. Prav-
donosa. 1851. 21. Poslije toga (na ime kako se
voc prvi put 12 [udi otputilo domacinu kuce
ubijenoga, zadobili prvu vjeru, za tijem drugi
j)ut drugu vjeru a dobiv i trecu pomirise se) idu
svi u domacina ubojicinog, jave mu kako je, i
on oni dan va)a da ih gosti obilatim ruckom, i
stoji cekajuc od domacina kuce ubijenoga, kad
ce um poruciti da zove narocena mu 24 covjeka,
da na dan vec zabijezeni sude mrtvu glavu, i
ovo se kmetstvo zove. 1851. 27. Uvrijedena
kuca sabere 24 covjeka (kmeta) da okmetuju i
osude te opredijele dan za kmetstvo. V. Bogisic,
zborn. .581.
b. colMi]i:i, mis, iil/ina. — I' jiihiiiijii pis, -a
XVIII vijelii /•■'ji ,!■' iliiii ovako znucim "f,,/ njii'i,
jer se kiuei i n .iiunnu pod b) zmi- lulijiiiiski
colono. Zato poslijo tu od Kimjana nova kmetstva
bjese slana. J. Kavaiiin 117-'.
KMETSTINA, /. imaiie, zem(a za kmetoue. —
U sponienikti xv vijeka, i otale u Daidcicevu r.iec-
iiiku (kmetbstina .praedium beueficiarium'). Sto
je kmetbstina, tudej da se uasele kmetije crb-
kovny. Mon. serb. 531. (1485). — I sad se kaie
II Istri (bez t, a po cakavskom yovoru sa sc mj.
st). Onda mu kmescina propada naglo. Nasa
sloga. god. 11, br. 12, .str. 42. Kmescina ,boiia
KMETSTINA
109
KNEaiNAC
rustic!'. D. Nemanic, cak. kvoat. .-^tud. iftsz;^. .'i'2.
— Kail da w st zamjenido (ilasi>m <■, Ir jr tnkn
posiala rijec kmecina (indi).
KMKZA, /. raznuigi'}io genskii kojc ■'»' Jediiaka
kmczi. aprar jr iiiiikon'stik. — Akc. se mijcAa ii
viif. kmezo. — 1! iinsr rrijfmc ii Lici. ,Ona 'b
maikiua kmeza'. ,Muci, kniozo i placko'. .I.lint;-
flanovic.
KMKZAV. adj. koji .se jcdiiaka kmezi. — I'
nasc vrijcme u. I.ici. ,N(imoj biti vavije kmezav,
vide, kako su ona djeca vesola'. J. Bogdanovic.
KMEZITI SE, kmezim se, impf. ridi kneziti
se (plaknti) i radi akcenla. — (' va>ic crijoiic,
a izmt'du rjecnika u Vukoni (vide kneziti so
.-.•_ dridatkom da- se govori u SriJemuJ. — / ii Lirl.
,Sta se kmezis tudaV ako te ciin otrjanem, imaoes
bar zasto da places'. M. Medic''. ,Sta se vavije
kmezis?' J. Bogdanovic. — V Intuitu, o djetetu,
tiho plakati pustajuci kroz grkjan liekakav iflas
koji duze trajo nego kad .hiiice'. ,Kojega se
vraga tu kmezis cijeli dan y' M. Milas.
KMEZONA, m. rasniain,,, miisko di.jrtr it,, se
jednakn kmezi. — f ' iiasr rri.jrmc ii l.iri. .Ovu]
zalosni kmezoi'ia vavijo so kmezi i plar-o'. .1.
Bogdanovic.
KMICA, KMfr.'SiV, ridI fiiii-.
KMICITI. imjif. villi kiiicrati. ii:i liiii.-u. A.
<)stojic.
KMIJU-KJkllKA. ./■. /(. ,uin,d,n>j za;ioiirri iia-
ieija rremena. Zaplaka sn kmi jii-kraika, i.stn majci
I'va ibrika. adiidiietlaj : dljctr. Niir. zag. ]iov. II.
KMLK, m./imi' mjrsi ,i ,i Srhiji ii (.kniijii hin^
iiradtkom. Niva. n Iviniku. Sr. n.n-. Is7l. 7:il.
KMIN, m. Carum rarri L., I'lcka hllka. ispn-
redi kim, kiraino, komin, kumiii. — liijic ji' pin-
slaceiiska, itspnredi nix. ksuih-i., a-.i. kmin. />"/
kmin, a i lit. kmynai. — Iz tiidetia .jr-iika. (-/"i
redi i)rc. xruivav. Int. cuniiniim, atn'inii. chiinnii:
pii fihlikii rii(a da ,'p; poxlal.ii oil luluiski- njci'i.
— I.iiifdii rji'i'iiika H Stiitii':eni [y. komin .s dn-
diitkoiii ihi ji' rijrC: ni-tka). Ukropi. vodi,nb si. kmi-
uomi>. Sava., tip. Iiil. glasn. U-l, 1!I4. Kmin (inriiii),
rus. KMnH'fc. po|. cos. kmin (Carum carvi), 1. gla-
dius(Xuzmic, Aipiiln-Rnc), lilium coelestoi liamlil ',
iris i,Kuzmic, A'jiiila-I!u<'' :. (Iladiolns; h. iLamlilc
2. (kumiii) Oaniiii ca.vl I,. '.S;i),|iir). Ii. Snl.'k.
im. U>i. — I ,s- pnihirinrniui. Kmin bijnli, <■;!-
nicularia (.I'izzclli, /( nikniu^n \\i rijrka, \i\\u\.i-
Kuci, dons calialina, inM,^ .ill.inn il'izzollii, irido
bianca (Kuzmic, riik. xvi n/rkai. Iris lloi-ontina,
L. — Kmin divji, 1. irido salvaf-ico it'izzolli,
Kuzmic). Iris loetidissima L. ; 2. Sidoritis L.
(Alschinger). — Kmin .\Inj-iii. giglio azzurro
(Kuzmic), Iris germanica, L. — Kmin pitomi,
u-ide domestico (Pizzelli, Kuzmic i. Iris Horontina
L. — Kmin vodoni, .spatula letida (^Kuzmici, irons,
acoro, spatula aquatica (Anuila-Buci, irido accpia-
tica (Kuzmic), edresen (I'izzelli, Aciuila-Ilue). 1.
Acorus (calamus) L. (Aiiuila-Tiur. Danilo) ; 2.
acoro falso (An-solmo da Canalii, Iris |noudo,conis
L. B. Sulek, im. lis.
KMRK^ATI, kmrkjam, iiitpf. Im] si.iijoli .^ilom
uzdrzavas, a odajos raukli gla^. P. Branhior.
I. KN.\ (ki.na), /■. prah it,, .«• c,,,, ml li^r,,
iii'kf liilkr • Lausonia alba. Lam., iir An.liu.-;i, hiiu-
turia L. //' Alkanna tin.-Dria Tans,. I,. . !,■ Th,--
kinr mm :,iln l„,jr i,,,ktr i,a nika 111,1 , ii,.,i,iii,,i
a i ko.^ii. — Oil iinip. liiiiiia;. Inr. .|vn;.. — Crsln
>r i:,i,,nu;i „ni nj, r k.m ,l,i jr d,;,^l,r.,ni . I. j.
mntii I I u riijr s, kiio iirkakar pudiiiiikli mkal.
,id pnlikr oiiiiki kill, B II iiornslureiiski.i rip,:!
kenati so (ijiiDJiti .«', i> rani) Hi ii franniskni
quenouille (pre.tlica). iiraj ijlns ]'iik liilrit ilrhr-
liji'M. jiTiim (i.) ali je hofr liijriili an tankijriii
(h), jn- ,sr i„ii> iir iipnfri'hlani ii, ,i '^hinjiiii' ni-
kopisimii II, K,;/, I j,-:ik,i iriili 2. jrr . nkiriinl ,,'
na oriiiii ahi^n lull k,i,i ^h.j,' :,il,, (,■;,■„ sprij.ihi.
— oi-aki -sv i:,i,,r,ir i'lij, „,■ s,i,ii,i ii p,ii\:i,ji radi
stiliii iri,li pni jirinij,!- i: iiiii;,ilii,- pp-siurl neyo
i a srii,pl,ii,i,,i, ,i,,r,irii. iii,,:,liifi ,,i,li l,iipi. ^•f.o
.iad iii-iiiii II iiasiiii ji:ikii ilrii,iii,li siip^tiiiitirn
zeiL-ikiiijii rnila n nasi, irk, im :,. kiiji l,i hili jiilii,,-
S^oiiu ipra sr iiiilazi s,i„i„ „. pisiiriii. I, j,- :„/„
neiihiciiii iiaai'inii iiarndii i'.ipira rut I ,irii njcc ka.it
jedan sliii/. — {' iiii.ii rrijriii,-, n iziiirda rjecnika
u Vukavii (knii i khna ,arfc t'arbepiilvor liir die
haare' ,fuci genus'). — Kad iljovojci u oci vjen-
caiia bojo nokte u amamu. iz Bosue — Mrbaja tur-
skoga zakona i Vuk). Nasqj Mejri k-F.nu posta-
vise i na noge i na b'jele ruko. Nar. pjes. vuk.
1, ■>'>. .]iik im nijo ui kna otpanula. ni sa nogu
ni s bijelih rukn. ISTar. pjes. liiirm. 1, 390. Boje
joj rake i nogo vodom zamijesanim prahom od
kne ili k'ne (alcana tinctoria). ii Nar. pjes. horm.
I, •")!il. Kna idva sloga), Lawsonia alba. Zora.
|si70. 19''. Kna, Aiichusa tinctoria L. (I'lem. al-
kaiina) (Vuk). B. Sulek, im. 148. K'l.na je li§ce
od ncdiog di'v(fta stn rasto u Egiptu, na Istoku
i u i-;t(Mii.ij [iidiji i kazo ser Lavzonka bela,
IjaNsoiii^ .illi.i Ijum. 1). Popovic, poznav. robe.
2. K.\.\. /'. kai, la,/,- i :,i/k,i-.l,- ili ,-n-i-iikiislel
iU, pi.^l.iiu 11,1 li,:,ii;,i,i Ik.'ii. hill pad, I kisa p,i
sill„-,Ui„l pviprri. - .\l,r., hill itil je isli, rijrr
■^1,1 I. kna. Si, nil, ii SI ill i,'ti-ii rj,;'i,ikii: .ma,-
ruhi.. .|iias pluvKi in vili i;-,.,„.raf. / „tale ii Sn-
!,k,„ii iimiiikii 1 IS.
K.\.\|)|TI, knadn,,. impf i-iili nakna^davali. —
/■ Sliilii'.'ni rpililkii: v. naklulili. i/dje ,p- lliiri-
II, in, 1,11,1 iiiip,ij',kliiiii fihniijl pi;iiia naknaditi.
— 1 111,1 I II J, ■dun, in pimil inixr,/,, rniiliiia. It kii-
P'l/ii iiij,' ,lnsln jiKiiii :iinr,i'i,\ 1 da kolo po le-
dini hoda, pa <la cure i mladici bijosni knade
drago zacinko i pjosni. (tsvotn. 1, (li. X^; ].^,.-
iiini'. dndoim) Ii kadgnd u to zivi, knadicemo sto
nas svijo.t kvivi. I. :,9.
KXADI.dV, ailj. •\.'-\\. Ki.nadl..vi., iiii,' iiiiesia
ulnri'^l - xi\ rij,'k,i. (Hj, Oblo lllavo u il.'li,
Ki.nadbivi.. S|iniii. st,..j. 7.
1. K.\,\IM(\ III. prr.iiiir. XVI njrka. Vid
Knapir. Mon. croat,. Is,",. , l.-,ii:;,.
■2. lv.\AIM(\ III. line s,l,i II llriiilskni a iiipn-
iiiji i;u;i:di,i^k,,/. Kazdijoj. M2.
K.\.\s'r. ndj. lidi kkist. — /• knizi iakui-skaj
XVI rijik,!. I la, novziiiozni, knasti ili bez voia-
kogii iiila Mis/oj V kler no primut so. S. Ko-
zieic 1 1 '.
KNA\'(M;,. w. miiski iindiiiiak. — xvi rijika.
Stipan s ilcdiiir pridivkoiii Knavor. Men. r-roal.
LSI. (i50:!).
KNK(iA, III ridi kiiogo.
KNHIIAN. III. iiije.-nin im,. — I'l-i/r iiniri/a n;--
iiii'iin. Kiji'.gaiii.. .S. iVciv:i,knvii''. pom. I.'ii.
KNK(tAT[(\ III. pir:imr. - xvi lijrka. Martin
Knegatic. Mun. ,r..:ii. 2ii:). |.-,|;i,.
KNEUK''. m. imr hi(ri. Knogio (chnegicli .^
knezicV ii mloiacknm rukopisu), barVia, ai'on, pos
\itiili. -iciin'maiia minor, dra<'ontea minor Jurii-
kcipisu mlot;i,cki>m). Arum maculatum L. B. Sulok,
im. US.
KNEGINAG, Knegiuca,, m. mjesm, tin,: ,li;,
.sii seta (kajkarskij Knegineo doiii / goriii ii llr-
rntsknj II ziipniiiji rarazdiiisknj. Bazdijej. 102.
1. KNKGIlirA
1. KN^iGINA, /. knezeva zciia, zensku ('clodr
kno kiiez. — isporidi ki'iegina. — Akr. se mijeAa
II f/en. jil. knogiiia. — Moze biti stara rijei, i.iiio-
rrili stxior. ki.u^gyi'ii, nis. K-iiiiniiin (urakakii /lO-
■ilajf od naj stafijcijii iiblika k'i.n(;g'fc). — Iziwdii
rji-cnika u Mikafiiui (knegii'ia, knezova ?,ena ,co-
mitissa'), a Belimi (.contessa' .comes' 233*; ,ba-
ronessa, donna che lia giurisditione' ,dynastis'
130"), '( Jijelostjenaevii (knegina. knezova i^.ena
jdomina, olim coraitis-sa'), ii Sliilii'coii (,c.ont6ssa'
, comes', f.), II Viikiirii i,dio frau des knoz' ,uxor
101' knez'), ii Dniiicirmi (knegyiia ,uxor inv
knezL'). Uospodinu knozu (Lazarii) i gospo/.di
knegyni i cedomi> ihb. Mou. serb. 213. (1376 —
1389). Knegina seuska i brinska. Mon. croat.
90. (1461). Vilo, g-or.-iko knegiiie ... B. Krizanic
II Starine. 18, 226. Jedna kuegii'ia od te strane.
Mirakuli. 110. tjmri Matildi's knegina. S. Ko-
ziciA 2r)H. Prisvitla gospoje, knegino, gospoe i
gospodarice pricestita. F. Parcic 3. Ljepse djeve
Bosankiue, despotnice, i knegiiie... J. Kavaiiin
276^1. Knegina Vidosava. I. Dordie, uzd. vi.
Uvi knegiiie, dvi gospoje vjerne su joj drugarice.
J. Krmpotic, kat. 80. Daj mi ti, o Boze! sve-
ki-ve knegiiie, devere levere, jetrve gospode . . .
Nar. pjes. vuk. 1, 109. Kako sta je? knezeva
knegiiio! Ogled, sr. 68. Pa knegina vili besjedila.
68. Rece (knez) knegiiii: .Spremi ovo kave . . .'
Nar. prip. vuk.''' 292. I od danas ce knegiiie
persijske i midske koje cuju staje ucinila carica
fcako govoi'iti svijem knezovima carevijem. D.
Danicic, jest. 1. 18. Kad jb pos|edna knegina
Jelina Paleologa .xv vijeka izrucila kneziju. M.
Pavlinovic, razg. 96. Pije 1' (knez Daniln) rujno
na uranku pivo, a seta Ii knegina D.irinka?
Osvetn. 2, 97.
2. KNEG-INA, /. ime zi-mko. - Jamneno je
ista rijec stii 1. knegiiia. — U Viikoni rjfciiikii :
.fraueimame' ,nomen feminae'.
KNEGININ, adj. kojl pripadii knegini., — U
Stiilici'ini rjecnikii: ,comitis, ad coinitem (f.) spec-
tans', i II Viikovii.
KNJ2G0, m. hyp. kuoz. — Ptmlajc. od uhlika
k%n^gi.. — Na jednom mjestii xv cijeka von. ainij.
knego, i otale u Daniciievn rjecnikii, ydje -si.oji
kao num. smr/. kuega, ali to nlje sad po dnbro-
lyiikom ijooorn, a jamacno nije bilo ni onda. I
jostb, knego, 5to pisefce. Spom. sr. 1, 148. (1420).
Danicic diidajc: samo tii. — In iiase rrijcme ii
okolini diibruvacknj kim mnski iirnliiiiiil: Hi prr-
zime. P. Budmani.
KNEGOVANE. /(. ludi knozovaiie. — Upnw
je djehi kojijem sr kneipijr (od filaijola knegovati,
ali oviiine ij/aijolu neina potrrdej. — U jednoz/a
pisca naseiin vremcna. Preo naseg krocit zavi-
caja, i na tvoje na.lec knegovaiie. Osvetn. .j, 42.
KNEGOVATI, knegujrnu, iiiipf. kiwziwaU, vidi
kod knegovaiie.
KNESTVO, ridi knostvo.
KNESCI, Knezaca, m. pi. ime selii n Slnruniji
II ziipaniji puzeskoj. Razdijol. 129.
KNESOK!, in. dein. knez, iiprav deiiiinntir dr-
miniitiva knezak, ali se ora rijec potvrdiije ■laino
kao mjesno ime. — U naie vrijeme, a izinrdn
rjecnika n Vnkovii. Optuze ga (Ve\ka) nekaki
knescici. Vuk, dan. 1, 78. — U osobitom zna-
cetiii. Uz kmeta so uvek uahodio po jedan slu-
zite} koji ,se negde zvao ,polioaja' uegde ,birov'
negde ,kn6scic', a negde ,vikac'. M. D. Milicevic,
opst. 23.
KNESkI, ndj. nidi knezov.ski. — U jednoija
no
1. KNEZ
pisr.ii nak'ija vremena iz Boke. Stavio bill na
ovi kamen kne.sko obijeXe. S. J^uliisa, prio. 32.
KNESpOTjE, ridi Knei>.-pole.
KN'Ksr\'0, ,/ hiry'ni ws/, oblasi, didbii ■
ki„:rr<, ,/,:„,„, :,„,/„ /.,/,„/( vlada knez. — I'o-
sliijr n,l kiiMZ iiiishirl.niii i.ntvo, te xe 7. i.'<pred I.
mijena na z, po tome se it naj starije doba pise
knei>,bstvo. od kako se i, ne izyovara, ispada s
izmedii i i t, a pred ovijem slovom i r/lasi kao
s, ali se pise i kneztvo. ii naj starijem je .ipo-
menikii pisano knezbstvo sio je jamacno pisarska
por/reska (cijelijc onaj spome.nik vrln zlo napisan).
Danicie kao da je mislio driikcije : gdje glas ,z'
(upravo ,s') mislim da samo zamjoiiuje gla.sove
,zs'. istina pisano je kneztvo i knestvo u Bjelo-
stjeniera, Jambresieeva, Volligijinii rjecnikii, ali
to moze biti da je po kajkavskom r/oooru. — Od
xni Dijeka, a izmeda rjecnika a Belinn (,princi-
pato, domiuio e grado di principe' .principatus'
58.")''; ,r esser conte' 222''; .baroiiaggio, specie
di giurisditioue o signoria' .baronis jus' 130"), /(
Bjeloxtjenceni (kneztvo, vladanstvo ,dominatus';
knez sada vsaki gospodicic imenuje se .dominus',
a u staro negdasne vreme samo ,grofi' pisali su
se i zvali .knezi', kak to liihova svedooe pisma ;
otud i knezija iiorvat-iki imonuJH se .grofija' ,co-
mitatus'; ar .knez' zvase so .f.Mii'<^' . « Jambre-
sieeint (kneztvo ,dominatio' j, » \',ili nji iimi (knestvo
,contado' ,graf'schaft'), a Sliilirn-u i knestvo, v.
kneztvo; kneztvo /(i; knezeviua), it I'wA'ocH (,wiirde
eines knez' ,(oii knez dignitas'), ii Danicicerii
(knezbstvo ,diguitas et terra roii knezb').
ii. kneierii cast, oblast, -ilitzba. Da Krajiiiani'-
ne pakoste Dubrovbcanomb ui Judemb ni dobitbku
ui zem}i ihb ni onemb ki su pod knezbtvo ihb.
Mou. Serb. 31. (1247). Bezb povejenbja kneza
koji bi bilb po vremene vb knezbstvo djubrovb-
cbko. 37. (1253). Da smo drbzani ciuiti kleti
vbse knezove ki budutb po vremenehb vb Dju-
brovbiiikb, drbzati si obbtb vb vreme svoga knezb-
stva. 39. (1253|. Koja (kiiia) od mnoge gospode
krstjanske za ne velike i vjerne sluzbe jest uz-
visena i u vjeonemu kuestvu i gospodstvu po-
tvrdena. M. Divkovic, bes. xvi. Diceci se (ja)
dundom tako vrijednijem . . . u nasemu samo-
vlastitomu gospodstvu na knestvo i na sve naj
vece casti vecekrat dostojno uzvisenijem. I. Gun-
duli6 216. Mece u visinu vlasteostvo, knestvo,
poklisarstine, svijetla imena. B. Zuzeri 12. Ostaje
u j'ednom gradu knestvo, vijece, sud i pravda, a
knezovi i vijecnici, sude i parci .pertranseunt'.
2.3"J. I onarao ovo knestvo ostaje od oca sinu
kao i serdarstvo i vojvodstvo. Vuk, ziv. 253.
Posto se jo odrekao knestva. M. Pavlinovic,
razg. 88.
h. knezeva drziini. yuiln l-njnm knez vlada,
isporedi knezevina. Kni^a ^.^l,' .Iciveka knezbstva
djubrovb^.bkoga. Mou. ^erb. .17. il253|. Po staromu
zakonu koje je (sic) meda Dubrovbuikb i knezbtvo
lilbmsko. 43.(1254). Ki je grad v knestvi buskom.
Mon. Croat. 172. (1499). Moskovsko je kneStvo
glavu pod tve noge priklonilo. I. Guudulic 316.
Ali gUidaj, pak vojnici litvanskoga knestva slijede.
438. Knestva ugarska bliziia i da|a na boj zovo.
P. Kanavelic, iv. 61. Puce kuezztva eetiuskoga.
P. Knezevid, pism. 86. Tiros osta brez cesarstva.
brez krajestva, brez banovine i kuezstva. And.
Kacio, Tazg. 54.
1. KNEZ, m. kao hil. priureps / iiem. fiirsl
(stnnein. furisto, naj jn-rii. [nuril" j< l^/irra: sta
rjesina, poglaoicn, iinj jnuil'inhii <.";/'/i'; kasnijr
su se iz oimya razriin dniijn :ihiriini (isporedi
kmet). — -e- stoji mj. iicydasneya tj. — Akc. se
1. KNEZ
1. KNEZ,
mijenii xamO u inriozini (nidi da(e). — h'ijrc je
prndmv.nAa n oblikii k-i.iien^b sto je poxtan iid
k-Mieng-i. (kT.ni;gn,; iiaslnvkom j-b; ovaj sr stiiriji
iMik Hiilnzi namt) ii jednom rtikupisu xn iHJek.<i
(ridi MikldNi.-, lex. palaeoslov.' hod knesfhi; ali
se piilirdiiji njccitiKi knogii'ia, knego, ( vokntirDin
jfdntnr kiKv.B (stsloii k-bni;ze, t'eH. knc'ze, jioj.
ksieze), hporcdi stslov. k-biiejib ( kT>nezb (.prin
ceps, iiiagnatum uuus, tribunus, dux, praefectm.
lictor, homo liber'), riiK. Kunsi. (pofjlarun; iiem.
furst, franc, prince), ces. kiipz (po()lnincn, f/o-
spodar; xueci'.nik), pal. ksiadz (fuririiik, a zn z)ki-
('■cne poglavien, kao i, :ii .fur-i' / .prince' h/kiIi-i-
h(aiHl M dein. ksiiiZ'*, /,"(> / '( r, skmif kni/f; iir-
jnsna je a pulakom jc:iI:h iii-:iiiij<iiii ml kii im
ki, isporcdi kuiga); isimri-dl i sl/inc;. k(inni;is,
lit. kuniiigas i kuniuas. miidn .iiuftjitHliir sitd
fSivcenik', let. kungs, (inspodm. - l\'ijri jr i/rr-
man-ika, l.tpcredi .stm<'ni. clmnii'.^ i iinrnnieiii.
kbnig), stiHilci. euning, niiiiln^nl.-s, ixiiin^' irii<il
king), .itnord. kouungr. — I' iiiiiniiiii xc iimcii-
(ihicni) ov : knozovi (u starije dohii kneznve), kne-
zuva, knez6viina, knwzovp. pii Viiktinu rjeeniku
a jufid.riiiiadnijeiii ki-dji'riiiKt iiiin i mnnUiiii km"--
/,evi'(( kiije re hiti nkmntl ,i iKhilijnii jiinli-inmi
kiiii i< knozovi. ii iinsr ili,l„i nil.i ,l„ Jr rrh, nirlka.
llU xr II. ililj .•ifiinjiiii siiniiirliimiil IliltiKi i. iiliiii-
liiiii he: niiirlkii: kiM-zi ikn.'Za, knrziiiia. akn xr
liri nliliri iiiintrrhl.inijn ii iiiise dnhll). — /• sln-
ri/ii rrriiiriiii iii^lr. •mni Inn je kiiPzonn, li itiil,
pi), H llilir jr ,1 ,ll,l nhirlln k.l.-Zi.ln. - /' inl-
nilhlijeiii xr iijr<ii„i,i,<i iini'.r iilrililll kli.'Z N lllll^^
kijeii, iiiieiinm k,,.,iii, ,.ri,„iil„ Ink,. ,ln ,,nsl„i,r
llnlnrn jnliin njrr. Irsr niidn !,„.■. in lliljriin /,n
l„i,lr:.niin. ridi u ,.. C,,,,,,,,! ,l:,v,n knny.-
Lazai-H.' Nai'. pjn:<. riik. 'J, I'ls. i i.i^|M>(l:iiM„
slavnog kiiez-Lazara. 2, 21'i. Svoni'' t;i>M; si|j-
skom knez-Lazai'u. 2. 214. iiiiln.i sr im /v// nnriii
i II pros! ohiik knpza, //'//: Da ide sa I'lognvimi
vojsknin i da sc sa-lavi ^a kneza-Siiuom. Djolo-
vod. prot. 205. ri>a.io \.ii\(idi Aviauiii hukir.ii,
da proda kiii'za-Mak-iiiiio\ ii sn|wtA'iiii,i-:(.. |.).s —
lUjetki, sr inihr.i , nlilik knry. (eidii. ixi„n-e,li
kiiegii'ia. — I' nnjini jr rjeeiiiiiiiiii : n \riiiiri-
e.e.vii (,di)ijiiiius'), ii Miknliiin (,i-outo' ,(M>mns'), tt
Belinii (.I'onto, siguor di coritea' .coiuns' 222ii ;
.pretore, titolo di magislratu' .praotor' ■t^i^'-: .lia-
roiie, (-iot! .signore chc ha uimi^diii^.ia'' .luirti,
dynasta' l.SO"), /( Ujrlnsljriirrni iridi ku,l kii.'slv...,
(( JfimhreHeerm (.comos), n \'nl/iijijiiiii i,(a\a-
liere, oonte' ,gnif''), (( Stiilierrn i.priiu-ipc, coiilc,
duca- .princeps. i',oiijos, dux'), ;/ I'likneii: ([jI. kui'-
zovi [po jugoz. kr. i ,kiM"zHvi'|, kiiezi'iva, kiioz6-
vimai 1. ,dor fiirst' ,|.iiiir,']),- : Knoz Lazar. 2.
knez od knezitio lenli ilnjr knd di. 8. knez se-
(iski (vidi da(e knd oj; // hniiinrnni ki.iiozi. I
knezb ,princeps' (nidi dnlr knd c i, rf. vlaslidiiib.
vojevnda, zupanb.
a. prinoep.s, praefrc-Mis, iiniiir imj jriiiliiril iji
covjek, jiocilarfir, pnyhirien. i/lnrnr, qlni-n. ■<liii-jr-
Hna. Josifa postavi g(m[).idiiia dnnm I'aiarinovii
i kneza vsemu stezanijii Joy". .Si(<t'aii, siuj. paiii.
saf. 4. Knez popov.ski (Kn.jiifnl. Kurizm. ili'i.
Knezi popovski rekoso I'ilatu. '.if'. Sknpiso so
knezove zidovski i Farizeji k I'ilatu. N. Kaniua
9Uj. matth. 27, n2. Rim-o I-;n-; knpzovniii |,,,p,,v-
scijom. UVjii. Tiirgin-i bise ouada knnz grada,
riniskoga. F. Vrancic, ziv. 24. I la s.' uisui iin
poreco, Valerijan ca knez reci'. I'. lli'ki,(.iovii'-{y)
103. Valerijane. kne/.pvoli! 11,"]. II i mi linl-
zebuba kneza .s\iic'li vi-a,:;i)\a. S. Rdsa sM'.
h. k<l<i I'liidni-. nil iiini-ii iiriin rn r n knip
— orrtkii liinrenr mnirlnli II nrijriii jiri iiiirri iiin :
iBni/) pfistavi (ivi care, dru.gije knezn, ini vla-
diky, i komuzde dasfcb pasti stado svoje. Moii.
sei-b. 4. (UilH— U!iy). (Boi/) otbjembjej diihy i
caremb i kbnezemb. H>i. (l.-iSO). Pape zapovidali
bi krajem i knezom. Naruon. 11'. Aleksandar
pojme meca i ubije sve kneze zapadiio i vse cave
istofine. Aleks. jag. star. S, 2;i]. Carevi i kne-
zevi srpski. S. Lubisa, prip. 16.
r. lid XII rijeka prenodi .si? noa rijee Intlnskmii
comes (till, cnnte, hem. graf), ridi knd. kun't. /
upnir sr .kiie-.nri- -nrii rinslrin iln ii/iniejn jii
kojuiii :ri,ilniii ill iiiniiii iirl-i, ,lr:nriin ill ilrnr^kii
ri.ill sinilnl rr^ln iiir.rrn rn^l /irrlni n,l nril ml
shin, kniklnd jr knn ,,nrn.iii iiii.ir rindnrrri lirnrr
ill iiriinri'irli siiinrn n drinnimii ill ,i drnr.'ikniii
mill mil jr kn..z ml .rnjrmlr- ; ml ,:iipn,i,r. nil
sil inki knjl <ii V, ;,•„/, \,.|iki vr\^^ kliezovi
risi ml iiip.nin n iii.i ml rrlil.-i /rl, .iiimiin (ridi
knd vii|\oda ; /.upaii.i. ii iirl;ijriii si iim jeri iiin knoz
jr jns risn rn<l. ml pnlikr kni) iieiii.. lierzog ///
lur-i. Ink <lw:, ill |Miu.i|„., «.. p. knez Lnza.r
iijink ijii liilijnii-iki :nrii U .(int.e Lazzaro) i opel
If iiasr iloliit; n ijil.jriiiljr vc iin.prnlie sriiki elii-
stelin znne knez. em .iln n Inm /nir Dnincir knd
knozb: Srp-iki knezovi bjeliu isto sto u liihovu
vrijenio latin.-fkim jezikom bjehu ,comitos': brat
vladanca srpsko.ga, veliko.ga zupana Stefana Ne-
manii, Mirnslav bjese .knez'. M(on. serb.) 1. (118B1.
i sin vladauca istoga, Vukan, bjese naj prije
■ knozb'. a poslije ga otac, predavsi vladu stari-
jeinn sinu Sinl'anu .|>ostavi kneza velija' koje
'•-I.I I ka.d nin lirar, b|i se kraj. Sa(va, sim. pam.
^■af.) I. l;;. 1 l>iisa.nsk.)-a kraja Tomasa (1451) .sin
Stiepan lij.-sr .knnz'. .\I(on. serb.) 448. Tj. (Okaz.
pani. >at'.i SO. i sani vladalac srpski Lazar, ako
i Itjeso ,>aniijdri,zavbnyj gospodinb .Srbbjemb i
Podiiuaviju', opet se sam pisase ,knezb'. JV[(o)i.
sorb.l liJO. il:jS()). I'.li;. (laslj. -ao.j. (1387). (na
iiovrinia.) (iilasnik'. li. 201. i drngi ga tako pi-
sahu koji niu l.j..|,,, u |„,dni<iu. M ,„,. serb.)
•207. Il:is7' (iin um, sirniii nun <niiin ,HMs|,odina
Lazar.r, nlijr ilmlniin kn^iiijr ii iJnhrnnii.kii In-
lijnii^kljeiii jriil.niii: l>,,v,-lia ,ir c.nte Lazaro).
213. I 137H— l:ls:)i. i ^in luii Si. .Ian po smrti ocinqj
i jus goiliii.. I Iii2 lij.s.' .kui'Zb' a, brat mu samo
,.g(>spo.liiii,-. 2 11. m'knln 13,'Sll^l3i)9). '246. (1.399).
2(12. il3.s;)-l III-,). Spiiiii. sr. 1. 3. (1.39.-)). V,.
(bi'.iSi. II. Ij. illiiji. laku i starjesina di'zave
.liil.n.v.irk.' Iii..s.. .kn.'zb'. iMion. serb). 1. (,1189).
I pniiin .i.ns.izajii lei..', knezo Krbvasu' stdjt ii
lnliii-<kniii nrnininlii .juro cnniiti Orervacio'. Sr.
pom. kai-.iii.i-tvrtkovic. 2|. 7. (xii rijek). 24. (1'234
— 1210). izmedii vlastole, nad kojoui bjese drzavni
gospeila.r, z\ahu se knozovi koji upravjahu kojom
zemjoni ili k.ijiiii drzavnim poslnm (kao i .co-
mites'): , Kneze svoje nauci'. St(efan, sim. pam.
sat'). 4. jPosIa vb vbse strani svoje slavnyilib
svojilib velniozbb i kneze svoje na vbziskanije
otrorisia jego'. 11. .I'rizvavb kb sebe pristavniky
.l.dnmi. i kneze zeiiii.li svoje, ize nadb vlastbmi.
voj.'viidi ze i vojny. 12. .Knezomb tvojimb ostrojo
k.i|iiji''. I -|. n lak.iiu je ilrzaviiom poslii nad vla-
siiiia niogao hiti .(.iri.db kbiiezb' . .. M(on. sorli).
12. (1222 — I22.S). . . u dr/.avnoin poslunad zem|oni
liiiinskoiu bjese .Andrej' koji se pisase ,knezi.
voli hlbiiibsky' i ima,se poil sobom svoju vlasteln.
21. ( 12:U — 1210;. nad Krajinom .knezb l)rbzimiri.'
1217. 32. ua.l zemjom do (Japtata .knezi. Crnoniirb'
12."i3. 42. tako u dr/.avnoj sliizbi. boz snmue na
samom dvorii vladalaekom. bjehu u velikoga bana
bosanskoga ,khnezi, Ugrinb' i .kbnpzi. Ka.lona-
1249. 33. . . jos se jasnije pomiiiu u drzavnom
poslu u krajevstvu i carstvu srpskom, .a posao
ako im -o i ne kaze izrijekom, jer se znao. opet
se vidi da je bio je<lnima upravjati zeinlom izv.an
1. KNEZ, c. 1
gradova a joduima uprav|ati drXavnim piihodima:
,I)a im ne uzrao uiSta krajevkstvo mi bozi. kupa,
ni kuezi. kraJevLstva mi iii ki vlastoliiik'. M(oii.
sorb). 131^. (1336— li347). ,Tomu da ne zabavi ni
cofalija ni knezb ni sevastb ni vladustij vi> zom|i
cari.stva mi'. 138. (13<18). ,Tri>.2;ovci Diibrovfianii
koji se obretaju po trbg-ovchb carbstva mi i kra-
lovohb, sto imb .so sluci koji Jubo sudb, da so
siula prodb carinikorab i kbnezoras a ili predb
cepalijomb koji bude grada togazi'. l;t(). (1319).
1G2. (1.3.37) . . . ,Takozde i knozovu i primic''irije
i vladaloi i prestannici i celnici koji se obn'tajutb
seli i katuni obladajuSte, tizi vbsi da se ka/.utb,
a§te se obreSteti. u nibb tatb'. Z(ak. dus. pam.
saf). 41. ,l)a idu sudijamb i knozemb ili kb cai-u,
da imb pUite sudije i kuezovi ili carb'. ■!(). ,Da
si pi'odaju kupje svoje, i da si kupiiju sto ira
trcbuje, i da imb nc» volbnb zabaviti ni ja carb
ni patrijarbb ni vlastelinb ni vlastelicirh ni 6e-
falija ni knezb ni sevastb ni carinikb, da ni kto
[ubo otb vladustiiib'. M(on. serb). 157. {13.")7).
jBaseta i Tripeta, ukucniju ■plastelinu i knezu
(yen. dimiti) carstva mi' (pise oar Uros). 1")8.
(IS.")?). ,Ni da se slusajutb za to ni knozovo
cai'bstva mi koji drbzetb kuc:u carbstva mi, ni
liibb pi.sanije, da ni inebb vlastolb carbstva mi'.
168, (1360)... s drzavnom so upravom nad zom]ora
oko Kotora jos pomine u cara Urosa .kuezb
Yojslavb' kojega car naziva bratom. 1G8. (l;)(i()).
u bosanskom kralevstvu prvi kuezovi mislim da
so pominu j'os u drzavnom poslu i to na samom
dvoru vladalackom: , knezb Vlbkasinb MilatoviOb,
knezb Priboje Mbstnovicb' itd. ISO. 190. (1378).
202. (1382). ili po takom poslu na dvoru ili po
upravi nad kojim krajem pomine se malo poslije
u krala Dabise jos nekoliko knezova. 222. (1392).
22.5. (1395). u istoga se ki-aja pomine od Douili
Krajeva i od Usore naj prije po jedan vojvoda
s bracom pa za svakim vojvodom ide po jedan
knez sa svojom braiom, a to je takode svjedo-
canstvo da su knezovi jos upravlali tijem ze-
mlama i to uz vojvode. 225. 226. (1395). u to se
vrijeme pociiiu knezovima zvati i sinovi takili
knezova i cijelo pleme fiiliovo : vojvoda Hrvoje
koji bjeso ,hercegb spletski' i , knezb Dolnehb
Ki-aj' u isto vrijeme ;Mon. serb. 250 (jod. 1400.
253 god. 1404. 254 god. 1405) image sina Baosu
koji za zivota ocina bjese , knezb'. 248. (1400). u
vojvode Sandaja Hranica bjehu ne samo dva
lirata Hranica, Vukac i Vuk, knezovi u jedno
vrijeme nego i da|a rodbina . . . ]VI(on. serb|.
256. 257. (1405). 284. 288. 291. (1419). 300. 304.
il4'20). 373. (1433). vojvode Radosava Pavlovi6a
ikome i otac Pavao Eadinovic i djed Radin Ja-
blanic bjehu knezovi) sin Ivanis bjese za zivota
ocina knez kad mu nije bilo ni cetrnaest godina,
i dva brata Ivaniseva, Petar i Nikola, bjehu u
jedno vrijeme knezovi. 376. (1433). 414. (1442)
ild. to je islo tako da naj poslije ne bjeso vla-
stolina koji ne bi bio knez, ako nije bio vojvoda
ili zupan: jos 1399 godine izmedu liih 13, koji
su svjedoci na poveji kraja Ostoje, potorica su
vojvode, jedan tepacija, a ostali svi knezovi. 234.
II drugoj poveji istoga kraja 8 svjodoka, svi kne-
znvi. 273. (1409) itd. ali se u to vrijeme jos jed-
iiako zvase i onaj vlastelin samo knez, koji ot-
pravjase drzavni posao na samom dvoru vlada-
lackom; on se razlikuje od ostalijeh tijem sto so
zove bosauski knez ; dvojica se tako pominu : u
krala Tvrtka Tvrtkovica 1433 od tri svjodoka,
od kojih je jedan vojvoda a drugi ,dvorbski', treci
je ,knezb bosanbski Tvrbtko Boroviuicb'. 375. u
kraja Tomasa Ostojica 1466 izmedu 14 svjodoka,
vojvoda i knezova, jedan je , knezb bosanbski
I 1. KNEZ, c.
Radicb Mozolicb'. 440. u tom se starom znaJSenu
joSte i u dubrovackoj drZavi zva§e knezom (tal.
conte) onaj vlastelin koji bi bio odreden da izvan
samoga Dubroviiika u kom mjestu starjesuje: taki
se pomine , knezb u Stonu' ili ,stonbski' 1405 — 1421 >.
(Spom. sr.) 1, 64. 135. 149. .knezb u Kouavlalii,'
1422. 1, 161. 163. takoga knoza imahu Uubrov-
6ani 1402 i u Sibeniku: , knezb sibeniCki'. 1, -40.
takoga kneza ima§e i herceg Hrvoje na Hvaru.
1, 88. (1407). a vojvoda ill Eadosav imase vise
u .Sdkolu. 1, 161. 163. (1422). taki bjoi^o 14.54
, knezb i kapetanb kotorski' kojega postavi repu-
blika mletacka. M(on. serb). 463. taki se knezovi
mogu misliti i kad horceg Stjopan pise 1161:
,Zapovedamb vojevodamb, knezovomb. zupanomb,
carinikomb, globaromb, katunaromb i vsakoga
stajanbja judemb, slugamb nasemb'. 485. i kad
pise kraj bosanski 1461: .Zapovidamo slugamb
krajevbstva mi, vojevodamb, knezovomb, zupa-
nomb, carinikomb'. 489. 491. kad kad vlastelu
dubrovacku poslanu k sobi nazivaju knezovima
gospoda drugih zomaja: prvi to ciui ban bosanski
potoiii kraj Tvrtko godine 1.375—1382. 184. 201.
za nim Durad gospodin zetski. 204. (1386). voj-
voda Radio Sankovic. 220. (1391). . . Hamza bog.
515. (1472). i carica Mara. 535. (1451—1487). voj-
voda Ivanis Pavlovic naziva tako tri vlastelina
dubrovniK.i, ImiJi su mu bili carinici. (Spom. sr.)
2, 114. It I'- -I I I'.i . kral Ostoja naziva knezom
i jokara diil.i ..va.koga Bartola. 1, 1.34. (1417).
sto strana gospoda zvahu dubrovacku vlastelu
knezovima, jamacno je to uzrok to i sami Du-
brovcani jedan put pisuci vojvodi Hrvoju i dva
puta pisuci dospotu Stefanu nazivaju poslanike
svojo knezovima. 1, 28. (1400). 160. 165. (1422).
a godine 1466 u poslu sa stranom gospodom na-
zivaju i cetiri sudije svoje knezovima. 2, 127. 1'29.
— u DstaKjem j'riinjenma onoga doba i u mla-
diiiia ne moze se svagda ranabrati pravo znacene.
od prilike je covjek u drzaimoj sluibi, casti. Prid
volim knezom polickini. Stat. poj. ark. 5, 306.
Knez stola lapaokoga. Mon. oroat. 71. (1448).
•lorkuli Bobajevicu, koji bjese 'tuj (u Konavlim.a)
knez. N. Najeskovio 1, 332. G-ospodinu Niksi
Andreticu knezu dubrovaokomu 156.5. 1, 337.
Prokjiiiaju se knezi i ofieijali nihovi. S. Budinic,
ispr. 134. Svu oblast ku ima gospoda mu bihn
pustila sasvima, knozom ga zovihu. B. Bara-
kovic, vil. 51. Presno odpravi poklisare k Du-
brovniku svijetlu gradu, knezu i vijecu sjuci
dare. T. Gundulic .389. Knez sibenski ki je bio.
.1. Kavaiiin 114a. 'K.a.A ides s svojijem protiv-
nikom prid kneza. S. Rosa 1121'. — kao grof
(mm. graf). Knez Bernardin (Frankapan). Mon.
Croat. 179. (1499). Knez palatinski jistvinonosac.
S. Kozicic 22a. Godifred i Balduin brata, ga-
latski knezi. 24b. Gospodinu Durdu knezu Zrin-
skomu. 1). Zlataric in. Eudolfa prvoga ko-
mela ili kneza od Aspurg. F. Glavini6, cvit.
ISSb. I)a Mladin knez Bribira tu ne globi put-
nifiira. .J. Kavanin 87a. Vukoslavic knez od
Vares, ban od Hluma. lOS'i. Mihaj -brat mu
knez nazvani od palace. 113*. Zato kneze moj
Fanfoiia . . . 163''. Knez , conte'. I. A. Nenadid,
sambek. 6. Poslije ovoga doseli iz Bosno knez
Jovan Todorovic. M. A. Relkovic, sat. B5a.
Med I'lima su i cotiri kneza Orsic Adam ... M.
Katancic 69. — kno rhi-UeUn, plemic kojije pod-
lozan samo vladara (nem. fiirst) ili uopie visoki
plemic. Tor© kuozu Marku po tihora besijase.
Nar. pjes. u P. Hoktorovic 18. Na koji mijer
poslase kraju ugarskomu izabravsi dvanaest kne-
zova. M. Divkovic, bos. xvi. Zli markezi, zone
i Judi, knezovi. M. Orbin 255. Cim s juuacim
I. IvNEZ.
1. KNK/,
kiui ju bin kiioz llotkovic ivaii ^Uv:\. .-^vojii jo
i-ukom o.-svotio cas staroga Vladislava. I. Uliii-
ilulii'' 318. SkupiSe se sred Varsova sve vojvoile,
.s\i knezovi. 397. Vojcvodo, kiiazi i liani pi'id
I'lira redkoiu jozde u dici. 398. Radovilski knoz
ono jo. 4.38. Pctrouila iie hteoi kiioza 7]jk()sn,
y.a luiiza vazsti. I'\ Glavinic, evit. .308'>. GineiM
ill kra}o i Ijane i knezovo uziuiio/.ifi\ G. Pal-
iiiotic 2, tlii. Bi rocoiio, od siiiodorskijoli da
knezova stai'o izlazi liili kojono. 2, JS:'). (idjn
ifospoda, kiiezi i bani kupiU so obi'o rHsto. I,'.
Kanavelie, iv. 6. Tot' iih zazva (A.'Hti'y) iiiiio/.
o«ralu lies s'avaro, bami i kuozo. .\. Viuilir,
list. 59. Jviieza, bana, caia, kra|a.. .1. Kavaiiiii
tj'i'. liuoz .Justinijan. koji posli .lu>(ina bi rn-
saroiu odabran. S. Badrir, akaz. IS. .ledaii
moguc knez imaduci samo jodndsa siua I.
IJanovac, pi-od. .31. Kiiezovi bii.saiiskl izodc od
jasiio kuOo i plpmeiia vidiknga kiinza Miroshiva.
And. Xacic, razg. 277. liiskiip pii|ioviiii,i., a kunz
vlastelama, kapolan sudama. (if qon'inii /n'iiiiorJK).
Nar. pjes. vuk. 1,49.'). SIiiAao iV/i) Diiidu knnzo.
1. i;i3. Starf'O .laiio, od .Srijoma kii.-zo! 2, TiKI.
Kod iickoga knoza l?o,ir<is.i va. .'!. 1. .Alilutiiio, nd
(irahova knezo! 3, II!. ii iiiiAi- rrijtinr liiiihir u
Hrbiji (naj prije. Milns) iiriji/ /irr/.i x.- mi^ra,,
krajem, i it. Crnnj Goii (lul Daiiila). irtii. iVu-.st,
franc, prince, to/, priiiripn. fdii .sv radikuj od
znacet'ia pod d i e, iijioli-i'/ilnrn si- rit-il.-ti rijcc
kiiaz). Medu liiraa cnioy-orski kiiozo. Xar. pjos.
vuk. 4, 12. t Mildsu knozu otido.so. !. :!| !. I'o-
toiioga kiieza Danila. Viik. nav. ]i|os, I, ir>9. Za
vromena kneza Milosa. MiH. Pa otnlo. ako .\kali
dailo, iia (Jotiiie iia vcc'-oru kiiozii! Osvntn. 2, 7(1.
Fni'mau d.aso ('nu)i;'oi<'ii kiuv.u. 3, R>, — kiio
nojvoda, hcrncij. Pp,rdiiiaiidu ii., liiuizu Toskaii-
skomn. I. (iundiilic 275. I'or s razlike bude
strane ZHm|a. slavit vidikoi^'a od 'roskaiie knoza
iiiiiiiiom, djeliui krala. 27(1. Kimz uioskovski
s prokopskijemt". .305. (Sisminn vn/Xn Tatara i
Va.si|a, .silna knoza moskovslioga. I3(i. — /i:ii''.;
Lnzar (vidi sjirijeda). Vas i dniijo na okido
kneza i Laz'ra hti.se izdati. .J. Kavaiiin I8:',ii.
Do pogibo skivui knezo Lazo . . . NaT. pjos. \iik.
2, 294. On izdade i^oslitoga knoza (Luniriij.
2, 309. Sbavu sla.vi srpski knez Lazaro. 2, 31(1.
Kad kuoz l./azar prioo.sciva. vojskii. 2. 31 (i. — a
Belhiii rjehiiku liimacciio Jr i ,liafo' ,baroni>',
/. j. vlastclin iii.-i od (irnfii (I'irm. .iVoihorr').
<l. A'/«.'J iidkiirunc iriili kiiezinai. i'oii vladom
turskom u Srblji svaka jo kiiozina iiiiala svoija
Icuoza Icoji .so radi lazliko nd .sooskijob knozova
zva.<i i .oborkiiez, vibiotsivi knez', iia nokijom
lujoslima ,basknoz' i .voliki kiioz' (liili i boiat-
lija) . . . u krajini iioffotiiiskoj nijosu 'i'liroi sii-
dili ni npravjali ncgo kncz koji je sjoilio u No-
Sdtiiiii . . . ovakovi kiioziuski knezovi p" llovco-
Soviiii so dauas zovn .vojvodG'. knostvo jo nvo
ostajalo od oca siiiu, kao vojvodstvo ii HorcL'so-
vini dana.s sto ostajo . . . sU> jo sod \('zir btio
od naroda da isle ili namdu slo da ja\i, ill je
narod imao sto od vozira da islo. to jo sve bi-
valo preko ovijeh knezova . . . poiozo jo pasa
ndaiao na naliijo, pa su ih knezovi iziuodu sebe
razn!zl\ali na, knozine, i po toni svaki knoz ii
svojoj knozini .s knietoviiua na .sola, i kmetovi
sa sojaoima na )ude. knezovi su, po naj vi.so
s Turcima, povozu liupili i pasi prodaMili; knoz
je imao uza .se i po nekoliko panduia: on jo
kasto i sndio jndiraa za kojelcako .sitnn-o, ali ili
nijo njogao natjoratl da pristanu na liegov sud ;
diizan je bio kad je god zatrebalo za judo i/
svojo knezino inoliti so kod Tnraka, i za to jo
vajiibi da jo rjiH'it i Slobodan, svi su ovaki kii'o-
zovi liih sojaii 1 u doniacjoum zivotu siabii su so
razlikovali od ostalijeli sejaka;. . . same su Ka-
rapangio.i .sjedili u varosi (j\'e()i>tiiiii) i bili pravi
varos.ini. o\akijeli knozova bilo jo do sliora i u
Srijoiiiu i u Banatu i u Backoj . . . i za vremena
Kai-adordijova n svakoj knozini bio je pored voj-
vodo ovaki knez, ali jo vojvoda bio pravi go-
spodar, i knozovska jo vlast bila gotovo jos maiia
iiogo poil 'J'livcnua; ali kail su so poslanioi slali
u (_'aris:rad ili na, kako dnigo lazgovoro i dogo-
voro s \-olikoui turs]\oiii gospodoni, sva,gda su ,se
knozo\i zvali, i j.is s dodatkom iz koje su na-
liijo. /a vromena iMilosa ( (bronovioa po knezi-
nania, su liili knozovi kao i pod Turoima. sauio
sto su lie saniu poroze i ostale danke kupili, nego
i iiarodu u svai-eniu sudili i zapovijedaii i narod
im radio, i .sto ini je uijesto [Xise Milos bio go-
spodar, a i naliije su iinalo po glavnoga kneza
koji jo bio nad svinia knezinakim. kad su se
posHjo [lostavilo sudijo po nabijama, i oni su se
zvali knezovi, n. p. knezovi suda biogradskoga,
knozovi vidikoga suda itd. i sam Milos prvijeh
godina s\iijoga vladana zvao se i potpisivao ,vr-
liiivni knez' dokle ga negovi pisari i druge udvo-
rico nijosii nagovorili da se nazove ,knaz' (nidi
kiid V). Milos goiovo na svrsetku vlade svoje
ukiiio iiuiuia ,knoz' i ,knezina' u Srbiji sa svijem
i knezinsko .starjesino nazovo kapelanima, na-
bijske serdarima ili nokako jos drnkcijo, a kne-
zino srozovima, i tako ovijeli iniona u narodu
onanio nestane sa svijem. u Crnoj Gori u sva-
konio plovnonn ima knez za, kojega se mozo reel
da je po gospost\'u u zomli treci : prvi jo serdar,
iza serdara jo vojvoda, a iza vojvode knez. i
onamo ovo knestvo ostajo od oca sinu kao i sor-
darstvo i vojvodstvo. Vuk, rjoon. kod knez. —
Od will uiji'kii.. Kni'zovonib i knietovonri..
(ilasnik. 20, 132. (1793). Pa so JKulin s knezom
pobratio: , I'obratinio, oborkneze Ivo ! . . .• Nar.
pjos. \uk. 4, 195. Isjoc ronio sve srpsko kno-
ziivo, s\o kiiozove, srpske pogiavii-e, i knietovo
sto su za potrebo. I, 137. Duk pogubiiii kneza
ujacvanskoga. 4, 140. Ivnezovima ate poklauajto,
kmetovima osrodno paripo. 4, 142. Knezove on
liino izvosati. a vojvode na knjo ndriti. 4, 212.
Simeuno, liiogradski knezo, no raspusli biogradske
vojske. I, 249. Na gospodu i na vojevode, na
knezovo i na bujubase. 4. 287. Na vojvode i na
bulubaiso, kapetaiio i na barjakta,re, na knezove
i selske kii.otovo. I, 3 11. ,s've sordare, kneze i
vojvode. Ogled, sr. i(;2. 11 Cinoj (iori od kako
jo postanuo knez (ridi l;od. o) liaiiilo, oilnnih j'o
zabranio da noma \ iso biti u ('nioj (iori i u
Brdinia , knoza'. X . BogisiA, zborn. .5--!3.
C kne: s>'n.-:ki. ( isini kneza od knezine svako
je selci u Srbiji inialo svoga seoskoga kneza za
liojoga, so nioze roi'i da je bio od danas do sjutra.
i osiiu gola imona da vise nista nije imao: u
lanogijian selima sairio su onda fostavjali kneza
kail je vajalo porezu kupiti, a poslije ga niko
nije knozoiu ni zvao. za vremena Miloseva ukine
so ime i ovijeh knezova i lujesto nib ostanti sanui
kmetovi. u Srijemu, n Backoj i u Banatu po
paoriji seoski su knezovi jos i danas; onamo
obicno sela Ili opstine (i po varosima, ii. p. ii
Vukovaru) izbiraju kneza svake godine, pa on u
dogovoru s kmetovima, upravia seoskijem poslo-
\ ima.. Vuk, rjeen. kud knez. — Knoz Putnik sa
svegn sela Banovra ,saborom i sa kmetovi volki
i maii... (jlasnik. ii. 3, 146. {1709). On bi po-
slao kneza i dva trl sduse\na staresine od selu.
il. A. Jvejkovic, sabi-. 71. Da selauske opeino
s knezom i s ostalima stai'osiirama, zajodno so
raziiiiiiiu. 1. .lablanid CI. 11 Vlli|,.u sejii inali-
1. KNEZ, o.
iiumo, kod Vukii'ii kuo/.a oii Vilusa. Nur. jjjos.
villi. 4, 25. Gori luu glava kao l'utoi5kom knezii.
(u Bafckoj). Nar. posl. vuk. 44. Ako JG bratstvo
svo u jednome selu, to se glava bratstva i sela
zvao prije knez. V. Bogi5i6, zborn. 520.
f. jirezime. — U naie vrijeme.
g. u prenesenom smislu, Aeica riha. Knez
duguja, Coris iulis. G. Kolorabatovic, pesci. 17.
h. M prenesenom smislu, neka g^iva. Knez,
iiajvise u pi. knezovi, Agaricus caesareus L. u
Hrvatskoj. V. Arsenijevic.
2. KNEZ, m. ime selu u protopresvitcralu. ieini-
smrskom. Sem. prav. 1878. 88 ydje se dodaje:
Ovo J6 selo bilo dobro kneza Pavla Brafikovica,
te se otud i proziva Knez, odaklc se vidi da je
ista rijec sto 1. knez. — J prije naser/n vremena
ima takovo (ako nije isto) mjesno iiitf. Knezb.
S. Novakovic, pom. 134.
3. KNEZ, m. vidi: Kuija de se sakupjaju ua
blagovaiie i na dogovor zove se ,domacina', sta-
novi pojediuih zadrugara ,kl6ti'. plemenitasi zovu
,knez'. V. Bogisio, zborn. 7. — nejasno i sii-
trmivo.
KNEZI, m. pi. mjesno ime. — isporedi 2. knez.
— Frije naSega vremena. S. Novakovic, pom.
134.
KN^ZICA, /. vidi knegina. — U jcdnoija pisca
xviii vijeka, a ismedu rjecnika u Voltijjijinu (,con-
tessa' jgrafinn'). Olga prva knezica kj-stjanska.
A. Kanizlic, kam. 471. — nepouzdano.
KNEZI6, m. nekakav prist u uhu. — l:iamu u
Stulicecu rjecniku: ,pustula in aure'.
KNEZIJA, vidi knezija.
KNEZIKA, m. ime musko. — xvi vijeka. Selo
ko je bilo Knezikiuo, a na nas je selo s pravdom
spalo za tadbine ke je oinel (sic) refieni Knezika.
Mon. Croat. 330. (1565).
KNEZIKIN, adj. koji pripada Enezici, vidi
Knezika.
KNEZLAC, Knezlica, m. selo u Dalmauiji u
kotaru kotorskom. Eepert. dalm. 1872. 41.
•KNEZNICA, /. neka y^iva. — U Bjeloslje.nievu
rjecniku : v. blagva. 2. ono belo iz cega kneznica
zhaja jvolva', i u Stulicevu: v. blagva s dodatkom
da, je uzeto iz brevijara. — Kuezuica, rus. khhjk-
HHna (Bubus arcticus), fungus herUis (Bjelo-
stjenao), boleto, fungo rosso (StuUi), Agaricus
deliciosus L. B. Sulek, im. 148.
KNEZOV, adj. koji pripada knezu, vidi knezev.
— U starom spomenikii cakavskom, a izmedu
rjecnika u Bjelostjencevu (knezova zena kod kne-
giiia). Ako ne biido onde knezova clovika. Zak.
vinod. 75.
KNEZOVAC, Knezovca, m. ime selu u Medn-
murju. (kajkavski) Knezovec. Schem. zagr. 1S75.
141.
KNEZUVANE, n. djelo kojijem se knezuje. —
U Vukovu rjecniku.
KNEZOVATI, knezujem, impf. biti knez, ra-
diti kao knez. — isporedi knezevati, knegovati.
— Ake. kaki je u pracs. taki je u impf. knfe-
zovah, u impt. kneziij, u ger. praes. knezujuci;
II ostalijem je oblicima onaki kaki je u inf., osim
aor. 2 i 3 sing, knezova i part, praet. act. knS-
zovao, knSzovala. — Ud xvi vijeka, a ismedu
rjecnika u lielinu (,osser conto' ,comitem agore'
222a), ji Stulicevu (,comit6m agere'), u Vukovu
(,knoz soin' ,impero ut knez'). Ki mnokrat kne-
zova ovdi sad poiiva. N. Najeskovic 1, 344.
Nego on neka gleda, ko 60 mu u napredak kne-
zovati. Vuk, dan. 3, 142. U kojoj je (olaijbini)
1 14 KNEZEVAC
tada voc kuozovao siu Karadordev Aloksandar.
M. i). JMili(''.ovi6, pomenik. 2, 214. Knez knezuje
k5 da i caruje. Osvetn. 1, 68.
KNiizOVIO, VI. prezime (po ocu knezu). —
Pominu se od xviii vijeka. Knezovii od Horco-
govino. And. Kaftid, kor. 454. IiU<lovik Kne-
zovii. Norini 63. Knezovic. Schem. bosn. 18(54.
xviii. Schem. hercog. 1873. 254.
KNEZOV^ANI, m. pi. ime selu u Hrnutsknj
u zupaniji zagrebackoj. Kazdije|. 79.
KNEZOVSKI, adj. koji pripada knezovima. —
U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu
(,den knezovi gehorig' ,i(ui' knozovi').
a. adj. Pucao na knezovskoga momka. Vuk,
grada. 12'J. Knezovaka je vlast bila gotovo jos
maria nego pod Tui'cima. Vuk, ziv. 252.
b. ado. kuez6vski, kao knezovi. U ostalom
(su) oni narodom dosta knezovski vladali. Vuk,
dan. 2, 97.
KNEZ-SELO, n. ime selu u Srbiji u okriigu
niskom. M. £). Milicevic, kraj. srb. 125.
KNEZ, adj. koji pripada knezu, vidi knezev.
— Fostaje od knez nastavkom j. — Bijec je pra-
slavenska, isporedi stslov. ktntzb, rus. KHjiact,
ces. knezi, pw}. ksi^zy. — U starijim knigama
do XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Danicicevu
(knezb ,roii knezb').^ Knezb olovekb. Mon. serb.
263. (1389 — 1405). Sto bi u kuoi pratezi i imanbja
kneza. Spom. sr. 1, 161. (1422). U kuci kuezi.
1, 163. (1422). Brez voje kneze. Zak. vinod. 73.
Od pristava kneza. Stat. poj. ark. 5, 274. Pa-
sisca do zemje kneze, ke se zovu vlaske. Mon.
Croat. 3. (1321). Pod pecati nasimi knezimi i
sudackimi. 73. (,1448). Kneza milost vidivsi nase
tvrdine. 182. (1500). Knezim povejenjem. §.
Kozicic 56''. Meju to pride sin knezi. h\ Vrancic,
ziv. 36. — / kod mjesnijeh imena, od kojijeh su se
neka uzdrzala (cesto okrnena) do nasega vremena,
n. p. Kueza Gorica. Za Knezu Goricu. Mon.
Croat. 99. (1466). vidi Knezgorica. — Kneze poje.
Kneze poje moje je. Starine. 12, 24. (oko god.
1696 — 1703). vidi Knez-poje. — Knez Studonac.
Narekose ime tomu vrutku Knez Studenac. Mon.
Croat. 31. (,1325). — Kne^a Vas. V Knezi Vsi.
Mon. Croat. 128. (1486). — vidi i Knezdvor.
KNEZAD, /. coll. u Stulicevu rjecniku : ,magnus
comitum numerus'. — Kao mnoiina prema dem.
kneze, knezeta, all ova rijec nije potvrdena, s loga
je i knezad nepouzdano.
KNEZAK, Kneska, m. ime seocu u Hcrrego-
vini. Statist, bosn. 121.
KNEZDVOR, m. kucu, sada opcinsku gdje je
uogda stajao dvor knezova Frankapana u Vrb-
niku na Krku, zovu i sada: , Knezdvor'. I. Mil-
cotic. — Isto je sto knezev dvor (vidi knez).
KNliZENE, n. djelo kojijem ko knezi. — U
Vukovu rjecniku.
KNEZEV, adj. koji pripada knezu. — isporedi
knezov, knez. — Od xvi vijeka, a izmedu rjec-
nika u Stulicevu (,oomitis, ad comitem spoctans'),
i u Vukovu. Kade dode Jezus u dom knezev.
N. lianina 169*. matth. 9, 23. Ki kueXevijem
od istino ne htei rijeoim vjerovati. P. Kanavelic,
iv. 420. Za knezova sina naj mladega. Nar.
pjes. vuk. 4, 238. Zdravo da si, knezova voj-
vodo ! 2, 302. Vei ja videh knezeva zelenka.
2, 308. Na knezeva mlada barjaktai-a. 2, 315.
Pa im doma mirovati nema i duvati knezeva Oe-
tina. Osvetn. 2, 103.
KNEZEVAC, Kniizevoa, in. ivie mjestima u
Srhiji. a) (Knazevac), okruzna varoS u okrugu
KNK/EVAC
lir
IvNEZIJA, h.
kitczcBaikijiii. M. i). Mllirevic, sili. s|i. ridi
Gurgusovac. — b) selo u oknaiii hiihjnidskdm.
K. Jovanovic 97. — e) selo i< oinicin mil iiichnii.
146. — Fomvfie. se i prije tuistyn rrrmi iki, iiiusf
biti jcdno od uva dim sela. Kue/.nvacb. S. No-
vakovic, pom. 1/H.
KNEZEVACKI, adj. koji pripada Kiiezcvcu.
Knezevacki okrug. M. R. Milicovic, wb. 824.
Kuezevacki zbeg, strmenito lujesto u okrugu bio-
gradskom. Glasnik. 19, 174.
KNE/jEVANE, «. djeli) kojijcm sc knczajc.
Moju rusu ue gledajto glavu, nit' zalifce kneze-
vaiia moga. Osvetn. 3, 1-50. Kad so nada kiie-
zovaiiu STomu, a jadno nam bile knezevano. (>, (i.j.
KNEZEVATI, knezujeiii, i«yj/. vidi knezovati
(i nidi akcentaj. — U wa.se vrijeiiw. Za dovijeka
ees nama knezevati. S. -^ubisa, prip. 7i». U zao
nam cas knezuju i banuju. 199. Kiiu bi 'nake
knezevale glavo. Osvetn. 6, 6.5.
KNEZEVCK !, m. ime mjesta u Srlnji. u nkniiju
hiuyradskom. Jjivada u KuezevriAii. .'^r. nov.
1873. 4-23.
KNEZEVIC, m. preziiiu- (kueSi-o sin). — fz-
inedu, rjecnika u Danicicevu (knezsvicb ,filius inr
knezb', dolazi kao prezime Vuku sinu kueza La-
zara).
!i. istice se jos z>Mcene, kao knezev sin. 1410
zakla Musija Vlbka Knezevioa. Okaz. pam. saf.
75. Kad to cuo Knezevie Ivane (hio je knez i
knezev sin). Nar. pjos. vuk. 4, 197. Lovio po
planini nokaki kne/.evic. Nar. l->i'ip. vil. I^t;7.
797.
Ii. kao prezime uopce. Plsme duliovne raz-
like sastavleue od o. i. Petra Knezevica iz Knina
reda s. o. Franceska. P. Knezevie, pism. ui.
Pavla Knezevica. Glasuik. ii, 1, 14. (1S08J. Uros
KneZevic. Nar. pjes. vuk. 3, 370 (medii prenu-
merantiina). Lazar Knezevie. Sem. prav. 187>i. 21.
Milutin Knezevie. Rat. 331 1.
e. kao ime injeslu u Srhiji a okruiju bio-
gradskom (jeli isU> .Uo Knozevcic V). — isporedi
Knezeviei. Livada u Kne/.eviiu. Sr. nov. 1872.
849.
KNEZEVICI, m. pi. mjesno ime (plni: Kn«-
zevio).
a. selo u Jioci koliii-.ikoj. Sem. km,. 1870. 2.j.
b. selo H Bosni ii okno/K trariiiikom. Statist,
bosn. 65.
0. zaselak u opstini liijustanskoj (ii cdiru^^u
uzirkora). \^. Stojanovir.
IvNEZEVIiJ-KOSA, /. uiic sclii a Hrnilskoj it
-apaniji modrusko-rijeikoj. Kazdijoj. 60.
KNEZEVINA, /. vidi knestvo, b. — /' nake
vrijeme, a izmedu rjecnika ii Stuh'cera (,,provin(;ia
cujus dominus comitis titulum gorit';. Jos on
lioce moju knezevinu. Nar. pjes. petr. 2. 454. U
knezevini Srbiji ziteji su sami Srbi. M. Pavli-
uoviii, razg. 12. Ugovor sklopjen izmedu vlade
austrijanske i knezeviua moldavsko i vlaske.
Zbornik zak. 1865. 236.
KNEZEVO, *(. Ii2)rai! je adjeklir knezev ((
srednem rodu, a iipotreblava se kao sHpi.-ilantic.
a. vidi knestvo. — U Mikalinu rjecniku:
knezevo, vladavstvo od k?ioza .dominatus comitis'.
b. mjesno ime.
a) vidi Knez-poje. — U ki'iLii pisanoj .xvii
Hi xviii vijc.ka. Po Slabiuu i po Knezevu. Stii-
rine. 12, 25. (oko 1696—1703).
b) selo u Srbiji u okragu l.oplirkom. M.
1). Milieevic, kra). srb. 391.
)■) poniine sr kilo selo prije nasign rrenirna,
vioze biti islo slo hid b). Knozevo (.selo). S. No-
vakovic, pom. 135.
KNEZEV.SKI, adj. vidi knezovski. — U tiase
vrijeme.
a. adj. Knezevska vlada Schwarzburg-Son-
dershausenska. Zbornik zak. 1865. 1.
b. adv. knezevski. Ali knez smisia kno-
zevski, i ustaje da radi knezovski. D. Danieic'-.,
isai. 32, 8.
KNEZEVSTVl ), n. vidi knestvo. — Nacinena
prema krajovstvo. — U pisaea nasega vrem.ena.
I tako jo od pase ispjslovao prizuaju knezevstva.
M. Piivlinovic, razg. 87. Ugovor ovaj va}a i za
kneiievstvo liohtensteiusko. Zbornik zak. 1871.
420.
KNEZGORICA, /. ime selu u Hroatskoj ii zii-
paniji modruiko-rijcckoj. Razdije|. 60.
KNEZICA, /. mjesnu ime.
a. rjecica u bosanskoj krajini. izvire u Knoz-
polu i utice u Ilnu izmedu Kostajuice i liubicc.
M. Ruzicic.
b. sel(j u Dalmaciji u kolarii dnhroearkoiii.
Repert. dalm. 1872. 22.
e. II Srbiji. a) selo u okrwju niskom. M. 1).
Milicevic, kra|. srb. 125. — b) selo it okrttijit
pozarei^ackom. K. Jovanovic 142.
KNEZICKI, adj. koji pripada Knezici. Kno-
zicka (opstina). K. Jovanovic 142.
KNEZKJ, »». vidi knezevie. — Izmedu rjecnika
It Danici(':ei'U (knezicb uz knezevieb).
ii. knezev sin (i mladi knez). Knezb Lazari.
rodi 2 sina i dbstore 5: prbvij syub Stefanb . . .,
2. zovemi Vlbkb Knnzicb . . . Okaz. pam. saf. 72.
Dva nnuki, dva knezici, Aleksandro s Konstan-
tinom, dva prjedragi kamonoici silo s babkom
Katarinom. J. Krmpotic, kat. 78. Vaspitanje
ovih kneJica sasvim je patrijarbalno. S. Teke-
lija. letopis mat. sr. 120, 67.
h. prezime uopi'e. Lazar Knezic. Nai-. pjos.
petr. 1, 356 (meda predbrojnieima).
c. vidi knegic.
KNEZ161, )«. pi. selo 11 Bosni blizu Prostajni.
Schem. bosn. 1864. 48. — 2'^'"'- Knezic.
KNKZIJA, /. vidi knestvo. — Akc. se mijena
a gen. pi. knezija. — Na tri je mjesta pisano sa
z mj. z: u Bjelostjeneevit rjn'nika. 11 M. Alberti
478 (nepoiizdiiHO jer je no ilrittiijem mjestima z,
villi c), u J. Kavaiiin 161 1' ine/ioiizdano, jer je
cijela kniga zlo .Hampaiia). — Od xni vijeka
{cidi b), a izmeilu rjixnika u Belinu (,oontea,
stato di eonte' ,comitatus' 222"), u BJelostjeneeoii
(knezija, vidi kod knestx'o), u Stulieevii. (uz kno-
zovina).
a. vidi knestvo, a. Za kuezije gospodina
Stipana Nikolica. Stat. po|. ark. 5, 303. Za kno-
zije kneza Dure Sinovcica. 314. Pokle ulizu u
oblast ili kneziju. S. Budinic, ispr. 1.39. Svojo
kuce uzvisite} bi, knezijom ku naresi. J. Ka-
vanin 161b. A Vladislavu povjeri kneziju danasiio
gorue i doiie Rame. M. Pavlinovic, razg. 37.
b. vidi knestvo, b. S knezije od vaakoga
mesta dva zupana. JNIou. croat. 41. (1275). Imevsi
tagda bistrickuju kneziju. S. Kozicic 56*. V za-
grobskoj i v drugih knezijah. Mon. croat. 267.
(1572). Knezija senska, krcka i modruska. V.
(ilaviuic, evit. ,1.39». Bela . . . darova im (Fran-
ijepanom) knezije. 140*. U Bakru, knezije vino-
dolske gradu. 229'J. Porobise kneziju aliti jupu
Nitrinsku. P. Vitezovic, kron. 190. Obrnu vnoge
gradske meje aliti knezije na svoju stran. 2(lii.
U kneziji od Cetine. M. Bij.'inkovic 42. Shiga
licizji Toma Bakas rodon n doiioj Slavmiiji u
KNE/J.IA, I..
luislu zMniu lOi'iliid u kiioziji viilpuvskoj. Ami.
Kai'ic, rang. 15. On luu po stolu brasiium na-
orta kneXijii. M. Pavlinovid, rad. IS. II kneKiji
Dmby. MS.
»'. mjivl<} (kiira) ijdje sjedi hnes. — U ^jc.dnoija
irnca XV 11 rijfhn koji ovako precodi kit. praoto-
riura lisporfdi i di. Prijarasi Isusa ii kiio/.iju,
sabraso na n svu druzbu. M. Albert! 4(i2. matth.
27, 27. A vojniei povedoso j>u uiiiitra u (Ivor
knezije. 478. marc. 1.5, 16. Privodo dakle Isusa
od Kaife u kneZiju. 504. joaiiu. 18, 28.
<l. injesno ime (maze hiti da ,je po znaceiiu
kod c): a) u Istri (xn vijekaj. Put veliki ki
gre s Kno/.iJG v Pul. Mon. croat. 20—21. (127.J).
— It) u hrvatskom primorju (xv vijeka). Bo
Knezije, i ta Knezija je v ormanskoj meji. Mon.
croat. 11.5. (147.5).
KNK/ilNA, /. vidi knestvo i knezevina. —
Akc. se mijeiia ii gen. pi. knEzIna. — Od xviii
vijeka, a izniedu rjecnika u Bclinii (,ooiit6a, stato
di coute' jcomitatus' 222'>) gdje se iiaj prijc na-
hodi, u Stalicevii (uz knezevina iz Hahdeliieva),
u Vukovii (,das gebiot einos knez' ,provinoia tuD
knez').
a. vidi knestvo, a. Poklisarstine i knezine.
B. Zuzeri 193.
I), vidi knestvo. Ii. Posvojise Kalabrijn sa
svijem blizuijem kii«,'iiKiin. I. Bordic, ben. 177.
f. po pinlir^i'iniiii .iiacenu (kod b) kraj sto
shvaca nekotiku srla, a mid I'lim je knez (vidi oru
rijec pod d) Hi ohorknez. — isporedi plerae i
zupa. — vidi u Vtikovu rjecniku kod knezina:
U Srbiji je od prije svaka nahija bila razdijejena
na nekolike kneziue, n. p. Macva ji- bila jedna
kneziua sabacke nahije, Poceriua druga, a Tav-
nava treca; tako su knezine zvornicke nahije na
dosnoj .straui Urine bile Jadar i Radevina, a na-
hije kragujevaoke Gruza, Lepenica i Jasenica, itd.
za vladaiia Crnoga Dordija bio je jjo jedau ,voj-
voda' u svakoj knezini . . . knezine su opet bile
razdijelene na srezove nad kojima .su bill kape-
tani ili velike bujubase. prvijeh godina vladai'ia
Milosa Obrenoviia nad knezinama su bili kne-
zovi od prilike kao i za vladaiia turskoga; ali
kad on, gotovo pred svrsetkom vlade svoje, kne-
zove nazove kapetanima, onda se i knezine na-
zovu jSreznvima', i tako toga imena u Srbiji go-
tovo nestane; tako se n. p. sad onamo mjesto
,knezina Macva' pise: .macvanski srez'. — Dok
pogubim Birranin-lliju, obor-kneza ispod Meded-
uika ... on Turciuu ne da u knezinu, kad Tiir-
cina u knezini nade, topnzom mu rebra. ispre-
bija. Jfar. pjes. vuk. 4, i;39. Naija je svaka (u
Idoyradskom pasaluku) razdijejena na knezine
kojo po naj vise imajii osobita, po svoj priliei
vi-lo stara, narodna imena, naj vise od -voda i
brda oko kqjije su; tako su n. p. knezine ...naijo
valevske : Po.savina, Jadar, ^ig ili Podgor ; naijo
uzioke: Crna Goi-a, Eujno itd. tako su isto raz-
dijejene i one naije izvan pasaluka biogradskoga,
11. p. u naiji krusevackoj jedna so knezina zove
Zupa; . . . u vucitrnskoj knezina kopaonicka, Dre-
nica, Krasnicani (pleme; no pravu razliku izraedu
plemena i knezine ja za sad ne znam kazati).
Vuk, dan. 2, 56. Ne bjese takve pekne u svoj
knezini. S. Lubisa, prip. 204. Sva ta knezina
imala je 792 knee i 956 poreskih glava. M. D.
Milicevi6, pomonik. 5, 669. Da mu se ubiju vo-
lovi oraci i da ih knezina' pojede. Pravdonosa.
1851. 25. Opoina nema, nego knezina koju sa-
stav)aju po nekoliko selija (n Herceijovini. Crnoj
(rori, Bocij. V. Bogisid, zborn. 511.
il. iiijesno line u linsni. it) .'telo u okriigu
Doi'ir Tuzle. Statist, bosn. 97. — h) kraj u okrwiu
IKi KNIN
Irinniirkiiiii. Knezina, pi-odjejo iz vise .sola turskili
i ki'stjanskih, ima ngodan poloXaj ki-aj Vrbane.
V. Juki6, zem|. 25.
KNE^^INA BARA, /. ime mjeslu ii Srbiji u
okrwjii pozarevackom. Niva kod KneXine Bare.
Sr. I'lov. 1872. 304.
KNEZINICA, /. dem. kneiiina. — U naUe
erijeme. Vise Risna je iia planini kneXina Kri-
vosijo, sa jo5 dvije male kneziuice od kojih se
jodnn, zo\-e Ubli a druga Ledenice. Vuk, poslov.
XVI.
KNK/tNSKT, adj. koji pripada knezini. — U
naie vrijeme, a izmedii rjevnika u Vukouii i,von
knezina'). Svaki se covek moze tuziti na kne-
zinskoga i na sreskog kneza magistratu. Vuk,
grada. 192. Knezovi su se skupjali na razlicne
dogovore kako seoske tako i knezinske i nahijnske.
rjocn. kod kmet.
KNEZITI, knSXim, impf. zvati, nazivati knezom.
— Akc. kaki je u praes. taki je u impf. knezab,
u aor. 2 i 3 sing, knezi. // imrl. jjraet. pass.
knezen; a ostalijem je oblifiiiin mml.-i kaki je ii
inf. — U nase vrijeme, a imirdu rjiriiika u Vii-
kovu (,als knez tituliren' ,appolio lor knez').
a. uktiono. — U jedinom primjerii ima dativ
mj. ohjekta. Posekao mi oca, pa meni knezi. P.
M. Nenadovic, mem. 182.
b. sa se, rejleksivno, gradili se knezom. — U
Vukovii rjecniku: sich zum knez maohen, sicli
diesen namen anmassen' ,arrogare sibi Tor knez
dignitatem'.
KNE/J E, n. vidi knestvo, b. — U spomeniku
XII vijeka. (prepisanome xiii). Ize be dedicb vla-
da(n)ju kuezbja otocbkoga. Starine. 13, 207. (1185
prepis. 1250).
KNEZNICA, /. vidi kneznica. — U nase vri-
jeme 11 uqarskijeh TTruata. Kneznica ,kaiserling
'(schwamm)'. Vijenac. 1878. 43. 692.
KNEZNIC, m. prezime. — Pomine se xvni
vijeka. Zarko Kueznio, Ugrin Kacic. J. Ka-
vanin 232'.
KNEZ(")PO^AC, Knez6p6]ca, m. oovjek iz Kne-
zeva poja (Knez-poja) vise Dubice. M. Ruzicic.
KNEZ-p6:^E, n. mjesno ime u Bosni. — U
nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Viikovu (n
Bosni u nahiji bajnoluckoj kao knezina n kojoj
zivo sami Srbi zakona grckoga). PoJa ili rav-
nine naj znatnije su oko Save, Une i Bosno,
zatim... Knez-poje... F. Jukid, zem). 2. Knoz-
pole, iiredjeje ristjansko od 2000 kuca. 49.
KNEZ-STRANA, /. mjesto na Lebrcniku.
KNIC, )».^ ime mjestii u Srbiji a okritgn r.u-
prijskom. Niva u Knicu. Sr. nov. 1873. 511.
KNIC, m. ime selu u Srbiji u okrugu kragii-
jevackom. K. Jovanovic 118.
KNICANIN, m. covjek iz Kniia. — Mnozina :
Knicani. — U nase vrijeme, i kao -prezime. Stevan
Petrovic Knicanin roden je u selu Knicu. M.
D. Milic6vi6, srb. 286. Stevan je naj pre bio
momak u kneza Milosa koji ga jo i prozvao
,Knicaninom' po selu u kom se rodio. 287. Stefan
P. Knicanin. ti Nar. pjes. vuk. 3, 571 (iiiedii pre-
numerantima).
KNICSKI, adj. koji pripada. Knicu. Knicska
(opstina). K. Jovanovic 118.
KNIN, Knina, m. trgoviste u Dalmaciji u ko-
tarn kiu)isk:iiii. Repert. dalm. 1872. 16. — i.ipo-
ri-ili K'nii'i. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je
u iishiliji'iii padezima, osim. nom. i ace, i voc.
Kiiiiie. — St<iriji je obtik bio Tnin {vidi). iibti.k
KNIN
je Kfiin polvrdmi od xvii vijckti. Gdi gradi Ivuiu
l)ili. B. Uarakovic, vil. 29(5. Knezi od Knina
i^di Svadii'i? J. Kavai'iin '231*. Pisme . . . od o.
f. Petra Kiie/eviea iz Kuina. P. Kue/.evic, pism.
ui. Knisn piso Kuiia A-sanaga, baa u Kuiiiu
iJ-radu bijeUuuu. And. Kaclc, va7,g. 25'2;i. 1 sam
sebi u svatove pode od Lijovua Kiiiiiu bijelomu.
Nar. pjes. mai-j. l-")0.
KNINA, /. iine vodi ia-Iii. — xm (' mv fiji'hd.
HI V rijokii u Kiiyiiu (^iv it'MiM or !S;ii.iii!o. it
istoiii spijmciiiku sliiji cesto i\ nij. % i l!J tiij. (iv ).
tSpom. stoj. 'J. (1254—1264). — 0) il Dmiicirerii
rjccniku,: solo u srp.skoj zeiiiji koje je kia! Mi-
lutin dao Hilandai-u i oai- Stefan potvrdio, M(ou.
sPi-b). ;i». (12ii;i— 1302]. 110. ii:UH). kaodajobilo
liOgdje blizii Pi'ci. iakti riila da jc hila i rijeka.
KNIN AC, Kuiiica, ni. u Ddniriikrn rjccniku:
Kiiiiibcij, u srpskoj zoiuji srio koje jo kraj Mi-
lutin dao Hilandaru i car SLolan potvrdio. M(on.
serb). 58. (1293—13(12,, 141. (1348). kao da jo bilo
uojidjo blizu Peri.
KNINOPOVSKl, ((dj. iz Kiihiskoija l'<4a. —
/' jednoga piuva .win oije.kii. Ivan Novakovic
Kiiinopo|ski. D. Obradovio, basii. 327.
KNINSKI, adj. koji pripnda Kninu. Ban
kniiiski. And. Kacic, kor. 421.
KNINSKO POl^K, n. selo a Valmaaji a k<i-
tarit. kliiiixkom. KoiJort. dalio. Is72. !<!. - I'o-
miih; se iid .xviu rijrkn. V Kniiiskom Pulu. I).
Obradovir. basu. 32().
KNIN, Kiiina, »i. ludi Kniii. — Orah, jjHh
Diisitej i V'lik, Pi-i orkvi s. Georgija, bas prod
gradom Ivnii'ioiu, u douiu rrkovnora .staiiom uciti
dooii. IJ. Obradovio, basn. 327. Pri Iviiii'iu sam
talijauski naucio. 332. 1' Kuiiiu. \'uk. rjecn.
kod spii'iatak.
KNINANIX, III. euiijek ii Kniiia. - MnidiiM:
Kiiinaiii. Kiiiuani doodo svaki davi tamo k vami.
Stariiio. 12, 24. (oko l»i9G— 1703:. K ti-bi trcu i
Kiiiijaiii. P. Kne/ovi(''. pi.sni. lit.
KNITI. kuijem. iini)/. hnjili kniiiii. - V nasi;
lU'ijemi' a Bn^ni. Pa ^lodaju Xlatii .\la.:;iiiii, kakn
kiiiju ruki! ii dovojkG. Nar. pjesm. horm. 1, 3ys.
(Jbicaj kniii iiokte. Bos. vila.' LSlii). 13s. - ,S,(
s^^ pasioiiu. Oirn nastiipi \iH'or, liiiije so njlada
I. j. bojo joj riiko i iiniio. .N'^ir. pjo.-. horiu. 1, ."I'Jl.
1. Ki\.\, /. I'ldi I. / 2. kiia. I. iieka zon.^ka
mast II 'lurk ilia. 2. iiiga. natrulia, sto mislo pri-
mi>rci da |iada iz maglo ua ra.sro. osubito na lozu:
pala kiia na lozn. M. Pa.vliunvir.
2. KNA, /. drij.'iu u buU'sti (malo ii .d)i,-aju).
M. Pavlinovi.-. — rtdi t|aric.
K.X.XGO, m. ridi kjako. - /' naiv riijemc a
/■■itri. Kiiago .hoiiio mutilus'. IX Xfinaiiii'-, oak.
Uro.at. stud. il.
1. KNAK. adj. ili kiiakasi ^ kjak.iv. Ind.a-
snica na Krkii. i-.uje se i pu Primorju. I. Mil-
c.i'iic.
2. KiSAlv, ki'iaka. in. dijclc 'In iiiiiiiijii placr
ikiicii «•/. — !' lui.ir cyijijiw n /.v/r*. Ki\ak
.infans muitum plorans", gun. kiuikii. |i. N(-^-
manir, oak. kroat. stud. li>.
K>«.AKALi), III. onaj koji ini.i niku naka/.onu.
Uubasuic-a iin Ivrkn. cujc sr i p.i Prinna-ju. ].
Milcotir. - i^jiiiivdi kiiak.
KNAKA.ST. adj. ridi kiiak.
KNAKAW adj. ridi khikav. — U Kuziui. D.
Danicio.
KXAP.\, f. ridi kla|.a,. - T aair rrijniir ,i
Liri. .1. P,,o,Uil,.,vir.
KNAPAV, /. vidi kjapav. — // nair nrijrmr
u Lid. J. Bogdanovio.
KNAPICA, m. i f. vidi kjapica. — U nasi;
vrijeme n Ltd. J. Bogdanovio.
KNAPO, III. vidi k|apo. — U na.se vrijumr u
Lici. .1. Bogdauovic.
KNAST, adj. ridi kjast. — Od xvi vijeka u
ajrrrrnijrh cakaraca, a i.;mrdii rjeinika u Vran-
I'.ircra (,mauous; mutilus'), ti Bjelostjenceru {,um-
tilus, mancus'), a Jambresire.vii. (, mutilus, mancus'),
II Voltii'iijiiiu (.monco' ,lahm am arme'), ii Stu-
lirera (v. kjast iz Habdclireva). I v torn pr-
nosose oetiri veriii muzi jednoga nakazana i
kiiasta nemocnika. Postila. o2a. Hrome, slipe,
nimo, ki'iasti'. Anton Dalm.. nov. test. 2.3''. mattli.
15, .30, Ubozih i slabih, nevojuih, liromili i slipili
i knastih vavodi simo. 109'^. lue. 14, 21. Kiiastim
ruke ozdravjase. F. Vrancio, ziv. 22. A sada mo
pnsti kiiasta, vazam radost ku bib uzi'. £). Ba-
rakovio, vil. 248. Da bi roka' kiiastu: ,l)aj mi
ruke'. A. (ieorgioeo, pril. 94. Koje godar tilo
na 'vom svitu bodi il" kiiasto il" cilo, smrt na
svuj <:i! vodi. P. Vitozovic, odil. 12. Da j' prem
riba kiiasta. nima, jos cutjonje svojo ima. i:\\t.
14H. _ '
KNAT. III. vidi giiat. — Na jednmii iiijrsi a
win rijuk'i (k iiij. g intiZi; bili i Hamjiaraka /m-
jireska). Odsici mi noge, pak kiiate. M. Zoricio,
zro. 22G.
1. KJN.ATl, kiiam, iiitpf. ridi tjati. Kiiati, bolno
ilrijomati: liouik kiia; staro ki'ia. M. Pavliuovic..
2. KNATI, kiiara, iiui>f. ridi kniti. Kiiati, me-
tati Iviiu, ital. bellettare; kiiati se, gladiti so
kiiom. M. Pavliuovic.
KIvAZ, III. ruska rijec kujoiit .se « nase doha
II. zeaniciwiu jeziku zrao kiirz <id Srbije i jos si;
zovr. rrrmiforski, vidi 1. kaez, c « d. — Ima i it
Sliiliiirrii ijecnikii : v. kiiez s dodiitkoiii da ji:
a;.rlij iz bukvara, ali je jaiiiacno StiMi iizeo iz
ruskdfia rjeinika. Bog da zivi kiiaza Mihaila!
Nar. pjps. vuk. 4, 5'29. Crkvena ustanova, izdana
pod kiiazom Mihajlom. M. Pavliuovic, razg. 9().
L'rcziru nam vjeru i bosjedii, a psuju nam kiiaza
gospudara. Osvotn. 2, 121.
KNAZEVAO. Kiiazevca. iii. ridi Knozevao, a)
i Liurgusovar.
KiVEdA h(), m. dijrir Mo mnoijo [>tai':r. — H
na.ie rrijnnr a Istri. Kiiecal" ,puer multnm
plorans'. j). Nomanic, cak. kroat. stud, il'tsg. 13.
KNICG.V, ./'. iieka Injka. Kiiega, ( 4avaria Uava L.
u Srbiji u jagodinskom 1 krnsevackom okrugu.
!S. I. Pelivanovic, javor. 1881. 153.
1. KNKGINA, /. vidi 1. knegiiia. — Od xvin
rijrka. a izincdii rjeinika ii. Vukovu (vido kne-
giiia). Boemska kiiegiiia Metide. ,1. Kavariin
'272''. Lozi kiiegiiia i vladika od Gerova. 3.30''.
Clste dje\o ko kiiogiiio. 369"-. Bijase pravedna
1 andeoskog zivota kiiegiiia Metilde. A. d. Bella,
razg. 24.3. Stara majko, kiiegiiia Milice! Pjev.
crn. 2931'. Godino 1824 bio sam u jVIehadinski
Iliga kado dosla bila Lubica kiiegiiia Milos-Obre-
novica. S. Tokelij.-i, letupis mat. sr. 120, 59.
2. KNKGINA, /. iiijrsno inie.
II. II' Daniiirrrii rjeiniku. (kud kuegyiia) :
mjosto u struiuskoj oblasti gdje je Hilaudar imao
paiista: ,siuorb Stlbbica i Kiiegiiia na brezniotcky
puti,'. M(on. serby. 64. (1293—1302).
II. s''ovi: Il Bosni it iikruiju sarajeoskaiii. Sta-
tist, bosn. 29.
KNliGU, m. ridi kuogo. — U jednoi/a pisca
Dalirooianina xvi rijeka. A sada-, kiiego moj,
ivimefuj i glB.l.aj. N.' Najosk.n'ic I. 332.
KNES
118
KNIGA, n, //),
K1NIE8, kuiJsa, m. vidi kiiak. — IJ nase orijeme
u Istri. KnSa, idem quod ki'iak, gen. kiiBsS. D.
Nemanic, 6ak. kroat. stud. 16.
Kl!lEZ, m. vidi 1. kuez. — U jednoya pisca
Slavonca xviii vijeku. VazdaSnemu ki^ezu. E.
Pavi6, ogl. 11.
KNEZILO, tit. iefade Hi dijete Ho se cesto
knezi. — U nase vrtjeme u Duhrovniku. P. Bud-
mani.
KNEZITI, knozim, impf. (koine), rugaii sc. —
U Stulicevu rjecniku: ki^eziti komu ,beffeggiar
alcuno' jiuittere aliquem per jocum'. — nepouz-
dano (vala da je ista rijcc sto kiieziti se, pa joj
je StuUi sam dao aktiuni ohlik).
KNEZITI SE, kiiezim so, impf. vidi keukati.
— U Voltigijinu recniku,: kiieziti se komu ,b6f-
fare, befl'eggiare, scheruire' ,spotteii'; » SiuUcKCU,:
,vagire, flei-e' ; u Vukooii, : ,mien6 macheu zum
weinen (oesterr. rauuzen)' ,os ad fletum diduco'.
— U Voltigijinu rjecniku iina drugo snacene:
rugati se (isporedi kiieziti). ii Duhrovniku u na§e
vrijeme moze znaciti i bekeliti *•« unpee (i kad se
ne place). P. Budmani.
KNEZUKATI SE, kiiezukam so, i»i^j/. detn.
kiieziti se. — Samu u Stulicevu rjecniku: , vagi-
tare'.
KNEZUSA, /. zeif^ko ctjade slo sc cesto knezi.
— Akc. se mijena u gen. pi. kiiezuSa. — U nase
vrijeme u Duhrovniku. ,Kiiezu5a' podrugjivo veli
se onoj Xenskoj koja lasno i za svaku ludost
place. M. Vodopic, tuzn. jel. dubrovn. 1S68. 221.
KNEZENE, n. djelo kojijem se ko kiiezi. — U
Vukovu rjecniku.
KNIGA, /. po seoj je prilici naj starije zna-
cene: pisino u sirem sinislu, t. j. napisan list Hi
komad hartije Hi sto drugo na cemu se moze
pisati. u staroslovenskijem knigama ima i drugo
znacene: littera, slovo, vidi n. p. u zografskom
jevande\u -. Be ze i iiapsanbje napbsano nad-B liimb
ktnigami jelin'bskami i rimiskami i jevriskami.
luc. 23, 38, X)a i u liiko^skoiil: Bystt ze i uapi-
sanije nadb nimb uapisano kiiigami jelenskymi i
rimbskymi i jevrejskymi ; ali je to dosta rijefko,
jer u ostalijem primjerima koje Miklosii (lex. pa-
laeoslov.- kod kiiiga) stav^a pod ova znacene,
moze se razumjeti i pisino Hi knizevnost, dapace
je znamenito sto u Oi(e.sei ,crT>norizbca Hrabra o
pismenehb' kiiiga kao da znaci svagda pisino Hi
knizevnost, a sa znacenem slovo stoji pisme (Okiz.
pam. saf. 89—91), pisme (Glasnik. 96, 94—97),
slovo (ii Vuk, primj. srpsko-slav. jez. 7 — 9). moze
se tome dodali da u znaeenu epistola, rijec kiiiga
stoji u jednini, a da joj je pravo znacene slovo,
trehalo hi da bude u mnozini (vidi c). istina Mi-
klosic za ovo znacene kaze da je mnozina u
stslovenskome, ali ne znam, jeli tako ii svijem
primjerima, n. p. u naj prvoine (iz suprasalshiga
rukopisa 236): Kdo knigy, kde sbvedeteje? moze
biti da se ne govori o jednoiii cigloiii pisiiiu. go-
tovo u svijem slavenskijem jezicima (i u litaoskom)
ima i osobito znacene: centipellio, treci zeludac
u prezivalaca, te hi se moglo pomisliti da je ovo
naj starije znacene, ali je visa prilika da je ovo
postalo od drtigoga shvacena u prenesenom smislu
(isporedi nem. bliittermageu, buch, psalter). —
mjei je praslavenska, isporedi stslov. k^iiiga i
kiiiga, littera (i scriptura), plur. scriptura, liber,
epistola, tabulae, ars scribendi, rus. khhi.-i, liber,
centipellio, ces. kniha i po^. ksi^ga (gdjc stoji ks
mj. kii, isporedi kod knez), libor (n oba jezika
u starije doba u mnozini), volumen, oentipellio;
nidi i lit. krij'ga (ii Priiskoj pi. knygos) i kniiiga.
libor, uoutipollio. — Nejasun je ohlik: iimiui puj-
skome ohliku i lit. kninga kao da hi praslaveiiski
ohlik bio ki.nenga, ali ni u jednom drugom je-
ziku nema nosnoga glasa. ne zna se da^e, jcli
isprva bio glas n Hi n, ali se dini da je hio ovaj
pos^edni, jer se polrrdiije (isohitijcm znakoiii, n. p.
u zografskom jevandi'l II ii:<,sl<irlniii' [unl.-n h ilni-
gijem rukopisima, hm ti. /i. ii .v'(/;/v(,v.;/^/,i.i». srimo
je negativni dokaz, i in^-r sf himiinli kijiuhii'iihii
u pisanu). — Tainno je i jiostane : neki mislc na
po{. kien, pan, i knowao, djelati, pa i izmislati:
ali jr pi> -ivoj pri.liii, (i nidi rarlike u ohlicima)
rijrr hiilri : iiiisliln sr i.rijf II, I k il (ijsko king, liber,
lio^liji' ihi siiinrd. koiniiiiu', hilrika. — lu na-
sciiia sc jcika iiala;.i pi.-.ann a va^a da se gdje
i govori kniga, ali je to Hi s nepomne u pisanu
(n. p. u J. Pilipovii 1, 9a ima i kn- i kn-) Hi
u izgovariiiiii ni A. d. <'o^t:i s-ragda je kn-). —
U SvijeiN J. rj.v,u,:u,ul (rnti ,l.,(,).
a. pi-^iii I II ^ii-riii ^iiii'.lii liirito napisano na
listu Hi kmiuidii Itartije i.U rcya drugoga).
a) uupce, scriptum. (Sto vidihb pisano u
staru kiiigu to pisahb. Starine. 13, 210. (12.50).
Pak kako za rugost kiiigu upisase, i za tocu
zalost, koja govorase: ,Ovi se ciiiase Isus Naza-
ranin, tore se kra} zvase zidovski gospodin'. M.
Marulic 189. Imeua svoja bud ua sajavih knigah
upisana. P. Zoranii 75''. Pariz prolijev crvjena
vina na ubrus bel i nim pisase po ubruse: ,Go-
spoje Jelena, )ubi me i ja te Jubju'. Carica ra-
zumeso kiiigu, a Menelaus ne. Pril. jag. ark.
9, 12). (1460). Cini oini seji Ivanovoj, upisuje
u cotiri kiiige: jednu pile, u vatru je baca . . .
Nar. pjos. vuk. 1, 469. — amo moze pripadati i
ovaj primjer : Sve u jednu kiiigu hodi, koju pise
stap na vodi. V. Do§en 13ib.
h) epistola, pisino (list) .sto se koine sa}e
na visu Hi maiiu da]inu da mu se sto javi. —
M nase se vrijeme obii'no pise u ovom smislu
pismo, list, poslanica, da se razlikuje od znaceiia
pod c. — Izmedu rjecnika u Mikajinu (kniga,
poslanica ,lit6ra6, epistola'), u Belinu (,l6ttera,
epistola' , epistola' 434»), u Bjelostjencevu (kniga,
list, poslanica ,littera6, epistola', v. list), u Vol-
tigijinu (,lottera' ,brief'), (( Stulicevu (,epistola,
litterae'), u Vukovu (,d6r brief ,literae, epistola'),
u Danicicevu (kwiiga i kiiiga ,literae'). aa) uopce.
— kniga se pise, saje koine, u koje mjesto, n noj
se pise, prima se (od koga, odakle), cita se itd.,
kniga je kome, na koga, od koga, odakle itd. Ja
Radoje dijakb baiib pisahb siju kiiigu. Mon.
serb. 2. (1189). Kiiigu troju primismo, u kojoj
vasa Jubovi pi§e ovakozi: oto vamb poslahb knigo
i vamb govoru da posilate svoje trbgovce. Spom.
sr. 1, 19. (1.399). Takova mi se uzamni da je i
taj kiiiga, u mnogo lipo slozenih besidah. H.
Lucio 185. Vele voce tvoja lipost darovita biti
CO, neg moja kiiiga joj obita. 197. Cacko, jeli
mi kiiiga od vjerenice? M. Drzic 332. Primih
kiiigu koju mi pise i sa[e vasa milost. ICon.
Croat. 233. (1529). Kiiiga Maroju Mazibradicu.
S. Bobajevic 210. Kiiige vsim gradom i vsoj
z6in|i posla. Aleks. jag. star. 3, 233. Kiiigu
k Dariju pisati rece, govoro tako. 238. Pisavsi
ovu kiiigu, posla ju skrovito u Carigrad. M. Div-
kovic, zlam. 61. Kruuu vasu pozdrav|amo da
primeto knige nase. D. Barakovic, drag. .389.
(S. Jakov) upisa kiiigu ka jest jedna od sedam
katolioanskih. F. Glavinic, cvit. 1201'. Kiiiga
ili list ki ua dugo hoco se poslati; 451''. Vla-
dimir Sti kiiigu. Kiiiga s dvora: ,C6Stitomu vrli
svijeli kraja cacku momu...' G. Palmotic 2, '249.
Kiiige i nadgrobnieo razliko. I. Ivanisevic 258.
S. Pavo u kiiizi liiijilanoni. B. Zuzori .30. Ni
KI^IGA, a, h). I
uegovi pisci za kiiige. A. Baci6 62. Knigu koju
mu pise sin. J. Banovac, pred. 32. Kako pise
aposto u knizi pi'voj Koriutjauom. raz,^. '224.
.Tednoc primi Aleksaudi'o kraj kiiigu od Auti-
patra. F. Lastric, svet. 121'. Sveti Ireiieo koji
pisu6i Viktoru papi rimskomu kiiigu svoju na
ovi naciu dovrsuje. A. Kaniilic, kam. iii. Me-
t.rofan drugaeije pise Mauuelu u recenoj ozgor
kuigi. 46. U kiiigah iliti poslanicah papi jest
pisao. 49. Izruci papa poklisai'om dvi kiiigo,
jednu na cara, a drugii na Focija. 93. Zabav}a
nisto papinoj kiiigi. 123. TJ vasoj kiiigi stoji,
da ce dobiti. 304. Epistola re6i co poslanica
ill poslana kiiiga. bogojubn. 71. Suziia svoga
s kiiigom posla. utoc. 11. Ista se kiiiga nade
bacona u Carigradu u dvoru cesaro%'T3, bi sfcivena,
svi rokose da je ruka Ivaua Damasena. M. Zo-
ricic, zrc. 52. Knigu pise od kotara kneze, ter
je sajo 2Jobratimu svome. .■Vnd. Kaci6, razg. 1-^.
Napisa kiiigu Davidu. kor. 198. Ocito (se) vidi
iz kiiige velikoga Paula. M. A. Eejkovic, sat.
A7». Da se jedan ispovidi po kriigi oli po po-
ruoi. Ant. Kadcii- 189. Koji priciiiaju kiiige,
pisma, liste oli pecatiiico svotoga olca pape. 284.
U pi-stuli iliti knizi s. Tvana. J. Matovic 79.
Prikazao svoju voj-u oli po kiiigama oli po glas-
niL-iiiia. 305. Kiiigu stijo Omerova majka. Nar.
pjes. vuk. 1, 2.56. Kada caja sitnu kiiigu prirai.
1, G()9. Kiiigu pise care iza kiiige. 1, 626.
Kriige pise ua oetiri strano. 2, 86. Kiiigu pise
Zura Vukasine, te je saje na Herc-egovinu bije-
lonii" gradu Pirlitoru, Vidosavi }ubi Momfiilovoj.
2, 104. Car isprosi po kiiigam' devojku. 2, 132.
Svu gospodu zove na svefcoga sa kiiigama i .sa
zdravioama. 2, 198. Oiida oare JMarku kiiigu
pise. 2, 366. Eto kiiiga, dvije age stare, da ste
brze meui na Udbiuu. .3, 148. Eto kiiiga, Hnio
ilustaf-ago! liodi meni u svatove, Mujo! 3, 229.
Otkle kiiiga y ogiiem izgorjela! to je catis i suze
projevas. 3, 240. Ova kiiiga oil IJdbiiie grada,
od prokletog Kune llasaii-ago. 3, 385. N'aj ti,
pobro, pero i hartiju. kiiigu pisi, ja ou govoriti.
4, 248. Da ne pise kiiige na t'Jetiiie. 4, 492. On
mi napiso kiiigu u Zadar. G. Zoliii- 549. Milos
im posjo kiiigu. Vuk. grada. 46. Da se iiiko
mijesati nema u zajemna nasa patrgaiia niti
kiiigom niti jakorijeSju. Osvetn. 3, 70. — »
Jednom [jriiitjeru stoji iiiiuizina ~a jediio pisinn:
Poslati cu kiiige kraju izraolskonui. N. Eaiiina
601'. 4rog. 5, 5. na isloj slrnni ii jednini: Kada
priiuis kiiigu ovuj. 5, 6. ~- hh) rijeci kiiiga
mogn se dodali raziicni pridjfri. itiui) n jijesini
o svalcom yismii mitjji'. si; lc(i:ati (kan epithotum
porpetuum) da je : sitna (mij cesce). Ivad je sitnu
kiiigu napisao. Nar. pjes. vuk. 1. 255. Voci evo
ti sitne kiiige male. 1, 256. — bijela. Suze roni,
bilu kiiigu pise. And. Kacic, razg. 41'i-. Pa joj
daje belu kiiigu citat. Nar. pjes. vuk. 1, 251.
Mezil stize i bijela kiiiga. 2, 264. — tanka.
Kadar bjese krajioa tanku kiiigu prologala. Nar.
pjes. raikl. beitr. 1, 38. Tanku kiiigu napi.sa
Ugrinu vojvodi .Janku. 1, 52. Tanka ga kniga
dopado. Nar. pjes. vuk. 1,71. — sareiia. Pa sa-
renu kiiigu naciuio. Nar. pjes. vuk. 4, 488. —
drobna. Od cara mu drubna kiiiga dosla. Nar.
pjes. istr. 1, 25. — hbl)} iii'it/.i lull radiciti pri-
djeci. po Dinjiiic sto je ii sraknj knr.l napuse, tabi
n. p. po rijcriina i misliinn. I'rosi ga vrucijoiui
kiiigami. B. Kasic, iii. 69 — 70. Ter pisati ftini otolo
ki-a|eviiua svijem od svijota ponosito kiiige ohole.
G. Palmotic 2, 177. Pisa kripku i siiazuu kiiigu
kraJu iiiglezkumu, da pusti i oprosti biskupa. F.
Lastric, nod. ;369. Papa pisao je Ignatiji ostru
kiii-ii. .\. I\;a,nizlli'. liaiii, 36(5. ' Tedno ilrMgoinu
9 KIIIGA, a, b).
pisu kiiige sasvira posteno. M. Dobretic 103. I
(wan) donese zle glasove : cruu knigu pod krioco,
crnom bulom zabulana . . . Nar. pjes. vuk. 1, 95.
Kiiiga losa, a losa je glasa. 4, 223. Eto tebi
kiiige jedovite ! Nar. pjes. petr. 2, 272. Pa bijele
pisu na sve strane, bijele knige jadne i krvave.
Osvetn. 2, 73. Za toliko godina ne spomenu
mi se ni grkom jabukom iii s prazuom knigom.
Pravdonosa. 1852. 23. — u slucaju lead se piSe
I'lekiiliko jednakijeh pisaina na razliina lica.
Pisao je liima kiiigu okolisuu. A. KaniXli6, kam.
159. S ovom nasom pastirskom kiiigom. I.
(xaraiiin 4. — po nacinu kako je pisana (n. p.
tajnijem slooima). Kiiiga tajnopisna ,lettera, scrit-
tura in cifra' ,scytala'. A. d. Bella, rjecn. 193ii'.
Mukia kiiiga, slijepa kiiiga ,lettera ciferata, scritta
con cifere' .litterae furtivae'. 434^. — vidi i:
Kiiiga priciiiena ,lett6ra falsificata' , litterae assi-
mulatae'. A. d. Bella, rjecn. 434''. Negov ne-
arni ucenik laz[ivu kiiigu pisa. M. Zoricic, zrc.
53. — cc) 0 ki'iisi se kaze da se pise (nidi pri-
iiijiire kod aa)), i u jyesmama cesto da se pise
na ko(enil (po istocnom uhiiajii) : Brze pisu kiiigu
na kojenu. Nar. pjes. vuk. 2, 136. Sjede pisat
knige ua kojeuu. 2, 473. — pa se, osobito a
pjesmi, upotrehlavajii i drugi ylagoli, kao kititi,
nakititi. Pa je drngu kiiigu nakitio. Nar. pjes.
vuk. 1, 475. Pa nakiti jednu sitnu kiiigu. 2, 208.
Tg je sitnu kiiigu nakitio, ne kiti je, kud je liojzi
kaze, no je kiti preko mora siiieg, do Doj6ila
Bogom pobratima. 2, 382. Na ko}enu kiiigu na-
kitio. Nar. pjes. petr. 2, 272. — graditi. Donesi
mi jedan list hartije, da ti gradim jednu sitnu
kiiigu. Nar. pjes. vuk. 2, 246. Ona gradi drugu
sitnu kiiigu. 2, 391. — napraviti. Te napravi
jednu sitnu kiiigu. 3, 377. Pa je sitnu kiiigu
napravila. 3, 524. — naoiniti. Vec nacini jednu
sitnu kiiigu, te je posji duzdu od Mletaka. Nar.
pjes. vuk. 2, 333. Pa nacini knigu na kojenu.
2, 595. — ti jednom primjeru, nasega vremena
nititi : Jos na pasu knige nite krive. Osvetn.
1. 4ii. — kao udgovur na kiiigu kaze se i otpisi-
vdtA kiiigu. Poto kiiige primat i odpisivat. .1.
Filipuvic 1, 303". Ona snasi knigu otpisuje. Nar.
pjes. vuk. I, 562. Sava nemu kiiigu otpisuje.
3, 373. — <l(l) kaie se sto je pisano u knizi kao
da onaj sto piie govori, besjedi u knizi Hi druk-
cije japfa scoje misli. Ignacio u jednoj kiiigi,
ku Ivanu pise, govori. P. Glavinid, cvit. 118a.
Sveti .ferolim u jednoj svojoj kiiizi ovako govo-
raso. P. Posilovic, nasi. 42;i. G-ovori sveti Pavao
aposto u kiiizi drugoj Koriutjauom. A. Badic 8.
U kiiizi joj ovako bosjedi . . . Nar. pjes. vuk.
2, 105. U kiiizi im ovako besjedi ... 2, 214.
II kiiizi ga lipo pozdrav[ase ter ovako starac
l50sidase. And. Kacic, razg. l*. U knizi je Pavla
pobratio. Nar. pjes. vuk. 3, 556. — takoder se
kaze da se n kiiizi Sto pise, kiti itd. Ako bih
te 11 kiiigu pisala . . . Nar. pjes. vuk. 1, 404. U
kiiizi je cura nakitila: ... 3, 229. U knizi mu
Ivan nakitio : . . . 3, 234. — ee) jav(a se sto je
pisano a knizi (gotovo samo ii pjesmi) kao da
saiiia kiiiga kaze, besjedi, glasi. Sitna kniga liojzi
ovo kaze. Nar. pjes. vuk. 1, 257. Ou no slusa
sto mu kiiiga kaze. 1, 556. Al' mu kiiiga dosta
grdno kaze, kiiiga kaze de ga kune majka.
2, 264 — 265. Sama kiiiga caru besedila. 2, 295.
Kiiiga glasi od moje devojke da se skoro misli
udomiti. 1, 395. — i samijem glagolom pisati.
IJobro slusaj sto ti kiiiga pise. Nar. pjes. vuk.
3, 328. Sve mil kaze sto mu kiiiga pise. 4, 395.
■ — //) kiiiga se pecali. Na jednoj trpezi kiiige
pocarieiie. Nar. pjes. vuk. 1, 107. S ki'vi nemu
I<iii;;:n zapecati. 2. 217. — f/fl) « knizi se kale
KAMUA, a, h).
121)
KNHiA, a, c).
(la sc fttilc: iiusiije. Foisio posla svojo ].)()lilisai'o
i kniiio 11 Rim papi. J. irilipovic 1, ISG". Ve6
tri ki'iige oar je sestri posl'o. Nar. pjps. vuk.
1, (i'JU. Posla Marku kiSiijii po Talani. 2, 392.
— opmvi. Na brzo luu ki'iifjii opravila. 2. 171.
Pa mu Vufco kuign opravio. 2, 340. Na raezilo
ki'iigu opravio. 2, 36o. — iipravi. Ova kniga
bila je na poklisare upravjena. A. Kaui/.lii, kam.
2!l9. — opremi, spreini. Di-ugu vezir kiiigu opro-
luio u Toptana pokraj mora grada, ua onoga
boga toptanskoga. Nar. pjes. vuk. 4, 213. Jali
ki'iige opremaju bijele k stojnu Re6u. Osvsfcn.
2, 102. Sitne kiiigo na Cet.iiie sprema. Nar. pjes.
vnk. -1, 484. — prati. Prati ki'iigu miloj sceri
mqjoj. 2, 531. Prat.i ki'iigu B.aru i TJliii'iu na
MiioSa Obrenbegovida. 2. 534. — ako je inie
ki'iiga, da se rmaiiaju, rasture. Pa kad take kiiige
razaslao. Nar. pjes. vuk. 4, 490. Kad rasturis
knige na vojvode. 2, .580. Take knige Osman
rasturio. 3, 150. — u pjesmi ima i vratiti kiiigu,
kad se ko udaji od koffa, pa mu piiic. kniiiu, kao
dn mu I'leslo vraca od saina sehe. Do god, scori,
na konaku budes, odsvaklo mi sitnu kiiigu vrati,
da ja znadem de .ste zdravo bili. Nar. pjes. vnk.
3, 455. I odatle cura knigu vrati: .I^dravo smo
ti u Jabuci, majko'. 3, 45(i. — /i/l) kniga se
tiosi, odnosi, donosi, pronosi itd. Da su sva 6e-
tvorica od Focia kiiigu donili. A. Kani/.lic, kam.
08. Nosi kiiigu bijelu Prilijju na ko[6no Kraje-
viiu Marku. Nar. pjes. vuk. 2, 247. Ua ti moze
kiiigu odnijeti u Kosovo i natrag vratiti. 2, 289.
Nosi knigu ka gradu Solunu, ka Dojcilu Bogom
pobratimu. 2, 388. Vuk oduese do tri sitne
kiiige. 2, 569. Tvrde straze pokraj vodo vrzi,
da ne moze tica proleceti, a ];amo li tatar pro-
kasati i od Bosne kiiigu proiiijeti. 4, 264. — «
pjesmama se i osobitijem naciimm kaze kako se
hniga predaje. Spusta kiiigu caru ua kojeno.
Nar. prip. vuk. 2, 295. I Nukici pojubio ruku,
u ruci mu kiiigu ostavio. 3, 231. — ii) o knizi
se kaze in« samo ii pjesmi) da idc, dolazi, do-
pada, stize, sreia itd. Kiiiga ide od ruke do
ruke, pa ce docii u pogane ruke. Nar. pjes. vuk.
1, 404. Knige idu od Prizreua grada, od srpr
skoga .silna car-Stjepana, na Pozegu banu Milu-
tinu. 2, 1<)8. Ceste ijnige idu za knigama. 2, 502.
— Zato ja sasviina ucinih odiuku, da dojdo kiiiga
ma tebi sad u ruku. P. Hektorovid 58. Jer evo
mi dode kiiiga bila koja mi je zle glase donila.
."Vnd. Kacic'^, razg. 316''. Sinoii mene crna kiiiga
dode, crna kiiiga, a u doba crno, crnom bjeso
biilom zabulana, a krvavim slov'ma napisana.
Nar. pjes. vuk. 1, 395. Cotir kiiige od iije su
dosle. 1, 626. I do sad su kiiige dolazile, al' se
nisu sa suzam' ucile. 2, 137. Dode kiiiga u Po-
zegu ravnu na kojeno banu Milutinu. 2, 168.
.ler je liemu hitna kiiiga dosla. 2, 574. AV di-
vojki dode kiiiga bila. 3, 548. Kado snasi glas
i liiiiga dode. 4, 361. A jutros mu bila kiiiga
dode. Nar. pjes. istr. I, 7. — Ode kniga gradu
Varadiuu. Nar. pjes. vuk. 2, 251. — Oesto kiiige
zemju prolazahu. 1, 576. Sitne ktiigo zemju
prijedoSe. 3, 78. — K Najosku Nikoli, ma kiiigo,
uhrli u Hjepi Dubrovnik. N. Oimitrovic 100. —
Kad bijase Margariti tanka kiiiga dopadnula.
Nar. pje.s. bog. 32. Kad jo Pntra kiiiga dopa-
nula. Nar. pjes. vuk. 1, 3. Kad Alilu kiiiga do-
panula. 3, 108. Kad je .laiikti liiiiga dopanula.
3, 216. — Evo tebi tri kiiige stigose. 1, 556.
A jutros mu sitna kiiiga sustize. 1, 208. U putu
mu sitna kiiiga stizo. 2, 172. — Kiiiga stoce od
Iruda, da popigu se svi judi. Nar. pjes. istr. 6, 32.
— Tu je pasu kiiiga susretnula od onoga bega
Asan-(ii)jn.. Nar. pjes. vuk. 4, 357. — lianii kiiiga
na kojcno pade. 2, 264. Dan po daiiak, iii in'-
djeja eijola, pado kiiiga liodio genoralu. Osvotii.
3, -42. — maze se kniga i izguhiti. Poginula je
kiiiga ,1a lettera e andata mala' ,ititeriit epistola'.
Sustavjena J8 kiiiga ,la lettera k stata prosa per
istrada' .iiitercepta est . epistola'. A. d. Bella,
rjefin. 434l>. — If/fJ kniga se otvora, razvija. Ako
sain otvorao kiiigo druzijeh na sramotu ali ne-
navidost iskriiega. J'. Posilovio, nasi. 111". Kada
Iva ju'vu kiiigu razvi. Nar. pjes. vuk. 2, 570. —
U) 0 knizi se kaze ne samo da se &ita ncgo (osi>-
hito u pjesmi) i da se uci (naj cesce), prouci.
Asan-aga situu kiiigu uci. Nar. pjes. vuk. 1, 576.
Kada bane kiiigu prouSio. 2, 168. Svo Pipero
braAu sakupio, i pred riima knigu prouSio. kad
Piperi krligu razumjose ... 4, 82. — gleda. jn'e-
gleda, razgleda, sagleda itd. Kada bje§e kralioa
tanku ktiigu progledala. Nar. pjes. bog. 62.
Kiiigu gleda Zocir-begovica. Nar. pjes. vuk.
1. 562. Kad razgleda i proufii kiiigu. 2, 264.
Kada Buro kiiiga razgledao. 2. 471. Kad jo
Niko kiiigu pregledao. 3, 229. Kad je Mutap
kiiigu sagledao. 4, 298. — vidi. Vidi kiiigu, nn-
cuvenih jada ! 2, 265. Vidi kiiigu, casa ne po-
casi. 2, 534. — kaziije (glasno). Pa pred liima
kiiigu kazivase. 4, 80.
c) tabula, libellus, pismo, list kojijem se
sto sr.jedoci Hi polvrduje. velika je razlika u
znacena za snaki slucaj napose, te se ra.iiiinijf
po pridjevima Hi drtigijem rijecima. Jako je pi-
sano VI. starihb kiiigalib brevelegi. Mon. serb.
39. (1253). — Tamo vi jestb pisalo earbstvo mi
kiiigu svobodnu vamb i druzemb gradovomb da
gredete svobodno bezb vsake zabave u zemju
carbstva mi. Mon. serb. 175. (1356 — 1367). — 0
zem)i i o judehb crbkovnyhb sto imaju s kj'mb
sudb crbkvi, aste kto iznesetb milostnu kiiigu, u
tojzi kiiize nisto da nestb, razvc da se sude po
zakonu crbkovnomb i carskomb, nb da uprosetb
cara. Zak. dus. pam. saf. 35. Kto jestb cijega
oloveka prijelb izb tude zemje, a onb je pobegb.
otb svojega gospodara otb suda, aste dasti. kiiigu
carevu milostbiiu, da se no potvoritb, aste li ne
dastb milosti, da mu ga vrati, ciji budetb. .39.
O kiiigab milostnyhb. gde se iznesu dve knige
careve zajedno za zemblu, kto je sbdrbzao do
sijega doba sbborbnago, togo da jestb. 44. Ako
pise kiiigu carb ili po srbdbcu ili po lubbvi ili
po milosti za iiekoga, a ona kniga razorajetb za-
konikb, sudije tu kiiigu da ne vorujutb. 49. —
O zapisaniji kiiigi.. sto zapise can. bastiuu, komii
zapise selo u bastinu, da jestb logo.Vetu 30 per-
peri. za hrisovulb. 40. Kiiige careve koje se
prinose pivdi. sudije za sto [ubo, ta ilii. potvara
zakonnikb, sto je zapisah. carb komu lubo kiiigu.
onezi kiiige koje potvoritb sudb, tozi kiiige da
vbzrantb sudije, a da ihb prinesutb predb cara.
38. Nitko da ne presUisatb sto pise kniga oa-
reva. aste li budetb takova kiiiga sto ne moXetb
onzi sbvri.siti ili ne imatb da dastb, vb tb casb
da grode opetb s kiiigomi, ki. caru, da opoveda
caru. 40. Nikto nicijoga clovAka da ne priimetb...
bezb kiiige careve. 41. .Vikto da ne primi ni-
cijoga cloveka u tbmbnicu bezb kiiigo careve.
48. Pristavi bezb kiiigo sudino nikudb da ne
idu, ili bezb kiiige careve, razvc kude i posilaju
siidijo, da inib pisu kiiige. i da ne uzbino pri-
stavb inoga, razve cto pise kniga. a sudije da
drbze takodore kiiige, kakbveno su dali pri-
stavomb. 47. — Vbsaky sudija cto sudi po zerabji,
da zapisuju sudb, i d.i drbzi u sebe kiiigu. i
druge kiiige upisavbso da dadu onomu koji se
biide opravio na sudi.. 47. — Ako^ pet biskupov
kiiigi na svedoto|sivo lie prinosut. 8. Ko/.icic II".
KNHJA,
<■)■
11
Ifkazavsi kr'ii-.^ od svi.loc.aiiUva. M. l!ij;.,iik<.vii''
II. Svjndoruo kuigo .[jatente, scritto elie si fa
por diverse c^auioui' ,littei-ao patentes'. A. d. Bella,
rjecn. o (7'>. Kiiis:© svidocaiistva od tvo^a liis-
Ijupa. Aiit- Kadcic 105. — Papiua ki'iii;a, apo-
stolska Ki'iua .boUa del papa" ,apo-it()U<uiu di-
ploma. A. d. Bella, i-jefn. lit-'. Imajiu'd laziio
pricineno kiii^e papiuo. Ant. Ivadclr .'?ijl. —
Prostu kiii.e-u' da izvadi. V. Doseii 12Tl\ Pu-
saji . . . siiSiiu oprosceiiu kui.mi. Stariue. 11, KKl.
(oh) ll>r>o). — A nabavi kaluJei'a mlada. pa uiu
daje kui>>u povladuicu. Osvotii. .3, 82. — Da zeiiii
viiifianii s kiiiu-om pusti. A. Bacic VIA. Po za-
konii Mojsijovu kaji je dupustio davsi kuisii pu-
stiti nu (ieiiu). J. Banovac, raz,n'. 2()-"). Obatali
ki'iiye od razpusteiia. M. Dobrotic .">32. T vadi
jnj ki'iigu opvoseoi'ia. Nar. p)es. vuk. o, .529. —
Da imadu joster dopustei'ie i ki'iiuo od vlastito,:;'
biskupa. M. Dobi-etii- ;i22. — X.acini sud kiii.^u
od umira. S. l^ubisa, pn'p. 17!i. — Ako iiiaj.storske
kiiiire i'diploiuo) no inia. A. '!'. Blagojevie, khiu.
1">. — Ako Bosi'ianiiii, izi.nie dobitaki. dubrovacki
na vera, i ki'iii'a liudn u Dubvovnici. Mon. ,serb.
1112. (l?.?,-2). Kiii-a od daga ,obli-anza' ,s.vii-ra-
pliiuin, syngi-aplia'. .1. Mika}a, i-jern. Ako hocus
nasu virnn kuii;u za ostalo dngovane primiti.
Starino. 12, 1.'.. {uko 1700). l'joii»znc ki'ii-e ,let-
tere di carubio' .tesserae eolybistirae'. A. d. Bella,
rjeon. Ifjl'). — Mod I'lima se niusko lodo nadr%
al' g'a majka iiegovat no mo/.o. vec uui s.avi ki'iiuo
i kosuje... Xar. pjes. viik. 2, 71. — Pride Kriizic
noseiM iiiko pisino pro^eei nas, da bisnio je po-
stavili V kiii.i^e iuvm- kaneelarije. .Mon. eroat.
212. [1.521). Er luu 'e i otae east iniio kiiig
otajnili n onom uradii. .1. Kavanin 1:J2-'.
f/) lisl nil Jiiijumii Jt' ilo .i(l/nji-i';iii) i<i nn-nr.
Ki'iiya od Ijrodenja , carta da navi^'iire- .taimla
navigationis-. A. d. Bella, i-jem. I71l>. Knii;a
od razbrajaiija ,abbaco, earla o l.a\ oliu la d.dl' ab-
b.'U'o' , tabula rat.iocinatoria'. I-'.
Ii. liltera, sl,,n,. — r<(ni,ii ,i Vninrtrrni rjv-
llikll
■(1,1
i:;a, si,
Inirl
I'.l"
11(1-1
']'r"h
i-. 1
jr (1
(dtfi
In
/»»/
eh.
il.T. rn
■ h(l, ,
■si.', ,
a. !,■ J
l.;h,i„„
.liKiHi
dex. la,buUi... /
l,'>l-!:i). /V
di x/„ :,.■
I, ,;,/,■
•I'l'i
■,„l., I,sl„ il„l„,l:„l
,■„„, ,■(■:, („„l: l,„i--
.„. „li jr „„i ,v^/.'
■„„ ,-.,.,;■„ J,- l„l„
;■ sls!,,,;i,sln. I -1,1
-I,,;,:,, I,, i,;lnli,i(
m„„,,„ I, -I,, „„r>-
„■■,■„(■„, „„l„:, „„i
na|iisa s,., M,.i,. s,-i-h. -.CI.
jcli (l(,sl„ i„.,i:,l„,i ,.,;,j i,n
\\\ rijck,, iKi i,;h,,>ii, i,ij,-xl,i:
la-ijal. sl..va prve kni-r, n.d
janja spijovala". 1 1. I.'^nnn.i v
(Uixta jasnn xiiiis,i,i. i :i(,i,',,,
k„d d. ,i,,n,r i,„„:,I„hI /„■/»
/./
,1, , ,„;lj.- „,,,■■
ii,,„,l„ l.il, !:,(,.
„„■(„,,( s. ,„l
M,l:„l.'
XVII ,;'jrl:,i, i i,,ii /ir/jV
liotit bud.i latin^ki je/il, naiiriu, nior l.ud.. iirii,
ga iz isto kni^e. gnini. 2 (i((i ishj si cm,: l)o-
broniu prijatoju koj'i stiji' nve kiii:j(;). J )a ova
ki'iiga inia veou potribu od osta,lijeb ki'iii^a . . .
rjeen. xi. Sva slova pofrilma za nas jc-zik imajn
s<' izredit.i ti ovoj kni^i iia ovi naein. xii. (Ali-
loiiiii prijatojiL i bral-u koji st.iJH omi ki'iiui'. xiv).
Ha, ova knin-a jos korisnijii l.iiile. \v. i ,i r/c'iiil.,,
k„d rij,'ri kiii-M, uii,i s,ni,„ ,„,,.. :,,„i ::,( ,„:, :ii„ -
(■■ri),^). \^u^ ,-li>k,( .,t,,i,l,' ,;■■, ,„„h i.,l„ii,,i. <ii;
sc j„s s„,„„ ,„„„_,„„ ,i„l,i:, „ ,„^k,j,l, ,„-„,■„. k,i„
tl. IK ,1 Drlhih.ll.^ „ /»:,,-„■„, „ l-;i,,,n, ■,,-,,, ,(
lt(ni,ii;;i. ,< I jisl i-i,',(, ii .\l,(t,„-n';, . ii „,,-,■ ,l.,l„i
in.-,-; (i \-,(k , h„,il,--,i) ,ii,.,lr,^hl((,„,i(, s„i„„j,-,l-
1 KNICJA, e, (!)■
llilKI (nil .IK It lirli':'dllij,'lll ilj,:^}ll:llll,t iutl,i:i (V-yrc
iiivozina), i t,i c/o/oco skiiio z« oi'd .:iiii(';'iii' (rid,
kod a, It) I. — liiiirdti rjcciiikii k \');ii(ri('crii
(_kuige , libel-), ii Mikulinii (kiiige , liber, volumeu,
codex'), ((. 111(11,1 kiiivc ,libro' , liber' 4o8«; .vo-
lume, cioo libni- .volnniiMi' 77Sli), „, Bjelostjcil-
(',^rit (ki'iige. li^ljii .lib,'!', coilox. volumen', otud
veliin.i: kui/.ni rlnvok .helui> librorum'), il Jaiil-
/<rt's/{'rr(( ikuiua. .IlIum'', ,( \'<ilti(iijiii(i (kiiiga
,libro- ,l)urh', ,1 SI„li,-,,-„ -ki'iig-aMiber-; kiiige
, liber, volnniiMi, i-od.-x-;, /( V,ik,iC(i (kijiga ,das
bucli' .liber- , ii Ihiiil,- i.'.r,, kiaiiga / kniga. .liber'l.
a) (>i;ik:' SI, ki,,,i'' -liiii,i„iii,^ la i,,(j sl,irljiiii
priwjrr,,,,,, ,„-,u„:„k,.l„„.i -,■ -„d k„:r ,1, -„ rn-
kopisii, i .i,ir,,i,i,,- .,1 ,'■11,(11,' {.a ((,i,ik,(. :,i i((,ilil ni.
sa zal„(i-ii ild I. -- <-,:-il(, s,- iiiisli ,i„ omt sto ],■ a
ki'ii.i IS, I, is, I,,) tm) ki'iige ii iitiiniiiii n jciIkoikc.
Isbbi.isd so kiii;^! ulagoluste: vorova Avraam Bo-
novi . . . 8ava, tip. liil. glasn. 21, I7:i. Predavb
inii> komuzdo ki'iigv zakoui.uyje. IJoiueutijaiia
23:>. Sij apostoli, napisa so vi. dbni blagorodi,-
]iai;o kra|a Stol'ana Urosa trotijogo... ko,t;a Bogl>
spodobii eisti ki'iigysiji... Mon. serb. 8-t. (1324).
S\jo se kn\-,i;e (ii jcijiittj kiiizi) napisaso. 253.
( I 101 1. I'riseei polozivsi ruku zvrliu knig. Zak.
viiioil. 75. Otvnri ki'iige i vid grebe duse sije.
Pril. jag. ark. !l, ill), liazgrnuv ki'iigi, poda je
sluzo ilrzati. 102. (llljS). Cteuje kiiiy od izhoda.
Bornardin .30. Slozi jedno kiiige. Transit. 211.
A Jlezdra otvori knigo prid svijem pukom. N.
Kai'iina Hit)''. 2esdr. S, 5. 1' ruci rnu zlatiie kiiige.
druzba, da niu je. P. Hektorovic 9. Ijrad pri-
jase liitrostju ijrikse.-^ovu kako Omir u kui.i;ali
svojih pise. Aleks. jag. star. 3, 218. Baduei
tvojijeiu ti'udom ispisao i slozio kiiige aliti be-
siile. M. Divkovie, bes. xiva. U kiiigah od
naravnijeli stvari veli da jest jedua ptira. 21'i.
Istomaeeipje na svrsi kiiig ninogili rici. 1. Ban-
dulavir n proilL;i)Voru. Villi Ivan kiiige jedno
sodiuiiiii peratl za,|iei:ai'ene. !•'. (Havinic, evil;. 13'.
St,o so n kni:;-ali ocitovanja. 12 — 13. Pisauo jest
u kui,.;ali psalmov. 5Si. Misuik pristnpi k kiii-
^aiii. 17ii'i. Vidi jediie kiilgo. I. Ancie, vrat.
I(i5. Pristavlam joste da ove moje kiiiye biro
iiinivii kiirisno svakoniu i-oviku. 'V. Posilovir,
nasi. XI. v. Uaje svoiuu iskriieiuu jedno kiiige od
svotoi^a catiuia. M. Radnir Hl-Ji. Kill dobrota
II kni^ali j I /iviita. .1. Kava,iiin :!'i5li. Knmr
iiaroda ,-eiii'4. librodi Mos,'- doll.i , i vai ioiio d.,1
moiido' ,neiiosis-. A. d. lieila, rinn. :!IOli. OI.mi-
ri.so so jedno same kiiiu-o. W. /n/.i.ii 31, U kiiiuali
djola a|)ostolskijeli. iS2. C skro\'i>lii uiiipii.inu
znanosli bo/.anstvotie dvoje kiii:^a nabodi se : kni;;o
od smili iniriie i svete. kiiige od snirti zic i
tiizno. 275. Vide jedno kiiigo. uze.se ji sbit za
pruvest vrimo. .1. Filipovir I, im. (Jvdo se ocito
villi da vori- od jodiiili kiiiLia otvorice se i da su
iiaj maiio tvojf kiiiuc I. I'lO'. Ij ovim mojim
knii;aiu luiiuge so riei istof'one naode. 1, 581.
Tad bise .lulijaiiu date jedne kiiige. 3, 237'i.
(judo oo so ot\oriti kiiige liegova zakona. .7. Ba-
novac, razg. 5. Pise s. Ivan apoi5to u kiiiua ud
oriiova.nja. 73. Doftoso k luoni dva jirilipa nila-
dira, i jodan od liili izvadi iz nidara joilno li|io
kiiige i ilado mi stiti. Iii3. Kako ^e nio/e ra-
zuniiti u kiiiga poroda, na iioul. I'.l. 227. Stijuri
po nainirl jodne kiimo. F. Lii~i,ri.:, test. 2(iOl'.
(>l'^.n:ii-.i lui II i^ti kiii::a nd i ,oi to\ aiija. 273'!.
Kako ,M,ii.'in II kniga s. ,loba, 3y|.i. Da C6 te
> Likiiii dil.u.uii-iu upisat n ktiii^o nd zivota. M.
Zi.iirir, ,,siu. 25. Zajao ,sani jodiio knige Pofcru.
A. d. I'o-^ia J. sii. I stijoiiio u kiiiuali mudrosti...
.1. Ma,lovir, 77. Iloi s. Agiistin ii kiiigah od
-rada, llo/jomi. I|-J. Fslaniiia lilozolijn i dnigo
KlilOA, c, n).
122
KNIGA, d.
troje ki'iigo. Noiiiii (J7. I ovo potvrduje s. Am-
brozio, tolma6e6i kiiige poroda. D. Rapi6 23.
Svet.i jovau Uuigo uzimaso, te krstio lirista kuma
svoga. Nar. pjos. vuk. 1, 123. U ruku mu ki'iige
saltijeri. 2, 92. To uzeSe ki'iig-o earosta\'ne. 2, !)5.
Iznijofe kilige staroslavno, ila kazuje poslod/ie
vrijomo. 2, 183. IvAige u6i stari ,Tug Bosdane.
2, 185. Marko uzq kiiige starostavue, kuige
gleda, a govori Marko. 2, lO.j. Pa uzeSe kuige
jevandeja. 3, 59. Ponesite kiiige in^'ijelo, te
gledajte 5to nam kiiige ka£u, sto 6e nama biti
do po.5}otka. 1, 133. — bb) ii jednini (eidi
sprijeda naj starije primjcre). Kada so pridaje
libar ili kiiiga. I. Zaiiotti, upit. i. Prem kiiigu
da iicio nisam zuanja od ludskoga. A. Vitalic,
ist. 215a. Nadpis liegovo kiiige koju }e slo2io.
A. Kanizlic, kam. i.k. Ova godiSiia kiiiga jest
od lazca slozona. 8. Pomaiikaiia koja se u ovoj
kiiigi iiahode. V. Doseii viii. Pridgovora, u po-
colu kiiigo obicajiioga, nisam postavio. ix. Stva-
ra'u jednu knigu iliti vam libar. A. d. Costa 1, v.
PriniCna kiiiga za mlade/.. I. Jablauci 1. Od
s\-ih griha koji su u toj kiiizi upisani. M. Do-
brotic 170. Kiiiga pako koju prevede bas dru-
gace zvoni. A. T. Blagojcvic, khin. xii. Stade
.lovaii krstit kuma svoga, od stralia mu kiiiga
i.spanula. Nar. pjes. vuk. 1, 122. Vidite li kako
kiiiga kaze? 2,184. Kiiiga kaze, ua Uro§u carstvo.
2, I'JG. Uze kiiigu Krajevicu Marko, kiiigu uzo,
te Miuu vjoncava. 2, 371. S kiiigom ne zna
iiiko bosjediti, ui kako ce kiiizi otkazati. 4, 136.
TJ ovom jo namastiru uaj zuameiiitija kiiiga jeduo
jovaiide}e. Vuk, dan. 1, 3. Ja sam u ovoj kiiizi
naStampao . . . Vuk, nar. pjes. 1, v. Gore po
vas, moj gospodine, jer je povjesnica Bozja kniga.
M. Pavlinovic, razg. 50. J^iudi lijecu, hrle tolit
smeiu, lioga s kiiigom da aejtana kune. Osvetu.
4, 70. — cr.) mnozhui (plural) stoji .va innnstco.
Knigy jego necbstivyje izdegb. Stefan, sim. pam.
.saf. 7. Ikoi]i> svetyhb ili sbsudb otstLnylib ili za-
vc'Sb ili kiiigL. Sava, tip. stup. glasn. 40, 154.
Svetimi jecandeli i kiiigami mnogami. Mou. serb.
11. (1222 — 1228). Vj. naucenije svetyihb kiiigb.
Danilo 12. Na svitlo si razumne kiiige dal. A.
Georgiceo, pril. 100. Dati na svitlu to jest stam-
pati kiiige duhoviio. P. Badovcic, nao. 361. Koji
privrtahu mnoge kiiige. M. Radnic 541'. A.li od
toga u osebujnih knigah obilnije. P. Vitezovic,
kron. I. Latinski u jezik staroga zakona kiiige
ti iz zudijskoga prinil bijase. A. Vitajic, ost.
415. Kiiiga raskih tomao liitar. J. Kavaiiin 92*^.
Premako su mlogo kiiige izginule. A. Kanizlic,
kam. 388. Iviiiga on nije ucio. S. Kosa 118'^.
To likarske kiiige mudre kazu. V. Dosen 82^1.
Zarad kiiiga koje slozi. 211''. Toliko turski
glava odsice, da bi se od liegova junastva kiiige
po svitu stampale. And. Kacic, razg. 160. Tako
se stije u kiiigam. kor. 451. iS'iki (pisii) kiiige
od nauka za skule. M. A. Ro}kovie, sat. Bll".
Likari tilesui privracaju svaki dan i noc kiiige
naravske od lika. Ant. Kadoio 226. Koji utis-
tuju oli cine utistati kiiige. 305. Ali ako po
kiiigama traziti pojde. A. T. Blagojevie, pjes. vi.
Zivoto od svetili i druge kiiige duhovne. M. Bo-
bretio 68. Koji kiiige slazu i pisu protiva s. viri.
98. Evo skup|enG u malo kniga vase duznosti.
I. Garaiiin 27. Stiju n kiiigama sto je raj. B.
Leakovic, nank. 146. Kada doca cotu opaziso,
pobacase kiiigo jjo kaldi-mi. Nar. pjes. vuk. 3, 410.
Po torn bismo imali dosta kiiiga iz kojijeli bi
inostranci mogli poznati i nauciti nas oisti na-
rodni jezik. Vuk, pisin. 27. U kakijem kiiigama
iz XVII vijeka. nar. pjos. .3, 173. Duhovnik koji
zna diibcdio knigo. S. Lubisa. prii>. 231. .la saiii
sluSao od duhovnika koji je premotao te kiiigo.
246. Vuk je ispisao tovare kiiiga. M. Pavli-
novic, rad. 57. Zadubjivao se u kiiigo. 65. Iz
kiiiga si crpio mnogo korisna nauka. 142. Vise
vrijedi nego sve kiiigo mudrico. razl. spis. 50.
Jer cobani sve na nebu znadu, ko i oni sto kiiige
iiuadu. Osvctn. 1, 60. Gotovi su vrijedni sa-
motnici sklopit kiiige a jamit oruzjo. 2, 17. Jer
djotii'-i stralia ne ufiili, no u kiiigam Skolskijeiu
ftitali. 3, 130. I do6ekab posjediie vrijeme kao
sto stare kiiige pisu. Pravdonosa. 1852. 31.
h) tabulae, cista hartija sasivena ili vc-
ziDia im Jcojoj se Sto bileii. aa) u mnozini za
jcdiw. Primi knige svqje, i napisi osamdeset.
N. Raiiina 152b. luc. 16, 7. Kiiige od razbroja
jlibro di conti' ,rationarium'. Kiiige o(d) do-
lioilka ,Mbro dell' entrata' ,code.\ accepti'. Kiiigo
od tratjenja ili izhodka ,libro doU' uscita' ,codex
expensi'. A. d. Bella, rjecn. 438''. — bb) u jud-
nini. Zaglavak kiiige aktivne ima iskazivat ko-
liko glavnice i koliko kamata ostaje jos na dugu
kod .svakoga pojedinoga duzuika. Zbornik zak.
1853. 488. Kniga prodajna trgovacka podvrzena
ja bi|6govini. 1864. 170. Izvan gruutovnica i
ukiiiznica ima se takoder i jodna kiiiga dokaz-
nica voditi, u koju se imaju polagati vjorodo-
stojni prepisi ukiiizenih pisama sto ill straiiko
prinose. 1, 215. Kiiiga od prepisa ,kopirbuch'.
3, 799. Kiiiga krstenih ,tauf3buch\ Jur. po].
terminol. 499. Kiiiga mrtvih ,todt6nbucli'. 507.
Kiiiga od isprava ,urkunden-buch'. 543. Kiiiga po-
godaba ,urkunden-(contracten)-buch'. 543. Kiiiga
vjencanib ,trauuiig3-buoh'. 570. Glavna kiiiga,
V. glavnik ; pomoina kiiiga ,hiUsbucli.'. B. Sulek,
rjecn. znanstv. naz. kod kiiiga. — cc) u mnozini
za innostvo. (Irud) judejskoje knigooije pobi i
rojstvenije kiiige pozga. S. Kozicid 3». Hotje
biskup kiiigo od krstenijeh i od mrtvijeh prigle-
dati. B. Zuzeri 27. Ova pogodba moze biti upi-
sana u drzavne kiiige. Pravdonosa. 1852. 2. Na-
pokon za one vjerovnike, koji se radi isplate ne
prijave, imadu se iznosci koji su im odredeni,
kao vlasnistvo liihovo poloziti kod suda ili treba
ucinit da se isti iznosci u ostavnih kiiigali pre-
pisu na liihovo ime. Zbornik zak. 1853. 576.
Javne kiiige ,olientlich6 biicber' ,libri publici' ;
trgovac-ke kiiige ,handlungs-buclier' ,libri di ne-
gozio'. B. Petranovic, rucn. kn. 49. Kiiiga, mere,
trgovacke kiiige ,liandlungsl)iicber', tal. ,libri (di
nogozio)' ; glavne, redovite kiiige ,prineipalbucber';
kiiige voditi, (racune voditi) ,biicher fiihren', tal.
,tener i libri'. B. Sulok, rjecn. znanstv. naz.
c) tomus, liber, volumen, uz znacene ito
je kod a) istice se da je dio kakva knizeiinoga
djt'ln, pa se u ovakovom znaierm upotrebjava i
kail iiijr sasircnn ili vezano napose. — i u ocom
iuiliiriii -.iiiKii'iu moze biti u mnozini. aa) a
iinoi'.iiii .11 ji'dno. Od uaslidovanja Isukrstova
kiiige cetvere. A. Georgiceo, nasi. i. ICiiige prvo
u kojih se nahode svitovanja korisna .. . 1. Kako
andeo istomu lleliodoru ukaza u kiiiga drugi
makabejski na pogl. 3. J. Banovac, razg. 203.
Priliku od ovoga imamo u prvi kiiiga krajovski.
P. Lastric, tost. ISG^. Kiiige zakonske, jesu pe-
tore kiiige Mojsijevo. I. Velikanovic, uput. 1, 366.
— bb) u jednini. Srpske narodne pjesme. kiiiga
prva. Vuk, nar. pjes. 1, i. Iz cetvrte kiiige pre-
daSiiega izdanija. 1, v. _ Kiiiga ,thoil, band' frc.
,tom©', egl. , volume'. B. Sulek, rjecn. ziiaustv. naz.
t/) u nase vrijeme, kod trgovine hartije,
zvalo se, kao trijooaika mjera, kiiiga (po Aem.
buck) 24 labaka hartije za pisane (25 za slam-
pane), nad ohicno 100 labaka.
il. cilaiir 1 pi^iai'ie. nauka cilana i ijisaAa, i
KNIGA, il.
KNir;A, n.
kiii'.criiii^L ii'intniii ji- il<t iiniki iiiirnd iir .nil
do l.nij., nr.hhH mrdu i.n;j<m > dn,,,Urm :i,n-
cciieiii, n i i( jiisiini iiiji' •<i'iiiidi( laku xliratiti. ova
razliku. — /' otijem sr .:tiai'ii'iiiiia kaze da se
kniga tii-i, ^lui, itikije ild.. do ■•><■ ko dnje iia kiiigu
il.d. — bjmedu rjecnika u Stulicrru (.st.uclium,
doctrina, literaUu-a'), « Vukovu: ,studien' ,literae':
dati dijete na kiiigu ,zLim studieren' ; izucio knigu
.hat i^auz ausstudiert' ; zna kiii'^u (t. j. citati i
pisati); « Danicicefu (uciti i znafci knii;ii, t. j.
uciti i znati citati i pisati kod kiiiga).
uj ars legendi et sca-ibeudi, citaiie i pi-
stii'ie, nauka citai'ia i pisaita. Izc svAdeth kiiigu.
Sara, tip. stud, glasn. 40, 171. Popovi>sci synove
kto kbi'iigu izuci, da stoji s ocoiilb na svojemfa
zdrebiju ; ako li kiii.^o ne izucii, a oab da je
luerop'hhb. Mou. serb. 'JS— 99. (13:J0). iJa biste
zvali liibb popove, ali kto j'libb kiiigu znaju, da
tej hozete procbtetb. .">;!.■). (1485). Kakoiio plot
ne moze stajati prid vjetrom brez pcjdpora, tako
t.i je bez kiiige oovjek. Zborn. 33''. IJmli vu-
cica kiiizi. 36''. Ki je zlo obuceu i priprost sa
.sviiua, i ki ni uauceii i kiiige ne inia. P. llek-
torovic -il. Kako ovi umije kiiigu. .\. Gucetic,
I'oz. jez. 294. Bjeie jedan rodovnilc, malo kiiige
umijase. M. Divkovio, zlam. 127. Ovonokabudc
zadosta ouim koji kiiigu no znaJu; a oni koji
znadu stit i pisat, mogu i dru;ie ini'litvo nado-
stavit. J. Filipovic 1, 321''. Moj Didak, moj Paskal
sasvim priprostiti bijahu. knigu ne zuadijahu.
1, 3.361. Dicica koja pocimaju kiii^ii uciti. A.
Kanizlic, kaui. 737. U zbor dice ninda ne pri-
luajte, . . . kiiige no^ zna, hidski ne umidc. And.
Kacic, razg. 310-i. Sa|i dito {H skidii) neka kiiinu
uc-i. M. A. Eejkovic, sat. 01''. Vasi stari Josn
kiiigu znali. srbski stili a srbski pisali. 02''.
Oni koji kiiige ne znadu (.illiterati'j. M. Dobrotic
304. Zajedno kiiigu ucili. D. Obradovic, ziv.
74. Odkuda znade kiiigu, ako nije so mio.-' I).
Kapic 2.0(5. Dao si koga na kiiiguy lol. Ovdo
nama kazu dace samouce : samo kiiigu uci. lieinu
kiiiga kazo, koiia da no jase. Nar. pjes. vuk.
1, 10.5. Dvorilo raoiure u popa .Save, ni ra'li
kiiige, ni radi vjero. 1, 21G. .los djevojka sitnu
kiiigu znade. 1, 207. iJosta. ti sani straha pod-
nijela, dok saiu sitnu kiiigu nanciUi. 1, 479.
Cudno Simo kiiigu izucio, ne boji se daka ni-
jeduoga. 2, 04 — 65. Kod iiienc je kiiigu iiautMo.
2, 192. Ako ti jo kiiiga omrznula, ostav! jo, ne
iiaucio je! .3, 72. Baba ga upita, zna li kiiii^u.
Nar. pi'ip. vil. 1868. 62. Srbi jos slabo pociiin
kiiigu uciti. Vuk, dan. 2, 2. Kiiigu je ucio n
inanastiru Tronosi. 4, 2. Koji izuci i precita
nekoliko puta psaltir, onaj je vec naucio ,svu
kiiigu'. ziv. 299. Ucio si kiiigu u Carigrad, na
nekakvu cabu pritvrdio. P. Petrovic, gor. vijen.
28. Taj je kaluder ucio mnogo dakovo na kiiigu.
S. Lubisa, prip. 182.
b) litterae, scientia. lutia iionkn. .nniic,
snaiwut sto se uci iz kiilija. — -'/ oro ■.iiori'i'ic
moie stajati i mnozina kiugv. an i ii jrdiiini.
Poceh ga uciti kiiizi i prjeinudrosii i ur^mintici
crkovnoj. Pril. jag. ark. 9, 1.38. (I5_'ii. \aac'
neuuiica kiiigu ku dobro vis. M. Mnriili''- 1 15.
Slava je umiti kiiige dokturiju. 116. iJaso ga,
da uci kiiigu. Duiiata ima niestra u graiuatici,
Autoriana u retorici. Ziv. jer. star. 1, 226. Na-
ucea vsakojn kiiigu i astrolojiju. S. Kozicir 15ii.
Clovik crikvenu kiiigu iiaucen mnogo. 28''. Bjeso
jedan tilosof imenom Sokrates, ovi Sukratos
iuiase mnoge iicenike koje kiiizi in-ase. il. Uiv-
kovic, lies. 13^^. Toliko u kiiigi, koliko n oruzju
slavan ucini se. V. Ulavinic. i;vit. 2 1'i. Z.ipn-
viila mu (oti'ii), ncka sina Uiiigi pi-idruzi. I2l'i'.
U zivotu sveta, u kiiigi naucna videci ga. 132*.
K kiiigi poslalm ga u Atenu. ISj". Koji maceiii
i kiiigome resi svoga bojo pleraena. J. Kavaiiin
8611. Moze li jedan koji nije naucan Boga [ubit
kao oni koji mnogo kiiige znade? .J. Filipovic
1, 336'i. Poslati dijete na mudru kiiigu u Oxford.
M. Pavliuovic, rad. 143. Buhver se kiiizi po-
sveti. 17. Mudra kiiiga, vise nauke: ,Otisao u
Zagreb na mudru kiiigu'. M. Pavlinovic. —
Ob) H niiwzini. Hoti luladclib da nustb vb mo-
nastire ni na prebivanijo ni na ueenije kiiigb.
G-lasnik. 24, 261. (1382). Vsimi kiiigami naucen
zelo i uiestrijajui takaje. S. Ko/.iftic 35''. No
bijaliu taJa u Spaiii joster kiiige i kiiiziiici uci-
teji u onoj svitlosti. B. Kasic, t'ran. 3. psven
filosofije, teologije i Ijepsijeh kiiiga. 16, Covjek
od oiioga doba od tolicijeh kiiiga i od tolike
vlasti. 106. Odhraniti na kiiigaU i naucijeli do-
brijeli mladice. iii. 77. Pokli je sad vrijeme da
se ne uci ni iiastoji na kiiige. M. Orbin 1.
Ujudne kiiige .hunianita, erudizione in lettere
humane' ,huinanitas'. A. d. Bella, rjeon. 372''.
Ti, vladiko, znag duboke kiiige, nalazis li u liima
vjestice .■' P. Petrovic, gor. vijen. 89.
c) litterao, iiaiika, znai'ia kojega Jezika, kiii-
r'rOKisti oiiuya Ji-zika. Neka ju budu razumiti i
oni ki nisu naucni kiiige latinske aliti dijacke.
M. Marulic 3. Svrsono se iiauci kiiigu grsku,
latinsku i zidovsku. Ziv. jer. star. 1, 226. Bi
na plni naucen kiiiici grckoj i jevrejskoj i la-
tinskoj. Transit. 1. A slovo drugo (A) pak u
sebi ni maiie, latinske kiiige zrak i slovo prvaiie.
D. Barakovic, vil. 100. Koga otac k grckoj pvi-
druzi kiii.ni. F. Glavinic, cvit. 3''. Koji latinsku
kiiigu ne uiie . . .^ koji znadu latinsku kiiigu. J.
Filipovic 1, X. Sto jo jos sva srpska kiiiga u
eitaiiu caslovca. Vuk. dan. 2, 2. Svaki od tih
naroda ima svojii kiiigu. M. Pavlinovif^, razg. 6.
On je veii daiias u brvatskoj kiiizi pjesiiik prvoga
roda. Osvetn. 4, vii. Kiiiga, hist, (kiiistvo) ,li-
teratur i-schriftoiitliuin)', tal. ,lett6ratura'; povijost
kiiige .literaturgesi-liichte', tal. ,istoria della lot-
toratura'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — T u
iiinoiiiii. Onda ti se Osman pokrstio i moskovske
kiiige izucio. Nar. pjes. vuk. 3, 506. — U ovijem
prinijniiiiti znai'i itprac: stocii, pisane (glayo(sko):
.Ja pop Zubina hrvacke kiiige. Mon. croat. 61.
(1 1:37). Sveti muz Kostanc naredi popove i kiiigu
lirvacku. Dukjanin 12. Glagojsku kiiigu i pismo
najde. P. Vitezovic, kron. 45. Koji su od kiiige
hrvaske. J. Banovac, pred. viii. — // opoiii pii-
nijcni znaci uprav: jezik. Amen, osana, savaot
vzimju se od zidovske kiiige. Narucii. 35b.
e. hartija. — Od xvi cijehi, a izmedu rjec-
nika II 3Iika(imi (kiiiga, hartija za pisati ,cliarta,
papirus vel papirum'j, (( HeliiiK (.carta per uso
di scrivere' ,charta' 174'^), a Ululicevii (,charta,
papyrus'), a Viikocii (,das papier' .eharta', cf.
hartija). Spravi srce, htjenje, misal, tore kiiigu
i crnilo na pisanje i na dilo pjesni, koje s' vazda
pisal. M. Pelogrinovic 196. Mladost je kako
daska aliti cista kiiiga, na kojoj nisto nije upeii-
gano aliti upisano. M. Uivkovic, bes. 122''. I^a
jo sve uebo k^'ijer aliti kiiiga od pisanja. M.
Orbin 281. Kiiiga inrtva, , carta suga' ,cUarta
bibnla'. A. d. Bella, rjecn. 174'J. Sto snopa kniga
(piila da Ircha ('itnli: kiiige) slratio za pisati.
razgov. 231. Misnik primi phuiu u list kiiige
zamotaiiu. M. iJobretic 382. Karta oliti kiiiga.
391. Donesi mi jedan list liartijo, list hartijo
kiiige bez jazije. Nar. pjes. vuk. 2, 213. Onda
tr/.e divit od pojasn,, a iz gcpa kiiige bez jazije.
2, 112. Pa dovati jcdMii tabak kiiige, iski.l.aso
knUtA, n.
I '2-1
KNIOOHIiANA
ki'iigu nil kiiiuale, pa pustise po knizi jaziju.
2, 5H;>. 'J'e vodila po ki'iizi jaziju. ;j, 288. Dade
I'lerau list ,kuige' bijelo i kaleuia cha se ki'iige
pisu. 3, 3ld. Jodiui lopahiiu kokosicu u ki'iizi
zamotanu 6istu i spravnu za lonoa. M. Vodopid,
tuzu. jol. dubrovn. 1868. 201. — U uoijem pri-
iiijcrimu list ki'iige znacl siu ki'iiga kod a, b).
Katariiia imado u dvi godiiie dana vise puta liste
ki'iige od Petra. M. Dobretic -liSfi. Pisai''U ti lislak
kuigo fcanko. Nar. pjos. viik. 1, 268. To napisa
list ki'iige bijele. i, -i7-.l. Posjite mu list ki'iig-o
bijele, neka dode gradu Vii6itrmi. 2, 1!56. Pa
mu dade list ki'iige tanaiie. 2, 247. Vuku dade
list ki'iige sidane, a kad Vufie knigu proucio . . .
2, 579.
f. centipellio, Ir.ii Irlmhir Hi Inri dm ,'r-
lu,Ca U prezivillllcd, n Lcjrm.i sn Imrr /:ili, li^hri.
— Ovo je zma-iih- /n-'islnrriish-i, imli sjinjcild i,
all se II nasKin jczikn ixjtrrdujc istoiii. ii, nuHe
duha (plur. ki'iige). ICi'iigo, oiia straua ziviuskoga
droba, gdjo je kao list ki'iiga nabranili. M. Pa-
vlinovic. Ki'iigo , omasum' I'lom. .blattermagen,
buch, psalter', iia Bracu. A. Ostojic.
g'. nekalcra iiijera. za lau, vidi kod list. — U
iiaSe vrijcmc. Muz joj pocuo kupovati mletac-
koga lana ki'iigu po ki'iigu. Nar. prip. vrc. 177.
I meni je tu skoro Peia Krticiiia poslala ki'iigu
laiia. M. Vodopic, tuzn. jel. dubrovn. 18G8. 238.
KNIGAONIOA, /. vidi \. ki'iiziiica. — Od xviii
Hj{'J:n. ti Iciiifdii rjeinika u Belinu (,libraria' ,bi-
blioihir.r ll^^'i) (idji: se naj prije nahodi, u Bje-
li)stjriiiiiii ikiid kr'iiznica), u Sluliievu, (,biblio-
tlieca'^. Cuvar knigaoiiico papiiiske. A. Kanizlid,
kam. 6. Bibliotheca, to jest kujigaouica. 12.
Iz kqje bi kiiigaonice on toliku miidrost naucio':'
uzr. 168. Gdi su slavne ki'iigaonice u kijem
mndrost sva stolova i gdi uase isto lice kazivase
zlatna slova? .J. Krmpotic, kat. 13. Iz dila
onoga glasovitoga, koje Focija knigaonica iiaziva
se. I. Velikanovic, uput. 1, 283. Slojenasaou
kiiigaonici grada jeduo iiilostvo kiiiga. A. To-
mikovic, ziv. 261. Pohodlo je ki'iigaonii^u. 287.
— mjec je koju sn (i to donln zlii) nuiiniU piiivi.
KNlGfAOJSflCAN, knigaoniciia, adj. koji pri-
prtda knigaoniei. — U SliUicevu rjciniltu: ,ad
bibliothecam .spectaus'. — nepnuzdano.
KNIGAONK'ICA, /. deiii. knigaonica. — Saino
It Sliilici'ni rji:i)nikii : ,oxigua bibliotlieca'.
KXIG AONIK, ni vidi kniznirar. — U Belinu
ijeciiikiii .librnjci' .bibliotliecae custos' -138«; u
Bjelotitjeiici'ni (cidi kiid ki'iigar); it Shilieeca (, bi-
bliotliecae praefnctiis'i. — B.ijec Hdidi'iciut km) i
knigaonica (oidi).
KNIGAR, in. covjek koji sr l/uri kiiiiinmii Hi
kiiigoiii ; tiahudi ,se ii unohitijrDi -iiiu'rHiiiui. —
3Itiec hili praidavenska rijei-, is/.niiili rrs. knihar,
pof. ksi^garz. — « iiaieje vru'im nhirmjc ki'iizar.
— Potvrdeno je u- naseiii je.-ikn ud xvi vijeka;
izineda rjecnika ii .]fika{inii (ki'iigar, koji kiiigo
prodaje ,bibliopola' ; ki'iigar, koji liartiju cini
,cliartarius'i. n Hilimi (,librajo' .bibliopola' -iSa;!),
« Bjel(i!ilji)ii(iii i.i'iinar, koji ki'iigo prodajo ,bi-
bliopola'. _'. krii;;;ir, koji kiiige vn/.p ,bibliopegus'.
3. koji ki'iigo cava, knigao:iik ,bibIiothocarius'.
■t. koji kiiige pisu ,bibliogTapliu.s'), a ■laiiibreii-
cecu (kuigar, ki knige prodava ,bibliopola'; kni-
gar, ki knige cuva ,bibliotliecarius'; knigar, ki
knige skiip siva ,bibliopegus'; knigar, ki kiiigo
pise ,bibliogiapliiis'), //, ]'oUiijijinii (,scritl()ru; li-
brajo' .s( hi iir t. ll( 1 : bucliliiindlor'), ii Siitlirevii
(,bibliojiul;i. lil.illhi. librorum propola').
H. ndi kin/iir. ii. Prodajii so ii Bnetcih pri
sfctoniu /.ulij.-uiu u ki'iigai'a'ki drzi zl.niinii oil
luauko. Bornardin (1586) i. Po Nikoli Poccanu
knigaru. P. Posilovic, cvijet. 1. Po Bortulu
Ocelli kiiigaru. H. Bonafiic 3. I koji osobito
ki'iigarom putom trgovine dolazo. Zbornik zak.
2, 81.
b. vidi ki'iigoveza. — U Bjelostjcndevii i n
Jamhreiii''ent rjrcii ikii.
c. vidi lviii/]ii(:ir. — U Bjelostjenievu i u
Jiiinhresiarii ijtviiikii.
A. conjik kuji piie knige, isporedi ki'iigopisac.
— U Bjelostjenievu, Jamhreiiievu, Voltigijinu
rjei-iiikii.
o. ionjek koji gradi hartijii (knigu). — U
Miku^inii rjecniku.
KNIG AEA, /. vidi ki'iizarnica, b. — Nacineuo
II iiiisr rrijeme. — U SiUekoru rjecniku: ,bucli-
lv.\I(j ARNICA, /. tiprav nijesto gdje sloji
kniyiir; dolazi u osobitijem znacenima.
;i. mjesto gdje se gradi hartijn (kiiiga). —
U SlidiceDu- rjecniku: .chartaria officina'.
Ii. vidi kiiizarnica, b. — U jednoga pisca
nnscga vreinena. Zapelo se u glavo, kad je miiogo
ki'iiganiioa, odskace ?\6 napretkom. M. Pavlinovir,
rad." 143.
KNIGARNIK, m. vidi knigar, a i c. — S drn-
gijem :nacinem 11 Belinu rjecniku: ,bibliotecario'
,bibliotheca6 oustos' Wl'i; s prvijem u StuUcevu
(iiz knigar).
KNIGATI, kriigam, impf. krila odijelo) na-
brati. u Ogulinu. F. Hefele.
KjNIGOC, m. ki'dzevni covjek: pisar. — U Stu-
licevu rjecniku: .literatus, eruditus. Uteris ex-
cultus, soriba' s dodatkom da je iizetu iz brevi-
jara; kiiigoo javni ,notarius publicus'. — Rijec
nepouzdana : po avoj je prilici Stnlli nacinio od
kiiigooija.
KIVIGOCIO, III. dem. kiiigoc. — U StuUcevu rjec-
niku: ,scriba parvi momenti'. — nepouzdano.
KMGOCIJA, m. pisar: kOiifniik, pi.-<ar: - U
kiUgama pisanima crkv'niji m Hi miirsiuiijiiii ji-
zikom, a izmedu rjeciiihii n Shilirrrn <,^ijirt.ur,
librorum sci'iptor' s dudaikmii da jv irvclo iz brc-
vijara). Postavi vb Israili ki'iigocije, sudije, de-
setbniki . . . Domentijana 322. (Iriid) judqjskije
knigoc.ije pobi i rojstveuije knige pozga. b. Ko-
zicic ,'!■'. — Acte bo vbprosisi knigoc.ije grb6i>-
skyje glago]e: ,Kto vy jestb pisiuena sbtvorilV
Glasnik. 56, 9G. — Imu i stslov. ki'iig-ucija i kr'ii-
gooija ,scriba, notarius', i riis. iimiruMiii, covjik
koji rado cila. — A^ye jasno kaku postaji- od
ki'iiga.
KNIGOCIN.K;, ki'iigc'icinca, iii. covjek koji cini
(pise) ki'iige. — V Sluliievu rjiTiiiku : v. ki'iigo-
iiija, po kojoj je rijeci i ova nacii'icna, te je ne-
pouzdana.
KNIGOGEAF, m. ('orjek i;nji pis,- Iniig,: i pi.-omi).
pisar. — liijec je .iloziiin : ilrnni ./' dm I'd 'ii'<'
yguifio. piseni. — U jedmoii s;,iiiiiniih'ii jdmiihuiir
rrkrriiijiiii j:'\il:ni,i s\n vijeka i otale a JJioiici-
I'erii rjiriiii./i Kiii jugraft. ,scriba''i. Sliiziteji. i
kn\,L;.yi:i,li, M;ix»ina patrijarha. '( Vuk, dan. 1,
a— 'J. (mil).
KNIGOHLEPKA, /. Iilepi'ia (kao bolest) za sa-
kuppincni ki'iiga. — Nac'ii'ieno u nak; vrijeme. — V
SiilckoVK rjecniku-: ,bibliomanie; biichersuclit'.
K-.\lGl')URANA, /. i;iirfj ki'iiznica. — U jednoga
pisca l)idiriii;',iiiiiiii win vijeka, a izmedu rjec-
nika u Jiji'hisi intr, ni (kod kriiznica). IJa se na-
bodi u niiioziji'li kiiigolir.-inab od Inglitoro i od
[•'raiic.o. D. Jia.^ic 2;JG.
ICNiriOIIKANILISTE
12r,
KMKIOI'OSIJDNICA
KMiiOlll.'ANILJS'rK, II. riili kiu/.nirM..
^iimii II StitliirrK rjcciiH.ii: ,liibliotli."i-;i-. — Itijrr
ji; ritska : i;Mnioxji;iiii7.iinnr.
KNTfJOJIIiANlLTSTVo. ii . ii Shil,,rn,i rjrr-
nikii n: In'iiuohraiiilisto. - susiiin iirimii .ihiim.
K^;lG(>HKANILNICA. ./: a StnlUrr,, rjrriHl:ii
HZ ki'iigohraniliste s iliidiitkinii (In jc imiii i: iiii-
snln. — Bijcr j'' rii^kii: kh:ii .i\|>;uin.ii,Hiin:i.
KNIIJOHKANITEJ^. lu. rnii kinznirar. — Sumo
n Sl.illnTii yjvriukii : .hilil ici|H.la. llbvnnn,. nistos'
.•* dodnlkom ,l,< ./> n,jrr niskn.
KAiliOKAZ, III. li.^l III! kiiinim .fi( iiiijii.^tiiif
knifjc (.ilii sii na pniihiji). — Xaiiiviin ii iiiixi-
rrijemi'.. — IJ Siilckni'ii rjciiiikii: jbucliaiiziiigor'.
KNlGOKliADICA, m. corjrk kojikrad'- kinfie.
— Sncineno it nnie rrijciiic. — I' Sulckuru rjic-
nikii : jbuchenlieb'.
KNIGOLUB. III. ciirjrk (knji (idii kniiir) knji
Je if(7UW7; :(i rilniirin Hi :ii snkiiphu'ii'in ki'iii/a.
— Ndch'ieno it ni(.ii' rrijeiiir. — /' Siilckiirii
rji'cii.ika: jbiiiliophibis; biblisi,; biichertVoiiiul'.
KNIGOMRZAC, kiiixomi-s,-a, iii. roi-jH- knjl
iiirzi na ki'ikii: (tin ritcine). — Xticintiin ii iiaAc
vriji-mi'. — r' Hiih'kni-ii. rjrcniku: .linclKirtciiKl'.
KNlGilNOSAC, kj'iisoiiosca, in. oidi kruKouoia.
— /' niinidnoj pjesmi nniii'ijii rreiin'iin. I'a \i<
podaj mladu knigonosc'ii. Nav. pjes. horiii. 'i, 2'J7.
KNIGONOSIHTK. ». )»,/«/,» (lurd) odakle m-
Hose ki'iifje (jiisinaj. ridi J. poSta. — inpiirrdi
kr'ii.ijoiiosje. — I' jidiiiiiin pisra iiiiseijn rnniiciiit
kiiji ji; jamarjiu sain urn rijrc iincitiiii. Kto ,i;a
ua knigonosiste, kad jo voc kiuKonosa ot.piil.nvao.
M. Pavliuovir, rail. IKl.
KXKJONOSJIO, II. dr:iinii iind sti, *■ ///■//„•
Zil ni:iiiisrne ki'ii.;ia (jiisinnii), ridi 2. posla. - I'
jfdtiiiijii pisin xvui riji'kn knji rr fii'li .sv/o; ora
rijei iiiii-triiii. I>a jo kaiu) upniviii>) od ki'iip)-
iiosja, uzdisan ciiiii za ki'iis'i'. A. 'I'miiikovic, iiiv.
:55.s'.
KXK.inNGSA, in. rorjrk ki>ji misi kiiiiji- (iii.-<mii,
lislorrl a svdkiiin smi.slit : Hi koji prfniixi jiisniii
iz jt'diiiiiin inirsfii it. dntiln. Hi ye iiniins /m.^liiii
.V jiisiniiin koinr. i/i. pi.^nin n/o ^,i /mitom dn^h, n
ki.jf nijrsh, ntiiinsi !„, I.nniin,! (.11 m;, ■:n,tr, ,„■
iicinii jiriinji'ntj. — ()d xv rijrkn, a r.nifdii i\ji{--
ilikii n Mili,(il,iiiii (,cun'ioro' ,tabellariiis, stator';
ki'ilgniiosa tja koiiu tokiioi .postis^lioijo' .voroda-
rliis, oui-sDr'), a lieiiiiii (.corriero, portator di lol-
tcro' ,labollariii!>' 232"; .posta, o.orriero, piirtator
di loKoro' ,tabcUarius' i')7(i" ; ,prooai:oio, ocilni
i-bo porta lottere da una ciita all" altra' ,labol-
larius' .'iSiO'; ,pijst,igli()iio' ,v'-'redariii3' ")7l>''), 11
\'<>lliijijiiiii (.corrioro, appnrlator di lottero' ,briof-
triiijor'), (( StnliceDU. (,oiirrioro, postigliouo' .ta-
l>ollariu-i'), (( Viikitni i.<b>r brioftragor' .tabella-
riu.-s'j, 11 Diinit'irern {,taboIIa,rius'(. Priniismo listi,
po iiasouib ki'iignnosi. iSpom. sr. 1, 51. (llO.'i).
Dojde knigonosa naSi.. 1, l(i)!. (IJ:22). Kiiigo-
uosu saju. ]'. Bogasinovio 2i^. Prodoso -:vg ono
stvari kakoun sjon i kakouo jodan lirz kiiigo-
uosa. M. Eadiiic 267''. JJoliodi k tobi kiiigo-
nosa oil smrti. 297''. ' Troivoi kakono kiiigouosa.
i-uiili. .Suijenise da jo kojigodi vlah aliti ki'iigo-
nosa. I. Dordir, ben. 19.8. Da so ki'iigoiiosa do-
vede. A. Kanizlic, kam. 120. Bogom brato, posta
kriigono.sa (ovaki) jt; ti.' posta ncktitikn puta a
narodiiijein pjesmama), donesi mi jedan list har-
tijo, da ti gradim jodnu sitnu kiiign. Nor. pjes.
vuk. 2, 24(). AT Gto ti lalada kiiigomise, Vuku
dado list knigo sirane. 2, 579. Kiiigoiiosa dodo
s ovoiii ki'iigom II Liiziiioij. Vuk, daTi. '■>, I'M.
Ivasto su ga Ki'iigrmoso ..d Doligrada tra/.ili.
gi-a.da. -111. ,)odiio voOe pano u manasfcir ki'iigo-
iiosa. S. Ijiubisa, prip. 251. — Ima 11, Sulckottii.
rjrhiil;n ,v liniki'ijiin :niici'i'iein : ,biicliertrag6r'
(slinirriiii /.- ki'iiga kmi libor). riila da sliiznik
/.'III/ ki'ii iiiniifi' kiiji rif.jinxi ki'iiije po miisterijnnui.
i^XliK'iiNOSi'Ali, /. mil. ridi kod kuigonosce.
K .\ i<ii i.\i )Si P„ knigoiiosoota, n. deni. knigo-
iiosii, .It'll i: iiiliiil kiti'iiiiKiiii. — Ni-niii mniizine
(CI///, /. knu;.'.iios.:i,il iiijr pnlrrdi-iKi). ~ U naie
rrijrinr, 11 i:nii-dii rjfrnikn 11 Vnl;i>nii (,oin I'unger
brii'l'tragoi" .hibi'liarins jiivi'uis' s iirinijeroin iz
iiiirndiii' iiji'.^uir: Zavika niu inomco ki'iigonosco).
Go\-oi-ilo iidado knigiiiiosco. Nar. pjos. petr. 2, 220.
Ni'k mu ki'iigu kiiigonosOo dado. Nar. pjes. liorm.
!. :i5(l. Ki'iizi vala ki'iigouosi-o vrijodno. Osvetu.
2, 111;.
KXlG(')iN()isNl, iidj. Iifl kojt'niii xr iinfie kniije
ijiisiiia), I) ladi. — A'l/ jrihitiin mjivlii win i-ijrkti.
V ki'iigonosi'iii ladii. 1 1. (ibradovir, basn. :;s(i.
KXIGOPEGATNLOA, ,/; n Stnlirrrn rjraiikii:
V. kiiigoi5ooa,tiiisco s dodtilkiim il,i jr ir.rlii i.:
mi salt I.
KiNlGOPKrATNIlv, in. ridi ^t::ui|.,i,r. - If
jidii'iipi pi.-<rit XVUI rijrkii, it i.iiirdii rjrriiikit n
Slnlirrvil (.typographiis' .< liiidnlkuin dii jr ii.ti-lu
i: hi'i'rijtii'ii I. PonapraA'jati [loiuaiikauja ki'iigo-
peoatnikov. I. Kra]ic. iiiol. 71. — Itijer jr riiska :
Kiim<iiii"i:i riiiii.'i..
K\lii()l'F,('A'i\\IsrE. n. ridi kiiigopooatiia.
/■ Sfiilinrii rjrriiikit: ,typograpliia'.
KS,l(i()!'K(';ATNlSTV(), 11. n Sliilirrnn rjrr-
iiikit It.', ki'iigopocatiii.sto. — Hitsma nrpiiirjilitinr
IvXHiilPKCAT-XA. ./■. ridi stampari.ja,. — r:<lo
ir: rnskiiiin jrzikii i.-iinnnir'i.'irna // iiiisr rrijrnir.
— r ftnlrkiirii rjrriiikn: .buclidrurkoroi'.
K.X'lGOl'is, ni. piipis kiiiipt (kujr x« «• n. p.
.iUtwpiilr n nrkn dolni, ili. knjr r,id' ., jrrltwj
.siritri ild.). — Xiicinrnii 11 irtsr rrijiinr. Ki'iigo-
pis, stil. iat. .bibliographia'. B. Siilok, rjocii.
znaiistv. na/..
KNI(;r)B!SA(.;, kni-opisoa, in. tuirjrk koji pise
kiiiijr - I' SI itlii'-rrii rjrriiikii : kiiigopisoo, v.
klll'l^orlllllr .S dndillki.lH dlt jr rijcc ritskll . — U
nitir rrijrnir n pisitrn, d-tii'jrk kuji rnili kniijopis.
Ki'iigopisac, stil. .bibliograpli', tal. ,bibIiogi'al'n'.
B. Sulok, rjeiTi. znanstv. naz.
KNUiOl't.SAN', kiVigopisna, ndj. koji pripnda
ki'iifjojiisn. — y/it-ii'irno 11 iinse vrijrmr. — V
Sitirkovn rjrt-itikit: ki'iigopisni ,bibliograpbisrb'.
K.N'lGOl'lsATELi, in. iorjrk koji pise kiiii/r.
— So mo II Slnlirern rjrriiikn,: v. ki'iigociiiao.
Ki\lG(')l'(3MNiK, m. ridi kiiigopomiiik. — U
jrdiioiin pisrii .xvm vijeka, a izmedu rjecnikii it
llrlinn (,bibliotocario' .bibliothecae custos' 111-';
.librajo' ,bihliotliecae custos' 438''). Koja Ana-
stasio kiiigopomnik ispisuje. A. Kaiiizlic, kaiu.
(jS. Sandiu kiiigopomnik oviin cudesam lie pri-
staje. utoo. 57(i.
KXIiinPoMNIK, m. corjrk koji ima poniiia
:a, kiiii/r, nidi ki'iiznicar. — isporeiU knigopomaik.
— /' jriliiotja pisca xvm rijrka, a izmedu rjec-
nikii n Slnlirern [v. kiiigarnik). tlzdigao je jeduu
akadomijii i uaredio jo da biide sastaviena od
dvauaost, od jednoga sekretara, jednoga kiu:;o-
pomi'iika ... A. Tomikovic, ziv. 367.
KNPiOPnsUDNICA, /. kni.:iiic<t n kojoj »
posnditjn knii/r lit rilmir. — Nat'-iiirin 11 nnsr
rrijrmr. Ivnmopi.siidiiira ,inilibibli..i Ink-. /!...i-
iiik zak. 2, 2!ir,.
KNRiOIMUTlSKAI-AC
KN1()0/NANST\-0
K.\ II iUl'iMTISKAliAC. knigupi-iLiskaoL-a, iii.
stdiiijxii; ridi tiskar. — U jcclnoj kiiizi xviii
vijeka. Piitiskano u slovoprosi Ivaiia Martina
Divalt privilogiratogn, ki'iignprit.iskaoca. M. A.
Kelkovic, sabr. i.
KIvKiOPKODAVAC, knigopnidilvoa, m. vidi
ki'iizar, b. — U jednoga /lincn naseya iiremcna (jjo
/v(.s. KHiiroiipo.viiienn,;. Dam ih (inapr) prodavali,
no taj prodavac inafie kuigoprodavac izomi novco.
S. Tekelija. lotop. mat. sv. 120, 23.
KNIOOSHKANA,/'. mjesto gdjc se hratie ki'iit/e,
vidi 1. ki'iiiiiica. — U Belinu rjecriiku: ,libraria'
,bibliotheca' ISSi', iu Stiiliceni : v. ki'iigohraiiil-
nica. — iiejioiizddiio.
KNI«_OSHKANICA, /. ilnm. ki'ii-nslirana. —
r Stulicevu rjiinika: v. kiiiijuliraiiihuca. — nc-
pouzdano.
IvNIGOSLOZITEJ^, m. covjek koji slaze kni;ir.
— Samo II Stulicevu rjecniku: v. knisjoc.inac.
KNIGOSPKEMA, /. vidi 1. kni/.nioa. — U Stu-
licevu rjecniku ; v. ki'iigohranilnica. — nepouz-
dani).
KNIGOSTRAZNIK, m. covjek koji cuva (strazi)
kniyc, vidi ki'iiznicar. — U Stulirevu rjecniku:
V. kiiigar. — nepousdano.
KNIGOTISAK, kiiigotiska, m. stamparsteo,
vidi tiskarstvo. — U jednor/a pisca xvii vijeka.
Znasasta je mestrija kaluparska aliti kiiigotiska.
P. Vitezovio, kron. 119.
KNIGOTOC, m. neki mo^ac sto grize knige. —
Nacineno u nase vrijeme. — IJ ^idekovu rjec-
niku: jbiiohermilbe' (.Cheiletus eriiditiis'). — /
u prenesenom smidu, po iieninckoj rijeci, u eo-
vjcku koji se samo knigamn Imni i ne misli za
drugo (prezirno). — a Sulekovu rjeciiika: ,biicher-
wurm (v. mensehen)'.
KNIGOTRZAC, kiiigotrsca, m. covjek koji tr-
guje knigama (Hi starima, Hi na malo). — iVa-
cii'ieno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjecniku:
,biichertr6dler'.
KNIGOTKZXIK, m. u Stulicevu rjecniku: v.
ki'iigopecatnik s dodatkom da je uzeto iz Mika-
(ina(?). — F(i ohliku bi tnlo isto znaceiie sin i
hid kiiigotrzac. — Rijec nepnuzdana.
KKIGOTVOEAC, kiiigotvdrca, m. covjek koji
tvori (pise) knige. — IJ Stulicevu rjecniku: v.
kiiigocinac s dodatkom da je uzeto iz misala. —
hna i riis. KHiijKiTiiopeii'h, nevajali p/snc. — / u
Sulekovu rjecniku : ,biioherschreiber'.
KNIGOTVOBITE^i, m. vidi kiiigotvorac. —
Samo u Slnlirrcii ijtri>tl:ii: v. kiiigocinac.
KjS'K.i 1 i\'( iI;M l\'. III. vidi kiiigotvorac. —
Samo II SliiliiTni rji;iiikii: v. kiJigociDao.
KNIGOTVUESTVO, n. tvorene (pisaiie) kiiign.
— Nacir'ieno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjec-
niku: jbiicherscbreibeu'.
KNIGOUCENE, n. djelo kojijem se uce ki'iigr.
— Sa7no u Stulicevu rjecniku.
KNIGOUCITI, kiiigoufiim, imjif. ueiti knigu
Hi knige. — JJ Stulicevu rjecniku : ,studiare' ,stu-
dere'. — sasma nepouzdano.
KJSflGOUTISNISTE, n. stamparija, vidi tis-
karnica. — U Stulicevu rjecniku: v. ki'iigopeca-
tiste. ■ — sasma nijiDii.ilano.
KNIGOUTISXI' TI. Iviiigoutisiiem, pf. nastam-
pati. — U Stnlu'i:iu rjiinika: v. knigopecatiti.
— sasma nepouzdano.
KNICrOVANE, n. djelo kojijem .s-c ki'iiguje^ ridi
kniijovati.
KiVKidVA'I'l. UiViKiijcMii, iniiij. Imrili sc ki'ii-
gaiiiii. — r' jediioga pisca nnsega vremena. I
ufiio djccii kriigovai'ie, i koliko neiik kiligovao,
toliko jo i djoci dodavo. O.svotn. G, 9.
KNKjOVEf^KI, adj. koji pripadn kiiinnr. iniiui
Hi vezai'iu kiiiga. — Xaciiicno ii nn^r irijrine.
— U Sulekovu rjecniku: knigovoski lijisak ,ljuch-
binderpres-se'.
KJjillGOVEZAC, kiiigovi'sca, in. vidi ki'iigovsXa.
— Nacineno u nase vrijeme. — U Sulekovu rj'c-
niku : ,buchbindor'.
KNIGOVEZICA, /. .iensko i'elade kao knigo-
veza. — Xaciiicno u nase vi-ijeme. — U Sulekovu
rjecniku : ,biichbinderiii'.
KNWOVEZNICA,/. mjesto (kaca, soba, ducan)
gdje se veiu kiiige. — Nacineno u naSe vrijeme.
— I' Sulekovu rjecniku: ,buchbiuderei (ort)'. —
U rjecniku .:nanstccnoga naziv]a ima knigovo?.-
nica, tech. ,buchbindorwerkstatte'. — Misiim, da
je bo(i prvi oblik.
KNIGOVEZA, m. covjek koji veze knige. — U
nase vrijeme. Knigoveza, tech. ,buchbinder', tah
jlegatore (di libri)', frc. ,relieur', egl. , bookbinder'.
B. Sulek, rjecn. zuanstv. uaz. — 7 m Lici. J. Bog-
danovic.
KNIGOVEZIVALAC, kiiigovezivaooa, m. vidi
ki'iigoveza. — U Stulicevu rjecniku: grijeskom
kiiigovezivaoc ,ligatore de' libri' ,bibliopec6s (ijui
libros ligat)'. — nepouzdano (bo^e bi bilo z mj. i).
KNIGOVKZNICA, /. vidi knigoveznica.
KNIGOVEZNA, /. posao Hi zanat u knigoveze.
— Nacineno u nase rrijeme. — U Sulekovu rjec-
niku: ,buchbi)iderei'.
KNIGOVODSTVEN, adj. koji pripada knigo-
vodstvu. Kiiigovodstveni popis troskova. Zboniik
zak. 1863. 16.
KiNilGOVODSTVO, n. knigovodin posao. —
Nacineno u nase vrijeme (po nemackoj rijeci
buchfiihrung). Kiiigovodstvo ,buchfiihrung'. Jur.
pol. termiuol. 103. Ki'iigovodstvo, math, (racu-
uovodstvo, racuuarstvo) , buchfiihrung, buchlial-
tung', tal. ,computisteria, contabilita, scrittura' ;
jednostavno ki'iigovodstvo ,einfaclue buchfuhruiig',
tal. jComputist.eria a partita semplice' ; sastavjeiio
knigovodstvo ,doppelte buchfiihrung', tal. ,com-
putisteria a bilancio, a partita doppia' ; trgovacko
knigovodstvo, mere. ,mercantil-buchhaltung', tal.
,scrittura'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KNIGOVODA, m. covjek koji u trgovini Hi u
drugom novcanom poslu dr^i glavnu knigu i u
nu pise. — Nacineno u nase vrijeme (po ne-
maikom jezikii). Ki'iigovoda ,buchhalter'. ,Jur.
pol. terminol. 103. Kiiigovoda, mere, (racunar,
raounovoda) ,buchfiihrer, buchhalter', tal. ,com-
putista, scritturale, scrivann'. B. Sulek, rjec^'u.
znanstv. naz.
KiS'lGOVODElS'E, n. djelo kojijem se vode kiiigc,
vidi knigovodstvo. — Naciiieno u nase vrijeme.
Knigovodeiie ,fiihrung der biicher'. Zboruik zak.
3, 874.
Ki^flGOZLOBAC, kiligozlopca, m. covjek ko,ji
je zloban na kiiige, vidi kiiigomrzac. — U jednoga
pisca xvm vijeka. U ono doba ue zivise sadaiii
knigozlobci. A. Kani/.lic, utoc. 2.39.
KNlGiJZNANAC, kiiigoznanca, m. covjek vjest
kiiigama, viporedi kiiigoznanstvo. — Nacineno u
nase vrijeme. — V Sulekovu rjecniku: ,biicher-
kenner'.
KNTGOZNANSTVO, n. znane o knigama, vje-
stinn u kiiiginiiii, ali jm niliornm spopisiinm oliliku,
KNiaOZNAJSiaTVO
KNI/.AKNIUA, ii.
jiii iiiliiiiiim jxisliinil, isldviji ild. — .Vdriiiiiin a
iKisc rrijciif. — U Sn/fkonii rjcciiil;ii : .liiblii)-
.ijnosio; bibllstik ; biii'lmrkeiintiuss'.
KN'isCI, kiVi/.aka m kiVizric'aV, m. pi. ndi Kui-
zavoi.
KNISKI, ailj. kiiji jniiHidii kiiiijuiiia. — isjin-
redi kiiizevau. — I'u Kl(iri.ji;iiia ohlikii ki'jizbskyj.
— Adjektio ae nalazi sumo ii imie dolin u pi-
saca. Ki'iiSki, gr. ,schrift- (in ziis.r, ki'dski jezik
,sclirift?pracUe'. B. Sulek, rjorn. znanstv. naz.
— jido. ki'iiski naldzi se Per u riikopisit xv
Hi XVI cijeka. Vb sTi>6i>skomb jezyc(~^ h pismo
UHstb, nize kuiztkyj po ilej cto podobajetb rosti
se. Jvonstantin filos. star. 1, IS. — U iiaiie
rrijeme uz adverab iina prijfdloij po : izinedii-
rjecnika u Viikovu: poki'iiski, n. p. govoriti ,\vi6
OS in den biichern ist i,rl. i. altslawisch)' , lingua
librorum (ecclesiasticorum)'. — Koji so po-
kiiiski zovu ,clenovi primiritalnog suda'. Vuk,
kmet «• Slav, bibliotli. S(j. iini sk da \'uk shvaca
da ovo niji; kao n. p. po srpski, po bugartiki
(oidi hid po), tifgo da je adrerah pokj'iiski na-
cinen od po knizi Hi po knigama. Tcj je po
kniski. M. Pavlinovir, i-azg. I'S. Po ki'iiski .naoh
dem allgemeinen scUriftgebrauche'. 13. Sulok.
rjecn. znanstv. naz. kod kniski.
KNISTVO, n. vidi kiiizevnost. — Nacincno u
nase vrijeme po starijcmii knizbstvo. PogibeJ jo
da nam zivot i kiiistvo ne zagrezuu u pravo ru-
kotvorstvo. M. Pavlinovic, rad. liS. — i u Sule-
kovu rjucniku: jbiicherweson ; litoratur (schrifteii-
thum)'. — Knistvo, stil. hist, (kiiiga) , litoratur
(schriftenthum)', tal. ,lett6ratura'. B. Sulek, i-jecn.
znanstv. naz. — Kh/c u starijim upojiji'iii kni-
ijama iipotreh(avti ruska rijev kuizestvo. U da-
nasnemu stai'iu kni/.estva nasega. Vuk, nar. pjes.
1833. 4, 44. Cuvara i stubova zakona i dosa-
daSnega kni/.estva. dan. 1, 1.
IvNlZAN, kuizna, adj. koji prijiada knizi, ki'ii-
rjama. — Rijec je stara, ii/iorcdi stsloK. k'buizbn b,
ru>>. KiiHjKiiMii. — Izmcdii rjninika u Vrancicevii
(jlitteratus'), a Belinu (knizni vez ,nizza, ciot
striscia di carta per uso di chiuder lettero' , fibula
epistolioa' oil''), u Bjrl.uMji'iK'i'Pii (cidi kod kniga),
II StidicrVK (v. knizovan), ii Vaknini ivido ki'ii-
zevanl.
I. adj.
a. uopcc (kniga ii zxiii-i'iin km, kod o i dj.
Pouc'iti so slovosemb ki'iizbnyiiub. Ilauilo 294.
Svakoga nauka kiiiznoga urHlmm uroscna. /iv.
kat. star. I, 218. Da dvorna njokade bi s rudnom
vridnosti bozica Palado rad ki'iizne mudrosti. 1).
Eaiiiiui 72b. ICoje onada mo zadrzase daleko od
zabave mojo zavicne knizne. I. T. Mrnavio, osm.
3. U razumu kuiznom u tolikom se najde ua-
pridku. Michelangelo, v. Hvale kiiizno i junaske.
.1. Kavanin 110'. Ucili su dijake knizna nau-
oenja. A. d. Costa 1, 53. U kniznomu pribiva-
liscu od Vatikana. 2, 12. Ali kako jos nemamo
prave knizne trgovine. Vuk, nar. pjes. 1833. 4, 43.
Tiskove kiiizne sa svim upropastili nisn. Nov.
sr. 1S34. (38. i ii SuUknrii ijrriiikic. ki'iizni .bucliin--
(in zus.)'.
b. eruditus, doctus, n cr^adftu. knji iici
kniijp, knji jr iiauci'ii ii kHiijuinii, ispurrdi kiii-
zevan. — /' ttnnn inaienii imit i komp.: knlz-
nijl: 1 da si kuiznija od zeu ke su dosli i ke
bise prija i ke ce bit posli. H. Lucie 288, —
Blazena divica smino naskoci tih mudrih i kniz-
nih. /iv. kat. star. 1, 221. Da moze dobiti kniz-
nih |udi mudrost. M. Marulic 219. Muz kiiizan,
zolo kropak. S. Kozicic 34'i-. Izberite vi ki'iizua
pilusop.-i. I'ril. jag. ark. 9, U9. (ir)20). Mudra
dus^i, kuizuo-a I'laton:!.. J>. Kai'iina viil'. Temu
jo ctit ctenja od ki'iiznili mudarca, a paka bit
srea u svemu nemirna? 108''. Vridniji je clovik
ki'iizan od mnogo bisora. Aleks. jag. star. 3, 281.
Kniznim vlastelom vasiiu. M. Gazarovic vr. Clo-
vika, kiiiznoga. A. Georgiooo, nasi. 198. Sudci
su pravda ziva... d.a su ilobre konsijencije, |udi
pravodui, istin!. ki'iizni i vjosti od istorija mo-
ralijeh i lilozofa. I. Drzic 278. Opeta nami daje
judi knizne ineu jai-iina. .7. Kavanin l"')8l>. Knizni
judi. [. Vi'Iiiwiiiiivii'-. upnt. 3, iv.
c. /,((//■ /iriiiiiilii. ki'iizi (kniga /( :iiticn'iu
kail kiid a. hjK fi'li n It'liim ijnnikii.
'I. adr. ki'i'izno, kiin pii knizi, po ki'iiijaiiia,
ifjinrrdi ki'iiski. Gloviku iiaucenu i mudru tanko
i knizno govorila jesam. Ziv. kat. star. 1, 219.
KSIIZAONICA, /. nidi 1. kniznica. — i.sporedi
ki'iigaonica. — Samu na jt'diiom mjrstu xviii
viji'ka. Imao je u ovo vrime vosoje viditi u
Moski uzidanu s velicanstvom kra|ovskini jednu
likarnicu s jednom vooma velikom khizaonicom.
A. Tomikovie, ziv. 182.
KNIZAR, /;/. coiji-k koji .se bavi kniijama (ne
has ucci'i ill, nri/n capajiici ill, prodajiici Hi, pe-
ziiei ih itd.). — Od .win pijeka, a izmedii ijei-
nika a Sl.uliecDii (v. ki'iigar) i u Viikopu {,Aev
buclibiuder uud buchhandler' ,librarius').
a. pidi ki'iiznicar. — U dpa jii.sca xvni
pijukii. Karlo Majela ki'iizar u Vatikauu. A.
BaAir 1-JS. Svidok je svemu ovomu Auastazio
knizar. 245. Anastasio ki'uzar koji je u ono
Trimo bio u Garigradu. J. Banovac, izkaz. 16.
b. bibliopola, librarius, iopjek Uo prodaje
kiriije. — Naj olnc-nije znacene u nase vrijeme
(dajhiidi II pinaea). Po Simunu Occhi knizaru.
P. Knezevic, osm. I. Jer knizari tesko primaju
gramatiks. Vuk, odg. na utuk. 25. To je pouc-
kalo dubrovackoga knizara Pretnera. S. ^ubisa,
prip. III. Knizar, mere. , buchhandler', tal. ,li-
brajo, bibliopola', frc. ,librair6', egl. , bookseller'.
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
V. villi knigoveza. — U Vukopii pjeeni.kii.
KNIZARA, /. vidi kuizarnica, b. — /' nuie
vrijeme nacii'ieno od /lisaca (rijctkijeiii iiasliipl;om
ara). — U Sulekopii rjienikii: ,buclihandlung'
(vidi i kod knizaiTii.ii, Ir.
KNIZAKAC, kni/ann. m. Uhelifor cancroides
L., mala zivotinica nalik nn jakre.pa, sto zipi
naj ceiee u knigama. — Naeiiieno u nase vrijeme.
Kiiiz.arac (Clielifer cancroides L.). K. Ornogorac,
zool. liji;.
KNIZAKKV, ailj. koji pnpndn knizaru. —
isporedi ki'iizarov. — (' Viikopii ijecniku.
KNIZARI, /". pi. jedan odijel zeUica u prozi-
vaca. Kapela kod Bjelovara. — vidi kniga, f.
KNIZARICA,/. pidi 1. ki'iiznica. — U dva piKca
xviii vijeka. Ovi je eesar sazgao onu razglasenu
ki'iizaricn u kojoj je bilo ti'ideset i tri i)ade kniga.
J. Banovac, izkaz. 25. Naredi Dlmitru Faleriju
da izbere knige naj boje i da ji u negovu libra-
riju aliti ki'iizaricn nosi i mece. And. Kacic,
kor. 315.^
KNIZARNIUA, ./'. jiniro hi znacene bilo: mjesto
(jdje ajedi knizar, ali je ohieno znacene: mjesto
ijdje se hrane kniye (u naie vrijeme obiino je
znacene kod b). — Od xviii vijeka, a izmedii
rjecnika n Viikovii (,die buchhandlung und die
buchbinderei' ,officina libraria').
a. vidi 1. ki'iiznica. — V dva pisca xviu pijeka.
Ovi je cesar izzegao onu razglasenu knizarnicu
u kojoj je bilo tridesot i tri ilade kiiiga. A. BaiMc
253. Evandeje u biblijoteci iliti knizariiici u
(Jozarei zadi-zavalo so jo . . . E. Pavlc, ogl. l-i>2.
kni;!;ahni(;a, k i:
b. iiijt.shi (l;iii-i(, ililriinl (Jilje sr iirmldjil kiiiilv.
Ki'iizara, Ki'iiziirnica, men:. ,buchhaiKiluiis', tol. ,U-
broria', Ire. ,librairie', ogl. ,book-shnp'. B. §ulek,
rjecii. znanstv. naz.
)'. nidi ki'iigoveznica. — I! Vukneii rjecnikii.
KJ^i^AKOV, adj. t'idi ki'iiXarev. — If Viikovii
rjrcnikii.
K^VaAUSTVO, ». tn/uvima knigamu. — N<i-
eii'ieiK) It nasi! vrijeiiir od ki'iiKav. Ki'ii2arstvo,
more, trgoviiia ki'iig'aini .bucbliandol', tab ,li-
breria', frc. .commerce I'os livres', ej^b , book-
soiling', book-trado'. B. Sulek, rjecn. znanstv. uaz.
KNIZAVAC, kiiS/.avca, m. i-i.di kin/.avci. — /
II dnujiim snaienti kao r/lira. Ki'ii/.avac, bot.
jblatterpilz', tab ,a.i;arico'. 15. S^iilek, rjeCn. znanstv.
naz.
KKI/AVCI, ki'iizavaca, »(. ;;/. vidi ki'iiga, f.
— U »as)! (vyt'/w II lAci. .). Bosdanovic. M.
Medio. — Sulek piic u jediiiiii ki'iizavac. Ki'ii-
zavac, Knisci (pb), zool. lat. .oinasuni, conclave,
p.saltorium' ,falte7imag-on, bliittormagen, buch,
losei-', tab ,omaso, contopelle'. B. Sulek, rjecn.
znanstv. naz. i a rje.c.itikii. : ki'iizavac ,blatter-
magon'.
KNIZBA, /. eidi knigovodstvo. — Naciiwrco >i.
nase vrljcme. — U Sulekovii. rjeciiikii : ,bucb-
baltung'.
KiVIZBAR, in. ludi ki'iigovoda. — Nacii'ierio ii
iia.ie rrijenie. — U Sitkkovu rjeciiiku : ,buch-
lialter'.
KNIZENSTVO, n. ridi kiiizevnost i knistvo.
— Od xvii vijeka, a kmcdu rjeciiika ii Mika-
linu (ki'iizenstvo, nauk ,dootrina, litoratura') ijdji'.
se naj in'ije imliodi, ii Bclinii (,dottrina, scienza
e sapere' ,doctrina' 279''), u Voltigijinu (,dottrina,
scienza, sapere, erndizione' .Avissenscbaft, ge-
lehrsamkeit'), u Stulicevii (v. ki'iizevuost). (Slo-
irinski jezik) prom je plodan, obilau i podoban
svakomu pismu i svakoj vrsti od kiiizenstva. u
B. Zuzeri iv. Uljeze sveti aposto u gi'ad grcki
od Atone, grad glasovit po svem svijetu, er oav-
tijase u I'lemu u to doba svaka vrsta od kiii-
zenstva i knizevnika. B. Zuzeri 179. KazaSe
otreseuom svojom cjidi sve ufaiie da ca u liemu
izit vrijedan covjek od kiiizenstva i mudrosti ne
malahue. .i04. Apostoli bezumni i ribari bez
kiiige i bez kiiizenstva. .322. Ako su priguuti
na zanat ili kuizenstvo. B. Leakovie, nauk. 314.
KNIZESTVO, vidi knistvo pri krajn.
KNIZETINA, /. augm. kiiiga. — Od xvm
vijeka, a izmedu rjecnika it Stulicevii (^,vilis libor')
i II Viikitrii. Otvorim jednu veliku strasnu kiii-
zetinu. D. Obradovic, ziv. 89. Dvije prevelike
kiiizetine. Vuk, dan. 1, 28.
KNIZEV, adj. vidi kiiizan. — Ujednoga pisca
Duhriivcaninn xviu vijeka. Zasto se neee svi
Krstjani kiiizevi uteci Tomasu svetomuV V. M.
Gucetio 163. Crkva napuiiena pametue i kiiizeve
cejadi. 163. Svoder napredovauci u kiiizevu
znariu. 2(J9.
KNIZEVAC, kii'izovca, m. vidi kiiizevnik. —
XVII i XVIU viji'ka, a izmedu rjeenikn a Stulicevii
(uz knizevan). Gdi su kiiizevci ki slavu pogra-
bihu svita V F. (ilavinic, posl. 8. Ni biti vojnik,
ni kiii/.evac, ni trgovac. A. d. Bella, razgov. 23-5.
Kiiizevac u velicanstvu svoje mudrosti. V. M.
Gucotic lOb.
KNIZEVAN, kri'izf'viia, adj. kiiji se havi knigoin
(vidi kniga, d), koji pvipada knizi Hi knigama.
— Akc. je zabi(eien onakii kai> Utii je n Viiknvii
vjeriiiku; ali ii iiom. xiiig. m. i ii ace. xiiig. in.
S KNIZEVAN, 1, b, I).
kdd ./<■ isli kilo liiimiriiiliv, luuzi- tiili i driikciji
(kn'ize\an). — Od xv ili .xvi vijeka, a izmedu
rjei'nikii ii Mikap'ii'it (kiiizevan, kiiii'-nik ,literatus,
eruditus, doctus'), u Bcliiiu (,scientiato, scienti-
fico' , doctus' 054''), u Voltigijinu. (kiiiXevni ,let-
terario, aocademico' ,znr litteratur gehorig'), it
Stuiicevu (,literatus, doctus, peritus, scitus'), u
VukoVH (,litorariscli, golobrt' ,6i'uditu3').
I . adj.
SI. litteralus, doctus, eruditus, o ce(adetii
sto je miiogo lu'iu iz kiiiga i iitao, pa i koji je
pisao knige, uc.en, naue.en (vidi kiiiga, d, b) ; »
kojem primjeru iimgln hi liiH zriace.ne premn kiiiga,
d, a), dakle: (oi'iil- < </<■ niiiii itmije cilati i pl-
sati, ali se lu iir <lii ni'.n.iiati. — Tinn i koiiip.:
kiiizcviiiji, vidi: \aj kiu/.ovniji besjediteji. B.
Kasic, per. 169. Poslije nego si potratio voliko
iso dneva i no6i u stiveiiu kniga opakije sto si
dobioV sto si izvadioV nijesi kiiizevni/Ji), ni kro-
posiiifji^, mudriji, ni duhovniji, ni bogojubiiiji.
M. Kadnic 12.o''. — Nb se poprostyihb judij Gri>ki.
jestb a no kiiizevnyihb. Konstantin filos. star.
1, IS. Covjeka razumna, pametna i kiiizovna.
M. Divkovic, bes. xv. Ili je pokornik kiiizevan
ili je nokiiizevan. nauk. 397. Osladiti svoje je-
stojke razgovorijema od [udi razumnijeb i kiii-
zovnijeh. B. Kasic, iii. .37. Bjese sv. Gabinio
kiiizevan covijek u svacijeh kiiigab. per. 107.
Velika jo razlicnost meju mudrosti clovika pro-
svijetjena i umstvom kiiizevnoga redovnika. nasi.
166. Bijabu kiiizeviii oni misnici. M. Raduic
55''. Razlika medu nenauceuijem i vrlo kiiizev-
nijem. 3.58'^. Zagovarase u Korintu veliko [udstvo
jedan hvastav govoruik kako da je jedaii kiii-
zevni zvizdoznanac. A. d. Bella, razgov. 20. Da
kjiizevna iiauoiteja slavno ime jako zeze srca
ucenika. 120. Toll ue bijase kiiizevan Augustiii ?
171. Pot'.ibno je da je kiiizevan, da je inudar.
188. U zboru |udi kiiizevnijeb. B. Zuzeri 237.
Kad bi pocoli postavjati svestenika, da imaju no
po ataru, nego kojiuo jeste iskusan i kiiizevan.
Glasnik. ii, 3, 289. (1726). Matije dakle buduci
naucan i kiiizevan ... F. Lastric, svet. 149».
Osvem kiiizevnijeh i razumuijeh, ne bi ostali, a
djeca uavlastito, ni umjeli stjeti. I. A. Nonadici,
nauk. 8. Coviku nekiiizevnu, znajucemu samo
stiti i pisati. A. Kanizlic, uzr. 58. Al' buduci
malo kiiizevnib naroda ilirickoga }udi ... I. Za-
niCic xiii. Prvi je samo za naucne i kiiizevne.
I. Volikanovic, uput. 1, 240. Ja sam bio pa-
mot au i kiiizevan. D. Obradovic, ziv. 30.
I>. koji pvipada knizi (vidi kiiiga, d, b)).
u) uopie. Benedik nakon sedam Ijota
bi od svoga roditela odprav}en put liima, neka
bi u tomu gradu punu mudroznaiia naucio kiii-
zevne kreposti svekolike. I. Dordic, ben. 12.
Mudri drze ovu kiiign za jedno kiiizevno blago.
A. Kanizlic, kam. 12. Toga radi vasi razgovori
imaju biti o stvarih kiiizevnijeh. £). Basic 263.
Sto moze dobra voja na javnom i na kiiizevnora
poju. M. Pavlinovic, rad. 17.
b) 0 nastojaint, poslu. KniJevna nasto-
janja i zabave ine. A. d. Bella, razgov. 23.5.
Moje kiiizevno nastojaiie uzdrzalo je }ubav svomn
jeziku. I. Dordic, uzd. vii. S primlogi poslovi
kiiizevni zabavfen. A. Kanizlic, utoc. 250. Kao
i ostali sviju moji kiiizevni poslova. Vuk, nar.
pjes. 1824. 1, 62. Zeleci samo zabav|ati se svo-
jijem kiiizovnijem poslovima. odg. na lazi. 11.
c) kiiizevno codo, mclaforiiki : kniga.
Ako vi sudito da ova godisna kiiiga nije prava
i vlastita Siraeona logotote kiiiga, a nam ka/.ito
onoga lazca od koga velite da je slozona, tko jo
(iako ovoga kiiizovnoga coda? A. Kanizlic, kani. K
Kl^EVAN, 1, c.
KliriZICA, h.
{'. kiiga se shvaca ii Hmklu kao pud c.
a) knizevan u ovijem prinijeriiim zniiii:
koji biva po hnigama, preko kniga. Ter bi bilo
jedno lipo knizevno inadenje. A. d. Bella, razofov.
19. Za istinu boj kiiizevui biti. A. Kanizlir,
kam. IX. Ovi iuad kiiizevni. 176.
b) 0 jeziku, kako se upotrfh^nva n ki'ii-
yama. Xako su^im kiiizevni jezici postajali. Vuk.
pism. 94. i ii Stilf.koim rjecniku: Uiiizeviii jpzik
■biichersprache ; schriftsprache'.
d. u jednom primjern xviii rijekn, i> tii-
inacenu, uJcoJiko se onjem jarla sitmn spolnsiie
znaeenc. Culi ste kiiizevnn pisnia ivefja fciima-
fiene, nu 6ujte sadar otajuo oiici zUiuibi'ib koje
uzdrzi. B. Zuzeri 17">.
O. koji jirijKiilii kni'hrniciiiin.
a) <> •'kii/iii (II kdjrinu su sami kni£i:v-
niei), o svijeln in /in-ins, mim smislii, o samijcin
knizevnicuna), n mjestu, <> rreinemi (ii kimi iina
iiinogo knizevnikn) itd. Knizovjii skup ,accada-
mia, adunanza d' huomoiii di lettoro' ,acad6rnia'.'
A. d. Bella, rjecn. lOh. Bistrostju razuma pri-
te6e svu koliku kiiizevnu druzbu svojvi. A. Ka-
nizlie, utoo. 266. Al' ne samo sokolove na me<f-
danu junackom, ve6 sokole i na zbnru knizovnom.
Osvetn. 4, vji. Da svijotu knizovnom sebw ucini
poznana. L. Milovanov i. Velik i kiiizevni .^rad
Bolona. Stit. 4. U pi-ipravovirnomu gradu, u
doba toliko knizevna. A. d. Bella, razgov. 60.
b) 0 ithu (metaforicki). Ako ne uzViudo
stvar koja bi knizevne usi knjoin^'odi vridnosti
pasla. M. Drzic 3.
c) 0 zimta (onoga kuji se knigiim hnri).
Ki'iize^Tii zivot. M. Pavlinovic, rad. t'j.
d) 0 slavi, glasH. On nije vele luario
za Knizevnu slavu. M. Pavlinovic, rad. 104.
Kiiizevni glas ,literariscliGr rut''. .lur. jiol. t.or-
minol. 437.
e) 0 ce(adelu sto pripada inedit kiiiici'-
iiike. Kiiizevni zbornik ,accadomico' ,a(;ademicus'.
A. d. Bella, rjecn. lOb. Zaoudi so da od tojja
kiiizevni oni zbornici suraiio. A. K,anizli<^, uzr.
VI. Sukobi se .s Johnsoiiom, ki'iizovnim voli-
kauom. M. Pavlinovic, i-ad. 96.
3. adv. knizevno, jio ki'iizi, iiceno. — U Mi-
ka(inii rjecniku: kiiizevno, zniino (,znanno') ,eru-
ilite, docte, literate', i ii Stulirevii : ,litoi-ate, dncte.
iTudite, scite'.
KJViZEVNICA, /. zenskn cefade kiio kiiUeniik,
knizevno zensko ce(ade. — U jednoga piscii xviii
vijeka. Vrle mi knizevnice ! A. Kanizlic, utn6.
239.
KNIZEVNICKl, adj. koji jjrijiada knizeoni-
f.ima. — Nacinio n nase vrijente Danicic. Laz
ucini laziva pisajka kiiizevnicka. D. Danicic,
jer. 8, 8.
KNIZEVNIK, m. vir studii.s ac litteris deditus,
knizevan covjek, covjek kojemii je posao uciti
knigu (vidi kiiiga, d, h) i c) ali u knjem primjeru
maze biti i prema kiiiga, d, a)), iicen iovjelc,
ucenah. — Od xv Hi xvi vijeka, a izmedii rjer-
nika n Bjelostjencevu (knizevnik, kiiiznik .litte-
ratus'), u Voltigijinu (,autore, letterato' ,.schrift-
steller'), u Stulicevu, (uz knizevan), a Viikovn
(,der literator, der gelehrte' ,6ruditus, literatus').
Otb vtsebb knizevnikb. Konstantin files, star.
1, 43. Neka bi se pridali i podiiizili luudri i ra-
zumni knizevnici. B. Kasic, is. 30. Nega tale...
i svi mudri kiiizevnici. S. Margitic, isp. 123.
.Sreta redovnika i svitovnika, kiiizovnika i ne-
imiitnika. A. d. Bella, razgov. 127. Ovo je je-
dini poso kiiizevnika u svomu nastojanju. 23.5.
Kiiii^.ovnici nastojahu na nank. P. Knozevic, osm.
V
66. Prigovaraju se receui kiiizevnici. A. Ka-
nizlic, kam. 11. Kada on u ucionicu iliti skulu
niedu zbor knizevnika ulize. uzr. vi. I dervise
turske kiiizevnike. Nar. pjos. vuk. 3, 62. 70. I
turskoga mlada kiiizevnika iz gamije mlada mu-
jezina. 4, 200. <")uda veli tridest kiiizevnika.
Nar. pjes. petr. 2, 101. Kiiizevnici kiiige potu-
rise. 3, 98. Kiiige nasijeh novijeh kiiizevnika.
Vuk, pism. 4. Da su naj glavnije jjogrjeske u
jeziku nasemu postale oil nasijeh dojakosiiijeli
spisateja i knizevnika. 18. Da nasijem kiiizev-
nicima, osobito ucito|ima, spisatojima i pisarima
pokaze pravi put u ovome djelu. 26. Kiiizev-
nici koji upravo ne znadu svoga jezika. odg. na
utuk. 9. Naj znatuiji liemadki knizevnici pitaju
za kiiige iz kojih se mozo jezik sam uciti. 25.
Kulin kaze; ,Vala, imam dva kiiizevnika, jedan
turski a jedan vlaski, oba su bogomo}ci'. P. M.
Nenadovic, mom. 1.50. Bijase kiiiievnik vjest
zakonu. D. Dani6ic, jezdr. 7, 6. A mudar si i
kiiizevnik, kazu. P. Petrovic, gor. vijen. 28.
Bukopis dao prijateju kiiizevniku. M. Pavlinovic,
rad. 44 .Jos' vidio, oce kiiizevnice? Osvetn.
2, 93. Kiiizevnik, stil. ,literat', tal. , letterato'.
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — Vuk prcvodi
ovako II. nnviini zavjetit grc. ygafificnivi; lat.
scriba. Pristupivsi jedan kiiizevnik. Vuk, mat.
8, 19. Cuvajte se od kiiizevnika. luk. 20, 46.
KiVlZEVNOST, kii'izevnosti, /. litterae, monu-
iiionta et litterae, tiprav usobina onoga koji .Sfi
hiivi knigama (koji je ki'iizevan), ali se shvaia
kao l-olekti.vno imc od kiiiga, c, te znaci: sve
ki'iigr Kopi'e, Hi .sto sii, o nekoj osobitoj stvari pi-
siiiir. III! iiiij ceiire ono (n pjesmi i u prozi) sto
jr pisdnit nil zabin'ii Htnoeima, Hi ydje pisae
jar]a H' .•<ii,iin smji' .miiir iirgii i mis^ene i osje-
eai'ie. (}r,il:ii kiiiiminsl ina.'.r hili raznovrsna, n. p.
po stnici, i>n nlilikii. jiii ji^'ikii, itd. u iiaSe se
vrijeme kaze i narodna kiiizevuost za ono Ho
sam (nekoizeoni) narud jijeva, priponijeda ild.
iistimicc. — isporedi kiiiga, d. — /'' )iai>c jr
vrijeme /losfalo od kiiizevan. — Izinedu rjeinika
a Stulicevu (jliteratura, eruditio, doctrina, scien-
fcia'). Pak cemo onda biti jedan narod i imati
jediiu kiiizevnost. Vuk, pism. 20. Nije Ii sad
vec doslo to srecno vrijeme za nasu kiiizevnost V
20. Pjesme, zagonetke i pripovijesti to je go-
tova narodna kiiizevnost. prip. iv. Na ovu kid-
ZGvnosti struku naloziti desnicu. L. Milovanov
II. Na stetu kiiizevnosti. 19.
KNIZEVNAK, »(. vidi kiiizevnik. — I J jednoga
pisea Dulirovcanina xviii vijeka. Jerud zajodno
s zidovskijem starovijecnicim, posvotionici i kiii-
zeviiaci. B. Zuzeri 227.
KNIZEVSKI, adj. vidi kiiiski, kiiizevan. — Tl
jednoga pisca xv vijeka, a izniedu rjecnika ti
Stulicevu (v. kiiizevan, gdje ima i adv. kiiTzevski,
V. knizevno). Da navyknesi vtsakoj kiiizevbskoj
lir-hlosti. Konstantin filos. star. 1, 30.
KNIZEVSTVO, n. vidi kiiistvo i kiiizevnost.
— n jednoga 2>iska xvin vijeka, a izinedu rjec-
nika u Stidieeva (v. kiiizevnost). Nemoj so uz-
dati u tvoje kiiizevstvo i mudrost. M. Raduir
ISll). — I u Sidekovu rjecniku: (uz kiiistvo) ,H-
teratur (scUriftenthum;'.
KNIZICA, /. dem. kiiiga. — Ttijix je slain,
isporedi stslov. kiiizica.
SI. vidi kiiiga, a, a). — U Mika(inu rjecniku:
knizica, malo hartije .scheda, schedula. phylidu.
phylura, chyrographum' ; kiiizica koja .so dasa
na vrati ,boletta' , tessera' ; (/ Jielinu.: .coiliila'
scheda' - 182'J ; u Stulieera: ,scliodula, r-hartula'.
Ii. vidi kniga, a, h). — [ziiiedn rjefnikn u
9
Ki!riJ>;iCA, b.
130
1. KIsIIZNIK, a.
AIikn(iiiu (kni/.ica, raala poslanica ,epi.stoliuiir),
II Belinii (,iettorottii' .epistolium' 4:S5a; jvigliotto,
specie di lottoni breve' .epistolium' 7(J")I>), u atu-
lirevu depistolium'). Knizice, nut' podi k oiiojzi
Sospodi. §. Menftetii— (i. Dr?,i6 474. Ki'iiXica
od tvoje pameti sabrana, u ruke ka mojo ovili
dana bi dana. H. Luoic iCi'i. Nikoiau ti noiuoj
izreci tuXice, iiiti li uzrok moj, ma vjonia ki'ii-
zicG. N. Naleskovid '2, 14. Nog tebo, ki'iizico,
priklono ja mo)u. 2, 63. Ne pisao ni meiii ni
nikomu od svojih jednu ciglovitu ki'ii/icii. M.
Drzic 266. Vidjese jednu golubicu vijati tarn
ovamo po crkvi iznad puka uoseci jednu kiiizioii
koju iz kluna pusti. F. Lastri6, ned. 282.
c. vidi kriiga, c.
aj u mnnzini n jednmne. — Izme.du rjci-
nika u Vrancicc.vu (,libollus'), u Mikalinu (kni-
/.ice, male ki'iige Jibellus'), (( Bclinu (.libretto'
.libellus' 438a), ii Bjclostjimcnni. (Jibellus, libellus
pusillus non magnus, biblion'), u Slulicei-u (,li-
liellus'). V drugom delu ovih ki'ii/.ic. Nariion.
44''. Budite ove ki'iizi«e I'lim za nauk. 46[i.
Koga zdolu n ovih kiiizieali postavili jesmo. S.
Budinic, i.spr. 22. Hocemo za ovimi knizicami
uovi testamenat stampati. Kateh. 1.'561. Al''. Da
ponese jedne ki'iizice duliovne k svetoj opatici.
B. Kasic, per. 137. Kako osobitijem nacinom
uci slozuik u ovizijeh knizicah. S. Matijevic 13.
Slozi ove kiiizice. P. Radovcic, nac. 4. U evan-
geliumskih svojih knizicah. P. Vitezovir, kron.
I. Odabrah primiti u nas slavni jezik ovo ki'ii-
zice zvane: ,Pokrip}enje umiruci'. L. Terzic vii.
y^eledi ja da .svi dobro umremo, nakiti ja ove
knizice s mnozimi nauci. viii. Da me drugo
nije ganulo za i.stumaciti ove kiiizice. P. Ma-
cukat H. Pisme duhovne izvadene iz ki'iiga oca
fra Tomasa Babica i za vecu lakost stioca, pi-
vaoca, prinesene u ove kiiizice. T. Babic 1. Pro-
mis}avajuci kako stvar pripotribnitu, svrhu pri-
pravjena k misi, da nitkor do ove dobe nije hotia
iwstaviti u kiiizicah. I. Kra}ic 3. Isto je cinilo
priguuti mene da ove moje male kiiizice V. Gr.
M. P. prikazem. J. Banovac, uboj. 3. Ovi dio
cetvrti tvoritej prinese iz kiiiziea talijanskije
jParoco all' Altare'. P. Lastric, od' i. Naj lipsi
na'odim (rasloy) u recenije kiiiziea. test. 206ti.
No iiahodeci se u mojim kiiizicam muoge stvari...,
recene kiiizice pristampajem. And. Kacic, razg.
1. Stij s_pomiiom ove kiiizice. Ant. Kadcic,
predg. I. Sa|emo ove dragocine knizice. Grgur
iz Varesa 8. Sva u jedne kiiizice sakup|ena go-
voreiia. 14.
b) u jednini. — Izmedu rjecnika u Jamhre-
siceiru (,libellulus'), ii Voltigijinii (Jlbricciuolo,
libretto' ,biichlein'), it Vukovii {,das biichlein' .li-
bellus'). U ovoj kiiizici. J. Mikala. gram. 4.
Da (se) zna ka(da se) je povezala sija kiiiziea.
Ead. 1, 179. (1682). Sloziti onu od zabava du-
liovnili kjiizicu. A. Kanizlic, uzr. 59. Sveti Igna-
cija uci u kiiizici imenovanoj. 57. Drzase u
ruci otvorenu kiiizicu (apoc. 10. 2). E. Pavic,
ogl. 676. tlkor malovridnosti covicanski po-
stavjen u jednu kiiizicu. V. Dosen i. I imase
u ruci svojoj kiiizicu otvorenu. Vuk, otki'. 10, 2.
Sve one pjesme, sto su u prvoj kiiizici nastam-
panfi. nar. pjes. 1824. 1, 15.
c) u mnoHni o nmostmi-. Imam kiiizic
svetih ja josco ne malo. A. (reorgiceo, nasi. 323.
Istina je da su miioge kiiiXice od nauka duhovni
na svitlost izasle. F. Matic 3. U narucnima dje-
tiiiinia kiiizicama. B. Leakovic, nauk. 455.
KNTZINA, /. iiuijm. kiiiga. — Od xviii vijeka,
a iziuedii rjecnika a Beliiiu (knizine .cartaceio
cho non servono' ,chartae imutiles' 174^), u Bjc-
li)ntji'n<'i:vH (kiiizine, paperi za nijediiu potrobu
.cliartao iiiutilos'), a Vnltigijinii (,libraccio' ,ein
sclilechtes biich' ; kiiiXine .oartaoce, libracci'
,schlRcht6 bii(!her .makulatur'), u Stulic<:iiu (,vilis
liber'). Bit (ip u ogaii ko kiiizine izmrfieno od-
raetiiuto. B. Zuzeri 32. U jedan zavitak od kiii-
ziua opajenijeh. 237. Istegiui prikrupne kiiizine
da l)ija§6 sti-ahota razgledat ih. Blago turl. 2, 274.
KNIZITE^iAN, knizit6|na, adj. a Stulieevit
rjeeniku: v. kiiizevan. — nepouzdano.
KNIZJE, n. cull, kiiiga Hi kiiige (nidi kiiiga,
c). — Sami) u knigama piHanima crkvenijem je-
ziknm (sn atarijim uhlihun kiiizije), a izmedu
rjcciiikii II J)iiiiici<'evii (knizije .libri'). Vb sblira-
liiMiijo rvziiice crkovne, kiiizija i sbsudbb. Glasnik.
49, 363. (1326). Jeliko mi bysti. vbzmozbiio pri-
loziti liramu semu selb . . . i kbiiizija, i Cbstnyje
krhstj' okovanbiiyje . . . Mon. serb. 91. (13.30).
KNIZNEV, adj. vidi kiiizevan. — Samo na
jednom iiijeMu xviii vijeka, ydje Hoji nom. jil.
kiiiznevi, a muze hiti da je stamparska pogreskn
mj. kiiizevni. Sami Krstjani kiiiznevi, krajevi i
gospoda velika sfetkuju liegovo (svetnga Tomasa)
prislavno ime. V. M. Gucetic 163.
1. KNIZNICA, /. mjesto (kiica Hi dvornica,
doorana) gdje se hrane kilige za cifane (ne za
prodaju). — Iiiia i rus. khii;khhh;i ■• isliji in ziki-
eenem. — Od xvii vijeka, a izimdii r/'inikti ii
Mikalinii (,bibliotli6ca') gdje se iiuj jiriji mihudi.
u Bdinn (.libraria' .bibliotheca' 438"), n Bjeln-
stjcni-KKu (kiiiznica, kiiizna komara, hiza, kiiigo-
liraiia. kiiigaouica .bibliotheca'), u Jambresiccvu
(.liililinHii'. :i- , i( \'iilhiiijiiiii (Uibreria, biblioteca'
,l.n.lintli.-k- . /( Stnlirrni (, bibliotheca'). Pak
kiii/iiiiii vi-siiu joj skupi. J. Kavaiiin 244*. Ovo
pismo bi nasasto u kiiiznici carigradskoj. u And.
Kacic, razg. (1780). v. Trazise u kriizniei . . . i
nadose kiiigu ... D. Danicic, jezdr. 6, 1. Kiiiz-
nica, stat.^jbibliothek, biichersaal, biichersamm-
lung'. B. Sulek, rjecn. znaustv. naz.
2. KNIZNICA, /. kuizeuno zcnsko celade, zenskii
eefade kao kiU.inik. — U Stiilicerti rjeeniku: ,inu-
lier 61-udita'. — Ima i riis. KHH5KHHi(a .s nvijeiii
znacci'ie.m.
KNIZNICAN, kiiizicna, adj. koji pripada kniz-
nici (vidi 1. kiiiznica). — U Sitlekovu rjeeniku:
kiiiznicni ,bibliothek- (in zus.)'.
KNIZNICAK, m. covjek koji cuva kniznicn
(vidi 1. kiiiznica), koji upravla knimicoin, koji
je nad kniznicom. — U na.se vrijeme, iiacinr.iui
od kiiiznica, a izmedu rjecnika u Stulirei'it (v.
kiiigar). Placa za kiiiznicara iznosi 1400 tor. na
godiiiu. Zbirka zak. 1, 178. ~ I u Siilekoni
rji-cniku : ,bibliotliekar'.
KNIZNirAKSTVO, ti. kiiihiicarev posao. —
U i^iilikorii rjii'iiikii : ,bibliotliekariat'.
1. KXI/.NIK, III. ki'iizin icrjek, isporedi kiii-
zevnik. — Bijec je prusluifif^ka, isporedi stslou.
kiiizbnikb, rus. KHiiHaun.i,. c/v. kniznik, po}.
ksiaznik, ksieznik (ki'iiidr. kniinicar). — Izmedu
rjecnika u Mikalinu (kod kiiizevan i znan), u,
Belinu (.letterato' ,litteratus' 43o-i), a Bjelostjen-
cevu (v. kiiizevnik), (( Voltigijinu (v. kiiizevnik),
u Stiiliceou (v. kiiizevnik iz Bjelostjeiiceoa), u
Danicic.evu (kiiizbnikb ,literatus').
11. vidi kiiizevnik. Enoh nebeski ucite] i
kiiizuik pravadni. Pril. jag. ark. 9, 90. (1486).
Odluci sazvati svi kiiiznici i mudrojubei vridni.
Ziv. kat. star. 1, 221. Od potribe bo jest da
kiiige mnoza glas, da pomoc bude nest po svit
kiiiziiika klas. M. Marulic 14-5. ^ubav k veri i
ka kiiiznikoiii dobrovolonje. S. Kozicic 51''. I
1. KlinZNIK, a.
4 KO
on poda nikoje istinom apostole, a njeke pro-
roke, a nikoje istinom vandelisfce, a nikoje pa-
stire i kuiznike {tfid'anxaXov^. doc.torns). N". Ra-
ijina SOSb. paul. ephes. 4, 11. Veliki ki'iiznice.
Zborn. 85a. Smrt kosi i kniznike i oruziiike.
M. Vetrauio 1, 29. Ovdi je smrt vi-idnoga kiii/-
nika pod mramor spremila. 1, "204. O Splite,
. . . u tebi kiiiznici mnozi se rodise. P. Hekto-
rovic 2-5. Uzdahe ti nose tvoji druzbenici, mlade
mome kose, a pisni kriiznici. 62. Svi te glasom
h-pale do neba i ctuju veli razumnici, ne mis-
cane sami, da izvan kiiiznici. 6:3. Za mens nije
ki'iiga ni kniznik. M. Drzic 410. Kiiizuice di-agi
moj, ki mudros slideci ... JJ. Kaiiina Cyo". Od
kniznik Apolonovih i vlha^• iskase uznafci, ka-
kovo dite hoce biti. Aleks. jag. star. 3, 225. Ci-
niti se kiiiznikom ue umijuci stanovito ni slova
poisnavati. M. Divkovic, nauk. W>. Ima dati
razlog kniznik od kiiign. OS*. i\"o bijahn tada
kiiige i kiiiznici uciteji n onoj svitlosti. B. Kasic,
fran. 3. Tim u mnogoj slavi i diei slnzise joj
prvi od svijeta i junaci i kiiiznici, i za strazo i
za svjeta. I. G-undulic 277. Tmaju bil sveli i
kiiiznici. I. Drzic 254. Stari i novi kiiiznici. I.
Ivanisevic, kit. 259. Dusa jeiua polribu od mnozili
stvari za izvrsiti moc od razuminja. liako prave
kiiiznici {,kniznitci'). P. Eadovcir. ist. 157 — 158.
Gospodina Tomka Mrnavcira biskupa liosaiiskoga
primudroga i dobroga kiiiznika. M. Hijankovic v.
Ne najdoh jos nijednoga pisca ni kiiiznika, koji
bi s malocom dijackih aliti hitinskili slov obiljp
lirvatskoga nasega jezika dnlim ali pravo pisal.
P. Vitezovic, evil. vu. Ti si kiii/.uikov svitlost.
A. Vita|ic,, est. 409. Kijeh so lijop liroj od kiiiz-
nika i od jnnaka vscijeli piso. .1. Ivavaiiin S7'i.
Svijem kiiiznicim zadosta je ocilo. I. Dordic,
bon. Til. Razlozitije govore koje. su so ali iz
kiiige ali od kiiiznika naucale. Pisanica. 5. Ako
kniziiika ne bude koji bi vas i na nijcsto vedov-
nika ii vjeri i Jubavi Bozjoj okrijepio. (i. Svje-
dooi mi ovu istinu oni kiiiziiik koji u sfotomu
zboru tridontinomu rece ove zlatiio rijoci. V. M.
Gucetic IG.B. Priletit kiiiznika slavom pora. A.
Kauizlic, roz. 119. 11" cestitog otea siiia il' kiiiz-
nika od mudrina. V. Uoseii 120". Kako skupno
beside kiiiznici. .\iit. Kadoic 39(i. /.ivot i po-
kora ove .svetice nijesn poznani nsvpin kiiiziii-
cima. N. Marci 6.
b. pisar. Jako i trtsti. kiiizhnika skoropisi.ca.
Daiiilo 3tj9. A vele maiie pisma kiiiznii-i. Mon.
Croat. 107. (1470). Uciuit veliko prelate, guvci-
nature, sudce, kiiiznike i kapetano. I. Drzic 2t)7.
C. li prijevodima Hdiiagn zni-jeta preiiia fire.
'/Qa^UiUttTivi. lat. scriba, ispuredi kiiizevnik ""
kraju. Eto ja salu k vam proroke, mudarce i
kiiiznike. Beruardin 10. matth. 23, 34. Sku|iitsi
fse vladafce popofske i kiiiznike od puka . . . 14.
matth. 2, 4. Gdi se kiiiznici i starci zbiraliu. N.
Rauina 91b. matth. 26, 57. I'oslani od starjo.sina
popovskijeh i od kiiiznika. 97'>. marc. 14, 42.
Vladavci popovski i kiiiznici. .Viiton Dalm., iiov.
test. 32-1. Gdi se kiiiznici i starisina bihii sa-
brali. M. Alberti 457. matth. 20, 57. Skupisc
se svi popovi i kiiiznici i starisiiie. 475. marc.
14, 53. Skupise vijece prvijeh |iosvct,ite}a i kiiiz-
nika. S. Rosa 3.51'.
(1. vidi kiiigonosa. Piwlasmo tuzi [ilavj. pn
iiLoru i kniznika po suhu da dodu do vase mi-
losti. Spom. sr. 1, 13. ^139S,l. Kiiiznika jevroj-
skoga odpravi. Aleks. jag. star. 3, 255.
2. KNIZNIK. m. ormar ydji: si; hraiir hUfir.
— Xacinenu u riiiie rrijimr. — r bulrkoi-ti rj/r-
iiiku : .biicherschrank'.
KNIZNOST, kiiizuosti, ,/'. osolniin. miiKja hnji
1.
ako, I,'
1. ko.
l/l)(sko)l
je knizan. vidi knizevuost. — J\iu don iiijeslu
sviii vijejca. Iz grcko ki kiiiznosti prenise ti
lie mudrosti. .1. Kavaiiin 177''. Krepos, znaiie,
kniznos, mndros ... N. Marci 4.
KNIZNOSTANISTE, n. vidi I. kiiiznica. — f/
jednoga piscn xvui viji'ka (po iiikavskrim i/oviini
$a -i5c- inj. sti. Ona pisma koja sn izvadjena iz
ooiti kniznostanisoi. A. d. (iosta 2, IJ4. — iiepo-
uzdano.
KNIZNOSTEAZNIK, m. kniguimi; i.yiorcM
kiiigostraznik. — U jt'dnofin, piaca xviii rijekn.
Anastasio kniznostraznik. A. d. Costa 2, 26. —
nepouzduHO.
KNtZNI, adj. I'idi kiiizan. — U jtdiniijii, pisca
XVIII eijcka. Oriizje je kiiiziia mudros. D.Basic
21s. Cini sagradit kiiiziia ucista, da u liih djeca
i mladici ostanu uvjegbaiii u krepostih. 220.
KNIZURINA, / auym. kiiiga. — U naSe
vriJKtne, a izmedii, rjecnika it Vakitoii,. Otvori
veliku i staru kiiizurinu. S. Lubisa, prip. 48.
Tri debole rnkopisne kiiizurine. M. PavlinoviA,
rad. 57. Ne riie po kiii/ariiiam:i. M. D. Mlli-
Aevic, zlosel. 8(1.
KO, (idv. villi. I, kao.
KO, nnij.
t. villi ako. — I'll avoj ,/<• priiiei okrnvno
tv HI' trrhii. misliti da hi hila ista rijec Hn
Xiiliizi SI'.: <i) i( starom rtckopisu gla-
Ko mi liostemo poloziti 10 rasoh na-
vlastnih . . . (primjer nije potpwn, tr se lie po-
ziiiije znai'cne rijeci ko, ali izdavalae I. Milcetic
timaci: <iko). Starine. 23, 73. (1496). — h) cestii
II jvilntiifii pisca cakavca xviii vijcka (Kavanina)
kiiji iiio.:v liiti da je sam okn'iio rijec radi stilia.
Ko se Villi lie ne prnzate, volika vara vijek svjet-
lina prit ne more. J. Kavaiiin 129^1. Ko no
livalim skladiio vec ili, nij' moj uzrok, neg mu-
ce(''ih. 15(Kt. Sudac da ima ne osudit nijednoga
ko liegovu sliSao prijo nij' obranu. 345b. Er ko
esapi liih ne lazii, od zlili so je obarovat. 409a.
^ubav Bozju ko ne ziiades, s raja i pakla cin'
da znados. Hoob. — r) jedaii put, ii drugoga pisca
XV 1 a vijeka. Ko bi opet Bog poslao potop na
zemju, da mozemo u kulii pobiguuti. And. Kaciii,
kor. 11. — d) u iiasc vrijnne u Istri. Ako bude
Dunaj priplivala, to cc biti mlada delijica, 'ko
ne bude Dunaj priplivala, to ce biti lipota di-
vojka. Nar. pjes. istr. 1, 13. Pojajte ga u bele
butige, ko j' divojka, co zbirat prsteue, ko jc
juuak, ce zbirat oruzje. 1, 27. Ko ni pisma do-
recena bila, neka piva koji boje ziiade. 1, 44.
'ko lii ti se srica namirila, ozeni .so. 2, 127.
li. II i.itom glag'ijskiiiii nikopisii, o kujem^ si-
kazalii kud a, a)\ ii''ilii:i sr ova rijec i s drugijcin
znai'eiiima, titkij ii. ji. sUiji prod pace kao da, ie
ko pace znaci sto i dapace. Niina se zato slo-
boditi ni slaviti, ko pace se ima bojati. Starine.
23, 74. (1496). Zatim di pismo tri rici, kih ni-
inamo tamo minuti, ko pace imamo dobri casto
vspominati. 74. Morete poznati da se ni zlato,
,ko' pace je mido, ko tako broci. 74. .Teda si
bude parol za utezanije svoga prijatela, ko zato
dobri si on vii, da se ni pravi mir, ko pace su
otrove (ii ovuih primjent prvo ko va{a da znaci:
kojei. 74. — U ovijem. primjerima kao da je istn
stii 1. ko: Zidove ne taknusc nasii gospoju ko
nici Krstjane. — A imil bim svidofiastvo onih
ki ga dobro znaju i [jravo mu slu/.o, ko on je
visiie dobro.
Ki I. kala, /
KO, praep.
Potla pride k poganom ko h
. vidi 2. ka.
villi 2. k. -
U jrdiiogn pis
4. KO
182
1. KOB, b.
XVII lujeka, koji npotnhlavd (wnj iil>UI; samn
pred rijediina ito poiinu ylasom o. Htijase poci
s ovoga svijeta ko otcu svomu. M. Divkovid,
nauk. 651). PoJe ko otcu svomu. f>(>'>. I'o dva
nafiina idemo ko ovoj svrsi. OTi^. Da ko onoj
neizreConoj trpezi mene privesti dostojis so. lO.")''.
Postiti cu ko ot-istenju. zlam. 431>. — J)nir/i
lirimjeri sto hi nw(jli amo pripndati nijesu dosta
pimzdani, tako ii Duamc raf<i da je ko is(.t> .sto
1. kao: Pokajaiije se iste ko takovu sakrameiiiu.
S. Matijevic 15. a nekijcm kiUgama ovoi/a vijeka
pisanima cirilicom jamacrw je oblik ruski a ne
nas ; I tako poce svjataja Marija ko odru priiiositi
oiuofurt svoj. Starine. 18. 170. (ritkopin onoya
vijeka). Olirativsi se ko Grospodu. Nar. pjos.
mag. 1863. 94. Zdravo Pilip ko Starabotu dnilfl.
1S84. 9,8.
•5. Ky, pron. ridi iko.
1. KOB, /. omen, augurium; oc.cui-.-ius ; color
oris; aetas. — isporedi 2. kob. — I'o Vukonu
rjecniku akc. .sv np inijeHu, osim Inkatioa u ku-
jemii je po snj /iriliii k6bi; al.i sain cud ovu
rijec s driKjijim nl-'-rnhiiii u yen. siny.: kobi, te
je taki i u n^tulijiiii pudczima, osim nnm. i ace.
sing., he. K6bi, in.'<tr. kob(n (ako ima mndzina,
i yen. pi. k6bi, dat., itistr., Inc. k6bima). zadiii
se akc. potvrduje i ylayokim k6biti. — Bijec je
jamac.no stara, isporedi stsl.ov. kobb i sirus. icnfib
(olxije augurium), a mozc biti i praslavetiska,
isporedi ces. pokobiti se, uapjeti. — Izmedu rjec-
nika u Mikajinu (,incontro' ,occursus'), a Belinu
(,augurio, cioe presaggio di qualche cosa futura'
,aiigiu'ium' 119''; ,prodigio, segno di cosa futura'
,portentum' 587''), u Voltiijijinii (,augurio, pre-
sagio' ,gute verbedeutung, gliickwunsch'), ii Stii-
liccvu (,augurium, auspicium, omen, oocursus,
praesentia, adspectus, forma, facies'), u Vukovu:
1. susret ,die begeguung' ,occm-sus' : ,Dobra kob !
(govore po Krajini Negotinskoj kad se sretu dvo-
jioa). — 2. (u Lici) covjek lijepe kobi; ii Dani-
ciceva (kobb ,aetas').
a. augurium, omen, sreia (sto se slati), sluliia,
snamene (po kojemu se dobro Hi zlo shiti). —
nvo va}a da je naj starije znaiene.
a)^iiopcc. Ter mi se dobrom kob po srjeci
ispuni. S. Mencetic 25-5. Ne znase kii kob to
navosti jimase. P. Zoranic 27''. Ku kob doniti
(ijiKisr siii'iit) razmisjase. 28''. Na torn kolu do-
lioil.i'i \ it"zi od zemaj kob sebi i nai'ok pitahu
(/( iilniiljijskili striinah). Aleks. jag. star. 3, 230.
Ako se hrabar mnis, sam ti kobi na liem poisdi.
310. Da ne vjerujemo u san, u kob, u pticu . . .
M. Divkovic, nauk. 1121'. a. sada niku kob tu-
jini kladu na li, govorec da je rob. D. Barakovic,
vi]. 147. I da joj se toj kad zbude (visiia ukloni
kob dosuica), ne bi osla tvorbe hude. za utvi-dit
se vik carica. I. Gundulic 300. Taku kob od-
vrati od nas svemoguci. I. T. Mrnavic. osm. 29.
Ocitu gledamo kob nasoj uesreci. I. Dordic, uzd.
7G. Kraj Manases razgledase sue i kobi. Blago
turl. 2, .». !^udi, vidite li kobi sa nebesa? Osvetn.
1, 48. Docim cura tiilce kobi gata. 1, 54. Svakom
svoje vaja rijesit kobi. 3, 39.
b) 0 kobi .se kaze da je dobra, b<i(a. Ne
scijenu dobru kob. §. Mencetic 140. ,Teli dusa
bo}u kob da sluti. 32f). .Ja sam po kom se dobra
kob narice. G. Drzic- 3G0. Dobra kob, junaci!
preni nadoh .sto sam htio. M. Vetranic 2, 309.
Dobra kob, junace! sto si tu tako sam? M. Drzio
48. Povrat mi dobru kob da poziv|u v pokoj. P.
Zoianic 12'i. Odlu6iv odkud bola kob izide pojti.
32». Na t', ^ube, ovoj nosi s kobju dobrom.
4iiii. S dobrom kobi sad posvetiliste nee da
rinini. D. Zlataric'- 15". Ucmi dobru kcib! D.
BarakoviA, vil. 284. S dobrom kobi na da,n ovi
toiak za tog da nliiti, popijevajui za volovi, tesko
ralo ovijotjera kiti. 1. (lundulic 12(i. Ali vele
8 bo|om kobi .sad Vladislav novi u slavi blizu
Varna cara dobi. 318. Dobru kob kobiti, hoza,
(liih) i ja smio. I. T. Mrnavic, osm. 109. Kob
to doljra vazda ukobi. I. Ivanisevic 192. Dobro
kobi predvide se. P. Kanavelid, iv. 15. — cestila.
Ovu stvar za cestitu kob iliti zlamei'ie drzaSe.
A. Kanizlic. kam. 264. Keda uzovnike po pie-
menu i po dobi i fiestitoj kobi. Osvetn. 1, 44.
— sreciia. Nad gradom carigradskim kob sriona
pripiva. I. T. Mrnavic, osm. 184. — vrla. Boga
blagodari, gdje mu borbi vrle vraca kobi. Osvetn.
2, 150. — vesela. T od vesele kobi cuti u svom
srcu zivo ufauje. P. Kanavelic, iv. 97. — u ovom
primjent kao da samo kob znaei : dobra kob : AV
si kob ali jad. ali mir ali rat, al' srica al' ue-
sklad. D. Bar'akovic, vil. 289.
c) 0 kobi se moze kazati da je zla, yora.
A junak vele dan nositi mac bude, da se liim u
jedan /.le kobi sab^ude. N. Dimitrovic 29. Zla
ti kob, liadate, a joste gori bijes! N. Najeskovic
1, 181. Tako vi zla kob ne ukobila. M. Drzic
412. Ovi dva s kobju zlom vidjese bijeli dan.
D. Zlataric 86*. Pojdose ua svoj put s zlom
kobju. Ivan trog. 16. Kako uike zale kobi misli
inoje stase pune. D. Barakovic, vil. 204. Zla
mo kob naskoci. 280*. Zla ga kob skobila. Ra-
dojevic 36. .Sa zlom cesti, s gorom kobi. P.
Kanavelic, iv. 588. Sad mi je Bog da mijer, i
niJG sotono ni zle koVii. S. Margitic, fal. 197.
Rat, kugu, od liiU daje svaku i zlu kob da ti-
ramo. J. Kavai'iin 5051>. Pa docim se Bogu po-
molio da mu kobi zle na putu krusi. Osvetn.
2, 22. Svaki danak gore po liih kobi. 3, 21. —
Imda. Dalec bile kobi hude! D. Zlataric 67».
Hude kobi, prijeka sluta carsku glavu visni
ukloni ... I. Cfundulic .505. — losa. Al' odluka
ne probavi iiudih, jer s losom se ukobio kobi.
O.svetn. 1, 11. Losa kob je, poglavico harna!
1, 65. — lata. A vrleti protrnuse hladne, s juto
kobi ptica nebozijeh. Osvetn. 1, 7. — nmcna.
A kaluder muone kobi tlapi. Osvetn. 2, 135. —
placna. A oni proklet, s koga izlaze na dan
blag nam plaf.ne kobi, tko liposti lipos vaze, a
za zlato da grdobi. I. (lundulii 163. — porazna.
Ne spomii'iajte radi Boga i srece junacke, .a du.s-
manske rad porazne kobi. Osvetn. 2, 91. —
prijeka. Da ti pades (uklonio Bog tvu glavu
kobi od prike!). G. Palmoti6 2, 116. — strasna.
Dalek strasne kobi ove Bog od nase kuce ukloni !
G. Palmotic 3, 169''. — teska. Videnje puno
udesne teske kobi. P. Kanavelic, iv. 258.
b. occursus, obviam itio, sretane, susret. —
Mogln bi ,se ciniti da je ovo znaiene starije neyo
prro (kod a), a/i .•.<■ t,' iir pofrrdnje n drnyijein
je~i(:ima i u shtnjnii ki'iiiaimi (naj prri se iiiil
oiiit znaiene nala.i a .Mika(ini( rjecniku). inoyl.n
bi i bin da se od sanwya pozdrava kod srelana
(dobra kob 1) naiinio ylayol skobiti se, pa se po
ooome shiHitilo da kob ima ovn znaiene. U kob
liima Isus pojde. F. Lastric, test. 158*. Jeru-
zolim danas je dosao u kob Mariji. 391''. Kail
je bio cardaku na vrati, kob ga kobi Stevanova
Juba, zagrli ga, pa ga i poj.ubi. Nar. pjes. vuk.
2, 300. Pa koi'iica u kob vojku pusti. B. Radi-
covic (1880). 15(i. Upire (Belanica) u Mlavu kod
razvaliua grada Kudelina gde se sastaje s malo
ni/.im ogrankom, koji ovome ide u kob sa Vrai'ia.
Glasnik. 4.3, 280. — Anio primam i pozdrar :
doliia kob! od prosloya vijeka; u starijim pri-
mjeriiua (vidi kod a) jamacno znaci Sto i dobra
sreca! Pr\i, rokavsi mu dobra kob. upita ga...
1. KOB, b.
KOBAN, 1, a.
U. Oln-adovic, basn. 210. Uobni kob! (II krajiui
iiogutinskoj i gore U7, Timok reoa jodaii oil <lvo-
jice Judi kad se ua putu sretiin — ,skobe' —
mjesto: ,pomozi Bog!)'. Nar. posl. vuk. .59.
C. boja na conje.ijein lieu, pomast. — Nijc
jaKtio Icako jf poatalo ovalco znaienr: itwze hili
pu predasmma. (hod b), jar kad se drijje nn:la,
jedno (flcda drucjome u lice, pa i pita na za
zdrai'le. — U nase vrijrme u Lici (ridi primjer
II Viikovu rjecniku) i ii .yevernoj Dalma<-i.ji. Bijelo
kobi, kosmat, brkat. M. Pavlinovic, luzl. spis.
I2"i. lirihove kobi crveiikast.e. 407. Opecene i
I rue kobi. 420.
d. Daidcic ii rjecniku kale dii ,je :Haicue
aetas, i doHosi ovaj primjer : Do sihb vremenb za
.sodamb sate kobi bilb (^eodorb Studitb. (j(lasuik).
11, 253, ali u ovijem brojeriimi iiiia ^tampargka
poijreska, te nijesam motjao naci n'jelo mjestn i
lie razumijem dobro smisao. :.ar iiijrsl.r I;olii Iri'lm
citati dobiy
2. KOB, m. nidi 1. kob, a. — U ndcijrh pi-
saca cakaoaca xvii i xvui vijeka. Vidih zlauieu
od zla koba. D. Barakovic, vil. 217. Po ceiu Ii
znadise mo'e sride dobar kobV 364. Misli i zhi
koba u srcu imase. jar. 58. Radi ylasa od zla
koba. drag. 346. Mnozi a ponor kletiin koboin
ilol pakleni propado.se. A. Vitajic, ist. 1''. Judiia
drugu razdiraca zalim oasom, goriiu kobom. .J.
Kavai'iin 407b. Da put spravi dobrijam kobom.
522".
1. KOBA, /. oidi 1. kob, a. — U dva plsi-a
i'likavca xvi i xvii pi.jeka. Zle kobe se zbise. P.
Zoranie .5*. A liemu zla koba smrti se priblize.
D. Barakovic, jar. 108.
2. k6bA, /. hyp. kobila. — Akr. sr mijeiia u
luic. kobo. —^ U nase vrijeme, a iimeitti rjecnika
II Vukovu. Sto koba viSe skaos, to bo)e vrse.
Nar. posl. vuk. 357. Kobo kobilice, otvori mi
vrata! Nar. prip. vuk. 224. Manu s.abloiu, od-
sece mu glavu, pa je kobi u zobuiuu baci. Nar.
pjes. vil. 1867. 455.
3. KOBA, /. vidi kobac (mo:i' biti ipuknristik).
— Akc. je kao kod 2. koba. — I' Viikmni rjrc-
niku: vide kobac a" dodiitkam iln sr i/nrori ii
Srijemu i u, Backoj.
4. KOBA, /. u Vukiivu rjecniku: dusujasta dua
kabao u kojemu se drzi i nosi maslo, skorup,
mod ltd. ,art kiibel' ,urna quaedam' ,s iliidatkom
ltd se govori it Lici. — vidi i: Koba je dugu-
]asta dna, pa nije ni visoka, a ozgo ima zaklopae;
no kad se u kobi nosi mlijeko ikisolo), kao sto
coljani u Lici rade, onda metnu naj prijn po kobi
cistu krpicu, pa onda je zaklope cvr.sto, da ni
kap proliti se ne mo/.e. ima koba, od litre i od
dvije, a i maiiili i vecih. cf. burica. u Dobrosidu.
M. Medic.
KOBAC, kopca, m. Aucipiter iiisus L., iieka
plica ijrabilica. — -a- stuji iiij. neijdasi'ieyii b. —
.\kc. se mijena u vuc: kopfte, kopoi. — Hijec je
priLilaeeiiska, ispuredi riis. icoooh-i,. (irs. kol)a,
yavran), po^. kobiec. — .Moir hili da jr srndiiu
s 1. kob. — Izmedu rjecniku ii Viikucii . .ilor
sperber' ,nisus' [accipiter Briss. cf. 1. koba, pi-
luga, skanac u trecem izdaniij. Doletivsi kobac
ufati (pticicu). A. Kanizlic, utoc. 395. Zalec.e
se kobac avanica i odvede sjenicu djevojku. Nar.
pjes. 1, 532 — 533. Neka nosi kobac propelicu.
3, 547. Kobac je douesal drobac, ,soja je done,sla
liija, vi'ana jo donesla graha. Nar. pjes. istr. 4, •').
Ne budi svakoj tici kobac. Nar. posl. vuk. Iii5.
Svaka tica ima (nad soboml kopca. 277. Od Tur-
cina stvori se kobac, Nar. prip. vuk. 4'J. Kobac
,iler sperber, vogolfalke' ,Falco nisus'. (i. Lazic
•50. Kobac, Falco tinnunculus. .7. Pancio, zoolog.
204. ,CTenus Aocipiter Briss.' liod Kobac. —
, Accipiter nisus (L)'. Kobac pticar. S. Brusina,
ptice hrv.-srp. 2, 961". — , Aocipiter brevipes (So-
verzow)'. Kobac srpski. 97-'. Etingerov ,kulski
kobac' (, Falco tinnunculus L.') i Uuslov ,toronski
soko' ceda su nemackoga ,thurmfalk6'. 95''. —
I' preiieseiuim smislii, o celadetu, kao pogrdna
rijec. A onoga staroga kopca, igumana, raspo-
ricu kao maoku! M. P. Sapcanin 1, 122.
KOBACAN, III. kaze se inacku. — Postaje od
kobacati se. — U nase vrijeine a T/ici. J. Bog-
danovic. F. Kurelac, dom. ziv. 49.
KOBACANE, n. djehi kojijem .se hi kobaca. —
r Vukoou rjecnika.
JvOBACATI, kobacam, iinpf. aJUieno samn ii
jediiiim priiiijerii xvu nijeka ydje se cini da snaci:
prenietati. — Akc. se mijena a praes. 1 i 2 pi.
kobacamo, kobacate, u aor. 2 i 3 siny. kobaca,
II, part, praet. act. kobacao, kobacala, u part,
praet. jiass. kobacan. — il/oi« biti i stara rijec,
ispuredi maloriis. Koiihuaiu ce, premetati se.
a. aktivno. Ter mauom sve kroza u srdif
val kobaca. B. Barakovii', vil. 293.
b. sa so, rrjleksirno, ceprkati (s bukniii), slrii-
yiili iiiiyaiiia pn tlinia. — U Vakiwii rjecniku:
,uiit den fiissnu scharreir ,strepu podibus'.
KOBAC. //(. ridi koliac. — (J nase rrijrmr n
nyiirskijeh Hrralii. Preliiti se, devojkn, pticicom
u lugu; a ja cu so, dovojko, kobacem za tobouL.
.lacke. 310!
KOBACA, /, n ]'iiknrn rjrruikn: od drvei,;,, kan
kriotka ikavez) ;;djc so dr.o kokusi ili kakv:i,
druga zivad ,der hiUinersteig' .gallinarium'. ko-
baca se od krletke razlikuje po tomo sto je kr-
iotka ,mala' za tice, a kobaca .volika' za kokosi
i drugu zivad s dodatkom da se gorurt a IJr-
ratskuj. — .ike. se mijeiia a gen. pi. kobaca, —
Miklosic (etymol. worterb. kod kobaca) misli na
piisUii'ie od tal. gabbia (oidi gajba,, kajba), ali bi
iiiiiglo biti srodno s kobac.
KUBACENE, n. djelo kojijem se kiibaci. — I'
Vukora rjecniku.
KOBAG16, m. pre.:iine. — (J nase I'rijeme.
Scbem. bosn, 1864. xv. xxvii.
K<')BACITI, kobacim, impf. sebi grabiti. — Akc.
.se mijena 11 aor. 2 / 3 sing, kobaoi. — I' na.^e
iirijeine, a iznwdii rjecnika u Vukovu, (,au sich
reissen' ,rapio' s dodatkom da se guvuri u llr-
ratskoj). Ko jaci onaj i kobaci (grabi sebi ili
prisvaja. U Hrvatskoj). Nar. posl. vuk. 140.
KOBAK, kopka, m. dcin. 2. kob. — U narodnoj
pjesmi nasega vremena (znacehe va{a da je kao
kiid, 1. kob, b). Dobar kra|a kobak sukobio, su-
kubi ga vojvoda Sibiiiska. Nar. pjes. vuk. 2, 181.
KOBAN, kobua, adj. fatalis, postaje ,id k(.l.>
nasta.okom bn. — .Ike. je zabilezen po 1-U:linii 1
Shilirrru rjecnika (ydje sloji da :je 0 kralico ili
nijr ::(iliijezenn kao dugo), — Od xvii vijeka, a,
i:iiirilii rjecnika n lielinu (kobni ,di mal augurio
11 mal aug-urato' ,ominosu.s' ]19'i; ,prodigioso,
clie coutiene in se prodigio' ,prodigiosus' .587'';
,disgratiato' ,infelix' 265-i), i u StiMceru (,augu-
ralis, auspicalis; infaustus, inl'olix, niali nminis'i.
1. adj.
a. po kojemu ,«: slilti. po kojemu se nni.ie
znali i^lo ce biti. — moze se Icazali o plici, zeijezdi,
(nekakooj) vudi, vremena, dogadaju, itd. Onu
kobnu pticu lyacrana). D. Barakovic, vil. 199.
Tako kobna zvijezda koju za zlameuje visiii ob-
KORAN, 1, a. li
javi, s jasnijem plamira i tracinia strelovita s neba
sruo ... Ct. Palmoti6 iJ, 20'i''. Taki kadgod zrak
prostira kobna zvijezda i iieprava. ;!, 109''. Kobna
zvijezda ,cometes'. J. Stulli, rjefin. lend koban.
Zvijezde carska streiia kobnijem zrakom uari-
(^ajii. I. Bordii, salt. 209. — Tada jedaii dull
pakjeni ovaj peliar donije ineni, pun pritesko
kobne vode. ,Ova je voda s rijoke Jjjute' refie
uernau buda i prika ,u lioj , gledaj zgode jute
nam mrzeia Dubrovnika'. (jr. Pabiiotic 1, 77.
Dajte po se kobnu vodu, od jutrne ku ste rose
vi jutroska nakupili. 2, 134. — I u hip koban
neka ih vrSe. .]. Kavaiiin 46S". — Nahode se
zlamena dosaste Aegove srece . . . nahodo so jo5
takvi od nega kobiii dogadaji. A. Kanizlic, kaiu.
2.54. — Vajda dull mu na osvetu kipi, il' mu
kobne uavjoScuiu sluti. Osvetii. 1, .32.
b. ncsreran, t. j. koji jcnt Hi knji je hio
uzroh nesreci (id ii jednom primjerii. nc Jcazc se o
ie^adetu). Tim poklisar cara Osmaiia, k" u bog-
daiiska po}a ujaha, vidjenje mu kobnijeli strana
stupit lie da bez uzdaha. I. Gundulic 320. Nu,
vaj, liuda kobna poja spomena me htje razalit,
da mi jo trijebi sred nevoja neprijateje silom
hvalit. 327 — 32S. Sfcrasiva se jaza gleda kobni
Sipun, jama huda. G. Palmotic 1, 23. Erkulove
kobne strile. 1, 206. Ide kobui grob gledati.
P. Kanavelir, iv. 198. Dobrlm tegom, bez viliiia
djela kobna i novjera. 3. Kavanin 471a-. Pa se
.samo kaze da je zemja nepodobna v'oma. a po
bojne vavijek kobna Turke. Osvetu. 1, 12. U
koja kobna vremena se isti bojni cini zbivase.
5, I. Iznad kobna poJa Nevesina. b, 31. Vitioe
— kobne zamcice za uestasno srce. M. P. Sap-
canin 1, 10.5.
c. M jednom primjeru xvii vijeka znacene
je sasma suprutno predasi'temn (hid b), sreian.
Neg znajuci da se odi mnoga zdravja, mnoge
moci kobne vode vir nahodi, u ova mjesta htjesmo
doci. J. Palmotic 188.
2. adv. kobno. — V Stulicevu rj(xnikn:,ioT-
tui;ate, foriunalim, foliciter, prospere', gdje se
tiiiiitiri : sri'fiii' I in-. mil, I je u istom rjecniku sii-
jiniliii, :inirriir kiiil (tilji-ktiva).
KOBANICA,/. t'idj kabanica. — U nase vrijeme
n Lici (gdje se kaze i kabanica). J. Bogdanovid.
KObInICICA, /. dem. kobanica. .T. Bogda-
novic.
KOBANICINA, ,/'. augm. kobanica. J. Bogda-
novic.
KOBASA, /. farcimen, tomentum, vrsta djeoe-
nice, crijevu tanko Hi debelo nadjeveno isjecka-
nijem slanijem mesum i slaninuin. — u nase
vrijeme obicnija je rijec kobasica. — Rijec je
praslavenska (ktlbasa), isporedi stsluv. kl-bbasa,
novoslov. i ies. klobasa, rus. uo.ioaca, pol. kie!-
basa, a i lit. kilbasas. — cudnovato je da u na-
semu jeziku ne glasi kubasa premii praslavenskom
ubliku, pa bi i novosluvenski trebalo da glasi
kolbasa (koubasa), a ceski klbasa. — MepDznata
jiostana; i>a{a da je tuda rijec i po tome sto
obliei nijesu po istom. zakonu u svijem jezicima.
tesko je pomisliti na fre. calebasse, tikva (premda
se i bandeva moze nadjesti). — Izmedu rjecnika
It Selinu (,salciccia e salsiocia, propriameute
sanguinacoio' ,lucanica' 637')) i u Stulirevii (iiz
kobasica). Kobase padose ke u nidra stavi. M.
Marulic 2.56. Pripijevaje s vinom, guleci kobasu.
N. Dimitrovi6 102. Vele da se psi kobasami
vezu. M. Drzio 239. Pas zja na kobasu pod
podom objesenu. 411. Dugoj kobasi lasno je
ugodit. (D). Nije \-pce brijeme da se psi koba-
sami vezu. (D). Ve6e je dana ueg kobasa. (Z).
i 1. KOBAS, a.
Poslov. ilanifi. — U kajkavaca % u .■ijevrnijeh
iakavaca (a Istri) ohlik je klobasa kao ii Slove-
naca. Kade se dva za tuji zajiki i klobasi love.
NaSa sloga. god. 14, br. 3, str. 15.
KOBAsICA, /. uprav dem. kobasa, uli znadi
isto sto kobasa, i obiinije je u naSe doba. — Od
xvi vijeka, a i.inrdu rin'iiika u VranHceou (.far-
cimen') gdje M /(,(/ /)///' nahodi, u Mika(ini(
(,botulus, botcllii-^, (;i I liiiKMi, lucanica, insicium,
isicium'), u lirlum ,~;ilcircia e salsiccia' , luca-
nica' 6371)), (( /;/Wm, /;,,((,'/■((. (jfarcimen, botellus,
botulus, luciuiii-.i' . /( .liiiiihresircvii (, farcimen'),
(( Vdltigijinn (,salciccia, siil<i< ria .wiunI'), u Stu-
liri-ni. i.farciiiioii, impensa'), // I >il:(irii .die wurst'
jtarcimou, botulus'). — V ni.jr^liiici gdjf se kaze
klobasa, kaze se i klobasica. Xlobasica , botellus'.
D. Nemanic, cak. kroat. stud, iftsg. 61.
a. H pravom smislu. U bozida tri noziia :
jeduim reze zaoblicu, drugim reze kobasicu, trecim
reze cesnicu. Nar. pjes. vuk. 1, 117. Ter dosezi
kobasicu, ter ju hiti simo nam. Nar. pjes. istr.
3, 19. Vise je dana nego kobasica. Nar. posl.
vuk. 3(i. Ovaj je svijet kao masiia kobasica.
(Rece se naj vise u sali). 230. Omice se kao
masna kobasica. 238. Dok je pocenioe trajalo,
a kobasice vrhu ogiia visjele. S. Lubisa. prip.
219.
b. M prenesenom smislu: snopic naSimn od
sirova grana za utvrdene bregova kraj vode. —
T' Viil'orn rjirnlki(: od vasina nastav|eni snopici
kail ..• Iniji'y tvrdi da odbija vodu. — / kao
ti.tr idii-idir -:« ratne potrebe. Kobasica, arch.
jWippe, wurst (faschinsnbau)'. B. Sulek, rjeon.
zuanstv. naz.
V. ime planini. — U Vukuvu rjecniku: pla-
nina u Srbiji u nahiji krusevaokoj. — ne znam
jell isttt planina sto je sad « okrugu eacanskom
(M. D. Milicevic, srb. 644).
KOBASICAIt, III. covjek koji cini kobasice (i
prodaje ih). — V Mikalinu rjecniku: kobasicar,
koji nadiva kobasice ,fartor'; u Selinu: ,salcic-
ciaro, facitor di salciccie' ,fartor' 637b; u Vol-
tiijijinu-: ,salsicciaro' ,wurstmacher' ; u Stiilicevn:
,tartor, vol qui farcimina vendit'; M Viikoi'u: 1.
.wurstmacher' ,fartor'. — 2. jliebhaber von wiir-
sten' ,amaus farciminum'. — TJ Vukovu. rjecniku
ima i drugo znacene: covjek koji rado jede ko-
basice.
KOB ASIC ARE V, adj. koji pripada kobasicaru.
— U Vukovu rjecniku.
KOBASIOARI, m. pi. ime selu a Hrvatskoj u
,:iiliitiiiji hjrliji'arsko-krizevackoj. Razdije]. 107.
IvMliASK AROV, adj. vidi kobasicarev. — /'
\'iil;nrii rjrciiiku.
KOBASICICA, /. dem. kobasica. — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Stulicevu (,botellus,
botulus'). ,Onu ednu malu koliasicicu svari mi
za veceru. J. Bogdanovic.
KOBASICINA, /. augm. kobasica. J. Bogda-
novic.
KOBASIC, m. prezimc — xv i xvi vijeka.
Jandrij Kobasic. Mon. croat. 177. (1499). Ivana
Kobasida. 197. (1511). Gaspar Kobasic. 257.
(1.5.56).
1. KOBAS, Kobasa, in. mjesnn ime. — Akc.
kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima,
0,'fim nom. i ace. sing., i voc. sing. KobaSu. —
Nije mi jjoznulu pustani'.
a. selo u Biisni u okrugu banoluckom. Statist,
bosn. 39. Vis' Koiiasa u Vuojak-planini. Nar.
pjes. juk. 575.
1. KOBAS, 1.
1. KOBILA, ^K
I), seoi-c u Dalmaciji u kutaru tliihrnriicliOiit
lilizu Stona. Schem. ragus. 1876. 36.
C. selo a SUivoniji u zupariiji puze>ikoj.
Razdije]. 120. — Poiiiine se od xviii riji'.kn. U
Bistrici, u Nasicah, u Kutjevi, u Kobasu, ... .A.
Kanizlip. utoc. xxiv. Brod i Kobas i Novos:ra-
diska. M. A. Eejkovid, sat. B'2l>. Marijan Terzic.
od Sla-s-onije iz Kobasa. Ami. Kacic, kor. -185.
il. jiomiiie se priji: naxeya oremena, iiw:e hiti
isto mjesto Mo je lend b Hi c. Kobasi>. S. No-
vakovic, pom. 135.
2. KOBAS, m. prezime. — IJ nak- nrijcmr.
Schem. bosn. 1864. xviii. — ispon-di 1. Knbas.
KOBASNICA, /. imr schi t rjrrici it. iia.k
m-ijeme. Kat. 111. 11").
K0BAT(.)VAG, Kobatovca, ;/(. iint sclii u Biisiii.
II iikriiyu haiioluikum. Statist, bosn. 34.
KOBECATI SE, kobecam se i kolmcem se,
impf. nidi lieke(itj se. — Samti a Stulii'-i'vit fjec-
niku : ,ringi, distoniuere os, labia'. — isporedi
kobacati se.
KOBELAK, III. vrsta vimiiv Ime. Kolidlar (Ro-
liilar na Krku), suvrst vinove luzci, crna vrlo
sitna, iuace vrlo slatka grozda (na Krku i Crnsu).
liobelar veli, suvrst vinovo lo/,o {rr.i (h-osu). J3.
Sulek, im. 148.
KOBELARIC, iii. rrsta oiiwcr lo:r fupnii' dnii.
kobelar). Kobelaric, suvrst vinuvn lozu i ua < 'ri'su).
H. Sulek, im. 14;i.
KOBKl^.iNE, /(. djrln knjiinn .sv knl„i„. — U
Vnkuvii rjecnikii.
KOBKI^ATI, kolii^iam, imiif. nibili. L;,tr{nti,
kotiirati. — Akr. se iiiijeim ii /inirs I / 2 pi.:
kobe|amo, kobejdtn, ii nnr. '2. i :! siiifi Liibo|a, a
part, pract. act. kobejao, k6be|3,la, /( part jiriid.
pass, kobejan. — U iiase vrijeine. a iuiicitn rjrr-
iiika a Vtikoou (,roIlon' ,volvo'). — /' Lir.t ii
prenesenom sinislu. tniditi, miiciti se. ,Edva e\-o
kobejam po ovom blatu'. — I sa .se, rejleksivnn
ii'afati se). Kobe|ao se kao liesomut-ali. M. P.
Sapcanin 1, 110. ,\'avije se s djecom kobejam,
ueko mirim. neko tjosim, neko zabalaui'. J. Bog-
daiiovic.
KOBEN, Hi. II Daiiieieeeu rjeeiiikii : Koboub,
sola je Jal>laiuci irkve arhandelovi> u Prizrenu
isla meda ,u Kobonb'. U(lasnik). !'>. 280. (1348V).
KOBEli. III. plalUa od debelmja platna. — Kao
da je osiiova praslavenska iza :iiiieeiie: saij),
isporedi stslov. kovbrt, kovr'i,, rns. i.-uiu-p-i, ces.
koberoo, po^. kobierzec. — I'n^Uii'ir ,/• nejusiu),
kao i kod guber sto je mo.iehiti ista rijec. —
isporedi i koberac. — Santo u kajkaoaca, a iz-
ineda rjeinika it Bjel.ostje.Hccvii (,lint6um e tela
(•rassissima, stragulum linenm') i a Stulieevii
^kober, kobera ,linteum e tela crassissima' iz
lljelosfji'iice'Va). Koberi spadaju medu robu koja
se ocariiiuje u prometu. Zbornik zak. 1871. HS7.
KUBEBAC, koberca, in. dent, kober, znatH :
sa;/. — Saiiio It VrattciceiHi, ijeeiiikii : koberoo
(,aulaeum' ,tebicU') sto iii pn ^^< iie ninii' hili
dohro, neyo je Hi staiitjinrska pmjrr.iku Hi eeska
rijei.
KOBKTINA, /. aiiym. 4. kolia,. — f iiase
rrijeiiie u Lici. ,Nazbijala punu koiiotinu base'.
,T. Bogdauovio. ,Da ulijes u kobetinu, svo jodiio
je, opet ue on zamlazu naciniti sebi'. .Javor.
1884. ;I79. a to znaci, da je cobanu malo sto
ponese, jja onda otpija po malo kiseloga mlijeka,
a nepi-estano ga zamuza slatkim mlijekom (ubvati
ovcu iii kozu, pa dok je ne izmuze pijuf'i za-
mlazu dotle ie no pu.sta). M. Medic.
ICliBIGA, /. dent. 4. ko)>a. - Akv. se mijeiia
u i/eii. pi. kobica. — U nase vrijeme ii Liei.
,U malu kobicu ulij pobanu mlijeka'. ,1. Bogda-
novic. ,Pukao mi je oliruc na kobici, pa u cem
cu mlijeka ponijeti?' u Dobroselu. M. Medic.
1. KuBILA, f. equa (Equus caballus L. fern.),
ienskii od koi'm. — -i- stoji iitj. iieqdasiieqa y.
— .ikr. «■ iiilinhi II ijeii. pi. kobila,'— Rijer je
praslinrii^kii. isp.irnli .sl.-i/nr_ I re.<. kobyla, riis.
Koi'u.i.i.i pill kobyla. — .yrjiixiia postaiia: iiioze
se isporediti lit. kumrlr, kiihila (isporedi striis.
Ko.iioHb, nidi kod koii). Hi tat. uaballus; inuze liiti
srodiiii s knb, /iii.<<lii sn stari Stoveni ijiitali koniita,
i^poreili /driji'Ii / .-drijobe. — U snijeiii rjeeni-
riiitii (It Lhniieirrni kobyla).
a. a praiMiiit sntisln.
u) uopee. Dahb (Hilaiidarii) u Zeti' ko-
bylo. Mou. serb. 6. (1198—1199). Ine vlahe izb-
brabb otb crbkovnihb vlalib, da pasu kobile crb-
kovne, a da no uzimaju otb crbkve b«lij.gu nicto,
pace ako cto izbgulie, da pla^aju otb sobe, konb
po .30 perbperb a kobila po 20 perbpcrb. Bl.
(1293—1302). Otbluci kralevbstvo mi 24 kobilb
otb svojihb kobilb. 61. Da ne uzima biMega ot
kobilb. Dec. liris. 62. Izdava otb koiia porpera,
otb kobile 6 dinari. Zak. dus. pam. saf. 38. 50.
Kapitul za zreliea ali kobilu. Stat. krc. ark.
2, 282. Puscam bratu polaeu i kobili, Mon.
croat. 1.32. (1487). Da ti budu konuh kobilam
tvojijom. Pril. jag. ark. 9, 147. 11520). Kobila
se pruca. M. Drzic 54. Na kobile ke zdribce
imihu usedose. Aleks. jag. star. 3, 285. Kim (je)
smok mliko koliile. I. T. Mrnavic, osm. 142.
Kobile, mazgi i magarci. B. Kruarutic 12. Gori
nego pasduh pusti, mat" kobila koga grusti. J.
Kavai'iin 448a. Bi mu doglaseno da mu je doli
u koi'iusnioi kobila lijepa koi'iica okotila. B. Zu-
zeri 301. Vlaliiniua rodila, pod kobilom odhra-
nila. Nar. pjes. mikl. boitr. 1, 17. Da se siro-
masica zeua promini u obilicjo kobile. M. Zn-
ricic, zrc. 185. Zaplini . . . tri i|ado kobila oliti
veliki bedevija s zdriboiiem. And. Kaci6, razg.
133. Kobile so izdrebilo. Nar. pjes. vuk. 1. 114.
Nije mai'ka rodila junaka, ni kobila koria ozdrje-
liila... i, (iOO. Na koljili tankoj liedeviji. 2,220.
.Jesi 1' cuo de pricaju |udi de j' Milosa kol)ila
rodila?.. . nasli su ga jutru u erdeli, kobila ga
sisom odojila. 2, 239. Kobili se na ramona baci.
2, 388. Sto je vranac u tri puta skak'o, to kobila
u jedan put vata. 2, 459. Ko moze i koii mu moze,
a ko ue mo/.e i kobila mu posrce. (U sail). Nar.
posl. vuk. 148. Izide kon iz jezera i opase jeduu
kobilu. Vuk, nar. pjes. 2, 106. Ne uzima kad iz-
jaloviti kobile. 2, 106. Kobila ostane suzdrobna.
Vuk, nar. pjes. 2, lOB. Na nami su toke zvoke-
tale, a pod iiauia kobile vriscale. Osvetn. 3, 17.
— Kao psovka zeitskom cefadetii. Sad ju (sne-
krrii) zove: majko mila! a sutra ce bit kobila.
V. Dosen 157'). — Metiiforieki, o zeiiskoiit eel,a-
detii. I negova da kobila Jvijem so neco dal ja-
hati. .1. Kavaiiia to''. — / kao psorka se kaz'
koine da mil je iitati koliita. Kobila ti 'e mati,
a ti si kopile. M. Drzic 105. I)a bi niene ne
rodila majka, vec kobila koja ata moga! (ooako i
slieito iialtodi se cesto ii iiaroditijem pjesiitaina).
Nar. pjes. vuk. 1. 474. Nuto zeta! nuto sijaseta!
kan' da ga j'o krava otelila, magarica pupak od-
rezala, a kobila mlekom zadojila. 1, 52.3.
bl nidi bedevija. suzdreban, zdreVian, zdrijt-
biti se, ozdrijebiti, i/.drijebiti, pasti se, oijasti ilit.
h. ;( preiiexeiuiiii ftiiiishi. ilriviiii ip-eilii I'rlo
debet, I I hshi knpiii, se pritiskitje ,i tiiesl.a. — f
juzuijeiii kriijeriiiia < n Until oni ikii i n linri) 'id
xviii etjrka. — Iziiiedn ijeriuku ii Vukoeii (ua
1. KOBILA, b.
186
KOBILICA, c, a).
lijosku DiiH f;;i'oda gore koja sastavja loze i ma-
siiiiH so iloje pritiskuje kad se tijeste maslino
»• diidntkiim da ar. povori it Jinn). 'J'ijesti go,
izpoil dvije kobile. (Z). Poslov. daniii. — SU6n<i
jv i ovo znaienc na Bruin: Preko ze6ke (.weiii-
prosse') ona dva plosuasta balvana Sto pri kra-
jima ogrle loze i pritiskujii h|eb (drop), zovu so
.kobile'. A. Ostoji6.
c. u prenesenom sinislu, iieka greda u vode-
nice. — isjMrredi magarac. — U nuie orijeme, a
iiiiu'du rjeinika n Vakuini (u kaSi&ire vodonioe
ona grodica sto ua lioj stoji kolo). Kuda jo
uzlijebjena u kobilu koja ne dovata do zomjo
liogo se udarai'iein i izbijanem klina moze dizati
i spustati da bi se i goriii kameu posi-edstvom
rude i vretena mogao dizati i spustati, to tiruo
udosavati da sitnije i krupnije me|o. (u okrugu
biogradskom). 'i^. Stojanovii.
(I. u prencscnom sniishi, ima i dragijek sna-
cei'ia, oidi: Kobila, tech. (koii, koze, nogace)
.schragen', tal. ,cavalletto' ; arch, (koza, kori,
koiiic) jbock, riistbock', fro. .tr^teau, ckevalet',
egl. , horse, jackt', tal. ,uapra' ; .briickenbock', frc.
jChevale d' un pont', egl. , trestle'; (tetiva) ,unter-
trager, uiit6rzug(sbalkeu), durchzugsbalken', frc.
,calle, lambourde de plafond', v. tetiva; kobila
od mosta ,briiok6njoch, briiokengliod, briicken-
strecke', frc. ,trav3e de pont', egl. ,ba.y of a
bridge', tal. ,so3teguo di ponte' ; most na kobilah ;
razmak kobila ,jochwoite', frc. ,ouverture, do-
bouohe' ; mech. ,radstuhl', v. sute ; ,zapfengeriist,
zapfeugestell' ; ,lagorstnhl' ; (koriic, stejka, stolica;
T)lazina na konu) .bocklager'. B. Sulek, rjecu.
znanstv. naz.
C. vidi kobilica, c. — TJ Vukovu rjeiniku:
\ide kobilica, 2. — I u nase orijeme a Dubrov-
iiiku znaii Ho i kobilica, c, a).
f. bijesne kobile, snijeg rjedi od guberasa,
ne pada onako gusto. V. Ilic iz Srbije.
ff. wsta sfive. Kobila, suvrst s}ive (Va)avac).
B. Sulek, im. 149.
11. Bijesna Kobila, iiiic planinskum vrhti ii
Srhiji u ukriiyii vranskom. Besiia Kobila. M. D.
Milicevic, kraj. srb. 274.
2. KOBILA, m. prezime (isprva itadimak). —
Ista ,je rijec sto 1. kobila. — Od xvm vijeka.
Ivan Kobila. Glasnik. ii, 3, 72. (1706—1707). i
a na.k vrijeme it Bubrovniku. P. Budmani.
KOBILACIO, in. prezime. — Na jcdnom mjestu
XIV iHJcka, i otale u Baniciceva rjeiniku: Koby-
lacicb, vlasteliu kneza Pavla Eadinovica ,odb
primorija Vukosavb Kobilaoicb' 1397. M(on. serb).
2'29.
KOBILAD, /. coll. i>mo(/o kobila. — U Stuli-
ievii rjeiniku : ,ecjuarum multitudo' ; ruja da je
■••nm Sttilli nacinio ovu rijec prema drugijem ko-
Icktivnijem nupstantivima na ad, f.e je neponz-
dana.
1. KOBILAE, m. cocjek koji se bavi kobilama.
— U osobitijem znacenima. — Od xvii vijeka
samo II rjecnicima . u Mika(ina (kobilar, koji
kobile ouva ,pastor oquarum') gdje se naj prije
iifihodi, It Belinii (,guida o pastore di uavalle'
, oquarum pastor' 17811), » Bjclostjcncmi. (.pastor
oquarum'), u Stulicevu (,e(iuarum custos'), ti. Vu-
koBii (1. ,der stutenhiiter, stutenhandler' , custos
oquarum aut quaestum earum exereens'. — 2.
.schimpfwort fiir einen uugeschickten reiter' ,con-
vicium in equitem').
^ a. corjek koji iuvn. kobile. — IT soijeni rjec-
nicima.
0. iovjuk koji Irijaje kobilama. — U Vukovu
rjeiniku.
i:. kao jiiiijrdiia rijci za nei!a(alii, iierjeshi
jahaiii. — U Vukovu rjeiniku.
2. KOBILAR, m. Oriolus galbula L., vidi vtiga.
— r nase vrijeme u Istri. Kobtlar ,avis quao-
dam'. I). NemaiiiA, 6ak. kroat. stud. .59. — i ii
SulekoDU rjeiniku : ,goldamsel'.
.3. KOBILAR, m. oidi kobelar. Kobilar, vrsi
grozda. Vrhnik.
KOBiL.^RUA, III: psovni naziv za lijeno ce-
Jade. ,On ti je onaj kobilarda, no bi na vatri
pregorio'. — U nase vrijeme ii JAci. J. Bogda-
novic. — isporedi kobilardija.
KOBILARDIJA, m. pogrdna rije6 u Dobrosolu.
M. Medic. — isporedi kobilarda.
KOBILARIC, m. prezime. — xiv vijeka. Zupan
Kobilario. Mon. croat. 46. (139.5).
KOBILARNIK, m. planinski vis a Srbiji u
okriigu krakevaikom. M. B. Mili6evic, srb. 705.
KOBILAST, adj. pogrdna rijei o ie(adetu. —
U nase vrijeme a Lici. ,Kobilast je on, moj
brte, i debele koze na obrazu'. J. Bogdanovid.
KOBILE, Kobila, f. pi. selo u Crnoj Gori.
Olasnik. 40, 21.
KOBILECI LA/, in. vi-h jednoga visa u Gruzi.
L. Dordevic.
KOBILESNIGA, m. eidi kobihirda. .1. Bogda-
iiovic.
KOBILETliS'A, aiu/m. 1. kobila. — U Vukovu
rjeiniku.
KOBILICA, /. dem. 1. kobila. — Izmedu rjei-
nika u Mika(inu (kobilica, zdribe ,equula'), u
Belinu (,cavallina, cavalla piceola' ,equula' 178'';
ipolledra, ciofe cavalla giovanetta' ,equa juvenula'
.5701'), u Bjelostjenievu (,equona' . h .linnhrrsi.'ri-K
(kobilica, mala kobila ,equula';. n ]''>li nji lum i,.a-
vallina' joine junge stutte'), n Stiilihrii (,nc|iiiila'),
u Vukoou (dim. v. kobila).
;i. u pravom smislu. I dovede mrku kobi-
licu. Nar. pjes. petr. 2, 495. Kobo kobilice, otvori
mi vrata. Nar. prip. vuk. 224.
b. u prenesenom smi^lu kaze se o razliiitijcm
sitnijem zinotinama.
a) vidi skakavac, prug, saska. — Cesto u
pisaca vei od xv oijeka, a izmedu rjeinika u
Bjelostjenievu (kobilica divja, ili ci-v, skakavica,
prug ,locusta, carnopes') i u Jambrcsiccvu (ko-
bilica, kukec ,locusta'). Pruzi su kobilice ke po-
krise po]e od Ejipta. M. Marulic 67. (Ivan)
jidise kobilice i med divji. Transit. 27. ^Kobi-
lice potrSe franaoku zemju divnim cinom. S. Ko-
zicio 19''. Pica riegova bise kobilice. Anton
iJalm., nov. te.st. 1, 3b. Hraiiase se divjem
medom od strmijela i kobilicami. M. Divkovic,
bes. 4Sa. Poganski narodi kako kobilice svaku
stvar pod scetu obracahu. V. Glaviuic, cvit. 93n-.
Vnoge kobilice po dalmatinskom orsagu letjahu
kano oblaki. P. VitezoviA, liron. 107. Vojskam
stetnih kobilica sto ce zivo moc ostati? J. Ka-
vanin 41 1^.
b) Cicada plebeja Scop., vidi cvr6ak, krijes.
— U Bjelostjoiievu rjeiniku: kobilica polska,
budi gorna, krijes, kajti kresci , cicada", v. scuric,
i u Jambresiri'vu: kobilica pojska , cicada'.
c) vidi bogomolka, b). — r nase vrijeme
II Dubrovniku. P. Budmani.
c. kost na prsima u kokoSi i u drugijeh pliiii,
ali nije sviida ista.
a) OS pectoralo, sternum, grudna kosl.
sredi'ia velika kost na knjii se nuslonajii rebra.
— ovakovo je znacene u Stulicevu rjeiniku (,avium
ventriculus') gdje nije dobro tumaieno, i u ovijem
KOBILICA, 0, a). 1
lirimjnrima: UfafciiSu prepelicu, slomicu joj kobi-
li(!U. Nar. pjes. vuk. 1, 435. Ptifiija grudna kost,
kobilica. J. Pancic, zoolog. 188. (' u naie vrijeme
H Dubrovniku. vidi : Kobilica, zool. .brustbeiii
b. vogeln', lat. ,steriium'; greben kobUice ,briist-
beinkamm'. B. Sulek, rjecn. znan-stv. uaz.
b) vidi jadez, lomilica. — kno da je npu
znacene u Vuknim rje.iniku, (,das brustbein der
vogel' ,os sfcerni avium', cf. lomilica) kaku si:
cini pu rijeHi lomilica, i u ovijcni primjrrima:
Kobilica je ona ista kost kokosiria o kojoj se
govorilo u ovoj gornoj (igi'i jadeza). V. Vroevic,
igre. 24. I uvo je ista gorna kokosina kobilica.
■J.5. i mozebiti i u ovome: Ariiauti gledaju ovako
ne samo u pleie nego i u kobilicu od kokosi.
Vuk, ziv. 238.
d. carina, u lade nuj dona yreda slo stoji
lis svu dufinu lade. — Pi> slicnosti jircma c, a).
Kobilica (u oamca; ,der kiel' ,1a colomba'. Babii.
— Prema ooome, a preneaciiom smialu, ii hota-
nici, 0 osobitom obliku u ci'ijeta. JJvo done (cvetae
liske) raznostraue vecinom su srasl» u , kobilicu'
(jCarina'j. J. Panfiic, bot. 6.j.
e. u preneseiiDin sini.iht, knii Hi kniiic na
yuslama. — U Viik'ini rji'riiikii kud koii iina da
« u Kranskuj k'K^ ;.( um :iuii-ej'ir kobilica. —
AH si; govori i ii iniiu rrijnni> n Srhiji. V. Ilic.
— vidi i: Kobilica, tech. (koiiic) ,steg (,der geige)',
tal. ,ponticello', frc. .chevalet', ogl. ,bridge'. B.
Sulek, rjecn. znau-stv. uaz.
f. u Vukuvii rjecniku : grozd kad se odsijece
s lozom Zajedno, da se ostuvi .rebschoss mit
trauben'.
KOBILICATI SE, kobilicam se, imp/, djeca
ili momci stanu jedan za drugim u razraaku. svi
se saguu, a posjediii skaco proko liili. u Lici. 1>.
Trstenak.
1. KOBILIO, m. na zucki za u|e (olpresse') ono
drvo Lspod loze sto upire na drv|e i pogacu po-
vrh cijetaka. na Bracu. A. Ostojic. — ispiiri'di
I. kobila, b.
2. KOBILK'', III. prezime. — Miio.i /, h,,liil,r
poznati junak naseya naroda; ifitmn it iiarndiii.jrm
pjenmama .zove se Obilic (vidi), prnuda .{ml.
Kacic misli da je. ovo ime starije (vidi ilrui/i
KaiHcev primjer). u jednoj narudnoj pjesmi iia-
scga vrermna zove se Kobilic (vidi da{e) i ime se
tiimaci po narodnoj priei: Jesi 1' cuo. de pri-
caju |udi, de j' Milosa kobila rodilaV nasli svi
ga jutru u erdeli, kobila ga sisom odojila, s toga
snazan, s toga visok j'este. Nar. pjes. vuk. 2, 239.
— isjioredi i Kobilovii. — Ul)i Miloii Kobilic
Alurata cara. §. Kozicic 491'. Milos-Kobilica gdi
ubi Murat cara. I. T. Mrnavic, osm. 141. U
I'lili (hugarkiiiah) zive slava oliilna, ku Kobilic
stece mudri. I. Gundulic 313. Lijepu i mladii
Vukosavu da (Lazar) Milosu Kobilicu. 386. Mi-
losa Kobilica i Vuletu Brankovica. ,1. Kavanin
233h. MiloS Kobilic. A. Kanizlic, kam. 643. A
Milosa Kobilica jedna mlada vlahiiiica. Nar.
pies. mikl. beitr. 1, is. Miloi Kobilic, aliti
upravnije Obilic. And. Kacic, kor. 429. Kobilic
oil Novog Pazara: od ovoga plemena bi veliki
vitoz Milos Kobilic koji ubi cara Murata na Ko-
sovu Po]u. starinom zvase se Obilic, ali zaradi
ueuavidosti bi od Vuka Brankovica zazvan Ko-
bilic. 453. Nije V vitez Milos-Kobilicu ? ,1.
Krmpotic, pjesm. 8. Ja ti drago Kobilic-Milosa.
Nar. pjes. vuk. 2, 241.
3. KOBILIC, m. ime dvjeina seiiiiKi a Hyi'atsl.nj
II. swpaniji zagrebackuj. Kazdije]. 67. I's.
KOBILIJ, vidi kobi}.
7 KOBI^, b, c), cc).
k6bILIN, adj. koji pripada kobi.li. ^ TI Vii.
kovu rjeinikii.
KOBILINA, f. aiigiii. 1. kobila,. — U Hriuiii
rjecnikit : ,cavaUaccio e cavallaccia' ,64uus et equa
ignava' 1781', i u Slulieeva: ,vilis equa'.
KOBILNAK, m. iie.kakva hi(ka. Kobiliiak, lo-
kovita trava bijela i zuta cvijeta fSab]ii.r, Zagreb).
B. §ulek, im. U:i.
KOBILO. /(. u Danieinvit ijeciiiku: Ivobylo,
meda je zem|ama crkve bogorodiciue u Arlii|e-
vici isla ,na Kobilo K()lji|bsticiinii>'. Mi on. serbl.
144. (1349).
KOBILO VAOA, /'. glavira ,i Hereegovini.
.Schem. herceg, 1S7:{. I. "ill.
KOBILOVIO, III. rtdi 2. Kobilic. — .wu i
xviii vijeka. Junak cina plaha Kobilovic Milos
vrijodui. G. Palmotic 2, .j20. Kobilovic carski
oborac. J. Kavanin 2311>. Ua je Vuce Brankovic
ko i Milos Kobilovic. Nar. pjes. mikl. beitr.
1, 17. Ali Milo.s Kobilovic Milici odgovarase.
1, 20. Kad je Milos Koliilovic knez-Lazara ra-
zumio. 1, 21.
KOBILSKI, adj. knji priimdn kohilaiiia. — I!
Stillieevii i-jeciiikn: v. koliill. — /' ims'- nrijeiii.e
kiiil injesiioga iiiieiia. Kol>ilsko bnlo, suma. —
u pozeskoj okolini.
K( )BIIj. adj. koji pripada kobili ili kohilaina.
— liiia i stariji oblik kobilij. — U nase se
vrijeme obicii.i njiotreblaiHi slozeni oblik: kdbiji
ipriisti iihlik siimi) kod iiekije.li iiijesiiijeh iniciiaj.
— /y//' / ji- /iriislareiiskii, isjioredi riis. Koou.iiii,
I'es. kobyli, pof. kobvli. — Izmedii rjecnikit ii
Slulieeva (jaiiiac.no grijeskom kobili ,64uarum'),
a Vitkova (kobiji ,der state' .equae'), u Daiiici-
eeou (kobilij ) koliyji, ,oijuae').
!l. ilopee. Ozi'mce kravjo ali kolii|(.. Stat.
krc. .ark. 2, 2.S2.
11. ceslo kod iiijesiiijeii iiiieiiii
a) Kobi|, kao siipshmtir, mi,' muioisl ini
— ispiiredi Kobi|a. — I'rijie iiaseiin rmiirmi
K'.bi|b (mon.i. S. Novakovir. pom. 13.^).
h) K6bi|df"), Kobi)i Do, Kobiji Doci.
<ni) Kobijdo, sell! ii liosiii ii- iikriigii sa-
riijeeskoiii. Statist, liosn. li.
/</*; Kobiji Un.sel,, ,i('ni„,j(:,,n. (JIa-iiik.
1(1, Is. — Iiiia i u Vakovii rjeeiiik.ii s priiiijerniii :
Na siroku llolii Koliijemu, — Na ravmuuo Dolii
Kobi}emu. Nar. pjes. vuk. 4, ">2I. I'ok ilodosc
Dolu Kobi|emu. Pjev. crn. 21*'. Na duo r,i\na
Dola Kobijega. Ogled, sr. US.
cr) Kobiji Doli, biee isin iln K,jl,i|i 1'.,
jind hh). Na Kobijo Dole dolazili. Oglnd. sr. !iii.
Hajde s nima ua Dole Kobije. 90.
(Ifl) K6biji Doi'i, biee isto slo Kobili L'c.
■(' Kobiji Doli pod lib) i ec). Da su Ouco izjavilo
ovi-e u Kobije Do<-e, Pjev. i-rii. 2ii:,:i.
<•) K6I)ija (ilava,, 'nniifio se mjesta (vrsi i
sela) ovako zovii ; n. p.:
aa) u Vanicicevu rjeviiiku: Zaselak soUi
Lojanu bjese ,Kobilija Glava'. M(on. .serb). (il.
(1293 — 1302). selu je Orahovcu koje Grgur sin
Vuka Brankovica dade Hilandaru isla meda ,na
Kobyju Glavu'. (i(lasuik). l.j, 276. (1348y). i selu
je Tudorou isla meda ,u Kobiju Glavu'. 1.5, 302.
bhj H Bosiii. ana) sclo n okruga sara-
jevskoiii. Statist, bosii. lu. — hbh) plaiiine. Ko-
bija Ulava planina u iiahiji sarajevskoj. F. .fukic,
zemj. 31. Pisac veli da su u Bosni dvije ,Ko-
bijp Glave': jedna driimom od Kisojaka, druga
ml Visokoga. Osvetn. 7, 41.
CV) planina u Hereeguviiii. — In \'ii-
kovii rjecniku. AV to gleda Bajo i Limiinc su,
stijene iz Kobije iJ-lave. Nar. pjes. '.i, 4')S.
KOWHi. b, c), d(l). V
till) u Srhiji u i)krugu uziikom. Driavno
dobro: Kobi|a (I lava. Sr. iiov. 1870. 319.
(IJ Kolii|a Kavai'i, seoce u Jle.rcei/ovini.
Statist, bosn. 112.
KOBI^iA, /'. mjesno ime.
a) selo u Bosrii u okruiiu trdviUckom. Statist,
bosn. 68.
h) manaslir. — I'rije naieqa oremena. S.
Novakovic, pom. U35. — inporedi kobij, b, a).
1. KOBI^AC'A, /. za zensko znaci sto i za
musko jkobilavda'. — • IJ nasi: vrijeme ii Lici. J.
Bogdaiiovic.
2. KOBI^ACA, /, mjesno ime. S Kol>i|ace
Huinu do iia glavu. Osvetn. 7, 86.
KOBIijAK, Kobi|d,ka, m. imr dvjemn nctinui ii
Hn'atnkoj a znjianijizafjrcbackoj. Razdije). (i"). 89.
KOBILDO, K6bi|dola, ///.. ()('*: kol)!), b, h) aa).
\. IvOBIl^E, /(. mjesno iiiif.
a. II VukoiHi rjecniku : plauina u Starom
Vlahu. of. Kovije.
b. u Srbiji. ") dva scla a okrugu knisi'-
vackom. K. Jovaiiovio 126. 129. — I') selo ii
okruyu pozarevackom. K. Jovanovic 142.
2. KOBUjE, n.(?) u dubrovackoj yuslovini xviii
oijeka (mislim da sam cuo govoriti kovije). Dize
hije mije na kobije. (Z). Poslov danic. — ispo-
redi hi|e.
KOBH;ICA. f. ime mjestu ii Srbiji u okrugu
jagodinskom. (s pridjevom malaV Niva kod Male
Kobijice. Sr. iiov. 1871. 175.
KUBILNACA, /. u Viikueu rjecniku: uekaka
trava. (grijeskum) Kobiluaca (Vuk), i-us. ico6ti-
-iHna (Lonicera coerulea), poj. kobyla (vr.st sjive).
B. Sulek, im. 149.
KOBI^SKI, adj. koji pripada mjestu Kobi]u.
Kobijska (op.Uina). K. Jovanovid 129. 142.
KOBIlriSTICA,' /. M Daniciceou rjecniku: Ko-
bylbstica, vidi kod rijeci ,Kobylo'. vaja da je voda
koja tece uz ,Kobylo'.
KOBIMACA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu.
kragujevackom. Livada u Kobimaci. Sr. nov.
18G1. 495.
K(JBINATI, kobinain, impf. u Stuliceru rjec-
niku: V. gobinati. — mje dosta pouzdann.
KOBISNICA, /. selo u Srbiji a okrugu kra-
jinsknm. K. Jovanovic 122.
KOBI§NICKI, adj. koji ,irip,i,lo Kobisnioi.
Ivobisnicki Vis (u okrugu krujni^kumi M. D. Mi-
licevic, srb. 9.55. Kobiiinicka inj-i^tiiiii I. K. .To-
Tanovic 122.
KOBISTE, n. kobno mjesto. — isporedi kob-
niste. — Samo u jednoga pisca nasega vremena.
.Ta cu ostat na kobistu .sama. Osvetn. 2, 144.
KOBITI, k6bim, tm^j/. postaje od 1 kob. —
Akc. se mijena u praes. 1(2 pi.: kobimo, ko-
Inte, u aor. 2 i 3 sing, kobi, « part, praet. pass.
kobjon. — Od XVI oijeka (vidi kod 3, a), a iz-
medu rjecnika ii Belinu (,augurare, si^nificar
quab-lie aug-urio' ,port6udo' 119''), u Voltiijijinu
(^.augiu-are, presagire' ,gluck wlinschen'), (( Stu-
HcevH (,augurare. augurari, ominari, vaticinari,
praenunoiare otc.'), u Vukoru (1. koga, t. j. slu-
titi kome da ga nestaue, u. p. kad bi covjek
imao troje djece. pa dvome da kupi kapu, a tre-
cemu nista, onda bi se reklo : ,kobi dijete' ,Aen
untergaug abnden' ,praesagio iuteritnm'. — 2.
,begegnen' ,o(;curro').
1. aktirno.
a. augurari, ominari, raditi sto po cemu
e sliiti na dobro Hi na zlu, slutjeti.
'■ KOBITI, 3, b, ft).
a.) objekiit je ono na Ho se sluti. iliibro
Hi zlo; kod negii iim':'' I'ili i nepravi objekat u
dativu (onaj kiiiiiini ., shili). Li ona zlo kobi.
Bog 6uje avu luliu. s. \Ieu6etic 147. Gorko
juliezni koje me sve znobe, i meni sinrt kobe pri
nogo lioco svit. 185. Neka se ne sta,vju, ona
stvar §to kobi. 300. Oini, dva vidjenja da mi
86 izro6e, ako dobro kobe. D. ZlatariA 15t>. Ka-
kono si u zivjeloj dobi, vitezova zno kobiti kobi.
Osvetn. 5, 4.
b) objekat je ono (ce^ade, a moze biti i
drugu) iemu se sluti. u svijem se primjerima kaze
0 zloj kobi, o nesreci. moze se izreci instrumen-
talom sto se sluti. Oj kleta ma mlados ! toj Ii
to pridobi Zivota jur slados i smrt ka te kobiV
G. DrziA 388. Ako jes istini, moj Boze, ovi san,
vece mi ne cini zivjeti jedati dan . . . er voju na
bit ziv . . . neg vidit ovi guiv kim me san ko-
bJaSe. 402. Jaob. visni u ghivu poraza i kobi
Edipa kucu .svu. M. Bunic 23. Ko god si, ne
pvijeli, ni tvojijem' uesrecam' kobi dan veseli ki
je srecan svima nam. I. Gundulic 128. Jer pra-
veduo SVC ziom kobi. S. Margitic, ispov. 243.
Sto me kobis? izkobila glavu! Nar. pjes. bog.
236. Sad svi koni zopcu pozobali, a moj doro
nije ni taknuo, nogam' bije a usima strize, ce.sto
gleda na Kostac planinu: jali kobi mene, jali
sebo. Nar. pjes. vuk. 4, 27. Zlo vam bilo, dvije
tiee vrane, malo V vi je bosanskih planina i po
8kop|u bijelijeh kula, da vi vasa krila odmoriteV
no padoste has na moju kulu, te kobite moga
gospodara. 4, 342. Kad s' ajduoi uapojili vina,
zakuka im kukavioa tica, koliko je u druXinu
drugab, toliko je zakukala putab. rece tada Sava
od Posavja: .Pobratime, od Kotora Bozo! udri,
Bozo, kukavicu emu da ne kobi [ubavnu dru-
zinu'. Pjev. crn. 150b. Jora kukas na bijelu
kulu, te mi kobis agu MustafaguV Nar. pjes. u
Kogatici. D. Surmiu. Kao da pseto coeku za-
vidi i kobi ga. Vuk, poslov. 30. Nemoj koliiti
narodnu srecu. S. Jjubisa, prip. 108. Stade Gorde
da te ziva place i kobi. 234.
b. oecurrere, obviam ire, sretati. — U nase
vrijeme (vidi u Viikovu rjecniku). Kad je bio
cardaku na vrati, kob ga kobi Stevanova juba,
zagrli ga, pa ga i polubi. Nar. pjes. vuk. 2, 300.
'i. pasivno. — U Belinu rjecniku: kobjcn
,augurato' ,diviuatus' 120'^.
;{. sa se.
a. pasivno, bez subjekta (ono sto sc slut^
stoji u dativu s prijedlogom k). — Samo ujednom
primjeru xvi oijeka. (Jnim ki sn na odasastji
kobi se k zdravju. Narucn. 57*.
b. rejieksivno. — Izmedu rjecnika u Stu-
licevu (,augurarsi per 1' ordinario il male' ,male
augurari, precari').
a) subjekat kobi sama sebe (isporedi 1, a,
b). ua) 0 zlii. Poceli se ter kobit, sam sebi go-
vore : ,Ne more t' neg zlo bit, tuzni ja nebore !'
G. Drzic 394. Neka se ne kobi, jeda bi puk-
nulo srdasce komu. S. Mencetic-G. Drzic 496.
Nemoj se kobiti, ni na zlo poricat. M. Vetranic
2, 246 — 247. Tomu se ne^ kobi, moj bili lebute.
D. Barakovic, vil. 269. ,Sto se kobis, kad te je
Bog svacim nadario'i" (ko ima pase tuzi da nemai.
M. Pavlinovic. — bb) o dobru. — u nase vrijeme
u Lici. ,0n se jos iz malena kobio, da ce biti
pravi cojk'. ,Ti se u nicem ne kobis, da "s biti
cojk'. ,Iz malena se zna, ko se cem kobi'. ,Iz ma-
lena se treba kobiti'. .J. Bogdanovic.
b) vracati, gatati. — V jednoga j)isca
xviu vijeka. Ne kobite se, nit razgledajte sne.
Blago turl. 2, 57. Kobio sam se niovu zlu mis|u
i ricma ovako i ovako. 2, 289.
KOBIVO
KOCI
KOBIVO, II. sto se kiihi. — Sinin: h ,jrdnu>ia
pisca nasega vremena. Jadau )iratn, jadnvna kn-
biva! (Isvetii. 3, 91.
KOBLEIsTE, n. cljdo kojijem si- kiibi. — Sta-
riji je ohlik koblenje. — hnicitii rjemika n. Bc-
linu (kobjeuje ,augurio, I' aus'urare' ,omen' 119''),
II StuUceiHi (kobjerie ,augurium'), ((. Vakurii.
Furiua toga sakrameuta jest knb}Bnje. NaruiMi.
57a. Crikva rimska uza kobjenje besede tciga
sakrameuta. .57»-.
KOBLEVATI, koblujem, impf. i-idi kobiti. —
Samo a jednoya pisva iiasi-ijn rreiiii'iKi. lidjn ti.
pobro, kobi kobjevaseV Osvetu. 5, 15.
KOBNIOA, /. smsko cellule sto kulii. — V
Sliilicirii rji'i'xiku: ,indovina' ,i\\i;\,e augiu'atui-'.
K(ii;NMI\, III. ciirjek koji kohi; coujrk koji oje-
riiji- II kniijf'i'ir. — (M xviii vijekii, ii i.iiiiedio rjrc-
itika « Bidinii (,augure' .augur' I'iOi; .auguroso,
cioe superstizioso clie da fede agli augiirj' ,super-
stitiosus' 55b), (( Bjrlosljencfvii (v. zgadavec), 11
Viiltiijijinii (, auguroso, .superstizioso' .abergliiu-
biscU'), II Stidicevti (, augur, auspe.K'). Bozje slavn
kobnik viti ni"e sara covjek ki govori. .]. Ka-
vaiiin 380*. AT eto ti istoga kobiiika. lisvotn.
1, 57.
KOBNISTE, n. mjeulo ijdjc .s,- kohi - iaiiomii
kobiste. — Samo u Sttiliceru rjecniku: ,luogo
dove si prendevano gli augurj' ,augiira<'ulum,
augurale'.
KOBNISTVO, II. II Slaliirnu rjiriiiku ir. kob-
niste. — aasiiiii iii'/niiizdiiiio.
Ji(JBiVITElr,AiN, kobiiitolu;... -/(//. /,■..// i,ri,i,idii
kohiina, koh(eiiu. — f' Stalirmi rji-riiil;ii : ,a,ugu-
ralis, auspiealis'. — iinjtouidaiio.
IvOBNITEl^SKI, adj. a Shilireni r/rriiikit iiz
kobnite|au. — iiepouzdano.
KOBIvfEVANE, 11. nidi kob|ene. - Samo it
.jcdiioijii pisra nasega lyrnneiia. Pa daj uuini
(stijenoj svoje nasjocaue, za odso|uo moje kob-
lievane. Osvetn. 2, (il.
KOBOVATI, kobujem, imp/, nidi kobiii. —
Samo II jednoga jiisca iiiisiga irniifiiii. Ui'-i-vo
je hire sfedovao, i liegove koliovao koM. Osvptii.
5, 77.
K(_)BRSNICA, f., lujisiio imi- it Srhiji 11 oknuin
kragujecackoin. Niva u KolirMiici. Sr. nov.
1865. 503.
KOBRSNICKI lug, III. mjesHo iiiir (lug ilo
pripada Kohrsnici) a Srhiji a okntgn siiu'di'rrr-
skom. Zabran u Ivnbrsnickom Liigii. Sr. nov.
1867. 188.
KOCA, lit. inn- iiiasko, rii(ii da jn Iti/p. Kr>sta.
isporedi Koca i JCoco. — .\k'\ .s, niiji-iin 11 voc.
K6co. — U nase rrijemi- 11 Srhiji. Kcira Mum-
gija. M. D. Milirevi'(^, kra|. si-li. l!i. Koca To-
luic". 67.
KOCAK. III. iiKJasiia rijci- 11 ilrn spmiu'iiiku
XIV t'ijeka. Kuce u gradu, ze\ hdelatiju, pri'spa-
negu, kocakb. Glasnik. 24, 235. 237. "(1319).
KOCAL, vidi 1. kooej, a.
KOOAN, vidi oooan. — i a riikopisiiiin sloji
cocan, a grijcikom kocan samo it izdaini.
KOGXR, III. nejasna rijec tt knizi xvi riji'kn
Imaju od tih dobrih i veruih razluciti i dati jn
plauarom i kocaru v ruke. Postila. 9.3*.
KOCATI, kocem, iiiij'f. vidi kvnrati. — h iir-
kijeiit krajeviina u ii.ase vrijeme, a i:medu rjec-
nika u Voltigijina (,ehiocGiare' ,glu(.-.keii') i 11
Stulicevu (v. kvocati). Kocati, kokodakaiie kojiia
kokos daje ziiak lia hui'-o biti luisadeua. na Eijeui.
1\ Pilepic.
KOCEL, vidi 1. / 2. Uocoj.
1. KOCEl^, III. kao dit jr pravo znacene : rrp,
It i: oBoga sa si: i dritga ra.'viht. — lUjetkn i
iiijitsiui riJKr. — ispondi «',s. kocer, /)ic.
a. vii^it da ziiai'i: rep, it jnliioin priiiijcru
-wii niji'kit. Ova zuiija jedno uho pritisne g zemji
a drugo uho zatue krajem repa aliti krajem svoga
kuceja, da ne cuje gdi ju rovjek z,n,kUna. M.
Divkovic, bos. 290—291. — U drttgoiii je pri-
iiijiTii istoga pisnt ohlik kocaj : (Oiia ziitija)
jediio uho pritisiiB g zoiuli a drugo zatne ko-
L-a)eui. 291.
I». plotouicii n.l ki)s.> niz Inda. u IjOskovru.
M. Durovir.
<-. hi/r islii nijrr s ohlik, on koc.d / so :iia-
irinoii : kroj, kniiiii', 11 iiitnnliioj pji-siiii itijarskijeh
llrnttta. tuo do ko.ola, blag.i I'loiim zgorib Jacke.
178.
2. Ki'iCKl.., ko.-.M.i. III. riili stl|Ka,. - .\kr. koki
jr It 11,11. ■■<illil., hikl .j. II ,isl,llij,lil l„l,h'Zllll,t, iisilll
11,01,. i ,1,;: slug 1 r,„: sioi, k.M.nU,; „ 1, in,i„-
ziiii nolo do s,- I,. g„r,o; i,.,;tk„ ^0,1, i'o,, i:,/,,-
nitniti io-,i rijri'. n 11 I'likurit rjiiiiikii ml,' -ohi-
Inzno, ,1a Ill's,- ,ik,;-iiol iii.i.j,- 11,10). - Xrpo^iiitlo
jioslit.ila. — U iiase nrijeiite, a iziitedtt rjet'itika
a I'ttkonii (,der alauu' ,alumen', cf. stipsa, tipsa,
sap s tlodiitkiiiit: osobito po juznijem krajevima
a i u Srbiji u nahiji sabackoj ima selo ,Koce-
|eva'). Mislim da i u selu Kocejevi (u nahiji sa-
liackoj) uilco no zna da se tipsa ili stipsa (,dor
alaun') zove ,koce|'. Vuk, pism, 80. Stipsa, tipsa,
a u Dalmaciji kaze se: kocel, sap i olum. D.
Pupovic, poznav. robe. lOo.
3. KoCEL, III. iiiie z,tsr,ikii a Srhiji ,1 ukriigii
ii^i.rk,iiii. K. Jovanovir 151. — Nr ziioiii, .j'di
l.-<l,l )■//«■■ .U,i 1. ili 2. korpj.
1. KuCKb, Ivoc-.')a, III. iircziiiii: — I' iiasf
nrijniiir 11 Dnbronnikit. - liit-e (po itkiritlii) i.-'la
rijt'C .•il.o 2. kocpj.
JvOCEJjjEVA, /. islo j,' shi IvorB|evo. vidi kod
•>. kocej. — I'oiiiiiic SI' pri.j,- iiosi'.ga nreiiiciia.
Kocejeva. S. Novakovir, pom. 1.35.
KoCE^iEVACKI. adj. koji pripmlo Kor,i,-nii.
Kocejevaoka (opsliiiol. K. .bn'aiinvir. 177.
IvOCELEVO, /( s,-l,, II Srhiji it •ikruoit io-
hot-koiii. 'K. .b)va.i..vir 177. — hoi, ,sv , Kn,o-
[ova (nidi).
KOCEN, III ridi kocaii. — U itas,' nri.p'iii,- 11
Hrnatsl;oj, a iziioittt rji-ciiikii a Bjelvstjencccn
(,cauUs, ipsurn robur sou stipes unde so pro-
ducunt Iblia aut ramusculi') i 11 Jamhresitk'nii
(.raulis'). Koceii, iroli khp kuruze. Zdralovo kod
Bjoluvara.
' K( >CENICA, /. riili kon.ii ( ko.'aii. Ki.roniea.
goli klip kuruze. Podgorci u Slavouiji.
IvOOENACA, /. tir.sta repe. — isporedi kocen.
ICoceiiaca, suvrst repe (u Zagoiju), vt'. Kocanica.
B. Sulek, im. 119.
KOCEliAST, 0.1IJ. It k,,,jego ,jc k,,irii (11. p. „
kiipitsit). — Sointi It .loiiihrrsiceeii rji:i:itikit : ,i;auli-
catus'.
K<:)CE!S'E. II. coll. koi:ou. — V nasi- nrijnnr it
Ifriyttskoj. Ako tko sakupja i ruva na upotro-
Idene sposobno perje, kocone. struku ili ostanke
duhana. Zbornik zak. 2, 35.
KCXJET, /. (( B.jehisljriioro rjiciiikii : v. srot.
— i'lporedi kocet.
KO<T. Kotaca, ///. pi. iii.j,'Sii,i iiii,:. — I.' ritk,>j
pisit Mil nijeka. b KotM-e. Svotostet. iiris. 7.
KOOlC
14iO
1. ko6a
KOCIO, m. imzime. — U nase nrijeimt. Miloje
Ivocio. Rat. 359. Dimitrije Kocid. 403.
KOOIG, m. oidi kaoiga. — Na jednom mjivtii
XVII vijeica (moie biti da o stuji iiij. a saino Stam-
jMrskom grijeilcom). To izreksi kocig vaze Andro-
jeov. I. Zanotti, en. 27.
KOCIJ, m, iuie nekakwn i/radn. — IJ narodnnj
l>ji'siiii naseya vmuena. Uokle dode do Koiuja
grada. Nar. pjes. stojad, 1, 3."). Ix Kocija grada
latiuskoga. 1, 3."i.
KOCIJAN, m. (Oancianus, Cassiaiius ?) iinc
miisko. — Kod mjesnoga imcnd n ^[xiniKniku xm
vijeka. Breg svetoga Kocijana. Moii. cro;iL 8.
(1275).
KOCIJANI, III. pi. iine suhi- n Hr ralakuj it i«-
/umiji inodruxko-rijeckoj. Razdijo|. 44. — isjio-
redi Kocijau.
KOCIJANIC, III. prcziine. — iyioredi Kocijau.
— XVI vijeka kod mjennoga imena. Nika druga
sela, po imeuu Grgurica spIo i Kocijanioa selo.
Mou. Croat. 324. (1551).
KOCIJSKI, adij. koji priimdit <jri(dii Koiijii.
— I' narodniij pji-sml nasega nri'infini. Kad u
lJo|u bio kocijskomo. Nar. pjes. stojad. 1, 35.
KdCK.A. /. kinnad kosti (a inoze biti i cega
dnii/diiin ito .s-p Hjiidri'hlnva 3a iyrii i za ijalnne;
i:<lje(aii jr i iinidrii tnko da ima .^e.it xlrana
Ji'dnakijcli cutverokutnijeh s prainjem kutouima ;
nil svakoj je strani urezan neki hroj oka (od 1
du 6). — isporedi 3. ear, .Ho treba citati ^ar, i
Inko It si'ijem primjerima, osiin naj zadnitgii (Mi-
lin'ri''irii I 1,-nji pripada pod 1. car (moze biti da
i II iiniiij'iiMit iz Poslov. dan. treba iitati car
( bastoc. cari i bastoci). ovdje treba dodnti da
ni u 2,ara (kao ni u kocke) nijeau- deijc jxilorine
(sto je jamacno Danicic poiiiinliv radi Milicem-
I'xra primjera) ni-qii .s-c uve rijeci ujioireblavaja
u innozini .s" toija sto obicno zii i/irit trebnjit dnije
kocke. — -c- stoji mj. st (ko.stka, dein. kost), Hi
mettitezom (prrniji'stui'inii) kao Ho bi mofilu biti
i kod cklo, Hi .iln jr isjiiilii t izinedii s i k, pa
se onda s isjirnl k iiriitiiijriiihi nn. c (ispnrcdi
dockan). — Hijei je prii^lnmiskii knsn.Ua). ispo-
redi stsloo. kostbka, koiiiuii 1^1. nis i:i,vn::i. iliiu.
KocTt, ce.s. i po(. kostlvj, ilniiniHlir nopi-r i tes-
sera. — Ovako znacene iiiuze biti da ji- dobila
ova rijec s toga sto se naj cesce korke grade od
kosti; all moze biti da se isprva upotreblavala
za igrii neizradcna govedn kost (nidi gleziievac,
postolar, lat. talus, astragalus), te je posUje presto
ime i na izradenii kost (isporedi lat. talus). —
Kao igra, naj cesie stoji u mnozini (vidi .Uo je
kazano sprijeda). — Gen. pi. kocaka. — Od xvii
oijeka (vidi kod b), a izmedu rjecnika u Bjelo-
■•itjeiicerH (,alea'), u .fambresicevu (.alea'), u Stu-
liccvit (v. zdrijeb), u Vukovu (,d6r wiirfel' , tes-
sera, talus', cf. zdrijeb).
a. It pravoin znacenu. kao sto je ka:ano
sprijeda (o igri). Nitko da se ne psuje, u karti,
kocki igrac hamisni i zaklinac da ui> budue.
Glasnik. ii, 3, 16. (1(595). Ouda oni na kocke
igraju. M. A. Rejkovic, sat. E3a. Igre na kocke
i karte. I. Velikauovic, uput. 3, 78. Mi va}a
da budemo kako kocke, baci liih kuda ti i kako
ti drago, elo one vazda orima gledaju svrhu sebe.
D. Sapic 185.
b. sors, zdrijcli, uii/it:e sixiki nacin zdrebai'ta,
pa i pravijeiii kockamn. — Kaze se metati, ba-
cati kocku itd., pala jo kocka na koga (isporedi
Int. snrtem conjicere, dejicore, sors oxcidit). Da
kocke vrgose, kako u staro vriiue obicaj bise.
F. G-laviuic, cvit. oSl). Ako je metal ili cinil
metati kocko ili /.dribe, na pomoc djavia zaziva-
juci. svitl. 57. Pade kocka na Ivana Zlatousfcoga
i postado patrijarhom. A. Kanizlii, kam. 227.
Motnuse kocku na ovi dvanaest kolina, i pade
kocka na kolino Judiuo. E. Pavic, ogl. 172. Po-
fievSi oui bacati kocku. 230. BaciJe po redu
kocku za izviditi koji je taj, i evo pade kocka
na Jonu. 126. Pado dakle kocka na jilatiju.
637. Pi-orokovane liitaiiom kocke. I. Velikauovid,
uput. 1, 428. Svrhu odioe moje hitase kocke.
1, 497. Ako bi koji kockam gatao. 3, 104. Da
su /.drib iliti kocku bacali. D. Kapic 377. Raz-
dijolise hajino uegove baoivsi kocke. Vuk, mat.
27, 35. Bacaju6i kocke za liib ko 6e sta uzeti.
mar. 15, 24. Da bacimo kocke za liu korae cc
dopasti. jov. 19, 24. Pade kocka na Matija. djol.
ap. 1, 2G. To je kocka na koju je Pjemont motnuo
glavu. M. Pavlinovic, razg. 17.
c. cubus, u geomctriji. iinirilno q, loinirii'iio
tije.lo ograniceno sa srsi •.Innm iimrtiLu! m rm
cetvoriiiama (isti je obiik kim kml jinu-r l.-mkr).
— U nase prijeiite u pisaca. Kocka, matli. lat.
, cubus', xi5,ios ,hoxaeder, wiirfel, cubus', tal. ,cubo'.
frc. ,cub6, hexaedre', egl. ,cub6, hexaedron' ; miu.
lat. .tessera'; kosa kocka, m. (rumbac) ,rhom-
boiider', tal. ,romboedro'; arch. ,quad6rst6in', tal.
jijuadrone, quadro'; kocka ,werkstuck, werkstom,
behauener stein', frc. ,pierre de taille', egl. , free-
stone, ashlar'. B. Sulek, rjecu. znanstv. naz.
)l. oblik u, koji se izdje(a dijumanat koji ne
moze biti bri^anat: ozdo je plosan, a gore si^ast.
— U na§e vrijeme a pisaca. — U Sulekovu rjec-
nikti: ,1'aute'.
c. u francuskijem kartama od igre znak kao
cetvorina, franc, carreau. — U nase vrijeme u
pisaca. — U Sulekovu rjecnika: ,carreau'.
KOCKAlNlE, n. djelo kojijem .?« ko kocka. —
U Bjelostjencevu rjecnika : ,al6atoriuin', i it Vii-
kouu:
KOCKAK, in. covjek koji se kocka. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (.glucks-
spieler' ,aleator'). Jerbo kockar sve proigrat
znade. M. A. RGJkovic, sat. £21^.
KOCKAST, adj. kojije kao kocka, koji jc iiafik
kocki. — U nase vrijeme ii pisaca. Kookast, math.
,cubisch' ; tal. jcubico' ; kockasti hvat ,cubik-
klafter', tal. ,tesa cubica'; kockasta mjera ,cubik-
niass', tal. ,misui'a cubica' ; kockast palac ,cubik-
zoU', tal. ,dito cubico', frc. ,pouce cube', egl.
, cubic inch'; tech. ,quadrillirt, carrirt, gewiir-
felt, wilrfelig', tal. .cubico', frc. , quadrille', egl.
, checked', min. lat. ,tessularis, tessulatus' ,t03-
sular, tessularisch'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
k6cK.\S, m. vidi kockar. — U Bjelostjencevu
ijccniku : ,aleator', i u, Jambresiccvii : ,aleator'.
KOOKATI SE, kockam se, impf. igrati se ko-
caka, pa i uopce o svakoj igri u kojoj odlucuje
sam slucaj, i idrebati (u Blagojevicevu primjerii
0 igri uopce). — Akc. se ne mijena (aor. 2 i 3
sing, kocka). — Od xviii vijeka, a izmedu rjec-
nika It Vukovu (jgliicksspiel spieleu' ,ludere aloa').
A ha)inu nesivenu uisu razdilili, nego so o nu
zdribali, to je kockali. I. Velikanovic, uput.
1, 169. iSlicari) koji daske pi-ave kojima se
kocka (vulgo dama). A. T. Blagojevio, kliin. 49.
Kockajuci se svrhu odice. D. Rapid 228.
KOCUKNl, pron. vidi kolisan. — isporedi ko-
jusni. — U nase vrijeme u Lid. ,Kocukno si mi
ovo kruva odlomila'. ,Vide, kocukua e ona zona'.
J. Bogdanovic.
1. K.OCA, a dva spomenika xiv vijeka. sva je
prilika da je rijec iur.ika (kao .ito kaze i Da-
1. ko6a
koCetar
nicic). ridi koga. a tnl'n miiir hiti do. Inhii iH-
tati i H orljfiii j)riiiiji'riiiiii. --- Sloji- In': jirnDijriir
iMika [iri-d siiti.<<tinilir,iiii \-..irvo,l:i, / jirfd »(/(.<■-'
kijem imftiiiiii Inrskijem, i jinknyiijr slunn'ir, —
nidi u Daniciccv II rjecniku : turski .inagmis, illii-
stris': ,kofia-vojevode Petra Pavlovica' pise kraj
bosanski 1393 (Spom. sr. 2, dO). ,Gospoilina koca-
Foi-izi' (Spom. sr. 1, 21 god. 1399).
2. KOCA, m. kocopcrno dije.le.. — fljiriw je
ipokoristik. — Akc. se mijr.na n. von. litu/. koco.
— U Glasniku 59 (D. Popovi.^, tur. rec.), 128
(jdje se, dodaje: mozda je ova rec dosla od tur-
skoga ,koc, kocak', srcan junak.
3. KOCA, m. vidi Koco. — Akc .-« iiiijei'in u
DOC. Koco. — Pomine se u naiie vrijrnu- i" co-
rjekii koji je zivio .xviii injfko) : iminlii rji-riiik<i
II Vukiwii (vide Koco .s doilnlkniii /In jr //" islurihim
iiovoru). fidi kod Kocin. Kapfian iCora, iz srla
Paiievca. M. B. Milicevic, srb. 194. Vojsku kiipi
Koca kapetaue. (Nar. pjes.) Idi. Mirjimackom
prahu a slava svatlnm imeiui tvoino. Tiesaiiii'tni
Koco ! 194.
KOCAC, k6coa, ni. dew,, kola,.-. — V Stulirrnii
rjrciiiku: v. kocic. — slaho jKiir.iliniiK
KOCACA, /. ime mjestii n Srlii/i n nl.riiijii
piiznriniiikom. Niva u Koc-iri, Si. nov. Isik;.
f)(J9.
KOGAK, kocaka, iii. koiurn, knharn ijiljr sr
lirnni zivad a i dnii/ii knjn •irntii'm kiio pds. —
isporcdi 2. kocina. — Od xviii nijekn, a Liiirdu
rjccnika u Vuknpii (vide korina, 2). Zeno sti-
riiju mladinu u kocake. M. A. Re|kovin, sat.
Ij.")''. Jest istina, kada srart jednoi^a izmodu nas
povali, onda se svi ostali poplasfi, pripadu, no
dni§:ojacije, nes:o pilici u kr)rakii. 5). Rapir i()5.
Kocak, mali kosai- za main jagi'iad ili jarad. u
uzickom okrugu. S. I. Poli\'aiiovir. Kijcak ,ual-
linariiim'. D. Nemaiiii', rak. kmal. siud. 29.
1. KOIJAN, kocana, in. n t'lil.nni rjri'iiiki( :
vide kocaii, 1 .s diidatkniii da sr ,i<,rtiri ii l)<i-
hroti.
2. KurAN, III. ujeiituiii, dmn r//„ {ispnil iistiij
II (iidskoi/ii iiva, hnida. — I' iiukr rrijriin: ii I'lr-
kijem krajevima a Srbiji. Kican (ti-obalo bi ga
iz^civarati: kocan, ali ga ^^ovore kocau) pored
ziiacei'ia za okos(en klij.) kukuruza, Sto po iiegde
zovu i tuluska, zovu tako (od Kusanova pa ua
ovamo do Leskovca — a u Leskovcu se cuje
samo od onih koji su otuda dosli — ) bradii obri-
jauii, golu bez Ijose (.Kinn* .mentou'): ,01jrir'i mi
i toj malo na kocan'. M. Durovic.
3. KOCAN, m. ime oviiu. Vetovo, Po/.oga.
KOCANA, /. mjesiio ime. — xviii nijeku. —
Tiire isto .Ho Kocani. Od Kocaue Stojan. Glasiiik.
19, 12. (1734).
KOCANAC, kocanca, in. dent. I. kocau. — I'
Slulicenu rjecnikit: ,piccol torso' ,caiilicus'.
KOCANCAC, kocancca. m. detn. kocanac —
U Stuliccvu rjecnikit iis kocanac — neiioiitdiniii.
KOCANCIl''., III. dem. kocanai-. — V ShiHeeni
rjecnikii uz kocanac.
KOCANI, III. ])l. sehi ii Srbiji it okriii/ii l.up-
lickom. M. D. Milicevic, kraJ. srli. 384. '— ispo-
redi Kocana. — Maze hiti da je isto slo se jio-
mii'ie prije nasega rreincnn. Kocaiii (solo). S.
Novakovic, pom. 135.
KOCANICA, /. vidi kocari. — IJ Vukorii rjer-
iiikic vide kocan. — / kno iirsta kiipusn. Ko-
c'aiii<a. rns. Ko'iauHa;! Kaiiycra (Brassica capitata),
biirgunitpr-riibe (Vukasovic). B. Suiek, im. 149.
KOCANIC, III. drill. 1. kocan. — IT Sliilieevii
rjecnikii. Ill kocanac.
KOGANSKI, adj. koji pripada iiijeslu Koco-
iiinia. — U nose nrijeme. Kocaiiski vis. Rat.
■j4. Kocanski polo/.aj. 5().
K( IC.A-N. kocina, ill. I'idi :iiaceHe it Vukorii
rjecnikii. —- isporedi kocau. — Akc. kii,ki je ii
gen. sini/. lain je ii oslnlijciii jjadctiiiui, osim Horn.
I inc. sing., i mie. kocai'iu, kocani. — Kno da je
sliirn osHiiPii (koceu y), ispiiredi stslov. kocani
, penis', iionosliir. koc."'n, rns. kwichi.. — [' Stiili-
I'erij. rjecnikii: (slnmporskoin grijc.ikoiii: stoji
posiijr kocanic) kocan, kocaria , torso, fusto del
cavolo' ,culi]iiis, caulis, thyrsus', i it Vitkorn:
1. n. ]). u kupusa, t. j. ono od zemje do glavice
.stangel, struuk' , caulis' .s' doilntkoin dii, se gooori
n Ornoj (ruri. — 2. vide oknniak .s dodalkom do
Sf govori II. SrijeiiiH. II .ladru se kaze ,okomak'. u
Sumadiji , kocan ' . . . Vuk. pism. 77.
KOCAISI.V, nidi kocak, kociua. Kocaiia (Sla-
viiucii, sviuskii st.aja. 1''. Ivurnlai-. dom. ziv. 11.
KOCANE, n. coll. kocau / kn,-au. — U iiasc
rrtjeine, <i i:inedn ijecniko ii SInlieerii storsi. de'
cavoli uoH tuaugialiili' .tliyrsi'j. Kukuruz s ko-
cai'iom. u oki-ugii puzarovackom. Sr. nov. 1.S68. 19.
KOCARIiW, ni. ime sr„rit n Bosni ii nkritt/n
.forojeivknin. Statist. l).,sn. 2S.
KOrl-:, kucota. in. inlodn mace. — Bern, kot
(oidi). — U nose erijenir. p. Kurelae, dora.
ziv. 49.
KOCEOAC. kcrcaa. III. drin. kocnt. — IJ ,St.ii-
lieern rjecnikii: kncot-cac /),; kocetci.'-. — sosniii
iie/ioii,:claiio.
KOCECir, /,/. drin. kocct. — // Stidieevu rjec-
nikit: kocetcic .pa,rva seta'. — nepouzdano.
KOCEl^A. ./'. ime sencit ii Eercegoeini. Statist,
bosn. 12.3.
KO(-'EN, in •.aiiiii n Sliilii'.ern. rjecnikit : v.
kocan.
IvOCENICA. /; rrsia ,,rcr_ F. Kurelae, doui.
ziv. 31.
KOOENITI, kocduiui, inijif. kociti (■'). — .Samo
n jednoin primjerii .win rijeka. Na sotliste kada
pride, vrat koreui, trbuli kuci. .). Kavanin 5.3''.
KOCENU'l'I SR. k..ceuem se, pf.(ri ridi k.,-
citi se. — Somii it Stiilieerit rjecnikit: v. kma-
miti se.
Ki'iCENE, ;(. djch, knjij.m k,> koci lii se ktici.
— Jzmedn rjecnikii ii Shilirrrn ,,t'astus, inanis
jact.antia, anitui ulatio'i i it I'liknrii. Stega je
za kocei'ie, za iniiirai'in! M. D. Milicevic, medu-
dnev. 300.
KnCERIlM, m. imr sriii ii Hrrrniorini. Statist.
bosn. 10.5.
KOCET, f. drhrhi I it^lra dlako (a kn:e, pa i
It srinr i It ijnn i nit rrpii n kiiiia,, magarca itd.j.
— i^pnrrdi ku^i.r!|rl,, sh'uua,. — Od xvjii rijeka.,
a i.'.iiirdii ijrriiiko II ISrIiini (.setola, propriamento
il pelo, die ha nella schiena il porco, e nella
r.ida il cavallo' ,seta' ii72'M gdje se naj prije na-
liodi. It Voltigijinn (,setoIa, pelo di porco' ,sau-
biirste'), It SliiUceDii, (, setola, peli di capra o di
niajale' ,seta'), it Vnkorii (vide kostrijet). Odjeven
kostretim stucenom od koci'ti. S. Rosa 44''. Iz
glave mu kroz koceti ogi'ievita iskra udara. N.
Marci 59. Kozija dlaka je i sama za sebe trgo-
vacka roba, akazese: kozina, kuzjeviua, kostret
i kocet. D. Popovic, poznav. robo. :!!i(;.
KOCETAR, III. ctii-jek koji po srom .jaiiolit
iihraitiije koiel (ees(ii. prcile, eel. — isjiiirrdi uui-
ko(5etak
KO61.TA, b.
tavgija. - U naif vrijcmc. Mutava ili koietara
irna malo na broj. M. B. Milieevi6, s dun. 47.
KOCETAV, adj. 11 Stuliixvu rjcctiilni: v. kofio-
tivau. — nepouedano.
KOCKTIN, III. mjesno imc a Srhiji. a) vodii.
Stozac. tako je pak iiazvan od Osanifia, a Kre-
pojinei ga zovu KoCetin. Glasiiik. 43, .542. Iz-
raedu jugoistocnih, vooma blagih goriiili strana
Vraiia i ovog platova tofce StC)zac i Ko6etiii. 304.
— bj selu H oknuju po£arfvackom. K. .rovanovift
13H. — c) Majur Ko6etin, »;i.s- u okrugu poiare-
nackom. M. B. Milice%'i6, srb. ]0-')4.
KOtfe'i'INA, /. stara inacka (auijm. kot ili
ko6e). F. Kurslao, dora. ziv. 49.
KOCi^TINSKI, ndj. koji pripada milii Koi-e-
tinu. Kofietiuska (o/istiiia). K. Jovanovic 139.
KOCETIVAN, kocetivna, adj. po kojeinu su
izrasle. koceti. — TJ Bi'linu rjecniku : ,setoloso
e setoso' ,setosus' ()72'i, i u Stulicecu: ,set.osus,
hirsutus, setiger'. — nepouzdano.
KOCETIVAST, adj. 11 StiiUrevH rjecniku us
kocetivau. — nepouzdano.
KOCICA, /. mjr.ino ime u Srhiji. a) zaselak 11
okrugu kritsrntrknm. K. Jovanovic 126. — h)
mjesto II iikriifi'i rulnr-.'ikoiH. Livada u Kooici.
Sr. nov. 1M6.J. .ill.
1. KOCIC?, III. dem. kolao. — o- stuji iiij. ol,
a pise SK i govori i kiUciA (cidi). — Od xvu
rijeka. a izmedu rjecniku u Milnilinii (kocic, niali
kolac ,paxiUus'). 11 Jlclnin : .|i,ilcl tii. palo piccolo'
.paxillus' .j36ljj, u S/iili''rni ^.paxillus'), u Vu-
kovu (dim. v. kolac). Od potrebe je, da lozu pri-
voze kocicu. M. Divkovic, bes. 213'^. Pun dooic
ki-ivijeh kocica. (odgonet(aj : zlice a zdjeli Hi na
>iiniji). Nar. zag. novak. -55. (^ne glave sto bjehu
osjecene i na kocice pobjene u redu. Nar. prip.
vuk. 127. Dete hiti iz ruke kocic. S. Tekelija.
let. 119, 12. Tacke ili pritke jesu tanki kocici
uz ookoce pribodeni. P. Bolio, viuod. 1, 201.
2. K(tCI(;, m. Aspro vulgaris Cuv., neka rihii.
— .Tainacno je ista rijec sto 1. kocid, jer ima
vretenasto tijelo. — U nase vrijeme, a izmedu
rjecnika u Vilkovu: (u Srijemu) nekaka riba (n
trecem izdanu jStreber' ,.A,spro vulgaris L.'). Vre-
tenar, vretenac, u Sremu kocic, liem. ,streber'
I'Aspro vulgaris Cuv.). J. Pancic, ribe u srb. 6.5.
3. KOCIC, in. prezime. — xv vijeka, i u nase
orijeme. Grguru Kocicu. Mon. croat. 108. (1471).
Mihajlo Kocic. Eat. 332.
KOCICIN, m. ime selu u Hrvatsknj u iupa-
niji modrmko-rijeikoj. RazdijeJ. 4.5.
KUCIJA, /. currus, kola, na kojiina se voze
Ludi (ne svagda u istum znaienu, gdjegdje su go-
spodska kola, liintov, karuce, a gdjegdje selacka
kola, u k.ujcm jiriiiijeru i hojna kola). — Akc. se
iiiijiiia II. gen. pi. kocrja. — Ista rijec ima i u
niini-ilcrcii^l.-iiiii 1 n Inniiirsknm jeziku, pa i u
mith,riid-iiiii II /■</((/-,s/,<); i i.,,'n,ia), ali nvo nije naj
staiiji iihlik, jer una i, ces. koc i pn{. kocz, kotcz.
jugoslavenski i maloriiski oblik moze hiti postao
(id. mag. kocsi, ali se to ne maze kazati za ceski
i pofski. ima i u roinanskijein jezicima slicna
rijec : tal. cocchio, franc, coche, span, eoche (iid
franciiskoga je po svoj prilici postalo nein.
kutsche). da je u slavenske jezike dnslo iz ro-
maiiskijeh ne moze biti, jer od tal. -ch- ne hi
postalo 6 (tako ni cavao ne moze duci od tal.
chiavo). XVI se vijeka mislilo da su sve ove rijeii
dosle iz magarskoga jezika (F. Diez, etymol.
worterb. dor roman. spracliGn". 131); neki su iz-
iKidili mag. kocsi od imena ugarskoga mjesta
IColi'ze, ■•<ail IvifcSH i.I. .Juiigiuaiin, sliivnik cesko-
nriiin.kv /.•-(./ koc. ,(/(,/, r,;',i prilik<i da ]e ma-
ijar.^hi ni.. i„,si,,l,, !„, .<l,irr„^knj K..r, lrhi.,n,j
iiiugan hill l.nnjrn k..l , /.■ipfirnl, k,,t.:,r. kci iii-m i.
ko(,r|aCi). a i je ispalo isprcd r 1 i.siHirnli /ml'iliii
grajijii kotcz). — Uesto se up"trf /i(iir,i niiiniuin
kofiije i za jedno. — Od xvn njrkd {riiii kml
c), a izmedu rjecnika ii Mika(inu (kodije , currus,
carruca, rheda, vehiculum, vectabulum'), u lie-
linu (kofiija ,carrozza' .<uirriis' IVtb), u Bjelo-
stjencevu (kocije ,currn-;. viImiuIiuu, rheda, es-
sodum, liarma'), u Jarnhn^n mi kiirije , vehiculum,
curriculum, rheda'), u I iilliijijinii, (kocija ,car-
rozza' ,wagen, kutsche'), u Stulicevu (,ko6ija
, currus, oarrus, vehiculum, rheda'), u Vukovii
(kofiije ,der bauernwageu mit zwei pf'erden' ,cur-
rus'; ipak obicno u narodnijem pjesmama nije
nvakooo snacene).
il. u jednini. Kocija Bozja uzmnozenija od
doset tisuca. B. Kasic, rit. 376. psal. 67, 18.
Kad na nebu razvedrenu jedno jutro Febo sjede.
da kociju svu zlatjenu po biljeznom pasu izvede.
P. Kanavelic, iv. 61. Dvijs kocije ovijeh slijede.
svijem Ijepotam naresene, a u svakoj po dva sjede
vlastelina mnoge od scjene. 339. Plemeuite kone
vrane mnoge toved za kociju. J. ICavanin 10b.
Obracajuci se cestokrat na kociju zagledase se
u kola. A. d. Bella, razgov. 2-5. U liegovoj ko-
ciji zlatom i drazim kamenjem oholqj. 25. Tko
vlada kolim ali kocijom. I. Dordic. salt. 503.
Osta mrtav na pufcu jedan mladic pod kolih od
kocije. D. Basic 5. Ilija uzide na uebesa prije
s postom nego s kocijom. .35. Kotcija potezaua
od kona zestocih i ne zauzdanih. Blago turl.
2, 144. Ili .siluo uzdrzi kociju na kojoj sidi.
Ant. Kadcic 300. Hija s kocijom ognevitom bi
odnesen u nebo. J. Matovic 63. Pa je metnu u
kociju zlatnu. Kar. pjes. juk. 125. Pod kocijom
osam bedevija. 142. Od kocije penger otvorila.
1.50.
b. n iiiiw,Hni 0 jednome. Podize ga na nebo
u jednijem kocijama od vatre. M. Kadnic 416l>.
Za ruku kra} Jehu poteze .lonadaba na kocije.
457a. Ovo su kocije od vatre na kojijem Ilija
bi podignut na nebo. 483*. Stavi ga u kocije
krajeve. S. Margitic, fal. 13. Od koji su kocija
cetiri kola cetiri dara. 212. Cini liega paka
sisti u zlacene sve kocije. P. Vuletic 39. Tulija
potlaci .s kocijam mrtvo tilo. J. Bauovac, pred.
36. Sveti Bernardo zapovidi jednom djavlu, da
mu sluzi za kolo u kocija na putu. razg. 111.
Neronu bise ugodno pod kocijam korie tirati.
pripov. 66. Ne more se doci u raj na konu ni
na kocijah. 108. Uputi se u kocija ku6i . . .
Hotijuci zarucnica izac iz kocija omace joj se
noga. J. Filipovic 1, 303a. Voziti se u kolih ili
u kocija. P. Filipovic 41. Sidio bi u gizdavih
kocijah. A. Kanizlic, kam. 263. Ne kti on na
slavne koftije sisti. 589. Kada bi se ditesce na
trf.ecih kocijah vozUo. utoc. xvii. Izvrnuse se
pod liim kocije. E. Pavic, ogl. 447. Kra]ica,
grozne roneci suze, uzasla je na kocije. I. Za-
nicic 122. Koji pritezete grih po niki nacin
kako zavezu od kocija. M. Zorifiic, osm. .35. Ako
meni sudni danak dode, postavi me na kocije
brze, ter me vozi g bilu Carigradu. And. Kacic,
razg. 178h. Ulize u kocije. kor. 259. I on seda
na lake kocije. Nar. pjes. vuk. 1, 539. Daj mi,
jubo, kone i kocije. 1, 545. Sede .Tela s majkom
na kocije. 1, 573. Upregose kone u kocije. 1, 605.
Brze digni sedmore kocije, doteraj i mome belom
dvoru. 1, 609. Medu nima nd zlata kocije pre-
krivene crvenom kadifom. 3, 153. I ustavi od
/.lata kocije. 3, 239. Izvedose od zlata kocije i
KOCIJA, h.
koCiSke
u liiaia lepotu devojku. ;i, -ioS. A za I'liuja nd
zlata kooije. u kocijam' cetifi liuiria. 3, 2bl. A
salivaj od srebra kocije. Nar. pjes. juk. 227.
Spremi meni do troje kncije. Nar. pjes. petr.
2, (593. Sedno s I'lim na. kocijo. Nar. prip.
viik. T'J.
c. M mnozini o mnoilon. Zaradi moje olio-
losti koju sam cinila koiie jahajuri, u kocijah
hodeci. M. Divkovic, bes. ISil). Pride dakle
Naman s konmi i kncijami. I. Baudulavic .51''.
4reg. 5, 9. Koi'ii i kocije jesu ut'aiije tasiili |udi.
A. Vitalio, ist. 60''. Gdi su sluge i kocije V S.
Margitic, ispov. 250. ITgledavsi razliCite kocije.
E. Pavic, ogl. 9.3. Pode k nerau Naman s ko-
hici, s kocijama. 323. Dvanes tisuca kocija s ko-
I'lima. C Basic 97. Davsi Jim jaspre, kofiijo,
kola. And. Kacic, kor. ."jl. Sest stotina kocija.
73. Mnostvo kocija bojiiih. 114. Sedam stotina
od boja kocija. 195. £)a ran gone kola i kocije.
Nar. pjes. vuk. 4, 438.
KOCijAlifE, n. djflo kojijem sr korijit. ridi,
kiioijati.
KOCl.lAK, knoijara, m. vidi kocijas. — Od
win rijekii, a izmedii rjecnilca ii Bi'liiiii i .rarm?.-
ziere overo coccliiere' .auriga' 1741"' i/i/jr :<r mij
prije nahodi, u Bjelostjencern. fhud I,. nisi, » Ir./-
ti.ijijiriii {,carrozziere, cari-ettajo, cairnttliTn, i-oe-
chiere' ,kutscher, fuhrmaun'), n Stiilirem (,rlie-
darius. aurio:a; rliedarum faber').
a. I'idi kocijas, a. — U svijem fjf(:i)icii)iii i
u ovom primjeni: AV evo ti si6eli kocijah, a u
I'lima bijelo Latince, nega pita Novakov fxrujira;
.Korijani, cije su kocije?' Pjev. .'rn. 121:'.
i). ridi kocijas, b. — U S/iiliri'i-K ijcriiiMii.
<^ II Jrdiiijin jtrinijeni xvui njrkn iir .:iiii si-
jjravo ziiaicHi;. .Sincica jednoya korijara, liuduci
ga plakali za niknliko vriniona izguli|ena I'mgovi
roditoji ... M. Pavisir 3.S.
KOCIJAEENE, „. djrl., I;,<jiirw >,' Icnrij,!,;. —
I J Slulin'ni rjrciiikii.
KdCLlAEITI, kocijan'm. iiiipj. cidi Kix-ijiiiiti
(niditi kcui koeijar). — U StulirrrK rjcciiikn ;
.vecturam agere, aurigam agere'.
KOGI.JAS, kocijaia, m. rorjrl.- iln .sv hur, k„-
fijama. — u dm usi.liiln imu'-ri'iii \kr l;tiki
jl' u fjfH. aiiiij. taki j<: II iistdli.'ii-iK iiiidr:iiiiii. usiiii
liDlii. siny.. i voc. : kociia.su, koci|aii. — I'usliije
ltd kocija niistavkom asb. — Od xvu rijeka, a
iziiicdii rjectiikii u Mikalinit (,auriga, rhodarius,
Hii.adrigarius, a veliiculis, cisiarius, essedarius,
plaustrarius, bigarius, carucarius') <jdje •<« naj
/iriji' iiiiJwdi, II hi'liiiu (,mastro di earrozze' ,car-
poiitarius- 174''), (( Bjelostjenicmi (kod kocis), ii
\ iilliijiJDiii : .tacocchi, earrozzajo (in Daluiazia)'
,wagner'; « Stiilicern (v. koeijar .s- diidittkoiii da
jc laeto iz He.linn) ii Vnkurii i.dcr kntscher'
,auriga').
a. ciirjek koji sjedi na kvcijiiimi, i iijinii'lit
i vndi kone (ii Mikafinu, it Bjelnstjenceou., ii Vu-
huni rjecnikii). Svak kaze kocijasii put kad mu
su se kola .-ilomila. (Z). Poslov. danic. Kocije
aliti kola izraelska i kocija.s liegov. And. Kacic,
kor. 250. Pak zapovidi kocijasu, da na svu prisu
kono tira. 330. Zovnuvsi svoga kocijasa. M. A.
RePiovic, sabr. 27. Neka je tvoja briga nare-
diti kocijase i obznaniti slugama, da budu svi
pripravni. I. Velikanovic, prik. )!8. Kad putu
kocijas Tajade. J. S. Eejkovic 277. Kocijasa
svetoga Iliju. Nar. pjes. 1, 1.55. 1.5(J. Kocijasu
strjele i gromove. 1, 157 (vidi ki>d Ilija. ii} i
gromovnik, h). Te pogubi mlada kucijasa, i
ustavi od zlata kocije. 3, 282. Kod teatra ima
■"-i kulaca. sazidani i pokriveni. r,u se zimi lo/.i
^rejii. S. Tokelija. letop. mat.
A-atra te se lio
SL-. Il't. 5-J.
li. roi'irk kiiji /III srtiiii uniiil.ii ijriidi kocije.
— tSiiiiii) II jiiliioni jiriiiijfrii xviii I'ijekn, a iz-
medio rjccnikn ii Bcliuu, ii Voltigijinu, ii Stuli-
Ci'ini. Kocijasi (ovdi se razumiju koji hintove
prave) i ogrjari (slavonski ; remonarii nisu se
maiie raz|utili. A. T. Blagnjevii', khin. 51.
KOCIJASENE, n. dji'hi kiijiji'm ., kiwijaH. —
U Viikovu rjecnikii.
KOCIJASEV, ndj. knji pripada kiicijain. —
I' Viikovu rjecnikii.
KOCIjAsITI, kocijasini, iiiipf- niditi hio k„-
i'ija.i, njedeci na kiiiijniiui rmliti km'ir. — .{kr.
kaki jr ii praes. Inki ./> n. iin///. ko.'ijasaU; /(
ostidiji'iii je (Micima oiniki knki jr ii inf., <i.<iiii
aor. 2 i 3 sinij. kocijasf. — U \'iikiirii rjrriiiku:
.kutschieren' ,aurigor'.
KOCijASKI, adj. koji pri/mda kocija.iima. —
r Vukopii rjecnikii: ,kutsclior-' .aurigarius'.
KOGIJATI, kocijam, iiiijif. vidi kocijasiti. —
U nase rrijeme ii Liei. ,()n je vjest kocijai'iu, i
zna vjesto ko6ijati'. (t. j. vjeiito zna kniie pod
kolma goniti). J. Bogdanovic.
KOCIJE, /. pi. ridi ko«ja.
KOCIJICE, /■. pi. dem. kocije. — U Mika^inu
rjrfniku: kocijico za vladike .pilentum, carpeu-
tuiu'; II Ui'.linu: kof'ijco .carrozzetta, carrozzina'
, curriculum' 174''; ii Stiilirrrii : kocice .parva
rlioda' v dodntkiiiii dn jr mrtii is Brliiia.
KOCI.IISTE, n. injrsln ,id,jr ,sr hriiiir Icocijr. —
r Sliilirrrii rjrriiikii: .lixiis rliMdis asservandis'.
K(«''IJlSTVn, ,1^ II Sliiliririi rjrhiikii iiz ko-
cijistP. - ,sY,sm„ ,1 pnii:da,io.
KU<'rN. lid/, knji prijiada Kiici. — U Vukoou
rjrrnikii iiiriiiu luipiisil: Kocina krajina i Kocin
rat. lakci sc u Srhiji, osobito po doiiira krajevima,
zo\o poilcdai tiu'ski rat (od godine 1788 do 1791)
])n ,Jvoci- kapctaiui. — / kod mjennijrh imena u
Srhiji. Ko6ina livada. /( iikruiiii bioyradskoiii.
Livada zvana Kocina. Sr. nov. 1867. -576. —
Kocin potok, ii okriiipi. nli'kainaikom. Niva u
Kocinom Potoku. Sr.' nov. 1,S73. 307.
1. KoClNA, ,/'. (•((// kMcak. — U nase i}ri,jeiiie,
a izmcdii rjernikii a ViiImpii. .verschlag (fiir
Inilmer, liunde, schweinel' ,zootheca'. Psi, lie
osecajuci nikakva neznanca, uvuko.se se dobro u
svoje kocinc. M. I). Milicevic, meduduev. 109.
Zagraduje kocinu za prasad. z|nsel.29(i. — I'prnr
jr iiiiipii. kotac.
2. KOCINA. /. II Viikovu rjrrnikii : vide kocct.
.3. KOCINA,/. iiiupii- kolac. .Uze kocinu, pa
ga, s liom po vr vrce glave dornu'. .Ifamoiio so
ti kocinom zametnoi" .1. Bogdanovic.
4. KOCINA, /. inie zaseokii a Srhiji ii ukriupi
knisevackom. K. .Tovanovic 126.
KOCIN.A.C, Kocinca, ni. prezime. — /' nair
vrijrnir. Mladen Kocinac. Rat. 359.
KOCtKE, (idr. bojagi, toboz, doja, uavlas. —
Birr jjostalo od kao da se cini.
KOCIS, m. vidi kocijas. — maij. kocsis. — f'
Bjrlostjencoou rjecnikii : kocis. kocijas, koeijar
,. auriga, rhedarius'; ii Jambrrsicevu: , auriga'; ((■
Sliilirerii : v. koeijar iz Hahdelireoa.
KoorsKE. f. pi. kocije (drm.':' Hi auyin.'^). —
V jriiniiijii pisca xvii vijcka. Koji drze kociske
pcizlacene. M. Eadnic 102'i-. Slavlasc se muoz-
stvom svojije kociski i koiia. 201^^. ^ubav Isii-
krstova jesu jedne kociske ogiiene kakono one
nine. 514ii.
koCiSniste 1
K06l§NISTE, n. ime mjextii a Srhiji n okriign
sabdikom. Niva u KoftiSnistu. Sr. nov. 1S(;8.
1X4.
KOCIStE, n. ime tnjestu u Srhiji a akriKju
krusevackom. Viuograd u Koftistn. Sr. nov. 18(i7.
•2(>7.
1. KOCIXI, kofiim, impf. zaustaolati kola (kn-
cem ?), vidi paofiiti. — Akc. kaki je u prae.i. laki
je u impf. ko6fi.li, u aor. 'i i 3 xing. koCi, u part,
liraet. pass. koCen ; n ostalijem je ohlicima onnki
kaki je u inf. — TJ Vtikovu rjecniku: kola ,lieni-
men' ,iuhibeo'.
i. KOftlTI, kocira, impf. zahijati k<icc u zemfii.
— Samu u Stidiievii rjecniku: ,paIaro, fiei-ar li
pali in terra' ,palare, pedare'.
1. KOClTI SE, kocim .so, impf. iiprav se kaze.
0 cefadetu kad sloji ulcorijep(eno kao kolac: nhicno
se shvaca da tijcm de(fi4e pokazujc oholiist i vc-
ticane. — Akc. je kao kod 1. kociti. — Od xvui
vijeka, a ismedtt rjecnika a Belinu (,caminaro
alia graude' ,magiutico incodore' 1621'; ,pompeg-
giare, far pompa' ,sesG ostentare' 571''), ii Stu-
liievu (,superbo iucedere'), u Viikovii (,steit' thun'
jfastum exerceo'). Sve se kooi, sve se dici, ko i
pauu perozlati. J. Kavaiiin 54'''. Da se uera-
zuiuno glava di/.e i koci. D. Obradovii, sav. 73.
Ko6i se, peci se, sam je sebi za udivjenije. 80.
Koci se ka' i noga nevarena. Nai-. posl. vnk. 159.
Pred nom .se kocio i banio kao paun pram pau-
nici. S. ^iubisa, pric. 58. Davor bulo, lioces
samsku svilu i kocit se u skupu odijelu? Osvetn.
4, 18. Kooi se nosivom koje mu ne dolikujo.
M. Pavlinovii, razl. .spis. 1.91.
2. KOCITI SE, kofiim se, impf. voziti se na
kocijama kao od vHicana. — T!^ Voltigijinu rjec-
niku : jCarrozzeggiare ; audar in carrozza, pom-
peggiare' .fahren'. — Po svoj je prilici ista rijec
■Hu i. kociti se, ali je u ovom rjecniku zlo shva-
cena.
KOCIV, m. duboka zemja dobra i za lozii i za
maslinu. Slovinac. 1880. 87.
KOGKA, /. vidi kvocka. — TJ nekijem kraje-
vima u nase vrijeme, a izmeda rjecnika u Vol-
tigijinu (jChioccia, biocca' ,eine gluckhenne').
,Kocka se nasaduje na jaja'. M. Pavlinovic.
Kocka igalliua glocieiis'. X). Nemaiiic, cak. kroat.
stud. iftg. 22.
KOCNI, /. pi. mjisno imr. — vidi u Danici-
cevu rjecniku: Kocbni, vojvoda Oli'i'er sazida
crkvu sv. Dimitriju ,ize u Kochnehb'. (T(lasnik).
13, 297.
KOCNA, /. djclo kojijem se ko koci. — U nase
urijeme. K66iia, ohojene. M. Pavlinovic.
KOCO, m. hyp. Kosta. — isporedi Koca. —
Akc. se mijena u voc. Koco. - Od xviii vijeka,
a izmedu rjednika u Vukovu: (juz.) liyp. v. Kosta.
Koco Bakal. Glasnik. ii, 3, 73. (1706—1707).
Koco Petrovic. Eat. 139.
KOCOBASA, m. seoski kn-ez, vidi kogobasa i
kogabasa. — U nase vrijeme u Hercegovini. Dode
nekakav ciganin u kocobase seockoga i zamoli
ga. Nar. prip. vro. 46. Povioe kocobasa od sela.
175. Kocobasa, glavar seocki, ,capovilla'. 226.
Knezovi i liihove kocobase (u Hercegovini), po-
mocnici (u Crnoj Gori) i kapovile (u Boci). V.
Bogisic, zborii. 511.
KOCOPE^A, m. prezime. — f' naie vrijeme.
Milisav Kodope|a. Rat. 199.
KoCOPERAN, ko6operiia, adj. zioahan, brz (o
cifddctu, o djeletit). — Nepoznata postana (moze
hill da je iizeto od pticn na kojemit je ukof.eno
4 1. KOD
perje). — IJ Vukoru rjeinikii: ,lebliaft, hurtig'
,3trenuus'.
KOrOPEBElilE, n. djelo kojijem se ko koco- ,- ^
peri. — U Vukovu rjelniku. /Lr^*'*^^^^ "
KO(5oP>':RITI se, koSipMra se, imjjf hiti ^
koeoprran (ne shdati, ne podlaqati se, kao koco-
pcnii, dii.'lr). - J/,v. biln jr a pnii's. hi.ki je u
illlfl' K..rn|,r,a,|,: /, ,,sl,lhir,„ jr nhl K'l ilul .illilki
kal.i jr II ml.. iisiiH it,,r 1 i :i kiiii,. l>.,r,,|„Tr. _
U nasi: vrijeme, n izmedu rjeinika u Vukovu
(jsicli strauben' ,iusolentius se efferre'). Lako so
varaa sad kocoperiti. Bos. vila. 1886. 289. Nomoj
mi se kocoperiti. 1888. 24.
KOCOVIC, m. prezime (po ocu Kocu). — U
na.se vrijeme. Micko Kocovic. Rat. 29.
1. KOCULA, /. gvozdena k|uka na konopih
5to drzi stabar od broda. M. Pavlinoric.
2. KOCULA, m. ime volu. u Bruvnu.
KOCULI, m. (Hi f. ?) pi. mjesno ime. — I'nje
nasega vremena. Spom. stoj. 185.
KOCUR, m. im« mjestu u Istri. — xui vijeka.
Razvodi meju Surbenom i Kocurom. Mon. Croat.
13. (1275).
KOC, m. kola, tal. cocchio. — Na jednom
mjestu XVI vijeka u pisca Dubrovianina. Dvije
tismie kola vode, stono koce vi zovete, pune
hrane tej karete kuda godijer s vojskom hode.
A. Sasin 170h.
KOCE, n. (Hi f. pi. '^), ime mjestu u Crnoj Gori.
— U narodnoj pjesmi nasega vremena. OpaliSn
Koce i Fundilu. Nar. pjes. vuk. 5, 251.
KOCER, m. na jednom mjestu xvii vijeka, mo-
zehiti kocijas (tal. cocchiere) u metaforickom
smislu. Nenavidost jest kocer istine. M. Radnic
293".
K06eVECE, n. auctio, drazba. — Od mag.
kotyavetye, a ovo moze hiti da je postalo od na-
Hjeh rijeci: ko ce vece (dati)? — U Hrvatskoj
od XVI vijeka. Da je na ko6eve6e vrgu, i ki ga
kupi ill koiia ili suziia, . . . toga bude. Mon.
Croat. 280. (1577).
1. KOD, jiriiiji. apuil. juxta, penes; post, s gc-
netivom. .mu'i liH-uni: ridi nakom. — Ohiino
nemo iikniilu, Ir sr i^ijnrara s rijeci sto slijedi
kill) ji ihiii riji'c, n. p. kod glave, kod noge izgo-
riirn M Ivoilulilve, kodnoge, ali ako je u oiioj rijeci
jiiki iikri-init C ili "), gubi ga, a kod dohiva
krntki akicnat (' ili "), n. p. koil majke. kod
kuce, kod grada, kod Boga izgovara se k6dmajkG,
kitkuce, kodgrada, kodboga. — Postaje od sla-
rijega ohlika kou (vidi), jamaeno po analogiji
prema pod, nad, pred. — Kod obicno ne dohiva
a na kraju (kao pod, pred, nad, iz itd.) ; samo
na jednom mjestu xvii vijeka ima koda due. M.
Divkovic, nauk. 298*. — Nahodi se od xiv vijeka.
(sto ima i u jednom primjeru xii, to je sasma
nepouzdano i treba citati pod : Ace kbto odi
manastirbskihb }udi bezi ili vlabb pod velijega
zupana ili kod inoga koga. D. Avramovii 45.
Mon. Serb. 6. (1198 — 1199). tu je za cijelo po-
grjeska u prepisivaiiu mjesto ,pod'. D. Danioic).
— lijiii'itu rjecnika u Vrancicevu (,apud; jnxta'),
/( Mikiiliiiii kod, uz, blizu ,appresso, allato' ,apud.
pniji.'. |H\Ui'), a Belinu (,aGCanto, a lato' ,juxta'
11'; ,apprGsso, vicino' ,apud' 94*; ,vicino, a canto'
juxta' 765a), u Bjelostjencevu (kod, pri ,apud,
penes'), « Voltigijinu (.presso, accanto, vicino, da'
,bey, neben'), u Stulicevu (,appr6sso, vicino' ,apud,
prope, post, secundum, prope, juxta'j, « Vukovu
(1. ,bei' ,apud': sjedi kod meiie; ostao kod kuce;
kod vode. — 2. kod novaca gladujo; kod kona
1. KOD 1
ide pjesice; kod zene ide neopran itd.), " Ditni-
nicevu (kodb ,apud, ad', cf. koub).
1. naznncuje blizinu, ali uz tu istice ne
samo (kno n. j). blizu) da sto nijc daleko od
onotja Ho je ii genetivu nego da je tako blizu da
ne oniHja dntice Hi dajlmdi da neina nista jed-
nake vrste medu nirna (n. p. sidjeti kod koi^a
snaci Hi da sjedeei uhoje jedno se, dulirr driiij.>ij<i
Hi da sjede tako hlizu da nema medu I'linm mjishi
Irereiiiii), dapace se joS slwaea kao da iii:shi moie
nlajafi i medii ijrani.eama onoya Mo je h genetiini
(n. p. kod kuce gotono je sto u kuci; imati Sto
kod sobe moze znaciti: imati iia sehi, n.p. a spagii,
za pasoin itd.), te ovako moze znaciti i osohitit
svezii' (kao kad se kaie da je sto kod koga, misU
se da on ono iina).
a. znaei uopce hlizinu, ali tijesnn, onako
kao sto je sprijeda kazano. — u tjenetinu moze
hlli sto Mu drago: celade,zivotina,stimr, mjesto itd.
<i) kod stajaiia. Na mlaku kodb Mo-
rave... Na raskrbstije kod Bo/.ijeva krbsta. Mon.
serb. 1911. Sr. letop.'TS), 51. (1381). Nu ti za me
malo liaja, pokli ovako hotje ut.aci, ostavivSi
raeiio spe6i kod jadoviia piista kraja. S. Boba-
levic 227. Slipao niki sidaso kod puta proseci.
F. Lastvic, od' 190. Disni polako ono kop|e koje
mu stoji kod glave. I). Basic 148. Pobi se
s liime kod vode Kupo. And. Kacio, razg. 7.
Ubise mu koiia iz pusaka kod Prolo^a visoke
planine. 211'J. Pak ces sidit kod niene. N. Pa-
likufia 19. Kad zapivas uz nu ledonog kod vrutka
volarskog. M. Katancic tl. Da mu budem dever
kod devojke. Nar. pjes. vuk. 1, 13. Kod popova
dvora guvno j^rerovjeno. 1, 102. Koje stoje kod
kola kao krave kod tora. 1, 175. Ne stoj, dragi,
kod mone. 1, 180. Pospavaj, jagiie, kod meno.
1, 3-16. Da ustrelim kod jelena kosutu. 1, ,3.j1.
Na marami srebrna tainbura, kod tambure ze-
lena jabuka. 1, .352. U dvorima koi'ii o.sedlani,
i kod koi'ia pod porjem junaci. 1, 421. Basca
moja kod livade tvoje. 1, 428. Ugledala .svoga
l)aba dvore i kod dvora bijele mejtefe. 1, 479.
Koga ti ('^ekas u govi kod ove vode studene ?
1, 590 — 591. Lepa JVIara na cardakn spava, kod
ne majka bele dare slaze. 1, 551. Ali snaha
kod pengora sjedi. 2, 45. (rradic'ni ti dvore u
Stambolu kod mojijeh, boje od mojijeh. 2, 61.
Sa liome oe carovati Lazo n Krusevcu kod vode
Morave. 2, 186. Sastala so cetiri tabora na
ubavu na poju Kosovu kod bijele Samodreze
crkve. 2, 189. Milos ti je, gospo, poginuo kod
Sitnice kod vode studene. 2, 294. Kod mora
sam kulu na6inio._ 2, 387. 11 zubima drzi dragi
kanien kod koga se vidi vecerati u po noci kao
u po dana. 2, 400. A nevesta stoji kod devera.
2, 494. Kad su bill kod Kuceva grada. 2, 506.
Da 36 molim pasi kod ko|eua. 3. 92. Pomkose
se jedan do drugoga, kod kraja mu mjesto uci-
nise. 3, 95. Svaka pavta od deset dukata, kod
niSana od tridest dukata. 3, 119. Jesi 1' cuo
latinsko primorje, kod primorja riScanske ko-
tare? 3, 120. Vidio sam Kosu Smijauica, kod
lie sjedi Jela Mandusica, evo Kosa hitar vezak
veze, kod lie Jela tanko ruho prede. 3, 147.
Ono su ti primorski hajduci, sve izginut jedno
kod drugoga. 3, 1-57. Nade Todor na drumu si-
roku, nade Todor Sarao-Mahmut-agu i kod liega
starac-Merdan-agu, drze duge preko krila di|ke,
drze dobre koiie za dizgene, kod svakoga po
tridest Turaka. 3, 159—160. Al' kod vode stado
u plandistu. .3, 176. I kod vode koiie potkivali.
3, 336. Kolubara je kod Paleza slabo sto veca
od Timoka kod Bregova. Vuk, dan. 2, ;i9. Logor
je bio kod nekaki turski cardaka. 3, 196. Gri-
■-> I. KOD, 1, d.
jase se kod ogiia. mar. 14, 54. titajase na polu
kod vrata. jov. 18, 16. Lijopo su nega doce-
kali, i kod sebe mjesto uacinili. Osvetn. 2, 116.
b) i uz glagole sto znace micane moze
se iipotreiiti oaaj prijedlog s ovijem znacei'iem.
au) cesee, kad suhjekat cini da. se I'le.'ito driigo
mice. Kom riega (viika) bjeh kod uha udrila.
D. Zlatarii- (58''. Stavi kod nega vodu i ogan.
M. Divkovic, nauk. 309*. Staviti se kod mene ili
se odmakuuti od mene. M. Raduic 226li. Bog
rece : .Stavi me kod sebe'. .525"'. I stavi mene
kod tebe. F. Parcic 89. Vec. me kopaj, Tieno,
kod Mujina stana. Nar. pjes. vuk. 1, 260. Car
korunu vrze pod kapicu, kod lie stavi ticu zlo-
glasnicu. 2, S3. Kod sebe ga sjode na segadii.
2, 608. U kocije Tadiju metnuse, kod devojke
raiiena Tadiju. 3, 167. Te ga iznese iz sanea i
sarani kod ci-kve. Vuk, dan. 1, 87. Iznesose je
i zakopase kod muza liezina. djol. ap. 5, lo. —
bh) rjede kad se sam suhjekat mice. Dodo kod
tijela jedan jjas. I. Drzic 216. Niko pado kod
puta. J. Banovac, blagosov. 140. — ali (■esto
s ylagolima stanuti, sjesti. Ona stade gradu kod
kapije. Nar. pjes. vuk. 2, 289. Papuc' skide,
sede kod kadije. 2, 359. A vesela cajad kod
neg (ogi'ia) sjela. Osvetn. 1, 43. — sliciio je i
ovo: To so sakrije kod jezera. Vuk, nar. pjes.
1833. 4, 16. — u ovom primjeru moze liiti da se
kod kod ne misli na micat'ie sto znaci glagot nego
na polozaj pofa: Ilodi k mene u po|e mostarsko
kod Neretve kod vode studono. Nar. pjes. vuk.
3, .541.
ll. u genetiou stoji znak kakva duiana Hi
kreme itd. moglo hi se pomisliti da je po prc-
dasi'iemu znacenu, ali je uprav po neiii. bei. —
U nasc vrijeme dosta cesto, a ima i Viiknr jiri-
mjer: II krcmi kod zelenoga drveta. Vuk, dan.
4, 35.
<•. uz lilisiiiii .■ie istice i havjene vekijem
poslom Ho se razumije po genetivu, n. p.
a) kod stada, stoke, ovaca itd. znaci ne
samo stajane hlizu stada itd. nego i cueane (kao
pastira, cohanina). Jos ti kazom cobana ovfara,
po imenu .JukiAa Krizana, sam bijase kod bill
ovaca, kad na liega udarise Turci. And. Ka6i(',
razg. 270b. Zaspala Joka kod stada. Nar. pjes.
vuk. 1, 409. Vi imate brata u plaiiini kod ovaca,
Milos-cobanina. 2, 136. Nademo jednu devojku
kod ovaca. Nar. prip. vuk. 7. Kad tamo a kod
ovaea uema cobana nego jedna prelepa devojka
sedi pa prede zlatnu zicu. 90. Prele devojko
kod govoda oko jedne duboke jame. 157. (Jobaiin
koji bjese u planini kod stoke. 206.
b) kod trpeze, sofre, stola, astola. mi^li
se na radnu sto je s tijem zdruzena (jedcue, pirf.
razgovor, sluzha itd.). Hodi amo, Petmiiilo, i
sluzi kod trpeze. A. Kauizlic, bogojubn. 482.
No razgovor kod sovre vodiso. Nar. pjes. vuk.
4, 383. Kod astala ne vaja se stiditi nego samo
red paziti. (U vojvodstvu). Nar. posl. vuk. 137.
— Kod gotove sovro zasjedose. Nar. pjes. vuk.
2, 263.
c) kod iiiisf misli .«; na slu.^ni'ie. Ili oiii
bill kod mise ili ne bili. A. Kanizlir, bugn-
)ubn. .58.
(1. ako je u genetivu kuca, dvor (a pjes-
mama), dom itd., cesto znaci prehivane, hav(cr'ie
u kuci (ohicno svojoj, tako da kod kuiie iiiozc
znariti sto i doma) itd., ali iiije ograniceno ktic-
nijem zidovima. Imam seju i kod kuce. Nar.
pjes. vuk. 1, 214. Kod kasalove kuce (vidi ka-
salov). Nar. posl. vuk. 137. Ko rat zoli, kod
kuce ga imao ! 152. Svagde jo dobro, al' kod
kuce naj bo|e. 27(5. Nisaiu ni kod svoje kuco
10
1. KOD, 1, d.
146
1. KOD.Tl, k.
fistila. Nar. prip. vuk. 180. Evo jo tamo doje
kod kuoe. Vuk, poslov. 229. Kad se nadaju
svatovima kod djevojaftke kuie. nar. pjes. 1, 12.
— Siuu zora, a ja jos kod dvora. Nar. pjes.
vuk. 1, 317. Ti ne idi u plaiiinu, Lazn, no
ostani kod bijela dvora. 2, 182. A kod dvora
iiikog- lie ostavjas. 2, 288. Koga iiuas kod bijela
dvora:-' 2, :-541. Jul' kod dvora Vilip-pobratime?
2, 35]. Kod dvora je Kra|evi('ni Marko. 2, 412.
U Todora devet mile brace, al' kod dvora iiije
ni jediioga. 2, 595. Kad sam bio kod dvora mo-
jega, isao gam u lov u planinu. 3, 7. El ti imal
kod dvora jubovcu. Nar. pjes. istr. 1, 55. —
Cuvaj doma i kod doma blaga. Osvotii. 2, 4. —
Imam viiia i kod moje kule. Ogled, sr. 2.55. —
Nadao sam se da ce kapetauu kazati da je dijete
kod kvartira. G. Zelic 188. — Ja kad sam do-
lazio ni jeduoga (kaludera) nije bilo kod iiama-
stira. Vuk, dan. 1, 35. Kod svakoga namastira
ima po nekoliko daka. 2, 118.
e. u genetivu je decade te je snacene kao
kod pri, uz (da ce^ade ima Hi nosi sto pri sebi
Hi uza se). Kod meue su tri cemera blaga. Nar.
pjo.<. vuk. 2, 341. Kod Marka su tri cemera
blaga. 2, 442. Kod lieg nadoh do tri kese blaga.
.3, 3. Ali ne imajuci ui I'lih (dva novca) kod
sebe. Nar. prip. vuk. 213.
f. da je sto kod koga moee. znaiiti da ko
■Ho ima, isporedi u s genetivom. u oba primjera
stoji u genetivit ce^ade, a ono sto je kod nega
neslo je dusevno ili umno. Al' ce pokazati da
je kod I'lega jos i milosrdje. F. Lastric, ued. 11.
Oko mlogo otajstva stvari Bozjih uahode se kod
I'lih (kod Rimjana) idkoje razlike. A. Kanizlic,
kam. 111. — isporedi i na kraju.
^. pokazuje bav\ene u kuci Hi ii zavicaju
Hi u podrucju ce^adeta sto je u genetivu (ispo-
redi u s' genetivom, franc, cbez, tal. da). Ove
recene sirote hrane se kodb gospodstva mi. Mon.
Serb. 557. (1566). Da bi ja mogao jedan miseo
daiia sve biti kod svakoga vas. F. Lastric, iied.
107. .Jos i krajioi oce sramotu uciniti kod mene
u kuci mojoj. 320. Bise kod kraja od Asirije
jedan poglavica. And. Kacic, kor. 253. Zasto
oni lie sobom ne uzese, nego kod nas ostaviss.
M. A. E,eJkovic, sat. AG"'. Kod moje ces majke
u ladu sediti. Nar. pjes. vuk. 1, 111. Koj' ne
moze raniti svoje sluge kod sebe. 1, 130. I u
raju pocivala i kod Boga pr'ebivala. 1, 147. Prvi
vojno, prvo dobro moje! dobro ti mi kod tebe
bijasB ! 1, 229. A devojce ostade kod majke.
1, 265. Kad sam bila kod majke devojka. 1, 334.
Kod sv.akoga stai'a majka place ; kod Milete se-
strica Milica. 1, 556. Ostalo mu casno jevan-
deje kod krajice na bijeloj kuli. 2, 68. Kod tebe
jo bilo na veceri. 2, 161. Ti ue drzis kod sebe
vojvode, vece drzis Turke janicare. 2, 493. Sto
sam tebi kod babajka vezla. 2, 635. Vino piju
Novak i Radivoj a l;od Bosne kod vode studene
kod uekoga kneza Bogosava. 3, 1. Kod G-ruice
nosis oistu svilu, a kod nas ces setati po svili.
.3, 35. U cijoj si tavnov'o tavnici? kod kaka li
glaviia gospodara';' 3, 134. Ne odajte vi jatake
nase kod kojih smo zime zimovali. 3, 356. Sada
ono bega ^jubovica kod nezeta kneza Ivauisa.
3, 462. Kad pijasmo vino u Aradu kod nasega
Srbin-Tukolije. 3, 5.59. Dokle ti je kod majcice,
mirnija je od ovcice. Nar. posl. vuk. 65. Kod
popa pio, kod Cigana vecerao. 137. Kad sam
kod liega bio na konaku. Nar. prip. vuk. 96.
NasavSi ga u jednoiu sola kod popa u najmu.
213. Kad prod ziinu ajduci otidu po jatacima,
riega Glava.s namjesti u iiahiji siuederevskoj kod
nekakoga cooka kao ila mu cuva ovco. Vuk,
dan. I, 71. Krili su se po sumi i po drugim se-
liuia koil svoji prijateja, i poznanika. dan. 3, 151.
Zapovjedi da se dauas zgotovi cast kod jednog.i
so|aka a sjutra kod drugoga. poslov. 85. Kad
se parci sastanu kod sudije. .322. Koja su (go-
spoda) u ve6e kod liega bila na razgovoru. 360.
SabraSe so kod Pilata. mat. 27, 62. Pozdravivsi
so s brafiom ostasmo kod liih jedan dan. iljel.
ap. 21, 7. Jos kad sam kod vas bio. pavl. 2sol.
2, 5. Luka je sam kod mene. pavl. 2tim. 4, 10.
amo pripada i ovaj primjer u kojemu kod po-
glavara oiilo znaci: u kuci poglauareltoj. tjcenik
onaj bjese poznat kod poglavara svestenickoga.
Vuk, jov. 18, 15. — Da ce sebi i svojim krga-
lijama naci posla ili kod Srba ili kod daija. Vuk,
dan. 3, 166. Hraneci kod Nijemaca u ropstvn
sviiie. poslov. 159. — Jer je kod nas 6udau adot
post'o. Nar. pjes. vuk. 2, 23. I kod nas je ro-
dila psenica. 2, 642. I kod nas je dobra nestalo.
Nar. posl. vuk. 101. Take je, brate, uvek kod
nas. Nar. prip. vuk. 52. Kod nas krivce pus-
kama gadaju. P. Petrovic, seep. 157. Sve jo
kod nas drugojace. 158. Da ti pricam sto je
kod nas bilo. gor. vijen. 111. — Kod mene je
kiiigu naucio. Nar. pjes. vuk. 2, 192. Koji inislo
biti popovi i kaluderi, uce knigu po namastirim.a
kod kaludera i po selima kod popova. Vuk, dan.
2, 118. — Vazda imate kod vas siromalia. F.
Lastric, test. 451). — Is glagolima koji snni'c
micane, ali naj cesce u pisaca iz mjesta u kojimn
se ne razlikuje micane od stajana. I ujeze vra-
tima zatvorenijema kod apostola. J. Matovic .3!i.
Dusa nasa dohodi kod Boga. 434. Kod liih dosla
sveta djeva Marija. Nar. pjes. vuk. 1, 121 (iz
I'irota). Te kod cara na divan izide. 2, 208 (iz
Crne Gore). Sto nijesi dosao prije kod mene?
S. Ijjubisa, prip. 12. Gaspar doprije u crni mrak
kod pobratima svoga. 49. ali ima i drugdje
(znam da se ovako govori i u Biogradu). Neg
sam koiia traziti posao, pak se evo kod tobe
\\vTa,ty(}i.). M. A. Eelkovic, sat. G51'. Kad dode
u Beograd, odjase kod vladike. Vuk, dan. 4, 10.
Kaludor i dak dosli kod nekake babe da svete
vodicu. poslov. 3. Pribi se kod jednoga covjeka
u onoj zemji, i on ga posla u poje svoje da cuva
sviiie. luk. 15, 15.
b. prema predasnemu znacenu (kod g),
stoji u genetioti ime pisca iije se rijeci izrijekom
Hi drukcije naeodc. Kako isti s. Ivan svidoci
kod s. Luke na pogl. 3. J. Banovac, razg. 212.
Govoreci Isukrst kod s. Ivana na pogl. 6. 231.
Kod sv. Matea dull sveti zove se dub otca. A.
KanizliA, kam. 770.
i. slicno je predasnemu iijinlrchliii-nnr ore
rijeci kad se pomine sto je " iiniiniijn rfifn isto
nije celade) pisano, n. p. « rjrviiiku. giljr mida
stoji u genetivu sama rijec. Kod mnogijeli (rijeci)
koje su mi se ucinile osobite naznacivao sam
gdje sam koju cuo. Vuk, rjocn. predg. i. — )/
ooom rjecniku: Korijen vidi kod ,ovasti'. (D. Da-
nioic). 1, 765:i'. Vidi kod ,kelomna'. (P. Budmani).
5, ICiSii. tako ja upotreh^avam i kad puminem
nr.cljrir r/iniiika (rijeci), n. p. vidi kod a itd. —
■Id i<jiiiln'/i(iivam i a driigom smislu, (isporedi f):
To jo ziiacoiie kao kod ,govoriti'. 5, 912". Cesto
je znaceiie kao kod ,ispoviJ6dati'. 5, 914'!-.
k. u nekijem osobitijem recenicama stoji u
genetivu celade, all je smisao da neito bioa u
mis{enu, Hi osjecanu onoga cejadeta, n. p. : Da
covjek nade milost kod Boga. M. Divkovid, bos.
3l>. Ako sam iiasao milost kod tebe, ukazi mi
obraz tvoj. F. Lastric, ned. 295. On ne najdo
milost kod cara. A. Kanizlic, kam. 370. Pouz-
dao so je, da ce milost kod cara naji'-i sebi i si-
1. KOD, 1, k.
147
1. KOD, 1, q, b).
novom svojiin. 82'J. JJa uahode milost koil tebe
mlohavi trudi moji. Ant. Kadfiic, predff. ii. Ako
je kod page u milosti, onda ga i Turci svi po-
stuju i boje ga se. Vuk, dan. 2, 98. Isus na-
predovase u premudrosti i u rastu i u milosti
koil Boga i kod ludi. luk. 2, 52. — Mlogi se
kod pase udvore. Vuk, dan. 3, 141. Ulagati se
kod koga. odgovor ulaku. 23. — Ignatija i kod
ilrugili naroda vasu slavu pogrduje. A. Kanizlie,
kam. 125. Svakom sestra nahodi mahanu, kod
prosaca brata zastidila. Nar. pjes. vuk. 2, 234.
.fakov za sve ovo ua Vracaru kod Urnoga Dor-
dija i kod ostali poglavica nptiizi Curciju kao
izdajnika i ajduka. Vuk, dau. 3, 205. — Te se
izgubi posteiie kod judi postenije. V. Lastric,
od' 219. On je u posteiiu kod Boga, kod andela
i kod svega dvora nebeskoga. ned. 285. Od tadai
Vejko ostane kod svoji momaka gospodar a kod
Gruoga Dordija rabri vojvoda a kod Turaka
strasui neprijatel. Vuk, dan. 1, 76. Koji se
(ciiluk-saihija) i kod pravoga carskoga suda drzi
za nepravednog gospodara. dan. 2. 31. Koji nije
pristao kod judi. poslov. 239. Kod naroda ne-
maju pravoga povjerena. odgovor ulaku. 36.
Rijec mu kod starijeh va]a. S. l^jubisa, prip. 248.
Sto bi nemu veca dika bila kod tog cara silna
turackoga. Osvetu. 3, 68. — Budi ml kod nega
pomocnik. J. Banovac, prisv. obit. 98. Koliko
je veliko mogujstvo I'legovo kod Boga. F. Radman
23. Sto god rekli, kod Boga se steklo. Nar.
pjes. vuk. 2, 102. Danas bih ti dao agaluke kod
nasega cara cestitoga. 2, 343. — Ako hocemo
da su nasa dila pristupna kod Boga. M. Zoricic,
osm. 4. Ako ces da ti je svako dilo kod Boga
prim}eno. 6. — ■ Ovaki se kod puka obranoga zo-
vijahu oftitnici. F. Lastrio, svet. 149i». — Kod
lie Lubav u zlu priku zalosno se prem skoncava,
er vlas gubi svu koliku neumrlijeh svojih slava.
I. Guudulid 265. Kod lii ne treba znati nikakve
gramatike. Vuk, rjefin.' vi. — Ne daj da ima
vlas zlocinac na saj svit kod raene u oni cas.
N. Dimitrovic 3.3. — Fade na um Crnojevi6-Ivu,
ja kakvu je rijeS ostavio kod liegova nova pri-
jateja. Nar. pjes. vuk. 2, 528. — Kod mene je
ovaka m-edba. P. Potrovie, seep. 123. — Moze
biti u mnogim stvarima kod vas pravo a kod
nas nepravo. P. Petrovic, seep. 157. — Koji je
kod Turaka i onako poznat kao ajduk. Vuk, dan.
3, 1G5. Poznat kod svega naroda. djel. ap. 10, 22.
— Tvoja jabuka kod mene nece poginuti. Vuk,
<lan. 3, 150.
1. it genetivu je dogadaj koji hiva ii Uto
doha had i nesto drugo, Hi je uzrok ovonie. Ko-
lika ce tva bit slava kod dosastja srecna tvoga.
<T. Palmotic 2, 304. Kod zdrebaiia izvuceua za-
diiznica ,verloste obligation'. Jur. pol. torminol.
572.
m. ostati kod cega moze znaciti : ne traziti
da ono hude dritkcije. — U naie nrijeme (moze
hiti po nemaikom jeziku). Kod toga ima ostati
,es soil dabei sein verbleiben haben'. .lur. pol.
terminol. 550. Kod toga ostajo , dabei hat es
sein verbleiben'. 550.
n. kod sebe uz glagul biti moze znnciti sto
i pri sebi, pri pameti. Jesi Ii ti kod sebe? sta
kod mene trazis? J. Eaji6, boj. 19. — Ujednom
primjeru ima drzati (misliti) kod sebe kao u sebi.
Ako drzis kod sebe da si ga dostojan, zaradi
ovoga samo imas virovati da ga uijesi dostojan.
M. Radnii 44a.
o. nije jasno kod zemje u ovom primjeru :
Sjutra pozece nas srpom od smrti i ostacemo jed-
nur.i kod zemJe. M. Eadnio 42".
p. hlizina se shvaca u prenesenom smislii
kao isporedivane (isporedi prema). Sve bi one
svjetlosti bile kakono ti jedna tamna noc koda
dne. M. Divkovi6, nauk. 297a. Zaer ne imam
se strasit da vas mlogo ta.W(h) ima, i tako sti-
diti se svrhu takovije kod kraja istocni? F. La-
stri6, test. 621). XJ dvoru krajevomu tko je kod
kraJa moguci? A. Kanizlie, utoc. 4. Mala vama
svima fala kod mene, danas nema nista |6ps6 od
mene. Nar. pjes. vuk. 1, 447. Ve.seo ti Marko
duveglija kod ovoga vojvode Milosa! (znaci: nista
je Marko prema Milosu. ova rijec ,veseo' moze
se i u govoru cuti u ovome smislu. Vuk). 2, 228.
<j. genetiv s kod kao da zamjei'nijr eijrlii,
recenicu kojom se pokazaje nekakvo shiiir, ,i: knjr
nesto hiva Hi ne hiva Hi moze hiti ili nr nm',-.
a) kod s genetivom moze « ziiuiijciiiti
recenicoin : dok je (suhjekat je onu sto je u. gene-
tivu), dok (neko, suhjekal) ima nesto (ono sto je
u genetivu), te pokazuje uzrok onoga sto hiva Hi
ne hiva, sto moze Hi ne moze biti. Po tebe me
zmija zaklat li6a§e, a kod }ub6 istom ne hocase.
Nar. pjes. vuk. 1, 201. TeSko mene kod dva
brata bez tebe. 1, 209. No je mene na ogaku
zima kod mojega neradosna vojna. 1, 528. El
sam, taste, mogu poginuti, kod sureva ne6u po-
ginuti. 2. 269. §to ce meni risiianski macevi ta
kod moje sabje Samlijanke? 3, 468. Pusko moja,
ne ostala pusta ! dosle sam te srebrom okivao,
odsele cu zezenijem zlatom kod mojega slavna
gospodara. 4, 358. Odoh zedan kod moje taz-
bine da mi ne bi moje zarucnice. Pjev. crn.
216b. Dokazujuci da se kod taki silni Turaka
ni na kake ugovore osloniti ne moze. Vuk, dan.
5, .30. Ni suze ne pomazu kod tako o<llucn6 na-
mjere. S. l^ubisa, prip. 70. Otkad su pocele ma-
tere zapovijedati kod ziva oca V Pravdonosa. 1S5'2.
1. Pravda kod sile ue va)a, koliko ni sila kod
pravde. 10.
b) kod « genetivom. moze se zaiiiijeniti
rijecima: premda je (suhjekat je onu iln jr ii. gr-
netivu), premda (tieko, suhjekat) imn, i<il)i,'L,(l je
ono sto je u genetivu), i znaci da nmitnc dumie
I'lesto biva Hi ne hiva Hi moze Hi ne nioie hiti.
Nije pravo da sirote kod svoga dobra sirotuju.
Glasnik. ii, 3, 256—257. (1720). Gdi izvanske
srijedu tmine mrem od glada kod jezbine. J.
Kavaiiin 447'). O Juda, desperati se oce.s kod
moga milosrdja! F. Lastric, test. 155'i. Kod to-
lika gazdasaga moga nisam kadar ni devojko
naci. Nar. pjes. vuk. 1, 630. Sto ce mene kod
(epote moje, bidem juba turske pridvoriee? 2, 238.
Kod oruza i kod kona tvoga ziva ce to u rnko
fatiti. 2, 277. Al' propista Sarac pred melianoifi:
,Avaj mene do Boga miloga ! de pogiboh jutros
pred mehanom od silnoga Vilip-Magarina a kod
moga slavna gospodara." 2, 353. Kud te sila
slomi preko mora na daleko ceti'est konaka preko
mora, da ne vidis doma, ni bez jada dovedes
djevojku a kod tvoje zemJe drzavino ! 2, 530.
Oui vode svezana junaka kod liegova svijotla
oruzja. 3, 121. Na Loznicu moju dedovinu koju
mi je dede osvojio, pa od mene Raci preoteso,
preotese na }utu sramotu kod mojijeh pet sto-
tina kmeta. 4, 239. Sto bi, beze, u aharu spavo
kod svojije dvora bijelije? Pjev. crn. 95''. Kod
(tolike brace i kod) tolike krade pa na bozic boz
mesa. Nar. posl. vuk. 137. Kako bi ti uzeo
onoga gubavog kod takih krasnih kona! Nar.
prip. vuk. 31. Kako bi on, earski sin, uzeo go-
vedarsku kcer kod tolikijeh drugijeh carskijeh i
krajevskijeh kceri ! 219. Sramota bi bilo da
Turci dodu u muju kucu, pa kiid tolike slave i
imena moga nista u iioj ne nadu. Vuk, dan.
1, 82. Nije pravo, da narod mre od gladi kod
1. KOD, ], r|, h). 1
te projo. t, 3. Kod svijvi hi taka jo l)ila tisina
da tii fcoek raogao 6uti muu ila loti. grada. Idil.
VjonCavaju bjogunico zene kod zivijo liiovijo pr-
vijo muzeva. G. Zeli6 406. Izgibosmn kod oruzja
i junaStva. S. Milutiiiovic, ist. srb. 234. Kako
ila se zenim kod tolikih muka i novoja';' M. P.
Sapcanin 1, 80. nidi i primjen: ii Vukovu rjei-
nikii.
r. kod St: ne daze s glagoiima i s dnujijem
rijecima kao ustali prije.dlnzi. ii StuUcevu rjec-
niku inia dnisia mnogn lakurijeh ^lozciiijfh. rijcH,
kao kodgovnr. kciilKiMditi, kodf^Tadski, ico.ljuiiati,
Uoiljozditi. knilkrajiiia. kmllezati itii., dli in hoc
■■iiisiiia iii'jjiiicilinir i iKii'iiif.nc bez sumne od saina
jii^i-ii, pnmdit knil }i,l.ij,-h (kodstane, kodstati,
kodstojan) kail- da ili jv nalao u brevijnni, a
kod Jedne (kodvi,,jun, dn ja je nasao u misalu.
3. post, o n-nih nil. ridi nakom, kon, 2, nakod.
— Samo u jcdiioijii pi-n-a xvn vijrka. Pozuajuci
po ocitovaiiju Bozijemu da imase kod malo vre-
mena iimrijoti. M. Divkovic, bes. 39*. Ima se
prouiis}ati kako Isukrst po uskrsuutju kod cetr-
deseti daua z gore maslinske otide na nebesa.
nauk. MT'i. Kod nekoliko vremena ukaza mu se
otao. 28( a.
2. KOD, adv. kako, kao. — isporedi 1. kodi.
— U naSe vrijeme u istarskijeh cakavaca. Kod
,velnt'. D. Nemanii, cak. kroat. stud, iiftsg. 61.
3. KOD, vidi 2. kodi. Da kud se kod okrene
i na koju strauu pode, drugo se ue cuje, nego
so zaklii'iati Bogom. J. Banovac, razg. 171.
KODAK, m. ime musko. — U drami xiastimkoj
xvn vijeka (Ba\a da je i3mis(eno). Kodak (ime
paalirii). M. Gazarovic viii.
KOD CARDAKA, ime seoca u. Bosni a iikriujii,
Done Tnzle. Statist, bosn. 97.
KODELA, /. vidi: U ovom selu (Borovici u
Bomii) nije slobodno ime ,macka' izustiti, vec
maP.ku drugim imenom zovu, n. p. ,k(idela, sa-
I'uja, garuja'. uzrok, kao sramotau, ue uiogu na-
voditi. T. Kovacevie, bosn. 4(3.
KOD GKADA, ime znseaka ii. tlerciUjovini.
Statist, bosn. 107.
1. KODI, adv. kakn (relat.), kao. — isporedi
2. kod. — Va(a da je ista rijei Ho novoslov. kot.
— U sjevernijeh cakavaca. Lezi kodi mrtav.
Nar. prip. mikul. 6. Ki ce hoditi po kopnu kodi
po moru. 75. Kodi ,velut'. D. Nemaiiic, oak.
kroat. stud, iiftsg. 61.
2. KODI, vidi 3. god (godi). — isporedi 3.
k^d. — U nekijeh pisaca mnzehiti .v nepomne u
izgovaranu ili prema koli (vidi). Kakvo kodi
vo6e zazeli mater noseca, oriako ce prilicuo i
dite rodit. J. Banovac, razg. 139. Da se obslu-
zevati ima stokodi protiva zakonu. A. d. Costa
1, 9. Koji imaju kukodi oblast. 1, 239.
KODIC, m. codex, hniga u kojoj su drzavni
zakoni, tal. codioe. — isporedi kodik. — U Be-
linu rjecniku: ,codice, libro famoso delle leggi
civili' , codex' 198a.
KODIK, m. vidi kodic. — Va{a da je prema
hit. codex (nece biti romanska rijec kao sto je
n. p. kimak). — U jednoga pisca xvi vijeka.
Koji zakon paki^ Justinijan cesar polozi i postavi
u svoj kodik. S. Budinii, sum. 110'). Kakono
jest u kodiku od nagodjenji. ispr. 14.
KODIR, vidi 2. kodi. Di kodir se Daci bude
krivac. A. d. Costa 2, 43.
KODIROS, m. vidi kodoroSic. Na Rijeci zovu
i jednu i drugu vrstu (Ruticilla phoenicurus i
titis) prema talijanskom imenu ,kodiros'. S. Bru-
sina, ptice lirv.-srp. 44".
KOD KULK, kao nijesno ime.
11. selu II Bosni u okruyu sarajevskom. Statist.
bosn. 19.
b. selo II Hercegovini. Statist, bosn. 121.
KOD 0(jAkA, ime seocu u Bosni n okrugn
Done Tuzle. Statist, bosn. 100.
KODOROSIC, in. Ruticilla phoenicurus Dress.
i titis Brehm, neka plica (crvenorepka, crleno-
repka). — Bo tal. codirosso. — U Vukovu rjec-
niku: [u trecem izdanu ,coda rossa' = crveno-
ropkaj, nekaka tica koliko kos ,art vogel' ,avis
quaedam' [u treiem. izdanu ,rothschwanzchen'
,Rnticilla phoenicurus L.] s dodatkom da se go-
•vori u drnoj (iori. — isporedi kodiros.
KODROS, ime volu. Berkasovo u Srijomu.
KODVICA, /. ime nivi. — U Srbiji u okrui/u
valenskom. St. nov. 1869. 54.5.
KODA, /. ime koH. F. Kurelac, dom. ziv. 38.
KODO, TO. hpj}. Kosta. — Akc. se mijena u voc.
Kodo. — U nase vrijeme u Lid. .T. Bogdanovic.
KOEKUDE, vidi kojekude.
KOF, m. u jednom primjeru xviir vijeka. Da
se i mio kof poraza, kad na bunar pospjosiva.
J. Kavai'iin 41a. — r)aja da je x^isarska ili slant-
parska pogreska mj. kuf.
1. KOF A, /. tal. coffa, kotarica, i'o.s.
a. s predasnijem znacenem. — (Jd xvi vijeka
u Dubrovniku. A sovrnu kad krcaju (mrnari),
pod kofami prnicaju i skakaju kako pruzi. A.
Sasin 171''. i u nase doba. P. Budmani. — / «
Istri. Kofa ,corbis genus'. D. Nemauic, cak.
kroat. stud, iftsg. 19.
b. na katarci velikijeh brodova nacineno kao
cardacic. i tal. coffa ima ova znacene u pomorskom
jeziku. — TJ nase vrijeme u Dubrovniku. ,Brod
na kofe'. P. Budmani.
2. KOFA,/. sud kojijem se voda zahvata, vjedro.
— Od tur. qogha, sto i sami Turci izgovarnju i
qova i qofa. — Od xvii vijeka. Kofa dokle je
u vodi gustijernoj cini se da nije teska. M. Raduic ,
371a. Alio cekrku od bunara, kada se tegli kola, '■
ide gori okrecuci se, oslabis ruku i pustis ga
doli, udi|e se okrene natrag i gib}e se naopako.
51.5a. U rukama kofa pozlacena. Bos. vila. 1892.
452. i u nase vrijeme u Backoj. D. Popovii, tui-.
rec. glasn. 59, 1'28. ,~
3. KOFA, /. u Bjelostjencevu rjecniku : v. babaf
— Nije dosta jasno, moze biti da je ista rijec
sto: Kofa, pogrdna rijec. Skoroteca. 1844. 250.
KOFAN, m. kovceg, kovcezic, tal. cofano, korceg
spleten od drva kao kotarica. — Od xvi vijeka
(ali vidi i kofanac), a izmedu rjcinika u Bjelo-
stjencevu (v. ladica). Suknu vadim is kofana.
M. Drzic 184. — tf ovom primjeru znaii sto 1.
kofa, a: (Konstantin cesar) uzamsi motiku, ter
dvanadeste kofauov ukopa zemfe. F. Glavinic,
cvit. 374a.
KOFANAC, kofanca, m. dem. kofan. — (J dva
spomenika xv vijeka, a izmedu rjecnika u Dani-
eicenu (kofanbcb, ital. , cofano' ,cophinus'). .Jedani.
kofanacb u komb rece jerb su poveje i zapisi.
SiJom. sr. 2, 50. (1406). I jedanb kofanaob u komb
rece zapisi i kiiige. 2, 56. (1407).
KOFCE, /. pi. vidi kovce. Naj (epse mu kovfcc
na caksire. Pjev. crn. 206''. Te skinite kofce i
dizluke. Srp. zoi-a, god. 2, sv. 6, str. 134.
KOFENAf^', Kofenca, m.. ime livadi u Srbiji ii
okrugu biogradskom. Sr. nov. 1874. 387.
KOFICA, /. dem. 1. kofa, a. Tri kofice gnusna
praha. B. Zuzeri 247. Kofiea ,oorbulafi genus'.
D. Nomanic, cak. kroat. stud, ifrtsg. 34.
KOFIN
KO.TEGD.TE
IvCJFIN, kofina, /«. ndi kunfin. — 6' kul-urskoiii,
jjixmii XVIII vijelca, Ktiezovi i glavari komuui-
tadi erbajske na kofin kotorski. Starine. 10, 37.
(1781).
KOFRCAK, k6frcka, m. vidi kovrcak. Kofrcak
vlasi pred uhom (,sehiiirkel'). Tko ima dva ko-
f'rcka, zeniti ce se dvaput. u Moslovini. !■'. He-
tele.
KOFRDIJA, /. ridi k.jvrdija,.
KOGDA, adi'. oidi 1. kad. — Sainu u kiiujinna
piaanima crkvenijein Hi mtjcianijem jvzikiDii, a
izmcdit rjecnika ii StnUivvii : v. l;ad irod (sic)
s dodatkom da je iiselu iz hrrvijitra. Koi^da i
kamo. Sava, tip. stud, glasn. ■U\ l(i(i.
KOGOVK;, m. ciji sinY - Nacineno od koga
(ijen. od ko, tko) kau da jr. palroniitiickd iiiic,
isporedi cegovic, nikogovic. — I' Vukovii rjec-
niku : n. p. kogovic si ti ? kogovir je ou (nna) ?
itd., vide cegovio s diidalkom da se rjooori ». Lici.
KOG-UL, m. nekakpa jitina. — IJ naie rri-jeme
Ii Tatri. KoguJ, vrst ptice. Nasa sluga. god. II,
br. 17, str. 74.
KOGA, m. tur. 'jnga (ridi dale), isl<i je rijec
ito hoga. — isporedi kooa. — liijelkii rijee ii
itaic vrijeme, i ralti da je yotwre saini Tiirei.
Koga, od persijskoga hlioga, star, starac, muz,
velik, ogroman, staresina. gospodar, bogat trgnvac,
ucitel raznih jezilia. B. Popovic, tur. rec. glasu.
59, 128. Stara Planiiia (turski ,Koga-BaIkan').
M. D. Milicevic, kraj. srb. IfiO.
KOGABASA, m. neoM knex. — ispun-di kogo-
basa, kocobasa. — Od tur. (i<)ga-basy, (noroijrc.
y.utCi<ifj.jTuai]g). — V nase rrijeiiie. Pasa je iskju-
cio i ime ,knez' i mesto toga ,kogabasa'. (1835).
M. D. Milicevid, ki'a|. srb. 45—46. .love Oan-
kica kogabase visockog. ii Nar. pjes. potr. 1, 355.
Na posjetku kogabasa I'ece. Bos. vila. 1686. 120.
KOGAMIT, adj. odra.stao, h i-a^horitijem i^o-
dinama, stavan. — -Jamacno postnje od koga, ait
nnstavak nije posiv jasan. — U Viikovu rjec-
nika: k6gamitr covjek, n. p. iiijesi ti dijete uego
— — ,du bist kein kind, sondern erwacUsen, alt,
geschent' (mator covjek) ,homo adnltus'.
KOGANA, /. labina. — Sepoznatu pnstai'ia;
po obliku kao da je rijec turska. — IT tia.se
crijeme u Srhiji. Gotovo svuda u Srbiji sejaci
imaju obicaj na koji prostac, od svake ograde
nataci po kakvu kogaiiu, iiaj oesce od koiiske
glave. M. D. Milicevic, ziv. srb.^ 135. Na svakoj
ogradi oko useva, oko votiiaka, oko zabrana, oko
sona, . . . videcete iia kocu po koju suvn, behi
kogaiiu, glavugu od koiia ili od vola. 333.
KOGOBASA, m. vidi kogabasa. — i' nase
viijeiue u Bosni. Da bude kogobasa. Bos. vila.
1890. 177.
KOHANAC, Kohaiica, m. imc selit a Hrijatskoj
a sapaniji zagrebaikoj. Eazdije}. 75.
KOHAKIC, m. prezime. — U nase rrijeme u
Hnmtskoj. Scbem. zagr. 1875. 263.
KOI-, vidi koji-.
KOJA, m. hyp. Kosta. — AJcc. se inijena u
roc. Kojo. — U Vukmm rjecnika : vide Kojo
.V doilatkoiii da je po istocnom yorora. — Bice
isto i Koja sto se ncdasi vec a spoiiienika xiv
I'ijeka, i otale a Daniciceru ijecnikn : izmedu
|udi koje car Stefan dade crkvi arhandelovoj u
Prizrenu jednom bjese ime ,Koja' G(lasriik). 15,
291. (1348?).
KO.TAPIKO, H yul:.iipii rjecnika: pripijeva se
gdjesto u pjesmama, n. p.: Oj koliko je uz more
gradova, oj ! kojadiko uz more giadova ; oj ! ii
svaki sam juuak dolazio. oj ! kojadiko junak do-
lazio.
1. KO.TADIN, m. i.ine muslco. — Prije iiaseija
rreiiiena. KojadiiiL. S. Novakovic, pom. 71. —
isporedi i Kojadinovica.
2. KO.FADIN, m. ime injestii. ii Srhiji n. okrinja
/iidareraekom. Si: iiov. 1868. 19.5.
1C()J.\J)1N'A(J, Kojadinra, in. iiiie nijestu /(
Srhiji a okrafpi Icraijiijeraekoni. Niva u Koja-
diiii-u. Sr. nciv. 1871. llil.
KOJAOINGVIUA, /. KojadiiKwa zetia. — (/
narodnoj pjesnii Ha.icna rreniena. A jetrva Ko-
jadinovica. Nar. pjos. vuk. 2, 62.
KOJADINoVIU, ni. prezime (po oca Kojadinu).
M. D. Milicevic, srb. 605. D. Avramovip 258.
1. KOJAK, adj. rijee knjioii inlain koliko je
koiui ijodina. — PosUije nil k-.ji ihi\l<iii,-,iiii ak.
— Prosloi/a rijeka a Slon>j Srlnji: Kojak joV
,di ijuanti auui i'Y' S. Budmaui 415''. u nase
urijeme a. Lici. , Kojak je, prijanei" ,Brat6, od
Petrove ide u cetvrtu godiuu'. J. Bogdanovic.
2. KOJAK, in. ime niusko. — isporedi Koja-
kovic. — /' jednoi/a pisea Ditbroviaiiina xvi
rijeka. M. TJr/.id 29.
K(").lAKOVI('!, in. prezime (po oca Kojaku). —
U nase vrijenie a Dnbrooniku. P. Hudmani.
K O.IAN, //(. //'"' iiiHsko. — Prije iiaseya rre-
mena. (slamporsknm i/rijeskom) Koaub. S. Nova-
kr.vic, pom. 71.
KO.IANA, /. ime zensko. — Prije naseija ere-
mena. S. Novakovic, pom. 71.
KOJANOVir, m. prezime (po oeu Kojann). ~
II na.ie rrijeme. Boca 22.
KOJASITI SE, kijasim se, impf. kojasuuti so.
— Akc. se iiiijena u aor. 2*3 sinij. kojasi. —
Od .XVIII rijeka, a izmedu rjecnika u Vnkorn
(vide kojasnuti se). Vi ova slisajuii joda islo
ovi strah u vat5o srce stupi? jeda isto u vasu
paiuet kojasi se? J. Filipovic 1, 131^1. Od obraza
pali geverdara, na zlo mu se mjesto Icojasilo,
dernusG ga dvije singirlije. Nar. pjes. vuk. 4, 58.
Turcima se sreca kojasila. 5, 128. Jiitros ni so
Turci kojasili. Ogled, sr. 79. Bog ubio goru
Romauiju, te se u lioj kojasili vuci ! Nar. pji^s,
horm. 1, 57.
KOJASNUTI SE, kojasnom se, pf. sresti se,
javiti -se, desiti se, pozdravili se kod srctana. —
impf. : kojasiti se. — Ake. se mijena a aor. 2 < 3
siny. kojasnii. • — Nepo.:nata postana. — U Vii-
kovu rjecnika: ,sich seheu lasseu, griisson' ,prae-
teriens saluto'. cf. kojasiti se.
K(')JCIN, m. ime masko. — Od xv vije.ka, a
izmedu rjecnika a Viikovu (,iuannsnam6" ,iioru()u
viri') ( u Daniciceru (Kojoinb). Kojcini.. Spom.
sr. 1, 75. (1406). — Kaze' so u Lici kom je ime
Kojo. M. Medic.
KOJCINOVAC, Kojciuovca, ni. ime se/u a
Bosni a okrayn Done Tiizte. Statist, bosu. »5.
KOJDIO, m. prezime. — (/ na.sc rrijeme. a
Nar. pjes. petr. 1, 352.
KOJE, vidi koji, 2, b, it aai.
KOJEDOVINA, /. ime mjeslu a Srhiji a oknuin
cacanskom. Zemje u Kojedovini. ISr. uov. 1^^7:!.
107.
KOJEGDJE, adv. ydjegdje, tamo i anio. —
SJoze.no od koje (vidi kod koji) * gdjo. — /' Va-
koou rjecnika: ,hie und da' ,liinc iude'.
KOJEKAD II
KOJEKAD, (till), vidi katkad. — Slozeno od
kojo (vidi lead koji) i kad. — U VuTcovu rjcc-
niku : ,danii uiid wann' ,interilum'.
KOJEKAKAV, kojekakva, /in)ri. kakav mu
dra<i(). — Slozeno od koje (ridi /.■nil 1, njii / kakav.
— Od xvin vijeka, a isiufitii ri<riiil;.i ii. Vukovu
(.wie immor beschaffeu' ,(|iuilis(uiiiijuc''j. Ne rai-
savsi iia ispovidi kojekakve pripovidke. B. Lea-
kovic, nauk. 198. .Ja sam mislio i kazao ufiiteje
painetne, ne kojekakvo skitnico. Vuk, odg. ua
la2i. 35.
KOJEKAKI, prun. kaki mu drcif/o. — Slozeno
od koje (vidi kod koji) t kaki. — U nasi: urijema,
a izmedtt rjecnika u Viikovii (vide kojekakav).
Da ne da snasi kojekakim bitaiigama deliti. Nar.
pJGs. vuk. lOi. Po varosima se vec ni /.enske
iiarodne pjesme ne pjevaju, nego kojekake uove.
Vuk, nar. pjes. 1824. 1, 19. A svi su mislili da
CO sonat saino kojekake sitnice suditi. dan. 5, 51.
On uzuie bubiieve i talambase i ostale kojekake
sprave sto lupaju. nar. pjes. 2, 106.
KO.TEKAKO, adv. kako mu drago. — Slozeno
od koje (vidi kod koji) i kako. • — Od xviii vijeka,
a izmedu rjeinika u Vukoou: ,wie immer' ,ut-
cuinque' s primjerom: ,Kako zivis .■" ,Kojekako'
(,sohlecht'). Da ovo cine stranski, jos bi koje-
kako podnile. A. Tomikovic, gov. 350. Boje je
nista ne znati nego kojekako. Nar. posl. vuk.
21. 0(1 ostaloga buzdovan slupa kojekako. Nar.
prip. vuk. 3. Jedva ga kojekako zadrzim oko
\askrsenija. Vuk, nar. pjes. 1833. 4, 9. Koje sam
obe pesme joS od detinstva kojekako znao. i, 13.
.fednu je (kcer) lasno udati, a i dvije kojekako.
poslov. 112. I)va naroda mogao bi opet koje-
kako u imenu sloziti. M. Pavlinovic, razg. 65.
KOJEkAKOV, adj. oidi kojekakav. — Od
xviii vijeka. Pripovida pastironi kojekakove ta-
bule. M. A. Eejkovic, sabr. 59. Slusajuc koje-
kakova glasila. M. Pavlinovic, razg. 7.
KOJEKO, kojekoga, pron. ko mu draijo. —
Slozeno od koje (vidi kod koji) i ko (fcko). — U
jednoija pisca xviii vijeka. Niti ocedu da i ko-
jeko vise za budale drzi. D. Obradovio, basu.
117.
KOJEKTJD, adv. vidi kojekuda. — TJ nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu uz koje-
kuda. Kojokud preko mora raznositi. P. Bolid,
vinodjel. 2, 276. Jedna zemja, ako i kojekud
okri'iena. M. Pavlinovic, razg. 19.
KOJEKUDA, adv. hud i kamo, kad mu drago.
— isporcdi kojekud. — Slozeno od koje (vidi
kod koji) i kuda. — U nase vrijeme, a izmedu
rji'iiiika u Vukovu (,hLn und her' ,hinc inde'). I
tako ,se krio i verkao kojekuda po krajini. Vuk,
iliin. 1, 72. I ovoga posla radi putovao sam
kojekuda. rjeou. predg. i. A ima ih (rijeci)
iniiogo koje sam poslije kojekuda prvi put cuo. i.
KOJEKUDE, u Vukovu rjecniku : govorio je
Karadordije cesto uz rijec, zato se i sad dodaje
liad ko pripovijeda kako je on sto govorio. —
/ liooki'uie. Uz drugu ili trecu rec govorio je
(Karadordc) : ,koekud6'. M. D. Milicevic, sr'b.
261. jKookude' upitace voicd ,zuas Ii ti momce,
kolike vode f.eku pokraj Leskovca?' zim. vec.
153. — Istn. je rijec Ho Icojekud i kojekuda.
Kf ).l I'STRANAC, kojestranca, m. iz koje strane
(cnrjrkj^ — U Stulicevu rjecniku: ,oujas'. — nije
dosta pou.dano.
KOJESTKANKA, /. iz koje strane (zensko ic-
(adej'^ — U Siuliicnu rjecniku uz kojestranac.
— nije dosta pouzdano.
0 KOJI, 1, b.
KO.I fe§TA, kojefiSga (kojSsta), pron. Ho mu
drago. — Slozeno od koje (vidi kod koji) i sta.
— Od XVIII vijeka, a izmedu rjeSnika u Vukovu
(jallerlei, was immer' ,varia, quidquid in buccara
venerit' s primjerom: Govori kojesta). Mlogo se
kojeSta zna iz vidjeiia. M. A. Rejkovic, sat. A8».
Tko Ii na me koje§ta obara. D2''. J^udi kojesta
na zemji rade. sabr. 53. Vrlo je rado kojeSta
veselo i Sajivo pripovijedao. Vuk, nar. pjes. 1833.
4, 10. Sto su tako kojeSta poftinili. dan. 3, 161.
Dekoji otimali od |udi kqjoSta. 3, 204. Kao i
drugo muogo koje.^ta. odg. na utuk. 8. Ja sam
ovu pjesmu, u mnogome kojecemu drukcije, slusao.
nar. pjes. 2, 205. I ja sam u moje ludo vrijemo
kojeSta mislio. M. Pavlinovi6, razg. 25. — Prijed-
lozi se umecu a srijedu. Potom razgovarali smo
se koje o 6em. D. Obradovic, basn. 262. Pita
ga mnogo koje za sto. Vuk, luk. 23, 9. Pisato
vojvodi Lazaru Mutavu, da ostavi Raki jedno
selo, da ga koje u cemu posluzi. Djelovod. prot.
153—154.
KO.ri, print, interrog. i relat. quis?(uter); qui,
ziitiijriinri l.njiiin .sc pita ili kaze tako da se iz-
iiKtlii 'iii-hnlil;o celadi ili stvarl razluci jedno ili
vise nih. — Mjeste koji, koja, koje nalaze se i
stariji ohlici ki, ka, ko (ke), vidi 1, b. — S dru-
gijem je oblikom (kbj, vidi kod 1) rijec prasla-
venska, ali je za relativno znacene bila druga
rijec: ize (vidi): uprav se ki (od staroga kyj) i
koji uzdrzalo samo u nasem jeziku; u ostalijem
jr ^Inri'iisl.-iji'iii- jezicima izijiinihi imi rijec osta-
rirs, /.■uji Iniii, i naj cesce ,/■ :aiiijri>ujr druga
rijfi shi jiii-ilaje od praslari'iisLtiiiu koiuryj ili
koteryj (i.>idi kotori). — Postaje ml k'lrijrn'i k'l.
(vidi kod tko) tijem Ho se ovotne l^njiini iiiilji;-
gdje uz neke promjene) dodaju oblici r.aiiijcniuc i,
kao u slozenoj deklinaciji u adjektiva (vidi 1, a).
— Izmedu rjecnika u Vrancicevu (koji ,qui ; quis' ;
koja ,quae'), u Mikajinu (ki, ka, ko; koji, koja,
koje ,chi, il quale' ,qui, quae, quod'; koji ,il quale,
il ohe' ,qui'), u Belinu (koji, koja, koje , quale,
nome relative' ,qui, quae, quod' 5981>), u Bjelo-
stjencevu (ki, ka, ko, a koji, koja, koje ,qui, quae,
quod'; koji, v. koteri), u Voltigijinu (ki, ka, ko
,chi, il quale ecc, che' ,welcher' ecc. : koji ,clie,
il quale ecc' ,welclier'), u Stulicevu (ki, ka, ko
,il quale' ,qui'; koji ,qui etc.'), ti Vukovu (koji
1. ,welcher' ,qui' s primjerom: Koji si da si. —
2. ,der wie vielste' ,quotus'. — 3. doci ce koji
dan, koji 6as ,gleich' ,statim'), M Daniiicevu (koji,
gledaj kyj ,quis'; kyj ,quis, interrog.' i ,relat.').
1. oblici.
H. praslavenski su oblici bili po svoj pri-
lici kao i stslovenski. po ovima je deklinacija -tlo-
zena kao u adjektiva: u nam. sing. m. ktj i kyj,
/. kaja, m. koje, u ace. sing, kyj, k^iq (i koja),
koje, u instr. sing. m. i n. kyims, i u cijeloj
mnozini: twm,. m. cii, /. kyje, n. kaja, gen. kyih'fc,
dut. kyim'b, ace. kyje, kyj?, ka.ja, instr. kyimi,
loc. kyiliT, ; ostali oblici kao da postaju od osnove
kojb (po nom. sing, n.?) i deklinacija im je pro-
nominalna: sing. gen. kojego, kojej§, dat. kojemu,
kojej, instr. f. kojej^, loc. kojemb, kojej.
b. predasni su se oblici uzdrzali i u nasem
jesiku, ali sazeti, kao Ho biva i u slozenoj de-
klinaciji u adjektiva. — isprva su bili jamacno
ovi oblici kod svega naroda (do xvi vijeka?), ali
su ostali poznije samo u nekijeh cakavaca do nn-
sega doba. u pisaca (i koji su Hokavci) nalaze
se sve do nasega doba, i ne samo u pjesmi nego
i u prozi, ali je sumnivo jesu Ii narodme rijei'i
(osim nekijeh oblika, kao koga, komu, kome) i u
Hokavaca; samo u .^dozenom neki ovi su oblici
uprav narodni i kod Hokavaca.
KO.TI, 1, h, a). 1
fi) num. sinfj. m. ki, naj prije a Moii.
Serb. 7. (xii oijek). 3-1 (1249) itd.
b) nom. siny.f. ka. Mon. serb. 30. (1240).
274. (1410) itd. — u jednoga xnsca .Hokavca xviii
uijeka cestu i u prosi. Ka je forma ovoga reda?
.4nt. Kadcic 33. 34. drugdje. piSe i koa 2><> ccmu
kao da je. sam shvaiao kao sazeto koja, a ne kao
stari oblik.
c) now. i ace. sing. n. ko : u ko godi
vrime. Mon. serb. 21)0. (1410). u ko ji^ode vreme.
423. (1442) itd. u jednoga pi-ica Hokavca xviii
ohjeka (vidi kod b)) a prozi. Tko i u ko rrime
zastavi ovi rBd? Ant. Kadcic 33. — Pognije ima
i oblik ke: zlo ke ju ce skoncati. M. Vetrauii
2, 450; jaje ke bude staviti. D. Eaiiina 101^^.
fl) gen. sinq. m. i n. koga. Mon. serb.
27. (1234—1240) itd. - nnij <>h}ik koji je naiet
od kojega, nalazi se / u sliikomro n soako doha
(i okrneno kog). — U cokur'un iimi i oblik kSga.
M. Marulic 40 itd.
e) (jen. sing. f. ke. od xvi vijeka. S.
Men6eti6 56; M. Vetranic 2, 159. 261 itd.
f) dat. sing. m. i n. komu. §. Menfietid
84; B. Gradic, djev. 41 itd. — Obicno (jer je sa-
zeto kojemu) i ii stokavaca (kasnije i kdme i kona).
g) dat. sing. f. koj. N. Najeskovic 1, 138.
317 itd.
h) ace. siiK). f. ku. N. Kanina 89"; S.
Mencetic 68. 124. 1.54; M. Vetranic 2, 74. 90;
B. Gradio, djev. 3.5 itd. — in jednoga pisca sto-
kaoca xvui vijeka (vidi kod b)) u prozi. Ku
i>dicu ima nositi . . .V Ant. Kadcic. 32.
i) instr. sinq. m. i n. klm. nikimb koiib-
couib. Mon. -serb. 27.(1234—1240); kirn. M. Ve-
tranic 2, 392. 420; nacin kini bismo nebesa na-
piinali. B. Gradic, djev. 21 itd. — U Bubrov-
cana cesce (a gdjegdje i a drugijeli,, vidi da^e
liijeme) kijom. onomuzi s kijomb govorisb. Zborn.
24"; kijem. (i. Drzic 427;' M. Vetranic 1, 407;
2, 3(i; nacin kijem bi so plodili. B. Gradic, djev.
21 itd. — Dodaje se i e na krajii: kimo. M. Ve-
tranic 2, 457; S. Budinio, ispr. 4; L). Raniiia
ivl>. 79^. 1621) itd.; kijeme. S. Matijovic 30.
/,j instr. sine/, f. knm. komb. Mon. serb.
275. (1410). 286. (14i9); koom. N. Ranina 70a;
kojri. M. Vetranic 2, 195; N. Dimitrovic 8 itd.
— Dodaje se e na kraju. kume. M. Vetranic
2, 457: '§. Budinic, ispr. 4; T). Kanina 4''. 18h.
77I1 itd.
I) loc. sing. m. i n. kom. po kmiuiji, (jn-
iiiacno treba eitati kom) vrrmeuu. Mou. sorb.
037. (1427); po kwrab vremenu. 422. (1442); kom.
M. Marulic 52 ; S. Mencetic 66 ; M. Vetranic
1, 421 itd. — Dodaje se e na kraju (od xv vijeka).
na kome jesam ja, stan je blazeni. M. Marulic
241 ; pristolje na kome slavno sjas. M. Vetranic
1, 408 itd. — Ne razlikuje se od dativa (od xiv
Mjeka). prijate[a u komu jestb svako nase dobro.
Spom. sr. 1,28. (1400); gospodinu momu, ufanje
II komu vazda stavlat liaju. M. Marulic 82 ; nega
11 komu liimbe ni. 105 ; komu. N. Eanina 1571'.
S. Mencetic 82. 90 itd. — i a nase doba obicno
II stokavaca (komu, Ivome, kom) kao i dativ.
ni) loc. sing. f. koj. N. Raiiiua 145-i;
S. Mencetic 85; M. Vetranic 2, 222 itd. — Oblik
knm II ovom padezu vaja da se nalazi samo s ne-
jionine u izguvoru Hi pisarm. zemja po kom
hode. M. Marulic 154; zraka pri kom svjetlos
svaka ostaje oblacna. M. Vetranic 1, 353.
■*t) nom. pi. m. ki. ki(re). Mon. serb.
2. (1189); ki. 274. (1410); M. Maruli6 27 itd.
o) nom. pi. f. ke. Mon. serb. 13. 15.
(1222—1228); N. Ranina 105a; M. Vetranic
2,^,154 itd.
1 KOJI, I. o, a).
p) nom. i ace. pi. n. ka. Mon. scrl).
440. (1416); N. Ranina 44a; M. Vetranic 2, 300 ltd.
q) gen. pi. kih (a a jaznom qooorii k'ijeli).
kehb. Spom!^ sr. 1, 144. (1418). 160. (1422). kijeh.
M. Vetranic 1, 101; 2, 144; B. Gradic, djev! 37
itd. ; kill. N. Ranina 18a. Mon. Croat. 257. (1556)
itd. — ma i kehb. Spom. sr. 2, 110. (1444), gdjc
moze biti napisano e mj. e ; all i a nase vrijeme
ima. koh a sjeuernijeh cakai'aca. Nar. prip.
mikul. 19.
i'J dat. pi. kim (a- 11 jiiznom govoru
kijem). kim. M. Marulic 79 itd. ; B. Gradic, djev.
23; kijem. M. Vetranic 2, 49; N. Dimitrovic
6. 33; B. Gradi6, djev. 49 itd. — vidi i instr. i
loc. koja se dva padeza ne razlikuju 2)o?nije od
dativa.
.•>■) a<-c. m. i f. ke. moje zup}ane ke jo
dalb krajb Vladislavb mbne. Mou. serb. 54. (1240
— 1372); ke. 399. (1439); M. Vetranic 2, 144. 201 :
B. Gradic, djev. 9 itd.
t) instr. pi. kimi (11 juznom govoru k'i-
jemi). s kimi. Mon. serb. 402. (1439); kijemi.
Zborn. 9b; M. Vetranic 1, 433; 2, 154 itd. —
Izjednacuje se s dativom od xvi vijeka : kijeni.
M. Vetranic 2, 436 itd. ; kim. D. Zlataric 88* itd.
— Dodaje se e na kraju. kijeme. N. Najeskovic
1, 313; k'ime. S. BudiniA, ispr. 60; Nauk brn. 49;'.
— S nastavkom ma (od xvi uijeka) : kima. G.
Drzic 356. 398. 416 itd.: k'ijema. N. Na|eskovic
1, 247.
u) loc. pi. kiii(a jaznom govoru i kijeh).
kih. M. Marulic 7; S. Mencetic 39. 102 itd.;
kijeh. M. Vetranic 2, 1.53. N. Dimitrovic .39 itd.
— .Tamacno se poslije izjednacuje (u gdjekojijem
krajevima) s dativom, ali nemam primjera.
v) nom. i ace. m. dual. ka. ni dvoja
studenca, iz ooi ka teku. D. Ranina 89li; od
taj dva, ka imas, jednoga c obrati. N. Najes-
kovic 2, 71.
e. koj- ito se nalazi 11 inkijmi sla.roslo-
venskijem oblicima (vidi a) posla'ie kim nsnona za
sve oblike, le je deklinacija (golum seogdu) slo-
zena kao u adjektiva. — ooi oblici postaja. od
prmjeh vremena sue to obicniji, i u nase doba.
(a. mozebili vec od xvn I'ijeka i prijc) jedini se
upotrcblavajii u stol.-iinini, a i kod nekijeh ca-
kavaca vaja da mji'su )i'',iliicni. — i ovdje kao
kod b donosim nn.j ^turijr primjerc, ali i neke
druge uzete iz pisaca calcanaca.
a) nom. sinq. m. ktSji. Mon. sorb. I I.
(1222-1228); 101. (1332) itd. je'li taj oblik s takom
osnovom bio pronominalni ili slozeni, t. j. joli
glasio ,kqi' ili ,koji', ne moze se pouzdano znati
pravopisa radi do kraja xv vijeka . . . nepouz-
dano je i xvi vijeka u naj vise pisaca, jer pisu
istina ,koij' N. Ranina 24*; B. Gradic, djev. 19;
D. Zlataric 84a; A. Gucetic, roz. jez. 2, ali I'li-
hovo ,ij' glasi i ,j', kao sto pisu i u srednem
rodu: ,toij' N. Ranina 16b; B. Gradic, duh. 119;
ovoij 21. pouzdano biva od kraja .xv vijeka u
pjesmama gdje broj slogova pokazuje da je gla-
silo ,koji' M. Marulic (iakavac) 8. 18. 114; S.
Mencetic 3. 43. 94. 96. 100 itd. to potvrduje xvi
vijeka i pravopis nekih pisaca: ,choyi' P. llek-
torovic (1568) 3a. 41b; ,chogii' S. Budinic, ispr.
30; ,koyi' F. Vranoic, rjecn. 87. take i xvn vijeka:
koyij. F. Vrancii, ziv. 19 itd. (D. Danicic, ist.
obi. 148). iz cega se eidi da je pravi izgovor
(mozebiti od prvijeli rreinena, a svakako od xvi
vijeka) kqji kao sf" sum //.//c zabilezili a ne koj.
ovo se 7taj jacc pnlrntiije i zenskijem oblikom.
k6ja ( srednijem kqjo (da je koj nom. sing, in..,
bila bi ova draga dva oblika k6ja, kojo, isporedi
moj, m6ja, m6J6). istina Vuk u prvoj svojoj gra-
KOJI, 1, c, a).
152
KOJI, 1, f.
matici (,pismenici' god. 1814) kaie. da je num.
ffiMi/. III. koji i koj (Vuk, ffi"im. i pol. spisi. 1, 85),
((7/ II driif/(ij ijiamatici (prcd proijein rjcinikom)
Hf poinine koj kao ni driti/dje. jamacno je ondje
Viik zlo zabiiczio izijovarane one rijeii, kao «to
jc i svayda krivo pisao 6tj (a ne fiiji kao ito hi
Ircbalo), cija, 6ije (Uo je hilo iizrok da je Da-
iiiiic u ,Maloj srpskoj (/ramatici' najjisao 6ij,
c'lja, 6ij6; ovo je popravio u ,Oblicima' i u ovome
rjcinikii, samo Ho u iiemu kod ciji kaze da je
Uprva glasilo 6ij, prcmda to, kao ito saw, spoz-
naje, ne moze se saznati staroga pravopisa radi).
u nase se vrijeme u mnogijem gramatikama uii
da treba govoriti i pisati koj prema moj, tvoj,
svoj, i tako rade mnogi pisci, a zaboravfa se kod
toga da bi po istoj analoijiji trebulo govoriti i
jiisati k6ja (noin. sing. f. i nom. i ace. pi. n.),
koje (novi. i ace. sing. n. i npm. i ace. pi. f.) ild.
prema m6ja, m6je (u i^tijem padezima). drago je
sto se II pjesmama nalazi radi stiha okrneno k'qj',
vidi Nar. p.jes. vuk. 1, 130. 140. 193. .570 i j'oS
na I'lekoUko injeMa (tako moze biti okrnen i nom.
pi. »«., vidi: No ti kupi sve glavne junako koj'
<>(1 rane jaokiiuti iiece. Nar. pjes. vuk. 3, 301.
Fala, Turci, dva pasina siua, koj" mi ila.iias koi'ie
pokloniste! 3, 400. Koj' su kadri na Vracar izioi.
4, 138. Koj' ste skoro isli na Cetino. 4, 473.
b) nom. sing. f. k6ja. Mon. serb. 240.
(1390}. 297. (1420) itd. V. Vraiioio, ziv. 9.
c) nom. i ace. sinq. n. kojo. Mou. serb.
22. (1234—1240). 480. (1458) itd. F. Vrancic,
/.iv. 10.
t1) gen. sing. m. i n. k6jega (i kijega,
u nase vrijeme i k6jeg, k6jeg). kojega. Mon. serb.
111. (133G— 1347) itd. — Badi sazetoga oblika
koga vidi 'b, d).
e) gen. sing. f. k6je. (ni)koje(re). Mon.
sorb. 13. 16. (1222—1228). '20. (1234). koje. B.
txradic, dub. 62 itd.
f) dat. sing. m. i n. k6jemu (i kijemu,
((. nase vrijeme i kojem, kojem). nema naj sta-
rijih primjera (dajbudi u £>. Danioio, ist. obi.).
— Tiadi sazetijeh oblika komu, kome, kom vidi
1', /;.
ff) dat. sing./. — naj starijije oblik kojej,
ali mu ne nalazim potvrde (ima za loc. sing. f.
ito se ne razlikiije od^ dat. sing. /., vidi m)) ;
mladi kojoj: kojoj(zi). S. Mencetid 79. 117. 225;
M. Vetraniii 71. tl. Ranina 35* (vidi i m)).
h) ace. sing. f. k6ju. (ni za) koju(re).
Mon. serb. 274. (1410)'; koju. M. Marulic 101;
N. Raiiina 21b itd,
^ inMr. sing. m. i n. k6jim (i k6jim). (ni)-
kojim(re). Mon. serb. 23. (1233—1240); (ni)kojimb.
59. (1293 — 1302). — poznije u juznom govoru i
kojijem (noj stariji primjer vidi da]e) ; u Vukovoj
gramatici (pred rjecnikom) stoji: ,koji' sklana se
kao ,raoj' (lii), a kod moj ima za ovaj padez i oblik
mojijem (i,i). — Dodaje se i e na kraju. k6jime.
M. Vetranio 2, 488; I. T. Mrnavio, osm. 12; k6-
jijoiue. M. Vetranic 2, 488; N. Dimitrovic 79.
k) instr. sing. f. kojom. ktuwrnb (po svoj
priiici treba citati kojom). Mon. serb. 18. (1233) ;
kojom. M. Vetranic 2, 202; kojon (n mj. m ^jo
('■alcausjcom govnrii). P. Hektorovic (1568) 451). —
Dodaje se i o na kraju: k6jome. M. Vetranic
2, 395; N. Dimitrovic 25, 34; D. Banina 91'; F.
VranCic, ziv. 42.
I) loc. sing. m. i n. — naj starijije oblik
kojomb. Mon. serb. 16. (1222—1228). 297'. (1420)
ltd.; kojem. F. Vrauciu, ziv. 107. — Tzjednaciije
se s dativom (od xvi vijeka): kojGmu. F. Vrancii,
ziv. 12 itd. — liadi sazetijeh oblika kom, kome,
komu vidi b, I)).
m) loc. sing. f. — naj stariji je oblik
kojoj. .Mon. serb. 16. (1195—1228). 218. (1391).
— mladi se oblik kojoj nalazi vec xiv vijeka.
Mou. serb. 176. (1367) itd.
ii) nom. pi. in. k6ji. Mon. serb. 34.
(1249) itd.
o) nom. pi. f. koje. N. Ranina 105* itd.
p) nom. pi. n. k6ja. Dee. liris. 61 itd.
q) gen. pil. kojih ft kojih). kojiht. Mon.
serb. 401. (1439) itd. — U juznom govoru i ko-
jijeh. M. Vetranii 1, 40 itd. — U jednoga pisca
xviu vijeka ima i gen. pi. s naslavkom duala:
k6jiju. I. Velikanovic, uput. 1, 130. vidi i f pri
kraju.
r) dat. pi. kojim (kqjim). S. Menfietii
218 itd. — U juznom govoru i k6jijem. — Do-
daje se e na kraju: k6jime. N. Dimitrovic 49.
51. — Kasnije i k6jima i k6jijema.
8) ace. m. if. k6je. (uje)koje. N. Eaiiina
138*; koje. M. Vetranic 2, 203. — U cakavaca
ima i oblik kiji: koji stuje cesar. F. Vran6i6,
ziv. 40; ako nosite koji odgovori. I. T. Mrnavic,
osm. 99.
t) instr. pi. — stariji je oblik kdjimi (u
juznom govoru k6jijemi). kojijemi. Mon. serb.
459. (1453). M. Vetranic 1, '385. M. Divkovic,
nauk. XV. — Izjednacuje se s dativom od xvi
vijeka. kijim (k6jim), k6jijem. kojim. (}. Drzic
422; kojijem. N. Dimitrovid 76; B. Gradi6, djev.
23 ; duh. 8 itd. — Dodaje se i e na kraju. koji-
jeme. A. Grucetic, roz. jez. 101. — Od xvi vijeka
ima i oblik k6jima. N. Dimitrovic 19 ; D. Zla-
taric 93!i' itd., i kojijema. A. Gucetic, roz. jez.
154; M. Orbin 21. 36. 50; V. Andrijasevid, uac.
1. 3. 4. — U jednom primjeru xvi vijeka ima
oblik kojijemime (nbliku kojijemi dodato je m
s nepomne kao da jc kojijem, pa onda jos e)..
Zborn. 80a.
u) loc. pi. — stariji je oblik k6jih.
kqjihi.. Spom. sr. 1, 151. (1421). kojih. S. Men-
cetio 71 ; N. Najeskovid 1, 189 ; D. Ranina vli.
— U juznom qovorii i kojijeh. (,kojeh'). Mon. serb.
386. (l-i36); "kojijeh. M. Vetranic 2, 88; N. Na-
leskovic 1, 349 ; D. Zlataric 36^. A. Gufietic, roz.
jez. 1. — izjednacuje se s dativom: k6jim (k6jiin),
kojijem, k6jrma, kijijema. kojijema. A. Gucetic,
roz. jez. 10; V. Andrijasevic, put. 18; M. Raduic
8* itd. ; kojijem. R. Gamauic 34" ; V. Andrija-
sevic, dev. 69; put. 313 itd.
v) nom., ace. m. dual: k6ja. do puta
koja se stajeta. Dec. hris. 25 ; koja sutb oba
oloveka jedne crbkve. Zak. dus. pam. saf. 32 itd.
(I. (kao u ize) dodavalo se u prva vremena
ze (sto je II nasein jeziku postalo re), da se istakne
relativno znacene, n. p. kire (nom. pi. m.). Mon.
serb. 2. (1189); kojere (nom. sing. n.). 23. (12.34
—1240); kojere. 555. (1537); kogare. 23. (1234—
1240) ; Deo. hris. 61. 62. 64. — Dodaje se re i u
indefinitnom znaceim kad pred zamjenicom ima
ni, n. p. Nikojimre uzrokom da ne razdrusimo.
Mon. serb. 23. '(1234—1240). Ni za oijure volu
ni za kojure ricb. 274. (1410). Ni kojire igument
ui kojire vlastelinb. Dec. hris. 63.
e. oblicima sto se svrsuju vokalom dodaje
se gdjegdje (xv i xvi vijeka) glas j (isporedi 2.
j), n. p. kuj (ace. sing. /.). M. Maruli6,43; M.
Pelegrinovic 179; kej(zi) (gen. sing. f.). G. Drzic
377.
C dodaje se katkad zi^ (oidi) kad je rela-
tivno snaieiie, n. p. kijojzi. S. Menfietid 79. 11.7.
225; M. Votranid 71: 'n. Najeskovid 1, 126; D.
Ranina 35»; kGjzi (vidi kod e). G. lirzid 377;
kojzi. N. Najo-skovid 1, 302. a i umece se u neke
oblike a mnozini, n. p. kojizije(7ii). M. Radnid
KOJI, 1, f.
153
KOJI, 2, a, a) bb).
38*; F. Lastric, iied. 63; kiji/ili. J. Kavanin
128a; P. Knezevio, /.iv. 12; And. Kacic, kor. 8;
F. Radrnan 59; k6jizrm. F. Lastrii, od' 362; test.
111. ligl); ned. 29i; And. Kacic, raz^. 9; U6jizl
(nom. pi. m.J. J. Matovic 263. — Ornki »' ohlici
i u nase, prijeme. ci'.stu cuju u Crntij Oori i k
Boci kotorskoj : kojojzi (u l^ailrvi'icima). Nar.
pjes. vuk. 1, 9i; kojizi (no)n. pi. tn.) (ii Piiitru-
vicima). 1, 79; ."j, BU ; 5, 317; .J, 310; Osled. sr.
21.3. 222. 227. — U dva pisca (Iz Bo.-iue i is SUi-
vonije) ima i yen. pi. (s iiaxtiipkuiii dmila) knji-
ziju. F. Lastric, test. 109''. l")"". 222'" i ji)s iin
I'lckolika mjesta; D. M. Bogdanovic 41. ''i. SI. 1(12.
g. neki pisei proHuyd i unoija rijcka /iiiu
sprijetla t: tkoji ltd. — to Jc ■■iama jxii/rc^kii kojn
postaje s toga Uo uli pi.sci isyoriirtijii ko a pisK
tko (vidi), pa mislr da tiiko Inba inditi i knd
live rijec.i.
i. snaceiif.
a. K ii>ln-:ui„lin,nii, ,:,iiish,, .^u^<. ,|U,io, >ynm\
(quid)?, (k„d dr.„,,i ui.'i-, nj.r hnj„i„ sr piJii <lu
sc izmcdit fi.it' sirari (Hi nl<nlii ii<i.:ii<iri jrdiiii
Hi, uUc, .Ho He o tioj .ilii ktizr. naj (,'(•<«■ stoji
kao adjektiv uz siipstuiilii- (npnif sniydii, /irrd
tiup^tantioom i na poictka rrccii.icc, tdi ii jije.<mi
ima gdjegdje i drukcije, n. p.: Kladonac .ki' ouqj
jos vode stndene ki |udi ozdrav|a bolesti luveiio?
D. Raiiina 120ii).
a) uopi'-e (.■it'iji kao adjcktir).
ail) H prapoiii pitai'iii. JCyiiii. uln-ii-
zombV Stefan, sim. pam. saf. .J. Kyj obycaj iri-iiiiuV
liS. Koju ti polivalii prineseiu ? Mon. soi'l). 67.
il3().") — i3U7). Ko jest to govoreujo? Horiiardin
.")1. dan. 13, -t7. S kojia uzroka, s ki' Ii jiotribo
sliupil jesi toliku mnoz JudiV /iv. kat. star.
1, 219. Koja toj rijec moja vnlis da uzrok bi?
reci mi, da zuam ja, za sto me pogubi. N. Na-
|6skovic 2, 76. Koji giiiv ono bi, tko Ii ti sto
rece? 2, 119. Koju toj stvorili zlod, tor takoj'
od mene odnosis tvoj poglodV 2, 121. Koji ( iivan V
M. Hrzic 47. Koju me sjotu bogas? .32."i. Jva,
jest prva stvai-, koju . . .? S. Budinic. sum. 3'i.
Ko jest razumlenje prvoga prosenjaV 18''. Ka
ono lirabrena naj prvo duia bi ...'.' \). Rai'iiua
67'>. Ki kami jes onoj takoga stvorenja, da
k sobi poteze .sva ina kamenjaV 120ii. ,Ka' Ii jo
trava toj, ku zaba sve ije? 120-i. ,Ka' se ono
lirani zvir u ogiiu koji moc ima tu, da moze
svim stvarem vrlia docV 120''. Ku ribu malu
ouu u mom govore, na jedru veljn plav utazit
da more? 120'). Koja stvar vik ue ji ui josti
jes mila, a vazda Ije pije i pit bi botila?... Ko
Ii ono (stvari) vide se, krocu se i tvore smih, a
vik nijedna nih govorit ne more? 121''. Ki vrag
inoze ovo biti? A. Gucetic, roz. jez. 44. Koga
uzresta je Aleksaudar, liakov Ii jo um iiegov?
Aleks. jag. star. 3, 2.54. Pitajuc: ,Ivi je glas,
Judito vesela?' £). Barakovii', jar. 78. Ka uredba,
ka pozuda, ko Ii od slave novo ufauje opet na
svoje rodno stanje Tezea vodi sad ovuda? I.
(lundulic 7. Jaoli, ki grijeb te moj odnosi?
11. Ah, sto cini, sto uzroci, ke su vlasti toj ue-
mile, da u suzali groznili ovile ovoliko drag:e
oci? 56. Ka ovo svjetlos sad vidi so? zeuila u
uebo obrati se. 72. Nu sto, jaoh, cujn so, koja
je sila ovo? 75. Nu sto oci mo vide, sto Ii 6e
bit novo, koja vil izide iz rijoko sad ovo? 90.
Jvi ovo sada ja u tuzbali cujemglas? ]il2. Ifdje
sara tuzna? ah jaoh, koja ugrabi tue ovo sila?
393. Ke biUu jur ono duse pod zom|ora? F.
(jlavinic, cvit. 13*. A ke su ono knigo? 3sla.
Ali koja jaca zela moje srce voze i maini, koja
me ovo jubav strijeja, koji me ovo zegu plami?
(i. Palmotic 1, 30. Koji ovo gos cestiti, lijepa
uzrasta, vedro sliko, nas je doso pocastiti, kojo
u liemu sjaju dike? 1, 40. Na koju svrhu? ,a
qual fine?' .quorsum?' A. d. Bella, rjecn. 59.Sl>.-
Ku smo jubav drzaui ukazat neprijate|em ? H.
Bonacii 62. Kojo Ii je, pita, cine? V. DoSen
241''. Ka je forma ovoga roda? Ant. Kadoic
31;. Rijeti oe kojigoil; koja je ova potraba po-
stavlena bogatijema za jirositi svakdaiii kruh?
.1. iVlatovir till. Iz koga gi-ada? Nar. pjes. vuk.
1, 277. Da si moue oiida uvatio, kojom bi me
smn'-ii umorio? 1, 515. Koja muka naj teza bi-
i:isc? 1, 554. Koja ti je golema iievoja? 1,594.
Kqje dobro, dva ulaka nilada? I, 60(i. Gdi sii
-iade nasi oasiii krsti? u koga Ii cara cestitoga?
2. 85. Otkud kiiiga, od koga Ii grada? 2, 168.
Koie jado glodas na planini? 2, 284. Koga bi
ti brala naj\i)|ola da t' osta.vini u bijelu dvoru?
2, 2.s:). Koji luio dobar juuak bje.se? 2, 314.
Koje Olio bjeliu tri vojvode? 2, 321. Koji te je
davo Havra,tio da ti dodei* u uiojo svatove? 2, 398.
Koji Ii jo, Maro, vrag? Nar. pjes. here. vuk.
05 i. — I'polrililara sr; iira zamjtiiiiM i kad se
pita za jcdiiii .•itriir ismeda mnoktra ji'dnakijeh
sl<i .sr radikaja aanio pa rcdn (brojit), !at. quotus,
)'. jj. Koja jo ura? koja su doba? .quante ore
soiio?' .quota hora est?' A. d. Bella, rjecn. 599'i'.
Kojo Ii jn doba uoci ? Nar. pjes. vuk. 1, 396. vidi
i II Viikneu rjtciiikii.
bh) H iir/iriiriini pita:) a. Mi oomo ku-
saii iiaso vjencane jubovue, ,ka' eo jubovca komu
na dobro pristauuti. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 28.
iledu st)boiii vijer' ucinilo, kojom ce ga smrti
umoriti. Nar. pjes. vuk. 1, 31)8. 8to ti, brate,
lioju ne upita, od koga jo dela i kojena? 2, 239.
II viuu so zadoinili bili, koji junak bo]i od ko-
jega. Pjev. crn. 1 1''. I 'a roniuio da gledamo,
koji moke dubjo. Vuk, nar. pji^s. 2. 84. — / om-
kiini ju'liiijeri ainti pripadu jii, prnnda bi tic iiioglo
poviiditi da je koji ri'tntirnn :.ii}iijiiii<:a. Tbstiimb
so i mj'i, ii()di.\-i/.uste s« mti, zoin|bnyihb na ne-
besnaja, naj pace slysati, kyimb Gospodb krepostb
■ lajotb. .\1.' 78. (13112 — 1321). Gdo bi na vidol,
ko' silo je Aoolis bil. Pril. jag. ark. 9, 1:32. (1 I6S).
Heoeno jo od Ispovidi, ka i kakova ima biti. Na-
rucn. sl-a. Misjaso kojo bi ovoj pozdrav|onjo. N.
Kaiiiiia 16-i. Juc. I,21i. I ta vidis ti ua mni ku trp)u
za to zlod. S. Mencotir 5. No zuah kibavi kakva
je ni koja. 35. Sam si vidil kojo nas porivoj
jabuko sazdava. .V[. Vetranic 2, 128. Koja igia
ovdi bude bit, vidjorote. M. Drzic 123! iVijo
zuao, koja ((^ gospoda k liomu dor. 216. Poi'-u
vidjcst, koji jo (■ovjek ono. 389. Ima rijet, kojo
i_ kakove psovke jest reka'. .\. Koraulovir I'.i.
Cuj, ke mi su sinci mili po jednomu .sad glas-
uiku placiioj majci porucili trudne glase, zgodu
priku. I. GunduUc 387. Misli, koju tugu i muku
ja ocutjeh. G. Palmotic 1, 141. Sudi, sudi sam
po sebi, n kojoj bi smeci bio. 1, 267. Ziiat uo
more, ko za grobom ima mjesto nomu dopast.
.1. Kavanin 2'». Znaso u komu raspui^tenu zivotu
boravjase biskup. T. Dordic, bon. 27. No moze
se izrijoti koji plac i iialos bi medu svijem. 44.
Tuj svak prinnisli, na koja .se neprilifina djela
stavi. 168. Eh, oco! da ti znas, koja je napast
breziibrazua zona, m^ bi mi toga govorio. .T. Ba-
uovac, pi-ipov. 42. Covik, koga je naroda, koga
plemena, koga zaiiata, poznaje so po govoreiiu,
po imenu, po dilovahu. .1. Filiijovic 1, 11". Toli
onamo ne vidilo, koje mnostvo puka vrvi? V.
i\f. Gucotic 172. Murat no zua na koju ce stranu
okrenuti. And. Kacic, razg. 113. Kazito mi,
mila bratjo moja, koja cmo delija bijase. 268''.
Da ti kazem, moj dobi'i Slavonce, ■ k'>ja ludost
kad S6 zeni momce. iVI. A.. Rejkovic, sat. E6l',._
KO.TI, 2, a, a) bb). I
No ziias ,koji' od kog lipsi biSe. Hii''. I'rodoli
kroz goru, ne ziiam kroz kqju. Nar. p.jas. vuk.
1, 385. Ako ka/.eni cam ja vezirn koju si mi rijefi
besjedio. 2, 27!!. Uaj mi, seko, klobuk svile bele,
da ja poznam, koga je vojvode. 2, .'302. ¥«('■ da
s tobom svadbu vigovorim, kad ce care doiU po
devcijku, u koje li doba od godine. 2, 133. Ici
('■ete, uhitit jib fete i dovosti meni pred kolina,
('■emo vidit koji smo delija. Nar. pjes. istr. 1, .">8.
Zarana se poznaje u kojoj vodi raoJe sir biti.
Nar. posl. vuk. 86. — Pnd zatiiji-nkxim maze hiti
i konjunkcija (jio nanidnnm f/nruru) a. Hi da.
Pogleduje oba pobratima, a koji ce Leki porne-
uuti. Nar. pjes. vuk. 2, 232. Mole sveca, kud
('e svetac po6i, da kojoj ce Laza zaduzbiiii. 2, 32(5.
b) ko pita kao da ceka da ce mu ne, od-
yovuriti prema koji rijeijii nijedan, te je smisao
pitniia gotovo poricane. u svijem je primjerima
koji adjektiv. Kyma o6ima smeju uzretiV Stefan,
sim. pam. saf. •>. Jer ,ki' toko sobom grad more
tvrd biti ki ti s tvojom vojskom neies razoriti?
M. Marulic 11. Koji jezik mogao bi izgovoritiV
Zborn. 123a. KJ drugi oovjek ziian pustio bi
proc zamaii iz ruke taku cesV F. Lukarevic. 22J.
W\ ! a koja ikad blaga veoa i Ijepsa svit ukaza
od jednoga rusa vlasa, od jednoga lica dragaV
1. Gundulic 37. U covjeku poharanu i satrenu
onoliko ku ste ut'at mogli obranu gdi iia bijenje
>*n ide prikoV 4.37. All na boj suprotiva caru
liim tva kruna ustaje, ka drzava tva pociva, ke
li t' mjesto bar.ic clajoi' 4.53. Ali koji tuj mo-
gase mir i pokoj meni bitiV (i. Palmotic 1, 303.
S kijem cu obrazoni I'lemu rijeti da ga necu po-
slusatiy 2, 11.5. Koji turan, ka 1' prigrada lie
so sili hoce opritiV J. Kavaiiin 6b. Buduci dakle
toliko ca.stjen za zivota bio ovi crkoviiak izbrani,
ke je 6udo da po smrti liegovoj opceni glave od
crkve poklanali su svoje blagosovjene usti ua
celove od iste zemje liegovijem stupajima posve-
cene'? I. Dordic, ben. IGO. Koja ti je korist to-
liko se mucit i nastojati, a pak do malo vrimena
vaja sve ostavitiV .1. Banovac, predg. 97. Ako
li Bog ne uzktije, koja nam je korist pisati za-
paduikom ponositimV oni u svojoj odluci nepro-
minjivi ne bi nas uslisali. A. KaniXlic, kam. 84.
Koju korist srcba tini, neg' covika sto razciniV
V. Dosen 199b. Jerbo ti do sada, ugledavsi u
rastu dupje sto je zuna izkopala, tresnes nim o
zem|u, misleoi da su u nem puhovi, pak ne na-
savsi nista, ostavis I'asta na zem^i nek trune, za
koju je to potribu ? M. A. Ee|kovic, sat. G3b — 4*.
Koja ti je hasna biti u drustvu? sabr. 37. Koja
t'ajda tuda ruba? Nar. pjes. vuk. 1, 374. Koja
tuga razgovora nemaV Nar. posl. vuk, 140. Na-
rodi zeni da ispriga slaninu u maslu, a zeiia mu
rece : ,Ma jadan bio ! koja treba slaninu prigati
u maslu kad je slanina sama po sebe masnaV
Nar. prip. vrc. 169. Kojijem cemo obrazom izaci
prod puk ? S. ^iubisa, prip. 36. kad je pitat'ie ne-
i/ativno, ko pita iscekuje odyovor u kujemu je
ijlnyul pozitivan a prema. koji je od prilike mnogi
Hi svaki. Ah! kijem bolnijem n veseju ne po-
vrati ti zivoteV all! ke teskom u dresolu ne utjesi
ti sirote? I. Dordic, ben. 211. — Amo muze pri-
Ijadati i iwaj primjer u kume nije pravo pitane:
Tako od godista do godista (Bog zna s kom pri-
pravom) jednom ces se pricestivati. B. Kasif,
zrc. 152.
c) katkad onaj sto govori, da bu(e tu-
maci sto je prije kazao, pita i odgovara sam.
Bismo s I'lima (gusarima) zivot nas trajale: koji
zivot y prije sebe bismo porazile. J. Palmotic
192. — Moze hiti da amo pripada i ovaj primjer :
Da (a)ko 6emo pravomu staubku, u ki dbnb,
4 KO.TI, 2, a. e) ce).
Durbdovb dbiii., u tbde dbub da se stanemo. Mon.
Serb, (xii vijek).
d) oblikom pitana iesto se u reccnici
pokazujc cud", strah, naslada ltd. (kao asklik).
koji je sraijiln ml /: 1:1 Ir. Ka ovo jes lubav moci
zgar jodinf: im.limui htje ti prav, neka kriv ne
zgine. IJ. liai'iiiui 1 l!Mi. Ki strasiv glas sada od
ovud ftujem ja! V. Lukarevic 117. Nosriini se-
|ane, ki vam se sud sudi! i). Barakovid, vil. 74.
Vjerenicu lijepu nuti kako uzdrXi rukom svojom!
ah s tihoAom lijepom kojom gizdav stupaj milo
puti! I. Gundulic 12. Ah, kad smislim, ki 6e-
stiti vodah Xivot ja kon tebe I 2.50. Dosta, svijetli
gospodine, ke se cudo meni odkriva! 441. Ah!
poglodaj u prilici, ka mu uzmnoznos sja velika.
442. Koja vika oda svudi veselijeh se glasa
otvori, kad nemili drokuu hudi u pravednora
ognu izgori I (i. Palmotic 1, 27. Ka se ocutjo
tada tuga! koji uruebes posta od |udi! 1, 52.
Koja ce odi tec gospoda ! ki kra|evi, koji bani !
1, 88. Koji krafi, koji bani, ki vitezi ueizbrojni
u onoj luci stoje zamani ! 1, 119. Koje mnostvo,
druzba koja dohodice na me dvore plemenitijeh
od gospoja! 1, 260. Kece mu: ,Ah, oce, koji te
puk ceka!' I. Anoio, svit. 145. Ki se cu§6 plaoni
uzdasi ! koje suze prolise .se! P. Kanavelid, iv.
149. U koje prislatke suze rastapase se tuj lie-
govo srce ! I. Dordic, ben. 27. Koja slipoca ! I.
P. Marki 35. Ma koja je to vasa slipoca! J. Ba-
novac, pred. 14. Koju rados cutim ! D. Basii 38.
e) moze stajati samo po sebi kao stip-
stantiv (u svijem je predasnijem primjerima adjek-
tio), n. p.:
aa) kad se shvaca ono za sto se pita
kail dio mnostea; mnostvo stoji: uaa) naj cesce
>i ijenetivu s prijedlogom od. ,Koji' jest od vas,
ki je bez grijeha? Zborn. 71b. jja ki te rasap
toj, ludjace, nosi bijesV od vila ,ka' je toj, koja
ti uze svijes? I. Gundulic 158. U koju od dvije
strane ,in qual parte o luogo di due' ,utro'. A.
d. Bella, rje6n. 599*. Koji od nas dvojice vise
ima pravo, to cemo ostaviti drugima neka sude.
Vuk, pism. 34. — bbb) u genetivu bez prijedloya,
naj cesce kad je Kcna zamjenica. Koja vas je
ovo govorila : . . . ? Nar. pjes. vuk. 1, 456. Koja
ce vas stati u zazaiiV Vuk, rjecn. kod zazai'i.
Koji ono junaka naj prije dode? kod pirivatra.
— ccc) u instrumentalu s prijedlogom medu (islo
hi bilo i u gen. s prijedlogom izmedu). I koja
jur ono pticami meu svima za svoj plod dojiti
pri prseh mliko ima? D. Eanina 120*.
bb) slicno jc predasnemu (kod aa)) u
uvakomjem primjerima kad se mnostvo ne kaze
izrijekom nego se razumije po smislu. Prele su
preje s vecera: koja je vise naprela? Nar. pjes.
vuk. 1, 164. No jel', braco, Bozja vjera tvrda,
da ni jedan }ubi ne dokaze, vec na srecu da im
ostavimo, koja sjutra na Bojanu dode? 2, 118.
— Jos se jace ovakovo znacene istice, kad koji
stoji u srednem. rodu (a govori se o celadetu i
zna se kojega je spola). Koje j' ovdje Alii cele-
bija? koje li je stari Jemin-agaV Nar. pjes. vuk.
1, 615. Idi poznaj, koje je Eoksanda. 2, 149.
Sjetuj mene, moja stara majko, koje sada bojo
poslusati. 2, 516. Upita onoga oovjeka da mu
kaze koje mu je ded. Nar. prip. vrc. 1.
cc) katkad ,«' upotreblava u piitanu
kao tko (vidi), ali se nekako kod toga istice kao
da se nesto vise pita nego kod tko (n. p. na tko
dosta je odgovoriti imrnom, a na koji treba jos
Ho dodati o samome sehi). Opita ju koja i od
kudo jest. F. Vrancic, ziv. 6. ,Koji' je oni ki
zmisja to? P. Radovcic, ist. 120. Znate, koji
smo i odkale smo. A. Kanizlid, kam. 293. Koji
KOJI, 2, a, e) cc).
KO.II, 2, b, f).
si ti i kako si mogao tako brzo ulovitiV And.
Kacic, kor. 27. Koja ono na kuli bijase V Nar.
pjes. here. vuk. 202. Koji si ti? Pravdonosa.
1852. 9. — U cakavaea ki, ka, ko od(i<wara posm
samje.nici fcko samo sto istice spol. Ka sam ja,
da brz mnis da ne6ii na pospiS pojt u toj ko-
inori? M. Marulic 46. Pokazujuci ki i kakov
ima biti sluzitej. Narucn. 19l>. _Ki zna jur ras-
pravit tvoju moc i kriposV S. Mencetic 87.
Upita ga: ,Ki si tiV' F. Glavinic, cvit. 144l>.
nece iin (divojkam) : ,Ke jests viV 135b. Ki te
jest to naucil? 178b. ^Ka' si ti koja mi govoris?
.S12'>. A bogatstvo i ostalo sto je u gradu, ki
bi spiso? J. Kavai'iin 218b. Xo 1' se odlucis
osvotiti, ki ce t', Boze, odolitiV 29.9b. — Po Uiine
ima (krivu) zahi]ezeno i u Bdinii rjecniku: tk-o,
tka, tko ,ohi, inteso di piu' ,qui, quae, quod'
188"; u VoUifjijinu: tko, tka, tko ,chi, cjuals'
,'.ver'; il StuliccBU: ko, ka, keV ,chi ':" .qiiis, ijuae,
quody quisnam':"
(Id) u diHi pisca XVI / .xviii Kiji-ka
sloji jednina zenskoga roda sama (u svvjem je,
primjerima ohlik prema 1, b) sa znaeenem: koji
itzrok ? koji razlog '^ maze biti da se ima a misli :
koja stvar'^ Od inih kazati koj ti cu peeali? po
liemu poziiati mogu se ostali. H. Lucie 242. Ako
vam istinu govorim, uz ku ne vjerujete miV S.
Rosa 121b. Uz ku mene pitas? i uz ku mene
dobra uazivas ? 126='.
ec) a ji'dniKja pisca .win vijeka ima
ka (ace. pi. n.) sa znaeenem: .sto (koje stimri).
ono je prema lat. ({Uae. Blize joj se kad prikaza,
ka tamnifiar tuzni pati. P. Sorkofc\'i/' ."iSOb.
b. od interot/ativnoga postoji iinhiimlno
zmwei'ii- flat, quis, qui, aliquis), te jinkoziiji' iz-
iiiriln nxr slniri (Hi rrl,iilil neHo o cemii se da(e
III- .1111 it'j kiuiiti III III! .iiiiciti. moze ne gdjegdje
ziniii/riiifi rijeriiiiii nrKi. ikoji, koji mil drago,
koji god, ali ima gulnro snniihi nrjil.n iln kto
Ke iole onijem rijeeiiim iiii.ihiiiij, l.-nn <i<,ihitii,
oiidje. onoga nema. rmj reir jr nnlil; ii sinn'ei'iii
rijeci kojigod. — Kao u interoijulii nnin smisln-,
ohicno se shvaea kao adjektii), ali mn-r vc shm-
cati i kao supstantin u istijem shicajeriiiia stn sa
izbrojeni kod a, e).
a) uopce. Hi sve ili koji dio. Mon. sorb.
286. (1419). Sila jest naglost v kojej stvari, ka
so ne more odgnati. Narucn. 06b. Prestup|enje
suprot koj zapovidi. Korizm. 66a. 21a dusa, premda
stoji koji put u pocivaiiu, nigda nije slobodna.
M. Kadnic 201b. Premda se ozloglasilac porijooe,
vazda ostane koji trag prvasiiega skazaiia. 430*.
(Wica prvije dana stiskuje i dosaduje, noseci ju
koji dan udari se s kipom i pristane okolo tijela.
476b. Xa stvar potaja se za koje doba. I. Dordic,
salt. IX. Koji mloga dobra dila obicaju ciiiiti u
milosti Bozijoj i u grih smrtui ,koji' put upadu
po .slabosti juskoj. F. Lastric, ned, 284. Kakono
jodna brizjiva mati u koioj velikoj kuci puiioj
i-ejadi ... M. A. Re)kovic, sat. L4b. Iz koje se
daju pinezi u dug svakomu koji ima potribu,
s ,kojim' dobitkom. Ant. Kadci6 296. Dohodi u
jedau grad za uzivati u I'lemu razkose za koje
x'rime. 46(i. Zupnik odmicuci (se) nd zupe za
koje svoje posle. 471. ,Koja' miso, koja bjese
dobra, domalo nije ugodna. ,T. Matovic 468.
Mnozi pisu6i ovake kiiige komu plemiAu obicaju
uzvisivat liegovo plemenstvo. N. Marci 1. Sva
nasa drzava i jos koji narod inostrani znadu vase
plemenstvo. 4. Svako pismo aliti djelo od pa-
metnijeh i velikijeh ludi u komu dijelu bude liu-
|eno. 6.
b) recenicom se jav{a zefii Hi onl,, li
svjet i zapovijed). Jeda tuzna u koj strani nadem
pokoj duse moje ! I. G undulic 30. — Moli j u,
na mene jeda se smiluje, kad nece cut mene, da
tebe daj cuje, ter da se povrati do mene koji
dan, neka mi prikrati ovi plac iadovan. N. Na-
|e§kovic 2, 55. Ku ja cu sve dni moje srcem
molit i prasati, da me bude uzdrzati joste ziva
vrijeme koje. F. Lukarevic 290. Mojase da bi
ga Artasers pustio poci u Judejsku na .leruzalem
za koje vrijeme. S. Kosa 18". — Rekne svojim
suracima, da mu koji put u goste dodu. Nar.
prip. vil. 1867. 777. — I Palamed sad bi htio da
jp ostavjen opustio na pustosnom komu otoku.
G. Palmotic 1, 207. — K tebi vapim pomoc koju.
I. Uordic, salt. 298. — Daj mi ki zaklad. F.
Lukarevic 16. O bozice, zla usilos, s kom so
rvat jaka ne bi (zem(a), cini skrit joj kcercu
tebi, tijem imaj joj koju milos. I. Gundulic 91.
— Amo hi mogao pripadati i iwaj primjer (koji
je kill) SHpstantiv) : Pace tvrdijeh od obzida, gdje
je zatvoreu, . . . pomnu i nzdanu strazu prida'
komu od vijernijeh tvojijeh pasa. I. Gundnlic 309.
c) recenicom. se pokazuje da iiesto moze
liiti. I raogo si jos viditi ovijeh ruka djelo koje.
1. Gundulic 349. — U ovom je primjeru koji kao
aupstantin. Zasto je moguce da se koji zlocost
ucini. M. Zoricic, osm. 12.
<l) recenicom se izrice sto se misli, suninii,
ufa itd. da ce biti. On u sebi sumrii vece, od
negova duga hoda da uzrok drugo biti nece neg'
li koja huda zgoda. I. Gundulic 360. Ima oyi
dan veseli s kom velikom dospjet stetom. G.
Palmotic 1, 48. Trjeba da stvar cudna koja
zgodila se u ovem kraju, kad je taka rados tvoja.
2, 281. Vec ni'e ufat, da ki taki tebi 6e se po-
roditi. J. Kavaiiin 290>i. — Amo bi mogla pri-
padati i ova di'a primjera (koji. ye kao supstaniiv):
Pazite se da nas koga drakun ne privari. F.
Lastric, svet. 76b. Cinovnici u pamst, dok vas
koja (nesreca'O ne stigne. M. Pavlinovic, razl.
spis. 316.
e) smisao je it. ree.enici da je dosta, da
je dobro itd. da sto bude. Pristojnije bi bilo da
misnik sebi odgovara, a koja muzka glava da mu
dodaje vino i vodu. Ant. Kadcic 92. Mnogi bo-
goslovci uce, da smo se duzni pricestiti . . . koji
krat za zivota. 144. Nego je zadovojno da u
rcccnih stvarih ima koje sridne znane. 230. Nije
dosti da Stijes koji nas upit i odgovor. .557.
f) II netjaliimoj reeenici, te je znacene ii
koji iialik nil. znacene u ikoji, ijedan (u kojem
/jrimjerii moze biti isto) ; ali ipak ima razliko da
kad je koji ne porice se onako odlucno kno kud
ikoji, ijedan. Ki bi ne imul konf'ecioni ali koga
ploda. Korizm. 3b. Da ka ve6a zmutiia ne budo,
ucini diviei svetoj glavu odsici. F. Glavinic, cvit.
29b. I gospodi nd Markato ne skazuje scjeno
koje. J. Kavaiiin 54". I premda toj skazovati
ne inoz' biti ka dobrota. 81b. Pa ih ne bi ki
vuk turski sgrabio sebi. 95". Bdi obiju bistro
oko, da ne bi umor ki nastupio. 317b. Sam on
ne ima ke suprote. 539b. Buduci Bog dull pri-
cisti, ni po jedan nacin ne moze ga koje nase
euceiie dosegnut. J. Filipovic 1, 166a. Zasto nam
on ne ostavi koju stvar mrtvu. F. Lastric, test.
103". Ima se Bog slu§ati, ne radi koje plate. .1.
Matovic 482. Nasloiia se omi|0 na bosije, svaka
draga na svojega draga, a ja jadiia iiemam 11a
kojega. Nar. pjes. vuk. 1, 268. — u ooijem je
primjerima koji kao siipstantir: Ne zele se koja
vece. J. Kavai'iin 22b. Da vas koji jos uz ovo
svetkovine ilo najde se opet u grobu od grilia.
F. Lastric, test. 189b. Nemoj koji pusku izba-
citi. Nar. pjes. vuk. 5, 101. Nemoj koji otklun
udariti. Ogled, sr. 257. I ne bi pasha prazno-
KO.TI, 2, b, f). I
vaiiti kao ova u Izraila u vreiuonu SuiiiiU) od pro-
roka, niti koji carova Izraijevijoli pi-aznova pashu
kao sto je prazuova Josija. D. Dauifeic, 2dnevii.
35, 18. — Amti pripadaju i primjeri a kojima
ima prijedloy bez. Sva i-azkosja, dari svafi dobra
uijesu bez ke zliJGdi. J. Kavai'iiu 88ii. Tko bi
prijat na oproS6e brez kijoh djola od luiloSce'/ 341''.
ff) u pitanu. AH jo ka_ siiiama? §.
Mencetic 10. To li t' je ki zazorV S. MoiiJetic —
(i. I'riiic 4ao. .feda li satvorili proc tobi do daiias
iiaj mai'ii koji grijehV N. ffajeskovic "2, 121. Je-
li koji nafiin da se s I'loin govoriV M. Div.ic 208.
Jeli ka kiiigaV 343. Ali si koji g-l.as dobar lui
douila? D. Barakovic, vil. ()7. Zvizdaiu iia nebi
jeli broja kogaV jar. 3i). .Ted.i pqjui ki gizdavi
cvijetak cemo proslaviti? I. Gimdulic 71. Tor
kroz oblas silnu tvoju no mozes nam pomoo koju
pri ovakqj daf. potrebiV G. Palmotio 2, 79. .leli
i Kleofa koju diou imao? A. Kaiiizlic, utoc. 481.
Ko .svijet vladaV samosilnik jeli koji? N. Maroi
97. Crleda sestru, pogleda vojvode, iiei^.e I' koji
junak progovorit. Nar. pjos. vuk. 2, 237. — U
oinjem je primjerima koji kao siipstantiv: Da nit'
koji za sto va|a. V. Dosen 2041). Josi 1' rada
da ti koji (brat Hi drayi) dode? Nar. pjes. vuk.
1, 218. Zna li koja kakoga lijekaV 2, 52.
h) u podluzniij recenici u kujoj se kaze
uvjet, vrijeme, slucaj itd. po kojemu biva Hi maze
biti ono sto se kaze u ylavnoj. u podloznoj reie-
iiici moee biti:
aa) konjunkcija. ako. Ako ti se zgodi
koJG nasilyje. Mon. serb. 22. (1234—1240). Ako
koji Dubrovcaninb kupi koiia. 205. (1387). Ako
bi umra koji siu udovici. Stat. poj. ark. 5, 310.
I ako pri cub u ke doba, da se o meni zlo go-
vori, neiiavidos, rijeh, i zloba sve uzroc.i ovo i
tvori. I. Gundulic 225. Ako s bukom u ke doba
zavije sjever ledeni se. 445. I ako ric ku najdes.
V. Glavirdc, cvit. xx. Ako milosti ku iskru cu-
tite. I. T. Mrnavic, osm. 166. Ako mu Xudi
koje zlo veliko. S. Matijevic 88. Ako bi nas ki
nevirni pital. P. Eadovcic, ist. 26. Ako dobro
ko slijedimo. J. Kavaiiin 161'. Ako li su ki Za-
draiii na nenavis jos podani. 163*. Ako se udo
ko okalilo. 3803.. Ako jim luala koja dosada dode,
to so podnit ne moze bez uvrideiia Bozjega. J.
Filipovi6 1, 126''. Ako hoces ti krave di-zati i
jos od I'lih ku hasnu imati. M. A. Rejkovic, sat.
G5a. — Koji jc kao supstantiv. Ako ki prime
Jiikoga zgonika. Zak. vinod. 59. Bizec na nizni
Stan noc s cruimi koH, nosase doiiim san, ako
su ki doli. M. Marulic 40. Ako bi ,ki' upital,
po ki naoin moglo je to biti. A. Vitalic, ist. 282.
Ako li se koje druge masis, neces izii ni iznijet
glave, a kamo li izvesti devojke. Nar. pjes. vuk.
2, 149.
bh) konjunkcija. da. A da bih raz-
dijon po ki put s tobom bil, vazda bih rascvijeu
do smrti me hodil. S. Mencetic 54. Da sam
kojom sreAoci mogao otici u Bosnu. Vuk, rjecn.
prodg. I.
cc) advcrnh (Hi konjimkcija) kad. I
kad ki mao pokoj ja zoilm prijati, celivam . . .
D. Kaiiina 84"''. Ja se od tebe vik ne krijem,
kad bolesti cutim koje. G. Palmotic 2, 195. Ivad
te moli koja udovica jali druga koja sirotica.
M. A. KoJkr)vic, sat. £6''. Kad je stisne slabos
koja. na tie leze. N. JVIarci 84. — Koji je kao
xiijistmitip. Kad koji vas ogladni, ili jo zedan.
,T. Banovac, razg. 101. Kada bi se koji priko
razloga na/.dorao, onda bi satiri u iiega prstom
pokazali. M. A. Rejkovic, sat. A.5'>. Kad koji
casu pije. Vuk, nar. pjes. 1. 83. Kod Srba kad
se koje razboli, slabo traze Jekara. ziv. 298.
R KOJI, 2, b, i) aa).
(Iff) adtierab gdje (ide^.e). Idoze bistb
mauastyrb kojego svetago, si. usrhdbnimb hote-
nijemk vbsaku dovo|b isbplbnilib jemu. Mon. serb.
10. (1222— 1228). Do koji nice tu se i obifte.
Nar. posl. vuk. 75.
ee) relativne zamjenice: ko, 8fco, koji,
kolik itd. Tko jo vjost u koj meStriji. J. Ka-
vai'iin 345''. Tko se prime dila koga osim svrhe.
V. Dosen 12a. — sto jest kojoj stvari vlastito.
A. Kaiiizlic, kam. 721. — Koje su u nami i u
,ki' dio po nami. I. Dordic, ben. 98. — Koji je
kao supstantiv. Komu za ,kimb' sto prestoji,
(t)omu kon drugoga dasnio i ucinismo . . . Mon.
serb. 297. (M,20). Ka hoce, koliko ,ki' so ponizi
da se i uzvisi. F. Glavinic, cvit. 88». Hodi, kralu,
da so darujomo, darujemo, i da s' oprostimo, sto
jo koji u6inio kvara. Nar. pjes. vuk. 2, 478.
i) katkad koji moze naznaiiti dijelovc
(jednu Hi r.isp, stvari, jedno cefade Hi vise) iz ko-
jijeh se sastoji iniioitoD.
an) alius — alius, rijecju koji nazna-
cujii se dijfh'ii ,iiiln,iii miinxti'd. II k'ljiina .te sto
osolnto kazr lul.-o ila /.- I:n,t ji iliiiiijii rtnikrije nego
kod driigoya, uli » ditjc iic istice, kukac je i kolik
je svaki dio. a soijein je primjerima koji kao sup-
stantin, jer se razumije da se govori o ce^adi, ili
kao kod a, e) Ijb). Padabu svi poleg: ki na vrat,
ki na bok. D. Barakovic, vil. 351. Otle se di-
lise : ki simo, ki tamo. jar. 30. Vleoehu ga po
zemji, ki za noge a ki za kose. P. Baksid 77.
Turci tuzui bize, ki simo, ki tamo. Eadojevic
25. Zdrijebi nisu svi jednaci, dobar dopast svijem
ne more, ki mlohavi, ki su jaci. J. Kavaiiin 73^.
Ka izvrtna, ka polutna. 212''. Ki u Lubini, ki
u Vetnici sjase i picnoj Draoevici. SSlb. Ki gu-
bicom vucjom prite, ki celustmi jasnim svito.
409a. Nijesu svi grisi smrtni jednaci, nego je
koji veci, koji maiii. A. Bacio 216. Morete ga,
koji vise, koji mane, sliditi. P. Lastric, svet. 160''.
Koliko ji zlazase, ouliko ji sunovratice na zemju
padase, koji brez gLave, koji brez ruku oli brez
nogu. And. Kacic, razg. 105. I donesu posle
svakojake: koja prelu, koja svile plave. M. A.
Rejkovic, sat. C4''. Za svit uzmite divice : koja
Katu, koja svetu Baru, koja Orku, koja svetu
Klaru. G6*. Koji kapak, koji civ zamaze. G5''.
Dajuoi komu talir, komu forint, komu marjas.
sabr. 17. Koji s macem, koji s stapom, utukose
bidnoga lupeza. Ant. Kadcio 550. Stadose se
dovijati, da ga uakite: koja konac, koja novae,
nakitise ga. Nar. pjes. vuk. 1, 450. Kako koji
izasipa blago, taj se nemu i zakliiie tosko: ,koji'
braoem, a ,koji' sostricom. 2, 76. Pak udari na
triest j'unaka: prvi deset sabjom posekao, drugi
deset konem pogazio, treci s' doset po gori raz-
beze, koje k gori, koje k vodi ladnoj. 2, 79. Pa
se vale medu sobom krafi, koji Jubom, koji vjer-
nom slugom. Nar. pjes. vil. 1866. 613. Koji
s koca, koji s konopca. Koji sakom, koji kapom,
eto ti (ga) puna torba. Nar. posl. vuk. 143. Svaki
covjok — koji mane, koji vise — ima svoju ne-
voju. Vuk, poslov. 175. Koju kucu ucijenili
stojnu, koju majku ucvijelili bojnu, komu momku
izuli opanke, i sjadili nime nedoliranke. Osvetn.
5, 53. On je svoju bracu namjestio, kojoga u
Sisak, kojega u Karlovac, kojega u Sen, kojega
na Rijeku. M. Pavlinovic, rad. 1S2. — Cesto se
noin. sing. n. koje ujiotrihlnni ml /inlikc kan
adotirab, sa znacerlem: iljfliuiiiir. dijilnni, iic.it<j
itd. Tako ti je i od ilrn-ih ^(\ari, koje uovili.
koje i od starih. M. A. Rejkovic, sat. HO*. Pri-
diiiatur, koje od I'lihova razgovora koje od ofici-
rove hrke, ne mogase sam svoju ric razumiti.
sabr. 22. Moj drug, koje od puta, koje od pro-
KOJI, 2, h, i) aa). 1
saste nol'A nespavaua, krepko zaspi. D. Obradovir,
/.iv. 77. Sastavio je armadu od dvadeset lii}ada
|udi, koje pesaka, koje koiianika. A. Tomikovir,
ziv. 190. Tako su se mlogi od tebo koje raz-
suli, koje razbigli. G. Pestalic .54. Ou se, i ouako,
kojo od starosti, koje od rana slab buduci, tako
zabuiii da nije svagda redom znao ni pevati.
Vuk, tiar. pjss. 1833. 4, 15. Koje lova radi, kojo
radi obrano. dan. 3, 174. Koje narod slobodeci,
. . . koJG postavjajuci razlicne uredbe. 4, 1'2. I
nvaj im se (jezik) koe od Hrvata, koe od sve-
stoiistva, jako kvari. M. Pavliiiovic, razg. 5. Goli-
jeiii mil od gvozda, a stopala, koje od gvozda,
kojo od zemje. D. Danicic, dan. 2, 33. ainn pri-
pad<t i ooaj primjer a knjcniu ima ji'ilan /nU
koje, a o drugotu se dijelu drukeije kaze: .ler on
skupi stotinu ce}adi, koje stxarih ali viije mladih.
M. A. RejkoviiS sat. E(i'>.
bb) rdaUi'iiij.'ii, ,ulrnh,m,i kako, kud
il.d.) istice se da .<tu .<(■ I:ii .,• n (j'liriiii) r,,,iiici
liina na razlicne naciiir kud ilijihirn sin sfi mi-
znavi'ni uopce rijecju koji. — kako. Da ustavetb
|io cn.kvalib zakoiiB kinovij.skij kalodoromb vi> mo-
nastvrehb, protivu kako j'estb koji monastyrb.
Zak. diis. pam. saf. 32. Kako koje on iz zemje
ido, tako nemu i listovi vrido. .]. S. liejkovic
SO. Kako vrata koja udarase, ua cetiri pole od-
lijooii. Xar. pjes. vuk. 2. 47H. No kako koju
gild in II u napredak sve su so vise priblizavali
k narodiiome jeziku. Vuk, pism. 90. Kako koja
(lijcsi)in) za kojotii ide. nar. pjes. 1, vii. - koji
je kai) Kupstantiv. Hitro idu kako koji luoze.
Nar. pje.s. vuk. 2, ls7. Kako koji Marku dola-
zaso, Maika zove, Marko lie govori. 2, 343. Kako
koja ziia. Vuk, nar. pjos. 1, Sii. — kud (a avijem
jii jin'iiijt^riina koji kuo sitpstaiitir). Od stralia
svo kud koji razbigose so. E. Pavii';, ogl. 327.
Uastjorala kud koje. Nar. pjes. vuk. 1, 520.
Bjoz'te, robje, kuda koje zuado. 2, 524. Potrci
za djeoom koja se razbjegiiu kud koje. Vuk, nar.
pjes. 1, 496. — kamo. Poklo a])ostoli svit sebi
razdililiu, kamo ki ima pojti pripovidati. K. Gla-
I'inic'', i.'vit. 116''.
ccj 8 iHti-ri>ij(ilimiiji-m ziiiiijrnicaiiia Hi
f intern ffaUvnijem ndorrliiinii pita, .-ie a wiikome
d.ijrlii- H kolikit ,<<• u r'fitm ruziikuji: od iixtd-
/ijc.li. Odi, pobre, da se doniisjamo, di je ^kojl
vitez poginuo. And. Kacic, razg. 325. — Cesci;
ji' koji k(i() Kiipsta-iitir. Nu vitezi, tko su koji,
razabrat jo mucuo imena, gdi sva u skupu vojska
stoji taborima ogradena. I. Guiidulii; 136. Ne
znas, koji od ,kog' lipsi biso. M. A. lielkovic,
sat. H3''. Ispitacu svakoga kako se je koji vladao.
sabr. 33. Sta bi koja najvolila? Nar. pjes. vuk.
1, 326. Da on shisa sto koj.a govori. 1, 132. O
svacomu stase besjediti, kako koji dobar juiiak
jeste. 2, 184. A krasuii je pesmu zaponeo od
svi nasi nasi bo}i i stariji, kako j" koji drzo kra-
leviiiu. 2. 216. Pa so vali tridest kapotana, sto
jo koji rob|a narobio. 2, 348 — 319.
kj Ijdjeydje se diidnjii I'li'kc rijeri s kiijijeh
koji diihirn sire ili use ziidi-eiie.
ua) zaiiijenieii taj (koji taj) dnje sna-
(■e.ne od prilike kim uui ih-ago (koji mii drago).
.A.ko svedoci onrle nisu i ima priseci ki taj. Zak.
vinod. 9. Koji nije naucio koga toga zla obi-
f-.aja. F. Lastric, test. Ki*. Nadase se koje to
utisei'ie imati bari u srcu. 110 '. Neviriiici iniati
rp koji ti ogovor za oblaksati muko osudei'ia
svoga, al' kakav cete vi ogovor imati, Krstjaui,
kakav V ued. 350. Za plakati s priozalosrenom
niajkom za ne utisene i koji ti razgovor. svet.
271^. Dati koju tu pomoc. 170''. Za posvidociti
kojim tiiu uaciuom. A. Kanizlic, Iran. 3. Nitko
i7 KOJI, 2, c, ii) aa).
nije, koji u sebi koje to poze|ene ne bi ima.o.
164. Za ukazat koju tu barnost. bogo)ubn. iv.
Svak trcase za bit n kom u torn zboru. M.. Kii-
hacevic 124.
bO) islo sire znacene dobiva koji rije-
cima da bi. — U jednof/a pisca Diibrovcanina
XVI vijeka. Opciti nemoj, fuj, s cejadi da bi
.s kom. N. Uimitrovic s. Tko sebe ni svoj dom
ne umije vladati, vladanje da bi koj' nejmas mu
podati. 19. Jer cu liega vijok jubiti bez sagrjese
da bi koje. 24.
ccJ adverbom malo (malo koji) o;/)Vf-
niciije se znacene tako da je isla sto gotovo ni-
jedan Hi pnsi'e nijedan. Neiiavidost da bi febra
bila, malo ki je ne bi imal. F. Glavinic, cvit.
372b. Mnogi su se puno privarili iziskivajuoi
neziiio bistvo, i malo je koji dokucio od ne pravo
reci. .J. Banovac, razg. 96. Kad je malo koji je
ucio. M. A. P>.e|kovi(^, sat. BSl". Malo koji'rad
zdravja se ki'ivi. .T. S. Kejkovic 434.
I) u Viikoou rjecnikii ima: doci ee koji
dan, koji 6as ,gIoich' ,statim', pa cemu koji dan,
koji cas znuci : admnh., oncas; ali iakavo nije
svnyda znacene, neijo se koji inoze i uz dan /
cas kazati posoe ii indejinitnoiii smisln, kao stn
je u onijem primjerima: Ter bi ml koji dan ovi
plac i tugu pastijeri u pjesan pripjeli u lugu.
N. Najeskovic 1, 180. Odredim da ki dan budem
mu izreci svu moju }uvezan. P. Lukarevic 20.
Ovdi t' ni vjecni staii. imas ga ki cas or, brzek
prije neg sij dan ilostigne taiuna noc. 1). Zla-
tario 1011'.
m) koje se stav(a pred internipilirne zii-
mj-enine i adverbe, te se sastiirja s iiimtt n jedmi
rijec dajuci im od pjrilike indeuniliin .:ii,ini'ie
kao mu drago, god, ridi kqjegdje, kojokad, koje-
kakav, kojekako, kojeko, kojekud, kojesta.
I*. II relafivnom zndcenii {({Ui, quae, ijuod).
stoji II I'lekijrm nsiihitijem podloznijeiii recenie.ama
kdjiiiKi ^- J" /ii kaze o koine Hi o eemu stu je
u filiieinij rrrcitiei, te lu'ze podioznii s (jlamiom
kao da je podlosna atrilmt imiiiii (siipshmtirii,
zamjenici itd.) sto je a ijliininj. mu',' m rrri da
koji u ovoin znacenii zdiiij'i'niif liemi :iiiiijr)iirii
(ja, ti, naj cesce on (/; l.<injiiiikeijii koju lii kii-
zala u kakooj je sri :i puitln.iin recenica s ylaviioiii,
te da je koji od jiri/ike slo i a on, jer on, ako
on itd. (nidi kod b)). s toya -s'e razloya, u. pra-
slavenskom jeziku upotreb(avala liina zainjenii:n
trecega lica sa ze (ize, od prilike a on), isporedi
nem. der, enyl. that, ali se poslije u soijein slo-
venskijem jezicima. kao i u mnoyijem dntyijem,
uzela interoyativiui zamjeiiien. Diuniie ee hili nzrok
.Ho se II nepraroni pilniui lako iiioze poinijesali
interoyatiimo i reUilirno :.\)iirene. ii. p.: Da ja
poznam kogaje vojvodo iklobuk). Nar. pjes. vuk.
2, 302 inoze .te shvatili kai> : Da ja poznam : koga
je vojvode klobuk? Hi kao: Da ja poznam voj-
vodu koga je klobuk. — Mjeste koji narod npo-
trebfaoa jos iesi-e sto (cidi): Naj vise so govori
,.sto' mjesto ,koji, koja, koje'. Vuk, gram. i.ii.
(gram, i pol. spis. 2, 61). ,Sto' mjesto ,koji, koja.
koje' ... ne samo sto se govori nego je mlogo
,srpskije' od ,koji, koja, koje'. gra.m. i pol. spis.
2, 14(1. idi lira ne iiiari d,i nije koji dobro i pra-
cHiio It oniiii .•iiiiishi. hi I sum Vuk. iipotreblaru
vrlii i'eslii iiiuij oiilik, iinK,liili i eesce neyo sto.
a) sintalieke osobiiir.
a<i) koji kao relutirnn zrimjenini stoji
u istom rodu i broju u kojemii je u ylnnnoj re-
ceniei rijec (supstiiiifir. -innjennii ilil.) s kojum
je II svezi. aaa.) nkn p- rijei' n iilnenoj receniei
zaiujenica prvoyu ili dniynipi Hea, i ylayol uz
koji stoji II istom lieu. Tako i od mene koji sam
KOJI, 2, c, a) aa). 1
kako jodno stablo. A. Vitalii, o8t. vii. Ja saiu,
ja sam, ki priklonili lir probili. J. Kavanin "jl'i.
Vjeruj meiii, ki sam kiisa'. 88". — Ti li si koji
piiti imasV N. Kai'iina lln. mattli. 11, A. Na
goru visoku uzljozi ti, ki navjeStujes Siona. 17''.
isai. 40, 9. Ka si ti koja mi govoriS r" I'', (ila-
vinic, cvit. 312". Jesi li 1,1 koji imas pritiV Ant.
Kadcic 9il. Vala tebi, gospodine krajii, koji si
mi i sada kazao! Nar. pjes. vuk. 2, h'dx. — Ne-
vo|a nasa, koji (i^idi kod occ)) odvrgosmo . . .
.1. Matovid xxvii". — U veliko zahva)ujemo
vami koji ste so potrudili. Glasnik. ii, 3, 92.
IJ708). Ova 6e so vami dati, ki budeto dobivatl.
J. Kavanin 491*. Sada vas pitam, jeda vas ima
mlogo (da no refiom ikoji) koji niste jos od inla-
dosti uaucili koga toga zla obiCaja? l'\ Lastri6,
nod. 248. — naravno je da glayol stoji u dragom
lieu i ako je u glavnoj recenici vokativ, Ho s Aim
koji stoji u svezi. 0 fiovjece ki umrli na sem
svijetu zivot trajeS, otvor' oci na ove pjosni. .T.
Kavanin l*. Is, kokote, balabane, koj' u kuci
spis! Nar. pjes. vuk. 1, 193. — licna se zamje-
nica moee ne iereci u ylavnoj recenici, ali se ra-
zumije po glagolu. Nek to sa mnom u zemju
ukopa, da mi oudi kosti razgovaras, koja si mi
srce veselila. Bos. prijat. 1, 3.5. — moze licna
zamjenica u ylavnoj recenici hiti i u enklitickom
oMikti. A neka da ti vidi tvoja lubima druzina,
koji me si tvoga brata brez ki'ivine zagubio !
Nar. pjes. u P. Hektorovio 19. Mill Boze, na
svemu ti fala, koji si mi bio na pomoci! Nar.
pjes. vuk. 2, 36. — i u ovakijem primjerima
yl/ifiul timze slajati (i ohicno stoji) po smislti u
yrtuiiiitikiiliioiii lini iimuin s kojijem. je u, pravoj
si'i-i. ii.riiiihi ji II iiiiniiiiiikdlnoj svezi sa zamje-
riiiDin Ircaya livii (ordjf oni). Ja sam oni ki te
pomogoli. Zborn. 100''. — bbb) s kolekticnijem
supstantivima koji stoji po pravilu u jednini
(ali ipak sa svijem tije.m ylagol stoji u mnozini).
JJjecu ka vapijaliu. N. Ranina 44*i. matth. 21, 15.
Potr6i za djecom koja se razbjegnu. Vuk, nar.
pjes. 1, 496. Od 6e)adi koja nijesu odaude rodom.
1, VI. — ali cesto prema smislu i u mnozini, oso-
bito lead su takovi kolektivni supstantivi (kao
djeca, biaoa, ce|ad, gospoda itd.) koji zamjeniiju
mnozinu. IJic.ica krscena od kill rece Isus. F.
Glavinic, cvit. 7". Diciea ki josce nisu na lita
stupili od razloga. lO^i. Od male dice koji ga
jos i ne poznaju. J. Banovac, razg. 171. Djecici
od kojijeh govorase. J. Matovic 157. Djeui pak
koji se ne sluzu s odicom. 173. Djecica koji su
bez razuma. 160. Djecica koji jost ne imaju
razborstvo. 185. Djefiica nijesu podobna. koji bi
uzeli. 223. Ni decicu ludu tvoju koji su te tatom
zvali. Nar. pjes. vuk. 1, 94. — Odje su i ttika
mila bratja s kima zivih u Jubavi? J. Kavanin
831). Bratju ki bez prise mudro srjecom skacu
vise. 120'i. I ostaloj braci tvojoj koji su se po-
trudili. Nar. pjes. vuk. 1, 92. Imas milu bracu
tvoju koji ce te do6ekati. 1, 93. — Od cetiri
viste ima cejadi koji primaju ovi s. sakramenat.
J. Banovac, razg. 46. Kucna cejad kojijeh vlada
jedau domacin. J. Matovic 84. — Gospode franske,
duhom ki ga slide. J. Kavanin 27». — Dvojica,
koji bi bill primnogo razluceni. .J. Matovic .805.
— Druzbu tuj pozdravi, koji me znaju. N. Na-
je§kovi6 1, ,301. Druzini svojoj ki s nime stahu.
D. Eaiiina 27''. Mladic dode medu onu druzinu
koji stahu veselo u neoskvrnenstvu. J. Banovac,
razg. 64. — Zatim (cesar) obitel prida se dozvavsi
negovu, kill osamnadeste biSe, ... F. Glavinic,
cvit. 276'^. — ccc) koji stoji u. svezi s adjekiivom
posesirnijfm sfo je n glavuoj recenici onako kao
dii itijfste adjckliiid stoji yctiiliv. — u pisaca
B KOJI, 2, c, a) aa).
dosta cesto, kod naroda je rjede. Vid srca sva
[udska (}iidl) ki ^ivuc dni traju, u sebi sva svoju
slas i grkos imaju. D. Ranina 97a. Ali mene
ve6ma sraota Milijenkova uspomena, komu je bila
od djetsta jos Dubravka uarecena. I. Gundulic
164. Padohu mu u pamet rifti Tsusove, ki veil : . . .
F. Glavinii, cvit. 72>i-. Ime Isusovo ki jest slavan
u svetih svojili. 103'^ Nogovo (trp(enjr) ki iiad
telom oblast ima. 390". Propade u gorucu du-
binu od [ubavi Bozje u komu sa svojoni jubavju
ima se ujediniti. M. Radnic 413''. Vojstvom
Dandulovim, Zadar petoft ki zauzda. J. Kavanin
211"-. I tako ovo mogvicje Marijino izhodi od
blagodarnosti BoXije koji jo velicanstvo svojo
dobrote i milosrdja u r'lezine ruke stavio. J. Ba-
novac, razg. 11. Ovo je ono s 6im mislim smesti
brezobrastvo krstjansko koji s dili govore: tko
CO mene od vas pokarati za grihV 144. Tilo
Isukrstovo koji je pofietak i vrata sviju milosti.
221. Bozanstva Isusova koji visi na krizu. F.
Lastrid, test. 275''. II' Josuova (dila) koji ustavi
sunce. test. ad. 13*. Mucenistva Ivanova koga
Isusove muke muoenikom uoiniSe. 401). Pravda
Bozja od koga on bude uzvisen. .J. Matovic 59.
Svjedozbom Gospodinovom koji govori. 72. Mi-
lost Bozja koji dariva ucenicima. 89. Nihovo
vjerno potvrdei'ie, koji se zaklinaju. 347. Veli-
canstvo negovo koga mi spovijedamo daje Bog.
350. Nevoju judsku koji oslijepjeni ne vidu. 475.
Ja vam falim, blagodarim na vasemu lepom daru,
koji Boga poznajete, koji mene darivate. Nar.
pjes. vuk. 1, 148. Kano suze nevjestine u koje je
hudo vojuo. 1, 374. — <lil<l) u nekijem primjerima
pisci nemaju obzira na gramatikalni rod ili broj
rijeci u glavnoj recenici, te postav]aju koji ii
drugi rod Hi broj prema smislu. — o rodu. Za-
hva|amo velicbstvu ti, koji se si nami popefealilb
(kako da je ii glavnoj recenici: tebi). Spom. sr.
1, 30. (1400). A iizdah tako zlo me cvili, or ni'
srca tac nemila, ki zacuvsi ma gorcila, nece sa
mnom da plac dili (kod srce misli se na cefade).
1). Raiiiua 111''. Ne budite kao zvjerenja, ki
razbora ne imaju. I. Gundulic 196. Od djeteta.
koji nije krepak. 516. Ditesce koga okom od
vire gledamo. ¥. Lastrio, test. 64a. mogao bi
amo pripadati i ovaj primjer u kojemu koj' stoji
mj. koji: I da c' isjeo srpske poglavice koj' au
kavgu naj pre zametnuli. Nar. pjes. vuk. 4, 204.
— 0 broju. Ter im su (pjesnikom) za slavu te
muze savile po krunu, na glavu ke im su sta-
vile. N. Najeskovic 2, 318. — posve je drugo ii
ovom primjeru u kojemu stanak se ne shvaca po
svom znacenu neyo kao rijec i oblik, te je zato
sredtiega roda. Od ovoga je i ,stanak' koje se
i u Srbiji govori. Vuk, nar. pjes. 1, 261. —
eee) a hckijem primjerima, ali samo s nepomne,
pisci upotreb^avaju koji u muskom rodu kad je
rijec u glavnoj recenici sredtiega roda. U 7 let
ke pripovida u France. F. Glavinii, cvit. 260".
Vnoga oiiiahu se cudesa na grobu tela negova,
ke kad slisa Julianus Apostata. 299'». Ostala
vnoga ke bi dugo bilo pisati. 369''. Vrla mora
ki gradove i krajestva cijela zdere. I. Gundulic
363. A pod usnam' im se krije gorko srce, nalip
ki je. J. Kavanin 35*. Ako harni budu mjestu
ki ih gori srjecno dize. 109'''-. Tilom ki cucenjem
svnjim ne vidi, sto 'e Bog. 426a. — fff) koji
stoji « mnozini, kad je u svezi s vise rijeci u
glavnoj recenici, od kojijeh svaka za sebe stoji u
jednini. ako su ove razliina roda, koji stoji u
muikom rodu. Posluh, uboz i 6isto6u, kiJraz-
gonu svaku zlocu. J. Kavanin 169'>. Za; svaku
zdravu-mariju po jedan cvit rozice, a za svaki
ocenais po jedan ji}an od zlata, od kojizi naci.
KOJl, 2, c, a) aa). 1
iiivsi andeo krunu. . . F. Eadmaii 59. — yilO) ('«
rijetkijem primjerima) koji se daze u rodu i hrojii
sa svojijem predilcatom, a ne s rijeii u glaniioj
recenici. Na dromadarih, ka su brza zivina. V.
Glavinic, cvit. oli. Tako crikva po svem svitu
ima mista iiika ograjena, ke se takojer zovu
crikve. 449*. Posvedenju vina, koja je druga
matorija ovoga sakramenta. J. Matovic 200.
hh) u jednovi priiiijeru xviii vijeka koji
in: stoji II sniiii [milezu (ovdje u nominativu)
>icfl<i It jiiiili ill II l.njfmii hi Irebahi da stoji rijec
II i/lai'niij ri'n-iitii in dativiij. Novo krajstvo ki
vazese kojim ga (uiiijem koji ya) vladat ne umjese.
.J. Kavaiiin 286''. — Mislim da je uvo (Uo bi
hilii hail atrakcija u grikom jezikii) posve ne-
iihiciu), i da anw ne. pripada ooaj primjer: Pak
ti juT)i koju tebe drago (razmnije se Jubiti). Nar.
pjes. vuk. 1, 323.
cc) It ni'koliku primje.ra jednoga pim-a
XVII vijeka ima : naj prvu stvar ku ucini, kao
rcreniva kojom se pokazuje na oiiu sto se daje
pripijvijeda. Ov, naj prvu stvar ku ucini, bis-
kupa svetoga preda se dozva. !■". (rlavinic, cvit.
371j. Naj prvu stvar ku ucini pokle uskrsnu, ide
mater najti svoju. 90'. Naj prvu stvar ku ucini,
u crikvu ide se p.okloniti. 199''. Da tudije .svi
ukup naj prvu stvar ku ucinUiu, s procesijom
zahvalit joj gori dojdohu. 142". — Mislim da nije
neohicno, i da sain sihn inn kazati: naj prvu
stvar sto je ucinio na ooaj isti nacin. vaja da
hi Irebalo: naj prva (je) stvar koju itd., pa da
je (kao u izorniitoj atrakciji u grikom jeziku)
Hiiminativ presao u nkiizativ; da je samo pre-
mjestaiie rijeii (mj. ku naj prvu stvar) ne eje-
nijem, a sto ne bi mnglo ondn zamijeniti ku.
dtl) cesto s iiepiiiiiiii I; rim ii/iiilnbfariijii
/lisci gen. sing, i pi. lujrili nl.n .u/irn. ifiii i iini.
sing, nalazi se po aiialiujiji jiriiiiu .zinjfin slni-
rima i za nezive. Dat ludim prudan slit kega
dat ziiadihu. D. Barakovic, vil. 84. Navuk koga
iz neba donesoh. F. 61avini6, cvit. 1.57*. Sto 'e
grijeh smrtui koga slidis y J. Kavaiiin 3''. Kami
koga razbit pak nijo moci. o^. Od naroda koga
slavskim on naziva. 114''. Kom je dika u rjec-
uiku kog sastavi. 1.">7'|. Nakovan gvozdoviti,
cesti udarci koga biju. 184''. Novi, Tvrdko koga
sgradi. 202'>. Puk izabrani koga od robstva
tvrda izbavi. 4-52''. Spomenu se onda mladii
riauka koga mu bijase mater dala. ,f. Banovac,
razg. l-i. Ne bi oni odgovor od Isusa imali,
koga imadose. 71. Grih koga ucini andeo. F.
Lastric, test. 40''. Obraz u koga zele andeli gle-
dati. 146b. Zarad nacina koga je slidio. A. Ka-
nizlid, kam. 6. SlidecH dogadaj koga je potribno
spomenuti. 89. U gradu koga je obrao Gospodin.
.")29. Skupo mene nauk stoji za kog samo kruh
posvoji('/i). V. Dosen 212". / ii narodnoj pjesini
itgnrskijeh Urimta: Lipo je cvitje tulipan kega
ja iiosim vsaki dan. .laoke. .'i. — iialiodi se (sto
je gora pogreskaj i za sredi'ii rod. Sulia zlata
koga Judi veoma zude. .1. Kavaiiin Mix-. Vrhu
pisma kog mu izi-ece. 133". S tuja mjesta koga
krivdom zlom posjedo. 258''. Njesto mlika koga
velis da jos imas. 380". PrijatBjstva koga od
slo grem slijediti. 541''. Ovako bi liotio, da vi
budete temejiti u vasemu obecanu koga ste u6i-
nili Bogu na svetoj ispovidi. J. Banovac, razg.
170. Kripost je zalostiti se od zla kogajecovik
urinio. 240. — ItlibJ gen. pi. oafa da se nahodi
po analogiji preina ih (vidi on), i nalazi se ne
saiiui za sto zii'o, kao ii ovijem primjerima :
S (Ivijemi sluzitejem (sic) kojijeh malo posli odasla
doma. B. Kasic, in. 11. Srecui ti smo mi vrh
svijeli Imli, kojih sunce obtjece. I. Gundulic 36.
9 KOJI, 2, c, a) mm).
Nad mrtvijeme kijeh stat sa mnom (Pliitonom)
grijeh osudi. 68. Sharan straXnik od zivina kijeh
zeludom gora ziri. 218. I pisma u kijeh §te se
imena od svijeh vitez , kijeh' on plada. 294. Broj
koiiika kih .Jordana poji rika. 329. Hercegov
kih jesmo ostavili dilnike nase. F. Glavinic, cvit.
XV. Krtitene kojijeh drzi za sinove pridrage. J.
Matovic xvt>. nego i za sto nezivo: Brodi valo-
vite sine vode s mnozijem plavim kijeh u svoju
druzbu vodi. I. Gundulic 7 — 8. Sramotni su
raspi druzi kih prividim i gonetam. 476. Slatci
(limiini) moriiar kih priveda izpod vjetra. J. Ka-
vaiiin 21''. Eazlogi kojijeh sveti oci u du}e jesu
prikazali. J. Matovi6 44.
ee) po ■■iebi je koji adjektiv, ali se u
ovom siiii^hi iiiij ii'ii'i' ^ilinirn kun 'iijistaiitiv, sto
se i. pii hiiiir mil flu ijii iiiiiir .iiinii' Hill sto. ali
se lienjiikii shniru i inn niljrkl ir i nulla ima
SUpstaiifir kod ^ehr iridi n iiniuji rniiu kml h) i c)).
W n .liiliiiiil'i I'l^i" ^^■^l rijika upo-
treblava se ki isln kim ^to friinliriin). nnslim da
se drugdje ne nalazi ii naseiii jeziku, nkoje to i
obiino u nslovenskom. Ov pakleni (ogaii), ki je
pri liemu (sto je pri ncmii, pri kojemii je) lug
studeni. J. Kavaiiin 398".
ffg) katkad se supstantiv s kojijem je,
u svezi koji, prenosi iz glavne u podloinu rece-
nicit, te )e kod r'lega koji kao ntribut, vidi kod
b) i c).
hh) moze se u glavnoj reienici isticali
supstantiv nekijem rijeiima kao onaj, isti ltd.,
vidi kod b) i e).
ii) had se ii glavnoj recenici ne na-
znacuje da}e ono sto se tumaci podloznom, it
glavnoj moze stajati onaj Hi tako sto, a cesto se
i ovo izostav^a, vidi b) i c).
kk) koji stoji obiino na poietku pod-
lozne redenice (nararno za svojijem prijedlogom,
ako ga ima), ali se (gotovo samo n pjesmi) na-
lazi i koja druga rijei pred nim, n. p. : Pamet,
po sve dni kojome stojal sam slijep i spet. N.
Dimitrovii 25. Lice studeno, kako cvijet ru-
zice ko bjeSe rumeno. N. Najeskovic 1, 194.
Ali ona slavna lica. visiia krepos kijeh (nidi
dd) hbb)) naresi. I. Gundulic 26(5. Dobra
zitka da priliku svojem stadu, prati koga (vidi
dd) aaa)) put plandisca nebeskoga. J. Kavaiiin
90". Rakoc, sin se kog jos krece. 239". Pristal
Gojsn i Gojislav, ista zemja kih uzgoji. 246''.
Zeni nenahodnoj, ime koj je od jakosti. .386".
Druztvo, srgbi ko 'e podlozno. 412". Bolest,
pojem od ke marva lize. J. S. Re|kovic 38-1.
U) gdjegdje (dusta rijetko) stoji pred
koji kimjunkcija a Hi ja da se nekako bofe istakne
podlozna recenica. On je meni moje Zarko .sunce,
a koje mi sunce nigda ne zahodi. Nar. pjes. vuk.
1, 406. Cuva tope Kriia i Zelenka, a kojijeh u
svoj zem}i nije. 2, .542. Nema kmeta ni dobra
juiiaka, ja koji ce tome kmetovati. 2, 555.
inm) moze biti slueaj da koji vezi:
s glavnom recenirinn dvije Hi vise recenica, od
kojijeh je jedna drmjnj jindlozna a u niij je koji.
onda se ove receiiui imitii ^nhom rezii kao sto je
obiino, samo sto koji ilmli mi prro mjesto. Imamo
nastojati, da i drugi s nama uskrsnu, a navla-
stito oni koji smo kadgod bili uzrok da umru ii
dusi. .J. Banovac, razg. 169. Podi naj pri pomiri
se s onim koji te uvridio. .55. Mi zovemo crkvu
kucu u kojoj se Bogu posvetilista i molitve od
iiegovih pravovirnih prikazuju, ,koje' ila imadii
mnoge na svitu, vii-ovat nije potribe, buduci da
se vide. J. Filipovic 1, 178". I vridnoga ne
ostavi, koji ho6es da te slavi. V. Dosen 30''. —
I'o.iti) a ovakiji'iii kimstriikeijaiiia moze iestn liiti
KO.TI, 2, c, a) mm).
160
KOJI, 2, c, b) aa).
iiejasnn smisao, promjennje se konstrukcija i na
omy iiacin : Navrh toga brda iraaju zidiiie r>d
crkvo 7,a koju se piipovijeda da so zvala ,Sv6ti
Spas'. Vuk, nar. pjes. 1, 188. .lodiia kui-a, za
koju so govoi'i da je iia onom mjestu. 2, 214.
b) koji sloji poslijc rijeci ylavtie reir-
nice s kojom je u sni'zi. — U nckijem primjerima
izoxtav\a se glagol u piidloziwj reienicl jer se
iiiKi u misli po gluvnoj, ii. p. : Da bi meno ne
rodila luajka, vec kobila koja ata mogal Nar.
pjes. vuk. 1, 474. Al' tako me Jie rodila majka,
vec kobila koja bedeviju ! 2, 387. (ovako ima
viie puin n iinrodniji'in pjesmama). joS se cesce
izoslavla iniinitir k.; glagole modi, iitjeti itd.,
kiiko u orijnii I'l-iiii/cnma: I)a ffa slavimo svimi
nacini s kimi luoremo. F. Glaviiiic, cvit. xvi.
Pak ti jubi koju tebe drago. 1, 323. — Ka-
zano je kod a) ii) da, had je koji u svezi s onaj
(a ylavnoj ircenici), moze se ova rijec isnsta-
i)iti. ti> obicnu hiva kad bi onaj bilo ii istom
padezii u kojcm je i koji, ali I'leki pisci idu dale,
te izostavlaju onaj i u drngijem sluiajevima ia'ko
da je katkad tesko i raziiinjeti sniisao : Ovo ti,
gospojo, svezana s|om ziva (onoga) koji mnis da
tvoje ua silu u/.iva. N. Najeskovic 2, 118. Jer
se voce puta sgodi lijepoj jakno t.ebi i dobroj,
da se sdruzi (s onijem) u kom vas broj pakje-
nijfib se zala plodi. S. Bobajevid 206. Stan u
Spljotn, stan u llvaru i u Trogiru tolikqje jest
(iinijeh) ki Zadru josu u haru. .J. Kavaiiin 15(d'>.
Ko'e Ii plate i postenja davas (onima) ,koji' te
vjerno sluf.ef 218b. I milosti dijelesvejno fonmoj
ki se uticu nim suizejno. 318". A ostavi (one) ki
su bijedni. 382b. Ja vidim da vi u stvarma svi-
tovi'ii' virujete (onima) koji bo}e zuadu. ,1. Ba-
110 vac, razg. 131. Tri se stvari iziskuju u ra-
zumu (onoga) koji prima sakramenat krsteiia.
21.5. Da ima u puku krstjanskomu (onijeh) koji
tako zivu. 1<\ Lastric, test. 71h. (Isvetu iste
suprot (onomu) koji mu je zapriku na put stavio.
test. ad. 102l>.
aa) podlozna reeenim uopce polpa-
nuje smisao rijeci s kojom je u soezi, tako da je
ovoj znacene vise Hi mane potpuiio. aaa) u
glavnoj recenici ono s dim je u svezi koji, sup-
stantiv je sto se ne isf.iee kojom osobitom rijeci,
a i koji stoji kao supstantiv. Pecatb ka je pri
ki'iizi. Mon. serb. 30. (1240). Prodah drugu moju
zemju koj se govori Prionica. Mon. croat. .5!i.
(14.36). Od vrimena v ko se je drzan gdo ispovi-
dati. Narucu. 69''. Mnostvo ko stase ondje. N. E.a-
I'lina 87''. joami. 12, 29. Dare kimi te nadili vicni
l5og. P. Hektorovic .56. Ime po kom prosu sime
razlike milosti. 58. Ead slavnih kriposti kijeme
te nadari visni Bog. N. Naleskovic 1, 313. J^udi
prod kimi bi to dokonano. Moii. croat. 259. (1556).
Ni (Ivoja studenca, iz oci ka teku, sgasnut (ne
mogu) plam, u komu prsi se me peku. D. Ra-
I'lina 89''. Lemozinu, kome posli hranase mnoge
iibogare. B. Kasic, in. 38. Ime ko se naski tu-
maci lisac. per. 209. Medu mnostvom ko bez
broja oko nega je od svudije. I. Gundulic 12.
Svetih od kih rimska crikva ftini spominak. F.
(jlavinic. cvit. i. Potop ki na ovi svit bi pro-
puscen. xiii. Od dela hrabrenoga ko oinahu.
XV. Mista od kih na kratko hocemo progovo-
riti. yli. Simbol apostolski koji naski zove so
virovanje. I. T. Mrnavic, nauk. krst. 1702. 5.
Rijeci jezika slovinskoga kojijem se Dubrovcaiii
i sva Dalmacija sluzi. R. Ganiai'iid Al». Ki jo to
pakal u ,ki' zajde dusa Gospodnay P. Radovcic,
ist. 57. Plam kojega krstno vrilo vik nije moglo
zagasiti. J. Kavai'iin 5''. Nase 'e sve zLo ko ci-
uimo. 16''. Svefciliste ko t' cinimo s drage vole.
24a. s oghem vjekovitim ki Bog djavlu spravio
je. 74'^. Drugoj kceri koj dopado knez i vitez
Kanajeti. 84''. Tu je mjestu siijeilu pakla ko so
zove ,Malobo|o'. 461*. Molbo kojijema (ie Bogu
ugoditi. I. Dordic, salt. xvii. Nadahnuce ko nas
nutka na dobro. I. P. Marki 50. Lubav ku on
nosi. 77. Vrata od kojiziju kjuda drugoga no
ima. F. Lastric, test. 109*. Prijatejstvo koga
prije nisu medu sobom imali. 164''. List na kom
se stvar imenovana nahodi. V. Dosen iii. Sni
liegovi, u kojima. vidase ... A. Ka6ic, kor. 47.
Ako dakle hooes dobro dilo uftiniti, ko jo Bogu
milo. M. A. Refkovio, sat. E6b. Niti kvake kom
se voce ku6a. J. S. Relkovid 312. Naukom koji
prosvjetluje crkvu. J. Matovid iv. Kano suzo
nevjestine u koje je hudo vojno. Nar. pjes. vuk.
1, 374. U rijeci kojom obje bjahu. 1, 466. Po
kazivaiiu [udi medu kojima se ovo pjeva. Vuk,
nar. pjes. 1, 83. — bbb) u glavnoj se recenici
istice supstantiv dodajuci mi koju zamjenicii Hi
adjektiv, n. p. onaj. Ucini Bog ono nebo ko se
zove firmamentum. F. Glaviuic, cvit. 2b. Ovo
je oni ogaii, koji koga takne cini se u jubavi
Bozjoj gorud. .1. Filipovid 1, 170''. Kada onim
putem gazi, kojim nitko ne prolazi. V. Dosen
12*'. Ono drvo kojim se skoriip u stapu bije.
Vuk, nar. pjes. 1, 31. — ovaj. Ovuj zlicu, kuj
drzase, s kom se bise za}ubio, opet hoce da na-
stani. M. Pelegrinovic 179. Osim ovi pomenuti
lica kojije sn pesme ili sve ili samo neke vec
nastampane. Vuk, nar. pjes. 1833. 4, 33. — taj.
Taj bojazan ka te jada. I. Gundulic 34. Gdi su
muke tej velike ke nam htise dat tolike V P.
Hektorovic (?) 163. — isti. I uvijek si pak ostala
u istom divstvu ke s' imala. I. Akviliui 135. Na
misi cini se isto posvetiliste, koje bi prikazano
na krizu. J. Matovid 229. — onaj isti. Na zemji
onu istu pismu pjeva dilima, koju na nebesijo
sveti brez pristanka pjevaju glasom. P. Lastric,
test. 69*. — takovi. Takovijeli pjesama ima i
vise, koje nijesu spjevane za oiie dogadaje. Vuk,
nar. pjes. 1, 3. — svaki. Vsaki muzb koji budetb
pustilb zenu da ju vbzvrati vb domb svoj. Mon.
Serb. 14. (1222—1228). — <■<■)) rijec je (zamje-
nica, broj itd.) ii iihinuij rerriiiri l,il:iirii d<i ni-
ne zna iiprar, .sin iiijunriiir hr: jimiinri juhl/ninr
recenice. n orakom ^ha uju ri,i-:v ii ijlaninj rri-f-
nici xaiiKi i\fi<'r da se o necemii govori sto se a
podloinnj iiii:iiaciije ili ovome .sto dodaje (n. p.
broj, iimiisini itd.), a cesto kad je ii midkom rodu
ima *« a misli covjek. takove rijeci mogu biti :
on (u starije doba, a i kasnije u cakavaca), obicno
o c.ovjeku. Onzi koji jestb pozvanb. Zak. dus.
para. saf. 36. Nima se hvaliti on ki dobro
vrime uziva. F. Glavinid, cvit. xix. Nem' su-
protna, ki se u liu jur za(ubi. ,T. Kavaiiin 273*.
u ovom primjeru o necemu nezivome: Grib ni,
nego on koga z dobrom clovik uoini vofom. F.
Glavinid, cvit. 4121>. — onaj (vrln cesto). u mus-
kom rodu o covjeku. Gdo su oni ki se imaju
mazatiy Narucn. 56*. Da odgovor damo onijemi
koji poslase nas. N. Raiiina 14''. joann. 1, 22.
(Plami) pozeze onijeh kih najde poli pedi. 18"-.
dan. 3, 50. To je oni koji Boga srci. Zborn. 5*.
Oni koji Isukrsta na smrt jest osudio. 84'. Tko
je oni, gospodine, ki ide prvi prida svime? I.
Gundulid 436 — 437. Svijom onijem kojijem se
Jubi u naS jezik dobro jDisati. R. Gamanid A2"'.
Blago onom' ki se oziva. J. Kavaiiin 17''. Razmi
onima ki ne daju ubozima. 12*. I onizijeh kojih
jubi tu pedepsa (Bog). 73". I one bo pogajaju,
ki od nili mole i pitaju. 358*. Podi naj pri po-
miri se s onim koji velis da te je uvridio. ,J.
Banovac, razg. 55. Oni Jubi Boga svrhu svake
KOJI, 2, c, h) aa). V
stvari, kqji je piipravan, ne samo sva svoja dobra
nego i zivot vlastiti izgiibiti. F. Lasfcric, ned.
107. Oni ki ja probudio pravdu. A. d. Costa
2, 53. Onaj laze koji meni kaze. Nar. pjes. vuk.
2, 60. Keku u Crnoj Gori za onoga koji umro
kod kuce. Vuk, poslov. 238. Vise ce se govo-
riti kako o pomagacima u skupjaiiu pjesama,
take i o (inima koji su mi ill poiuagali prepisi-
vati. nar. pjes. 1, vii. Onome koji se ponosi.
1, 88. Za onoga koji je kakve drugo vjere. 2, 64.
A danas si k onom pribjegao, ki i tvoje cvijelio
je stare. Osvetn. 3, 1.57. u zenskom rodu, o zen-
skoin ie^adetu. Prokljet bil, ako drugu zames
leb onu koj bude ov prsten pristal. Nar. prip.
mikul. 23. — taj, u aha primjera, u mitskom rodu
o covjeku. Taj ki dragu kcerku_ ti uze krajicom
jo on ucini. I. Uundalic 112. Cesto prisije tern
ki oblo ije. (Z). Poslov. danic. — lieki, o ce/ft-
detu. Ovako pisu niki koji su sve zanate ku-
sali. And. Kacii'', razg. iii (u jakinskoiit izdanu,
(jod. 178U kojega nemam pri riici). — broj, u
primjerima samo o celadi. Ja ue mogu svima
biti juba nego jednom kog mi srce jubi. Nar.
pjes. vuk. 1, 314. Jedni kojiju misao nami isti-
nitija vidi se, govore ... I. Velikauovie, uput.
1, 130. Kece nam da iiece prije svrsit ikako
nase tej nesrede, neg' se dva sdruziti budu, ka
od bogov izlaze na sviti. F. Lukarevic 19. —
svi, svaki, ii mukkoin rodu, ii cefadi. I svi koji
culi bjehu zacudili se jesu. N. lianina 211i. luc.
2, 18. Svi kojima je moguce. Vuk, nar. pjes.
2, 121. Svaki ki se potezi k rvaiii. N. Haiiina
331>. paul. Icor. 9, 2.5. — u srednem rodu, o stva-
rima (prema lat. omnia). Sva koja u trudu plahu
zasio je liih rodite} ... J. Kavai'iin .")6!^. I sva
usudit, ka ne mogu dusam prudit. 37()'i. Svaka
koja uspitamo po molitvi da co nam dati. ,).
Banovac, razg. 16. tako je i ovo : Da mu i ou
svakolika pokloni, koja plijeni. J. Kavanin 283''.
— drugi, u muskom rodu, o ce^ddetii. Josu drugi
kojizi malokad obicaj imaju ... .). Matovic 263.
u srednem rodu, o stvarima (prema lat. alia).
Za jutra cu t' druga riti, ka tribaju u ovoj javi.
.1. Kavanin 494'>. — <ltl</) u glaonoj recenici
nema rijeii s kojom bi koji bilo u svezi, nego se
moze imati u misli onaj kao kod ccc), i podlozna
■recenica pnalajc kim din glarne i kao da zamje-
Huje ime a l.i'jrui pmlrzu (ii svijem primjfrim.a,
osim dva, stnji kiin suhji'l^iit). kad je koji u muskom
rodu, soagda se misli na ie(ade. — u muskom
rodu u nom. sing, maze se i znmijenili iie samo
rijecima onaj kqji nego i jednom rijeii ko (vidi
tko). Blazen jest koji so ne sablazni o meni.
N. Rai'iina 14a. matth. 11, 6. Blizu jest ki opravja
mene. 95'''. isai. .50, S. Da ima cisto zlato pop bit i
koji Bogu sluzi. J. Kavanin 139'i'. Bogom Boga
no svjedoci ki ga zlati neg ki ga stuje. (Z).
Poslov. danic. Toliko ti prijatej ki t' ue po-
raaze, koliko neprijatej ki t' no odmaice. (Z). —
u muskom rodu, ace. sing, (ima se u misli: onoga
koga). ICad ja zaptih sve moje vojvode po svoj
mojoj redom careviui, a ti ne mo's koga si rodioV
Nar. pies. vuk. 2, 188. — u 7niiskom rodu, u
mnozini. Mali jesu ki obsluzuju spasui nauk.
J. Kavanin 76*. — u srednem rodu u jednini.
amo pripada ovaj j)rimjer u kojemu ko ne stoji
u suezi s bilje, kao sto bi se moglo pomisliti,
nego je smisao : ono sto (ko) ga travi W je . . .
bi{e ltd.: Ne vim, il' je vilovito niko bilje, ko
ga travi, il' je bi rek tej naravi tve gledanje
strilovito. A. Cubranovic 159. — u srednem rodu
u mnozini, o stvarima (prema lat. quae). Dok
pi-ocati koja je on pocinio. A. Kanizlic, kam. 13.
— 6esto u nasem namdu, kad -le ko odijeli oil
V
I if 0.1 1, 2, c, b) cc).
dvojiee ili vise (udi s kojima .■ie do onda razgo-
varao, te se s negova odlaska ne svrsi govor,
obicaj je da onaj kaze: ,No zaboravite na kojoj
ste' (i ,na 6em ste') ; n. p. : Grkvenak pristupi
k popu, pa mu rece : ,Gospodine ! ne zaboravite
na kojoj ste, molicu vas, kad svrsite, zatvoriceto
crkvu'. Nar. prip. vro. 6.5. kod toga se moze mi-
sliti ,OHu' (t. j. rijec) ,na kojoj ste', ili ,na kojoj
ste rijici' (u orome zadnem sliwaju pripadalo bi
uprao pod a). — <'i'r) radi rece jusnoiv. ili be:
toga u pjesmi nalazi se gdjegdje i u podloznoj
recenici us koji (sto je tada adjeklio) rijec (sup-
stantiv) iz ylarne s kojom. je koji u svezi, n. p.:
Donesi mi strolu tataranku, u kojoj jo streli ta-
taranki dovet beli sokolovi pera. Nar. pjes. vuk.
2, 359.
bh) podloznom se receniconi oiininl-
ciije smisao rijeii s kojom je koji ii. sce.ii, te se
vise Hi iiirn'ie istice da se ne gooori o svakome
onome sto se moze naznaiiti onom rijeii. i ovo
je neko potpnnivane, te se tesko moze razabrati
za neke primjcrc, pripadaju Ii amo ili pod aa).
Dubrovcane kire hode po mojemu vladaniju.
Mon. serb. 2. (1189). Inemi biskupijami. ke su
doslo zupe, da uzima protopopa dvorski polovinu
biri popovbsko. 13. (1222—1228). U zupaliL ko
su poilh oblastliju arliijepiskupije. 15. (1222 —
1228). Vbsi sveti ki su zde pisani. 29. (1240).
Zupjane ke jo dalb krajb Vladislavb mbuo. 54.
(1240 — 1272). Toga cloveka koji je pisalb. Spom.
sr. 1, 6. (1396). On ti bude kakoiio stablo ko
se prisadi kon vode. Bernai'diu 38. jer. 17, 8.
Podite u grail ki je protivu vam. N. Raiiina
88l>. matth. 21, 2. Ki one iste ke i on, vero
jesmo. F. Glavinic, cvit. 30tl>. Svo stvorenjo ko
se mice. J. Kavanin 7'>. A kamo 11 no bi on
cejade izli6io, ko rado imadeV M. A. Rejkovic,
sat. H8lJ. Drvo ko so tako rizo. .1. S. Re}kovi6
52. Za to sela kim je takva zgoda . . . 293. IJ
taj danak u koji s' zenase. Nar. pjes. vuk. 1, 74.
Biago, brato, onome junaku koga nije na daloku
draga! Nar. pjes, vuk. 1, 441. Meue jeste bez
krila mojoga kako bratu koji brata nema. 2, 50.
Ifiudi u Krajini davali su... desetak na ono iiito
koje so zaiie. Vuk, rjoen. predg. ni. Turska
imeua koja so no sklanaju. nar. pjes. 1, viir.
Onijom koiu-om kojijem so sto ujamci kad se sijo.
1, 4(i7.
)•<■} podlozna recenica, ogranicuje kiio
kod hh). iili se II niij ne kaze nesto sto jest ili je
bilo, neifo slo hi moglo hiti. Hi sto sr zeli da
bude, ill ^•^< ■<'' ..■■"" 'ia ec biti. ii piiillohioj se re-
cenici ilakle kiize da: <(i((l) I'leslu mn':r bili, n
upriii! kao itejel onome sto se ka~e ii ijlonutj.
glagol je n prezenta perfektimiom (sii ciinrrnnii
fuiiira). Vasb clovrkb J<i prido u nasu zoinju.
Mon. sorb. 34. (1249). Negova vlastelina ki budo
uemu novoranb. 106—107. (1333 u poznijeiii prije-
pisu). Kaloderb koji sbvrbzetb rase. Zak. dus. paui.
saf. 31. V«c cu biti onoga junaka koj' naplovi na
vodu Cetinu. Nar. pjes. vuk. 1, 570. — hhO) zna
se da ce nesto biti, ali se to ujedno istice kao
uvjei (vrijeme) onome sto se kaze u glavnoj re-
cenici. i tad glagol stoji u prezcntu perfektiimom.
O jeseni koja prva dode. Nar. pjes. vuk. 1, 299.
U nedelu koja prva dode. 1, 354. — fcv) govori
.se iiopce 0 onome sto ce biti, ne kao o uvjelu.
glagol stoji u futuru. Blago dvoru u koji <'-b
doci! Nar. pjes. vuk. 1, 12. — ilthl) nesto moze
biti sto se izriie glagolom moci. Ovo je naj vera
milost koju mozemo od Boga prosit. L. Vladmi-
rovic Ii5. — ('<■(■) osobito je nesto u ova dva pri-
mjera u kojima podlozna recenica kao da iie stoji
a grainatikalnoj svezi s glavnom, a a I'l.oj se iz-
KOJI, 2, c, h) cc). II
W(!e neki uvjet, te se u prvom primjerii misli ,ako
koja', It drugom ,da' (ili ,ako') ,ki', Hi jos bo(e:
u prvom ,zeni koja', a u druyum ,da imas koya
ki' ili ,da je ovdje ko ki'. Da i danas onde ide
(li)rana zarad 6uda i zarad lijeka, koja ?.eaa ne
iiiia mlijeka. Nar. pjos. vuk. 2, l'2i. Bi li ti
drago, viteze, ki bi te sada od pogibeli oslobodil
oveV Jb\ Glavinii, cvit. 59b.
dtl) u glaonoj reienici uz rijei- s kojom
je koji u svesi moie biti i rijec kao takav itd.,
ili se vioze iniati u misli, te koji dobiva znaceiie
od prilike kao 1. da, I, A, 2, ;-i. — tuiti) a glao-
noj reienici stoje rijeci kao takav, ovaki itd., ili
onaj, taj itd. sto iniaju isti smisao kao i one.
Jiad izdade ovakog juuaka koga danas u svijetu
nema. Nar. pjes. vuk. 2, XU. — Jer slave to-
like dostoji so od svudi, ke ne bi u vike izrokli
svi }udi. N. Dimitrovi6 (i8. — Niti se moze naci
koji grih tako tezak, koga Bog po pokori ne
oprasta. J. Banovac, razg. 24A. Crrijeh toliko
velik i hud, koji se ne pomrsuje sakramentom.
,T. Matovic 240. — Zalosne boljezni na svitu nije
te, s bremeuom koju dni napokon ne skrate. I.
Gunduli6 2(). Er nije u Pojskoj zemji toga mjesta
mala ni velika, ko vojevodu ne ima svoga. 440.
— amo bi mogii pripadati i ovi primjeri: Ako
si gdi oni, znat ki si dobra rad, zov' da Bog
ukloni od tebe Juveu jad. §. Mencetic 39. Nema
onog koji tebe nece. Nar. pjes. vuk. 1, 635. —
Tko je ki ne zna, da dobra smrt obi6ajnijem
providjeustvom slijedi dobar zivot V B. Zuzeri 3.
— hbh) u glavnoj recenici nema onijeh rijeci
(takav itd.), ali kao da se imajii u misli. Ne
cudim se ja, ^ubavi, da nije mala, ni velika,
koga u ovoj ti Dubravi no ucini Jubovnlka. I.
Gunduli6 134 — 135. Vojska od Kozaka koj se
oprijeti nije jaka icija sila. 444. Nigdar uijedau
s liim ne govori, ki u napridak ne zejase govo-
renje poslusati negovo. JF. Glavinic, cvit. iJlb.
Nijedne kriposti ne ostavi, koj se ne pridruzi.
Ib7a. Nij' nijednoga vijek stvorenja ko ne kaze
Bogu harnos. J. Kavanin ISb. Koliko Krstjana
ima, kojizim bi se moglo reoi ono . . . ! F. Lastric,
ued. 291. Tu ne bise miada krajisnika koji
turske ne odsice glave. And. Kacio, razg. 25(5 b.
Al' imade i sluzkiua dosta ke ne paze ni mrsa
ni posta. M. A. Eejkovic, sat. D5b. I prigrnu
kolastu azdiju koje danas ni u kraja nema. Nar.
pjes. vuk. 2, 228. Koji zeta obranise moga koga
danas n daleko nema. 2, 287. Guva tope Kriia
i Zelenka, a kojijeh u svoj zemji nije. 2, 542.
Na poklon ti kolasta azdija koje danas u svijetu
nije. 2,552. Srce mu je bas kojeje bilo. 2,554.
— II podloznoj recenici kaze se samo sto moze
biti, ili prezentom perfektivnijcm. Hi futurom. Hi
kondicijunalom, ili glagolom moci (isporedi cc)).
Petb desetb lakbtb skrblata koj ere tebe ugoduo
bade. Mon. serb. 23. (1234—1240). Petb desetb
lakbtb skrblata cistoga i crbjeuoga, kogare ty
samb ob(ubisi. 23. — Nema kmeta ni dobra ju-
uaka, ja koji ce tome kmetovati. Nar. pjes. vuk.
2, 555. • — Jeli tko tuda vec razuma takoga, ki
bi mi umil red stogodi od togaV P. Hektorovic
16. Joste uijesam ja vidila vilu koj bih zavi-
dila. N. Najeskovic 1, 206. Koji bi se Krstjanin
toliko tvrda srca nasao, koji se ne bi uzgao . . .
F. Lastric, test. 329''. Otvori put, po komu bismo
prisli. J. Matovic 67. Ona ispovijed ima biti,
koja bi takve nas prikazala, kakve nas istijeh
poznajemo. 259. Od ijade ne moze se naci koji
bi me junak provario. Nar. pjes. vuk. 1, 605.
Ne rauiS li u sebi junaka koji bi me s braeem
sastavio? 2, 78. A junaka sa sobom ne ima ni
jednoga od roda avojega, koji bi mu bio u ue-
2 KOJI, 2, c, b) ff).
vo|i. 2, 136. A u dubravi nije nikoga ki me
ukazat moze liima. G. Palmotic 1, 130. Istina
je, da je svako misto zadovojno i podobuo, u
koinu so mo/.emo Bogu klaiiati. J. Banovac, razg.
77. Kakovi je taj vaS Bog koj' ne moze raniti
svojo sluge kod sebe? Nar. pjes. vuk. 1, 1.'30. —
rrr) amo pripadaju i ooakovi primjeri ii kojima
je u glavnoj recenici neka osobina koja se lumaii
podlohwm, ali se koji moze zamijeniti ne samo
rijeccom da nego i te, kao sto je u prva dva pri-
mjera. L'jepi ce ti rod roditi koj jera ces se po-
diciti. Nar. pjes. vuk. 1, 150. Za te trazim go-
spodu devojku, i za meue dobra prijateja koji ce
mi sjesti uz koleno, sa kojim cu ladno piti vino.
2, 182. Al' je kako ludo i manito koje joste za
moj strah ne zuadeV 2, 396. ■ — u pisaca xviii
vijeka ima i dostojan koji -itu va^a da je po la-
tin-skom jeziku, vidi 1. dostojan, I, a, a) bb) bbb).
Koliko smo nedostojni, kojijema se podaje ovi
dar. J. Matovi6 221. — dd^l) moze amo pripa-
dati i ovaj primjer u kojemii koji zamjeniije da
ti ziiaeenu 1. da, I, A, 2, a, a. Satvori . . . an-
dele koji bi sluzili Bogu. J. Matovic 23.
ee) podloznom recenicom ne oyrani-
cuje se rijec s kojom je koji u svezi, nego joj se
nesto dodaje sto kaze kakvu osobinu ili sto je
bo(e tumaii. Jedno malinisce ko je bilo pusto.
Mon. croat. 63. (1444). Mir Boziji, koji natjede
svaki razum, sabjudi srdca vasa. N. Raiiina 14b.
paul. phil. 4, 7. I ine ovce imam, ke nijesu od-
ovoga stada. 25b. joann. 10, 16. Njeki koji se
zvase Baraba, ki za krv bjese postavjen u tam-
nicu. 99a. marc. 15, 7. Nasrjed poja ko bjeSe
puono kosti. 119b. ezek. 37, 1. Otac moj kijest
na nebesijeb. 176b. matth. 16, 17. Pojti do
onoga slavnoga grada (kojim se svi dicimo) Du-
brovnika. P. Hektorovic 53. A vrijeme se traje
ko kratko imamo. N. Dimitrovic 35. Tvoji sudi,
kojime broja ni. 51. Bolesti, u kojzi dan i noc
pribivam. N. Najeskovic 1, 302. Djevojcice grcke
izbrane, kijeh Ijeposti suncem lete. I. Gundulic
17. Iz ognenijeh strasnijeh jama u kijeh noc se
vjecna kaze. 65. Svaki jezik svoja slqva ima,
kojijem svoje rijeci u pismu izrica. R. Gamaiiic
2b. Neuavidnik pakla isti ki prve otce ciui jisti.
J. Kavaaiu 24^^. Plemenita nasa dica, kim pe-
leni joster smrde. 174». Mrtvo more ko so'
smrdno svejer cini. 377% Kopje snazua Akila,
ko kad raiia i ozdi-avi. 525*. Od ovoga dara
duha svetoga, koji je strah Bozji, porada se drugi
koji je bogojubstvo. J. Pilipovic 1, 173b. I ostale
stokakve mahaue ti mi najde, ke uisu malane.
M. A. Eejkovic, sat. Hlb. Izvedi tvoju [ubovcu
koja je [epsa od mene. Nar. pjes. vuk. 1, 65. O
bedrici sabla dimiskija na kojoj su tri balcaka
zlatna. 1, 373. On je meui moje zarko sunce, a
koje mi siuice nigda ne zahodi. 1, 406. Liazi
dala tananu kosuju za koju se s majkom zava-
dila. 2, 25. Za liegova hrta Karamana koga
voli nego dobra doga. 2, 271. I dacu ti moju
kupu zlatnu koja here devet litar vina. 2, 547.
Ona nosi od zlata kosuju koja nije kroz prste
predena. 2, 550. Kumim nebo, nad tobom koje
je; zemju kumim, pod tobom koja je. 2, 603. U
Imoskome imaju dva jezerca od kojijeh se vece
zove crjeno jezero. Vuk, nar. pjes. 1, 132. Kotor
koji se talijauski zove ,Cattaro'. 2, 569. Na
Zejbeke namignuo bojne u kojijeh nema smilo-
vaiia. Osvetn. 3, 132. — U ovom primjeru pod-
lozna receniea tumaci rijec nerotkina, i to bez
potrebe (pleonasticki). Dozovi mi uerotkinu koja
ne rodi. Nar. pjes. vuk. 1, 512.
//) podloznom se recenicom nesto daje
pripuoijeda Hi uopce kaze, te se nom uprav za-
KOJI, 2, c, /)) ff). 1
mjenuje glavna recenica privezana k prvoj kon-
jiinkcij'ima a, i, te itd. Posaje nim spasite|a i
obraniteja ki oslobodi svih. N. liaiiina 17». isai.
19, 20. Dokla dode Gospodin kqji prosvijetlit
bude otajna tamuosti. 191). paul. Icor. 4, 5. Pri-
goda mi se po ovomu napokoiiem uskrsenju pojti
do onoga slavnoga grada . . . Uubrovnika
D kom gradu meu stvari iae iiajdoh se veiel ne
malo. P. Hektorovic 53. Na velikoj Skandina-
viji prvo stiinje ukoreiii svoje ; ka Skaadinavija
jesf. siroka tisuca i Sesto mil. F. Glavinic, cvit.
XIV. Dqjdohu od Sarmacije Europee ugospodarit
.se; ka Sarmaoija uzdi-zi u sebi Poloiiiju... .kiv.
A buduci da jedan i drugi kraj od pocetka do
svrhe recene rike (Save) od ovoga jest naselen
naroda, ako li ravno razlicitoj gospodi podlozni,
za to zovu se Savinci. Ko ime drugi narodi raz-
bijajuci, zovu ih Sklavoni ili Scavoni. xv[. Biliu
dva brata, ka za jedan pravdahu se ribiiak.
.373*. Tot na sebi vidi rane^ iz kojizih krv te-
ciSe. P. Knezevic, ziv. 12. Stije se od Marije
Egipeijake, kqja i oua bi napre grisniea ocita...
F. Lastrir, ned. 80. Dokle vas zvijezda istocua
ne dovode do spile Betlemske, u kojoj lezase na
malo slame djetesce bozanstveno, kemu klai'ia-
juci se .s velikijem podnizenstvum, prikazaste
vase darove. D. Basii 192. Na 1329 fratri
s. Frane dodose u Bosuu, kojizim ban Stipau
uzida manastir u Milesevu. And. Kacic, razg. 9.
Te rai steri mekanu posteju s koje ti se vise
dignut uecu. Nar. pjes. vuk. 2, ■'>6o. Ale te doci
sad na devet vuki za keh i veceru kulian. Nar.
prip. raikul. 19. Bjese neki carev covjek kojega
sin bolovase u Kapernaumu. Vuk, jov. 4, 46.
Utjesitoj Dull sveti kojega ce otac poslati u ime
moje. 14, 25. — Aino pripada i ovo: Veru pri-
jahu Isusovu komu budi slava. F. (ilavinic, cvit.
438ii. — / oui primjeri pripadaju amo a hojimii
koje (u sredAem rodii) pokazuje ne na ime Hi
uopce na samu jednii rijec sto ji; u (jlairnoj re-
cenici neyo na cijelii recenivu. Jednom (Hera)
optuze caru ostali izmecari, da mu je poio
smokve ; za koje car prizove Hera i rece mu :
„Hej Hero, vjero pa nevjero ! . . ." Nar. prip.
vrc. 94. U mehani bijase 12 Turaka, koji umole
krcmaricu Maru da mu no da vina dok no sjaso
s koiia, koje ou moraile uciniti. Nar. prip. vil.
18IJ7. 719. M ooonie primjerii koje pokazuje na
sedator, ne kao na rijec nego kao na pojam (koj'o
znaii sto i a to): Ua je sedator bio, koje samo
naj boli dijaci bivaju ... S. Tokolija. lotop.
119, 13'.
(Id) podlozna reccniea pokazuje uzruk
onome sto je u ylavnuj, te se koji moze zainije-
niti Hi konjunkcijom jer ili rijeiiina kaonoti koji.
Na nega malu hva! ki t' u cem zabavi. D. Ba-
rakovic, vil. 15. Ab, koliko mo/.e vrijeme ko
s godistira sve privraca ! I. Gundulic 367. Ja
ne mogu ueg^ bogovom hvalu dati, ki mi srecu
cine imati. (i. Palmotic 2, 471. Ukazi mi lice
tvoje ke {stamparskom grijeskom ki) je zdravja
duse moje. I. Akviliui 293. Bez razumne tvo
pomoci koj su skrovna sva odkrita. J. Kavaiiin
39la. Slidit priliku Isukrstovu, koji je za svoje
uvriditeje otca molio. J. Banovac, razg. 53. No
zafali visnem Bogu koji ti je ud'jelio mlada rabra
gospodara. Nar. pjes. vuk. 1, 6. Vec je meni
s moje majke zima, koja me je za nedraga dala.
1, 221. Ja ne smijem od Jovana tvoga koji
zgubi sedamdeset divah. 2, 29. No nefala mojoj
staro] majoi koja svoje iskobi dijete ! 2, 36. No
ja trazim silna Vlah-Aliju koji mi je dvore ras-
turio, koji mi je |ubu zarobin. 2, 276. — Cesto
uz koji Stoji i kakono Hi kako. Nu jubav opaka,
3 KOJI, 2, c, c) aa).
ajme, ka ulazi potiho, da paka vecma se razjazi,
kakono ka mire ne ima ni stida ... H. Lucie
202. Da tko ne zna svoga roditeja, ni rodjaka,
cara uzdrzi, kako s koga sebi dobra spozna svaka.
1. Gundulic 573. Evo bi receno: ,U boljesti po-
radati cos sinove', a Marija bi osloboden.i od
ovoga zakoua, kako koja, buduci zahraneria cje-
loritost cisto6e djevicauske, porodi Jesusa sina
Bozjega bez ikakve boljesti. .1. Matovic 40. On
(Jesus) kako covjek uzajde na uebo s tijolom i
dusom; jere kako Bog jest, ue bi od nega igda
daleko, kako koji svaka mjesta napm'ia svojijem
bozanstvom. 63. Naj prvo so u svemu imaju
odagnati poluvjerci, zudjeli, nevjerniei od ovoga
djelovana (kumovana), kako koji jesu vazda u
onoj misli i nastojaiiu, da bi oinili potamneti
s lazima istinu vjore. 1.56.
hh) u podloznoj se recenici izriee iiesto
radi cega oiw Mo je u glaonoj kazano ne bi tre-
balo Hi nije praao da bude. cesto se koji moze
zamijeniti rijecju premila ili slicrwin. I ovo, Li-
zabeta rodica tvoja, i ona je primila siua u starost
svoju: i ovo mjesec jest sesti noj ka se zove ue-
plodna. N. Raiiina 16^ Inc. 1, 36. Platu vijek
J^ubav ne prosi u srebru i zlatu, ko vas svijet
zanosi. N. Najoskovic 1, 326. Kamenju se gluhom
molim na dalece, ke ne vidim. I. Gunduli<^. 352.
Papa cini ga opeta, ki jur tri dni hoda daleko
bise, u Rim povratiti. F. Glavinic, cvit. 73. I
koi'i so ukine, ki na fietiri nogo ide. (D). I od
stvari ka smrdi dobit mirise, rece skup. (D).
Poslov. danic. Da dusa plemenita liemu sluzi,
ki "e kal vrli. J. Kavaiiin 61ii. Ima Krstjana
kojiziju molitve sarao su u usti. F. Lastriii, svet.
10'>. Sto uciiie veje jade mladoj tvojo.j kukavici
kojojzi si vjeru dao? Nar. pjes. vuk. 1, 94. Bi V
ovakog brata istetio, koji nas je krasno docekaoV
2, 240. Sto m' no dade za lepoga Jovu koj' me
prosi tri godine dauaV Nar. pjes. vil. 1866. 385.
f) koji stoji prije rijei-i s kojoin je u
svezi.
ail) podlozna recenica u kojoj je koji
stoji isjired glanne reeenice, te je u ovoj rijec (ili
izreiena Hi se ima « misli) s kojom je koji u
svezi (koji se shvaia kao supstantiv). takova rijec
mo£e biti: unit) sujistanliv. A to, da tuj, no
pazeci sipat piiiez od svudjore, ki uzmo/.e skup
naj voci od junaka izabere (posto rijeci da tuj
stoje prije podlozne reeenice, moze se ona slipatiti
kao lid je umetnuta u glavnu). I. Gundulic 294.
Koji ima to toliko dade, taj se junak moze ozo-
niti. Nar. pjes. vuk. 2, 418. — amo pripadaju i
oi>a d»a primjera, ali u nima ima nesto osohito.
Koja jo tu raoja, javi se ilevojko, izmed' devojaka.
(koja je u svezi s devojko, ali cijela recenica
koja je tu moja moie se shvatiti kao vokativ).
Nar. pjos. vuk. 1, 110. Koji prvi na mustuluk
dode, liima hate nesedlane daje; koji drugi na
mustuluk dode, nima spenzu nebrojenu dajo; koji
treci na mustuluk dode, nima cohu nekrojeuu
daje. (koji je u svesi s liima, premda je koji u
jednini, kao da u podloznoj stoji svaki koji).
2, 37. — bbb) zamjenica on. Kih krvju odkupi
tvojom, pomiluj ih, Gospodine. F. Glavinic, cvit.
I. Ki sagrisi proti duhu s., ne prosti mu se.
13 — 14. Kojiziju odpustite grihe odpustaju se
nima, a kojiziju uzdrzite uzdrzani su. F. Lastric,
ned. 45. Koga }ubi Gospodin, pedepse ga. J.
Matovic 456. Ona vije tri vijenca: koji vije
sama sebe, zlatom mi ga zavijase. Nar. pjes.
vuk. 1, 8. Devojke su ruzu brale, v'jence viju,
kite vezu, jedna saje bratu svome, druga sa}e
deverima, treca sprema dragu svome : kqja posla
bratu svome, brat joj zuti kavad posla ; koja
KO.II, 2, c, c) na). 1
posia (tBvorima, deveri I'loj zlareii prston ; koja
posla dragu svomo, dnigi linjzi drobiii bisor.
1, 233 — 231:. Ki iiima dola, Bog mu ga da. na
Kijeoi. F. Pilepi6. — rre) znmjenici: onaj, taj,
takav itd. Koja su gor na nebesi, ona okuSajte.
l'\ Lastrii, test. 208''. Koji so no bi pob|iivao,
onaj no bi iigodio satirom. M. A. Ro|kovii, sat.
A.'il'. Koji |ubi na za to Sto je jiibjon niti za to
da budo Jubjon, oni je pravi i istiniti lubitoj. A.
Tomikovic, gov. 68. .la .sam bio s trima dje-
vojkama: jedna mi je tanka i visoka, druga rai
jo b'jela i ruraena, treea mi je cni'oka djevojka:
koja mi je tanka i visoka, za onom me boli glava,
majko; koja mi jo b'jela i rumena, za onom mo
srce boli, majko; koja mi je crn'oka djevojka,
za onom 6u, majko, umrijeti. Nar. pjes. vuk.
1, 2.39. Sad 6e sluge iz doma mi doci, u kog
bude po naj viSe cv'jeda, onoga cu tebi poklo-
niti. 1, 399. Tri putnika putem putovaSe, pu-
tujui'i si-etose devojkn, stadose je darom dari-
vati: jedan dade struk sitna bosijka, di-ugi dade
zelenu jabuku, tredi dade zlatan prsten s ruke.
koji dade struk sitna bosijka, onaj veli: ,Moja je
devojka'; koji dade zelenu jabuku, onaj veli:
,Moja je devojka'; koji dade zlatan prsten s ruke,
onaj veli: ,Ajdemo sudiji'. 1, 421 — 422. Nisam
kadar ni devojke na6i: koju ocu, onu mi ne dadu;
koju no6u, onu mi namecu. 1, 630. Kome Bog
onom i svi sveci (pomazu, daju). Nar. posl. vuk.
146. (moie hiti da amo ide i ovaj primjer u ko-
Jemu se ima u misli rijec, all se ne zna jeli joj
rnjesto uz koja Hi itz ona : Koja se (rijec) ne rece
ona se ne6e ni 6uti. Nar. posl. vuk. 140). — Da
ki se ponizi, ta se uzvisi. F. G-lavinic, cvit. 159*.
Koji more taj rano ustane. M. A. Rejkovic, sat.
Fl'>. Kad na vodu, tri devojke : jedna skoci,
koha prima; druga skoci vode davat; treca sjedi,
usjela se! koja skoci koiia primat, tu ja uzeh
sam za sebe; koja skoci vode davat, tu ja uzeh
bas za brata; koja sjedi, usjela se! Nar. pjes.
vuk. 1, 305 — 306. Komu se vise da, od togaj se
vi§6 i pita. Nar. posl. vuk. 148. — Koji jubi
jerbo je jubjen, takvi je zafalan. A. Tomikovii,
gov. 68. — Koji u korabju s Noem ne unidose,
svekolike voda potopi. J. Filipovic 1, 193b.
lib) podlosna recenica stoji ispred
glavne kao u aa), all sam supstantiv s kojijem
je u svezi koji, stoji « podloznoj recenici a
uza n koji kao adjektiv. (kki) u ylavnoj recenici
ima zamjenica (isporedi aa), hbb) i ccc)) u svezi
s koji. Ku mi ^iubav dava srecu, iz ruka je
pustit necu. G. Palmoti6 2, 18. Kojom mirom
tko svomu iskriiemu uzajmi, onom istom hoce
mu so i vratit. M. A. Eelkovic, sat. Bla. Koja
bi ih vila zavadila, dati cu joj stotinu cekinah.
Nar. pjes. vuk. 2, 49. Koje mlade s tobom do-
vedone, svaka nosi cedo u narucju. 1, 616. Tri
je care sovre postavio: . . . koja sovra od suvoga
zlata, za liom sjodi dvanaest vladika ; koja sovra
od srebra cistoga, za liom sjedi trista kaludera;
koja sovra drva iiimsirova, za liom sjedi trista
dece daka. 2, 89. Kog junaka u zivotu nade,
umiva ga ladanom vodicom. 2, 315. Koju muku
uajvoliS muciti, onom cu ti dusu izvaditi. 2, 321.
Koja vocka sama pada, ne vaja jo mlatiti. Nar.
posl. vuk. 1,39. Koja ruka moze posjeci, vala je
cjelivati. 140. Koji svetac ne pomaze, ne va(a
mu se moliti. 143. Koji 6ovek zna pedeset raz-
lifini pjesama, nemu je lasno novu pjesmu spje-
vati. Vuk, nar. pjes. (1824). 1, 20. Kod kojijeh
rijeoi stoji da se govore u ISarani, one mi jo dao
g. Adam Dragosavjevii. rjecn. predg. ii. Koja
usta rekla, ona i odrekla. nar. pjes. 1, .398. Koji
Srbi govore ,dijete', oni u ovakijem dogadajima
I KO.ri, 2, c, r).
volo kazati ,ditn' nogo ,d6te'. 2, 'ibi. hhh) n
ylamuij reienici ima opet isti siipstantiv Ho je u
podloznoj dim se jade istiie sveza. U kojoj se
Xupo Sto ispakosti, tazi zupa da da krivtco. Mon.
serb. 16. (1195 — 1228). Koja kita prv'jenSeva, ta
je kita svilom vita. Nar. pjes. vuk. 1, 19. Koja
gora od bili-bi|ura, u ,tu goru' snijeg do kojena;
koja li jo od mavi-piruza, tu se ti6i jalkunicSi
logu ; koja li ja od crkli-mer^ana, tudar pasa
Mirko vojevoda. 1, 337—3.38. Koju bih ti rijefi
besjedio, ti mi rijec poslusati neces. 2, 539. U
koji je danak isprosio, u onaj se danak razboleo.
2, 637. — rrr) u glavnoj recenici nije izrecena
rijec sto je u svezi s koji: naj cesce to biva kad
se recenica u kojoj je koji moze shvatiti kao su-
bjekat glavne, te je obiino i koji u nominativu.
Koja sola swno imaju da ga takozi i kose. Do6.
hris. 61. Koje mlado prode, nek so ruzom kiti;
koje r staro prode, neka zodu gasi. Nar. pjes.
vuk. 1, 39.3. Koja kokos mnogo kakoco malo
jaja nosi. Nar. posl. vuk. 140. Koje o6i za
svijetom placu, brzo isplacu. 141. ali koji moze
biti i u driigom padezu kao ovdje: Kom doma-
cinu polovica ce}adi ne moli Boga za smrt, a
polovica za 2ivot, nije debar domadin. Nar. posl.
vuk. 146. — rjede se izostavjena rijec misli kao da
nije subjekat. Koja sutt oba clovoka jedne crbkve,
da sudetb predb svojeju crbkviju. Zak. da§. pam.
saf. 32. — u ovomse primjeru rijec sto je u svezi
s koji shvaca kao subjekat ne prave glavne rece-
nice (povicu) nego druge sto za nom dolazi: Koje
pseto hoce da ubiju, povicu : bijesno je. Nar.
posl. vuk. 142. — u ■Aekijem je slucajevima slaba
Hi nikakva sveza medu dvije recenice, n. p. u:
Kojoj ovci svoje ruiio smeta, onde nije ni ovce
ni runa. Nar. posl. vuk. 143, gdje onde moze
znaciti: u noj (u ovci); ali u: Koji domacin ne
misli u ve6a sta u jutru va}a raditi, tu niti je
kuce ni domacina. 142, tu ne pokazuje samo na
domacina nego i na kucu.
(■(■) gdjegdje stoji sam siipstantiv uz
koji kao kod bb), ali nije potrebno da pndlozna
recenica stoji prije glavne. to je dosta cesto u
ovakovijem primjerima (koji cas = u cas u koji):
Ke znam da suzice za i-adost proline niz rumeno
licce, ki cas te vidise. H. Lucid 276. Koji ,ki
cas' vidit bude, da ga objubi tvoja lipost, svu de
stavit mod i kripost ... M. Pelegrinovic 171. —
Bijetko je u ovakovijem slucajevima (ko sjeme ^
sjeme koje): Ne plodila (zemfo), ke sjeme u te
budo pasti. I. Gundulic 89.
if) moze se ne izreci ni u glavnoj ni u
podloznoj recenici rijec sto je u svezi sa koji, te
se znacene ove rijeci zna po smislu, n. p. po
onome sto je prije kazano. Hi se jos cesce ima u
tnisli ce{ade. podlozna recenica stoji prije glavne,
a naj cesce kao subjekat prema glavnoj. znacene
je uopce onaj koji. Ka je od Boga, slada od
meda. (D). Poslov. danid. Koji ne viruje, neka
miruje, dok procati. A. Kanizlic, kam. 13. Koji
veli ila sam oil zla roda ne imao od srca poroda !
Nar. pjes. vuk. 1, 38. O junaci! koji jube noma
neka kupi sebi vjoriiu lubu. 1, 548. Koja je tu
Roksanda devojka, nek savije skute i rukave.
2, 150 — 151. Koji ima sina al sinovca, da ga
saje caru za soldata. Nar. pjes. istr. 1, 10. Koja
se ne nada, ona se i ne uda. Nar. posl. vuk. 140.
Koji koga begenise, s onim i jeglenise. 142. Koji
mnogo prijeti, slabo osvecuje. 143. — U ovom
primjeru stoji podlozna recenica kao objekat :
Kojeru ti naSb pouzdani sluga ima ti govoriti
va§oj milosti, da mu vaSa milost verujete. Mon.
serb. 555. (1537).
e) gdjegdje se nalazi rijec s kojom je
KOJT, 2, 0, <•). 1
koji u svezi i prije i poslije, dakle dva puta:
prvi se put uprav haze sto je znacene, a driu/i
.sc istice opet ii glavnoj recenici zamjenicom. A
mornar ki je lin, ou kruha gladuje. D. Bara-
kovic, vil. (j5. Mjerom kom prodajes va|a torn
da i kujjujes. (Z). Poslov. danic. Ti koja si du-
sokosa mlada, tebe c' uzet za vjernu fubovcu.
Nar. pjes. vuk. 1, 338.
f) II oomn primjeru koju (sto znaei ,na-
ratu'u' kako se vidi po onome Sto je prije kazano)
iiiji- II snezi ni sjednom osobitoin rijeci u glavnoj
ffriiiici koja i ovdje stoji poslije podlozne, nego
.< jedne sirane istice red kojijem su se prije hro-
jile naranie (jedna, druga, treca) tako da prvo
koju odgovara ,jednoj', driigo ,druijoj', trece ,trecoj';
s druge strane kaze prigodn muxia .ifn ac za seaki
slucaj pripovijeda u glavintj < ml jinliki' kao da
stoji: zato sto prvu posla dii/.ilu ild.). Rodile
joj tri naraiice zufce: jednu posla duzdu mletac-
kome, drufju saje caru cestitome, treou posla u
Prilipu Marku. Koju posla duzdu mletackome,
a lioj duzde odasi|e dare; koju posla caru u Stam-
bolu, care I'lojzi ugledalo sjajno; koju posla u
I'rilipu Marku, Marko nojzi koiia i juuaka. Nar.
pjes. vuk. 1, 624.
(/) vidi kom.
KO.JIG-BARA,^/. iinc iiijestu u Srhiji a okniga
sinederevskom. S|ivar u Knjic-bari. Sr. imv.
1873. 999. ^
KO.lIi'K'. III. pii~imc. — U nase nrijeme (a i
n iiariidiiijriii i,j,siii(ima kojc mogii biti starije).
Da jo hi. I Ivojicii'-Ivaiio . . . Da ubije Koicic-
Ivana. . . Nar. pjes. vuk. 3, .'■)39. Ona i-ece Ko-
jicicu Vuku. Pjev. crn. 23'>. Osled. sr. 5.5. Kme-
tovi Jovan Kojioic i Dukan Kojicic. Glasnik. ii,
1, 203. (1808).
KOJICKI, adj. pri'zimi:. — U nase vrijcmi:.
Andrija Kojicki. D. Avraraovic 278.
KO,JlC, m. prezime. — U nase vrijeme. Doso
sudu Mojsilo Kojic iz Eicaka. G-lasnik. ii, 1, 171.
11808). Lazar Kojio. Eat. 113.
KOJICI, in. pi. ime zaseokic u Srbiji u okrugu
dacanskom. K. Jovanovic 168. — Pomiiie se i u
narodnoj pjesmi. Dovedose u selo Koico. Nar.
pjes. vuk.^4, 360.
I. KO.lTuOD, pron. aliquis, quispiam, rijeccom
god (liihiro koji neodredeno znacene, te se ogra-
iiiriiji' 11,1 iiikoliko Hi malo ie^adi Hi stvari Hi
gdjcydjc saiito na jedno. — drugo je 2. k6ji god,
vidi 3. god. — Mjeste god mogii biti i drugi
oblici: gode, goder, god itd. (vidi kod 3. god).
— Od XVI vijeka, a izmedu rjecnika ii Mika(inii:
koji god, vidi kogod (i ko god); kojigod od dvo-
jice ,aliquis ex duobus'; u, Selinu (kojigod ,alcun
partioolare' ,uuus aliquis' OO^i; ,qualohe' ,aliquis'
5981'; kigodi ,qualcli' uno, alcuno, e qualche' .ali-
quis' .598b), u Bjelostjcnievu (kigod, kojigod ,ijui3-
piam, uuus aliquis, nonnemo, aliquispiam'), u
Stulicevu (kigod ,aliquis'; kojigod, kojigodi, koji-
godir ,alius, aliquis alius'). Ako ne uzbude stvar
koja bi kni^evue u§i kojomgodi vridnosti pasla.
M. Drzic 3. Ta je kagodi zlica i pustos. .321.
Ti sada, Vlade, reci od tvojih kojugodi (pisam).
P. Zorauic 12. I u srebra je kagod svitlost svitla
u pocel i pristala. M. Pelegrinovic 180. Smrtni
je grijeh zudjeti komugodijer kojogodi zlo. A.
(iucetic, roz. jez. 44. Da bise Iiiacijo kojigod
ludi skitac. B. Kasic, iii. 31. Molimo toga ki
sve vlada, da ako bi srgbe toj negovo zlamenje,
bude imat na puk svoj kegodi smijenje. I. Gun-
dulic 81. Od mladijeh, kih ustrili slavna lipos
ne velika, kigodi joj tu omili. 380. Kada padu
u kigod grih smrtni. P. Eadovcii, nac. 35. Nitkor
5 1. KO.TT GOD
ju 111 zatajal da ui istiiiita, uogo kigod clovik
prespametan. ist. 11 — 12. Ako ne bi imao koje-
godir ufanje. P. Posilovic, cvijet. 23. Mogu biti
kojigodir put brez griha. 41. Sluziti kojigodir
sakramenat. M. Bijaukovic 27. Koji imaju kigod
red sveti. 87. Da se ne bi kojagodi na Kosovu
dogodila. Nar. pjes. mikl. 1, '20. Ako bi se koja-
god na Kosovu dogodila. 21. Po kriposti od
kegagod posvetilisca. A. Vitaji6, ist. 46. Koji
su te uvridili po kojigod nacin. L. Terzio 62.
Tko nih ne zna, u liemu je kagod zlobna zavi-
stina. .T. Kavaiiin 112''-. Nije 6udo, da divjaci
kigod piemen. 2051*. Ako ti jos ostaje kogod
vrijeme. 437<i'. Daj, da t' kigod zdrak otvorim,
ako i mlohav. 530^. Koji premako su bill na-
ucili kojigod jezik. 1''. Lastric, test. 161'. Cudioe
se kojigod morebiti, kako . . . 67t'. Ova kniga
jest od kogagodi lazca slozena za omrazit Focija.
A. Kanizlic, kam. 8. Episkop kojegodi crkve.
44. A kad s kojegodi strane pomankane bivat
stane. V. Doson 190''. Vise {se) puta i kojigod
plemio u geme uzmisa. M. A. Rejkovic, sat. AT'J.
Ako od nih kojegod posrne, i onaj se drugi kraj
privrne. Gl-i-. Ako se posli zarueeiia dogada
kojagodi stvar. Ant. Kadcic 404. Ne po djelu
kojegagod umrloga fiovjeka, dali po kreposti . . .
J. Matovic 30. Koji spovijedaju kojigod zanat.
91. Ako su kojigod koji bi rekli . . . 163. Neka
bi se uzdrzali od smijeSana zeuskoga za kojigod
dan. 221. Biskup kada redi kojegagod redov-
uikom. 297. Samo da bi od ondi izasao kojigod
spasovni plod. 521. Durovetaju svud trazeoi i
proseci od slabijeli i tastijeh }udi kojugod utjehu.
I. M. Mattei 25. Da bi kojigod nas dosao u
takvo misto, gdi bi svi oni ludi romi bili . . .
B. Leakovic, gov. 255. Uzbojah se . . . da pod
hitrom rijeci ne bi kagod varka sakrila se. P.
Sorkocevic 586b. Oni pooeli sic, zurit se, ki ce
prvo, jos ni komugod ui red dosal, da leh jedno
stablo posies, tuliko jih je bilo! Nar. prip. mikul.
55. Promi-sli da se na kojigod nacin utvrdi.
Pravdonosa. 1852. 3. — U jednoga pisca xviii
vijeka uz kojigod ima i jedan. Ako bi jedno
kojegod udo bilo bolostno ... J. Matovid 96. Da
se krsteiie moze uciniti s kojijemgod jednijem od
ove (sic) tri nacina. 149. Nebeska milost vece
pristupa k jednomu komugod, nego k drugomu.
170. , „ „
2. KOJI GOD, pron. quicumciuo, quisquis ; god
daje neograniceno znacene tako da koji god znaci:
suaki koji Hi koji mii drago. — razlikuje se od
1. kojigod ne samo akeentom nego i tijein sto god
maze biti odijefeno od koji (isporedi 2. gdje god,
2. kad god itd.). — Mjeste god mogu biti i drugi
oblici, kao gode, goder, god, goda, godar itd.,
vidi kod 3. god. u jednoga pisca xviii vijeka ima
i kodi: O vi svi, kojega kodi reda ... J. Ba-
uovac, blagosov. 266. — Od xui vijeka, a izmedu
rjecnika u Voltigijinii (koji godir ,quioumque ;
quisquam, quisquis'), u Mikapnu : vidi (ko god
i) kogod; u Belinri (koji godijer su ,quanti cho
sono' ,quotquot' 599''), !< Bjelostjencevti (ki god,
koji god ,quieunque'), u Voltiijijinu (ki god, ki
godar ,cliiunque, c|ualunque' ,w6r immer' ; koji
god ,ehiuni|ue, qualunque' ,welclier' ecc), u Stu-
licevu (ki godi ,quilibet'), u Vukovu (kojigod i
kojigod ,wer immer' ,quicumqu6, quisquis'; koji-
goder, kojigodir, kojigoder, vide kojigod s do-
datkom da se govori u Dubrovniku). U kojem[>
gode sude nigde inbde da se ne prju, da grede
predb krajevLstvo mi. Mon. serb. 16. (1222 — 1228).
TJ ko godi bi vrime liims ratb ne branila, vazda
da S6 ima tako davati. 290. (1419). Ako Ii bi
nasega plemenitoga gospodiua svete krune ugarske
2. KOJI GOP
106
a ili guspodina turskoga a ili zamorbskoga a Hi
bosanskoga a ili kojoga godije gospodina segaj
svijeta . . . 373. (1433). Da ki godi ga (pcpeo)
svrhu sebe prospe . . . telosuo zdrafje i dusefno
spasenje da prima. Bernardin 22. Zdraf budiSe
od ko godi nomo6i noinoiaii bise. 32. joanii. 5, 1.
(iovoru tebi, da ki godi so vaspet ne prirodi
vodom i duhom sfotim, iie more ulisti u kra-
[efstvo nebesko. 152. paul. gal. 3, 3. Ki svido-
6astvo izvede od ri6i BoKje i svidocastvo od Isu-
krsta, ka godi vidil jest. Bernardin 161. apoc.
1, 2. Zdrav budiJoSo od koje godjer nemodi ne-
mo6an bjeSe. N. Kai'iina 134. joann. 5, 4. Da
koje godijer od ref euoga stvorenja ne hvali Boga
glasom, nistarnemaiie hvale ga djelima. M.
Orbin 13. Ki godar protiva Aegovomu supro-
tivil bi nauku ne katolik nego heretik nazovo so.
F. Glavini6, cvit. 136i. Da, ki goda dobude,
k onoj veri i ona lioAo so pridruziti. loO'i. Isusa
■vapije koji godar pada. P. Vitezovic, odil. 24.
Neka ii komu godir mistu budu uzeXene, otidu
od onoga mista poglavice tmina. L. Terzic 20G.
Da gdi godi od ovoga stvorenja vina i koji godi
gabude okusiti, bozanstveno milosti tvoje obiljem
da se napuni. 210. Daklo ki god dobra stvara
odabran 6e biti zgara. J. Kavanin 161'. Zapo-
vijeda Yjera svaka, svaka rao/.e, ka god zeli. 'dB&>.
Sto koji god obsluXe, oni samo pocnu govoriti...
F. Lastrid, test. 17a. Koji godi tlafii Isusa, od
Boga nije. ned. 3. Koja godir su pisana, za
nas nauk pisana jesu. 131. Tako ocu, da i vi,
koji godi ste ufienioi moji i naslednioi, cinite.
297. Taka dila sva bijahu, koja godir on cit'iase.
P. Kne2eyi6, ziv. 30. Koji bi godi u Rim doSao.
A. KaniXli6, kam. 248. Koji se godi (yrijesi)
ufiiniti mogu. utoc. 218. U koji godijer bo dan
budes blagovati ... J. Matovid 26. Koja godijer
ucinili jesu u zivotu ... 71. Koju godir ca§u
dodavase . . . Nar. pjes. juk. 187. Pa im pasa
oStre rijeoi krifii : ,Koji godir natrag vrne glavu . . .'
Osvetn. 3, 133. — U ovom priinjeru nema rela-
tivnoga znacena nego znaci uopte sto i svaki:
Tume drivene na nib (ehfantih) ucini i na kom
godi tirrnu dvadeset }udi na boj odpx-avi. Aleks.
jag. star. 3, 292. — U ovom primjeru kao da je
interogativno': Ma povejte mi, ki god je. Nar.
prip. mikul. 16. — Nalazi se do xviii vijeka pi-
sano i koji mu god u znacenu koji mu drago,
gdje se vidi da god drzi svoje staro znacene (vidi
1. god, b). — izmedu rjeenika u Belinu (koji mu
god, ki mu god ,qualunque, cliiim<jue, ciascuno'
,quicumquo' .599'), u Voltigijinu (koji mu god
uz koji mu drago), u StuHcevu (koji mu god,
koji mu godijer ,cujusmodicumqu6' s dodatkom
da je uzeto iz brevijara). Ter da bi na svijetu
ki mu god covjek bil . . . N. Dimitrovic 90.
Node iko smjeti potvTditi od koje mu god stvari
za istinito. J. Matovi6 132. Svjetovni pisaoci
zlamenuju koju mu god vrstu pomasti. 180.
Koje se mogu na koji mu god nacin pristojati
pri6e56enu. 288. — gdjegdje uz god ima i drago.
Koje ti godir drago zlo. P. Posilovic, nasi. 106*.
Izniti koje mu godi drago istomaoene. A. Ka-
nizlii, kam. 710. Koji mu god drago ispovidnik.
M. Dobretid 144. — U Stulicemt rjecniku ima t
kojigodjubo i kojimugojubo (sic) s istijem zna-
ienem (v. koji ho6es i koji se ho6e) s dodatkom
da je iizeto iz brevijara.
KOJI MU DEAGO, pron. quiUbet; znaci od
prilike sto i svaki, ali se ja6e istice da je jedno
kao i drugn (kod toga se maze pokazati i neko
prezirane kao n. p. da nije jedno za §to ho(e
nego drugo, ali se to ne poznaje po primjerima).
— Od XVII vijeka (koji ti drago od xvi), a iz-
medu rjeinika u Belinu (,qual3ivoglia- ,i|Uilibof
599ii'), a Voltigijinu (.qualsivog-lia, qualumiuo,
chiccliossia' ,irgend einer, es mag sein wer will'),
M StuHcevu (v. ko godijer), u Vukovu (,wer
immer' ,quisqui8'). Koji mu diugo, budi muz,
budi ?,ena. S. Matijevic 16. IT vrtlu s. crkvo i
koje mu drago duse ... F. Lastri6, test. 2.52».
Koga mu drago otajstva koje to poznarie imati
more . . . 277'>. Tko godi o6e imati milost i
isprositi kod liega koju mu drago . . . ned. 265.
Od koga mu drago plemena. A. Kauizlic, kam.
5. Od koga mu drago suda slobodno je epis-
kopom pozvati se na sud pape rimsknga. 25.
Ovi dakle nepridobitnik Tatarin feestnkrat zazi-
vaSo na mejdan koga mu drago od vojske carevo.
And. Ka5i6, razg. 90. Od koga mu drago djelo-
vai'ia i drzanstva. J. Matovid 320. Hristjani
koga mu drago bitja. I. M. Mattoi 8. Dila, na
koji mu drago nacin uciiiena. I. J. P. Lu6ic,
nar. 5. Jer kad cigli od liiha poliSi, gdje mu
da mu od koga mu drago. Osvetn. 3, 35. —
drago moze biti odije]eno od koji mu. Focio je
bio vist pritvoriti se u svaku koju mu bi drago
priliku. A. KaniXlic, kam. 47. Oni (grih) od ne-
pravedna steceiia i kriva priuzetja po koji mu
nacin drago ucineno(I) ne more se pomrsiti ne
povrativsi istom cije je. J. Bancvac, razg. .33.
— Mjeste mu ima gdjegdje ti ili mi prema smislu.
Nego me neboga po ki ti drago put oda zla ovoga
ucini pocinut. N. Naleskovic 2, 102. Budi za
koji ti drago uzrok. S. Matijevic 18. Obecavam
podnijeti koju ti drago muku. P. Posilovic, nasi.
195'>. — Ako uzpitam koga mi drago. A. Ka-
nizlic, uzr. 230. — Ujednom primjeru xvni vijeka
ima i koji mu hoces s istijem znaSeiiem: Svak,
budi koje mu hoces ruke i vrste. I. M. Mattel 7.
1. KOJIN, adj. koji pripada Koju ili Koji. —
Kod mjcsnijeh imena u Srbiji u nase doba. <i)
u okrugu smederevskom. Kojiua jaruga. Niva u
Kojinoj Jarugi. Sr. nov. 1874. 363. — h) u okriigu
valevskom. Kojino po)e. Sr. nov. 1875. 745.
2. KOJIN, m. ime musko. — Prije nasega vrc-
mena. Kojinb. S. Novakovic, pom. 70.
KOJIN A, /. ime zensko. — Prije nasega vrc-
mena. S. Novakovic, pom. 70.
KOJINO, pron. znaci sto i relativna zamjenica
koji; no sto se dodaje oblicima ove zamjenice kao
da jace istice relativno znacene, uprav je skra-
ceno ono (vidi i on i no), a poznaje se i po tome
sto se u starijim knigama mj. no nalazi i to (do
xvi vijeka), n. p. : Onizi jemci koji to su po tomu
clovoku. Zak. dus. pam. saf. 39. Zaloge koje to
3u stale u nasoj komori, koje to smo bill uzeli
od Naleska Jurbsioa. Spom. sr. 1, 18. (1399).
Polacu u Dubrovbniku, koja to je polaca prbvo
bila nasega vlastelina. Mon. serb. 240. (1399).
Dio od zemajb koji to je bilb Dubrovnikb da-
rbvao Eadicu. 258. (1405). Zem|u u nase Pre-
morbje koji to je prbvo bio dio zemajb kraja
Ostoje. 261.(1405). Polacu koja toje prbvo bila
vlastelb naSehb. 297. (1420). Sluge kojim to je
pridao Badosava Siverinca. Nar. pjes. u P. Hek-
torovic 22. — Kojino se jav{a od xiv vijeka, a
izmedu rjeenika u Vukovu: k6jino, vide koji (cf.
no) ; Danicic u rjecniku kod kyj pi.se : relativno
mo2e uzeti k sebi zamjeniou ,ono', to mu biva
jace pokazivane a zamjenici otpada prvi glas, cf.
onb. — Ouzi kojino ga dajetb. Zak. dus. pam.
saf. 76. O carinahb kojeno su sbgi postale. Mon.
serb. 168. (1360). Od tvoga muza kino tebe kon
mene mladoga ostavi brez sebe. H. Lucie 196.
Al' od ust kano med iz sebe proliju. 206. On
kamen zestoki, o kino srdito more se razbija.
KOJTNO
tR7
1. KOKA
237. Pored s ostalimi kihuo milo zove teioacd
vernimi. P. Hektorovio 59. Nu ih, vjoruj, dili
veselo on timi, kihiio svit uovili nevojam svo-
jimi. D. Ranina 131a. Narod, koj'no u hra-
branstvu sta svojih ruka hrabrenifiki. J. Kavanin
2411'. Bartiio koj'no vjest skup vojstva vodi na
Turcina. 310''. Blago onom' koj'no gosti. 402*.
Euo oni su koj'no placu. 444*. Oni mu (Isii-
krstu) otvorise prsi, kino u srdcu legu nenavi-
dosti. J. Banovao, razg. 149. More im se reci
da viruju da 6o umriti, a ne onim kojino s usfcimi
govore a s dili se ukazuju. kolik da ce uvik
-svoje zlooe u/.ivati. pripov. 9. Onda ce se oci-
tovat oni vasi sramni grisi kojeno tako pofcajno
drzaste. 24. Iskade osvetu od Boga one sirote
kojeno si razcvilio. 25. Sveti Bonaventura, ko-
jino je vazda bio na sluzbu ove nase pastirice,
ovako imade reci . . . 132. Duse knjeno te jube.
prisv. obit. 63. Jakost ti u Jozipu, u Suzani i u
drugi, kojino napastovani nzdrzase se da ne padu.
.r. Filipovii 1, 174b. Govoreei od triju kriposti
bogoslovnije brez kojino se nitko saraniji ne
more. F. Lastrid, od' .50. Ne ktje on nikoje slave
ni fale, nego ju dade Isusu komuno se pristoji.
161. Oni u kogano ime doode. test. ad. 19*. Po-
grditi ouoga komuno samu postene i slava vicna
pristoji se. ned. 209. Doveo si Mariju kojano
je uasa izgib. M. Zoricic, zrc. 92. Oblast Bozju
brez kojeno nije lika. V. Dosen 5b. Zvale s ko-
j'imno ga lazci ?.vale. 36b. j^a livadi o kojojno
smrt ne radi. 50*. Jamu od propasti kojojno je
dno izbilo. 60*. One case, one zdile, kojeno su
pune bile. 149*. I causa i svi svata iz kojino
slava siva, sto ni kucin rep pokriva. 162*. Kad
ne mare oni za to, Bog kojeno obra na to. 224b.
K onim se va}a da uticemo, kojino su moguci
kod Boga. L. Vladmii-oviA 68. Imamo razumiti
da ovi isti Isus, u koga virujemo, kojino je drugi
kip prisvetoga trojstva, jediiii sin Bozji, jest hotio
narav covicansku na sebe uzeti. B. Leakovie,
nauk. 46. Ni ostalu muku tvo.ju kojuno si ti
mucio. Nar. pjss. vuk. 1, 95. L'jepom Fatom,
Atlagica zlatom, kojano je u kavezu rasla. 1, 252.
Vec on jubi Omerovo zlato kojeno je u kavezu
raslo. 1, 281. Kojano je dugokosa mlada, ona
rusu kosu kunijase. 1, 338. .Tel' izdro zlafjenu
maramu kojuno sam tri godine vezla? 1, 370.
Nije 1' majka rodila junaka kojini> ce vodu pre-
plovitiV 1, 601. Ja devojkii, ja nevjestu mladu
kojano je skoro dovedena. 2, 461. Na kojoj su
tolse pozlaiene kojeno su pot stotin dukata. 3, 201.
T da6u joj dvanaest prstena koj'ono sam od majke
dobio. 3, 498. Kijavitn, moje mjesto svoto, ko-
jeno si od Boga zaceto. Nar. pjos. hero. vuk.
319.
KOJINOVI('.!I, m. pi. imi: zasiukii a Srhiji. u
okrmjii uziikom. K. Jovanovic 153.
1. KOJITI, kojim, imp/, gojiti. — U nase
rrijeme u Topolovcu (P. Brantneri, i u luirodnoj
pjcsmi ugarakijeh Hrvata. Kak si me hranila,
kak si me kojila . . . Jacke. 134.
2. KOJITI, k6jim, impf. ('^) konop od mreze u
kolo saviti. Dubasnica na Krku. I. Milfietio.
KOJIZDE, pron. znaci Hu i 2. koji god ill
bole svaki. — Ohlicima zamjcnice knji dodajc se
enklitika zde koja moze hiti istotja postana sto i
ze; Miklosii (vergl. gramm. 4, 120) isporediijc lot.
dem ti idem. — MJeste zde nalazi se i Mo (koji-
zdo). — Saino II knigama pisanima crknenijem
jezikom, a izmedii rjeinika it, Daniciceoii (kyjzde
i kyjzdo ,quisque'). Za kojimbzde ulijanikomb
po dbva cloveka. Mon. sorb. 6. (1198—1199). —
Jepiskopi osvesfcase i kojegozdo kojizdo straue
u6ite)e postav|ase. Domentijanb 140. Mnogb zo
narodb ott Jerusalima i o(tb) kojegoXdo otbCbstvija
molitvi radi pri§bdbse... Starine. 18, 196. Koje-
gozdo po stepeni svojemb. Okdz. pam. §af. 60.
KO.TN, vidi ko6. — Oblik je kajkavski, ali se
nalazi u jednoga pisca cakavca iz Istre xvii
vijeka (samo ii nom. sing.). Nemojte biti kako
kojn i mazga. P. Glavinic, cvit. 18*. Eeceni
kojn zeni ne da usesti na se. 153b fprije i poslije
toga na istoj strani kona). tako se u istoga pisca
nalazi i kojnski mj. konski. A Ipolita k repom
6ini privezati kojnskim. 276*. Cilicij, t. j. suknu
jednu od struu kojnskih spletenu. 280b. — V
drugoga pisca cakavca (Splecanina) ima kojnu
ali samo radi slika s bojnu, kako i ii drugom
stihii ima jezdi (mj. jezdi) radi slika sa drezdi.
Vidim cara, gdi na kojnu u srjed srca ptenoa
jezdi i sulicu svoju bojnu u naj }u6u zmiju drezdi.
J. Kavanin 291b. sto u istoga pisca ima i koj-
nika, to je nepouzdano, jer je uopee nevafalo iz-
danc: Nemu sina malahnoga stvori vojvodu od
kojnika. 105*.
KOJN-, vidi kojn.
KOJO, m. hyp. Kostadin. — isporedi Koja. —
Akc. se mijena ii voc. Kojo. — Od xiv vijeka, a
izmedu rjeinika a Vukovu (hyp. v. Kosta .s' do-
datkom da je po juznom govoru). Kojo knezb.
G-lasnik. 24, 270. (1388).
KOJOVIC, m. prezime (po ocu Koju). — U
iia.^e vrijeme. Mladin Kojovic. Eat. 97. Milon-
tijo Kojovi6. 107.
KOJSINA, /. ime selu u Bosni u okrugu sa-
rajevskom. Statist, bosn. 16.
KOJSOSIC, m. vidi ii Daniiicevu rjeiniku :
Kojsosicb, meda je konuska isla ,otb aeligtb Koj-
kosicihb'. IVKon. serb). 264. (1389— 1405). bojim
se, nece biti dobro prepisano.
KOJUSAN, k6jusna, adj. dem. kolik. — vidi
koliSan i isporedi maju§an. — (/ nase vrijeme u
Lici. ,Kojusno mi odreza kruva'. ,Vide, kojuSna
0 oua cura'. .1. Bogdauovic.
KOK, m,. Melia azodarach L., neka hi^hi sto
iitm II I'nrii oblastu i vrlo tvrdw koscicu, te se mm
iii:ii kriiliji'si i brojaniee. — 3Ioze biti da po-
stnji' oil hil. coccola, Hi hole od grikoga xiixxo^.
— If nase urijeme u Dubroimikii. Kok, Melia
azedarach h. (Vodopid). B. Sulek, im. 149. —
Ne znam, jeli ovo isto: Ribiia trava kaze se u
Srbiji, belutak u Sremu, a kok u Dalmaciji ,Coc-
cole di Levante'. D. Popovic, poznav. robe. 326.
1. K<JKA, /. hyp. kokos. — Akc. se mijena u
voc. koko, koke. — Po juznijem je krajevima
Hom. sing, kfike, a voc. sing, koke, vidi: Is, o
koke, kokorajko! ne kokodi, ne klopoci. Nar.
pjos. vuk. 1, 194. A ti, koke, jaja nosi. Nar.
pjes. here. vuk. 286. Upita lisioa koko§: ,Duse
ti, koke moja lijepa i dobra!' Nar. prip. vr6.
186. vidi i b). — U nase vrijeme, a izmectu rjei-
nika u Viikoini (hyp. v. kokos). a) u pravom
smislii, ali ne samo o malenoj kokoH, nego se
kiize iesto ii vokativu kao od mila, pa i u sali
i u nekoj ironiji (cesto u poslovicama). Navrani
se lija s lisiciiim, te pojede koku s pilicima.
Nar. pjes. vuk. 1, 503. Dok ja koke ponameStam.
1, 511. Ispeoi mi sarku koku koja ne nosi. 1, 512.
Dodo koka, uk)unu ga. 1, 527. Hod' me sluHt,
dati cu ti koke moje. Nar. pjes. istr. 2, 39. Vidi
moja oka do se pece koka. Nar. posl. vuk. 34.
Do6' ce koka na sjedalo. 69. I pijaua koka zna
sto je jastrijeb. 104. I corava koka nade zrno.
106. Kakoce kao koka na sjedalu. 127. Neka
je koka sarena, pa makar i ne snijela jajeta.
1. KOKA
KOKICA
(Reku dokoji, uaj viSe u §ali, o dovojkama, kad
se govori o iienidbi, t. j. nokii je lijopa, a u
ostaloin makar kakva bila). 200. Pusti koku na
policu, ona ce i na stolicu. 266. Svaka je koka
na svom sjedalu pijotao. 276. Tela vele, koka
iiialo, jagi'ie zao, te zetu jajo na tovu. 313. Ce-
t'ri koko peruSavke. V. Vu6ovi6, igro. 38. Svo
peceno koko. M. P. SapSanin 1, 67. — h) u pre-
iii'si'iiom smishi, kaee te od mila (gdjeydje i u
iruiiiji) zensTcom djetetu Hi mladom zenskum ce-
{adctii. u DubruviiikK. ,§to ti J6, koke moja?'
P. Budmaui. — »■) u pisam kao ime cijelome
ri'dii u koji pripadaju kokoU i druge sliine ptice.
Koke (red) ,gallina6'. J. Pan6i6, zoolog. 205. —
tl) u prenesenom smislu, ime kobili? F. Kurolac,
dom. ziv. 60.
2. k6kA, /. dem. 2. kokoska (klupko). Koka,
kokoSka, Xene smotaju kouopjanu produ u koke,
pa je 5up|a, i kad istu opat na mobovilo premo-
tavaju, iz nutra uzmu kiaj, pa se lako mota i ne
pomrsi se, kao kad se s kluvka mota.
3. KOKA, /. Jensko ime, mjesto Soka. u Lioi.
V. Arsenijevic. — Bice ista rijec ito i 1. koka,
isporedi 1. koka, 6^.
4. KOKA, /. u Vukovu rjccniku: ,der weibliohe
schamtheil bei kleinen kiudorn (wie boi den inann-
lichen' kitica ,oder' rosa)' ,muliebria infantis'. —
Bice dritgi oblik od 1. koka, isporedi 1. kokot, b.
5. KOKA, /. kokos ito kakoie (kvocka?). — U
na^e vrijeme u Istri. Koka ,gallina glocions'.
D. Nemanii, cak.-kroat. stud, ifrtg. 19.
fi. KOKA, /. hyj). kokoika (jezgra u oraha).
— U nase vrijeme u Istri. Koka ,nucleus'. T>.
Nemani6, 6ak. kroat. stud. iftg. 19.
KOKAC, interj. u nase vrijeme u Lici. Malom
djetetu kad pane, doviknu sajivo ,kokac'. ouda
ne place, van se nasmije. J. Bogdanovic.
KOKAC, m. Kuruz koji is dobro u vatri u
kokioe t. j. u jaglice pucati. Pop Zivojin iz Srbijo.
KOKACEV, adj. koji pripada kokaeu. Pop
;?jivojin iz Srbije.
KOKALNIOA, /. kvo6ka('0. — U jednom pri-
mjeru cakavakom xvi vijeka. Isus Hrist z ovu
lipu razumnu priliku od kokalnice svoju jubav
ku on ima suprot vsim }udem . . . Postila. 2, x4b.
KOKALO, m. ime musko nacineno u soli od
interogativne zamjenice ko, kojom .se odgovara na
pitane sto pocine rjeiju ko, da je onaj za kojega
se pita sam onaj koji pita. — isporedi koksa. —
V Vukovu rjeiniku: ,der ko sagt' ,qui protulit
ko' [cf. koksa] s primjerom: A. Ko je to rekao?
B. Kokalo (,du selbst'). — U Dubrovniku sam
cuo kazatt Kokalo s D61a,, ali ne u onakom smislu,
nego kad dijete pita: ,Ko ...?', a nece se da mu
se odgovori, Hi jer ne treba da ono zna, Hi jer
dosaduje pitanima. P. Budmani.
KOKALOV, adj. jirezhne. — U naie vrijeme.
D. Avramovi6 249.
1. KOKAN, TO. ime musko, ali jamacno izmi-
sjeno (po svoj prilici nacineno od kokot), sto se
cuje samo u narodnijem Safivijem pripovijetkama
i pjesmama. — U nah vrijeme (a moze biti i od
proiloga vijeka, vidi naj zadni primjer) ; izmcdu
rjeinika u Vukovu: 1 (ali nema broja 2). pjeva
se i pripovijeda kako se nekakav Kokan fielebija
pogodio : U zle dauo, u godine gladne, za tri
gro§a i caksire sukna, da on dvori sedam gazda-
rica i da cuva hi|adu ovaca (dovde su stihovi iz
narodne pjesme) ; kako jo gazdarica Mara kupila
kolo da bi domamila Kokana od ovaoa; kako je
Kokan doSao, kakav je bio i kako je u kolu
igrao, ltd. I od toga jo ostala ova posloviia:
Neraa kola boz Kokana. i u Nar. posl. vuk. 20:i
gotovo se isto pripovijeda, a .ilicno u doije pri-
povijelki- u Nai\ prip. vrfi. 32—33. vidi i kod fia-
labrcuuti. — Ima i u jcdnoga pisca xvui vijeka,
ali je naUampano kokan (s malijcm slovom).
8 toga Ho se ne zna znaiene ove rijeii, a i onako
je neva^alo izdanc, moze se proiitali Kokan kao
ime muiko i pomisliti da je vec onda hilo })<>■
znato po pripovijetkama. Njogda Kokan od
ovaca bio sloiio dosti vredno svoj mao snopic
od drvaca, Demokrit ga srjeti i vreduo na nauke
ga hti udignut. .1. Kavaiiin 354*.
2. KOKAN, TO. Sajiv i tepav naziv pijevcu (ko-
kotu). I zona tepajuci svome iSojku roce: ,Ko-
kane moj!' — U naSe vrijeme u Lici. ,i. Bogda-
novid.
KOKANOVIC, TO. prezime. — U nase vrijeme.
Trpko Kokanovid iz Uzica. Protok. pr. Nenado-
vioa. 1-58.
KOKANOVICI, TO. pi. ime zaseoku u Bosni a
okrugU Bone Tuzle. Statist, bosn. 97.
KOKAN, m. ime sehi u Ilrvatskoj u zupaniji
modrusko-rijeckoj. Razdijej. 48.
KOKANE, n. djelo kojijem se koka. — U Vu-
kovu rjeiniku.
KOKANICA, /. ime po}ii u fyrbiji u okniga
uzickom. T^. Stojanovic.
KOKARA, /. ,Ajde gore u sikaru, pa kakvo-
god kokare donesi na vatru'. — U nasn vrijeme
u Lici. J. Bogdanovic.
KOKARDA, /. franc, cocarde, tal. coccarda,
nem. cocarde, (politicki) znak od tkana Hi od
lima sa razlicnijem hojama .Ho nose vojnici a i
iinovniei na kapi Hi drugdje (n. p. na prsima).
— U pisaca nasega vremena. Urednici austri-
janski imadu, dokle god su u sluKbi u knezevin!
uz kokardu austrijansku nositi i lihtensteinsku.
Zbornik zak. 1864. 219. i a Sulekovu rjecniku:
jOooarde'.
KOKATANE, n. djelo kojijem se kokaee. ,7.
Bogdanovii.
KOKATATI, kokacem (sic, vidi prvi primjer,
isporedi i guritati), impf. vidi kakotati i kokoda-
kati. — U nase vrijeme u Lici. ,Pijevac kokaee,
a koke liegovo kokatane i ne obadiraju'. Reku i
2enama, kada ih hoce da ucutkajn: ,Cu(ti)te ! sta
ste stale tu kukatati?' J. Bogdanovic.
KOKATI, kokam, impf. prziti (n. p. kukuruze).
— Ake. kaki je u inf. taki je u praes. 3 sing.
kdkaju, u aor. k6kah, u ger. praes. k6kajuci, u
ger. praet. k6kavsi, u part, praet. act. k6kao; u
ostalijem je oblicima onaki kaki je u praes. 1
sing. — Nejasna postana; MikloHc isporeduje
ces. kokucka ,kern', mag. kokiny ,scbl6he', ku-
kojcza ,sandbeere', grc. xoxxo^. — // Vukovu rjei-
niku: n. p. kukuruze ,braten (den kukuruz)' ,tor-
reo'. cf. kokioa.
KOKCI6, TO. ima samo gen. pi. u narodnoj za-
goneci nasega vremena: Puna tepsija zlatnih kok-
cica (odgonetfaj : nebo sa zvjezdama). ali ima i
varijanta kostica i koscica. Nar. zag. uov. 57,
te s toga nije pouzdana rijei.
KOKE, adv. vidi kokoske. — U tiaSe vrijeme
u Lici. ,Padose koke, pa se ne zna koji je ja6i'.
J. Bogdanovic.
KOKE^AN, TO. nekakva riha. J. Panci6, ribe. 8.
KOKIOA, /. dem. koka (kokos), ali moze imati
i druga znaiena (u prenesenom smislu). — U
naSe vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu.
IvOKICA, a.
KOKORA.TKA
a. II jiraoinn sndda. -- U Viikovit rjrciiikii:
dem. V. kolca.
b. Tetrao boiiasia Jj., iit'ka jitiiu, Irxtai'ka.
— U ViikoDii rjecHika: ,iias liasolhuhu' , Tetrao
hiiiiasia fL.; vido [ostarkal. — Pancic uvako zove
driiijii vrstii tetrijrha (Tetrao totrix L.). J. Pan-
('■ic, ptice 11 srb. 57. cidi i: Marinkovic, Diisl,
Arseuijevic, Pecic i dr. prozvali su ovu pticu
(.Tetrao tetrix') ,kok>ca', sto je vooma nezgodno,
jer ga Vuk ima za .Tetrao bonasia', a tako i
jesto. S. Bru.sina, ptice hrv.-srp. nastavak. I3i5».
<•. Melolontha vulgaris L., vidi gundoj. —
U Viikovu rji'cnikit: ,der maikafer' ,Scarabaeus
meloluiitha' s dodatkom da .<tc (jovori « Fricskoj
Guri.
(1. iiekdkra bifka. Kokica (kokosica), rus. no
KouiHHU'i,, KVKyiiiu-ii (Orchis), Ophrys Bert^'doiiii
Moretti (Visiani, Lambll, v. kokosica. B. Sulek,
im. 149.
c. inprzeno kiikuriisni) zrnu. — isporedi ko-
kati. — U Vukomi rjucniku: ,gero.>>tete kukuruz-
korner' ,ffrana zoan mais tosta' |cf. ja;?la]. —
I\loze biti dii iic postnjc ud kokos (vidi 2. ko-
knska).
r. « Viikoou rjecnikit (ii trecem isdiiiiii) : kad
so i/ hile istreso ujediio diivati kojijos gori. ovu
kokieu mecu diivangije vrlo rado na lulu kad se
uapuui na novo, vidi i: 1 pripali jo (lulu) ko-
kicom. L. K. Lazarevic, on zna sve. -57. — Ooo
znaienc muie biti srudno sa znaretirm pod o.
KOKU!I, m. 2>i- iwe zaseoku ii lUiaiii n iikrui/ii
travnickom. Statist, bosn. (i.i.
K<.)KIN, iidj. koji pripada kiiki. — U nase
rrijcme, a izmedu rjecnika n Vtikovii (,der lienno'
.gallinae'). Odgovara kusi pet'o: ,Kakav ou vara
arae dati? Nit' sam orac, nit' sam kopac, vec
sam kokin tancovoda'. Nar. pjes. vuk. 1, oil.
KOKINAC, Kokinca, lu. imr dojema seiima u
llrrntfikiij u zupiuiiji narazdiiinkiij. Kazdijel. 106.
ICOICIN BKOJJ, m. iiijci<to it Srbiji na rjecici
Uvea u okriiijii uzickum. M. D. Milicovic, srb.
.'i79.
KOKINICA,/. iine mjesta u Modanini. I). Hire.
ivOKIEEVO, n. ime xelu ii Hrva,tskiij u zujia-
iiiji modriisko-rijeckoj. Razdijo}. GO.
KOKIRNA. /. u i'likovH rjecnika: brdo u Ve-
lebitu.
KOKNA, /. u Slulicevii rjucniku: ,meta'. —
Nijcsam nigdjc dru/jdje nasaii uve rijeci, tr mi
je za lu posve nepoitzdana.
1. KOKO, adv. u nekijeh cakavaca isto ito ko-
liko, vidi kolik.
2. KOKO, III. hjip. kokot. — Akr. se mije.na
u vi>c. koko. — U nase vrijcme u Dubrovniku:
fcsto .se kaze eoiyjeku, a cesce djetetu nmskome,
kao od draga Hi n sali. ,Muci, koko moj !' ,Amo
ilodi, koko moj !' P. Budmani.
.9. KOKO, n.(?), vidi kok. Koko, Melia aze-
darach L. (Alschinger), v. Kok. B. Sulelc, im. 149.
KOKOCAK, m. ime selii u Slavoniji u zu/ia-
iiiji virovitickoj. IJazdijol l.'iS.
KOKOCEV, adj. u Daniiiievu rjecniku: Ko-
kocevb, selima u Macvi sto ih je car Lazar dao
Ravanici isla je meda ,na Kokocevu graniou'.
Sr. letop. 1847. 4, .53. (1381).
KOK(')CICA, /. Corydalis solida Sm., iieka bilka.
— IJ Srbiji u niikiiiii okrugii. S. 1. Pelivanovic.
KOKOnKA, ./'. cidi s(uka, bena. — U Dubrov-
niku i u dnbrovackoj okolici. — Obieno se go-
vori (osobilo a samome Dubrovniku, rjede po se-
lima) kokoska, kan I s:rski i maska Hd. iiij. grcki
* inacka; ali jr gm. pi. uaj ccSce kokocaka (( a.
gradu). — iV(/> jasmt. postaje U od kokot (ujirar
od dem. kokotac) //(' ,/'■ sama rijec (1.) kokoska
u kojoj se s promijenilo na c (vidi kod kruska).
t akcennt je drukiiji. ~ Ovakovo zmicene inoze
biti i u jediioin priiiijeru xvi vijeka; poslijc se
nahodi samo u nasi^ vrijeme, a izmedu rjecnika
u Stuliceou (kokoska, ptica ,boccaccia, uccello'
.scolopax'). I galebi i kokosko i utvico zlato-
krile. M. A'etranic 2, 270. KokoAka , Scolopax
rusticola'. Slovinac. 1880. 31''.
KOKOCATI, vidi kokotati.
K0KO(''ENE, n. djelo kojijcm .sr ko kokoti. —
/■ Viikovu rjecniku.
KOKODAKANE, n. djelo kojijrm .s- kokndiin:
— U Bjelostjenvevii rjecniku: kokodakai'io, ralio-
lene, kvocaiie ,.gallinae singultus, cantos' ; l a
Lid 11 nase vrijeme. J. Bogdanovic.
KOKODAKATI. kokodacem, imp/, vidi kaUo-
diikati. — U Bjelitst jnivemi rji-riiikii : kokodacem
,pipio, sinyiili'T; // S'ull iifiji ii n : .scliiamazzare'
jgackern'; /( Stiitiievn: v. ka.korali. / (( iiase
vrijeme n Liei. , Kokos kokodaco'. Xioku i zo-
nama: ,Cu(ti)t6! davo u vas usa', sta sto stale
tu kokodakati?' .1. Bogdanovic.
KOKODAJfiKA, /. vrsia kokoH. V. Iviirolac,
dom. ziv. 52.
KOKODAN. III. siari kokol. F, Kuiola.-, dom.
ziv. 52.
KOKODJML / KOKiHiKIll, m. vidi kn.ko.lik
— I'o lal. coccodrillo. — U iiekijeh pisaca .wii
i xviii vijeka. Kako skot so plode ti [udi ne-
inili, vec neg okol vode oni kokoilrili. .7. Armo-
lusic 65. Ondi lavi, . . . ondi kokodrili ... S.
Mai'gitic, fal. 103. Ali su ono bile suze od ko-
kodrila. 108. Covjek cvili, kad jo ubio druga,
drugi kokodrio. .J. Kavanin 77"'. ,Jeda nij' ira i
Bog bio porac, vol i kokodrioV 443a. Zmaji i
kokodrili. Blago tiirl. 2, 82.
KOKO^jEVAC, Koko|evca, m. mjesnu ime. —
U Daniiicevu rjecniku: ,Koko}6vi.cb, gorny i
dony', dva sela izmedu Kucajino i Morave koja
je car Lazar dao Ravanici. M(on. sorb.) 197.
(1381).
KOKONOZAO, kokonosca, m. Kihino.liloa crus
galli Beauv., neka bi(ka. — Id jr po lalinskom
imenu, Hi po oblicju same lii(ke. — U Stuliievu
rjecniku: kokonozac, trava ,gallicrus, sed par.
lat. (herba cujus cacumen galli pedi assimilatur)',
i mozebiti iz iiega: Kokonozac, (proma lat.) galli
crus (Stulli), Echinochloa crus galli Beauv.
(Lambl). B. Sulek, im. 149.
KOKOPATLINA, /. vrsta vinove loze. — ispo-
redi kokopetina. ^Kokopatlina, weisser blaustiol
(u Zagrebu). B. .Sulek, im. 149.
KOKOPETINA, /. vrsta vinove loze. — ispo-
redi kokopatliua.^ Kokopetina, suvrst vinove loz((
(u Zagorju). B. Sulek, im. 149.
KOKOR, m. ime musko. — Vuk ga jinniii'ir mi
jediiom mjestu po narodnoj pjesmi (ali ispnmti
Kokoric, Kokovov, Kokorovic, Kokorovo). .Jos ii
detii'istvu slusao sam pjesiuu . . . ali ga (Kiilasa)
Topal-pasa nije smio pogubiti od negova drustva,
od Kokora i od .lezdimira. Vuk, poslov. .38.
KOKORAJKA, /. kokos u koje je cu/iavo Hi
kudravo perje (vidi kokorav). — IF pjesmaina
■moze biti i da se ne misli na znaeene iirgo se
pridaje kao epitet uz koka radi slirnosti glasa
(aliteracije). — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovu (u pjesmi ,epitheton fiir die henue').
KOKOKAJKA 1'
IS, u koke, kokorajko! Nar. pjos. vuk. 1, I'M. Oj Li
koke kokorajko! 1, 506. O ti, koko kokorajko!
V. Vrfiovii, igre. TS. Tu 6e naci i kokota i ko-
korajku. M. Pavlinovi6, razl. spis. 260.
KOKORAV, ag/. kovriast, kudrav, rudaU. —
liijec je stara, jer se nalazi naj prije u rukopisit
XIV vijeka (F. MikloSii, lex. palaeosl.^ kod ko-
koravT>), all poslije samo u nasc vrijeme: Ko-
korav, kovrCaste kose. Podunavka. 1848. .58; a
izmedu rjeinika u Vukovu : vide fiupav s do-
datkom da se govori u Crnoj Gori (gdje nije
poifve isto ali je sliino znaiene).
KOKOBAVAC, kokoravca. m. kukorao covjek
(momak). — U narodnoj pjesini zahi(ezenoj prije
nasega vrcmcna. Ela, momfie kokoravfte ! S. Men-
cetii — Or. JJrZic 512. vidi kokorusa.
KOKORE, /. pi. nijesno ime. — Prije nasega
vremena. S. Novakovici, pom. 135. — Moze biti
da hi pravi nom. pi. bio Kokori a da je ovdje
zamijenen akuzativom, te hi onda bilo ime »«i(,s-
koga roda, isporedi Kokori.
KOKORI, »n. pi. ftne selu u Bosni u okriigii
banoluikom. Statist, bosn. 37.
KOKORICA, /. zavojak, kovrcica. — isporedi
kokorav. — U nase vrijeme u Istri. Oko no;u:a,
duso, sve su kokoricG, bi roc da su zlatne. Nar.
PJ6.S. istr. 2, 25. Kokorica ,haarlocke' ,ciocea' =
uvojak, kovreak. Nasa sloga. god. 10, br. 7,
str. 26.
IvOKORIC, m.. prezime. — xiv vijeka, a izmedu
rjecnika u Danicicevu (Kokoricb). Doja Ko-
koricb. (Jlasnik. 15, 294. (1348?). — T kao ime
zaseoku u Dalmaciji ii kotarii makarskom (moze
biti da je iiprav Kokorici). Repert. dalm. 1872.
20.
KOKORIN, m. ime mjestu ii Srbiji u okriigu
hiugradskom. (\iir u Kokorinu. Sr. nov. 1H70.
713.
KOKORINA, /. ime dvjema selima u Hercego-
vini. Statist, bosn. 106. 113.
KOKORINIC, m. prezime. — xvi vijeka. Ivau
Kokorinic. Mon. croat. 186. (1504).
KOKOR^IV, adj. u narodnoj^zagoneci nasega
rvemena. — isporedi kokorav. Sipilo, pipilo, didi
baba nakarada, jare kokorjivo. odgonetjaj : gajde.
Nar. zag. nov. 27.
KOKORNAK, m. Matricaria chamomilla Jj.,
neka bilka (va^a da s toga sto joj je Usee koor-
vasto, kokoravo). — Od xvui vijeka (ali moze
biti i pratilaoenska rijec, vidi primjer iz Sule-
kova imenika), a izmedu rjecnika u Stuliceou (v.
komomila). Kokoniak , Chamomilla'. Z. Orfelin,
podrum. 491. Kokornak, rus. KoKopHUKT., KOKop-
iiaK-L, poj. kokornak, cos. kokornak (Aristoloehia),
anthemis (Stulli), Matricaria chamomilla L. (Vi-
siaui). B. Sulek, im. 150.
KOKOROSlGA, /. u osobitom slucaju zovu
(wako koko-i pecenu u Kotarima i u Bukooici (u
Dalmaciji). — isporedi kokorajka. Nataknu kokos
na razaii, odnesu zarucnicima, pjevajuci zovu
liega po imenu i kazu da mu nose kokoro.sicu,
da sa mladom okusa. V. Bogisic, zborn. 244.
KOlvOKOV, adj. koji pripada Kokoru (kod
mjesnijeh imena). Sve planinom Kokorovom. P.
M. Nenadovio, mem. 170. — Kokorova Jaruga,
mjesto u Srbiji u okrugu kragujecackom. Niva
u Kokorovoj Jarugi. Sr. nov. 1874. 257.
KOKOROVIC, m. prezime (po oeii Kokoru).
— Ovoga vijeka. Doso k sudu Mai-ko Kokorovii
iz Ribara. Glasnik. ii, 1, 186. (1808).
") KOKO<5, a.
KOKOROVO, n. ime zaseoku u Srbiji u oknuja
podrinskom. K. .lovaiioviA 134.
1. KOKoRUSa, /. kiidravo (kokoravo) zensko
ie^ndc. — U narodnoj pjesmi zabi\czenoj prije
naieya vremena. ,Ela, duSo kokoruso, opori mi
moj testeme|'. ,Ela, rnoniSe kokoravco, ne imam
ti ga u com oprat'. §. Menfiotic — G. Dr/.ic 513.
2. KCJKURUSA, /. u Vukovu rjeiniku: vide
paserka .< dodatkom da se govori u Barani, ali
rijec.i ]i:is,xikii iitiiui till srom mjestii; i a treeem
je izdiiiiii ilndiiiio siimii: |pasorka, f. cf. kokorusa].
— I'o iiriiiiH' ji' hijka: Kokorusa (Vuk), Aethusa
cynapium L. (i'abkoviiS, Tomaj). B. Sulek, im. 150.
KOKORUZ, Hi. vidi kukuruz. — U nase vrijeme
u sjevernijeh cakavaca. Veliki kodi trkji od ko-
koruza. Nar. prip. mikul. 85.
KOKORUZINA, /. batvo od kuruza. u Lijopoj
Vini. i). Hire. — isporedi kokoruz.
KOKOS, m. plod (kao golemi iirah) neke vrste
paome (Gooos nucifera L.). — IHsci sit uzeli u
nase vrijeme iz nemackoga jezika, ali rijec nije
evropejska. — U Sulekimu rjeiniku: ,coco3nuss',
gdje za samo drvo ima nacineno kokosiiak (,co-
cosbaum'), ali je ovaka rijec nespretna jer bi se
obicno izgovorila kokosnak, te bi se promislilo
lako na drugo. hofe je, kad i tako nai narod
naj cesce ne razlikuje imenom plod od drveta, da
se i za drvo kaze kokos.
KOKosoV, mlj. Icnji. pripada kokosu (koji se
cini, r.ifli I. I;.:l;.i-<:i ' — Xniii'iiiio u nase vrijeme.
— V Siilrh'iini rjrriiikii : IvdUosovo u[6 ,eocos-
nussohl'.
KOKOS, kokosi, /. gallina, zenska domaca ptica
kojoj je muski kokot (vidi). — isporedi kokosa.
— .ike. kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem
padezima, osim nom. i ace. sing., i gen. pi. ko-
k6si (i sa starijem oblikom diiala kok6siju), i
dat., instr., loc. pi. kok6sima. — ■ Rijec je pra-
slavenska, isporedi stslov. kokosb, rus. kokomii.
(kvoika), ees. kokos (sto je muskoya roda i znaci:
kokot, ali je rijetka rijec), po(. kokosz. — Po-
staje od iste osnove od koje je i kokot, ali dru-
gijem nastavkom: Hi od onomatopeje ko-ko na-
stavkom 5, Hi od korijena kok nastavkom o.s;
oba su dva nastavka nejasna. — U svijem jr.
rjecnicima (u Danicieevu kokosb).
a. It pravom smislit. — U kokosi ima neko-
liko osobina i razlicitijeh obzira s kojijeh .se o
noj govori, n. p. glas, noiei'ie jaja, upotreblavane
kao hrana itd. od kojijeh be se mnoge naci u
primjerima, pa vidi i kakotati, kakodakati, jaje,
nositi, pronijeti, snijeti, nasaditi, kvocka itd. —
dodati je jos ovdje, da kad se govori o vrsti, bez
obzira jeli mu.sko ili zensko, obicno se kaze kokos,
a ne miisko ime (kokot, pijetao itd.). Jakoze
kokius ptence svoje sbbjudajetb. Glasnik. 13, 361.
Zakonb za kokosi. Stat. po|. ark. 5, 262. Tko
bi ukreo kokos. 282. Kako kokos skupja ptice
svoje pod krejute. Zad. lekc. 4. matth. 23, 37.
Kakono kokos skup}3 piplice svojo pod krelute.
Bernardin 11. (Kradise) nigda jaje nigda kokos.
Korizm. 44*. Kim zakonom je umrla kokos. 621).
Kokos za jedno jaje ucini veliku trjesku. Zborn.
7^. KokoSi i kapuni. 56^. Ako vidis (u snu)
da kokos nosi jaja, toj prilikuje dobit. 132*. Da
ste vi, Blacane, opuzlo kokosi na dazdu oprane.
M. Vetranic 1, 215. Dava ili kokosem. N. Na-
jeskovic 1, 185. Ma sto cu od vas rit, starica
nesvisnih ? . . . Sinovi svidoce, na kojih svaka
vas, kako kokos, kvoce u kuci na svak cas. M.
l)rZic 91. Koji viruju u sne, dneve, sritanje,
kad mu igi-a oko, ali koko§i piva'u. I. Antic,
KOKOS, ,1.
vrat. 82. Kokos cioa jednoga jaja (•iiii voliku
buku. P. Posilovic, cvijet. Ii7. Kokos tusta,
juha jfusta. (U). Nije dobar kokosem paja za-
inesti. (D). Od stare kokosi dobra juha. (D).
Po.slov. danic. Poce lisica klati kokosi. S. Mar-
Ritic, fal. 191. Bo}e je danas jaje nego sutra
kokos ,migliore e un tieni, die cento piglia'. A.
d. Bella, rjeon. 330''. Kokos piva jerbo je pri-
tila. L. ^Jubuski .33. Imamo moliti, kao iia pri-
liku kokosi piju. A. Kanizlic, vizr. 2^. Bijelo
je jaje a od erne je kokosi. (Z). Poslov. danic.
Kokosi ie lija klati. V. Dosen W'. Trapa kao
kokos slipa. Id-ji. Ne brojeci kokosiju, tuka ni
Iptucih ostalih. And. Kacic, kor. 224 Za koju
svrhu kokosi erne nose bila jajaV N. Palikuca
2G. Zlo po one kuce gdi kokos piva. 32. Ko
oce da mu.je kuca cista, nek ne dr/.i golubi, ni
kokosiju. 32. I donesi pero od kokosi. Nar.
pjes. jiik. 135. Pojala je tri kokosi skuliano.
Nar. pjes. istr. 3, 9. Boje jo biti pijeviio jedan
dan nego kokos nijesec. Nar. posl. vuk. 22. Kako
tudu kokos izijes, odmah svoju za nogu vozi (da
i ti castiS onoga koji je tebe eastio). 127. Koja
kokos mnogo kakoce, malo jaja nosi. 141). Ko-
kosi je dvije pare u glavi, pa zarana trazi ko-
naka. 143. Kokos pijo, a na nebo gleda (da je
ne bi jastrijeb prevario ; daklen i coek tako vaja
da se cuA'a). 144. Davase rai zona jutros jedan
dobar par kokosi. Nar. prip. vrc. 57. Noseci na
prodaju dva tri para kokosi. 138. Kokosi na-
sadivati. V. Bogisic, zborn. 274.
I), moze sc kazaii i o ienskom siiciif ((mohito
domac'') ptice, tako a ovom priwjeru a pnunici.
Kaiio pavun koji pomjivo iste da od pavice
najdo jaja da i razbije i popijo . . . i zato kokosi
one prvo kriju jaja svoja ... S. Margitic, fal.
Mis. — duo sam da lovci i zenako u fazana zovu
kokos.
c. H Duhrovniku sc kazf. od draya i zenskome
{omtbito mladome) ieladetu, isporedi 1. koka, b.
KOKOSA, /. vidi kokos. — I! nanc vrijeme u
Istri. Ubij mu kokosu, ka po ku6i slata. Nar.
pjos. istr. 2, 41. Kadi su ti crviV Kokose su je
pozobali. 4, 13. Pa biz' kako i kokosa proz
glavo. Nasa sloga. god. 20, br. 18. — U jcdnoga
pi^ca Slaoonca xviii vijcka iina net;, pi. ko"kose,
pi> ic.mu hi bio nom. sing, kokosa, ali mozt: biti
d(i Ireba citati kokosi. .Jor kada so svatovi opiju,
oko kuco kokose pobiju. M. A. R6|kovie, sat.
Fl-1. oidi i II Mikalinu rjeciiikii kod kokosar, a,
(jdjc je kokose ■jiiinacno .ituiuiiarska piiijir.ika.
KOKOSAK, kokosdka, m. kokosinak (.galli-
narium'). — U niiie uriji'inc it Istri. Kokosak,
gallinarium, gen. kokosaki't. IJ. Nemanic, cak.
kroat. stud. m.
KOKOSAN, kokosna, .adj. koko.yi, kokusini. —
V Jamhresicevu rjecniku: kokosni ,gallinacous'.
KOKOSAN, adj. oitli kokosni. — IJ Stiiliceeii
rjecniku: gallinaceus' s primjeroiii : kokosaiio jaje.
— Nije dosta poiizdano; vala da treha pupra-
viti kokosne jaje.
1. KOKOSAE, kokoSara, m. nrsto zivo (Made
Hi zimdina) sto se havi kokuiima. — Akc. kaki
jc II gen. sing, taki je a ostiilijini imili-'rhna, osim
nom. sinij., i voc. kokosaru, k■ill0^^l^i. — Od xvu
nijrka (samo u naj prvoiii ..imreiui, riili kod a;
ostala znacei'ia nijesii piitvrdena prije oDoga I'ijeka).
ii. coojek koji cuva kokosi (moze znaiiti i:
koji odyaja Hi koji prodaje kokosi). — U Mi-
kalinii rjecniku: kokosar, koji cuva kokose (sie)
,gallinarius' (gdje se naj prije nahodi), ii Belinii :
,gallinajo, gallinaro' .gallinarius' 337''-; .pollarolo,
che tiene cura di polli, o mercaute di polli' ,pul-
171 KOKOSICA, a,
larius' .'1701'; u Bjelostjeneevii: ,gallinarius, cu-
rator gallinarum'; u Jambrciicevu,: ,gallinarius' ;
M StiiUcemi: kokosar, koji cuva kokosi , gallina-
rius' ; It Vukovii : ,dor huhnermanji' .gallinarius'.
b. covjek koji krade kokosi. Cesto bl ( Vcfko)
govorio: ,I)a Bog da, da so Srbi ne umire s Tur-
ciraa dok sam god ja ziv, jer kako Turci udare,
odma mene stanu malo odlikovati od ovi koko-
sara' (tako je zvao one vojvodice). Vuk, dan.
1, 89. Dale vjetrogoiie, kokosaro, varalice. M.
Pavlinovic, rad. 170. Covjek koji krade kokosi
i drugu zivad. u Lici. V. Arsonijevic. — I ii
Ditbrovniku ima kratka pucka pjesiiiiea, it kojoj
kao da jc ovako znaiene: Petar Vjetar kokosar
vodi zenu na pa^ar. P. Budmaui.
C. Astur palurabarius Gossnor, ptica sto grain
kokosi. Veliki jastrobac (kokosar) , Astur palum-
barius' ,der hiihnerhabicht'. J. Rttinger 69. Ko-
kosar , Astur palurabarius'. O. Kolombatovic.
progr. spal. 1880. 10. Kokosar ,Falc;() buteo'.
Slovinac. 1880. SO^i. Kokosar, pilun, kobo , Astur
palurabarius'. D. Trstonak. Kokosar, iuio ja-
strebu sto kokosi lovi i vata. J. Bogdanovic.
(I. vrstii psa. Bastaja, Uaruvar. D. Hire.
2. KOKOSAK, kokosara, )«. kokosinak (gdje
se hrane kokosi). — Isti je akc. kao kod 1. ko-
kosar (a isto je i postane), samo .its je ace. sing,
isti sto i nom. sing. — IJ nase rrijeme, a izmedit
rjccnika n. Viikovu (dor liiihnerstall' ,galKnarium').
Okolo su ambari, kosevi, koiiusnice, kokosari,
golubiiiaci i druge staje. M. D. Milicevic, omer.
62.
KOKOi^ARA, /. oidi kokosinak igdjr sr Iinnie
kokosi). — Samo it Sliilicent rjecniku: v. koko-
siste.
KOKOSARI, m. pi. line zaseokit a liosni ii
okrugit travnickom. Statist, bosn. 62.
KOKOSARICA, /. zensko irlade .ito cura ko-
kosi (isporedi 1. kokosar, a). — U Mika^inu rjec-
niku: ,ouratrix gallinarum, galliiiaria'; (( Be-
linit: ,gallinaja' ,<-uratrix gallinarum' 337«; it
Bjelostjcnccrii : ,gallinaria, curatrix gallinarum';
« Jain'hrcsicevu: ,gallinaria'; u Stuliceiut: ,(piae
gallinus curat'.
KOKOSCE, ».. ilcm. kokoJ Hi kokoska. 1''. Ku-
relac, dr)m. ziv. 52.
KOK( )SCtCA, f. dcm. 1. kokoska. — Nit jeilnoin
mjestii XVI vijeka. No jidiso kc,k..S(Mo(>. M. Ma-
rulic 26.S.
KOKOSCINA, /. itugiii. k..k.iska. ■ - IJ Vu-
kovu rjecniku.
KOKOSCIOI, »t. pi line zaseoku u Bosin u
okrugu sarajevskom. Statist, bosn. 27.
KOKOSENE, n. coll. kokos. — U nase rrijeine
It Lici. ,Lako cemo za jolo, kad imamo koko-
soiia dosta, ednu koku na padelu a drugu na
razan'. J. Bogdanovic.
KOKOSEVINA, /. mesn od knkoAi. — V nase
vrijeme ii Lici. ,Uj orlina, nos no, znam i j:i, da,
'e kokosevina slatka'. J. Bogdanovic.
KOKOSICA, /. dem. kokos. — isporedi ko-
koska. — Od XVI rijeka, a izineitu rjccnika it
Belimt (,gallinella' ,galliiiula' mi''-), u lijelo-
stjencevu (.gallinula'), u Voltigijinu (.gallinoUa,
gallinetta' ,kiichlein'), « Stiilicevu (,parva gallina').
It Vitkovu (dim. v. kokos).
a. u pravom smislu. Za nevoju toj so pati,
kokosice zac no budo, da mi so jo konfortati u
nevojne moje trude. M. Votranic 1, 1^. Uovi
kako kokosica. M. Drzic 146. l^upcioa sam ce-
kala s kokosicom peueuom. Nar. pjes. istr. 2, 148.
KOKOSICA, a.
Kak (sc ijini) Urn^u] s kokoftiiii. H. 20. Potosi(S
iiiu iiapovnsi', koUosicii i)osti|uSe. (>, ijli. Nndo
jediiii lopahiiu kokosii-ii, u ki'iizi zainotanu, iiistu
i spravim za loiica. M. Vodopio, tuzii. jel. du-
l)i-ovii. 18G8. 201. — MetajDi-icki, o icnskom 6e-
(iidelii. Moja kokosiuo, da lui to orlic ue pod-
biJG. M. Driii. 181.
b. It Dubrovniku i nckti diola ptica Sto se
liii'i i jcde. vidi: GaUimila chloi-opus (L.), Gusa
/.olenoiioga . . . Va|a nam naknadno dodati da se
u Dubrovniku, po Kosi6u, zove ,kokosica orua,
kokosica velika'. S. Brusina, ptieo lirv.-srp. na-
stav. 13t) — 137. — Nulazi se i dntydje (div|a ko-
kosica Hi samo kokosica) zabifeieno, ali ne seat/da
s istijeiii znacei'icm, vidi u Biiinu rjecniku: divja
kokosica jgallinella, gallina solvaggia' ,rusticuia'
337" / u BJelosljencevu : divja kokosica ,rusti-
cula', t. j. k jerebico spodobna. i'idi i: KokoSica,
Galliuula persilla (vaja da treba citati pusilla).
Slovinac. 188l». 32 '. — Xaj prvi so put poinine
II jcdnixja pisca Dubrovcanina xvi vijeka. Ko-
vaca, gusaka, divijoli kokosica, noraca, plovaka
i morskijoli slavica. M. Votranii 2, 270. — Druijo
je bozja kokosica o kojoj isti pisac (/oBori na
dnii/oiit mjnstu: tu jc zivntinu jamacno on saia
izmislio. Oizdavs jos pticp zlatijemi liuliori, bozje
koko.si<;e tuj vidjeh u gori itd. M. Voti-auid
2, 272.
c. ime iivci. — U nasi; vrijcmc u f.-ttfi. I).
Namanic, cak. kroat. stud, ifrtsg-, (U.
(1. vrsta skiiy-.p, vidi dagiia. — Kokosica (s do-
datkiim dn se yovori u Vranicu) ,il pedocchio',
kokosica ti'avata. L. Zore, rib. ark. 10, 342.
('. bi{ka. Kokosica, ces. koko.ska (Capsella),
I. l)phr\'s L. (Sulok), v. Kokica^; 2. Capsella
bursa pastoris Mticb. (Toinaj). B. Sulek, im. 150.
f. jezfjra, vidi 2. kokoska, b. — U nase vrijeme
It Istri. Kokosica ,nucleus'. L). Nemanic, cak.-
kroat. stud, ifrtsg. 61.
KOKOSIC, in. preziint. — xvi vijeka. Martin
Koko.sic. Mon. croat. 233. (1527).
KOKoSui, vidi kokosji.
KOKOSIN, adj. koji pripada kukusi. — U
Bjelostjencevu rjeiniku: ,o:allinaoeus'. — I kod
bijaka. Kokosina volca, Viola tricolor L. (Vi-
siani). B. Sulek, im. 1.50.
KOKuSlNA, /. atiym. kokos. — Od xviii vijeka,
a izinedu rjcciiika u Stulicevu (,immauis gallina').
Bilanca od koko.sine — vaja da znaii: od (jaja
od) kokoii. J. Vladmirovic 26. Is odatle, koko-
sino, nije tvoja buniscina ! A. Ostojic iz uar.
pjes.
KOKOSINAC, Kokosinca, m. ime .lelu a B.jsni
It (jkrugn sarajevskom Statist, bosn. 27.
KOKOSINAK, m. postaje od kokosiiii, le znaii
I'leito Ho pripada koku.iima Hi je u soezi s ko-
ko.Hma, ali se nahodi samo u nekijem osobitijem
znaienima. — Od xvit vijeka. .
a. kokosini gnoj Hi gnus. — U Mikalinu
rjecniku: kokosinak, gnus kokosji ,st6rcus galli-
naceum' (gdjc se naj prije nahodi); u Stulicevu:
,storcus galllnarum'; u Vukoim: ,der biilmermist'
,stercus gallinacoum'.
b. nijcsto (ne samo kafez nego i vise mjesto)
gdje se hrane kokoii. — Izmedu rjecnika u Be-
linu (jgallinajo' ,gallinarium' 337a j ,pollaro, e
poUajo, luogo dovo stanno i poUi' ,gallinarium'
■570b), u Bjelostjencevu (.gallinarium', v. stan), ii
Stulicevu (,gallinariuni'), « Vukovu (,der Uiihiier-
stall' jgallinarium'). Gledale ga svasti i punice
sa cardaka sa kokosinaka. Nar. pjes. vuk. 1, .523.
— Metaforicki. Sada vidim da se jedan koko-
172 KOK0.^.n
Sinok od bipe/.a uzidan na jednoj glavici ru«a
nasoj sili. And. KaSic, razg. 106. — Od orakoga
znacena moze biti da je poslalo i ovu: Kokosinak,
ime vino^radu sto je tik kuiio. ii Zay:orju i Pri-
gorju. F. llnt'ole.
V. panaritium cutanoum, vitli nokojeda. --
U Vukovu rjecniku: bolest na prstu u ruko ,art
geschwiir [der nagelwurm]' ,ulooris genus |paua-
ritiumj'. — Ne znam, kako je rijei doila do ovoga
znacena.
(I. bi(ka. Kokosinak, poj. kokosznica (Ono-
brychis), raste po putovih (Sabjar), iVIatricaria
chaniomilla L. (Janda). B. §ulek, im. 150.
KOKoSlNI, adj. koji pripada kokosi Hi koko-
aima. — Od XVI vijeka, a izniedu rjecnika u Be-
linu (kokosine mjesto .pollaro o poUajo, luogo
dovo stanno i polli' ,gallinarium' 570''; kokosina
mokota istucena ,pisto liquore, o bevanda fatta
di polpa di polio' ,succus pulli' .567''), m Stuli-
cevu (koko^iii ,gallinac6us'), u Vukovu (,hiihn6r-'
,gallinaceus').
a. tiopce, M pravom smislu. Ne liti o.staviti
:iaj raaiiu shranicu, ku ne hti pi-aviti, pec ui dr-
varicu, ... iza svimi stvai'i kokosine misto. P.
HoktoroviA .35 — 36. Kokosine moso. Vuk, kovc.
82. Mozes vlazan komad zemje s' kokosinim
gnojem popravjati. P. Bolio, vinod. 1, 287. 1
ovo je ista goriia kokosina kobilica. V. Vrcevii,
igr. 25. Kao sto vidis, ovde judi sasvim samo-
vojno tumace kokosiiii jezik. M. D. Milicovic,
modudnev. 23.
b. kokosini mrak, slabost ocinega vida s ko-
jega ce^ade ne vidi netom «:• sumraii (kao i ko-
kosi). — U Vukovu rjecniku: kokosiiii mrak, kao
ofiiiia bolost, od koje covjek u vece ne vidi nista
,art augenkrankheit [die nachtblindhoit]' , morbus
quidam oculorum [hemeralopiaj'.
c. kod bi(aka.
(f) Kokosina jatrioa, ^ Prismatocarpus spe-
culum Koch (Lambl). B. Sulek, im. 1.50.
h) Kokosiiie mlijeko neposnata znaieiia.
Kokosine mliko (Zora dalmatinska). B. Sulek,
im. 150.
d. ovako se zove jedan potok u Srbiji u
ukrugu crnorijeckom. M. D. Milicevic, srb. 877.
KOKO.SINICA, /. Taraxacum officinale Much.,
neka bi(ka. Slovinac. 1881. 418.
KOKOSIStE, n. vidi kokosinak, b. — >Samo
u Stulicevu rjecniku: ,gallinarium'.
KOKOSISTVO, n. u Stulicevu rjecniku: uz
kokosisto. — posve nepouzdiino.
KOKOSJI, adj. vidi kokosiiii. — Ima i oblik
kokosiji. — Rijec je praslavenska, isporedi rus.
KOKoiuiil. c«. kokosi, ^jo/. kokoszy. — Izmedu
rjecnika u Vukovu (kokosji, vide kokosini) i u
JOanicicevu (vidi kod c: pisano je koko.sh).
a. u pravom smislu, uopce. I kokosjoj pro-
tivna je pipi. J. S. Ee|kovic 236. Neka budu
kao kokosje jaje. 343. — Tako mi kokosijega
sjedala! Nar. prip. bos. 1,76. Kokosije giiezdo,
kokosije jaje, kokosija juva. .1. Bogdanovic.
b. u prenesenom smislu, kod imena bijaka.
a) KokoJje srce, Thelygonum cynocrambe
L. (Vodopi6). B. Sulek, im. 1.50.
h) Kokosji slijep, Helleborus L. (Sabjar,
u Moravicama), v. Kunoslijep. B. Sulek, im. 1.50.
c. kod mjesnijeh imena.
(t) u Danicicevu rjecniku : Kokosi Glavbci,
solo u zupi Hlijevnu : ,u Kokose Glavciht. M(on.
Serb). 249. (1400). nece biti dobro prepisano.
h) u Danicicevu rjecniku: Kokosb stu-
denbcb, selu je Babama isla meda ,ua Kokosb
studeubcb-. M(on. serb). 93. (1330).
1. KOKOSKA
I. KOKO'P,
1. KOJCOSKA, /. dent, koko.s, nli znaci s/o i
kokoi uoprc. — vidi i 2. /' 3. kokoska. — Od
XVI vijeka, a izmedu rjeinika a Mika^inu (tjdje
nema uve rijeci na svum mjestu neijo hid dvor:
ilvor za drzati kokoske i patke ,cortilo pei- le
u-alline o anabre' ,cohors' tlSl)), u JamhrcHceou
(,sallimila'), « Vukova (vide kokos).
a. '( pravum sinislu, kukos iiupcc. Kokoska
i zeiia, ke idu van svak cas, jodna jo iikradona,
druga zo stece glas. N. Dimitrovic Ui. Kako se
vostico proobracu u kokosko. D. Obi-adovic, basn.
22. Pi-ave kokoSko box mozka. 81. Al' govori
petlovaiie : ,Ja mog' biti odabasa od stotiim ko-
kosaka da ih vodim od bunista do bunista'. Nar.
pjes. M Vuk, ziv. 10. Se}ak i liegove kokoske...
Upita onog sejaka po sto prodava koko.sko. Nar.
prip. vro. 138. Za kokosku i orla no pitam. P.
Petrovic, gor. vijen. 3(1. Kao da su kokoske ce-
pale. 84. Kakocete kao matore lvoko.sko. M.
P. Sapcanin 1, 182. Zapojala kokoska ka.o kokot.
S. Jjjiibisa, prip. 119. (Si'laitke) nalijozu kokoske,
juja sakuplaju. V. Bogisic, zborn. 121. Uzimalo,
davalo, pod kokoske spavalo, kokoske ga litale,
a pijevci ga pitali. .501).
b. ovako se (jdjegdje. zovu i tU-ke divle ptice
koje su iule slicne domacuj kakoii. Kokoska
jPerdix cinerea'. Lijopa Vina, Slui'i. I). Hii-c —
Kokoska ,Fulica atra'. Valpovo. L). Hire. — ispo-
redi 3. kokoska.
2. KOKOSKA, /. kliipko, ati na osobiti nacin
namotano, vidi ii Vukoini rjeciiiku ; jezyra u
oralia; neka bi^ka. — Sva tri ztiacei'ia iiiuijii
medii sohoiit neito sliciio, a to je obUisto obliije
(kiid bilke n ploda), all ne nalazim u ceinic bi
bila slicna predasncmu (a 1. kokoska). ,< toga
niisUm da ne treba shratiti onu rijec kao deiu.
kokos, nego kao da postaje od osobite osnoix kok
Ho bi naj prije ziiacila zrno, vidi kod kokati. —
U nase vrijeme.
a. kliipko. — Izmedu rjeinika u Vitkovu (,oin
knauel rohes garn' , glomus filorura crudorum'.
Mota predu na kokosku. Namotala veliku ko-
ko.sku. Ova kokoska nije okrugla, kao drugo
klupko, nego je dugu|asta kao lubouica, a u
srijedi malo sup[a; pa kad se stane motati na
motovilo, onda so pocne iznutra). Ako ovo sve
danas ne opredes i u kokosku no smotas... Nar.
prip. vuk. 1.58. Kokoska .fasciculus filoruui'. D.
Neiuanic, cak.-kroat. stud, iftsg. 40. — ispori'di
2. koka.
b. II Vukovii rjeinikn: citava jozgra iz (u-alia.
— isporedi 6. koka.
c. neka hi(ka. Kokoska, ros. kokoska (Cap-
solla), Sedum telephium b. (Siilek). I?. Sulok,
iin. 1.50.
3. KOKOSKA, vidi kokocka.
KOKOSKE, adv. a Vukovit rjecnikii: kad se
dvojica rvu, pa padnu obadva na robra tako da
se ne zna koji je koga oborio, onda se kaze:
pali su kokoske ,gleich fallen (im ringen) ohne
ontscUeidung, daher der kampf V(jn uouem angelit'
,aequaliter'. — Sto je naj starije siiacei'ie i kakvo
je postaiie, ue znam. moze biti: kako kokosi, ali
misliin da je bole slivatiti: kao ti klupko, prema
2. kokoska, a.
KOKOSKI, adj. koji pripada kokosi; koji
pripada (3.) kokoski (kokocki). — Samo u Stii-
liceini rjecnikii: .gallinaceus; scolopacous'.
KOKOSKIGA, /. dem. 1. kokoska, ali se upo-
treb^ava u prcnesenom smislu za neku divlu ptica.
— isporedi 1. kokoska, b, i kokocka. Kokoskica
.Scolopax gallinago'. Slovinac. 1880. 3ll>.
KOKOSNIOA, /. vidi kokosiiiak, b. — II jed-
noga pisca xviii vijeka. Pipjo i meso kad do-
pada iz kokosnic i iz .stada. J. Kavanin 81''.
KOKCSNAK, TO. vidi kokosiiiak, b. — U Mi-
kalinu rjecnikii : kokosiiak, kofcac ,galliuarium,
cors'; u Jambresicevii: kokosiiak, kuniak ,galli-
narium' ; a Voltigijinii : .gallinajo' ,hiilinerhaus';
a Stulicevu: v. kokosiiiak.
KOKOSNI, adj. vidi kokosiiii. — U 3Iikalinii
rjeinika: ,gallinac6us', i ii Belinti: ,di gallina'
, gallinaceus' 337a.
1. KOKOT, kokota, m. gallus, cidi pijetao,
pijevac. — Akc. kaki je ii gen. sing, taki je a
ostalijem padczima, osim nom sing., gen. pi. ko-
kota (i kokota?), dot., instr., loo. pi. kokotima
(i kokotima). — Bijec je praskwenska, isporedi
stslov. kokot-b, ies. kohout (starije kokot), po^.
kogut; u nasr sr diiba govori gotovo samo po
jugozapadiiij, III Liiijfviiua. — Ima i snskr. kuk-
ku<a s tstijriii .iiiioiirin, pa i franc, coq i engl.
cock (iz germanskiiga jezikn), ali to nije dosta
za dokazane da bi ova rijec bila indoevropska,
nego se po svoj prilici razvila ii svakoin jezikn
kao onomatopeja prema glasii (ti kokota i n ko-
kosi) : ko ko . . . — Izmedii rjeinika ii Mikajinu
(kokot, piteo, pivac , gallus'), ii Belinu (,gallo'
,gallu3' 337i'), u Sjelostjenievii (kokot, pevec,
poteh, peteo, oros , gallus'), u Jamb res ice vu (,gal-
lus'), ti Voltigijinii (,gallo' ,hahii'), u Stulicevu
(, gallus'), u- Viikovu: 1. (po jugozapadnijem kra-
jevima) ,der hahn' , gallus', cf. pijetao.
a. u pravom smislu. a) uopce. Prjede nego
kokot zapoje. N. Eaiiina 90'>. matth. 26, 34. Ima
uzeti nauk od kokota. Zborn. 21'i. Ako vidis
(u snii) da kokot poje, toj prilikuje veselje. 137''.
Budis zorom svako selo, ter kokoti svud se cuju.
M. Vetranid 1, 4'20. Kokot ili petoh zapoja. A.
Komulovic 63. Ako kokot i pije, ali na Boga
gleda. (D). Stojim kako kokot na dvije noge.
(D). Poslov. danic. Tijem pitoma kokot ptica ka
navisia zorii bilu. A. Vitajic, ost. 138. Mozo so
prilikovati kripost od nasoga vosolja pijevcu, aliti
kokotu. K. Magarovic, cvijet. 26. Is, kokote,
balabane, koj' u kuci spis ! Nar. pjes. vuk. 1, 193.
0 kokote, moj kokote ! kad u zoru pjevat nacnes,
no udaraj kril'ma sebo. 1, 194. Kokotu su uhor
otkinuli. 5, 499. Znati mi i kokotom orati (n. p.
nedu to uoiniti. — TJ Crnoj Gori). Nar. posl.
vuk. 93. Tako s kokotom ne orao mjesto vo-
lova! 310. U torn zapjevase kokoti. Nar. prip.
vuk. 108. Videste Ii kud pobjezo orao, i do po-
rinu s kokotom? Nar. prip. vrc. 162. U Cirb|u
kazu, ako kokot dozivi devet godina, da ga odmah
vaja zaklati, jar vele da bi poslijo snio jaje iz
kojega bi se Jzleglo nekako cudo. Vuk, rjern.
kod kokot. Cuju se dva kokota. P. Petrovic,
gor. vijen. 4(). Ne cujo da kokot poje. S. l^u-
bisa, prip. 59. Kokoti se ,koJu', k,ad so tuku.
Suiia. D. Hire. — b) s toga sto kokoti ii zoru
pjevaju (vidi nekoliko primjern kod a)), jia i
prije toga obiino dva puta preko noii. moze ko-
koti znaciti sto i zora,; prvi kokoti, rrijemr ml In
do 11 sahata ii veier; drugi kokoti, uekn rn'jciur
poslije ponoei (za ovo zadtle neinain primjcra).
^ori junak u kokote. (Z). Poslov. danic. Ja cu
umrijeti pride no ti-eci kokoti zapoju. Nar. prip.
vuk. 14.3. Ustacu u prve kokote. S. ^ubi.sa, prip.
2-5. U prvijema kokotima digno se Katna. 28.
Scepan ne spava ni do prvijoh kokota. 97. Tii
istu vecer, u prve kokote, udari Bajo. 122. Nije
se u Novakovoj kuci lijegalo prije po noAi, no
do kokota uz gusle, da se susjestvo razlijog;i.
219. — )•) glas kokota (kao i psn) zimk je da
ima selo (Hi uopce nasefeno mjesto) blizu. If |'U-
1. KOKOT, a.
174
KOKO'J'INA
stot-iie stniiie yoro u kijoh kokot vijok no (jujo.
O. Palmot,i<'' 1, 9rt. Zavode ili Lazar u pianino...
kud s' ne tuje vaSke ni kokota. Nar. pjes. viik.
■1, ii03. De god kokot popijeva, onde svaJta ima.
(Modii judima se svaSta nalazi i dogada). Nar.
posl. vuk. 73.
b. K prenesenom smislu, penis, « Dubrovniku
i u okolini. po selima se upotreh^ava kao pristojna
rijcc tnjeite druge obiine rijeci (isporedi), a. it
grtidu je nepristojna yotovo kao i ona druga.
<'. Trigla L., I'leke vrste ribe. — U primurjii,
a izmedii rjeinika u MikaHnu : kokot, i-iba, kovac
(gallus marinu.s, faber' gaje je tunuiieno: kovau
i ,faber', ali se sad kokot i kova6 po.tve razli-
kuju (vidi i naj zadni primjer), i u Vukovu: (u
Dubrovniku) nekaka morska riba ,art seefiscli'
,piscis quidam mavinus' [Trigla lineata L. ; cf.
lastovioa 2J. Trigla lyra. G. Kolnmbatovid, pesci.
8. Kdvafi (posce sanpiero) s dodatkum : plosan
a sirok i uz to dracav, a za tijem odmah: kokot
s dodatkom: jer jo vas erven kao huhor u pijotla
koga kod nas zovu , kokot'. L. Zore, rib. .irk.
10, 338. moze biti i Trigla hirundo Bloch.
U. it jednoga pisca xviii vijeka kao da znaii :
Francuz, prema lat. Gallus fwa/a da alegoricki,
a ne kao sam prijevod). Kokoti i orli svoju krv
proliju. M. Vetranic 1, 51. Latinka go.spoja ako
sad lie smiri gospodu bez broja, 5to kokot raz-
miri. 1, 87.
e. s nekijem pridjevima dobiva i druga zna-
cei'ia (za div}e ptice Ho su mane ili vise sUcne
kokotu).
o) divji kokot, vidi fazan, gAeteo. — U
lielhm rjecniku: divji kokot ,fagiano, e fasano,
ucrello noto' iphasiana' 300*.
t>J kokot divJi, peteh divji, oroz, durka
divja, div}a kokos ,Tetrao urogallus'. D. Trstenak.
— vidi tetrijeb.
c) kokot arbanaski ,Otis tarda'? Sloviuac.
1880. 31b. _ mdi potrk. — Otis tarda L . . .
, Arbanaski kokot' jeste drugo fiisto narodno ime
koje znamo od Vodopica, govori se u Konavlima
sa strane arbanaske, i ne vrijedi za cio slovenski
jug . . . Vaja nam naknaduo javiti, da se i po
Kosicu potrk zove , kokot arbanaski'. S. Brusina,
ptice hrv.-srp. nastavak. 1381) — ISSI^.
1". Kokot, ime mjestii it Srbiji u okrugu pn-
zarevackum. M. D. Milicevid, srb. 1025. — ispo-
redi Kokoti.
2. KOKOT, tn. vidi kokotane. — Moze biti
stara rijed, isporedi rus. KOKOT-i. — U Vukovu
rjeiniku: ,das gaokern dor henue' ,garritu3 gal-
linae'.
KOKOTAG, kok6ca, m. uprav dem. 1. kokot,
'ili se upotrebfava samo za bi(ke. — Od xvii
vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu (kokotac,
trava ,melilotus, setula eampana'), i u Vukovu:
nekaka trava ,m6lilote' ,Melilotus [officinalis L.]
s dodatkom da se govori u Dubrovniku. Kokotac,
sertula (Kuzmic, Stulli); arciola (Pizzelli, Aquila-
Buc, Skurla), 1. Melilotus Lam. (Vuk, Pancii);
2. Melilotus officinalis Lam. (Visiaui, Vodopic);
3. Melilotus alba Desv. (Vodopic); 4.^ Chrysan-
themum corymbosum L. (Lambl). B. Sulek, im.
150.
1. KOKOTAN, kokotna, adj. koji pripada (1.)
kokotu Hi kokotima. — U Belinu rjecniku: ko-
kotni ,di gallo' ,galliuaceus' 337«; u Bjelostjen-
cevu: kokotni ,gallinaceus' ; u Stulicevu: kokotan
,gallinaceus'.
2. KOKOTAN, m. u narodnoj zagoneci. Ko-
kotan poje na jepar-polo; katarizi biju, katabije
beru. odyonetjaj : cubanin. Nar. zag. nov. 238.
KOKOTA NK, H. djelii kojijem se kokoce. — I,'
Vukovu rjecniku.
KOICOTATI, k6ko65iu. imi>f. vidi kakotati.
mnogi ui)otrebj,avaju oba i/lagala u isloin znncenu.
ali uprao ima razlika slo kokotati znaii iwpct:
gins u kokiisi (ko ko . . .), a kakotati osobiti (jaci)
gla^ knd snese juje ili kad se jioplasi ltd. — Akc.
kdki jo u i>raes. tnki je ii imp/. k6kotali i ii ger.
priifs. k6Uocuci; u ostalijem je obliciina onaki
kriki je a inf., osim aor. 2 i 3 sing, kokotu. —
Tz prezenta prclazi gdjfgdje 6 mj. t i u druge
ohllke (kokocati). — Od xviii vijeka, a izmedu
rjeinika u Belinu (kokocati .uantar, inteso della
gallina' ,canto' 337^'), u Stuliievu (koko6ati, v.
kakocati; kokotati, v. kakotati), u Vukovu (,ga-
ckorn' ,garrio'). Is, o koke, kokorajko! ne ko-
koci, no klopoci. Nar. pjos. vuk. 1, 104. Zasto
kokoces kad snases j.ajay Nar. prip. vrc. 217.
A koko5i kokocu. M. Pavlinovii, razl. spis. 259.
— U jediiom primjeru .ito/i u prenesenom smislu
0 srcu knd brzo kuca. Srco od straha, kad sam
ditetom bio, kad bi prid staresinu do§a', srce bi
u meni kokotalo od straha. (kao posmije.sno). M.
Pavlinovic.
KOKOTI, Kokota, //(. pi. (uprav pi. I. kokot),
mjesno ime.
•A. sehi u (Jrnoj Gori. Glasnik, 40, 'io. Ilajto
s I'liraa na Kokote goriie. Nar. pjes. vuk. 5, 90.
Povedi je na selo Kokote. 5, 110. A kad do'se
u Gorne Kokote. Ogled, sr. 32. Do Kokota vise
^jeskopo|a. P. Petrovii, gor. vijen. 115. — ■_ I'o-
mine sc i prije nasega vremena. Kokoti (Ori>na
Gora). S. Nov.akovic, pom. 135.
1). zaselak u Konavlima. Schem. ragus. 1876.
32.
KOKOTIC, m. dem. 1. kokot. — Od xvi vijeka,
a izmedu rjecnika u Mika(inu (kokotic, pivoic
,pullus gallinaceus'l, u Belinu (,pollastreUo, pol-
lastro piccolo' ,puUus gallinaceus' ; ,poUastro, polio
giovano' ,pullastor' 570'>), u Bjelostjenievu (ko-
kotic, kokoticek, pevcic ,pullus gallinaceus'), u
Voltigijinu (vidi kod b), u Stulicevu (, parvus
gallus'), u Vukovu (dim. v. kokot s dodatkom da
se govori u Dubrovniku).
ii. u pravom smidu, mladi kokot kojijc poceo
pjevati (ne jos glasoin kao odrasli kokot), ali jos
nije odrastao (a moze se kazati kao dem. 1. kokot
i u drugijem znaienima). Oblozdera ne vodi na
jednoga kokotica. M. Drzic 405. Kokotic po-
klonski. (Z). Poslov. danic.
b. s pridjevom bof.ji znaii drugu jiticu :
Upupa epops L., vidi bozijak, pupavac — / ' .1/i-
ka(in.u rjeiniku: kokoti6 bozji, ptica , upupa'; u
Belinu: kokotic bozji ,upui3a, uccello noto' ,upupa'
779''; u Bjelostjenievu: kokotic bozji, v. deb; u
Stulicevu : kokotic bozji, ptica ,upupa'. — U Vol-
tigijinu rjecniku ima kokotic (grijeskom kokotic)
bez pridjrra s tumacenem ,upupa, uccello' ,wiode-
hopf-, iili iiiji' pduzdano. — Ne znaiii jeli ovako
zniiciiir II piisldcici XVIII vijeka. Bozji ti je on
kokotic. (Z). Poslov. danic.
C. »■ pridjevom divji, neka bi(ka. Kokotic
divji, Delphinium consolida L. (Vukasovid). B.
Sulek, im. 150.
<l. nasao sam zabifezeno: Kokotic, huhorak
,hahnenkamm' ,crista galli', ali ne znam ko je
bi^Rzio ni gdje se govori u ovom znaienu.
KOKOTl^AK, kokoticka, m. dem. kokotiA. —
U Bjelostjenievu rjeiniku: (kajkavski) kokoticek
kod kokotic.
KOKOTINA, / augm. 1. kokot. - // Stuli-
cevu rjecniku : ,gallus ingens'.
KOKOTINA
1. KOIj, h.
KOKOTINA, /. postaje od 1. kokot nastavkom
ina.
a. I'lchi bipca. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjeinika ii Stuliccoii (,aristologia, sorta d' erba'
.aristologia'); ;( Vakopu: nekaka trava ,osterluzei'
,Aristolorhia fclematitis L.]' 6 dodatkum da se
tjovuri 11 Diibrovnikii. Kokotii'ia, aristolocUia
(A(|Lula-Buc, Vuk, n Dubroviiiku), Aristolochia
i-lematitis L. (Paiicic, Lambl). B. Sulek, im.
ir.o.
I». nurnu vrijcmc kad kokoti pjevciju. — iSaino
u Stuliceou rJKcnikii: .quolla parto doUa notte
Huaiido cantano i galli' ,galli«iniiim'.
KOKOTINI, adj. koji pripada (ne mmo kokotit
i kokotima iiego i) kukosi i kokoHina. — // iiaic
orijeme, a izmedii rjeinika u Stiiiireini (,salliiia-
ceus')- Samo u rijeci: .kokotiiie jaje'. Slovinac.
1881. 418.
KOKOTITI SE, k6k5tim se, impjf. supiriti se,
razinKtati sr (kao kokut). — Akc. kaki je u praes.
taki je a impf- lii'ikTirali i u aor. 2 i 3 sin//, ko-
koti; u (i\/iilij('iii jf oblicima. onaki kaki je u inf.
— U Vukani rjciiiika: ,stolziernn wio oiii halin'
,suporbio ut gallus'.
KOK(_)TLIJA, "i. prezime Hi tiadiiiiak (Tiir-
iinii). — Postaje od kokot (isporedi Kokoti, a),
ali tur.ikijem nastackom ly. — U iiarudnijem
pjesmama nasega rremctia. I delija Mebmed Ko-
kotlija. Nar. pjes. vuk. 4, 7G. 77. Ogled, sr. 218.
A deliju Mahmut-Kokotliju. Nar. pjes. vuk. 4, 87.
KOKOTNOZAC, kokotuosca, iii. u Stuliceva
ijecniku: v. kokonozac. — nepuiizdano.
KOKOTNAK, m. vidi kokosiiiak, d. Kokotnak,
Matricaria cbamomilla L. (Visiani), v. Kokosinak.
B. Sulek, im. 150.
KOKOTOV, adj. koji pripada kokotii. — Ud
XVI vijeka.
a. u jednoin primjeru xvi vijeka jamacno
znaci sto i francuski, vidi 1. kokot, a. Gin' da
t' se pokloni kokotov plahi bijes, u oruzju ki
zvoni i gromi kako trijes. M. Votranic 1, 88.
b. u nase vrijeine kod mjesnoga imenn (Ko-
kotova Glava) u Crnuj Gori. Na krvavu Koko-
tovu Glavu. Ogled, sr. 71.
c. u oi'oni primjeru iiioie biti da se misli na
corjeka .s/o se zv((o Kokot. Na kraj mora il Do-
brotu malu, ua vlsoku Kokotnvu kulu. Ogled,
sr. 124.
KOKOTOVH';, III. prezime. — If nase rrijeme.
Boca 8.
KOKo'i'USA, /. a Vukuvii rjeiniku: imo ko-
kosi koja prilikuje vise kokotu nego kokosi.
K(_)K()VCX, m. pi. kruuica od koka. A. Ostojic.
KOKOVI, m. pi. u nariidnoj zagmteei nasega
vremena. Tri cetiri pofco sosto kokovi,
sodiuo osmo klepovi, i diiveto barjaktar. odgo-
netlaj: koza (noge, rogovi, u.ii, rep). Nar. zag.
nov. 92.
KOKRA, m. prezime. — xv vijeka. Ivau Koki-a.
Mon. Croat. 109. (1471).
KOKSA, m. vidi Kokalo. — U nase vrijeme,
a izinedu rjeinika u Vukovu: vide Kokalo s pri-
mjerom: A. Ko je to rekao? B. Koksa iz Divosa.
— Koksa iz Divosa. (Odgovori se, u Srijemu. ua
pitai'ie kao i ,kokalo'). Nar. posl. vuk. 144.
KOKTALIO, m. dem. koktao. — U Mika(ina
rjeiniku : stamparskom grijeskiim (stoji medu
koktao i kola) kotalic, blaziuica .pulvillus, pul-
viuulus'.
KOKTAO, koktala, m. jastuk iizak a dug ko-
liko je siroka posttla, na kojemu se, kad se lezi,
drzi glava, Hi jos iesie glava stoji na kracem a
sirem jastuku sto je naslonen na koktalu. — Ta-
lijanski se kaze oapezzale, ali nasa rijei ne po-
staje od ove nego od srlatinske capitale sto je
iiiiala isto znacei'ie, te nije rijei talijanska nego
romanska (vidi kod kelomna). stariji je oblik bio
koptao, i taj se joS iuje u Diibrovniku (kopto).
— Od XVII vijeka, a izmeda rjeinika u ^likajinu
(koktao, tudjela, uzglavnica ,cap6zzale' , cervical,
pulvinar, pulvinarium, pulvinus') gdje se naj
prije nahodi, u Belinii (kokto, koktala .capezzale,
gnanciale, anche piumaccio' ,cervicale' 169* ;
iguanciale' , pulvinar' 361"), it Volfigijinii (kokto,
koktala , piumaccio, guanciale, capezzale' ,kopf-
kussen'), u Stulicevu (koktal, kokto, koktao ,ca-
pozzale, piumaccio, origliere, guanciale' , pulvinar,
pulvinus, pulvinarium'). U koga cete prosit
pomoi? u Jesusa, koga ce vam redovnici ostavit
na koktalu. D. Basic 12.
KOKULA, /. vidi kokuliea. — U dabrovaikijem
poslovicama xviii vijeka. Ne tegni (ti6i) u ko-
kulu. (Z). Udri dje nije udreno, nu ciivaj ko-
kule. (Z). Poslov. danic.
KOKTJLICA, /. vidi kauka. — Jamaino je dem.
k(jkula (vidi), ali se ova zadna rijei nahodi samo
II dva primjera. — Rijei je jamaino tuda, ali
nije jasno postane: naj blize je po glasu lat.
cuculla, tal. cocolla, kuku(ica, ali ne odgovara
sinislu; iina i tal. cociizzolo, tjeme, sto je blize
po smislu, ali nije po obiikit, ako je kokuliea
dem. kokula; a moze biti da je nekako postalo
od kauka, ali misleii i na cuculla, cocolla (kao
osobito odijelo u fratara). — Akcenat je zlo za-
bi^ezen u Vukovu, rjeiniku. — Od xviii vijeka, a.
ismedu rjeinika u Stulicevu (,cherica' ,tonsura')
i u Vukovu (k6kulica ,die tonsur' ,tonsura' s do-
datkom da se govori u Dubrovniku). Vi.se paka
ostrizene koje zovemo kokulicom. D. i'.asid 262.
KOKUROVIG, m. prezime. —- U Srbiji u okrugu
uziikom. \i. Stojanovii.
KOKURUZ, m. vidi kukuruz. — U jednoga
pisca nasega vremena. Otle jasu, niz pojauu
masu, probu vrli, kokuruze trli. Osvetn. 4, 21.
KOKUTKA, /. vidi kukavica. — JJ Stulicevu
rjeiniku: kokutka, ptica ,cucculus'. — Ne znam
gdje je StuUi ovu rijec nasao, te mi je nepouzdana.
1. KOL, adv. koliko (vidi kod kolik). — Moze
biti da je rijei praslavenska (kolb), jer ima i lit.
kol' s istijem znaienem, premda se medu slaven-
skijem jezicima nalazi joi samo u stslovenskom
(kolb). — Postane vidi kod kolik. — Nalazi se
samo u starijim knigama, a ii nase vrijeme moie-
biti u iakavaca.
a. u pravoin znaienu. — Izmedu rjeinika u
Stulicevu (1. V. koliko. 2. v. kako s dodatkom
da je uzeto iz misala) i ii Danicieeva (kolb
, quantum'). Se kolb dobro i kolb krasbno. Mon.
Serb. 99. (1340). Nu kol je vidjet lijep ovi svijet
nami sad, gorci je. N. Uimitrovic 35. Vec da
duga uzrok slijedstva slijede, kol gubjeiia, toli i
pobjede. Osvetn. 4, 7. — JJ ovijem primjerima
(a jamaino u prvome) vala da ne znaii: koliko,
nego da stoji mj. (a)ko l(i): Ako 'e krjepos ka
u kemu, zapusta se u nemare, kol je mudar ki
u svemu, drzi se taj za nistare. J. Kavanin 1G7».
Kol bi mi se rad prikaza' dar mi srjece al' ua-
ravi, taj cas cud se ma ukaza uenavidna takoj
slavi. 395b. k; majki Bozjoj grede, ko V bi se
mat Bozja na liih smilovala. Nar. pjes. istr. 2, 20.
b. stoji kao relativni adverab za mjesto i
vrijeme s prijedlozima do, od, po, vidi kod dokle
(vidi i dokol). Do kol dihoin ga ne zgrija tu-
vara(! tere vol. H. Lucie 279. Ki ranoui brez
1. KOI,, 1,.
KOLA, a
lika rani iius uopravo, p.i knl mis oilln/.n. P.
Hektorovio (!'2. Od tnda ml kol .se zainamili. I'.
Zoranic 5».
('. (mozebiti od predaineyn znaccna) puslnje
i drtigu kao god. — (J cakavaca. Ku kol stran.
Moil. Croat. 16. (liJ'25). Koliko kol l)i go. prosil.
Naiufii. 33l>.
2. KOL, Hi. vidi kolac. — liijeije praslavenska,
i.ipoirdi stslov. kolt, rus. kcii, ies. kill, jjol. k6],
(i nnse ko)o); ima i lit. kolas i k&Ias s istijem
znaiinem, ali prema slaoenskome o trehalo hi da
je litai>ski a; s toga maze biti da je rijei pofska
Hi ruska. — Postane nije jasno; isporeduje se
siiskit. kila « istijem znaienem, i stvnem. clul,
srvmm. kil, (novovnem. koil). — Samo u Bjelo-
stjencevu rjeiniku: v. kolec j u Jambreiiceim : kol,
kolec , pains'; u Voltigijinu ui kolac; u Stuli-
cevii: ,palus, paxillus' s dodatkom da je rijec
ruiika.
3. KOL, m. vidi kolo. — Samo na dva mjesta
u dpa pisca cakavca (i to ne s jednakijem zna-
ceiie.m), a izmedu rjeinika u Vukovu: n. p. mi
como pristati u vas kol (kolo?) ,der kreis' ,cir-
culus' s dodatkom da je Vuk ciio ova rijec ii
Uereegovini. Jer Ilija muz blazeni, kad ga vaze
kol ogneni (ovdje znaci sto i kola). P. Hektorovic
94. Uzajde vi-hu svili kolov (maze biti i pogresni
gen. pi. od kolo Hi stamparska pogreska mj. ko-
rov) i redov anjelskih. I. T. Mrnavio, isfc. 28.
4 KOL, pi-aap. vidi 1. kod. — Vala da je po-
stulo od kod Hi bofe od kon, a moze biti da se
kod toga mislilo i na okolo. — isporedi 9. kola.
— Samo u nekijeh pisaca iakavaca xvi i xvii
vijeka. Al' 6e kol orlovi gladnih vezan stati. H.
Lucid 288. Tuj se je druzina na obid skupila
kou Urmanic-mlina i kol nili kastila. P. Hekto-
rovic 11. Jove u li usadi kol vode javor mlad.
D. Barakovic, vil. 139. Na sadu sidise, kol vode
prihladne postaflen ki bise. 143. Ki su kol ne-
mncnika. P. Radov6ic, iiac. 132.
1. KOLA, /. hyp. kolac. — Akc. je kao kod
4. Kola. — U Vukovu rjecniku s primjerom: Da
ti majka umijesi kolu (zeue govore djeoi).
2. KOLA, /. hgp. kolijevka. — Akc. je kao kod
i. Kola. — U Vukovu rjecniku.
3. KOLA, /. ime domacijem zivotinama. — Akc.
je kao kod i. Kola.
a. ime kozi. F. Kurelac, dom. ziv. 38. D.
Trstenak.
b. ime oiici. Orahovac u Bosni. D. Hire.
0. ime sviiii. u Bosni. D. Hire.
4. KOLA, /. ime zensko iz Salasa Nocajskog
u Macvi. S. Novakovic. — ■ Akc. se mijena u voc.
Kolo.
5. KOLA, /. klija (u Dubrovniku samo ona
sto se cini od brasna), tal. colla. — U Buhrov-
niku od xvi vijeka, a u Lici u nase vrijeme.
Kad pocne mazati oni lie obraz star, ve6e kole
trati neg Give bokarar. N. Najeskovic 1, 293.
Kola, tutkal, ko}. u Lici. V. Arsenijevic. Kola
,der leim'. J. Bogdanovid.
li. KOLA, m. ime muiko. — U naSe vrijeme
kao dem. Nikola (L Pavlovic), ali ne znam jeli
svagda i svud tako. — Od prije nasega vremcna.
Kola. S. Novakovii, pom. 70. Kola Kolakov.
D. Avramovid 2-t9. Kola Petrov. Magaz. 1868. 70.
Kapetane postave: u Krinicama Kolu Petrova.
71. Kod kapetana Kole Petrova. 77.
7. KOLA, n. pi. (uprav pi. kolo, vidi ovu rijei),
svaka sprava na kojoj se nose froze) ce(ad Hi Ho
driigo, te je naslonena na kolima (kolo ^^ rota).
kojijeli moze biti doa, naj cesce reliri, jia i nic ;
a viikit je zivotim (koni, volovi itd), gdjnidje i
\iuli (vitku i tiskajii), a it nasr dnlia i /irirodnv
site. — liijec je stara, isporedi st.ilov., bug., no-
voslov. kola, ras. kc.i;i. — Izmedu rj.'ciiika u Vraii-
cicevu (.carpontuin, currus; plaustrum; rheda'),
u Mika(inu (kola, kofiije ,carro, carrozza' ,cuvrus,
rheda'), ii lielinii (,carretta, specie di carro assai
noto' .plaustrum' 174a), u Bjelostjenciwit (kola,
voz jcurrus, voho^i currus'), a Jambre.ncenn fkola
z dvemi kotaci ,cisium'), u Voltigijinu (.carro,
carretto' ,wageii'). u Stulicevu (.carrus, rlieila'),
u Vukovu (1. .der wagon' , plaustrum' ,v primjerom :
Na lieiau se slomila kola ,er hat fiir alio ge-
biisst'. — 2. kola na iiebu ,i;rsa major ot ur.-<a
minor'), u Daniiicevu (gledaj kolo).
a. u pravom smislu. u) o jednome. Imese
St soboju k(ula dvojimi tolci vlekoma. Stefanit.
star. '2, 266. Muzu ize po vode vozitL koUa, po
suhu ze koraba|b. 2, 289. MogaSe sam krcatimi
koli ganuti. S. Kozioio 37''. Zapovidi da stanu
kola. Bernardin 106. act. ap. 8, 38. Kola vla-
cahu cetiri koiii. Zborn. 13a. _4lto vidis (u snu)
da slazis s kola, toj prilikujo nepootenje. 130'>.
Zapovedi stati kolom. Anton Dalm., nov. test.
184. act. ap. 8, 38. Elija na ognenijeh kolijeli
u raj bi prinosen. B. Gradic, djev. 160. Vidjoli
prislavnu ouuj vil, od zlata na kolijeh, u rului
jak snig bil. A. Sasin 154. Uzdvignu u kolijeh
ognenijeh nega k nebesom. A. G-ucetic, roz. jez.
238. Svrhu kola postavise arku. Nauk brn. 8a.
Sajde sa koli. F. Vraucic, ziv. 71. Ta na koli
vozi, ta sebe naprti. D. Barakovic, vil. .5.5. Ma-
lahan kamen prevail naj veca kola. K. Maga-
rovie 43. Er ce poslije (vol) moc vuc kola. .1.
Kavanin 76''. Posadivsi ga na zlatria kola. A.
d. Bella, razgov. 55. Pisice ili na kolih. A.
Bacic 184. U kolih koiia ogiienih. 4'J9. Voziti
se u kolih. P. Filipovic 41. Bijedna ti kola,
kad ti nijesu dvoja. (Z). Dostignut zeca na
kolijeh. (Z). Levi zeca na kolijeh. (Z). Na ko-
lijeh poce u raj. (Z). Poslov. danic. Ganuo bi
i sam kola nek se vozi glava hola tamo ... V.
Dosen 33a. (Vola) koji vozi tozka kola. .381).
Junac (mora se) ucit vuci kola. 215''. Stavivsi
korab(u ua jedna kola nova. And. Kaoic, kor.
190. Ter jih uvezavsi pod kocije aliti kola. 202.
Ilija bi odnesen na nebo u kolim ogiienim. 250.
On cuje kolesa pod ,koli' skripati. M. A. Kej-
kovic, sat. L6a. Zaspavsi na kolih. sabr. 55.
Posli moras ucit ga u kola. J. S. ReUcovic 234.
Zaklacu mu vola ispod kola. Nar. pjes. vuk.
1, 486. Ona goni kola i volove. 4, 43. Kad se
kola slome, putova dosta. (Kad se kakva steta
ucini, onda je lasno kazivati kako je vajalo ra-
diti da se to ne ucini). Nar. posl. vuk. 120. Ko
se na tudim kolima vozi, nece daleko otici. 154.
Hazur kola bez tockova. 339. Sto bi kola skri-
pala to volovi ricu. 353. Metne ga na jedna
prosta kola. Nar. prip. vuk. 197. I kola pocmu
va|6 same hodit. Nar. prip. mikul. 44. Trgovci
mu dadu jedne kola s koni. 117. Top ovaj nije
imao kundaka ni kola. Vuk, grada. 86. Dosla
su veo kola k brijegu. V. Vrcevic, niz. 244. AT
pozna se s ruku ubojnijeh, da ni kola ne bi do-
nijela, sto je judskog navajao mesa. Osvetn.
2, 155. Osmanlije, ko lukave lije, ucni stignut
zeca na kolije. 4, 49. — h) o mnoHvu. Pride
tada Naaman s koni i s koli. Bernardin 44.
4reg. 5, 9. Svrhu kola i kon nih. N. Raiiina
117'>. exod. 14, 26. Koji tvore rala i kola. S.
Kosa 89''. Desot hijada bojnih kola. D. E. Bog-
dani6 29. On mora onim putem ici kud ostala
kola idu. T). Obradovii, basn. 368. |)ok ne ilo-
KOLA, a.
17-
1. KOLAC, d.
tera kola sedmei'a. Nar. pjes. vuk. 1, 17. Da
mu gone kola i kocije. 4, 438. Pozbaca toekove
kolima liihovijem. D. Danicic, '2mojs. 14, 25. Pa
sto hvalis pase i ferike, i topove bojne na ko-
lijehr' Osvetii. 2. 82. — r) ne zna .se, govori li
se. 0 jcdtiome Hi n innoHvu. (J-de postoja go-
spodiiii. rarb s koli. Glasnik. 15, 278. (1348yy.
II. inrtaforicki. (Dunije) u iilovucijoh kolijeli
(a ladi) po sirokoj morskoj vodi. (r. Palmotic
1, 141. (Siince) u zlatnijeh se kolijeh bani. G-.
Palmotic 3, 25*. Kola od slave i od vremena
k nami blaiji dan dovode. I. 0ordic, ben. 208.
Kad vara (lakumost) s blagom srce sveza i u
kola svoja vrze. V. Uoseu 79''. Kola na kojima
se voziti moramo je.st trpjeiie. A. Tomikovie,
gov. 92.
c. onoliko koliko kola nwi/ii, noaiti. driklr kai>
nije.ra. IJavat deset kola grozdja. I. IJr/.ic 20lt.
Uavala je svaka poreska glava po jedna kola
sijona i po jedna drva. Vuk, rjecn. predg. in.
— / inrtaforicki. De su kola mudrosti, tu su
dviija luiiosti. Nar. posl. vuk. 78.
(I. plaustrum, septentriones, dun skiipasinjezda
na sjeverii, jednn veH a driuii mani, zorii. se
ovako po iinkoj sHcnosH (zovu ih tako (rrci. pa
mozebiti po niina i druyi niirodi), cidi i a Vu-
kovii rjecnikit: kola na nebu. — isporedi niodvjod,
medvjedioa. — Da uzjaso (oro) vrli zviozdonih
istih kola. J. Kavaiiiu 28t'>. Zvijezdo kojo mi
kola i medvedice nazivamo. 1). E. Bogdanii' US.
On je nacinio zvijezde kola i iitapo i vlasice. D.
Danicic, jov. 9, 9.
8. KOLA, n. pi. ime selii ii />'«.<»/ ii oknii/ti
banoluckom. Statist, bosn. 34.
9. KOLA, praep. vidi 1. kod * 4. kol. — Ka.o
da ,je owikovo znaoene u jednoiii primjeru xiv
mjeka. Kako dohodi kola liiva. Dec. iiris. ()7.
— U Dabrovniku se u na.se doba i/ovori dosta
it'St.o : kola Jiuce (kolakucS), kola vrata, kola
oi-mara; a zamjetuije se i oblicima kala, polak
(vidi polag), palak.
10. KOLA, vidi 1. kol, b, i dokola. — U I)a-
nicicevu rjecnikii: gledaj kolc s primjcroin: Do
kola je, zivb. Spom. sr. 2, 94. (1437).
1. KOLAC, koca (k61ca), m. palus, vallus, kotnad
drveta, dug a malo debeo prema dn^ini, zaob^en,
zasilen s ,jedne strane (Hi s obje strane) da se
maze u sto zabosli. — uprav je dem. 2. kol, te
a sioji mj. neijdaiinega b. — -1- na krajii sloga
(dakle u svijem padezima osim noiu. i ace. sing,
i gen. pi.) postaje obicno u slokavaca o, pa se
oo mijena na dtiyo o; ali se gdjegdje i u sloka-
vaca govori k61ca, kolcu itd. — Akc. kaki je u
gen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim nom.
i acc. .sing, (kolacl i iien. pi. kolaca. — U dritoj
Gori ima i pi. I;i'iff'\i iriili h ['/ikaru rjecniku).
— Od XIV rtfikii {i-idi II Diiiiini'rrit rjecnikit),
a izmedu rjcciuka n VraHcii:fi:ii i, palus; statumen;
valhis'), u Mika(inu (,palus, vallus' ; kolac od
gvozdja ,vec.tis'; kolao, za lozu pritka ,pedamen,
pedamentum, vallus'; kolac za svezati kona ,va-
cerra' ; kolac, koji se zabija u vodi za tenmj od
kuce ,sublicae, sublicium'), u Belinii (,palo, legno
ritondo e lungo' , palus' 537^), ii Bjclosljenceou
(kajkavski kolec, kol, prostec .pains'), a Jam-
hresicemi (kolec kod kol), ii Voltigijinii (kolac,
kolca ,palo ; forca' ,pfalil'), « StiUiceBit (, palus,
paxillus'), II Vukovn: pi. k6oi, a u crnogorskijom
pjesmama ima i k<Ii6evi, gen. kolaca ,d0r pflock,
pfahl' , palus' [cf. kazukj .>•■ /iriiiijrrinii iz narodni'
pjesme: Sad ce tvoje ovrc na Hiiui.vn, a turacke
glave na koceve; ii Uiiiiirn rni : ki)li.cb , pains',
meda je zem|ama crkve treskavacke isla ,na
kolcb'. G(lasnik). 13, 373.
a. uopee sa znaienem sprijeda kazanijem, o
drretii zabodenom u zenitii. Rastegnuse ju golu
na cetiri koce. B. Kasic, per. 2. Jedan jo svezan
na jednomu kocu. A. dalla Costa 2, 162. Ko p . . e
kolac potrzo, a ko c.u jedva utece. Nar. posl.
vuk. 151. Oko kojega je bio svo kolac do koca
i na svakomo kocu po judska glava. Nar. prip.
vuk. 28. Istrzo kolac i nsnovu i vratilo. D. Da-
nicic, Slid. 16, 14. — Ccsto se zabadaju koci jedan
HZ driigi kao ogrnda. Grad ni miri dobro ograjen
ni turni, nego nikiini kolci. Ivan trog. 15. Ta
prislai'ia gredo, ta kolci zatipa. D. Barakovic, vil.
56. Obrana oil kolaca, tabor od kolaca ,palafitta
o paliticata' .palamentum'. A. .d. Bella, rjocii.
536'i'. Uvati so za dva koca, pa preskoci u gra-
dinu. Nar. pjes. vuk. 1, 331. Od mosta pred ka-
pijom pobijena su dva reda rastovih kocova. M.
D. Milicevic, pomenik. 1, v. .Usjekao sam sto ko-
laca, va|da IS mi biti dosta da ogradim kupus
do strnista'. u Dobroselu. M. Medio. — Amo
moze jiri/iiiihili i oro: Kuca mu se kocem zatvo-
rila! (Pu^ia ..^lala!) Nar. posl. vuk. 164.
1). oriiilr (iiiiiif biti i gvozdeno) za muku i smrt
liidsku, obicHo a Taraka. Od huda Obrovca po-
ganska iievira pod oblast od kolca nas kotar za-
tira. D. Barakovic, vil. 34. I mnoziin na kolac
ziv zivot potrati. 59. Kad In jadni Siiian na
kolcu sidio. I. T. Mrnavic, osm. 161. Ako je
kolac, daj da je ostar. (D). JPoslov. daiiic. Kolci
i vjesala. I. Grlicic 128. Stapi sto su, strijele,
luci, sikirino, soUi, kolci, ogiii, cesji, k|isci, kjuci,...
sve sionske muke ine'? J. Kavariin 459''. Ter
mu nove muke udaraju, na kolac mu dusu istr-
zaju. Nar. pjes. vuk. 4, 153. Jelov kolao begu
na ramonu, na vrhu mu iiado celikovo. Nar.
pjes. horm. 1, 3.37. Psiije kao Vlah s koca.
(.ler cook koji je nabijen na kolac ne bojeci
se nikakva vocega zla psuje Turcima sta mu
na usta dode, ne bi li ga ubili). 266. Majku
su mu .savezali Turci, za kolac je usudili Turci.
Osvetu. 2, 54. Koci strse, vjesala se viju. 4, 9.
— Naj cesce se kaze : nabili na kolac. Adrian
od nomilih Abiezi bi na kolac uziiabijan. J. Ka-
vaiiin 3()7'>. Napokon cini je na kolac nabiti.
And. Kacic, razg. 7. Naj posli ziva na mill odrise
i n.a kolac nabiso. '200. Jol' .Takova na kolac
nabio? Nar. pjes. vuk. 4, 204. Nukica cu- na
kolac nabiti. Pjev. crn. 20.3*. 11' bi mene na
kolac nabio 'r' Nar. pjes. juk. 5S. Koga Turci
ziva u ruke dokopaju onoga iiabiju na kolac.
Vuk, ziv. 268. — ali se upotrebfavajii i drugi
glagoli, kao n. p. metnuti. Vikara na kolac met-
nise. Nadod. 9. Hajdnk iiisam, da m' n.a kolac
moces. Nar. pjes. juk. 5S. — nataknuti. Na kolac
nike natakoso. Nadnd. 50. — staviti. (Turci)
Kelica na kolac stavise. Nadod. ()4. — udariti.
To Novicu na kolac udari. Nar. pjes. vuk. 4, 492.
U ruke mu str^ev kolac daju na koji ga misle
udariti. Ogled, sr. 16. — Cesto se kaze: s koca
i s konopca o covjeku nevalaht (ohjesenaku) koji
kao da je osuden na kolac Hi na vjesala, pa da
je pohjegao. Covjek s koca i s konopca ,sgh6rro,
bravo' ,sicarius'. A. d. Bella, rjecn. 675'>. Koji
s koca, koji s konopca (n. p. sastali se, t. j. sve
nevajali judi, objeseiiaci). Nar. posl. vuk. 143.
C. ima jos i ,zitnih kolaca', t. j. takvih na
koje se dede zito. Na ,mali' zitni kolac stane so-
damnaest snopova, a na ,veliki' dvadeset i jedan.
,Dauas sam nasadio na ovo dvoje kjusadi trinaest
kolaca psenice'. ,Bice dobro, ako svaki kolac dade
ua 0%'u godinu i kvartii zrna'. u Dobroselu. M.
Medic.
(1. glogov kolac, vidi kod vukodlak. Nista
mu biti ne moze bez glogova koca, (Neco lasno
12
1. KOLAC, d.
1. KOLAC, a, d).
umrijoii, vec ako da ga ubiju kao vampira). Nar.
posl. vuk. 225.
0. uopie Stap, hatina (6im se bije). Ostave
oru/Je, a popadnu koce i leskovce, obkole ma-
garoa, skinu mu lavovu koiu, pa ga naufie pa-
meti. D. Obradovii, basn. tiit. ICo te jedaii put
6usio, onaj I'O te drugi put kucem udariti. Nar.
posl. vuk. 15G. Kroz plot tkato, kocem zbijato.
(Re6e se za rijotko platuo). IGl. — Ovako jc
znaiene i oodjc gdje su koci od olova. Cesai- go-
vori, da oprave kolce olovne; olovnimi kolci
sada sve jiegovo skrste uda . . . Cocani vazuiu
poluge, ter biju Lovriiica. P. HektorovidC?) 138.
r. na jednom mjestu xviii vijeka, u prene-
senoin smislu, o dva znaka kod pisaiia, ispuredi
parenteza, zaporka, zatvor. Na misi u molitvi
otajnqj ostaviti se jima sve ono sto jo crez one
dva kolca ili zatvora ( ). I. Krajic 89.
2. KOLAC, K6ca (K61ca), m. mjesno ime. —
Vala da je ista rijee Ho 1. kolac (jamacno kod
a, b)).
a. mjesto u Srbiji. ti) u okrugii poiarevackom.
Niva u Kolou. Sr. nov. 1872. 48. — h) u okriigu
uzickom. Na Zlatiboru ima mesto , Popov Kolac'. . .
Docnije se to propta, te popa na torn mestu na-
biju na kolac. i sad mu stoji kolac, jer kako
jedan otruli, sejaci na6ine drugi. M. D. Mili-
cevic, srb. 636.
1). zaselak u Slavoniji u zupaniji viroiniickoj.
Eazdije). 140.
KOLACIJON, m. (?) tal. colazione, dorucajc.
— U spomeniku xv vijeka. Statut kast. (1490).
195.
KOLACIJUN, m. vidi kolacijon. — U jednoya
2>isca Dubrovcanina xvn vijeka. Kolacijun ima
biti oko osam una6a medu krub i voce. I. Drzic
197.
1. KOLAC, koldca, m. spira, h[eb (cesto bijeli, a
i slatki) umijesen na nacin prstena Hi koluta,
t. j. obao a supaf u srijedi. od ovoya naj stari-
jega postaju i druya znacena. — Akc. kaki je u
gen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim num.
i ace. sing., i voc: kolacu, kolaci. — Rijec je
praslavenska (u naj starijem znaceiiu), isporedi
stslov. kola6b, rus. koasi'i,, ces. koldo, jjo^. kolacz.
— Postaje od kolo. — Izmedu rjecnika u Vran-
cicevu na strani 119 prema mag. kalacb (kalacs),
u Mikalinu (kolac kruba ,spira, bucellatum' ;
kolac, dar ,praemium' ; kolac, koji se dava za
dobit ,palmarium, niceterium'), ii Helinii (,mancia,
quel cbe si dona in qualche solennita ed alle-
grezza' ,strena'; ,mancia cbe si dona al lator di
buona nuova, mancia di buona nova' ,evangelia'
456''; ,palio, drappo cbe si da per premio nel
corso o nella lotta' ,bravium' 5361^), a Bjelo-
stjencevu (,tortula'), ii VoUiijijinu (,biscotto' ,zwio-
back'), tc tStulicevu (1. ,boui nuncii praemium'.
2. , spira') ; u Vukovu : 1. ,eine art radformiges
brot' ,pams genus'. — 2. ,6in kleiner leib brot
den die mutter fiir das kind bei gelegenheit des
backens mitbiickt'. — 3. ,ein laib brot bei I'eier-
licben gelegenheiten', n. p. krsni kolac. — 4.
kola6 obru6a, odreden broj savijonijeli obruca i
svezanijeh zajedno. ^ 5. u bunaru, t. j. drvon
temej na kome se zid pociiie. — 6. (u Diibrov-
niku) gospodin dar spravjenici. cf. spravjeiiica.
a. u pravom smislu. — kolaC moze biii od
svakoga braina, ali se naj cesce mijesi od pie-
nicnoga, te moze hiti i sladak: s mcdom Hi sa
sccerom; s toga se u pjesmi kaze. i bijeli, medeni,
seierli kolad (vidi u primjerima kod a), ydjegdje
se kaze o hijelom ili slatkom hjebti ako i nije
oblast i iupal.
ii) uopie. Nosi vre6u braSna i bisage pre-
plni da umesi kolace. Starine. 4, 83. (xiv vijek).
Spravite kravaja i bilib pogaca, privarenijeb jaja
i sitnijeb kolata. M. Vetranic 2, 251. Bila biasna
od Labina pritvorena na kolaci. D. Barakovic,
drag. 357. Peretac, kola£, medonica, pita. A.
Kanizlii'-, kam. 491. Neg' daj, prijo, te kola6e.
V. Dosen lG7'i. Dvista kolafia kruba. And. Ka6ic,
kor. 175. Da oda sta on po6e kola6o u pe-
pelu ... M. A. llelkovic, sat. El". Nogovo je
jilo sve u kratko, priprost je^ek, al' ga jido
slatko . . . pak se I'lemu tako j isti raci, rekao bi,
da su sve kolafii. L2». Kola6e i pogace. I. Ja-
blanci 176. |§ta ce naSo robje vefierati?' ,Nek
devojke medene kolafie, udovice pi-ebelo simite'.
Nar. pjos. vuk. 1, 487. Boli je i crn kolac nego
prazna torba. Nar. posl. vuk. 27. Ne vise nigdo
kolaci Qj^di'aci. 19G. Uzevsi veliki kolac, ili,
kao sto ondje kazu, somun . . . Vuk, nar. pjes.
1, XI. Metnuvii kod bolesnika kolafi bleba i
jednu casu vode a drugu vina. ziv. 34. Kao
medeni kolaci. D. Danicic, 2raojs. 16, 31. Oko
kolaca prijosuijoh. Idnevn. 23, 29. Mislio si da
po turskoj zemji vise kolaci o draci. S. ^ubisa,
prip. 174. Kolac ,panis in coronao specimen
factus'. u Istri. D. Nemanic^,, cak.-kroat. stud. 48.
— Kolac se sprcma, mijesi, pece itd. ; ydjegdje se
kaze i da se kiilM. Kuvaj meni bijele kolace.
Nar. pjes. vuk. 3, 1.30. Dok ja skuvam bijele
kolace. Nar. pjes. petr. 2, 622.
b) kad se ide u prijateje (svojti u goste)
svagda u torbi osim cuture i jos cega va)a po-
nijeti i kolac (t. j. senifian b}eb), pa kad so iz
prijateja povraca, opet odonuda takovi kolac va|a
da mu spreme. Vuk, rjecn. kod kolac. nil) kolac
donnsi yost pri dolaska. Ona mi ti paricaje lijepe
dare i kolace. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 38. Umo-
sila prebele kolace, pa otide u poode majci. Nar.
pjes. vuk. 1, 211. Uaj mi, majko, bijele kolace,
da ja sestri u poode idem. 1, 537. Od groba mu
koiia nacinite, od zemjice mijes'te kolace, od po-
krova rezite darove, spremite ga sestri u pobode.
2, 40. Pa on izvi od zlata ratove, a i kraju od
zlata (vala da pozlacene) kolace. 2, 570. Veli
nemu majka Andelija : ,Pricekaj me tri bijela
daua, dok um'jesim bijele kolace i dok spromim
tanane kosujo, da pouesem na dar mome Jovu'.
Al' govori sluga Milutine: ,Oj Boga ti, gospo
Andelija! Jovo tebe cekati ne moze, . . . vec do-
nesi u brasnu kolace . . .' 2, 574. Ostavi mi bar
rucna devera s kim 6u mlada do majke otici bez
kolaci i bez ubradaca. 3, 504. Ja mu tamo ko-
laca ne spremam. (Ja mu ne velim, tamo da ide,
jer moze zlo proci). Nar. posl. vuk. 108. Juznu
bozicu i prijate[skom kolacu ne vala se radovati.
(Jer . . . prijatej, ako donese jedan kolac, on po-
jede tri cetiri, pa kad pode va}a opet jedan da
ponese). 115. Hvala mu kao i tetki bez kolaca!
341. — bh) kolac prima gost na odlasku. Kad
ja podem rodu mome, . . . dve jetrve kolac viju,.
a dve oce sa mnom poci. Nar. pjes. vuk. 1, 414.
Vec na, majko, zelenu dolamu, iz gepova vadi ti
kolace. 1, 540. Vec mu gradi seoerli kolaco.
2, 331. — re) u ovom primjeni kolaci znaei i
jednu i drugu vrstu, a moze biti da znaci i uopie
darove sto mijenaju gazda i gost: Posto raz-
mijene darove i kolace, Beskuca krone put Ko-
tora. S. ^jubisa, prip. 231.
e) komad h(eba Ho majka umijesi napose
za dijete, kad mijesi li^eb za cijelu kuiu, vidi u
Vukovu rjecnikii (2). — moze biti da amo pri-
pada i ovaj primjer: Umijesivsi tri kolafia dala
svakome pastorku po jedan. Vuk, poslov. 178.
il) osobiti neki h^eb Ho se mijesi i peic da
1. KOLAC, a, d). 1
se ije u nekijem sveeanijem zgodama, n. p. (in) kad
se slavi krsno ime (krsni Hi slavski kolac). Se-
nioa se ovdJQ spomine radi kojiva, poskura i kra-
noga kolaca. Vuk, nar. pjes. 2, 4. Lome (do-
maciii s popom ili s kim drugim kad iiema popa)
jkrsni kolac' (koji mora biti od senicna brasna
u kisolo umijeseu 1 nasaran poskuriiakom) ; jedmi
Setvrtinu od toga kolaca dadu popu, jedmi do-
macici, a dvije oni jodu. Vuk, rjecii. kod krsuo
ime. Za krsno ime svaka kuca mesi po neko-
liko uarocitih hlebova, osobita oblika i namene.
blebovi su ti: ,kolac' (jedan ili cetiri prema me-
stimicnom obicaju) ; ,krstak' (,sveta presveta');
,poskurica' (leturdija) ; ,pogaca' ili ,proja' (pod
kolac). Kolac, krstak i poskurica mese se od pse-
niCna brasna s kvascem . . . Kolac je veci od
obicnog velikog somuna i pjosnatiji od liega. okolo
se on opase jednim vencem od testa kao nekim
reckastim pojasom; po goriiqj kori prekrste mu
se dva kaisa od testa; u nib se utisnu cotiri po-
skurnaka, a na sredi se usadi izreckan od testa
cvet, u koji se zadene i strucak .suva bosi|ka.
. . . U Sremu na nekim mestima u gornu koru
slavskoga kolaca pobada se neko drvecice s raz-
nim znaeima na svojim granama . . . U Timockoj
krajini mese se dva kolaca: jedan za ndveceri, a
drugi za prvi dan slave: prvi se zovo ,veceruaca',
a drugi : ,slavski kolac'. M. D. Milicevic, slave.
24 — 2-5. — f>l>) po ovom primjeru kau da se ko-
laci mijese i jirif/odom rodena ili krstena. Poce-
kajte, dva ulaka mlada, da umesim prebele ko-
lace, da prepletom od zlata povojo, da pokrojim
tanane pelene. Nar. pjes. vuk. 1, 606. — ff) ko-
laci ili kolac kaze se i jjriijodn kad idu prosci
da prstenujti djevujku, a po siioj prilici .Uo se
onda gostc i kolacima (nidi drugi primjer). Kad
otidu prosci da prstenuju djevojku (vec ispro-
senu) i da ugovore kad 6e je voditi, onda se kaze
(na nekim mjestima, kao n. p. u Jadru): ,otisli
na kolace' (ici cemo na kolaoe; bili smo na ko-
lacima itd.). Vuk, rjecn. kod kolaci. Treci (i\je-
ridbeni) sastanak zove se ,kolac', kadno so do-
nasa bjeb, vino i meso, te se pod jedno tim po-
tvrduje vjera (u Zamberku). V. Bogisic, zboni.
161.
b. crn kolac, u metaforiikom smislii, maze
znaciti: zlo, steta (isporedi c). TJvalio mu crn
komad [kolac?] u torbu. (Kad ko uoini kome kaku
stetu). Vuk, rjecn. kod kolac. po svoj prilici
treba iitati kolac (kao sto je popravleno u Irecem
izdanu) a ne komad, jc.r Vuk iimece onic poslo-
vicu medu primjere kod kolac a ne kod komad.
istina i u Nar. posl. vuk. 326 stoji u istoj po-
slovici komad, all maze biti i oodje pogreska.
.lor mu sad da crn kolac u dacu. Osvetn. ."), 'A.
V. moze znaciti i dar sto se daje u nekijem
jirigodama, pa i kao uzdarje, placa itd. isprva
a ovakovijem slucajei'ima vaja da se davao praoi
kolac, all se poslije shvatilo u znaienu knkra mu
drago dara, i u novcu (isporedi jabuka, A, e),
n. p. :
fi) dar onome koji donese dobre glase. Za
toj sam izasla, ter stoju prid vrati, jeda bih sad
nasla, tko ce nam glas dati, jeda tko od kuds
putom se namjeri, da kolac dobude, da gospu
namiri. M. Vetrauic 2, 324. Manda, meni kolac !
Ovo tvoga brata. M. Drzic 184. Fengacu da i
I'lega istem, da mu uzmom kolac, er mu je otac
dosao. 815. Tko dobar glas donosi, kolac prosi.
(D). Za dobar glas dobar kolac. (D). Poslov.
dauic. Poda za dobar kolac onemu, koji mu pri-
nese take glase, jedno kopje po sred prsi. B. Zu-
zeri 401. u Dubrovniku se i dan danasni govori :
Meni kolac, a tebi kniga (pismo), ili otac, muz.
9 1. K0LA6, d, g).
brat, sin itd., kad se kome jav]a da je nesto doslo
Hi da je neko dosao, sto onaj radosno oiekuje.
P. Budmaui. — Amo pripada i ovaj primjer :
Zla kolaca! (Steta! Kad se zali de se sto nepo-
volno dogodilo). Nar. posl. vuk. 90. — Tr6ati
kolac ili trcati kolaca .sto se nalasi u nekijem
primjerima vafa da znaci: trceci nositi dobre
glase nadajur.i se kolqcu (vidi i D. Dauicic u
Poslov. danic. xii''). Sto meju onimi koji hlepe
na istu pliticu ? koji tree isti kolac? A. d. Bella,
razgov. 75. Nocno kolaca trcati. (Z). Trci ko-
lafia po noci. (Z). Poslov. danic.
h) dar za nesto sto je ko dobro izradio.
— Ovakovo je znacene u otmm primjeru: Ako me
stignes, kolac ti. M. Drzic 127. vidi i u Mika-
{inu i u Belinu rjecniku.
r) dar nopc.e (sto medu sobom mijenaju. pri-
jateli). — Moze biti da je ovakovo znacene (alt
u metaforickom, ironiikom smislu) u ovom pri-
mjerU' : Evo barut i tesko olovo, boco pralia,
ogiieni kolaci. And. Kacic, razg. 322"'.
)f) Sto .ie daje kome kao uzdarje ili plara
za nesto sto je ovaj uradio Hi dan, n. p. : an)
Hjecniku. Trijem ku6o bio je prestrt svakoja-
kijem mrsom, sto su bonici donosili Scepanu u
kolac. S. ^ubisa, prip. 92. — bh) u ovom pri-
mjeru ono .Ho .fe daje da ko ne ucini stete Hi
ne pusti drugoga da je cini: Hot' li mene dati
vjeru tvrdu, da izjavim na Kopije ovce, da se
one na Kopiju mlade, a dacu ti kolac od ovacab,
siJaAu ti grude i jaganoe, i ugica ovna naj bo-
jegaV Ogled, sr. 135. — <■)■) u Dubrovniku dar
.sto gospoda daje sprav^enici, vidi sprava i spra-
vjenica. — u Vukovu rjecniku (6).
(I. II jrrenesenom smislu, o cemu Uo je slicnu
knhicu, n. p. :
fi) nekoliko ohruea svezanijeh zajedno. vidi
u Vukovu rjecniku (4).
h) celo (uze, konop) savito da ne zahvaia
mnogo mjesta, te je slicno kolacu. — U nase
vrijeme u Dubrovniku. Kupi celo da bi sveder
jednako na tri kolaca ostajalo ohavito oko iste-
za.la. M. Vodopic, tuzn. je!. dubrovn. 1868. 174.
Stucajvi 6ola po krovu, ono ve/iva se, ovo u
kolac sakupja .se. 247.
c) drnen temi'l u bunnru. vidi u Vukovu
rjecniku (5).
ff) kolul na vrrigama. Er on plote verigu
koja ima pocetak a nema svrhe, u kojoj jedan
kolac vodi i potoze za sobom drugoga. A. Kalic 115.
e) kamen ohlast i supaj kao kolac, sto je
privezan mrezi da jV povuce ti dno mora. — U
jednom primjeru xvi vijelca. Zatim popadoso
kolac od kamika, mrizu provrgoSe, spustiv ga
dolika. P. Hektorovic 5.
f) vrsta nakila. u Dubrovniku. U kolacu
su: pecica, cvijetak, punenica, dudacka, krivaja,
redaci. V. Hefele.
fl) u narodnijem se pjesmama cesto kaze
da kon skace na kolace ili u knlace, mo^ebiti
s toga sto kon kad jr ml-ikcrin it risimi dr.ii blizu
predne i zadne nogc. !.■ jr i,rl:,,/,l,-,, slinui ridjeti
kao kolac; ali je rei-o /inliLi dn ji- ishi iijri sto
i 2. kolac; ne misliin da je isto sto 3. kolac (D.
Popovic, tur. rec. glasn. 59, 126): u naj prvom
■primjeru mjeri se koneo skok ne hvatima nego
arsinima i koplima; a u niji'diiiiiii priinji'ni iieiiia
koii skace ,za kolace', kao ^t'l kair I'niniric iiego
na Hi u kolace. Dobar duro na, knlnc" sk.ace,
u prijeko dvanaest arSina, u duziuu dvadest i co-
tiri, u visinu tri kopla junacka. Nar. pjes. vuk.
2, 384. Te mu dogo u kolace skace. Pjev. crn.
206l>. Sve mu kulas na kolace skace. Nar. pjes.
juk. 170. Sve mu sitno u kolace skace. 51(>.
1. K0LA6, d, h).
180
1. KOLAJNA
li) u jednoga pinca xvii vijeka kao da
kolafi znaii srcdovjcinu igru u kojoj .su sc jtinaci
na konma borili kopfem, isporedi obilii)a i trka.
— kola6 7Moie hiti da se zato kazc Ho je injesto
igre hilo sinid naokolo zatroreno. Oiiomu koji
so igra kolafa, premda iie bude plade koja so
Subi, 111 globo zasto se zlo igra, isto djelo za no
pogoititi dobro i no ukrSiti sulicu jest mu rauka.
M. Kadni6 '211'>. Pi-vo nego koi'i ulizo u igru
od kolafia, provodi se putem od trkai'ia, s6taju6
se obado zomju i osloliodi se, neUa poslije kada
ustrfei ne u6ini mu se put iskopan. 329'i-.
2. KOLAC, m. tin: (lulaii, skok u kona kad
irci uzagrepce (,galop' ,galopp des pfordos'. Zenker).
— Samo u mnozini, vidi 1. kola6, d, g).
3. KOLAC, m. tur. qulafe, hvat. — U wa.se
vrijeme u Bnsni. F. MikIosi6, die tiirk. elern.
naibtr. 2, 153. — vidi i 1. kolao, d, g).
KOLACAJv, kolaMra, m. covjek stone baviku-
laciiiKi ; diilmi samo u osohitijem znacmima. —
Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ostnlijem pa-
dezima, osim nam. sing., i vac. kolacaru, k61a-
f-ari. — Od XVIII vijeka.
ii. ('iinji'k kiiji clni Hi prodaje kolace. — Iz-
iiii'ilii ri<'('nikii II H'limi (.oiambellajo, clie fa o
voiido (nauibello' .spirarius' 191") gdje .sv naj
prije nahoiii, i u Stulicevu (v. kolacnik .s do-
dalkom da je uzeto iz Belina). Bilo je u liega
i medenih kola6a, jer je nekada bio kolacar. M.
P. Sapcanin 1, 22. Kolacari i grnoari pazarise.
1, 66. Jovan Ilic, med. kolacar. D. Avramovii
270.
b. iovjek koji, kad se slavi krsno ime, reze
i lomi kolac (vidi kolac, a, d) aa)). V Lev6u
jedan od gostiju uaziva se , kolacar' i vrsi neku
vaJnu sluibu pri lom|eriu kolaca. M. D. Mili-
cevic, slave. 47. Kolacar uzme kolac i noz . . .
Kolacar se prekrsti i pocne rezati . . . Tada ko-
lafiar prereze kolac u nakrst . . . Sad gosti puste
kolac, a kolacar i domacin prelome ga . . . 49 — 50.
Svesteiiik na nekim mestima s kadionicom, ikonom
i novim kolafiarom, obide sve sovre, okadi [ude
i prikaze im novoga kolacara govore6i : ,Evo no-
voga kolacara! neka je zdrav i fiestit; s novim
kolacarom neka nam dode i nova sreca, Boze
daj!' 69. _
KOLACARA, /. u Viikovu rjecniku : igla sto
ima na glavi kao kolacic (po Srbiji i po Bosni
nose zene takove igle za kapama) ,eine art
scbmucknadel, haarnadel' ,acus'.
KOLACAEEV, adj. koji pripada kolacaru. —
Moze se kazati i kolacarov. Ovaj gost sada mora
nazdi-aviti kolacaru (vidi kolacar, b) jer je ,treca
kolacareva'. M. D. Milicevic, slav. 51.
KOLACAROV, adj. vidi kolacarev.
KOLACI, >«. Jil. vidi 1. kolac, a, d) cc) i d, g).
1. KOLACICA, /. vrsta jabuke. Kolacica, rus.
Ka.iaiHKH (Malva), suvrst jabuke (Zagreb). B.
§ulek, im. 1.50.
2. KOLACiGA, /. zensko decade sto cini Hi
prodaje kolaiiie. — U nase vrijeme u Dubrovniku.
P. Budmani.
KOLACIO, m. dem. kolac. — Od xvm vijeka,
a izmedu rjeinika u Mika(i7ui (kolacic, mali kolac
,parva spira') gdje se naj prije nahodi, u Selinu
(,biscottino' ,pastillus buccoUatus' 142^'; ,ciam-
bella, cibo assai noto' ,spira' 191"), u VoUigijinu
(,biscottino, ciambella' ,oin kleiner runder zwie-
back'), u Stulicevu (1. ,parva spira'. 2. v. cijevka),
u Vukovn (1. dim. v. kolao. — 2. vide u§tipak).
a. u pravom, ali u Hire.m smislu, o malom
hfebu, toko u naj prvijon primjcrima znaii: ie-
stica, poskura (,hostia'). Kako tijolo Isuaovo more
stati u kolaCicu krulia. P. Lastric, test. 298".
U kolafeie.u i komadiiSu kruha posvedenoga. .301".
Mijesi mu se kolaftic. (Z). PokIov. dani6. U6ini
kola6ic od to malo brasna. And. Kaci6, kor. 2.37.
Imadise jcdnom dvajost malalinih kolacida. '253.
Kad dijete ne raoze odmali (na vrijeme) da pro-
govori, onda zone zaraijose kolafiic fiekalom, pa
mu dadu to izjedo. Vuk, poslnv. 43. it Diihror-
niku su kolafiici neka n-^ln sliitkiifin knilm iiiiiijr-
sena s jajima Sto tivi^in innili i nlilnj. l.-niurn,
ali su ceSie kao mali /mdihli •^Inpiri. \\ Hml-
mani. — Maze znaiiti Ho i ustipak, vidi ii Vii-
kovu rjecniku.
b. n proiesenoin smislu, vidi cijevka. — Samo
u Stulic/'ni rin'-iiikii.
C. u in-riii scitnin NwisZMjintestinum duodenum,
prvi dio Imikniin rrijeva kako se suzuje iz zeluca;
slicno je kolacii Hi bole komkom poikovu. — U
naUe vrijeme. Kolacic, crevo od 12 palaca. ,T.
Pan6i<!^, zoolog. 15. 18.
KOLAgINA, /. augm. kolac. — U Viikovu rjec-
niku.
1. KOLACKI, adv. h„l n;in,i kad jnhni dni-
goga podigne u vis, pn (in jubimu imsinri mi
zemlii. (kao da ga usmln hnn knlnr. — //' I'liLni'ii
rjecniku: kolacki ,wie oiuoii pfahl (in die lioho
heben und niederpflanzen, im ringen)' ,ut palum
defigo'. — / ovdje tumaci S. Popovic (tur. ro6.
glasn. 59, 126): na hvatove, vidi 1. kolac, d, g)
i 3. kolac.
2. KOLACKI, adv. u kolii (igri), na naiin kola.
— U nase vrijeme u Bosni. Ova pjesma pjeva
se kolacki. Bos. vila. 1890. 244.
KOLACnIK, m. vidi kolacar, a. — U Stuli-
cevu rjecniku : ,qui spiras confient, vel vendit'
s dodatkom da je rijec ruska.
KOLACUSA, /. mjesno ime. — U nase vrijeme.
Vinograd pod Kolacusu. V. Vrcevic, niz. 22. Jeli
ko od vas bio na zemju pod Kolacusu? 333.
KOLAD, /. coll. mnoHvo kola. — U Stulicevu
rjecniku: v. vozad. — nepouzdano.
KOLADELE, vidi kolader. — Koladele, lako
doslo. F. Miklosic, die turk. elem. uachtr. 2, 150.
KOLADER, interj. od tur. kolaj gele! lak ti
bio trudl — vidi i kolaj. — U Vukovu rjecniku:
kolader! kao sto se u Baru rekne radinu: ,Si-
rova ti !' tako se do)e na lijevom brijegu Drine,
u Semberiji, rekne : ,Kolader !' ali sam zaboravio
sto se na to odgovori (isto i u Nar. posl. vuk.
144).
KOLA.INA, /. vidi kolajna.
KOLAJ, adv. tur. qolaj, lako. lasno. — tJ nase
vrijeme. £)ever joj rece: ,Vidis li euro, ovo po}e'?
ovo je sve tvojega duvegije Su|a'. A ona od ra-
dosti i cuda zapita ga: ,A po Bogu brajo, kad
ovu silu preore i posije, a neka pozne?' ,Bogm6
lasno' odgovori stari svat ,kad svaki svoju dio-
nicu prihvati, to je kolaj'. Nar. prip. vrc. 46.
,Toje kolaj' (lasno), odgovori mu Ilija. 91. Meni
mi je za tebe, a za men' mi je kolaj rabota. M.
D. Milicevii, kra}. srb. 314. — Badi ovoga pri-
mjera vidi kolader: Kolaj gele ihtijaru! Bos.
vila. 1890. 157.
KOLAJINA, /. vidi kolajna.
KOLAJLUK, m. tur. qolajlyk, lakoca, lasnoca.
— U nase vrijeme u Bosni. I Bog da s kolaj-
lukom i da dode na vakat! Bos. vila. 1888. 257.
1. KOLAJNA, /. monile, catella; nummus in
honorem cusus. — Po svoj prilici od tal. collaiia
(,monile'); ovako misli i Miklosic. — Dva su
1. KOLAJNA
KOLALOM LALOM
oblika i dva znacena hod ove rijeci: stariji jc
ublik koliljina (pisano kolaina i u Vuka) s pr-
vi.jem, starijim znacenern ; tiilacti je k61S.jna sto
moie imati i starije i mlade znaii'.ne. — Od svi
vijeka, a izmcdii rjecnika ii Vrancicevii: kolaina
ili kolajna (,kolayna') ,torquis'; u Mika^irm: ko-
_ lajna, verizica, lancic od vrata , torques, monile,
murenula' ; ti Bjelostjencevu : kolaina, v. ovratek ;
II Vfdtijjijinu : kolaina ,collana' ,eine halskette' ;
u Vukovit: kolaina (s dodatkom da se govori u
primvrju) vide kolajna s primjerima iz narod-
nijch pjcsama: L'jepa su mi darovali dara: svekar
bane kolaine zlatne ... Ni ua grlo zlatna kolaina
(i u ovijem je primjerima utarije znacene, premda
0 nemu Vuk ne gnpori) ; k61a,jna ,das medaillon,
grosse denkiniinze' ,numus memorialis major'.
it. starije je znacene : grieiia (ogrlica, derdan)
slo nose zenske oko vrata kau nakit, a i muski
(naj cesce kao znak casti). — U ovijem primje-
rima stoji bez S'umne kolaina. Kolaine, prstene,
drago kamenje . . . u skrii'iu zatvori. B. Gradic,
djev. 90. Sto 6u uciniti od kolaine zlatne koju
na putu opcenomu najdem ? B. KaSie, zrc. 76.
Razdariva ubozijem kolaine, orecine, narukvice. . .
per. 6. Kako dobro govori Izaija na pog. 61 ;
. . . kako vjex'enicu m-ejenu kolainami sfojijema
(, quasi sponsam ornatam monilibus suis'. isai.
61, 10). M. Orbin 292. Kada bi na grlo i na
vrat tvoj stavjena ona prisveta kolaina ... V.
Andrijasovic, prav. 38. Ugrin Janko darova jqj
kolajnu (ovako je nastampano, alt se po metrti
vidi da treba cilati kolajiuu) suha zlata. Nar.
pjes. mikl. beitr. 1, 33. Da bi se nadostavila
milost glavi tvojoj, i kolaina vratu tvomu. J.
Matovic 370. Oko vrata kolaine zlatne. Nar.
pjes. vuk. 6, 287. Na prsi mu toke presjekao i
svr tokah zlatnu kolainu. Pjev. crn. 279^. tako
treba po svoj prilici citati i u ovijem primjerima:
Gdi (su V) kolajne ali venci? M. Marulic 314.
Hoce kolajne, ho6e zlato, hode zoje. M. Drzi6
256. Tu kolajne, tu menduse bise. I. Zanotti,
en. 49. Stavi mu kolainu (Ko..iaiiny) na grlo od
zlata i kameria dragoga. S. Margitic, fal. 13.
Stavja kolainu (ico.iaiiHy) na grlo svoje. 103. —
(/ ovijem. je primjerima oblik kolajna. ,lor ga
pogubi liegov sluga za odniti mu kolajnu i kriz
od zlata. And. Kacic, I'azg. 9. Pogubi ga sluga
Nikolica, odnese mu krunu i kolajnu koja bise
od suhoga zlata, nakioena pridragim kamenem.
55b. A on liemu groso i dukate, i kolajnu od
suhoga zlata koja va|a sto bili dukata. 302^''.
Postavi kolajnu od zlata na vrat liogov. kor. 43.
Oko vrata kolajna od zlata. Nar. pjos. vuk. 2, 483.
1 evo ti kolajna od zlata sto junaci nose oko
vrata. Nar. pjes. mnrjan. 9. — U ovom. primjeru
lie znam, jeli prvo Hi dritgo znacene (isporedi i
kolajnica). Tebi daje od zlata kolajnu. J. Krm-
potic, malen. 6.
b. mladi: jr :ii,ir, iir- Inn punn iii>ri(r wlnhii,
srcbrni, wjcd mi ;■/,. ., jinum im ,';i.<l I iin^i 11,1
prsima. — ^ ij, lO^im Lal.u an, .:iliiriiii- /mshiic
od prooga: ili slo se jcdiio i dni.go daje komc
kao cast, Hi sto ovakovi novae mose visjeti o
griinii. — U nase vrijeme (a maze biti i od xviii
vijeka, vidi naj zadni primjer hod a) ; svagda
s oblikom kolajna. vidi u Viikovii rjccniku. Otici
cu na Cetine kraju, izdvorit mu od zlata kolajnu.
Nar. pjes. vuk. 4, 323. Za rabrost svoju dobio
zlatnu kolajnu. Vuk, dan. 1, 79. Osim drugijeh
razlicnijeh poklona dali mu zlatnu kolajnu. nar.
pjes. 3, 117. Deli-Mirku vojevodstvo dao i ko-
lajnu na ramenu sjajnu. Osvetn. 2, 100. Na glavi
mu mjosecina zarka, a na prsih nisani-kolajne.
2, 145. Kolajna za hrabrost ,tapferkeits-medaille'.
Jur. pol. terrainol. 499. Kolajna za zaslugo
,verdienst-medaille'. 553.
2. KOLAJNA, /. iiiie raviiici u Srbiji a okrugu
cuprijskom. M. D. Milidevic, srb. 1093.
KOLAJNICA, /. dem. 1. kolajna. — U jedinom
primjeru xviii vijeka ne znam, jeli ii pruome Hi
u drugome znacei'm (vidi naj zadni primjer kod
1. kolajna, a). Biser-perje nosi na kalpaku, a na
prsi zlatnu kolajnicu ku mu dade premozna ca-
rica. J. Krmpotic, malen. 17.
1. KOLAK, praep. vidi 4. kol. — isporedi 9.
kola (■ polag. — Od xvi vijeka u Diibroviiikit, a
izmedu rjecnika ii Stulicenu (v. kod). Er kad
lezes, da ju (ovii traini) stavis kolak srca, vjeruj
meni, cinila bi, plara [uveni mnogo skoro da
ocutis. Jedupka nezn. pjesn. 237. Stoj, njesto
kopore u grmu kolak nas. A. Sasiu 147. 6a-
variua kolak grada. 191i.
2. KOLAK, m. vidi kolau. — U pjesmi sto su
pjeva na badni dan u Niht. — Maze biti rijec
biigarska. ,Kolede melende, careva godina, cin
cin kaka, daj mi dva kolaka'. Pa im se daju ko-
laci koji su za to spremjeui (u Nisu). M. D.
Milicevic, ziv. srb.- 160.
3. KOLAK, kolka, m. dem. kolo. — U Stiili-
crini rjecniku: ,orbiculus'. — nepouzdano.
4. KOLAK, m. ime miisko. — U narodnoj po-
slovici nasega vremena, i olale u Vukovu rjec-
niku: vajada je bio nekakav hajduk ili kesegija.
Tesko Kolaku na zlu konaku ! ni ko p..i ui ko
mari, ni se sta pece ni vari ; al' kad se Kolak
pomami, i p. .ice i mari6e i pe6i ce i vari6e.
Nar. posl. vuk. 314 — 315. — / kao prezime u
nase vrijeme. Schem. segn. 1871. 94. — isporedi
i Kolakovac, Kolakove Bare, Kolakovio.
KOLAKOVAC, Kolakovca, m. voda ziva koja
tece ispod Z6m|e kroz Gospio; pa ,se u zemju
slazi, ko hoce da pije vode s Kolakovca. Nen
izvor bi6e odmah ispod mosta. M. Medii.
KOLAKOVE BARE, /. jd. zaselak u Hrvatskoj
blizii Lesca u zupaniji licko-otoikoj. Schem.
segn. 1871. 27.
KOLAKOVIOA, /. zaselak u Hrvatskoj a zu-
paniji virovitickoj. Razdije). 30.
KOLAKOVIO, m. prezime. — isporedi 4. Kolak.
— U nase vrijeme. Dode k sudu Jovan Kola-
kovio iz Teocina. Glasnik. ii, 1, 143. (1808).
Stevau Kolakovic. Nar. pjes. petr. 1, 351 (medu
predbrojnicima) .
KOLAKOVICI, m. pi. selo u Hercegovini. Sta-
tist, bosn. 111.
KOLALI, adj. vidi kolalija. — Ne mijena se
po padezima. — U narodnoj pjesmi nasega vre-
mena is Bosne, kao pridjev uz mavluta. A obuce
kolali mavlutu. Nar. pjes. petr. 3, 584.
KOLALIJE, /. pi. kao pridjev uz toke i gade,
vidi u Vukovu rjecniku. — Moze biti da postaje
od kolo, kako Vuk misli (isporedi kolast), ali
svakako turskijnii n/istfirkniii ly (isporedi kolali).
ne znam, iiiui li n hii-'.lcdiii jr:ihu rijec qolaly ili
slicna noj (aiim jainuhm iif pripada tur. qolanly,
4- kolanom, o sedlii Hi u konu). — U naSe vrijeme,
a izmedu rjecnika u Vukovu (1. toke savijeue
kao kolutovi, kao sto se i sad nose u Dalmaciji
s primjerom iz narodne pjesme: Na prsima toke
kolalije. — 2. gace, vaja da §arene na kola, cf.
kolast, s primjerom iz narodne pjesme : Za Ankine
gace kolalije). Po dolami toke kolalije. Nar.
pjes. petr. 2, 439. Pozvekuju toke kolalije. 3, 53.
KOLALOM LALOM, u Vukovu rjecniku: pri-
pijeva se na babinama ,ein refrain der wocheu-
KOLALOM LALOM
2. KOLAR
bett-lieilor' ,vox acciiii solita in carminibus ad
puorperas' n primjcrom: Kolalom lulom, ko mu
oUic lijese.
1. KOLAN, kulna, adj. koji pripada kolima.
— Od xvHi vijeica, a iameda rjeinika u Jijdu-
stjencevu (kolna posteja ,leotus ambulatorius';
kolna spica , radius rotae, austrum'. 2. moliuska
jClitatoriiim'. 3. kolna sii'ia ,cauthus'. 4. kolna
platnica ,orbile'. 5. kolna os ,axis'. 6. kolna za-
vornica ,sufflamen'; kolno posce , modiolus, 1. me-
dium rotao'; kolno dup|e , tubus rotae') gdje se
naj prije nahndi, it Jambre§icei>u (kolna platnica
,orbile'; kolna podporna ,sufflamen'; kolno pesos,
,axis'), /( Voltigijinu (,di carro, carreggiabile'
jfahrbar"; kolna posteja ,letto currule' ,oin fahr-
bares bett'; kolni os ,asso' ,achse'; kolno dubje
,tubo di luota' ,radroliro'), m StuUcevu (,plostra-
rius'). Koine puske nisn ira vrijedne. I. A. No-
nadio, samb. IS. Kolno puske ,cannoni'. 18.
Kolnu puSku upraviSe. 21. Kolnijoh pusak ce-
trdeset. 22. Predmeta takovili koji se otpra-
vjaju ill zejeznic^om pod zaporom kolnim (,wagen-
verschlus.s') . . . Zbornik zak. 1853. 966.
2. KOLAN, m. (kozmii Hi druiii) pnjax knjijcin se
sedlo ucvrscuje na kinni. I'/Hisursi uk ,,1,-n ir/m/id,
isporedi poprug i pii(|irui;; i. ncki ifiiski imjaa.
— Tur. qolan. — Gdji'ydjf stoji u mnoiini i za
jedno, jer se svaka polovica pojasa shvaia kao
jedno; alt se cesto govori o nekoUko kolana za
jedno sedlo. — U nase vrijeme, a izmedii rjec-
nika u Vtikuvu (1. ,d6r sattelgurt' ,cingulum
sellae oquariae'. — 2. zenski pojas na paftama,
vide tkanice).
a. na konii. Te sapali krila Jabucilu, sto
ue mogla vatrom sagoreti to pod kolan priteg-
nula tvrdo. Nar. pjes. vuk. 2, 109.^ Dobro Sarcu
kolane poteze. 2, 216. Te opremi Sarca od mej-
dana, priteze mu sedmere kolane. 2, 248. Sedlaj
kone, pritezi kolane. 2, 296. Popregnu ga od
srebra kolanom. 2, 570. Svaki nosi zelene ga-
dare pod kolane s obadvije straue. 3, 333. S desne
strane Ivan objesio, s desne strane o desuom ko-
lanu, objesio dumisli gadaru. 3, 536. Na mr-
kovu priteze kolane, priteze mu cetiri kolana, a
i petu ibrisim-tkauicu. 4, 181. Kada MiloS dogu
kolan steze. 4, 229. O doratu vjesa kuburlije,
a pod kolan sab)u privezuje. 4, 324. Svaki konik
pritezaj kolane. Pjev. cm. SS^. Priteze mu
ibrisim-kolane. 148'>. Potpregnu ga ibrilim-ko-
lanom. 191a. Otpusia mu sve devet kolana.
Nar. pjes. juk. 107. Udari mu (labudu) cetiri
kolana. Nar. pjes. magaz. 1869. 107. Pak izvede
debela zekana, poteze mu na toke kolane, sve
cetiri jedan po drugome. Nar. pjes. petr. 2, 658.
Nemoj tako, beze !^ubovicu, za sedlo se jesam
primi-znula, vec prerezi tanahne kolane, nosi mene
u bijelu kulu. Nar. pjes. horm. 1, 113. Povedi
mi Srni6ic-Aliju, neka mece mrsu u kolane.
1, 303. Bedevija na noge skooila, pa pod kolan
krila pokupila. 1, 489. Puklo ti je sve devet
kolana. 2, 33. Pa uhvati pod kolan dogata.
2, 215. Svaki ata u kolan metnuo. 2, 343. Pri-
drzavajuoi kolan na mome mrkovu. M. P. Sap-
caniu 1, 71. ^ut zmaj za pojasom, cijem rastavla
do sedla junaka i od sedla kona do kolana. Osvetn.
2, 101. Mori smrca gdje god koga nade, a krv
boji kone do kolana. 2, 133. Pre nego sto bi
ga uzjahao, Vejko bi sam zagledao u kolan,
uzde ... M. D. Milidevid, pomenik. 5, 745. —
Metaforicki. Dobro mu je ovoga puta Petar pri-
tego kolane. M. Pavlinovic, razg. 113.
b. na ienskom odijelu. (tene u Srbiji u
okrugu vranskom) opasuju se, osem pojasa, ko-
lanom, na kome su pavte. M. D. Milicevic, kraj.
srb. 313. ridi i ti Viikovu rjeiniku.
3. KOLAN, HI. ime domacijem muSkijem zivo-
tinama.
a. jarcu. F. Kurolac, dom. ziv. 38.
b. praseu. ¥. Kurelac, dom. iiv. 41.
KOLANOE, n. dem. kolo. — U nase vrijeme.
Nacini se dnom kakve Jo|iee devet kolanaca na
popolu. M. D. Milicevii, ziv. srb. 1, 124.
KOTjANCIG, m. Saren grab, ide uz kukuruz.
Oblaj. i). Hire.
KOLANDRA, /. indi kalandra. — U jednoga
pisca cakaeca xvi vijeka. Sa sfih stran cujaso
pticice ^ubereci, . . . tamo peteliua brcuci, sirao
kolandre pripivajuci. P. Zoranic 681>.
KOLANE, /. (?) pi. ime selti u Dalmaciji na
ostrou Pagu. Report, dalm. 1872. 35.
KOLANINA, /. augm. 2. kolan. — U narodnoj
lijcsmi nascga vremena. Po kaltaku (na konuj
kozua kolanina. Smailag. meh. 40.
KCJLANOVIO, TO. prezime. — if nase vrijeme.
Milutin Topuzovic preziva Jovana Kolanovica.
Glasuik. ii, 1, 149. (1808).
KOLANSUZ, adj. tur. qolansyz, bez kolana (o
kuiiu). — U narodnoj pjesmi bosanskoj nasega
vremena gdje stoji pred dorat i ne mijena -se po
padezima. Na liogovu kolansuz-doratu . . . Nar.
pjes. horm. 2, 590.
1. KOLANE, n. djelo kojijem se kola (vidi 1.
kolati). — U nase vrijeme kod pisaca. Ovo ce
povjerenstvo nadzirati kolane banka drzavnaca.
Zbornik zak. 1866. 129. i u Sulekovu rjecniku:
,circulatiou' ; kolane (novaca) ,cu'culation (v.
gelde)'; kolane krvi ,blutumlauf\
2. KOLANE, m. djelo kojijem se kola, vidi 2.
kolati.
KOLAP, kolpa, m. (morski) val, tal. colpo,
udarac, colpo di mare, val. — U nase vrijeme u
Dubrovniku. Nema drugo nego muiia za munom,
puca grom, svaki kolap (val) kako Petka. M.
Vodopic, tuzu. jel. dubrovn. 1868. 216. Ako vjdis
kakav jaki kolap, pripoga', pa kad prode, opet
u rotu. 217.
KOLAPOVIC, m. prezime. — U Danicicevu
rjecniku: Kolapovicb, ,Jake Kolapovics' po svoj
prilici Dubrovcanin 1374. (Spom. sr. 2,) 27.
1. KOLAR, m. eovjek koji po svom zanatu
gradi kola (vidi 7. kola). — Od xvii vijeka, a
izmedii rjeinika u Mikajinu (kolar, koji kola ciui
.essedarius, carpentarius') gdje se naj prije na-
hodi, u Bjelostjencevu (,rotarius, carpentarius,
essedarius, plaustrarius, diatrocharius'), u Jam-
bresicevu (,rotarius'), u Voltigijinu (,facocchi, car-
rozzajo' ,wagner'), u StuUcevu (kolar, koji kola
napravja ,curruum, rhedarum faber'), u Vukovu
(,der wagner' , plaustrarius'). I kolari, cesjari,
sitari. M. A. Re|kovic, sat. K8l>. Uci se zanatu
u mjesnoga kolara. M. Pavlinovic, rad. 72. — U
ovome primjeru ne znam, stoji U ova rijec u prw
vome znacenu Hi je prezime : Durica Kolar.
Glasnik. ii, 3, 77. (1706—1707).
2. KOLAR, kolara, m. a) vidi jaka, kolijer;
b) ogrjak, ogrliea, derdan. — Tal. coUare. «i) u
prvom znaienu u Mikajinu rjecniku: kolar, ko-
larin, ogrlifiic ,collare', i u nase vrijeme u Du-
brovniku: na koiuji, na svakom gortiem odijelu,
na kabanici, pa i sama kabanica, n. p. ,Zima je
na dvoru ; uzmi kolar'. P. Budmani. — b) u
drugom znacenu u nase vrijeme kod sjevero-za-
padnijeh stokavaca i cakavaca. Lipsi mi je kolar
oko vrata nego zraka oko sunca zarka. Nar. pjes.
2. KOLAR 1
marjau. 185. Za brata bih orne oci dala, za dra-
goga zriio od kotara. 189. Neka mi on dela te
lepe kolare. Nar. pjes. istr. 2, 45.
3. KOLAE, m. ime mjentu ii Srbiji u ukrugu
smederev.'ikom. Plac u Kolaru. Sr. nov. 1871. 191.
1. KOLAEAC, Kolarca, m. ime dvjema selima :
(kajkavski) Kolarec doiii i gorii « Hrvatskoj u
ziipaniji varazdinskoj. Razdije}. 99.
2. KOLARAC, Kolarca, m. covjek iz sela K'6-
Idrii. — U nasc vrijetiie. Vule Ilio Kolarac. M.
D. Milicevic, srb. 145. — vidi i Kolarcov.
KOLARCA D, /. coll. vidi hod kolarce.
^ KOLARCE, kolarceta, n. dem. 1. kolar. — U
l^ulekovu rjecniku sa znaiene.m : kolarev setjrt
,wagnerjung6'. — Nema plurala, mjeste kojega
hi se mogao upotrehiti kolektivni supstantiv ieti-
skoga roda: kolarcad.
KOLARCEV, adj. koji pripada Kolarcu (ne
znam jeli prezime Hi je samo po rodnom mjestu).
Na isfcok od mosta gde je sada Kolaroeva kuca
(u Beogradii). M. D. Milicevic, zlo.sel. 10.
KOIjARUI, k61arada, m. pi. kora}, mergan, tal.
(pi.) coralli. — isporedi 1. kolari. — U nasc
vrijeine u Istri. Kolardi, pi. ,coralia', g. koliirad.
,1). Nemani6, cak.-kroat. stud. 52.
KOLAREV, adj. koji pripada koUini. — H
Vukovu rjecniku: vide kolarov.
k6laREVI6, m. prezime. — U nasc vrijemc.
Vuk, ziv. 96.
K(kjAREV0 SELO, n. ime sela u Hrvatskoj
u zupaniji bjelouarsko-krizevaikoj. Razdije}. 107.
1. KOLARI, kolara, in. pi. vidi kolardi. — il
tiase vrijeme u Istri. Kolar'f, pi. ,coralIia', g.
kolar. 1). Nemaiiic, cak.-kroat. stud. 46.
2. KOLARI, /«. pi. mjesno ime u Srbiji. ti.) selo
u okrugu jagndiD^kdin. X. .lovaimvii 107. —
It) selo u (iki-Ki/ii siiiiiliTrrslcoiit. K. Jovaiiovid
149. — I'omiiit' sr iiijcslii s iiri(lnji-m imenoiii i
prije naiega vremena. S. Novakovii, pom. 135.
KOLARICA, /. zensko ce^ade sto igra u koltt.
— U jednoga pisca xviii vijeka. Zasto snase
kolarice brzo gine cisto lice, kad dopano muogi
ruku, tamo amo da ju vuku . . . Al' snaSice .ski-
tarice i pomamne kolarice ... V. Dosen 101''.
1. KOLARI6, m. prezime. — Od xvi vijeka.
Jemrih Kolaric. Mou. croat. 323. (1550). Marko
Kolaric iz Ribara tuzio Ivana Maksimoviia.
Glasnik. 11, 1, 47. (1808). Vasilij Kolaric. D.
Avramovic 259.
2. KOLARIC, m. ime selti u Hrvatskoj u zu-
jianiji modrusko-rijeikuj. Razdijej GO.
KOLARIJA, /. kolarski ,-anat. — Nacineno n
nase vrijeme. — U Sithkovu rjecniku: ,wagner-
haudvverk'.
1. KOLARIN, kolariiia, m. tal. coUarino, dem.
collare (ridi kud 2. kolar). — Od xv vijeka, a
izmedu rjeciiika u Mikalina (kad kolar), u Bje-
lostjenievii (,collaro'), n Daniciccru (kolarini.
jCoUare').
a. ogr(aj, derdait. Odb prbstenovb i kola-
rinovb . . . Cetiri kolarini koji su s kamenbjemb.
Spom. sr. 2, 125. (1466). Donijeli smo . . . od bi-
sera kolarine. M. Vetranic 1, 236. Vidis ovi
kolarin, vidis li ovi pendin? M. Drzid 256. Ne-
izbrojnijefmj me je bisernijem i perlenijem ko-
larinim (Statnjjarskom grijeskom kolarinin; o moze
biti da treba citati kolarini) uresio. B. Gradic,
djev. 104. Kupi Mari kolarina. Nar. pjes. here,
vuk. 243. orakovo je znacenc i a nase vrijeme u
Dubrovniku, ali samo 0 onakome derdanu na
3 KOLASAC
kojem su nanizana zrna (ovakovo znaiene va(a
da je i u starijim primjerima), i osobito 0 onome
sto ^upke nose na vratu,^ Sto je nanizan pove-
cijem zrnima od zlata Hi od srebra pozlacena,
izradenijem na Jiligranu. P. Budmani.
b. ogrfak u pseta. — U naSe vrijeme u Dii-
broimiku. P. Budmani.
c. vidi jaka, kolijer. — Ovakovo znaiene va]a
da je u Mikajinu rjecniku.
2. KOLARIN, m. kao da je ime ovnu. — ispo-
redi kolarinka. — U narodnoj pjesmi istarskoj
nase.ga vremena. Skopac kolarin i vol roSin.
Nar. pjes. istr. 4, 4.
1. KOLA.RINA, /. sto se placa za vozene na
kolima. — Nacineno a nase vrijeme. Kolarina
,wagen-geld'. Jur. pol. terminol. 625.
2. KOLARINA, /. kolareva Hi kolarska radna.
— Nacineno u nase vrijeme. — f/ Sulekovu rjec-
niku : ,wagnerarbeit'.
3. KOLIrINA, /. u Vukovu rjecniku, gdje
nema znacena nego samo primjer iz narodne
■pjesme: Pak na glavu kapu kolarinu, o kojoj su
do tri kril0 zlatna.
'KOLARINAC, kolarinca, m. dem. 1. kolarin.
— (J nase vrijeme u Istri. Kolarinac ,collare',
g. kolarinca. D. Nemanic, cak. kroat. stud. 53.
KOLARINE, /. pi. ime selu u Balmaciji u ko-
tara henkooackom. liepert. dalm. 1872. 41.
K()LARINKA, /. ime ovci. F. Kurelac, dom.
ziv. 33. — isporedi 2. kolarin.
K< )LARISTE, n. ime mjestu a Srbiji u okriuju
smederevskom. Niva vise Kolarista. Sr. nov.
1875. 987.
KOLARKA
smederevskom.
1031.
1. KOLARNIOA, /. injesto (zatvoreno, kuca,
ducan) gdje radi kolar. — U Vukovu rjecniku:
,die wagnerei, werkstatte des wagners' ,offieina
plaustraria'.
2. KOLARNICA, /. mjesno ime a Srbiji. a) pla-
ninski vrh u okrugic niskom. M. D. MUicevii,
kral- srb. 4. — b) u okrugu biogradskom. Niva
u Kolarnici. Sr. nov. 1873. 720. — f) vis u okrugu
knezevackom. Glasnik. 19, 299. — >l) mjesto u
okrugu krusevackom. M. D. Milicevic, srb. 725.
KOLARNICE, /. pl._ ime mjestu u Srbiji u
okrugu biogradskom. Niva u Kolarnicama. Sr.
nov. 1865. 248.
KOLARNIK, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
aleksinackom. Branik pod Kolaruikom. vSr. nov.
1873. 335.
KOLAROV, adj. vidi kolarev. — U Vukovu
rjecniku: ,des wagners' ,plaustrarii'.
KOLAROVAC, Kolarovca, m. uiie selu (kaj-
kavski Kolarovec) u Hrvatskoj u zupaniji varaz-
dinskoj. Eazdije}. 103.
1. KOLARSKI, adj. koji pripada kolarimn
(vidi 1. kolar). — Nacineno u naie vrijeme. —
U Sulekovu rjecniku: kolarski posao, kolarsko
djelo ,wagnei-arbeit' ; kolarsko drvo ,wagnerholz'.
2. KOLARSKI, adj. koji pripada (mjestu)
Kolarima. Kolarska (opstitia). K. Jovanovic
107. 149.
KOLARSTVO, n. kolarski zanat, isporedi ko-
larina,. — Nacineno u nase vrijeme. — U Sule-
kovu rjecniku: ,wagnerhandwerk'.
KOLASAC, Kolasca, m. selo u Dalmaciji u
kotaru benkovackom. Repert. dalm. 1872. 41.
f. ime mjestu u Srbiji a okrugu
Niva u Kolarki. Sr. nov. 1873.
KOLAST li
KOLAST, adj. znaiei'mje jaiiiiuiui, kaku je tii-
maceno u Viikont rjeiniku: suroi mi knhi. — U
narodniji'iii pjesmanm stoji jtikn nslu kmi firidji'o
us hazdiju (ridi huzdiju i oodjc imj /uri primjt'r) ;
iz iKirudnijch jc pjesnma preslo i n kmi' mi ji'.ik.
— U naie vrfjeme, a ismedti rjecni/.ti h \'iil;,,rn
(sareii iia kola ,ruiid!j6fleckt' ,m;uiilo>iisv. Ka,
I'lomu je kolasta azdija, po aziliji isplolono gujo.
Nar. pjes. vuk. 2, 593. BijeKami prutastiui i ko-
lastim. D. Dani5ic, Imojs. ;U, 10. Krovot s ko-
lastim zastorima. Bos. vil. 18S)0. 22. — U Sule-
kovu rjeiniku : .getigort' (Uto hi upravo hilo pru-
tast); ,rundgetieckt'.
1. KOLaS, m. iine prascu. F. Kuiolac, dom.
ziv. 41.
2. KDLAS, kolasa, m. covjek koji pripada
driiiioii ,Kolu'. — U luise vrijeme u Zagrebu.
P. Budmani.
KOLASa, /. ime kozi. F. Kurelac, dom. ?,iv. 38.
KOLASCE, n. dem. kolo. — U Mikalinu rjei-
niku: kolas«e, male kolo ,rotula', i u Stulii'xvu:
V. kolica (ydje je slivaci'nu kao dem. kola) s do-
datkoiii da je uzeto is Uliknlina. — U niiie vrijeme
u Sulekuiiu rjecnikit: ,radclieii'. — t s osuhilijem
znaieiicni : Naj prije so pouioriutim voc kolascem
(,roul6tte') sva mjodena ploca popravi. B. Sulek,
graf. umjotii. 209. Kolaice .copirradchen'. Haj-
denak li.
KOLASICA, /. zen.iko ie^ade ilo pripada
drustvu jKoltc'. — isporedi 2. kolas. — U nase
vrijeme u Zagrebu. P. Budmani.
KOLASIN, m. nijemo ime. — ()d prije nasega
vremena (vidi kod b), a izmedu rjecnika u Vu-
kovu (1. grad u Hercegovini. — 2. kao kiiezina
izmedu Novoga Pazara i Peci).
ii. selo (u ijrvom primjera, drugdje ga zovu
,grad') sad u Crnoj Gori, prije u Hercegovini.
Fatise se sela Kolasina, spustise se ravuoj Me-
tohiji. Nar. pjes. vuk. 2, 229. Od bijela Kola-
sina grada. 3, 51.5. Krvavomo gradu Kolasinu.
■1, 397. Od Niksica i od Kolasiua. 4, 443. Dode
ki'iiga krsnu Kolasinu. 4, 470.
b. kao knezina izmedu Novoga Pazara i
Feci (Vuk). — Amo vaja da pripada ovaj pri-
nijer: I od Peci i Nova Pazara, od Ousina i od
Kolasina. Nar. pjes. vuk. 4, S3, i mozebiti i ovaj:
Kolasiub (pleme). S. Novakovic, pom. 13.").
KOLASINAC, Kolasinca, m. covjek iz Kola-
Una. — isporedi KolaSinanin. — U naie vrijeme.
Dok je meni pasa u Pazaru a u Skadru Mamute
veziru i Dul-bego iz Gusiila ravnog i dok su mi
age Kolasinci . . . Nar. pjes. vuk. 4, 294. Po-
bice se juti Kolasinci, izginuce braca Moracani.
4, 323. Na Turcina )uta Kolasiuca. 4, 398. Da
ib cuva od Kolasinaoa. Ogled, sr. 2-57.
KOLASINCAD, /. coll. vidi kod Kolasince.
KOLASINCE, Kolasinceta, m. dem. Kolasinac.
— 3Ij. plurala vala da bi se upotrebio supst. f.
coll. Kolasincad, all mu ncma potvrde. — if na-
rodnoj pjesmi nasega vremena. Nemu veli Ture
Kolasince. Pjev. cm. 45a.
KOLASINKA, /. zensko cejade iz Kolasina. —
V jednoga pisca nasega vremena. Novica je pao
na Cetii'ie i doveo Kolasinke mlade. Osvetn.
2, 180.
KOL1§INOVi6, »!. vidi Kolasin, a.. — U Da-
niciceVH rjeiniku: Kolasinovicb, sadasni KolaSin
u Hercegovini s primjerom: ,Si.gradi Ali pasa
Cengii gradb na Kolaginovidu' 1651. (Okdz. pam.
Saf.) 85.
KOLA-SiNSKI, adj. koji pripada Kolasinu. —
4 KOLCAK, c.
li nase vrijeme. I jo5 falis kolusiusko Turko.
Nar. pjes. vuk. 4, 314. Velika je kolasinska suaga.
5, 376. No no dadu zmijo kolasinsko. 5, 38H.
Na bijolo kolasinska ovco. 5, 409. Jedno moiuco
zove kolasinsko. Pjev. crn. 4liJ. ilodi brzo, ko-
lasiiiski vuce! 247".
Kol.AsrNANIN, m. iovjek iz Kolasina. —
isjiiii'iii l<>il:i-.iii;ii;. — Plur.: Kolasiiiani. — U
Viikiini ; ;;. riiikn : ,einer von KolaSin' s primjerom
iz niuiidni: pje.-imc: G-usiriani i Kolasiiiani.
1. KOLATI, kolam, impf. postajc od kolo. —
U nase vrijeme.
a. (u daimatinskom Zagorju) vrtiti mlinora.
M. Pavlinovic.
It. Hi nil iikoU) (uprav o kroi koja iz srca
ide po srniiii iiriiiskiim lijelu pa se opet srcu
vraca; o in'i-.a >/,. /,/,• od ruke do ruke,Ud.).^ —
Nacineno n iiiisc nij- mr za ovo znaceiie. — U .S'u-
lekovu rjeiniku: ,uiulaufen (v. blute; v. golde)'.
c. o svatovima (nije lui jasno znaicne ; moze-
biti: Hi na okolo, Hi mole biii u svezi srt kolac).
Ovo popodne (soatovi) kolaju na pijaci (Nooi u
Vinodohi). V. Bogisic, zboru. 226.
d. sa se, rejleksivno. — Znaceiie mi je nv-
jasno; moze biti isto kao kod c. Pila, jela, puna
pjeva tola, uz obrok se tasfca svadba kola. Osvetn.
4, 23.
2. KOLATI, kolara, impf. lijepiti kolom. —
Postaje od 5. kola. — U nase vrijeme u lAci.
K61ati, lijepiti kolom, tutkaliti, keliti. u Lici. V.
Arsenijevic. ,Tvoje kolaiie no vaja, sto god skolas,
ono se odma raskola'. ,Ili n' umijoi kolati, ili ti
ue va|a kola'. J. Bogdanovic.
KOLAUZ, m. vidi kalauz. — U narodnoj pjesmi
bosanskoj nasega vremena. Kolauz jo Meho ko-
lauze. Nar. pjes. juk. 586.
KOLAVA, /. ime kravi. F. Kurelac, dom.
ziv. 24.
KOLA VAC, Kolavea, m. ime vijestu u Srbiji
u okrugu kraijttjevaikum. Niva u Kolavcu. Sr.
uov. 1863. 384.
KOLCE, ti. dem. kolo. — Od xviii vijeica, a
izmedu rjeinika u Bjelostjenievu (kod kolo) gdje
se naj prije nahodi, u Voltigijinu (,rotella' ,rad-
lein'), u Stuliievu (,rofcula'). Kako god sviiia
koja u svojim uozdrvama zlatno kolce imade. . .
J. Kajic, pouc. 2, 93. Kolce, dem. kolo. Na kru-
govackom platnti pravo se uaokrugla koloa. u
Lici. V. Arsenijevic. ,Ajde mi edno malo orec.e
kolce napravi'. J. Bogdanovic.
KOLCI BKDI, m. fQ pi. Hi Kolca Brda, n. pi.
mjesno ime. — xv vijeka. Solo na Kolci Brdi.
Mon. Croat. 93. (1463).
KOLCAC, kolcaca, m. dem. kolac. — isporedi
kocae. — Samo u Jambresiievu rjeiniku: kolcec,
paxillus', i u Stuliievu: ,paxillus'.
KOLCAK, m. tur. qolcan, gvozdeni rukav (u
oklopaj ; kao §iroka i kratka cijeo od vune Hi od
runa u kojoj se ruke drze zimi i griju. — Od
XVII vijeka, a izmedu rjeinika u Vukovu (vidi
kod h i c).
a. gvozdeni rukav. — U jednoga pisca Du-
brovianina xvii vijeka. Nose od gvozdja svi
kolcake, u gvozdenoj idu mreii. J. Palmotic 79.
1>. za grijane ruku. — U Vukovu rjeiniku:
,der muff' ,manicae genus' s dodatkom da se go-
vori u vojvodstvu.
C. f'leka zakrpa na kojenima. — U Vukovu
rjeiniku: (n. p. u Srbiji) na caksirama, t. j. za-
krpa na kojenima kad se caksire prodru ; ali kad
se ,kolcaci udaraju' uacine se jednaki, i po svu
K.OLCAK, 0. V
se prisiju tyajtaiii te se i no poziiaJQ da sii cak-
siro zaki'pjone, nego bi se moglo pomisliti da su
sarane. gdjokoji i nove oaksire s ovakovijem kol-
cacima grade. — U ovoni primjeru sum Viik iipo-
treb^aua ova rijec za zakrpu na laktu : Na ruka-
vima ima kolcake (na laktovima kao dugulaste
zakrpe). Vuk, kovc. 41.
KOLCIC, VI. vidi 1. kocic. — Izmedit rjecnikii
u Vrancicctui (,paxillus') i a Stiilicerii (v. knlcac).
U Z6ra|u se zabija kolcic trozubi. B. Kasic, rit.
287.
KOLDINK'', m. prezime. — xvi rijckd. Jaridri
Koldinic. Mon. croat. 18!). (151)5).
KOLUINA, /. i-ijeka kod Kri/.evaca. D. lliir.
KOJiUOVANE, ». djclo kojijciii se kiddajc (vidi
kuldovati). — IJ Bjelostjeiiceini rjecitiku : (koj-
kavski) kolduvaiio, v. petlane, i a Sfttlih'va: \io\-
duvaiie, v. prosjacei'ie .< dodatkom da jc uzeto iz
BjelostjenceiHi.
KOLUOVATI, koldujmii, impf. prosjdciti. —
Moze biti rijec maijarska od kDlduhii (.v istijein
ziiaceiu'iu), pniiidd iitiu i rus. Ko.i.vuia-ri,, onicati.
— NaUizi m; siiiiio knjknrski nblik kolduvali (cidi
koldovaiie), » Sinn mti-n koldovati. — If Bjelo-
stjenieou rjecnil.n: kuldujom, pot[am, pitara za
Boga, prosjacim ,meiidico', v. prosiin, a iz nerja
u Stulicevu: kolduvati, v. pro.sjaciti.
KOLDUS, m. prosjak, mag. koldus. — Od xvi
vijeka u sjevernijeh cakavaca i u kajkavaca, a
izmedu rjecnika u Bjelostjenceuit i,iuondicus', v.
petlai") i u Stulicevu (yrijeHkum koldus, v. prosjak)
.s dodatkom dd ,je uzeto iz Bjelontjericeva. O ga-
|ufo, o koldusu, poj V zal cas. Korizm. 8". Od
koga (jildsca) dil jedan poda koldusu. !<'. Gla-
viuic, cvit. 3(j7'i. Almustvo komu so ima datiV
Ubozim, nisc.im, koldusem. svitl. (atrunti?).
KOLUUSICA, /. prosjdkind. — I'ostaje od
koldus. — U Jambremcevu (latinskom) rjecniku
kod lueudicula.
KOLUUSIJA, /. vidi koldustvo. — (I jediioija
jjiaca iz hire xvii vijeka. ,Viiictus in mendiei-
tate et ferro' vezaii u koldiisiji i kvo^'^U'^- '''•
(llavinic, posl. tin.
KOI.DUSKI, (((//. koji pripdda koldusima. —
U Jambrchicevu (latinskum) rjecniku pdje ima
samo ddv. po koldusko kod moudico.
KOLDUSTVO, n. osobina onoya kojijc koldu.i.
— U BjelostjenceiHi rjecniku: koldustvo, ubostvo
,pauperies', v. petlarija, i u Stulicevu: (/rijeikom
koldustvo, V. prosjacoi'ie .f ihidalkoin da jc iizrto
t! Bjelostjencevd.
1. KOLK, adr. samo s prijcdlozii/id do i od,
vidi dokle, dokole, i odakle itd. — xvi vijeka i
a. jednof/a piscd xviii. Dokole bihomo mladahui.
N. Eaiiina Sot", paul. gal. 1. 3. — Evo su jure tri
lita, odkole prihoju iscuci voca na ovoj smokvi.
Bernardin 139. Inc. 13, 7. Od kole se porodi, Boga
zabise. Zborn. 3". Od kole ideteV 58-'. Od kole
zlato bi na svijetu u scjeui, |ubav se izgubi. N.
Dimitrovic 7. Kto se bez broja godista navrsi,
od kole sjen tvoja u robstvu duh drzi. 31. Od
kole (smrt) vaziuia pod svoju svaka vlas. -17.
Od kole znaiuo da mu smo sagrijesili. A. Gu-
cetic, roz. mar. lOfi. Od kole ga voc nece iz-
vesti. T. Babic, pism. 28.
2. KOLE, vidi kole. — U jednoija pisca xvii
vijeka. Ne dava im mira i kole. P. Baksic 225.
3. KOLE. m. ime mulko. — isporedi H. Kola
i 2. Koleda. — U nase vrijeme. Kole Kasio iz
NiSa. 'M. D. Milicevic, kra|. srb. .54.
-) KOLEitA, a.
4. KOIjE(y), KoIeta(V), h. (0, mjesuo ime u
Srbiji u okruiju krusevackoiu. Niva kod Ko-
leta. Sr. nov. 'l867. 460.
5. KOLE, vidi 1. kol, c. — U jednoya pisca
cakavca xvi vijeka. A ne verujes ti da dusi ali
du5e od mrtvih pridu kadakolo za prikazati so
prijatejem svojimV Starine. 17, 237. (1555).
KOLEBA, /'. vidi koliba. Vojnici su razdejoni
po Ivolebama. Javor. god. ll!, br. 3lj, str. 571.
KOLEB.iL-, cidi koloba-.
KOLEBIUA,/. dent, koleba. Kuca muse svako
jutro smai'iivala dok uaj posle od I'le poslauo mal.a
kolobica. Nar. prip. vuk. 95.
KOLEBINE,/'. ///. mj.-siio ime a Srbiji u okrui/u
bioijradskom. Niva u Koli'liiiiama. Sr. piov. l.SHI.
682.
KOLEBNl, adj. koji pripadd kolebi. A o.hnali
po tom otvoriso se kolebi'ia vrata. Srp. zoi'a, ^od.
1, sv. 1, str. 12.
KOLEO, m. vidi: Stade je kolec, t. j. lelek,
jauk. Zomjak. 1871. br. 2. — nepoznata postaiia.
ICOLfcCKAS, koleckasa, m. a Vukoou. rjecnika:
n. p. vo, koji je odmali do kolecaka uprognut.
— Koleckasi, volovi do kolecaka. u Srijemu. M.
Medic.
KOLECKE, kolKcakfi, /. pi. dvd kola (kolesa)
na pluiju. — U Vukova rjecniku: ,dio riider am
pfluge' ,rotulae aratri'.
KOLED, m. vidi 2. koledo.
KOljEDA, /. vidi u Vukovu rjecniku: od prije
su isla momcad uoci bozica od kuce do kuce te
pjovala pjosme ,od kolode', u kojima se uza svaku
vrstu pripijeva: , koledo!' Nekoliko ovakijoli pj<i-
sama nastampano je u prvoj kiiizi Srpskijeh na-
r.idnijeh pjesama 1841, a opominem so da sam
jos u djetiiistvu slusao u ovakoj jedu'ij pjpsnii
kakcj zele da im krave budu mlijocne, da naniuzu
pun kabao mlijeka: ,Da okupam, koledo! malog
boga, koledo! i bozica, koledo!' Momcad oua sto
igiMJu i pjevaju zovu se ,koledani'. Ovaj se obiraj
modu judima nasoga zakona gotovo sa svijom
izguliio, alj u Krscana jo.s traja (cf. kolenda, ko-
loiidati). ,Gitava koloda' I'ece se i sad kad idn
miioLfi) judi Zajedno (vidi i Nar. posl. vuk. 348).
— isporedi 1. koledo, koledva, kolenda. — I'o
tome se vidi da bi pravo znacene ovc rijeci bilo :
hddiii dan, a naj vise se uzdrzala u voc. koledo
(vidi koledo) sto se jirijjijeva uz pjesme oiiof/a
daiia. I a. pravoslavnijeh Hriscana kao da se jus
itije jiosrr izijidiin onaj obicaj (vidi a). — Od lat.
calondac. iimiiiuh preko grc. xaliiriSai, te o i)i>-
staje ail iii'iitliisjiiiid q (vidi kolenda). razlika
prema latinskom zndceim ne smetd, Hi se uzme
da je lias narud vuiio svetkooati pje.inioiit biizic
neyo noon yodinu, Hi da je u staro doba poci-
nala yodina bozicem. — Maze bill i praslarmskd
rijec, isporedi stslov. koltjdy, nova yodina. rus.
i<i).t'A,\i\ (i Ko.ii',vi). badni dan, bozie, ces. koleda,
dar na nova yodinu (vidi kolemla), pjesiaa na
badni dan (pjesma od kolede), erkveni obred ko-
jijem se bldyo.iliv^aju kuce o tri knt(d (bog i daci,
vidi kod dak, a.}), pol. kob-da, dar ltd nova yo-
dinu.
a. kao pripjev uz pjesinu (na budtii dun),
naj cesce u voc. koledo. Dobar vece, koledo! do-
macine, koledo! (Ovo se , koledo' dodaje ovako u
srijedi i na kraju u svakoj vrsti svake ove pjosmo.
Yuk). Nar. pjes. vuk. 1, 114. G-ranu sunco iza
brda, voselo, veselo! uije sunce nego bozo, ko-
ledo, koledo! (Uza svaku vrstu kao dojako, prvo:
veselo ! veselo ! a di'ugom : koledo ! koledo !). Nar.
a
/4^
-f ii-vA_t^
a:
KOLEDA, a.
18fi
KOLEDANIN
pjos. liorc. viik. ;ia7. Kolodaiii kolo griule, ko-
lodo, kolmio! (/■"(lo (hi pn mirodnom miSleilu po-
sUiJf oil kolo). 81!J. Oj hubava, kolodo !, mala
mniua, kolodo ! . . . M. D. Milidevid, ziv. srb.-'
lilO. Jodniin reXe veselicu. vesolo! kolodo! Bos.
Vila. 1888. 123. — lijedt: H dnu/ain oblikii. Ko-
lodo, melonde, carova godina. (Iz NiSa). M. D.
Milicevic, ziv. srb.'-' KiO.
h. onakove se pjcsme zovti od kolodo Hi ko-
lodsko (nidi koledski), vidi u Vukuvu rjeitiiku.
Pjosme od kolodo. Vuk, nar. pjos. 1, IH. nar.
pjos. horc. 3t3.
c. kao kiilcktinii siijistantin, nioiniad Ho pje-
eaju kdltdskc nirsiin . tnlrdaiii. Sta (Somo daro-
vati kolodu? Vuk,?^ u:ir. pjos. here. 3-i3. — /
iwpce (u p)XiH:sf>ioiii smi.slii), kad ide mmigo jiidi
lujcdiii) (fidi It Viikuiii rjchilku na krajii). Malo
da|(i 11 iiaprijod bijaso, on nastupi na jediiu ko-
lodii, gdjo on nade Dulic-bajraktara, i kod liega
sto i dvadost druga; kraj nib Hasan proturi do-
rata, jos na jediui nagazi koledu, gdje bijase
Bojcic; del' Alija, kod Alije Sezdeset pandura;
inalo dajo Hasan projurio, jos na jedmx uaiSo
koledu, i tu nade Tankovic-Osmana i uz nega
trido-set moinaka. Nar. pjes. horm. 1, 338.
2. KOLEDA, m. ime mmko. — Pu svoj je pri-
lici Vita rijei Ho 1. koleda. — isporedi 2. Ko-
lenda. — Naj prije se nalazi u spinneniku latin-
skumc xiii vijeka. ,,)uvosa filius Coloda'. Mou.
op. zagr. tkalo. 1, 62. (1227). pa i u spomeniku
XVIII vijeka, iili kao prezimc tli nadimak. Ostoja
Koleda. Glasnik. ii, 3, 80. (1706—1707).
Kl»LEDAN, kiledna, adj. iqirav knji pripada
kuliili; ati sc ciije saiiii) adv. kiledno s osobitiji'in
^niici'iiciii u fjevernoj Dalmaciji. Koledno, va-
Jauo. ,0n koledno pripovida'. , Koledno je izreka'.
M. Pavlinovic.
1. KOLEDAR, koledara, m. vidi koledaiiin. —
U na.se vrijeme u Istri. Koledar ,qiii carmina
koledvi dicta cantat', pi. koledari. D. Nemanio,
cak.-kroat. stud. 66.
2. KOLEDAR, koledara, m. vidi kalendar. —
Naiineno u nase vrijeme od koleda prcma ka-
londar. — U Sulekomi rjecniku: ,kaleuder'.
KOLEDARINA, /. odredena svota Ho se placa
vladi za prodavane koledara (vidi 2. koledar).
— Nacirieno u nase vrijeme. — U Sidekovu rjec-
niku: ,kalendergebiihr'.
KOLEDARNIK, m. covjek koji pise Hi izdaje
koledar (vidi 2. koledar). — Nacirieno u nase
vrijeme. — U Siilekovu, rjecmku : jkalendermacher'.
KOLEDARSKI, adj. koji pripada koledara
(vidi 2. koledar). — Nacineno u nase vrijeme.
Posto so svake koledarske godine izdaje posebna
zbirka. Zbornik zak. god. 1869. 59.
KOLEDINAC, Koledinca, m. kajkavski Kolo-
dineo, ime selu u Hrvatskoj u zupaniji varaz-
dinskoj. Razdije}. 97.
KOLEDNICA, /. boziina zdravica, vidi 1. ko-
leda. — Kao da je. rijec buyarska. — U jednoya
pisca nasega vremena. Bugarska koledniea (bo-
zicna zdravica). M. £). Milicevic, srb. 937.
1. KOLEDO, n. nidi 1. koleda i 1. kolenda. —
U Bjelostjencevu rjecniku: kolodo, dar koji so na
inlado leto dajo ,strenna'. 2. , cantilena c|uae ka-
lendis Januarii sive in anno novo canitur, 1. in
festo nativitatis Domini, undo' kolodo ,cantiun-
eula, sic dicta a kal. Jan. 3. koledo ,in cathe-
drali Zagrabiensi vocantur septem illao solemnos
antipbonae incipiontes ab O, decantari solitao
ultimis diebus adventus, ad quas forto olim po-
pulus colligobatur decantandas, prov.' Kada se
kolodo popova, blizu so bozic povoda; u Jambre-
sicevii : ,Cero»' ; u Voltiijijinii : ,mancia al nuovo
anno' .neujabrsgesobenk' ; u Stulicevu : v. kolenda
s dodatkoin da je uzeto iz BjelostjenHeva. — I'o
Bjelostjenievii sii rjeinika tri znaiena: a) dar na
novit gudinii, vidi kod 1. kolenda; b) Ho se pjeva
na nova godina Hi na bozic, isporedi J. koleda
i 1. kolenda; c) iieke crkvene pjesme .Ho se pje-
vaju zadnijfh dana od lulriiilii u iitnnii'j i rkvi
zagrchackoj; ti Jambrrsii: r,i /■ ini<f:ii<, .inii.'Hi;
moze biti da je riiiisk'i h'Hjnm uhi i lij,/,a I'e-
rera, isporedi 2. Kolodo; a \'oUiijijiiiu je prvo
znacene Ho je u Bjelostjencevu; Stiilli vaja da
je priinio sva tri znacena iz Bjelostjenceva.
2. KOLEDO, m. po pripjeva kolodo pomislilo
se da je ovo ime kakva starinskoga slavenskoga
boga. — Tako je u jednnga pisca xviii vijeka.
Na§i su so stari pre nekoliko stutina godina kla-
liali Davoru i Koledu. D. Obradovic, basn. 191.
Od kad su Srbi Davora i Koleda za .svoje bo-
gove imali. sav. 35. — Nema nom. sing., pa bi
sc moglo pomisliti da je Koled, alije sva prilika
da je Koledo, kao Ho je gore kazano.
KOLEDOVANE, n. djclo kojijem se kolcdiije.
Spomine koledovaiie. Bos. vila. 1889. 47.
1. KOLEDOVATI, koledujem, impf. vidi ko-
lendati. — isporedi kolodvati. — U Bjelostjen-
cevu rjecniku : koledujem ,cantilenam advsntin
Domini cano; cantiunculam nativitatis Domini
canto'; u Voltigijinu: koled vati, koledvam (vidi
koledvati), koledujem ,cantare canzonotte al
nuovo anno' ,neujahrslieder singen'; u Stulicevu:
V. kolendati « dodatkom da je uzeto iz Bjelo-
stjenceva.
2. KOLEDOVATI, koledujem, i»y)/. miritati ;
ustajati; nadgledati; posluzivati. Pop Zivojin iz
.Srbijo. — Nije jasna sveza s rijeci koleda.
KOLEDSKI, adj. koji pripada koledi. — U
jcdnoga pisca nasega vremena. Na badni dan
otpre isla su momcad od kuce do kuce, i pevala
.koledske pesme'. M. D. Milicevic, ziv. srb.* 160.
KOLED VA, /. vidi 1. koleda. — U nase vrijeme
u Islri. Dajte nam ga piece, ca koledva speco.
Nar. pjos. istr. 3, 18. Koledva ,cantilenarum ge-
nus'. D. Nemanic, cak.-kroat. stud, if'tsg. 41.
KOLEDVAC, m. koledanin. — vidi koledva.
— U nase vrijeme u Istri. Evo vam koledvaci.
Nar. pjes. istr. 6, 37.
KoLEDVANE, n. djelo kojijem se koledva.
Kolodvane (pjesma, sto ju pjovaju djeca na
Stjepaii-dan, iduc od kuce do kuce). u Nar. pjos.
mikul. 138. Koledvane ,cantatio certorum car-
minum vespere uatalitii Jesu Christi aut calendis
januariis'. D. Nemanic, cak.-kroat. stud. iftg. 11.
KOLEDVATI, k61edvam, impf. vidi kolondali.
— Maze se ciniti da je ista rijec Ho i koledo-
vati, ali je sva prilika da ova postaje od koledo,
a koledvati od koledva. — U nase vrijeme u
Istri, a izmedu rjecnika u Voltigijinu (v. kod
koledovati). 06u al morate prej koledvat. Nasa
sloga. god. 6, br. 1, str. 3. — I u prenesenom
smislu. Cuje .so u Omislu na Krku, kad ko koga
odvise napastuje, reci ce mu napastovani : ,A,
dragi ti, 6o mi tu koledvasV t. j. dosadujes. Taj
jo smisao tome glagolu mogao nastati odatle, sto
kolodani obijaju svacije pragove, a svako ne dajo
rado trazenog darka, pak mu je dosadno moja-
kaiio kolodana. I. Milcetic.
KOLEDANIN, »i. momak koji s drugima za-
I jedno pjeva pjesmu od kolede. — Obiino se upo-
KOLEDANIN
KOJ.ENDAKSTINA
trcblaoa plur. k61edam. — U nasc vrijeme (all
vidi i naj zadni primjer), a iznicdu rjecnika u
Vukovii (koledani, cf. koleda). Evo su ti gosti
dosli, dobri gosti, koledani, koji ode Boga mole
za staroga za badiiaka, za mladoga za bozica.
Nar. pjes. vuk. 1, 116. Koledani kolo grade.
Nar. pjes. here. vuk. 343. Oj koledo ! koledo !
koledani! koledo! w Vuk. ziv. 17. Momcad ona
sto igraju i pjevaju zovu se koledani. Vuk, ziv.
6. — / u Istri ima ista rijec, ali po cakavskom
goooru s j mj. d. Va mosnici je sto dukat, i
jedan je odvise, ki kolejanom slisi. Nar. pjes.
istr. 3, 16. Evo su vam kolejani. 3, 17. — U
spomcnikii xviti vijeka dolazi kao preiime Hi
muski nadiiitak. Ostoja Koledanin. Glasnik. ii,
3, 78. (1706—1707).
KOLECJA, in. coUega, dniij uojx'c, tili cesci:
kuji je II istoj casti Hi slu,:bi. — Tti od kit. i tal.
collega. Hi od nem. college. — U jednoya pisca
Slavonca xviii vijeka. Ja volim popravjeue tvoga
kolage. M. A. Re}kovic., sabr. 9. — U nase orijeine
ic Sulekuvii rjecnikii : ,amtsbruder, amtsgenoss'.
KDLEf'rI.r, TO. ctillegium (diisli) je preko nem.
.■(.Ilpuiinr... — isjinnJi l>.,lni;-, koipiiijo. — Od
rn.-liriiiji h :ii(iii iKi Wo './■'( ni'i- nmi it lalinskom
i II iirmni'l.iim ji'.il:ii, uni sii /ml rnliini ii, nasemu:
a. ikula u knjoj se iicenici ne saiiio iiie neyo
i zive. — U jednoya pisca xvii vijeka. Neka
kolegij za uzdricarijo naucitejov bude blaga imiti.
1<\ Glaviuic, cvit. 2.")01'.
I>. predavane iia sveuiilistH. — U pisaca lui-
seya vremena. Svaki kandidat za drzavui ispit
ili doktorat mora daje 11 polugodisiiih kolegija
slusao. Zboruik zak. 1, 178. Da su bili za
glavna kolegija kod profesora ili dnceuta upi.sani.
i867. 11.
KOLE(i, m. vidi kolegij, tal. collegii). — ispo-
rcdi kolegijo. — U jednoya pisca Dalmatinca
.win vijeka, vidi i kolej. Gdi je i koleg u kome
stoje uceoi nauk. S. Badric, ukaz. 71.
KOLEfilJO, «. tal. coUegio, vidi koleg. — U
doa pisca xvii vijeka. Kada se uahodjase u
kucah ili kolegij ill od nase druzbe. B. Kasic,
fran. 175. Koji ucahu u kolegiju krajovu. I.
I)rzi6 1.57.
KOLEJ, m. vidi kolegij i koleg. — U jednoya
pisca cakavca xviii vijeka (a prvom primjerit
znaci: zbor). Velo vijece odlucito, .seuat, kolej,
milostivo, i napokou svi sabori inudri, jaci, do-
brostvori. J. Kaw-iijin 207''. — Vaja da aino ide
i ovaj primjer (a kojemii je znacei'ic: skola), jer
po svoj prilici treba citati g kao j. Kulog hfci
nam da dogradi. J. Kavaniu 271''.
KOLEJ NICE, /. ])l. mjestw iine. Orehovica.
Zagorje. 1>. Hire.
KOLENCA, /. i-idi kolonica.
KOLENCA, /. preziiiie a Jayndiiii. V. Ilic iz
Srbije.
KOLENCICA, /. neka hilka. — Moze bili da
bi po juznom yovoru glasilo ko|encica. Koleu-
cioa mala, kao boc}ivi ruzmarin (Sabjar). Kolen-
cica veca, Genista L. (Sabjar). B. Sulek, im. 150.
KOLENCINA, _/. nejasna rijec u ylayolskom
spovienikii xvi vijeka. Evo nam se je spotribilo,
da moramo prodati jedno svoje iminje po imeni
to, lezece v Nuvsicih v lugu i v Kralevi Gori-
(-•ije, malinisce i sve 6a nas pristoji na pol ko-
leudine (ili Kolem'rine? kao mjes>io iinej. Mou.
Croat. 331. (1579).
1. KOLENDA,/. vidi 1. koleda (ali i a usobilijent
znacenima). — -n- moze biti uzeto iz latinskoya
jezika, ali je veca priUka da je koleuda u, ovoiii
oblikii rijec romanska, vidi kelomna. — Akc. se
mijeiia u yen. pi. k61enada (a Yukoou, je rjei-
nika zlo zabilezen akc: kolenda). — Od xvi vijeka
It Dubrovniku, a izmedii rjecnika a Mikafiiiii
(koleuda, koja se dava prvi dan godista ,stroua';
kolenda, popivkina koja se pjeva prid bozic al'
prid mlado lito), ii Stulicevii (1. ,strena'. 2. ,can-
tiuncula quae cauitur vespertino tempore kal.
Januar. et in pervigilio nativitatis Domini'; ko-
lende ,strena quae datur kal. Jan.'), *( Vukovii
(kolenda, vide koleda s dodatkoin da se yovori u
Dubrovniku).
a. pjesma sto « Dubrovniku djecurlija gradska
pjeca u vecer iduci od kuce do kuce, te dobijc
iiliii'iiii iw/ xr. (/,•■■ hiii'i' po koji noviii'. to se cini
III- 'iiiiiin ii'iri Iniiii'ii i na starii yodinu, neyo i
unri srrhiyii I'iilii, sv. Petra, sv. I'Uje, sv. Nikolc.
soayda *« pjeva ista pjesma (zadnijeh yodina
misliin da se prumijenila melodija, a mozebiti i
rijeci), osim sv. Nikole, za kojeya ima osobita
pjesma (oidi kod Nikola).
I), osim toga u Dubrovniku. se zove kobinda,
kad kakvo drustvo uoci cijeya imendana dodc ma
pod prozore i pjeva mu na east pjesmu slozenu
za onu prigodu i to cesto uz svirane i udarane.
i takova se pjesma osobito zove kolenda, vidi n. p.
Jednoga staroga kolendara liegovijem prijato-
(icam kolenda. Nadrecena kolenda bi ucinena od
g. Nika Kemedelli. Stari pisci hrv. 16, xvii
(xviu vijek). U Dubrovniku, i to u samome gradu
i u obliznim mjestima gdje se govori gi-ad.sku
narjecjo, zivjahu ,kol6ndo', pjesme kojima je povod
cestitane, ali koje su pune sa|ivo-satirickili ele-
menata, posto so ,kolendari' doticu u svojnj pjcsrai
pomaiiih slabosti ili kakvih smijesnih navika ili
kakvB smijesne epizode zivota ,kol6ndanoga'. V.
Bogisir « Nar. pjes. bog. predgovor. 104.
('. n/iiriiii jiliir. koli'iiile, dar sto sluzincad,
djeca i iinj,ri' iiilniti /inimiju od starijih na novu
yodinu, po.ilu im veslilujii. po tome kolende iiioie
ziiaciti i nova yodina (tc se tako ova rijec vraca
na starije znaceAe). Kad ces kolende uzetV JM.
Dr/.ic 134. Do prvi dan kolenada tuj sam sveder
kon nib stala. A. Sasin 180^. Prvi dan mjeseca
gonara na kolende. A. Gucetic, roz. jez. 25. Od
mjedi, koje na bozic i kolende i u ostalo slicne
prigode dai'uju mi rodjaci i rodito|i, desebi dio
ubozijem. B. Zuzori 103.
2. KOLENDA, m. ime musko. — isporedi 2.
Koleda. — U Dubrovniku od xii vijeka (i u nase
vrijeme), a izmcdu rjecnika u Danicieevu (Ko-
lonLda). Kolentda. Mon. serb. 7. (xii vijek).
Kolenbda Crbuesi6b . . . Koleubda Lomtpiriovich.
89. (1249).
KOLENDANE, re. djelo kojijem se kolenda. —
U Stalicevu rjecnika (uz kolendarstina) i u Vii-
kocu.
1. KOLENDAR, kolendara, m. momce .Uo u drii.i-
tvii. s ilruyima kolenda (pjeva kolendu). — ispo-
redi koledanin. — Od win vijeka (vidi primjere
kod 1. koleuda, b), a izmedu rjecnika u Vukovu
(naj vise se govori pi. ,kolend4ri') vide koledani
s dodatkom da se govori u Dubrovniku.
2. KOLENDAE, kolendara, m. vidi prude). —
Vaja da je ista rijec .sto 1. kolendar (jer kad
Icti, kao da pjeva dnbokijem glasom). — U nasi;
vrijeme u Boci kutnrskoj. Slijepi misi i koleu-
dari (golema muha te jeseni kroz kuce obletiva
i ulazi u supjotine, kao u pusku, u trsku itd.).
S. ^jubi.sa, pric. 127—128.
KOLENDARSTINA, /. vidi 1. kolenda, a. —
U Stulicevu rjecnika: ,cantus ad alicujus januam
KOI-KNDARSTINA
I. Koi-ros
vosporo iiaUilitii .1. C. vol pritlio kal. .Ian. —
mjc dosta iiousdaiio.
ICOLENOAKSTI'l'I, koloiidiir.stiui, imjjf. oidi
kiiloudati. — U Sttiliccvtt rjeinikii iiz kolendati.
— tiepousdaiw.
KOLKNDATI, koloiidam, impf. postajr od 1.
kolonda. — Akc. sc mijcna a praes. 1 i 2 pi.
Uolonddmo, koleiidato, « aor. 2 i 3 siiitj. kSlonda,
It part, prael. act. kSleudao, koleudala (u Du-
hrovnihi koleudo, kolendala), « part, prait. IMSS.
kuloudfiu.
il. icstitati home (ohjektu) na novoj godini.
— IJ jednoga ^itscd Dtihruvianina xvi vijeka
(samo pasivno). Vrhu svili izbraui (?) od srca
oil moga, Cestit ti (grijeikom naMampano cestiti)
l>rvi dau godista iiovoga, na cas ti cvit(y), i cla
mi s' kolondau, ki imaS sam na svit u srcu momu
Stan; . . . jubavi i vii-om kolendan da lui s' jos i
vrhu svo luirom, ki me sam smirit moz'; a pak
sve godiste eostito da t' bude ! N. Na)eskovic
2, 102.
b. darivati na novu godina Hi na hozic. —
II jednoga pisca Busnaka xvii vijeka. Obicaje
so )udi na ralado Ijeto ali ti na mladi boiiic. meu
sobom darivati ali ti kolondati za obilje/.je )u-
bavi i iirijatejstva. M. Divkovic, bos. 122".
<•. pje.vati kolendu. — l' Mikaliini rjecniku:
,c'anero cantiunculam ante ■Kiti\ iiaivm Uomiui
vol kalendis Januarii'; u SI itliii'iut: .canore ad
alicujus fores vespere natalitii J. C. vol prid.
kal. Jan.'; u Viikovii: (u Dubrovniku) ,am christ-
abend oder um das ncuo jalir von haus zu haus
gobon und gewisse lieder siugen' , vespere nata-
litii Josu Christi aut caleii. jan. certa carmina
oanere ante fores'. — U Dubrovniku vrlu iiesto
u nase doba (kolonda ima znacene kao kod a i
b). P. Budmani.
KOLENDE, /. 2>l- oidi kolenda, c.
KI iLENDIC, m. prezime (jjo octc Kolcndi). ,Ko-
lendich Maddalena da Kagusa'. Scliom. spal. mac.
1862. 29.
KOLENICA, /. ncka bi{ka. Kolenica (Kolenca
Potter), Delphinium junceum Deo. (Vodopic). B.
Sulek, im. 150. — Maze hili da bi uprav bilo
po juzniym govorii kojenica (Hi kojenca).
KOLENIKA, /. vidi u Vukuvu rjecniku: 1.
taslak od vretena ,eine noch nicht ausgearbeitete
s|)indel' ,fusus necdum confectus'. — 2. s oba-
dvije strane zaosijeno ilrvo, kao druzica, na koje
se suco preda (kao na mosur), kad hoi^e da se
snuje. — Moze biti da bi po jiiznom govorii bilo
uprav kolenika. KaSike, vretena, druzice, kole-
nike, cunkove i druge potrebe oko razboja obicno
im grade cigani. M. D. Milicevic, ziv. srb. 1, 72.
Ali u ucitefevoj sobi videse one cemu se nikad
nisu nadali: kolenike u prozoru pokrsene. medu-
dnev. 20.5. Pabrika u Paraiinu izgoni iz nasih
kupa: vretena, kolenike, motovila, . . . 267.
KOLENKOVIC, m. prezime. Schem. zagr. 187.5.
210. — Mozebiti (po juznorn govoru) Kojenkovid.
KOLENOVAC, Kolenovca, m. ime selii it Hr-
rat.skiij u zupaniji zagrcbackoj. Eazdijej. 7.3. —
I'n/a da bi po jiiznom gonoru bilo Kojenovac.
KOliERA (k61era), /. lat. cholera, zuc, zutica,
lal. collera, jed, coU'ra, , cholera morbus', po-
snata bolcst.
a. hii, jed. — U pisaca iakavaca xvi vijeka.
Kipuie krvi i vazgane kolers. Narucn. 27*. Sr-
ditost je jedno obujatje krvi okolu srdcu i za-
vaXganje koler ali Mfci. Korizm. 47^. Za5 ih ko-
lera brzo razzge. J48''.
b. poznata bolest, vidi kratej. — U nase
vrijemc a Lici. lC6Iera, cholera. ,Kolera te pre-
kinula! IJoZe daj, ka' .si taki !' J. Bogdanovic.
KlJLEiilK, m. cliolericus, o <Se(adetu u kojemu
(po staroj teoriji o temperamentima) ima raz-
mjcrno I'iSe zuii nego drugijeh triju tekiuHjeh
tvari. — Od xvi vijeka. Ka se suprotivi kolo-
rikom i vru6im. Naiuftn. 27". Jesu kolerici.
Korizm. 18*.
KOLESA, koWsa, n. pi. kola, vidi i kolo. —
Moze biti rijei praslavenska, isporcdi st.slov. ko-
lesa, rus. Kojeca, ieS. kolesa u islam znacenu, ali
je sumnivo, jer ces. kolesa moze biti f. sing, kao
sto je i po(. kolasa (isporedi franc, caleche, nem.
kalesch, tnl. calesse, iito je opet iz slavoiskijeh
jezikd ii-iin). — r luiii'mii se jeziku nnlazi
Horijiiii :iiiirni,,ii ml \vi rijrka, a it nase vrijetne
siiiiii) kiiil pis, nil. Ljiiirdu rjecnika u Vranii-
ccvii (,bigaB"). Tako jo (Hog) z<lvignul IHju
V oblaku na kolesih ognonili. Transit. 105. Vra-
dase se na kolesih svojih. Anton Dalm., no v.
tost. 183'^. act. ap. 8, 28. Kim no bi Apolo sraman
na nobosi kad svojih kolosi uz nebo potoci. D.
Barakovic, vil. 92. (Sunce) potoci kolesi uz nebo
hitrije. 281. Odprati me u sestre svoje kole.si.
D. Obradovic, basn. 321. Ko je u kolesi, ako ce
biti pra da se zagusi, on mora onim putem ici
kud ostala kola idu. 368. Eoba koja se u ko-
lesih zejeznickih provozi. Zbornik zak. god. 1863.
2, 90.
KOLESAN, kolesna, adj. koji pripada kole-
sima (vidi kolo). — U nase vrijeme hod pisaca.
200 kolesnih sina uziva carinsko pogodovaiie na
2e)eznici. Zbornik zak. god. 1863. 386.
KOLESATI, kolesam, impf. glagol nejasna zna-
ceiia M jednoga pisca nascga vremena. A.V ma-
rili, koji nisu spali, no pro no6i budni kolesali,
kom bi sjutra crn dorufiak dali. Osvetu. 6, 60.
KOLESIC, m. ime ovnu. (u IstriJ. F. Kurelac,
dom. ziv. 63.
KOLESJE, n. coll. sprava nacinena od mnogo
kolesa (vidi kolo). — Nacineno u nase vrijeme.
— U Sulekovu rjecniku: ,raderwerk'.
1. KOLESNICA, /. vidi kola (radi osnove vidi
i kolo). — mjec je praslavenska, isporcdi stslov.
kolesbnica, rus. Kojiecmma, ces. kolesnice. — f/
nasemu se jeziku nahodi do xvii vijeka, a izmedu
rjecnika u Danicicevu (kolesbnica ,currus'), i u
Stulii'evu (v. kocija s dodatkom da je rijec ruska).
Jazde na heruvimtskyilib kolesbnicalib. Domon-
tijan" 105. Siji na kolesnicahb i siji na konihb.
G-lasnik. 11, 73. Cetverokolna kolesnica. S. Bu-
dinic, sum. 160b. Isei me na zlatoj kolesnici meju
lavovimi glavami. Aleks. jag. star. 3, 260. Koles-
nicu zlatu s kaminjem narediv. 321. Nega vidih
V kolesnici osmucana. I. Zanotti, en. 20.
2. KOLESNICA, /. vrsta jabuke. — U nase
vrijeme u Hrvatskoj (pisano kolestnica?). Ko-
lestuica, jabuka zuta kao vosak, a moze se rukom
raskoliti (Vajavac). B. Sulek, im. 150.
KOLESO, n. vidi kolo. — Od xvii vijeka, a
izmedu rjecnika u Mikalinu (koleso od kocija
kod kolo) gdje se naj prije nahodi. Uzize ko-
leso porodjeiia. (,Inflammat rotam nativitatis'.
jac. ep. 3, 6). A. Bacic 102. Kakono koleso iz
mlakve u mlakvu ... F. Lastric, test. ad. 80".
Nezafalnost kolesom kastigana. M. A. Rejkovic,
sabr. 27. Ne kti ga visar ziva na koleso baciti.
27. Da se kolesom tai'o. A. Tomikovic, ziv. 58.
Drugi su kolesom trveni. 101. Ide, tavrja kao
vito koleso. Nar. posl. stojan. 82. Ide kao ko-
leso (tocak) broz naplataka. 82.
1. KOLES, m. vidi kod KoleSiu.
2. KOLES
2. KOLICA, a.
2. KOLES, m. ime ovnu. — U nase vrijeme ii
Istri. Koles ,iiomen vervecis'. D. Nemanic, cak.
kroat. stud. 31.
1. KOLeSa, /. ime hozi. Bruvno, Kraak, Ra-
kovac. D. Hire.
2. KOLESA, m. ime domacijem. .iiiwtindiiia.
:i. ime jarcii. F. Kurelac, dom. ziv. 38.
b. ime nimu. E. Kurelac, dom. ziv. 32.
c. ime prascii. P. Kurelac, dom. ziv. 41.
KOLESIN, adj. nacineno nd supstantiva Kolos,
itto maze hiti musko Hi mjesno ime. — U ispome-
iiiku XIV vijcka. Svety Nikola Ui'asusevi, i svetyj
Nikola Kolesinb. Glasnik. 24, 254. (oko 1380).
KOLESKO, n. ime seln, i opHni u Ilerceijovini.
Statist, bosu. 120.
ICOLET, m. vidi kolijer, t<U. coUptto. — U
jcdnoga pisca Dubroveanina xvi lujcka. Ti imas
sajune, ko.suje, kolete. N. Na)eskovic 1, 25.^. —
/ u nase se vrijeme govuri u Dnhruviiikii. V.
Budmani.
KOLETAliTK, n. djcki kojijem sr kolela. — U
Vukovii ijecniku.
KOLETATI, kole.tam, imp/, mahati, lulali (sali-
jekat je vjetar). — Nejasna rijrc, isporedi kn-
litati, kolijetati. — I! nase vrijeme u ('rnoj (hiri,
a izmedu rjecnika u Vukovtt (kao mahati ,.sc,liwiii-
gen' ,vibr()' .s dodatkom da se yiniari u Crmij
Guri). Kad f^a, vjetri poena kolotati. Nar. jijcis.
vuk. 5, 27(>.
KOLETk!;, m. dem. kolet. — U nase rrijeiiic
II Istri. Koletic ,linteolum sub moiit.o iiifaiitis'.
D. Nemauic, cak.-kroat. stud. GO.
1. KOLETINA, /. mjesno ime it Hrhiji. a) ii
ukrugu biogradskom. Niva u Kolotini. Sr. iiov.
1870. 027. — h) u ukrugu kragujeraikum. Niva
u Koletiiii. Sr. nov. 1875. 101.
2. KOLKTINA, n. pi. augm. kola. — Od .xvui
vijeka. On imade vlastiti cuvara pet hijadajaki
janicara, trista hijad ostali Tui'aka, koletina tomu
svakojaka. Nadod. 45. ,Imam edna stara kole-
tina prodati'. J. Bogdauovic.
KOLETKA, /. pjesma od koledc (uprae dem.
koleda). — Pu postanu hi bib) koledka (tdko je
i pisano), ali se d ispred k mijena na t (gen. pi.
koledaka). — U jednuga pisca nasega vremena.
Do tri koledko. S. Milutinovic it Pjev. crn. 3.
KOLEZK'^I, w,. pi. selu u Crnnj Gori. (ilasnik.
40, 20.
KOLI, ridi 1. ko)e.
KOLIBA, /. tugurium, mala, siramasna kiira,
kuc.erica, maze hiti sagradena i ad dri'itn i od
■ilnme Hi od zemfe. — Akc. se mijena u gen. pi.
koliba. — Bez sumne od grc. xitXi'iiiij, novogrc.
xitlvjiu (kaliva), xaXujiij, xuXvfti (kalivi). Miklii.He
(die tiirk. elem. 1, 88; etymol. worterb. 125) mi.'<li
da je doslo preko turskugajezika, u kujemu imajti
ohlici qaliba, qoliba, qalive (iz novogrckoga), qiilbe,
qiilibe (oba od pers. qulbe koje je opet iz grc'-
koga uzeto) ; ali se tome protivi sto .se ova rijec
nalwdi u nasem jeziku vec u kiiizi pisanoj xui
vijeka (vidi naj prvi primjer), dakle prije do-
laska Dsmanlija u J'Jvropu; pa i sto ima ne samo
i hag., noooslov., ies., po]. koliba, i novuslov. i
ius. chalupa, po^. ohalupa; a i ocito je rijec slic-
nija grckoj nego je persijskoj qulbo. Jladi b (ne
V, kao .Ho je sada u grckom ji-rikn), i radi ra-
sirena po soijeni slacend^iji m j, :iriina moze se
pomisliti da je davno dosln nrn nji-v iz grikoga
jezika (mo.i,ebiti prije Isusa Urista). Tarski ohlin
qaliba i qoliba moze hiti da su uzeti iz nasegn
(Hi iz bugarskoga) jezika, kao sto misli D. Po-
povic (tur. rec. glasn. 59, 126). — Izmedu rjec-
nika u Mikafinu (.tugurium' ; koliba, kuhiiia
,culiQa'), u Bjelostjeiii'i rii ilii.Hba, liizica ,tuguri-
olum, cucumalum'), ii \'i'li ijiiniu (,casuccia, ca-
panna' ,hutte'), (( Slulinrii (.mapalia, tugurium,
stabulum, eaula'), » I'ukoiut (,dio liiitte' ,ca.sa'),
», Danicicevu (,tuguriuiu'). Koliby travoju ukra-
seny. Bomentijaul' 28. Da uzegu malo kucorka
ali malo kolibe od slamista. M. Divkovic, be.s.
203;i. U spilaf/*,) i koliba(/(j. M. Radnic B4'>.
Koji ima jeduu rdavu kolibu od slame. 3521'.
Ulize u kolibu pastirsku. 493b. Visokoga mjeste
hrauia kolibu ima tlehusticu. J. Kavai'iin 235b.
Kolibe slamene su. 249'J. Zato opot pusit radi,
da kolibu smradnu kadi. V. Dosou 207'K Ko-
libu mu slomise kamoiiom. Nar. pjos. vuk. 4, .522.
Od kolibe vrata otvorio. 4, .523. Kad videse
ono Crnogorci, va, kolibu juris uciniJso, to kolibu
tursku obalise. 4, 523. Sve preskace oergo i ko-
libe. Nar. pjes. juk. 480. To iz jedno kolibo
raseera jude. Vuk, dan. 3, 207. Ne gledaj ih
sto iiomadu dviWa, no kolibo oil kamena |iita.
Osvotn. 1, 18. Jal' kad tuzi u kolibi majka.
2, 107. — U Mikalinu rjecnika ima i znaeene:
kithiim, sto se drugdje ne potrrduje. \'(i(a da je
laknro znaeene a kojem mjestu i/dje je kuhina
prigradak Hi kucica zgradena napose od kui-e.
— / kao mjesno ime u Srbiji : u okrtigu bio-
gradskoin. I^iva koil Kolibe. Sr. nov. I.S72. 928.
u okruga uzickom. Niva pod Koliboni. 1S72.
590. — isporedi Kolibe.
KOLIBAS, kolibdsa, rn. cunar, strnzar a la-
zaretu radi kuye i drugijek ooakijeh bolesti (uprav
koji I'uva jednu od koliba iz kojijeh se sastoji
lazaret). — Aka. kaki je u gen. sing, taki je u
ostidijem padezima, osim nom. sing., i J'oc. ; ko-
libasii, kolibasi. — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovu: ,der quarantiinedioner (oigentlich
der einer koliba vorstelit', n. p. u Zomunu) ,ser-
vus publicus qui postis caussa separatos obsorvat'.
— Kolibas ,si6chkuocht bei don coiitumazan-
.stalten'. Jur. pol. terminol. 462.
KOliBATI, vidi kojebati.
KOLIBE, Koliba, /. pi. mjesno ime. — Vprae
je plur. koliba. Kolibo katolicke i Kolibo turske,
di>a sela u Bosiii a okrugii. bduidiiekoni. Statist.
bosn. 41.
KOLIBICA, /. dem.. koliba. — Od .win vijeka,
a izmedu rjecnika u Vukovu (,das hiittcdien' ,ca-
sula'). Oua. majka u kolibici noouo cvili svo'o
rojenjo. J. Kavaniu 408:i. Iz svoje koUbieo izajde.
.1. Filipovic 3, 172-1. Naoini kolibicu blizu jodne
riko. M. Zoricic, zrc. 224. Da ti mene ogradis
malo kolibice. Nar. prip. vrc. 88.
KOLIBINA, /. augm. koliba. — Kao mjesno
ime u nn.ie vrijeme a Srbiji u. okriigu. kraji.nskiim.
Branik u mestu zvanoiu Kniibina. Sr. nov. 1H75.
823,
KOLIBISTE, n. mjesno ime u Srbiji. — I'u-
staje od koliba. ti) u okrugu cacanskom. Zemja
u brdu u mestu Kolibistu. Sr. nov. 1869. 49K.
— />)^ u okrugu euprijskom. Sr. nov. 1.S75. 242.
1. KOLIGA, /. ime ovci. ¥. Simcic. Klana (u
Istri).
2. KOLIGA, n. pi. dem. kola. — Od xviii vijeka
(nidi Icod b), a izmedu rjecnika u Stulieevu (ko-
lica i sing, kolice ,exiguus carrus, exigua rheda')
i u Vukovu (1. dim. v. kola. — 2. ,der scliieb-
karren' ,pabo').
il. uopee. H kolima i s kolicima. I). l>a-
nicic, Jezek. 23, 24.
2. KOLICA, I.. I
b. mka mala kola s jednijem tockom Ho se
tixkajit, vidi u Vitkoi'u rjeiniku. — Amo maze
biti da pripadaju i ova dim jirimjiTa: Uzima
niotiku i kolica. A. Toiiiikovi6, ?.iv. 74. Nojma-
jiK^i ni lopata, iii zubaSa, iii kolica. 135.
C. ,ru6na kolica' zovu so mala kolica iia co-
tiii kola, na kojiina f-ovjek dovufie drva iii grana.
.Dovukao sam kolica drva noma tri dana, pa voi
nemam ni spico' (t. j. ,toliko da bill mogao iia-
fciniti Spicu za kolo'). u Uobroselu. M. Medic.
KOLICATI, kolicam. impf. oko(ivatif!'). — ispo-
redi kolicovati. — U jednom primjerii xvni
vijcka. Ere mjesta svijoh obcono kolicaju tvrde
)uti. J. Kavanin 16()'i.
KOLICAN, k61icna, adj. indi kolisan. — U
jediiom primjeru xvii vijeka (kolican ^oA). Sva
cilia moja kolicna god naj maiia potopiti co .se.
B. Kasic, nasi. 11.5.
K( )LICE, n. dem. kolo.
:i. malo kolo iii tocak s ruciiih koli<'a iii od
pluga. ,Svrzlo mi se kolice, pa sam proloiino ru-
kavac'. u Dobroselu. M. Medic.
ll. sredi'ii die poprzena kukuruza, kail so lomi
na troje. vidi kod guz, a) cc). u Dobroselu. M.
Medic.
c. vrsta veza i sara na odijehi. u Dobroselu.
M. Medi6. — isporedi kolast.
(I. vidi kolica. — (I Stidiccvii rjecniku (kod
kolica). — nepouzdano.
1. KOLICiNA, /. vidi kolicina (u prva dva
primjera kao da znaci : mnostvo). — U nase
vrijcme u Boci kotorskoj (ii^poredi liekolicina),
pa i u pisaca u Hrvatskoj. U kolicinu bisto
mogli podijeliti 111 jaja. Nar. prip. vrc. 196.
Ako dakle budem i kolicini ugodio to oe mi biti
naj veia nagrada. V. Vrcevic, igr. in. Kojih
odgovora dujiiia nadilazi frankovanu kolicinu
rijeci. Zbornik zak. god. 1865. .381. Treba obzir
uzeti na kolicinu zitejstva. 2, 449. Kolicina
stvari, kolicina stvari , quantum eiiier sache'. Jur.
pol. terminol. 405.
2. KOLICINA, /. nacineno je kao i 1. kolicina,
all s drugijem znacenem (kolicna cent, kolicni
dio, vidi kod kolican). radi nastavka ina isporedi
desetina, a, devetina, a. — U nase vrijeme kod
pisaca. Kolicina ,aliquoter theil'. Ovlasteiiici
imaju pravo na onu kolicinu. Zbornik zak. god.
1853. 180. Kolicina ,quotth6il'. 209.
KOLICINA, /. vidi 1. kolicina. — isporedi no-
koliciiia. — U na.'ie vrijcme u Boci kotorskoj.
Bog zna kolicini sam se pustila i polubiti i za-
grliti. Nar. prip. vrc. KiG.
KOLICKO, n. mjesno iine. — U Dmiiciceru
rjecniku: selo kojo je pripadalo crkvi bogorodi-
cinoj u Arhi|ovici, pa ga s liom dala Hilandaru
carica Jevdokija 1379. M(on. serb). 191.
KOLICOVATI ('?), kolicujem, inqjf. u istoya
pisca u kojega iina i kolicati, muzehiti s istijem
znacenem. Smiraldinska poobla di'iga jasiio sijolo
kolicuje. ,T. Kavaiiin 5.30".
KOLIC, m. tezak koji koli vinograd. oko Za-
greba. D. Danicii.
KOLICAK, kilicka (kolicak, kolicka), pron.
adj. quam magnus, nugm. kolik; upotreblava se
i u interiiiialirndiii i n rclaHrnom smisiii (naj
ceSce n fmhii isiirmi ilii /( iiesU) preko lujere
(preko oliiciir. sn dm' rrliriiir) riliko. — Postajc
od kolik nastarkom i.k (ixjioreili velicak). — Od
XVI vijeka, a izmcdii rjccnika u Mikajinii (ko-
licak, koliko velik ,quaiitus'), u Bclina (,(iuanto,
ovvero quaiito grando' ,qiiantus' 599l>), M lijelo-
stjencevii (v. kulik), n Voltiijijinu (kolicak i*
n KOLlClNE
,quantoy quanto grando' ,wi6 gross?), u Stali-
ccvu (quantus, quam magnus'), u Vukovu: k6-
licak (koliCak), augm. v. kolik. Nu smisli, ko-
licak obide meno strali ... N. Na|oskovic 1, 319.
Tijem moze.s stvorit sud po tvoinii cviljenju, ko-
licak podnijoh trud na momu dijejenju. 2, 107.
Nu misli neinir taj, kolicak zestok vaj srcu mi
zadaje. 2, 126. Nut koli6ak jo izrastao. M. DrXic
279. Oh kolicak goruci plam bi u poPetak! B.
Kasii, nasi. 31. Oh kolicka je slabost ftlovica!
45. Kolicak svaki jest u ociju tvojijeh, tolicak
jest, a ne veci. 210. I za sve to modi nijo, f.ijem
se boli srce i kajo, da koliCak bi grijeh prije,
sada zalos tolika je . . . I. Gundulic 247. Da ko-
licak grijeh bio je, sad tolika bolos da je. B.
Betera, cut. 11. Smisjah kako sva od svijeta ve-
licina koli6ka je. 102. Kolicak je vrh od svijeta.
I. Dordic, uzd. 105. Promako poznajem, kolicak
jesam. A. Kanizlic, kam. ix. Zato <^,u vam ja
danas ukazat kolicak je grijeh bludnos. D. Basii
149. Kolicak ste dio imali u ovemu bicovai'iu.
306. Kolicak je zvonik bio. S. J^ubisa, prip. 2.58.
— I uz vas (vaskolicak). Vrh lijeve se nogo uz-
drzi vas kolicak vitez bijesni. I. Gunduli6 545.
Da promini zivot, da se s Bogom pomiri i liomu
vaskolicak daruje. A. d. Bella, razgov. 151.
1. KOLICAN, kolicna, prow. adj. ""'■/>■"■»" " nose
vrijeme od kolik nastavkom tn. — rimh-rhliira
se samo uz supstantive dio Hi cost, l.nd sr hoce
kazati da je jedan dio necega u razmjerii prema
nekome mnostvu Hi nekoj velicini. To co se ko-
licni dijel od daca predati pomenutoj upravi.
Zbornik zak. god. 1866. 185. — ii Siilekovu rjec-
niku: kolicna cost ,aliquoter theil'.
2. KOLICAN, kolicna, pron. adj. nidi kolisan.
— Na jednom mjestu xvm vijeka (maze biti da
samo stamjiarskom grijeskom stoji^ 6 mj. s). Nu
moc nasa na dobro kolicna je ? Stit. 20.
KOLICANSTVO, n. vidi kolicina. — V jed-
noga pisca Bosnaka xvu vijeka. Po kolicanstvu
pomaiikanja biti ce nacin i pokaranja. M. Div-
kovic, bos. 702''. Pokornika ima upitati od ka-
kovstva i kolicanstva grijeha. iiauk. 19.Sii.
KOLICINA, /. quantitas, apstraktna rijee kojom
se kaze da necega moze biti mnogo Hi malo, pa
i konkretna rijec sto znaci : mnostvo. — isporedi
1. kolicina, kolioanstvo, kolikost itd. — Mislim
da se akc. mijena u dat. sing, kolicini, u ace.
sing, kolicinu, ti voc. sing, kolicino, u nom., ace,
voc. pi. kolicino. — Jamacno sii onu rijec sand
pisci nacinili (eec od xvn vijeka) od kolik na-
starkom ina (kao i u latinskmn jr:iJ:ii ipiantitas
od quantus). — Izmedu rjecnil.'i n Milcilmu (kod
kolikost), u Belinu (,quantit:i. a.-.-iMiMiie per il
quale i corpi ricevono misura e numero' .quan-
titas' 599l>), u Voltigijinu (,quantita, grandezza'
,grosse'), u Stuliceou (,quantitas'). Kolicina i(li}
se namjesti s odlukom za dignut se i odnosose
i(h). M. Kaduic 1711). Oli bjeso pod^veliku, oli
pod malu kolicinu. J. Matovii 213. Sto se pri-
stoji kolicini. 213. U vrlo velikoj kolicini. J.
Pancic, botan. 4. Od Beograda do Nisa uigde
se ne vidi livada s vecom kolicinom sena. M.
D. Miliievic, medudu. 12. Obicno se djevojkama
daje vazda neka kolicina u}a, za koju one ku-
puju na sobe. V. Bogisic, zborn. 113. Kolicina
duga. zakon. 70. Kad treba prodati neku koli-
cinu suvrstih stvari. 288. — U nase se vrijeme
upotreblava u matematickijem knigama prema
lat. quantitas, franc, quantity, tal. quantity, (nem.
griisse), isporedi olina.
KOLICINE, /. pi. mjesno ime ii Srbiji u okriuju
biogradskom. Glasnik. 19, 175.
KOLICIV
KOLIJEVCICA
KOLICIV, ndj. ii StuUcevu rji'cniku: ,quaiiti-
tativo' ,a(l quantitatem pertinens'. — ncpoazdanu.
KOLICNIK, m. quotus, u matematici hroj (Hi
iiopce holicina) kojije.m se dijeli drugi hroj (ili
kolicina), t. j. had se hoce da sua koUko pitta
treha uzeti prvi hroj da se dohije drugi. — ispo-
redi kvocjeiiat. — II nase vrijeme nacineno od
jnsaea (isporedi kolican). Kazdijeliti brojem 30,
a kolicnik pomnoziti brojem zaraounivih godina.
Zbirka zak. 1, 179. — / « Sidekora rjecnika:
,(luotiont, quotus'.
1. KoLir, m. vidi kolac. — Rijetko se nalazi
i mDZchiti saiiw u osobitijem znacenima. — Od
xviii vijcka. Koraciti na skalin iliti kolic (na
lestvamn) iiaj goriii. F. Lastric, svet. 130a. Jio-
liko ffodi puta to cinite, po jedan kolic u listve
jaki stav}ate. od' 367. Koji veze za kolice loze.
J. 8. Rejkovic C. Ona voda moze zaviti rurezu
u konop tako da je ve6e zaludiia sva muka u
istezaiiu poste. da se to ue dogodi, otegiiu olovnu
glavu od plutne s palioami koje nazivju ,koUci'
(iia Lastovu). L. Zore, rib. ark. 10, 3.")8.
2. IvOLIC, m. ime zaseokii u Hrvatskoj ii okruga
zagrebackom. Schem. zagr. 187.5. !)0.
3. KOLIC, m. prezime. — (/ nase iirijune a
Dahrovniku. V. Budmani.
KOLK'I, m. pi. ime selti ii Hrralskoj « ziipa-
niji modri(sk(>-rijerk(ij. Razdijej. .51.
KOLI GOD, KOLI (JODI itd., vidi koliko god.
— U Stiiliceva rjecnika: koli godi ,quoties'.
Kt)LIHAN, kilihna, pron. adj. vidi kolican.
— Nalazi se adv. k61ihno u jednoga pisca xvi
vijeka. Clovik kolilino more, Boga hvali. Nauk
brn. 05h. — I u jednoga pisca Bijke^a xvm vijeka.
ima kolihiio god, sto se mozcbiti ne razlikiije u
znaicnii od koliko god. Dobro bi bilo kolilino
god nadariti one koji lijopo i bistro odgovaraju.
I. A. Nenadic, nauk. 13. Mje.sto kolihno god na
visoko prema puku. 11. Kolilino god prijo, ali
poslije. 58.
KOLIHATI, koliham, iiiipf. u .Stidicnm ijrc-
nikii: V. zibati. — nepouzdano.
1. KOLIJA, /. u dva pisca xvii i xviii vijeka:
u drugoga znaci sto i kola (kako se vidi po ce-
tvrtoni primjeru) ; u jirvoga nije dosta jasno zna-
iene (kola'^ top':'). Vse satore, puske, hvanu, ko-
lije, stajnice i tezave dobise. P. Vitezovic, kron.
207. Zadobivsi vse topove aliti kolijine puske,
kolije i stajnice. 212. Oruzani daklo s kolijama
i s ostalima pripravama vojnickima dojdose i
iidarise na ni. E. Pavic, ogl. 120. Osim oni koji
se na 70 kolija za boj nacineni nadose (vidi 2reg.
10, 18 po cemu treba citati 700). 2()5.
2. KOLIJA, /. dio zenskoga odijela it Srbiji u
okriiga pirotskom. , Kolija' od tankog crnog sukna
kao iajak. srezana je kao i kosuja boz rukava
do ispod kolena. na iiedrima je prorezana i opto-
oena crveuim siritom i gajtanom. i po dnu je
optocena crvenim gajtanom. M. D. Milicevic,
kraj. srb. 247 — 248. — Nije mi poznato postni'ie
(ali isporedi kolijer). "^
k6lT.TEPCIGA, /. rft'w. L<.li]..i,ka. Ujednom
primjeru xvii vijeka, a i.:iiir,lii rj,-. ,iika ii Stuli-
cevu: (po zapadnom govorui knliln ira, v. kolijev-
cica ,< dddatkuiii da je uzeto iz ISjiiosljeiiceva,
ali If ovdiH rjcciiiku te rijeci nijesam na.sati. Da,
ju u kolipcicu stavjaliu. B. Kasic, pev. 105.
K(_)LIJEPKA, /. vidi kolijevka. — Postaje od
kojebati, te -ije- stoji po jtiznom govoru, a po
zapadnom i (k6irpka); po etimologiji trebalo bi
da je h ispred k (lalut se i nalazi ieslo pisano:
kolijebka, kolibka), ali .se inijena na p fdaje na
V, oidi kolijevka). — Ix'ijec je praslavenska, is/io-
rodi CBs'. koUbka (.■itarijii kolebka). puf. kolobka..
— Izmcdii rjecnika u Vrancicevu (kolibka ,cunae;
lectica'), u Mikalinu (koUbka, zibka, kolivka ,cu-
nabulum, cunae, incunabula'), n Bjelostjenievu
(kolibka , lectica'. '2. kolevka , incunabula, cuna-
bula'. V. zibel), n Voltigijinu (Uolihka ,lettica,
portantina' ,tragsossol') , u hitnliceoa (kolibka
,cunao, cunabula, incunabula').
il. cunae, zipka. Nade dijete u kolijepci.
Zborn. 2l>. S tobom u kolipci pribivaso, s tobom
sisaSe mlijeko majko tvoje. B. Kasic, per. 95.
Dion dakle cini uciniti jednu velika kolipku gvoz-
denu. 105. Gdi od zlata pricistoga kolijepku
sam ja imila. I. Gundulic 48. I lubjenijem sino-
vima da moj zivot spravjat ima i kolijepke i
grobnice. 391. U kolijepci nega savi pelenami.
1. V. Bunic, mand. 35. Od kolijepke do grobnico.
B. Betera, cut. 70. Uoinili s kolijepke su krok
do groba. 86. Kad vrag^ne udre kolijobkom,
takoj udre grobom. (D). Sto se u kolijepci na-
uoi, nigda se ne oduci. (D). Tko zlu cud u ko-
lijebci ima, ali je dockna povrze ali nigda. (D).
Poslov. danic. (Isus) ne kti . . . staviti .ise u ko-
libku srebrnu. F. Lastric, test. 3271^. Izbi' mu
zube, i stavi ga u kolijepku. (Z). Poslov. danic.
Oplotose jednu krosnicu na nacin kolibke. And.
Kacic, kor. 60. Ako ga je u kolibku pulozilay
D. Rapid 210.
It. lectica, niisi(ka. — vidi ii ]'ranci('rvu,
Bjeliistjencevu, Voltigijinu rjecniku.
KOLIJEPKANE, n. djelo kojijem se kolijepka.
— Sumo u Stulicevu rjecniku: kolibkane ,Gunarura
agitatio'.
KOLIJEPKATI, kolijepkam, impf. vidi kolijev-
kati. — Sumo a Stulicevu rjecniku: (sa zapad-
nijem oblikom i s b prema kolibka) kolibkati
,cunas agitare'.
K( )LIJER, kolijcra, in., dio od iidijeta koji po-
kriva vrat. — -ije- stoji po juznom govoru, u
istocnom e (k61er, kol(;ra), « zapadnom i (kolir,
kolira). — Akc. kaki je u gen. sing, taki je u
ustalijem padezima, osim noin. i ace. sing., i voe.
kolijoru, kolijeri. — Ne postaje uprav od franc.
collier, nego od srviiein. kidlier (koje je opet oil
francuske rijeci doslo). — U nase vrijeme (moze
biti i starija rijei, isporedi novoslov. kolur), a
izinedu rjecnika u Vukovu: juzn. kolijer, ist. ko-
ler, zap. kolir ,dor kragen' ,limbus coUaris (V)',
franc. ,le collier', cf. jaka. — No kosula na prsto
plotena, u kolijer upleteiia guja. Nar. pjes. vuk.
2, 550 — 551. Srbi nose . . . preko gaca kosuju
vezoui rukava i kolijera. Vuk, dan. 2, 105.
KOLIJERKA, /. u narodnoj zagoneci naiega
vremena. Olijerka kolijorka prode selom okicena.
(odgoitetlaj: nevjesta sa svalovima). Nar. zag.
iiov. 40. — Va^a da po^ilajc od kolijer (isporedi
1. kolariii).
KOLIJESNICA, /. ime zaseoku u Srbiji u
olcrugu uzickum. K. Jovanovic 154.
KOLIJETATI, kilijetam, impf. biti u velikoj
smutui ill iiriinliri (Icao da je ovako znareiuj. —
Neja.iiiii n/rr. ii,li. i. kolitati, isporedi koletati.
— U jedniigti piscri Dubrovianiuu xvm vijeka
(sa se, rejiclcsivno) a izmedu rjecnika u Stiiliceni
(, inter incudinem et malleum o.sse'). Poceso umu-
knivat i kolijetati se. S. Kosa 188*.
KOLIJEVCICA, /. dem. kolijevka. — Oil xvi
vijeka, a izmedu rjecnika a Stulicevu, (,cunae, in-
cunabula'). U kolijevrici ke drzah [lovito. I''.
Lukarevic '25. Bi sta|en u jasa<jco, zasto u! ko-
KOLIJEVCICA
KOTjIK, 1, b.
lijevtice ne imase. M. IJivkovie, bos. 80". Srod
lijopoga srca svnga kolijovric.u pripravila. A. Bo§-
lvovi6ova 40. ()d sv. kolijov6ioo .lesusovo. 1.
Jlrnzic 49.
KOLIJEVKA, f. cunao, pnstc\icn nn kojoj IcH
i spava ninlcno dijete, te je taku naiincna da sc
most' iii](ili (nihati, sibati, knlijchati). — Gtiti. pi.
raja da jc k61ijovfi,ka. — Isin je rijed Ho i ko-
lijepka (vidi). — -ijo- jc po juznom govoru; u
iatocnom se kaie kilGvka, « sapadnom k6irvka.
— Od XVI vijeka (vidi kolijovcica), a izmcdu rjec-
nika u ]\Iika(inu (kolivka kod kolibka; pa i od
kolivko, od povoja ,ab incunabulis, a pi-imis cu-
imbulis' .Srifi— 357), K Belinii (,cuna o oulla' ,cuiiao'
240''), n VoUigijinu (,cuna, culla' ,wie£?o'), u Stli-
licevu (kolijovKa. kolijovkati, v. kolibka otc.). )/
Viikovii (,dio wieno' .cunao', cf. sika). Za ko-
lijevku Stit joj poda. I. (iiintliilio 3.^7. U tvomu
rodonju bio si saiizol. u jcdmi malalin\i kolijovk)i.
M. Radnii'i 104''. Jaslo za kolivku. S. Mavgitio,
fal. 110. Uijeto, kojo bjoso u jodnoj kolijevci.
K. Magarovie 58, Pri kolijevci grobnica jo. ,].
Kavai'iin 80". Djefiicu su u kolijovkah pogubili.
I. Dordic, uzd. 185. Primjona ccs biti u ko-
liJGvke pozlatjono. B. Zuzeri 78. Imade jaslo za
kolivku. M. Zovicic, osm. 40. Da Iji joj dito umn-
i-ila n kolivci. L. Vladmimvie 17. Zabaco dite ii
kolivku. 18. Na to li sam ja upotrebila oua na-
ufiei'ia, koja sn moni jost ot kolevke davaua. .J.
Rajic, pouc. 1, 45. Vincenco u kolijevci, h po-
voju rijoc zamecQ. A. Kalic 541. Kada Zlato
do kolovko bude, niajka ce mu nacinit kolevku.
Nai'. pjes. vuk. 1, 500. Pa pogleda iia zlatnu
kolevku, al' joj cede sedi u kolevki. 2, 10. A
za I'limo zlacena kolevka, na kolevei soko tica
siva, u kolevei ono musko cedo. 2, 18. Te ti
liijaj cedo u kolevei. 2, 119. Zao rau je coda ii
korjovci. 2, 121. Amanet ti nejaki Urosu u ko-
I'jcvei od cetrestdana! 2, 188. Malu su ju zai-o-
bili Turci u kolivci, ii srebrnoj zivci. Nar. pjes.
istr. 1, 20. Ako vrag nije razbio kolijevku, raz-
bice grob. (Ako se coeku no dogodi u inladosti,
dogodice se u starosti). Nar. posl. vuk. 2. Sto
kolevka zajujala, to motika zakopala. (Sto se
s coekom rodi, to ga prati do smrti). 357. Ko
osvetu prati, dusu gubi, kolijevku gnba. S. ^^u-
bisa, prip. 149. Da mu nije na jalovu lono, I;u
uklota od oca kolijevka. Osvetn. 1, G. Mi ib
jos u kolijevkama vjerisrao. Pravdonosa. 1852. 1.
KOLLJEVKANE, n. djelo kojijem se kolijevka.
— Sa starijim oblikom kolijevkanje u Brlina
rjecniku: ,il niuai-e' ,cunarum agitatio' 511^'.
KOLIJEVKATI, kolijevkam, impf. (ulati, zi-
bati. — Postaje od kolijevka. — Saino u lielinu
rjecniku: kolijevkati dijete ,niunare, niuovere la
culla, perchc il bambino s' addorraenti' ,agitare
cunas' 511", u Stiiliccvu kod kolijevka, u Volti-
gijinu: koljevkati ,ninnare, cunare' ,wi6gen'.
KOLIJIN, adj. koji pripada koliji. — Samo
kao pridjev uz puska (toj>, isporcdi kod 1. kolan).
— {/ jcdnoga pixca cakavca xvii vijeka (vidi i
1. kolija). Zadobivsi vse topove aliti kolijne
puske. P. Vitozovid, kron. 212.
KOIjIK, kolika, 7;»'om. interr. et relat. kako vclik,
rije6 kojom se (u interogativnom smislii) pita
injera (velicina, mnoUvo, broj) cega. — Akc. kaki
je u gen. sing. m. kolika, takije u ostalijem obli-
cima, osivi num. sing. ni. i ace. sing. m. kdlik (u
Dubrovniku se govori k61ik, kolika i tako ti
svijem oblicima). — liijcc je praslavenska, ali
isprva samo u interogativnom smislu, isporedi
stslov. koliki.; M drugijem se jezicima uzdriao
samo sredni rod Hi adverab, isporedi rus. kcibko,
cijo.u.uo, CCS. koliko, po/. kilka {I'u L.ilibi, ml :J
do 10). Fraslavenski je oblik u rclnlirihtn, Kmishi.
bio jelik-i., vidi 3. jolik. — Postajr ml mhiiuid-
tivne zamjenice In. nastavkom olik (sin cc bill
srodan s oli, vidi kod ko]e), isporedi velik, tolik
itd., pa i gr6. iiijXCxo;, i)Xix(ii itd. — lladi iiblika
treba pomenuti da n rnknrni-d iin>~r i is/msli (ni'
n num. i ace. sing, iii.i. n<ti k(.lkii. ri.in^ii, _'iiiii.
isporedi i ruske obliki- : riili i knd :;: ilniiin je
sto se u stiliu izbaci i radi melra, kao kol'ko (Hi
kolko?). P. Hektorovic 8; korko. P. Sorkocevii
581"; kol'ka. Nar. pjes. vuk. 1, 222. 221; kol'ko.
1, 340. 2, 191. 193. takoje i u Stidtrr.K rfrniku:
kolko, v. koliko s dodatkom da je ii:rin ;■ I'.ihiut-
tica. — u kajkavaca i u obliznijeh iukardcn niijo'ia
se o na u, vidi u Bjelostjencevu i »( Jambresicevii
rjecniku (i kod 3). — kao i druge relativiie rijeii
moyla je i ova imati uza se re (od st.arijega ze) :
kolikore. Mon. .serb. 2. (1189); pa i no (ono), to,
vidi kolikoiio. — Nalazi se i nam. sing. m. ko-
llki (k61iki). A. Kanizlid, kam. 129. 894; J. Ma-
tovii 321 ; Nar. posl. vuk. 144 (dva puta). — U
padczima it. knjima je nastavak bio i Hi e, mije-
I'lalt) S'' jifije k na c, to jos biva u svikolici. —
Ir.iii ilii ri.i'iiik'i iri.di i kod 3) u Vrancicevu
(,iju:iiini>'), /( 1)1 1 1 lilt i.quanto, ovoro quanto grande'
,(j|uautus'; kolici, kolike ,quanti, termine cho si-
gnifica numero' ,quot'; koliko vrijeme? , quanto
tempo ?' ,quamdiu ?' 5991>), « Bjelostjencevu (kaj-
kavski kulik ,quantus'), u Jainbresicevu (kulik
,quantus'), u VoUigijinu (kolici ,quanti' ,wie viele,
wie gross'; kolik , quanto' ,wi6 viel, wie gross'),
u Stulicevu (kolici ,quot'; kolik ,quantus'), u Vii-
kovu (1. ,wie gross' .quantus'. — 2. ,als gross'
,quantus'), u Danicicevu : koliki> , quantus, inter',
i ,rel.' — u rolativnom znacenu dolazi i sa ,re'
(cf. ,/.o'). — vidi i vaskolik, savkolik.
1. adj. quantus, po smislu se misli na veli-
cinu (jc'dne stvari, ako je kolik ii jednini, a vise
slvari, ako je u mnozini) ; a nc misli se na broj
(nidi 2).
a. M piravom pitanu. KolicemL blagode-
tombV Domentijan'> 125. S kolikijem so jaoh
razlogom mudri Atlante boli na me? 6. Pal-
motic 2, 35. Koja je i kolika oblast papo? A.
Kanizlio, kam. (i55. Kolika je Bozja milost?
V. DoSon '222'^. Vidis nasu crkvu Dimitriju, ka-
kova jo i kolika li je? Nar. pjes. vuk. 2, 211.
b. u relalivnom smislu uopcc. — Amo sam.
mctnuo i primjere ti kojima moze biti i nepravo
pitaiic. Bogi. vestb, kolikb podvigb jogo bystb.
Sava, sim. jiam. saf. 3. Smislismo u nasoj pa-
meti kolicijomb milosrbdbjemb Bogb Jubi neralvb
(sic) clovccuu. Mon. serb. 3ijb. (1432). V kolku
i kakovu stralui bihomo. Ti-ansit. 206. Videliii,
kolika se hoce krv prolejati skoze Elonu caricu.
Pril. jag. ark. 9, 125. (14G8). Poznaj kolika jest
moo i sila Boga krstjanskoga. Ziv. kat. star.
1, 22.3. Znase od kolika rizika jo fratru pojti
van molstira. Transit. 267. Nu cijeiiim, danigdar,
od kli sam tvoj bio, neces nac, jednu stvar da
ti sam grijesio, koliko vrijeme jos, od koli sluzu
ja andjolski tvoj uros. N. Na}eskovic 2, 114.
Toliko bogatastvo najde Aleksandar koliko ni
oko vidi ni uho .slisa. Aleks. jag. star. 3, 276.
Zato tribuje tomu ispoviditi se koliko vrijeme
posta 11 liemu (grijehu). A. Komulovii 26. Ko-
like je cine ova milost, mucuo se mo2e poznati.
32. Kolika je i kakova je u dusali blazenih
slatkost. A. Goorgiceo, pril. 84. Iskazati no
mogu, koliko se suzama oblivam ,koliki' bol (^utim.
A. KaniJlic, kam. 129. Spomenite se, kakvi i
koliki jo nas bio narod. 894. Bogastvo Bozje
koliko je. V. Dosen in. Prijubodinci koliko zlo
KOLIK, 1, b. I
cine. VI. Oskvriiiti diisu koliko je zlo. vi. No
znam jeli sam imade (car), koliku bi dao cinu.
40l>. Naopastovati }udi za koliko vrijeme hocu.
J. Matovio 510. Da je mlika ,knHka' Lika, bio
bi sir koliko Zii-. (Lika je rjecica u Hrvatskoj,
a Zir je pored lie okrugao brijo":). Nar. posl.
vuk. .iO. Srbija je, kolika je da je. M. Pavli-
iiovic, razg. .50. — Aino maze pHpadati i ovuj
primjer: No znas moju, no znas, silu priveliku,
zeiia niuzu, no znas, biti ceS koliku. H. Lucid
199.
('. «. citdii (mozc se shvatiti kao interoga-
tivna siimjenica). Koliko je zlo zrtje i opitjo.
M. Marulic 6. Jao nam, kolik ogaii pade ua nas.
Transit. 103. Koliko jes vrijeme, ne bjehu oci
lue sunasca vidjele. N. Najeskovic 2, 61. Ko-
liko vrijeme jes, da se nlje ocitna vidio tvoj ures.
2, 83. Kolika oholas u [udeh jes danas. M. Drzic
97. Kolicim vlhavstvom prehiui nas Filipov .sin !
Aleks. jag. star. 'A, 242. Od kolika uzrok mi je,
jaoh, nemira! I. Gundulio 48. Tako voliko brimo
kakvo i koliko je pastirstvo od tolikih dusa. A.
Kanizlic, kam. 20. Od kolika posteiia i casti no-
beski darovi josu dostojni! J. Matovic 141. Ko-
liki je dar, da so jo primio zakon od Boga! 321.
Kolika je .Lahorina plaiiina ! Nar. pjes. vuk.
1, 236. Pa se na liu 'I'urci zaiiudise, kolika je
glava u hajduka. 3, 340. Mili 13oze, na svemu
ti fala! kolika je sila u vezira ! 4, 4.53. Kolika
je MiloSeva, da je puna proskurica! (Vaja da se
i ovo prisiva nekakome Hercegovcu da je kazao).
Koliki mu je nos, kao patligan! Nar. posl. vuk.
144. Zimna nodi duga, kolika si ! Osvotn. 1, 73.
(I. H. neizoije.'<noin (indejinitnom) znaienii.
,Jel' kolika ta dovojkal" ,Milom kumu do ramena'.
Nar. pjes. vuk. 1, 49.
e. kolik je u. relativnom smiulu, i podlnzna
recenica ii Jcojoj je stoji, prije glavne. kod toga
imaju dva razUcna znaima.
(i) istice. se da ne sva relicina koja se po-
kaziije rijecju kolik shvaca i napimiije necijem
sto se kaze glavnum recenicom, le ijdjeydjc moge
biti znacetle : premda je onuliko . . ., ipak . . . Tor
kolik je Ijetni danak, oJ krjesova stoji buka. M.
Vetranic 1, 21. Kolik je zivot moj, propati ja-
dove, u straui u tudoj stojeii dni ove. N. Na-
[eskovic 2, 84. Koliko je poje izpod Kroje . . .
sve to bihu osvojili Turci. And. Kacic, razg.
lilii. Kol'ka je nocca nooasna, svu noc ja zaspat
ne mogo. Nar. pjes. vuk. 1, 222. Kolika je na
Bombasi trava, jos je Jepsa dizdareva Javra. 1, 36.5.
Koliko je poje biogradsko, da mi padne kapja od
oblaka, nigde ne bi na zemju padnula, do na kona,
ali na Turcina. 2, 606. Koliko je po[e pod No-
vinom . . . sve je vlaski tabor pritisnuo. 3, 237.
Kolika je Drina voda ladna, a na liojzi nigde
broda noma, tu je Turcin tada prebrodio. 4, 259.
Kolika je tavna nocca bila, ne spavase pope ni
Matija. 4,383. Kolike oci, kuma novido! (Kad
ko u sto gleda a ne vidi ga). Nar. posl. vuk. 144.
h} smisao je kao da u prvoj recenici stoji
tcdik (a ne kolik), a i< drugoj da,. Koliko jo grlo
u devojko, stanula bi ruka od junaka (tuliko je
grlo . . . da bi stanula . . .). Nar. pjes. vuk. 3, 266.
(Jstala im sa koiia eskija, no koliko u lioj malo
gvozda, mom bi kulu sve cetiri bile i dvadeset
i cetiri klinca. 3, 336. Koliki su mu nokti,
mogao bi orati (liima). Nar. posl. vuk. 144. Ko-
liko mu je celo, mogao bi neskvernaja na liemu
napisati. (U Vojvodstvu po varosima). 145. — U
ovom primjer u ima dnista u dritgoj recenici da
(d' u = da u), ali maze biti da treha cilati u :
KolLka je od zlata gamija, d' u I'loj klaiia dva-
naest Turaka. Nar. pjes. vuk. 3, 83.
?! KOLIK, 2, a.
1'. kad je rclativno znacene, u glavnoj re-
cenici maze biti korelativna zamjenica tolik. S ko-
likim placem bi puicen od Patmanitov, tolikim
veseljem bi prijet od Efesijanov. F. Glavinid,
cvit. 425'\ iVled toliko sladak nije, koliku ti slas
udili lijepijeli usta oelov mili. (}. Palmotii 2, 17.
Tolikom sam napuiien zalostju, kolika bi za-
dosta bila ... P. Lastri6, test. 104. Da je to-
likom sjao svetinom, koliku su kraji stovali. test,
ad. 19a.
g'. tolik odmah iza kolik daje ovome ne-
ograniceno znacene, od prilike kao kolik mu drago,
Hi kolik se mo2e. Svaki dug i obit i zavez ja-
zika ispuiieu jima bit od dobra clovika; kolika
tolika obitua Ijudi stvar, tamnost je velika pustit
ju u uemar. D. Barakovic, vil. 345. Nije se iiu-
diti, da i(h) ni razum luski niti more dosegnuti,
ni kazujucem virovati . . . Nistarnemaiie za uz-
gati vam svitlost ovu s. vire prid ocima na ra-
zumleiie koliico toliko ... P. Lastric, test. lOO'i.
k. gdjegdje se adj. kolik nalazi pred dru-
gijem adjektinom u adverbijalnom sinislii kao ko-
liko (vidi 4). ova se konstrnkcija moze shoatiii
kao anticipacija. a) s pozitiimijem adjektivom.
Zatoj se dobro vidi, za koliku vrijednu stvar
pjesan je scijenena. D. Raiiina vl>. S kolikom
velikom istinom rece Jeremija. I. Drzic 89. Ki
hoce prociniti kolika je velika stvar ... P. Ra-
dovcic, ist. 28. Koliki teski grijeh cinu. J. Ma-
tovic 158. Kolik je velik i mrzak ovi grijeh.
342. Koliki si veliki, a gaca nomas. (Mator si
coek, a nomas pamoti). Nar. posl. vuk. 144. —
f>) s komparativom Hi stiperlativom. Kolika veca
cas ... A. Gucetio, roz. mar. 263. Nu ovako
zatvorene (oci) ako druze take sile, kolike bi
jace bile u razbludi otvoreneV I. Gundulic 182.
Daklo kolika veca pokaranja jesu dostojniji sada
grisnici? J. Banovac, razg. 147. Ah koliku je
vecu bolest imala Marija! 162. Nega (Boga)
|ubimo s kolikom naj vecom }ubavi mozemo. J.
Matovic 431. Palo kolike naj ve6e mogu pri-
initi u srca. 525.
2. adj. (i siipst.) plwr. (i dual) quot, misli se
ne na nelifinujedne stvari, nego na broj, mnostvo.
— Obiciiiji je za ooaki smisao sredni rod u jed-
nini (oidi 3). — Moze biti adjektiv, ali je cesto
sapstantir.
ii. iwpce, intcrogativno i relatimw. — U
miiozini. Popovi, kolici se obretaju svojimi po-
rodicami i kolici po|ube crbkvi,. Mon. sorb. 122.
(1336—1347). Hi bi jedanb ili bi dva ili bi (i)h\,
voce, kolioehb po podobiju i po zapisu bude ovb
roceni pokladb pristojatb. .357. (1429). Dovodo
vodu, ole cjudesy preko kolikyhb strbmninb.
5.58. (1613). Gospodbstvo ti dobro zna, po koli-
cehb su rukahb bili prbvo. Spom. sr. 1, 116.
(1413). Koliki su najamnici u hizi otca moga,
ki obiluju kruha! Bernardin 42. luc. 15, 17. Ko-
likimi nacini mijujemo Boga. Narucn. 55l>. Ko-
lika su dobra v matrimouiji'? 60b. Kolike trudo
jest pretrpil more biti da ste slisali. Transit.
5. .Jao kolici jesu Krstjani krsceni, ki samo
imaju ime ! 40. .lao, kolici jesu danas v crikvi . . . !
44. Koliki ludi na svitu jesu uhiieni v tvojo
mrize. 97. Kolici popove jesu danas ki jidu...
126. 0 kolika prezkonceua cudesa ucini Bog !
140. Ne vidis ti kolika zla ja trpim. Mirakuli.
27. Kolike jiemoci se rode v telesih. Korizm.
2''. Koliki vitezi i gospoda jesu bili promoziteji.
lO^i. Koliki ozurnici, koliki tati, kolike projubo-
dejnice cine almustva. 31b. Kolike bici, kolika
prokletstva, kolika razciiienja jo ucinil Bog ! 35'i.
S kolikimi mirakuli i cudesi izidose V .39<'. Ko-
lika lotarstva se ucine ob dan i ob noc. 64'i-.
13
KOl.lli, 2, a.
191
KOLTK, 3, a.
KoHci godiSnici u domu otca inoga nasi6eni su
kruha! N. Bauina 581>. luo. 15, 17. Kolicijem
krivo sudaSe. Zborn. ViiK Kolicijem jes fie
(.smHi) noi i lie ma6 zadal evil. N. Dimitrovic
H4. Kolike drugo vil' od svoje mladosti, zivot
su provodil' u svakoj radosti ! N. Na|eskovic
1, 174. KoHci do sada od muke i jada sami se
ubise ! 1, 194. Kolici inamo u trudu provodo . . .
1, 224. Kolioi juveni voorai za, dosti scijeno se
blazeni. 2, 30. Kolika godista na sluiibi njeke
vil' iztrajah u niJta. 2, 37. Kolicijom sada su
sinci liih starosti §tap! M. Drzi6 199. Ah, ko-
lici se su privarili! 330. Kolicih jes tud kraj
zatravil na sviti. D. Eanina 31i'. Kolicih pri-
krati vas taj sud nopravi, s nesrocom zla smrti
i huda }ubavi? 391'. Kolicih ti poznas, kih sreda
nomila ucvili gore dva§ kroz huda no dilaV 126'>.
O kolicih privariti bude, ter se pak iluh boli,
ovi Xivot, koji toli mi zolimo sve ziviti. 144i>-.
VidiS kolioim Judem u6ini te Bog cara. Aleks.
jag. star. 3, 317. Kolike su vrste od cijena. B.
Kasii, zrc. 79. Kolicijeh povela jest u svete re-
dove, per. 80. Po nacinu lijepu ovakom kolici
ie, o jubavi, po dobitnoj vrijednoj slavi iiebo
uresit novom zrakomy I. G-undulic 11. Jaoh,
kolici od leskijeh su maca pali ! 517. , Kolike mi
muke zada kleto izdajstvo i nevjera! G. Palmotic
2, 286. Kolici se u ovemu varaju. V. Andrija-
sevi6, put. 8. O koliki su privareni ! P. Posi-
lovid, nasi. Ca. Kolici iiajmenici imaju jezbina
do ostanaka. M. Radnio 366". O kolike sam
pute, moj Gospodine, stavio dusu moju na po-
gibil ! L. Terzii 72. Kolike imas plemske glave.
J. Kavaiiin 266b. Jfa svijetu koliki smo, sad
smo tvoji, sada nismo. 294a. Kolike su kapje
u vodi. 439b. Eici se, da mu jesu h6eri rijeke,
kolike su. 5381". Kolike si dare od nega primio.
I. Dordic, salt. 449. O koliki sada na nebesih
krajuju, koji bi se u paklu mucili ! J. Banovac,
razg. 14. Promisliti koliki i koliki s visine pa-
dose u dubine. J. Filipovic 1, 173t). Kolika su
mogujstva od duse nase? I. A. Nenadic, nauk.
50. Kolike su stvari potrebne za dobro i ko-
ristno pricestiti se ? 183. O ! koliki pobisnise !
V. Dosen 23b. Kolikif/ij je stvari mati (zemla).
260b. ,Kolike' i koliko velike stvari prikazuju
zlameni kruha i vina? J. Matovic 197. Kolike
stete prihode radi mrzosti neprijat^jaV 384. .Ko-
like' i koliko velike koristi bjese uzivao covjek.
485. Kolici grde ga. I. M. Mattei 12. Kad god
razmisjam veliku milost nebesnog promisla, u
kolikim nevojam mi je pomogla ! I). Obradovic,
ziv. 1. Za kolike citamo, da su sveti bili i 6u-
desa cinili. 120. Kolikih muka je stala ta po-
tona lastina. M. Pavlinovic, rad. 63.
b. (naj vise) u drnoj Gori i u Boci ko-
torskoj (od xviii vijeka) nalazi se i oblik daala
(kolika), isporedi kod liekolik. — kao da znacetle
nije svagda ograniceno na brojeve od 2 do 4,
nego shvaca i veee brojeve. Kolika su Boga? I.
A. Nenadid, nauk. 38. ,Kolika su, majko?' ,Osme-
rica, sAerko'. Nar. pjes. petr. 1, 189. Gadaju
puSkama i broje kolika puta koja odjekne. P.
Petrovic, gor. vijen. 5. Kolika mu brata osta-
dose. 81. Da prebrojim zrna od pusaka kolika
ti toke izlomise. 116. Kad djeca igraju u ora-
sima, jodno od liih ukloni se s igre i zatvori oci
s rukama da ne vidi, a druga izrede svoje orahe
na brpiee po zemji, ko dva, ko tri, ko cetiri itd.
jedno od liih pokrije sakom jednu od tiju hi-pica,
pak pita onoga sto ^rai: ,Od kolika?' S. ^jubisa,
prio. 25.
c. s korelativom tolik (isporedi 1, f). .Icsu
li tolike muke, koliko se govoreV Korizm. 25b.
Tolike zrake kolikim ne mogadijahu odolivati
nauciteji. F. Lastrlc, tost. 255b.
(1. adve.rbijalno, vidi 1, ,h. Kolici su raali
oni ki nasljoduju do svrhe u dobru djelovanju!
B. Gradic, duh. 81. Koliko je mnoge Bog iz-
bavio od dejusti ... J. Matovic 515.
3. w. sing, koliko, kao supstantiv. — Moze
biti interogativno i relationo. — Akc.je zabilezen
po Vttkovu rjefnikii (u Dnbrovniku k61iko). —
Xe mijena se po padeziina (vidi Eadiieo primjer
kod a, a)). — U sjencrnijeh cakavaca nalazi se
ne samo oblik kolko ni'go i koko (naj cesce kao
adoerab, vidi 4, ali i kao ndjcktii), vidi: Kristi-
janiu imaj ufanje koko hoce, ako ne budet imio
Jubav ... S. BudiniA, sum. '26h). — U jednom
primjeru xviii vijeka dudaje se na kraju j (vidi
2. j) : kolikoj. M. Zoricic, osm. 17, ali to moze
biti atamparska pogreska. — Madi kolikore vidi
sprijeda; vidi i kolikono. — • Izmedti rjecnika u
Vraniiceou (,(juot'), « Mika(inu (koliko , quantum' ;
koliko vrsta ,quotuplex': koliko je to vrijedno
,quanti est, quanti valot'; koliko krat, koliko
puta ,quoti6s'), u Belinu (koliko puta ,quante
volte' ,quoties'; koliko je judi? , quanti uomini
sono ?' , quantum est hominum ?' 599*; koliko
, quanti, termine, che significa numoro' ; ,quot' ;
koliko je ovdi pjeneza , quanti denari sono questi'?'
,quotus denarius est iste?'; koliko vremeuaV
,quanto tempo?' ,quamdiu ?' 599b), u Bjelostjen-
ievu (kajkamki kuliko , quantum, quam multum;
quot'), u Jambresicevu (kuliko ,quantum'), a Vol-
tigijinu (koliko krat, koliko puta ,quante volte'
,wie vielmal'), u Htuliievu (koliko ko moze, ko-
liko je jaki ,pro viribus' ; koliko krat, koliko
krati, koliko puta ,quoti6s, quotiesounque'), u
Vukovu (koliko 1. ,wie viol' .quantum'. — 2. ,so
viel' , quantum'), u Danicicevu : (kod kolikb) ,n6utr.
quantum'.
a. quot, s genetioom mnozine pokazuje
mnostvo, hroj. a) uopce. Koliko ima igumenb
plixgovb u kojemb soIh. Mon. serb. 98. (1.330).
Koliko kratb bi ratb presbtajala. 286. (1419). Do
koliko kolen zakracuje se matrimonij ? Naruon.
6311. Koliko krat ga je psoval. 88^. Po koliko
se nacina krsti. M. Divkovic, nauk. xxviii. I da
zena drzat bude (Turcin), koliko ih je hranit
jaki. I. Gundulid 574. Kuliko svih bise. P. Vi-
tezovic, odil. 14. Slug koliko 'e, sluzaukiua. J.
Kavanin 450b. Znao al' tko bi prikazat, nih ko-
liko je? 523b. Koliko se puta ovo na svitu do-
godilo? J. Banovac, razg. 63. Koliko je darova
duha svetoga? J. Filipovid 1, 177a. Koliko ce
starisina za svoje mlado bit pokaranije. F. Lastric,
test. 107-1. O koliko bi puta mloge grisnike bacio!
369a. Zarad ove nepomje o koliko i(h) i koliko
ne uuiodi kroz ova druga vrata u milost Boziju.
ned. 145. Koliko vas je, koji mu .se ue klanate,
koliko? 396. Koliko djela uekrstjanski imali bi
niki obrizovati. svet. 4b. A koliko je grijehah
poglavnijeb ? I. A. Nenadic, nauk. 50. Ako bismo
mi ne znam koliko dobri dila ucinili. E. Pavic,
ogl. 585. Su koliko vrsta oblasti sluzitel ima
biti naresen. J. Matovic 260. Od koliko je vrsta
redovuistvo. 296. Znas, u koliko se zala na-
hodim. L. Eadic 15. Kazi, Kado, kazi brati kol'ko
imas jubovnika. Nar. pjes. vuk. 1, 340. Da mi
s liime svadbu ugovoris, kada cemo poci po de-
vojku, koliko li povosti svatova. 2, 132 — 133. Svata
kupi koliko ti drago. 2, 135. Pa se vali tridest
kapetana, sto je koji rob}a narobio, koliko li
glava osjekao. 2, 348 — 349. Koliko ti iraade go-
dina? Vuk, nar. pjes. 1824. 1, 49. Koliko krat
propadose judi. M. Pavlinovic, rad. 106. — u
jedwiya pisca xviii vijeka stoji glagol u mnozini
KOLIK, 3, a. 1
prema smislu. Koliko se sfcvari istu za zakoaito
i pravo zakleti se? J. Matovio 345. Koliko Ga-
lacijaiia dadose bijege. 372. — h) isporedi 1, e,
a). Koliko je u nedeji daua, svi su dani od
srebra skovani. Nar. pjes. vuk. 1, 040. Pokrio
ga surom mededinom; koliko jo na I'lojzi nokata,
o svakome visi litra zlata. 3, 3h(i. Koliko je u
Kotoru kulah, ni na jediiu pocinut no lioce, vec
na kulu Zana G-rbjicica. 4, 6. — )•) kad Je u re-
lativnom smislu, ii glavnoj recenici muze biti ko-
relativna rijei toliko (onoliko). Ta pokora more
se dati toliko krat, koliko krat se grisnik vrati
na grill. Narucu. 48''. Koliko krat ulizes, toliko
krat ju primes. F. Glavinic, cvit. 255^. Koliko
krat liim odolimo, toliko krat jih pridobimo.
posl. 5. Toliko bi griha smrtui ucinio (ispo-
vidnih), koliko bi puta sidnuo ispovidati. J. Ba-
novac, razg. 2.50. Koliko je na marami grana,
toliko mu na srdascu rana! Nar. pjes. vnk. 1, 271.
Koliko je bijelijeh vrana, toliko jo dcjbrijeh ma-
ceha. (IJ Kotoru). Koliko je sola, toliko je navi-
caja. Koliko je nizbrdica toliko i uzbi-dica. Nar.
posl. vuk. 145. Koliko }udi toliko cudi. Koliko
mu odovud stopa, toliko odouud godina ! 146.
Koliko skroka postupila od tvoga roda do tvoga
doma, toliko ti Bog dao dobrijeh i sretnijoh casa !
n Nar. pjes. vuk. 1, xi. Koliko je u mravincu
mrava, toliko je tu za boja glava. O.svetn. 3, 135.
— Jedan uzme onoliko slamki u pola, koliko ima
zetelaca. Vuk, nar. pjes. 1, 173. Koliko je u
bradam im dlaka, onliko je pred crkvom Turaka.
Osvetn. 3, 54. — <l) u nvakooijem je primjerima
izostavjen gettetip, jer se iiiw. u misli. O koliko
ima, koji su potribiti! F. Lastric, test. 45''. , Ko-
liko' je tamo pogiuulo od nasega ogna velikoga V
koliko li ima raiienika? Nar. pjes. vuk. 4, 413 —
414. Ja cu sam udariti na 500 uskoka; a ti,
Bauoe, na koliko cesV Vuk, nar. pjes. 4, 462.
Jer samo pokazuje, da nijesam isao u Skolu ono-
liko godina, koliko on. odg. na utuk. 24. — e) u
jednoni primjeru xvm vijeka ima uz f/enetiv
prijedlog od. Kolikoj bi lani u tvome stanu od
tvoje bratjei" jeda li je samo jedan? M. Zorioic,
osm. 17.
b. quantus, s genetivom jednine, ako je
supstantiv kolektivni Hi materijalni Hi apstraktni,
pokazuje mnostvo kao i kod a. <i) uopce. Kuliko
CO kvara s tim orsagu priti. P. Vitezovic, odil.
30. Jezik koliko zla uciui. V. Dosen iv. La/.
koliko zla cini. v. Koliko ga (zla) sam osteni
(prosdor). 186b. Jgti blaga koliko ti drago. Nar.
pjes. vuk. 2, 320. Idi k liemu, te ti hega pitaj,
koliko je poliarcio blaga. 3, 317. Koliko si blaga
IJotrosioV 3, 318. Na prijepis kazivali vojsku,
koliko im izgiuulo vojske. 4, 360. Koliko sam
ja do sad naroda naseg video. Vuk, poslov. xiii.
Koliko vjere zasluzujo kakva isprava ,wie viel
glauben eine urkunde verdiene'. Jur. pol. ter-
minol. 552. — h) isporedi 1, e, a). Koliko nooce
nooas bi, ne vrgob sanka na oci. Nar. pjes. vuk.
1, 223. — r) kad je u relativnom smislu, nioze
biti toliko u glavnoj recenici. Koliko [eba po-
jela, toliko jeda imala! Nar. pjes. vuk. 1, 269.
• — tl) u indeji)iitnom (neizvijesnom) smislu. Jel'
koliko vojske u JakovaV Nar. pjes. vuk. 4, 165.
— )') moze tie biti genetiva, isporedi a, e). Dode
sto )udi, koji su zla pocinili, ueka Bog zua ko-
liko. F. Lastric, ned. 196.
(". quamdiu, upotreblara se bez genetiva
za dufinu vremena. ti) moze biti subjekat. Ko-
liko mi je za vratit se u grad? M. Drzic 267.
Koliko? ,<|uanto tempo?' , quamdiu ?' A. d. Bella,
rjecD. •599t'. Koliko ima kako te Bog ostavio-?
(Kad ko sto ludo ili nevajalo radi). Nar. jxisl.
5 KOLIK, 3, d.
vuk. 145. Koliko tebi ^liemu) do bozica toliko
i meni. (Ne marim za tebe, ne bojim se). 146.
— h) maze biti akuzatio. kud toga treba razli-
kovati dva sluiaja. <ni) akuzatin nije objekat
ncgo pokazuje du(inu vremena sto traje radna
naznacena glagolom. Koliko vhz|ubisi prebyti u
nasb, da si prebudesi si, vsakovb pocbstiju. Mon.
Serb. 22. (12-34—1240). U kojoj (taonici) Bog sam
zna koliko imas pribivat. J. Filipovic 3, 276a.
Koliko stoja s Elizabetom. S. Eosa 179b. Ko-
liko si zivovala, nisi raja dostojala. Nar. pjes.
vuk. 1, 133. Nije okom trenuo koliko je Kaiios
pricao. S. ^^ubisa, prip. 15. Svi umuknu, koliko
bi oruci dvaput okrenuo volovima. 107. — Oh) u
oeom se primjeru koliko moze shvatiti kao objekat
prema glagolu reknemo Hi boje kao da su izo-
stavjene rijeci da sluXim (po cemu hi znacene bilo
kao kod aa)). Sluzidu te koliko reknemo. Nar.
pjes. vuk. 2, 456. — <■) dolasi s prijedlozima za
(u ace), u i do (nepromijeneno, osim jednoga pri-
mjera u kojemu uz u stoji u lokativu sing. : Hostu
da mi poveste . . . otb kiihb stranb i vb kolice
priidoste samo. Starine. 18, 195. xvi oijeka).
lui) s prijedlogom za, uopce o dulini vremena
kao kod b) aa). Za koliko bi kadi ratb bila, za
tolikoj vremeue da ne imaju davati (moze se
shvatiti kao da ovaj primjer pripada pod b, e)).
Mon. serb. 338— .339. (1427). Za koliko bi po-
stene i gospodstina koju imase Senakerib. M.
Eadnic 128*. Ma eto so sada vidi, za koliko se
zive, i kako se zive. J. Banovac, razg. 112. Za
koliko i kako se priprav|as. pred. 134. Za ko-
liko se ovo kra|estvo svitovne moze uzivat? Sta-
vimo za sto godina. J. Filipovi6 1, 388a. Svako
vladaiie na svitu zivot kratak ima. a krajestvo
nebesko koliko dura, za koliko se uziva? za u
vike. 1, 388b. Drugi se pricesti dostojno i primi
sakrameuat i milost, i u nemu se uzdrzi i jedno
i drugo za toliko za koliko se uzdrzi ona vrsta
kruha pod kojom je primio sakramenat. M. Do-
bretic 19. Sotona ne moze nas naopastovati za
koliko hoee. J. Matovio 510. Za koliko ostariti
nece. J. S. Ee}kovi6 99. — hit) s prijedlogom _
do, kao da je znacene kao i kod aa). Do koliko
cu postavlati sfitovanja u dusi mojoj ? (,(juamdiu
ponam consilia in anima mea?' psal. 12, 2). B.
Kasic, rit. 387. Ne znas do koliko ceS ti moci
u dobru postati. nasi. 5. — «•<■) s prijedlogom u,
znaci od prilike sto dokle, II, d (dum). Poslu-
ziti nastojte me, u koliko s mojom dragom ja
pocinom kratko vrijeme. (j. Palmotic 2, 368. U
koliko bjeh uevjesta, ne imab dobro svekrve; a u
koliko bjeb svekrva, no imali dobre nevjeste. (D).
Poslov. danic. Ne mogu )udi, u koliko je dusa
odijelona od tijela, dostignuti izvrsno blazenstvo
i punost svijeh dobara. J. Matovii 107. — (I)
gdjegdje se nahodi koliko da u znaceiiu kao ko-
liko kod b) aa). Koliko da zivu na trudni ovi
svit, sve dni sta u giiivu zivot moj jadovit. S.
Menoetic 171. Koliko da tvoj dvor poliodit ja
zaoeh, u sve dni razgovor toliki ne vazeh. 300.
Koliko da stojeci tilo zatvoreno, dusa uzivase
slavu blazeuih. P. Eadov6i6, ist. 39. Tako joste
no mogu sagrisivati zaSto koliko da jest 6ovik
u oni cas nemoguc ciniti ubojstvo, krasti ... P.
Posilovic, nasi. 3b.
d. hez genetiva, upotreblava se takoder za
dulinu tnjesta. a) kao subjekat. Koliko ot neba
do zemje? Spom. stoj. 194. Toliko jo od mene
do tebe, koliko od tebe do mene. (Z). Poslov.
danic. Kpliko je od moje kuce do tvoje, toliko
je od tvoje do moje. Nar. posl. vuk. 145. — It)
u akuzativu. (ni) kao pravi objekat. Koliko okom
moz' zamjorit, sve bi vitez puuo ravno, ... I.
KOhllv, .!, d. I
LiUMiliilir iilili. — hh) iiokaziijc du^iiiii do kiijr
dopire radna izrciena !)l<i()ol(im. Otide od liih
koliko bi kaiuik liitio. P. ]<ak5i6 47. Koliko bi
pijovac s praga sko6io (kaie se da toliko dan
odiija do maloga boiida). Koliko bi p|unuo Cook
(tako je blizu). Nar. posl. vuk. 145.
e. upotrebfava se, takoder bez genetiva, i
sa cijenu kod prodaje I kupne. Jest dal za ono-
liko, koliko zakou dopu§6a. Mon. croat. 137.
(1488). Ako joj gospodar ne rece toliko ili ko-
liko mozes prodaj. B. Kasid, zrc. 78. Koliko
.quanto, riferito a stiraa o prezzo' ,quanti'. A.
d. Bella, rjo6n. .")99h. Makar koliko kostala. M.
A. Rejkovii, sabr. 20. — Amo bi mogao pripa-
dttti i oimj primjer ; O koliko mi je dobitak
umriti ! Transit. 96.
f. us glagole i glagolske oblike Sto znace
moc, znane, vo\u itd. cesto se upotrebfava ii zna-
eenu rieke mjere i granice. u ovakovijem sluiaje-
vima moglo bi se siivatiti kao adverab, alije veia
prilika da je subjekat ili ohjekat kod glagola.
Dati imb^ pomoftb kolikore moge. Mon. serb. 2.
(1189). Cuj ga se, koko moz', kad bude smijati.
P. Hektorovi6 42. Koliko se uzmoze, onoliko so
ce nfiinit. M. Drzii 122. Potriba je reii broj
od grijeha smrtnijeh, koliko se mozes spomonuti.
A. Komulovi6 8. Koliko moc budem, koliko uz-
mogu ,quanto piu fiotr6' ,ut maximo potero'. A.
d. Bella, rjecn. 599b. Nego (sam) duznost moju,
koliko je od moje strane moguce bilo, cinio i
obsluzivao. M. A. Relkovic, sat. A3 '. — Koliko
znam , quanto so' ,quod soio'. A. d. Bella, rjecn.
599b. Koliko znao toliko grija imao! (Kad se
ko pravda da ne zna za kakav rdav posao). Nar.
posl. vuk. 145. Koliko je meni do sada poznato.
Vuk, nar. pjes. 1, 89. Koliko sam i kako sam
onda znao. 3, .527. Koliko zna i sjeca se .seines
wissens und erinnerns'. Jur. pol. terminol. 648.
— Koliko mi razumismo ocima nasima, do tri-
deset tisu6 ih je. Aleks. jag. star. 3, 272. —
Uzimju koliko ti dusa podnese. Pravdonosa.
1851. 21. — I rib nalovise koko sami htise. P.
Hektorovic 33. Kibe nabodose ne prem koko
htise, ner koko mogose. 48.
g. i u ovakovijem slucajevima treha shva-
titi koliko kao supstantiv a ne kao adverab. Ska-
zuje, koliko iSini mesto na prominenje stvari. Na-
rucn. 25b. Kakav si, ona ne razbira, koliko imas
samo gleda. I. Gunduli6 228. Ako je ne znam
koliko tko sagrisio. A. Kanizlic, utoc. 187. Pak
se izkorenut ne dade, koliko se suprot liega vice.
M. A. Rejkovic, sat. Afib. Koliko smo tebe go-
vorili da ne sa)es vojske preko Macve. Nar. pjes.
vnk. 4, 272. — Amo pripadaju i ova dva pri-
mjera ti kojima ttz koliko ima i prijedlog (u pr-
vovie u s lokativom; u drugome s, ali je koliko
nepromijeneno) : Uprasa ga u koliku se taj dug
zadrzase. I. E)ordi6, ben. 81. Da dadu Jovanu
s koliko moze ziviti. Djelovod. prot. 89.
li. u koliko, quantum, ogranicuje ono sto
se haze u glavnoj recenici po onome sto je upod-
loznoj ; u isto doba cesto kaze i uzrok onome sto
je u glavnoj. Kako si ti krunu od vjecne slave,
a koliko Bog, jesi po naravi u vijeke imao ; a u
koliko fiovjek, istu krunu od pocetka tvoga slav-
noga upudeuja od oca nebeskoga u dar jesi primio.
A. Gufiotic, roz. jez. 286. Bolest i zalost radi
grijeba ucinenijeh (u koliko su uvrijedjenja Bozja).
B. Kasi6, zrc. 11. V. ,Toli grijeh proklinati dan
rodeni sfoj u jiduV M. Ako je tolik jid da se
malo ili niSta no stavja na ono stogovori, cini
mali grijeh; ako li so stav]a i ima misao kleti
u koliko se je rodio na ovi sfijot i htio bi da so
nije rodio, grijosi snirtno. 99. Primi tvoje go-
KOLIK, 3,
b).
spostvo za biljeg od mnogo scjene ovi dar, u
koliko ja sve sto umijem i znam i mogu obje-
tujem na zapovijed vasu. I. Guudulii 193, Lijepe
iiudjah rajsko dike : zvijezde, sunco i nobesa, u
koliko bjehu slike nib svjetlosti tvoga uresa.
259. ^ubi sina, u koliko po liem so uzda svijet
vladati. 302. U koliko jo Bog, imaSe otca broz
matere. I. T. MrnaviA, ist. 15. U koliko ja po
tvojih dili suditi mogu. I. Ivanisevid 70. Ki
biso istinito kako pustiiia, u koliko no bise u
krilu crikve svete. A. Vitajic, ist. 85. Parnenski
."Vlesandro, Karlo Peti i taki junaci druzi slavna
i svijetla vojevaiia, mudra djola i vitoska u ko-
liko su naravna bila, prodali bi dobre vo|e za
jedan dobar uzdah bogomilo k nebu upravjen.
B. Zuzeri 343. Vaja reci istinu u koliko se
moze. H. Bonaoio 99. Nastojahu ribe lovit u
koliko bjehu ribari. S. Rosa 60'i. U koliko
imai'ie i bogatstvo ne mogu nas oslobodit. 110''.
U koliko pri nemu bjese tobolac. 130*. U ko-
liko je oudi sve neurodno i smeteuo. D. Basic
153. Koja se pristoju eukaristiji i u koliko je
sakramenat, i u koliko je posvetiliste. J. Matovic
231. Ne pristaje gTiju, u koliko je pogrda Bozja.
I. J. P. Lucie, razg. 15. U koliko hegovu slavu
doseii moremo. Grgur iz Varesa 130. U koliko
zakon mu dopustuje. Pravdonosa. 1852. 2. Ni ja
ti se ne bih bojao za slobodu vjere, u koliko je
vjera stvar nutrena. M. Pavlinovic, razg. 23.
i. u istome znacei'm kao i u koliko, nalazi
se i koliko, sto ne mislim da treba shvatiti kao
adverab (isporedi lat. quantum ad . . ., quantum
attinet . . .).
a) koliko stoji na pocetku cijele recenice
kao nominativ ili akuzativ. Zove se skup^enje,
ne koliko su svi virni skup)eni u jedno misto,
nego zao su sjediiioni. P. Radovcic, isp. 94.
Isusa stavise u jedno, koliko imamo procinit,
misto dosta neoisto. F. Lastric, test. 111''. Ko-
liko se je doticalo zabludeiia nestorijanskoga. A.
Kanizlic, kam. 757. — Nalazi se vise puta rece-
nica koliko je od strane koga ili cega. Dakle
koliko je od strane Bozije, mi raozemo lako imat
spasei'ie nase, jer je u nasim rukam. J. Banovac,
razg. 88. Bog, koliko je od liegove strane, oce
sve kolike spasene. 198. Ja, koliko je od moje
strane, ne uklaiiam se. A. Kanizlic, kam. 279.
Koliko bijase od strane Konstantina, ne bi ni-
kada bio Muhamed Carigrada osvojio. 827. Crkva
sveta buduci mati obdena svega svita, koliko jo
od nezine strane. M. Dobretic 35. — Is prijed-
logoin za. Koliko je za to, za ovo ,c|uanto a
questo' ,quod hoc attinet'. A. d. Bella, rjecn.
599b.
b) quoad, nema uza se glagola nego samo
prijedlog, kao : ftu) na s ace. Koliko na broj od
sakramentov, imamo znati, da je 7 sakramentov.
Narucn. 4b. Onoga ti nista Bog ne prima ko-
liko na tvoje spasenje. M. Divkovic, nauk. 52b.
— bb) od, isporedi a). Koliko od grihov malih,
priprosto govoreci, nisu od potribe spovidati.
Narucn. 78*. Koliko od cmoga sto pises ,quod
vero scribis'. J. Mikala, rjecn. kod koliko. Ko-
liko od prve, grih je uvridjenje velicanstva bo-
zanstvenoga i dostoji muke preskoncive. P. Ra-
dovcic, ist. 100. Koliko od ostaloga ,ma quanto
al resto' ,ceteroqui'. A. d. Bella, rjecn. 448'>;
, quanto^ al resto' ,ceterum'. 599b. — fr) po
s loc. Clovik je mrtav koliko po naturi. Korizm.
20b. Obra grad Betlem koji bise Davidov grad,
za ukazati se pravi sin Davidov koliko po puti.
P. Radovcid, ist. 45. — tld) polak. Sto je coek,
koliko polak tijela, nego jedan sud od rasutja?
M. Radnii- 107a. _ ^e) k. Koliko k griliu srdi-
KOLIK, 3, i, h).
I!t7
KOJ.1K, 1, a, b).
tosti . . . Narucn. 2-i. Koliko k prvomu dchi,
mnozi sumne . . . Korizm. 22b. Koliko k prvomu,
govore sveti dokturi . . . 281". To se ne razumi
koliko k telu da k dusi. 69:«. — //') u (v) s loe.
Neposluh, koliko v svpmu pooetku, ni v nasej
oblasti. Narucn. 111". Koliko u dusi, razum
bici CO napuiien mudrostju. I. T. Mriiavic, ist.
45. Kakono clovik umira koliko u tilo a ne ko-
liko u dusi, take ce i uskrisiti u koliko s tilon
a ne koliko s duson. P. Eadovcic, ist. 10(1 To-
liko da zivu koliko u biou, da mrtvi su koliko
u dilovanju. 114. Nistar ne mane biti ce mrtvi
koliko u milosti. 11.5. — f/i/) za s ace. (Hi
■s (/eii.Y) Hi s adve.rhom sto pokazuje orijemc. Ko-
liko za sada, te plaono boljezni ne mofju od jada
pobrajat u pjesui. M. Vetranic 2, 30. Koliko
za sada, potrebno nam nije toj. 2, 151. Koliko
za sada, kako znas trpi toj. 2, 150. Ja, koliko
za mone. ne gubim se, imam veliko animo. M.
Urzic 333. Ja ne imam vojo blagovati koliko
za sada. M. Divkovic, zlam. 69. Koliko za me
,(2Uoad me, quantum ad me attinet, quoad me
attiuet, pi'o parte mea'. .J. Mikaja, rjoon. kod
koliko. Koliko za ovo ,in quanto a questo' jtjuod
ad boc'. A. d. Bella, rjeon. 4071'. Koliko za
mone ,quauto a me' ,pro parte mea'. Koliko za
mir .quanto, overo in quanto, come a dire: quanto
alia pace' , quoad pacem'. 599''.
r) u jcdnoin primjeru pisca cakavca ,kvi
vijuka stoji koliko .< r(cc. bez (jlayola i bcz prijcd-
loga. Ako pop vidi da su otrovo stavjene v kalez,
all da JG pauk ali muba, ima li ju prijoti ali no?
V istinu koliko jad ali pauk, govoru da ne. Na-
rucn. 42').
4. adi\ kiiliko (nidi akcenta vidi 3), quam,
quant.o, quanto opere. — Nije HBagda lako raz-
likondi ji-li adnertib Hi nctdr. siiiij. (vidi 3). —
/ kiKi iidni-db iiioze biti interogativun i relativan.
— i'jiiirdii rjccnika ii VraniicKVii (,quantopei-e'),
n Mikiijinii (koliko voce ,quo magis, quanto
magis'; koliko moc budem, koliko voce moc
budoiii ,ul, ma.xime potero'; koliko sam u krace
mogao ,ut brevissime potui'), u Bclinii (koliko,
toliko ,(juauto, tanto, con i comparativi' ,quo, eo'
599'|; koliko prije ,di breve, di corto' ,brevi' 148*;
, quanto prima' ,quam primum' 599''), m lijelo-
sljenieoa (knjkavski kuliko ,quantoper6'), u Jam-
lircfiiceiin (kuliko ,quantopere'), ii Vulliijijinu (ko-
liko prije .quautopprima' ,bald miiglichst'), u
Stuliceeii (, quantum, quam Hi quantum, simul
ac, statim atque, quando'), u Viikocii (vidi kiid
g). — Ccstu se nalazi okriieno: kolik.
:i. s (tdjektivom.
<i) luipee. shvaca se obicno u interoga-
ticntim siuishi (i a nepravom pitanu), cesto se
isliw velicina osubine namacene adjektivom, kao
II cudii. 0 koliko su cestiti tobom! /Av. kat.
star. 1, 221. O Gospodine, koliko su slatke rici
tvojo ustom mojim, slaje nere med! 224. Oku-
sito i razgledajte, koliko sladak je i milo^tiv Qo-
spodin. Transit. 45. Znai koliko mu (Bogu)
grill je mrzak. 73. Ako bi znali i mislili ko-
liko je strasan on sudac. 205. Oce moj, kolko
si bil dobar! Korizm. 21a. o koliko je to dobra
pomoc ! 22*. Nisu vridna vsa navkup koliko
telo i krv Isusova. 22*. Vidite li, koliko jo lipa
ric posluh ? 35*. O koliko je to taman put !
39''-. Dusa je jur okusila, koliko je Bog sladak.
1)7 'i. Koliko dobrostiv i milostiv je nas Gospodiu,
pokazuje ovdi. 76*. Koliko si prelipo i koliko
si slatko ! 79^. 0 koliko je pogibejna stvar biti
vanka! 104''. I koliko jos veliku slavu ima tere
diku. P. Hektorovie SO. Koliko su vazda biU
proc jubavi uase misli i ohole i uemile. N. Na-
jeskovic 1, 19H. Jurve je vrijeme sad, da pozna
ures tvoj, koliko zestok jad poduosi zivot moj.
2, 24. Sad promisli tva mlados, koliko zestok
jad obrnu u rados. 2, 00. Koliko velik broj jes
od ptica. D. Ranina vii. Aleksandar spovidase
Aristotilu koliko silna gospoctva razbi. Aleks.
jag. star. 3, 320. ViJ, uevjeran koliko si ! I.
Gundulic 41. Ali ue znam, cu li ikada, koliko
je prevelika boles, ka mi srce jada. 349. Koliko
drag je kraju od nebesa. 437. O koliko jest lipo
eisto pokolenje ! F. Glavinic, cvit. .win. Koliko
si zlu stvar ucinila. I. Urziii 25. O koliko ve-
sela, rada i kuntenta bise diva Marija! M. Jer-
kovic 18. All koliko ja vesela tebe uzimam! P.
Kanavelic, iv. 76. Oh koliko bi ja cestit bio I
I. Grlicic 151. Dobra djela sto su i koliko ko-
risna. 289. Prikazacu vam, koliko je d. iVIarija
moguca. J. Banovac, razg. 7. O koliko bismo
bili sricni, da se bojimo Boga! 27. Oh suze
moje, koliko biste cestite bile, da morete moje
pogrde oprat! 118. Zalost l»ak(rstova) u vrtlu
koliko li velika. F. Lastric, test. 104*. Koliko
u razlicitu stanku narav nasa covicanska naodi
se. svet. 62'. Promislimo, koliko je ovi sud stra-
liovit. J. Filipovic 1, 129*. Koliko imamo biti
harni Marlji! V. M. Guceti6 84. Vidi se, koliko
silovitom oblastju hoti gospodovati. A. Kanizlic,
kam. 79. Koliko je tilo jako. V. Dosen 178*.
Koliko mnoge zapovijedi podade Gospodiu Moj-
sesu. J. Matovic 297. Kolike i koliko mnoge
koristi mogle bi priti. 303. Kolike i koliko ve-
like koristi bjese uzivao covjek. 485. O koliko
je sladak dull tvoj. L. Kadic 14. Misli gi-isne
koliko su dusi skodne. I. ,T. P. Lucie, razg. 52.
Al' da vidis vojvodinu .Jelu, koliko je krasna i
uglodna! Nar. pjes. vuk. 1, 155. Tor iiu lice
zeju izgovara, koliko li vrlijeui srcom liito.
Osvetn. 1, 43.
b) u relatiniiitii smialu. nil.) a glai'iiDJ
recenici luoze biti knn hitinn udm-ab toliko (toli),
ovoliko itd. Koliko j" visn nobo od zemjo to-
liko je visoka glubina ogi'iena. Korizm. 25*. Ko-
liko smo zla imena. nijesmo toli zlobne cudi. N.
Najeskuvic 1, 154. Koliko blagostiv bise prema
druzijem, toliko ostar i neblag bi,se prema sebi.
B. KaSic, in. 92. Koliko su muke tyoje jute i
gorke, toliko je tvoja ze(a razlozita. G. Palmotic
1, 02. Kuezu Markiolu bi zarucena koliko u
plemeuu uzvisena toliko vece ponizeustvom i
svakom dobrotom nakicena Antica Verancio. J.
Banovac, razg. vi. Koliko je nas razum moo
zivuca, toliko ga je mucno prignuti. pred. 57.
Koliko je korisno od griha se cuvat, toliko je
ove sude promisfat. J. Filipovic 1, 136'>. Koliko
je dakle Bogu mrzak djavao toliko i nenavidost.
F. Lastric, ned. 112. Mlogi koliko su bi-zi je-
zikom varavim pofaliti se, toliko su kasni dili
istinitim pokazati Jubav Boziju. 277. Koliko je
tanka i visoka, toliko je bela i rumena. Nar.
pjes. vuk. 1, 533. Koliko je silna i lijepa, toliko
je tanka i visoka. Pjev. crn. 'iOlti. — Ako jo
ovliko molitva jaka za prignut Boga na milosrdje,
koliko je jaka za oslobodit i izbavit nas od nasili
neprijateja. J. Filipovic 1, 307*. — hb) ii glannoj
recenici neina kurelatione rijeci. Po svu noc u
2e|i, koliko jest duga, lezim na posteji udovskoj
brez druga. H. Lucie 196. Cuvaj ih u srcu ko-
liko ti je draga tvoja sloboda. L Dordic, bon.
116. Koliko prija bi kripostan, posli se je vidio
izopacen. J. Banovac, pred. 51. — re) uz koliko
nije izrecen adjektiv, ali se ima u misli, jer je iz-
receii ii glavnoj recenici. Budite koko se hoce ve-
liko. S. Budinic, sum. 16^. Naporom greUov koko
hoc necestivih. 88*. Vso zeno to krejuti imihu
KOJ^IK, i, a, b). i:
i nohte velLke koliko srpi, o5tre mnogo. Aloks.
jag. stoi'. 3, '2iB. Izgledan biSo tad koliko uwio
bit na svitu drugi kad. D. Barakovi6, vil. 117.
Jeli lijep, koliko ga kazu; jeli dobar, koliko ga
lale. Nar. pjes. vuk. 1, 9. Da jo hrabar taj na-
petac sini, koliko so na vidiku hiiii. Osvetn.
1, -14. Nije kriva Bosna sto jo gladna Hercego-
vina, koliko ni .ja tebi sto se nisi prvi rodio.
Pravdonosa. 1852. 31. Mqj narod je vjoran ko-
liko ikakav narod na svijetu. S. ^ubiSa, prip.
230. Gradivo, slike, pjesnistvo narodno, to je
staro kolik i narod. M. Pavlinovie, razg. 79. U
hajdufike (glave) jeftina je cijena, kolik mrka u
pro|oce vuka. O.svetn. 2, 21. — Ki uikom bo-
Ijezeii veliku, zestoku tab ne da, koliko, vaj,
meni. U. Kaiiina 80f'.
<•) ti neizvijesnom (indefinitnom) smislu.
•Tel' koliko fufiija siroka? M. A. llelkovi6, sat.
G5l>. Makar koliko 6ovok bio uvjereu o vreduodi
svoga posla, opet rado sluSa. Vuk, nar. pjes.
1824. 1, 5.
(ij vidi 1, e, a). Koliko je ona kucka
I'jepa, joS joj lepSe ruho odgovara. Nar. pjes.
vuk. 1, 568. Koliko je go i opet mu je zima.
(Kaze se coeku koji je zinii slabo obufien). Nar.
posl. vuk. 145. — Muze biti da amo pripada i
ovaj primjer, jer u numu, koliko gotuvo bi ne
moglo zamijemti rijecju premda: Al' kad zacu
moja baba Mara, skoci, braoo, koliko je stara.
M. A. Itelkovie, sat. E4a.
(!) vidi 1, 6, b). Koliko je liemu mila
bila, tri puta je pasom opasao. Nar. pjes. vuk.
1, 416 — 417. Koliko mu krvi zedan bjese, sabjom
manu, ods'jeoe mu glavu. 2, 178. Kol'ko s' silni
ogneni causi, koliko su silni od silnijeh, te ne
kcese kone odjahati, no u crkvu kone nagouise.
2, 191. Koliko je b'jela i rumena, kada pije
vodu oli viuo, vidi joj se kroz grlo bijelo. 3, 129.
b. .s adverbom, sliino se apotreb^ava kno i
s adjektivom.
a) uopce, isporedi a, a). Slisi, koliko
je koristno v miru stati. Korizm. Gl^. Koliko
tvrdo Bog kastiga nih koliko milostivo
pras6a kajucim se. Narucn. 84'). Vprasaso dijavla
koliko bi dlgo imel ziviti. S. Kozicii 22b. Ko-
liko je daleko trke cinio. M. Drzid 122. Oh ko-
liko cesto zaman uzdisat se taj zlo vidi, ki vil
lijepu slidi. D. Eanina 115a. Koliko brzo pro-
hodi slava segaj svijeta. B. Kasic, nasi. 8. Trudne
prsi, ah, koliko dobrovojno stan ti daju ! I Gun-
dulic 33. O koliko dobro stari rekose mudarci
da ... ! I. Ivanisevic 247. Koliko vrlo pokara
sudce nepravedne ! I. Ancic, svit. 53. Vidi ko-
liko iznenada 2alost pritisue srce puno veseja.
M. Kadrii6 296b. Imademo ga (strah) ako po-
mlivo promislimo, koliko se lako stvari svitovne
prominuju i mi s nima, koliko je neistinito nase
spasene. J. Filipovii 1, 173b. igus koliko Jubez-
nivo govori s Judom izdajuikom. F. Lastrii, test.
150b. Koja je oblast crkve, koje su liezine po-
vlastice, koliko se daleko pruzaju? A. Kanizlic,
kam. 680. Koliko se daleko pruzuje jakost i
krepost ove zapovijedi. J. Matovic 365. Ah ! ko-
liko je dobro, koliko je ugodno pribivati u ovomu
srcu ! I. M. Mattel 15. O koliko ce zalostno
mlogi nevirni mu^evi jaukati ! D. Rapic 8. Oh !
koliko 6o onda s. Petru drago biti sto je u Rimu
muku podnio! 9.
b) u relativnom smislu. au) u glavnoj
receniei itna korelativno toliko. Koliko je drago
i slatko gledati . . . toliko zalosno jes ... B. Kasic,
nasi. 57. ZaSto toliko je o6ito medu Krstjani,
da ne imaju stra Bozijega, koliko je ocito, da
smo mi sad ovde. J. Bauovac, razg. 26. — hO) u
■^ KOLIK, 4, c, 6).
glavnuj reieuici nema korelativite rijeci. Od ne
(soice) moroS ih, koliko ti je drago, uzgati drugih.
F. Glavini6, cvit. 168b. Sakrivajte na ovorae
svitu vaSe grille i nefiistoce, koliko vam drago,
sve 6e so odkriti. J. Banovac, pripov. 21. Na-
puni vricu zem|e, pak stresaj koliko ti drago. K.
Lastric, test. 206b. Neka pla6e koliko joj drago,
ja ne marim. ned. 385. I^iub', junace, koliko ti
drago. Nar. pjes. vuk. 1, 428. ^ubi mene koliko
ti drago. 2, 618. Igraj, Ture, koliko ti drago.
4, 157. — vidi i koliko mu drago. — crj nema
adverba uz koliko, jer se ima u misli po glavnoj
receniei. Vse ine muke ne te biti toliko teSke
griSnikora k'lliko strajati lioa Bozija. Korizm.
24i'.
r) u neizvijesnom (indefinitnom) smislu.
^arko sunce, jel' koliko rano? Nar. pjos. potr.
1, 269. Osvetn. 1, 57. Da vidimo oesvo ode blago
i da znamo jel' koliko drago. Osvetn. 2, 180.
<l) vidi 1, e, b). Koliko se luuogo mi-
lovali, na jednoj se vodi umivali. Nar. pjes. vuk.
1, 2()6. Koliko ga lako udario, tri puta se Vu6e
premetuuo. 2, 142. Koliko je lako udario, sa
crnom jo zemjom sastavio. 2, 501. Koliko mi
skafie polagano, ispod nogu kamen izlijec.e. 3, 351.
c. s komparativom (i superlativom) adjek-
tiva i adverba, quo, quauto, i|uam.
a) iiopce, isporedi a, a) i b, a). Ako li
sijeno takoj Bog odijeva, koliko veco vas. N.
Raiiina 157b. matth. 6, 30. Koliko vec zelin ima
biti oloveku zevot veonii" §. Budinic, sum. \b'^.
Ako hlepimo na jestojku vremenitu, koliko vecma
imamo hlepiti na ovuj jestojsku duhovnu. A. Gu-
cetic, roz. jez. 11. Koliko te boje resi taj na-
prava ! G. Palmotic 2, 43. I koliko huda i gora
zloba ne je prije bila. I. V. Bunic, mand. 3. Ko-
liko bi sad mirnije zivio. J. Kavanin 312b. Mi
ni dosegnut pamentju ne moremo velicanstva,
koliko maiie stupiti na toliku visinu. V. Lastric,
svet. 120b. Koliko je Bog prisveti od stvoroiia
svoga veciy V. Dosen 198^ (Seneka) oiiase
ovakova kripostna dila kako neznabozac . . . ko-
liko vecma moi-ao bi to oiniti jedan KrScaiiiiiV
M. A. Rejkovic, sabr. 7. Ali koliko nije jos veda
krivica one nezafalnosti ? 29. Vrime kvari stu-
povo od mramora, koliko vise nece srdca od
voskay A. Tomikovic, gov. 74. Ali gorka trapi
spominana: koliko je vlast i dvorba mana. Osvetn.
4, 66.
h) u relativnom smislu. au) u glavnoj
receniei ima korelativno toliko (toll, to). Kolikcj
je grih teZi, toliko se ima postaviti veksa i teza
zadovojscina. Narucii. 98*. Koliko vi jeste od
visega stanija, toliko }uce budete karani. Transit.
44. Koliko vece davase, toliko mu blago rastise.
Korizm. 9a. I toli, kruno ma, veca jes boljezan,
koliko uzima drazu tuj Juvezan. N. Najeskovic
2, 76. A ti, ka s' razlozna, koliko vece ja lubim
te, toliko kazes se goroija. D. Eanina 96b. Ko-
liko s veou vojsku na nas dojdes, toliko s vecu
hrabrostju razbiti te imamo. Aleks. jag. star.
3, 288. Koliko se vece uzmnazase slavau glas
od gospodina, toliko se vecma uzizase zavidost.
B. Kasic, is. 37. Koliko vecma }ub}ase, toliko i
bise ona vecma od bolesti mucena. 68. Koliko
vece budes umjeti i boJe, toliko ces vecma biti
odolo sudjeii. nasi. 4. Koliko se tisa dize (pravda),
vr)a i preca toli sti2e. I. Guudulic 38. Koliko
ja naj bo}e mogoh ulagoditi, toliko ucinih. F.
Glavinic, cvit. xx. Koliko ki ve6e u sebi jest
slozan, to do biti vece brez muke on ufian. A.
Georgiceo, nasi. 7. Koliko se vece kasni, to je
boje. I. T. Mrnavic, ist. 139. Koliko z grublijem
naiSiuom izvrsuje se izvansko djelovanje, toliko
KOLIK, i, c, b). I
jo to/.e. S. Matijevic 40. KnlUio je oelade ple-
monitije, toliko je Bogu drzanije. V. Andrija-
Sevic, put. 4. Slu^e vjerne Isukrstove koliko se
ve6ma cute naprceni dobrooinstva bozije i videci
se vecma drzani, toliko su vecma ponizni. M.
Rndnii 347b. Koliko je dubji bunar, toliko je
voda negova slada. 347b. Koliko je vece uzvi-
soria, toliko poniznije na nas j^leda. J. Banovac,
razg'. 12. Koliko se u veiemu grihu prima tilo
Isukrstovo, toliko se veci grill cini. 231 — 2,32.
Koliko veci g:rih ima, toliku vecu protivstiiiu
iiua k milosti Bozijoj. 232. Koliko je smrt sama
u subi straSnija, toliko je kod nas liezina uspo-
niena i misa' naj maiia. pred. 98. Koliko vece
jediio otajstvo nas razum nadodi, toliko se vece
iiiia slavit. J. Filipovio 1, 29'i. Govoreiie koliko
jo krace toliko se lasiie upameti. 1, 109^. Ko-
liko si gori, toliko 6e ti brze Bog svoju milost
dat. 1, 191". Koliko je covik gladniji, toliko
.s vecom slatkostju blaguje. 3, 86a. Koliko ue-
sricnije sagrisi, toliko dostojuije bi iztiran. F.
Lastric, test. 13". Koliko jo ovo vise potribito,
toliko su niki Krstjani u ovomu marie pom|ivi.
Tied. 82. Koliko jo visa i ouduovatija, toliko ju
niai'io vi raorete pametju dosoguuti. 347. Alat
doi-;to toliko jacG diluje koliko je u ruci jacoj i
izvrsnitijoj. 390. Stl/.e svrhu uih osveta Bozja,
koliko kasnije, toliko zezce. A. Kanizlic, kam.
.S2IS. Koliko tko vecma Jubi Boga, toliko vecma
jubi i uas. 27. Koliko vece jest izvrsni i mo-
guci covik, protiva tkomu povidaS, to grdniji
jest grill. Blago turl. 2, 1«6. Koliko vece uda
budu imati, tiiliko ce biti muceni s gorkijom pe-
dopsoni. ,T. Matovic 110. Da su vjerni toliko
prignutiji za primiti uebeski uauk koliko su vece
razluceniji od zainamah svjetovnijeh. 326. Ko-
liko vece napridovase, to dub|e ukopavase se.
I. J. P. Tjucic, razg. 87. Koliko vas vece }ubi,
toliko se vise plaSi. Grgur iz VareSa 112. —
hl>) II (jlaoiioj recenici neina korelativne rijeci.
Koliko brzo more, izajde van. Transit. 240. Sa
svim so usiluj, koliko moz' vece, u dobru na-
priduj. P. Hoktorovic GO. Mrzeci na grihe koko
naj vec moze. §. Budinic, isjjr. 21. Boga moloci
naj srcaiiije koliko uzmoze. A. Gucetic, roz. mar.
29. Zeli krstiti se koliko prije uzmoze. M. Div-
kovic, nauk. 141b. ]ja koliko naj vec more se
spraviti divojak, ubrode se. F. Glavinic, cvit.
3i5b. Koliko boje moze. P. Kadovcic, ist. 157.
Koliko sam mogao razboritije, istomacio sam. I.
Grlicic xviii. Opet Anteji ti ustaju, koliko se
voce tlace. J. Kavaiiin 77a. Proslavla koliko
vocma moze. I. Dordic, salt. 405. Sakupi vojsku
koliko moze vecu. And. Kacic, razg. 26. Brani
s^o koliko vecma mozo. M. A. Rejkovic, sat. L4b.
(^aste bozanstveni sakramenat s koliko naj ve6oni
svotosti mogu. J. Matovic 493. Koliko vise kleci,
svoj rep meci. Nar. posl. vuk. 145. — rr) Ireha
slipdfiti koliko kao relativno i kad stoji s ne-
kijciit kompnraUvima (kao n. p. prije), te je ami-
nai), n. p. ,k()Uko se prije iiiose' (ydjegdje se iz-
rice (jlatjol, vidi : Koliko prija moc bude. I. An6ic,
vrat. 144. Ako si sto komu duzan, nastoj pla-
titi koliko prije mores. F. Lastric, ned. 78. Da,
bi nastojali, koliko bi prije mogli, ovo uciniti.
J. Matovi6 158). inia) kompiirativ je ntij cesce
prije. Hocu jili koliko prija ispoviditi. P. Ka-
dovcic, ist. 201. Neka budu iz onih muk koliko
pri oslobodjene. 226. Imamo se kajati od grija
i koliko prija izpoviditi. I. Ancic, svit. 3. Ima
se viriti u dobru kucu ona. kci, da se viri ko-
liko prije. A. d. Bella, razgov. 152. Uze ill mo-
liti da bi ga koliko prije u svoj manastijer po-
vratili. I. D.irdic, ben. 169. Ispovidite se ko-
9 KOLLK, 4, d, b).
liko prija, cisto i pravedno, ostavivsi opa6ine. J.
Banovac, razg. 8S. Zasto se u tebi ne sagriiJG,
sto cujes? vec koliko prija se radis sastati, s kim
da mormoras? 119. Opet se koliko prija povra-
camo. pred. 54. Imadu se (dica) krstiti koliko
prije. J. Filipovic 3, 26a. Da se dovrsi moja
zeja koliko prije. F. Lastric, test. 150b. Zeleci
koliko prija umrijeti. 3871). Francesko zeleci
koliko prije zaruciti se. test. ad. 58a. Odluci
koliko prije sina poslati. svet. 177b. Koliko
prije pravost i krivost bice spoznafjiaj. S. Itosa
80^1. Sto cete toliko lubit ono sto vam moze
biti dignuto koliko prije? D. Basic 71. Da ce
ga ubiti koliko prija. And. Kaoic, kor. 29. Da
bi se djeca koliko prije krstila. ,1. Matovic 158.
Pomoii joj iste dati, da pojavjen kol'ko prije
bjeguci se duh povrati. P. Sorkocevic 581a. Moli
ga, da ga dode koliko prije pohoditi. S. !^ubisa,
prip. 251. — * prvo M ovijem })rimjerima znaci
sto prije. Ne ispuriuje ga koliko prvo moze. I.
T. Mrnavio, ist. 87. Zudeci koliko prvo smak-
nuti ga. P. Baksic 117. Koliko prvo mof.e. L
Grlicic 69. — u jednom primjeru ima supcrUitiv
naj prije^ Molimo, koliko naj prije da smo pre-
neseni. S. Budinid, sum. 19*. — hhh) rjedi su
druyi komparatiei i superlativi. Trijeba jo koliko
vecma prosvijetliti ga. J. Matovic 177. Da bi
koliko naj cjeiie kupovali. 347. Pouukovati ce
vjerne, koliko bi naj vece mogao. 382. Da bi za-
falili Bogu, koliko bi voce mogli, za ovu za-
povijed. 406. Nagovarati ce, koliko bi priiiaj-
pomiiivije mogli. 4.34.
<l. s glayolom, ijuanto opere, quantum, ijuam.
(1) uupce, isporedi a, a). O koliko bludo
ki kazu dosasna ! M. Marulii 9. Kazmisli, ko-
liko lubjase Isus mir. Korizm. 104>i-. Koliko te
.smo zudjeli! M. Drzic 281. Ah koliko te oni
vlastelicic jubi! 312. Moj zlat venoe zlatom
sviti, zasto neces da procinis, koliko se u torn
hinis, mnec, da je zlato .svej, stoj sviti? M. Pe-
legrinovic 180. Koliko bi se ti u obrazu zasti-
dio ! J. Banovac, pred. 4. Koliko me jubis? 27.
Kad prid sudca Isukrsta na sud podemo, koliko
cemo se onda kajat! J. Filipovio 1, 133b. O ko-
liko lie ovde sinut pravda Bozja, koliko ce se
ovde svitlo vidit upravjenje i vladanje Bozje!
1, 184='. Koliko ce ga u ovomu liegovu sudu
slavit andeli, koliko ce vapit svako stvorerie I
1, 134b. Koliko se na ove vapaje rastapase srce.
F. Lastric, test. 151''. Koliko mi je pak zao
majku riegovu u starosti toliko zestoko ozalo-
stiti, to moje srce znade. ned. 211. Culi ste ko-
liko je ovi bio naj bogatiji. svet. 189b. Koja
(oholost) koliko Boga vrijedi. J. Matovic 443.
Oni slipao, kako je cuo da ouuda Isus prolazi,
koliko nije vikao, koliko nije vapio? A. Tomi-
kovic, gov. 14. Tri se cara zacudila siliia, ko-
liko se raja odrvava. Osvetn. 5, 60.
h) u relativnom smislu. aa) u glavnoj re-
cenici iiiM kurelativna rijec toliko (onoliko, tako
itd.). Andrijas se molase basi ne toliko za sebe
koliko za brata. P. Hektorovic 23. (Dub) koliko
u visine vito celo prodijiva, toliko se u dubine
s krepcijem zilam rasiriva. G. Palmotic 1, 87. Da
koliko tebe uvrijedih, toliko se srce kaje. J. Ka-
variin 52a. JJi od sta nismo toliko gospodari,
koliko od nasega spasenja. J. Banovac, razg. 88.
Ma li ne buduci nijedna stvar u nasim rukam
toliko koliko nase spaserie. 88. Koliko liezino
velicaustvo sva ostala velicanstva nadhodi, tako
i riezina milost sve ostale nadhodi milosti. J.
Filipovic 1, 535b. Ja koliko zelim spaserie duse
vase, toliko ne b' otio da koji od nas ima u srcu
niko prignutje vece na stvari vrimenite nego li
KOLUi, d, a, h). 2(
vi6i'io. l'\ Lastric, od' 268. Koliko Xeliiu vai5e i
inoje s[)usoiie, toliko vas pouiikujeiii i molim, da
l)udet6 dovoti. 355. Koliko ga pak vecma Bog
karnSe, toliko ga on ve6ma pogrdivaSo. E. Pavi6,
ogl. 310. I onliku 6ini skodu (laz) kolik Sine
skupa oni grisi. V. Bosen 139 — 140. Da su to-
like jakosti neprijati^ia, koliko cijeni. .T. Matovii
338. Kol'ko Marko tezio na pravdu, tol'ko moll
Jevrosima majka. Nar. pjes. vuk. 2, 193. Ko-
liko si raene udario, toliko cu tebe udariti. 2, 424.
Koliko lue rodio, toliko me ukleo ! (Kad ko kime
koga). Koliko sam te prida vidio toliko ti ikakvo
zlo naudilo. Nar. posl. vuk. 146. I koliko au se
radovali, slusajuci je onako, kao §to oni znadu,
toliko su se eudili. Vuk, nar. pjes. 1833. 4, 16.
— 00) «. glavnoj recenici neina horelationc rijeci.
Ka ho6e, koliko ki se ponizi, da se i uzvisi. F.
Glavinic, cvit. 88a; I koliko zivot jubiS, ne osra-
laoti me prilike. dr. Palm 116 2, 326. Kolik jubis
moje dike, ne obruzi uio prilike. 2, 327. — cc)
ijliKjol se ima u misli. Da pomoze koliko moze
nasa jakostb. Mon. serb. 106. (1333). Na vojsoe da
obladajutb vojevode koliko i carb. Zdk. dus. pam.
saf. 40. 06isti sam sebe koliko more. Narucn.
32'>. Dr2au se je truditi, koliko more da so spo-
meue. 7Sb. Zakon, kojim se duse vladaju, ko-
liko ovcice sibikom. I. Dordio, salt. 70. Na otaru
privilegijatomu za mrtve govoreoi (misnik) mise
od sveti ispuniva (odluku, istacega), kolik i u
criiu. J. Banovac, razg. 239. Koje zlamenje on
vidivsi bizi koliko jedua muha od vatre. JT. Fi-
lipovic 1, 18a. Mrzis li na naj maiie stvari ne-
ciste kolik i na privelikeV P. Knezevic, osm.
274. Ovi dilovali su svaka koliko i biskupi. A.
d. Costa 1, 19. Kojijeh ne imamo zudeti, koliko
ni ostala dobra drugoga. J. iVIatovic 422. Nije
stvari, koja bi mogla smiriti Boga rasrcena ko-
liko molitva. 432. Ne stekla, Mare, srecice, ko-
lik' ni paun kuci6e! Nar. pjes. vuk. 1, 383. Ne
va}as koliko devojcina. Vuk, nar. pjes. 3, 553.
Pravda kod sile ne va|a, koliko ni sila kod pravde.
Pravdonosa. 1852. 10. Pusti me da ti kazem;
pa ondar vici koliko te voja. M. Pavlinovic, razg.
12. Nista ti to ne va)a, koliko ni zudeln krst.
S. Ifiubisa, prip. 149. Nemojte mi se ta6i gra-
nice, koliko ni ocne zenioe. 160. Znali [udi kolik
i vizlovi, da on nihov s nimi plijen polovi. Osvetu.
4, 66.
r) vidi 1, e, h). Koliko se braca milo-
vala, pod nima se dobri koni Jube. Nar. pjes.
vuk. 2, 43. Koliko se razjutio Marko, u cizmama
sjede na sergadu, pa pogleda cara poprijeko, kr-
vave mu suze iz ociju. 2, 344. Bre koliko Novak
podvikuje, sve sa gore lisie otpadase. 3, 32 — 33.
Koliko mu oci zanijela, jos izbroji stotinu ce-
kinah. Pjev. orn. 261b. Koliko je Harap osilio,
kopjem caru u prozor udara. 274b. x mo^da bi
zahvatio dana, koliko ga zela zanijela. Osvetn.
1, 63.
e. dvije stvari, Ho se mogu izreci supstan-
tieom, glagolom Hi cijelom recenicom, isporeduju
se u smislu da je jedna ista kako i druga (kod
toga se ne past svagda na sama veli6inii). moze
hiti jrreina koliko i korelativna rijee (kao n. p.
u ovom primjeru.: Osvaditi zenidbu jest jedno
isto koliko i odkriti svoje zaprike. A. d. Costa
1, 170). Eozi mu bihu izresli za usima koliko
lakat. Aleks. jag. star. 3, 229. :^judi koliko lakat
visinom. 277. Kamen koliko gusce jaje. 286.
Vazda si vrag bio, a sad si kolik ja. M. Drzic
55. Da *nam da je dusa moga otca u paklu,
ne bill za liu Boga molio koliko za djavla pa-
klenoga. M. Divkovic, nauk. 64*. A ja 6u . . .
bit tebi na pomo6 koliko pravi brat. D. Ba-
1 KOLIK, 4, h, „).
rakoviii, jar. 54. Najdohu misto sniguni pu-
suto, koliko jedna spodobna more se uzidati
crikva. 1<\ Glavinic, cvit. 262b. Tvrdo srce on
image koliko trisk. M. G-azarovic 38. Za toj su
celovi sladki tako tvoji koliko modovi. 100b.
NiJG fas kolik gora. (D). Poslov. dani6. Da
se bude dogodilo ne bi se uztegao koliko i*,ivina
nerazloXita. S. Margitid, isp. 16. Isto jo reci
,od sina' koliko ,po sinu'. S. Badric, ukaz. 83.
Malalian broj prijato|a bijase koliko nista. I.
Dordi(':, salt. 230. Molim te, da mi na misto raja
dadeS pakao, sto je isto kolik i rec zla smrt. J.
Banovao, razg. 134. Paste se (pazite se) od cr-
kvonoga kolik oil kuge. pred. 104. Na puno se
mista napelo kolik jabuka. 142. S jodnora otokli
na glavi kolik jabuka i do dva dni nareste kolik
i glava. 149. Tomu je sagrisiti koliko napiti .so
vode. F. Lastric, svet. 44a. Toliko mu ga je
dati, koliko ne dati. M. Dobretid 13. Vira moja,
mila majko moja, nerodena, kolik' i rodena! Nar.
pjes. vuk. 1, 581. Kad je bila cedu godinica,
kolik' drugo od tri godinice. 2, 64. Nesto crno
drzi u zubima kolik' jagiie od pola godine. 2, 249.
Te ne slusa cara cestitoga, za vozire nikad i ne
misli, za carevu svu ostalu vojsku a koliko mrave
po zemjioi. 2, 266. Steko muza kolik puza. Nar.
pjes. vil. 1868. 465. On misjase pogubit Dusana,
i liegovu posijeci glavu, kolik' ubrat rumenu ja-
buku. Nar. pjes. petr. 3, 84. Koliko crno iza
nokta. Nar. posl. vuk. 146. Maleno jo povrije-
milo bilo, kolik sto je od podne do mraka. Osvetn.
2, 53.
f. znacene je kao predasne (kod e), ali sla-
bije, jer se istice da nije jedno has isto kao i
drugo nego da nema velike razlike. ,Rgzoroizmus'
to je koliko zaklinanje. Naruon. 13a. Nee da ga
pogledas, koliko krvnika. H. Lucie 202. Ko-
liko i,iy , fresco, in senso di cadavero dopo morte'
jVigens'. A. d. Bella, rjeon. 330b. Danas nam
je, kako zuas, koliko zapovjedna svetkovina. I.
Bordic, ben. 189.
g. pred adverbima sto znace orijemi; upo-
treb^ava se koliko (n. p. koliko danas, koliko
sutra) •» smislu da bi trebalo, ako se moze, da sto
hade u doba naznaceno adverbom. — isporedi f
i c, b) cc) aaa). Vajalo bi koliko danas sve ka-
ludere iztrebiti. D. Obradovic, ziv. 61. Ja 6u,
koliko sutra, poci u Beograd. M. D. Milicevic,
pomeuik. 5, 778. — Anw pripada i : Doci ce ko-
liko (je) danas, koliko (je) sjutra ,er kommt
vielleicht heute nooh' ,quam proxime'. Vuk, rjecn.
kod koliko.
li. koliko s korelativnom rijeci, naj cesce
toliko (gdjegdje se ova rijee ima samo u misli)
veze dvije rijeci Hi reeenice tako da k prvoj do-
daje drugu, od prilike kao ne samo — nego i,
cum — turn, quam — tam.
(l) toliko — koliko, naj cesce. Da ondi
carina ne ima biti, toliko na wnihb koji gredu
priko moje zem}e u Stonb, koliko koji gredu i(zb)
Stona. Mon. serb. 281. (1418). SaSadsim se ze kar-
dinalom toliko onim ki behu v Eimi koliko onim
ki behu va Aviiiuni. S. Kozioic 31*. Toliko
tko t' je kriv, koliko tko t' je prav. N. Dimi-
trovic 8. Eozarijo moze se govoriti toliko kle-
oeci, koliko stojeci. A. Guoetic, roz. jez. 21. Ima
upisati toliko ime onoga, koji se moli, koliko
oigov se zove. 21. _Toliko |udi, koliko zeue imaju
ga govoriti. 22. Nega radi i u liem toliko pri-
jateji koliko neprijatoji bili tebi dragi. B. Kasic,
nasi. 77. Neizbrojeno vnostvo, toliko Zidovov,'
koliko Poganov prosvitli. F. Glavinic, cvit. 106
— -107. Vnoge u6iui mirakule toliko prvo smrti,
koliko po smrti. 3G2b. I moj otac kom da milost,
KOI; IK, 1, li, „). '2(
toko kueu koko hranu. M. Gazarovi6 48. Ispraz-
nosti, toliko Juhovne koliko ti tilesne. P. Posi-
lovic, cvijet. G. Da Gospodiu nas toliko oprasta,
koji se kaju u mladost, koliko ti onijem koji se
kajii na naj poslidni cas. P. Posilovio, nasi. 148li.
Koje tuliko rednvuikom u pripovidanju rici spa-
.sitelue, kuliko svetskim }udem u vsakom opcenju
misati se pristoji. P. Vitezovic, cvit. x. Noka
se zadovojno ucini ovomu potl'ibitoinu ucenju
toliko cica dico, koliko cica velicih. M. Bijan-
kovic 108. Korisno coeku toliko svitoviiomu,
koliko duhoviiomu. .1. Kavaiiin v. Primila je
toliko istocna, koliko zapadna crkva. A. Bacic
20. Svi pisaoci, toliko stari koliko novi. 164.
Vidi toliko on koliko ostali... .1. Banovac, razg.
15. Toliki sabori, koji sii bili toliko u grclcnj
koliko u latinsko.j zem[i . . . ■224. Ziviuce kada
so sraakne, toliko se smakne n tilu koliko i u
dusi. .T. I'ilipovic 1, 7'>. Da se krsteiio jednako
daje toliko u ime otca koliko sina i duha sve-
tosa. 1, 160''». Ovim imenom ovo sobstvo ime-
nujo se iia vece mista u svetomii pismu toliko
staroga koliko novoga zakona. 1, 160t>. Na od-
pustei'ie svi griha toliko moji, koliko oniziju za
kojo sam odlucio moliti. B. Pavlovic 50. Toliko
razlozi koliko svidocaustvi ukaza vam. F. Lastric,
test. 230''. Udima toliko cilovitim koliko lipim...
:i49li. Svidoce pisma toliko staroga zakona, ko-
liko novoga. test, ad. 123a. Obicaj svaki toliko
dobri, koliko zli porada se od mlogili cestih dila.
nod. 120. Blemida koliko visoke pameti t(diko
duboka ponizenstva. A. Kanizlic, kam. (>01. Do-
brofiiiia toliko duhovna koliko tilesna. And. Kad-
(•ic G.J. Upadajuci toliko u veliki petak koliko
u bilu subotu, svetkovina se prinosi. 85. Mogao
bi toliko on, koliko ona odstupiti od ovoga obe-
caria i zaruooiia. 300. Koji se toliko uzdrzuje
pod oblicje kruha, koliko pod oblicje vina. J.
Matovic 209. Toliko prije, koliko pokle bi po-
stav(en zakon. 224. Miso govoriti toliko za
zive, koliko i za mrtve. 207. Toliko od strane
pokornika, koliko od strano ispovidnika. M. Do-
bretic 13. Ovo obvjetovane koliko jubjivo to-
liko spasonosno. I. M. Mattel 147.
f>) koliko — toliko. Koliko za redovnike
toliko za svjetovne judo. M. Divkovic, bos. 1.
Svaki ovi koliko muz toliko zena svi kolici ispa-
daju iz Krstjana. nauk. 72. (Jdgovori mu David
koliko .slobodno toliko ponizuo. F. Lastric, test.
20'i. Mucna mu se stvar ciiiase, koliko za privo-
liti, toliko za odbiti. A. Kanizlic, kam. 383. Ko-
liko Groi toliko Latini dobro posvecuju. A. d.
Costa 1, 135. Eedovnistvo koliko novoga, tolikci
staroga zakona. J. Matovic 296.
(■) koliko — koliko. Tako se ima razu-
miti koliko od dalecnih koliko od bli^nih. Na-
rucn. 631).
(f) II jcdnmii privijcrn inj. toliko ima
tako. Tako se nahodi u malomu, koliko u ve-
likomu dijelu. J. Matovic 213.
)') u mkijem 'primjeriina (ii jednuga pisca
Bokcja .xviii vijeka) mj. toliko ima ne samo.
Zlamenuje zivot vjecui ne samo vjekuvjecanstvo
zivota, koliko blazenstvo. J. Matovic 114. Koje
jesu izustene bile ne samo za uciniti, koliko za
zlamenovati. 199. Ne samo za potvrditi koliko
za ustegnuti. 458.
f) toliko se moze imati u misli (h proom
ija primjeru zamjeniije i). Vsaki bi se imil oci-
stiti koliko pred Bogom i pred iskrnim svojira.
Narucn. 34''. Ako joj se otvori unilazak, pribiva
u palacih koliko u siromaskiL kolibah. A. To-
mikovic, g(jv. 14H.
(/) ne toliko — koliko veze kno toliko —
IvOMK, I,
<')■
koliko, all isliiuci da J<: oiuxja sto se kaze uz
koliko, vece ncyo ono<ju lilo se kaze uz toliko.
Savkupi so vojska ne toliko oruzna koliko v(n)rna.
S. Kozicic 57*. Ne toliko oudecl se, koliko pri-
pijevajudi. F. Lastric, tost. 230:''. Istomaciti nc
toliko s golijeni rijocima kidiko s nokom pouiiiom.
J. Matovic 189.
i. s veznikam da (ritli 1. da, I, (', Ij : ko-
liko da (vidi 1. da, I, £, 19j.
<i) nopce. Ako bi tko suprotivi, ucinilb,
da m(i) je novoranb, i da gospodstvo mi iste, ko-
liko da bi so mojo glavo hvatilb. Mon. si-rb. 307.
(1420). Skrivas juveni tvoj obraz i poglod kcj-
llko u meni da niku vidis ziod. S. Moncotic 4.
Obraz biserni od mene svrces tja koliko comorni
bazilisk da .sam ja. 6. Kad li malo kruce ob-
liitiv te stisne, koliko svidi kuco na vrat da mo
tisne. H. Lucie 192. Koliko da tijes mojim zlom.
192. Koliko da isce da svitu pokaze, da joj je
lezisce ondeka naj dra/.e. 209. Jer oni svital
zrak poca mi olvarat, koliko da pravi: zeja si ti
moja. 217. Kad se s nim pozdravi, rece mu ;
jMestre, zdrav !' koliko da pravi: ,Nijesam kriv,
ja sam prav. N. Naleskovic 1, 129. A .Tesus
svoj obraz na Petra obrati kidiko da rece: ,Znas,
siuoc sto ti rijeliV" 1, 131. Svaki dan nas more,
koliko da zele da nas prije rastvoro. 1, 237. Ko-
liko da znase, sama mi rece. 1, 315. Godista
jer duga ni mjesta daleka ni nijedna stvar druga
od sada do vijeka ucinit nece moc da nijesi vazda
ti i u dan i u noc u mojoj pameti, koliko svaki
dan i svaki hip i cas i javi i n sail da vazda
gledam vas. 1, 326. Poslije jos voce slijedim
lie hvale, kcdiko svo sroco da me su s liom stale.
2, 95. Koliko da nijesam ni vjerena bila, nijesam
sjnjela vjeronika u oci pogledat. M. Dr/.ic 151.
Gnvafj) vas tvoj zivot, a jedaii cas ne ucuva(;^
koliko da nijesi nigda cuvao. 218. Kajejodnom
covjeka pozuala, kako so ce ucinit koliko da ga
nije pozuala V B. Gradio, djev. 62. No bi na-
ciua da ga mogoso iz mrtackoga odra izeti i u
grob pi>staviti koliko da jo pri^'ezal]. 140. Tko
no ucini jednomu potrebnomu koji prosi u imo
Bozjo, koliko da Isukrstu ne ucini. M. Divkovir,
bos. 35"-lJ. Ono drvce ... do tri dni usalinu, ko-
liko da nije ni bilo sirovo. 542'i. Kekose: ,Pravii
jest nam tobi dat pomoc . . . koliko da si rod i
nase krvi brat'. D. Barakovic, vil. 335. .Jest ko-
liko da bi ukre'. I. T. Mrnavic, ist. 103. Posa'
bi uprav u raj koliko da nikadare ne bi grilia
ucini'. 121. Tvojo je, koliko da si ti ucinio. I.
Drzic 306. Niti ga je uciuil u naravi prilicna
k sebi nego prilicua divici, koliko da dull sveti
ni otac Isukrstov nego on dilova i spravi tilo
negovo. P. Radovcic, ist. 42. Ima mu se vazdi
virovati koliko da je ono isto. I. Ancic, ogl. 181.
Svak ce te ostaviti i zaboraviti, kcdiko da tc
nigda nije ni vidio. V. Andrijasevic, put. 128.
Da jo nasladenje od griha proslo koliko da ga
nije ni bilo. I. Grlicic 195. Uze ga izpitivati,
k<diko da ga zato bjese zivnuo. I. Dordic, salt.
XV. Ne mogase ih podignuti, koliko da bjehu
u zem|u usadjene. ben. 186. Zivje razborito ko-
liko da ne bjese bila nikada pritisnuta. 194. Ne-
besa ce se ganuti, kolik da ce pomahkati. J. Ba-
novac, razg. 2. Znaduci po viri svetoj, sto ce
reci, kolik da isti Bog govori iz svoji usta. 42 —
43. Kleknu jedni na jedno kolino, kolik da ce
se u sto .smirat. 7G. I tako mu jo sve jodno,
kolik da ne bude ni ufatio. 91. A u crkvi ako
se malo zadrzite za korist duse, kolik da na ognu
stojite. 100. U malo vrimena umiri ji, kolik da
nisu ni bili u nemiru. 1S3. Boga prid ocima
promis|ase kolik da ga svojim vlastitim ocima
KOLIX, i, i, «;.
202
KOLIK, 4, k.
{jloiliiso. prod. 04. To jo koliko da ga svujim I
ofiiiiia gloilaSo. (i5. Ako daklou niki zivu kulik
da 11000 ti'pit iiijediie miiko ni smutiio na cas od
svoje smrti i koliko da se nac.o iiiSto u zemlu
obratiti, kako 6e so virovati, da oni mislo umriti ?
pripov. 7. A vi Bogu iia sramotu a djavlu na
voju n svotao radite, kolik da Bog i crkva ne
zapovida. 192. Jer ce ovo drago bit Isusu, ko-
liko da ste liemu ufiinili. J. Filipovic 1, 103a.
Golubica drugoga glasa no ima nego koliko da
svo jeci i place. 1, IGSl). Tvoje ufieAe ueka vazda
bude kolik da raoleci s Bogom govoris. P. Kne-
zevic, osm. 68. Sad se po sidalistih vrte, koliko
da su na posteji. 135. Ne samo svetkovali bi
oni dan, koliko da bi bila svetkovina naj veia.
F. Lastric, test. 223". Bog, koliko da mu nista
no osta na nobesi, govori ovako. nod. 268. Upen-
gao lipa jeduoga koiia priliku koliko da je ziv.
svet. 198a. Vrti so koliko da kolo vodi. V. M.
Uucetio 37. Ni.sta krizmaiie (takvo) nije korisno
koliko da bi ga no bilo. A. Kanizlic, kam. 242.
Imadu se sva nasa ocuceiia i uda tilesna stavit
kolik da smo prid velicanstvom Isukrstovim. F\
Matic 74. Da se vidi (smrt) koliko da je ii ruci
div.is. M. Zoricic, osm. 56. Evo udi[ davo, ko-
liko da strilom bi udaren, jjobize. zrc. 9G. Uoini
s volikim skrusGiiem izpovid geueralu, koliko da
ziiadise, da ce se brzo s ovoga svita diliti. And.
Kafiic, razg. 159. Posjite mi glavu Ozegovu,
platicu je kolik da je ziva. 318*. Sudili su se
koliko da i nisu bili. Ant. Kadcic 405. Diluje
se sad to oli to dilo, koliko da budes dilovao
onda. M. Dobretic 7. Tada biva nemu, kolik da
misnika i nejma u to ime. 62. Ja te i ne osedam
kolik da te i nije na svetu. D. Obradovic, basn.
151.
J>) u ylavnuj reeenici ima Icorelativna
rijec toliko (tako, tac itd.). Toliko si se svitom
sveza', kolik da nece nigda svrsit. J. Bauovao,
razg. 90. Vidis, da ces umrit i svaka ces osta-
viti ; toliko si se dao po koristi, koliko da ces u
vik ziviti. 91. Tolika je Jubav Bozja prama
iKimi, koliko da Bog ima veliku potribu od nas.
prod. 26. I toliko s. Pavao plakase, kolik da se
vas grad gublase. pripov. 186. Ako se sto do-
godi u cirkvi, stane toliki zamor koliko da su
na dvoru. J. Filipovic 1, 298t>. Toliko drzi pod
nisto, koliko da je sve nisto. F. Lastric, test. ad.
84a. Toliko sveto provoditi zivot, koliko da ima
primiti ... J. Matovic 162. — Na priceseonje tako
idu, koliko da idu primit zalogaj kruba. J. Fi-
lipovic 1, 4''. Tako se cesto sagrisuje koliko da
je pakao jedna gonotka. 1, 105". Tako slobodno
zivu, koliko da imadu dila pravednif'AJ. 1, 12Gb.
Ako hocomo da su nasa dobra dila draga Bogu,
tako ji cinimo, koliko da nasim ocimam Boga
vidimo. 1, 366l>. Tako zivu koliko da drugoga
zivota posli ovoga svitovnega ne ima. 1, 3851".
Tako diluju koliko da kra|estva nebeskoga nije.
1, 386a. U tako se staiio stavi, koliko da si ti
sam na svitu s samim Bogom. P. Knezevic, osm.
68. Tako so u celi nosi koliko da je na nebu.
220. — Onakn se ispovidi koliko da u oni cas,
u lioji so is|irid nega (ispovidnika) dignes, imas
poc na sud. J. Filipovic 1, 158". Bas onako,
koliko da ces zaorpiti . . . F. Lastric, test. 300*.
k. at, vidi 1. da, I, A, 2, ji, a. ^ U tri
piscd (a prcuya, xvii vijeka, samo jedan put; u
druga dva, xviii nijeka, vrlo cesto). u glavnoj re-
irnici ima si:rif/da u prva dva pisca korelativna
rijcc tolik Hi tolilvo, u trcccga ima i drutjijeh,
kao taj, tako, ovnj, ovako. onaj itd. Zemja pod
nim toliko naraste, koliko bi prilicna k stolom.
F. Glavinic, cvit. ya. Buduci svo ovo cuo kral,
toliko so uvrijedi liogovim nemilo.srdjem, kolik^i
zovnu ga udil preda se i refie mu srdito: ,0 slugo
opaka! . . .' F. Lastric, od' 283. Dobrota Bozja
toliko jaSa bi od zlo6e niove, koliko no da ji po-
kara, nogo . . . tost. 15*. Zalost tolika velika,
koliko se voca izmisliti no more. 104b. Motnn
strah toliki u srce nihovo, koliko ga u naj vecoj
potribi ostaviSo, titekavsi. tost. 10.5a. Toliko
istira krvava ziioja, koliko so cidaju kapi tja do
zomjo. lO?*). Pristrasili se josu toliko, koliko
uznafiico natrag svikolici padoiso na zemlu. 109''.
SvidoSanstva koja izvodoSo toliko bijabu nc-
skladna, koliko sudac isti poznavsi la/. I'liovu
ispovidi da je Isus pravedau. 112*''. Odvodoso
ga na Kalvariju toliko poraamno i brez niilosti
koliko trikrat pod krizem do Kalvarijo pr.do na
zeiiiju. 1161'. Toliko strasua ucini zlaraoiija, ko-
liko vaskoliki svit poznade, tko je oni koji iiiuku
trpi i umira na kriXu. llSab. Petar toliko
uvrijedi Isusa, koliko se poznati more od poka-
raiija zestoki riei._ 150b. Toliko zalosne imamo
novino iz vrtia Getsomani koliko nam od tugo
apostoli ne mogu ni odgovoriti. 152b. Ovo po-
kripjeiijo iraade snagu toliku, koliko uzbudi i
raspali izaova sulicu od Jubavi. 157a. Nije kraj
David jednoga imao sina nego ji mlogo, modu
kojim Absalon bijase odmetnik liegov i progo-
nitej toliko, koliko so ne postidi dignuti vojsku
suprot oou. 162b. Toliko so usilovase osvadiii
ga kod Darija kraja koliko ovi, promda poziia-
juci ga prava, nedragovojno imade ga osuditi . . .
199ab. Bi izbavjeu i polcripjen toliko, koliko
pridobivSi mloge gradove moguce, krajestva ni-
ova i gradove posidova. 251a. Svaki razum stvo-
reni toliko jo nizok, koliko skrovista liegovije ni
po jedan naciu naravno dosegnuti ne more. 271''.
Nije li Bog, kada se uoini covikom, snizio toliko
bozaustva svoga, koliko ga postavi u tilo jednoga
primalasua ditescaV 293b. Nahodeci se u tolikoj
potribi, koliko komadic kruha tosko' isprosit je
mogao. test. ad. 60a. I ova ce biti straho^'ita
toliko, koliko co sanuti judi i venuti. ned. 1.
Zadosta je pogledati na treci dio andela nebes-
kije, kojizim jedan sam gri smrtni bi toliko tozak,
koliko se pod Aim odrzati ne mogose, nego upa-
dose s noba tja u vione rauke paklene. 222. Mo-
litva jo dakle jeduo dilo toliko drago Bogu, ko-
liko se nasladuje vas dvor nebeski u molitvama
pravednijo. 226. Toliku Job strahotu imade, ko-
liko zavapi: ,Ah Gospodine ! . . .' 309. Nego so
napuba toliki m vitrom od holosti, ponostva i
taste slave koliko spade s nobesa u vicni ogan.
327. Ova su dila od milosrdja toliko Bogu draga,
koliko Gospodiii iz usta svoji reco : ,Milosrdjc
ocu a ne posvetiliste'. 372. Nije so cuditi, da
ju Bog toliko miluje, koliko dub s. na Jordanu
n no prilici ukaza se. 387. Toliko lagan osta
koliko ga jedna slamcica pritozase. svot. 17b.
Gromove toliko ognovite koliko dotakavsi samo
gvozdje I'astapaju. 80b. Pripovida zakon s to-
likom slobodom i vrucostju koliko on pi'vi muku
podnese. 114b. Od kriposti dubovnije bili su to-
liko progoniteji, koliko sva junastva riiova drugo
nisu bila nogo silo, ubojstva, privare . . . 122a.
Toliko voselo primi ovo zovuutjo, koliko udij
zakla dva vola. 148b. Koje jo noprijatejom to-
liko straliovito koliko bize kako od ogiia. 179b.
Koji bi so 0 toliko jako opro oli toliko pomiiivo
ucuvao spasene svoje, koliko bi se mogao uklo-
niti od svije^i ranah, to jost pomankaiiah. J. Ma-
tovic 99. Drzanstvo toliko se lijeno ispuna, ko-
liko jo ostalo samo ime ovoga djelovaiia. 155.
Toliko pomnivi, koliko bi se moglo zadovo|no
cijeniti . . . 232. Ovo toliko cijeui aposto, koliko
KOLIK, i, k. ai
refte . . . 311. Toliko je daleko, da bi prudio,
koliko bi uzi-cikovao veliku stotu. 344. — Ova
svjetlost jest neko sijevaiie prihodoce k tijelu od
priveliko^a blazenstva duse iia ta nacin, koliko
se cini lieko smijesano oliti pridavaiio onog'a bla-
zonstva koje uziva dusa. 112. — Tako oclto go-
vori, koliko rijeci uogove no mogu potamnjoti.
20."). Tako gorijahu od pravo i ciste |ubavi, ko-
liko se nahodijahu svaki dan spravni za primiti
svetotajstva tijela Gospodinova. 222. Stvari, koje
su taKo podobne medu sobom, koliko se jedna
di-ugoj pristoji. 289. Da je Bog tako prigiiut
k nami, koliko dobrovolno prasta onijema... 499.
— I ako ima nas u oblasti i gospostvu svomu
kako sluge odkvipjene s krvju svojom, nistane-
maiie s ovom jubavi zagrjuje koliko ue zove nas
slugo, ma prijatele i bracu. 35. — Ovako pojubi
Bog svijet, koliko dade jediuoga sina svoga. xxva.
Ijoann. 4, 9. — Upade u onu privsliku nevoju,
koliko izg'ubi svetost. 26. Ono 6e jost dostig-
niiti, koliko bi sa svijem srcom obsluzili zakon
Gospodinov. 354. — U ova dva primjera nema
korelationc rijcci, isporedi 1. da, I, A, 2, fi. b.
Govori u pjesni: ,Svi odstupise, zajediio zaludni
ucinili so jesu; nije koji bi ciuio dobro, nije do
jodnoga'. Jere ,cuceii0 i miso srca covjefijega na
zlo priguuta jesu od mladosti svoje' koliko bi se
od oudi lastno iu<>glo razumjeti, da iko po sebi
no bi eutio sladostfi) koje bi bilo nemu spasovne,
ma svi jesu prignuti na zlo. J. Matovic 475. Od
sta se moze razumjeti da .su velike jakosti ne-
prijate|ah i nepi-idobiveuo srce, nomila i noizre-
cena nenavidost protiva nami, jos ratuju s nami
rat vazdasnu, koliko so s nima no nahodi ikakva
mira. 509.
1. ut, vidi 1. da, I, A, 2, «, a. — ■ Ujcdnom
[irimjeru xviii vijeka. Koliko pai-ok bude na-
ucniji za pridobiti onijoli koji se suprotivaju ovoj
istiui, neka stijo knige s. Jorolima ... .1. Ma-
tovir 331.
III. ijuam, .bfoyj pusUJe koinjitimiirit, ali
saiiw II neyationijem recenicama , te se moze
aoatjda zamijeniti rijecju nogo. — U nckuliko pi-
suca od XVI do .xviii vijeka, a naj cesce u pisca
Matovica (isporedi k i 1). Ne nadoh hudu stvar
do danas pod nobi, koliko zlu nehar. S. Men-
cetic 137. Na sviti ni s vecom . . slidjena ne-
sre6om, koliko tuy.ua ja. 168. Lahsa stvar za
utec nigdir ni, koliko zivot nas. N. Dimitrovic
4. Ljepsega uresa Cfjvjeku dao nijo visni Bog
s nebesa koliko poznanje. N. Na|eSkovic 1, 330.
Nije stvari ugodnije Gospodinu Bogu koliko je
dostojno se pricestiti. B. Kasic, zrc. 144. Nije
nista tebi spasenije na ovemu svijetu, koliko do-
brovojuo trpjeti. nasi. 95. Ne maiie svetim, ko-
liko pomnivim stado svoje vladase nacinom. F.
Glavinic, cvit. 3091". U koj casti ne mane svet,
koliko pomuiv ukaza se. 371-^ Ne maiie skrbno,
koliko sveto, stado vladase svoje. 42y''-. Nije
stvar ka je vece ocita koliko uskrisenje. P. Ra-
dovcic, ist. 110. Nije ljepsega nacina koliko
s cistom dusom uteci se k Bogu. V. Andrija-
sevic, prav. 1. Ni jednomu ne naliodim se vece
drxan koliko tebi. A. d. Costa 2, iv. Jore se U6
moze ikakva stvar izmisliti putisfcenija ali po-
uiznija, koliko jor sin Bozji uze covjecansku
iiarav i sladost. J. Matovic 65. Nije u istinu
ikakve stvari odkle bi vjerui imali uzeti vece
veseje i radost duha koliko da Isukrst bi odabran
obranite} pravde. 66. Ikakva stvar nece imati
vecu jakost za ustegnuti pozude srca i odbiti
judi od sagrijeseiiah, koliko ako bi se cesto nima
napomenulo . . . 113. Nije iko koji uu ocitnijo
i svetije prika/.uje, koliko tomacene podano od
^ 1. KOl.lKdGOli
s. Agustina. 125. Ne moze se cijeniti stvar veAo
potrebita, koliko da bi so ucili . . . 157. Kako
liekizi ne maiio nesvijestno, koliko nemilo liinise.
186. Ne ima bitl stvari ocitnije koliko materija.
238. Jere se ne moze dogoditi vjornijoma stvar
blazenija u ovorau zivotu, koliko da duh i srca
ne bi bilo zaneseno s ikakvom pomnora od svijeta.
303. Nije stvari smradnije, koliko zenu jubiti
kako bludnicu. 318. Ne maiie molitvo zivijoli
koliko molbe svetijeh. 332. Nije tezega duga . . .
koliko oui dug . . . 405. Nijo stvari izvrsnije,
koliko sluziti Bogu. 483. ii ovom primjeru rcie-
nica nije nefiativna nngo interofjaliciia, ali je
sinisao kao kod ncijativne: Sto moze biti nami
koristnije ali podobnije za poniziti oholost i uzvi-
sene dusali nasijeh, koliko ftesco razinislati da
se je Bog tako ponizio . . . 40. — Amo pripti-
dajti i ova dva primjera a kojima mjeslu koiii-
parativa iiifa adj. drugi: Nijo drugoga razloga
za izagnati iiudobu, koliko da bi odrijesio jezik
za odkriti grijeh redovniku. J. Matovic xx''. No
moze se zadovojiti s drugijem putom nasoj po-
trebi, koliko s molitvom. 428.
II. ubi, statim ac, i/djeijdje iiiaci sto i:
netom, potoiii, istom. Koliko okusi, ta cas vas
pusti. Aleks. jag. star. 3, 323. Koliko se s /.i-
votom razdilis, svak co to ostaviti. V. Andrija-
sevi6, put. 128.
0. koliko toliko snaii sto i ikoliko, I'leko-
liko, makar koliko. A da bih koliko toliko za-
dovolio svoju zednu radoznalost. M. V. Sapcanin
1, 1.59.
1. KOLIKA, /. colica, vidi griz, a, h), 1. griza,
}>). — Od tal. colica. Hi od nem. kolik. — Vo
sjevernijem i zapadnijeiii krajeviiiui. — Vidi kod
2. Kolika.
2. KOLIKA, /. iieka hi(kii. JClika, Inula co-
nyza Dec. (Sabjar), v. Gruiik:i. (Kolika so morn-
biti zato zove, jer grizu i koliku lijooi. Sab|arl.
B. Sulek, im. 150.
KOLIKANE, a. dj,l,i kuj,j,;iu sr ko koliko. .1.
Bogdanovic.
KOLIKATI SE, koUkrun so, itiipf. o iirkoj ii/ri
s lesniciiiia. — Postaje od koliko. — U )msc
vrijeme u Lici. Kolikati so, igra sa jesnicima.
Uzme se u saku jesnika, pa se ouda vikne dru-
gomu igracu: ,Po koliko?' a ovaj reco: ,Po lijevo
ili po tako', ako pogodi nosi svu onu saku (es-
nika, ako li ne pogodi, onda mora onoliko [es-
nika dati liemu, koliko je u saci bilo. ,Imas li
lesuika? ajmo se kolikati'. ,Sve rai (esuike isko-
lika'. J. Bogdanovic.
KOLIK GOD, vidi kod 2. koliko god.
KOLIKOCA, /. vidi kolicina. — Ake. .jc po
svoj prilici kao u kolicina. — Naiineno od pi-
saca od xviii vijeka, a izmeda rjecnika to Bjelo-
stjencevu (kajkavski kulikoca, kulikost ,quantitas')
gdje se naj prije nahodi. Po kolikoci cejadi. V.
Vrcevic, igr. 3. Kolikooa svote otpadajuce na
izvlasteno zemjiste. Zbornik zak. 1869. -52. Ako
bi zadobio jedau vjestak jednaku kolikocu gla-
sova. 198. Kolikoca ,quantitat' ,quantita'. B.
Petranovic, rucn. knig. 69. Kolikoca .quanfcitaf.
Jur. pol. terminol. 405.
1. KOLIKOGOD (kolikn-od), oyZw. ali^uiuitum.
rjecju god (kao eiiklitikoiin ih'loro kuliko iiri:-
vijesno, neodredt'iin (imh linitim) -.it:h,iii\ ruli
a. god, h). — Nriiio iiijnlno,j,i^ pniiij>'ro :,i.
adjektiv. ■ — Osim god nalaze se i oblici godi i
godir. — Od XVII vijeka, a ismedii rjecnika. ii
StalicevH (,aliquantii, aliquatenus, aliqua rationo,
ali(pio modo, imuUulum'). Postao bi s liime ko-
1. K()li[lvi)(l()l)
201
KOLLKOST
likogixli. I. Ur/.ir, 311. Jiila l)i oiia suiuiia ko-
liko;;f{)(lir prilicua. P. Radovfiic, nac. '195. Ko-
lil(()j>;ud da i bi naSe utjosoue tuge bile. 1^. Bet-
toi-a, dubrovn. 20. No gubim ufaiia, da nisara
lu-iuio koliko.!j;od koristi. J. Banovac, razg. 188.
Poznati kolikogodi silu i ostrinu ove suliee. F.
Lastrid, test. l-18a. §to je do sad iz daleka ko-
likogod prividao. 1531'. Uovosti nas u poznanje,
bari kolikogodi, od velifian.stva . . . 29.5". Po-
kriti ga koliktigodi. svet. 29". Razumiti barem
kolikogod. A. Kanizlic, kam. 177. Jesu ako ne
pi)dpuno barem kolikogod. l'\ Matic 33. Da bi
zafalili kolikogod Bogu. J. Matovic 40. Koji
premda kolikogod budu uvjezbaiii u s. pisma.
10."). Da budu zajedno barem kolikogodir. M.
iJobrotic 10. Tko no zna zakona i uauka kr-
stjanskoga barem kolikogod. -ll. Da j' upolak
kolikogod nize. J. S, Rejkovic 29.
2. KOLIKO GOD (koliko god), adv. quantum-
cuiiijue, god (s akcentom) daje neograniceno sna-
cctle rijeci koliko, vidi 3. god, a). — MjeSte god
mdase se i ohlici god, godi, godir, godijer, go-
dire, kodir, koli. — Ohiino je adverab, ali moze
hiti i adjektiv, kao u ova dim primjera ; Da mu
(Bog) prosti vsaku krivicu koliku koli oces ve-
liku. Narucn. o^b. Kolici godjer nega tadaj pri-
mise, da liim oblast, sinovi Bozji da budu. N.
Raiiiua 22b. joann. 1, 12. a cesce u srednem rodu
(vidi kolik, 3). — Od xv vijeka, a izmedii rjec-
nika u Vrancicevu (koliko godir krat ,quotie3-
cunquo'), u Belinu (koliko god ih je ,quauti che
souo' ,quotquot' 599t>), u StiiHcevu (,usiiU6 dum,
donee, quoad, quantumvis'), u Vukovu (koliko
god i koliko god 1. ,soviel immer' ,quantum-
inimque demum'. — 2. ,soviel immer' ,quamtum-
vis'). I Ivoliko godi ih se dotaknise, ozdrafjeui
bihu. Bornardin 27. marc. 6, 56. Koliko godii-e
krat sagrisi brat moj va miii, imam li mu pro-
stiti do sedam krat? iS. matth. 18, 21. Da bi
I'saki od uih listo koliko godire malo vazel. 52.
joaun. 6, 7. Koliko koli moci budete, toliko se
zdrzite od bjuvauja. j!^arucu. 35i. Spovidati
grihe, koliko koli oces da su potajni. 79*. Ko-
liko godi je plemeiiitiji. 106a. Koliko godi bude
vece oekati. Korizm. 30a. Koliko godi krat, on
hlap, u me oci vidim, na bili vrat da t' ruku
potoci. H. Lucid 192. Koliko godire nih liega
prijese. Postila. D3t>. Koliko godi krat budete
piti. Kateh. 1561. 20l>. Koliko godi veoe more.
P. Zoranic la. Koliko godijer malalmo uzbude.
B. Kasic, nasi. 25. Koliko god puta mi dihnomo,
toliko vaja da se od Boga spomenemo. J. Fili-
povic 1, 315b. Koliko god puta gledam kraje
od istoka . . . toliko puta liima se veselim. F.
Lastric, test. 62a. Koliko godi puta ovo budete
ciniti, cinicete na uspomeuu moju. 103b. Ji^o-
likodir (Hi koli kodir Hi bofe s nepomne je
postalo od koliko godir) puta se tko na milo-
srdje povrati, ima mu se oprostiti. 155a. To-
liko puta, koliko godir lazu. 164b. Vazda, ko-
liko godi puta tko primi duha svetoga. 257a.
Koliko godir ste imali pripovidalaca, toliko Na-
tana, koji su vas ponukovali. ned. 356. Koliko
godi puta go%'ori se da duh sveti jest od otca,
toliko puta go\-ori se da jest iz liegove sobstve-
nosti. A. Kanizlic, kam. 724. Koliko god uzlica
zavezes, oiioliko ne6e godinica tebi, sinko, dosa-
diti dica. M. A. Rejkovic, sat. FS". Koliko god
bise didovina, oiioliko bijase kolina. K7b. Ovo
ciuite koliko gojijer puta budete piti. J. Ma-
tovic 190. Koliko god puta takve zloce diluju,
toliko se puta istiraa staresinarna pripisujo, kolik
da bi i oni s nima ono zlo fiinili. B. Leakovii^
gov. 239. Kuke na koje iiatrpaju malijeh pusaka
i no/.eva koliko god drzati moie. Vuk, nar. pjes.
1, XII. Svi ti zavidjivci, koliko ih godir ima.
M. Pavlinovic, razg. 10.
KOLIKOJAK, adj. ii Stulicevu rjeiniku: ,quam
possum, pro viribus'. — Sasma nepouzdano: Sticlli
je mislio na znacene adjektioa jak.
KOLIKOJINSTVO, n. vidi koliciaa, isjMiredi
kolikojstvo. — U jednoga pisca xvii vijeka. Ko-
likojinstvo i kakojiiistvo od griha. S. Matijovic 8.
KOLIKOJSTVO, n. vidi kolifiina. — U nckijdi.
pisaca xvii i xvin vijeka, a izinedu rjecnika u
Stulicevu, (.quantitas, magnitudo'). Juda prikaza
voliko kolikojstvo srebra u crkvu. M. Radiiic
162*. Golemo jost kolikojstvo tvoje slatkosti.
211a. Ubozstvo (ne) stoji u kolikojstvu onoga
sto se posiduje. 551a. Kolikojstvo ri6i u prid-
najposlidi'ioj slovki. J. Filipovic 1, xu. Bog jest
dobrota brez kolikojstva. P. Knozevid, osm. 363.
Uboztvo se uzdrzi u neimanu onoga sto se more
pozeliti a ne u kolikojstvu onoga sto so posiduje.
M. Zorioic, osm. 107.
KOLIKO MU DRAGO (k51iko mu drago), ado.
quantumvis, mu drago podaje posve neograniceno
znacene rijeci koliko. — Od xvii vijeka, a izmedii
rjecnika u Belinu (koliko mu drago malo ,quanto
poco o piccolo si sia' 569b) % u Stulicevu (koliko
mu drago malo ,quantuluscunque'). iVijedan narod,
ni clovik, budi okoran koliko mu drago. F. Gla-
vinic, cvit. lb. Pokrijepi sree moje, da boles,
jos koliko mu drago velika, ne uzbude me do-
vestit na neustrpjenstvo. I. Akvilini 320. Neka
je grisnik zaslipjeu koliko mu drago, ako ovo
ime Isus spomene, udi| ce biti prosvitjen. J. Ba-
novac, razg. 70. Neka sutcma napastuje koliko
mu drago, u lioj (nasoj vo^i) stoji tit i otit. 109
— 110. Ako bi inacijo i dobar bio koliko mu
drago. F. Lastrid, tost. 275b. Posidujuci bo-
gastva koliko mu drago velika. test. ad. OQb.
Ovaka misao nije grih, koliko mu drago ona
bila zla, ruzna i pogrdna. ned. 383. — Uz mu
drago nalazi se i god (godi). Nijedna kolika mu
godi drago briga nije velika. A. Kanizlic, frari.
255.
KOLIKONO, znaei sto i relalivno koliko, tc
postaje od ovoga dodavaneiii zamjenice (o)no, a
gdjegdje i to, isporedi kojino. — Vidi u Dani-
cicevii rjecniku kod kolikb: u istom (relativnoin)
zuaceiiu uzima k sebi demonstrativne zamjenice
u srediiem rodu koje mu podupiru znacene svojiiu,
tako dolazi ,ono', ali izgubivsi prvi glas. tako
,to'. — Do XV vijeka. Da su kolikono ja. Spom.
sr. 2, 25. (1369 — 1.376). Da mu prijamb kolikonw
v.saki (udb nihb. Mon. serb. 228. (1395). Kako
ki su noznani i poznani, kolikono umrli prid Judi.
Bernardin 27. paul. 2cor. 6, 8 — 9. — Koliko to
biste i mne samomu platili. Spom. sr. 2, 29.
(1387).
KOLIKOSILAN, kolikosilna, adj. sastavjeno
od koliko i silan, teje znacene: koliko (ko) moze.
— isporedi kolikojak. — Same u Stulicevu rjec-
niku: ,quauto posso, puoi etc' ,pro virili' s do-
datkom da je uzeto iz brevijara.
KOLIKOST, /. vidi koliciua. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjecnika u Mika^inu (kolikost, kolicina
, quantitas') gdje se naj prije nahodi, ii Belinu
(kolikos , quantity, accidente, per il quale i corpi
ricevono misura e numero' ,quantitas' 599b), j^
Bjelostjrnf'i'vn (kiijkavski kulikost kod kulikoca),
II VoUiijijiini ,-|ii:nitita, il quanto' ,gr6sse, quan-
titat'), II Slnli'.'i-K i^v. kolicina). A ne ima im
kolikosti, ni svrsimja. ,T. Kavariin 79b. Bog vece
gleda na bogo[ubstvo dajucega, nego li na koli-
KOLIKOST
KOLIS
kost stvavi date. P. Kuezevic, osm. 282. fSUciio-
redci razdjejuju se po kolikosti clanaka. L. Mi-
lovanov 37.
KOLIKOSTRUK, mI). od kolilco siruka (vrsta),
naj iesce mterogativno. — isporedi kolikovrstan.
— XVIII vijcka. Kolikostruka je ova crkva? J.
Filipovic 1, 182'). Raz'umiste kolikosfcruk jo strah.
1, 25ih. Ne vidimo, kolikostruk je grih. 1, 201''.
Kolikostruka je milost koju nam sakramonti daju.
3, '9. Kolikostruk je grih. F. Matic .51. Ovdi
se vidi sto jo aritmetika, sto je broj i kolikostruk.
M. Zoricii', aritm. 1. Cini so (broj) tolikostruko
veci, kolikostruli je oni broj, s kojim so umnoza.
22. Kolikostruka je zaveza crkvena? Aufc. Kad-
cic 1.5. Sto je i kolikostruka je kripost? I. Ve-
likanovic, uput. 1, 3.59. Kolikos-truka je cistocaV
Trostruka ... 1, 448. Kolikostruk jest slog. L.
Milovanov 17. — U jediiom sii primjcrii razdije-
lene o^tiove kolik i struk umetniitoin rnklitikoiii
je. Koliko je struka lai? F. Matic 71.
KOLIKOTEB,, adj. u StuUcevu rjeinikii uz
kolikovrstan. — nepinizdano.
K0LIK(5VAC, kolikovua, in. na doa mjcstu a
jednoya pisca xviii uijeka, kao da znaii: mate-
miilik, matematicar (covjek kojl se havi znanonti
o koUcinama). Rabski Niinir kolikovac^ .1. Ka-
vaiiiii 95''. Vladovitijeh pismouika, zvijozdo-
znanac, kolikovac. 205''.
KOLIKOVRSTAN, kolikovrsna, n.lj. „d koliko
vrsia, vidi kolikostruk. — I! jnliin,iii pisen Dn-
brovcanina xvm viji'ka, a izmidii rjrrinhi ii ,^lii-
lirevii (.quotuplpx'). Kolikovrstiia jo uiolitva?
T. Ivauoviij 45.
KOLIKRAT, adv. quoties, koliko piila. —
Uprav su dvije rijeci ■■iiastac(€ne: koli (vidi 1.
ko]e) i krat (gen. pi.). — isporedi kolikrati. —
Od XV do xviii vijeka, a ismedu rjeinika u Vran-
vicoim (, quoties'), u Belinii (,ijuanto volte' , quoties'
599a) i u Danicii'i'vu (kolikrath , quoties', cf. ko-
likb). Kolikratb bi lubo prebogli. Men. serb.
259. (1405). Kolikratb bi k nami. se povraiaaiu.
473. (1455). Kolikrat sam hotil skupiti sinove
tvoje ! Bernardin 11. matth. 23, 37. Kolikrat
govoru, gospode, s kim na zbor, toliki-at satvoru
kigodi norazbor. S. Menftetic 19. Kolikrat go-
voru, all sve za mani, da vece lie dvoru lie ures
suncani. N. Najeskovic 2, 95. Medu crjevjaro
kolikrat mo jo ustinuo. M. Urzic 279. Toliko
[lutova, kolikrat otrodi, da se ispovidi. S. Mati-
jovic II). Kolikrat grada put pozriso ocima, toli-
krat... A. Sasin 2()li. Kolikrat ovoj djolo ueiiie,
tolikrat dobivaju prosteuja. A. Gucetic, roz. jez.
61. Kolikrat bi bila potroba. B. Kasic, per. 175.
Kolikrat ili ocima telesnimi pogledamo, tolikrat
liih dila razmislimo. rit. 272. Kolikrat sam meju
juduii bio. nasi. 35. Ah, kolikrat oub se riti ja
uzdisuc: ,Visrii Boze! da se kako razluciti svud
moj pogled ovi mozo." I. Gundulic 258. Ah,
kolikrat pun nomira, video jednog od Krstjana
vikuuli . . . 291. Kolikrat povrati se k meni...
.1. Kavaiiin 32''. Kolikrat se no zasrami. I. Dordic,
uzd. 3. Ah kolikrat put mi otvori! jjjesn. 60.
Tolikrat so mati udaje, kolikrat je puiiica. (Z).
Poslov. danic. Sad mi recite, gresnici, ua uz-
dano: kolikrat ste Boga na ovi nacin vrijedili?
D. Basic 48.
KOLIKRATI, adv. vidi kolikrat. — xvii (
XVIII vijeka. Kolikrati vidio si me. P. Kana-
velic, iv. 127. Kolikrati sila od duhovnoga ve-
se}a uzdignu ga. I. Dordic, ben. 27. Kolikrati
hotio sam skupiti. . . S. Rosa 113^*. 136a.
KOLIKSTVO, >i. n StuUcevu rjrcniku: v. kc-
likojstvo. — po.-:iV nepouzdano.
KOLIL (y), m.f^) tine mjestic u Srbiji ii okrugii
pozarirvaikom. Niva u Kolilu. Sr. nov. 1872. 298.
KOLILE, m. imo jai'cu. u hrvatskoj krajiui.
V. Arsenijevic.
KOLIMBATI, kolimbaui,. impf. liijati se. —
iaporedi kojebati. — U doa pisca iakavca xvi
vijeka. Trst vetrora kolimbajuc. Postila. B2'>.
Trst A-etrom kolimbaje. Anton Dalm., nov. test.
15''. matth. 11, 7. — I u nase se vrijeme t/ovori
na Krku. I. Milcotic.
KOLIMOCt, m. sator. — liijei je (ili dajbudi
osnova) praslavenska, isporedi stslov. kolimog-i.,
riis. KD.ihiMai'i., Ko^ii.iMara (kola), ceii. kolimaha
(mala kola), pu} kolimaga, pa i lit. kalraogas.
— I'ostane nije poznato, all vala da je slozena
rijei i da je pri'i dio od iste osnoBe od koje je
i kolo. — U knizi piaanoj crkvenijcm jezikom xui
vijeka, a izniedii rjeinika n Danicicevu (kolimogb
, tentorium'). Prisbdh vh kolimogb svoj. Domeii-
tijan'> 111.
KOLIMOR, m. ime sclu u Bo.sni u okriigii
Done Tuzle. Statist, bosn. 83.
1. KOLINA, /. aiigm. kol. kolac. — U nase
vrijeine u Istri. KiJlina ,palu3 et collect, pali ad
sustiiiondos phasetdos'. IJ. Nemanic, cak.-kroat.
stud, ifortsg. 32.
2. KOLINA, /. Ligustrum vulgare L., intc bijci.
— Na Braca>. V. Tomic.
3. KOLINA, /. u StnKceoH rjeinika gdje je tii-
niaceno: ,orbis, globus, sphaera' ^jo icmu se vidi
da je piiac shratin kaa an, /in. kolo, ali opet on
sam dodajc /iniiijrr i h'.irinrl ; Blagosovioe se u
tebi sva kolina zeimi j-ska, i/<lie je kolina mnozina
od kolino (kojeno).
4. KOLINA, m. prezinic. — Tl nase rrijenie.
Boca 42.
KOLINAO, kolinca, m. mlada suma. Viilovec
kod Varazdina. D. Ilir.;. — Moze hili da Iriha
iitali kojenac.
KOLINOA, f. neka bifka. — U Stnlicevn rjec-
nikn: kolinca pcelija, trava ,eonsolida maggiore,
erba' ,symphitum'. — Kolinca pceja (ceja An-
selmo da Canali), 1. cauda equina (Anselmo da
Cauall), Equisetum L. ; 2. consolida raaggioro,
Symphytum officinale L. (StuUi, Viijicic). B.
Sulok. im. 151. — Moze hiti da hi po jnznoni
govora bihi kolijenca Hi kojenca.
KOLINCEVO ZEl^E, n. neka bifka. Kolincevo
zo|e, dittani'/, frassinoUa (Anselmo da Ganali),
Dictamnus albus L. (Visiani, StuUi, Sladovic), v.
Zejo koliucovo. B. Sulek, im. 151. — Moze hiti
da je kolincevo samo po zapndnoni govoru.
KOLINCICA, /. neka pUka. Kolincica, Thalic-
trum L. (Durante). B. Sulok, im. 151. — Moze
biti da je proo i po zapadnom govoru.
KOLINTICA, /. vidi kolokvintina. Kr,linti..-a,
(Gucumis) coloeynthis L. (Sabjar). B. Sulok, im.
151.
KOLISKI, vidi kolioak. — Nn jednom mjestn
XVIII vijeka ima koliska sto moze biti da treba
iitati koliska (c ispred k postalo je s). Razmisli
svak, koliska u pogibi zgane Troje bi mjestana
smeca i tiska. J. Kavaiiin 564a.
KOLISKOR.JE, adv. koliko prije. — Samo a
StuUvnui. rjccnlku: ,quam primum, quam citius'
.< dodatkom da je uzeto iz hrevijara.
KOLIS, m. vidi okolis. — U pisaca xvii ( .xvm
vijeka, a izmedu rjeinika u StuUcevu (kolis, ko-
lisiti, V. okoli.s etc.). Ka svem svitu po kolisu
na slik miiiio gre loteri. D. Barakovic, vil. '■'>.
KOLI& W
Na izvan Vranike Lifikoga koliSa. ;i7. Gdiuo
je tminan gaj a vodam koliSi. 101. Zasnova i
koliS od zida gotova. 105. Plazoc vrhom po ko-
lisi. 231. Miri, broj, obhitaj noboski kolisi. 372.
I koliSi Aim zamiri. jar. 6. Po.stavi jum terae|
i svitu kolisi. 11. Zasnova kolisi okolo, zad i
sprid. GO. Ter da nam koliSi nebeski obo6a.
123. Onim vlada svim otokom braue6i ga do
kolisa. drag. 350. Kolisev sto tri krat godiSca
skolise. I. T. Mrnavic, osm. 15. Nod (biie) vedro
koliSo sunou pripravila. 50. Kuiojmi kipuci ko-
lisi svrtaju (rike). 53. Tabor oruzaSe kolisora
okolo. G3. Kad car skodu zgleda, kolisi raz-
klopi. 03. Svojim kolisem proliajaju svaka. I.
Ivanisevic 204. Budu6i on stvoril i u6inil vas
kolis od sve zemje. A. Vitalic, ist. 70. Moj bo 'e
kolis svita sega. 153a. Vas koli§ svita. 305i'.
Kad s kolisa nebeskega sajde doli. 325''. Koji
stvori neboske kolise i sunce i misec. ost. 383.
Sto vec traci uabrazgani od kolisa otisknu se, to
ve6 ... J. Kavaiiin 342''. Bit ce krjepka djela
prikazana pred kolisem mnoztva svega. 5711'.
KoliS zemje lice mina. J. KrmpotiA, kat. 19.
KOLISAN, kolisna (kolisan, kolisna), pron.
adj. quam parvus, dem. kolik; upotreb(ava se i
u interogativnom i u relativnom smislu, iHtif.uii
da je neUo preko mjere malenu. — isporedi ma-
lasan. — Od xvni vijeka, a izmedu rjecnika u
Vukovii: k61isan (kolisan), dim. v. kolik.
a. adj. Kolika je on trpio i kolisna (n. pi.
acc.) covik trpi. E. Pavic, ogl. 622. Ja koliSni
sam, rad bih se s Furlanom obisti. S. l^ubisa,
prip. 12.
It. u srednemu rodu hao supstantiv, isporedi
kolik, 3. Za kolisno truda kakvu pla6u primaju.
M. Zoricii, osm. 87.
KOLISEVICA, /. ime selu u Srbiji « okrugu
uzickom, ali sad kao da ga nema. vidi M. D.
Milicevic, srb. 624.
KOLISITI, k61isim, impf. opkolavati ; imp/.
okolisiti. — U dva pisca xvii vijeka, a iemedu
rjecnika u Stulicevu (kad kolis). Eazbise tvrdi
zid ki varos kolisi. E). Barakovic, vil. 53. Kud
zvizde kolise. 264. Pokle te raspena me uze ko-
lise. 270. Z bogovi besidi, ki uebo kolise. 282.
Tvrde su ogrado ke redom kolise paklene po-
sade. 303. Sunce koliseci svit slavu stiguje. I.
T. Mrnavic, osm. 180.
KOLISJE, n. vidi kolis. — U jednuga pisca
XVII vijeka. Vrh kolisja zgloba zemajskoga. I.
T. Mrnavic, ist. 181.
KOLISTA, n. pi. ime mjestu u Srbiji u okrugu
cuprijskom. Slivar na Kolista. Sr. nov. 1875.
412.
KOLISTE, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu
kragujevackom. Niva u Kolistu. Sr. nov. 1875.
517.
KOLITATI SE, kolitam se, im.pf. u Stulicevu
rjecniku: ,in praeceps mere' s dodatkom da je
uzclo iz brevijara. — isporedi kolijetati.
1. KOLITI, kolim, impf. opkolavati, postaje od
kolo. — U Stulicevu rjecniku: v. okoliti. — Aiiio
pripada i ovaj primjer : To se cini kupei'i desnom
rukom kalumu i cineci u lijevoj sve jednake ko-
lace s ricom, odatle vele ,koliti rice'. (Na Sipanu).
L. Zore, rib. ark. 10, 354. — A mozebiti i ovaj
i( kojcmu koliti se va^a da znaci: dogadati se
pjo redu, kao u kolu. A pricase stari pametare,
sto je bilo za I'legova vijeka i kakve se kolile
nedade. Osvetn. 6, 22. ne znam, jeli isto i u ovom
primjeru: Cesto se koli, sto iiarod voli. Nar.
blag. mehm. beg kapet. 434.
S KOLNIOA, c.
2. IvOLITl, kolim, impf. zabijali koce u zemfu
kao taike. — Postaje od kolac (kol). — Od xviii
vijeka (naj zadna tri primjera ne znam pripa-
daju li anm Hi pod 1. kolitil, a izmedu rjecnika
II Jijelostjencevu (kolim, stavim ,palo, impalo, im-
podo, podo') * H Voltigijinu (,palar6, ficcar pali'
,oinen pfahl in die erde stecken')- Nade se sto
ce se poslovati : rizati, okopavati, koliti. S. Mar-
gitic, fal. 161. I kad zocjak stanes kolit grai'iem.
J. S. Kelkovic 78. I jorbo se on (po(acie) prit-
kom ne koli. 79. Jezus je kolil vinograd. Jacke.
312.
3. KOLITI, kolim, impf. kao da znaci: ze]eti,
vofeti. — U tri primjera xv i xvi vijeka (ja sam
u dva zadiia primjera citao kod izdavana ,ch'
kao ,h', ali vaja da treba citati ,k'). Vlast nega
nesmerna da pozna ca kolim. M. Marulii 40.
Ni zivota kolim niti smrti zelim. P. Zoranid ISb.
Pismi ma, poj k onoj ku nada sve kolim. 14*.
4. KOLITI, kolim, impf. cijepati. — Bice isto
Ho 1. i 2. kalati. — Od xviii vijeka. Neg 6eS
krisce na cetvero kolit. J. S. Re]kovic 145. Ko-
liti ,spalten'. Hajdenak 50.
KOLITVA, /. radiia kad se koli vinograd (oko
Zagreba). D. Danicio. — I u Bjelostjencevu rjec-
niku: kolitva, stavlehe ,palatio, impalatio'.
KOLIVO, vidi ko|ivo.
KOLIVEAT, m. ime lirdu u Hercegovini. Glas-
nik. 20, 310.
KOLIZITI, kolizim, impf. zasramlivati('0, pe-
depsatiC^). — isporedi kali/.iti se. — U dva pri-
mjera nasega vremena. Nek svijet strasi i ko-
lizi! Neludi se ovako kolize. V. BogiSid, zboi-n.
574.
KOLMAN, m. musko ime, vidi Koloman. — U
jednoga pisca xviii vijeka. Miha), Kolman i Sla-
vica. J. Kavanin 246b.
KOLMANIC, m. prezime (vidi Kolman). — TJ
nase vrijeme. Schem. zagr. 1875. 204. 224. 264.
KOLMI, adv. koliko. — Badi postana vidi kod
veoma. — Samo u stslovenskom jeziku (koltmi)
i u knigama pisanima crkvenijem jezikom, a iz-
medu rjecnika u Danicicevu (kolbmi ,(juanto').
Mnogo podatlivb bilt jesi vb tlennibb i malo-
vecnihb, kolmi pace vb neprehodimihb volikihb.
Mon. serb. 244. (oko 1389—1399).
KOLMIC, TO. ime mjestu u Srbiji u okrugu
knezevackom. Livada u Kolmicu. Sr. nov. 1868.
208.
KOLNICA, /. vidi konica. — Od xvii vijeka
(vidi kod a).
a. mjesto (pokriveno) gdje se hrane kola. —
Izmedu rjecnika u Mikafinu (,receptaculum sive
repositorium curruum') gdje se naj prije nahodi,
u Betinu (,rimessa di carrozze' ,receptaculum
curruum' 174''), u Bjelostjencevu (.receptaculum
1. repositorium curruum'), u Voltigijinu (,rim6ssa
di carrozze' ,wagenscliupfe'), u Stulicevu (v. ko-
cijiste iz Mika^ina). Kolnice ,wagenschupfen
(remisen)'. Zbornik zak. 2, 819. Kolnica .wagen-
scliupfe'. Vuk veli , konica'. u Lici vele , kolnica'.
J. Bogdanovic. Kolnica, onaj dio stale, koji jo
pregraden i ima siroka vrata, da se na liih cje-
lokupa kola unutra turnuti mogu. ,Gde su tvoja
kola, kad ih ne vidim u avliji?' ,U kolnici su'.
u Dobroselu. M. Medic.
b. u jednom primjeru xvin vijeka kao da
znaci: kola. Pak dilajte pod kolnicom zbice. M.
A. Ee|kovid, sat. E4I'!
f. klada na kojoj le/.i kolo vodanico. u Po-
savini. F. Hefele.
1. KOLNIK 2(
1. KOLNIK, m. villi konik.
a. jmt, drum, cesta po kojoj se ouze kola. —
<)d XII irtjcka, a izmedii rjeoniha u Banicicctnt
(koltniki, ,via publica'). ,Colnich, via carri'. J.
IjUC'ius, rle regii. dalm. Pt croat. 277. Kako iz-
lazi kolniki. na brbdo. Glasiiik. 15, 285. (l.S48y).
I), kola. — U jednoffa -pisca xvni vijeka. AV
s knlnika na po]ane (iduc). J. Kavanin 382'>.
I on (Faetonat) na kolnik otcDv stiipi. 477''. No-
cote prez kolnika Ilijina poci uzgora. .^2.■j'>.
C. u Bracu: zid okolo ograde. u Primorju:
ukr(!san zid na straii costi. M. Pavliaovic.
2. KOLNIK, III. aurifi-a, kocija.i. — f/ Belinu
i;ji:i':iiikii: .carrottiere' ,planstrarius' 17-1''; ,eaiTOz-
ziere overo cocchiere' ,auriga' 174'J; ii Voltitji-
jiiiu: , carrottiere' ,fuhnnanu'; ti Stidiceiiii: .au-
riga, aurigarius'.
KOLNISTVO, n. posao oun/jn koji se haoi ko-
liina (kao kocijaicni'in, all ne yrddencin), vozarstvo.
— Naiineno u. niisc vrijeme. Kolnistvo ,fulir-
wesen'. Jur. pol. torminol. 222.
1. KOLO, )(. rota; circuln-i, ziiiu'ciin jc kao
obruc, krug, aii nc ne zna jili nnj starije zna-
cene takovo iiopci; Hi je o.^nluln .mukori knuj
koji je plilak a nije prazan ii srijcdi Hi u ku-
:jeya jc obod zdruzen (paocima) srijedom koje se
vrti oko osi. — Uprav je osnova koles, le je
isprna sum nam., ace, uoc. sin;/, bio kolo, a ostali
su padeii bill: gen. sing, koloso, dat. sing, ko-
lesi ltd., vidi: (ii crkmnom jcziku) kolesi (loe.
sing.). Stefan, .sim. pam. saf. 5. u nase doha
obicno svi oblici postaja od J;nl, ali ill ima (kao
i u prcslijcm vjekoiuma) koji pttstaju od kolos,
pa i sam nom. i ace. sing, (vidi koloso); u ne-
kijem krajevima (n. p. u Slavoniji) ima i mno-
zina kole.sa, koli5sa, kolesima (uidi D. Danicic,
sr. akc. glasn. 11, 17, i T. Marotic, gramatika i
stilistika. 156; sam je prof. Marctie, kao sto mi
je kazao, iuo ovc oblike u Slavoniji za. znaieiie
kod 1), vidi i kolesa. — oblik kolov u gen. pi.
(Ziv. kat. star. 1, 222) moze se shratiti kao po-
yreSka. — Rijec je praslavenska, isporedi stslor.
kolo, rus. Ko.m, Kojieco ces, kolo, po]. kolo. — Iz-
medii rjecnika u Vrancicevii (,circulus; currus;
rota'), u Miknlinit (kolo, koleso od kocija ,rota';
kolo za vaditi vndii .liaustrum, tj-mpanum, rota
iistularnm'; kolo od skakauja , chorea in orboin
ducta'; kolo Jii<li .corona honiimim'), (( Jiclina
(,ruota' ,rota' iV.i'y'- ; ,daiiza tonda' .circularis sal-
tatorum chorus' 2481'), a Bjelostjcneevu (,rota'.
2. kolce ,rotula'. 3. koh> kern se zdenca voda
vleco , liaustrum, tympanum, rota sitularum, v.
antlia'. 4. kolo tancajuceh , chorea in orbem ducta',
V. tanc. 5 kolo divojak , chorus virginum'. a on
koji kolo vodi kolovoda ,clioragus, praesultor'.
(I. kolo judili ,corona hominum'), a Jainbresiievn
(Uolo kom so voda iz-donca vlec.e ,antlia'), u Vol-
tiijiJDin (,ruota, cerchio' ,rad'), ii Stulicern (,gyrus,
circulus, rota, carrus, chorus, chorea, saltatio'), u
Vnkopit (t. n. p. vodenicko, od kola ,das rad'
,rota', cf. tncak. — 2. ,d6r kreis' ,orbis'. — 3.
,art t^nz" ,choreao genus'. — 4. supjo kolo ,das
quarrc' .orbis'. — 5. ,die reifungszeit, z. b. der
kilrbisse, meloneu', n. p. prvo kolo, drugo kolo
itd.), II Daniciceva (,rota'. — u vodeuice. — ,ma-
cliina, rei metallicae'. — ',orbis'. — pi. ,currus').
I. rota, obla plosnata sprava od droa Hi od
koje kiirine sto se vrti oko jedne osi ; iiioze bid
sva pintn (od jrdiiiiiin komadii) tli irckiri stis/nji
se i.: vise koiiKiilo : <; iin,;,! l:olii knji- jr ii,ioriiiui
sastaijjeno s iimil riuiiiii niaiii'ifiii knhnii iijlue-
cinom), a ovaj se vrti oko osi. — isporedi tocak.
— Jedno Hi vise kola obicno su dijelovi vece
! I. KOLO, 1, b.
sprave, le se po nima ova mi6e (Hi s mjesta, Hi
stojeei na mjesta). — U ovom znacenu moze biti
mnoz'ina ne saino kola nego i kolosa (vidi kolesa
i driige oblike od iste osiiove u M. Marulic 13.
97. 247; Zborn. 36*; D. Barakovic, vil. 4; I. T.
Mrnavic, osm. 63; M. Radnic 294*. 316a. 4371> ;
F. Lastric, test. ad. 80*. ned. 76 ; E. Pavio, ogled.
396); ccsto se ovaj zadni oblik upotrebiava da se
razlikiije kao prava innozina (rotae) od osobitoga
zniicfi'ia sto je dobio oblik kola (vidi), t.j. ,currus',
n. p.: Uzmete vi kola, pak ji tovarite, kolosa
muce. F. Lastric, ned. 76. On cujo kolesa pod
koU skripati. M. A. Rejkovic, sat. L6a. ali se
ojirt bez obzira na to nalazi i kola kao mnolina
(rotao), n. p.: Podvrati kola kocija nih. I. Ban-
dulavic 118'>. exod. 14, 25. Od koji su kocija
cotiri kola cetiri dara. S. Margitic, fal. 212.
(^bracajuci se cestokrat na kociju zagledaso se
u kola. A. d. Bella, razgov. 25. pa i sam oblik
kolosa (vidi) moze znaiiti sto i kocija; osiin pri-
iiijrra kod kolesa moze biti da i u oviina je isto
ziiacene: Kih deset sto tisu6 trista koles bise.
M. Marulic 247. Ni svitla kolosa mogu mu
(siincii) potamnit. D. Barakovic, vil. 4. Sunco
kolesima u zapad bizase. I. T. Mrnavic, osm. 63.
— /( ovom primjerii pak nasaprot onoga sto je
kazaito kola znaii ,rotae' a kolesa .currus': Pod-
vrati kola od koles nih. Bernardin 97. exod. 14, 25.
ii. uopee, Hi, u osobitoin sinislii, sprava na
kojoj se nesto (kola, kocija itd.) poinice s mjesta.
Polozi je jako kolo i jako stlnblije prcdi> licerat
vctru. Stefan, sim. pam. saf. 28. Sto mi jo du-
bovo bilo, a na dubovu bilu dvanajste stupa, a
na stupijeh 30 kolesa'? Zborn. 36-^ Aleksandru
posla kruglu malu i kolo drivono . . . Poslah
tebi . . . kolo kim mlada ditca igi'aju. Aleks. jag.
star. 3, 237. Govik pravedni ima biti kakono
ona kolesa koja vidi Ezokijel! M. Radnic 437''.
Jedno kolo iz kala, a drugo u kao. (D). Poslov.
danic. I u kociji pjovalica mane kolo voce skrip|G.
J. Kavaiiin 78'\ Pade iz kocija tako, da ran
kolo priko rucico projde. A. Kanizlie, utoc. xvii.
Prvo vidono, koje ovi prorok od zvirja i kolc.-a
imado. E. Pavic, ogl. 396. Ido kao kolo bez na-
platka. Nar. posl. vuk. 90. Jodno kolo iz blata
a drugo u bhato. 113. vidi 7. kola i kolesa.
b. j)i> kliKirih'i ki'ii :ri-iiosti, ccslo pisci II
inetaforickdiii simshi jnuiiiiiii kolo od sreco (Hi
ncsreco) eiiii se jtiikii'iijc kiiko se (udske stvari
see inijei'iaja. Za sto (je) tva livala u gnusu
ostala nosrjoci pod kolom. M. Votr.i ic 1, 80.
A tko se prije nada vise bit uzviSen, svrh kola
prije pada po zom[i ponizen. 1, 130. Od srece
jer kolo vrti se okolo. 1, 139. Taj vasa oblas
svakcas pod kolo zgar pada. 1, 218. Kako obifiaj
nesrice jest, zavidostju potaknuta, nih takof cestit
zitak uzgrusti joj so i sfojim obrtjivini kolom
privrauf, jubav nih i zivot najedno privruu. P.
Zoranic 34''. Sreca svo'e kolo za koris i stotu
svud vrti okolo od judi na svijotu. F. Lukarevic
292. Kolo od .srece u okoli vrteci se no pristaje.
I. Gundulic 284. Ah, ovako sreca vrti u okolo
kolo svoje ! 563. Jor s visino kola tvoga u duo
obali eto mene. P. Kanavelic, iv. 194. Kolo
udesno. 200. (Sreca) kolom va[a i velike gradbo
vlasti. J. Kavaiiiu 214:''. (Sreca) cavlom kolo
tebi ustavi. 216''. Sreca koja va}a. i piivlafia
svojim kolom ko'e iie vola. 277''. Kad je sreca
kolo nagihala. Osvetn. 3, 22. — Amo mogu pri-
padati i ova dva priinjera: Svijet je jodno kolo
koje se sve vrti i vrteci so ubija svoje Ixibioce.
M. R.idnic 3-i. Prosavsi od samrti Jos^povo
mnogo godina. izvrnu so kolo uaopako u Egiptu.
E. Pavic, ogl. 96.
1. KOLO, 1, c. 2
('. kud nehijeh osobitijch sprava koje se ne
pomicu s ntjcuta, n. p. :
ft) na vodenici i na drugom mlinu. Kolo
vodiiuifino. Starine. 10, 276. (xiv vijek). Da so
pravyi ja/.a i kameiiijo i gvozdija i zleby i kolo
i pokrovb i procaa (irudija. Mon. serb. 559. (101.3).
lii postavjen da obraca kolo od malina. Korizm.
'tOl>. Od mlina kolo. M. Vetranic 2, 44. U duliu
uznit vidili malin jedan fiudna £ina i razlika:
biSo preslica od dvanadeste lastovic a kolo nu-
true ko u ne udarase jimiso trista sostdo^ot i
pot palac. P. Zoranio. 74''. Da vidi napravjone
kolosa od mejaje. M. Radnic .SlOi'. Kolo od
mlina. 449''. O vratu mu mlinsko kolo visi.
N.ir. pjos. petr. 2, 14. Nigda mu jezik ne stoji
kao vodonicno kolo (koji mnogo govori). Nar.
posl. viik. 213. Mlin.ska kola. S. l^ubisa, prip.
1 73. Kolo od suvace jeste od naplataka i u I'leiuu
su palcevi, koji okrecu vretenku. U Srijemu. M.
Medic.
b) na studencu, kao sprava kojom se
hvata voda. Vrti se zivina okolo kola od bu-
nara. M. Radnic 200''. Prilikuje dobro Solomun
/.ivot coecji k kolu koje stoji vrhu studenca. 344^.
e) u loneara. Sidoh u ku6u loncarovu
i gle on radase posao na svom kolu. D. Danicic,
jer. 18, 3.
(I) na (gradskoj) preslici, vidi i dilcik.
Mobarice, moje drugarice, udrite ga kolom i dil-
cikom. Nar. pjes. vuk. 1, 568. — Moze biti da
nmo pripada i ovaj primjer: Vodi kolo, mqj
rukav ; ako Staka ziva bude, bice k }otu jos i
Stan. (Pripovijeda se da je u kolu podvikivala
nekaka zlopreja). Nar. posl. vuk. 37.
e) sprava kojom se podize Ho u visinu.
— U Belinu rjecniku : kolo od pritezanja ,argano,
ordegno da condur pesi' ,organum tractorium'
lOOa. — Sice slicno znacene kod jedninc i kod
mnozine u ovijem primjerima u kojima je rijec
0 spravama sto se upotreblavaju iirudama: Pri-
lozi kovaca Rudla s kolomt gvozdenymb, . . . i
prilozi kb kolu Rudlovu odb zabela Ravtnsticu
goru. Glasnik. 15, 302. (1348?). Hi jo srebro ili
rudo ili kola ili^ ino sto Stepanisovo. Spom. sr.
1, 119. (1413). Sto je u Planoj na kolehb, rude,
koiie i vbse rabote, da se vbse daa. 1, 119. (1413).
Bastine, kola, rupe i rude. 1, 128. (1415). Eupe,
rude, kola, ku6e. 1, 128. Imaju na pole dvoja
kwla i polb kwla i dvoje vodenice i polb. 1, 130.
(141.5).
f) u jednoga pisca xvn vijeka ima plur.
kolesa sa znacenem: sprava u kojoj ima neko-
liko kola (kolesa), kao n. p. sahat (isporedi i ej).
Ide nemijeran kakono kolesa od ura. M. Radnic
294b. — 1 u nase vrijeme ima u Sulekovii rjec-
niku: kolesa ,raderwerk'.
(I. sprava kojom se muce i ubijaju fudi;
maze biti na razlicne nacinc. Na kolosi prote-
zajemu. Stefan, sim. pam. saf. 5. Zglob mu-
fienih kolov. Ziv. kat. star. 1, 222. Pogani im-
peratur . . . zapovidi da se stvori jedna velika
graja od cetirijeh kola punijeh cavala i noiia
ostrijeh. B. Kasic, per. 176. Cini ju na jedno
kolo poloziti, ter cvrstimi raztezati konopi. F.
Glavinic, cvit. 228^1. On srdit kruto ucini jedno
veliko umestriti kolo. 386''. Postavjena na jedno
kolo puno britava ostrije. P. Posilovic, nasi.
129». Maksimin spravja kola suprot Katarini.
P. Lastric, test. ad. SOI*. Ne vojnike na kola
razteze. A. Kanizlic, roz. 94. Cini ga tankim
konopom svezat i umotat na jedno veliko kolo.
I<\ Radniau 14. Ugrabite} bio je pedipsan s mu-
kom od britvenoga kola. A. d. Costa 2, 149.
Koji se u kradi ufati onoga ili obise ili posijeku
« I. KOT.O, 2, a.
ili kolom tarn. 15. Loakovic, nauk. 3.52. Razko-
madujo kolosa Maksiraina jodna Katarina. A. To-
raikovic, gov. 7. Nikoliko biskupa kolom trvonili.
ziv. 101. llocu nega na kolo vrgnuti. Nav. pjos.
vuk. 4, 239.
e. po sliinosti, kaze se o paunovu repu
kad se rasiri. Pav jost Xivina tastosl'avna, fii-
neci od svoga porja lipoga jedno zlatno kolo. P.
Posilovic, nasi. 19^.
f. liekakra sprava kojom se obreznju ktiigc
kad se vein. Jegda obrozesi kolomb (knigii) hu-
bavo. Glasnik. 15, 36. (xvii vijek). I ja znam
da so tako (kolo) zove orude kojim prosti nasi
knigovesci obrozuju kiiige. S. Novakovic.
IS. currus, na mnogo mjesla znaci sto i 7.
kola. Toj kolo pritila ziviiia vuciso. M. Maruli6
14. Sjedece svrhu kola svoga. N. Ranina 127b.
act. ap. 8, 28. Sunoauo gdi kolo s koiiici istjece.
M. Vetranic 1, 163. Da sjodo sunacce na kolo.
2, 291. Aleksandar do§al bise na olimbijskom
koli vencati so i vitostvo pitati. Aleks. jag. star.
3, 240. Lipsi neg Apolo ki zrakom svit zari, kad
potoci kolo nad svimi kotari. D. Barakovic, vil.
12. Kolo vodec ulizose u crkvu. I. Ancic, ogl.
01. ZaletJG se pacek slava vrh istocna kola svoga.
P. Kanavelic, iv. 57. Kada Rim^ani salahu koga-
godijer poglavicu ali vojvodu u komu mjostu vo-
jevati, i ako bi se oni vratio s dobieem, oni mu
ciiiahu tri casti . . . Druga cast bjose, da on bjese
po3tav|en svrhu jednoga kola od dobica ... K.
Magarovic 89. Sunce zlatno kolo naprijod vodi.
I. Dordic, uzd. 59. — Jamacno amo pripadaju
i^ ovi priinjeri: Aj li je sletila iz kola sonoana.
G-. Drzic-347. Kad svijetla dauica s kolom so
odpravi. M. VetraniA 1, 92. Oci upira u kolo
suncano. 2, 66. Apolom ki suncenim vlada kolom.
P. Hektorovic 113. Sunce k zapadu kolo pri-
gnulo bise. P. Zoranic .54"\ Nece lijepi bog
Apolo, koji nosi dan po sviti, sred valova zatvo-
riti zlatnu zraku, vjecno kolo. I. G-undulic 7.
U to i noc nebu stavi .strazu od zvijezda srud
okolo, da prije reda ne objavi svijetlo sunce
zlatno kolo. 311. Zarko kolo veselja danskoga
(sunce). I. T. Mrnavic, ist. 181. Svijetli kraj od
dana jasnijom kolom istok zlati. I. Dordic, uzd.
40. .Jakno sunco zlatnijem kolom kad iz mor-
skijoh vala istjece. ben. 202. I na svrhu svoga
tijoka pristupase nocno kolo. pjesn. 3. — Vidi
i 7. kola, d. — u Mikalinu rjecniku: kolo na
nebu od sodam zvijezda ,septemtrio, ursa major,
plaustrum'; u Bjelostjencevu: kolo na nebu sedem
zvezd , plaustrum coelosto, septemtrio, ursa major';
u Voltifjijinti : kolo sedam zvezda ,settetrioiii.
orsa maggioro' ,siebenstern'; u Stiilicevii: kolo
na nebu od sedam zvizda .septentrio, ursa majtn-,
plaustrum' s dodatkom da je tizeto iz Mikuliiia.
3. circulus, orbis, kao granica (linija, crtn)
koja naokolo zatvora obao prostor, obriic, obod.
a. uopce. Na glavi _joj zvijezda kolo
a pod nogom sunce siva. O. Palmotio 3, 8Sb.
Suncom upi'avjena kolom zvijezda povrh glave.
J. Kavanin 225'''. Taj kralica preblazona kolom
zvijezda navrh glave od sinka je okruriena.
481". Od kola matematickoga, koje kaze dobru
i zlu litinu. M. Zoricic, aritm. 115. Svako kolo
, circulus' razdijuju matematici na 360 dijela. D.
E. Bogdanic 22. Na riemu je kapa novedina,
na vrh ne mu kolo zlato. Nar. pjes. istr. 1, 54.
Sola tatarska su naciiiena u jedno veliko kolo
od ku6a. S. Tekelija. letopis mat. sr. 119, 70.
Ono sto devojke kasto nacine na zemji od ku-
cina kao kolo. Vuk, poslov. 123. — Amo pri-
pada i oraj primjer: Stanu devojke u kolo, a
pruze ruke od sebe. Vuk, nar. pjes. 1, 119.
1. KOLO, 2, b. 2
b. bogorodiciuo (Hi crkveno) kolo, vidi bo-
gorodicin, h). Spusta cedo na kolo erkveno (one
nasred crkve, sto muogi zovu , bogorodiciuo kolo'.
Vuk). Nar. pjes. vuk. 4, IS.
c. orbis. gyrus, imt Icoji ide na okolo, i
unpen micai'ie na okolo. Kolom neumoruim gdi
svit. opasuju. I. T. Mrnavic, ist. 181. Dan kolom
ki novim vodi nam godisie. I. Ivanisevic 332.
Novijem kolom meni isteco Ijepsa svjetlos neg
simCana. P. Kanavelic, iv. 3. Ki se cinu i na-
lioJe pod mjeseca vrtno kolo. .T. Kavaiiin liiTa.
Da svo'e kolo svrue vrijeme. I. Dordie, iizil. 102.
Dnovi koji se slave na kolu od godino. h\ Lastric,
tfist. 598. Evo je doslo na kolu od gorline ouo
vrime... 147'J. Na kolu od godiue ne ima dneva
radosuijega. svet. tiO'-i. Svi ovi dnovi izmireni
na kolu vrimena cinili su hijadu ura. A. Tomi-
kovic, gov. 76. Bjezi Marko, a cera ga kraju,
dole su triput kolo sastavili oko b'jele Saraodreze
crkve. Nar. pjos. vuk. 2, I'Jii. — I'o oviiine :na-
('cnii until -i se i inxtr. siny. kolom kao adverab
sa tiiiici'i'iem : na okolo. 1 pogleda kolom oko
soho. Xar. pjos. marjan. 11. Pa pogleda kolom
oko sebe. 173. — Mose.bili da ami) jiripnda i
ovaj ]}rimjer, ali mi finisao nijn jasiin: Kolo
kruga nebeskoga u luni stoji. .41eks. jag. stai-.
3, 22.').
(1. prema predasncmn snacn'iu (kod o) miize
znaiiti i iiebo (nebesno kolo, kolo od zvijozda itd.).
Grom na vedru brojit zvizdo ko uobeskim kolom
jizde. D. Barakovic, vil. 3. Sunce i mjeseo zlo
skoncanje s kolom jasnijoli zvijezda ocuti. G.
Palmoti6 3, 167-i. Jasnijoli zvijozda blijodi kolo.
3, l?^^. A od neba vedro kolo priklopise nocne
sjene. P. Kanavelic, iv. 34. Meu to Febo zlato-
glavi gor nebeskijeh sred kolesa. A. Vitajlc, ost.
221. — Ne znam, pripada li amo ovaj primjer,
jcr mi je nejasno znacene : Od Adrije bistra
mora do ledena mora okolo, syu togobu visiiijeh
dvora gdi zelezno drzi kolo. G. Palmotic 1, 111.
e. polus, vertex, vidi stozer (astronomicka
rijec), pol. — SaiHO u Belinu rji'cniku- dva kola
od neba ,polo, quel duo puiiti imaginarii della
sfera, intorno a' quali si volgono i cieli' ,cardo'
5701).
f. chorea, chorus, igra (pks) u kojoj iijraci
stojeci na okolo drze se za ruke (n. p. izmjenice
miiski i zenske, ill same zenske), te iyraju a cesto
i pjevajic (osobite pjesme, vidi poskooica). uopce
.s-e ovako zove narodno igrane i had se ne drze
sa ruke. — razUcne rijeci s kojima se upolreblavu
kolo (( ovoin znaceiiii vide se po primjvrima. —
Mozr biti da je ovo sad naj ohienije znaiene ore
rijeci kod cijeloya naroda. Prid kolom bijuci
bubiiahu nakari. M. Marulid 14. A pija i bla-
guje na nebeskom stolu tko godir to cuje, da
pojob u kolu. H. Lucie 290. Neka se ovi dan
do noci potraJG pojuci u pjesaii i kola igraje. N.
Naleskovic 1, 198. Put vode, gdi kola hfcijalimo
voditi. 1, 217. Vile gizdave od ove dubravo u
kola igraju i tance. 1, 311. Kruiieni laurom
igraju u kola. 1, 318. A rek' bi da vodi kolo,
gdi poskace. 1, 341. Kolo nam vodi pri vodi
studoni. M. Drzic 50. Svi ce so a kolo uhitit.
179. I kolo tuj vodec (})nsftV^ na travi zeleni...
D. Eanina 211'. Kad jucer sred kola vesela po-
jase. 971'. Pjesan od kola. 104''. Ta tanca, ta
sviri, ta u kolu skaoe. D. Barakovic, vil. 45.
Igra' kolo, skofi'mo bo}6, svak se kazi dobro
vole ! I. Gundulic 172. Poja neba svoga, po
kim (Dijana) zvijezdam kolo izvodi. 183. Se-
Jani se dizu raladi, kolo okolo nih zaciue. 381.
Kola i dance, komedije i muzike . . .-I. Drzic 73.
Djevojcico izvodahu mirna kola. G. Palmotic
9 1. KOLO, 2, f.
I, 143. Ta6 mjesefine slike okolo, scijenai mjesec
fla JG istini, drobno ribe noAno kolo vode morskoj
po tisini. 3, 12''. Tao (andeli) po po(u nebes-
komu izvedoJo tris okolo u veseju neizmernomu
s mednom pjesni cudno kolo. 3, 103i'-. Izvesti
kolo jducere vel dnctare choroam'. J. IVIikaJa.
rjecn. kod kolo. Njoki hitro kolo izvode. P. Ka-
navelic. iv. 419. llerodijaua nauci svoju ki'-er
igrati i kolo voditi. M. Radnic 120".. Gdi po-
igrajuc kolo vode. A. Vita[ir, ost. 7. Vodo kola
i tauce. S. Margitic, fal. 20. Igra u kolu. I.
i,frli(Mc (il. Diklico izvodeci kola bJHlm zaoele
ovaku pjesan. I. Dnrdit', salt. ix. Vodeci kol.i
i tancajuci zacinaju mu ovu pjesnu. B. Zuzeri
3'>2. Ove (rane) od nogu ucinili su, koji kolo
igraju. ,T. Hanovao, razg. 149. Sad so voce ce-
ladi skup}a gdi kolo igra. pripov. 142. A ima
so kad u kohl igrati. 142. Obica(;} je da se
piva, da se kolo ufati. ,S. Filipovic 1. 40''. Neka
se zovno on.a divojka da ide u kolo. 1, tS'"-. Koja
ufativsi se s uiuskom glavom u kolo boje skaoe.
1, 77ii. Cesto hijix(h) u kolili divojaka. 1, 491^1.
Gdi je otrovnija kuga, uego u onim sastanci
malo postenira, gdi su igre i kola? P. Lastric,
od' 35i). U kolu igrajuci vrime provode. A. Ka-
nizlic, uto6. 284. Strmo je i sklisko ono misto,
ouo druztvo, oiio Ivolo. t'ran. 181. Ako bi gdi-
godi bilo kolo iliti igra. bogojubu. 418. Cino so
pijanstva, prozdrlstva, igre, kola. P. Matic 77.
Igraju misje kolo. (Z). Poslov. dani6. Kola igra-
juci, psujuci, opijajuci se . . . M. Zoricic, zrc. 227.
Od igara, koje zovu kola,, tance. osm. 65. (Zensko)
prije kolo zna voditi, neg'' u iglu zna uditi. V.
Doseu 90''. Al' n kolo kad izhodi, snasa sebe
tad izvodi. 100'^ A u kolo kad se sprave. 101''.
Kolo svoje kad okrcu, bludnu vatru tad razgrcu.
101 lJ. Gdi su kolo ufatile (snasice) . . . \02K 1
kad obuoc kolo vodi (snasa) . . . 105b. Da (mladez)
ufati kolo slipo i poigra nima lipo; slipo kolo
kad mrak bane, i poigra dok se svane. lG3i». Tad
se slipo kolo fata od krtoga i od svata. 163''.
Kolo slipo kad se mota . . . 164''. Sto u kolu
bisuo skace. 166:>. Gdje su gosbine i kola od
sejana? D. ilasic 97. Bio viden u kolu (s) ze-
nama i s djovrjjkama. 264. Nahode se s nima
na piru, u kolu . . . 271. Jeli stvar nodopustjena
zabavjat se s igram i kolima? Blago turl. 2, 148.
Od igra i skakanja oliti kola. 2, 148. Slidi po-
skocnica koja so moze u kolu pjevati. And. Ka-
cic, razg. 2. 11 dvoru su bubiii i svirale, a prid
dvorom di\Tio kolo igra. 37ii-. Kamo tebi Uaiii-
cicu Jure kojino se slavi od junaka i u kolujos
od divoj'aka? 242a. Velikoga kneza i vjeteza, po
iraenu Kegjevio-Nikolu, djevojke ga pjevaju u
kolu. 243a. Od nega se pjevaju popijevke, kad
u kolu igraju djevojke. 268''. Na poju je kolo
ufatio, ter je lipu pismii zapivao. 313''. Ufativsi
kola, okolo idola igrati pocese. kor. 80. Divojke
kola igraju. 164. Nog u kolo onako i ide. M.
.A.. Eejkovic, .sat. C6''. Kada kolo igra iiola-
gano . ^. . 06''. Kad se kolo u troje zanise . . .
C7'\ Cesto tanoano u kolu. I. Velikanovic, uput.
.3, 78. Neka ill ne pustaju u kola, igre, tancaila.
3, 227. Ovo isto uzrokuju raskosnija pjevaiia i
kol.a. J. Matovic 392. Zapjevase, kolo zaigrase.
J. Krmpotic, pjesm. 11. Sto u kolu igrati hotise.
malon. 20. Bizat imadu svo prigode grija, drustva
prijatela i-azpusteuih, kola, igre. I. J. P. Lucii,
bit. 46. Zabranita je ista igra i kolo. B. Lea-
kovie, nauk. 302. Igra nemu kolo pred dvorovc,
i vodi mu kolo mila majka, kolo vodi, a pjesme
zacine. Nar. pjes. vuk. 1, 9. Dvas je i tris
mladi junak kolom skocio. 1, 44. Hod' u kolo,
snaho nasa, brijeme ti jc. 1, 61. Iz kola mu
14
]. KOLO, 2, f. 5
Vila klikovaSo. 1, 74. U kolo no glodaj, ii kohi
ti noma slike ni priliko, ve6 one ti sliko, okf)
kola igra. 1, 108. Ispod tebe vilo divno kolo
vode. 1, 111. Koje stojo kod kola, kao krave
kod tora. 1, 17.o. Sko6i, kolo, da skocimo! 1, 176.
Okom troni, kolom kreni. 1, 17G. Slusajuc kolo
i pesme. 1, 222. Digo so, odo u kolo, all se kolo
raspusti. 1, 222. Kad li so kolo razvrglo. 1, 223.
Nok se moja naveseli majka i sostrico kola na-
igraju i u kolu pesme napevaju. 1, 246. TomaS
kolom uzmahuje. 1, 282. U torn kolu noma
muske glave, do djevojke i nevjesto mlade. 1, 372.
Stade kolo glodati junaka, al' govori neznan
dobar junak: ,Igraj, kolo, a no gledaj na luo'.
1, 373. Al' govoi'i iz kola djevojka. 1, 373. Na
livadi kolo uvaceno, u torn kolu juba Uamjanova,
SV6 je kolo glavom nadvisila, a Jepotora kolo za-
nijela. 1, 405. Ved sakupih kolo dovojaka, i u
kolu Milieu devojku. 1, 432. Kada kolo na travi
igrase. 1, 432. Kad umiro mali Eadoica koji im
jo kolo izvodio. 1, 572. Naopako kolom okro-
nula. 1, 580. Devojke me u kolo zazivlu. 2, 165.
Marko igra kolom uz kadune. 2, 430. A Ma-
gari drugu igru zapoceso, drugu igru, kola ma-
garskoga. 2, 485. Tad devojka kolo raskinula.
2, 564. Vije kolom kao vijor gorom. 2, 564.
^epotom je kolo zacinila, a visinom kolo nadvi-
sila. 3, 360. Iz kola se mlada istrgnula. 3, 492.
Ufati so do mene u kolo. 3, 492. Kad to vid'li
kiceni svatovi, naopako kopja okrenuso, naopako
kola povedose, zalostivu pjesmu zapjevase. 3, 523.
Dvaput kolom Osman obratio. 4, 157. Pak po-
gleda kolo devojakah, igraju li kolo naokolo.
4, 158. Kada Hristos na nebo uskrsnu, nebesno
se kolo uvatilo, u kolu su svi Bozji andali. Nar.
pjes. here. vuk. 320. Pred kuoom mu kolo no
igralo ! Nar. pjes. petr. 2, 283. Be nije macke,
tu i misi kolo vode. Nar. posl. vuk. 75. Ko se
u kolo hvata, u noge se uzda. 156. Pa nevjesto i
dovojke iibvate kolo. Nar. prip. vrc. 17. Uhva-
tivsi se za ruke kao u kolu. Vuk, nar. pjes.
1, 89. Kad se bvata kolo. 1, 174. Kad se igi-a
u kolu. 1, 177. Igraci i igracice uhvate se
upravo II kolo, a jedno metnu u srijedu . . . Pa
se onda on uhvati u kolo ... 1, 184. Ostale
djevojke ubvate oko ne kolo kao srp. ziv. 35.
Vile nikom nece zla uciniti dokle ih ko ue
uvrijedi (nagazivsi na nihovo kolo ili na veceru
ill drukcije kako). 211. Iz kola kucke (neka
igra). 279. Narod kolo vodi. P. Potrovic, gor.
vijen. 8. Ko je u kolu va)a da igra. Pravdo-
nosa. 1852. 9. I sve selo doslo da pjevamo i
igramo ; kolo pjeva. 9. Momcad vodi kolo oko
crkve. S. Lubisa, prip. 105. Momak biti saman
u zabiti, da ga ne zna ni kolo ui moba. Osvetn.
4, 3. Kano uista ne slavio slicna, nit' uz kolo
uzoritih snasa. 4. 21. Ako svi ne mozemo kolo
voditi, mozemo svi u kolu igrati. M. Pavlinovic,
rad. 76. Svirke umuknu, kola se raskinu. M. D.
Milidevio, slave. 68. — I metaforicki. A vrh vi-
tijoli kopja stijezi izvijaliu svud so okolo, gdje
s liim vjetric blag s nebesi valovito vodi kolo.
J. Palmotio 170. Kolom zmija hoce igrat tko
god zeli zonsku }ubav. J. Kavanin 38b. Prcan
i Dobrota hvataju se u kolo s Kotorom, koji je
kolovoda. S. :^ubisa, prip. 4.
s;. mnostvo cefadi (ili andela, svetaca itd.)
poredeno na okolo kao kolo, ali se cesto ne pazi
na to jeii ovako poredeno, te moze znaciti i
mnostvo uopie.
<i) uo])ce. Dmitrica Nikolu milo mi po-
zdravi, u jodnomu kohi kad me s nim postavi.
P. Jlektorovii 75. U kolu se i broju cotveruh
(Ijovic zeja.^0 naci. B. Gradid, djev. 88. Nikako
0 ]. KOLO, 2, i.
za vas svit no slid' vei tuj }ubav, nu naglo izid'
van iz toga ti kola. D. Ranina ()9'>. AH eto gdi
skace k nam kolo satira, poznat je kuliaco i
glumce od pira. I. Grundulic 171. §to Apolo
nam u, Delfijeh prorokova, Sto Arpija kletijeh
kolo. Gr. Palmotic 2, 86. Gledase se sa svijeh
strana stvoritoja svoga okolo od letustijeh od
dvorana neizbrojeno lotjet kolo. 3, 24-'. Vrhu
tompla dio (necistijeh nemani) uzade silnijom ko-
lom koje obkruzi. 3, 37'>. Ove rijeoi jodva izusti
a u naoin silna kola na n se oda svud tiste i
pusti vrlijeh judi vojska ohola. 3, 69*. Trepcuc
blido tad cekase slisat i^dribe ludsko kolo. I.
Zanotti, en. ] 1. Kolo ,cerchio d' huomini, vale
radunanza d' huomini posta in giro' , corona'. A.
d. Bella, rjodn. 186*. Dvorkinioa kolo sluzi mono.
I. Dordic, uzd. 40. Jost nami za izgled ono sveto
kolo apostola. J. Matovic 493. Eastvori gradu
vrata, i napusti kolo djevojaka. M. Pavlinovic,
razg. 40.
It) kaze se nebesko kolo ili samo kolo
skup onijeh (andela i svetijeh dusa) Ho u raju
prebivaju. u vecemu dijelu primjera to je po
crkvenom lat. chorus. Kolo od radujucih se di-
vica. B. Kasid, rit. 119. Zove tebe lubezno kolo
divica svetije. P. Posilovid, nasi. 86b. Primilo
tebe kolo od radujudi se divica. L. Terzid (B.
Pavlovid) 16. Nacin, koga na nebosa uzdrzuju
andeli blazeni, i koga casti ostalo kolo dusa ne-
beskijeh. J. Matovic 482. Da je proklet od Boga
i od svega kola nebeskoga. S. ^jubisa, prip. 46.
— kolo andela moze se kazati i u osobitom smislu,
jer crkva uci da se andeli dijele u tri reda {,hi&-
rarchiae'), a svaki red u tri kola (,chori'). Ti jesi
andeo od kola svetoga. Zborn. 62b. Sporedjena
sva ova kola (andela) u tri se opet sadruziju,
tri 'ednu ciued jerarkiju, a devet se kad sastanu,
jerarkije tri nastanu. jr. Kavanin 498a-. Napokon
smo mi andeli, od nizega kola ki smo. 504^1. U
svakomu rodu (andela) broje se tri kola. S. Rosa
177b. — Jj jednom se primjera xviii vijeka ova
rijec upotrebfava i za trojstvo, trojicu. Imo 'e
jedan bit ki Jubi; drugi, na Jub ki odgovara;
treci otim se ki prijubi: tim se trojno kolo stvara
od lubavi bozanstvene. bez cetvrte ko sobstveno.
J. Kavaiiin 532ii-.
<■) krvno kolo, vidi kod krvau.
(t) vrzino kolo, vidi vrzin i kod graban-
oijas.
e) supje kolo kaze se kad su fiidi tako
poredeni da ostane prazno mjesto ti srijcdi, ii
dva osohita znacena. an) pjesaeka se vojska po-
redi u cetverokut, ostajuci sa svake strane obr-
nuta put neprijateja, franc, i nem. carre. j— «
nase vrijeme, a izmedu rjccnika u Vukovu. Supje
kolo cini od nizama. Nar. pjes. vuk. 5, 342. Supjo
kolo s vojskom uoinio. Ogled, sr. 413. — 7thJ ii
nekijem narodnijem igrama (znacene je od pri-
like kan kod f). Uhvati so kolo od deset do
petnaest mladib momaka i dovojaka, izmijesanih
svih (musko pa zensko) i sastave krajeve, to onda
postane, kao sto narod zove, sup)e kolo. V. Vr-
cevid, igr. 30. Stane u sred supjoga kola. 31.
Uhvati se supJe kolo muskih i zenskih. 32.
li. moglo bi se, kao o cefadi, kazati i o zi-
votinama; ali u ova dva primjera (o zmijama)
ne zna se jeli znacene uopce: mnostvo, ili je 2>rarn
znacene kao kod a. Mjoste prama svijem se iz-
vija vitorogo oko glave razdrazenijoh kolo zmjja
ko se u jedu koju i dave. G-. Palmotic 3, 8'K Sa-
rovitih kolo zmija zatvara mu uste blijede. J.
Kavanin 413*.
i. u nejcijem primjerima enaci i mnostvo
nezivijeh stvari, ali nije lako raspoznati, govori
1. KOLO, 2, i. i
K se 0 mnostvu uopce, Hi o kolu u znacenu kao
hod a, Hi (metaforickij kod f, n. p. o gvjesdama.
Ki se u oarskoj druzbi gizda kako mjesec posrod
kola izabrauijeh svijetlijeh zvizda. G-. Palmotio
2, 51G. Vidi zvizda kolo milo. A. Vitajic, ist.
S*. (u ova dva primjera vaja da je ziiacene kao
kod a; Gdi ueizbrojuo u okolo sitnijeh zvijezda
siva kolo. G. Palmotic 2, 26. Zrake suncane od
zvijezda kolo resi okolo. 2, 467. nidi i: G-ospiuo
kolo, vise zvijezda naokolo s jednom u srijedi.
M. Pavliuovic. vidi vlasici). — Amo pripada i
ovaj primjer: Jak da od svud na nu srne ail-
nijeli vihar plaho kolo. G-. Palmotic 3, 227a.
k. vrijeme kad neko voce sazri (ako to bimi
vise puta preko godine). — Po svoj je prilici islo
znaiene kao kod c. — U Vukovii rjecniku.
I. nekakvo drvo kod sabake (ribarskoga
oruda). — Ne znam. uprav kakav mu je oblik.
Pri tijem gucam vezaiia su dva duga komada
mrezo sirega oka a dobjoga konca i zovu ih
,krila' mreze, jer se bas otvaraju kako dva ticija
krila. ua svrsetku svakog krila nalazi se drvo,
za sto je mreza privezana, dugo mletaski lakat,
to zovu ,kolo' ili ,krilo'. L. Zore, rib. ark. 10,
3.56—357.
2. KOLO, n. mjexito iine. — Bio: ista rijei sto
1. kolo. — U spumenikti, xiv vijeka, i otale u
Daniiicevu rjecniku,: selo ,ua Dlbuini' koje kra|
bosauski Dabisa dade zupanu Vukmiru i braci
mu. jVI(on. serb). 226. (1395). — jVe znam jeli to
sadah'ie selo u Bosni ii okrugii travnickoiu. Statist,
bosn. 76.
3. KOLO, adv. vidi okolo. — U jednom pri-
mjerii xviii vijeka. Gdje ua krimoz svion so kolo
vidi od zvijerja grad biserni. J. Kavai'iiu 3G'J.
KOLOBAli, m. circulus, orbis, vidi 1. kolo, 2.
— Jamacno postaje od kolo, ali sc -bar ne da
tumaiiti. — Nalazi se u novoslovenskom jezikic,
a i u nasemu (rijetko) od xvi vijeka; izmedu
rjcxiiika u Vrancicevu (,orbis') gdje se naj prije
naliodi, u Mika[i7m (kolobar, okrug ,ciroulus'),
u Bjelostjenievu (kolobar, okrug, ki-ug , circus, 1.
cu-culus, orbis'. 2. kolobar vsega kola, obloga
,apsi3, apsida, absis'. 3. kolobar zdenci ,crepido'.
4. kolobar, ili okrug nebeski po kojem sunce ide
,zodiacus, hemisperium'. 5. kolobar zida ,ambitus
muri'. 6. kolobar ocni ,iris'), it JambreHicevu
(,01-bis'), u Voltigijinu (,oircolo, orbe, circonfe-
I'enza' ,zirk6l, umkreis' ; kolobar ocni ,arcoba-
leno, iride' ,regenbogen'), « Stiilicevu (,circulus'
.s dodatkom da je uzeto iz 31ikajina). Tako i
palio teze sgara, sto je veco kolobara. 'J. Ka-
vaiiin -lOSti. — U osobitom znacenu: Kolobar, na
peti kose zejezni obrucac. Kupcina-dol. D. Hire.
— oidi i: Kolobar, ggr. matb. (kolo, kruznica)
,kreisliuie', tal. ,circolo'; pliys. astr. kolobari vi-
siae ,almukantharate, hobeuzii-kel, boheukreise',
frc. ,cercle3 de hauteur, almucantarats', egl. ,al-
macantars, cii-cles of altitude', tal. ,circolo delle
altezze'; ukloni kolobar, astr. (krug uklona) ,de-
cliuationskreis', tal. ,circolo di declinazioue'; tech.
(kotur, kolotur, krug) ,ruude scbeibe' ; (kolut)
,ring', tal. ,cerchio; anello, ghiera'; podijelba ko-
lobai'a ,kreistheilung' ; kutomjerni kolobar, mech.
prvotui krug ,tbeilkreis (b. messinstrum.)', frc.
,cercle primitif; kolobar si. (n. p. suuea, kolo,
ograda, obzai') ,iiof', tal. ,alone'. B. Sulek, rjecu.
znanstv. naz. gdje ima i Kolobar od kola ,rad-
ring (miihl.)', tal. ,cerchio della ruota' kod kolo.
KOLOBARAC, kolobarca, m. dem. kolobar. —
isporedi kolobaric. — U Jambresicevu rjecniku
(kajkavski kolobarec ,orbiculus').
KOLOBAIlA>f, kolobarna, adj. koji pripada
1 KOLOKVIJ
kolobaru. — Nacineno u nase vrijeme. Kolo-
barni, astr. ,ring-, kreis- (in zus.)' ; kolqbartii
okrug ,armiUarspbaere, ringkugel'. B. Sulek,
rjecn. znanstv. naz.
KOLOBAKIC, m. dem. kolobar. — U Bjelo-
stjencevu rjeinikii: ,orbiculus, circulus, v. ansa,
n. 3 (gdje stoji ,annuli cateuarum' ,kolobarici ili
karike lancene ali na verugah). 2. kolobaric ko-
jega zene na vreteno spoda naticu da se leg|e
vrti ,v6rtioillum'. v. cvrk. — Va^a da je rijei
novoslovenska.
KOLOBARICIOI, m. pi. stekla gjiva (Sabjar.
Gojak). B. Sulek, im. 151.
KOLOBARIC, m. dem. kolobar. — U Vrimci-
cevu rjecniku: ,orbieulus', i u Stulicevu: ,orbi-
culus' s dodatkom da je uzeto iz Mikalina, u ko-
jemu ove rijeci nijesam nasao. — I u pisaca
nasega vrentena. Nad krizem je kruna, a jia ovoj
kolobaric za vrpcu (,schleifring'). Zboniik zak.
2, 117.
K0L0B.4RITI, kolobarim, impf. u Bjelostjen-
ievu rjecniku : kolobarim, kru/.im ,circulo, ro-
tundo, circulum facio'; u Jambresicevu: kolo-
barim ,circulo'; u Voltigijinu: ,fare cerchio, ac-
cerchiare, tondeggiare' ,rundmachen, riindon'; «
Stulicevu: ,circumdare, circulos facere' .< dodat-
kom da je uzeto iz Habdeliceva.
KOLOBETATI SE, kolobetam so, imiif. cujati
se sjedauv na objosen koiiop. M. Pavlinovlc. —
isporedi kojebati se.
KOLOCIJANIN, m. vidi Kolosaniu. — Mno-
zina: Kolocijani. — U dva pisca xvii t xvui
vijeka. Veli aposto Kolocijanom. M. Radnic
255I1. Aposto govori Kolocijanom. 379''. Piso
Efesijanima i . . . Kolocijauima. .J. Matovic 85.
Sto aposto ov.ako zapovidje u knizi Kolocijauima.
375.
KOLOCINANIN, adj. vidi Kolosanin. — Mno-
zina: Kolocinani. — U jcdnoga pisca xvin vijeka.
Aposto Kolocinanom pisuci govori . . . P. Kno-
zevic, osm. 326.
KOLOCANIN, m. vidi Kolosanin. — Mnozlna :
Kolocani. — U istoga pisca xvu vijeka u kojega
ima i Kolooijanin. Pavao veli Kolocanom. M.
Radnic 1061>.
KOLOCEP, m. otok blizu Dubrovnika, lat. Ga-
laphodium, tal. (staro) Calafotta, poslijc Cala-
motta. — i u nasemu se jeziku zove i Kalamota.
-^ liadi postana vidi Lopud. — Izmedu rjecnika
u 31ika{inu (Kolocep, otok dubrovacki ,Galamotta'),
(( Belinu (iCalamotta, isola nel Raguseo, fertile
ili viui' ,Calamota' l-58a). Kolocep i Mljet . . .
J. Kavaiiiu 189^.
KOLOCEPKA, /. zensko cejade s oloka Kolo-
vepa. P. Budmaui.
KOLOCEPlriANIN, m. covjek s otoka Kolocepa.
— Mnozina: Kolocopjani. P. Budmani.
KOLOCEPSKI, adj. koji pripada otoku Kolo-
cepu. Ije ko i kolocopski zet leeu pantarulom.
(Z). Poslov. dauic.
KOLODVOR, m. zgrada odaklc pocine koja ze-
jeznicka pruga; i velika zgrada u kojoj se za-
ustav\a ze{eznicki vlak. — Nacineno u nase vrijeme
(kolo-dvor). Kolodvor, tech. arch. ,bahnhof, sta-
tion', frc. ,gare, station, ombarcad^re', egl. , depot,
terminus, railway _ station', tal. ,stazioue forro-
viaria, soalo'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KOLOKVIJ, m. coUoctuium, razgovor. — J'o
latinskoj rijeci Hi po tal. coUoquio. — U jcdnoga
pisca XVII vijeka. Od kolokvija ili od razgovora
cxl duse s Bogom. B. Kasi(5, nac. 10. — U nase
KOLOKVIJ
KOLONIZACIJA
se vrijeme. upotrehfava za neke (pohraie) ispite
Sto daci citic na .■iveuciliStu. 0 kolokvijih i in-
doksu, koji se za iste ufionike izvesti imaju.
Zbornik zak. 1871. 164.
KOLOKVINTA, /. vidi kolokvintina. — U pi-
saca naSega vremena. Kolokvinte (,colocjuint6n')
sptidaju modu stvari apotokarske, te se ocariniiju
11 prometu. Zbornik zak. 1853. 101.5.
KOLOKVINTLDA, /. vidi kolokvintina. — U
jednoga pisca xvn vijelca. Beru6i kolokvintidu . . .
ka jost trava zuhka i otrovita. F. Glavinic,
posl. 6.
KOLOKVINTINA, /. Cucumis colocynthis L.,
neka bifka, tal. coloquinta, ooloquintida. — Is-
medii rjecnika u Belinu {,co\oquiatiis.' ,collocyn-
this' 201'') i a StuUicvu (.colocynthis, oucurbita
silvestris'). Kolokvintina, coloquintida (Pizzelli,
Kuzmii), Ououmis colooyntbis L. B. §ulek, im.
151.
KOLOMAN, m. imc musko, ohicno u Magara
(Kalman). — Po ohlikii (lat. Colomauus, Golo-
mannus) cini se da je slavensko ime. — U na-
sijeh pisaca od xvii vijeka. Na krajevski negov
sjede sto Kolomau ostri i hudi. P. Kanavelio,
iv. 4. Gejze, Bele, Kolomani. J. Kavaiiin 2iilii.
Kolomanom krajem casnijem . . . SSlb.
KOLOMAR, m. vidi kalamar. — U Bjelostjen-
cevu rjeinika: kolomar, riba, ligan ,teutis, loligo',
V. kalamar; u Jambresieevu : ,atrameiitarium' ; u
Voltigijinu: ,calamaro, pesce' ,me6rspiuno(!)'. —
Kako se vidi, u Jambresieevu je znacei'ie kao kod
kalamar, a, a u druga dva rjecnika kao kod ka-
lamar, b.
KOLOMAT, m. u Vukovu rjecnikii : (u Crnoj
Gori) n. p. na gumnu ,die einfassuiig' ,margo'.
Onamo su gumiia potavanena kamenem i zito se
na nima slabo vrse nego se mlati, a i kolomat
je u uaokolo svud od kamena, te se na riemu
moze sjediti, a na I'lima se cesto i dogovara, a
kasto i igra. vidi i: Gumna su (u Konavlima)
lijepo patosana kamenem, i unaokolo svuda udaron
kolomat od kamena, na kome se obicno sjedi kao
na klupama. Vuk, nar. pjes. 1, 6-t. — Va^a da
je (kao Ho misli Miklosic) novogrcka rijec: xic-
l.ufitoiij, trsteni pleter.
KOLOMAZ, m. osobita mast kojom se maze
kulo (uprav os Hi glnvcina) da se lakse vrti. —
Oiito je slozena rijec: kolo-maz (osnooa glagola
mazati) ; a moze biti i praslavenska (kolomazb
zenskoga roda), isporedi rus. Ko.io.Maas,, ces. kolo-
maz, poj. kolomaz. — U Bjelostjencevu rjecnikit:
,axungia'; u Jambresiceini: ,axungia'; M Stulicevti:
,pinguedinis genus perungendis axibus' (s do-
datkom da je rijec ruska); u Vukovu: ,die wa-
gensobmiere' ,axungia'.
KOLOMAZNINA, /. sto se placa za kolo-
maz. — Nacineno u naae vrijeme. Kolomaznina
,schmiergeld'. Jur. pol. terminol. 625.
KOLOMBAR, m. vidi kolobar. — V nase
vrijeme u Istri. Kolombar ,orbis'. D. Nemani6,
cak.-kroat. stud. 61.
k6l6mBARI6, m. dcm. kolombar. — U naSe
vrijeme u Istri. Kol5mbaric .circulus'. D. Ne-
manic, cak.-kroat. stud. 59.
KOLOMBOC, vidi kolomboc.
KOIjOMBOO, m. u Vasojovicima tako zovu
krcamak, a oko Bara i Uloiiia kukuruz. — Ne-
poznala postana. — Na drugom je mjesto pisano
s c (ali mislim da je <-. pouzdanije) : Kolomboc
(Sabjar. Boka), v. Kukuruz. B. Sulok, im. 151.
KOLOMIJA, /. u Vukovu rjecniku: vagas u
brdu ,daa wagengeleise' ,orbita'. — Vaja da je
slozena rijei: kolo-mija; drugi dio po Daniiicevu
viisfeuH (kor. 153) bio bi od iste osnove od kojc
je i minuti. — Moze biti stara rijei, isporedi
nialorus. Ko^oMun.
KOLONA, /. ial. colonua, stup. — Uporedi
kelomna, klonda. — Od xvti vijeka.
a. u pravom znacenu. Isuki'st bi frustan na
koloni. M. Jerkovio 42. Od konopov kimi bi
vozan u vrtlu i na koloni. P. Radovfiic, nac.
43.3. Kriz, zabijeu na vrliu kolone ali stupa. M.
Bijankovio 77. Tudje ju placari na salar podaso
tor k jednoj koloni kruto privezase. Oliva. 42.
Od onoga vezaiia pri koloni. .7. Banovac, bla-
gosov. 66. Zar ovo na kolonu velikoga polko-
vodca . . .'? S. Milutinovid u Pjev. crn. 331".
Popne se na jedan odlomak kolone. Bos. vila.
1886. 121.
b. na listu hartije mjesto odije(eno criaitta
sto se povlace u dufinu lista, stupae. — U pi-
■laca nasega vremena. U kolonu ,placane' pro-
nasa so prihod dotiono rasliod kronologickim
redom. Zbornik zak. 1865. 45.
e. u sjevernoj Dalmaciji: pandur (ted. co-
lonua, nem. oolonne, odijel vojske).
KOLONDA, /. vidi klonda. — Na jednom
mjestu XV vijeka. Stan . . . kolondami sveden.
M. Marulic 77.
KOLONEL (kolineo), m. tal. colonnello, pu-
kovnik, obrstar, obrster. — Od xvii vijeka. IPetru
Bornarda Ricciardi Hrvatov kolonelu. P. Boga-
Sinovic 3. Kolonela vlast Nikoli, moiem vitezu
punom soli ... J. Kavaiiiu 12la. Vrhuvode, ko-
loneli Vikovidu i Kumbate. 134'J. Salamunic
koloneo . . . 153a. — U jednom primjeru ima
gen. sing, kolonila, ali jamacno samo radi slika.
Vrlovita Mihovila ima pleme Draganica, Petra
a krjepka kolonila slavua hiza od Divnica. J.
Kavaniu 121a
KOLONIC, m. prezime. — Famine se od xvn
vijeka. Od koga gospoda Kolonici poticu. P.
Vitezovic, krou. 90. Gdi 'e Kolonic . . ."V .T. Ka-
vanin 2611'.
1.^ KOLONIJA, /. Colonia Agrippina, ime gradu
u Nemackoj, nem. Koln. — Od xvi vijeka, a iz-
mcdu rjecnika u Belinu (,Oolonia, citta di Ger-
mania' , Agrippina Colonia' 20la). U Kolouiji.
A. Gucetic, roz. mar. 50. Srid Kolonije grada
u Alemaiii. B. Kasio, per. 141. Amberto biskup
od Kolonije ... F. Glavinic, cvit. 165''. Poci-
vaju telesa svetih ovih u Koloniji Agripine. 214''.
U Koloniji u crkvi svetoga Petra. V. Andrija-
sevic, put. 254.
2. KOLONIJA, /. naseobina, tal. colonia. —
TJ nase vrijeme u Istri. Kolomja, it. , colonia',
naseobina. Nasa sloga, god. 14, br. 1, str. 3.
KOLONIJALAN, kolonijalna, adj. koji pri-
pada kolonijama (naseobinama), tal. colonial e,
nem. kolonial-. — U pisaca nnsega vremena.
Uslijed toga sa austrijanskimi brodovi, koloni-
jalnimi proizvodi natovaronimi. Zbornik zak.
2, 89. Kolonijalna roba i plodovi juznih zemala.
1853. 989. — isporedi prekomorski.
KOLONIJENSKI, adj. koji pripada gradu Ko-
loniji. — U pisaca xviii vijeka. Odolivao je sill
arcibiskupa kolonijenskoga. A. Kanizlic, kam.
78. Sabori kolonijenski. A. d. Costa 1, 50.
KOLONIZACI.JA, /. nasejivaiie, franc, (i nem.)
colonisation. — U pisaca nasega vremena. Ko-
lonizacija spada u djolokrug zem. vlade. Zbornik
zak. 1869. 9.
KOLONA
MH
KOLOTECNICA
KOLONA, 7)1. iiiie polii. 1<\ ICuroluc, tlom.
ziv. 24.
KOLOPEE.KA, /'. Datura stramonium L., ■nvkit
hijka. u Samoboru. A. Ostojii.
KOLOPLET, m. sprava (s hdom.) kojom se
prede, (ciradanska) preslica. — isporedi kolosuk.
— U Vtikomi rjecniku: ,das drehrad' ,rota tor-
ijuens'.
KOLOE, m. iiidt kolur. — (J iiase nriji'me, ii
Istri. Kolor , color', g^n- kolora. D. Nemanie,
fiak.-kroat. stud. 4Si.
KOLOEA, /. vidi kolera. — (H tal. c611ora.
— Od XVI vijeka.
a. vidi kolora, a. Stav}a(j') so u koloru ko-
liko ti drago, ja so ne cu vijerat. M. Drzio 'i'dfi.
TJ srgbi ill kolori. A. Komulovic 15. Ni dovo-
deci (ih) na koloru i nemir. I. Drzio 292. —
Ostali umori, to jest kolora, maliukonija i flegma.
M. Orbin 209.
1). u nase vrijeme u DitbrnDiiiku znaci Ui> i
kolera, b. P. Budmani.
KOLOEIK, m. vidi kolerik. — isporedi kolora.
— U jednoga iiisca Biihrovainiim xvii vijeka.
Ne imaju bit zlorijeci iii kolorioi. I. Dr/.ic 21-tiJ.
KOLOEINA, /. mjesto pokraj mora kod Du-
brovnika medii Vaiicaiita i Loiirijennem. P. Bud-
mani. — Prije xe zvalo Kolorii'ia (i)idi). — Ne-
puznata poataiia.
KOLOEINA, /. riUi Kolorina. — U dnhromr-
kijeiii pioslovicama xviii vijeka. Krstoiiu vodu u
Kolorinu lijeva. (Z). Tko brez posla u Kolo-
rii'iu hodi i u svotom Luci rnrtvi dan moli, iie-
donosno ili rodi ili ga skroviio sto u sn-u boli.
(Z). Poslov. danic.
KOLOS, m. •■nlu :.,,-, ,■,//,■/,:/ /,■//,, .nknliko (HOJ
mane za jednii /.■.■nm '■.-■ iini,, ir nfirarna. re-
licina; pa xe kul: fiii .. ., ;; ;,/// /(,,((/ n^hilni))
(I f/romoradnom cor/ekii. — Od lal. colussn ili ad
iiein. koloss. — U na.^e rrijeme (leihi da je iin-
rodna rijec). Kolose bi potkiutilo pasti. Bus. vila.
1892. 134. * (( ^idehiri! rj'-rnikn: ,koIi)ss'.
KOLOSALAN, k.ilosrilua, adj. pn fiem. kolossal
(jovori w /( nri.se dohii pn sjeceriiijeiH ruroiimii ii
znarenn: prerelik, fjolem, oijrommi (ceslo ti rmpi).
V. Budmani. vjdi i: Kolosalan, art. stil. v. gio-
inoradan. B. Suiek, rjcon. znanst. naz.
KOLOSI, )». pi. K(i).r}csirui. KnXanaat, Colossao,
line neydasiiemii. gradii u maloj Ajsiji (iiaj veee
poznatome po pistnti soetoija Paeta). Svetima koji
su u Kolo.sima. Vuk, pavl. kolo.s. 1, 2.
1. KOLOSIJEK, m. Kolosek, kolotrag, trag,
|iut, koji tockovi od kola napravo, prosoku pri
obrtaiiu. Svuda so po Srbiji govori (a u Sremu
i Banatu ,vagas'). M. Durovic. — Slo~eiio je od
osnova kolo i sjeci, te -ije- stoji po jaznom f)o-
voru, po istociwm glasi kolosek, po zapadnom
k()losik. — TJ naie vrijeme. — I metaforieki.
Stupao sam kolosijokom svoga zivota. Bos. vila.
1891. 2.58.
2. KOLOSI.TElv, Hi. .siimica u knjuj •,. sijrre
kole. — Slozeno od osiioua kol (knl... > i -j- .;, _
-ije- kao kod 1. kolosijek. — S i.^t<i<' iiij'iii "-'"''/•■"'".
II Bjelostjencecu rjecniku: kolosok ,sjha i)alifera',
i It Vollitjijinn : kolosek ,boschotto per tagliavo
pali' ,geIiolze, gebiische'. — Va^n da aiim /iri-
jjada i ovaj jiriiiijer iz xvi vijeka (aa 'ja/tadiiijein
ohlikom) : 1 k tomu pridali smo mu jedau viuo-
grad s kolosikom. Mon. croat. 272. (loTH;.
o. KOLOSIJEK, m. tiijisno ime. (a istocnoin
ublikuj Kolosek. kod Zapresioa. L). Hire.
KOLOSTAJ, m. ime zaaeokii. a Hrvatskoj ii
ziipaniji modruiko-rijeckoj. Eazdijej. ."iO.
KOLOSUK, »!.. vidi koloplet. — U Viikovu
rjecniku uz koloplet.
1. KOLOS, m. nekakav cvijet (u Podravini),
tulipanus ruber (Dauilo). Tulipa L., v. Kalos. B.
Sulek, im. 1.51.
2. KOLOS, HI. vidi k(5los. — TJ jednoga pisca
XVI vijeka. Vecu slavu sto krat Eodi ce dati
toj nog kolos ki porat prikrooil bise noj. H.
Luci6 27.^.
3. KOLOS, m. vidi Kolosvar.
KOLO.SANIN, m. covjek i.: ortida Kolora (vidi
Kolosi). — Nalazi ae (so, in unu'^ina Kolosani)
u Vukovu prijenodu srituijn /liMim : Kolosanima
poslanica svetoga apostola Pavla.
KOLOSINANIN, m. vidi Kolosanin. — Mno-
zina: Kolosinani. — IJ jednoga pisca xvni vijeka.
Pi.se Kolosiiianom. ,i. Filipovio 1, 550*.
KOLOS.IANIN, m. vidi Kolosanin. — Mno-
zina : Kolosjani. — U dva ^jisca xvii i .xviu
vijeka. Voli pisuci Kolosjanom. M. Divkovic,
naiik. .831). Pisuci Kolosjanom. J. Filipovic 3, 2la.
KOLOSVAR, m. grad u Erdepi, >iem. Klausen-
burg, mag. Kolozsvar. — U Mikajinu rjecniku:
Kolosvar, grad u Erde(u ,Claudiopolis'. — / u
Sulekovu rjecniku: Kolos(var) ,Klausenburg', po
cemii se vidi da sc kaze i samo Kolos.
KOLOTALO, n. kao izmislena onomatopejska
rijec u narodnoj pjesmi ugarskijeh Hrvata na-
sega oremena. Kad u hizu dosla, prelac zagle-
dala: ,Ali moj mili Boze! kakvo kolotalo !' Jacko.
247.
IvOL< iTHJ, kolotoci, /'. vidi kolotocina. — TJ
nase rriji'me ii litri. Kolotfic ,orbita', gen. ko-
lotoci. 1). Nomanic, cak. kroat. stud, iftsg. 70.
vidi i kod koloteciua, a primjer iz ^ulekova rjec-
niku znannlrcnijch rijeci.
KOLOTEGINA, /. slozena rijec od kolo i
o.fiiorr glagola toi'-i. - U kajkaraca i u xjever-
nijrli i,il:tirar,i ft u iiiiroslnroixl-nin jeziku). - -
Iviinhi rjrfiiti-o II r.irlnsljnn'rrii (kolotocina,, ili
bi-.-i,zrl.i. koju k.il,. n.-iiiravj.-i, ,nrl>ita'), u Jaiidjresi-
ccru (,iirbita'), u Willigijiiiu (,orbita' ,dor krois
odor dio laut'babn oines gostirns').
it. ridi hrazda, h), isporedi kolomija, kolov<i/.,
vagas ild. - Orakorn je znacene u Bjelosfjen-
cevu i pt> sroj prilici u ./ainhre.^iceru rjecniku.
— II >iaie si: vrijeme upolrehjava. i za gvozdene
pruge na zeleznici (i osobito za dajinu izmedu
jcdne i druge). Kolotec, Kolotecina, arcli. (ko-
lovozina, vulg. vagas) ,geleise, spur', tal. ,rotaja,
carreggiata' ; zejezua kolotec ,schi6nengel6ise',
frc. ,voie de for', egl. ,s6t of tracks, track, track-
way'; kolotocina postrana, pokrajna ,seiteugeleise,
nebengeleise', frc. ,voie de garage, ou de service',
egl. side-strake. B. Sulok, rjeon. znanstv. naz.
Pretovarivaiie robo potrobito usiijod razlicnosti
kolotecina zejeznickili. Zbornik zak. 1805. 143.
Podgradi'ia pruga ima se izvesti s jednom kolo-
tecinom. 1867. 79. Koliko treba prostora za ze-
|eznicu sa jednom kolotecinom. 1871. 355.
b. put (krira crtn) kojijem idu zvijezde jedna
oko ilnnii' III. p. iiijiKie iiko nase zem(e, zemla i
dru;/'' ::'riji .dr ,,r'li,.,liiiri iiko sunca). — IT Vol-
tigijiiiii rjrciiiLii — ,l/'):'i' /liti da je Voltiggi krivo
sli ratio znaeeiic orbita iz drugijeh rjecnika.
KOLOTECNICA, f. nai'ineno a na.k crijeme
kao ime neke gcoiuetricke krive linije. Kolofcec-
nica, Kolotocuica, mech. matb. ,cycloido, radlinie',
tal. jcicloide' itd. B. Sulek, rjecn. znaustv. naz.
KOl.OTE^NINA
211
1. KOLOVOBA
KOLdTlilC^NINA, /. vidi kolotefiina. — U Slu-
lirerit rjcimku: .orbita' s dodatlcom da je uzeto
i: HahdeUieva (?).
KOLOTEK, m. indi kolotefiina, a (hrazda $to
jcdno kolo Hi dva kola s iste strane cine). — U
pisaca nasega vremena. Na svakom prostoru ima
so suijeg: u siriui od dva koloteka razgmuti.
Zbornik zak. 2, 109.
KOLOTIN, m. ime rijeci u Bosni. T. Kova-
f^ovio. 28.
KOL(")TOCrNA, /. vidi kolotefiina, a. — TJ
Jednom primjeru xviii vijelca. Smotrivsi koloto-
6ine poznade da je ukraden. M. A. Eejkovi6,
sabr. 27.
KOLOTOCNICA, /. vidi kolotefinica.
KOLOTEAG, m. vidi 1. kolosijek.
KOLOTEK, m. nejca hijka. Kolotrk, rus. ne-
ln!ic.nTiinojii.e, Eryngium campestre L. (Orfelin).
B. Sulek, im. 1.51.
KOLOTTJE, OT. discus, vidi kolut, kotur. — U
pisaca nasega vremena. Kolotur, ineob. (kotur,
krug) ,runde scheibe'. B. §ulek, rjecn. znanstv.
iiaz.
KOLOTUEA, /. orbioulus, trochlea, kolo (vidi
1. kolo, a), ali tako nacineno da se maze objesiti
I) Ho, Hi da sto maze na nenia visjeti u isto doha
kad sc vrti. — Narod kao da ne zna za ovo zna-
ceiie negu samo u mnozini za neki osobiti slucaj,
vidi It Vukovu rjecniku: kol6tuve, na razboju ono
o cema vise uiti. cf. Sko}oi, skokci. — U pisaca:
Kolotura, mech. (skripac, kluba) ,rolle', frc. ,pou-
lie', ei?l. ,pulley', tal. ,carruoola'; pomiona kolo-
tura ,lose rolle', frc. ,poulie mobile', egl. .mo-
veable pulley', tal. ,carrucola mobile' ; nepomicna
kolotura ,rolle, festo rolle', frc. .poulie fixe, p.
ordiuaire', tal. ,carrucola fissa', egl. ,fix6d pulley'.
B. Sulek, rjecn. znaustv. naz.
KOLOTUEICE, /. u Vukovu rjecniku: vide
kolotura s dodatkom da se govori u Hrvatskoj.
— Uprav je dein. koloture.
KOLOTUEIC, m. xndi kolotura. — Uprav je
dern. kolotur. — V nase vrijeme ii Istri u opcem
znaccnu; u osobitom snacenu u mnozini, vidi u
Vukovu rjeuniku: vide koloture H dodalkom da
se. govori u Srijemu. — Kolotilric , trochlea'. D.
Nemanic, cak.-kroat. stud. 60.
liOLOTUEJE, n. (uopee) sprava od uekoHko
kolotura. — Nacineno u naie vrijeme. Koloturje,
raech. ,rollensyst6m', tal. ,sistema di carrucole'.
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KOLOTTJENIK, m.. sprava nacinena od dvije
Hi vise kolotura, od kojijeh je jedna nepomicna
(samo se vrti oko svoje osi), a ostale se pomicu,
te se mpotreb^ava za podizaiie u vis teskijeh stvari.
— Nacineno u nase vrijeme. Koloturnik, meoh.
(skripci) ,fiasehenzug', tal. ,taglia, polispasto', frc.
,moufle, poulie moufl(5e, palan', egl. , tackle'. B.
Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KOLOV, m. ime psu. ii Bosni. D. Hire.
KOLOVA, /. ime domaeijem zivotinama.
ii. kravi. F. Kurelac, dom. ziv. 24. D. Tr-
stei'iak.
1). kozi. u Bosni. B. Hire.
KOLOVABA, /. slozeno od kolo i od osnove
glagola voditi (-vadati).
a. u jjojickom statutu ima nekoliko jiuta ova
rijev (ali po eakavskom govoru kolovaja) uz mlin,
te sc ne zna jeli isto sto mlin Hi vodenica. Hi je
kakva drtiga sprava u kojoj ima kolo. isporedi
i 3. kolovoda. Zove se gibuce ca se gibje ili ca
se more lasuo gibati, a zove se stabulo ali ne-
gibude ono 6a se s mista ne gib]e, a to je re-
ku6i zemja ali ku6a, polafia u japno ali u pod,
ali na selu polina ali crikva ali kastoo ali pec
ka je stanovita; toj je stvar negibu6a i stabula.
A ino svo zove se gibude: i ku6a 6a bi gomio-
nica, slamom pokrivena, to so ino ne more redi
nego da jo ri6 gibuda i mlin ili ina knlovaja
jest rio stabula. Stat. po]. ark. ,5, 259 — 200. Ko-
lovaje mlinske ali stupne . . . 282. Ako Ii tko
hode naciniti novu kolovaju . . . 283.
b. konao pokriven kroz koji se slijeva voda
kad je kiSa. IT nase vrijeme oko Stona: ,Kako
kroz onu kolovadu dere voda '.' ,Pustio sara jaAce
u ogradu kroz kolovadu' (bude ta kolovada na
dno ograde ispod mode kao prozor i tuda izlazi
voda iz ograde). M. Milas.
KOLOVADINA, /. augm. kolovada. U nase
vrijeme oko Stona. ,Na6ini jedan put ono kolo-
vadine'. M. Milas.
KOLOVAEAN, nejasna rijec u dva primjera
XV i XVI vijeka.
a. kolovaran, kolovarna (?), kao da je adjektiv
u primjeru xv vijeka i kao da znaei: prevar]iv.
Dobitak kolovaran i simena shabna. Starine.
2.8, 72. (1496).
1). kolovaran, kolovarni (?), /. (?) u primjeru
XVI vijeka znaci nekakvo zlo djelo, ali nc znam
koje (prijevaru?). Pokarivanje v 'k(n)p(t)oli('f),
kolovaran v kori, nepo6tenost pri oltari . . . Na-
rucn. 89;'.
KOLOVAEI61, »». 2)1. ime sclu u Hercegovini.
Statist, bosn. 113.
KOLOVATI, kolujem, impf. igrati kolo. — IJ
jednoga pisca xviii vijeka. Gdi 1' duboke nauc-
nice, gdino miidro savijase gnijezda bogi i bo-
dice, pjevaoci kolovase? J. Krmpotic, kat. 43.
Tebi zem)a zadostojne nece slave izpjevati prom
akono od pokojne do vijeka ce kolovati. 97.
KOLOV AZAC, kolovasca, m. u VoUigijinu rjec-
niku uz kolovoda (vidi 2. kolovoda). — nepoicz-
dano.
KOLOVIC, m. prezime. — U narodnijem pjes-
mama xviii vijelca. Kolovicu Krile. Nar. pjos.
bog. 165. Tad dodoSe do dva Kolovica. 168.
KOLOVIK,, m.. ime mjestu u Srbiji u okrugu
vafevskom. Niva kod Kolovika. Sr. nov. 1871.
468.
KOLOVINA, /. Viscura album, neka hllkn. n
Eadoboju. D. Hire.
KOLOVIE, Kolovira, m. brdo u Lovcenu. —
U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu gdje
je onako tumaceno. Svili joj se (magli) gusti
pramovi s Lovdena i Kolovira do pjene morske.
S. ^jubisa, prip. 90.
KOLOVKA, /. ime ovci. P. Kurelac, dom.
ziv. 32.
KOLOVNA, /. stup, isporedi kelomna. — /''
jednoga pisca Dubrovcanina xvii vijeka. Prid
kojim se tresu stupi i kolovne. I. Drzi6 16. Od
koga se tresu kolovne nebeske. 46.
KOLOVOD, m. vidi 1. kolovoda, a, a). — U
jednoga pisca xvn vijeka. Vil nedoglasih gizdavi
kolovode. D. Krizanid. star. 18, 227.
1. KOLOVODA, m. i f. iovjek ili zensko cejade
sto vodi kolo (vidi 1. kolo, 2, f). — U cakavaca
kbloYoja. — U mnozini je ienskoga roda. — Voc.
sing, u svijem je primjerima isti kao nom. sing.
— Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Mika-
finu (,pra6sultor, choragus') gdje se naj prije na-
hodi, u Belinu (,chi mena la danza' ,choreae ductor'
1. KOLOVODA
2l.=j
KOLOVOZ. b.
2'M!'), M HJelosf.jenceoti (v. kolo, u. 5), u Stuli-
cevu (jchoreae ducfcor, antesignanus'), ii Vttkomi
(1. jder anfiihrer im kolotanz' ,choragus'. — 2.
lig. ,der aufiihrer iiberbaupt' ,dux, choragus').
il. a iibiinoni smislu.
<i) musko ce(ade (ill se ne moze poznati
da je zennko). gdjffjdje se Jcolo shimca i inetafo-
ricki (kao n. p. u naj zadnc.m primjeni). Idu
k nihovoj smrbi pivajudi i igrajudi i smijudi se
ove kolovode, jerbo jos u vrijeme u koje igraju
idu g grobnici. M. Kadnic 121*. Drz' se mede,
kolovoda. (Z). Poslov. dauic. Na polisu nije gu-
slara sjeverskom al' kolovoje. J. Kavanin 471''.
Kolovoda vice: ,bap, hap', noga tjera: ,tap, tap'
juta. J. Krmpoti6, kat. 123. Kolovoda, diko
na§a, okom treni, kolom kreni. Nar. pjos. vuk.
1, 176. Cistac kolovoda! (bjezi! uteoe!). Nar.
posl. vuk. 348. Prcan i Dobrota hvataju se u
kolo s Kotorom, koji je kolovoda. S. ^^iubisa,
prip. 4.
f>) zensko cejnde. Nade gdje se kolo vije
zlijeh nemani s desne i slijeve; kolovoda kijem
bjese zla lakomost i nemila. J. Palmotic 410.
Jal' ga vi zenite, jal' ga nama dajte, da ga mi
zenimo nasom kolovodom. Nar. pjes. vuk. 1, 107.
Pred dvorom mu divno kolo igra, kolovoda sestra
Stojanova. 3, 257. Gorom pjeva vila i devojka:
. . . ,,Ta cu biti kolu kolovoda, a ti ces mi biti
drugarica'. Nar. pjes. petr. 1, 41. Jedua zena,
kao kolovoda, pocine (pjeeati). Vuk, nar. pjes.
1, 90.
I). (( prfuesenom snmiit, kao poglavica, cnvjek
(III' :iiiiiii. kiiif li se 0 zenskom celadetii) koji
iijinirlii iiiriji'in i drwje ptde kod toga vudi; cesto
tic iiiisli II liiiiii Hi 0 driKjoinp. cemu sto ne u po-
tnji nidi, te se obicno shvaca u zlom smistii. Ako
za Olio nepravde, za one sile... budes uzbrojena
u jadnoj ceti od odvrzeni, od osudjenih, jeda ce
biti jak za tebe oaloboditi oni tvoj drug, vraziji
kolovoda? A. d. Bella, razgov. 24-5. Grigorija
kolovoda od omraze ua Ignatiju. A. Kanizlic,
kam. .38. Kolovodu u odstup|enu od ujodii'iona
Grci iiisu so stidili sliditi. 75.5. Car kolovodo
ove bune smace. 857. Ucinivsi so arambasa iliu
kolovoda od mlogi izdajnika. D. Rapic 101. U
tilesuoiuo nasladeiiu i bluduosti, kolovoda jesu
oci. 201. Cnr-Boza i Ivana telala, za kojo se
govorilo da su bill kolovode bune, zovnu pan-
duri. Vuk, prav. sov. 21. Kolovoda ,radelsfuh-
ror'. .Tur. pol. teriiiinol. 407. — Amo moze pri-
pndati i ovo ((jdji: ,/e nesto drukcije znncene) :
Kolovoda ,politioo, ohe sa aocomodarsi a tiifcti i
tempi' ,(;uivis sceuae ac tempori serviens homo'.
A. d. Bella, rjecn. 570a.
2. KOLOVODA, m. eovjek koji vodi kola, ko-
cijas. — dakavski: kolovoja. — U jediiom pri-
mjeru pisea Duhrovianina xviii vijeka, a izmedit
rjecnika u Vrancicevit (kolovoja .auriga') ydje se
naj prije nuhodi, ii Belinii (,carrozziere overo
cocohiere' ,auriga' 174'>), u Bjelostjenieini (v. ku-
cijas), u Voltigijinu (,ooochi6re, carrettiere, car-
radore' ,kutscher, fuhrmann'), u Stulicevii. (,rhe-
darius'). Mjeste k6na vjetre nagle on (Bofi) za-
uzda, stuci, spravi; kolovode svojo uciiii, d,a su
rajski kerubini. I. Dordir, salt. 45.
3. KOLOVODA, /. mjesto u vodonici gdje kolo
stoji 1 uz kolo kobila, uzglavn^ca, vreteno, i za-
ruca i pastuh. M. Pavlinovic. — isporedi kolo-
vada.
KOLOVODANI, in. pi. iinc mjestu u Hrhiji a
okrugii rudnickom. Livada u Kolovodani. Sr.
nov.'lSOl. 778.
KOLOVODICA, /. vidi 1. kolovoda, a, h). —
JJ nase vrijr.mc, a izmedii rjecnika ii Vukoiuc
(koja vodi kolo ,aufiihr6rin im kolotanz' ,choraga').
Nabasa na uekakvo kolo krilatijeh devojaka, pa
se prikri da ih gleda i slusa kako pjevaju, ali
negovom nosrecom opazi ga kolovodica. Nar.
prip. vuk.- 219.
KOLOVODINA, /. ime mjestu u Srbiji u ukrugu,
rudnickom. Livada a Kolovodini. Sr. uov. 1864.
115.
KOLOVO GNIjfcZDO, n. ime nekakvu sehi
prije nasega vremena. (I'o istoinom govoru) Ko-
lovo Gnezdo (selo). S. Novakovic, pom. 135.
KOLOVOZ, III. orbita; augustus (meusis), slo-
zeno je od kolo i od osnove voz glagola voziti,
te uopce znaii Hi mjesto kiid se voze kola Hi
vrijeme kad se voze. — Od xiv vijeka.
a. mjesto, t. j. put kud idu kola. — Ovo je
starije znacenc. — U nase doha stoji cesto uz
su2)stantiv put. — Iziiuutu rjecnika u Viikovii
(1. put kuda idu kola ,das gelei.se' ,orbita'. — 2.
put izmedu Spuza i Podgorioe) i u Daniiiccvu
(kolovozb ,via publica').
>i) uopce. Pravo na kolovozb. Glasnik.
15, 285. (1348?). Svobodbnb s kolovozomb. .35,
121. (.XIV vijek). Na sred druma kolovoza puta
a on ode kolovozom putem. Pjev. cm. 301^^.
Ouamo ne samo sto se kolovozi cesce zavajuju,
zasijecaju, uogo se popravjaju. Vuk, dan. 2, .53.
Zato su ti putovi nazvani krcenici za razliku od
starih tesnih krivudavih kolovoza seoskih. M.
D. Milicevic, zim. voc. 290. S visa u desno smo-
trismo neko veliko selo kome vodi put kolovoz.
omer. 247. Nema dobrih putova i kolovoza. Eat.
123. Kolovoz , orbita; via publica', gen. kolo-
voza (u Istri). T>. Nemanic, cak-kroat. stud. 65.
h) kao iiijesno ime. (i(i) u Gnioj Gori (vidi
i u Vukovii rjecnika). Otidose u Kolovoz tvrdi.
Ogled, sr. 486. Od krvava mosta s Kolovoza.
488. — bh) u Srbiji. ii.iki) u okritgu jagodinskom.
Livada na Kolovozu. Sr. nov. 1873. 859. —
hhh) u okrugu rudnickom. Zabran u Kolovozu.
Sr. nov. 1873. 107. — )-rr) it okrugu oalevskome.
Niva u Kolovozu. Sr. nov. 1866. 133.
b. avgust (mjesec). — Po sooj prilici jer .s-e
poslije zetve vozi zito na kolima s po^a. — (hi
,\vn vijeka (vidi T. Maretio, narodna imeua mjo-
secima u Nastavnom vjesniku 5, 243), a izmedu
rjecnika u Mikalinu (kolovoz, mjesec ,s6xtilis,
agustus'), u Belinu (,agosfco, mose dell' anno'
, augustus' 54"-), u Stulicevu (,augustus'), u Vu-
kovii (mjesec avgust ,mouat august' ,meiisis au-
gustus') s dodatkom da se ipivori u Dubrovniku
f? vidi 0 tome T. Maretio 21'2 i 250—251). Mjosoc,
agust, kolovoz. M. Divkovic, nauk. ix. TJ oci
petnadestoga dnevi agosta kolovoza miseca. B.
KaSic, is. 108. Kolovoz ili gospodicnak. M. Al-
bert! XXXVIII. Bjese u svrsi kolovoza jur po-
cela jesen plodua. I. Gundulic 390. Pribrodi
Dunaja kolovoz tekuci. L T. Mrnavic, osm. 43.
Agust, kolovoz. P. Posilovic, nasi. x. Misli na
psenicu koju ima skupiti kolovoza. M. Raduic
476^. .\ugustus aliti kolovoz. P. Vitezovic, krou.
28. Na 28 don kolovoza. 175. Misec kolovoz
(, augustus'). S. Margitic, ispov. xviii. Kolovoz,
agust. L. Terzic xxi. Vec ua svrsi kolovoza . . .
J. Kavanin 170b. A kolovoz djevom seta. 473'i-.
Treci dan kolovoza. F. Lastric, od' 387. Buduci
se priobrazenje Gospodinovo dogodilo na sest ko-
lovoza. ned. 1 13. Od miseca svibi'ia do kolovoza.
A. Kanizlic, kam. 109. Miseca augusta iliti ko-
lovoza. 625. Tu kolovoz vozi zito, slamu, sino.
A. Kanizlir, mz. 14. Mjesora srpiia, kolovoza i
rujna. I. Zauicic ;102. Slidi pisuia kako kra}
KOLOVO/, b,
'21(!
3. KOLOVBA'P, o.
lllu^iuli iloJo pod grod KorCulu lui 15 agusba
iiliti kolovoza 1071. And. Ka6i<^, Tuxg. 17!). Peti
(laiiak nffusta miseoa, to ia reiii naSki Itolovoza.
•2'Mi'K Miseoi jesu ovi: . . . srpaA, kolovoz, listo-
pad. A. d. Costa, 1, 239. Na svrhi kolovossa. I.
.TaUtanci 60. Na 24 aguSta ali miseea kolovoza.
M. Dobretio 197. Jer u lipi'iu cim se drugiiu
kiiii, ili dosta ne bi inu dubrota, kolovozom dru<^
put ga smota. J. S. Ro|k(>vic .^8. Svu godinu
vozaju se kola. . . ,Kolovozu' pak od tudje ime,
jor se veil sad za kola vrimo, ili za to Sto se
svaka rina s po]a vozi do avojega stana, il' put
utren sto se sada prasi, putnik ide nit' se uo6i
plasi. 324. Mlogi zato kolovoza ri2u. 339. U
iniru budimskom na 20 kolovoza 1503. M. Pav-
linovic, razg. 39. Kolovoz .mensis augustus',
gen. kolovoza (u Istri). D. Nemanid, 6ak.-kroat.
stud. 65.
KOLOVOZAC, kol6vo3ea, in. (coojelc koji vozi
kola), kocijas, isporedi 2. kolovoda. — Samo u
Belinii rjciniku: jCarrettiere' ,plaustrarius' 174a,
i u Stulicevu: v. kolnik s dodatkom da je tizeto
is Belina.
KOLOVOZAN, kol6vozna, adj. koji pripada
mjesecu kolovozu. — Samo u Stulicevu rjecnikii:
,d' agosto' ,sextUis'.
KOLOVOZANSKI, adj. vidi kolovozan. —
Samo na jednom mjestu xvii vijeka. Jur kolo-
vozansld miseo ugasuuo bise. I. T. Mrnavi6,
osm. 46.
KOLOVOZIC, TO. prezime. — xvi vijeka. Jurko
Kolovozic. Mon. eroat. 330. (1565).
KOLOVOZINA, f. vidi koloteoina. — Naci-
neno u naSe vrijeme. Kolovozina T., arch. mech.
(koloteo, koloteoina) .geleise', tal. ,rotaja, carreg-
giata'; zejezna kolovozina jschieneugeleiso', frc.
,voie de fer', egl. .set of tracks, track-way'. B.
Sulek, rjefin. znanstv. naz.
KOLOVOZITI, kolovozim, imp/, biti kolovozac.
— U StiiUievu rjecnikii: ,aurigare, aurigari', za
koji ce biti i nacineno, tc je sasina nepouzdano.
KOLOVOZNIK, TO. ko je roden mjeseca kolo-
voza. — U Stulicevu rjeiiiiku: ,augusto mouse
natus'. — • nepouzdano.
KOLOVOZENE, n. djelo kojijem se kolovozi.
— U Stulicevu rjecnikii: (grijeskom) kolovozene.
— nepouzdano.
1. KOLOVEAT, adj. kao kolovrat, u kolovratu
(vidi 3. kolovrat, a). — Vala da je ovakovo ziia-
cene u jednoija pisca Dubrovcanina xvin vijeka.
Gdjeuo rijeka od dva vira romoniti Jordan tefie,
iz Libana kita izvira ter se stere na daloce, paka
leti kolovrata pojit poja, pimit blata. N. Marci
76''. — Moie se shvatiti i kao adverab, isporedi
2. kolovrat.
2. KOLOVEAT, adv. sunovrat, sunovratice. —
Isla je rijei sto i 3. kolovrat; adverbijalno je
znacene postalo ili prema sunovrat, ili od u ko-
lovrat (vidi 3. kolovrat, a, c)). — U nekijeh pi-
saca Dubrovcana xviii vijeka. Za na privaru ci-
niti mi cjec malo slave i scjene kolovrat pasti u
naj zestociJG muke. I. Bordio, ben. 13. Sunn se
kolovrat u vodu. 33. Jases li kad na konu?
Smantrane slabe glave ali straha od iiivins po-
plasene ne moze li te kolovrat iz nenadne obo-
riti? B. Zuzeri 156. Trfie kolovrat dvorni sluge
za dozvat ih. 184. Mnogo jo zaprjeoica, na koje
moze cejad nasrnuti i kolovrat tja do jaza pa-
kjenoga oborit se. 311. Tjastit 6e se po tie ko-
lovrat oboreni. 340. Neprijateji padall bi u boju
kolovrat na tisuce. V. M. Gucotii 197. Kako
je odonlek tisnuo kolovrat u propas pakleim an-
dioske Cete. A. Kalio 322. Da prikaze, ko I'lu
stisti, ko rinu kolovrat. 486. Kad bijahu od do-
snice vifiiie s nebosa kolovrat rinuti. 555.
3. KOLOVEAT, m. moze biti da je naj starije
znaiene: ono Uto vrti koloin, ili ono na iemu se .
kolo vrti, pa je docnije postalo i drugo : ono Ho
se vrti kao kolo Hi na okolo. nalazi se u osobi-
tijem znaienima. — Bijei je praslavenska, ispo-
redi stslov. kolovratt, riis. Ko.ioBopoTi., iek ko-
lovrat, po^. kolowrot. — Slozeno je od kolo i od
osnove glagola vrtjeti. — Izmedii rjecnika ii lie-
linu (vidi a, c) na krajii), u Bjelostjeneevu (ko-
lovi-at, prejac ,girgillus, motula, alabrum, rhom-
bus, colus rotatilis, vertioulum, verticulus'), u
.Tambresiiemi (.girgillus'), u Voltigijinu (vidi kod
e), u StHliievu (.vortex'), u Vukovu (,d6r wasser-
wirbel' ,vortex').
:i.. vortex, voda Uo se vrti na okolo i kao da
proguta ono .Ho joj je na vrhu, vrtlog.
a) u pranom smislu, Ali kad se pak bu-
leta, kolovrat mi vrti brodom. M. Vetranii 1, 17.
Jo§ mu nije zaman stat, kada se obrati oposlom
kolovrat, da mu plav no izvrati; kolovrat zaSto
taj kad mu se prigodi ne da mu na on kra.j
plavcu da pribrodi. 1, 116. Kad bi nadvor iza-
vrelo s kolovratom morskijoli pjena uduseno
moje tijolo. A. G-ledevic SOO'i. Trozubje ako vr-
lovito silnijeh oati cijevi erne u kolovrat ne
obrne sve krajevstvo valovito. I. G-undulic 37.
G-dje naj jace vode teku sred plahoga kolovrata.
G. Palmotic 1, 46. (Lade) sred ponorna kolo-
vrata strene ostase i prozdrte. 1, 53. (Popla-
vica) kroz kolovrat slijepi va)a ku6e i satira. J.
Palmoti6 266. Kolovrat = zavrtaj od vode ,vor-
tice'. I. Dordic, uzd. 207. Lade koje na onaj
kolovrat naidu, oce da proguta. Vuk, dan. 2, 37.
— Amo pripada. i ovo, samo ito je u manoj
mjeri: Kolovrat, oni koturici Sto se na dubokoj
vodi pravo i kad kakvo drvoe docepaju okredu
ga. (u okrugu uziokom u Srbiji). \. Stojanovid.
b) metaforicki. Vrijeme zanosec i vrteii
s\e kolovratom zdr]ivijeme. I. Dordic, uzd. 113.
<•) u kolovrat, adverbijalno, znaci: suno-
vrat, sunovratice. isporedi 2. kolovrat. Kroz ua-
ravno nokropoiue u kolovrat sve prome6e. P.
Kanavelii, iv. 265. Vrz' ih u kolovrat, vrz' ih
dolu (ipraecipita, Domine, eos'). I. Dordic, salt.
176. U koji ne bi trepteda zem(a u kolovrat
svrgla s sebe zgrade. ben. 196. Prosjedeue vi-h
prodoli u kolovrat sebe mece, ter satrena pada
doli. pjesu. 186. — Ovako je i u Belinu rjec-
niku: u kolovrat ,a rompioollo' ,praec6ps' 631l>.
1». (gradansha) preslica s kolom na kojeinu
se obavija nit .sto se prede. — Fo sjeverozapad-
nijem krajevima (vidi u Bjelostjeneevu i u Jain-
bresicevu rjeiniku). Pamuk se prede ili na pre-
slicu ili na kolovrat. D. Popovid, poznav. robe.
359. Kolovrat ,spinnrad'. Ilajdenak 50. Kolo-
vrat, tech. ,spinnrad', frc. ,rouet k filer, filoir',
egl. , spinning wheel', tal. ,filatojo, mulinello dei
filatori'. B. Sulek, rjecui znanstv. naz.
c. u ovoni primjeru moze biti da znadi :
mlinsko kolo. Nekako iskoci klin ispod kolovrata,
te navri strasna voda na oni mlin. Nar. prip.
vrc. 73.
d. kao mjesno ime (raja da je po znacenu
kod a).
ft) dva zaseoka u Bosni u okrugu Done
Tuzle. Statist, bosn. 83. 84.
h) planinski vis u Srbiji u okrugu crno-
m. M. D. Milicevic., srb. 873.
e. u Voltigijinu rjeiniku ima znacene: ,tor-
cicoUo, ipocrita' ,ein kopfhanger, scheinheiliger',
dakle covjek koje se pretvara kao pobozan i svet,
/>^- ^
'~_t2_ M^ 3ri*—
217 KOLUDAU, 1
'di W
imjor. — Va\a da je jiisae pomisUo
iKi mil) -.iiiini'ii: preiiia tal. torcicolh) (uprav koji
iiitkyirlujc rralom, krivoUjn, kribovrcit) i nem.
kopfhiiuger, ali je u tome an iinlixiralu poinije-
sao nasu, rijec kolo i tal. colld irriili. na zna-
ceAf: covjek koji sad jednii sad dniijn inisli (koji
xc, mi-tafiiriiki, vrti kau kolo), sto ima u ritskom
jcziku ova rijec uz ostala znacena, ne treba po-
iidditl.
KOLOVRATAN, kolovratna, adj. koji je kao
kulovrat (metaforicki). — Na jednom mjestu xvin
vljeka. Kolovratna sreiia. J. Kajic, pouo. 1, 96.
KOLOVRATAST, adj. u kojcmn su (n. p. ti
I'odi) mnogi kolovrati (oidi 3. kolovrat, a). — JJ
Stulici'Vti rjecniku,: ,vorti(;ibus plenum'. — nije
dosia poiizdano.
KOLOVEATATI, knlovmtam, impf. padati
siinovratice, propadati. iaporedl 2. kolovrat. —
Samo u Stulicevu rjecniku: ,aiidar a rompicollo'
,ruere'.
KOLOVRATAV, adj. u Stuliceoa rjeinikii tiz
kolovratast. — nije doala pouzdano.
KOLOVRT, m. ime iiije.stit H Hrbiji ii okruria
crnorljeckom. Niva u Kolovrtu. .Si-, imv. lS(i9.
589.
KOLUVRTA, a Vukoou rjeiniku: cija i-eda po
goveda, ,koIovrta' uavrta itd. ,sprec.h6ii die hirtou,
indem sie, einaiider ziililoiid, durch diose arte los
ontscheiden, wor von iliuen z. b. das vieh von
da Oder dort wegtroiben soli' , formula pastorum,
ijuis rejiciat peeus'. — Vo oroiiic kao da je rijec
hez snmla ii hrojanici, kojom cdhuiti odreduju
koji ce odaijnati slado.
KOLOZNTIC, m. prezime. — xvi rijeka. l''rauac
Koloznic. Moll, (iroat. 101. (1508).
KOLUZUN, KoKwuna, m. u Vukova rjrcniku:
voliko brdo izmedu Cruo (joro i Priinorja (blizii
Budvo).
KOli.SKI, adj. ki}ji pripada kiilii Hi koUmit.
— IJ tiiiie vrijrnir.
ii. koji priiiada kola (nidi 1. kolo, b, f)).
Kolsko i'jfo. M. I). Milirovio, ziin. ver,. 40.
1). koji pripada knlima (vidi kola). Oiiaj
druiu ooo tvrdim iiasipoin da nzvisi i kolskim
drumoia da ufini. N<'X. sr. Iw31. 117. Dva koi'ia
kolska. i). Daiiirir, 2cai-. 7, 1 1. To.sko onima
koji vuku bozakono uzicauia od ta.stitio, i srijuh
kao uzem kolskiin. isai. 5, 18. Tocak kolski.
28, 27. Put pje.sK'iki i kolski. V. lJo>,'i.;if-. zbcrn.
-ins.
KOLSTICA, /I inn- planini. — xiv vijeka. A so
planiua Dinosbkaa, lvolbstic:i. Svolostol'. lirjs. 21.
KOLTACKI, (idj. k'iji pripada Koltaka. LiJBpfi
Aiido koltackoga baua. Nar. pjos. juk. 203.
KOLTAIITA, f. 11 abagija i torzija daska na
kojoj se utija; od turskoga ,kol tahtasi' (,kol' =
ruka, jtahta' = daska). fi. Popovir'. tur. rec. glasn.
59, 12«.
KOLTAK, m. ime nekakint fjradii (n iiarodnoj
pjesmi hosanskoj naierja vremena). Pravo goni
ka Koltaku gradu. Nar. pJos. juk. 299.
KOLTUK, m. ime mjestu u Srbiji u okru//u
pozurevackom. Plac za cig)anu u mostu Koltuk.
Sr. nov. 1.SG5. 618.
XOLU, vidi 1. koje.
KOLUBA, /. oidi koliimba. — U pisaca na-
iaja vremena. Koluba ,schiflskiel\ Jur. pol. tor-
minol. 093. — / a I'opovicevu rjecniku: ,schiirs-
kiel'.
KOLUBARA, /. ime rijeci u Srbiji it ukrmju
valeoskom (M. D. Milicevic, srb. 362) i u liio-
yradskom. (58). — T] na.se vrijemc, a izmettu rjcc-
nika u Vukovu (,fluss in der Valevska nahija'
,liuvius Serbiae', of. Obnica i Jablanica). Pa ill
vodi na most Kolubari. N.ar. pjos. vuk. 4, l-ll.
— Pa i ime mjestu u okruqu hiiKiradskum. Niva
u Kolubari. Sr. nov. 1873. 1010. y^
KULUBARAO, Kolubarca, m. cotjek koji zivi
kraj Kolubare, vidi i kolubarski (srez). — U nase
vrijeme. ,j6s! jes!' prihvata Kolubarac ,mi ili
(lopove) livatamo, a sud ih pusta. M. D. Mili-
ievio, medudnsv. 288. I on j'o (Raka) s Kolu-
barcima vojevao pod komandoiu Grbovira. po-
meiiik. 5, 712.
K'JLUBARSKI, adj. koji pripada Kolubari,
n. p. : U srezu kolubarskom (u okruqu biof/rad-
skoin). K. Jovanovir 96. (u okruipi valevskom).
102. — hna i ostrvo (?) : Kolubarska Ada u okrurju
va(evskom. Niva u Adi Kolubarskoj. Sr. nov.
1864. 84.
KULUD.AR, k61udra, m. monaohus, kaluder (u
zapadnoj crkoi, oidi kaluder, b); moze biti da je
u kom primjeru islo sto fratar. — U naj starijcm
primjeru pisano je koludbrb. — I'ostaje od xk-
!.i'/yfijo.; ili od kaluder tijeni sto sc a (kao sto
cesto bioa) mijena na o, a d na d (isporedi lo-
turdija). — isporedi koludrica. — Od jiroijeli
vremena (od xii oijeka); u nase vrijeme ima samo
jedan priiiijer.
a. u praoom smislu, kaluder (ili fratar?).
Popi. i koludbrb. Starino. 13, 206. (1185. prepi-
sano 1250). Bysta tu koludra. 208. Zavecao se
jo, ako budo ziv, da so ucini koludar. Tondal.
star. -1, 115. U jjustiiii koUidri pribivahu. Ziv.
jer. star. 1,229. Kako se cto od nikoga koludra.
Narucn. 33ii. Ofcijuoi pricestiti svoje koludre.
3;!li. Ijjaci ali koludri ali ostali redovnici. 43^.
Kadi je i koludrom strasno ziv|onje. Transit. 6.
Od nikili koludrov. Mirakuli. 48. TrepoAito, o
fratri i popi, koludri i cari. Korizm. 17''. Po
[lapinu do|ius<'oiiju posvoti ga za koluilra. Duk-
jaiiin 13. Isti sud jost od mncli, koludara ili fra-
tara. S. liudiiilc, sum. 110l>. I)d rodovnih fratrov
il' koludrov. ispr. 87. Svi svoti koludri i pu-
stii'iaid. M. Alberti 331. Koluilar i remet, to
jest pustiiiakov. P. RadovciA, nac. 148. Ako
zelis koludar biti. I. /anotti, mod. priS. 20. Kad
so tko oboca dace biti koludar. Nauk brn. (il''.
O vi svi kori od andolov, patrijarkov, . . . ispo-
vidnikov, popov, djaci, koludri, I'emeta, divicia, . ..
fj. Tei'zic 115. Kajuili, iiauciiih kdudara. J. Ka-
vauin 295''. Kad na istu hrpu mocos i koludra
i opala. 388''. Kruna koludara. .1. Banovac,
blagosov. 61. Od svotih koludrova. 111. Svi
svoti koludri. 210. Dode jedan redovnlk koludar
u jedan mouastir. J. Filipovio 1, IGB'i'. Ilija ko-
ludar. 1, 3521'. Koji so bise koludar ucinio.
1, 358*'. Koludar, Sto ce reci redovnik pustiuak.
3, 213'i. U ime .svotih koludara. A. Kanizlic,
bogojubn. 536. Ne (h)ti reoeni manastir ostaviti
uego so u liemu ucini koludar. M. Zoricic, zro.
50. Ovi darova koludrom otok Mlit kod Du-
broviiika. And. Kacic, razg. 8. Od koludara i
koludrica. Blago turl. 2, 84. Koludri imadijau
obioaj povratit se k svomu manastiru u nediju
prid vazma. 2, 108. Koludri oliti fratri. Ant.
Kadcio 71. Zivili bi kakono koludri. A. d. Costa
1, 52. Koludri paka, koji drze u manastiru ro-
cona oruzja. jil. Dragicevic 9. Koludri oli re-
dovnici prosjaoi. 260. Mi ne ocikamo od I'lih ni
Spanolce koludre. M. Pavlinovic, razl. spis. 181.
1>. u prenesenom smislu, orsta vinove loze.
Koludar, suvrst vinove loze (Crikvenica, kamo
KOLUDAK, b. 2
su j;a donijoli koludri Paulini iz Istre), v. Toran.
Jfoliiilar crni, surrst vinove loze orna groXJa
(Primoije). B. Sulek. im. 151.
c. u ovom primjeru moze biti prezime (ako
pop nc stoji mj. dom, vidi 4. dom). Pop Andrij
Koludar. Mon. croat. 820. (1472).
(1. nejasno je it ueom yrimjerii, u kojem t'a(a
da trcba shvatiti kao adjektiv, vidi koludarski.
I onfias pobjegoh iz morske te strane, i rukam
kiiludrim izlijefUi mo rane. I. Dordi6, pjesu. 334.
KuL/UDARCKI, adj. koludarski. — Samo u
jcdnom primjeru xvi vijeka. Prohode u kojigod
koludarcki red. §. Budinii, ispr. 143.
KOLUDARSKI, adj. koji pripada koliidrima.
— Od XVI vijeka. Jodau koludarski molstir.
Transit. 236. Obgrli trude zivota koludarskoga.
Blago turl. 2, 7. Odie^u koludarsku. 2, 187. Da
virnici poziiadu duXnost tkoju imaju na razliku
i)d koludarske i redovnioke. 2, 213. Besidi se
od zivota koludarskoga. A. d. Costa 1, vi. Za-
vitom koludarskim podlozili su se pod uprave
koludarske. 1, 52.
KOLUDRA, /. vidi koludrica. — U jednof/a
pisca XVIII vijeka. Ni 1' koludar i koludra, ko
i ostali muzi i 2eu6? J. Kavaiiin 169'>. Dumne
svete i koludre srjed zatvora samostana. 368*.
K( )LUDRACKI, adj. koji pripada koludricama
(Hi koliidrama). — U jednoga pisca xviii vijeka.
Vrhu ockvriier'.a zatvora koludrackoga za zlu
svrhu. Ant. Kadcic 274. — Na drugijem mje-
stima u istoga pisca stoji s mj. c. Koji ockvr-
I'luju zatvor manastira koludraskoga na zlu svrhu.
302. Koji zabranuju divicicam oli drugim ze-
nama primiti odidu koludrasku. 305 — 306.
KOLUDRAS, m. Faloo peregrinus Tunst., soko
sivi. — U okolici spletskoj. G. Kolombatovio.
progT. spal. 1880. 8. S. Brusina, ptice hrv.-srp,
'.)4. — Jarnacno postaje od koludar.
KOLUDRASKI, vidi koludracki.
KOLUDRICA, /. vidi dumna i kaludrica. —
Fostaje od koludar. — Od xv vijeka, a izniedu
rjecnika u Mika]inu (koludrica, dumna ,monialis'
i kod kaluderica), u Belinu (,monaca, donna ro-
ligiosa' jvirgo sacra' 494" ; koludrica nezatvorena
.pinzoccliera, donna che sta nal secolo e porta
abito religioso' ,secularis religions vestita' 56Gb),
II Bjelostjencevii (koludrica, dumna ,monialis,
virgo Deo sacra', v. opatica), « Voltiijijinu (,mo-
iiaca' ,nonue'), it Stulicevu (v. dumna).
a. u pravom smislu. Suprot svojim kolu-
dricam. Starine. 23, 90. (1496). Ki bi grih uoinil
s koludricu. Narucn. 99b. Da bi rekla opatici i
inim koludricam. Transit. 237. Cetrtu hier ucini
koludricu. Korizm. 9^^. Fratri, popi, koludrice.
61b. jja bi nijedna koludrica telesni rucuik ne
taknula. S. Kozicic 7*. Opiru se visitaturom
koludrio. S. Budinic, ispr. 139. Koludrica ili
dumna od reda sv. Franceska. B. Kasic, in. 99.
Zac su koludrice . . . fiiste golubice. D. Bara-
kovic, vil. 241. (Sestra) svit ostavivsi posta ko-
ludrica. F. Glavinic, cvit. 67b. XJ prvom redu
polozi pope, . . . u tretom koludrice. 113b. Klostre
od koludric. 151b. Da ne bude pop, fratar ili
koludrica. svitl. 116. Gdi koludricom posta. P.
Vitezovic, kron. 125. Koji godir obsluzeci ali
regular bude govoriti s koludrioami ... M. Bi-
jankovii 130. Zapovidamo da koludrice ne imaju
se zlo sluziti prozoriraa malima. 133. Mati i
koludrice. Oliva. 46. Navodno dijete mneci, da
'e koludric stan naj gori. J. Kavaiiin 169b. Pu-
stihaka, kdludrica . . . 295b. Blazena je i Jozana
dominiska koludrica. 308b. 0 postene vrijedne
i KOLUMNA
djevi6ic6, posveciene Bogu koludrice. 1. Dmdir,
pjosn. 195. Jodna koludrica uiiido u vrtan. .1.
Pilipovio 1, 22". Ulazit u monastir koludrica.
P. Filipovii 18. Koludrice iliti duvno. A. Ka-
nizlio, kam. 816. Sta tuto kao mrtva dok kolu-
drico dodoSe na jutronu. M. Zorifiio, zrc. 23.
Izpita testir u pape da bude koludrica. 127. Kra-
[ica Kosara ulizo u manastir ucinivsi se kolu-
drica. And. KaCio, razg. 35. Za monake aliti
koludrice. kor. 369. Spametnija od Demokrita
bi u toj stvari nika koludrica. Blago turl. 2, 1.52.
Ni dumne ui koludrice. M. Dobretic 41. Jedua
koludrica, dumna oli divica Bogu posvedena. 199.
Od redovuica, duhovnih i koludrica. 545. Da
ponapravi se zatvor koludrica I. J. P. Du6i6,
nar. 124. Vladika Molina koludrica. izk. 33.
Koludrice svete, sluzbeiiico BoXje. .lafike. 212.
Ja hocu mlada v mostir koludrica. Nar. pjes.
istr. 2, 8. V klostar koludricam. Nar. pjes. mikul.
158. Koliidrica ,moniali3'. D. Nemanid, cak.-kroat.
stud, iftsg. 55. Brada zapadne vjere svojijem
kaludericama reku , koludrice'. J. Bogdanovid.
b. Koludrica, nekakav cvijetak (Sabjar. Solin).
B. Sulek, im. 151.
KOLUDRICICA, /. dem. koludrica. — U Stu-
licevu rjeeniku: v. dumnica.
KOLUDRICJI, adj. koji pripada koliidrici ili
koludricama. — U jednom primjeru xvi vijeka.
Kaj si vzela koludricje ruho? Pril. jag. arkiv.
9, 131.
KOLUDRICKI, adj. koji pripada koludricama.
— Od XVI vijeka. Jere jedne verne zene domado
i hizno dilo i trud v lubave i o strahu Bozjem
kao svomu muzu, dici i obiteji streze i sluzi,
skrbi i umisja, jest Bogu vede ugodno, uogo fra-
tarsko i koludricko dilo v klostrih. Postila. Ii4''.
Koludrickom sukiiom odivena. F. Vrancid, ziv.
54. Ulize u crkvu koludricku. And. Kacid, kor.
369. Oskvriiitel koludricki. A. d. Costa 2, 173.
— Nalazi se i sa s mj. 6: Habit koludriski.
Nauk brn. 63b. po svoj prilici i u ovom primjeru
treba citati s kao s: Zivjenje koludrisko. A. d.
Costa 1, 111.
KOLUDRISKI, vidi koludricki.
KOLUDRISTVO, n. koludricko slane. — U
rukopisu, xvi vijeka. Sveto koludristvo. Nauk
brn. 24b. Gdi je koludristvo? 63b.
KOLUDROV, adj. koji jiripada koludra. —
Samo u jednom primjeru xvi vijeka (mislim da
treba shvatiti kao adjektiv, a ne kao gen. pi. od
koludar). Ca skazuje zvanije imena koludrova.
Transit. 49.
KOLU!^A, /. ime ovci. F. Kurelac, dom. ziv. 32.
KOLUMBA, /. tal. colomba, kao kriva gredu
(uprav je zgradena od nekoliko komada) na dno
lade sto se moze shvatiti kod gradena lade kao
teme], ili kao da je kicmenica (ili kralijes). —
U Popovicevu rjeeniku: ,kiel (eines schiffes)'. —
Za ovo sam znaceiie cuo sdm po primorju; drugo
znacene (paluba), vidi: Kolumba, paluba od broda.
F. Srinfiid. Volosko (u Istri). Kolumba, uzviseiio
mjesto na ladi. u Primorju. F. Hefele, moze biti
da je obicno u kojem mjestu, ali za n nijesam
nigda cuo i ne odgovara znacenu talijanske rijeci.
KOLUMBAR, m. vrti se na kolumbar, naokolo,
ital. ,in capogiro'. M. Pavlinovic. — vidi kolo-
bar, kolombar.
KOLUMNA,/. vidi kolona, b. — Lat. oolumna.
— n pisaca nasega vremena. Da se brojevi u
skrizajci nalazedi se na naj visoj horizontalnoj
kolumni. Zbornik zak. 1858. 2, 28.
KOLUN, m. ime seocu u Hercegovini. Statist,
bosn. HI.
KOLUNELSTVO, n. stane (cast, sluzba) onoya
koji je kiAuneo. — U jednom primjcru xviii
vijeJca. Nemu bise dato za junaSfcvo od krajine
siiiske kohineUtvo. And. Kacio, razg. 286>K
KOLUNEO (kolunel), kolimela, m. vicli kolonel.
— U pisaca Dalmatinaca xviii vijeka. Ti.sucnik
slovinski a kolonel ili kakono po Daluiacii go-
vore koluneo. I. Zanicic 23. Knez i koluueo
Marcliiol. And. Kacic, razg. 202. Vojvode, ko-
luneli i ostali glavari. kor. 146. Jure koluneo.
471. Koluneo od primorja. Norini 86. Suriii
od koji je danag koluneo i kapitan od iste Ce-
tine. 81 i.
KOLTTNfilC (uprav Kolungijic), m. prezime. jio
ocit kolungiji). — U nase vrijemi;. Sohom. diac.
1877. 10.
KOLUNGIJA, m. vidi kujungija i kulungija.
— Ujednoga pisca ovoga vijeka. U lioj bo svake
struke majstora najti moze, saigija i kolungija.
S. Tekelija. letopis mat. sr. 119, 43. Tu sam
dao kolungiji da ml uaciui prsten. 120, 43.
1. KOLUNIC, m. ime plemenu (prezime'^). —
XV vijeka. Broz zakan . . . plemenem Kolunic.
Mon. Croat. 129. (llSfi).
2. KOLUNIC, m. ime .selit (i lio.tni a oknigu
biliaikom. Statist, bosn. '>•!.
KOLIJR, kolura, m. till. color«, ( 1.) hojii, maat,
Hara. — Akc. kaki jc ii gen. sing, taki je ii osta-
lijein padezima, osim iwm. i ace. sing., i voc. :
kolfiro (Hi koluru), kiiliiri. — Od xv vijeka, a
ijinedn rjecnika it Mikafinii (vidi mast i kod
boja). Ali (aki) je slavil) iui koluri na obraz.
Starino. 2.3, 1")1. (I IDIi). Stan . . . kolurom na-
pisaii. M. Marulic 77. Obuceui u svite svakoga
kolura. Tondal. star. 1, IKj. Kolure potamnile
v grill [jrosvecuju svitlostju Isusa. Transit. 43.
Liipota cloviku ne stoji v teli ni v koluri. Ko-
rizm. .5r)'J. Imejaso zinice dvojega kolura. S.
KoziriA 41''. IT obraz promijeni drugi kolur.
Zboni. 58'". Naturae) kolur bjeso ve od meue
otisao. 94='. Tor cnia od bijola razlucit no mogu,
kako svo lijopa stvar, boz vida ka trudi, kolure
tor nigdar no mozo da sudi. M. Vetranio 1, 180.
Ilajina do peta razlicijoli kolura. B. Grradid, djev.
(J8. No gled.aj da kolur viaa so lasci. Nauk brn.
28li. Stola od onega kolura i masti. . . B. Kasic,
rit. 2. Ima .se upisati I'azlionim kolurom ili
masti. 33a. Qui lijopi i mili kolur djejujo .so,
lice blijedi, usue erne . . . M. Orbin 73. Kolur
rumeni od onezijeh usnica. I. Drzic .3.32. Naj pri
ucini svu priliku proz kolurih. P. Radovcic, ist.
21. Od lipih i ujudnih kolurih. 140. Da ima
vel ali svile od razlicih kolurih. M. Bijankovic
37. Gledamo na suncu razlike kolure i razlike
prilike. S. Margitic, fal. •j.'i. Uboztvo ajina u
dvi stvari uzdrzi se, to jest u cini i u koluru.
P. Pilipovic, istomac. 34. Ono sto se vidi i cujo,
to jest kolur, slast i velicina. I. A. Nenadic,
nauk. 40. I on ki'iigu legale a kolure promje-
nivase. Nar. pjes. bog. 93. Dade mu krilo od
tice nike modra kolura. And. Kacic, razg. 202.
Nosim ti zupicu trojega kolura. Nar. pjes. istr.
2, 119.
KOLURA, /. vidi kolur. — U nase vrijeine ii
Lici. Dignu casu vina pi'ama zraku ili svijeoi,
pa ako 'e vino oisto i otvoreno, onda rekn : ,Ovo
vino ima lijepu koluru'. J. Bogdanovic.
KOLUSA, /. ime krmaci. F. Kurelac, dom.
ziv. 41.
) KOI^ADA
KOLUSNICA, /. kad se suho sijeno zgrce na
kup. Barilovic. D. Hire.
KOLUSTAK, kolustra, m. vidi klaustro. — U
Mikajinu rjecnika : kolustar fratarski ,claustrum,
clostrum, peristylium'.
KOLUT, m. discus; circulus, ploca (od kamena,
od drva itd.) obla i plosnata, isporedi kotur,
plojka, plovka; ohruc, prsten, koto (villi 1. kolo,
b). — isporedi krug. — Ncinam potorde prije
nasega vremena. — U Vukovu rjccniku: 1. ,di6
scheibe, wurfscheibe' ,discus' ,(wird auch so ge-
spielt wie der J/'irxo,-)'. — 2. ,der reif, ring ,orbis,
circulus'. — Kolut, astr. tech. (kolobar) ,kreis-
ring, ring', tal. ,cerohio, anello (circolare), ghiera' ;
pritezni kolut, mecli. ,zugring' ; podijelba koluta
jkreistheilung'^; hist. lat. ,discus' , scheibe, wurf-
scheibe'. B. Sulek. rjecn. znanstv. naz.
KOLUTANE, n. djelo kojijem se ko koluta. —
V Vukovu rjecnikii.
KOLUTAST, adj. kao kolul (prsten), slican
kolutu. — Naiineno u naie vrijeme. Kolutast,
hot. lat. ,annularis' ,ringformig (z. b. keim)'. B.
Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KOLUTATI SE, koliitam se, imp/, hncati su
koltita (plovke), u igri. — Akc. se mijenu a praes.
1 i 2 pi. : kolutamo, kolutate, u aor. 2 i 3 sing.
koluta, u part, praet. act. kolutao, koUitala. —
U Vukovu rjecnikii : ,die scheibe werfeu' ,discum
mitto'.
KOLUTH'', in. dem. kolut. — If Vukovu rjec-
nika. — I'isci a nase doba upotrehlavajii i n
osohitom znacenii za dio tijela (slican. kolutu,
prstcnu) 11 buba (kukaca) i croi. Kolutic, zool.
Iat._,annulus' ,leibesring (am leibe der insecton)'.
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — (/ prenesenom
smislu i neka bi(ka. KolutiA, rus. Ka.i.-i'iiiitH,
Malva L. (Vujicic). B. Sulek, ini. I.tI.
1. KO!^, m. Mane. — Radi postana isporedi
poko}. — U jednoga pisca cakiwca xvi vijeka.
I mi eto kako <ivca drugu zaklanu glodnjuri,
svoj ko[ cokamo. P. Zoranic r).'j'J.
2. IC(Jl^, m. Icolac (kid). — V nase vrijeme u
Isiri. Doboo ko) koji jo voc I'lekoliko daua iiz
ogan tinai) . . . Nasa sloga. god. 21, br. I.
KOIjjAC, k(;|ca, m. coojek koji ko^e. - Na
jednom mjestu .\vii vijeka u pisca I'akavea. Zac
sab|om u ruci Suliman svoj otac pred vojskom
meu puci uciui svoj konac da krstu bi ko|ac zi-
vuci u rati i muozim na kolac zif zivot poti-ati.
D. Bavakovic, vil. .59.
1. KOLAC, m. u prasca, a osi.bito u norasta
onaj zavinuti zub i u gori'ioj a i u doi'ioj vilici
zove uarod ,kolacom'. — U nase vrijeme ii. Lici.
J. Bogdanovic. — Postaje od klati, kojem, daj-
budi po puckoj elimologi'ji, a isporedi i 1. ka|ac
i kalak.
2. KOLAO, m. covjek koji se umije jezikom
dobro klati i pravdati. — U nase vrijeme u [Aei.
,Vratri je Luka kojac, ne bi mu davo dokia'. .1.
Bogdanovic.
KO^ACA, /. kao vistan, samo sto jo kratko
po dnu vezen. nose ga zene izmedu Tare i Lima
(u Hercegovini).
KO^jACIOA, /. iensko celade kao (2.) ko|ac. —
U nase vrijeme u Lici. ,Pusta 'e, brate, ko|a-
cica; ne bi je svi davoli uaklali'. ,Neg se vrag
s liom ko}e, necu ja'. J. Bogdanovii.
KOI^ADA, /. kraoje mlijeko sto se maze prvijeh
dana posto se oteli. — Istoga postana kao i ko-
Jata (vidi). — U nase vrijeme u Istri. Kojada
KOlliADA 2;
,lao vnccao primis post partum diebus mulsum'.
1). Nemauic, Cak.-kroat. stud, iftsg. 39.
I. KOl^AK, ko}ka, m. vidi 1. kajac i kajak. —
isporedi i 1. kojaiS. — Samo u Stuliievu rjeS-
nilcu: .priraores deutos oqui'.
•2. KO^AK, kojka, m. koine. — U naSe vrijeme
It ugarskijeh Hrvata. Vid za I'lim poskoci, ko)ak
pozabi. JaiSke. lO-l.
KOIr.AKOVIG, m. prezime. — U naie vrijeme.
Simoun Kn|akovic. Rat. 212.
KO^jANI, m. pi. mjesno ime. — isporedi Ko-
jauin.
a. selo u Bosni u okrugu banoluckom. Statist.
bosn. 37.
b. mjesto negda nasefeno, a sad pusto u Sr-
biji u okrugu 2}odrinskoine. M. D. Milicevic, srb.
564—565.
KORANIC, III. prezime.
Avramovi6 211.
U naie vrijeme. D.
KO^jANIN, m. covjek iz mjesta Kola. — Mno-
zina Kojani (starije Kojane). — isporedi Kojani.
— U spomeniku xiv vijeka, i otale u Danicicevu
rjeeniku (Ko|aiuiib, covjok iz Kola). Izbbise so
Kojanfi na Dlboiiii. Mou. serb. 226. (1395).
KOl^yANKA, /. mjesno ime. — U spomeniku
XIII vijeka pisanome cirilovskijem slovima, u ko-
jemu stoji svagda \\ inj. %, te se ne zna glasi li
ova rijec Kojanka Hi Kolenka Hi Kolijenka. Otb
Stolbca u Koljanbku, otb Koljanbke u planiiiu
Uborbkb. Spom. stojan. 9. (1254 — 1264).
KOlfiANE, n. djelu kojijem se ko^a. V. Arse-
nijevic.
KO^ATA, /. usirenu inlijeko, tat. (^uagliata.
— isporedi kojada. — U jednoga pisca (Spleca-
nina) xviii vijeka, a izmedu rjecnika u Mika-
jiiiu (kojata, strigjata, inlijeko usireno ,(iuagliata,
gioucata' ,lao coagulatum, lac coactuiu'). Sko-
rupi, ikre i kojate ... J. Kavaiiiu 20''.
KOLATI, kojam, imjif. probijati kocem zsmju,
kad se hoce sto da sadi. u hrvatskoj krajini. V.
Arsenijevic. — Akc. kaki je u inf. taki je u praes.
3 2)1. k6Jaju, u aor. kijah, u ger. praes. k6[ajuci,
u ger. praet. kcSJavsi; u pari, praet. act. k61ao,
k6}ala; u ostalijem je ohlicima onaki kaki je u
praes. 1 sing.
KO^BA, /. klaile, svada. — U jednoga pisca
Slavonca xvni vijeka. Pak da vas daa s nima
imas kolbu. M. A. Ko|kovi6, sat. E7^.
KOlfiCANE, n. djelo kojijem se kojca. .T. Bog-
dauovie.
KOljjCA'ri, ko[6am, imj>f. kod nas (u LiciJ
ne siju kukuruze ; iiego kada se crane lijepo po-
brana, uzme se kolac, ozdo tubasto zaostron, pa
po torn oraiiu tijem kocem grade se skuje, ili
rupice, a jedno eejade ide odmah za tijem sto
kocem cini rupice, te u ove mece po jedno zrno
kukuruza i odmah ili nogom zasipje. ,Cio dan
bez izmjene kojcaiu, pa mi je kolac uatuka' zul
ua obadva dlana'. Vidio .sam de tako kocem i
grab pa i krumpijero sade. J. Bogdanovio. —
Akc. se mijena u praes. 1 i 2 pi. : kojcamo, ko[-
cdte, u aor. 2 i 3 sing. k6)6a, u part, jjraet. pass.
kd)6an.
1. KO^E, razlicna su znaceiia u ove rijeci, ali
va]a da je naj prije znaeila dulinu vremena
(prvo H interogativnom, pak i u relativnom smislii);
nije lako odluiiti ni u kojii vrstn rijeci pripada:
jeli supstantiv, adverab 'f — I za oblik ne moze
se znati koji je stariji: kol6 ili koli? isporedi
stslov. kole, koli, rus. -kojiI;, -ko-ib, £es. i pol.
I 1. KO],.E, 3, a.
-koli; ima i drugijeh oblika Ho su nd jednoga
od ovijch poslali, kao kolu, kle, kli itd. — Mi-
slim da je ista osnova Ho i u kolik. — Badi rjec-
nika vidi dafe.
1. otiura, tempus vacuum, vrijeme kad ko
nema posla, te mit je slobodno neUo uraditi Ho
sam ieli ili Ho se od iiega trazi, isporedi doko-
lioa. — Nije potrebno shvatiti kao supstantiv,
isporedi 1. kad, B, I, 2, ali u naSe doba ima i
oblik kofa kao gen. sing, (vidi u Viikovu rjei-
nikn). — U starijim je primjcriina oblik koli
(moiebiti po za^mdnom govoru), ali ima i koljo
(koJeV). §. Men6eti6 196. — Izmedu rjecnika u
Mikajinu (koli biti, imat koli, biti bez posla
jVacat, vacuus esse, otio affluore, esse otio'), i u
Vukovu : (u Crnoj Gori) ,musse, zeit' ,tempus
vacuum': nije mi koje (a moza se cuti i: nije mi
ko]a, ,als gen.'), t. j. nomam kad s primjerima:
Kome je putovati, nije mu koJe drijemati (Nar.
posl. vuk. 147). Neka zove i prizivje, sad nomam
koje. Mi nomamo kade piti vino, danas ni je koje
ici tamo da junacki megdan dijelimo (iz narodne
pjesme). — Bditi ne bi koli. M. Marulic 50. Da
mu bude koli prijati nas k sebi. 214. Milost
pitat nije koli. 328. Ne bi mi sad koli plakati
s dreseljom. S. Menoetic 34. Inako juven stril
izvidat ni kolje. 196. Nije koli cekati. M. Ve-
tranii 2, 208. Nije mi stat koli, jer imam opravu.
H. Lucie 250. Er koli nije spati, moj brate. M.
Urzic 432. Ovde nije koje piti vino, ko dobije
neka potje pije. Pjev. ern. 112*. Nije koje, ne-
znani junace, mene stojat. 198^. Ali ne bi koje
pocivati. 257''.
2. unc[uam, igda, ikad (moie biti da u kojem
pirimjeru znaci: kadgod, katkad). — Ovo znacene
vaja da je jjostalo odpredasmga. — U knigama pi-
sanima crkvenijem jezikom (svagda s oblikoiii koli),
a izmedu rjecnika u Danicicevu (koli ,unixuam'.
gledaj jkole'). Aste snaxarb ne vbzbranitb koli,
ne podobajetb ostaviti nikogdaze. Sava, tip. stud,
glasn. 40, 139. Aste li koli otb nasb blago prijelb
jesi, niria vreme lubovb pokazati. Doraontijau''
11. .Teze 116 udobb koli prijeti pomysjahu, sije
ubo vb nezaapu darujemo imb slysavse. 207..
Aste koli sbgresihb ti . . . Danilo 208.
3. u cakavaea stoji jjoslije zamjenica i adve-
raha Ho postaju od korijena ki,, te kao 3. god,
podaje im znacena Ho i ova rijec. — Po svoj
prilici ovo znacene postaje od predasncga (kod
2), isporedi lat. -cunque i unquam. — Oblik je
svagda koli.
a. radi znacena vidi 3. god, a). Ki koli
bi s Turci poSli na vojski. Stat. poj. ark. 5, 246.
Ki koli ulize u tuj zgrihu. 247. Ka koli stran
bi pasli prek teh razvod. Mon. croat. 5. (1275).
Ki koli stoje. 57. (1433). Kako koli se v liem
udrXi. 67. (1446). Ca koli k nej pristoji. 69.
(1447). Ca je koli nas tikalo. 84. (14-57). Ki koli
bude ctel sije grihi. 93. (1463). Kada se koli
clovik sramuje. Narucn. 16l>. Zabraiiuje se slu-
ziti dokle koli su v pokorah. 19b. Vazda kada
koli bila bi mu potriba. 32''. Koliko koli moci
budete, toliko se zdrzite od bjuvanja. 35i». Da
mu (Bog) prosti vsaku lirivicu koliku koli odes
veliku. 54b. Dokle koli je va ouoj furiji. 61*.
Spovidati grihe koliko koli oces da su otajui.
79'!. Pelase _ga s sobu kamo koli gredise. Mi-
rakuli. 16. Ca koli pozelimo vse budemo imiti.
Korizm. 271>. Kada koli bi se rodil ki ditic. 32^1.
Ca koli ti prosis. STi-. Da sin bude podlozan
otou kolika koli podlostva vzdrze se v atih. 42''.
Kamo koli more clovik tamo ima bizati. 49'>.
Koga koli svezato na zemli, bade svezan i na
nebesih. 59b. Da bude zignan dokle je koli ziv
1. KO:^E, 3, a. 2
59b. Koliko koli je Bog neskonacni. 72b. Na
koliko koli se duli' razdili. SSa. V ki koli dom
vnidete. 103b. Molite za liega ki koli stito toj.
M. MaruliA 189. Kakovo koli oruzje najdu, idu
proti Ektoru. Pril. jag. ark. 9, 13 1'. (1468). Do
jednoga svili pobise, ki koli se tuj iiamiri. J.
Armoluiiic 39. Dokle zivem koli. P. Vitezovic,
odil. 15.
h. radi znaiena vidi 3. god, h). I ako je
ucinil V kuci ali vani kuoe ku koli stvar za la-
komost. Starine. 23, 132. (1491)). Nenavijahu ga
i iskahu kako bi mil ku koli sramotu ucinili.
Ziv. jer. star. 1, 229. Svako vrime u ko koli
dobro dilo tracase. 235. Dokle biide dosal da
umi ca koli. M. Marulic 127. Kada se obra6a
ka koli ric. Koi'izm. 5b. Ali jesi v koj koli ne-
moci. 12b. Mogu prositi ku koli poinoc. 18b.
Ote ti pomoci v koj koli stvari. 33a. Cineci ko
koli dobro. 33-'. Nahodjase kakovi koli uzrok.
F. Vrancio, ziv. 70. Pojdi stat gdi koli. D. Ba-
rakovic, jar. 51. Ivomu .se zmaknihu uemoc^i ke
koli. lOG. Da nam kadi koli mistaco zabraui.
123. Majahno korenja, tar ku smr)kvu kada koli,
i to u vooer okusase. F. Glavinic, cvit. Bilb.
4. s prijedlosima do, od, po znaci orijeme ii
koje je iemu pocetak Hi kraj ; iiprav je cidverab
(quando), ali se mozebiti .■ihvaca i kao supstaHtiv,
H toga dobiva rasHcne ublikr, kau kola, kolu (vidi
n. p. dokola, dokolu). Hi se uz to izbaci o, vidi
dokla, doklam, doklam, dokleu, doklena, dokler,
dokli, doklu, dokje ild., a osobito dokle i dokoli.
— Izmedii rjecnika u Daiiiiiievii (kolo , quando'
relativno, ali same s predlozinia, a oni mu do-
daju svoje znacene; kolu, gledaj kole).
a. .s prijedlogom do, vidi ilokoli, <lokole,
dokolije.
I». .s' prijedbxjom od, cidi otklo, odaklo (samo
H vremenotn znaceiiii). Odkolii je tuzi. Spom. sr.
1, 40. (1402). Odb onogaj vremene, od kole su
nasi pri.vi posli po.sli iz Bcn-ca. Mou. serb. 310.
(1421). — 0 Tsehb lazlozohi. i o vsehb dlbgovehb
sto je carstvo mi imalo s liimi oiA. koli je cari.-
stvo mi prejelo kra}ovbstvo i do carstva. Glasnik.
27, 286. (1351). Od koli bi Satan prognau u
pakal, no mozo ... M. Vetranio 2, 231. Ovo jes
drugi dan, od koli primili ja lis. N. Dimitrovic
97. Od koli Bog ovoj dao nam jes mjesto, godis
je velik broj. N. Naj'-^'"^^"'' 1' '^'^^•>- '-"^f j^
drugi dan od koli slavni tvoj listak mi bi pridan.
1, 320. — Tazi carina ne uzimana o<l veka, od
kole svetb stalb. Mon. serb. 117. (1345). — Odb
kolu jo postalo naso mc>sto, bilb jo zakonb i slo-
bodbstina. _Spom. sr. 1, 15. (1398). Odb kolu je
prisalb u Sibenikb wvb knezb, nanib je vazda
pravdu uoinilb. 1, 40. (1402). — Na Osiiiu, od
kolen redovnici pridoSo ii Zaostrog fn injesnom
znaceuu). Norini 55.
C. s prijedlogom po, vidi poklo, pokli. I'o
kole smo razdelili, ue moremo usilovatb. iSpom.
sr. 1, 26. (1399). Po kole Lhb posredb grada na-
iega pustamo, zasto ihb ne bismo na drevehb
propustili? 1, 28. (1400). Po kolo ga hoco, ja
ino nfismb razve sto onb hoee. 1, 65. (1405). Po
kole no imasb svedoke, a ti mu ob|ubi dusn.
1, 89. (1407). — Po kolje (Hi pokol jeV) Go-
spodb Bogb i vasb veliki razumb hotelb. Spom.
sr. 1, 155. (1421). — Po koli kuezb dubrovacki
i vlastele jego pokazaso lubovb i prijatejstvo . . .
Mon. serb. 362. (1430). Petinadeste dan pokoli
bihu izlizli iz zemje Ejiptove. Bernardin 68.
exod. 16, 1. Petnaeste dan mjeseca drugoga po-
koli bjehu izisli i(z) zemle Ediptove. N. lianina
SSa, Koji smo blagovali i pili s nim, pokoli
uskrsniio jest od mrtvijeli. 124'ib. act. ap. 10, 41.
1 1. KO^,E, 5.
Po koli tuzna ziiam, veselje sve moje izgubit da
imam. N. Najeskovic 1, 122. A toj mi ne lipSe
po koli rumeno lie lice izgubih. 1, 183. Po koli
obje dvije, sudce moj, htje slisat ... 1, 221. Po-
koli ja ne imam driige svrhe u pameti mojoj
nego poctiti tebe, primi dake ... P. Lukarevic
3. Pokoli visria ces u nem pri' sto ni bil', to-
liko vridna jes pjesnivca satvoril'. D. Raiiina
m^. Koliko se nizoko ponizi, pokoli ti bu-
duci Gospodin od andela i od [iidi, hotje se uci-
niti mani od andela... A. Gucetii^., roz. jez. 191.
— Odb togaj dne, po kole budemo opovidcti.
Mon. serb. 467. (1454). — Po kolu je i^rijatolb
gospodbstvu ti, mi ga primismo. Spom. sr. 1, 54.
(1404). Nije mi toj dosta, po kolu dobrih dil
zivot moj izosta. H. Lucie 280 — 281.
.'). isto je sto koliko, vidi kolik pod 3, a oso-
bito pod 4. — U svijem je priiiyerimn ohlik koli,
osim jednoga: Da znas pakjou trud, kroza te ki
prijah, kolje bi vele hud, a rijet ti ne smijah,
o_vuj bi tuzicu od mene sakrila. S. Menceti6 —
G. Drzic 477. — Po zapadnijem krajevimii, n
niise vrijenie mozebiti snmo ii caknvskoin goroni,
pri'iiuhi .<!■ )>iilii:i i II ji'diiiiijii jiiseii sfokiivea nn-
si'ijii ri;'ii:niii (ridi iiiij :in/i'ir priiiijtre) . — isjto-
ri-ill I k<ilikra.t i ivolikrati. — [ziindii. rjecnibi n
Stulicevii (koli ,quam, quantum, o quantum, si,
quod si'). Koli let ot Adama do potopa? Pril.
jag. ark. 9, 105. (1468). Ajme, koli lip bih, koli
so jak rvali! M. Marulic 235. Poznati ces koli
sam silan s mojom drzavom ja. 9. Ti bjozi koli
moz. S. Mencetie 46. Po medu tadaj miiah da
srce mo plove, a koli san da siiah na krilu ka
slove. 95. Ne vim broj ni red, koli me skon-
cava prislatki tvoj pogled. 119. A koli dotecih
prid slavni ne obraz, u svako ja recih . . . 125.
Kriv ti sam, koli ho6. 250. Jer ini razgovor
ne cutim koli smrt. S. Mencetie — G. Drzic 471.
iSlisi svak ovi trud koli je vele hud. 482. Koli
je placan glas ! M. Vetranic 1, 3. Cvijetje i tra-
viea . . . obrati se k zomji nica, koli grozno pro-
plakasmo. 1, 240. Biraj vlas moju koli sam raz-
lozan. 1, 355. Ku svjetlos nitkore, koli je slavan
dar, procijenit ne more. 2, 64. Kroz ku stvar,
dobro znas, koli se bojim ja. N. Dimitrovic. 29.
I toli vece jos, koli je veci broj. 84. Toliko
nije mi moc zudjeti tvoju cas, koli sam drzan
ja Jubav tvoju spjevat. 87. A ti znas sam, Boze,
koli ju ja jubim. N. Najeskovic 1, 191. Koli mi
taj tezak iiemir se prigodi, tezi je svaki pak koji
mi dohodi. 1, 322. Koli si dalece od visiie svi-
tlosti. M. Drzic 16. Koli bi junaci Ijevse po-
pijevali. 399. _ Koli se naj ve6 moze i koliko
potriba veli. S. Budinic, ispi'. 13. Koli drzan
jest opriti se grihom. 37. Sto koli se prije iz-
vrsi toliko bo)e. B. Gradic, djev. 33. Er pod
suiieem ni' mladosti, ku ces gledi toli mnoga,
koli tebe, moja slave. A. Cubranovio 151. O
mlace bez vida, koli .se varas ti, koli tva besida
kaze to bez svijesti ! F. Lukarevic 11. Koli bi
on vece proc meni rasrcuiji u sebi, toliko voce
ja proc liemu milija odkrih se. 113. Koli mo
grka kad pozeli koji hip, grci sam nego jad. D.
Kaniua 38^'. Sve viSe ooek koli bude se dignuti,
ukinuv pak toli nize ce padnuti. 47a. Tor koli
ujokada, kadno me morase, ere te Jubjah ja, srcua
se ciiiase, toliko ce sad mucna i giiivna, znaj,
biti. 91<i. Hocu da misli se koli je podobno, z.a
paka ne doci na zlo ono vjekovno. 93''. Takoj i
ti videc ukras, ki bludnosti duh zanosi, pozri
razlog koli prosi, a pak pozor digni oncas. 143b.
Koli me pogubi svrseno smrt tvojaV D. Zlataric
19''. Posji mi iz nebeskoga perivoja koli god
jabuka i ruzica. B. Kasic, per. 51. Budite do
1. KO^jE, 5. 2i
mala, koli si mladih lit, sramota dopala. D. Ba-
rakovir, vil. 270. Goapodino, Gospudin nas, koli
fudno jest imo tvoje po svoj zomji! M. Albert!
95. Nu vi lijepe, koli prilce, svijotle zvijezdo
pune uresa kojo sjato si-ed iiebesa umrloga lioa
u viko, sad kazete zrak milusni ... I. Gundulii
20 — 21. Ah! srce mi sve so cijepa, ua n6vo|nu
svrhu koju vidim letjot mlados tvoju, o iiesreAna,
koli lijepa! 45 — -IG. O dvorno odvo6e mufianje
u sobi, koli ved mu6e6e, toliko draze bi. 57. I
u pustoj joS planini svJ6t|e od neba nebo fiini
(Ijepos) koli skroviije, toli draXo. 69. Ah! koli
S6 ja bla/.ena cjed me lijepe (kcerce) zvah nje-
kada, toliko sam tuiina sada vrh zalosnijeh svijeh
zeiia ! 8-i. Sve sam 6ula, jaoh, ne vece, koli
tuinoj pristoji so. 89. Ah ! nut' gleda' iiaso gizde,
ah ! nut' kao smo lijepe i di-age, koli jasno, toli
blage. 24rl. Pitam ono 5to braniti toli mai'ie
ima ona, koli vecma hoie biti nemilosna, nepri-
klona. 257. I pozno si i vidio sred krvava )uta
boja, koli je teska sila svoja. 308. Jaki juuak,
ali koli jak, podbiban caru svomu. 324. .Tor po-
depsa s neba koli lakse ide, teze pado. 370., Koli
izvrsno ti hinase sliku mlade djevojcice! Cr. Pal-
moti6 1, 318. Cestitos je moja mnoga i veseje
veoma slavno i toliko vece koli nega slave glas
okoli priko svega leti svita. 2, 291. Koli tvoju
zelih knigu ovih dana, toliko vesel bih. I. Iva-
nisevic 279. Koli j' ubog, toli voce guli ubosku
krv sisati. P Kanavelic, iv. 18. Koli vjesto,
hitro toli strijel pereuu pusti iz luka. 257. Nu
isto, kako, koli i kada. 539. Koli on nu vecma
moli, to so ona vece oholi. J. Kavaiiin 38ii. Koli
lijepo i sada je gledat na konih zatjecaje! 279'''.
Od svetaca nasijeh ruka, koli blizih, koli davnih.
295". Ne bi mjestS, kiica, varos, koli sela . . .
SOGb. Pedipsanje neba koli polagje ide, teze pade.
52511. Koli i shranis odmetnika, veca izhodi tebi
slava. 575b. Koli vece iz visine, toliko 6e teze
pasti. I. Dordic, salt. 117. Ah, koli 'e dobar
Bog! 240. Koli uzvisen bih njekade, toliko sam
snizen sada. 300. Hod'mo ucit, koli jubav mo-
guca je. uzd. 75. Toliko, koli se vidi, da . . . F.
Lastrid, test. ad. 79*. Koli vam je mrvidi, tol'ko
vam Bog dal starih. Nar. pjes. istr. 3, 20. Neka
mazgov tvrdoglavi znade, koli cara slusati va-
jade. Osvetn. 1, 24. Ter koli ih (Turaka) na
vijecu bilo ... 2, 53. Koli koji oije bio zedan,
onako se i pojio krvlu. 2, 162.
(5. na nekijem mjestima ublik koli stoji mj.
kolik uz vas, svi, (u dva primjera iiz sva i sve).
— isporedi vaskolik (savkolik). Blagoslovfen
budi, moj sinko, vas koli! M. Marulic 181. O
iievojnici svi koli ! 295. Svi koli vapimo i go-
vorimo. M. Divkovic, nauk. lOll). Vas koli us-
preda. D. Barakovic, jar. 118. — Da prez tvoje
boli mucenja sva koli pritrpis. M. Marulic 177.
Ovo se sve koli poznaje prijeko iduci priko ta-
bule. M. Divkovic, nauk. xix.
2. KO^JE, n. coll. kao mnozina od kolao (kol).
— Stariji je oblik kolje. — Od xvii vijeka, a
izmedu rjecnika u Mikajinu (kolje, koci koji se
sastavjaju u teme} od grade ,palatio') gdje se
naj prije nahodi, i u Vukovu (,dio pfahle, das
pfahlwerk' ,pali'). Svezu uz koje. S. Margitic,
f'al. 161. Kojem doubise ga. F. Lastrid, svet.
5Ga. Uz put mores isicati koje. J. S. Rejkovid
49. Uz lieg vezud mladice listane, da se one uz
koje nastane. 151. Gdo do Turke na ko}e na-
biti. Nar. pjes. horm. 2, 73. l^udi muogi s no-
/.evima i 3 kolem. Vuk, mat. 26, 47. (Igraju se
de.ca) koja. S. Tokelija. letop. mat. 119, 12. Sve
koje u lierau i sve koje u trijemu da bude od
mjedi. D. Danidic, 2moJ3. 27, 19. Sve koje za
J KO^EBATI, b, a).
Sator. 38, 31. Koje svojo utvrdi. isai. 54, 2.
Koje praska po pedi. M. Pavlinovid, rad. 23.
Turci naticahu jude na koje. 98. PrSce kolo,
plotina so svali. Osvetn. 1, 71. A to kleto odijelo,
da ga nadres na hrastovo koje. 2, 51. Eno vam
ih, pak ih bijte, il' na koje dijta. 4, 35. Aman
aga! no_ vodi ih amo, eto ko|o, povjoSaj ih bojo.
4, 54. Nomu nije ni u kraj pameti, da hitri Cin-
carin zeli videti liegove starjeSine na koju. M.
D. Milicevid, omer. 241. Gredom isfcupasmo dva
koca i pomazudi so tijom kojora pregazismo viSe
od pola rijeke. 245, Ovde onde vide se glave
nabijene na kojo kao lubenico ili bundeve. po-
monik. 1, vi. Ha^i-Prodanova buna okvasila je
koje mudenidkom srpskom krvju. 5, 774.
3. KO^jE, n. coll. vidi kola. — Sa starijim
oblikom kolje na dva mjesta xvi vijeka (na pr-
vome nije dosta jasno znacene), a izmedu rjei-
nika 11 Belinu (kolje ,oarro' ,currus' 174*). Ino
im ne lipse nego vlas i kolje, a svaka jur pripso
za carsko pristolje. S. Mencetic 84. Kolje sta
jedno na drugo posrtat. D. Zlatarid 17b.
KO^^EBALAO, kojebaoca, m. covjek koji ko-
leba. — Samo u Stulicevu rjecniku: kojebalac,
kojebalea ,agitator'.
KO^^EBANE, n. djelo kojijem ko ko]eha ili se
ko(eba. — Stariji je ohlik koljebanje (radi oblika
kolebane vidi kod kojebati). — Izmedu, rjecnika
u Stulicevu (,agitatio, jactatio s dodatkom da je
uzeto iz brevijara) i u Vukovu (kolebane ,das
schwanken' ,lluctuatio'). Smjerao je u cij boz ko-
lebaiia. M. Pavlinovid, rad. 16.
K(J1^EBATI, kojebam (k6jebjem), impf. lulati,
drmati. — -}e- stoji po juznom govoru mj. neg-
dasnega -le-, u istocnom -le- (kolebati), u za-
padnom -li- (kolibati); ali se juzni oblik potor-
duje samo primjerima starijih pisaca i iz stslo-
venskoga jezika; u nase vrijeme i u juznom go-
voru obieno je samo kolebati. — Akc. se mijena
u praes. 1 i 2 pi.: kojebdmo, kojebite, u aor. 2
i 3 sing, kojeba, u part, pract. act. kojebao, ko-
jebala, u part, praet. pass. kSjeban ; (prema pre-
zentu k6jebjem mogao bi biti i impf. k6J6bah,
ger. praes. k6jeb}iidi). — Uijec je praslavenska,
isporedi stslov. kolebati, kolebaj% ces. kolebati i
kolibati, praes. kol(5bam i kolibam i kolebi, 2>o(.
kolebad, praes. kolebam i kolebifj. — Izmedu
rjecnika u ilikafinu (kolibati ,agitare cunas, ver-
sare cunas'), u Bjelostjencevu (kolibam, v. zibjem),
u Stulicevu (kojebati, kojebam ,agitare, jactaro,
commovere, iiuctuare, titubare' s dodatkom da
je uzeto iz brevijara; kolibati, v. kolibkati s do-
datkom da je uzeto iz Bjelostjenceva), u Vukovu
(vidi kod b), u Danicicevu (vidi kod b).
a. aktivno.
a) prelazni glagol. Kolebjutt me vltny
napadenij besovbskyihb. Danilo 32. Smatrao sam
ga kao slabu trsku koju naj mani vjetar koleba.
D. Obradovid, ziv. 30. Kad ih (oblakc) stanu
vjetri kolebati. Pjev. cm. 254*.
b) neprelazni glagol, znaci sto i : kojebati
se. — U jednom primjeru xvi vijeka. Sto ste
izljezli u pustinu vidjeti? trsti vjetrom koljeba-
judi? N. Eaiiiua 14*. matth. 11, 7.
b. sa se, rejleksivno (u kojem primjeru moze
biti i pasivno). — Izmedu rjecnika u Vukovu:
kolfebati se, kolebam (kdlebjom) se ,sohwaukon'
,vacillo, fluctuo', i ti Daniiicevu (kolfibati se ,va-
cillare').
a) u pravom smislu. A wtbct jego drb-
2ase se za ruoe jomu kolebjuSti se i stenusti i
bijusti SG vb prsi svoje. mati 2e jego takozde
vlasi svoje prostrbsij nad nimy kolebaSe se. Sta-
KOl^EBATI, h, a). 2
Tine. 22, 219. (xv vijck). Oni posrdu i padaju, a
mi stojimo i no kolebamo se. D. Danicic, psal.
20, 8. Jako kamenb tvrbdb ne bregy zbzenija
slbubcbna nize bureju veti-bnoju kolebje se (part,
praes. act.). Danilo 374. I tvarb kolebase se do
prestola Bozija. Starine. 18, 208. (xiv Hi xv
■vijelc). Grad koji se vec kolebao i pasti hoteo.
J. Eajic, pouc. 1, 50. Kolebju se u moru ne-
besa. P. Petrovid, gor. vijen. 103.
h) u dusevnom smislii, titubare, ne umjeti
.",6 odluciti. No dvoumnymi pomy-sjenmi m semb
koleblem so. Domentijan'' 16.5. Ne hotirie kao
da se koleba, drijema, boluje oliti samire. M.
Pavlinovic, rad. 119. Nikad joste iiije se gra-
nicar kolebao u stalnom cuvstvu. Zbornik zak.
1871. 246.
KOVKB^jIV, adj. koji .se hifrlja Hi ,sv; moze
kofehati. — U jcdnoga pLsca naiiega vremcna, a
izmedu rjecnika u Stulicevu (,mobilis' s dodaikom
da je uzeto iz brevijara). Kad so to suzbijaiie
u ondasnem vrlo cesto kolebjivom konaku nije
odobravalo ... M. i). Milidevie, pomenik. 3, 427.
KU^jEN, m. vidi kojeno. — Na tri mje^ta xvii
i xviii vijeka. Padoh na koliue, poceh ga mo-
liti : ,Svetli gospodine . . .' B. Krnarutic .33.
Blagosov|eni budu n tebi svi kojoni zomajski. J.
Matovic 28. Treoi koliii bas prvog godista cvitom
cvate. J. S. Re|kovi(' 86. — Tina ,kolieni' u dm-
ffom Bandulicevu isdana na str. 99t>, aii to po
prvom iidanu treba poiiraviti golijoni. — U
oi'ijem primjerima rjen. jtl. kojenov (kolinov) ne
sna se jeli po nom. sing, miiskoga roda Hi je
grijeskom nacinen od kolino (.wagda je znaccne
kao kod kojono, 2): U dvanadeste kolinof. Ber-
nardin 163. U dvanadesete koljoiiov. N. Ranina
2011". Dvanadeste kolinov Izraolovih. M. Alberti
486. Od svih kolinov i pukov ... A. Vitali6,
ist. 289. Od svih pukov i kolinov. 290. — /
slarinski nnslavak o ii ovijcm primjerima m: znam
jeli po analogiji previa iiiuskoinr joleiib Hi prcina
sredneniu ploiui; (st^lor. gen. sing, jelono, ple-
nieno): .<itb plemono i kolene Nomanina. Okdz.
pain. saf. 72. Toga v.soga kolene. Mon. croat.
69. (1447). To drovo bude na raspistije Hi-istu,
ki rodi se ot kolwne Tjudova. Pril. jag. ark. 9, 93.
(1468). On ni od plka Bozja ali od kolono Abra-
amova. Korizm. 99a.
KOr^ENAC, kojeuca, hi. ridi ko|ence.
KOljjENACKI, adv. a poskouici nasega vremcna
(jamacno o pregihaiiii, Hi itupce o viicana kolend).
Sitno, sitno sekuricki, trunibo lumbo boocicski.
a pokrupno bolusicski, tnjovacki, nauzi'iacki, paj-
kovacki, kolenacki. (Poskorica). Javor. 1880. 128.
KOl^KNAK, ko|i5nka, in. dem. kojeno. — vidi
kojence. — U lielinu rjecnika: kojenak ,ginoc-
chietto, diminutive di ginoocliio' .genieulum'
311''; ,(;annollo, pezzo di canna tagliato fra un
nodo o r altro doUa canna' ,internodium arundi-
noiiin' 16ril>, i a Staliferii: ,geniculuni' iz Be-
liiKi. — .iino bi spadao i ovaj primjer, ako nije
noiri. sing, kojenko. Sniga do kolenka. .Jacke. 1.
IvOl^ENANE, H. djelo kojijem se lM(ena. — U
Vnl;oru rjeinikn.
KOl^ENAST, adj. postaje od ko]ono.
a. na Icojeinu ima innogo ko(ena (clanova,
zglobora). — U Belinu rjecnika: koljenast ,gi-
nocrhiottato, che ha ginocchietti' .genicutatus', i
a Stalieeva: ,nodoso, che a molti nodi che spin-
g(jno in fuori a guisa del ginocchio, eouio la
canna' .geniculatus".
I), koji je nalik na kojeno. — U pisaca na-
sega rreiiiena. Koja se cijev izvana koljenastim
progiboiu uzdize. Zbornik zak. 1863. 441.
3 KO^,ENCE, b, c).
KOLKNATI, kojenam, imp/, u Vakovu rjec-
nika (gdje u drngom izdanu stoji grijeskom da
je perfektivni glagol, ali je popravleno u trecemu) :
biti, gneoiti kojenima ,mit knien driickou' ,com-
primo genibus'. — Akc. se mijeiia u praes. 1 i
2 pi. : kojenamo, kojendte, n aor. 2 i 3 sing, ko-
[ena, t« part, praet. act. kojenao, k6|enala, u part,
praet. pass, kojenan.
KOl^ENAV, adj. samo n Stulieeva rjecnika, as
kojenast.
KO^ENCA, vidi kolinca.
KOlfiENOE, n. dem. kojeno (samo u znacenima
kod ko|eno, 1). — Nalazi .se cesto i oblik muskoga
roda kojenac (isporedi i kojeuak). — Od xvi
•vijeka, a izmedu rjei'nika u Vrancicevti (kolinco
jgonioulum'), u Mikalinu (koljenac od trave ,ge-
niculum, articulus' ; kolinac kod clan), u Belinu
(koljence, koljenac ,ginocchi6tto, diminutivo di
ginocchio' ,genioulum' 344b; koljenac ,cannelIo,
pezzo di canna tagliato fra un nodo e 1' altro
della canna' ,internodium arundineum' 165l> ; ko-
lenac ,nodo dell' herba, e sarmenti ,geniculum'
bV2^; kojenac od pruta ,giuntura o nodo del sar-
mento' , articulus sarmentorum' 349^), u Bjelo-
stjencevu (kolence, kolinac trave, draca etc. ,ge-
niculum, articulus 1. articuli horbarum', v. cev),
a Voltigijina (kojenac ,articolo, giuntura' ,ge-
lonk'), u Stulicevu (kojenac ,geniculus, iuterno-
dium, gradus, signum, ea pars globulorum ^uibus
Christicolae ad fundendas preoes utuntur, quae-
que consistit decern minoribus globulis ac unde-
cimo majori'; kojenac milosti, dostojanstva, slave
, gradus gratiae, meriti, glorias'; kolonce, v. ko-
jenak iz Bjelostjenceva; kojence, v. kojenac .9 do-
datkom da je rijec ruska), u Vukovu: dim. v. ko-
jeno s primjerom iz narodne pjesme : I ponesi
durbin od bijnra, pa luu prnzi sedara kojenaca
(Nar. pjos. vuk. 3, 153).
il. u praroiu smislu. Tor mi kopaj grobak,
grobak do kolinca. .Tacke. 104.
b. u prene.srnom smislu, clan, zglob, dio liii.
fij na trsci, zitu itd., na grani, mi prsliiiia
itiL, no durbinu (vidi it Vukovu rjecnika). ko-
jence. Iz busja kolinca jur su se izvlatala. 1.
T. Mrnavic, osm. 126. Kojence, bot. lat. .geni-
eulum' .knoten, gelenk'. B. Sulek, rjecn. znanstv.
naz. Kolinca, n. pi. nodi, liem. , knoten' (n. p. na
pi-stima ,noc('ho delle dita', ili na trstiki). na
Bracu. A. Ostojic. — Jednu trst vazam s ko-
Ijenco (gen. sing, nejasna oblika) odrezali. M.
Votranic 2, 121. — kojenac. Iskat kojen.ac n
bofcuru. (D). Poslov. daiiic. Dok zita. .. jos nije.su
u kojence i skjance . . . izrasli. I. Jablanci 72.
— Ne zna se, jeli kojence ili kojenac. Biei biso
od voce vrsta, Sibiko s kojencima, konopci za-
uzlani . . . D. Basic 306. IJrvjo kojo viisjo lila
cvate . . . ima gori izrastke na granah . . . na
vrsiki kolince ti kaze, dokle liega z.a kiilann'
traze; grana ima po dva tri kolina ilil. hnlJo
prvi kolinac vajade, kad uza se pup rodni iiii:iil".
J. S. Eejkovic 86. Kalami ulamajn so nizjo pv-
voga kolinca, to jest: koji su od jodne godine. sii.
f>) ocenas i deset zdravamarija kao jeilaii
dio rozarija, krunice. kojenac. Govoroci na svaki
koljenac jedaii ocena.s. A. G-uoetic, roz. mar. 16.
Kolikrat se rece rozarijo, to jest, petnaes koije-
naca. roz. jez. 54. Na svaki koljenac. 54. —
Ne zna se, jeli kojence Hi kojenac. Krunica ima
jjot koljeiiaca. B. Kasic, na6. 46. Za druzijom
koljencem razmisjaces drugo otajstvo. I. iJr/.ir
95. Sveto i"ozarijo uzdrzi se ii 15 koljonaci. V.
M. Gucetic .80.
r) kilica (strofa) u jijesiiii.. I'lva dvn, k..-
KOl^ENCE, b, c). 2!
linca (od pjesme) pivaju dva pivaoca. P. Kne-
zevio, pism. fj8.
f/j u uvome prinyeru znaii: skalin. Dva-
uadost kolinac od toga karaena, all ti skaliiia po
vodu kladena. D. Barakovi<?, jar. (il. — Ditniiio
i(potieb(ava kao tnhnickii rijei it astronomiji
prcmti lat. gradus, vidi stopoii, stupan. Vrati
(tospod sjeii pokojencima, po kojima bijase otisao
iia sunfianiku. 2car. 20, H. 1 vrati se sunco za
desot ko|onaca po kojonoima po kojima bijaSo
siSlo. isai. 3a, 8.
e) u ot'ijcm primjerimn kao da je kluc ku-
jijem se navijaju sice na muzicnom instrumentu.
Loute, tvoja slas vaj §to se pvikrati, u toli placan
glas ter skopos obrati? kojo ss tuzice s jadovi
stekose s Ivoljonci sve Jitce ter se ta6 smetoSe?
M. Votranii 1, 65. Koljenca i Xitee sprav', da
slatko pozvonis. 2, 14.
fj kao dio uopie : u ovoin je primjeru jedno
od pet tjelesnijeh osjecana. Ovih pet kolinac
griliu su prozori. D. Barakovid, jar. 120.
c. takoder u prcnesenom smislti; Asparagus
officinalis L., r'leka hi(kn (kojenac, po istocnom
(jovorii kolenac). Proras|ika je u kolenca (Aspa-
ragus officinalis L.) debela, mesnata i Juskasta,
pa dok je mlada jede se. K. Crnogorac, bot. 01.
Dvogodisne bijke, n. p. kolenac. 31.
KO^ENCIT, adj. vidi kojenast (o trsci, zitu
ltd.). — Naciiieno u nase vrijeme. Ko]6ncit, bot.
lat. ,geniculosus' ,knotig, gelenkig'. B. Sulok,
rjecn. znanstv. uaz.
KO^iENCAC, kojenoaca (?), m. dem. kojenac Hi
kojenak. — U nase vrijeme u uyarskijeh Hrvata
(s istocnijem ohlikom). Potrla mu je kolencac.
.Tacke. 268.
KO^ENCI(3, m. musko dijete sto nevjesta (po
mjesiiom obicaju) uzme na kulena. — U nase
rrijeme u Istri (s istocnijem ohlikom). Kolenfiic
,puer quern nova nupta sedens suscipit et in ge-
nibus ponit'. D. Nomanid, cak.-kroat. stud. 61.
KOLENCITI, ko)encim, impf. ptostaje od ko-
Jonac Hi kojenak. — U nase vrijeme.
a. aktivno, za rog i nogu vezati kravu ili
vola. (u Topolovcu). P. Brantner.
b. sa se, refleksivno. Kolinciti se, stati tvrdo
u snazi, prenosno: tvrdo se razlozima odupirati.
M. Pavlinovic.
KOLENICE, n. dem. kojeno. — isporedi ko-
[euee. — U narodnoj pjesmi nasega vremena.
Ako, majko, ne vjerujes, zaviri mi kojenica, i
podigni cistu svilu, pak des videt rane moje. Nar.
pjes. here. vuk. 328.
KO^jENI, adj. koji pripiada kofenti (vidi ko-
|eno, 2). — Postaje od osnovc kolen rijeci kojeno
nastavkom bn, te b ispada, a za tijem od dva
n izgovara se jedno. — U jednom primjeru xv
vijeka. Dblgb ophsteni je dltg-b susedi>ni ili ko-
lentni ili druzine . . . Stariue. 23, 76. (1496).
KO^^ENIKA, /. vidi kolenika. Kojenika, kao
taslak od koga se poslije prave vrtena. Kojenika
so izbije od ,sroa javoi'ovino', jor od toga se vre-
tena pravo. Ima i strug od vretena. cf. kolenika
u Vuk. rjec. (u Dobroselu). M. Medid. U Bosni
so zovo kojenika. Bos. vila. 1890. 307. Ne vaja
kojenikom udarati. 1889. 24. — Kojenika, tech.
jZettelrolle, zettolspule (b. web.)', frc. ,roquetin',
ogl. ,bobbiu'. B. Sulek, rjecn.- znanstv. naz.
KO^^ENKO, n. vidi kojenak.
KO^JENO, n. genu ; genus. ^- -je- stoji wj.
negdasnega -le-, ie u istocnom goi>or>i glasi k6-
leno, u zap)adnom k61ino; kojeno je samo po
jumom govoru (starije koljeno). — Akc. se niijena
I KO:^ENO, 1, a, a).
u gen. pi. kSlcna (kfllenS,, kOltna). - — Rijc6 je
praslavcmka, isporedi stslov. kolono, rus. ko.vI-.ho,
iei. koleno, po^. kolano; u svima su ouijem jesi-
cima oba znacena, osim polskoga, nli i n urainr
ima pokolenie za driigo znaienc. — J'o^/,(ii, inji<
jasno: Mikloiic misli da postaje ndxt'irkani . ?io
(po cemii hi mogao biti isti korijen sto i it kolo) ;
vidi i kod 1. kleknuti. — / siieza medit znace-
nima nijc jasna; moze se opnziti da su u dm-
gijem. indoevropskijem jezicima rijeii za ohadva
ova znacena sliene kao da sn od sliinoga ili od
istoga korijena (ne Od kol nego od 'jon). snmo
kao da je u nima starija rijei Sto iiti/i n ii'isruui
drugo znacene, isporedi za driigo znari in- saiislni.
gana, ganas, grc. v^i'oi, lat. genus, yul. kinu, ,:((
2jrvo snskrt. ^'anu, grc. yovv, lat. genu, got. kniu.
obiino se drzi da je u ovijem jezicima slicnosl
samo slucajna, alt je iudnovato da se « sloven-
skijem jezicima isto dogodilo od druge osnove.
svakako srodnost Hi slicnost u znadenu nije jasna :
moze se pomisliti da se preneseno znaiene (zgla-
vak n. p. u trske) jirenijelo dale na pokolene, na-
raUaj, ali je soma ipoteza. — Nalazi se, ne cesto,
i muiki oblik (vidi kojen, a i kojenac, kojenak);
u primjeru: Koljeni okrvavih. M. Vetranid 1, 24,
koljeni je jamacno ace. dual. — Ohlik koljenja
a ovom primjeru: Ako klekne na koljenja (liO-
Alicilll.l). M. Divkovid, nauk. 105' moze hiii da
je samo stamparska pogre§ka i da treba iitali
koljena. — Izmedii rjehiika u Vrancicevu (kolino
,genu'), u Mikafinu (koljeno, kojeno, kolino ,genu'),
u Belinii (koljeno ,ginoccliio' ,genu' 344'' ; ,ca-
sata o casato, cioe famiglia o stirpe' , progenies'
175''' ; ,prosapia, stirpe, schiatta o lignaggio' ,stirps'
592'>), u Bjelostjenievu (koleno ,genu'), u Jam-
hreiicevu (koleno ,genu'), u Voltigijinu (koleno
jgiuocchio' ,knie' ; kolino ,affinita, generazione,
grado di parentela' ,verwandschaft'), u Stulicevii
(1. ,genu'; 2. ,familia, domus, stirps, tribus'), u
Vtikovu: 1. ,das knie' ,genu'. — 2. ,das gelenk'
,articulus' s primjerom iz narodne pjesme: Pa
izvadi durbin od bijura, razvuce ga na devet ko-
jena. — 3. n. p. u trske ,absatz' ,geniculum'. —
4. ,di6 generation (das gesclileoht), der stamm'
,genus' s primjerima: Sve do dovet kojena. De-
veto kojeno moze se uzeti. Prokleto mu pleme i
kojeno ! ; u Danicicevu : (koleno ,g6nu ; genus ;
bominum genus').
1. genu, zglavak, zglob, clan na \udskoj nozi
(a i na zivotinskijem prednijem i zadnijem no-
gama) koji zdruzuje golijen s bedrom.
a. na fudskoj nozi.
<i) uo])ce. Pokripito ruko slobodne i ko-
liua slaba utvrdite. Bernardin 5. isai. 35, 3. Ni
izgoni se (vrag) van kolinora, da molitvom i ze-
2inom. M. Marulic 271. Vapsaj kolina nog
tvojili, da se ukripe. Aleks. jag. star. 3, 320. U
zelenoj tuj hajini, zlato i biser ku nakiti, s pod-
vitijem sprid kolini sjedi Osman, car cestiti. I.
Gundulid 299. Po nodi i po dnevu toliko mo-
jase, da kako ono kameli zuji tvrdi mu na ko-
iinih stahu. F. GHavinid, cvit. 118h. Kolina lie-
gova jedno u drugo ubirahu se. P. Eadovcid, nac.
294. dan. 5, G. Stola jima biti blizu vrata, i
strano od jiste jimaju kolina ticati. I. Krajid 53.
Uzme ga majka u uarudje il' otac na kolino. F.
Lastrid, ned. 40.3. Lakti, pete i kolina kazu cinu
od hajina. V. Dosen 2031). Eamati na obadva
kolena. J. Rajid, pouc. 3, 111. Igra nemu vidra
na kolenu, i stoji mu soko na ramenu. Nar. pjes.
vuk. 1, 370. Metnu kotle na kojeno. 1, .522.
Dize skute poviSe kolena. 1, 598. A dijete drzi
na kojenu. 2, 20. Kupu prima, a piti je nede,
KO:tjENO, 1, a, a).
225
KOLRNO, I, a, d) aa).
no je tura na desno Icojeno. 2, 203. Pa izvadi
sabju dimisciju, pa jo metiiii sebi na kolena.
2, 243. Skiuuh kapu, metnuh na ko|eno. 2, 377.
Popucuju noge iz kolena. 2, 416. Kroz cakSire
propala kojena. 3, 94. Slomio mu nogu u ko-
jenu. 4, 405. Na prsi mu igra kolenima. 4, 431.
Srio veliku zenetinu rudijema kosminama do vise
kojena. S. Lubisa, prip. 263. Skupi kojena do
zuba, skupi se ka' pojjesmo vune. 269. II Tur-
cina je vjera na kojenu. M. Pavlinovi6, rad. 101.
h) naj cesce u znak Uovana i poniznosti,
ali gdjegdje i hez toga, covjek stoji na prignu-
tijem kolenima. ovo se izrice na nekoUko nacina.
tiu) vidi kleknuti, pokleknuti, klecati. — moze
se dodati i ouaj primjer u kojemit kojeiio stoji a
instrumentalu : Klececi kolinom prid liim. B.
Ka§i6, is. 58. — hit) vrlo se eesto kaze pasti, pa-
dati na kojena. Pade na kolina. D. Barakovic,
jar. 40. Padsi na koliua poklonihu se nemu. F.
Grlavinic, cvit. 5b. S ovom padam na koljena.
P. Kauaveli6, iv. 2. Pane na kojena, place, uz-
dise. S. Lubisa, prip. 260. — (pred koga). Pi-id
svemogoga sudca na kolina padsi. P. Zoranii^. 8'^.
Pade prid Sebastijana na kolina svoja. F. Gla-
vinic, cvit. 26*. Pade prid Petra na kolina. 57''>.
Prida li padahu na koljena. I. Dordic, ben. 31.
Tada mater pade prida I'l na kolina. ,T. Banovac,
razg. 9. Pade na kolina prid kraja. M. A. Kej-
iovio, sabr. 28. (metaforiiki) I gdi prid negov
sag, kako gospodina, Zadar grad i rusag pada na
kolina. H. Lucie 285. — (pred kim). I prid Aim
na kolina padi tvoja. F. Ulavinii, cvit. 178^'.
Padii prid liim na kolina. P. Radovfiic, uac. 177.
PadSi dole na kolina pred nogama duhovnika. .).
Kavanin 67''. Pade udij na kolina prid carom.
A. Kanizlii, kam. 142. — (kome). On jo meni
na kojena sa svijem rodom irao pasti. G. Pal-
motic 2, 309. Padam ti ovo na kojena, ne ostavi
me. 2, 438. Padahu mu na koljena naj ponosi-
tije glave, i poklanahu se na celove od liegovijeh
stupaja cestiti starovijecnici od Rima. I. Dordic,
ben. 37. — ii ovijem primjerima nije znak sto-
vana (isporedi 1. kleknuti, 1, b, a)): Vec padose
oba na kojena a obadva puske oborise. Nar.
pjes. vuk. 4, 171. No ga pozna srpsko momce
mlado, evo zemji na kojena pade, gevordaru zivu
vatru dade. 4, 348. — rjcde mjeste na kojena
stoji instr. kojenima (i ■'' prijedlogom s, sto je
pogreska). Koljenim od srca moga padam prid
tvoje noge. V. Andrijasovio, put. 14. I s kolini
pavsi, hvale uzdah morau stvoriteju. J. Kavanin
4621'. I padavsi na zemju kolini i obrazom . . .
F. Lastric, test. 19'i. — !•<■) « dva primjera iina
metnuti se i postaviti se na kolena. Ovdi se
s. djevica metnu na kolina. B. Kasic, per. 43.
Buduci se po ta na6in postavila na kolina. Ant.
Kadcic 243. — fl(/) isto je i prekloniti, pregibati
kojena, pa i pokloniti se kojenima. Pnikloni ko-
lene (dvojina, p« vstocnimi govorit, isporedi sprijeda
Vetranicev primjer) kb vcnoavsomu te vladyce.
Mon. serb. 244 (oko 1389—1399). Prekloniv ko-
lena nizloziti oce krunu. §. Kozicic 55b. — Pri-
gibam kolina moja k otcu (iospodina nasega Isu-
krsta. I. Bandulavic 173i. paul. ephes. 3, 14.
Svak mu prigibase kolina. M. Eadnic 202''.
Probode izprid otara, na komu je sveti sakra-
menat, . . . jedni nece uba kolino prignut. J. Ba-
novac, razg. 76. Svuda prid nim svak prigiba
kolina. I. J. P. Lucii, razg. 3. — Protiva nitkor
bit istini ne ima, neg joj se poklonit koljeni
obima. N. Dimitroviii 19. — t'c) rijeci: ,ut in
nomine Jesu omne genu dectatur caelestium, ter-
restrium et infernorum'. paul. pliil. 2, 10, cesto
se nalnze ]}revedene (gdjegdje slobodno) ii naUjeh
pisacn, te je soagda suhjekat kojeno, nli moyu
biti razUcni glagoli, n. p. : Da u jime Isusovo
fsako kolino pokloni se i nebesko zemajsko i pa-
kleno. Zad. lekc. 53. Da u ime Lsusovo fsako
se kolino pokloni nebesko i zemajsko i paklono.
Bernardin 69. U ime se Isusovo svako koljeno
poklaria. M. Divkovic, bes. 132*. Ime komu
svako koleno klaiia se. F. G-lavinii, cvit. 21'.
Prid nim . . . svako se kolino klana. F. Lastric,
test. 228l>. Da se u ime Isusovo pokloni svako
kojeno onijeh koji su na nebu i na zemji i pod
zemjom. Vuk, pavl. fil. 2, 10. — Pred kojimno
sva kolina od visina do dubina vaja da... klonu.
v. DoSen 4*. — Da u jime Isusovo fsako kolino
prigne se nebeskih, zemajskih i paklenih. Ber-
nardin 178. Da u ime Isusovo svako koljeno
prigibje se. N. Rai'iina 89*. — Da imeni Isusovi
vsako kolino pi-eklonit se. Korizm. 79*. — ff)
moze se reci da sc sto radi (n. p. moli) stojeci
od stoimna na kolenima; naj obiinije to biva do-
dojuei samorne glagolu na kojenima. Pred kim
.se na koleuih klaiiaju vsi. Ti'ansit. 24. Na ko-
jenih molase govorodi. Korizm. 29*. Buduci na
koljenijeh. Zborn. 9*. Obidi otar na kolini. A.
Kanizlic, bogojubn. 45. (na kojena mislim da je
pogre.ika: Neg se 'e molit na koljena, da . . . ,T.
Kavanin 471*. Da mu na gola kojena iste opro-
istorKi. Pravdonosa. 1851. 25). — u jednom pri-
mjerii xviii vijeka ima s kojena: I govori s nim
s kolina klanajud se do nizina. V. DoSen 140''.
— </</) u ovum primjeru kojena snaci sto i kle-
cai'ie: A vi hocete jo poctovati i klaviati se s be-
ritami i s koiinami (nije dohar oblik i s je su-
visno) i z inconsi i svlcami. Starine. 17, 238.
(15.55).
'•) az klecnite. ima i drugi znak podni-
zi'i'ia, to je lnli(ene kolena Hi desnoga kolena. Pak
da moje pojubi kojeno od desne noge. Nar. pjes.
mikl. beitr. 1, 22. Celiva mu skute i kojeno.
Nar. pjes. vuk. 1, 563. I u ruku je celiva i u
to desno koleno. 1, 588. jj^iubi caru ruku i ko-
jeno. 2, 17.3. Cjeliva mu ruku i kojeno. 2, 529.
— Slii-no je i ovo: Pristupi mu ruoi i kojenu,
pojubi ga u skut i u ruku. Nar. pjes. petr.
2, 562.
tf) s prijedlogom do (do k6Jena, d6 ko-
jciul) iiiogu biti razlicna znaicna.
tin) kao mjera za dalinu Hi diiliitiii.
vidi 1. do, T, 1, b. (Ilia) naznaiuje ditjinu iz-
medu, kraja od noge (prstd Hi pete) i ko}ena.
Nit' jo meni gladak dodijao, ni tamnica jadna
kuca moja, ni na nogu negve do kolina, ni na
ruku tezke lisiciue. And. Kacic, razg. 36*. U
druge su, u devojke, zute cizme do kolena. Nar.
pjes. vuk. 1, 341. Zute su joj noge do kojeuah.
1, 157. Bele joj se ruke do lakata, a bijele noge
do kolena. 1, 597. Desna mu je ruka osecena i
lijeva noga do kolena. 2, 315. Da otpadnu noge
do kojena. 2, 379. Zute mu se noge do kojena,
pobratime, u cistomo zlatu. 2, 518. Prebise im
Turci obojiei iz pusaka noge do kojena. 4, 172 —
173. Da su niraa prsa od kamena, a gvozdeue
noge do kojena. Osvetn. .3, 122. — hhh) znaiene
je kao kod aaa), ali se istice ista dnlina kao
mjera za dabinii. U tu goru snijeg do kolena.
Nar. pjes. vuk. 1, 337. AT po grobu trava raste:
detelina do kolena. 1, 431. Pa otvori tavuicn
prokletu deno lezi voda do kojena. 2, 69. Obo-
rise drvje i kamene, uzidase dori do kojena.
2, 122. De. ogreznu krvca do kolena. 2, 294.
Celebiji nije more ui do kojena. Nar. posl. vuk.
346. Tiha rosa pojanu oprala, pa ponikla do ko-
lena trava. Osvetn. 2, 177. — rri) koleno je
jedan kraj dulini, a drugi neki gori'ii dio tijela,
15
KO^^ENO, 1, n, d) aa). 2!
«, }). glava, vral, pas itd. Po6e trgat zlatiio iiice,
ke joj shodo do koljena. I. V. Bunic, mand. 9.
5to Momfilu bilo do kojoua, Vuka§inu po zem|i
se vu6e. Nar. pjes. vuk. '2, 114. Noznani delija
zlaienijeli vlasi do kojena. Osvetu. )j, 0. Nek
jo od ko|ena ma bilo ,do ko)ena'. V. Bo^iSic,
zborn. 208. tako se govori i : kosa, ko5u)a, skuti,
sukiSa do kojena itd.
Ifh) do znaii Ho i pokraj, uz (nidi 1.
do, I, 1, d). iesto se kazc sjesti Hi posaditi do
kojena, le moze znaiiti iwjiie sidenc kod kaya
Hi se istiie takovo sidene kao iasno injcsto, oso-
bito kad sc reie do desnoga kojena. Ijepo i(h)
je care posadio : sve koleno jedan do drugoga.
Nar. pjes. vuk. 2, 93. — A Marko je privati za
ruku, posadi je do dosna kulona. 2, 'i71. Sede
caru do dosna kolona. 2, 4.81. — Biti koine do
kojena moze se shimHti u osohitome (prencsenome)
znaienu: biti prvi poslije nega (Vuk, rjofin. kod
kojeno). Ti Ces, Marko, prvi carovati, a ja Au
ti biti do kojena. Nar. pjes. vuk. 2, 195. — U
ovom primjeru do desnog kojena znari: iiza se,
a isticiici (uhav i pomnii. Kani care u Jauu de-
vojku od malena do desnog kolena. Nar. pjes.
vuk. 2, 70.
cf) u ovom je primjeru znacei'ic u do
kao kod 1. do, I, 1, a, a) ; do kolena istjcc pri-
blizavane iefadetu s nekijem storanem. Ca.som
spali k paSam pod oadorje, ... pa otale k Skadru
ua Bojanu do kolena Omera serdara; lijepo ih
serdar doCekao. Osvetn. 3, 101.
e) s prijedlogom kod znaci stajane (u
prva dva primjera maze biti i klecane) hlizu koga
pokazujuii mu stovane i poniznost. Pa se moli
pasi kod kojena, jubi pa§u u skut i u ruku. Nar.
pjes. vuk. 3, 92. Protuzilo tridest i pet druga
kod kojena Mijat-harambase. .3, 433. Jer sam
nemu tvrdu vjeru dala, biti nemu juba kod ko-
jena. Nar. pjes. horm. 1, 300.
f) s prijedlogom kraj znacene je kao kod
d) bb) (u prvom primjeru moze znaciti i klecane
kao kod e)). Tuzno tuzi Alajbegovica Alajbegu
kraj desna kolena. Nar. pjes. vuk. 1, 210. Oj
devojko oj Milena! sedi meni kraj kolena. 1, 419.
if) s prijedlogom na, osim. opcega zna-
iena, upotrebfava se u nekijem osohitijem sluca-
jevima.
a/ij s toe, 0 pisann lista (knige) po
istocnom obicaju. Brze pisu kiiigu na kojenu.
Nar. pjes. vuk. 2, 136. On nacini knige na ko-
jenu. 2, 333. Brze gradi knigu na kojenu. 3, 106.
Pise knigu na kojenu svomu. Osvetn. 3, 76.
Mf) s ace, 0 predavanu lista (ki'tige).
Dode kiiiga u Pozegu ravuu na kojeno banu Milu-
tinu. Nar. pjes. vuk. 2, 168. Nego pise list kiiige
bijele te je lije u Hercegovinu, na koleiio Duki
Hercegovcu. 2, 171. Nosi knigu bijelu Prilipu
na kojeno Krajevicu Marku. 2, 247. Banu kiiiga
na kojeno pade. 2, 264. Spusta knigu caru na
koleno. 2, 295. Evo Vuce prvu knigu pise ka
bijelu gradu Biogradu na kojeno Jaksi kapetanu.
2, 581. Te mu baci kiiigu na kojeno. 4, 222.
Ii) u lokativu s prijedlogom po upotre-
b]ava se cesto ti narodnijem pjesmama uz rijeci
ndariti se (pjosnuti) rukom, kojijem se micanem
pukaziije zalost Hi (utina. Kada ga je care ra-
zumio, udrio se rukom po kolinu. And. Ka6i6,
razg. 1351'. Udari se rukom po kojenu : , Jao,
moje stete i si-amote !' Nar. pjes. vuk. 1, 586.
Udari se rukom po kojenu : ,Jao mene do Boga
miloga!' 2, 135. Ciknu Marko kao gorsko zvere,
udari se rukom po kolenii. 2, 244. Udari se po
kojenu rukom, nova folia prste na kojenu. 2, 383.
A pjosnu se rukom po kojenu. 4, LSI.
"< KO^iEt^O, 2.
i) u ace. s prijedlogom pod ii jednom
primjeru iz narodne pjesme. Pa izvadi dvanaest
dukata, te kadiji mode pod koleno (kadija ja-
maino sjedi podoitijeh nogu). Nar. pjes. vuk.
2, 359.
h) a ace. s prijedlogom pred. dovesti
pred kojena z)ia6i od prilike miiane kao kod d)
cc). I6i cete, uhitit ih cete i dovesti meni prid
kolina. Nar. pjes. istr. 1, 58.
I) prijedlog uz :
iiti) znaci Uo i do kod d) bh). Koji
/■o mi .sjesti uz kojeno, sa kojira cu ladno piti
vino. Nar. pjes. vuk. 2, 182. I kaduni mjeslo
naciniSe uz kojeno Seiianin-Ivanu. 3, 204. Kad
Mihata pasi dovedose, sjede liega pasa uz kojeno.
3, 428. — Pa mu sjede uz desiio kojeno. 2, 207.
— Tad protuii Krajevicu Marko uz kojeno oaru
poocimu. 2, 369. — Is nim dode Goranov Mi-
hajlo sto je agi vazda uz kojeno. 4, 435. — Ja
sam tobe otliranio uz moje gosposko kojeno. Nar.
pjes. bog. iA. Drzi liega uz desiio kojeno, e ga
drzi kako svoju glavu. Nar. pjes. vuk. 2, 610.
Kogano je Bakal odranio uz kojeno k'o rodenog
sina. 4, 269. Izdalo ran jeto i godina, uz kojeno
sina no video! 4, 479. Kad ga sebi uz kojeno
hraniS. Nar. pjes. juk. 562. Sinovi ran odrestoSe
uz kojeno i uz srce. M. Pavlinovic, rad. 168. Moje
Lale uz kojeno drage. Osvetn. 3, 61. — SUcni
su i ovi primjeri: Divno ti je pod noo pogledati,
do gospoda piju vino ladno, jejenko im uz ko-
jeno seta. Nar. pjes. vuk. 1, 279. Pred liim biza
(pseto) samovojna pode, ... ona Janku uz kojeno
dode. 3, 218. — U ovijem primjerima moze biti
da se misli na klecane: Onda cvili do trideset
druga uz kojena ViSiiicu Jovanu. Nar. pjes. vuk.
3, 314. Protuzio Bjelic Ignatije uz kojeno slav-
nom gospodaru. 4, 273. Zakukase u Mostaru
Turci uz kojeno Ali-pase staroa. 4, 433.
l>b) vidi h). Pa se udri rukom uz ko-
jeno: ,Avaj, Vuce, dom to ne vidio!' Nar. pjes.
vuk. 276—277.
b. na (prednoj Hi zadiioj) nozi u zivotine
(naj cesce u kona). Slon veliki, snazni i jaki,
komu zglobno nije koljeno. I. Gundulic .554. — Po-
zuade ona ovciea s. Frane, jer kad bi se podi-
zalo tilo Isusovo na mi.si, ona na kolina padase.
J. Banovac, razg. 45. — De stir koiiu raste do
kojena. Nar. pjes. vuk. 1, 489. Pa se primi koiiu
uz koleno, pa se zavi sedlu na jabuku. 2, 57.
Pokricu te (kona) svilom do kolena, od kolena
kite do kopita. 2, 217. Soke dogo pade na ko-
jena. 2, 282. Tonu vrancu konu do kojena u
zemjicu noge sve cetiri. 2, 282 — 283. Popadose
koiii na kojena. 2, 544. Kon mu pade na prva
kojena. 3, 285. Pade dorat na predna kolena.
Nar. pjes. vil. 1867. 362. Do kojena koni pro-
padahu. Nar. pjes. petr. 2, 642. Krv ce potec
koiiu do kojena. Osvetn. 6, 34. — Soko leti preko
Budve grada, zute mu se noge do kojena. Nar.
pjes. vuk. 1, 413. — Poleiiese dva vrana ga-
vrana . . . krvavijeh kjuna do ociju i krvavili
nogu do kojena. 4, 164.
c. u prencsenom smislu, znaci sto slicno
pravom ko{enu, vidi kojence, b, a), n. p. : a) na
trsci, vidi u Viikovu rjecnikii kod kojeno: u trske
,absatz' ,geniculum'. — l>) na grani. Grana ima
po dva tri kolina. J. S. Eejkovic 86. — r) na
durbinii, vidi u Vukovu rjecniku kod kojeno:
,das golenk' ,articulus' .s prunjerom iz narodne
pjesme: Pa izvadi durbin od bijura, razvuCe ga
na devet kojena.
2. genus (gous, t'amilia, stirps, progenies,
linea, suboles, gradus cognationis itd.), rod, pleme,
pokolene itd.
KO:^iENO, 2, a. 2
11. suboles, generatio, kaze se da an jrdiiome
coojeku neijova djeca jprno koleno', un until ,<lniiio
ko^enu', praunucad ,trece' itd. o ostalijiin pohDii.-
cima. ovo, kao sto smo kazali, moze liiti prcne-
seno od znacena kod 1, o. — isporedi i b, b). —
vidi i uarastaj. Koji su culi (odb jediioga ko-
lena do drugoga. Mon. serb. 217. (1.991). Ko-
Ijeno desoto da bi vam vidjeti. M. DrXio 454.
iCoji se svecase za zlobo otaoa u sinoTijeh liih,
deri do tretjega i cetvrtoga kuljena. A. Gucetic,
roz. maz. 145. U starosti da vidite petvrtoga do
koljena. J. Kavanin 106a. Neka kojeno slije-
deii iza ko|ena, uzdrzi se svedar ziva usporaena
od starijeh. B. Zuzeri 8. Pripovijeda Baronio . . .
da jedan gospar bijase ugrabio crkvi . . . neks
zem|e, koje po liegovoj smrti ostase liegovijein
sinovim ; s prvoga kojena otidose ua drugo, s dru-
goga na trace, i ovako dodoso do desetoga. £).
Basic 107. Pedapsati grijehe otaua u sinovima
u trecemu i u cetvrfcomu kojenu. J. Matovic
339. Nepravedno tecivo na trace kojeno ne slazi.
War. posl. vuk. 208. Svega dakle kojona od
Avraama do Davida, kojena cetrnaest, a ud Da-
vida do seobe Vavilonske kojena cetrnaest, a od
seobe Vavilonske do Hrista kojena cetrnaest.
Vuk, mat. 1, 17. A oni 6e se u cetvrtom ko-
jenu vratiti ovamo. D. Danicic, Imojs. 15, IG.
Jar sam ja Gospod Bog tvoj . . . koji na sino-
vima pohodim bazakona otaca niliovijoh do tra-
6ega i do cetvrtoga kojena. jinojs. 5, 9. U dru-
gom kojanu neka pogine ime liiliovo. psal. 109, 13.
b. gradus cognationis, gradus affinitatis,
kao neki stepen kojijem se injcri .o-of/wo.s; (pd de-
beloj i po tankoj krvi) izmedii don ce(nd(i(i. ti
ovoni se znacena osohilo i<ji(iireh(i(na it znkuriima
drzavnijeni i crkvenijeiii. kati Mciieni vrijcde po-
jedini pnrodaji, iiti ne svai/da na isti nacin. a)
twpie. — izmedu rjecnika u Betiiiii: kujeuo rod-
stva ,grado di consanguinity' , gradus consangui-
nitatis'; ,parente in terzo grado' rodjak u ti-e-
cemu kojanu 2171); kolino (kojeno) ,grado d' atTi-
nit4' , gradus affinitatis' ; ,in torzo grado d' affi-
nity' u trecemu kolinu 44'), * ii Htulicevti: u pr-
vomu, drugomu, tracemu kojenu ,in primo, so-
cundo, tertio affinitatis gradu' kod kojeno. Ko-
leno je razlucenje va osobstvih da so pozna
koleno. Narucn. 63''. Koliko se u bliziiemu ko-
linu sagrisi, toliko je veci grih. A. Bacic 108.
Kolino prikazuje koliko jadno caja.de rastaje se
od opjeuoga cabla. A. d. Costa 1, 164. Mnogi
(bogoslovci) uzdrzahu da je ispuno i zadovojno
izreci u ispovidi grih od rodolozja ne tumafieci
kolino, da je n. p. s sostrom ili s uiatorom sa-
grisio. razlog daju, jere blizne oli dale kolino do
cetvrtoga ne promiiiuje sliku griha. Ant. Kadcic
211. Tada Stipan ne more vije zarucit Marino
sestre, ni matere, ni nijedno druge koja bi bila
u prvo kolino s Marijom. M. Dobreti6 418. Ko-
jeno rodstveno ,verwandtsobaftsgrad' , grado di
consaguinita'. B. Petranovic, rucn. kiiig. 17. Ko-
jeno jgrad der verwandtschaft'. .lur. pol. termi-
nol. 257. Kojano (pas, gradus) ja ona mjera
kojom se opredijejuje, kako daleko stoje srodniei
do opAega korijena. po austrijskom kao sto i po
rimskom pravu vaja u pogledu racunana kojena
u ispravnoj i pobocnoj lozi pravilo ,tot sunt
gradus, quot ganerationes' t. j. svaki porodaj
predstavja kojeno (tndi i b) i c)). M. Derencin,
tumac grad. zak. 1, 224. — n prenesenom smisla
(o jezicima). Jezici jos nijesu tako poznati i
opisani, da bi se mogla kojena (stepani) srodstva
liiovog naznaciti. Vuk, dan. 2, 122. — h) u lozi
(u primjerima mj. loza ima druyijeh rijeci, kno
trak, povlaka, redak) koja slazi ili uzlazi (n. p.
7 KOlfiENO, 2, b.
od oca do sina, od djedit dn itnnkn itd., ili na-
siiprot) broje se ii spijim .nh-imima kolena po
porodajima (otac i sin, jrdnu kn(fn<i; djed i imiik,
dva kojena itd.). moze se slumtiti da je znaienc
isto kao kod a, all iiaa razlika sto ovdje kojeno
znaci mji'rti .srodnosti, a kod a ."naci ce^ad (all
vidi i Vukoo priiiijer kod a). Za poznati u komu
kolinu naliodi se ova cejad (nslitideca, i slazeia),
potribito ja izbrojiti ji, koliko bude cejadi ; izva-
deci prvo od koga izhodimo, onoliko ie biti i
kolini; na priliku: za poznati, u komu kolinu ja
naodim se s mojiui didom, od potribe je izbro-
jiti govoreci: ja jedno, otac moj dva, did tri;
zdignimo dida, ostacemo dva: dakle ja s mojim
didom biti 6u u drugo koli]io. A. d. Costa 1, 165.
Vaja znati da u traku sridriemu toliko je kolina
koliko je kipa i uzbrdo i nizbrdo, samo jedan
kip ne broje6i, t. j. prvi od kojega se pocimja . . .
Vidis ovdi da je Petar (od kojega se pocimje i
koji se nema brojiti) u cetvrto kolino svojim
sukundidora uzbrdo, i sukuuunukom nizbrdo sla-
zeci ... I ovo rostvo ne samo zaprifiuja Xanidbu
do cetvrtoga kolina, dali jos i do dvadesetoga,
ako se ovo moze nafti . . . Ant. Kadcii 424. To-
liko 'e kolina u povlaci salazeioj, koliko 'e ki-
pova, jedan izvadivsi, to jest kip korina il' ti
kolina, jerbo otac (koji zaedno s materom jesu
korin) po sabi no postavja i ne cini kolina nego
zaadno s kipom salazeiim. M. Dobreti6 550. tJ
redku upravnomu toliko je kolina, koliko je po-
roda. ovako sin i kcov daleko jesu od otca i od
matere jednim koliuom, unuk i unuka od dida i
od babe dvostrukim kolinom. I. Velikanovic,
uput. 3, 211''. — <■) u lozi pokrajnoj (n primje-
rima mj. pokrajan ima krajiii, skrajiii, neupravan,
sa strane, itidi: Druga su dva traka skrajna, i u
liima su s jedne i s druge strane bra6a; pod
ovima s jodno i s druge strane bratufiedi itd.
Ant. Kadci6 423 — 421. Kostvo noupravuo iliti sa
strane zovemo ono kad jedno o(d) drugoga ne
izlazi, nego jodno pram drugira, premda jedna i
druga strana izlazi iz istoga korina i pocetka.
M. DobratiA 547), kao n. p. medii bracom, bratu-
cedima, stricem i sinovci-m itd., hroje se po gra-
danskijem-zakonima hi^rnti pn purodajima uopce,
tako da su medii bracimt dr'i kii(fna, medu bra-
tucediina cetiri, medu strwcni i sinttvcem tri itd. ;
po crkvenom zakonii po porodajima Ho dijele da-
}e(ja rodaka od glave porodice ili plemena, te je
medu bractnn jedno koleno, meda bratuiedima su
di^a, medu stricem i sinoi'cem isto dtM itd. Do
koliKo kolin zakracuje se matriraonij? Narucn.
63a. Jakov i Ivan bila sta dva brata: kako je
receno, cine prvo koleno. 61!'. S rodicom ili
s rodjakom do cetvrtoga koljena. B. Kasio, zrc.
(i6. Ako bi po?.elil na rodicu do petoga kolina.
V. Glaviuic, svitl. 7(). Grijoh s rodjaci svojijemi
tja do cetvrtoga koljena uklai)aju6i, jeft prikrvje.
S. Matijevic 65. S lodjakom u cetvrtom kolinu.
A. Bacic 107. Naravno rodstvo jest po krvi de-
beloj, i zabraiiuje y.enidbu do cetvrtoga kolina.
J. Banovac, razg. 270. Da nisu u rodstvu do
cetvrtog kolina. F. Matic 95. Sada vidis u tra-
kovima krajnim, koji je s kojim u krvi i u ko-
jomu koliim, i doklem krv zapricuje zenidbu,
buduAi ju zabi'anila crkva do cetvrtoga kolina
uklapauci. (Ztipnik) ima upisati na duo lista na
livu stranu ime zarucnika, a na desnu ima za-
rucnice, . . . od zarucnika ima uzlaziti uz brdo
tja do hreba, i tako s druge strane od zarucnice;
i ako nahodi, da izvisuju cetvrto kolino, nejmaju
potribu od odpustena. Ant. Kadcic 426. Sagrisit
bludno s rodicom u prvo i u drugo i u trece
kolino. M. DobretiA 152. Koje rostvo pruza se
KO^ENO, 2, b. 2
<io fotiri puua kolina, tako da Polrovi i Pavlovi
sinovi i kiieri, unuci i praunuci no mogu so uzot
ilokle god od Ai jedno no izajde u peto kolini).
516. Koji se nahodu u svojti do 6etvrtoga ko-
lena. J. Matovii 304.
C. progenies, jiorodica (djeca, sinovi i kieri),
a 6i'Me u Urem smislu i ostali potomci — ispo-
rpdi i d. Izak sin Abrama (u kojega koljenu
svikolioi narodi imahu biti blagosovjeni). A. Gu-
f-etii, roz. jez. 115. Kolina svoga rod svi }udi
da vide. D. Barakovic, vil. 15. Od ko|ena nitko
raoga nakon meno iieie ostati. (j. PalmotiA
1, 375. Ka/.u da 6e od tvoga doft kojeua slavna
cejad i hrabrena. 2, 125. Ako Davidu bi obe-
ftano, da ce negovo kolino saci ua veliko dosto-
janstvo. J. Banovac, razg. 125. Car nojraa od
svoga kolina baStonika. A. Kani?.li6, kam. 160.
Da si od kolina tvuga jodiioga sina za svestenika
odredio. 422. Bivsi kolino negovo utrgnuto,
vladali su zajedno. ITl. U kolinu tvomu bU-
gosov[eni ce biti narodi. 081. Da ja ne bih iz-
gubila koljono od Ugoviia. Nar. pjes. mikl. beii-r.
1, 21. Nu vas ludski narod koji izide iz negova
ko|ona. D. Basic 259. Vala znati da koji su u
jednomu i drugomu traku skrajiiemu jednaku,
toliko su blizu oli daleko medu sobora koliko su
blizu ili daleko od trupa, t. j. od onoga od ko-
joga po6im}e kolino oliti narastaj. Ant. Kadcio
■124. Za uzdrzati liegovu kucu i saliraniti ko-
lino. 439. Koleno vam se zatrlo! D. Obradovic,
ziv. 65. Da mu se koleno zatre ! sav. 7. Dokle
teoe sunca i mjeseca i negova dela i kojena. Nar.
pjes. vuk. 2, 261. Prokleto mu pleme i koleno!
2, 295. To cu davat, dok kojena tefie. 3, 77.
Dok je traga i kojena moga. 4, 487. Dok jo
roda i kojena moga. 4, 501. To cu vraze iskopat
kojeno. 5, 492. Boje je da se fioeku kojeno zatre,
nego da zao porod iza sebe ostavi. Vuk, po-
slov. 21.
d. gens, po predasnemu znacenu maze ko-
jeno znaciti Ho i pleme, pa i u sirem umislu
narod (kao }udi koji su isprva bill jedna poro-
dica), pa i u p)renesenom smislu rod (ndski (vidi :
Da se sasvim ne utrgne kolino covicansko. E.
Pavii, ogled. 14. u ovakovijem primjerima isto
je znacene, ali ga ne treba shvatiti kao da je u
prenesenom smislu: Ne znade li sve kolino Ada-
movo? V. Dosen 214t>). Oda vsih cetirih kolen
plemena nebfuSkoga. Mou. croat. 69. (1447). Vam
se govori, pukom i kolinom i jazikom. Bernardin
101. dan. 3, 4. Navistiti vaakomu kolenu raz-
likih Judi. Transit. 24. I vsplace se vsako ko-
Ijeno zemle. Korizm. 16^. Sa vsim kolenom Ar-
sacid. S. Kozicic 37a. Vam se govori, puokom
i koljenom i jezikom. N. Eaiiina 122-'. dan. 3, 4.
Tadaj se usplaou sva koljena zema|ska. 170".
mattb. 24, 30. Svaka kuca i koljeno, vidjase se
it po nase. G. Palmotic 3, 48». Zone ke . . . dase
na svijet toke sijene i jazike i koljena. J. Ka-
vaiiin 5171'. Jakobovu on koljenu da .svjedogbu
svoe jubavi. I. Dordic, salt. 258. Kolino izra-
olsko jeste kastigato. A. J. Kuezovic 263. Turoi
pod Dsmanom, pocetnikom turske trage iliti ko-
lina. A. Kani/.lic, kam. 634. Cifut Mardokeo i
sve kolino zudinsko na smrt osudeno bijase. ntoc.
93. Na hijado i hijade svit kolina vec iraade.
V. Dosen 227". Blagosovice se u tebi i porodu
tvomu sva kolina zema.|ska. And. Kacic, kor.
29. Koliko god bise didovina, ouoliko bijase ko-
lina. M. A. Iie)kovic, sat. IC7t>. Amin ! care
sjajan gospodaro, da svocevo kojeno so siri. Osvetn.
.3, 64. Druga je polovica razlicita smjesa svih
pomenutib ko|ona. M. Pavlinovii, razg. 12. —
('!esto II pisaca ii plemenima izrai^skijem. Anna
3 KO];jENO, 2, e, a).
proi-o6ica, k6i I'anuelova, od kolina Aserova.
Bernardin 13. luc. 2, 36. Za to mu poda Go-
spodin didinstvo i oddili mu zdrib u dvanadesto
kolinof. 163. ecclesiastic. 44, 26. Simon je bio
jedan od sinov Jakoba, koga kolino drXaSe Be-
tuliju. M. Marulie 68. Od svakoga koljena si-
nova izraelscijoh. N. Kaiiina 200". apoc. 7, 4.
Ditii"'. prvorojeni ako od kolina bude Levi. F.
Glavinic, cvit. 43*. Od koljena .ludinova ki 3e
jaki Bog narefie. J. Kavauin 337''. Potanko sudo
djela dvanaos koljen Izraela. 347''. Svim ko-
ljenom Izraela tusto zem)e dijel se dade. 377'>.
Kojouo ,tribu, parlandosi degl' Ebrei' ,tribus'.
A. d. Bella, rje£n. 745''. IJvanes koljena od puka
izraelskoga. I. Dordid, .salt. 269. Sidicete i vi
svrliu dvanaest sidalista, sude6i dvanaest kolina
izraelski. J. Banovac, razg. 4. Kad Mojsije bla-
gosovi kolina, ostavi kolino Simunovo i na ti ga
blagiisoviti. pripov. 121. Judino kolino zadobi
starisinstvo. F. Lastric, svot. 115a. Pade kocka
na kolino .ludino. E. Pavic, ogled. 172. Da sinu
negovu samo jednn kolino izraelsko zaostaviti
oie. 295. Obeiavsi mu vladu svrhu deset ko-
lina izraelski. 295. Od kolina Simunova. And.
Ka6ic, kor. 101. Zapisa sve kojeno Levovo na
sluzbu crkve. J. Matovic 297. Ovo kuce pogla-
vito poznane su svima pod imenom dvanaest ko-
lina. I. Velikanovic, uput. 1, 54. Svima dvanaest
kojena rasijanijem po svijetu pozdravje. Vuk,
jak. 1, 1. ' '
li. genus, genus ac sanguis, stirps, origo,
rod, 11 znacenu suprotnom prema onome sto je
hod c, jer se ne misli na potomke, nego na rodi-
te}e, na djedove i naj ceice na stare Hi praoce.
a) u pravom smislu. an) uppce. Koliko
arhijeroov bilo je od togo kolene. S. Kozicic 3a.
Da neka nili rojstva, kolino i istok poznas. P.
Zoranic 9''. Nu je bratuced meni Akilo, od ko-
jena mi smo istoga. O. Palmotic 1, 205. Ni drze
stara iraena od kolina. S. Margitic, ispov. vi.
Od kakva je kolina i roda divioa MarijaV A.
Kanizlic, utoc. 479. Jednoga smo svi kolina. V.
Dosen 2.32a. Difiit se ponosito onijem koleuom.
D. Basic 183. Bogastva, sliku, svjetlost kojena.
J. Matovic 309. Od koga je dela i kojeua, ko li
otac, ko 1' negova majka? Nai-. pjes. vuk. 2, 239.
A rodom je kuce Petrovica, od drugoga kojena
ne biva. 5, 486. Boga sara rasrdil i tebe zban-
tuval, koleno pospotal, zemji zlu peldu dal. Jacke.
216. Kojeno ,stamm'. Jur. pol. terminol. 474.
— />/>) jav^a se genetivom Hi adjektivom posesiv-
nijem od koga poiine rod. iltb plemene i kolene
Nemanina. Okaz. pam. saf. 72. Stavi se kraje-
vati jedan od negova kolina. Dukjanin 9. Oni
ucine kneze od svoga kolina. 19. Od koljena
Abramova. A. Gucetic, roz. jez. 117. Od kolina
jego po matori izajdo sin Bozji. F. Glavinic, cvit.
lOa. Zdrava, o djevice od koljena .^idamova! J.
R. Gucetic 20. Hcere od kolina Kajinova. P.
Radovcic, nac. 497. Bi sveti Benedik mladica
iliti zagranak od rodnoga hreka iliti kuce Ani-
cije i Probe, koja . . . bi po koljenu od Olibrija
i Perleoua rasplodeua u Austriji. I. Dordic, ben.
9. Zai-ad ostauka i uspomene nihova kolina iza
puno vikova. J. Banovac, pripov. 247. Da tko
od kolina Mihaila nemu ne otme krunu. A. Ka-
nizlic, kam. 2. Kolina smo Adamova. V. Dosen
215a. Kraj Budimir razdili krajestvo u muoge
drZavo oliti banovine, u kojo postavi^ bane od
svoga kolina. And. Kacic, razg. 23. Sto imaso
biti od kojena Abramova. J. Matovi6 27. Iz ci-
jega kojena isteoi, izaci, iziti, izlaziti ,ab alicujus
sanguine originem ducoro'. J. Stulli, rjocn. pod
kojeno. — o ovakovijem primjerima ne znii se
KO;.ENO, 2, e, a). 2
svcKjda, pripadaju li amo Hi pod A: Kodil se je
Isus od kolene Judova. S. Kozicin 3'^. Jere i
ja jesam Izdraelita od Abraamova semeua, Be-
nijaminova kolena. Anton Dalm., ap. 14. David
rodi se iid ko|ena Judina. I. Dordio, salt. viii.
— re) ntuzc se kazati Icakoo je koleno na raz-
licne nacine. tuui) genetivom alt adjektivom po-
scsivnijem kojijem se ne kaze ko sii bili stari po
imenu, itego po casti, po osobini (kakvi sii, hill).
Bili su ne roditeji od kolina i krvi kra|6vske.
B. Kasic, per. 165. Da sred area, ne scijeii',
tvoga ti bi cuo ze|ti od boja, da od koljena kra-
Jevskoga nije kaduna majka tvoja. I. Gundulic
.305 — 306. On od krajevskoga kolina izhodi. A.
Kanizlic, kanj. 9. Buduci on od krajevskoga ko-
lina roden. E. Pavic, ogled. 389. Naj vece pak
nastojaue Mateino jeste bilo ispisati izliodak i
koren krafevskog kolina. 462. — Na kra}evstvo
od koljeua od sto kraja kral te rodi. I. Gundulic
816. Od kolina kralev Sirije izhodeci . . . F. Ula-
viuic, cvit. 290". — Zna da se je porodila go-
spodskoga od koljeua. I. V. Buiiic, mand. 17.
Ovi pleme .sve brojase od koljena gospodskoga.
P. Kanavelic, iv. 17. Jedna zena kolina gospod-
skoga. J. Filipovic 3, 172l>. Er mi bjese on
Stjepan od koljena gospodskoga. Nar. pjes. mikl.
beitr. 1, 50. Jedna zena kolina gospodskoga. M.
Zorici6, zrc. 138. Kojena je gospodskoga. Nar.
pjes. vuk. 1, 6. — Svijetla je ovo djevojcica od
koljeua desposkoga. I. Gundulic 376. ^ Al' je
dete kolena ajducka. Nar. pjes. vuk. 3, 41. —
bh1>) istice se nekijem adjektivima plemenitost ko-
lena, n. p.: castan. V oruzju i svetu castna od
kolina. P. Vitezovic, odil. 52. — dobar. Gaspar
kraj od dobra kolina. Nar. pjes. istr. 6, 31. —
jasan. Od jasnoga kolina Arsacida. A. Kanizlic,
kam. 254. — plemenit (plemeni). Mladic jedan
plemena kolina. P. Zoranic 34''. Koljouo pleme-
nito od pomooi tomu nije, koga ubostvo vjeko-
vito pod teskijem I'obstvom krije. I. Gundulic
386. Od koljena je plemenita gospodicic jedan
one. 437. Roditi se od plemenita koljena. V.
Andrijasevic, put. 3. Obodvoje od plemenita i
krajevskoga kolina Davidova. F. Lastric, od'
31'J. Decio, rodom iz Srima u Slavoniji, od ko-
lina plemenita roden. And. Kacic, razg. 10. —
slavan. Man se brojim od slavnoga otmanskoga
ja koljena. I. Gundulir- 304. — star. Bi receuo,
od smederskijeh da kneznva staro izlazi nih ko-
Jeno i gospodska krv liiliova. G. Palmotic 2, 183.
Mlad Filipe od stara kojena. J. Krmpotic, pjesm.
5. Ve6i dio lordova nije od prastarih kojena.
M. Pavlinovic, rad. 76. — svijetai.i. .lor ga (dijete)
cijenise od svijetla kolina. M. Bunic 6. Izabrane
on djevice i od ko|ena svijetla stavi. G. Pal-
motic 1, 99. Rada se od bogata i prisvijetla ko-
jena. V. M. Gucetic 107. Eodio se je od svitla
i bogata kolina. A. Kanizlic, kam. 5. Rodi se
FranCesko Saverija od staroga i svitloga kolina.
t'ran. 16. — velik. Sto 6e prudit od kolina ve-
lika rojenjeV A. Georgiooo, pril. 99. PaviAa jo
kolino veliko, to ne moze zanikati uiko. And.
Kacic, razg. 281b. — visok. Od visoka i velika
koljena se rodio si, koga plemstva vedra dika
cas neumrle slave nosi. I. Gundulic 277. —
rrr) znaccne siiprotno prema hhb) istice se dru-
'lijem adjektivima, kao sto sic n. p. : nizak. Toma
Bakac bijase od niska kojena. M. Pavlinovic,
rad. 14. — potisten. Da tve carstvo jubi pravu
uzme, ne robinu nopoznanu od koljena potistena,
neg' gospodu izabranu. I. Gundulic 304. — rdav.
Ako li si . . . kolina pordava od starina ... V.
Dosen 29"-. — zao. Da vec se sciiiase kolina
zaloga ... D. Barakovid, vil. 67. Da od zla ple-
9 KOLENO, 2, f.
meua i koljena rajaju so kadgodijer dobri sinovi.
M. Orbin 177. — <1<I<I) i saina rijec kojeno moze
znaciti: plemeiiiti rod {kao kod bhb)) bez ikakva
adjektiva. Kolino brez kriposti uista. V. Dosen
V. Znaj ! kolino i starina naj strazna je pleme-
stina. 29I1. Fale liega od kolina, od desnice . . .
Sol*. Jednim okom dok ugleda . . . il' junaka od
kolina . . . 120*. Nek je ,od kojena' ma bilo do
kojena. V. Bogisic, zboru. 208. — 11 ooom pri-
mjeru, siiprotno je znacetle, ali se to poznaje po
onome sto se prije kaze: Zao glas kolina. Ant.
Kadoic 405. — <M) u genetivu s prijedloyom od
moze znaciti razlog s kojega ko sto ima Hi mu
sto pripada. una) u praoom smislii, Sto je cije
Hi mu po zakonu pripada. Kniga ka2e, na Urosu
carstvo, od oca je ostanulo sinu, detetu je od
kojena carstvo. Nar. pjes. vuk. 2, 196. — l>hh)
u prenesenom smislii, duSeone (a i tjelesne) oso-
bltie. Jor to im je od kolina da je svaka truja
lina. V. Dosen 120". Al' si zajer od kolina rda,
cada, mrak i tmina? 134'>. Jer su lini od ko-
lina (cigani). 211*. — er) u lokativa s prijed-
logom po, znaei sto i pod dd) aaa). Stvar koja
je po kolinu. J. Mikaja, rjein. kod bastina. Nije
kruua Mikleusu po djelu ni po koljenu neg je
kruna po koljenu Matijasu sinu tvome. Nar.
pjes. bog. 82.
h) tc Sirein smidu, narod. Otbctstvomb
i rozdeuijemb i vbspitanijemb srbbbskago kolena
bese. Glasnik. 21, 1.59. (xvii vijek). Ja nisam od
grckoga pao kolina (,neque me Argolica de gente
negabo'). I. Zanotti, en. 2, 9. Benedik koljenom
Rimjanin. I. Dordid, ben. 9. Sv. Luka nije bio
zudinskoga kolina. A. Kanizlic, uto6. 616. Ko
je Srbin i srpskoga roda, i od srpske krvi i ko-
lena. Nar. pjes. vuk. 2, 229.
rj u ovom primjeru ziiaci vjeru, va(a da
po tome sto ijera dijeli fude, kao sto se dijele 11
plemena i narode: Nemoj mene ostaviti, pobro,
ako nismo od jednog kolena : ja verujem Muha-
meda sveoa, a ti, pobro, ime Isusovo. Nar. pjes.
vil. 1867. 426.
t/) u prenesenom smislu, moze znaciti
postane uopce. .Tednoga su od kolina i andoli
od visina koji vidnom Bogu dvore, i sotone kojo
gore. V. Dosen 7b. Sto je srobro od kolina, neg
plisniva gvozdusina? 23b.
f. prema znacenu pod e (osobito kod a) cc)
bbh) i ccc)) kaze se 11 prenesenom smisla 0 jednome
ce^adetu, kao istiiuii da su u nemu dubre Hi zlc
osohine svega negova roda. u) u dobrom smislu.
Moja suasa adamsko koleno. Nar. pjes. vuk. 3, 170.
Adamsko kojeno (kaze se za vrlo postenu zenu).
Nar. posl. vuk. 1. — Care Lazo, cestito koleno !
Nar. pjes. vuk. 2, 295. Oj veziru, cestito kojeno !
3, 343. — Fala tebe, gospodsko kojeno! 2, 557.
— Janko bjese junacko kojeno. 3, 116. Pravo,
pope, koleno junacko! Osvetn. 2, 154. — Pa co
liemu rijet poimence: junak jesi i kojeno jjravo
(moze biti da ovo odgovara znacenu pod e, a)
cc) ddd)). Osvetn. 3, 52. — A Bosnani majmu-
nici mali, vlastelini i kojena stara. 6, 84. —
Znades care, svecevo kojeno. 1, 11. — Oj Slo-
vini, kojeno vilinsko ! 2, 178. — h) u zloiti
smislu. El je Maksim krvnicko kojeno. Nar.
pjes. vuk. 2, 546. Tamo ode krvnicko kojeno,
on ce dvorit cara u Starabolu. 2, 566. — Sto
ucini, .Jure Brankovicu, od starine nevirno ko-
lino ! And. Kacic, razg. 93b. Maksimija, koleno
neverno I Nar. pjes. vuk. 3, 42. Oj Ivane, ne-
virno kolino, kako si me mladu prevario ! Nar.
pjes. istr. 2, 128. — Rodi, rodi, orjatsko koleno!
ill rodi, ili u rod idi. Nar. pjes. vuk. 1. 619.
Ona kuja, orjatsko koleno. 1, 543.
KOVENO, 2, g. 2
g. liuea, muSko t Xensko kojeno mozr zna-
iiti: potomci, rod, loza koja post(\ie od mu^koga
potomka fsina, unuka po sinu itd.) Hi od ien-
skoijii I'kdcri., uiiitke po sinu itd.). Za, mono i za
mojelib sinovii i za moje sjome po muskomi> ko-
Ijouu. Mon. serl). 107. (1333). Unufije i praunui'je
5to jestb muskoga kolena. 238. (1399). Pravo
uatrazje hiht srbtca muSko koletio. 286. (1419).
bto je po muskomb kolouu, ali nakon toga po
Zenskomb koleau. 338. (1427). Da toj dukate
imamo dati sinovomb I'legovomb sto je po mu§-
komb koljenu. Spom. sr. 2, 81. (1424). — Vafa
da amo pripada i ovo : Oftiiio ko|eno ,linea o
descendenza paterua' .paternuin genus'; koleno
materino ,linea materna' ,origo matorna'. A. d.
Bella, rjeftn. 440".
h. u jednom primjerit xvin vijeka kao da
znaii pravu srodnost (po krvi). Hi roditejstvo
bilo duhovno, ili roditejstvo bilo po kolinu . . .
A. Ba6i6 107.
i. u dva primjera xvii i xviii vijeka znaci
rod u naj sirem srnislu, ili muzebiti spol. Za
uzdignut koljeno zensko koje bjese oaramoc.eno
i podniXeno. I. Drzi6 403. Po torn muSkom svem
kolinu slavu uze i ukinu ; a zenskome put otvori,
da se ruga i potvori. V. DoSen 107b.
3. zlatiio kofeuo ili ko}eno zlatno, nclca bi(ka.
— Preneseno od znaccAa pod 1. ^ Kojeno zlatno
(Stulli), V. Zlatno koleno. B. Sulek, im. 151.
Zlatno kojeno (zlato koleno Stulli ; prema tal.
giuocohio d' oro Stulli), AntUoxanthum odoratum
L. (Alschiuger, Lambl, Zadar). 465. — U Stu-
licevu rjecniku ima: Zlatokojeno, trava ,ginoc-
cliio d' oro, erba' ,herbae genus' ,< dodatkom da
je rijec niska.
KOLENOKLANANE, n. klecane. — Naj sta-
riji je olilik kolenoklananije. — U knigama pi-
sanima crkeenijem jezikom, a izmedu rjeinika u
Danicicevu (kolenoklananije ,flexio genuum').
Kolenoklananijemb i noStnimi stojaniji. Domen-
tijanb 61.
KOlfiENOPLEMENIT, adj. samo ii Stulicevu
rjecniku: v. plemenitorodan.
KO^ENOPOKLONENE, n. djelo kojijem se
klekne (kojijem se poklone kolena). — Stariji je
ohlik kolenopokloiienije. — U knigama pisaniina
erkvenijem jezikom. Po molitve byvajutb malo
koleiiopoklonenija kb zemji mogustinib. Sava,
tip. stud, glasn. 40, 138.
KO:^ENOVAC, vidi Kolenovac.
KO^jENOVIC, m. covjek od (dobra, pleinenila,
stara) kofena (isporedi kojeno, 2, e, a) cc) ddd).
— U naSe vrijeme, a izmedu rjeinika u Viikovu:
,ein mensch von gutem alten hause, von familie'
(kojeno) ,iUustri loco natus', cf. plemid, ogakovic,
kucic s dodatkom da se goiiori u Herceqovini.
Fala, kolenovidu! Bos. vil'a. 1888. 220.
KO^iENSTVO, n. vidi kojeno, 2. — Samo na
jednom mjestu xviii vijeka. Ne ist' mu (Bogu)
djede ni starije, er svoj bitak zna po sebi; ui
kad poce kad li prije, vazda bio ki je u sebi:
djeda tko ima, djed stariji nasto bi, a unuk po-
sljodniji. sam jo otac sve koljenstvo, ne ima djeda
sam tko 'o davni. J. Kavaiiin 635^.
KO^ENSK', m. prezime. — (f narodnoj pjesmi
crnogorskoj nahga vremena. Prefiij oetom je
KolenSiA Lazare, barjaktar je od Pavi6evi6ah.
Pjev. cm. 143b.
KO^iENSTINA, /. (cakavski kojensoina) u jed-
nom spomeniku xv vijeka znaci: pleme Hi poro-
dica, vidi kojeno, 2. Kako pride pred nas Matej
Rvili6 z Bus^.an s sola ko se zove Mohlidi, poslan
0 KO^IVO
k nam od straue fietirih kolenS6iu bratje svojo.
Mon. Croat. 127. (1486).
1. KO^JENE, n. djelo kojijem se kole, Mane.
— U tri rjeinika (s kajkavskijem ohlikom ko-
lene): u Bjelosljenievu: ,interfectio, trucidatio',
V. klane ,usitatius dictum'; u Voltiijijinu : ,scan-
namento' .erwiirgen'; u StuUievu : r. klaAe iz
Bjelostjenieva.
2. KO^jENE, n. djelo kojijem- se knli (vidi 2.
koliti). — I J Bjelostjenieva rjedniku: (kajkavski)
kolene, v. kolitva.
3. KOl^ENE, n. vidi pokojene. — Na jednom
mjestu xvii vijeka. — .^foze biti da je pisarskom
ili slamparskom grijcikom otpalo po. Gdi des
viditi izliodak od tvoje plemenatine i pan od ko-
Jeiia odkuda slazis. M. Radnii 171*.
KOl^EPCA (Hi Kolijopca?), /. mjesno ime. —
XIII vijeka. Nadb Kolopbcu. Svetostef. hris. 21.
KO^iEVCAR, kojevcara, m. psovka za iovjeka.
— U Vukovu rjecniku: (u Crnoj Gori) ,schimpf-
wort fiir oinen mann' ,convicium in virum', kao
nije junak, nego cuva 2enu i ,koliJ6vku'. — Akc.
kaki je ii gen. sing, taki je it ostalijem padezima,
osim nom. sing., i voc. k6j6v6aru, kojevfiari.
KO^EVINA, m. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. zagr. 187.5. 264.
k6^IKOI>IEVi6, m. covjek koji kofe koi'ie (kao
psovka). — n Vukovu rjecniku: u pjesmi ,pf9rde-
schlaohter' ,qui equos mactat' s primjerom : Do
sad smo se zvali krajevir.i, a po sada kojikoiie-
vici.
KO^ITE^, m. conjek koji koje. — Samo u Stu-
licevu rjeiniku: ,jugulans'.
1. KOLITI, kojira, impf. metati snopje u koJe
(vidi ,zitni kolao' kod 1. kolac, c). u Dobroselu.
M. Medio.
2. KOl^ITI, kiilim, imjif. u djecjem jeziku mjesto
klati. u Dobroselu. M. Medic.
KOl^XVNI, adj. koji pripada kofivu. — U Vu-
kovu, rjecniku: (u Dalmaciji) n. p. varicak (se-
nice) sto se daje svesteniku o krsnom imenu (u
ime kojiva).
KO^ilVO, /*. kuhana pseniea, sto se po obicaju
pravoslavnijeh Hrisiana blagosliv]a od popa i
jede na daci ili na slavi. — Od novogri. x6Xi\ii'.
(n. pi.) sto se vec x vijeka nalazi zabi(eieno sa
znaienem nrro,- .t'l/'/, <<;, (knlnino zito). — Sada se
mozebiti svagdje (ii /in-nin I.iibiHnu primjeru ko-
livo va((i da je stiniii>iirskii pogreska, jer je na
drugom mjestu kojivo) izgovara kojivo (s J), ali
ne znam, jeli tako svagda bilo: u naj starijim
primjerima (i u Daniiiiecu rjecniku) pisanima
cirilovskijem slovima ne zna se, treba li citati 1
ili J ; tako je i u stslovenskome i u ruskom jeziku.
— Rijei je stara, isporedi stslov. kolivo i rus.
Ko^iHHo. — Izmedu rjeinika u Stulicevu (kolivo
jtriticum mello coctuin' po iemu bi se kuhala
pseniea u medu, ali se u samom rjecniku dodaje
da je rijec ruska) ; u Vukovu : gekochter weizen
den bei dem todtenmale' (na daci) ,und am pa-
trontage' (na slavi), vom priester geseguet und
von den giisten verkostet wird' ,(triticum) sili-
oernium'. cf. panahija; u Danicicevu (kolivo, x6-
Xvjiuv ,frumentum coctum', a po liemu , sacrum
piaculare'). Vsaku subotu za godiste da ima
umrbli kolivo i desetb luturgiji (vidi i naj zadni
printer). Glasnik. 24, 277. (1396). MiriSe na,
kojivo. (Gotovo umro). Nar. posl. vuk. 179. Se-
nica se ovdje spomine radi kojiva, poskura i
krsnoga kolaca. Vuk, nar. pjes. 2, 4. Izjedose
ono kojivo. P. Petrovid, gor. vijeii. 110. Iza
/-
KOl^IVO (/
u
231/
2. KOM
ovoga zalosnog prizorja posijedaju svi na 6kS
pred crkvom i pocnu redimice celivati voStanicu,
zobati kolivo i piti rakiju. S. ^jubisa, prip. 169.
Napiju se rakije, a nazobju kojiva. 191. ,Ko-
jivo' se zove zito koje se kuva uoci krsnoga
imena. za kolivo se obifino prebira sve zrno po
zrno od naj cistije belije-psenice . . . Jedan sud
s takim zitom nosi se crkvi, gde se prekadi i
prelije, pa se posle, na nekim mestima, razdeli i
pojede pred crkvom, a na nekima se vraca ku6i,
te se nim posluzuju gosti, kao svakom drugom
poslasticom. M. D. MUicevic, slav. 27. Negde
se ta kuvana psenica zove ,panaija', u Srbiji po
varosima zove se ,zito', ali je naj poznatije ime
.kolivo'. 28. Pa oprema koga mladega crkvi
s kojivom. Bos. vila. 1887. 41. — Kako se nidi
po ovom priinjeru (a mozchiti i po naj proumc)
znaci i crkveni obred za mrtve^ Po prestav|eni
mojemb da mi se poje kolivo sbborno i h/turgije.
Mon. serb. 547. (1502).
KO^iKANE, «. djelo kojijem se. je.dno s dru-
gijem ko(ka, vidi ko}kati se.
k6:^KATI se, k6|kam se, impf. dem. klati se
(reciproc.no). — Od osnove sadasnega vremena
ko)-. — V naie vrijeme u Lici. ,Ni se dvo'e va-
vije za neSfco ko}kaju'. ,Lijepo mi je to vase ko}-
kaiie veo dozlogrdilo'. J. Bogdanovic.
KOJ^USTEALICA, /. kale se o ienskoin ie!,a-
detu kako kojustralo o muskom. — U nase vrijeme
u Lici. J. BogdanoviiS.
KOljiUSTRALO, m. kaze se o covjeku koji se
vavije za nesto kojustra i goni. — IJ nase vrijeme
n Lici. J. Bogdanovic.
KOVilSTRANE, n. djelo kojijem se ko s kirn
kolustra, vidi ko]ustrati se.
KOI^U Strati SE_, kojustram se, impf. vidi
kojkati se, s kojijem. ie glagolom hiti i istoga po-
stana. — U nase vrijeme u lAci. .Vavije se ko-
lustraju ka' i dvije jetrve'. ,Danas sam se za te
na ednom mjestu kojuStra', ma da znas kako'.
,Ovo kucne ko}u§trane opravice me prvo reda u
ledinu'. ,Niovo kojustraiio sjedi mi na vr vrce
moe glave'. J. Bogdanovic.
1. KOM, adv. znaci Ho i kad, isticuii dajcdno
bii>a odmah zii driiriijem, vidi netom. — Bez sumiie
je padez jeihiiiii .nuijenice koji: Daniiic u rjec-
niku (vidi ilrijfi mi-ili da je lokntiv (muskoga Hi
srednega rudu), diic»ije je (kako sam iiasao zabi-
(ezeno negovom rukom) pomislin mi iiistr. sinii.
f. (i isporcdio s komaj, sto mis/im da tiije dobro).
ovo bi se zadne tumaiei'ie cinilu boje, ali je ii.
naj zadnijem primjerima svakako lokativ. — Od
XIV do XVI vijeka (samo u Dubrovcana osim Ma-
ruliceva i Pejkiceva i Knvaninova primjera), a
izmedu rjecnika u Belinu (.subitocche, tostoohe'
,simul ac' 715'i), ii Stidicevii (,ut, ubi, simul ac,
statim atque, ut primum, cum primum, postquam'),
M. Daniiiievu : (kod zamje.nice kyj, vidi koji) padez
komb, koji mislim da je lokal, pokazuje sam
sobom vrijeme kao kod. — Komb bi se tvoja
rabota na nas uslonila, mi bismo ucinili koliko
za nasu dusu. Spom. sr. 1, 11. (131)7). Komb se
skupe, ho6emo za tozi vidjeti. 1, 24. (1399).
Komb bili nasi posli na putevi, kazovaSe imb . . .
1, 54. (1404). Komb zito ovamo pride, Marinb
namb pokazovase ... 1, 76. (1406). Zac kom te
ja zgledah, smamih se u sebi. §. Menoetic 103.
Kom te gospodu kon sebe vidu ja, od mene jur
podu sve one misli tja. 229. Ali zivot zavinu,
kom pusti slatki glas. 240. Kom vila toj rece,
s oci mi utece san. G-. Drzic 406. Kom ovo
izrece, to l^ubav ... k toj vili dotece. 439. Zac
ga (goluba) soko podlabuti, kom ga cuje da za-
guka. M. Vetranic 1, 14. Kom se rastavi dusica
od tijela, sudi ju sud pravi. 1, 105. Kom bih
ovi kraj ostavil, gdi trudim, mnim da bih dobil
raj. 1, 169. Nu kom ga ne najde, ter ga fcac
izgubi, plac, tuzbu i jade toprva objubi. 1, 189.
Kom te sam vidila, moju sam svu Jubav u tebe
stavila. N. Naleskovic 1, 197. Zasto je ma mlados
u nega stavila veselje i rados, kom ga je vidila.
1, 203. Da braci od prve kom bude svanuti ne
skazem do mrve. 1, 252. Er me ce na tvu cas
pojubit gospodar, kom dode oni oas. 1, 259. Ter
ti se ja kunu, kom si se rodio, izvrsnu korunu
da t' svila jes Klio. 1, 327. Togaj te molim rad,
kom ovi lis ima§, za moju Jubav sad na ogari
da ti das. 2, 123. Kom k liemu dodoh, na meue
se izbeci. M. Drzic 334. Kom se rarak dijeli i
mrkla uo6 mine, se}anke sve 6e doc. 444. Platit
ces zaisto rije5i tej pogane, kom dode Egisto.
D. Zlataric 15a. A djetiii gologlavi kom zacuju
naukijera, na vrat skacu ... A. Sasin 171*. Ti,
kom stupaj on postavi, potom na zao ovi stane,
cin' ci6 lijepe Arijane da se uzeze vas Jubavi.
1. Guudulic 10. Kom ne obraz vedri vidje svijem
Ijepotam nareseni, jes' vidjela, ko ublidje i pri-
liku svu promijeui? G. Palmotic 1, 251. Svezat
cemo nazad vami ruke, kom vas dobudemo. 2, 399.
Neka ovi vas zivot zabiju, kom dodu na novi.
2, 477. Kom se pop narece, oncas mu sija otece.
(D). Poslov. danic. Kom klenu prvo zazvane od
nocnijeh molitava, ne ckneci ni casa, dobri glava
od pravovijernijeh osta oblaksan od bolesti. I
DordiA, ben. 195. — U jednom primjera xv vijeka
ima od kom, gdje je k(3m shvaceno posve kao vre-
meni adverab (kad, kako): Ka zivit zivotom od-
luoi preoisto, poce imit od kom (t. j. od kom
poce imit) udovifitva miato. M. Maruli6, pjes. 32.
— Moze imati uza se i to, vidi kojino. Komb to
je doslo bilo, arhibiskupb Marinb barski i s nimb
jedanb Ulcir'ianinb i tbdi su iizeli tbj brigentiiib . . .
Komb to nasu goliju poslasmo . . . Spom. sr.
1, 38. (1402). — U ovijem primjerima stoji s pri-
jedlogom po, kao lokativ: Nu misli, tej dike po
kom ja zagledah, kako hoc u vike da ti se ne
prjedahV N. NajeSkovii 1, 178. Po kom toj usi
lue zafiuse, oiSutih nepokoj. 1, 304. Po kom taj
zacuh glas, meni se sve tuge . . . svrnuse . . .
1, 312. Po kom bi pokopan, bi na negovo misto
postav}en Arijan drugi. K. Pejkit 31. — Nc-
:Jasno mi je u kom u ovom primjeru: Za'edno
male nedospijeta, sto su zem)a, vlaga, mora, neba
i zvijezde, stav' opeta, cin', sve da je jedna gora
od pretvrdih dragomanta, nek ti boje svijos
upamta; ter da tisuo vijeka u kom, cim se na
prah sve obrati, mrav neznazni svojom rukom
pride i jednom nu zamlati, kad bi se ova raz-
mrvila,_^i u pepeo ucinila? .J. Kavanin 439''''.
2. KOM, k6ma, m. nidi komina, drop. — Akc.
kaki je u gen. sing, taki je ii ostalijem padezima,
osim nom., i voc. kome. — Od xvii vijeka, a iz-
medit rjecnika u Viikovu (vide komina s dodalkom
da se govori u Srijemu). Od vlna, od muta, od
koma i od mnozijeh stvari cine i peku rakiju.
M. Divkovic, bes. 608*. Rakija koja se od vina
ili koma pece. A. Ba6ic 310. Kom od ispresana
grozdja, kom od lanenoga sjemeua. I. Jablanci
31. Pak vinskoga vaja imat koma. J. S. Re}-
kovic 248. Do polak ju (kacu) napuni sjivama,
a od polak nek je voda sama ; treii die nek iz-
puni voda, kad uzvrije, kom svrhu lie hoda. 370.
Rakija se pece od s[iva, naj vise i naj bo|o, a
pece se i od koma ili kao sto se kaze komine.
D. Popovic, poznav, robe. 386. Kad se sjive
metnu u kacu pa prevru, onda se to zove kom,
2. KOM 2;
i to ,t'ijoli kora', da se razlikuje od ouojja iz koga
jo pei^ei'iom rakija izvadena, koji se /.a to uaziva
ipefieiii koin'. M. Medic.
3. KOM, Hi. bifka, oidi kmiu, komin. Kom
(Sab|ar), v. Komin. B. Sulok, im. l.'il.
■1. KOM, K6ma, m. ime mjestima, i oatiliitu pla-
ninama (viijit da je n((j slarije siiae'iir if<tii ri-
soko i strmo, ispDi-cdi koiniio). — Al.i /. I;,in l^,,il
2. kom. — Od XIV vijeka, a izmedK riifinl:ii ii.
Vukoi'u (mnoga so brda tiiko zovu, n. p. Kom u
Va.soJ6vio,ima) i k Daiiicicctni: ]voiiii., modu se-
lima i plauinuma sUi ili jo kraj Stefan Defaii.ski
dao DoCauima pominu so dva Koma, kojima je
,Komoma' isla meda ,u Limb'. M(oii. sovb). 96.
(1330). ,oilb Kouui'. 96. to co biti dvije planine
istoga imona jedna do driige na sadasiioj gra-
uici crnogorskoj. u Crnoj jo Gori ,u Komu' bila
erkva bogoiodiciua. M(oii. sorb). 533. (1485). a
to CO biti Kom kod Zabjaka. of. bogorodica. —
Od tade se zakrvi krajina oak od Koma to do
Korjenica. Nar. pjos. vuk. 4, 330. Klice vila od
Koma pianino. Pjov. crn. 14*. Znaci oil zida
bez kre6a i zemjo koji je isao od Bijelo gore...
do Kuftkoga Koma. Vuk, ziv. 225. — 1 ime sclu
i planini it Urvntskoj u ziipaniji licku-krbavskoj.
KazdijeJ. 32. Kom, gora u Zrmai'ii blizu Palaiiko.
M. Medic.
5. KOM, prae.p. vidi kon.
1. KOMA, adv. vidi komaj. — Ujednoga pisva
Scnanina xviii vijeka, a ii nase vrijeme u Lid.
Koma se ma dusa od boli otrese, koma srcu
srica veselje douose, koma stah pocivat, koma
dizat glavu, koma starom Bogu uzdavati slavu,
i nut'!... M. Kuhacevic 148—149. ,0d Gospioa
do Divosela k6ma ima edna ura'. ,Susta' sam,
kima evo dodo'. J. Bogdanovi6. Koma, jodva.
,Koma je dosao ziv'. u Dobroselu. M. Medic. —
I u jednoga pisca Hercegovca nasega vremena,
all ne znam, govori Ii se u Herceguoini. Prate
druga, i koma se rastaju od vijerna. Osvetn.
2, 3. Posto pali, koma kazat znali. 2, 58. Gdje
ce koma cejad ponijeti. 5, 8.
2. KOMA, /. sajiva rijec za istom ugrijanu, a
jos neistopfenu zmaru, bilo od loja, bilo od sala.
,Dajde mi kruva, da ovu koju komu otisnem'.
Inace ,komom' zovu i obilat zalogaj alanine ili
krta mesa. ,Bome on onu ednu po odnu komu
slatko otiskuje'. , Borne skoci meni trbu od ovije
koma'. J. Bogdano\dc. — Zar je po.'italo ud
komad ?
3. KOMA, /. vidi zarezak, zapeta. — Od neiii.
komma (a ovo je grc. x6/j.ua. lat. comma). — U
Bjelosfjencevu rjecniku: koma, zarezak, zacrkiia,
ku vu pismu na razlucane recih polazemo ,coma'.
KOMAC, k6mca, m. strmen(f). — isporedi 4.
kom. — U nase vrijeme a izniedu rjecnika u Vu-
kovti. (vide stfmen). K6mac, velika strmen ili
strmac, obiono gdje cesta naglo se dize, kao kad
.so iz kakve kratko doline izilazi gore. ,No oo
koni voz vina izvuci uz onaj komac'. u Dobro-
selu. M. Medic. — I ime planini u Bosni. Glasnik.
22, 10.
KOMACA, /. H Vukuvu rjecniku: u Krbavi
jodna glavica, na kojoj kazu da su zidine od dvo-
rovalvana Karlovi^a. nize Komaceje s6lo,Komic'.
of. Kom.
KOMAC, adv. vidi komaj. — f/ nase vrijeme
II i-itarskijeh i ugarskijeh Hrvata. Koma6 prvu
kop predura, druga so za num dosku|a. JaCko.
219. Uzlopci su hvale vridni, da b' vrata imali,
ali poglej po vsom soli: komac su va Stali. 244.
Knmac je cekala onu uru, kad ce se s liim zastat.
2 KOMA0, a, a).
Nar. prip. mikul. 5. Ona ne budi lena, komac
to doSkala, pa tefie. 23. Ona od atraha se drhco,
komac na nogah stoji. 34. Komai .se jo mogal
inicat. 41. Dobro ga namlati tako, da jo atari
mogal komac pobic^. 83. Kad sprid lisice (peteli)
konia6 z.ivu glavu odnose . . . NaSa sloga. god.
15, br. 5. KiimaG ,vix'. D. Nemanid, fiak.-kroat.
stud, uftsg. 61. Koma6 (tek-ar) aam priSdl . . .
Klana (Tstra). F. Srin6i6.
KoMAD, komada, »i. fragmentum, segmentum,
frustum, kao din I'ega, ali iiprav istiiu&i da se
takovi did dohivii nd fijelugn razlomivH ga ili
razhivii. ill nixjikarsl. r'l .n'-ii ril ild.. Hi odlo-
mir.^i oil rljil,,,/,/ ill ,„ly,l,iir,i. .„lf -.'irsi ltd. —
Akc. I.itkiir jr II III II. ^iiii). lull )!■ II iis/iilijem pa-
deziiiiii, ii^lni iiniii. liiitg., i urn-, komado, komadi.
— Iri'liii in-iiliili da je Vuk u drugont izdana
sviign rjn-iiikii in prvom izdana stuji komad, te
se ne muze znali, koji je akc. na o) zabi^eMo ovu
rijec komad, dakle s drugijem akcentom. i Da-
niclc. (glasnik. 8, 32) ima isti taj akc. a jednini,
a u mnoziiii kdiii.idi, koin^'ula. komddima itd.;
ali je u trrrriii i .iliiiiii \'iikiirii rjiu'.niku popraufen
akc. po Viikni'ijriii ^iiiiiiji-in lii^i-skai/m, te je onako
kao .Uo orilji' ■iliiji III! jiocetku clanka, i ovako
sam- i ja si-miiln rim iini rijec da izgovara narud.
— Od slariigrr. i iinrngrc. xniiuniioi' (.Uo je dem.
xi'iufiK). — Ima i oblik komat koji je blizi grSknj
rijeci (u trecem izdana Vukova rjednika akc. je
komat kao i ii drugome: moze biti da zbi^a ova
dva otilikii III iiinJH isti akc, alije veca prilika da
je Viik .ii/iiininii zabi^eziti popravak kod komat).
— Slarija jr rijrc komat i nalazi se vet od xiii
vijeMa, mlada komad od xv (vidi d) ; mislim da
je ova u niise vrijeme obicnija od one. — Tzmedu
rjecnika u Mikafina (komad kruba, kus kruha
, frustum, frustulum, crustum, fragmentum'), u
Velinu (komad ,pezzo, come di carne, pane e si-
mili' , frustum' 559'>), u Bjelostjeticevii (komad, v.
falat), II Voltigijinu (komad .boccone, pezzo'
,stuok'), u Stulii'.evu (komad , frustum, fragmen-
tum'), u Viikovii : komad (ro xofiuciiioi') ,das
stiick' , frustum' ; komat, vide komad s primjerom
iz narodne pjesme: Otkidujo po komat i komat
dok obje sab|e isjekose; u Danicicevu (komadb
jtola'; komatb, xofiaticioi' ,pars, frustum, ali-
quantum'). — Badi oblikd treba jos dodati, da
se nnlazi, ali rijetko, a gen. pi. mj. komada i ko-
mddi : H. Bonacic 109 ; E. Pavic, ogled. 207 ; M.
Zoricie, zrc. 12; A. Tomikovic, ziv. 331. — rijetko
se takoder ov umece u mnozini: ace. komadove.
L. ^^ubuski 25; J. Banovac, prod. 126; nom. ko-
madovi. P. Lastric, test. ad. 79b.
ii. u znacer'iu sprijeda kazanome.
u) uopce. Petb komatb fibstnoga dreva.
Mon. sorb. 70. (1273—1314). Tbj listb despotovb
bese predrbtb na tri komate. Spom. sr. 2, 61.
(1414 — 1417). I banovu sablu ostrpkuje, sve ot-
kida po komat i komat. Nar. pjes. vuk. 2, 283.
Ona nade jedan komat sab|e, zavi komat u vo-
zeni jagluk. 2, 285. Na komate kuju iskidajto.
2, 287. Iskidase knigu na komate. 2, 533. —
Tijelo na komade razsiceno. S. Margitic, fal. 197.
Da ga koji lafian lav razdrpi na komade. A. d.
Bella, razgov. 130. 6eka trijeske, koje rigaju su-
proc liemu lumbarde i puske pripajene, premda
ga ce izresetat i raznijoti na komade. B. Zuzeri
371. Na komade tilo ucinise. L. ^^ubuski 25.
Pak mu s koiima tilo razmakose, komadove
ognem sa/.egose. '25. Sto zlamenuju oni koma-
dovi kola razbjena. V. Lastric, test. ad. 79'>.
Isioe ju na dvanaost komadi. E. Pavic, oglod.
207. btide casa u toliko komadi. M. Zoricie,
zrc. 12. Otici ce na komade (top). V. Dosen
KOMAD, a, ii). 2
175*. Ter svakii stvar na komade razkidivase.
And. Kacic, kor. '295. Takvi su ti i iiaSi me-
sari... bo|i komad daje gospodarom. M. A. Kel-
kovic, sat. D8b. Odsici mi dobar komad mesa.
Ell". Uzmite ovo ogledalo i razbite ga na ko-
made. N. Palikuca 12. Hi ga na komado raz-
bije. I. Jablanci 199. Oblicja kipa istoga koji
so na zrcalo i na komade riogovo prozire. I. .T.
P. Lucie, doct. 32. Scinis li da I'o Isukrst da-
vati put svoju na dilo iliti komade za blagovaiie?
I. Velikanovic, uput. H, 47. Za I'alom se bijel
saruk suce, Stojan komad po komad ods'jeca.
Nar. pjes. vuk. 3, 261. Na pleci mu zrno izla-
zilo, i junacko srco iznijolo i bijoio komad gigo-
rice. 3, 272. Isjekose bega na komade. 3, 309.
Te od sab)e nahodi komade. 3, 382. Noma I'lima
od zlata besike, nego im je drvena bosika, dva
komada jeloTa drveta. 3, 408. Kad udara Pi-
v|anina Baja, prosijeoa svilu i kadivu, a iz svile
crna krvca lije i koraadi odiijocu mosa. 3, -170.
Slomi mu se puska gevordane, i komadi u vodu
padose. 4, 27. Azdaja liad padno na zem)ii sva
se na komade razbije. Nar. pnp. vuk. 61. A
testo slo se na komadi. Nar. prip. luikul. 35.
Na komadi ju rastrgaju. 7."). Nikakav krojac
ne uzme nozice u ruke, pa da komada cohu, mr
znajtipi ili ce od onijeli komada biti oaksiro ili
dolama. Vnk, pism. 66. Te mu noktima iz ta-
bana u druge noge isfiupa veliki komad mesa,
nar. pjes. 2, 85. Volio bi da su mi sina donijoli
u komade. S. Jr^ubisa, prip. 180. Pobratim jo
nosio jamuza, ribe i po komad mosa. 233. A
odore ni komada ine. Osvetn. 2, M6. — po I'lcHo
u prenesenom smislu. Na komate razdrobiso
carstvo. P. Petrovio, gor. vijen. 8.
h) maze amo pripadati i komad od pjosme
(jia i lista, kiiige, govora ild.), ako i nijr posvt
It pravom sinis!n. Ovaki komada od razlioni pjo-
sama mogao bi covok nakupiti. Vuk, nar. pjes.
1, 52. Komad od pjesme. 2, 379.
c) komad hjeba (kruha) apriir iiri/niilii
amo, jer se shvaca kao da jV iidloml'i) ml cijr-
loga hjeba, alt se icslo misli kud Imjii im jiinhi
hleba' (isporedi b). Da bi jaki kus al' komad, a
ne mrva kruha bila. J. K.avai'iin 100". Za Saku
jecma i za komad kruha gubito dusu. !>'. Lastrii',
nod. 353. Dade nemu sve sto imadiso, komad
kruha i glavicu luka. And. Kai'ir, razg. I18l>.
Volim vas za komad Jiruha s vojom slusati nogo
drugoga priko voje . . . B. Loakovic, gov. 33. I
prist'o sam nezvan za svatovi rad' komada jeba
bijeloga i rad' case crveiioga vina. Nar. pjes.
vuk. 2, 139. Komad hjeba ne bi zaiskao da zla
ne pomisli (take je zla srca). Nar. [losl. vuk. 146.
Uzme Usud komad hleba. Nar. prip. vuk. 95.
Neki komad kvasne jecmenico. Osvetn. 1, 59.
— U prenesenom sminlu. Pasa bi mu komad
jeba dao, komad }eba, oetrde.set sela. Nar. pjes.
vuk. 1, 601. Daj mi, majko, liomad |eba babov.
2, 189. — liece se takoder cimi komad f('((/« da
,koinad crnof/a hfeba') u prenesenom suiislu, oidi :
Ja sam mnogim crn komad metnuo u torbu. .1.
Kajic, boj. 119. Metnuti kome crn komad u
torbu. (Uciniti mu kaku stetu). Nar. posl. vuk.
178. Uvalio mu crn komad u torbu. 326.
>i) moze znaiiti Ho i zalogaj. Komad iz
usta kome oteti. Nar. posl. vuk. 146. Komad jo
u tudqj ruci svagda veci. 146.
I), una stn se kome daje ili odreduje. da jede
za iicko oyraniieno vrijeme. ovako je znaieiie u
iii'oiii primjeni: Da se daje na vsako godisto odi.
mouastyjrja hrana mertikb svrbsenb isplbnb vsomb
zivustiimb vb sijemb pirbgu . . . Sij ze komatb i
merbtikb ustavjeub bystb izvojenijemb i obbstiimb
3 KOMAD, h.
zbgovorjenijemb. Mon. sorb. 79. (1302—1321).
Umiirilib komatb kaluderomb testomb u 4 litre.
Dec. hris. 63. — U oiiijem primjerima znaci: sto
cejade izjede u jcdan dan (as to I'lekako istieuci
da nije mnoj/o. isporedi i a, c)). Dan i komad.
(Sill zasluzi to pojedo). Nar. posl. vuk. .53. O
svom komadu tuda goveda cuvati. 241.
t. komad zom[e, agor, agellus, shvaca se kao
veci ili matii din zemp;. 4 komati zemje. Glasnik.
27, 293. (1317). — A llrvatska na komade kaze
tleh svoj bio rumeni. ,T. Kavauin 282^'. Kupi
komad zGm)e. E. Pavir, ogled. 74. Po usijanju
jednoga komada zemje. A. T. Blagojevii-, khin.
7. — Drukcijc je znaieiie u ovom primjeru, it ko-
jemii je kao kod d, /(/: Mladi roi'o: .l^aj mi jeba,
inajko'. .la mu dadoli koiual zumJK I'rne. Nar.
pjes. vuk. 2, 1 I.
(1. kud kakrc Iviiri iiio.ir iiaznticili ne jiraoi
did nerjo kiiliriiiii knjii mole liiti odredena i nv-
udredena. <ii odri'ilnni j<\ ii. p. kod kakva tkana
(tela). iJsto vi posilaTub za kcjmatb ravake svite,
ku mi poslaslo, po ('ojnuj ciuu. Mon. sorb. 545.
(xv nijek). — Gospodbstvu ti poslasmo komadb
coll. crblena coluna. Spom. sr. 1, 95. (1409). —
amo moze pripadati i oimj primjer: Pogani komad
mesa, jozik ... V.I )osen ISo'i. — h) neodredena
je, n. p., u ooijem primjerima: Srebra plika desetb
kiimatb a jestb u nihb desetb litarb i dosetb unacb
i tri akbsado. Spom. sr. 2, 55. (1407). — S ve-
likimi komadi gvozdja. M. Zoricic, zrc. 129.
Komad gvozdusino. V. Dosen 136'i. — slicno je
i u orom primjeru: Svega I'U ti dara pokloniti,
vec ja ne dara clgle do tri marve (mrce?): ne
dam s glavo tastovo celenke, sa rameua ktilaste
azdije, i ja no dam od zlata kosuje ... ne dam
tako tri komatu dara. Nar. pjes. vuk. 2, 556. —
'■) ipljekad se sama rijec komad ili jedan komad
upotreh^uva za islicane da neUo nije razdije\eno
ili razarobfeno. Uzmi sumpora u komadu. J.
Vladmirovie 41. Balkanski poluotok dopire ino-
kupno u jediiom komadu do Triglava. M. Pavli-
novic, razg. 15. Ja sam mislio o Jugoslaviji,
li.jep komad, pei- bacco! 10. — amo moze pri-
padati i oeaj primjer: To udara Arnaut-Osmana,
od jednoga dvn, kouiata gradi. Nar. pjes. vuk.
3, 21.5.
e. kod mniistra stiHiri jednakijeh moze zna-
eili jednii od uili. Prilozi ze paky drugoje zlato
vb uionastirb . . . kupi 50 komatb. Domentijana 56.
— Da bisto vi vidili one plamone, zerave i ka-
meiie ogiieui usta planine Etna, Mongibelo i Ve-
suvio, bacajuci one ogneno komadove kao bacve...
,1. Banovac, pred. 126. Do osamdeset komadi
topova. A. Tomikovic, ziv. 331. Pet debeli ko-
mada kiiiga. G-rgur iz Varesa 13. I sastavi tri-
dest konopaca, i zasuka po dva u jednoga, te na-
pravi petnaest komata. Nar. pjes. vuk. 2, 35.
Pantelija Zivanovio tuzi Ivana Petrovica, da je
ukrao 7 komada sviiia. (ilasnik. ii, 1, 55. (1808).
f. u jednoga pisca xvin oijeka znaci dio od
oojske (ne znam jp.li po franc, i nem. division).
I tada dobar jedan komad konanika i cotiri hi-
lade i dvadeset pisaca . . . otidose prid varos. I.
Zanicic 139. Jedan ili drugi komad nasih ceta.
187. S jednim dobrim komadom ceta. 191. Dobar
komad pruskijeh junaka. 231.
«■. 0 vremenu (nekoliko vremena). Prihoil
I'liliov poznade on dobar komad u napridak. iVI.
A. Eejkovic, sat. L7a. Kodija je zalivatila noshom
komad desetoga mjeseca. S. J^jubisa, prip. 242.
Ii. gotovo kao adverab (uprav je ace. sing, i
naznacuje mjeru), moze znaiiti i: malo, nekolih'o
inalo. — U Vukovu rjeiniku: komat, malo ,w6nig'
ipaululum' s dodatkom da se govori a (Jrnoj (tori
KOMAD, h. 2
t .s- jirimjerum in narodne pjesinc: Od vojske se
komat iidvqjise. — Amo va(a da pripada i ovaj
primjer xviii uijeka, u kojemu se koraad ne mijeha
po padezima, te se mole zamijeniti rijeSju malo :
Postejica pokrivena s komad <)i5tra sukna. I. J.
P. Lu6i6, izk. 13.
KOMADAC, komaca, m. dein. komad. — i>idi
komadiA. — I' VoUigijinu rjeiniku: ,bocci)ncino,
pezzolino, bricciola' ,stiu!k('lien', i a Stulicevu:
V. huhori6.
KOMADAK, komiitka, )». dnn. koinad. — vidi
komadic. — U jednoyn pisca xvm vijeka. Iz-
sijeci na komadke dugacke. 'A. Orfelin, podr. (58.
I svaki komadak, odma kad provuceS ... 71.
KOMADAnOVk'", m. prezime. — U wrtfe
vrijeme. Schem. bosn. 1864. in. xxvii.
KOMAdaNE, n. djelo kojijein se Ho komada
Hi se ko komada. — U Vukovu rjecniku : 1. ,das
zerstiicken' ,dissectio'. — 2. ,das erzurnen' ,ira-
cundia'.
KOMAdaRA, /. a Vukovu rjecniku: rakija od
kukuruza ili od drugog kakva zita ,der korn-
branntwein' ,vinum ustum e frutaentis'. Srbji ta-
ko%*u rakiju ovako peku: iiamijese dosta h]eba i
ispeku. pa .iskomadaju' u kacu i naliju vodom;
kad to uskisne i prevri, onda peku rakiju. cf.
hjebara.
KOMAdATI, komadam, imp/, rastav^ati (re-
iati, lomiti, strici itd.) na komade. — Ake. se
mijena u praes. 1 i 2 pi. : komadamo, komadite,
n aor. 2 i 3 sing, komada, u pari, praet. act.
komadao, komadala, u part, praet. pass, komadau.
— U nase vrijeme, a isniedu rjecnika u Vukovu
(.zerstuckelu' ,dissoco in frusta').
1. aktivno. Ivrojac ne uzmo uozice u ruke
pa da komada coliu. Vuk, pism. 66.
2. sa se, r>'fleksivno, ili u pravum smislu,
rnspadati se na komade, ili u prenesenome, }utiti
se (vala da kao da se covjek raspada ili kida na
komade od ]utine). — Izmedu rjecnika u Vukovu :
1. n. p. komada se kamen ,z6rfalleu (in stiicke)'
.dilabi'. — 2. ,sich erziirneu' ,ira3cor'. — L' ovom
primjeru stoji u prenesenom smislu: G-rdio se,
ruzio, komadao se. Bos. vila. 1891. 118.
KOMAdeSKA, /. augm. komad. — U Vukovu
rjecniku.
KOMAdIC, m. dem. komad. — isporedi ko-
matic, komadac. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjecnika u Selinii (komadi6 kruha .tozzetto, pezzo
picciolo di pane' ,panis frustulum' 737b) i u
Vukovu (dim. v. komad ,das stiickehen' , frustu-
lum'). U svakomu komadicu vas je Isukrst. A.
Bacio 331. Ne mogu prigoriti siromahu jasprice
ni komadica kruha. P. Lastric, od' 247. Davsi
ocu komadic kruha u ruku, odpravi ga. ued. 60.
Uzmite ti komadic, te ga dobro zvafiite. 293.
Ako 6e sve ostalo tijelo na komadice otici. 3.54.
Neka promotre pseto, koliko je harno dobroci-
niocu svomu, koji mu kostice baca i koraadiie
od trpeze. 388. Komadic od svilne oprave. A.
Kanizli(^, uto6. 62. Onda bi se s komadidem is-
prosena kru§ca i vodicom pokripio. fran. 160.
Mojsija baci obadve daske na zemfu, da ji na ko-
madice razmrvi. E. Pavic, ogled. 126. Tesko se
komadi(^,i tila nozinoga iznahodise. .331. Smr-
vivsi ga na komadice. 332. Meso mu po ko-
madic odpadase od tila. 448. Zapovidi, da se
ulomci i komadici, koji poostajali bise, pokupe.
546. Jos bi ga ondak bili ubili i na komadice
izsikli. 661. Na komadice isikose mloge }ude.
I. Zanicic 167. Skinuvsi plast, razdri ga ua dva-
najest dila aliti komadi6a. And. Ka6i6, kor. 230.
i 1. KOMAJ
Nego traii komadic papira. M. A. Rejkovic, sat.
E61». Ti ne6e§ nafioti dici ciloga krulia dok ne
pojidu komadice. G4'<. Jedan komadic od istoga
drveta. ,1. VladmiroviA 20. Ubijon bi i tilo negovo
na komadice izsifieno. I. VelikanoviA, uput. 1, 284.
Pod svakim dilom i komadicem hostije razdijeno.
3, 52. (Brasno) peCe se, zatim na koraadiie iz-
lomjenn, ikropi se ujem. .3, 317. Tvrde koma-
dice crna kruha zagrizati. prik. 68. ProdavaSe
komadice od preklica. A. T. Blagojevic, khin.
80. IJ koliko god bi so hostija komadica razdi-
lila. B. Leakovic, nauk. 186. Zaloiii komadic
kruha. Nar. prip. mikul. 48. Kad se meso iz-
reze na komadice. Vuk, pism. 41. Zamoli ga
da mu da komadid kolaca. poslov. 3.54. I na oni
isti komadid hartije . . . PravdonoSa. 18.52. 3.
On bi svojo misli bijezio na komadice kiiige.
M. Pavlinovio, rad. 56.
KOMADIJA, /. im,e mjestu u Ugarskoj. — TJ
narodnoj pjesmi na§ega vremena, a izmedu rjec-
nika u Vukovu : ,ein ort in Ungeru'. Od Pispeka
i od Komadije. Nar. pjes. vuk. 3, 557. I odose
pustoj Komadiji. 3, 558. BaS pod pustim sancem
Komadijom. 3, 558.
KOMAdINA, /. augm. komad. — U nase
■vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu. Svomo
djetetu pru^ivSi veliku komadinu hjeba. Vuk,
rjecn. kod ciju miju da rastes. — I kao prezime.
Vuk, rjecn. kod prezime.
KOMAdINAC (uprav Komadijinac) , Komi-
dinca, m. covjek iz Komadije. Boj Aradana s Ko-
madincima. Vuk, nar. pjes. 3, 557.
KOMAdINE, /. pi. ime selu u Srhiji u okrugu
uzickom. K. JovanoviA 152. — S istijem se imenom
pomine mjesto prije nasega vremena. S. Nova-
kovid, pom. 135.
KOMADINIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Jovan Komadinic. Rat. 226. Radovan Koma-
dinid iz Uzica. 1^. Stojanovic.
KOMADINOVIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Sem. prav. 1878. 24. 39. 40. M. D. Milicevic, srb.
287.
KOMAdITI, komadim, impf. vidi komadati.
— U jednoga pisca nasega vremena, a izmedu
rjecnika u Stulicevu (,frustatim eoncidere') s do-
datkom da se nalazi u pisca Lastricaf?). Pocese
komaditi nozevima staroga svata. V. Vrcevic,
niz. 69. Svaki svoje pecivo komadi. 254.
KOMADE, n. coll. od komad, komadi. — U
nase vrijeme. a izmedu rjecnika u Vukovu (,die
stiicke' , frusta'). Pa komade u travu baci.se. Nar.
pjes. stoj. 1, 62. G-ladan j)as o komadu sana.
Nar. posl. vuk. 41. Pa gleda, pa nade ono svoje
smrskano komade. B. Radicevio (1880). 118. Nad
Leskovcem iskopava se malter i komade cig}e i
kamena. M. D. Milicevid, kraj. srb. 113. I gladne
ih turske hale na komade iseckalo. Srp. zora.
god. 1876, br. 9, str. 212. Pa gleda, pa nade ono
svoje komade. Bos. vila. 1886. 118.
KOMADENE, n. djelo kojije.m se komadi. —
U Stulicevu rjecniku.
KOMAGARAC, Komagarca, m. prezime. — U
nase vrijeme. Dragojlo Komagarae. Rat. 45.
1. KOMAJ, adv. jedva. — isporedi koma, komac,
kumaj. — Po svoj prilici postaje od nem. kaum,
ali je nastavak nejasan. Danicic je inisUo da nije
tuda rijec (vidi 2. komaj), te je ovako tumacio
(kao sto ■'iam nasao zabifeieno inegovom rukom) :
Komb-(-are (aze), cf. ar = oeSk. az-do, cf. kare
= kaj ; ali je jamaeno 2. komaj druga rijec.
— Od XVII vijeka po sjeverozapadnijcm kraje-
KOMANDITIST
vima i u novosluvenskom, a izmedu rjecnika u
Bjelostjencevu (v. jedvaj). ti Voltigijinii (.appeiia'
,kaum'), u StuUcevu (v. jedva iz Bjelostjencem).
Da bi jedan gori (na nehn) stojoci vrgal jedan
kamik, komaj bi petsto let na zemjii dolotil. F.
Glavinic. cvlt. 7a. Jedmi malahnu ugi-adivsi
celu, da koiuaj liega prijati mog-aso. 3441). Ku
nakon 7 let komaj odolise. P. Vitezovic, kroii.
56. Zadar varos s velikim trudora i teskocom
komaj su vzeli. 91. Pod moju sam nogu more
zemjom spiavil, komaj da sam Bogu nebesa
ostavil. odil. 71. Dobri koj'ii sami skacu, zlooest
komaj po korbacu. ovit. 46. Od radosti komaj
dise. J. Krmpotic, pjesm. 1.5. Gore posicone, in
stana divladi, komaj nac za sime ku ribu u vodi.
M. Kuha6evic 107. Kad je care reci razumio,
iilje cam oko vec zazmalo, komaj boli danak flo-
cekalo. Nar. pjes. istr. 1, 34. Komaj ,vix'. D.
Nemauic, oak.-kroat. stud, iiftsg. 61.
2. KOMAJ, adv. od ijrUike. — Rije.i jc bii-
(jarska (po tome rut moze biti ista sto 1. komaj),
a (fovori se i po jugoistocnijem krajeoima Srliije.
— ' Po svoj je prilici iz twrskuga jezika : Boijiiii
pomine tur. qumahaj (vidi kod kumaj) ; Miklosic
lur. qomaki, mozebiti (etymol. wortorb. 125li;
tiirk. elem. uachtr. 1. 04) sto je aio od nekakm
ucenoga Jermenina. 1 septembra 1880 pokojni
Danicio bejase se izvezao s g. drm. Matkovicem
i g. R. Bademlicem u G-rdilicku Klisuru ta Srbiji
u okrugu vraiiskom), G. Bademlic, razgovarajuci
se s nekim sejacima, upita: ,Koliko jo odavde do
Prosecenice?' ,Bice komaj pola sahata', odgovori
jedan se(ak (a to ce reel: bico od prilike pola
casa). Dauicic se vrlo obradovao cuvsi rec , komaj'
u Grdilickoj Klisuri (jer je iiddio da je i-sta rijec
.Uo 1. komaj, te po tome da iiije tiida). A ta se
rec govori u Vrani i u svemu vraiiskom okrugn.
M. D. Milicevic, kra}. srb. 314. IJali , komaj'
zuaci i ,jedva', kao sto spomeiivi gospodin dr. D.
Danioic, kad je uzgredno tu rec cuo u Gnlelici,
nomadoh prilike cuti primer i ispitali. M. f)u-
rovic.
KOMAJI, m. pi. selo u Dahiiacijl it cknigu
diibrovackom (u KonaoUma). Ropert. dalm. 1S72.
23. Schem. ragus. 1876. 31.
KOMA.TK^, /«. pre.!ime. - /-' nuir rrijnm'
Boca 17.
KOMAJIN, ndj.'f Hi iii.i' a Daiucit'era rjec-
nika : Komainb, kra( MiUitin dade .jepiskupiji
lip|anbskoj' Komaine vlalio. Mon. serb. 564.
(■1322).
KOMA^jE, n. ime in jest a u Srbiji ii. okrugn
biogradskom. Z6m]a ii Koma|u. Sr. nov. 1872. 11.
KOMAI^, m. ime masko. — xiu rijika. Ko-
manb z detiju. Svetostef. bris. 29.
KOMANA, /. ime zenshi. — ixporcdi Koiiiau
Zem[ak. 1871. br. 2.
KOMANDA, /. lapovijed. z<iji<ioijedtini- ; zapo-
vjcdnistvo (osobito u vojttci). — Od hem. kom-
mando (a ovo je od tal. comando). — (M xviii
vijeka. Ti 6es sada na komandu iti. S. Stef'anac
6. On tada svega vojske nije imao pod svojora
komandom vise od 3000. Vuk, dan. 1, 82. Razni
odijeli vojske i niliove komande tija do kumpa-
nijske... Zbornik zak. 2, 130. ,Nije to ka' dosad,
sad je sve drjigojacije, sad je drugojacija i ko-
manda, negoli dosad'. .Vidicemo, kakva co ta
tvoja nova komanda biti'. ,T. Bogdanovic.
KOMANDANAT, komandanta, m. vidi ko-
mendat i komandat. — Tal. comandaute. — (.'
nase vrijeme po juznijem krajevima. Oni tree.
ka^u komandantu: ,Ne za Boga, gospodine
Mirko . . .' Nar. pjes. vuk. 5, 366. Komandant
Crilioki. Magaz. 1868. 75.
KOMA-NDAR, komaudara, m. zapovjednik (od
vojske), vojvoda, vidi komendat. — U nase vrijeme
u Bosni. Dozivaj turskog komandara. Nar. pjes.
kras. 1, 195. Kalauz je hajduk Huseine, a ko-
mandar Jajcanine Vuce. Nar. pjes. horm. 1, 76.
Kad poginu komandar pred vojskom. 1, 421.
Sa svima glavnim bojcima i komandarima turskih
vojska. Osvotn. 5, i. Gdje to vidje pasa koman-
dare ... 3, 132. Komandar vojske. Bos. vila.
1886. 105.
KOMANDARSKI, adj. Icoji prijiada koman-
darima. — I' jnliKiiii jirimjera. im<i adv. koman-
darski (kait l-niiiiniilnr. kao komnndari. onako
kao sto radc komnitdun). IJolece Milanovic Vidu,
zapovijed mu komandarski kaza. Nar. pjes. kras.
1, 195. (ali moze biti da Ireha citati koman-
darsku).
KOMANDAT, komaudAta, m. vidi komendat,
isporedi i komanda i komandar. — U nase vrijeme.
Kako je Barjaktarovic, kao komandat Deligrada,
bio na carigradskom drumu. M. D. MiliAevic,
pomenik. 1, 28. i it fjiri. .]. Bogdanovic.
K()MANi).\'riOA. /'. iiprar l;.omaiidatova zena,
ali (inniicki) .:iiari ^ni^kn nladr koje samo za-
povijidii II kiif-i. — I' iifiii' rrijfiiir It Lici. ,Ne
pitaj ti liega za uista, nogo /.enii luu, ona 'e ko-
mandatica ud svega u kuci'. .1. Bogdanovic.
KOMANDIR, komandira, in. vidi komendat.
— Moze biti od tiein. (frane.) commandeur, ali
si: jamacno mislito i na koraandirati. — isporedi
komandirac. U C'.akovu odsjode u ku6i Abdula
Bega Cakovca, koji je, kao baSibozucki komandir,
imao sultauski orden. M. R. Milicevic, omer.
179. Vidjoh komandira. Bos. vila. 1890. 371.
KOMANUiRAC, komaudlrca, m. vidi komandir.
— (' jrdnoga pisca xviii vijeka. U cesarskoj
arniiji komandirac glavni. J. Rajic, boj. 65.
KOMANDIRANE, n. dji'lo kojijem se koman-
dira. — U nase vrijeme. Prigodom ponamje-
stona i komandiraiia c5ta. Zbornik. zak. 3, 663.
— vidi i kod komandirati.
KOMANDJRATI, komiVndtram, im/i/. vidi ko-
mandovati, nein. commandiren. — U niise vrijeme.
Ua ti s mojom gardom komandiras. Nar. pjes.
vuk. 5, 321. On cijelom vojskom komandira.
5, 328. ,Tim cos solima komandirati', veli se u
nastavi od 11 .Tanuara. M. D. Milicevic, pomenik.
1, 116. ,Ti lijepo komandiras, da ima ko slu-
sati'. ,Stalo e moni za riegovo komandiraAe'. .T.
Bogdanovic.
KOMANDIT, m. I'lem. kommandit (franc, com-
juandite), trgovacko Hi indiistrijalno druHvo u
kojeinu neki clamrvi ne polazu noi'ce, nego drugo
.ito, osohito sooj rad. — U nase vrijeme kod pi-
saca. Veletrsci no imaju prava ustrojavati vele-
trgovacke komandito. Zbornik zak. 1853. 6.
Drustva tajna (komanditi) na dionice. 1863. 602.
KOMANDITAN, komanditna, adj. iMJi pripuda
komanditii, koji je kao komandil. — U nase
vrijeme kod pisaca. 0 ustrojstvu drustva dioni-
carskih i komanditnih na dionice. Zbornik zak.
1863. 603. Drustvii, komanditna sklop|ena na
dionice. 1865. xiii.
KOMANDITIST, in. nem. kommanditist, ctiin
drustva koji ulaze samo .svoj novae (kao dio-
iiiiar). — U nase vrijeme kod pisaca. Ulozena
imovina komanditista' i ostalih m-taka drustva.
Zbornik zak. 1863. 602.
KOMANDOVATI
KOMARDA
K( )MANDOVATI, k6maiiduji5m, impf. zapu-
rijrdiiti vojuci Hi pied viyjskom. — NaHiieno od
komamliiati promjcnom nastavka. — U pisaca
iuisi:i/a vremena. Sviraf. pricla, i stade im ko-
niandovati kro/.a svoju svirujku. M. D. Miliievic,
inpiludnev. 221. Abdi-pasa komaudujo vojsci.
Osvotn. 3, 132.
KOMANI, m. pi. selu n ('rniij (iori a nahiji
katuiiskoj. Glasnik. tO, 17. — linu i a Vukovu
rjeinikii kod Budos : planina vise Zagara6a i ICo-
mana, all napose iiema. — Uprav je muoziim
supstantiva Komanin kojijem ae naznaiujv conjek
iz oiioga sela, vidi: Okupise pedoset Koinana.
Ogled, sr. -486. Bio djever uz uevjestu neki Ko-
manin. S. IjjubiSa, pric. 46. DoSan jednora u sud
neki Komauin. 158. — Pa otolen na solo Ko-
raano. Nar. pjes. vuk. 5, 82. Uo Komanali i
Oralmvice. Oglod. sr. 227. Pa otido u pleme Ko-
uiane. 486.
KOMANKJA, /. imii manastiru. — Prije na-
Si:ga vremena. Komanica (rnon.). S. Novakovio,
pom. 135. — isporedi Komanice.
KOMANICE, /. pi. ime selu u Srbiji u okrugu
vafevskom. K. Jovanovii 102. — isporedi Koma-
nica.
KOMANOVIO, m. preziine (p<j ucu Kumanu).
— I'nase vrijeme. Milorad Koiuauovic. Eat. 264.
KOMANOVO SELISTE, n. mjemo ime. — xiv
vijeka. Izbista i Komanovo Seliste. Spom. sboj.
25. (1327).
KOMANE, n. djelu kojijem sr koma. — U Vu-
komi rjecniku.
KOMANE BRDO, n. imeplanini i selii (Statist.
bosn. 122) (( Hercegovini. Na austr. den. stab,
karti zabelezeno je da se kosa Kubasa (planine
izmedu Lubiria i Stoca) koja so spnsta uiz Bre-
gavu ka Stocu, zove ,Komane Brdo', i da na
nenom okomku, koji se spusta k Bregavi, ima i
selo .Komane Brdo'. S. Novakovic, obi. 44.
1. KOMAK, komdra, m. Gulex pipiens L., mu-
Hca Hn ujeda fade i sisa im krv i ispusta vrlo
tnnah glas kad leti. — isporedi komarac. — Akc.
kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima,
osim nam. sing., i voc. komaru Hi komare, ko-
mari. u Vukovu rjecniku krivo stoji, da je u Du-
hrooniku akc. komar, komara. — Rijec je pra-
slavenska nepvznata postana, isporedi stslov. ko-
mari. * komarb, rns. Kowapi,, ces. komdr, pof.
komar. — Izmedu rjecnika u Vraniicevu (,culex'),
It Mikalinu (komar, cilinkusa ,culex, ascaridex,
pulex aquaticus'), u Belinu (.zanzala e zenzala,
animal noto' ,culex' 782b), u Bjelustjencevu (,cu-
lex, pulex aquaticus'), « jambresicevu (,culex'), u
Voltigijinu (,zanzara' ,g61se, miicke'). )( Stulicevu
(,culex'), u Vukovu: kimar, komai-a (u Dubr.
komar, komara), vide komarac. Gdi me bodu
cami i komari. M. Vetranic 1, 21. Uzet s mjerom
stvari ove: od jazavac vito rebro, i od hrta lijeve
desni, od komara hrbat dosni. M. Pelegrinovic
199. Komar s orlom, a mrav s lavom vik po-
roda ne izvede. I. Grundulic 305. Malo j' sala
u komaru, malo hvale v malom daru. P. Vito-
zovic, evit. 10. Ako iskubes komaru nozicu, izice
mu i crijeva. (D). I komar je muska glavica.
(D). Izmi komaru nogu, ter sva crijeva s I'lom.
(D). Poslov. danic. Komari koji dosadni su. K.
Magarovid, cvijet. 48. iJigni komaru nogu, a sto
mu ostaje? Nar. posl. ii Belinu rjecniku- kod
zanzara i otale ii Poslov. danic. Kako cinee nika
zrcala u koje komar naj maAi ocima se iiaj veci
orao kaze. A. d. Bella, razgov. 191. JJa 6e opaki
u paklu vjocnc muke trpiti u ovomu tijelu koje
sada ne mozo trpiti ni jedno buhe ali komara.
Pisanica. 19. Igra koha komar mom6e mlado
pokraj Aoska kozje gig-eriee. Nar. pjes. vuk. 1, 531.
Kad so komar a muhom spravi. Nar. pjes. istr.
2, 57. .Tal' da koga komar ne ustinu. Osvetn.
1, 28. — Treba dodali da u BjelostjenSevu rjec-
niku ima i drugo znacene: v. cynips, a kod ove
riijeii u latinskom dijelu stoji: , cynips, musca
canina' pesja rauha ili komaric, ar Calep. piSe,
da je musica naj meusa, duga stegna i noge ima-
juca, vu glave pak kjun ■/, kem kozu prebada zi-
vine i krv spija. naraja se iz mocvaro i polog
vod prebiva, i u Jambresicevu: ,gyaips' (sic).
2. KOMAK, ?». ime selu u Bosni u okrugu
Iriivnickom. Statist, bosn. 59.
3. KOMAK, m. vidi Komoi-an. — U Bjelosljen-
ccvH rjecniku: Komar, varaS ugrski ,Comaromium'.
KOMAKA, /. vidi komora. — U jednoga pisca
Dalmalinca xviii vijeka. Kuez ude u svoju ko-
maru. ,T. Banovao, pred. 32.
KOMARAC, komirca, m. dem. 1. komar; ali
kod velikoga dijela nasega naroda znaci Ho i
komar. — Akc. se niijena u voc. : k6mS.rce, ko-
marci (ili k6marc6, k6marci?), i tc gen. pi. koma-
rSca. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u
Stulicevu (v. komarid), i u Vukovu: ,die miicke'
,Culex empis [Cul. pipiens] Linn.', cf. komar, ko-
marica. — Od komarca rebarca, od musice du-
sice. Nar. pjes. vuk. 1, 179. To zacuo komarac
delija, pa on prosi muhu udovicu. 1, 531. Ne
udri me, delijo komarce. Nar. pjes. srem. 40.
Boje je site komarce trpjeti nego gladne na-
pustati. Nar. posl. vuk. 25. Iscupaj komarcu
nogu, i crijeva su mu na dvoru. 107. Komarcu
digni nogu, i crijeva na dolinu. 146. Gdje V
komarac da medveda svlada? Osvetn. 3, 81.
KOMARAN, komarna, adj. koji pripada ko-
marima. — ■ U Stulicevu rjecniku: ,culicum'.
KOMARANI, in. pi. u Danicicevu rjecniku :
Komarani, selo koje je kraj Decanski dao Deca-
nima; medilo je s Ribarima i meda mu je isla
,prezb Komarbsticu' i ,kako stara CrbVbstica
upada u Limb'. M(on. serb.) 94. (1330). ,u Ko-
marahb'. 97. cf. Komarbstioa. — U naie vrijeme
selo u Srbiji u okrugu jagodinskom. K. Jova-
novic 110.
KOMARCJA, /. neka riba^ vidi dinigla, podla-
uica, ovrata. — Nepoznata postana. — Od xvi
vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu (komarca,
riba ,orata, pesce' ,aurata') i u Vukovu: (u Du-
brovniku) nekaka morska riba. S nimi (zubatci)
se hitahu skrpine kolike, i . . . komarce velike.
P. Hektorovir 31. Ovrata ili komarca (,1a orada').
L. Zore, rib. ark. 10, 340. Komarca ,Chrysophrys
aurata'. G. Kolombatovic, pesci. 8. Komarda,
ovratnica ,orata' riba. Slovinac. 1880. 389. Ko-
marca, Chrysophris aurata Guv. Od p6 marca
kraju sipa i komarca (Nar. posl. na Bracu). A.
Ostojic.
KOMARCANI, m. pi. mjesno ime. — U dva
spomenika xiv vijeka (sa starijim oblikom Ko-
marcane), * otale u Danicicevu rjecniku : Ko-
marb6ane, medu selima crkve treskavacke bjeso
i ,s6li5te Komarbci'ne'. G(lasnik). 11, 136. ,Ko-
maroane'. 13, 372.
KOMARCEV, adj. koji pripada komarcu. —
U Vukovu rjecniku: ,dor miicke' ,culicis'.
KOMARDA. /. ducan; mesamica. — Akc. se
mijena u gen. pi. k6marS.da. — Od srgrc. xit-
uiiQifc (, tentorium, tabornaoulum, camorata seu
camera'. Ducange) sto je znacilo sator, a maze-
KOMAEDA
komae.iSte
biti i sviid, i jamni'iin jr /nfitiild od xetfidgn, svod.
— Od XIV oijeka pa :'i ii'nliujcm krajevima (alt
nidi i naj zadni primirr kml b, a)).
a. ducan. — ka<i da je ovako znacene u naj
utarijem primjeru: Ako bi neki clovik ucinil
neku tatbu vane, ali na stane, ali na ^iivne, all
na komarde . . . Stat. krc. ark. 2, 284. — U nase
m-ijeme u htri kau da znaci nekakou kiicerinu
Hi kolibu. Komarda ,casae genus'. D. Neraanic,
cak.-kroat. stud, iftsg. 46.
I), mi'sartnca (ne samo ducan (/dje st^ prodaje
meso, nego i mjesto gdje se ko(ii domacc zivotiiie
za prodaju). — ovo je znacene potvrdeno ud xvi
vijeka, a izmedu rjccnika nalazi se u Mika(inu
(komarda, bekarlja ,inacellum, lanlena, carna-
rlum'), u Belinu (.maoollo o becoaria, luogo dove
s' uccidouo le bestle' ,laiilariura' 449*), ii Bjelo-
stjencevu (v. mesarnica), ;{ VoUigijinu (,macello,
beccaria' ,fleli5i;hbank'), u StuUrevii (,laniena'), u
Vukovu (vide kasapnica .< dodatkom da sk yoijoi-i
u Buhrovniku).
(I) u pravom smislii. Kad ce se na ko-
mardu pocV M. DrZlo 134. Starija je nog stai-a
komarda, gdje se djeca sad kup|u. 189. Otvo-
I'ise se komarde po vlasti od zapovjediiika, u I'lili
se meso rezase. D. Basic 35. Paha od Orlando
tja do komarde. (Z). Poslov. danic. Isukrst ka-
kono jaganac bio bi dovedeii na koraardu. Blago
turl. 2, 49. — U jednoga pisca Slai-onca xvm
vijeka ima ohlik komerda, Ho hi mngla biti pi-
sariika Hi stamparska pagreika nij. komarda : Ko-
merde (ouo mesto gdi vole kolu) kojo su otro-
vale sredu grada. A. T. Blagojovic, khiii. 24.
h) caedes, a prencsenom smi^lu. kreseoo,
ograsje, klane. Tuj Turaka mrtviieh lezi gdje
so ucini taj komarda. A. Sasin 179'. Visu ko-
mardu grade Crnogorci. Nar. pjos. vuk. 5, .")39.
Posijeku ill proko dvije hljade, a ostatke podag-
naju u doiiu Arbaniju gdje ih je cekala, onako
groznicave i slomjene, druga komarda. S. ^iii-
bisa, prip. 64. ^ Amo nioze pripadati i ovaj
primjer: Prikaza se drugi pas erni i grubsi i
veci koji zgrabi tijelo i u6ini u riomu taku ko-
mardu, da se tresijahu redovnici. I. Drzic 216.
KUMARDAR, m. mesar. — Postaje od ko-
marda. — Od xvi vijeka, a izmedu rjccnika «
Mika^inu (koraardar, bekar ,lanio, lanius, caraa-
rius'), a Belina (,macellajo, becoajo' ,lauin' 4-19-'),
II BjelostjencevH. (v. mesar), a Voltigijinn {,ma-
cellajo, beccajo, becearo' ,tlei.schor, metzgor'), u
Stuliceini (,lanio, lanius'), n Vickoim (gdje je zlo
zahifezen akc. : komardar, vide mesar, kasapin
.s dodatkom dn se govori u Diihrmniikii). Kao
svracki na grohotusu skupise se hipozi komardari,
ribari, Piva i Tara. M. Drzir 210. Mogu li sta-
cunari ili komardari voce kap|eno ili meso pro-
davati veco od cijene odsujoneV B. Kasic, zrc.
77. Ako disimulaju s komardari i s tovijernari
etc. I. Drzic 302. .Tedan stari komardar u Du-
brovniku . . . V. Vrcevic, niz. ol. Zivjase cori
komardar. Bos. vila. 1892. 75.
KOMARDA REV, adj. koji pripada komnrdani.
— isporedi komardarov. — U Stiiliceoii rjcc-
nikii: ,lanionis, ad lanionem .spoctaiis'.
KOMARDAROV, adj. vidi komardarev. — (J
Stiilicevu ijeciiikii uz komardarov.
KOMARDARSKI, adj. koji pripada koinarda-
I'ima. — U Belina rjecniku: ,di macolla.jo' ,1a-
nionicus' 449^, gdje ima i adverbijalno : na ko-
mardarsku ,da macellajo, cioe ad usanza di ma-
cellajo'; i u Stulicevu: ,lanionum, ad laniones
spectans', i uz to: trupi komardarski ,mensae la-
nionuiii'. — I' Belinu rjecniku ima i adn. ko-
mardarski (kao komardar, kao komardari) ,da
macellajo, cioe ad usanza di macellajo' 449-i.
KOMARDARSTVO, n. komardarski ,zanat. —
U Belinu rjecniku: ,arte di macellajo' .lanioiiia'
449", i u Stulicevu: ,lanioiiis ars'.
KOMARDITI, komardim, impf. raditi kao ko-
mardar (u pravom smislu samo u Belinu rjec-
niku; ali se upotrebfava uprav u prenescnom
smislu: mrcvariti). — U Dubrovniku od xviii
vijeka, a izmedu rjccnika u Bdinu (.uiaoellare,
fare il macello' ,lanioniam exereere' 449») gdje
se naj prije nahodi, u Voltigijinn (,mac6liare'
,metzeln'), u Stulicevu (,dissecare, laniare, dila-
niare'). Dokle cete ovo pravediio tilo komarditiV
ne vidite da nije vec mesa na udimaV A. d.
Bella, razgov. 205.
KOMARDENE, n. djelo kojijem se komardi.
— U Stulicevu rjecniku: grijeskom komardeiio.
KOMAREVAO, Komarevoa, m. , ime mjestu u
Srbiji u okrugu smederevskom. Niva u Koma-
revou. Sr. nov. 1871. 156.
KOMAREVO, n. mje.ino ime.
u. Komarevo done i gorne, dva .seta u Hr-
valskoj u zupaniji zagrebackoj. RazdijeJ. 79.
b. mjesto u Srhiji u okruiju hiogradskom.
(Ilasnik. 19, 175.
KOMAR-GRAD, m. ime zaseokii. u Hroal.'ikoj
u okrugu varazdinskom. Schem. zagr. 1875. 128.
KOMARI, m. pi. ime seocu u Bo^ni u okrugu
sarajevskom. Statist, bosn. 16.
1. KOMARICA, /. vidi komar i komarac (uprav
je ime za zensko, nli se nema na to obzira). —
Od xvu vijeka, a izmedu rjehiika u Stulicevu (v.
komar) i u Vukovu (vide komarac). Tretja bi
koniarice, veoma kojo bijaliu dosadile. P. Posi-
lovio, cvijet. 90. .Todna od rana edipski bise ko-
marice. M. Radiiio 311''. Komarice svu nam
stetu cine zaocom ili ostanom. 540". Da zapo-
vidas vodam, zabain i komaricam. S. Margitie,
fal. 242. I koliko mali koraarica. T. Babi6, pism.
23. Na n posla jednu vojsku misa kao na Fa-
rauna komarica. .J. Banovac, pred. 42. Podnesi
mirno . . . ujid buha, komarica, muha. P. Kne-
zevii, osm. 270. Vas prah zemajski obrati se u
komarice. And. Kacic, kor. 66. Musica otrovnih,
malanih, kako komarice. I. Velikanovic, uput.
1, 59. Pazi da tvoja protivstina ne bude rana
od komarice. D. Rapic 190. — I kao prezime ili
muHki nadimak. I dok mi je Mica Komarice.
Nar. pjes. vuk. (1824) 1, xxi.
2. KOMARICA, /. vidi komarnik. — [/ inisr
vrijeme a Dubrovniku. P. Budmani.
3. KOMARICA, f. ime kravi. F. Kurolac, dom.
/.iv. 24.
4. KOMARICA, /. mjesno ime.
a. u Bosni selo u okrugu hanoluckom. Statist,
bosn. 39.
b. u Srhiji. <i) Komarica goriia i dona, ilva
sfila u okrugu kragujevackom. K. Jovanovic 116.
— h) selo u okruqu niskom. M. D. Milicevir,
kra(. srb. 121.
KOMARICIC, m. prezime. — U Vzicu u Srhiji
za nasega vremena. T^. Stojanovii.
KOMARICKI, adj. koji pripada mjestu K<i-
mariri. Komaricka (opstina). K. Jovanovic 116.
KOMAEIC, m. dem. komar. — isporedi ko-
marac. — [/ Stulicevu rjecniku: komari6, mali
komar , parvus oulex'.
KOMARISTE, ». ime mjestu u Srhiji u nkriign
hiuijradskom. Niva u Komaristu. Sr. nov. 1865.2.
I. KOMARJE
KOMBOST
1. KOMARJE, M. roll, knmar. — U knisi ]ii-
fiaHoj crkvenijem jezikom (sa starijim nhlikom ko-
inarije) xiii vijeka. Skvri.noJ6 komarijo. Zborn.
drag', srec. 17.
•2. KOMARJE, n. Aekakoa tezaika radim (oko
koma?, vidi 2. kom), ne znain koja; ali jc pi>
svoj prilici ista sto i koraidba. — (J naSc uri-
jeme u Bosni. Sad jedan, sad dnijji ix sela sa-
zove iia pjetvu, kosidbu, kupidbu, zetvu. trgaiio,
komarje, tr|e, vlaftidbn ltd. V. Bogi.sic. zborn.
•183.
KOMARNA, /. imc injcgtii « Srbiji ti (ikrufiu
kidgujevaikom. Livada u Komarni. Sr. nov.
KOMARNAK, i». ime mjcstu (mlinu). — xiv
rijekn. Malin Komarnak. Mon. croat. G. (1325).
KOMARNICA, /. mjexno imn.
11. plaiiiita, rijrka, knezina i selo u Crnoj
Gori (u Drobnacima). — Kao knezina pomine
se vec II lat.inskom ohiikii Comorniza u Dak\(mina.
Rje6ica izviro ispod brda Koinarnice (ogfranak
Durmitora), i utjofie u Bukovicu pod planinoni
Vqjnikom i selom Duzima; otole se da|e zovo:
jKomarnica', i utjafie u Pivu. G-lasnik. 40, .35 — 36.
Pa je ,Coraorniza' (ii. Viik^anina) iComariiica,
opazio je Hi|ferdiiis. U .Pismima o istoriji Srba
i Bugara' cita so da je to ,selo i knezina Ko-
marnica modu Pivom i Gackim' . . . Tu je imo
pogodeno, a polozaj je sa sviin netaijno odreden.
S. Novakovio, obi. 71. Burdijc Joko s Komar-
iiice ravne. Nar. pjes. vuk. 1, 485. K6mai-aica,
selo u Drobnacima.
b. selo u Hrvatskoj u ziipaniji vnraziliHttkitj.
Razdije}. 97.
C. selo u Slavoniji u ziipaniji pnzc.sknj. Raz-
dije). 124.
KOMARNI DO(L), m. mjemo imc. — .iciii nije.ka.
U Komarbny Uolb. Spom. stoj. 10. (1254— 12fi4).
KOMARNIK, m. zavjesa (ohicno od tanke ko-
prene) sto se rastcgne vise pnste^e (mozehiti i
driigdje, kao n. p. na pruzoru) za ohranii od ko-
iiiaraea. — Od xvm vijeka, a izmedu rj'xnika
u Stulirevii : ,conopoeum (e.sfc velum sub tentorii
forma circa lectum dispositum culicibus arcendis)',
i H Viikova: ,das notz, oder dor vorliang gegen
die zudringlichkeit der miicken' ,plaga ad ar-
cendos culices'. — Tko ce pcele ogrtati s grana,
ako ne6e od zalaca rana, nek sve golo ua .sebi
sakrije, . . . nek na ruke rukavice mece, pcelar-
kapu na glavu nakreoe, koju pravo od koproue,
ili za liu va)a i komarniU bili. J. S. Rejkovic
2.88.
KOMAKiSIAK, m. koliba na cetiri soje blizu
struge (od tora) ; u lioj se siri sir i maslo bucka.
S. Pelivanovii. — V'a^a da postajc od 2. kom.
KOMAROVCl, Komarovaca, m. pi. ime nclu u
Slavoniji u znpaniji pozeskoj. Razdijel. 130.
KOMARSKI, adj. koji pripada komarima. —
Samo u Stulicevu rjecniku: v. komaran.
KOMARSTICA, /. u Daniiicevu rjecniku : Ko-
marbitica, rijeka preko koje je isla meda selu
Komaranima s Ribarima. M(on. serb). 94. (1330).
KOMASTICA, /. mjesno imc. Put preko Ko-
mastice. Rat. 14.
KOMASTRE, /. i)l. vidi koniostre. — U nah
vrijeme u Istri. Pri koraastrab tanca. Nar. pjes.
istr. 4, 16.
KOMAT, vidi koraad.
K(JMATI, kbmam, impf. a Vukovu rjeiniku:
koga rukom dirati, gurati ,Dait der hand stossen'
,raanu trudoro' s iirimjirom (u kojem.ii. jc rejlck-
sivni glagol) : No komaj so. — Ne znam, jeli isto
znaicne ii ovom primjcrii : Sto 6o biti od nas i
od raje, kad grahovi polegnu nebrani i klasovi
panii nokomaniy Osvetn. 4, 34.
ICOMATK!, Hi. dcm. komat. — Od xv vijeka,
a izmedu rjefnika n Daniiicevu (komatict ,fru-
stulum'). Da wnbde jestb male; dano je po ko-
matidu vbsakomu. Spom. sr. 1, 26. (1399). (Zlata)
veragb sedaradesetb i osamb i komatic^.b 38. Mon.
serb. 406. (1441).
KOMATINA, /. nugm. komat. — U Vukovu
rjecniku s primjerom iz narodne pjesine: Koma-
tino na zomju baciSe.
KOMATUNK^, m. prezime. — U nase vrijeme.
Vasilije Komatunic. Rat. 411.
KOMBA,/. .samo it Stulicevu rjecniku: v. gomba.
KOMBACANE, n. po obliku verbalni supslantiv
koji znaci iljHo kojijem ,se kombaca' ; ali glagolu
komli:ir;i,i,i ii:in.ii dnige potvrde: uprav kao da
je rcjl'k'iiriii iihii/ol, i moze biti dem. kombati se,
Hi jc t.-ilii n/.i kiiprcati .se. — iVa jednom mjestu
XVIII vijeka. Rodi Robeka u isto vrime dva sina,
koja noseci u utrobi, fiujaSe niki nemir, buku i
rvanje modu I'liina, i moloci Boga, da joj objavi
uzrok od recenog ganutja i kombacaiija . . . Ant.
Kacii, kor. 25.
KOMBACATI SE, kombacam se, impf. vidi
kod kombacano.
KOMBATI SE, kombam se, impf. vidi gom-
bati se. — Moze biti da se g promijenilo na k,
jer se mislilo na tal. combattere, vidi kombatiti.
— U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Stulicevu
(v. gombati se). Kombati se, gombati se, gonati
se rijeeima. M. Pavlinovio.
KOMBATITI, kdmbatfm, itnpf. tal. combattere,
vojMiti, boriti se. — if dva pisca Dubrovcanina
xvn vijeka (i a nase se vrijeme euje u Dubrov-
niku, ali dosta rijctko).
il. u jednom primjeru kombatiti prema kome
znaci: boriti se s kirn. Imaju sodati . . . kom-
batit jako prima neprijate|em. I. Drzic 275.
b. u drugome primjeru kombatiti kao pre-
lazni glagol va-la da znaci: nava^ivati, udarati
na koga, na sto (objekat). Da dode na fiestiti
vam grad postupit kombatit ga. Starine. 11, 115.
(1678).
KOMBE^jEVCI, Kombelevaca, m. pi. ime selu
u Srbiji u okrugu pirotskom. M. D. Milicevic
kra). srb. 237.
KOMBINE, /., pi. ime mjestu u Srbiji u okrugu
biogradskom. Niva u Kombiuama. Sr. nov.
(god. —0 311.
1. KOMBOL, m. vidi vjesalica. — isporedi
kombolac. — na Bracu. A. Ostojic.
2. KOM.'BOh, m. prezime. Schem. sen. 1871. 111.
Kombol ,nora. prop, fam.', gen. Kombola. D. Ne-
manic, cak.-kroat. stud. 41.
KOMBOLAC, kombAlca, m. kitica, ua kojoj
visi po vise grozdova koji se suse. na Krku. I.
Milcetic.
KOMBOS, vidi kombost.
KOMBOST, m. jelo od kupusa (vidi u Vukovu
rjecniku). — Od srvnem. kompost (novovnem.
komst), Sto je opet romanska rijed. — Od xvm
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu : ,eine speise
von gekochtem sauerkraut' ,cibi genus e brassica
acida': isijefie se kiseo kupus na prokole pa se
skuva; pa se onda zaluoi bijelim lukom (ili pospe
slaSicom), i take se jede (uz post). Nagruva se
KOMBOST
KOMENDAT
pasula i kombosta. 1). Obradovif'., sav. 57. — /
bez krajilega t. Kupusa kombosa. M. D. Mili-
Aevic, slave. 29.
KOMBULfiVALA, /. oidi prernet. — itiporedi
kombulevalniea. — U nase iirijeme u Istri. Knra-
bulevala ,orbis' ,der purzelbaura'. D. Nomanic,
cak.-kroat. stud, ifortsg. .59.
KOMBULEVALNICA, ,/'. vidi kombulevala.
Kombulevalniea , orb is' ,purzelbaum'. D. Nemauic,
cak.-kroat. stud, iftsg. .58.
KOMBULICA,/. ml (moiski). — U naie vrijfiine
II Istri. Kombulica ,unda'. D. Nomanic, cak.-
kroat. stud, iftso;. .52.
KOMBUfl, III. ttelo ii Baliiiiwiji n. kotnrii ko-
torskom. Eepert. dalm. 1872. 8. — Pomiiie se od
XVIII vijeka. Da bi na raejilan dosli prniua ma-
lomu Koraburu Novjaiii junaci. Nar. pjos. bo".
204.
KOMCINA, /. aiiijm. kouiac. — // «((.sc nrijcmi'
u Lici. ,N6s 30 uz ovu koraoinn uzdrijnti'. J.
Bogdanovic.
k6mEJ:)I,JA, /'. ooino(3dia, vesr.la ili sa^ina itjra
(II tc(itrii). — isporedi koinoudija. — I'o tal.
comiuedia ili po nem. komodie. — Od xvi oijfkii,
a izmedu rjecnika lo Mika(i>m (,coraaodia, tabula'),
« £e/i«« (,comedia' ,coraodia' '204'), '* lijelostjen-
I'eoii (komodija, prikaza, zkazai'io ,comedia'), «
Voltigijinii (.commedia' .schauspiol'), n Sliilirevic
(,comoedia'). Komedija i. N. Najeskovic 1, 173.
Pociiie komedija ,Skup' prikazana u Saba Uaj-
cina na piru. M. Div.ic 1.S8. Ako ^:i liodio na
komedije bludiie ... B. Kasic, zn;. fil. Komo-
dije i muzike. I. Drzic 7:5. (idi so tanci fine,
feste, nike brgu|e i komodijo svituvno. P. Ra-
dovcio, nac. 531. Imaju u|esti u jodnu komodiju
tri ali cetiri svijetla viteza. M. Hadnic 287'i. Da
bi se svaku nodifu dana uoinila komodij.a, raisto
bilo bi puno. A. il. Bolla, raziifov. 189. Sto smo
drugo u sve vrijemo oil zivota no;a; ko na svijot
uvedeni prikazaoci jediie veoraa kratko komodijoV
B. Zuzeri 232. Bit cote so voce ki-at nasli na
jednoj prikazi, kako se govori, koraoiliji. D. Basic
70. (Pifiao je) komedije Ovidius. M. A. Re]kovic,
sat. A2''. — U prenesp.iiom smisla, ii vrnflum
(iigodiioin) doga-daja. Narav liomu (Iciakii) pravi
komediju (iKi duo strane diidaji' pi.-<iu:: komedija
iliti vesela prikaza naravi), i u litii kadkad tra-
gediju. iVI. A. Kejkovic, sat. L5'). — a ninijefniiim
dogadaju. Svi, koji su ovo glodali, zglodali su
se od cuda, iie znajtici, sta 6e da misle o ovoj
komediji. Vuk, dan. 2, 137. — Pravif.i komedije
moze takodcr znaciti, u /jreiieneiKim .imislti: pru-
ititi neprilike, dosadivuli (rijeciina i ponnianein).
,Dok lie oz6ni(Ii) siua, sve dobro bi, a sad mi
nova snasa velike komedije po knci pravi'. ,J.
Bogdanovic. — TJ ovoiii priiiijerii sloji u pro-
tionoin ziiacenu (kao tnigedija, ztilosiia igra) ili
uopce kao igra, drama: Nut' gledajte gdi so . . .
Isus Isukrst . . . pone na ,theatrum' pianino ,Gal-
variae' . . . ,Speotaculum mundo et angelis et ho-
rainibus." O gorka komodijo! o zalostna i tu/.na
igro! B. Rapid 216.
KOMEDIJANAT, komedijanta, m. oidi kome-
dijas, tal. commediante. — U jexlnoga pisca -avu
vijeka. Grijese Ii smrfcno komedijanti i muzici?
B. Kasic, zrc. 112.
KOMEDIJANE, n. djelu kojijfin sf. kninedija,
vidi kod komedijati.
KOMEDIJAS, komedijasa, in. conjek koji ko-
medija, gliiinac (kod a) i c)). — isporedi komen-
dijas. — U Bjelostjencevu rjevnikn: komedijas,
prikazaik ,comoedus, comious', i a Voltigijinu:
,comico, commediante' .schauspieler'. — U nase,
urijeme u Lici. ,Vratri je komedijas, vavijek mu
se moras smijati'. J. Bogdanovii.
KOMEDUA-SrCA, /. zeiisko decade kao kome-
dijas. — isporedi komendijasica. — U nase vrijeme
Ii Lici. ,Esi vidio? on no ziia ni erne probije-
liti (ni riject progovoriti) a zona mu vratrija ko-
modija.sica, da joj se vavijo smijati moras'. J.
Bogdanovic.
KOMEDIJASKI, adj. koji firipada komedija-
sima. — isporedi komondijaski. — U Bjelostjen-
cevu rjecnika: ,histriomcus' ild.
KOMEDLjATI, komedijam, impf. ijliimiti (ko-
mediju). — U prenesenom sinisln, saliti se, zbi-
jati sate. — U na^e vrijeme it Lici. ,Moram mu
se smijati, vavijo iioSto komedija'. ,Slu§ajte vi
liogovo liomodijana, slu.sajtel' .J. Bogdanovic.
KOMEDLTICA, /. dem. komedija. — Od xvi
vijeka. Prolog od njokK malahno koiuodijice. M.
Drzic 188.
KOMET)IJ(_)Ij.A, /. tal. couiunMliuola, dem. com-
modia, oidi komodijica. — U jednoga pisca Du-
lirnreaiiina xvi vijeka. Komodijole sklopiti M.
IJrzic 3.
KOMEN.A, /. ime rijeei (ili rjekama'^) u Sr-
hijl. Iziuodu jiigoistnfinili veoina blagih doiiih
strana Vrana i ovog platova tece St6zac i Ko-
cotin. koji se na nize sastavjaju, pa zatim uticu
u Komiinu, reku Kropo[icsku. Grlasnik. 43, 304.
Komena izvii-e na istocnim padinama velikog
Sumorovca i toco na istok. 341.
KUMENDA, /'. vidi komanda. — isporedi ko-
moiidat. Prosimo vase 6asno gospodstvo poza-
radi ove nase bratje vojaka, da nam imate odpi-
sati koji su pod vasom komendom i pod drugim
Uapotanima . . . Glasnik. ii, 3, 68. (1707).
KOMENDAiSrAT, komcndanta, in. vidi ko-
moudat. — isporedi komandanat. — Od xvii
vijeka. Zato jesmo isli sami komaiidantu Sta-
rino. 11, 1'26. (1679). Komondanti koji bijahu u
(xradiskom, Brodu i u Varadlnu, vladahu sa svom
Krajinom. M, A. Relkovic, sat. B3li. Turski ko-
mendant Osman pasa. J. Rajic, boj. 86. Postavi
za kapetana ili komendanta moga pradeda. S.
Tekelija. letopis. 1 19, 15. Komendant srpski.
P. M. Nenadovic, mom. 185.
KOMENDAR, komendara, m. vidi komandar.
— isporedi komendat. — U narodnoj /pjesmi bo-
sanskoj nasega vremena. Bog ubio Giru komen-
dara! s Turcima se (!iro dogovara da izdade
ogiievita grada. Nar. pjes. petr. 3, 622.
KOMENDAT, komoivUta, m. zapovjediiik, po-
glavar (kod vojske a i dnikcije), vidi dale a Vii-
Icovic rjecnika. — isporedi komendanat, koman-
danat itd. — Od nem. kommandant (franc, com-
mandant, tal. comandante). nije mi jasno, zastu
se prvo a promijenilo na e; lak.se je razumjeli,
kako je ispalo drugo n: vec u praslavenskom je-
zikii nije se uzdrzalo n pred drugijem konso-
nantom; nas ga narod dosta lako izgovara, da-
pace ga gdje i amece gdje mu nije mjesta (n. p.
a komendija) ; ali kad to hiva u dva sloga iza-
sopce, kao da ma je tesko, zato ostaoivsi prvo n
II ovoj rijeei, izbacio je drugo, i mozebiti osobito
radi nominativa sing, u kojem va(a da nije svak
umetao a inedu, n i i, te se htjelo izgovarati ko-
mendant sto je dvostruko protivno nasemu iia-
rodnom jezikii. — Od xviii vijeka, a izineda rjec-
nika u Vakovu: .der kommandant' ,dux'. ova
rijeo nije bila poznata u Srbiji do godine Isol,
K0MENT3AT
KOMETA
nego je po torn preSla onarao odovud (iz Sri.jema
i iz Bafike), poglavar, cf. upravitoj. — Velikomu
kuraemiatu i zapovMuiku sve kostajnifiko kra-
jiue. Starine. 12, 34. (oko 1703—1701)). Da .su
koiuoudati u Raoistotu daiioiu a noooiu u gradu.
(Jlasuik. II, 3, 108. (1708). U pofietak i zastavnik
i vojvoda iliti koiueudat Spaiiski na siurt raiien
pade ... I zato je ovi koniendat novi sve u ime
Saverije zapovidao. A. Kaui/.lic, fran. (59. Ko-
mendat moskovski. A. Tomikovid, ziv. 23. Ko-
mendatu od strelica. 59. Ta Jakova srp-skog
koraendata. Nar. pjos. viik. t, IGo. Koiuondatu
od Sapca bijela. i, 247. Ajduk Velko, vojvoda
krajinski i koraendat negotinski. Vuk, dan. I, 70.
l)ve je godine vojska srpska bila ve6 dosta
uredna. istina da je bilo iiekoliko veliki stare-
sina koji su po nekoUke naije posvajali, ali je
opet svaka naija imala svoga komendata, svaka
kne/.ina vojvodu . . . grada. il.
KOMENDA.TAH, koTuendafclra, m. tal. com-
mendatario, od prilike isto Ho u Hroatskuj pre-
bendar. — U jednoga pisca xvi vijeka. Biskupi,
opati, priruonici il' komendatari ... S. Budinio,
ispr. 131.
^ KOMENDATOR, m. tal. uommendatore, oiSi
clan viteSkoga reda, koji nasi redni znak ohjesen
o vratK, (franc, comraandeur, item, komtur). —
II pisaca na.iega vremena. Koineadatoi- ,kom-
thur'. Zbornik zak. 1, 1028. Komendafcor reda
PraAe Josipa I. 1865. 48.
KOMENDATOKSKl, adj. koji pripada komen-
datorima. Sa ratuom dekoraeijom na krstu ko-
raendatorskom. Zbornik zak. 1866. 5.
KOMENDATOV, adj. koji pripada kommdatii.
— U Vukovu rjecnikii: ,des kommandaiiten' ,im-
perantis'.
KOMENDATSKI, adj. koji pripada knmenda-
tima. — U Vukovu rjeiniku : ,kommandanton'
.imperautium'.
KOJMENDIJA, /. vidi komedija, od koje rijeji
postaje umetanem r)lasa ii, iiporedi Domentijaii,
Melentije. — U naSe vrijeine, a iimeda rjccnika
II Vukovu : ,(mit dem rhinesmus) die Icomodie'
,comoedia'. Dogovoi-o se nih dvojica trojica, da
s jednim, koji ne zna za ovu prijevaru, izigraju
komendiju. Nar. igre. vil. 1868. 759.
KOMENDIjAS, komendijasa, m. vidi kome-
dijas. — isporedi komendija. — U nase vrijeine,
a izmedu rjecnika u Vukovu (,der komodiant'
jComoedus'). Da je veliki komendijas. Bos. vila.
1887. 332.
KOMENDIJASEV, adj. koji pripada koinen-
dijasii. — U Vukovu rjeiniku: .iles komodianten'
,comoedi'.
KOMENDIJASIGA, /. zen.sko ccfide kao ko-
mendijas. — U Vukovu rjeiniku : ,die komodi-
antiu' ,comoeda (mima, mulier sceiiica)'.
KOMENDIJASKI, adj. koji pripada komen-
dijaSima. — U Vukovu rjeiniku: ,kom6diantisch'
.scenicus'.
KOMENDl RAG, komeiidiroa, m. vidi komendat.
— isporedi komandirao. — U nase vrijeine. Svaki
vezir ili drugi komendirao. P. M. JSTenadovic,
mem. 289.
KOMENDIRANE, ». djelo kojijem sh koimn-
dira. — U Vukovu rjeiniku.
KOMENIJIRATI, koiiiiiidiram, imjif. vidi ko-
mandovati. — isporedi komandirati i komendat.
— Od .XVIII vijeka, a izinedu rjeinika u Vukovu:
jkommandiren (gebieten)' ,impero', cf. uprav|ati.
Onda je Petar komendirao svoje nove vojnike. A.
Tomikovid, ?,iv. 63. Ve6 za onog Stojana risara
sto u kohl svakom' komondira. Nar. pjes. vuk.
1, 630. Prvo jeste Lazarevii Luko koji Sapcera
koiueudira gradom. 4, 226.
JC()MEIi.\, /. ime zensko u nar. pjes.: Ne zeni
se Komerom divojkoin: IComera je odve6 saiii-
vica. A. Ostojic.
KOMERDA, vidi komarda, b, a) na kraju.
1. KO.MKSAU, koraesflra, m. vidi povjorenik.
— isporedi komesarij, komisar. — Od tal. com-
messario (sto je ostarjela rijei u knilevnom je-
ziku; ali se joS iiije u dijalektima). — Od xv
vijeka, n izmedu rjeinika u Daniiicevu (komesarb
.curator', srl. ,commissarius'). Budi ti railostb
dati i prSporufiiti konsulorab ... ili liegovSmb
komesaromb ... da oni prodadu i posju k namb
u ruke. Spom. sr. 1, 131. (1415). I pri reuenih
komesarih da se najdu. Mon. croat. 291. (1589).
Bi§6 bio od prije u svetoj i-oti komesar. B. Kasid,
iu. 106. Nukiii su rekli da dete za dugo biti
kod komesara. Starine. 12, 23. (oko 1696—1703).
Opravise da more provincija po sebi obirati ko-
mesare. Norini 57.
2. KOMESAR, m. ime mjestu u Srbiji u
okrugu crnorijeikoin. Sr. nov. 1875. 859.
KOMESAliAC, komesarca, m. ime selu u Hr-
vatskoj u zupaniji modrusko-rijeikoj. Razdijej. 55.
KOMESARIJ, m. vidi 1. komesar. — U gla-
golskijem rukopisima xv vijeka. Prokaratur i
komesarij. Mon. croat, 84. (1460). I ako je 6iji
komesarij, jeli svrsil odluoenje mrtvih. Starine.
23, 132. (1496). I ako je bil komesarij koga koli
clovika i jeli ucinil kako jo on naredil v ti-
stament. 149.
KOMESI.IA, /. vidi povjerenstvo. — isporedi
komisija. — Ima i tal. commessione (sto je
rede nego commissione), ali nasa rijei ipak kao
da je dosla od nem. commission. — U nase
vrijeme. I kad bi kojom sredom pravitelstvo
srpsko odredilo komesiju. Vuk, odg. na lazi. 26.
Pisato sovjetu, kako je dosla kod nas komesija.
Djelovod. prot. 169. ,EU ga ubio vrlo?' ,Es
borne, ve6 je i komesija na to dolazila'. J. Bog-
danovic.
KOMES, in. vidi grof. — Od srlat. comes. —
U jednoga pisca xviii vijeka iz Istre. Eudolfa
prvoga komesa ili kneza od Aspurg ... P. Gla-
vinic, cvit. 138*'. Komes Martin Frangepan.
140 — 141. — I sad se govori u Hrvatskoj, n. p.
komes turopojski.
KOMKSANE, n. djelo kojijem se sto komeia.
— U Vukovu rjeiniku: ,di6 bewegung' , com-
motio'. — U ovom primjeru znaii sto i komisane,
te moze biti da tako treba iitati: Ne gleda se
strogo na pozajmicu u komesanu kukuruza. V.
Bogisic, zborn. 482.
KOMKSATI, komesam, impf. mesati, mutiti;
komesa me, muoi me, prevraoa mi creva. Podu-
navka. 1848. 58. — Akc. se mijena u praes. 1 i 2
pi. : komesamo, komesilte, u aor. 2 i 3 sing.
komesa, u part, praet. act. komeSao, komesala,
u part, praet. pass. komoSan. — U nase vrijeme.
— Znaiene je, kao sto se reklo, inijesati, ali ima
i rejleksivni oblik (sa se), za koji nije posve isto
znaiene u Vukovu, rjeiniku: ,sich in bewegung
sotzen', ,commoveri' (dakle mieati se). — U ova
dva primjera oblik je sa se pasivan : Sve castice
k|uka ne vraAaju se jednako i ne komesaju. P.
Boli6, vinodj. 2, 160. Sve se komoSa. 2, 165.
KOMETA, /. repata zvijezda, tat. i tal. cometa.
KOMETA
241
2. KOMIN
— U nekijdh pisaca od xvi do xviii vijeka.
Jedna kometa, jedna vlasata illga zvezda kako
mec, jedno cilo godisce stojase nad Jerusoliiaom.
Postila. ib. Pod kim iiebom ne zace se udna
sdraka ke komete? J. Kavanin 379''. Zvizde
zemajske jesu komete ... A. Tomikovlc, gov. 305.
KOMETNIK, III. ime selii u Shwoniji u hipa-
niji virovitickoj. Razdijej. 139.
KOMGA, f. ime mje.sta u Srhiji a okrugii pn-
zarevackom. Niva u Koui^i. Sr. nov. 1868. 19o.
KOMICE, adv. vidi okomice. — Od xvni
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukooii (vide na-
komioe). Pak komice u zemju umakiii. J. S.
Re)kovi6 313. Dok list s drvja ne pada komice.
316. Koje komice ii visinu rastu. l.iO. ,Ajmo
komice niz ovo drvo .saci'. ,iVta komice pa' s dv-
veta'. J. Bogdanovic.
KOMiCeNE, n. djelo kojijrm se stn komiii. —
U Vukova rjemiku.
KOMICITI SE, k6mr6rm so, u Vukocn rjec-
niku : orah kad sazre da se mo/.e ju.ska s I'lega
skinuti, onda se komici ,sich schiileu lassen'
s dodatkom da se govuri u Tiarani. — ispiiredi
komiti. — Akc. kaki je it praes. taki je u iinpf.
k6mrcah ; u ostalijem je ohlicima onaki kaki je
u inf., osim aor. 2*3 sing, komifii.
1. KOMIO, m. ime selu it Hrnatskuj ii zupa-
iiiji licko-krhaoskoj. RazdijeJ. 12. — Pnmina se
XVI vijeka. Mersiii i Koinic. Mon. croat. 222.
(1.527). — Ima i u Vaknim. rjecnika kml, rijeci
Komaca (vidi).
2. KOMIC, IH prcgiiiie. - l> iinse i-i-ijeine.
Ivanu Koiiiicu iz Bulkuvira. frlasnik. ii, 1,
17.5. (1808).
KOMICANIN, m. conjek iz inje.'ita Kainira. V.
Arsenijevic. J. Bogdauovic. — Mnozinn : Ko-
micani.
K0MI(''.4NKA, /. vidi Komickina. .1. Ho-da-
iiovic.
Kt)MI( 'KI, adj. koji pripada selu h'lniiirii. V.
Arsenijevic. J. Bogdanovic.
KOMICKINA, /. zensko relade iz KoiiuM. V.
Arsenijevic. .1. Bogdanovic.
KOMID, m. curami alexandrinura, gunimi ara-
bicum, neka vrsta smole hjelkaste Hi zaekaste i
prozirne sto .se dohiva iz nekiiga drm-td (Acacia
senegalensis Ait.) u Africi, i iipdlreh^nrn se za
lijeplene, za gradene criiila, knu lijek od kas^a
ltd. — isporedi koiuida. — Oil srgn'. i noeogrc.
xofifi((fiov. — U ciritoi'skum nikopisit xvii vijeka
pisanome crknenijem jezikom. Da jostb kornidi.
cistb jako ledb, ni belb ni ornb, i da jestb koraidb
alexandrijsky. Glasnik. 25, 33. — indi jos kod
kalakan.
KOMIDA. /. vidi komid. — /-' Slalicetni rjec-
iiiku, : komida ladanova, vrsta smolo, , gunimi
ladani'. — Ne zna se gdje je Stiitic iiasao ooh
rijec; po svoj prilici nije pouzdana n ovom obliku.
ICOMIDBA, /. komjene (kaknruza) sto se oliiiv(a
iiekako sveiano i veselo (vidi a i'ukovu ijrciiikit).
— U nase vrijeme, a izmedu ijccuika it I'nkcivu
(,das abblatteu der kukuruzkolbeu, wobei ein
nachbar dem andern hilft' ,demti(i foliorum a
fructu zeae'. u Srbiji po naj vise beru kukuruze
s konmsinom, pa poslije idu na komidbu, kao
na mobu, jedan drugome to kome i ijjevaju
i pripovijedaju). U selu na komidbi zovne Mitar
Zivanovieu svastikom. Vuk, nar. pjes. 1824. 1, 27.
KOMIO, III. vidi komiga, h).
KOMIG.\, /. ime dvjeina slarijem piiniseiiijem
crkvama ii Srhiji. — Po onniiie Ho se kaze kod
b, iiioglo hi hiti srodiio s i. kom i znaciti uprav
vis na kojemu je crkva.
■A. a okritgii niskom. M. D. Milioevic, kra|.
srli. 16.
I>. Komiga ill Koraig ii okrugii toplickom.
M. D. Milicevic, kraj. srb. 356, gdje se dodaje :
Neki sejaci zovu , Komiga' colo brdo na kom jo
ta crkva.
KOMILAC, kimioca, m. ioojek koji koiiii. —
U nase vrijeme, a izmedu rjecnika, ii Viikonu:
,der (kukuruz-) schaler' ,excorti<rator'. — Hi joj
se pred komiocima ucini sramota. Vuk, nar. pjos.
182'1. 1, 27.
KOMILAVKA, /. eidi kamilavka. — II imse
vrijeme ii Bosni. Izvuce iz zobnice masnu komi-
lavku. Bos. Vila. 1892. 167.
1. KOMIN, komina, in. focus; fumarium; cu-
lina. — Akc. kaki je u gen. sing., takije u osta-
lijem padezima, osim nom. i ace. sing., i voc.:
kiimine, komini. — Od lat. caminus (od grc.
xriuiviii va^a da nije), ali j'l'fko talijaiiskoga Hi
mozebiti driigoga roinanskoga jezika (oidi kod
kelomna), po .sjevernijem krajevima moze hiti
preko nem. kamin. — Od x.vi vijeka (vidi kod c),
a izmedu rjecnika u Mikalimi (komin, dimjak
, caminus, fumarium, vaporarium, spiramentum';
komin, ogiiisto , focus, caminus'), u Bjelostjencevu
(komiu, ognisce , focus, caminus'), ii Jambresicevu
(,focus'). ({ Voltigijinii {jCatmuo' ,rauchfang') ; u
Vitkoou: 1. (u Dubrovniku) ,die kiiche' ,culina',
cf. ku/.ina. — 2. ,der i-auchfang, schornstein'
, fumarium' (ital. ,cammiuo'), cf. dimiak.
a. focus, ugiiiste. Ve6e crno nego ugjen
s komina. Korizm. 12^'. Zove ga (pakao) komin
i forna/.u. 2'I'>. A starieo na kominu uz bukaru
cijela pica ... .T. Kavanin 1701'.
b. dimiiak. Nasoli ga i stavi u komin. M.
Drzic 287. Komin uovi brzo ooadi. (D). U
kominu sto .stoji, il' se oadavi il' gori. (Z). Po-
slov. danic. Komingija 6isti komin u jutru. D.
ObrailoviA, basn. 72. S tim pomisaj od komina
crni. .1. S. Uolkovic 140. I liihova ugleda so
marva, i cesco im dimili koraini. Osvotn. 2, 30.
Komin {-= dimiiak). M. D. Milicevic, s dun. 107.
— U ova dva primjera kao da je samo rupa na
kroi'ii kud izl.azi dim: Kad covik iiiiide u kuAu
prije uHgo su zrako sunoane kroz komin ili kroz
oblok prosjale nista no vidi po aeru u kuAi, ali
kad zrake suucane kroz komiu uuidu, kako so
vidi naj mai'ii prasak . . . ! F. Lastric, ned. Ki.
(I'om^ivii zenskii gluva) izmete svo nuglove, za-
viri pod police, pod nacve. saje mahne po veriga
i izpoil komina. sii. isporedi baga.
('. kahiiia. Sto smo tuste pak mahace, komin
dava nam harace. I. Dordii, pjesn. 346. I u ko-
luiau Boga moli. (Z). Poslov. danic. Govorila
tica lastavica: ,Blago tsbi, siua kukavico ! Uad
s' ne lezes kuci u kominu'. Nar. pjes. vnU. I,
559. Tiho mi hodi tamo do komina, ter si daj
nagiii kupieicu viua. ,Ta6ke. 71.
2. KOMIN, komina, m. vidi kmin i kuinin. —
Akc. je kao kod 1. komin. — Od xvi vijeka, a
izmedu rjehiika u Bjelostjencevu (komin, trava
jCiiminum, cyminum'; komin divji ,caucalis'), ii-
■Jainhrcsicevu (,cuminniu'), u Stulicevu (komin pi-
tomi, trava ,cnminum, vel cuminum domesticum':
komin diviji, trava , cuminum silvestre'), u V'li-
koi'ii: komin (divli i pitumi), (u Dubrovnikii)
trava ,art pdanze' ,hoi-ba6 genus (Cuminum cy-
minum h.y. — Komin, cuminum ( Bjehistjeii.ac),
Carum carvi L. (Lalanguc, Kladovic, Sab|ar). v.
kmin. Komin divji, cimiiio salv.atico (Kuzmn'".
16
2. KOMIN 2
niknp. XVI vijoka), soseli, siler luoiitaiio (Skuria),
Seseli inontanum L. (Alschingei). Komin pitomi,
comino domosticci (Kuzmin, rukop. xvi vijoka),
Cmiiiiiuin oyminum L. Komin slatki, Anisiim
(vulgaro) Grtii. (Bjolostjomio, Lalangue). 13. ftulek,
iiu. 151.
;3. KOMIN, in. injesno ime.
a. si-ld u Dalmadji u kotaru makaranskom.
Hepert. daliu. 1872. 20. — Pomine .s'e od xvui
rijcka. Od Komina. Norini 85.
b. sclo u llrvatskoj u ztipaiiiji saijrehaikuj.
Razdije). 86.
c. prije naie.ga vremena pomine se tivako
mjesno ime. Spora. stoj. 184.
KOMINA, /. ku(i da je naj utarije znaif.i'ie bilo
kora, luska ; ail sc kasnije iipotri'hlaualo za onaj
dio od kakva iiuca (limki'., pa i Itcske i koxcice)
Ho ostaje, kad .ie od omxja vui:a Ho pravi (n. p.
od grozda vino, od maslina u(e). dan danaihi
po razlienijem mjestima ima razlicna znaccna.
— isporedi 2. kom. — Moze biti praslavenska
rijec, ako je ista Ho letska karaius, kaminis,
jelova Hi hrastoun kora; all .se sad nalazi samo
u naiemu i ii l)iiii<irsl-iiin jczikii. — Nejasno je
poHane, jeli .^luriji "lilit komina Hi kom: cini
se da je vrca prililui I;nd hi prvo poHahi od
drufiofiii na.'itiii'kiiiii \ii:i i in' lii tri'hrilii sliniliti kdo
niiiiminldlir. iirf/d I;, in iifiliiijfiliii sk p^hiiihr). i
to hi .-ii' potrrdiln driiipjriii npiniin sin pnsniju
od kom, kao komiti, komusiiia itd., ali se tome
protivi letski ohlik {ako je uprav srodan) po
kojemu hi vek u naj starije doha u osnovi bio
nastavak id. — Izmedic rjccnika u Mikafinu
(komina, dropiua ,vinacea'), i ii Vukooii (1. ,die
treber', ,recrementum', n. p. komina od grozda
ili kao sto se u Boci govori od maslina posto
se sme|u i istije.ite. — 2. od oraha ,die griine
schale der nuss', ,cortex nucis'). — Po Vukovu
sii rjecniku tri usobita znacena : <i,) Ho ostaje od
grozda kad se pravi vino, vidi drop. — ovako
je znaeene kad velike vecine naroda, i potvrdiije
se xvn vijeka u Mika]inii rjecniku. Jiduc s liima
mekiiie i kominu. E. Pavi6, ogled. 577. Sipati
iz kese onu kominu. Z. Orfelin, podr. 103.
Vino i komina. Srp. zora. god. 2, sv. 2, str. 43.
— b) Ho ostaje od maslina, kad se pravi nje.
— ovakovo je znaeene u Diibrovnikii (P. i5ud-
mani) i u Boci kotorskoj. — ohicno se upotre-
bfava samo mnozina: komine (P. Budmaui). ■ —
f) zelena koza na (usci od oraha.
KOMINAC, kominca, m. prezime. — f' nase
vrijeme. Milenko Kominac. Rat. 177. .Jovau
Kominac. 407.
KOMINACA, /, kuliarina Hi drugo zensko ce-
lade Ho svagda stoji ii kuhini ili uz ogniHe,
vidi 1. komin, a i c. — Bece se samo s prczi-
ranem. — U Vukovu rjecniku: vide pepe|usa
s dodatkom da sc govori u Dubrovniku.
KOMINANE, n. djelo kojijem se komina. —
V Vukovu rjecniku. — I u jednom primjeru
xviii vijeka. Kominane (moze biti da treba eitati
komiiiahe) iliti lustene kukuruza. A. Kanizlii,
utoc. 476.
KOMINATA, f. dimnak. — Od ostarjele tali-
janske rijeci oamminata (isporedi franc, ohe-
min^e), ili iz drugoga romanskoga jezika (vidi
kod kelomna). — U nase vrijeme u Dubrovniku,
ali mi se cini da se nalazi (ne spomiiiem se gdje)
i u M. Drziea (dakle jos xvi vijeka).
KOMINATI, komiurim, impf. u Vukovu rjec-
niku: vide kominati, n. p. orahe s dodatkom da
se govori u Boci kotorskoj.
2 KOMTSARI.T
KOMJNOI.IA, III. Kidi aiiuiVaCar. — l'o.'<ta,jc
od 1. komin turskijem nastavkom ^ja (^i). — Tf
jednoga pisca xviii vijeka. Komin^ija disti komin
u jutrn. D. Obradovi6, basn. 72.
1. KOMiNii, m. dem. 1. komin. — U nase
vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani.
2. KOMINIC, m. vidi 2. komin (uprav je de-
miniUiv). — U Mikajinu rjeiniku: kominid, trava
od voi'ia ,cuminum, cyminum'.
'■i. KOMINK', vidi kominik.
KOMINIK, )». mjesno ime, moze biti da glasi
drukcije. — U spomeniku xiii vijeka. U Komy-
nbnykb. Spom. stoj. 9. (1254 — 1264). — -kb moze
se eitati i c.
KOMINSKI, adj. koji pripada komini. — Na-
iineno u naie vrijeme. U kadah kominskih
(,maischbehalter'). Zbornik zak. 2, .S70.
KOMIN, III. vidi 2. komin. — Izmedu rjeinika
u Bi'linu (u drugoin izdanu) : komin divji ,9ilei--
moutano o seseli massilense, erba medicinale'
,siler montanum' 328''. — Komin div|i (Kuzmi6,
Pizzelli, Aquila-Buc), v. komin divji. B. Sulok,
im. 151.
KOMINaCA, /. motka, kojom se baga zatvora,
bageiiaca. u Lici. V. Arseuijevic. Kavna ode-
bela grana, toliko dugacka, koliko je od ogiiista
do bage, zove se ,kominaca'. s kominacom se
svaku vecer baga zatvora, i stoji vavije uz
ogniste. ,1. Bogdanovic.
KOMIIN'ANE, n. djelo kojijem se komina. —
Izmedu rjecnika u Vukovu. — nidi i kominane.
KOMINA K, m. vino ispod komine, koje se pije
vec kiselo, ne slatko (u Srbiji). D. Danioic.
KOMINATI, kominam, impf. vidi komiti. —
.l/cc. .se mijena u praes. 1 i 2 pi. ; komindmo,
komihate, u aor. 2 t 3 -iing. komina, u part,
praet. act. kominao, komiriala, u part, praet.
pass, komiiian. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjecnika u Vukovu: vide komiti (kukuruz) s do-
datkom da se govori u Barani. — U jedinom
primjeru stoji u prenesenom smislu: Jos lakomi
to govori, kad izjeden svoj puk kori : ,Sve sto
imam, to potrose, i ziva me izjedose'; a od tog
se ne spomina, kako zato ni komina. V. Dosen
59b.
KOMIRIC, m. selo a Srbiji u okrugu podrin-
skom. K. Jovauovic 135.
KOMIRICSKI, adj. koji pripada Komiricu.
Komiricska (opHina). K. Jovanovid 135.
KOMIS.AR, komisara, m. vidi komesar, tal.
commissario, nem. kommissar. — Od xvi vijeka.
Komisarjev i ostalih sudac. S. Budinic, ispr. 130.
Kano komisar ceta carevi. A. Tomikovid, ziv.
157. Komisar krajevski u stvari zdrav|a. G.
Pestalio 247. Sa brojem ispitnih komisara. Zbor-
nik zak. 1, 180. Imadu komisari obih vlada
pronaci teme} vrijednosti. 1866. 12. i u Siilekorn.
rijeiniku : , commissar'.
KOMISARICA, /. koinisareva zena. — U nase
vrijeme u Istri. Komisariea ,uxor commissarii'.
S. Nemanic, 6ak.-kroat. stud, iftsg. 61.
KOMISARIJ, m. tal. commissario, vidi ko-
misar. — Na jednom mjestu xviii vijeka pisano
komisari (radi slika) ; po smislu treba da je jed-
nina, premda je mozebiti pisae htio napisati
mnozinu (samo radi slika). ako je ovako, to je
ova rijec samo plur. komisar. Blag Soranco,
mudar Nani, ki metnuse meje s cari, zadni i
Ivan bdec trrimani, ua granicah komisari, ki
KOMISABIJ
KOMJESAE
protegnu'i zaglavi trojui mejaS u svoj stavi. J.
Kavaniu 203a.
KOMISARIJAT, m. nem. commissariat, komi-
sarev ured, vidi povjerenistvo. — U nase vrijeme.
Posredovauem politickih vlasti i doticnoga boj-
noga komisarijata. Zbornik zak. 2, 658. Komi-
sarijat redarstveni na postaji zefeznickoj. 1S6.3.
321. i u Sulekovu rjecniku: , commissariat'.
K0M3SIJA, /. vidi povjerenstvo ; naredba, na-
rugbina. — Od tal. commissione Hi od nem.
commission. — U nase vrijeme. Komisija ima
paziti, dali se i na koliko kod pojedinih iireda
pojavjuje potreboia . . . Zbornik zak. 1853. 63.
Komisiji vojuo-primnoj ne imadu se predstaviti
samo novacenu podvrzeni. 1866. 9. — Nijedan tr-
govac ne ima pravo drugu robu u komisiju uzeti.
1, 287. — I u Sulekovu rjecniku: ,commission'.
KOMISijON, m. vidi komisija. — U jednom-
primjeru. xvi vijeka. Tri artikuli izneti su iz
komisijona. Mon. oroat. 291. (1-589).
KOMISIJONAX/AN, kouiisij6nri,lna, adj. koji
pripada komisiji. — Nacineno u nase vrijeme od
nem. commissional (tal. commissionale). Korai-
sijonalna vijecana glede manipulacije u sluzbi
postanskoj . . . Zbornik zak. 1865. 11. — fma i
ado. komisij6uaIno. Da vlast prosuduje te sprave
komisijonalno. Zbornik zak. 1863. 201.
KOMISAO, komisiica, m. covjek koji komi^a,
vidi komilac. — U nase vrijeme u Jiosni. Sala
medu komisacima. Bos. vila. 1891. 227.
KOMISAK, komiska, m. goli klip kuruze. —
Berkasovo u Srijemu. — isporedi komiska i
komiskati.
KOMISANE, n. djelo kojijem se kumisa. —
U Vukovu rjecniku.
KOMISAR, komisdra, m. vidi komisar. — IJ
jednoga pisca iz Istre xvii vijeka, a izmedu
rjecnika u Bjelostjencevu (komisar, pomnik ,com-
missarius', v. naredbenik). Bi ucinen komisar
general od oismontane familije. F. Glaviuin,
cvit. 1481).
KOMISATI, komisam, imperf. vidi koraiti (kii-
kuruze). — U nase vrijeme, a izmeda rjecnika ii
Vukovu. Prestavsi komisati. Bos. vila. 1801. 210.
KOMISAVAO, komi.savca, m. orah koji je vec
zrio pa spada s liega ona zoleua kora. (u Srbiji
u okrugu uzickom). I^. Stojauovic. — vidi ko-
mina, c); isporedi komisati.
1. KOMISIJON, /. naredba, vidi komisija. —
U jednom spomeniku xv vijeka, i otale u Dani-
cicevu rjecniku : komisionb ,maudatuiu', srI. ,cora-
missio'. — Tebe dasmo ovuj nasu komisijonb.
Spom. sr. 1, 148. (1420).
2. KOMISIJON, m. vidi komisija. — IJ nase
vrijeme u Istri. Komisijon da j' sal na lice
mjesta . . . Nasa sloga. god. 21, br. 1.
KOMlSlJUN, m. vidi 2. komisijon. — U nase
vrijeme u Istri. Komisijiin, it. commissione (u
Istri). NaSa sloga. god. 15, br. 28.
KOMISILAC, komisioca, m. covjek koji ko-
misa kukuruze. I. Pavlovii.
KOMISKA, /. (aska, vidi 2. kom i komiua, c).
— U Sttdicevu, rjecniku: ,buccia, scorza, come
dell' novo, castagne etc' , cortex'.
KOMISKANE, n. djelo kojijem se komiska. —
U Vukovu rjecniku.
KOMISKATI, komiskam, impf. vidi komiti
(uprav je deminutivni ylagol). — Akn. je kao
kod kominati. — U Stuliievu rjecniku: ,deli-
brare, decorticare, cortice denudare', i a Vukovu:
dim. V. komiikati s dodatkom da se govori w
Boci.
KOMISIUj.'V, f. neka bi(ka. Komisuja, Teu-
crium polium L. (Alschinger), v. Kamizula. B.
§ulek, im. 151.
KOMIT, adj. vidi okomit, omcit. — Nacineno
u na&e vrijeme. Komit, math. phys. (okomit,
omcit, osovit) .lothrecht', tal. ,perp6ndicolare, a
piombo', frc. ,aplomb6'. B. Sulek, rje6u. znanstv.
naz.
KOMITAT, m. vidi zupanija, srlat. oomitatus
(od comes). — Od xvm vijeka. U komitatu po-
zeskomu primine opat. A. Kanizlic, utoc. 872.
Komitat, it. comitato. (u Istri). Na§a sloga. god.
15, br. 13.
KOMITENAT, komitonta, m. vidi narucite),
nem. kommitteut. — U nase vrijeme. Da opravnik
ucinene narugbine svojim komitentima javja.
Zbornik zak. 3, 798.
KOMITET, m. vidi odbor, nem. (uprav fraw.)
comitiS. — [/' nase vrijeme u pisaca. Ako pred-
lozi komisije, odbora ili komiteta, saoineni o
ovakovih predlozih . . . Zbornik zak. 1863. 347.
1. K(.)MITI, k6mim, impf. lustiti, cistiti (ku-
kuruze od ofvine, slame, komusine), isporedi ko-
miiiati, komisati, komusati, korubati, suzbati
itd.; kruniti, runiti. — Akc. se mijena u praes.
1 i 2 pi. : komimo, komite, u aor. 2 i 3 sing.
komi, u praes. pass. k6m}en. — Postaje od 2.
kom. — U Vukovu rjecniku: 1. ,schaleu (den
kukiu'uz)' jSolvo oortice'. — - 2. ,au3k6rnen' ,grana
exiraero'. of. kruniti.
2. KOMITI, komim, impf. u jednoga pisca
xviii vijeka znaei: zahadati, i jamaino tako da
ono sto se zabada stoji okomice na onome u sto
se zabada. — Osnova je 4. kom. Sirom palca
pod kolinom lomi (kalam), i u deblo gdi ka-
lamis komi. J. S. Rejkovic 86. Bistro vrime
kad prid minu vidiin, po tri dana ne (kalame)
prid ovu lomim, i u zemju prizracitu komim,
koja ima pomisanog piska, ali nega nek nije od
viska: u liem socni kalami se stane. 148. — U
nase vrijeme u pisaca znaii: ad perpendiculum
exigere, kusati (kalamirom), stoji ii sto okomice
prema zem^i. Komiti, arch. ,loth6u, bleien, ein-
lothen', frc. ,plomber, prendre 1' aplomb', egl. ,tc)
try witlj the plummet'. B. Sulek, rjecn. znanstv.
naz.
KOMIZA, /. vidi Komi/.a. — xviii vijeka. Po
popu .4ndriji Vitajicu Visaninu iz Komize. A.
Vitajio, i.st. i.
KOMIZGATI SE, komizgam se, impf.jednako
se micati, nemirno stajati. — U nase vrijeme u
Stavoniji. Sto se komizgas kao crvjivV (Kaze
se, kad tko ne sjedi ili ne lezi mirno, uego so
neprestano mice, dize, spusta, okrece, vrti, no-
gama i rukama radi). Nar. posl. stojan. 45.
KOMIZNUTI, komiznem, pf. znaci da je la-
stavica strelimice pred prozoroin ili pred vidikoiu
proletjela. ,Koja bi ptica komiznula kaj lasta-
vicaV U Posavini. P. Hefele.
KOMIZA, /. ime trgovistu na otoku Visu «.
Dalmaciji (u kotaru hvarskom), tal. Onmisa.
Hepert. dalm. 1872. 18. — isporedi Komiza. —
Pomine se od xvi vijeka. A pak (nam je) pu-
tovati k Visu na Komizu. P. Hektorovi6 49.
KOMJEN, m. vidi Komuen. — U narodnoj
pjesmi XVIII vijeka. Komjene Jagnilovicu. Nar.
pjes. bog. 136. — i u nase vrijeme u okoiini da-
brovaikoj i u bliznoj Hercegovini. P. Budmani.
KOMJESAR, komjesara, m. vidi komesar. —
KOM.IESAK
KOMNENI.TA
Ujrdnniid puicn Bninnka xvii itijcl,-<i. Vva Evaii-
(lolista od (rabijaiia, komjosar deupralov. .\f. Div-
kovie, bes. xiv.
KOMKANE, n. vidi kod komkal.i.
ICOMKATI, korakam, impf. pricescivati. —
Od tat. commuiiicare. — Stslovenski je oblik
knun.kati; u nalcmu jezika >nje, koliko znam,
polfritfiia rijed; saino a nikopisii xiii vijeka pi-
Minome crkrenijem jezikom iiiia nerhalni sup-
stantiv kombkanije, Hu .'iiaci djdo kojijein ho
kuinka Hi kojijmn ^e. ko koitika. ,(.i kombkani(;/j)
rekse w pri6estenif,/j.) svfejstunika. /born, ilrag.
sreck. 5.
KOML-, vidi Koinl-.
KOMLliNAC, Komluiica, m. urn- sdn ,i Ho^oti
II okniijii liihackom. Statist, bosn. 50. N
KOMFjENII', m. preziiue u hrvatskqj ki-ajini.
V. Arsenijevic. Sem. prav. 1878.
KOMLENlr-BRDO, n. vidi Koiuleuici.
KOMLENICI, m. pi. i»w seocu u Hroat.'iko.j u
ziipaniji modriiSkii i-ijedkoj. Razdijel. 62. — Zooe
■K i Komlenic-brdo. Schom. se»n. 1871. 70.
ICOMLETINCI, Komletinaca, in. pi. ime nelu, u
Slavoniji u ziipaniji ■■irijeniskoj. Kazdije). 149.
KOMLIN, m. ime musko. — Prije nasefia vre-
inena. IComlinb. S. Novakovic, pom. 70. —
Maze biti da je isto Ho Kom(en.
KOMLINOVIC, m. prezime. — U Danieiceou
rjednikii: Koiulinovicb, knez ,Pavko Komliuo-
vicb' iz Huma 1434. M(oii. serb). 379.
KOMLOVINA, /. ime mjestu u Srhiji u okrugu
uafevskom. Livada Komlovina. Sr. no v. 1873.
147.
KOM^AG, m. u Danicicevu rjecnika: Kom-
|ag:b. izmedu drugojja sto je car Lazar dao Ra-
vauici bjose i ,crbkva Kom|asb svetyj Nikola'.
M(on. serb). IfW. (1381). — isporedi'KnQnga. i
Koiiiig.
1. KOMlfiANIN, m. covjck iz scla Kama (vidi
kod 4. kom). J. Bogdanovic. — Mnniina:
K6ni|aui.
2. KOMLANIN, in. covjek iz grada Kuma a
Italiji (vidi Komo). — II Belinii rjecnika: ,Go-
masco, di Gomo' ,Coiu6usis' 20f>''. — Mnozina:
Komjani.
K( )>HjANKA, /. zensko cejade iz .^rla Kinna
(vidi kod 4. Kom). J. Bogdaiiovic. — (fen. pi.:
Komjanaka.
KO>HjEN, m. vidi Komnen. — Nalazi He pi-
Kano cirilovskijem slovima i sa -mle-, a i sa -mle-,
(ili jamacno treha citati -m|e- (prnmda inin i
Komlpnac, Komlenic, Komleni6i). — Od prije na-
ieya vremena. Komleub (ace. Komlena, Komlona,
Jv(umblena). Komjenb (ace. Komjena). S. Nova-
kovic, pom. 70. Upisa stricu Vernecu i Komlonu
pomenik. Magaz. 18G8. 165. (po starijein ruko-
pisii). — / u nase vrijeme u okolini dahrovackoj
i ti hliznoj Hercegovini. P. Budmani.
KOMJENA, /. ime zensko prema inuskome
Komjeii, vidi Komnenija. — Badi -mle- (mj.
-ni|o-) vidi kod Komjen. — Prije naiega vre-
mena. Komleua (ace Komlena, Komlena). S. No-
vakovic, pom. 70.
KOM^fcNIJA, /. Wid» Komnenija. — Radi pi-
mina -mle- mj. -mjo- vidi kod Komjen. — Od
prije na.sega vremena. Komlenija. Komjenija.
S. Novakovic, pom. 70.
k6m^ENOVi6, m. prezime (po oca Kom(ena).
— // na.ie vrijeme. Boca 23.
KOMIjjEN, )/(. H*(Z( Komjen J Komnen. — Prije
naiega vremena. Komjonb (ace. Kora|ei\a). S.
Novakovic, pom. 70.
KOMLENA, /. ridi Komnenija i Komjenija.
— Prije naiega vremena. — Radi pinana -mle-
mj. -mje- vidi kod Komjen. Komlei'ia. S. Nova-
koviA, pom. 70.
KUMl^ENE, n. djelo kojijem se komi (vidi 1.
komiti). — Izmedii rjecnika ii Vukova. Ovako
priCaju bake na komjoi'ni kiikuruza. Nar. prifi.
vil. 1868. 111.
KOMNA, /. ime zemko (jamacno hgp. Komne-
nija). — Prije nasega vremena. 8. Novakovift,
pom. 71.
KOMNEN, m. Kouviir(K, carsko prezime vizan-
lijsko ; ((. nnicgn naroda ime muhko. — Po naj
atarijim primjerima vidi se da se izgovnralo
Komnjen, le sit od loga postali oblici Komnen,
Komjon, Komjeii, Komjen, Komlin (vidi sve one
rijeci).
a. kao prezime. — Od prvijeh vremena
svagda (n starijiin rukopisima) s e ili jo. vidi ii
Danicicevu rjecniku: Kombnenb, car grcki ,Alo.\a
Kombnenh', tast kralii Stefan u Prvovjencanom.
Sa(va, aim. pam. .safj. 2. ,Al6xi Komnienb'.
M(on. serb). 1 (nije stari spomenik). car grcki
,Anbdronikb Duka Angolb Komnen Palewlogb'.
G(lasnik). 11, 191.
1). kao musko ime. — Od prije nasega vre-
mena, a izmedu rjecnika a Vnkovii: ,mannsname'
,nomen viri' (,vom griechisehen KouviivA.;?'). Kom-
nonb (ace. Komnena, Komnena, Kombnena). S.
Novaknviii, pmn. 71. Tobe bi, kume Komnene.
bilo za cudo. V. Vrcevic, niz. 146. — desto s"
a narodnijein pjesmama pominc j'lnak s ovijein
iinenom (vidi: Zua se da je se ove 1435 godine
na celo toga pokreta stavio Arijanit Komnen
Golemi, . . . junak jedan kojim se Arbanija i
danas ponosi i o kome i nase uarodne pesme
ijuaju . nejasne spomene u Komnen-barjaktaru.
C. Mijatovic, desp. D. Brankovic. 1, 213). U
nekoga Komnen-kaurina. Nar. pjes. vuk, 2, 455.
Onda veli Komnen vojevoda. 2, 456. nnj ceice
ga zovu Komnen barjaktar, * pjevnjii o nemu
kao da je seiiski uskok, i to iniwgo puta uz Tva
Senanina, kojeinii je katkad brat a katkad samo
pubratim. I sa siiima Sijenanin Iva, sa saim
brat mu Komaen-barjaktare. Nar. pjes. vak.
3, 173. Gospodaru, Ivo Senanine! . . . uego daj
mi Komnen-barjaktara. 3, 207. AF sam ide
Komnen-barjaktaru, pa on rece Seiianin-Tadiji.
3, 288. S jediie strane od Sei'ia Tadija, s druge
strane Komnen-barjaktaru, s trece strane Ko-
tarac-Jovane. 3, 290. l?re(d) tom cetom Sena-
nine Ivo, a za liime Komnen-barjaktaru. Pjev.
crn. 47''. To ne hoce Komnen-barjaktare, no
Ivanu rijec besjedase: ,0 Ivane, mio pobratime!'
47b. Vino pije Komnen-barjaktare s svojini
puncem Gavran-kapetanom, tamo doje u Kotaru
ravnu. Nar. pjes. juk. 422. — / ovi su priinjeri
iz pjesaina u kojima se drngdje junak zove
, Komnen barjaktar', ali se u proom zove ,Jeni6
Komnen' a 11 driigom ,sin Janka od Kotara':
A bojega ne bise junaka od sokola Jeiiica Kom-
nena, Vuk-despota mladana netjaka. Nar. pjes.
juk. 86. Cuje.s Ii me, od Kotara Janko? Ti za-
brani tvom Koinnenu sinu . . . 328.
KOMNENA, /. ime .zensko, vidi Komnenija. —
Prije nasega vremena. Komnena (ace. Komnenu,
Komnonu). S. Novakovid, pom. 71.
KOMNENIJA, /. ime zensko prema muskome
Komnen. — Od prije nasega vremena, a izmedu
KOMNENI.TA 2
rjeinika h Vukovii : ,fra,u6nname' .nomon fe-
lainap" (,Aiiua Gomuena'j. Komneiiija (ace. Kom-
ueuiju, Komneniju, Kombiieniju). S. Novakovic,
pom. 71. Al' eto ti sesfcre Komnenije. Nar.
pjo^. viik. 3, 464. Zataka me Laket'idu .Fanko
za riegovu sestru Komueniju. 4, 108. A sa
ilome Komnenija mlada, mila sAerca Durovo
Jerine. Nar. pjes. petr. 2, 483.
KOMNENIJIN, iiiij. koji prijiada Komne.yiijL
U niirodnoj jijeami nn^nga vmnenii (itblik
Komuenijina, pisanii Kouiuenma). Vi ste proca
braoa Komnenina. Nar. pjes. petr. 2, 48lt.
KOMNENOV, adj. koji pripada Kmnni'tia.
Dobavi mi vranca Komnenova. Nar. pjes. vuk.
2, 45-5. Pravo ide K')miienovu dvoru. 2, 4.5-1.
Kad dodose kuli Ivumnenovoj. .S, 308. A na
ruke ocu Komuenovu. Nar. pjes. juk. 328.
KOMNENOVK'' (Komnf5novic), m. prezime (po
Ufa Kumnenii). — U na§e vrijeme. Pantelija
KoinnenoviA kmet u Slepcevicu. Glasnik ii, 1,
207. (1808), Kousfcautiii Komneuovio. Nar. pjes.
vuk. 2, 664. (medu prenumeraiitima).
KOMNUTI, komnem, pf. a Viikouti rjeinika:
iidariti cime okomice ,einen stoss geben' ,offendo'.
— Akc. se ne mijena (aiir. 2 ( 3 nint/. komufi).
KOIINEN i KOMNRN-, nidi Ivomuen i
Komnen-.
KOMNIGA, /'. i/ne urkviMit. — isparcdi Kcnuiga.
— U naie vrijeme. Rat. .54.
KOMO, n. Comum, tal. Como, (/rad a sjeoenwj
Italiji. — iiporedi 2. Kom)anin. — U jednoya
pisca xvn injeka, a ismeda rjeinika u Mika-
linu (Komo, grad u Italiji , Comum, Novocomum').
Hodeci iz Koma u Milan. F. Glaviuii^, uvit. 112'^.
1. KOMOD, adj. nidi komodan. — Kump.:
komodiji najednum mjestii u pisca Dubroitianina
XVII vijeka. Naj boje i iiaj komodije (vrijeme).
I. DHii 344.
2. KOMOD, komoda, in. opportunitas, commo-
dicas, tal. c6modo, last, zgodnosl. — Od xviu
vijeka po zapadnijem krajeoima. Nejiua cekati
svoga komoda oliti vrimeiia dok mu se namakne
ispovidnik. M. Dobrotic 160. Ko ce komod.
nek ne ide u brod. (U Primorju). Nar. po.sl.
vuk. 1.57. ,Ku6a mu o velika, ima u noj lijep
komod'. ,Nemam u kuci komoda'. .1. Bogda-
aovic. — I zahod, prohod fit kuci), tal. luogo
i',(')iuodo i saiiu) ciimodo. Zac ue uoino u kuci
za dicu jedan komod"? Nasa sloga. goil. 10, br.
!), str. 35.
KOMODAN, komodna (kounVlau, koiiiudna),
adj. commodus, opportuuus, zyodan, laMan. —
isporedi 1. komod, komotan. — S prvijein ak-
centom od tal. o6modo, s druyijem ad franc.
commode (preko nem. kommod). — Od .xvi injrka
(vidi kod b).
a. adj. — h'oinp. : komiduiji.
(ij uopoe (S dativoin). Slijodi uaciu ko-
modniji svojoj naravi. B. Kasic, nac. 8.
h) 0 ce^adetii, inoze znaiiti: koji inoi:c
iiyodni) Hi lasno (koinodnoj ziojeti. Oni moze-
liiti za mene komodniju ostaviti i pomof'i, sada
se muce. V. Andrijasevic, put. 224. Koliko si
ti komodnija, mogucnija i veca . . . 293.
<•) o kuci Hi 0 driigom mjestu, snaii: koji
jc dosta sirok, velik, pro.^tran. Domove komodne
za prebivaiie. D. Obradovic, basn. 341. Naj pre
cemo sazidati dve komodne skole. sav. 17.
h. adv. komodno (komodno). — Koinp. :
komidnije. Da cine ta nauk ouda, kada znaju,
da I'e nimi komodnije i kada je puku lasnije.
i KOMOaOVINA, c.
Nared. modr. ark. 2, 87. (1589). Kad puk jo.lno
zupe u drugoj ue moze doci komodno. 1. Kra-
lic 7ii.
KOMODANE, II. djelo kojijem sto komoda Hi
se ko komoda, vidi kod koiuodati, b.
KOMOD.ATI, komidiliu, (»i^/. (u aktivnom
ohliku) postaJK od tal. mlet. comodar fu kni-
zentioin jeziku accomodare), te stoji s dativom
i zniici: hl.ti po ciidi, iniliti se. — t! iia.se vri-
jeme.
il. aktivno. Ac da ga ue komoda uioruarit.
(u Istri). Nasa sloga. god. 15, br. .50. i u Dw-
broimiku. ,Ako te ovdi ne komoda, a ti hajdo
s Bogoiu !' ,Ovo me velo ne komoda'. P. Bud-
mani.
b. .sf( se, refieksivno. lastovali, hesposliiiti.
— Moze hiti naiineno u nasem jezikii od komod.
— U Liri. ,Komodaj se ti, koraodaj, a ne radi,
pa ce ti prisjesti komodane'. ,E, da se more
biti meni komodati, zna bi se i ja ka i gospoda
komodati'. ,Lako mu se komodati i rastezati,
kad mu e drugi sve steka i gotovo ostavio'. .1.
Bogdanovie.
KOMOrJtT.\D, /. vidi komo.litat. - U jed-
noya pisca XVII vijeka. Izmislirao u kratlio od
puta di|inu, knmoditad ili skoraoditad cestu. B.
Kasic^, nac. 14.
KOMODiX.-VT, /. zyo<liiost, last, vidi 2. komod.
— isporedi komoditad. — Romanska rijec od
lat. commoditas (iiprav od ace.: commoditatem).
— V Diihrovnikii od xvn vijeka. S onom
drugoiii iiiolitvom koja noce so raoc rijet toliko
6esto ni s tolikom komoditati, kako ove rijeci
u kratko. I. Drzic 138. Uoit s komoditati. 281.
Ako (prokaratar) uzimjc vece liti nego inozo
s komoditati vladat. 307. Ovdi cu uloziti mo-
litve za komoditat bogo|ubnijeli. V. AndrijaSevir,
prav. 7.
KOMOD^iIKA, /. neka hi(ka. — vidi i komn-
}ika. — U Vtikoou rjeinika: vide lopuh .v ilo-
datkom da se yooori a (Irnoj (rori. — Komod-
Hka, Arctium lappa L. (Vuk, u Criioj (iori), v.
Komolika. B. Sulek, im. 151.
KOMOGAVINA, KOMOGO.IINA, KOMO-
GOJINO, KOM0GO,rNA, KOMOGOJNO, vidi
Komogovina.
KOMOGOVINA, /'. i,me selii u HrmUskoj H
zupaniji ziKirehackoj. Kazdijp|. 79. — Poininc
se, kao yradac i tryoviite, od xv vijeka (naj
prije u latinskijem spomenicima), ali s razlici-
tijem oblicima :
a. Komogojna (ili Komogojinay). — U la-
tinskijem spoinenirima xv i xvi vijeka, i u jed-
noine ylayo(skom. xvi vijeka. ,('uui castellis Koz-
tanycha et Komogoyna in I'oraitatu de Dwbicza'.
Starine. 5, 116. (1442). ,Castella G-radecz et Ko-
mogoyna appellata'. 117. (1464). , Komogoyna'.
148. (1508). Kako je sve ono selo Selce gradii
Bliiii vazda pristojalo i nigdar Komogojni. Mon.
Croat. 251. (1.552). Da je Zriuski od Krizaiiica
bil kupil samo Komogojnu a ne Selce, zasto tn
uigdar Komogojni ni pristojalo. 252.
b. Komugojna (ili Komugojina?). — [/ yla-
yo(skom spomeniku xv vijeka. I inimi gradi :
Komugojnu i Kostanicu . . . Mon. croat. 82.
C. Komogojno (ill Komogojino?), ii. — H la-
tinskijem spomenicimn xv i xvi vijeka. ,(Jast(dia
Komogoyno et Gradisky appellata'. Stariiie. "i.
121. (1482). ,Castellum nostrum Komogoyno vo-
catuin'. 124. (1485). ,Castellum Komogoyno cum
oppido similiter Komogoyno'. 147. (1508j.
K.OMOGOVINA, d. i
d. Komogovina. — Od xvi vijeka (sadaSni
iihlik). ,.loliaiini Ki'ysanyth, oastellaiio in castro
Komogowiiia'. Starine .'), 180. (1520). ,Ca9fcra
Feyerkew, Wywar, Komogowyna'. 186. (1521).
01. Komojraviua. — r spomeniku latinskom
XVI vijeka. ,Ca3tra Feyerkew, Wywar et Komo-
i;awyna'. Starine. 5, 181. (1.520).
r, Komagavina. — U spomeniku latinskom
-Kvi vijeka. ,Castra Feyerkew, Wj'war, Lobor,
Komagawyua'. Starine. 5, 229. (1524).
KOMOLAC, k6moca, m. imam zahi(ezenn, ali
ne znam ko je napisao bi(esku ni mjesto f/dje je
otui rijei cuo Hi proiitao: Koinolac, lakat, lak-
tac ,hackGnforsatz des ellbogenbeines' (i. qu.
,ellbogenhocker'). po ovome znaii Ho i lakat, i
to uprav onaj kraj od veie kosti Ho je meda
laktom i sakom, i sto strii nekako H^asto kad
se sagne ruka u laktn. ovo bi moglo hiti starije
snadene, i vafa da je osnova kao kod 4. kom,
isporedi i komoliti. — In novoslovenskum ima
koinolec ; ,dBr ellenbogeu ; der theil des armea
von dessen luittlerem gelenke bis zur hand-
wnrzel; als langenmass; . . . der hiigel'. M. Plo-
tersnik, slov.-nem. slovar. — [ u rukopisu xvi
vijeka ima ova rijec, ali u drugom, prenesenom
znacenu, vidi: Tko ima psa, volikoga ali ma-
loga, tada liti, kada mine dan svetoga Jakova
veloga, ima vezati psa, da ne zobje grozdov, ali
mu ima privozati k|uc, komu je k)uka od lakta
(,koca') velikomu psu; ako je i mani pas, tada
toliko maiii kjuc, k nemu podoban. Stat. pel.
ark. 5, 285—286. za rijec koca ima bi]eska izda-
vaoca M. Mesica: (Bukopis) A. (svi vijeka) ima
,komoca', frkp.) B. (god. 1738) ,konopca', (rkp.)
C. (god. 1796) ,koca'. stvar me je sama navela,
da sam se odlucio za varijaut ,koca'. C. dodaje
posje te rijeci: ,velikoga' nu to je suvisno. ali
mi se iini jasno da se trebalo drzati naj stari-
jcga rukopisa, u kojcmu komolac znaii mjeru
dufine kao i lakat (isporedi i znacene u nslo-
vcnskome). sto se u rukopisima xviii vijeka ova
rijec zamjenuje drugima, to pokazuje samo do u
mio poznije doba nije vec poznata. — Ima Ko-
molac i lean ime selu «« Dalmaciji u kotaru du-
brovaekom (u Rijeci). Repert. dalm. 1872. 22.
ovo je po svoj prilici ista rijec, te sam po noj i
zahilezio akcenat.
KOMOLITI, komolim, impf. (?) poma^ati (Hi
pomoliti?). — U jednoga pisea Zadranina xvn
vijeka na dva mjesta. — Jamacno nije pogreska
mj. pomoliti, nego ce biti od iste osnove od koje
je i komolac. Eto jur prvi zrak komoli bilih
zor. D. Barakovic, vil. 328. Kako kad komoli
spuz roge na dvor stree {sic). 330.
KOMO^ilKA, /. ime nekijem hijkama. — ispo-
redi komodjika, komonika itd. — Moze biti
srodno s komoliti i komolac (ali se tako ne da
tumaciti postane oblika komod}ika). Hi je pokva-
reno od komomija. Komolika, 1. scabiosa, (Sin,
Sabjar, Sp}et), Scabiosa leucantha L. (Vodopid);
2. Adonis L. (Siii); 3. Artemisia vulgaris L.
(Marinkovic). — Komojika postrana. Anemone
L. (Durante). B. §ulek, im. 151.
KOMOMILA, /. tal. camomilla, iieka bipca,
titrica, kokornak, kokotnak. — isporedi komo-
mija. Komomila, camomilla (Pizzelli, Aqnila-
Buc), anthemis (Skurla), Matricaria chamomilla
L. (Vodopi6, Visiani, Vuk). B. §ulek, im. 151.
i II nase vrijeme u Dubrovniku (P. Budmani). —
Vuk nema ove rijeci, kako kaze Sulek, nego ko-
momija.
K0M6MI\iA, /. vidi komomila. — U Stuli-
!6 1. KOMORA, 1, a.
ievii rjeinikii: komomi)a, trava ,antliemis, cha-
maemelon', i u Viikovii: ,die kararaille' , [Matri-
caria] chamomilla [L. ?]' s dodatkom da se govori
11 DiihrovnikK.
KOMONBIKA, /. u Stulideva rjelnika: v. t&r-
nobil (kud uvoga ima ,arthemi3ia, herba'), jjo
iemit bi bila ista rijei .Ho i komo(ika, komonika.
— Nije dosta pouzdano.
KOMONIKA, /. ime bi(kama, vidi komojika i
komomila. — Izmedu rjeinika u Mikalinii (ko-
monika, trava ,camamilla' , anthemis, charaae-
melum, melanthemon, leucanthemum, leucanthe-
mida'), u, Belinu (,caraomilla' .anthemis' 161''),
u Tijelostjencevu (v. raman), ii Stulicevu (v. ko-
momija), u Vukovu: ,der beifuss' , Artemisia vul-
garis Linn.' (,wird in der Batschka als Feuer-
schwamm gebraucht'). Komonika, rus. KOMOHHKa
(Rubus caesius), fies. komonice, po|. komonica
(Molilotus, Lotus), monaeella, capuciaria, anthe-
mis (Bjeloatjenac, Dellabella), artemisia major
(S. Budmani), Artemisia vulgaris L. (Vuk), v.
Komonika. B. Sulok, im. 151. Komonika , Arte-
misia vulgaris L.' J. Pancid, flora okol. beogr.
162. (Titrica) se kaze i komonika u Dalmaciji
.Matricaria chamomilla L.' D. Popovii, poznav.
robe. 262.
KOMONIKA, /. vidi kom6uika. — Izmedu
rjeinika a Belinu- (,scabbiosa, erba' ,schabiosa'
2941J). Komonika, 1. (comogniea, u mletackom
rukopisu), artemisia mologonos, herba scorpio-
nis, ambrosia (u istom rukopisu), Artemisia
vulgaris L. ; 2. (komojika), scabiosa (Pizzelli,
Aquila-Buc), Asterocephalus atropurpureus Spr.
(Alschinger). B. Sulek, im. 152.
KOMOR, m. ime selima u Hrvatskoj u zupa-
niji varazdinskoj. Komor. Razdije). 96. Komor
mali i veliki. 104.
1. KOMORA, /. od grc. xaftuga, svod (novogrc.
i soba), Hi od lat. camara (i camera) Ho je ista
grcka rijec, i isprva se ne razlikuje od grcke ni
u znaieAu, ali srednega vijeka dobiva vec druga
znaiena, (koja su danasna i u romanskijem jezi-
cima: tal. cAmera, mlet. cdmara, franc, chambro
itd.) : conclave, cubiculum ; conclave ubi the-
saurus reponitur et servatur; camera deuariorum,
in Francia, fiscus seu thesaurus regius. (Ducange).
grckome postanu odgovara bole akcenat, latin-
skome znacene (isporedi 1. i 2. kamara). — Akc.
se mijena u gen. pi. komSra. — Rijei je po svoj
prilici praslavenska, isporedi stslov. komara, ka-
mara, rus. komora, kamora, kamera, ies. komora,
po^. komora, kamera, pa i lit. kamara. — Iz-
medu rjecnika u Vraniicevu (,ceUa ; conclave ;
cubiculum'), u Mikalinu (komora, loznica , cubi-
culum'), u Bjelostjencevu (komora, loznica, sta-
nica, kram , camera, cubiculum, conclave'), u
Jambresiceuu (,camera, conclave'), u Voltigijinu
(,camera, stanza' ,kammer'), u Stulicevu (, camara,
cubiculum, aerarium, fiscus' s dodatkom da je
uzetu iz misala), u Vukovu: 1. (u vojvodini) ,die
kammer' ,cam6ra', cf. kamara. — 2. (u Srbiji,
Bosni i Hercegovini) ,das feldfuhrwesen, die
lebensmittel' ,commeatus' s primjerima: Otisli
da nose komore. Jos nam nijesu komore dosle;
II Danicicevu (,aerarium', srl. , camera'; , thesaurus;
loculus').
1. conclave, cubiculum, cella, soba, klijet.
a. uopie u pravom smislu (cesto o spa-
vacoj sobi, ali ne svagda). Da izajde nevistac
iz postije svoje i nevistica iz komore svoje. Ber-
nardin 23. joel. 2, 16. Kada se skupige vicnici
u komori. M. Marulic 10. Da on ima zene
V svojej komori. Transit. 5. PoSal bi v komoru
1. KOMORA, 1, a.
1. KOMORA, 2, c.
sestrinu. 270. Pocivajucii mani v mojej ko-
mori. 165. Vrativsi se on potom v svoju ko-
moru. Mirakuli. 100. (GospaJ izajde van iz
komore sa svojimi komornicami. 140. (Biskup)
vsaku no6 ishojase is komore i gredise v svoju
crikav. 143. Zazva mater svoju otajno v ko-
moru. Korizm. 89b. Kad molis, vnidi v komoru
tvoju. Anton IJalm., nov. test. 1, 7''.^ Izide ne-
vestac iz loznice ili komore svoje. S. Budinic,
sum. 23a. Sa svojim zaruenikom u komoru
ulize. F. Vrancii, ziv. 17. I reoe mu blizu po-
lafie komoru malu uCiniti. Aleks. jag. star. 3,
224. U poste}u svoje komore dozovise otajno
kogagodir ubogoga. Ivan trog. 4. Gradi po-
lace, uresne komore. D. Barakovic, vil. 121. Re-
dovnik oskropi komoru loznice. I. Bandulavic
293a. Hoteci mladinao u komoru pojti, gdi bise
sveta divica. F. Glavinic, cvit. 29''. Buduci dva
ova zarucnika u komori ukup prvi vecer . . . 94".
Buduci u komori z zaruciiicom svojom . . . 223^.
Skrovito u komoru dozva ju svoju. .SOR''. 1)1-
vojka priliku hegovu upinganu u komori dr-
zaie. 330'i. Ki jemaju u komori glave mrtvili.
P. Eadovci6, nac. 23. Buduci jedan dan Oliva
u komori sama z ocem svojim. Oliva. 5. Oliva
u komoru svoju se zavrati. 20. Sto jo kazat
po komorali tkane kra[e na oborah. .1. Kavanin
28a. Eliogabal, Sarduopao (■■iad ne miali) o raz-
kosju u komori. 440''. Unisav u liegovu ko-
moru, ustade papa. S. Badric, ukaz. 70. Povrati
se knez u komoru. ,]. Banovac, pred. 32. Pake
ga stavise u jednu komoru. 147. I kad bi u
nika doba no6i, evo 6uju. da jedan s naglostju
dode na vrata od komore. razg. 36. Pake ga
cini u jednoj komori obisiti od ne iste. pripov.
18.5. Dozva ga u komoru, gdi nezina loznica
bise. And. Kacic, kor. 39. Zatvorivsi vrata od
krajeve komore. 121. Pak vam sidi sama u
komori. M. A. Re|kovic, sat. F2a. Odma za-
tvore komoru. N. Palikuca 22. Uze jedno vidro
mlika, i donese u komoru krajevu. 30. Sve-
kolike ulice, sve kuce, svi sokaci, komore . . .
bijahu pune. D. Rapic (50. Nemu kada otvori
komoru, u komori tri sanduka blaga. Nar. pjes.
vuk. 3, 437. Zlati prsten na stoli, zelen voncac
V komori. Ja6ke. 45. §to su kilijeri u vojnickoj
granici, ovde se (u Zaporjii) zovu komore. V.
Bogisic, zborn. 7. — U mnozini mose znaciti
■ito i Stan. Kad su prisli Jivu va lipe komore,
eno leXi ,Tive mrtav na postiji. Nar. pjes. istr.
■i, 16.
I). It prenesenom smiulu vjecua Hi nebeska
komora znaii: raj. Gdi s Bogom pribiva u
vicne komore. M. Marulic 220. Uvedena u ko-
moru nebesku. Nauk brn. 25li. iloces se u vike
veseliti u nebeskoj komori sa Isukrstom nevisteem
svojim. 40a. Qn te cini cvasti nebeskoj komori.
M. Tomasevic u D. Barakovic, vil. 365. — Amo
pripada i ovo : Dokle me ti pripe|as v komoru
Boga mojega. Transit. 99.
0. u prenesenom smislu, (miito) iiijesto za-
tt'orenn i sakrivenu (metaforicki). Iz nutriiihb
komorb srbtca nasego. Mon. serb. 308. (1420).
Drzase ju v svojej komori, ca je v svojem srci.
Korizm. 27*. drugo Je znacene kod d, b).
d. gdje se u ludijem jesicima upotreb(ava
ista rijec (lat. i tal. camera, nem. kammer, franc.
chambre ild.) u prenesenom smislu, i u nasemu
je jeziku t(potreblavaju pisci, n. p. :
(f) komora trgovacka (i obrtuicka), neiii..
liandels- ("und gewerbe)kammer, zbor trgovaca (i
obrtnika) ureden sa napredonai'ie trgovine (i obrt-
nosti). Eukovati zakone komora. trgovackih i
obrtnickih ima ministarstvo trgovine. Zbornik
zak. 1863. 313. Trgovacka komora ,liaudels-
kammer', tal. , camera di commercio', B. bulek,
rJ66n. znanstv. naz. kod komora.
b) a srcu; kao mala mjesta ill Idijcti
(ispore.di c), po nem. herzkammer. Komore srca
jVentriculi cordis'. J. Pancio, zoolog. 27.
c) komora tamna, camera obscura, fizi-
kalna ■'<praoa (soba Hi kutija ti koju iilazi svjetlost
kroz vrlii iiskii rupicii). Komora tavna , camera
obscura'. J. Pancic, zoolog. 78. — ima i komora
svijetla , camera lucida'.
2. thesaurus publicus, aerarium, fiscus; spri-
ji-da je kazano da je latinska rijec camera sred-
netja rijeka imala i osobito znaccne: soha ti kojoj
se hrani blago (novel i drugo sto je velike cijene);
od toga je dobila i znacene: blago, i isprva kra-
levo, pa i drzavno, i uopre blago ill novvi sto
jiripadajti kojemit jaimom. lieu (n. p. biskupu)
Hi jannome mnostvu ce(i(di (n. p. opeini). jos se
dap: rasirilo znaeene jer je. o.fim blaga, shvatilo
i ujiravu negovu i ^I'h/i i'i'l<idi koja si' upravom
bai'i. ovaka su zimri'ini pri'sla. i na nasu rijec
komora, i iz nih su s,- id.rihi i nekn druga.
;i. znacena su kiio ito je gore kazano. —
0(i XIV vijcka. Da ima liimb platiti krajevbstvo
mi iz svoje komore. Mon. serb. 188. (1378).
Da imb ja gospodink kra[b Stipanb platimb iz
moje komore. 489. (1461). Razloznika kwmwre
dubrovacke. 497. (1466). S toga ho6e biti hude
u carevi komori. Spom. sr. 1, 5. (1396). Ofici-
jalb komore sibenicke. 1, 40. (1402). Koristbnije
jestb komori gospodbstva ti. 1, 1.38. (1407). Sto
je u nasb drbzalb carine i komore. 2, 37. (1392).
Prid dugom bizim ja opcinske komore. M. Ma-
rulic 276. Ki bise nada vsimi komorami ne.
Anton Dalm., nov. test. 183'J. act. ap. 8, '27.
Pozdrav]a vas Erastus, gradske komore vladalac.
ap. 22. paul. rom. 16, 23. Od poslusnikov ko-
more apustolske. §. Budinic, ispr. 130. Neka
znate, da nam komora poXunska pise. Mon.
croat. 305. (1597). I krajevske i biskupske sve
komore prabom meiu. J. Kavanin 379b. Koji
su pokrali pisma svete komore apostolske. Ant.
Kad6i6 302. Od potribe je bilo, da nadoplate
s dobrim brojem novaca. A. Tomikovic, ziv.
323. Umirajuc svoju ha}u narucala va Veliko
Ce|e u tarne komore. Jafeke. 161. Komora, dr-
^avni zaklad , fiscus (staatsschatz)'. Jur. pol.
terminol. 212. Uvorska komora ,hofkammer'.
B. §ulek, rjecn. znanstv. naz. kod komora.
I), thesaurus, opes, opes et peounia, blago
uopce, t. j. novci i drugo sto mnogo vrijedi
(zlato, srebro, drago kam'erte ltd.). — xv vijeka.
Koje dukate ili diuare ali srbbro vo|a koju gode
komoru hotela postaviti u nasb komunb. Mon.
serb. 419. (1442). Da imb hocu razrediti pravoM
na poll gospodstvo moje, vlasteli, sluge, komoru,
gradove, vbsake vrbste Judi, carine, prihodista.
462. (1453). iistala komora sva da se razdeli
mojemb sinovomb. Spom. sr. 2, 125. (1466).
(•„ commeatus ; u nase vrijeme narod ovom
rijeci naznacuje hranu sto se goni na kor'ima
(mozebiti i sto se vozi na kolima) uz vojsku (vidi
u Vukovu rjecniku gdjr imaju i dva primjera).
u svijem je primji rimo mioi-ina komore, moze
biti da bi jedniim -loirilo Ho se na jednoiii
konu goni (u jednom jininjeru xvui vijeka :
Komora .bagaglio signorile' [gospodska prtlagaj.
S. Budmaiii 4101), stoji jednina, te va}a da znaci
sto kmet goni na svom koi'm gospodaru od iiegora
prt{aga, kad ovaj pmtuje). Raja goni kone i
komore. Nar. pjes. vuk. 4, 280. Vodi vojske
cetiri hijade, a ceraju rane i gebane, ima puno
hi)adu komora. 5, 368. Ovi su se judi zvali
1. KOMOKA, 2, c.
koiiior^ijo, a I'liovi tovari komore. Vuk, grada.
11. Komorgije, vralite komore. Bos. vila. 1892.
2;J(l. Trudan prohodni66, Sto progenia tud ko-
more 6o.fto. Osvetii. I, 30. Putein 30 je i oko-
ristio: stigo bojnih za triata kouiira. Osvetu. 2,
108. Vrn'te vojsku zdravu i opravnu i topove i
komore stece. 2, Ho.
d. 11 ova dvii primjera jedimga pisca na-
iega oremena ne znam, znaii U : ono Mo se plara
carevoj Hi drzarnoj komori (porez, carina), Hi
duzlm radi koje raja treha da goni komore (vidi
c) na svojijem konma. Kad nam porez il' komore
dodu. Osvetu. 2, 12. A zavika dina i imana,
da carskijeh ne dajn komora. 2, 109.
2. KOMOEA, /. ime srlii ti HrvaUkoj u za-
paniji zagrebackoj. Kazdije}. 77. — Moie hiti
da se ovo isto nijesto poniine jo.i xvii vijeka
(va(a da nije Komoran) : Zagreb, Krajic i Va-
radin (po svoj prilici Varazdin), Koraora i s nora
Baraiiujvar. P. Kanavclic, iv. 87.
3.^ KOMOEA, /. vidi: KomoRi, v. Komorika.
B. Sulek, im. 152, ali kod komorika opet ima
aaiiio V. Komora.
KOMORAG, kom6rca, ». ime bi(kama, isporedi
komorafi. — Akc. je zabi(ezen po Belinu rjei-
nikii. — Izmedu rjecnika it Belinu (.sassifragia,
liorba nota' ,saxifraga' 643*), u Bjelostjenievu
(v. sculac), H StuKcevu (komorao, trava ,saxi-
fraga' iz Belina; komorac gorski, trava ,ammi').
Komorac, 1. saxifraga (Dellabella), Pimpinella
saxifraga L. ; 2. (morac) maratro (Auselmo da
Ganali), erba buona, foeniculum (Kuzmic), Foe-
uiculum ofiiciuale All. (Brekerfeld), v. Komorao,
Koromao. B. Sulek, im. 152. — U Belinu rjec-
nika uz komorac za isto znacene ima i motar,
a u Bjelostjencevu je isto sto sculac; po tome
ima i treie znacene ; Chrithmum maritimum L.
— Komorac gorski, ameos (Auselmo da Canali),
Ammi majus L. (Dellabella). B. Sulek, im. 152.
KOMORAC, komordca, m. ime bi^kama. —
vidi morac. — Akc. je zabijezeyi po Belinu rjei-
niku. — Od xvi vijeka, a izmedu rjecnika u
Belinu (,finocehio, herba nota' ,faBniculum' 317b)
(' u Stulicevu (v. morac). Da bi jil anez ali ko-
morac. Narucn. 32b. Simena od komoraoa. .T.
Vladmirovic 37. Skuvaj komoraca. 41. Morac,
komorac ,fenchel'. D. Popovic, poznav. robe.
290. Komorac, 1. dauco (Durante), Daucus syl-
vestris Mill. ; 2. (morac) foeniculum, marathron
(Dellabella, Sin), Foeniculum officinale All. ; 3.
liaoechio marino, erba di s. Pietro, crithmum
',Mika}a), Crithmum maritimum L., v. Koromao.
B. Sulek, im. 152. Komorac divji, peucedano
(Siii, Durante), seseli massilense (Siii), Alschin-
gera verticillata (Visiani). Komorac gorski (Sin,
Durante), v. Komorac gorski. B. Sulek, im. 1.52.
— vidi konmorac.
KOMOEaCA, /. vidi komorac. Komoraca, Foe-
niculum officinale All. (Jukid). B. Sulek, im. 152.
KOMORA&CA, /. nekii bilka (aprav dem. ko-
moraca). — Komoracica plauinska, panacos as-
(jlepium (Durante), Lasorpitium L. B. Sulek, im.
152.
KOMOKACIKA, /. neka bi^ka, isporedi ko-
morac. Komoracika gorka (gorska ?), Pimpinella
saxifraga L. (Durante). B. Sulek, im. 152.
KOMOEACINA, /. ime hipcama (uprav augm.
komorafi Hi komoraCa). Komovacina, dauco (§ali-
novic), tassia (Visovac), Chritmum (maritimum)
L. (Durante), v. Komorac. — Komoraftina divja
(gorska Sin), sassifragia (Sin, Auselmo da Ca-
nali), 1. Pimpinella saxifraga L. (Sin) ; 2. piretro
218 KOMOBfil.TA
vero (Visovac), Anacyclus pyrothrum Doc. B.
Sulek, im. 1.52.
1. KOMOEAN, komorna, adj. koji pripada
komori (vidi 1. komora). — Od xvii vijeka, a
izmedu rjcinika u Bjelostjenievu (komorni stol
,soces3us, sedes secreta') i u JambreHcevu (ko-
morni .camerarius'). Na uhoni ali koinornom
stolu zaklan. P. Vitezovic, kron. 37. Komorni,
,kammer-'. Jur. pol. terminol. 297.
2. KOMOEAN, Komorna, m. grad u Ugarskoj,
mag. Komdrom, nem. Komorn. Sem. prav. 1878. 3G.
— U Sulekuou rjecnika: , Komorn'. — Pomine
se prije nasega vremena. Komoranb (gradb). S.
Novakovic, pom. 135.
KOMOEANA, /. nekakoa vrsta raka. — //
nase vrijeme. Komorana (na Lastovu mali ja-
stoXic). L. Zore, rib. ark. 10, 342.
KOMOEANAC, Komoranca, m. nadimak Hi
prezime xvm vijeka. — Maze biti isto Sto Ko-
moranin. Milisav Komoranao. Glasnik. ii, 8,
71. (1706 — 1707).
KOMORANI, ni pi. ime seocu u Bosni hlizu 6u-
klicn (u opc.ini proloskoj). Schem. bosn. 1864. 67.
KOMOEANIN, m. covjek iz Komorna. —
Mnozina: Komorani. — U Sulekovu rjecnika:
,Komorner'.
KOMOEANKA, /. zensko ce(ade iz Komorna.
— Geti. pi. Komoranaka. — U Sulekovu rjec-
nika : .Komornerin'.
KOMORANSKI, adj. koji pripada Komornu.
— U Sulekovu rjecnika: ,komorner'.
KOMORAI^E, n. kao da je coll. komora (vidi
1. komora, 2, c). — // jednoga pisca nascga
vremena. Druzi svrcu vojsci komorane. Osvetu.
5, 10.
KOMOEAS, komorisa, m. covjek koji pripada
komori (vidi 1. komora, 2). — Na dva mjesta
XVI i xviii vijeka: na prvome kao da znaci: ci-
novnik drzavne komore; na drugome naznacujc
Slavonee koji nijesu granicari. Tamo su nam
jos komorasi duzni od onoga ca nam jo cesa-
rova svitlost bila odlucila davati. Mon. croat.
262. (1567). Prije toga bijase Slavonija razdilita
u krajisnike i u komorase; pak opet komorasi
u tri varmede : viroviticku, pozesku i srimsku.
M. A. Eejkovic, sat. B2l>.
KOMOECIJA, m. vidi komorgija. — U jednom
primjeru nasega vremena. Da docekam lovca al'
trgovca, al' oraca, komorciju trudna. Nar. pjes.
mag. 113. — Moze biti da treba iitati komor-
KOMOEtrl.JA, m. covjek koji goni komorn
(vidi 1. komora, 2, c). — isporedi komorcija. —
Postaje od komora turskijem nastavkom gy. —
U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vakovu
(,der fiihrer eines packpferdes, der packknecht'
,m6atuum ductor, agaso'). I uvati devet seisana
i pogubi devet komorgija. Nar. pjes. vuk. 3,
253. Komorgije, vratite komore ! Bos. vila. 1890.
280. Svako je selo imalo nekoliko odredeni
Judi s koiima, koji su vojnicima od niovi kuca
nosili ranu, makar oni gdo bili (ovi su se Judi
zvali ,komoMije', a niovi tovari ,komore'). Vuk,
grada. 11. Sajemo 40 buradi po komorgijama.
Djelovod. prot. 218. — Ima i nesto drukcije zna-
iene u zapadnoj Srbiji. To sve (darove za sva-
tove) nosi (nevjesta) sa sobom u dva nova san-
duka koji se narocito za to spreme i na kona
natovare, za to se dovede koii sa svatovima, a
onaj, koji ga vodi, zove se , komorgija'. V. Bo-
gi5i6, zborn. 217.
1. KOMOEICA
249
KOMOTAN
1. KOMORIGA, /. dem. 1. komora. — Od xviii
oijelca, a i:medu rjeinika u Bjelnstje.ncevii (,cu-
bicellum, camerula, cella, eellula'), u Volti/jijiim
(,sfcanzinci, cameretta, camerella' .kammerchen'),
« Vukova ((Km. v. komora 1). Bivsi oni posli
casti u jednqj osobitqj komorici ... E. Pavie,
ogled. 368. Celije oliti komoriee. And. Kacic,
kor. 7. Kako obdan pnJteno hodajino, ne u
Xderanu i u pijanstvu, ne u komoricah, ni u ne-
postidnosti ... M. A. Rejkovic, sat. A7>'. paul.
rom. 13, 12. Jesen lieinu napuni pivniou novim
vinoin, vocera komoricu. L5'i. Privlaoite fcor-
bice vase, koie su komoriee, u kojima se ueiz-
brojeno blago uzdrzaje. D. RapiA 197.
2. KOMORICA, /. ime sulii ii SlaoDiuji a zii-
paiiiji poie§koj. Razdijo). 130. — Piiinim: se od
XV vijeka u latinskijem spoinenicima. ,Korno-
ricza'. StarJne. 5, 118. (1470). ,Karaarycza'. 124.
(1483). — Jainacno je Uia rije.i Ho i 1. kouio-
rica.
KOMORIKA, /. imi: nckijem hifkaina. Komo-
rika, 1. Philyrea levis Willd. (Alschinger) ; 2.
Philyrea media L. (Lambl), v. Komora. — Ko-
morika divja, Quercus ooccil'ora L. (Petterj. B.
Sulek, im. 1.52.
KOMORISKO, n. injesno ime mi Krkii. ~ II
iitkopisu XV vijeka. Mon. croat. 44. (147!.)).
KOMORISTE, n. ime iiijestu u Srhiji a okrugu
hioyradskom. Niva u Komoristu. Sr. nov. 1873.
711.
KOMORKINA, /. zenslco cefade kao koiiwniik
(pidi komoi-nik, b).
KOMORNICA, /. vidi sobarioa. — Foslnj,- nd
1. komora, 1. — Na jednom nijestu xvi rijektt.
(Gospa) izajde van iz komore sa svojimi komor-
nicami. Mirakuli. 140.
KOMORNICKI, adj. kuji pripada konwmi-
cima. — V nase vrijeme. Koniornicki ured
.kiimmereramt'. .Tur. pol. tonuitiol. 297.
K(JlVIORNIK, m. uprav covjek koji pripada
komori. Hi koji sliizi ii koinori, ali sr npotre-
liliiua i II osohitijem zriaceniiiia. — Od xv vijeka,
II izmedii rjecnikii n Vrancicevii (.quaosfcor'), ii
Mikajinii (Ivomornik, koji iraa poiuiiu od komoro
gospodarnve ,oubicularius, a cubiculis'), ii Bjelo-
■•itjencevn (komornik, tarjiik, loznicar ,cubicula-
riu3, a cubiculis, a cubiculo, praefec^tu.s cubiculi,
iiuaestor, thesaurarius, camerarius'), ii .lamhresi-
oevii (.camerarius'), u VoUiij i/jinii (jdiiiuerioro'
.kammerdiener'), ii Stidicevii (,ciibiciilaria3, sor-
vus a cubiculo' s dodatkom da je uzeto iz mi-
sala), u Danicicevu (komorbnikb ,praefoctus ao-
rarii').
a. u iiaj starijim priiiijeriina (prema I. ko-
mora, 2) znaci: covjek koji npriivfii kra(ei'ijein
Hi drzavnijem novcima. Vi znato, s kojiiab
posloiub dosilahb do vasb slugu i komorbnika
nasega, kueza Restoja, i kako je naredio s vaiui
za biligb . . . Mon. serb. 42(1 (1443). K namb
dosla svwga postenioga kwmioruika knoza PribL-
sava Vukotioa, i po liemb posla svoj napokonni
testamenatb. 496. (1466). Komornik Kandace
krajice. Anton Dalm., nov. test. 183''. act. ap.
S, 27. Ko]nornika svoga pri sebi imajn, na
vrime od koga svi placu priuiaju. D. Baraknvir,
vil. 110.
I), prema 1. komora. 1 :
(i) sluga koji iirei'tiijr ijospodarrmt soliii, i
koji se bavi oko samoija ijospodara (iiblaceci ga,
svlaceci, ieslajuii itd.J. Kada ju vaze od komor-
nika, povede ju k otcu. F. Vrancic, ziv. 101.
Ivan u poste|u svoje komore, koju od negovih
komornikov lipo opravjeno nahajase, dozoviso
kogagodir ubogoga. Ivan trog. 4. Sveti Proto
i Jacinto bihu eunuhi ter komorniki nike go-
spodicne. F. Glavinic, ovit. 306^.
(>) od pri'.dasnega znncena postaje drugo :
jjleinic koji ima ni'.kii osobitu I'-ast na kra(evskoiii
dvorii i kao znak te casti nosi straga zlatni k(iic
(nem. kammerer, kammerherr, franc. cUambellan,
tal. ciambellano). (leneralom dvora komornikom.
M. A. Re|kovic, sat. U.'jh. Komornik .kiimiiiorer,
kammerherr'. .Tur. pol. terminol. 297.
KOMORNAK, m. latrina, uiliod. — U ,1am-
hresicevii rjecnikii: ..-^ocretum' / ii. Sliiiicira: , la-
trina'.
KUMORSK?, aiij. koji pripadn Icoiitori (vidi
1. komora. 2). — Tf iiii.ie rrijemr. a izmedn rjee-
nika It StulicevH (,ad aerarium spectaus' s do-
datkom da je azeto iz misala). Koiuorski, stat.
.camoi-al- (in ziis.)', tal. .camerale' ; komorsko
dobro ,cameralgut', tal. ,buoao oameralo, bene
della camera'; komorska zaduznica ,caiueral-
obligation', tal. ,obbIigazioiie camerale'. B. Sulek,
rjecii. znaustv. naz. — oidi i kod Moravice.
K(.)MOSTRE, komostara, /. pi. verige nad ogni-
stem, 0 kojima nisi kotao vise ogt'ia. — isporedi ko-
mostra, koiuosti-n. — Pn znpndnijem krajevima. —
liijec ji: roimuiskii, isporedi roniiviska rijec (vidi
kod kolouina) Hit ICrkii : camustro ,catouo del
focolajo' (A Ive, dial, veglioto ii Arnhivio glotto-
logico. 9, 118 ( 107); i u Kalahriji ima ii 'iali-
janaca camasfcra a u Arlianasa kairiastrt .s> istijem
znaeeAem ((i. Moyer, etymol. wortorb. der alba-
nesischen spr. 172); ova je rijec jamaiiio postala
(kako i Meger misli) od gri':. i ngrn. xQtu.iiniQii.
(ii stgrekom: gainimi za siilro i slapka, badr^ica,
U iigrckome : iiopi-e oiio o remit sto visi). itijr
jasno ziisto se /imi slog ovako poiiijerio, inose
hiti prema xiiiuvn.;, cammiuo, komiu. ne zini se,
zasin .s« isla rijec tialazi u jiigozapailnoj Ilitliji
i u nasem priinorjii i na oloeimii. jesii Ii orii
rijec It Kalabriji primili .irhanasi od Titlijaniteu,
Hi Talijanci od Arhanasit'^ kail bi bio isliiiit
zailni sliicaj, rijec lii uprav pripii'lata roninit'ikoin
jezikii sto se raznio na istoenoj obali Jailran,-
skoga mora, odalcle bi jr Arltiinasi preiiijrli it
Kalabriju. — Nalazi se ii na.sem jezikit oil xv
vijeka, a izitii'dii rjecnikii a Stiili<;evit (,cal.on;i
del fuoco suUa ijuale s' attacca la caldara, appic-
caguolo' , catena, uncus, couamentum') (' ii Vii-
kovii (vido verigo 2 s dodatkom ila ■ie govori
po zajiadnijeiii krajevima, osoliito u Krscana).
Kopaiie, fcajuri, kotli ter prsure, razi'ii tor va-
rjace, komostre, gradolo . . . M. Marulic 2").'i. No-
sec^.i na ramoiiu sodaru stapova i za sobom vu-
kui'i komostre (vnrigo) ide po vai-osi i skacc
isprod kuca. Vuk, ziv. 23.
KOMOSKA, /. vidi komuska. ~ JJ nase vn-
jeme il ngurskijrli. Ilrvulit. Su/.n bi joj spale
kot grail iz komnsko. .lacko. 104.
KOMOSTRA, kou.ostai-a, ;(.. pi. vitU komostre.
[ — ff sjcvernijeh I'akavacii. Stari ga za knmostra
j za vlasi obesi. Nar. prip. mikul. 81. On sn bil
I oslobodil s komostar. 81. Komostra, pi. ,cat(Mia
e qua pendot alionum', gen. komostar. 1). No-
1 manic, cak.-kroat. stud, it'tg. 14.
KOMOSTRE, komostfu-a. /. pi. vidi komostrn.
— fzmeita rjeinika ii Viikuvii. Komostre, ime
lancu na kojem kotao visi. i
KOMOT, n. vidi a.jam, horn
^ [J iia^e vrijeme it Liri .J.
KOMOTAN, komottui. ailj.
U nase vrijeme.
Lici.
V. Heinle
t, nem
.kummot
Bo,'dai
villi k
)ia.i'luu. -
KOMOTAN, a.
KOMPONITI
a. adj. jNije mi a|inac komotan'. J. liog-
(lanovid.
Ii. adi'. k6iuotiio. 0<1 dorata ss nije moglo
prici komotno Vidaku. L. K. Lazarevii, on zna
sve. 32. Kako cp se na iepenku malo komotiiije
smostiti. Srp. zora. god. 1, sv. 6. str. 124. ,0n
zivi u svojoj ku6i komotno, iiiJta mu ne vali'.
.Nijesi mi a)inac komotno skrojio'. J. Bogdanovi6.
KOMOTIC, m. dein. komot. — U naie vrijeme
u Lk'i. ,Mali kon, mali koraotiA'. J. Bogda-
novic.
KOMOTIN, HI. mji'snu iine. u Bo.tni. Ko-
motin, zapuitena tvrda 2 sata od .Tajca. F.
.lukic, zem|op. 2i.
KOMtyr^IKA, /. It Vukovii rjeiniku ■ vide
komonika. — Uporedi komoijika.
KOJIOV, ndj. koji pripada komu (nidi 2.
kom), koji jp. nacinen od koma. — Od xviii
vijeka, a izmcdu rjeinika it Viikovii (,von tre-
bern' ,e recrementis'). Zestoke komove rakije.
Z. Orfelin, podr. 61.
KOMOVAOA, f. rakija od komim. — Od
XVIII oijeka, a izmedu rjeinika a Vukovii. (,der
treberbranntwein' ,lora usta'). .Tako svice ili
koiiiovace uzmi. J. S. RejkoviA 390.
KOMOVAN, koraovna, adj. koji pripnda komu
(pidi 2. kom). — U pisaca nase/ja vremena. Ko-
movni prostor, od kojeg se plae.a porez (,besteuerter
maischraum'). Zbornik zak. god. 18-53. 2, 31.
KOMOVICA, /. vidi komovaca. — Od xviii
I'ijcha, a izmedu rjeinika u Vukovii (uz komo-
vaca). Naspi na iiega jute koinovico rakije. Z.
Orfelin, podr. 69. Prva komovica. P. Boli6,
vinodjel. 2, 37. Rakija komovica. M. P. Sap-
canin 1, 24. Koji su im posle .sluzbe Bozje na
casu komovice dolazili . . . Srp. zora. god. 1, sv.
1, str. 2. Pa onda mozes peci upravo do komo-
vice. Bos. Vila. 1887. 54.
KOMOVNAK, m. kaca za kom. — Kada se
tvari za kom odredene prenesu u komovnak.
Zbornik zak. god. 1863. 485.
KOMPA, /. plitka, lada u kojoj se prebroduje
rijeka, mag. komp. — U Vukovu rjeeniku: ,die
fahre' ,ponto' s dodatkom da se govori u Novom
Sadii.
KOMPANIJA, ./'. vidi satnija, tal. compagnia.
franc, i nem. compagnie. — Od xviii vijeka.
Kornolio, niki stotinik, koji upravjase kompaniju
vojaka. E. Pavic, ogled. 653. Jer on razbi
dvan'est kompanija. Nar. pjesn. horm. 1, 341.
KOMPARATIV, m. (gradus) comparativus,
drugi ■Hej)en a adjektiva. — U nase vrijeme u
pisaca. Drugi stupan, gr. (komparativ), lat.
gradus comparativus. B. §ulek, rjecn. znanstv.
naz. kod stupan.
KOMPAS, 111.
a, sestar, sestilo, tal. coinpas.so. — U Dii-
hrovniku od xvii vijeka. Ne dohitase ponta od
negova okrugla ali kompasa. I. Drzic 4.
b. new. compass, ri'di busula, sjevernica. —
TJ pisaca nasega vremena. Kompas, mat. phys.
etc. ,oompass', tal. ,bussola', frc. ,boussole', egl.
, compass'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KOMPASi.JON, /. vidi kompasijuu. — Na
jcdnoin mjestu n pisca Diihroocanina xvii vijeka.
(W koga joj dode tolika kompasijon i zalos. I.
Drzic 231.
KOMPASIJUN, m. sazajavane, tal. compas-
sione. — U Diihroimiku od xvii vijeka. Da mi
izprosis koinpasijun od bolesti tvoga sina. I.
Driii 103. Korapasijun jo vidjeti kako primaju
ovi sakramenat ne ispovidjevSi se. 209. Koli-
krat si ga bez kompasijuna uvrijedio. V. Andri-
jaSevi6, devot. 14. Sanio da budes od mene
korapasijun imati. 96.
KOMPASOVNIK, m. kutija ii kojoj stoji kom-
pas (vidi kompas, b). — Naiineno u nase vri-
jeme. Kompasovnik, phys. jcompassbiichse', frc.
,mortior o^u boito du oompas' (?), egl. .compass-
box'. B. Sulek, rjofin. znanstv. naz.
KOMPAST, /«. vidi kod kompo§.
KOMPASICA, /. vodenica na korapi. — u
Kostajnici. F. Hefele.
KOMPATOR, m. ime selii u Hrvatskoj u zu-
jianiji bjelovarsko-krizevaikoj. Razdije). 115.
KOMPENSACIJA, /. franc, i nem. compensa-
tion, tal. eompensazione, nahnada. — U pisaca
nasega vremena. Svota izlucena iz racuna jam-
stvena zaradi naravske kompensacije. Zbornik
zak. 1863. 394.
KOMPKTEKAT, kompetenta, adj. tal. compe-
tente, nem. competent, koji iemu pripada, cesce
koji je podoban, osobito koji je iemu vjeSt, te
mole oko onoya dovofno raditi, ili jos ie^ce o
onome suditi, raaudivati, te se zato kaze o sudo-
vima Hi o sudijama sto imaju oblast po zakonu
da o iemu sude. — U pisaca nasega vremena.
I to bez ogranicena na cinovnike kompetente iz
doticno zupanije. Zbirka zak. 1, 287.
KOMPETENCI.TA, /. tal. competenza, nem.
competenz, osobina onoga koji je kompetenat, ili,
u konkretnom smislu, ono sto je kompetenta. —
U pisaca naSega vremena. Na potpunu ili maiiu
kompetenciju prostorija. Zbornik zak. 3, 135.
KOMPIR, kompira, m. vidi krompir. — U
sjevernijeh eakavaca u nase vrijeme. Rodilo i
senice i jacmika i razi i kompira, da ces lipjega.
Nar. prip. mikul. 94.
KOMPLESIJON, /. tal. complessione, tjelesna
narav (ii ie(adeta). — U Diibrovniku od xvii
vijeka. Naredba od aera, komplesijon od tijela,
vladanje od zivota. M. Orbin 57.
KOMPLIKACI.IA, /. zamrsak, zamrsaj (u pre-
nesenom smislu, o mnogijem poslima itd.), tal.
complicazione, franc, i nem. complication. — U
nase vrijeme. Komplikaojja, stil. lat. ,compli-
catio', , complication'. B. Sulek, rjecn. znanstv.
naz.
KOMPLITA, /. completorium, naj zadna od
kanoniikijeh ura u crkvi katoliikoj (vidi kod
jutrena); vrijeme joj je bilo isprva u 9 sahata u
vecer. — Od tal. compieta, ali obzirom na la-
tinskii rijei. — Od xvi vijeka po zapadnijem
krajevima. (Salve regina) koja se govori po
kompliti. A. Grucetic, roz. mar. 52. Po kompliti
ili po jutrni. B. Kasi(^., rit. .395. Sta na kriiJu
od devetoga vrimena do komplite. L. Vladmi-
rovic 16.
KOMPO^jE, n. mjesno ime. Kompoje kato-
licko, ■•ielo, i Kompole, zaselak ii Hrvatskoj u
zupaniji liiko-krhai>sIcoj. Razdijel. 34.
KOMPONIST, m. tal. componista, nem. kom-
ponist, itprav iovjek koji sastav}a ili slaie, ali
se upotrebfava samo za iovjeka koji se bavi sla-
ganem muzikalnijeh komada. — V nase vrijeme.
Zakoniti nas[eduici risara, komponista, kipara...
Zbornik zak. 1866. 361.
KOMPONITI, komponim, pf. sloziti (t. j. na-
pisati, n. p. knigu). — U pisaca iakavaca xvi
vijeka. (Knige) komponene i korezene Urbanom
KOMPOOTTI
KOMUNIKA
1 Tomasom. Transit. 287. Te knige bise kom-
pohene i korezene. Korizin. 104*>.
KOMPOS, m. sunianik (sahat). — Postaje od
nein. kompass fvidi kovapas, b). — U Bjelnstjen-
cetni rjecnikii: kompos, kompast , solarium, scia-
therion, compassum, compastum'.
KOMPOZiCIJA, /. tal. composizione, franc, i
nem. composition, muzikalni komad, vidi skladba.
— U pisaca nasega vremena. Autori od muzi-
kalnih priredaba ili kompozicija. Zbornik zak.
1866. 357.
KOMPKC, m. iiekakva lucasfca biliaa. Sloviiiac.
1880. 87.
KOMPRCATI SE, komprcam se, impf. vidi
koprcati se. — U Stiilicevii rjecniku : ,eo!itor-
queri, volutari, membra inconstanter jactare', i
u nase orijeme ii Dnhronniku (P. Budiuani) i u
Stonu. ,§ta se komprca^ toliko nogama'?' M.
Milas.
KUMPREC, komprdca, m. kaze se da ko ,stoji
u komprecu', kad svojijem ponasaiiem pokazuje
I'leku oholost i kao ie^M da se driigi s liiin ne
druzi. — Kaze se kao od sale, naj cesce o nrlo
mladijem djevojkama. — isporedi komprlc. —
Nepoznala postana. — U nase vrijeme u Du-
brovnikii. P. Budmani.
KOMPRIC, komprica, in. vidi komjjrec. — //
dubrovackoj poslovici .xvii vijcka. StojiS a kom-
pricu. (T>). Poslov. danic.
KOMPSAKIN, )».;-' H,jasii:i rijrc (imr iiui.iko?).
— Po suoj prilici iz iiri'ki>iiti r :ika, kako misli
Daniiic. — U doa spiim>'inl:ii xiv nijeka. <i iz
nih a Danicicevii rjedniku : kombpbsariiib, medu
zemjama crkve treskavacke bila je ,u Rosne
stash kompsarina'. G(lasnik). 13, 374. ,(Stasb
V Eosnt5) kombpsarina'. 11, 136. (13.36 — 1316).
(xouil'di (ioii !]:■).
KOMRACElirE, n. djeio kojijem se koinraci.
— U Vukovu rjecniku.
KOMRACITI, k6mracim, impf. i<. Vukoou. rjei-
niku: vide kuburiti. — Akc. se mijena ii aor. 2
i 3 sing, komraci.
KOMREN, in. ime visa u SSrhiji u ukriigu,
niskoin. M. D. Milicevio, kral. srb. 85.
KOMRENSKI, adj. koji pripada Komrenu.
Posede .komrenski vis. Rat. 64.
KOMSANE, *;. djelu kojijem kn iv/w.svi Hi ,<«
komsa. J. Bogdanovic.
KOMSATI, k6msam, impf. firisti. zderati (i u
jirenesenoM smislii). — U nase vrijeine it Lici.
,Od Jutavi velike, sve oko sebe komsa ka' i vuk'.
Ko oblaporno jede reku : ,Vide, kako onaj komsa
ka' i vuk'. J. Bogdauovic. — Sa se, rejlrksivno.
Komsati se,_ v. gristi se, pojedati se od zalosti,
od tuge. ,Sta se komsas toliko, mani se toga,
samo sebi §kodis'. u Dobroselu. M. Medic.
KOMSKI, adj. koji pripada mjestu Komn, vidi
4. Kom. — sv vijeka. — U Daiiiiieeva rjecniku:
kombskyj, lov Komb : crkva je ,kombska' imala
vodenicu prema drugoj, koja je bila ,u -'ibodu'.
M(on. serb). 531. (1485). crbkovb komska. 533.
— i u nase vrijeine u Lici. J. Bogdanovic.
liOMS-, vidi kons-.
KOMSA, f. ime vodi u Sriiiji ii (ikriigu poza-
revackom. M. £). Milicevic, srb. 1022.
KOMSIG, ;/(,. ime sehc u Bo.ini u okriigu Done
Tuzle. Statist, bosn. 91. — / u iiinozini: Kom-
sici. Schem. bosn. 1864. 59.
KOM§TICA, /. mjesno ime. — U Daniciieoii
rjecniku : Kombstica, kra} je Stefan Decanski dao
Deoanima sjenokos ,u Kombstici', kojemu je meda
isla ,wdb Devbcine'. M(on. serb). 96. (1330). —
Iina isto ime i tt nase orijeme. M. D. Milicevic,
s dun. 37.
KOMUGO.fNA, KOMUGo.lINA, /. vidi Ko-
inogovina, b.
KOMUKATI, k(:)muc.<uu, impf. kazati : komu
ovo? dijeliti na sre6u. Kad so sto hoce da dijeli
na srecu, vice se drzeci jedan dio : ,Komu ovo,
komu?' a onaj koji bira odgovara sa zatvoreniui
ocima, jali s okrenutom glavom. M. Pavliuovic.
KOMUL, m. ime miisko. — Na jednom injesta
xviii vijeka. Supiu, Komul i Grizovan ... J.
Kavariin 89^'. — inoze hiti da je skrareim pre-
zime Komulovic.
KOMULOVIr, m. presimr (tal. Comoloo, Cu-
muleoi. — Od xvii nijeka. Po p. otcu Alesandru
Komulovicu. A. Ivomulovic 1. ^ude vrijedne
od Petraka, Komulnvic ki .se zvaso. ,1. Kavaniu
lOllJ.
KOMUMIL, m. ime mitskn. ~ xiv eijrka.
Dodb mu Komumilb. Dec. hris. 94.
KUMUN, m. vidi opciiia, lal. comune. — Od
xiu vijeka, n izmeda rjecnika it Baiiief < rn
komunb ,coujmuiie'. u torn je smislu ulii'iii ji-
,opb6ina'. inace J6 Uiibrovcanima ,a6rariuiii' '/■/<//
dale kod a pri kraju).
a. (( -naceiiii sprijeda kazanoiin-. Pride vas
komun. Mou. Croat. 1. (1275). Poiskahb komunb
dubrovcki kako da smb jodiub bratb ludb komuna
dubrovcbskoga. Mon. sorb. 178. (1368). Sto se
je razdijelilo za stvari od komuna. I. Drzid 300
Hranis drugu za kouiuna (to jes ruku; jamacno
nije iivo Hinisao, nego je drugu aec. sing, od 1.
druga, b). (D). Poslov. danic. Komun , com-
mune', (u Tstri). D. Nemanic, cak.-kroat. stud.
29. Komun, it. , commune', opcina. (it Istri).
Nasa .sloga. god. 15, br. 26. — I u ovikooijem
priinjerima nije potrehe drukiije slivatili znaiene,
premda Danicic misli dit n niina komun ziiaci
drzaunu blagajni.cn (,aerarium'), moie biti prema
znacenu kod b. Vse moje, sto to je u vasb (l>ii-
broviana) u komune. Spom. sr. 2, 25. (13()9— 1376).
Postavise u nasb komunb (diihrovacki) n pokladb
2000 dukatb. Mon. serb. 251. (1403).
b. opia blagajnica za kiifht, driislvo ltd. —
Od xvai vijeka. Sto tko stece, nem (glavarii u
kiici) u komun dati. M. A. Refkovic, sat. K2'i.
Svake godine ostrizemo mi ovce i svu vunu met-
nemo u komun; iz komuna naj pre odvojimo
deo devojkama udavacama ... M. D. Milicevic.
zlosel. 279.
KoMUNA, /". maliuna. u Lici. V. Arsenijevic.
Komuna, plod u pasuja, graska 1 drugili srodnih
bi|aka. ,Ko ce nabrati komuna od trkjaSaV u
Dobroselu. M. Medic. ,Na mom grau komune
sve od. pedja'. ,Naberi komuna za uzinu'. J.
Bogdanovic. — isporedi komina. — Akc. se mi-
jena ti gen. pi. komuna.
KOMUN.ANE, n. djeio kojijem se komuna. .}.
Bogdanovic.
KOMUNATI, komuuam, impf. vidi komuiiati.
,Ajte gra komunati!' ,Sve one zrelo konmno
poberite pa cemo i(li) komunati'. .1. Bogdanovic.
KOMUNLTON, /. priHesee, tal. comunione. —
U jedniiga piv-a Boke^a xviii vijeka. Ovi s;i,-
kramenat komunijon (to jest sjediiiene/ . . . .1.
Matovic 191.
KOMUNIKA, /. vidi komonika. — fzmeda
rjecnika it Stitlicevu (komunika, stabar ,ambro
KOMUNIKA
komuSkav
sia'). Uzini koruuuike tiave. J. Vladmirovid Iti.
Koinuuika, 1. ambrosia (Stulli), arteiuisia (Bart.),
Artoiuisiii L. (Lamblj; 2. scabiosa (Ansfilmo da
Canali), Asterocephalus atropurpurous Srp.
(Laiubl); iJ. Scabiosa coliiinbaria L. (Pettor), v.
K<>iuo|ika, Komonika. — IComunika iua6ja, Am-
brosia (maritima) L. (Ansebno cia Canali). B.
Suiek, im. 152.
KOMtJNIKAOI.rA, /. oidi opneno, priopcivane,
till, comiinicazione, mm. (franc.) comniunication.
— U liisaca wijiei/u vremena. Ua bje luodu
okuzenimi i nenkuzonimi uijesti komuuikaoija
potpuno digiiuta. Zbornik zak. 18G8. .5. Nad-
glod rainistra za kommiikacije. 1870. l-oO. Ko-
raunikacija, fig. stil. lat. ,(!oraniiiuiuatio', drct-
xiii'i'iunti ,iuittheilung, berathschlagung, anako-
nose'. B. bulek, rjefiii. znanstv. uaz.
KOMUNTKATI, komuiukam, /if. pricestiti, till.
L-oiuuiiicare. — U jedniif/a j>isc(i cakanca xvii
oijeka. Ispovijeni i koinunikani. P. Radovcii'^,
ist. 234.
KOMUNiTAU, /. <,priii<i. — Htjccji'. roiiian.ika
od lat. oommuuita.s (ace. coiumunitatom). — Od
XV vijcka po zajxidiiijem kraje.oimn, a izmedu,
rjeciiika u Vukovii (.die gemeinde' .commutiitai*'',
cl'. opstina s dodatknm da se f/oDDri it PaHroni-
ciiiia). I takoj ta dva suoa mozete podeliti
kmetom koiuunitadi. Stat, kastav. (1190). 189.
U zdrav|e glavarah naso koiuunitadi i nasijeh
plemenah . . . (zdraiiira). Nar. pjos. vuk. 1, 80.
U koju bi kuou ili selo dobjegao covjek nase
koiuunitadi. Pravdouosa. 1851. 35. Radoe Ero-
tica Nikceva od blagorodne koraunitadi pastrov-
ske. 1852. 30.
KOMUNITET, in. opcina, nem. kommunitat.
— U naie orijeme pu sjevurnijein krajeoima.
Sadasnji vojno-krajiski komuuiteti Petriiia, Ko-
stajnica, Belovar, Ivanic-tvrJava. Brod, Zemun,
Karlovci, Petrovaradiu, Pancevn i Bijelacrkva,
podizu 36 na gradove. Zbirka zak. 1, 97. U
vojniokih komunitetih biva proglasivaiie ]ired
kucom magistratskoiu. 1853. 77(5.
KOMUNSKI, adj. koji pripada komunu. —
Od XIV vijeka, a izmedu rjeinika u Danicicevu
(komutibskyj , communis'). ZapecatiSs peoatijoiot
komuubskomb. Mon. serb. 178. (13G8). Na travi
komunskoj. Stat. krc. ark. 2, 287. Put komuu-
ski. Zbor. 91a. Pod lozu ko.uunsku. Mon. croat.
289. (1588). §to su drzani prijuri komunski. I.
Drzi6 280. Potezuoi k sebi dobra komuuska.
301. Pokupi komunsko kamene. Pjev. cru. 214'i.
KOMUNANE, n. djelo knjijein se komitna. .T.
Bogdanovic.
KOMUNATI, komiinam, impf. vaditi rukama
zrrie iz komuna. u Dobroselu. M. Medio. — vidi
komuuati. J. Bogdanovic.
KOMUNSKI, adj. vidi komunski. — U nase
crijeme a htn. Konaunski, it. ,oomunale', op-
cin.ski. Nasa sloga. god. 14, br. 11, str. 48.
KOMIJK.A, /. vidi 1. komora. — U jednuya
/lisca Dalmatinca xviii vijeka (koji na drugijem
mjcutima pi^e i koiuora). Ko te je naucio uuiAi
po ta nafiin u koniuru moju? N. Paliku6a 39.
Za unidi u tvoju koniuru. 42.
KOMUS, m. ■vrsla vvlikoya ijsa, mmwv (^) —
Xrpoznata poHana (zar od tal. cauiuso, koji je
plosnata nosai-). — Od xvii vijeka, a izmedu
rjeinika u Mika(inu (komus, pas veliki ,molossus,
canis epiroticus'), « Bclitiu (,cano' ,cani3' 1(>41>;
,mastiuo, cane mastino' jiuolossus' IKSlJ), u, Bjelu-
stjencevu (komus, veliki pes ,molossus, canis epi-
roticus'. iiajti vezda se vaaki veliki pes, komus
, canis inagnus' zove), u .Tamhreiicevu (.luolossus'),
u Stiitirevii (komus, pas diviji ,iuolo3sus'). Rvat
se s komusi ne imajte straha. B. Krnarutid 28.
KUMUSA, /. :ensko preina kiiiniisii. — ispu-
redi komusica. F. Kurelac, doiu. ziv. 45.
KOMUStOA, ./'. nidi komusa. F. Kurolao, doin.
Xiv. 45.
1. KOMUS, m. lioka bijka. Komui (nem. kal-
mus), Acorus c.alaiuus Tj. (Sabjar. (Jolak). B.
Sulek, im. 152.
2. KOMUS, III. vidi komus. — U Voltirjijinti
rji'iniku: ,inolo3so, can grande' ,eine art grosser
hunde', ijdje ./■ jainaeno zlo prupisano iz drii-
(fijith rjeihUka, i treha citati koiuus.
KoMUSA, /. okomak, okomina, tuluz. u Lici.
V. Arsenijevic. — isporedi komina, komusina.
KOMUSAC, komusdfia, m. covjek §to komuSa
ku1;uruze. u Dobroselu. M. Medic. — i drufidje
a Lici. ,Treba sto vise komusaca sazvati, da se
fci kuruzi brze ofcomusaju'. J. Bogdanovic.
KOMUsAcK'A, /. zensko cefad/; kao koinu-iac.
— /' /;.(M riii'ii"' It Lici. Kad se muski zovu
na koiiiii^uiH- kiiruza, onda pitaju: ,06e li biti
komusacica na komusanuy J. Bogdanovic.
KOMUSaNE, /*. djelo kojijem se komu.ia. —
vidi i komidba. — U Vulcoini rjeHniku. Koniu-
saiie, vidi gulidba. M. Medic. ,Veeera3 je kod
Luke korau§ane kuruza'. .1. Bogdanovic.
KOMUS ATI, komusam, impf. vidi komiti (a
Vukovu rjenniku saino o orasimn, ali se upotre-
hlava i za dritfio, osobito za kukaruze). — Akc.
se mijena a praes. 1 i 2 pi. : komusamo, komu-
sAte, II aiir. 2 i 3 sini). komusa, u part, praet.
act. komusao, komusala, u part, praet. pass.
komuSau. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika
u Vukovii (n. p. orahe ,schalen' .excortico').
Mjesto komiiiati govori narod i komusati (i ce-
musati) otkud i komusina i komusje. F. Kurelac,
dom. ziv. 60. ,Dovoce cemo kuruze komusati'.
J. Bogdanovic. Komusati, kad se sa klipa ko-
musina trga. Kosiii doni. — iSrt se, reciprociio
itp(itreb}ava se u Lici u prenesenom smislu: pre-
pirati se, svadati se. ,Ni se dvoe vavije komusa'.
jBome on nu komusa ka' vaja'. ,Sta se vas dvoe
vavije koiuusate? nigda vam nije pravo'. J. Bog-
danovic.
KOMUSeVAC. Komusevca, m. kajkavski Ko-
luiisevec, ime selu u Hrvatskoj u zupaniji bjelo-
var.iko-krizevackoj. Razdijel- 113.
1. KOMUSINA, /. u Vukovu, rjecnika: 1. ,dio
blatter des kukuruzkolbens nach der komidba'
,folia zeae rejecta'. cf. ojvina. — 2. (u Boci) vido
okomak. — isporedi 2. kom i komina.
2. K0MU§INA, f. mjesno iiiie.
•A, selo II Bosni u okriu/u haimluckum. .Sta-
tist, bosn. 41.
b. st'lo 11 Slavoniji n zupaniji pozcskoj.
RazdiJRJ. 130.
KuMUS.TE, //. (coll.) u Vukovu rjecniku: vide
komiijina s dodatkom da se govori u Hrvatskoj.
KOMUSKA, ./'. mahuna. — isporedi komusina.
— U Bjelostjencevti rjecniku: korauska, mosnica,
ili mehur vu kojem sociva etc. zrno stoji ,si-
liqua, theca, foUiculus legnminuiu, frumenti, lini
etc., valvulus'. — vidi i: IComuska, bnt. laj;. ,le-
guman' ,hiil3e', tal. ,baccello, legume'. B. Sulek,
rjecn. znanstv. naz.
KUMUSKAV, adj. o liiici u koje su plodovi
komuike (mahune) ili o samijem takijem plodo-
komitSkav
2. KON, 1,
vima. — Naciitnii-i ii nase vrije.mc. Koiiiuskav,
hot. lat. .leguniinosus'. B. Sulek, rjecn. znanstv.
iiaz.
KOMUSKINA, ,/'. « Vi(k<irti rjer'nikti: vide
okoinak v dodatkom da ni- i/oviiri a Bod. — *s-
poredi komusina.
KUMUSNICE, /. pi. (u hotanici) porodica bi-
(aka u kojijeh sii plodooi komuSke (mahune).^ —
Naiinenij u nase orijeme. Koimisuice, komusnace
(pi.), bot. socivnace, lat. .Losuiuinosae, Papilio-
naceae (plautae)' ,hulseut'riiclite'. B. Sulek, rjecn.
znanst. naz.
KOMUSNACE, ./•. /</. ri.di koniiisiiiee.
KOMUT, ridl had Uumut, h) ad) priH Vi'tra-
nicev primjer ijdjc ntDJi a izdanii (po siuij pri-
lici f)rije-^k<>m) komut inj. houiiit.
1. ICON, w. icprap je isproa ziiniilo: pocetak,
pa i tiopce kraj na pocetkii I na sorsetkn. —
Upotreb{aoa .<e samii .s nckijem prijedloziiim ill
nepromijencnu ili a oeiietiuii (koiia, koiii), vidi 2
i 3. iskon, iskoni, iiakoii, napnkon, iikoii. — Po
ohliku ijenntina koiii iiwi/to hi si' poininliti da je
ienskoga roda, alt je jamacno muikoija (kout
.« osnovoin iia i) .Ho ai: putiirdujc rijecjti konac.
— Korijen je kfin, uidi kod pocnti, t'; se a pro-
mijenilo na o. — Hijec: je prastaoeii.fka, alt .sc
(jotovo saint) nalazi s prijedlozimn upotrehlavana
adverhijalno (.it.-'loiK iskoni, riis. hckmhh; vidi- i
uapokori), ili ii rijecitna koje sa od lie postalc
(vidi kod kona<:, zakoii itd.) ; iiii isporedi i nize
luz. kon ,3chein, frist', rif. itdiih, red. -- U
nase se vrijeme upotreh^aoa saino a izrekama :
od kona do kona ili (neprnmijeneno) : oil kon do
kon, od piicetka do kraja, nidi a Viikoim rjec-
nikti: ,iii den reden'sarten' : ,od kona do kona',
jOder': od kon do kon, t. j. od kraja do konoa,
,von anfang bis onde' ,ab initio usiiuo ad fineiu'
.V dodatkom da se (jnvori ii Sentandriji i a Sla-
nniiiji; a Daniiiienu rjehiika ima koiii., i kaze
se da stoji s prodloziina ,izF.' i ,oti,' u ii;onotivn
,ab initio' (vidi iskoni).
2. KON, praep. vidi I. kod. — .lamacno jc
ista rijec sto 1. kon, te je oil supstantioa /toslao
prijedlog : I'a^a da se isprt'a shratii) ace. kon
adeerbijalno (na konu, mi kraju), pa pn4ije
posne kao prijedloij, isporedi prijedloii kra,j ijdje
se to isto doijodilo. — U uiisetnii se jeziku na-
lazi u naj starijim spomenieima. ali se od xiv
vijeka zamjenuje oblikoin kod, kojije sum poznal
kod naroda ti nase vrijeme (sto it pisaca iiaseiia
nremena, n. p. u: Jer kon tebe stotinu goilina
iiarod gloda sudbina norailna. Osvotn. .5, '2, na-
lazi se jos stariji oblik, to ne dokaziije dovo(no
da je narodni). — Rijetko mj. kon ima kom:
M. Marulic 19; B. Krnarutic 23; J. Kavaiiin
452; ridi i nakom. — fzmeda rjecnika a Be-
linu (,accauto' ,a lato', ,juxta' 11"; .vioino, a
canto', ,juxta' 765a); u Stidicevii (v. kod), n
Danicieeru (bez predloga je samo ,konb' prodlog
,pon6, apud; post').
I, apud, juxta, paenas.
a. villi I. kod, 1, a.
tt.) kod stajana. Na doli>ni putb koni.
nive. Mon. serb. 'J3. (1330). Nizi> Vrbinosu koni.
Babina Luga. 95. (1330). U potokb konb poja.
96. (1330). Selo Arlii|evica konb crbkve. 143.
(1349). Kwnb Soluna. Okaz. pam. saf. 60. Konb
Vuoijega Trbna. 80. I evo, anjel (jospodin sta
kon liih. Bernardin 8. luc. 2, 9. I porodih kon
lio na posteji. 53. 3reg. 3, 17. Kon mene jest
ki me sudi; tko ce protiva reci meni? 74. isai.
50, 8. Pobi Arfaksata kraja od Medi kon rike
Eufrata. JMC. Marulic 5. Kon liega usajena ho-
rugva c.uhtase. 13. Ki su u Dotaim i kom
Esdroloma. 19. Buduci jedau dan kon jeduoga
blata. Zboru. 47''. Videci sina svoga kon sebe.
106''. Kad sara. ruzice, kon tvoje mladosti, ne
vim tej tuzico. S. Mencetic 73. _ Koga Ii ja
haju, kad si ti kon mene? 206. Sto Ii taj gr-
bavac kon tebe tuj stoji V M. Vetranio 2, 147.
Kada se nag najde kon nage kon tebe. H. Lucie
188. Od tvoga muza, kino tebe kon mene mla-
doga ostavi broz sebe. 196. Kosuta kon lava
brez straha kad bise. P. Hektorovic 37. I voda
nisana od vitra jakoga i s kalora suiisana kon
kraja mor.skoga ... 70. Dusa moja da nade po-
koja kon tvoje juhavi. N. Diraitrovi6 39. Tanar
vir izvode pri .sjeni kon vode. N. Naleskovio. 1,
226. Po svak cas zoloci kon tebe da saui ja.
2, 48. Er kad s^m kon tebe, ja vece nijesam
moj, a kad sam boz tebe, no imam cas pokoj.
2, 60. Da te no uzinu vile ke nonno kon vqde
tanaoce izvode u gori zeloni. M. Drzi6 33. Noj
samoj kon skuta jak zraija iz kruga plaha ko-
suta protoce iz luga. D. Raiiina 191). A netom
me oci Icon sabe nazre te, oncas se ma pamet u
misleh zamete. 93''. Kad pocnem gledati, kon
tebe gdigod stav, tve lice . . . 104*. Sama kon
Aleksandra sijase (sida.ie). Aleks. jag. star. 3,
329. Sjedeci jedan slipac kon puta. M. Div-
kovic, bes. 6*. Ovako ti kon svakoga stoji
aiiden (Tospodiii. 75». Grobjo bjese kon crkve.
zlam. 7(;. Poni/.e dolika kon vrata visoka . . .
zaplop.a siroka. D. Barakovir, vil. 17. Pocinut
nu sladi kon vodo studono. 1:{1. Ua u tvoj
slavi gleda Atona gdi koTi tobo bludna zena stoji
u dne i u noci. 1. Gundulic 24. Doc ce, da
gork trud rasladi kon uresa tvoga slavna i Mi-
lijenko pastijer inladi . . . 127. Jezde i svijetla
bratja ina kon svijntloga Vladislava. 398. Osje-
dimo kono vrano, pooinirao kon jezera. 404.
Plavi kr.aju stoje rodoiu privozano kon latinske
lijepo slrane. (i. Palmotic 2, 476. Ti bise kon
mene u svakomu mistu. M. .Jerkovic 14. Mno-
zili ostavi sidajuc kom sebe. B. Krnarutic 23.
Kon jasno SuTicanice crnom agi svanu lice. .1.
Kavahin 230^^ Raka i kon lie kip dvanaest.
327'>-. Kom I'lili pijosci, parol, sudci. 452'i'. .\la-
rijina porodica kon iie stoji. 521''. G-ora kon
rijoke. I. Dordic, salt. 223. Priminu s. Placido
u Siciliji kon grada od Misinn. ben. 36.
0) kod mieana. Kakono stablo ko so
prisadi kon voda. Bornardin 38. jor. 17, 8. Po-
sadio ju kon sebe. M. Marulic 70. Polozi kozu
kou glavo. Zborn. 31''. Ki ce tvoj ures kon
sunc^a postavit. S. Mencetic 4. Druga vila do-
sad iz luga kon prve gdi se jo skrila, ne videci
nikoga govori ... N. Na|eskovic 1, 205. U
jedan cigli cas kon mene toj dode. 1, 216. Nu
paka vrgsi stid, stah blize kon vile, ter usti me
ponih na prsi ne bile. D. lianina 91h. Lovcp
budite, neka doc .svi budu kon toga jezera. F.
Lukarevio 5. Kada sijase, niko (sime) pade kon
puta. I. Baudulavic 26b. luc. 8, 5. Na skladanjo
vele medno kon spijevoca jubovnika od razlicijeh
zvijeri u jedno kupjase se mnoz velika. I. fiun-
duiio 313. Tad kon lijepe Suncanice na sje-
di)ke sej [uvene od svud ralaci i mladice sku-
pise se nebrojene. .380. Niko (sime) pade kon
puta i potlaceno jest. L. Terzio 311. Kon jo-
zera toga sjode. I. Dordic, uzd. 35.
b. oidi 1. kod, 1, c, a). U-di planduju jia-
stiri kon stada. M. Vetranic 1, 68.
V. vidi 1. kod, 1, d. I kon toga luiiokrat
mista bi mi od sumne sjen ma ista. I. (juniiulic
225.
•2. KON, 1, d. ^ 2
(1. vidi 1. kod, e. Tko ne bi nasal lik
kon tebo podoban. &. Menfietio 72. Noz koji
imaSe koii sebe. Zborn. 43b. Gdje (je) velja
sloboda od srca tvojega, u svako ka doba sto-
jaSe kon nega? N. Dimitrovii 29.
e. vidi 1. kod, 1, g. 6imb bi biw koni.
nasb, da ne bude usilovanb iziti izb v§i'e. Mon.
serb. 473. (1455). Imamb konb sebe neke sluge
i sirote. 556. (1566). I ovdi se nahodimb svaki
danb konb fiestitoga Ferhatb-bega. Starine. 10,
8. (1558). Er dosal za inoj ja nijesaiu na svit
saj, ueg za moc zgubjene kakogod skupiti ovco,
da kon mene vik budu ziviti. D. Radina 147l>.
Ah! kad smislim, ki 6estiti vodah zivot ja kon
tebe! I. Guudulic 250.
f. vidi 1. kod, 1, k. Nijesu kon Boga
primjena. M. Divkovio, nauk. 35*.
g. vidi 1. kod, 1, p. Med slas izgubi kon
moje mladosti. S. Mencotic 210. Sve bjelo6e . . .
jasno srebro, snijeg s planlne, kon bilode mile i
drage bojnijeh diklic tamne ostaju. I. Gundulid
405. Kon tkoga ,al paragone di qualohoduno'
jprae aliquo'. A. d. Bella, rjocn. 61^.
II. vidi 1. kod, 1, q,^ a). Da ga se na-
gledam kon tvoje radosti. S. Mencetic 46. Sto
Judit, gospoja, kon tvoje Ijeposfci . . .? 62. Kon
dohodnijeh vele vika ugodno vam sa mnom budi.
G. Palmotic 3, 49a.
2. post, vidi 1. kod, 2. Drugomu prisbdb-
sumu kb namb knezu konb toga kneza. Mon.
Serb. 46. (1254). Da se to selo ne wduime go-
spoji Stane za ne zivota nikadare, a konb lie zi-
vota to selo dajemo knezu Juriju. 225. (1395).
Da samb vojanb pola6u prodati, i konb nasb sinb
mi. 338. (1427). Da ne ima dijela ni za mene
ni konb mene. 462. (1453). Da je u tomb ne
usiluju za ne zivota, a konb ne zivota da i onoj
razdijele. 462. (1453). Kon dva godista otide.
M. Divkovic, nauk. 304*. — U ovom primjeru
stoji na pocetku recenice kao konjunkcija u zna-
cenu: posto (ali moze biti da stoji grijeskom mj.
kom): Ktje, kon dode na dan bili, judsku oholas
da pohara. G. Palmotii 3, lOQa.
KON', vidi kaono i kono.
1. KONA, /. hyp. konsijinica. — Alec, se mi-
jena u voc. : kono, kone. — U nase vrijeme, a
ismedii rjecnika u Vukooii: ,die nacbbarin' ,vi-
cina' (hyp. v. komsijnica) s primjerom iz nnrodne
pjesme. Kona kouu preko plota zvala. Zla kona
zajma ne vraca. Nar. blag. mehm. beg kap. 293.
Vesela Stevanova majka uade u neke kone 1
>gros. M. D. Milidevio, pomenik. 2, 165. Da od
Boga nades, ti i tvoja kona. Bos. vila. 1888.
145.
2. KONA, m. vidi kono. — // Viikovu rjee-
niku: vide kono s dodatkom da je po istocnom
govoru.
KONAB^A, /. kao lilk Uo stoji u ovce na
vratii, 0 kojemu visi zvonce. — U nn.se vrijeme
u Istri. Konabja ,jugi ovilli genus, arcus de
quo ovi campanula in collo suspenditur'. S. Ne-
mani6, cak. kroat. stud, iftsg. 45.
1. KONAC, kinca, wi. finis; ii\\iva., svrha, kraj ;
nit, Hca. — Akc. kaki je u gen. sing., tnki je u
ostalijem padezima, osiin num. i ace. sing., voc.
koufie, konci, gen. pi. konaoa. — Postaje od 1.
kon nastavkom bcb (nije potreba shvatiti kao da
je deminutiv). — S proijem je znacenem (finis)
rijec praslavenska, isporedi stslov. konbcb, rus.
KOHtH'b, iei. konec, po^. koniec.
1. svrha, kraj. — Izmedu rjecnika u Mika-
jinu (konac, svrha , finis, exitus'), u Belinu (,estre-
i 1. KONAC, 1, a, c).
mita' .oxtremitas' 296»; ,fine, cio6 termine,
finis' 316'>; , termine, cio6 fine' , terminus' 729''),
u Bjelostjenicini (konec, zvrha, dospitak, zvrSeiie,
zaglava , finis, terminus, extremitas uniuscujuscjue
roi'. 2. konec, izhod, zgoda ,exitU3, eventus, suc-
cessus, ut exitus belli, eventus pugnae'; 3. konec
som prokoracil, t. j. preko reda sem vfiinil
,fin6m et moilum transgressus sum'), u Jambre-
Hceou (konec, zvrha , finis'), u Voltigijinu (.fine,
scopo' ,endzweck, abgicht'), u Stulicevu (,ter-
minus, finis, exitus, eventus, sententia'), u Vu-
kovii (,das ende' , finis', ali se rijetko govori, n. p.
tome noma ni kraja ni konoa i iz narodne /ijesme :
Sve mu kaza od kraja do konca), u Daniiinemi
(,finis'; cega se radi sto 6ini, kao i latinska
rijefi ista).
a. u vremenom smislu, svrha, svrSetak.
(l) iiopce. Pridet Gospod i ne budet jemu
konca. Pril. jag. ark. 9, 94. (1468). Az jesm za-
fietak i konac. 103. Krala nebeskoga kojemu ni
konca. M. Marulid 103. Taj t' je konac lakoraije.
261. Pocetak imil jest i svrhu, a konac imiti ho6e.
Ziv. kat. star. 1, 219. Konac ima odgovarati
po6etku. Narucn. 37*. Ako li ne htit bude pre-
bivati v grihu torn ni stati do konca. 47''. Ki
6e biti konac od brezkoncenih stvari. Transit.
168. Bog je pocelo i konac. 204. Ne kasni
obratiti se k Bogu, ne odlu6i do naj kasnega
konca. Korizm. 63*. Kroz toj cu vik zivit i
konac vijek mojoj dusici nece prit. N. Dimi-
trovic 83. Da vidi konac. Anton Dalm., nov.
test. 43a. matth. 26, 58. U dobar konac jib (sane)
istumacise. P. Zoranic 35'>. Sve na svoj konac
gre, ne postav oas jedan. D. Zlataric 96^. Koga
mogucstva nigdare konca ni. A. Georgiceo, nasi.
345. Tvoje veliko milosrde nima vrimena, konca
ni mire. M. Jerkovic 65. On je (Bog) . . . po-
cetak i konac pravi. J. Kavanin 341*. Bit u
tugi i zalosti, nigda konoa pak ne znati. A. .T.
Knezovic 23''.
b) istice se vrijeme (uopce Hi osobito). Na
konac 7 let zgibe to videnije. Korizm. 43''. Na
konac vrimen narejenih. Ql^. Prija ce, dim,
konac dojti od vrimena . . . H. Lucie 285. Vje-
kovistvo bez kraja je i brez srijede i brez konca.
J. Kavanin 435''. Kad nikakva konca uima (vri-
jeme) . . . 437''. Na koncu jedne godiue nadem
se napredniji. D. Obradovic, basn. 344. Stvar
je nepobitna, da se krsoanstvo stoprv koncem
XII i pocetkom xiii vieka u Srba pojavilo. M.
Pavlinovic, razg. 33.
r) kao svrha trajanu kakve radne, go-
vern, stana. a<i) u opce. Podobajetb utrbne slo-
voslovije kupno pevati ... i po koncu jeje molitvu
siju kupno . . . Sava, tip. stud, glasn. 40, 138.
Ima napridovati pop dar do konca. Narufin. SOb.
Do konca ocenasa. 36a. Na koncu mise. 78a.
Da se govori ,slava ocu' na konci vsakoga
psalma. Transit. 17. Na konac lie placa . . . D.
Barakovic, vil. 22. — aino pripadaju i ovi pri-
mjeri: I kra}estvu fiegovu ne bude konca. Zad.
lekc. 39. N. Raiiina 16a. luc. 1, 33. I cesarastvu
liegovu ne bude konca. Bernardin 4. Ne imij
straha od ovoga bluda pokle skoro o6e imiti
konac. Transit. 189. Skri se za oltarem za vi-
deti konac, ca ote uciniti ovi. Mirakuli. 67.
Jesu iskali siurti mnozim i viditi konac nih
razdrusoniju. Korizm. 36*. oto godi oiuiS, co-
vje6e, 6ini i gledaj konca. Zborn. 152*. Ti
ubogih bise otac, ti zalosti svake konac. P. Hek-
torovic (?) 168. Zivot vecni primu ki nima
konca ni cisla litom. Aleks. jag. star. 3, 313.
Toj ialosti konca ne bi. D. Barakovid, jar. 35.
Tomu 6udu nije konca. 88. — 66) kao radiia
1- KONAC, I, a, c).
moie se shvatiti i list, [lisino, kniga ltd. Na
konci toga nasega lista. Mon. croat. 221. (1527).
Kako oemo viditi na koncu ovih knizica. Ant.
Kadcic 254. Na koncu ove oporuko. Pravdo-
nosa. 1852. 2.
d) s nekije.m glagoliiiia wpotri'b\ava se una
rijec za znaieine: vrsiti, sorsavati. na) svrHti
sto do konea. A ja ti se sad obitam verom
mojoia, kad to izvrsis, i do konca sa svim svrsis,
da te u pismih vik pocitam. M. Pelegrinovic
18i. — M>) priprlaii sto na konac. Tu tuzbii
ki ucini, ima ju na konae pripejati. Zak. vinod.
07. — rr) staviti iemit kunac. Stav' konac tu-
zenju. M. Marulic 153. >Sinrt telesnomu veselju
konac .stav)a. F. Vrancic, ziv. 20. Postavjam
do.spitak i konac svakoj zivini skod|ivoj da ne
uiogu u napridak nauditi. L. Terzic 288. —
t/<l) dati iemu konac. Jedna mi hcorca dat
konac ce gorcini. I. Ivanisevic 301. Uajem ko-
nac ovoiuu drugorau dilu. P. Kadovoic, nac. 237.
Podaj trudu konac. I. Zanotti, en. 41. — I'c)
orsiti iemu konac. Gdi se pirn konac vrsi. D.
Barakovic, vil. 177. — //) iiria sti, doee.sti .Ho
do konca. Ali se nije mogla (oea stcar) ni sfr-
siti ni na konac privesti do ovega vrjemena.
B. Kasic, rit. xxviii. Kad ne bi mogao stvari
videne na konac dovesti. A. .J. Knezovic 100.
Dovesti je (stvar) cestito na konac. Ant. Kadcic
254. — (/(j) zaglacitl sto do konca. Cijem moje
sve pjesni do konca zaglavim. M. Vetranic 1, 6.
Da pjesni sve moje do konca zaglavim. 2, 3S,
— Iih) doci iemu na konac. Sada srao tomu
na konac dosli. Mon. croat. 262. (1567). — ii)
prijati (primiti) cemu, konac. Misleci, vsaki dan
sam konac prijal ufieniju. Transit. 2.
e) u osobitom smislu, maze znaiiti: svr-
setak zivota, sinrt. tut,) izriie .sv; rijei zivot
(zitak, zice), zivjeiie. Pribliznjuci se konac lie-
gova zivota. Ziv. jer. stai\ 1, 235. Na konac;
nega zivota. Mon. croat. 181. (1500). Do po-
slidiiega konca zivota svoga. Transit. 18. Na
konci zivota. Korizm. 38*. Daze do konca zi-
vota. S. Kozicic 3''. Do konca zivota eda jos
meni kad lie lipota odnese ovi jad! N. Na-
jeskovic 1, 298. ^^jubav hoce nas smiriti do
konco zivota. 2, 07. Od oca vidjet eete bolosti,
ke ga ce do konca zivota dovesti. M. Drzic 459.
Do konca zivota nasega. Kateh. 1561. 27. Biso
zitku konac dospila. P. Zoranii 39*. Konac jur
zivota nasega ki trati, nikada na molbe ne
prod|i ni skrati. D. Kanina 851'. Cim srece
huda moc na konac zivota sijase tebe poc, pri-
skocih oncas ja. 124'>'. Kontcb zitiju prije-
m|etb. Okaz. pam. saf. 53. Dojti ce svrha i ko-
nac od zivjenja moga. M. Jerkovic 95. Dosavsi
na konac zivota. A. d. Bella, razgov. 17. —
/>/>) isto je kao kod an), kad se mjcUe zivot
iipotrtljjava rijei dni. Moliti Boga za konac
uasih dni. Mon. croat. 82. (1455). Kada olovik
pride na konac dni svojih. Korizm. 39". More-
bit necu moc na konac vik mojih nesrecnih
dana doc. D. Kaiiina 77b. Mo|u te ja za toj,
na konac ovih dni, o visni Boze moj, ki stvorac
bi meni, hoti' me pomoci. 141''. — ff) injeHc
zivot upotreblaoa se rijei smrt Hi sto sliino.
Nemoc zivot moj dotiri na konac umora. S.
Mencetic 282. A tuzno me srce, do koli budo
doc na konac od smrce, ne more tebe oc. N. Na-
}eskovic 2, 49. Budi ti sve sto hoc, samiri tve
srce, skoro cu za to doc na konac od smrce. 2,
115. Kad se clovik nahodi na koncu smrti da
mret. S. Budinic, ispr. 49. Da smrtni rad toga
na konac jur pride Filide. D. Ranina 11*. Kad
dojdu na konac od smrti, bidni zlo umiraju. A.
255 1. KONAC, 1, a, g) aa).
Komulovii 36. I do konca samrtnoga. Nar.
pjes. vuk. 1, 140. Tako mi konca umrloga.
Pravdonosa. 1852. 3. — tid) i saina rijec konac
raziimije se po sniislu da znaci: smrt. Greh
tvoril bi mnogo, a na konac pokajal bi se. Pril.
jag. ark. 9, 105. (1468). Komu boje bise nigdai-
se ne roditi cica negova zla konca. Transit. 251.
Bi zivot i konac liih svet. 264. Uteguu v svo-
jem koncu pojti v slavu rajsku. Mirakuli. 6. I
do konca ucini zivot yele ubog. Korizm. 30''.
Ako inako ucine, ote uciniti zal konac. 43''. O
nebozi grisnici, pomislite vas konac. 81*. (Clo-
vik) velika iskusenija djavla na konci ima. 83*.
Meue juvon dvor na konac cini pric. S. Mou-
cetic. 164. Da je konac tomu zlu cloviku. Mon.
Croat. 230. (1527). Po torn malo vrimena zivi i
nnda svoj konac ucini. Dukjanin 5. Da Zijbil
ta konac krozi [ubav moju ucinil bise. P. Zo-
ranic 6*. Kako na takov nerazborlt i britak
konac }ubav more te dovesti. 29''. Srce mi na
konac huda smrt odredi. D. liaiiiua 41*. Tor
dusa, vaj, moja, ka sluzi sve tvojoj, na konar
prit zeli u muci uorednoj. 101''. Izbgnaub bystb
na Ugre, i tamo koubcb prijem}etb. Okaz. pam.
saf. 52. Blazenny konbcb postizajetb. 53. Po-
stizajetb konbCb cara Urosa. 74. Zac sab|om u
ruci Suliman . . . pred vojskom meu puci ucini
svoj konac. D. Barakovic, vil. 59. Za liegovi
grisi ucini ta konac. jar. 59. Za uciniti dobar
konac. P. Kadovcic, nac. 2. Za vazeti pomodi
pristojne za naj zadni konac. 2. Nemoc ga
bijase dovola do konca. D. Basic 161. Od konca
nigda nede uteci. J. Rajic, pouc. 1, 11. Jaoji
orao pangam rodu razdrpa na konac. M. Ka-
tanoii 54. Oni strani lav je pri koncu. D. Obra-
dovid, basn. 17. — amo nioze pripadati i ovaj
priinjer: Vole, da je uih konac dosal i da ce
Turci poginuti. Mon. croat. 234. (1529).
/) moze konac znaiiti ne samo smrt,
kao kod e), nego i nnistene uopie, a gdjegdje i
projiast.
au) nopce. Vsa krajevstva ka su se
rascinila, nisu za itio prijala konac nego za
grihe. Korizm. ,58'. Konac sfo puti pride prida
me. Bernardin 95. gen. 6, 1.3. Od kad se uniti
|uben plam u moni, ki konca imiti, mnu, nere
po sve dni. H. Lucid 207. Dokle ne vidimo
konac uasemu dugovanju. Mon. croat. 261. (1564).
Da smrt naj strasniji konac jest. P. Zoranid Wi^.
hl>) konac .svijeta znaci sto i sudiii
dan, strasni sud. Vse tvrbdo da imamo i drb-
zimo do konca svijeta nepomacuo. Mon. serb.
107. (1333). Dokli se govori, da je svit koncu
dan. S. Meucetid 9. Do konca .svita. Transit.
191. Postavja versi od konca svita i od suda
napokonega. Korizm. 79''. K tomu i sada ke
su u svitu, i do konca ke de biti, vazda bote
sve ]ubiti. M. Pelogrinovid 190. Na konac svi-
jeta vas narod covicanski ima uskrsnuti. I. T.
Mrnavid, nauk krst. 1702. 9. Na konac od svita.
Ant. Kadcid 103.
ff) iipotreh{aria se aducrljijatmi s itekijem
prijedlozima.
till) a gen. s prijedlogom bez (brez,
prez), H znaienu: ii I'ijeke. O gore gresuim,
jako bez konca mucet so. Pril. jag. ark. 9, 116.
(1468). One radosti ke jesu prez konca. Transit.
74. Ti (o Isitse) odes biti prez konca. 122.
Nego Ii da budem bez konca ziviti. N. Dimi-
trovid 49. A ja, vaj, tuj, cic ke bez konca sve
goru, hvaledi sve [ubav, i sluzim i dvoru. 1'.
ilailina 103*. Ti svrni stupaj moj na on put,
ki vodi tuj, gdi so drag pokoj bez konca svo
plodi. 147*. Prez konca radosti u .srce posija.
1. KONAC, 1, a, y) aa). 21
D. Barakovii, vil. 41. Poju brez kouca go-
voroi'-i : ,Svet, svot, svet !' I. Bandulavii 79a.
Zgati prez kouca. F. Glavinic, svitl. '2t>. Za
bez kouca s Aim vodifci blaiien zivot. J. Ka-
vauin 385«. ^ludi blaga svojer zudu, da bez
konca bijedui budii. -l.S8'>. liaj vavif Aa nami 'e
staja i bez konca i bez kraja. IST". — Nije
pn.ifc isto u oi>om primjeni (ydje znaii: bez
mjere) : ICi pije iz lonca proz svakoga konca.
Xar. pjes. istr. 3, 11.
Mt) u gen. s prijedloyom do, moze
znaiiti: posve. aua) uopce. Ki se boji Boga,
ui vzmozna rifi da bi ga Bog ostavil do konca.
Korizm. ,3la. A ue bi zainan toj, Kasandra sto
reCe, ner li se, Boze moj, do konca sve stoSe.
M. Vetranii 1, 203. ,Ter se uuemu casti hrane,
ki do konca ne sostano. P. Hoktorovic (?) 141.
Bud mi ti za otca, ja tebi prava kdi do konca.
D. Barakovic, vil. 1G3. Da raskosa veca do
konca ga slidi. 242. — bbh) konac ima znaeene
kao kod f). Kako je sva raoja drzava do konca
siiarana. M. Vetranio 1, 60. Aleksandar Eva-
grida do konca razbi. Alek.s. jag. star. 3, .302.
Kad- sam viktoriju i postenje imil i neprijateje
do konca pogubil. Oliva. 44.
cr) u ace. s prijedloyom na. aaa)
«. opie kao na svrhu, poslije svoga ostaloga, na-
pokon. Na konac videci da ona za niltare ne
haje. Ziv. kat. star. 1, 222. Voduja na konac
klopti se liitase. M. Marulic 2.5.5. I na konac ne
nasadsi ga pride. Ti'ansit. 14. Na konac on od-
govori . . . 198. Na konac ova zena odluci zlisti.
Mirakuli. 45. Buduci clovik ucinen na konac
(naj zadni). Korizm. 1''. I na konac ta budu6i
se spovidal pride van. Gl''. Da ni prijel odpu-
scenije grihov i paki railost i na konac slavu.
SOl>. Na konac rekal si mi, da . . . Men. croat.
220. (1527). Na konac paki trjebujo da prilozim.
S. Budinic, sum. 17^1. Na konac sa svom voj-
skom potopjeui bese. 139^. Na konac litom po-
rabotati se hode gospoctvo vase persidskomu ja-
ziku. Aleks. jag. star. 3, 291. Dale su mi na
konac poznati. D. Obradovic, ziv. S. — bhb)
deuique, kod nabrajana ceya, istice se nesto naj
zadne kao naj glavnije Hi kao ono sto u sebi
shvaca i druyo' sto se prije kazalo. Na konact,
ki godi bi Po}icanin . . . robio s Turci . . . li je
duzan naj pri glavom . . . Stat. po|. ark. 5, 247.
Goniti hocu Turke ratiju, klotvom, prokletstvom,
i na konac vsakoju stvariju. S. Kozicic 32^.
(M) u loc. s prijedloyom na; isto je
znaeene kao kod cc). Da na koncu rauci odolim.
J. Kavanin 136l>.
ee) mjeste na konac i na koncu iia-
lazi se u pisaca i napokon (napokom) konca, vidi
kod napokon. Napokon konca dana ovih govoril
jest nam po siuu. I. Bandulavic Hb. paul. hebr.
1, 2. Napokou konca za svimi, kakono isporcetu,
ukazao se jest i meni. 169b. paul. Icor. 1.5, 8.
Napokon konca za svih zivucih. I. Krajio 24.
l». finis, consilium, propositura, ci^ (vidi
(■i|, bj cc)), namjera, uzrok ; svrsetak radne
shvaca se kao uzrok s kojcya se radi'ia pocela.
Da vy ne stvorju nikojegore zbla nikimbre ko-
ni,(-enn.. Hon. serb. 25. (1234—1240). Nikimb
konicomb da imb se sije ne potvori. 27.
(1234 — 1240). Mnu da nigdor na zal konac ima
biti poctovan. Transit. 53. Vse stvari ke ucini
Bog ucii'iene jesu k nekomu koncu od raouna.
Korizm. 1''. Stvori Bog since k tomu koncu da
bude svitlost. lb. Pocivajuci v nem kako v naj
kasiii konac. 2". Ne razumiju, na ki konac cini
Bog tu kaStigu. 76*. I opcahu se (pisni) puku
prikazivati same na konac, da . . . H. Lucie 225.
1 1. KONAC, 1, d.
Do konca ki nada sve zejah jubvenoga dojti. P.
Zoranic 1''. Ho6u do konca zelinoga dovesti te.
7I>, Konac on ki svaki jubvenik zeli skupno
odutibo. 32''. Sluzi Bogu za kojigod ini zao
konac. §. Budinid, sum. .30". Ovoga uaredjenja
konac i uzrok jest mnozanje naroda. 108". Od
sucastva, konca i 3vr.5ajudega uzroka od svetbe.
ispr. 3. Koncom skodnime na druga lagati. 75.
Na koji mi to konac govoris? F. Vrancid, ziv.
19. Sve cini na dobar konac. I. T. Mrnavid,
ist. 55. Konac svih zapovidih jest railoSda BoZja.
72. Ti s' moe dobro, ti konac moj. I. Ivani-
sevid 73. Za ki konac ti jesi udinil diloV 140.
Ti me si stvoril, Gospodine, ne na ini konac
nego za staviti me u stanje od krajestva tvoga.
M. Jorkovid 101. Od koga bi uzrokovana i di-
lovana ova muka i za ki konac. P. Radovcid,
ist. -50. Svi ovi jimase razlicit konac i misal.
51. Za ki konac stvori me? 127. ,Ta nisam
ima u mojoj misli drugoga konca u tumadenju
ovi kniga, nego li slavu Bozju i korist iskrnega.
L. Terzic is. Nahodi se, da se mnozi mame a
nisu muceni od djavla, nego li od svoga vrastva
za koji svoj konac ali uzrok. 262. Kad u
sluzbi svoj imase konac vece Bozje slave. J.
Kavanin 343''. Kazao aam da ja nedu sebe
imati za poglaviti uzrok i konac ove knizice. D.
Obradovid, ziv. 34. Imajudi za konac blazeno
ukrasenije sroa i duse. sav. 6.
c. u mjesnom znacenu, kraj mjestu. ova-
kovi kraj obicno ne moze se shvatiti kao svr-
setak (kao -Uo je kod vremena), ali ipak i kod
samoya injcsfa ydjeydje se misli na micane, te se
po liiiiir nulikiije mjesto odakle se pocine mi-
cai'ii l.iin jini'i'Ink, a mjesto ydje se --vrsuje kao
svrsi Ink. riili n. p. : Obruc ima konac, kadi ima
i pocetak. Korizm. 99''. jsja usta ali ti na ko-
nac riko dojdosmo. P. Zoranid 71''.
<l) uopce. Kakovo zacelo, kakov konac
i kakov vrh budet (crlcve). Pril. jag. ark. 9, 95.
(1468). Da se okuje drevo to obruci zeleznemi
ot konca do konca. 96. Na vrb ali ti na konac
vrlia dosad. P. Zoranid 68*. Ta rika ui kraja ni
konca nima. Aleks. jag. star. 3, 297. Morske vode
vsaki dan umnozujudi konca ne preidose. 316.
b) moze znacili sto i granica (vidi 1.
grauica, a) i b)), meda. Prosvestaje konbce vseje
srbbbskyje zem[e. Stefan, sim. pam. saf. 20. Moje
i konci recenoga iminja. Mou. croat. 169. (1798).
Kazsiriv konci cesarastva, umri. S. Kozicic 45''.
— U biblijskom se jeziku yovori cesto o Jconcii'
Hi 0 ,koncima zem{e' kao o naj dajem kraju.
Kra|ica od poludne ustati ce se na sud s na-
rodom ovim, . . . jero ona pride od konca zemje
slisati mudrost .Salamunovu. Bernardiu 30. matth.
12, 42. Jere dode od konca zemje. N. Eauina
45^1. Budete menje svjedociti u Jeruzalemu i po
svom Zudjevstvu i Samariji i do konca zemal-
skoga. 136a. act. ap. 1, 8. Iz daleka i od napo-
koiiili kouaca cijena ne. 187''. prov. 3, 10. Po
svoj zomli izajde glas uih i na konce okolisa
zemje rici liih. I. Bandulavid 188*. paul. rom. 10,
18. Tja do konca okolisa zemje. A. Badid 154.
(•) moze znaciti i cijeli. prijedio, isporedi
1. grauica, c), kraj, pokrajina. Va vsih koncih
zemle. Narucn. 2a. V ruci tvojej jesu vsi konci
zemje. Korizm. 47''. Da zadovolan budet vsaki
V svojeh konceh i predeleli. S. Kozi6id Sb. Bo-
jali se nega svi konci zemje. L. Terzid 233.
d. ima primjera u kojima se moze shvatiti
i u vremenom i u mjesnom smislu. i u takovimn
je iiprav isprva vremeno znaeene, ali se shvaca
u prenesenom smislu i o mjesnome, isporedi '■■
Gdi dobru kouca nl. M. Marulid 58. Podetak
1. KONAC, 1. d. 21
i konac od vsake stvari. Korizm. 14b. Nisu ti
svrseni, do sride ki pridu; oni su spaseni, do
konea ki idu. P. Hektorovii 60. Nigdi iiije
kraja, nigdi konca. M. ZoriCic 67. Od kraja do
konca. D. Obradovic, basn. 254. Sve mu kaza
od kraja do konca. Nar. pjos. vuk. 2, 394. Nema
ni kraja ni konoa (n. p. kakav posao; t. j. zamr-
seno sa svim). Nar. posl. vuk. 203. Od kraja
do konca. 234. Pjesmi ni kraja ni konca. Vuk,
posl. 238. — Kaku se ohicno govori od kraja do
konca (iridi u predainijem primjerima), toko se
nalazi (had je rijec o isplacivaAu) : od novca do
konca, vidi: Za riogovo dugovanje za dvaest co-
kina kojo plati od novca do konca. Starine. 12,
8. (1699). Dokle god ne dojde Borojevica dugo-
vanje od novca do konca. 18. (oko 1696 — 1703).
2. ilium, nit, zica, precta na tanko upredena
kojom se sije, veze itd. u jedniid se misli na
neku ne vdiku dul'mii (kuliko je potrebno za si-
vene, vezene itd.) ; kao materijalni stipstantiv
upotreb\ava se mnozina: konci. — A' ye lahi sa-
znati, kako je ovo znaiene postalo od predas-
nega; maze biti da se od ,kraja zice' presto na
,cijelu zicu' ; isporedi tal. cima, vrh, kraj, sto u
pomorskom jezikii znaci i cijelo (ne debelo) iize.
— Od XIII vijeka (ima i bug. i nslov. konec u
istom znacenu), a izinedu rjecnika u Vrancicevu
(,tilum'), u Mikajinu (konac za Siti ,filo, refo'
,filum'; konac od prede ,filo d' accia' ,acia'), u
Belinu (,filo' ,filuin' 316a; konci .slilacci di tela'
,lineamenta' 673''), /( Bjelostjenccvii (konec od
preje, svile, nit, struka, preden, zica pratena ali
suknena ,filum'. 2. konec, t. j. nit duplana , du-
plex filum, acia, quamvis jam communiter vo-
cetur filum'), u Jambresiceoii (konec , filum' ;
konec vu igli, nit ,acia'), ii Voltigijinu (,filo,
refe' ,zwirn'; konci ,fili' ,zwirn'), u Stidii'euu
(, filum'; o koncu visjeti ,e filo pendere'; kouci
,lineanienta'), u Vukovii (,ein zwirnfaden, zwirn'
, filum'; konci, konaca ,der zwirn' ,fila': prede
konce; kupio sam konaca), u Daniciceva (konbcb
, filum').
il. icopce. Tbj listb bese predrbtb na tri
komate i sbsivenb na dvoje konbcemb belemb.
Spom. sr. 2, 61. (1414^1415). Ponesose sve do
konca, sve do igle i do sila. M. Vetranic 1, 20.
Stav' im pet lonaca koje su razbile, i litru ko-
naca ku su izgubile. N. Najeskovic 1, 250. To-
liko litar konaca u te trake ide. M. Drzi6 133.
Kada sijes, za iglom t(i) gre konac. Nauk brii.
51". Na konac naticase prilijepu ruzicu. M. Div-
kovic, nauk. 223^1. Svezu jedan spag ali jedan
konac na lakat ali na prst. P. Radovcic, nac.
23. Postav tkase s mnogijem kouci. M. Radnic
166'''. Obmota jedan konac okolo prsta. 4(55''.
Mac, privezan samo jednim koncem. P. Posilovic,
cvijet. 142. Uzlet' u duh za hip gori, ko vezana
k koncjj ptica. J. Kavanin 493'>. Nas zivot je
kao jedan tanahan konac. J. Banovac, pred. 98.
Koji pasove sad od tankoga konca no.se. P. Fi-
lipovic 35. Suprot koncima, ako se zamrse. F.
Lastric, ned. 218. Konce motajuci od drva do
drva. 324. Na zlatni konac biser nanizao. A.
Kanizli6, kam. 46. Neziue kosujice debelim od
kucina koncem odtkaue bijahu. utoc. 639. Sam-
son raskide na sebi uzeta kano konce. E. Pavic,
ogled. 200. Di je konac naj tani, tu se naj prije
pretrgne. (Z). Poslov. dani6. Lipkom konac on
nateze, pak za nogu tiei veze. V. Dosen 94''.
Tamo amo s koncem leti (lica). 95i>. Razkide
konope, kako da bi jedan konac bio. And. Kacio,
kor. 138. Za svaku zdravu mariju nizase na
jedan konac po jedan cvit rozice. F. Radman
59. A mladiiji pokradu duhane i^pod krova na
r 1. KONAC, 2, e.
koncu nizaue. M. A. ReJkovi6, sat. C41>. Done-
site konce, iglu i makaze. Nadod. 32. Konac
od gvozdja, od svile, od vuue. M. Dobretii 393.
Konac prten. 394. Na barjaku veze orla zlatnim
koncem i bisernim. J. Ki'mpotic, pjesm. 14. Po
igli uvlaci se konac, kada stogod sije se. I. Ve-
likanovid, uput. 3, 76. Zaiskase svilu po ve-
zijah i ibrisim-konce po terzijali. Nar. pjes. vuk.
1, 397. Stadose se dovijati, da ga nakite: koja
konac, koja novae, nakitise ga. 1, 450. Al' je
tanka vjera u Turaka ka' od vune konac u ve-
zitku. 4, 121. Sitno vezla Hasanaginiea, konce
suce Zaovicio Omo. Nar. pjes. here. vuk. 66. A
ibrisim-kouac po terzijam. Nar. pjes. juk. 116.
Ibrisim svileni konac. Nar. pjes. petr. 1, 343.
Da bi znale matere ca su kouci kvatrni, ne bi
V kvatrah predale, ni deoicu krpale. Nar. pjes.
istr. fi, 14. Kakva mu je zelena dolama: da
iskrpi, nova bi mu bila, da izmjeri, pretogli bi
konci. Nar. posl. vuk. 124. Ko staro krpi,
konce trati. 156. Nov od konca. (Kaze se za
novu hajinu). 225. Zena uvrazila konac u iglu
da nesto sasije. Vuk, poslov. 178. (Krojac)
uzme kredu i konac i arsin. pism. 66. Kad
stane siti, ne sije koncima, kakve rukom na-
pipa, u. p. sad crvenijem, sad zutijem, sad bije-
lijem, sad zelenijom. 67. Onijem koncem kojijem
se sto ujamci, kad se sije. nar. pjes. 1, 467. Ni
konca ni remena od obuce necu uzeti. D. Da-
nici6, Imojs. 14, 23. Veza mu erven konac oko
ruke. 38, 28. Uza na rukama liegovijera po-
stage kao konci izgorjeli od vatre. sud. 15, 14.
b. radi svoje tankoce isliie se kao nesto
vrlo maleno u ovakovijem recenicima: Da mu
se ne uztme ni tbnkb konbcb. Mon. serb. 24.
(1234—1240). 34. (1249). Svakorau darivam sto
imam do konca. M. Vetranic 1, 481. Tako od
lakomca ne mozes s molbome izeti ni konca. N.
Dimitrovic 7. Jucer je dva lonca velika razbila;
sve ti sam do konoa na razgled stavila. N. Na-
jeskovio 1, 244. Niti lonca svoga uejmam, niti
konca. A. Kanizlii, ros^. 5.
c. upotreb(apa se za mjcrene duline. Hi
so ciuio koncem kojijem god izmjeriti, ili sam
mjerio . . . B. Kasii, zrc. 35.
(I. amussis, kod zidarske Hi driige radne
kaze se o ziei (ili o tizetu) sto se zategne da se
vidi pravi siiijcr. Sela po koncu pruzi. M. A.
Rejkovic, sat. H2i^ Drumove po koncu siroko
iskrci. H2a. Vidi sela po koncu u red stavjena.
H3i*. .larkom, redom uzduz po koncu. J. S.
Rejkovic 78. Po koncu ,nach der schnur'. B.
Sulek, rjecn. kod ,schnur'. Konac, arch. (b. zim-
moil.) nit, zica, ,(richt-)schnur, zimmerschnur,
schlagleine', frc. ,ligne, cordeau, fouets', egl. , car-
penter's (ehalk-)line. rjecn. znanstv. uaz. — I'idi
i fi. konac.
e. u metaforickom smislu. Ako se izmota
taj konac ki vuce, srce iz zivota krstjanstva iz-
vuoe. H. Lucid 273. — Zivota cim konac nasega
se prede, okolis od srece u okolo sve grede. D.
Ranina 97ii'. Nu zivota tad nasega ucini se
konac tani. Q. Palmotic 3, 122a. — Zivot mu
svaki dan o koncu ostaje. N. Dimitrovic 38.
Boje bi tisuc krat da konac prekine, o komu zlo
takoj sve visi zivot moj. D. Ranina 16!''. Komu
zivot visi 0 slabu koncu. B. Zuzeri 124. Ne-
mqj dakle spasene tvojo o koucu visati mrsave
one beside. P. Knezevic, osm. 1.55. O koncu
zivot, o zivotu smrt, o smrti visi vikovicnost.
M. Zoricic, osm. 57. I kraju visijase zivot o
koucu. M. Pavlinovii, razg. 38. Hajducka glava
o koncu visi. V. BogisiA, zborn. 597. — Lasno so
nioro pritrgnuti konac od spaseiia. M. Zoricic,
1. KONAC, 2, e.
258
K0NAG6IJA, a.
osm. 75. — Naj poslije svaki ho6e za svoj konac
visiti. K. Ma^aroviA 23.
f. takoder u metaforiikom smislu, konac
bijeli znaii it Dubrovnikii rakiju. P. Biidmani.
5f. u prenesenom smislu, kao dlaka, vlas.
Ne sazgavsi ni joduoga konca od kose. D. Ra-
pid 92.
h. M prenesenom smisla (u hotanici), nit
na kojoj je prainik. — U pisaca naSega vre-
mena. Prasnifiki konac. J. Pan6iA, flor. beog.-
443.
3. u poslovici: tjerati mak na konac (kojoj
je znacene, osim onoga §to je Vuk zahi^eiio:
tjerati Sto do kraja, do skrajnosti), ne znam
pravo znacene: treba U shvatiti na konac kao do
kraja? Hi kao do naj tane niti? (maze biti da
se misli na nizane vrlo malenijeh makovijeh zrna
na konac). Mak na konac 6erati. (Istraiivati sto
do naj posjediio sitnice). Nar. posl. vuk. 174.
4. vidi khiga, c, d). — U Bjelostjencevti
rjecniku: konec papera , liber chartae'.
2. KONAG, k6uca, in. mjesno ime.
a. u Vukovu rjecniku: ii Hercegovini poje
u kome je varoSica !^ubuie.
b. mjesto u Srbiji u okrugu pozarevackom.
Niva u Koncu. Sr. n'ov. 1872. 298.
B. KONAC, konca, m. u jednom od naj sta-
rijih spomenika ima po koncu sto se ne mode
razumjeti: jeli tu Kouac ime musko, Hi mjesno,
Hi sto drugo (n. p. 1. konac, 2, d)? u starotn
prijevodu latinskom stoji po Conzu neprevedeno.
Zem|e, jeXe vy (dr)zite po Koubcu (,quod istas
terras vos detinetis po Conzu'). Starine. 13, 206.
(1185, prepis. 1250).
KONACAC, konicca (konasca), m. dem. 1.
konac, 2. — IJ Stulicevu rjecniku: ,tenue filum'.
— I kao ime bilci. Konacac vodeni, Callitriche
L. (Alschinger, Lambl). B. Sulek, im. 158.
KONACAN, k6ua6na, adj. finalis, koji pripada
koncu (vidi 1. konac, 1), na kojemu je konac,
dafe od kojega nema nista. — isporedi konacni,
koncan. — Rijee je praslavenska, isporedi stslov.
konbCbn'B, rus. KOHeHHtiii, ces. konefin^, 2'o{. ko-
nieczny; ali u nase doba nije narodna rijec. —
Izmedu rjecnika u Danicicevu (konbfibnb, konb-
Cbna ,fiiialis').
a. adj. iipustenije konbcbnoje. Stefan, sim.
pam. saf. 8. i2da dne, koji bi prislo slugamb
nasimb konafibne do tri misece. Mon. serb. 430.
(1451). Povrnu konafinu pravdu pred vas. Mon.
Croat. 167. (1497). Do konafinago zatrenija to-
goje naroda. S. KoziciA oi:^. Narodu je bilo
ustati ili na slobodu ili na konacni rasap. M.
Pavlinovic, rad. 98. Konacna protuizvedeiia ,ge-
genschluss, gegenanfiihruugen' ,controdeduzioni
finali'. B. Petranovic, rucna kiiiga. 19. Konacni
raspust ,ganzliche trennung der ehe' ,assoluto
scioglimento del matrimonio'. 52. Konacuo rije-
serie jdefinitiv-entacheidung'. Jur. pel. termiuol.
126. Konacna presmla ,endurtheil'. 165. Poslije
svog konafinog naimenovana. Zbornik zak. 1, 24.
Obratiti ua ministarstvo za konacuu odluku. 2,
150. Kod stvari kaznenih usmenost u konafinom
postupku ... 3, 19. Dokle god se ne rijesi pra-
vomo6noni osudom konacnom. 1853. 148. Obje
kategorije ostaju kod mogu6ega konacnoga na-
imouovaua. 1871. 248. Nezadovojna stranka ima
konacuo dovrsene rasprave cekati. 1874. 210.
h. adv. k6na6no. Tadaj konacno bi receuo.
Mon. serb. 464. (1454). Konacno ,defiuitiv' ,de-
finitivamente'. B. Petranovic, ru5na kniga. 23.
Kona&no va|ani, ,endgiiltig'. Jur. pol. terminol.
165. Prije uego Sto se drazbeni uvjeti konafino
ustanovo. Zbornik zak. 1868. 238. Ako dvo-
strani ugovori pnsve i konaiSno ukinuti budu.
1809. 112. Dok ne bude konacno obavjen popis
robe zalisno. 1870. 40. Kada se bude konafino
ustanovio polozaj tih u6ite|a. 1874. 388.
k6na6aR, m. koji iivi u konaku (vidi konak,
b), dvuranin. — U jednoga pisca nasega vre-
me.na. Kad se to .suzbijane u ondasiiem, vrlo
6esto kolebfivom, konaku nijo odobravalo, i kada
su liega za to mnogi revni ,kona6ari' jako osu-
divali i svakojako ogovarali. M. D. Milicevid,
pomenik. 3, 427.
k6na(3eNE, n. djelo knjijem se konaci. —
U Vukovu rjecniku.
KONA&i, m. uprav dem. konak, ali se upo-
treb(ava u osobitom smislu (vidi baSkaluk). —
U nase vrijeme. Gosti sede u konacicu. M. D.
MiliAevid, zlosel. 82. Imaju oni konacid-baskaluk
za goste. 276.
KONACINE, /. pi. mjesno ime u Srbiji u
okrugu podrinskom. Zem}a kod Konafiina. Sr.
nov. 1875. 1331.
KONACITI, k6nacim, impf. i pf. nociti, pre-
nociti. — isporedi konakovati. — Akc. se mijena
u aor. 2 i 3 sing, konaci. — Postaje od konak
nastavkom i, pred kojijem se k mijena na c. — •
Glagol je neprelazni, ali (samo u pjesmama)
moze imati uza se akusative konak ili noc
(noccu, nojcu). — U nase vrijeme, a izmedu rjei-
nika u Vukovu (,iibernachten' ,pernocto', cf. ko-
nakovati s primjerima iz narodnijeh pjesama :
Na Cevu je vojska konacila. De god svati konak
konaoili). ^ U Slatine vojska konacila. Ogled, sr.
65. Na Cevo je vojska konacila. 173. Hangiie
mu konacit ne dadu. Nar. pjesm. horm. 1, 480.
A kad budo s nama konacio, ti ces nega upitati,
raajko. Nar. pjes. iz gorne Krajine. B. Surmin.
Kad smo dosli konaciti kod jednog jezera. Nar.
prip. vuk.- 193. Jednu vece dode mu nenadno
u kucu ciganin, te so zamoli da ga pusti da
konaci. Nar. prip. vrc. 36. Ne bismo li do
kakvo selo opazili i u n da konafiimo. 176.
Nade prijatefa, gdje bi mu knigonosa konafiio u
cestijem putovima. S. J^ubisa, prip. 50. Ta su
dvojica u tebe konaoili. 191. Konaceci po ha-
novima i kolibama. 225. — Tu ce s nima konak
konaciti. Nar. pjes. marjan. 9. Pa u Duvnu
konak konaciti. Nar. pjesm. horm. 2, 568. Dao
bi konak konaciti. Bos. vila. 1892. 250. — I kod
nega noccu konacio. Nar. pjes. vuk. 5, 54. Tu
su nojcu bili konaoili. 5, 162. Tu je nojcu
jednu konacio. Pjev. cm. 71^. Tu jednu no6eu
konacio. 88^.
KONACKI, adj. koji pripada konaku ili ko-
nacima. — U jednoga pisca nasega vremena.
Pred vratima od konaoke avlije. M. D. lifilicevic,
jur. 64.
KONACNIK, m. mjesno ime. Mali Konacnik.
Stat. po}. ark. 5, 309. 314.
KONACiN'I, adj. vidi konacan. — Moze biti i
praslavenska rijec, isporedi stslov. konbcbnb, ces.
konecni. — U rukopisu xiii vijeka, i otale u
Danicicevu rjecniku (konbCbns, konbcbna). Ko-
nbcneje padenije. Domentijanb 66.
KONAGGIJA, m. tur. qouaq*y, dasnik, koji
odreduje konake za vojsku. — isporedi kona^ija,
konakSija. — U nase vrijeme (i u drugijem zna-
cetUma).
a. u znaienu gore kazanome. — U Vukovu
rjeiniku: ,d6r quartiermacher' ,designator hospi-
tiorum'.
KONAGdiJA, b. S
b. stran covek koji se komo svrati na konak.
Z. Eadoni6.
c. covjek sto je u nega ko (n. p. vujnilc) na
konaku. Vojnik pjeSacke pukovine tako je kod
svoga konaggije obolio. Zboruik zak. 1864. 81.
KONA.G-IJA, Hi. vidi konaggiji''i ti. Al' eto ti
nenadnog konagije. Nar. prip. tord. 28. Bos.
vUa. 1886. 28.
KONAK, m. tur. qonaq, ffoslionica, kuea, pu-
laca, (Ivor, nociste, dan hoda. — Akc. se mijena
u gen. pi. konaka. — U Stulidevu rjecniku, i it
jednoga pisaa Bokela xvni cijeka (Koji liih pri-
inaju i daju konka. J. Matovic 400) ima gen.
konka ; all je to posve neobicnn ; neohicno je ta-
koder i po koaakah u narodnoj pjesmi crtio-
gorskoj nasega vremena: Jer sve idu po konakah
Turci. Nar. pjes. vuk. 4, 15.3. — Od xvi vijeka
(vidi c, c) dd)), a izinedu rjecnika u Mikn]inu
(konak, pribivane ,hospitium'), u, Belinii (.albergo,
alloggiamento' ,divorsorium' 59'i), u lijelonfjen-
cevu (v. Stan), ic Voltiijijinii (,albergo, alloggio'
,wohnuug, gemaoh'), « Stidiceaii: konak, konka
(sic) ,diversorium, hospitium'; u Vukovu: 1. ,der
hot'' ,aula', cf. dvor, ogak : vladicin kouak, novi
konak, stari konak, sareni konak (u Kragujeveu
MiloSev prvi dvor). — 2. ,das nachtlager' ,maa-
sio' : primio nas na konak ; otisao da gotovi
kouak. Grdjeno sinoc na kon__aku bjesino. Na Za-
gorju konak uoinise kod Ceugijca dvora bije-
loga. — 3. .die tagreise' jdiei iter' : jedan konak
hoda; od Biograda do Oarigi-ada ima desefc ko-
naka.
a. kaca gdje prenoctija patnici, tjostionica.
Khinki se povrati u svoj konak. A. T. Blago-
jevic, khin. 69. Otvoreni konak, dvor za goste,
za putnike. M. i). Milicovic, oiner. 60. Da se
pregledaju gostionice i knnaci za zanatske kalfe.
Zbornik zak. 2, 2.9.5.
h. kuiia.
<l) uupce. Da jur so dviguimo z prohoda
ovoga, tere dostupimo do konaka moga. I. T.
Mrnavii, osm. 65. Ja podem u majstorov konak.
D. Obradovic, ziv. 76. Kad su bili dvoru na p.i-
molu, iz daleka Komuen-bai'jaktare mloge svece
II konaku vidi. Nar. pjes. vuk. 3, 190.
ft) dvor, polaia (maze biti i u mnosini).
To je pasa jedva docekao, brze ode u svoje ko-
nake, pred konako iznese barjake. Nar. pjes.
vuk. 4, 356. Sutra rauo koiie pojahati, razjahati
u konaku mome. Osvet. 4, 52. — u Srhiji se
kra(ev dvor zove konak (vidi u Vukovu rjecniku
i kod konaoar).
r) kao Stan u metaforickom smislu (it
obadva primjera o groha). To do groba od
zeiajice koja krije nase lice i konake tamno
tmine daje nama brez promine. O kouace stra-
hoviti! u kom nam je vike viti. V. Dosen 48'*.
Dokle jednom iznenada naj poslidna ona sila
dusu digne nam iz tila, i na konak strahoviti
posa[e nas vike viti. 49=i.
c. nociste, mjesto gdje prenocuje putnik, pa
i uopie prenncivane i goSeeiie za jednu noc. kod
toga se moze pomisliti i na pn-enocivane za koje
se placa, i onakovo bez place, kad domacin prima
i hrani gosta za noc od same svoje dobre voje
(od gostiijubivosti).
a) iiopce (osobito se raziimije mjesto). Ne
moguci na6i konaka ni u gostioniea opoeni ni u
kuci nicijoj, potrebito im bi savrijeti se prid
gradom u jednoj spijici. F. Lastric, od' 384. Da
se na konaku driiis trizmeno. A. Kanizlio, utoc.
468. Kisa ide i pomalo sn'jega, tesko onom. ko
konaka uema! Nar. pjes. vuk. 1, 463. A na
9 KONAK, 0, e).
konak svate rasturise po trojicu i po fietvoricu.
2, 548. Na konake vojsku razredio. 3, 59. Ja
iscerah sa konaka Turke. 4, 39. Na konake
robje naredio, pa im daje rucak i veceru. 4, 200.
Tesko Kolaku na zlu konaku. Nar. posl. vuk.
314. Da se ne smije platiti nikakova presela-
rina dok ima nenastaiienih konaka. Zbornik zak.
3, 130. Sve sto savezne cete trebovale budu za
svoje konake. 1865. 269.
b) kaze se o domacinu. da: a<i,) prima
gosta na konak (obicno se shvaca da to biva od
gostolubivosti). Kad prima§ na konak ouoga
putnika. J. Filipovic 3, 328''. Buduci pak joduu
vecer primio na konak jednoga siromaska bo-
losna. F. Lastric, od' 54. Te bi 1' vam se po-
Steno vidilo, da imajuci primiti na konak jednoga
gospodina, da ga metuete ii jednu kosaru? 223.
Da ga primimo na konak. test. 331'^. Putnike
na konak primiti. E. Pavic, jezgr. 115. Nit'
iraamo draga prijateja koji bi nas na konak
primio. And. Kacic, razg. 128^. I na konak u
dom ne primiti. M. A. Relkovic, sat. Ml"-.
Spomeni se on da je dao putnikom sto puta
posteuo gostinstvo illti konak. A. T. Blagojevic,
khin. 23. Kad kog tajno tko na konak prima.
J. S. JJejkovio 439. Neka ju primi za onu vecer
na konak. Nar. prip. mikul. 19. Svaki ce do-
macin primiti rado na konak svakoga putnika.
Vuk, ziv. 262. — metaforicki. Primajte je na
konak zajedno sinom u ku6u vase duse i srca.
.J. Banovac, pripov. 131. — u ovakovijem pri-
mjerima moze se misliti da nije gostolubivost
uzrok: Primat na konak zlooince. T. Ivanovii
12. — Ifb) daje gostii konak (i veceru). — zna-
cene jc uopie kao kod aa). Dade nima konak i
veceru. Nar. pjes. vuk. 3, 537. Dade nemu ko-
nak i veceru. 4, 385. — metaforicki. Svakoj
zlofii konak daje. V. DoSen 243'. — isporedi
naj zadni primjer kod aa). Tko lupezom konak
daje. V. Dosen 255t>. — fr) ustav^a na konak.
Lisioa castila daiiu joza pa ga uvece u.stavjala
na konak. Vuk, poslov. 181. — iltl) pusta gosta
na konak. Ali se ne nade covik koji bi ih na
konak pustio, i tako sfcaju {sic) nasrid carsije od
grada. And. Ka6i6, kor. 118. — ee) gotovi (si-
gurava) konak (vise se misli o iieceri nego o
spavanu). G-otovi mi gospodska konaka. Nar.
pjes. vuk. 3, 16. Da ti, aga, konak siguravam.
4, 493. — //) zove gosta na konak. Zovui ga,
majko, na konak. Nar. pjes. vuk. 1, 415. — <ifi)
nada se gostii. Baba mi se na konaka uada.
Nar. pjes. vuk. 3, 506.
f:) kad je gost subjekat, moga biti razlicna
znacena: moze ko prenociti u koya za p>lalu. Hi
bez plate, pa i na silu; moze i mjesto gdje se
preno&wje ne biti kuca, nego uopce mjesto gdje
se poiiva nakon dnevitoga putovana (i tad ne
moze biti rijeci o domacinu). — gost luoze: (id.)
doii (ici, htjeti) kome na konak. Buduci dosao
jedan putnik na konak k bogacu, uze ubogome
onu jedinu ovcicu. J. Bauovac, razg. 106. I
dosavsi jednu vecer k noj na konak . . . 135.
Dojde na konak u jedan manastir. J. Filipovic
1, 573*. Dosavsi u jednu mehauu iliti gostio-
nicu na konak. D. Rapic 228. Tesko tome,
kom' na konak dodom! Nar. pjes. vuk. 1, 486.
A kad Turci na konak ti dodu. Osvetn. 2, 4. —
IT koju idemo na konak. M. A. Kejkovic, sabr.
38. — Ho6e pasa nama na kouak. Nar. pjes. vuk.
3, 17. — bb) pasti gdje na konak. Kad svatovi
ua konak padose. Nar. pjos. vuk. 2, 335. Svi
svatovi pase na konake, razapese zeleno cadore.
3, 537 — 538. Silni Turci na kouak padose. 4, 38.
Dovece cu na kouak panuti. 4, 497. Kad nam
KONAK, 0, c).
260
KONAO
porez il' komore dodu, ili pami na konalt sfcra-
zani. Osvetn. 2, 12. — rr) odjahati na konak.
Istom Turci na konak oiijali. Nar. pjes. vuk.
4, 207. — th/J biti na konaku. I bil je ta
Jlihal Stric i Stefan Nimfiic i Lacko Impric
vsi skupa na jednom konaku. Mon. croat. 280.
(1577). Upita onoga prijatoja, u koga biSo na
konaku. J. Banovac, pripov. IS-t. Jesu kako
uspomena jednoga gosta koji ]s jodnokrat bio
na konaku. J. Filipovic 1, 264:b. Gdi su na
konaku. F. Lastri6, od' 78. Sva tri bijahu na
konaku zajedno. M. Zori6i6, zro. 204:. Gdjeno
sinoc na konaku bjeamo, gospodsku ti veier'
vefierasmo. Nar. pjes. vuk. 1, 299. De god,
s6eri, na konaku budes, odsvakle mi sitnu kiiigu
vrati. 3, 4.55. Ja sam sinoc na konaku bio, de
svatovi doSli po devojku. 3, 490. — ee) stajati,
ostati na konaku. Osta s nora na veceri i na
konaku. J. Banovac, razg. 150. Stati na konaku
u tkoga ,albergar in casa d' alcuno' ,apud ali-
quem diversari'. A. d. Bella, rjecn. 59*. — //)
uiiniti konak. U tvom dvoru konak uoiniti.
Nar. pjes. vuk. 1, 267. U mehani konak u6i-
nila. 3, 202. Na Kosovu konak ucinili. 2, 324.
U hauu je konak ucinio. 2, 393. Pod planinom
konak uoiniSo. 3, 331. Tu je pasa konak ucinio.
4, 383. Tu ce djeca konak uciniti. Smailag.
meh. 9.
d) maze ko (ne domacin) spraviti sebi ili
drugomc veieni i nociste; to se izrice glagolima:
(Kt) graditi. Beri vojsku sto god vise mozes,
i gradi mi konak u Kosovu, u Lipjanu da se
sastanemo. Nar. pjes. vuk. 4, 215. Da ispija
s ortacima vino, i da konak s ortacima gradi.
Ogled, sr. 121. — hh) duhraniti. Onde demo
konak doraniti. Nar. pjes. vuk. 4, 474. — cf->
narediti. Tu je Sujo konak naredio, naredio
koiie i veCeru. Nar. pjes. vuk. 4, 476.
e) moze ko drugoga zazvati na konak sa
sobom. Zazvase ga sa sobom na konak. F. La-
stric, od' 316.
f) istiee se konak (gosto^iibivost) kao dobru
djelo. Ter na konaku i na vjeri, tako im se
iznevjeri. J. Kavanin 234^1. On joj zahvali na
marami i na konaku. Nar. prip. vuk. 77.
g) u narodnoj pjesmi nasega vremena ima
izmuciti konakom, gdje se ima u misti da nije
dobar konak (sto se tumaci dodava'Aem rijeci i
gladi i zedu, dakle konakom, na kojemu nije bilo
sta jesti ni piti). Nego sam te putem namucio
i konakom i gladi i zedu. Nar. pjes. vuk. 2, 154.
h) kod putovana govori se o prvoin, dru-
gom, trecem itd. konaku (o mjesta gdje se pociva
prvu, drugu, trecu itd. nocj. Dojdosmo u mo-
uastir Kakovicu na prvi konak. Glasuik. 31,
297. (1704). Tobija dosavsi na prvi konak. E.
Pavic, ogled. 366. Kad je bila na prvom ko-
naku . . . Kad je bUa na drugom konaku ... A
kad bila na trecem konaku . . . Nar. pjes. vuk.
1, 211. Te za liima ide u potragu, i stize i na
trecem konaku. 2, 619. Drugi ih je konak su-
stigao kod Kuside studene vodice. 4, 26. Sti-
gose ih na pi-vom konaku. 4, 207. I padose na
prve konake po Vrbici i po Tresiievioi. 4, 357.
Otole je okrenuo vojsku, drugi konak na Bezuje
dode. 4, 491. Kada dosli na prve konake. Nar.
pjes. marj. 23. — Amo mogii pripadati i ovaki
primjeri : Mucno 6emo pridobiti uega, jere znade
za konake nase. And. Kaci6, razg. 12.5'>. Zna-
duci za konake negove. kor. 172.
d. jer se putovane dijeli po konacima (vidi
c, h)), moze konak dobiti drugo znaiene: dan
hoda (kod putovana). da se kod toga vee ne
misli na nociste, vee samo na dnevno putovane,
vidi se po primjerima: Na daleko cetrest ko-
naka preko mora, da ne vidiS doma! Nar. pjes.
vuk. 2, 530. Preko mora 6etrest konaka. 2, 575,
II kojima nema smisla o noiistu, ; i po ooima :
Kratki danci, a dugi konaci. Nar. pjes. vuk. 2,
517. 3, 239. Uanci kratki, a konaci dugi. 3, 252,
u kojima ocito dan se shvaca u suoj dufini (od
2i. sahata), a konak je dalina od jednoga noiista
do drugoga (ne treba misliti na zimske kratke
dane i duge noci). — Amo pripadaju ovi pri-
mjeri: A daleko trideset konakah. Nar. pjes.
vuk. 2, 27. Otidose i zdravo i miruo, kako koji
konak u napredak, sve gairot boji modu bra6om.
2, 544. Odavde je do mora sino..^a ravnili, Luko,
trideset konaka. 3, 329. Prate seju tri konaka
hoda. Nar. pjes. vil. 1866. 833. Sv. Petka da-
leko tri konaka. S. !^ubisa, prip. 194.
e. kao mjesno ime.
u) Sesvetski Konaci, zaselak u Hrvatskoj
u zupaniji bjelooarsko-krizevackoj. Kazdije). 110.
h) mjesto u Srbiji u okragu valevskom.
Livada pod Konakom. Si", nov. 1873. 1157.
KONAkGI.TA, m. vidi konaggija. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Belinu (,ho3te' ,caupo'
372:1) (/cije se naj prije nahodi, i u Vukovu
(vide konaggija). Sinoi pasin konakoija dojde.
Bos. prijat. 1, 34. Posla vezir konakciju svoga.
Nar. pjes. juk. 97.
KONAKODAJNI, adj. koji daje konak ili ko-
nake (misli se o namjestanu vojske). — U pi-
saca nasega vremena. Kako izmedu pojedinih
opcina jednoga konakodajnoga kotara (,oinquar-
tierungs-bezirkes') . . . Zbornik zak. 2, 567.
KONAKODAVAC, kouakodavca, m. iovjek koji
daje konak. — Nacineno u nase vrijeme. Kona-
kodavac ,quartiortrager'. Zbornik zak. 2, 573.
Svaki inostranac drzan je odmab poslije dosasca
svoga toono ispuniti rubrike u predlozenoj mu
prijavnici, po kojoj ima konakodavac propisanu
prijavu oskrbiti. 1853. 396. Ne ima prava od ko-
nakodavoa zahtijevati nikakove oskrbe. 1867. 93.
KONAKOVAN, konakovna, adj. koji pripada
konaku. — NaciAe.no u nase vrijeme. 6im se
iskaz koje vrste pristqjstva konakovnih dovrsi
(,unterkunfts-gebuhr'). Zbornik zak. 3, 356.
KONAKOVANE, n. djelo knjijem se konakuje.
— U Vukovu rjecniku.
KONAKOVATI, kdnakujem, impf. prenocivati,
nociti. — Ake. .te mijena u aor. 2 i 3 sing, ko-
nakova. — Postaje od konak. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjucnika u Stuliceva (,diver3ari, hospi-
tari') i u Vukovu (,iibernachteu' ,pernocto', cf.
konaciti, nociti). Dosavsi gdi ce konakovat. J.
Banovac, pred. 151. Moze li u dvoru negevu
kouakovati. And. Kacic, kor. 23. Konakovati u
kuci jedne bludnice. 104. Misledi se, gdi ce
konakovati. 118. U koga li konakujem? Nar.
pjes. here. vuk. 257. Odjas' kona, moj zete
Omere, da idemo da konakujemo. Nar. pjes. u
Bosni. D. Surmin.
KONAKOVINA, /. sto se plaia za konak. —
Nacineno u nase vrijeme. Konakovina za smje-
stene ureda. Zbornik zak. 1869. 210. Konako-
vina javnih i sukromnih oinovuika. 1871. 148.
KONAL, vidi konao.
KONA.LIC, m. dem. konao. — Od xviii vijeka.
Ovi s pomocu vitra ulizose u tisni kouali6 cari-
gradski. And. Kacid, razg. 157.
KONAO, konala, m. tal. canale, Hijeb, prokop.
o stoji po stokavskom govoru mj. negdainega
1 koje se uzdrzalo u cakavaca. — Akc. kakije u
KONAO
KONAVAOSKI
(;en. sing, taki je u ostalijem padeziina, osim
nom. i ace. sine;., i voc: konale, konali. — ()d
XVI vijeka (vidi kod b), a izmedu rjecnika u
Vakovii (k6nao, konila ,der kanal' .caualis' s do-
datkom da se f/ovori u JBoci). — U dubroiHtckoin
govoru kono, koudla.
a. zlijeb uopce ih prokop, kuda tece voda.
KoJBsra voda hladna tece po koualije od zlata.
M. Kadiiic 131''. S dosue bando rjecica, a po
lijevoj konao vodeni. PravdouoSa. 1851. 21. — i
kao mjesno ime kod Dubrovnika (a prcdiji-adii
Pilama f/dje je vodovada). Tor svi fcako .sadru-
zeni s Konala se uputise. J. Pahnotio 16.5. —
U metaforickum smidii. Svi sakramenti jesu
kakono zlibi ali konali po kojib .se to<-i k nami
milost. I. T. Mrnavic, ist. 118. Uciiioni u sobi
njeki konali nebeski. I. iJr/.ic 5. Susi konalo
od milosti. 24.
b. cloaca, prokop (pokrioeii Hi ne) kojijein tece
nccistoca is r/rada na po^e. Vrze ga v sraradni
konal. S. Kozicic 36b. Konale u pojo niko ne
moze voditi. Pravdonosa. 1S51. 28.
e. usko a pudufe more tnedu dva kriija. l):i
se je nkazala j'odna fregada armana u koiialu
od Mljeta. Starine. 11, 80. (1005). Kad su oui
prisli po sridi kouala, zapuhnula bura . . . Nar.
pjes. istr. 2, 22. Kono od Kalamote. M. Vodo-
pic, tuzn. jel. dubrovn. 1868. 177.
KONAOKA, /. if Vukoint rjecniku: vide Ko-
uavoka (vidi kod Konavaoka). — Moir Inti da
hi ko tako a hrzoin (jovorH rekao, ali ne jnain
da -lam if/da ciio.
KONAREVO, n. ime selu u Srbi^ji ii okrugii
caeanskome. K. .Jovanovic 169. — Pominc se od
xiii vijeka, vidi it Daniciccint rjecnika: Kona-
revo, selo koje je kra] Stefan Prvovjencani dao
Zici. M(on. sorb). 11. (1222—1228). 'ima i sada
blizu Zice.
KONAREVSKI, adj. koji pripada Konareiui.
Konarevska (opstina). K. Jovanovic 169.
KONAEI, m. pi. mjesno ime. — Prije iiaseija
premena. Spom. stojan. 184.
KONAT, konta, m.. tal. conto, raeun. — .\kc.
kaki je a gen. sing., taki je u ostalijem pade-
Hma, osim. nom. i ace. sing., i (jen. pi. konata.
— Od xvii vijeka po zapadnijem krajevima (vidi
kod c), a ismcdu rjeinikn u Vukovu : konat
fnema gen.), vide racun s dodalkom da se govori
a primorju. — U dva primjera xvi vijeka ima
nom. i ace. sing, bez a (kont) mozebiti samo
radi stiha : Bogme cu puknuti da vam se do
dlake bude kont dvio^nuti od stvari od svake.
N. Najeskovic 1, 244. Ali ja ne imam neg dvije
tisuce, kad nece da mu dam u ovi kont kuce.
1, 280.
a. uopce. XJcini sama sobom kouat. V. An-
drijasevio, put. 315. Cesto dakle imamo prigle-
dati konat. S. Margitic, fal. 248. Neka od svega
moga ucini konati. lioce li se ispliniti kako cu
ja ostaviti. Magaz. 1863. 167. (1721). Da se
vide niovi kouti. J. Banovac, pred. 148. Koji
bi kakav konat od jaspri ciuio. P. Filipovic 11.
Sa zla konta na boji. (Z). Poslov. danic. Uo-
maci konat na putu ne va|a _nista. (U Crnoj
Gori). Nai-. posl. vuk. 67. Cist konat duga
jubav. (U Primorju). 348. Pa cemo _s rdava
konta na dobri. V. Vrcevic, niz. 256. Cini ko-
nat ill esap. V. Bogisic, zborn. 463. Konat, it.
jConto', racun. (ic Istri). Nasa sloga. god. 20, 20.
b. u prenesenom smislii, ciuiti konat, po tal.
far conto, moze znac.iti: <i) ohazirati se na sto,
imati na sto obzira (ono na sto se ima obzir stoji
it gen. s prijedlogom od). Da cujes govorit je-
dnoga mahnica, ne bi cinio konta. I. Drziii 150.
Od stvari toliko malahne imase cinit konat. 199.
No cineci konta od svoje casti. 228. — h) pro-
misliti, shvatiti iiesto kao da je sto drugo (sliino).
Kad zapostis, cini konat <la si oui dan ufiinio
kambijalu naj visemu kamatniku i bezdu^niku.
Nar. prip. vrc. 214.
c. davati (predavati) konat (konte) stoji ne
samo a praoom smisla, vidi: Kako ne bi zado-
vojio sluga gospodaru, dajuoi mu konat. I. J.
P. Luci6, doct. 21, nego i u prenesenom, smislu
(prema tal. dar conto): Od svijeh mojijeh djela
konat pridavati. I. Akvilini 330. Za koju stvar
imaju dat velik konat Bogu. I. Drzic 184. Dat
dobar konat Bogu od ovoga cinonja. 228. Tebi
imam dati pritanak konat od svijeh djela. V.
Andrijasevic, put. 132. Da dam konat od zivjeuja
moga. 356. Nu i ti da(X) konat od zivota. dev.
12. — U Dabrovniku, kao od sale, moze znaciti:
hfiivati (osoliito kad more udi). P. Budmani.
d. toi"uati konat, tal. tornar conto, biti ko-
risiio (vidi tornati). — U jednoga pisca xvui
vijeka. Tu nam ne torua konat. D. Obradovio,
basn. 44. Kako su hoteli oni kojima je tornao
konat. 272.
KONATA, ,/'. iiekakav sad Hi mjera za vino,
isporedi konatic:a. — Od srlat. cannata. Hi od
novogrc. xnriun. pehar, ca.^a. — U nase vrijeme,
a izmedu rjernika n Vukovu (nekaka vinska
mjera ,art weinmass' ,mensura quaedam vinaria'
*• primjerom iz narodne pjesine: U nem' vina
trideset konata). Natoci se vino u voliku dr-
venu konatu. Magazin. 1866. 73. Po konato
vina i smok. Pravdonosa. 1851. 29.
1. KONATICA. ./'. dem. konata, znaii lieku
vrstu sada (jamacno za vino), ne casu. — IJ
spomenicimu xv vijeka, a izmedu rjecnika a
Daniiiixvu {xcivaia. srl. , cannata'). Dvije kona-
tii'.o srobrbni s pokrivafii a u nihb dvadesoti
mzulovb srbbrbuijehb. Mon. serb. 372. (1433).
1 konatica sa 8 mzulovb. 394. (1438).
2. KONATICA, /. planinska traviea. M. Pavli-
novi6. Konatica, rus. i,ana'rHiiK'i> (Abutilon Avi-
cennae), planinska traviea (Pavlinovic). B. Sulek,
im. 153.
KONATICE, /. jj/. ime selu u Srbiji a okrugit
biogradskom. K. .Tovauovic 95. — Pomine se
mjesto s istijem imenom xv vijeka. I selisto
piisfco Konatice. Spom. stoj. 3. (1428—1429).
KONATICKI, adj. koji pripada Konatica ma..
Konaticka (opstina). K. Jovanovi6 95.
KONATITI, kinatim, impf. klatariti se. ii
Primorju. I. Milcetic (V).
KONAVAOKA, /. zensko ce^ade iz Konavula.
— Postaje od osnove konavl nastavkom ka, te je
najslariji oblik bio Konavl bka, od cega je po-
stalo Konavalka, pa se docnije 1 (na kraju sloga)
promijenilo na o. w Dabrovniku kao i u drugijem
rijecima sazimje se ao u o, te se u nase doba
kaze Konavoka, a za stariji oblik Konavaoka
nemam nijednoga primjera pri ruci. — Po pra-
Vila bi trebalo da je gen. pi. Konavalaka, ali ne
znam, jcsam li ga igda ciio. se^aci oko Dubrov-
nika gorore Kom'tvojaka, kao misleci da je nom.
sing. Konavojka, pa da je u brzom govoru ispalo
j. — U Vukovu rjecniku ima samo Konavoka
gdje je zlo zabi.(ezen i akcenat. Konavoka crna
id\a kako zaba iz potoka. Nar. posl. a Dabrov-
niku. P. Budmani. — Zove se a Dubrovniku ko-
navoka i neka vrsta (ne vele dohre) smokve. P.
Budmani.
KONAvAOSKI, adj. koji pripada Konavlima.
KONAVAOSKI 2i
— Stnrinski ,je ohlik bio konavlbski, pa se timet-
nithi a ispred 1, a pnsUje ovo promijenilo na o.
u dubroi'ackum je qnvoru ohlik konivoski (ao se
,<rtii»i/e 11 o). — ()d XIV vijeka, a izmedu rjei-
iiikn It Vukovit (gdje je krivo zahi\ezen akeenat) :
kondvoskt ,von Konavje' i u DaniciievH (kona-
vlbskyj, 5to pripada Konavju). Na Captate pri
mori jostb bilb gradb stari Dubrovnikb polaffb
zupo konavalbske, kojomu gradu pristojaSe ?,upa
koiiavaoska . . . Kada sb onb stari fijradb rasu i
opusto, tbda gospoda rasbka i huinbska po sili
uzege konavalbsku ?,upu. M'in. serb. 217. (1391).
Vse ito pristoji Xupo konavalbskoj, i sa vbsomi
meiami i granicami, koje su s Trebinemb i
s VrbsiAemb i do meje i granice dra66vi6bske i
do predbgradbja dubrovacbkoga i do mora na
Captatb i okolo. kako je opbteklo more, do Mo-
lunbta. 218. Vlastelemb i kraeticomb trebii'ib-
scijemb i konavalbsoijemb. Spora. .sr. 1, 19. (1399).
U sebi se obradova konavoska sva drzava. J.
Palmotic 353. Ako su potrebni konavoski voj-
nioi, nu se i brez Xupskijeh stetofinika pro6i ne
more. (Z). Poslov. danic. Da je pojo konavosko
vela 6udno i siroko. Nar. pjes. bog. 221.
KONlVAOSTICA, /. voda u KonavUma. —
Po dubrooackom govorii Konavostica. — TJ nase
vrijemc. Konavostica niza Zalni svoj potok re-
vu6i. Dubrovuik. 1870. 9.
KONAVLI, K6navaia (prijc i Kouilvli), m.
(prije f.) pi ime knesini (zapi) hlizu Duhrov-
nika, tal. Canali. — Ne nalazi si- svagda s istijem
oblikom ni u istom rodu: u naj starijim primje-
rima (xiv i xv vijeka) zenskoga je roda, te su
nom., gen., ace. Konavli, a ontali padezi Konav-
lamb, Konavlami, Konavlahb; ace. Konavle na-
lazi se prvi put god. 1461; gen. Konavala god.
1476. — v, na§e je vrijeme muskoga roda, te je
nom. K6navli (gdjegdje i Konavle Ho je uprav
ace, i tad je zenskoga roda), gen. K6navala,
ace. Kdnavle, dat., instr., loe. Konavlima. —
Vuk (vidi hod Konavje) pise svagda Konavje,
a i Danicic pomine nom. pi. Kouavje kojega
uprav nema u spomenicima. — cudnovat je oblik
u Koiiavlo u spomeniku gdje se naj prvi pat
nahodi ova rijec u naSem jeziku (Mon. serb. 186
god. 1300 — 1376). j)o svoj prilici ima pravo Da-
nicic koji goBuri: t. mislim da stoji mjesto II, pa
onda akus. mjesto lok. — Naj prvi put pomine
ovo mjesto Konstantin Porjirogenet (Doc. hist.
rac. 408) i zove ga KavaXi] (dakle ne Cauale,
kako je u latinskom prijevodu, nego Kauali) go-
voreci da je onda bilo zdruzeno s trebinskom
zupoin. — Postaje od lat. canalis, jamacno jer
je preko Konavala bio zgraden od Rimjana vo-
dovod (vodovada) sto je nosio vodu iz konavao-
skoga izvora j^ute u grad Epidaurum (sadasni
Cavtat). — Izmedu rjecnika u VuJcovu (K6na.vje,
vidi) i u Danicicevu (,Konavli', docnije i , Ko-
navle', pi. fem. zupa kod Dubrovnika, koja se
sad zove Konavje a italijanski se pise , Canali',
of. konavlbskyj). Do kole drtzi i gospoduje
krajevistvo mi Trebinemb i Konavlami i Dra-
cevicomb. Mon. serb. 188. (1378). Trebiiio i
Konavli i Draoevioe. Mon. serb. 188. (1378).
Ako bi koji clovSkb (odb Konavli vo}a od Vi-
tajine wdasalb. 219. (1391). Bijesmo u Kona-
vlahb na ^utoj. 229. (1397). Dasmo i daro-
vasmo u viki vikoma bezb porecenja knezu,
vlastelemb i vsoj opiini grada Dubrovnika polb
zupe Konavli i Vitajinu i Dolriu Goru. 289.
(1419). Dase i popusti§e zupu konavblbsku i
gradb Sokolb vojevoda Sanadajb svoj polb dela
Konavli a vojevoda Petarb drugu poloviou i
2 KONAVRi;iE
grad .Sokolb ki je u Konavlahb. 292—29.3. (1 U9).
Vojevoda Sandajb svmmb vojskomb i s vojskomb
BalSinomb plonova Konavli, |udi Pavlovica i
svoje, a pre nere su Konavli na§6 bile. Spom.
sr. 1, 173. (1423). Delove Sto ihb dojde u Ko-
navlahb. Mon. serb. 347. (1427). Prodajte mu
patb sat porbperb dinari (udb dohotka (udb Ko-
navli. Spom. sr. 2, 91. (1430). Ja vojevoda Ea-
dosavb Pavlovicb prbmihb wdb Tomka Bunica
vasb dohodakb Sto bi moga dijela u Konavlahb.
91. (1434). Potvrbdihb i ustanovitihb Xupu Ko-
navli i gradb Sokolb i Vitalinu i Captatb i
ilbowdb i vse sto Konavlamb pristoji. Mon.
serb. 382. (143.')). Potvrbdihb jerab primorije i
Konavli sa vsimi svojimi kotarbmi. 428. (1444).
Potvrbdismo ihb i ustanovitismo ihb Xupu Ko-
navli i gradb Sokow i VitaHnu i Captatb i
i^bodb i sve Sto Konavlamb pristoji. 470. (1454).
Potvrbdihb imb priraorbje i Konavle. 486. (1461).
Primihb . . . vasbkolikb dohodakb sto se mene
tifie u moje (sic) dio wdb Konavala. 517. (1476).
Dase mi vaskolikb d jhodakb podpuno od Ko-
navli. 520. (1478). Buduci ja u Konavlah . . .
N. Najegkovic 1, 332. , Kako Nehan, Turcin
}uti na Konavli pada. G-. Palmotic 1, 81. Za-
povidje i naredi, na Konavli da se hodi. J.
Palmotic 141. A u Konavlah pasa od Bosne
samosifa zla oinase. 351. Konavli se sve ko-
like u oruzju bojnom paze. 354. U Konavlah
ui u crkvu sam. (Z). Poslov. danie. Grube se
Konavle. Dubrovnik. 1868. 243. U Konavlima.
1870. 9.
KONAV^iA (?), /. (?) (Konavaja Hi Konavji ?),
(m. pi?) vidi Konavli. — U crnogorskoj pjesmi
nasega vremena. TJ Konavji dokraj Dubrovnika.
Nar. pjes. vuk. 5, 300.
KONAv^iANIN, m. covjek iz Konavala. —
Mnozina: Konavjani (starije Konavjane). — Od
XIV vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (,einer
von Konav}e') i u Danicicevu (Konav)aninb,
covjek iz Konavja). Ako bi ne teli Konavlane
i Vitajinane . . . Mon. serb. 218. (1391). I Tre-
binaninb i Konav}aninb. 315. (1421). Nego i
Vitalanomb i Konavlanomb da dadu na znanije.
Starine. 11, 79. (1605). S vasima Konavjani.
J. Kavaiiin 188i. Crni su od Konavjana. (Z).
U Kouavlana sapluna kupuje. (Z). Poslov. danic.
Konavjani su svi zakona rimskog, a iz ovijeh
pjesama uihovijeh svak moze vidjeti, da se u
jeziku i u obicajima nimalo ne razlikuju od
ostalijeh Ercegovaca zakona grckoga. Vuk, nar.
pjes. 1, 19. — I u prenesenom smislu, kao cvijet.
Konavlanin, Tagetes patola L. ( Vodopic). —
Konavjaniu zuti, Tagetes erecta L. (Vodopii).
B. Sulek, im. 153.
KONAVLE, n. vidi Konavli. — Ovaj se oblik
nalazi samo u jednoga pisca xviii vijeka, i u
Vuka (koji jamacno nije znao za onoga pisca
nego je krivo upamtio rijec Konavli i od ne
naeinio Konavje). — Izmedu rjecnika u Vukovu
(kao knezina u dubrovafikoj drzavi). Iz Ko-
navja vilinega. J. Kavanin 182b. Konavja zupu
cilu. 1891). Iz Konavja. Vuk, nar. pjes. 1, 19.
U Konav}u i u svemu gore primorju i u Crno]
Gori. 1, 29.
KONAVOJSKI, adj. vidi konavaoski. — ispo-
redi kod Konavaoka. — U jednoga pisca T)u-
brovcanina xvii vijeka. 1 osvetu ]utu istudi
konavojskijeh od krvnika. J. Palmoti6 .359.
KONAVOKA, KONAv6sKi,KONlv6STICA,
vidi konavao-.
KONAVEl^E, /. pi. ime mjestu u Srbiji u
KONAVR];iE 2(
okruiju kragujevaikome. Niva u Konavr}ama.
Sr. nov. 186. 130.
KONC, adv. nem. ganz, posve. — U nase vri-
jenie u Lid. ,0n je konc vrtog-lav'. ,On je
konc benast'. J. Bogdanovic.
KONCA, m. kao da je ime iimsko. — U nase
vrijeme. Pripovijeda se da je posjekao vise od
40 crnogorskijeti glava, modu kojima su bile i
dvije bra6e P'esikana: Peja i Konce. Vuk, nar.
pjes. 4, 94.
KONCEDITI, k6ncedi'm, pf. dopustiti, tal.
concedere. — U spomeniku sv vijeka. Da bi
mu koncedili tu milost. Statut kast. 1420. 203.
IvONCEPT, m. nem. koiicept, nacrt, saatavak.
— Rijei je cinovnicka. — Od xviii vijeka. Jer
mu se skroza 'vo vas koncept privrti. M. Ku-
hafievic 142. Srica mudri negov koncept pri-
kopiti. 1.55. Prepisnik ce citat svoj prepis, a
drugi 6e urednik kontrolirat, dali se sla/.e s koii-
ceptora. Zbornik zak. 18.53. 316. U kakovu god
sluzbu u struoi od koticopta. 2, 104. Koncept,
stil. V. Nacrt, Sastavak. B. Sulek, rjeo. znanstv.
naz.
KONCERTACIJA, /. nem. koncertazion, uprao
iigovor, all se upotreb(ava od pisaca na.^e.ga vre-
mena u osobitom smislu. U obziru doplato ta-
kovoga dobrovojca, kojeinu se poradi privatnih
razmjerja dozvoli otpust putem koncertacije
(uslijed ugovora izmed vlasti). Zbornik zak. 2,
.52.5.
KONCERTATIVAN, koncertativna, adj. koji
pripada koncertaciji. — U pisaca naUeija vre-
inena. Trazi li se otpust vojnika putem kon-
certativnim ili putom milosti. Zbornik zak. 1863.
391.
KONCESIJA, /. nem. concession, dopiist, upo-
trehlava se a osobitom znaienu (oblast kojii dr-
zava kome daje da maze sto raditi ili firaditi).
— U pisaca nas^tja vremena. Konoesija za gra-
deiie i radiiu one pruge zejeznioke. Zbornik
zak. 1863. 317. S podjelom koncesije za gra-
dene i za radnu ze|eznice. 1865. 239.
KONCESIJONALAN, koncesij6naIna, adj. koji
pripada koncesiji. — U pisaca iiaseya m-emena.
Otkup koncesijonalnih prava glode pruge ze}ez-
nicke. Zbornik zak. 1863. 320.
KONCESIJONAK, koncesijonara, m. eovjek
koji je dobio koneesiju, nem. concessionar, kon-
ze.ssionar. — U pisaca nasega vremena. Konce-
sijonar zejeznice ima sagraditi prostorije ua ko-
lodvoru. Zbornik zak. 1863. 2, 95. Odrediie
Jrzavna uprava skupa sa koucesijoiiari zejeznice
milokaz. 1865. 240.
KONCI, vidi konc. Konci, sa svijem ili samo.
,Jovan je konci posijedio', jamacno od I'lemac-
koga ,ganz'. u Dobroselu. A cuje se i za boles-
nika: , konci ziv'. M. Medic. — vidi i konci.
KONCJLIJ, )tt. iU koncilijo, n. concilium, cr-
kveni sabor. — Od xiv vijeka. Na koncilij
splitski. Kapt. sen. ark. 2, 81. (1386.) (iiialo
nize konoij). Spravi se jedan concilij po zapo-
vidi Julija pape u Seleuciji. il\ Glavinic, cvit.
8». Ucini se jedan concilij u Carigradu. 38 — 39.
Skupise concilij jedan u Carigrad. 136li. Uoiui
se concilij ili zbor jedan u Leonu. 218''. Kra}
od France concilij cini spraviti jedan. 285'\
Silvester ucini concilij ili zbor jedan od sto i
osam biskupov. 432a. Slavni i sveti koncilij od
Trenta. A. Komulovic 42. — Odluke crikve i
concilijov. F. Glaviuic, cvit. 10b. Izboru ili
konciliju imamo verovati. 15>'i. Primjeno i po-
} konCarev
hvajeno od prisvetijeh koncilija aliti skupa. M.
Orbin 85.
KONCILIJUM, m. ridi koncilij. — Najednom
mjestu pisca xvii vijeka koji drugdje pi^e kon-
cilij. Cesarica cini konoilijum proti Krisostomu
spraviti. F. Glavinid, cvit. 39l>.
KONCHi, m. vidi naj proi primjer kod kon-
cilij.
KONCOVCAK, m. ime selu a Medmnurju.
Schem. zagr. 1875. 143.
KONCa, /. « Danicicevu rjeenikii: Konbca,
mjesto za koje [etopisac kaze da je ,vis6 Stru-
mici' i da je tu ,u Konoe' umrla Katakuzina
koi despota Durda. (Okaz. para, saf.) 64.
KONCAC, (koncaca?), m. dem. 1. konao, 2. —
isporedi konafiac. — U dva pisca xviii vijeka.
S kima nocno stec na prelo cine koncac, ne
znara djelo. J. Kavaiiin 171b. Pauk pusta kon-
cac. G. Pestalic 86. — U prenesenom smislu,
neka bilka. Konoac, 1. Lychnis L. (Durante);
2. garyophyllata (Durante), Geum urbanum L. B.
Sulek, im. 153.
1. KONCAN, adj. vidi konacan fkoji pripada
koncu, vidi 1. konac, 1). — U jcdmga pisca
XVI vijeka, a ismedii rjecnika u Stuiicevu (kon-
can, koncani ,consumptus, finitus, ^absolutus').
Sud napokoni, koncani, vsemirni. S. Budinic,
sum. 174a.
2. KONCAN, adj. koji je nacinen od konca
(vidi 1. konac, 2). — U Sulekovii rjecnika:
.zwirnen'; koncane cipke ,zwirnspitzen' ; koncana
carapa ,zwirnstrumpf'.
3. KONCAN, koncna, adj. oidi 1. koncan i
konacau. — U Stuiicevu rjecniku: koncan,
koncni, v. konciv. — nepouzdano.
KONCANICA, /. ime selu u Slavoniji u zu-
paniji pozeskoj. Razdijej. 123.
1. KONCANE, n. djelo ku,jijem .se sto konca
(Hi kojijem se ko konca), vidi 1. koncati. — -
Stariji su oblici koncanije, koncanje. — Tiijec
je stara, isporedi stslov. kontcanije, rus. kuh-
laiihc. — Izmedii rjecnika u Stuiicevu (,consum-
ptio, absumptio, confectio, extremitas, extrema
virium defectio').
a. djelo kojijem se .sto konca uopce, kraj,
svn^etak. Za koncanija radi prazdnika. Sava,
tip. liil. glasn. 24, 194.
b. djelo kojijem se ko konca (umire), trganc
pri uinoru. — U pisaca xviii vijeka. Ne moze
razabrat kolika bolest, kolika koncanja. S. Mar-
gitici, fal. 265. Ova ga stavi u konfianje i cini
zuojiti se krvavim znojem. F. Lastric, test. 108^'.
Stavivsi ga u koncanje. 157b.
2. KONCaNE, n. djelo kojijem se konca (vidi
2. koncati). — U Vulcovu rjecniku: ,das sticken
mit zwirn' ,pictura acus et fill'.
3. k6n6aNE, n. djelo kojijem se konca (vidi
3. koncati). — vidi: Koncaiie, arch. ,scbnur-
schlag', frc. ,ligne de cinglage', egl. , out-lining'.
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
1. KONCAR, koncara, m. neka bilka. Koncar,
Quercus filipeudula (Vukotinovic). B. §ulek, im.
1.53.
2. KONCAR, Koncara, )«. prezime. — U nase
vrijeme. Vaja Koncar. Rat. 419.
KONCAREV, adj. koji pripada KonOaru.
Mazin. — I kod mjesnogn imena: Koncarev
Kraj, zaselak u Hrvatskoj u zupaniji licko-
krbnrskoj. Razdije|. 36.
K0N(^.AREVl6
!. KONfim
KONCAREVIC, VI. prezime. Patenta popa
Save Konfearevida. Magaz. 1868. 164.
KONCaST, adj. koji je sliian koncu, Hi kod
kojega se upotreh\a»a konac (vidi 1. konac, 2).
— Nacirieno u tiase vrijeme. KonGast, bot. lat.
.lilaraento.sus, filiformis' ,fadeiif6rmig'; zool. (zi-
cast) ifadenforraig', tal. ,a filo'; koncast raikro-
luetar, astr. ,fadoumi Urometer' ; konfiasta ticala
,fadeuf6ru>.ige fiihler'. B. §ulek, rje6n. znanstv.
naz.
1. KONCATI, k6n6a,m, pf. i impf. finem fa-
cere; finem habere. — Akc. je jamaino kao kod
2. konfiati. — Pustajc od osnove konbcb (vidi 1.
konac, 1) nastiivkom ja. — S perfektiunijem i
prelaznijem znacenem rijec je stara, isporedi
stslov. konbcati, rus. KOHnaTt.
1. perf.
a. prelazno, svrSiti, dovrsiti. — Do xv
vijeka, a izmedu rjecnika u StuUceiui (,absolvere.
tinire, conficero, perficore') i « Daniciceeii (konb-
6ati jfinire').
a) aktivno. KoncavSu jerau molitvu.
Stefan, sim. pam. §af. 12. Onde konfia leta
svoja. Pril. jag. ark. 9, 97. (1460).
h) sa se, refleksivno Hi pasivno. Semu
koubcavbsu so o mbne. Mon. serb. 5. (1198 — 1199).
Povelevaj, konbcajutb se vbsa. Stefan, sim. pam.
saf. 1.5. Koncavsi se utrbiii. Sava, sim. pam.
saf. 12. Konca se Mara. OkAz. pam. saf. 76.
1). neprelazno, svrsiti se, dovrUti se. Podne
minu, a ne konca kavga. Osvetn. 7, 49.
2. impf., svagda (u aktivnom obliku) nepre-
lazno.
a. aktivno, u osobitom znacenu, animam
agere, buriti se s dusom (na umuru, Hi u prene-
senom smislii, kad se ce]ade tako muii kao da
je na umoru). — Od xviii vijeka. Mojase ga
da iinide iliti uvrati se u kiiiii negovu i negova
sina ozdravi, zasto koncase. F. Lastric, od' 280.
Kada ovi sveti koncase, vidje drakuna pakle-
noga, gdi obskakuje oko liegove postele. 377.
Prinemazuoi se i koncajuci, kako da ce izdanuti.
test. lO?!!. I koncajuci blizu, znoiiti se znojem
krvavijem. lOBb. Majka od zalosti prinemagase
se pod krizem i blizu koncajuci vapijase. 1G2''.
Toliko mu se otesca bolest, da se vidje konoati.
ned. 26. Videci ti na krizu koncati boga-
covika. I. J. P. Lucie, razg. 22. Koncajuci
prid smrt jedan psovaoc psovase Boga. 121.
Koncati, impf. ginuti u bolesti. M. Pavlinovic.
1). sa se, refleksivno.
a) uopce, vrsiti se, dovrsivati se, svr.ii-
vati se. — U prva vremena. Eazumejte, jako
zitije moje iize koubcajotb se. Danilo 87. Konb-
cajetb se cislo. Zborn. drag. sre6. 11.
ft) znaceiie je kao kod a. — U jednom
primjeru xvi vijeka, a izmedu rjecnika u Stuli-
cevu (,animam agere'). Od velike 2alosti, ku
imise, velo se koncase. Mirakuli. 24.
2. KONCATI, k6ncam, impf. vesti koncem.
(vidi 1. konac, 2). — Akc. se mijena u praes. 1
i 2 pL: koncamo, koncate, u aor. 2 i 3 sing.
konca, u part, praet. pass, koucan. — U Vii-
kovu rjecniku: n. p. ('arape ,mit zwirn sticken'
,pingo acu filo munita'.
3. KONCATI, k6ncam, impf. postaje od 1.
konac, 2, kao i 2. koncati, ali ima dritgo zna-
cene. — Akc. je kao kod 2. koncati. — U nase
vrijeme. Tesaci, kad ho6e jedan komad brvna,
roga, ili grede uprav po liniji da otesu, naj
prije ga koncaju, t. j. zabulo podobeo konac u
bojadisanu vodu, to od jednog kraja do drugog
toga komada zategnu taj bojadisaui konac, a
jedan od tesara izdigne ga na sredini toga ko-
mada, i lupne § nim natrag, te onda tijem uda-
rom ostavi konac za sobora ravnu liniju, pn
kojoj se teSe i to se zove kou6aiie i kon6ati.
,Ajd6 konCaj te komade da teSemo'. ,E3i li sve
komade okonbai" J. Bogdanovic. Konfiati, drvo
konopcem u boju umo6enim za tesade beleziti.
Podunavka. 1848. 58. Koncati, arch. ,abschnii-
ren, aufschniiren, schniiren (zimmerm.)', frc. ,en-
ligner, cingler (le bois), battre une ligne', egl.
,to lino out'; v. Nititi; ,zeichnen, bazeichen (das
zimmorliolz)', frc. ,ruUer', egl. ,to mark'. B.
Sulok, rjeftn^ znanstv. naz.
'"SONCAV, adj. vidi konfiast. — Nacineno u
na§e vrijeme. Zamotava se (gmenica) u kon-
6avo ili svilavo predivo. K. Crnogorac, zool. 144.
Suv je koren dosta Xilav i koncav. D. Popovi6,
poznav. robe. 207.
KONCAVATI, k6ncavam, impf. koncati (vidi
1. konfiati, 1).
a. aktivno. Kako si zapoceo, tako i kon-
cavaj. J. Rajic, boj. 106.
b. sa se, refleksivno. Sija ziznb konbcavajetb
se. Domentijana 283.
KONCEN, adj. vidi konacan. — U pisaca ca-
kavaca xvi vijeka.
a. adj. Ako imas svitu ali iuu stvar mimo
tvoju potribu konceuu. Transit. 77. Koncenim
zakonom najde. Mirakuli. 126. Na dan konce-
noga ili napokonega suda. S. Budinic, sum. 6*.
Drzave cestokrat prehode na koncenu pogibel.
139*. TJzrok konceni jest slava Bozja. 186^.
b. adv. kouoeuo. Ali ja bludim ali se kou-
ceno vsi nahode preliineni. Transit. 47.
KONCENE, n. djelo kojijem se konci. — U
Stulicevu rjecniku: , finis, terminus' s dudatkom
da je uzeto iz misala.
KONCI, adv. saltern, dajhudi, barem, naj
mane. — isporedi koucima. — U jednoga pisea
XVII vijeka iz Istre. — Mijec je novoslovenska.
— Po svoj prilici postaje od 1. konac, 1. Ka-
lezi imaju biti od srebra ili konci od mida. F.
Grlavinic, cvit. 293".
1. KoNCIG, m. dem. 1. konac, 2. — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu. ,U ovu
iglicu ne bi ni naj taneg koncioa uvuka'. .J.
Bogdanovic. — Po neSto u prenesenom smislu.
Rastavjaju se (od zagrevanog vina) kao koncici
zilice. P. Bolic, vinodj. 2, 329. Prasni koncici
(,staubo'efasse' ,stamina'). G. Lazic 95. Koncic
(,filamontum'), to je doni, obifino vrlo tanak
prasnikov deo, i na vrbu iegovom stoji pra-
sionica. K. Crnogorac, bot. 68.
2. KONCIC, m. prezime. — Pomine se sviii
vijeka. Ozak dospi inih plemida, navlastito od
Koncica ... J. Kavanin 145''.
3. KONCIC, m. ime selu u Srbiji u okriigu
toplickom. M. D. Milicevii, kraj. srb. 396.
KONCIIiIJ, m. ili k6ncilijo, n. vidi koncilij,
tal. concUio. Ku naredbu ne mogu prominiti
ni papi, ni konciliji, ni anjeli nebeski. Stariue.
17, 234. — Sveto koncilijo od Ti-enta. B. Gradic,
djev. 80. §to govori sveto koncilijo ili zboi. B.
Kasic, zrc. 137. Govori .sveto koncilijo od
Trenta. I. Drzic 58.
KONCIMA, adv. vidi konci. — U Voltigijinu
rjecniku: konfiima, barem ,almeno' ,wenigstens'.
— Moze biti da treha citati konoema, jer je
tako u novoslovenskom jeziku.
1. KONCIN, m. sam,o a Stulicevu rjecniku, uz
konSene s dodatkom da je uzeto iz misala.
■2. KONC^IN
KONDI.TER, a.
2. KONCIN, m. prezime? — U Danieicevu
rjecniku: Konbcinb, crkva je treskavacka imala
jdvoriste Janeca Koubcina'. G-(lasnik). 11, 131.
mislim da grijeskom stoji ,c' mjesto ,c' kao
,monahicevo'.
1. KONCINA, /. vidi 1. konac, 1 (od cega po-
stage nastavkom ina). — Od proijeh vremena, a
izineda rjecnika u Stulicevii (,maluni, riiiiia' s do-
datkom da je uzeto iz bremjaraj i u Danieicevu
(koubcina ,finis'). Blagodarihb Boga o sikoj
koncine videvb prepodobnago. Sava, sim. pam.
saf. 12. Do konbcini zivota nasegw. Mon. serb.
190. (1379). Vidu jere prihodi kojncina moja.
518. (1476). Postizajet koncinu lutb syna svo-
jogo. Okdz. pam. saf. 53. Po ocine konciny.
63. Pametnuju koucinu umri. S. Kozicic 47a.
Aristotil mudri svita sega kiiucinu govori.
Aleks. jag. star. 3, 315.
2. KONCINA, /. auijm. 1. konac, 2. — U iiase
vrijeme. ,Uzmi kakvegod koncine, pa mi okrpi
onu staru a}incinu'. J. Bogdanovic. — U prene-
senoM siimlu, kao hilka. Koncina, 1. Parietaria
L. (Sab]ar, Trsat, Bakar); 2. suvrst krupiie
kniske vrlo debele kore (u pozeskoui pn|u). B.
Sulek, im. 153.
KONCiNOVk'j, Hi. prezime. — Prije nasega
vremena. Mihail-b Koncinovici. rozdenijem-b i
vospitajiijsmt ixi, Srebrnioe. G-lasnik. 15, 66.
(1800). All se prica da je ktitor i ovoj bogo-
moli (manastiru Blaguvestenii) onaj isti poboini
Mijailo Koncinovii koji je i Vojavcu zidao. M.
D. Milicevic. glasn. 21, 62.
KONCITI, koncim, pf. vidi 1. koncati, 1, a.
— Od XVIII vijeka. Nauka se sa smrcu konci.
J. Eajic, pouo. 1, 8. Pak ako mi ili otpise ili
posje coveka s izvestijem, da je sve kouceno.
M. D. Milicevic, kra}. srb. 38.
1. KONCIV, adj. u Stulicevii rjecniku: ,fini-
tivus, compleus, conficieus'. — nepouzdano.
2. KONCIV, adj. vidi konca.st. Ova je bora-
nija konciva. u uziokom okrugu. S. Pelivauovic.
KONCUL, m. mjesno ime. — xiv vijeka.
Mesto zovomo Konboulb. Danilo 335. — moze
hiti da treba cilati Koncu| (vidi), ali vidi i
kouculski.
KONCULSKI, adj. koji pripada Konculu. —
Od XIII vijeka, a izmedu rjecnika u Danieicevu:
konbculbskyj, manastira Koncula na bugarskoj
Moravi vise Vrane: vladika i iguman ,konculb-
skyj'. (Okaz. pam. saf.) 54. 55. — Konbculbskij
(iijuinen). Svetostef. hris. 45. Iziuedu (xijana i
klisure konculske. Rat. 133.
KONCU^, Hi. mjesno ime. — isporedi Koucul.
— U nase vrijeme. U selo Koncuj. Rat. 132.
1. KONDA, adv. sazeto i skraieno kaono da.
— U nase vrijeme u Lici. Noge su mu, konda
b' poskocio, a ruke mu, konda b' ogrlio, a lijce
luu, konda b' objubio. Nar. pjes. marjan. 144.
, Konda ti to nijesi zna'. ,Zasijio brke, konda oe
s liima ajmovo siti'. J. Bogdanovic.
2. KONDA (K6nda), /. ime zensko. — Samo
u Vukovu rjecniku (,frauenname' ,nomen fe-
miiiae'), ali je u svijem primjerima (osim naj
starijih, u kojima se ne zna jeli mu.ikn ili zen-
sko) musko ime, vidi 3. Konda.
3. KONDA (K6nda), m. ime musko. — Od
prije nasega vremena (u naj starijim primjerima
lie zna se jeli musko ili zensko ime). Konda,
ace. Konbdu. S. Novakovic, pom. 71. Umre
Konda jedini u majke, zao majci Kondu zako-
pati. Nar. pjes. vuk. 1, 272. Ni Konda pod
Loznicom nije poginuo bole. Vuk, poslov. 194.
Konda bimbasa. M. D. Milicevic, srb. 29.
KONDAK, m. kratka crkoena pjesma, stslov.
kondakij, rus. KOH^aKT., od sryrc. xoi'tixxiov. —
U jednoga^jpissa_ji.viu vijeka, koji je jamacno
uzeo 'ovu rijec iz ruskoga (crkvenoga) jezika.
Kad su G-reci i Latini od Hristovi apostola pri-
mili hristjanski zakou, onda nije bilo ni casnoga
drveta, ni ikona, ni sveti telesa, ni mostiju, ni
kostiju, ni kanona, ni irmosa, ni tropara ni-
kakva, ni naj maiieg kondaka. D. Obradovie,
basn. 309.
KONDfcNATI, kondenam, pf. osuditi, lat.
condemuare, tal. condaunare. — U jednoga pisca
Dalmatinca xv vijtka. Ter pravu Jienu ovnj na
smrt kondenase. M. Marulic 85.
KONDEE, kondiSra, m. vidi kondijer.
KONDICI.IA, ./'. uvjet, tal. condizione, nem.
kondizion. — Na jednom mjestu xvi vijeka.
Sa vsimi kondicijami kako se va torn listu
vdrzi. Mou. croat. 272. (1573).
1. KONDICijON, kondicij6ni, /. vidi kondicija,
tal. condizione. — U dva pisca Dubrovianina
XVI i xvii vijeka. Takoj se ima govoriti kako
je koudicijou od Judi. Zborn. 21''. Od njecijeh
okolisa i kondicijoni od izpovijesti. I. Drzii
235.
2. KONDICIJON, kondicij6na, Hi. vidi kondi-
cija i 1. kondicijon. — U pisaea Dalmatinaca
od XVI vijeka. Molitav ima imiti 4 kondicijoni.
Korizm. 6b. Ako bi se tkogod s koiidicijonom
imao krstiti. B. Kasic, rit. 5. S kondicijonom
oli s ovom odlukom ; ako nisi prvo bio dobro
krsten. M. Dobretic 25. S ugovorom ili kondi-
cijonom; ako nisi krsten. 26.
KONDICIJONAL, kondicijonala, adj. tal. con-
dizionale, koji je pod nekijem uvjetom. — U
jednoga pisca xvn vijeka. Ovom kondicijonalom
formom. B. Kasic, rit. 5.
KONDICLTONAT, adj. tal. condizionato, vidi
kondicijonal. — V jednoga pisca Dalmatinca
xvm vijeka. Zaruceiia pogodbena oli condicijo-
nata oli pogodna. M. Dobretic 418.
KONDIC, Hi. prezime. — U nase vrijeme.
Dosao sudu iz Petlovaoe Matea Kondic. Glas-
uik. II, 1, 42. (1808). Doso k sudu Mata Kon-
dii iz Prnavora. 198.
KONDIJA, /. ime zensko. — isporedi 2. Konda.
— U Vukovu rjecniku.
KONDIJER, kondijira, m. hirnoa, poveci .'!ud
u kojemu se hrani pice (vino, rakija, voda) i iz
nega se toci u caie (rijetko se pijf samijem kon-
dijerom, vidi primjer iz Nar. pjes. vuk. 2, 273,
a osobito iz 1, 385). desto se pomine da je od
zlata ili od srebra, a na jednom mjestu (M.
Drzid 400) od kamena. moze imati poklopac. —
-ije- stoji po .juznom govoru, ali se i u nemu
kao u driiga dva, iuje i kondir. — Mislim da
je od grc. xdi'Stagoi (lat. cantharus), a ne od
xovSv, jer po ovome ne zna se kako bi doslo r
u osnovu: — Naj stariji je obiik jamacno kon-
dijer (u spomenieima konderb), ali je u na§c
vrijeme oblik k6ndi)r obican u svakom govoru;
rijetko je konder. — Akc. kaki je u gen. sing.
(kondijera, kondira) taki je u ostalijem padezima,
osim nom. i ace. sing, kondijer (kindir), i voc.
kondijero, kondijeri (koudire, kondiri).
a. kondijer (konderb). — Od xv vijeka a
Dubrovniku, gdje se tizdrzalo do nasega vre-
mena (u pjesmama) uz kondir, ali se cuje i izvan
Dubrovnikn. — Izmedu rjecnika u Belinu (,brocca
KONDI.TER, a. 5
o vaso simile per il vino' ,cirnea' 149»), u Volti-
gijinii (,broeca' ,krug'), u Vukovii, (vide kondir),
M Danicii'evu (konbdorb ,pooulum' xijvtfv). Ki«n-
liorb jodaiib sb pokrivafiemb i sb povrazwmb
koznunib, a jestb u i^emb 11 litarb i 3 unfte.
Spom. sr. 2, 19. (1406). Kovb srbbrbni: devetb
kondijeri, poteXu 90 litrb, 2 unfie. Mon. serb.
107. Spom. sr. 2, 97. (1441). Go.spoja taj slavna
s kondijerom ka stoji, po sve diii pripravna da
tamo napoji svaku vrst od fudi. M. Vetrani6 2,
49. Da trudnijeh napoji kondijerom od zlata.
2, 52. Uzmi ovi kondijer kameni, nato6i ga i
donesi ga. M. Drzii 400. Jodan drugom kondi-
jerom hiadna vina napijaSo. Nar. pjes. bog. 69.
Uzeh kond'jer, pak na vodu. (iz Dubrovnika).
Nar. pjes. vuk. 1, 308. Utofiila u kondijer vina.
(iz Dubr). 1, 416. Pije Turcin vino kondijerom.
2, 273. Skooi momfie od zem|e ua noge, i uzelo
kondijer od zlata. (iz Crne Gore.). 3, 553. U
ruci joj srabrni kondijer. Nar. pjes. here. vuk.
135. Natofii u kondijer vina. Pjev. crn. 316*.
Iznesoh ti u kondijer vina. Nar. pjes. magaz.
1867. 87.
b. kondir. — Od xvii vijeka (u Mika\inu
rjecniku), ali vidi i kondirak. — Izmedu rjec-
nika II Mikajinu (.cantharus, lagena, oenopho-
rum'), u Stulicevtt (,lagena, oenophorum' iz Mi-
knjina), u Vukovu (,der becher' ,poculum' s do-
datkom da je stajaca rijec i s primjerima:
Kondir vina od dvanaest oka. Donesi mi kondir
vina od tri godine). Kondir srbski. Glasnik. ii,
3, 53. (1706). Carica mu sluzi iz zlatua koudira.
(ekavska pjcsma). Nar. pjes. vuk. 1, 98. Uto-
cila po kondira jeda. (ek. pj.). 1, 215. Pred
nima je kondir vina. (ek. pj.). 1, 270. Vi§'
glave joj kondir vina. (iz Dubrovnika). 1, 331.
Stade piti kondir vina. (iz Dubr.). 1, 332. Vaja
mu dati pun kondir vina. (jekavska pjesma). 1,
385. Vino mu dati, fiase ne dati, neka didija
kundirom pije. (jek. pj.). 1, 385. Donesi mi
kondir vina od tri godine. (ek. pj.). 1, 512. U
ruku joj dva kondira zlatua. (ek. pj.). 2, 302.
I po kondir zezene rakije. (jek. pj.). 2, 461. Te
zavati vode u kondiru. (ek. pj.). 2, 492. Medo-
vinu iz kondira zlatna. (ek. pj.). 2, 642. Pak
natoci zlatan kondir vina. (jek. pjes.). 3, 491.
Donesi mi jedan kondir vina. Pjev. crn. 110b.
Kad zaiska u kondiru vode. Bos. vila. 1889.
123. Da se shrana oznacuje imenom n. pr. valis,
kondir, boca. Zbornik zak. 1853. 97.
e. konder. — Samo u Bjelostjenievu rjec-
niku: V. flasa, i u jednoga pisca (ekavca) naiega
vremena. Jos sa stola konder prima. B. Radi-
cevic (1880). 313.
KONDINOVIC, m. prezime. D. Avramovic
254.
1. KONDDJ, kondira, m. vidi kondijer.
2. KONDIR, kondira, m. u Vukovu rjecniku:
u rezanu vinograda: kad se loza na kondire od-
sijece, onda vise rodi s dodatkom da se govori
n Srijemu.
KONDIRAK, koudirka, m. dem. kondir (vidi
kondijer). — xv vijeka, a izmedu rjecnika u
Daniciievu (konbdirbkb ,poculum'), cf. konbderb.
Dva kondirbka, potezu Sestb litrb i un6u. Mon.
sorb. 408. (1441).
KONDIRIC, m. vidi kondirak. — U Danici-
ievu rjecniku: konbdiridb ,poculum': 2 kondirida
(KC)ll,\llfillli.(). (Spom. sr. 2) 100. (1441). moze
biti da je pogrjeska u prepisivanu mjesto , kon-
dirbka', kao §to se zove ista stvar u drugom
zapisu (jamacno je tako, jer je ova prepisano iz
spomenika o kojemu je rijec kod kondirak).
36 KONDURBO.TA
KONDIROVATI, kondirujem, impf. u sali
provoditi: ,Gdi si ti sinoc kondirova?' M. Pa-
vlinovic.
KONDISATI, koudisam (Hi kondiSem?), pf.
namjestiti se, nastaniti se. — isporedi kondisati.
— impf. : kondisovati. — Bice od tur. konmak,
prebivati. — U naSe vrijeme. A gdi ce nam
kondisati rob|e? Nar. pjes. srem. 44.
KONDISOVATI, kondisujom, impf. prebivati,
boraviti, uprav impf. kondisati. — U jednoga
pisca naSega vremena. U kojem je rimski pje-
snik Katulo kondisovao. M. Pavlinovi6, razl.
spis. 423.
KONDISaTI, kondiSam, pf. vidi kondisati. —
U nase vrijeme u Bosni. I tu ti svi kondiSamo
(smjestimo se). Bos. vila. 1886. 41.
KONDIT, m. vidi kondijer. — U naie vrijeme
u Stonu. U kondit mu sakupi vodicu. Nar.
pjes. u Stonu. M. Milas.
KONDOGRICA, /. mjesno ime. — xv vijeka.
U sele Kondogrice. Spom. stojan. 44.
KONDOLEJ, m. mjesno ime. — xiv vijeka. —
U Daniciievu rjecniku: Konbdolej, crkva je tre-
skavacka imala ,u Vinoehb' nivu ,blizu Kondo-
leja'. G(lasnik). 13, 374.
KONDOT, m. zahod, prohod, tal. condotto. —
U nase vrijeme u Istri. Koadot ,latrina'. D.
Nomanio, oak.-kroat. stud. 36. i u Dubrovniku.
P. Budmani.
KONDRIC, m. ime selu u Slavoniji u zupaniji
virovitickoj. Razdije). 132.
KONDROV, u Daniiiievu rjecniku : Konb-
drovb, liiva je .Konbdrova' do puta ,kuckovijan-
skoga' pripadala crkvi treskavackoj. G(lasnik).
11, 131. 13, 375.
KONDIJNA, /. robija. u Lici. V. Arsenijevic.
,E, da nije kondune, sta bi jos veceg zla bilo
na svijetu !' J. Bogdanovi6. — Od tal. con-
danna, osuda.
KONDUNAIsTE, n. djelo kojijem se konduna,
vidi konduna. — U nase vrijeme u Lici. ,E,
da nije kondunaiia izduravati!' J. Bogdanovic.
KONDUNAS, konduniSa, m. robijas. u Lici.
V. Arsenijevic. Osudenog po vise godina na
robiju zovu ,kondunasem'. J. Bogdanovic. —
Postaje od konduna t kondunati. — Akc. kaki
je u gen. sing, taki je u ostalijem padeiima,
osim nom. sing., i voc: kondunasu, kondunasi.
KONDUNATI, kondiinam, impf. robovati (ii
robiji). u Lici. V. ArsenijeviA. ,Vaj koliko e
Simu kondunalo, sto 6 Isana ubio?' , Borne 6.e
ga sila godina kondunati, nije sala fiojka ubiti'.
J. Bogdanovic. — Od tal. condannare, osuditi.
— Akc. se mijena u praes. 1 i 2 pi. : kondu-
uamo, kondundte, u aor. 2 i 3 sing, konduna, u
part, praet. act. k6ndunao, kondunala, u part,
praet. pass, kondunan.
KONDURA, /. cizma, tur. quntura, qundura,
crevja, po svoj prilici od grc. xoS-ogvo;. — Akc.
se mijena u gen. pi. kondiira. — U nase vrijeme
u Bosni. Od mojije vezeni terluka, od tvojije
mrkije kondura. Nar. pjes. petr. 1, 164. Ovu
sam rijefi (kondura) ouo od bosanskog bjegunca,
on nece reci: ,cizma i cizme', uego ,kondura i
koiidure'. ,Ma cudnije u tebe, pope, kondura,
va}aju ti glave, kad u nima mozes po vodi do
kojena gaziti'. J. Bogdanovii.
KONDURBOJA, /. crnilo za cizme. — Slozeno
od osnova kondura i bqja. I ovu sam rijeS 6uo
od bosanskog bjegunca. J. Bogdanovii.
y
KONfiA
267
KONlfiATI
KONDA, /. a Vukovu rjeiniku: ubradafi zen-
ski (osobito po Sumadiji) ,eine art weibliche
kopfbedeckung' ,vittae genus', vidi i: Devojke
se II ovom okrugu (sabackoin u Srhiji) od zena
razlikuju, sto uose proin i kiku mjesto konde . . .
Devojke nose samo fes ... a zene nose kape od
tri ruke : konde, vrline, lopatara (u. okrugu po-
drinshjm). V. Bogisic, zborn. 130.
KONESTEA, /. vidi konestra. — Potvrden je
samu dem. konestrica (vidi).
KONESTRICA, /. dem. koaestra. — U spo-
meniku xvi vijeka (iz HUjevna) . Od darova
dosli su nam naj prvo dvi konestrici, u jednoj
je narauac, i drugu za t6steme|e. Starine. 10, 10.
(1558).
KONESTRA, /. tal. canestro, nekahva kota-
rica, knU. — isporedi konestra. — U Istri i u
Liei nd XVII vijeka. Niz zida bi iz Dainaska
u konestri spusceu. F. Glavinii, cvit. '208:i. Ko-
nestra, malena kotarica .korbchen'. F. Spincic,
Klana (u Istri). Kinestra ,eine art korb'. J.
Bogdauovic.
KONESTRETINA, /. auym. konestra. — U
nase vrijeme u Liei. J. Bogdanovic.
KONEStRICA, /■. dem. konestra. — If nase
vrijeme u Istri i u Liei. Obuce se kako i si-
rota a na ruke bilu koneStricu, v koneStrici dvi
bile kanioe. Nar. pjos. istr. 2, 67. Konestrica,
dim. od konestra. .J. Bogdanovic.
KONEVOD, (m.)':' Hi Konevoda, /. r" mjesno
ime. — XIV vijeka. U Konevodu. Stat. pol. ark.
5, 309.
KONFEKAT, k6nfekta, m. nem.. confect, slatkis.
— U Bjelostjenievu rjecniku : konfekt vsakojacki
.salgama, bellaria', v. postpast. i u Voltigijinu:
konfekt ,confettura, pospasto' ,konfect, iiachtisch'.
KONFEKTAB, konfektara, m. cuvjek koji pravi
konfekte. — U Bjelostjeneeva rjecniku : ,salgama-
rius'.
KONFERENCIJA, /. doijovor (u diplomatskom
smisiu), tal. conferenza, nem. konferenz. — (/
pisaca nasega vremena. Imace se drzati konfe-
rencije medu odaslanici pojodinili drzava. Zbor-
nik zak. 1865. 385.
KONFESIJA, /. iiprnv: ispovijest, ali se upo-
treblava u snacenu: vjera, lat. confessio, tal.
confessione, nem. konfession. — U pisaca na-
Sega vremena. Za razlicite konfesije postoje po-
seime skole. Zbirka zak. 1, 234. Konfesija
kojoj se zavod namjenuje. 1874. 404.
KONFESIJONALAN, konfesijiualua, adj. koji
pripada konfesiji (upotrebjava se a skulama
koje su uredene osobito prema vjeri). — nem.
konfessional. — U pisaca nasega vremena. I
uzdrzavati konfesijonalne pucke skole. Zbornik
zak. 1, 234. Podizati konfesijonalne pucke skole.
1874. .300.
KONFfcSUR, konfesiira, m. ispovjednik, lat.
confessor, tal. confessore. — II jednoga pisca
Dubrovcanina xvii vijeka. Apostoli, martiri,
konfesuri i djevice. M. Orbin 82.
KONFESURIJA, /. ispovijedaonica. — Tal. (u
dijalektu) confessoria (u toskanskom govoru oon-
fessionale). — Po zapadnijem krajevima od xvii
vijeka. Imati 6e u crkvi sidiste konfesuriju. B.
Kasic, rit. 51.
KONFESATI SE, konfesam se, pf. ispovidjeti
se, tal. confessarsi. — U naSe vrijeme u Istri.
Nasa sloga. god. 14, br. .8, str. 11.
KONFESIJON, konfesij6ui, /. ispovijest, tal.
confessione. — U naSe vrijeme u Istri. Nasa
sloga. god. 14, br. 3, str. 10.
KONFIN, konfina, m. vidi 1. granica, tal.
confine. — isporedi kunfin. — Po zapadnijem
krajevima od sv vijeka. Posede koufine. M.
Marulii 16. Bolonija misto na krajili ili con-
finih od Romanije i Lumbardije. F. Glavinio,
cvit. 3601).
K0Nf6rTATI, konf6rtam, pf. tal. confortare,
pokrijepiti. utjesiti, razgovoriti. — Po zapadnijem
krajevima od xv vijeka. Da mi se je konfortati
u aevolne moje trude. M. Vetranic 1, 18. —
vaja da je ovako snaiene i u ovom primjeru
(gdje je pasivni glagol). Vazgan i konfortan
bozanstveuu lubavju. Mirakuli. 35. — U ovijem
primjerima kao da je imperfektivni glagol, i
s drugijem znadenem : svjetovati, nagovarati.
Konfertajuoi i nagovarajuci plk da cine pokoru.
Mirakuli. 33. Konfortajuci vas k dobru. Ko-
rizm. 9a. Zato konfortajte viteze, da se dadu.
MoQ. Croat. 234. (1529).
KONFIINDATI, konfiiudam, pf. smesti, pomi-
jesati, jiomutiti. — Od tal. confondere. — ispo-
redi konfunditi. — IJ nase vrijeme u Dubrovniku.
,Konfundo sam jedno s drugijem'. ,Nemoj ga
konfundat, i tako je smeteii'. ,Koufundo sam se
u brojeiiu'. P. Budmani.
KONFUNDAVATI, konfiindavam, impf. kon-
fundati. — U nase vrijeme u Dubrovniku. P.
Budmani.
KONFUNDITI, k6nfundrm, pf. vidi koufun-
dati. — U nase vrijeme u Istri. Nasa sloga. god.
15, br. 33.
KONFUZIJON, konfuzij6ni, /. tal. confusione,
smetna. — U nase vrijeme u Istri. Nasa sloga.
god. 14, br. 14, str. 62. i u Dubrovniku. P.
Budmani.
KONGOEA, /. ime selu n Bosni u okrugu
travnickom. Statist, bosn. 76. vidi i: .Ta sam
momak iz sela Kongore. Nar. pjes. juk. 559.
U vrh Duvna, u selo Kongoru. 582.
KONGORSKI, adj. koji pripada Kongori.
Sin jedini kongorskoga kneza. Nar. pjes. juk.
559. ^
KONGA, /. vo^a. — Vala da je rijcc tarska
(mozebiti od tur. qyng, naklonost). — U nase
vrijeme u Liei. ,To nekako sve nije po mojoj
kongi'. ,Taj vam razgovor ne ide meni u
kon^u'. J. Bogdanovic.
KONGE^j, m. ime selu u Srbiji u okrugu lo-
plickom.. M. D. Milicevic, kra}. srb. 396.
KONGILA, /. brijeg ispod Mlave u Srbiji u
okrugu pozarevaekom. M. D. Milicevic, srb. 1020.
KONGULOVI6, m. prezime. — fJ nase vri-
jeme. D. Avramovid 242.
KONI, adj. isto je sto 1. kolan, samo 1 na
kraju sloga ispada. Koni, §to pripada kolima
ili sto je za kola. Koni svrdao. u Liei. V.
Arsenijevid.
KONICA, /. vidi kolnica, a (isporedi koni). —
II Vukovu rjecniku: ,wag6nschoppen' ,recepta-
culum curruum' *■ dodatkom da se govori u
Barani.
KONIC, m. .sprava (spletena od pruca) u kojoj
se drzi vinska komina had je pod tijeskom. —
Nepoznata postana. — U Stulicevu rjecniku:
,gabbia in cui si spremono col torchio le vi-
uacce' ,fiscina exprimendis vinaceis'.
KONICATI, konicam, impf. rijec nepoznata
znacena {isporedi konic). — U jednoga pisca
KONICaTI 2
Dtthrovfanina xvi vijeka. Nakosi trs}ike ter
plavcu koniJaj. M. Vetranid 1, 87.
KONlClNE, /. pi. ime mjestu u Srbiji u okrugu
podrinskoni, Zein|a kod KoniCina. Sr. nov. 1875.
1079.
1. KONIK, til. vidi 1. kolnik, a (isporedi koni).
— JJ Vitkovu rjeiniku: put za kola ,fahrweg'
,Tia', cf. kolovoz s dodatkom da se govori u
Crnoj Gori.
2. KONIK, )». iovjek Ho se vozi na kolima
(isporedi koni). — U jednoga pisca nasega vre-
mena. Vrveli su putnici, konici, koiiici, pesaci.
M. D. Miliievic, zira. ve6. 294.
3. KONIK, m. u tri primjera xv i xvi vijeka
nt'jasna rijec, moze hitl da znaci klijet. Pustiv
ceie i kouike. M. Marulic 258. Polivali perivoj,
zide 3ve kolike, i ribe, kim ni broj, i sve Aili
kouike. P. Hektorovid 35. U koj korab]i (No-
jevoj) vi se da su tri konioi. Nauk bru. 58b.
4. KONIK, Hi., prezivie. — xvi vijeka. Ivanisa
Konika. Mon. croat. 260. (1561).
KONIN, adj. koji pripada koni (vidi 1. kona).
Konini jadi. Nar. pjes. here. vuk. 220.
KONISTHA, /. vidi konestra i konestra. —
U pisaca rakavaca xv * xvi vijeka. A ja nis
ponistru u konistri spuscon bih niz mir. Ber-
nardin 20. paul. 2co>. 11, 33. I skupise tada i ua-
puiiise dvanadeste konistar kusov. Postila. Nl^.
U konistrah grozja ubraae. Ivau trog. 81.
KONISTRIOA, /. dem. kouistra. — xv vijeka.
Da bill konistrice od suha ali od palme plel.
Ziv. jer. star. 1, 228.
IvONIStRA, /. vidi koaestra. — U jednoga
pisca XV vijeka. I skupise tada i napunise dva-
nadeste konistar kusov. Beruardin 52. joann. 6, 13.
KONKA, /. skolka, tal. conca. — U dva
pisca XVII vijeka. Neptun i Pi-oteo u kouki. G.
Palmotic 2, 2. Konke i ostrege morske rastu.
M. Radnio 38a.
KONKAHAE, m. a rukopisu, xvi vijeka stoji
mj. houkijar (vidi). Aleksandar nasar i veliki
konkahar. Aleks. jag. star. 3, 311. (u drugijem
ritkopisimn na istom mjestu ima hokijarb i honb-
kearb).
KONMORAC, koumordca, tn. a Mikalinu rjei-
niku: konmorafi, motar, matar ,crithmum, cri-
thamum'i a iz nega u Stulicevu: ,orithamum,
crithmum'. — Ocito je da je ista rijec sto i ko-
morac, ali u osobitom znacenu (Chrithmum ma-
ritimum L., vidi motar). — Po ovoj se rijeci
maze tumaiiti kako je postalo komorafi od morac,
pa je n ispred m ispalo. ostaje jos nejasno, sto
je znacene onoga kon: misli .se da komorac po-
staje od yri. tjcnoudga&Qui', divji morac, te da
je ko Hi kon postalo od kon a da je nvo po grc.
'innoi;. ali ovakovo tumacene mislim da nije po
narodnom duhii, jer hi se prva polovica slozene
grike rijeci prevela, a druga hi se primila kako
je u grckome samo s nekijem promjenama. ja
mislim da kon treba shvatiti kao prijedlog,
s kojijem je narod slozio poznatu rijec morac, i
(po puckoj etimologiji) podao znaiene: trava sto
raste kod (kon) mora, kao sto i jest motar.
1. KONG, adv. sazelo kaono (vidi). — Od
xviii vijeka. SrdaSce mi ustinulo kono mramor
studeni. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 27. Kono
sfeti krstitel jo2 primio je razborstvo. Cesti-
tosti. 12. No klana li toliko visoka druga
kono gospara? 31. Kono da svaki dan sunce
svaniva. A. Kalic 569. A za liima do dvjesta
8 KONOBAR
Srbina na atiraa, a pod mizdraoima, kono srodno
jato golubova. Nar. pjes. vuk. 4, 183. A ru-
Sica rumonilo vija, po nedragu kono i po dragu.
Osvetn. 1, 10. I junaSkom vjerom zavjerite,
kono su se zavjerili Turci. 3, .38. — Maze ot-
pasti i krajne o, osobilo ispred da. Kon' da mi
je vatru naloiila. Nar. pjes. marjan. 29. Ca5u
baci, kon' da ne pi vina, i skofii so, kon' da ne
sidase. 72. — vidi i 1. konda.
2. KONO, m. hyp. konSija. — Akc. se mijena
u voc. kono. — U Vukovu, rjeiniku.
KONOB, m. (Hi f. ? kao Ho je u naj starijem
primjeru gdje i znaiene nije jasno), fiekakav
sud. — dd srlat. canabus, zdjela. — Samo u
knigama pisanima crkvenijem jezikom, a izmedii
rjeinika u Stulicevu (,ahenum, caoabus, calda-
rium' 4- dodatkom da je uzeto iz hrevijara) i u
Daniiicevii (konobb , pelvis'). I sama konobb
narekla se jestb toje svetyje crbkbve. Domen-
tijana 159. Metnule glavu va konobb i izva-
rise. Grlasnik. 10, 252. — Ne znam, pripada li
aino ovaj primjer Hi pod konoba: Spili su ga
tri konobe vina. Nar. pjes. istr. 2, 70.
1. KONOBA, /. pivn,ica, podrum, srlat. canaba.
— Akc. se mijena u gen. pi. k6noba. — Od xv
vijeka, a izmedu rjeinika u Mikalinu (konoba,
pivnica ,c6lla vinaria, cellarium, horreum vina-
rium', i kod izba, podrum, vinioa), u Belinu
(,cantina, luogo sotterraueo da tenere il vino'
,cella vinaria' 167*; ,cellaro, stanza terrena da
tener vino' ,cellarium' 183b), u Bjelostjenievu
(konoba, v. pivnica), u VoUigijinu (,cantina'
jkeller'), u Stulicevu (,cella vinaria') ; u Vukovu :
1. (po zapadnijem krajevima) podrum ,keller'
jCella'. — 2. (u Hrvatskoj) soba pri zemji, gdje
se pije i jelo gotovi ,eine arte schenke' ,cau-
pona'. U Seiiu pjevaju }udi iza glasa ne samo
po ,konobama', nego i po ulioama u po podne.
— Ne mozi u jednoj konobe, ni u hize tovernit
dvojega vina. Stat. kast. (1490). 185. Vino ko
je V konobi. NaruiSn. 21*. Idose v konobu od
vina. Mirakuli. 55. Jest prodal polovicu ko-
nobe Jurju. Mon. croat. 289. (1588). Vinogradi
i vrtli uapunaju zitnice, konobe. P. Radovcic,
ist. 149. Shrane liihe i konobe svakega su
pune blaga. A. Vitalii, ist. 513b. Blagoslov
konobe gdi vino stoji. L. Terzi6 213. Vidi
jedan strasan osin, otide za nim u konobu. J.
Filipovic 1, 250b. Ulaziste unutra u manastir,
kako u kouobu. P. Filipovic 19. Grana zelena
na vrati od konobe daje nam na zuaiie, da se
u lioj vino prodaje. Ant. Kadcii 108. Kud?
kamo? u jednu konobu. M. Kuhacevic .52. Co-
vik zame k|u6 i opre konobu. Nar. prip. mikul.
13.
2. KONOBA, /. ime selu u Hrvatskoj u zupa-
niji varazdinskoj (vidi Petrovsko). Razdije}. 95.
KONOBAN, konobna, adj. koji pripada ko-
nobi. — U nase vrijeme u Istri. Konobni ,cel-
larius'. D. Nemani6, 6ak.-kroat. stud, iiftsg. 41.
KONOBANE, n. djelo kojijem se ko konoba.
— Izmedu rjeinika u Stulicevu i u Vukovu.
,Bome 'e i u ne vratrije konobane sa onlikom
djeourlijom'. J. BogdanoviA.
KONOBAR, m. iovjek koji iuva konobu, koji
upravfa konobom; covjek koji ima svoju konobu
(gdje prodaje vino); u nase vrijeme u Hrvatskoj
mose znaciti i slugu u gostionici (prema nem.
kelluer). — Od xv vijeka (vidi na kraju), a iz-
medu rjeinika u Belinu (,cantiniere o canavaro,
quelle che tieue cura della cantina' ,cellariu3'
167"), u VoUigijinu (,cantiniere, canevaro' ,kell-
KONOBAE 2
ner'), ti, StuUcevti (,cellae vinariae custos'), w
Vuko>>u: 1. (po zapadnijem krajevima), vide
kj-uoar. — 2. (u Hrvatskoj) koji ima konobu
,em gastwirth' ,oaupo'. cf. krcmar. — Vidi mi se
da nas konobar ne pride. Mirakuli. 4. — / kao
prezime. Toma Konobar. Mou. croat. 51. (142'2).
KONOBARICA, /. zensko cefade kao konobar.
— U Vukovu rjecniku: 1. (pj zapadnijem kraje-
vima) vide kjucarica. — 2. (u Hrvatskoj) zena
koja ima konobu ,die gastwirthin' ,caupona'.
KONOBATI SE, kon6bam se, impf. s mukom
zivjeti (vidi u Vukovu rjecniku). — Akc. se
mijena u praes. 1 i 2 pi.: konobdmo, konobite,
u aor. 2 i 3 sing, konoba, u part, praet. act.
konobao, konobala. — Nepoznata postana, ali
isporedi kombati se i a;ombati ae. — ■ Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Stuliievu ddolere,
moerere, uruciari, angi, se afflictare'), u, Vukovu,
(trudom otimati se od zla i od sirotine ,sioh
kiimmerlich belielfen' ,parce ac duriter vitam
agere': dobro se onaj covjek konoba). N^ecu-
venu dize viku, konoba se, pla6e i cvili, gorkiii
suza toci riku, zivotom se skoro dili. J. Krm-
potic, kat. .50. ,§to radisV" ,Ma nlsta, evo se
s djecurlijom vavije konobam'. ,Koaobara se sa
mojije stotinu muka'. ,f. BogdauoviA.
KONOBETINA, /'. augm. konoba. u Dobro-
selii. M. Medic.
KONOBICA, /. dem. konoba. — U nase vri-
jeme, a izmedu rjecnika u Stuliier.u (,cellula vi-
naria'). ,Imam malu konobicu svedno ka' ska-
tulicu'. J. Bogdanovic.
KONOP, konopa, m. uze, isporedi konopao.
— Akc. kaki je u gen. .^ing. taki je u ostalijem
padezima, osim nom. i ace. sing., i voc. : ko-
nope, konopi. Vuk ne bi^ezi za gen. sing, ni-
kakav akcenat razlican od numinativa, a tako i
Danicic (G-lasnik. 8, 19 i 20). isporedi i kouopac.
— Postaje od srlat. canapus. — Od xv vijeka
po zapadnijem krajevima (obicnije je kouopac),
a izmedu rjecnika u Mikalinu (konop, konopac,
uze , funis, restis'), a Belinu (,fune' , funis' 334^1),
u Bjelostjencevu (konop, povraz , funis, restis,
schaemos, rudens', v. vuze), u, Jambresicevu. (,ru-
dens'), u Voltigijinu (,corda, fuue' ,seil, strick'),
ti Stulicevu (,funis, restis'), a Vukovu (vide ko-
nopac).
a. uopce, misti se svayda uze upredeno Hi
usukano (rjede spdeteno) od konopafa. Konopom
vezana. M. Marulic 190. Nav ka je lipa i
mocna i lipo i dobro napravjena konopi i vsa-
kom napravom. Transit. 236. Privezase jednim
konopom onu ruku. Korizm. 97". Svezan tvrdo
bi gvozdmi i kouopi. Zborn. SSI". Po konopih
doli spustise po3ti[u. Anton Dalm., nov. test.
51". Ucinivsi kako bic od konopa. ISS''. joann.
2, 15. Dokle ne bi hodili nagi i bosi s konopom
na grlu. A. G-ucetic, roz. jez. 3i. Zapovidi da
bi tvrdo potegli sve konope. Ivan trog. 7. Ko-
uopi su dopali mene. B. Kasio, rit. 105. Kono-
pijema svezan. B. Kasic, zrc. 175. Ucinivsi
kako bic od koaopov, izagna svih iz crkve. I.
Bandulavid 61b. joann. 2, 15. Ti meni sveza
konopom ruke moje. 109b. Poluge od driva po-
priko imase nikoko nakriva, na kih se sidjase :
ua prvoj visase konopa ne malo, za kih se lii-
taso kako kon za zvalo. D. Barakovic, vil. 278.
A konopom opaso se (pustii'iak) po ostrom ruhu
od kostreti. I. Grundulio 436. Tim prostrijeso
mnoz konopa, po kijeh htjese po svoj voji sit
vitezi svi uaj bo}i. 555. Pogaui . . . konop na
vrat mu vrgohu, ter po mestu potezahu. F. Gla-
9 KONOP, c.
viuii, cvit. 107b. ZnadiSe kouope plesti. 208*.
Konopom se opasa. 335". Tuge nike radi sam
konopom zaguti se. 368". Nav ima konope
proti fortuni. 447. Vrat odrt oStrijema konopi.
I. Drzic 332. Od konopa pas pritvrdi. G-. Pal-
motic 1, 24. Od Iconopov kimi bi vezan u vrtlu
i na koloni. P. Radovoic, nac. 433. Po konopu
Epeo sajde. I. Zanotti, en. 19. i^judi se jezikom
a zivine konopom (uzom) vezu. (D). Za romi-
jenSora neka ide i konop. (D). Poslov. dauic.
Tore ju konopom pooase vezati. Oliva. 24. Jedni
na vrat konop mecu. A. Vitajic, ost. 107. I
tvrd konop kad douese, vrat mu 'e sveti s nim
kruzio. 190. Niki se uvezao po tijelu konopom.
S. Margitii, fal. 21. Blagoslov konopa cim se
pase. L. Terzic 260. IJa je sarao postaviti
zlatnu duplu na konope. J. Kavauia 44". Obu-
kose kostreti, opasaSe se kouopim. A. d. Bella,
razgov. 50. Pomjivim okom gleda jambore, je-
dra, konope. 236. Da 6e muogo lasiie mocS ulisti
debel konop u iglene u.si, uego u raj bogati la-
komac. L. ^ubuski 35. Pripravita oruzjo i ko-
nope. M. Lekusic 39. Da te s konopi na krizu
rastegnu. J. Banovac, prisv. obit. 36. Pririza
konop o komu visase. J. Filipovic 1, 9Sb. A
konopom opasa se. P. Knezevic, ziv. 8. Nemilo
konopima privezase negovo tijelo. V. M. Gucetic
33. Konopima biti vezau. I. A. Nenadic, nauk.
260. Muoge konop vec zadavi, koji pri liem
bise pravi. V. Dosen 121". Indi konop i tojagu
va|alo bi pripraviti. 188". Rici vezu mlade vi-
tezove, a konopi kone i volove. And. Kacic,
razg. 131". Raztrze oba konopa. kor. 130. Ciui
ga tankim konopom svezat. P, Radman 14.
Razdrisujuci konope. A. d. Costa 2, 161. Ko-
nop s kojim bise vezane ruke nasemu spasiteju.
Ant. Kadcic 44. Drvetja, konope, uza. 284.
(de(ad) s konopom ua vratu. I. J. P. Lucie, razg.
25. Sausun uvezan konope raztrgnu. 69. S ko-
nopom o vratu padose. izk. 16. Ludi Jovan
rastegnu rakama, na sedmoro konop raskiauo.
^ar. pjes. vuk. 2, .30. Pokrila je po kuli konope,
da joj bratac vode ne zafati. Nar. pjes. here,
vuk. 147. Za konop se koiii zavedoso. Nar. pjes.
juk. 517. S konopi vezane. Nar. pjes. istr. 2, 8.
Uva pelivana na jednom konopu ue mogu igrati.
Nar. posl. vuk. 57. Zamite jodan konop, pa me
pustite po nin autar va jamu. Nar. prip. mikul.
83. De na konop skacu i igraju. P. Petrovio,
gor. vijen. 61. Svezu dva Icraja od konopa za
ona dva cavla. V. Vrcevic, igre. 45. Osusismo
ih o konopu (objesismo ill). S. ^ubisa, prip. 172.
Mah mamene nasrnuse slugo, ter na konop i li-
kovo uze dvajest trijest mucenika druze. Osvetn.
1, 24.
b. prije bi se optuzenici vezali konopom za
lakte, pa bi se tako objesili da isponjede krivicu.
ista se muka upotreblaoala i kao pedepsa za
krivce. — U Itatiji se ovaka muka zvala corda
(Hi colla), te se kazivalo : dare la corda. Hi met-
tere alia corda. Buduci stavjeni na konop i
tako pred silu muke povidase. Transit. 232. Ko-
nop , corda, fuae intesa di quella, con cui si
tormentauo i rei' , funis tortorius'. A. d. Bella,
rjeca. 228b. Dati konop, staviti ua konop, ,tor-
mentare, dar la corda' ,fune torquere'. 735b.
Dati konop, muoiti konopom, muciti na konopu
,dar la corda' ,fune tortorio torquere'. J. Stulli,
rjecu. kod konop.
e. konop moze biti nacinen i od cega dru-
goya, ne od konopa(a. Kozji konop ,fune di
cuojo' , funis loreus'. A. d. Bella, rjeon. 334".
Jedan gubavac sudom o konopu zlatnomu crpase
vodu. Blago turl. 2, 119. Izbire od svUe ko-
KONOP,
270
K0N0Pei6
nopo. Nar. pJ63. istr. 1, 15. A od mojih rusih
vlas konopi spletala. 2, 59.
d. H metaforiikom smislii. Jfeka bih do-
stojal najti so vezaii vikuviiiiom nzom i kono-
pom od |ubavi tvoje. M. Jerkovii 50. 0 kraju
vezani konopi Adainovi i uzami bozanstveno mi-
losde. P. Radovfiid, uafi. 282. Da me svezeto
tisno s kouopom svete Jubavi vaSe. P. PosiIovi6,
nasi. 187l>. Kad grisuik upane u uze i konope
od griha. J. Banovac, pred. 7.
KoNOPAC, k6nopca, m. vidi konop, od ceija
postaje nastai)kom bcb (ne kao d<;minutiv; ko-
nopac hi bio itpran svaki komad azet napose, a
konop bi bio materijalni stipstantio, alt se na tu
razliku obicno ne pazi). — Akc. je zabi^ezen
kako je u Viikovu rjecniku i ne mijena se; ali
je meni obicniji drugi akcenat: kon6pac, konipca,
koji se mijena u voe.: k6nop6e, kinopci, i u
gen. pi. konopaca. — Od xv vijeka, a izmeiu,
rjecnika u Miknjinu (kod konop), u Belinu, (,fane'
,funis' 334a), ;{ Bjelostjendevii (kajkavski konopee,
konopfiic , funiculus canabinus, resticula'. 2. ko-
nopee za mucene ,fidicula'), u VoUifjijinu (uz
koiiopcic), u Stuliievii (v. Konop), u Vukovit (,eiu
strick von hanf' , funis canuabinus'. ,Konopao' je
od konopaja i dobro je usukan, koje samo kono-
pari grade; ,uzica' raoze biti i od konopaja i od
vune, ali uije usukana, nego je opletena i svaka
je zena sebi plete; ,licina' je usukana kao i ko-
nopac, ali je od lika i )udi je sami prave).
a. uopne, isporedi konop, a. Svrhu posteje
bise sveza' konopca tere se rukami ubicase za n.
Ziv. jer. star. 1, 235. Posad konopcem se obisi.
Narucn. 8la. Stavise mu jedan konopac ua grlo.
Korizra. 93*. Ucini kakono bic od konopae. N.
Kanina 71h. joann. 2, 15. Svezan konopoi. Zborn.
83a. Konopac stavismo na svoj vrat. M. Vetra-
nic 2, 138. Ja 6u poo uzet lakat konopca, ter
se eu objesit. M. Drzio 181. Zelec se objesit
jedan skup lakomac, otide na pole za kupit ko-
nopac. D. Ranina 106b. Ucini bic od konopaca.
A. Grucetid, roz. jez. 192. Opasa se konopcem i
niz konopac objesi jednu tikvicu, a na noge
obuce jedne crevfe od konopca. B. Kasic, in. 12.
Na vesli privezan konopac trojestruk. D. Bara-
kovic, vil. 277. Toliko trci kravica, koliko je
konopca. (D). Poslov. dauic. Metnii konopac na
vrat. P. Macukat 46. Bise pririzao konopac. J.
Pilipovic 1, 98'J. Blaguje malo brasua koga mu
po konopcu spustuje Roman. V. M. Gucetic 210.
Koga Pilatovi vojnici konopci i siu^iri vezase.
F. Lastrid, test. 164''. Pritrostrucivsi konopac,
maze gdi koga dostiguje. ued. 318. Kakvim ko-
nopci su svezaniy svet. 168*. Zapovidi kraj
s konopci ga kruto stupu pritegnuti. A. J. Kne-
zovii 167. Gledao je konopee kojim ce biti
vezan. A. Kanizlic, uzr. 97. Kod satora rasikar'
konopee satorove. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 16.
U konopcih i stablili za brodove. A. Tomikovic,
ziv. 4. I sastavi tridest konopaca i zasuka po
dva u jodnoga, te napravl petnaest komata. Nar.
pjes. vuk. 2, 35. Te nad Markom sator oborise,
na satoru isekli konopee. 2, 374. Al' co ti se
zamaknuti juba o konopcu u tvoje dvorove. 2,
630. To nasloni noze na konopee, pa povuce
no2o po konopcu, to presefie na ruku konopee.
3. 41. Konopcom mu savezao ruke. 4, 90. Ko-
nopac mu jesu na vrat polozili. Jacke. 181. Ka-
stigu 'o obrnul na nosi'iu konopca. 215. Tada
ih ona spusti kroz prozor po konopcu. D. Da-
nicic, is. nav. 2, 15. Svezani konopcima nevoj-
nifikim. jov. 36, 8. Govoreci da bi se volila
utopiti ili konopcem zadaviti. PravdouoSa. 1852.
88. Za Aim druzi svi ko povezani, Aih konopci
ni uXa no veXu. Osvetn. 2, 91.
I), vidi konop, b. A trikrat mi neizreftene
na konopcu muke da§e. P. Kanaveli6, iv. 323.
(!. jer se kriuci ojeiiaju konopcem, dovjek
(koji je utekao)^ s konopca znaci Ho i objeSenak
(kao psooka). Covjek s koca i s konopca jSgherro,
bravo' ,sicarius'. A. d. Bella, rjecn. 675'). Koji
s koca, koji s kouopca (n. p. aastali se, t. j. sve
nevajali |udi, objeseiiaci). Nar. posl. vuk. 143.
Ugostio si Mijata koji jo utekao s konopca. S.
^ubiSa, prip. 231.
d. « metaforiikom sinislii. Svezavsi konop-
cem od [ubve. Narufin. 46^. Zaziva od zapada
starce, kojino su primotali konopac od zivota i
prikucili se k stozoru od smrti. F. Lastric, ned.
145. Od grisnih opaCina konopac svoj pletu. A.
KaniXlic, uto6. 98. Konopcima paklonima pri-
vucene u pako. I. Velikanovi6, uput. 1, 24.
1. KONOPAN, k6nopna, adj. koji pripada ko-
nop(ama. — Od xvi vijeka. Koliko je zrno ko-
nopno. Transit. 93. Kad so konopna, u vodu
zamo6ena i opet iscedena, platna po Xitnim go-
milama prosfcru. Nov. sr. 1835. .82. Konopuo
sjeme. V. Bogisic, zborn. 111.
2. KONOPAN, kdnopua, adj. koji pripada
konopu, koji je nacinen od konopa. — U nase
nrijeme, a izmedu rjecnika u StuUceou (,funalis').
Uz konopne ]estve. M. Vodopic, tuz. jel. dubrovu.
1868. 209.
KONOPANCI, Konopanaca, m. pi. mjesno ime.
— Prije nasega vremcna (pisano Kouop"ei, Uo
bi trebalo shvatiti kao da je pisano Konoptnci).
Spom. .stojan. 184.
KONOPAR, konopara, m. covjek koji po svojein
zanatii pravi konope. — isporedi konopcar. —
Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem pa-
dezima, o»im nom. sing., i vac. : k6nop3.ru ili
kouopare, konopari. u Vukovu je rjecniku druk-
ciji akcenat, ali je u Dubrovniku (gdje on kaze
da je cuo ovu rijec) akcenat kao Ho je zabi^ezen
gore (isporedi i konop, konopac). — Od xvii
oijeka, a izmedu rjecnika u Mikajinu (konopar,
koji oini konope ,restio, restiarius, funarius')
gdje xe naj prije nahodi, u Belinu (,funaro, fu-
najo' ,r6stio' 334*), u Bjelostjencevu (konopar,
povraznik ,re3tio, funarius'), u Stulicevu (.restia-
rius, restio'), u Vukovu (k6nopar .der seiler'
,restio' s dodatkom da se govori u Dubrovniku).
Da su pujiski konopari ... M. Pavlinovic, razl.
spis. 310.
KONOPAREV, adj. koji pripada konoparu.
Mati mu je bila k6i konopareva. M. Paviinovi6,
rad. 70.
KONOPCI, Konopaca, m. pi. ime mjestu u
Srbiji u okrugu podrinskom. Sr. nov. 1869. 461.
KONOPCAC, konopcca, m. u Stulicevu rjec-
niku: V. konopoic. — nepouzdano.
KONOPCAR (kdnopcar?), konopcdra, m. covjek
koji po snojem zanatu pravi konopee. — isporedi
konopar (i radi akcenta). — Od xviii vijeka, a
izmedu rjecnika u Belinu (,funaro, funajo' ,restio'
334ii) gdje se naj prije nahodi, i u Stulicevu (v.
konopar). Od sejaka ima kovaca, . . . kacara,
kolara, dundera, konopcara. Vuk, dan. 2, 102.
k6n0PCI6 (konopcic), m. dem. konopac. —
Radi akcenta vidi konopac. — Od xv vijeka,
a izmedu rjecnika u Mika}inu (konopcic, mali
konopac , funiculus, resticula'), u Belinu (, Cor-
delia, oordicella, funieella' , funiculus' 229*; ,fu-
nieella, fuue piccola' , funiculus' 334*), u Bjelo-
stjenievu (vidi kod konopac), u Voltigijinu (,fu-
KONOPCIG i
nicella, cordicella, cordella' ,strioklein'), « StuH-
cevu (jfunioulus, resfcioula'), « Vukuvii (k6nop6ic,
dim. V. konopao). Opasat se kouopcicom. M.
Marulic 270. Konop6ici sideoi lagahnn udarati.
B. Kasic, rit. .55. Konopoic mi od dijeuja sricau
dojde i cestiti. A. Vita}i6, ist. Mb. On oiuti
svaki mah od vesala, strucnuce svako i od sla-
bahna konopcica. B. Zuzeri 292. Zavezat lakte
i stegna uzlovitijem konopcicim. 335. Privitijem
konopcicim sama sebe bicevati. 423. Tada sve-
za§e s jednim rdavim kouopeicem dite i spustise
ga u jamu. J. Banovac, pripov. 214. Svezavsi ko-
nopcicem krajeve. F. Lastrio, test. 201a. Svezan
zlatuim konopcicem od bozanstva. 2011*. Koji
pritezete zlo6u s konop6i6i od izpraznosti. M.
Zoricic, osm. 35. Uoiui ko jedan bic od sastu-
denijeh u jedno konopcica. S. Rosa 5.3*. Izvadio
noz i priajeko konopfiii s kojijeiQ bijaSe Jezus
vezan. B. Basii 56. Tesko vam koji potezete
opacinu s konop6i6ima od tastine. 82. Samo
sto uze aliti konopfiici, s kojim svezani bihu, iz-
gorise. And. Kacic, kor. 291. Ako bi mu se
podala tkojagod odi6a mekahna, iziiutra bi ispleo
nike konopcide. Blago turl. 2, 156. Duge ucini
konopciie tvoje. J. Matovic 471. Konopcic dra-
gostni koji side, obvi i sveza moje srt-e. I. M.
Mattei 226. Lasno je razumjeti, da prilikom
konopcica znamenuje se ovdi zestoka Bozija lu-
bav. 227. (Trearnli), tal. ,terzaruoli', kouopcici
prisveui priko sirine jedra, u dva u tri reda,
svaki red zove so ,ruka'. M. Vodopic, tuzn. jel.
dubrovu. 1868. 213. K6nopcic, dim. od konop.
J. Bogdanovic.
KONOPCIJA, m. vidi konopar. — I'ostaje
twrskijem nastavkom ci. — Samu a Belinit rji'i-
niku: ,funaro, funajo' ,re3tio' 334a.
KONOPCrNA, /. augm. konopac. — U naSe
vrijeme. K6nop6ina. J. Bogdanovic. Kon6pcina.
M. Medic.
1. KONOPUSTA, /. ime hi(kama (iiprav ono od
sta se cine konopci). — Samo u 3Iika[inu rjec-
niku.
ii. vidi kouopla, kouopfe. — U Mikalinu
rjecniku: od konopine ,canuabaceus, cauuabiuus' ;
platuo od konopine, kauavce ,canavaccio' .tela
canabina'.
b. Ricinus communis L., isporedi rimska
konopja (kod konopja). — vidi kod konopjica.
2. KONOPINA (k6nopina), /. aagm. kouop. —
Od xvm vijeka. A vrat dave vruce konopine.
L. ^ubuski 47. K6nopuia, augm. od konop. 3.
Bogdanovic.
KONOPLUiA, /. bilka, isporedi konopjika.
Konoplika (conoplica u mletackom rukopisu), 1.
altea, ibiscus, malvoviscus, bismalva, malva or-
teusis (u mletackom rukopisu), Althaea cauna-
biua L. ; 2. Vitex agnus castas L. (Vodopic), v.
Konopjika. — Konoplika otocka (oouoplica ho-
tofcha u mletackom rukopisu), agnus castus, pi-
perella (u mletackom rukopisu), Vitex agnus
castus L. B. Sulek, im. 154.
KONOPLINA, /. vidi konopja, konopfe. — 1/
Bjelostjencevu rjecniku: konopliiia, t. j. kudeja
.canabum'. 2. platno iz konopline, kanavac ,tela
canabina', i ti Stuliievu,: uz konopja s dodatkom
da je useto iz Bjelostjenceva. — Pa svoj prilici
treha citati konop|ina.
1. KONOPJA, /. Cannabis sativa L., bijka sto
se od nezinijeh vlahanaca pravi uze (konop, ko-
nopac). — isporedi konopje. — Jamaino je rijec
praslavenska (isprva konopi. i konopja), isporedi
stslov. konopja, rus. KOHonjia, KOBona.Ah, KOHonc,
'1 konop];jAnka
ins. konope, po/. konop', konopie, pa i lit. ka-
napes, stpriis. konapios. — Ista je rijec Sto i
firi. xfivvapig, hit. cannabis (iz grnkoga), stonem.
hariaf, skand. bampr itd.; alt se cini da ni Ger-
mani ni Slaveni nijcsu primili ovu rijec ni iz
latinskoga ni iz grckoga jezika; jer je. s jedne
strane it germanskijem jeziciina ova rijec priinila
prvo pomicane glasova (lautvorsehiebung) po ko-
jemu sii glasovi k » b postali hip, a misli se
da sii Germani posudili rijeci s jaga istoin po-
slije oimga pomieana; s druge strane Grci sii
obaznali ne vele rano za ovu hi^ku sto je rasla
u .tkifskiji'in prijedjelima (Erodot 4, 75): .<va je
diilcle prilika da su Slaveni i Germani napose,
a napose Grci primili ovu rijec od naroda koji
je ovu bi(ku gojio u istocnoj Evropi Hi u za-
padnoj Aziji (vidi O. Schrader, sprachverglei-
chung u. urgeschichte". 426). — Tzmedu rjecnika
u Bjelo-ifjenci'vu {,<;anabis. eanabum'"), ii .Jamhre-
sii'Kvu (,canabis'), (( Stuliievu (konopja, trava
, cannabis, cannabum' s dodatkom da je uzeto iz
hukvara). Od konopje seme stuci s maslomb.
Hredovjecn. lijek. jag. star. 10, 92. Ja liocu za
goluba, koji sece po konopji. Xar. pjes. kras. 1,
134. Konopja, KdllilllAU, rus. Koiioiie.'ii., kohoimu,
KOHonciMta, cos. konope, poj. lu/,. kouop: ca-
nabis (u mletackom rukopisu), Caimabis sativa
L. (Vuk). — Koiiopja divja, cei. divoke konope
(Eupatorium cauuabiuum), 1. Euphorbia lathyris
L. (u Zagorju); 2. Althaea caiiuabiua L. (u
Istri). — Konopja duga, abutilo d' Avicenna
(Kuzmiii, Auselmo da Canali), Abutilon Avi-
cennae G-rtn. — Konopja rimska, manus Christi,
Ricinus communis L. (Sabjar). B. Sulek, im. 154.
2. KONOPJA, /. ime nijestu u Srhiji u okrugu
kragujevackom. Mesto Konopja. Sr. nov. 1873.
715.
3. KONOPJA, ./'. ime zensko. — (J Vukovu
rjecniku.
KONOP^jAK (konopjak, gen. kouopjaka), m.
postaje od konopja, a uj/otre/t{ava se u nase vri-
jeme u razlicitijem znacenima.
a. u Vukovu rjecniku ima samo k6uopjrik
bez znaiena; u trecem su izdanu dodali izda-
vaovi: vide koiiopjisto?
b. mjesto, zem^a gdje se goje konojile. Cagr-
tajci, koju je jedan Porecauiu namostio u ko-
nopjaku, pa .se ona po vetru okre6e. M. D. Mi-
lidevic, zim. vec. 88.
v. lokva II kojoj se kisele konopie. — U
Istri. Konopjak , lacuna in qua cannabis humec-
tatur', gen. konopjaka. D. Nemanio, fiak.-kroat.
stud. 67.
d. platno izatkano od konopa^a. — U Sule-
kovu rjecniku: ,hanfl6inwaud'.
e. ime mjestima u Srbiji (bice prema zna-
cenu kod b). aj u okrugu kragujevackom. Zemja
pod Kouopjakom. Sr. nov. 1875. 72. — b) u
okrugu smederevskom. Niva u Konopjaku. Sr.
nov. 1873. 1055.
KONOPJiAJST, adj. koji pripada konoplaina,
koji je nacinen od konopa{a. — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Stulieevu (,caunabinus') i u
Vukovu (,hanf-' ,cannabinu3'). Sejaci nose ko-
sulu od konopjana platna. M. D. Milicevic, ziv.
srb. 1, 65. S konopjanim sjemenom. V. Bogisio,
zborn. 109.
KONOP^jANIK, m. vidi konopjak, b. — If
nase vrijeme u Bosni. Zavukao bi se u kono-
pjanik. Bos. vila. 1887. 68.
KONOPt^ANKA, /. bilka. Kouopjanka, Linaria
vulgaris MUl. (Visiani, Lambl). B. Sulek, ira. 154.
KONOP:{iAR 21
KONOPHjAE, konopjdra, m. vidi koiiop|ak, b.
— U ntiie rrijeme » htri. Koiiopjar ,ager can-
iiabo coiisitus', gen. konop|5ra. I). Noiuanio, 6ak.-
kroat. stud. 67.
KONOP^iARA, /. oidi konop|ak, b, (i kao
ime mjestii u Srbiji ii okrtKju krusevadlcom).
Konopjara u mostu zovomom Konopjara. Sr. nov.
1875. 983.
KONOP]^A.RICA, /. cejfttgarka. — Konopja-
rica ,Carduolis olog;ans'. ii Sluiiu. D. Hire.
KONUPV.\RKA, /. ces(u(jarka. — Carduelis
carduolis (L.). S. Brasilia, ptiue hrv.-arp. uastav.
12'). ,Konop[arka' je pravo iiarodiio imo 6os|u-
garke. 15». — U Sulekinm rjeenikii sloji sa
drugu pticu (jiiriiicu): ,haiifling' ,Friiigilla can-
nabina'.
KONOP^iAST, adj. kaze se o perju kad je
raice§^ano, i o iivadi u koje je onako perje. —
U nase vrijeme. ,Uvati onu kouopjastu koku,
pa cemo 'e zaklati'. J. Bogdanovii. ,Konop!asto
perje' u gusko, kad je sve rasces|aiio. u Volo-
deru. D. Hire.
1. KONC)PJriA§, konoplasa, m a narodnoj za-
goneci (isporedi konopjast). Crjen leti po puticu
u cr|eim klobu6icu; liega srete konopjas : ,Ala,
brate, crjen ti si!' ,Bogme, brate, ka' i ti'. od-
gonetjaj : pijetao. Nar. zag. nov. 164.
2. KOJfOPJ^AS, konop(asa, m. vidi konopjak,
d. — U nasc vrijvme. Od kouop}e se pravi i
platno kouop|auo sto se kaze ,konop}as'. D.
Popovic, poznav. robe. 371.
KONOP^jASICA, /. Liuota rufesceiis Dress.,
neka ptica. — Konopjasica, juricica ,Friugilla
linota'. D. Trsteiiak.
1. KONOP^iE, k6nopaia, /. pi. ono od cega se
predu Hi mica iizela (konopi), uprav je plur.
kouopja (oidi). — Od xvi vijeka, a izineda rjei-
nika u Vukooii (,der hanf ,cannabis'. cf. ku-
djeja).
a. u znaienu sprijeda kazanome. Nemostuo
ze ognu vs konop}ahb sbkrvenu utajiti se. u S.
Novakovi6, novo brdo. 71. Od konopa} ili laua.
S. Budinii, ispr. 129. Konopje domace, canape
domestica (Kuzmic), Cannabis sativa L. — Ko-
nopje divje (ili lozne Bjelostjenac), 1. osiris
(Bjelostjenac), alyssou (Bjelostjenac, Parcic), Che-
nopodium scoparia L ; 2. cannabis sylvestris (Du-
rante), Althaea caunabiua L. — Konopje pitome
(u rukopisu xvi vijeka), v. konopje domace. —
Konop|e turske. mirioa (Parcic), tamaris, ricinus
(Bjelostjenac), Ricinus communis L. (Sab}ar). B.
Sulek, im. 154.
b. u ovijem primjerima kao da je mnozina
prema konop. Konopa} natepeu. D. Barakovic,
vil. 278. I veza do smrti u jake konopje. jar. 16.
c. ime mjestu u Srbiji u okriigu pozare-
vackom. Niva u Konopjama. Sr. nov. 1875. 619.
2. KONOP^iE, «. Cannabis sativa L., vidi ko-
nopja. — Uprav je cull, konop. — Od, xvi vi-
jeka, a izmedu rjecnika u Vrancicevii (,caiiabis')
gdje se naj prije nahodi, u Mika^inu (konop}e,
kudija ,canabis, caiiabum'), a Belinii (,canapa,
herba nota, dal cui tilo si fan.no le funi, ,ca-
nabis' 164i), u Voltigijinu (,canape' ,hanf'), a
Stulicevu (v. konopja). S konopjem vaja ra-
diti . . . Fajda od konopja ... I. Jablanei 164.
Nikne im konopje . . . Moli da joste mlado i
slabo konopje pocupaju. D. Obradovic, basn. 302.
Ispletite mi bradu od kucina i nazuta konopja.
S. J^ubisa, prip. 151. Hoce da mu skisne Ian i
konopje. 173. Konopje (u Dalmaciji), v. ko-
nopja. B. Sulek, im. 154. — Kao coll. konop.
! KONOP^ilSTE, c, 6;.
Bez suda ih objese o konopju po galijama. S.
J|iUbisa, prip. 117.
KoNOPl^R.V, adj. koji pripada konup(aina. —
Od xviii cijeka. Daj jim zobat konopjeno simo.
J. S. Rejkovic 424. Vaja posuti konopjenoga
seniena. M. D. Milidevic, ziv. srb. 1, 99.
KO.NTOPlriENA TRAVA, /. bilka. Konopjena
trava, Echinochloa crus galli Beauv. (u Zagorju).
B. Sulek, im. 154.
KONOPl^ENKA, /. suvrst kruSko (Vajavac, ii
Slavoniji). B. Sulek, im. 155.
1. KONOPl^ICA, /. (uprav dcin. konopja), ime
nekijem bifkaiiia. — Od xvn vijeka, a izmedu
rjecnika it Mikafinu (,ricinum') gdje se naj prije
nahodi. Ima onde nika trava, Vlasi zovu je
konopjicom. J. Vladmirovic 36. Rasla tanka
konopjica. Nar. pjes. vil. 1867. 13. Konopjica
(koiioplika?), poj. kouopuica (Eupatorium), titi-
malo characia (Fran.?), Euphorbia characias L.
B. Sulek, im. 155. Konopjica, Anemone ranun-
culoides L. u niskom okrugu. S. I. Pelivauovic,
javor. 1881. 183. Konopjica, Syringa vulgaris
L. na Bracu. V. Tomio. Konopjica ,Eupatoria
caimabiniira'. u Bakru. D. Hire.
2. KONOP^jICA, /. juricica obicna, neka ptica.
— U Sulekovu rjecniku: prava konopjica, ,han-
fling' .Fringilla canabina'.
KONOP^ICINA, /. augm. konopjika. — U
Vukovu rjecniku.
KONOP^-IKA, /. vidi konopja.
a. M pravom znacenu. — Od xviii vijeka, a
izmedu rjecnika u Vukovu (,die hanfstaude, der
hanfstangel' , cannabis'). Simena od konoplike.
J. Vladmirovic 16. Tanka kao konopjika. (Go-
vori se za zene i za devoike, kad se hoie da
kaze da je koja lijepa rasta). Nar. posl. vuk.
312. Konopjika se naj pre nakvasi u vodi, pa
onda na stupi izlomi. D. Popovic, poznav. robe.
370.
b. znaci druge bi(ke sto su slicne konop(i,
osobito Vitex agnus castus L. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjecnika u Belinu (,agno casto, arbo-
scello medicinale' ,vitex' 53b) j {{ Stulicevu (ko-
nopjika, dubak , vitex'). Konopjika, 1. atanasia
(Pizzelli, Skurla), Tanaoetura vulgare L. (Ku-
zmii); 2. Vitex agnus castus L. (Lambl, Visiaui,
Kuzmic, Durante). — Konopjika duga, abutillo
(u sinskom rukopisu, Durante), Abutilon Avi-
cennae Grtn. — Konopjika mala, (Euphorbia)
lathyris L. (Bartulovic). — Konopjika velika,
Vitex agnus castus L. (Anselmo da Canali, Bar-
tulovic). B. Sulek, im. 155.
KONOP^ilN, adj. koji pripada konop]ama. —
Na jednom mjestu xviii vijeka. Korporal vaJa
da je od lauena ili od konopjina beza. A. Baci6
858.
KONOP^^INA, /. vidi konopja. — U jednoga
pisca xvi II vijeka. Dubre vozis po onih ze-
majah bas i kuda kouopjinu divas. J. S. KeJ-
kovic 373.
KONOPJ^iIStE, n. mjesto gdje se sadi (Hi
gdje se sadila) konopjika.
a. vidi konopjika, a. — TJ Vukovu rjecniku :
,ort wo hanf gestanden' ,ag6r in quo ^cannabis
fuit sata'.
b. vidi konopjika, b. — U Stulicevu rjec-
niku : , locus viticibus consitus'.
C. ime mjestima.
a) u Hrvatskoj. (kajkavski) KonopJis6e.
Vijevo. Moslavina. D. Hire.
h) pusta u Slavoniji u zupaniji virovi-
tickoj. RazdijeJ. 133.
KONOPI^tStE, c, c). 2'
<•) u 8rbiji. titi) u okruyu bingradskom.
Grlasnik. 19, 175. — bh) u oknigu krajinskom.
St. nov. 1873. 51. — cr) u, okrucjii puidre.vnckoin.
Sr. nov. 1873. 595.
KONOPJjilSTVO. n. ii Stidiceuu rjecnikii az
konop)iste. — »asina nepouzdano.
KONOPNICA, /. ime nclii ii Srhiji a okraipi
niskom. M. D. Milicevic, ki-a(. srb. 118. — Po-
rniue se xvi vijeka u kiiizi pisanoj lathukijem
ji'zikom. ,Coiiopnic6'. Rad. 49, 127.
KONOPOHODAC, konopohoca, m. (peliviin)
koji idc po konopu. — Sacineno po lat. funam-
bulus. — Od xviii nijeka, a izmedii, rjecnika it
Belinu (jfunambulo' ,fuiiambulus' H'Ai:"-) gdje se
naj prije nahodi, u Bjdostjemeon {kajkaoski
konopohodec, ki po konopu hodl .funambulus'),
u Voltigijinii (,funambolo' ,seiltanz6r'), u Sliili-
ievii (.funambulus, schoenobates'). Nadzorni or-
gan! imadu uskratiti vizu konopohocem. Zbor-
nik zak. 1853. 395.
K0N0P0H0DEN8TV0, n. ii StuUcevti rjec-
nikn nz konopohodene. — sasina nepoiczdano.
KONOPOHODENE, n. djutu kojijc.m se hodi po
konopu (isj)oredi konopohodac). — ■ U Stiilicei'U
rjecnikii: ,1' arte di ballar sulla corda' ,schoeno-
batioa ars'.. — iii'poiizdano.
KONOPOSKAKALAC, kouoposkakaoca, iii. a
Stulicevu rjeiniku: (grijcskom) konoposk;ikaoc, v.
konopohodac. — nepouzilano.
KONOPOVEZAN, (idj. rczaii koiiopimn. — V
Stulicevu rjeiniku : ,fuiiibus constrictiis'. — M'-
pouzdano.
KONOVACINA, f. vidt kanavac. — Saiiio u
Voltigijinu rjeiniku : ,uimavaccio, cauavazzo'
jSackleinnand'.
KONOVIK, , in. ime nijrstu u tSrhiji u okrugu
va{eosko)n. Niva Konovik. Sr. nov. 1872. 45().
KONOVISTE, n. ime mjeatu u Srbiji u okrugu
pozarevaikom. Sr. nov. 1869. 293.
KONPAEATI, konparam, />/'. lul. comparire,
javiti se. — U kotorskom spomeniku xvi cijeka.
Ako Ii se §to cuje kto agravan, da konpara i
rece svoje pravi. Starino. 10, 37. (1574j. — i ii
nase vrijeme u Dulirooniku. I'. Budmani.
KONP.-VsijON, m. (f') oidi koiupasijuu i kom-
pasijun. — U rukopisu dubrovaikoin xvi vijeku.
Imao si od sluge svoga konpasijou. I'ril. jai;. ark.
9, 81. (1.520).
KONPIE, konpira, m. ridi kumpir /' krompir.
— II rukopisu ovoga vijeka. ilkn koii|)ira para
15. Rad. 1, 180. (1817).'
KONSAKRACijON, kuusakracijuni, /. tal.
consacrazioiie, posoecene (dio mise, vidi kod kon-
sakrati). — U Duhrovniku od xvii vijeka. Pokle
ti stoji toliko blizu po konsakracijoiii .lezus
Isukrs. I. Drzic 55. ,
KONSAKRATl, kousakrilm, /'/. tal. consa-
crare, posvetiti (u osobitiim znaienu: h(eb i vino
preko mise). — U Dulirovniku od xvn vijeka.
a. aktivno. Adorati kalez, ma ne prije nego
ga misuik konsakra. I. Drzic 61. Kada ktijase
konsakrat. 193.
b. pasivno. U kalezu konsakranu. I. DrXii
211. Toliko pod prilikom od kruha koliko od
vina konsakranijeh ... V. Andrijasevi6, put. 427.
KONSAKRAVATI, kon.sikravam, impf. kon-
sakrati. Svaku votu koju mu drago misnik bude
konsakravat ... I. Drzid 396.
KONSAKRIVATI, konsakrivam, hnpf. posoe-
iivati (u jedinoiit primjeru nije posve isto zna-
i KONSOLDULA
cene -sto kod konsakravati). — V pisua cakavea
XVI vijeka. Kako? jesu le biskupi oni ki kon-
sakrivaju one tri u|a. Stariue. 17, 234. (1355.)
KONSANQ-VINITAD, kousangvinitadi, /. lat.
consanguinitas, tal. consanguinita, rodbina (po
krvi). — U jednoga pisca .xvii nijeka. (J-radi od
konsangvinitadi. B. KaSio, rit. 240.
KONSARISTE, n. ime mjestu u Srbiji u-
okruifu bioqradskoin. Oraoa zemja u Konsaristu.
Sr. liov. ISijy. 328.
KONSKKRATI, koiiseki-am, ///. vidi konsa-
krati (ti sirem smislu), lat. consecrare. — U ru-
kopisu XVI vijeka (sa se, pasivno). Prose da bi
se biskupom konsekral. Ivan trog. 4.
KONSENCANE, n. djelo kojijem se konsenca.
— II istoga pi-ioa u kojega ima i konsenfiati (sa
slarijim oblikom konsencanje, pisanijem konsen-
canje, vidi kod konsencati). ]Ja se djevstvo gubi
i konsencanjem od pameti i vo|e. B. Gradic,
djev. 61.
KONSKNCATI, konsenoam. pf. pristati (nu
sto). — ()d tal. consentire. — U jednoga pisca
Dubrovianiria xvn vijeka : s<tmo je u jednom
prirnjeric c, a u ostala dua c\ ali treba jainacno
i u ouiina eitati c, jer se danas u Dubrooniku u
ovom :ii'n'i'/ni lu-r konsencati, i osim toga u
istoj ki'ii.i shtj, nekoliko puta slovo z za glas c
(sto l.itiiiiii I saiii pisac na kraju knige: Libarce
vele duhovuo, lijem sto je slovo <; koje je on lUio
upotrebiti za ooaj glas liilo izrizano kakono z).
ni se iia koju mu drago nefiis pametim prigne i
vo|om na liu konsenca. B. Gradic, djev. 47. Ako
vojom na toj nijeste prispjele ni konsencale.
t8 — 49. Xe konseucavsi na toj liih pamet. 49.
KONSEXTITI, k6nseutim, pf. dopustiti, tal.
(■nnseutire, pristati (isporedi konsenfiati). — U
knisi iakaoskoj xv nijeka. Da se imamo branit
i ne kousentit takove sile. Statut. kastav. 1490.
204. ^
KOiXSERVA, ./'. tal. conserva, pekinez. — U
niise irrijeme. Kouserva spada medu priredene
lokarijo, te se ocarinuje. Zboruik zak. 1853.
1077.
KONSKRV.4TI, konservam, /if. tat. i tal. con-
servaro, saiuvati. — I'o zapadnijein krajevima
od xvH vijeka. Da so uzdr/.o i konservaju ribe.
K Radovcic, ist. 21.
KONSERVATUR, konservatura, m. tal. con-
sorvatore, covjek koji .ito iuna Hi sahranuje. —
U jednoga pisca cakanca xvi nijeka. Shrani-
teji ili konservaturi. S. Budinic, ispr. 141.
K0NSIJENCIJ.4., /. vidi kousijencija. — II tri
pisca cakavca xvi nijeka. Da ohranimo jednu
dobru konsijenoiju. Postila. WZ^. Ki v ilega
i;rikvi ili opiini va velikih grisih naprotiva svo-
joj kousieneiji prebivaju. Anton Dalm., ap. 25t>.
Kako se to lipo samo od sebe uci i cuti o kon-
sijenciji. 94b. Konsijenciju nasu. Nauk brn. 12''.
KOXSiSTORLJ, HI. lat. consistorium, zbor (ii
razlicnijem .znaienima)^ — Od xvi vijeka. II
vicu ili kousistoriju. S. Budinii, ispr. 144. i\a
becki svoucilisni konsistorii. Zbornik zak. 1, 115.
I pridrzavsi si dva prisjednika od konsistorija
diecesanskog. 1853. 836. Paroh ima izvjesoe o
ispitu konsistoriju svom podnijeti. 1868. 221.
KONSOL, m. vidi konsuo. — Na jednom mjeslu
XV vijeka i otale u J)anicicevu rjeiniku (koni>-
solb, gledaj kuubsulb). Konsolb dubrovcki sb
svojimi sudijami. Spom. sr. 2, 178. (1417).
KONSOLDULA, ,/'. ime hi(kama, isporedi kon-
solida. Kou.soldula mala, viiicet<)sii:uiu, consn-
18
KONSOLmTLA
KONSTRLACITA
lida minor, herba venti minor (u inletaekoni
rukopisu), Prunella vulgaris L. — KonHoldula
sridiia (cousoldula stridgnja), siiifitum. coiiaolida
major (u mletafikom rukopisu), Symphytum offi-
cinale L. (Visiani). B. Sulek, im. lof).
KONSOLIDA, /. bijka, tat. oonsolida. Kon-
solida vela (oonsolida vela) u mletaftkom ruko-
pisu, V. Konsoldula sridiia. B. Sulok, im. !:").">.
KONSTA, /«. iine inusko, kim dn jc Inij). Kon-
stantiii, all viole hiti da im^l^iji- ■"/ iirr. liMvnu'ci
(lat. Coustans). — 11 Daniciiirii rifrniku: Konb-
sta, otac Konslantina velikoga. ((Jkdz. pam. saf.)
55. na istom mjestu stqji i ,onste' grijeskom pi-
sarskom postalom va|a da otuda 5to je pisar htio
napisati crvenim mastilom prvo slovo pa ostavio
mjesto a poslije zaboravio.
KONSTA.DIN, m. vidi Konstantin.
KONSTANCA. /. vidi Konstancija i Konstan-
tija. — Na jednom vijestu xvn vijeka. Stalna
budi, Konstanca. F. Glavinii, cvit. 40''.
KONSTANCIJA, /. vidi Konstantija. — //
istoga pisca u kojega ima i Konstanca. Oba-
cavSi mu kier svoju Konstanciju za zenu dati.
F. Glavinic, cvit. 198i.
KONSTANCO, m. Constantius, ime nmSku,
vidi Konstantije. — U dva pisca xvn i xviii
vijeka. Za kim Konstauco, siit Aegov, posta ce-
sarom. F. Grlavinic, cvit. r22h. Ivan papa, 6i-
gov otac Konstanco zvase se. l-53'>. Konstanco.
I. J. P. Lu6ic, razg. 83.
KONSTANDIN, m. vidi Konstautiu.
KONSTANDDfOPOL, m. Carigrad. — Od
yrc. KiarajavTi'i'ov iioXii (radi glasa d vidi kod
Konstantin). — U spomeniku xv vijeka, a iz-
medu rjeenika u Danicicevu (KouBstanbdinopolb
,ConstantinopoIis'). U Konstandinopiylle. Mon.
serb. 525. (1451—1481). — vidi i Konstactinopo).
KONSTANT-GEAD, m. Carigrad. — vidi
Konstantinov grad i Konstantin grad. — Saino
a jednoga pij<ca xviii vijeka. Od Ancire celnik
znani i namjestnik Konstant-grada. J. Kavaiiin
18la. Koustaiit-gradu izabrauu. 224'). Krstja-
nom opet dade Solim i bio Konstaut-grade. 226'>.
Konstaut-gradu u slavnomu. 292'i'. Stjepaii pa-
stir Konstant-grada. 298*. — Na jednom su
mjestu premjeHene rijeH (grad-Konstant) : Bugri
koji siono smiSe na grad Konstanl udariti. 259''.
KONSTANTIJA, /. Constantia, ime zensko
(t ostaje po grckom govoru). — U Danicicevu
rjeeniku : Koubstanbtija, sestra cara rimskoga
Koustantrna, (po Jetopisima) mati ,Bele' Urosa,
prababa Nemahina. (Okaz. pam. sai'.) 55. 56. 57.
Kostantija. 68.
KONSTANTIJE, m. Constantius, ime mmko,
grc. KuivnrtivKo;. — U Danicicevu rjeeniku:
Koubstanbtije , Constantius' : manastira Pandokra-
tora u svetoj Gori ,igumenb Konstantije' 1348.
M;(on. serb). 132.
KONSTANTIJE V, adj. uprav koji pripada
Konstantiju ; ali u jcdinom privijeru znaci: koji
pripadu Konstantinu. — U Danicicevu rjei-
niku: Korihstanbtijevb ,Constantii' : ,predb voji
Konstantijevumi. (Ok4z. paiu. saf.) 55. misli se
cara rimskoga Konstantina.
KONSTANTIN, Konstantina, m. Constautinus,
ime musko. — U grc. Kuirarrivrtvo; drugo i po-
slije V glasi kao d; po usobinama naSega jezika
moze ispasti jedno n pred konsonantom Hi obadva :
radi toga se nahodi u razliiitijem oblicima.
a. s nepromijenenijem oblikom. — Izmedu
rjeenika u Danidicevu (,Konbstanbtinb'). Kon-
stantinb (kmet). Mon. serb. 183. (1371—1395).
Konstantiiib (.tin kra^a Milulina). Okiz. para.
Saf. 53. 70. Sb ?.e (Stefan Decanski) rodi dva
sina: Konstantina i DuSana. 61. Zitijo (Stefana
visokof/a) v.se po rodu napisujot se Konstantiiu.-
iilozofwmb. 63. Helena cesarica, mati velikoga
Konstantina. F. Glavinid, cvit. 6*. Umri dobri
Konstantin cesar. 122''. Vlada§e rimskim cosa-
rastvom Konstantin veliki. 198«. Grad sazida
car Konstantin. I. Gundulic 531. Kostanca ki
se klada velog otac Konstantina. J. Kavanin
271''. Konstantin da kriXu marnu mjesto. 278*.
Konstantin da joj krunu. 291*. Da pogube ai^i-
Konstantina. Nar. pjes. vuk. 4, 168. Konstantin
se iguman ukloni. 4, 170. O caru Konstantinu.
Vuk, nar. pjes. 1, xiv.
b. drugo t postaje d : Konstandin. — U Da-
niiiievu rjeeniku: Konbstaubdinb. — (Krai ^*"
lutin) rodi dva sina: Konstandina i Stefana
kraja tretijago Urosa. Okaz. pam. saf. 60.
c. ispred d (vidi kod b) inpada n: Kon-
stadin. — U Danicicevu rjeeniku: Konbstadinh,
gledaj Konbstanbtinb. — Vb leto 6931 (= 1422)
septembrija 16 umrS carb blbgarbskyj Konsta-
dinb. Okilz. pam. saf. 76.
d. n i.ipada ispred s, vidt Kostantin, Ko-
standiii, Kostadin.
KONSTANTINI, ad.j. Konstantinov. — Na
jednom mjestu xviii vijeka, gdje moze biti stoji
Konstantini mjeste Konstantini (vidi kod Kon-
stantin grad) samo radi sUka. Te jih primi u
krstionik Konstantini. J. Kavanin 306''.
KONSTANTINOGEADSKI, adj. ko.ji pripada
Konstantinovu grad, carigradski. — U Stulicevu
rjeeniku : ,oonstantinopolitanU3'. — nije dosta
pouzdano.
KONSTANTINOPOL, m. vidi Koustandinopol.
— // jednoga pisca xviii vijeka (koji je izostavio
i radi stiha : Konstantnopol). Konstantnopol neg
drug stece. J. Kavanin 220''-.
KONSTANTINOPOLITANSKI, adj. carigrad-
ski. — Po lat. constantinopolitanus. — U jed-
noga pisca XVII vijeka. Prvi konstantinopoli-
tanski (sabor). B. Kasic, rit. 74.
KONSTANTINOPO^j, m. vidi Koustandinopol.
— Na jednom mjestu xiv vijeka, i u jednoga
pisca xvni. — U zadr'iem primjeru moze biti od
nom. Konstantinopo)e (pole po puckoj etimolo-
giji od 7i6).ii) srednega roda. Do samogo veli-
kaago grada Konstantinopo}a. .Spom. stoj. 22.
(oko 1318). Carom u Konstantinopolu. M. A.
Re|kovic, sabr. 5.
KONSTANTINOPO^jE, n. vidi KonstantinopoJ.
KONSTANTINOV, adj. koji pripada Konstan-
tinu. — U Danicicevu rjeeniku: Konbstanbti-
novb ,Constantini' ; ,vojny Konstantinovy'. (Okaz.
pam. saf.) 57. ,sestra Konstantinova'. 57. misli
se car rimski. — vidi i Konstantinov grad.
KONSTANTINOV GRAD, m. Carigrad. — U
starijim spomenicima, a izmedu rjeenika u Da-
nicicevu: Konbstanbtinovb gradb , Constantino-
polls'. Domentijanl' 130. 170. Glasnik. 11, 63.
KONSTANTIN, adj. vidi Konstantinov. —
Samo uz grad, vidi Konstantin grad.
KONSTANTIN GKAD, m. vidi Konstantinov
grad. — U starijim spomenicima, a izmedu rjee-
nika u Danicicevu. Konbstanbtinb gradb ,Con-
stantinopolis'. Domentijan'' 129. 130. 131. 141.
Glasnik. 11, 64. Okdz. pam. saf. 53.
KONSTANTNOPOL, vidi Konstantinopol.
KONSTELACUA, /. skup zvijezda, vidi zvi-
KONSTELACIJA
27n
konSi.ta
jezde, tat. constellatio. — U pisaca nageija ore-
mena. Konstelacija, astr. (stane zvijezda), lat.
, constellatio' ,coust6llatioii'. B. Salek, rjecn.
znanstv. naz.
KONSTITUGIJA, /. ^ndi ustav, lat. constitutio
(isporedi konstitucijon). — U pisaca naiega v/e-
mena. Konstituoija, stat. phil. v. Ustav. B. Su-
lek, rjefin. znanstv. naz.
KONSTITUCIJON, konstitucijdni, /. consti-
tutio, naredba. — U jednoga pisca xvii vijeka.
S svetimi konstitucionimi i naredbanii. B. Kasic,
fran. 206.
1. KONSUL, vidi koiisuo.
2. KONSUL, vidi kon.sii}.
KONSULA, m. vidi kousuo, d. — U pje.imi
crnogorskoj nasega vremena. Jesu posli mini-
ster! carski i konsule sila od Evrope . . . Kon-
aule ce iiaokolo poci . . . Nar. pje.'^. vuk. .'), 404.
KONSULARAN, konsiilarna, adj. Icoji pripada
konsulima, isporedi konsularski. — IJ pisaca na-
sega iiremena (radi z vidi kod konsiio). Nu izu-
ziuiaju se diplomatiCke i kouzulavue depese. Zbor-
nik zak. 2, 266.
KONSULARSKI, adj. koji pripada konsulima.
— Nacineno od lat. consularis. — U pisaca na-
sega vremena (radi z vidi kod konsuo). UteSaj
k visim sudovom proti rjesidbam sudova konzu-
larskih. Zboniik zak. 1863. 18j. Pod konziili
razumijevaju se svi oni kojim su povjereni po-
slovi konzularski. 1865. li.5. Zakon^jki clauak
o konzularskom ugovoi-ii s krajevinom portugal-
skom. 187i. 461.
KONSUL AESTVO, «. sluzha konsiilona. ^
isporedi konsulat. — U pisaca nasega oreinena
(radi z vidi kod konsuo). Poslovi, koji se tiou
konzularstva, spadaju i na ministarstvo trgovine.
Zbornik zak. 1863.'31.'>.
KONSULAT, m. cotisiilatus, cast (sliizha,
mjesto) Hi iired konsulov; a naj starijem jc pri-
mjerii drugo znacene (vidi kod b). — Od xv vi-
jeka (vidi kod b).
!l. sa gnaienem sprijeda kazanijeni. Uzvisen
u gospostvo od konsulata. B. Kasic, per. 1. C.
kr. konzulati (radi z vidi kod ko7isuc3) nalazeci
se u inozemstvu, iraadu sudbenost, koja ini je
povjerena. Zbornik zak. 1853. 141.
lb. u naj starijem primjeru tiiinaci Uanicir. :
konsulovo pismo, isto bi moglo i biti, ali se moze
razumjeti i kao p)ismo (sudbcne) ohlasti kojijem
se trazi kakva potana vijest. — U Dnnieicevu
rjecnikii: konbsulatb ,literao consulis'. — (iospodo
(pise se knezu i sudijama dubrovackijem), pri-
mismo konbsulatb giuspostva vasega u komb pi-
sahote za .Jaksu Zeca i za Vlahusu Latinicica za
3 komade svite, jeli mu ihb Vlahusa uzeo, nije
li. Spom. sr. 2, 110. (1444).
KONSULATSKI, adj. koji pripada konsulatu
Hi konsulatima. — U pisaca nasega vremena
(radi z vidi kod konsuo). Sabirati i slagati tr-
govaoka i konzulatska izvjesca. Zbornik zak.
1863. 315. Arkivi konzulatski neoskvri'iivi su
svagda. 1866. 340.
KONSULOV, adj. koji pripada konsula. Da,
si ugodnija sinu konsulovu. B. Kasic, per. 92.
KONSULSKI, adj. koji pripada konsulima. —
Nacineno u nase vrijeme (radi z vidi kod konsuo).
Brzojavke od diplomatickih ili konzulskih poslo-
voda . . . Zbornik zak. 1870. 5.
KONSUJ^, m. ime bifkama. — Izmedu rjecnika
u Stulicevu (konsu) krajski, trava ,consolida
reale, delfinio, erba' ,aparine' ; konsu} veliki,
ti-ava ,cou3olida maggiore' ,symphitum majus";
konsu} mali, trava ,consolida minore' ,symphi-
tum minus' ; konsu} zlatni, trava ,erba giudaica ,
pagana, spezie d' erba' ,virga aurea, hei'bae spe-
cies'). Konsul, konsu} krajevski, consolida reale,
delfinio (Stulli), Delphinium consolida L. (Vi-
siani). - Konsu} mali, consolida minor (Mattel,
Stulli, Anselmo da Canali), Prunella vulgaris L.
(Alschinger, Visiani). — Konsu) veliki, consolida
maggiore (Stulli, u sinskom rukopisu, Anselmo
da Canali), simfito (Anselmo da Canali), Sym-
phytum officinale L. — Konsu} zlatni (konsul
zlati u sinskom rukopisu). virga aurea (sinski
rkp., Stulli), Solidago virga aurea L. B. Su-
lek, im. 155.
KONSUO, konsula, «». consul, uprav u obicno
vrijeme u Rimu ioojek koji je (ujedno jos s dru-
gijem) imao naj visa cast i oblast (poslije se
promijenilo znacene). — -o stoji po stokavskom
ijovoru mj. 1. — U nase vrijeme po sjevernijem
krajevima zamjenuje se s glasom z (konzul, kon-
zuo) po nemackom izgovoru. — Od xv vijeka
(vidi kod b), a izmedu rjecnika u Danicicevu
ikonbsulb. gledaj kunbsulb).
a. a znaceiiii sprijeda kazanome (kao rimska
oblast). Cesar, ki triS konsul bio je. J. Ka-
vanin 29".
h. vidi kunsuo. Budi ti milostt dati i pre-
poruciti konsulomb Znhu Guceticu, Niksi Crevicu
i DanAlu Gundulicu ili liegovemb komesaromb
Franku .'^orkocevicu i Niksi Kabuzicu da ojni
prodadu i pos}u k namb u ruke. Spom. sr. 1,
IHl. (1415). ilUb gospodina konsula grada Du-
brovnika i lodt liegovehb sudija. 1, 136. (1417).
e. a ovijcin primjerima ne zna se o kakvoj
se rasti ijovori. Konsuli i knezi. S. Budinio,
ispr. 138. Konsul aliti vitnik. ¥. Kadman 12.
(1. « nase vrijeme, cinovnik koji u tudem
iiijestu stiti trgovacke i druge sveze pripadnika
vlade .ito ga je iinenovala (gdjegdje, osobito po
i.stoku, ima i sudbenu i diplomatsku vlast). Do-
laze dva konsula . . . Konsuo ruski . . . Konsuo
francuski. Nar. pjes. vuk. 5, 479. Kad konzuli
ki'iigu sagledali. O.svetu. 3, 59. Pod konzuli
razumjevaju se svi oiii kojim su povjereni po-
slovi konzularski. Zbornik zak. 1865. 145. Gla-
vnim konzulom u obih drzavah pripada pravo . . .
1.S71. 401.
o. Konsuo, preziine. — a nase vrijeme u
Dubrovniku. P. Budmani.
KONSA, m. hyp. kunSija, vidi konso. — A-kc.
se mijena u voc. : konso, konse. — Nalazi se
samo s m mj. n (vidi kod konsija). — U Vu-
kovit rjecnika: komsa, vide kom§o s dodatkom
da je po istocnom govoru. Araan korase ! vase
zakonose pi'avdu prave. Osvet. 4, .35.
KONSCANI, m. pi. ime selii u Hrvatskoj ii
Uipaniji bjelovarsko-krizevaikoj. Razdijej. 114.
KONSCINA, vidi Konscina.
KONSE, m. vidi konsa. — Po sjevernoj Dal-
maciji. Konse, konsija. M. Pavlinovio.
KONSENCIJA, /. vidi konSijencija. — U pi-
saca cakavaca xv i xvi vijeka. I ocistiti tvoju
konseuciju . . . Starine. 23, 1'29. (1496). Ako 'ih
(dela) ni v cemkoli obsluzil po svojej konsenciji.
151. Konsencija pravdena. Korizm. 07b.
KONSIC, m. prezime. — xiv vijeka. Jakov
KonSi6. Mon. croat. 9. (1325).
KONSIJA, m. (rijetko f.) susjed (sitsjeda), tur.
iioniu, i-|omsu. — Kaze se i k6m§ija, sto je a
nase vrijeme i obicnije nego konsija. — Akc. se
mijena u gen. pi. konsija (komsija). — U je.dnini
znaci (rijetko) i zensko celade, susjedu, te je onda
konSija
KOnSiLTTK, b.
ieitskoiia roUa: « mnoHni je obiino n zenskam
rodii i ta mii.^ku icfad.
1. m. susjed.
II. konsija. — Od xvii vijeka, a umedu
rjecnika u Belinu (,vicino, contiguo d' abitazione,
propinquus' Tlio*; ,prossimo, vicino di casa o di
conHni' .proximus' :"i92'J) i u Vukoi'ii (vido kom-
sija). Naj prvo u otca, paker u konsija. M.
Divkovic, bes. 110". Zaru6iiica koja je uboga,
i§te u konsija susjeda drago kamei'ie. M. Radni6
2631". Da se ne gnvori i ne op6i s onim kon-
sijom, s onim 6e)ad6tom ... J. Baiiovac, pred.
32. Dotrfiavsi konsije uadoSe krvno dilo. pripov.
167. U kuci onog konsije iliti susida tvoga. F.
Lastric, test. 334'>. Zovnuvsi konSije iliti bli-
ziiike. ned. 1.59. Medu bratjom, konlijama. 193.
Zaludu se tu^ite niki na konsije. svet. 58''.
Nasu bra6u i konsije. I. A. NonadiA, saiub. 14.
Pred vratima stojo samovo|ni Perastani, liihove
konsije. Nar. pjes. bog. 173. Zulume svakome
6inahu, koiisijama zivjet ue dadijahu. 207. U
no(5i usla u kiicu svoga kon§ije. M. Zorioic, zrc.
11. Stade zene pla6 i vika, da je ouse sve kon-
sije. 43. Prizvati svoga konSiju aliti susida.
And. Kaoid, kor. 71. Bliznika, znaiiaca, yrija-
teja 1 konsija. M. Dobretid 106. Videci svoga
konsiju oli blizrjika. 210. Eadivoju i s nim tri
druge konsije ilegove. Djelovod. prot. 19.
b. komsija. — Od xviii vijeka (naj stariji
primjer nije dosta puaedan). — Izmedii rjecnika
u Vukuvic (,der nachbar, vicinus'. cf. susjed).
.Suprotivna vijek komsije ni bor trpi nerazlozan.
J. Kavaiiin 407i. Da uzajmi od komsija sudeva
koliko god moze. E. Pavic, ogl. 321. Malone
upadose u sake svoji komsija. 175. Brzo demo
se ako Bog da i daje poznati, jer smo komsije.
D. Obradovid, basn. 262. Sto bi ti od onoga
muza rekao koji bi upitan od svoga komsije ... V
D. Rapid 8w. Kada si vidio tvoje blizne, tvoje
prijate|e, rodjake i komsije naglom smrtju umi-
rati. 66. Dnevi u kojima prijete} s prijetejom,
komsija s komsijom i gost s gostom najide se i
napije. B. Leakovid, gov. 61. Nu mi prose
mlogi prosioci: jedno bane, drugo generate, trede
prosi iz sela komsija. majka daje u selo komsiji.
Nar. pjes. vuk. 2, 38—39. Podsjeo me kao rdav
komsija. Nar. posl. vuk. 251. Koji je bio kom-
sija s ovijem. Nar. prip. vuk. 185.- U Xiksidah,
u nasih komsijah. Ogled, sr. 439. Moj komsija
zlatali kutija. Nar. pjes. petr. 1, 1S4. Boji je
dobar komsija no zao brat. Ko se komsiji mrazi,
on obraz gazi. U brata na najam, u komsije na
zajam. V. Bogisid, zborn. 390. Naj blizi kom-
sija preci je od udajena brata. 391. Pozali se
na svoga komsiju. PravdonoSa. 1851. 26.
2. /. susjeda.
a. konsija. — U pet primjera win i ovoga
vijeka. Ona mu se kuuijase, da ue znadise, i
sve cujase to jedna konsija. J. Banovac, razg.
135. .Jedna zenetina dolazila je u kudu jedne
svoje suside, konsijo. J. Filipovid 1, 23^. Di-
teSce jedne bliziie svoje konsije. P. Lastrid, od'
26. Nika viStica ispovidi da je hodila u kudu
jednoj konSiji rodici. L. Vladmirovic 17. I dr-
zalo Dalmaciju ... na uzioi nemaokoj koii§iji.
M. Pavlinovid, razl. spis. 346.
1). komsija. — TJ dva primjera xviii i
ovoga vijeka. 1 komsiju svoju vidi da je lipse
odivena. V. Dosen 118b. Ciganka to sve gle-
dala i slusala, pa rekne onoj hrisdanci: ,Ma
jadna kom.^ijo' . . . Nar. prip. vrd. 39.
k6n§I.)ENCA, /. vidi konsijencija. — U ru-
kopisu duhrovacknm xvi vijeka. Zla konsijenea.
Zborn. &>.
KONSIJENCIJA, /. conscientia, vidi savjest,
duSa, d, ij^ dusevnost, h). — Od latimke rijeri
n latijaiiskiji:m izgotiorom (talijanski jc coscienza
i cosceiiza). — Od xvi vijeka po zapndnijem
krajevima. G-rizeni od drva konSijencije. Ivn-
rizm. 26l>. Svjedok srca i kon.sijencije moje. L!.
Gradid, djev. 5!). Odisti konsijenciju. Nauk brn.
ll'>. MrmAedi svojer konSijencija suprotiva liima.
M. Oi-bin 172. UdiuideS izkuganje od konsijen-
cije. I. Driid 74. Pokripjen svidodanstvom dobre
kunsijencije. P. Radovcid, nac. 18. Premda ga
ne zgrizase konsijencija. 2.30. Svoju konsijen-
ciju oli ti svoju dusu. M. Dobretic 159. Ako
ga du§a boli i konSijencija steze. 169.
KONSiJTN (komsijin), adj. koji pripada kon-
■Hji (koin.Hji). — U Vnkovu rjecnikn: komsijin
,dos nachbars' ,vicini'; konsijin, vide komsijin.
KONSlIINICA (k6msijiniea), /. sasjeda, vidi
konsija, 2. — -iji- se u izgovoru vrln malo razli-
kiijc od dugoga i, zato se pise i samn -ij-, a
mozehili i -i-. — U na.ie vrijeme, a izmedii rjec-
nika u Vakovu (komsijiiica ,die nachbarin' ,vi-
cina'. cf. susjeda; kdnSijnioa, vide komSijnioa).
Da sarn biser ja bih se prosula oko bela dvora
komsijskoga, da mo kupe snaho komsijnice. Nar.
pjes. srom. 45.
KONSrjINSKi (k6m§ijinski), adj. vidi kon-
sijski. — Radi -iji- vidi sto je kazano kod kon-
sijinica. — Od xviii vijeka, a izmedii rjecnika ii
Viikovu (kdmsijnski uz komsijski; k6nsijnski uz
konsijski). - Ved su globa u komSinskom dorau.
J. S. Re)kovid 366. Ako komsijnska kuda gori,
pazi na svoju. Nar. posl. vuk. 5. Iz kudah kom-
sinskijeh i od svojte donose rakiju i svakojakog
jela. Vuk (?), ziv. 193.
KONSI.TSKI (kdmsijski), adj. koji pripada
kiinsijama (komsijama). — isporedi konsijinski.
— / oodje za -ij- vrijedi sto je kazano za -iji-
kod konsijinica. — Od xviii vijeka, a izmedii
rjecnika h Vukoou (k6msijski ,iiachbarlich' ,vi-
cinorum' ; k6nsfjski, vide komsijski). Dao je
vese|e, na koje on komsisku mladez pozivao je.
A. T. BUigojevid, khin. 3. U komsijskom novom
vinogradu. Nar. pjes. srem. 45.
KONSILAC (k6msilac), konsioca (k6msioca),
m. ima samo ti narodnoj pjesmi nasega vremena
momce kom.^ioc6, sto bi mogao biti vokativ (mj.
nominativa) od inomak komsilac, alt bi mogao
hiti i nomiiiativ sredhega roda. Da sam ruza ja
bib s' presadila u komsijskom novom vinogradu,
da me bere momce komsiooe. Nar. pjes. srem. 45.
KONSILUK (komslluk), m. susjedstvo, tar.
qonsuluq. — Badi -n- i -m- vidi kod konsija.
a. konsiluk. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjecnika u Vukovu (konsiluk, vide komsiluk). Ni
u kudi, ni u obitili, ni u druzbi, ni u konsi-
luku ni u puoku ne imamo nikakova zla ni
srautne fiiniti. M. Divkovid, bes. 215 — 216. To
vidivsi druge divojke od konsiluka. M. Zoridid,
zro. 42. Zavapi tako 2estoko, da se du po svem
konsiluku. 231. §to god vam je konsiluka i u
I'liraa kadiluka. Q-olubica. 5, 133. Pa ce tebi,
boj se, biti zao konsiluka! M. D. Milidevid,
omer. 48.
b. komSiluk. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjecnika ii Vukovii (komsiluk ,die nachbarschaft'
,vicinia'). Kako on u liegovom kom.siluku pri-
biva. E. Pavid, ogl. 250. Dobna nerad komsi-
luku moskovskomu, opet se odili sa svoga rajesta.
I. Zanidid 236. Vidis dakle da je od Turaka
doSlo kolo; da zla komsiluka! M. A. Rejkovid,
sat. CSb. Sav komSiluk i sve selo viCe. D4b.
KONSILUK. b.
•277
1. KONTENAT
Sad zivimo s Turci u komSiluku. A. T. Bla-
gojevic, pjesnik. 29. Gdi se god u komSiluku
mrze. D. Obradovic, basn. 301!. Svitli z do-
brima prilikama svojima mladima i svemu kom-
Siluku. D. Rapic 96. Uzdrzati s Moskovskom
jedan pravi komsiluk. A. Tomikovic, ziv. 328.
U komsiluk dovikuje da u dvoru vode nema.
Nar. pjes. vuk. 1, 309. Selam sa|em nasem kom-
Siluku: ko god za me haje i upita. M. D. Mili-
cevic, omer. 24 Ode u komsiluk. Bo^. vila.
1890. 2J7.
KONSIIj, m. saoije.t, eijecK. — (>d tal. cou-
siglio. — U nase vrijrme u Istri. Konsi[, it.
consiglio, vijeoe. NaSa sloga. god, 3, br. 10,
str. 39.
KON§t^iATI, konsijam, imp/. (/ovoriU. — t>d
tal. consigliaro, svjetovati. — IJ nase vrijeme u
sjpve.rnijeli iakaoaca. Priceli su koasi|ati da
komu te sesfcru dati. Nar. pjes. mikul. 138. Koii-
Sijati, it. consigliare, (u smislu govoriti). Nasa
sloga. god. 13, br. 22, str. 87.
KONSil^ER, kon5i|Bra, m. tal. cousigliere, .svi-
njetnik. — U nak. vrijeiur u Istri. Konsi|fir, it.
cousigliere, savjetnik. Xa.sa sloga. god. 15, br. i>*l
KONSINCVA, ,/'. vidi kon,si,jem;ija. — Na
jednom mjestu xvii oijeka ; moze hiti da Irehu
citati konsijenca (7* konsinca. Miiogi se obicaje
rijeti ,duSa me boli' a drugi obicaje rijeti ,kou-
sincva me grize'. M. Divkovic, bes. Bli^ib.
KONSIOCE (k6mSioce), konSioceta (komSio-
ceta), n. vidi konsilac
KONSO (k(imso), in. Iijll). kousija (komSija).
— Akc. se iiiijena n r,ic. kouso (komso). — II
iia.^e rrijeme.
a. kouso. Alem kouso, aloiii draga duSo!
Nar. pjes. petr. 1, 18-i.
h. komso. — Izmedii rjeiiiika a Vakuini
(vide kono s dodatkum da Je pi) jii.:nom ijovoru).
Ma mu komso sad krajinom se6e. Osvetu. G, 14.
KONSOVATI, k6iisuj6m, imp/, zin/cti s kijeni
kao s konsijom, biti knnsija. — U jednom pri-
injeru naseya vremena (s m: komStWati, k6iusu-
j6m, nidi kod konsija). Vec ovo nam ja<la ne-
nadana od komsije beckoga cosara, s kijtMii smo
doslje dobro komSovali. Osvetu. G, 11.
KONSTANSKO BKOO, n. ime mjestu u Srliiji
u okriiyii smedereoskiim. Vinograd u Koustau-
■skoui Brdu. Sr. nov. 187.5. GG7.
KONSTANTIN, KouStautina, wi. oidi Kou-
stantin. — U nase vrijeme u sjeueniijeh caka-
iHica. Ka j' bila jedina oca Konstantina. Nar.
pjes. mikul. 139.
KONSTARI, m. ime zaseokit u Daliiiiu-.iji n
kotaru diibrovackom. Scliem. ragus. 187G. 37.
1. KONTA, in. ill f.'^ ime (inush) Hi zcnsko'^).
— isporedi Konda. — Prije na.^eiia vremena.
Konta. S. Novakovir, pom. 71.
2. KONTA, /. oidi kouat. — II nase rrijrmi;
u Srbiji. Jedna konta od nas daua ostala na
raounu. Glasnik. ii, 1, 44. (1808).
KON'l'ALICE, /". pi. pjesme koje ne pjevaju
uego samo kontaju, t. j. izgovaraju. u Dobro-
salu. M. Medic. — nidi 2. kontati.
KONTANE, n. djelo kojijein se konta (ridi 2.
kontati). J. Bogdanovic.
1. KONTATI, k6ntam, impf. tal. contare, brojiti.
— Po jugozapadnijein krajevima od xvni nijeka.
— U oba dra primjera (u proomi: sa se, jja-
sivno; u driuioine pasivno) nije u prai'om, obiinom
znacenn, nei/n se istice vrijednost iinoijw ito .te
hroji (isporedi brojiti, I, b, ej). Oiio kolijio koo
je daje od korina iliti pocetka, ono se konta i
broji. M. Dobretic .547. Ni pristase, ni kontani
bise. Nar. pjes. vuk. 5, 137.
2. KONTATI, k6ntam, impf. govoriti pjesmu
u kolu, a inace govoriti sto kome osobitim na-
glaskom i mnogo. ,i"*ta mi kontas tuda, cuo sam
vec'. u Dobroselu. M. Medic. ,Ti eto kontas,
da 'e Durota maiie ima' novaca nego li lean'.
,Ali ga lijepo on konta pjesme'. .J. Bogdanovic.
— J\ro2e Iliti ista rijce stn 1. kontati (uprav od
inlrt. coutar, pripoi'iji'ilati), ali mislim da ce biti
od tal. cantare, pjevati.
KONTEMPLACijON, kontemplacij6ni, /. con-
templatio, razgledane, razmis(ane (u teologickom
■smislu), tal. conteuiplazione. — isporedi kontem-
plaiie. — U di-'a pisca xvii vijelca. Pocine se
meditacijon ili koutemplacijon. B. Kasic, nac. 14.
Stogod ,iil iiebeske kontomplacijoni kusati. nasi.
17. Dat se Tia kontemplaeijou i razmisjanje. I.
Drzic 272.
KONTEMPL.VNK, n. vidi kontemplaeijou;
iiprnv znaci djelo kojijem se kontempla, ali gla-
golti koutcmplati (hit. i tal. contemplare, raz-
f/tedati, razmislati) nema potvrde u pisaca (u
DiibroDnikii se iuje kontemplati, kontemplam, pf.
i knntemplavati, kontemplavam, impf., ali ne u
teologickom smislu, nego, gotovo ironicki, kad ko
!!■ diigo razyleda Hi pregleda ^to. P. Budmani).
— if dra pisca xvi * xvii vijeka (sa starijim
oblikom kontemplaujo). Ki u razmislanju i kon-
templauju istoga bozansfcva stoji. B. G-radio, djev.
50. Uzivati raskoso od cistoga razrais|auja ili
kontomplanja. B. Kasic, ill. 59.
KONTKMPLATI, kontHraplam, pf. oidi- kod
kontemplano.
KONTEMPLATIV, adj. coutemplativus, tal.
contemplativo, koji ra~mis{a (u teologiikom smi-
slu), isporedi bogomisalan. — U tri pisca xvi i
XVII vijeka. Uusa bogo}ubna i kontemplativa.
B. Gradic, duh. 46. Od ovoga pohlepna poze-
Ijenja sveti kontemplativi guvore. 63. Svi redi
ludi, a to svitovni, rabotni i ko(>()templativi.
Nauk brn. 56''. Cemu njeki od svetaca toliko
su bili izvi'sni i kontemplativi. B. Kasi6, nasi.
16. Niki sveti kontemplativi i razmisjaoci vele. . .
is. 56.
KONTEMPLATiVAC, kontemplativca, m. kon-
templativ covjek. — I! jednoga pisca xvn vijeka.
Naliode se mali za to kontemplativoi. B. KaSii^.,
nasi. 166.
KONTEMPLATiVIGA, /'. kontemplativo zen-
sko cefade, ili nesto sto se shoana kao zensko fn
jciliniiin primjeru du.sa). — U jednoga pisca xvi
vijeka. Naprijed je (diisa) kontemplativioa. B.
Gradic, duh. 74.
KONTEMPLA VAT 1, kontemplavam, impf vidi
kod kontemplaiie.
KONTEN, adj. wiiis kontenat. — Jainaeno po-
staje od oblika nom. sing, kontent, u kojemu je
krajne t otpalo. — Od xvii vijeka. Tako kako
ill pogodismo, tako kontene obje parte bise. .Sta-
riue. 19, 256. (1673). Rekao jest da je on konten
kako mu dosudeno jest. Glasnik ii, 1, 78. (1808).
A Petar nije konten kao sto nadosmo za pravo :
sto su dobili da na pola dele. 106. Narod jo
hii) kouten. Djelovod. prot. 170. Budu li mi
ce|ad kontena. Bos. vila. 1891. 215.
1. KONTENAT, kintenta, adj. contentus, jo-
dovo(an. — Postaje od tal. coutento, te sr ii
nom. sing. m. (i u acc. kad je isti kao nom.j
amece a; ali to nije svagda, bito te se kazalo i
koutcnt, sto se potvrdiije oblikom konten (sto
1. KONTENAT
IvUNTKABANDA
iiiKi u Duhroniana xvi nijeku kontent, n. p. u
N. Naleskovi6 1, 281, nije dosta za potvrdu jer
.111 se inoiebiti pisci htjeli bliie driati taUjan-
skiHja ublika). — Od xv vijcka (vidi b, e)), a iz-
iiiedu fje6nika u Daniiiievu (koukteiibti. ,conten-
(,^3'). — Ima i komp.: kontfentiji. V. Andrijase-
vic, dev. 18.
It. iiopce. Na puno hode tri tisuce imati,
jos ako budeS ti kontenat i mati. N. NaJeSkovii
1, 280. Napokon se vazda kontenat i veseo na-
hodi. B. Gradi6, djev. 106. Bivsi ja kontenta i
bogata u morau rodovnifikomu uboltvu. V. An-
di'ijaSevic, put. 83. Ako mo djavao vidi, da se
zaruftim z drugom izvan tebe, neka sam uvik
I'legov, ja sam kontenat. D. Bapi6 94.
b. ono cim je ko zadovolan izriie se siip-
stantivom :
<t.) u instrumentalu {Ho bi bilo naj obic-
nije, aJi imam samo jedan primjer, i u tome uz
instrumental ima prijedlog s). Da je kontenat
kra| s odgovorom. A. J. Knezovic 121.
h) u dativu, neobiino, samo u jednom
primjeru xvii vijeka. Tako se vece krat zgada
da jeduomu vladaocu nije kontenat Bog. I. An-
6i6, vrat. 133.
r) u loc. s prijedlogom o. Ja bihb m tome
koutenatb bioj. Mon. serb. 500. (1467—1500).
(i) u instr. s prijedlogom nad (neobicno, u
jednom primjeru xvi vijeka). Mi smo nad tern
kontenti. Mon. Croat. 287. (1586).
e. ono c«m je ko zadovolan izrice se infini-
tivom. Pod' na slavu Bozju, kontent sam i toj
dat za )ubav. N. Najeskovic 1, 281. Za to da-
jemo na znane da ga smo svikolici konbtenbti
uzetb. Starine. 10, 25. (1694). Marija, koja ne
buduci kontenta cinit zlo u svojoj otacbini, hoti
se diliti u druga mista. J. Banovac, razg. 145.
d. ono cim je ko zadovolan izrice se pod-
tosnom recenicom s da. .Ja bih kontenat bio
da Bog stavi jednu kelomnu ... V. Andrijasevii,
put. 254. Da bih kontentiji bio da sam zivot
izgubio, nego da sam tebe uvrijedio. dev. 18.
Kontenat bill se nasao sadara da ruke i noge
moje budu kljenite biti. 71.
2. KONTENAT, kdntenta, m. tal. contento,
zadovofnost. — Badi oblika vidi 1. kontenat. —
U dva pisca xvii * xviu vijeka. Kada ti se
zgodi stvar od plakijera i kontenta. I. Drzic
125. Bez nih nije pravi kontent u redu. 260.
Ako nisam na kontent verse sastavio. A. J.
Knezovic ii.
KONTENSTVO, n. zadovo^nost. — Nacineno
nastavkom stvo od kontenat (ne od konten,
nego je jamacno od osnove kontent postalo kon-
tentstvo, pa je t ispalo). — U jednoga pisca Du-
brovcanina xvii vijeka. Priveliko kontenstvo i
nasladenje. I. Driic 39. Razmis}aj vjekuvje-
canstvo od ovoga kontenstva i slave. 39.
KONTENTANE, n. djelo kojijem ko kontenta,
Hi se ko kontenta. — Stariji je oblik konten-
tanje. Na kontentanje od ."fvoga bitja potaknut.
B. (jradic, djev. 6.
KONTENTATI, kont^ntam, pf. zadovo^iti, tal.
contentare. — Od xvi vijeka (vidi b), a izmedu
rjecnika ii Vukovu (vide zadovojiti s dodatkom
da se govori u primorju,).
a. aktivno. Obecaj a ne daj, ludu srce kon-
tentaj. (U Boci). Nar. posl. vuk. 228.
b. sa se, rejleksivno. Tko ima onoj sto mu
se pristoji, ima se kontentati, Zborn. 181). I on
jo lud ki moguoi obje dvije imati, kontenta sp
s jednom kjastu ostaii. H. Gi-ailii', iljov. 79. Od
ubo^tva so r6dito| koutouta. 180. Nemoj so
kontentati da si dobro spengao dugo brijomo. I.
Drzi6 28. Da se ne kontentaS samo za poznat
grijehe. 117. No ima so joJan 6ovjek kontentat
s ouom istinom. 134. Koji so ne kontenta oil
jedne ione. 230. Neka se kontentaju od raz.lo-
zito dobiti. 280. Kontontao bi se jedan u viko
podnositi svake muke. I. Anfiic, vrat. 45. Tomu
se kontentajmo. ogl. 101. Ako bi se sin kon-
tentao. 174. Da se kontenta ostaviti sam i co-
kat. svit. 30. Tisucu (zivota) da ih imam ja
bih postavio i kontento se izgubiti. V. Andrija-
5evi6, dev. 49. Ja se protestavam da se koii-
tentam od svega onoga. 58. Povratite tudo i
kontentajte se Xiviti s malim. D. Rapio 164.
1. KONTIG, m. prezime. — U nase vrijeme.
l^uta zmija Kontid Radosave. Ogled, sr. 245.
Dordije Kontii. Nar. pjes. vuk. 2, 649 (medit
prenumerantima). Kontic, prezime. u Srijemu.
V. Arsenijevid.
2. k6nTi6, in. bogatiji se(ak. — Jamacno
deminittiv od tal. conte, grof. — U nase vrijeme
u Istri. Kontid ,agrioola divitior'. D. Nemanic,
6ak.-kroat. stud. 38.
KONTIJA, /. vladane, tal. oontea, grofonina,
grojlja. — U nase vrijeme a Istri. Kontija ,do-
minatus'. D. Nemanic, oak.-kroat. stud, ifortsg. 43.
KONTJENT, adj. vidi kontenat. — Samo nom.
sing. m. it tri pisca Diibroveanina xvi vijeka. —
Moze biti da je bio i oblik kontjenat. Nijesi
kontjent. Zborn. 73*. Sto mi je cas data, tomu
sam ja kontjent. M. Votranic 2, 53. Oni se
kontjent nahodi. B. Gradic, djev. 149.
K0NTbVl6, m. prezime. — xvi vijeka. Mi
Filip Kontovic, buduci zupan draganicki. Mon.
Croat. 323. (1550).
KONTRA, praep. (s dat.) tal. contra, protiv,
suprot (i u neprijatelskom i u mjesnom znacenitl.
— U nase vrijeme u Istri. I kontra lejavioi i
trbuhu joj je dal nekakovi prasici. Nasa sloga.
god. 9, br. 7, str. 27. Ala siromah sam kontra
(preina) neniu. god. 14, br. 3, str. 15. Kontra
(s drugijein akcentom) ,ad versus ; pro'. D. Ne-
manic, cak.-kroat. stud, iiftsg. 61. — I u Dit-
brovnika (kontra), samo it neprijate]skom ziin-
cenu. ,Sto ga ima§ kontra meni?' P. Budmani.
KONTRABANAD, kontrabanda, m. vidi kou-
trabanda. Kako jo kontrabanad veoma vazan
radi dobitka u nekim konavaoskim selima . . .
V. Bogisic, zborn. 635.
KONTRABANAT, kontrabanta, n. vidi kontra-
banda, kontrobanat. — Od xviii vijeka. Jilo.
ko se saje, nima takaj mira: ni 1" u nem kontra-
bant, u n se ved krat dira. M. Kuhacevic 52.
Rijed ,kriomcarene' u sva tri predjela fa Herce-
govini, Grnoj Gori, Boci) do sad je sasvim ne-
poznata, nego bi kazali: ,kontrabanaf. V. Bo-
gisic, zborn. 635.
KONTRIBANDA, /. vidi krijumcarstvo, tal.
contrabbando. — Od xiv vijeka, a izmedu rjec-
nika u Danicicevu (konbtrabanbda, srl. ,contra-
bannum, meroes interdictae' « kojega sii i prvii
tri primjera). Za kontrabande ludb soli. Spom.
sr. 1, 31. (1400). Da se kontrabandi ne cine
<udb soli (u istom spomcniku ; nastampano je kon-
trobandi, Ho moze i ne biti pogrcska; Danicic
je mislio da jest, i u rjefnilni ./> pojiravio kon-
trabandi. svakako je ova rijrc mnikoga roda ml
nom. kontra(o 'f')banad, i taku inozc biti i it prvom
primjeru). Da nitkorb ne smo ciniti kontra-
bandn za solb (na isloj slrani, ali ii driigom
pismii istc godini:). Oseui vojno kontiabando.
M. D. Milidevic, skol. 92.
/j^r-*- <jr^i^»^-—
X ^'
^"
KONTRABANDIJEE 2
KON'TRABA.N'DIJER, kontrabandijera, m. kri-
jumcar, tal. contrabbandiere. — U nme vrijeme
j>o zapadnijem krajenima. Koritrabandijer rizika
i »lavom i malom. V. Bogisio, zborn. fi36.
KON"TRABA.NTN[K, m. vidi konfcrabandijer.
— Nncineno od koutrabanat riastavkom nik. —
U nasK vrijeme po jiigo-zapadnijem krajeviina.
Svak je duzan kontrabantnika skriti. V. Bogisic,
zborn. 595.
KONTRADA, /. tal. (tnlet.) contrada, uUca. —
U nase vrijeme u Istri. Da bi ta kontrada
s iglami osuta, se bi se pobralo od moiga hojeiia.
J," Nai\ pjes^ istr. 2, 55.
/'"" KONTrAfAT, adj. tal. coutratfatto, nepratt,
nacinen, pretvoren (sad se pise: patvoren, pa-
cinen). — Na jednom mjestu xv oijeka. Koruna
jedna srebrna u 13 peca s kamenbjemb s konu-a-
fatijem. Men. .serb. 498. (1436). — u omm je
primjeru Danicic krivo shoatio oim rijec kao da
je supstantiv sredni;/)a roda, te je H rjecnikn na-
pisan : konbtrafatije, srl. ,confcrafaotio, imago'.
KONTRAMIRA^., m. tal. contrammiraglio,
(nem. konfcoradmiral), pomonski podvujvoda, dva
stcpena nize neqo pumorski vujooda (nem. ad-
miral); a driigi je, stepeii, kuji je oisi od onot/a,
nemaika rijer viceadmiral (za obje rijeci it Snle-
kovii rjecnikn ima samo pomorski podvojvoda).
— U jednoga pisea Slavunca xviii oijeka. Da
su uhitili ladu bojnu trecBga nadcoluika (kontra-
mira}). A. Tomikovic, ziv. 'iHt. Lada kontra-
miraja moskovskog-a. 265.
KONTRAST, m. tal. coiitrasto, nem.. contrast,
iieprilika, opreka (kad dvije stiiari saprotne jedna
drugoj u cemu Hi u soemu, Hi .iamn razlicne,
stdje jedna blizti drage, te se jedna taku jaie
istice prema drugoj). — U pisaca nasega vre-
mena. Kontrast, .stil. phil. (neprilika, razlicje)
.contrast', tal. ,contra3to'; (opreka), lat. ,anti-
theton' jContrast'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KONTRASTOVATI, kiSutrastujem, imp/, (o
dvije sitprotue Hi razliiite stvari, vidi kontrast)
istieati se jedna prema dnigoj. — Xaeineno u
nase vrijeme. Kontrastovati, phil. s^til. ,contra-
stiren, gegen einander abstochen'. B. Sulek, rjecn.
znanstv. naz.
KONTRAT, m. tal. oontratto, pogodha (pi-
smena, sudbena). — Od .xvu vijeka. Neka cine
kontrate bez nijedne sumi'ie od kamate. I. Dr-
zic 281. Ako ucine skriture od zlijah kontrata.
306. ,Kamos ti?' ,Ma proda' sain nesto zemje
Pavlu, pa mn idem u opcinii mefcnuti kriz na
kontrat'. .J. Bogdanovio.
KONTRIBUGIJA, /. namet, lat. cout,ributio.
— TT pisaca nasega vremena. Koji primi rane-
nike u kucu neka bude prost od neke cesti kon-
tribucije ratne. Zboruik zak. 1866. 123. Konziili
biti ee prosti od ukonacivana vojnika i od kon-
tribucija. 1866. 339.
KONTRICTJON, kontricijiini, /. tal. contri-
zione, skrusene (u teologicknm sinisla). — U dva
j)isca XVII vijeka. V. Sto je izvrsuo skruseiije
ili koiitricijon? M. Jest pomrzenje, bolest i za-
lost radi grijeha ucinenijeh . . . B. Kasi6, zrc. 11.
Imaju se ciniti kontricijoni i bolesti od grijeha.
I. Drzic 57.
KONTRO, praep. vidi kontra, tal. contro. —
U nase vrijeme u Islri. Nisam kontro. N^asa
sloga. god. 15, br. 16. Koutro ,advorsus; pro'.
S. Nemauic, cak.-kroat. stud, iiftsg. 61.
KONTROBANAD, kontr6banda, m. vidi kon-
irabanda.
9 KONTUMACLTA
KONTRUBAiNTAT, kontribanta, m. vidi kontra-
banda. — U Dahrovnika od xvi vijeka. Zli ludi
kontrobautom gdi me tvore. M. Vetranic 1, 22.
KONTROLA. /. djelo kojijem se konfroluje
(m.oie znaiiti i ured kojemu je posao kontrolo-
vane), nem. oontrole. ^ U pisaca nasega vre-
mena. Vrssne kontrolo nad upravom. Zbirka
zak. 1, 290. Putnici nece se podvrgavati po-
sobnqj kontroli putnih listova. 1865. 409. Kod
obrtnika, koji su po zakonu ovom podvrzeni kon-
troli. 1866. 99. Vrseiie koutrole nad upravom
politickih opAina. 1874. 428. Kontrola ,controle'
.controUeria'. B. Petranovic, rucna kniga. 19.
Kontrola, more, (pripaz) ,conti-olo', tal. ,controllo,
riscoutro', frc. ,coiitrole'. B. Sulek, rjecn. znanstv.
naz.
KO.N'TRi'jIjAN, kontr(')lna, fidj. koji pripada
kontroli. — iVncineno u nase vrijeme. Da se
ujednostruci postupak carinski i koiitrolni kod
izvrsujucih ureda. Zbornik zak. 1853. 411. Ako
kontrolna vlast izjavi, da je izjasneiie temejito
i obzira dostojno. 133. Kontrolan, stat. (pri-
pazan), kontrolna oblast ,controlbeh6rde' ; kon-
trolna sprava, mecU. ,controluhr, controlvor-
riohtung'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KONTROLIRATl, kontr61iram, impf. vidi kon-
trolovati. — Nacineno od nem. controliren u
nase vrijeme. Prepisnik re oitati svoj prepis, a
drugi (-.0 urednik kontrolirati. Zbornik zak. 1853.
316. Kontrolirati izvrsivane propisa o bijego-
vini. 1869.^ 97^
KOMTRi'jLOR, koutrolora, /«. covjek koji po
svojoj (drznonoj, opeinskoj ild.) sluzbi Hi casti
kontrolujr, tal. controUore. — U pisaca nasega
vremena. Jedan k|uc biti ce u ruku pjeneznika,
drugi u ruku kontrolora. Zbornik zak. 1853. 480.
Kontrolor, meri^ (pripaznik), fro. ,coiitroIeur'.
B. Sulek, rjecn. znan.stv. naz.
KONTROLOVANE, n. djelo kojijem se kon-
troluje. Kontrolovane dohodarstveno pri peceiiu
Xoste. Zbornik zak. 1863. 444.
KOiS'TROLOVATI. koutr61uj5m, imp/, pregle-
dati jeli .Ho onako kao .ito je ko kazao da jest.
— Rijec naiinena a nase vrijeme za cinovnicki
jezik po nem. kontrolireu, tal. coutroUare. Kon-
trolovati postupak sa tvarmi za peftene rakije
opredijejenimi. Zboruik zak. 1863. 487. Povje-
renstvo odredeno da kontroluje dug drzavni.
1866. 129. Kontrolovati, mere, (pripazati) ,con-
troliren'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KONTROLSKI, adj. koji pripada kontroli. —
Nacineno u nase vrijeme. Da se svatko poko-
rava odredbama kontrolskim, koji je placanu ca-
rine podvrzen. Zbornik zak. 1853. 847.
K0NTr6vEHSIJA, /. controversia, vidi pre-
pirka. — U jednoga pisca xvii vijeka. U liego-
vijeb kontroversijah od vjere. M. Orbin 23.
KONTUMAC, m. neko vrijeme (isprva 4(J dana,
ali a sadasne doba moze biti mnogo krace) preko
kojega putnici koji dolaze iz kiiznoga mjesta
Ireba da oslanii odije(eni od mjestana, dole se
sazna, jesu li zdravi ili nijesu, nem. kontumaz.
— isporedi kontumacija, b. — U pisaca nasega
vremena. Za sluzbu pomorskoga zdravstva i kon-
tumaca. Zbornik zak. 2, 710. Robe, novel ild.
koji se pod kontumacom i roservom izvezu opet
na istom brodu. 1865. 19. Za takovo doba kada
je prema levanti kontumac odredon. 187.'j. 33.
Konlumac, stat. ,quarantaiue'. B. Sulek, rjecn.
znanst. naz.
KONTUMACIJA, /. nalazi sc a dva razlicna
znacena.
KON'I'UMAOIJA, a. 2i
a. contumaoia, iipornunt, nepokornnst, upo-
tnlildi'ii se II sudhenoni sihi's/h. kad j<' ko puzoan
jircd Slid, pa se tie javi ii odrednio doba. — U
siiomeiiiku xv vijcka, a isinedn rjccnika ii Da-
iiicireou (konbtumacija ,cuntuinaoia'). -Qsudise
Gojka Sirotovi6a za kontumaciju. Spom. sr. 1,
117. (1413).
b. po tal. contumaoia (u starije doba i con-
tumazia), vidi kontumac. — V nase vrijeme u
Dubrovniku. P. Budmani.
KO.\'rUMA.CIST, m. nem. kontumazist, iovjek
II kiintamacu. — U pisaca nasega vremena. ()p-
ceiie momcadi od broda s kontuniacistima. Zbor-
nik zak. 3, 440.
KO.VTUMACAN, kontuma6na, adj. kuji pri-
pnda kontiimacu. — /' pisaea naiega vremena.
Kontumaoni dan (,koiitumaztag'). Zbornik zak.
3, 438. Obifena proba kontumacna (,kontuniaz-
probe'). 3, 458. Svezni i-obe koji nakrcani budu
na brod kontumafini. 1865. 19.
KONTUMACKI, adj. koji pripada kontumacii.
— U pisaca naiega vremena. Odredivati za
sluXbu lu6ku i kontumafiku. Zboruik zak. 2,
710. Jiazlu6ivati bolesnike od ostaloga kontu-
mackoga drugtva. 3, 448.
KONTUMANAC, kontumauca, m. vidi kontu-
mac. — U jednoga pisca nasega vremena iz Sr-
hije. Otomanska Porta, bojeci se kolere iz Ita-
lije, bijase postavila kontumauac od deset dana.
M. D. Milicevi6, omer. 140.
KONTUS, m. vidi kunto§. — Od xv vijeka, a
izmedti rjecnika u Vrancicevu na str. 119 prema
mag. kontos (jkeiinteiis'), odijelo, i h Danidicevu
(konttust ,vestis quaedam', u Pojaka ,kontusz',
ngrc. xoi'Toaior). Za majstora koji je cinilb kiun-
tusb vqjevodi Sandaju. Spom. sr. 1, 78. (1406).
Platite Mihu Sestrifiicu za kontus i za brafiiub
sto smb uzelb u uega. 2, 64. (1417 — 1419). Kon-
tu§b zlatomb figurant crbvenoga axamita a po-
stalenb heldami. 2, 104. 124. (1443). Kontus
s urehom svom vazam na se stavi. M. Marulic
37. Izade u skupocjenom kontusu (mladozenaj.
Bos. Vila. 1886. 24.
KONUNUK, m. sin praimukoo. — Radi kon-
isporedi kusun- i sukun- kod kusuudjed i sukun-
djed. — Ima samo u jednoga pisca Bosnaka
nalega vremena zenski supsfantiv koniinuka (kci
praimukova). Udajo se cura Nevesiiika, konu-
nuka Hercega Sdepana. Osvetn. 5, 75.
KONUNUK A, /. vidi kod konunuk.
KONUSTISATI, konustisem, impf. vidi kon-
disati. — V nase vrijeme ii Bosni. Tko se
s devegijom kouustise, velika mu vrata trebaju.
Nar. blag. mehm. beg kap. 237.
KUNVENAT, kdnventa, m. tal. convento, ma-
nastir (fratarski, ne kaluderski). — U nase vri-
jeme u Dubrovniku. P. Budmani.
KONVENCIJA, /. conventio, pogodba, spora-
zumak, tal. conveuzione, nem. convention. — U
pisaca nasega vremena. Ugovorne drzave po-
vesce jos tecajem ove godine vijedana o opde-
nitoj konvenoiji novcanoj. Zbornik zak. 1853.
892. U mjesto dosadane konvencije i sidoksije
kupice se prinos vjerozakonski. 1868. 155.
KONVENCijON, konvencij6ni, /. vidi kou-
vencija, tal. convenzione. — Po jugozapadnijem
krajevima. U ovom potoiiem predjelu (u Bod)
uvuklo se 7nnogo juridickih imena talijanskih,
kao n. p.: ,mandat, peticijon, konvenoijon' . ..
V. Bogisid, zborn. .528.
KONVENCIJONALAN, konvencij6ualiia, adj.
0 1. KON
koji pripada kunoenciji, koji postajc po konveii-
ciji, tal. convenzionale, nem. conventional. —
Kaze se osobito o novcu (vrednoti) Sto je vri-
jedio u Auslriji do god. 1857 (od jedne markc.
finoga srebra kovalo se 20 forinti; .forinta si;
dijelila u tri cvancike Hi plele, a u GO novaca,
karantana, krajcara). zove se ovako, jer je po
pogodbi (konvenciji) bio prim(en u Bavarskoj i
u nekijem drugijem nemaikijem drzavama. — U
pisaca nasega vremena. Da do se za svaku
svotu novca konvencijonalnoga pladati. Zbornik
zak. 2, 799. Konvencijonalna vrjeduota, mere.
,conventions-miinze'. B. §ulek, rjeftn. znanstv.
naz.
1. KONVENTUAL, konventudla, adj. (missa)
conventualis, (misa) koja je odredena za neki dan.
Ako se bude imati ukopati tkogod u blagdan
sfeoani, osobita misa prid tilom modi de se reci
istom da se ne ostavi ili smete konventuala
misa. B. Kasid, rit. 140.
2. KONVENTUAL, konventuala. m. (t'rater)
conventualis, fratar jednoga odjela reda svetoga
Franceska koji se razlikuje od ,male brace' tijem
sto su mil mane strogi zakoni, crnijem odijclom,
obuvenijem nogama itd., tal. conventuale. Ovi
redovnici male brace uiki jesu od obsluzsiia, a
niki od odpustena kakono konventuali. A. d.
Costa 1, 110.
KONVKNATI, konvenam, pf. pogoditi se, slo-
ziti se, sporazumjeii se. — Od tal. convenire. —
U Dubrovniku od xvi vijeka do danaSnega dana.
— Jedini je primjer u makaronickoj pjesmi N.
Dimitrovica, a zlo je nastampan po nepouzda-
nijem rukopisima u Stari pisci lirv. 5, te hi ga
trehalo ovako citati: Jer bihmo oba dva takoj
konvenali (u dva rukopisa: tako convenuti, u
trecem : takoj konvenati), da bismo t' liska dva
.insieme' (ujedno) poslali (ii rukopisima poslati).
N. Dimitrovid 98. — U nase doba u Dubrovniku
ima i driigo znacene: soidjeti se. svidati se, i
mo.ie biti perfektivni i imperfektivni glagol.
,Udini onako kako ti konveiia'. ,Ovo mi ne kon-
veha'. P. Budmani.
KONVIKAT, kinvikta, m. kuca a kojoj .<c
drze i hrane iicenici ili ucenice, nem. konvikt.
— U Zagrebu (gdje se kaze konvikt). Na pre-
paraudijah imaju se zavesti konvikti za pitomce.
Zbornik zak. 1868. 224.
KONVIT, m. couvivium, gozba, tal. convito.
— U pisaca Dubrovcana xvi i xvii vijeka.
Uciniti demo od nih nov konvit. Zborn. 76».
Zi ti ja, ne gledaj, priloz' mu jos trista, a ti
mu konvit taj ne cini pak nista. N. .Valeskovid
1, 280. Da ne budem zvan na konvit. B. Ka§id,
nad. 38. Ucinit jedan konvit obilan. 390.
KONVITATI, konvitam, pf. sazvati na gozhu,
tal. convitare. — U jednoga pisca Dubrovcanina
XVII vijeka. Tezijeh cini konvitat kra|. I. Drzir
373.
KONZ-, vidi kons-.
1. KON, k6na, m. Equus caballus L., poznata
domaca zivotina, na kojoj se jase ili se goni, ili
koja vuce kola ili plug itd. — isporedi kojn. —
Akc. kaki je u gen. sing., taki je u ostalijem
padezima, osim nom. sing., voc. : konu, koiii, dat.,
instr., loc. pi. konma (all kdiiima, vidi da^e). t-
Rijec je praslavenska, isporedi stslov. koiib, rus.
Koiib, ceL kflii, po^. koi'i. — U svijem je rjecni-
cima (u Vrancicevu kod ,6quus' i ,cabaUus'; u
Belinii kod ,cavallo'; u JDanieicevu: koiib). —
Nejasna poslana : mo.ie biti da je od osnove kob
(isporedi kobila), te da je b ispalo ispred na-
L. KON 2;
stavka nt, aii je soakaku nejasan i ovaj na-
stavak; ima u nekijem slavenskijem jezicima i
drugi oblik: komon, iapuredi bjelurus. komohi.,
ces. komof], jiof. komonnik, na konu. ali se ni
ovome ne sna postnne, niti se. zna ti kojoj sii
svezi oba oblika. — Badi ublika u padeziiiin
treba dodati: o) da ne u pisaca cakaeaca nalazi
i gen. pi. kdni. — hj da u ace. siiu). sve do
kraja xvu vijeka ostaji; joi, ali rljetko, stari
oblik jednak s nom. simj. : kon ; ove s>am pri-
injere nasao: Vtsodb ua koi'ib . . . Zboru. drag,
srec. 12. Ua daju kohb, voja tri deseti perperb.
G-lasnik. 15, 310. (1348'i'). Da grede kb staAa-
ninu, da mu predaa konb i statib vbsb. Zak. dus.
pam. saf. 39. Na konb vbsedb. Konstantin filos.
glasn. 42, 302. I na kon i pod kon. (D). Sve
sto vece sebra moliS, sve ga vece na kon sadis.
(D). Poslov. danic. u primjcru iz narodne pjesme
nasega vremena: Druzina mu koiV dovela. Nar.
pjes. vuk. 1, 178, va(a da je koii ostaUik staroga
oblika, jer bi drukcije rijec bila ncohiino okr-
Aena. — amo pripada i ovaj priiiijer: Sa zla
koiia na ,gori' shodi nejahavac. (Z). Poslov.
danic. — <:) da a mriozini narod ne iimece
nigda ev (oblici konevi, koiieva itd. moze se reci
da sii izmi^lotina. namijeli. pii^aca; ali ne n eaka-
vaca nalazi kratki oblik za gen. pi. konev, n. p. :
I konev i kopaj posiidi vece krat. D. Barakovi6,
vil. 322. Iz mnostva koiiev. B. Krnarutii 7).
ovo pravilo noakako I'rijedi dajbudi knd se koi'i
shvaca u praoom smislu. — d) da se ii daf., instr.,
loc. pi. uz slariji oblik k6iiima nalazi i kiii'ima,
i to kod velikoga dijela nasega naroda, t. j. ii
Hercegovini, a Jiostii, n Srbiji (a Diihroimiku
.!>•« kaze samo koiiima, ali je u bUznijem selima,
a kojima je gooor hercegonacki, driigi oblik po-
znat a mozebili i ubicniji). Vuk u svojiij grama-
tici kaze: ,Kori' ima u dat., tvov. i u skaz. mloz.
,konma' (a ne .koiiiraa'); iako lordi i Danicic u
prvoj svojoj gramaf/ici (Mala srp. gram. it). «
narodnljein pjesmaina Vukooijem (u 4 prue knige
1841 — 1862) ima 40 piila. koi'ima, 2 koAinia, 1
konim'. koima .se pntvrdnje od xviii vijeka, naj
prije: Kad se koiiraa zob i jecani daje. M. A.
Relkovic, sat. DB^i. pred koiima dobinaju pri-
jedlozi slahi akcenat: n\ koiima. — Radi oso-
bina, oidi i druge rijeci kao: at, k|use, parip
itd. ; kobila, zdrijebe, pastub itd. ; jahati, sjesti,
sjahati itd.; uprognuti, zauzdati, osedlat.i itd.;
dogin, dogat, vraii, vranac, zelen, zelenko itd. :
uzda, sedlo, potkova //(/.
1. u praoom smislu.
a. uopce. Ima (hiskap) pojfci s sedmum
koiii. Zak. vinod. (1288). 7. Aste Ii kotori ojbrG-
stetb se siju zapovedb prnstupaje, aste budetb
(utb vlastelb, da uzerajetb so na liemb kraju C>
koiib; aste Ii cotb inihb vojnikb, da uziiuajetb se
na nemb po 2 koiia, aste Ii lotb ubogihb }udi
stvorit se, da uzimajetb se na nihb po 2 voli.
Mon. serb. 14.(1222—1228). Iia pasn kobile crb-
kovne . . . ako cto izbgube, da placaju wtb sebe
kohb po 30 perbperb a kobila po 20 perbpei'b.
(31. (1293—1302). Da imb ne ponosa ni koga, ni
provoda, ni koiia (t. j. da nijesu duzni hraniti
kona. D. Danioic). 01. Da ne rabotaju rabote
nikojere gospodstvujustoiuu, ni grada zidu, ni
konb hrane. lSr>. (1348). Izdava . . . oitb grada
konb i svite, . . . wtb koiia perpera, (utb kobile
6 dinari. Zak. dus. pam. saf. 38. Zdrebbci i
koni da se ne davaju po urbkovbuihb selehb u
hranu. 43. Kade umro vlastelinb, kotib dobbrb
i (uruzije da se da caru. 43. 15 konb natovare-
uihb voska. Spom. sr. 1, 22. (1399). Kino t;i-
doci na koiiih vojuju. M. Marulic. 11. Kaku 1
1 1. KON, 1, a.
osal ali kon. Korizm. 40*'. Uzsjede ua kotia.
Zborn. 45''. On kohi priko pet masiv se gdi
skofii. H. Lucio 256. Zarobise tri junacke dobre
kone dva siromaha. P. Hektorovi6 17. Brzo mi
su junaci brze koiie pohitali, tere mi su posoli
junaCke dobre kone. 20. Stani jure, brzi konu,
aj davori konu ! 20. Sva je tada druzina brzo
kone uzteguula. 20. I kohi povodni, ki jizdit
umiju, vece su ugodni, neg Ii ki se riju. 30.
Tako mi luoga juuackoga koha. M. Drzic 173.
Ne zudu ja vohe mirisno trajati, ni bojne tej
kone prosetom jahati. D. Rahina 5^1. Konu moj
ti hrli, moz' dobro ti sada trudni teg uiurli nositi
van gi'ada put ove velike gore. 128^. Na kohe
usedose vsi. Aleks. jag. star. 3, 260. Podi na
konu. M. Divkovii, nauk. .36*. Vrze se s koha.
B. Kasie, fran. 35. Posla }udi na kohijeh u
Edipat. per. 6. Hotijase on na konu prigaziti
jednu rijeku. 45. Na kohu al' pise. D. Bara-
kovic, jar. ,58. Ta livada nije mala jer su na hoj
kouem pase. drag. 356. Vece, vrani kohi moji,
hrli stupaj obratite, gdje pristolje moje stoji.
I. (irundulic 79. Vo pod jaram za me stupi; meni
vrani kohi jezde. 245. Tim na kohu tvoj djed
skova oruzanu sebi sliku otetijeh od treskova
oarigradskom nevjeruiku. 278. Jahat bojne kohe
lijepe, i iz luka tratit strile. 288. Od momaka
i od dvorana svaki ograden u okolo jase u zlatu
koha vrana. 291. Viknuh, skocih sam na koha
bojnik ujedno i vojvoda. 292. Na kohijeh svi
Boshaci sjahu svijetlo odjeveni. 326. Kohe suhe
i okoste, ali hrle svaki jezdi. 330. Bijesne kone
kroti i vlada i tekuc ih vjetar stignu. 331. Na
hrlom kohu uzrasti. 338. Tac na kohu ona
hrlu s kopjem leti, a ne tece. 341. Nagli kohi
strelovito, kud ih hitre ruke obrdu, sjemo tamo
viju se u vito . . . 345. S viteskoga koha skoci.
350. Pod hime koh ogheni laksi i brzi neg
sjever je. 397. A tiste se (SokoUca) i zatice na
brzomu kohu hrla. 401. Osjedimo kohe vrane,
pocinimo kon jezera. 401. Pak oruzja na so
stavi, ua uresna koha skoci. 414. Prid Varsovom
na livadi vidje bojne kohe gdje igraju (vitezovi).
424. Pri viteskoj toj zabavl luau poklisar koha
plaha iska od igre da usfcavi, dokli u gracka
vrata ujaha. 424 — 425. Jase pasa naj poslije, koh
pod hime ponosit je. 420. I odjeca mu sva je
zelena kom oklopje zgar pokriva; i koh zelen
oka oghena, rek bi, pod him muha je ziva. 438.
Sred gospode po izboru on na kohu jezdi bijelu.
442. Ovako se Osman mladi na jednoga koha
usadi. 560. Na dobra skooivsi koha, ide. F.
Grlaviuic, ovit. 34''. Na jeduom gizdavom sideci
kohu. 104l>. Side s koha. I. Drzic 195. Sje-
vernioa s kohom krilatijeiu. Gr. Palmotic 2, 343.
Plav tko vidje bez vosala, al' bez uzde kohaV I.
V. Bunic, mand. 8. Sisak mu j' na glavi, koh
mu se j' napravil. B. Krnarutic 33. Tako rav-
iiom kad na poju razigra .se koh oholi. A. Vi-
ta|ic, ost. 240. Blagoslov stada, kohi, volov i
ostale zivotine. L. Terzid 227. Plemenite kohe
vrane mnoge tovec za kociju. J. Kavahin lOl*.
Na kohu oghenu. 220^. Trka kohe, kop|a vlada.
247'^. Volovom, kohima. F. Lastric, od' 73.
Kada mu u onoj bitrosti koh posrnu. A. Ka-
nizlio, kam. 810. Pak se bjehu uzvrgli na svoje
ua kohe dobre. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 20. Paka
se je posadio na svojega koha dobra. 21. Pak bi
(magare) htilo koi'i postati. V. Doseu 36i'. Zato
isto radit nece, dali kao kohi bisni, razuzdani i
obisni, pustu pasu sebi istu. 43". Kohi su nam
hitre vile. 228*. Pripliva Vukasin na kohu vodu
Maricu. And. Kacic, razg. 9. Ali kako bi za-
culi da jo Sobeslav na koha uzjasiti. 24. Kio-
I. K01<r, 1, a. 2
Siiniro. drago dite moje, nu osedlaj dobra koAa
tvogii. 31. Opi'osti sra iz tamniue, babo, a tako
ti sroa koiia tvoga. 3()l'. Koi'ia rJava i nevridna
zii boj. Ant. Kad6i6 28-5. Da bude vladana (srcba)
od razloga kakono jedan koA obistan od uzde.
M. Dobrotii 205. Malo kada Izraelitjani sluzili
su se koiiima a mlogfo Sesi'^e majjaricama. I. Ve-
likanovi6, uput. 1, 491. Stajao sam onda kao
oudliv koi'i. D. Obradovii, ?,iv. 20. .Ter se veli:
koAa s^zda soji- J. S, Re|kovii .38.5. Neiaa
kuda koiia provest. Kar. pjes- viik. 1, 7. A gde
cemo kurau koiia svezat? I, 13. Mila koiia na
Bosni patkiva; ne kuje ga oiru se koAi kuju, veo
ga, kuje srebrom i olovom; ou ga kuje, koii se
nogom baca. 1, 15. Stani, konu, stani, dobro
moje! 1, 15. Lasno 66 naoi kola sedmera, kola
sedraera, koiie sedmake. 1, 17. Igra li vara koii
zelenko pod duveifijomy 1, 43. Trudni koni i
umorni. 1, 49. Mladi Jovo kot^a igra. 1, 53.
Junak potkiva koAa hrabreua. 1, 88. Potkuj i
moiia, mladi junace, neka bih koiiem u goru
utekla. 1, 88. Poda,j svetloin kraju onog vraua
kona. 1, 101. KoAa da ne jase, .sabju da ne
paSe. 1, 105. Reja koAa .sodla. 1, 110. Stegnuh
kona. da ja vidim. 1, 151. Potkuj tvoga dobra
kona vranca. 1, 167. Druzina mu koii' dovela.
1, 178. Mlado momoe jezdi koiia. 1, 191. Bi-ze
ofii od koiVa viteza. 1, 197. Vrisni, konu, dobro
moje! 1, 198. Duka Leka sprema koiia, da ide.
1, 208. .la dobra koiia osedlam. 1, 212. Zlato
mi treba konu na uzdu. 1, 214. Koiia vodim,
pese odim. 1, 238. Svi svatovi koiie odsjeduuli.
1, 254. Dok ne primi i s kona ne snimi. 1, 254.
Ti 6es liima koiie provadati. 1, 267. Prikucise
koiie kolu, i alata i dorata. 1, 282. Tu dolazi
mlad na koiiu, mlada delija. 1, 295. Ona ide,
da mi koiia prima. 1, .300. Uvati Janu devojku,
stavi je za se na kona. 1, 310. Jesi 1' moga
koiia napojila? 1, 323. Pa uze koiia za uzdu,
te mi ga vodi na vodu. 1, 340. Dadoh bratji
koiie nejahane. 1, 368. Nosi li mi kon visoko
glavu ? 1, 370. Pod Maksimom kona ufatila.
1, 399. Ja poigrah dobra kona moga. 1, 400.
Dva devera koiie prezu. 1, 414. Pala je rosa
konu do samara. 1, 418. Bog navede, koii na-
nese bas dragoj pred dvor. 1, 423. A ti dodi
kone prepiiiati. 1, 428. Ve6 dogoni kona do de-
vqjke. 1. 436. I na torn kona sedlo vojnioko.
1, 491. UvatiSa kone u kocije. 1, 539. I pod
Aim je koiia privatila. 1, 540. De je dobra kona
posjednula. 1, 577. U kona su sve oetiri ploce.
1. 580. Pak silazi sa kona dorata. 1, .599. I ko-
bila kona ozdr'jebila. 1, 601. Vec on siba doru
kona svoga. 1, 602. Upregose koiie u kooije.
1, 605. RastrXe je koiima na repove. 1, 617.
Dar )va mu koiia ispod sebe. 1, 62-8. On joj saje
koiia i junaka. 1, 625. Ali G-aja s kona majci
voli. 1, 628. A Manojio kona uzjahao. 2, 20.
Koliko .se braca milovala, pod nima se dobri
koiii |ub9. 2, 43. Izvedose koiia Lastavicu, on
so meAe koiiu na ramena. 2, 56. U avliji koiia
ustavio. 2, 68. Dobru konu griva ne opala!
2, 76. Skida nega s kona na travicu. 2, 80. Na
vitezu koiiu zelenome. 2, 98. Momcil' ima kona
.(abucila, Jabu6ila koiia krilatoga. 2, 106—107. On
zadroina na koiiu kulasu. 2, 139. Dobra koAa,
a losa junaka! 2, 140. Zob izide konma care-
vijem, nema uista konu MiloSevu. 2, 143. Caru
g' Todor na koiia dodaje. 2, 156. IT nas dosta
kona i sokola. 2, 185. Te ne kcese koiie odja-
hati, no u crkvu koiie nagoniSe. 2, 191. Kud
sara godo na koiiu hodio. 2, 194. Pa odskoci
s koiia Sarenoga. 2, 21t). Saroa kona i grli i
|ubi. 2, 217. Do dva cabra urvonoga viiia, jodaii
(2 1. KO]^, 1, b, h).
daSe koiiu od megdana ... 2, 225. Vilovita koiia
pojahao. 2, 229. Koii mu nije kakvino su koiii,
veoe iaren kako i govefte. 2, 249. Mislim doga
koiia umoriti. 2, 262. Ode bane na koiu do-
giiiu. 2, 272. Pregleduje kaki su cadori, pre-
gleduje koiie i junake. 2, 279. Ti odjasi od koiia
labuda. 2, 292. UdariSe koiie mamuzama. 2, 303.
ZavriStalo devet dobri koiia. 2, .305. Kon do
koiia, junak do junaka. 2, 313. Staru raajku
s koiima pregazio. 2, 361. Znades, brate, Sto ti
koii posrce? 2, 440. Mrtva IVIarka na svog koiia
vr^e. 2, 444. Stara majka koiima pregazena.
2, 620. Pa na koiie natovari blago. 2, 625.
Podaj bratu koiia i oruzje. 2, 635. Pod nima
su koiii kako vile. .5, 281. Za koiiima devot
bijelih hrta. Nar. pjes. juk. 84. A za uome de-
votero koiia. 85. Na konima svi pod mizdra-
uima. Nar. pjes. petr. 2, 334. Sto nazela, to ko-
iiima dala. Nar. pjes. marj. 194. Pejajte ga
vrano kovat koAe. Nar. pjes. istr. 1, 27. Zaja-
hala j' dobra kona svoga. 1, 28. Vezi kona do
(ti) gospodar zapovijeda. Nar. posl. vuk. 33. Da
je na pasju (voju), nide kona ne bi bilo. 50.
Darovnome konu zubi se ne gledaju. (IJ Crnoj
Q-ori). 54. Kao kon pastuh (n. p. pobjesnio. U
Kotoru). 131. Ko moze i kon mu moze. 148.
Kona va}a biti a vola milovati. Koni zob[u a
volovi oru. Koiia s magarcem ne vala porediti.
Koni se mjere pedu a judi pameiu. Kon ne lici
onome koji ga umije jahati, nego onome koji
ga ima. Koii se ziv jede. (Ne treba ga zaliti od
posla). Koii se kroz dlaku ne hvali, nego kroz
brzinu. Koiiu i pusci ne vaja vjerovati. 150. Od
mrtva kona potkove (t. j. nista). 234. Svaki
Ciganin svog kona hvali. 278. S kona ua ma-
garoa (doci ili usjesti. Kad kome pode sreda u
nazadak). 288. Tako mi se trag po tragu ne
iskopao, kao i sarenijom konma! (U Crnoj Gori.
Buduoi da sarenijeh kona vrlo malo ima, za to
se ovde misli da ih je uestalo sa svim — poslije
sarca Krajevica Marka'?). 305. Kone rastova-
rimo. Nar. prip. vuk. 8. Eto toce devet mladic
na devet koni. Nar. prip. mikul. 22. Q-redu
mladiii na konih. 2.3. Kobila zleXe dva vrana
kona. 69. Projde mladio na konu vrancu. 70.
I uzese kone pod sedlima. Ogled, sr. 503. Na-
valise psovati i u mene bubujima kao u koiia.
Pravdouosa. 1852. 8. Pas se brani zubima, kon
nogama. 31. PojaSu i nazvav Vuku dobru noc,
zaigraju kone. S. ^ubisa, prip. 43. Dobru koiiu
sto mana, rdavu jedua. IVI. Pavlinovii, razl. spisi.
272. Sto drezdis u me, kao kon iza praznih ja-
sala? M. Pavlinovio, razg. 25. Dok Bog dadne
vjetra pomodnika, jali zedu Turcima i konma.
Osvebn. 2, 93. Glunte -sjaju a zjaju lubarde,
vodaju se koiii osedlani. 2, 111. Rda jeste, jere
uema zlata, a ni koiia srebrom potkovata. 2, 146.
Ma bi nasa stanista pozgali, stare majke konma
poi'vali. 2, 163. I odagna dobiveno blago,_ na
hilade kona tovarnika. 2, 171. Eno jasi Cen-
gidu Dedaga na alata konu vilenitu. 3, 48. A
§to stijena do tvoga Lovoena, toliko je koiia
pojasena. 3, 123. Na zelenku konu visokomu.
3, 152. Nihovo je drzat sprave bojne, sjajne
puSke, tope, kone gojne. 4, 13. Turci koiio
zegu a tabane jare, donijet glase kapetanu. 4, 31.
b. metaforicki.
a) kad kome Ho srecno iispije kaie se
da je na konu. Ja sam na konu, ja zivot moj
i nioju fias dobih. M. DrziA 170. Na konu (biti,
t. j. dobro, II. p. on je na konu). Nar. posl.
vuk. 188. Sad jo Kara-Dordije na koiiu. Vuk,
grada. 24.
t>) govoriti (besjediti) s koiia ili kao
1. KON, 1. b, b). 283
3 koiia, govoriti brzo. Da dovedem Kotorku de-
vqjku, Kotorkinu brzogovorkinu, koja 66 mi
s koua govoriti. Nar. pjes. vila. 1867. 398. Be-
sjedi kao s kona (ostro, brzo). Nar. posl. vuk. 12.
r) 0 cefadetu ito nema dosta pameti
Trpimo kone izobrazene na altaru crkovnoin.
D. Obradovic, sav. 40.
(I) kod ii/ara, takuder je u metaforidkom
smislti u ovakovijem primjeriina (drtiyo je kod
2, g). Cucu, cucu ua koiiu ! (kad ,se djeoa cuca-
juoi na ko|enu zabavlaju. Vuk). Nar. pjes. vuk.
1, 195. Pusti baba koi'iu krv i teletu mlijeka.
(Govore deca metnuvsi travku kunice u nos i
tukuci odozdn jediiom pesnicom u drugu koja
travku pod nosom drzi; i tako cine dok ne udari
krv iz nosa. U Srijeiuu.) Nar. posl. vuk. 266.
S koiia na kobilu, naturala, igra s loptom. u
Sapcu u Srbiji. J^. Stojanovir.
c) u pisaca siince ima kola s kohtiia pu
klasicnoj mifologiji. Bog suncani stavio je zlatnu
uzdu .svim koiiima. I. Gundulic 28. Bjese simce
ivorie ogiiene po nebeskom poju udrilo. 424.
C. dorasti do koiia haze sit o djetica kad
doraste toUkn da moze jahati. Kad je dete do
koi'ia doraslo, dobra kona i svetla oruzja. Nar.
pjes. vuk. 2, 71. I Nenad je majci dorastao a
do koiia i do bojua kop)a. 2, 75.
2. (« prenesenoin smislu.
a. u sirem smislu znail koii (dajbudi it
(liibriivadkoj okolini) mmkii zivotintt na kujoj se
sto goni, dakle i magarca i iiiazgn. P. Budmani.
b. (od prilike koliko kon maze nositi) 100
Ilka, tovar. — U okolini dithrnnnckoj gdje je
tovar = magarac. P. Budmani.
V. s nekijem pridjeninui zniici neke zioo-
tiw; sto su vise Hi mane slicne konii.
a) ovciji koA, magarac (od sale). — U
Viikovu. rjecnika: Ovcij koii .soherzhaft fiir' ma-
garac kod kon.
It) Hippopotamus amphibius L.. s razlic-
niji'in pridjecima. uti) koii od vodo. — a Mi-
kii{ini( rjecniku: koii od vode ,flui'iatilis equus,
hippopotamus'. — bh) vodeni koii. — « Bjelo-
stjciici'iHi rjecniku: kon vodeni , hippopotamus'; i
a nase vrijeme u Sulekovii: vodeni kon ,nil-
pt'erd'. — re) koii nilski , hippopotamus'. J. Pan-
ftic, zoolog. 183. — nein. nilpfenl.
c) koii morski ,Tricheohns rosmarus'.
.r. Pan6i6, zoolog. ISO. — nem. walross.
(/.) vilenski k(jn, a Vukiini rjecniku : (a
Baraiii) .eiue art schraottorlinge' ,papilionis ge-
nus' [jLibellula deprossa L.'].
(1. iine dvjema skiipima zuijezda na sje-
vernimi nebii (uprav Pogas i mali koii). — U
jednoga pisca xviii rijrka. Na polisu ni'e gu-
slara sjeverskom, al' kolovojo, tronugl, strijele,
al' zmajara, dupina, orla, koiia dvoje. .T. Ka-
vaiiin 471'>. — / « piaaca nasega premena: Koii,
astr. zool. ,pferd (ein sternbild)', tal. ,cavallo'.
B. Sulek, rjocn. znanstv. naz.
e. sprava kod ziduiia itd., naj cesce greda
iiaslonf-na, na cetiri grede, kan na cetiri noye. —
If pisaca nasega vremena. Koii, arch, (koza,
Uobila, koiiic, vjestac) ,bock, riistbock, geriist-
bot-k', frc. ,treteau, chevalet', egl. , corse, jack',
till. ,capra, cavalletto'; blazina na konu, tech.
,bocklager'; (kobila, koze, nogace) ,sohragen',
tal. , cavalletto'. B. Sulek, rjeoii. znanstv. naz.
f. jediia velika bukova platiea prokopana
jo na si-ijedi; kroz tu jamu provuce se podeb|a
ziovka i podspica se, a s drugoga kraja ove
ziovke zavrti se kuka ovrsta: to je ,koTi'. kad
pribijaju siiulu, onda zakvaco ovoga koiia za
iiovku, it, ua lioiuu stoji covjok i dxii po lio-
KONAGTJA
kolike simle, te neprestano ga pomice dok no
istjera sav na kraj. u Dobroselu. M. Modic.
Kod pokrivaua kuce sa simlom onii spravu, na
kojoj pokrivaci stoje, zovu ,konem'. u Lici. .1.
Bogdanovi6.
^. konic na gtislama. — U Vukova, rjec-
niku: ,der steg iiber guale' ,ponticulus', cf.
koiiic (,so auch krainisch' kobilica).
il. u djecijiiH igrama komad drvata Hi
kamiiak itd., pa i injera, kad se hroji koliko je
ko dobio (jedan kon, 2, 3, 4 koiia itd., franc.
point). — Izmedu rjeinika a Vukovu (,der sto-
hende stab im klis-spiel' ; ,der massstab, iiii
klis- und prsten-spiel' : dva kona, ti-i koiia). —
oidi kod 2. klis, a, prsten, titra.
i. (nem. feuerbock, feuerhund, tal. alare),
sprava od guozda na ogiiistu. — Izmedu rjei-
nika 11 Stuliceou (koii od ogiia, koii za ogna
,ferrum in camino, cui imponuntur ligna'). Koii,
zejezo sto stoji zada skuje na ogiiistu, na po-
rabu kuharice. na Rijeci. F. Pilepid. Kon od
oguista (,feuerhuud') spada medu robu ze|6znu,
te se ocarinuje. Zbornik zak. 1853. 1061.
k. prsna kost. — Bosnaci u Slavoniji. D.
Hire.
1. kail tehnicka rijec u inehanici znaci
iieku mjeru sile (podignuti 75 kilograma na me-
tar visine u sekundu) kod koje sprave. — Naci-
neno u na§e vrijeme po dragijem jezicima. Sila
(jednoga) koiia, mech., tal. ,forza d' uii cavallo',
t'rc. ,cheval de force, cheval-vapeur, force de
cheval', egl. , horse-power' ; stroj za 10 koiia,
stroj koji za 10 kona radi ,6in6 maschine von
zehn pferdekraft'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
kod koii.
m. koiii, smokve bijele i podugu|aste. u
Primorju. I. Milfietio. B. Sulek, im. 158.
2. KON, K6iia, m. mjesno ime. — Va^a da jr
ista rijec sto 1. kon.
il. planina (u Hercegovini?) — U spomeniku
xiii vijeka. Plavbkovina, Selbca, Jasenovo, a
plauina mu KoAb. Spom. stoj. 9. (1254—1204).
1». kao daje negda bila varos s tijem imenom
u Hercegovini. ,Ad pedem montis Kamestica ve-
stigia antiquissimae civitatis Equum' Kon ,rocte
Strabo lib. 7 et Polybius in frag. nro. 124 col-
locant inter Equum et Naronam'. Schem. bosn.
1864. 65.
KOiSfAC, k6nca, mi. dem. 1. koii. — U na-
rodnoj (?) pjesmi xvi (0 vijeka iz Dubrovnika.
Daj . . . koncu momu rosiie trave. S. Mencetid —
G.'DrXi6 507.
KONAD, /. Coll. koni. — U Stulieevii rjec-
niku,: ,turma equorum'. — Jamacno je rijec nn-
cinena za sain rjecnik, kao da ima jednina:
kone, koneta koje nema, te je sasma nepouzdano.
KONADIJA, /. vidi konanistvo. — U Belinii
rjecniku: ,cavalleria, gente a cavallo' ,equitatus'
178''; a Bjelostjencevu: oidi kod konik; u Vol-
tiijijinu: jcavalleria' ,r6iterey'.
KONADO, m. tal. cognato, djever; .iura; soak.
— U nase vrijeme u Zstri. Konado ,mariti aut
uxoris frater, sororis maritus'. D. Nemanic, cak.-
kroat. stud. 37.
KONAGI.JA, m. vidi koiiar, koiiusar (u /inuiiii.
primjeru moze biti isto sto kirigija). — I'ostajc
lid koii nastavkom turskijem gi. — U jednoga
pisca Bokela nasega vremena. Malo ko u Boci
da ne zna otkud kamenu taj zlokobni pridjevak.
no ako zbi|a ko ne zna, a on iioka pita svog
kniiagiju. !S. Lubisa, prip. 277. Ouia rm h'-nnn
ui izaiii proda li, uogo rokin) ocu kan :>a sprduo :
KOlffAdlJA
KOrifENIK
,Uzrai Ka ti za konagiju, ja mu ne bill, sreie
mi, digla ni sa stoga gnoja'. pri6. 121.
1. KOlilAK, k6iika, m dent. 1. koi'i. — U
naite orijemi' u narodnijeni pjesiiuima ugarskijeh
Hrrata: Koi'ika nakrmila. Jatke. 11. Po6me
konka sedlati. 68. i « Srhiji u kotarii topliikom:
Tvoj je koiWk jojte nenauka; nego uzmi ujki-
noga Sarca. M. D. Mili6evi6, kra|. srb. 410.
2. KONAK, m. franc, cognac, )U;kii rakijn sto
.ie od vina pravi, i lako se sove po iiitiiiu iinidit
It Francuskoj ydje se naj prije puiida iii-dvili
— U pisaca nasega vremena. Koiiak, chem.
.cognac', frc. ,cognac', egl. ,oouiac-brandy'. B.
Sulek, rjeftn. znanstv. naz.
K()N.A.NICKI, adj. koji pripada kuiianiiima.
— Od XVIII vijeka, a izmrda rjeinika u Bjelo-
stjencevu (kouanifiki red ,ordo equestris'), u Jam-
bresicevu (.equester'), u Voltigijinu (koi'ianifiki
red ,cavalierato, ordine cavalieresco' ,ritt6rstand'),
i( Stuliccvu (v. koiiifian iz Bjelostjenieva). fiete
konani6ke. I. Zanicio 114. S njekoliko ceta
koiianickih. '222. Do sest sata koiianickog hoda.
Nar. pjes. petr. 2, 211. Budui koi'ianickim sta-
noredem. M. Pavlinovic, rad. .54.
KCINANIK, III. eques, vidi koiiik. — Od xvii
vijeka. a iziiiedu rjeenika u Bjelostjenievu (ko-
iiaiiik, kouik ,e(jues') u Jambresicevu (,eques'), u,
Voltigijiiiii (iCavaliere, uom a cavallo' ,reiter'),
u Stulicevu {v. koiiik iz Bjelostjenieva), u Va-
kuvu (jder reiter' ,eques'). Poginu lunogo vi-
tezov . . . naj ve6 koiianikov. P. Vitezovic, kron.
.90. Razbi Turke Janicare i kouauike. 144.
Dode jedan plemeniti koiianik. A. Kanizlic, utoc.
,54. Vidau bo se koiianici u zlatnomu oruzju.
E. Pavic, ogl. 4:34. Tri stotine konaiiika ma-
garskih. I. Zanifiic 22. Tako (uto iz pocetka
na krilo de.sno bijau ustali, da sn koiianike sa
svim pomeli bill. 89. Grled', koiianik ua liemu
kako dizdume svitle poteze. M. Katancii 47.
Puce puska. eto koiianika. Nar. pjes. vuk. 1, 44.
Pokupi mi tridest Cetiiiana po izboru dobrih
koiianika. 3, 148. Za liima su do tri koiianika.
3, 1.55. Koiianici, moja braco draga! 4, 229.
Konanici koiie pojahase. 4, 347. Car pos|e za
liim dva koiianika. Nar. prip. vuk. 59. Hrvat-
ski konanici povratise red. M. Pavliuovic, razg.
38. Rece koiianik u boloj bradi. M. P. §ap-
canin 1, 1(13. Znate da su izuceni Turci koiia-
nici izbrani vojnici. Osvetn. 2, 121. Koiianici
koiie uzjahali. 3, 135. — U ovom primjerii stoji
jednina iiij. mnozine: Juce smo mi iSli sa svim
koiiauikom u Novu Varos, i do Lima vode iiigde
Turcina nema. Karadordevo pismo od 23 sept.
1809 ispod Sjenice.
KONANISTVO, n. ei|uitatus, mnostno koiia-
nika, naj cesce se tnisli na odio vojske koji je
na konina. — Postaje od koiianik nastavkom
bstvo, te hi po tome pravo znacene hilo ap-
Htraktno : osobina onoga koji je koiianik, ali se
II tome znacenu nigda ne nahodi. — pred b k
se mijena na 6, pa s ispnda, a c ispred t izyo-
vara sse s. mnogi pisu, preina etimologiji kona-
iiictvo. — Od xviii vijeka, a izincda rjeinika u
Bjelostjimcevu (koiianifitvo, vidi kod konarija)
gdje se naj prije nahodi, u .Tambresiievu (kona-
nictvo .oquifcatus'), u Voltigijinu (kod konarija),
u Stulicevu (koiianifitvo, v. koiiica iz Bjelostjen-
ieva). Bjjase pako koiianijtvo dusmana golemo
veoma. S. Stefaiiac 8. Vojvoda Petras samim
hrvatskim koiianifitvom prede Savu. M. Pavli-
novic, razg. 43. Koiianistvo ,kavallerie'. Zbor-
nik sak. 3, 807.
1. KONAR, konira, »». covjek koji iuva i
pase koiie: nalazi se i u driigom smisla, kan
koiiuSar (vidi u rjeinicima), i kao iovjek koji
trguje konina (vidi na kraju). — Od xvii vijeka,
a izmedii rjeinika a Mika^inu (koiiar, koji koiie
6uva, kobilar .pastor equorum') gdje se naj prije
nahodi, ii Belinu (.cavallajo e cavallaro, ^uida
o pastore di cavalli' .equorum pastor' 1781"), ti
Bjelostjenieini: koiiar, (grijeSkoiii) konuli .agazo.
stabularius, pastor, domitor equorum, equiso'; u
■liimhre.iirevu (.stabularius'. 2. , agazo, equiso'), u
Voltigijinu (.cavallaro' ,eiii stallkiiecht, pferd-
hirt'). u Stulicevu (.equorum pastor, agaso' iz
Habdeliieva). Kovaci, koiiari. A. Kani?,lic. kam.
328. Naj maiiemu slugi, kano na priliku, ne-
raoinu i bolujuAu koiiaru. uzr. 69. Svakoga bi
izmedu sluga i takojer iste koiiare u poslovili
liihovih pomagao. fran. 187. Jerbo svaka po-
tribita prid liih (kone) koiiar fiesto hita. V.
Do§eu 149*. Koiia ja imam, koiiara iiimam.
N^ar. pjes. istr. 2, 50. Koiiar ,pferd6birt'. Jur.
pol. terminol. ()92. Koiiar ,custos equorum'. D.
Nemauic, cak.-kroat. stud. 29. — U driigoin
znaienu. Onomu §to s koiii trguje, svobodno
recimo koiiar. F. Kurelac, dom. ziv. 12.
2. KOISIAR, m. ime injestu u Srbiji u okrugu
knezevaikom. Niva u Konaru. Sr. nov. 1871.
180.
KONARICA, /. suvrst krupue okrugle sjivo
(Valavac). B. Sulek, im. 153.
KOl^ARIC-VRH, m. ime selu u Hrvatskoj u
zupaiiiji zagrebaikoj. RazdijeJ. 72.
KONARIJA, /. a) vidi konauistvo; b) stado
kona, vidi ergela. — U Bjelostjenievu rjeinikii:
konarija, koiianictvo .equitatus'. 2. koiiarija, mi-
nu5 ,ei;|uaria, grex equorum, equicium', a Volti-
gijinu,: koiiarija, kouanistvo ,cavalleria' ,r6iterey'.
KONARNICA, /. vidi konusnica. — TJ Jain-
breUcevu rjeinikii: ,6quile'.
KONARNIK,_m. ime mjestu ii Srbiji u okrugu
knezeoaikom. Niva u Konarniku. Sr. nov. 1873.
291.
KOISIARSTVO, n. odgoj kond. — U pisaca
na.iega vremena. Konarstvo, stat. ,pf6rdezucht'.
B. Sulek, rje£n. znanstv. naz. Da se diie i pro-
mice koiiarstvo. Zbornik zak. 1863. 60.
KONAVA, /. kao da je mjesno ime, inoze liiti
i izmisfeno. — U poslovici dubrovaikoj xvii wi-
jeka (nije mi jasno znaieiie). §to ti uciiii Vr-
bana, ne pokri ti Konava. (D). Poslov. danifi.
KONBABA, /. ime zaseoku u Bosni u okrugu
saraji'vskom. Statist, bosn. 37.
KONCI, Koiiaca (Hi KonakaV), m. pi. ime za-
seoku u Hrvatskoj a zupaniji modrusko-rijeikoj .
Razdijej. 43.
KOI^ICAD, /. coll. vidi kod konfie.
KONCE, kinceta, n. dem. kon. — Nema pravc
mnozine, ali maze hiti da se upotreb^ava za
mnozinu konoad. — U nase vrijeme, a izmedu
rjeinika u Vukovu (.ein rosslein' .equuleus').
Bog zna, kako su zlotvori uasarali, napravili od
muhe konce. S. ^lubisa, prip. 54. Neie ni ce-
jade ni konoe sultanu na pomo6.. 1'23.
KONEDA, /. neka bifka. Koneda. Glycirrhiza
echinata W. et Kit. (Pancic). B. §ulek, im. 153.
KONEKA, /. ime mjestu u Srhiji u okrugu
smederevskom. Zomja u Koiieku. Sr. nov. 1875.
br. (i).
KONENIK, III. vidi koiianik i koiiik. ^ U
nase vrijeme u Bosni. Za liim ima trista koiie-^
KONENIK 2
nika. Nar. pjes. juk. 507. Ev' odovud sedam
koiienika. Nar. pjes. petr. 3, 3. A igraju koiie
koiienici. 3, 472. Pet stotina vide koiienika.
Nar. pjes. horm. 1, 447.
KONESTRA, /. vidi konestra. — ispiiredi
konostra. — Na jednoin mjeata xvi uijeka pi-
sano konjestra, po cemu sc cini da hi trehalo
ahoatiti kao naj stariji ohlik konSstra (konegtra),
te je e postalo je, e, i prema razliinijem fioim-
riinn. Vazmes prvine oda svijeh plodov tvojih
i postavis u konjestru. N. Ranina 144'i. deu-
teron. 21, 2.
KONESTRIIv, /«. i^idi koiiostra (moze biti da
je deminutiv) . — liijcc je I'lesto sumnirm, ne
znam, hi li trehalo citati koujestric. — Na jediiom
injestu .\vi vijeka. Konjestrik pun jaja. M. Dr-
zic 441.
KONESTR.^, /. vidi konostra i konestra. —
U nase vrijeme ti Lici. J. Bogdanovit'-.
KONESTRlVriNA, /. aui/in. konostra. - U
iiase vrijeme ii Lid. .f. Bogdanovir.
KONESTRICA, ./'. dein. koi'iestra. - V naie
I'rijeme u Lici. J. Bogdanovic.
1. KONETINA, /. aiKjm. koii (Mari, mvajali
kon). — 1/ naSe rrijeme. Dadoso mi starii ko-
lietinu. Zemjak. 1871. br. 2. Kcuiotina (stari
kon). !■'. Kurelau, doui. ziv. '.).
2. KONETINA, /. kuilsko meso. — II naie
vrijeme. J. Bog:danovic. F. Kurelac, doin. ziv. 9.
KONEV, adj. kuji pripada kouii (Hi koniita).
Oslov posluh, koiiev razum i bivolska snaga
cine momka svakomu draga. (Z). Poslov. danic.
f tako Nikola koiia oteo, i sada nasao sud da
mora Nikola nianastiru dati 30 grosa, polak cbiig
koiieve. Glasnik. ii, 1, 41. (1808).
KONEVAC, Koiievoa, jj(, ime mjeMa ii Srhiji
II' okriigu smederevskum. Niva ii Ko^l<^v<:u. Sr.
nov. 1872. 400.
liONEVICKA AUA, /. ime mjesia „ Srhiji a
iikrugu iizickom. iViva n KouovickoJ .\di. Sr.
nov.' 18G«. 254.
KUNEVK''., ih. pre.nme i mjeKnn ime. — I!
nase nrijeme.
a. prezime. Sam. prav. 187s. 2!l. 53. Ko-
lievic, prezimo. Svetozar Koiievic. 1^. Stojanovic.
b. mjesni) ime. — isporedi Koiievici. —
Koiievic pravoslavni i tiirski, dvii sela n Bos»i
It. okriif)ii. Done Tuzle. Statist, bosn. 95.
KONEVIi't, m. pi. mjesHO ime. — isporedi
Koiievic.
a. seoce u Hiirceijovini. Statist, bosn. lOH.
b. M Srhiji. a) selo ii okrugii radiiiekom.
K. Jovanovic 147. — It) zaselak u okriiyu iizic-
kom. 1^. Stojanovic. — Jedno ■'>e od ova dva
mjesta pomive u narodnoj pjesini iiaseya ore-
mena. 1 tu Tui'ci na konak padose u maleno
selo Koiievice, zanocise a ne osvanuse, do u
Cacku osvannso Turci. Nar. pjes. vixk. 4, 357.
KONEVRATE, /. pi. ime selu u Dalmaeiji a
okrugu Hbenickom: Repert. dalm. 1872. 27.
KONG-A, /. neMo sto zenske nose na ylavi. —
isporedi konda. — U nase vrijeme u Srhiji.
Koiigu nose zene u starim okruzima : beograd-
skom, va{evskom, sabackoiu, smederevskora, po-
/.arevackom, jagodinskom, kragujevackom, i u
veooj poli staroga rudnickoga okruga. — Konge
nisu sve jednake. jVaJevska' je mali kruiiic na
teiaenu, povijen na celo, i obavijen belim ubra-
dacem. .Macvauska' stoji za potiokom, kao kakva
polovina jomicke; i ona so pokriva belim ubra-
5 1. KONIC, 1, a.
dacem. ,§umadinska' koiiga, u starije vreme,
bila je kao mali lopar, a sad je ui2a, bli^e sme-
derevskoj i kragujevackoj, a pokriva se kupov-
nom maramom; .levacka' (jagodinska) visa je i
stoji pravo; na lioj se vidaju i beli ubradaci i
kupovne marame. .Pozarevacka' konga lici na
va|evsku, samo je obimom veca, i ima vise na-
kita na sebi. Takvu kapu na glavi nose i dc-
vojke u pozarevackoj, samo s uekim devojaokim
od'likania. ^M. D. Mili6evic, ziv. srb.'- 38—39.
1. KONIO, m. dem. 1. koii (obicno znaci sto i
koii bez deminucije). — Ako. .■ie ne mijena (u
gen. pi. moze biti da se govori i koiiicil). — Vo-
katio je u jednini koiiiou (koiiice je od koiiik) ;
M jcdnoga pisca xvui vijeka ima i koiiice, ali
jamaino .samo radislika: Ne bjez', hrabren moj
koiiice, iz otoka, nego htij stati, ere ni sve te
musico ne inogu ti dodijati. J. Kavaiiin 155*.
— Od XV vijeka, a izniettu rjecnika u Vranci-
cevu (,equuleus'), a Mikalina (koiiic, pule ,man-
nulus, oquulus'; koiiic, zdribe ,pullu3 equinus ;
maniiulus, oquulus', i kod k|use), a Belimi (,c.a-
valletto e cavallino, cavallo piccolo' , oquulus'
179*; , cavallo di poca corporatura' ,equus mi-
uutus' 1791>), /( Bjelostjendevu (koiiic, paripcec
,equulus, equiileus, puUus equinus, equellus'), «
Stulicepu (,equulus' iz Belinn), n Vukooii: kSiiic
(voc. koiiicu), dem. v. koii .s dodatkom da je
stajae.a rijee; u Daniiicevit, (koiiici> ,equulus').
1. „ pnirum s„iid„.
a. "'(,/ nsrr -iiiiei- koi'iii lie: iiliziru ria ve-
iieinii i iliih; iili kao ilii «■ giljegdje kaze od
mila, te po tome .sv; obieno iiiixli ii,i ilnhra, ple-
menilii kona. — ii ovome je smishi ^/ujorn rijec
(kao sto i Viik kaze) i upotnlilni'ii sr samo u
/)jesm(ima (jedini je naj stariji primjer ii prozi;
Ziiraiiieev je primjer ii prozi jiortiekoj). Za togaj
rau koiia govorismo i onb nami. odgovori i reoe:
,Moj gospodinii vojevoda dalb mi je bilb togazi
koiiica'. Spom. sr. I, G5. (1405). .ler ti raene
hrabar oeka uz koiiica steci, da mu konic ne
prisvono,_ vodice zeleci. Nar. (V) pjes. a S. Mon-
lietic — Gr. Drzii .507. ,Iur mi se priklada . . . kli-
kovat i vapit svijetloga Apola s velikom jubavi,
koiiice i kola srjed iieba da ustavi (vidi 1. koii,
1, b, e)). M. Votranic 2, 0. l^juba mu je zlatom
vencac vila, uz koiiica poticuci. P. Hektorovii^
9. Tore sta (dva sironialia) dva koiiica mnogo
lipo razdilila. 17. Bogmo bi ti vajao koiiic. M.
Drzic 244. Takov i ta put moj po neuvizbanu
koiiicu po .stazi netalconi prosad. P. Zoranic ii.
Gdi svaki obada koiiica i nuka. D. Barakovic,
vil. 111. Miraii kouic. redom stupa, plah potipje,
sobom lupa. J. Kavaiiin IIJ'J. .leda ruzicnoga
kitis izadola jos rumenka tvoga koiiica i kola?
A. Kanizlic, roz. 35. Tere mi je otasao za dru-
zinom brez koiiica. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 8.
De jo Milos oklopjen i pod liime koiiic dobar.
1, 2.3. Od koiiica zeleiika, od sokola tisiiicara.
1, 26. Skupila je tri koiiica blaga (vidi 1. koii,
2, b). Nar. pjes. bog. 278. Koiiic mu je roda
viliiiega. And. Kacic, razg. 246a. Odkuda jo ta
delija mladaV odkiid li mu koiiic bila vila? 246<'.
Mrtav Mejo pod koiiica pade. 254''. Za iliiii
ide na koiiicu Juko. F. Radman 39. Omli pasu
dva koiiica. Nadod. 94. Oj u Marka Krajevica
siua dobar koiiic u potaji ima. Nar. pjes. « M.
A. Rojkoviii, sat. (J8-i. Vranao koiiic pokriven
cultanom. M. Katanftic 69. Pasi, pasi, ti bratin
koiiicu! Nar. pjes. vuk. 1, 10. Hi ti je koiiic
posustao? 1, 38. Sedlan ga koiiic pri br'jegu
ceka. 1, 84. Pod liime je dobar koiiic nejahan.
1, 153. De mi vranac koiiic po poju ne skace.
1, 393. Zape joj se potkov od koiiica za liezina
1. KONIC, 1, a.
286
KOlIrifiAK
ixitogn, kavada. 1, 400. Doveo mi je vrana ko-
I'lica, i iia torn koAu sedlo vojni6ko. 1, 491.
Pak pog;leda koiiicu u iioge; u koi'ia su sve 6e-
tiri plofie. 1, 580. Na doratu na dobru kouicu.
1, 601. Ve6. je baca za se na koiiica. 1, 603.
Pak usede iia dobra koiiica. 2, 78. Skida liega
stielom sa koiiica. 2, 79. VibO tlaei koiiic Ja-
buftilo neg' sto Momfiil' britkom sablom s'je6e.
2, 111. Krvav koAio do uSiju dode. 2, 225.
Ua s' nasluSara trupka od koiiica i jauka od
dobri junaka. 2, .509. Na poklon ti koiiic i
devojka! 2, 550. Za liiin mi Mamula na koiiicu
jase. Nar. pjes. mikul. 150. Sneae koiiic raAe-
nika svoga. Osvetn. 4, 43.
b. kao pravi deminutiv. a.) inaleni kon, u
primjeru kao s preziranem o ne vele dobrom
kunii. Proraini sfoga koiiica s drugijem bojim.
B. Ka§ic, fran. 87. — ft) u ovom primjeru kao
da se kaze od mila : Junak koiiu govorio : ,0j
koiiicu dobro moje!' Nar. pje.s. vuk. 1, 453. —
v) sdrijebe. Bi mu doglasono, da inu jo doli u
koiiusnici kobila lijepa koiiica okotila. B. Zu-
zeri 301. Kobile se izdrebile, .sve koiiice puto-
iioge. Nar. pjes. vuk. 1, 114.
2. u prenesenom mnislu.
a. neke zivotim koje sii a cemu vise Hi
mane stidne konu.
tl) morski koiiio Hi samo koiiic, Hippo-
campus autiquoriim, neka riba cudnoitata oblika
It koje je predni dio tijela nalik na kunski vrat
s glavom. — Igmedu rjecnika it Mikaymii: mor-
ski koiiic ,cavalletto marino' ,hippocamCyjy'us'
266«. Koiiic morski ,Hippocampus brevirostris'.
J. Panfiic, zoolog. 231. Morski konic ,die see-
raupe, das seepferdchen' ,Syngnathus iiippocam-
pus'. Gr. Lazic, ist. 77. Koiiic (jer koiiu nalici).
L. Zore, rib. ark. 10, 341.
h) I'idi skakavac. — U naSe vrijeme u
Dubrovniku. P. Budmani. — vidi i kod c), cc).
c) Libellula, isporcdi vilenski kon kod 1.
kon, 2, c, d). — uu) Beli konic (Libellula vul-
gata L.). K. Crnogorac, zool. 155. — bh) Koiiic
vilin jCalopteryx virgo'. J. Pancic, zool. 259.
— cv) u Vukovu rjecnika ima: ,name eines in-
sekts' ,insecti genus', u, trenem su izdanu dodali
izdavaoci: vide vilenski kon; oa^a da je tako,
ako nije Vuk znao za znacene pod b).
d) kukavicji koiiic, vidi kod kukavicji.
b. ovako se zovu neke sprave nacinene od
drva Hi od yvozda, isporedi 1. koii, 2, e — i.
a) vidi 1. kon, 2, e. — U Belinu rjec-
niku: konic od odra ,cavalletti da letto' , fulcra'
179a; konici od post6}e ,piedi, cavalletfci del letto'
,lecti fulcra' 563. — vidi i: Konic, arch, (koii,
kobila, vjestao) ,geriistbock', tal. ,capra, caval-
letto', frc. ,chevalet', egl. ,bridge'. B. Sulek, rjefin.
znanstv. naz.
h) kod kakve sprave gdje se sto okrece,
ono na cemu je naslonena os. — U pisaca na-
sega vremena. Konic, mech. (stelka, blaziniSto)
ilagergeriiste, lagergestell, support', tal. ,appoggia-
tojo'; (kobila, stejka, stolica) ,bocklag6r'. B. Sulek,
rjecn. znanstv. naz.
<■) neka sprava na tokarskoj klupi. — Tz
ceSkoga jezika u pisaca nasetja vremena: Koiiic
c. tech. ,reitstook', frc. ,poup^e k pointe, poupeo
mobile', egl. , sliding puppet'. B. Sulek, rjecn.
znanstv. naz.
fl) na guslama. — Izmedu rjecnika u Bje-
lostjencevu (konic na guslah, tambure etc. , ma-
gas') i u Vukovu (na guslama, vide kon). Koii
(kobilica) ,steg (der geige)', tal. ,ponticello'. B.
Sulek, rje6n. znanstv. naz.
e) equuleus, eculeus, neka sprava za muke
(na kojoj bi jahali mudenici). — Po latinskoj
rijeii. — Izmedu rjeinika u Stulicevu (,eculeo'
, equuleus' .s dodatkom da je uzeto iz brevijara).
Cini jih na drvenomu koiiicu objesiti. B. Kasi6,
per. 97.
/) ko6ic na kome vitao stoji. Vuk, rjefiii.
kod koiiic. — vidi i: Koiiic, drvo u stoje)ku
(stejku) ill u zem|u zabodeno, na kom se vitao
okro6e. Podunavka. 1848. 58.
(/) vidi 1. koii, 2, i. — If Belinu rjed-
niku: Koiiic ,capifuoco, stromeuto di ferro, cho
nel focolare sostien le legna' ,ligiii fulcrum' 169a,
i u Bjelostjenievu: koiiic, t. j. zglavnik , fulcrum
lignorum'.
2. KONIC, m. vidi koiiik. — Jamacno je po-
stalo po oblicima mnozine konici, konicima. —
U dvije narodne pjesme nasega vremena. Ko je
koiiic, koiie hazurajte, a pjesaci pritez'te opanke.
Ogled, sr. 468. Ivad po[e zamaglilo od koiiica i
pijesca. Nar. pjes. marjaii. 175.
3. KONIC, in. grad u Hercegovini. — Zove se
% Koiiica (vidi). — Od xv vijeka (u naj prvom
primjeru ne zna se jeli nom. Koiiio Hi Konica),
a izmedu rjecnika u Vukovu: grad na Neretvi
izmedu Bosne i Hercegovine (pola ga je bo-
sansko a pola hercegovafiko) s primjerom iz na-
rodne pjesme: Vec Tur6ina Bogom pobratima u
Konicu bega Ali-bega. — maiiastir nekakav :
Manastiru bijelu Konicu; i u Danicicevu (Koiiicb,
grad na Nerotvi). Za carinu koju uzimju na
Vrabcu i drugu na Koiiice. Spom. sr. 1, 102.
(1411). U Koiiicu manastir. Norini 42. Vis
Koiiica na Ivan planini. Nar. pjes. juk. 570. —
Ne znam jeli isto injesto u ovom primjeru: A
do sebe od Koiiica Ivka. Nar. pjes. vuk. 2, 202.
— U drugoin je primjeru Konic planina. Od
Konica visoke planine. Pjev. crn. i07b.
1. KONICA, /. vidi konanistvo. — U pisaca
nasega vremena po rus. icoHHima a izmedu rjec-
nika u Stulicevu (,equitatus') s dodatkom da je
rijec ruska. Polkovuik Bakon sa svojom samo
80 }udi jakom koiiicom goneii i oslobodi i.
Nov. srb. 1834. 48. Koiiica, r., Konici (pi.), ko-
nistvo, hist. mil. jCavalerie, reiterei', frc. ,cava-
lerie', egl. , cavalry'. B. Sulek, rjefin. znanstv. naz.
— Pomine se i kao djecija igra pocetkom ovoga
(xix) vijeka (nije ja^no, jeli igri ime konic Hi
konica ; u zadnem slucaju va(a da je sam pisac
upotrebio rijec koja nije narodna). Konica se
igra da stanu u okrug djeca, koja su razdijejena
na dvije 6asti, jedna casti (sic) bude koiiica, to
jest prekloni leda a drugi jase . . . malo dale
kao da znaci sto i konik. Ako promaSi, to
bivsi konica ugrabi loptu, i koga udari taj bude
konica. S. Tekelija. let. 119, 9.
2. KONICA, f. hrpa od fietiri ili pet oraha,
kestena ili fiesa slicuoga i to tako, da jedan na
ostalih lezi. na Rijeci. F. Pilepic.
3. KONICA, /. mjesno ime.
a. grad u Hercegovini. Statist, bosn. 115.
— • vidi .3. koiiic.
b. u Mika(inu rjecniku: Konica, grad u
arbanaskoj z6m[i ,Cassiope, Phallacrum'.
KONIC, Hi. dem. koii. — U Voltigijinu rjec-
niku: ,oavallino, oavalluccio' ,pferdchen'. — nije
dosta pouzdano.
KONICAK, konicka, m. dem. konic. — U nase
vrijeme, a izmedu rjeinika u Jambresicevu (kaj-
kavski koiiicek ,equuleus') ( u Vukovu (hyp. v.
konic). Na jednom koiiifiku. Nar. prip. vuk. *
207. Poigrasmo lustre koiiicke. M. P. §ap6aiiiii
1, 107.
Koi!n(5AN
I. KOliriK, a.
KONICAN, ko6i6na, adj. vidi koAicki. — U
Stulicevu rjecnikw: ,Bquestris'. — Vafa da je jio
ruskom kohhuhhiji'i.
KONICANIN, III. prczime — xvm viji'.hi. Pava
Konicaiiiu. Norini 54.
KONICAR, m. coojek koji kruti kone Hi mipce
koji je vrlo vje.it jahae. — U Mikajinu rjec-
nikii: konicar, koji kroti koiie ,equiso, domitor
equorum'; ii Belinu: ,cavalcatore, maestro del-
I'arte di cavalcaie' ,domitor equorum' 178''; ii
Voltigijinu,: ,cavalcatore, cavallerizzo' .reiter,
bereiter'; it StuliceiHi: koiiicav, koji kone kroti
,equiso, equorum domitor' is .Mikajina. — II
drugoni znaeer'iu (vidi koiiuhar, koiiusar) u, Be-
linu r/ecniku: ,cavallarizzo, maestro di stalla'
,stabuli praefectus' 178''; , maestro di stalla' ,sta-
buli praefectus' 451a.
KONICIC, m. dein. konio. — fl Vithioii rjei-
niku (dim. v. konic).
KONICKA EIJEKA, f. ime injivtH n. Srbiji-
a nkrugu pozareimikom. Livada u ICor'uckoj
Reci. Sr. nov. 1870. 63.S.
1. KOJSflCKI, adj. koji pripada knniciina (od
nom. konik); upotrehlanii .ff i a dnciioiii ziiacenu,
vidi a, a). — Bijec je stara, iaporedi ittslov.
koiibniSbski., rus. ivoHHHMKifi. — fzmertu rjec-
liika u Vranciccvu (pisano konyizki ,oqiiestris';
mislim da ne treltn citnti konski), « Stiiliceuu
(v. koriican), ii- Viikaiui (,reiter-', n<|uitiim').
a. adj.
a) koji je na koim, kao konik. .lakozo
kip jego kouicki kazet. §. Kozicift 35«. S voj-
skom piSora i koiiifikora. Mon. Croat. 245. (1545).
Petdeset tisuc vojnikov koniokili. Aleks. jag.
star. 3, 254. Dvi sti tisu6 konicke vojske sabra.
261. Oni silnu vojsku imadose: osam stotiu hi-
lada pisaca, dvista hijad koiiicki strilaca. Nadod.
127. Biti ce zadovojeni od priklonita koi'iickoga
druztva. I. J. P. Lucio, iiar. 66. Artilerija ko-
liifika sastojaoo se, kao i do .sail, iz jediio ba-
terije. Nov. sr. 1834. 54. Od rusko strane co
jedna divizija konicke vojske u taj logor doci.
1835. 184. ■
h) koji pripada kimicima, koji je za konike.
Odsikovali glavo turske konicke i konsko skupa.
I. T. Mrnavi<S, osin. 4. Kotiickoga zbora gla\'ar.
P. Vitezovic, odil. 7G. Vojvoda konicki. And.
Kacid, kor. 470. Pusta bane konifiku kosiju.
Nar. pjes. stojad. 1, 19. Dvanaost konickih sa-
hata od Biograda. Vuk, rjocn. kod konicki. Po-
mala se izmedu sibla i vinaga slabo utapkana
konidka putaiia. M. P. Sapcanin 1, 120. Ko-
niiSka skola (.kavallerie-schule'). Zbornik zak. 3,
274.
I), adv. konicki, iia koim. II tu vojskii posal
konicki al' pise. B. Krnarutic 15.
2. KONICKI, ndj. koji pripailn l:i>,;irii„a (od
nom. kouic). — Ovakovn zna<'i'in ini^liiii da je
It opom primjeru iz narodne pje.smr nasciin vre-
mena : Kakav cemo megdan uciniti .-' al' s ko-
pjima, ali s barjacima, al' junackim brijetkijem
6ordam', al' se fatat o pleca junacka, al' se tuoi
praim' koniSkimaV N"ar. pjes. marjau. 51.
KONIC, koiiica, m. dem. 1. kon. — Od xvm
oijeka.
a. « pravoin smislu (vidi 1. koiiio, 1). Bise
Marko krilo Jankovica, silni konic srca kraje-
vica. And. Kacic, razg. 265i'. Napoji on sebe i
svoga koiiica. Nar. pjes. istr. 1, 28. K6nic, dim.
kon. I. Pavlovio.
!►. u prenesenom smishi.
<i) vidi konic, 2, a, a). Konic , Hippo-
campus' i jHippocampus brevirostris'. G. Ko-
lombatovii, pesoi. 23.
h) ti Vukoini rjecnikii: (u rudnickoj uahiji)
racvasto malo drvo (po naj vise sjivovo) koje se
zavuce odozdo u kazansku lulu, te niz doiii i
du|i liegov krak ide rakija u postavu. u Jadru
je kazanska lula na dnu sup(a s doiie strane,
pa se mjesto koi'iiia kroz onu jamn provufie kao
mala uzicj^ca od vlakna, te niza liu ide rakija.
1. KONIK, m. covjek na konii. — Postaje od
koi'ib nastavkom uikb, te ne kod starijega oblika
konbnikb dvoje moze dogoditi, Hi ae h mijena
na a, i tako postaje oblik konanik (nidi), Hi b
i.spada, te od nn postaje n; koriik (u Vranei-
ceou je rjecniku pisano konnik ; a i na kojem se
drtigoin mjestit nalazi s nn, to jest lin Hi nn
Hi rui). — Bijec je stara, isporedi stslov. koiibnikb,
riis. KoHHHK'b; ne znam, jeli praslavenska rijec
(ees. kounlk nije mi dosta pouzdano). — U voc.
sing, oblik je konioe, te se razlikuje. od voc. sing.
koi'iicu od konic; ali -fe ii mnozini samo u gen.
i ace. razlikuje od konic (nom. i uoc. koiiici,
dat., instr., loc. konicima). — ■■* toga Ho su, iin
neki oblici jednaki, oik se doije rijeci gdjegdje
inijesaju jedna s drugom, vidi 2. konic i 2.
koiiik. — Izmedu rjecnika ii Vranciceou (konnik
,eques'), II Mika^ina (,eques' ; koiiici, ceta konika
,equitatus, turma equitum'), n Belinu (,cavalliere,
soldato a cavallo' ,eques' 179'i; ,soldato a ca-
vallo' ,equ6s' 683b; ,viandante a cavallo' , viator
eques' 7G41'; konici, ,eavalleria, gente a cavallo'
,equitatus' 178''), n Bjelostjenievu (vidi konanik;
konici, konadija, vide konaniki, konarija 1), u
Voltigijinu (pi. koiiici uz konarija), u Stuliievii
(, eques'; pi. koiiici iiz konioa), it Vukovii (iiz
koiianik).
a. uopce; naj cesee se upotreblava za voj-
nika na konu; cesto blizu koiiik ■■itoji i rijec sa
suprotnijem znaceiiem: pjesac «7t pjesak. Da smi
protiv stati koiiiku i piscu. M. Marulic 144.
Ova<lesti tisuca konika osvjem pjesaoa. Zborn.
73l>. Pjesac ali koiiik. M. Vetranic 1, 3. Gdi
mnokrat i glavu plah koiiik ostavi. 1, 135.
Pje.sci i konici. 2, GO. Obicu se davati dobru
conu nasim koiiikom. Mon. croat. 225. (1527).
Kad mu (konu) koiiik rece, klikuuvsi ; ,Nubo]e!'
P. Hoktorovic Gl. Velike vojske ot pisac i ko-
liikov. Postila. i''. Kako se koniku i bojniku
pristoji. B. Gradic, duh. 38. Ni' na nebu goru
svitle zvizde zriti, ni pojem konike oruiue gle-
dati. D. Raiiiiia 140^1. Od Aloksandrovih Mace-
dona cetiri sta koiiikov ubise. Aleks. jag. star.
3, 241. Od konikov vasih posjite k nam. 297.
Koiia i koiiika vrgao jest u more. M. Divkovic,
bes. 76a. Oni iduci svojijem putem, evo za nimi
jedni koiiici. 319''. I pisci s konici Turak se
lie bojo. D. Barakovic, vil. 77. Da koiiik uzjase.
jar. 57. Toliki se broj konika s carem ovdi doc
potezi, kih Jordana poji rika ... I. Guiidulic
329. Koii ga i koiiik mrtav strasi, priko koga
proc mu je trijebi. 336. I od liegovijeh svijeh
koiiika naj brzoga k noj posija. .348. Padaju koiii
i koiiici livi, mrtvi i duhati. 445. I pjesnioi i
konici naripise svikolici. G. Palmoti6 2, 141.
Muostvo }udi, oruznika, pisca i koiiika. M. Jer-
kovic 62. Jezdit opet zapovijeda laganijem ko-
ii iciraa. P. Kanavelic, iv. 97. (Faraun) sa svo-
jijem konicima naj poglavjtijem umre zadusen
u moru. M. Radnic SOlt". Sereg pisac i koiiikov.
I. Zanotti, en. 6. Za ralada koiia star koriik. (D.)
Poslov. daiiic. Na hitre se kerubine kako koiiik
hiti hitar. A. Vita|ic, ist. 51l>. Tuj pjesaca, tiij
konika krvnu eetu vidjet bi.se. ost. 200. Koiiik
kona uzdom svuda vlada kud on hoce. S. Mar-
1. KOMK, a. 2t
gitiA, fal. 197. S trosot hi|ad svojih kouika. J.
Kavaiiin 18'J:'>. Cuje se kona oholijoh i koi^ika
ostri bahat. I. Dordic, nzd. si. S mnoa;om druX-
bom i konika i pjesnika. B. Zuzeii 28. ,ledan
koi'iik zvan Longiii sulioom udri u prsi Isusove.
M. Ijekusic 134. I 20 ijada konika. F. Lastrii,
test. 19''. Koi'ia i koi'iika I'legova bacio je u more.
178». Dvaest i dvi hijade konika. E. Pavii, ogl.
373. Buduci sb i pet strasni koi'iika ukazalo. 447.
Eto k j'lemu pristupa jedaii konik obufien na gos-
posku. M. Zorif.iA, zrc. 91. Vidi veliku vojsku
konika posve bili(/jj. 242. Koii s konikom vrat
utrgne. V. Dosen 189''. Imadihii vojsko osam
stotina i|ada pisaca i dvista ijada konika. And.
Ka6i6, razg. .5. Jer mu se ukaza kon i na I'lemu
strahovit konik. kor. 322. Koi'ie i koi'iike na voj-
uigku oruiiane. 323. Ugledase jednoga mladica
konika u bilo obucena. 334. Ako je pisac, ufiniti
cu ga koi'iikom. D. Rapii 170. Koi'ii ujedno i ko-
nici izredeui tuj se paze. P. Sorkocovic 584^. Sve
koiiici pod bojnim kopjima. Nar. pjes. vuk. 2, 389.
Poved'te mi po tridest Turaka, sve atlije i dobra
konika. 3, 148. Spremajte se, kiceni svatovi! ko
je konik, poteii kolane, ko je pjegak, prifcezi
opanke. 3, 251. I on vodi hijadu momaka, sve
konika ]utih oklopnika. 3, 2.59. Kad poAera Smi-
Janic Ilija sa koi'iioi jutim oklopnici. 3, 260 — 261.
Cerase ga pjeSci i konici. 3, 540. Stade dizat
pjegee i konike. 4, 228. Kouicima Luko govo-
rase: ,Konanici, moja braco draga!' 4, 228 — 229.
Brace moja, pjesci i konici! 4, 230. Svi koi'iici
koi'ie posjedose, a pjesaci puske dokopase. 4, 2.52.
Na konike srpske juris cine. 4, 270. Tri hi|ade
pjesca i konika. 4, 316. Sakupise petnaest stotina
laka pjesca i bila konika. 4, 30R. I poved'te pet
stotin koi'iika. Nar. pjes. juk. 312. Tko je konik,
pritezi kolane. 336. Na Maltiji otvorio vrata,
kako moze dobar konik proci. Nar. pjes. vil. 1867.
646. Necete li oteti topove, i koi'iicim sokak uci-
uiti. Smailag. lueh. 57. Pjesak na konika (uvijek)
mrzi. Nar. posl. vuk. 249. Ona dva konika jos
su pre od carevoga sina bila dosla u dvor i
pripovedila caru . . . Nar. prip. vuk. 60. Pisato
knezu Aksoiitiju, da eksercira i konike kako god
i pesake. Djelovod. prot. 179. Sa svim konicima
i s ostalom vojskom. Vuk, dan. 1, 83. Konici
negovi i vojska I'legova. D. Danioic, 2mojs. 14, 9.
A noge mu pouzdane stojne, da potjera stigo bi
konika. Osvetii. 2, 46. Konik pusti uzdu koi'iu
piisti. 4, 19. Dvije stotiuo kona gotovih za po-
lazak, a konici se sacekavaju, da svi u jedan
mah pojasu. M. D. Milicevic, omer. 60. Konik
kona uznojio. Bos. vila. 1886. 209.
b. covjek koji je dobio viteski red, vidi vitez.
Ucini se konik mnogo poctovan. Zborn. 46''.
Kruni ga i ucini za konika. 80*. Oni, ki nose
kopja, pasu mace, koiiiei su od Prusije. I. Gun-
duli6 438.„
2. KONIK, m. dem. 1. kon, vidi 2. koi'iic i kod
1. koiiik. — U nase vrijeme po sjemrozapadnijem
krajevinia, a izmeda rje&nika u Voltigijinu (v.
koi'iic). Mili Boze, dobroga koi'iika, dobra koiia,
a slaba junaka! Nar. pjes. marjan. 19. Podaj
Ivi dobroga koi'iika. 48. I doveo dobra kona
svoga, da so i on vode ponapije; konik vodo
moj da pije nece. 89. Polezi se po dobrom ko-
I'liku. 96. Ti hajde pa pripasi cordu, pa se seci
do konika svoga. Nar. pjes. kras. 1, 33. Metnu
ga za se ua konika. Nar. pjes. istr. 1, 9. ^ubi
ti je a tobom na koniku, sele ti je uza te na
kona. 1, 10. On joj sedla kona na junacku,
ona skafie na konika vraua, ona jase kano i de-
lija. 1, 11. On je lovi za desnicu ruku ter je
mece za se na konika. 1, 17.
■i KONOKRADICA
1. KOI>lIKOVI(^, m. preziine. — U naUe »ri-
jeme. Schem. segn. 1871. 110.
2. KONIKOVK";, in. ime zaseoku u hosni ii.
okriigu Done Tuzle. Statist, bosn. 83.
KON IN, m. kon. — U narodnoj pjesini na-
He.ijd vreinena. Oj halate, moj dobri konine!
Nar. pjes. marjan. 49.
1. KONINA, /. augm. 1. kon. — Akr. se mi-
jena u gen. pi. koi'iina. — Od .xviii vijeka, a
izmedu rjecnika u Belinu (,cavalIaccio e ca-
vallaccia' ,equu3 et ec[ua ignava' 178'') gdje sc
naj prije naliodi, ii Voltigijinu (,cavallaccio' ,ein
garstiges pferd'), u Stulicevu (,caballu3, malus
oquus'), « Vukovu (augm. v. kon). Tako vrat
ja ne slomila s ove konine! Nar. posl. vuk. 280.
2. KONINA, /. konska koza. — Ake. kao kod
1. koi'iina. — U Vitkomi rjecniku: ,ros3haut'
.pellis equina'.
3. KONINA, /. ime selu a Srbiji u okrugu
toplickom. M. D. Milicevii, kraj. srb. 387.
KONINCI, Koi'iinaca, m. pi. u Danicicevu rjec-
niku : Koi'iinbci, selo kod Novoga Brda, dade ga
despot Stefan Hilandaru. M(on. serb). 570. (1411).
oidi: Koninci su bez sumi'ie u ,Koinskoj reci' i
,Koincima' malo daje niz Moravu na dcsnoj
strani te reke. S. NovakoviA, novo brdo. 36.
KONINO PO^E, n. ^ ime mjestii a Srbiji a
okruqii alesinaekom. Niva u Koi'iiuo Po}e. Sr.
nov."l873. 487.
KONINSKI, adj. konski. — Samo u Voltigi-
jinu rjecniku: ,cavaUino, di cavallo' ,wa3 zum
pford gehort'.
KONISTANSKO BRDO, n. ime mjestu w Srbiji
a okriiga smederevskom. Vinograd u Konistan-
skom Brdu. Sr. nov. 1861. 496.
IcdNISTVO, n. vidi koi'ianistvo. — Postaje od
konik, kako koi'ianistvo od koiianik. — U ruko-
pi.'iu XVI vijeka (u kojema ovdje stoji c ispred t).
Dobro naredivase koi'iictvo. Zborn. 46l>.
KONKAVA, /. ime kozi. — Krupa. Bosna.
D. Hire.
KONKOVSKO, n. ime zaseoku a Hroatskoj u
zitpaniji zagrebackoj. Eazdijej. 74.
KONO, m. ime musko (va^a da je ipokoristik).
— U crnogorskoj pjesmi nasega vremena. Drugo
vitez Stankoviiiu Kono. Nar. pjes. vuk. 5, 39.
KONOBARKA, /. u Vukovu rjecniku: (u Sri-
jemu) naj sUnija vjestica koja covjeka s kona
obara o6ima. — Postaje od s kona obara.
KONODER, m. sa)iv naziv za onog koji cr-
knutu kjusad dere. — U nase vrijeme u Lici.
,<Jeraj toga konodera iza stolice, kako s Aim
mozete jesti'?' J. Bogdanovic.
KONODOR, m. ime selu u Bosni u okrugu
bihackom. Statist, bosn. 52.
KONODRZAC, koiiodrsca, m. covjek koji drzi
(hrani) kone. — U jednoga pisca xviii vijeka.
Koi'iodrzci I'loj (zdrebadi) goditi znadu. J. S.
Rejkovic 317.
KONOGrRIZ, m. ime hifkama. Koi'iogriz, 1.
Cichorium intybus L. (Vukasovic, Dakovo, I.
Sab|ar); 2. Achillea nobilis L. (G-ospic). B. Sulek,
im. 153.
KONOKRADICA, m. covjek Ho krade kone.
— Vuk bifezi u rjeiniku da je zenskoga roda,
ali je tako samo u mnozini : u jednini je ja-
macno muskoga roda kad znaci covjeka, ali bi
moglo biti i zenskoga, kad bi znaiilo zensko ce-
lade (Ho mozebiti ne biva nikada). — II nase
KONOKRADICA 2
rfijniic, n iziiuuta rjrcnikn n Viikorn it'. ,iler
pferdedieb' ,fur equorum'). Pijanico i koi'iokra-
dico, nis' u bana taUi gfovedavi a kamo li da sii
pobratimi. Nar. pjes. srem. 98. Kad su dvije
koi'mkradice u poju uhvatile uacijejja koiia . . .
Vuk, poslov. 4. Da posju prisuzdenije za koi'io-
kradice. Djelovod. prot. 98.
KONOMORA, TO., u Vukovii rjecnikti : f. u. m.
voliki biuagija koji ,iiiori korio' ,eiii heftiger
roitor' ,eques vehement'; gdje je zabilezeno da
ji: i ienskoga i mii^kofja roda, nli i za iioii rijec
urijrdl istn pravilo Ho i za konokradica.
KONOREP, wj. nidi koii-rep i kouski rep.
Koi'iorep ili cinkrot, a ii Slavoniji; vosce, ,Equi-
sotum arvense L.' D. Popovii, poznav. robe. 281.
KONOTRKA, /. konska Irka. — U jednoga
pisca iz poietka noaga vijeka, koji va(a da je
^am ova rijec nacinio. Kouotrka so daje. S.
Tokelija. letopis mat. sr. 120, 72.
KONOTRZAC, konotrsca, to. covjek koji trguje
konma. — Nanineno u nase vrijeiiie. Konotrzac
,pferde-handler'. .Tur. pol. terminol. 387.
KONOVIC, III. preziine. — IT naie nrijemc.
D. Avramovi6 274.
KONOVLACAN, konovlaCna, adj. po kojcinu
vlace koni (n zeleznici, , tramway'). — Nacineno
u nase vrijeine. Privatne konovlacna Xe|eznie6.
Zbornik za'k. 18G9. 200.
KONOZOBICA, /. H VakoVH rjeiniku: (a Hr-
vatskoj) vide zobiiica.
KON-REP, TO, neka hi(ka. Koi'i-rep, pol. konski
ogou, Bquisetum L. (Visiani). B. Siilek, im. 153.
IvONSKA, /. mjesno ime u Srbiji. n) zaselak
H okriigu cacanskom. K. Jovauovic 171. — h)
selo « okriigu ■•HHederevskont. Vuk, daa. 2, 70.
sad se zooe Mihailovao. K. .fovanovic 87.
KONSKI, adj. koji pripada kohma. — Rijec
je praKlavenaka, ispuredi stslov. koi'ibskh. rus.
KonbcKiii ces. koi'isky, po^. koi'iski. — Lzinedu
rje6nika (radi Vrancicevn vidi koiiicki) u Mi-
ka^inu (gnoj konski ,fimu-< equinus vel equi'
10;5'>; koiiska muha. nidi d; napose iienia), n
Belinii (,eavaUino' .equinus' 179"), « Bjelostjen-
ceou (konska sprava ,phalerae, ornatus oquestris' ;
kouski plod, minus, v. koi'iarija 2 ; kouski vrac
jVeteriuarius, medicus equarius'), u Jambrcsicevu
(, equinus'), (( Stulicevu (, equinus, caballinus'), u
Vukovii (,pf6rde-' .equinus'), it Danii'icmi (koi'ih-
skyj .equinus'i.
1. adj.
•A, uopce. Koiibskyje sily. Unmontijan'' H3.
Svodb koubskij i inyihb dobytbkb. Zak. dus. pam.
saf. 49. Naprava koiiska. Spom. sr. 2, 49. (1407).
Pohve kozne konsko nacineno. Mon. serb. 498.
(1466). Puscam jednu konsku mater. Mon. croat.
131. (1487). Ne nade mjesto ino, negoli staju
kohsku. A. Guceti6, roz. jez. 112. Osedla kona
i usedo na I'l i na konski tek pojaha. Aloks.
jag. star. 3, 229. Doset tisue liajzam koiiskih.
263. Ne ostavi me u prahu ovom pod nogaiui
kouskimi umriti. 273. Od trubnoga vapja i od
koiiskoga rzanja. 322. Svaki zlatuoj u odjeci
srobrom kova koiiske stupe. I. Gundulic 334.
Konsko meso jimo. I. Zanotti, skaz. 21. Jnd-
uijeh kouski repi odnise do gorkoga teska umora.
A. Vita}i6, ost. 17. Rzaiie, glas konski. I. Dordic,
salt. 501. Nasao bi konskif'/tj kosti dosti. V.
Dosen 228-i. Tu se teSka krvca prolivaSe, teska
krvca konska i junaska. And. Kaoic, razg. Ii~i2".
Masti iz koi'iske grive. .T. Vladmirovii 22. Koji
koiiske bolesti poznaju. J. S. Relkovic, 194. Pa
V
!) KONSKI,fll, e, I).
uzima konsko bukagijo. Nar. pjes. vuk. 1, 543.
A dobri se koni pobo|eli od bolesti kouske sa-
kagije. 2, 314. Ujegose u koiiske podrume. 2,
615. Al' se pramen zapodede magle a od pare
koiiske i junacke. 3, 127. Koiiske noge po)em
odmakose. 3, 310. I kuda su Turoi prolazili i
s koiiskijem plocam' zadirali. 4, 136. Na li met-
nimo konsku drvenicu. Ogled, sr. 503. Ni konsko
nogo pregaziti. Nar. prip. vrc. 3. Baci (se) na
toga alata bez sedla ili koiiskog prostiraca. Nar.
prip. vil. 1867. 323. Kad je skupa koiiska hraua.
Vuk, poslov. 99. I sitno se iskorijeait bije od
bahata koiiskog i junackog. Osvetn. 2, 127. Pa
se sasta krst s mjesecom zlatnim, a svilon stijeg
.sa koiiskijem vlasim. 2. 138. Zarov'te ga u
koiisko buuiSte. 4, 12. Koiiski lijecnik ,kur-
schmied'. Zbornik zak. 2, '297. Koiiska trava,
marvinska trava, zove narod trave uopce sve.
Narodiiak. 1877. 136.
b. u ovom primjcra znaci iipravo sto ko-
liauicki: Koiiska vojevoda. Nar. pjes. bog. 151.
e. na koiisku upotreblava se u adverbi-
jalnom znaccnu, vidi 2. Neg li so kopiti na
koiisku prucate. M. Vetranic 1, 227.
(1. kao pridjev uz muha, i znaci ohicno
muhii sto- zioi na konma, Oestrus equi L., Ga-
strophilus equi F. Koiiska muha, pasja muha,
,cynoiuea, musca canina'. J. Mika}a, rjecn. vidi
daje kod muha. Mnostvo musica i pasji('/»J i
koiiskiC/jj. I. J. P. Lucio, razg. 53. — If drugom
znaiei'm. Koiiska muha ,di6 stochfliege' ,Conop3
calcitrans' (Stomo.xys calcitrans L.). G. Lazic 89.
e. kao pridjev kod imena hi(aka.
ft) Koiiska blitva, Arum maculatum L.
(Sabjar, Istra). B. Sulek, im. 15.3.
h) koiiska djetelina, vidi: Koiiska dite-
lina, po}. ces. konicina (Trifolium pratense), ser-
tula campana (Durante), Melilotus officinalis Dec.
B. Sulek, im. 1.53.
<•) Koiiska jabucica ili jabuka, liekakva
bi}ka (Sab(ar, Dubica), Cyclamen europaeum L.
(Tomaj). B. Sulek, im. 1.53.
(l) koiiska metica, Mentha silvestris L.
— Izmedu rjecnika a Bjelostjenieou, (koiiska me-
tica ,mota?trum'). Konska metica (prema^ liem.
rossmiinze), Mentha sylv. L. (Sab[ar). B. Sulek,
im. 153.
e) Konska nana, Stachys germanica L.,
sjerusa, blijeda metvica. « rudniekom okriigu u
Srbiji. V. M. Jovanovic. javor. 1878. 1390."
f) Koiiska trava, po|. ces. koiiitrud, Gra-
tiola oflie. L. (Fapkovic, Sablar). B. Sulek, im. 153.
{/) koiiski bosi|ak, Mentha aquatica L.
— U Viikovii rjecnika: ,dio waldmiinze' ,mentha
silvestris (1. mentha L. — 2. Menta aquatica
L.)'. — Koiiski bosijak, Koiiski bosiok, Mentha
sylv. L. (Vuk, Pancic). B. Sulek, im. 153.
It) koiiski karanfil, Dianthus atrorubens
All. ,1. Pancic, flora okol. beogr. 99. Koiiski ka-
ranfil, ,die felduelke' .Dianthus atrorubens'. G.
Lazic 129.
i) Konski ocas, cedrouella (Bartulovie)
.Equisetum'. B. Sulek, im. 153.
Ay koiiski rep, vidi koii-rep. — Izmcdii
rjecnika a Mika^inu (konski rep, trava , equi-
setum, Cauda equina'), ii Bjelostjencevii (koiiski
rep, trava , equisetum, e(^uina Cauda'), u Stulicevu
(koiiski rep, trava ,cauda equina'), ii Vukoim: (u
Dubrovniku) nekaka trava ,cauda equina (equi-
setum L.)'. Koiiski rep (Vuk, Dubrovnik), v.
Koii-rep. B. Sulek, im. 153. Koii^^ski rep, Equi-
setum arvense (cauda eijuina). (^is. ces. ii\uz.
1852. 2, 52.
/) Koiiski scav|ak, ces. koiisky stav, l{u-
19
KONSKI, 1, e, I). 2!
mex ac|uaticus L. (ii iiilola&kum rukopisn). 13.
Sulek, im. Ibii.
Ill) Koi'iski Jtir (u mletaokom ruUopisu),
V. Stir koi'iski. B. bulek, im. 15H.
ii) koi'iski vrije.sak, vidi: Viisak koi'iaki,
Satureja montana. Gas. 6es. muz. ls")'2 2, (53.
t>) Koi'iski zub (u mletafikoiu rukcpisu),
V. Zub koi'iski. B. Sulok, im. 1.53.
p) kSi'isko kiSpito. — U Vtikovu rje6-
nikit : vide kopiti'iak .s ilodatkom da ae govori
It Dubruoniku. Koi'isko kopito (prema lat. iin-
gula caballiaa), Tusssilago farfara L, (Bartulovic,
Sabjar). B. Sulek, im. 153. — vidi i kopito. d, c).
(/) Koi'isko rebro (uem. rossrippo), Plan-
tago lancoolata L. (Sab|ar). B. Sulek, im. I.5.S.
r. koi'iski kamen, vidi 1. kamen, II, e.
JT. kod mjesnijeh imena.
(l) Koi'iska Glava, vrh veliki vise Tro-
mede, pod I'lira je velika pecina, koja se zove
,kozja jama', a i sad u uoj plauduju koze i
ovco dalmatlnske, jer Dalmatinci dogoue jeti
svoje blago na nasu stranu iia pa»u. Oni za to
placaju travarinu, ali se na I'lili srdi narod iz
okoline, toboze da oni pregone kradeno blago
3 uase strane na dairnatinsku. M. Medic.
h) Kuuska Rijeka, potok (M. D. Mili-
cevic, srb. .^Sl), i zaselak u Srbiji u okrugu
uiickom (^. Stojanovid). — Pomine se prije na-
sega vremena. Koi'ibska Reka. S. Novakovic, pom.
135.
c) Kouski Osoj, injesto u Srbiji u okrugu
om. Sr. nov. 1.S74:. 85.
<l) Koi'iski Vir, mjesto u Srbiji u okrugu
pozarevackom. Livada na Koiiskom Viru. Sr.
nov. 1866. 200.
e) Koi'iski Zavoj, mjesto u Srbiji u ukruyu
knezevackom. Livada u Koiiski Zavoj. Sr. nov.
1873. 413.
/■) Koi'isko Brdo, selo u Hrvatxkoj u zu-
paniji liiko-krbavskuj. Razdijej. 38.
I)) Koi'isko I'oje, zaselak u Srbiji h okrugu
uzickom. \^. Stojanovid.
hj Koi'isko Vrelo, izvor u Srbiji u okrugu
cacanskom. M. D. Milicevic, srb. 647.
3. adv. kouski (u jedinom primjeru po koi'iski),
kao kon. On se je po malo po koi'iski hodil, da
bi kako mogal do cesti doc. Nar. prip. mikul.
107. _^
KONSKO, n. mjesno ime.
a. na Cresu. Koiisko, naj vise mjesto med
Martinscicom i Vranom ua otoku creskom, gdje
ima prekrasan vidik. I. Milcetic.
b. u Crnoj Gori. — U Vukoou rjecniku:
planina blizu Lukavice.
e. selo u Dalmaciji u kotaru sp^etskom. Re-
pert, dalm. 1872. 32.
d. selo u Hercegovini. Statist, bosn. 125.
e. selo u Hrvatskoj u zupaniji licko-krbavskoj.
Razdije}. 30.
f. selo u Srbiji u okrugu vranskoiii. M. D.
Mili<5evi6, kraj. srb. 306.
g. mjesto s ovijem imenom pomine se prije
nasegn vremena. Spom. stoj. 1S4.
KONSCICA, /. ime selu u Hrvatskoj u zupa-
niji eagrebackoj. Razdije). S2. — I'o .Hokavskom
govoru gliisilo bi Koi'istica.
KONSCINA, /. mjesno ime. Konscina doi'ia i
gorna, dva sela u Hrvatskoj u zupaniji varaz-
dinskoj. Razdije). 104. — Po stoknvskom govoru
glasilo bi Koi'istina.
KONST-, vidi Koi'is6-.
KONSTAK, koi'iStAka, m. postaje od koi'i na-
stavkom staku; ima nekolika razHcna znacena.
) 2. KOJMUHA
— Akc. kaki je ii gen. sing, taki je u ostalijem
piidezimu, osim nom. sing, (i ace. kad je jednak
s nominalivom), voc: koi'iStace, koi'istaoi.
ii. neka bolest (prist;. — U Vukovu rjec-
niku : 1. izuutra ,spina ventosa'. — 2. s po|a
,taplius'.
h. pogaii zivinska. F. Kurelac, dom. ziv. 0.
C. neka bi(ka. Konstak, rus. Koiie>iKn, Rumox
obtusifolius L. (Pan6i6). B. Sulek, im. 1.53.
d. iicko zivinie, Gryllotalpa vulgaris L. .1.
Pan£i(S, zool. 244.
KONSTREBA, /. grgefi, riba (Perca Huviatilis
L.), ali u karai'iu i prokoru i zaci; prznica, )u-
tica, oStrokonda; govori se mahom Xenskomo.
— ,Gle kaka je ova moja . . . prava koi'istroba'.
S. Agic u Trsteniku.
1. KONUH, m. covjek koji cuva, hrani, tiinari
ltd. kona Hi kone; nalazi se i u drugijem zna-
ienima. — Uijec je praslavenska, isporcdi stslov.
koi'iuhi., rus. kohhixl, po\. koniuch. — Izmcdu
rjecnika u Belinu (,cavallajo o eavallaro, guida
o pastore di oavalli' ,oquorum pastor' 178''; ina-
nescalco o maliscalco, modico di oavalli o altri
giumenti' .equarius' 458*, u Bjelostjencevu (vidi
kod koi'iar), u Stuliicvu (,agaso, oquorum pastor,
equorum raedicus'), u Danicicevu (koi'uihi. ,cquiso').
a. u znacenu sprijeda kazanome. Jaki da
utezni pod I'limi pastiisi, pojt u boj uzozni voce
ner u gusi ; uza I'le koi'iusi sve pisi poticu. M.
Marulic 13. Da ti budu koi'iuh kobilam tvo-
jijem. Pril. jag. ark. 9, 147. (1520). Boje bi mi
bilo od Omirovih pisaiu carev se nazvati koi'iuU
nego od vas vsoj zom)i car. Aleks. jag. star. 3,
251. Joli lists od poslulia Dilaver ti ucinio,
koji njegda za konuha dostojan ti nijo bio'?
I. Gundulid 510. Koi'iuh cese udi tvoje. .f. Ka-
vai'iin 155. Nit' si vitez svijotla kra)a, nego
smradni koi'iuh. 236b. x opet koi'iuh crni bud".
269''. Koiiuh, covjek, sto koi'ia cese i sedla, i
kojemu Xijemac voli ,stallknecht', a Francuz
ipalefrenier'. F. Kurelac, dom. ziv. 12. Koi'iuh
,pfordeknecht'. Jur. pol. terminol. 692.
b. vidi koi'iar. — U Belinu, Bjelostjencevu,
Stulicevu rjecniku.
e. covjek koji lijeci kone. Svotac pakjenika
priobraXena u koi'iuha aliti u osjega )okara.
1. Dordic, ben. 111. — indi i u Belinu i u Stu-
licevu rjecniku.
d. covjek koji krotl kone. — U Bjelostjen-
cevu rjecniku.
e. u naj starijim primjerima nije dosta jasno
znacene. Dobra Reka i u nej urocbni koi'iusi
koji su byli u stare kra)ice. Mon. serb. 96. (1330).
Sija vsa svobodi carbstvo mi oit vsehb rabotb
malihb i velikihb i vsehb podanbkb, (ut gradozi-
danija, lut soca, ojt koi'iuha. lud psara, lod povoza
i ponosa. Glasnik. 24, 235. (1349). Ni da je swca,
ni koi'iuha, ni psara, ni sokolara. 237. (1349).
2. KONUH, m. mjesno ime.
a. vidi u Danicicevu rjecniku: Konuhb, grad,
kao da je n Arbanaskoj: ,hodi carb u Arbba-
nase na Skendera, ta ze i gradb sbzida Koiiuhb'.
(Okaz. pam. saf.) 81. u drugoga jetopisca ,Ko-
nu^e'. G(lasnik). 10, 274. — vidi i Konusi.
b. vis u Bosni. Glasnik 22, 31.
c. prije nasega vremena nalazi se zabi\ezeno
mjesto s imenom Konu (jamacno Konuh, vidi i
kod Konusi). Konu. S. Novakovid, pom. 135.
1. KOiNfUHA, /. vrsta zmije, smick. — isporedi
2. konusarica i koiiustica. — Akc. se mijena u
gen. pi. koi'mha. — U nase vrijeme u okolini
dubrovackoj. P. Budmani.
2. KONUHA, vidi Konuva.
koistuhaCa
1. KONTTSNICA
KOiNUHACA, villi konnvara.
KONUHAB, m. vidi 1. konuh (covjek koji
ciiva, hrani, timari kone u konusniei). — ispo-
redi koiiuSar. — U Mika^inu rjecnikti: koi'iuhar,
koji ima pomiiu od koi'ia u koi'iuSnici ,stabu-
lerius'; u Belinti: ,famiglio o garzone di stalla,
,stabularius' 706'*; u Voltiijijinu: , garzone, mozzo
di stalla' ,reitknecht' ; ii Stulicwa: kouuhar, koji
inia od kona pomuu ,stabulai'iu3' iz Mikafina. —
fi Belinii. rjecniku ima i drago znacKi'ie (koiiar,
kobilar): ,cavalIajo e cavallaro, guida o pastore
di cavalli' ,equorum pastor' 178''.
KONUHCI, vidi Koiiuvci.
KONUHCIC, m. (Hi KoiuUcioi, m. pi?) iiiie
mjestti u Srbiji ne daleko od Prokupfa. — U spome-
niku xviii vijeka. Ot Koi'mhcica Nikola. Glasiiik.
49, 12. (1734).
KOX UHOVGI, Koiiuhovaoa, m pi. line selu ii
/losui II okruijti banolnckom. Statist, bosn. 37.
KONUK, m. konski lijeinik. — Sami) ii Mi
kalinu rjecniku: koiiuk, likar od koi'ia ,veteri-
narius, medicus equorum'. — Bice, ista rijee sto
i 1. koi'iuh (oaja da k nije Uampariihi pofprska,
ji'.r stoji posUje rijeci koi'iuhar).
KONUSI, Koi'iTiha, m. pi. mjesno line.
a. vidi u Danicicevu rjecniku: Koiiusi, Ko-
I'luhb, mjesto gdjo je Hilandar imao zem}u, inoja
je toj zemji isla ,do puti staroga skalauwv.skoga,
koji grede u Koi'iuhe, do mode suhedolske'. M(on.
Serb). 264 (yod. 1389 — 1405). nominativu mu nema
potvrde, to je boz suini'io mjesto blizii Gracauice,
kojo Hahn, reise. 161' i na karti pise ,Konjii',
jer jfl oudjo blizu i Skulaiiovo i Suhodol.
I), selo u Srhiji u okriiijii jayodinnkam. K.
.Fovanovic 108.
KONUSINA, /. atic/m. koii. — U mtse nrijeme
a Lici. ,Ajde doceraj onu knuusiiiu iz bara'.
.Otpusti tu koimsinu dojo u I'live imk glnca'. .1.
Bogdanovic.
ICONUSNIOA, vidi kouusina. — I' naie rri-
ji'inii u Lici. J. Bogdanovic.
1. KONUS, in. a StiUicenii rjecniku: v. koi'iar.
— nepouzdano.
2. KONUS, Hi. iHJesno iine, po .sixij prilici isto
Ho Koi'iuSa, c). — U spomeiiiku xviii vijeka.
Ot KonuSa Stanoje. Glasii. .19, 12. (1734).
K.ONUSA, /. mjesni) ime u Srhiji. a) -lelo ii
okrugu kragitjeDackom. K. Jovanovic US. —
poinine xe xv vijeka. Selo Koj'msa. Spom. .stoj.
;i. (1428— 1429). '6. (14.51)). Koiiusu. Glasnik. 21,
32. (1431). — h) selo u okniijn podrinskom. K.
Jovanovic 13.5. — c) Gori'ia i Doi'ia Koi'iusa,
dva sela u, okrugu toplickom. M. D. Milicevic,
kra}. srb. 39,5. — isporedi Koi'ius.
KONUSAK, m. ime mjestit ii Srhiji a ukrai/ii
krusevackom. Niva u Kouusaku. Sr. nov. 1871.
186.
1. KONUSAK, koi'iusilra, m. vidi 1. koiuili. —
Akc. kaki je u gen. siny. taki je u ostalijem pa-
deiima, osim nam. .sing, i voc. : koiiusaru i ko-
imSare, koi'msari. — Od xviii vijeka a izmedu
rjecnika ii Vitkovu (,d6r pferdehiiter' .custos
equorum'). Dat jeduomu kouusaru tri tolora.
M. Pavisic 32. Koi'iu koiiusar zob kradase. D.
Obradovic, basn. 74. Takoder ne bi velika bu-
dalastina bila, da se jedan koiiusar pocme s kra-
jem boriti? D. Kapio 312. Imao je svoga ovcara,
govedara, kouusara, sviiiara. Nar. pi'ip. vuk. 1-5.
Za kone kouusara. 90.
2. KONUSAR, m. planiaski vuk. Nova Gra-
diska. 1». Hire. — lUoze hiti radi logn slo ko(r
kone.
KONU§ARENE, n. djelu kojijein se komiiari.
vidi kod koiinsariti.
KONUSARICA, /. postaje nastavkom ira ml
koiiusar, ali ima razlicna znaiei'ia.
a. vidi 1. koiiusiiica. — TJ jediioga pisca
xviii vijeka. Drzase cetrdeset ijada koiiusarira
u razlicitim mistira, gdi mu sta,]\x (.•itajahu) ko<\\
podkolni oliti od kocija, i dvanajost ijada koiui-
sarica koiia od sedla. And. Kacic, kor. 224.
b. zeiisko colado koje cuva koiie. ii Lici.
V. Arsenijevi6. ,Cudna e za korie cuvati, prava
koimsarica'. ,Eli da ja uzmem Tanasijiui koi'iu-
saricu, koja nista ne zna nego koiie cuvati'. J.
Bogdanovic.
0. nidi u Vukovii rjecniku: (u Lici) t. j.
zmija, vide smuk (kazu da ih ima dugackijeli
preko dvaaaesfc stopa). cf. koiiuStica.
KONUSARITI, konusarim, impf. raditi kan
konmar, cuvati, hraniti, timariti kone (prelaziii
je glagol). — U nase vrijeme u Lici. ,Aj do
davola ti i tvoe koi'iujareiie, zoveS se kod koiia,
a koiii mi etj sve zito pofcrli i zgazili'. ,Dobro
mi koiiuSari koiie'. J. Bogdanovic.
KONUSARKA,/ MotaciUa alba L., ii.eka plica.
8 trizi voj na. D. Hire.
KONUSICA, /. vidi koiuisnica. — Na jednom
mjestu XVII vijeka, ali je jamaciio stamparskmn
grijeskom ispalo n, jer drugdje isti pisac pise
koiiusnica. Quo visiio velicanstvo slazi (s) svoga
pristoja u jednu koiiusicu. I. Drzic 46.
KO.\ IJSJE, n. ^ ime mjestu u Srbiji u okrugu
kragujevnikom. Niva u Koiiusju. Sr. nov. isi'il.
316.
KOSjUSKA, /. vidi 1. koiiusnica. - U naie
vrijeme. De Sofija za koiiusku sluzi. P. Pe-
trovid, gor. vijen. 91. Dovede je do svoje ko-
iiuske, izvede mu koiia sedlenika. M.agazin. 1-863.
1 07.
KONUSKI, adj. koji pripada konusima.
a. u opcem smi'ilu u jednom primjeru xvi
vijeka. Likadus bise celnik koiiuSki. Aleks. ja^'.
star. 3, 323.
b. koji pripada mjestu Konusima. — Od
XIV Hi od XV vijeka, a izmedu rjecnika a Dani-
cicevu (koiiusbskyj, sto pripada Ifonusima). Za
medu koiiusku. Mon. serb. 264. (1389 — 140.5).
Koiiuska (opstina ii Srhiji u okrugu jagodin-
skom). K. Jovanovic 108. — U istom okrugu
ima i mjesto Konuski Vinogradi. Niva u jio-
imskim Vinogradima. Sr. nov. 1866. 447.
KONUSNA, /. ime potoku u Srbiji ii okrugu.
biiigradskom. ^. Stojanovic.
1. KONUSNICA, ,/'. mjesto (pokriveno i zatno-
reno) gdje se hrane koni (u nekijem primjerima
kao da stoji i za druge domace zivotine). —
Akc. je zabijezen po Vukovu rjecniku; u Da-
hrovniku je drukciji: konusnioa. — Od xvii vi-
jeka, a izmedu rjecnika u Mikajinu (.equile' ,3ta-
buluin'), u Belinu (,stalla di cavalli' , equorum
stabulum' 706'9, u Voltigijinu (, stalla di cavalli'
jpferdstall'), u Stulicevu (^.stabulum'), u Vukovu
(,pferdestaU' , stabulum'). Jer se ne rodi u po-
lacah i u dvorijeii nego Ii u jednoj koiiusnici.
M. Divkovic, bes. 91^. Pojde u jednu spilu i
konusnicu. B. Kasic, is. 8. A s lijeva se svijoiii
siroka koiiusnica carska objavi. I. Gundulic 532.
Pogubi ih prid vratima od careve koiiusnico. 552.
Uljeze u koiiuSnicu (isporedi koiiusioa). I. Drzic
362. A ja koiiusnice ako sam cistio, vridno po-
1. KOl(rU§NlCA
K0Pa6, 1. n.
roilicc za to snm bio. I. '1'. Mriiavi/', osiii. 141.
Crkve tvqjo ufiuicp koi'ia svojijoh koi'iuinice. J.
Palmotii 291. On porodeii u ra/.rnSonoj kouus-
iiici. B. Zuzeri .34. Hala od stada i konuSnioe.
104. Vidim Ijepotu bozanstvenu u jodnoj guusnoj
konusuici. 284. Bi mu doglaSeno, da mii jo doli
u koi'iusnici kobila lijopa koi'iioa okotila. 301.
Nade u iti'ii sama slugu u koi'iusnici. M. Zori6i6,
zre. 120. Virujes li, da so Gospoditi naS uputi
i porodi u jodnoj ubogoj koi'mSnici porad tebo?
Blago turl. 2, 280. Dok ukrade k|ii6o ort tavnico,
od riznice i od konusnice. Nar. pjo.^. viik. ;5, 124.
I'a sii danas turske koi'uiSnice. 5, .jOl. Kobilu
odmali uvpde u koi^usnicu. Nar. pvip. vuk. BO.
Namesti koiia u koi'msnicu. 110. — U iiiHa-
foriclcoiii smislu. Zasvo od zioba i da je bila
koi'msnica gnusna u tebi, zlijoh duhova pa6o
spila, do6 ne mrzi u to s nobi. B. Botera 161.
2. k6iv'U§NICA, /. mje.sno ime. — Bice Ma
rijec sto 1. koi'msnica. — U Vuki>i;ii. rjecniku:
zidine u Pocerini. cf. dvoriste.
.3. KONUSNICA, /. nekakva trnoa. — U naie
vrijeme u Srbiji. Neki provijajii na glavu neku
travu koja se zovo ,koiiusnic;a'. M. D. Milicovic,
/iv. srb. - 314.
KONUSnICICA, ./'. dem. koiiusnica, — U Stu-
licevu, rjeiniku: ,parvum stabulum'.
K01!iuSNICINA, /. atiym. koiiusnica. — U ^ta-
licevu rjeiniku : , malum stabulum'.
KUNU^NIK, m. vicli konuhar, konusar. — U
Belinu rjeiniku: ,moi!zo di stalla ,modiastinus'
oOllJ, i u Stulicevu: v. koi'iuhar (iz Belina). —
U Sulekovu rjeiniku: ,stallmeister'.
KONUSNINA, /. novae sto sc placa za najain
konusnice. — Nacineno u nase vrijemt. Koiius-
nina ,stallgeld'. Jur. pol. terminol. (>03.
KONUSNE, n. ime injestu u Srbiji u okrugu
biogradskom. Niva u Konusnn. Sr. nnv. IBfil.
108.
KONUSNICA,,/. ime mjestu u Srbiji u akrugu
pozarevaikom. Niva u KoiiuSnici. Sr. nov. 1875.
775.
1. KONUStICA, /. u VukoBu rjeiniku: vide
smuk, of. koiiusarica s dodatkom da se yuKori
It Crnoj Gori.
2. KONUSTICA, /. na jednom mjestu u piscn
xviii vijeka kao da znaii isto sto konusuica, Hi
mozebiti uopie: odgajane kona. Jesti u srobru,
gojit ptioe i pse lovno i konustice. J. Kavariin
378l>.
KONUVA, /. ime selu u Srbiji a okrugu tup-
liikom. M. E). Milicevic, kraj. srb. 396. — Vafa
da bi pravi oblik bio Konuha.
KONUVACA, /. nekakva vrsta jabuka. — U
Vukovu rjeiniku: ,6ine art apfel' ,ponii genus'
s dodatkom da se govori u Jadru. — Va^a da
bi pravi oblik bio konuhaca.
KONUVCI, m. p^ ime dvjema selima u Srbiji
■u okrugu topliikom: Gorni i Doni Koiiuvci. M.
D. Milicovic, kra|. srb. .386. — Moze biti da je
pravi oblik Koiiuhci.
KONUVI, vidi Koiiusi, c.
KON-ZAVO.r, m, ime mjestu u Srbiji u okrugu
knezevaikom. Niva u Koii-zavoj. Sr. nov. 1873.
55.
1. KOP, kopi, /. kopaite. — isporedi 2. kop.
— Akc. je zabi(ezen po Belinu rjeiniku. — Od
XVI vijeka, a izmedu rjeinika u Belinu (,zappa-
mento, il zappare' ,fossio' 782''; ,zappatura' ,fos-
sura' 783"), u Voltigijinu (,zappatura' ,das auf-
hacken'), u Stulicevu (,pastinatio, fossura'). Ne
hod' vreda priko mora, ako c' sega riza i kopi
pojev trsjo tve, gdi soci. M. Pelegrinovic 192.
Tu kop boje 6ini6es do zime. J. S. Re|kovic
134. Ovii kop bas vinogradi zelo. 179. Motiku
mora poiskat, mu6no v vlnogradi kopat: koma(^
prvu kop produra, druga so za lium doskuja.
.Taclce. 219. Kop, f. kopaiio vinograda: ,Kad iia-
stane kop, tad iu ti platiti'. ,Kad bude u kop,
ispomagacu ti'. Tozak kopi, koliko jodan tozak
za dan raoze uskopati na slogovo; ,U mom vino-
gradu ima dosot tozaka kopi'. M. Pavlinovi6.
Prva kop, upravo kopati t. j. odgrtati lozo ;
druga kop, raskopavati t. j. zagrtati lozo. na
Bra6u. A. Ostojic.
2. KOP, m. vidi 1. kop. — Sanio u Stuliiciiu
rjeiniku iiz 1. kop, i u jednom primjeru xviii
vijeka, gdje znaii: ukop, pogreb. Svijetii kopi
za hrabrena man .su ; krjepos ima grebo srjodu
zvijozda gor' na iiobo. ,T. Kavaiiin BQl".
KOPA, /. rpa, iiaj iesce u osobitom znaienu :
stog. — Akc. je zabi(ezen po iakavskoim: i jxi
ruskome; u Vukovu je rjeiniku drukiiji. — Rijei
je praslavenska, ispnredi rus. koihL, ies. i po^.
kopa. — Miklosic (etymol. worterb. 129') inisli
da je ista rijec .sto nem. haufo (stviiem. hilfo.
houf, .stsaks. hop, anglosaks. i engl. heap); to
moze biti, premda nije jasno, kako se uzdrzalo
starije k prema mlaitemu tjermanskome h, a p
je kao i u germanskome, premda bi trebalo da
je b. — Izmedu rjeinika u Mikafinu (kopa. stog
od slamo ,m6ta paleao') i u Vukovu: (a trcccm
izdanu) kopa, vide stog s dodatkom da se govori
u Vasojcviiima.
a. stog. Kopa ,meta fooni'. D. Nomanic,
cak.-kroat. stud, iftsg. 27. K6pa, stog. Dubas-
nica na Krku. I. Milcetic.
b. nasloziv kup drva, koja so upale i izgoro,
tad onaj kup dobivona ug|a joste ,k6pa'. Mrkopal
na Krku. I. Milcetic. Kopa, slozena drva za
ug(on paliti, u Samoboru. F. Hofolo.
C. pet oraha na kupu zovo se ,kopa'. u Bi-
stracu. F. Hefele.
KOPAC, kopca. m. vidi kopac. — U jednom
primjeru pisca Dubrovianina xvi vijeka s o,so-
bitijem znacenem (vidi kopac, 1, c), a izmedu
rjeinika u Stulicevu (uz kopac). Ubivsi kopceni
vrzi ga. D. Zlataric 35li.
KOPAGI, m. pi. mjesno ime. — Prije nasega
vremcna. Kopaci (kuco). S. Novakovic, pom. 135.
KOPAC, kopaca, m. iovjek koji kopa (zemlu).
— Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem
padezima, osim nom. sing., i voc: kopacu, ko-
paci. — Bijei je praslavenska, isporedi stslov.
kopacb, rus. Koiianb, ce.9. kop46, ^jy^. kopacz. —
Izmedu rjeinika u Vraniiievu (,fossor, sarritor,
vinitor'), u Mikafinu (kopao, koji kopa ,fossor,
sarritor, pastinator, vinitor'; kopac, koji dube
,fossor'; kopac od mi'tvih, greboder ,vespilo. po-
linctor'), u Belinu (,vangatore' ,fossor' 75 1^';
,zappatore' ,fossor' 783a; ,agricoItore, chi ooltiva
i rampi' ,agricola' 54''), u Bjelostjenievu (,fo33or,
sarritor'. 2. kopac vinogradski , vinitor, pasti-
nator'. 3. kopac, pokopic mrtveh ,vospillo, po-
linctor'), u Jambresiievu (,fo3sor'; kopac pt)]ski
, pastinator'), u Voltigijinu (,zappatore, zappadore'
,grabor'), « Stuliievu (,fossor, pastinator'), u Vu-
kovu (,der grabor' ,fossor').
1. u pravom smislu.
il. iovjek kojemu je posao kopati zemfu,
Hi u uzem smislu: tezgk koji so mo kopa, Hi u
Siremu : tezak uopie. Cerera nau6i kopaco mn-
tikom kopati. M. Vetranic 1, 9. Tosu drzala
K0PA6, 1, a. 2
inotikam kopa6i. 2, 292. Uhog kopac, ki tuj
po sreci stase kopajuci. D. Raiiina ix''. Ni
kopac, ni kosac, ni orac ... D. Barakovii, vil.
7() — 77. Zafco za vojnika pristoje se rati, kopaou
motika, rataju orati. Ho. Kopaci i trudnici u
skupstini od (etine. I. Drzic 8. Nade jednoga
kupaca, koji plijflvjase zito. 88. Pomagat bitje
od kopaca i kmata. 2(58. Koji (vinogrnd) posadi
i dade pod najam kopafiem. M. Radaic 293'i'.
U kopaca mrko noge, a bijela pogaca. (D).
Poslov. dani6, Ne isces kopaca ali oraca. A.
d. Bella, razgov. 248. Eece kopacu od vino-
grada. F. Lastri6, ned. 71. Vinograd koga ra-
ditej i kopac jest otac. S. Rosa l-t8'>. Joda si
kopac? orac? D. Rapic 43. Koja udij kopace
odbija. J. S. Relkovio 291. Svi oraci i kopaci.
Nar. pjes. vuk. 1, 112. Nit' sam orac, nit' sam
kopac. 1, 511. Jovan sin pok. Vukote Stani-
si6a, orac i kopac. Pravdoncsa. 18.V2. 9. Ne.5to
lakih zadobio rana, ko kad draca dokvaci ko-
paca. Osvetn. 2, 96.
I), ioitjek koji u nekuj prifiodi kofin zfinlu
Hi diihe janie a 2ein(i (nidi i ti Mikalinic rjec-
nikii). Uzbuja novi zid sagradjen visoko. ukopan
nizoko od trudnih kopacev. D. Barakovio, vil. .56.
('. covjek koji ukopai'a mrtoe, grehoder,
probar. — isporedi kopac. — TJ Mikalina i a
lijdoHji'.ncevu rjecnika.
2. n prenesenom mnislu, Corvus corni.-i L.,
i friigilegus L., neke vrste orane, vidi ■ Corvus
comix L., Vrana kopac . . . (Corvus cornix L.)
u Dubrovniku (zoee se) po Vodopicu , bijela vrana'
i , kopac'. po§|edn9 imo upotrebjava se oko Spjota
i za , Corvus frugilegus'. S. Brusina, ptice hrv.-
srp. (nastavak). 4.
:{. prezime. — Od xviii vijeka. Dabo Kopac.
(Jlasnik. ii, 3, 72. (1706—1707).
KOPaCa, /. pala, f/nozdeiia lopata (za kupanej,
(tsoB. — Akc. se mijeiia ii pen. pi. kopaca. —
Samo It Belinu rjecnika (pdje je gurhe znacene) :
,vauga, stromento noto' ,dipalium' 7.51"; it Vol-
tigijinic ((jdje znai'i i rniitiku) : ,zappa, vauga'
,hacke, haue'; u Stiilicemi I'pdje znaci motikii i
k(iinu): ,zappa, raari'ono, zappone' ,ligo'.
KOPACAC, kopacca, m. deiii- kopac. — U Stu-
Hcevu rjccniku: .junior fossor'. — nepoitzdnno.
K0PA(5aN, k6pa,cna, adj. vidi kopacki. — U
Belinu rjecnika: kopafini ,da zappatore' ,t'ori.sorius'
783*, i a Staliceou: ,tb->soris more, adj.'
KOP.ACEV, adj. koji pripadu kop/ieu. — If
Vukuva rjecnika.
KOPACI, m. pi. iiue dijeina seliiiia a Husiii
It okrugu sarajevskuin. Statist, bosn. Ki. 17.
KOPACICA, /. zensko cefade stc kiipa zemln,
zensko prr.ma kopar. — IJ Staliiieiui rjecnika.:
,quae fodit', i a Vnkoi'ti: ,die griiborin' .ipiao
fodit'.
KOPACIC, m. dem kopac. — /' Stidirera rjec-
niku: v. kopacac.
KOPACIJA, /. djelu kopaceno, kiipnile. — fo-
staje od kopa6 talijanskijem nastaukom ia. — U
nase vrijeme. Tozaci pomagaju jedan ili vise ih
u kopaciji, idu k jodnoiuu da kopaju. V. BogiSic,
zborn. 481.
1. KOPaCiNA, ,/■ luuim. kopaca. — V Slati-
ieou rjecnika: ,rude bipalium'.
2. KOPACINA, /. sto se placa kopacu, za ko-
pane. — TJ nase vrijcinc. Kopaoina placa se po
2 grosa na dan. V. Bogisic, zborn, 479. Kopa-
6ina, trosak za kopaiie. u nase vrijeme u Ma-
karskom primorju: ,Koliko si platio za kopa-
cinu'?' M. Milns.
i3 KOPANA
KuPACKA, /'. nekaknv strap. Ijj. Stojanovic.
KOPACKI, adj. koji pripada kopacima, koji
je kao u kopaca. — U Belinu rjecnika pdje imn
samo adoerbijalni oblik: na kopafiku i ado. ko-
packi ,da zappatore, avver.' ,fossoriG' 783'i; i a.
Stuliceou : v. kopacan.
KOPA.JKOSARA, /. ime sela « Srbiji a okragn
knezcoaiknm. K. Jovanovic 112.
Kt)PA.JKO.^ARSK \. RIJEKA, /' mala rijeka
a Srbiji. (Toponica) prima Rasinaoki potok i
Kopajkosarsku reku. M. D. Milifievic, srb. 780.
kra). srb. 8.
KOP.A..TNICA, /. ime sela a Bosni a okrapii
Done Tazle. Statist, bosn. 92.
KOPALICA, /. vrijeme za kopane. — IJ nase
ditba a Tstri. Kopalioa ,tempas fodiendi'. I>. Ne-
manic, 6ak.-kroat. stud, iftsg. ho.
KOPALO, n. orade za kopane zcmle (aopre).
— U nase vrijeme a Lici. ,Ralo i kopalo u
rulie, pa se ne boj gladi'. J. Bogdanovic.
1. IvOPAN, kopna, adj. ima razlieita zhar.cna
koja sa a nekoj snezi meda sobom. vidi kopno i
kopueti.
a. koji je na kopna (na sulioj zemli), koji
pripada kopna. — fzmedfa rjecnika u Voltipijina
(kopni .continetitale, terra ferma' , testes land')
i a Stalirevu (,t6rrestris'). Naslidovali su uega
kopnim putem. Ant. Dalm., nov. teSt. 211'. matth.
14, 13. (rotove su u primorju lade a ni kopni
puti nezaprti. O-svetn. 5, 134. Pricuvnici kopue
i pomorske voj-iko. Zbornik zak. 1867. 130.
I), koji se lako kopa (o zemli). — U jednoin
primjeru xviii vijeka. Dotle zemja ve6 gotova
coka, dosta kopna, lagana i meka. J. S. Rej-
kovic 268.
C. na kojemu nema snijepa. — (I nase vri-
jeme, a izmeda rjecnika u Vukova (,schiieelos'
,ubi solutae jam sunt nives'). Ponesose g' u Pri-
morje kopno. Pjev. cm. '28'^. ,Hvala Bogu, jutros
nam osvanu sve po}o kopno'. ,Zima nam je skoro
sva kopna'. J. Bogdanovic.
2. KOPAN, kopni, /. vidi kopno. — Samo na
jednoin. mjestu xviii vijeka. Dubrovnika rujna
ravan triju rijeka Adriji saje dobrovojan harac
davan, da bi od liega stala daje, i da ne bi valini
sila na I'l iznouad navalila, priblihavkom svoje
kopni i rijeke iste ogoreala. J. Kavanin 2S.j''.
KOPANI BRIJEG, m. mjesno ime. — xiv vi-
jeka. — Vidi II Danicicevu rjecnika (kod kopati) :
solu je .Trebbci' s Dosudem isla raedu ,u Ko-
panni Bregb na blate'. M(on. sorb). 95. (1330).
1. KOPANICA, /. neka hilka. Kopanica frepa),
Brassica napus rapifera Motzg. (Sabjar). B. Sulek,
im. 1-55.
2. KOPANICA, /. mjesno ime. Kopanica mala
(■ velika, dva sela a Slavoniji a zapaniji po-
zeskoj. Razdije]. 120.
KOPANI CER, »i. ime mjesla ii. Srbiji a okrapa
valevskom. Niva zovoma Kopanicer. Sr. nov. 1864.
547.
KOPAN, m. vidi kopaiia. — xvm vijeka a dva
pisca Slaoonca. Opet se frlsko na stari kopai'i
hoce povratiti. D. Rapic 450. Za to kopan uz
pcole pribiva. .J. S. Relkovic 284. Dugi kopan
koji vodu prima. 293.
KOPANA, /'. alveus, ma^is, sad izdaben iz
jednopa komada drva, mozc biti i veci (n. p. za
mijesene tijesta), ili mani (za pice ili za jclo,
kao zdjela), vidi i korito. — Akc. se mijeiia n
pen. pi. kopaiia. — I'ostaje od kopati. — Od w
KOPANA
KOPATI
vijehi, a izmfdn rjeinikii ii lielinii (, madia, spocio
di cassa dovo s' intride la pasta per far il pauo'
.iiiactra' 'ISO''), u Bjelo.stjenceoii (,aqualiculus';
knpana iz koje most z proso van ciiri ,lacus
torcularius'), u JambresU'emi (,liiiter'), it Vulti-
<jijinu (, madia per iutridervi pasta' ,backlrog'),
M Stuliccvii (,madia, gramola, oassetta, vaao in
cui s'irapusta il pane e si lavano i piatti' ,mactra,
arcula, concha'), u Vukovii (,6ine holzerne scliiissel'
.scutula, scutra', cf. zdjela). Lozahu masuri ras-
trkom i sture, kopaAe, tajuri, kotli ter prsure.
M. Maruli6 255. Ostaje zgora zjat kopaiU pri-
klada (n korab^i). B. Barakovic, vil. 278. Id'
odatle, crni Bugariue ! da s' donio bugarsku ko-
panu, ako bill ti i usuo vina; za te nisu 6a§e
pozlaoene. Nar. pjos. vuk. 2, 143. Punu kopai'iu
prosa. Nar. prip. vuk. 160. Zena metnu u tri
kopaiie brasna. Vuk, luk. 13, 21. Planlna pa-
strovska lezi kao kopana raedu dvije kose bre-
gova. S. !^ubi5a, prip. 29. Kopana ,couca'. na
Eijeei. F. Pilepic. ICopaiia (,mulde') i korito
(.trogo') dolaze u prometu. Zbornik zak. 1853.
sot). Kopana , scutra, alveus'. D. Nemauic, cak.-
kroat. stud, iftsg. 43.
KOPANANI, m. pi. iitie selii u Srbiji u okrugu
vranskom. M. E). Mili(5evi6, kra}. srb. 306.
1. KOPANE, re. oidi kopana. Kopane, ime
koritu iz cesa krmci zderu. u Prigorju. u Po-
savini. F. Hefele.
2. KOPANE, n. djelo kojijem s« kopa. —
Stariji sii oblici kopanije i kopanje. — Ismedn
rjeenika u Mikajinu (kopauje), u Belinu (kopanje
,zappamento, il zappare' ,fo3sio' 782'>), u Bjdo-
stjcncevu, u Jamliresiceou, u Stuliievu, u Vtikuou,
It Daniaieva (kopanije ,fo33io'). Da no rabotaju
nijedne rabote oareve, ni oranija ni kopauija.
Glasnik. 15, .307. (1348?). Ki ({udi) kopanjom
trudnim nive cine plodit. D. Raiiina vii*. O
raznom kopanu i gnojei'iu vinograda. P. Bolic,
vinod. 1, 12. Sahrani.se ko je za kopaiia. Osvetn.
3, 128.
KOPANICA, /. dem. kopana. — Od xvj vijeka,
a izmedu rjeenika u Vukovu: 1. dim. v. kopana.
— 2. (u Crnoj Gori) vide vaja. (Isus na zadnoj
veceri) vlija vodu v kopaiiicu. Korizm. 91'>. Ko-
paiiica ,mactra'. D. Nemanic, cak.-kroat. stud,
iftsg. 55.
KOPAONIK, m. planina u Srbiji u ukniyii
krusevackom. M. D. Milicevic, srb. 703—705.—
Postaje od kopati (vidi naj sadni primjer). —
Izmedu rjeenika u Viikovu (planina u Srbiji).
Jedan majdan u Kopaouiku, dru.gi majdan Rud-
nicka planina. Nar. pjes. vuk. 2, 204. Kopaonik
je istina dobio ime od toga sto su u liemu od
vajkada , kopane rude'. M. D. Milicevic, srb. 710.
1. KOPAR, kopra, m. Anethum graveolens L.,
I'leka bijka. — Bijec je praslaoenska, isporedi
stslov. kopri., rus. Koiiept (Kpont, yKpoin,), ces.
kopr, po}. kopr, koper. — Miklosic (etymol. wor-
terb. kod kopru i kop- 2) misU da je od korijena
kop (riis. KoiiT., ces. kop, dim), dimiti se, u sirem
znaienu: gniti, pa i udarati, vonati (nslov. gnoj
se kopi, da se dim vidi); ali maze biti da je
doslo od arc. -/.(imraQii (Int. capparis) premda
ova znaii driigu bi^ku (vidi 2. kapara i kapi-a). —
Izmedu rjeenika a Mi'<a^init (kopar, trava od
voria ,anethum'), u Belinu (,aneto, pianta simile
al fenocchio' , anethum' 80a), u BjelDStjenievu
(kajkavski koper ,anethum'), tc Voltiijijinu (,aneto,
erba' ,dille'), ii Stulieeim (kopar. trava mirisna
,anethum'), ii Vukova (,dill' , Anethum graveolens
Linn'), [cf. mirodija]. Medu kopar da se sloze
visto (krastauci). J. S. Re|kovi6 320. Metvicu,
kopar i ruticu. B. Leakovio, gov. 159. Kopar,
slov. kopr, kopre, cslav. i>()ii|i'b, rus. Kpoiii,,
yKpiiiii. bug. kopi.r, ees. kopr, po|. kopr, koper,
lu2. koprik: anita, feniculus, maratrum (u mlo-
taftkora rukopisu), anetho (u aihskom rukopiau.
Durante), Anethum graveolens L. (Vodopid). B.
Sulek, im. 155.
S nekljem pridjeoima znaci druge bi(ke:
a. kopar divji, Amrai raajus L. — Izmedu
rjeenika u Slulicevii (kopar diviji, trava ,ammi').
Kopar divji, ammi (Kuzmic, Aquila-Buc, StuUi),
meo (Bartulovic, Aquila-Buc), Ammi majus L.
(Ahehinger). B. §ulek, im. 1.55.
b. kopar slatki, vidi raorac i motar. —
Izmedu rjeinika u Stuliievu (kopar sladki, v.
raorac). Kopar slatki, 1. Foeniculum officinale
All. (Stulli); 2. (motar), critamo (Kuzmi6), Grith-
mum maritimum L. B. §ulek, im. 155.
2. KOPAR, Kopra, m.grad u Istri, isprva Aegida
(lat. Capris), poslije Justinopolis, jos poznije Caput
Istriae, tal. Capodistria, nslov. Koper. — Postaje
od lat. Capris, od cega moie biti da postaje i po-
znije Caput Istriae i Capodistria, premda hi caput
moglo znaciti : glavni grad. — U na^emu se je-
ziku jav]a od xv (?) vijeka, a izmedu rjeenika
u Viiltigijinu (.Capodistria, citta' , Capodistria').
1472 pridoSe prvi TCuJrki va tu dezelu pred
Kopar. Moil. Croat. 320. (1476 j7j fiocni/cj. Kopar,
grad u Istriji. P. Vitezovic, kron. 47.
KOPARAC, koparca, m. neka bifka (uprav
dem. 1. kopar). Koparae, Bunium bulboeastauum
L. (Novak). B. Sulek, im. 155.
1. KOPARAN, koparna, adj. koji pripada
kojjru, koji je nacinen od kopra. — U Stuliievu,
rjecniku: ,ex anetho'. — nepouzdano.
2. KOPARAN, m. vidi koporan. — U nase
vrijeme u Bosni. NoSna je devojacka razlicna
od zenske, one nose dimije, (koparan) kratke ha-
jiue. (u Sarajevu i okolini). V. Bogisic, zborn.
129. Koparaii sav vezem. Bos. vila. 1887. 135.
Kad obufie fiohani koparan. 1889. 2. Ispod ko-
paraiia virise svileui tenefi. 243.
KOPARANA, /. vidi 2. koparau. Po sipkama
svileui rukavi, a po nima koparana zlatna. Nar.
pjes. horm. 1, 156.
KOPARANE, n. djelo kojijem se kopara. —
U Vukova rjecniku.
KOPARATI, koparam, impf. u Vukovu rjec-
niku: vide ceprjati s dodatkom da se govori u
liisnu. — isporedi koporati.
KOPARCINA, /. bi^ka (postaje od 1. kopar).
Koparcina. Peucedanum L. (Durante, u siiiskom
rukopisu). B. .Sulek, im. 1.55.
KOPASNICA, /. ime dvjeina selima u Srbiji
u okrugu niskom. Velika i Mala Kopasnica. M.
D. Milicevic, kral. srb. 122—123.
^ KOPATEljj, m. covjek koji kopa. — Samo u
Stuliievu rjecniku: v. kopac.
KOPATI, kopam, impf. fodere; sarrire, pasti-
iiare itd., dupsti cim tvrdijem i ostrijem nesto
meksc; zem^u raditi mntikom, lopntmii, kjnnom
itd. — prvo je znaiene sire od drior'^iii. nli ipak
ne znani, koje je starije. — u nekiinii <l((r,ijfrimtt
cini se da se shvaca kao imperfektiviU glagnl
prema slozenima iskopati, ukopati, zakopati itd.,
tc znaii sto i iskopavati, ukopavati itd. (imper-
fektivni je oblik u sloienijeh glagola -kopavati,
o ne -kapati). — Akc. kaki je it inf. taki je u
praes. 3 pi. kopajii, u aor. k6pah (osim 2 i 3
sing, kopa), a ger. praes. kopajuci, u gcr. praet.
KOPATI 1
kopavsi, II part, praet. act. kopao; ii ufttaUjnn
ji' olitirima itnaki kaki je ii praes. 1 sing. —
h'ijec jr jiraslavenska (s oba znacena), isporedi
stslniJ. kopati, rus. KonaTb, ces. kopati, pn(. kopai,
pa i lit. kapoti i stprus. kopt. — Kadi postaiia
nioze se isjiorediti grc. xi'mno, udarati. — U jed-
iiDfja pisca cakavca xviii vijeka ima i praes. ko-
p|cm (isporedi rislov. kopam i kopljem, po^. ko-
para i kopie): Kopje jamu. M. Kuhafeevic 36.
Ki kom jamu kopje, ta sara u liu pado. 141. —
Izmrdu rjeinika u Vrancicevii (,fodore ; pasti-
iiare; saroulare ; sarrire'), u Mikalina (,fodio,
sarculo, sarrio, occo'), '* Belinii (,zappare' ,fodio'
782''), u Bjelostjencevu (kopam ,fodio, sario, sar-
culo'. 2. V. dubem. 3. kopam vinograd, poje ,pa-
stiuo'. 4. prekapam ,repastino'. ,5. kopam kopitom
kot kori ,scabo'), u Jambresicevu (kopam ,fodio';
kopam po}e .pastino') , » Voltigijinu (,zappare,
vaiigare, scavare terra' ,hacken, aufhacken'), »
Stulicevu (,fodere, sarrire, pastiiiare'), ii Vukoini
(,graben' ,fodio': knpati kukuruze, vinograd, kupus
itd. ; kopati trice ,narrisches zeug treiben' ,nu-
gari'), u Danicicevu (,fodere').
1. aktivno.
ii. ohjekat je zemla.
ii) raditi zemju oriidem za to sposohiiijein
(motikom itd.).
iia) izriic .se objekat (zemja, vijiograd,
lediua, I'liva i<rf.J. Vinograd b vsakb da kopa. Mon.
Serb. 98. (1.B30). Ne htjese tude zemle uzorane
i naredjene kopat. D. Raiiina ix». Tezak ki sva
lita gre liive kopati, ne hoie vik zita nezrila
zbirati. 141''. Da kopate zemju, da sadite loze.
D. Basic 246. Nek devojko .sitan vezak vezu,
udovice tanku predu predu, a junaci ledinu ko-
paju. Nar. pjes. vuk. 1, 487. Kopaj mene dovet
viuograda. 2, 169.
(>(>) nije izreccn ohjekat, ali se ima ii
misli. Kopati ne mogu, prositi stidu so. N.Eanina
1521>. luc. 16, 3. Orati i kopati. Zborn. 164:>-.
Ubog kopac ki tuj po sreci staSe kopajuii. D.
Ranina ixb. Ki nacin prav iia svit pastirom
hotje dat za orat, rozat, sadit, sijat, zi'iet i kopat.
l.S.5h. Kopa, dube, ore. E). Barakovid, vil. 41.
Striz', sij, kopaj sad, teXace! J. Kavaiiiu 4681".
Potribnito je kopati duboko za usaditi loze. A.
d. Bella, razgov. 61. Ja uiti znam orat ni ko-
pati. F. Lastric, od' 252. Zemjo iraa dosta puste,
i sikare dosta guste ; jer se indi lin ne sgrfi, te
ne kopa? V. Doseii 213''. A kurani oru i ko-
paju. M. k. Rejkovic, sat. I3a. Neg znoj tira
kopajuc motikom. 1j2*. Oruci i kopaj uci u dan
svetcani. M. Dobreti^ 233. Nit' umijem orat ni
kopati. Nar. pjes. vuk. 1, 239.
b) u ovom primjerustoji kao imperfektivni
glagol prema iskopati (kopajitri izdupsti jamc za
grobove). Kopai'iima tvrdu ledinicu, sve ih redom
pokopala lijepo. Nar. pjes. juk. 84.
!■) i u oi'om primjern kao kod b) nije iiprav
znaiene : raditi zemfii, nego na kakvii. mjestii
dupsti jamu kopajuni. Namiri se na jedan kup
kamenja, i kopajuii ondi, dotece fratar niki, oudi
kopajuci najdohu tri grobe. F. Grlavinic, ovit.
258a.
it) udarati nogom po zemli, kao motikom
kad se kopa. an) cesto o konit (osobito kad bi htio
hoditi, trcati, te nemiran stoji na mjestu). — Iz-
medii rjecnika u Belinii (,raspare, percuotere la
terra cou piedi d' avanti come fauno i cavalli'
,scabo' 607'J). Bucifal ranogo rza.^e i nogami
zomju kopase. .\leks. jag. star. 3, 327. Kopiti
pod sobom zemji kal kopaju. D. Barakovie, vil.
395. A ja koi'iic zedan, gladan, kopam zemju do
kolena. Nar. pjns. vuk. 1, 454. Tu se dugat
5 KOPATI, 1, f.
boju osjetio, pa prvijem zakopa nogama, nogam'
kopa, a usiraa strize. 4, 229. Pred 6adorom sarac
nogom kopa. Nar. pjes. juk. 74. — hh) o cefa-
detu, kad se raiieno pri smrti koprca lezeci na
zemfi. Osta Vilip nogom kopaju6i. Nar. pjes.
vuk. 2, 355.
b. objekat je sto drugo nego zemja, te se
shvaca (u prenesenom smi.'ilu) da se ono dube ko-
pajuci (kao zcmla). Al' tko zdilu naglo kopa,
zdila nega i zakopa. V. Dosen 175''.
('. ohjekat je ono sto postaje kopanem (n. p.
jama), te se kopati moie shvatiti kao imperfek-
tivni glagol prema iskopati, 1, a, a). Gdino se
pak staju sa Turci, kino rih da jame kopaju
protiv nim na pospih. H. Lucie 272. Vrani se
koni igraju, pod sobom jame kopaju. Nar. pjes.
vuk. 1, 303. — Deli ce ill Nina naimati, da ko-
paju endek oko grada. Nar. pjes. juk. 63. —
Stane kopati meterize. Vuk, dan. 3, 194. — Dali
tamni on grob kopa, da kriposti sve pokopa. V.
Dosen 135^. Kopajte mi raku u poju siroku.
Nar. pjes. vuk. 1, .393. — Aleksandar vodovaju
po sridi vojski kopati zapovida. Aleks. jag. star.
3, 263. Dubite i kopajte jame iliti bunare. And.
Kacic, kor. 252. Bunar ukraj rijeke kopati. Nar.
posl. vuk. 30. Studence iskopano, kojih nijesi
kopao. D. Danicic, 5moJ3. 6, 11. — U metafo-
riikom smislu. Koji jamu kojia u liu se ukida.
Zborn. 3^. Sebi al' covjek jamu kopa i.stuc zlato.
J. Kavaiiin 56b. Jedan drugoga zlobi, ter pod
aim jamu kopa. J. Banovac, pripov. 119. Zao
coek s tobom jede i pije, a jamu ti kopa. Nar.
posl. vuk. 85. Ko drugomu jamu kopa, sam ce
u I'lu pasti. 137. Oni ki drugom grob kopje,
sam se prez milosce u takov zakopje. M. Ku-
hacovic 138.
(1. kao imperfektivni glagol prema iskopati,
1, a, b). Noktmi oci mi kopaju. I. Grlicio 265.
Da kopamo mermera kamena. Nar. pjes. vuk.
2, 201. Kopat glistine ili crvi, skriiiice ili kunke
znaci vadit iz kala glistine i kunke. L. Zore,
rib. ark. 10, 352.
e. sepelire, objekat je mrtvo cejade, mrtvac,
shvaca se kao imperfektivni glagol prema uko-
pati, zakopati. Grdje budes me kopati. M. Ve-
tranic 2, 73. Umro je vas Radat, pod'to ga ko-
pajte. N. Naleskovic 1, 192. Kako kopahu onih
koji on ciiiase ubijati. F. Vrancic, ziv. 24. Jeli
mrtce pratio do grobja i kopao? M. Divkovic,
nauk. 208''. Da kopa rau6enike. I. Ancic, vrat.
56. Pusti neka rartci kopaju nihove mrtce. M.
Radni6 4311'. Pusti neka mrtvi kopaju mrtve.
J. Filipovic 3, 226i. Kad bi mrtve kopat stall.
V. DoSen 1.50''. Kad ste kopali onega mrca. D.
Basic '292. Kopajuci mrtve. And. Kacic, kor.
278. I taki) zivi tija dok ne obori onu crkvu,
u kojoj bijau skupiti Filisteji, i tako satrvsi
svoje neprijateje, satr i sebe istoga, kopajuci liih
ukopa i sebe nesri6noga. D. Rapic 137. Ne
kopaj me, neno, gdje se meit kopa. Nar. pjes.
vuk. 1. 260. Kopaju jedno do drugog. 1, 312.
A krenuSe bracu da kopaju, no im ne da kopat
Bjelopavlic. 4, 124. Bas kad baba kopase Ivana.
Ogled, sr. 5. Umro ,Tovo jedini u majke, no
dala ga stara mila majka, ne dala ga u grobje
kopati. Nar. pjes. vil. 1868. 446. — U metafo-
rickom smislu. Stvari zle tjeraju nas od slave
i kopaju nas u paklu. M. Radnic 86^. Onda
zive kopat rade, kad glas debar uihov smrade.
V. Dosen 133''. Kog' od tmine i ne vidi, u koju
ga zloi5a kopa od poroda do pokopa . . . 134''.
f. s objektom trice, u. prenesenom (metafo-
rickom) smislu. Ne kopaj trica! (Prodi se bes-
poslice i budaListineV Nar. posl. vuk. 201. Bog
ICOPATI, 1, f. 2
boguje, a dusmani trico kopaju. (Ka?,o se, kad
tko in zlobo, iz pizmo i zavisti koga osovara,
koiiiu jamii kopa; kad tko kosa ozloglasnje, du5-
iiianski so piama komu ponasa; kad tko koiuu
zasijeda, te kuje si)letke i naatoji, kako bi na-
skodio). Nar. posl. stojan. 30 — 31.
s;. t'liiiditus pordere, possum dare, it prene-
.icmiin sinislu, shoaca se kan imperfektiimi fllagol
pmiia iskopati, 1, b, raskopati. I (paia) Zi/.e i
kopa s roda; iskopa' je nas... i to sto je ostalo
no ho6e ostavit. Starine. 10, 22. (yod. ?). Kutni
lupeX kucu kopa. Nar. posl. vuk. 164. No ko-
paju domove sveci, no zlo6a i suovjora. S. l^n-
bisa, prip. 246.
h. u prenesenom smislu, objekat je celade ;
ziiaierU je muciti (kad ce{ade hlepi da Sto sa^na,
Hi tiopce Uo zeli). Nikad opet (miidri) no pri-
sexnu pravi uzrok iz teraela, da ue kopa dajo
Ko|a. V. Dosea 262*. Ali ga opet stano kopati,
§ta bi to bilo u toino podrumu. Nar. prip. vuk. 24.
i. u jednom primjeru xviii vijeka kao da
znaii: istrazivati sto do diia. U svem znai'iu
prihitaju sve redove kerubini, er otajna BoXja
znaju i sto on lui^li al' proci^ii; pripovjedit al'
vijek nece kopa'uc svaka i mucede. J. Kavanin
502b.
2. pasivnn. Nit' orato nit' je kad kopato
(l>o\c). Pjev. crn. 229*. Kora bijela auzanskijem
siizam nekuhana i krvavini zuojem nekopana.
Osvotn. 2, 70.
3. s'a se, pasiimo.
a. vidi 1, a, a). — U jedinom primjeru
hez subjekta. Kude se ni lure ni kopa. Mon.
serb. 95. (1330).
b. vidi 1, a, h). Govorene kad to svrsi,
zapovidi da se kopa tvrda zomja . . . tor izkopa
kriz Isusov. And. Kacic, razg. 11^.
C. vidi 1, c. Potok da se kopa, i voda
navaja cid suse i potopa, kako se gdi zgaja. H.
Lucie 286.
d. vidi 1, d. S kojijem trudom kopa se
zlato iz dubooijeh ruda? I. M. Mattel 303.
C. vidi 1, e. Telo nega bi pokopano v grobi,
V kom se popi uzaliu kopati. Transit. 258. Jedno
l>oje gdi se budu kopati stranni. Korizm. 95*.
U zem}u ziv kopat se ne mogu. M. Vetranic
1, 154. Pocnu mu tad . . . kopat se pridrazi. N.
Dimitrovic 31. Mrtvi se svejer kopaju. P. Ra-
dovcid, ist. 49. Uzese dakle tilo Isusovo i za-
vise ga platnom s mirisaiijem, kako obioaj jest
Zudijom kopati se. L. Terzic 31. Isus bi ukopan
po obicaju po komu se onda |udi izvrstiti raodu
Zudijam kopahu. J. Filipovic 1, 103''. Zasto se
samo mrtva tilesa stavjaju u grob i kopaju. F.
Lastrid, od' 130. Mogu li so u noj (crkoi) ko-
pati tilesa redovniska? Aut. Kadcid 22. Ovde
su se kopali kra|i. Norini 37. Kad umire pod
prsten devojka, ne kopa se u to novo grob[e.
Nar. pjes. vuk. 2, 23. ICad umru, kopaju se ovde.
Pjev. crn. 47*. Do ko mre onde se i kopa. Nar.
posl. vuk. 75. Nanese ga put pokraj jedne crkve
de se HriSdani kopaju. Nar. prip. vuk. 122. Pa-
strovidi se svi kopaju pod cetiri manastira. Vuk,
nar. pjes. 1, 91. Mrca obuku kao Turci kad so
kopaju. V. Vrcevid, igre. 51. Rudnicani u Sr-
biji, pokazujudi svoje grobje, redi de : ,Mi se tu
kopamo'. I. Pavlovid.
KOPCA, /. dejii. kob. — U nase vrijeme u
l>jesmama, a izmeda rjecnika u VukoDu (s pri-
mjerom: Dobra ga je kopca sukobila). Dobra
kojica sukobila Marka. Nar. pjes. vuk. 2, 357.
I I'leg Ipsa kopca snade. B. Radicevid (1880) 275.
1. KOPCA, /. vidi kovca. — Ttir. qopca. —
Od XVII vijeka, a izmedii rjecnika u Mikafinu
G I. kop6ati se
(kopda, azulica ,pliibula, ansula') gdje se naj prijc
tiahodi, u lielinu, (,fibbia' , ansula' 313'>), u lijr-
tiiitjenceou (kopda, patja , fibula, ansula'), ii Jam-
breSicni'ii {fibula,'), a Fy/<i/7ytn(t (,asola, formaglio'
,heftchen'), u Stuliceou (, fibula ad unci forraain').
u Vukovu (vido kovda; kopoe, f. pi. vide kovoo).
Zakle se, da ni dladico ni kop&e od sviju no do
uzeti. E. Pavid, ogl. 31. S dvima ji kopoama
zakopdavaso. ItU. Bududi da svaka zla prigoda
jest veliko dugmo i jaka kopda. D. Rapid 3(51.
Tosko tome ko pameti noma!... a kopcama na
krivira uogama! Nar. pjes. vuk. 1, 513. Udari
se po kolenu rukom, cisti skorlet na kolenu pudo,
zlatua kopda na do^^uom rukavu. 2. 303. Otpa-
daju kopde sa caksirah. Pjov. crn. 6''. Na kojiin
su kopce dumislije. Nar. pjos. juk. 166. A ua
noge kopde i caksire. Bos. vila. l.S:)2. 15. Toko,
kopde i ostalo srebro i zlato na hajinama i na
iiruzju. Vuk, nar. pjes. 1, 69. Ua otpusti one
Turke koje je Ve]ko povatao, i cla im ne bi jedna
kopda poginula. Djelovod. prot. 143. Nadini
kopde od zlata. D. Danicid, 2mojs. 28. 13. Noso
dolame, toke i kopdo. S. ^ubisa, prip. 8. Neki
izvade toko a neki kopde . . . Kipdo .se nose na
nogam, a toke na prsih. Pravdonosa. 1851. 21.
A o pasu srmali kopde, pobro, kao dlanovi. M.
P. Sapdanin 1, 105. Kopda, moch.^ ,6hse, ose',
limena kopca, arch, jheftblech'. B. Sulek, rjecn.
znanstv. naz.
2. KOPCA, in. pr.izime Hi muski nadimakx.y iii
vijeka. — Bice ista rijec sto 1. kopda. Zivko
Kopda. Glasnik. ii, 3, 80. (1706—1707).
KOPCALICA, /. kao put nacinen samijem sto-
paina kroz deheli snijeg. — isporedi kopdati. —
U nase vrijeme. Na kopdalicu t. j. st,>pu u do-
belu snijegu, gdje i ti nogu stavjas onuda pro-
hode, sto se zove kopdat po kopdalicah. F. Ku-
relac, dom. ziv. 4'J. ,Eli prtina dobra do Cfos-
pida?' ,Ma uije ni.sta, nego oua vratrija kopca-
iica, gledas ka's s nom vrat ulomiti ili nogu
slomiti'. J. Bogdanovid.
KOPCANE, «. djelo kojijem se ko kopca, vidi
1. kopdati se. — U Vukovu rjecniku: ,art kinder-
spieles mit kuopt'en' ,ludi genus'.
1. K(JPCAR, kopcdra, m. covjek koji gradi
kopce. — U Bjelostjencevu rjecniku : ,fibularius' ;
u Jambresicevu : ,fibularius'; u Stuliceiiu: ,un-
corum opifex'.
2. KOP6aR, kopcara, m. vidi kovdar. Kopcar,
tecb. kukac, ,haft, hefte, kleiderhaft',_ frc. ,agrafe',
ogl. ,hook', tal. ,uncinollo'. B. Sulek, rjecn.
znanstv. naz.
KOPCARICA, /. zensko celade sto gradi kopce.
— isporedi kopcar. — U Bjelostjencevu rjeiniku :
,fibulai-ia'.
KOPCAST, adj. nalik na kopcu. — Naeineno
u nase vrijeme. Organi . . . kopdasti. J. Pandid,
bot. 26.
1. KOPCATI, kopdam, impf. zakopcati. — Akc.
se mijena ii praes. I i 2 pi. : kopdamo, kopddte,
u aor. 2 i 3 sing, kopda, u part, praet. pass.
kopdan. — U Voltifjijinu rjecniku : ,affibbiare'
,oinschnallen, einheften'.
2. KOPCATI, kdpdam, impf. gaziti po snijegu,
vidi prvi primjer kod kopdalica. — Akc. je kao
kod 1. kopdati. — Ka/re da ne postaje od kopca,
nego nekako od kopati, mo;"biti kao deminutiv.
1. KOPCA,TI SE, k6pcam se, impf. u Vukovu
rjecniku: (u Hrvatskoj) bacati puce (dugme) ili
, kopcu' u jamicu ikuopfenspielen (ein kinder.spiel
mit kuopfeu)' ,nodulis ludere'. — vidi i: Od tud
(od igre kopiana) i progovorane: ,IVIakar so i
1. kopCati se
3. KOPICA
Slavom kojicao' ,uncl sollte ich mein Lebeu oiii-
sotzeu'. F. Kurelac, dom. ziv. 49.
2. KOPCATI SE, U6pcam se, impf. coire (di-
citur de canibus et de galliiiis). — Akc. je kao
lend 1. kopcati. — Po svuj prilici postaje od
kopca. Psi se kopoaju. F. Kurelac, dom. ziv.
15. Kokogi se kopcaju. 52.
KOPCAV, adj. koji pripada kopii. — U Stii-
licevii rjeiniku: ,ad tibulam pertineiis'. — nepo-
asdano.
1. KOPCE, /'. pi. vidi kopca i kovca.
2. KOPCE, k6p6eta, n. vidi kopca. Zape mojo
kopce od rukava za nezinu struku od derdana.
(N'ar. pjes.) A. OstojiA.
KOPCEG-, m. vidi kovceg. — (J nekijeh pisaca
XVII i xvin vijeka, a izmedu rjecnika u Mika-
(inu (kopceg, skriiia ,arca, cista, eapsa'), u Be-
Unii (jforziere, cassa, che ha il coperchio tondo'
,arca camerata' 326l>), h Stulicevii (,arca, cajjsa,
capsula'). IT kopcegu od olova zatvoreno. B.
Kasic, per. 140. Najdi skrovnicii kopcega otaj-
noga. I. T. Mrnavic, mand. 48. I kopcega kad
nanese ... V. Dosen 75".
KOPCeNE, n. djelo kiijijfiii sr kn/iri. — U
■Tn mb reside o it rjecn ik ii .
KOPCEVAC, Kopoevca, m. injesn'i iinn, (kaj-
karski) Kopcevoc, selo u Hroatskoj u ziipaniji
zai/rrharkoj. Razdij'e]. 64.
KOPCEZAC, kipceica, m. dem. kopceg. — //
Htulicevu rjecniku: ,arcula, capsula'.
K< )PCEZAH, m. covjek koji //radi kopieije. —
/' Stulici'iHi rjecniku: ,arcarum, capsarum opifex'.
KoPCEZIO, HI. dein. kopceg. — U Mika(inu
rjecniku: kopcozic, sskriiiica .scriuium, arcula', i
u Stulicevu: v. kopceicac.
KOPCEZITI, kopcezim, imp/, yraditi knpceije
(kovcege) : metati, stav^ati (Ho) u konieije. — IJ
Stulicevu rjecniku: 1. , areas coiificere'. 2. ,iii
areas condere'. — nepouzdano.
1. KOPCICA, /. dem. kopca, vidi kovcica. —
U Belinu rjecniku: kopcico ,uuciiielU' .uncinuli'
773a; u Bjelostjencevu: kopoica, potjica ,ininor
fibula, aii.sula' ; u Stulicevu : ,exigua fibula ad
unci formam'; u Vukovu: dera. v. kopca. — U
osubitom znacenu: Kopcioe, zeuskn uauske. Kri-
vaja u Slavoniji. U. Hire.
2. KOPCIGA, III. preziine Hi mniki iindiiiink.
— isporedi 2. Kopca. Zivko Knprira. lilasnik.
II, 3, 77. (170G-1707).
KOPCIC, «j. preziine i mjesno iiiic-
a. preziine. — Pomine ac ud xvi vijeka. Mi,
Jaudrijas Kopcic od Pokupja, span crikve bla-
zene diviee Marije od Topuska . . . Mon. croat.
331. (1566). — Od Kopcica Vladislava. J. Ka-
vaiiin 231*. — Kopcic od llaino, sada su Turci.
And. Kacic, razg. 187b. kor. 453. Polegla je
bjelica senica od Kopcica (jeli mjesto Hi pre-
ziine?) do begova dvora, ziiijeve jo Kopcica ro-
bina. Nar. pjes. vuk. 1, 457. Kad to cula Kop-
cica kaduna... 1, 458. Zalost cini Kopcic alaj-
bego. Nar. pjes. here. vuk. 224. .Svome pobri,
Kopcic-Gaferbngu. Nar. pjes. juk. .582. Nize sela
(Varoare) stije kuce i gamija bSga Kopcica. F.
.Tukic, zomjop. 37. — Kopcic. .Schera. zagr. 1875.
223.
I), iiiir ilejeinii seUina u Bosni u okruiju trnv-
nickoin. Statist, bosu. 71. 72. — Iio(c ii mnoziiii
Kopcici kao sto je na druf/ijem mjestiina, vidi za
prvo: Turci u Prozoru, Kopoicima i drugim se-
lima. F. .Jukic, zera}op. 37. U selu Kopcici gde
zivo begovi tog imena. T. Kovacovic .50. Kop-
cici. Sehem. bosn. 1864. 48. — za ilruijo: Kop-
cici. T. Kovacevic 34.
KOPCICEV, adj. koji pripada Kopclcu (vidi
Kopfiic, a). Moba Kopcioeva. S. Milutinovio u
Pjev. crn. 94b.
KOPCITI, kopoim, j'w/j/. zakopciti. — Aka. an
ne mijena (aor. 2 i 3 i^ini). kopci). — U Bjelo-
stjencevu rjecniku: k ipcim, zap6t|avam ,flbulo,
confibulo, infibulo, fibulas conjungo, iibulam fi-
bulae adjungo, fibulas uecto'; ii Jambresicevu:
kopcim ,fibulo'; u Stulicevu: ,fibulare'. — Kao
da je ista rijei, all ii, prenesennm smislu : Kop-
citi (u Zagorju) koga, smotati u cemu. M. Pav-
linovi6.
KOPECITI, k6p5crm, iiapf. curvare, kriviti,
iskriv(ivati. — .Akc. kaki je u praes. taki je u
impf. kopecah, ( « part, praet. pass, kipi'ceu; u
ostalijem je oblicima onaki kaki je u inf., nsiin
aor. 2 i 3 sini/. kopfici. — Nepoznata postaha,
isporedi kobacati. — U nase vrijeme u Dubrov-
niku (P. Badmaiii), a izmedu rjecnika u Stuli-
Cj'VU.
a aktivno. — U Stulicevu, rjecniku : kope-
citi vratom komu, v. zakopociti.
I>. sa se, refleksivnn, u prenesenoiii sniisla. —
II Stulicevu rjecnikur. kopof'iti se od stralia, v.
soMcati.
KOPEJKA, /. rus. KmiuiiKa, ruski sitni novae
(po sto u rub(u). — //' pisaca nase/ja vreinena.
U Rusiji uzece so za onu stavku po 3 kopejke
srebra od pisma. Zboraik zak. 1866. 39. — I po
ruskoin izgovoru kopjejka. I»rali smo so na ko-
pjejku vista. Bos. vila. 1886. 295.
KOPELISOE, «. iiijesno iine. — Oblik je ia-
kaivki, po stokavskoin ijovoru bilo bi Kopelisto.
— f/ spoineniku xii vijeka. iidi, Mirkova do
Kopolisce vse. Stariuo. 13, 20!l. (1185, u prijc-
pisu ijod. 1250).
KOPERTA, /. zavitak pisma, tat. coperta. —
1 1 knizi namga vremena. Primili (sino) sva pisiua
koja nam je u koporti zavijeua poslao. Djolovod.
prot. 220.
1. KOPK 'A, ./'. nazuviik, obojak ; dokofenica ;
tanka crevlica. o«o je tre.ee znacen,': suini'iivo : u
sva tri rjecnika iina lat. ,soccus', a u dva prva
iiiia i tal. ,scarp6tta'; ali u ovinia tumaieno je u
drmjijem jezicima . irupiliura; socken; kapeza, po
cemu bi odgovaralo samo naj prvome znacenu.
— Po postanu je dem. kopito, isporedi ces. ko-
pytco, piistena cizma, vidi i ortofjrafiju u prva
dva rjecnika. — l.f zenskom rodii (u ceskome je
sredneifa roda) nahodi se naj prije u riecniciiiia :
u Vraiicicevu (kop'wa. .kopitcza', lat. ,soccus' ; <«/.
,scarpotta' ; neiii. ,sockon'; maij. , kapeza'), u Mi-
kajinu (tanko postole, kopitoe ,scarpetta .sottile'
,soccus, pedulae (sic), impilium'), u Jambresicevu
(jsoecus'). I da muzu kopieu potpletu. (u Istri).
Nasa sloga. god. 14, br. '20, str. 89. Kopica, ca-
rapa iz sukua lijepo siipjikana i razuolicno, te
fino opletena za muskarce. u Lici. F. Hefele.
Vine navezene natikace, ozdo kozom podasvene,
koje jeti otmjeuije zetie uose, zovu ,Uopicama'.
,Oua mora svojijem kopicama svaki dan u Gospir
iei'. J. Bogdanovic. Kopice .gamaschen'. Haj-
denak, naziv. 21.
2. KOPICA, /. dem. kopa. — U nase vrijeme
n. Istri. Kop'ica ,strues lignorum; rogus cai'bo-
nariorum'. I). Nemanic, oak. kroat. stud, ifrtsg. 43.
3. KOPICA, ,/'. zensko cefade kojeinu je posao
uinivati i oblacili inrtvace. — Kao ^enski sup-
stantiv prema kopao. — U Stulircru rjecniku
3. KOPICA
•298
1. KOPILAN
Oltlje iina lean prim znaeene: zensko celadc Uto
kii/m 3em\u: ovo jc nr.pousdano) : ,pastinatrix;
mulier qunn cadavera lavat'.
•1. KOPICA, /'. 'fteka trava. — U StuUcevu rjf.i-
liiku: ,erba pagana' ,virga aurea' fmnze biti da
Inba citati kopjica, t. j. kop|ica nd kopje, ispo-
rcdi latinsko znaeene). Kopica, (Solidago) virga
auroa L. (StuUi). B. f^ulek, im. 155.
1. KOPICE, n. inie selu ii Bosni u ukriii/it ha-
noluikom. Statist, bosii. 43.
2. KOPfOE, vidi kop]ic6.
KOPICaK, m. cnojek koji /to sdoiu zanala pli-te
kopice (vidi 1. kopica). — Nacineno u naie
vrijeine. Kopicar ,strurapfstrickoi''. Hajdenak,
naziv. 55.
1. KOPH', m. iine planini. — U narodnoj
pjesmi cr)iogorskoj nasega vremena. Za Kopidem
zelonom planinom. Ogled, sr. 243.
2. KOPIt'!, m. prezinip.. — f/ nase vrijeme.
Schem. bosn. 1864. i. xxvii.
KOPICENE, /(.. djelo kajijem si; kopiti. J. Bog-
danovid.
KOPIJA. /'. tal. copia, prijepis. — Od xvi
vijeka. Imaju imiti ispisu ili kopiju ovih kriig.
S. Budini6, ispr. 134. Kopija lista konkordije . . .
Mon. Croat. 279. (1649). Ova kopija je izvajena
iz pravoga orijinala. 127. (1697). Ja kopije
uiJGsam imao kod sebe. Vuk, odg. na lazi. 22.
Svaka naledeaa kopija <id mjenbenice. Zbornik
zak. 1863. 606.
KOPIJAN, m. mjesno iiiie (ne znain, bi It se
sad kaznlo Koplan). — U Daniciievu rjecniku:
Kopijanb, grad koji je ilespotu Stefanu raskopao
car Musija. (Okaz. pam. saf.) 75. vidi i Koprijan.
KOPIJANIK, m. mjesno ime (Kopjanik?).^ —
U Daniciievu rjecniku: Kopijanikb, moda je Spi-
nadiji isla ,do luga do Kopijanika i kako ide
liotokb is Kopijanika u Sijince'. G(lasnik). 13,
303. (1,348?).
KOPIJATI, kopijam, pf. prepisati, tal. copiaro.
— Od XVI vijeka. Ja pop Anton Martinovio,
nodar puplik, kopijah od te kuige komunske
pravo kako vidih i cuh. Mon. croat. 98. (1535).
— I u nase vrijemn u Diibrovnikti. P. Budmani.
KOPIJA VATI, kopljavam, impf. ko|)ijati. —
U nase vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani.
KOPIJE, vidi kopje.
KOPIJEVIC, m. prezime (Kopjevic, all ispo-
redi Kopijevidi). — U Danicicenu rjecniku: Ko-
pijevicb, vojvode Petra, sina vojvode Radosava,
,dvorski knezL Radicb Kopijevicb' 1454. M(on.
Serb). 470. (Spom. sr. 2,) 11.5.
KOPIJEVIGI, m. pi. ime selii a Bosni it okriirju
sarajevskom. Statist, bosn. 19.
KOPIL, m. nothus, covjek koji se rodi od m:-
vjencanijeh (medu sobom) roditela, nezakoniti sin.
— U nase vrijeme kopilan, kopijan. — Rijec je
stara, isporedi stslov. ko|5il'b, malorus. kuiiu.w,.
— isporedi jos sryrc. xunthi.;, arb. kopil'; ne
shvaca se svagda u zlom sniislu, te u arb. moze
znaciti i: djetic, mladic, tako i novoyrc. xon(Xioi\
xonfXi, rum. copil (dijete do 12 godina). — Mi-
klosic (etymol. wortorb. 129a) kaze da je iz ar-
banaikoga jezika ; a G. Mei/er (etym. wurterb.
der albanesischen siir. 198) misli ii torn slucaju
da bi arbanaska rijec postala od lat. * copilis,
sto bi znaiilo : dijete Ho je krcmarica (lat. copa)
rodila. — fl jednom primjerii xvn vijeka nom.
je sing, kopio (po pravilu). I. Ancic, svit. 77. —
Nije ni u jednom, rjecniku, ali vidi kod ko|iile.
Tijom, Hinion blaXeni, ako so mof.e rijet, kopilo
proXeni pod zemjii na on svijet. M. Vetr.inir
1, 228. Kopili juveni, . . . ne bih rad . . . vaznt
vara poftton glas. 1, 229. (Pjesmi je, u kojoj sii
ova dva priinjera, ime: Pjosanca .spurjanom). O
Kauiovo sjemo, Kananov kopile, ... 2, 376. Va-
Jade raisnik da nije kopio. I. Anci6, svit. 77.
Marija uda se za .Tosefa ... da Zudjeli no bi
iraali povoda ni nazvati Jezusa kopilom, vidiusi
ga rodjena od matere neudate. S. Rosa 27'*. —
U naj starijem primjeru jamacno je muSko ime.
Kopiib z detiju. Svetostef. hris. 64. a to moze
biti i u ova druga dva : Bratb mu kopih.. Dec.
hris. 23. ^ena kopila ffetudora. Spom. stoj. 41.
(xv vijek).
1. KOPILA,/. stog zeraje i kamena blizu ku6a.
Slovinac. 1880. 389. — isporedi kopa.
2. KOPIL.Ai, /. imr planinama. — Po svoj je
prilici i-ita rijec sto 1. kopila.
a. planina u Bosni. F. Jukic, zeralop. 22.
1». Kop'ila, lieko brdo u Blatu (na Korcidi ii
Dalmaciji). Slovinac. 1882. 187.
1. KOPILAC, kopiloa, m. vidi kopilan, a. M.
Medic.
2. KOPILAC, Kopilca, m. ime mjestu u Srbiji
u okrugu sinederevskom. Livada u Kopilcu. Sr.
nov. 1871. 537. — isporedi 1. * 2. kopila.
KOPILAC, in. odraslo musko kopile. U Lici.
D. Trsteuak.
KOPILACA, /. II Vukovii rjecniku: djevojka
koja rodi kopile ,die ausser ehe schwanger wird'
,(juae extra matrimonium gravida fit', cf. grjes-
nioa. — Nesrece jube kopilace. Bos. vila. 1886.
133. — I ime ovci. Vetovo, Pozega. D. Hire.
KOPILAD, /. coll. kopile. — Izmedu rjecnika
u StuUcevu (v. kopilene), i u Vukovii: (coll.) ,dio
bastarde' ,spurii'. Mnozim bija§e zabraneno, a
navlastito kopiladi i nezakonitim. I. Anfiic, vrat.
87. Jerbo se od prijubodinstva kopilad rada'u i
uzimju dio prave dice. J. Banovac, razg. 104.
Ovi bo orao nebeski kao i zemalski kusa ptice i
razabire prave od kopiladi. F. Lastric, ned. 41.
Kopiladi tamne ima (veliki grad) i pogrde s liima.
V. Dosen .32^'. Kopilad i svi oni koji se nijesu
rodili od pravoga i zakonitoga oca i matere. J.
Matovic 301. Ako ste izvan pokaraha, jeste ko-
pilad, a ne sinovi. 456. paul. hebr. 12, 8. Kad
bi jedan na cas od svoje smrti otio vincat svoju
otimicu oliti bludnicu... i to za ucinit onu dicii
koju je od ne imo da budu liegovi pravi i za-
koniti sinovi, buduce da prvje toga bijau liegova
kopilad. M. Dobretic 486. Ako Ii bi se tako
zarucili izvan crkve i broz crkvonoga dopusteiia,
niova dica ostaju kopilad. 531. Kopilad i svi
koji nisu se rodili od roditela zdruzenih po sve-
tomu sakramentu zenidbe. I. Velikanovic, uput.
3, 154. Stan'te, Turci, jadna kopiladi! Nar. pjes.
kras. 1, 71. Ako Ii ste bez karaiia u kojemu
svi dijel dobise, daklem ste kopilad, a ne sinovi.
Vuk, pavl. jevr. 12, 8. Koliko ih se kopiladi
udavi odmah tek se rodi ... to Bog znade. V.
Bogisic, zborn. 316.
1. KOPILAN, kopilna, adj. spurius, nezakonit
(a djetetu). — Postaje od kopil. — xvn i xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Voltigijinii (kopilni
sin kod kopile) i u StuUcevu (,spurius, nothus').
Abimelek sin kopilni Godeona. M. Radnic 51*.
— U drugom smislu (o mladiina zivotina sto
nijesu iste pasmine). Otuda (sa strane okolo
Padue) bise onaki ovni dovedeui, koji se poslijo
s doma6ima ovcaraa smijeSase i razplodise, jiak
i vuna od ovoga kopilnoga ploda veoma se po-
dobrila. I. .Tablanci 125.
2. KOPR,AN -2
2. KOPILAN, n. vidi kopil. — Oil xvii vijclui,
II izmedu rjecnika u Vukovii (1. ,ein sohix ausser
ehe' .filiiis spurius'. — 2. ,eia tuchtiger kerl'
,nebulo', cf. kurvic).
a,, u pravom smisla. Misnik ue more biti
kopilan. I. Anci6, svit. 59. Ovi Stipan, izvan
sinova zakoniti, imade svojom bludnicom siiia
naravnoga, to jest kopilana, imenom Legleta.
And. Kaoic, razg. 33. Ona je drzuula pomesati
]iobocnog sina ili kopilana sa zakonim nasjed-
nikom. J. Eajic, pouc. 1, 44. Biraj sade koga
tebe drago: ja ti drago tursku pridvoricu, ja ti
drago Kobilic-Milosa, ja ti drago Rafu kopilana.
Nar. pjes. vuk. 2, 241. — desto kao psovka bez
uhzira, zasluiuje li takovo ime. nnaj kome se to
kaze. A tu li si? jedan kopilane! kopilane, carev
hainine! Nar. pjes. vuk. 2, 2.S1. Kopilane, a no
pobratime! 3, 306.
h. na\ano mimice, vidi kod kopile. — U Vu-
kovu rjeiniku.
KOPILANSKI, adj. koji pripada kopilanirua
ili kopitanu. — Nije potvrdenn rijec, all ce se
jiimacno govoriti ii narodu kao i kopijanski (vidi).
KOPILANE, n. djelo kojijem se ko kopila, vidi
kopilati se.
KOPILATI SE, kopilam se, impf. vrst djetine
ft i oobanske igre sa plofiama. ,Ajmo se kopi-
lati'. ,Ostav'te so, cobani, kopilana, van u blago
pazite'. — U nase vrije.me. u Lici. J. Bogda-
novic.
KOPILCAC, kopilcoa, m. dmii. kopil. — U
StuHci'Vii rjpi'nikit iiz kopilcic. — sasma nepau:-
dano.
KOPILCIC, m. dem. kopil. — // Stitlicevu rjec-
niku: ,bastard6llo' ,dem.'. — nfpouzdano.
1. KOPILE, /. pi. (?j ime seucu a Bosni it
okru()ii travniikom. Statist, bosn. 61.
2. KOPILE, kopileta, n. dijete ili decade ko-
jemu roditeli nijesit medii sobom vjencani, vidi
kopil. — Nema mnozine, ncpo se za mnnzinu
iipotrehlava coll. kopilad (vidi). — U ohUrimit
s naslavkom i ji' kratko: kopileta, kijpiletu, ko-
piletoin. — Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika (u
Belinovit prvom primjeru i a Stulieevit samo
ohlik nom., ace., voc. sinq. pripada amn, a ostali
oblici pod kopil), ii Miknlinu. (kopile, spurjan
, spurius, notus'), ii Brlinii (kopile, ijen. kupila
,ba3tardo, cioe figlio illegitiino' ,adulterinus' l.SOi;
,figlio illegitiino o bastardo' ,vitio iilius' 31.i*),
a Bjelostjenievu (v. fotiv), a Volliijijinii (kopile,
kopileta, kopilni sin , bastardo' , bastard'), a Stit-
licevu (kopile, kopila , spurius'), it Viikovii (k6-
pile, kopileta, 1. ,eiii kind ausser der ohe' .spu-
rius, spuria'. — ■ 2. ,eiu tiichtiger kerl' ,iiebulo'
s primjerom iz narodne pje.sme: I odvesti Kosu
Smijanida za kopile od Zadra Todora).
a. H pravom smishi, o celadetii. Ni vraiie
bile ni dobro kopile. (D). Poslov. datiic. Leglit,
zlo kopile. J. Kavaiiin 251*. Ditesce bezakouito
oliti kopile. Ant. Kadcic 136. Kojini to kopile
krade dio. •">16. I rodi mu kopile s velikoiu
sramotora. M. Dobretid 83. Davsi drzavu svomu
kopiletu. A. Toraikovic, ziv. 5. Ako j' Mara po
gori hodila. nije Mara kopile rodila. Nar. pjes.
vuk. 1, 483. Ja sam cula, de pricaju (udi. da je
Reja Pazarsko kopile, nasli su ga jutru na so-
kaku. 2, 2-39. Stanu govoriti, da on nema oca
nego da je kopile. Vuk, ziv. 243. Koji hi nasao
zivo kopile. Pravdonosa. 18.il. 33. — I kno
psovka, vidi kod kopilan, a. Nos' te davo, .Jan-
kovo kopile ! Ja ne mogu sabje poganiti, a sad
bih ti osjekao glavu. Nar. pjes. vuk. 2, 600. ISto
•It KOPILITI SE
je, more, Jankovo kopile? sto li te jo opravio
Janko? 3, 113. Hajd' otole. kurvino kopiln !
3, 3.52. Obazre se Kun.a Hasan-aga, kad sagleda
nejakog Matiju: ,Bog pomog'o, kurvino kopile."
Govori mu nejaki Matija: ,Ja nijesam kurvino
kopile, meni se zna (sic) i otac i majka'. 3, 387.
Ao Bajo. Piv}ansko kopile! ja se s tobom pomi-
riti necu. 3, 466. Stan', Lazare, od kurve ko-
pile! obrni se, da se ogledamo. 4, 318. Pridrzi
mi, seko, ovo kopile, da se one kurve napsujom !
Nar. posl. vuk. 262.
b. nije pogrdna rijec, nego je znacene kao
kod kopilan, b. Sjedi s rairom. magarsko ko-
pile! ne budi mi po kozuhu bulia, veo odjasi da
pijemo vino, pa jos ima daua za mejdana. Nar.
pjes. vuk. 2, 354. Jer je Kosa skoro isprosena
za kopile od Zadra Todora. 3, 147. — Amo pri-
padajit i ovaki priinjeri (isporedi za ovako upo-
treh(avane pogrdnijeh rijeci za pohvalu n. p. nein.
kerl, engl. fellow ltd.): Ono ti je kurvino ko-
pile, a na ime od Sena Tadija. Nar. pjes. vuk.
3, 158. Bojati se Jankovic-Stojana, jer je Stojan
od kurvo kopile. 3, 26(1.
p.. o zivotii'ii, II jedinom primjeru o pticii
(ali a metaforickom smislu o celadetu). Iskusan
bi i poznan za kopile a ne pravoga ptica, zato
bi bacen iz giiizda milosti Bozje u pakao. F.
Lastrid, ned. 42.
(I. It prenesenom smislu, zakrz|ali klasici ku-
ruze. Mikleuska u Slavoniji. D. Hire.
KOPILENE, n. coll. vidi kopilad. — isporedi
1. kopileiie. — Stariji je oblik kopilenje. — U
jediuim primjeru xvni vijrka, a izmedu rjecnika
11 Belinii (kopilenje .bastarduine, cioe razza ba-
starda' ,genu3 adulterinum' 131'^) i u Stuliccvii
(, spuria sobolos'). Od kopilenja, od sinova bo-
zakoniti. A. d. Oosta 2, 61.
KOPILESGE, kopilesceta, /(. dem. kopile. —
Na jrdnom mjestu .xvui vijekii. Kopilesce kadno
rodl. y. Dosen llO'i.
KOPILIGA, /. postaje kao zenski rod od kopil.
a. zensko celade kao kopile. — Izmedu rjec-
nika u Vukovu (samo kao psovka): ,soliimpfwort
t'lir ein frauenzimmer' ,convii;ium in mulierem'
6' primjerom iz narodne pjesini: A zbog grdno
jedne kopilice. — MoZe uzeti za zenu kcer ko-
pilicu svoga sina posinovlenoga. Ant. Kadcic
422. Kopilica, dijete zenskoga roda, kad je ne-
zakonito. u Dobroselu. M. Medic. ^ Kao psovku.
A sa jedne grdne kopilice. Nar. pjes. vuk. 2, 240.
Krcmarice, jedna kopilice! Nar. pjes. horin.
2, ISii.
I». ovca ili koza .ito se okopilila. — isporedi
kopiliti se. — U Vukovu rjecnikit: ,ein vor der
zeit trachtiges schaf, ziege' ,ovicula gravida ante
justara aetatem'.
1. KOPILIC, )«.. dem. kopil. — U jednoga pisra
nasega vremena s osobitijem znacenem u prene-
senom smislu. Mi smo bill prije kuge Srbi Kucki
a iza lie kopllici (izdanak ili mladika sto izbaci
staro stable kad se do zemje posijece). S. ^ubi&i,
pric. 52.
2. KOPILIl'', m. iiijesno ime. — J'rije nasega
vremena. Kopilic. Kopilic u Hvostu. Spom. stoj.
181.
KOPILITI SE, kopilim so, impf. o ooci (i o
kozil kad postaje sjnnna (skozna) prije vremena
(ii prvoj godini). — isporedi kopilica, b. — I'ostaje
od kopil. — Akc. kaki je u praes. taki je it impf.
kopijah i u part, praet. pass. k6pi|eu; u osta-
lijem je ohlicima onaki kaki je u inf., osiin aor.
2 i 3 siny.'kbpiM. — U Vukovu rjecniku . ,traohtig
werden in einem alter von oinera jahre (vom
KOPILITI SE
KOPITATI
scliafo, von dor ziege)' .ingravidari ante justam
aotatom'.
KOPILNICA, /. i)idi kopilica, a. Tu oXeni
PaveSica Luku kopilnicom Jelom VukoviAa. Nar.
pjes. u Bosni. D. Surmin.
1. KOPELO, m. nidi kopil. — Samu a Vran-
cicevit rjeiniku : ,nothus'.
2. KOPILO, «. gvozde, noz, oriide, kojijem se
kopi (^kopi). — if Bjelostjencevu rjeiniku : ,fer-
rum quo testiculi 8t virilia abscinduntur'.
KOPILOVAC, Kipilovca. m. mjesno ime.
a. mjesto u Srbiji u okruiju kragujevaikom.
Niva u Kopilovcu. Sr. nov. 1875. 87.
1). s istijem se imenom pomine i nekakvo
mjesto prije nasega vremena. Kopilovcb. Spom.
stoj. IHi. '
KOPILOVI6, m. prezime. — Vain da postaje
(id kopil (kopilov sin). — U Baniciievu rjeiniku :
Kopilovicb, Konavlaniu .Pribisavb KopiloviAb'
1117. (Spom. sr. 1,) 136.
KOPILSTVO, n. stane, osobina onoga Ho je
kopile. — Samo u Stulicevu rjeiniku : ,bastardigia,
V esser bastardo' , falsa spuria stirps'.
KOFl^iACA, f. vidi kopilaca. — U nase vrijeme,
a izmedu rjeinika u Vukovii (vide kopilaoa). De-
vojku kopijaou koja bi udavila date. M. D. Mi-
licevid, opSt. 19.
KOPIJ^AK, Kopi|aka, in. ime oisu, u Srhiji u
okrugu vranskom. M. 1). Milicevic, kra). srb.
276.
KOPI^^AN, m. vidi kopilaii. — U nase vrijeme,
a izmedu rjeinika u Vukovu (vide kopilan). Ko-
pijano, Babovic-.Iovane ! Nar. pjes. vuk. 4, ll'J.
Kopi}ane bauovio Sekule! Pjev. crn. 41'>. Jii
Vrsicu, jedan kopilaue, gde ces amo na koiiu ze-
kanu? Nar. pjes. horm. 1, 326. Meiie beze ko-
pijanom vabi. 1, 559. Naj teza je covjeku psovka
kad mu ko rece: ,kopijane!' V. ilogisio, zborn.
316.
KOPI^jANOVK!!, m. kopi^anov sin. — U nase
vrijeme. Ja nijesam kopifanovicu, uo glaSoni
plemic od plemiia. V. Bogisio, zborii. 316.
KOPijjANSKI, adj. vidi kopilanski. — U Vu-
kovu rjeiniku: ,d6iu kopijan gehorig' ,filii spurii'.
KOPI^AE, m. ime livadi u Srhiji u okrugu
cuprijskom. Sr. nov. 1875. 1032.
KOPHjE, n. ime mjestima u Crnoj (Jrori: jiofe
izmedu Pipera i Rovaca. Glasnik. 40, 27; selo u
Piperi7na. 21. — [I nase vrijeme, a izmedu rjei-
nika u Vukovu (poje u Piperima s primjerom iz
narodne pjesine: Da. izjavis u Kopije ovoe). Ka'
udari Piper na Kopi|e. Nar. pjes. vuk. 4, 122.
Na Kopiju polu piperskomo. Ogled, sr. 61.
1. KOPIl^ENE, n. vidi kopilene. — U jednoya
pisca XVIII vijeka. Ali se ovo razumi od kcere
i unuke zakonite posinovjenoga, a ne od negova
kopijena. Ant. Kadcic 422.
2. KOPT^jENE, n. djelo kojijem se ovca Hi koza
kopili. — IJ Vukovu rjeiniku.
KOPINA, /. vrst vinove loze bijela grozda
(Dalmacija. Danilo). B. Sulek, im. 155.
KOPINAC, Kopinca, m. ime mjestu u Srbiji u
okrugu smederevskom. Niva u Kopincu. Sr. nov.
1875. 959.
KOPIO, koplla, m. vidi kopil.
KOPIRANE. n. djelo kojijem se kop'trd (vidi
1. kopirati). — IJ Vukovu rjeiniku: ,das wim-
meln der wiirmer' ,oircumreptatio (scaturitio)
vermivtm'.
2. KOPIRANE, n. djelo kojijem se kiip'ird (vidi
2. kopirati). — U pisaca nahga vremena. Pri-
hodi katastra za kopiraiie mapa. Zbornik zak.
1864. 156.
1. KOPIRATI, kopiram, impf. vrvjeti, kamtili
(0 crvima, pa i 0 jednom crvu). — vidi koporati.
— U Vukovu rjeiniku : ,wimmeln' ,scaturio'.
,Auch oin einzelner wurm' kopira u rani.
2. KOPIRATI, k6piram, impf. nem. kopiron.
prepisivati. — U pisaca naSega vremena. Obli-
gaciju dade, koju dole kopira. Glasnik. 11, 1, .54.
(1808).
1. KOPISTE, n. vidi kopa. — U sjevernijeh
iakavaca (s cakavskijem oblikom kopijce). Ko-
piSce , locus ubi foennm circa perticas est acer-
vatum'. D. Nemanic, 6ak. kroat. .stud, iftsg. 13.
K6piste ,gdje se pale drva da se dobije uga)'.
Mrkopa} u Hrvatskoj. I. Mil6eti6.
2. KUPisTE, «. vidi kopjiste.
KOPIT, )H. fr'j Hi kopita, f.(?) kopito (u kona).
— U nase vrijeme a Bosni. Zlatne kite pale
niz kopite. Nar. pjes. petr. 3, 127. Kopite mu
(konu) krvca pojevaso. Nar. pjes. hiirm. 1, 547.
1. KOPITA, /. kopito (u kona). — U jednom
primjeru xviii vijeka, vidi i kopit. JaSeo na
trsti i na soske ve6 ne odlijota'u kroz prozoro
te kopite kotlonoske na sumisca gdi se sbore.
J. Kavaiiin 4511*.
2. KOPITA, /. M Stulicevu rjeiniku: ,pipita,
male che viene ai poUi sulla lingua' ,pituita'. —
Moze biti da ko tako govori u Dubrovniku, ali
snm iuo samo p.>pita (vidi).
3. KOPITA, f.? Hi n. pi.'? ime planiriama.
a. u Bosni. T. Kovacevic 43.
b. u Srbiji. M. D. Milidevic, srb. 873.
1. KOPITAC, kopica, m. vidi 1. kopica. — U
Bjelosljenievu rjeiniku: (kajkavski) kopiteo, kal-
cina ,p6dula, soccus'.
2. KOPITAC, kopica, m. neka bi^ka. Kopitac
gorski, baccara (Danilo), Asarum europaem L.
B. Sulek, im. 155.
KOPITAK, kopitka, m. ime bUknma. Kopitak,
Cytisus nigricans L. (Gospic). B. Sulek, im. 155.
— S pridjevom goi-ski. — U Stulicevu rjeiniku:
kopitak gorski, trava ,anagiri raaggiore, erba'
,auagyris'. — Kopitak gorski, anagyris (StuUi),
anagiri maggiore ^(Anselmo da Canali), Cytisus
laburnum L. B. Sulek, im. 155.
KOPITAN, k6pitna, adj. koji ima kopita. —
U Stulicevu rjeiniku : ,ungulis instructus'. —
nije dosta pouzdano.
KOPITANE. re. djelo kojijem se kopita. — Sta-
riji je oblik kopitanje. — TJ Belinu rjeiniku:
kopitanje ,calcitramento' ,calcitratus' 1.59*; ,il ri-
calcitrare' ,reealcitrare' 615b, i u Stulicevu.
KOPITAR, m. zivotina u koje su na nogama
kopita (kon, magarac itd.). — U nase vrijeme u
pisiica. Kopitari ,Solidungula'. J. Pancic. zoolog.
183.
KOPITARCI, Kopitaraca, m. pi. ime selu u
Srbiji u okrugu vranskom. M. D. Milicevic, kraj.
srb. 302.
KOPITAST, adj. samo u Stulicevu rjeiniku:
V. kopitan, kopitav, prucav.
KOPITATI, k6pitam (i k6picem), impf. bacati
se nogama (kopitima), prucati se (o konu). —
Od xvi vijeka, a izmedu rjeinika u Belinu (ko-
pitati, kopitam .calcitrare, tirar calci' ,calcitro'
159*; ,ricalcitrare, tirar calci' ,recaloitro' 615l>),
u Voltigijinn (kopitati. knpifcara .calcitraro. me-
KOPITATI
KOPITO, a.
nare calci' ,hinten ausschla^en'), it StuliceVH (ko-
pitati, kopitjem i kopitam ,caloitrare' s dodatkom
da je uzcto iz breoijarn). (Koi'ii) kopiiu, ritaju,
mecu nogami. Korizm. 49'i. Kopifcati, prucati se
protiva. I. Bandulavi6 299. — U metaforickom
siiiislii. Zestoko jost tebi [irotiva ostanu kopitati.
I. Baiidulavic 191'>. Sit ce vavijek kopitati,
trijezaii Bogu vijeraii stati. J. Kavanin 26''. —
U nase vrijeme ima kopitati so, ali ne znam,jcli
refleksivno (ii istoiii znacenu kno aktivni glagol?
Hi kopati zemlu kopitima ?) Hi reciprocno. Kotii
inti se kopitaju, raduju se gospodaru daje skoro
s vojske doso. ?far. pjes. u Vuk, ziv. 8.
KOPITAV, adj. mino u StuUccvii rjecniku iiz
kopitast.
KOPITI, k6prm, impf. vidi skopiti. — Izmedu
rjecnika u Bjelostjenceou (kopim ,castro, ainas-
culo, oviro, virilia amputo, eunuchizo, testiculo.'s
eximo, execo'). Poveli da bi se clovicaskago roda
samci no kopili. S. Kozi6i6 3.5a. Kopiti trs, kn-
kuruz ltd. F. Kurelao, dom. ziv. 42.
1. KOPITICA, /. iine bi(kama. — Izmedu
rjecnika u Sttilieeoti (kopitica, trava, v. kopitak
sorski). Kopitica, ces. kop^'snik (Hedysariim),
fava invor.^a, anagiri (Vujicic), aiiagiri maggiore
(StuUi), 1. Cytisus laburiimu^ Li. ; 2. Hippocrepis
comosa L. (Alsohingei'). B. Snlok, im. l.")(i.
2. KOPITICA, /. gvozdena spromica iia kraju
poput kopita i potkove kojom opancar po douu
utiskuje da ga isara. u Srijemii. F. Ilofole. Ko-
pitica, orude opajicarsko koje je nalik na kopito
i na obodu ima male zupce. I'loiiie saraju kaise
na pletenim opancima. Srijoin.
KOi'ITITI, kopitim, impf. saino » Stulieemi
rjecnika: kopititi, kopita djejati, i cipoln ii ko-
pita utisnuti ,calceoruin formas (^on.stniore; in
formulas calceos imiuittere'.
KOPITITI SE, k6pitiin se, impf. hw da ziuiii:
rasti, razgrimavati .sv, siriti se, pa i u jjreiieaenoin
smislu : bivati u bu^em stanii neijo prije. — U
nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Sliiiicevu (v.
okopititi se). ,Ova .so kupina po liivi brzo ko-
piti'. Reku i zeai koj'a fiesto rada: ,Dobro se
pastis a brzo kopitis'. .1. Bogdanovic. Navike
se kopite i staraju godinami. M. Pavlinovi(% rad.
171.
KOPITLIGA, /. neka bi{ka. Kppitlica, Aristo-
lochia rotunda L. (Gospic.). B. Sulok, iru. l.")i;.
KOPIT^iE BRDO, n. inje^no imc. — /' .s/jo-
meniku xu vijeka. I'od Kopitle Bri.dc). .Starine.
13, 209. (UB5, prepisani) 12.'>0).
1. KOPITNICA, /. bi^ka. Kopitnioa, Asaruni
europaeum L. (Fapkovic). B. Sulek, im. l">(i.
2. KOPITNICA, /. holest na kopitima (it hriia
itd.). — Samu ii Stuliceini rjecnika: , morbus in
pedibus equorum'.
1. KOl'ITNIK, m. bi^ka. — Moze biti i pra-
slaoenska rijec, vidi Kopitiiak, b. — Izmeda rjec-
nika u Vakovti (vide kopithak n dodatkom da se
guvori a Crnoj Gori). Kopitnikb svarivb .s vi-
nomb i drbzi vb uste. Sredovjecn. lijek. jag. star.
10, 84. Ko[)itnik, Asarum europaeum L. (Vuk,
u Urnoj (lori), v. Kopiti'iak. B. Sulok, im. l.')6.
2. KOPITNIK, m. put za kuno. Raca u Srijeinu.
M. Medic.
KOPITNACA, /. nekakva bijka (Stojauovic).
B. Sulek, im. 1.56.
KOPITNACIC, »(. Asarum (europaeum) L.
(Durante). B. Sulek, im. 156.
KOPITXAK. m. pnstnje od osnove rijeri ko-
pito nastavkom biiaki., a ima vrlo razlicna zna-
cena.
11. neko orude za hnatane i vadeiie kopita
(skofaka, vidi i c) iz mora. — Od xvi vijeka.
Kopitriak i osti i luca zamotaj. P. Hektorovic 5.
Toj jutro ne htise (ribari) Ivopitdak ni osti,
mrizom b i lovise tuj ribo zadosti. 5. Osamlena
su sredstva klijosta u spravi zvanoj ,kopitnak'
ili ,kopitnara', i s nima so sluze ribari za odlo-
pivat od kamena u duu mora , kopita'. L. Zoro,
rib. ark. 10, 331. Kopiti'iak, gvozdena sprava
poput klijesta kojom se love kopita. na Bracu.
A. Ostqjic.
b. ime bifkama. — isporedi 1. kopitnik. —
Od XVI 1 vijeka, a izmeda rjecnika a Mika(inii
(kopitiiak, trava , asarum') gdje se naj prije na-
hodi, a Bjelostjencevu (kopitiiak, trava ,asarum'),
a Jambresicfiva (,hedera terre^tris'), a Stuliceva
(kopitiiak, trava , asarum'), a V iikiiv a {,6nTopaisc\ie
haselwurz' .Asarum europaeum Linn.'). Vari u
mliku kopitiiaka. .1. Vladmirovic 45. Kopitiiak
(kopitiiacic, kopitnik, kopito), rus. Koiiwreui., ko-
iiwrKH, Koiri.iTHiiKT., mrus. KoimrHairb, ces. poj.
kopytnik (Asarum), 1. farfara, tussilago, ungula
cabalina (u mlotackoiu rulcopisu), tossilagine (u
sinskom rukopisu), fart'arugio (Pizzelli, Kuzmic).
Tussilago farfara L. (LambI); 2. asaro (u sinskom
rukopisu. Durante), Asarum ouropaoum L. (Vuk)
(a ■lambresiieou rjecnika ima. jos jcdiiu znacene).
B. §ulek, im. 15(). — / .s iiekijem pridjevima.
Kopitiiak gorski (copitgnac gorsclii), asarou, ba-
ohara (u mletaokom rukopisu), nardo salvatico
(Pizzelli, Aquila-Buc), Asarum europaeum L. —
Kopitiiak krstasti, Hepatica triloba Dec. (Panoic).
— Kopitiiak veci, Kopitiiak veliki (Durante), tos-
silagine maggiore (u sinskom rukopisu), Petasites
officinalis Mnch. B. Sulek, im. 1.56.
c. iine iiekijem sko{kama, u dva stnrija rjec-
nika iato je sto lupar (vidi), u nase. je doba
Pecton jacobaeus L. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjecnika a Mikalina (koiiitiiak, lu|iar, riba .pa-
tella, perlopas') gdje se naj prije nahodi, a Bje-
lostjencevu (kopitiiak, riba , lupar, lepas, patella,
perlopas, psorus'), a Vukovu: kao kopito u moru
a unutra kao kamenioa (ostriga) ,art seemuschel'
,ostreae genus'. — One su (mui^e) n. p. ... ko-
pito (u Makarskoj) ili kopitiiak (u Cavtatu) . . .
L. Znre, rib. ark.' 10, 342.
(I. konsko kopito, a pravom smisla. — Samo
a Volliijijinu rjecniku: ,ungliia cavalliua. un-
ghioue' ,huf'.
KOPItNARA, /. vidi kopitiiak, a.
KOPITO, n. ungula solida, nerazdije(en papak,
kao sti) je a kima, u magarca, u mazge i a
ostalijeh zlvotina istoga roda; od ovoga su po-
stala, u prenesenom smislu, i neka druga zna-
cei'ia. — -i- .■itoji mj. negdasnega y. — Akc. se
mijena u yen. pi. kopfta. — Rijecje praslavenska,
isporedi stsluv.. ces., poj,. kopyto, ras. koiihto. —
Va^a da je isti korijen .Ho i kod kopati; nejasno
je jeli u svezi sa stvneni. i srvnem. huof, novov-
nem. huf, stnord. liofr, stsaks. i anglosaks. hAf,
engl. hoof; ali jamacno nije isto sto snskrt. sapha,
.:t'Hd. safa.
a. u prauom smi.ilii. — Izmedu rjeenikn u
Vraniicevu (,uiigula'), u Miko^ina, (,ungula'), u
Belina (,unghia intiera, non fessa, come quella
de'cavalli, muli, asini occ.' , ungula solida' 773''1,
u Bjelostjencevu. (kopito, papak , ungula'), (/. Jam^
hresicevu (, ungula'), u Stuliceva (,unghioue de'ca-
valli, muli etc' , ungula'), a Vukova (,der huf
, ungula'). Pruca so svijeh strana zadiiijemi ko-
piti. M. Vetranic 2, 167. Koii i mulac ki, kad
hoc proc mirao li, pruca se kopiti. N. Dimitrovic
KOPITO, a. .1
59. Po tlih vas co raznijeti taj koi'iska kopita.
M. Drzii 447. (Kon) kopitima zadnirai obali ga
u rijeku. B. Ka5i6, per. 45. I koi'ia potofie, ki
pod I'liin zarze, kopiti odvriSe, poleti kako zraaj.
D. Barakovio, vil. (i3. A i rije6 je : gdje kopito
kon turacki jednom stavi, da to rajesto vjokovito
lie poraste veie u travi. I. Gutidulic 452. Koi'i
kopita visoka. B. Krnaruti6 7. Zatjecam raasku
na kopita. (D). Poslov. dani6. I noj^a mi ti
pokrij 6istoin svilora do kopita. Nar. pjos. mikl.
beitr. 1, 25. (Vrag) ki s kopiti koiiskim k|ma.
J. Kavariin 409>'. (Kon) sedlom bije o javorjo,
a kopitom o rararaorjo. Nar. pjes. viik. 1, 27(>.
Labud bijo jamu kopitima, od kopitah cjepanice
skacu. 2, 34. Jabucilo krila popustio, popustio
krila do kopita. 2, 109. A sluge mu koiia izve-
dose, osedlali sedlom od pozlate, pokrili ga 6ohom
do kopita. 2, 224 — 225. U zlato su koiia oko-
vali, zlatui rati biju po kopiti. 2, 5.50. Pu6e
koza koiiu po sapima, a pokapa krvca po kopiti.
2, 559. Sto se ona ma£;Ia podignula, to se diglo
pralia od kopita. 3, 260. Ne Jubih ti p4sa medu
oci, ni tvojijeh koha u kopita. 3, 467. I sve
stavit koiiu jiod kopita. Oglod. sr. 225. Tako
me kouska kopita ne satrla! Nar. posl. vuk. 298.
Tada izotpadase konina kopita od tjerai'ia. D.
Uanicic, sud. 5, 22. Vizo laje, koii kopitom
gruha. Osvetn. 3, 8.
b. u prenesenom smislu, drveni kalup za
erep(u (a mozebiti i za iizmu). — Potordeno je
samo rjecnicima (a nase se vrijeme govori u Dti-
brovniku. P. Budmani), ali je ovo znacene hcz
siimne vei praslaoensko, jer se nalazi i u ceskom
i w polskom jeziku. — (J Belinu rjecniku : , forma
di scarpe, legno, sul quale si cuce la Scarpa'
jOalcei forma' 324'' ; u Bjelostjencevii : kopito so-
starsko ,mustricola, modulus, forma calcei' ; u
Voltiijijinu: , forma da scarpa' ,leist'; u Stidicevu:
, forma delle scarpe, istrumento de' calzolaj' ,mu-
strioula'.
e. M prenesenom smislu, vidi kopitiiak, c. —
Od XVI vijeka, a izmectii rjecnika u, Bjelostjen-
cevii (kopito, riba ,e.x genere ostrearum, ungula
ostreae'). Za tim malo stavsi, kopit navadise
Iribari), pak obid pripravise. P. Hektorovic 23.
Zeja menapade; al' bihu kopita uzrok, al jezine.
25. Ufajuc da ce bit poli kraj otoka prilipak
al kopit za moj glad obroka. £). Barakovic, vil.
332. Kopito, vrst }ustura. 81oviuac. 1880. 389.
Kopito, Pecten jacobaeus. Crikvenica. D. Hire.
d. ime bipcama.
<i) Kopito, Asarum europaeum L. (Pavic).
B. Sulek. im. 156.
h) Kopito .Geranium rotundifolium'. Vrb-
nik. D. Hire.
c) kopito koiisko, vidi koiisko kopito kod
koiiski, e, k). — Izmedu rjecnika u Stuliievu (ko-
pito konsko, trava ,erba giudaica' ,virga aurea,
herbae speeies'). Kopito konsko (prema lat. un-
gula caballina), fees, koiiski^ ko|>ito, poj. koriskie
kopyto, 1. tossilagine (u siiiskom rukopisu), Tussi-
lago farfara L. (Petter, .Sabjar) ; 2. Asarum eu-
ropaeum L. (Durante). B. Sulek, im. 156.
e. nijesno ime. — Izmedu rjecnika u Vakovu
(planina ;^i Hereegovini), I povede uz Kopito
Turke. Nar. pjes. vuk, 4, 129. — / selo u (.'rnoj
Gori. Glasnik.,40, 18. vidi i Sladojevo-lCopito.
KOPITOVANE, n. djelo kojijem se kopituje.
— .Stariji je oblik kopitovanje, — Izmedu rjec-
nika u Belinu (kojiitovanje ,ealeitrameuto' ,oalci-
tratus' 159»; ,il ricalcitrare' 615b) i u Stalicevii.
Poluvirstvo izhodi od neumiteustva broz kopito-
vanja samovojnoga ujdrzati se u zabludjeiiju.
A. d. Costa 2. 116.
2 1, KOP^iAN
KOI'ITOVATI, kipitujora, impf. vidi kopitati.
— U Belinu rjecniku: kopitovati prema tkomu
jtirar caici ad uno' ,GalcG vel calcibus alii|nein
petero' 1.58L>, i u Stuliievu: kopitovati proma
komu, V. kopitati.
KOPJ-, vidi kop|-.
1. KOPKA, /. nekakoa subara za zenskn, ito
se cini od puhovijeh koza (ovako je tuinaceno u
Bjelostjenaevu rjecniku). — U Bjelostjencevu rjec-
niku: kopka, zenska kapica .pilleus foomiuous a\
poUibus glirium'; u Voltiijijinu: ,cappollo don-
neaco di poli' .pelzhaube'; » Sluliceou iz Bjelo-
stjenceva.
2, KOPKA, /. mjesto u ledu iskopano, F, Ku-
relae, dom. ziv. 49.
KOPKA NE, n. djelo kojijem se kopka. — U
Vukovu rjecniku.
KOPKATI, kopkam, impf. dem. kopati. — Akc.
se ne mijena (aor. 2 i 3 sing, kopka, part, praet.
j)ass. kopkau). — U naie vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovu (dim. v. kopati). — U soijem je
primjerima u meta/orickom smislu. Da nijo taj
nepokorni naucnik kopkao da dozna sto se pro
niie znalo. M, D, Milicevic, zlosel. 39. Uoitela
je kopkalo. sta li to mora biti. Srp. zora. god.
1, sv. 1, str. 7. Kopkalo me, da pocisto saznara.
S. Matavu}, novo oruzjo. 75. ,Vide, kako joj
davo ne da mira, van je vavije kopka, dok nijesam
uzo ovu tandalu u ruke, pa e pro leda nekolika
puta osin'o'. (rece coek brbjavoj zeni). J, Bogda-
novic,
KOPLIK, m. mjesno ime, vidi i Kupolnik. —
U nase vrijeme. Koplik je na jugoistocnoj strani
skadarskog jezera. S. Novakovid, zem}. 50.
KOP^ACI, Kopjaka, m. pi. ime seocu u Bosni
u okrugu sarajevskom. Statist, bosn. 26.
KOPlfiAC. kopjaca, m. vidi koplauik. — Samv
u Stuliccvu rjecniku: kopjac , miles hastatus'.
KOP^ACA, /. uprav augm. kopje, ali znaci i
kopfe, i iina razlicita znacena. — Akc. se mijena
u gen. pi. kopjafea. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjecnika u Belinu (kopjaoS. ,lanoia' ,hasta prae-
pilata' 424'*), u Voltujijinu (kopjaca ,dardo' ,pfeil'),
M Stulicevu (kopjaca ,hasta, lancea'), u Vukovu
(,die fahuenlanze' , lancea signifera').
a. kopfe, sulica (oruzje u pravom smislu).
Britke vucco pod hikovim i kopjace svi imaju.
I. Gundulic 41u. Ko kopjace, ko gvozdene sesto-
perce sve vladahu, G, Palmotic 2, 317. Na gori
se vidje I'lima oruzanijeh ceta ludi, i kopjacam
oholima brijeg obastrt oda svudi. 3, 194b. Kada
bi ostrom kopjacom proboden. V. Andrijasevic,
dov. 161. Strijele imaju i kopjace. I. Dordic,
salt, 184, Sijedi za polace, a mladi za kopjace.
(Z). Poslov. danic.
b. vidi katariste. — U Vukovu rjecniku. A
kopjaca od kopja mu bjese kao vratilo. D. Da-
nicic, Lsam. 17, 7. (vidi kcpliste),
C. strijela. — U Voltigijinu rjecniku. —
Ooakovo znacene nije dosta pouzdano.
d, stap s banganetom s dodatkom da se go-
vori u Ornoj Gori.^ Vuk, rjecn,
e. preslica. u Zupani. F. Hefele.
KOPlfiACICA, /. dem. kopjaca. — Od xvi
vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu (kopjacica,
v. kopice). Brze hrte vode, nose kopjacice, ter
idu put vode. A. Sasin 145.
1. KOP^AN, adj. koji pripada kop(u. — Ncma
u narodnom jeziku, nego u knigama pisanimn
crkvenijem jezikmn ima kopiinb, t. j. kojiijnb mj.
koiiijbni.. od toga bi oblika moglo pravilno po-
1. KOP^AN 3(
stati u danasnem jeziku koi)lan (ispuredi do-
stojan). — U Danicicevu rjecnilcu: kopiinb ,hastae'
s priinjerom: Javi se zvezda ko)iilnimb wbrazomb.
Glasnik. 10, 249.
2. KOP^AN, m. vidi Kopijan.
KOP^jANICA, /. rjecica a Srhiji m va(evskom
okrugu. I. Pavlovic. — / mjestu u istom okrug a.
Livada u Koplanici. Sr. nov. 18*57. 4-19.
KOP^^ANICKI, adj. koji prii>ada koplanicima.
No boj S6 na vrati kopjanicke straze. A. Ka-
nizlic, roz. 20.
1. KOP^ANIK, m. vojnik .Uo nasi kopje, oruznn
koplem. — Moze hiti stara rijec, isporedi stslov.
kopijanik-B, nidi i kopjenik. — Izmedu rjeinika
II Belinii (kopjanik .hastato' jhasfcatus' SGfit); ,ar-
mato di lancia' ,hastatus' 102''. 424''; ,alabardiere,
portator d' alabarda' ,alabardai-ius' hi-'-; ,lan(;ia-
tore' ,jaculator' 424''), u Bjelostjenceou (kopjanik
,hastifer, hastatus, 1. laiiceatus miles'), u Jam-
hresiceou (koiganik , hastatus'), u Voltigijinti (ko-
pjanik ,lanciatore, uoino astato' ,mit eiuer lanze
bewaltnet'), il Stuliccmi (kopjanik , miles hastatus').
It Vukovu: ,Ianzoiitrager, (lanzier)' .hastatus'. —
Cvijet od Bosne tuj poginu dobrijeh vitoz kopja-
nika. A. Sasin IT.olJ. Viteze operni, kopjanice
pravi ... D. Baiakovic, vil. 3.il. Na koi'iijeh
svi Bosuaci sjaju svijetlo odjeverii, kopjanici
svim hrabreni. I. Gundulic 326. Pak vojnici
litvaoskoga kneztva slijede, svi na kohijoh kopja-
nici pod oruzjeuj bijelijem sjede. 438. Za liim
dvijosti kopjanika. P. Kanavelic, iv. 337. Sodam-
deset bojnokopjanika, kopjanika, izbrani junaka.
Nar. pjes. vuk. 2, 24(3. — U metaforickuin umislit.
Jere slidis kopjanika tvoga, vojvodu Isukrsta.
P. Posilovic, nasi. 126'i.
2. KOPJANIK, vidi Kojiijanik.
KOP^iANlNA, /. aiigiH. kopje. — U Stiilnki)u
rjecniku: kopjanina, veliko kopje .ingons kasta'.
— nepouzdano.
KOPl^ARI, m. pi. mjcsno ime.
a. selo a lUisni. Kopjari. Schem. bosn. 1HG4.
20. Na solo Kopjare. F. Jukic, zem|. 34.
1). sdo II Srhiji u okriii/ii kraijiijevackom. K.
.Tovanovic 119.
KOP^iARSKI, adj. koji pripada Kop(nniiia.
Kopjarska (opHina). K. Jovaaovic 119.
KOPLAST, adj. lanceatus, nalik na koii(i'. —
Xacineno a nase vrijeme. Po bazi bijni organ
moze biti: kopjast, ... J. Pancio, bot. 27.
KOP^iATI, kopjam, impf. kopncli. Zemjak.
1871. 2.
1. KOPJ^E, H. lancoa, liasta, nriizjc sto .ik sa-
stoji iz dujjc iiiutke kojoj je na vrhii (naj icsie
gvozdeni Hi nadni) .^ifak ; kojifein se probada ne
ispustivsi ija iz rake, Hi se baca na iicprijak'(a
(vidi a, bjj. — Naj stariji je oblik kopije, poz-
nije kopje, pak koiije. ovaj se naj mladi obiik
nalazi naj prije xvii vijeka u pisaca Barakoviea
(osim jednuga mjesta gdje iiiia gen. pi. kopaj radi
slika. vil. 63), Krnaratica (itz kopje), Radovcica,
Xanotti, xviii ima ga suagda Kavanin (ali je
nepouzdano izdane), Banovac, F. Uatic, Basic,
Radii (jedina ova dva izmedu Diibrovcana), Hajic.
ali se preko toga nalazi jos cesie stariji ublik
kopje, n. p. t(. gotovo svijeli Duhrovcana (osim
gore kazanijeh ; it Gundulica na str. 287 trcba
citati kopja, a ne kop(a), « Stavonaca Baiica,
KaniHica, Katancica, u Boinaka Lastrica, u Li-
ianina Dosena, it Dalmatinca Kacica; i ii nase
vrijeme, premda je obicnije kop}e, cuje se na
mnogo mjesta i kopje, n. p. : u Barani, Nar. [ijes.
i 1. KOP^iE, a, a).
vuk. 1, 11; It gornem primorju, 1, 53; u Crnoj
Gori, Pjev. orn. 6'>; u Bosni, Nar. pjes. juk. 70;
u Lici, J. Bogdanovic. Oblik se kopije ne samo
nalazi u knigama pisanima crkvcnijem ili^ mije-
sanijem jezikom, kao n. p. : Kopije onoje. S. Ko-
zicii 24t>, nego i docnije (pa u Istri i u nase
doba) i to Hi radi stiha, kao: Sto kopija podi-
gose. J. Palmotic 320. Pojejmo kopije, koga j'
mane skoda. Nar. pjes. istr. 2, 33. (u ovom pri-
mjcrii: A on junak koj' biJe, koj' kopiijem oba-
rase vitezove moje? Nar. pje.s. uiikl. beitr. 1, 16.
bog. 121, treba jamacno citati koji bise, koji
kopjem, kako se poznaje po metru). Hi prema
crkvenom jeziku, kao ovdje: Posle vojske kopijem
u triie, kazu judi. S. Tekelija. lot. mat. sr. 120,
14; u ovom primjent: Kopijem raiiena. S. Badric,
ukaz. 28, iHOZR biti da jn pisarska Hi stamparska
pogreska. — Rijec je praslavenska, isporedi stslov.
kopije, rus. Korii.H, ce.s. kojii, jjo^. kopia zenskoga
roda, sto moze biti i praslavensko, i tumaci neke
rijeci iHoga roda u nasem jeziku, kao n. p. ko-
pjaca. — Moze biti da postaje. od korijena gla-
gola kopati; ne cini mi se da treba misliti na
grr. xonic, veliki noz. — U suijem je rjeinicima :
It Vrancicevu: kopje ,hasta; lancea'; u Mikajinu:
kopje, sulica ,hasta, sarissa, lancea, telum, dolo,
couctu.s' ; a Belinii: kopje ,hasta' ,hasta' 366'';
, lancia' .hasta praepilata' 424-^; ,picca, legno
lungo con ferro in punta per uso di guerra'
, hasta' 562'>; u Bjelostjtncevit: kopje .hasta, sa-
rissa, lancea', v. darda; u Jambresiievu: kopje
,hasta' ; u Voltigijinu: koije ,asta, lancia, ala-
barda, picca' , lanze'; u Stiilicevii: kopije , hasta,
lancea'; kopJe, v. kopje; u Vukovu: ,die lanze'
.lancea, hasta' s primjerima: Poslije boja kopjem
u triie. Odskocilo (ili iskocilo) sunce s kopja; u
Danicicevu: kopije , hasta'. — Naj obicniji je
oblik za gen. pi. kopdja, vidi Osvetn. 2, 133. Bos.
vila. 1888. 194. ooako itci i Danicic, glasnik.
11, B; obi." 13. potvrdiije se i starijim kratkim
oblicima: kopaj. D. Barakovic, vil. 63; B. Krna-
rutic 21; * kopaj. D. Barakovic, vil. 111. 321.
jar. 29; ali gdjegdje se iialwdi i kcSpja (k6)ija:
Sunuse so s oba kraja dvijo dubrave kopja vi-
tijeli. I. Gundulic 346. 425. Koj ja vitijeh dvije
dubrave stase oda svud u cas ovi. 540. Ud
koija bi nasijeh teskijeh uzdrzano nebo bilo. Gr.
Palmotic 2, 341), tako n. p. a narodnoj pjesmi
nascga vremena: I vise ni devet bojni kopja, oko
kopla devet dobri koi'ia. Nar. pjes. vuk. 2, 305.
It cakavaca se nalazi i oblik kdpji (kopji. H.
Lucie 256; B. Krnarutic 16).
il. sa znacenem kao sprijeda.
((.) iiopce. Vbzbmb kopije. Stefan, sim.
pam. sat'. 6. Bezb strelb strejaje i bezb kopija
body. Domentijana 98. Vbzbmb... stitb i kopije.
Danilo 349. Pride na 'no mesto s lanterami
i s kopji. Korizm. 93i<'. Kopjem Isusu rebra
probode. 97''. Dvignuti tvoju glavu na kopju.
Zborn. 36>i. Ki Judi skovase ono kopije? Pril.
jag. ark. 9, 104. (1.5'20). Vidil sam, gdi slomi, u
jedno savezav, pet kopji. Jl. Lucie 256. Gdje
ti 'e kon, kopje i stit? M. Drzio 31. Kopje u
ruci sved prid nim nosaso. D. Raiiina 12''.
Oklope tko stavla, tko kopje uzima. A. Sasin
221. Hejam Aleksandrov na kopju suproc nim
iznese. Aleks. jag. star. 3, 235. Iznesose nemu
kopje elefantovo. 244. Uzrise se i udrise se i
kopija slomise. 2G1. I tolik sta vapaj po vo(/Jski
i buka, klapat od kopaj ... D. Barakovic, vil.
63. Branec me svaki cas vec kopaj slomise. 321.
Reka' bi kamen krug od bilih okopaj, vrh I'lega
pruten lug uzvisen od kopaj. 111. Kako kad na
kopje oruzan vitez gre. 319. Vitezi od kopaj
1. KOP^.E, a, a). 3
liraboti pripravi. jar. 29. Oiio isto kopjo i ostale
stvari kojijema mu su zadavali niuka. M. Orbin
23.5. Bo|o vam je smvt stifjniiti, i u boju s ko-
pjom pasti. T. Guiidulii 'J92. Gdjo u slici ogi'ia
ziva rese6i je teSko oklopje, silno carstvo tvo
poziva i ua sab]vi i iia kopje. 308— 30i). Medu
Uopja, modu nia6e proz lod tece i proz vodu.
309. Ko kra|eviA silna cara kop|a (e.itaj kopja)
slomi, sabje skrSi. 287. Svo (djevojcice. bnjne)
u nikah kopja noso a u ociju dr/.e strijele. 331.
Medu kopjim, medii macira druzicu te verna
svuda. 339. A na kopja zgar nabili buduoi im
S;lave opota. .")59. Ja odredih raoje prsi sipu
kopja. I. V. Bunifi, mand. 2.5. §cit s kop|eiu.
B. Krnarutic 12. Toga kopjo brkne, toga kon
potare. 18. Ne bih protiv liemu dvigal kop|e
raoje. P. Radovfeift, na6. 17.5. Tu cinise stra§na
dila 3 kop}i, s maci. I. Zanotti, skaz. 13. Trka
koi'io, kopja vlada. .T. Kavaiiin 274'. Pavo ko-
pjem prohjen svr.si muku. 307h. Jere su otvo-
lona prsa .s kopjom. A. Bacic 88. On ga nasto-
jaso .s kop}om udariti. J. Banovac, pred. 36.
Vidi mu otvoriti ranu s jeduira kopjom. prisv.
obit. 58. Neprijat6|i nasi uzdaju so u mace,
kopja. F. Lasfcric, test. 20:i-. Naostrice tvrdu
srobu za suHcu iliti kopje, ned. 391. Cavle,
kopje i kriz sveti. A. Boskoviceva u I. M. Mattel
35,3. Hotijuci u lovu zvirku kopjera udariti. A.
Kanizlic, kam 2.53. Zabacivsi stit i kopje. (364.
Bi raiion kopjem. F. Matii 39. Iza boja kopje
u trnjo. (Z). Poslov danic. Tu je koiia odsjeia
prema dvoru Ivanovu, svu na kopje zatekla I'jepu
hrvatu (sic) gospodu, i na kopje zatekla Ivana
Hrvacanina. Nar. pje-s. bog. 103. (Ovdje ,in pro-
cinctu', ili tacnijc ,iu armis' pod oruzjem. V. Bo-
gisic. 375). Brko imal do raraena, kopjem Turak
prometival. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 16. Kopja
ce se pokrsiti. V. Bosen 228''. Sure zetu igre
zametnuse, iznosose na kopju jabuku. And. Kacic,
razg. 1.54''. Sikuci se i s kopjim boduci. kor.
322. S glavom na kopje nabodenom. I. J. P.
Lucie, razg. 104. Nejaki je Jova dorastao do
vranoga koiia i do sedla, i do kopja i do britke
sable (vidi 1. do, I, 3, a, a)). Nar. pjes. vuk.
1, 575. Kopjera juuak bistru vodu muti. 1, 585.
Uzja MiIo§ pomamna kulasa, pa okrenu od b'jela
satora zametuuvsi kopje naopako, govoii mu
srpski oar Stjepano: ,No nos', sinko, kopjo na-
opako, veo okreni kopjo u napredak'. 2, 145.
Dok satrso ona kopja bojna, potegoso perne
buzdohane. 2, 282. Tu su mloga kopja izlo-
mjena. 2, 294. Uprtio kopje na ramona. 2, 352.
Kad to vid'li kiceni svatovi, naopako kopja okre-
nuse. 3, 523. Nakom boja kopjem u triie. Nar.
posl. vuk. 188. Pa ga (simce) davolski car nabio
na kopje i nosio na raraenu. Vuk, nar. pjes.
2, 84. Da ga pribodem kopjem za zemju. D.
Danioid, Isam. 2(), 8. Krs kopaja a zvoka sa-
baja. Osvetn. 2, 1.33.
ft) kaza»o je sprijeda da se koplem itdara
na neprijateja na dva nacina: soa je prilika da
se u primjerima kod a) (koji nijcsii iz narodnijeh
pjesama) niisli na pr»o. u narodnijem se pjes-
mama ne zna svagda, koji je nacin, ali se u ne-
kijem to posve dobro zna. evo nekoliko primjera :
ua) za prvi nacin (kad se ne ispusta kop(e iz
ricke). Pak ]ioteze kopje ubojito, pribode ga u
zelenu travii. Nar. pjes. vuk. 2, 153. Koga Marko
kopjem udarase, preko sebe liega preturase. 2, 252.
Koji ono dobar junak bjese, sto dva i dva na
kopjo nabijaV 2, 314. Na Ivana juris ucinio,
gleda kopjem u srce junaka; klece dorat u ze-
lenu travu, Ivu kopje visoko nadraasi, ne moie
mu kalpak oboriti, a kamoli raniti junaka; manu
4 1. KOP];.E, a, e).
sabjom SenkoviAu Iva, agi kopjo do ruke pro-
so6e. 3, 397. — hit) na dragi naiin (kad se baca
koitle). Baci kopje bijelo Latinco na Milosa u
prsi junadke; Milos dr/.i zlatna Sostoperca, na
nogajo kopje do6ekao, probio ga na tri poloviuo.
Nar. pjes. vuk. 2, 146. Pusti kopje MiloS Voi-
novic, te prikova bijelo Latinfie, prikova ga za
Ledanska. vrata. 2, 146. To mu re6G, bojuo
kopje puSti, . . . kako kopjo na ])lanini zviznu,
soko dogo jiado na kojona, iznad I'lega kopje pro-
letilo. 2, 282. Pak poteze svoje bojno kopjo,
da udari Krajevica Marka. 2, 407. Baci kopjo
orni Arapine, da udari bolesna Doj6ina. 2. 467.
Od kopja je gilifc nacinio. 2, .560. Ako li ga
kopjem no pogodis. 3, 387.
c) tiz kopjo stoje iesto, osohitn u poeziji,
neki adjeklivi kao pridjevi koji bi toboze islicali
kakvii osubinu ali se uojyce kazii o kakoom mu
drayo kopju. lakovi su pridjevi : bojno (vrlo ceslo),
ubojito, ubojno. Bojnim kop(j}im ki slovete. M.
Vetranic 2, 478. Pak jadno za time, na drvu
gdi bise, zlim kopjem bojnime prsi mu ranise.
D. Raniiia 1481>. Da se u srpe kopja bojna
ukrive. I. Dordi6, uzd. 137. Tko kripko srco
imsi, bojno kopje hitro prima. V. Dosen 1". U
ruku se bijaSe bojna kopja dobavio. Nar. pjes.
bog. 9. A bojno je kopje polozio medu usi dobru
konu svomu. And. Kacic, razg. 2541'. a do kona
i do bojna kopja. Nar. pjes. vuk. 2, 75. Kra-
jeve ga docekaje sluge na maceve i na kopja
bojna. 2, 113. Na bojna se kopja udarise. Pjev.
crn. fil*. Pred cadorom do tri bojna kopja. Nar.
pjes. juk. 70. Bojnim kopjom i vitim tetivom.
Osvetn. 2, 64. Bojna kopja kauo gora steca.
3, 113. — Dadoso mu kopje ubojito. Nar. pjes.
vuk. 2,^138. Pa uzimje kopjo ubojito. 2, 248.
Pa se Sarcu na raraena baca, a uprti kopje ubo-
jito. 2, 350. — I ubojna kopja uzimase. 3. .381.
— vito (orln ceslo prije nasega vremena ; neiiiam
nijednoija primjera iz narodnijeh pjesama ooogn
oijeka). Jer kada ti pade, nam se stanovito u
rukah prijjade mac i kopje vito. H. Lucie 238.
Tore to mu vito kopje na poren soitak prija.
Nar. pjes. ii P. Hektorovic 21. Tako rai moga
vitkoga kopja. M. Drzic 173. Vito kopje ne je
igla. I. Gundulic 332. Zatjoca ga i poziva s bi-it-
kom sabjom, s kopjem vitijom da izide noj pro-
tiva. 342. On na.konu s vitijom kopjem i s pe-
renijem stitom stoji. I. Gundulic 428. Vitijom
kopjem srca bije, britkijem macem ziie zivote.
446. Vito kopje. G. Palmotic 1, 360. 2, 83.
Stijezi olioli, kojija vita. B. Bettera 26. Nijesu
turska kopja vita toli suazna. J. Kavaiiin 215*.
Vita kopja kano gora gusta. Osvet. 2, 111. Ko-
liko vitih kopaja u djece negove. Bos. vila. 1888.
194. u jednom primjera: uvito. Korugva im
mnoz razlika vrhu kopja trepti uvitih. I. Gun-
dulic 425. — rjedi su pridjevi: ostro. Gdje mi
gnivno rastvorise s ostrijem kopjem slavne prsi.
A. Vitajii, ost. 286. Ostro kopje podsmijeh sami.
.1. Kavanin 199''. Pa potrzo bojno kopje ostro.
Nar. pjes. vuk. 3, 396. — juto. ^utim kopjem
satarisati. A. Kanizlic, kam. 49. — zlo. Zlim
kopjera bojnime prsi mu raniso. D. Kanina 148b.
— tosko. Tesko kopje. G-. Palmotic 1, 120. —
junacko. Sutra raene poziva na junacko bojno
kopje. Nar. pjes. bog. 47. — vitesko. A sadi ti
vera budi, Radosave, Vladkova, vitezko kopje...
Nar. pjes. u P. Hektorovic 21.
fl) vidi kostajnica, kostolovka, kostunica.
e) katkad se kopje (s tape strane) zabada
u zemju. Na vrh glave Saulove stoji kopje za-
bijeno u zemju. D. Basic 148. Vise glave kopje
udarise. Nar. pjes. vuk. 1, 11. A vise mi glave
1. KOP:^.E, a, e). 3(
kopje posadite, a za kopje moje ilora privezite.
1, 394. A barjake nuz dvor prislonise, bojiia
kopja u dvor udarise. 1, 535. A davo udari
kopjem u zem|u 2, 84. Na kuli je kop|e uda-
reno, na kop|u je od zlata jabuka. 2, 148. Pa
udari ko|i|e u ledinu, za kopje je privez'o Sarina.
2, 248. Pred cadorom pobijeiio kopje, a za kopje
vranac koiiic svezan. 2, 272. Saul lezase i spa-
vase izmedu kola, i kopje mu bjeSe celo glave
))obodeno u zemju. D. Danicic, Isam. 26, 7.
f) k()p(e (u pravom smislii) moze se upo-
trehlanali i kao mjera za dulinu. Mladi Jovo
kona igra, u livadu kopje mjeri . . . Vila Jovu
govorila: .Sto livadu ko]ijem mjeris?' Nar. pjes.
vuk. 1, 53. Kopajte mi raku u poju siroku, dva
ko|iJa siroku, cetiri dujjacku. 1, 393. (Kulas) po
tri kopja u jirijeko skace, po cetiri nebu u vi-
sine. 2, 140. Doklen sunco dobro kopje ne
oskofii. Nar. prip. vuk.^ 263 (vidi i driigi primjer
H Vukovu rjecniku). Krasna lioa, visok kao kopje.
P. Petrovic, gor. vijen. 82.
(/) u metaforickom smislu. Vitez koga
krunom kopje obdari. I. Gundulic 313. Mre
branitej na§ hrabreni, vito kopje, stit pereni sve
latinske zemje pada. G. Palmotii 2, 83. Kopjem
srebrnijem boj biti. (D|. Poslov. danic. Udri ovu
moju otvrdnutu [lamet ostriin kopjom Jubavi
tvoje. F. Matic 102. I nek bojno kopje ])rime,
bojno kopje od kriposti. V. Dosen 10''. Pak je-
zicna ko]ija dizu do nebesa da dosizu. 185*. Ma-
rija ko])Jem bolesti ustrijelena. L. Kadic 49.
b. motka na kojoj stoji sto vezano ili driik-
cije pricvrsceno, da se na noj moze nositi.
it) za harjak, vidi katariste. motka je u
ovom slucaju cesto posve nalik na pravo kop\e.
Barjak nosi od crjene svile, na liem cimer odovud
iiiagarskog, a odonud krajestva horvatskog, kopje
zlatno, kita visi zlatua. M. Katancic 69. Te on
razvi svilena barjaka, okrvavi na kopju jabuku.
Nar. I jes. vuk. 3, 463. Motku, na kojoj crkvena
litija, |ia barjak, pa zastava visi, zovu , kopjem'.
({ Lici. J. Bogdauovic. Kopje, stap na koji so
mece barjak. u nase vrijome u Stonu : ,Blizu
kuce zasadeno mu je kople'. M. Milas.
h) kopje, duga lijenka na kojoj su natak-
nute osti (inace ostij). L. Zore. (riba se i pra-
vijem kopjem, vidi : Kod uoinog ribana na Visu
obicavaju zbosti ribu kopjom ili prisjec maoeni.
L. Zore, rib. ark. 10. 331).
c) u jednom primjer ii xvii vijeka: u kriza
diiji dio sto se drzi a rakama, kad se nosi kriz.
Kopjem od kriza udara u vrata. B. Kasi6, rit.
315.
2. KOP^iE. n. imc planini. — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Vukovu (planina u Herce-
govini) s primjerom: Neka bjezi uz Kopje pla-
ninu. (Ogled, sr. 94).
KOP^iECAN, kopjecna, adj. koji pripada kop^u.
— U Stulicevu rjecniku: kopjeoan ,hastae, lan-
ceae' s dodatkom da se nahodi u G-undulica('^).
— nepouzdano.
KOP^EN, adj. postaje od kopje. — U dva
jirimjera xvii i xviii vijeka: u prvoiiie (pisano,
mozehiti stamparskom grijeskom, koplen) jamacno
znaci: oruzan kopfcm; u drugome moze biti: nalik
na kopfe. Trojica jizdise Majarov koplenih. I.
T. Mrnavic, osm. 45. Kod sebe drzase jednu
malu partizanu kopjeno oruzje. Nar. pjes. bog.
182.
KOPJ^ENICA, /. ime selu u liosni u okrugu
biliackom. Statist, bosn. 48.
KUPl^ENIK, ?H. vidi 1. kopjanik. — Oblik ko-
pjauik vaja da je u nasemu jeziku obu'niji, ali
V
i KOPNIK
kopjenik moze biti praslavenska rijei, isporedi
ras. KoneiiHHK'L, ces. kopenik, poj. kopieuik. —
Izmedu rjecnika u Mika(inu (kopjenik ,hastatu3
miles, laneeatus'), u Stulicevu (kopjenik, v. ko-
pjanik), « Vukovu: vide kopjanik s primjerom:
Kucajinska bojna kopjenika. (Nar. pjes. vuk.
2, 482). Kopjenike sa strane pustise. I. T . Mr-
navic, osm. 5G. Tu se siku pisci i konici, tu se
bodu silni kopjenici. And. Ka6ic, razg. 234".
KOP^ENE, n. djelo kojijem, se kopi. — V
Bjelostjencevu rjecniku.
KOP^ETINA, /. augm. kopje. — U Stulicevu
rjecnika : kopjetina ,ingens hasta'.
KOP^EVAC, koplevca, m. u Stulicevu rjec-
niku: kopjevac, v. kojijanik. — nepouzdano.
KOP^EVIC, m. prezime. — isporedi Kopijevio.
— pisano Kopjevii xviii vijeka. And. Kafiic, kor.
453. — I kao mjesno ime. u Vukovu rjecniku :
zidine od namastira negdje u nahiji sabackoj.
KOPl^iEVlil, m. pi. ime zaseoku u Bosni n
okrugu travnickom. Statist, bosn. 69.
KOP^jIGA, vidi 4. ko|iica.
KOP^iiCE, n. dem. kopje. — Nalazi se samo
oblik kopice (mj. kopjice). — Moze biti i stara
rijei, isporedi stslov. kopiioe (kopijee), a i pra-
slavenska, isporedi ces. kopice ; onaj oblik postaje
od kopije. — Izmedu rjecnika u lielinu (,lancetta,
dimin., lancia piccola' ,Ianceola' 424*), u Volti-
ijijinu (vidi da(e), u Stulicevu (,lancetta' ,parva
lancea'). Mo'e vito ko|jice. M. Drii/: 33. — U
Voltigijinu rjecniku ima: ko[iiee, f. pi. ,lancetta'
jlanzette, lasseiseu'. — Ovo je znaceiie jamacno
izmi.s(eno prema tal. lancetta ; a pisac .je grijeskom
shvatio kao da je mnozina zenskoga roda.
KOP^INE, /. pi. ime mjestu u Srbiji u okrugu
jagodinskom. ZemJu u Kopjinama. Sr. nov. 1875.
513.
KOP^jISTE, ft. uprav drvo u kopfa, pa moze
znaciti Ho i 1. kopje, b, i motku uopce. — U ca-
kavaca ima so mj. it. — U svijem primjerima
stoji i mj. ji (kopiste, kojiilde). — Od xvii vijeka,
a izmedu rjecnika u Vrancicevu (kopisce ,pertica')
gdjc se naj prije nahodi, u Bjelostjencevu (ko-
pis6e, stanga, v. drug; drzalo kopja), u Voltigi-
jinu (kopiste .pertica, stanga' ,stange'), u Stuli-
cevu (kojiisce, v. lijenka iz Bjelostjenccva). Eaz-
viti ga (barjak) na kopistu hrvatske samostal-
nosti. M. Pavlinovic, razl. spis. 308. Kopisce,
1. drvo na koje je kopje nabjeno. 2. vitka motka
na koju se nadijevaju osti, zastava itd. M. Pavli-
novic.
KOPI^OMETANE, n. samo u Stulicevu r.jec-
niku : kopjometane ,jactus lanceae'.
1. KOPNiCA, f. vidi kopnina. — Unase vrijeme
u Lici. ,Pusti ovou u ko|inicu jia so ti onda za
riu ne staraj'. J. Bogdanovic. ,Pusti ovcu u
kopnicu, a ciganku u selo, ])a im se ne boj zla'.
u Dobrosolu. M. Medic.
2. KOPNICA, /. grob, isporedi kopati, 1, e. —
Samo ujednoga pisca xviii vijeka. Sto 'e crkvena
iziskovat joster mjesta za svoj pogrebV nek kop-
nica smradna jude Ijepsa otara svetijeli bude. J.
Kavanin 281). Nakon godist nikolice nasa.st
tijelom na prinose, gtijenu jaci od kopniee htijuc
odklonit ne mogose. 325'''.
3. KOPNICA, /. kojica na hajincu ienskom.
Tordinci. D. Hire.
KOPNIK, m. mjesno ime. — Pomine sr xvii
vijeka. Uze uz Savu druga m.wta: Kojinik . . .
P. Vitezovic, kron. 136.
20
KOPNINA
Mr,
KOrNOPISJE
KOPNINA, /. mjesto ydjc je snijeg okopnio,
pa i uopce mjesto gdje nema snijega (vidi zadni
prinijer). — Mislim da se akc. mijena ne samo
u voc: kopuiuo, kopiiine, tiego i u dat. sing.
kopniiii, u ace. sing, kopiiiuu, it nom. i ace. pi.
ki'ipniiie. — U nasn vrijemc. a izmedii rjeSnika u
Vukovii (iSclmeeloser platz' , locus nivibus vacuus').
Na kopnini bolan Jova lo/.i. Nar. pjos. vil. 1866.
501. Tu je zimi kopnina kao loti. S. Lubisa,
prip. 96.
KUPNITI, kopnim, impf. rastapati. — Dosta
se rijetko nalazi; moie biti da je nacineno kao
kauzalni glagol prema kopiieti (vidi). — Akc.
kaki je u praes. taki je u impf. kiipnah, u aor.
2 i 3 sing. k6pni, u ger. praes. k6pue6i, u part,
praet. pass. kopAen ; u ostalijem je oblicima onaki
kaki je n inf.
a. aktivno. — U dva primjera xvi i xviii
vijeka (u obadva u metaforiikom smislii), a iz-
medu rjeinika u VoUigijinu (,liquefare, struggere'
,zerschmelzen, auHoaen'). Kad li o6i ne svrne,
takmenja kojim ni', uziie, umara, raz6ina i kopni.
D. Rai'iiua lOlh. Blago on (bogatac) 6udno ko
sadrije, plaho kopni i razlije. J. Kavaiiin 48*.
b. sa se, rejleksivno, kopneti. — U Mika^inu
rjeiniku: ,apparet terra, ut fit in liquefactione
nivis vel in aquae recessu'; u Bjelostjencevu :
kopni se ,terra apparet ut fit in liquefactione
uivium, 1. recessu aquae ; terra exsiccatur' ; «
Stulicevu uz kopni ti (kopneti).
KOPNO, n. terra, terra continens, aridum, sic-
cum, ze?n(a, kraj, suho, ono na cemu nema vode,
isticuci da nije more pa gdjegdje da nije ni
druga voda (rijeka ; jczero itd.). moze se (kao u
naj prvom primjera) istaknuti u uzem smislu kao
veliki prostor suhe zemfe (,terra continens') na-
suprot ostroa. — Rijec je praslavenska, isporedi
stslov. koptno, (malorus. kIiiho ,thauwetter'), ces.
kopno. — Nije dosta jasna rijec: neki skvacaju
kao da je sredni rod od adj. kopan, all se i kod
toya razliino moze mislili, jeli sadasne znaiene
u rijeci kopno postalo od drugoga Hi od trecega
snaiena u kopan (vidi n. p. kopno, zeme kopnd
,nicht gefrorner, hackbarer boden'. J. Jungmaun,
slovnik cesko-nemeckj') ; moglo bi se pomisliti i
na postane od kopa, kao da se hoce kazati da
zem\a nije ravna kao more (da su po noj kope) ;
po svoj prilici bice naj prvo shvacane (oidi kopan,
b i kopneti) naj bole, ovako misli i Miklosit (kao
pravi siipstantiv). — Nema nijednoga primjera
iz pisaea Bosnaka, kao da je rijec poznata samo
po zapadnijem i sjevernijem krajevima. u nase
vrijeme moze biti da je narodna samo u sjevernoj
Dahnaciji i kod nekijeh iakavaca. — Izmedu
rjeinika u Mika^inu (kopno, suho, zemja ,t6rra'),
M Belinu (,k6pno' , terra, il continente' ,t6rra'
729*), u Bjelostjencevu (,contiuens'. 2. kopno, pri-
toplo ,terra exsiccata'), ti VoUigijinu (,continente,
terra ferma' jfestes land'), u Stulicevu (,terra';
kopnom i morem, na kopnu i na moru , terra
marique'), u Danicicevu (koptno , terra continens').
Ne bi mogli letinb sb lotokb skupiti kako to i
3 kopna. Spom. sr. 2, 96. (1409). Po moru, jio
kopuu. Transit.. 62. Na kopno i na more. §. Ko-
zifiid 43a. Rece Bog: ,Da se skupe vode, koje
pod nebom jesu, u mjesto jedno i prikazet se
kopno' . . . Imenova Bog kopno zemjom ... N.
Ranina llSb. gen. 1, 9. 10 (malo prije oooga na
istoj strani rijecju kopno zlo se prevodi lat. fir-
mamentum: Rece tadaj Bog: ,Budi kopno usrjed
voda i razdijeli vode od voda'. I u6ini Bog kopno.
gen. 1, 6. 7). Po kopnu i moru ako 6es krajevat.
M. Vetranii 1, 49. Po kopnu i vodi. 1, 52. I
kopno tko hodi ... 2, 37. Hotei^i po kopnu
pojti. Anton Dalm., nov. te.st. 204b. act. ap.
'20, 13. Kopnom koii i hrabri vojnici a po moru
razliko plavi gledajuii. P. Zorauic 42". Otok
bise podaleko od kopna fcineskoga. B. Kasi6,
fran. l',)5. Ni koj)na ni mora . . . gdi Zadar ne
prista. i). Barakovi6, vil. 102. Sam ta put od
gore ua kopno izhodi, u istok od zore na vrata
izvodi. 106. Ne vidjah suna§ca . . . ni kopna ni
kraja. 29'). Hi putnik kopnom jase il' pomorac
more brodi. I. Gundulid 287. On na moru Turko
pobi, a na kopnu ti ih pridobi. ,371. Gladni u
kopnu, zpdni u vodi. 517. I po kopnu i po vodi.
tr. Palmotic 1, 170. Ti cos kopnom put uzeti.
P. Kanavelic, iv. 367. Za te ajer, kopno, vode
jatom, stadom, ribom rode. J. Kavahin 14l>.
Kopna i mora nu delije, grada i krala braniteji.
111". Svak bjeXi od umora prjeko kopna, prjeko
mora. 147''. Tu u greb kopna na visoko pri-
tiska ga kami. 178ti.. Kopnom, morem, u ratu
i miru. 203''. Na kopnu i na moru razbio Ri-
m|ane. I. Dordic, ben. 121. I s kopna i od mora
na zidove navaliSe. A. Kaniilii, kam. 825. Da
od kopna odveze se malahno. S. Rosa dl^. Potom
sta na kopno, bi odveden od vojnika. D. Basic
198. Posli toga poce sa svih stran, s kopna i
mora grad biti. And. Kafiic, razg. 157. l5ruga
vojska rimska dode u Dalmaciju po kopnu. kor.
319. Pokaza se kopno. D. E. Bogdauic 2. Da
do kraj kopna dopre. A. Kalic 482. Voda kopno
cinila se. N. Marci 107. Sved se oudim ja u
meni, ko me more ne utopi, al' mi kopno jaz
pakleni ne rastvori i priklopi. 100. Plavcica je
sla po koj)nu. Nar. pjes. istr. 6, 9. Brod, ki 6e
hodit po kopnu kodi po moru. Nar. prip. mikul.
75. Lijepa svijeta kano gorskog cvijeta, sineg
mora, kopna prisumita. Osvetn. 3, 20. Crveni
Hrvati dobrim dijelom hajdukovahu i morem i
kopnom. M. Pavlinovic, razg. 30. Kopno , terra'.
M. Pavlinovic. Kopno , (terra) continens'. D. Ne-
manic, Oak. kroat. stud, iiftsg. 20.
KOPNOMJEEAC, kopnomjerca, m. geometar,
mjernik, zemlomjerac. — U Belinu rjeiniku : ,geo-
metra, misuratore della terra' ,geometra' 341*; u
Bjelostjencevu: (kajkavski) kopnomerec, v. zemjo-
merec ; u VoUigijinu : ,geometra, agrimensore'
,erdmesser'; u Stulicevu: ,geometres'.
KOPNOMJEEAN, kopnomjerna, adj. koji pri-
pada kopnomjerju, geometriiki, mjerstven. — U
Belinu rjeiniku : kopnomjerni ,di geometria' ,geo-
metrious' 341*; u VoUigijinu: kopnomjerni ,geo-
metrico' ,geometrisch' ; u Stulicevu: ,geometricu3'.
— U Stulicevu rjeiniku ima i adv. kopnomjemo
jgeometrice'.
KOPNOMJERJE, ». geometrija, mjerstvo, ze-
mjoinjerje. — U Belinu rjeiniku : kopnomirje
.geometria, quella parte di mattematica clie versa
intorno il misurar la terra" ,geometria' 341 ; M
VoUigijinu : .geometria' ,erdmes3kunst' ; « Stuli-
cevu: ,geometria'.
KOPNOPISALAC, kopnopisaoca, m. geograf,
zemfopisae. — U Stulicevu rjeiniku: (grije.skom)
kopnopisaoc jgeograjjhus'.
KOPNOPISALSKI, adj. koji pripada kopno-
pisaocima. — Samo u Stulicevu rjeiniku: ,ad
geographiam pertinens'.
KOPNOPISJE, n. geografija, zemjopis. — U
Belinu rjeiniku: ,geografia' ,geograpliia' 341"; u
Bjelostjenievu : kopnopisje, navuk zemelskoga la-
daiia ,geographia' ; u VoUigijinu: ,geografia' ,erd-
beschreibung' ; u Stulicevu: ,geographia'. — I u
Belinoj knizi: Kako onom ufioniku koji bivsi
KOPNOPISJE
KOPNRTI. b, h).
nastojo ua kopuopisje, cii'iase luu se velika .stvar
ovi okolis zemalski. A. d. Bella, razgov. 181.
KOPNOPISNIK, )». u Stiilici'vii rjcinilm : v.
kopnopisaoc.
KOPNORASPISALAC, kopnuraspisaoca, m. vidi,
ko[>noplsalac. — U Belinu rjecniku: kopnorazpi-
salac ,g6oo:rafo' ,geographus' 311'>.
KOPiSTOEASPISNIK, m. vidi kopiiopisalac. —
U Bjelostjenceini rjecniku: kopiioraz|iisnik, znan
zomolskoga ladaila ,geogra]ilius', in Voltiijijinu:
igoografo' lOrdbeschreiber'.
KOPNOTEZACKI, adj. koji pripada kopno-
tezanu. — Stimo u Stalicevu rjecniku: (po dii-
hrovaekom goi>ora) kopnotezaski ,ad agrioulturam
S])actans'.
KOPNOTEZANE, n. ratarstvn. — Samu u
Stulirevu rjecniku: v. zemjotezane.
KOPNOTEZATE^., m. ratar, tezak. — Samu
H Stulicecu rjecniku: ,agrioultor'.
1. KOPNUTI, kopnem, pf. kopati, znaci samo
jednoin udariti mutikom Hi drugijem orudem u
zemfu kod kopana, Hi se maze shvatili kao dem.
kopati. — Ima i ce.i. kopuouti i rus. KoiiHyn,,
ali va(a da nije praslaoenska rijec, jer hi u ovum
slucaju po sooj prilici p ispalo ispred n, isporedi
kanuti, toiiuti, prionuti, usnuti. — U kr'iizi pi-
sannj crkveiiijem jezikom, i otale u Daniciceou
rjecniku kopiiuti ,fodere'. Malo kopnuvse. Do-
ineutijan'J .i'J.
2. KOPNUTI, kuiuiein, iinpf. nidi kopneti. —
IJ jednoya pisca xviu vijeka. Cutira zivot moj
kojinuti. G. Pestalic 31. Srce mi kopne. 183.
KOPNA, /. kopane, okopavane. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (,das um-
graben, umhauen des weinbergs, des kukuruz-
ackers' ,fossio'). Iza kopiie zabadaj kolice. J. S.
Rejkovid 132. Nase su tri kopne franouskima
u vremenu jeduake. P. Bolii, vinod. 1, 218. Ne-
urediia i neva}ana kopiia slu/.i ovima travama
da boje rastu. 1, 224.
KOPNACA, /. u tiarodnoj zayoneci naseya vrc-
mena. Skoci koza kopiiaca, na glavi joj pogaca,
iz pogaoe devet stapa, a iz Stapa devet kolafia.
odgonet^aj : piloca (konska). Nar. zag. no v. 170.
KOPNAE, m. ime livadi u Srbiji u ukrugu
ruprijskom. St. nov. 1875. 1308.
KUI'NENE, H. djelo kojijem se kopnt i kojijent
■sc k'dpni. — Stariji je obtik kopiienje. — I! tri
rjecnika (u sva tri yrijeskom mj. prvoga n ima n).
a. vidi kopneti. — V Belinu rjecniku: kop-
nonje iliquefazione, il liijuefarsi' ,liquesc6re' iil»;
jsvenimento, il venir mono' ,defectio' 71t)".
b. vidi kopniti. — U Voltiijijinu rjecniku:
.liquofazione' .zerschiuelzung', i u Stulicevu: ,li-
quefazione' .fusura'.
K(JPNETI, k6pnim, impf. tabescere, rastapati
se, upyrav o snijegu, pa i o mrasu, o ledu, a (naj
cesce) u pisaca u pretiesenom smislu. — Akc. se
mijena u praes. 1 » 2 pi.: kopnimo, koimite, i u
ger. praes. kopn^ci. — -lie- stoji u juznom go-
voru mj. neydainega nje (ne), te u istocnom glasi
k6paeti, u zapadnom k6pniti (cesto se ovaj oblik
nalazi i u pisaca koji u ostalome pisu po juznom
govoru). — Bijec se nalazi samo ujuinijeh Sla-
vena i u Malorusa, isporedi novoslov. kopneti,
hug. snegot kopni, malorus. koiihhtm. — Kadi
postana vidi kod kopno. — U nasemu se jeziku
nalazi od xv vijeka (vidi b, b)).
il. u pravom smislu. — Izmedu rjecnika u
Belinu (_kopniti ,liquefarsi, disfarsi, distrugorsi'
,liquiesoo' 441=*), u Stulicevu (kopniti .liquefieri,
liquescere, dostrui, seusim conliui'j, u Vukovu :
jSchmelzeu' ,Uqu6sco' (,vom .'ichiiBe, aber audi
vom abliegen der reifen wassormolone'). Da
ovako vik ne stoju jak prid suncem led kopneci.
N. Naleskovic 1, 171. Kad snig kopni. D. Zla-
taric 56'>. Snijeg s planinskijeh kopnec vrha sto
uze goram, rijekam poda. I. GunduliA 3U. Snijeg
s visocijeh vrha i brijega kopnec ... P. Kana-
velic, iv. 83. Da se uzdrzi snijeg planina, treba
ga JR sakrivati . . . ere kopni i razcidi. J. Ka-
vanin 368b. — Metaforicki. Kada joj niz obraz
dosti suz ue steee, da ja miiah: kopni mraz. §.
Mencetic 284. Neka poslije budem u nomu va
vijeke negovijein plamima kopniti Jubeci te i
hvaleci. I. M. Mattel 255. — 0 zemji na kojoj
se rastapa snijeg. Kad je zemja ill ledom po-
plooena ili snijegom pokrivena, tuzne pticice . . .
mecu se protrnute polumrtve gdje god vide da
kopni zemja. B. Zuzeri 209.
b. u prenesenom smislu, slahjeti, ceznuti, gi-
nuti, 0 tijelu i o dusi, radi tjelesne bolesti, ali
cesce radi zalosti, straha, i osobito radi zeje i
^ubnvi (vrlo cesto u pisaca). — Tzmedu rjecnika
u Belinu (kopniti ,cousumar3i a poco a poco'
,paulatim confici' 221b | ,morirsi di voglia di
qualche cosa' ,desid6rio rei cujuspiam extabes-
cere' 497b; ,3truggersi, crepare di dolore' ,confi-
cior' 714*; .mancare, venir meno. tramortire'
,animo deficere' 4o6'i; ,svenire, venir meno, tra-
mortire' ideficio' 716*), u Voltigijinu (kopniti
,svenire, tramortire' ,in ohnmacht fallen'), u Stu-
licevu (kopniti za koju stvar ili za kojom stvarju
,desid6rio alicujus rei extabescere').
fi) preneseni se smisno isporeduje s pra-
vijem. Kopnim kako led. §. Moiicetio 12. Tuzni
moj obraz, koji te svud slijedi kopneci kako
mraz. N. Najeskovic 1, 177. Da voce nebog ja
ne kopnim kako led, kadno me obasja suncani
tvoj pogled. 2, 7. Na presu neg kopni kako led
ali mraz. 2, 71. No bih ja blijed obraz ovako
nosio, ni kako led ni mraz prid suncem kopnio.
2, 116. Neg cinis svaki cas, jedina gospoje, da
kopnim kako mraz prid suncem ja stoje. '2, 13G.
Kopnim jakno mraz. M. Drzic 73. Kako na
suncu led prem kopni zivot moj. P. Zoranic 3^1.
Blazeno bljedilo, ko stece moj obraz, kopneci
nemilo, na suncu kako mraz. D. Ranina HQ'^. I
kopnec kako snig na suncu ali mraz, blidilom
tamnime pokriju moj obraz. 101b. Kako kopni
ona gruda snezana, 'nako kopni srce moje za
tobom. Nar. pjes. vuk. 1, 403. Tako je kopnila
kao snijeg na jugovini. M. D. Milicevic, omer. 41.
h) uopce. A sada kopnimo prez tebo ostali.
M. Marulid 65. Ki vene trepteci i kopni i preda.
il. Vetranic 1, 399. Predah u sebi kopueci.
2, 185. Zitka moga tov ki gine kopneci. P. Zo-
ranic 4b. Vene, cezue, gasne, blidi, sahne, gine,
kopni, taje. A. Cubranovic 153. Blazena na svit
saj budi vik po sve dni studena sumna onaj kom
srce sve kopni. D. Ranina 65b. Gorec (ja) kako
suho drvo ali jedna svioa, gasnu, ceznu, blidu,
venu, kopiiu i ginu vike. 105a.. Cje6 cesa sved
preda i kopni zivot moj. F. Lukarevic 214. Da
cezne, da preda, da kopni i trna. A. Sasin .305.
Kopni zivot moj. A. Gucetic, roz. jez. 206.
Kopni, uzdise, stine, gori, cici, place. I. Gun-
dulio 457. Sad s pogleda lijepa i draga sahne,
gine, kopni mlada. 460. Za lie uresom salmo i
blidi, taje, vene, kopni i gine. G. Palmotic 1, 251.
Da bude (duSa) zudit i kopnit. P. Radovcic, nac.
485. Sveder kopui i preda. P. Kanavelic, iv.
117. Venem, stinem, kopnim, blidim. A. Gle-
devio Gl*. Ognem Bozje od |ubavi knpno i staju
ne uaravi. J. Kavanin 514:>. Da blidis, da foziios,
KOl'NR'PI, 1). h). Hi
ila kopnis. A. d. Bella, razgov. 17. ReXi sada,
kopiii, bisni, crkni. JJS. 0"o 6ini da so grine u
sebi, da kopui. tii. Jakos luoja kopni i pada.
1. DordiA, salt. Si.'i. Mo srce koimilo jo. 423.
(Jezni, voni, kopni, gori. uzd. IIG. Kopni srca
moje od bolesti. V. M. Gucotii 193. Ako stine
i kopni SotajuiSi .se po ravnini. D. Ba§i6 231.
Luka stase, a s rijeci rau sruo kopnijase. Osvotii.
2, 26. ,Poc'o e u ovoj boli naglo kopnoti, uijo
dobro'. ,Ali a on od ovo bolo strasno kopni'. .J.
Bogdanovic. — U oi'om primjeni o virtoom ce-
(adetu: Evo u svu komoru Oloferno kopni na
postiji jiToru, na nemu glave ni. M. Marulio 5G.
(•) kad je. znacene: ceznuti, (jiniiti od ze(e,
maze se izreci Ho se zeli: (ui) instrumentalom
s prijedlogom za. Jur za zrakom umrlirao od
liposti mlados ko2)nje, zivot ginu. I. Gundulic
23J. Drag za drazim kojini i preda. I. Ivani-
sevic 212. Ne cini da izginem ja koji za ju-
bavju tvojom kopnim. M. Jerkovid 48. Za kojim
ce me kopneia misao i briga podici. G. Pestalic
164. Kopni za nim (gine od ze|e). M. Pavli-
novic. — hh) infinitioom. Ki kopni jiiti ga (vino)
brez roda. M. Marulio 136. Podaj da dusa moja
kopni blagovati tebe, kruha anjelskoga. M. Al-
berti 405. ^eli i kopni dusa moja dojti u dvore
Gospodine. P. Eadovcic, nac. 333. L. Terzic 133.
Podaj da duSa moja kojini blagovati tebe. I.
Kra}i6 44. — <•<•) podloznom recenicom s da. Nu
ako_li, ruso. u belu, kopnis, lifice da t' se lasti...
A. Cubranovio 147.
c. u prencsenom sinislu, o vocu (n. p. o lu-
henici), posto se ubere, lezati gdje do potpune
zrelosti (ako sam dobro shvatio smisao). — (I
Vukovu rjecniku, vidi kod a.
KOPOGUZ, m. sa}iv nadimak za slab i tup
no?.. ,S tijem tvojijem kopoguzom ne bi zakla'
pileta, a kamoli jaiio'. — U iiase vrijeme u Lici.
J. Bogdanovic.
KOPOLOVAC, Kopolovoa, m. mjesno ime. —
Prije nasega vremena. Kopolovcb. Spom. stoj.
184.
KOPOR, /. micane (?), nejasna rijec na jednom
mjestu XVIII vijeka. — isporedi koporati. Kad
sam te jur priteko, svim cestitstvom od kopori.
J. Kavaiiin 501b.
KOPORAN, m. neko narodno odijelo (vidi u
Vukovu rjecniku). — Rijec je tuda, ali nije
turska; po svoj je prilici romanska, isporedi srlat.
cajiparo, tal. capperone, nckakva kuku^ca, franc.
chaiieron. — U nase vrijeme, a izmeau rjecnika
u Vukovu (,eine art kleides mit armeln' jVestis
manicatae genus'. U Srbiji po selima, n. p. u
Jadru, koporan se zovo od plavetne cohe hajina
s rukavima do nize pojasa, koja se oblaci vrh
decerme, po kojoj se ojjasuje, a u Biogradu gdje-
koji zovu ko]ioran veliki gun koji se i postavja
kozom). (Turski hajduci, kesegije) nosili su
obifino... kratke, zlatom izvezene koporane i de-
cerme. Vuk, dan. '2, 95. Hajduci u nase vrijeme
u Srbiji nosili su naj vise cohane plavetne cak-
sire, do|e na nogama caraj)e i opanke, gore co-
hane decerme i koporan, gdjekoji dolamu zelenu.
Vuk, rjecn. kod hajduk. Koporan od vrana
sukna. M. D. Mili6evi6, zim. ve6. 209. Kad je
bladno, nose (muski) podugacak guii od sigava
sukna, koji zovu , koporan'. (u Srbiji u niskom
okrugu). M. D. Milicevie, kia}. srb. 136. Do-
petnu dolamu uz kratasni koporan. M. Pavli-
novid, razl. spis. 122.
KOPORANE, n. djelo kojijem se kopore. —
Stariji je ohlik koporanje. — U Mikalinu rjec-
niku: koporanje ,agitatio, motus'; u Belinu: ko-
-1 KOl'ORATT, c, h).
poranjo ,movim6nto d' animale non anoor morto'
, tremor' 502'>; u Stulicevu: ,animalis cujuscunquo
oxpirantis agitatio'.
KOPORATI, k6porPm, impf. inicati se, ali naj
desce ne ostaoivsi mjesto gdje se stoji, vidi: Tad
pod nim koii visnu, leti, ne ko]iore. D. Bara-
kovid, vil. 37. — isporedi koparati i 1. kopirati.
— Akc. kaki je u praes. taki je u impf. k6])orfl,li
i u ger. praes. k6poriidi ; u ostalijem je oblinima
onaki kaki je u inf., ositn aor. 2 i 3 sing. k6-
pora. — Nepoznata piostana: isporedi koproati
se. — Od XV vijeka po zapadnijem krajevitna, a
izmettu rjecnika u Mikafinu (,moveor, agitor'), u
Belinu (,muoversi, corao d' un animale, che non
ancor morto si muove' 502'>), u Stulicevu (,mo-
veri, agitari vermum instar, vel aniinalium inter
cespites ; agitari, contorquori siouti solent infantes
in somno').
a. naj cesce kad se kakvo micane ne vidi
nego ciije Hi drukiije osjeca.
a) kad ko u svome tijelu osjeca, n. p.:
(i(i) srce. Judita zastore postiji razmafie, srce
jej kopore, blize se primace. M. Marulii 50.
Ako t' ne more bit, na 6 srce kopore (od iele
za cim), fiiiii da budes htit, 6a ti biti more. P.
Hoktorovi6 40. — l>b) dull. — u jednoga pisca
XVI vijeka. Tuzan duh u meni jedva kopore. M.
Vetranid 1, 183. U tijelu momu dub dokle Xiv
kopore. 2, 250. — rr) dijete kopore u utrohi
mnterinoj. — vrlo obicno u Dubrovniku. P. Bud-
mani. — dd) amo moie pripadati i nvaj primjer :
U mojoj utrobi koporu sve mravi. M. Vetrani6
2, 85.
b) kad se kakvo zivince (n. p. crv) mice,
a sakriveno je posve Hi djelomice u cemu. Kako
erf kopore ubrjan u blato. D. Bai-akovic, vil. 41.
Kako pregaj u siru kopoi-e. (D). Poslov. danic.
c) kad se cuje da se ueHo mice, a ne zna
se sto je. §to ovo kopore? poo' se 6u strilit ja.
N. Na}eskovi6 1, 205. Er njesto para mi da tamo
kopore. 1, 207. Tko ovo kopore? 1, 213. Stoj,
njesto kopore u grmu kolak nas. A. Sasin 147.
(I) amo moie pripadati i ovaj primjer, jer
se u nemu govori o zivotini koja se po noci i u
tmici mice: Jez nece da miruje, nego sevrda i
kopore po kuci. S. ^^ubisa, pric. 55.
b. kad se vidi micane, ali je ovo slabo (dosta
cesto). Jak raiien taj clovjek, ki jedva kopore.
M. Vetranid 1, 69. Na vjeru kopore, eno se pro-
budi (gospodar). N. Najeskovic 1, 213. Tijelo
ovoj krenu se, nahodim put vrucu, koporat vec
uze. A. Sasin 293. Vide mlada dva junaka gdje
iznenad oziv|ese, kijeh drzahu smrt opaka da
ubila [uto bjese ; vide vece gdje govore, gdje se
dizu i ustaju, i gdje svaki nih kopore ko da rana
ne imaju. J. Palmotic 200. Tako pak ditica na
tleh postavise, po6a se gibati, jer jo.sce ziv biSo.
Rece ona jedna: ,To dite kopore'. Oliva. .50. —
I 0 cejadetu i o zivotini kad je na umoru. Taj
(riba) jedva pridise, taj daje ne more, ta jure
izdiSe, ta josce kopore. P. Hektorovi6 34. Gdi
zvirka kopore pod hrti i kmece. D. Barakovic,
vil. 258.
c. micati se uopce.
a) o cemu zivome. Sve sto kopore i u
6em se duh 6uje. M. Vetranic 1, 125. Sve co
izdahnut sto 2ivo kopore. 1, 287. Ali t' Bog
odsudi j)U3tinu i goru . . . gdi zviri koporu ? D.
Barakovic, vil. 259.
h) 0 cemu neziou, n. p. o moru. Toj more
vazda bez jiokoja krece se i kopore. M. Vetranic
1, 122. — o liscu. Sve listje kopore njekijem zu-
berom. A. Sasin 221. — o jeziku. Nije mjesto
bez rogobore gdi jezik ne pristav kopore. (D).
KOrOKATI, c, h). 3
Poslov. daiiic. — y kostimn (u mrtvaca). Tor
vara se podoba, da kosti sve vase nasadsi vrh
Sroba satru se i sprase . . . ar je stvar dostojiia,
da vam se zabraiii grobnica pokojna za ^rijehe
i zlobu, ar pravo govoru, da mrtvim u grobu
kosti vam ko|ioru, skroboiu i Skripju. M. Ve-
tranic 1, 224.
(I. moze imati uza se instrumental, knjijcm
se pukaziije cim se mice, Ho se mice.
(i) uupie. Oruzjem koporu, Oloforna zbuclt
htoc. M. Marulic 55. Takoder niti cim kopore
ni krece. A. Sasin 278. A kim gori doli morski
val kopore. D. Barakovic, vil. 122. 165.
/>) a ovom primjeru, kao da znaii vrvjeti:
Pakleui prifcvori kim narav kopore. I. T. Mr-
navio, ist. 182.
e. u jednom primjeru pisca Slavonca ima
koporati sa se, rejleksivno, a ohlik je za prezenat
ko]ioram ; i znaci: pomicati se (s mjesta). Ovako
iiarodi koporajuii se i s druzima raisajuci. D.
E. Bogdanic 116. — nije mi dosta pouzdano.
k6P0RCi6, m. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. rag. 1876. 62. Schem. diak. 1877. 12.
KOPOEICI, m. pi. mjesno ime. — Pominc se
od xiii vijeka. Selo Kojjoridi. Svetostef. hris. 6.
Koporici trtgb. Glasnik. 24, 272. (1395). Na Ko-
paoniku cuje se , Plana' u ibarskoj dolini, ,Ko-
jioridi' u toidickoj dolini. S. Novakovio, novo
brdo. 27.
KOPOKIGSKI, arlj. koji pripada Koporicima.
— Na dva mjesta xiii i xiv vijeka: na prvome
je pisano ko[ioritb.s-, na driiifome koporis-. U
vrbhb Koporitbsko [danine. Svetostef. hris. 7.
A <utb koporiskoga dohodbka . . . Glasnik. 24, 280.
(1396).
KOPORIN, m. ime mjestu u Srbiji u okruyu
smederevskom. — isporedi Kojjorina. Koporin,
stara orkva. M. D. Milicevic, srb. 133. Vinograd
kod Koporina. Sr. nov. 1871. 514.
KOPORINA, /. mjesno ime. — isporedi Ko-
jiorin. — Pomine se priji: naseya vremena od xv
vijeka. Vb mesto rekomemb Koporiua. Glasnik.
49, 18. (1453). Ko].orina. Spum. stoj. 184.
KOPORISKI, vidi koporicski.
KOPORITI, kojiorim, impf. vidi koporati. —
IJ jednoga pisca Dubrovcanina xvm vijeka, a
izmedu rjecnika u Stulicevu (uz koi)orati). Ka-
tarina joste djetosce koporeci svojijera tiocoiu.
V. M. Gucetic 184. — nepouzdanu.
KOPORITSKI, vidi kojioricski.
KOI'ORNUTI, kopornem, pf. koporati, mak-
nuti se. — U tri primjera xvi i xix vijeka.
Prva vila koporne za pristrasit vilu drugii. N.
Najeskovic 1. 205. Voc donesi )uta crnokruga,
hajduku ga metni pod groco, iieka Vlaha bije
harambasu, ako hajduk bude u zivotu. kopornu-
ce brkom al podvatom (sic. podvratom?). Pjev.
crn. 91b. On na liega iz jiuske; ne koporne
ni petom. S. ^ubisa, prip. 159.
KOPOROVO, n. ime zaseokii a Hrvntskoj ii
zupaniji modrusko-rijfckoj. Razdije}. 56.
KOl'OSlCI, m. pi. ime zaseukii u Bosni iiedn-
leko od Sarajeva. Schem. bosu. 1864. 56.
KOPOV, kipova, m. mag. kojii, lovacki pas.
— U jednoga pisca Slavonca xvm vijeka. Zao
izgled iliti zla prilika jest kopov iliti lirt pa-
kleni. D. Eapic 422.
KOPOVAG, Kojiovca, ;*r, ime mjrsln. ii Srbiji
It okrugic smederevskom. Niva a Kopovcu. Sr
nov. 1868. 67.
KOPOVICA, /. ime mjestu u Srbiji it okrugii
smederevskom. Zemla u Kopovici. Sr. nov. Is7().
397.
1. KOl'OVINA, /. niva na kojoj sit biii pusi-
jaiii kukaruzi Hi krumpiri, pa je poslije oko/iana,
i posijano po noj zito. — U nase vrijcme it Liei.
,Ova e seuica na kopovini rasla'. ,Ovaj jo jocam
s kopovine'. J. Bogdanovic.
2. KOPOVINA, /. ime zaseokit a Ilrvatskoj u
zupaniji modrusko-rijeckoj. Bazdijej. 49.
KOPRA, /. ime hrdit u Srbiji u okriigu to-
plidkom. U selu Secanici, po 6asa od Morave,
ima brdo koje se zove ,Kopra'; a neki ga zovu
i jKoprina Cukara'. kazu da je pre 50—60 go-
dina nekakav ,Stevan Kopra' bio gospodar tome
brdu. otuda je mestu ostalo ime Kopra. M. D.
Miliievic, kraj. .srb. 356.
KOPRA^jA, /. plosnato gvozde na ostanu. u
niskom okrugu. S. I. Pelivanovic.
1. KOPEC (Koparac? Koprac?), m. ime mitsko.
— XIII vijeka. Dedb irab Koprbcb. Dec. hris. 36.
2. KOPRC, vidi ukoprc.
1. KOPRCAN, m. nadimak djotetu nomirnu.
M. Pavlinovio. — vidi koprcati se. — isporedi
koprsan.
2. KOPRCAN, m. prezime. — xviu vijeka. Ko-
prcan Ilija. §. §tetanac 48.
KOI'RCANE, n. djelo kojijem se ko koprca. —
U Viikovii rjecniku.
KOPRCATI SE, koprcam se, impf. palpitare,
0 ce(adetu (i o zivotiAi), lezcci micati se svijem
tijelom, a owbito rukama i nogama. cesto se kaze
0 ie}adetu (i o zivotini) kad je na umorit, ali
ne svagda. — isporedi komprcati se. — Akc. se
mijei'ia it praes. 1 i 2 pi.: koprcamo, koprcate,
u aor. 2 i 3 sing, koiirca, u part, praet. act. ku-
prcao, kojircala. — Vafa da je srodno s kopo-
rati. — Od xvm vijeka, a izmedu rjecnika u
Vukovii (,zappelu' ,iialptto', n. p. kad se sto za-
ko|o, ono se koprca dok sasvijem ne izdahne).
Ali i glave kad nestaue, koprcat se ne pristano
(zmija od bliidnosti). V. Dosen 90*. Mua ujiadne
u lunac s masnom corbom, tu se zdravo narani,
hoteci po torn da izide, ne moze, er joj ugreznu
noge ; pocne maati s krili, pomoce se i krila ;
koliko se vecma ona kojirca da se izvuce, svo
to vecma vidi da tone. D. Obradovic, basn. 86.
Onda kukavica, videci ga (jastreba) gdi se obosen
joste koprca . . . 206. Ostavivsi ga u sobi jos
koprcajuci se . . . Vuk, nar. pjes (1824) 1, xxx.
Koja ne potone, nego se koprca povrh vodo, ona
je vjestica. V. Bogisic, zborn. 561. — U prene-
senoin smislu, tritdili se, miiciti .se (osobito protiv
cega), ali u sali Hi ironiji. I sto se g. Svotic
bude vise vrcao i koprcao protiv onoga moga
suda, on ce se sve vise zapletati. Vuk, odg. na
utuk. 32. On se jos koprca da bi reku vratio u
vise. M. D. Milicevic, zlosel. 129. — Takoder it
prenesenom smislu, zivjeti kojekako. ,Kako zivi,
kako stoji Mile bogati?' ,A eto nu, kako su pri-
tislo zle godine, bome se opet cudno koprca'.
,Ma, kolika je u nega vamilija, dobro se on opet
koprca'. .Kolika e u nega zupa cudno se on opet
koprca'. J. Bogdanovic. — U ovom primjerit bcz
se, ali je to neobicno: Pasina bi glava koprcala,
a kadina izgorjela brada. Osvetn. 6, 80.
KOPRG, m. nekakva bi(ka. Koprc, koiircina,
smradna trava, lista narezana i duge stablike.
M. I'avlinovic. B. Sulek, im. 156.
KOPRCAN, koprcna, adj. vidi kocoperan. —
Postaje jamacno od koprcati se. — U nase vrijeme
KOPKC'AN
aiu
1. KOl'llENA, f, (I).
a Lici. ,Iiaka koi)r6au momak !' ,l)u mjoro ko-
|ir6na oiira!' J. Uogdauovii.
KOI'KCiNA, /. vidi koprfi.
1. KOPUEN, adj. samo o situ. Naj vinijo sito,
slo se kroza li sije §eni6no braSno, zove narod
,ko|)reiiijera sitom'. ,Ukuvala sam mu [lo^afiu na
kopreno sito. i bome nece e da ije'. — U naSe
»rijeme u Lici. J. Bogdauovid. — Jamacno po-
staje od 1. kojirena.
2. KOPREN, m. nijesno ime u Srbiji. a) vrh
u okrugu pirotskom. M. D. Milidevii, kra}. srb.
Ki'i. 167. — b) Veliki i Mali Ko))ron, dva sela
II okrufiu topliikom. 38.5. 387. — vidi i Koprijan.
1. KOPRENA, /. Aeko tkane; mahraina kojoni
se sto pokriva, osohito kojom zene glavu i)okri-
vajii. II oba dva znacena kao da se misli na vrlo
lanko tkane sto se providi. — Akc. se inijena ii
gen. pi. kojirena. — -e- stoji ii juznom i istoinom
(juvorii, a i u zapadnom: k6prina, kao daje hilo
neyda 6. u Duhroviana xvi vijeka iiz koprena i
kopriria ima i ohlik kojirjena. M. Vetranic 1, 238.
M. Dr?.i6 iB4:. D. Zlatari6 84''. da i u istocnom
(joKoru (dajbudi u pjesmama) ima koprena, vidi
se po primjeru (kod b, b)) iz Nar. pjes. vuk.
2, 318, a cijela je ona pjesma (51) ii istucnotii
guvoru. — Od xvi vijeka (ali moze biti i starija
rijec, vidi kod kojjreni) samo u nasem jeziku i
u biigarskom (s vokalom i mj. § : koprina xvi
vijeka, koprirn, u nase doba) gdje znaei aoila.
u rumunskom jeziku ima copriua sa znacenem:
sunovrat (cvijet). — Radi postana Matzenaiier
misli na srlat. capparo (vidi kod koporau); Bo-
giSic (Nar. ]ij6s. bog. 370) na tal. coprire, po-
krivati; Miklosic koji se isprva nije protivio
Matzenauerovu iniilenu, poslije (otymol. worterb.
kod kopr-b) kaze da hi moglo biti srodno s koprt
(jer hi ovo isprva moglo znaciti bi^ku iz koje se
vade niti za tkane, vidi kod ko])riva) i pomine
kropijnyja vetrila (jedra) « Nestora. pitane o
postnnu, ostaje nejasno: sto je rijec ogranicena
samo na dva jczika i sto joj oblik i u nima nije
jednak, bio bi dokaz da je tuda, ali ne znam
moze li se pristati na kojic od prve dvije ipoteze ;
jos je zamrsenije pitane i s toga sto se ne zna,
koje hi znacene bilo starije (tkane Hi mahrama ?),
i s drukcijega znaiet'ia u rnmuiiskom jeziku. —
Tzmedu rjecnika u Mikcifinu (koprena od prsijeh
,mamillare'), u Belinu (.vc^lofcto da donne' ,riam-
raeiim' 756b), u Voltiqijinu (vidi kod f, e)), it
Stulicevu (,velum'), u Vukovu: 1. (po zapaduijem
krajevima) vide mahrama. — 2. (u Dubrovniku)
,dor flor' ,panni genus'.
a. kao materijalni supstantiv, tkane vrlo tanko
sto se providi. Nit' koprenu tkahu, ka se tee
sijeh dana. M. V6trani6 1, 10. Tamo nam je
vazda bila u Armenijeh gizda svaka: suho zlato,
biser, svila i koprjena jog pritanka. 1, 238. U
kosu}i tankoj od bijele koprene. 2, 105. Jednu
vil zamjerih u tankoj koprjeni. M. Drzi6 484.
Bumbaka i svile i tanke postave, musule pribile,
koprine gizdave od slafne drzave bogate Sirije.
D. Barakovic, vil. 338. Tko ce pcele ogrtati
s grana, ako nedo od zalaca rana, nek sve golo
na .sebi sakrije, nek na ruke rukavice mece,
poelar-kapu na glavu nakrece, koju jirave od
koprene, ili za nu vaja i komarnik bill. J. S.
Eejkovio 238. Burunguk, koprena. Nar. pjes.
petr. 1, 697.
1). mahrama (od istoga tkatia kao kod a).
(i) kao dio odijela .sto se nasi n. p. na
glavi. Imase kosice pokrit kopriuoiu. D. Zla-
tari6 53i. Jedan kraj koprene razvi se, kom
bijehu kose mi zavito, i vjetrec lecaSe tac da se
za granu od duba zadede. UIH. ICad bjosH gunun
zolononi, pusta se grana od jolo, da digno .Fane
koprene. Nar. jijos. vuk. 1, 310. Mudrajn .Fana
devojka, kopronom raiiu pokiila. 1, 310. SaS no
skido svilu i kadivu, i skide joj koiironu sa glavo.
3, 43. — na prsima. Bijeli volak i koprena no
snjeXano jirsi odijova. I. V. Buni6, raand. 5. —
na grlu, na vratu. Kedovnik jiokri I'lih grlo pri-
bilo ko|irenom od zlata. F. Lukarevic 273. A
biSo odila koprinom bili vrat. D. Barakovid, vil.
27. — na ritci. Za Aim ide Toplica Milaiio, . . .
na ruci mu ko|irena od zlata, obazre se i pogloda
na me, s ruke skids koprenu od zlata, s ruke
skido, [la je meni dado: ,Na, devojko, koprenu
od zlata, po cemu ces mene spomenuti, po ko-
preni, i)0 imenu mome'. Nar. ])jes. vuk. 2, 318.
h) pokriva se koprenom lice ili da ga drugi
ne vidi, ili (kad se oci pokrivaju) da samo ce(adc
s koprenom ne vidi. Sad so rijet moze toi, da
^ubav zgar s nebes istinoni slijepa jes; nu da
litje svezati za hudu moju 6es kojjrenom od zlata
taj slijopi pogled svoj. F. Lukarevid 71. Ja no
moguc to gledati pokrih o6i koprenome. G-. Pal-
motic 1. 179. Zavij se koprinom, no daj se po-
znati. Oliva. 41. Pokrio bi obraz svoj velom
aliti koprenom. S. Margitic, fal. 15. A drugi
mi iiodignu kojirenu sa bijela lisoa. Nar. pjes.
mikl. beitr. 1, 36. Grijeh je naj pirije tegnuo
svijes: stegnuo je prid ofiima lie koprenu (meta-
foricki, isporedi f). A. Kalic 362.
c) uopce. Tanke kojirine i navezane ma-
ramice. A. Kanizlic, utoc. 2. Ove dune i jabuke,
ke sam brala o ponoci koprenome saviv ruke.
S. Bobajevic 208.
c. vrlo tanko crno tkane sto se nasi na se-
siru i na ruci u znak zalosti (ruiena) za svojtom
sto je umrla. — U nase vrijeme u Dubrovniku
(u Vukovu rjecniku nije dovofno tumaceno). P.
Budmani.
(I. zavjes u crkvi Jerusalimskoj. — U pisaca
koji ovako prevode lat. velum. Koprena od templa
razdvoji se. A. Gucetic, roz. jez. 226. Kojirena
i kortina od temjila razdira se. I. Drzid 105.
Medu otarom od tamiiana i korabjom stajase ko-
prina. M. Radnic 110^1.
e. vellus, runo. — U jednom primjeru xviii
vijeka jamacno radi toga sto je pisac pomijesao
tal. vello i velo. Dedeon vidi velo aliti koprinu
punu rose. S. Margitic, fal. 55.
f. 11 metaforiikom smislu, kao uopce ntsto
cim se sto pokriva, n. p. :
<i) 0 noci. Noc s mjesecom i zvjezdami,
skupiv tmastu svu koprenu, drugo nebo svojim
igrami ide uresit nosed sjenu. I. Gundulic 28.
On koprene tamne nodi svijetlim zracim zvijezda
veze. 211. I mraku se mrklu jur dosadi bit ko-
prena tijeh velih jada. Osvetn. 1, 74. — O tmi-
nama, kad i nijesu nocne. Taj cas crnona sve
koprenom nebo stamnje, dan se smrknu. G-. Pal-
motid 3, 192a.
h) 0 ohlacima. Krvavome kad koprenom
sve se nebo naoblaci. G. Palmotid 1, 19.
v) metaforicki prema d. Bududi pokrio
bozanstvo svoje koprenom od puti nase. A. Gu-
fietid, roz. jez. 95. U ovomu zivotu medu Bogora
i pravednijem koji gore liegovom Jubavju, ima
kojirena tijsla koja zabranuje videnje Gosjiodina.
M. Radnid 110*. Zasto je svemogustvo Isusovo
pokriveno koprinom aliti velom od tila nasega.
S. Margitid, fal. 296.
d) kad se sto govori ili pripovijeda na-
mjerom da se ne shvati ii pravome nego u nekom
drugom smislu. Pisati odlucih; i pod koprinom
lik isdudi za beteg |ubveni ulioiti, na planini i
1. KOrEENA, f, d). 3
k vilenici projdoh ... P. Zoranie i'*. Cuda su
ovo po prorocijeh cibjavjena davno prije, zasve
rijeci prem visocljeh ko]irena ih tamna krije. G.
Palmotii 3, 93 — 94. Gospodin Jezus Hrist pod
koprenom ove pritfiice u imenu kraja zlamenuje
sama sebe. S. Rosa 129".
(') had ko nesto t/ovori Hi vopce javla, ali
lazno, hoteii koga prevariti i tnko pokriti pravu
svoju namjerii. — Izmedu, rjecnika u Belinu
(,prGtesto, colore, coperta' ,species'; pod koprenom
,non pretesto' ,per speciem' 584*; pod ko]irenom
,sotto nome, sotto pretesto' ,ex specie' 512"), it
Voltiijijinu (, pretesto, colore' ,vorwand, schein'),
H StiiUrrvti (pod koprenom ,sub specie'). Ko ne-
t^ova koi djeluje pod koprenom od posteiia. G.
Palmotic 1, 355. Od molitve pod koprenom tuzne
udove jedu i mame. 3, 30''. Jedan izdajnik pod
koprenom od prijatejstva. A. d. Bella, razgov.
23. Hudoba pod koprinom od arajdana svoje
oo;nene strile put naSega srca uprav]a. 210.
Opako djelo naumio je uraditi i pokriti ga ko-
jprenom skrovitosti i zaboravi. S. ^ubisa, prip.
263. Ali smijem se, jer je nesmisao, ili koprena.
M. Pavlinovic, razg. 6. Bratimjene drugo nije,
nego koprena potajnomu nastojanu. 64.
2. KOPRENA, /. iine zensko. — Prije nasega
I'remena (s e, isporcdi 1. koprena). Koprena. S.
Novakovii, pom. 71.
KOPRENAN, mdi kopreni.
KOPRENAR, m. iovjek koji ce koprene. —
Sawo u StuUcPVU rjecniku: ,velorum (quibus jiro
vestibus vel ornamentibus utimur) ojiifices'.
KOPRENI, adj. kaji pripadii kopreni, koji je
naiinen od koprene. — Postaje od kojirena (ko-
prena) naslavkom bn, te hi naj stariji oblik hio
koprenbnt. od ovoga hi moglo postati u nasem
jeziku koprenan, ali ohicno u ovahnnjeh adjek-
tiva ostaje sama slozena deklinacijn, te h ispada
a od dva n ostaje samo jedno. — U knizi pi-
snnoj crkvenijem jezikom, i otale u Daniciceva
rjefniku (koprenbnb ,velaris'). Podaje koprenna
tkanija megkosti radi kb sveltenyhb plbtej onehb
vbzleganiju. Glasnik. 11, 76. (xv vijek).
KOPRENICA, /. dem. koprena (prcma 1. ko-
prena, a, moze znaciti vrlo tanko tkam). — Od
XVI vijeka, a izmedu rjecnika ii Mikajinii (ko-
prenica, pokrivaca od glave ,capitalis, velum' ;
koprenica od tanke svile ,Hammeum velum'), u
Belinu (,bis.so, tela sottilissima di questo nome'
,bissus' 142b; ,velettn da donne' ,flammeum' 756'>),
11 Bjelostjeniei'u (koprenica, pokrivaca, v. ]>eca),
u VoUigijinu (,bi3so, tela sottilissima' ,kiistlicho
leinwand der alten , nesseltuch'), u Stulicevu
(,parvum velum').
a. u pravom smisla. IV vezenu (daj mi),
moja vilo, tvojom rukom kojirenicu, cim utii'am
znoja lieu. A. Cubranovic 161 — 162. Koprenica
snijega bjeja bjeje od snijega prsi krije. I. Gun-
dulic .381. Koprenica kom pt'it resim. I. Dordic,
uzd. 41. Lice koprenica ne tanka sakriva. A.
KaniXlic, roz. 90. Koprenica ,gaze'. Hajdenak,
naziv. 21. Koprenica (.moussellin') je roba iz
lana i ocariiiuje se u prometu. Zbornik zak. 1871.
834.
b. u prenesenom smislu, rieka hi(ka. Kopre-
nica, pettine di Venere (Pizzelli, Kuzmic, Aquila-
Buc), Scandix i>ecten L. B. Sulek, im. 1.56.
KOPRENICAN, k6preni6na, adj. koji pripada
koprenici; od koprenice (naiinen). — U jednoga
pisca nasega vremena. Niti bi s toga jirosta vila
obukavSi tanahnu koprenicnu kosujicu prestala
biti narodna. G. Martic u Nar. pjes. juk. viii.
1 I. KOPIUVA
KOPRENO, n. ime selii ii Daimaciji u kolarii
kninskoiii. Report, dalm. 1872. 15.
KOPRICA, /. trzane. Koprica ,convulsii)ne'.
Konavli. Slovinac. 1883. 231.
1. KOI'EIG, m. vidi 1. kopar (aprav je dem.).
Kopric, Anethum graveolens L. (Vujicic). B.
Sulek, im. 156.
2. KOPRIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
M. D. Milicevi6, srb. 454. Schem. zagr. 1875. 211.
KOPRIJAN, m. ime negdasAemu gradu u Sr-
hiji. — Pomine se xv vijeka. Obbhoditb ze i
proceje grady i prihoditb na Koprijanb. Kon-
stantin iilos. glasn. 42, 307. I'riido.se zo vhsi
drb2at6}ije podb Koprijanb prositi jego. Otbvd-
stase suitej vb nemb : ,Ize ubo po boji carb budotb,
gradb jegovb jestb'. Tu ze na Dobricju i Arvoiiezb
priide beze otb Musije. 308. — tj latinskijem
knigama pisano je .Koperhanum' (god. 1444). I.
Ruvarac. glasn. 49, 10, i Kopren, vidi: ,Nessus
(rijeka Niiava) . . . incidit in Moravam j^aulo
infra vetustam ac dosertam arcem Kojn-en a|i|iel-
latum'. (A. Vranf.i6 god. 1.567). 10 — 11. po ovom
primjeru mogao bi biti pravi oblik Kopreni. (I.
Ruvarac). 11. — Misli se da je sadasni Kurvin-
grad: Da nije to onaj isti grad kojega su se ru-
sevine docnije Kurvin ili Korvin-grad prozvale?
(I. Ruvarac) 11. Koprijan koji ie, po naj no-
vijem istraZivaiiu II. Ruvarca, trebati postav|ati
ne u Prokup]e nego u Kurvin grad, juzno od
Ni§a. S. NovakoviA, novo brdo. 62. ali 3f. I).
Milicevic pise: Preuia ovim narofiito poslednim
refima (u drugom primjeru Koiistantina filosofa
Ho je gore naveden), ja bili grad Koprijan trajio
pre u Gradistu fselu u okriigii topUikom u Do-
brici) nego igde na drugoni mestu. M. D. Mili-
cevii, kraj. srb. 356. — vidi i Kopijan i 2. Kopren.
KOPRIN, adj. koji pripada Kopri, vidi Kopra.
KOPRINE, /. pi. (Hi Koprini. m. pi?) ime
mjestii u Daimaciji. — isporedi Kopreno. —
Pomine se xviii vijeka. BiSe knez Matic od Tu-
raka, kada Dalmaciju osvojise, izmedu ostalih
izvrstito i osobito gledan, navlastito od zapovid-
nika koji mu dado§e zemaja i livada dosta, to
jest treci dio Koprina. And. Kacic, kor. 458.
KOPRIV, adj. koji je naiinen od koprive. —
II narodnoj pjesmi nasega i'remena. Skuvacu
mu avtoviuu, da se najede, steracu mu kopriv
jastuk, da se naspava, a pokriti trnov jorgan, da
se utopli. Nar. pjes. here. vuk. 238.
1. KOPRIVA, /. Urtica (urens L. i dioica L.),
poznata hi^ka u koje lilce hode (pali, zari). —
Akc. se mijena u gen. pi. kopriva. — Rijec je
praslavenska (slova joj se premjestaju u nekijem
jezicima, ali je jamacno naj stariji oblik kopriva),
isporedi stslov. kopriva, bug. kopriva, novoslov.
kopriva, kropiva, malorus. KoiipbiBa, Kpoiibiea,
rus. KpanHBa, ces. kopriva, pokriva, po(. pokrzywa.
gornoliiz. kopsiva, donoluz. kopsiva. — Po po-
stanu va(a da je srodno s kopar i mozebiti
s koprena (vidi). — Izmedu rjecnika u Mikafinu
(kopriva, trava , urtica'), u Belinu (,ortica, erba
nota' , urtica' 530"), u Bjelostjencevu (kopriva,
zegavica , urtica, acalyphe, galleplos'), u Jamhre-
sicevti (, urtica'), u Voltigijinu (,ortica' ,nessel'),
u Stulicevu (kopriva, trava , urtica'), u Vukovu
(,die nessel' , urtica', cf. zara sprimjerima: Nece
grom u koprive (,unkraut verdirbt nicht') (Nar.
posl. vuk. 210), i iz narodne pjesme: Trne bode
a koprive zare. — Na jednom mjestu xvii vijeka
ima oblik koprjeva (mozebiti grijeskom): Gdi je
propas taj puna koprjeve ka prudi. M. Vetranic
1, 467.
1. KOI'IJIVA, a. n
a. « pruvom smislu. — dobroje na/iumenuti
(la, prcmda ova trava nije nekorisna i kao hrana
i kao lijck, a naj vece radi toga ito dnje niti
kojima sc inoie tkati, nas je narud uopce broji
mcdu naj nekorisnije travuriite, a po sri}j prilic.i
i radi toga Sto iari. (Zem{n) iriio i koprivK rodi
tcbi. Korizm. 101«. Kopriva (mi je) za |ubicu.
M. VotraniA ], 15. Taj ieiuer jak divja kopriva
prudase moju put. 2, 1()6. Koprive zelene. M.
Kadiiic 187''. Kopriva proz rukavicu no pali.
(Z). Poslov. danic. NaraJtaj kupjene, triia i ko-
prive. I. nordi6, ben. 20. Da ga pocme kai) crv
gristi i kao kupino i drafie bosti i kao koprive
paliti. J. Banovac. pripov. 237. Rasle bi ko-
]a-iv6, citak, trubejika. A. Kanizlic, utoc. 475.
1 bijase (niva) zaresla z dracom i koprivom. M.
Zori6ic, osm. 44. Koja je ono trava, koju i slipi
poznaju? Kopriva. N. Palikuda 29. Koji sidi u
koprivam. 37. .Sokaci s travurinom, s koprivama
i s korovom pokriveni. A. Tomikovi6, gov. 235.
Likom bi te opletala, a rogozora popletala, ko-
privama nakitila. Nar. pjes. vuk. 1, 291. Kad
ja odo da obidom, al' u grau babetina, obrnu je,
prevrnu je, prevrnu je, jiopjuva je, pa je turi
u koprive. 1, 349. Onde raste triie i koprive.
2, 18. Navozla bih trne i koprivu. Nar. pjes.
here. vuk. 119. De je papra dosta i ko])rive se
jiapre. Nar. posl. vuk. 74. Iskrivio glavu kao
crvjivo pseto u kojirivama. 105. Preda od ko-
jirivo ,nosselzwirn'. B. Sulek, rjecn. Kopriva,
slov. i kropiva, cslav. KOiipiiKA, lifiuilHldA, rua.
KpaiiHBa, ces. kopiiva, ^loj. koprzywa, pokrzywa.
luz. kopriva, 1. ortica (Pizzelli), cardiaca (u mle-
ta6kom rukojiisu. Durante), 1. Urtica L. ; 2. Ur-
tica urens L., vidi zigavica; 3. Celtis australis
L. (Cres), v. Koprivic. im. 156—157. — U nie-
taforickom smislu. Koprivi bo od bludnosti srce
jialit nije dosti. V. DoSen 84".
h. s nekijem pridjevima maze znaciti (ali ne
sa svakijem) i druge bi{ke.
a) crna kojiriva, vidi divla kopriva (kod
b)). Javor. 1881. 153.
hj div|a kopriva. — Izmedu rjecnika u
lijelustjcncevu (kopriva divja ,cania'). Kojiriva
divja (Belovar), Lamium L. (Fai>kovic). B. Sulek,
im. 157. Divja kopriva, Scrophularia nodosa L.
u niskom okrugu. S. I. Pelivanovid. javor. 1881.
122.
<') Ko]iriva gluha, rus. r.iyxaa KpaiiHBa,
ces. hluchd kopiiva, Lamium L. (Fapkovic). B.
Sulek, im. 157.
<l) Kojiriva juta, Urtica piUulifera L. (Vi-
siani). B. Sulek, im. 157.
e) mrtva kojiriva. — Izmedu rjecnika u
Mika\inu, (kopriva mrtva , urtica iners, mortua,
lamium'), u Belinii (mrtva kopriva ,ortica che
non punge' , lamium' 530a), u, Bjelostjencevu (ko-
priva mrtva, ka ne pe6e , urtica iners, mortua;
lamium, gallon, galiopsis, galacion'), u Stulicevu
(kopriva mrtva ,ortica che non pugne' ,lamium'),
u Vukovii (mrtva kopriva ,die taubnessel' , La-
mium iiurjiureum'). Kopriva mrtva (cojiriua
mrtua, u mlotaCkom rukopisu), 6es. mrtva ko-
piiva: ficaria, milemorbia, urtica mortua, scro-
fularia (u mleta6kom rukopisu), 1. Lamium L.
(Kuzmii);... 3. Marrubium vulgare L. (Pizzelli,
Kuzmid); 4. Ballota nigra L. (Pizzelli, Kuzmio);
7. Salvia glutinosa L. (Gospic). B. Sulek, im.
157.
f) Kopriva od srca, Leonurus cardiaca L.
(Lambl). B. Sulek, im. 157.
(/) Kojiriva jiitoma, Urtica dioica L. (Kri-
zevac, Bjelovar). B. Sulek, im. 157.
h) Kopriva smrdjiva, galeopsi (u sihskom
> 1. KOPinVlOA, b.
rukopisu), Galoopsis ladanum L. (Lambl). B.
Sulek, im. 157.
i) Kopriva stuj) (cojiriva stup), fagus (u
mletafikom rukojiisu), Celtis australis L. B. Sulek,
im. 157.
Ik) velika kojiriva, Urtica dioica L. — Od
xviii vijcka. Soka od male ili velike kojirivo.
J. Vladmirovid 21. Zila od veliko kojirivo. Ki.
Kojiriva velika, Urtica dioica L. (Srj). ark. za
jokarstvo). B. Sulek, im. 157.
c. kostjela, vidi kod a (u Sulekovu imenikii)
d. ic prenescnom smislu, nekc morske zivotinc
(acalepha) sto pale kao kopriva. — U Mika^inu
rjecniku ; kopriva, riba ,urtica' ; u Bjelostjencevu :
kopriva, riba , urtica'. za to se govori, kajti pe6o
kot kopriva; u Stulicevu: kopriva, riba , urtica'.
— vidi i: Morska kopriva (Physalia arotliusa
Lam.). K. Crnogorac, zool. 195.
2. KOPRIVA, /. mjesno ime. — Moze biti ista
rijec Ho 1. kopriva.
:i. voda u Dalmaciji blizu Obrovca. — I'o-
miiie se u latinshom rukopisu xi vijeka. ,A castro
latino Murula vocitato sclauonice Steni(,'6 us(juo
ad tiumen Cojiriue et ecclesiam sancti Georgii in
Rawna'. Doc. hist. rac. 88. (1070).
I), u Danicicevu rjecniku: selu je ,Kup(Mi.-
niku' crkve arhandelove u Prizrenu isla moda
,u Smrbdiiku i u Koprivu'. G(lasnik). 15, '288.
(1348?).
e. u C'rnoj Gori. — U nase vrijeme. A co-
raju niz Koprivu Turke. Nar. pjes. vuk. 1, 117.
U Koprivu nizo Martinica. Ogled, sr. 201.
d. vidi 3. Kopriva.
3. KOPRIVA,/. nejasna rijec (prezime'^ mjesno
ime?) na dva mjesta xiv vijeka. — U Danicicevu
rjecniku: crkva je treskavacka imala ,u Kraguj-
cehb' vodenicu kupjenu ,(otb Kojirive Nikole'.
G(lasnik). 11, 36. 13, 374. kao da je Kopriva
prezime; ali treba dodati da u prvom primjeru
stoji uprav: Vodenica vi Kragujcehb kupenica
(udb Koprivu Nikolu; a u drugome: Vodenica u
Kragujcehb kujienica wtb Koprive Nikole, te je
nejasan gen. duala u prvom primjeru (kao da
sii dva covjeka s istijem imenom), pa i ne zna se
zasto stoji prezime ili nadimak 2^^^d imenom;
moze hiti da je Ho izostav(eno u oba dva ruko-
pisu i da hi uprav bio ne Kopriva Nikola neyo
od Koprive Nikola, te bi Kopriva bilo mjesno
ime, isporedi 2. Kopriva.
KOPRIVAN, k6privna, adj. koji pripada ko-
privi. — Od XV vijeka, a izmedu rjecnika u Be-
linu (kojirivni .di ortica' ,urticaceus' 530>') i u
Stulicevu (,d' ortica' ,onedinus'). Da jjijetb ko-
jirivno sjeme. Sredovjecn. lijek. jag. star. 10, 107.
KOPRIVARA,_/. ime mjestu u Srbiji u okrugu
pozarevackom. Niva u Kojirivari. Sr. nov. 1875.
562. _
KOPRIVCI, K6jjrivaca, m. pi. ime selu u Bosni
u okrugu hanoluikom. Statist, bosn. 42.
KOPRIVCIC, m. prezime. — xvi vijeka. Mar-
tina Koprivcica. Mon. croat. 238. (1536).
KOPRIVENAC, K6i.rivenca, m. vrh kod Pu-
zine. D. Hire.
KOPRIVETINA, /. augm. kopriva. — Od xviii
vijeka. Dusa mu je podobna zabatajenoj basti
jiunoj triia, kojirivetina. D. Obradovic, basn. 103.
1. KOPRIVICA, /. dem. 1. kopriva.
■A. u pravom smislu. — U Vukovu rjecniku:
,das nesselchen' ,urtic6lla'.
b. rteka osobita vrsta koprive. Koprivica,
rus. xpaniiBKa (Galeojisis), ortica (Danilo), Urtica
cannabina L. (Visiani). B. Sulek, im. 158.
1. KOI'lUVICA, c. 3
f. s jiridjevum mrtva, inpuredi 1. koi>riva, b,
// Koprivica mrfcva, Lamium L. (Alschinger).
B. Sulek, im. 158.
2. KOPKIVIGA, /. line selu u Srbiji « okrugii
aleksinackom. K. Jovanovio 94. — Po svoj je
prilici lata rijec sto i 1. koprivica.
3. KOPEIVICA, m. prezime. Vuk, rjern. kod
prezime. — Bice isla rijec sto 1. koprivica. Ona
pita Koprivicii Vuka : ,0 moj sine, Koprivica
Vuce ! . . .' Nar. pjes. vuk. 4, 14. Doceka jja
Koprivica Stanko. 5, 372.
KOPKIVIC, m. kostjela. — Uprav je dem. ko-
jiriva. — U nnse vrijeme po sjeverozapadnijem
kriijevima. <i) voce. Ko]irivic,^ Celtis australis,
fructus L. (Ores, Pancic). B. Sulek, im. 158. —
(>) drvo. Pred crkvom je u knprivid zabijen 6a-
vao (u Novome u Vinodolu). V. Bogi§ic, zborn.
412.
KOPEIVIN, adj. koji pripada koprioi, vidi
koprivan. — Ujednoya pisca xvni vijeka. Metni
u kesu stucenog kuprivinog korena. Z. Orfelin,
podr. 112. Metni unutra tri sake korena kopri-
vina. 266.
KOPRIVINA, /. nieka hilka (uprav aiigm. ko-
priva). Koprivina, (Leonurus) cardiaca L. (Du-
rante). B. Suli'k, im. 158.
KOPKIVISTE, n. injesto gdje raslu koprive,
oidi 1. koprivnak. — U Stuliceoii rjecnikii: , locus
iirticis consitus'.
KOPKIVISTVO, n. a StuHceim rjixiuku uz
kopriviste. — posvc nepouzdano.
KOPKIVITI, ko]irivim, impf. hoati koprivom.
— U Stuliccvu rjecnikti: ko]iriviti, koprivom
bodsti ,uitica pungere'. — nije dusta poazdano.
KOPKIV^E, n. coll. kojiriva. — U jednoga
pisca XVIII viji'ka (koprivje). S. Terezija, koja
svoje tilo jiriostrim kostretom, ko)>rivjem i bicima
pedepsajuci ... A. Kanizlic, uzr. 138.
KOPEIVNA, /. mjesno imc. — Tl/irav je ad-
jcktiv (oidi kojirivan).
il. It Danicirevu rjecniktt : Koprivi.na, selima
koja je dao car Lazar Ravanici izmodu Morave
i Kucajine isla je moda ,niz Moravu na Kladu
u bregu u_ Morave protivu Koprivnoj i (otb Ko-
privne ua Sarene Bukve'. M(on. serb). 197. (1.981).
sada ima nekoliko sela u onom ki-aju koja se
zovu Koprivnica.
b. sela u Bosni u okrugii bihackom. Koin-ivna
doiia i gorna. Statist, bosn. 47. Kojirivna. 55.
e. dva sela u Slavoniji. a) u zupaniji po-
zeskoj. RazdijeJ. 129. — moze hiti da je isto
mjesto sto se pomine xv vijeka u latinskijem spo-
mcnicima (u prvoin Kopriva, ali treha- jamaino
iitati Koprivna prema driiga dim). .Possessi-
ones . . . Wranoucz, Werba, Ko[iriua ... in co-
mitatu de Posega'. Starine. 116 — 117. (1448).
jPossessiones . . . Koprywna, Werba, Wranoucz'.
123. (1483). jPossessiones . . . Warba, . . . Ko[)-
prywna et Wranowcz in comitatu de Posega'.
135. (1498). — h) ic zupaniji pirovitit'koj. Razdijo|.
13G.
1. KOPRIVNICA, /. vidi 1. kopriva. Kopriv-
nica, Urtica L. (Karlovac, Belovar). B. Sulek,
im. 158.
2. KOPRIVNICA,/. ime iiijesno. — Mnogo ima
mjesta s ovijem iinenom, n. p. :
il. « Bosni. (I.) selo u okrugii sarajevskom.
.Statist, bosii. 23. — />) voda. F. Jukic, zemjop. 26.
b. (( Hrcatskoj. <i) grad it zupaniji hji-lo-
var.sko-krizevackoj . Razdije}. 119. (iu'm. Kopreinii:^,
maij. Kaproucza, it spomcniku, talijanskoin .yvi
3 KOl'RNIK
vijeka ima i neniackiC^) oblik Cupriuz. Starine.
10, 278. god. 1526). V Kopri(v)ni(:u. Mon. croat.
305. (1597). i II Bjelosljeiiiecu rjecnikit: Kopriv-
nica, tvrda u Sklavonije ,Kapronca'. — f>) sclo
u zitpaniji varazdinskoj . Razdije]. 95.
c. selo It Slavoniji ii zupaniji pozrskuj. Raz-
dije j. 130.
(I. nekoliko sela it Srbiji. ii.) it ukritgit alek-
sinackom. K. Jovanovio 94. — h) it okntgii ja-
godinskoin. 106. — <•) it okrugii kriijmskoin. 122.
— <l) It ukrugit krit-ievackom. 131. — c) u ukritiju
niskom. M. D. Milicevi(^., kra}. srb. 121. — Jcdno
se od ovijeh mjesta pontine prije nasega vreinrna.
Koprivbiiica. S. Novakovic, pom. 135. — riili i
Koprivna, a.
KOPRIVNIOANIN, Hi. covjek iz Kopriviiico.
— Mnozina: K6privnicani. — Od xvii vijeka.
Koi>rivnicani. P. Vitezovic, kron. 208. U odolu
kakvo no noso Koprivuicani. M. D. Milicovic,
s dun. 16.
KOPRIVNICKI, adj. koji pripada Koprinitici.
Koprivuicka (opstina). K. Jovanovic lOli. 122.
KOPRIVNl DO, in. mjesno ime. — xiii vijeka.
Konb Koprivbuoga Dola. Svetostef. hris. 21.
KOPRIVNIK, m. vidi 1. kopriva. — U ritko-
2>isit XV vijeka pisanome crkvenijem jezikom. ilu,
kasja . . . Koprivnikb rastlbkb napoji sb vodiuiub.
SredovJ66n. lijek. jag. star. 10, 102.
KOPRIVNO, n. ime mjesno.
il. selo it Bosni ii okriitjii Done I'lizle. Statist,
bosn. 96.
b. selo it Dalmaciji it kotarit niiiskoiii. Ro-
pert. dalm. 1872. 28.
1. k6pR1Vi\AK, in. mjesto gdje ra.'itti koprinc,
pa i kao mjesno ime (vidi a Viikovii rjecnikit).
— Ud xviH vijeka, a izmedii rjecnika u Bclimi
(,luogo di molte ortiche' ,urticetum' 530') gdje
se naj prije nahodi, it Bjelostjeiicevii (koprivnak,
gdo rade koprive rastu ,urticetum'), u Stiilicevii
(v. kopriviste •>-■ dodatkoin da je itzeto iz Habde-
liceva) ; u Vukovii : izvor u Jadru (izmedu sola
Trsica i Paskovca); mislim da bi se tako zvalo
mjesto gdje rastu koprive, ali ja nijesam cuo
(s primjerom iz narodne pjcsme: Koii do kona,
junak do junaka, od Mediiaka to do Koprivnaka).
K6privnak, mjosto gdje koprive rastu. ,No dam
ja u mom koprivriaku iiikom kopriva brati, to
ja 6uvam za moje krmke'. J. Bogdanovic.
2. KOPRIVNAK, in. kostjela i" Koprivnak,
Celtis V (Sab}ar, Krajovica). B. Sulek, im. 158.
KOPRIVSTIGA, /. ime sclii u Srbiji u okrugii
pirotskom. M. [). Milicevic, kra|. srb. 235.
KOPRK, m. vidi 1. kopar. — Na jediiom mji'^^tii
u pisca cakavca .xvi vijeka. Anton Daliu.. no\-.
test. 36. mattb. 23, 23.
KOPR^ANE, n. djclo kojijein .sc ko koprln.
,Nece mu ni koprjane pomoci, kako mu nist;i.
k ruci ne ido'. J. Bogdanovic.
KOPRLATI SE, koprjam se, impf. vidi kopr-
cati se. — U nase vrijeme u Bosni i it Lici.
Koprja se kao crv u siru. Nar. blag. mchm. beg
kapet. 104. .380. D. §urmin. ,Kopr)a se i nogami
i rukami, a svo mu se nekako no da na prvo'.
,Kolika mu o /.upa u kuci, cudno se opet koprja'.
,Sta 0 nesto na negovu vratu? cudno se opot i
koprja'. J. Bogdanovic.
KOPRNIK, in. mjesno ime. — U Unnicicevii
rjecnikit: Koprbnikb, selo je ,Kupelbnikb' imalo
,pasista letbna Koprbnikb malj'j i Berisiub Dolb'.
G(lasnik). 11, 76.
1. KOI!, (I.
KOPROV, III. koiiiin (bi(ka). — isporedi 1.
kopar. Ko|)rov, Carum carvi L. (Sabjar). B. Su-
lok, iin. 158.
KOl'BOVIC, III. vala da je preziiiie. — Kod
iiijesnoga iincna u, Srhiji u okrugu, Hahackoin.
Niva u Koprovi6a bosutu. Sr. nov. 18G8. 312.
KOPRSAN, kopfsna, adj. vidi 1. ko]>rcan. —
U Jia.sc vrijcme u sjevernoj Dalmaciji. Kopisan,
sto se koprca : koprsna su djeca, za to tako vra-
taju. M. i'avlinovic.
KOPSTVO, ». iidi kob. — Saiiio ii Stidicevu
rjccniku: kobstvo ,digiiiti, degli auguri' ,augu-
ratus', i/dje je tumaeeno kao dast (sluzba, posao)
riinxkijch auyura.
KUPTAO, koptala, m. vidi koktao. — U naSe
vrijeme a Diihrovniku (k6pto). P. Budmani.
KOPTISATI, k6pti§em, pf. navaliti, nasrnati
(s ddt., isporedi kidisati). — Od tur. qoiimaq,
izncnada se odlomiti Hi ocijepiti, odskociti, otr-
cati. — U naSe vrijcme u Bosni. Koja ti je
muka koptisala, te ti \iaXii topa haberdara ? Nar.
pjes. juk. 202. Koptisat, navalit, udarit, nasrnut.
(il9. Koptisati, kidisati. 1^. Stojauovii.
KOPUCINA, /. vidi 1. komusiiia. — U nase
vrijcme u sjevernoj Dalmaciji. Kopuoina, komu-
siiia. M. Pavlinovid.
KOPUL, m. po svoj priliei tal. cupola, kiiba,
trulo. — Na jrdnoin mjestti xvi vijeka. Da se
ima kupiti tabernakul na kopul i onako kako
smo naiedili. Nared. modr. ark. 2, 86. (1589).
KOPUN, m. tal. cappone, uskop]en pijetao. —
isporedi kapun. — Od xvi vijeka, a izniedu rjec-
nika u Vranciccvu (,capus'), w Mika(inii (,capus,
capo, gallus spado'), u Bjelostjencevu (kopun,
kapun jcapo, capus, gallus spado'), u JamhreU-
cevu (,capo'), u Voltujijinu (,ca]jone' ,ka])aun'), u,
Stulicevu (,capo, capus'), u Vukovii (,dei- kaiiaun'
,capo'). Kupi ta sin jednoga dobra kopuna. Ko-
vizm. 431. Kozlici, jagahci, kopuni (jM svoj pri-
liei treba citati kapuni: ovako je svat/da oblik
u duhrovackijeh pisaca i u dana§nem narodiiom
(jovoru u Dubrovniku; a i u samoga Drzica ce.sto
se nalazi, vidi kod kapun). M. Dr^io 210. Vec
je vridan kopun dani, nego purman obe6aui. P.
Vitozovic, cvit. .54. Ne veli golubove ni kopu-
nove. S. Margitic, fal. 181. §to j' odvise mladih
orozova, sprava im je nedraga gotova, kad ri-
zani postaju kopuni. J. S. Re}kovic 280. ,Svako
Ijeto dati mi je gornicu i dva kojiuna gospostiji'.
u Prigorju. F. Hefelo. — I kao prezime u nase
vrijeme. Schem. zagr. 1875. 209.
ICOPUNITI, k6punim, impf. postaje od kopun.
— Akc. kaki je u praes. taki je u impf. kipunah
i u part, praet. pass, kipunen; u ostalijem je
oblicima onaki kaki je u inf., osim aor. 2 i 3
sing. k6i>finr.
1. aktivno, skopiti (pijetla, ciniti da postaiie
kopun). — U jednoga pisca Slavonca xviii vijeka,
i u nase vrijeme u Lici. Vrla jeste kopuniti
doba ili skopit kako nasi vele, premda sami ko-
punova Zele. J. S. Eejkovid 280. Kopuniti, ja-
loviti mlade pijevee i tukce. J. Bogdanovic. —
Moze biti da se maze kazati i za driigu zivotinu,
vidi 2.
3. pasivno, za znaiene kod 1 (vidi 1 na kraju).
Kopleu ili kopuiien pre. F. Kurelac, dom. 2iv. 37.
3. sa se.
!i. pasivno, za znaiene pod 1. Ili se (oro-
zovi) kopune, to jest rizu. J. S. Rejkovic 280.
b. refleksivno, ti prenesenom smislu.
a) razmetati se, banifi se (kao kopun),
isporedi kokotiti so. — U Vukovu rjccniku,: ,stol-
zioroii' ,.superbio, eli'eror' [cf. kokotiti se].
h) |utiti so. J. Grupkovid.
('. reciproino, parati se: ,koko.s so kopuni
s pivcom'. M. PavlinoviA.
KOPUiVATI SE, kopui'iam se, impf. kad so ko-
koti tuku, kopunaju se. Dakovo. D. Hire. —
isporedi kopuniti, 3, c.
KOPl'jIiIENE, n. djelo kojijem se kopuni. — U
Vukovu rjeiniku. J. Bogdanovic.
KOPURAST, adj. u kojega je kopurica (na
glavi). — U prenesenom smislu. Kopurasto slovo,
koje ima kopuricu. M. Pavlinovi6.
KOPURICA, /. porje nasrSeno na glavi pivcu
oli kokoSi. M. Pavlinovic. — Va}a da se kaze
i u prenesenom smislu o znakii ' nad sloviina c,
§, ?-, vidi kopurast. — isporedi kapurica.
1. KOPUS, m. nekakva vrsta gusala ili tain-
bure, tur. qopuz (ostarjela rijei). — U pisaca
iakavaca xvii vijeka. Iraa nauk i obifiaj zvo-
niti gusle aliti kopus. I. T. Mrnavid, ist. 145.
Tomu kopus pade, taj cingriju vrXe. B. Krna-
rutio 18. Pi§ci (su) pripregli skut u kopus
udarec. 21.
2. KOPUS, m. vidi kupus. — Samo u Volti-
gijinu rjccniku : ,capucci, cavolo' ,sauerkraut'.
1. KOR, k6ra, m. chorus (grc. x^Q'Ji)^ nekoliko
ce^adi sto zajedno nesto pjevaju po miizicnijem
pravilima. sad se pise i zbor. — Od xv vijeka
(vidi c i d), a izmeda rjecnika u Belinu (,choro
degli angeli' ,angelorum chorus' 190'>), u Volti-
gijinu (,coro' ,chor'), u Stulicevu (, chorus').
il. uopce. Kor bozica, kor vila dubravskijoh,
kor pastira ... I. Gundulii 64. Na pivanoj misi
odgovara kor crkveui na misto puka. A. Ka-
nizlid, bogojubn. 66.
b. andeli pjevaju u raju slavu Boiju i dijele
■te II devet kora (vidi i u Belinu rjecniku). Niki
anjelski kori. Narucu. 38'>. Anjelske kori oudi
su vidili. Transit. 286. Uzvisena vrhu svijeh
kora od andela. A. Guoetic, roz. jez. 284. U
kralestvu je nebeskomu devet kora andeoskijeh :
u onijeh su korijeh razlika veselja. M. Divkovi6,
bes. 54''. (Anjeli) bise razdijejeni u tri jerar-
kije i u devet kora aliti reda. M. Orbin 5. Slast
uzivati 3 anjelskimi kori. A. Vitalic, ost. 396.
Na vas svom vrlinom nahripise devet kori. J.
ICavanin 422b. One vojsko andelski su slaviii
kori. 4971". Oni slusahu pisme nebeske prislatke
i ugodne, sto cinahu kori andeoski. F. Lastric,
od' 385. Imaces dio od andeoskog kora. A. J.
Knezovic 222. O krajice svijeh korah andel-
skijeh. I. A. Nenadic, nauk. 245. Marija svrhu
kora andeoskih uzvisena. A. Kanizlic, utoc. 2.
Koliko ce veseje biti medu kori andeoski. M.
Zori6ic, osm. 92.
c. prema b dijele se u raju i sued u kore.
Otci CO sveti rit: ,U koru nasem stan". M. Ma-
rulic 101. Vsi kori spovidnikov. Korizm. 71''.
Preslavni apustoLski kor. Kateh. 1561. 35''. Er
ne [ubo, znaj, oholas ni neharstvo sveti goru u
svojemu slavnu koru. Jedupka nezu. pjesn. 235.
Vas kor od pravodnih. L. Terzio (B. Pavlovic)
13. Vas kor pravodnijeh moli za nega. T. Iva-
novid 109.
d. M crkvi mjesto blizu otara odredeno za
pjevane (i uopce gdje sjede kanonici i redovnici
preko sluzbe Bozje). ICi u red svet stojis, . . .
nisi svoj, da tih ki redom vladaju i mistom, ki
su to ki vi.se sidaju u koru i za sto ; ca oni uz-
vele, toj stvorit no bud' Iin. M. Marulic 199.
Po3tav|ena nih telesa v koi-i orikvenom. Mira-
1. KOK, d.
31.j
1. KOKA. .1.
kuli. 48. Xada bi oni uljezli u kor iia pjevanje.
B. Kasic, per. 63. Da kapituli od kanoiiika i
ostali popovi . . . fiiue dostojnijem nafiinom svoje
oficio u koru i na otaru. I. Drzic 251. Dok se
u koru piva ova pisna. I. Anfiic, svit. 250. Ua
kor i veliki oltar prama sunca istoku budu. M.
A. Rejkovic, sabr. 6. Pivaliste, to je kor. I. Ve-
likauovii, uput. 3. 262. Govoreii oficije s ostalim
u koru. M. Dobretic 154.
2. KOR, m. nem. corps (franeitska je rijei),
cvta, odio vojske. — U pisaca nasega vremena.
Kor ,truppen-k6rper'. Jur. - pol. terminol. 512.
Upravjaiio kora financijalne sti-aze (,finanzwacli-
kiirper'). Zbornik zak. 3, 536.
1. KORA, /. cortex, crusta, spo]ahu dio u dr-
vcta kqjtjem je drno kao omotano sve naokolo (i
pan i grane) ; ooo jc naj starije znaiene, koje xe
poslije rasirilo, te se u naseinu jeziku kora moie
shvtttiti kao uopce neSto turdo (Hi dajhiidi ne
posve mekano) Urn je Ho pokriveno, umotano, Hi
u .Ho je zatvnreno. — Bijee je praslnvenska, ispo-
redi stslov. kora, rus. Kopa, ees. kura, po\. kora.
u ceskom i u ruskom kaze se i o h\ebu, a ii ovom
zadnem jezikii i o ostalome, dok u polskom ostaje
jos same naj sUirije znaiene (na droetu). — Vafa
da je ista rijei sto i praslauenska skora (kora
na drvelu, koza, runo, krzno), vidi stslov., ces.,
pol. skora, rus. i-icop.i. — Izinedii rjeinika (ovdje
se nabrajaju samo naj starije znaiene pod a i
driii/o pod b, i opce ; ostala sii znaiena na svom
mjestu) u Vraniicevu (, cortex; crusta'), ii Mika-
linu (kora od duba , codex, cortex'; kora od kruha,
al' ine take stvari , crusta'; kora od koje^^od stvari
jputamen'), u Belinu (.soorza, corteccia' .cortex'
fi.59l>; kora gorna ,1a crosta di sopra del jiane'
ipaiiis crusta superior'; dona kora ,1a crosta di
sotto del ]pano' ,panis crusta inferior' 239''), it
lijelostjenievu (,cortex'; kora krusua ,crusta'), u
Jamhresicevu (, cortex, crusta'; kora krusna ,cru-
stum'), « Voltigijinu (,scorza, crosta' ,rinde'), ((
Stiilici'ini (,ooTtex, crusta, putamen, manubrium';
kora od hjeba ,panis crusta'), u Vukovit (1. n. p.
na drvetu .die rinde' , cortex'. 2. n. p. hjeba ,die
rindo' , crusta'), ii Daniciieuii (, cortex').
a. na drvetu. Najiisi na remonu lotb topole
je/.o imatb podi, korwmb. Starovjefn. lijek. jag.
star. 10, 110. Vrbbovu mezdru jezc jestb jiodb
korwmb. 112. Od ke je (pjesni) slova broj iz-
redjen svim zdvora, vejase ovakoj u kori javora.
D. Kanina 137a. Toj pisa ]io korah na vece du-
bova. D. Zlataric i3». Razumni starci oni u
kori dubovi medu inijem zakoni urezase i ovi.
I. Gundulic 146. U kori duba ovoga dni bo-
ravim. G. Palmotic 2, 37. Tu u jasena i duba
kori gledam slova rest. J. Kavaiiin 80^^. Cini
so (kriih) od koreiia, od kore etc. .T. Banovac,
razg. 226. Vidi da mu je ko/.a tvrda kao borova
kora. M. Znrioic, zrc. 60. Prozdriso koru od
lozja. And. Kaci6, kor. 69. Sok u stablih ras-
topi se, pak se pocme luicat i koru ]irobijat.
M. A. Re|kovic, sat. K6'J. Kore od zovike. J.
Vladmirovic 6. Uzmi kore bi-istove. 29. Koji
svlacujo koru s isti cabala. A. d. Costa 2, 146.
Jest od koi'e ja,gnida ozgor cep. M. Katanfiic 46.
ir kalarait il' pod koru cipit. J. S. Ee|kovic 141.
Te probode boru koru. Nar. jijes. vuk. 1, .364.
Gladak kao rastova kora. Nar. posl. vuk. 41.
Pisti kao crv pod korom (kad drvo gori na vatri).
249. Nego su tukli koru od kojekaka drveca i
od toga h}eb mesili. Nar. prip. vuk. 103. Osule
Mijata kraste kao kora dubova. S. ^ubisa, prip.
234. — S pridjevom mirisna, « osobitom zna-
cenu: cimet, darcin, kanela, (slatka) korica. Mi-
risna kora .canuella, specie di aroma' ,cinamo-
mum'. A. d. Bella, rjecn. 165''. Kora mirisna,
cinamomum (Bjolostjonac, DolUibella), Laurus
cinnamomum L. B. Sulek, im. 158. — Mctafo-
ricki. Ovo je sipka, na kojoj niti je bila kvrzna
istocnoga, niti kora uciiienoga griha. A. Kanizlic,
bogolubn. 429.
b. u lileha spojasni dio koji jc trrdi i hint
niji od ostaloga. — u nnse vrijeme kora li|el>a
iesto znaii ne ncliki komad (naj iesio tvrdoga
hleba). Napisi na mokbkoj kore hlebnoj. Staro-
vjecu. lijek. jag. star. 10, 105. (xv vijck). Na
hlebnoj kore. 92. (xvii vijck). Dali su nam koru
kruha, mrvu sira. Nar. pjes. istr. 2, 169. Za
onu koru hleba sto 6e mi dati. Nar. jirip. vuk.
169. Sirotina zapomaga: ,Daj i nama brate koru
h]eba'. Osvetn. 1, 39. Zdvojiii sini od oca so
dijole, ne s zlocuda niti s neposluha, no s co-
merne kore kruha suha. 4, 67. Pruza mu koru
sjercana hjeba. S. ^jubisa, prip. 222. Radiiuo
da,nu i no6u, da izbijomo koru h|oba. 248. Luka
ne nade za se ni prosjafike kore. M. Pavlinovir.
rad. 49. Kad svojim trudom steku svoju koru
h|eba. 119. Samo da sinove ne pusti da se tu-
caju po svijetu bez otacbine i boz koi-e h|«l)a.
razg. 16.
f. na plodu vaiiski oinotak.
a.) I'le.Ho drneno i sasma tvrdo kao n. p.
na orahu (ne vanski zeleni oiiiotak), luska. —
Iziiiedii rjeinika u Vraniicevu (knra od oriha,
lat. , nucleus' sto ne odgoeara, kako ni tot. ,ga-
rione' ni nem. ,nu.s3kernen'; samo je prema iiasoj
rijeci mag. ,dio-hey') * u .Mikaliiin fkora or! oraha
,putamen, nucis disopimenfcum'). Bilo bi lasiio
zbiti prostrano more u jednu koru od oraha. D.
Basic 313.
h) nesto ne yio.vw tcrdo kao drvo, oli ni
posve mekano (od prilikc kao usirojena koza),
komina, n. p.: na) vaihki omotak na orahu i na
kesteiiu. — u Mikalinu rjeinika: kora zelena od
oraha .coleola' ; kova goriia od kostaiie, jez ,6(;hi-
nvis'; u Belinu: draoasta kora ,guscio spinoso,
qual e quelle della oastagna' ,6filiinU3' .364'' ; u
hjelostjcnvevu : kora oreha zolenoga ,cuUeola,
cvilleolum, ])Utamen nucis, inglaudium'; kora
gorna kostaneva, jeXice .echinus', v. lupina; u
Jamlireiicevu: kora gm-iia kostaneva, jezica .echi-
nus'. — hb) na sipku (Punica granatuui L.) —
izmeda rjeinika u Mikalinu : kora od sipka ,scorza
di porno grauato' .melicorium'. Nasbdb wdb sipka
sto se zove narb turbsky i isusi mu koru. Sre-
dovjecn. lijek. jag. star. 10, 94. (xvii eijek). —
fc) na povrcu, soiivu. — iznicdu rjeinika u Mi-
kajinu (kora od sooiva, }uska ,valvulus'), a he-
linu (.guscio, inteso di legumi' ,folliculus' 364'>),
u Bjelostjencevu (kora kakvoga sada, sociva ,pti-
tamen'). Bob varen s korom . . . Kora od boba.
.T. Mikaja, rjeon. kod bob. Tko je bob izio, da
jiomete kore. (D). Poslov. dani6. — dd) na In-
henici, na jaliuci itd. Podmetnuo mu lubenicnu
koru pod nogu (to pao, t. j. prevario ga, navratio
ga na zlo). Nar. posl. vuk. 251. (Jahnkc) imaju
na kori jedno zlamenje criio. M. Orbin 31. —
Meka kora , guscio moUe e tenero' , calyx pulvi-
natus'. A. d. Bella, rjecn. 364'>. — tako sc u
Dulirovniku kaze kora od narance. od lemiina itil.
P. Budmani.
(I. luxka na jajetu. — Lniedn rjeinika u
Mikalinu (kora od jaja. juska ,rosta, ovi testa,
putamen, cortex'), a Belinu (kora jaja .gu<i:io di
ovo' ,resta' 364''), u Stuliievu (kora od jaja ,ovi
putamen'). Lada nam je kora od jajeta. P. Pe-
trovic, gor. vijen. 88. No bi stalo ni u kori od
jajeta. S. J^ubisa, prip. 97.
1. KOUA, o. S
0. Ml iii>uiu (kiira). — Iznifdu rjn'iiikn u
Mihdlmii (kora od s\my.a, kod spu^nica), i( liiiiiia
(si)uzija kora ,suscio di luinaca' ; kora spii/.ija
.scorzo di lumaca' ,tosta cochleae' 4:'15l>). Jiazbij
spuza plaiiinskoija u kori. J. Vladmirovii 40.
Da se nijesmo osumili kao spuX u svqjoj kori.
S. ^ubisa, prip. 37. Zabijo se kao spuX u koru.
pri6. 155.
f. iia kornacl (iSaba u piimjerima ziiaci h>r-
nacii). Nasbdb Xolku i uzmi jeje koru i rastuci
sitno. Srodovjofin. lijok. jag. star. 10, 94. (xvii
Bijek). Malo bred putuje, jur vesla no rabe, mors
liim vojuje jak korom od zabe. D. Barakovid,
vil. 279''. Stat u svojoj kori kako Zaba. (D).
Poslov. dauiS. Kako zaba ispod svoje koi-e. P.
Petrovi6, gor. vijen. 38.
g. (imijini) svlnk. — Izmedu rjeinika u Be-
Knu (zmijina kora ijielle di serpe' ,pellis anguinea'
550'J). Sto nam (iennm) nije visni narav dal od
zmije, da moiomo smetat koru ? S. Bobalevid
208.
h. kad se na ieniu ito je mekano Hi zitko
jedan dio od onoga zgusti i utvrdi, te pokrije
OHO, n. p. :
a) 0 krvi i gnoju na rani (kad se ko rani.
Hi kad od bolesti postanu rane, n. p. u bogina),
krasta. — U BcHnu rjccniku: ,crosta, cioe oo-
jierta che naturalmente si fa dove {; rotta la polio'
.crustula' 239*, i u Bjelostjeiiccvit: kora mozola,
V. krasta.
ft) skorup. — V nase vrijeme u Liei. Kad
se planinci lijep skorup ozgo na varenoj vare-
nici uvati rece: ,Lije]>a mi se, vala Bogu. na va-
renici kora vata'. ,Ova e nioja basa (sii-) od same
ciste kore sa varenike'. J. Bogdanovi6.
c) led (nad sivjugmn). — U nase vrijeme
u Lici. Kad juzan snijeg naglo smrzne i tadaj
reku: .Uvatila velika kora, ne da so po snijegu
ici'. ,Iduci danas po ovoj kori cio dan za kozami,
svu sam obucu sasjeka''. (t. j. kora mu je od
suijega svu obucu razdrla). J. Bogdanovid.
i. kad se uopce sto zgusti te tako hude nalik
na pravu koru, n. p :
a.) krv (ispuredi h, a)). Ugleda traji zgora
gdi lezi prez glave. a ])od nim je kora posti)e
krvave. M. Marulic 56.
b) zemja. Da od zemje po nem nije kora.
J. S. Eejkovi6 268. — Drugo je u ovom piriiiijeru,
gdji; kora znaii olio sto je tvido (kainenr i zeiiiju)
oko cijele zem^e (iiasega soijeta), ako je unutra
si'e rastop]eno od vrucine: Kora zem}e slozena je
od razui tavana. P. Bolic. vinod. 1. 94.
c) strijez. Pada stres na dno ciuije, i
pravi koru. P. Bolio, vinodjel. 2, 32.
d) jamaciio aiiio jiripada i ziiacene: jufka,
ohga. — U ViiLuru ijraiiku: vide jufka s do-
datkom da se iiiti-uri u Hisavi.
k. u preiicsriiniii siiiislii, ohlak (ii koliko je
nalik na pravu koru). Kora, gust oblak : ,Da
vidis kolika je kora na jugu, okrenuce rdavo
vrijeme'. (u Vodicama). — Kad su kore po nebu,
tad je bura zesoa. (u Primorju). M. Pavlinovio.
i u Duhrovnikii se rece: Doc ce bura (sjeoero-
istoini vjetar) na ove kore, a kore su oblaciii
ne sasma maleni gotovo jednake Urine kao du}iiie
(cumuli), §to se vide na vedru nehu. P. Budmani.
1. u melaforickom smislu, kod cega uinnoga,
dusevnoga, ono ito je spolasne (sto nije jezgra,
smisao itd.). Poznah da jubaf nomu ue samo
koru prostrilila biSe, da kako i meni deri do naj
nutrenega mozga ]ilam uzgala bise. P. Zoranic
17a. Er ga vidi u popovskijeh ha}inah bez onoga
ostra zivota koji biso nemu ugodan, pohuli ga.
ukaza mu se Bog i ostro ga pokara cjed osude
.6 KOHAB.NI,.
u6ii'iono radi ono izdvorno kore, i ofiitova mu vo-
lifikii sfotost slugo sfoga. B. KaSic, iA. 59. Da
so bihu ocitovalo sfete otajnosti kojo se uzdrzahu
u staromu zakonu. dvignuvSi se zastor od kf)ro
i skoru]ia I'legova. is. 74. Pri|)(>vij(ist .so I'liha
(spijcualacaj svaka mijoSa sokora ko dobrino, pod
osinom od obldka stoji svjetlos od istiue, i da
kora 'e muona i tmasna, mozg i jezgra u6i s])asna.
J. Kavaiiin 461". U zakonu no gleda so kora.
to jest rijeci, neg mozak. S. Ro.sa 74*. Farizeji
koji se obzirahu na koru nadvornu od zakona . . .
D. Basii 142.
m. vidi kore (plur.).
2. KORA, /. ime kravi? F. Kurolac, doiu.
ziv. 24.
3. KOEA, /. mjesto u Srbiji u okruyii bio-
gradskom. Livada u Kori. Sr. nov. 1869. 149.
1. KORAB, /. vidi 2. korab.
2. KORAB, m. I'idi korabaj. — Izmeiu rjei-
nika u Vukovu (uz korabaj) i u Danicicevu (ko-
rabb ,navis'). NodostatbCbstvuje potrebnymi ko-
rabb sbvrbsiti. Domentijanl) 65. Vb koraboh po
moru . . . Starine. 22, 206. Obrete korabb vb roce
stojestb. 212. (xv vijekj. Vbpadose po srede var-
varb i vsehb pohvatavso vbvrbgose vb korabb.
Glasnik. .56, 76. (1517). Velikim korabom velika
padenja jesu. Aleks. jag. star. 3, 264. Da iz-
prazni korab u more . . . Jogda oprazdni se do
pol koraba. Glasnik. 31, 302. (1304). Ta usteni,
Nikola ! da idemo u goru, da pravimo korabe,
da vozimo dusice s ovog sveta na onaj. Nar.
pjes. vuk. 1, 134. Da imadu na mitrovackoj
skeli u Cesariji na korabu drva predavati. Glasnik.
II, 1, 12. (1808). (U jednoya pisca Bosnaka na-
ssga vremena iina i u zenskom rodu : (Turci) ca-
paju se skele i korabi, neki veslo za spasene
rabi, liekom kormau za plivaiie pade. Osvetn.
4, 35. Gdje je Peco spravio korabi, da se za
bijeg na uslugu nadu. 5, 56). — / kan mjesno
ime 1.1 Srbiji u okrugu pozarevackom. Niva kod
Koraba. Sr. nov. 1872. 613.
KORABA, /. neko povrce, nem. kohlriibe, u
Austriji kolrabi. Koraba (nem. kohlriibe), cos.
kelorab, po). kalarepa, rus. Ko.ii.paoH,^ Brassica
gongyloides Mill, (u Slavoniji). B. Sulek, im.
158. _^
koraba:^, koi-abja, m. (velika) lada, brod. —
isporedi korabja. — Bijec je praslavenska, ispo-
redi stslov. korabb, korab}b, rus. Kopao.ib, ces.
korab, po]. korab'. — Jamaino je naj stariji
■praslavenski oblik bio korabj-b (poslije korabjb),
a u jugoistocnijem .se jezicima mijena j poslije b
na \, ali ne svagda : s toga i u nasem jeziku
imaju dva oblika: korab (vidi) i koraba}. — Od
grc. xagAfitov, ali vaja da je doslo u slavenske
jezike davno kad je jos u />' bio ylas b. — fz-
medu rjecnika u Stulirevu uz korabja (gdje stoji
da je uzeto iz bukvara, i da je zenskoga roda,
sto ce biti Stuliceva. pogreska), i u Vukovu (,das
schiff' ,navis', ef. lada). Prisbdb ua more sirijsko
obrete korabjb idustb vb Anatoliju. Domentijana
326. I izleze izb korabja. Starine. 22, 214. (.xv
vijek). Vb korabjb vbleze. Glasnik. 56, 67. (1.501).
Bise korabaj oposred mora. Korizm. 10''. O
Marija, o korabaj dostojni. ll"-. Vsad v korabaj
pride k Ostiji. S. Kozicic 31''. Nojo v korabaj
vnide. Anton Dalm., nov. teSt. 114''. luc. 17, 27.
Kada se korabaj delase. 2, 125. Ipetr. 3, 20.
Upodobilb se jestb rauzu ize po vode vozitb kola,
po suhu ze korabajb. Stefanit. star. 2, 289, Izide
Noe iz korabja. Starine. 18, 207. (xvi vijek).
Korabaj niki vali mnozimi utrujan. Aleks. jag.
star. 3, 289. Srce negovo bise kako i korabaj
KORABA^j 3
na pucini luorskoj. 314. Noe u sagrajenjii od
korabja sto godiSta trudio jest. B. Kasic, nasi.
241. Pomorac korabjima stn ne nosi vlaste-
lima ... J. Kavaiiin 1921'. Korabal se prevrati.
D. Obradovic, basii. 95. Nadem korabaj za Gro-
ciju. 328. Plove po moru na korab}ima. D. Da-
nicic, psal. 107, 23.
KOKABAlriNIK, m. mrnar (na korahpi), po-
morac. — Olitik jc stariji korabjbnikb. — U knizi
/lisanoj crkcenijem jezikom, i iitale u Daniciieau
rjrcniku (korab|f.uikb ,nauta'). Korabjbnikom
oslabevseiDb. Domontijanl' 183. Korabjbnici. 185.
KORAB^A, /. vidi korabaj (cesto ii pisaca i
u dnujom smislu). — Od xv vijeka (oidi kod b
i o), a izmedu rjecnika u Mikafinu (korabla, lada
,navis'), w Belinii (,legno, ci^e naviglio' ,navi-
gium' 433''; .nave, legno grande di mare per usd
di mei-canzia' ,navisi' oOl"-: ,galea, galera' ,tri-
remis': velika korabja ,galeazza, naviglio iiio-
derno da guerra simile alia galea, ma molto
maggiore' ,quinquoremis' 336''), u Voltifjiji.HU
(.bastimento, vascello' ,schiflf, schiiffahrtzoug'), n
StuUcevu (,navis, navigium, area').
a. u pravom znaienu (gdjegdje po svuj pri-
lici isto sto galija, vidi u lielinii rjccniku). I cinit
da sprave korabjo, noka te po prate. H. Lucie
249. Mhah da ce na dno past korabja i svi mi.
P. Hektorovic 72. Nih korabje plivaju vitrom
svakime. M. Dr/.ic (i6. Sedro izbavi korabjii ili
brod od potopjenja. S. Budinic, sum. 2G'''. I brodoc
se, Alivera, istom ne bi, vaj, na broju, iz Ijo-
rabjo jubi moju zani viliar od sjevora. A. Ou-
branovid 142. Vidi boge jejupaSke krmece ko-
rabje varvarske. A leks. jag. .star. 3, 222. Premda
sam gospodar korabjo i broda i Slobodan brodar . . .
F). Barakovic, vil. (16. Iz korabja tvojih s' uze
sina mora sloboditi od turacko klete guse. I.
Oundulic 280. Da svud tvoj koii, tva korabja
zomji i moru posluh uoe. 314. Kazlar-aga u
istok zore na korabju zlatnu uzide. 362. Svijeh
korabaj vojevode. G-. Palmotie 1, 237. Neiz-
brojne druzbe jedro oruzanijeh korab.aja. 2, 3.
Ses cestitijoh korabaja ke se od vlasti tvo ce-
kaju. 2, 210. Pod Brgatom i Laviina korabja
je ova vece. 2, 211. Svi su korii osodlani, sve
korabje oruzane. 2, 341. Bazej ki korabjom svom
jedreci put zapada ... J. Kavaiiin 139li. A u
tplike zle na6ine satarisa im korabje itie. 212b.
Ne korabja brodi vijerna more. 520". Gdi ko-
rabjam put bi prije. I. Dordic, salt. 373. Svi
skupa s korabjam prozdrti od valova. ben. 36.
Otisnuse se s obje strane dvije korabje zapo-
vjedne od glavara. B. Zuzeri 401. Korabja jadno
se vidi medu srditijem morem. V. M. Gucetii
166. Sidavsi u korabju pobize u ade propontske.'
A. Kanizlic, kam. 108. Moze li se iznaci sreona
korabja koja nije ostala podusena od voda nad-
menijeh? D. Basic 235. Na moru u veliki ko-
rabja oliti drivi. M. Dobretic 399. Nauciti gra-
diti jednu korabju. A. T. Blagojevic, khin. 34.
Utopila se korabja spaiiolska krcata zlata. M.
Pavlinovic, rad. 78. Na osamdeset volikih lii-
hovih korabaja. razg. 27. Da se uskocivsi po-
morac nalazi na drugoj kojoj ladi, korabji ili
barki. Zbornik zak. 1863. 370. — Metaforicki.
Tamo je u toj neprovidnoj pucini nasjela i za-
kvacila korabja povjesnice. G. Martic « Nar.
pjes. juk. VII.
1). area Noe. Nojev kovceg. — mnoyi pisci
prevode ovako po smislu hihlijsku latinsku rijec
area, premda je znaiene od prilike onako kao kod
a, istieemo ga napose, jer su s ovoya prijci'oda
pisci uzeli ODU rijec i u dritgijem znaieiiima
■ jiremo laiinskoj (vidi o ;' d). — Izmedu rjecnika
7 KORABJA, c.
u Belinu (korabja Noemova .area di Noe' ,arca
Noetica' 97>') * u Stulicetnt (korabja Noemova Hi
Noina .area Noe'). IJcini tebi korabju od drivja
lahka i uglajena. Bornardin 94. gen. 6, 14. Koji
uljezose u korabju Noevu. M. Divkovic, bes.
190a. Kada Noe pusti vrana iz korabje. . . .
342''. Noe . . . zatvori se u jednu korabju. P.
Glavinic, cvit. 441=*. Poleti u korabju Noevu i
sta u noj. P. Radovcic, nac. 326. Ne sarani se
iiego osam dusa u korabli. I. Ancic, ogl. 125.
Evo Noe ki graditi za korabju trudan hodi. A.
Vitajic, ost. 191. Moze se prilikovati korabji
Noja patrijarke. S. Margitic, fal. 72. Nasao si
se od nevirstva kano Noje od potopa, ja sam
korabja u kojoj ces se saraniti. 111. Korabja
Nojeva. L. Terzic 1*24. Korabja Noja pravod-
noga. I. Drazic 28. U korabji Noovoj bise puno
zivine. .1. Banovac, pripov. 239. Pusti iz ko-
rabje gavrana. F. Lastric, test. 256a. Naciiia-
juAi korabju, naviStivase im potop vodeni. ned.
11. Dostojan bi saraniti so u korabji od potojia
vodenoga. 366. Noe prid potopom u korabju
idase. A. .T. Knezovid 131. Da ucini jednu ve-
liku korabju. E. Pavic, ogl. 14. Sagradi jednu
korabju. And. Kaeic, kor. 7. Korabja Noahova
odsjede u Indiji. D. E. Bogdauic 8. Ako tko u
korabji Noevoj ne bude ... J. Matovic 88. Ko-
rabju, po zapovidi Bozjoj, od drvH ucinio je (Noe).
I. Velikanovic, uput. 1, 45. Vrata korabjo, u
koju uhode svi oni koji ne imaju potopom obce-
nijera poginuti. I. M. Mattoi 185. Onu staroga
testamenta korabju Noevu. D. Rapic 226. Po
Noemu patrijarki koji jo prid sviju ocima onu
golemu korabju gradio. G. Pestalid 50.
e. area foederis, kovceg zavjetn (u starom za-
vjetu). — I'isci prevode rijec area kao kod b, ne.
pazeci na smisao (vidi i Kani.iliixv primjer). —
U prcnesenom smislu, jedno od imena sto se dajc
Bogorodici (it lavretanskijem litanijama). I jos
bise u korabji prut Aaronof. Beruardin 138. jjaul.
hobr. 9, 4. U korabji od uvjeta Gospodiiega
bjese sibika i mana. M. Divkovic. bes. 641''.
Marija bi korabja i trpeza kruha nebeskoga.
nauk. lOl". Ona ka jest . . . kluc raja, . . . ko-
rabja templa. F. Glavinic, cvit. 280*1. Ozija samo
taknu korabju uvita. A. Georgiceo, pril. 41. Bu-
duci taknul korabju ali skriiiicu nedostojno. P.
Radovcid, nac. 514. David koji poce privesti (sic)
k svomu dvoru korabju Gospodinovu ... M.
Eadnic 262*. Kor.ablo uvita. J. Banovac, bla-
gosov. 352. Korabja Bozja. [jrisv. obit. 55. Ko-
rabjom je od uvita Grgur papa liega zvao. P.
Knezevic, ziv. 29. Koraljju onu staroga zakona.
F. Lastric, test. 389*. Koratfjo od uvjeta. L A.
Nenadic, nauk. 248. Bilizim ovde da sam i ja
isti slidio do sada stari obicaj u litanijah lavre-
tanskih govoreci , korabjo' iliti lado ,mira', ne
ktijuci odstupiti od obioaja. uzrok, da su se stari
ovom ricjom , korabja' ili ,plavcica' sluzili, jest,
zastobo u svetomu pismu latinska rid ,arca' zla-
meiiuje korabju iliti ladu, kakono ,arca' iliti ko-
rabja ,Noe', i takojer zlamenuje ova ric ,arca'
skrinu, kakono je ,arca foederis, testamenti',
skrina zakoua, ugovora Bozjega s pukom izra-
olskim; i ovi nazivak dajo se Gospi. zato da .se
jedan put popravi sto je krivo, ovim imenom
ovdi cu Gospu nazvati. A. Kanizlid, bogojubn.
345. Odredi Mojsija, da se spravi korabja od
mira. E. Pavic, ogl. 134. Korabja od uvjeta iliti
mira. 134. Da iraa uciniti jednu korabju na
nacin skriho. And. Kacic, kor. 79. Korabja
Bozja bi ufaceua. 144. Filisteji pridobivsi Izrae-
lieane ufatise korabju. D. Rapic 68. Bi Marija
korabja novoga uvita. Grgur iz Varosa 12;i.
KOKABl^A, d. 3
<l. predastie se enacene jos da(e siri, tc ko-
rabja gdjegdje znaii kuji mu drago koiidi'i/, n. p.:
a) kovcey £a novcc (u crkvi jerusatimskoj).
Vocma pot'ali (Jospodin ubogu udoviou koja
ubaci nikoliko malo pinozi u koiab)u od orkvo
iiOKoU bogatce koji piikazaso mnogo darovo. M.
Radnic 87h.
h) kovcey Hi sanduk od kameiia (ii kojema
,je mrtuo tijeloj. Tor korabju od kainika istegni
na kraj. F. Glavinii, cvit. 312'^.
KORAB^ARNICA, /. mjcsto yd^je sc yrnde ko-
ral'le. — Samo » Stuliifvu rjecniku: v. brodar-
nica.
KOEAB^iARNIK, m. covjek koji upravfa ko-
rah^arnicom. — isjiorcdi brodarnik. — Samo u
Stiiliceni rjecniku: ,pref'otto dell' arsenalo' ,ar-
mamentarii navalis praofoctus'.
KORABJriAESTVO, n. radna, posao ii poiiio-
raca. — Samo u StuHcevu rjecniku: v. bro-
daistvo.
KOKABlfiENIK, m. vidi korabalnik. Korabje-
nici putujuoi po moiu imadau sa sobom i maj-
muna. D. Obradovic, basn. 95. U tartani, s ko-
joni podom put Korfa, bilo ja oko dvadeset ko-
rabjenika. 332.
KORAB^IC, m. dcm. koraba}. — U knizi pi-
sanoj crkvenijem jezikom, i otale ii Daniciceva
rjecniku (korabjiob ,navicula'). Vbsedse vb ko-
rabjicb vb mori ))utb gnaSe. Domentijanb 31.
k6RAB:^ICA, /. dem. korabja. — Od xvi
vijcka, a izmedu rjeenika u Belinu (,biegantino,
barca nota' ,apliractum' IJT''; ,fusta, sorte di na-
viglio da remo' ,myoparo' 33.5"), u Voltujijinu
(,navicella, fusta' ,schit'fleia'), u Stiilicevu (,fu3ta'
,myoparo').
a. u pravom smislu. U jeduoj plitki kora-
bjici. P. Zorani6 3.5". Oruza udije sesot lakijeh
korablica svijeh na vesla. B. Zuzeri 396. U mail
korabjica oliti brodovi. M. Dobretic 399.
b. vidi korabja, c. Korabjica liegove sv. vero.
Transit. 192. Korabjicu od drva nesagiiitivijeh
ucini. B. Kasic, nasi. 242. Da bi se ova kora-
blica u vecemu poJteiiu mogla drzati. E. Pavic,
ogl. 134. Kakono blagosovi kucu Obededoma
radi svete korabjice. L. Vladinirovic 4.
c. vidi korabja, d. — U metaforickom umislu,
kao ime knizi And. Kacica (kor., nemam prooya
lista).
KORABlfilTr, korabjim, impf. samo a StuH-
cevu rjecniku : v. broditi.
KORABNIK, III. vidi korabajnik. — Xa jednoin
nije.slu xviii vijeka* Tu korabnik jedan kaze...
G'lasnik. 31, 303. (1704).
KOR AC, korca(?), m. neka ptica. Korac, Pyr-
rhocorax alpiuus Vieill., oolica. u nilkom okrugu.
Po svoj prilici ta rec dolazi od korija, sto zna5i
suma, lug, zabran, gora. S I. Pelivanovid, javor.
1880. 1534.
KORACAJ, m. vidi koracaj. — Od xvi vijeka,
a izmedu rjeenika u Vrancicevu (,gradus ; passus')
ydje .ve naj prije nahodi. Ti, ki 'e s tobom,
coek u puti, nek ustavi koracaje. J. Kavaiiin
4921). Narednijeui koi'acajem postupau. Blago
turl. 2, 151. ■
KORACANE, n. djelo kojijem se koraca. J.
Bogdanovic.
KORACATI, koracam, impf. vidi koracati. —
Od XVI vijeka, a izmedu rjernika u Vrancicevu
(,gradiri') ydje se naj prije nahodi. I svojega
svet-Maiina uprav ga uco koracati. J. Kavanin
3301>. Koracaju6 po srodini sloga. J. S. Rejkovid
^ 2. KORA(^,AJ, a.
117. Koraca po malo do ne. Nai-. prip. mikul.
47. Vuk voli ,kora6ati', nu i tako i ovde (u Lid)
roku; ali reku i: ,Brz,e koracaj!' .Polagano ti ko-
racaj !' ,Ti brzo koracaj'. J. Bogdanovii.
KORACINA, /. lorica, oklop. — Od tal. co-
razza. — U jednoga pisca caknvca xvi vijeka.
Oblconi V koraoinu vero i jubavi. Anton Dalra.,
nov. teSt. 2, 100. paul. Ithos.s. 5, 8. Imijahu
smnporaste koracino. 187''. apoc. 9, 17.
KOIlAciTI, k6racira, impf. vidi koraSiti. —
Od xviii vijeka. Simoon povii-ova, koraci da co
u kofiije. J. FilipoviA, prip. 1, 491". Koracimo
sada viditi, kako im se pristoji postone pram
niovim dostojanstvom. F. Lastrid, nod. 347. Nii-
trag koracih. G. Pestalid 198. Borba vajna, no-
voja ofiajna tjera da se u zdvojnosti baoo i do
prvili strazara korace. Osvetn. 4, 33. Bijesan
hoga na visocih kraoih .stravu dava kuda god
koraci. 6, 9. , Koraci de na prvo ako si musko'.
J. Bogdanovic.
KORAC, m. vidi kora6aj. — U Mika(inu rjec-
niku kod korafiaj, i u Stulicevu uz korafiaj.
1. KORACA, /. u narodnoj zagoneci nasega
vremena (po svoj je prilici augin. kora). Porucio
6ilibarda, da mu se otvori koraca, da uvode zelen
rod. (Misli se na metaiie kupusa u kacu ; moglo
bi se misliti i na sadene). Nar. zag. nov. 108.
2. KORACA, m. ime inusko. — U spomeiiiku
xiH vijeka. Sudac Karlan, Koraca, Farin, Mohor,
Stepan . . . Mon. Croat. 6. Sudac Mohor, . . .
sudac Ricard i Karlan . . . i Koraca i Farin. 21.
29. (1275 prepis. 1.546).
1. KORACAJ, /. u Stulicevu rjecniku uz ko-
racaj, m. — nepouzdano (maze hiti da je pisac
primio ovu rijcc po yen. pi. koracaji).
2. KORACAJ, m. vidi korak, korakjaj. — Od
XVII vijeka, a izmedu rjeenika u Mika(inu (ko-
racaj, korac, stupaj , passus'), u Belinu (,passo,
distanza uel caminare da un piede all' altro'
,gradus' 546"), u Bjelostjencevu (kora6aj, stupaj
.gradus'), u Jamhresicevu (,gressu3, passus'), u
ViiUigijinu (,passo' ,schritt'), u Stulicevu (.passu.s,
gradus, gressus'),
a. u pravom smislu. Bog svomoguci ne samo
djela nasa zna, nizi i broji, negoli joste sve staze
i sve koracaje zna i vidi. M. Divkovic. bes. 1.30".
Sve bi mu koracaje andoo strazanin zapisao. I.
Ancic, svit. 13. Ustade papa za susristi ga ni-
koliko korafiaji. S. Badi'i6 70. Za sve se nahodi
a za Boga ne more so uciniti jedan koracaj s ju-
bavju. J. Banovac, razg. 154. Ti, Boze raoj.
poznajes sve stope i koracaje moje. pripov. 24.
~1 metnuce na put koracaje svoje. B. Pavlovic 8.
Koracaje moje pribrojio si. P. Kuezevi6, osm.
279. Koliko su lipi koracaji tvoji. kceri pogla-
vara! P. Lastric. test. 348". Na sve koracaje
trci k meni u pakao. ned. 39. Prikazujem tebi
sve koracaje moje. A. Kanizlid, utoc. 462. Vaja
da divice drtcu i na svaki se koracaj muzke glavo
boje. 516. Koji nece kadkada ni jednoga kora-
caja uciniti. frau. 43. Za po ure toliko kora-
6aja u6iui koliko uije prije ni za dvi ure ucinio.
259. Naj prvo, da tako recem, rufiica liegovih
maknutje bilo je zlamenovati so zlameiiem sve-
toga kriza; naj prvi koracaj skrovita niista iskati
i u liima Boga moliti. bogojubn. 447. Posli ni-
koliko korafiaji da stauu. E. Pavi6, ogl. 168.
Posli svaka cetiri koracaja postaivase nosioci.
262. Na svako sest korafiaji stavaju. And. Kaoi6,
kor. 192. Nasradin iduci prid slugam dva ko-
racaja. N. Palikuca 24. Nitko nije mogao stu-
piti i koracaj uciniti. I. Velikanovic, uput. 1, 67.
2. KORACAJ, a. H
Pak po6ese tiho igru vodit. sve kanoti koracaje
brojit. J. Krmpotii. malen. 18. Jedan koracaj
blize k meni jiristupite. I. J. P. Lucie, razg. 90.
Koracaje i stope nogove je.st duh s. upravjao.
D. Eapic 5fi. Kad vec (zdribac) znade i skretat
i spustit i jednake koracaje gustit. J. S. Rej-
kovic 234. Pazini na move koracaje. A. Tomi-
kovic, gov. 90. Isli su koracaj po koracaj. ziv.
189. — Metaforicki. Zasao si put, ako zives na
ovomu svijetu u veseli i izprazuostma. vrati se
u sebe, izpravi tvoje koracaje. M. Kadnic 105a.
Nasliduj Isukrsta t; koracajima od jubavi. 403l>.
I zato jest veoma strasno imati istiuito skrusenje
u oni veliki korafiaj. P. Posilovic, nasi. SOti.
Odimo koracajem od promis|anja na nebesa. F.
Lastric, test. 40^. Splotene jesu bile nogo no-
gove. da nijedan koracaj u putu kriposti nije
ruogao uciniti. D. Kapic 23. Da smrt k tebi ide
s velikim koracajom. 271.
b. kan mjera duline Hi dafine. Koracaj,
.passus'. J. Mikaja, rjecn. kod mjera. Na tri-
doset koracaji. A. Bacid 313. Okolo cetarost se-
zah ili koraOaji. M. Lekusic 142. Ove cete sta-
jase pet stotina koracaji daleko od grada. I. Za-
nicic 118. Pak je jodnu stotiiiu koracaja od rasta
daleko a zem]u ukopa. M. A. Relkovic. sabr. 49.
Tri hi|ade koracaja dugacak. I. Jablanci 61.
Triest stupaja oliti koracaja daleko. M. Dobretic
348. Priblizivsi se ua dvi stotine koracaja (ko-
raSaj ovdi se razumije od pet nogu). A. Tomi-
kovic, ziv. 247. ,Ma, puna si mi dva, tri kora-
caja livade prekosio'. J. Bogdanovii.
c. u prenesenum smislti (po tal. passo), jcdna
recenica Hi ih vise iz kakoe knigc ili yooora, locus.
mjesto. — Samo u jednom primjeru xviii vijeka.
Stupimo istomaciti jedan koracaj s. [lisma. F.
Lastric, svet. 131''.
KORACAJAC, koracajca, in. dem. koracaj. —
Samo u Stulicenii rjecnikii: .passolino' .semita.
eallis'.
KORACAJCAC, koracajcca, m. dem. koracajac.
— U Stulicevu rjecniku u: koracajac. — neiio-
uzdano.
KORA6aj6iC, m. dem. koracajac. — Samo ii
Stidirevu rjeiniku, uz korafiajac.
KORACAJSTVO, h. koraiane. — V Stidirevu
rjecniku: v. korac. — nepouzdaiio.
KORACANE, n. djelo kojijem ••-'f kura(a. — II
Vukuvu rjecniku.
KORACATI, koracam, iiiipf. koraciti, hoditi,
iri (isticuci da se kod toya cine knraci). — Akc.
.s-e mijena u praes. 1 i 2 pi.: koracdmo, koracate,
i u aor. 2 i 3 sing, korafia. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (kod koraciti
ima praes. koracam) gdje se naj prije nahodi, u
Voltifjijinu (,fare passi, passeggiare' ,schreit6n'),
u Stulicevu (samo ger. praes. koracajuc ,gra-
datim'), u Vukovu (,schreiten' ,gradior'). Kada
s zabava svitovnih uprav koracas na otar. I. J.
P. Lucie, bit. 62. U srece su kratko noge, a
nesreca brzo koraca. Nar. blag. mehm. beg kap.
457. 'I'e brzim krokom kroz izba koraca. B.
Radicevic (1880) 227. Koracase [lutem ka kuci
nezinoj. B. Danicic, pric. 7, 8. Zuruo koraca.
M. P. Sapcanin 1, 146. AT koliko naprijed ko-
racali . . . Osvetn. 3, 132. Kaplar nas uparadi
i pocno uciti kako da koracamo po liegovu bm-
jaiiu : jedan ! dva ! . . . M. D. Milicevic, medu-
dnev. 97.
KORACp;NE, n. djelo kojijem se koraei. — U
Stulicevu rjecniku (gdje se mozebiti shvaca ko-
raciti kao imperfektiimi glagol).
f» KORAO
KORACEVATI, koracujom, impf. vidi kora-
cati. — Samo u JamhreHcevu rjeiniku: kora-
cujem ,gradior'.
KORACIG, vidi koracic.
KORACIlSrA, /. vidi koracina. — V istoga pisca
u kojega ima i koracina. Oblconi koracinom
pravde. Anton Dalm., nov. test. 2, SS*). paul.
epli. 5, 14. Koracine. 2, 187. apoc. 9, 9.
KORACITI, koracim, pjf. uciniti korak. — Akc.
kaki je u praes. taki je u part, praet. pass. k6-
rafien ; u ostalijem je ohlicima onaki kaki je u
inf., osim aor. 2 i .3 sing, knraci. — U jednom
primjeru nasega vremena (Odgovori Ruza kox-a-
ceci preko praga. S. ^lubisa, prip. 59) ima ger.
praes., kao da je imperfektioni glagol, ali mislim
da til treba shvatiti kao piscevu yogresku; i u
lielinu rjecniku i u Stulicevu us injinitiv imti
praes. koracim, po aimu hi se moijlo pomisliti da
i ova doa pisca shvacaju koraciti kao imperfek-
tivni glagol, ali se u Beliiiu vidi da tako nije
po samome prijevodu talijanskom, i latinskome ;
a Stulli moie biti da je prepisao iz Belina. —
Od .\vn vijeka, a izmedu rjecnika u Mikafinu
(koraciti, stupiti ,gradum facere') gdje se naj
prije nahodi, u Beliiiu (koraciti, kora6im ,daro,
o fare un passo' ,gradum facere' 546^), u Bjelo-
stjencevu (koracam, koraciti ,passum, gradum
facio, gradior', v. stupam), « Voltiijijinu (,fai'0
un passo, un salto" ,einen schritt oder sprung
machen'), n Stulicevu (koraciti, koracim ,ince-
dore'), u Vukovu (,sclireiten' ,gradior'). Niti moze
koji ustati, ni korak koraciti. Glasnik. 31, 303.
(1704). Samo jednom da bi kora6io u vikova
hi}adu hijada. L. ^;ubuski 62. Koraciti na skalin
iliti kolie naj gorni. F. Lastric, svet. 1.30'i. Da
se no uslobodi ni koraciti iz Carigrada. A. Ka-
nizlic, Kam. 141. Da s nom podu i korace u
Jordan. E. Pavio, ogl. 168. Danijel zadrzavase
kraja, da ne koraei u crkvu. 418. Niti znademo
koraciti kada ne vidimo. A. Tomikovic, gov. 313.
Tamaii kad sveti Aranden koraei jednom nogom
k Bogu na nebo, onda davo stigne. Nar. prip.
vuk. 115. — Mefafiiricki. Kad sam koracila na
svit ovi (kad sam se rodila). F. Lastric, test.
348''. — tfmri Baaza i ostavi svoje pristoje sinu
svomu Eli koji na pristoje koracivsi (postavii
kralem) smace proroka Jeliu. E. Pavic, ogl. 302.
— Znajuci da si jurve u liega (u pakao) jednom
nogom koracio. A. Kanizlic, fran. 230. — (kod
govora prijeii na sto drugo). Koracimo razgle-
dati ne trgovane. F. Lastric, test. ad. 84''. Od
tilesnoga rodstva koracimo na zakonito. svet.
161b. Neka mi dopusteno bride s puta koraciti.
A. Kanizlic, kam. 31.
KORAC]f;IV, adj. kojije sposohau za koracane.
— (Kao adj.) samo u Stulicevu, rjecniku: ,aptus
ad ambulandum', i nije dosta pouzdano. — Adv.
koracjivo s drugijem znacehem: koracaj po ko-
racaj, nalazi se u Bjelostjencevu rjecniku: korac-
jivo, koracaj za koracajem ,gradatim'; u Volti-
ijijinu: jgradatamente, a passo a passo' , schritt
vor schritt'; u Stulicevu: v. koracajuc.
KORAC, koraca, m. cekic. — Akc. kaki je u
gen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim nom.
i ace. sing., i voc. : koraiu, koraei. ■ — Od grc.
xoodxiov. kucalo na vratima (zvekir, halka). Matzo-
nauer. — Od xvui vijeka, a izmedu rjecnika u
Belinu (,martello, stromento noto' , malleus' 464''^),
u Stulicevu (,malleus'), u Vukovu (cekic sto se
koi'ii kuju ,art hammer pferde zu beschlagen'
, malleus ealceando oquo' s dodatkom da se go-
vori u Crnoj Gori). Eto dake krvnika (jru/.a-
nijoh s koracima i s cavlima gvozdonij«ni. D.
KORAC. 3
Basii 57. Sud potvrdi da plate . . . kao pod
koracom (pod silom, kao kara sto so lomi pod
udarom koraAa). S. ^jubisa, prife^ 5(i. Korace i
klijeSta. Maga/.in. 18GG. 82. — Cesto i kao pre-
zime u na.ie vrijeme. Kosta Kora6. Rat. 322.
Ilija KoraA. Sr. nov. 1879. ] 184.
K0RA(;E. n. iine selu u Bosni u okrmju ba-
noluckom. Statist, bosn. 39.
KORACEVCI, Koraiovaca, m. pi. ime selu u
Srbiji u okriigii nWcoin. M. D. Milicevid, kral.
srb. 123.
KORACICA, /. ime selu u Srbiji u okruyu
kragujevaikom. K. .Tovanovi6 90. Pri6a kazo da
je Despot, putujuci od Kosinaja, jakim ,korakom'
proSao solo koje se od toga prozvalo .Koradioa'
(pucka etimologija; Koraiica ne moze postafi od
korak). M. I). MiliAevii, .srb. 237.
KORACIOKI, adj. koji pripada Koraiici. Ko-
raeicka (opstina). K. Jovaiiovic 96.
KORACIC, m. dem. kora6. — Samn u Vukovu
rjecniku pisano je kao sto treba; na ostalijem
mjestiina stoji grijeskom 5 mj. i. — U Belinu
rjecniku: kora6i6 ,martelletto' ,malleolus' 464*;
M Stulicevu: koracic, v. ma|icio; u Vukovu: Aiva.
V. korac. Koraci6, mali kladivac u zlatara. u
Dubrovniku. F. Hefele.
KORACSKO BRDO, n. ime mjestu u Srbiji u
okrugu uzickom. Ornica do Brda Kora6skog.
Sr. nov. 1868. 181.
1. KORAJ, III. mjesno ime. — Ovako se zove
pet sela u Bosni u okrugu Done Titzle: Koraj
Basic, K. Kiptijan, K. Muselovio, K. Okauovic,
K. Safic. Statist, bosn. 84. — Isto se mjesno ime
pomine prije nasega vremena. S. Novakovic, pom.
13.5.
2. KORAJ, m. vidi koraj. — U jednoga pisca
Sp^ecanina xviti vijeka. A dijaspri i piropje,
koraj, ambre i agato. J. Kavaiiin 483^. Biser
bacasmo i koraje. 567*.
KORAJAC, Korajca, m. prezime. — U nase
vrijeme. Schem. zagr. 1875. 204. Schoin. diak.
1877. 68.
1. KORAK, m. kad cejnde (a i Hvotina) sto-
jeei na jednoj nozi podigne driigu (kod htida
zadnu) i preinjesti je naprijed; kod ovoga i da-
^ina od jedne noge do dnige; i u prenesenom
smislu (isporedi koracaj). — Nahodi se ujuhiijeh
Slaoena (bug. i novoslov. korak). — - Jamaino je
postalo od krak (praslavenski kork), isporedi
bjelorus. KnpoKi,, (ce.s. krok), po}. krok. — ispo-
redi i krok, skrok. — Od korak postaje koraciti,
koracati, pa i koracaj itd. — Od xvi vijeka, a
izmedu rjecniku u Bjelostjencevu (v. hod), u Vol-
tigijinu (,passo, mossa' .schritt'), n Stulicevu (v.
korac), u Vukovu (,der schritt' ,passus', cf. skrok).
Velik ti se trud vidi pojti 5 koraki na misu.
Korizra. 70"-. A krotko gdo hodi, koraci svi
miri, on se zdraf nahodi. D. Barakovi6, vil. 31.
Do zida plazeci na drobni koraci. 74. Niti moze
koji ustati, ni korak koraciti. Glasnik. 31. 30.S.
(1704). Ako budu tim koraci htjet hoditi srjod
gospostva. J. Kavanin 15la. Da korakom od
olova smrt ne stupa, neg pospijesa. 389a. Kratko
korake ciniti. E. Pavic, ogl. 73. Mrtvi korak
svoj promini. V. Dosen 212b. Koracima broji
tur.sko trupje. P. Petrovie, gor. vijen. 23. Ter
nznatrag hitav korak krece. Osvetn. 1, 52. Bul-
wer je korak po korak svoj put prokrcio. M.
PavUnovi6, rad. 16. Taj je iznm odapeo u zna-
nosti orjaski korak. 51. Svaki mu se korak u
umjetnosti u krvavom znoju okupao. 74. Koliko
1 KOKA^.. a,
ih so uranih i darovitih za svega zivota preko-
vratilo rad kojoga kriva koraka u prvnj mladosti.
122.
2. KOIiAlv, m. ime domacijem iivolinama.
■A. iiiie jj'<u. F. Kurelac, dom. ziv. 43.
1). ime prascu. D. Hire.
3. KOKAK, m. ime nekakvu gradu u Aziji. —
U knizi xiii vijeka, i otale u Danicicevu rjec-
niku (Korakb, grad u Aziji). Preido pustyi'io
ijerdauLslvyjo, i prisbdb vb gradb Korakb, . . . i
otb tudu ide vl volikyj Vavilonb. Domontijan-'
311. '> 190. — isporedi 1. Karas.
KOllAKAJ, m. vidi 1. korak i koraklaj. —
Na dim mjesta ovoqa vijeka. Suma ot krcme na
50 ill 100 korakaji. S. Tekelija. let. 119. 40.
OsudiSo da idem cetvoronoske 40 do 50 korakaja.
PravdonoSa. 1851. 21.
KOR.\KJr.AJ, m. vidi 1. korak i koracaj. —
Od XVIII vijeka, a izmedu rjecniku u Vukovu (uz
korak). Sarao jedan koraklaj. D. Obradovic,
basn. 372. Dugafike daske ot jednog korak)aja.
P. Boiic, vinodjel. 2, 69. Roj kad ti .se veo iz
kosnice pustio, ti podaloko na dvadesot korak |aja
stoj. F. Dordovic, pcelar. 36. A ne bijah 200
korakjaja daleko od kuce. Magazin. 1863. 1.32.
To posle nekoliko k^raklaja zastane. Srp. zora.
god. 1, sv. 2, str. 26.
KORAKNUTI, koraknem, pf. vidi koraciti. —
U nase vrijeme u Lici. ,Nude, ka' si coek, ko-
rakni de amo blize, pa da se oglodamo'. J. Bog-
danovi6.
KORAL, m. vidi koraj; tal. corallo. — Od xvii
vijeka u sjeverozapadnijeh cakavaca. Na grlo
nadije korala iz mora. D. Barakovic, vil. 268.
Te tvoje usnice kako koral gore. Nar. pjes. i.str.
2, 18. Koral on lipi moj koga sam nosila. Nar.
pjes. mikul. 153.
KORALACA, /. ime mjestu u Srbiji ii okrugu
biogradskom. Livada u KoraJaci. Sr. nov. 1863.
298.
KORALCI, m. pi. erven okrugao pasuj (Sabjar,
Istra). B. Sulek, im. 158. — Postaje od koral.
KORALDI, k6ralada, m. pi. vidi kora}. —
Badi oblika isporedi gristalad. — U nase vrijeme
u Istri. Koraldi ,coraUia', gen. korald Hi ko-
ralad. D. Nemani6, cak. kroat. stud, iftsg. 47.
KORA^j, m. corallium, u moru kao kameni
striik, nalik na drvo s granama, na kojemu live
neke zivotinice (Corallium rubrum Lam.); ove ga
malo po malo grade ispustajuci iz sebe tvar od
koje on postaje. naj cesce je crvene boje i izra-
duje se kao nakit zenski, n. p. za derdane itd.
u znanosti se upotreb^ava u nase doba ova rijec
i za ostale tvari druge boje sto na isti nacin po-
staju od drugijeh zivotina. — isjioredi koral, ko-
raldi, morgan. — Postaje od latinske rijeci. a ne
od tal. corallo, po ceiiiu mo~e biti rijec iz ro-
manskoga (dalmatskoga) jezika, cidi kelomna. —
Od XV vijeka, a izmedu rjecnika u Belinu (.co-
rallo, pianta che nasce nel fondo del mare' .co-
rallium' 228b), u Stulieevu (,coralium, curalium,
corallum'), u Danicicevu (korajb ,coralium').
il. u pravom smislu (ovdje sit i primjeri «
kojiina pjesnici isporeduju crvenu boju usana i
rumenilo lica s kora(em). §arkanb na nemb kako
clovekb koraja srebrromb pozladena; zlice tri wdr.
koraja srebrwmb pozlacene; piruna dva wdb ko-
raja ; zuba}ka jedna cjdb koraja s malo srebra.
Mon. Serb. 498. (1466'). Ako li tko pozre ne usta
rumena, more rec, cvitkom zre koraja crjena. S.
Men6eti6 16. Cafti iz usta noj kora| crveni. 64.
Usne Ijepse su rumene nog kora} prifini. M. Ve-
KORA^, a. 3
tranii 2, 55. Kad Apele svoje bodice htje pri-
liku ukazati, prid ociraa cini stati Ijepse od Rima
sve djevice; ter glodajuc. sad zlaceni jedne pra-
men, druge lice, one zvijezde dvije danico, ova
kora} sad rumeni ... N. Dimitrovic 27. Colujuc
jaoli nomoj kora} cvit od mora ugrizat tolikoj.
D. Raiiina 20'>. Nu jur zvijezde blijede ostaju,
bijelom rukom jasna zora od korala vrata otvoia.
1. Gundulii 27. Prije od |udi se.j dubrave kora)
so je ribo u moru, svacije su sad zabave kame-
nitu dubsti goru. 143. A mazuci razkrvavi usti
oprhle, pomodreno, na sramotu od naravi da ih
koraji zarumeue; . . . 221. Od koraja usti ob-
javi a od lira prsi svoje. 221. Zlato, koral, biser
i)iU . . . primi Ijepos tva od mene. 462. Rumeu
kora), biser bijeli. Gr. Palmotic 1, 148. Sto je
koraj prirumeni prid kora}om koji goje usti tvoje?
2, 27. Krv od lica, suze od oci, pram od kosi
vidjot jesu ko s korajem od istoci zlato i bisor
kad povezu. I. V. Bunic, mand. 10. Rumenija
od ruse i od kora)a. V. Andrijasevi6, put. 91.
Snijeg i koraJ lice ima. P. Kanavolic, iv. 29.
Zlato 'e prami, prsa od lira, kora) usti. .1. Ka-
vahin 36l>. Od kora|a crjonoga moi'a. A. d. Bella,
razgov. 211. Te usne nijesu crvene kao kora|.
Bos. Vila. 1888. 145. Kora) je roba koja se oca-
riiiuje u prometu. Zbornik zak. god. 1871. 337.
Mergan, koraj. u Nar. pjes. petr. 2, 698. Kora),
zool; ,koralle', tal. ,corallo', frc. ,corail', ogl. ,coral'.
B. Sulek, i"jecn. znaustv. naz. — Metafuricki.
Perlo od cistoce, kora[u od gnruce )ubavi. V.
Andrijasevic, put. 152.
b. moze biti da se u pre.ncsenom smishi i
drugo sto crveno ovako zove; n. p. ti Dubroimiku
se ovako zovu jaja (Hi ikra) n. morskopa jeza,
jer su crvena. P. Budmani.
KORAJA, /. vidi kora). — Na jednom mjcstu
u nase vrijeine, a izmedii rjecnika u Mikal'mii
(,coraIium, corallum, gorgouia'). Crkli merman,
(irvena koraja. ii Nar. pjes. here. vuk. 359.
KORAJfiAC, kirajca, m. dem. kora). — Samo
H SlidicKtni rjecniku: v. kora)r.ac
KORA^AN, k6rajna, adj. koji pripada kofa(u;
koji je naciiien od korafa; koji je (erven) kao
koral. — Od xvi vijcka, a izmedii rjecnika u Be-
Knu (korajni ,di corallo' ,ooralliuus' 228'') i u
Stulicevu (jCoralii'). Usiia mi kora)na sva puca i
veno. G-. Drzid 404. Od kosi dva prama, ko-
ra)ne dvi usti, is kih se he(s) srama slatka ric
izusti. D. Raiiina 46". Proz kora)iia neka vrata
na dvor zarko suuce izide. I. Gundulic 538.
Otvarat zora ide vrata kora)na i biserua zarkom
suncu. J. Kavanin 353a. Korajan, zool. ,ko-
rallen- (in zus.)'; korajna stvora, gl. ggr. ,ko-
rallenformation', tal. ,formazione di coi'alli'; ko-
rajni otok jkoralleninsel' ; korajni vapnenao ,ko-
rallenkalk'; korajni bad, zub ,koralleuklippe';
korajni greben ,korallengrirt''. B. Sulek, rJ66n.
znanstv. naz.
k6ra;^AR, m. covjek kojeuui je zanat vaditi
koral iz mora. — Naiineno u nase vrijeme. —
U Sulekovu rjecniku: ,korallenfanger, korallen-
iischer'.
k6rA^AST, adj. slican koralii. — Nacineno
II nase vrijeme. Kgi-ajast, min. ,korallenartig',
tal. ,coralloide'. B. Sulek, rjefin. znanstv. naz.
KORA^jAS, korajasa, m. covjek koji obraduje
koi'a(. — Nacineno u nase vrijeme. — U Sulekovu
rjecniku,: ,korallondreclisler ; korallenmacher'.
KORALCAC, korajcca, m. dem. korajac. — IJ
IStuliieva rjecniku itz korajcic. — neponzdnmi.
KORA^iCIt ', m. dem. korajac. — Samo ii Stii-
1 1. KORANA
liceitu rjecniku: korajcii, mali koraj .parvum co-
rallium'.
1. K0RA:^E, n. coll. koraj. — Sama ii Stuli-
cevu rjecniku: ,coraliorum vis'.
2. KORAlfiE, n. ime mjestu ii. Srbiji u okrugu
vajevskom. Niva u Koraju. 8r. nov. 1875. 1203.
KORA^jEVAC, korajevca, vi. korafni striik. —
Nacineno u nase vrijeme. Korajevac, zool. ,ko-
rallenstamm, polyponstock, koral lenstock', tal.
,branco di coralli'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KORALIf', w(. dem. koral. — Samo u Stuli-
cevu rjecniku: v. korajciii.
KORA^ISTE, n. kao veliki kamen u moru na-
iinen od koraja. — Nacineno u nase vrijeme.
Korajiste, ggr. ,korallenbank, korallonriii'', tal.
,banco di coralli'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KORA^jKA, /. ime zensko. — U duhrovackijek,
pisaaa xvii i xviii oijeka, koji su po svoj pri-
lid izmislili ovo ime (po crvenijem usnama.'^).
Ako su druzi razlika moja slo/.enja: Galateu, ...
Adona, Koralku od Sira . . . prikazivali ... I.
Gunduli6 v. ' Korajka. 4. G. PalmotiA 2. 2. I.
Dordic, pjesn. 144.
KORA^jNIK. m. vidi korajevac. — Nacineno
u nase vrijeme. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KORA^SKI, adj. vidi korajan. — U Stulicevu
rjecniku : v. korajan.
1. KORAM, m. tal. corame, koza ustrojena. —
Po zapadnijem krajevima od xviii vijeka. Koram
olti koza uciriena ,corrame'. M. ZorifiiiS, aritm.
104. Koram, gen. korama (cakavski), tal. , co-
rame, cojame'. Slovinac. 1881. 418.
2. KORAM, m. trbuh. Levac. h. Bordevic.
KORAMITI SE, koramim se, impf. konili se.
— Samo u Stulicevu rjecniku: ,sansim rigore, ri-
gidum fieri'. — Moze biti da je postalo od 1.
koram.
1. KORAN, korna, adj. nidi prekoran. — //
na&e vrijeme. Jer su vlasi s zala odgovorni, radi
kojih oni bjehu korni. Osvetn. 4, 15. Dok jo ziva,
vazda je korna. Bos. vila. 1888. 52. — Oini se dii
je siicno znacei'ie (pokoran) i u ovom primjeru
xvni vijeka,: I hodim cvileAi gori doli ovako, krizo
bilizeci trosim vrime tako. ,Ab !' vapim ,da imat
srdce to sad more, i kriz tako primat kao sriAne
kore! ah od puti moje srdce tvrdokorno, mini
bitje tvoje i postani korno ! o jubavi! radi kako
znas, u prsi kriz sveti usadi da se ne pomrsi:
onda (iu t' ugodit, onda srdce ho6e, koje zolis
plodit od Jubavi voce'. A. Kanizliii, roz. 65.
2. KORAN, korna, adj. na kojemu je kora. —
U Stulicevu rjecniku: ,cortioatu3, corticosus, oru-
stosus' .< dodatkom da je rijec ruska.
3. KORAN, kordna, m. arap. tur. qurau, Icniya
u kojoj je 3Iuhamedov zakon. — isporedi alkoran,
alkuran, citap. — Izmedu rjeinika u Vukovu
(vide alkuran). To ti koran cndno slisih tuma-
citi. I. T. Mrnavic, osm. 142. Iza Praga zlatna
gdje i.& ostat meda med Turcinom i med Kau-
rinom, evandoju ustuk od korana. Osvetn. 4, 13.
To i nas koran zapovijeda. M. D. Milicevir,
omer. 28.
1. KORANA, f. ime vodi i mjestu u Hrvatskoj.
(i) voda. — ■ od XVIII vijeka, a izmedu rjecnika
u Vukovu (voda u Hrvatskoj). Pak me put Ko-
rane mahom odpejahu (vidi i c)). M. Kuhacevi/'.
49. Zovi Muru, Vag i Koranu. J. Rajic, boj.
89. Kod studene Une i Korane. Pjev. crn. 61''.
Zdravo doso do vode Korano. Nar. pjes. juk. 444.
Oj Korano, moja vodo hladna. Nar. pjes. kras.
21
I. KORAN A
322
2. KOIICA
1, 148. — h) zaselak u eu/iiiinii iiiuilnisl:,i rijixkuj.
Kazdijo). 53. — r) u jedn^Kiu /nscu win vijeka
kao ime tamnici tc Karbirin. nm Kanuii). Na
Spilbei-g dojdosmo, povojnije nioslo nog' drXah
iiajdo.snio . . . VidivSi ovu ."iprav pak sprav od
"KoTana (sam pisac tiimnZi : Karlovafikoga prXuiia
i ostroie), odmali se zaprise sve mo .stare rane.
M. Kulia6evi6 58.
2. KORANA, /. ime kravi (?). F. Kurelac, dom.
ziv. 24.
KOEANICE, /. 2>l- mjesno ime. — xvi vijeka.
Matijas Starcic iz Koranic. Mon. croat. 250.
(1550).
1. KORANSKI, adj. koji pripada Koratii. —
Od xviii vijeka. iloze, tebi hvala, ki me oslo-
bodi koranskiiga hala! M. Kuliacevid 58. — I
kod imena ietiriju sela u Urvatskoj a iupaniji
modruiiko-rijeikoj. Koranski Lug. Razdije[. 53.
Koranski Brijeg. 58. Korausko Selo. Koranska
Strana. 59.
2. KORANSKI, adj. koji pripada koranu. Ha-
tibi koranski take tumacuju. I. T. Mrnavic, osm.
79. I koranske ucio je liste. Osvetn. 6, 14.
KORANE, n. djelo kojijem se sto kora. J. Bog-
danovi6.
KORAPSTVO, n. vidi korabjarstvo. — Samo
u Stulicevu rjecniku: korabstvo, v. brodarstvo.
KORAS, m. vidi 1. Karas.
KORAST, adj. postaje od 1. kora. — U nase
vrijeme.
a. na kojemu je kora. — Izmedu rjecnika u
Stulicevu (v. koriiast). Carine od zivina korastih
(,schaltLier'). Zbornik zak. 3, 680.
b. nalik na koru. Korast, bot. lat. ,corti-
cosus' ,rindenartig'. B. §ulek, rjecu. znanstv.
naz.
KORATI SE, k6ram se, impf. dobivati koru,
postajati s korom (n. p. o hiebii kad se pece, o
snijegu). — U nase vrijeme u Ltd. ,Po6'o se
snijeg od studeui korati' (t. j. u koru hvatati).
,Vide re! eli kruv pecen?' ,Da, jos se nije poc'o
ni korati'. J. Bogdanovic.
KORAULICE, /. pi. selo u Hercegovini. Statist,
bosn. 108. — isporedi Koravjica, Koravnica.
KOEAV, adj. na kojemu je kora. — T^ Stuli-
cevu rjecniku: v. kornast.
KORAVA, /. u narodnoj pjesmi nasega vre-
mena kao ime vodi (jamacno je Koraua), i otale
u Vukovu rjecniku: ,name eines flusses' ,tiuvii
nomen' s primjerom : Na sastavak Save i Korave.
(Nar. pjes. vuk. 3, 273).
KORAVICA, /. ime rihama. — Izmedu rjec-
nika H Vukovu : (u Sinu) ,Squalius Turskyi
Heckel'. Koravica tupcid, Phoxinus levis. G.
Kolombatovic, pesci. 21.
KORAV^jICA, /. mjesno ime. — isporedi Ka-
raulicG, Koravnica. — U nase vrijeme, a izmedu
rjecnika u Vukovu (selo u Hercegovini). Imam
kmote sela Korav}ice, a do liih je selo Deleusa.
Nar. pjes. vuk. 4, 384.
KORAVNICA, /. selo u Bilecskom kadiluku.
— isporedi Koraulice, Koravjica.
1. KOREA, /. korene, ukor. — Od xviii vijeka,
ali se i prije nalazi, vidi : korBba ,clades'. F. Mi-
klosii, lex. palaeoslov. - (u Stulicevu rjecniku stoji
da se nahodi u Gundulica). — Izmedu rjecnika
u Stulicevu (,6xprobratio, contumelia, convicium'
ie Gundulica), i u Vukovu: ,vorwurf' ,exprobra-
tio', of. ukor s primjerima: Nije umrla baba od
korbe, ved od prazne torbo. (Nar. posl. vuk. 219)
* iz narodnc jijisme: 10 jo liojzi korija dudijala
i od oca i od stare majke. .for je raeni korba
dodijala od mojoga draga |)obratima. And. Kacid,
razg. 23H11. Korbe i podipse pokrenu. G-. Pe-
stalid as. Molbo, kletve, korbe, zalbo, mita, srca
u zlo no haju zalita! Osvetn. 4, 47. — ■ I u neSto
razliinom znaicnu (svada, karba). u naSe vrijeme
u lAci. ,Ostav'te so medusobne korbe !' ,Nemam
s nikim ni korbe ni zavadi'ie'. J. Bogdanovid.
2. KORBA, /. tal. corba, rcbro u lade. — U
naie vrijeme po jugozapadnijem krajevima. TJstroj
(lade ribarice) sastoji iz daska koje su pri male
grede pribjone. korbe se zovu koje odgovaraju
grodami na kucnom podu, na to korbo pribijene
su daske koje se zovu ,madijeri' i odgovaraju
sticama ua podu jer taj ustroj nalidi oovjedjim
rebrima, zovu ga jednokupno ,rebra lade'. L.
Zore, rib. ark. 10, 324.
3. KORBA, /. vidi 1. kofa, b. — Va]a da je
tal. corba, kotarica. — U nase vrijeme ti Istri.
Korba ili kofa, kosarica koja stoji nokoliko me-
tara na jamboru broda. — Volosko. F. Simic.
K0RBA6, korbaca, m. tur. qyrbac, bic (uprav
od jednoga komada debele koze, ili spleten od re-
mena). — isporedi kurbac. — Akc. kaki je u gen.
sing, taki je u drugijem padezima, osim nom. i
ace. sing., i voc. : korbacu, korbaci. — Iz tur-
skoga je jezika presla rijee u mnoge evropske je-
zike, ne samo u slavenske (isporedi n. p. rus.
KapfiaHt, ces. karabac, korbac, poj. korbacz itd.),
rum. carbaoi'u, mag. korbics itd., nego i u za-
padne (nem. karbatsche, karabatsche, franc, era-
vache, span, corbaclio itd.). — Od xvii vijeka,
a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (korbad, kan-
gija ,scutica, Hagellum ex corio'), u Jambresi-
cevu (,scutica'), u Voltigijinu (,frusta' ,peit3che,
geissel'), u Stulicevu (v. bid iz Habdeliccva) , u
Vukovu (vido kamgija s dodatkom da se govori
po Hrvatskoj i po Slavoniji). Dobri koni sami
skadu, zlodest komaj po korbacu. P. Vitezovid,
cvit. 46.
KORBACIC, m. dem. korbac. J. Bogdanovic.
KORBACINA, /. augm. korbac. ,Ako te ovom
korbadinom opletem pro leda, upazideS'. J. Bog-
danovid.
KORBAS, korbasa, m. vidi korbac. — U nase
vrijeme u Istri. Ca uima tamo nijedan palice al
korbasa? Nasa sloga. god. 14, br. 12, str. 52.
KORBEVAC, Korbevca, m. ime selu u Srbiji
u okricgu vransk.om. M. E). Milidevid, kraj. srb.
306.
KORBEVStICA, /. ime vodi u Srbiji u okrugu
vranskom. M. D. Milidevid, kra). srb. 277.
KORBIV, adj. u Stulicevu rjecniku: korbiv,
koji kori ,exprobator' s dodatkom da se nahodi
u Gundulica (?). — nepouzdano.
KORBONA, /. thesaurus, aerarium. blagajnica.
— Na jednom mjestu xvn vijeka u prijevodu
novoga zavjeta ; latinska je rijec corbima (po grc.
xogptti'rc, a i ova je rijei tuda u grckom jeziku).
Ne podobat se uloziti ih u korbonu, zacto su
cina krvi. M. Alberti 460. matth. 27, 6.
KORBOVO, n. ime selu u Srbiji u okrugu kra-
jinskom. K. Jovanovid 124.
KORBOVSKI, adj. koji pripada Korbovu. Kor-
bovska (opstina). K. Jovanovid 124.
1. KORCA, /. neka kolska igra u Srbiji ii
okrugu vranskom. M. D. Milidevid, kra). srb.
329.
2. KORCA, /. ime selu u Bosni u okrugu sa-
rajevskom. Statist, bosn. 10.
KORCANSKI
KOKDEKATI SE
ICOKCANSKI , adj. ii Danicieeoii rjccniku :
korbcanbskyj, pomii'io se u testamentu Jelene
Sauda|ovice ,kori>caii3ka' crkva Bogorodiciiia.
M(ou. serb). 417. (Spom. sr. 2,) 123. (1442). mislim
fla bi mjesto ,i'b' trebalo ,ri'. cf. Gorica.
KORCIJA, »(. na jednom mjestti ovoga vijeka,
vaja da je od tur. kuroi, oruzanik, vojnik, strazar.
Da fataju jednog coveka korcijo u Konaticu.
Glasnik. n,' 1, 11. (1808).
KORCOLA, /. vidi Korcula. — Na jednom
mjestii XVIII vijeka samo radi slika. Od Kotora
i Koicole Dragoslava uz biskupa vidoh i zrim
niso ohole ... J. Kavailin IBl-'-.
KORCUL, m. vidi Korcula. — Na jednom
mjcstu xviH vijeka samo radi stiha. Korfiul ribni
i Hvar vini ... J. Kavaiiin ISSl".
KORCULA, /. Coroyra nigra, Melaena, ostrvo
i na nemtt grad u Dalmaciji, tal. Curzola. —
liije.c je postala od talijanske; staro je ime hilo
Krkar (vidi). — Od xvii vijeka, a izmeda rjec-
nika It, Stulicevu (Korcula, otok na Adrijauskom
morn , Coroyra melaua, Corcyra nigra') i u Yii-
kovu (,die insel Curzola' , Corcyra'). — Ne zna
se u svakom primjeru jeli rijei o ostrtiu Hi o
i/radii. treha dodati da se u prvom slucajii kaze:
ua Korfiulu, na Korculi, s Korculo; it drwjom:
u Korculu, u Korfiuli, iz Koroule. Seiiani ga
jiogubise pri Korculi kraj otoka. D. Barakovic,
vil. 20G. U Korculi ki sadi je . . . J. Kavanin
1281). Hvar, Korcula, Rab, Cres, Ve}a. 137h.
Korcula, grad plemenit i odavan. 141a. Na Kor-
culi ni'e tjelesa doistitih. 317'>. Osvoji Kor6ulu
na otoku. And. Kacic, kor. 318. Na ostrvu Kor-
culi. Vuk, poslov. xxxviii. Na Korculi. nar.
pjos. 1, 74.
KORCULANIN, m. covjek s ostrva Korcule Hi
iz yrada Korcule. — Mnosina: Korculani. P.
Budmani.
KORCuLANKA, /. zensko ce^ade s ostrva Kor-
cule Hi iz grada Korcule. — Akc. se mijena u
gen. pi. Korculanaka. P. Budmani.
KORCULANSKI, adj. koji pripada Korciila-
nima, pa i Korculi. — Od xvii vijeka, a izmedii
rjccnika u Vukovu (,von Korcula'). Tja do suda
svita strani slava j' zene koroulanske. J. Armo-
lusic 58. Biskupu korculanskomu. K. Maga-
rovic 1. U korculansknra otoku. And. Kacic,
kor. 411.
KORCTILARSKI, adj. koji pripada ostrvima
stii se talijanski zoeii Isolo Cuizolari, pa i sama
sii ostrva otoci Korcularski (u trccein primjeru).
— U jednoga pisca xviii vijeka. Korculaiske
srjed potjere ... J. Kavaiiin 131''. Petar Balci,
ki se nade na dobitje korcularsko . . . 139b. Kor-
cularske pri otoke. 212'i'.
1. KORDA. /. sah^a (na nekijcm mjesUma znaci
i mac Hi no.. riiU ii. p. u Bjelosljencevii, u Stu-
liieva, u Diniirinrii rjicniku). — isporedi corda,
dorda. — Hijrcji' jiia^lnnenska (kor-bda Hi kor-bd-b)
sa znacenem: mac, isporedi sislov. kon.da, rua.
K(i[),vi, ces. i poj. kord ; ali je tiida, jer je vec u
praslavensko doba presla iz iranskoga jezika,
isporedi zend. kareta, novopers. kiird, alt jamaino
preko kakva tiirskoga jezika ii, ovum mladem
obliku, isporedi tiir. kard, noz. arb. kordf, rum.
(mated.) eoarda biue rijeci uzete iz juznijeh sla-
venskijeh jezika, a lit. karda.s iz pojskoga; mag.
kard vaja da je uzeto iz turskoga Hi iz iran-
skoga u staro doha. — corda i dorda primlene
su rijeci u novije doha iz turskoga (osmanUjskoga)
jezika H kojemii k n kard ima nehni glas. — Jr
inedii rjei'nikn ii Vrnniucevu (iin str. 119 preniii
maijarskome kard, vidi i 3. korda), « Mikalinii
(korda, oruzje ,spada di un filo, da costa' ,ma-
chera'), u Selinit (,sciabla, arma nota' ,machera'
654a; ,spada lunata, o falcata' ,machaera' 693*),
II Bjelostjencevu (korda, oruzje, kot sab)a, palos
,t'ramaea, machera, ensis'), u Stulicevu (korda,
oruzje , specie di spada larga' ,sica, machaera'),
u Vukovu (u pjesmi, vide dorda s primjerom :
I daj meiii kordu zardalu), ic Danicicevu (korbda
,gladius'). — liijec je ostarjela i stajaca (vidi u
Vukovu rjecniku) ali se jos goouri u Duhrow-
niku u osobitom znacetiu: Korda je sad u Du-
broviiiku velik noz kojim mesari meso sijeku.
V. Bogisid u Nar. pjes. bog. 370. — Jedna jablbka
ludb kiorde <odb kamene crbjeua sb glavrfjmb sre-
brbncomb. Spom. sr. 2, 74. (1420). Kopja lomiti
i korde i sab}e. M. Vetranid 1, 54. Nogo se vi-
tezi golimi kordami braiiahu. F. Vrancic, ziv.
(55. Korde o pasu, a niz pleci vise ogiieni sa-
inokresi. I. Gundulic 441. S koplim, s kordam,
s kratkijem puskam . . . nadskocise. B. Zuzori
401. Ho6u tebi zaista kordu tvoju ugrabiti. Nar.
pjes. bog. 15. Da je kome stati pa gledati kako
turske odlijetaju glave a kaurske sijevaju korde.
315. I kordu Sekulovu o sedlu objeiio. Nar.
pjes. mikl. beitr. 1, 44. I zajmi mi, moj care,
kordu srebvom okovanu. 1, 53. Mahnu kordom
i desnicom rukom, osijece mu do ramena ruku.
Pjev. crn. 247*. I mi kupi kordu po junacko.
Nasa sloga. god. 5, br. 4, str. 15.
2. KORDA, /. tal. corda, konopac, uze. — Od
xvin vijeka. Ovdi more pripovidalac metnuti
kordu na vrat sebi. F. Lastric, test. 122l>. ,Uzmi
de nekolika lakta korde, minacemo po nodeji ono
kamerie po vrtlu, pa ce nam trebati'. J. Bogda-
novic. — V prenesenom smislu : drzati koga (mla-
dega) u kordi (strogo) prema nemackome jeziku.
u nase vrijeme po sjevernijem krajevima. ,Bome
on svoju zenu drzi u kordi'. ,Ona drzi svoju djeou
u kordi ; nijedno joj ne smije pisnuti'. J. Bogda-
novic. — U drugom znacenu prema lat. chorda,
struma, iica (n. p. na guslama). u Bjelostjencenu
rjecniku: korda, struna, v. chorda, struna.
3. KORDA, m. gladiator, po rimskom obicaju
covjek koji se za zabavu svijeta horio s drugijem
(udima isto na to uvjezbanima. — Ista je rijec
sto 1. korda. — U Vrancicevu rjecniku : , gla-
diator', i ti Bjelostjencevu: korda ili kordas, koji
so vuci fektati, bosti etc. , gladiator'.
KORDAC, korca (ili kordaca?), »». noz, mac.
— Uprav je dem. 1. korda. — Od xvii vijeka, a
izmedu rjeiiiika u Bjelostjencevu (kajkavski kor-
dec. oruzje poleg bedre visede spicasto, kratko i
prisiroko ,sica') i ii Jamhresicevu (kordec ,sica').
Tri tisuce Turak vrgose pod kordac. Radojevic 20.
KORDAS, m. u Bjelostjencevu rjecniku (vidi
■i. korda).
KORDATI SE, kordam se, pf. tal. accordarsi,
dogovoriti se, pogoditi se. — U Istri od xin
vijeka. Tako se sjedinise, kunteiitase i kordase.
Mon. Croat. 4. (1275 prepis. 1546). More se kordat
s nanii na dinare. Statut veprin. (1507) 215.
KORDAZICA, /. vidi: Kordazioa ,kordel'. Ako
uredovni zapor robe sastoji u povezi, ima vozai-
dobaviti materijal na povezu potrebiti, bio ko-
nopac ili uzica, koja se uopde zove kordazica.
Zbornik zak. 1858. 937.
KiJRDEKANE, «. djelo kojijem se kn kordeka.
— Izmedu rjecnika u Stulicevu. ,Vase mi je
kordekaiie dodijalo !' M. Milas.
KORDEKATI SE, kordekam sa, imp/, svaitaii
se, karati se. — U naiie vrijeme it Ditbrovnika,
KOIiDEKATI SE
;?2't
KOKE,"a.
a iemedu rjccnika u Stuliievit (,coTituniGlioRO cum
aliiiuo altorcari"). K6rdekati se, k6idekrira so,
pt". svadati se, prepirati se. U naso vrijoiiio u
Stoiiu: ,Svaki se dan kordokaju'. M. Milas. —
M()~e liili i hez so (izvnn Ditbroimika). Kaduiio
svaki dan kordokaju. V. Vrfievio, niz. 95.
KORDEKAV, adj. koji se iesto kordeka. —
iSamo H Stuliievu rjecniku: ,rixosus, litig:iosus'.
KOKDEKOVATI SE, k6idekuj5m so, im})f.
ridi kmdokati so. — U nase vrijemo u Stonu.
,,Ta nocu da -so s I'lime vavijok kordokujora !' M.
Milas.
KORDELA, /. nidi kurdjelti. — U naie vrijeme.
Crvenu svilenu kordelu. Bos. vila. 1891. 250.
Kordala ,fascia'. I). Nenianic, fiak. kroat. stud,
iftsg. 39.
KORDELICA,/. dem. kordela. — U niise vrijeme
u htri. Kordolioa jtaoniola'. D. Nomanid, cak.
kroat. stud, ifrtsg. .5.5.
KORDICA, /. dem. 1. korda. — Od .win vijeka,
a ismcdu rjecnika u Stulicevii (.sicula'). Sostru
svoju izveli izvan svoga b'jela dvora i ta ti je
bijahu na kordioe razd'joHli. Nar. pjes. bog. 109.
KORDIC, m. prezime. — Od xviii vijeka.
rilodam Purgu i Kordioa. J. Kavanin liG^. Be-
iiodikt Kordic. u Nar. pjos. vuk. 2, 653 (medit
prenume.rantima). Kordic, prezime. u lirvatskoj
kr.T,jini. V. Arsenijevic. i u Duhrovniktt. P. Bud-
raani. — vidi i Kordici.
KORDICI, m. pi. mjesno ime (po svoj priliei
plur. Kordid).
a. selo u Bosni u okrufiu travnickom. Stati-st.
bosn. 75.
b. selo u Hrvatskoj u ziipaniji zagrehnikoj.
Eazdijej. 71.
KORDIJAL, kordijAla, m. tal. cordiale, lijek
Hi uopce pice kojijem se pokrijepi slabo ce^ade.
— Od xviii vijeka po zapadnijem krajcvima, a
izinedu rjecnika u Vukoim: (ital. ,cordiale') |eko-
vito pice sto se osobito daje ouome koji padne
u nesvijest, da bi dosao k sebi ,die herzstarkung'
jlaxamentum'. — Mesto kordijala naklaiiahu pelin
s kolurom od mlika. M. Kuhaeevic 77. Pak 6e
tebi prinijeti jedan imbrik ladne vode, a u drugi
rujna vina, u trecemu kordijala, da im lepse jiro-
govoris, na pitaiia odgovori§ (iz Pastrovica). Nar.
pjes. vuk. 1, 93—94.
KORDIJANIC, m. prezime. — xii vijeka. Sado
Korbdianicb. Starine. 13, 207. (1185 prepis. 1250).
KORDINCI, Kordiuaca, m. pi. ime dojema se-
lima u Srbiji u okrugu toplickom. Gorni i Doiii
Kordinci. M. D. Milicevic, kraj. srb. 383.
KORDON, in. hijeli lokran. Kordon, Nym-
phaea alba L. (Pan6i6). B. Sulek, im. 158.
KORDOS, m. ime prascii. Orozovic. D. Hire.
KORDOSa, /. ime krmaci. Orozovic. D. Hire.
KORDOVAN, m. tal. cordovauo, fina ucinena
koza sto se prije radila u gradu spanolskom
GArduba (tal. Cordova). — Od xvii vijeka, a iz-
medti rjecnika u Mikalinu (kordovan, safijan_
,pellis cordubensis') gdje se naj prije nahodi, it
Bjelostjencevu (kordovan, sartijan ,pellis cordu-
bensis, 1. coriuni cordubonse'), u Volfigijinu (,cor-
dovano, corame' ,leder'), u StuUcevu (,corium cor-
dubonse'), u VukoVii (,das corduan-leder' ,aluta
cordubensis'). Kordovani laiiski nijesu naj boja
trgovina. (Z). Kordovani ostaso, a trgovao dodo.
{Z). No vala mu koza za kordovana. (Z). Poslov.
danic. U kozama zivina, morskih telica i kor-
dovanu. A. Tomikovid, ziv. 4.
KDIiUOVANoH.IA, VI. /•Awje't koji po svojemu
zanalii cini kordovan. — Nacinenn od kordovan
tiirskijem naslavkom gy. — f/ Vukovii rjeinikic.
,der corduan-fabrikant' ,alutarius'.
KORIJOVAN.SKI, adj. koji pripada kordovanit.
— ispuredi kordovaiiski. — IJ lielinu rjecniku:
kordovanska koJica ,cordovano' ,pellis cordu-
bensis' 229n', i u Stiilidevu: kordovanska koXica
uz kordovan.
KORDOVANSKI, adj. koji pripada kordovanu,
koji je nacinen. od kordovana. — IJ nase vrijeme
u Uf/arskijch ITrvata. 6izme kordovanske. .Tacko.
61. Kordovanske ci2rae. 164.
1. KORnUN, korduna, m. Uroka pantfika, trak
(naj ieSce od skupoga tkana), tal. cordono (iito
je uprav augm. corda, konoj>ac). — Od xvi vijeka
po zapadnijem krajevima. Ne imas li bez broja
i zlatijeh korduna? M. Vetranic 1, 117. Ti imas
kosuje, kolete, rukavo, kordune, prstene. N. Na-
Jeskovic 1, 253. Dvize jedan pendin od zlata na
kordunu od svile. A. Sasiii 147. Sudarijo, kor-
dune, pase. Nauk brn. 63". I na nemu sitkova
korduna. Nar. pjes. here. vuk. 227. Srce raojo
s tvojim V jubav jo zapalo, pak se je zelenim
kordunom svezalo. Nar. pjes. istr. 2, 119. Kordun
, vinculum, taenia'. D. Nomanic, cak. -kroat. stud.
43. amo maze biti da pripada i ovaj primjer,
premda bi u nemu kordun moglo znariti konopac :
Nosis jedan kordun od kostreti opasan. I. Dr/.ic
245. — U osobitom znacenii. Na glavu joj (nc-
vjesti) nacine ,kuku|icu', ... o vratu , kordun'
(zlatan singiric koji jo zavijen oko vrata neko-
liko puta i po torn sa zlatnom kolajnom visi niz
prsi do pojasa). ii Bisnu. Vuk, kovc. 96.
2. KURDUN, korduna, m. kao drzavna gra-
nica (radi zdravstvenijeh, jinancijalnijeh razloga
ltd.). — Tsta je rijee sto 1. kordun. — U nase
vrijeme.^ Kada li ce prestati to skelo i korduni.
M. P. Sapcanin 1, 94. — Pa i kao mjesno ime.
Koi'dun, livada pod Gostijem, preko ne ide siiha
granica izmedu Srbije i Bosne. I^. Stojanovid.
KORDUNAC, kordunca, m. dem. 1. kordun. —
U nase vrijeme u Istri. Ono se j' svezalo s kor-
duncem zelenim. Nar. pjes. mikul. 165. Kor-
dfinac , taenia'. D. Nomanid, oak.-kroat. stud. 54.
KORDUNAJA, /. nejasna rijec u nnrodnoj
pjesmi istar.ikoj nasega vremena. S pod korena
hladna voda tece, po liu gredu tri devojke mlado,
svaka ima vidru kordunaju(?). Nar. pjes. istr.
2, 28. ,Kordunaju' pridavuik za badvicu, ne znam
sto znamenuje. 6, 50.
KORDUSEVCI, Kordusevaoa, m. pi. ime selit
u Slavoniji u zupaniji pozeskoj. Razdijej. 122.
KORDUVANSKI, adj. vidi kordovaiiski. Lipo
cizme korduvaiiske. Jacke. 298.
KORE, kora, /. ^v/. mnozina je od 1. kora, a
iipotrebjava se u osobitijem znacenima.
a. vagina, noznice u noza, sab}e, maca. —
Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Viikovu
(n. p. cd noza ,die scheide' ,vagina'. cf. noznice).
Toliko moze stajati mac s rdom da pak no mozes
ga izvaditi iz kora. M. Radnid 4731'. Pavlo uze
zlacene nozeve, pa ih vadi iz srebrnih kora. Nar.
pjos. vuk. 2, 16. Britku du mu sab|u zatopiti,
zatopiti onom slanom krvju, da se no da izvadit
iz kora. 2, 107. Al' se pusta (sabla) ne da iz-
vaditi kao da je za koro prirasla. 2, 110. Gola
sabja tri stotin dukata, koro su joj tri stotin du-
kata. 2, 345. Pa obrisa maca zolenoga, povrnu
ga u kore srebrne. 3, 189. Pa s' oko nog oiuo-
tala dorda, svo iz kora polijece sama. Nar. pjes.
u Bosni. f). Surmin.
KORE, h.
325
KORETINAC
1». u britve, ono sto je drzak had ,/e britoa
otoore.na, i u Ho se oHrice tiolaci had se hritmi
zatvori. — U Vukovu rjecnikii : u britve ,das
heft des taschenmessers'. — ima i u StuHcevu
(kora od britve , manubrium cultri') gdje stoji
jcdnina kora, nli to nije obicno.
C. drzak od noza, kamze, vidi korice, c. Do
kora mu noza zagonio. Ogled, sr. 179.
d. u kni(/e, kad je tvrdo vezana. — isporcdi
korica, b. — U Vukovu rjniniku: u ki'iige ,der
einband' ,tegumentum'.
K0RE6aC, korecca, iii. dem. koretac. — U
StuHcevu rjecniku: koretcac uz korotac. — ne-
pouzdano.
KORECaK, kor^cka, m. dem. koreu (vidi ko-
rijen). — U Vukovu rjecniku: hyp. v. koren
s dodatkom da se govori u Srijemu.
KORECrC, m. dem. koretac. — Samo u HtnU-
cevu rjecniku : koretcic uz koretac.
KORECINA, /., ime mjestu u Srhiji u okrut/u
kragujevackom. Niva u Korecini. Sr. nov. 1869.
565. _
KOREKTOR, m. vidi ispravjac, nem. corrector.
— U nase vrijeme. Kako bi g. Sveticu u ovome
poslu pomogli faktori, slagaci i korektori. Vuk,
odg. na utuk. 18.
KOREKTURA, /. nastampani list >ia kojeinu
se ispravlaju stainparske pogreske, nem. correctur,
correcturbogen. — U nase vrijeme. Nego na
arke od korekture mogu .se joi rukom napisati i
dodati opaske. Zbornik zak. 1866. 41.
KOREKTURAN, korektfirua, adj. koji pripada
korekturi. — Nacineno u nase vrijeme. Tiskani
arci korekturni. Zbornik zak. 1807. 209. Ispravci
ucii'ioni u tekstu korekturnih tabaka. 1874. .S24.
1. KOREN, m. nidi korijeu.
2. KOREN, m. mjesno ime. — Va^a da je ista
rijec sto 1. koren.
a. u Hrvatskoj. ti) brdo. — a Vukovu rjec-
niku : brdo koje razdvaja oto6ku rogementu od
Like. — h) zaselak u zupaniji Heko-krhavskoj.
Eazdije). 36.
b. It Srhiji zaselak u okrngu. valfpskoiii. K.
Jovauovic 101.
KOREN-, vidi korijon- i korjon-.
KOREN-, vidi korijen- i liorjei'i-.
KOREiS'E, n. djelo kojijem .se kori. — Stariji
je oblik korenje. — Izmedu rjeinika u Mikafinu
(korenje, pokorenje ,exprubratio'), u Belinu (lazno
koreuje ..smentimento, il dar raentita' ,mendacii
objectus' 680al>), u Bjelostjencevu (v. pogovorene),
a StuHcevu (,exprobratio'), u Vukovu (,die vor-
wiirt'e' ,6xprobratio'). Fodtisnutje i korenje ti'-la.
S. Budinii, sum. 144''. Ovo korei'ie Ivanovo mu-
tijaSe krv Erodiadi i Jerudu. S. Rosa 55''. Ko-
reiia svoja suproc Farizejima slijedeci. 109'^.
^ KORESPONDENGIJA, /. dopision.iu- (I'idi do-
pisivati se kod dopisivati). — Nacineno od I'lein.
correspondenz i od tal. corrispoudenza, kao da
ima lat. correspondeutia. — U pisaca nasega
vremena. Zastupnik ovaj moci 6e primati lio-
respondenciju, listove, prfclag . . . Zbornik zak.
1871. 375. Privatne osobe uzivaju ojirost ud )io-
starine glede korespoudencije, koju ot|.iravjaju
javnim oblastim. 1873. 295.
KORET, m. musko Hi zensko odijelo (u raz-
licnijem znaienima). — Rijec je jamaino tuda,
ali ne znam, odakle je?' — Od .\vi vijeka.
a. u naj starijim primjerima znaci odijelo
zensko: u prvvm je primjeru gorne odijelo ja-
macno dugo, u drugome se ne zna uprav sto je.
/fL
^^3^,
— .fe
Kad ona vidje toj, zgar prai oni cas do piipka
koiet svoj rukami razdrije vas. M. Vetrauic
2, 441. Toliko koreta, sapina, traka, tracica . . .
M. Drzic 133.
1). u Vukovu rjecniku: (u Crnoj (rori) zubun
zenski (bio od cohe ili od sukna) ,art langos
frauoukleid ohiie iirmel'. — isporedi a.
C. musko odijelo uopce. — U jednom pri-
mjeru -xviii vijeka. Soboiu siri na okolo, koret
mota i razmeie, prvi izvodi sionim kolo. J. Ka-
vanin 54*.
(1. zensko odijelo (go'rne i done) od pasa niz-
dofe, sukna (nem. weiberrock, uuterrook, tal. goa-
nella, sottana). — Izmedu rjecnika u Mikalinu
(koret, sukna ,gou6lla' ,paUa'; koret od platna
iguarnaccio' ,snpparus, supparum-), u Belinu (gon-
nella, veste per lo piii feminile' ,palla' 353''),
u StuHcevu (.gonuella' ,cycla5, tunica, palla' ;
koret od ])latna ,guarnaceia' ,supparua, supparum').
Zato ste .sve u prikazaiiu, u dvornom oblicju
s lipim koretom a bez kosu|e. A. d. Bella, raz-
gov. 26. Jele bijase mu uesto spucena, kno-
zusa i odvise majoi pod koretom (o djetetu sto,
kaonoti razmazeno, svagda stoji uz majku i necc
da se od ne odijeli). M. Vodopic, tuzn. jol. dubr.
1868. 221 — 222. — i u nase vrijeme u Duhrov-
niku. P. Budmani. — I u ova dva primjera va{a
da je ovakovo znacene, ali kao da je kod toga
pisac mislio i na korot. Iza dva dni od radosti
fieka te paka ne^goda strasna, crui koret. B. Zu-
zeri 212. .Memento', kad si nevjesta, kad naki-
tjona na s,%danu, i fiini ti se da vas svijet gleda
tvoje napravo ; tadara spomeui se, da te brzo
coka crni korot a iza nega smrad od greba. 253.
V. gorne odijelo do pasa s rukavima, i musko
i zensko. — Izmedu rjecnika u Belinu (,oami-
ciuola, t'arsetto di panno o di altra materia, cho
si porta sopra la camioia per difosa del freddo'
,tliorax' 162''»), a Voltigijinu (,camiciuola, t'arsetto'
,ein warams'); u Vukovu (u Crnoj Gori) kao curce
dvigaokijeh tijosnijeh rukava s kapcima ,art kurzes
kloid mit langen engon armeln' ,vestis quaedara
manuleata'. — Kruzat, koret, jacerma, isiroko
gaee. S. ^jubisa, prip. 8. Sto je bliza kosu[a od
koreta tijolu. pric. 41. Svrii kosuje navlaoila
mlada modri koret s rukavima crvene svite, do
pasa dug a sprijed otvoren. 124. Kad jo doslo
do zrelosti . . . devojke oblace , koret' (do tada
noso jacermu). u Konavlima. V. Bogisii, zborn.
29.4. Koret, istarska nosiia, hajinac iz debelog
sukna, zakopoan ,azulicama'. F. Spincio.
KORETAC, k6reca, m. dem. korot. — IJ nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u StuHcevu (,gonnel-
lino' ijjarva cyclas'). Tebi 6u krojiti zeloni ko-
retac od kadife. S. !^ubisa, prip. 266. No j(^
bliza kosuja od koreca. pric. 32.
KORETASI, m. pi. ime selu u Bosni u okrugii
Done Tuzle. Statist, bosu. 86. *
1. KORETIC, m. dem. koret. — // StuHcevu
rjecniku uz koretac.
2. KORETIC, m. prezime. — // nase_ vrijeme
u Hrvatskoj.
KORETIN, m. ime vodi i mjestu u Srhiji u
okrugu krajinskom. Livada do reke Koretina.
Brauik u Koretiuu. Sr. nov. 1874. 305.
1. KORETINA, /. augm. 1. kora. ,La! dobolo
kuretine na ovoj rastini'. J. Bogdanovir.
2. KORETINA, /. augm. koret. — U StuHcevu
rjecniku: ,gonnellou6' ,ingens cyclas'.
KORETINAC, Koretinca, m. ime selu u Hr-
vatskoj u zupaniji varazdinskoj. (kajkaeski) Ko-
retinec. Razdijej. 92.
i^e-
koi;k'1'in()
32fi
2. KOEICE
KOIIKTINO, n. mjesno imc. — U Vaniiicevu
rjeciiilcti: Korotino, selo u Toponici kojo jo kra]
Milutin dao Grafianici. M(on. serb). 565. {132ii).
to 60 biti sadaSno selo Koretino na krivoj Kijeci
izmedu Pristine i VniAo. Hahn, reise. 171.
KOREVINA, /. imc bilkama. Korevina, 1.
Agrimoiiia eupatoria h. (Visiani, Sab]ar) ; 2. Peu-
cpdanum Petteri Vis. (Visiani). B. Sulek, im.
KiO.
KOKEVO, n. imc selu m protopresviteratu bti-
dackom. §em. prav. 1879. 69.
KOKEVSKI, K6revsk(')ga, >n. prezime p()]aiko
a CrunduHccvu Ostnanu. Svijetla i slavna Kru-
noslava, Korevskoga vjorenica. I. Guudulio 337.
Korevskomu jo (Krunoslavu) da (otac) vojvodi.
338. Gdi je, ako je u 2ivotu, moj Korevski vo-
jevoda? 349. Korevskoga Krunoslava. J. Ka-
'vaiiiu 273b.
KOKEZITI, koreZim, pf.(?) tal. correggere,
ispraviti, popraviti (kod itampe). — U pisaca
cakavaca xvi vijeka. (Knige) kompoiiene i ko-
rezeno Urbanom i Tomasom. Transit. 287. To
knige bise komponene i korezene. Korizm. lO^b.
KOUHE]^, m. pogrdna rijec. Skoroteca. 1844.
249.
1. KOEIOA, /. dem. 1. kora. — Bijei je pra-
slavenska, isporedi stslov. korica, rus. Kopiina, ces.
kofice. — Izmedu rjecnika u Mikafinu (korica,
mala kora ,crustula'; korice medu zrna sipkova
,cicus, cicum, foUiculus'), a Belinu (,guscetto'
,calyculus' 364b ; ,scorzetta' ,corticula' 660»), u
Bjelostjenievu (korica ki'uha ,crustula'), u Volti-
gijinu (,scorzetta, crostola, crostina' ,ger6stote
brodschnitte'), u StuUceuu (korica, mala kora
jCrustula, exiguus cortex'), u Vukovti (dim. v.
kora).
a. na drvetu.
a) uopce. A zikvica bukova korica. Nar.
pjes. mikul. 139.
b) u osobitom znacenu, unutrasni dio od
kore, libor. Preponka ili natkorije i korica jesu
one casti, u koje so loza zavija. P. Bolii, vinod.
1, 68.
(!) (slatka) korica, Laurus cinnamomum L.,
eimet, darcin, kanela. — Izmedu rjecnika u Stu-
licevu (v. cinamouka, kanela s dodatkom da je
rijec ruska). Kako korica i balsam mirisajuci
voii dah. M. Alberti 22. 68. ecclesiastic. 24, 20.
Uzmi po jedau lot karanfica i korice. P. Bolic,
vinodjel. 2, 228. Korica, rus. Kopima, ces^ sko-
iice, Laurus cinnamomum L. (Bolic). B. Sulek,
im. 160. — Slatke korice ... 2 dragme. I. Ja-
blauci 160. Uzmi slatke korice. Z. Orfelin, podr.
73. Korica slatka, cinnamomum (Bjelostjenac),
Laurus cinnamomum L. (StuUi, Orfelin). B. Sulek,
im. 160.
h.'na hjehu. Odrizuju 6d krulia okruglu ko-
ricu. A. Kanizlid, kam. 550. Kako suhoga krulia
korico. D. Eapii 214. Dali bismo im ovo malo
korica to bi i oni mogli vecerati. Nar. prip. vuk.
174. Jer i suha korica so prima u samoci u slo-
bodi dragoj. Osvetn. 2, 98. — I u osobitum zna-
cenu: kriska hjeba poprzena. u Voltigijinu rjei-
niku.
c. vidi kore, d. — U nase vrijeme, a izmedu
rjecnika u Viikovu (od knige ,der einband' ,to-
gumentum'. of. kore). Lijeva je korica ovoga
jevandelija sva postavjena srebrnom plocom. Vuk,
dan. 1, 12.
d. vidi 1. korice.
2. KOEIOA, /. ime kuckif?). F. Kurelac, dom.
ziv. 45.
3. KomOA, Koritaca, re. pi. mjesno imc. —
I'lur. 2. korice. — U Duniciicou rjecniku: Ko-
rytbca, selo , Korica' koje je s gradom K|ucem
dao kra| bosanski Toraas Ostojic sinovima voj-
vodo IvaniSa DragiSica. M(on. sei'b). 439. (144l>).
sad so tako zove jodno selo blizu Imoskoga.
1. KOEIOE, korica, /. pi. mnozina od 1. ko-
rica, %i,pntreh]ava se u razlicnijem znaSenima, is-
poredi 1. kore.
a. na drvetu, u osobitijem znacenima.
a) slatke korice, vidi 1. korice, a, c). —
Izmedu rjecnika u Bjelostjenievu (korice slatke,
cinamomka, kanela ; mirisna kora ,cinamomum,
cinnamum, canolla'), u Jambresicevu (korice slatke
jcinnamomum'), u Voltigijinu (korica slatke ,caii-
noUa' .zimmetrinde'). Drvjica od slatkih korica.
A. Kani21i6, uzr. 127.
b) zovu se ,koricaraa' i strugutine drva, a
ne drvece kore, Ho se upotrehjavaju za mascenc
i to za crvenu i modru boju. Crvene korice,
rothholz. Modre korice, blauholz. u lirvatskoj
krajini. V. Arsonijevio.
b. noznice, vidi kore, a. — Izmedu rjecnika
u Mika}inu (korice od mafia al' sable, noznica
,vagina'), u Bjelostjenievu (korico sabje, noznice
etc. ,vagina'), u Voltigijinu (korice meca ,fodoro
di spada' ,schoibo'), u Vukovu (dem. von koro).
David izvadi iz korica negovi vlastiti mac. E.
Pavi6, ogl. 240.
C. vidi kore, b. Slicni su onim perisim ugla-
denih korica. M. Pavlinovic, rad. 139. Korico
od noza koji se za to i zove ,koricnak', to su
korice od ovnujske rozine, i u korice se mozo
noz (ostrice) smjestiti, kad se zaklopi ili zatvori.
,Prelomio sam korice od no2a'. u Dobroselu. M.
Medic.
(I. drzak od noza, kamze. — isporedi kore,
c. — Izmedu rjecnika u Mika]inu (korice od noza
,manubrium'), u Belinu (.manico di cultello' ,cultri
manubrium' 459*), u Voltigijinu (korico noza
,manico di coltello' ,heft voii einem messer'), «
Stulicevu (,manico dei coltelli plicatili' , manu-
brium' iz Mika(ina). Ako je cinio stogod nozem
od crnijeh korica na raskrsticu. B. Kasic, zrc. 35.
e. vidi kore, d. — Izmedu rjecnika u Mika-
}inu (korico od knige ,sitibus, operculum libri,
iuvolucrum'), u Bjelostjenievu (korice kiiig ,sit-
tibae 1. syttibae'). Dvi kiiige u svilenih koricah.
A. Kanizlic, kam. 261. Ima veliki zakonik u
koricama kozijoma a srebrnijoma okrajcima. S.
:^ubisa, prip. 72.
f. M Mika^inu rjeiniku : korice za pera ,peu-
narolo' ,theca calamaria'.
2. KOEICE, n. dem. korito. — Stariji bi oblik
bio koritbce, pa koritce, a ispred e ne iiije se t.
— Gen. pi. k6rita,ca. — U nase vrijeme, a izmedu
rjeinika u Stulicevu (koritce ,parvus alveus' s do-
datkom da je rijec ruska) i u Vukovu (dim. v.
korito). — U Lici i s drugijem akcentom: ko-
rice. J. Bogdanovio. — I u osobitijem znacenima.
u Vukovu rjeiniku: (u Hrvatskoj) nadno grota,
odakle zito pada u kamen (grot u Srbiji se zove
,kos', a ovo korice ,canak'). Tako so i u Srbiji
(u okrugu hiogradskom), a ne samo u Hrvatskoj
kao sto Vuk voii, zove ono cim je zadnivon koS
da zito svo ne ispadne. \i. Stojanovic. Korice
(koritce), mech. (toce, opanak, casica, sipovka)
,gossensohuh, schub, riittelschuh, rumpfmulde,
rumpfschuh', tal. ,truogolo', frc. ,engr6neur, anche,
auge de la tremie', egl. , spout of a mill-hopper';
phys. ,trogapparat, trogolchen', frc. ,auge (gal-
vanique), auget', ogl. , (galvanic) trough, small
trough'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KOETCAK
1. KOlUJliN
KOKICAK, korifika, m. vidi korefiak. Tamo
kopa razne koricke. M. P. Sapcanin 1, 119.
KORICAN, koricna, adj. koji pripada (slat-
kijem) koricama. — U nase vrijeme, a izmedti
rjecnika u Stulicevu (v. kanelan s dodatkom da
je rijec ruska). Koricni alkohol, chem. ,zimmtal-
kohol' ; koricno ujo ,zimmtol, cynamylwasserstolf' .
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KOKICANAC, koricanca, m. vidi koricas. J.
Bogdanovic.
KOKICANE, ■«. djdo kojijem se korica, vidi
koricati.
KORICAS, m. noz koji ima korice, i koji se
u korice moze uklopiti. vidi 1. korice, c. — U
nase vrijeme u Lid. .Izvadi iza pasa koricas,
pa ti potegnu na me'. .Bocanov (Bocan, hyp. Bozo)
korica§ nigda za pasom ne stoji, van mu vavije
na torkiji gotov visi'. J. Bogdanovic.
KORICATI, koricam, impf. ukivati (noz) ti
korice, vidi 1. korice, c. — U nase vrijeme u Lici.
,0n lijepo umije noze koricati'. ,Aj do davola ti
i tvoe koricane ! kako si mi ono okori6a noz !'
J. Bogdanovii.
KOKICICA, /. dem. 1. korica. — Od xviu
vijeka. Metni s limuua sjustene u prah stucene
zute koricice. Z. Orfelin, podr. 10.5.
KORICKE, m. dem. 2. korice. — Na jednum
mjestu xvin vijeka u osobitom znacenu. Oli pre-
diva zice prstima protezi, oli za namotak podku
(potku) a koritci6im vretena nek se vrte. Blago
turl. 2, 158. — Radi muskoya roda nije dosta
pouzdana rijec.
1. KORICNAK, m. noz u koricama {od roya,
od kosti, od bijele kosti), vidi 1. korice, c t d. —
IJ nase vrijeme. Pa so lati noza koricnaka. Nar.
pjes. horm. 2, 461. Koriciiak, noz s koricama od
rozine. u Dobroselu. M. Medic.
KORIC, m. prezime. — U nase vrijeme. Ti-
motije Koric. Rat. 206.
K0RI6aNAC, Kori('-,anca, m. prezime. — U
nase vrijeme. IHja Koricanac. Rat. 3.58.
KORi6aNE, vidi Koricani.
KORICANI, m. pi. ime mjesno.
ii. selo u Bosni u okruyii travnickom. Sciiom.
bosn. 1864. 85. — Oblik akiizativa zamjenuje
oblik nominativa, te se kaze i Koricano (f.?).
Statist. bo.sn. 68.
b. selo u Srbiji u okruyn krufinjevackom. K.
Jovanovic 118.
KORI6e, /. j)l. mjesno ime. — xiv vijeka. Ko-
vacije na Korycalib. Svetostef. hris. 16.
KORIDOR, m. vidi prijeliod , tal. corridojo
(mlet. coridor), nem. corridor. — U na^e vrijeme.
Pobudise pazriu po pozorisnim koridorima. Bos.
vila. 1889. 55. Koridor, arch. v. Prijehod. B.
Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KOKIJA, /. tur. qoru, yaj, zabran. — U nasc
vrijeme a juyoistoinoj Srbiji (uprav je rijec bu-
yarska). Korija — gora (suma). ii juyoistoinoj
Srbiji. M. D. Milidevic, s dun. 108. Cija je ona
velika §uma?' pitah ja jednog, a on mi odgovori :
,To je korija (suma) kaluderska'. S. Pelivauovic.
vidi i kod korac. — Nalazi se vec xvii vijeka u
jednoya pisca Dabrovcanina, ali kao ime mjestu
II Buyarskoj. Kroz Popovu ter Koriju prem
pospijesno otidose u bugarsku Papazliju. J. Pal-
motic 232. (Popova Korija, gusta dubrava koja
bi na glasu porad razbojnika kojim bijase na
celu neki papas kaluder otkuda dobi i ime. - -
Bugarska Papaslija, varos 6 ura daleko od Fili-
popo|a. S. Skurla. 236). — / u nase vrijeme kao
ime pusti u Slavoniji u zupaniji virovitickoj .
Razdijej. 141. ne znam jeli ista rijec sto u pre-
dasnijem primjerima.
KORIJANDAR, korijandra, »«. vidi korijandra.
— U Bjelostjencevu, rjecnika : kajkavski korijander
,coriandrum, corianisum, coriauon', i ii Jambre-
sicevii : korijander ,coriandrum'.
KORIJANDOI;, m. vidi korijandra. Korijaudol
(u mletackom rukopisu), Korijandula, coriaudro
(u sinskom rukopisu), Goriandrum (sativum) L.
(u mletackom rukopisu, Durante). B. Sulek, im.
160.
KORIJANDRA, /. Goriandrum sativum L.,
neka bifca. — isporedi korijandar, korijandol,
korijandul. — U jednoya pisca Bosnaka xviii
vijeka. Sime nike trave koja se zove korijandra.
F. Lastri6, test. 307b. svot. 89b.
KORIJANDROV, adj. koji pripada korijandra
Hi korijandri. — Danicii je upotrebio ova rijei
u prijevodu svetoya pisma. Bijase kao sjemo
korijandrovo. D. Danicic, 2mojs. 16, 31.
KORIJANDULA, /. vidi korijandra. — Izmeda
rjecnika u Mika^inu (,coriandrum') i u Stulicevu
iz Mikalina. — vidi i korijandol.
1. KORIJEN, m. radix, dio bifke koji je pod
zem{om; u naiemu se jeziku razvilo i driiyo zna-
cerie. — Mislim da se akc. mijena u loc. siny.
korijenu, u yen. pi. korij^ua, u dat., instr., loc.
pi. korij6nima; takoder u cijeloj mnozini, ako se
umeie ov : korjenovi, korjeniva, korjen6vima,
korjenove. — Rijec je prastavenska, ali s -e-
mjeste -ije- kako je u nasemu jeziku (samo po
juznom yovoru kao daje neyda bilo 6, ali i ovo
moze biti dosta staro, isporedi malorus. KopiiHt;
pa i u ruskom, ti ceskom, u po^skom jeziku moze
e stajati mj. slova «), isporedi stslov. korenb, rus.
Kopent, ces. koi'en, po}. korzen. — Postane mi
nije poznato; moze biti srodno s 1. kora. — -ije-
uprav stoji samo ti juznom yovoru, kao da je
postalo od a, u istoinom je e (koren) sto se ne
moze poznati jeli e Hi praslavensko e; u istocnom
je yovoru i (korin), ali ne svayda: a cakavaca
je (i kad su ikavci) svayda starinsko e (jedini
primjer korin. B. Kasi6, rit. 47a ne diikazuje
nista, jer taj pisac, premda je rodeni cakavac,
mijesa u pisanu dijalekte), takoder i a nekijeh
stokavaca ikavaca: u Banovca, Knezovica, Ka-
nizlica, Pavica, Zorieica, Kacica, M. A. Relko-
vica, Kadcica, Lucica, J. S. Repcovica, Velikano-
vica (vecinom Datmatinaca i SlavonacaJ; oblik
se korin nalazi naj prije xv vijeka u spomeniku
ikavskom bosanskom (yen. siny. korina. Mon. serb.
427 yod. 1444), pa u Bandulavica, Ancica, Po-
siloviea, Maryitica, Dobretica, Leakovica (vecinom
Bosnaka) ; korin i korijeu u ikavca iMstrica ;
samo korijen u ikavaca Filipovica, Jablanca, i
u Bosnaka (kao Ho su Divkovic i Radnic) jeka-
vaca koji imaju i ikavskijeh oblika; koren i korin
u ikavca Dosena. i u N. Ranine ima korijen i
korin ; ali je jamacno ovo zadne prepisao iz
ikavske kniye (u Gundulica jedan put koriu stoji
samo radi slika). — U naj starijim se kniyama
(i u onima koje su crkvenijem jezikom pisane)
ima i korenb i kSrenb (ovo zadne vaja da je po_
staroslovenskom) , pa su ydjeydje i praslavenski
ohliei za padeze, n. p. yen. siny. korene. Stefan,
sim. pam. saf. 1; Mon. serb. 71. (1275—1321);
koriine. 133. (1.348); dat. i loc. siny. koreni. Stefan,
sim. pam. saf. 12. Domentijanb 25. — Izmedu
rjecnika: koren a Vrancicevu (,radix'), « Mika-
(inu (V. korijen), u Bjelostjencevu (koren, zila
.radix' ; jkoreii dreva, pen ,stirps' ; koren, kore-
1. KOKIJEN
328
1. KOKI.TEN, 1, d.
nika ,origi) sou progenies sobolis"), a Jainbreii-
icvii (, radix'), u Voltujijinu (,radic6' ,wur/.ol'), u
Staliiam (v. korijon), u Vukuou (vide korijen
s dodatkom da je po istoinom govuru), u Dani-
ciceou (koren-, gledaj koreii-). — korijen u Mi-
lcu(mu (korijon od lo6iko al' kupusa .thyrsus';
korijon, noga od trave ,caulis'; korijen, zila .ra-
dix, stirps'), u Belinu (,radica, radico' .radix' 603'> ;
.prosapia. stirpe. scliiatta o lignaggio' , stirps'
592^). u Stidicevit (.radix; stirps'), u Vukovu:
(juzno) 1. ,die wurzel' ,radix'. — 2. u kupusa
,der krautstrunk' ,stirps'. — 3. (u Boci i po oko-
lini) vide drvo 1, n. p. deset korijena raaslina;
« Daniciievu : koreub .radix', of. koronb (ovoya
nema, nego koren-, gledaj koren-). — oblika korin
nema ni u jednom rjeiniku, ni u Vukovu. — vidi
i korijeie.
1. sa znacemm sprijeda kazanijem.
il. u pravom smislu. Juze bo sgkira pri
koreni drSva le2itb. Stefan, sim. pam. saf. 12.
Dub javorov sa svimi 2ilami iz korena podri. P.
Zoranic. 28". I jo5 s nimi (travami) muoga ovitja,
mnogo masti i korijena, krvi, vode, k tomu
bilja . . . Jedupka nezn. pjesii. 236. Vrtara no
]ub|u ki is korena zelje iskida. Aleks. jag. star.
3, 320. Silni vihar iz korina kad ju (cesoiiiu)
podro i obori. I. Gundulic 544. Koren zapu-
sieni tadkada procvita. I. T. Mrnavic, osm. 122.
Travu do korina izguliti. S. Margitic, fal. 89.
Drza se od svakoga jur s korijeuom poginula
svakolika [etma. I. Dordic, ben. 184. Drvje po-
lomjeno i iz korijena povajauo. F. Lastric, svet.
(jS'i. Vocka u korenu otrovana. A. Kanizlii, kam.
'J. Korena omanova. Z. Orfelin, podr. 74. Rotkvi,
luku rak dobro pristaje, i svacemu sto u koren
ide. J. S. Kejkovio 11. Da simena u koren se
pruze. 355. A ja koi'iic zedau, gladan, grizem
travu do korena. Nar. pjes. vuk. 1, 454. Vitu
jelu iz korena krenu. 8, 37. (obje su ove pjesme
u istoinom govoru). Kukoj va}a iz korijena isou-
pati. Nar. posl. vuk. 163. Nijesam ja tikva bez
korijena (nego imam roda). 217. Sjeme naj prije
klija, pa nikne, pa ouda pusta doje korijen a
gore rastu stabla. Vuk, pism. 25.
b. u metaforiikom smislu.
a) znaii pocetak Hi uzrok. Ko (ako) mi
hooemo poloziti 10 rasoh navlas6nih, ot kuda
vsih je koren zali jezik: prva je prazdan, hvasta,
podlasta, . . . Starine. 23, 73. (1496). Kriposti sve
koren. M. Marulic 122. Ki je (grijeh) hudoba
i koren neiskonaouoga zla. Korizm. 64*. Korea
vsakoga zla je pozelinje. 761". Zasto je korijen
i izlazi (sic) od ne svi kolioi grijesi. Zboru. 14<i'.
Korijen ^svijem necistocam. 161b. Ti koreni
grihov. S. Budinic, ispr. 40. Zila i koren s koga
zuicu ta prigrisenja. 98. Ja sam korijen i po-
cetak od svake istiue. M. Divkovic, nauk. 27b.
Ovi su koreni i zile svakih zlob. D. Barakovic,
vil. 317. Ki je koren zla svakoga. I. Ivanisevic
27. Lakomost jest korin od svije zala. P. Posi-
lovic. ovijet. 83. l^iubav od svijeta jest korijen
od svije zala. M. Radnic 253^1. Od vire koja je
koren od svake pravednosti. M. Bijankovic 4.
Lakomost je koren oni. s kog izhode svake zlode.
J. Kavanin 55li. Da je koren svili krjeposti
(vjera). 335". Ako se u kom naliodi koren ili
2ila od ove zlo6e, neka je iskorene. J. Banovac,
pripov. 235. Korin je sviju zloca pozelenje. F.
Lastric, ued. 128. Tri su vocke otrovne ... to
jest: pozelenje puteno, po2elenje stvari svitoviiije
i holost. sve tri ove vodke rastu iz jednoga istoga
korijona, to jest iz neuredne lubavi vlastite. 312.
Jest pak trostruka ova ^eja koren sviju zlih ze)a.
I. Velikanovio, uput. 1. 470. Korijen i .sjeiuo
svijeh zala jest opako poJ.eJone. J. Matovic 417.
Polepa. sviju zala koren. I. J. P. Lucie, nar.
131. Koren je grijeh, a bolost jesu grai'io. J.
Rajid, pouiS. 1, 73—74. Ona je (vjera) iivo vril"
od dobrih dila i korin sviju kriposti krstjanskih.
B. Loakovid, nauk. 19.
h) i u ovom^ pvimjeru znaii (prvi) po-
ietak (o Bogu). A. Sto je naj starije, nudir mo
naufii ... — B. To je jedini Bog brez simena
koren. P. Hektorovio 27.
'') J''!' .'/« korijen uioriien u zem\i, u Ac-
kijem reienicama znaii ono sto je uivrsieno fpn
i temel, osnovu) i s nekijem glagolima znaii uivr-
iiivane. 7 zlih koreni (grijeha) ki se vkorenuju.
NaruCn. SSb. Da 6e se sve ove stvari drzati i
stati u aeru kako u svojoj zili i korijenu. M.
Orbin 260. Crikva po korenu od milosfie jest
stanovita. A. Vitalid, ist. 14. Ako se promi-
AujeS svaki 6as ne 6ine6i korena od dobroga po-
cetka. M. Zoricio, osm. 132. Koren u nem dok
usadi (koprioa od bludnosti). V. Dosen 84*. Jerbo
koren duboko imadu (ohiiaji). M. A. Il6}kovic,
sat. B8:'. Dokle je koren od griha utvrden u
voji, slipuka razum. Ant. Kadcid 247.
d) znaii nesto pokriveno, sakriveno, una-
traSne nasuprot spojasnemu. Nemoj se ustavjati
na kori zdvora, nemoj gledati na prikazaiia iz-
vai'iska, nego prodi jos naprid, i mefcni o6i u
korijen i }ubi podetak svega ouoga stono se cini
zdvora lijepo (inoglo bi biti i znacene kod 2). M.
Radnic 70*. Oticle u Prag za koren nauka du-
bjega primiti. A. .1. Knezovic 26.
e) s nekijem prijedlozima uz glagula koji
znaie imistaoane stoji adoerbijalno, i znaii od
prilike: posue, do kraja, do dna. au) u genetiou
s prijedlogoin do. Tko se (ubrete sijej potvoriti,
da se razaspe do korijenaa. Mon. serb. 467.
(1454). (Zrnija) sni jej jazik do korena. Korizm.
43b. Pokli je grijehom se oprtio, sva izvrnu do
korena. J. Kavanin 65b. Jflhov grad porazi do
korijena. I. Dordic, salt. xi. — l>l>) u genetivii
s prijedlogom iz. Kada te podrize smrt iz ko-
rijena. M. Radnic 139b. Grijeh iz korijena ima
biti satrven. 312*. Koji misleci iz korijena pri-
vratiti vjeru katolioansku ... J. Matovic 251.
— cc) u instrumentalu s prijedlogom s. Koji mi
s koreni srdaSce zdiraju. D. Barakovic, vil. 30.
Za mod nih i nihovo pribivaliste s korijenom
satarisati. L Dordic, ben. 176.
f) u jednom primjeru xiv vijeka od ko-
rena znaii: isprva, iz poietka, od davnina (ispo-
redi a) i h)). Odb korena nicbjere ino uije Hlivbuo
nego tvojoga prbvoga bilo. Mon. serb. 249. (1400).
If) a jednom primjeru xvii vijeka ima
do koren (s genetivom, kao adverab ili prijedlog ;
ali moze biti da je koren' okrneno same radi
stiha), i znaii: do dna. Ter moru do koren je-
zera prodire. D. Barakovic, vil. 283.
/i) H jednom primjeru znaii: sin. Sego
imejte u mene mesto, korenb blagy izbsbdb izb
utroby mojeje. Sava, sim. pam. §af. 4. — vidi
i g, d.
c. u prenesenom smislu, kod tjelesne stvari
sto nije hifka, ali raste ili se misli da raste kao
bilka, onaj dio koji je u necemu zahoden kao
praoi korijen, u zemli, n. p.:
u) u dlake. Keren od dlake. J. Pancid,
zoolog. 69.
h) u zuba. Koi'en, doiii u kost ugla-
vjeui deo zuba. .1. Pancid, zoolog. 19.
d. sliino kao kod c, 0 kraju kojijem je pri-
ivrseen dio k cijelome, n. p. kod repa. Rep vaja
da mu (biku) visosto i gori u korijenu kao na-
dizono i gibavo stoji. 1. Jablanci 118.
1. KORLTEN, 1, e.
a2H
1. KOKIJRN. 1, h. <i).
e. M znanostima, iiputreb(ava se korijon «
irrencnenum smislu prema lat. radix, mm. wurzel,
tal. radice itd.
a) u jeziku (u (jramatici, jilologiji) onaj
dio od rijeci koji jus ostaje had se odbace svi
nastaoci, i Ho pokazuje znacene u naj opcijem
smislu (maze biti da naj prvi primjer ne pripada
amo, nego da korijen stoji samo metaforiiki) .
Ostadose nistanemaiie koreni nooskvrneni pra-
voslavnoga staroga jezika slovinskoga iz kojih
imamo rioi slovinske na misto fcurskih izvoditi.
A. Kanizli6, uzr. x — xi. Korijen ove rijeci u
mlogim jezicima znaci vodu. Vuk, dan. 2, 37.
Ne treba paziti na izgovor nego na korijen. Vuk,
pism. 28. Jedui u pisanu rijeci gledaju na ko-
rijen ili etimologiju. 28. Kojima bi se (rijeiima)
korijen mogao traziti u jeziku latinskomo. odg.
na utuk. 9. Shvatices im (rijecima) smisao, ako
si im do§ao do korena. M. Pavlinovid, razg. 75.
h) u maUmatici, hroj (ili iiojice kolicina)
sto se mnuzi sam sobom i ta^o sc dobiva drugi
hroj (ili kolicina). Aritmetika iraa sedam vla-
stiti dila oliti posala u broju: prvi, brojiti; drugi,
skuplat;... sedmi, izvadei'ie korena oinit. M. Zo-
rioic, aritm. 1 — 2.
f. ujednom primjeni u rukopisii xvi injeka,
sto je prepisau iz driigijeh kniga, iina korijen
v6da prema latinskom vena aquarura. Jero za-
pustili jesu korijen voda zivueijeli, Gospodina
Boga (,Quoniam dereliquerunt veuam ai|uarum
viventium, Doiuinum'). N. Ranina Ki". jer. 17, 13.
ovi) je sama krupnti pogreskn kojn jc jnmacno
postala s toga .Ho je ii slnriitij kiii.zl I'u-kn prfmi
venam rijeiju ziUi, pa jr l:iisiiijr tku ilnuii inr
znam, jeli sam KaiHiuiJ ^nmiji-nid rijirjii koiiimi,
misleii na driigo znacene rijeci zila.
jf. tc metaforickom ili u ]>reneseiiom smislu,
rod, pleme.
ti) uopc.e rod, pleme. ii nekijem jiriinje-
riina po biblickom jeziku prema lat. radix, ali
ima ovaku znacene i a narodnom jeziku. ilih
korene Ijosooiva. Stefan, sim. pam. saf. 1. Vn-
tvije jesemb blagaago korena svetilit gospodb
roditejb niojilib. Mon. serb. 71. (127.3—1321).
.iltrasblb blagago korene. 133. (1348). litb sve-
tago I'lihb korina (cijeli je -ipomenik pisan ikav-
skijem govorom). 127. (1444). Izide prut od ko-
rena Jese. Zad. lekc. 45. isai. 11, 1. Posveti
Lodovika ot franackih krajev korena rojonago.
§. Ko/.icic 29l>. Justinijan poslediii Eraklijanova
korena cesarastvova. 43'i. Od simena i korina
svetoga kraja Davida. I. An6i6, vrat. 165. Lav,
s korena Davidova kra|evskoga ki iztece. .J. Ka-
vai'iin 337I1. Velika bise krivina ucinila plemstvii
tvomu i korijenu. .T. Filipovic 1, vt. Od koga
si ti korinaV kog' Ii roda od starinaV V. DoSeii
247*. Zorobabel sin Salatijelov od kolina kraJa
Zudinskih i od korena Davidova. And. Kaoic,
kor. .SOO. Stavjaju se cari po korijenu. Nar.
pjes. vuk. 5, 523. Od koga si liraja i korijena?
Pjev. crn. 156a. Pokle su se braia pozenila od
jednoga roda i plemena i od jedne krvi i ko-
rena. Nar. pjes. istr. 1, 52.
h) pocetak. ishod plemena. Od korijena
zmije izaci ce zmaj. M. Radnic 3W^. Adam,
kako korin plemena [uskoga. F. Lastric, test.
18.5<i. Naj vece pak nastojane Matijino jeste bilo
ispisati izliodak i koreu krajevskog kolina. E.
Pavic, ogl. 462. Zapiso je korijen i stabar po-
I'oda Jozefova. S. Rosa 23'J. Kad se jedno od
drugoga rada izlazeci od istoga pocetka i korina.
M. Dobreti6 547. — Mogao bi amo pripadati I
ovaj primjer gdje znaci majku: Koren stvoroa
velikoga (Marija). J. Kavaiiin 519b.
c) rod, potomci. No se liima Itorijen
istrazio. Nar. pjes. vuk. 5, 523. Tako mi ni ko-
rijena djece imati! V. Bogisic, zborn. 539.
<() u biblickom jeziku zooe se i sam Isus
korijen Jesejev. I vaspot Isaija rece ; ,Bude
koren od Jesa, i ki ustano vladati narode, u I'lega
narodi bndu ufati'. Bernardiu 2. paul. rom. 15, 12.
0 korijenu Jeseov, to jest: o Isukrste, koji si se
rodio od plemena Jeseova. M. Divkovic, bes. 10*>.
1 opet Isaija govori: ,Bi6e korijon Jesejev'. Vuk,
pavl. rim{. 15, 12. — SUcno je i ouo: Isukrsb,
koron Davidov. .T. Banovac, blagosov. 337. —
isporedi b, h).
h. s nekijem pridjeiuiita znaci nizlicnn liilke.
takovi su pridjevi:
ft) andelski. Andelski koren ,angelik'
.angelica, archangelica'. (i. Lazic 117.
h) bijeli. Koren beli, 1. polygonation
(Bjelostjenac), sigillum Salomonis (Jarabresic),
Convallaria polygonatum L. (Freyer); 2. frassi-
nella (Pareic), Dictamnus alhus L. B. Sulek, im.
15S.
f) gorki. ,Gentiana minor, cruciata' gorki
koren. A. Jambresic, lex. supplem. Koren gorki
ili zuhki (prema nem. bitterwurzel), genziana
(Pareic), Gontiana cruinata L. (Sab)arj. B. Sulek.
im. 1.58.
<l) kravski. Koren kravski. Inula iio-
lenium L. (Sablar). B. Sulek. im. 159.
e) krizni. Koren krizni (prema uem.
kreuzwurz), palma Christi maggiore, senecio^mag-
giore (Pareic), Senecin jacobaoa L. B. Sulek,
ini. 159.
/) krvavi. Koren krvavi, Hypericum
perforatum L. (Sab|ai). B. Sulek, im. 139.
(/) mirisui. Korijon mirisni, acoro
(Skurla), Acorus calamus L. B. Sulek, im. 160.
Koren mirisni, acoro (Pareic), Acorus calamus
L. 1.59.
h) mlekosjedeCi'). — U StuUcei'U rjr.c-
niku: korijen mjekosjede, tiava ,pittuisa, erba'
,h6rbae species'. — nepouzdano.
i) od metalaC?). Koren od metal (coregn
od metal), cassia lignea (u mletackom rukopisu),
Laurus cassia L. B. Sulek, im. 159.
/.■j ruzice. Korijon ruzice (nem. roseu-
wurz, prema lat.), radice rodia (u sinskom ruki.>-
pisu), Sedum rhodiola Dec. B. Sulek, im. 160.
I) slatki. — (I Belinu rjecniku: slatki
korijen ,regolitia, piauta uota' ,dulci3 radix' 610'',
i u Stulicevu: sladki korijen, trava ,glycirrhiza'.
Slatki korijen. I. Jahlanci 162. Korijen slatki
(prema lat.-grc.), rus. i- ia/V(iii KopeHL. 1. polipo-
dio (Anselmo da Oanali ; u sinskom rukopisu).
Polypodium vulgare L. ; 2. dulcis radix (Durante),
Glyoyrrhiza glabra L. (Visiani). B. Sulek, im. 160.
hi) srcani. — U Stulicevu rjecniku: ko-
rijen srcani, trava ,arm6l, bisanzia, ruta salva-
tica' ,ruta silvestris'. Korijen srcani, srceni, rus.
K'lpcHi. cepfleHHuii (Polygonum bistorta), ruta sal-
vatica (u rukopisu .\vi vijeka), Tormentilla offi-
cinalis L. (Lambl, Skurla). B. Sulek, im. 160.
11) svetoga Benedikta. — U Stuliceon
rjecniku : korijen s. Benedikta, vrsta od ti'avo
,cariofillata, sorta d' erba' ,caryophillata'.
o) svetoga dulia. Koron svetoga dulia,
ces. koreni svateho ducha (Helloborus niger), an-
gelica (u siiiskom rukopisu), Angelica silvestris
L. B. Sulek, im. 139.
p) supji. Koren sup|i, Aristolocliia L.
(Sablar,). B. Sulek, im. 159.
q) tusti. — U Stulicevu rjecniku : koi-ijou
tusti (sic), trava ,elenio, enula, erba di giordauH'
jhelenium'. Korijen tusti. Inula holonium h.
1. KOm.lKN, ], h, '/;.
330
KOIIIJENR
(tiambl, AnsHlmo da Caiiali). H. ftulok, iiu. 1(10.
JCiiren tusti (Durante), 1. enula (u mlota('.kom
lukopisu), helenium (^Durante), Inula holenium
L. (Lambl); 2. mandragola feminina (rukopis u
Visovcu), Mandiagoia officinaium Bertl. 159.
r) voliki. — U Bjehi.itjencevu rjecnikti :
koren veliki ,helGnium, Homos, inula larapana,
vulgo enula oampana, nectaroa, cousolida major,
inula rustica', ii .lambrcsirevii: koren voliki ,eiiula'.
Kori.jon V6|i, Korijen veliki. Inula holenium L.
(Iiambl). B. Sulek, im. 160. Koren veli (u mle-
tackom rukopisu), Inula helenium L. (Sabjar, u
Zagrobu). 159.
s) zoleni. Koren zeleni, fraxinula (Jam-
brosic), Athamanta cervaria L. B. Sulek, im. 159.
t) zlatni. Korin zlatni, Chelidonium
majus L. (Sabjar). B. Sulek, im. 160.
2. stirps, truncus, caulis, pan, struk.
ii. truncus, pan. (MeAa ide) na korenb
(oskoruse. Dec. hris. 12. Tako za rvat dub u
gori s gvozdjem sjefiac naj prije tece, ter mu
grane lomi i ori, da mu korijen pak posijece. I.
6unduli6 498. O narango, vojko plemenita ! dazd
nahodi, tebe kor'jen raste. Nar. pjes. vuk. 1, 74.
Kruska bila u korijenu odved visoka i glatka.
Nar. prip. vrc. 191.
Ii. caulis, struk. Pa 6e mi te, bosiofie,
lulada potrgati ostrom dordom, bosioce, po b'jelu
kor'jenu. Nar. pjes. vuk. 1, 7. Nikakva joj dara
ne nosimo. nego jednu kitu bosioka, kor'jen joj
jo od suhoga zlata, grane su joj drobnoga bisera.
1, 481. Zile se korijena drze. (Treba se stajje-
sine drzati). Nar. posl. vuk. 81.
2. KOKIJEN, m. mjesno ime. — Va^a da je
inta rijec sto 1. korijen. — isporedi 2. Koren.
ii. sclo u Bosni u okrugu Do-ne Tuzle. Statist,
bosn. 98.
h. selo u Crnoj Gori. Glasnik. 40, 21.
KOEIJENAC, korijenca, m. dem. 1. korijen.
— Od XVII vijeka, a izmedu rjeinika u Bjelo-
stjcncevu (kajkavski korenec, korencic, zilica ,ra-
dicula'), u Jamhreiiicevu (koreuec ,radicula'), u
Slulieevii (korenec, v. korijenak iz Hal>deliceva :
korijenao iiz korijenak). Iz mala korenca blag
ruzar iznice. D. Barakovii, jar. 94. — / ime
mjestu u okrugu biogradskum. glasi Korenao, all
je jamacno ista rijec sto korijeuac. Livada u
Korencu. Sr. uov. 1871. 149.
KORIJENAK, korii'enka, m. dem. 1. korijen.
— Od XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Mikalinii
(korijenak, zilica ,radicula'), u Belinu (,barbuccia,
radiohetta minuta e sottile' .fibra' 129ti; ,radiee
picciola' ,radicula' 603'J), u Voltigijinu (korenak,
korencic ,radicetta' .rettieschen' ; korijenak ,bar-
buccia, radichetta' ,eine kleine wurzel'), u Stu-
licevu (,radicula'), ri Vukovu (hyp. v. korijen).
a. mali korijen, ali, osobito u pjesmi, znaci
sto i korijen uopce ; upotrebjava se u metafo-
rickom smislu kao i korijen. Do korijenka sve
sahne. M. Vetranic 1, 15. Zvoiienje toj tvoje
3 korijenkom moje sve srce podira. 1, 65. Da
taj lijes od gore s korijenkom pogine. 1, 135.
Tuga me srce izvija s korijenkom iz kruga.
1, 154. Tijem vam se posila s korijenkom iz
tijela srdacce sve moje. 1, 205. Srce se u meni
s korijenkom podira. M. Drzic 424. Korijenak
Jakobov jurve se rasplodi. 436. Rukovet nakupi
lozicB zeleuG koja se prem pupi s korenka i zene.
D. Barakovic, vil. 145. Od jednoga malahna ko-
rijenka izrasti co stabla. M. Radnic 500*. Za-
spala devojka drenku na korenku. Nar. pjes. vuk.
1, 171. 410. Usnula dovojka drenku na kor'jeuku.
1, 410.
I». N iickijitm iiridjevima, znaci i neki: lii^kc.
II) s pridjevom gorki. Korenak gorki (I'lom.
bittorwurzol). athanasia (Uaiiilo), Gentiana L. B.
Sulek, im. 159.
h) s pridjevom srfiani, vidi 1. korijen, h,
n). Korijenak sroani (Pizzelli, Kuzraic, Aquila
— Bui), v. Korijen srfiani. B. Sulek, im. 160.
c. vino nekako nacineno (zar s vclikijem ko-
rijenom'^ vidi 1. korijen, 1, h, r)). — U Bjelostjen-
ievu rjecniku : ,vinum iiiulatum, vulgo onulatum'.
, Korenak' zovu u Pozezi u Slavoniji slatko na-
fiii'iono vino, koje jednako ostaje slatko. T. Ma-
retic.
1. KORIJENITI, korijeuim, impf. pustajc od
1. korijen.
1. usadivati (korijen u dubokoj, iesto u me-
taforickom smislu. — Obican je gotovo sam re-
Jleksivni oblik. — Od xvi vijeka, vidi kod b.
a. aktivno. — Samo u jednom primjeru
xviii vijeka (u metaforickom smislu). S ovim jo
jezikom viru u sroi(7i;^ korenio. A. J. Knezovic
272.
b. pasivno. — Samo u jednom primjeru
XVI vijeka (u metaforickom smislu); part, praet.
pass, moze biti nacinen i od rejleksivnoga gla-
gola. U Jubavi koreneni i v stanoviscini pra-
vadno zivimo. Narucn. 30l>.
c. sa se, rejieksivno, ispuHati u zem\u ko-
rijen, pa tijem ucvricivati se (u pravom i u me-
taforickom smislu). — Izmedu rjecnika u Vran-
ciccoU' (koreniti se ,radicare'), u Bjelostjencevu
(korenim se, vkorenujem se, uzilivam se ,radicor'),
u Stuliceou (jpedetentim radicari, radices agere').
Suga je jedna nemoc koja nadima, uzgava, smrdi,
korijeni se, zdere, truje i slabi. M. Divkovic,
bes. 740b. Nije stablo tvrdo u koje cesto vitar
ne udara: onim gibaiiem sazima se i vecma se
korini. S. Margitic, fal. 151. Sime kojo vi te-
zaci u zemju stavite ne izade odmah u travu,
nego se klije i korini u zemli. F. Lastric, od'
28. Ufaiie od strane Bozje jest u vik istino, i
korini se u dobroti i milosrdju negovu. 41. U
svakomu priupadku zao so obifiaj korijeni i cini
jaci. 213. II' su ono otrovno sime usijali zlim
prilikama, il' ga nisu imali pomje poguliti, da so
no korijeni dok je bilo vrime i zemlica mekasna.
ned. 68. I koliko su se vecma protiva noj di-
zali, ona se je vecma korenila. D. liapii 323.
2. neprelazno, znaci sto korijeniti se (vidi
1, c). — U Bjelostjencevu rjecniku: korenim ,ra-
dico, radicor, radices emitto, radices ago' ; u Jam-
bresicevu: korenim ,radico'; u Voltigijinu: ,radi-
care' ,wurzeln, einwurzeln'. — Fa/a da bi tre-
halo je (e) po juznom govoru mj. i: korijeiieti.
2. KORIJENITI, k6rijenrm, impf. vidi isko-
rjoiiivati. — Postaje od iskorijeniti tijem sto ovuj
glagol guhi prijedlog iz da jjostane imperfektivan.
— U jednoga pisca nasega vremena, a izmedu
rjecnika u Stulicevu (v. iskorijeniti). Sprava sto
j 6e nasa prevrcat ogiiisca, i sjerotnu korijeniti
raju. Osvetn. 3, 4G. Ukorices, al' ukleti neces;
pa i kuni, al korijenit nomas. 5, 110.
KORIJENSKI, adj. koji pripada korijenu Hi
korijenima. — Samo na jednom mjestu xvii vijeka.
Vrucina naravna skoncava vlagu korijensku. M.
Radnic 419a.
KORIJENE, n. coll. upotrebjava se cesto kao
mnozina od 1. korijen. ije- stoji po juznom
govoru ; po istocnom glasi k6r5ne, j'o zapadnom
k6rine (ali vidi 1. korijen). — Stariji je oblik
s -nije i -nje mj. -ne. — liijec je praslavenska,
isporedi stslov. korenije, rus. Kopente, ce.s. koreni,
po(. korzenie. — Izmedu rjecnika : koreAe u Bje-
KORITENE
331
KOKINAT
lii^tji'iii'inu (koreAo, zile ,vadioos'), u Volligijinit
(.railiniino' ,oine menge wurzehi'), u SIiiUcpkii
MMilicps' s dodatkom da je rijec raska), a Vn-
koon (viflo korijeiie s dodatkom da je po istocnom
i)Oimru), u Danicicevii (koron-, gledaj koreii-) ;
koi'ijerie u Stulircrti (,radicos, radicum copia'), ii
Vukovii (juz. coll. 1. ,dio wurzeln' ,radices'. —
'2. ikrautstrunke' .stirpes'), u Danicicevii (korc-
nijo, noiitr. coll. , radices').
1. tndi 1. korijen, 1.
a. u pravom smisia. Dafiiiovo koronijo i
listije. Sredovjefin. lijek. jag. star. 10, 101. Bla-
Kovase ali korenje od zelja ali listjo od stupja. Ziv.
jor. star. 1, 234. Kada si skusil zelija, korenija
i uogove likarije. Korizm. 14*. Ako vidis (u
snii) korijenje, ali da ga blagujes, toj prilikujo
neugodaj. Zborn. l.B.Sn. Plemenita duha korenje.
Ant. Dalm., nov. test. ISGl). Istocnici slatke vode
od korenja driv till istikahu. Aleks. jag. star.
3, '28'2. Ugradi vrtlac jedan, i posija korenja ni-
kakova. F. Glavinic, cvit. Id"-. Sta ondi Romu-
aldo tri lita koi-enje i travu jiduc. .")lb. Zivuc
o travi i korinju. I. Ancic, ogl. 5. Blagovahn
korijene. M. Radnic 64''. Korinje mirisavo. S.
Margitic, fal. 175. Jidemo korenje divje. P. Ma-
ciikat 42. Cini se kruh od kprijeiia. A. Baoic
307. Korene, trav|o, ovoce ... J. Kavanin 367h.
Gini se (kruh) od koreiia, od kore etc. J. Ba-
novac, razg. 22(i. Kopa korene i here travice.
A. J. Knezovic Ki. ("i/Jranase se travama i ko-
lijenem. F. Lastric, od' 162. XJ pustiiii rani se
koriiiem. ned. 80. Noka se _izsusi na suncu ko-
rijeiio sviju trava. 199. Nil s kovei'ia izgrni
polako. ,J. S. Rejkovic 91. Ako je trava poko-
sena, ostalo je korijene (iitoze hiti da je znacenc
kao kod 2). Nar. posl. viik. 4. — U usobitom
znaceiiu: za lijccem i vracane. Ne znas li er ja
znam razliko korijenje V N. Najeskovic 1, 186.
Da vazmem korijenja (govori Jcdupka). M. Drzic
163. Mnoge skrabico u kih razlik prali bise i
korenja na sinici ususena. P. Zoranic G6ii.
li. u metaforickum smislit.
a) vidi 1. korijen, 1, b, a). .Jere vece
krat zgaja se da mnozi grisi imaju jodau ili u
jistiiiu malo korenja ili zilja, s kih znicu i rastu,
ispovidnik mudar ima jubitejno i pomiiivo zami-
riti to zilo i ti koreni grihof, to jest uzroci glav-
niji i nacelniji s kih radjaju se i cine ta prigri-
senja. S. Budinii, ispr. 40. Iskopati korino griha.
F. Lastric, ned. 311.
h) vidi 1. korijen, 1, b, c)- I n izabranih
mojih pusti korenje. Zad. lekc. 50. ecclesiastic.
24, 13. Ovi korijenja ne imaju, jere u brijeine
vjeruju, a (uj brijeme uapasti odpustiiju. N. Ra-
liina HCy^. luc. 8, 13. I u izabraiiijeh mojijeh pro-
stiraj korijenje. 192^. ecclesiastic. 24, 13. Nit' jo
grad ni solo, lakomo posilje gdi nije razvelo ko-
renje i zilje. M. Vetranic 1, 159. Izkorijeni iz
duse tvoje Jubav od svijeta, neka dade mjesto
bozanstvenoj i da mozo uciniti korijenje i zile u
I'loj. M. Radnic 2". Ovi korinja ne imaju, zasto
na vrime viruju, a u vrime napasti odhajaju. L.
Terzio 312. U obraniin mojim stavi koriiie. F.
Lastric, svet. 178a.
c. samo i s pridjevima, znaci neke usohite
hi^ke, isporedi 1. korijen, 1, h.
fi) mrkva. Korene, Daucus carota L. (u
Zagrobu). B. Sulek, im. 160.
(i) korijene srcano, vidi kod korjence.
>■) Korene svetoga Petra, Saxifraga L.
(Sab|ar). B. Sulek, im. 160.
2. vidi 1. korijen, 2. S kebom u korijene.
(N. p. nema drugo uista, nego ,s kebom u ko-
rijene', t. j. propalo sve, niti se ima cim drugim
hraniti, nego da .se ide u kupusisto, do je kupus
pcj.sjecen, da so trazi korijeiia). Nar. posl. vuk.
287.
KORIJEPATI, korijepam, imp/, vidi korijo-
piti. — Samo (tsa se, pasivno) a je.dnnm primjeru
xvni vijeka, (jdje je znacei'ie slahije nego kod ko-
rijeniti. Premda se prastaju grijosi, nistanemane
ne dizu se podpuuo u svemu, niti so izkoijonuju
iz zilali, ma na neki nacin korijepaju se, da i
jost ostaju zile grijehah u.sadene u srcu. J. Ma-
tovii 162—163.
1. KORIJEPITI, k6rijnpim, imjjf. eradicaro,
oxstirpare, ciipati, iskopavati iz zem\e a korijenom,
i u prenesenom ili metaforiikom. smislii, ciipali,
vaditi. — Postaje od iskorijepiti tijem sto otpada
prijedlog iz da glagol poittane imperfektivan, ispo-
redi 2. korijeiiiti. osnova korijep jamaino je srodna
s korijen, ali joj se u ostalom ne zna postane.
— Od XVI vijeka, a izmedii rjecnika u Belinu,
(,sradicare' ,radicibus extirpare' 704''), u Volti-
gijinu (,sradicare, sbarbucciarc' ,ausrouten, aus-
rotten'), u Stulicevu (v. korij<>niti).
!i. aktivno.
(() u pravom smislii. Neka (prasac) no
korijopi vinograd. M. Vetranic 1, 456. Sto
cknim, tor bode dubja ne korijepim 'i no svrcem
dno vode? no kojem? ne slipim? M. Drzi6 110.
Vidio sam vece krat, gdje ce se uhitit s medjedora
on rvat, i dubja korijepit. A. Sasin 133. Oni
(ijiganti) uzrastom strahoviti u sebe se toll uz-
daliu, snaznom rukom korijepiti cijele gore da
mogahu. G. Palmotic 3, 180''. (Poplavica) dubja
skube i korijopi. J. Palmotic 266.
f>) u metaforickom. sinislii. Visiii Bog zgara
koi-ijopi zled svaku. M. Vetranic 1, 49. Ki (cem.er)
meni iz tijola sve srce korijopi. 1, 189. l^iibav
s vlastim svAm korijepi pome i slavnu lovoriku.
A. Gledevic 213''.
b. sa se, pasivno. — U svijem je primjerima
li metafonckom smislii. Neka trudno srce mojo
korijepi se i podira. M. Vetranic 1, 325. Dusa
moja jos od tila korijepi se i podira. 1, 348.
Zac koga zaslijopi juveni nepokoj, s triidom so
korijepi jadovno bilje toj. 2, 68.
2. KORIJKPITI, k6rijepim, imp/, postaje od
ukorijepiti kako 1. korijepiti od iskorijopiti.
ii. aktivno. — U jcdnom priinjerii xviii vijeka
gdje znaci: iipitstati ili iicvrsiHuati (korijen, zile),
ali It me.taforickom smislii. Svaki cas vecma
zloba svoje zile u tvomu srcu koripi. A. d. Bella,
razgov. 159.
b. sa se, refleksivno. — U jediiom primjeru
XVII vijeka gdje znaci: koiiti se (od stralta).
Mnozi opeta zdravi u putu mrtvi od straha ko-
rijepo se. J. Palmotic, 263.
KOEILAC, k6rioca, m. covjek koji kori. —
U nase vrijeine, a izmedu rjecnika ii Stulicevii,
igrijeskom korioc, v. korite|). Voc to molim,
brizan koriooe. Osvetn. 2, 21.
KORI^A, f.'^ Hi n. pi.? mjesno imc. — xiv
vijeka. Solo Korija. Svetostof. hris. 5.
KORINAT. K6rrnta, Hi. Corintbus, grad a
Grckiij. — Ohlika Korinat za nom. (i ace.) nema
polvrde ; u nekijem primjerima ima K6riut ; Tad
Korint on ode, ter stupaj obrati. M. Bunio 7.
Take ocuti zatijem jade Korint, Argo i Micena.
P. Kanav6li6, dubrovn. 11. tako pise i Vuk (kao
i rt drugijem tudijem rijecima) : Ne dodoh vise u
Korint. Vuk. pavl. 2kor. 1, 23. ima i oblik K6-
rinto (po tal. Corinto) : Atena, Argo, Sparta i
Tebe, i Korinto i Micena. I. G-undulii 369. —
U drugijem padezima. Kra[ grada Korinta. M.
Bunic 6. I s lijeva mu more ostajfl od Korinta
KORINAT 3
zvano prijo. I. txundulid 370. Nije 6iiia dori-
skoffa. ni Korinta. J. KavaAiii -IBOi. U Korintu.
.1. Matovic 87.
KOKINCANIN, m. iovjek iz Korinta. — Mno-
sina: Koiin6ani. — Ovako Vuk piSe. Korin6a-
tiima poslanica. Vuk, novi zavjet. — Prije na-
sega vremena /liSe se ova rijei Korintianin, te se
nezna, trrha U cj7n^t Kovintijanin Hi Koriutjanin,
n. p. Vi>li Korintianom ... M. Divkovid, nauk.
2'>. PiSuci Koriiitianom. 91''. Veli Aposto pi-
su6i Korintianom. M. Kadnio •2.'i7''. Riftma, koje
pisa Korintianom. ,1. Bauovao, razg. 32. Ko-
rintianom. 79. 108. 205. 224. 231. Pa via, koji
pisudi Korintianom ... F. Lastrid, test. 148».
Korintianiraa. J. Matovid 00. 78. 84. 146. 303.
ovdje se nc zna kako je hilo u rukopisu : VejaSe
I'avo sveti Korintjanima ... A. Kalid 492.
KdRINT, vidi Korinat.
KOEINTIJANIN, KORJNTJANIN, vidi Ko-
rindanin.
KORINTO, vidi Korinat.
KORIOLAN, m. Coriolanus, preiime rimskn.
Marko Kortolan. .T. Banovac, raz^. 9. — J kao
musko ime. A Koriolana tvnga se jast dida slava
noskoncana masila naprida toliko, da . . . H. Lu-
cid 285. Koriolan Cipcid tako, pokli je kusa'
svijeta varke. J. Kavanin 82*.
KORIOLANOVIC, ni. prezime (pu ocii Korio-
lanii). Miliri Jeronima Koriolanovida. H. Lucid
284. _
KORISAN, vidi koristan.
KORISCA, /. dem. korist. — U Stulicrou rjei-
nikii: koristca .lucellum'.
KORISMA, vidi korizma.
KORISNICA, /. zensko ce^ade kao korisnik. —
U Belinu rjecniku: ,chi attends al suo utile' ,suae
utilitati vaoans' 781", i u Stulicevit : koristnica
uz koristnik.
KORISNIK, m. postaje od korist nastavkom
bniki).
a. covjek koji radi o svojuj koristi, koji na-
stoji na svoju korist. — U Belinu rjecniku: ,chi
attende al suo utile' ,suao utilitati vacans' 781*,
i u Stulicevu: koristnik ,suae utilitati vacans'
»■ dodatkom da je rijee ru.-ika.
b. covjek koji uziva (po kakvom pravu) Aesto
(zeniju, kucu ltd.). — U pisaca nasega vremena.
Dade koje se za upotrebjavaiie zema[a, zgrada
itd. od korisnika pladaju. Zbornik zak. god.
1864. 22.
KOEISNOST, k6risnosti, /. osobina onoga sto
je korisno, korist. — Postaje od osnove adjektiva
koristan (koristn) nastavkom est, pa se t ne ciije
medu sin (vidi koristan), ali se nalazi pisano.
— Od xviii vijeka. Jesi li pazio na tvoju dusu,
ali na dobitak i vlastitu koristnost? D. Rapid
43. U svemu kolikomu s. pismu nije najti svi-
tlije, slavnije . . . pirovaiio nakitito od danasnega
koje ucenik po|ub}eni u svomu evandeju izpi-
suje i sveta mati crkva radi velike koristnosti
duse svoji siuova jjojubjeni nama danas prid ooi
stavja. 82. S obzirom na opseg i korisnost lii-
bova posla. Zbornik zak. god. 1865. 234.
KORIST, /. praeda; utilitas, usus, conimodum,
emolumentum; lucrum, quaestus. — Akc. je za-
hi\ezen po Vukovu rjecniku, i po svoj se priliei
ne mijena (loc. sing, koristi?, gen. pi. koristi,
dat., instr., loc. pi. koristima?). u JJuhrovniku je
drukciji : k6rist, i ne mijena se. — Rijec je pra-
slavenska (jamacno u znaeenu: plijen); ne maze
se posve dobro znati, jeli isprva hilo i Hi y : ispo-
2 KORIST, 2, a, h).
redi stslov. koriatb (u starijiin knigama) i korystb,
rus. KopiarTb. ('\eL korist, juo^. korzyid (a ne ko-
ry.4d, kako je grije§kom zahi(ezeno u I<\ Miklosid,
etymol. worterb. 130'' ; u polskom jczikii stoji y
mj. i poslije rz). — MikloHc (et\mol. worterb.
kod kori-) misli da moze biti srodno s koriti. —
Tzmeita rjeinika u Vrancicevu (, quaestus ; uti-
litas'), u Alikalinu (,utilitas, emolumentum, eom-
modum, bonum, accessio, fructus, res'), u Belinu
(koris ,emohimento' ,omolum6ntura' 287"; ,giova-
mento, utiliti' .adjumontum' .346''; ,pr6, utile, o
giovamento' ,commodHm' .586"; ,]>rofitto' ,pro-
fectus' 589t; ,vantaggio' ,6molumentura' 751'';
,miglioraraento, accrescimento fatto a poderi, case
ecc' ,accrementura' 486'> ; ,guadagno, acquisto'
(lucrum' 360t>; korist jinteresse, utile o com-
modo' , utilitas' 412''; , utile, sost.' ,emolumentum'
781"), u Bjrlostjencevu (v. hasen etc.), u Jambre-
.Ucevu (,utilitas'), u Voltigijinu (,utilta, vantaggio'
,nutzon, vortheil'), u Stulicevu (,utilitas, emolu-
mentum, lucrum, quaestus, fructus, profectus'),
u Vtikovu (,der nutzen, das gedeihen' , utilitas'),
u Da nicicevu {korystb ,spolia; lucrum'). — Oblici:
korest. S. Budiuic, sum. 21», i korijest. M. Div-
kovid, nauk. 32iJ, mogu biti pogreske samijeh
pisaca.
1. plijen. — 'ovo se naj starije znalene na-
lazi rijetko, i saino ii starijim knigama pisanima
crkvenijem jezikom. Veliku korystb j)lenivbso.
Domentijan* 136. Jako koristb razgrabjahu. b 27.
— Moze biti da je isto znacene i u ovom pri-
iiijeru : Tb nasleditb mnogyje i kre])bkyihb raz-
dtilitb korystb. Domentijan* 10.
2. utilitas, usus, commodum, emolumentum,
nesto sto ko stjece, dobiva, a dobro mu je da ono
ima, Hi se dajbudi misli da mu je dobro (ko-
risno); moze se i u apstraktnom smislu shvatiti
kao osobina onoga sto je kome korisno, ali se go-
tovo nigda ne da razlikovati ovako apstraktno
znacene od konkretnoga. — suprotno : steta.
a. u naj sirem smislu.
(i.) uopce. Tada im je sve zajedno: i
korist i iteta. Stat. pc). ark. 5, 250. Kada glas
iz gore cuh, da mi navisti : kamo se, govore, tuces
brez koristi? H. Lucid 218. UcinivJi noj svake
lijeke nijednom koristi. B. Kasid, iii. 81. Na-
ucides s koristi molit Boga. I. Drzid, nauk. 115.
Zelim slave i koristi. B. Kruarutid 27. Nit'
s koristi nu (zem(u) gazite, dal' ste crnoj zemji
brime. V. Dosen 233'). Ovako de uzdiaati, ali
bez koristi. D. Basid 176. Cestiti care, imaj
milosrde na nesridnu vojsku tvoju koja nemilo
gino brez nikakve koristi. And. Kacid, razg. 113.
Mrzost na stranu a korist preda se. Nar. posl.
vuk. 183.
h) izrice se kome je Hi cemu sto korisno
(vidi i c)): <ui) genetivom. Zalost od koristi
iskrnega. Korizm. 37*. U ostalih poslovih nije
vazda sva korist onoga ... A. Kanizlid, bogo-
}ubu. 18. Ja uisam ima' u mojoj misli drugoga
konca u tumacenu ovi kniga nego li slavu Bozju
i korist iskrnega. L. Terzic ix. — h1>) adjek-
tivom posesivnijem. De ibb je cbdeta moja i ko-
rystb ihb moja. Men. serb. 54. (1240—1272).
Korist telesna je kruh i vino. Narucn. 20''. Za-
boravi kudiiu koris. IVI. Drzid 150. Nega je oes
vesela za vase cestite koristi donijela. G. Pal-
motid 1, 68. Svak s nacinom zlato isti, ma ne
svojoj pri koristi svaciju koris da cstavi. 2, 499.
Kad ti 'e vila preveliUom tvom koristi pako
vidit dopustila. J. Kavanin 500*. Znajte veliku
vasu duhovnu korist. Pisanioa. 4. Imade svaki
napridak u svoji koristima. J. Banovac, pred. 82.
Videdi svoju stetu a korist Jakovjevu. And. Ka-
KOEIST, 2, a, h).
333
KOEIST, 2, a, d) hh).
ci6, kor. 31. Nejmamo u nasoj molitvi sarao
gledat na§u korist. L. Vladmirovic 44. Jere mu
nitko lie zabranuje svoju korist. Ant. Kadcic
28.5. Ktio je zdruziti slavu svoju s nasom ko-
risti. .T. Matovic 324. Kad bi samo svoju korist
poznali. D. Obradovic, sav. 16. Bud'te mudri
rad svoje koristi. Osvetn. 4, 14. Ta je teziia
proti pravu, proti koristima dusevnim. M. Pa-
vliiiovi6, razg. 70. — c.r) I'lekijein adjektioima,
koji se mogu shvatiti kan posesioni, n. p. osobiti,
vlastiti, opAeni. Osobita korist, vlastita koris
jinteresse proprio' ,oommodum proprium'. A. d.
Bella, rjecn. 412'^. Cestitost carstva i opiinsku
korist uzmnozati. A. Kanizlic, kam. 17. — (M)
dfitivom. Korist svim jp, korist sam je u svem.
J. Kavaiiin OS'*. — ee) getietivom Hi datinom i
adjektivum, koji stoje Zajedno uz jednu rijec ili
najwse uz dvije. Za duhovnu koris Krstjana. B.
Z'lzeri iii. — Jeli koris carstvu opcena, protivnik
so da oslobodi? P. Sorkocevic 585a. _ — ifj svu
koris jubi prije nego koris puka. G-. Palmotic.
1, .S7S. Korist duso, korist tijela, korist grajska
i crkvena. J. Kavanin 93a. Koristi pojediiiaca
nistica su prama koristi narodiioj. M. Pavlinovic,
rad. 36.
c) kaze se da je cil knje radne cija ko-
rist dodajuci neke prijedloge uz korist. kod toga
se istiie Jcome' je korisna onako kao kod b). ko-
rist moze stajati: aa) u ace. s prijedlogom na.
To sve na moju korist naredujes. B. Kasic, nasi.
236. Da se siju zaduzbine i almustva na bras-
koga korist druztva. J. Kavanin 86'^. Vami zato,
vitri nami protivnim, zapovidam i govoriin, da
pristanete i u vasa mista u slavu Bozju i na
korist Krstjana pribivati imate. .J. Banovac, bla-
gosov. 295. Svakolika stvorio jest zaradi nas,
na korist nasu. A. Kanizlic. fran. 204. Jer na
korist koga kraja to prodano meso va|a. V.
Dosen 55"i. Trazim ploda koji se mnozi ua ko-
rist vasu. Vuk, pavl. filib}. 4, 17. Posto so je
odrekao knestva na korist starijega sina. M. Pa-
vlinovic, razg. 88. — hh) u ace. s prijedlogom
u. Imam mu nika reci v liegovu korist. Mira-
kuli. 5. Da u korist se diisa trate (hlaya). .1.
Kavanin 372a. — <■<■) it ace. s prijedlogom za.
Za dobro i korist cesarovu ulizoh u temjjal ov.
Ziv. kat. star. 1, 218. A to je dub jedan ne-
plodan zlatolist, posvecen starih dan krajici za
korist: tko more na n ulist i granu oblomit i
zajti doli cist, krajici krunu svit ... D. Bara-
kovic, vil. 311. Cinim OTe kiiige i dajem na
svitlost . . . za korist i spasoiie svega puka kr-
stjanskoga od jezika bosfa^nskoga. S. Margitic,
ispov. 285. Koja sam ti sva n ovim kiiizicaf'/ij
slozio i istomacio za veliku tvoje duse korist. S.
Badric 5. Vrsna dilovaiia ue samo za svoju ko-
rist nego i za korist opcenu i skupstina. J. Ba-
novac, prisv. obit. 3. Milosti koje mu se pitaju
za korist iskriiega. 8. Ne iiua sum}e, da se
ovdi zdrzi otajstvo za korist nasu duhovnu i
nauk. F. Lastri6, nod. 365. Neka se zna da caste
Boga kako Krstjani, a za korist svoju. I. A. Ne-
nadic, nauk. 58. Kanoni ovi naredeni su za ko-
rist Focija. A. Kanizlic, kam. 104. Da su se
ucinili vladaoci po svojoj vlastitoj vo|i, a ne za
korist puka. And. Kacic, kor. 89. Nasa odluka
ne ima biti druga nego se posvetiti na sluzbu
Bozju za korist duhovnu nasu i nasega iskrnega.
Ant. Kadcic 2. Dilo uciiieno samo na postehe
Bozje i za korist i sluzbu svagdanu zupnika. M.
Dobretic v. — il<l) it gen. s prijedlogom radi
(zarad). Kako Isukrst spasite} nas radi koristi
nase hotje se dati u ruke zidovske ... A. Gu'
ceti6, roz. jez. 196. Dizu zivot neprijatejima radi
opoene koristi. J. Matovic 378. Trpi nas na
svitu. zaziva na pokoru, prosvitfuje pamet . . . i
ovo sve ne zar"ad svoje nego zarad koristi naso.
A. Kanizli6, fran. 205. — ee) n instr. s prijed-
logom s. znacene nije posve isto, ali je slicno, jcr
je smisao da je nesto zdruzeno s koristi. Koja
je cinio sa svih koriscu. B. KaSicS, is. 26.
tl) itpotrehlavajiici korist u nekijem ohli-
cima i u svezi s nekijem rijecima, dohiva se zna-
cene: biti koristan.
iiu) s glagolom biti moze stajati za
ovakoBo znacene korist: tiiift) u ace. s prijedlo-
zima na, u, za, isporedi c) aa), bb), cc). On is-
pisa pismo ovo, da bude na korist onim, ki budu
ctiti. Tondal. star. 4, 118. Da ce biti na korist
duhovnu orkvi svetoj. Ant. Kadcic 3. Samo kad
bi Bog dao, da bude ikoliko na korist jeziku
nasemu! Vuk, pism. 81. — Sto hoiie rijot ova
trjeska? ali si 'e u stetu ali u koris moga go-
spodara KamilaV M. Drzic 217. — Malini su za
dvoju korist kraju. Mou. Croat. 217. (1526). Da
besidi (jezik) sto je od potribo i za korist. ,1.
Banovac, razg. 60. Nacinati ona, koja su za
korist opcenu. F. Lastric, ned. 134. Za koju bi
korist bila (praoda) r* V. Dosen So'i. — hhh) it
gen. bez prijedloga (cesce s prijedlozima, vidi ccc)
i ddd)). Ne budi v torn Ajakse koristi, ka je
mene psoval, ni mani skode. Pril. jag. ark. 9,
133. (1468). Ako koja stvar tolike tebi koristi
i potribe jest ... I. Velikanovic, uput. 3, 78.
Koje je koristi krizmaiie? T. Ivanovic, nauk. 74.
Koje je koristi zenitbai' 78. — eee) u gen. s pri-
jedlogom od (isporedi e)). Danu uzmite vi raz-
birat, ali mir je sada vami, ali od vece boj ko-
risti. I. Gundulic 450. Biti od koristi ,iiiterest,
rofert, in rem est'. .7. Mika[a, rjecn. 16b. i{;a-
kono jo veca dusa od tila, tako je od veie vrid-
nosti i koristi liihovo dilo i likarija. L. Terzic
vu. Ov potvrdjeu zakon isti i vami je od ko-
risti. J. Kavanin 167b. Biti od koristi ,6ss6r
utile' ,emolumonto esse'. A. d. Bella, rjecn. 781ii.
Iskorenut svaku travku koja nije od koristi. .T.
Banovac, pripov. 91. Isukrst vam nije od ko-
risti. P. Lastric, svet. 4-'. Imamo potanko ra-
zabrati, da cojad istinito i izpuuo zla u srou
kadgod i prorokuju i cine cudesa i izgoue vra-
gove, sve to u imeuu G-ospodina Jezusa Hrista,
a da ta prorokovaiia, cudesa i izgoiiena ne budu
im od ijedne koristi za sahraniti se. S. Rosa
80''. Ufaiie uskrsnuca veoma je podobno razgo-
vorit nas u nasijeh nodragostih i u nasijeh tugah ;
zato se sluzimo liime i bit 6e nam od velike ko-
risti. D. Basic 62. Kada zakon dospije biti od
koristi puku. .\. d. Costa 1, 14. Jesu pripravni
po6i gdi jest od koristi crkovne. 1, 106. To je
od koristi male. .T. S. Relkovic 14. — ihlil) ii
gen. s prijedlogom s. Stvar u sebi ne more nego
s koristi biti ludem. H. Lucie 225. Gdi moro
s koristi bit mi trud i muka. 282. Da ce biti
(skladanja) vasda mojoj svisti, s pruda i s ko-
risti. P. Hektorovic 56. Stetna meni jes, a tebi
s koristi (^ubav). D. Raiiina 26b. Nije nijedna
ric zla koja s koristi moze bit. D. Zlataric 2''.
Li jesi na misti u komu ces moci s vece nam
koristi biti i pomoci. I. Ivanisevic 325. Bilo bi
ti s velike koristi, kad bi u ove osam dana z,a-
bav|o 30 kako priko deveteroduevja. I. M. Mattel
2(56. — eee) u tnslr. s prijedlogom s, isporedi c)
ee). Ne mislite, bratjo, da umrijeti za jubav i
vjeru Isukrstovu biti ce mi steta, pace nii i'«
biti s velikom koriscu. B. Kasic, per. 160.
hh) korist stoji it ace. (ili ii genelivn
partitivnom) kao objekat s glayolima, kao sto su :
aua) ciniti (driigo je kod g) hh)). Ova irioja
KOmST, 2, a, d) hh). :)
pisiiia iLO mo^u nog koris uciiiit. M. ijriic 3.
Nau6ite|i, Icoji dobio i lijopo u6o a, laraau i opak
Zivot 6ine, lualo kada I'lih iiauk uoiui korist i
napredak. M. Divkovic, bos. 325'i. Djoticom sta-
rijeh svjoti preveliku korist 6ino. J. Kavaiiiii
88". Jer pozuajo (djavao), koliko poSteiie s mo-
litvom Bogu 6inimo i nama korist. .1. Banovac,
razg. 22. No gubira ufaiia, da nisara u6inio ko-
likogod koristi. 188. Ovo jiot sakramenata na-
redeno jo od Isukrsta zaradi fiovika, zasto nemu
istom korist ftino. 200. Voda od jezera no fiini
onoliko koristi. F. Lastrift, tost. '2bi^. Veoe ko-
risti no more toZak uciniti vinogradu svomii ili
vrtlu za uzdrzati u nemu plod, nego ga dobrom
gradom i jakom ograditi. nod. 37.5. I druztvu
so korist fiini ... V. Dosen 137''. Koju korist
srfiba 6ini? 1991'. Kad koristi vec no oino (lin-
cine) . . . 242''. Vecu su joj korist ucinili pro-
gonodiju. B. Leakovio, gov. 42. Tako bi druStvo
uc.inilo jeziku i ki'iizevnosti naroda nasega ne-
iskazauu korist. Vuk, pism. 27. — hhb) davati,
podavati. Da tri dajo blagoslov koristi tomu . . .
P. Hektorovic 11. Svaka (zivina) koju korist
dado. V. Bosen 204a. Koji (starjesine) jasno
puku sjaju i svakdanu korist daju. 250'''. Ova
vjora podaje nami mnoge koristi. J. Matovic 21.
Ova kro]iost podajo jost cesto velike koristi. 419
— 420. Korist davati ,einen nutzeu tragen'. Jur.
pol. terminol. 508. — <'ci-) imati (isporedi g) cc)).
Dogodaji ovi pocimaju od prvijeh pribivaoca
zemje koji akoprem mozebiti nejmaju onu korist
i priporucene ono koje dogodaji poznijeh vro-
mona ... D. E. Bogdanic xiii. — (fdd) kazati.
Jer kaze koristi bit vojnik iz mlada. D. Bara-
kovic, vil. 355. — eM') nositi, donositi, (ii jednoga
2)isca XVIII vijeka vrlo cesto) prinositi. Koliko
znane u zivotu nosi koristi. M. Pavlinovid, rad.
145. — Ku korist i ca donasa krst? Kateli. 1561.
17''. .JiT nam ona (zla) vise puta hasae i korist
dusevnu donose. E. Pavic, jezgr. 124. — Koliko
koristi prinese vjernijoma uskrstnuce .Jesukrsta.
J. Matovid 60. Ovo odmicane prinosi kojegod
koristi. 159. Koje koristi prinosi kruh i vino
tijelu? 215. Da je dopusteno prinijeti kojugod
korist i prudnost zakletvom onomu. 408. Zla
koja ne mogu prinijeti ikakvu korist dusi. 521.
C)') »'_ hoditi na korist moze imati ova-
Icovo znacene. Sto vilaet plodi, prije liemu nek
na korist hodi. J. S. Eejkovic 436.
f) ,koristan' kao atrihut moze se izreci
rijecima: od koristi, isporedi d) aa) ccc). Stvari
od velike cine i koristi. And. Kacic, kor. 24. —
nasiiprot, mj. ,uokoristan' stoji bez koristi. Shiga
brcz koristi. Kateli. 1561. 56-1. O Ijepoto bez
koristi. G. Palmotic 2, 445. Obodvoje bez ko-
risti (sjeme i lozje). J. Kavaiiin 424l>.
/) kad se hoce kazati (atributivixi) Ho
je uzrok koristi, to moze biti (kao kod ti)) : (i<i)
gcnetivom. Prud i korest ovoga pozdravjenja jest
ova. S. Budinic, sum. 22''. Po ovome mozemo
poznat da koristi ovoga svita nisu nam potribite,
buduci da cemo ji brzo ostaviti. J. Banovac,
razg. 85. — hhj genetivom s prijedlogom od. Da
V nas od mise korist ne istasci. Narucn. 41*.
Ka je koi'ist od skrugenja? 49''. — fit) adjek-
tivotn posesiimijem. Koristima svitovnima. I. P.
Marki 35. Vi se priko nacina povadate za svitom
i za svitoviii koristima. J. Banovac, pripov. 6.
Koliko si obrtan i pomi'iiv na zemajske koristi?
I. M. Mattel 179.
ff) da ko ili Ho dobiva korist maze se
izreci razlicnijem glagolima s objektom korist,
n. p. : UM) samijem glagolom dobivati. Sest plodov
i koristi dobiva Clovik. Korizm. 85a. Kec' mi
4 KORIST, 2, a, k).
jo.s s tizime za tvoja taj dila, ku s' koris iiapo-
kou voliku dobila. D. Kai'iina 90*. Da svu ko-
rist pridobiva. V. Dosen 53'>. — hh) dostizati.
Koju bi korist mogli dostignuti s razmiJlanem.
,1. Matovic 484. — rr) imati (drugo je kod d)
bli) ccc)). Da je dobro ali korist imil. Naru6n.
89a. Koju li demo korijest, koju li pladu imati
nasljedovav§i Isukrsta? M. Divkovic, nauk. 321".
Imati korist ,cavar utile' ,capore utilitatem'. A.
d. Bella, rjedn. 781a. Mucice se, a koristi ne6o
imati. D. Danicid, jer. 12, 13. — ifil) primati
(prijati). I da so no najde od to marke korist
prijeti. Mon. Croat. 269. (1572). On ni prijel
nijodno koristi od lakta. Korizm. 81'^. Neka nas
Dubrovnik kako sada koris prima, slavu stjece
i ures nahodi u mudru svjetu vrijedna sudca. I.
Grundulid 216. Ne samo on ne bi primio stogod
koristi, dali priveliku stetu. J. Matovic 219. Ko-
liku korist od lie (pokore) primamo. 240. Ko-
risti i uharnosti koje se primaju od casdeiia dneva
svetcanijeh. 364. — ec) priobretati, u knizi pi-
sanoj crkvenijem jezikom. Aste poglagolati kto
sb nimb spodobjase se, ne hudu lutt sego dusi
koristb priobreta§e. Domentijaub 115. — ff) stje-
cati. Pravda ako naj prija od sebe pociiio, naj
prvo imam ja koris mu stedi § no. I. Gundulid
111. Nu jos i to kad bi bilo, ku bi od toga
korist stoko? 452. Jedinstvoje svud hvajeno,
svaka koris s liim se stjece. (i. Palmotic 1, 119.
— (Hi) vaditi, izvadati. Pametan se moze riti
tko iz grijeha koris vadi. Gr. Palmotic 2, 70. I
nijednu korist vade u ovom pogledu. P. Ka-
dovoic, nao. 23. Odkle vadu oni isti cudne prude
i koristi. J. Kavaniii 192b. Od neg kod nas ko-
risti ne vade. J. S. Rejkovid 87. — Kolika ko-
rist moze se izvaditi i za sebe i za iskrnih. P.
Eadovdic, nac. 6. Da budu ove spomene mogude
izvadit korist dusi. 23. Izvaditi koris ,pr6va-
lersi, approfittarsi, cavar utile da qualche cosa'
.emoluinentum capere'. A. d. Bella, rjecii. 584*.
Izvaditi koris , cavar utile' ,capere utilitatem'
78la. Tezati jednu ledinu i izvadit iz lie u na-
prid korist. razgov. 8. I koliko se koristi iz-
vada iz razmisjana liegova. J. Matovid 40. —
hh) diniti (uciniti), isporedi d) bb) aaa). Tko
zna, iz nevoje ako taj izide, ter ako na boje
mjesto on uzide, ter ako koris taj ucini vrhu
vas, kako ovi koji raj isprosi jedan das? N. Na-
jeskovid 1, 141.
/*) moze se dobiti suprotno znacene prema
g) glagolom uskratiti (sebi). Sebi bi svu korist
uzluatili. V. Dosen ix.
i) glagolima obratiti, okrenuti itd. na
ili za ili u korist kaze se da se od necega vadi
koristi, i ako ono nije za to tiprav^ odredcno.
Ako bi liu^ obratil u svoju korist. S. Budinic,
ispr. 111. Oasu od zlata ne ktise za korist svoju
okrenuti. A. Kanizlid, utoc. 54. Koji rucke i
vecere . . . znao bude pokratiti, i na korist obra-
titi ... V. Dosen 249b. Za svoju korist okro-
dudi. And. Kacid, kor. 143. Neka bi nastojali
ono obratiti na svoju korist. J. Matovic 103.
Ako ne budemo nastojati ova na korist nasu pri-
teguuti. Grgur iz Varesa 31. Naj mane ostauke
vremena pobrati i na korist okrenuti. M. Pavli-
novid, rad. 55.
/t\) jtraziti korist' moze se izreci na ne-
koliko nacina. Trijeba je, da se svi in^eiiarao
na koris. M. Drzid 313. Djavli ne istu koris od
ludi. M. Orbin 131. Za koris prioni, a vile ne
dvori, pusto nam razgoni stado vuk po gori. I.
Gundulid 158. Cuvaj kudu i radi o koristi. Nar.
prip. vuk. 147. Trazi korist svoju u svadi. Vuk,
odg. na utuk. 28.
KORIST, 2, a, I). 3
I) da ./(! sto kurisiiu (iU da nije) izricc
se icsti) driikcije nego kud d), tije.m sto korist;
stoji u noiiiinativu ili u geneticu partitivnotn
s glagolotn biti.
<i<i) ne izrice se sto je korisno, jer se
mztimije 2^0 ^sinishi. Ja no vim da reku: koris
bi li meui. S. Monoetic 116. Pitaj tobe istoga:
.Koja mi je korist?' A. Kanizlic, fran. 153. Kad
vidise vitezovi Turci, da se gins a koristi iiijo.
And. Kacio, razg. 307a. Nista mu no bi korist.
N. Palikuca .58. Ja utekoh, tu koristi nema.
Nar. pjes. vuk. 5, 119. Tu mene nije stete nego
korist. Nar. prip. vuk. 209.
bb) asrok se koristi izrice: auti) ge-
netivom s prijcdlogom od. Ni od sta mi nije ko-
risti. S. Margitic, ispov. 67. Da bi mu korist
bila od pokaranja. I. Grlicid 42. Niti je koristi
od blaga, ui od gospostva, ni od rodbine. J. Fi-
lipovic 1, 267'!. Mala je korist od promisjaua.
P. Filipovic 54. Koja je korist od krvi tvoje.
A. Kanizlie, utoc. 214. Ali koja je korist od I'li-
hove ispovidi. bogojubn. 113. Koja mi je od
sluzbe dvorske korist? 474. Koja je korist od
one krave koja da punu muzlicu mlijeka, a po-
tegne nogom te prospe? Nar. posl. vuk. 140. —
hbh) genetivom s prijcdlogom s. S koga raz-
mirbja nijedna koristt nije ni jednoj strane ni
drugoj. Mon. serb. 466. (1454). — ere) instrii-
menlalom s prijedlogom s. Tko rad ikad nosi
brime, kad koristi nije s liime? V. Dosen 233l>.
Da mu nije z bogatstvom koristi. And. Kacic,
kor. 17. Koja mi je korist s prvorodenstvom ?
26. ^ il<l</) hikativotn s prijedlogom u. U ju-
vezni nije koristi. I. Dordic, uzd. 17S. A koja
je korist u krvi mojoj? F. Lastric, test. 156''.
»■<■) iizrok se koristi izrice injinitlvom
Hi podloznom recenicom. tititt) injinitivom. Mnogu
jest koristi i plodno casto ispovidati se. Narucn.
82'>. Nista nije koristi zvati se KrSoaninom. .1.
Banovao, prod. 70. Nije koristi ric Bozju slu-
sati. 119. Nije koristi ufat u bogastvo. J. Fi-
lipovic 1, 267'i'. Nije koristi ziviti tilesno. 1,431".
Za te molit korist nije. P. Knezevic, muka. 26.
AT plakati korist nije. 54. Koja ti 'e korist
zvati se sto uijesi? F. Lastric, nod. 370. Koja
nam je korist negovu voju ispuniti' F. Matic 17.
Ali sto je hasna i kakva je korist biti pod ovim
imenom toliko proslavjonim . . .? D. Eapic 324.
Vidi da sad ni koristi ni mislet da ce ga ki
stegnut. Nar. prip. mikul. 84. — filth) podloznom
recenicom s da, oidi 1. da, I, B, 4. Koja je koris
da je biser, ako me davi? (D). Poslov. danic.
Koja jo bila korist Judi da je bio apostoa ? .1.
Banovac, pred. 70. Nije koristi, da se Krstjani
zovemo. J. Filipovic 1, 1.3b. Jeli nama korist
da nas Gospodin jest na nebesih? 1, 126b. Koja
ti je korist da si tako izmucen i izrauenV 1, 259'''.
Da ova mater Bozja bude samo ovako moguca
a no milosrdna, nama bi mala korist bila. 1, 5671'.
— rre) podloznom recenicom 11 kojoj se izrice
uvjet konjunkcijom ako. Kakva je korist covjeku
ako sav svijet dobije a dusi svojoj naudi? Vuk,
mat. 16, 26. — (ItUI) podloznom recenicom u
kojoj je da (vidi 1. da, I, C). Krstjanine, koja
bi ti korist bila, da vas svit pod svoju oblast i
zapovid imas a izgubis dusuV J. Banovac, pripov.
17. Koja bi ti korist bila da si promisjao po-
nizenstvo Isukrstovo . . . ? J. Filipovic 1, 333'''.
Ill) korist moze biti u nominativii u
smislu kao kod I) i s drugijem glagolima, kao
sto su ishoditi, prihoditi itd. Kadano zle (vidi
n)) koristi s toga isbajaju. Narucn. 59b. Ko-
risti, koja prihodi k judma od straze andelali. I.
Matovic 451.
5 KORISTAN. 1, a, a).
II) korist duhiva posne siiprolno znacenc,
n. p. s adjeklivima zla, mala. Za moju zlu ko-
rist. D. Barakovic, vil. 293. vidi i proi primjer
kod m). Mala bi korist bila. A. Kanizlid, kam.
709.
b. quaestus (pecuniae), lucrum, u uzem
smislu, dobitak novcani.
ft.) uo}ice. Neka s' iskat zlato sprav|a
valovitijeh priko voda, za, koristi ki se stav|a na
protive trudnijeh zgoda. (i. Palmotic 2, 508. Na
mnogo naciue judi Boga uvriduju, ma naj vece
i naj cesce interesom ili s koristju, zasto se sada
narod dao i prignuo za koristju. kolik da 60 u
vik na ovome svitu ziviti. J. Banovac, razg.
33. Korist ,nutzen' , lucre'. B. Petranovic, ruiin.
kii. 51.
/;) dobitak (novcani, a moze biti i drugi,
dohodak) sto se ima od cega, moze znaciti sto i
kamata. Vsake koristi i pristojanja. Mon. croat.
69. (1447). Vsa korist ka bude od toga malina.
136. (1489). Fratri uzivateli koristi imiuja vise
receuoga. 143. (1490). (Almustvo) raste i cini
korist V raji. Korizm. IQb. Korist oM promjeno
pjenezne .aggio, voce dissillaba, cio^ quel van-
taggio, che si da o si riceve nello scambio dello
monete' ,cholybu3'. A. d. Bella, rjecn. 50*. Koji
su se zapleli u kamate, u zaloge i druge koristi.
J. Banovac, pred. 73. Toliko korist nadlazi ti-atriu
iste godiue. M. Zoricic, aritm. 19. Nemu se pri-
stoje koristi od sprovodi. A. d. Costa 1, 48. Ko-
risti stvari ,nutzungen dor sache' ,1'rutti della
cosa'_. B. Petranovic, ruon. kii. 21.
KUKISTAN, k6i'isna, adj. utilis, koji cini ili
daje koristi, koji je dobro (ili se misli daje dobro)
imati. — Postaje od korist nastavkom bn. —
Bijec je praslavenska (koristbm. Hi korystbn-b),
isporedi rus. KopucrHuii, ces. koi'istny, po}. ko-
rzystny. — U svijem oblicima, osim nominativa
sing. m. (i akuzativa, kad je jednak s nomina-
tiuom) nominalnoga oblika, u kojemu je a mj.
negdasiiega h, -t- ispada u govoru, a eesto i u
pismu, izmedu sin; iz ovijeh oblika bez t na-
cinio se u na.se dnba (vidi u Voltigijinu i Vti-
kovu rjeiniku) i nam. sing. m. k6risan. — Izmedu
rjecnika it Vraniieevu (,quaestuosus ; operae pre-
tium; utilis'), 11 Mikayma (korisni , utilis, expe-
diens, frugifor, fructuosus'), u Belinu (koristan
,giovativo e giovevole, che giova' , utilis' 347'i;
korisni ,profittabile, profittevole' .utilis' 588t>;
, utile' , utilis' 781a; koristni ,cosa di guadagno'
,lucrosus' 360b), u Jambresicevic (,utilis, utibili.s'),
II Voltigijinu (korisan i koristan , utile, vantag-
gioso' ,niitzlicli, vortheilhaft'), ti Stulicevu (,utilis,
lucrosus, fructuosus, quod expedit, commodus,
proficuus'; komp. koristniji), u Vukoini (korisan
i koristan ,gedeilich' ,salvus' s primjerom : Ko-
ristan ti vo, krava!), u Danicicevu (korystbni>
.utilis').
1. adj. — Komp. : korisniji.
il. 0 tiezivoj stvari, koju je dobro imati, Hi
iz koje se vadi koristi (ovdje su i apstraktni sup-
stantivi i zamjenice kao n. p. sto, liesto).
a) uopie. Zac je korisno ono progo-
nenje, za to Bog dobru placu daje. Ziv. jer. star.
1, 228. Pooetak svoga korisuoga govoreuja uoini.
NaruSn. .3b. Ako li ca korisno najdes. 47a. Ta
strah ni koristan. Korizm. 29*. Dela onoga ki
je V grihu jesu koristna. 3Ib. Ni stvar voce
koristnija na sviti nego mir. 103b. Dobra, ko-
ristna i cista vrimena. Katoh. 1561. 14b. Na-
redio je ovu korisnu bogo[ubnost. A. Gucetic,
roz. jez. 16. Za sto nam je (zakon Isukrslttv)
naj korisui([;«). M. Divkovic, nauk. 18^'. Nije
korisno, da tko vlada, raisli odkriva svo driiziuia.
KORISTAN, 1, a, n). 3
(t. Palmntic 1, 18. Gijeo korisiia toga dila i
s koristiiu puna livalo tva bi kruna svijotla bila.
1, 34. Svjeta mi podati korisna mozete. 1, 336.
jjobra je i korisna stvar ispoviiijeti se uopiono.
S. Matijevid 18. Pomo6 suprotiva Turkom, kojib
tlaleko ukloniti od susistva od ovih drJSav vele
jest koristno. M. Bijankovic 72. Plod korisni
podati nemu. L. Terzii 227. Miloardje jost ko-
risno. K. Magarovic 3.5. Prijatelstva nij' na .sviti
koristnijega. J. Kavai'iin •")'141>. Beajede diihovne
redene u korisnoj i boso|ubnoj zabavi Dobre
Sinrti. B. Zuzeri iii. Molitva mnogo korisna.
S. Badric, prav. na6. 8. Ovde pisem pisme du-
hovno i korisne. T. Babii 2. Ovo je korisno
znati. .1. Banovac, uboj. 48. Ve6 da govorim od
stvari korisuih. prisv. obit. 32. S-vrhu svega
naj koristnije je razmisjati muku Jezukrstovu.
I. A. Nenadii'-, nauk. 198. Xrizmaiie od sveste-
uika date nije vrsno ni korisno. A. Kanizlic,
kam. 229. Oua ispovid ne bi nista bila korisna.
bogojubu. H7. Ono nama sluzi za jedan vrlo
koristan nauk. E. Pavic, ogl. 466. Trava male
korisna i ua kamenu nice. (Z). Poslov. danic.
Ba proiste ter iznade koji lijek koristan. D. Basic
136. Korisni plod doniti ... V. Doseu 17*. Posla
poklisare kra|u Vladimiru, da se dostoji do6i na
n>.ejas od Bulgarije za sboriti od stvari koristni.
And. Kacic, razg. 35. G-di sto lipseg i korist-
nijog smotriSe. M. A. Kejkovic, sat. 2h. Da
nauk izajde koristan i ne maiie bistar. And.
Kadci6 107. Koristno 6e biti svaki dan razmi-
sjati zivot oni Jezusov otajni. I. M. Mattei 268.
Jer koristna (loza) po zem|i ne lozi. J. S. Rel-
kovic 132. Ova vira nije nam korisna za spa-
seiie. B. Loakovic, nauk. 22. Ti si nam naj boju
i naj korisneju roziru donesla. Nar. prip. mikul.
17. Nikakav zanat nije korisniji medu prosta-
dijom i neznalicama kao sto je vraca. .S. ^ubisa,
prip. 92. Koristan jo svaki trosak kojim so stvari
podigne vrijednost ili joj se dohoci umnoze. V.
Bogisic, zakon. 288.
h) izrice se ko prima korist:
aa) dativom. Ako almustva koristna
su zivim. Korizm. 21b. Menje 6e biti draze a
tebje korisnije. Zborn. 172'''. Ono ce bij;i dru-
zijom veoma korisno. B. Kasic, zrc. 8. Cini, da
prudne i korisn'e meni budu muke tvoje. M. Jer-
kovic 69. S ubozijem krajem staiie korisno im
nece biti. G. Palmotic 1, (30. Sto je c.ovjeku
korisnije neg [ubovca blage cudi? 1, 333. Ko-
risna je stvar svakomu u razumnijeh svjet pro-
siti. 2, 103. Nam korisna i cestita vazda je bila
tva namjera. 2, 824. Primi ovi moj mali trud,
promislivsi da, ako je i malahan, biti ce mnozim
veoma koristan. J. Mikaja, gram. 2. Koja pisma. . .
biti ce veoma korisna narodu slovinskomu. P.
Posilovio, nasi. xl. Nauk vele koristan ne samo
Judem svitovnim. I. (jrlioic i. Zdrave jesu i ko-
risne gresnim Judem sve gorcine. J. Kavaiiin
.510*. Ako pomjivo poslusate, upanticete i bice
vam vele korisno. F. Lastrio, ned. 808. Koliko
su pak dila od milosrdja nama korisna, zadosta
je reci, da su cijena kralestva nebeskoga. 372.
Bog poznaje, da ono sto istes nije ti korisno, ili
ce ti dati drugo korisnije. J. Banovac, razg. 20.
Koji znades, sto mi je korisno. F. Lastric, ned.
245. Nista mi ne bijase korisno, ui otimane, ni
grozne suze. A. Kanizlic, kam. 70. Zasto mlo^^im
nije korisna sveta ispovid V bogojubn. U2. Sto
je korisno coviku, ako vas svit zadobije? fran,
152. Jeli ova molitva nama korisna? F. Matic
9. Jeli post koristan onome koji posti y 75.
Harniku i voda je korisna. (Z). Poslov. dani6.
Dilo koje more biti korisno mlogim. M. Dobreti6
6 KORISTAN, 1, c, b).
V. .lor je ovo korisno crkvi svetoj. B. Loako-
vic, gov. 42.
hh) akuzativom s prijcdlogom po. .lest
korisno po duau i po tijolo da se prikudis k Bogu
u tvqjijom bolestima. M. RadniA 148''.
cr) akuzatinnm s priji>dli>(iom za. Zr-
calo . . . korisno za onozijeh ... B. Kasic, zrc. I .
Koji nauk, premda je kratak, ufain ae da 6e ko-
ristan biti no samo za one ... ,1. Mikaja, gram.
2. (I'isme) koje nisu za dusu korisno. T. BabiA,
pisme. 4. .Ter se uzdam, da co ova pisna biti za
duie korisna. L. l^iubuski 13.
il(i) (jenetioom s prijedlogom polak.
Dar polak nas toliko koristan ... F. Lastrid,
test. 295.
r) izrice se da je korist u tome Ho sc
neHo moze izvrsiti ili steci; ovo stoji kao sup-
stantiv (iesto verbalni), te je n. p. :
U(i) u dativu. Stvari korisno sluzl)!
crkovnoj. I. J. P. Lucie, nar. 67.
hh) u ace. s prijedlogom na. Da jo
bogojubno, prudno i korisno na spasonjo. P. Ra-
dovcic, ist. 233.
rrj u ace. s prijedlogom za. Ga godir
je za nase spasenje koristno. A. Vita|i6, ist. 08.
Uzmite ovu zu6, bide vam korisna za likariju.
F. Lasti'ic, ned. 224. Ne samo su nam djola od
milosrdja korisna za dobitak nego su nam po-
tribita za spasehe. 373. Gledajuoi sto se vecma
pristoji, sto je voce i koristnije za spasene oba-
dviju drugova. I. Velikanovic, uput. 3, 233. Ako
bi nami koristna bila za slavu Bozju. J. Ma-
tovic 437. Sve je pismo od Boga dano i korisno
za ucene, za karane, za pozdravjaiie, za pouca-
vane u pravdi. Vuk, pavl. 2tim. 3, 16.
<l(l) u dnt. s prijedlogom k. Tvoji
posti V grisi smrtnom nisu ti koristni k zivotu
vecnomu. Korizm. 31b.
(I) dativ u ovom primjera ne moze imati
znaccne kao kod b) aa), nego Gospodinu korisnija
va^a da znaci: koja Gospodin zna da je koris-
nija. Jer tko zna, da, bojim se, bude Gospodinu
ugodnija i korisnija ova moja siromasna lemo-
zina. J. Banovac, razg. ix.
e) 0 riikama u ovome primjeru ima o.io-
bito znacene : koje daju korist, koje rade na korist.
Nijesu sve sluge ovake : mnoge jesu korisnijoli
ruica. A. Kalic 396.
f) 0 noBcu, u ovom primjeru, znaci: koji
nasi korist, t. j. kamate. Da nisi zakriven drzal
talant pridan, da bil je udvojen tobom i koristan.
P. Zoranic 74b.
ff) u juridickom se jeziku zove korisno
vrijeme (tempus utile), kad se do ispunavana
kakoa roka ne broje dani u koje bi stogod omelo
onoga kojemu je kakva duznost za onaj rok, ako
je to bez negove krivice. Korisni dnevi ,giorni
utili'. B. Petranovio, ruon. kn. 37.
1). 0 zivotini, znacene je kao kod nezivijeh.
stvari, vidi a. Otisni, potisni, voci ti korisni !
(Kad se sto tesko u drustvu vala ili tura prod
sobom). Nar. posl. vuk. 243. vidi i u Vukonu
rjecniku.
('.. 0 celadetu koje cini koristi.
fl) uopce. O mestre koristni, koliko
dobra si znel ! Korizm. 553.. Jamsi Venceslava
brata zane da malo koristan bise. S. Kozicic
54b. Ne prasta prijateju naj korisnijemu. F.
Lastric, ned. 361. Kad on oce pomilovati svoj
puk naj pri mu koristne i sricne pastire sa}e. E.
Pavic, ogl. 227. Vi zelite da postaneto kori.sni.
M. B. Milicevio, skol. 4.
b) izrice se dativom cefade koje dobiva
korist, isporedi a, b). Vede nere krajb Ostoja
KORISTAN, i, c, fi).
m7
mo6i CO biti pridaiih i koristani. roconorau iia-
semu sospoflin"- Mou. serb. 252. (MO-l). Neka
bih bio moiuu narodu slovinskorau ovijoiu |iisiiiom
korisfcan. P.. Kasic, fian. ii. Svi koristui oiidiii
stadu (pastijeri). J. Kavanin 94*. Ako cerao
dakle biti korisni sami sobi, imamo biti pripro-
stiti. F. Lastric, od' 183. Da sam ikada bio
vama korisniji. test. 29.5a. Ziviti posteno, Bogu
sluziti i biti koristau iskrnemu. ned. 127. On u
zivotu niti 'e koristan Bo^u, ni iskriiera, ni samn
-sebi. 130. Zuaj da si mi bio koristan. M. Zo-
ricic, zrc. 232. Ki je, ki nije koristan crkvi
svojoj. Ant. Kadcii 5. Ostavjaju nas pri smrti
celad i naj milija, er im koristui vece biti ne-
mozemo. I. M. Mattei 72. Sam je sebi koristan
oovjek mudar. D. Danicic, jov. 22, 2. Mogu jost
erkvi korisan biti. S. ^jubisa, prip. 2-59.
!■) nidi a, c).
<i<i) s akuzativom i prijedlogom na.
Napokon ga znauc covikom bas koristnijem na
vladanje. .F. Kavanin 130".
bh) s akuzativom i prijedloijom za. I
nisu ve6e u napridak korisni za oruzje i biti se.
P. Posilovic, cvijet. 120.
d. 0 celadetu, ali ne kao kod c, nego u
xmidu: koji prima korist. A vi znate, pokle je
glasa da se s vami dobro imam, kuliko sam ko-
ristan i skodan ; 6a sam imil gibudaga i negibu-
cega, s vaSega uzroka, ili bn)o reci s moga, vse
sam izgubil i gibuce i negibuce. Mon. croat.
220. (1527). Prostij nauk svrliu svetoga pricest-
ceiia, ere ces i koristniji biti. I. A. Nenadic,
nauk. 219. Koliko je vise potratio nego so ko-
ristan ucinio. M. Zoricic, aritm. 18.
2. adv. korisno, s koriscu. — Komp.: ko-
r'lsnije. — Izmedu rjecnika u ]\lika\inu (,utiliter,
commode, cum utilitate'), u Belinii (,utilmente,
con utilita' ,utiliter' 7811"; ,con guadagno' ,quae-
stuose' 360''), u Jamhresicevti (koristno ,utiliter'),
M Stulicevu (koristno ,utiliter, lucroso, fructuose,
cnm utilitate'; koristnije ,utilius'). Sve vrijemo
korisno potracahu. B. Kasic, nasi. .30. Zagrlite
ga korisno. nac. 3. Izvrsna su djela ona kijom
korisno zao pogine. G. Palmotic 2. 491. .Iis6e
korisno da proda. .1. Armolusic 70. Ua moza
ostale sakramente dostojno i koristno primat. I.
Grlicic 103. Crkva sveta korisno doisto od ozu-
jaka na ovi prvi dan sicna prinese pocetak od
godine. .T. Banovac, razg. 66. Mlogi poslovi i
trudi a navlastito lov od ribe cine se obnoc
toliko korisno koliko i obdan. ned. 283. Jer
ikon) korisno dosta sluzi. V. Dosen 204*. Za da
more koristno zaklinati djavle. Ant. Kadcic .33.
Koji ho6e da koristno pluze. J. S, Relkovic 38.
KoJG hoces koristno skopiti. 234. Treba korisno
Xivet, t. j. stedjivo. Treba korisno zbirat itd.
na Eijeci. F. Pilepic. — Is dativom kao kod
1, a, b) aa). Gde imb se svidi da imb ce ko-
ristnije byti. Spom. sr. 1, 5. (1396). Ua ga (U'sko
hrime) lakse sam podnosi i korisno puku nosi.
V. Dosen 249t>.
KURISTITI, k6ristim, imjif. postaje od korist.
— Akc. se mijena u aor. 2 i 3 sing, koristi. —
Ima i cej. koi-istiti, grahiti, plijeniti, i po^. ko-
rzy^cic (pf.), ugrabili, oplijeniti, i rus. Kopi.i-
crHTfcCH, pohlepno raditi o koristi; ali jamaino
nasa rijcc nije ista nego je postala docnije.
1. neprelazmi, prodesse, biti koristan, ciniti
korist, davati koristi (s dativom). — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika mozehiti u Stulicevu
(vidi kod 3). Tako mi tvoj blagosov koristio,_ja
sam ju ostrugao. A. Kanizlic, kam. 731. Sto
nam je koristila oholost, sto blagoV A. Torai-
kovid, gov. 16. Jer to vami ne bi koristilo. B.
KORISTO^UBIV
Leakovic, gov. 116. Ni ovakvomu sama ispovid
ne bi koristila. nauk. 197. ,To do i tvom pra-
unuku koristiti'. J. Bogdanovid. — Is drugijem
dativom, isporedi koristan, 1, a, h) aa). Koje
mu ne koriste spasenu liegovomu. B. Leakovid,
nauk. 301.
2. neprelazno, vaditi koristi, stedjeti. — Samo
u VoUigijinu rjecnika: ,utilizzare, avantaggiare'
.nutzen, ersparen', i u Stulicevu (,luorifacere, adi-
pisei, lucrum vel quaestum facere') u kojemu je
sumnivo, jer su pomijesana bez razlike znaiena
za koristiti i koristiti se. — Va]a da bi po juznom.
govoru glasilo koristjeti (od koristeti).
3. prelazno, juvare, ono stu je kod 1 daliv
postaje objekat.
a. aktivno. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjecnika u Belinu (koristiti tkoga ,profittare, vale
recar profitto' ,proficio' a?,&>) i a Stulicevu (.ju-
vare, prodesse') gdje nije zabifezeno s kojijem je
padezem. Krivo se govori . . . koristedi iskriiega
kakono kada jedan govori laz za oslobodifci dru-
goga od koe pogibili. I. T. Mrnavid, ist. 105.
Malijem zenskijem posalcima koji su je koriatili.
M. Vodopid, tuzn. jel. dubrovn. 1868. 221.
b. sa se, rejleksivno, primati koristi, dobi-
vati korist. — Izmedu rjecnika u Belinu (,pre-
valersi, approfittarsi, cavar utile da qualcbe cosa'
,emolumentum capere' 584^1), u VoUigijinu (ko-
ristiti se, koristivam se , approfittarsi, prevalersi'
, nutzen, vortheil aus etwas ziehen'), u Stulicevu
(.lucrifacere, adipisci, lucrum vel quaestum fa-
cere').
u) u naj starijem primjeru s genetivom
i prijedlogom otb (od). maze biti da je ista rijec
sto i ruska (vidi sprijeda). Dobytkojubije gla-
go(u i korystiti se otb manastyrja. Sava, tip.
stud, glasn. 40, 179.
b) s instrumentalom. Tudijem plaoom
koristit se. B. Zuzeri 114. Koristiti se svetijem
sakramentima. I. A. Nenadic, nauk. 92. Walter
Skott se istom nezgodom koristio. M. Pavlinovid,
rad. 54. Onda se koristite svojim mladanim go-
dinama. M. D. Milidevid, skol. 4. ,Nede se bas
niko koristiti sa onijem sto iza nega ostaue'.
,Nok se davo koristi s nome i s onijem sto e
negovo'. J. Bogdanovid.
f) s genetivom i prijedlogom s. A su-
ziiima sudbina podari koristit se sa gromovne
kvari. Osvetn. 1, 41.
KORISTIVATI, koristivam, impf. iterativni
glagol prema koristiti. — Samo praes. koristivam
se u VoUigijinu rjecniku (vidi kod koristiti, 3, b).
— Nije dosta pouzdano i maze biti da bi trebalo
da glasi korisdivati, korlsdujem ili korisdivam.
KORISTJETI, k6ristim, im,pjf. vidi koristiti, 2.
KORISTOCINA, m. covjek koji cini korist. —
Samo u Stulicevu rjecniku: ,uomo utile' ,vir frugi'
s dodatkom da ovu rijec upotreblava pisac Mattei.
KORISTOLUBAN, koristojubna, adj. vidi ko-
ristojubiv. — [/ pisaca nasega vremena. Govori
se da je Laihtenburgski vojvoda pisao krajici, da
je no prosi iz koristojubni kakvi namjerenija.
Nov. sr. 2, 5.
KOEISTO^UBIV, adj. koji juhi svojii korist.,
koji trazi korist (ne u dobrom smislu), ili koji,
postaje od (ubavi prema koristi. — Po rus. ko-
pbrcTo.iiooHBuii. — Od xviu vijeka u pisaca.
Ako li i poznajemo za koristojubive. D. Obra-
dovid, basn. 82. Pak su znali pod pokrivaloin
tog imena kriti svoja koristojnbiva namjerenija
i zoju, da n niutnoj vodi rlliu lovo. Nov. sr.
IK3.-). 141.
22
KOEISTOVUB^K 3
KOKISTO^jOb^E, n. osobina onoya koji je
koristo(al)iv. — Po rus. itopr.icTOJiiortie. — U pi-
saca nasefia vremena. Koristojubje ,oif>;oimutz'.
Jur. pol. terminol. I'tS. No smijo da budo kaXi'iaii
poradi zlofiiua poftiAena iz koristo|ub|a. Zbornik
zak. 1871. 51.
KORIS'roNOSAN, korist6nosna, adj. koji nosi
koristi, knristan. — U pisaca nasega vremena.
Koristonosno ulozene novca. Zbornik zak. 1, 760.
Da izvor soli postane koristonosnira poduzodem.
18G9. 72.
KORISTOVAN, koristovna, adj. koji pripada
koristi. — U pisaca nasega vremena. Koristovna
marva ,mitz-vieh'. Jur. pol. torraiiiol. 369. Ko-
ristovna godina, godina od koristi ,nutz-jahr'.
369. Ako jedan ima pravo samo na suAanstvo
stvari, a drugi skupa a pravora na su6anstvo ima
iskjucivo pravo na koristi isto stvari, tada je
pravo vlasnosti razdijojeno i za obojicu nopot-
piino. ovaj zove so vrhovni vlasnik, a drugi vlas-
nik koristovni. Grad. zakonik. 2, 19.
KORISTOVANE, n. djelo kojijem hu koristuje
Hi se ko koristuje. — f/ primjerima je drugo
zna6ene. Da nam je obezbedeno koristovane
svojim pravima. M. D. Milidevid, skol. 62. Sto
se tioe nafiina obicne uprave i koristovaiia za-
jedniftkom stvarju. V. Bogisic, zakon. 39. Od
neopravdana koristovaiia tudim. 300.
KORISTOVATI, k6ristujem, impf. vidi kori-
stiti, 1. — Akc. se mijena u aor. 2 i 3 sing. ; ko-
ristova. — Ima i rus. KopucTOBaTtcH i ces. ko-
fistovati i po}. korzystowad, ali va\a da je po-
stalo u nasem jeziku. — Od xvi vijeka, a izmeda
rjecnika u Belinu (,giovare' ,prosum' 347a), u
Stulicevu (v. koristiti), u VukoBU Qnutzen' ,pro-
desse' s dodatkom da se govori po juznijem kra-
jevima). u drugom je izdaiiu Vukova rjecnika
zahi^ezeno da je perfektivni glagol (u prvom iz-
danu nema ove rijeci), ali je to jamacno po-
greska, pa je u trecemu izdanu poprav^ena.
a. aktivno. Prudi i koristuje na svrsenijo
svetih. S. Budinic, sum. 52''. Neka bi svijema
castitejem od bogomilosti pridobro koristovao.
B. Kasic, nasi. xv. Sto bi sve to koristovalo
bez jubezni Bo^je? 2. Nima^ koi-istuju pomo-
jenja virnih zivih. rit. 78*. Sto bi nam kori-
stovala odkupa pladena za nas na drvu kriza V
A. d. Bella, razgov. 125. Neka koristuju virnim
(pastiri). J. Banovac, razg. 196. Niti vedi broj
koristuje, gdi opadiiia vlada. A. Kanizlid, kam.
134. Spominao se je da negova muka koristuje
za spasene dusa uasih. uzr. HI. Nijedna stvar
vise i bojo ue koristuje milosti i postenju Bo-
iijemu. A. d. Costa 1, 78. Svitovnakom voce
puta ne koristuje posvojenje. 1, 256. Ovdo ko-
ristuje napomenuti ... 2, 9. Koristuje mnogo,
pace je jjotribno. I. Garanin 20. Sama sebi ko-
ristuje. G. Pestalid 201. — U jednoga pisca na-
iega vremena ima ohjekat u ace. (isporedi kori-
stiti, 3). Tim de gradani i varosani vole sebe
koristovati. M. Pavlinovid, razl. spisi. 248.
b. sa se, rejleksivno, vidi koristiti, 3, b. —
U Vukovu rjecniku (u drugom izdanu pf., u tre-
cemu poprav^eno impf.): ,nutzen ziehen von etwas'
,fruetum capere ex re' s dodatkom da se govori
u Biici i .s primjerom : NedeS se koristovati.
KORISTOVINA, /. stvar od koje se vude ko-
rist ,nutzungs-sacbe'. .Tur. pol. terminol. 370. —
Nadinenu od p)isaca.
KORlS, JM. Hi /.?, mjesno ime. — isporedi Ko-
risa. Korisi.. S. Novakovid, pom. 135.
KORISA, /. u Baniiiieou rjecniku: solo koje
18 1. KORITI
jo oar Stefan dao crkvi Arhandelovoj u Prizronu:
.Korisa'. (}(lasnik). 1.5,273.(1318?). mozo biti da
jo sadasiio solo kod Prizrona kojo je na karti
Iviportovoj zapisauo ,Koritsche'. meda jo Spina-
diji bila ,Uako ide puti. is Koriso u Srbice'. 15,
303. do lie jo bila i Ijiubiziia. 1.5, 273. — isp<}-
redi Koris.
KOlllSuA.r, m. vidi korist. — V jednoga pisca
nasega vremena. A rad naseg liokad korisdaja.
Osvotn. 3, 43.
K0RI§6tVATI, vidi koristivati.
K()ltI§KI, adj. u Daniiiceou rjecniku: ko-
riSbkyj, koji pripada Korisi: J^ubiziii jo iSla meda
,do uiodo koriske'. G(lasuik). 15, 273. (1348?).
KORlS^jtV, adj. vidi koristan. — Uprav bi
bilo koristjiv, ali t ispada izmedu s i }, pa se s
ispred \ mijena na §. — U jednoga pisca xviii
vijeka. Laz je trostruka, t. j.: ,sa|iva', kadno so
laze u §ali . . . ; druga je ,koris|iva' (ovdje je is-
palo nekoliko rijeci, od prilike: kad se laze na
korist sebi ili iskrnemu; treda je ,skod|iva') kad
se laze tiouc u postone Bozje ili uzrokujud stotu
iskrnemu. ,i. Banovac, pripov. 159. — U isloj
knizi ima i adv. korisjivo. Ne imajudi pravo
bolosti u svom srcu, koja se hode za ispovidit se
korisjivo. 35.
KORISTE,,/. pi. ime mjestu u Srbiji u okrugu
vafevskom. Niva u Koristam. Sr. nov. 1867. 503.
KORISteNE, n. djelo kojijem se koristi. I
umnozavati koristeiie svojega predmeta povla-
steua. Zbornik zak. 3, 765.
KORl§TINA, /. korist. — U jednoga pisca ca-
kavca xvii vijeka (sa -sd- mj. st). Promisliv vla-
stitu kipa svoga korisdinu nede teskodu imiti. A.
Georgiceo, nasi. 173.
KURITA, Korita, ii. pi. vidi korito, g, b).
KORITAST, adj. koji je nalik na korito, koji
je izduben kao korito. — U nase vrijeme, a iz-
medu, rjecnika u Vukovu (,ausgehohlt, trogartig'
,alveatus'). U Srbiji se pece dosta diramido i
crepa ravna i koritasta. D. Popovid, poznav.
rob. 39.
KORITAS, m. dolina. Berkasovo u Srijemu.
D. Hire.
KORITASCE, n. dem. korito. — Uprav je dem.
korice, I. j. koritbce, od cega postaje nastavkom.
bce pred kojijem se c mijena na 6, pa, jer se ne
izgovara b, c mijena se da^e na s ispred c, a
prvo b ispred so postaje a. — U nase vrijeme, a
izmedu rjecnika u Vukovu (,das triigloin' ,al-
veolus').
KOllITE^, m. covjek koji kori. — Moze biti
stara rijec, isporedi rus. KopiiTcit; u nasemu se
jeziku javja od xvu vijeka, a izmedu rjecnika u
Alikajinu (koritej, tko drugoga kori ,exprobrator,
iraputator') gdje se naj prije nahodi, u Jijelostjen-
cevu (kajkavski koritel ,exprobrator'), u Voltiiji-
jinu (,rimproveratore' ,tadl6r'), a Stulicevu (,ex-
probrans'). Nami tuznijem ne od koritoja, nego
od parca potrebnitijem koje de ufane izostati V
B. Zuzeri 65.
KORITE^ilCA, /. zensko cejade sto kori. — U
Stulicevu rjecniku uz koritej.
1. KORITI, k6rrm, impf. opominati koga o I'le-
cemu sto u nega nije dobro, pa bilo to kakva ne-
gova radna Hi osobina ili o cemu sto ima ili nema,
Hi Ho je u drugoga bo^e nego u nega. isporedi
1. karati, od cega se koriti razlikuje (ako i ne u
svakom primjeru) u tome sto se kod ovoga yla-
gola obicni) vise misli na nastojane da se ic^ade
(objekat) popravi nego da siibjekat iskali svoju
I. KORITI 8
lutitm kao sto biva eesce hod karati. vidi dale
kod 1. karati slo se kaze o srodnosti ovijeh dviju
glagola. — siarije je znaiene bilo : ponisieati,
Icrotiti (frangere ot commiuueie, spiritus repri-
inere), vidi daje, isjjoredi i pokora, pokoran, po-
koriti. — Akc. se mijena u praes. 1 i 2 pi. : ko-
rimo, korite, u aor. 2 * 3 sing, kori, u part,
praet. pass, koren. — • Mijecje praslavenska, ispo-
redi stslov. koriti, rus. KopHxt, ces. koriti, po^.
korzyc. u staroslovenskom, ceskom, pofskom jeziku
(u ova je dva jezika dosta rijedak aktivni ohlik)
znaeene je: punizivati; u riiskom je od prilike
kao sad u nasemu. — Izmeda rjecnika u Mika-
(inu (koriti, pokoriti ,6xprobro, objicio, opprobi-io
afficio'), u Belinu (jbiasimare o riprendere, il con-
trario di lodare' ,vitupero' 140b; ,tassare per
tacciare o biasimare' ,taxo' 7231>), ii Bjelostjen-
ievu (korim ,exprobro'), u Vidligijinu (,rimpro-
verare, riniacciare, biasimare' ,vorw6rfeu, ta-
delri'), H Stuiicevii (,exprobrare, objioere'), u Vu-
koou (koga ,einem vorwiiife macheu' ,exprobro').
1. aktivno.
a. accusare, objurgare, vituperare, ohjekat
je cejade.
n) uopce. Tim Alija verni aga zamaui
ih kori i kara (vojnike). I. Grunduli6 324. I vas
istijeh bez nescjene zajedno sa mnom psuje i
kori. a. Palmoti6 1, 221. Kad pocne u svom
gnevu karati nas i koriti. B. Zuzeri 105. S. Isaija
zaleci ga, il' da recem maskareci se liim i ko-
reci ga, veli; ,Kako spade s nebesa, Lucifere?'
F. Lastric, ned. 327., Izrodna siua kore6i. A.
Kaiiizlic, kam. 18. Nemu cine to ne ori, jer ga
uejiua tko da kori. V. Dosen Si^. Dosad koxi(li)
lince proste. 213a. Kako kleti kore Srbe Turoi
od zalosna boja kosovskoga. Nar. pjes. vuk. 4, 72.
,()n mu prebacuje' srpski se kaze: ,kori' ga (a
ne jkore'J. Vuk, pism. 31.
h) izrice se nacin kojijem se kori (in-
strumentalom). Istimi ga riomi korase u oci i
pogrdijevase. B. KaSic, is. 130. A pedepsam i
osvetam uzet korit jace od sebe, nije drugo nego
stetam sramotit se bez potrebe. I. Grundulic 504.
Bre! kojom grdobom slave nase koris V I. T.
Mrnavic, osm. 36. — Uz instritmeittal ima i pri-
jedlog s, ali to nije dobro. Sa svakim to rugom
kori. V. Doseu 361'. \y ric jednu da govori,
s kojom svoju pricu kori. 181 b.
<•) nije izrecen objekat. Svekrve vazda
kore, vazda karaju. M. Dr^ic 189. Ovde prija
korit svrsi. V. I)osen 168i. Ako kore, ne more.
Nar. posl. vuk. 5.
(I) uzrok se korena izrice supstanliooin
koji maze stajati:
tui) u instrumentala. Ovoga svijeta
voliki i mali Ijepost moju svaki livali; a on jeduu
li govori, gruboco(?«^ me kruto kori. M. Div-
koyi6, kat. 132. Misled da svijet vas okolo tu-
dom hvalom liega kori. I. Gundulio 287. Ne
imaju me cijem koriti. V. Andrijasevio, put. 349.
Jos mi je zalost gdi govoris, kucom, blagom
mene koris. S. Margitii, isp. 253. Nu nije zaman:
korit hocu mojim zivotom sebe sama; bez srama
(iu pronijet zloiu u ku padoh jur bez srama; i
moj svaki grijeh skroviti na moj 6u isti sud do-
niti. I. £)ordi6, uzd. 18. Korase ih liihovijem
uevjerovanem. S. Kosa 92''. Kako bi vas korili
vasom vjerom. D. Basi6 120. Ivoris me mojijem
uevjerstvima. I. M. Mattei 58. Zamani kore me
prikomjernom mojom mekodusnosti. 291. Kad
to cuo beze gospodine, da ga kori svqja stara
majka, da ga kori begovioom mladom . . . Nar.
pjes. vuk. 1, 611. Kako oni vazda Srbje koro a
uesrecom boja Kosovskoga. Ogled, sr. 224. Kad
9 1. KORITI, 1,>.
ko koga kori cim, 6im bi va|alo da onaj uega
kori. Vuk, poslov. 271. Da me korite mojom
sramotom. i>. Dauicid, jov. 19, 5. Opomeni se,
(iospode, pi-ijekora . . . kojim kore neprijateji
tvoji, Gospode, kojim kore trag pomazanika
tvojega. psal. 89, 50 — 51. — s instrumentalom
ima i prijedlog s, sto nije dobro. Da kad zenu
s dilom kori, to i sebi prigovori, kan' da b' tava
svitla bila sto se kotlu pridruzUa. V. Dosen 92-'-.
Kori Boga s providjenem (prozdor). ISS'i-. Nedu
duje s tim nikoga korit. J. S. E,e[kovic 51. Ko-
riio me s tijem Grnogorci. Ogled, sr. 499.
M>) u genetivu s prijedlogom radi. Da
bi lince ne korio rad linosti. V. Dosen 211*. On
sam ide do cesara, te ga kori rad tog dara. 212!i.
cc) u genetivu s prijedlogom s. Prosti,
rekoh, s dvi taStine ko te korim. J. Kavanin 1G31>.
fid) u genetivu s prijedlogom vrhu,
svrhu. Gdi koreci puk svoj svrhu mlogi dobro-
cinstva. V. Lastri6, test. 23''. Jako ga pokarati
i koriti vrhu tajana od griha. Ant. Kadcii 210.
ee) II akuzativu s prijedlogom za. A
oni ga korili za zulum. Vuk, dan. 3, 161. Iroda
korase Jovau za Irodijadu, zeuu brata liegova.
Vuk, Ink. 3, 19.
ff) u lokativu s prijedlogom u. Sebi
se vazda boj u 6em koris nega. M. Marulic 121.
tf) uzrok se karanu izrice podloznom re-
cenicom u kojoj moze biti: ua) da. Svit cigano
vrlo kori, od svi judi da su gori. V. DoSen 211''.
Kore mene daci namastirski, da se ne zna, od
roda kakva sam. Nar. pjes. vuk. 2, 65. — Ol>) J,to.
Kori druge, sto ovaki stvari nisu ucinili. F.
Lastric, ned. 162. — ec) zaito. I stane koriti
sina zasto je vjencao devojku. Nar. prip. vuk.^
233. — (Ifl) gdje. Korice te jutrom i vefierom
de si bila sa mnom pod 6adorom. Nar. pjes. vuk.
2, 284. — ee) amo mogu pripadati i ovi pri-
mjeri a kojima se ne dodaje nikakva konjunkcija
podloznoj recenici, nego sa ti ovoj rijeci kojima
se kori, ali ne aprav onako kako su izrecene
(oratio obliqua). Musu tisi, za zdravje ga pita,
a ne kori kuda se je skita'. And. Kaci6, razg.
123''. Jer me kore moje snahe mlade, da sam
dobra, ja bih doraa bila. Nar. pjes. vuk. 3, 525.
/) izricH se rijeci kojima se ko kori:
ati) dodajuci gertmdij jednoya ylagola sto znaci
govorene (u ovom primjerti vikati). Cijem pro-
tivnik zli me kori vikaju6i bez pokoja : ,Kamo
tvoj Bog, pomoc tvojal" I. Dordid, salt. 137. —
hhj ne dodaje se niHa, nego se samo koriti shvaca
kao glagol sto znaci: govoriti. Stoji Dilaver i
vapije krajevioa koreo priko : ,Vazmi }ubu ; evo
ti je! gdi je junastvo tve veliko'i" I. Gundulic
540. Kad izjeden svoj puk kori: ,Sv6 sto imam,
to potrose'. V. Doseu .59b. Nu mi kore mlogo
jetrvice: ,Kucko jedna, nasa jetrvice! . . .' Nar.
pjes. vuk. 2, 39. Pak Dordiju kori gospodara:
,0 Dordije, veseje ti cruo! tebe Turci sestru od-
vedose'. 4, 159. Korila je Janu svekrvioa: ,Kucko
jedna, mila snaho moja! da si mila tvome rodu
bila, rod bi tebe jednom polazio'. Nar. pjes. here,
vuk. 93.
b. exprobrare, opprobrare, objicere, crimini
dare, objekat nije ce\ade nego djelo Hi osobina
sto je uzrok korenu. Kori tvoje milosrdje, o di-
vico. B. Kasic, is. 114. Tesko se ima pokajati
ko ne i nasu kori diku. G. Palmotid 1, 333. L
da tamno dilo korim, kad se cini cast rad toga,
da se zdere bez razloga. V. Dosen 152b. L)ok
slipodu linu koTi(li). 2()6''. Kudi i kori staro no-
vajale i Skodjive obicajo. M. A. Re|kovid, sat.
A8". Kada bi mahne svoga vilajota kudili i u
kiiigah korili. A8".
1. KOEITI, 1, c. 8
P. « ovom je primjeru objekat plug, daklc
tjclexna stvar. trcba ga shvaliti metaforiiki kao
ce(ade Sto se kori. Ali jednim iiaSog I'lugii ko-
rim. .1. S. JJelkovii 18.
d. subjekat nije celade iif.ijo Ho ditiyo, Hi
tjcle^nn iti duSevno. nijc jasno, treba li xhvatiti
siibjclcdt u metaforidkom amislii kao ieladf., Hi
illaifol u drugom znaiena : pedepsati, kazniti (ispo-
ledi 1. karati, 1, e), Hi muiiii, moriti. maze biti
da nije jednaki smisao u svijem primijerima. Na-
pasti je (duSu) koro i more. V. Andrijasevi6,
put. 392. Ali ako bogatajo, blago i zlato lio to
kore. J. Kavaiiin 46'>. Sto vam do sad izgo-
vori(h), to vas i sad sve joS kori ... V. Doson
269b. Moje me sroe kori, obada me. I. M. Mattei
318.
2. pasivno. Ovd' (zelim) bit raiien, paren,
koren za u vijeke ue bit goren. J. Kavaiun .52'i.
,Ja jos za niSta u mom zivotu nigda od nikog
koreu nijesam bio'. ,Niti sam od koga kade ko-
rena ni prekorena bila'. J. Bogdanovi6.
'i. sa se.
a. rejleksivno.
a) znaiene je prema 1, a. Imamo se
koriti i 2alovati svrhu jozika naSih bosanskih
pjesama sto su one prepuneno turskijem rijecima.
G. Marti6 ?t Nar. pjes. juk. xii.
b) znaii Ho i kajati se. — znaiene je
ovo po analogiji prema pokora. Koji je dosao
gresnike sahraniti, koji se kaju i kore. M. Div-
kovii, bos. 79*. Tko se ne kori i ne kaje, po-
kora mu ne vaja. nauk. 2G7-'>. Pod'mo dakle sad
k <momu pustinaku pokoriiomu, koji odavna na
onoj gori za grijehe se svo'e kori. kat. 116. Obi-
caju tako zlo liegovo milosrdje, da se ne kore od
nihovije grijeha. M. Radnic 376'i'. Ako se doisto
kore, s pravora odlukom, od svoga huda zivota.
Ant. Kadci6 153. Ne6e da se kori od svoje opa-
6in6. 154. Ako se grisnik pravo ne kori. 191.
b. pasivno.
a) prema 1, a. Skripje, rezi, pjeni priki
(Daut) cim se cuje bit i korit. I. Gundulic 528.
Nije tribe da se vise pram holitoj glavi pise,
niti da se da)e kori, jer se bisno peiie gori. V.
Dosen 13''. A kom glava nisko stoji, med koiie
se i ne broji, dal' se takvi cesto kori, od ma-
garca da je gori. 179a-. Jiad se kome Sto go-
vori i za zlo6u kad se kori, u glavu se tad od-
mira, a doiii se kraj ne dira. 253t>.
b) prema 1, b. Dal' se onda mita kore,
kad se sudac kupit more. V. Dosen 62''. Mnogi
kad se grisi kore, branedi se odgovore : ,Kolina
smo Adamova, grisit nije vec stvar nova'. 215*.
Kako bi mu zao bilo, sto se kori tamno dilo ? 250a.
c. reciprocno. — Izmedii rjecnika u Vit-
knvu (,6inander vorwiirfe machen' ,exprobrare
sibi invicem'). A vase Ijeposti, kijemi se korite,
po visiioj krjeposti jednako g6jite (Merkurio go-
vori Junoni, Paladi, Veneri). M. Vetranid 2, 154.
Da nevjeste ne zaticu zava, da s' ne kore i u
dvorim bore. Nar. pjes. juk. 235. Nemojte se
koriti putem. D. Danifiic, Imojs. 45, 24.
2. KORITI, vidi korjeti.
3. KORITI, m. pi. imc selo na ostrvu M(etu u
kotaru dubrovaikom u Dalmaciji. Report, dalm.
1872. 24.
KORITINA, /. ime selu u Hrvatskoj u zupa-
niji zagrebaikoj. Razdijej. 75.
KORITIStR, n. mjesno ime u Srhiji n okrugu
pirofskom. ,Koriti§te' zove so ona velika puko-
tina isi)od PIe.sa. M. D. Milicevi(S, kraj. srb. 173.
KORITNA, /. ime selu u Shiinniiji u zupaniji
virovitiikoj. Jiazdijoj. 132.
.0 KORITO, b.
KOltlTNICA, /. mjesno ime u Srbiji u okrugu
/lirolxkiim. n) rjecica. M. D. Milicovic, kra|. srb.
171. — h) dia srla: (iori'ia / Doi'ia Koritiiii'a.
234.
KOIilTiVUC, III. mjesno ime.
a. H Bosni u okrugu sarajemkoin drni seta.
Statist, bosn. 23. '29.
b. zaselak u Srbiji u okrugu uziikom. K.
,Tovanovi6 154.
KORITNO, n. ime selu u Hrvatskoj u zupa-
niji bjelovarskokrizevaikoj. Razdije). 114.
KORITNA6a, /. vidi kornaca. — Samo u
Bjelostjen6evu rjeiniku: v. i'.elva. — I u Sluli-
ieoti rjeiniku ima koriti'iafia, v. gaj « dodatkom
da je uzeto iz Bjelosljenieoa. do znaiena gaj
dosao je Stulli, jer je zlo proiitao rijec zelva
(po Bjelostjencevoj ortoyrajiji selva), pa je po-
mislio na lal. silva, dapaie na tal. selva, Suma.
KCMilTNAK, m. mjesno ime.
a. zaselak u Hrvatskoj u zupaniji modrusko
rijeikoj. Razdijej. 57.
b. seoce u Srbiji u okrugu niskom. M. D.
Milicevii, kral. srb. 126.
KORITO, n. alveus, sud naciiien od jednoga
komada droa, naj iesce od jedne pole pana ra-
sjeiena u dufinu, koja se izdube s ravne strane
(gcl'je je presjecena). — -i- stoji mj. negdasnegn
y. — • Akc. se mijena u gen. pi. korita. — Rijei
je praslavenska, isporedi stslov., c«.s., pof. koryto,
rus. Kopuro. — Postane nije jasno; mL<ilim da,
je i ova rijec srodna s 1. kora. Miklosii spominc
da neki misle na korijen ry (u glagola riti). —
Izinedu rjecnika u Vraniiievu (,aqualiculus'), u
Mikajinii (,alveus, linter'; korito za prasce ,aqua-
liculus'), II Belinu (.abbeveratojo delle bestie'
, aquarium' 4''), u Bjelostjenievu (, linter'. 2. ko-
rito mesitje, naive ,artopta, mactra, magidis, lin-
ter pro pane pinsendo 1. potius farina subigenda'.
3. korito vu kojem se posuda pere ,colluviarium'),
« Jambresiceou {,\\uteT' ; korito za testo , mactra';
korito ali beden v koga most z prese tece ,lacu3'),
u Voltigijinu (,abb6veratojo' ,trog'), ?e Stulicevu
(.alveus, linter'), u Viikovu (,der trog' , alveus'),
u Danicirevu (vidi kod g, b) gg) aaa).
a. u znacenu sprijeda kazanome.
)i) uopie. Sipajuci korito po korito pr-
zine. 1. J. P. Luci6., razg. 59. Zdubite jedno
korito od jelovino. Nar. prip. mikul. 63.
b) naj iesce sud u kojemu se diije hrana
doinacijem iivotinama, osobito soinama. Tad la-
can korito prasac ostavjase. M. Marulic 15.
(Svina) hvata iz korita. 43. Sito prase korito
pokrene. (D). Poslov. danio. O srtavci od tudih
korita, kojino vam jo kuoni smok omrzao, ter
idete srtati po tudih koritih kao psi laskati krv
po bikarskih paninah. J. Banovac, pripov. 184.
Znade svina, kad je sita, meiu iztrest iz korita.
V. Dosen 172''. Pasce i prase jidu iz istog ko-
rita. N. Paliku6a 26. Podala noj zglavje to
prasce korito. Nar. pjes. mikul. 144. Kad so
prase naije, ono korito prevail. Nar. posl. vuk.
120. Svako pseto na svom koritu jace. 278.
f) vidi naive (ne samo za mije^ene, ncgo
i za prune). — U Bjelostjenievu i u Jambresi-
cevu rjeiniku. — Ne znam, mogu li se nacre
zvati ovako, ako nijesu od jednoga komada.
fl) vidi kaca, a. — U Jambresicevu rjei-
niku. — Ne znam i ovdje maze li se ka.-ati ko-
rito, ako nije od jednoga komada.
b. izdubeno je kao u prvom znaienu, ali ne
u drvii nego u kamenu, vidi 1. kamenica. Vo-
doiu) korito jo§ mnozi tuj scijene, sto je koi'isko
kopito izbilo iz stijene. M. Vetranid 1, 206.
KOKITO, Ij. 3J
Viduli tu kurita kauiejia oko buiiara. (ilasnik.
81, 298. (1704). Na vodici karaeno korito. Nar.
|ijos. petr. 3, 428. Privuku stoku na naSe izvore
i korita, da je poje. S. ^lubisa, prip. 159.
c. na jednom mjestu xvii vijeka kao da znaci
(n metaforiekom smislu?) skofku. — isporedi%.
kamenica. Tako lijepa, draga i mila nije bozica
vik luvena more Egeo prije brodila vrh korita
liozlacena. B. Betera, or. 13.
(1. II prenescnom smislu, ohlik a lade; lada
kad se yradi i postavfena su joj istom ^ rebra.
Kad vidite jedno debelo i siroko korito, vi dobro
Kovorite da po debelini ovega korita ima biti
veliko drijevo, velicka plav. V. M. G-ucetid 10.5.
Unutrasi'iu formu lade t. j. sirinu i dubiuu na-
zivlu ,korito'; ako je nespretno ustrojena, zovu:
, korito joj ne vaja'. L. Zore, rib. ark. 10, 227.
Korito, mere. ,schitf3k6rper', tal. ,corpo, scafo',
tVanc. ,eoque d' un vaisseau', egl. ,hull of a ship'.
B. Sulek, rjeon. znanstv. naz.
e. kiid tece rijeka Hi potuk. — Ovo se zna-
ii'i'ie « nasemti jeziku, jav(a istom u nase doba,
iili iiKiie hiii praslavensko, jcr se nalazi i u ceskoin
i It jiulskom jeziku. Korito u vodo ,'wa3S6rb6tt
oiiios liusses'. Jur. pol. terminol. 631.
1'. u prenesenom smislu, kosli u donem dijelu
curjccjeija trupa (gdje je frbuh)., Korito , pelvis',
i'loin. ,bocken'. na Braou. V. Torair.
!?. kdo mjesno ime.
(i) II jednini, korito.
tm) a Bo!<)ii. (Kitt) sclo u okrugu sara-
jroskam. Statist, bosn. 27. — hM>) opiina i selo
II iikriaju traoniikom. 76.
hb) u Herceyui'ini seoce. Statist, bosn.
los.
<■<■) u lirvalskoj, Kestonovo Korito, seoce
H. znpaniji iicko-krbavskoj. llazdije]. 41.
<f(f) u Srhiji. (taa) rjecica u okrugu
kticzcvaikom. Glasnik. 19, 289. — bbh) mjesto u
okriiyu jngodinskoiH. Niva u Koritu. Sr. nov.
1808. 447.
b) u mnozini, Korita, dosta cesto, n. p. :
(Hi) u Tiosni, selo u okrugu travnickom.
Statist, bosn. 71.
bb) M Balmaciji, seoce na ostrvu Visu
II kuUini hvarskom. Report, dalm. 1872. 18.
rr) u Hercegovini. (hm) suma. — izmedu
rjeiiiika u Vukovu (,wald iu der Herzegowina'
,saltus in Hercegovina'). Tajom luene kroz Ko-
rita prodi, . . . znas koja je u Koritim' guja. Nar.
pjos. vuk. 3, 45-5. Udarismo kroz Korita ravna.
3, 457. Kad su bili na izmak Korita. .3, 458.
.lodan inejdan u krsnim Korit'ma. 3, 465. Ceta
podo niz Korita zupna. 4, 53. — bbb) opcina i
selo. Statist, bosn. 107.
<1<I) u Hrvatskdj. mm) dva seoca ii zu-
paniji Iicko-krbavskoj. liazdijoj. 33. 34. — bbb)
sclo u zupiiniji modrasko-rijrckoj . 54.
(■v) u Slavoniji, selo u zupaniji poidkoj.
Kaz(lijo|. 127.
ff) u Srbiji. tttKi) smrdjiva voda u
okrugu podrinskom. M. B. Milicevic, srb. 522.
- l>(tb) brdo pokriveno sumom u okrugu uziikom.
\,. Stojnnovid.
{/{/) mjesna imena prije nasega vremena.
mill) XIV vijeka. — u Danicicevu rjecniku: Ko-
ryta, Mala, mjesto na koje je isla meda selu
.Vlbciju' crkve treskavacke: ,<ubladajuste Mala
Korvta'. G(lasnik). 11, 135. ,do Ma(lyhb) Korytb'.
13, 372. — bbb) Korita. Spom. stojan. 18-1.
KOKITOVIC., m. prezime. Bos. vila. 1892. 40.
KumV, itdj. vituperandus, koji treba koriti,
koji saslusuje da se kori. — Na jediiom mjestu
I KOKIZMA
xvui vijeka. O grisni covice! kako ce tebi biti,
kada ti na smrtnoj poste}i budes viditi one
grihe, . . . one korive Kamate . . . ? D. Eapic 109.
KORIVO, «. vidi niSeste, skrob. — U Sule-
kovu rjecniku: ,stark6mehl'. — Nije mi poznato
postcme (od kora? korjeti'?).
KOEIZMA, /. quadragesima, u katolika, veliki
post pred uskrsom, Uo traje 40 dana (u pravo-
slavnijeh casni post Hi casui posti, ali se gdjegdje
i u nih euje ova rijec, vidi: U goruim kraje-
vima Srbije oko Uzica, na priliku, ovaj se post
(casni posti) zove i ,korizma'. M. D. Milicevic,
ziv. srb.^ 93. vidi i f)). — Postaje od latinske
rijeci, Hi uprao od rom,anske carisma (Ducange)
sto je od one postala. — Sto se u tri primjcra
nalazi s mj. z: korismu. M. Radni6 309^^; ko-
risme. I. Grlicic 80. J. Matovic xx*, to je po
svoj prilici slamparska Hi pisarska pogreska. —
Samo u. nasemu jeziku (od xv vijeka, vidi c) i
korizmen) i u novoslovenskome,^ a u svijem rjec-
nicima, osim Vranciceva i Daniiiceva : u BcUna :
,quaresima, digiuno di quaranta giorni' , quadra-
gesima' GOO'S " Vukovu ima dodatak da se go-
vori u primorjii. ii) uopce, naj ceSce vrijeme sto
traje post. Eekoh trbuhu: ,Korizma ti, veie od
sela ijosti'. M. Drzic 334. Zapovida sedam tje-
dnov prvo vazma postiti, i t. j. korizma. F. Gla-
vinic, svit. 4'i. Korizma jest broj dan 40 . . .
60a. Od trece nedjeje prije korizme do uskr-
sena. I. Akvilini 130. Razmi korizme i svetoga
pridosastja. J. Kavaniu 179b. Razgovori du-
hovni pastira s otara u svetkovine dosastja Go-
spodinova i korizme. J. Banovac, razg. i. Ko-
rabfa zlamenovase svetu korizmu. F. Lastric,
test. 207b. U nedje}u koja dohodi prije korizme
sedamnes dana. D. Basii 21. Posti detrdesnice
iliti korizme. J. Matovid 318. — h) korizma do-
lazi, prolazi itd. Kada dode kaurska korizma.
Nar. pjes. bog. 247. — Kako projde korizma. S.
Margitic, isp. 113. — Fala Bogu, evo svrsi _i ko-
rizma. J. Banovac, pripov. 122. — i:) kao vrijeme,
korizma ima svujc djelove, n. p. : Na po korizme
pride velik febar na n. Ziv. jer. star. 1, 226.
Po korizme ,1a meta di quaresima' .medietas
quadragesimae'. A. d. Bella, rjedn. 600*. — U
pocetak korizme. P. Radovcic, na6. 22. U po-
cetku korisme. I. Grlicic 80. Prvi dan korizme
,solennita delle coneri, quolla die si celebra il
primo giorno di quaresima' ,cineralia'. A. d. Bella,
rjecn. 184*. Od prvog dneva korizme. S. Badric,
prav. nac. 21. Nedjeja druga korismo. J. Ma-
tovic xxa. — il) kao vrijeme u koje se nesto do-
gada, korizma moze biti: nil) u ace. (.<<amo za
nesto sto traje). Da, slatki romoii bude minuti
advenat i korizmu svojijema usima slusati. R.
Gamanic A2b. — bb) u genetivu. Se korizme ti
si prisal. Korizm. 60b. Misnik jedue korizme
sidaSe u ispovidnici. M. Zoridid, zrc. 122. Ne
znam, gdje ces tijelom bit ove korizme. I. M.
Mattei 184. — vc) u akuzativu s prijedlogom u.
Koji jos u korizmu mucno se ispovijedase. I.
Drzid 189. Da se izpovide u korismu. M. Radnid
309*. — <l<}) u ace. s prijedlogom uz. Crkva uz
korizmu predikam zaziva. S. Margitic, fal. 166.
Zabranuje se jesti meso uz korizmu. A. Badic
181. Ispovidi se us korizmu. F. Lastric, od' 60.
Ispovidajudi jedan misnik uz korizmu. ned. 48.
Propovijedao nekakav dumo : ,Znadite, moji Kr-
scani, da se smilovao na§ preosveceni biskup da
uz ovu korizmu, koji nema 5to drugo . . . moze se
po jednom omrsiti ua dan osim petka'. Nar. prip.
vrc. 93. — e) 0 koriziiii se kaze da se cini. Ko-
rizmu cinit na poklade. (D). Poslov. danic. —
drzi. Zasto u protolitju korizmu drzimo? F.
KOKIZMA 3
GlaviniA, cvit. 62''. — opsluSuJr. fjotrdosoliuH
|)ost« iliti korizmu orkva obsluzuje. I. Volika-
novic, uput. 1, 139. — posit (naj icSce). Pos6ii5e
advBnat i korizmu. B. KaSid, per. 126. Narodi
no samo korizmu poScahu. F. Glavinic, cvit. lid".
Buduc^i on korizmu postio. A. Ba6i6 184. Postit
korizmu uskrsa. P. Filipovi6 38. Posti korizmu
i osUIe postove. V. Lastric, od' 84. Postedi 6q-
trdosniou ili ti korizmu. ned. 135. Postiti ko-
rizmu. I. A. NenadiA, nauk. 29. And. Kafiii, kor.
394. T. Ivanovic 7. Nijo postio koriziuo ni dru:?i
postova. M. Dobroti(^ 109. — f) baba korizma,
vidi 1. baba, 6, d). Sedam stapova babe knrizme
znaCe sodam nedjela Casnoffa posta, za to kad
jediia nedjela prode, ffovori se : ,Bacila baba ko-
rizma jedan stap', ili: ,l3pade babi zuV. tako i
kad prode druga nedjeja, itd. Vuk, rje5n. kod
baba korizma.
KORIZMEN, adj. koji pripada korizmi. — Od
XV rijeka, a ismedu rjeinika u lielinu (korizraeni
,4Uadragesimale, asg. di quaresima' .quadragesi-
malis' ()00»), u Bjelostjenlevu (korizmeni ,qua-
draKesimalis'), u Voltifjijinu (,quaresimale' ,fasten-
miissig"), u Stulicevu. V sluzbi korizmenoj. Moii.
Croat. 108. (1470). Sih dan korizmenih. M. Ma-
ruli6 3. Post fiotrdesetni ili korezmeni. §. Bu-
dinic, sum. 45l>. Po prvoj nedi(i korizmenoj u
sridu ... P. Glavinic, cvit. 65b. u korizmeno
vrime. P. Radovcii, nao. 196. Post korizmeni.
S. Margitid, fal. 167. U pocelo korizmena sveta
posta. J. Kavaiiin 389*. Post korizmeni. A.
Ba6i6 184. Predike vrhu svetkovina korizmeni.
J. Banovac, pred. viii. Uz ove s. dneve koriz-
mene. F. Lastri6, svet. 19^. Prve uedi}e koriz-
mene. A. Kanizli6, kam. 17. U petu nediju ko-
rizmenu iliti gluSnicu. bogojubn. 287. U cetvera
vrimena korizmena. Ant. Kadfiic 198. U vrime
korizmeno (Hamparskom grijeskom korizemno).
A. d. Costa 1, 125. Sjutra je srijeda pepelna,
pocetak vrjemena korizmenoga. I. M. Mattei 337.
U vrime korizmeno. I. J. P. Lucie, nar. 19.
Predike nedijne zajedno s korizmenima svima
duhovnim pastirom veoma koristne. D. Rapic i.
,Mi smo pogodili, da ti meni dug vratis na ko-
rizmeno poklade.' J. BogdanoviA.
KORIZMEMK, m. wif^t korizmenak. — U Sta-
Ucevti rjeiniku: ,quaresimale' (.dicuntur sacrae
conciones quae tempore supra indicato habentur').
KORIZMENAK, m. propovijedi Uo se drze u
katolickijem crkvama preko korizme ; kniga u kojoj
su takove propovijedi. — U knizi glagofskoj xvi
vijeka. Svrsen korizmeiiak fratra Ruberta. Ko-
rizm. 104b.
KORIZMIN, adj. koji irripada korizmi. — Na
jednom mjestti xvi vijeka. Bob i leia korizmina
hrana jes. M. Driid 362.
KOEJE, n. cull. 1. kora. — Od xvi vijeka. Ki
cime k nebu tja tej rijefii vejase, u korje od
dubja no?, ih moj rjezase. D. Ranina 1.34b. Koji
bi se i drugi put do sitosti najeo suhoga kruha,
korja all korenja, bi zagrijesio. Pisanica. 32. Br2e
vilajot nakupi suha grana i korja. M. A. Rej-
kovi6, sabr. 54.
KOR.JENAST, adj. na kojemu ima mnogo ko-
rijena. — Madi -je- vidi korjenoic. — U Jam-
hresicevu rjeiniku : korenast ,radicosus', i u Stu-
licevu: korjenast ,radicosus'.
KORJENATA, /. ime nijestu u Srhiji u okrugu
hiogradskom. — Olasi Kor&nata; radi -je- vidi
korjen6i6. — Po svoj prilici postaje od koron
(vidi korijen). Niva u Koronati. Sr. nov. 1874.
420.
2 2. KORXENIOA, a.
KOU.IKNATAC, Korjenaca, ?n. (Koronatac, Ko-
renaoa) ime mjestu u Srhiji u okrugu kruievackum.
M. D. Mili6ovi6, srb. 723. — Radi -je- vidi ko-
rjonfiic.
KOR.lfcNATAST, adj. vidi korjenast. — V
jednoga pisca Slavonca xvni vijeka. U kuliinskoj
baSfii se fietverostruke vrste sadi nahode: prve
vrste sad jest listjast; . . . tretjo korjenatast ili
Xilatast. I. .Tablanci 183.
KORJENAV, adj. vidi korjenast. — TI Stuli-
ievit, rjeiniku: ,radico3U8'.
KOR.TKNCE, n. uprav je dem. korijen, ali .w
nalazi namn s pridjeviina i znaci neke hilkr. Ko-
rjence .slatko, Polypodium vulgare L. (Vujicic).
— Korjenco srcano, Korijoiie .sr6ano (Piz/.elli),
tormentilla (Pizzelli), Tormontilla orecta L. (Vo-
dopi6). B. Sulek, im. 160.
KORJENCAC, korjenfica, >n. dem. korijenak.
— U Stulicevu rjeiniku: v. korijenac. — nepo-
uzdano.
K0R.TEN6aNI, ?n. pi. ime selu u Slavoniji u
zupaniji pozeihoj. Razdijej. 122.
KORjftNCIC, m. dem. korijenak. — -jo- stoji
po ,ju£nom qovoru (vidi kod korijen) kao Ho je
It Vukovu rjeiniku ; ali i u ovoj rijeii i ii svijem
drugijem Ho postaju od korijen, kad je u nima
-rje- kratko, moze j ispasti; ja sam sve ovake
rijeci napisao s j , premda se u nekijem ovo
mozebiti nigda ne izgovara, jer su mjesna imena
II istolnijem krajevima, ili jer postaju od stare
osnove koren. — -rje- je u Vuka kao stn smo
kazali, ali po naiinu kako pisu ovu rijei Della-
bella i Stulli vidi se da su izgovarali s -rije-:
korijencid. — Od xviii vijeka, a izmedu rjeinika
u Belinu (.koriSnfiic' ,radioe picciola' ,radicula'
fi03b) gdje se naj prije nahodi, u Bjelostjeninvu
(korenoic kod korenac), ti Voltigijinu (korencic
kod korenak), u Stulicevu (,korjencic', v. korije-
nac), u Vukovu (korjencic, dim. v. korijen). I ova
zemja se onako jako korjenoioama (grijeskom mj.
-cima) prilijepi. I. Jablanci 17.
KORJENCIKA. /. (Korencika) ime gori. u oko-
lici Daruvara. D. Hire. — radi -je- vidi korjenfiic.
KORJENI, adj. koji pripada korijenu. — Po-
staje od koren nastavkom bn (korentm.), pa i.
ispada izmedu dva n, i od ovijeh se izgovara
samo jedno, ako se i pisu dva. — Radi -je- vidi ko-
rjencic. — Od XVI vijeka. Vina korennoga (vidi
2. korijenak). Korizm. 3*. Sve rijeci u jeziku
mogu se razdijeliti na korene, proizvodne i slo-
zene. Vuk, dan. 3, 2. Svako se kiselo tijelo sa-
stoji iz korene ili osnovne castice, kislorod na-
zvane. P. Boli6, vinod. 2, 18.
1. KORJI^NICA, /. dem. 1. korijen. — Radi
-je- vidi korjenoic. — Od xviii vijeka.
a. vidi 1. korijen, 1. Da nizje zem]e koro-
nice u dubre ne idu, jer se sazgu i sanu. J. S.
Rejkovic 44. Luk i mrkva jos se sijat more,
premda kasno prispiju i fale, zami6u6i korenice
male. 217.
1). vidi 1. korijen, 2. Korenica, trtor od ku-
pusa. M. Pavlinovi6.
C. neka hifkn. Korenica, Korenika, Galium
Aparine L. (Ilija Sablar). B. §ulek, im. 159.
2. KORJENICA, /. mjesno ime. — Radi -je-
vidi korjencii';.
a. Korenica, selo u Hrvatskoj u zupaniji
liiko-krbavskoj. RazdijeJ. 34. — Pomine se od
XVI vijeka. Vidasu §teaini6u s Korenice. Mon.
Croat. 183. (1501). Pod Korenicom boj bijuci.
P. Vitezovic, kron. 136. Nemila smrt zateCe
2. KOKJENICA, a.
koejenaCki
baiia Petra Borislavica u bioi kod Koreuice. M.
Pavliiiovic, razg. 40.
b. .s istijem se imenom pomine mjesto prije
naseya vremena. Korenica. Spom. stojan. 184.
c. ime nekakvoj gori. — U narodnoj pjesmi
nasf.ga vremena. Priko gore oarne, Korenice.
Nai'. pjes. vuk. 1, 580.
KOK.IENICANIN, m. covjek iz sela Korjeniee.
— Miiozina : Korjtnicani. — Korjenicanin. J.
Bogdanovic. Korenicanin. V. Arsonijevic.
KOEJENICANKA, /. vidi Korjenickina. —
den. pi. : Korj^nifanaka. Korjenicanka. J. Bog-
daiiovii.
KORJfiNI^KI, adj. koji pripada sela Korje-
nici. Korjinioki. J. Bogdanovi6. Korinioki. V.
.\r.senijevi6.
KORJENICKINA, /. zensko cejade iz sela
Korjeniee. — isporedi Korjenicanka. — Korje-
nickina. .J. Bogdanovii. Kor&nifikina. V. Arse-
nijevic.
1. KORJENIC, m. dem. korijen. — Badi -je-
vidi korjenoid. — U Bjelostjenievu rjeiniku,: u
innoziui (po svoj prilici grijeskom) koreniie, zi-
lice, lasi ili mustaci trsa i dreva v.sakojackoga,
trave etc. ,fibrae, fibrae radicum', i u Stulinevii :
,korjenlc', v. korijenac.
2. KORJENIC, m. prezime. — Badi -je- vidi
kurjoiicic. — Od xv vijeka, a izmedu rjecnika u
Daniciccvti (Korenici.). Tuze na Bogcina Kore-
nica. Spom. sr. 1, 23. (1399). I'o Bogoinu Ko-
renicu. 1, 97. (1409). Po Borfiinu Korenidu.
1, 114. (1412). Korjenic. And. Kacic, kor. 453.
Koranic. Schem. segn. 1871. 111. Schem. zagr.
1875. 211. 224.
3. KORJENIC, III. mjesno ime. — Badi -jo-
vidi korjencic.
a. Korenid, selu u Bosni u okrugu travnickom.
Stat. bosn. 72.
I). Korjenic, u Crnoj Gori, vidi Korjenidi.
Korjenid. u Pjev. crn. 283l<. Al' ne vidi§ Klo-
buka ubojna, a nekmoli Korjenida tvrda? Osvetn.
7, 91.
('.. Koronid-Brdo, sclo u Hrvatskoj u zupa-
niji modr u.iko-rijeckoj . Razdije}. Gl.
KORJENI6aST, adj. na kojemu su korjenici,
isporedi korjenast. — Samo u Bjelostjencevu rjec-
niku: (kod korenice) korenidast ,fibratus, ut fi-
brata radix caeparum luodo'.
KORJ lONICI, m. pi. knezina (uprav narod Sto
H noj zivi) sad u Crnoj Gori. — isporedi 3.
Korjenic, b. — U nase vrijeme, a izmedii rjec-
nika u Vukovu (u Hercegovini, u niksidkom ka-
diluku, kao knezina u kojoj ima i Hrifidana i
Turaka. u Korjenidima je na stijeni gradic ,Klo-
buk'). Pa skocise Turci Korjenidi. Nar. pjes.
vuk. 4, 59. Da je dvadest aga poginulo od Nik-
aida i od Korjenida. 4, 99. I Sehovic aga s Ko-
rjenida. 4, 434. Od Klobuka i od Korjenida.
4, 443. Evo ti sviju Korjenida. V. Vrdevid, niz.
prip. 192.
KORJENKiKI, adj. koji ixripada Korjenicima.
— Izmedii rjecnika u Vukovu (v. Korjenidi). Pre-
ledeso zupu korjenidku. Nar. pjes. vuk. 4, 6.
Trijesfy aga sve od Korjenida. 4, 504. Da im
pusto korjenidke Turke. 4, 517. U pitomoj zupi
korjonickoj. Pjev. crn. 283b.
KORJfcNIKA, /. znaci sto i 1. korijen, ali
ima i koje osobito znacem. — Badi -jo- vidi ko-
rjendid.
!i. vidi 1. korijen, 1, a, i 1. korijen, 1, o, h).
— TJ nase vrijeme ii Istri. Korenika , radix;
truncus dentis'. D. Nemanid, dak. kroat. stud.
iftsg. 59.
b. vidi 1. korijen, 1, g. — U Bjelostjencevu
rjecnika (vidi kod koren).
e. u prenesenom siiiislu. Temejni imetak za-
druzni zovu , korenika' kao sve tim imenom na-
ziv|u Ito god komu pripada naj vedim pravom
(u stiibickoj zapi i hrvatskom zagorju). V. Bo-
gisid, zborn. 22.
(1. neka bipca, vidi 1. korjenica, c.
KOEJENIT, adj. postaje od 1. korjou na-
siavkom it.
a. na kojemu su korijeni. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (korenit, zilav
,radicosus') gdje se naj prije nahodi, i u Sttili-
cevu (korjenit, v. korjenast s dodatkom da jc
uzeto iz Bjelostjenieva). Korenito i listato po-
vrtaje ... J. S. Ee}kovid 330.
b. koji se (6vrsto) drzi korijena, koji ima
duboko korijen, samo u pjrenesenom smislii : cvrst,
jak, postojan, koji se ne mijena, koji je svagda
bio isti. — Od xvii vijeka (vidi b)).
a) adj. — Izmedu rjecnika a VoUigijina
(,radicale' ,von der wurzel, urspriinglicli'). Ru-
muiike koje u kudam srpskim radaju korenito
Rumune. M. Pavlinovid, razgov. 55. Tek ne
znam dali je sama ova izmena jelovnika mera
toliko korenita? M. D. Milidevid, medudnev. 12.
b) adv. korjenito. — Izmedu rjecnika u
Bjelostjencevu (korenito, tja do korena ,radicitU3,
transl. veli se prekorubce i zevsema ,peuitus et
omnino radicitus') i u Voltigijinu (korenito ,radi-
calmente, da fondo' ,angebohrner weise'). Stogodi
dobit triba korenito. A. Georgiceo, nasi. 250.
e. koji pripada korijenu. — Na jednoin
iiijestu XVII vijeka (u metaforickom smislu). Grv
nihove zle duse ususuje sve nihove dragosti i
vrudinu naravnu, skondava vlagu korjenitu koja
uzdrzi zivot. M. Radnid 201a.
KORJENITA, /. mjesno ime. — Badi -je- vidi
korjendid.
a. Korenita, selo u Bosni u okrugu iJonc
Tuzle. Statist, bosn. 85.
b. Korenita, voda i selo u Srbiji u okrugu
podrinskom. — U Vukovu rjecniku : Korduita
,fluss und dorf im Jadar' (cf. Gradara). — Ko-
renita, selo. K. Jovanovid 136.
e. pomine se prije nasega vremena mjesto
s ovakijem imenom. Korenita. S. Novakovid,
pom. 135.
KORJENITSKI, adj. koji pripada Korjcniti
(vidi Korjenita, b). Korenitska (opitina). K.
Jovanovid 13(5. — Ima i po|e korenitsko u okrugu
podrinskom. Sr. nov. 1864. 78.
KOEJENIV, adj. vidi korjenit, b. — Samo a
Stuliievu rjeiniku: ,radicaie, che deriva dalle ra-
diei' ,ex radicibua, ad radices spectans'.
KfJRJENOV, adj. koji pripada korijenu. Ko-
ren se gdesto moze razlikovati u glavni koron
i korenove grane. J. Pandid, bot. 46.
KORJENOVO, n. ime dvjema selima u Hr-
natskoj a zapaniji bjelovarsko-kriievackoj. Ko-
renovo malo i veliko. Razdijej. 106. — Badi -je-
vidi korjencid.
KORJENACA, /. nekakva g(iva. — Badi -je-
vidi korjendid. Korenade, vrst g]ive (u Karlovcu).
B. Sulek, im. 160.
KORJENACKI, adj. koji pripada korjenacima
(vidi 1. korjenak). — • U istoga pisca (s oblikom
korouadki) u kojega ima i korenak. Skupnovlada
koreiiacka — ta bi se brzo .sasraa zadavila. M.
Pavlinovid, razl. spisi. 88.
KOltJKNAK
KORMANOREV
1. JvOKJ KNAK, kDiJGi'iilka, in. invjek Icoji je
(Ado nesto) korjenit (vidi korjonit, b); vidi ko-
rjei^aS. — Rndi -je- vidi korjon6i6. — Naiiiicno
II Majitf vrijeme. Togft Hrvata korei'iaka spopa-
iloso. M. Pavlinovii, razl. spisi. 30. — A neki
na n mize jor uza A stojo koreAaci. 51. I bez-
vjerski koreiiaci ti su ti pravo strasilo. 88.
2. KOliJENAK, VI. ime .selu u Hrvatskoj u zu-
paniji varaidinskoj. Koreiiak. Kazdije|. 92. —
liadi -je- vidi korjenfid.
KOJJ.IENAST, adj. vidi koijenast. — Kadi -je-
ridi korjenCic. — U jednoga pisca Slavonca xviii
vijeka. Koji su korei\asti. I. Jablanci 209.
KOK.IKNAS, korjei'idsa, m. lal. radicale, /ro»c.
(i I'lvm.) radical, (u znanosti, a naj ieSce u poli-
tici) covjek koji nijc ni po slo zadovo]an stanem
iega kakvo je u negovo doba, te hoce da se sve
promijeni i prevrati (iz korijena). — isporedi
korjenak. — liadi -je- vidi korjeufiic. — Naci-
I'teno II imSe doba prema gornijem tudijem rije-
ciina. Hajde nek ido sve, ali 5to vi koreiiaSi
bar no pisete? M. I'avlinovid, razg. 76. Pa da
ce krmilo prihvatiti korenaSi. razl. spisi. 89.
KORJKNASkA, /. neka bifka. — h'adi -je-
oidi korjenfiio. — U nase vrijeme na Koriuli.
Koremlska ,Leontodon tuberosum'. Slovinao. 1881.
■118.
KOIiJEl!rA§TVO, n. osobina onoija koji je ko-
rjenak. — -§- stoji mj. 6 pred t. — U istoga
pisca nasega vremena u kojega ima i korenak
(da je pisac na ovu rijec mislio a ne na korenas,
vidi se po tome sto on pise s c). Tu ce mozda
koreiiastvo (,korenja6tvo') slijediti izglede prve
francuske skupnovlade. M. Pavlinovic , razl.
spisi. 89.
KORJETI, k6rim, impf. pokrivati se korom,
dobivati koru (n. p. o drvetu, o rani). — Nalazi
se samo sa zapadnijem oblikom k6riti: po juz-
nome bi moglo glasiti i k6reti (isporedi okoreti)
kao u istoinom. — U Mikalinu rjeenikit: koriti,
okoriti ,inorustare, far crosta' ,incrusto', i u Stu-
licevu : ,crustas ac margines agere (dicitur de
ulceribus); cortice operiri (de plantis)'.
KORKA, /. detn. 1. kora.
a. u osobitom znacenu. Korka, borova kora.
Slovinac. 1880. 389.
b. na jednom mjestu u knizi xviii vijeka
hroji se kao jelo (zar kakva sko(ka ?). nepouzdano
je, jer je kniga vrlo zlo naHampana. Kuoice su
i prstaci, oaske i korke plemenite ... J. Kava-
nin 21a.
KORKODIL, m. vidi krokodil. — U prici o
Aleksandrii Velikome (ne u svijem rukopisima,
ali vidi korkodilov). Korbkodila zijaju.sta vb je-
zere tomt vide. Aleks. novak. 112.
KORKODILOV, adj. koji pripada korkodilu.
— U priii o Aleksandru Velikome mozebiti u
svijem rukopisima. U korkodilovih kozah. Aleks.
jag. star. 3, 235. Korkodilove koze. 251. Otb
korbkodilovolib kozbb. Aleks. nov. 21.
KORKOMAN, m. u narodnoj zagoneci. V mo-
jega korkomana krvav curak i dolama. odgo-
netlaj: plamon. JSTar. zag. nov. 169.
KORLACI, m. pi. ime selu u Srbiji ii okrugii
krusevackom. K. Jovanovio 132.
KORLAET, m. preiime. — U nase vrijeme u
Dalmaciji.
KORLAT, m. u Mik(i(inu rjecniku : korlat, tor
yolujski jbubile, bovilo' 788*. — Jamacno je ma-
garska rijec korlat, ograda. — Ima i u drugom
znacenu u nase doba, ali ne znam, kako je ovo
ziiitirilc u svi.'si s piedasnijcm. Korlat, imo si-
rokoj cijevi Uuila .so sijono u staju spusta. u I'o-
savini. F. Hol'olo. — / kao ime sela it Dalma-
ciji u kotani bcitkovat'kom. Report, dalm. 1872. .">.
KORlAtINE, /. pi. iiima it Srbiji it okruyu
biogradskom. ^. Stojanovi6.
KORIjATOVIC, m. prezime. — xv i xvi vijeka.
,luraj Korlatovid. Mon. croat. 173. (Id99). Kor-
lutovi6. 22.t. (1527).
ICORLl.JAN, m. ime musko, vidi Koriolau od
iega je postalo. — U jednoga pisca xvm vijeka.
Sbor i vijeie Korioldna . . . ICorlijan, otao oiiili
gdi je? .J. KavaAin 112". U crkvici Korlijana.
327a.
KORMA,/. ime kravi. E. Kurelac, doiu. ziv. 26.
1. KORMA N, kormana, m. vidi krmilo. — Od
mag. kormdny, Ho je opet uzeto iz slaeenskoga
jezika (vidi krma). — Akc. kaki je u gen. sing.,
onaki je it ostalijem padezima, osim nom. i ace.
sing , i voc. : kormane, kormani. — Od xvm
vijeka po sjevcrnijem krajevima, a izmedii rjei-
nika u Bjelostjencevu (kormau, timun, dunien
jgubernaculuin navis, clavus, tomo uavalis 1. nau-
ticus') gdje se naj prije nahodi, u Voltigijinu
(,timone' ,steuerruder'), u Stuliievu (,guberna-
culum' iz Habdeliceva), u Vukovu (,das steuer-
ruder' ,gubernaculum'. cf. krma). Tuzna jadna,
da sara voda ladna! ja bi znala gdi bi izvirala:
ukraj Save, ukraj vode ladne, kud jirolaze Xita-
rice lade, da ja vidim moje mile drago, cvati li
mu ruza na kormanu. Nar. pjes. vuk. 1, 263.
Kao lada bez kormana. (Kad sto noma upravi-
te)a, u. p. kakva kuca. U vojvodstvu). Nar. posl.
vuk. 131. Neki veslo za spasene rabi, liokora
kormau za plivane pade. Osvetn. 4, 35.
2. KORMAN, m. mjesno ime u Srbiji. a) selo
It okruyu aleksinackom. K. .Tovanovic 94. —
h) selo u okragu kragujevackom. 116. — rj sclo
u okrugii iabackom. 176. — rl) mjesto u okragu
vajevskom. Livade u Kormanu. Sr. nov. 1873.
379.
KORMANIK, TO. vidi kormanos. — U Bjelo-
stjencevu rjecniku : kormanik, dumenar jguber-
nator navis', i u Voltigijinu: ,pilota, timoniere'
,steuermann'.
KORMANITI, k6rm§.nim, impf. vidi krmiti.
— Postaje od korman. — Akc. kaki je u praes.
taki je u impf. k6rmanah i u part, praet. pass.
k6rmanen ; a ostalijem je oblicima onaki kaki je
u inf., osim aor. 2 i 3 sing, kormanu — Od xvm
vijeka po sjevcrnijem krajevima, a izmedu rjec-
nika u Bjelostjencevu (kormanim ,gub6rno clavum,
clavum teneo, temonem rego, temonem dirigo')
gdje .se naj prije nahodi, a Voltigijinu (,timo-
neggiare' ,das steuerruder fiihren'), u Stuliievu
(,gubernaculum regere' iz Bjelostjenceva), u Vu-
kovu (,steuern' ,guberno'. cf. krmiti). Lasno je
na dobrom vremenu kormaniti. (U vojvodstvu).
Nar. posl. vuk. 166. Kormaniti ladu. Zbornik
zak. 2, 695. — U prenesenom smislii. Grab}a koja
imade drzalo s kojim 6ovik i va}a i ovu grab]u
kormaniti moze. I. .Jablanci 56.
KORMANO§, m. vidi krmar. — Od mag. kor-
manyos (vidi kod korman). — U na§e vrijeme
po sjevernijem krajevima, a izmedu rjeenika it
Vukovu (ider steuermann' ,gubernator'. cf. krmar).
Poslusa korraanosa. Vnk, djel. ap. 27, 11. Uhvatio
mosto za jodnim astalom blizu kormanosa . . .
Srp. zora. god. 2, sv. 7, str. 150.
KORMANO.^EV, adj. koji pripada kormanoSu.
— U Vukovu rjecniku : ,des steuermanns' ,gub6r-
uatoris'.
KOEMANOVAC
KOEOMAC
KORMANOVAO, Kormauovca, m. ime injrstu
a Sriiiji a olcruijit ali-kninackiim. — isjiorcdi 2.
Korinai], a. Niva u Kormaiiuvcu. Sr. iiov. 1868. 5.
iCORMANOVICA, /. mjesnii ime u Srbiji u
iikriKja aleksinaikom. — ispuredi Kornianovac.
Nivu Kormanovicu. Sr. nov. 1875. 775.
KOKMANSKI, adj. koji pripada Kurmanu,
(nidi 2. Kormaii). Kormanska (opstina). K. Ju-
vaiiovic 94.
KOKMANENE, n. djelo kiijijcm sc kormani.
-- U Vukovii rjecnikw.
KOKMATA, ,/. ime mjcstii ii SrI/iji u okriuju
kiiezcvackijtn. Niva na Kormati. Sr. nov. 1871.
syfi.
KOKMATURA, /. ime mjcstu u Srhiji u okrufyu
jiozarcvackoiu. Niva u Xormaturi. Sr. iiov. 1873.
l:il.
KORMILAC, m. a Stuiiccvu rjecniku: v. ar-
^'utla .s dodatkom dii jc uzeto iz brevijara. — ne-
(ivuzdatio.
KORMILAN, kormioua, adj. koji pripada kor-
iiiilii. — U Stuiiccvu rjccniku: ,ad gubornaciiluui
.spoctaiis'. — nepoitzdaiio.
KORMILCE, n. dem. kormilo. — U Stuiiccvu
rjccniku : ,gubernaculum' .s dodatkom da je uzcto
iz lirrrijara. — ncpouzdano.
KORMILO, n. vidi krmilo. — tj Stuiiccvu
rjccniku: ,gubeniaculum' .s dodatkom da je uzeto
iz hreinjara. — ncpouzdano.
KORMOS, m. u Vukoini rjccniku : (u Baokoj)
iiekaka buba (s primjcrom:) Muti kao kormos
[10 sirku. (Va[a da je , kormos' nekakva buba? U
vojvodstvu). Nar. posl. vuk. 18-1. — Drugo ne
znam. maij. kormos adjcktiv je i znaci: cadav ;
kao sup.stantiv znaci i-rKtu jabukc (nem. reinetten-
apfol).
KORMOSA, m. ime coin. Bastaja. Daruvar. D.
Hire.
KORNELI.I, KORNELIO, m. Cornelius, ime
musko. Kornolij. Korizm. 32''. Kornelio papa.
F. Glavinic, cvit. xxv. §to tomaceci Kornelio a
Lapide rece ... J. Banovac, razg. 85. Kornelija
I'ape. ,1. Matovie 347. §to vidimo potvrdono
s izgledom Kornelia stotinika. 435.
KORNICA, /. ime nelu u Bosni u okrurju Done
Tvzle. Stat. bosn. 88.
KORNILIJE, m. Cornelius, ime muiko. — ispo-
rcdi Kornelij. — Po grc. KuQvi]).ioi. — Od xiv
vijcka, a izmcdu rjehiika u Daniciccvu : Korbni-
liJB , Cornelius': igumau mauastira^Vatopeda,Korb-
nilije' 1347. M(on. serb). 127. — Covjek po imenu
Kornilijo, kapetan cete. Vuk, djel. ap. 10, 1.
KORNIZ, m. tal. cornice, mlet. cornise, okvir.
— U nase vrijeme u Lici. ,Vide! lijepa korniza
oko one vigure'. ,Korniz' zovu i ouu ogradu vrh
ormara'. J. Bogdanovid. i u Dubrocniku. P. Bud-
mani. — i n drugom znaienu. Korniz, stolarsko
i drvodjelsko orude kojim saraju rubovo od stvari
koje jirave. u Dobroselu. M. Medic.
KORNOVA^A, /. tal. Cornovaglia, mki kraj
u F.nglc^kitj (engl. Goruwallis, lat. Coruubia). —
n jedtiiiga pisca xvii vijeka koji upotrebjava i
latiiisku rijec u inlom primjeru. JJioneto kra} od
Kornova]e ali Kornubije. B. Kasic, per. 142.
, KORNUBI.TA, /. vidi Kornovafa.
KORNAC, adj. u Stulicevu rjccniku uz koriiast.
— Kao adjcktiv nijc pouzdano, ali vidi korhaca.
KORNACA, /. zioutina pokrivena eorstom ko-
rom straga i sprijcda; ima ih mnogo vrsta koje
sai'iitaoaju jedan razred u rcdu zivotina sto sad
zovu ,gmazovi' Hi ,gmizavci'. ncke vrste zioe na
suhu, ncke u nodi (i u moru). — is/torcdi caii-
cara. — Stoji cesto kao pridjeo uz Xaba (vidi).
— Od xvii vijeka, a izmedu rjccnika u Vukovu
(.die schildkrote' ,testudo').
il. uopiii. Kornaca stoji pokrivena svojom
korom. M. Radnic 436b. Kuvaj zabo kornace.
.1. Vladmirovic 27. Da Bog da prometnula mi
36 leturdija zabom kornacom i po kuci mi pro-
skakala! (inozc biti da ovdje znaci zabu krasta-
vicu, vidi b). Nar. posl. vuk. 48. Srbji pripo-
vijodaju da je covjek (prije nego je kornaca na
svijetu bila) umijesio pogacu i ispekao kokos, pa
sjeo da jede, a u taj cas rupi kum negov na
vrata, a on onda brze boje metue kokos na po-
gacu pa poklopi cankom, i tako sakrijo od kuma.
kad kum otido, a on ustane opet da dohvati kokos
i pogacu da jede, ali se ono sve (kokos, pogaca
i canak) pretvorilo u kornacu (sto jo sakrio od
svoga kuma). i tako jiostane kornaca. Vuk, rjooii.
kod kornaca. Recna kornaca. K. Cruogorac,
zool. 106. Zemna korhaca (Testudo graeca L.).
107. Kornaca morska, Cholunia imbricata. J.
Pancic, zoolog. 218.
b. Bufo vulgaris, (zaha) krastavica. u Blunu.
D. Hire.
c. vrsta glive. Oblaj. D. Hire.
KORlilACAREVlfi, m. bilo do skora prozime
u Binguli u Srijemu. M. Medio.
k6rNa6iCA, /. dem. kiriiaca. — U Vukovu
rjccniku.
KORNACIN, adj. koji pripada koritaci. — U
Vukovu rjccniku: ,der schildkrote' ,testudiuis'. —
I kod imena bi\ke : Kdrnacina trava, u Vukovu
rjccniku.: ,art i)flanzo' ,herbae genus', odatle i u
B. Sulok, im. 160.
KORNAK, m. covjek koji pjeva u koru (nidi
1. kor, d). — Na jednom mjcstu xviii vijeka.
Zabrania je ovi sveti skup misniku pivajucemu
misu po dospitku virovanja napridovati dokle
pivci u koru ne dospiju recono (virovatijc), po
torn ima (jjzroci ,Gospodin s vami', a no u vrimn
dokle koriaci (stamparskom yrijeskom horriaci)
pivaju. I. Kra|ic 82.
KORNAST, adj. na kojemu je kora. — Sami>
u Stulicevu rjccniku: ,crustosus, crustatus'.
KORNAV, adj. samo u Stulicevu rjccniku uz
kornast.
KOROBAC, korobaca, m. vidi korbac. — f
na.se vrijeme u Istri. Korobac ,.sciitica'. D. No-
manic, cak. kroat. stud. 63.
KOROC-, vidi korac-. — (I Stuiiccvu rjecmku:
korocaj etc., vidi koi'acaj etc — I'osvc nej>ou.j-
dano.
KOROD, m. ime ■•iclu u Slavoniji u zupiiniji
srijeiiiskoj. Razdije|. 150.
KOROGLAS, m. ime sclu u Srbiji «■ okrug u
krajinskom. K. Jovanovic 122.
KOROGLASKI, adj. koji pripada Korogliisu.
Koroglaska Reka. M. £). Milicevic, srb. 'J41.
KornglaSka (opHina). K. Jovanovic 122.
KOROLOGA, /. ime ovci. Korologa, ovca sto
u korov lijega. F. Kurelac, dom. ziv. 33.
KOROMAC, koromca (?), m. vidi koromac. —
ispuredi koromac. — U Bjclostjencevu rjccniku:
koromac, komorac, raorao, v. slatki janus.
KOROMAC, koromaca, tn. vidi komorac. —
Mishm da postaje od komorac premjestanem
slova, prcmda se komorac nalazi docnijc u ki'ti-
KOROMA?
316
KOKOTOVATI
(/ii»i(i (cci. koioiiiiic Uiclu jc i> ««.«■//(( jczika). —
Oil XV I'ijt'ka (ii mletnikom rukojiiau, nidi pri-
iiijcre is ,^iikkin>a iiitenika), a izmcdii rjcinika
II I\lik<i(inii (koi'omaiS, iuora6 ,t'aoni(:ulum, ma-
riiUmiii, inanithrtim'), a Belinu (,finocohio, herba
luiUi' ,fnoiiiculum' 317''), !( JamhrcHcevu (,ma-
riUliruiu'), a Voliifjijinii (.fmocohio' jfenohol'), u
Stiilii'ceH (,fooniculum, marathrura' iz Mikafina).
Arti6o(;i i sj)arjo;;6, koromaci i maslene visne.
.1. Kavanin 21a. Koroma6 ,silaus'. D. Nemanid,
Oak. kroat. stud. 63. Koromafi, vrsta bija. sjo-
luoi'iom roili so kruh i nafiiria se rakija, ital. ,fi-
noccliio', lat. ,Anothuin fonioulum'. M. Pavli-
iiovicS. Koromac (coromaiji.- u iiiletackom ruko-
[lisii), COS. koromafi (silaiis), feniculus, marathrum
(11 mletackoiu riikopisu, Mikala), Foeniculum offi-
rinala All. (Pottor, Lambl, na Crosu), v. Koromac
/'itiiici ./os sti) i motar, vidi u rjecnicima). B.
Sulok, im. 101. — S nckvjem pridjevima znaii i
drnijc hi{ki;. Koi-omaS divji, 1. Athamanta vor-
tiuillata Portonschl. (Pettor); 2. Ferula glaaca
|j. (Potior); 3. Opopauax chironium Koch (Vi-
siani) ; 1. Poucodanum (officinale) L. (Danilo). —
Korouiafi gorski (coromav gorschi u mletiickom
niko|iisu), amoos (u ml. rukp.), athanasia amiui
iHartulovic), 1. Amini majus L. ; 2. Ferula syl-
vatica Bess. (Visiani). — Koromac slatki (ooro-
ma^- slatchi), anisum, foniculura romanum (u inle-
tackom ruko|iisu), Anisum vulgare G-rntn. B.
Sulok, im. 161
KOROMACKi, »(. dem. koromac. — Kao ime
ilriii/ijcm bi(kamtt. Koromaoic, Achillea millefo-
lium L. (u Istri). — Koromacic zimski, Matri-
caria charaomilla L. (u Istri). B. Sulek, im. 161.
KOEOMACINA, /. aiirjin. koromac.
ii. kao ime drugoj bilci. Koromafiina gorska,
saxifraga (Lambl). Pimpinella saxifraga L. B.
Sulek, im. 161.
b. ime seocu u Hrvatskoj u zupaniji licko-
krbauskoj. Razdijej. 30.
KOROMACiNAC, koromicinca, m. vidi: Ko-
romacinac (koromacina?), Portenschlagia ramo-
sissima ("Visiani). B. Sulek, im. 161.
KOROMACNICA, J. ime bipcnma. — isporedi
koromac.
a. Koromacuica, Ferula communis L. (u Istri).
Ii. Sulek, im. 161.
b. Koromacuice, vrst gjive (u Istri). B. §ulek,
im. 161.
1. KOliONA, /. u spomeyuku xiii vijeka kao
da znaci: gora Hi bo[e brezu(ak. — Zar je tal.
corona, kruna? Na jednu dolinicu od ke pocirie
korona, i na glavi te koroni jest jedau velik
mnol (?) i cer . . . i prek te koroni put voliki . . .
Mon. Croat. 20—21. (1275 prepis. 1546).
2. KORONA, /. mjesno ime. — Va]a da nije
ista rijec ito 1. korona. — U Vukovu rjeeniku:
uvrh Ovcara vise namastira Sretenija jedna do-
liiia zovo so ,mala Korona', a vise ove dolino
Jodan zatavanak, na kome ima i mali izvor ,ve-
lika Korona', a ispod liih zovo se ,Korun3ki do'.
l)ripovijoda se da su u stara vremena, kad su
ovi namastir naj prije htjeli graditi, bacali ,kruuu'
u nobo, da gledaju na kome ce se mjestu usta-
viti, pa ondjo da grade crkvu; i od toga ostalo
ime , Korona'.
KORONIKA, /. vidi kronika. — Viie se puta
iialazi u kniijama j/lagolskijem xvi vijeka, te ne
mozc biti Uamparska /)Ofireska._ (Slozi) korouiku
od vsake i.storije. Transit. 9. Cto se v nikoj ko-
roniki. Mirakuli. 19. Sv. Jerolim v koronikah
(govori). Korizm. 49''.
KOKOlMNCUli, m. iirkakim bijka. Kuropincul,
Scaligeria erotica (Visiani). H. §ulok, im. 161.
— Miizr biti <id till, corbozzolo, planika.
KOROSANTE, kor63anata, /. [d. tijelovo (blag-
dan). — Od lat. corpus sanctum Hi od tal. corpo
santo, svcto lijelo. — II Dubrovniku od xvin
vijeka. — Gdjeko rece i kr63ante. Na zaglavu
osmine korosanata aliti slavnoga blagdana bra-
5an6eva. I. M. Mattel 27. Blagdan korosanata
aliti Hristova tijela. 28. U ])rvi i)etak po osniinl
korosanata aliti tijela Gospodinova. 249. Bozic,
uskrs, korosante. Misli. Bl.
KOROT, m. tal. corrotto, zalost za mrtvijem,
i osohito crno odijelo Ho se u takovome slucajii
nosi. — isporedi korota. — Akc. se mijcna u
gen. pi. korota. — Od xvi vijeka it Dubrnoniku,
a izmcdii rjeinika u Mikafinu (korot, odiia crna
ipraetesta puUa') i n Vakovii (gdje je zlo zahi-
^ezcn akc.) : kirot, vide korota s dodatkom da sv
govori u Dubrovniku. Povodose Suzanu, i za
liom hodi mux lie Joakiu i siuovi i kcori i ostali
od kuie kako se ])ristqji u korotu. M. Votranic
2, 362. I premda bude negovo tijelo sa svom
casti i sa svijem korotim iikopano, od duSe sto
mu CO se prigoditi? B. Zuzeri 111. A i sveti
prorok Joel smrt inako ne izgovara, nego ko
dan vas odjeven na crnilo i na korot slijope
magle. 191.
KOROX-, vidi korut-.
KOROTA, /. vidi korot. — U nase vrijeme a
Crnoj Gori, a izmedu rjecnika u Vukovu : (u
Crnoj Gori) zalost za mrtvim ,die trauor' ,luctus'
s primjcrom: U koroti smo. cf. zalost. — Vas
grad u korotu stavio za smrt svoje jubaznice.
Nar. prip. vuk.- 261. U Lustici za korotu posju
zenu odmah kad joj muz umre u pasu za stokom
za jednu godinu. Vuk, ziv. 197.
KOROTAJ, m. prezime. — U nase vrijeme u
Hrvatskoj. Schem. zagr. 1875. 207.
KOROTAN, k6rotna, adj. koji pripada korota.
Korotnijem ruhom od Bozijo nemilosti prikriveu.
V. Andrijasevic, prav. 48. U ha|inah korotnijoh.
B. Zuzeri 302.
KOROTNIK, m. ce\ade kojc jc u korotu. — If
Dubrovniku od xviii vijeka. Ako razgledamo
korotnike, kad dva i dva izlaze zajodno iz kuce . . .
B. Zuzeri 212. — I ce\ade koje polazi svojtc
inrtvoga radi saza^ena. Iza toga nastoje, iz kuco,
sto prije mogu, iztiskat ga (mrtvoga), da ne smrdi,
da cejad ne stra§i; posjedi za koji dan, korotnici,
paka svak na svoje posle. B. Zuzeri 252.
KOROTOVAlSfE, n. djelo kojijem se korotujc.
— U Vukovu rjeeniku.
KOROTOVATI, korotujGm, impf. zaliti (oso-
bito noseci crno odijelo) za mrtvijem (objektom).
— Fostaje od korot. — Akc. se mijena u aor.
2 i 3 sing, korotova. — Od xviu vijeka pojugo-
zapadnijem krajevima, a izmedu rjecnika u Vu-
kovu : (po jugozapadnijem krajevima) ,trauern'
,luger6', cf. zaliti. — Kad on iz svijeta ovoga
odijeli se, tad ga vi ne korotujete. B. Zuzeri 161.
Rimski Kraso imase u svom ribnaku jednu mu-
rinu veoma lijepu koju, kad mu je sopisala, plako
je i u crnu obuoen htio je je korotovat. smijeto
se na ovo djetinsko zaludjeiie, i smijali bisto so
vele voie, kad bi se bilo dogodilo da on isti ne
bi paka bio ni svoga oca iii svoju djecu porao-
renu korotovo. 316. Korotuj ga i mlado i staro.
Nar. pjes. vuk. 5, 53. Zena muza korotuje toliko
koliko vri zemlana piiiata kad se s ogiia digne.
(U Boci). Nar. posl. vuk. 80. Mu2 zenu koro-
tuje od doma do groba, pa od groba do doma.
KOKOTOVATI 3
184. §to ue korotova siuovca. V. Vr6evi6, niz.
59. Da sa za godinu u ci-niUi ne korotuje. V.
Bof^isic, zborn. 139.
1. KOROV, III. travurina, mag. koro, badrlica.
— (>d XVI 11 vijeka, a izmedu rjecnika a Vukoim
{,(las unkraut' ,herba inutills'). Svakojakog ne-
potrebnog korova. I). Obradovic, basn. 103. Da
mil korov na ogiiistu narasti. sav. 7. Sokaci
.s travurinora, .s koprivama i s korovoin pokriveni.
A. Tomikovid, gov. 285. Nema ga ni od ko-
rova. (Kad koga ne mogu da nadu. ,Ni od ko-
rova', kao pseto kad so vabi, pa izide otkud iz
korova). Nar. posl. vuk. 202. Zasto jo ovdje
I'liva zarasla u korov. Vuk, pism. 73. S korovom
(iiaj obilnijim zojem bar u mojoj basti) . . . M. D.
Milicevic, zim. veo. 330. Kad preko leta zapece
susa, onda se kojo musko obuoe u zeiisko haline
i jos se nakiti korovom i drugom travom. ziv.
srb. 2, 1-4. Dokle se i ou u giistoiuo korovu nije
izgubio. Srp. zora. god. 1, sv. 6, str. 127.
2. KOROV, III. iine mjestu w Srbiji u okrutjii,
iiihackom. — 3Iozc biti ista rijec Ho 1. korov.
Niva u Korovu. Sr. uov. 186(5. 30G.
KOROVAJTA, /. vigilos nocturui, vidi patrola,
oplioda. — iVa/iici II jednoin priiiijeru pisca Dii-
hroveanina xvu vijeka, gdje je jainaino ovako
znaieiie. — I'o svoj prilici od srlat. corvata (franc.
corv(5o), tlaka, robija. Barabanti i oafi grijese
smrtno . . . ako, kada idu s korovajtom u noci,
Sine tresku i skandao navlas za vadit mjedi. I.
Drzio 307.
KOROVI, m. pi. mjesno ime, ispuredi 2. korov.
ii. selo u Bosni u (ikrugu banoluikom. Statist.
bosu. 39.
b. iiijesto u Srbiji u okrugu va(etvk(im. Niva
u Korovima. Sr. nov. 1866. 475.
KOROV^iE, n. coll. 1. korov. — U jediwga
pistM naseya uremcna. I tko izda u nevo}! druga,
u domu mu codo no plakalo, no korovje radalo
mu true. O.svetn. 1, 51. A Lukova podvornica
oriia, po lioj klije true i korovje. 2, 29.
KORP.\, /. kotarica. — Od nem. korb. — Od
xviii vijeka, a izmcdii rjeinika u Bjelosljencevu
(v. koSara) gdje se iiaj prije iiahodi, u Stulicevii
(is lijelostjencevu), ii Viikovii (vide kotarica s do-
datkom da se govori u vojvodstou po varosima).
Sluge tovarahu na kola sanducice, velike torbe
i korpe od sumskog sibja. Sr. zora, god. 1, sv.
2, str. 26.
KORPICA, /. dem. korjia. — U nase vrijeme.
II korpici za rucui rad. Bos. vila. 1886. 82.
KORPORACIJA, /. nem. corporation, drusloo,
zbor. — U pisaca iiasega vremena. Ako su i
privatne osobe ili korjioracijo vec od prije. Zbirka
zak. 1, 239. Ter redene zakonodavne korpora-
cije dadu privojene. 1871. 266.
KORPORA'J, korporala, m. lat. i tal. corpo-
rale, oidi tjelesnik, prostirka. — Od xvi vijeka.
S korporali cistimi. Nared. modr. ark. 2, 86.
Purifikaturi i korporali. 87. Korporali zlame-
nuju platno u koje zavitie tijelo Isusovo kada ga
stavise u grob. M. Divkovic, nauk. 161*. Vrh
korporala, telesiiika Ii, postavivsi ga (tijelo (io-
spodinovo), odkrije ga. B. Ka§ic, rit. 62. Pre-
dise preje za korporale. per. 127. Zapovida
(papa), da zen.ska glava nima korporalov tikati.
F. Grlavinic, cvit. 96^. (Klara) crikvi svojoj
rubce ter korporale rukami predige svojimi. 275''.
Neka misnik korporalom oci otare tvoje. 376'>.
Da korporali od platna imaju biti. 432. Savi
partikule u korporao. I. Drzio 213. Vrati svrhu
korporala tri ostije. P. Eadovcic, nac. 511. I'o-
7 KORTA, a.
kriva misnik pateim pod korporao to jest posfcav.
I. Ancic, svit. 136. Postavi sakramonat na kor-
porale. 223. Hocemo da se shrani u pisidu, po-
krivenu s pokrovom, ali s velom od svilo, po-
stavlenu vise korporala. M. Bijaukovic 36. Kor-
porali i purifikatoriji da su cisti. 46. Neka se
sluze svetorn pratezju cistom, navlastito purifi-
katorijera, i paletom, i korporalom. 108. Kor-
poral va)a da je od lanena beza. A. Bacic 3.58.
Kakviiu so ne stide sluziti korporalom. F. Lastri6,
od' 6. Korporal iliti prostirka. A. Kanizlic, bo-
gojubn. 64. Pokrive case koji se ,pal6' zovu, i
tilesnike, to jest korjiorale, prati. I. Volikanovic,
uput. 3, 182. Korporale, plike i cisiiake, oliti
purifikaturo, prati. M. Dobretic 275. Na korpo-
rala oliti tilesniku. 348.
KORPilUAO, korpurala, m. vidi korporao. —
XV vijeka. Misalic, korijurali, naglavnik i pro-
oaja. Mon. croat. 112. (1473).
KORSEM, adv. vidi toboze, tokorso. — U nasc
vrijeme, a izmedu rjecnika ii Vukovii (vidn to-
korso). Korsem da se kola no preturo. lios. vila.
1889. 18.
KOUSIKA, /. Corsica, ostruo blizii Italije. —
Od XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Mika(ina.
Otoko Sardinije i Korsike. S. Budinic, ispr. 133.
KOKSOL, vidi korsol.
KORSATI DIO, III. ime mjestu a Srbiji u okrugu
knezevaikom. Niva na Korsati Del. Sr. nov. 1868.
267.
KORSIK, III. ^ ime mjestu u Srbiji u okrugu
biogradskoin. Niva u Korsiku. Sr. uov. 1863.
5.82.
KORSoL, III. vidi kor§ov. — U Bjelosljencevu
rjecniku: korsol, u kojem se na stol vino nosi
,cy.T.tus'. V. vrc i ostala. — Ima u Stulicevu:
korsol ,urceus' .< dodatkoin da je uzeto iz Hub-
delic.eva, i korzol, v. vrc, ali je jedno i driigo
saina rijec. korsol ito je Stulli zlo prepisao.
KORSOLI6, m. dem. korsol. — U Bjelosljen-
cevu rjecniku: ,urc6olus'. V. vrcek.
KORSOV, kors6va, m. vidi krcag. — isporedi
korsol. — Od mag. kors6. — Akc. kaki je u gen.
sing, taki je u ostalijem padezima, osim noiii. i
ace. sing., i voc: korsove, korsovi, (gen. i)l. kor-
s6va). — Od xviii vijeka po sjevernijem krajc-
vima, a izmedu rjecnika u Vukovu (vide krcag
s dodatkom da se govori u vojvodstvu). Natoco
mi [lo pun korsov vina. M. A. Rejkovic, sat.
D3'i. Vrc, slavon. bukara, korsov, merica. A. T.
Blagojevic, khiu. 37. Tako se i jedan korsovar
u svorau zanatu vlada, jere korsovo, kako kojo
hoce, onako nacina. D. Rapic 108. Korsove su
porazbili. .Tacke. 137. Korsov (,plutzer'). Zbornik
zak. 1853. 1060.
KORSOVAR, korsovdra, in. coojek koji po svome
zanatu gradi korsove. — Na jednom mje.'itu xvin
vijeka. Tako se i jedan korsovar u svomu za-
natu vlada, jere korsove, kako kojo hoce, onako
nacina. D. Rapic 108.
KORTA, /. tal. corte, dvor (vidi dvor, a i b);
ima dva znacena. — Akc. se mijena u grii. pi.
korata.
a. prvo injesto (doornica, soba, prohodisle ild.)
u koje se stupa, kad se ulazi kroz vrata u kuca.
— Ovako je znacene u Dubrovniku od xvi vijeka.
Da kuda prohodi? Korta se zatvora. N. Na)os-
kovic 1, 277. ,1a kortu zaklapam. 1, 279. Korta
so otvori. 1, 284. Maska je n korti. (Z). Masku
u korti pruoem ziri. (Z). Poslov. dauic. ovako je
i snd u Dubrovniku. , Vrata od korte ; kjuc od
KOKTA, n.
KORUNATI
koito (od knee), (ilviiri koitu'. ild. Ivorla prouia
koiLi (kill) /Kislupiai, kad se dnujc vjen&i od Je-
UiKiko plemenita roda). P. Budmani.
I». vidi (Ivor, b. — Od xvu oijeka. Palaci i
korto oil krajova iiuaju bit skule od svake kre-
posti. I. i)v/,ii. 2()7. Todau u korti dvorefe onoga
svoffa fiospodara . . . J. Baiiovao, pred. 58. Kad
jo dosla u kortu c-arovii, sva joj se je poklonila
korta. Nar. pjos. istr. 1, 11. I'ok jo moja (ca-
re.vii) korta sasifi-adeua ... 1, 11. Ona ide u pa-
siiiii kortu. 1, 59.
KOItTE.IAN, m. prezime. — Moie hiti od tal.
oorlo^iano, dvoranin. — xiii vijeka. Mikula Kor-
tojaii. Men. croat. 317. (1230).
KOKTESiCA, /. imo Hvadi. Vinioa kod Va-
liizditia. D. Hire.
KOKTINA, /. tal. cortina, zavjes. — Od xvi
oijeka. Dode kada spahu, i kortinu bjese svu
razdro. Zborn. 59''. Koprona i kortina od templa
razdira so. I. Driic 105. Odkrijem kortinu i
pokrovao ... V. Andrijasovic, prav. 29. Zapo-
vida s ])ritnom, da se digue ono pismo, zasto 6u
podorati (veli) na komade ove kortine. D. Hapic
iJl. Nut opet kortinu iliti zastor navuoimo. 220.
KOKTOVKJ, m. prezime. — xvi vijeka. Filip
Kortovic. Mon. croat. 323. (1550).
IvUKTUZA, /. ime bi(ci (talijanska rijec). Kor-
tuza, curtusa (u .siiiskoin rukopisu), Cortusa Mat-
Ihioli L. B. Sulek, im. 161.
KOEUBANE, w. djelo kojijem se koruha. — U
Vukovu rjecniku.
KOEUBATI, koriibam, impf. u Vukovu rjec-
niku: juStiti kukuruz ,ausl6seu (den kukuruz)'
jSolvo cortice'. of. komiti, suzbati s dodatkom da
SB yovori po jugozapadnijem krajevima. — Akc.
se mijena u praes. 1 i 2 pi. : korubdmo, koru-
bate, u aor. 2 i 3 sing, koruba, « 2>irt. praet.
act. kijrubao, korubala, u part, praet. pass, ko-
ruban. — Maze hiti srodno s 1. kora.
KOEUBINA,,/. ime mjestu u Srhiji u okrugu
knezevackom. Niva u Korubini. Sr. nov. 1872. 18.
1. KOKUQA, /. vidi: Koruge se prave od dr-
veta poput gobeje, i mecu se oko mlina, da brasno
lie odlazi okolo na okolo u rasap ili okoUs. u
Lid. J. Bogdanovic. Kad se od pefiene ili ku-
hane ,crne bundeve' iiojede salo, onda ono §to
ostane zove se ,koruga'. djeca se igraju nome,
11. pr. vezu kanap za I'lu pa je vuku kao kola.
u Srijemu. M. Medic.
2. KORUGA, vidi korugva.
KORUGVA, /. vidi horugva. — Od xv do xviii
vijeka, a izmedti rjecnika u Stuliievu (gdje je zlo
tumaceno: ,navis', va^a da je Stiilli pomislio na
korab|a, s dodatkom da je uzeto iz brevijara) i
ic Danicicevu (korugbva .vexillum'}. Ukazase se
otvoreno jerb su noprijatejbje, i nacese sb ko-
rugvouib rubiti, pleniti i zeci. Spom. sr. 1, 149.
(1420). Kon liega usajena korugva (ovako je u
starome izdaim; u akademijskom je popravleno
liorugva, vidi kod horugva) cuhtase. M. Marulii
13. Kopja s korugvami. 23. Bojna se hvala
sva meni svira prikrati, moja se korugva gori
(iiioiu obrati. D. Rai'iina 130". Korugva im (ko-
nikom) muoz razlika vrhu kopja trepti uvitih
(gen. pi. korugva mozehiti stoji w ovom obliku
samo radi stiha; dodati treha, da je u jednom
rukojnsu koruga, a u drugijem koruna, pisano
korugna, jamacno jer su prepisaoci pomije^ali n
.s' u = v). I. Grundulid 42.5. Pokle vidis korugvu
od pravde trepo6u6i. M. .forkovic 63.
1. KOKUN, m. vidi krtola, krompir. Korun,
Sobmum luborosuiu Iv. (Vujicii;). B. .Sulok, im.
llil. — il/oic hiti od nem. (u dijalektu) karunkol.
(A. Matzeiiauor).
2. KORUN, m. ime musko (titr.iko?). ,Jol' na
dvoru Korun kcso^jijay Nar. pjes. stojad. 2, 5."
1. KORUNA, /. kruna; vijenac. — Akc. sc
mijena u gen. pi. koruna. — Radi postaifia vidi
kruna. — Od xv vijeka, a izmedu rjeinika ii
Bjelostjenievu (koruna, kruna .corona, stophanus'),
rt .Tambresicevu (, corona'), u Voltigijinu (v. kruna),
u Vukovu (vide kruna .s primjerom iz narodm;
pjesme : Na glavi joj kruna i koruna), u Dani-
iiievu (, corona'). Koji mi posluXi svetoj korun i
re6onoga krajevstva nasoga ugarskoga. Mon. sorb.
494. (1165). Koruna jedna srobnia u 13 po6»
s kamonbjemi. s koutrafatijomb. 49.S. (1460). Svi-
jaSe ot cvetja korunu. Pril. jag. ark. 9. 122.
(1468). Opasao ih je korunom od pravdn. N.
Ranina 170'>. ecclesiast. 4-5, 9. No atavi koruno
od pravde. 178*. paul. 2tim. 4, 8. Pravedni uzeti
6e ]ira|evstvo od Ijeposti i korunu vi^oku od ruko
Bozije. 210b. sap. 5, 17. Sveta koruno. Zborn.
43:i. Imati od dobitja korunu. 75|>. Moci cos
primiti andeosku korunu. 124*. Sto Ii ti na
glavu stavise od drace korunu krvavu? N. Na-
}o§kovic 1, 110. Svila bih sad bogu korunu od
cvitja. 1, 203. Sto hoce tej roci korune boz
broja o dubju visoci? 1, 317. Ter ti se ja kunu,
kom si se I'odio, izvi-snu korunu da t' svila jos
Klio ... 1, 327. Krajica je tuj poznana u ko-
runi pozlaoeni. I. Gundulic 91. Bi okrunen ko-
runom muconika. F. Glavinic, cvit. 96". Zaradi
korune ugrsko. P. Vitezovic, kron. 124. Noga
zeleznom korunom korunise. 162. Hocu 1' caru
ugrabit korunu ? Nar. pjes. vuk. 2, 82. Pa ugrabi
od zlata korunu. 2, 83. Parta moja parta, ti
lipa koruna ! Jacko. 32.
2. KORUNA, /. mjesto gdje se volovi kod urana
okrecu. — 3Ioze biti ista rijec sto 1. koruna. —
U nase vrijeme u Istri. Koriina ,agri extromi
ea pai'S, qua boves in arando revertuntur'. D.
Neraanic, cak. kroat. stud, iftsg. 39.
3. KORUNA, /. Aekakva zmija. — Mozt: biti
da je ista rijec sto 1. koruna, jer narod misli da
u nekijeh zmija ima krunica na^glavi. — U na-
rodnoj pjesmi na.hga vremena. Sta Ii so boli u
mora? ili je pena od mora, ili je riba moruiia,
ili je zmija koruna? Nar. pjes. vil. 1863. 375.
4. KORUNA, /. ime rijeci, jamacno se misli
na Koranu. — U narodnijem pjesmanm nasega
vremena, a izmedu rjecnika u Vukovu (,namo
eines fiusses' ,nomen fluvii' s primjerom iz na-
rodne pjesme : Da pocuva eardak na Koruni da
ne prode od Karlovca bane). A poloco pojoin
kotai"skijem, lako 6era i stize ga brzo, sustizo ga
na vodu Korunu. Pjev. crn. 110b.
5. KORUNA, /. ime zensko. — Prijc nasega
vremena. S. Novakovic, pom. 71.
6. KORUNA, m. ime musko. — isporedi 2.
Korun. — U narodnoj pjesmi istarskoj nasega
vremena. Ne hodi mi za gorom po vodu, za
gorom je Korima vojvoda, nis ne dila nog robi
divojke. Nar. pjes. istr. 1, 00.
KORUNATI, korunam, impf. sortis rodimiio,
vijencima kititi, ovjencavati. — Vn(a da nije po-
stalo uprav od koruna neyo od okorunati. — U
di>a pisca Dubrovcanina xvu vijeka (u metafu-
riikom ili prenesenom smislu). Od masline ko
mladice, oko tebo djeca stat ce, i veselo od I'lih
lice tvu trpezu korunat ce. I. Akvilini 85. psal.
127, 3. (Neprijate^ pak(eni) na to naj ve6e ua-
stpji, da ti 6iui na ispovijesti grijehe velike rije-
KORUNATI
KOPJITAN
6ima korunati i za raals ih jiriproilavati. V. An-
di'ijasevic, put. 53.
KOKUNIOA, /. dcm. koruua. — Od xv oijcka.
it. u praoom sinislu. — Izmedu rjecnika u
Bjelostjencevu (koruuica, krutiica ,coroUa') i u
DaHicicevii (, corolla'). Klobukb jedaiib civona
jjrimiza .sa biseriomb i sa jeilnijemb vi'naccem
(odb bisera i sa prstenkuimb rubinicomb i sb ko-
niiiiciomb. Mon. sorb. 498. (14H6).
1). ooako se zovc neki hroj mulitava (ocenma,
zdravijch marija) stu se u nekam redu, (/onore
hrujeci ih po bfojeiiicama, kralijesii. — obo je po
(ii)lat. i tal. corona i tal. ikiii. coronciiia. —
isporedi krmiica.
a) naj cesce znaii sto i rozarij, rozario,
idi moie znaciti i neke drioje nize molitava. —
Izmedu rjecnika u Bjelostjenceeu (koruuica, 6islo
(1. Marije, brojenice ,corona B. V. M., rosa-
rium'). Tko buds ispuniti reksi svu koliku ko-
ruiiiou rozarija ... A. Gucetic, roz. mar. 49.
Dostoj se primiti ovu korunicu svetoga rozarija.
I. A. Nenadic, nauk. 245. — V(i}a da je isto zna-
eeiie i u ooijem primjerima: Blazenici se pripo-
rufiujem, korunicu govorim. M. L)rzi6 134. Tebi
hvala, (Marija), korunicu vece da t' pojem za-
vjetujem se. '28'j. Molitve ine, kakono korunica,
saltir ... B. Kasic, zrc. 53. Itijeti cu poslije
korunicu, pokajacu se. M. Orbin 4G. O djevice
prisveta, ti znas ... da sam ti svaki dan govorio
korunicu. I. Drzic 93. Upisani smo u rozario,
u korunicu. B. Zuzeri 206. ilolis Gospi koru-
nicu. 346. Korunicu Blazeue Gospe. D. Basic
252. — Obicaju se govoriti sesot i tri zdrave
marije, uvrzene sedam ooonasa, koji nacin od
molitve zovu korunicu djevice. A. Gucetic, roz.
jez. 318. — Bilo bi dobro da se nauce govoriti
jednu korunicu Gospodinovu od tridesti i tri oce-
nasa s pet zdravijeh marija. 318. lli rozario
govoreci ili korunicu Jezukrstovu. I. A. Nenadic,
nauk. 196. Poklou i preporuka korunice (ista se
zove na str. '250: krunica Gospodinova od tri-
doset i tri ocenasa, pet zdravijeh marija) pri-
svotoj i prizalostnoj majci. 2-56. — Preko mise
razlike molitve i korunice govoriti. 233.
h) sam kralijes ili brojenice. BlagosovivJi
mu kralijes aliti korunicu. A. Gucetic, roz.
mar. 24.
e) jedan insac Dabroeianin oimko zove
sKiije besjede (prcdike, propovijedi) koje je ni'kijem
iisobitijem redom drzao. Cujuci u prosastoj ko-
runici strah i pripas svetoga ,foba . . . B. Zuzeri
}0.). Jedna pripo vijes Filipa drugoga kra|a od
Spai'ie dovrsila je naj poslednu korunicu, a druga
noka pocne ovu danasnu. 105. Oce, jur je proso
mjosoc i po odkad si poceo korunice i pot si ih
viSe ovega i ouega u6inio. 150.
e. vidi kauka. — U Bjelostjencevu rjecniku :
korunica cirkvena, krunica crkovuaca, kavka , ton-
sura clericalis'.
KORUNINA, /. nekakvo stablo (Sabjar, Varaz-
dinske Toplice). B. Sulek, im. 161.
KOEUNITI, k6runim, impf. ili jif. r' vidi kru-
niti. — Postaje od koruna kao kruniti od kruna.
— Od XVII vijeka po sjeverozapadnijem kraje-
vima, a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (koru-
nim, ki'unim ,corono, redimio 1. diadoma impono
alieujus capiti'), u Jambresicevu (korunim ,co-
rono'), !< StuUcevu (v. kruniti iz Habdeliceva).
Salamona uciui koruniti na krajestvn. P. Vite-
zovic, kron. 75. Ugri Vladislava koruiiiso. 119.
Nega zoleznom korunom korunise. 161.
KORUNOVK!, m. in-ezime. — V nnse nrijeme.
Mileta Korunovid. Rat. 92.
KORUNSKI DO, K6runskoga Dola, m. mjesno
iinc, vidi kod Korona. ^ U Vukovu rjexniku: cf.
Korona.
KORUNA, vidi kod korugva.
KORUNENE, n. djclo kojijem se koruni. — U
Bjelostjencevu rjecniku: (kajkavski) koruneiie, /
u Jambresicevu (koruneno).
KORUP, m. vidi skorup. — Ujednom primjeru
XVII vijeka. Kadno magle tira s korupa mor-
skoga. I. T. Mrnavic, ist. 481. — nije dosta po-
uzdano jcr moze biti da bi trebalo citati: s sko-
rupa. i u F. Miklosic, iiber den ursprung dor
worte von dor form aslov. trut u. trat ima : ko-
rupa morskoga -s dodatkom da se nalazi u pisca
Budiaica, ali ne znam gdje.
KORUS, m. vidi 1. kor. — U Bjelostjenievu
rje.eniku: korus, kor , chorus'. 2. korus angelski,
ali red , chorus angelorum 1. angelicus'.
1. KORUSAC, Kirusca, m. Carantanus, Garin-
thianus, covjek iz Koruske, novslov. Korosec.
— -u- stoji mj. negdasnega ij. — U Bjelostjen-
cevu rjecniku (kajkavski Korusec, vidi kod Koru-
tanac). — lu Sulekoou rjecniku: ,Ka.rnthner'. —
U jednoga pisca xvii vijeka s -o- po nslovenskom
obliku. Prisili Krai'ice i Korosce... P. Vitezovic,
kron. 62.
2. KORUSAC, Korusca, m. ime mjestu u Sr-
biji u okruqu kragujevackom. Niva u Koriiscu.
Sr. nov. 1867. 248.
KORUSATI, konisam, impf. skidati koru (s ob-
jekta). — Saino u StuUcevu rjecniku: ,docorti-
care, corticem detrahere'. — nije dosta pouzdano.
KORUSAV, adj. vidi grintav (o kosi i o crja-
detii). — U nase vrijeme u Lid. ,Odmakni so
tamo, gads korusavi !' J. Bogdanovi6.
KORUSAVAC, koriisavca, m. naziv za musko
koje je korusavije kosa. — U nase vrijeme u
Lici. ,Ma da me cojk ruzi, ne bi ni /.alio, van
onaj gadni korusavac!' .1. Bogdanovic.
KORU.SAVICA, /. korusavo zensko celade. —
U nase vrijeme u Lid. ,Trazi i uzmi pravu cum,
■sta ce ti ona koruSavica ?' J. Bogdanovic.
KORUSfilC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Milisav Koruscic iz Rujcica. M. D. Milicovir,
srb. 347.
KORUSe, /. pi. ime selu u Dalmaciji u nkrugn
■ipletskom: Report, dalm. 1872. 41.
KORUSICA, /. dem. 1. kora. — U Stulirevu
rjecniku: ,corticula'. — nepouzdano.
1. KORUSKA, /. vidi korusa. — II Stulirevu
rjecniku: v. kora. — nepouzdano.
2. KORUSKA, /. Carinthia, zemla n au.^trij-
skom cesarstvu. — Uprav je adjektiv (vidi ko-
ruski) i misli se: k. zomja. — Oblik je novoslo-
venski Koroska. po ooome je u jednoga pisca
XVII vijeka: Nimci u Krausku i Koro.sku doj-
dose. P. VitezoviA, kron. 62. — IJ Sulekovu rjec-
niku: Koruska (zem|a) ,Karnthan'.
3. KORUSKA, /. vidi KoruSkiria.
KORUSKI, adj. koji pripada Korutanciina,
Koruscima, jja i zemli (Koruskoj). — -u- stoji
mj. negdasnega ij. — Radi postana vidi kod Ko-
rutanac. — Oblik je noooslov. koroski. — U I'rj/-
tigijinu rjecniku (vidi kod korutanski); u nii<r
vrijeme u Sulekovu: ,karthneriscli'.
KORUSkINA, /. zensko cejade iz Koruske. —
U Sulekovu rjecniku : Koruska, Knruskina ,Karn-
thnerin'.
KORUTAN, /. (0 vidi 2. Koruska. — Sumo u
KORTTTAN
1. KOSA
Itjilusljcncii'U ijtciiikii: ,Uiiriiitliiii'. Korolaii (o
po nslovcnskom).
JvOKUTANA(', Korutilnca, m. oidi ICorusac.
— -u- stoji mj. I'legdaSnega t\. — Postaje od stare
rijeii Korijtb (nana joj druge. potorde nego u
mag. Koront, Koru.^ka; i\ se potvrdujc i novo-
nlonemtkijem o), Hi mozebiti iiprao od lat. Caran-
tanus, covjek iz narnda (kfltukoga) koji je zivio
n KoruHkoj. — U Bjelustjenceon rjecnikit: kaj-
kavski (s o po nsl.) Korotaiioc, KoruSoc ,Cai-in-
thus', » ii Vi)lti(jijinu : Korotanao ,Carintiano'
.Karntner'.
KORUTANSKI, adj. koji pripada Korutan-
ciiiia (vidi Koiutanac). — U Bjelostjenceoii rjci-
niku: korotanski ,cai'iijtliiacu3, ydjc iina i adv.:
koi-otanski, po korotanski ,oarinthiac6' ; i ti Vol-
tigijinu: korotaiiska i koruSka zemja ,(Jarintia'
.Kaniton'.
KORIJTINA, /. « nase vrijeme u jugoistocnoj
Srhiji, vidi radi znaiena : ,Korutina' je preileo
modu planinama; ono sto neki zovu karlica ili
basen. Re6 ,korutinu' cuo sam od }ndi u-$'uko-
viku. M. D. Milifiovic, kral. srb. 175. — Izraedu
Suvo Planine, Krusevico, Babicko-Jasunske pla-
nine i Seliftovice ona jo korutina, koja se zove
Zaplai'ie. 3. — isporedi tiir. qoru, zabran, zvje-
rinak.
KORVAN, m. vidi kaivaii. — U narodnoj
pjesmi bosanskoj nasega vremena. Kud na kor-
vau idu kirigije. Nar. pjes. petr. 2, 111.
KORVIN, m. Corvinus, latinski nadimak ngar-
skoga krala Matijasa. Erdejani, Maurovlasi, cnii
i crjeni Latini, gdi 'e vojvoda nih Unija Kor-
vin ? . . . J. Kavaniu 238b.
KORVINGRAD, m. vidi Kmvingrad.
KORZOL, vidi korsol.
1. KOS, adj. obliquus, koji prema ce.mu tako
.stoji Hi se mice da se nagible vise na jedim nego
na drugu stranu (matematicki: kad prava Unija
stoji prema drugoj tako da s jedne strane po-
staje ugao mani od pravoga, a s druge veci). —
suprolno je prav (ne u moralnom smislu). — Rijec
je praslavenska, isporedi (stslov. kosveni.), rus.
Kocort, ces. kosy, po{. kosy. — Jamaino je srodno
s 1. kosa, all ne znam, koja bi rijec bila starija
(kriv kao kosa, Hi se kosa zato ovako zove jer je
kriva?).
a. kao adjektiv maze biti da nije narodna
rijec, alt se nalazi ii pisaca nasega vremena. l^fih
obojieu Turci, u kosom povratku od §anca, kroz
inazg-ale plotunima docekaju. M. B. Milieevic,
jiom. 3, 413. a matemntici se upotreblava i za
ugao koji nije prav. Kos, arch. teob. math,
lat. , obliquus', frc, ogl. ,obliquo' ,sohief', tal.
,sghembo, sbieco'; kosa crta, mech. ,3chiefe linie',
tal. ,liuca obbliqua, sbieco' ; kos kut, ugao ,sehiefer
wiiikel', tal. ,angolo obbliquo'. B. Sulek, x-jecn.
/.nanstv. naz.
b. adv. koso. — isporedi kosimice. — Ismcdu
rjecnika u Vukovu (,schief' ,obliijue'). Koso, adv.
,schief, sohrag', tal. ,sghembo, obliquamente'. B.
Sulek, rjecn. znanstv. naz. kod kos.
2. KOS, m. Turdus merula L., neka ptica. —
isporedi kosovac, kosovica, kosovic. — Rijec je
praslavenska, isporedi stslov. kost, rus. koct,, ces.,
pof. kos. — Nepoznata postana. — U mnozini
se obicHo umece ov (oblika bez ov nijesam cuo),
te se onda mijena akc. : kosovi, kosiva, kos6viina,
kosove. — Od ovake je mnozinc postao i oblik
kosov (vidi) za jedninu. — Iztncdu rjcenika u
Vraniiievu (,koosz' ,raoriila'), u Mikajinu (kos,
kosoviiS, ptica , merula'), ii Bclimi (,merla, o
morlo, uci-ollo nolo' , morula' 483"), u Bjelo-
stjenicvu (kos, kosovic , morula'), u Voltigijinu
(,koos' ,moilo' ,amsol'), u Stulicevu (.morula'), u
Vukovu (,dio amsol' .morula'). Kos ziraijost pritio.
M. lladuic 297'>. Ne porodi . . . kos labra ni or-
lica. 1'. Knozovi6, ?.iv. 63. Svako se tu srdi, kos
6okcu6 (sic). A. KaniXliA, roz. 6. Kos zafioki^o. .">.
De kosovi sudo. (U §umi do noma nikakva suda).
Nar. posl. vuk. 7.i. Gdjo kosovi sudo, tamo noka
sudi (t. j. a gori gdje nikoga nema, jer ne zna
suditi). nijesam iuo nigda ove poslovice u ovoin
smislu, nego naj iescc u prijetni, n. p. : ,Na6i 6u
ja tobe gdjo kosovi sude', t. j. gdje nema dm-
goga suca ni svjedoka nego ja i ti. PravdonoSa.
1852, 14. Kos ili Ko3ovi6 , Turdus morula' ,die
sehwarzdrossel odor amsel'. J. Ettiuger 118.
Genus Morula Leach. Rod Kos. — Morula me-
rula (L.). Kos crni. S. Brusina, ptice hrv.-srp.
(nastavak). 37". — Stoji s nekijem pridjevima u
osobitnm smislu. ili znaei drugu vrstu: Kos 6a-
davac , Turdus iliaous'. Slovinac. 1880. .30''; ali
vidi : ,(5adavac' jo ime saraice i mlade ptice, a
no pripada, kako Vodopic misli, vrsti .Turdus
iliacus'. S. Brusina, ptice hrv.-srp. (nastavak).
37''. U rjecnicima Belinom i Stulicevu nalazi se
ime ,cadavac' sto je Vodopic pugrjesno mislio,
da ga treba prosiriti na ovu vrstu (,Turdus iliacus
L.'), dok medu tijem spada na , Merula nigra', i
tako jo zalibog doslo u akademijskom rjefiniku
ime .cadavac' za ,T. iliacus', dok su prava imona
za ovu vrstu : po Doderlein-u ,gitkavac', po Ko-
sidu , kosovic bijeli mali, kosovid crjena potkrila'
i .cike} mali'. naj boje je dakle ime sto ga je
zabi(ezio Doderlein. 40a. — kos grivasti .Mo-
rula torquata'. S. Brusina, ptice hrv.-srp. 37''.
Sulok, Vukasovic i drugi pisali su ,kos grivasti'.
38<i. — kos morski, vidi modrokos. u Mikalinu
rjecniku: kos morski, modrokos , passer solita-
rius', u Bjelostjencevu : kos morski ,pass6r soli-
tarius', modrokos. — to isto znaii u jednoga
pisca naiega vremena kos samotnik, ali jamacno
nije narodna rijec, nego je nacineno po lat. passer
solitarius '■ tal. passero solitario. Poput kosa sa-
motnika u mutnom gluharu. M. Pavlinovio, razl.
spisi. 63. — vodeni kos (Cinclus aquaticus Biss.).
K. Crnogorac, zool. 91. — Kos vodenak , Cinclus
aquaticus' ,die wasseramsel'. J. Ettinger 119.
Vodeni kos , Cinclus aquaticus'. Borci kod Daru-
vara. D. Hire. Vrti g....om kao vodeni kos. (Kad
ko nemirno sjedi ili ide). Nar. posl. vuk. 40. Mi
smo nacelno odbacili onakva imena, koja makar
da su narodna, sadrze u sebi zoolosku zabunu,
kao §to je ovdje (kod roda Cinclus) slucaj, jer
,kos vodenak' nije nikakav kos u zooloskom smi.slu.
mnogi su, istina, hrvatski i srpski pisci prihva-
tili to ime, a i liemacki se zove ,wasseramsel',
talijanski .merlo aquaiolo', rus. Bo,viHoi4 /ipc^j^-b,
po[ski ipluszc woduokos' itd. ali nam to ne smijo
smetati, jer osjem navedenoga razloga, imamo
jos i drugi, a to je, prihvativsi ime .kos vodenak',
morali bismo dosjedno upotrebiti trinomium, jer
ima vise oblika kosa vodeiiaka. s toga iemo mi
prihvatiti ime ,brlak' po predlogu prof. M. Mo-
dica (Letopis matice srpske, kii. 159, str. 1'28), i
ako je ova rije6 isto sto je i fivorak, skvrl itd.
S. Brusina, ptice hrv.-srp. 55''.
3. KOS, m. prezime. — Jamacno je ista rijec
sto 2. kos. — Od XV vijeka. Matej Kos. Statut.
kastav. (1490). 204. Kos. Schem. zagr. 1875.
204.
4. KOS, m.^ime mjestu u Srbiji u okrug u ja-
godinskom. Niva na Kosu. Sr. nov. 18(>1. 364.
1. k6.SA, /. falx fonaria, orude (kao veliki nos
1. KOSA
2. KOSA, 1,
a).
Hakriv{);ni ita dtujoj nuiiki) kojijem se Irava i xijcno
rczc (kusi). — Akc. se mijena: (mozcbiii « dat.
sing, k(')si), a ace. .ling, kosu, ti voc. sinij. koso,
u nom., ace, voc. pi. koso. — ■ liijec je prasla-
venska, isporedi stslov., ies., po^. kosa, rus. Koca.
— Postane nije dosta jasno, i.'iporcdi 1. kos i 2.
kosa. — Izmedii rjecnika u Vrancicevu (,falx'),
» Mikafina (kosa za sijeiio ,falx foeuaria, foeui-
seca jjratensis'), ii Belinu (,falc;e, stioinento iioto
da segar 1' herbe e biade' ,falx'; ,falc6 da fieno'
,falx foenaria' 300"), u lijelostjeiiceou (,falx, falx
foenaria, falx pratensis, falx foeuisoca'), ii Jam-
bresiceou (,falx'), ic VoUigijina (,faloe, tioiiaja'
jsichel'), u Stuticcvu (,falx foenaria'), a V^ukoou
(1. ,die sense' ,falx foeuaria'. — 2. curcijnska
kosa ,das abzieheisen').
a. M pravum smislii. Z luga kose nosec prid
grad ih staviJe. B. Krnarutic 30. Prisice zmiju
kosom. J. Banovac, pred. 15. J^ute kose kosci
douesose, ter po poll Tui'ke izkosiSe. And. Kacic,
razg. '284^. Sad j' udrila kosa u sijeno, kose
Turci siroke livade. Nar. pjos. vuk. 4, 51. Dok
udari kosa u sijeuo. Ogled, sr. 185. Junak ko-
som, a devojka srpom (povalise travu). Nar. pjes.
istr. '2, 3(3. Doc' ce kosa do brusa. (Mjesto ,do
brusa' govori se i ,do kamena'). Nar. posl. vuk.
|>"J. Namjerila se kosa na bru.s. 189. Zame on
kosu, grabji i vili. Nar. prip. mikul. 89.
b. II metaforickom smislu.
u) smrt se sUka s kosom kojom kosi fade.
— vrlo cesto u pisaca. Smrt nosi ostru kosu,
otpasti je s lica nosu. Pril. jag. ark. 9, 79. (1.5'20).
I kada privrlu i britku lie (smrti) kosu ugledaui
na grlu. N. Dimitrovic 48. Pravo se jur pise,
da tvoja (smrti} kosa taj sve vrhe naj vise rezat
gre na svit saj. D. Eanina 126 — 127. Smrt ne
prasta ni plemenu muskomu ui zenskomu, nego
jodnako nosi svrhu svije svoju nemilostivu kosu.
P. Posilovic, nasi. IB*. Poginuse liih djetiii ne-
smotrne smrtne od kose. ,1. Kavaiiin 120"'. Kosa
od smrti svijeh nas do cigloga poziieti 6e. B.
Zuzeri 12. Smrt bez obzira mahala jo svojom
kosom. 102. Smrt kosu nosi na ramenu. V.
Uosen VII. Sto god svrhu zemje dubi, to sve
smrtna kosa gubi. 49^'. To je smrti kosu dalo.
1741). Jednom kosom smrt poseca. J. Kajio, pouc.
1, 143. Baba crna (smrt) kosu nosi o ramenu
svome. Osvetn. 2, 173.
h) metaforiiki, o zlom jeziku. Pak neka
so (snak) drcucS cudi nenavidnif/(j dilu Judi, ne-
navidno koji zinu, da svit sruse i ukinu ; pak na
svitu kad pokose, i pram uebu kosu noso, od je-
zika kosu nose da i Boga liom pokose. V. Dosen
ItK
rj u jednom primjem takoder metaforiiki
0 snini (sto pase travu kao da ima kosa a ritje
kito da ima motiku). Sviiia nosi dvoje oruzje:
kosu i motiku. Stat. po}. ark. 5, 268.
c. mje.ra za livade, vaja da je koliko jcdan
ko.^ac maze pokositi u jedan dan. Livada oil 20
kcsa travG. S. Magazinovi6 u M. D. Milicevic,
srl>. 483. — isporedi kosac, b, a).
A. u prenesenom smislu, dva naj diila pera
na repu u pijetla, koja sa zaviniita kao kosa (ih
ho(e kao srp). u Bozjakovini. D. Hire.
c. u prenesenom smislu, nekakvo orudc a
turcijc. — vidi u Vukovti rjecniku.
f. vidi 2. kose.
2. KOSA, /. capillus, capilli, coma, dlake na
glavi (ne na lieu) u celadeta. — isporedi vlasi
{kod vlas). — Akc. je kao kod 1. kosa. — liijec
je praslavenska, isporedi stslov., po\. kosa, rits.
Koca, (i stslov. kosm'L, ces., po^. kosm, riis. KDiwa);
kao da je stiirije znacene hilo pletenica Ui vitica
(vlasna), oidi i lit. kasa (pletenica). — I'o suoj
je prilici isti korijen sto u cosati, t. j. kos. vidi
i lit. kasyti, iesati. — Tesko je kazati, jeli srodno
s 1. kosa (nakriv(eno oblige u ooe i u vitice'^
isporedi i 1. kos; Hi je korijen kos, kao lit. kasti,
znacio isproa kopati, iskopavati, pa od toga po-
stalo 1. kosa, a poslije ostalo samo preneseno
znacene: iesati? jeli kosmi. postalo nastavkom
part, praes. pass, od korijena kosV I'idi kositi).
— Nejasno je i indoevropsko postane: ima sjedne
strane snskrt. kosa (capillus), s druge snskrt. ke-
sara (naj icsie grioa) i lat. caesaries; ali ni u
jednom ni ii dritgom vokal ne odgovara slavenskom.
— S istijem znaienem kao kosa nahodi se mno-
Una koso, ali ne tako da hi se onda upotreh(a-
vala jednina kosa za jednit dlaku; tako u JJn-
brocniku ydje se govori u innozini, rijetko ce ko
kazati kosa za dlaku, a ko dobro govori reie
svagda dlaka k6sa. vidi i: Od svuda su vrhu
lica vlase od kosa raspustile. I. Guudulid 385.
samo u ovom primjeru : Udaralo u tamburu dace :
tambura mu od suvoga zlata, zice su mu kose
devojacke. Nar. pjes. vuk. 1, 451, stoji koso kao
praua mnozina (svaka je zica jedna dlaka >) ali
je i to drukcije ovdje: Kod buuara crni Ara-
pine, u ruci mu od zlata tambura i na noj jo
kosa devojacka (ne jedna dlaka). Nar. pjes. kras.
1, 119. — premda je jednina starija, mnozina se
nalazi orlo iesto i proslijeh vjekova cesie nego
jednina : naj stariji je primjer za mnozina a
Aleks. novak. 149. mnozina se ti2)otreb(aoa oso-
blto na zapada i na sjeoeru, te se nalazi sinigda
u Dahrociana (kosa u N. Na(e§kovic 1, 314), u
Dalmatinaca (gen. sing, kose, mozebiti radi slika.
H. Lucie 246 ; nom. sing. kosa. And. Kacic, kor.
139), u Slaoonaca (kosa. A. J. Knezovic 205), a
Bokeja, Crnogoraca. u Liianina Dosena ima
jedan put jednina kosa (44''), a dva puta kose
(lO'i. 35'') sto je mnozina prema kosa (coma). Jt
narodnijem pjesmama cesie je kosa nego kose,
ali se i ovo nalazi dosta cesto, i to gdjegdje, ali
rijetko, i u istoinijem pjesmama (vidi sprijeda
primjer iz Nar. pjes. vuk. 1, 451). Vuk soagda
pise kosa (kao i u rjeiniku). — U pisaca dubro-
vaikijeh i dalmatinskijeh nalaze se i oldici za
nom., ace, voc. pi. kosi, za gen. pi. k6sl, i to a
poeziji, ali ne svagda radi slika. ove su oblike
jamaino naiinili sami pisci, onako kao n. p. vil,
stril od Vila, strila, ali ih nema nigda ujednini.
(drugo je u ovom primjeru gdjeje kosi po onom
govoru isto sto kose: Kosi hin zlatno sjiravi pod
klobucici. Nar. prip. mikul. 30j. — Izmedu rjec-
nika : kosa u Vraniiievu (,coma'), u Bjelostjen-
ievu (v. percin), u Voltigijinu (,cliioma, capoUa-
tura' ,aufg6SGhlagenes haar'), u Vukonii (,di6 Uaaro'
,capilli'); — kose u Mika(inu (kose, vlasi , ca-
pillus, capillitium, caesarios, crinis'), u Belinu
(jCapellamento, capellatura, tutti i capoUi del
capo' ,capillamentum' 168^; ,zazzera, capigliora'
,coma' 783=1), u Bjelostjencevu (v. lasi), u tiluli-
ievu (,capilli, coma').
1. u pravom smislu.
a. uopie.
n) kosa. Neg ona da gubi jedan vlas
iz kose. H. Lucie 246. No znade, na glavi jel'
liegova kosa. A. J. Knezovic '205. Noj su (pla-
nini) kose i kalpaci tavno maglo i oblaci. V.
Do.sen 16a. 2a kosom joj suiica donosito. Nar.
pjes. vuk. 1, 16. Kosa joj je kita ibrisima. 1, 157.
Ko ti dade mlade voke . . . i bic kosu devojacku.-"
1, 161. A jos vo6ma zamirisa kosa, cini mi se,
mog milog Omera. 1, 258. Pa govori hozur <:vot:
,Oj ti ruzo rumena, da jo moni tvoj luiris, na
2. KOSA, 1, a, n). 8
iiilo^o bi (lospoo: Juniifima xn kalpak, (lovojkama
zii kosu'. 1, 278. Ufatito luUulu momu, lujorito
joj ko8ii a rnacoiu. 1, li'iil. Soja ilailo kosu
s ujileti^akom. 1, 130. U Bo^dana lopu soju
kazu, Sto jo lopa, kosa joj jos lopsa. 1, 5'M. I
Kori Joj kosa iiavrh glavo. 2, 18. Kosa mu je
do zera|ice crno, polu steio, poloin so pokriva.
2, 103. Lepa ti si seko ! lulada bila ! al' to, soko,
kosa pokvarila; jor si tako, seko, osodilaV 2, 418.
A vama je i kosa na glavi sva izbrojoiia. Vuk,
mat. 10, 30. Kosa ralada na grobjo junaftko .sipje
li se bulali ka' Srpkinahy I'. Petrovii, gov. vijoii. 37.
It) kose. Suzami pofte umivati iioge iVegove
i kosami od glave svoje otirati. N. Kai'iina 8.5".
luc. 7, 38. .Jakost koju iraaso u kosah. Zborn.
d-K Uzdahe ti nose tvoji druzbonici, ralade inomo
koso, a pisni kniznici. P. Hektorovii G2. Po-
zrite na lica s krvavijera kosami. N. Na|eskovic
1, 11.3. Jaoh meni! tko me ce vezati kosami,
ke moje nesre6e staviso pod kamiV 2, 109. Ako
bill bradu ostrugao, ali kose no tajo. M. Drzic
109. TecijaSe krv Bozja s glave po kosah. B.
Kasic, is. 65. ^J^di s glavora crnijeh pasa, zeno,
od zraija kijem su kose ... I. Grundulic 473. Da
mrtvu nemu od mono budu _ prahom izmrjane
kose. G. Palmotid 2, 121. Negova sva jakost
bijase mn u negovi kosa. P. Posilovic, cvijot.
138. Suze pofie prolijevati, i noge mu umivati,
i cistijaSe obadvije jiramim kosa glave svoje. I.
Akvilini 108. Na tanfiace tu lepecu, plescu im
ruke, blisAu im kose. J. Kavauin iQd^. Kako
se zgodi Absalonu komu kose zadjele se za gi-anu
hrastovu donijese poraz. I. Dordi6, salt. 208. Kad
me za kose vada§e Mauro . . . ben. 127. Kose
na glavi. A. Badid 469. Bi za kose potezan. J.
Filipovii 1, 87*. Kada se probudi, ostase mu
kose kao u jednoga staroa od 100 godina. F.
Lastric, od' 137. Noge negove kosama glave
svoje tarijaso. F. Lastric, test. ad. 37'>. Tesko
bi bilo ne kosama i ledim, kad bi je se ti do-
kapao. ned. 224. Imadijau kose prilicne kosama
zenskima. E. Pavi6, ogl. 67.5. Nosi jiamet za
kosami. (Z). Poslov. danic. Uze ga aiigeo za
kose. E. Pavic, ogl. 419. Nego ih drmaju za
usi, nego ih potezu za kose. D. Basic 320. I
ako te za kose popauem. M. A. Kejkovii, sat.
Ct11>. Za ran' nama snahu dovedite, u kosam'
joj sunce donesite. Nar. pjes. vuk. 1, 16. Za-
boravi sagbag u kosama. 1, 479. Kad je meni
snaha Vidosava savezala kose za dix-eke. 2, 112.
Kose joj (Jugoslaviji) spleo oko svoje ruke Ma-
dar. M. Pavlinovic, razg. 14.
f) kosi. Jer slavi ne obraz i kosi. S. Men-
ceti6 7. A koga ne kosi ne bi jos zauile. 24. Ne
prami od kosi. M. Drzic 5. Ne kosi zaisto take
su prigode ... D. Eaiiina 2''. Od kosi dva prama,
kora}ne dvi usti, iz kih se befs^ srama slatka
ric izusti. 46*. O usti, o kosi, o slatki pogledu,
za kime me misli u slasti sve gredu. 84*. On
se (Kupido) od mene (Venere) cesto ukrada, ter
se u vaJe krije kosi. S. Bobajevid 228. Na grobu
od zgora pram kosi lezase. I). Zlatarid 21*. Cim
lie vlazni pram od kosi tiho prsi s hlatka blaga,
iz zlata joj biser rosi. I. Gundulic 406. Kip jo
za ovijom, komu od kosi vrh pleci se vlas prostira.
428. Tac lijepe tve su kosi, Ijppse prame da ne
nosi slavna zora vrhu cela. Gr. Palmotic 2, 2.5.
Izgubide krunu s kosi. P. Kanavelic, iv. 472.
A nakitnijoh vrhu koai tropte cvatni perivoji. J.
Kavai'iin 37a. Krunu . . . svu kameiia draga
punu vrhu kosi za ures mu stavio si. I. Dordic,
salt. 60.
b. pridjevimn (i partwipimn, vidi r.) haze
se kdkva je kosa.
2 2. KOSA. 1, b, b).
tl) jiii bnji. (la) crna, mrka, tairina ild.
nciiMin nijcdniKja primjera. — hh) rusa, plava,
zuta, zlattia (zlata, zladona, pozladona) ild. Oiia
rusu kosu kunijaso: .Bog t' ubiu, moja koso rusa I'
Nar. pjos. vuk. 1, 338. A I'loj rusu kosu zapa-
lise. 2, 179. Onu vil ka mo zaplete rusijoma
kosami, niz bil vrat ke lote. N. NajeSkovift 2, 19.
Gospojo koja rae .savoza rusijomi kosami. 2, 69.
Kane mu kosami rusima svo trase. D. Raiiina
23''. Ruse kose ,capelli rossi' ,capilli rufi'. A.
d. Bolla, rjoon. 168''. Ne fiariie oci, ne ruse kosi.
M. Drzic 173. Imah ruse kosi. D. Zlatarid 39l>.
— Zlatni prami dugafekijoh plavijoh kosa. B. Zu-
zeri .52. Na tobi su inostratie plave kose. 232.
— Opuznito silom zute kose. P. Vitezovid, odil.
.5"). Zuto kose .capelli biondi' .crines flavi'. A.
(1. Bolla, rjocn. 168*. Bila je (dioica) kano pse-
nica zutih k.jsa. A. Kaui/.lid, utoc. 603. Brzo
ti mu oplote zute koso djovojacko. Nar. pjes.
bog. 137. Kamo ce mi zuto kose tvojeV Nar.
pjos. istr. 1, 10. Niz koju (koiil\it) svud zlatna
letijoso kosa I'loj. N. Naje.skovie- 1, 314. liodi
mu .sina zlatuo kose i zlatuijeh ruku. Vuk, nar.
pjes. 2, 61. A zlatne tve kose svijotlom .se sa-
tvore. N. Nafoskovid 2, 35. Svaka (oila) ima
zlatno kose. G. Palmotid 2, 16. Zlatne kose ,ca-
l)elU biondi' , crines flavi'. A. d. Bella, rjoon.
168*. Zlatno cvijotjo zlatom svito zlatnijem tropti
nad kosama. I. DorJid, uzd. 41. Rodidu ti sina
do godino zlatnih ruku i zlatnijeh kosa. Nar.
pjes. vuk. 1, 566. Krilata doeka zlatnijeh kosa
dugijeh do peta. Nar. prip. vuk. 192. Jak na
nebu zrak suncani sjaju vase zlatno kosi. S. Bo-
ba|evid 230. Nu sto demo cvilit prije u tvoj
smrti, lijepa vilo, ali zlatne prame od kosi, ali
ostalo tve Ijoposti? I. Gundulid 265-266. Grne
oci, zlatno kosi, a rumeno lice ima. 299. Cisti
zlatni pram od kosi na vjetric je tih razplela.
380. Zamjerna je Ijepos mila, suncan poglod,
zlatne kosi. (i. Palmotid 1, 33. .Jedne (nile)
podsmijoh blazni draze, zlatni drugo pram od
kosi. P. Sorkocevid 575*'. — Kad naj prija tvoje
vidih zlate koso. H. Lucid '209. A ne zlatim
pramim kosi vjetric maha. A. Sasin 183''. Ter
posjosti drugoj bude zlate kosi i ohole. S. Bo-
bajevid 231. — Bijele vile, node vam se liSoe
sjouovati, ni zladene kose prolijevati. Osvetn. 2, 3.
Kosi zlacone. F. Lukarevid 109. Uviti od zla-
denijeh svojijeh kosi. L V. Bunid, mand. 16. —
Pozladene kose i perdina. Nar. pjes. juk. 117.
(po smislu pripadnjii amo i ovi primjeri: Svjet(e
su nih kose neg zica taj zlatna. N. Na|e§kovid
1, 202. Al' ne znai, tve kosi, ke sjaju zlatom
sad . . . y H. Lucid 213. .Veruj mi do tvoje kosi
prisivati disto zlato. A. Gubranovid 147. M. Po-
legrinovid 192. Zeli zlato, bisor zeli, nu jos zeli
blago draze, zlato od kosi, biser bijoli, sred ne
usti ki se kaze. I. Gundulid 461. Ugjen oci,
zlato kosi, snijeg i koraj lice ima. P. Kana-
velic, iv. 29). — <■<:) crjena (za rida kosa nemam
primjera). Crjene kose , capelli rossi' ,capiUi rufi'.
A. d. Bella, rjedn. 168b. Imadise kose crjen-
kasto. And. Kadic, kor. 160. — tftf) sijeda, bijela.
Vo|ola bih s'jedu kosu plesti. Nar. pjes. vuk.
2, 238. Tako sijodu kosu ne plela na odino
ogi'iiste (ili ,prijeklad)! (devojacka). Nar. posl.
vuk. 310. Ki su sijedijoma kosama obujmil' zivot
moj. N. Dimitrovid 56 — 57. Sijede kose , capelli
canuti' ,cani'. A. d. Bella, rjocn. 168'>. — Bijole
kose , capelli bianchi' ,capilli albi'. 168*.
b) drukcija, n. p. kaze se da je kosa ruda.
Kose mu su zarudjeno, erne o6i, vodra slika, G.
Palmotid 1, 96. Kudo koso ,c,apolli crospi e ina-
nellati" ,capiUi crispi'. A. d. Bella, rjedn. 168''*
2. KOSA, 1, b, b).
353
2. KOSA, 1, c, d).
Njeka za pram rudi od kosi, za ruku onu ova
nosi. I. Guiidulic 401. Joster dobro nijesi oplela
tvoje zlatne rude kosi. G. Palmotid 2, 8. Nuti
prama rudijeh kosi, ke oiia plete svjet|e od zlata.
2, 426. Zlatne rude kosi. P. Kanavelic, iv. 420.
(moze biti da obao ziiaii ovdje sto i rud: Sesti
re6e : ,Kako ti ima.s oble kose r" A on odgo-
vori: ,Umjeteostvo ne stoji u kosah ma u srcu'.
Pril. jag. ark. 9, 75. (1.520).). — duga. U zene je
duga kosa, a kratka pamefc. Nar. posl. vuk. 329.
(v'ldi i : Kog' su Jube dosle sjetovale s dugom
kosom, a pamecu kratkom ? Nar. pjes. vuk. 2, 532).
Duge kose ,capelli lunghi' ,capillus promissus'.
A. d. Bella, rjecn. 168b. Bio je star, sid, velike
brade i dugih kosa. A. Kanizli6, utoc. 533. Vidi
da mu je koza tvrda, . . . kose duge. M. Zoricic,
zrc. 60. Bjezeei zanosase mu vjetar duge kose.
D. Basic 14. Svemu mi je rodu omijela : . . .
mojoj braii scasom i uzrastom, mojim sekam'
dugijem kosama. Nar. pjes. vuk. 1, 371 — 372. —
sitna. Moja sitna kosa. Nar. ijes. vuk. 1, 171.
— gusta. Kamo s glave kosa gusta? V. Dosen
44b. — vlasataC?). Oni mili zapadnik s mojima
vlasatima poigraje kosama. G. Pestalic 167. —
uskuStrata. Kose uzkustrate i rasute. B. Lea-
kovic, nauk. 247. — rastrkana. Kose rastrkane
jCapelli sparsi' ,fusi crines'. A. d. Bella, rjeftn.
168*. — Puzne kose, opuz|ive kose .capelli che
cadono' ,capilli Huentes'. 168*.
c) amo mogu pripadati i prlmjeri u ko-
jima se govori 0 home sto nosi na glavi ne svoja
kosu (vidi vlasuja). Pristavio sam tude kose, i
opleo u cklo prame. I. Gundulic 156. Na tebi
su iuostrane plave kose. B. Zuzeri 232. Lazive
kose, mrtve kose ,pellucca, capelli posticci' ,men-
titi capilli'. A. d. Bella, rjecn. 551*. Kose pri-
stavjene, lazive kose ,capelli posticci' ,coma ad-
soiticia'. 168*. Pristavjenih vrhu kosi trepte od
cvitja perivoji. I. Gundulic 221. — suprotno
prema predasnemu. Gn mi kaze da su ono I'le-
zine prirodne kose. G. Zelii 242.
c. ladne oko kose.
<(.) kosa se moze uopce gojiti, hraniti.
Tko je liojzi kosu odgojio? Bos. prijat. 1, 34.
Gojte kose, divojke! Nar. pjes. istr. 2, 162. —
Hraniti kose .portar la zazzera' ; ,comam nutrire'.
A. d. Bella, rjecn. 783-i. — slicno je i nositi. Da
ue nosite duge kose. D. Basi6 260.
h) mnogo se radi oko kose kao nakit
(naj ceice se radi oko svoje kose, ali se moze i
oko tude), n. p. moze se kosa: tiu) 6es(ati. Do
korizme nikada kosa ne is6e§|aj. F. Lastric, ned.
197. I o6e§|aj svoju rusu kosu. Nar. |)J6s. vuk.
1, 60. Sedila Kosana, te kosu cesjala. 1. 109.
Dvor pomela, kose o6e§)ala. Nar. pjes. here. vuk.
196. Da (siinaSce) ogleda svoje Usee o vrhove
Durmitora, jesu li mu obrve ubraue i zlaiene
kose ucesjane. Osvet. 2, 111. — gladiti. (Divojka)
pokraj puta zutu kosu gladi. Nar. pjes. istr. 1, 16.
— hb) plesti uopce Hi na razlicne nacine. Kose
spletene , capelli intrecciati' ,eapilli intexti'. A.
d. Bella, rjecn. 168*. Ne plet' na mac kose. Nar.
pjes. vuk. 1, 104. Ni sam suneu koso plela, nit'
mjesecu dvore mela. 1, 161. Te plete kosu siroko.
1, 359. A oplela kose na osmoro. Nar. pjes.
here. vuk. 164. — ■ Za toj splitaj zlatom kosi. N.
Pelegrinovic 183. — Prodijeliti, razdijeliti kose;
zagladiti kose u prodio ,partire i capelli per
mezzo' ,capillos distinguere'. A. d. Bella, rjecn.
168'^. — re) sviti, saviti, zaoiti, soezati, skupiti
itd. Onaj vila, ka bisernijem trakom kosi bise
lipo svila. D. Raiiina 106*. Prosuse sve kosi u
vjenfiae savite. S. Gucetic 279. Savi kosu, metnu
kaljiak na uu. Nar. pjes. vuk. 1, 594. — Kojom
V
bjeh ja Ista ne kosi zavila. D. Zlataric 64'J. —
Jedan dio zlatnijeh kosi sveza. I. V. Buni6, mand.
5. — Ti skupi kosu na rame, Nar. pjes. vuk.
1, 310. — ilii) riiditi. Zlatni pram od kosi, till
vjetric ki svudi uiz bio vrat raznosi, tudijem se
ne rudi. I. Gunduli6 145. Svilu oblafiim, cvijetak
nosim, resim lice, kose rudim. 222. Jedan dio
zlatnijeh kosi sveza, srudi. I. V. Bunii, mand.
5. Na tebi su inostrane plave kose narudjene.
B. Zuzeri 232. — Ogleda se i pak kose trudi,
s vrucim gvozdem, da zori naudi. .1. Krmpotii,
mal. 22. — ee) prahati. Kose naprabane. B.
Zuzeri 232. Jer potrusi s nime (s praskom) kose
svitle. J. Krmpotifi, mal. 23. — ff) mastiti, mr-
citi itd. Ako si mastila kose ... B. Kasic, zrc.
66. Mrci kose. J. Kavanin 11». — (/tj) pozla-
titi II ovom primjeru stoji 11 metaforickom smislii
(0 hogatom darn). Te mu Mijo fiedo okumio,
kose mu je zlatom pozlatio. Nar. pjes. juk. 609.
<•) suprotno prema znacenu kod b) (oso-
bito kod b) bh)) kaze se da se kosa rasplece, raz-
oija, prosiple, pusta (drugo je kod e)), raspuHa,
raskosava itd. Kose raspletene , capelli streceiati'
, sparsi crines'. A. d. Bella, rjecn. 168*. Stase
krajica nad onom prilikom sva placna i zalosna,
u erno obufiena, kosam razpletenim. J. Banovac,
razg. 163. Vidjele bi se mladice s kosama raz-
pletenijem. D. Basi6 174. Rasplitacu zute kose
moje. And. KaCic, razg. 36*. Rasplela sam rusu
kosu, rusu kosu do pojasa. Nar. pjes. vuk. 1, 350.
Gologlava, kose raspletene. 1, 425. — Ove duiie
i jabuke, ke sam brala o ponoiSi sama, uza me
da nije duha, ni od vitra cuti cuha, razviv kose
sve do pasa. S. Boba}evic 208 — 209. — Diviea
Marija prosuvsi kose svoje . . . M. Divkovic, bes.
389b. Pogljedah na kosi, prosute po pleci. D.
Barakovic, vil. 27. S lijevom nogom stane izu-
tom, raspasanoj u hajini, prospe kose ... I. Gun-
dulic 300. Prosuti kose ,scioglier6 o strecciare
i capelli' , crines spargere'. A. d. Bella, rjecn.
1681'. — Pusta dva prama od kosi uiz li6ca go-
ruSta. S. Mencetic 18. Rusu sam kosu pustala,
a drobni biser jirosula. Nar. pjes. vuk. 1, 309.
— Kose do zemje raspusti. Aleks. novak. 149.
— Zlatni bjese pram od kosi niz vrat razkosala.
P. Kanaveli6, dubrovn. 6. — moze amo pripa-
dati i ovaj primjer u kojemu .le govori da se
sama kosa prosipje: Kose mu se prosuSe uiz lie-
govo b'jelo celo. Nar. pjes. bog. 219. i ovaj 11
kome se ka^e da kosa pada: A za liime Sdepa-
novid-Vufie na liegcva kosmata vraufiica, pala
mu je kosa do kopita. Nar. pjes. vuk. 4, 391.
d) kosa se skracuje (nozicama) Hi se
posve snima s glave (britvom), po tome se moze
kosa : tin) strict, rezati. BivSi ostrigo plave koso.
B. Zuzeri 106. Kose ostrizene opet restu. J. Ba-
novac, pred. 13. Robje bi islo ostrizeni('/(J per-
cina i kosa. F. Lastric, test. 223*. Za pogrdu
vire krstjanske (svetome Petru) bradu obrijase,
kose oko glave ostrigose. A. Kanizlii, kam. 224.
Kad mu ostrize kose s glave. I). Basic 151. Ra-
zumivsi Job te glase zalosne, razdri svite svoje,
ostriie percin aliti kose. And. Ka6i6, kor. 57.
Kada se posvetivaju Bogu ostrizuci kose. J. Ma-
tovic 291. Striguci vlastite kose onomu koji
prima tonsuru. M. Dobretic 285. — S kosama
svoje glave odrizanima. I. VelikanoviA, prik. 75.
Za Durdem je kosu odrezala, za deverom lice izgr-
dila. Nar. pjes. vuk. 1, 217. Ko-iu reze ostarila
majka, kosu reze, pa vinograd veze. 3, 169. —
Jtli) brijati. Buduci (Sarnsun) zaspao na krilu
Dalile, 6ini mu ona obriti koso. And. Kacio, kor.
139. Jedni miju, drugi kosu briju. Nar. pjes.
vuk. 2. 254. Te se omi i kosu obrija. 3, MO.
23
2. KOSA, 1, c, d). S
Te joj rusu kosu obritvio. 3, 350. TT Ilorcogo-
vini i Xenskoj Jeoi briju kosu. Vuk, poslov. 86.
— It jednoin primjera ostiugati. (Macem) piu-
vrbhb glave udaii i vasb vrbhi. iielbma (udsijefie
i kwse z glave negwve kakw britva tostruga.
Aleks. jag. star. 3, 2(>5 (na dno strane). — i
uopie dignuti. §to 6iui britva ostraV Digne kose
i ofcisti glavu. F. Lastrii, ned. 71.
e) u suprotnom snaicnu prenui d) kale
se da se kosa pusta, p(ij)ii§to, nsttw^a itd. Mlada
sestra ne smijo pustiti koso dok se st.arija no is-
prosi. Vuk, poslov. 86. Za koga je dika kosu
popustala? Nar. pjes. vuk. 1, 630. Noka ostavja
kosu na glavi svojoj. D. Danifii, 4moJ3. 6, 5.
f) gdjeydje se kosa (uaj iesce od zalosti)
skube, trga, giili, 6iipa itd. Pofinu koso skubsti,
plakat. B. Zuzeri 377. Skube kose od velike
ialosti. D. Basi6 5. — TrgaSe kose lijepe. Zborn.
108''. Trgati kose ,svellere i capelli' (evellere
crines'. A. d. Bella, rjefiu. 716«. — Pofie plakati
kosG guleci. F. Lastric, ned. 107. Mnogo ti
tuzne bule oini koso da pogule. V. Do§en 35'>.
— Ne znade Sto ima poceti neg vlastite kose
Gupati. A. J. Knezovic 110. l^judi ih drze da se
ne grebu i ne biju, i da kose ne cupaju i no
strizu. Vuk(?), ziv. 194—195. — / drugome za
mukii i rug. Njeki (Isusu) kose i bradu skubi-
jahu i gulahu. M. Divkovic, bes. 369b.
d. ko ne pokriva obicno glavu ni izvan
ktice, kao Ho biva kod djevojaka u nekijem mje-
stima, kaze se da je (Hi da ide) pod kosom, u
kosi. 1 Ivicu pod kosom djevojku . . . Nar. pjes.
juk. 413. Dokle Scerca s majkom stoji, pod ko-
sama jezik goji; a kada se s muzem zdruzi, od
arsina jezik pruzi. (U Kotoru). Nar. posl. vuk.
65. Devojke idu u kosi, to jest ne vezu ni6im
glavu. (u Banatu). V. Bogisic, zborn. 131.
e. kosa raste, a moze i otpadati (gubiti
se itd.). Narastose mu kose. S. Margitid, fal. 40.
Kose ostrizene opet restu. J. Banovac, pred. 13.
Da mu je kosa naresla. And. Kaoic, kor. 139.
Kosu reze, kosa ojjet raste. Nar. pjes. vuk. 1, 217.
Dok joj i ne naraste kosa. Vuk, poslov. 86. —
Kose komu opadaju. J. Vladmirovic 20. Kosam
lik koje su opale. 22. — Zato jest izgubio zube
i kose. P. Macukat 20.
f. od straha Hi od kojega drugoga jakoga
duievnoga osjecaja moze se kosa kostrijesiti (Ho
se kaze na razliine nacine). isporedi jeiiti so.
Poli ga znoj, naje^e se kose, ne more ni rici pro-
govoriti. A. Kanizlic, utoc. 70. Vala da ti se
od stra kose uzdignu. M. Zoricic, osm. 21. Sad
bi mi se kose nasrsile. Nar. pjes. vuk. 5, 511.
Krenu mi se kose naopako. 5, 520.
2. M prenesenom smislu.
a. kosa, osnutak predo kada se sa suovaco
izvadi. u Liei. F. Hefele.
b. kosa, vlasi na klipu kuruze. Govede
poje kod Daruvara. D. Hire.
e. kao ime bilkama, s pridjevima i bez I'lih.
a) Kosa, Vaccinium uliginosum L. (Vu-
kasovic). B. Sulok, im. 161.
b) Kose, Cuscuta L. (Stulli, Durante).
Ko.se vrh pelina i bosioka, Cuscuta L. (Pizzelli).
B. Sulek, im. 161. i ii Stulicevu rjecniku: kose
vrhu bosioka, kose vrhu pelina , cuscuta, sorta di
pianta' ,plantaa species cujus radices arboribus
adhaorent'. — isporedi e) i f).
r) Rabina kosa, Stipa capillata L. (u
Skradinu). B. Sulek, im. 6.
tl) Kosa-ledanica, numolaria (Aquila —
Bui); Lysimaohia nummularia L. B. Sulek, im.
161.
4 3. KOSA
f) kosa pelinova, kose ))olinove, tndi b).
Kosa pelinova, Cuscnita L. (Piz/.olliV Kose poli-
novo, Cuscuta L. (Pizzelli, Kuzmic, Skurla). B.
&ul6k, im. 161. — Od xvi vijcka. KokoSiee nose
u k|unku polinove koso. M. Vetrani6 2, 272.
f) s pridjevom vilina Hi vilii'ia, vidi b).
— Izmedii rjccnika u Vukovu: viHna k6sa .tlaehs-
.seide' , Cuscuta europaea L.' Kosa vilina, Kosa
viliiia (u sinskom rnkopisu), Cuscuta europaea
L. (Vuk). Koso viliAe, Cuscuta L. (Durante). B.
Sulek, im. 161.
3. KOSA. /. dorsum raontis, vrh dagulaste gore
(koji se nakrlvluje kao 1. kosa?) i takoi'a snma
gora. — Akc. je kao kod 1. kosa (a moze Inti da
je ista rijec). — Od xiii Hi xiv vijeka, a izmedii
rjeinika u Vukovu (,einG art borge' ,montis gonus'
s primjerom: otisao uz kosu, kosom) i u Danici-
6eou (,clivus').
a. uop6e. (Meda ide) kosomt kako kami
vali . . . Mon. sorb. 73. (1275—1321). Kako viju
po kosama vuci. Nar. pjes. vuk. 4, 312. Pa
Turci dovukli topove, to jo (kitlu) ispreko Mo-
rave s jedne kose oborili. Vuk, dan. 1, 19. Na
duu jedne kose, koja se spusta s Ovcara. 1, 34.
Jelica koja so oko Cacka svrsujo kosama i brde|-
cima. 2. 30. Kao volika kosa iz kojo su mane
kosanioe otisle na stranu ,art bergkette' ,montos
continui'. Vuk, rjecn. kod bilo. Sola su prosuta
kosom planina. S. ^ubisa, prip. 5. Planina pa-
§trovska lezi kao kopana medu dvije kose bre-
gova. 29. BijaSe prekrila magla (Sitavu kosu
visokijeh planina. 90. Smutan coban po kosami
vrja. Osvetn. 1, 34. Bolan zdrava uosa preko
devet kosa. Bos. vila. 1892. 364. — U danasnijeh
pisaca znaci sto i bilo, 1. Gorska kosa, ggr.
,gebirg3kette, gebirgszug, bergkette, bergreihe',
tal. , catena di montagne'. B. Sulek, rjecn. znanstv.
naz. kod kosa.
1). kao mjesHO ime vrlo cesto, n. p. :
(i) u Bosni seoce u okrugu travniikom.
Stat. bosn. 67.
h) u Hrvatskoj samo i s pridjevima. aa) u
zupaniji Ucko-krhavskoj tri zaseoka. Kazdijej.
33. 34. 38. Pod Kosom, zaselak. 31. — bh) u
zupaniji modrusko-rijeckoj : selo.Q2; zaselak. 46;
Mala Kosa, selo. 59 ; Policka Kosa, zaselak. 62. —
fc) u zupaniji zagrebackoj MaleSova Kosa, za-
selak. 66.
c) mjesta u. Srhiji. (id) smna u okrugu
biogradskom. I^. Stojanovic. — bb) mjesto u
okrugu jagodinskom. Niva na Kosi. Sr. nov.
1874. 420. — rr) u okrugu kragujevackom. Niva
u Kosi. 1864. 88. — ifif) u okrugu smedercvskom.
Niva u mestu Kosi. 1875. 619. — er) u okrugu
uzickom. Livada u Kosi. 1872. 53. — f'fj u
okrugu valevskom. Niva u Kosi. 1861. 363.
Niva za Kosom. 1866. 11. — iff/) Bukova Kosa.
u okrugu uziikom. Zabran u Bukovoj Kosi.
1875. 174. — hli) Radina, Ravna, Rodna Kosa,
u okrugu kragujevackom. Livada u Radinoj Kosi.
Sr. nov. 1875. 1087. l^Jiva u Ravnoj Kosi. 1875.
415. Livada u Rodnoj Kosi. 1875. 891. — , ii)
Stojimii-ova Kosa, u okrugu kragujevaikom. Niva
pod Stojimirovom Kosom. 1875. 869. — hh) Svap-
ska Kosa, u okrugu kragujevackom. Livada u
Svapskoj Kosi. 1869. 243. — //; Tanka Kosa, «
okrugu jagodinskom. liiva u Tankoj Kosi. 1875.
1425. — iiliii) Kosa Tresiievioka, u okrugu rud-
nickom. Niva u Kosi Tresiievickoj. 1869. 328.
— nn) Velika Kosa, u okrugu kragujeuackom.
Isfiva u Velikoj Kosi. 1872. .596. — oo) Vuciceva
Kosa, u okrugu kragujevaikom. Livada u Vuci-
ievoj Kosi. 1869. 24.3.
4. KOSA
355
1. KOSAN
4. KOSA, /. tendo, tetiva (u zivinskom tijelii),
zila. — Ake. je kao kod 1. kosa. — Ne znam,
jeli ista rijeS sto 1. Hi 2. kosa. — U naie vrijeme
ti Dubrovniku. P. Rudmani.
5. KOSA, /. hi/p. Kosana. — Akc. se inijena
u voc. Koso. — 0(1 piije nasega vremena, a iz-
medu rjecnika u Vukovu (hyp. v. Kosana). Kosa.
S. Novakovii, pom. 71. Al' kakva je Kosa Siui-
|anica! . . . Sad je Kosi dvanaest godina. Nar.
pjes. vuk. 3, 147. I vjenfiaSe Kosu za Todora.
3, 167. Seko Koso, do si jutros bila? Nai-. pjes.
petr. 1, 44. Ne ostav'te Kosu u kavure. P. Pe-
trovic, gor. vijen. 72. — U jedrwj je pjesmi hfip-
Kosija. Jesam 6uo u vlaskoj Indiji Hjepu Kosu
bana od Indije; izvedi mi Kosiju Vlahii'iu. Nai-.
pjes. juk. 489.
6. KOSA, /. ime ovci. Bruvno. D. Hire.
KOSABASa, m. u kosaca conjek koji je kao
starjesina. — Slozeno ud 1. kosa i turske rijeii
basy. — U narodnoj pjesmi busanskoj naSega
vremena. Dvije stotine mladih kosioca, a pred
I'lima hitrog kosabasu. Nar. pjes. juk. 5.56.
KOSAC, k63ca, m. ionjek koji kosi (travu, sijeno,
livadu itd.J. — isporedi kosac, kosilac. — Ake.
se mijena a gen. pi. kosaca. — Moze hiti rijei
praslauenaka, isporedi riis. Koceni., ceS. kosec. —
U nasemu se jeziku jaofa od xvii vijeka, a izmedti
rjecnika u Belinu (,falciatoro' ,messor' 300''), u.
Bjelostjencevu (kajkavski kosec ,foeniseca, foeni-
sox, foenisector, falcator'), u Jambresiceuu, (kosec
,falcator'), u Voltigijinu (,faIcatore, falciatore'
jschnitter'), a Stulicei'ti (.me.ssor'), u Viikooii (.der
maher, mitder' jfoeniseca').
a. u pravom smislu. Kosac kada kosi . . .
M. JJivkovic, bes. 333*. Ni kosac ni ora6 . . .
D. Barakovic, vil. 77. Jedau od kosaca, cuvsi
gdi ve6erua zazvoui, ne ti vece kositi. .J. Ba-
novac, pripov. 139. Trava koju kosac kosom
pokosi. D. Kapic 289. Sto kosaca, dvjesta ku-
pioca. Pjev. cm. 94''. Svi se kosci rano isku-
pili. Nar. pjes. juk. 556.
b. II prenesenom smislu.
n) u Vukovu rjecniku: (u Srijemu) onoliko
livade kuliko jedan kosac za dan moze pokositi
,mahd' ,falcastrum'.
l>) plasilo. — U nase vrijeme u Stonu:
,Pobio se je s koscem'. M.. Milas.
<•) I'leki pauk. — U Vukovu rjecniku: ,eine
art insekt' ,insecti genus' [Phalangium opilio L.].
)t) neka ptica. Rallus crex. Oblaj. D. Hire.
KOSAC, kosdfia, m. vidi kosac. — Akc. kaki
je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim
nom. sing., i voc. : kosacu, kosaSi. — Od xvii
vijeka, a izmeiu rjecnika u Mika{inu (kosac od
sijona ,tagliafieno' ,foeni3eca') gdje se naj prije
nahodi, i u Vukovu (vide kosac).
a. u pravom smislu. Kosafii, zetaoci i ostali
pojski rabotnici. D. Obradovid, basn. 223. Ne-
mojte me, )udi, evo vam koSule, a pomozite mi
da ovoj trojici kosac.ima svucemo nihove. Nar.
prip. vro. 102. Sa zeteocima i kosacima. M. P. Sap-
6anin 1, 138. U livadi Vujdica mnogi su ko-
sa6i. M. D. Mili6evi6, zim. ve6. 312. Orac ide
da te izore, kopac ide da te iskopa, brisajka ide
da te izbrise, kosaC ide da te iskosi. ziv. srb.
2, 45.
I), u prenesenom smislu, neka riba. Pelecus
cultratus Agas. J. Panfiio, ribe u srb. 94.
1. KOSACA, /._ ime mjestu u Srbiji u okrugu
poiarevackom. Niva u Kosaci. Sr. nov. 1864.
482.
2. KOSACA, m. prezime. — xv tnjeka, a iz-
medu rjeinika u Danicicevu (nadimak porodici
od koje je bio i herceg Stjepan, dolazi samo dva
puta). .la Radosavb Dragisicb Kosaca dojdohb
u Dubrovnikb . . . za moj diw poklada sto uamb
(ostavi . . . gospodinb mi Sandajb. Mon. serb. 391.
(1438). Testaraenatb hercega Stepana Kosafie.
Spom. sr. 2, 124. (1465). — Po M. Orbini, regno
degli Slavi. 382, prvi hi se ovako proznao herceg
Stjepan (vidi herceg, b)) od kuce Hraniua ; ali
se po proom primjeru vidi da se tako zvao i Ra-
dosav Dragisic (jamacno jedan od sinova Dra-
gise Gqisajica sto se spomine u Mon. serb. 395)
koji vaja da je bio u rodu s Hranicima.
K(JSa6e, Kosafia, /. pi. ime seocu u Hereego-
vini. Statist, bosn. 113.
KOSACIC, m. prezime. — U Danicicevu rjec
niku: Kosa6i6b, vlastelin Durda Bal§i6a DragaSi.
Kosacicb 1373—1374. M(on. serb). 184. (Spom. sr.
2,) 27. ^ Vaja da nije u svezi s 2. Kosaca.
KOSACKI, adj. koji pripada koscima. Tako
ima i kosafika pjesma, koja nije lijepa. M. Medic.
KOSAJCIC, vidi Kosanoii.
1. KOSAJNIGA, /. pridjev livadi (jer se kosi).
— V narodnoj pjesmi nasega vremena. Ne grad'
grada, mlado mom6e, tiite gradu nema zgode,
nema zgode, nema vode, nema luke oranice, nit'
livade kosajnice, ni tvom konu napojista. A.
Ostojio. vidi i kosanica.
2. KOSAJNICA, /. vidi Kosanica, a).
1. KOSAK, koska, adj. koji se tako kosi (vidi
1. kositi). — U nase vrijeme u Lici. ,Ovo e go-
dine trava, vala Bogu, koska'. ,E, kad je livada
koska samo, a nije tvrdokosna, lako e onda'. J.
Bogdanovic.
2. KOSAK, m. orude kojim se tre ili obara
n. pr. trska. Bingnla. M. Medic.
KOSALISTE, n. buniste. — Va]a da je aug-
mentatin od kosao {vidi). — Samo u Stulicevu
rjecniku: ,sterquiUnium, cloaca'.
KOSALISTVO, n. u Stulicevu rjecniku uz ko-
saliste. — sasma nepouzdano.
KOSALNICA, vidi kosaonica.
KOSALNOSA, m. u Stulicevu rjecniku: v. br-
jogonosa. — sasma nepouzdano.
1. KOSA^J, m. vidi kosac, b. Kosal, Pelecus
cultratus Agas. J. Pancid, ribe u srb. 94. —
Kosa) ,der spitzer' ,Cyprinus idus'. G. Lazic .80.
2. KOSAJfi, m. pridjev konu. Kosa|, kon (koji se
kosi ,sabelfus3ig' kosonog, slukonog.). F. Kure-
lac, dom. ziv. 10.
KOSAMC16, m. mjesno ime. — U rukojnsu
XIV vijeka i otale u Daniiicevu rjecniku (Ko- "^ >^^,tja..i
smbciib). Na gaj Kosambciib. Mon. serb. 199. ' "^ tP-Xr '
(1381). — isporedi Kosamfii Lazi. ,'"
KOSAMCI LAZI, Hi. pi. mjesno ime u spome- /
niku XIV vijeka (pisano Kosmboi Lazi), a izmedu ,' c^,- ,
rjecnika u Danicicevu (Kosmb6i Lazi). Na Ko-
smbce Laze. Mon. serb. 92. (13.30). Medu Ko-
smbco Laze. De6. hris. 9.
1. KOSAN, k6sua, adj. koji pripada kosi (vidi
1. kosa). — Od XVIII vijeka (gotovo samo u slo-
zenom ohliku k6sni), a izmedu rjecnika u Bjelo-
stjencevu (kosni jfalcarius, ut ; falcariae cotos,
falcaria aqua etc.') gdje se naj prije nahodi, i u
Vukovu (k6sni, n. p. kov, gladilica ,senseu-' ,fal-
cis messoriae'). — U ovijein primjerima znaci
uprav: koji pripada kosenu, kosidhi. Za pridat
se kosnom srpu. A. Kalii 73. Kosni .metendus'.
D. Nemanic, cak.-kroat.. stud, iiftsg. 27.
2. KOSAN a
2. K^SAN, k6,siia, atij. koji pripada kosi Hi
kosama (vidi 2. kosa). — Samo u Stalicevit rjel-
tiiku: V. praman.
3. KOSAN, kosua, adj. o hrdii^ va((i da snaii :
strm, a isporedi i 3. kosa. — U jednom priinjeru
XVII vijoka. Ako uzlazeii jedan naprcen uzfjor
jednijem brdom veoma ostrijom i kosnijem, uzino
na sebe drugo voce brimo... M. Jiadnii llOli.
— Bice ista rijei kod inji'itnoija imena u naSe
vrijeme: Kosnogrlo u Srbiji ti okriKjwkrajinskinn.
— Polovina livado u Knsnom Grlu. Sr. nov. 1872.
428.
4. KOSAN, kosna, ad^). vidi 5. kosan.
5. KOSAN, adj. koji pripada kosanu (vidi 7.
kosan). — U Stuliceint rjeiniku: kosan, kosani
,junoinus, junceus, scirpeus'. — nepouzdano. —
U istom rjeiniku, ima sa isto znaiene i kosan,
kosni, sto je juS mane pouzdano.
6. KOSAN, kosna, m. vidi 7. kosan.
7. KOSAN, in. ime nekijem bilkama. — Izmedu
rjecnika u Stulicevu : ,ko34n, kosina', i kosan,
kosua, trava ,juncus, cyporus'. od ova doa oblika
ne znam, je.su li oba dolira, Hi koji je bo\i. Kosan,
cipero, giuueo (Ansolmo da Oanali), cyperus, jun-
cus (StuUi), 1. Juncus acutus L. (Visiaiii); 2. Jnn-
cus m.iritimus L. (Visiani) ; .S. G-ladioliis com-
munis L. (Visiani); 4. Cyperus olivaris Targion.
(Vodopic). B. Sulek, im. 161.
8. KOSAN, m. ime musko. — isporedi Kosana.
— Prije nasega vremena. Kosanb. S. Novakovic,
pom. 71.
KOSANA, /. ime iensko. — isporedi 8. Kosan.
— U nase vrijeme. a izmedu rjecnika u Vukovu
(.fraueuuame' ,nomeii femiuae'). Sedila Kosana,
te kosu ce§|ala. Nar. pjos. vuk. 1, 109.
KOSANAC, kosanoa, m. vidi 2. kos. Gregu-
revci u Srijemu. D. Hire.
KOSANCIO, m. prezime. — Ivan je Kosaniic
jedan od jiinaka u pjesmama o kosovskoj bici, i
spomine se yotovo svagda zajedno s MiloSem
Obilicem i s Milanom Toplicom. — Va^a da pre-
zime postaje od mjesnoga ime Kosajnica (vidi
Kosanica, a)), jer je u svezi s Toplicom, a vidi i :
Na desnoj strani Velike Kosanice, jedno pet ca-
sova od I'leuoga usoa u Toplicu, ima stari gradi6
koji su Arnauti zvali ,Ivan-ku!a', Turci prosto
,Kulasi', a Srbi ,Ivanova kula' ili i oni ,lvan-kula'.
M. D. Milicfivic, kraj. srb. 353. — Tri vojvode
srpske uvatio ; jedno jeste Milos od Pocerja,
drugo jeste Toplica Milane, a trede je Kosanfiic-
Ivane. Nar. pjes. vuk. 2, 245. Ako cu je napit
po |epoti, napicu je Kosancic-Ivanu. 2, 310 — 311.
— U jednoj pjesmi (i otale ii Vukovu rjecniku:
cf. Kosajnica) olilik je Kosajnic, a mjesno ime
Kosajnica. Na Toplici na vodi studeaoj, onde
bjese Toplica Milane ; a na onoj ravnoj Kosaj-
nici, onde bjese Ko3ajc.i6-Ivane. Nar. pjes. vuk.
3, 54. i u drugoj pjesmi ima ovaj oblik : Mitar
gleda Kosajcii-Ivana, Ivan glednu Toplican-Mi-
lana. Pjov. crn. 128b, ali nije dusta pouzdan,
jer malo prije toga na istoj strani u iatoj pjesmi
ima: Dmitar gleda Kosan6i6 - Ivana, Ivan gleda
Toplicu Milana. 128a.
KOSANICA, /. mjesno ime u Srbiji. a) dvije
vode: Velika i Mala Kosanica u okrugu toplic-
kom. M. D. Milidovid, kra). srb. 346—347. —
iiptrav se zove Kosaonica (vidi). — ima u na-
rodnoj pjesmi i oblik Kosajnica i otale u Vukovu
rjeiniku ydje su dodana dva stiha iz narodne
pjesmi, vidi kod Kosanfiid. — b) zemja u okrugu
sabaikom. Sr. nov. 1875. 1030.
6 I. KOSARA
k6sANH'', m. prezime (po ocii Kosanu). —
Od XIV vijeka, a izmedu rjecnika u Daniiirevu:
KosaniAb, Kamijevu je i§la ineda ,nadb Kosa-
no6a vinogradb'. M(on. sorb). li>9. S(r). I(etop).
1487. 4, 53. (1381). va|a da pisarskora grijeSkom
stoji ,-o6b' mjeato ,i6b'. — vidi jos: Iwan Kosa-
ni6. Glasnik. 2, 22G (iz rukopisa xviii vijeka).
Za, Marka Kosani6a. ii, 1, 110. (1808). Kosanii^.
Nar. pjes. vuk. 3, 583. 584 (medu prenuineran-
tima). D. Avraraovi6 253.
KOSANOV, adj. koji pripada Kosanu. — U
narodnoj pjesmi naSega vremena (Kosanov sin).
Po imenu Kosanov MiloSu. Nar. pjes. vuk. 4,
523.
KOSANOV AG, Kosanovca, m. mjesno ime.
a. gradic u Srbiji u okrugu podrinskom. M.
D. MiU(ievi6, srb. 526.
b. vrelo u Kunidu. V. Arsenijevio.
KOSANOV16, m. prezime (po oca Kosanu).
— U nase vrijeme. Sem. prav. 1878. 60. Rat.
325.
KOSANOVI6-BRDO, n. ime seocu u Urvatskoj
u lupaniji modrusko-rijeikoj. Eazdijej. 50.
KOSANAK, Kosanka, m. ime seocu u Urvatskoj
u zupaniji liiko-krbavskoj. Razdije). 37.
KOSliiriCA, /. dem. 3. kosa. — U Vukovu
rjeiniku.
1. KOSAO, kosdla, m. tal. casale, seoce, za-
selak, koliba, kucerina (moze biti rijei ne uprav
iz talijanskoga nego iz romanskoga dalmatskoga
jezika, vidi kod kelomua). — Od xvi vijeka (oso-
bito u Dubrovniku) a izmedu rjeinika u Mika-
finu (kosd, kuca razorena ,domus diruta') i u
Stulicevu (kosal, v. koso ; kosao, v. koso ; koso,
kosala ,domus diruta, domus immunditiis plena').
it. seoce. I ti si iz kogagodi kosala iz Ka-
labrije. M. Drzid 407.
b. razvajena kuca, kuiistina, vidi u rjeini-
eima.
c. od predasnega je znaiena preslo na zna-
iene : gomila u opce i u osobitom smislu (vidi
gomila, a) dd)), te po tome moze znaciti sto i
buniste. Gnilu kapulu il' u dolac il' na koso. (Z).
Narauoa izazeta na koso se mece. (Z). Poslov.
danifi .
2. KOSAO, kosla, m. vidi 2. kos. — U Stuli-
cevu rjeiniku: koso, kosla, ptica ,merula'. — ne-
pouzdano.
KOSAONICA, /. vidi Kosanica, a). — Dolazi
sa starijem ohlikom kosbUnica xiii vijeka, a poz-
nije s d,rugijem oblicima. — U Daniciievu rjei-
niku: Kosblbnica, rijeka u Toplici, Stefan je Ne-
mana sazidao crkvu bogorodici ,na usti reky
Kosblbnice'. S(tefau, sim. pam. saf). 3. Jetopisei
potvrdujuci to pi§u jedan: ,pri rSke Kosbnice'.
(Okdz. pam. §af.) 58. drugi: ,prema Kosnici'. 68.
treii: ,Kosanice'. 68. — I u naSe se doba zove
Kosaonica, vidi: (Hahn, reise von Belgrad. 23)
nastavja: ,Po svoj prilici pruzala se stara varos
do na blisko usee Kostajuice . . .' .Ta ne sumi'iam
da je Kostajnica .Kosblbnica' tim pre. sto na
Kipertovoj karti Turske (izdane od 1870) stoji
, Kosaonica' (taman ouako kako treba po danasnim
glasovnim zakouima da glasi , Kosblbnica'), ma
da Han pise , Kostajnica' kqje je posledi'ie usio i
u austr. den. kartu. S. Novakovi6, zemj. 28.
Izmedu Baiiske i reke Kosaonice. Rat. 101. Iz-
medu recioa Grabovnico i Kosaonice. 162. Reci
(Kostajnici) Kosaonici. 192.
1. KOSARA, /. u jednoga pisca Dubrovianina
XVIII rijeka, vn(a da znaci: korov. — isporedi
1. KOSARA
3r,
KOSICA, c, c).
7. kosau. Kosaiu ti liiva plodi, u iiista ti Ijeto
odhodi. I. Dordic, pjesn. 344.
2. KO.SARA, /. zensko ime. — Ovako se zove
11 Dukfaninovoj knizi (latinskoj) kit krafa Ini-
garskoga Samuila, pa odande su primili i driigi
pisci. ,Imperatori3 Samuelis filia, Cossara no-
mine'. Duk]anin 42. Od Vladmira i Kosare. J.
Kavaiiin 2.'J0». Al' mu lijepa hcer Kosara . . .
252». Cini jadan (Vladimir) da ne cuje niko,
al' to cuje Kosara divojka, lipa ierca kra|a bul-
gai'skoga. And. Ka6ic, razg. 35''.
KOSAEIC, m. prezime. — Od xviii vijeka.
Kosaric, knezovi od Hercegovine. bi od ovoga
plemena orceg Stipan, ban od sve Hercegovine
(isporedi Kosaca). pd istoga plemena izode gos-
poda Kosiri6i u Sibeniku, a imadu Kosaridi
Tui'ci u J^ubuskomu. And. Kacic, razg. 187.
kor. 4.53.
KOSAEIN, adj. koji pripada Kosari. Brat
Kosarin . . . Muz Kosarin ... J. Kavaiiin 2.54a.
KOSAST, adj. vidi kosat. — U Mika{inu
rjeinikti: kosast, s velikimi kosami ,crinitus, ca-
pillatus, acersecomes' ; u Belinu: ,chi ha capelli'
jCapillatus' IGSb ; ,zazzeruto' ,comatus' 783*;
« Bjelostjenievu: v. lasast; u Voltigijinu: ,ca-
pelluto' ,haaricht'; ii Stulicevu: ,bene comatus'.
KOSAT, adj. u kojega su duge i guste kose. —
Od -Kviii vijeka, a izmedu rjecnika a Stulicevu
(uz kosa.st) i u Vukova (,langhaarig' ,comatus').
a. 0 celadetu. u oba dva primjera znaci isto
.ito runav, riitav. Ovi kosat ne bise, komu Ja-
kov bi po3tav]eno ime. And. Kacic, kor. 26.
Esaun budu6i kosat i vas runav. 27.
b. o koiiu, (esto u pjesmama. mislim da nije
xmisao o dugijem dlakama ii opce, nego o ve-
likoj grivi. Na vranoicu koiiu kosatome. Nar.
pjes. vuk. 3, 26. I podaj mu vranca kosatoga.
3, 417. I posjede kosata gavrana. Nar. pjes.
petr. 3, 535. Lipa m' dade kosata alata. Nar.
pjes. maij. 172. Pa kosata odjahah dorata. Nar.
pjes. horm. 2, 594.
C. 0 drugom cemu. Duga kita kosata u sre-
dini mesata sama sobom kucu bije. odgonetlaj :
rep (konski ili volovski). Nar. zag. nov. 192.
KOSATI, kosem, impf. u Bjelostjenievu rjei-
iiiku: kosem, kosati ,concido, simul et miuutim
caedo'. — vidi novoslov. kosati, drobiti. — ispo-
redi i 1. i 2. kositi.
KOSATICA, /. ime vodi. — Od xvii vijeka, a
izmedu rjelnika u Vukovu (u treiem izdai'iu pu
Vukovijem bi(eSkama) : voda nedaleko manastira
Mi|e§eve, i u Danicicevu: voda kod Mileseve.
— Vi. leto 7tisustno 131 (162.3) bystb vb mona-
stiriji MileSevi velika skrbb'b: dojdii voda Ko-
satica velbmi silna i strasna. a Vuk, dan. 1,
32 — 33. Na onomo lomnu Zlatiboru, Murtenici
i na Kosatici. Nar. pjes. vuk. 4, 528.
KOSATIK, m. neka bi(ka. Kosatik, rus. Koea-
THKi. (Acorus cal.. Iris), ces. kosatec (Iris), poj.
kosatki (Acorus), kosaciec Jlris), Anthericum li-
liago L. (Alschinger). B. Sulek, im 161.
KOSAV, adj. u Stulicevu rjeiniku uz kosast.
KOSAVOIC, m.^ ime mjestu u Srbiji u okrugu
kraqujevaikom. Niva u Kosav6icu. Sr. nov. 1867.
428'.
KOSAVIN, m. ime selu u Hrimt.'<kuj n iupa-
niji modrasko-rijeckoj. Eazdije|. 47.
KOSAV.SKI POTOK, m. ime mjestu u Srbiji
u okrugu krusevaikom. Niva u Kosavskom po-
toku. Sr. nov. 1873. 87.
K(JSCA, /. dem. kost. — Uprav kostca, ali se
t ne iiije. — f/ rukopisu pisanome crkvenijem
jezikom (kosttca) u osobitom znacenju: kosiica u
voia. Finikova kostbca imatb jakoze cipu. Sre-
dovjein. lijek. jag. star. 10, 106.
KOSGI, Kosaca, m,. pi. ime seocu u Bosni u
okrugu Done Tuzle. Statist, bosn. 83.
1. KOSE, k(5sa, /. pi. vidi 2. kosa.
2. KOSE, kisa, /. pi. u jednnga pisca xviii
vijeka ime je nekakvu skupu zvijezda, moze se
pomisliti na ,Berenicinu kosu', ali va^a da je
jOrion', jer se ovaj u ieskom i u pu(skom jeziku
zove kosa i jos lesie pi. kosy, s toga sto se misli
da se na nemu vide kao tri kose (vidi 1. kosa).
Gdi prije neg svane zakosiiak problidi i svitit
se stane? kud on kose slidi? kad se prid nim
jasne kose gore dizu? A. Kanizlid, roz. 14 — 15.
KOSENICA, vidi Kosjenioa.
KOSENAVO, ». ime mjestu u Sriiiji it okrugu
uziikom. Niva u mestu Koseiiavu. Sr. nov.
1873. 1003.
KOSETIGA, /. u Bjelostjenievu rjeiniku kod
cejust. — isporedi kosijer, d.
KOSfeTINE, /. pi. augm. kose {vidi 2. kosa).
— U StuUievu rjeiniku: ,vile capiUaraentum'.
KOSI, m. pi. ime zaseoku kod /.unaca u Hr-
vatskoj uzupaniji bjelovarsko-krizevackoj. Schem.
zagr. 1875. 179.
1. KOSICA, /. dem. 1. kosa. — Akc. sc mi-
jena a gen. pi. kosica. — Od xvni vijeka, a iz-
medu rjecnika u Jambresicevu (,falcicula') gdjc
se naj prije nahodi, u Stulicevu (,falcula, falci-
oula'), u Vukovu (dim. v. kosa). ,Ova tvoja ko-
sica spretna i lagana'. ,Lagasne i spretno kosice
po Bogu brate !'. J. Bogdanovic. — I u osobitom
znaienu. Kosica, srp bez zuba. Levanska va-
ros. D. Hire.
2. KOSICA, /. dem. 2. kosa. — .ike. je kao
kod 1. kosica. — Od .xvi vijeka.
ii. uopce. — iesto « mnozini, vidi kod 2.
kosa. (f) kosica. Vrhu I'leje vedra cela vridna
ti se kruna vidi od kosice ku je splela. H. Lu-
cie 210. — b) kosice. — izmedu rjecnika u Stu-
licevu (,parvi capilli'). Niz bijelo ter grlo kosice
sve prosu. §. Mencetic 4. Zlatom oprede kosice
na glavi. 17. Jer da bi u prvi pocetak zacela
(pisan moja) od tancih obrvi, od kosic, od cela . . .
H. Luci6 206. Naj li§e prosute kad sgleda ko-
sice i suze prijute ke ronis niz lice ... N. Na-
}eskovi6 2, 3. Zlate kosice resio ti cvitkom od
ruzice. M. Driic 80. Imase izredit kosice po
celii. U. Zlataric 53*. U devojcice erne ocice,
a u junaka erne kosice. Nar. pjes. vuk. 1, 355.
b. znaci gdjegdje sto i pletenica, sto moie
hiti vrlo staro znaiene, vidi kod 3. kosa, a ispo-
redi kod c. Svakoj samo dvi kosice od pridiiih
vlas spletene. P. Zoranii 31*. Z crnih vlasi
vasih pletite kosice. Jacke. 30.
c. M prenescnom smislu; moze biti da su sva
ova znaiena prenesena sa znaiena kod b.
(>) u Vukovu rjeiniku: ona uzifiica ko-
jom je bic za drzaje privezan ,kleine schnur
mittelst welcher die peitsche an den stiel ange-
buuden wird' ,resticula souticam cum manubrio
conjungens'.
h) povezano snople zeteoci nauesu na
jedan slog u dvije linije, i to zovu ,sanijeti
snopje u kosice'; iz tijeh kosica dede se snopje
u koje ili kladan. m Lid. J. Bogdanovic.
(■J kod pletena i sivena kad se svaki put
zica provlari kroz petfu. tui) kod plrtena, nem.
2. KOSIOA, c, c).
358
KOSIJER, c, a).
anschlagmasche. it Diihrovniku. P. Budmaui. —
M>) kod siveAa, liem. kettenstich. u Bariloviiu. F.
Hofelp.
tl) 0 krtitovu due pre nokoliko godina
u ZttjCaru je bio ovaki obiCaj : Kad pop ide po
kiii^^vraa 3 vodii^om, negov dak nosi dva vlosa
vune, jedan ,bel6', a drugi ,aleue'. poSto pop
o6ita vodicu, dak odvoji po prameri i od jedno
i od druge vune, i da devojkama. na bogojav|eiio,
rano u jutru devojka ili naj mlada zana ode na
vodu te oprede one obo vuuo i belu i aleiiu, ali
tako da so vroteuo u vodi obrce, i od ta dva
kouca usu6e uzicu sarenu — .beloalenu'. od te
uzice odvoji se svakom Xouskom u ku6i .upletiiik',
te liira ko3u steze. To se kaXo: ,presti kosiou'.
M. D. Milicevid, ziv. srb.- 178—179.
e) kao ime bi\kania, kosica (cosira), pes
locuste, rampuuculus (u mletafikom rukopisu), 1.
Pliy teum spicatum L. ; 2. Ouscuta L. (Bartulovi6).
B. §ulek, im. 162.
3. KOSICA, /. mjesno ime. — Va(,a da je dem.
3. ko3a.
a. vrh u gorskom kofcaru ii Hrvatskoj.
D. Hire.
b. u Srbiji. a) planinski vis u okrugu cr-
norijeckom. M. D. Milicevi6, srb. 873. — b)
mjetto u okrugu kragujevackom. Zemja ua Ko-
sici. Sr. nov. 1873. 919. — r) mjesto u okrugu
polarevackom. Niva u Kosici. Sr. nov. 1867. 546.
4. k6sICA, /. zensko cejade sto kosi. — is-
poredi kosac. — Badi akcenta vidi 1. kosica. —
Samo u Stuliievu rjeiniku: ,quae faloe seoat'.
KOSICKI, adj. koji pripada Kosici (vidi 3.
Kosica). — U pjesmi crnogorskoj nasega vremena.
— Trehalo bi da glasi kSsifiki, ali ne znam, jeli
stamparska pogreska. A planduju brodu kosic-
kome. Nar. pjes. vuk. 4, 85.
KOSICKI, vidi kosicki.
1. k6si6, m. vidi 2. kos (uprav je demi-
nutiv, ali se u snaienu ne razlikuje od kos). —
Od xvm vijeka. Dron, ovrjuge, kosii, bene . . .
J. KavaAin 22a. Grlica kad tuzi, kad li kosic
fiduka. M. Katan6i6 40. Kosi6 je donesal kotlic,
kobac je donesal drobao, soja je donesla loja.
Nar. pjes. istr. 4, 3.
2. k6si6, m. prezime. — Va^a da je ista
rijec sto 1. kosie. — Od xv vijeka. Plemeniti
}udi po imenu Kosidi. Mon. croat. 167. (1497).
Anton Kosic. 182. (1501). Grgur Kosic. 210.
(1.521). Kosi6. Schem. diac. 1877. 64. — J M
nase vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani.
3. KOSIC, VI. mjesno ime. — Moze biti isto
sto 2. Kosic.
a. selo u Crnoj Gori (?). — V pjesmi cr-
nogorskoj nasega vremena. S nom obrnu put
sela Kosica. Ogled, sr. 468.
b. mjesto u Srbiji u okrugu smederevskom.
Zem|a pod vinogradom u Kosidu. Sr. nov. 1872.
394.
KOSICEVI6, TO. prezime. — xv vijeka. Ja-
kova Kosi6evi6a. Mon. croat. 51. (1422).
KOSIDBA, /. koSene sijena, trave. — Uprav
kositba (od kositi nastavkom ba), ali se t ispred
b mijena na d. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjef.nika u Mika\inii (kosidba, sjenokosje ,foeni-
seciiim, foenisicia, foenicularium') gdje se naj
prije nahodi, u Belinu (,raccolta di fieno' ,foe-
nisecium' 314*), u lijelostjencevu (v. kositva),
u Voltigijinu (,raccolta di fieno, falcatura' ,heu-
erndte'), u Stuliievu (,foenisicium, foenisecium'),
u Vukovu (,die mahd' .foenisectio'). ^utu kosu
na kosidbu izneSenu. V. DoSen 49''. Ua se
zem|a za kosidbu izjednaii. I. Jablanci 102. Sva
kositbi gotovi se sprava. .1. S. Rejkovid 256.
Na ietvi i kosidbi. B. Leakovi6, nauk. 302.
Vrijeme je ve6 od kosidbe. Nar. prip. bos. 1,
1 15. Po carevoj kosidbi. D. DaniSid, anios. 7, 1.
Jednoga dana besmo siSIi u Smederevo rad ko-
sidbe. M. B. Milidevid, pomenik. 2, '266.
KOSIJA, /. ime zensko. — isporcdi Kosana t
5. Kosa. — U narodnoj pjesmi bosanskoj nasega
vremena. Ve6 sam 6uo u vlaSkoj Indiji kder
Kosiju indijskoga bana. Nar. pjes. juk. 488.
KOSIJEH, kosij^ra, m. falx arborea, falx vi-
nitoria, orutte kojijem se opsijeca, hastri, obre-
zuje dncce, naj ie&ce lozje; oblik je stiian maloj
kosi s malijem drvenijem drSkom, a gvozde se
produluje sa strane drska tako da je spo{a kao
pravi ugao, a unutrasna je oHra strana nakri-
vlena ne na ugao nego je zaoh(ena. — Ace. kaki
je u gen. sing., taki je u ostalijem padezima,
osim nom. i ace. sing., i voc: kosijeru, kosijeri.
— Postaje od iste osnove Sto je u 1. kos i u 1.
kosa i u 1. kositi, ali .se ne zna od koje uprav
od one tri rijeci dolazi. — Nastavak je erb (is-
porcdi kajkavski kosor, cei. kosif, moiebiti i po].
kosior) t yrb (isporedi rus. Kocupt); prema pr-
vome glasi kosijer ujuznome govoru, prema dru-
gome kbsir u istocnome, prema jednom ili dru-
gome kdsir ti, zapadnome. — Kako je kazano, rijec
je praslavenska. — lemedu rjecnika u Belinu
(,falce da potare' ,t'alx potatoria' 300"; ,ronchetto
da potare' ,falx putatoria' 632"), u Bjelostjencevu
(koser, vinak kem se vinograd reze ,i'alx |iuta-
toria, falx sylvatica, scirpicula, sarparia fal.x,
falx arboraria, sarpa'), u Jambresiceou (koser,
vinak ,scirpicula'), u Voltigijinu (kosir ,ronca,
ronco, falce da potare' ,rebenme3ser'), u Stuli-
ievu (koser, v. kosijer iz Ilabdeliieva ; kosir, v.
kosijer; kosijer, falx, sparum'), u Vukovu: ko-
sijer [po juznom govoru] ,das rebenmesser', falx
vinitoria; kosir (po [istocnom i] zapadnom), vide
kosijer.
a. M pravom smislu. fiovjek, koji ne uzdrzi
jezika svoga, jest kako vinograd bez kosijera.
Zborn. 2l'>. Imijase ostar kosir... Udri ostrim
kosirom. Anton Dalm., nov. test. 2, 195. (apoc.
14, 17. 18). Kosijer mokar, bafiva puna {loza
obrezana bofe raia). (D). Poslov. danic. Gvozdje
od kosijera omaknu se s drzala. I. Dordid, ben.
113. Zato ili kosirom se rizu (loze). J. S. Kej-
kovid 258. Pokova im krive kosijere i dade im
lagane motike. Nar. pjes. vuk. 2, 370. Pa sobom
uzeo kosijer, da ubere malo drva. Nar. prip.
vrd. 153. Imase i on kosijer ostar. Vuk, otkr.
jov. 14, 17. Kosir je za rezane loza kao i vrtni
noz. P. Bolid, vinod. 1, 182. Okresace odvode
kosijerom. D. Danicid, isai. 18, 5. Kosir ,falx
putatoria', gen. gen. kosira. D. Nemanic, 6ak.-
kroat. stud. 46.
b. M jednom primjeru xvi vijeka kao da
znaci ostrice na oruzju. Abram: Nu podi ti,
Sara, ter iznes' mahijer moj, tuj visi odzgara o
sosi o stropnoj. Sara s mahijerom: Sto je toj
za Boga? eto ti mahijera; njesto sam neboga
sva puna nemira. Abram: Ne va|a jedan kus,
tvrdo ti 'e zavraden, dodaj to, Sare, brus, tko li
de bit pladen? kosijera brze nije, sto su nim
mestrili? tko li u u tegnut smije? Sto ga su
stetili? M. Drzid 461.
C. u inetaforickom smislu.
a) uopce. Da brezobrastvo mladeii vase
odkine kosirom od pom|iva nauka. F. Lastrid,
test. 398l>. svet. 124b.
KOSIJEE, c, b). 3
h) nahadi se u pisaca u zitacenu Sto ima
2. kosa ijod b, a). Smrtni je kosijer ruka svqja.
I. Gundiilic 540. I mnokrat joj (smrti) posta-
vimo ostri kosijer mi u ruko. P. Kanavelic, iv.
154. Kako danas da cokate vrh vas kosijer
smrti vrle. 510. Smrtni a kosir cvijet Ijeposti
(hara) ... J. Kavanin 130*. • Srart uemila k6
svakoga hoce kosit svojim kosirom. 464''. Pa
ga (smrt) zucju i cemerom davi i kosijerom oko
vrata giiavi. Osvetn. 2, 174.
(1. u prenesenom sinislu, kosti na lieu u ko-
jima su zubi, vilice, ce}ust, jamacno s toga Ho
je u donoj vilici kost slicna pravom kosijeni, all
se kaze i o gornoj vilici pa i o lieu uopie (vidi
primjere I. (rundulica i S. Rose). — Od xvii
uijeka po zapadnijem krajeoima, a izmedii rjec-
nika u Mikdfinu (kosiri od usta, zvatalice ,ma-
.\illa, mala'), u Belinu (,Diasoella, e ganasoia,
Tosso dove sono attaccati i denti' .maxilla' 464''),
II Bjelostjencevu (kod oejust), u VoUigijinu (,ma-
scella, ganascia' ,kiniibacke'), u Stidieevu (, ma-
xilla, mala'). Iz kosijera slike grube nos uez-
gromiii na kjun pada, celupine jazne trube. I.
Gundulic 474. Doiii kosir s uic zubaca Apolo-
nije. J. Kavania 315''. Kazlike im o kosiri'
brads visu strahovito. 410ii. Ako tko zamlati
te na desni kosijer. S. Kusa 74''. Nagrespanijeh
iz kosijera kosmurata brada sijeva. N. Marci 60.
— I u zivotine, n. p. u vepra. Hroce i puha
vepar divi, u kosijeru strasna zuba i krvava oka
ogaii zivi prijeti, smrtna da je poguba. I. Grun-
diilic 554. — u kona, mazye; magarea. Nemojte
se uciuiti kakono kon i mazga koji ne imaju
razuma. U oglavi i uzdi kosire ust liiovi stisni.
h. Terzic 91. psal. 31, 9. To su cuda veomi
veca, ueg' da . . . kosir (t. j. magareci, vidi jud.
15, 19 u grckom i latinskom prijeoodu) provra
vode sine. J. Kavaiiin 520='.
«. u prenesenotn smislu, Cypselus apus L.,
vidi ciopa (s toga sto joj je krilo kao goozde u
kosej; Kosir grlas, Cypselus melba. Gr. Kolom-
batovic. progr. spal. 1880. 17.
f. u prenesenom smislu, Myliobatis aijuila,
rieka riba. G. Kolombatovic. pesci. 27.
1. KOSIJERAC, kosijerca, m. dem. kosijer. —
Samo u Stulicevu rjecniku: kosijerac, mali ko-
sijer ,falcula'.
2. KOSIJERAC, Kosijerca, in. covjek iz sela
Kosjerica. 1^. Stojanovic.
KOSIJERAK, kosij^rka, m. dem. kosijer. —
Samo II Stulicevu rjeinikii uz kosijerac.
KOSIJICREV, adj. koji pripada kosijera. i5aku-
6asta nosa, kosijereva oblika. S. J^ubiSa, pric. 63.
KOSIjfcKEVO, n. mjesno ime. — Is ohlikom
Kosirevo, vidi kosijer.
a. manastir (sad u ( 'rnoj (i-ori). — <)d prije
nasega vretnena. Kosijerevo. Spom. stojan. 184.
Neka ide manastiru u Kosijerevo. Nar. prip.
vrc. 86. Kad ta sela ostavili pusta, makose se
Kosijerevu crkvi. Osveta. 3, 53. Kosijerevo, ma-
nastir u niksicskom okrugu. L. Stojanovic. —
Kosirevo (mon. Heroegovina). S. Jfovakovic,
I'om. 135.
1». Kosirevo, selo u Bosni u okrugu bano-
liiikom. Stat. bosn. 31.
KOSIJERI, Kosijtu-a, m. pi. ime pie menu i
bratstvu i selu u Crnoj (iori. Glasnik. 40, 19.
— Uprav je pi. kosijer.
KOiSIJERITI, kosijerim, iinpf. rezati kosijerom.
— U Stulicevu rjecniku: ,secar6'. — nije dosta
pouzdano.
KOSIJERITl SE, kosijerim se, impf. popri-
9 2. Kosrnii
jeko gledati ua koga. M. Ruzicid. Kosiriti se,
u odu sa uzdiguutom glavom isprseno uvijati
se. Podunavka. 1848. 58. — Postaje od kosijer
Hi od 1. kos.
KOSIJERSKO SELO, n. selo u Hrvatskoj u
zupaniji modrusko - rijeckoj. Sem. prav. 1878.
67. ■ — frovori se i Kosirsko Selo (vidi kosijer).
Razdije]. 58.
KOSIJI, adj. koji pripada kosi Hi kosama
(vidi 2. kosa). — U Stulicevu rjecniku: ,capil-
lorum, ex capillis'; kosiji pram ,unus pilus'.
KOSILAG, k6sioca, m. vidi kosac. — U nase
vrijeme, a izmedii rjecnika u Stulicevu (kosilac
i grijeskom kosioc ,foeuiseca, foenisex, foeni-
sector'). I ugleda trista kosilaca . . . Dokle trista
kosilaca uade . . . Nar. pjes. vuk. 4, 54. Kopac,
orac, kosilac ... V. Vrcevic, igro. 8.
KOSILO, n. orude za kosene. — • U jednoga
pisca nasega vremena. Zitne merice , lopate,
vile, kosila ... M. D. Milicovi6, s duu. 19.
KOSILIGA, /. zensko ce}ade sto kosi kao ko-
silac. — Samo II Stulicevu rjecniku: ,quae falce
secat'.
KOSIMICE, adv. vidi 1. kos, h. — U nase
vrijeme. .Jedan preko drugoga lezase kosimice.
V. Vrcevio, niz. 237. Kosimice udariti prak-
}acom. u Lici. V. Arsenijevic. Kosimice, tal.
.sbieco, sghembo'. B. Sulek, rjecu. znanstv. naz.
kod kos.
KOSIN, adj. koji ijripada Kosi (vidi 5. Kosa).
Hoce do6i Kosini svatovi. Nar. pjes. vuk. 3, 147.
KOSINO VOt'E, n. ime mjestu u Srbiji ii
okrugu pozarevaekom. Niva kod Kosinog voca.
Sr. nov. 1868. 93.
KOSIN, Kosina, m. mjesno ime u Hrvatskoj u
zupaniji licko - krbavskoj . Kosii'i doili i gorui.
Razdijej. 37. — Akc. kaki je u gen., taki je u
ostalijem padezima, osim nam. i ace. sing., i voc.
Kosmu. — I'omine se od xv vijeka. Grad Kosiii.
Mon. Croat. 137. (1489). Za plovana u Kosinu
doliiega sela. M. Kuhacevic 40. U Kosiii, Briii,
Sin. 40.
KOSINANIN, m. covjek iz Kosina. V. Arse-
nijevic. J. Bogdanovic. — Mnozina: Kosinani.
KOSINKINA, /. zensko ce(ade iz Kosina. J.
Bogdanovic.
KOSINSKI, adj. koji pripada selu Kosinu.
V. Arsenijevic. J. Bogdanovic. — Od xv vijeka
(i kao prezime). Juraj Kosinski. Mon. croat.
130. (1487). Staste za pastira kosinskomu stadu.
M. Kuhacevic 40.
1. KOSIR, m. mjesno ime. — Moze bill da bi
glasilo i Kosijer. — Prije nasega vremena. Ko-
sirb. S. Novakovii, pom. 135.
2. KOSIR, m. ime musko. — xvii vijeka. Ovo
razumismo po nasemii tuznu Kosiru, Stariue. 11,
97. (oko 1655). — I prezime (isporedi Kosiric).
Kosir, Siigor, Zavorovic . . . J. Kavanin 125a.
KOSIR, KOSIR-, vidi kosijer, kosijer-.
1. KOSIRIC, m. lyrezime. — Od xviii vijeka.
Knezu d. Josipu Kosiriou kanoniku stolne crkve
sibenicke i opatu svetoga Lovre u Morina. J.
Banovac, razg. i. Koji kazu da slavni prezi-
menak stari Kosarica bi promiiieno u Kosirica.
yi. Stari Kosirici, Stipan i Mijo, plemici grada
Sibenika, vitezovi u stara vrimena glasoviti, od
kolina Kosarica aliti ercega Stipana. And. Kaci6,
kor. 486. vidi i Kosaric.
2. KOSIRIC, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu,
biogradskom. Sr. nov. 1866. 200.
KOSIKICI
1. KOSITI. 1, a.
KOSlKll'l, HI. pi. mjesno ime. — I'rije uaseija
t'remena. S. Novakovi6, pom. 135. — isporedi
Kosjeri6i.
KOstRl^TAK, kosirAAka, /». zacrtnik, klin sto
se pored crtala udara (u Srbiji u okrugu bio-
gradskom). \i. Stojanovic.
1. K().si§TE, n. drzalo u kose. — Od xvm
tijekn, a izmedu rjeinika u Viikovu (,der sensen-
stiol' , manubrium falcis'). ViSe va|a da ima$ ko-
sista, brez liih kosa jer ne more niSta: kada
jedno pribijeS, na drugo sadi kosu, ne dangubo6
dugo. J. S. Be|kovi6 256. — cakavuki kosisio.
Nasadil sam kosu na novo kosiSde. Ja6ke. 85.
2. KOSIStE, n. (kajkavski kosiSce), put, kqjim
kosac stupa, kad je travu pokosio. Konoba u
Zagorju. D. Hire.
KOSITAii, kisitra, m. vidi kositer. — Po sje-
verozapadnijem krajevima od xvm vijeka, a iz-
medu rjednika u Bjelcstjen6evii {kajkavski kositer,
oiii, kalaj ,stannura, plumbum candidum, plum-
bum album, plumbum aigentarium'; kositra cvet
jplegma, flos aoris') i u Jambresicevu (kositer
,stannum'). Pak potraze zdile il' od bakra il'
kositra bile. J. S. llejkovid 291.
KOSITE^^jAN, kosite|na, adj. hoji se maze ko-
siti, koji je prispio da se kosi. — U Stulicevu
rjeiniku: ,f'alce maturus'. — slabo pouzdano.
KOSITER, m. plumbum album, stannum, ko-
vina bijela kao srebro ali sto mnoyo mane vri-
jedi, grc. xaaaCrtQos. — isporedi kositar, kalaj,
cin. — Od XV vijeka (vidi F. Miklosic, lex. pa-
laeoslov.^ kod kositeri.), a izmedu rjeinika u Vran-
cicevii (,stannum'), u Mikafinu (,stamnum, plum-
bum candidum, argentarium'), u Belinu (,stagno,
metallo noto' ,stan!mm' 705''), u Voltigijinu
(jstagno, peltro' ,zinn'), ii Stulicevu (,stannum');
u Vukovu: (xaaahtQOi) ,das zinn' ,stannum'. Od
zlata i od srebra ali od kositera Qjisano je ko-
sitra, ali je sva prilika da treba citati kositera).
Narucn. 26'>. Kako zelezo i kositer. Korizm.
241". S drzalom zaku6astiin od oista kositera
slitim. P. Zorani6 -ISa. Da se imaju sudci mani
od srebra, ako se moze, ili od kositera. B. Kasi6,
rit. 8. Olovo i kositer. I. Anci6, vrat. 159. Nikijem
lioumjercom dvostrukijem veli Bog po proroku Eze-
kijelu, da su tu6 i kositer. M. Radnic 265—266.
Da prodades kositer na misto srebra. A. Bacic
126. Zlato, srebro, kositer, mjed . . . S. Rosa 77a.
Gvozdje, zice gvozdene, kositer, maziju, olovo i
svaku vrstu rude. Ant. Kadcic 284. Od kosi-
tera oli od fiistoga midja. M. Dobretic 395. Pri-
vezavsi na svaku (kesicu) po jedan komadak
olova ili kositera. Z. Orfelin, podr. 246. Gradi
crkvu . . . od mermera i od kositera. Nar. pjesm.
horm. 2, 57. S kositerom i s olovom dolazahu
na sajme tvoje. D. Danicii, jezek. 27, 12.
KOSITERAN, k6siterna, adj. koji pripada ko-
siteru, koji je naiinen od kositera. — Od xvii
vijeka (ali vidi i kositm), a izmedu rjeinika u
Mika(inu (kositerni, od kositera ,stamn6us'), u
Belinu (,di stagno' ,stann6us' 706*), a Stulicevu
(,stann6Us'), u Vukovu (,zinnern' , stannous' s pri-
mjerom iz narodne pjesme: Sakuj uama sajku ko-
siternu). Sudove zlatne, srebrne, mjedene i ko-
siterne. M. Divkovii, bes. 556». Misnik u zlatnu
ali srebrnu samo, ali barem kositernu to jest
kalajnu kalezu nek posveiuje. I. An6i6, vrat. 210.
.ledan sud kositerni. Blago turl. 2, 93. TJ sudih
drvenih i kositernih. Ant. Kadfiic 88. Od 6a§a
drvenih i staklenih i roznih i kositernih ... I.
Velikanovid, uput. 3, 362. U velikijem kositer-
nijem Jdelama. .S. ^ubiSa, prip. 27-1. — I kod
imenti bi(kc. Kositerna trava, oquiseto (Anselmo
da f'anali), Eiiuisetum L. (Vujiftii). B. Sulek, im.
162. — isporedi kositerka, kositeniak. — Po nem.
zinnkraut.
KOSITERE, /. pi. u iwrndnoj zagoneci naiega
vremena. Kositere litere ni pe6one ni vareno
sav svijet othranile. odgonetfaj: sise. Nar. zag.
nov. 207.
KOSITERFINE, n. djelo kojijem se kositeri. —
U Belinu rjeiniku : ,3tagnamento, lo stagnaro,
il coprir di stagno' '3.581), j u Stuliievu.
KOSITERITE^,, m. iovjek koji kositeri (po
svome zanatu), vidi kalajgija (pod a), Ualajis.
— U Belinu rjeiniku: ,stagnaro' ,faber stanna-
rius' 705'), i u Stulicevu: ,stauni faber'.
KOSITERITI, k6siterim, impf. vidi kalaj isati.
— U Belinu rjeiniku: ,stagnare, coprir di stagno
la superficie de' metalli' ,stannum illinire alicui
rei' 7051"; u Voltigijinu: ,stagnare, impeltrare'
,verzinnen'; u Stulicevu: ,stanno obducere'.
KOSITERKA, /. bi(ka, vidi kositerau jjn
kraju. Kositerka, Equisetum hiemale L. (Prauns-
perger). B. Sulek, im. 162.
KOSITERNICA,/. hijka. Kositernica, Ephedra
L. (Alschinger). B. Sulek, im. 162. — isporedi
kositeran j^i'i kraju.
KOSITERNAK, m. bilka, vidi kositeran pri
kraju. Kositernak, Equisetum hiemale L. (Sa-
b|ar). B. Sulek, im. 162.
KOSITEROVIC, VI. prezime. — Pomine sc od
xvm vijeka. Kositerovic od Livna. And. Kacic,
kor. 452. U ovoj nahiji (skopajskoj) ima naj
vise begova (blagorodnih poturica) : . . . Kosite-
rovidi ... T. Kovafievic, bosu. 32 — 33.
1. KO.SITI, kosim, imp/, kosom (vidi 1. kosa)
rezati (travu, sijeno). — Akc. kaki je u praes.
taki je u impf. kosah, u aor. 2 » 3 sing, kosi,
u ger. praes. koseoi, (( part, praet. pass, kosen.
— Postaje od osnove rijeii 1. kosa nastavkom i,
— Rijei je praslavenska, isporedi stslov. i ces.
kositi, rus. KocHTb, pol- kosic. — U svijem je
rjeenicima: ii Vraniicevu ,falcare'; it Mikafinu
kositi. pokositi trrie ,erunco'; kositi sijeno ,se-
care foenum'; u Belinu .falciare, tagliar con falce'
,falc6 secare' 300*; ,pr6cidere, tagliare' ,prae-
cido' 579*; kositi trave , tagliar 1' erbe' ,herbas
resecare' 721*; u Bjelostjeuievu kosim ,falco, de-
falco, foenum, pratum seco 1. reseco, gramen
arescens falce subseco' ; u Jambresicevu kosim
.falco'; u Voltigijinu .falciare, sfalzare. tagliar
erba' ,mahen, abmahen'; u Stulicevu ,runcare,
eruncare'; kositi sijeno , foenum secare'; u Vu-
kovu .mahen^ ,meto, foenum seco'; a Danicicevu
, secare'.
1. aktivno, moze se svagda shvatiti kao pre-
lazni glagol, jer ako i nije izreien objekat, moze
.se imati u misli.
a. u pravom smislu. objekat, ako je iz-
reien, moze biti trava, sijeno itd., livada, po\e
itd.; suhjekat je iejade (kosac), a mogla bi biti
i kosa (ali toga nema u nijednom primjeru).
.Seno da kose. Mon. serb. 98. (1330). Da mu
kosi sena dtnb jedinb. Zak. dus. pam. saf.
34. Neka vsaki svoj del kosi. Mon. croat. 259.
(1556). Kosac kada kosi, kosa ni prasta ni
ostaja suhe trave zelene, ni cvijeta ni lista. M.
Divkovic, bes. 333*. Za livadu kosit boje, vecim
stablom slama'u vrhe. J. Kavanin 360*. Bija§e
mu naredio kosit trne po ravnici. I. Dordid,
ben. 11,3. Jedan covik, kosedi seno, prisi6e zmiju
kosom. J. Banovac, pred. 15. 8azva mnoge kosce,
da mu sino kose. pripov. 139. Nu slide, ne kosit,
1. KOSITI, a.
3H1
2. KOSITI, d.
kopat iiaiiceni kmeti. A. Kanizlic, roz. 76. Koji
po|e orfi, sije i kosi. M. A. Ke|kovic, sat. L3'J.
Sada sino ko.si. L5b. Nije moni ozebao vojno:
kad god kosi, rukavice nosi. Nar. pjes. vuk. 1,
•528. Petar kosi pored Save trave. 1, 616. Du-
rad kosi po pobrdu. 1, 198. Kad zabranis u
poju livadu, jal' je kosi, jal' drugome daji. 2,
531. Sad j' udrila kosa u sijeno, kose Turci si-
roke livade. 4, 51. — Aino mogu pripadati i
ovakvi primjeri: Rjezac kosi trsje cilo. J. Ka-
vaiiin 539b. Jjit' mu koren niti lista kosi. J. S.
Re|kovi6 379.
I». u metaforickom smislu.
u) suhjekat je sinrt (Hi nena kosa), vidi
1. kosa, b, (I), iiu) objekat su {udi, zivot itd.
Siiirt kosi kraje i cesare, kosi pjeSce i koiiike,
kosi mlade, kosi stare. M. Veti-ani(!: 1, 28—29. Ni
trudna smrt kosit. D. Barakovic, vil. 347. Tad
zivote tuznijeh |udi smrt nemila kosit poSe. (i.
Palmoti6 3, 121''. ;^uta smrt me kosi. A. Vi-
ta]i6, ist. 548b. Zivot teska smrt i ruzna ruino
kosi kralu od nebi. ost. 172. Ter (smrt) na
krila leti, i kosi veoma vrlo. J. Kavanin 25b.
Vrijeme glode, a smrt kosi. l.SG-''. U svako
doba mira smrt nas kosi bez ozira. 475b. (Smrt)
kosi kra|a i cesara, kosi ralada, kosi stara. V.
Dosen 49b. jjal' o vratu svaki nosi smrtnu
kosu koja kosi, i iz iiaseg trulog tila strasne
smrti kosa biva, koja kosi svakog' ziva. 50b.
Onoga smrt kosi, koji iznova razbaja se. I. J.
P. Luci(S, razg. 127. — hh) objekat je u ovom
primjcrit stablo po biblijskom jesiku. Pripovidao
je s. Ivan jednomu miostvu puka i vapio : ,Jam
securis ad i-adicem arboris posita est': ,puco
raoj' govorio je on ,dragi puce moj ! smit hoda
na blizu, i vece ju vidira gdi kosi i sice svako
stablo'. A. Tomikovic, gov. 15.
h) znaci uopce sto i unistavati, tama-
iiiti (ii ovom je primjeru posve jasna metafora:
(Sobjeski) kosi vojsku ko livade. J. Kavanin
265a). tesko jr razlikonati kod innogijeh primjera,
pripadaju li amo Hi pod 2. kositi. Zasto nije
ni pravo, lakomos da nosi oruzje krvavo, da vas
svijet liim kosi. M. Vetranic 1, 167. Da drug
druga svoga kakono zvir kosi. M. Drzic 90.
Lipos, koj sve vrime vrijednu cas odnosi, jak
vihar sred zirae kad zelen gdi kosi. D. Eanina
33b. Istinu time kose. M. Gazarovic 53. Mac
ki pamet sijece i kosi. P. Kanavelio, iv. 58. I
s pogledom samijem kosi (medved). J. Kavanin
292b. I kositi sirom stane (bisna zvir). V. Do-
sen 95b. Puk nemilo da ne kosi (poglavar).
217». Kamol' kripost ili sila da bi (vojskn) trbi
il' kosila? 228b. Koji (crv) duhanske rad mla-
dice kosi. J. S. Rejkovic '219. Te ih je sune-
civao, ili sab[om kosio. M. Pavlinovic, razg. 95.
(Giiba) dusu i napredak kosi. Nar. pjes. mag.
1864. SO.
c. amo pripada po svoj prilici i ovaj pri-
mjer, 11 kojemu se cini da kositi, kao neprelazni
tjlagiil, znaci krivu micane nogii u hodu. I si-
roko noge nosi (divojka) i [lopriko nima kosi.
V. Dosen 119b. — isporedi 3, b.
2. pasivno. Koseno je, strizono je. (Z). Po-
slov. danic. Koseno, strizeno. (Pripovijeda se
kako je coek sa zlom zenom isao preko poko-
sene livade, pa coek kazao da je livada lijepo
pokosena, a zena kazala da je strizena itd. vidi
Nar. prip. vuk. 181). Nar. posl. vuk. 1.59. Nije
koSeno ve6 strizeno. 215.
3. sa se.
a. pasivno.
ti) sa sitbjektom. Goriie trsji" kr>je brdo
nosi rizuc nok se drugacije kosi. J. S. Eejkovic
178. Jer se prolia u nas obicno kosi, a ne zi'io
se. Vuk, poslov. 290.
It) bez subjekta. Kude se ni wre ni kosi,
tozi planina. Mon. serb. 95. (1330).
b. refleksivno, samo u osobitom znacenu,
isporedi 1, c. Kon se kosi, kad u hodu udara
kopitom u gjezno. M. Pavlinovic.
2. KOSITI, k6srm, impf. lacerare, vellere, ki-
dati (vidi kidati, 1, b) tkane Hi predu tako da
na kraju gdje je prekinuto ostaju. poduje zicc
ili vlakanea; moze znaiiti i (bez kidana) izola-
citi iz tkana zice od utke tako da ostane sama
osnova (svaka zica za se), pa i uopce i s dru-
gijem ohjektom (n. p. s konopcem, s korom dr-
vecom) raditi tako da niti i vlakanea ostaju
razdije]ena jedno od drugoga. — isporedi oin-
kati. — Lako je piomijesati (osobito kad nije a
pravom smislu) ovaj glagol s 1. kositi; ali mi-
slim da je posve drvga rijec te da postaje od
2. kosa. — Akcenat sam zabi(eiio onako kako
sam ga sam cuo, i mijena se u praes. 1 i 2 pi.:
kosimo, kosite, 11 aor. 2 i 3 sing, kosf, u ger.
praes. koseii, u part, praet. pass, kosen. u Vitka
je (vidi kod 2) isti akc. kao kod 1. kositi. — Od
XVI vijeka (vidi 1, d, i 2, b); radi rjeinika vidi
da\e.
1. aktivno.
a. a pravom smislu. Kosi mani s mrkijou-
tam gumine. (Z). Poslov. danic. amo mogu pri-
padati i ova dva primjera: Posvocene i na skr-
late pada griska, ter ih kosi. J. Kavanin 380''.
Ugleda oko zila onoga dubka jodnoga crna misa,
drugoga bijela, koji ga grizu i kose bez pri-
stanka. B. Zuzeri 204. — Drugijeli primjera nc-
mam, ali se u Dabrovniku nerijetkn govori, n. p.
kositi postav, kositi vunu, kositi konop; pia moze
biti objekat i ono sto postaje kosenem, n. p. ko-
siti svilace. P. Budmani.
1). u prenesenom smislu, zuhom Hi zuliima
raskidati (meso), mrcvariti. Gdje (zmaji i dro-
kuni) djecu iznose tebansku u zubijeh kim kose.
M. Bunic 55. Uzmi od sviiie neskopjeno zub
kojim kosi. J. Vladmirovic 39. — Amo bi moglo
pripadati i ovo: Stipac stojec u listopadu Stipa-
lima (utmi kosi. J. Kavanin 47.3b.
e. metaforicki (prema b), (jezikom) kositi
koga Hi ciju cast itd. znaci: zlo govoriti 0 kome
itd. — Izmedu rjecnika u Belinu (kositi tkoga
jozikom ,dir male d' alouuo' ,maledice de aliquo
dicere' ■260*) i u Stulicevu (kositi koga jezikom
.detrahere de aliquo'). Za salu i Igru kose tudu
cast. A. d. Bella, razgov. 147. — Moglo bi biti
da i ovaj primjer amo pripada : Drugi sgrijnsi,
bode, kosi, a ti od grijeha pedips nosi. J. Ka-
vaAin 290*.
d. metaforicki, muiiti (u dusevnom smislu),
uznemirivati. Misli su jos njeke ke mene ta6
kose, jak da me sve rijeke u ponor zanose. M.
Vetranic 2, 211. Tolika ju boles kosi, da no
pozna puna jada, er ujedno s molbom sada uz-
dahe joj vjetar nosi. I. Qundulic 46. Ob vlasti
misleci smrtno sebe kose. I. T. Mrnavic, osm. 137.
Da mi srce jad ne kosi. J. Palmotic 397. Zlo
mu srce tuce, smrtni ga zuoj kosi. B. Krna-
rutii 35. Ter te unutrni crv kosi i muci. V.
Andrijasevic, put. 54. Ti me strah veoma kosi.
359. Grijesi je (dusu) kose. .392. Ovu u srcu
cujah pravu rijec i danas ka me kosi. P. Kana-
velic, iv. 227. I ka necast liega kosi mou ovimi
razbojuici. A Vitajii, ost. 197. A omraze i za-
vade neumrle liih me kose. J. Kavanin 407b.
To SVC vpdma dusu nam gorci, sico nam kosi i
:.'. KOSITI d. .(
piobada. Stit. li). §to g& je grizlo i koailoV A.
Kalic 158.
e. kao jediti, |utiti (ali s mai'iom silom),
maze hiti da postnje od predaSnega znaiena, oidi
•1, a, c). — U nnfe vrijeme. ii Dubrovniku. ,No-
uioj me kosit, ostavi rae u rairu'. ,bto ga 3vo
kosiS? pusti ga stfit'. P. Budmani.
f. M jednom priwjrru xviii vijeka s objek-
tout liiva stoji o orantt. Voli plugom I'live kose.
.1. Kavanin H^.
2. sa se.
a. rejleksivno.
(I) u pravom smislii, o tkanu Ho se dere
iiusiiom Hi drukcije. — Isinedu rjeinika u Vu-
kovii (k6siti so, kostm so, n. p. sukiio ,8ich ab-
reiben' .deteri'). Svita so kosi, ital. ,si spozza'.
M. Pavlinovic.
b) miiiiti se (u sebi, u diisi), uzneiniri-
vati se, vidi 1, d. — Izmedtt rjeinika u Stuli-
ecvu, (,aiigi'). Rane kad se li<Se, nitkor se no
kosi, ve6 ako lik sice. I. Ivanisevic 306. Kosis
se, suSis i venes za blago uzmnoziti. V. Andri-
jasevic, put. 229. Neka se kosis i bolis zaludu
od svega tvoga zivota. 31JI. Sve zlu kim se tu-
zan kosim. I. Akvilini 290. Savisi'iijem isku-
Sai'iiin u sreu se trgaju i kose. B. Zuzeri 121.
Da je ko u vocoj cjeni od vas grizete se, kosite
se i nejmate mira ni pokoja. D. Basi6 2r)9.
Kosi se, ter govori vooma razajen. 266. Kosili
su se za grijehe ufiiiiene razlicni pokoruici. ;i04.
Veco bi se kosio za izgubjeiie od truda, nogo za
iste trude. 305. Ne brinite se, ne kosite se,
opaci ! A. Kalic 1.53. Neka rece osvetnik, ko-
liko se jedi, kosi, trga i muci, dokle neprijateju
odvrati. 168. Koji se nemo6an, bolestan, trga
i kosi. 415. Inafee kosicemo se u svojoj dusi.
M. Pavlinovic, lazl. spisi. 281. — U jednom pri-
mjeru xviii vijeka ima osobito znacene: hiti ne-
miran s toga sto se Ho ne moze Hi ne sniije
ueiniii. u istum je primjerii na cudan nacin raz-
dijelena u dva dijela rijei kosijase enklitikom bo.
Ova odluka Joakima i Ane promuti ne malo
srce u Mariji: kosija- bo -se se ona oprijet so
voji otfiinoj i materinoj ... S. Rosa 176*.
(•) od predasnega znacena (Hi moze hiti
imperfektivni glagol preina okositi se Hi uskositi
s&) postaje i drugn: (utiti se, jediti se (ali s ma-
num silom, kad Jutina nije velika i ne traje dago,
ali se moze i cesto ponatJ^ati). — U Dubrovniku
od XVI vijeka. Jer se s nome svakcas kosi, i
ne moze da ju vidi. S. Bobajevic 207. Kdsiti
se, k6sim se, jediti se. u nase vrijeme u Stonu:
,Ne kosi se, covjece!' ,Sve se kosim u sebi'. M.
Milas.
</J ne slagati se s ciin Hi s kim, proti-
viti se koine Hi cemu (i kositi se o ito). va^a da
je isto znacene Ho i kod h, ali u prenesenom
smishi. — U nase vrijeme. Moze biti da se je
ova osobina liogova temperamenta kosila s na-
ravi Karadordevom. M. D. Milicevic, pomenik.
1, 141. Sto bi .so o duznosti kosilo. Bos. vila.
1892. 178.
b. reciproino, o zvijerima Ho jedna druga
kose zubima, vidi 1, 6. Ar vuci i lavi i zvijeri
ostale ... no bi ta6 u boju zlosrdo stojeii, pro-
lile krv svoju, zubi se koseci. M. Vetranic 1,
55. — U nase vrijeme, o nekijem osobitijem zi-
votinama, ziiaci uopce: tuii se, klati se. — iz-
medu rjeinika u Vukovu: kose se neiastovi, cele,
,raufen (von ebern und bienen)' .rixari'. Nade
dva bravca a oni se jodnako kose. Nar. prip.
Tuk. 112. Kose se p6ele ,raufen: von bienon'.
J. Zivanovid. javor. 1879. 338.
2 2. kosjeraCa
3. KOSIT f, kosim, iinpf. u jednom primjerii
XVI vijeka: Na zlatu jabuku (kao na ladu) slu-
pih i s I'lom se odpravih za sobom Sibenik grad
ostavif. Idosiuo malne u zapadi'ie straiie, uprav
desnom stranom stanovitu zera|u a livora razlike
Skole kosefti. P. Zorani6 71l>. kao da je pisac
hotio pokaznti koso pomicaAe lade (jabuke) prema
jednomc i drugome kraju, medu kojima se vozio,
premda je uprav ovakovo tnicane poredno.
KOSITI SE, kosim se, impf. doticati se. — U
pisaca naSega vremena; mislim da niji narodna
rijei nego je nacinena po ruskoj KociiyTi.cJi
(impf.: Kae.iTi.oHi. Ostrvioo skoro jedna drugu
laktom kosi. S. :^ubi5a, prip. 1. Ni da mi so
s puta uklaiia, nego se laktima kosimo. Srp.
zora. god. 2, sv. 2, str. 27.
KOSITL.\R, m. vidi kalajis i kositoritoj. —
Saino u Jambresiceou rjecniku: ,stannarius', t u
Stuliievu: v. kositeritej, kalajis.
KOSITREN, adj. koji pripada kositru; vidi
kositeran; ali je uprav part. perf. pass, od ko-
sitriti, te i prema tome ima znacene. — U Bje-
lo.ttjenievu, rjeinika: ,stauii6us'. 2. kositren, po-
kositren, pokalaisan ,stanno illitiis'. v. pociiian;
M Jambresiievu: ,stanneus'; ti Stuliievu: v. ko-
siteran iz Habdeliieva.
KOSITRENE, n. djelo kojijem se koxitri. — U
Bjelostjencevu rjecniku.
K6SITRITE^J, m. vidi kositeritel. — (I lije-
lostjtncevu rjeiniku: kositrite), cingesar, kalajisar
,stannarius, stannifex'.
KOSITRITI, kositrira, impf. vidi kositeriti.
— Postaje od oblika kositar. — V Bjelostjen-
cevu rjecniku: kositrim, cinam, kalajisam ,3tan-
num illinio alicui rei, 1. stanno illinio aliquam
rem', v. pociiiavam; it Voltigijinu: v. kositeriti;
u Stuliievu: v. kositeriti
KOSITRN, adj. vidi kositeran. — Od oblika
kositar. — Na dva mjesta xvi i xvii vijeka,
ali nije ni jednu ni drugo pouzdano: na prvome
moze biti izostav^eno e radi skraiivana pisma,
a na drugome moze biti pisarska Hi Hamparska
pogreska, jer je u istoga pisca svagda oblik ko-
siter a ne kositar. Srebrnom ili kositrnom. S.
Kozici6 7a. U sudcih srebrnih ili kositrnih. B.
Kasic, rit. 8.
KOSITVA, /. vidi kositba. — U Bjelostjen-
cevu rjecniku: kositva, kosidba ,falcatura, fal-
catio, foenisecium, foeuicularium, t'alcularia, foeni
sectio, foeni messis, foenisecia', i u Stuliievu: v.
kosidba.
KOSIVO, n. vidi kosidba. — U nase vrijeme.
Kad je kosivo livada. V. Bogisic, zboru. 481.
KOSJENICA, /. mjesno ime. — Ovaki je oblik
po jiiznom govoru, ali na jedinom mjestu gdje
se nalazi stoji po istocnom govoru Kosenica. —
U Daniciievu rjecniku: Kosenica, manastir. ,Ko-
senicu' sazida kra( Milutin. (Okaz. pam. saf.) 60.
eamo tu.
1. KOSJERACA, /. augm. kosijer (radi roda
isporedi kosjerica).
a. na jednom mjestu (s i po zapadnom go-
voru) XVII vijeka znaii Ho i 1. kosa, ili oruzje
nalik na kosu. Oruzje imihu od svitla zeloza,
ca bise doveza', krive kosirace . . . Nike 6epr|ace
fiinase nositi, kako da 6e draco primorjera ko-
siti. D. Barakovii^, vil. 51.
b. britva zavrnuta poput srpa. — U nase
vrijeme u Stonu : ,Daj mi tu kosjera6u !' M. Milas.
2. KOSJERACA, /. 2eusko celade silovito koje
na svakoga udara o§trijem rijecima. — U naSe
2. K0SJERA(5a
1. KOSMAC
vrijeme u Stouu : ,Pogledaj ti one kosjerace!'
M. Milas. — Vaja da jjostajc od kositi se, vidi
2. kositi, 2, a, c) i b.
KOSJERACICA, /. dem. 1. kosjera6a. U iiaSe
vrijeme u Stonu : ,0tkiiiu6u kosjerafiicom'. M.
Milas.
KOSJERCAC, kosjercca, m. dem. kosijerak. —
U Stulicevu rjeinik'i uz koaijei-ac. — nepouzdano.
KOSJERCic, m. dem. kosijerak. — Samo a
Stulicevu rjecniku uz kosijerac.
KOSJERICA, /. dem. kosijer, va(a da je ien-
skoga roda, jer se uz kosijer misli i na 1. kosa.
— Samo u osohitijem znacenima. — Od xviii
Vijeka (vidi b).
a. koserica, koser, koji se zatvoiiti dade. na
Rijeci. F. Pilepic.
b. vnj iesie znaci Ho i kosijer pod d. —
Izmedu ijecnika u B'linu (,mascella, e ganascia,
r osso dove sono attaccati i denti' , maxilla' 4641')
(jdje se naj prije nahodi, i u Stulicevu (,maxilla,
mala'). Sansom pridobi i porazi Filistoje s jed-
nora kosiricom od zivinceta. J. Banovac, pred. 34.
Sanson kosiricom jednoga zivinceta smace ijadu
svoji protivnika. J. Filipovic 1, 174'>. Nami-
rivsi so na kosiricu magarecu ... Iz zuba ko-
sirice udari voda. .\nd. ICacic, kor. 38. Moska
iz kosirica prasetji. J. Vladmirovic 6. Kako
Bog cini izac vodu iz kamena, i Sansunu iz suhe
kosirice magaretje. L. Vladmirovic 26. Sansun
posice ijadu Filistea s magaredom kosiricom. I.
J. P. Lucie, razg. 69. U glavi mu zuba davo-
|6ga, sve mu klapcu kosjei-ice prazne. Smailag.
meh. 125. Kosirica, kosirice, , maxilla interior',
hem. ,unterkiefer'. na Bra6u. A. Ostojie. — Va(a
da je i ovdje isto znacene (na grbu). Dade mu
krilo od tice nike modra kolura i vilicu aliti
kosiricu od zlata kojizif/tj prilika gleda se na
kapi vojni§koj aliti elmu u negovoj armi. And.
Kaftic, razg. 202.
c. ime rib|oj hrpteiiaci. u Lici. F. Het'ele.
<1. znaci iieke zivotine.
a) vrsta ptice, vidi pi[ak. Kosirica, Che-
lidun urbica. G. Kolombatovic, progr. spal.
1880. 17.
bj dvije vrste ribe. (ta) Crenilabrus Kois-
sali. a. Kolombatovic, pesci. 16. — hit) Kosje-
rica, Carassius gibelio Nilss. Jasenovac D. Hire.
KOSJERICAN, kosjfericna, ndj. koji pripada
kosjerici. — U Stulicevu rjecniku: ,maxillaris'.
KOSJKRIC, m. dem. kosijer, alt moze znaciti
isto sto i kosijer. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjeinika u Mika}inu (kosiric, kojim se loze rizu
,falx vineatica, sirpicula') gdje se naj prije na-
hodi, u Beliiiu (,falce da potare' ,falx potatoria'
300"; ,ronchetto da potare' ,falx putatoria' 632*),
u Stulicevu (v. kosijerac).
ii. u pravom smislu. u svijem je primjerima
isto sto kosijer. Premda si s kosjericem sved u
rukah, jos jedno nijesi dobro ohastrio, eto drugo
proniklo je. B. Zuzeri 167. Kosjeriiem nacijepa
(vrtlar) divji stabar. V. M. Gucetic 16. Kosjeri6
rezo, a motika kopa. (Z). Poslov. daniC. Pod
bjela6u kordu pripaSite, a u ruke ostre kosje-
rice. Nar. pjos. bog. 235.
b. u prenesenom smislu nekakav oez (oaja
da postane nesto nalik na kosjeric). — U nase
vrijeme u Boci kotorskoj. Posku6e vezeno na
lebrice, okanca i kosjerice (oblici veza). S. l^ju-
bisa, pric. 124.
c. u prenesenom smislu (Hi mozebiti po pre-
zimenu), mjesno ime. Kosjeric, na Cruokosi, iz-
nad sela Kosjertca, stari grad. M. D. Milicevic,
srb. 586. — isporedi Kosjorici.
KOSJEKICAK, kosjeriika, m. dem. kosjeric.
— U nase vrijeme u Dubrovniku, gdje znaci
mali kosijer zaobfen kojijem sc n. pr. here grozde.
P. Budmani.
KOSJERICI, m. pi. mjesno ime.
a. selo u Grnoj Gori. Glasnik. 40, 22.
b. selo u Srbiji u okrugii iizickoin. K. Jo-
vanovii 161.
KOSJERSKI, adj. koji pripada selu Kosjeri-
cima u Srhiji. Kosjerska (opstina). K. Jova-
novic 161.
KOSJI, adj. koji pripada kosovima (vidi 2.
kos). Kosji ,m6rularum'. D. Nemanio, cak.-
kroat. stud, iiftsg. 12.
1. KOtSKA, /. dem. kost. — Uprav kostka
(kostbka), ali t ispada izmedu s i k. — Eijei je
praslavenska, vidi kod kocka.
a. u pravom znacenu. — Za ooo nemam ni-
jednoga primjera, samo u narodnoj zagoneci ima
kao dem. kost, a ovo kao da naznacuje jaje.
Ozdrebi kobila kosku, a koska zdrebe. Zdrebo
ne kte za kos(!^u — majkom, nego ode za ko-
bilom — babom. odgonet(aj: kokos, jaje, pile. Nar.
zag. nov. 94.
b. vidi kocka. — U Vrancicevu rjecniku:
kostka ,alea', i u Stulicevu: kostka ,taxillus, tes-
sera' s dodatkom da je rijei ruska.
c. u prene-fenom smislu, kao ime nekakvoj
rilii. — U Mikajinu rjecniku : kostka, ribica
,squaglio, pesce' ,qualus' (sic), i u Stulicevu :
kostka, riba ,squalus' i.^ Mikajina.
2. KOSKA, /. nekakva vrsta raka Hi jastoga.
— isporedi kod kuzica. — -s- stoji ispred k mj.
z, kako se vidi po rijeii kozica istoga znacena.
— U Mika(inu rjeiniku : koska, kozica, riba
,gambaro' ,astacus, cammarus, locusta, chelae',
i u Stulicevu: koska, riba ,gambaro' ,astacus' iz
Mikalina.
3. KOSKA, /. ime kravi. ,Kozka'. F. Kurolac,
dom. ziv. 24. — isporedi 2. koska.
KOSKAR, m. prezime. — xvii vijeka. Petar
Koskar. Starine. 11, 135. (oko 1679)'.
KOSKAREV, adj. koji pripada Koskaru. Kos-
karevo dugovanje. .Starine. 11, 122. (1678).
KOSKAV, adj. kojije nalik na kosku (kocku),
vidi kockast. — U Stulicevu rjecniku : kostkav
jScaccato, fatto a scacchi' ,tes36latus'; gdje ima
i adv. kostkavo ,a scacchi' ,vermiculate'.
KOSKAVICA, /. daska za (igru) Skak, skak-
nica. — Samo u Stulicevu rjecniku: kostkavica
jScacchiere' ,alveus lusorius'. — isporedi koskav.
KOSKIC, m. prezime. — U narodnoj pjesmi
crnogorskoj naiega vremena. Khigu pise Kos-
kijc Ahmet-bego. Pjev. crn. 29".
KOSLATA, /. samo u Stulicevu rjecniku: ,kos-
latta' , foramen dolii in superiori parte', znaci
dakle rupu na gorriem dijelu u bacve. — Ne znam
odakle je.
KOSMA, /. vidi 2. kosa. — U knigama ptsa-
nima crkvenijem Hi mijesanijem jezikom. Kosmy
otb glavy onogo. Sredovjecn. lijok. jag. star. 10,
106. Jegda kosmy padajutb glavny. 108. U
kosme moje jako cifibkt uvi se. Aleks. novak.
103.
1. KOSMAC, kosmaca, m. u kojega se duge
dlake (ce]ade, zivotina, tkane), runav, rutav. —
Postaje od kosma. — Od xvi vijeka. Nek posje
dvije lakti postava njekoga kosmaca. M. Drzic
1. kosmaC h
111. KosinaS ,pil<wiis (liomo, aiiiiii<al)'. l>. Ne-
uiniiio, iak.-kroat. stud. ix.
2. KOSMAC, «i. mjesno imc. — U pjesmi cr-
iioiiur.^koj iiaiiega crcmena. A to gleda iz Kos-
iua6a vila. Nar. pjos. vuk. 5, 342.
KOSMaCa, /. imc selu u Srhiji u nkrugu to-
liHikom. M. D. MiliAevic, kra|. srb. 391.
1. KOSMAJ, hi. suvrst vinove loze bijela
jjrozda (na Cresu). B. §ulek, im. 162.
2. KOSM.\.T, K6smaja, i». imc vrhu u Srhiji u
okriiyu biogradskom. M. D. Mili6evic, srb. .59.
— Akc. kaki je u gen. taki je u ostalijem pade-
zima, osim noin. % ace. — U nase vrijeme, a iz-
me(tu rjecnika i< Vukovn: ,berg in der belgrador
nahija' »\;)riHye)i»irt iz narodnijch pjesama: Pala
inagta po golora Kosmaju, sa Kosmaja na Jan-
kovo dvore. — Od Kosmaja gnjezda sokolova.
(Nar. pjes. vuk. '1, 178). ^ Na§o skole i skoliSta
noma grde koliko no.<ii odavde do Kosmaja! M.
P. Sapcanin 1, 82.
KOsMA.II, m. pi. imc seovu ii liosni u okrugii
'sarajcvskom. Statist, bosn. 21.
KOSMA.TSKI, adj. koji pripada Kosmaja
(t'idi 2. Kosmaj). U srezu kosmajskom. K. Jo-
vanovic 90.
JvOSMAJST, m. imc scocu u Hercegovini. Statist,
bosu. 109.
KOSMAiST, adj. u Stulicevu rjeiniku uz kosmat.
KOSMAT, adj. na kojemu su duge i guste (a
cesto se misli i nakostrijeSene) dlake. — Rijec je
praslavenska, isporedi stslov. kosmati,, rus. koc-
siaTbiii, ces. kosmaty, j>o(. kosmaty. — Postaje od
kosma. — Izmedu rjecnika u Vranciievu (,hir-
sutus'), u Mikafinu (kosmat, runav ,villosus, pi-
losus, hirsutus'), u Belinu (,hirsuto, cioe aspro
di pelo' ,hirsutu3' 309''' ; ,peloso' ,hirtu3' 551a),
n Bjelostjencevu (kosmat, dlakav, dlakast, runav
,pilosus, villosus, hirsutus, hirtus, hispidus, his-
pidosus, setosus'), u Jambresicevii (.pilosus, vil-
losus'), u Voltigijinu (,peloso' ,haaricht, woUioht'),
u Stulicevu (,pilosus, hirsutus, hispidus, setosus,
setis obsitus'), u Vukuvu (,haarig' , pilosus'). —
Komparativ: kosmatiji. u Belinu rjecnika: ,piu
hirsute' ,magis hirsutus' 369*; ,piu peloso' ,pilo-
sior' 5.51*.
il. 0 eefadetu. Zuas li da Ezau brat moj
clovik kosmat jest, a ja sam gladak? Bernardin
40. gen. 27, 11. Ako vidis (a smt) da si kosmat,
prilikuje veselje. Zborn. 137*. Zene divje naj-
doso, vse kosmate kako sviria. Aleks. jag. star.
3, 277. Po lieu je sva kosmata. G. Palmotic 2, 60.
Ezau kosmat bijaso. A. Kanizlic, utoc. 102. Bjese
sav kosmat. D. Danicic, 2car. 1, 8. — U ovom
primjcru (ako nema kakve pisarske Hi stamparske
pogreske) znaci jamacno: na kojega sa napale i
na nem strSe vunene dlake : Gdi jesu dilavci od
vune kosmati? F. Glavinic, posl. 8.
I>. o zivotinama. A navlas repati kad budu
orvi prit, i cesji kosmati, bez broja ki de bit
(vidi 1. ceSaj, c) ; 6esa| je uprav Scolopendra,
premda to nije u ovom primjcru, jer je gladak).
M. Vetranic 1, 273. — Pas kosmat ,canis hir-
sutus'. J. Stulli, rje6n. kod kosmat. — Na I'le-
gova kosmata vrancica. Nar. pjes. vuk. 4, 391.
Na svojega vranca kosmatoga. Tj, 278.
c. o \udskijem Hi zivinskijvni udima Hi uopce
0 dijelovima tijela. Kosmate ruke priliku stari-
jega brata skazovahu. Beruardin 41. gen. 27, 23.
Imam stegna kosmata tgovori satir). D. Zlataric
.51*. Starijemu biso vrat i ruke kosmate. D. Ba-
rakovic, jar. 42. Kroz kosmate gorne trepavice.
Nar. pjes. u Vivk, rjocn. kod kosmat.
1 KOSMURA
d. o cemu Ho se sastoji iz samijeh dlaka.
Kail u moru kami stanovit pribiva, I'lega kosmat
prami po svomu odiva. D. Barakovi6, vil. 16.">.
Oni Sirokijeh pleca, debela vrata, a kosmatih
brka. Nar. prip. vr6. 212. — / ii ncHo prcnc-
senom smislu, o travi. Kad travom kosmatum
po|o se povije. I. T. Mrnavi6, osm. 1G9.
C. uopce. Ako me si privario u golu, nodes
u kosraatu. (D). Poslov. danift.
KOSMATAC, Kosmaca, m. ime mu.iko. — Ja-
macno postaje od kosmat. — xiv vijeka Syni.
mu KosmatbCb. Dec. hris. 12. 79.
KOSMATI, kosmam, impf. ra§CHpavali. — U
nasc vrijeme a Stonu. , Kosmam so svaki dan
dva puta, pa mi se vaja deSjati'. ,ZaSto me kos-
maSV M. Milas. I na Bijeci. Kosmati vunu
(oiniti ju rahlom). F. Pilepic.
k6sMATICA, /. a narodnoj zayoneci nascga
vremena, i otale a Vakovu rjecnika (u zagoneoi,
cf. visjelica). Visjela je visjelica, pod nom sjedi
kosmatica, Boga moli kosmatica, da joj padne
visjelica. (odgonetlaj : djevenica i mafika). Vuk,
rje6n. kod visjelica.
KOSMATJETI, kosmatim, impf. postajati
kosmat. — U Stulicevu rjecnika: (po zapadnom
govoru) kosmatiti ,hirsutum fieri', a dodaje sam
da je ruski kosmatjeti (t. j. KocMarhTn).
KOSMATKA, /. ime bi\kama.
a. Eragrostis Beauv. Flora croat. 1239.
b. Kosmatka, suvrst jabuke (Jaska). B. Sulok,
im. 162.
KOSMATOST, /. osobina onoga sto je kos-
mato. — U Stulicevu rjeiniku: ,pilorum abun-
dantia, hirsutum esse'.
KOSMAV, adj. u Stulicevu rjecnika: v. kosmat.
KOSMEC, kosmeca, m. vidi 1. kosme). — Mcni
se cini da sam cao k6sme6. P. Budmani.
KOSMEC, kosmeca, m. vidi kosmec.
1. KOSMEHj, kosmeja, m. Maja (?), neka vrsta
kosmatoga morskoga raka (rakovice, morskoga
paaka). — Akc. kaki je a gen. rfing. taki je u
ostalijem padezima, osim nom. sing., i voc. : ko-
smSju, kosmcji. (Bad su):.. kosme) ili kosmec...
L. Zore, rib. ark. 10, 342. K63me|, kosmdja, neki
rak. — u nase vrijeme u Stonu: ,Uhitio sam
dva kosme)a'. M. Milas.
2. KOSMElpi, m. neka bilka. Kosme|._ Borrago
officinalis L. (Sab|ar), v. kozme). B. Sulek, im.
162.
KOSMK^AV, adj. vidi kosmurav. — U nase
vrijeme. Ostace krmejavo, cendrjavo, kosme|avo.
M. Pavlinovic, razl. spisi. 12.
KOSMINA, adj. vidi kosmura, a. — Akc. se
mijena a gen. pi. kosmina. — U jednoga pisea
nasega vremena. Srio veliku zenetinu rudijema
kosminama do vise ko)ona. S. ^jubisa, prip. 263.
KOSMOV, kosm6va, m. ime (kosmata) psa. —
U Vukovu rjecnika: ime psetu.
KOSMOVAC, Kosmovca, m. mjesno ime a Sr-
biji. a) vrh u okrugu niskom. M. D. Milicovic,
kraj. srb. 2. — b) selo u okrugu pirotskom.hiLj
* KOSMUR, m. vidi kosmura, a. — U Stulicevu
rjeiniku: v. kosmura. — I u nase vrijeme u Da-
brovniku. P. Budmani.
KOSMURA, /. augm. kosma (premda ove ri-
jeii nema a narodu). — Akc. se mijena u gen.
pi. kosmura. — Od xvui vijeka, a izmeda rjec-
nika u Belinu (,pelo' ,pilus' 551) gdje se naj
prije nahodi, u Bjelostjenievu (,pilu»'), u Volti-
7
x.--<:'
(/,
/
4-1
oh
/.
KO^^MIIRA 3
(jijinii Cpelosita' ,haarichto'), « SUdicevu, (1. ,seta'.
2. ,pili barbae atrophia laborantium').
a. M pravam .■naieitu, diiga, ali nelijepa ne-
oces(ana zamrsena kosa, pa i dlaka (dlacurina).
Kose u priliku veparskijeh kosmura uz gori tr-
cahu. I. Dordii, ben. 190. U kosmurah vas je
obrasto. P. Sorkocevic 580<i. — Amu pripada i ii
StuUceou rjecnika: kosmure, pi. uz kosmuravost.
1». znmrsak. ,Ko ce fvu tvoju kosmuru raz-
mrsiti?' J. Bogdanovic. — Unase vrijeme ii Lici.
c. M prenesenom sinislii, neka bifka. — Iz-
medii rjecnika u Stulicevu (ko-;mura, trava, v.
bradica ovcija) i u Vukorit ('nekaka trava ,art
pdanze' ,herbae genus' .5 dodatkom da se govori
II Dnbrovniku). Kosmura, ce§. kosmacek, po|.
kosmaczek: pilosella (Aquila - Buc, Stulli, Vuk),
Hieraoium pilosella L. B. Sulek, im. 162.
(I. kosiHuravo zetisko ce(ade. U nase vrijeme
u Stonu: ,Ti si prava kosmura'. M. Milas.
KOSMURACA, /. atigm. kosmura. — U nase
vrijeme u Stouu: .Krsti me se, kosmuraco!' M.
Milas.
KOSMUKAN, m. covjek kosmurav. — U Stu-
licevu rjecniku uz kosmurav.
KOSMUKANE, n. djelo kojijeiii hk kosmura.
J. Bogdanovic.
KOSMURAST. adj. u Stulicevu rjecniku uz
kosmurav.
KOSMURAT, adj. vidi kosmurav. — Od xvri
oijeka u Dubrovniku, a izmedu rjecnika u Be-
liiiu (,liirsuto, cioe aspro di pelo' ,liirsutus' 309*;
,lieloso' ,hirtus' -Dola.) i u StuUceou (uz kosmurav).
Kosmurati jo kip uplesan, tmasta iz oci muna
udara. I. Gundulio Hi. Kosmiirato i runave
brke za usi zadijevaju. P. Kanavelic, iv. 340.
Ta6 me ogi'ieue kosmuratijem pod obrvam oci
sjaju. I. Dordic, pjesn. 109. NagreSpanijeh iz
kosijera kosmurata brada sijeva. N. Mar6i 60.
KOSMURATI. kosmuram, impf. mrsiti (konce).
— isporedi kosmura, b. — II nase vrijeme u
Lici. ,Ne znam, ci' je ovo posa' bio, ovako mi
predu kosmurati'. ,Da mi ga e uvatiti bilo, kad
je ovu jiredu kosmura', vala bi upazio bio'. J.
Bogdauovid.
KOSMURAV, adj. pun kusmura (o ce(adetu,
pa i 0 zivotini). — U Stulicevu rjecniku: ,hirtu3,
hirsutus, setosus, pilosus'. — I u nase vrijeme u
Dubrovniku. P. Budmani.
KOSMURAVJETI, kosmuravim, impf. posta-
jati kosmurav. — Samo u Stulicevu rjecniku ydje
stoji po zapadnom goooru kosmuraviti.
KOSMURAVOST, /. osubina onoga koji je
kosmurav. — Samo u Stulicevu rjecniku gdje
ima drugo znacene (sto ne znam gdje je mogao
naci, ali vidi kod kosmura) : ,caehessia' ,morbi
species ex quo summa macies, graece atrophia'.
KOSMURAVSTVO, n. u Stulicevu rjecniku uz
kosmuravost (vidi).
KOSMURICA, /. nekakva bi(ka, uprav dem.
kosmura. Kosmurica, Hieracium stuppeum Vis.
(Vodopic). B. Sulek, im. 162.
KOSMURINA, /. augm. kosmura. Rascupane
mu kosmuriue pokrile celo. S. ^lUbiSa, prip. 90.
Nastoze hrpu kosmurina. pric. 127.
KOSMUR^ilV, adj. vidi kosmurav. — U Stu-
licevu rjecniku : v. kosmuran.
KOSMUSAT, adj. samo u Voltiijijinu rjei-
niku: V. kosmat.
KOSNA, /. ime selu u Ilrvatskoj u zupaniji
zagrelidcktij. Razdije|. 77.
5 KOSOGLAV
KOSNAT, adj. vidi kosmat. — U nase vri-
jeme, a izmedu rjeinika u Vukovu (,langhaarig'
, pilosus', cf. kosmat). Jasi, brate, kosnata dorata.
Nar. pjes. vuk. 2, 599. I tvojega kosuata mr-
kova. 3, 294. Pa okrenu kona kosnatoga. 3,
297.
KOSNICA, /. mjesno ime.
a. u Hrvatskoj selo u zupnniji zagrebackoj.
RazdijeJ. 68. — Ya]a da jc isto sto se pomine
XVI vijeka. Ivan Saronid de Kosnica. Mon. croat.
252. (1552). — U latinskijcm se spomenicima xiii
vijcka ovako (s t medu s i n) zove nekakva voda.
,Iu rivum Coztnica'. Mon. ep. zagr. tkalc. 1, 37.
(1217). , Terra iuxta aquam Coztnicha'. 134.
(1266).
b. mjesto u Srbiji « okrugu va^evskom. Sr.
nov. 1875. 285.
c. u spom.eniku xv Hi xvi oijeka. Premo
Kosnici hramt preciste. Spom. stoj. 130.
KOSNIK, kosnika, m. u Vukovu rjecniku: direk
(u kuce od pletera), koji u duvaru koso stoji. —
Postaje od 1. kos. — Akc. kaki jc u gen. sing.,
taki je u ostalijem padeiima, osim nnm. i ace.
sing., i voc: kosiuce, kosnici.
KOSNOVATI, kosnujem, impf. ticati. — vidi
2. kosnnti. — Na jednom mjestu u pisca cakavca
XVI vijeka Kosnujuci i tecaju6i Bog srdce clo-
veoasko. §. Budinic, sum. 185ii.
1. KOSNUTI, kosnSm, pf. malo pokositi. — U
nase vrijeme. I ornioe senicom posute, i livado
bujue nekosnute. Osvetn. 5, 76. ,Uzrai do kiisu,
pa teocima u sjivaru malo kosni travo'. (« Ijici).
J. Bogdanovic.
2. KOSNUTI, kosiiem, pf. dirnuti. — Po svoj
prilici nije narodna rijec nego uzeta iz crkvenoga
Hi ruskoga jezika, isporedi stslov. kosnnti, kosni-jti
se, rus. KocByTbCH.
a. aktiono.
(i) kao neprelazni glagol s prijedlogom a
i lokativom, i s prijedlogom u (vt.) i akuzativom.
— V knizi pisanoj erkvenijem jezikom xiv vijeka.
Prekrbstivb i rukoju i toju kosnuvb i o rane (u
druyom rukopisu vb ranu) jego. Danilo 310.
h) prelazno. — U pripooijeci bosanskoj
nasega oremena. Bas te je ispovijed danasna
kosnula u srce. Nar. prip. bos. 1, 87.
b. sa so.
(i) refieksiono, dotaknuti se. — Izmedu
rjecnika u Daniciceou (.tangere'). (iii) u slarije
doba (u crkuenom jeziku) s datioom Hi s prijed-
logom k. Kb mne kosnuvsi se. Domentijanl' 7.
Da ne kosnetb se imb zvert |utyj. Danilo 131.
Da ne vbsegubitejb zverb lukav3' kosnetb se
jemu. 302. Kosnuti se drevu. Glasnik. 11, 49.
— bh) poznije s genetioom kao i dotaknuti se.
Za6 gniva Bozja kosnuti se hoieS? Aleks. jag.
star. 3, 286. Nemu osta nesto na i§tahu, da se
kosno i nasijeh brda. Osvetn. .3, 68.
b) reciprocno, dirnuti se. — U jednoga
pisca nasega oremena. Neina pogibeji da se
kosnu u zavidnoj takmi. M. Pavlinovic, razg.
111.
KOSO, n. ime selu u Dalmaciji u kotaru kor-
culanskom (u Ratu). Report, dalra. 1872. 12.
KOSOGLAV, adj. samo u narodnoj pjesmi
nasega vremena. va(a da je znacene ; u koga je
kosa (kriva) glava, ali se ne zna, misli Ii se na
to u pjesmi gdje je po svoj prilici ovu rijei pri-
vukla za sobom rijec zlatokos sto prije tie stoji.
— Ima i u Vukovu rjecniku po samoj ovoj pjesmi,
ali bez znaceua. U men' ima puno djei'e : . . . i
KOSOdLAV
K0S0VA6
dva zlatokosa, i <lva kosoglava . . . Nar. pjes.
vuk. 1, 514.
KOSOMACA, /. vidi gusomafia. Ko3oma6a,
nasturcium (u mlotaftkom rukopisu), borsa del
postore (Anselmo da Canali), Cap-sella bursa pa-
storis Much., v. Oinomafia. B. Sulek, iin. 162.
KOSONOS, adj. koji nosi kosu (vidi 1. kosa).
— U Jamhreiicevu rjeiniku: ,falcifer'.
KOsONOSAO, ko36nosca, m. iovjek koji nosi
kosu (vidi 1. kosa). — isporedi kosonos. — II
Jielinu rjeiniku: ,chi porta la falce' ,t'alcifer'
300»; u Bjelostjenieim: kajkavski kosonosec, koji
kosu nosi na boj ,falcarius' (,ut milites falcarii'
kosoaosci ,falciferi'); u Stuliicoii: ,falcifer'.
KOSOOK, adj. u Stuliievu rjeiniku: v. gverok
.v dodatkom da je rijec ruska.
KOSOPAUAVICA, /. Aeko radi iega otpa-
daju kose.
a. neka hijka, dehela tikva, divla tikva.^ Ko-
sopadavica, Bryonia alba L. (Vuji6i6). B. Sulek,
im. 162.
b. nekakva mast, kojum bi se zene mazale
po lieu, da im otpadnu dlake. — U Stuliievu
rjeiniku: ,merdocco' (po talijanskom je znaienu
mast ito i sad upotrehlavaju neki Izraeliiani
koji neie da se britvom hriju) ,p3ilotrum (id est
unguentum pilis evellendis, quo maxime mulieres
utebantur ac fortassis adhuc alicubi utuntur)'.
— nije dosta pouzdano.
1. KOSOR, m. vidi ko.sijer s iim je istoga po-
stana; radi razlike u znaienu vidi u Vukovu
rjeiniku, ali iesto znaii §to i kosijer. — Moze
liiti stara rijei, isporedi stslov. kosort. — U na-
semu se jeziku jav(a od xvi vijeka. — Izmedu
rjeinika u Mika(iHU (,truncina, runcina, falx ar-
boraria vel sylvatioa'), u Belinu (,falce d' al-
bori' ,falx arboraria' 300a ; ,marra, stromento da
villano per tagliare erbe' ,marra' 464*; ,ronca,
stromento vlllesco, col quale si tagliano le spine
o altre cose' ,runcina' 632*), u Stuliievu (,sparus,
sparuiu, runcina, runco'), u Vukovu (na velikoj
moci kao kosijer, cime se draca sijefie ,art messer
dorn zu sohueiden' ,culter secandis vepribus' s
dodatkom da se govori u Dalmaciji).
a. u znaienu sprijeda kazanome (kosijer
pod a. Hi orude sliino kosijeru). Kada mi vas
liihoT zbor obratimo pod mac, zadit 6e nas kosor
i tebe u rubotac. M. Maruli6 25 — 26. Na svl-
jeti ne bjese rodil se jos nitkor, skovati da
umijese motiku ni kosor. M. Vetranic 1, 7. Ostre
se kosori, oStre se ze|eza, da sijeku po gori po-
trebe od lijesa. 2, 292. Kad se zena smuti, ni
zeua neg osor, a kad se razjuti, vei rize ner
kosor. B. Barakovic, vil. 32. Izfiesjah se granom
drace i kosorom srezah bradu. I. Dordii, pjesn.
109. Druga bise srca junaskoga . . . jednoga je
(Turiina) s kosorom posikla. And. Kacic, razg.
280l>. Kosor, isto Uo kosijer. Slovinac. 1882. 187.
b. vidi kosijer, c, h). Sto li vajmeh! smrti
opaka, kroz tvoj kosor prisrditi prije ne htje me
poraziti? A. Gledevic 301b. Vidih zatim zenu
grubu gdi nabrusen kosor nosi ; nistar osta pri
no zubu. D. Barakovi6, vil. 216. Da visi po sve
dni, jur mozeS postavit tvoj kosor u zavit, da
smrti vede nt. 354.
C. vidi kosijer, d. U nase vrijeme u Stonu :
,NeSto me boli na jednomu kosoru'. M. Milas.
2. KOSOE, m. mjesno ime.
a. selo u Hercegovini. Statist, bosn. 106.
b. ne znam, jeli isto mjesto ito se pomine u
pjesmama crnogorskijem naSega vremena. Sa Ko-
sora iz Drekaloviia. Nar. pjes. vuk. 3, 138. Haj'te
8 voj.skoiu na solo Kosora. 5, 261.
3. KOSOR, m. prezime. — Pomine se xviii vi-
jeka, Kavalir Kosor od Zadvarja. And. Ka6i6,
kor. 487.
KOSORAOA, /. sira je od kosora, oStra za 6e-
tiri prsta i na teliitu. na Braftu. A. OstojiA.
KOSOR.\N. kosorna, adj. nalik na kosor. —
Samo u Stuliievu rjeiniku: .falcato, fatto a guisa
di falce' .falcatus'.
KOSORCI, Kosoraca, m. pi. ime seocu u Urvat-
skoj u zupaniji modruiko-rijeikoj. Razdijej. 55.
KOSORE, /. pi. ime selu u Dalmaciji u ko-
taru sinskoHi. Repert. dalm. 1872. 41.
1. KOSORIC kosorida, »i. iefust, vidi 1. kosor.
c; uprav je dem. I. kosor. — U naSe vrijeme u
Stonu. ,Kako ga je udrio, odmah mu je razbio
kosorii". M. Milas.
2. KOSORIC, m. mjesno ime, vidi Kosori6i.
3. KOSORIC, m. prezime. — xvii vijeka. Iliji
Tomicu i Kosoridu. Starine. 10, 20.
KOSORICI, m. pi. mjesno ime. — U DaniH-
ievu rjeiniku: u Hvosnu selo koje je car Stefan
dao deliji sv. Save u Kareji: ,Kosori6e'. M(on.
Serb). 138. (1348). u istom se spomeniku pise i
,Ko3ori6b'.
K0S0Rl6sKI, adj. koji pripada selu Kosori-
cima. — U jednom primjeru xiv vijeka, i otale
u Daniiiieeu rjeiniku (kosoridbskyj). Sb pe-
rituromb kosoritbskymb. Mon. serb. 138. (1348).
1. KOSOV, adj. merularum. koji pripada ko-
sovima (vidi 2. kos). — Kod mjesnijeh imena.
Pala tama Kosovijem lugom. Ogled, sr. 470.
Kosovo brodiste, Demerje, Brezovica. D. Hire.
— vidi Kosovo i Kosovo po)e.
2. KOSOV, kosova, m. vidi 2. kos. — U nase
vrijeme. Piju6 hladno pod Omarom pivo, gdjeno
kosov zulumcaru sudi. Osvetn. 2. 12. Pa ko-
sovu haramija prijeti. 2. 34.
3. KOSOV, m. prezime. — xvi vijeka. I kneza
Ivana . . . i Mat. Kosova. Mon. croat. 288. (1587).
KOSOVA, /. ime selu u Bosni u okrugu banc-
luikom. Statist, bosn, 42.
1. KOSOVAC, Kosovca, »«. mjesno ime.
a. selo u Slavoniji u zupaniji poze§koj.
Razdije}. 125.
b. mjesto u Srbiji u okrugu aleksinaikom.
Niva spram Kosovca. Sr. nov. 1870. 694.
c. pomine se prije nasega vremena mjesto
s istijem imenom. Kosovcb. Spom. stoj. 185.
2. KOSOVAC, Kosovca, m. iovjek iz Kosova.
— U nase vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu
(Kosovac, Kosovca). Kako j' proklet Arap isekao
sedamdeset i sedam junaka Kosovaca, tuzniCA.^
duvegija. Nar. pjes. vuk. 2, 420 — 421.
3. KOSOVAC, Kosovca, m. prezime. — Ista je
rijei Hi Sto 2. Kosovac Hi sto 4. kosovac. S po-
bratimom Kosovac - Ivanom. Pjev. crn. 284b.
Medu hima Kosovac -I vane. Nar. pjes. petr. 3,
225. Svetozar Kosovac. Rat. 90. Aleksije Ko-
sovac. 182.
4. KOSOVAC, kosovca, m. vidi 2. kos. — D
nase vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu (ko-
sovac, kosovca s dodatkom da se govori u Boci).
Ode kosovci sude, mu6no je zivjeti. Nar. bl.
mehm. beg kapet. 62. U pustiiii kosovci sude.
273. Modre boje koliko kosovac. V. Vrfievid,
igre. 5.
KOSOVAC, m. vidi 2. kos. D. Hire.
KOSOVACA 3
KOSOVACA, /. ime selu u Hercegovini. Stat.
bosn. 119.
KOSOVACKO, vidi Kosovefiko.
KOSOVAN, kosovna, adj. ozlojeden,_lutit, n. p.
Kosovan ko da je na Kosovu bio. Z. Radonic.
— Vaja da postaje od Kosovo, ali vidi i 2. ko-
siti, 2, a, c).
1. KOSOVCIC, m. prezime. — U pjesmi xviii
rijcka. Nikolu Kosovei6a. Nar. pjes. bog. 7.
2. KOSOVCK', m, ime. mjestu n Srhiji ii okrui/a
kragujevaikom. Cair u Kosovci6u. Sr. no v. 1875.
347.
KOSOVECKO, n. ime selu u Hroatuknj u zu-
paniji varazdinskoj. Eazdije|. 104. — Mislim da
je oblik kajkavski, i da Id po stokavskom govora
gliisilo Kosovacko.
1. KOSUVICA, /. oidi 2. kos (kaze se i o
viaskom i o zenskom, kao i kcs). — Od xviii
vijeka, a isiwda rjeinika ii Viikovii (vide kos
s dodatkom da se govori ii llnmtskiij). U lov
kosovica. I. Volikanovio, prik. i-i. Kos u ka-
vezu . . . jDobra kosovieo' rekii joj . . . D. Obra-
dovic, basn. 143. Gdjeuo sude gorsko kosovice.
Nar. pjes. juk. 60.5.
2. KOSOVICA, /. ime ovci u goriioj krajini.
V. Arsenijavic.
3. KOSOVICA, /. mjesno ime.
a. vidi II Vukonu rjecnikit: Kosovica, rijeka
(ili potok) u Dalmaciji, koja izvire pod planinom
Kozjakom i vise Kniua utjece u Krku.
b. « Srbiji. a) voda u okrugu krajinskom.
Kosovica, recioa, koja izvire vise sela Sipa u
planinama, pa se kod Doheg Derdapa uliva u
Dunavo. M. £). Milicevic, srb. 943. — b) za-
selak u okrugu iczickom. K. Jovanovic 155.
c. dolina blizu Kosooa. — Pomine se samo
u latinskoj knizi xvi vijeka. ,Ako se malo ua
lijevo pusti put' veli putopisao (Petancic, lat.
yPetancius') ,sto vodi u Prokup|e (,Procopia') i
Ni§ (,Nisum'), nedaleko pruza se Kosovica (,Co9-
sovica') dolina koju sredinom protiCe rijeka Lab'..
Kojemu imenu, naime Kosovici, ne ima u drugili
starijih i suvremenih pisaca spomena. P. Mat-
kovic. rad. 49, 132.
(1. iHJesto se istoga imena pomine jus gdje
prije nasega vremena. Spom. stoj. 185.
KOS(3VI(!)KI, adj. koji pripada (3.) Kosovici.
— Kod mjesnijeh imena. Na Kosovifekoin i Sea-
nickom visu. Rat. 114. Kosovidki vis. 115.
1. KOSOVIU, m. dem. 2. kos (iiprav dem. kosov),
te hi znacilo: mladi ili mali kos. ovako je u
Vukovu rjecniku, ali u nekoliko mjesta znaci sto
i kos uopce. — Od xvi vijeka, a izmedu rjei-
nika u Mika^nu (kod kos), u Belinu (,morla o
merlo. uccello nuto' ,merula' 483^), u Stuliceou
(,iuerula'), u Vukovu (,das junge der amsel' ,pul-
lus merulae'). — U svijem ovijem primjerima
znaci sto i kos : Na krajijeh od plitice nakitili
bjehii kosovica dvazijah. NL. Drzic 271. Za tijem
pak (nose) mesa, kosdvicia.. A. Sasin 102. S po|a
kosovida (vidi Kosovo, a) ma je kuca stara. I.
T. Mrnavic, osm. 141. Nade jednoga kosovica
tako crnijeh pera ... I. Dordid, ben. 25. Sad u
riu smira zuna, sad kosovic. A. Kanizli6, roz. 7.
I kosovic sa lisca na grauu. Osvetn. 2, 33.
Kosovic, Tardus merula. Lipovci kod Dakova.
D. Hire. — U Dubrovniku se cesto ovijem ime-
nom zove i druga sliina ptica, drozak: vidi:
Turdus musicus L . . . . Po Doderleinu u Du-
brovniku , kosovic', po Kosidu ,kosovi6 bijeli'.
S. Brusina, ptice hrv. - srp. (nastavak) 40'i— b.
7 KOSOVO, a.
Turdus iliacus L . . . . Po Kosidu ,kosovi6 bijeli
mali, kosovii cr|ena potkrila'. 40*. pa i sam
kos: Merula raerula (L.) ... Po Kosi6u dubro-
vacko je ime ,crni kosovid'. 37''. Merula tor-
quata L . . . . Kosi6 mi pise da mu je dubro-
vacko ime ,kosovi6 bijelih prsi'. 371'— 38-''.
2. KOSOVIC, m. prezime. — Od xvi vijeka.
S onom zem]um ku je drzal Kosovic. Moii.
Croat. 270. (1572). Duro Toma Kosovica. I. A.
Nenadic, samb. 21. Kosovic, knezovi od Cetine.
And. Kacic, kor. 452. Markis Kosovi6 od mista
Dobrote. 490. Martin Kosovic. Norini 55. Veli
nemu KosoviA-Drekale. Nar. pjos. vuk. 4, 391.
Sa rodakom Drekom Kosovicem. 4, 51. Al' eto
ti Kosovii-Andrije. Ogled, sr. .391.
3. KOSOVIC, m. seoce u Bosni u okrugu sa-
rajevskom. Statist, bosn. 13.
1. KOSOVINA, /. augm. kosov ili 2. kos. —
U Stitlicevu rjecniku: ,ingens merula'. — nije
dost.a pouzdano.
2. KOSOVINA, /. ime nekijeh vrsta loze i
grozda. Kosovina, suvrst vinove loze (Sulek).
— Kosovina crna, blaue zimmettraube (Kalnik).
— Kosovina situa, blaue vogeltraube (KriXevci).
B. Sulek, im. 162.
KOSOVITI SE, kosovim so, impf. kostresiti
se, n. pr. : ,Sta se kosoviS na mene, nisam ti
oca ubio'. Z. Radonid. — isporedi kosovan.
1. KOSOVKA, /. zensko cejade iz Kosooa. —
Akc. se mijena u gen. pi. Kosovaka. — U nase
vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu (,6in frauon-
zimmer von Kosovo'). Uranila Kosovka devojka.
Nar. pjes. vuk. 2, 315. Bozja pomoc, Kosovko
devojko! 2. 417.
2. KOSOVKA, /. ime kozi. Orahovac, Bosna.
D. Hire.
3. KOSOVKA, /. suvrst slatke pisane jabuke
(Zagorje). B. Sulek, im. 162.
KOSOV^iANIN, TO. vidi 2. Kosovac. — Mno-
zina: Kosovjani. — Od xviii vijeka. Durad Slav-
kovic Kosov|anin. Glasnik. ii, 3, (.itr. ?). I po-
vedi pet stotin junaka, pobratimo, tvojih Koso-
vjana. Nar. pjes. stojad. 1, 42. — / kao prezime
,Iova Kosovjanin. Sr. nov. 1S68. 550.
KOSOV^ANKA, /. ovako zove jedan pisac na-
sega vremena kapu karikliju, jer se misli da je
erno na noj znak zalosti s kosovske bitke. E su
vlasi bili u Cetiiiu i ustakli kape kosovjanke.
Osvetn. 5, 26. Nad oci mu savka kosovjanka.
5, 74. Al' su s iiime nebrojeno fiavke, kape
savke mrke kosov|anke. 5, 128.
KOSOV^I, adj. koji pripada kosovima. — IJ
Vukovu rjeinika: ,am3el-' , merulae'.
KOSOVNICA, /. mjesno ime.
a. XV vijeka na ostrvu Krku. Loze . . . v Stu-
picah, Kosovnice. Stat. krc. ark. 2, 295. (1443).
b. vidi Kosaonica. — U jednoga pisca Du-
brovianina xvn vijeka. Prigazise u dolini Ko-
sovnicu, ka je plaha, kad joj vale dazd ufiini ;
Bijele u Orkve dojezdi§e, pa kroz rijeku kroz To-
plicu na kraj drugi prigaziSe. .T. Palmotic 178.
KOSOVO, n. mjesno ime. — Uprav je adj.
kosov (vidi) u srcdnem rodu.
a. Kosovo ili po|e Kosovo ili Kosovo poje,
kraj Ho graniii s juznom Srbijom, osobito gla-
sovit s bitaka s Turcima, a najvece radi nesrecne
bitke na Vidov dan 1389. — Nemam pri ruci
nijednoga primjera starijega od xv vijeka (u
laznom latinskom spomeniku toboze g. 1076 — 1087
ima Kosovo po)e, vidi Doc. hist. rack. 146). —
KOSOVO, a. f
himUtu rjfciiikd u Vukovu: ,(iiiit umt oliiio po|o)
das AmseU'oUl (boriiliint duroli dio nolilacht die
anno li!89 ua Vidov dan (15 jiini) Soi-biens
schicksal entschiod)' , Campus raenilarum'. ,in
oinem liode adjektivisch': Nije, pobro, daXdic
Kosovijem; t ii Daniciienu: po|e blizii PriStino.
tl) K030V0. Knozb Lazarb si. Muratoms caromi.
brav so na Kosovu. Okdz. paiu. saf. G2. Pogyhc'i
knezi. Lazarb na Komivh. 71. Jta/.bi Miiratb
.lankula na Kosovii. 78. I kivi juna6koiD Ko-
sovo politi (0 bid u kojoj I'urci potakose Sibi-
nanin-.Janka). M. Vetranic 1, 54. Da Turci ro-
bise Kosovo do kraja. D. Barakovic, vil. 322.
U I'lih (bugarkinah) iive slava obilna, ku Ko-
bili6 sto66 mudri, kad liangarom cara silna na
Kosovu smrtno udri. I. Guudulic 313. Aga i
ostala druzba svoja ua Kosovo dode . . . glaso-
vito pojo od boja. 373. Pokle Lazar tijera silovo
bjese i umri na Kosovo. J. Kavanin 185». Znati
ini so, jubovco, sa Kosova no vratiti ! Nar. pjos.
mikl. boitr. 1, 20. Kad jo dosa' na Kosovo bojno
(Sibinanin Janko). .-Vud. Ka6i6, razg. liS^i. Kon
junaka ostavlo na zlu mestu u Kosovu. Nar.
pjes. vuk. 1, 453. Pa otide s nima niz Kosovo.
2, 36. Da se prifia i pripovijeda dok je |udi i
dok jo Kosova. 2, 295. ,7a cu otic sutra u Ko-
sovo, i zaklacu turskog car-Murata. 2, 312. Ona
ide na Kosovo ravno. 2, 315. Kadno bjesmo na
Kosovu bojnom. 2, 327. Kada Murat na Ko-
sovo dodo. Nar. pjes. petr. 2, 271. Bio rvat na
Kosovo. (Race — u Podgorioi — Turcin Srbinu,
kad ga 6ujo do se tuzi na tezak zivot; a on mu
k.asto — ako nije Turcin kakav voliki gospodar
— rece: .Kad smo rvali na Kosovo, onda smo
jedno bill'). Nar. posl. vuk. 13 — 14. Da je mens
colo dobro biti, no bi Lazo na Kosovu (ni) po-
ginuo. 50. Jao ti je jos kako je Lazo na Ko-
sovu poginuo. 109. — Gdjegdje se izgovara K6-
sov5, te ima padeze po slozenoj deklinaeiji. tako
je. u nekijem pjesmaina iz Crne Gore. Pa izidi
nasred Kosovoga. Nar. pjes. vuk. 3, 221. On
nagoni Kosovijem vranca. 3, 218. Kadek dode
na breg Kosovoga. Pjev. ci-n. 182a. — / saina
se rijec Kosovo uzim^e gdjegdje kao da znaci
kosovsku bitku. Ovakoga sivoga sokola jos Srp-
kiiia porodila nije od Kosova nl pride Kosova.
Nar. pjes. vuk. 4, 12. Tu moje pleme od Ko-
sova klica. S. ^jubisa, prip. 175. A nudor se
spomoni Kosova! Osvetn. 3, 85. i za bitku uopi'e,
i iperboliiki za kaogu, svada. Necu ja danaske
vise toga Kosovo vodit. A. Kalic 34. — h) pojo
Kosovo. Na polu Kosovu. Okdz. pam. saf. 72.
Dofiokah prigodu na poju Kosovu, da Jauka voj-
vodu nevirnim prozovu. D. Barakovic, vil. 322.
Kad su bill kroz poje Kosovo. Nar. pjes. vuk.
2, 154. Uvaticu Vuka Brankovica, vozacu ga uz
to bqjno kopje, kao /.eua kudej' uz preslicu, no-
sicu ga u po|e Kosovo. 2, 312. I grad Prilip u
poJu Kosovu. 2, 390. Na Srbiju i po}e Kosovo.
Nar. pjes. petr. 2, 271. Na pofu Kosovu zavrsi
srpsko samodrzavno carstvo. Vuk, dau. 2, 76.
— vidi kod a). I pogleda polem Kosovijem.
Nar. pjes. vuk. 3, 219. Od zalosna poja Koso-
voga. 4, 81. — r) Kosovo poje, dosta rijetko: 11
narodnijem pjesmama nasega vremena imaju, samo
nekolika primjera, medii koje ne moze spadati ni
ovaki: Na Kosovu, poju Sirokome. Nar. pjes.
vuk. 2, 193. — Jer su vamb pogibli 2 bratuceda
na Kosovu po[u. Spoin. sr. 1, 47. (1403). I u
Kosovo po)e ujaha. I. Gundulio 566. Na Ko-
sovu poju. A. Kanizlic, kam. 643. Ovi se boj
ucini na Kosovu po)u godista Gosp. 1389. And.
Ka£i6, razg. 57. U Kosovo poje iskupio. Nar.
pjes. vuk. 2, 2(>5. U Kosovu polu zadobio. 4,
!8 KO.ST, I, a. a).
239. Kosovo poje iliti naliija Vu6itriiska. 1"'. ,lu-
ki(S, zom|. bosn. 1.
h. seoce u Bosni u okrugu sarajeoskom.
Statist, bosn. 21.
('. It Dalmaciji, vidi u Vukovu rjeiniku: u
Dalmaoiji dolina opkojena karaenitijera plani-
nama u kojoj jo devet sola. — Gospodari od
Klobuka, ^jubuskoga i Kosova. J. Kavaiiin 231''.
Iz Kosova prodom u manastir Dragovic. D. Ob-
radovio, basn. 330. U Dalmaciji u Kosovu. Vuk.
Ziv. 248.
d. Mirkovo Kosovo, mjesto u Srbiji u okrugu
jagodinskom. Livada u Mirkovo Kosovo. Sr.
nov. 1878. 1417.
KOSOVO PO^E, n. mjemo ime.
a. vidi Kosovo, a.
b. seoce u Bosni u okrugu sarajevskom. Sta-
tist, bosn. 29.
KOSOVSKI, adj. koji pripada Kosovu.
a. vidi Kosovo, a. — Izinedu rjeinika u Vu-
kovu: ,von Kosovo' ,Cossovinus'. Poklo se 3 raz-
boja kosovskoga shrani. I. T. Mrnavid, osm. 12.
Od zalosna boja kosovskoga. Nar. pjes. vuk. 4,
72. — Moze znaciti i: koji prijmda boju kosov-
skome. Komadi od razlifinijeli kosovskijeh pje-
sama. Vuk, nar. pjes. 2, 309. sliino je i ovdje:
Nodemo se vladat na kosovsku, nit' ponavjat
Brankovica dada. Osvetn. 3, 85. — i u prene-
senom (iperboliikom) sinislti : koji je jos od boja
kosovskoga. — U Vukovu rjeiniku: ,alt, noeh
von den zeiten der Kossovo-schlacbt' ,Go33ovinu3
(marathonius)'. Kosovski (n. pr. on je, star je
kao da je jos od boja kosovskoga). Nar. posl.
vuk. 156.
b. vidi Kosovo, b. Paroh kosovski. Nar.
pjes. vuk. 3, 579 (rnedu prenumerantima).
c. kod mjesnoga imena u Srbiji u okrugu
kru§eoackom. Niva u Kosovskom potoku. Sr.
nov. 1872. 164.
KOSPEEDA, /. mac. — U Voltigijinu rjei-
niku: ,spada' ,degen'. — nepouzdano.
KOST, kosti, /. OS (ossis), jedan od tordijeh
dijelova a tijelu [udskoin Hi u vecine visijeh ii-
volina. — Akc. kaki je u gen. sing., taki je u
ostalijem padezima, osim nam. i ace. sing., instr.
sing. ko§cu (ali kosti), loc. sing, kisti, gen. pi.
k6sti t kdstijfi, dat., instr., loc. pi. kojtima. —
Rijed je praslaoenska, isporedi stslov. kostb, rus.
KocTb, ies. ko3t', po(. ko<c. — Moze biti da je
osnova srodna s kit. costa ; na drugu indo-
evropsku osnovu bez k (isporedi snsk. asthi, grd.
oaiiov. lat. os) ne treba misliti (ali vidi i koza).
— Kao genetio mnozine, osim kdsti, upolreb\ava
se i genetiv doojine k6stiju, jainacno premi o6iju,
usiju, prsiju, pleciju. nasao sam kostiju samo n
dva primjera prosloga vijeka (L. Terzic 271 ; And.
Kacic, kor. 265), ali je u nase vrijeme vrlo obiino
(Vuk pi§e samo kostiju). — u nekijeh iakavaca
ima i gen. pi. kost. P. Zorauic 14"; Nar. prip.
mikul. 88. — U svijem je rjecnicima (u Daniii-
cevu kostb).
1. u pravom smislu.
a. u (udskom Hi zivinskom tijelu dok je
zivo.
11) uopce. Smami ti put i kost tva mali-
nita 2e)a. M. Marulid 90. Kosti razbijajudi Go-
spodinu. Korizm. 83*. Videci, u odru da starci
lezedi do k6str put odru po svakcas trudedi. N.
Najeskovic 1, 342. Naj prije skrovena taj narav
odsgori od tvrda kamena mu vilu satvori ; pak
kako se prima svim lipim vilami, putim i ko-
stima urosi taj kami. S. Gudetid 1^. Jer se kos
od kosti u meni raspada. S. Guoetid 2.5G. Svile
KOST, 1, a, a). 3
mu se kosti od bolesti! Nar. pjes. vuk. 1, 266.
Koju mi dede za loda moce, oua dovojka majci
poruci: ,Bodu me majko, dedove kosti'. 1, '2!)7-
Kad je razumje mlada uevjesta, dovati osti, slomi
joj kosti. 1, 519. Od kosti mu meso otpadalo,
a kroz kosti trava pronicala. 1, 593. Take mi .so
ne delilo meso za zivota od moji kostiju! 2, 161.
Staru majku tvoju ojadio, sa konem joj kosti iz-
lomio. 2, 266. Mene 'vode kosti istrunuse u tam-
uici Azackoj pi-okletoj. 2, 382. Utegni me, sele,
od bedara, od bedara do vitih rebara, da se moje
kosti ue razrainu, ne razminu kosti mimo kosti.
2, 465. Tu bi (u tavnici) stoja' tri godiiie dauah,
dokle bi ti kosti okapale. 3, 222. Pusku cu ti
u prsi sasuti, sve cu tvoje kosti izloiuiti. 3, 303.
Evo grebu maoi gi-ebestaci, ev' .skrgucu kosti
od junaka. 4, 258.
I>j razlicne se kosti u znanusti (anaio-
miji) nazivfu nekijeni pridjevima, koju sii naii-
nili pisci u nase doha. ovdje cu ealnleziti ncke
ovakove pridjeve iz J. Paucic, zool. * B. Sulek,
rjecn. zuanstv. naz. (bi^ezim P i S), re. pr. kosti
butne ,f6mur'. P 98. — kost 6eona ,os frontale'.
P 92 i S. — kost cetvrtasta ,os ouboideum'. P
99. — kost cunkasta ,os scaphoideum'. P 99 i
S. — glavata .kost ,os capitatum'. S. — kost
glavicasta ,os capitatum'. P 97. — kost gras-
kasta ,os pisiforme'. P 97. — kost grudna
,sternum'. P 38 i §. — kcsti jabufine ,ossa zi-
gomatica'. P 93. — kost jezicna ,os hyoideum'.
P 94 i S. — kost klinasta ,os sphoonoideum'.
P 92 i ^§. — kosti kliuaste ,ossa cuneiformia'.
P 99 j S. — kosti kjucne ,clavicula'. P. 96. —
kost kockasta , talus'. P 99. — kockasta kost
,os cuboideum'. S. — kost koritasta ,os lunatura'.
P 97. — kost kukasta ,os hamatum'. P 97. —
kosti lakatne .ulna'. P 97. — kost meduvilicna
,os intermaxillare'. P 94 i S. — kost misicna
ili ramenaca ,os humeri'. P 96. — kosti nep-
fiane ,ossa palatina'. P 93 i S. — kosti nosiio
,ossa nasalia'. P 93. — kost petna ,caloar'. P
99 i S. — kost poti|na ,03 ocoipitale'. P 92 i S.
— prsna kost S, vidi kost grudna. — kost si-
tasta ,os ethmoideum'. P 92 i S. — kosti slo-
po6ne ,ossa temporalia'. P^92. — kosti suzne
,ossa lacrymalia'. P 93 i S. — tauka kost ,os
isohii' S. (u Diibronniku ti vola po mcsarskom
jeziku. P. Budmani). — kosti temenn ,ossa pa-
rietalia'. P 92. tjemena kost ,os parietalo'. S.
— trticna kost ,os coocygis'. S. — vratua kost,
vratne kosti govori i narod. Na kost vratnu
dok izriga ono cim ga ne bi briga. V. Uosen
248''. Vratne mu je kosti .salomio. Nar. pjes.
vuk. .8, 310.
c) u I'mkijitin /lo.slovicama i recenicaina
upotreblaoa se kost doisla ii pravom snaietm, all
isticuci koju osobinu, n. pr. :
<i<i) istice se kao unutrni dio tijela u
ovakovijem recenicama : Sva trepts ma uda i
zglobi i kosti; vas treptim u kosteli, i javi i u
sau. M. Votranic 1, 263. Protrnuh do kosti.
D. Barakovic, vil. 286. — Za6 mi zlod u kosti
stojase nikoja. S. Mencetic 211. Zac kad bi
podhibnos u meni taj bila, ne l)i rai svaku kos
luvezan sprazila? N. Najeskovic 2, 116. Jer mi
je u srid kost uzgan plami jubven. P. Zoranic
14a. Nerazborna o mladosti, kad se luven plam
usjekne u nejake tvoje kosti ... G. Palmotic '2,
28. — Er kao dab joj sve me blago i vece ona
vidje u plati, da ubostvo moje nago ne imase
joj cesa dati, i da mi je kosti izola, krv izpila,
meso izjela, ter da sam se ogolio i bez zdravja
i bez cast! ... I. Gundul[c 227. — .fakiao kad
s kostiju dusa se rastaje. S. Mencetic 112. Dali
V
) KOST, 1, b, a).
ce rastavit dusa se od kosti u prvi moje cvit
uezrele mladosti? D. Ranina 141a. Jedva nosim
u kostima dusu. Nar. pjes. vuk. 2, 447. inoze
biti da ove zadne primjere treba shvatiti u ne-
kome osobitom smislu, ispuredi: Duh mu se u
kosti zabio (vidi duh, 1, b, a) na kraju).
bh) kad je vrlo nirsavo ce(ade (a i zi-
vinie), kale se da je sama kost i koza ili koza
i kost, pa i na druye nacine isticuci kosti, n. p. :
Pacegaje na toj dojti jur cinila, i ni' joj dosti,
da ga ni' vec koza i kosti, i tej hoie skori ojti.
M. Pelegrinovici 193. Nimahu drugo nego kost
i kozu. P. Iladovci6, nac. 90. Kost i koza ,al-
lampanato, magro in sommo grado' ,os et pellis
est'. J. Stulli, rjeon. kod kost. Koza i kosti.
Nar. posl. vuk. 138. — Ah jaoh, z glasa moga
cvila, k mojoj puti kos je moja zestoko se pri-
lepila (bibliiki). I. Gundulic 203. Pusti, care,
kosti iz tavuice. Nar. pjos. vuk. 2, 320. A da-
leko kosti zanijeti, 2, 539. ,Iodva mu koza kosti
drii (mrsav, gotovo umi'o). Nar. posl. vuk. 111.
Loj kosti izmece, ili: Loj kosti iscorao na po|e.
(Kaze se za mrsavo marviiice). 170. Ni tri lakta
u visinu stasa, suhe kosti u mijehu pakosti.
Osvetn. 4, 11. — Slivno je i u ovom primjeru
gdje se kosti uzimju za cijelo ce(ade, jer jjasti
kome na kosti znaci: pasti mu na teret, te se
istice da je cejade i onako brizno i nevofno (inr-
iaoo od brige). Tesko druzi, koja pane bratu na
kosti. V. Bogisic, zborn. 139.
fc) u biblickom se jeziku cesto upo-
treblava kosti za samo ce[ade, isticuci tijem da
je mrsavo radi nevoje ili kajai'ia. (Bog) kosti tvoje
oslobodi. N. Raiiiaa 40^. isai. 58, 11. Jaoh! a
zasto pun tamnosti muco ja sam grijeh moj
hudiV vapijudi vas dan svudi sharase se moje
kosti. I. Gundulic 195. U kostijeh tuznu meni
dusa raira cas ne ima. 197. Ciivonju ce5 momu
dati mir, veselja i radosti, ponizene ter 6e kosti
milo i drago uzigrati. 200.
<((/) takoder je po biblickom jeziku
kost od kosti (kad ko od koga poslaje kao po-
toinak Hi drukcije, kao prna zena od prvoga
iovjcka). Ovo, rece, kost od kosti moje. M. A.
Kejkovic, sat. F4''. Jer amo udi tijela negova,
od mo.sa nogova, i od kostiju I'lOgovijeh. Vuk,
pavl. of. 5, 30. A Adam roco: ,Sada eto kost od
mojili kosti i tijelo od mojoga tijela'. D. Ua-
nicic, Imojs. 2, 23.
cc) metaforicki. mm) gristi komo
kosti znaci : klevetati Hi uopce govoriti zlo o
nema. A meni jur kosti prigrizat, cuj, nemoj.
S. Mencetic 3. Dal' i mrtvim grize kosti (bakaj.
V. Dosen 129*. Kosti komu gristi, prigrizati
,famam alicujus detrahere'. J. Stulli, rjecn. kod
kost. — bhh) usjeci se kome u kosti ic jednoga
pisca cakavca xvii vijeka znaci od prilike sto i
omraziti se. Svi smo se Osmanu usikli u kosti,
ako nam zlo svanu, ikomur ne prosti. I. T. Mr-
navic, osm. 129. — u istoga pisca ucijepjon u
kosti znaci: mrzak. Jer premda (Osman) u kosti
svim ucipjen stase, cvit nega mladosti u svih
smucevaSe. 178. — rcc) amo pripada i ovaj
primj.-r : Neslani zlotvore, pun svake ludosti,
komu moz' nenavis sve pije iz kosti. D. Ka-
nina 119*".
ll. u mrtva ieladeta ili zivinceta.
<() uopce. Nade jednu glavu, to jest,
kost od glave iliti tikvu mrtva covika. F. La-
stric, rad. 381. Bi nasasta prilika s. kriza u
kostima od prsiju jednoga redovnika. M. Zo-
ricic, zrc. 18. Ovde ima coecja kost. Nar. prip.
vuk.^ 198. — Mnozina kosti cesto znaci mrleo
tijelo ili mrtva tjelcsa, gdjegdje bez obzira na to,
24
KOST, 1, b, a). 8'
jeli meso otpalo s kosti. Sbhranitb vbse kfusti
ilib. Sava, aim. pam. $af. 13. Na jodnoj po|ani
koja bjeSe puna ko3ti. 'N. RaiVina li)71>. osoch.
37, 1. Kosti kqje budu u fjrobovijoh. Zborn. o3^.
No raz<iii'aj kosti nebosku Marcolu. V. Zoranii
851>. A zemja na svit saj laka ti kostom bil' !
D. Kaiiiiia Gl''. Pa6o, avo sto naprijed jaso, hutta
zalos svod s;a trudi, kosti golo cim ploaaso od
pobjenijeh turskijeh |udi. [. Gunduli6 320. Ob-
ziriK' so iia goiuilo kosti ko svud lozo . . . 322.
Gtoda' okolo, oda svudi, sto oko vidi svom kri-
poati, 3V6 bi puno bojuijeh [udi, svo jo sad puuo
susijeh kosti. 33.i. Proz goraile turskijoh kosti
jaJo pasa. H3o. Stjepaua ima goapodara, zaedrio
pape i iiiutoiiika svetijoli kostijeh (!). J. Ka-
vaiiin 318''. Kosti ,car<;arao, scheletro, ossatura
d'animal raorto tenuto insiemo da norvi senza
earne' ,coi-pus arofactum'. A. d. Bella, rjoon. 177''.
U lis tilo uBgovo metnuSe i kreSoiii pokriSo, da
bi posli gole kosti lasnijo prinosli. A. Kanizlid,
fran. 7-t. On mrtva6ki('/(J hrpu kosti stade motrit.
V. Doseu 44i'. Macedonsku koji krunn nosi, sad
mil kosti trunu. 4:4}'. ZemHca ti kosti izino6ala!
And. Ka6i6, razg. 28^1. (Vitrei) izpitaso gdi so
naodi greb Skoaderbegov, koga nasavSi otvoriSo,
[jak razjagmiSe liogovo kosti. 143. Ako li mi
virovati nece.s, iizpeui so na Mosor planinu, ter
cos vidit kosti od Turaka. 279'*''. Kako so mrtao
dodi kostiju Eliseovih, uskrsnu. kor. 265. Pocat
koji zatvora grobi6 od svetih kosti. Ant. Kadcic
00. Svetih ostauci iliti modi, to jest kosti. I.
Velikanovic, u|>ut. 3, 360. Relikvija, to jest kosti
iiihovijeh. J. Matovi6 331. Kladamo so kostim
svotijem mucenika. I. M. Mattel 138. Posmo-
trite kosti rodite|a vasili. J. Eajid, pouc. 1, 21.
Prosti narod node da ostane bos mostiju i kostiju.
D. Obradovid, 2iv. 125. Pa jo voda udarila mutna,
pa je nine kosti 6erdosala. Nar. pjes. vuk. 2, 129.
Bacio ih na dno u tamnicu, deno lezi voda do
kojena, a junacke kosti do ramena. 2, 245. I
kosti su liemu istrunule. 2, 403. Kosti c.e ti
tvoje ostanuti, kosti tvoje u tamnici mojoj. 3, 345.
More, sluge! tamo pasfie bac'te, de mu gavran
kosti naii uece. 4, 139. Van da de mu kosti iz-
baciti. Nar. pjes. juk. 100. Kuca od samoh
covjecjeh kost zagrajena. Nar. prip. mikul. 88.
Unutra su puni kostiju rartvackijeh. Vuk, mat.
23, 27. Mrtvu mu zemla kosti izmetala! S. !^u-
bi§a, prip. 242. Da vi ku6ne ce|ace ne smuti,
roditejske kosti ne pokruti. Osvetn. 3, 151. —
Amo pripada i ovaj primjer u kojemu kosti znaee
u, metaforickom smislu mrtvo cefade: Ve6 bi prijo
pregorio moju glavu, nego da me mrtvoga oca
kosti kunu. Pravdonosa. 1852. 31.
b) upotrebjava se u osobitom smislu u
nekijem recenicama. aa) ostaviti gdje kosti znaci:
umrijeti u nekom mjesiu. Ja cu ovdi kosti osta-
viti. Nar. pjes. juk. 369. Di je pala tu jo i
ostala, tu je stare kosti ostavila. Nar. pjes.
srem. 79. Gdje su hceli da junastvo kaXu, tu-
dije kosti ostavise puste. Osvetn. 3, 133. Osta-
vije svoje kosti na sevastopojskom zalu. M. Pa-
vlinovic, rad. 16. — Slicno je i u ovijem pri-
mjerima : I mnozi ne liaju izgubit zivot svoj,
ofiito kad znaju, da ce nad, zlato toj, naj lise ki
hode u Novu Indiju i kosti zavodo u Etijopiju
(nema se pomisliti na ,bijelu kost, vidi 4). M.
Vetranid 1, 160. Petar bise male prija posrid
Korfa pusti' kosti, sluXed duza od mladosti. D.
Barakovid, vil. 205. Dok no prida zemji kosti.
V. Do6en 25a. — bhj o smrti se misli i u ovom
slucaju: Moja nesredna mlados ide u zalos, u
koj de stojati, dokli se bude kos od kosti rastati.
N. Na)e5kovid 2, 80. — ali se 6esto ovake reie-
0 KOST, 1, b, i).
nice upotreblavaju za osobitu nasilnu sinrt. Ako
mu dodom node mu ni kost s koSdu ostati. Nar.
prip. vuk. 43. Na nekim rajestiraa samo da fiovok
posrno, no bi mu ni kost s koSdu do Moravo
dosla. Vuk, dan. 1, 3.
rj I) knstima zioolinskijem uopce. Kosti
no shrustito od I'loga. N. Hai'iina 111'', joann.
19, 36. Od kostiju rartvi Xivin. L. Torzid 271.
Nasao bi konskif/t^ kosti dosti. V. DoSon 228''.
Svega ga (magarea) razbije niz nokakvo stijono,
da mu ni kost a kosdu zajodno ne ostano (ispii-
redi b) bb)). Vuk, poslov. 47.
</,) iesto se u recenicama i poslovicaina
pominii kosti kao pasja hrana. A on ih (Juda
dinnre) popado kako kos gladan pas. N. Najes-
kovid 1, 128. Zoilo psi, ako kos tuj ne raoz'
proXdrijoti, uzmi ovu ter zdori, ku du t' sad pri-
nijoti. D. Ranina 121a. ZnaS, golu kos ni pas.
node da oglode. I. Gundulid 151. Otimajudi se
kakono psi o kosti. F. Lastrid, od' 374. Bacio
kost modu nih. (Zavadio ih, kao kad coek baci
kost modu pse). Nar. posl. vuk. 11. Ne bacaj
kost, da se pokoju kao psi. Nar. posl. magaz.
1869. 122. Ni pas gole kosti no glode. Nar.
posl. vuk. 222. — Prema ooome- kost se shvaca
uopce kao slaba i neva\ala hrana. Vod inii nosi
kosti oglojane. Nar. pjes. juk. 55. Jer vara rauke
judske uzmu ruke, ter nosito trbusino hrane, a
vas kosmi od skapana brane. Osvetn. 4, 21.
<') prema d) (jdjegdje gola kost Hi samo
kost znaci stvar male Hi nikakve vrijednosti.
Narodnost bez narodne drzave gola je kost. M.
Pavlinovid, rad. 117. Ko izije moso, vaja i kosti
da glode. (Kad ko prijatoje zove od rudka na
veceru, ili od vedere na rucak, da pojodu ono
sto ostane). Nar. posl. vuk. 1.39. ista se poslo-
vica, kao i ona Ho sad dolazi, upotrebfaoa i u
dragom smislu, t. j. da muz koji je uzivao zenu
za nezine mladosti i (epote, treba da se nom za-
dovo]i i kad izgubi jedno i drugo. Ko u mla-
dosti meso (t. j. jede) neka u starosti kosti (t. j.
glode). V. BogiSid, zborn. 284.
f) kost se upotrebjava za dje(ane i ki-
pareiie kao i droo i kamen. Imati smrt udubenu
u kosti aliti u drvu. P. Posilovid, nasi. 39*.
!l) V, familijarnom govoru rece se gdje-
gdje pasja kost, ili u zlom smislu da se ne rece
pasja vjera ili pasja para ili u §ali. Netom
ozdravi, Sto pasja kost udini? Uspne se na isto
stablo. M. Pavlinovid, rad. 43.
Ji) kost u grlu metaforicki znaii neito
Sto smeta i muci (i u duseonom smislu), jer je
vrlo neugodno i opasno kad kome kod jedena
mesa zapne kakva kost ili komadic kosti u jed-
naku. Kost u grlu. Nar. posl. vuk. 156. To
mu je kost u grlu. (To ga vrlo mrzi i mudi).
319. De dvoje govori, tu jo tredi kost u grlu. 73.
Bio sam im kost u grlu. S. Tekelija. letop. mat.
sr. 120, 16.
C. u vecine su riba kosti kao u drugijeh
iivotina, ali posto obicno imaju drukciji (Hjasti,
ostri) oblik (isporedi 1. drada, c, c) aa)), dono-
simo ove primjere napose. vidi i u Belinu rjee-
niku: kost ,spina, inteso di pesce' , spina' 700";
u Stuliieeu: kost ,osso e anche spina di pesce'
,os, spina (utrumque enim illyrica vox signi-
ficat)'; u Vukovu: (kost) od ribo ,di6 grate' , spina
piscis' kod kost. Kosti ribije. Stefanit i Ihnilat.
star. 2, 273. On ki jih (mrize) dosize gdi cid
ribne kosti s strahom jih podvizo, bojed se na-
bosti ... P. Hektorovid 33. Ke sin umirase, a
to da kost ribe u grlu zapridi mu se . . . F. Gla-
vinid, cvit. 46*. Bududi ribija kost u grlu za-
prla jednomu mladidu ... F. Lastrid, od' 305.
KOST, 2.
371
kostajniCki
2. u usubUom smislu, luoie znacUi, sto i re-
bro. — Izmedu rjecnika u Mika(inH (kost, rebro
,costa'), M Bjelostjenievu (kost, rebro ,costa'), u
Jambresicevu (kost, rebro ,costa'), u Vukoeu (uhva-
titi se ili porvati se s kime u kosti, t. j. obu-
livatiti jodau drugoga rukama, pa glodati ko ce
koga oboriti). Scepase se u kosti junacke. Nar.
pjes. vuk. 2, 408. Naj potje se s Mujom utatio,
ut'atio u kosti junacko. 3, 1611. Sa Stevom se u
kosti fatio. Nar. pjes. stojad. 1, 63. U kosti se
oba prihvatise. Nar. pjes. horm. 2, 03. 11' 66
nome (desnicom) va)ati kamene, il' lomiti kosti
ria rvacu. Osvetn. 2, 72. Rvane biva na dva
nacina: u pojas i u kosti. M. D. Milicevic, ziv.
srb. 3, 31.
3. u metaforiekom smislu, u dm primjera,
(jovori se o kostima kakva grada.
il. ^l jednom primjeru ne znam, odyovara
li metaforiekom snaeenu sto je pod 1, a, o) aa)
Hi sto je pod 2. Zatim paka ogaii vrli, ki se
usjoknu gradu u kosti, .sve pozeze i opali. P.
Kanavelic, dubrovn. 11.
b. u drugom primjeru znaci sto i razva-
line i odyovara metaforiiki znaienu pod 1, b, (i).
Gdi grada plemenita dosti samo leze sada raz-
trkane kosti. H. Luci6 264.
4. bijela kost, slonova kost itd., obur, saiiio u
prenesenom smislu, jer nije kost, nego vdiki slonoo
zub (isporedi bjelokost; nema kod bio). Gdi bi
zelen venfiac vili, ali kruiui od vridiiosti, koga
ne bi prihinili, od lofani'e da su kosti V H. Lucie
211. Uah joj za platu oni moj lijepi rog od
kosti slonovne zlatom vas narosen. D. Zlataric
451'. Prestol biso ukrasen zlatom i slonovimi
kosti. Aloks. jag. star. 3, 236. I od bijele kaono
kosti naj crnija mast izhodi. J. Kavaiiin 172".
Kost slonovna ,avorio, dente di leol'ante' ,ebur'.
A. d. Bella, rjefin. 12(ia.
5. nije prava kost u sipe, premda se tako
zove, a i u oligna. vidi u Mikalinu rjecnikii:
kost od sipe ,sepium, te.stum, colum'.
(>. u prenesenom smislu, u plodu kohiica (vidi).
— Izmedu rjecnika u Vukovu: vide koScica (n. p.
od sjive) s dodatkom da se govori u Dubrovniku.
VT-zmi kosti cresnany. Sredovjofin. lijek. jag.
star. 10, 110. Jezgru koja jo§ ii kosti krije. J.
S. Ke|kovic 46.
1. KOSTA, m. skraceno ime od Kostantin ili
Kostadin. — Voc. je jednak s nominativom. —
Nalazi se od xiv vijeka, ali se ne zna treha li
iitati Kosta ili K6sta (vidi). — Izmedu rjecnika
u Vukovu: (contr.) ,Konstantin' ,Constantinus', i
H Dnnicirevu (Kosta ,<-'onstantinus hyp.'). Kosta
z detiju. Svetostef. hris. 31. Kujevicb Kosta...
Kosta Gwnbsinb zetb. Glasnik. 15, 309. (1348 y).
Veli Kosta, mat" Jeljena ... .T. Kavaiiin 2118b.
Zlamen ko'ega u visini hti se Kosti prikazati.
299a. Neg pol rifa jos posaje Kosta. M. A. Rel-
kovic, sat. Ell'. Bogom brate, Kosta ciganine !
(ovdje je Kosta, jer hi voc. od K6sta bio Kosto).
Nar. pjes. vuk. 2, 213.
2. KUSTA, m. vidi Kosto. — Akc. se mijena
u voc. Kosto. — vidi 1. Kosta. — U Vukovu
rjecniku : vide Kosto s dodatkom da je po istoc-
nom govoru.
KOSTAG, m. u jednom primjeru xviii vijeka
ima gen. sing. Kostaca sto je po svoj prilici isto
sto Kostanca. Gnat Kostaca i Klarica. J. Ka-
vaniu 3311).
KOSTACEVIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Jovan Kostacevic. Eat. 38.
KOSTADIJE, m. vidi Konstantije, isporedi
Kostadin. — U pisca xiu vijeka. Sb mitropoli-
tomfa svojimb ICostadijemb. Domentijan" 191. Sb
cbstbnyimb Kostadijemb. 226.
KOSTADIN, III. vidi Konstantin. — Od xiii
vijeka, a izmedu rjecnikii u Vukovu (, Konstantin'
,Constantinus') i u Danicicevu (Ko.stadinb, gledaj
Konbstanbtinb). Kosfcidinb. Dec. hris. 19. 24 i
jus na nekoliko mjesta. Ja carica .levdokija sb
sinomb carbstva mi Kostadinom . . . Mon. serb.
190. (1379). Ja gospodinb Kiostadinb . . . 228.
(1395). Gospodina Kostadina. Spom. sr. 1, 1.
(1395). ^jubila bi cobanina, cobanina Kostadina.
Nar. pjes. vuk. 1, 336. Vino pije care Kosta-
dine u lijepu mostu darigradu. 2, 85. Kone
jasu do dva pobratima, beg Kostadin i Krajevid
Marko. 2, 355. Kad je vide care Kostadine.
Pjev. crn. 251''. Udrzacu cara Kostadina. Nar.
pjes. petr. 2, 271. Devet careva od Duklana do
Kostadina. S. ^;ubisa, prip. 16. — / kao ime
planini u Crnoj Gori. Glasnik. 40, 27.
KOSTADINA, /. zensko ime prema muikome
Kostadin. — U nase vrijeme. Sr. nov. 1863. 70.
KOSTADINK'-, m. prezime. — isporedi Kosta-
dinovic. — Od xiv vijeka, a izmedu rjecnika u
Danicicevu (Kostadinicb). Ozroje Kostadinioi..
Dec. hris. 12. 79. Vlbkota Kostadinidb. Spom.
sr. 1, 79. (1406). Hrbnakb Kostadinidb. Mon.
serb. 281. (1418).
KOSTADINI61, m. pi. mjesno ime jirije na-
sega vremena. — isporedi Kostadinic. Kostadi-
nioi (selo). S. Novakovi6, pom. 135.
KOSTAdINOVAC, Kostadinovca, m. ime mje-
stu u Srbiji u okrugu smederevskom. Niva u
Kostadinovcu. Sr. nov. 1864. 600.
KOSTADINOVCI, Kostadinovaca, m. pi. ime
selu u Srbiji u okrugu toplickom. M. D. Mili-
devic, kra). srb. 384. — xni vijeka pominu se
Vlasi Kostadinovbci. Dec. hris. 62.
KOSTADINOVIC!, m. prezime (po ocu Kosta-
dinu). — isporedi Kostadiuid. — Na jednom
mjestu XIV vijeka, i otale u Danicicevu rjecniku
(Kostadinovidb). U§akb Kostadinovidb. Glasnik.
15, 299. (1348 V).
K0STADIN0Vi6i, m. pi. ime zaseoku u Hr-
vatskoj u zupaniji bjelovarsko-krizevackoj. Raz-
dije]. 118. — isporedi Kostadinovid.
1. KOSTAJNIOA, /. mjesno ime.
a. u Bosni. it) trgoviste u okrugu hiliackom.
Statist, bosn. 49. — h) selo u okrugu Done 'I'u-
zle. 87.
b. u Hereegovini selo. Statist, bosn. 116.
e. It Hrvatskoj grad u okrugu zagrebackom.
Razdijej. 90. — Izmedu rjecnika u Vukovu: va-
ros u Hrvatskoj (kod vode Une).
Vec se od xvi vijeka pomine ovo mjesno ime,
vidi n. p. : Kapetanu Kostajnice. Mon. croat.
235. (1530). Kostajnioa. S. Novakovid, pom. 135.
d. vidi Kosaonica.
2. KOSTAJNIOA, /. dodaje se u narodnijem
pjesmama kao atribut rijeii kojjje. — Va{a da
je postalo od kostan (od kostaiieva drva). I daje
im kopja kostajnicu. Nar. pjes. juk. 413. Pod
nime je sura bedevija, a u ruci kop|e kostajnica.
Osvetn. 3, 141.
KOSTAJNICANIN, Kdstajnidanina, m. covjek
iz Kostajnice. — Mnozina: Kostajnicani. — Od
xvii vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (,ein6r
von Kostajnica'). Zemje su turske Kostajnidana
koji su sada u BanoO^luci. Starine. 12, 24 (oko
1696 — 1703.) Dojde Kostajnicanom u pomod. P.
Vitezovid, krou. 178. Razbi Kostajnicane. 187.
1. KOSTAJNICKI, adj. koji pripada Kostaj-
1. KOSTAJNICKI
372
KOS'L'AlsTAR
jiiei. — Od XVII vijcka, a izmeda rjeinika u Vii-
kovu (,von ICosttijnica'). Od meno Jiisul'-vojvode
kosta(^>i6koga. Starine. 11, 78. (oku 15(i7). Od
iins Hasan-ago dazdara kostajtiitUoga. 78. (<iko
1(500—1602.). Kostajnifcliouie koinendantu. 12,
8. (1699).
2. KOSTAJNICkI, adj. koji pripada Kostnj-
niku. Kostajnifika (opHina). K. Jovanovi6 i;).j.
KOSTAJNICKII^A, /. zensko ce\ade iz Ko-
sldjiiicc. V. .\rsoiiijovi6.
KOSTAJNIK, m. ime selu u Srbiji it okrugu
pudrinskom. K. Jovanovic 13a.
KOSTA.INOVIGA, /. ime vrhu kod Fuzina.
D. Hire.
KOSTAM, Mi. iiuo rijoci kod Krizevana. B.
Hive.
KOSTAMONIT, m. vidi Kastamonit. — U
Danicicevit rjecniku: ICostaraonitb, gledaj Kasta-
monitb: ,KostamonitiU igumoiib'. M(<)ii. sorb"). 132.
(1348).
1. KOSTAN, kosna, adj. osseus, koji pripada
kosti; koji je od kosti; koji je nalik na kosl. —
-t- ispada izmedu s i d. — Od xvi vijeka, a iz-
medu rjecnika u Belinii (kostiii ,di osso, overo
simile all' osso' ,oss6us' 531b), u Vollipijinu
(kostni, V. kostast), u Stulicevu (osseus'). Tva svis
znavsi dobro uprav, er volovnom' torn' narodu
kostne poda roge narav, kime bodu. D. Ranina
114". — U Stulicevu rjecniku iina i adv. kosno,
ali n nepouzdanijem znacenem, vidi: kostno ,osso
per osso, alia minuta' ,p8r ossa, singillatim'.
2. KOSTAN, Hi. vrst trave (Sabjar, Trsat), v.
Koscan. B. Sulek, im. 162.
KOSTANCANIN, »n. »(i/a da je covjek iz Ko-
stajnice. — isporedi Kostancka. — Mnozina:
Kostanoaiii. — U narodnoj pjesmi naseya vre-
mena. Sobom vodi mlade Kostancane. Nar. pjes.
vil. 1868. 729.
KOSTANDIJE, m. vidi Konstautije. — Badi
oblika vidi Konstantin. — isporedi i Kostadije.
— U jednom primjcru xiii vijcka i otale u iJa-
nicicevu rjecniku (Kostanbdije ,Oou.stantius'). Mi-
tropolitu Kostandiju. Domentijanb 77.
KOSTANDUSr, m. vidi Konstantin. — Ud xiv
vijeka, a izmedu rjecnika u Danicicevu (Ko-
stanbdiub, gledaj Konbstanbtiiib). Carice srb|ib-
skije k^jra Jevdokije i gospodina Kostanbdiiia.
Mon. serb. 193. (1379). Kostanbdinb Sevusto-
kratorovidb. Glasnik. 11, 136.
KOSTANICA, /. vidi Kostajnica. — Od xv
vijeka. Gradi : Komugojnu i Kostanicu. Mon.
Croat. 82. (1445). Ocete da izgubimo Kostanicu
i Biacb. Starine. 10, 18. (1652). Beg projde na
Kostanicu. P. Vitezovic, kron. 148.
KOSTANI6, m. prezime. Kostanic, knezovi
od Drvenika u goriiemu primorju. And. Kaoic,
kor. 453. U diplomi kneza Kostanica iz gor-
liega primorja, koju od kra]a Tvrdka imade na
1398. 459.
KOSTANOVICA, /. /«/e6 naeinen od keslenova
braSna. — II Stulicevu rjecniku: ,panis ex ca-
staneis'. — iiije dosta pouzdano.
KOSTANOVINA, /. vidi kestenovina. — U
Stulicevu rjecniku: ,lignum e castanea'. — nije
dosta pouzdano.
KOSTANSKI, adj. u Danicicevu rjecniku:
kostanbskyj, ,reka kostanbska' blizu gligorovske i
blizu ,Preslopa'. a(lasnik). 11, 1.32. 13, 375. ef.
Kostenbfie.
KOSTANT-GRAD, m. vidi Konstant-grad. —
U isUxja piscn u kojeija ima i ova rijed. Od-
vJGlnica Kostanl-grada. J. Kavanin 270i'.
KOSTANTIJA, vidi Konstantija. — Izmedu
rjeinika u Daniiicevu (Kostanbtija, gledaj Konb-
stanbtija).
KOSTANTIN, )». vidi Konstantin. — Od xiii
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukova (vide Ko-
stadin) * u Danicicivu (Kostanbtinb, gledaj Konb-
stanbtinb). Kostanbtinb. Stefan, sim. pam. sal'.
16. Kostantina cara. Mon. serb. 134. (1348). Hi
uSinou ecsarom Kostantin. S. Badri6, iikaz. 'J2.
Slavu slavi care Kostantino. Nar. pjes. vuk. 2, 89.
Videli smo Agi-Kostautina, Kostantina, slavna
igumana. 4, 166.
KOSTANTINOV, adj. koji pripada Kostan-
tinu. Koga Eraklij na sebi odni u grad Ko-
stantinov. J. Kavanin 299a.
KOSTANTINOVIC, m. prezime (po ocu Ko-
stantina). — U nase vrijeme. Stanica Petra
Kostantinovica zona. Glasnik. 11, 1, 62. (1808).
KOSTAnTIN, adj. koji pripada Kostantinu,
vidi Kostantin grad.
KOSTANTIN GRAD, m. vidi Konstantin grad.
— U slarijim spomenicima, a izmedu rjecnika u
Danicicevu (Kostanbtinb grad ,Constantinopoli3').
Kostanbtina grada. Stefan, sim. pam. saf. 3. Vb
Kostanbtini grade. 8. Vb Kostanbtine grade. 10.
Mou. serb. 90. (1330).
1. KOSTAN, m. vidi kesten. — Od tal. ca-
stagno (drvo). — isporedi kostana. — Akc. se
mijena u gen. pi. kostana. — Od xvi vijeka, a
izmedu rjecnika u Vrancicsvu (,castanea'), u Be-
linii (,castagna, frutto noto' , castanea' 176*), u
Bjelostjencevu (kostan, kesten, drevo ,eastanea,
sardianus, balanns'), u Jambresicevu (,castanea'),
u Voltigijinu (,castagna' ,kastanie, kaste'), u Stu-
licevu (kostan, dub , castanea'; kostan, voce , ca-
stanea'), u Vukovu (vide kesten s dodatkom da se
govori u Bod).
a. drvo. Kostaiii, c.icimci joste se tuj plode.
M. Vetranic 2, 273. Ni jela ni kostan ... S.
Barakovii, vil. 57. Bregovi okiceni kostaiiom u
osoju. S. !^ubisa, prip. 3. Kostan (drieuo od
costagna, u mletackom rukopisu), rus. Kain-rani.,
cos. kastan, poj. kasztan: castanea (mletacki ru-
kopis), castagnie (Pizzelli, Kuzmid, Aquila — Buc),
Castanea vesca Grtn. (Vodopic), v. kesten. B.
Siilok, im. 162. — Ima i drugo drvo: kostan
div|i, vidi kod kesten. Kostan divji, ces. divoky
kastan, Aesculus hippocastanum L. (Zagreb). B.
Sulok, im. 163.
b. plod. Izvan bode kostan jako, zuutar se
ji kostan pako. P. Vitezovic, cvit. 39.
2. KOSTAN, m. ime selu u Hrvatskoj u zu-
paniji hjelovarsko-krizevackoj . Razdijej. 114.
KOSTANA, /. vidi 1. kostan. — Od tal. ca-
stagna (plod). — Akc. se mijena u gen. pi. ko-
stana. — U Mika]inu rjecniku: kostana, dub,
jCastanea'; kostana, vo6e , castanea'.
KOSTANAC, kostanea, m. dem. kostan. — U
Stulicevu rjecniku: v. kostancao. — slabo pouz-
dano.
KOSTANAK, Kostanka, m. ime selu u Hr-
vatskoj u zupaniji zagrebaikoj. (kajkavski) Ko-
stanek. Razdijej. 89.
KOSTANAR, kosta^dra, in. covjek sto prodaje
peicne kostane. — U Belinu rjecniku: ,caldaro-
stajo, venditor di caldaroste' ,eastanearum assarum
venditor' 159*; u Bjelostjencevu: kostaiiar, ke-
stenar ,castanearum venditor'; u Stulicevu: ,ca-
stanearum assarum venditor'.
KOSTANCAC a
KOSTANCAC, kostancca, m. dent, kostanac.
— U Stulieevu rjecniku uz kostanic. — nepo-
mdano.
KOSTANCK'', m. dem. kostanac. — U Stuli-
eevu rjecniku uz kostaAid. — slabo puuzdano.
KOSTANCKA, /. « istoj narodnoj pjcsmi u
kojoj ima Kostancanin, kaze se Kostaiicka za
zensko. moze biti i da je adj. (kostanoki). Mole
mu se Kostaricke devojke. Nar. pjes. vil. 1868.
729.
KOSTANE, /. pi. iiiie se.lu u Didmaciji u ko-
laru spletskom. Keperfc. dalm. 1872. .SO.
KOSTANEV, adj. koji pripada kti.itanu: koji
je nnciiien od kesteiwvine (drva). — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Bjelontjencei'u (ko-
staiiev, kestenov ,castaneus') i u Vultirjijinu (ca-
stagnoso' ,von kastanien-holz'). Dones'te mi,
slugo moje, kostanevo dobro kopje. Nar. pjes.
mikl. beitr. 1, .56.
KOSTANEVAC, kostanevca, m. mjesto pn.-ia-
deno kosianima, isporedi kestone. — U ovakonoin
itpiem znacenu snino u Bjelnstjencevu rjecniku:
kajkavski kostauevee, kostauevje, kesteiio, ,<'asta-
netum, .sylva castaiiearia'. — / kao iine seiinm u
Hrvatskoj. a) u zupaniji zat/rebackoj. Kazdijo).
71. — h) kajkavski Kostanevec u zupaniji ^agre-
bnc.koj. 81. — r) kajkavski Kostanevec u zupa-
niji varazdinskoj. 99. — tO u zupaniji bjelo-
varsko-krizevackoj. 109. — Mjesto se s ovijem
iinenom pomine vec xiii vijeka a latinskoj knizi.
,Porcionem terre Coztanench vocate'. Mon. op.
zagr. tkalc. 1, 242. (1299).
KOSTANEVJr/E, n. vidi kostauovac. kestoiie.
— U Bjelostjencevii rjecniku: (kafkavski) kusta-
ne.vje kod kostanevec, i u .Jainbresiievu: kosta-
lievje jCastanetum'.
KOSTAiNIICA, /. ime selu u Dalmaciji u ko-
taru kotorskom. Report, dalm. 1872. 1 1. — Po-
mine se od XVI II vijeka. Podize so cota Turaka
od Ris7ia maloga mjosta, i oni ti podose u ze-
lenu Kostaiiicu. Nar. pjes. bog. 188.
K0STANICK.4, /'. zensko cefade iz Kostmiice.
— U narodnoj pjesmi xviu vijeka. Tor Tiir-
cima rakiju u vino prilivase vrla Kostai'iicka.
Nar. pjes. bog. 189.
KOSTANICKI, adj. koji pripada Koslaiiici.
— IJ narodnoj jijesmi xviii vijeka. Tore s I'lima
otide na verige kostanicke. Nar. pjos. bog. 189.
k6sTANi6, Hi. dem. kostaii. — (! Slnlicevu
rjecniku: ,parva castauea'.
KOSTANISTE, n. vidi kestenik. — isporedi
kostanevae, kostaiiievje. — U Mikalinu rjecniku:
■ castauetum', i u Stulieevu: ,castanotiiia'.
K0STANUL.4, /. vidi kostjela. Ko.staiiiila, por-
laro, loto, bagolaro (Aquila — Bu6), Geltis australis
L., V. Kastaiiuolo. B. Sulek, im. 163.
KOSTARIOA, /. vidi gostarioa. — U jednoga
pisca XVIII vijeka. Pruzi mu prazne kostarice
govoreci : ,Uzmi kostarice za priuiti vino i vodu'.
R. Loakovic, nauk. 227.
KOSTAST, adj. koji je pun. kosli ; a kojega
sa velike kosti. — U Belinu rjecniku: ,ossuto,
ossoso' ,ossosus' .SSlb; u Voltigijinu : ,ossuto, os-
soso' ,knochicht'; u Stulieevu: ,ossibus constans,
magnis ossibus constans'.
KOSTATI, kistam, inq)/. stare, coustare, sta-
jati (santo o cijeni). — U Dubrovniku od xvi
vijeka. Koliko te grijeb moj kosta. Zborn. 96;'.
Sve ovo kosta trista dukata. M. Drzic 256. Milos,
koju ti je (Boy) dao u ovoj izpovije.sti, kostala je
3 koste:^.ski
Jezusa Isukrsta velicijeh truda. I. Drzic 246. Ne
kostavsi nas drugo nego li primit ga. .381. —
vidi i 1. kostati.
KOSTA TIN, ni. vidi Konstantin. — U Vukovu
rjecniku: n. p. car Kostatin (u pripovijetkama),
vide Kostadin.
KOSTA V, adj. vidi kostast. — U Belinu rjec-
niku: ,otisato, ossoso' ,ossosus' .531''; u BJelostjen-
ccvu: V. koscast; it Stulieevu uz kostast. — / sa
znacenem: od kosti. u Bjelostjencevu rjecniku:
kostav, koscon ,oss6us'.
KOSTEL, m. grad, gradac, lat. castellum. —
Rijec se davno nalazi u slavenskijein jezicima,
ispori'di stslov. kostelh, (rus. koctcii., katolicka
crkva, va(a da je vzeto iz po^skoga jezika), des.
kostol (crkva), j)o(. kosciol (crkva). — U opcem
znacenu sanm na jednom mjestu xiii vijeka, i
otale u Danicicevu rjecniku (kostelb .castellum').
."Vko nam Bogb da pomoc prijeti vbse grade ili
kostele . . . Mon. serb. 36. (1253). — Drukcije se
nalazi kao mjesno ime i to: kao selo u Hrvatskoj
u zupaniji zagrebackoj. Eazdije}. 70. — kao mje-
sto u Tstri. Meju Blzetom i Kostelom. Mon.
Croat. 3. (1275 prepis. 1546). — isporedi kustio.
KOSTELA, vidi kostjela.
KOSTELAC, Kostelca, m. prezime. — U nasc
vrijeme. Scliem. zagr. 1875. 264.
KOSTELCEVO SELO, n. ime seocu u Hr-
vatskoj u zupaniji licko-krbavskoj. Bazdije|. 35.
1. KOSTEIilG, »i. u narodnoj zagoneei. Ulaza
vino toci iz jolica kosteliia (misli se dete kad
sisa). Nar. zag. no v. xviir.
2. KOSTELIC, HI. prezime. — Od xiii vijeka.
Prod sudcem Miku Kostelicom. Mon. croat. 127.
(1697). Kostelic. Schom. segn. 1871. 96.
1. KOSTElji, kost('|a, m. uopce nesto sto je
piino kosti. u.jiolreO(ava se a osobitijem znace-
liima. — U nase vrijeme.
il. uopce. — Samo u Stulieevu rjecniku: (adj.!)
jussibus constans'.
It. covjek Ivrd, skup, tvrdoglav. — Samo «
Stulieevu rjecniku: covjek kostej ,homo durus,
avariis, tenax, indole rudis'.
c. kokotic s dvostrukijeiii kuhorom. — Ne
..nam u kakvoj je svezi s opcijem znacenem. —
Samo u Stulieevu rjecniku: kokotic kostej ,pul-
lus gallinaceus cum duplici crista' (kod kokotic).
(I. orali (voce) u kojemn }<■ ji.ijra kao nao-
kolo omolana tankijem alt Irnhii'm drvom (osim
kore), te ju je tesko ir^vadili r: knre i kad se
razbije. — U nase vrijeme u Dubrovniku, a i
iiinedu rjcenika u Stulieevu (gdje nije dobro
tuinaceno) : orah kostej ,nux_ gracilis'. Kostej
(orah), (Stulli), steinnuss. B. Sulek, im. 16;-{. —
Misliin, da se kaze i o drugom vocu, n. p. a ke-
stenu.
e. Acanthias vulgaris i Acanthias BlainviUii,
neke ribe. G. Kolombatovic, pesci. 25.
2. KOSTE.^, III. mjesno ime u Hrvatskoj. o)
sell) u zupaniji modrusko-rijeckoj. Razdijej. 48.
— I>) selo u zupaniji varazdinskiij. 101.
KOSTElfiAC, m. vidi kostej. — Samo u Stu-
lieevu rjecniku: ,res ossibus constans'.
KOSTEJ^ACA, /. vidi kostej i kostejac. — /'
Stulieevu rjecniku uz kostejac. — .S' drugijem
znacenem (vidi hrustavica, a)) ii Bjelostjencevu
rjecniku: cresna kostejaca ,cerasum duraciunm'
kod cresna, i otale u B. Sulek, im. 163.
KOSTE^SKI, adj. koji pripada kostelu. —
Samo kod mjesnijeh imena u Hrvatskoj u zupa-
niji varazdinskoj. a) (kajkavski) Bregi kostejski.
KnsTi!;i,.sKi
374
KOSTJRLA
sold. Razdije]. 101. — isporedi brijeg, 3, f<) c)
cc). — h) a urednem rodii Kostelsko (kao sup-
stnntir), selo. 101.
KOSTEN, adj. koji je naiinen od kosti. —
— Nastavak on liio je 'Aegda en. — Kijei je
praslavetiska, isporedi ststuv. koston-b, (rus. ko
criiiioii), ceS. ko.stt'ny, po]. kosciany. — Izmedii
rjecnika u Voltigijinu (,di osso, osseo' ,beinern').
It Slulicevu (v. kostan), u Danicicevu (kostSnb
,o3S6us'). NoXa 10 s cronomb kostenijem u dve
noznice. Mon. serb. 498. (14()6). luorogb jestb
zverb, . . . iinat nosb kostonh. Starine. 11, 19G.
— Ne posve ii istom smislu (o ribi u kojoj su,
kosti). Kostena riba. Stat, kr6. ark. 2, 289.
1. KOSTl^NK^A, /. mjestc, (Mono na (/rubju)
(jdje se hrane gole kosti mrtvijeh. — U hehiiii
rjecniku: ,ossaja, luogo da riporvi I'ossa' ,ossu)-
(Jiium' 531a; « Bjelostjenievu: kostenica vu ciu-
toi'omu ,polyandi'uui, ossuaria, ossiochium' ; «
Stulicevu: , locus ossibus projioiendis'.
2. KOSTENICA, /. ncka hi]ka. Kostenica, rus.
KocTJiHiiKa, i.ocTSHiina (Rubus saxatilis), po\. ko^^-
eieniec (Gerastium), stratiotes, millefolium (Du-
rante, sii'iski rukopis), millefoglio (Bartulovic),
Achillea millefolium L. iPetter, Visiani). B. bu-
lek, im. 163.
3. KOSTENICA, /. seoce a Srbiji u okrugit
toplickom. M. D. Milidevic, kra). srb. 384. — II
spomeniku xvm vijeka kao da se pomiAe isto
mjesto. Ot Kostenice Vukanb. Glasnik. 49, 12.
(1734).
KOSTENIK, m. ime selu it Bosni n ukruijii
sarajevskom. Statist, bosn. 17.
KOSTENOV, adj. kaze se o kup^u, vidi ko-
staiiev. — U narodnoj pjesmi crnogorskoj nasega
vremena. Neg mu nosi ko])je kostenovo. Pjev.
crn. 267a.
KOSTENUSCICA, /. dem. kostenuSka. — U
Stuliietm rjecniku : ,parva testudo'. — nepouz-
dano.
_ KOSTENUSKA, /. vidi koriiaca. — U Stuli-
cevu rjecniku: ,testudo'. — nepouzdano.
KOSTENACA, /. neka bi^ka. Ko.steiiaca, Grlau-
cium luteum Tourn. (Vi-siani). B. Sulek, im. 163.
KOSTENAK, m. vidi 1. kosfcej, d. Gianizzi
(IvancicV) Dalmatin pi§e: Orihe malusne pro-
zvane kostei'iaci. F. Kurelac, dom. ziv. 57.
KOSTER, in. vidi kositor. — U nase vrijeme
u Lici (uz kositer). J. Bogdanovio. M. Medic.
KOSTERAN, k6><terna, adj. koji pripada ko-
sleru (kositcru). — U nase vrijeme u Lici. ,Oni
kosternijem zlioami jedu'. ,Dovati amo preda n
kosterni pladan'. ,U nega e sve posude kosterno'.
J. Bogdanovic.
KOSTES, in. vidi kostel, d. — Stenevac. D.
Hire.
KOSTIU, m. ime muiko. — xiv vijeka. — Da-
mijanb a bratb mu Kosticb. Dec. hris. 5. 71.
1. KOSTICA, /. dem. kost, vidi koStica i ko-
scica. — Samo u Belinu rjecnika: ,ossetto^ , ossi-
culum' 5311j; '( Voltigijinu: ,ossetto' ,beinchen';
u Stulicevu: .ossiculum'.
2. KOSTICA, m. ime musko, isporedi Kostic.
— XIV vijeka. Okoje a bratb mu Kostica. De6.
hris. 49.
KOSTICAR, m. eovjek koji radi sto iz kosti,
koji djela kosti itd. — U Stulicevu rjecniku : ,qui
opera ossea efficit'. — nije dosta pouzdano.
1. KOSTK,', m. prczime (po ocu Kosti). — Od
XIV vijeka, a izmedu rjecnika u Danicicevu (Ko-
stiAb). Marbko KostiAb. Mon. serb. 96. (1330).
No da vidis Acima KostiAa! Nar. pjes. vuk. 4,
411. Do saraja KostiA- Ahmet -bega. Ogled, sr.
247. DoSo k gudu Stevan Kostid... Glasnik. ii,
I, 162. (1808). Kostii. Nar. pjes. vuk. 2, 664
(mcdu prenumerantima).
2. KOSTIC, »n. ime mjestu u Srbiji u okrugu
va\evskom. Niva u Kostidu. Sr. nov. 1865. 380.
KOSTI61, TO. mjesno ime.
a. selu u Bosni u okrugu travniikom. Sta-
tist, bosn. 68.
b. bratstvo u Crnoj Gori. Glasnik. 40, 19.
c. zaselak u Srbiji u okrugu ulickom. \i.
Stojanovi6.
KOSTILI, m. pi. vrst gjive (u Istri). B. Sulek,
im. 163.
1. KOSTILO, m. ime musko. — xiv vijeka.
Dobromirb i Kostilo. Dec. hris. 49.
2. KOSTILO, n. neko orude xi uzdara, vidi
sikalo. — U Vukovu rjeiniku: ,ein werkzeug
der riemer' ,instrumentum'.
KOSTIl^A, /. vidi kostjela. — U Vukovu rjec-
niku: vide kosdela s dodatkom da se govori u
Boci. — Otale i u B. Sulek, im. 163.
KOSTIN, adj. koji pripada Kosti, vidi Ko-
stino i Kostin potok.
KOSTINO, n. mjesno ime. — vidi u Danici-
devu rjecnika : Kostino, crkva je treskavafika
imala ,seliste Kostino sto prilozi Kostanbdinb
Revastokratoroviib'. G(lasnik). 11, 136. 13, 372.
— Jamacno je sredni rod od adj. Kostin, koji
pripada Kosti.
KOSTIN POTOK, m. ime mjestu u Srbiji u
okrugu rudnickom. Sr. nov. 1861. 50. /
KOSTIO, k6stjela, m. vidi kostel. — Uz oblik
kostel-b bio je i oblik kostelt, od kojega ova
rijec polazi u juznom govoru. — U jednoga
pisca Dubrovcanina xvi vijeka. Od kostjela Ma-
rije i Marte. N. Raiiina 77a. joann. 11, 1. Ne
bise joste tadaj dosao Isus u kostio. 78*. joann.
II, 29. Hodahu po kostjelijeh prjepovijedajuie.
142a. luc. 9, 6.
KOSTIONIK, m. ime planini u Bosni. Glas-
nik. 20, 271. 21, 293. 22, 56.
KOSTiS, kostisa, m. vidi koste}, d t koste5.
— U nase vrijeme u Istri i u Hrvatskoj. Ko-
stis ,nux dura', gen. kostiSa. D. Nemani6, 6ak.
kroat. stud. 48^ Kostis, suvrst oraha (Va)avac),
steinnuss. B. Sulek, im. 163.
KOSTISTE, n. vidi 1. kostenica. — Samo u
Stulicevu rjecniku: ,cimiterio' ,sepulcr6tum'.
KOSTITI SE, k6stim se, impf. postajati kost.
— Samo ti Bjelostjencevu rjecniku: kostim se,
okosiujem ,ossesoo' i u Stulicevu: v. okostiti se
iz Bjelostjenceva.
KOSTJELA, /. Oeltia australis L. (arbor et
fructus), neka bi]ka i nezin plod. — -je- sto.ji
mj. negdasnega e, te se nalaze i oblici kostela i
kostila (kosti|a) ; po hercegovaikom govoru glasi
k6scela. — Akc. se mijena u gen. pi. kostjela.
— Po svoj prilici postaje od kost, jer je u plodu
(koji je sladak i jede se) ko§iica malo mana od
svega ploda. — Nalazi se od xviii vijeka, ali
maze biti nekoliko starija rijec; izmedu rjeinika
u Stulicevu: ,carpinus' (zlo tumaieno), i u Vu-
kovu: koscola, nekako drvo i rod ,art baum und
fruoht davon' ,arbori9 genus' [Celtis australis L. ;
cf. kostija]. Svi se svati gorom razbjegose, vra-
bac tica mala u kostjelu. Nar. pjes. bog. 341.
Murve ocvjetale, i kostile opruiile grane. Osvetn.
KOSTJELA
KOSTOLOMAN
2, 18. Kostela, Celtis australis L. (Danilo), v.
Koscela. Kostija (vidi). Kostjela, perlaro, loto,
bagolaro (Kuzmic, Aquila— Buo), cjvrpino (Stulli),
Celtis australis L. (Vodopii). B. Sulek, im. 1(53.
KoScela, Coltis australis L. (PanfiiA, Crna Gora),
V. Kostjela. 164 — Kostjela se zove ijfdtio seoce
II Hercegovini. Schem. ragus. 1876. 58.
KOSTJELAN, kostjelna (?), adj. koji pripnda
kostjeli. — U Stulicevu rjecniku : ,carpineus' (radi
tumacena vidi Jcod kostjela). — nepouzdano.
KOSTJELE, f. pi. vidi ostjele. — Sumo u Mi-
ka}inu rjecniku: kostile, osfcruge, strgotine ,as-
sulae, segmenta, ramentum'; i u Stidiccnii: .as-
sulao, segmenta, ramentum' iz Mikajind — Ja-
macno je iata rijec sto ostjele, te im^d da je
Mikala pomijeiao jednii s driigom.
KOSTJELICA, /. dem. kostjela.
a. u pravom smiilu. — li Vukovii rjecniku :
k6.s<!'.elica, dim. v. kos6ela.
b. moze znaniti i drii.c/e bilke. Kostjelica, 1.
Gorchorus japonica Thunb. (VoJopic) ; 2. (kri-
jesva — ) cerasa duracina (Stulli), knorpelhischo.
B. Sulek, im. 163.
c. kao mjesno ime. — U Vukovii rjecniku:
Ko§6etica, glavica vise Ornojevifa rijoke, gdje
su dvije velike koscele ,6in berg in Montenegro'
,montis nomen'. Ne bi znali na§e Koscelice.
Nar. pjes. vuk. i, 73. Ne bi znao de su KoSce-
liee. 4, 82.
KOSTJELKTE, n. mjesto gdje rastc innogo
kostjela. — Samo u Stulicevu rjecniku: , locus
carpinis abundans'.
KOSTJELOVINA, /. drvo «d kostjek: — .Samo
u Stulicevu rjecniku : , lignum carpiueum'.
KOSTJENCE (Hi Kostijence), gen. -ca ? Hi
-ceta? n. mjesno ime. — U Danicicevu rjecniku:
Kostenfie, crkva je treskavacka imala .seliste
Kostence', bilo je blizu ,Be|eva' i ,Preslo|ia'.
Gr(lasnik). 13, 370. 11, 130. na posjediiem mjestu
nije mu se saouvalo ime cijelo.
KOSTO, m. hyp. Kostadin. — isporedi Kc'ista.
— Akc. se mijena u voc. Kosto. — U Vukovu
rjeiniku : (juzno) hyp. v. Kosta.
KOSTOBOLAN, kost6boIna (kost6bona), adj.
koji holuje od kostoho(e. — 1^ Stulicevu rjec-
niku : ,arthriticus'.
KOSTOBOLNICA, /. zenshi ce(ade sta holuje
od. kostobo(e. — U Stulicevu rjecniku «j kosto-
bolan.
KOSTOBOLNIK, m. corjek sto boluje od ko-
stobo(e. — U Stulicevu rjecniku uz kostobolan.
KOSTOBOl^A, /. Arthritis chronica, holest
s koje bole zglobovi medu kostima. po Vukovu i
Milicevicevu tumaienu kostoboja i ulozi bila bi
jedno te isio; u nase doba pisei zovu ,ulozima'
osobitu vrstu bolesti: .Arthritis urica'. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecniku u Stulicevu (',rheuma-
tismus, arthritis, morbus articularis') i u Vukovu
(,chronische gicht' , arthritis'). Gorkaja kosto-
bo]a. Glasnik. 20, 18. (u rukopisu xviii vijeka
pisanoine crkvenijem jezikom). Zuboboja i ko-
stoboja. D. Rapid 186. Zastarale iznemoglice
napadnute kostobojom, sipnom. S. ^ubisa, prip.
91. Ulozi ili kostoboja. — , Ulozi' se zovu kad
coveka svud po kostima u telu, cas na jednom,
cas na drugpm mestu boli. M. D. Milicevic, ziv.
srb.^ .306. Cuvao te Bog muke kostobole. (u Dal-
maciji). D. Surrain. — Trava od kostoboje, Gon-
vallaria multiflora L., pijetlovo perje, saragika,
pokosnica. i Convallaria Polygonatum L., zaliz,
pijetlovo perje, pokosnica. u sabackom okrugu.
\. M. Jovanovi6. javor. 1878. 1391.
KOSTOGOL, m. mjesno ime. — xiv vijeka.
Na Kostogolb na vrbhi,. Glasnik. 24, 268. (1388).
KO.STOGRIZIGA, /. u Stulicevu rjeiniku: v.
kostolomka. — sasma nepouzdano.
KOSTOJEDA, /. u Stulicevu rjecniku: (po za-
])adnom goiwru) kostojida, v. kostolomka. — slabo
pouzdano.
KOSTOJEVACKI, adj. koji pripada selu Ko-
stojevicu. Kostojevaoka (opstina). K. Jovanovi6
163.
1. KOSTOJEVIC, m. prezimc. — Od xvi vi-
jeka. Matij Kostojevic. Men. Croat. 229. (1527).
Sordar Kostojevii. And. Ka6i6, kor. 487.
2. KOSTOJEVIi ', m. ime selu u Srhiji u okrugu
uzickom. K. Jovanovid 163.
KOSTOKAMENIK, m. covjek vrlo zdrav i cvrst
(kojemu su kosti kao kamen). — Ujednoga pisca
XVI vijeka, koji je po svoj prilici sam ovu rijec
nacinio. Ti s' kostokamonik, i neka znas ovo,
vece des imat vik neg drvo tisovo. N. Dimitrovid
102.
KOSTOL, m. ime selu u Srhiji u okrugu kra-
jinskom. K. Jovanovic 124.
KOSTOLAC, Kost6ca, m. ime mjestu Csad selu)
u Srhiji u okrugu pozarevaekom. K. Jovanovid
138. — Akc. se mijena u voc. KSstoce. — Od xiv
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (zidine od
staroga grada na desnoj strani Mlave gdje ona
utjece u Duiiavo) i u Danicicevu (Kostolbcb . . .
to je sadasiii Kostolac na utoku Mlave u Du-
navo). KostolbOb. Mon. serb. 194. (1380).
KOSTOLACKI, adj. koji pripada Kostocu.
Kostolacka (opstina). K. .Jovanovid 138.
1. KO.STOLOM, adj. koji lomi kosti, vidi 2.
kostolom, a. — U narodnoj pjesmi xviii vijeka.
Da izide kostolomi orle, bismo li se s nime po-
cerali, kume ? Nar. pjes. bog. 341.
2. ICOSTOLOM, m. ne.sto sto lomi kosti.
a. I'leka plica. — Tzmedu rjecnika u Stuli-
cevu (jOssifragus') vidi i kostolomka. Bradati ja-
streb ili kostolom ,gypaotos barbatus, ,der bar-
tige geieradler, oder liimmergeier'. J. Ettiuger
60. Rijec , kostolom' (za gypaetus barbatus Dress.)
moze biti narodna, ali mi nije bila pouzdana, jer
su je nasi stariji pisoi upotrebjavali za razne
vede grabjivice, koje su strani prirodopisci u
opJte nazivali ,Falco ossifragus'. S. Brusina,
ptice hrv.-srp. (nastavak). 98i'.
b. ime nekakvoj travi Ho Vuk misli da je
izmisjena, a Sulek opet po ceSkom jeziku misli
da nije. — U Vukovu rjecniku: ,eiu6 erdichtete
ptlauze (w()rtl. beiubreoher)' ,herba ficta (q. d.
ossifragus)' s primjerom (iz iste narodne pjesme
iz koje je i drugi primjer): Kad nabrala kosto-
loma, kostoloma, vratoloma. — Ode baba u br-
dine, u brdine, u doline, da nabere kostoloma,
kostoloma, vratoloma. Nar. pjes. vuk. 1, 349 — 350.
Kostolom (Vuk), ces. kostilomka, Anthericum os-
sifragum L. B. Sulek, im. 163.
3. KOSTOLOM, m. lamane kijsti. — Samo u
Stulicevu rjecniku: ,ossium fractio'.
KOSTOLOMAN, kost61omna, adj. o kop{u, kao
0 onome sto lomi kosti; ali je po svoj prilici po-
stalo od rijeci kostanev, kostaiiica ild. po puckoj
etimologiji. — U narodnijem pjesmama bosan-
skijem na§ega vremena. Na rameuu gida kosto-
lomna. Nar. pjes. horm. 1, 428. Ja kakvo je
kop}e kostolomno ! 1, 475.
KOSTOLOMCI a
KOSTOLOMCI, Kostolomaoa, m. pi. ime. selit
u Bo:iiii II oknijlii Done Tuile. Statist, bosn. 94.
KOSTULOMITI, kostilomira, impf. iiprav lo-
iiiili kome (ohjektu) kosti, ali ne upotreb(ava samo
It ipirholidkom smi.ilii, kad se koine zadaje mnogo
pitsi.a i tnitke. — U naSe vrijeme a izmedu rjei-
iiika u Viikoim: .platen, maltraitiren' ,vexaro'.
cf. rauCiti (n. p. kakijom poslom). Kostolomiti,
zaptiti, pokoravati stej^jom. .Kostolomim ga, al'
zaiudu, §to opako opako'. M. Pavlinovi6. — U
ovnin primjeru sa se, refleksivnu. Ne tri tikve,
no kostolomi se. Osvetn. 3, 22.
KOSTOLOMJE.ISKI, vidi katalinski.
KOSTOLOMKA, /. vidi 2. kostolom. — Samo
It Stulicevu rjeiniku: kostolomka, ptica ii sjo-
vernijeh strana ,o.ssifragus'.
KOSTOLOMl^ElSlE, n. djeto kojijem se kosto-
lomi. — U Vitkont rjuhiikii.
KOSTOLOVKA, ./'. kaze se u narodnijem pjes-
mama o kopftt, vidi .Uoje kazano kod kostolomaii.
Pa poteio kop|e kostolovku. Nar. pjes. vuk. 3,
115.
KOSTOLOV KAMEN, m. ime visit u Srbiji u
knezevaikom okrugii. Glasuik. 19, 299.
KOSTOMLATICA,/. iimselu, u Srbiji u okrmjn
vrari,skom. M. D. Milicovic, kra|. srb. 303.
KOSTOMRAZICA, /. suh led od kojaga se
mrzne i 2ivu vodni mozak. M. Pavlinovic.
KOSTONAST, adj. nalik na kost. — U Stuli-
cevu rjeiniku: .ossi sirailis'. — nepouzdano.
KOSTOVATI, kostujem, impf. stajati (o cijeni),
isporedi kostati. Palate koje kostuju do 100 hi-
]ada. Le topis mat. sr. 119, 4.5.
KOSTOVIC, m. prezime (po ocu Kosla). —
U nase vrijeme. Potar Kostovic. Rat. 31. Ko-
stovi6. Sem. prav. 1878. 39.
KOSTOVO, n. u Vukovii rjeiniku: uekako
mjesto u Kosovu s primjerom iz narodne pjcsme:
U plauinu na Kostovo raviio.
KOSTOZDER, in. vultur, jastreh. — Stariji
je oblik kostozer (vidi), jer je slozeno od osnooa
rijeii kost i zreti (sad -zdrijefci). — Od xvii vi-
jeka, a izmedu rjeinika u Belinu (,avoltojo, uc-
cello di rapina' , vultur' 120*) i u Stulicevu (.vul-
tur'). Kostozderi i gavrauovi ne orarsavaju tje-
lesa ziva. M. Radnic 382l>. Moze se prilikovati
zloca od prozdrstva kostoXderu. K. Magai'ovic
95. Ni.su orli za lipu svitlos suncanu gledati,
ne^o kostozderi. A. d. Bella, razgov. 148. Ne
dopusti da negovo tijelo bude slozeno u grob
svojijeh djeda, nog hotijase da ga raduju kosto-
zderi i vukovi. D. Basic 20. Ove ce muke uuu-
triio biti oni kostozderi koji cegristitbez pristana
dusu jfidiioga pakjenika. 156. tjbijene posteno je
ukopavao, da no ostanu niova tilesa razdiraiiu
kostozdera i gavranova. A. Tomikovic, gov. 244.
KOSTOZDERAC, kostozderca, m. samo u Stu-
licevu rjeiniku: .pullus vulturinus', gdje je shva-
ceiio kao da je dem. kostozder.
KOSTOZDERAN, kost6zd5rna, adj. koji pri-
piida kostozdera Hi kostozderima. — U Belinu
rjeiniku : kostozderni ,di avoltojo' , vulturinus'
120«, i u Stulicevu: .vulturinus'.
KOSTOZDERCAC, kostozdercca, m. dem. ko-
stoXdor. — U Stulicevu rjeiniku uz kostozderac.
— nepouzdano.
KOSTOZDERCk"', Hi. dem. kostozder (uprav
dem. kostozdorac). — U Belinu rjeiniku: avol-
tojatto, il figliuolo dell' avoltojo' , pullus vultu-
rinus' 1208, i u Stulicevu uz kostozderac.
6 kostreCan
KOST(')ZDERI<'", TO. dem. kostoXder. — U Stu-
licevu rjeiniku uz kostoXderac.
KOSTOi^ER, m. vidi ko3to?>der. — U Mika(inH
rjeiniku: ko.'ttozer, ptica .vultur'; u Belinu .avol-
tojo, ucello di rapina' ,vultur' 120»; u Voltiiji-
jinii: .avoltojo' .goyer'; u Stulicevu: v. kostozder.
KOSTcV.ERAN, kostozerna, adj. koji pripada
kostozerit Hi kostoicrima. — U Belinu rjeiniku :
kostozorni ,di avoltojo' .vulturinus' 120».
KOSTRACa. /. ime selu u Bosni ti okrugu
Bone Tuzle. Statist, bosn. 96.
KOSTRAVA. /. vidi kostrava i kostrba. —
Na jednom mjestu xvi vijeka (moze biti i ovdje
da Ireba iitati koStrava). — vidi i: Kostrava
(Sabjar po Vetranicu. ali je u Vetranica u svi-
jein primjeriina kostrava), v. Kostrba. B. Sulek.
ira. 163. S riih. kako s kostrave gdi gine vi-
nograd ... §. Mon6eti6 337. — kostrava je .sta-
riji oblik nego kostrava. premda se mozebiti sa-
svijcm i^gubio u nasem jeziku, isporedi ies. ko-
strava. gornoluz. kos6erva, kostrava, donoluz.
kostrova, po^. kostrzewa, rus. KOcTepi., KocTepii.
— gdjegdje je b zamijenilo v, vidi kostrba. —
Od iste su osnove, osim kostrava i kostrba. i
kostrika i koStrika, a mozebiti i kostret. — Os-
nova kostbr'B Hi kostbrva va]a da znaci: osje
Hi pozder.
KOSTRB.A. /. vidi kostrava. Kostrba (kostrva,
koStrava), ie.s. kostrava (Festuca), jjo}. kostrzeba
(Bromus secalinus), kostrzewa (Festuca elatior),
luz. kostrova (Festuca), rus. KocTep-i., KocTtipL
(Bromus secalinus), kostra (Apera spica venti),
Setaria verticillata Beauv. (u Bozjakovini). B.
Sulek, im. 163.
KOSTRC, Hi, injesno ime. — Pomine se od xiii
rijekn, vidi u Daniiicevu rjeiniku : Kostrbct,
■Stefan je Nemana osvojio od Grka ,KostrbCb'.
Sa(va, sim. paiu. saf). 1. selima Slamodra2i, Do-
brodojanima, Neprobistima, Momusi i Bijeloj
Orkvi, koja je kra) Stefan Decanski dao Hilan-
daru, isla je meda ,otb Kwstrbca uz delb'. M(on.
serb). 87. (1.927). zemfa u Suhogrlu koju je Ste-
fan Dusan dao MilaTidaru bjese ,pod putemb koji
gi-ede wdb Bane u KostrbCb'. M(on. serb). 123.
(1336 — 1347). katun istoga imena dade car Ste-
fan crkvi arliaudolovoj u Prizrenu, i tada bjese
,Ko3t.rbcu' meda ,™tb Semetistb na Nekatu i (utb
ParaguSe na Praskovo'. G(lasnik). 15, 295. —
vidi dale: Selo KostrbCb. Svetostef. hris. 11. i:
.KostrbOb' sacuvao nam se i do danas. to nije
predeo nego grad. S. Novakovic, zem|. 64. sli-
jedi 0 tome da^e na istoj strani i na str. 65 — 67.
Joii jednu potvrdu svemu tome mogu navesti i
u imenu .Kostrc'. ono je slovenski dirainutiv od
rimskoga ,castrum', tako pravilan, kako samo
moze biti. 67.
KOSTRC, m. ime selu u Bosni u okrugu Done
Tuzle. Statist, bosn. 92.
KOSTRCANIN, m. vidi u Daniiicevu rjeiniku:
Kostrbcaninb, 6ovjek iz Kostrca: car je Stefan
dao crkvi arhaudelovoj u Prizrenu ,katunb Ko-
strbcaub'. G(la3nik). 15. 294. taj se katun naziva
i , KostrbCb' koji vidi. — Mnozina je Kostrcani
(starije Kostrcane).
KOSTRCKI, adj. koji pripada Kostrcu. vidi
u Daniiicevu rjeiniku: kostrbcbkyj, sto pripada
Kostrcu; ,u vrbhb graba kostrbSkoga'. G(la3nik).
15, 295.
KOSTREC, m. vidi kostrijefi.
KOSTRECAN, kostreona, adj. vidi kostretan,
isporedi kostrijec. — Na jednom mjestu xvin
KOSTRECAN
Cilicija oliti kostrecne a)ine. M.
2-18.
Do-
vljcka.
bretic
KOSTRECIC, III. deiii. kostreo Hi kostrijec. —
Kao ime bijei u zapadnom obliku. Kostricid, Se-
necio vulgaris L. (Novak). B. Sulek, iiu. 164.
KOSTRECITI SE, k6sfcrecim se, impf. nako-
strecifci se. — Na jednom injestu, xvii vijeka.
Vas kostre6i, vas se jezi, ostrec fiapju na pan
bora. I. Gundulid 554.
KOSTKEN, adj. nidi kostretau. — Od xviii
vijeka, II. izmedu rjecnika u Bdinu (kostreni ,di
cilioio' .hispidus' 19311) gdje se naj prije nahodi,
i u StuUcevu (,ex cilicio'). Drazji pojas je ko-
streni. A. Kanizlii, uzr. 232.
KOSTRENA, /. ime dvjema selima u Hrvatskoj
u zupaniji modrusko-rijeckoj. Kosfcrena sveta
Barbara ( Kostrena sveta Lucija. Razdije}. 57.
KOSTRENCK!, to. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. sega. 1871. 111.
KOSTRENA, /. va{a da je isto Hn Kostrena.
— V narodiwj pjesini istarskoj (is Veprinca) n
kojoj se mijena kao adjektiv. Nisara mogal najti
takovoga cveta, kako u Kostreiioj inladjahnu do-
vojku. Nar. pjes. istr. 2, 31.
KOSTRENCICA, /. dcm. Kostrefika. — // isUij
pjesmi u kojoj iina i Kostrei'ia (tndi). Kostrei'i-
cice mlade, nos'te se oholo. Nar. pjes. Istr. 2, 31.
KOSTEElSfKA, /. ietisko (:i'(ade iz Knstrenc
(Kostrene). Lije|ie Kostrenke n Nar. jijes. istr.
2, 31.
KOSTRESTAN, kostrosna, adj. ii. Sliilicevii.
rjecniku: kustrestan, kostresttii, v. kostrotan. —
nepouzdano.
1. KOSTRES, Hi. ime za jedim Hi vise vrsla
ribe. — Izmedn rjecnika u Still iceoii (kosfcres,
riba, v. okun) i ii Vtikouu (iiekaka riba, mof.e
biti pes) s dudatkom da se goi'ori it Hrvatskoj
(kod bijejka Vuk dodnje cf. kostres). Kostres,
Lucioperca sandra. Nova GradiSka. D. Hire.
2. KOSTRES, III. (Hi f.O, neka bifka. Ko-
stres, falaride (u^ siiiskom rukopisu), Setaria vi-
ridis Beauv. B. Sulek, im. 163.
3. KOSTRES, m. ime muslco. — Maze biti
dosta staru, vidi Kostresevic. — Izmedu rjecnika
It Vukovii (ime uekakoga hajduka koji se u pjes-
mama spomine: Kostres harambasa). Na nekaka
Kostres-harambasu. Nar. pjes. vuk. 3, 328. A
ja, slugo, za Kostresa ne znara. 3, 329. Sestrii-
mio Kostresa hajduka. Pjev. crn. 156'i. A Ko-
stres je meui dodijao. Nar. pjos. juk. 53(i.
4. KOSTRES, III. mjesHu ime.
a. selo u Bosni it iikrntju barioliiekom. Sta-
tist, bosn. 89.
I), brdo pokriveno suuiom u Zaoviuama (u
Srbiji u okrugu uzickom). l^j. Stojanovic.
KOSTEESeV, adj. koji pripada Kostresa (vidi
3. Kostres). Ne bi 1' nasli kulu Kostresevu. Nar.
pjes. vuk. 8, 329. Pa kad pukla puska Kostre-
seva. 3, 331.
KOSTRESEVIC, iii. pn.ziiiii' po oou Kostresa.
— XIV vijeka. PribbCb Kostresevicb. Dec. hris. 45.
KOSTRESl, m. ])l. ime sel 11 u Hrvatskoj ii zn-
paniji zagrebackoj. Razdije|. 78. — Na drugoiii
je nijestu (jamacnu po juznoiii govorii) pisano
Kostrijosi. §em. prav. 1878. 73.
KOSTRESICA, /. neka bi^ka (aprav. dem. ko-
stres). Kostresica, stratiotes, millefolium (Du-
i-ante), Achillea millefolium L,., v. Kostonica. B.
§ulek, im. 163.
KOSTKeSiTI, vidi kostrijesiti.
7 1. KOSTRET, b.
KOSTRE^KA, /. ime svini. Orozovid. D. HiiC
1. KOSTRET, /. vrlo ostra dlaka (viina), naj
cesi'x kozja, pa i druga, kao struna u kona, ko-
cet a soiiie, dlaka u kainile; tkane sto se od ovake
vane nacinn. — Radi postana isporedi kostrava.
— Pravi je oblik kostret u sva tri govora (vafa
da jc od starijega kostrctb), ali Vuk pise svagda
kostrijpt po juznoiii govora, isporedi jastreb, za-
novet ltd. — Od xvi vijeka. a izmedu rjecnika
u Mikalinu (.cilicium, ciliceum'), u Belinu (,ci-
licio, veste fatta di crini di cavallo' , cilicium'
193tJ; kostret kozja ,lana di capra' ,laua caprina'
424''), « Stiilidevii (.cilicium' ; kostret kozija ,lan.i
caprina'), u Vukovil: (ist.) vide kostrijet; kostrijet
(juzn.) ,ziegenwolle' ,lana caprina'; kostrit (zap.)
vide kostrijet.
il. dlaka, viina. Ova ti praca na poklon,
koja je pletena od kostreti. M. Drzic 416. Stras-
nijcma kostreti bjese mu sred stita od prasoa
vidjeti divjega koza ta. M. Bunic 55. Nosisjedan
kordun od kostreti opasan. I. Drzic 245. Oblaci
kosu]u od bodez[ivijeh kostreti. V. M. G-uoetic
210. S gajtauom se razgovara : . . . ,A da zua-
dem, moj zlatane, da ce tebe star derati, likom
bih ti osnov prela, a s kostreti potkitila'. Nar.
pjes. hero. vuk. 264 — 265. Jam'te mlijeko i ko-
stret sa koza. Osvetn. 4, 14. Kozija dlaka je i
sama za sebe trgovacka roba, a ka2e se : kozina,
kozjfivina, kostret i kocet. D. Popovic, poznav.
robe. 396. — Stara koza slabo daje mlijeko i
kostrijet. Vuk, poslov. 124. Kostrijet ,kam6l-
haare'. Zbornik zak. 3, 451.
b. tkane i odijelo. cestn a primjerima oHro
iidijelo sto nose pokornici na mesu. — za neke
jirimjerc nije jasno, pripadaju Ii amo Hi pod
a. Kostreti vrhu gola tijela noseci. A. G-u6etic,
ri)z. jez. 299. Odijevase se halinicami od ko-
streti kamilijoh dlaka. M. Divkovii, bes. 56^.
Obuce se u tvrdu vrecu i kostreti. B. Kasi6,
per. 6. Pokori tijelo kostretima ostrimi. 10. A
konopom opaso se po ostrom ruhu od kostreti.
t. Gundulic 436. Kada ostroj u kostreti iz istocne
dode strano. H. Palraotic 1, 24. U kostretim
obucen. V. Andrijasovic, put. 283. Na dosasoe
starca sveta Dubrovnik se razveseli, snizeno ga
svak susreta, tognut kostret svak mu zeli. J.
Palmotio 84. Moja odjeea bila je kostret. M.
Radnio 73''. .ludita se oblacase kostretju. 363'i.
Pokriveno vricami od kostreti. 490*. Za vunu
kostreti. (D). Poslov. danic. Kakono naj ostrija
ajina, ako ce biti od kostreti ... S. Margitic,
fal. 264. Metnu je svi-hu svoje kostreti. P. Ma-
cukat 22. Spasitejno je kostreti vrhu puti nam
nositi. J. Kavanin G^K Svet pokornik nosec
harar od kostreti. 97". Odmetnuvsi zlato i gri-
miz, obuko se kostreti. A. d. Bella, razgov. 50.
Obucito me u kostret. 93. Stavjah bodez}ivu
kostret na se. I. Dordic, salt. 109. Ostru obu-
koh kostret na se. 226. Muci tijelo svoje ko-
stretima bodezjivijem. B. Zuzeri 6. Umire ko-
streti pokriven i pepelom. 331. Odijevajuii se
kostreq'u. F. Lastric, od' 162. Negova odica
bijase od kostreti. 341. Nosila je ostru kostret
tilo bodecu. A. Kanizlic, utoc. 879. Ne more
se svita reci, neg je kostret, muka tila. uzr. 229.
Nojma luka, niti strila, nego pojas od kosti-eti.
230. Odjeven kostretim stucenom od koceti. S.
Rosa 441*. U kostreti i u pepelu pokajani . . .
92'''-. Mozete Ii ukazat kostreti s kojijem je on
paso staro tijelo? D. Basic 41. Ona zadusbina,
oni pos, one kostreti, oni bici . . . 50. Sve sto
stece oni KrStjanin s gorucom molitvom, s teX-
cijem bicima, s ostrijem kostretima, sve jo iz-
gubio. 50. Redovnici obuceni u hajiuah od ko-
1. KOSTRRT, b. 3
streti. 174. Zainini ^rimiz s odi6om od kostroti.
Blago turl. 2, 7. Pokriven s kostrotju. A. d.
Costa 1, -10. Suhi post, bifti, kostreti na Koloj
initi. Ant. Kad6i6 371. Negjova bila jo odida
kako kostret, od dlaka devskih. I. Velikaiiovii,
upiit. 1, 13G. ImajuAi svrliu bokova svojih ko-
stret. 3, 236. llavno u kostroti i u popelu po-
koru bi bill ufiinili. ,J. Matovi6 244. Mladi6 s
nisto debele kostreti zaogniut. I. J. P. Lu6i6,
razg. 24. Pravodno jo, da me oStra kostrot za-
odije. 32. Bifii, vorige, kostreti ... A. Kalid
.532. U vro6i od kostreti utopo je u more. S.
^jubi§a, prip. 243.
c. u prenenenum sinislu, ime nckoj bifci. Ko-
stret (VujiCid), cf. Kostretica. B. Sulek, im. 164.
2. KOSTRET, m. vidi 1. kostret. — U dva
primjera xvii i xviii vijcka. Pafiek kostrot o§tri
i juti. P. Kanavelic, iv. 26. S. TeroXija, koja
tilo svoje priostrim kosiretom i bicima pedepsa-
ju6i... A. Kanizlii, uzr. 138.
KOSTRETA, /. vidi 1. kostret. — Na jednom
mjestu XVII vijeka (mute biti i stamparska po-
gre&ka). NoSaSe jednu kostretu ili cilicio od
dlaka koilskijeh. B. KaSi6, per. 12-5.
KOSTRETAN, kSstrotna, adj. koji pripada
kostreti; koji je naiiiien od kostreti. — Od xvii
vijeka (vidi na kraju), a izmedu rjeinika u Be-
linit (kostretni ,hirsuto ciofe aspro di polo' ,hir-
sutus' 369"), u Voltigijinu, (kostretni ,peloso,
irsuto' ,haaricht'), u Stulicevu (,hirsutus'). Kano
vrica kostretua. I. Zanotti, ined. pris. 14. Obu-
cen u kostretnoi sukiii. B. Zuzeri 106. Kostrotne
kosuje oblaoiti. A. d. Costa 1, 105. Oblacen jed-
nom kostretnom vrioom. 1, 140. Odica bijase od
dlake devine, to jost kostretna odica. I. Velika-
novio, uput. 1, .514. Zaogrnuti s kostretnom
ajinom. I. J. P. Lucii, razg. 26. Kostretnom
ajinom zaodivena. G. Pestalic 71. Po crvenoj
kapi ostru}ici, i po struci kita kostretnijeh. Os-
vetn. 2, 6. — fJ naj starijem primjeru kaze se o
kozlicima, jer su na nima kostreti. S mnogom
pomnom razdije|ene mirne ovcico od kozlida u
ravnine §|e zelene, gdi je podobna liimi pi6a, a
kostretno plaho imanje, ke se u stetu it ne ustavja,
na prilicno plandovanje u kamene gore odpravja.
G. Palmotic 3, 154.
KOSTRETAR, kostretira, m. covjek koji ce
sto (pokrovce, vrece itd.) od kostreti, isporedi
mutavgija. — Nemam nigdje zabi(ezene ove ri-
jeci. ali medu bijeskama Danicica i nekoga dru-
ijoga (ne znam inu imena) na^ao sam zabifezeno
kostretarski (jezik).
KOSTRETARSKI, adj. koji pripada kostre-
tarima, vidi kod kostretar.
KOSTRETICA,/. neka bifka. Kostretica, mil-
lefoglio (u sinskom rukopisu), Achillea millefo-
lium L. B. §ulek, im. 164.
KOSTRETINA, /. augm. kostret, a maze zna-
citi sto i kostret. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjeinika u Stulicevu (,pili caprarum et camelorum
hispidiores'). Priostri odar od kostretin. B. Ka-
sic, per. .59. Da mi das tvoju kostretinu. P.
Macukat 42. Srjed svojih kostretina velom Bogu
ruke otvara. .T. Kavanin 523*'. Kano na jiriliku,
postiti se, pasice nositi ili kostretine. A. Kani-
zlic, uzr. 217.
KOSTRETLI, adj. vidi kostretan. — Postaje
od kostret turskijem nastavkom li. — Ne mijena
se po padezima. — U Vukova rjeinika: od ko-
strijeti ,von ziegenwoUe' ,e lana caprina' s pri-
mjerom iz narodne pjesmc: O ramenu kostretli
torbicu.
S 1. KOSTRlS
KOSTRET^iAV, adj. vidi kostretan. — U Stu-
liievu rjeinika uz kostr6t|iv. — nepouzdano.
KO.STRR r^ilV, adj. vidi kostretan. — U Stn-
licevit rjeinika: ,hispidus, ox pilis caprarum et
caiqelorum confectns'. — slabo pouzdano.
KOSTREVA, m. ime maSko (po svoj prilici
nije zensko). — Na jednom mjestu xiv vijeka.
Kostrava i x bratijwmb i zb datiju. De6. hris. 57.
KOS'I'RI,!, m. mjesno ime (od lat. oastrurai')
- U narodnoj pjesmi istarskoj na§ega vremena.
Kostrij je (izdavalac dodaje: rt vrhu vrbnicke
drago u Istri) va moru. Nar. pjes. istr. 58.
K0STRI,TE6, »). ime bi\kama. — liadi postana
vidi kostrava. — -ijo- stoji po juznom govoru;
u zapadnnm glasi kostri6. za istoini oblik ko-
strec nemam potvrde. — Izmedu, rjeinika u Be-
linu (.crospigno, horba d'insalata' .sonchus' 2371))
gdjc se naj prije nahodi, i u Stulicevu (,sonchus).
Kostri5, trava ovelika ostra lista 5to se kuva u
gladno vrijomo. M. Pavlinovii. Kostrifi, sonclio
(Bartulovii), v. Kostrijoo. Kostrio ze6ji, Senecio
vulgaris L. (Lambl). Kostrijoft, 1. Chondiilla jun-
coa L. (Potter); 2. Sonehus L. (Vodopic). B.
Sulek, im. 164.
KOSTRIJECaN, kostrijocna, adj. koji pripada
kostrijeiu. — U Stuliievu rjeiniku: ,qui ex soncho
est'.
KOSTRIJE&TI SE, k6strijecim se, impf.yidi
kostrijeSiti so i kostreciti se. — U nase vrijeme
H Stonu a izmedu rjeinika u Stulicevu (,horrere').
Kostrijeciti se, k6itrij6clm se, po lizati diaku. u
naso vrijeme u Stonu: ,No mogu vidjeti macku
kad se ono ko.strijeci'. M. Milas.
KOSTRIJES, m. vidi kostris.
KOSTRIJE§ENE, n. djelo kojijem se ko ku-
strijesi. — U Vukovu rjeiniku.
KOSTRIJESr, m. pi. vidi KostroSi.
KOSTRIJf:§ITI SE, kostrijesira se, impf. je-
Hti se, remeziti se. — -ije- stoji po juznom go-
voru ; u istoinom glasi kostresiti se, u zapadnom
kostrisiti se. — Akc. kaki je u praes. taki je u
impf. kostrijesah, i u part, praes. pass. k6stri-
jesen ; a ostalijem je oblieima onaki kaki je u
inf., osim aor. 2 i 3 sing, kostrijesi. — Radi po-
stana isporedi kostrijes i kostrava. — U Vukoou
rjeiniku : (sa sva tri obliica) ,das haar straubon'
,arrigo comam'.
KOSTRLJET, vidi 1. kostret.
KOSTRIKA, /. neka hi^ka, isporedi kostrika.
— liadi postana vidi kostrava. — Izmedu rjei-
nika u Mika(inu (kostrika, glogovina ,oxiacanta'),
u Stulicevu (v. kostrika iz Mikafina), u Vukova:
nekaka trava [Ruscus aculeatus L] .s dodatkom
da se govori a Crnoj Gori. Kostrika, pungitopi,
oxyacautha (Kuzmic), Ruscus aculeatus^ L. (Vuk,
Crna Gora; VodopiA), v. Kostrika. B. Sulek, im.
164.
KOSTRIKOVICA, /. u Vukovu rjeiniku: nia-
nastir u Rovcima.
KOSTRI^j, m. mjesno ime na Krku. — xv vi-
jeka. Kostril (iza brdi) v Neprinovica. Stat. kro.
ark. 2, 295. (1443).
KOSTRINA, /. mjesno ime u Hrvatskoj. a)
selo u zupaniji hjelovarskokrizevaiknj . Razdijej.
115. — h) pusta u zupaniji zagrebaikoj. 84.
KOSTRIREVO, «. inn: dvjema selima u Bosni
u okrugu Done Tuzle. Statist, bosn. 94.
1. KOSTRIS, m. ime liekojim bifkama. — Vaja
da je -i- j'O zapadnom govoru, a da bi po juz-
nom glasilo kostrijes (isporedi kostrijec), ali za
1. KOSTEIS
370
KOSTURNICA
ovaj ohiik nemam potvrde. — Izinedii rjecnika u
Btikafinu (kostris, mlicac, ftepfieg .souchus'). Ko-
stris, soncho liscio (Kuzmic), soncho aspero (An-
selmo di Canali, S. Budmani), sonco (u sinskom
rukopisii), Souchus asper L. (Bjelostjenac, Vi-
siani). v. Kostrijec. B. Sulek, im. 164. — I
s nekijem pridjevima. — Kostris glatki, Sonchus
laevis Vill. (Duraate). — Kostris mali, senecio
minor, Senecio vulgaris L. (Durante). — Kostris
ostri, Sonchus asper Vill. (Durante). — Kostris
veliki, senecio major (Durante), Senecio jacobaea
L. B. Sulek, im.'lM.
2. KOSTRIS, m. vidi 1. kostres. Kostris, Lu-
cioperca sandra. Oko Cazme. D. Hire.
KOSTRIZ, m. vidi kostriS. — Ujednoga pisca
Dalmatinca .^cviii iHJe.ka, koji tumaci svinak i
svinac. S vodom u kojoj je bio obaren kostriz.
.1. Vladimirovic 2G. Svinaka oliti kostriza. 3.").
List od metvice, bokvice, kostriza. 40. More se
metnuti sviiiaca oliti kostriza. 42.
KOSTRJECK!;, »«. vidl kostrecic. — Za oblik
kostrjecic nema putorde, all nidi kostrjecina.
KOSTRJECINA, /. auijin. kostrijec. — Sami)
u Stulieeou rjecnikii: ,maUis sonchus'.
KOSTRNICA. /. neka hi^ka. — Radi postai'in
isporedi kostrava. Kostrnica, Dianthus saxifraga
L. (Visiani). B. Sulek, im. 164.
KOSTRO, m. vidi Kosto. — U narudnoj pu-
sluvici nasega vremena nacinenoj po nckome do-
gadaju, vidi Nar. posl. vuk. 4.j i Nar. prip. vrc.
42. u zadnoj knizi stoji: (Jotovinu kao pop Ko-
stro; a u Nar. posl. vuk.; Gotovinu, kao i pop
Kosto (n. p. hoce, isto); ali malo rcdaka nize
Vuk kaze: Nekakav pop Kosto, ili kao sto ga
Turci zovu, Kostro.
KOSTROMaS, ./'. Bcliln i jaki mraz. — Nepo-
znata postana. — U nase vrijeme u JAci. ,Jutros
je velika kostromas osvanula". ,Ova kostromas
sto svako jutro osvice nije za ozimice dobra'.
,Ova kostromaS svu ozimicu izbaci van'. .1. Bog-
dancjvic.
KOSTEUSlTI SE, kistruStm se, iiitpf. vidi
kostrijeSiti se. — Od xvii vijeka (nidi (jazaro-
viiev primjer). I zube izciriva (vrug), kostrusi
se, na nas jezi. .T. Kavanin 409*. Na pastu|u
samo se kostrusi (dlaka). J. S. Rejkovid 277.
Kostruse se po Pazaru Turci, kostruse se, a pasu
prokliuu: ,Crn mu obraz na obadva svijeta ! jer
on dado vjeru za nevjeru'. Nar. pjiw. juk. 33().
— Nalazi se i tiktivno s ohjektom dlaka, perjo itd.
Ki dlaku kostruse. M. Gazarovio, 1'221). Pusti
krila il' kostrusi perje (kokos:). .1. S. Rejkovic
279.
KOSTRVA, /. vidi kostrba. Kostrva, v. Ko-
strba, Kostrava. B. Sulek, im. 104.
KOSTUGACKA CUKA, /. ime mjestu a Sr-
liiji u nkruga pozarevaikom. Niva vise Kostu-
gacke Cuke. Sr. nov. I8G3. 286.
KOSTUKO^iUNE, /. pi. (^) ime mjestu ti Sr-
hiji u okrugii pazarevackom. Niva u mestu ta-
kozvanom ,Kostuko)une'. Sr. nov. 1875. 319.
KOSTULA, /. jamacno tal. cdstola, rehro. —
V dvije poslovicc dubrovacke xvii vijeka (smisac
nije dostit jasan, osobito u pirvoj). Ealila ti je
kostula. (D). Zapiiiat kostule. (D). Poslov. danic.
KOSTUJ^A, vidi kostjela. A. Ostojic.
KUSTUMI, k6stuma., »». 2)1. mores, tal. costumi,
vidi podnoseiio, ponasane. — U pisaca diibro-
vaikijeh. xvi i xvii vijeka. Imati lijepe kosrume.
Zborn. 19^. Lijepi kostumi umjeteoni staro je
bogatctvo. 19b. Da bude mlados alevana i podvi-
gnuta u dobrijeh kostumijeh. I. Drzic 268. Sto
raoze naudit dobrijem kostumom. 281.
KOSTUI^AV, adj. vidi kostuhav. — U jednoga
pisca ovoga vijeka. Ludi dosta visoki do 10 cola
preko .5 stopa, kosfcunavi, krupui. S. Tekelija.
letop. mat. sr. 119, 66.
1. KOSTUR, kostiira, m. kosti u mrtooga (ud-
skoga ili iivinskoga tijela, ako ostaju poredene
jedna uz drugu, kao sto je bilo u zivotu (tal.
sch(Uetro, liem. skelett, gerippe). — Radi akcenta
vidi kod b. — IT ovom znacetiu 11 pisaca nasega
vremena, ali vaja da je narodna rijec, vidi b.
a. u pravom smislu. Ture nad nega reSeto i
u roseto icosfcur od lisifije glave. M. D. Milicevic,
ziv. srb. 2, 40. Protivnici radikalue reforme.
kakvi su pakosni, mogu na to reci : ,da je to
samo kostur od skole boz mesa, bez dulia'. me-
dudnev. .39. Kostur ili skelet. .1. Pancic, zoolog,
92. i It fiulekovu rjecnikii: , skelett'.
b. mjesto u yiiipi blizit Dubrovnika. Schem.
ragus. 1876. 28 — Uprav je brezufak sto se pruza
u more ili rat, i nalik je na zivotinski ko.itur.
— Po ovome mjesnom imenu zabifezen je akc.
(driikcije nego kod 2. Kostur); u loc. se mijena:
Kosturu.
2. KOSTUR, Kostura, »(. mjesno ime (vala da
nije ista rijec sto 1. Icostur). — Akc. kaki je u
ostalijem padeziina, nxim num. i acc. sing.
a. grad 11 J\I<i';-ih>iiiji ' Kastoria, tur. Kesrie).
— Od XIV vijeka, a i:mrda rjeinika u Vnkovu
(,uom. propr. einer stailt in Mazedonijen') i u
Danieicenii (Kosturb, u Macedoniji na jezeru ko-
sturskom, piSu ga , Kastoria'). Gradb slavbnyj
Kosturb. Danilo 226. Da ja podem put Kostura
grada. Nar. pjes. bog. 240. Od Kostura grada
bijeloga. Nar. pjes. vuk. 2, 364. Kad dodete
ka Kosturu gradu, vama ce se Grci radovati.
2, 370. Pita nega Mina od Kostura. 2, 371.
1). razoaline na gori Klicevcu. — TJ Vukovii
rjecniku: ,ruin6n am berge Klicevac' (na lijevoj
straui Drine nize Zvoruika) s primjerom iz na-
rodne pjesme: Sa Kli6evca od grada Kostura.
c. selo u Srbiji u okrugii pirotskom. M. D.
Milicevic, kra|. srb. '238.
3. KOSTUR, m. prezime. Rista Kostur. Rat.
141.
KOSTURANIN, m. iovjek iz Kostura (vidi 2.
Kostur, a). — Mnozina: Kosturani. — U narod-
nijem pjesmama xvin vijeka. Ere mi je Mina
Kosturanin bijele dvoro porobio. Nar. pjes. bog.
22. Jeli u dvoru Kosturanin Miiia? 240. — / sa
s mj. s. Druga mu je (kniga) Kosturanin-Mibne.
2.3.3. Porobi me Kosturanin Mina. 239. ali je
u istijem pjesmama ime gradu Kostur.
KOSTUltAST, adj. u kojega je velika kost
(koscica, 0 plodu). — U jednoga pisca Dubrovca-
nina xviii vijeka. Maslinice kosturaste, mledne,
prazne. V. M. Gucetic 16.
KOSTURINA, /. dem. kost. — U nase vrijeme,
a izmsdu rjecnika u Stulieeou (,vile os'). Sto ce
znati mrtve kosturine, kako ce se kome dogoditiV
P. Petrovic, gor. vijen. 67.
KOSTUR^^AST, adj. u Stulicevu rjecniku: v.
kostast.
KOSTUR^jAV, adj. n Stulieeou rjecniku: v.
kostast.
KOSTURNICA, /. mjesto gdje se hrane knsti
mrtvijeh, isporedi kosturnica. — U nase vrijfiiie.
Da se potom u krajevskoj kosturnioi sarani. Nov.
sr. 1834. 180. (Sunce) na ta mesta straovito ko-
KOSTl'RNrCA !)
s>tU!iii(U obasjava. B. RadiSoviA (1880). 809. t M
Sulekoi'ii rjfinikii: ,boinhau3'.
KOS'l'UKSKI, adj. Jcoji pripada Kosluru (vidi
2. Kostur, a). — Ismedii rjednika u Viikoim: von
Kostur .s primjerom (vidi da^e) : Oka|ao se da ga
ni kosturako jozero oprati ne raoXe. Kada bio
u poje kostursko. Nar. pjes. juk. 64. Onako se
okajao, da ga ni kostursko jezoro oprati iie mo2e.
(0v6 poslovice ja nikad cuo uijesam, nego sam
je uzeo iz Muskatirovicevih ; i po svoj prilici su
je Srbi jo§ s patrijarom Carnojovicem doiiijeli u
vojvodstvo. Vuk). Nar. posl. vuk. 239.
KOSTU§EVlL', m. prezime. — Najednom mje-
stii XIV vijeka, i otale u Daniiiievu rjeiniku
(Kostusevidb). Smilb z brat.ij<umb KostuSevi6i.
Glasuik. 15, 294. (1348 V).
KOSU^E, /. pi. ime livadama na jednom visu
II hataru belusicskom. L. Dordevii.
1. KOSUE, >n. ime prascu. F. Kurolac, dom.
z.iv. 41.
2. KOSUK, vidi kusur. ,Mi smo kosur (naSo
raciine smirili)'. M. PaTlinovi6.
KOSUllAK, kosurka, ?«. sanio u Stuiicevu rjei-
niku: V. kosijerak.
KOSUKICA, /. mjesno ime. ICosurica mala i
velika, dvijo sume. — Terezovai-, Viro\-itiea. D.
Hire.
KOSUKIC, m. ime prascu (dem. kosur). F. Ku-
relac, dom. ziv. 41.
KOSUBICI, HI. pi. ime mjestu u Srhiji u okrugu
caianskom. M. D. Milicevic, srb. 6.57.
KOSIJRINA, /. augm. 1. kosa. — U naSe vri-
jeme u Lici. ,Uzmi onu staru kosurinu, pa e
odnesi ciganinu, da ti od lie zujacu za guvno
napravi'. J. Bogdanovic.
KOStfRINE, /. pi. augm. kose (vidi 2. kosa).
— U nase vrijeme u Lici. ,Kolike su mu ko-
surine naraslo!' J. Bogdanovic.
KOSUTA, vidi kosuta.
KOS, k6sa, m. u naj iirem smislu, nesto sple-
teno od pruca u cemu se Mo hrani Hi nosi. do-
lazi u osobitijem znacenima. — Akc. kaki je u
gen. sing, iaki je u ostalijem padezima, osim nom.
i ace. sing., i voc: kosu, koii (k6sevi). — Rijec
je praslavenska, isporedi sfslov kosb, rus. Kom-B,
ces. kos i kfis, pol. kosz. — Nije mi poznato po-
stane. — U mnozini se moze umetnnti ev: k6-
sevi, kdseva itd. (nije dobro umetnuti ov, premda
ima primjera nd xvm vijeka). — Izmedu rjec-
nika u Vranciievu (.calatlius ; cauistrum; cista;
corbis; fiscus; qualus'), u Mika^inu (kos, krosiia
, cauistrum, pauarium, cista, sporta'; kos u kom
se gneci grozdje , qualus'), u Belina (,canestro
over paniere' ,canistrum' 165^ ; , casta' , cista'
187b ; ,panaro, canestro' ,panarium' 537t>), u Bje-
lostjencevu (kos, korto, kartil, kro.sna .corbis, iis-
cus, scirpioulum, fiscina'. 2. kos cez kojega se
most cedi, v. cedilo. 3. kos vu kojem so zitek
drzi ,cumera'. 4. ko5 z prutja zpleten iia obrambu
vojske, za kemi se junaki proti puskam zakri-
vaju ,gerae'. 5. kos poelni, v. kosic), a Jamhre-
iiievu (,corbis'; kos iz prutja spleten za obranbu
jnnakov ,gerrae'; ko§, vu kom se zitek sprav|a
,cumera'; ko§, ces koga se most cedi .cjualns'),
u Voltigijinu (.canestro, paniere, cesta' ,korb'),
u Stuiicevu (,canistrura, qualus, qualum, cophi-
nus, sporta'), u Vukovii : 1. za kukuruze ,art
scheuer von flechtwerk fur kukuruz' ,liorrei ge-
nus', ovaki se koSevi pletu od jeskova pruAa
okrugli, i u duu su u2i nego u vrhu, i visoki
su oko dva fiovjedija boja, odozgo se pokriju si-
0 K0^^, c.
jonom ili papracu, kad se kukuruzi fu klipo-
vima) iz liili stanu vaditi, onda so (lo|e prosijeku.
— 2. n. p. za pasuj, za ejdu ili za obijene ku-
kuruze ,art korb' , corbis gonus'. ovaki su kosevi
po naj vise od bijole lozo ili od rakitova pru-
6ica, pak se ulijopo balegom govedom, i mogu
se promjoStati. — 3. za ribu ,art korb fische zu
I'angen' ,nassao genus', i ovi su koSevi od bijole
loze ili rakitovine. — 4. u karuca ostrag gdje
so prtjag sprema ,die scho.sskelle'. cf. zakoSak.
— 5. (u Srbiji) ono gdje se 2ito zasipa kad so
mole, ovaj je koS od dasaka i gore je vrlo sirok
a dojo uzak. odozgo je privozano ili namjesteno
kao malo korice, koje se u .Jadru zove fianak,
pa zito iz kosa samo ide u canak, a iz cauka
ga cekalo izgoni u kamen. — 6. (u Dubrovniku)
dar 3prav|onici od gospodina roda. cf. sprava.
a. vidi kotarica. — ovo znaiene nije moze-
biti jJoziKitii Jill istocnijem krajevima, ali jest po
zapadnijcm, i moze hiti da je naj starije. (a
Dubrovniku se upotreb(ava uopce u sirem zna-
ccna, ali se svagda misli na nesto vise nego je
kosic i osobito kosicic; u uzem .znaicAu znaii
kotaricu bez pokriva poSiru a ne vele visoku s
dvije rui'ice na stranama, u kojoj se nosi hfeb
(onda je od bijeloga pruca) pa i drugo, n. p.
voce; itkii Jr ml tamnoga pruca, nosi se u nemu
grozdi' l;i:d hrrln'. i zove se kos jemacki). — u
sviji'iii i-ji'i-incinui ima ovo znacene, osim Vukova
gdje sa kod 2 i 3 nabrojene osobite dvije vrste
kotarica, ali je i kod 6 uprav ovako znacene,
jer spravlcnica kapi darove u kos (hfebni) i nosi
ga poslije na glaoi. Jucer je tu ostao u kosu
nad vrati. M. Vetranic 2, 239. Dvanajste kosa
i voce osta im. Zborn. 71-'. S punijeme kosem
cvijotja. tr. Palmotic 1, 172. Drobnijem mr-
vam po tie palijom napunise dvanaes kosa. 3,
1321'. j)e ti kazu uinogo, mali kos nosi. Nar.
posl. vuk. 78. Orane je setaiie: sij, vij, pa u
kos; ali je mucno cuvalduze tegliti. (Kazao ci-
ganin sojaku). 241. Sve delije u demije a u
koso zita nije. (U Crnoj Gori). 280. Tako se
ne zgrcio kao i car Aron pod kos. 309. Imali
Skadrani mnoz veliku kosa, opletenijeh prucem
a omazatijeh pakjenicom. S. Lubisa, prip. 63.
Pekna mi izjela sedara kosa zita, a deset zeluda.
204. Kos za artiju .papierkorb'. Hajdenak, na-
ziv. 30. Kos, u cem voze na kolima kukuruz,
snopovo, krompir itd. Dubasnica na Krku. I.
Milcetic.
b. mjesto ogradeno pleterom gdje se hrani
letina, osobito kukuruz (vidi u Vukovu rjecniku
kod 1). Moje su mi zitnice i kosevi tisni. E.
Pavic, ogl. 574. Moje kosove i hambare hocu
pokvariti. B. Rapic 240. Kada ti zitom ham-
bare, kosove i jame, a podrume vinom napuni?
431. Kos je prazan i ceka raladinu. J. S. Re)-
kovic 165. Ja cu provaliti kos i ukrasdu sjeme.
Nar. prip. vuk. 221. U nekim selima imali su
JQs odavna kosevi u koje se zbirala hrana kao
ostava za gladne godine. M. D. Milidevic, opst.
36. Okolo su ambari, kosevi, koriusnice i drugo
staje. omer. 62. Nihova ku6a sa svojim amba-
rima, vajatima, mlekarima, stajama, kosevima,
kacarama . . . zlosol. 276. Koji ce (knez) sa se-
lom ograditi kosove i ambare za dosetke. po-
menik. 1, 116. Pa vajati, kosevi i vratnice. M.
P. Sapcaniu 1, 81. Kos so oplete od jeskovijeh
grana, pa i od vrbovijeh, ili od Jeskovijeh obruca
sreze se toliko visok i sirok, koliko u n stati
moze sijena za jedan obrok petero do sestero go-
voda. u TAci. J. Bogdanovic.
c. vidi zakogak. — vidi u Vukovu rjeiniku
kod 4.
KOS, d. 3
d. vidi kosnica. — U Bjelostjenievu i u Jam-
hresiievu rjeciiiku, vidi i J. Zivanovio. javor.
1879. 338.
e. u nvom primjeru kao da znaii kafez.
Deinir lEam (Bajazeta) . . . v zeloznom kosu so-
bom je polal. P. Vitezovic, kron. 113.
f. vidi ojcdilo (samo nko je splete.no od pruca).
— 11 lijeliistjencepn i u JamhresicevH rjeiniku.
v^. naaiip utvrden pletcrum. — IJ Bjelostjen-
ccvii i u Jamhresiievii rjeenikn.
h. vidi srot. — // Viikovn rjccniku kod o.
Mlin izmece brasno onako kakovo jo /.ito kojo
se stav|a u koS. M. Radnii; 440''. A tobo cu u
kos u psonicii. Nar. pjos. stojad. 2, 128. Neco
bit do kosa, ako ne bude do zita. Nar. blag.
Tuehm. beg kap. 139.
i. u prnklestvii (w znain, jcli zbi(ii Hi i:
sale). — A ne znam, ni koje Je pninit znaceiie.
— U di'a pisca DuhroDcanina xvi rijeka. Tamo
ga, ubio koS! N. Diiiiitrovu'. 99. Kamo so? os !
os! OS ! Nijo ga vragu t' kus; dii bi ga ubio
kos! ovo ga, ostao pus! N. Najoskovir. 1, 180.
k. kno mjesno imr.
ti) poinine .se xiii nijekn. Ot Kosa. Svp-
l,ostof. liris. 12.
h) pomine sc prije naseija oremena. Kosb.
S. Novakovic, pom. 135.
<■) mjesto u Srbiji u okrufin hioiji-ddskdin.
Ijivada na Kos. Sr. no v. 1874. 42(!.
<l) mjesto u Srbiji u okrupu jioziireiuirkoin.
Niva 11 Koi Sr. nov. 1872. 440.
1. KOSA, /. hi/j). kosiija. — .Ike. .sr mijeiia
u. voc. koso. — U nase vrijeine, a iziitcda rjei-
nikn u Viikoini. A ni tkano ni prodeno koso.
Nar. pjos. juk. 601. Treco vbU: ,Srez' mi ko§u,
majko'. Nar. pjes. petr. 1, 28. Da ja vidim, jol'
mu kosa duga. 1, 290. Uzgrnito koso povi.snko.
Nar. pjes. inarj. 114. U po.so ni koso. (posloviea).
It hrvatskoj krnjini. V. Arsenijevic.
2. KOSA, it trecem izdanti Vakurn rjei'iiika
ima kod ove ri/jeii: hyp. von kokos, vidi s. v.
varioa. ali kod rijeci varica Vuk pi.se: (U Boci)
pospu nome (varicom) po kuiii govorooi : ,Ovo-
liko }udi, volova, brodova, koi'ia, ulisfca, pila, kosa,
da se jdodi plod i rod!' Oodje jainncno je kosa
gen. pi. kos (kotarica), kao sto je i pila ijen. pi.
pilo za ii\e (vidi ii Viikonii rjecnikii pilo pod 2),
te kako se misli na pila puna ii{ii, tako .se iiii.^li
i na kose pane voai, usobito yriKuta: ziidnijnn
se dakle rijeciiiia pomine s!o .sc ii Boei osohilo
goji i rada. (ne znam rijec kona treba. Ii shva
titi u pravom smishi; nuxjlo hi bill, .s toga Ho
stoji inedu brodova i ulista, da je preneaeno zna-
e.ene kao kod 1. koii, 2, b, fc bi se tijeni inislilo
iisubito na zito, ali ne znam, ima Ii opo znaiene
u Boci).
3. KOSA, /. ime krnei. V. Kiirnlac, dom. ziv.
24. — Jamacno je ligp. ko.suta.
4. KOSA, /. zensko ime. Kosa, li,\ p. od Kosuta.
S. Novakovio, pom. 71.
KOSAC, Kosca, w. ime selii ii Hrratskoj u .iit-
paniji modrusko-rijeckoj. Razdije]. i>2.
KOSAK, koska, m. n Vukovii rjeiniku: vido
zakogak s dodatkom da se gooori a Barani.
KOSAN, kosna, adj. na jednom mjestii xvii
vijeka, gdje niislim da treba citati z mj. s (ako
su bjofivice kozane doko^eiiice, sto bi moglo biti).
Da bjeovico i tiiike i sve sto kosno nahodahu,
blagovahu od tolikoga glada. M. Divkovic, Vios.
699 h.
KOSANR, /. (?) pi. ime nekakvii sela. - U
spiomenikn xiv vijeka. — Moze biti da je prari
1 KO§ABA, b.
oblik Kosaui i da je miiskoga roda. .Selo Ko-
sane i selo Draze|a . . . Glasiiiik. 2?>, 25.5. (oko
1380).
KOSANICA, /. lii'ada, isporedi kosevina. —
IT nase vrijeme u Bosni i u Lici. Komad ora-
uieo ili koSanice . . . V. Bogisic, zborn. 440. ,On
ima lijepu oranicu i kosaiiicu'. ,Ko nema kosa-
nico nije mu vajdo ni od oranico'. ,Da mu e jos
kosanica, kakvu ima oraniou on bi onda ka' i
spaija zivio, tako se muci vavije za krmu'. .1.
Bogdanovic. Sa kosanicom livadom zaokruzon.n,.
Bos. Vila. 1886. 105.
KOSANIN, ni. prezime. — /' na.ie vrijeme.
Gligorije Kosanin. Rat. 234. Paiin Kosanin.
356';
1. KOSAR, m. vidi ko5, kosara.
a. kotarica uopce. — U jednoga pisca Sla.-
vonca xviii vijeka. Na glavi nosase tri kosara
brasna. E. Pavic, ogl. S3. Povali ditosee u ko-
sar. 9S. Niti ce brasno u kosaru pomaiikati.
304. Spustise obnoc u kosaru doli niz varoski
zid. ()52.
I), metaforicki, vidi koSarica, b, c). — U nase
urijeme u Bosni (:'). Sad sam dobio kosar. Bos.
Vila. 1892. 27.5.
c. vrsta vrse. — U titulieecn rjeiniku: v.
vr.sa. i u VukoBii: ,eiii kos zum fisclifango' ,nassao
majoris genus'.
2. KOSAR, kosara, m. I'ovjek koji plete koSe
(kotarice). — U Belinu rjeiniku: ,chi fa canestri'
,canistrorum factor' 165", i u Stulicevu: v. ko-
sicar.
KOSARA, /. mjesto ogradeno plelerom gdje se
hrane domace zivotine; ovo je starije znaiene. —
Akc. se mijena u gen. pi. ki'isara. — Postaje od
kos nastaukom ara Hi arja. — Bijei je prasla-
venska (u starijemu znaienu), isporedi stslop. ko-
sara i kosarja, riis. Kouja|iji, (ies. kosdr), pof. ko-
szara.
a. « znaienu sprijeda kazanome. — Izmedu
rjecnika u Stulicevu {,bovilo') i u Vukovu (n. p.
koi'iska, goveda, ovoija ,stall vou Hechtwork' ,sta-
bulum vimineum'). Ko vukovi kad nomili iz
divjacne goro udare, blage ovce da po sili sve
poko|u sred kosare. J. PalmotiA 189. I u ko-
saru kratku i tijosnu, zirna stada gdjo boravo,
uvode me. P. Kanavelic, iv. 416. To bi 1' vam
SB postono vidilo, da imajuci primiti na konak
jiiduoga gospodina, da ga metnete u jednu ko-
saru? F. Lastric, od' 223. Metne zdrijebo u ko-
saru i stano ga timariti. Nar. prip. vuk. 224.
odredi zapalit svoju kosaru. Nar. prip. bos. 1, 81.
Bravo iscera, a kosaru potuce. Magaz. 1864. 103.
Jos mu je zapalio senak i kosaru. M. D. Mili-
cevic, zim. voc. 315. Okolo su ambari, kosevi,
koiiusnice, kosare i druge staje. omer. 62. Selo
Bozevao da sa spali svo; jedna kosara, da ne
ostano uspravo ! pomonik. 5, 683. Paripa odvedem
u kosaru. Srp. zora. god. 1, svez. .3, str. 59. —
U Dubrovniku i u okolini zove se kosara mjesto
gdje se hrane svihe i kad je sagradeno od ka-
inenn. P. Budmani.
h. vidi kos (kotarica). — Od xvi vijeka po
sjeveniijem krajevima (ima i u Belinu i u Stuli-
cevu rjeiniku, ali ne miigu vjerovati da su ovo
znaiene iuli u Dubrovniku). — Izmedu rjecnika
u Vraniiievu (,fiscolla') gdje se naj prije nahodi,
u Belinu (,corba, cesto cosi detio' ,oorbis' 228h),
u Bjelostjenievu (kosara, korpa, krosna, kratil,
korba ,corbis, sporta, cophinus, ero 1. aero), «
■fambresiievu (,corbis'), u. Voltigijinu (,ceston6,
canestrone' ,6in grosser korb'), u Stulicevu f.cor-
liis'). A za nasad u kosaru mece (juja), iV uborak
KO§ARA, b. 9
pod postoju krece, da so kako dica ne priknfio.
J. S. lle|kovi6 i)9. Kosaro se plota ili od mlado
rakite, ili slarae, ili udejano Joskovino. ii [Aci.
,1. Bogdanovi6.
e. ne znam, jeli nacin jAetena kose ili kapa.
To so ovo (djevojie u petnaestoj godini) ozna-
L'lijo... plotoi^om kose u ,kiku', jor dotle ili noso
,kosaru' ili ,kiku', saiuo u/.ju. (iiko (!radi>ike i
Jiroda). V. IBogisii, zborn. 294.
d. mjesno ime.
a) idanina u tlercegovini.
h) mjesto u Srbiji u okrugii biotjradskdin.
Livada kod Kosare. Sr. nov. 1875. 7'2y. — ispn-
redi ICosare.
KOSAKAC, KoSarca, in. u spumcniku, xviii
vijeka stoji samo za sehc kau da je musko ime,
all moze hiti da je prezime ili nadimak; praoo
hi znacene bilo : iovjek koji napravla kokire.
Grujo Kozar. Kosarac. Krsta i Jurisa... Cilasnik.
II, 3, 75. (1706—1707).
KOSARANI, m. pi. mjesno ime. — Prije na-
segii rn'meiui. Spom. stoj. 185.
KOSARE, Kosara,/. mjesno ime u Srhiji (iiprav
plur. kosara). (i) mjesto u okruiju kragiijevackom.
JS'iva u KoSarama. Sr. nov. 18l>:^. 44li. — f>) ka-
raula u okrugii krusevaikom. M. D. Mili6ovi6,
srb. 725.
KO^ARKTINA, /. augm. kosara (pod b). —
U nase vrijeme u Lici. J. Bogdanovid.
KOSAREVAO, Koiarevca, m. ime mjestu u Sr-
biji u okrugu smederevskom. Niva u Kosarevcu.
Sr. nov. 187,S. 1077.
KOSABICA, /. dem. kosara. — Od xvi vijeka
(oidi kod h).
a. tndi kosara, a. Kod ne zgradi kucericu
kolik jodnu kosaricu. P. Knozevic, pism. 4. U
planini blizu svoga stana ili svoje kosarico pazi
i prisvoji se komad sume. V. Rogisio, zborn.
400.
b. vidi kosara, b. — Izmedii rjecnika u Bje-
lostjencevu (kosarica, korpioa, korbica, kartilac,
procanioa ,corbiculus, sportula, qualiculus, cala-
thiscus, canisteUum'), u Voltigijinu (,caDestrino,
canestruccio' ,k6rbchen') , u StuHcevu (,pai"va
corbis'). (t) uopie. Vazme u jodnoj kosarici malo
smokav. F. Vran6i6, 2iv. 109. Oplete kosaricu
od rogoze. E. Pavic, ogl. 98. Gedeom meso po-
stavi u kosaricu. 184. ISToseci u jednoj kosarici
cvide. A. T. Blagojovic, khin. 78. ,Ajde samo
onu malu kosaricu nakopaj kumpjera.'. u Lici.
J. Bogdanovic. — h) u oxobitijem znacenima.
<i.a) u Bjelostjencevu rjecniku: kosarica vu koje
zone vretena i potake polazu ,calathu3'. — hl>)
sivaca kosarica ,nahkorbchon'. B. Sulek, rjecn.
— fc) radna kosarica ,arbeitskorb'. B. Sulek,
rjecn. — r) u metaforickom smislu, ii Hrvatskoj.
vidi u Bjelostjencevu rjecniku: z kosarico opasti
,excidere virgine', v. excido, a kod ove rijcci ima
,excidere virgine' kosaricu od divojke dobiti, ili
z kosarice opasti. — kaze se dakle: pasti s ko-
sarice, Hi dobiti kosaricu o momku koji jrrosi
djevojku, a ona ga nece (zadne vrlo cesto u naie
doba u Hrvatskoj, i u sirem smislu). prevedeno
je s nemackoga durchfallen, oinon korb bokommen.
(srednega bi vijeka u Nemaikoj djevojka svome
momku koji bi obnoc pod ncnijem prozorom iekao
spustila veliku kotaricu i u noj bi ga k sebi po-
vukla; ali, ako ga nijc htjcla, spustila bi gdje-
gdje kotaricu sa slabijem dnom kroz koje bi on
propao. poznije se slala mala kotarica beza dna
kao znak da ga djevojka nece. S. Tropsoh).
c. u prenesenom smislu po znacenu kod h.
— U Bjelostjendevu rjecniku : kosarica, ka so
2 I. KOSaVA
koViem na vusta polazo ,po3tomis', i u Jambresi-
cevu: koSarica zolozna, ka so konem za vkrotono
na vusta postav|a ,po3torais'.
(1. ime mjestu u Hcrcegovini.
K0!~!ARI(5AR, m. vrsta donara (vidi Aenar, b).
I. Krsnavi, list. 48.
KOSARIC, m. jwezime. — isporedi Kosarii. —
Od xviii vijeka. Koji kazu, da slavni prizimonak
stari Ko5ari6a bi promihono u Kosiri6a. J. Ba-
novac, razg. vi. ,Kosari(i vol Kossaric'. Sclioni.
liercog. 1873. 11. I od mlada Stijopo Kosarida.
J. Krrapotid, pjosra. 8.
KOSARINA, /. augm. kosara. — U Stulicevu
rjeiniku: ,vilo stabulum, vilis corbis'. — / kao
mjesno ime u Srbiji: u okrugu kragujevaikom.
IsTiva u KoJarini. Sr. nov. 1875. 23. i u pozare-
vaikom. Livada u Kosarini. 737.
KOSARINAC, Kosarinca, m. vrh u lirvatskoin
primorju. I). Hire.
KOSARISTA, M. pi. mjesno ime u Srbiji (uj/rav
pi. kosariste). a) u okrugu biogradskom. Nivu
u KoSariStima. Sr. nov. 1875. 415. — b) u okrugu
va\evskom: Niva u Kosaristiina. 1868. 141.
KOSARISTE, n. vidi koSara. — Ujirav augm.
kosara, ili mjesto gdje su kosare. — xiv vijeka,
a izmedu rjecnika u Danicicevu (,caulae'). Solo
Pakisa i s koSaristi. Glasnik. 15, 281. (1348?).
Niz reku na Milceva kosariSta. 282. — U nase
vrijeme kao^ mjesno ime u Srbiji: u okrugu bio-
gradskom. Niva u Kosaristu. Sr. nov. 1867. 363.
(isporedi KoSarista). i u cacanskom. Basta u
mestu Kosaristu. 1871. 290.
KOSARLI.JA, /. suma u okrugu biogradskom.
^. Stojanovic.
KOSARNA, /. mjesno ime.
a. vidi u Danicicevu rjecniku: Kosarbna, selu
je ,Osblbnici' crkve bogorodicine u Zdrijelu bra-
nif.ovskom isla meda ,iuti. Kosarue sb Haldujemb'.
M(on. sorb). 194. (1.380).
b. sad ima mjesto s tijem imenom u Srbiji
u okrugu kragujevaikom. Vinograd u KoSarni.
Sr. nov. 1875'. 3.
KOSARNI DO, K6sarn6ga Dola, m. ime scocu
na liatu u Dalmaciji u kotaru korculanskom.
Schem. ragus. 1876. 43.
KOSARNIK, , J«. ime selu u Srbiji u okrugu
biogradskom. Niva u KoSarniku. Sr. nov. 1867.
228.
KOSARNA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
smederevskom. Livada u Kosarni. Sr. nov. 1871.
121. — Vuk (dan. 2, 70) pomine s ovijem imenom
selo u nahiji smederevskoj, vidi i M. D. Milidevic,
srb. 166.
KOSaROVIC, to. prezime. — Ovoga vijeka.
Gaja Kosarovic kraet u Salasu. Glasnik. 2, 1,
161. (1808).
KOSARSKO BRDO, n. ime planini u Bosni.
Glasnik. 21, 340.
KOSARU.SC16, m. prezime. — xviii vijeka.
Stevan Kosarus6i6. Glasnik. 11, 3, 237. (1710—
1720).
1. k6sAVA, /. ovako se zove neki vjetar u Sr-
biji. — Nepoznata postana (ne mislim da je
srodno s tur. qusluq, jutro, kao istocni vjetar).
— U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu
(u Srbiji oko 4)unava vjetar neki koji odozdo uz
IJunavo duse). Jer ko bi smeo izaci na toci|ajku
kad kosava duseV M. P. Sapfianin 1, 50. Ko-
sava je od sviju vetrova naj ja6a. Javor. god.
16, br. 36, str. 570.
2. koSava
383
KOS('iITAST
2. KOSAVA, ime kravi. F. Kurelac, dom. 2iv.
24. — isporedi kosuta.
KOSaVK!, m. prezime. — xv * xvi vijeka. Vid
Kosavii. Mon. ci-oat. 106. (1470). Pavia Kosa-
vi6a. 210. (1521).
KOSAVICEV, adj. koji pripada Kosnvicii.
Moj Lipami Kosaviievimi. Mon. croafc. 26.^.
(1.5H9).^ _
KOSCAN, ftdj. koji je od kosti. — Pustaje od
koska, isporedi kosoica. — U jednoya pisca na-
sega vremcna. Ozgo i ozdo imaju (kornnce) dve
jako koscano ploco. K. Crnogorac, zool. 106.
KOSCAT, adj. u kojega su velike kosti. -- U
nase vrijrme. To je covjek visoka rasta, suv,
kiiscat, smed. M. D. Milidovic, omer. 121.
KOSdilA, /. dem. kost, alt iiprav dem. koska.
— isporedi kostica. — Akc. se mijena u yen. pi.
k656ica. — Od xviii vijeka (vidi kod h).
a. u pravom smislu. — Izmedii rjecnika ii
Vukovu (1. ,das boinchen' ,ossiculuiii'). Kosfiice
slusno jOssicula auditus'. J. Pancic, zoo!. 71 — 75.
KoSciea Silvijova .Ossiculum lonticulare Sylvii'.
75. Dlan sastavjen je iz 5 poduzih koscica. K.
Crnogorac, zool. 8.
b. ic uoe.u tvrdo irno u kojemn je sjeme. —
Izmedti rjecnika u Vukovu : ,der korn (in dor
ptlaiimo u. drgl.)' , nucleus'. Uzmi koscica mu§-
raulovih. 'A. Orfelin, podr. 229. Uzmi visaiia,
izvadi iz nili koscice. 380. Nijo dobro s velikom
gospodom iz jednoga Canka treSne jesti (no znam
zaSto, ako nijo za to sto co kao igrajuci so ko-
scicama siromaha u ooi tucii. Nar. posl. vuk.
214.
KOSOINA, /. auym. koska, isporedi koscica.
— U nase vrijeme. Pa udari s nime (Talom) o
kaldrrau; stade praska u Talu kosoina. Nar. pjes.
vuk. .'i, 261. ,Na golu kos6inn ni pasce no gleda'.
.1. Bogdanovic.
KOSCINE, /. pi. planina ii Srbiji ii okruyu
nzickum. ^. Stojanovic.
KOSCUEINA, /. augm. koska, isporedi koscica.
— If na.se vrijeme. Pa zviznu na jednu koscu-
rinu. Bos. vila. ls!)2. 157. ,Baci to kogcurino
prod psa'. J. Bogdanovic.
KOSGADAN, kosiadna, adj. koscadna zemla,
sijanica kamenita. M. Pavlinovic. — Vaja da
postaje od kost.
KOSCAK, )H. koHun, kostunavae. Grobnioani
orahe razlikuju ; koScuh i mekes; cim liihovi su-
sjedi, Kastavci, toga koscuha po svoju koscakom
nazivju. F. Kurelac, dom. ziv. 57. Koscak (orah).
Strmec kod KlaAca. D. Hire. — 1 kao ime bi(ci.
Kosdak ,Polygonatum verticillatum'. Grobnik. D.
Hire.
KOSCAN, in. vidi kostaii i kostan. — U nase
vrijeme u Bosni. I majmuni macju sapu vukli,
da koscano liom iz prpe vlace. Osvetn. 6, 84. —
I kao ime druyijem bi(kama (u Slavoniji). Koscan,
vrst trave (Sabjar, u Zrinu), 1. Panicum glaucum
L. (Pavic); 2. Setaria viridis Beauv. (Pavic), v.
Kostan. B. Sulek, im. 164.
KOSCANI, m. pi. ime sela u Bosni n okritgu
travnickom. Statist, bosn. 73.
KOSCAST, adj. u kojega su oelike kosti. — U
Bjelostjencevu rjecniku: ,o.ssatus', i u Stulicevu:
V. kostast iz Bjelostjenceva.
KOSCAT, adj. a) koji muogo kosti ima. —
b) koji malo mesa ima (mrsav). na Eijeci. F.
Pilepic.
KOSCE, «. coll. kost. — Na dva mjesta xvm
i ovoga vijeka (sa starijim oblikom kostje). Da
'o svet-BaXilija zakopano kostje .s tilom. .T. Ka-
vanin 317h. Zona moso pozerala, a muzu je
kostje dala. Ja6ke. 267.
k6S('!ELA, k6s(';ELICA, vidi kostjela, kostjo-
lica.
KoSC'ELOV, adj. koji je od droa od ko.iccle
(kostjele), ali vidi i kostunica. — U narodnoj
pjesmi bosanskoj naseya vremena. Pa uzose kop|a
ko-sielova. Bos. vila." 1.S88. 222.
KOSliEN, adj. oaseus, od kosti. — U narodnoj
pripovijeci bosanskoj nasega vremena, a izmedu
rjecnika u Jambresicevu (,ossous'), u VoUigijinu
(jOssoso, di osso, ossuto' ,knochicht, von bein'), n
Stulicevu (v. kostan iz Habdeliceva). Nemu dajo
kosceue (zube) . . . Ja cu tebi dati negove ko-
Kcene zube. Nar. prip. bos. 1, 111.
KOSCENIGA, /. voce (n. p. breskva Hi Aliva)
u kojega se meso drzi cvrsto koStice. — isporedi
gloca. — U nase vrijeme u sjevernijeh cakavaca.
Kosdenica ,o3.satus (prunu-n, pomum etc.)'. 1).
Nomani6, oak. kroat. stud, iftsg. Gl. A i pri-
morci neko praskve (kojo so uz koscice prilijo-
pile) zovu ,kos6enice'. F. Kurelac, dom. ziv. 57.
KOSCENAK, kosceiiaka, m. nekakav raorski
rak; ve6i jo malko i tvrdi od vr^ic(i. na Bracu.
A. Ostojic.
KOSOESINA, /. ime kravi. Kuku}aiiovo. 1).
Hire.
K(JSCIGA, /. vidi kostica. — ■ Od xvii vijeka
(vidi a, b) aa)).
a. dem. kost (ii cefadeta Hi u zivotine). —
Izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (kosdioa, koStica
,03siculum'), u Voltigijinu (,os3etto, ossicello, ossi-
cino, ossolino' ,beinclien'), u Stulicevu (v. kostica
iz Bjelostjenieva).
a) uopce. Na tvrdoj se postejici izpite od
nemo6i kostcice prinemazu. A. Kanizlid, utoc.
38. Koscice od svotih. Ant. Kadcid 16'J. Da
joj ja satarem nezine koscice. Nar. pjes. istr.
6, 20. Koliko v jaiicu kosdic, toliko v dvoru
ovcic. 6, 43. Katine ko^dice na vetar bitite.
Nar. pjes. mikul. 140. Probirajud pilecije ko-
scice. Nar. prip. bos. 1, 78.
ft) u osobitom znacenu. (i.a) zglob na riici
gdje je b'ilo. Kriz se ima ciniti rukom svrhu sto
se blagosiv|a koliko more se pruziti od kosdice
ruka: jedna potega uprav a druga upriko priko
prve uprav, i no ima nadac mire od podja... Cini
se rukom prignntom u kogdici, a no upravnom,
kano so cini, kad muhe odgonimo. I. Ancid, .svit.
192. — hhj glezaii, clannk na nozi. Koscica
,regio malloolaris', nom. ,malloolargogond'. na
Bracu. A. Ostojid.
1). u vuiu. — IJ Bjelostjencevu rjecniku: ko-
sdica od oliko ,sarapsa, sana' ; koscica slivna
,ameja' ; kosdica cresneva i ostaloga sada ,py-
renos, os'.
K0s6lCE, /. pi. ime selu. — xv vijeka. (Selo)
ko so zove Koscice. Mon. croat. 151. (1493). 27.
K selu Koscicam. 151.
KOSCINA, /. vidi koscina i kostina. — U
jednoga pisca xvm vijeka. Slava, krv, vlas,
srece ine sad su smrad, prah i koscino. .T. Ka-
vaiiin 29''.
KOSOITAST, adj. o vocu (vidi primjer). — U
jednoga pisca Slavonea xvm vijeka. Vode kosdi-
tasto ono se imenujo, od kojega se samo srce
uutnie ili jezgra od koscice i drngo nista jisti
ne moze; od ovakve vrste voda jesu orasi, lisnaci,
bademi ili mijendoli, kesteni etc. etc. I. Jablaiici
186.
KO§6uH
384
•2. K0Sl(^.
KOSOUH, III. vidi ko56ak.
K0s6UNAC, ko§6unoa, in. nidi koStm'iavac.
Gradac u Slavoniji. D. Hire.
KOSrUEA, ridi kostura.
KOSCIJRINA, /. auym. kost. — U naie vrijeme.
Slusala saru, sto prorides iz mrtve koSiurine. S.
^ubisa, prip. 27.
KOSKNICA, /. Uvada, isporedi kosevina. —
U na^e vrijeme. IT tu zomju spadaju oraiiice,
kosonieo, pasiiaci. V. Bogisii, zborn. 22. KoSe-
nica, livada, sjenokosa. u Ogulinu. — U trei.em
izdaiUi Vukova rjcinika ima: [kosenioa, f. vide
livada ; vidi s. v. podotaviti se] ; ali kod podota-
viti se nije Vuk napisao po kosenici (kaku jc
nastampano u ovom izdanu) nego po kojovini (u
dodatku kod drugoya izdana).
KOSENINE, /. pi. ime seoeu u Hrvatskoj u
ziipaniji varaidinskoj. Bazdije). 100.
KOSENAK, m. vrsta jeima. — U nase vrijeme.
U skopa|skoiu, lijevanskom i glamofikom po|u
rada tako zvani .kosei'iak' jecam, od koga je lebac
beo ,kao kriiga' i tako sladak da ga so covek
dosta najesti ne moze. X. Kovacevic 119.
1. KOSENE, n. djelo kojijem se kosi (vidi 1.
kositi). — Stariji su oblici kosenijo i kosenje.
— U iiekijeh pisaca ima grijeskoin s mj. s, a
moze biti da ko tako i govori. — Izmedu rjci-
nika a Belinu (ko.senje ,il falciare' 300a; ,il ta-
Sliar r ei'be' ,)jorbas reseoare' 721"), » Stulicevu,
It Vukovu, u Daniciievii (kosenije, sena — ,foe-
nisicium'). Ni vrbsitbo ui sena kosenija. Mon.
serb. 192. (1379). Daje bo)e godini koseiie. J.
S. Eejkovid 305. Da i posli kosena livade . . .
349.
2. KOSENE, n. djelo kojijem se kosi (vidi 2.
kositi). Suproc naskakanu i koseiiu pristupnika.
■S. Rosa 19-1.
KOSEPAL, »». ime musko. — Na jednoin mjeslu
Kiv vijeka. iitbcb imb Kosepalb. Dec. hris. 7.5.
KOSEVA, /. ime potokit u Bosni. Glasnik. 20,
354. 21, 340. 22, 56. — Gdje peseta na Kosovu
mutnu. Osvetn. 6, 53.
KOSEVI, m. pi. mjesno ime u Srhiji. u) u
oknigu biogradskom. Glasnik. 19, 175. — b) bilo
je ime sclti u okrugu cuprij-<ikom. Vuk, dan. 3,
227 (u nahiji paracinskoj). vidi: U ,Dauici' za
1828 godinu Vuk je izmedu ostalog pobrojao i
sola nahije paracinske, a kad ta sola poredimo
s nasim spiskom, ouda nalazimo da danas nema
same sola ,Koseva', za koje g. iv. Jovanovic u
svoiu refiniku (oidi Kosevo Solo) veli da je pre-
stalo, jer je sa Sikiricom spojeno. M. D. Mili-
cevic, srb. 1134. — i-) a okrugu kragujevackom.
Livada u Kosevima. Sr. nov. 1861. 798. — d) u
okrugu smederevskom. Livada u Ko.sevima. Sr.
nov. 1873. 1055.
KOSEVINA, /. livada istom pokosena. — I!
Vukova rjecnikii: ,eine ebon abgomahto wiese'
,pratum recens desectum'. — isporedi kosenioa.
KOSEVO, n. ime selu. u Bosni u okrugu sara-
jevskom. Statist, bosn. 10.
KOSEVO SELO, n. hilo je ime selu u Srbiji,
jamaeno isto sto KoSevi (vidi Kosevi, hi). Ko-
sevo Selo, koje je bilo u srezu paracinskom,
prestalo je, jer je spojeno sa selom Sikiricom.
K. Jovanovic 88.
KOSI(!!, III. deni. kos. — Akc. se mijena u toe.
sing, kosicu, u gen. pi. kosica, u dat., inslr., loc.
pi. kosicima (u Vukovu je rjenniku drukcije za-
bifezen akc). — Od xvi vijeka po zapadnijem
krajevima, a izmedu rjecnika u Mika(inu (kod
ko5ici6), u Belinu (,cauestriiio, canestro piccolo'
,corbula' 165"), u Bjelostjenievu (koSic, kortolac
jiiscina, corbula, cistula, cistella, oistellula'), ii
Stulicevu (v. koS), u Vukovu: kistc, kosica (u
Boci) dim. v. ko5 (koje onamo znafii i ,kotarica').
a. itopic. Napuoniso dvanaost kosica mrva
od pet kruha jefimonijeh. N. Banina 70b. joaiin.
G, 13. Uzese sto osta ulomak od kruha sedam
kosica punijoh. lol^. marc. 8, 8. Kosic pun
jaja je razbila. M. Vetranii 2, .331. S ko.siceni
na glavi. M. Drzii 152. Donese noj u kosicu
tri lijepo jabuke. B. Kasic, per. 51. Koliko ga
se (kruha,) vece davai5e ubozijem, toliko ga se
ve6 u kosicu umnaZase. 86. Kosic se kre6e, a
u kosicu opurka nije. (D). Poslov. danic. Kad
bi stado paslo, pleo sam kosice od zuke. D. Basic
5. Nek se nau6i i vunu einit, drzat kudi}u, po-
stavjat 11 krilo kosic, vrtit vreteno, zice prstima
potezat. Blago turl. 2, 158. (Nasi) kosic jaja.
V. Vrcevii, niz. 328.
b. u osobitom znacehu, vidi cjodilo pod 1, d).
e. vidi kafez. — Samo u Vranciievu rjec-
nika: ,cauea' ,vogelhaus'.
d. kosnica. — V Bjelostjenievu rjecnika :
kosic za pcele, krosnica ,alvearium, alveare, api-
arium, cella apum, loculamentum'.
KO&ICE, n. maiia planina u Drobi'iaku. —
Va]a da je ista rijec sto Kosici.
KOSICI, KOSICA, m. pi. ime planirii (sad) u
Crnoj Gori. — isporedi Kosice. — U nase vrijeme.
Da on ceka indat niz Kosice. Nar. pjes. vuk.
4, 85. No ga srete vojska od Kosicah. 4, 87.
KOSICAC, kosicca, m. dem. kosic. — U Stu-
licevu rjecnika: v. kosioid. — nepouzdano.
KOSICAB, m. covjek koji plete kosice. — U Mi-
ka^inu rjecniku: kosicar, koji plete kose ,cisler' ;
u Belinu: ,chi fa canestri' ,canistrorum factor'
165«-; jcestaro, chi fa cesti' ,cistarius' 1871'; u
Bjelostjenievu: kosicar, kosoplet, kosopletec, kor-
tolar ,cistarius'; u Stulicevu: ,ciatarum opifex'.
KOSiCiC, m. dem. kosic. — Od xvii vijeka, a
izmedu rjecnika u Mika^inu (kosicic, kosic, kr-
toIi6 ,panariolum, quasillus, qualus, calatus, spor-
tula, cistella, cistellula, corbs'), u Belinu (,cane-
strino, canestro piccolo' , corbula' 165a; ,c6stella'
,fiscina' 187b), u Stulicevu (,cistula, cistellula, ci-
stella etc.'). I ovi kosicic pun krijesa medu
inijem darovi od mene izmijesa'. I. Gundulii
178. Boden Mojze i stavjon u jedan kosicic. K.
Magarovic 74. Na dugu uzu privezivase jedan
kosicic. I. Dordic, ben. 23. Splela mu je od
tanka pruca i prigibjiva ko kolijevku jedan ko-
Sicic. B. Zuzeri 226. Blaguje male brasna, koga
mu u kosioicu spustuje Boman. V. M. Gucotic
210. Za kosicic beskotina. Nar. pjes. here. vuk.
•243.
1. KOSIC, HI. dem. kos. — Akc. se mijena u gen.
pi. koSioa. — Od XVII vijeka, a izmedu rjeinika
u Belinu (,canestriuo, canestro piccolo' , corbula'
16.5a; ,oestelIa' ,fiscina' 187b), u Voltigijinu
(grijeskom kosic ,c6stella, canestrino' .korbchen'),
u Vukovu: 1. dim. v. kos. — 2. (u Dubrovniku)
maiii dar sto donese ,da|i' rod gospodin spravje-
nici. cf. kos (vidi kod sprava). Ter mu u jednom
kosicu tri rozico poda. F. Glavinic, cvit. 50".
Napise jedan listic, klade ga va kosic. Nar. prip.
mikul. 71. jAjde u onaj mali kosid uguli teo-
cima sijena'. .T. Bogdanovid.
2. KOSk;, m. neka gfiva. Kosid, Nidularia cru-
cibulum L. Kad kosida ima dosta po sumi, onda
je dobar bericet. — U Srbiji u selu Strmostenu
2. K0§l6
1. KOSNICA
u iupiijskom okrugu. S. I. Pelivanovic.. vidi
Javor. 1881. 151.
KOSI'iAK i KOSiliAK, koiicka i kosicka, »».
dem. kosic. — U na^e vrijeme. Va pletenih ko-
Sickih. Jacke. 264.
KCJSIJA, /. tur. qosy, curriculum equorum,
trka (konska, kad se gleda ko ce ostale predobiti
u trcanu) ; snaii iesto i nagradii Sto ide onoga
kuji dohije. — Akc. se mijcna u gen. pi. ko.sija.
— U nase vrijeme, a izmedu tjecnika u Vukoiui
(vide tx'ka). Bad bih bio ogledati dora, oglodati
na tvojoj kosiji, more li mi uzimat kosije. Nar.
pjes. vuk. 3, 231. Ko god ima kona od mejdana
neka vodi niz polo siroko ; metnuta je na po|u
kosija, na kosiji lijepa devojka: ko god uzme
na po|u kosiju, na cast iiemu lijopa devojka.
3, 240. Senluk cini od Varada bane, sina zeui,
milu 6er udaje, cudan Siiiar na kosiju tura. 3, 279.
Tek izisli kohi na kosiju, a udriso Turci Udbi-
I'lani, te otese u po|u kosiju. 3, 280. Da on
puSti vranca na kosiju. .3, 281. Istrcase kone
na kosiju. Pjev. crn. 12.5a.. Dovojke mece na
ko.siju. 273b. Imades li koiia za kosije? kosija
je, sine, djevojacka, na kosiju hiladu dukata i
Turkiiia Hanka Bojagica. Nar. I'jes. juk. 515.
I robihu mece na kosiju. 521. On bi junak ko-
siju odnio. Nar. pjes. petr. 2, 208. Sutra hoce
kosija da bude. 2, 208. Ho6e koi'ie treat na ko-
sije. Nar. pjes. htirm. 1, 356. Metla ona golemu
kosiju, metnula je tri tovara blaga. 2, 26. Veo
sam curu vrgo na kosiju. 2. 238. Metnuo je
kosiju i na vrh kosije zlatne tri jabuke . . . Tada
su se mnogi spremali na kosiju. Nar. prip. bos.
1, 13. l-'ar mece tri tovara dukata na kosiju.
Bos. Vila. 1886. 43. Pa veliku istura koSiju.
1892. 204. Kosija, oklad, sto je na oklad met-
nuto (lat. ,bravium'). u Nar. pjes. juk. 620. Sva-
tovi su trcali kosiju. M. D. Miliievid, zim. vec.
356.
k6§INA, /. aagiu. kos. — Akc. .se mijena u
gen. pi. kosina. — U Belinu rjecnikii: ,can6strone
grande' ,corbis magna' leS"; a VoUigijinu: ,ca-
nestrone' ,grosser korb'; u Stulicniui: ,vile ca-
nistrum' ; u Vukovu : augm. v. kos.
KOSINCIt', m. vidi kosicic. — U Vukovu rjec-
niku: vide kotarica s dodatkom da se govori u
Dubrovniku, ali ja ne znain da sam igda ciin te
rijeci u Dubrovniku, nego svagda kosici6.
K0§INO, n. ime sclu u Dalmaciji u kntaru
sadarskum. Kepert. dalm. 1872. 41.
1. KOSKA, /. « Stulicevu rjecniku: v. miso-
lovka s dodatkom da je uzeto iz Mika\ina, ali u
ovome nema te rijeci, te se ne zna, gdje ju je
Stalli (jamaino krivo) procitao.
2. KO§KA, /. ime selii u Slavoniji u iupaniji
virovitickoj . Razdijej. 134.
1. K<-)§KANE, n. djelo kojijem se ko koska
(vidi 1. koskati). — Izmedu rjecnika u Vukovu.
No naj posle bude mjeseca januarija u meani
sela Karbaula uvaden od samoga pomjescika istoga
sela, no po dugom koskanu i rvanu. Sr. nov.
1835. 87.
2. KoSkANE, n. (igra) djelo kojijem se ko
koska (vidi 2. koskati se).
1. KOSKATI SE, koskam se, imj)/. karati se,
a i rvati se (vidi primjer kod 1. koskaiie). —
Akc. se ne mijena (aor. 2 i 3 sing, koska). —
Maze biti da je dem. 2. kositi. — U Vukovu
rjecniku: ,sich zanken, wortwechseln' ,altercor'.
— U jednoga pisca nasega vremena ima i aktiviii
ohlik (koskati vola ; t. j. goniti ga, ali ne znam,
jeli rijecima Hi bockajuci ga Hi bijuci ga). A
snazna vola koska, da mu ore. M. D. Milidevic,
5kol. 74.
2. K(!)SKATI SE, koskam se, impf. igrati se
neke igre (koskana) u kojoj se cesto govori rijec
kos. — U na.se vrijeme u Lici. Koskaiie je neka
djetina igra, u kojoj se vjezbaju u mucaiiu i
ovako govore: ,Kos mravi, kos crva, kos buva,
kos g..ana, kos svasta, koji naj prije prodivani,
taj sve promejavi'. J. Bogdanovic.
KOSKOVAC, Koskovca, m. ime sela u Hr-
vatskoj u zupaniji varazdinskoj. (kajkanski) Kos-
kovec. Razdije). 92.
KOS^ANSKI, adj. koji pripada tnje.stu Kos-
\ama. — Kod mjesnoga imena : Kosjansko Stijeno
u Srbiji u okrugu podrinskom. Na Kosjanskim
Stenama . . . imaju zidine. M. D. Milicevic, srb.
526.
1. KOS^iE, /. pi. mjesno ime u Srbiji u okrugu
podrinskom. <i.) (Ravne) Kosle, visoravaA. Koji
se visovi vezuju s Ravnim Kos|ama. M. £). Mi-
licevic, srb. 519. Ispod visoraviia Kosala. 520.
Ima vise visoravaiia . . . takvi su ; ... Ravne
Kos}e . . . 522. — h) dca sela. Done i Goriie
KoSJe. K. Jovanovio 133 — 134. — Ouakovo se
mjesno ime pomine i prije nasega vremena. S.
Novakovic, pom. 135.
2. KO§^E, n. ono sto se kosijerom s drveta
sasijece. — XJ Vukovu rjecniku: vide plotina
s dodatkom da se govori u liisnu.
1. KOS^jIV, adj. kaze se o ribi n kojoj ima
sitnijeh kosti Hi dlaka (vidi u Vukovu rjecniku).
— Ne znam, postaje li od kost Hi od 2. kosa
(jer bi .se doista mogla lanka rilifa kost zvati u
prenesenom smislu i kosa, ali kod oik rijeci
nijesam nasao takovoga znacena). — U Vukovu
rjecniku: n. p. riba, (u Hercegovini) u kojoj ima
kostiju osim rtenice, n. p. jeguja i pastrma nijesu
kos}ive, a sarani su kosHvi. Kosjiva se riba ondje
dijeli na koslivu (u kojoj nema dlaka) i na dla-
kavu.
2. KOS^IV, adj. u Dubrovniku se rece 0 ce(a-
detu koje se cesto kosi (vidi 2. kositi, 2, a, c)).
P. Budmani. — U Stulicevu rjecniku ima drugo
znacene (kao mucen): ,vexatus, male habitus', pa
i adv. kosjivo ,inclement6r, dure, aspore' ; ali je
sve to nepouzdano. — U Vukovu rjecniku ima
da se govori u Dubrovniku: kos(ivo vrijeme
.finster, triibe' ,nubilus', dakle naoblaceno, su-
morno vrijeme. — moze biti da se tako govori u
Dubrovniku, ali se ne sjecam da sam cuo ; onda
bi bilo znacene aktivno : koji kosi (vidi 2. kositi,
1, e).
KO§^IVITI, kosjivim, impf. u Stulicevu rjec-
niku: jVexare, male habere'. — nepouzdano (ispo-
redi ko.s}iv).
KOS^jUN, ni. ime otociiu blizu grada Krka.
I. Milcetic. — Pomine se od xiii vijeka. Gospodin
Rodreg od Negrinana i Kosjuna. Mon. croat.
36. (1275). Usrjed morskog zatona bijeli se otocic
Kos}uu. u Nar. pjes. istr. 2, 136.
KOSMURA, /. stogod zamrseno, skosmui-ano,
n. pr. konci kakvi, pletivo. u Dobroselu. M.
Medic. — vidi kosmura, b.
KOSMURATI, kosmuram, impf. mrsiti, uspre-
bacivati .sto. ,Sfca mi kosmuras po kovcegu?'
u Dobroselu. M. Medic. — vidi kosmurati.
1. KOSNICA, /. u starije je doha znacilo slo
i kos (kotarica) ; poznije je dobilo drugo znacene.
— mjec je stara, isporedi stslov. kosbnica, rus.
KoiiiHiina, oboje u starijem znacena; u ceskoitie
1. koSnica
88G
koStanica
ima kosnieo ii mlattem znaHenu, ali ne znam,jeli
narodna rijei.
a. u starijem snacenu (do xvi vijeka). Dva-
dosotb kosniob soli, (ilasnik. 24, 233. 237. (1319).
I jiJo i nasiceni jesii, i oduosojo §to prebilo bii^e
od mrv sedam kosnic. Postila. tl-'. Dvanadeste
kosnio punih. Anton Dalm., nov. tost. 21'>. matth.
I'l, 20.
h. uliste, alio je spleteno od pruca (vidi ko5).
— Od XVII vijeka, a izmedii rjcdnika u Mikalinu
(kosuica, ulisto ,alvoare, apiarium'), it Stuliieou
(v. uliJte), M Vukoim (,der bienoukorb' ,alvearo'.
Kosnice su n Srbiji opletone oil bijele loze, a
s po|a ulijeplene govodom balejfom. cf. uliste).
Lete6i kosuici 6ino (pcelice) sva doneti. A. J.
Knozovic 63. Ugleda meda koga pfielo kauo u
kosnici zametnuse. E. Pavic, ogl. 198. Pak po-
gledaj u kosnici pSele. M. A. Rejkovic, sat. Kl*.
Medved dode k jednoj kosnici. D. Obradovid,
basn. 130. Imadijasmo mnogo kosnica. Nar.
prip. vuk. 202. Sto je punija koSnica cela, sve
je teza (poslovica). V. BogiSic, zboru. 5. Jer se
u nu (glavnicu) desto rafiuni i desetak koje oda
sta, n. pr. od vlna, od kosnioa itd. Vuk, dan.
2, 79. Od onoga (meda) sto jo bio ostavio, da
hrani kosnice preko zime. poslov. 73. ;^udi u
Krajini davali su na kosnicu 5 para, rjecn. predg.
III. — Kosnice Hi cele ime je nekoj djecijoj igri
It Srbiji, vidi M. D. iMilicevic, ziv. srb.^ 231.
2. KOSNICA, /. M narodnoj pjesmi istarskoj
nascga vremena kao da je bi(ka tii voce (moze-
hiti kostjela). Moscenice gradu, spred vama j'
kosnica. Nar. pjes. istr. 2, 88. u istoj se pjesmi
na isti naciii pontine broskva, oreh, sliva, murva,
cresna, krusva.
3. KoSNICA, /. mjesno ime.
a. selo It Hrvatskoj u zupaniji varazdinskoj.
Eazdije|. 100.
b. u Srbiji. a,) mjesto u okrugu biogradskom.
Niva u Kosnici. Sr. nov. 1867. 283. — b) u
okrugu smederevskom. Livada u Kosnici. Sr. nov.
1875. (;21.
KOSNICISTE, n. mjesno ime u Srbiji. a) mjesto
u okrugu biogradskom. Glasnik. 19, 176. — b)
mjesto u okrugu podrinskom. Zemja u Ko§ni-
cistu. Sr. nov. 1871. 428.
KOSNICKI, adj. koji pripada mjestu Kosnici
(vidi Kosnica, a). — Kod mjesnijeh iinena. Gora
Kosnicka i Ivauic Kosnicki, doa seta u Hrvatskoj
u zupaniji varazdinskoj. Eazdijo}. 100.
1. K0§NA, /. (Hi kosiii, adj.) stoji itz kuca,
te koSiia kuca znaii sto kuhiua, ali samo u Mi-
kalinu rjecniku: kosiia kuca, kuhina ,culina, co-
quina, popina, tliermopolium', i kod kuhina; u
Stulicevu rjecniku ima kosna ,culiua' s dodatkom
da je uzeto iz Mikalina, ali bez kuca nije ^youz-
dano. — Nepoznata postana.
2. KOSNA, /. vidi kosidba. — U nase vrijeme
po sjeverozapadnijem krajevima. Va kosnu gres
preko kunfina? Nasa sloga. god. 12, br. 13, str.
.51. Ako u kolo, kolovoda, ako u kosiiu, on koz-
basa. Nar. posl. stojau. 107. jUprla kosna na
sve strane, pa ne mos kosca za lijek naci'. it
JAci. J. Bogdanovid.
3. KoSnA, /. dusevno stane it cefadeta Uo se
kosi (vidi 2. kositi, 2, a, b) i c)). — Od xviii
vijeka u Dubrovniku, a izmedu rjecnika u Stu-
licevu (,poona, molestia, tormontum'). Kosne i
grizne unutriie. B. Zuzori 168. Kosiio od srca
i predaiia. 177. Iza moreila, iza misli, iza kosAa
unutrnijeh. 268. Dni kosiia puni. 380. Koshom
unutriiom sraagne stogod osvqjiti. S. Rosa 77'".
Smrtnom kosnom moren. 1.'52"-. Marlja domis|aSe
se .lozpfovijoiu sumiiami, kosiiaini i miSjohim.
182l>. Sto si ti tad u tobi kiisala? Pako, ko.siio,
nemira, straha, zalosti. A. Kalid 136. Muku,
kosiiu, trgaiio, trud i tegotu . . . 33.5. Misli,
govor, pozude, nestavnos, koSiia, nemir . . . 344.
4. KO§NA, /. koS, kotarica. - Nalazi se ne-
koliko puln It jcdnoga pisca Diihrovcanina xvm
vijeka, ali moze biti da treba 6itati kros- (khiga
je tiopce nagrdena stampar.ikijem pogreikama).
0.statak bihu nakupjono sedam koSaii. S. Kosa
97'>. Koliko koSiia uloraaka... nakupili ste?...
Dvanes kosaii. 98*.
1. KOSNAK, m. vidi^ koStuhavac. Kosiiak,
steinnuss (Vajavac). B. Sulok, im. 164.
2. KOSNAK, m. prezime. — U nase vrijeme u
Hrvatskoj. Schem. zagr. 1875. 228. — Moze biti
da je ista rijei; sto 1. koSnak.
KOSl^ENE, n. djelo kojijem se ko kosne (vidi
2. kosnuti, b). — U jednoga pisca xvi vijeka
(s oblikom kosnenje). Nasladjonja koja se onto
u jadenju i pijenju i u kosnouju ili ticanju pul-
tenomu. S. Budinii, sum. 160''.
KOSNI, adj. vidi 1. kosiia.
KOSONOSAC, kos6nosca, »/!. covjek koji nosi
kos ili ko.se. — U BjelostjenSevu rjecniku: kaj-
kavski koSonosec, krosnonoSna ,cistifer'.
KOSONOSA, m. vidi kosonosac. — U Stuli-
cevu rjecniku: ,cistiger'.
K0§6pLET, m. covjek koji plete kose. — U
Bjelosljencevu, rjecniku kod kosicar.
KOSOPLETAO, kos6pleca, m. vidi kosoplet.
— U Bjelostjencevu, rjecniku : kajkavski koso-
pletec kod ko§icar.
KOSTAC, m. kao da znaci: rebra (vidi kost,
2). kaze se samo u recenici: uhvatiti se u kostac,
kad se dvojica rvu ili jace (moze biti i u meta-
forickom smislu). — U nase vrijeme, a izmedu
rjecnika u Vukovu: ,in dor redensart': uhvatiti
se u kostac, t. j. u kosti (kad se rvu). Uhvatili
se u kostac. (Nose se, ceraju se). Nar. posl. vuk.
838. Te se uhvate u kostac, pa se poussi. Nar.
prip. vuk. 37. Pa se tu Priiuorci s Gracanim
hvatali u kostac. M. Pavlinovic, razl. spis. 384.
2. KOSTAC, K6sca, m. mjesno ime (vidi u Vu-
kovu rjecniku). — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovu (planina blizu Crne Gore). Cesto
gleda na Kostac plauinu. Nar. pjes. vuk. 4, 26.
Pa odose niz Kostac planinu. 4, 29.
KOSTAK, m. vidi kostobo|a. — U nase vrijeme
u Bosni. ,Tako te ne lomio kostaki' f). Surmin.
1. KOSTAN, adj. koji je od kosti. — isporedi
kosten. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u
Vukovu (,boinern' ,osseus'). Na ti, vrana, kostaii
zub, daj ti mone gvozden zub. (Kad malom de-
tetu izvade koji zub, vaja da ga prebaci preko
ku6e govoreci ovo). Nar. posl. vuk. 191.
2. KOSTAN, m. ime bifkama. — vidi kostaii
i kos6an. — Izmedu rjecnika u Vukovu: ,eine
pflanze' ,herbae genus' [Sorghum halepense Pers. ;
cf. 6es|ikJ. Kosban, 1. Castanea vesca Grtn. 2.
Sorghum halepenso Pers. (Pancid), v. Kosdan. B.
Sulek, im. 164.
3. KOSTAN, m. ime zaseoku u Mratinu (Piva).
KOSTANI, m. mjesno ime. — vidi it Danici-
cevu rjecniku: gleda,} Kostaiiani: jednom zaseoku
sela Sikje bjeSe meda ,nizi. dolb na Kostane'.
G(lasnik). 15, 286. (1348?).
KOStANICA, /. samo o kop(u, t. j. od koita-
nova {kestenova) drva. — isporedi kostunica. —
KOSTANICA 31
U narodnijem pjesiiiiiina hosanakijciii naseija vrc-
mena. Pa poteze kopje kostaaieu. Nar. pjes.
petr. 2, H. I ponese gidu kostanicu. 9, 414.
KOSTANOV, adj. koji pripada kostanu (ke-
stenu), 0 drcu. — ispuredi koStanica. — U pjes-
mama xviii vijeka samo o koplti. I donesi kopje
kostauovo. Nar. pjes. bog. '243. Daj mi bojno
kopje kostanovo. 271.
KOSTANSKO BRDO, n. ime mjestu u Srbiji
u okrugii sinedereoskom. — isporedi Kostavsko
Bvdo. Viuograd u Kostanskom Brdu. Sr. nov.
1875. 571.
KOSTANTIN, m. vidi Kostantin. — {' pisaca
Dabnatinaca xvm vijeka. Velikom Kostantinu.
S. Badrio, ukaz. 17. Oni veliki Kostantin i mi-
lostivi cesar ... J. Banovac, razg. 188. Docim
svanu mir povraceu crkvi od velikoga Kostan-
tina. Grgur iz Varesa 79.
KOSTAN, m. ime bilkama.
a. u Vukovu rjecnikii: (u Baraiii) nekakva
trava ,art pflanze' ,herba quaedam'. Od zile ove
trave djeca prave lule te puse.
1). vidi kostaii, kesten. — Od xii vijeka.
Travu sbbrati ili kostaiie. (U Danicica ove rijeci
nema. znaci pak kestsn. jer ja znam da u Kra-
gujevcu i danas kesten zovu: kostaii. S. Nova-
kovic). Glasnik. 2.5, 309. (1193).
KOSTANANI, m. pi. mjesno ime. — xiv t)ijeka,
vidi u Daniiiceini rjecniku : Kostanani, .selo koje
je bilo blizu Prizrena: selu je §ik|i bila moda
,kako upada Suha Eeka u Drimb, i prezb Drimb
uzb Suhu Eeku do krbsta koji stoji medu Ko-
stanani i medu Krbstbcani'. G(Ia3nik). 15, 286.
(1348V). Gadimli je bila meda ,gde se staju dva
potoka, jedinb wtb Kragujevca a drugyj lytb Ko-
staianb' i ,uzb delb kako se vali kamenb Kosta-
nanomb i Gadim}i'. M(on. serb). 182. (1370). of.
Kostani.
KOSTANSKI, adj. koji pripada Kostananima.
— lemedu rjecnika u Daniiicevu (kostanbskyj,
sto pripada Kostaiianima). — Putb kostaiisky.
Mon. serb. 181. (1371).
KOSTAST, adj. s velikijem kustima. — (I jcd-
noga pisca Dubruvianina xvi vijeka. Imam ruke
zilave kostaste. D. Zlataric 51^1.
KOSTAT, adj. velikijeh kostiju, ispuredi ko-
Stast. — U nase vrijeme. Grdna, visoka, kostata
juda . . . Srp. zora. god. 2, sv. 7, str. 100. —
Moze znaiiti i: mrsav. Kostat, koitatan, suh.
J. Grupkovic.
K6sTATAN, kostatna, adj. vidi kostat na
kraju.
1. KOSTATI, k6stam, impf. vidi kostati. —
Od xvm vijeka. Makar koliko kostala. M. A.
Kejkovic, sabr. 20. Razbili mi tri kondira zlatna,
svaki kosta tri stotin dukata. Nar. pjes. srera.
105. Ovca ruuata kosta dukata. odgonet^aj: ikoria.
Nar. zag. nov. 71. Ta bi kostala deset dukata.
Bos. Vila. 1889. 90. — Obicno stoji a doa akic-
zativa (eijene i ce^adeta). Ovo ga Je naj maiie
kostalo. A. T. Blagojevid, khin. 11. State kosta?
evo da ti platim! Nar. pjes. srem. 89. ,Kostace
tebe taj proces po vraziju'. ,Usa sam u veliki
posa, pa ie me sila bozija kostati'. J. Bogda-
novii. — Rijetko je cejade a dativu. U munioi-
june, koje mi kostaju pet stotinah cekinah, Sta-
rine. 10, 35. (1770 a Crnoj GoriJ. Vridnost dila
da ti cine ko§tal J. S. Eejkovic 6. — I u metafo-
rickom smisla (u svijem primjerima s dva aku-
zativa). Koji ima taj pogrdni nauk, neka ga
odmah ostavi. jere produjivaiie mlogo ce ga ko-
7 koStice
stati. D. Kapii 122. Ovo je jedan posao s kojim
va]a da kupimo ono kra]estvo koje je nasega od-
kupito^a kostalo toliki trud. A. Tomikovi6, gov.
12. Koja (mati) ne bi prije volila i odabrala
ziviti neplodna, nego iraati jedan ovaki plod koji
bi ju kostao ovoliku zalost i sramotu? 24. Mlogo
je kostalo Isusa sto nas je |ubio. 69. U niko-
liko puta na juris udario koji ga je mlogo ko-
stao. ziv. 132. Malo je mankalo, da ova negova
neuztrp|ivo3t nije ga kostala zivot. 180. Sto bi
te kostalo velikog truda. B. Leakovic, gov. 195.
2. KOSTATI, kostam, impf. nem. kosten, kii-
sati. — U dva pisca Slavonca xvm vijeka, a
izmedii rjecnika u Bjelostjencevu (kostam, v. ku-
Sam) i u Jambresicevu (kostam , gusto'). Bog mu
veli : ,Nisi li kostao od 'nog stabla, sto sam za-
branio?' M. A. Re}kovi6, sat. Fo'i. Jerbo pcela
ve6 7iaodi stosta, zuti jaglac ispod grma kosta.
,T. S. Re}kovic 197.
KOSTAVSKO BRDO, n. ime mjesUi u Srbiji
u okrugti smederevskom. — isporedi Kostansko
Brdo. Vinograd u KoStavskom Brdu. Sr. nov.
1875. 108.
KOSTE^iKA, /. svaka .skojka. u niskom okrugu.
S. I. Pelivanovic.
KOSTENICA, /. neka bi^ka (Achillea millefo-
lium L.); vrsta breskve. — Od xvm vijeka. Uzmi
trave kostenice. J. Vladmirovic 34. Kostenica,
1. Achillea millefolium L. (Lambl, Sab}ar, Petter),
V. Kostenica; 2. hiirtling (pfirsich) (Vukasovio).
B. Sulok, im.^ 164.
KOSTENIC, m. ime mjesno. On be rodenb u
Kostenicb (sic). Glasnik. 25, 79. (u nase vrijeme).
KO§TENAK, m. vidi kostuiiavac. Kosteiiaci
(orasi). Krajska ves kod Klaiici. D. Hire.
1. KOSTICA, /. dem. kost. — Moze biti da je
istn sto kosoiea, ali bi prema ovome bio stariji
oblik. — Od XVII vijeka, a izmedii rjecnika it-
Mika(inu (koStica, mala kost , ossiculum') gdje se
naj prije naliodi, n Belinti (,os3etto' , ossiculum'
SSlb), M Bjelostjencevu (kod kosfiica), u Stulicevu
(v. kostica), « Vukovit (vidi kod c).
a. It pravom smislii. Noka promotre psoto,
koliko je hariio dobrociniocu svomu, koji mu ko-
stice baca i komadice od trpezo. F. Lastrio, ned.
388. Misjase bo da jurvo ni ko.stice od lioga ne
nahodi se. E. Pavic, ogl. 419. I mrtve glave,
kruto i jako drzedi, niti naj maiia kosticu iz
ruku dajuci. D. Rapic 289. Otpirajto te skure
tainaice, ter hitite Katino koscico. Jacke. 148.
b. vidi kocka. — Izmi'dii rjecnika u Mika-
(ina (kostice, care , tessera, talus, taxillus') i it
Stulicevu (kostice .talus, taxilhn'). Xece igrati
na karte ni na kostice niti ce gledati gdi drugi
igraju. I. J. P. Lucie (rjdjf?) 19. Ili s rukam
karte primece i kostice vrti. 20. — moze biti da
amn pripada i ovaj primjer : Kako kostica u
rajesto od ouiia. (D). Poslov. dariic.
c. It vocu. — Ismedn rjecnika u Blikulinn
(kostica od masline ,san3a, sampsa') i u Vukovit
(vidi koscica 2). Kosticu od voca. M. Dobretic
393. Jos razlicne od voca kostice. J. S. Rej-
kovio 46.
2. KOSTICA, /. dio varo.si Uzica (u Srbiji).
]^. Stojanovic.
KOSTICE, adv. brzo, hitro, o hodu u kona, pa
i u ce^adeta. — Nepoznata postana (zar s toga
sto se kon udara ostrogama u kosti, t. j. rebra ?).
— U naSe vrijeme u Lici. ,Uzja na paripa, pa
sve kostice (,in galopp') odleti'. Rece covjek za
se : ,Sve sam kostice letio, kako mi jo presa bila'.
J. Bogdanovio.
koStiCat fl
KOSTICaT, adj. (o noitt) u kojemit je koitica
(o i(ii)i, breskoi Ud.). — U jednoga pisca Sin-
vonca xvin vijeka. Sad jos : il' 6o5 kostiCato
vo6e, il' tko sijat i zrnato ho6o: prvo, to jo's!
koitiJato, kojo slasti nudi iia kostici svojo, kano
briska, kajsija i trisi'm... J. S. Ke|kovi6 85—80.
KOSTI6aV, adj. vidi kosticat. — U jednoga
pisea nalega vremena. Naj pro so kalami ko§ti-
6avo vo6e. K. Cmogorac, bot. 66.
k6§TINA, /. aiigin. kost. — U naSe vrijeme.
Nau6io so iskati, ko pas kostinu glodati. B03.
Vila. 1888. 1.55. — I u prenescnom sinislu. ,ICo-
stinom' zovu kropalu mrcinu, k[u30. ,Va(da o
node u po)u kostiiia, kad noma pasa kod kuco'.
u Lici. 3. Bogdanovii.
KOSTITI, koStim, impf. u Stuliievii rjecnikii:
V. mrsaviti. — nepouzdano.
KOStOVANE, n. djelo kojijem se koHiije (vidi
2. kostovati). O kostovanu vina. Z. Orfelin,
podr. 93.
1. KOSTOVATI, k6stujem, impf. vidi koStati
t 1. koStati. — Od xviii vijeka. To kostova za-
uzet O/.akova grada. J. Eajic, boj. 40. Toron i
zvona kojtovala su 22 hij. u valuti. S. Tokelija.
letop. mat. sr. 120, 59. Dobra rijoc ne kostuje
novaea. (U vojvodstvu). Nar. posl. vuk. 60.
2. KOSTOVATI, kostujom,^iHi/)/. vidi 2. ko-
itati. — U nase vrijeme. Sta vraga, kostova
peceiie, ono zaista ueslano. S. Tokelija. letop.
mat. sr. 119, 38.
KOSTRAdINA, /. vidi kastradina. — U nase
vrijeme n Lici, alt u prenescnom smisla: mrsaco
meso. 1. mrsavo meso zovu ,kostradiaom'. ,Sto
mi nijo pravog mesa opravio, sto mi je slao ovu
kostradiuu '?' — 2. sajiv naziv za mrsavo, tanko
i ovisoko zonsko. ,Ne bi je one kostradine uz'o,
pa se nikad neozenio !' .J. Bogdauovio.
KOSTEAVA, /. neka bi(ka. — vidi kostrava.
— Od svi vijeka. Dracje mi je za ruzicu, a ko-
strava za tratorak. M. Vetranio 1, 15. Svuda
je kostrava s troskotom pronikla. 1, 467. Po-
treba je da uaj prije ulo^i se muoga muka, i
kostrava sva izrije, da ne ostane nigdje struka.
A. Sasin 198-'. Kostrava, ces. kostiava, poj. ko-
strzeiva (Festuca), Sorghum halepense Pers. (Po-
slovica: Od trave kostrave i od zone jezione oslo-
bodi uas, Gospqdino [kazu u Gruzu]. Vodopic),
v. Kostrba. B. Sulok, im. 164. — Neki pisei Da-
hrovcani xvi vijeka pominu ovu traoa (Hi nezin
korijen) kao utrov sto mami i kao ^libaviii na-
pitak; va(a da je za iiih kostrava iito sto vrat
Hi }ul (Lolium temulentum L.). Kostrava i bilja
ostala otrovna narava. M. Vetranio 1, 191. I
pjesance I'lih gizdave, kojo toli slatke bise. kako
korijen od kostrave, srdacce nam zatraviSo. 1,
233—234. Podsioua sto je vlas kostrave Juvone.
2, 381. Ali mo kostravom juvenom opoji. M.
Dr/.ic 449. Nastoje ovu kostravu i jedovitu travu
sasma iskorijepit. B. Gradic, djev. 138.
KOSTEEBA, /. u Vukovii rjeinika: (u pozeskoj
nahiji) nokaka riba (smudV).
KOSTEENE, n. ime mjestu u Srbiji u okrugii
smederevskom. Niva na Kostretm. Sr. nov. 1871.
765.
KOSTRKTINA, /. vidi kostrotina. — U jednoga
pisca xviii vijeka. Kostretino vuco i tree 11a
sAotine. J. Kavaiiin 410''.
KoStkIKA,/. neka hi^ka. — isporedi kostrika.
— Akc. se mijena u gen. pi. k6strika. — Izmedu
rjeinika u Stiilicevu (kostrika, trava ,oxyacantlia,
tribulus'), j ti Viikovu: kostriko (u Kotoru), ue-
8 KOSTUl^AV
kaka trava sto so jode kao u Dubrovniku kuke
,art pHanzo' ,lierba quaodam [asparagus L. V|'. i u
Duhrovnikii se jedn kostrike, ali nijesit isto itii
(divfe) sparoge, nego su mane cijenene i od spa-
roga i od kaka. P. Budraani. Kostrika, rusco
(Pizzelli, Kuzmio), pungitopo (Aquila — Buc,
Skurla), bruscos (StuUi, Kuzmic, Aquila— Bud),
Euauus aculoatus L. (Vodopi6), v. Kostrika. B.
Sulok, im. 164.
KOSTRUSaTI se, kostrusam so, impf. vidi
kostrijesiti se. — U jednoga pisca xvii vijeka.
Da mu so kostrusau kose. P. Posilovic, cvijot.
197.
KOSTUJNICA, /. vidi koStunica. — U pjesmi
crnogorskoj nascga vremena. Pak on uze kopjo
kostujnicu. Pjov. crn. 116b.
KOSTULA, /. ime nekakvoj bijci, ne zna se
kojoj. — Po bifesci xvui vijeka. Kostula, ossea
(Durante). B. Sulek, im. 164.
1. KOSTUN, m. mjesno ime. — U narodnoj
pjesmi bosansko) nasega vremena. Od Kosfcuna
grada bijeloga. Nar. pjos. potr. 3, 624.
2. KOSTUN, adj.? Hi KOSTUNA, f? ima
samo oblik kostuuo (nom. pi.) u knizi xvi vijeka
s nepoznatijem znacenem, ali je jamaino u ne-
dobrom smislu. Kostuno vik bilo! (govori go-
spoda sluskinama kao proklinuci ih). N. Na)fls-
kovic 1, 243.
KOSTUNAC, kostunca, m. vidi kostunavac.
Kostunac, orah tvrde lupine. Pasjan u Hrvatskoj.
D. Hire.
KOSTUNAVAC, kostunavca, m. vidi kostu-
navac. Kostunavci, orasi. Bastaj, Daruvar. D.
Hire.
KOST UNI, m. pi. mjesno ime. — Pomine se
xviii vijeka. Iz Vrane dojdosmo na 12 konak u
Ko.stuno. Glasnik. 31, 298. (1704).
KOSTUNICA, /. kaze se u narodnijem pjes-
mama 0 kop^u kao i 2. kostajnica: jamacno je
ista rijec, ali je narod zaboravio znacene, i za-
mjeniije i drugijem rijecima, po svoj prilici mi-
sleci na kost i mozebiti na kostjelu. — Izmedu
rjeinika u Vukovu (ko.stunioa kop|e s dodatkom
da je stajaia rijec i s primjerom iz narodne
pjesme: Zaiska mu kopje kostunicu). A causu
kopje kostunicu. Nar. pjos. vuk. 2, 517.
KOSTUNICANIN, m. iovjek iz Kostunica. —
Mnozina: Ko.stunicam. — U nase vrijeme. Ne
samo no ide na vqjsku, nego i sve Kostuuicane
odgovara. Djelovod. prot. 219.
KOSTUNICI, m. pi. ime selu u Srbiji u okragii
rudnickom. K. Jovauovid 147. Pisato Stojanu
Mirovicu u Kostunice. Djelovod. prot. 219.
KOSTUN, m. vidi kostunavac. — U narodnoj
pjesmi nasega vremena, a izmedu rjeinika u Vu-
kovu: kostuii (orah), vide kostunavac s dodatkom
da je stajaia rijec i s primjerom iz narodne
pjesme : Vis' kudo mu kostun ora, to sam zube
polomila.
KOST UN AK, ko.stunka, m. u Vukovu rjciniku:
(orah) vide kostunavac.
KOSTUNARA, /. vidi kostunavac (orah). —
U narodnoj pjesmi nasega vremena. A prod
kudom kostuiiara (,orah kostuiiav'), te sam zube
polomila. Nar. pjes. vil. 1866. 275.
KoStUNAV, adj. u kojemn se velike, mnoge,
tvrde kosti; ovo je opce znacene, ali se nahodi u
osobitijem znaienima. — U na§e vrijeme, a iz-
medu rjeinika u Vukovu: ,hart (z. b. die nuss,
abor audi dor monsch)' ,durus'.
KOSTUNAV, a. 3
a. 0 ce(adetii (maze znaciti ito i mrsav).
Covek kostunav. P. Bolic, vinodjel. 2, 46. ,Sta
ce mi ona kostunava kukavioa?' u Lici. J. Bog-
danovic.
b. JJ dijelu judskoga tijela. Kostunava lica.
M. P. Sapcanin 1, 77. Kostunavom rukom. Bos.
Vila. 1888. 98.
c. 0 orahu (vidi koste)), pa i o druyoin vocu.
U onoj kostuiiavoj jusci moze se badem duze
drzati. D. Popovi6, poznav. robo. 306.
KOSTUNAVAC, kostiinavca, adj. kostunav
orah, kostunav covjek. — Akc. kaki je u gen.
sing, taki je u ostalijem padezima, osiin nom. i
ace. sing., i gen. pi. kostiinavaca.
a. orah. — U Vukovu rjecnikii: t. j. orah
,harte nuss' ,nus dura'.
b. sajiv naziv za mrSava covjeka. ,De e ono
cojk! onaj kukavi kostunavac !' J. Bogdauovic.
KOSTUNAVICA, /. kostimaoo zensko I'efade
(a salt). — isporedi kostunavac, b. — U nasc
vrijcme u Lici. J. Bogdanovic.
KOSTUE, m. vidi 2. Kostur, a. — U jediwj
pjesmi XVII t vijeka u kojoj na drugijem mjestima
stoji Kostur. A u Kosturu nije kaludera. Nar.
pjes. bog. 236.
KoStURA, /. augm. kosl. — I sa s6: k6sAura.
— Akc. se mijena u gen. pi. kostura. — U nase
vrijeme, a izinedii rjecnika u Stiiliceeu (gdje ima
osohito znacene : rib^a kost) : .spina del posce'
,spina'. Posto virnu u koscuru gladnu. Osvetn.
1, 65. Kosture mu sa rudinom skrpi. 4, 69.
KOSTURAST, adj. a StiiHccoit rjecnikii iiz
kosturav.
KOSTURA V, adj. velikijeh, dcbelijeh koslija,
pa i mrsav. isporedi koStuiiav. — Od xviii
vijeka, a izmedii rjecnika u Stulicevit (,raagnis
ossibus constans, maoer, macilontus')' Govori
joj kosturavi orle (ali nekoUko stihova prije: k.i-
stolomi orle, vidi 1. kostolom). Nar. pjes. bog.
341. Kosturav ,ossosus, durus, macilentus' koji
ima jake kosti, ali se kazs i o mrsavu covjeku.
V. Bogisic u Nar. pjes. bog. 370.
KOSTURINA, /. augm. kost (uprav augm. ko-
stura). — U nase vrijeme u Duhrormiku. P. Bud-
man i.
KOSTUR^AV, adj. vidi kosturav. — U nase
vrijeme u Dubrovniku. P. Budmaui.
KOSTURNICA, /. mjesto gdje je sakupjeno
mnogo (osobito (udskijeh) kostiju, Hi navlai, n. p.
na groh{u. Hi slueajno, n. p. na bojislu. — U
nase vrijeme, a izmedu rjecnika « Vukoru (,das
beinhaus' ,os3arium'). I danasko stoji kosturnioa
od Srbaja i jos od Turaka vis' Vraaevca duboka
potoka na visoku brdu goletiiomo. Nar. pjos.
vuk. 4, 17-5. Znati 6e se turska kosfcurnica, dokle
tefie sunoa i SalaSa. 4, 193. Dosavsi na mjesto
koje se zove Golgota, to jest kosturnica. Vuk,
mat. 27, 33. Moz' i danas videt kosturnicu. P.
Petrovii, gor. vijen. 47. Jal' prebrajati grdne
kosturnice bojnih po]ana. M. PavIiuovi6, razl.
spis. 161.
KOSUCA, /'. mjesno ime. — I'rije nasega vre-
mena. S. Novakovic, pom. 13o.
KOSUCAK, »J. ime mjestii u Srbiji u okrugu
pozarevaikom. Niva u Kosuoaku. Sr. nov. 1874.
179.
KOSUCE, n. mjesno ime. Gorjani. Vurin. D.
Hire.
KOSUii, adj. koji pripada kosuti, koiiitama.
— Kod imena hi(aka i mjrsta.
9 KOSU^iA, a, a).
a. Kosuoe uUo (kosute udo), cruciata o gen-
tianella (Kuzmic), Geutiana cruciata L. (Sabjar,
Visiani). B. Sulek, im. 165.
b. mjesna imena.
a) Kosuoa Lokva. — TJ spomeniku xiv
vijeka. U Kosucu Lokvu. Svetostof. hris. 18.
b) Kosuca Luka. — Prije nasega vremena.
Spom. stoj. 185.
r) Kosu6a Stopa, vis u Srbiji u okrugu
podrinskom. M. D. Mili6evic, srb. 519.
KOSUJVRH, m. ime mjestii u Srbiji u okrugu
smederevskom. Livadu u Kosujvi-u. Sr. nov.
1875. 347.
KOSULA, /. hajetak, naj ccsce prteiii, sto se
nosi na mesu ispod ostaloga odijela. — Akc. se
mijena u gen. pi. koSuJa. — Rijec je prasla-
venska, isporedi stslov. kosuja, rus. Konif.ui, ceii.
kosile, pol- koszula. — Po svoj priiici postnje od
nizega lat. casula, i mozebiti (kako se cini po
akcentu u nasemu i u ruskom jeziku) od nekoga
starijega oblika, isporedi franc, chasuble, span.
casuUa (sve tri rijeci znace svecenieko odijelo).
— Izmedu rjecnika u Vrancicevu (,indu3ium; iu-
terula; subucula'), a Mikajinu (.indnsium, su-
bucula, interula, supparus'), u Belinu (,camicia
0 camiscia, veste di lino cho si porta in sulle
carui' ,subucula' 162-'^), M Bjelostjencevu (v. ru-
baca), u Voltigijinu (,camiscia o camicia' ,hemd'),
u Stuliccvu (.camicia' ,indusium'), a Vukovu (I.
,das hemd' ,indusium').
a. u pravom smislii.
a) uopce. kad se ne kaze drago, tkat'ie je
II kosule prteno, kosu}a pocine od vrata Hi daj-
budi od ramena (n. p. gdjegdje u zenskijeh), te
inoze biti duga do scml,e, ali je cesto kraca (od
prilike do kolena), a jednoga dijela nasega na-
roda samo do 2^ojnsa. Da mu se podajetb rasa
i kosule. Sava, tip. hil. glasn. 24, 210. Nyiia
Rusi kosuju sorooku glago|utb. Konstantiu filos.
star. 1, 14. Da' gospodi kosulu, da se promijeni.
M. Drzic 134. Daj mu s kosulom ubrusac, dva
sira i kravaj. 477. Cistoca je kako kosu}a, koja
tijela naj blize stoji. M. Divkovic, bes. 596a.
Kosu}a ga bila do glezan odije. I. T. Mrnavic,
osm. 32. Dva testemoja i dvi kosule . . . Sta-
rine. 10, 12. (1.558). Bise dolamu obukal vrh ko-
sule. B. Krnarutic, vaz. 10. Veoma su puna
triia srca koja poglavice drze pokrivena kosu-
}ami pritankijem i dragocjenijam hajinami. M.
Radnic 170a. Svuce kosuju nocistu. 334*. Tko
vele prede, u sirokoj kosuji grede. (D). Poslov.
danic. Zena ga otrova kosujom. Oliva. 34. Niki
se uvezao po tijelu na misto kosule singirom.
S. Margitic, fal. 21. Da obuces moju kosuju.
P. Maoukat 43. Kus kosule Inacija. J. Kavanin
323l>. Sijuoi u svetac kosuju. J. Banovac, prip.
143. Kakouo kosuja zena krvotocne. F. Lastric,
ned. 27. Negovu (Isusovu) djovionu kosulu ne
razdijolise. V. M. GucetiA 114. I bjese otkrio
bijelo rams do kosuje. Nar. pjes. bog. 109. Imam
ja doma dragu Jelu }ubi moju; kosulu mi je sa-
sila od vecera do svijeta. 139. Jel' kosuju cesto
pere (linac)? V. Dosen 205b. A bijase ostao
nadkozujak (tako recen, erbo Jezus nosijase ga
na kozi oliti na_golu, mi bismo rekli: kosuja)...
S. Rosa 160'*. Negove kosuje ostajahu u lioj (u
krvi) omasteue. D. Basic 216. Ne mozete nosit
kosulu malo debju. 281. Nag neka ti douese
kosuje. M. A. Rejkovii, sat. Fla. Usi u kosuji.
N. Palikuca 7. Mucuije dojsto pere se kosuja
koju smo nosili misec dana. I. J. P. Lu6i6, doot.
7. Krpi gace i kosuju. Nar. pjos. vuk. 1, 301.
Draga mi je i kosuja tvoja, i kosuja i ti u ko-
KOSUl^A, a, a). 8!
Su|i §toiio si je pod oraom vezla. 1, 322. Na
pledi mu udara (ohlaii) koSulu. 3, 6. Va obufie
pamukli kosu|u. 3, 330. Od kosuje rukav odda-
drla. Nar. pjes. juk. 135. Scepan po triput iio-
dje|om mijoiia kosu|u. S. ^<ubisa, prip. 97.
It) II pjesmi se dudaju rijeci ko.sula neki
pridjevi, i hee ohzira kakva je koSula, naj desce :
na) tanak, tanahan (tanan). Na dJQvojci tanka
ko5u|a. §. Menfietii — Gr. Drzic 508. U ko5u[i
tankoj. M. Vetranid 2, 105. I bafienke po tankim
ko.sulama. J. Krmpoti6, malen. 20. Oj devojko
u kosuli tankoj! Nar. pjes. vuk. 1, 322. — Pa
je udri podobro po tananoj kosuji, po debeloj
stramici. 1, 516. Obukli joj tauanu kosuju.
2, 38. — bit) bio. Skroj mi. majko, bijelu ko-
Su)u. Nar. pjes. vuk. 2, 14.
r) izriie se da je ko§ula od iega drugoga
napravfena, a ne od lana Hi pamiika. att) vrlo
se cesto it pjesmama pominii kosuje od svile, n. p.:
Ja bih posla i dar ponijela : svekru babi od svile
kosuju. Nar. pjos. vuk. 1, 2(36. Braii reze svi-
leue kosuje. 2, 41. — Amo pripadajii i ovi pri-
mjeri : Pod deiermora od erira (stamparskom
grije^kom erica) kosula. Nar. pjes. vuk. 1, 153.
Po ga6ama od erira kosuja. 1, 251. vidi berir.
— Da ne mete buruuguk-kosuje. 1, 262. Po ga-
cama burun^'ukli kosuja. 1, 359. vidi burunguk
i burungukli. — bb) u nekijem krajevima na-
sega naroda kosuje su tnuSke Hi zenske cesto iz-
vezene, osohito na dijelima od kosuja Sto se vide,
kao Ho su prsi i rukavi, vidi n. p.: I vezenu
koSuju. Nar. pjes. vuk. 1, 439. veze se vunoin Hi
svilom, a gdjegdje i zlatom Hi srehrom, zato se
cesto u pjesmama kaze o kosuji da je zlatom ve-
zena: I kosuje zlatom navezene. Nar. pjes. vuk.
1, 498. a i zlatom tkana: Dva fermena zlatom
izvezena i kosuju suhim zlatom tkanu. Osvetn.
3, 139. pa i da je od zlata: Don'jece mi od zlata
kosuju. Nar. pjes. vuk. 1. 610. Na lieg mece
tananu kosuju, do pojasa od oistoga zlata, od po-
jasa od bijele svile. 2, 138. Kumu dade od zlata
siniju, a deveru od zlata kosuju. 2, 334. Ona
nosi od zlata kosuju, koja nije kroz prsta pre-
dena, ni u situo brdo uvodena, ni na razboj ona
udarana, no kosuja ua prste pletena. 2, 550. sa
zlatom: Pokazi der sa zlatom kosuju koju ti je
dala sultanija. And. Kacii, razg. 1261". zlatali:
Pa ga pokri zlatali kosujom. Nar. pjes. vuk.
3, 496. srmali : Pa ga pokri srmali kosujom.
3, 495. — cc) u narodnijem se pjesmama pomine
kosuja od maka, t. j. od platna onako tanka kao
sto su listici na maku (cvijetu), isporedi mako-
vina. Dok mi ne sakrojis od maka kosuju, od
svile rukave. Nar. pjes. vuk. 1, 110. Tvojoj
majki od maka kosuja. 3, 505. — >Ul) pisci go-
vore i o kostretnijem kosujama, sto se nose za
pokoru. Kostretne kosule oblaoiti. A. d. Costa
1, 105.
(I) razlikuje se kosuja muska, zenska, spa-
vada itd.
e) osim krojeAa, sivena, vezena itd., kaze
se gdjegdje u pjesmama da se kosuja prede, t. j.
da se Ian prede za koiuju: Opred' sebi tananu
kosuju. Nar. pjes. vuk. 1, 166.
f) iesto zenske darivaju, osobito kod vjen-
cana svatovima, koiuje sto su same prele, krojile,
sile, vezle. Mladom barjaktaru svilenu kosuju.
Nar. pjes. vuk. 1, 104. Obukli mu tananu ko-
suju sto j' Mejrima u milosti dala. 1, 257. Po
torn nevjesta, kad ustane i izide, daruje sve (ne-
koga od kuiana kosujom, nekoga 6im drugim . . .).
Vuk, nar. pjes. 1, 73. — Kod vjencana i muski
daruju svatove koHujama. I cudno ih darom da-
rivao: svakom svatu od svile kosuju. Nar. pjes.
D KOSU^A, c.
vuk. 2, 57. Lepo Stojan svatn darovao : kora
maramu, kom kosuju tanku. 3, 172.
f/) kaze se da je cejade u kosuji, kad nema
drugoga odijela na sehi nego samu kosuju. I ne
b3 PariXu drago suditi, i re6e: ,Pred mo jiridete
nage svlokSo so'. A one pridose u kosujali. Pril.
jag. ark. 9, 123. (1468). Sretoh moju slavnu vilu
u ko.suji jak snig bilu. A. Sasin 192l>. U samoj
kosuji iz odra on skafie. A. d. Bella, razgov. U3.
Noobufion nego u tankoj ko.suji. D. Basii 214.
U kosuji bosonoga preigraou preko poja. Nar.
pjes. vuk. 1, 191. Odnesose te hajine, osta rda
u kosuji. 1, 374. Sama gola, u kosuji tankoj.
1, 475. Daj ti meni dvanaest vojvoda, gole, boso,
u ko.su I i tankoj. 2, 486.
h) sliino je prema g) znaiene i u ovako-
vijem primjerima u kojima se istiie da je koSuja
dio od odijela koji se naj potoni solaci. Da (vilu)
zagrli bez kosuje uagu. M. Vetranid 2. 118. Koje
on iz sebo svufie do kosuje. B. Kasid, in. 12.
S nas skido.se i' kosuje. Glasuik. 31, 308. (1704).
i) u nekijem poslovicama i u drugijem re-
cenicama sto se cesto upotrebjavaju, pomine se
kosuja, n. p.: <i(f) Bliza je kosuja nego hajina
(t. j. blizije rod nego su tuda iejad, Hi ii drugom
smislu: eovjek je sam sebi naj blizi). Nar. posl.
vuk. 16. — bb) Pa ih tuce pletenom kangijom,
uderiva u koSuju meso. Nar. pjos. vuk. 4, 54.
— re) Zaviridemo i mi nemu pod kosuju. (Po-
kazade se i negovi tragovi). Nar. posl. vuk. 82.
— d<l) Kroz prsteu bi prosla. (Kaze se za tanku
kosuju). Nar. posl. vuk. 161. — ee) jer je ko-
Siija naj potrebnije odijelo, ne imati kosuje, Hi
ih malo imati. Hi da nije kosuja 6ista, znakovi
su Hi velikoga siromastva Hi nereda. Tko jednu
kosuju ima, zlu subotu ceka. (D). Poslov. danic.
S lipim koretom, a bez kosuja. A. d. Bella, razgov.
26. Na nemu je cudno odijelo : kroz caksire
propala kojena, kroz rukave propali laktovi, . . .
a na nemu ni kosuje nema. Nar. pjes. vuk. 3, 94.
Zena muza nosi na lieu, a muz zenu na ko.suji.
(Ako je muz zeui dobar, ona je zdrava i vesela,
a ako je zena vrijedua, muz lijepu i oistu ko-
suju nosi). Nar. posl. vuk. 80. — //) krvava je
kosuja znak junastoa. Kninu grade, gaizdo so-
kolovo, na krajini krvava kosulo, mnoge ti si
razcvilio majke i sestrice u crno zavio! And.
Kadid, razg. 264ii. ,Kad se u Dobroti nije prala
krvava koSuja?' kazao je (pocetkom ovoga vijeka)
neki pomorski kapetan iz Dobrote, kad srete gu-
sare, a dragovi ga svjetovahu da bjezi s brodom.
P. Budmani. — f/f/) On (ban) Turke s naoinom
izagna iz Pule, bivsi jur Latinom smoklo do ko-
suje (od straha). H. Lucid 257. — hli) Ma ko-
suja, kad bih znao da iste moj svjet, bihjuraz-
drao. J. Kavaiiin 357'''.
b. mnozina kosuje moze znaciti sve sto je
prteno te se pere Zajedno s kosujama, rubje, pr-
tenina. — U Vukovu rjecniku: pi. koJuje ,die
wasche' ,albae vestes' [vide rubje] : juce smo prali
koSuje (t. j. i kosuje i gade i skute i opledke,
pregace i peskire i carsave). — Moze biti da je
isto znacene i u ovom primjeru: Uze Sima knige
i koSujo. Nar. pjes. vuk. 2, 72.
C. alba vestis, alba, dugo i siroko odijelo od
bijeloga platna s rukavima sto katolicki misnici
nose pod sveeanijem odijelom kod mise (u Sule-
kovu rjecniku ima : kosuja [misnickaj , easel' ; ali
nemacka rijei drugo znaci: naj gorne odijelo kod
mise, planitu). — isporedi tal. cimice u ovom
znacenu, a camicia je obicna kosuja. — Od xvi
vijeka, a izmedu rjeenika u Mikajinu (kosuja od
mise ,alba| podero'), u Belinu (kosuja redovnidka
,caraice, veste di lino bianca, c.ho portano i preti
ko§it;.a, c. a
nel sagrificare' ,alba' 162i), u Stiilicemi, (kosu|a
misnicka ,alba, tunica sacerdotalis'). Svita, ka ae
(prije mise) iiaj prvo oblaci, zove se kosuja ali
kota. Nanicii. 30*. Kodovnik oblaci . . . na-
glavnik, kosu}u, pas... M. Divkovic, nauk. ISO'i.
Misnik sedam vrst od svit obuce, t. j. kotu . . .
kosuju ... F. G-laviuic, cvit. 170*. Odovde na
masne kosu|e kraj rukavov zlatom ili svilom
uzehu obicaj poplitatl. 3G9'i. Kad se oblaci ko-
Sulom (misnik) ... I. Ancic, ogl. 187. Na»lavnik,
kosuja, ubrusi ... da su cisti. M. Bijankovic 46.
Naglavnik, kosuja, pojas, manipuo, stola ... A.
Baci6 358. Kosuja zlamenujo bilu svita ... A.
Kanizlic, bogojubn. 63. Kosiija zlamenuje onu
odicu bilu kojom Erode obu6e Gospodina za po-
ruKanje. Blago tui-1. 2, 255. Naglavnik, kosuja,
pas, naruonik, navratnik oliti stola. planita. Ant.
Kadcio 85. Odica misnicka jest ova: naglavnik,
koSula od postava ... M. Dobretio 395. Kosu}a
zlameiie jest biloce ... I. Velikanovic, uput.
3, 364. — U nvom priwjeru o izrailskijem sne-
cenicima: Svi misnici oblacise dugaoku lanenu
kosuju. E. Pavic, ogl. 145.
(1. u ovom priwjerii mose hiti da znnci odijelo
■ttopce. Tako dvi lampade od srebra, tako kosuju
od srebra uciniste istoj blazenoj divici Mariji.
L. Vladmirovic 7.
e. oklop slican kusuji, ali spleten od gvoz-
dene zice Hi napranlc.n od gvozdenijeh hiliitiia.
ispuredi nem. panzorhemd. — Od kvu vijeka, a
izmedu rjeinika uBelinu (gvozdsna kosuja ,giacco,
camicia di maglia' ,lorica' 343*) i u StiiUcevu
(kosuja gvozdena ,lorica'). A u kosujah kiovski
puci od gvozdene pak su zice. I. Gundulic 440.
Na liemu je pancijer-kosuja. Nar. pjes. vuk.
3, 244. Kosuju su kujo Eegi dale od pancijera
i celika tvrda. Osvetn. 2, 144. i ii Sulekovu rjec-
niku: gvozdena kosuja ,panzei'hemd'. — Nc znam,
koje je znacene ti ova dva primjera (po druyoinc
hi mogao hiti hafetak sto se nosio nad oklopoin).
Od mejdana kosuju nosase, na liem zlato krilo
trepecaSe. And. Kadic, razg. 248''-. Kada Radnic
idase na vojsku, na liem zlatno trepecase krilo.
vijaSe se mejdangi kosuja, sva od zute svilo sa-
krojena. 266'i.
f. solak (od zinije). — Izmedti rjecnika u
Mika(inii (ko.5uJa od zmijo ,anguis senecta, ver-
natio, exuviae anguis'), ii Belinu (koSuJa od zmije
ipelle di serpo' ,pellis anguinea' 5.501); ko§uJa
zmijina ,scoglia, la pelle, die la serpe ogn' anno
getta' ,serpentis exuviae' 655b), u Stitliccvii (ko-
suja od zmije ,spolium'). Kosuju kad promiui
(zmijal. I. Zanotti, en. 32. Gujiiia kosuja. F.
Lastric, ned. 354. Na jastuku od zmije kosuja.
Nar. pjes. vuk. 2, 59. Izide iz zmijine kosuje.
Nar. prip. vuk. 67. On svuce sa sobe onu zmi-
jinu kosuju, te izide momak. 69. Okadi sinovju
kolijevku suhom kosujom poganice. S. l^iubi.sa,
prip. 202. Kosuja, zmijska koza, kad se pre-
svuce. u Lici. D. Trsteiiak.
S'. vidi kosujica, c. S kosujom ih zar ro-
dile majke? Osvetn. 2, 140. S to nedaie na-
breknuo Paso i rodene gatavice naso, da ga legla
u kosuji majka. 4, 39.
li. kozica pod lupinkom jajeta. Lasiiia. D.
Hire.
i. nije dosta jasno znacene «. ovom primjera:
Pooe se odkrivat sva brodu (u akademiikom iz-
danu grijeskom broda) kosuja; val brodom zi-
buja, podbija, leluje. D. Barakovic, vil. 279^ (ti
akadeinickom izdaiiu 280* na str. 174).
KOSU^AC, kosvilca, »)?.. dem. kosuja; upotre-
h^ava se u osohitijem znacenima. — Akc. se mijena
a one. : kosulca, kosujoi, * ii gen. pi. kisujaca.
il KOSUJ^ICA, e.
— U Vukovu rjecnika : (u Srijemu) 1. zenska
kratka kosuja po kojoj se skuti pripasuju [cf.
opleiak 2, opleie, skablica]. — 2. muika kratka
kosuja, koju tezaci, n. p. kad zanu, oblace svrh
ostaloga odijela ,der kittel' .amiculum linteum'.
— Zenski je kosujao od Jepsega platna nego
skuti, a muski je od debeloga.
KOSU^AK, kosujka, »i. ridi kosujac pod 1.
(a Vakova rjecnika). M. JVEedic.
KOSUlriAN, kosujna, adj. u jednom primjeru
XVII vijeka kao da znaii: koji je s kosiilom, ali
u prenesennm smislii: o grahu a mahuni (nije
dosta jasno, a i mj. 1 stampano je 1). Teski su
se klasi mlikom umlicili, kosulni ograsi zrnom
ugrasili. I. T. Mrnavio, osm. 126.
KOSU^AR, m. covjek koji pravi Hi prodaje
kosuje (po svome zanatu). — Samo u Belinu rjec-
nika: ,camiciaro, clie fa o vende camisole' ,indu-
siarius' 162*, i u Stuliceva: .indusiarius'.
KOSU^ARICA, /. zensko eelade koje pravi ko-
suje. — U jednoga pisca Dubrovcanina xviii
vijeka, a izmedii rjecnika a Stuliceva (,quae in-
dusia suit'). Sveti Epifanio pise da (Marija) ci-
nase kosuje, i nazivje ju kosujaricom. S. Rosa
190*.
KOSU^ETINA, /. augm. kosuja. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu. Al' evo ti
jedan ugjar nosi svoje kosujetine, koe je oko
ugja jjo po godine na sebi drzao, te su puna
praha, znoja ... F. LastriA, ned. 198.
K6sU^JICA, /. dem. kosuja. — Izmedu rjec-
nika u Stuliievu (,parvum indusium') i u Vukovu
(,das hemdchon' ,indusiolum').
a. u pravom smisiu. Kosujice bile svilom
priplitane. M. Marulic 118. Svi goli, i da recet
od sto Judi da ima kosujicu. Glasnik. 31, 304.
(1704). Opravica koju je nosila, pojas, koSuJica.. .
A. Kanizlid, utoc. 624. Samom kosujicom odiven.
uzr. 218. Rumenile su se ko.sujice i podnice
krvcom polivene. bogojubn. 451. Da mi 060
svekar biti, dala bi mu kosujicu, da je dere za
zivota. Nar. pjes. vuk. 1, 353. Na devojci ko-
sujica. Nar. pjes. here. vuk. 235. Ovuda ga pro-
vedose u crjenoj dolamici, u krvavoj kosujici.
330. Na nem mi se kosujica bill. Nar. pjes. istr.
1, 44.
1». zabla koza, u pripovijeci nasega vremena.
— isporedi kosuja, f. Izvuce se iz one koSuJice
pa je onda devojka. Nar. prip. vuk.- 208.
c. kao opnica Hi tanka kozica u kojoj je za-
tvoreno dijete prije nego se rodi, pa katkad kod
radana izide dijete u noj omotano. — isporedi
kosuja, g, a i h. — Izmedu rjeinika u Belinu
(,seconda o secondana, membrana dove sta in-
volto il parto nel ventre' ,secuudae' 6631'), « Stu-
liceva (,secundae'), « Vukovu: ,das schafhautchen
(beim foetus)' .amnion', cf. vodoiiak. Koje se
dijete rodi u kosujici, za ono se misli da je vi-
dovito. cf. vjedogoiia. (u Duhrovniku se misli da
je srecno. P. Budmani). Da se ditesce rodi u
odilu oliti kosujici kako reku. Ant. Kadcic 129.
Da se jedan krsti u kosujici, u kojoj se rodi. M.
Dobretio 26. Rodi siua u krvavoj kosujici. Nar.
prip. vuk.- 213. Repac se zove u Boci covjek
koji se rodi u krvavoj kosujici i s malijem repom.
Vuk, ziv. 221.
d. nekakva opna u kokosjem zelucu. — U
jednoga pisca xviri vijeka. Uzmi onu kosujicu
§tono stoji u zejuou pulastru. J. Vladmirovii 22.
e. kao kozica na zitu, na orahu ltd. N. p. u
ovom Xitu ima mnogo kosujice, ili ovo je zito
mnogo u kosujici t. j. nijesejos ojustila s liega
KOSU;.ICA, e.
392
2. KOSUTICA, c.
pleva. ^j. Stojanovii. Kosu|ica, koXica na jedrki
oraha. Grubiino po|e. D. Hire.
1". ima i drugijeh sivari lankijeli u koje se
sto uolaii, .Ho se zovu kosujica, w. p. zavitak
pisma, i driigo neito nnciiieno od tanke opne, ito
neiu da(e ttimaciti. P. Budmani.
g. ona cig|a kojom je gomila za pocivo slo-
zene ci;»|6 spoja obloXoim. Kosiilica jo nepefie-
nija od ostale cigje, po torn meksa, jeftinija je,
i uziniju je za svoje gradevinske potrebe siro-
rnasi |udi. S. Novakovi6.
KOSU^jINA, /. aagm. kosu|a. — U Stulicevu
rjecniku: ,lougum indusium'.
KO^LHilTI, kosujiui, impf. u Stulicevu rjec-
niku: kosujiti, kosiije uapraviti ,indusia efficere'.
— sasma nepouzdano.
KOSUN, kofiuna, m. augm. kos. — Postaje od
kos nastavkom uii (tal. -one). — V Stulicevu
rjecniku: koSun, veliki kos ,ingens canistrum'.
— I sad ce ko take reci u Dubrovniku. P. Bud-
mani.
KOSUNEL, Hi. uiglavfe, uzglavnica. — Vaja
da je od tal. cusciiiello, dem. cuscino, hlazina,
jastuk. — U naSe vrijeme u lAci. Kosunel ,das
kopfki.sson'. ovo je vise gradska I'ijec, negoli na-
rodna. narod rece ,uzglavtiioa'. J. BogdanoviA.
KOSIINEL16, m. dem. kcsunel. J. Bogdanovic.
KOSUNKLNICA, /. vidi koSunel. J. Bogda-
uovii.
KO§UT, m. jelen? lane? — V narodnoj pjeumi
nasega vremena ; ali mole biti da je stamparska
pogreska i da mj. kosuta treha citati kosute. A
iz gore tri ko.suta ricu. Nar. pjes. kras. 1, 125.
1. KOSUTA, /. zensko od jelena. — Akc. se
mijena u gen. pi. kosuta. — Rijec je stara medu
juznijem Slavenima, isporedi stslov., bug., novo-
slov. kosuta ; a osnova moze biti i praslavenska,
isporedi ces. kosut, jarac. — Postane je nejasno ;
moglo bi biti u nekakvoj svezi s adj. sut (vidi) :
poznato je da kosuta nema roga, a i arbanaski
je kosuta sute. — Izmedu rjeinika u Mikafinu
(,cerva'), u Belinu (,cerva e cervia' ,c6rva' 186b),
u Bjelostjencevu (kosuta, jelonica ,cerva'), u Vol-
tigijinu (,oerva' ,hirschkuh'), u Stulicevu (,cerva'),
M Vukovu (,die hirschkuh, hiindiu' ,cerva'). — U
Stulicevu rjecniku ima i oblik kosuta s dodatkom
da ga je Stulli nasao u pisca Babica; ali ako
u ovoga i ima ova rijei, jamacno je stamparska
pugreska.
a. u pravom znacenu. Tu bese kosuta Pe-
le.se goapoje i ubise ju vitezi. Pril. jag. ark.
9, 126. (1468). Kosuta jos plalia po po}u opcenu
pase. G. Drzic 361. Lovac za kosutom. M. Drzic
37. Jelina slideci kosutu ]iriprehtah. P. Zo-
ranic 11*. Plaha kosuta proteco iz luga. D. Ra-
uina 19''. Ostavi (strah) kosutam plasima u ovoj
dubravi. I. Gundulic 132. Kosuta ga (jelena)
slidom slidi. 554. Mlikom od kosute zitak pe-
|ase svoj. F. Glavini6, cvit. 301l>. Bi zadojen
mlikom od jedne kosute. S. Margitic, fal. 69.
Prid lovcim kosuta zahranu iste. I. fiordio, uzd.
149. Narav poda kosuti tijek. ben. 25. Za ufa-
titi jednog jelina, kosutu ... F. Lastri6, ned.
374. No brli tako zedna kosuta na svoj kla-
denac. V. M. Gu6eti6 120. I kosute iz planine.
v. Dosen 72^. I§te jelin i kosuta vrilo. 178b.
Ali cvili u gori jelince za kosutom svojizim ja-
ranom? And. Kafiic, razg. 830a. Tu sarenu ko-
sutu, bijelo kovije gleda§. M. Katancic 42. Ulovio
srnu i ko.sutu. Nar. pjos. vuk. 1, 319. Gdi jo-
leni s koSutama planduju. 1, 351. Kod kosute
zivo lane. I, 614. Ni jelena ni koSute mudre.
2, 155. Ni jelena ni kosute brze. 2, 481. Tamo
ima gora Komanija, i u liojzi kosut i jelena.
3, 8. Itiknu jelen, a riknu kosuta. 3, 9. Na
mutnom Dunajo kosuta se pere. Nar. pjes. istr.
2, 52.
li. metaforicki, 0 djevojci, kao pohvala radi
jepote. Kad divojku (baka) vidi lipu u obrazu i
u kipu, tad sapcaiio poostavi, i nu na sva nsta
slavi: , Kosuta je ovo glavna, i mod pukom vrlo
slavna . . .' V. Dosen 119!'.
c. kao ime domaiijem zivotinama. a) kravi.
— u Vukovu rjeiniku : ,ein kuhname' ,nomen
vaccae'. — b) kozi. u Bosni. D. Hire.
d. neka bi(ka. Kosuta (Sabjar), v. Kosutica
divja. B. Sulek, im. 165.
2. KoSUTA, /. zensko ime. — Bice ista rijec
Sto 1. kosuta, isporedi 1. kosuta, b. — U Vukovu
rjecniku: ,frau6nnam6' ,nomen feminae'.
3. KoSU'i'A, /. mjesno ime. — / ovo bi moglo
biti ista rijec sto 1. kosuta.
a. vidi u Daniciceou rjecniku: Komstici jo
i£la moda ,kako putt grede uzb goru u Kosutu'.
M(on. sorb). 96. (1330). va|a da je ime planini.
vidi i Dec. hris. 58.
b. seoce u Hercegovini. Stat. bosn. 121.
c. ime mjestima u Srbiji. a) mjesto ti okrugu
crnorijeckom. Isliva u Kosuti. Sr. nov. 1870. 318.
Livada na Kosuti. 1872. 558. — h) planina u
okrugu uzickom. M. D. Mili6evic, srb. 577. vidi
i: Zemja u Kosuti. Sr. nov. 1873. 1003.
KOSUTAJ, Mi. vidi Kosutar.
KOSUTAR, m. ime iiijestu u Srbiji u okrugu
smederepskom. Livada u Kosutaru. Sr. nov. 1873.
691. 1875. 571. 1875. 730. — U jednom primjeru
ima Kosutaj, sto maze biti stamparska pogreska.
Livada u Kosutaju. Sr. nov. 1875. 667.
KOSUT AEICA, /. ime selu u Slavoniji u okrugu
pozeskom. Eazdijej. 126. — i ime potoku.
KOSUTE, Kosuta, /. pi. ime selu u Dalmaciji
u kotaru sinskom. Report, dalm. 1872. 28.
1. KOSUTICA, /. dem. 1. kosuta. — Izmedu
rjecnika u Vukovu.
a. u pravom smislu. Doteoe mi u skut mlada
kosutica bijela. M. Vetranic 2, 402. Kosuticu
jes ubio. G. Palmotic 2, 81. Tjerat stopim mlo-
havima kosuticu hitra bijega. J. Kavanin 6*.
Jelenak mi goru lomi, putak da mu je; za riim
ide kosutica, tek drug da mu je. Nar. pjes. vuk.
1, 58 — 59. Imadijah jednu kosuticu, sino6 mi je
lovci ufati.se. 1, 273. Kosutice, rosna ti si ! Nar.
pjes. here. vuk. 261. Kosutice vodu pile. Nar.
pjes. vil. 1866. 385. Jedno zvirje kosutica mala.
Nar. pjes. istr. 1, 16. Rosna rosna kosutice, kadi
si se narosila? 2, 107.
b. kaze se od mila mladome zenskom cefa-
detu (u prvom primjeru mozebiti metaforicki).
Omakala: Smijem li? — Grizula: Uljezi, kosu-
tice, da mi te orlak ne ugrabi. M. Drzic 135.
Svekar uci i sjetuje: ,0 snasice, kosutice!...'
Nar. pjes. vil. 1868. 624.
e. ime bi^kama. a) u Vukovu rjecniku: ,eine
pflanzenart' ,genus plantae [Fritillaria meleagris
L.]'. — h) vidi 2. konatica. M. Pavlinovi6.
2. KOSUTICA, /. mjesno ime.
a. pomiirte se xiv vijeka. Kosutica. De6.
hris. 56.
b. selo u Bosni u okrugu sarajevskom. Statist,
bosn. 20.
c. planina u Dalmaciji. — TJ Vukovu rjei-
niku: planina u Dalmaciji s lijeve strane Cetine
iznad manastira Dragovica s primjerom iz na-
2. KO&UTICA, c. 31
rodrte pjesme: S KoSutioe visoke planine. (Nai-.
pjes. vuk. 4, 122).
d. l/rdo u Srbiji u oliruyii hiof/radskom. M.
D. Mili(!:ovi6, srb. 59.
KO&UTIN, adj. koji pripada kosuti. — Kod
imena bi{aka i mjesta.
a. kosutina brada, Gentiana lutea L., neka
bifka. — [/ Viikova rjccnika: vide srcanik 1. i
otale u B. Siilek, im. 165.
1). kod mjesnijeh imena.
a) Kosutina Lokva, vuda u Srhiji it okrugu
cacanskum. M. D. Milicevic, srb. G46.
b) Kosutin Kameii, mjesto it Srbiji tc
okruijii aleksinaikom. Zabran u Kosutinom Ka-
meuu. Sr. uov. 18G3. 450.
KOSUTKA, /. dem. 1. kosuta. — U dea pisca
xvni vijeka. Dvi kosiitke dvojko zivp. J. Ka-
vanin 305b. Rosna, bosa oj kosiitko, kud si rosom
putovalaV M. Katancic G3.
IvOSUTNICA, /. nekakra bi(k(i, ne. sua si^kuja.
Kosutnioa i,Slav.) (? i driKjo ii'iiin). B. Siilek,
im. 165.
KOSUTNIK, in. iiijrsno irne. — I'omiit'; sc xiv
vijeka. Na KoSutniki.. Spoin. stqj. 25. (1327).
k6§UTNAK, in. vidi h Vukova rjecnikii: mjosto
(zaj^radoiio) gdjo kosute i joloni stoje ,dor hirscb-
garten' , vivarium corvorum'. — / kao vijesno
irne II Srbiji: a) ic Topcidern u Bior/radu. Tu
(u Topiidcra) u Kosutnaku. pade od krvnicke
ruke 29 maja 1868 god. knez Mihailo M. Obre-
novic III. M. D. Militevic, srb. 41. — h) n okrur/u
krngiijevackom. Brdo za popasu kod Kosutiiaka.
Sr.'nov. 1867. 342.
KOSuTOVINA, /. neka bi(ka. Kosutpvina,
Erytbronium dens tanis L. (Pavic). B. Sulek,
im. 165.
KOSUTOVO, n. irne .se?i«. — If .ytomenikii xiv
vijeka. Selo Kosutovo. Svetostof. bris. 6. Ot
Kosutova. 6.
1. KOT, adv. kako (reh), kaonoti. — llijec je
.sloven.skn, ali se nalazi i n kajkaoaca i ii sjeoer-
nijeh i'akavaca nd xv vijeka. — Jamacno je okr-
neno koti, a ovo ic hiti sazeto kako ti. Kot rika,
ne staje vrime brzo tekuc. M. Marulio. 223. Ki
god mladi ne jubi jest kot proz voca dubi. P.
Zoranic 44^1. Od pusak grmilo, kot da nebo pada.
P. Vitezovic, odil. 4. Vidis da kot mravi od svih
stran nastoje ttirski na nas lavi. 18. Ki si
vazdar branil susedstvo kot dom svoj. 36. Kad
vasi kpt lavi na grad uavalise. M. Kuhacevic
140. Crne oci kot truula. Jacke. 5. Bela lica
kot manduja. 5. Ja ti kupim lipu kapu, kot ju
imam sam. 11. Neg zeni se, mili, s kralevoga
dvora, a ja cu se roza, kot se budera mogla. 96.
Svekrvice kot mila majcico. Nar. pjes. istr.
1, 33. Znutri je moj dragi kot jedna jelvica.
2, 88. Kot ,velut'. D. Nemanic, cak. kroat. stud,
iiftsg. 61.
2. KOT, m. maeak. — Bijec je jints/iireii-ika,
isporedi stslov. kott, ras. icor-h. irk i /lol. k.it.
— Xs'te je osnova i u drnyijem iiiiliifri-npskijein
jezicima u Evropi, isporedi lit. kate, macka,
stprus. catto, stgornem. chazza, macka, novogor-
iiem. kater, katze, engl. cat, lat catus. (novugrc.
xaiH i ydir. jamacno je iz talijanskoga jezika).
— Sanio u rukopisii xvi vijeka pisanoitie crkve-
nijem jezikoiii. I medvedt pojetb sebe vb sluzbu
kota . . . I kotb (rece): ,...Azb ze hranu se mys-
kami i malimy pticami'. Starine. 4, 71.
3. KOT. kola, in. ono Hlo se iikoti, I. j. porod ti
zivotina, pa ne aa preziranem kaze i ii ci'ladi. —
8 1. KOTAC
isporedi skot. — Akc. je zabilehn po Vtikii, a.U
iHoze bid daje isti kao u skot. — Nijc ista rijec
.Ho 2. kot (preinda je od istoga korijcna), nego
postaje od glayola kotiti. — Od xvii vijeka, a
izmedu. rjecnika u Vukovii, (,die brut' ,progoiiies',
cf. skot, podsad, vrije/.a, nakot »• dodatkom da se
gooori u Crnoj (rorij. iina i n Stuliieou rjecnika:
, partus fde brutis)', te nije ista rijec, jer znaci
koceiie, i sam StiiUi hijezi da je rijec ruska.
Vid'te zyijeri od planine zajedno s kotom letusti-
jeme. G. Palmotic ,3, 151i^. Izbode obotnicu i
kot joj. S. !^ubisa, pric. 55. — Zanimjata pro-
klptoga kota. P. Petrovic, gor. vijeii. 1. No bojim
se od vrazjega kota. 20.
4. KOT, kota, m. vidi 1. kotac. — IJ Vukovii
rjecnikii s dodatkom da se govori u (liijckiL
5. KOT, glas kojijem se tjeraju gnskc. — U
Vuhovii rjecnikii: ,oin wort giiuso zu troiben'
,vox pellontis anseres' |vido gusj.
G. KOT, kad mati ili ma ko drugi obkici dete,
govori mu: ,k6t I kot I' da pni/,i ruko. Pop Zi-
vojiu iz Srbije.
1. KOTA,/. bijelo odijclo od platna diigo do pasa
s rukaoiina, .Ho no.ie katoliiki misnitl ii crkoi
kad nijesii u svcianom odijelu, pa i dtikoni i klc-
riei i prisluznici. — I'al. cotta. — isporedi svrh-
koznica, vrhkoznica. — Od xiv vijeka po zapad-
nijein krajevima. — Nije isto sto ko.sii|a pud o,
preinda se gdjegdje oce dvije rijeii poinijcsaju,
vidi na pr. it driigom priinjerit. Ima stati u kori
s kotu . . . Ne unidi u kor prez kote. Kapt. sou.
ark. 2, 80. Svita, ka se (prije mise) naj jjrvo
nblaci zovo se kosu|a ali kota. Narucn. 30*.
Budi obufien u koti. B. Kasic, rit. 2. Misuik . .
.sedam vrst od svit obtjce, t. j. kotu, . . . naglav-
nik, . . . kosuju ... F. Glavinic, cvit. 170''. Re-
dovnik obucen u koti. M. Bijankovio 25. Slu-
ziti ispovid brez dugo ha)inu, brez koto. 53.
Djakora obuccnim u kotu. L. Terzic 176. Paka
ga cinise obuci u kotu i stoUi. J. Banovac, pred.
31. Ima nositi svrhkoXniou iliti kangu oli kotu.
Ant. Kadcic 32. Imajuoi dacku kosu|u (svrhu-
koznicu aliti kotu) na raisici live ruke. I. Veli-
kanovic, uput. 3, 161. Sveceuik polozit co na
nu (trpezu) u|o sveto. obur co kotu i stolu. T.
Ivanovic 125. Zasto se kota zove vrhkoznica?
M. Dragicevic 62.
2. KOTA, /. u narodnoj zagoncci nasega vre-
mena: Zakokota kota sa visoka plota . . . odgo-
netfaj : grm^avina. Nar. zag. nov. 34. isporedi
klota.
1. KOTAC, koca, m. mjesto (jamacno isprva
samo opleteno naokolo prucem) ii kojemti se hrane
doinaie zivotiiie. nije svuda posve isto znacene:
po Vuku je mala kosara za jagnad i jarnd ;
drugdje je mjesto za zivad ili za svine (vidi «
rjecnicima i ii prlmjerima). — Rijec je prasla-
venska (kottcb, jm smj /iriliri dein. kot, isporedi
4. kot, ces. kot), ixpnr.ili slslnn. kotbcb, ces. koteo,
kosara, po^. kociec, kiiko.iinak. — Miklosic ispo-
reduje srlat. cotta i stgornem. chutti. — Po pri-
mjerima u kojima se govori o pletenu, i po rijeci
kotarica, kao da se kod korijena kot misli na
pletene. isporedi kos i kosara. — Izmedu rjeS-
nika ii Mikajjitiu (kotac, kokosnak ,gallinarium,
pullaris, cors'), u Belinu (kotac prasci .poroile,
luogo dove si tengono i poroi' ,suile' 573:i-), ii
Bjelostjenievu (kajkavski kotec svinski ,suile,
hara'. 2. kotec za pitaiie zivadi ,saginarium'), u
Jambresicevu (kotec ,bara'), u Voltigijiiiii (.por-
cile' ,saustall'), « Stiilicevw (.gallinarinm' ;'." Mi-
knlina), ii Vtiknrii (.cin Ideinor si ill, z. b. I'lir
l.iuimer, zieglein u. dgl.' .stabiilniu [Mrvuia'!.
t. KOTAC, a.
894
KOTAO, a.
a. « pravom znaieiiu. A sada na konac sve
zbise didije, kako inlad u kotac, tuia6k6 delije.
D. Barakovii', vil. 76. Nokojo knkti nome sivari
V kose i kotce zapirati ... P. Vitezovic, kron.
32. Pleti kotae kako ti i ot.ao. (D). Poslov. danifi.
Kano 2ivina, zatvoren u jedan kotac. S. Mar-
git.ic, fal. 194. Da u kotac tko zaviri, gdi sto
sviiia obno6 iiiiiri ... V. Doseii 20'Ja. Nevjerni
kotac. (Mnogo 66|adi u kuAi, osobito sitno ctece).
Nar. posl. vuk. 196. Pleti kotic de ti i otac.
ill : Ploti kotac kao ti i otac. (Kadi i zivi onako
kao .sto ti je i otac). 249. ,Kocem' zovu, do
sviiSe loXe, i do se svine sasrone; deko re6G i
jSvinodak'. u Lici. J. Bogdanovio. Kotac, sviAska
stnja. F. Kurelac, dom. ziv. 41.
b. metaforiiki, o tainnici. Da slidim liegov
svet, ki mi j' vedkiat daval no bi se vikovnoiu
sad u kocu ka|al. M. Kuha6evi6 77.
«'. villi u Vukovit rjecniku: (u Srijomu') u
barama zagrada u koju se riba livata ,art iisch-
fang' , piscina'.
d. mjesto u vaiiskom mlinskom kotacu gdje
so kriXi sastaju. U Posavini. F. Hefelo.
e. Kotilc (koca) mjesto u liivi medu dvije
hridi. Slovinac. 1880. 87.
f. mjcano ime. — xiv nijcka. U vojevodinb
Kolbcb. Svetostof. hris. 12.
2. KOTAC, koca, m. pastiih. — U Stuliievii
rjecniku: ,copritore, Stallone' ,admi3sarius'. — ne-
pouzdano.
KOTAC, kotaca, iii. kuto, tocak (osobito ako
nije velikj ; zvrk, cigra, radis. — Akc. kaki je u
gen. sing, fakije u ostalijein padezima, osirn nam.
i ace. sing., i voc. : kotacu, kotaci. — liijec je
slovenska, a upotreb(ava se u Hrvatskoj i moze-
hiti u Bosni (vidi kotacina). — Korijen je kot,
isporedi novoslov. kotati, valati, ras. KiiTHTt, (moze
biti da bi trebalo pisati o), ces. kotiti, oba}ivati,
obarati, vidi i kotrjati, koturati itd.
a. u pravom znacenu. — U Jambresiceou
rjecniku: ,rotella' ,radolien', j u Vukovu: vide
tocak .s dodatkom da se govori a Hroatskoj.
b. u drugom znacenu. — U Bjelostjencevu
rjecniku: kotac, cvrk, kotur z kojem se detca
igraju ,trochu3', i u Stulieevu: v. zvrk iz Bjelo-
stjenieva.
KOtAcIC, m. dem. kota6. — U Bjelostjenceoii
rjecniku: kotafiic, koturak ,rotula'. 2. kotacic sta-
bloni ,taxillus', v. stabla. Drugo znacenc ne znain
sto je; ne moze biti korka; va(a da je sto slicno
zvrku (isporedi .sadasnu poznatu igru, franc, rou-
lette).
KOTlCINA, /. glavina kod kotaca. Nar. bl.
mehm. beg kap. 192.
KOTACITI SE, kotacim se, impf. valati se,
koturati se. — Samo u Voltigijinu rjecniku: ,ro-
teggiare, rotolare, voltolarsi' ,rolleu, walzen, sich
hei-umdrohen'.
KOTAKATI SE, kotafiem se, impf. igrati se
kotacem (svrkom). — Samo u Bjelostjenceou rjec-
niku: kota6em se, koturam se ,ludo trocho'.
1. KOTALAC, kotalca i k6taoca, m. kao mala
jama pod grlom izmedu k]ucnijeh kosti. — ispo-
redi kotlac. — -1- moze ostati na kraju sloga Hi
se pretvoriti na o: u prvom slucaju akc. je u
svijem padezima onaki kaki je u nom. sing., osim
voc. : k6talce, k6talci (V), i gen. pi. kdtalaca ; w
drugome se slucaju mijena akc. u gen. sing, i
ostaje ovaki u svijem padezima, osim nom. i ace.
sing. — MikloHc (etyraol. worterb. 1.35 kod kota-)
misli da je od iste osnone od koje je i kotafi ; all
se 1)0 samome znaienu vidi da je dem. kotao. —
U naiie vrijemc, a izmedu rjeinika it Vukovu l,die
liiililung dos schliisselbeins' .jiigiilura'). Kada pijo
vodu u mastrati, vidi joj so niz bijolo grico, dok
joj voda u kotalac sade. Nar. pjes. liorm. 1, 95.
Nigda tebe prokazati necu, dok mi kuca u ko-
talcu dusa. 1, 272. Sfiopa onaj Svabin laJ-aii
s 6evapora, pa ga obodo Svabi u kotalac. M. D.
Milicevic, pomenik. 1, 77.
2. KOTALAC, kotalca i kotaoca, m. na raz-
hoju, vidi dale. — isporedi kotlac. — Oblici i
akc. kao kod I. kotalac. — U na.ie vrijeme, a iz-
medu rjecnika u Vukovu (u nitiraa, t. j. '/.v-a u
srijodi za drugu zakopcana sto se oko d.a.sko
omota, i na ftuvalduzii namakne, i obrkva nafeini).
Kotilac, kotalca, na nitima ono izmedu konaca
od niti kroz koje se provlafti osnova. U nase
vrijeme u Stonii: ,Uvela si mi 2icu kroz niti ali
nijesi kroz kotalac'. M. Milas.
3. KOTAIj.^C, Kotalca (Hi Kotaoca), m. injesno
ime. — I'o svoj prilici postaje kao 1. kotalac. —
xiv vijeka. Uzb Ibrb do KotblMa. Svetostof.
hris._ 8.
KOTALI, m. pi vidi u Vukovu rjecniku: (u
Boci) kameno plooe koje so mecu povrh zida, da
bi od liega odbijale vodu koja kapje sa streha.
— ncpoznata postana.
KOTAN, kotna, adj. postaje od kotiti.
a. vidi skotan. — U jednoga pisca Dubrov-
canina xvii vijeka. Zem]a kotna zlijeh nakazni.
G. Palmotic 1, 3.
b. plodan. — U nase vrijeme u Istri. Kotan
,fecundus\ D. Nomani6, oak. kroat. stud, uftsg. 20.
KOTAO, k6tla, Hi. veliki mjedeni (u na§c vrijeme
i gvozdeni) sud, u kojemu se voda grije Hi se Sto
kuha i vari (u osobitom znacenu: sud za pecene
rakije). — -o stoji mj. fiegdasnega \, te se jos u
cakavaca govori kotal, a u kajkavaca kotel. —
Akc. se mijena u voc: kotle, kotli (ali k6t.lovi),
i u gen. pi. kotala, a, ako se iimcce ov, kotlova.
— liijec je praslavenska (kotblt), isporedi stslov.
kotbl-b, rus. KoTe.ib, ces. kotel, po^. koeiel, a i
lit. katilas. — Jamacno je rijtc uzeta iz kojega
germanskoga jezika, isporedi got. katils, stgrnem.
chezzil, ngrnem. kessel. — Izmidu rjecnika u
Vraneicevu (,aenum; cacabus; lebes'), u Mikajinu
(koto, kotal ,ali0num, aenum, cacabus, lebes'), u
Belinu (koto ,caldaro, caldaia, vaso grande di
rarae da scaldar acqua o altro' ,ahenum' 159^1),
u Bjelostjencevu (kajkavski kotel, kotov, bakrae
,alionum, lebes, aenus 1. aenum, cucuma, cacabus'),
u -Jambresicevu (kotel , lebes, ahenum'), u Volti-
gijinu (kotel i kotao ,caldaja' , kessel'), u Stuli-
eevu (kotao i kotal , ahenum, cachabus, caldarium,
lebes'), u Vukovu: 1. ,der kessel' ,cacabu3'. — 2.
(u Crnoj Gori) rakijnski kotao, vide kazan; u
Danicicevu (kotblb ,ahenum, judicium aquae bol-
lentis').
a. uopce. (Puscam jej) kotal i skrinu. Mon.
Croat. 102. (1466). I kotal na tie pal zazvoni jos
boje. M. Marulic '254. Lisicu uhvati i uictoze
ne (ytvrtzi wtb ne, nt celu vblozi vt. kotblb.
Sredovj. lijek. jag. star. 10, 112. Od kojega
(mida) bo|e se kotli cine. F. Vrancic, ziv. 35.
Jedan dan izlise na n jedan kotao vode gnusne.
M. Orbin 25. Kotal pun uzdvignuvsi velik u}a.
F. Glavinic, cvit. 1.30b. Bi osuden, da so baci u
kotao pun vrilog u|a. E. Pavio, ogl. 470. Bacil
ga Ti kotao vode vrile. M. Pavisid 28. Ali covik
sine s ovim kao lonac med kotlovim. V. DoSen
34''. Bit stavjeni u jedan koto vrele vode. D.
Basic 164. A kod kude kotao nastavi. M. A.
Rejkovid, sat. G5a. Kotlovi olovom kipeoi. .).
Eajic, pouc. 1, 32. Kuvaj oboje u velikom kotlu
KOTAO, a.
1. KOTAE, e, a).
vode. Z. Orfelin, podr. 62. Naj bo|e je u ko-
tlovih kuvat. J. S. Re|kovic 60. De se svekri
kotlom biju. Nar. pjes. vuk. 1, 306. Dadoso ran
kotle grepsti. 1, .522. I tri kotla urde i surutke.
1, 528. Svaka baka pod svoj kofcao piiso. Nar.
jiosl. vuk. 276. Tako ne gorio kao kotao na
ogaii ! 308. Tosko loncu, kad se stane s kotlom
igrati!- 315. Uzvare pun kazan (ill voliki kotao)
vode. Vuk, ziv. 274. I zabadase u sud ili u
kotao ili u tavu ili u lonac, i sto se god uabode
na vijuske uzimase svestenik. D. Danicic, Isam.
2, 14. Prije nego kotlovi vasi osjete toplotu od
potpajena drva. psal. 58, 9. Na vatri kjuka ve-
liki kotao. S. !^ubisa, prip. 274. A van cejad
jadna nevesela lonce taru, a kotlove grebu. Osvetn.
1, 19. Kotlovi spadaju medu robu zejeznu. Zbor-
nik zak. 1853. 1061.
b. za pecene rakije. Kolao rakijinski. Nar.
prip. vuk.^ 289. vidi i it Viikovu rjecniku.
('. vidi mazija. — U starijiin spomcnicima.
Sudbbi ine da nestb za kotbli. ni wprave nikoje.
Zak. dus. pam. saf. 44. Dvorauo vlastelbscii, ako
ucini koje zlo rotb I'lihb, kto bade pronijarovicb,
da ga cjprave ojcina druzina porotomi>. ako li
jestb sobbi'b, da hvati u kotblb. 44. Kotla ar-
handc'loveinb Judemb da nesth sb inf-uii /.upjani,
razve medu sobomb. (flasnik. 15, 308. — Vala
da i ovaj primjer amo pripaila : Osvobodi go-
spodstvo mi }udi ludb v.si-hb rabotb i podanbkb...
i tudb gradozidanija i wdb kraf.de i radh priselice
i wdb kotla. GlasniU. 24, 271. (1388).
1. KOTAR, kotdra, //;. naj cescc znaci: zeiii{e.
sto su oko kakca yraila ili scla i nnnii pripa-
daju, pa i uopce od prilike sto i zupa, knezina.
tie to ima i drugo znaiene: (jranica, meda. ne
zna se, koje je znacenc starije: po priiiijerima hi
hilo prvo, ali po lat. fines, po nasijem rijecima
kraj, krajina, pokrajina, mogto hi druyo znaceue
bili starije. — Akc. kaki je u f/ett. sing, taki je
u ostalijem padeziiiui, osim noin. i are. sing, i
I'OC: kotare (kotaru), kotari. — I'd smj jt- jtri-
livi tuda rijei, vidi sto je kazano I'nd I, Iminr
{sto je jdmai'no ista rijec) iemii tn-hn ilmhili da
ima ces. kotar i chotar. — Od xiv rijeka, a iz-
medu rjecnika u Vrancicevu (,torritorium'), u
Mika(inu (kotar, hatar .territoriura'), u Tielinu
(.eontado, propriamente il paesr fuori della citta
soggetto al dominio d'essa' ,ager' 221"; ,territorio,
il eontenuto di dominio' ,torritorium' 729')), )(
Bjehistjencevu, (kotar, hatar, drzava, zupa ,torvi-
torium, districtus, universitas rerum inter fines
cujusque oivitatis 1. regni ; fine.s, limites'), u Jain-
bresiievu (,territorium'), u Voltigijinii (,distretto,
territorio' ,gebiet, distrikt'), a tHitlicevii (,territo-
rium, status, ager, dominium' iz inisala ; kotari
jlimites' iz Uabdelice.va) , u VukoDii (nidi kod e),
u Danicicevu (kotarb ,regio').
a. zemle (sa stanovnicima) sto su okolo kakva
grada Hi sela i neittii pripadajii. Selo Velijake
sb vsemi kotari i mejami. Mon. serb. 225. (1395).
Sto su drbzali u kotaru konavaoskomb 284. (1419)
fmoze pripadati i pod b). Polb zupe Konavli
sa svemb kotariumb. .307. (1420). Tko budu posli
u Dubrovnikb i \i liibb vladanbe ili u liihb ko-
tarb. .369. (1432). Zemje kotara nasega na kra-
jiste liihb kotara. 445. (1451). \(z) zemjo ka je
u kotari poficki. Stat. po|. ark. 5, 243. Sela
koja imaju kotare svoje oddiono i odtesite po
granicah od inih seo. 5, 264. U vinodolskom
kotari. Mon. croat. 55. (1428). V nebjuskom ko-
tari. 69. (1447). Selo sa vsim kotarom i ovodom.
84.(1457). Meje i kotar recenoga sela. 115.(1475).
Mi ocemo uciniti priti nasega kneza na kotare
negovfi ztMule. Mirnkuli. I:!s. l/,o riniski kotar
tarise. S. Kozioiu 171'. y Kanoso grade kotara
rezanskago. 24". Pogibe Budim tvoj i o.'stali
kotar vas. M. Votranic 1, 56. Split i negov
kotar i trogirsko misto. P. Hektorovic 55. U
kotaru grada nasega Itibnika. Mon. croat. 263.
(1569). Skupi se veliko mnostvo muzi i zena
onoga grada i kotara. F. Vrancic, ziv. 58. Kad
s tobom kroz kotar sibenski putova. D. Bara-
kovic, vil. 291. Ter da grad i kotar k meni se
obrati. jar. 58. I gradi i kotar. 79. Skupit
ceJad od kotara. P. Kanavelic, iv. 111. Klis i
Mosor ki ti.skahu, nasih djeda kotar veli. J. Ka-
vanin 2291". S gradoui Rijekom i liezinim ko-
tai'om. Zbornik zak. 1, 20.
b. odio u koji je razdije(en koji kraj radi
politicke, sudhene itd. iipraoe; ovakovi je odio
maai nego okrug, okruzje, zupanija itd., te odgo-
vara ,podzupaniji, srezu' itd., nem. bezirk, tal.
distretto, /ra«c. sous-prefecture. — U nase vrijeme.
Kotar ,bezirk' ,distretto'. B. Petrauovic, rucn.
kiiiga. 28. Kotar za primane u vojuike ,assen-
tirungsbezirk'. Jur. pol. terminol. .35. Kotar,
podiiupanija ,bezirk'. 95. Naj nizje razdijejene
zemje u politicko-upravnom obziru josu kotari.
Zbornik zak. 1, 37. Kolarska oblast ima, ako
su vjei'ovnici pripadnioi istoga kotara . . . 1871.
209.
c. gninica, meda, ridi a lijehistjniiepii i n
Stuticeeii rjeciiikii. 'I'oj zeMi|i jest kotar od
Hrasta vrhom po razliv nize prikrizija. Mon.
croat. 57. (1433). Kotare polazem ,finos pono,
terminos constituo, terminis cireumscribo', v.
meja. I. Bjolostjenao, rjecn. kod kotar.
(I. kotar i pi. kotari, svako mjesto golo i
prostrauo, a ravno i kamonito ; Doisto je cudo i
golemo da bez rose moze cvasti cvijece po ko-
taru i kamenu |utu (Bos. prijat. 2, 32?). Vise
takovili seoskih predjola po Dalmaoiji zovu se
, kotari'. M. Pavlinovic.
0. kao mjesno iine (u jedniiii i it mnozini).
a) Kotar i Kotari, cesto s pridjevoin ravni,
kraj blizii Zadra (itprao zem^e sto sit pripadale
/adrii, vidi a). — Izineda rjecnika u Vukovu
(Kotar, vide Kotari: u pjesmama so Kotar uzima
i kao grad kakav: Bjezi mlada bijelu Kotaru. —
Kotaru se vrata otvorila, iz Kotara izisli sva-
tovi; — Kotari ,eine gegond in Dalmatien zwi-
sohen den fiiisseu Zrmai'ia und Krka, dem meere
und dem gebiote Bukovica'. Kotari od sjevera
granice Zrmaiiom, od juga Krkom, od istoka Bu-
kovicom a od zapada morem, cf. (Ravni Kotar],
Kotar). I Zadar i Kotar nistare odlaga. D. Bara-
kovic, vil. 42. Gdi Zadar i Kotar pristupa medjasi.
60. Tijem vlastoli plemeniti destitoga Zadra grada,
kojijeb vlasti glasoviti grad sa i Kotar vlada.
P. Kanavelic, iv. 41. Pak porobi rvatsku drzavu,
do ^ub|ano Liku i Krbavu, do Neretve Zupu i
primorje, vas do mora Kotar i Zagorje. And.
Kacic, razg. 203b. Stojan Jankovic osvoji vas
Kotar. Norini 83. Pa odose u ravne Kotare.
Nar. pjes. vuk. 3, 106. Mene vale po ravnu Ko-
taru. 3, 107. Pod Kunarom u poju Kotaru.
3, 108. Pozdravi mi od Kotara Janka. 3, 109.
,Iesi r cuo latinsko primorje, kod primorja ris-
canske kotare? 3, 1'20. Jasi vranca, bjezi u Ko-
tare. 3, 127. Bjezi mlada bijelu Kotaru. 3, 128.
Zaculo se u srpske Kotare. 3, 1.30. U primorju,
u vlaikom Kotaru. 3, 147. ,Ta sam bio skoro u
primorju, dolazio u vlaske Kotare. 3, 147. Sehir
cinit kamene Kotare. 3, 153. Okrenu ga ka-
menu Kotaru. 3, 153. Tz primorja iz krsnih
Kotara. 3, 476. Tamo do)o u Kotaru ravnu.
Nar. pjes. juk. 422. U miru potpisanu usreil za-
darskiii Kotara g. 1669. M. Pavliuovir, lazg. 41.
1. KOTAB, 0, //;. 3'
h) u Hrvalskoj. u<i) Kotar, selo n hipa-
niji varazdinskuj. Ra/.dije|. 02. — 0/t) Kotari.
atui) selo u zupaniji saijrebuikoj. Kazdijo). 81.
— bbb) pusta ii znpaniji varazdinskoj. Kaz-
dijej. 99.
2. KOTAR, m. kao plot oko stoga (sljena) za
obrana od stada. — Po akcentu nije ista rijed
Ho 1. kotar, premda hi se moglo pomisliti na
znaieiie pod c « ove rijeci; va(ti da je u svezi
s kctarica. — U Viikovii rjccniku: ,der zaun um
den heiischober (um das violi abzuhalten)' ,sepi-
mentum circa metam foeni".
3. KOTAE, m. mjcsto ogradeno pud zemfum za
hranerie povria Hi za prchivane. — IJ Bjdostjen-
cevu rjeinikii: kotar, ili jaraa pod Z6m[ura za ob-
Suvaiie povrteja cez zimu , fossa, scrobs, testudo
subterranoa pro consorvandis hortensibus, caol-
larium rerum horteiisium, consorva subtorranoa
etc.'; kotar na spodobu hizo pod zemlum za pro-
bivalisco ,catogoum'.
KOTAEAC, Kotiirca, »i. vidi Kotaraniu. —
Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (uz
Kotaranin). Jer Kotarci prije toga u Zadar se
zatvorise. P. Kanavelie, iv. 133. Dostigose Ko-
tarce. P. Vitezovi6, kron. 202. Dalmatini goriii
udariso na Liburneze Kotarce, kojizim grad
Promin osvojiSo. And. Kacid, razg. 5. Al' no
gleda Kotarac-Jovane. Nar. pjos. viik. 3, 287.
S treoe strane Kotarac-Jovane. 3, 290.
KOTAEACA, /. vidi u Vukovu rjecnika: put
kroz koji protjeSo voda iz kakve lokve ,der ab-
fluss' ,emis.sarium' s dodatkom da se govori u
Gi-bfu.
KOTAKANA, /. vavojak od oraUove lupine
(zelene) i brasna, cim se ribe truju. Calic u Sla-
voniji. D. Hire.
KOTAEANIN, kotaranina, m. covjek iz kotara.
— Mnozina: kotarani. — Od xviii vijeka (vidi
kod b), a izmedu rjecnika u Vukovu (covjek iz
Kotara).
a. vidi 1. kotar, a, b. Kotaranin ,bozirks-
insass'. .Tur. pol. terminol. 96.
1). vidi Kotar i Kotari kod 1. kotar, o, a).
— isporedi Kotarac. Tebo stuju Kotarani. P.
Kuezevic, pism. 113. I sa I'lime dv'je hijade
vojske Kotarana na glasu junaka. Nar. pjes. vuk.
3, 112. Za Aim idu mladi Kotarani. 3, 114.
KOTAEANKA, /. zensko cejade iz Kotara,
isporedi kotaranin, b. — U nase vrijeme a Lici,
gdje se govori i Kotarankina. J. Bogdanovic.
KOTAEANKINA, /. vidi Kotaranka.
KOTAEESA, /. vidi u Vukovu rjecniku: u
pripovijeci: ,Sedi. bako, u kotaresa, da te vucem
na nebesa'. — Nacineno za salu od kotarica
prema nebesa.
KOTAEI, vidi 1. kotar, e, a).
KOTAEICA, /. nesto splcteno od lozova ili
drugoga pruea kao sud, u ceniu se nose ili hrane
stvari krupne (n. p. voce, h(eb, riha itd. pa i ka-
mene, zemja, pijesak). moie imati razlicite obUke
i velicine, moze biti s poklopcem, s jednijem ili
s dva drska itd. — isporedi ko§, kosic, kosara
itd. — Nejasna postana: korijen kot mogao bi
znaiiti plesti (kao i kos), isporedi 2. kotar, ali
ne znam, kako bi doiao do toga znacena; Hi je
isti korijen kao kod kotur itd., te je rijec kota-
rica postala po tome sto su koseoi naj ccsce obli?
— Od xviu vijeka po istocnijem krajevima, a iz-
medu rjecnika u Vukovu (,der korb' ,corbis').
• irozdije no.se u kotarica na magarci ranogo.
Glasnik. 31, 299. (1704). Jedau put uzamSi ko-
() KOTAKSKI, a.
taricu ozgor zatvorenu i povezanu, izajde s I'lome
na vaSar. D. EapiA 299. Hvajeno jagodo, prazno
kotarice. Nar. posl. vuk. 341. Pa im onda pri-
ve?.e za noge veliku kotaricu. Nar. prip. vuk.
200. Koliko kotarica nakupi.ste? Vuk, mat. 16, 9.
U narodu nasomu svaki cook zna kotaricu oplesti.
poslov. 174. Kotaricu prijesnijeh hjebova. D.
Danicid, 3mojs. 8, 2. Uzmi stare kotarice od
bele loze. P. Bolic, vinod. 1, 138. Nosi na trg
kotaricu s ribama. Bos. vila. 188G. 56.
KOTARICE, /. pi. ime selu u Hrvatskoj u hi-
paniji varazdinskoj. Eazdije). 96.
KOTAElClGA, /. dcin. kotarica. — f/ Vukovu
rjeiniku: ,das korbchen' ,corbula'.
1. KOTAEINA, /. ogi-adeno mjesto, u kome
su sadjevena sijona. u Lici. V. Ar.senijevid. .Ogra-
deno mjesto blizu kuce ili stale, gdje )udi dedu
stogove sijena, slamo, bujadi, criiusino, zovu ,ko-
tarinom'. ,Do je kotariua, tu je i blago'. ,U koga
e kotarina u toga o i ambar'. ,De bi on zivio,
kad ni kotarine nema'. J. Bogdanovic. Svi sto-
govi od slame i sijena zajedno se ograde plotom
i to se zove kotarina; a cini mi se, da se tako
zove i ona ograda mala, u koju se oko sto^ino
moce pleva, docim se ozgo sadone slama. M.
Medic. Kotarina. vijonac ispod kujia sijena. u
Hercegovini. F. Hefele. — isporedi 2. kotar.
2. KOTAEINA, /. nekakav porez, vidi kotar-
nica. — Ovoga vijeka. A da ne daje vise ni
araca ni cibuka ni zenidbine ni kotarine. Nov.
sr. 1835. 35.
KOTAEITI SE, kotarim se, iwi^j/. graniciti,
mediti. — vidi 1. kotar, c. — xvi vijeka. Jedna
ta zemja kotari se zemjum Sebestijana Zupanica.
Mon. Croat. 286. (1556).
1. KOTAEKA, /. vidi u Vukovu rjecniku: kao
ambar ,art scheuer' ,horrei genus' s dodatkom
da se govori u Banatu. — isporedi 2. kotar.
2. KOTAEKA, /. zensko cefade iz Kotara. —
isporedi Kotaranka i Kotarankina. — Od xviii
vijeka. Jer jim ne da robiti Kotare . . . ni ju-
biti Kotarke divojke. And. Kacic, razg. 27^.
Tamo ti je razabrati stasitu Podgorku od nadin-
dereno Kotarke. M. Pavlinovic, razl. spisi. 66.
3. KOTAEKA,/. Melanocorypha calandra Boie,
seva, cevr]uga. G. Kolombatovic. progr. spal. 1880.
vidi S. Brusina, ptice hrv.-srp. (nastavak). 25b.
KOTAEKINA, /. vidi Kotarskina.
1. KOTAENICA, /. vidi u Vukovu rjecniku:
(u Srbiji) novci sto su .se placali spabijama u
ime dosetka od sijena ,der heuzehnte' ,decumae
foeni'. — isporedi 2. kotarina.
2. KOTAENICA, /. zensko celade iz istoga ko-
tara. — U jednoga pisca xviii vijeka. Er ui-
hova kotarnica sveta Pavla u skrovisde lezi
grajsko utocisce. J. Kavaiiiu 308''.
KOTAESKI, adj. koji pripada kotaru ili ko-
tarima (vidi 1. kotar). — Izmedu rjecnika u Bje-
lostjencevu (kotarski, granicni, krajinski ,limita-
neus', kakti kotarski ali krajinski junaki ,milites
limitanei'), u Voltigijinu (territorialo, distrettu-
alo' ,zum gebieto geborig'), u Stulicevu (,ad ter-
ritorium spectans' is Bjelostjenceva), u Daniel-
cevu: kotarbskyj ,publicus (ut videtur)'. — Do-
lazi u osobitijem znacenima.
a. u naj starijem primjeru, o pismu za dug,
i va]a da znaci koji je nacinen pred cijclijem
kotarom ili je j)otvrden od kotara, dakle od pri-
like : javni (,publicu3', ovako misli i Daniiii).
Pokazuje knigu kotarsku na MiltoSa, jerb mu je
dlbzaub. Spom. sr. 1, 136. (1416).
KOTARSKI, b. 31
b. u nase vrijeme cesto prcma 1. kotar, b.
Kotarski nafelnik .bezirks-cliof. Jur. pol. tor-
minol. 95. Kotarska oblast .bezirka-behorde'. 95.
Kotarski sud ,bezirks-g:ericht'. 96. Kotarski su-
dac, sudija ,bozirks rithter'. Oli. Kotarski odbor
.bezirksausschuss'. 96. Kotarski sud ,b6zirks-
gericht' .giudizio distrettualo'. B. Petraiiovid,
rucn. knig. 38.
e. )tije mi jasno a oiia dva primjera. Jos
kotarski gdi vitezi Buc, Bizanti ... J. Kavaiiin
1311. Jero na cast sijeda kotarskoga bi uznesen.
1321).
d. vidi 1. kotar, e, a). Spustise se u po|e
kotarsko. Nar. pjes. vuk. 3, 112. Ni od nasili
kotarskili serdara. 8, 329.
KOTAESKINA, /. vidi 2. Kotarka. — Na je-
dnoin mjestu xviii vijcka, gdje inoze biti da s
stoji samo grijeskom. Robi sela i varose bile,
tako kaZu Kotarskine vile. And. Kacic, razg.
249a.
KOTECOVIO, in. preiiiw. — U naie vrijeme.
Sem. prav. 1878. 50.
KOTEGE, /'. pi. ime selii u Bosiii u okrug u
Iravniikum. Statist, bosn. 7-t.
KOTEL, m.(?), Hi KOTELA, f.fO, ime ne-
kakvti brdu, Hi moze biti Kote}e Brdo, iiijcsno
ime. — Na jednum mji-stu av rijeka. Ki vinograd
jest u Koteli brdi. Mon. croat. 11-1. (1475).
KOTERI, pron. interrog. i relat. vidi koji. —
isparcdi kotori. — h'ijec jc praslavenska : koteryj
i kotoryj, isporedi stslov. koteryj, kotoryj, rus.
KOTopMi'i, ce.9. kter^', pol- ktory. Jamacno u pra-
slaveii.'rkom jezikii nije znacilo isproa iatu sto
koji (,quis') ncgo : koji od dvojice (,utRr'); ali je
sad u svijem davenskijem juiicimu (i)cc i u stslo-
venskoin), osim nah'ga i bugarakoga, zamijenilo
posve koji (vidi). — Hijec je indoeBrnpska (qi'o-
toros li, drugome, starijemu znacenu), isporedi lit.
katras, snskr. katara, grc. xoffoo^-, ndrfQOi;, lat.
uter, got. hvathar, stgornem. liwedar. — • Indo-
ecropaki nastavak ter u davenskijem jezicima
moie se mijenati i na tor, isporedi utorak (pa i
cetvero, cetvoro itd.). — // Hdsrmii jr~ikii, samo
u sjeoerozapadnijem krajevinin, i //<> mo/ prilici
sad rjede nego prije. — Izmrdu rirrinka u Bje-
lostjencevu (,cjuis, quae, quod'), u VaUiijijinii (,chi,
quaUinquo, il quale' ,wer, wclcher'), a Stulicevu
(,(juis, quae, quod' iz Uabdeliceva). Tvoj brat kote-
remu si obecal cast obresti. Pril. jag. ark. 9, 126.
(1468). Delovaiija, kotora potrebno jes imiti. S.
Buditiic, sum. 88'i-. Uvredjeuja kotora nam ucinio
jest. 142". I prod kotere dojdo ove nas list.
Mon. Croat. 290. (1588). XJ onoj dakle toliko
presvete [ubavi slatkosti, kotorom tada po vustih
Bozjih slozeni jeste. F. Glavinic, svitl. 133. Ra-
dovana Mrksica koteroga sto nam dali na nasu
viru. Starine. 11, 85. (a Dubici). (oko 1648). Is
koterih listov hocote razumiti. 106. (1662). —
Dodaje se i god itd. — izmedii rjeinika ii Bje-
lostjencevu (koteri godor, kotera god, kotero god
,quicunque') i u Stuliceou, (koteri goder ,qui-
cunque' J2 Habdeliieea). Koteri god ima dio
nauka. S. Budinic, sum. ol"'.
KOTESICA, /. ime selii u Srbiji h oknigii ra-
jepskom. K. Jovanovio 100.
KOTEZI, Kotega, iii. pi. iiijesno ime. — ispo-
redi Kotoge.
a. seoce u, Dalmaciji u kotaru diibroeackome.
(pisano Kotesi) Schem. ragus. 1876. 38. — Po-
mine se od xiv vijcka, vidi ii Danicicccit rjcc-
nikii: Kotezi, selo koje je kraj bosanski Osioja
dao Dubrovcanima. M(on. serb). 231. (1399).
r kotiSte
1). selo u Hercegooini (ii Popovu pojii). Sta-
tist, bosn. 118.
KOTI, ado. vidi 1. kot. — U nase vrijeme u
Istri. Koti ,velut'. D. Nemanic, cak. kroat. stud,
iiftsg. 61.
KOTICA, /. vidi kotilica. — Samo u Stuliceva
rjecniku: ,animal foetans', gdje nije dobro tiima-
ceno.
KOTIC, m. ime planini. — U pjesmama crno-
gor-ikijem nasega vremena. Ajte s liima u Kotic-
planinu. I^ar. pjes. vuk. 5, 382. Odasia ih Ko-
tica planini. 5, 248.
KOTIC, m. prezime. — 11 nase vrijeme. Niko-
dije Kotic. Rat. 138.
KOTIGA, /. nekahoo odijelo (jeli svagda od
koze?). — -i- stoji mj. negdasnega y. — Od
srlat. cotuca, a ovo je po simj prilici od nepo-
znale germanske rijeci, isporedi stgornem,. cliozza
(Miklosic). — U stslovenskom jeziku i jos u nase
vrijeme kod cakavaca u Istri, a izmedu rjecnika
It Danicicevu (kotyga ,vestis'). iitlozi koznyje
kotigy. Glasnik. 11, 117. Podsav na kotizi. u
Nar. pjes. istr. 4, 17. vidi kotizica. K6tiga (i
dem. : kotizica), duga dona hajina od koze (sic)
od grla do peta, kao kosuja. preko ne se oblaoe
druge hajine. u Fuzini. F. Racki. (zabi^ezio Da-
nicir).
KOTILICA, /. domaca ziootiiia koja mnogo
mladijeh koti. — U nase vrijeme. ,U nega e
prasica prave pasmino, a kotilica cemu kraja
nije'. u Lici. J. Bogdaiiovic. — (f Dubrovniku
0 macki. P. Budmani.
KOTILO, n. mjesto gdje se koja zioiniad kote.
— Od XVI II vijeka, a izmedu rjecnika u Stuli-
ceva (, locus footandi') i u Vukovu, (vidi na kraju).
Kotilo, log u kom se ziviue koto. M. Pavlinovid.
— U prenesenom smislu: o ce(adetu s preziranem.
— U Vukovu rjecniku: mjesto gdje se ko okotio
,geburtsort (schirapilich)' , locus uatalis'.
KOTIL.A., /. zensko zivince sto je nedavno oko-
tilo. — isporedi rodija. — U jednoga pisca na-
sega vremena. Drskom rukom masa se mladoga
meceta ispod razjarene kotije. M. P. Sapcanin
1, 120.
KOTi:^.A.TI, kotl}am, impf. micati, stresati, po-
tresati. — Va(a da je srodiio s koturati t kotr-
jati. — U Stulieeru rjecniku: .quassare, concu-
tere, agitare, commovere'. — Sa se, rejleksiono,
i u prenesenom smislu: muciti se, ne imati mira,
naprezati se. — U Stuliceva rjecniku: .sose agi-
tare, multa agere, movere multa animo et cor-
pore'. — Kao rejleksivni glagol i sad se cuje u
Dubrovniku. P. Budmani.
KOTI^KO, TO. ime musko. — Mj. -i- prije je
bilo y. — Na jednom mjestu xiv vijcka, a izmedu
rjecnika u Danicicevu (Kotyjbko). Negoslavb,
Dragosb, Kotyjbko, Rajko. Mon. sei-b. 97. (1330).
— U istom spomeniku ima varijanta Kotijkovic
(Koti}kov sin). Negoslavb i Dragosb Kotijbkoviib
i Rajko. Dec. hris. 60.
KOTIJKOVIC, m. vidi kod Koti}ko.
KOTIRIKATI, kotiricem, impf. glas u jare-
bica, n. p. jarebice kotii'icu. J. Grupkovio.
KOTISINA, /. ime selu u Dalmaciji u kotaru
makaranskom. Report, dalm. 1872. 19. — Poinii'ie
se od XV vijeka ; izmedu rjecnika u Danicicevu.
1 selo Kotisinu . . . i selo Makarb ... i selo
Bastb . . . Mon. serb. 378. (1434). U Kotisini.
And. Kacic, kor. 469. Iz Kotisine. Norini 77.
KOTISTE, n. vidi kotilo. — U StuUcrvu rjei-
kotiSte
KOTLAEOV
nikit: ,locus foetaiuli'. Kotisto ili kotilo mafije.
F. Kurelac, dom. ?.iv. .">().
IvO'ri§TINA, /. na jediiom mjislti xvm vijeka
kao da je isto Ho 3. kot (o ce{adi). Neuinrl je
3 noba silo . . . i voseo jo na smrl iso, da ud su-
zanstva djavolskoga nas izbavi, i Abralie sinu
iieka slirani kotijtinu ... J. KavaAiii 1-lh.
1. KOTITI, k6tiiii, impf. radati, ali samo o
maiki, pa ptiznijc i o driitjijein zicutinama (nas
xarud ohicnu kide sumo u macki i o kuiki, kao
0 nekoiisiujem iiiotii'iama, a za korisne domacc
iivotinc uputreb(aca osohite rijcci, vidi teliti se,
jaiiiti se itd. ; ali se uprt ijdjcijdjc, n. j). u Du-
hrorniku, ti samome yradii, kale o svakoj iivo-
tini). — Jiijec je proslavcnska (u relleksivnom
oblikii), pa i u ostalijem slavenskijem jezicimn ne
upotrebjava se samo za mackit, isporedi rus. ko-
TiiTLcji, ces. kotiti se, po(. kocic sU;. — Fostaje
od 2. kot.
1. aktivno. — Od xvi vijeka, a izmedu rjei-
nika u Belinu (,partorire, intoso degl' animali'
,pario' 544"), u Stuliievu ^ ,foetaro (de brutis');
It Vukovu: ,NverfGn (von der hiindin, katzo)' ,pario'.
Sto hrtica koti, sve zooe tjera. M. Drzic 307.
1 tolikrat ovce bijelo jagancito kofce svojo. ^ I.
Gundulic 318. Macka ku6ke ne koti. (Z). Sto
maSka koti, mise lovi. (Z). Poslov. dauic. Sto
ma6ka koti, sve mise lovi. Nar. posl. viik. 337.
— U metaforickom smislu. Po nenavidosti se
daju mlademu zli nagovori suprot starim i ro-
diteji . . . i ostala mloga zla koti ova prokleta ma-
tioa. F. Lastric, ned. 110. Zmija ova blago
svita, koju kote kriva mita ... V. Dosen G3b.
2. sa se.
a. refleksivno, isto je znacene kao kod 1,
ali nije prelazno. — U Vukovu rjecniku : ,werfen'
,pario'.
b. pasivno, radati se (svagda s presiranem,
i ako nije o iivotinama rijec). — Izmedu rjec-
nika u Bjelostjencevu : kotim se, v. okotivam so
(ove rijeii nema), i u Stulicevu: v. zakotiti se.
a) u pravom smislu. Sve sto pliva, sve
sto plazi, Sto se koti od gnilada. J. Kavanin
21^. U dubravah tih kotu se (medvedi). 292l>.
Da se toti skot od zmija trovnih koti. 331a.
Gdi se koto carvi prosti. 409^.
b) u metaforickom smislu. Ovo gnijezdo
u komu se kote i legu nevoje, tuge ... B. Zu-
zeri 167. To su grijesi duhovni, u duhu se kote,
hrane. A. Kalic 107. Nepravica, sebiradnost
kote se iz zestoko zede za dobicom. M. Pavli-
novic, rad. 11-5.
c) u prenesenom smislu, o travarini. Ko
ODO uz travii pitomu, slatku, lijecnu, koti se
trava divja, gika ... A. Kalic 158.
2. KOTITI, kotim, impf. gojiti, hraniti. — U
Voltigijinu rjecniku : ,coltivare, nodrire' ,pflegon,
nahren'. — Sasma nepouzdano.
KOTIZAE, m. vidi kozuhar. — Postaje od ko-
tiga. • — Samo u Vrancicevu rjecniku : ,pellio'.
KOTIZIOA, /. dem. kotiga. — U nase vrijeme
u Istri. Daj ti meni kiticu, ja tebi kotizicu.
Nar. pjes. istr. 4, 17.
KOTKA, /. macka. — Rijei je praslavenska
(vidi i 2. kot), isporedi stslov. kot-bka, po}. kotka
(oblici ceS. ko6ka i rus. Koiiiua va^a da su demi-
nutivi). — Samo u knigama pisanima crkvenijem
jezikom, a izmedu rjednika u Stulicevu (v. macka).
I mySe i kotbke. Zborn. drag. sref,. 17. Vra-
zdujet se jako/.e i misb kodkoju (sic). Stefanit.
star. 2, 290.
KOTKANE, n. djelo kojijem se kotka. Pop
Zivojin iz Srbije.
KOTKATI, kotkam, impf. govoriti koti kot!
Pop ;^ivojin iz Srbije.
1. KdTl>.\, /. vidi kotja. — U Vukovu rjec-
niku: (u gon'iom primorjti) kao sto je u pluga
cimer, tako jo u rala kotla : samo §to jo ona od
drvota, i nijo odozdo provufiena kroz lemes, nego
kroz ralicu prod I'lira.
2. KUTIjA, n. pi. mjesno ime. Otale u pokos
na JCotla. S. l^ubisa, pri6. 133.
1. KOTLAC, kotlaca, m. vidi 1. kotalac. —
Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem pa-
deiima, usim nom. i ace. sing., i voc: kotla6e(?),
kotlaci (ovo je prema slicnijem rijelima kozlao,
loznac, mrtvac; u Vuka nije zabijezen za gen.
sing, drugi akc. nego je u nom. sing.; ali i Da-
nicic mece ovu rijec medu onake, vidi Glasnik.
8, 20). - U naUe vrijeme, a izmedu rjeinika u
Vukovu: vide (1. i 2.) kotalac. — Pa opali puSku
i Turcina zgodi posred kotlaca. M. E>. Miliievic,
pomonik. 3, 375. ,Od velike rauko ve6 mi je
dusa dosla pod kotlac'. ,Eno vidi kako mvi u ko-
tlacu bijo, taj no6o dugo'. J. Bogdanovic.
2. KU'l'LAC, kotlaca, m. vidi 2. kotalac. —
Hadl nkcenta vidi 1. kotlac. — U nase vrijeme,
a izmedu rjeinika ii Vukovu (vidi kod 1. kotlac).
U nitima ono mjosto kroz koje zica prolazi zovu
,kotlacem'. J. Bogdanovic. , Kotlac se iskotlio,
treba ga nakotliti'. u Dobroselu. M. Medici.
Kotlac, kiida se niti provlace u tari, kada se
uvla6i. u Lici. F. Hefele.
KOTLA6a, /. kotao od gvozda. — U Vukovu
rjecniku: vide gvozdenak (kotao). — Moze biti
da nije dobro zabi^ezen akc. i da treba eitati k6-
tlaca.
KOTLAJK!, m. prezime. — TJ nase vrijeme u
Uzicu u Srhiji. 1^. Stojauovic.
KOTLANICA, /. na sto se nastavjaju kotlovi
nad vatru t. j. na sosici (kad nema veriga ili je
vatra na poju).
KOTLAR, kotldra. m.. covjek koji po svom za-
natu cini kotlove, pa, u sirem smislu, i koji uopce
kuje mjed. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je
u ostalijem pade.Hma, osim nom. sing., i voc. :
kiitlaru (kotlare), kotlari. — Moze biti rijei pra-
slavenska, isporedi ces. kotlaf, po^. kotlarz. — V
nasemu se. jesiku javfa od xvii vijeka, a izmedu
rjeinika u Mikalinu (kotlar. koji kotle cini .faber
aerarius') gdje se naj prije nalwdi, ii Belinu
(.caldaraio, quolli che fa caldaje o altri vasi di
rame' .aerarius' 159"), u Bjelostjenievu (.ahena-
riu3, aerarius, faber cuprarius'), u Jambresicevu
(,cuprarius. faber'), u Voltigijinu (.oalderajo' .kes-
selmaclier'), u Stuliicini (, faber aerarius'), u Vu-
kovu (.dor kesselsclimiod' .ahenarius'). Boje bi
mi bilo poginuti nego dati kcer kotlaru. S. ^lU-
bisa, prip. 44. Kotlar .kupferschmiod'. Zbornik
zak. 2, 297.
KOTLAREV, adj. koji pripada kotlaru. —
isporedi kotlarov. — U Vukovu rjecniku: ,de3
kesslers' ,ahonarii'.
KOTLAREVAC, Kotlarevca. m. ime mjestu u
Srbiji u okrugu kragujevaikom. iSriva u Kotla-
revcu. Sr. nov. 1872. 596.
KOTLARICA, /. zona kotlareva. ,Ako srajeras
kota' u prilici uzeti, s kotlaricom se pogadaj, a
ne s kotlarom, jer je on tvrd ka' i karaen'. J.
Bogdanovic.
KOTLAEINA, /. vidi ispek. U Lici se dava
litra rakije od kotla rakijskcga onomo ciji je
kotao, i to je kotlarina. u Dobroselu. M. Modi6.
KOTLAROV. ailj. vidi kotlarov. — U Vukovu
rjeiniku.
399
KOTNA
KOTLAVA, /. iine kraoi. Krupa, Bosna. D.
Hire.
1. KOTLENICA, /. mali kotao. — U Belinu
rjecnikii: ,ealdarino da ouocere' ,lebes', i ii Vol-
tigijinu : .caldarino' .eiti kloinor kossel'.
2. KOTLENICA, /. u Noretvi drvo uad vatrom
o koje se vjesaju sudi i koje se moie vrtjeti
lijevo i desno. isporedi .cokrk'. J. Grupkovic. —
Kao da je slicno zaaceiie i it StiiUcevu rjecniku
(v. kotliiiiste), ali Stalli pise da je tako nasao
n Belinu rjecniku, a u ovoine je drukiije (vidi
1. kotlenica). «' tuya je nepouzdaiio.
KOTLENICE, /. pi. ime sell* u Dabnaciji u
iikruiju spletskoiii. Report, dalin. 1872. 32.
KO'l'LENICICA, /. dem. 1. kotlenica. — U Be-
linu rjecniku: ,caldarinotto piccolo' ,lebes parvus'
l.")9^, i u, Stuliieou uz kotlid.
KOTLENIK, Hi. tv.di u Vukovu rjecniku: pla-
niua u Srbiji [u okrugu kra^ujevackom). i u M.
D. Milicevic, srb. 226.
KOTLENKA, /. pro.stor kamo se kotao na-
mjesiuje. u Sisku. i\ Hefele.
KOTLI, Kotata, in. pi. mjesno ime. Mi smo
s Bozijom pomocu i sa g. MiloSem nima put
presekli na Drini na Kotlima. Protokol. pis. ))r.
M. Nenadovida. 137.
K(JTLIC, m. dem. kotao. — Akc. .te mijeiia ii
gen. pi. kotlida. — Od xvii vijeka, a izmedu. rjec-
nika u Mikalinu (kotlic, mali koto ,lebes'), ii Be-
linu, (,caldarino da cuocere- ,lebes' l.')9i'), « Bje-
lostjencevu (kotlic, bakraSic, tengorica , lobes
parvus'), a Stulicevu (,exiguum aheiuim'), u Vu-
koou (dim. v. kotao). Supa[ kotlic i buklija (po-
slovica) ,raassaritia poco buona' ,vilis suppellex'.
A. d. Bella, rjec. 465a. Kosic je donesal kotlic,
kobac je donesal drobac, soja je donesla loja.
Nar. pjes. istr. 4, 3. Nastavi kotlic na vatru.
Nar. prip. bos. 1, 113. Nacinices mu lonce za
pepeo i lopatice i kotlice. D. Danioic, 2mojs.
27, 3. Bakarni kotlici. P. Bolic, vinodjel. 64.
U prenesenom. smislu, naj dubje mjosto u koritu
vode. Pasjan u Hrvatskoj. D. Hire.
KOTTjINA, /. augm. kotao. — Akc. se mijei'ia
u gen. pi. kotlina. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjecnika u Belitiii (,ealdarone' ,ahonum ingons'
l.'J9a), u Voltigijinii (.calderono' ,ein grosser kes-
sol'), u tStidiccvu (,ingens ahonum'), u Vukoinc
(augm. V. kotao).
a. u pravom smislu. Zasto mu uiku kotlinu
ukova. F. Glavinic, cvit. 271l>.
J>. u prenesenom smislu, kao dotina Hi dritk-
cijc mjesto, koje je okoleno sviida planinama, ako
je dubukij, a nije vrlo siroko. — isporedi pouikva.
— U nase vrijeme. Do zdrela mlavskog cini go-
lemu planiusku kotlinu, zatvorenu od sviju strana
neprolaznim planinama. Glasnik. 43, 270. (Be{a-
nica) pada sasvim okomice u duboku no malenu
kotlinu. 279. i u Siilekocu rjecniku: ,borgkessel'.
— vidi i Kotline.
KOTLINE, /. pi. mjesno ime, vidi kotlina, b.
a. M Slavoniji ime sumi. D. Hire.
b. It iSrbiji. Ima narodnih prica kako su
Magari zaptivali vodu Kotline u Maovi. Nar.
jjrip. vil. 1868. 502. — mjesto u okrugu vajevskoin.
Niva u Kotlina. Sr. nov. 1861. 56.
KOTLINISTE, n. u Stulicevu rjecniku : ,luogo
da metter caldaje per cuocere' ,cortinale'. (nije
jednako tumacene u talijanskom kao u, latinskom
jezikuj. — nepouzdano.
KOTLISCE, n. mjesno imi . Livade u Vidovcu
kod Varazdina. D. Hire.
KOTLITI, kotlira, impf. prekinutu zicu opet
u kotlac uvlaciti. — U na.se vrijeme u Lici. ,Eno
vidi! ne zna i no umije Jico kotliti'. ,Sto ona
zna sto e to kotlene (yrijeskoin mj. kot(ene) ka
i zaba u setiiu'. J. Bogdanovic.
KOTLOKRP, m. covjek koji krpi kotlove. —
U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu
(,der kessolriicker' ,alionorum refector'). Friulski
kotlokrpi. M. Pavlinovic, razl. spisi. 310. (Kotao)
na poprav|ari6 kotlokrpu odnijeti. V. Bogisic,
zborn. 66.
KOTLOKRPA, m. kotlokip. u Backoj. V. Ar-
senijevii. Kotlokrpa, vidi krpikotle. M. iVIodic.
KOTLOKRPOV, adj. koji pripada kotlokrpu.
— U narodnoj zagoner.i naSega vremena i otale
u Vukovu rjecniku : ,k6sselrtickors-' ,rofectoris
ahenorum' s primjerom: Nazimac kus kopa bus
pod kotlokrpovora kucom (ovo je nekakva zago-
netka, ali ne znam §ta znaoi). U Nar. zag. nov.
ima odijonetlaj krtica na str. 105, a svilena buba
na str. 201.
KOTLONOSKI, adj. nejasna rijec (inoze hili
da nije dobro nastampana) na jcdnom mjestu
.will vijeka. (Vjestice) jase6 na trsti i na soske
vec ne odlijeta'u kroz prozore te kopite kotlo-
noske na sumisca gdi se sbore. J. Kavanin 451l>.
KOTLONOSe, kotl6nosa, /. pi. u Vukovu rjec-
niku : prvo ospice koje se pojave u kakvome
mjestu. Kazu da se kotlonose lasno prebolijevaju,
i slabo ko umire od nih. ef. potraguse.
KOTLOVI, m. pi. ime zasroku u Srbiji u okrugu
uzickome. K. Jovanovic 154.
KOTLOVINA, /. 0)10 (mjed, bakar) oda .Ha se
cine kotlovi. — Od xviii vijeka, a izmedu rjec-
nika u Bjelostjenievu (kotlovina, bakar , cuprum'),
« VoUigijinu (,rame' ,kupfer'), u Stulicevu (,aes'
iz Habdeliieva). Bakar se kaze u Dalmaciji ko-
tlovina. D. Popovii, poznav. robe. 141. ,U mom
je sparketu kota od kotlovine, a u tvom od lima'.
u Lici. J. Bogdanovic.
KOTLUJEVAC, Kotlujevca, , to. ime mjestu u
Srbiji u okrugu crnorijeckom. Niva u Kotlujevcu.
Sr. nov. 1869. 104.
KOTLUi^A, /. vidi u Vukovu rjecniku : (u
Imoskome, a u Siiui ,bakra', u primorju ,lopiza')
zemjan sud koji se nastavja na vatru kao kotao
,art irdenes geschirr' ,vas quoddam fictile'. —
Akc. sc mijeiia u gen. pi. kotlusa. — U nase
vrijeme. Ako stijena kotluSi, jao kotlu§i! ako
kotlusa stijeni, jao kotlusi! Nar. posl. vuk. 8.
Svaka baba pod svoju kotlusu potice. Nar. blag,
mebm. beg kap. 223. Ustakoh mu kotlusu. Bos.
Vila. 1887. 90.
KOTljjA, /. vidi u Vukovu rjecniku : (u Hr-
vatskoj) od drveta sto se pred cimerom od one
daske na koju se natifte lemeS provuSe gore kroz
gredej (kao i cimer). cf. kotla.
KOT^jENIK, »«. vidi u Danicicevu rjecniku:
Kotblenikb, planina koja se i sada zove Kotlenik
u Srbiji ; Zioi je kra} Stefan Prvovjencani dao
pase ,po one srene Kotlenika'. M(on. serb). 12.
(1222—1228). — Vafa da je Kotlenik po istocnom
govoru.
KOTl^iENE, n. djelo kojijem se kotli. J. Bog-
danovic. — ■ vidi kod kotliti.
KOTLINA, /. ime mjestima u Srbiji. ti) u
okrugu uzickom. Niva u Kotjini. Sr. nov. 1874.
192. — It) u okrugu vafevskom. Zabran u Ko-
tjini. 1871. 192.
KOTNA, /. skotna zivotina. — U Stulit'rvu
' rjecniku: ,bellua pregnans'. — nepouzdano.
KOTNIOA 4
KoTNiCA, /. vidi kotilica. — U Stuliieou
rjecnikii: .animal t'oocundiim'.
KO'l'NO, ridi 1. kot i koti. — U na.se vrijeme
u Hjinr.ikijeh Hrvata. Stral, cii to ostavit kotno
siroticu. Jafiko. 14.
KOTO, Kotla(?^, »i. ime ncocii ii Hcrccgovini.
Statist, bosn. 117. — Vaja da hi ohlik jx) kni-
zncvnom jezikii bio K6tao.
KOTOBAN, m. kotarica ni/.na u knjoj kokosi
noso jaja (ii okrugu i-udni6koiii). u Vuka ,koto-
baiia'. M. Duiovic. — vidi kotobaiia, 1.
KOTOBANITr SE, kot6banim se, impf. u Vu-
kovii rjeinika: (u Crnoj Gori) vide baniti so.
KOTOBANA, /. u V'ukovtt rjecniku: 1. (u Sr-
biji) ,dor hiihnorkorb' ,gallinarium (ad ova po-
nenda)'. Takovo se kotobaiio oplefcu od bijole lozo,
pa se objese i.spod stroho (da knkosi u nih nose
jaja). — 2. (u Srijemu) kukiinizni kos iiallk na
iardak ,eino art cardak zuin kukuruz' ,horrei
genus'. — Kao da je u nekakvoj snczi s kotarica.
KOTOBANENE, ra. djelo kojijeiii se ko koto-
baiii. — U Vukovii rjecniku s dodatkom da se
govori u Crnoj Gori.
KOTOGLOG, vidi kotolog.
K( )TOLA, /. vidi kotula. — U nase vrijeme u
Istri. Kotola ,der kittel'. D. Nemanid, cak. kroat.
stud, ifortsg. ,S2.
KOTOLINI, m. pi. ime mjesno. — xv vijeka.
Vinograd v Kotolinih. Mon. oroat. 132. (1487).
KOTOLOG, m. hobovnik, bohovnak, neka hi^ka.
— U StuUievu rjecniku: kotolog, trava ,fava in-
versa, fava grassa, fabario, telefio' ,telephium'.
Kotolog, (kotoglog Anselrao da Canali), Sedum
telephium L. (StuUi). B. Sulek, im. 165. — Ko-
toglog ne znam treba Ii citati kotoglog Hi ko-
to}og; ali mislim da je bo(i oblik kotolog (mjesto
gdje kot Iczi'f').
KOTOlfiAK, m. kolo, kotac. — isporedi kotr).
— Na jednom wjestu xvii vijeka. Cetiri koto)aka
na kojijeh se vrti vrijeme. M. Divkovic, bes.
692>'.
KOTOJ^OG, vidi kotolog.
KOTOPAN, m. poglaviea, starjesina. — Od
srlat. catapanus, -"irgre. xaT^naroi. — Ima i ii
staroruskom jeziku KOTonain.. — U spomeniku
XV vijeka, i otale u Daniiicevu rjecniku,: koto-
panb ,magistratus quidam'. Po Zovanu kotopanu
drevskomu. Spom. sr. 1, 90. (1407). Danicic do-
daje : u istom spomeniku stampanom na drugom
mjestu stoji .potopanu'. M(on. serb). 251 (ispraoi
250). u ovome prijepisu stoji potopanu davskomu
ocito grijeskom, kao i pioslije leto 1400 mj. leto
1400 i 7 leto kao sto stoji u Spom. sr.
KOTOE, m. mjksno ime.
a. grad u Dalmaciji, lal. Cattaro. Eepert.
dalm. 1872. 9. — Zove se lat. i Ascrivium, jer
je za vrijeme Jiimjana bio na onom mjestu grad
s ovijem imenom. Srednega vijeka zove se ra .Ji-
xuTiQu (Konstantin Porfir. u Documenta hist. rac.
342. 344. 347. 403. 405). Porjirogenet pise id xuxui
.lixurfQd (dofti Kotor) i to xdaxQov (grad) tmv
Jtxujtguiv: ne znam, hoce Ii da tijem sto razli-
ku,ie; u drugoga pisca zove se Decadaron (Anonym.
Eavenn. vidi Doc. hist. rac. 354). Ali se zvao u
isto doba i Catarum, Catharum i mozebiti Eca-
terum, vidi catharitana, ecatereusis ecclesia; ca-
tharitanus, catariensis episcopus. Doc. hist. rac.
191; Catarini. 134. — Po postanu je po svoj pri-
lici tuda rijec, premda se isporeduje s Kotorom
u Bosni i s rijeci kotar (radi puike etimolo-
0 KOTOEANIN
gije vidi primjer iz Vukova rjeinika). — U na-
Semu se jeziku pomine od prvijeh vremena, a iz-
medu rjeinika u Mika(inu (Kotor, grad u Dal-
maciji ,Asoriuum, Ehinum'), u Belinu (,Cattaro,
citta aiitichissima in Dalniatia' , Ascrivium' 1771)),
u VoUigijinn (,Uattaro, cittA, noUa Dalmazia' , Cat-
taro, siadt'), u Stuliceou (Kotor, grad stari a
Dalmaciji , Catarum, Cata, Ascrivium'), ti Vukovu
(,Cattaro'), u Danicicevu (Kotari>, grad u pri-
morju). (Stefan Neinaiia osvoji) Kotorb, utvri.-
divi. ij i vbzuGsb dvorb svoj vb nemb. Stefan,
sim. pam. saf. S. U Jvotorb. Mou. sorb. 68.
(1.305-1307). Spom. sr. 1, '2.1 (13'JU). 113. (1412).
S Kotoromb. Mon. serb. 109. (1362). Grada Ko-
tora. Spom. sr. 1, 176. (1412). Oh vrli Kotore ! . . .
S. Moncoti6 336. Sibenik jos i Spljet s Kotorom
svi druzi ... N. Na}e5kovi6 1, 335. ^laiiskoga
je aprila u Kotoru primiiiula ... B. Gradic, djev.
155. Kad stro Budvu, Kotor, Eisan ... J. Ka-
vaiiin 182'. Ej Kotnro gnizdo sokolovo ! And.
Kacic, razg. 316*. Koliko je u Kctoru kulah...
Nar. pjes. vuk. 4, 6. Dok dodomo do Kotora
grada. 4,70. Eisiiani pripovijedaju da jo u stara
vremona kad je Eisan bio glavno mjesto u Boci
bio tor ondje gdjeje sad Kotor, pa poJto Eisan
propadno u more, pocne se novi grad zidati ,kod
tora', i nazovu ga , Kotor' . . . Ali so misli da su
ime ovo ondje donijeli nokaki Bosiiaoi koji su
se doselili iz mjesta koje so zvalo , Kotor'. Vuk,
rjecn. kod Kotor.
b. tri mjesta u Bosni : Kotor katolicki, Kotor
turski, dva sela u okrugu bnnoluikom. Statist,
bosn. 34. selo u okrugu travniekom. 69. ovo zadne
Hi razcaline grada s istijem imenom na rijeci
Bosni pomine jos Porjirogenet : i6 Kiimja (Doc.
hist. rac. 407), vidi: Bosanska mesta ih Kiiiioa
xcil TO Jinviix P. J. Safarik je ovako rasvet]a-
vao: ,KuTiQa]Q danasiie Kotorsko na reci Bosni...'
Fr. Jukii u svome Zem}opisu Bosne 32, prvi
kaza da ima u sarajevskoj nahiji , Kotor, negda
slavan grad, sad podor na obali Bosne'. U pri-
medbi na istoj strani pomine se da je , Sarajevo
sagradeno god. 1465 od plemica Sokolovica i Zla-
tarovica, koji su se prvi poturcili, iz razvalina
Vrhbosne i Kotora'. Ako je same tacan izvestaj
Fr. Jukica, doista bi naj prikladnije bilo staviti
Porfirogenetov KiiiiQc u Kotor kod Sarajeva. I
Fr. Eacki se izjasnio za n (vidi Doc. hist. rafi.
415). Ako Ii je mesto neudesno za sredisto i noma
ostanaka od starine, bez kojih drzim da ne moze
biti, onda bih ja Porfirogenitov KiiitQd trazio u
Kotoru na Vrbani, koji s Tosiiem u jednoj liniji
stoji. Prema tome Kotoru nalazi se na dosnoj
strani Vrbaiio i selo Kotoriste. S. Novakovic,
obi. 1.38—139. vidi i I. Euvarac, pril. u Glasniku
49, '29—31, i P. Matkovic u Eadu 49, 14G.
c. selo u Hrvatskoj u zupaniji tnodrusko-
rijeckoj. Eazdije). 47. — Pomine se od xv vijeka.
V Kotori. Mon. croat. 76. (1450). Kotorom. 82.
(1455). S Kotora. 238. (1536).
KOTOEA, /. selo u Kozari. M. Euzi6i6.
KOTOEAC, Kotorca, m. ime selu a Bosni u
okrugu sarajevskom. Statist, bosn. 9.
KOTOEAOA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
podrinskom. Zemja u Kotoraci. Sr. nov. 1872.
470.
KOTOKAGKI, Kotorackoga, Hi. prezime. — U
nase vrijeme. Sem. prav. 1878. 92.
KOTOEAN, m. vidi Kotoranin. — Na jednom
mjestu xviit vijeka (radi stiha). Biskup Drago,
iiiv Kotoran ... ,J. Kavanin 94b.
KOTOEANIN, »». covjek iz Kotora (vidi Kotor,
a). — Mnozina : Kotorani (stariji je oblik Koto-
KOTORANIN
KOTRIZAN, a.
rane). — Od prvijeh vremena, a izmedu rjecnika
u Belinu (.Cattarino' 177l>), u Vukovu (,einer von
Cattaro' ,Cattarensis'), « Danicicevic (Kotoraniiib,
covjek iz Kotora). Zui'bg:b Kotoranini.. Mon.
sei-b. 7. (xii vijek). Sto su bastine kotorske u
Dubrovnikn, da iht jiovrate vse.hb Kotoranomb.
Mon. serb. 170. (1.S62). Kotorane prosili su
wruXbja. Spom. sr. 1, 114. (1412). Plod triju
brar-e Kotorana. J. Kavaiiin 314a. Dobrocaui
Kovoro .sa svijem drukcije nego Kotorani. Vuk,
kovc. 35.
K()T01l.-\S, m. Kotoranin. — Najrdnom mjr'itH
xvin vijeka. Tri ima tijola i brajena, inufienike
Kotoraso. .T. Kavanin 316l>.
KOTOKASKI, adj. kotorski. — U istoga pisca
u kiijega ima i Kotoras. Kotoraska povrh goro . . .
.T. Kavanin 15i>t'. Julijan i Adam kotoraski.
3(19').
KOTOE.V^NIK, III. Kotoranin. — TJ istoga
pisca ti kojega ima i Kotoras. Niko i Crrsur
Kotorasnik. J. Kavanin 30'Jl>.
KOTOECIC, m. Kotoranin, kao deminutiv. —
U jednoga pisca Dubrovcanina xvi vijeka. Oni
Kotov6i6 mail smijesan bjose. M. Drzic 398.
1. KOTORI, j»'0». koji, vidi koteri. — Samo
It knigama pisanima crkvcnijcin jczikom, i po
sjeverosapfidnijem krajerimn (cidi koleri). — Iz-
medu rjecnika a Danicicecu (kotoryj ,qui3').
a. u pitanu, vidi koji, 2, a. Kotorima ustb-
nama prizovu (utboa .strasbnago? Stefan, sim.
pam. saf. 5. Kotori jezykb izbglagol.otb tujny
tvoje'i' 2.5. Pesti se m dusi svojoj, vb kotoroje
cislo vbcbtenb budii. Mon. .serb. 4. (1198 — 1199).
Da mi kaze.^, kotora jssi i od kuda. F. Vraucio,
/.iv. 105.
1). vidi koji, 2, b. Aste li kotori obrestetb
se. Mon. .sorb. 14. (1222—1228).
C. relativno, vidi koji, 2, c. S listi kotore
poslem. Mon. oroat. 261. (1564).
<l. «• gode i |ubi). Xa kotoni gode rabotu.
Mon. serb. 63. (1293—1302). Kotwrij [ubo.
Glasnik. II, 79.
2. KOTORI, »(. pi. vidi Kotor, a. — U jednoga
pisca xvui vijeka. Po muci Kotorima primi
snagu tijela svoga (sveti Trifan). .f. Kavanin
3141).
KOTORIC, m. ime selu n Hlnvoniji a zapa-
niji pozeskoj. Razdije). 127.
KOTORrNA, /. prepolica na otoku Krku i ii
krvatskom primorju. T>. Hire. — Od lal. co-
tonio, coturnice, ili od kit. coturTiix.
KOTORIStE, n. ima scla it Bosni it okriigii
haAoliickom. (Kotorist'o). Statist, bosn. 34. —
vidi i kod Kotor, b.
KOTORIZDO, pron. vidi kojizdo. — U kni-
gama pisanima crkvenijem jezikom, a izmedu
rjecnika a iJanicicevu (Icotoryjzdo ,qaivis'). Ko-
toraagozdo kamene. Glasnik. 11, 70.
KOTORJE, n. u StuUcevu rjecniku: v. kotar
s dodatkom da je uzeto iz brevijara. — nepouz-
dano.
KOTORKA, /. sensko celade iz Kotora (vidi
Kotor, a). — Akc. se mijena u gen. pi. Kotoraka.
— U Belinu rjeiniku: ,donna Cattarina' 177'', i
u ViikoVK : ,oine von Cattaro' ,C'attaro)isis mulier'.
KOTORKUNTA, /. vidi Kotorka. — U nasc
urijcme. Kata Vlastelinovica Kotorkina. S. ^iii-
bisa, prip. 277.
KOTOROSKA, /. vidi kostrika. Kotoroska,
Ruscus aculeatus L. (Ores), v. Kataroska. B.
Sulek, im. 165.
KOTORSKI, adj. koji pripada Kotoru (vidi
Kotor, a). — Od prvijeh vremena, a izmedu rjec-
nika It Belinu (,di Cattaro' 177''), u Vukovu
(,von Cattaro' ,oattarensis'), u Danicicevu (ko-
fcorbskyj, sto pripada Kotoru). Piskupb kotorbsky
Dumuiia. Mon. serb. 69. (1305—1.307). Da ku-
pimo carinu kotorbsku. "246. (xiv vijek). ilAh
wpcine kotorbske. 320. (1423). Knez i kapetan
kotorski. 463. (1454). Dinari kotorscijehb. 464.
(1454). Kanzilijer lupcine kotorske. 465. (1454).
Knezu i vlastelomb kotorbscimb. 545. (xv vijek).
Na kotorskomb vratu. Spom. sr. 1, 38. (1402).
Kotorske plavi. 1, 58. (1405). Vlastelinu kotor-
skomu. I. Ivanisevic 258. Biskupom;. . . kotor-
skomu ... A. d. Costa 2, 32. Iz Dobrote drzavo
kotorske. J. Matovic i. I slavnu kotorsku kra-
jiuu. Pjev. crn. lOS*). Ni je zime ni zimice do
kotorske tripuiiice. (U Crnoj Gori). Nar. posl.
vuk. 215. — cesto Boka kotorska. To pobjeze u
Boku kotorsku. Pjev. crn. '20l>. vidi 1. Boka.
KOTORSKO, n. ime sclii u Bosni u okrugu
hanoluckom. Statist, bosn. 39. i kraju. F. Juki6,
zemj. 72. Tko 6e otic u Kotorsko ravuo . . .
ufatiti Grgu od Kotorskog.^ Nar. pjes. juk. 577.
— Mijena se i kao supstantin, preinda je uprav
adjekliv. A eno ih u Kotorsku ravuu. Nar. pjes.
juk. 578.
KOTRASKI, adj. koji pripada Kotrazi. Ko-
traska (opstina). K. .Jovanovic 169.
KOTR.AZA, /. ime mjestima u Srhiji. ii) selo
i zasclak u okrugu iacanskom. K. .lovanovic
169. 173. — h) .selo u okrugu kragujevackom.
119. — Mjcsto se s ovijein iinenom poniine xiii
vijeka, vidi u Danicicevu rjecniku: Krajica je
Jelena ,na Kotrazi' pisala Dubrovcauima potvrdu
za vinogrado koje su prije drzali. M(on. serb).
50. (1289). nomiuativu nema potvrde.
KOTRIG, m. vidi olau i filanak. — Rijec je
novo.'slovenska (kotrig i kotriga), a nalazi se u
kajkavaca i u sjevcrnijeh cakavaca. — Od xvi
vijeka, a izmedu rjecnika u Bjelosfjencevu (kotrig,
clank, zglob, olanak .articulus'; kotrigi ili ko-
lenca prutja ,artieuli sarmentorum'), ii Jambre-
sicevu (,articulus'), u Voltigijinu (,articolo' ,gliad,
golenk'). It StuUcevu (,articulns' iz Habdeliceva).
it. tt pravom smislu, vidi clan, 1, a), i clanak,
a). Kad mu odsioo ki kotrig ili vud od zivota.'
V. Glaviuic, svitl. 65.
1». vidi 61an, 1, e) i Manak, c). — Izmedu
rjecnika u Bjelostjencevu (kotrig vore .articulus
Udel' ; kotrigi vere Bozje, .sklani od veruvana
,articuli symboli, capita symboU'). Koji simbol
razdiliso u dvana_deste c}ani il' kotrigi. S. Bu-
dinie, sum. 4='. Clan ili kotrijeg. C>K &'. Slo-
ziSe se Grci i Latini u kotrigu vera krscauske.
P. Vitezovic, kron. 119.
C. vidi clan, 1, g). — U Bjelostjencevu rjec-
niku: kotrig, zadiii oas smrtni , articulus vitae
mortisque, vitae mortisquo confinium'.
d. vidi clanak, e). — V Bjelostjencevu rjec-
niku: kotrigi, clanki koji zlamenuju spol i po-
stavjaju se pred imenom, kakti: ov, ova, ovo
,articuli, ut: hie, haec, hoc'.
KOTRIV, adj. vidi kotrizan. — U Voltigijinu
rjecniku: ,articoloso' ,gelonkig'. — ncpouzdaiio.
KOTRIZAN, kotrizna, adj. koji pripada ko-
trigu, vidi clanen, clanovan.
a. adj. — U Bjelostjencevu rjecniku: kotri/.ni,
zglobni ,articularis' ; u Voltigijinu : grijeskoiii
kotrizni ,artioulato, aocentato' ,deutUch, wohl-
vertheilt' ; u StuUcevu : grijeskom kotrisui ,arti-
cularis' iz Bjelostjenceva. — U Voltigijinu .je
26
KOTEI^AN, a. 4
rjeinikii preneseno znaiene: razgovijelan (o go-
voru, isgovaraiiu), prema lat. articulatus, vidi t b.
It. adv. kotriXno. — U Bjelostjenievu rjei-
niku: kotrizno, po kotrigeh, po filonkeh, z;;lobno
,articulatini'. 2. kotrizno, razborno izffovivrjati,
bistro izgovarati .articulatim, i. e. plana pro-
nuntiaro', i u StuHcevu: grijeikom kotrisno ,ar-
ticulate'.
KOTKL^lSrAK, m. neka hifka. — Postaje od
kotrig. Kotriziiak (prema^ ilem. gliedkraut), Si-
deritis L. (I. Sab|ar). B. Suiek, im. 165.
KOTIHi, m. nesto naiineno kao kolo Hi kotai.
— ispondi kolut, kotur. — Od iste osnoee od
koje je kotrjati. — Od xvii vijeka.
a. cigra, radii, zvriak. — U Mika(inu rjei-
nikii: ,trottolo, ruzzula' ,trochus', i u StuHcevu:
, turbo, ti'ocbus'.
b. u nekoj drugoj igri, vidi: Igrafti nafeine
od kakvo dasko jedan kolut, ceperak sirok u
precniku, a najvole ouaj kotur od lefeanika, ili
uzmu kakvu od drveta poveliku okruglu bu^u,
i to im je , kolut' ili ,kotr}' ... M. D. Milicovid,
ziv. srb." 2'J:7. Kao sto se potezu veseli judi ko-
tr}em u belu nedeju. pomenik. 2, 149.
C. vidi kotu(ac. — U Mikafinu rjecniku:
kotrj, oglavnik, koji Zene stavjaju na glavu za
nositi teske stvari ,spara, toroello' ,ce3ticillus',
i u StuHcevu: ,cesticillus' iz Mika^ina.
KOTKl^AN, m. neka hilka. — I:medu rjecnika
II Vukovu (,Jie feldmannstreu' ,Eryngium cam-
pestre Linn.'). — Kotr(an, Eryngium campestre
L. (Pancii), v. Kolotrk. B. Sulek, im. 165.
KOTR^ANE, n. djelo kojijein ko kotrfa ili se
kotrfa. — Izmedu rjecnika u Vukovu: ,das roUen,
kollern (ein spiel)' ,volutio'. U ono kotr)ane is-
pala mu je kutijioa iz gepa. S. ^ubisa, prip.
276.
KOTR^iATI, kotrjam, im<pf. koturati, valati.
— Ake. ,s-e mijena u praes. 1 i 2 pi.: kotrjdmo,
kotrjate, u aor. 2 i 3 sing, kotrja, u part, praet.
act. kotrjao, kotrjala, u part, praet. pass, kotrjan.
— Od xvn vijeka (vidi 2, b).
1. aktivno. — Lf StuHcevu rjecniku: .trochum
circumagere, trooho ludere, se movere', i u Vu-
kovu: ,rollen' ,voIvo'. — O.'iim znacena (u Vu-
kovu rjecniku) Ho se reklo sprijeda, u StuHcevu
imadu druga dva znacena, kao kod 2.
2. sa se, rejieksivno.
a. micane se (kotrlane) vrsi na sainoine
subjektu. subjekat moze biti ce^ade iH sto nezivo
— Izmedu rjecnika u Vukovu: ,rollen (spieleu)'
,voIvo'. Kotrja se Golotrbe Ivo. Nar. pjes. vuk.
3, 101. Niz tocila vajaju se trupi, ter u crnu
kotrjaju rijeku. Osvetn. 3, 155. — Hjeb jecmen
kotrjase se k okolu. D. Dauicio, sud. 7, 13. Kri-
juci suze sto se kotrjahu niz nezine punacko
obraze. M. P. Sapcanin 1, 162. Kolut se ko-
trja kao kolo (vidi kotrl, b). M. D. Milicevic,
ziv. srb.- 248. i metaforicki. Djelo iz ruku mu
se kotrja. J. Eaji6, pouc. 3, 103.
b. igrati se kotrlem, koturati kotr}. — Iz-
medu rjeinika u Wlikajinu (kotrjati se, koturati
se ,lud6re trocho') gdje se naj prije nahodi. Ili
se nome (projom) kotrjaju kao ono kotrjem. M.
D. Mili6evi6, jur. 55.
KOTIUjAVAC, koti-Javca, m. covjek koji se ko-
trja (metaforicki: nemiran). — Samo u StuHcevu
rjecniku: jimjuies, inquietus'.
KOTE^KA, /. nesto Sto se kotrja, ah se na-
lazi samo u dva osobita znacena.
a. u jednoga pisca x-<ni vijeka u nekakvoj
igri, te moze biti da znaci Ho cuii ili klip. Ohi
2 KOTRU^ICA
koji se igraju kotrjke prominuju boco (vidi kod
boca, 1). M. Radnio 564l>.
b. zamotulak novaca, kao vafak. — U na.'ie
vrijeme. Gotov se novae ima u kotrjke zaviti.
Zbornik zak. 1870. 21.
KOTliOMAO, Kotromca, m. iine livadi. Ber-
kasovo u Srijemu. D. Hire.
KOTBOMAN, ni. ime muSko i prezime. —
Ovako se zvao naj prvi bosanski ban od poro-
dice Kotromaniia: po M. Orbinu (regno degli
Slavi. 3.50) bilo mu je ovako ime i bio je Nijemac
(,Gotromanno Tede.soo'), po drugima bilo mu je
prezime : A kad Xivit ban Kulin pristade . . .
mlogo vrimo brez vlado stajaSo. to kad docu
kraj zemje magarske, u drzave on posla bosanske
Kotromana Ivana vojvodu. Nadod. 202. vidi i:
S sinom Stijepe Kotromana. J. Kavariin lOO*).
— Jos kao ime prije nasega vremena. Kotromanb.
S. Novakovic, pom. 71. kao prezime u nase vrijeme.
Scliem. bosn. 1864. xxii.
KOTROMANAC, kotromanca, in. vidi lazaret.
— U trecemu izdanu Vukova rjecnika dodano
je : [kotromanac, m. vide lazaret], ali u prvijem
izdanima nema ove rijeci, nego samo u drugome
kod lazaret: cf. kotromanac. — Va^a da postaje
od tal. contrabbando. — Ovako se zove nekakvo
mjesto u Srbiji u okrugu aleksinaikom. Livada
u Kotromanou. Sr. nov. 1875. 123.
KOTROMANIC, m. prezime, vidi Kotroman i
Kotromanovii. — Od xv vijeka, a izmedu rjec-
nika u Daniiicevu (Kotromani6b, prezime poro-
dici koja je vladala u Bosni). Ovoj mesto jestb
kuca (udt postanbja Kotromanicb. Spom. sr. 1, 126.
(1415). Gospode prisvetle Kotromanicb. 1, 127.
(1415).
KOTEOMANOV, adj. koji pripada Kotromanu.
— XIV vijeka kod mjesnoga imena, a izmedu rjec-
nika u Daniiicevu (Kotromanovb). Selo Dubica,
i meda kamenb Kotromanovb. Mon. serb. 198.
(1381).
KOTROMANOV16, m. prezime po ocu Kotro-
manu, vidi Kotroman, isporedi Kotromauic. Bi
odabran za bana (u Bosni) Ivan Kotromanovic.
And. Kacic, kor. 419. Kotromanovic od Mile-
seva iz Bosue, bani i krali bosanski. 453. — /
u nase vrijeme. Schem. bosn. 1864. xiii.
KOTRSA^^KA, /. lieko izvijane kad se igra
kolo u Lici na Tromedi. ,Ma sve to nije nista
prema strahu, sto ga gdeko pretrpi, kad je ko-
trsajka'. (Poblize u Javoru za god. 1884., str.
845). M. Medic.
KOTRSKAl^TE, n. djelo kojijem se kotrska. —
U Vukovu rjeiniku.
KOTRSKATI SE, k6trskam se, impf. vidi u
Vukovu rjeiniku: dim. v. kotrlati se. Djeca se
kotrskaju o vaskrseniju polupanim jajima (u
Srijemu). — Akc. se mijena u aor. 2 i 3 sing.
kotrska.
KOTRULICA (Hi Kotrujica), /. mjesno ime.
— • xiy vijeka. Obrete pesteru vb kameni, jaze
zovetb se Kotvulica blizb reky Bystrice. Danilo
269.
KOTRU^j, m. vidi Kotrujevic. — U jednoga
pisca xvm vijeka. Bene KotruJ, Anton Medo.
J. Kavanin 180*.
KOTRUJ^EVIC, m. prezime u Duhrovniku, tal.
Cotrugli. — XV vijeka, a izmedu rjecnika u Da-
niiicevu (Kotrujevidb). Rusko KotruJevi6b. Spom.
sr. 1, 101. (1411). Jaksa KotruJeviAb. 1, 103.
(1411). 1, 107. (1411).
KOTEUJJiICA, vidi Kotrulica.
KOTULA
KOTULA, /. tal. oottola, gorna mckna. — If
nase- vrijeme po zapadnijem krajevima. Stani mi
se gori, mlada nevestice, ter mi se obuci te lepo
kotule. Nar. pjes. istr. 3, 9. Kotula, sukiia. u
Crnqj gori. V. Arsenijevic. In Bubrovnikii (dona
se sttlcna zove skutici). P. Budmani.
KOTULICA, /. dem. kotula. Kotulica ,der
kittel'. D. Nemanic, cat. kroat. stud. iftg. 51.
/ u Duhroviiiku. P. Budmani.
KOTIHiAC, kotujdca, m. kao guzva od krpe
sto se mece iia glavu kad se sto uosi na glavi
(ovaku tumaci Vuk hod spara). savita je tako da
je nnlik na pofjacu Hi na kolut. — isporedi ko-
trj, c. — Akc. kaki je u yen. sing, taki je u
ostalijcm padezima, osim nom. i ace. sing., i voc:
k(")tuja6u, kotujaci. — U Vitkovu rjecniku: vide
spara s dodatkom da se govori u Podgorici.
KOTUN, kotuna, m. sa)HO u Mikalinu rjec-
niku : svita s dlakami, kotun ,panuo cotonato'
,pannus villosus' kod svita. — Kao da znaci sto
■i nem. barchent (porket). — • Od tal. cotone,
pamuk.
KOTUR, m. uopce nesto plosno a ublo, vidi i
kolut; uj)otrebfava se i u osohitijem znaienima.
— Ista je osnova Ho je i kod glngola koturati.
— Od XVIII vijeka, a izmedu rjeinika u Bjelo-
stjencevu (v. kotac) gdje .se naj prije nahodi, u
Stulicevii (v. zvrk iz Bjelostjenceua), n Vukovii
(vide kolut).
a. uopce. Na daske a jedne i druge strane
koturi postavjeni bijau. E. Pavid, ogl. 1.33. Nije
ostavio izpitati koturo od zrvaiia za uje. A. To-
mikovid, ziv. 90. Na jednomu stolu s koturovi.
274. Nose koturic (peskir savijen u kotur) na
pupku. M. D. Milicevic, ziv. srb. 2, 44. I na
liemu spava u kotur savijeiia guja prisojkiiia.
omer. 192. I mogao bi covjek na miru cokat,
dok ne krsnu kiiizevnici boji, da se koturi ovoga
svijeta tako ne gone i no trjaju. F. Kurelac,
dom. ziv. 42. Zene nose vitice (od vune isple-
tene koture oko uveta). V. BogiSid, zbnrn. 131.
I primetim, da mu se uzdigla kosa na cehi i sa-
vila u koture. Srp. zora, god. 2, sv. 5, str. 98.
b. cigra, radis, zvrk. — U Bjelostjendevu i
u Stulicemi rjecniku.
c. vosalt se za prodaju slije kao u pogaiu
Hi u kolut, i to se zove kotur. — U Vukumt rjec-
niku: ,der wachsstock' , glomus'. — / od loja.
Centa loja topjena u koturima. Nov. sr. 1834. .52.
(I. sprava, na kojoj se na uskrs i okolo uskrsa
jaja izigravaju. kotur se napravi od daske, sa-
svijem okrugao, na pet sest mjesta u naokrug
iskopa se na toj okrugloj dasci mjesto za jaja;
a na sred srijede kotura usadi se zvrdak, s kojim
se zamahne na okretusku, te na kom jaju stano,
onoga su sva jaja, a jedno onoga, za ujam, ciji
je kotur. u Lici. J. Bogdanovio.
e. koturai'te. Otiso je poturom ko i kami
koturom. (Z). Poslov. danic.
r. Kotur, prezime. Nar. pjes. vuk. 2, 6.53
intedu prenumerantimn) . Schem. zagr. 1875. 228.
Sem. prav. 1878. 73.
KOTUKAC, koturca, m. dohricava trava. Ko-
turac, Glechoma hederaceum L. (Zoricic, Sabjar).
B. Sulek, im. 165.
1. KOTUJiACA, /. vrsta jabuka povelikijeU a
okruglijeh. M. Ruzicic.
2. KOTURACA, /. mjesto gdje se mlinsko kolo
okrede. U Kostajnici. F. Hefele.
KOTURAK, kotnrka, /«. dem. kotur. — Samo
u Stulicevu rjecniku: ,rotula' s dodatkom da je
uzeto iz Bjelostjenceva u kojemu ove rijeci nema.
KOTURANOVIC, m. prezime. — U naie vrijeme.
Vukosav Koturanovic. Rat. 361.
KOTURANE, n. djelo kojijem se kotura. — U
Dubrovniku je akc. : koturaiie, vidi koturati. —
U Vukovu rjecniku.
KOTURASAN, koturasna, adj. vidi u Vukovu
rjecniku: t. j. tocak kad se glavcina izjede iz-
iiutra, pa tocak klamde i krivo ide.
KOTURATI, koturam, impf. ciniti da se nesto
oblo (katkad i ako nije oblo) pomice mijenajuei
svoj polozaj prema tlu, tako da svaki das drit-
gijem svojijem dijelom tide u tie. — vidi vdjati,
isporedi kobejati, kotrjati, kovr|ati. — Ako. se
mijena u praes. 1 i 2 pL: koturdmo, koturate,
u aor. 2 J 3 sing, kotura, u part, praet. act. k6-
turao, koturala, u part, praet. pass, koturan
(ovako je po Vuku i po Danicicu; drukciji je
akc. u Lici [J. Bogdanovic] i u Dubrovniku [P.
Budmani] : koturati, kotiiram. akc. kaki je u inf.
taki je u praes. 3 pi. koturaju, u aor. koti'trah,
u ger. praes. kotiirajudi, u ger. prae.t. koti'iravsi,
« part, praet. act. koturao, koturala; u osta-
lijem je oblicima onaki kaki je u praes. 1 sing.).
— Uadi postana vidi kod kotad. — Od xvn
vijeka (naj prije u Mikalinu rjecniku).
1. aktivno.
a. prelazno. — Izmedu rjeinika u Belinu
(,rotolare, spingere una cosa per terra facendola
girare' ,in orbem volvere' 633^), u VoUigijinu
(,rotolare, voltolare' ,walzen, rolleu, walzen'), u
Vukovu (,rolleu' ,volvo'). Munu ogneni grom
kotura. I. Dordid, pjesn. 133.
b. znacene je kao kod 2, b. — U Mika-
linu rjecniku: vidi kotr}ati se, i u Stulicevu:
jgiuooare al trottolo, ruzzolare, rotolare' ,circum-
volvere, in orbem subvolvore'.
C. znacene je kao kod 2, a. Tko bi vidi'
gladni lavi prem pusdeni iz veruge gdi prid ninii
zviri druge koturaju strmoglavi. E). Barakovid,
drag. 375.
(l. kao imperfektivni glagol prema dokotu-
rati, b. — U nase vrijeme u Lici. ,Edva evo
ziv po ovom blatu koturam'. ,Izbolio sam, pa
iza ove bole edva evo ziv po putu koturam'. J.
Bogdauovid.
2. sa se, refleksivno.
a. koturaiie. vafane vr.si se na samome suh-
jektu. — Izmedu rjej'nika u Belinu drotolarsi,
andar per terra rotando' ,in orbem volvi' 633n-)
i u Stulicevu (,in orbem volvi'). Vid'des kako
dol se koturaju. I. Zanicid 1.35. Da bi se lovta
niz onu viiet koturala do podno brijega. S. l^ju-
bisa, pric. 60. — / metaforicki. Ova viciiost
jest okrugla bubla : kad se pocme jednom kotu-
rati, ue more se nigdar ustaviti. L. l^jubuski, pism.
55. Pokladi, proljede, jesen i jemaiie i tako go-
dista, cijem se mi i ne stavjamo, koturaju se.
B. Zuzeri 204. — Bio je tako blago prikupio, da
zlato i srebro po dvoru mu se ko kamenje ko-
tiiralo. 177. Novae se u ruku iz ruke kotui-a.
A. Kaui^lid, roz. 75.
b. igrati se koturom. — U Bjelostjenceva
rjecniku: koturam se kod kotacem se, i u Vu-
kovu: vide kolutati se.
KOTtfRIO, m. dem. kotur. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjeenika u Vukovu. Da se na cetiri
doska korabjioe ucine cotiri okrugla koturica.
E. Pavid, osl. 135. Neki saviju od peskira ko-
turic pa ga uvek nose na pupku. M. D. Mili-
devid, ziv. srb.^ 287. Skresa (pisto]) i zgodi bas
u koturid. pomenik. 1, 112. — vidi i koturiei.
KOTUR161, m. pi. u Vukovu rjecniku: vide
koloture.
KOTUJBITI
2. KOVA
KOTUKITI, koturim, impf. I'idi koturati. —
Samo na jednom mjestu xviii vijeka. Dok (pi-
jani) koturi i posrne. V. Dosen 166".
KOTUROVO, «. ime selu u Bosni u okrugu
bihaikom. Ra!idijo|. 50.
KOTl'SNICA, f. ime tnjestit ii Srbiji u okrugu
uziikom. Zakos u Koiusuici. Sr. nov. 1875.
1064.
KOTVA, /. sidro. — lUjei je pradavenska,
isporedi stslov. % ce§. kotva, po/. kot, kotow, kot-
wia, kotwica. — Poslaje od kot (vidi 2. kot),
isporedi noooslov. mafika s aba znacena, pia i rus.
KoiiiK.'i i nem. kat, katze. — U nasega naroda
nema vHe ove rijeci, all je tipotrebfavaju neki
pisci u na§e doba. — Izmedu rjeinika u Stuli-
ievu (v. sidro s dodatkom da je uzeto iz bukvara).
Kotva, mere. stat. (sidro) ,anker', Jal. ,ancora',
fro. ,ancre, far', egl. ,anclior'. B. Sulek, ijefin.
zuanstv. naz.
KOTVAEINA, /. novae sto se plada da se
smije u kojoj tuci spustiti sidro (kotvu). — Na-
cineno u nase vrijeme. Kotvarina,^ stat. mere.
,ankergeld', tal. ,anooraggio'. B. Sulek, rjefin.
znanstv. naz.
KOTVEN, adj. koji pripada kotvi. — Nadi-
neno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjecniku:
kotvena kuka ,ank6rarm'.
KOTVICA, /. dein. kotva. — Nacineno u nah
vrijeme fs osobitijem znacenem). Kotvica, phys.
,anker (bei magneten)', tal. ,ancora'. B. Sulek,
rjefin. znanstv. naz.
KOTVISTE, n. mjesto gdje se moze brod osi-
drati. — Nacineno u nase vrijeme. Kotviste,
stat. ggr. (sidriste) ,ankerplatz, ankergruud', fre.
,mouillage, anorage', engl. ,anchoring-place, soun-
dings', tal. ,aucoraggio'. B. Sulek, rjecn. znanstv.
naz.
KOTVOKAZA, /. vidi gavitio. — Nacineno u
nase vrijeme. — U Stilekovu rjecniku: ,anker-
boje'. Vlada providice luke kotvokazami. Zbornik
zak. 1871. 327.
1. KOV. /. u Stulicevu rjecniku uz kov, m. —
nepouzdano.
2. KOV, kova, m. u konkretnom smislu, ono
sto se kuje; u apstraktom, djelo kojijem se kuje.
Hi nacin kako se kuje. upotrcb^ava se u osobitijem
znacenima. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je
u ostalijem padezima, osim nom. i ace. sing. —
Moze biti rijec praslavenska, isporedi stslov. kov-b,
rus. KoBT., ces. kov.
u. nesto kovano, we samo od gvozda.
a) uopie. — U Stulicevu rjecniku: ,opus
metallioum'.
b) zlato i srebro kovano. (lu) bogato po-
sude. — izmedu rjeinika u Daniciccvu (,kovb
zlatb' i ,3rebrbnL' ,aurum et argentum factum').
Kovb srbbrbni devefcb kondijeri. Men. serb. 407.
Suma kovu srbbrbnomu. 408. (,1441). Kovb zlaati
i srebrbui. 477. (1457). Vlastele dase kovb zlati
i nekovb i kovb srebrni i nekovb i dragoga ka-
menija. Spom. sr. 1, 129. (1469). Gdi li kupe
ter bacili srebrnoga kova cili? M. Maruli6 315.
— hh) vidi ukovica. — izmedu rjeinika u Vu-
koou (zeuski, vide ukovica). Kov je uakit kape
divojaka otkad se isprose dok se udadu; kov sa-
stoji se od nikoliko nizova uadivenih jaspram,
kamenem itd. J. Orupkovic. — er) vidi okov,
okoviea. — izmedu rjeinika u Vukovu (,der be-
schlag ,ornamentum') s primjerom : Zlatni kove
i srebrni, da I'jepo ti sjas ! (Nar. pjes. vuk. 1, 85).
e) gvozde kovano. — Izmedu rjeinika u
Vukovu : 1. konski ,da3 gorath zum pferdebe-
sihlagon' .iustrumeuta calceandis equis'. — 2.
kosni ,das dengel/.eug' ,instrumenta fenisoeae faici
acuondae'. [ef. otkovj. Cine kako i koi'i ukovan,
kako mu taknos u kov, tako se i po6ne metati.
M. Divkovid, bes. 232l>. Jazik mu spiriaso ie-
lozna ?,vala kov. D. Barakovid, vil. 288.
h. metalluui, uopie Ho se kuje, Hi Ho se
moze kovati, vidi kovina, kovovina, metal. Do-
brim negaSouim krofiom ftisti so bakar, tu6 i
drugi kovovi. C Popovi6, poznav. robe. 26. —
metaforiiki. Ki bozsvrSna jesu kova. J. Ka-
vanin 439''.
c. djelo kojijem se kuje, kovane. Vulkan :
Ustav'te se s vasijem kovom, moji Jubjeni. Gr.
Palmoti6 2, 363.
d. naiin kako se kuje, kako je sto kovano.
a.) u pravom smislu. Prihitra kova pr-
stenci. £). Barakovid, vil. 14. Trovane dvi strilo
paklonoga kova. 263. A o pasu mac zlaceni
agemskoga kova uosi. P. Kanavolid, iv. 30. Ka-
eiga tvrda kova. 242. A pinuri, noZi, i_ zliee
liitra kova zamjernoga. J. Kavaiiin 22''. Gefor-
dare kova mletaokoga, ostre 6orde kova latin-
skoga. Nar. pjes. vuk. 3, 319. Kov novca ,ge-
priige der miinze'. Jur. pol. terminol. 240.
bj u metaforiikom smislu, o (udskoj na-
ravi. aa) covjek staroga kova: aaa) o tjelesnoj
naravi, zdrav, HI, jak, kao sto se misli da su
prijahii (udi bivali. — izmedu rjeinika u Vu-
kovu: covjek staroga kova (t. j. jak i zdrav kao
sto su stari }udi bili) ,schlag' ,constitutio'. Sta-
roga jo kova (zdrav kao judi predasni §to su
bili). Nar. posl. vuk. 294. — bbb) i o dusevnoj
naravi. ^judi staroga kova. M. P. Sapcauin
1, 19. Nema vec redovnika staroga kova. S.
^iubisa, prip. 218. — bb) o dusevnoj naravi,
uopie. Wellington je bio 6ovjek osobitoga kova.
M. Pavlinovid, rad. 86.
e. vidi .samokov (?). — vidi u Daniiiievu rjei-
nika: kovb ,metalla' (,hammerw6rk'), to mislim
da je na onom mjestu gdje se kaze da su Gra-
cauici isle made ,na Skulanovo vodeniciste pravo
u reku gradcansku i kovb pravo u Majaslavje
Todeuifii^to'. M(on. serb). 562 — 563. (1322).
f. M prenesenom smislu, insidiae, spletke (kad
se potajno na iiju stetu radi). — / ovo je zna-
iene praslavensko, jer se ne samo nalazi u stslo-
venskom i ruskom i ieskom jeziku, nego se po-
torduje i znaienem glagola kovati u ieskom i
kowao u polskom. — Samo u knigama pisanima
crkvenijcm Hi mijesanijem jezikom, a izmedu rjei-
nika u Daniiiievu (kovb ,seditio'). Jaduste hlebb
jego velicaahu na nb kovb. Danilo 143. Vide
gospodinb moj tb kovb ihb zblyj. 352. Jadusti
hlebb ihb vbzdvigose na nihb kcuvb velikb. Mou.
serb. 244. (okolo 1389—1399). Pocese kov tvo-
riti na Isusa, kako ubijut ga. Pril. jag. ark.
9, 1(13. (1468).
3. KOV, kova, m. vidi potkov. — U nase vrijeme
u Jlercegovini. Nesreda ti pod nogama bila, ko
dorinu pod kopiti kovi. Smailag. meh. 8. Sreda
liemu pod nogama bila ko tvom dori^ kovi I'od
kopiti. Nar. pjes. u Hercegovini. D. Surmin.
1. KOVA, adv. vidi 1. kad, B, I, 4, c, a). —
vidi u Daniiiievu rjeiniku: s predlogom ,(udb'
,ex quo tempore': ,Za dbve nedeje wdb kova mi
oujemo'. M(,on. serb). 36. (1253).
2. KOVA, /. sud za crpene vode. — Ne po-
staje od osnove glagula kovati. u treiem izdanu
Vukova rjeinika zabi(ezeno je zvjezdicom kao da
je turska rijec; ali ne znam od koje turske rijeii
postaje (va^a da nije od kiife, kiivve, kotarica,
vidi kofa). — V naie vrijeme, a izmedu rjeinika
2. KOVA
2. kovaC
u Vukovii (,der schopfeimer' ,urceus'). I donese
jednu kovu vina, na uzicu spusti u tavnicu. Nar.
pjes. vuk. 3, 122. Ne ima na bunaru kove da
moze vode izvaditi. Nar. prip. bos. 1, 11.
KOVAO, m. mjesno ime. — Prije nasega vre-
mena. KovacB (selo). S. Novakovic, pom. 135.
1. KOVAC, kovdca, m. eoi'jek koji pi) svom za-
nata kuje gvozde i kovanem od nega nesto na-
pravfa; rjede je kovad ko kuje sto drugo, n. p.
mjed, zlato, srebro itd. — Akc. kaki je u gen.
sing, taki je u ostalijem padezima, osim noni.
sing., i voc. : kovacu, kovaoi. — Postaje od os-
nove glagola kovati nastavkom acb. — Rijec je
stara, isporedi stslov. kovacb , bug. i novoslov.
kovac, ruski (u dijalektima) KonaMt. — U si'ijem
je rjecnicima : u Vraniicevu ,faber' ; u Mikalinu :
jferrarius, faber ferrarius' ; kova6 od pjenezi ,ar-
geiiti flator, monetarius, flaturarius' ; u Belinu :
,ferraro e ferrajo' , faber ferrarius' 311ii; kovac
od oruzja ,armaiuolo, colui ehe fa 1' armi' ,ar-
mamentarius' lOlh; ,coniatore, quello die conia
o impronta monete' ,cusor' 216*; u Bjetostjen-
cevu: , ferrarius, ferramentarius, faber ferrarius
et sic argentarius etc..'; kovac peneziii , faber mo-
netarius, monetarius, cusor monetae, flator ar-
genti'; it Jambresicevu : , faber'; a Voltiijijinii:
,ferraro, ferrajo' ,schmied'; u Stulicevu: , faber';
II Viikovu: ,der schmied' , faber'; u Danicicevii:
kovaob , faber'.
a. u praviim smida.
lO « n/ij sirem smislu, iovjek Ho (po svome
zanatii) kuje, ill u osobitom, stn kuje gvozde.
Gerbgo kovacb. Mou. sorb. 62. Bratilo kovacb.
»>3. (1298—1302). Kovacije i zlatarije i sedbla-
rije i sbvbci i strtgunije i vsi majstorije da ra-
botaju i (urju jako i sokaliiici. 98. (1330). Duroje
kovacb. Dec. hris. '22. Milogb kovafb. '24. -Qdb
Stanka kovaca. Glasnik. 24, '269. (1388). Dejanb
kovacb. 15, 294. Oruznici s meci, kovaci s mlati.
Korizm. 21b. Kovac ucini jedan mlat. 102''.
Pride brod kovacef i jakih mlatacef. £). Bara-
kovic, vil. 56. Ni pastir, ni volar, ni putnik, ni
kovac. 76. Tko ima za bliznika jednoga ko-
vaca, ne dade mu izprvice spavati s riegovijem
lupariami. M. Eadnic 269"''. Vulkanus kovac
glasovit vu to vreme jest bil. P. Vitezovic, kron.
7. Osvem mnozijeh kovaca i zlatara i bez broja
druzijeh rukotvorac. B. Zuzeri 245. Kujuci ko-
vaci izhodimo. P. Knezovic, osm. 257. Ceki6
ne more vise gvozdja raspleskati nego oce kovac.
P. Lastric, ned. 214. U post jisti mogu tezaci,
kovaci . . . F. Matic 75. Kovac za to ima klijefite
da ruke ne zeze. Nar. posl. vuk. 135. Kome
Bog sre6e nije dao, onome je kovac ne moze
skovati. 147. Ne moie kovac biti, a ne omrciti
se. 205. U kovaca ni strugaca. 332. U kovaca
ne ti6i, u .spicara ne lizi. (poslovica u Dubrov-
niku). P. Budmani. Kovac skuje palicu od sto
centi. Nar. prip. mikul. 81. Kovac je posteni
zanat. S. l^ubija, prip. 44. Ter boji se da ne-
stane gvozda i kovaca od neg bosanskijeh. Osvetn.
2, 101. — U nasega naroda cesto Gigani rade
kao kovaci, vidi n. p. : Tripoe : Pocu od zgar
majic donit, da obijemo bravu. Jedupka: Gospo-
dine, nemoj obijati sada. Da ti ja kazem, moj
domaci kovac je. M. Drzic 169. Ne nadosmo za
pristojno da se Cigauin (kovac) ukopa . . . Prav-
donosa. 1851. 34. zato je u ovoj poslovici kovac
isto sto Ciganin : Od popa do kovaca (rijetko ili
razdaleko, n. p. sto sasiveno). Nar. posl. vuk.
235.
b) kovac se kaze i za covjeka koji kovanem
napravja sto od gvozda ili nada, pa i bravar, i
koji napravla oruzje, vidi: Po zem}i svojej posla
sve kovace i scitare skupiti, i oklope kovati re6e.
Aleks. jag. star. 3, 234. Pak mu daie dva maca
jednaka, oba maca jednoga kovaca. And. Kacid,
razg. '241b. Kovala su sab)u dva kovaca. Nar.
pjes. vuk. 2, 283. Od pojasa sabju potegao, iz-
vadi se, ka' nova s kovaca. 2, 3'23. Pa on ide
Novaku kovacu : ,Kuj mi sab}u, Novace kovacu !'
2, 405. Zar ne vidis puske preko krila, kojano
je u Mleci kovana, tri kovaca tri nedjeje dana ?
3, 423. Oba maca od jednog kovaCa. 3, 467.
vidi i u Belituc rjecniku.
c) ko kuje mjed, zlato, srebro itd. Mideni
kovac. Anton Dalm., nov. test. 2, 115. paul. 2tim.
4, 14. Te izvadi do tri burme zlatne: ,Na ti
ovo, moje nesudene ! te sam dare za to sigurava',
tri kovaca tri godine danah'. Nar. pjes. vuk.
3, 526. vidi i u Bjelostjencevu rjecniku.
(I) ko kuje novce. Jer i krivom uovcu
cine kovaS posve ne ukine. V. Dolen 136b. uicH
i u Mikalinu, Belinu, Bjelostjenievu rjeinikti.
b. Kovac, ime musko i prezime (isprva na-
dimak po zanatu). a) ime musko. — xiv i xv
vijeka. Knezb Kovacb Dinicidb. Mon. serb. 234.
(1399). S knezomb Kovacemb Dinicidemb. 237.
(1399). Vojevoda Kovacb Dinicicb. 283. (1419).
— h) prezime. — od xv vijeka. Jandrij Kovac.
Mon. Croat. 79. (1451). Tomasa Kovaca. 158.
(1495). Petar Kovac. 252. (1.5.5'2). Kova6. Schem.
zagr. 1875. 264.
c. Zeus faber L., neka riba. — U rjecnicima
se mijesa s drugom ribom: kokotom, vidi 1. kokot,
c. — Izmedu rjecnika u Mikalinu (kovac, riba,
kokot ,gallus marinus, faber'), u Belinu (,pesce
s. Pietro' ,piscis faber' 558b), u Bjelostjencevu
(kovac, kokot, riba morska , faber, gallus marinus,
Zeus'), u Stulicevu (,ciroja, sorta di pesce' , gallus
marinus'), u Vukovu (nekaka morska riba [,h6-
ringskonig' ,Zeus faber L.'J). Kovac, Zeus faber
L. G. Kolombatovic, pesci. 10. Kovac (plosan
a sirok i uz to dracav) , pesce sanpiero'. L. Zore,
rib. ark. 10, 338.
d. ovako se zovu razlicne vrste ptica u raz-
licnijem krajevima, i to vee od xvi vijeka (ne
znam za koju vrstu): Kovaca, gusaka, divijeh
kokosica. M. Vetranic 2, 270, a izmedu rjecnika
u Vukovu: [Alcedo ispida L.J vide S|uka [?] s do-
datkom da se govori u Sumadiji.
(i) Alcedo ispida L. J. Pan6i6, ptice u
srb. 32. u Hercegovini. S. Brusina, ptice hrv.-
srp. (nastavak). 78^.
/>) Kovac veliki, Numenius arcuatus (stam-
parskom grijeikom aduata) Dress. Slovinac. 1880.
321. u Dabrovniku. — nopouzdano.
v) Pious martius. u Vrbovskom. D. Hire.
vidi mravozub.
(I) Pratincola rubetra Sharpe i rubicola
L. Or. Kolombatovii. progr. spal. 1880. 20. vidi
prdavac.
e) Strepsilas interpres. G. Kolombatovic.
progr. spal. 1880. 37.
2. KOVAC, Kovica, in. mjesno ime. — I'o svoj
je prilici ista rijec sto 1. kovac.
a. u Bosni seoce u okrugu Done Tuzle. Sta-
tist, bosn. 96. i gora (Kovac planina). F. Juki6,
zemjop. 55. Masio se Kovaca planine. Nar. pjes.
juk. 563.
b. nekakvo mjesto prije nasega vremena.
Kovacb. S. Novakovic, pom. 135.
c. vidi Kovaci. — Izmedu rjecnika u Vu-
kovu. Pokupi mi po ravnu Kova6u pet stotina
silnih Kovafeana. Nar. pjes. vuk. 3, 109. (prije
toga na istoj strani: Te je 5aje u Kovace ravne).
KOVACaN 4(
KOVACAN, kovafina, adj. u Stuliievu rjci-
niku: V. kovafiki. — Jjye dosta pouzdano.
KOVaCaNIN, m. iovjek iz Koviicd. — IHno-
zina: KovAfiani. — U narodnijem pjesmama na-
iega vremena, a izmedu rjecnika ii Viikova : ,ein6r
vou Kovafii' s primjerom . Pokupi mi po ravnu
Ivova6u pet stotina silnih Kovafiana (vidi 2.
ICovafi, c). Uajde otlo Kovacini liamu da dovede
trista Kovafiauah. Pjov. cm. 157".
KOVACEV, adj. koji pripada kovadu. — Iz-
medu rjecnika u Mikalinu (kod kovaSki), u Be-
linu dappartonente a ferraro' ,fabrilis' 311a), «
Voltigijinu (,di forraro' ,doin schmied gehorig'),
u StaUcevu (,ad fabrum spectaus'), u Vukovii
(,des schmiedes' ,fabri'), u Daniiiievu (kovaftevt
,fabri').
ii. uopce. Crkva je treskavacka imaln nivu
s kovafievemb dvoristemb. Glasnik. 11, 131. 13,
374. Govorila k6erca kovaSeva. Nar. pjes. juk.
401. Buzdovan nesreiom kovafievom prsua. Nar.
prip. vuk. 3.
b. kod mjesnijeh imena.
tl) Kovafieva Bara, selo » Srhiji ii okrugu
niskoin. M. D. Mili6evi6, kra}. srb. il8.
b) Kovaoeva Greda, mjesto u Srhiji u
okrugu vajevskom. Sr. nov. 1863. 117.
o) Kovafeova Kruska, mjesto u Srhiji u
okrugu smederevskom. Niva u Kovafievoj Kruski.
Sr. nov. 18(J7. 546.
<t) Kovaceva Obrsina. Selu je Vojsa-
novbcemb isla meda na Kovacevu .!ibrbi5inu. Moii.
serb. 198. (1381).
e) Kovafieva planina, »idi 2. Kovac, a.
Kroz planinu Kovafievu (Kovaceva planina ili
KovaC planina, planine preko Drine. Skurla. 194.)
J. Palmotid 174.
/) Kovacev Laz. — dabicu je isla meda
podb Kovacevb Lazb. Mon. serb. 94. (1330).
!/) KovaiSevi Lazi. Nad Kovafieve Laze.
Svetostef. hris. 11.
h) Kovafievo Po}e, selo u Bosni u okrugu
travniekom. Stat. bosn. 72.
KOVACEVAC, Kovdcevca, m. mjesno ime.
a. u Bosni dva, seoca. a) u okrugu sara-
jevskom. Stat. bosn. 14. — h) u okrugu trav-
niikom. 67.
b. u Hrvatskoj dva sela. a) u zupaniji za-
grebaekoj. Eazdije). 80. — h) u zupaniji hjelo-
varsko-krizevaikoj. 116.
c. u Slavoniji dva sela u zupaniji pozeSkoj.
124. 127.
d. u Srhiji. a) selo a okrugu jagodinskom.
K. Jovanovid 107. — h) mjesto u okrugu po-
drinskom. Sr. nov. 1864. 300. — c) mjesto u
okrugu pozarevaikom. Niva u Kovacevcu. Sr.
nov. 1865. 270. — d) selu u okrugu smederevskom.
K. Jovanovid 150.
e. vidi u Danicicevu rjecniku: KovacevbCb,
zemji koju je kraj Milutin dao crkvi sv. Nikole
u Hvosnu isla je meda ,na Kovacevacb nadb
Ziofiicu'. M(on. serb). 73. (1275 — 1321 u poznijem
prijepisu). a selu je !^eskovcu crkve arhandelove
u JPrizrenu isla meda ,us potokb us KovafievbCb'.
Glasnik. 15, 282.
KOViCEVAfiKI, adj. koji pripada selu Ko-
vaievcu. Kovacevafika (opstina). K. Jovanovic
150.
KOVACEVCI, HI. pi. ime dvjema selima u
Bosni: a) u okrugu hanojuckom. Stat. bosn. 39.
— b) u okrugu travniikom. 64.
K0VA6eVIC, m. prezime (po oca kovaiu ili
Kovaeu). — Od xiv vijeka, a izmedu rjeinika u
3 1. KOVACi^, b, b).
Daniiiievu (Kovafievidb). Dragbmilb Kovafievicb.
Do6. hris. 23. 91. Raja Kovadevidb. Glasnik.
15, 280. Vojovoda Petarb Kovafiovicb. Mou. serb.
440. (1446).' Vqjevoda Tvrbtko Kovafievidb. 487.
(1461j. Savrh po|a Kovadovid-Andra. Nar. pjes.
vuk. 4, 439. Stefan I. KovaBevid. 2, 650 (medu
prenumerantima). — isjwredi Kovadina. Mejdan
Ivana Sehanina i Rame Kovadevida. Norini 43.
Al' eto ti Kovadevid-Rama. Nar. pjes. vuk. 3, 151.
Nu polako, Kovacevid-Ramo ! Nar. pjes. juk.
430.
KOVACEVICI, m. pi. ime zaseoku u Hrvatskoj
u zupaniji modrusko-rijeckoj. Razdije}. 50.
KOVACEV^E, n. u spomeniku xiii vijeka ima
dat. Kovadevju, te ne znam, jeli mjesno ime ili
mozebiti coll. kovac. Na Sirakovycyhb dahb destb
Konuhovju i Kovadevju i Vratbkovju. Spom.
stoj. 10. (1254—1264).
KOVACI, m. pi. mjesno ime.
a. u Bosni. a) dva sela u okrugu sarajevskom.
Statist, bosn. 9. 16. — b) selo u okrugu trav-
niikom. 76. — c) selo u okrugu Done tuzle. 83.
b. u Dalmaeiji selo u okrugu kotorskom.
Report, dalm. 1872. 10.
c. seoce u Hercegovini. Statist, bosn. 108.
d. u Srhiji dva sela : a) u okrugu cacanskom.
K. Jovanovid 170. — b) u okrugu krulevaikom.
131.
e. u narodnijem se pjesmama pomine mjesto
Kovaci, moze hiti da je isto sto je pod a, b). —
M Vukovu rjecniku ima ovo mjesno ime samo
s primjerom iz narodne pjesme: Te je sa|e u Ko-
vace ravne. isporedi Kovacina i liovacevid (pri
kraju). Moj dai^a, od Kovaca Ramo! loti, Ramo,
na svoje Kovade. Nar. pjes. juk. 138.
1'. nekakvo mjesto prije nasega vremena. Ko-
vadi (seliste pusto). Stoj. spom. 184.
1. KOVA-CICA, /. kovaceva zena. — Od xvi
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu{,ii& schmiedin'
,uxor fabri' s primjerom iz narodne pjesme: Kovac
kuje, kovacica prede). Magda udova kovacica.
Mon. Croat. 307. (1598). Kovacica. Petar s nome.
Glasnik. 2, 3, 72. (1706-1707).
2. KOVACICA, /. mjesno ime.
a. u Bosni dva seoca: a) u okrugu Done
Tuzle. Statist, bosn. 84. — b) u okrugu sara-
jevskom. 22.
b. u Hrvatskoj tri sela Jt zupaniji bjelo-
varsko-krizevackoj . Kovacica dona. Kovadica slo-
vinska. Razdije). 108. Kovacica gorna. 111.
c. u Srbiji. a) mjesto u okrugu biogradskom.
Livada u Kovadici. Sr. nov. 1861. 692. — b) mjesto
u okrugu sabackom. Niva u mestu Kovadici.
Sr. nov. 1866. 306. — r) zaselak u okrugu uiiikom.
K. .Jovanovic 157. — d) voda u okrugu vajevskom.
Do vode Kovadice. Sr. nov. 1867. 675.
d. isto ime dolazi na dva mjesta xiii i xiv
tyijeka. U Kovacycu. Spom. stoj. 9. (1254 — 1264).
Niva Kovacica. Dec. hris. 59.
KOVACICE, /. pi. ime selu u Srhiji u okrugu
vajevskom. K. Jovanovic 100.
1. KOA''A.CIC, m. dem. kovad.
a. u pravom smislu. — U Stuliievu rjeiniku :
,vilis faber'.
b. u prenesenom .smislu, ovako se zovu tieke
vrste ptica.
u) Po Kosidu kovadic veliki jeste pravo
narodno ime za ,Totanus glottis', kovacic srediii
za ,T. stagnatilis', a kovacid mali za ,Actitis'
t. j. jTringoides hypoleucus'. S. Brusina, ptice
hrv.-srp. (nastavak). 1491".
b) Tringa subarcuata Giildst. Po Kosidu
i. k;ova(5i6, b, b). *
u Dubrovniku ,kovafiic'. S. Brusina, ptice hrv.-
srp. (nastavak). liGb. — Tringa minuta Leisl.
Kosic ftma) ,naj mani kovafiid'. 147*.
c) .follica, uccello acquatico' ,fulica'. A. d.
Bella, rjefin. 321t>.
tl) jNumenius tenuirostris' ,chiurlottello'.
Slovinac. 1880. 32a. — nepouzdano.
2. KOVACIC, m. prezime, isporedi Kovacevic.
— Akcenat nam zahi{ezio Icako sum ga vrlo cesto
euo ; (jdjegdje sain ciio i Kovacic ; u Dubrovniku
se govori Kovacic kao 1. kovacid. pretnda mislim
da je ovaj zadni akcenat naj bo}i, jer ova rijec
i 1. kovacic jamaino je jedna ista, ipak sam
ostavio onako kao sto sam cuo od vecine.' — Od
XV injeka.
a. uopce kao prezime. Petar Kovacic. Mon.
Croat. 134. (1487). Gi-ffur Kova6i6. 140. (1490).
Vrane Kovacic. Stat. po}. ark. 5, 304. Kovacic
od sela Kovaciea iz Livna. And. Kacic, kor.
453. Pavle Kovacic. D. Avramovic 260.
b. ime selu u Dalmaciji u kotaru kninskom.
Repert. dalm. 1872. 16. — Ono va{a da je isprva
bilo It mnozini, isporedi Kovacidi, a opet ovo
zadne mjesno ime moze. hiti da se govori i u je-
dnini: Kovafiic.
KOVACI61, m. pi. ime selima u Bosni. —
isporedi 2. Kovafiic, b ^)rj kraju. ti) tri sela u
kotaru sarajevskom. Statist, bosn. 9. 24. 2.5. —
h) dva sela u okrugu travnickom. 61. 70.
KOVACICIN, »i. prezime. — xvm vijeka.
Milo§ Kovacicin. Glasnik. 11, 3, 80. (1706—1707).
KOVACIJA, /. kovacki posao, zanat; mjesto
ydje kovac radi, kovainica. — Od xvii vijeka
(vidi a) Hi mozebiti jus od xiv (vidi h), a izmedii
rjeinika u Belinu (.arte di ferraro' ,ars ferraria'
311"; kovaoija od oruzja .armaria, bottega dove
si fanno I' armi' ,armorum officina' 101''), u Vol-
tigijinii (,fuciua, ferraria' ,schmiede'), u Stulieevu
(,arte de' fabbri, de' metalli' , ferraria, officina
ferraria').
a. u prvom znacenu, zanat. Tubalkain (zmisli)
kovaciju. P. Vitezovii, kron. 1. Kakvim je po-
slom, ili kovaoijom ili drvodilem uastojao za
hranu? A. Kanizlic, utoc. 551. Tubalkain smisli
kovaciju. And. Kacii, kor. 6. Kovacija ,schmid-
gewerbe'. Zbornik zak. 3, 710.
b. u drugom znacenu, wjesto. Kovacije (moze
biti i plur. od kovac kao sto je u trecem primjeru
kod 1. kovac, a, a}) na Korycahb. Svetostef. hris.
16. Kovacija .officina fabri ferrarii'. D. Ne-
manic, cak. kroat. stud, iftsg. 61.
1. KOVACINA. /. vidi kova6ija. — Od xvii
vijeka.
a. vidi kovacija, b. — Izmedu rjecnika u
Mikajinu (,officina ferraria') gdje se naj prije
nahodi, i u Stulieevu (uz kovacija iz Mikajina).
b. vidi kovacija, a. Cetvrti brat kovafiinu
znade. M. A. Ile}kovic, sat. I3b. ,Lijepo ti tu
svoju kovacinu ostavi. vidis da ti no ide'. J.
Bogdanovid.
c. Kovacina, ime seocu u Herceyovini. Stat.
123. — va(a da je po znacenu kod a.
2. KOVACINA, /. sto otpada kad se gvozde
kuje i uopce radi. — Od xvm vijeka, a izmedu
rjecnika u Belinu (,schiuma di ferro' , scoria ferri'
311a; ovdje uprav znaci sto i troska) gdje se
naj prije nahodi, i u Vukovu (.die eisenspane'
.stricturae ferri'). Troskom ili kovacinom zovu
se one (uscice sto otpadaju kad se kuje gvozde.
D. Popovic, poznav. robe. 61. Kovacine i ku-
cine, te od toga naciniti tijesto. Bos. vila.
1892. 95.
7 kovaliSta
3. KOVAClNA, m. i f. augm. 1. kovac. — U
Vukovu rjeiniku.
4. KOVACINA, m. nadimak ili prezime. a) Ko-
vacina Eamo. ovako se zove neki Turcin u na-
rodnijem pjesmama naiega vremena. — Shvaca
se kao da je ista rijec .Ho 3. kovaCina. ali se
gdjegdje dodaje da je iz mjesta Koviicd, ili mu
je prezime Kovacevic (vidi ovu rijec na kraju).
— Izmedu rjecnika u Vukovu (Kovacina Ramo)
kod kovacina. Prvu Turdin knigu nakitio, te
je saje u Kovace ravne na Turcina Kovacinu
Kama. Nar. pjes. vuk. 3. 109. Hajde otle Ko-
vacini Eamu, da dovede trista Kovafanali. Pjev.
crn. 157a. A za nime Kovacina Ramo. Nar.
pjes. juk. 170. — h) prezime u na§e vrijeme.
Sohem. zagr. 1875. 228.
KOVACkI, adj. koji pripada kovaiima (i u
sirem smislu, koji pripada kovanu). — Izmedu
rjecnika u Mikn]inu (kovafiki, kovacev ,fabrilis'),
u Belinu (kovacka djejaonica .bottega di ferraro'
.officina ferraria'), u Bji'lostjencevu (.fabrilis'), u
Voltigijinu (,fabbrile' .zum schmied gehorig'). u
Stulieevu (.fabrilis, ad fabros pertinens'), u Vu-
kovu (,der schmiede' ,fabrorum'). Otvrdnulo je
sree niovo,^ kao nakovan kovacki. J. Banovac,
razg. 60. Ciniti dilo kovacko. And. Kacic, kor.
152. Tu je uljego ko ulazi gvozde u ogniste
kovacko. A. Kalic 476. Noj u vodu daje se ko-
vacki prah. J. S. Eejkovic 236. Prah kovacki
ili pilotine . . . 236. Ma} kovafiki. D. Danifiid,
sud. 5, 26. — Kovacka Maliala, mjesto u varosi
Vrani u Srhiji. M. D. Milicevid. kra}. srb. 300.
Kovacka ulica « Dubrovniku. P. Budmani.
KOVACNICA. /. mjesto (kuca, soba, ducan)
gdje radi kovac. — Od xv vijeka, a izmedu rjec-
nika u Belinu (.bottega di ferraro' .officina fer-
raria' 311"), u Bjelostjencevu (.aedes fabrilis, do-
mus 1. officina ferraria 1. fabri ferrarii'), u Jam-
bresicevu (,ferraria'), u Voltigijinu (v. kovacija),
u Stulieevu (.officina ferraria'; kovacnica oru^na
,armorum officina'), u I'ukovii (.die schmiede'
.fabriea ferraria'). More se kovacu samliti ni-
koliko priko reda. zac i u kovadnici mlinskomu
gvozdu red je neto dojde. Stat. po}. ark. 5, '297.
Zmija ude nodu u jednu kovadnicu. D. Obra-
dovid, basu. 138. U mom selu ima mehana.
dudan, bojaginica i kovacnica. M. D. Milicevid.
zlosel. 220. — metaforicki. Glava dangubna jest
kovacnica neprijateja paklonoga. M. Pavlinovid.
rad. 108.
KOVAD, m. vidi 2. kavad. — Najednom
mjestu XV vijeka (moze biti da treba citati ka-
vadih). Svite, u kih tebi (Bogu) sluzba se ci-
nase, raskrajati sebi u kovadih jase (Turd). M.
Marulic 244.
KOVAJA. /. mjesno ime. — U narodnoj pjesmi
crnogorskoj nasega vremena. Ved sestrida bega
od Kovaje. Nar. jijes. vuk. 5, 81.
KOVAK. kovka, adj. koji se dade kovati (n. p.
0 gvozdu). — U pisaca nasega vremena. Kovak,
Kovan (kovni), min. .schmiedbar, hammerbar'.
tal. .malleabile', frc. ,malldable', egl. , malleable' ;
kovko ze}ezo, mech. ,schmiedeisen', frc. .fer', egl.
,soft iron, wrought iron', tal. .ferro malleabile'.
B. §ulek. rjedn. znaustv. uaz.
KOVALISTA. n. pi. ime mjestu u Srbiji u
okrugu hiogradskom. Livada u Kovalistama. Sr.
nov. 1865. 408.
KOVALNA. /. vidi kovacnica. — U Stulieevu
rjeiniku,: v. kovacija. — Nepouzdano (rus ko-
sa.itHa).
KOVA^ICA 4(
KOVALICA, /. goli klip kuruzo. Slatina. D.
Hire.
1. KOVAN, kovna, adj. koji pripada kovu, ko-
vaiia (maze znaiiti Sto i k6vS,n). — U naSe
rrijcmc. Onda se na ovoin kovriom veStestvu
noka kozurica vata. P. Bolic, vinod. 2, 20. Na
kovuoj iici. 2, 210. Mrci .<!U ih zavalili brci, pa
proz i^ih im kovue toke siju. Osvetn. 2, 100.
Kovan, toch. ,metall- (in ziis.)'; kovan novae
.metallffeld, gopriigt/es geld', tal. ,monQta coniata,
couiato (danaro)'; kovni trosak, stat. ,pra,gungs-
kosten'. B. bulek, im. znaustv. naz.
2. KOVAN, )K. iine mulko. — J'rije nasega
rremena. Kovanb. S. Novakovi6, pom. 70.
3. KOVAN, m. ime gori u JBosni. Kovan-gora.
Glasnik. 20, 276. — malo nize: sa Kovane, po
cciini bi nom. sing, bio Kovana.
1. KOVANA, /. ime zehsko. — Od prije na-
sega vremena, a izmedti rjecnika u Vukovu. Ko-
vana. S. Novakovic, pom. 70.
2. KOVANA, /. vidi 3. Kovan.
KOVANCINE, /. pi. ime ntjestu n Srbiji u
okrugu Sabackom. Zemja u Kovancinaraa. Sr.
nov. 1873. 548.
KOVANDISTE, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu
biogradskom. iSfiva u KovandiStu. Sr. nov. 1873.
U3.
KOVANGrIJA, Ih. covjek koji cava Hi goji peek,
vidi pcelar, tnr. qovangy. — U nase vrijeme, a
izmedti rjecnika u. Vukovu (,der bienenwiirtor'
,apiarius'). Uzme za cele kovan*iju. Nar. prip.
viik. 90.
KOVANGIJIC (Kovangii), m. prezime (po ocu
kovangiji). — U nase vrijeme. Andrija Kovangi6.
Rat. 341.
KOVANGIJIN, adj. koji pripada kovangiji.
— U Vukovu rjecniku: ,d6s bienenwarters' ,api-
arii'.
KOVANG-IJINKA, /. kovangijina zena. — U
nase vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu (ko-
vangijuka ,die frau des bienenwarters' ,uxor api-
arii' s primjerom iz narodne pjesme: Da subase
}ube kovaugijnke, a angije mlade staiiarico).
KOVANGIJSKI, adj. koji pripada kovangi-
jama (Hi uopce kovanluku). — U nase vrijeme.
Povice moj kovan^ija: ,Daj noz kovangiski'. F.
Dordevic, pcelar. 5. Kapa kovangijska. I. Zi-
vanovio, rjec. kov. 14.
1. KOVAnICA, /. vrsta kose, vidi: Nasi judi
(u Lici) one kose koje se u ducanima uzimlu,
zovu ,tiglanicania', a ove sto ih nasi kovaci kuju
zovu ,kovanicama'. J. Bogdanovic. Kovanice
grbave, licke kose. Levanska varos. D. Hire.
2. KOVANICA, /. ime selu u Srbiji u okrugu
cuprijskom. K. Jovanovi6 182.
KOVANICISTE, n. ime selu « Srbiji u okrugu
biogradskom. Zemla u Kovaniciste. Sr. nov.
1873. 807.
KOVANICKI, adj. koji pripada Kovanici. V
opstini kovanickoj. M. D. Milicovic, srb. 1001.
KOVANIK, m. pojas od tri prsta sirok, isaran
zvezdicaraa ili fietvrtastim plehaSim plocama. u
uzickom okrugu. S. I. Pelivanovid.
KOVANLUCINA, /. mjesno ime u Srbiji. ti)
mjesto u okrugu biogradskom. Livada u mestu
Kovanlufiini. Sr. nov. 1867. 576. — ft) mjesto u
okrugu kruhvackom. Livada u Kovanluoinu. Sr.
nov. 1875. 100.
KOVANLUCiSte, n. mjesto u Srhiji a okrugu
biogradskom. Qlasnik. 19, 174.
J-
3 KOVARto, a.
KOVANLUK (kov^inluk), m. vidi ujanik. —
Od tur. kovan, uliSle, s turskijem nastavkom Ink.
— Od XVI 11 vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu
(vide u|anik).
II. atopic. Koji nojraa pun svoj podrum
viua . . . i kovanluk pun voska i meda. M. A.
Re|kovi6, sat. D7». I optrazi tursko kovanluke.
Nar. pjes. vuk. 4, 332. Jesu 1' hogo iznil' kovan-
luke? Nar. pjes. juk. 576. Pcelo zujahu oko
kovinUlka. M. P. f^apCanin 1, 64. Naj viSe se
jo zadriavao oko svoga kovanluka i svojo ko-
libe. M. D. Milicevic, pom. 1, 100. Jedan da
jo u to vreme uvek u kovanluku. F. Dordevic,
pcelar. 21. I da Bog da se rojili po kuci kao
6el6 u kovanluku ! Srp. zora, god. 1, svez. 6, str.
126.
b. kao mjesno ime.
u) II Bosni seoee n okrugu Done Tuzle.
Stat. bosn. 85.
b) u Srbiji. au) mjeslo u okrugu bio-
gradskom. Livada u Kovanluku. Sr. nov. 1872.
928. — ftft^ selo u okrugu iacanskom. K. Jovanovic
170. — i:f) mjestu u okrugu kruieuaikom. Zem)a
pod zabranom u Kovanluku. Sr. nov. 1870. 348.
— dil) mjesto u okrugu pozarevackom. Zemla
u Kovanluku. Sr. nov. 1861. 606. — ee) mjesto
u okrugu smederevskom. Niva kod Kovanluka.
Sr. nov. 1868. 412. — ff) zaselak u okrugu to-
plickom. M. D. Miliiovic, kra(. srb. 396. —
ffff) Bandin Kovanluk, mjesto u okrugu biograd-
skom. Krcevina u Bandinom Kovanluku. Sr. nov.
1875. 878. — hh) Stari Kovanluk, mjesto u
okrugu kragujevackom. Zabran u Starom Kovan-
luku. Sr. nov. 1875. 515.
KOVANOVAC, Kovanovca, m. ime mjestu u
Srbiji u okrugu biogradskom. Vinograd u Kova-
novcu. Sr. nov. 1873. 843;
1. KOVAI^E, n. djelo kojijem se kuje. — Sta-
riji su oblici kovanije t kovanje. — Izmedu rjec-
nika u Belinu (kovanje ,il battere il ferro' ,cu-
dere' 133*; ,il ferrare' SlOt"), u Stulicevu, u Vu-
kovu. Nacelo kovanija duhu. Sava, tip. hil. glasn.
24, 203. tip. stud, glasn. 40. 162. Kovane obi-
cajnoga novca. Zbornik zak. god. 1871. 327.
2. KOVANE, n. Hi f. pl.(Ot *'"« s«'" u Bosni
u okrugu sarajevskom. Stat. bosn. 21.
KOVARA, /. neka g}iva. Kovara, schuster-
pilz, Boletus luridus Schaft'. (Janda). B. §ulek,
im. 165.
KOVARAN, kovarna, adj. lukav. — Postaje
od osnove glagola kovati (vidi kovati, 5; ispo-
redi 2. kov, f). po svoj je prilici od kovati postao
supstantiv kovarj-B sa znacenem: kovac uopce
(isporedi ces. kovai-, gornluz. kovaf), te od ove
rijeci uzete u prenesnnom smislu postalo je ko-
varan, kovarstvo itd. — Mijec je stara, isporedi
stslov. kovarbm>, rus. icoB.ipHuii. — Mislim da
se u nalemu narodu rijetko cuje, pa tako i ostalc
rijeci od osnove kovar. — Izmedu rjecnika u
Stulicevu (v. vuhven .s dodatkom da je rijee
ruskaj, i u Vukovu (.falsch' ,astutus', cf. lukav:
mudar i kovaran s dodatkom da se govori u
Grnoj Gori). — U Lici se ne shvaca u zlom
smislu. Kovaran, ,l6bendig' okretan. , Kovaran
cojk cemu kraja nijo'. J. Bogdanovic. — U Stu-
licevu rjeiniku ima i adv. kovaruo, v. vuhveno.
KOVARNIK, m. kovaran covjek. — Samo u
Stulicevu rjeiniku: v. vuhvenik s dodatkom da
je rijec ruska.
KOVARNE, n. mjesno ime.
a. vidi u Danieicevu rjecniku: Kovarbne (po
svoj prilici treba iitati Kovarbnje), selo koje je
KOVAENK, a.
409
KOVATI, 1, c, h).
car Lazar dao manastiru u Zdrijelu branicevskom :
.Kovarne'. M(on. serb). 194. (1380). u prijepisu
koji jo mjosto origlnala stoji ,Kovarne'.
b. Mjesto u Srbiji u okriigu posarevackom.
Niva u Kovarnii. Sr. nov. 1871. 562.
KOVARSTVO, n. lukavHvo (osobina onoga sto
je liikav Hi kovaran; neUo Ho se lukavo ili ko-
■oariw izmiuli ili izradi). — Vidi sto je kasaiw
kfld kovaran. — liijec jc stara, isporedi st.y/oi'.
ko\-arbstvo, rus. KoisapurBu — Iziuedii rjccnika
u SiuliievH (v. vuhvenosfc s dodatkom da je rijei
ruska), II Viikuvu (.die sclilauheit' ,astutia'. cf.
lukavstvo), u Danicicevii (kovarbstvo ,astutia').
Prel'bstnoje kovar.slvo. Gla.snik. 11, 48. — U pi-
saca naieya vreiaciia u osohitom znaccnu (inpit-
redi 2. kov, f). Kovar.stvo, hist. stil. ,umtriobe,
cabale (geheimer anschlag)'. tal. ,trame'. B. Sulek,
rjecn. znaustv. naz.
KOVARSTVOVATI, kovarstvujem, impf. biti
kovaran; izinislati, raditi korarstra. — liijec je
stara, isporedi stslov. kovarbstvovati, ma. i;on;i|)-
cTHoii.'iTb. — Samo n Stidiceni rjccniku: ,machi-
nari, vorautuin esse' x dodatkom da jc rijec riiska.
KOVASTVO, n. vidi kovacija, a. — IJ Stali-
ccoit- rjecniku: kovactvo, v. kovacija.
KOVATI, kiijdm (k6vem), iiii/jf. oliradivati
(/vozde (naj cexce, a mozc liili i druyo, kaii zlato,
srebro, nijcd itd.) lularajuci pu I'lemti (oaohito kad
je vrnce) cekicein, i taku sto iz I'leya iiaprarlati.
— Osnona je ku, ali se u iiijiiiitiru i it proslijcin
oblicima umece a pred kojijem se ku- iiiijena na
kov- (radi infinitiva kuti ridi ova rijec); a sa-
dasnem se vrcmena nmcce oliiino j inedu ku i
nastavak; ali u Vakova rjecniku ima i praes.
kovcm s dodatkom da se moze cuti po islocnijeni
krajevima (i bugarski jc i.-duAj); pa pu tome pise
i Danicic: Glagol ,kovati' raoXe i u onijom obli-
cima, u kojiraa je osnova bez nastavka, ukinuti
zijevaiie ua isti nacin, ua koji sa ukida kad ima
u sebi uastavak, t. j. pretvorivsi ,u' u ,oV', pa
u. p. u sad. vr. glasi no .saiiio ,ku-j-6-iii' nogo i
,ko-v-e-m'. obl.'~ 97. Ali sc primjeri u kojiina je
praes. kovem nalase samo a knifjama pisanima.
stslovenskijem Hi crkvenijem jezikom, vidi V. Mi-
kloSic, lex. palaeoslov.'-' /iod kovati, i ovtij priinjer:
Zlati sbsudb trudcumb kovetb se. Stofaiiit. star.
-•2, 290. — Akc. kaki je u praes. ki'ijom (iiiozehiti
nije savisno dodati da je a Dubrovnika kujem),
taki je u impf. kovali, it. aor. 2 i 3 sin;). k6\a,
u ger. praes. kiijfici, « part, praet. act. kovao,
kovala, ii part, praet. pass, kovan; (( oslaUjem
je oblicima onaki kaki je u inf., osim impt. kfij,
kfijmo, kujto. — Rijec je praslavenska, isporedi
stslov. kovati, kovM i kuja; rus. i.-imaTb. i^yio; ces.
kouti, 'p>''''6>'- l^^iji; kovati, praes. kovam; po^.
kowa6, kui, praes. kujt' (pa i lit. kauti, praes.
kauju, horiti se). — Uadi korijena Miklosie ispo-
rediije stgornem. bouwan, ndnrali. hifi. novor/or-
nem. hauen ; moze biti da je isli l.-nrij^ii i ii hit.
cudo, incus. — Izmedu rjecniku a Miknlinu (ko-
vati gvozdje ,ducere vol cudere ferrum'), u Be-
linu (ibattere il ferro, lavorai-e il forro' ,cudo'
133a; ,lavorar il ferro' ,cudo' 311'J; ii Bjelostjen-
ievu (kujem, kovati ,cudo, cudo forrum, o.^tenuo,
attenuo, extoudo'), ii Jambresicevii (kujem ,cudo'),
II Voltiijijinii (,fabbreggiare, mazzicar ferro, la-
vorar ferro' , Schmieden'), it Stiilicevu (,ferrum
ducerc, cudero'), u Vakovii: (po istocnijem ki-a-
jevima moze biti i k6vem) , Schmieden' ,cudo' ; n
Danicicevu (, cudere').
1. It pravom smislit.
a. nije izrecen objekat (moze znaciti i iiopce
raditi kao kovac). Dosta kovat svaki dan imade.
M. A. Ro)kovic, sat. I3b. Hi gradi ili djoja ili
kujo ili maze ili piso. A. Kalic 234. Ods'jeco
mu ruku do ramena: ,Eto sada, Novace kovacu !
da ne kujes ni boje ni gore'. Nar. pjes. vuk.
2, 40G. jodan kujo, drugi [jozlaouje. 3, 103.
Koji klepjo hrabrase onoga koji kuje na nakovnu.
D. Danicic, isai. 41, 7. — Sa se, pasivnn bez sii-
bjekta. Pod satm-om, gili so kujo. V. Doson
2Uli.
b. obji'kiil je ono (tjvozde itd.) pn ceina .te
udara kiijuci.
a) yunzde. Ako vidis (a sua) da gvozdjo
kujes, toj prilikuje nemuc. Zborn. 130''. — Sa
so, pasiono. Gvo/.do se kuje dok je vruco. Nai-.
posl. vuk. 41.
h) zlato, srebro, nijed itd. Ki srebro kuju.
Bernardin 98. baruch. 3, 18. Kovati mjed, zlato,
srebro ,ooniai'e o battero moiieta dl rame, oro,
argento' ,a6s, aurura vol argontum cudero' (po
talijan.tkoin tuinacei'ni pripada pod d). A. d. Bella,
rjecn. 216''. — I'asivno. Polak oca slavna svoga
sio krajevic slavni bise ua sto od zlata kova-
noga. I. Giiudulic 44(j. Boje zlato na pola de-
rato, nego srobro iznova kovato. Nar. pjes. vuk.
1, 321. Noio zlato srebro svakojako nego hoco
po izbor' kovato. 1. 4.51. Boje zlato i poizde-
rato nego srebro izuova kovato. Nar. posl. vuk.
22. — Sa so, paslpno. .Svo u Mloci do se kuje
zlato. Nar. pjos. vuk. 3, 318.
C. objekat je ono .sto postaje kovanem (oblik
sto se daje yvozda itd.).
(t) kuje se sto od yvozda. Cavle kuju
zostoke. M. JJrzic 457. — lui obruce kovahu,
inl zgibahu obruRO. Pril. jag. ark. 9, 9G. (1468).
— Da do kovat k|u6e gradu. Nar. pjes. istr.
3, 4. — I od pasa dvije puske male stono ih jo
u Mlotku kovao. Nar. pjos. vuk. 3, 412. — Ko-
vala su sab|u dva kovaoa. 2, 283. .Ta sam sabju
za sebo kovao. 2, 502. — Ja cu kovat nima strile.
6. Palmotic 2, 3fi3. — Oklopo kovati rofe. Aleks.
jag. star. 3, 234. — Koji kuju oruzja i Turkom
ih prodaju. Ant. Kadcic 284. Te kovao svijetlo
oruzje. Nar. pjos. vuk. 3, 280. Pa bi kloo oruzje
krvavo i onoga ki ga je kovao. Osvotn. 2, 17G.
— PasivHo. Svitlo puske u Bresi kovauo. And.
Kai^ic, razg. 322". Nit' kovato (puske) nit' coki-
oovato. Nar. pjosm. hcirm. 1, 473. Sjajne puske
i nozo kovana.' Osvotn. 2, 171. — Oruzje jc u
inetaforickom smislit. Giro kra] . . . kako s dvije
poglavite vrsto od oruzja opc.aso pridobivati . . .
tako ih jos s velikom pomnom i liitrosti kovase . . .
Oruzja bijohu jubav, koju svojijem nosase, i vjecni
strah, u komu drzaSo neprijatejo, kovana i vla-
dana od svakoasiioga bdijeuja duse i tijela . . .
D. Zlataric iii — iv. I za poraz ]udstva svoga
kova oruzja (pozudo). J. Kavaiiin 257''.
b) kuje se od zlata, srebra itd. Pehare
kovase od kalezev tvojih. M. Marulic 244. Raz-
kovacu srobrne ibrike, a kovacu krize i kaleze.
And. Kacic, razg. 116^. — Najde zlat i hitro
kovau prstonak. P. Zoranic 31^1'. Kovati prsteno
,faro o lavorare auelli' ,fabricar6 anulos'. A. d.
Bella, rjecu. 79^1. A za trecu prsteno kovao. Nar.
pjes. vuk. 1, 581. — ir srebarca (daj mi), ma
ruzice, u sto kuju userezi (,us6r6si'), tako srebro
zlatom vozi po svo dauko, ma dusice ! A. Cubra-
novic 161. — Kadunama kovati dordane. Nar.
pjes. vuk. 2, 201. — Bog ubio sahagijo koji kuju
zlatne sa'to. 1, 18(5. — Srebrene puce od iiedara,
sto je momak kovo za vjeuoaiia. Osvetu. 2, 26.
— Pasivno. Kipovom salivenim i kovanim od
srobra ukazuju posteiie. A. Kaniiilic, kam. 5S0.
— Da mu su stremeni od srebra kovani. M. \'a-
trauic 2, 167. — Ta zlata kovau trak, ta biser
KOVATI, 1, c, h). a
trguje. D. Barakovi6, vil. 311. — (Mnze hiti rla
je u ora di'a primjcra kovati imperfiK'tinni (iltiiiiU
prema okovati) Prehitro kovan pfis. M. Murulio,
pjes. 38. Kupi6u ti kovan pojas od zlata. Nar.
pjes. vuk. 1, 343. — Sa so, pasivno. Ne6e drug;!
da boguje (hog), neg' od zlata 5to se kuje. V.
Dogen 79a.
r) objekat sit trjeskoni (po grikoj mito-
logiji). Posred moga kuju dvora po naredbi moj
trjeskove. I. Gundulic 67.
d. i 0 novcima se kaze. da se kuju, jer je
kud nnpravjana novaca glavno udarac kojijem
im se da oblik. — Ismedu rjeinika u Mikal'mu
(kovati pjeiieze ,oudore, Haro, monotam cudere,
sig«are argentum'), u Belina (kovati pjoneze
.battere la zecca' ,argontum signare' 133'>; ,co-
niare, ciofe battel- moneta' jiiummcs cudere' 216'^;
,iinprontar, coniar moneta' ,signo' SST*!), u Volll-
gijinii (kovati pineze , coniar, batter moneto'
,miinzon, priigen'), u Stulir.cvu (pjenezi kovati
,argontum signare'), u Vukovn (novce ,gold priigen'
,cudo'). Gde je.stb postavio cart dinare kovati.
Zak. duS. para. saf. 49. Ako se nado zlatart u
gradu kove (part, praes. act.) dinare bezb vo|e
careve. 49. Vrag uzeo dukate, makar i tko ili
kuje. M. DrziA 295. Privridni dukati ki f-ini
kovati. E). Barakovi6, vil. 43. Ako bi pinoze
koval. P. Glavinid, svitl. 67. Ov ki-a} je zacel
peneze kovati. P. Vitezovii, kron. 76. Koji bi
jaspre kovao. P. Filipovic 11. Iz suda crkve-
noga novce kovati. A. Kanizlic, kam. 820. Koji
kuje novce krive. V. DoSen id&>. Koji kuju
krivu jaspru. A. d. Costa 1, 181. Ban potvrduje
saborske odluke, bauski novae kuje ... M. Pa-
vlinovid, razg. 104. — Nesto je osobito u ovom
primjeru. Hotijase svrhu jasjiri kovati negovo
ime. J. Banovac, pripov. 2.35.
e. vidi klepati, c. Kosaci behu posedali
pod rastic da kuju kose. M. D. Milicevic, zim.
vec. 312.
f. u metaforicknm smislu.
a) ohjekat je stvar sto se uprav kuje, alt
je shmcena u metaforickom smislu. Kasti.. rasti,
Vladislavs, svi narodi tvoj glas cuju, i za jedne
tvoje glave sto kruna ti od sad kuju. I. Gruu-
dulii 316—317. Od slave krune im kuje. I.
Dordic, uzd. 46. — Verigu sama sebi kujes. V.
Andrijasevic, put. 287. Kuje sebi verigu. (Z).
Poslov. danic.
h) objekat je ne.sto umno. Ini mafiem
kuju cas do vika. I. Bordic, uzd. 155. — Nasi
su stari kovali poslovicu sto godina, dok se ii
puk stanila. S. ^jubisa, prip. 252. — Neke sam
reci na novo kovao. P. Bolic, vinod. 1, xv. —
Sa se, pasivno. Zakoni se kuju i propisi kle-
pute. M. Pavlinovic, rad. 6. Milos popusti i u
skupstini godine 1835 ostavi da mu se kuje
ustav. razg. 88.
2. kao imperfektivni glagol prema potkovati,
vidi potkivati. — Izmedu rjeinika u Belinu (,fer-
rare' ,calceo' 3101'), u Vi'Jcovu (kona ,das pferd
beschlagen' ,munio pedes equi soleis ferreis' s 2)ri-
mjerom iz narodne pjesme: De junaci koiie kuju).
Svaki (vitez) zlatnoj u odjeii srebrom kova konske
stupe. I. Gundulic 334. Mila koiia na Bosni
potkiva, ne kuje ga 6im se koni kuju. vec ga
kuje srebrom i olovom. Nar. pjes. vuk. 1, 15.
Kona kuje mladi Pavle. 1, 307. Pejajte ga vrane
kovat kone. Nar. pjes. istr. 1, 27. — Sa se, pa-
.nvno. Vid'la zaba de se korii kuju, pa i ona
digla nogu. Nar. posl. \uk. 34.
3. kao imperfektivni glagol prema okovati
(n. p. u verige). — U primjerima samo v, meta-
forickom smislu. Knez se Mlo6i6ima udvara, da
3 kovCeg
nas bo|e kuju i ste^u. S. !^ubiSa, prip. 199. —
Sa so, rejleksivno. Tko vojnikom lak' vjeruje
bukalijam sam se kuje. J. Kavaiiin 252".
4. kovati koga u zvijezde, vrlo (i preko mjere)
hvaliti koga. — Vafa da je imperfektivni glagol
prema okovati (n. p. u zlato), u metaforickom
smislu. — Izmedu rjeinika u Vukovu (kovati
koga u zvijezde, t. j. hvaliti). Kovati koga u
zvijezde. (Hvaliti ga). Nar. posl. vuk. 135. —
Sa se, rejleksivno. I od sebe sam govori§, kada
slavna dila tvori§ ... te .se zato uzviSujeS, i u
sjajne zvizde kujes. V. Dosen 37''.
5. izmis^ati ili raditi potajno kome na Stetu.
— vidi kod 2, kov, f. — Izmedu rjeinika u Stu-
liievu (zasjode komu kovati ,insidias alicui stru-
ero'). Na hijade lazi kuje. V. Dosen 41". Lazi
kujuc na hijade. 56". Srce kojo kuje zle misli.
D. Dani6i6, pric. 6, 18. — / hez nbjekta. Kovati
i misliti suprot iskriiemu. S. Matijevic 42.
G. unpce raditi, poslovati. — Samo u Mika-
jinu rjeinika: kovati, poslovati ,tacio, ago, la-
boro, operor'.
KOVC-, vidi kop6-.
1. KOVCA, /. sprava naiinena od zice za spu-
iaiie hafina; sastoji se iz dvadijela: iz muskoga
(sto se zove i kovcar, kukac, muzjak) sto je kao
kvaka, i iz zenskoga (Ho se zove i cupica, pet|a,
spona) sto je kao prsten. kad je ujednini, obiino
znaci samo zenski dio (ali vidi i kovcica), a u
innozini znaci oha dijela. — Vidi 1. kopca sto
je stariji oblik ; ondje je i postane od tur. qopca
sto znaci oba dijela (muski je qopca erkek, a
zenski qopca disi). — Od xvii vijeka, a izmedu
rjeinika u Mikalinu (kovce, kopce, ombrete, azu-
lice ,ansula, phibia') gdje se naj prije nahodi, i
u Vukovu: ,das heftel (eigentlich das ohr)' ,fi-
bula'; pi. kovce ,die heftel' , fibulae'. Zape meni
kovca. Bos. vila. 1892. 360. — U narodnijem
pjesmama vrlo iesto stoji kovce uz caksire, te
jamaino znaci zlatne ili srebrne kovie na doko-
jenicama, pa po tome i same doko^enice. Easpuci
mi kovce na caksire. Nar. pjes. vuk. 3, 447. Na
oaksii'am od srme su kov6e. Nar. pjesm. horm.
1, 473. — Zasjase se toke na prsima i zlacene
kovce na nogama. Nar. pjes. vuk. 2, 150. Na
nogama kovce i caksire, zute mu se noge do ko-
}ena, pobratime, kako u sokola, iz kovci su sin-
giri od zlata. .3, 119. A na noge kovce i caksire,
do kojena u srmu zalite, od kojena izvezene
zlatom. ,3, 201. Te skinite kovfie i dizluke.
3, 295.
2. K0V6a, m. ime musko. — Unarodnoj pjesmi
crnogorskoj nasega vremena. Za Osmanom Kovca
barjaktare. Pjev. cm. 165''.
KOVCALI, a^. s kovcama, nakicen koviama
(u pjesmama o iaksirama), tur. qopfialy. — Ne
mijena se. — U nase vrijeme, a izmedu rjeinika
u Vukovu (,mit heftelu geziert' ,fibulatu3'). Na
mededu zelena dolama, na pijevcu kovcali cak-
sire. Nar. pjes. vuk. 1, 52'J. Obukla je kovcali
fiaksire. 3, 3.50.
KOVCAR, kovcira, tn. u Vukovu rjeiniku :
muSka kovca ,der haoken (eines heftels)' ,fibula'.
— vidi kod 1. kov6a. — isporedi 2. kopfar.
KOVCEG, m. shrana (spremica, sud) naiinen
od drva (pa i od gvozda i od drugoga iega),
obiino s osam pravijeh uglova, s poklopcem. —
isporedi sanduk, skrina. — Akc. se mijena u gen.
pi. kovoega. — Sijei je stara, isporedi stslov.
kovLcegTb, bug. kovceg, rus. KOBHiir-t. — Nepo-
znata postana ; Miklosii isporeduje novogri. xav-
xCov, drveni pehar, lat. caubus, iasa, i stslov. kovt-
KOVCEG
411
1. KOVI^E
kal-i., casa. — U nekijeh se pisaca nalazi oblik
kopoe^ (nidi). — Iznwitu rjecnika u Vrancicevu
(,arculus'), a Stidicevu (yrijcskom koucog- i kovceg
,scrinium, area, capsa'), u VuJcovti: (u Hercego-
vini) ,die kiste, truhe' ,arca, cista'; u Danicicevu
(kovbce^b ,arca').
a. uopce. Prikloni kovceg- ka dvjema noje-
vicom. Zborn. Se^^. Cemu sluze jaspre u kov-
cegu? M. Eadnic 94"-. Zaduzbiua tjelesna vadi
se iz kovcega. SW). Bogatac oko sebe vidi puna
kovcege srebra, zlata, dragoga kamei'ia. J. Fili-
povie. 1, 265b. Sakiije gvozden kovceg. Nar.
prip. vuk. 199. Svaka zena, gdjo ih jo vise a
jeduoj kuci, drzi .svoje rulio i preoblacilo u svom
kovcegu, koji je pod bravom, da ne bi ko drugi
mogao premetati po nemu. i odrasle djevojke
imadu svoje kovcege. u Dobroselu. M. Medic. —
kovceg zavjeta, area foederis, isporedi korabja,
c. I nacini ^'eseleilo kovceg od drva sitima. D.
Danicic, 2mojs. 37, 1. Da donesemo iz Siloma
kovceg zavjeta Gospodiiega. Isam. 4, 3. Da je
dosao kovceg Gospodni. 4, 6. Kovceg Bozji bi
otet. 4, 11.
b. ccsto se u hoixegu hrani mrtvo tijelo, uso-
bito sveto. Otikryvbse grobb prfiosvestenaago, i
sbtvorise po glagolu jego, i vb drbveue kovoeze
polozise. Domentijan" 344. Povelese sbtvoriti
kovbcegb izbranb i vbzbmbse telo sego hristoju-
bivaago uesose je. Danilo 100. Pa odose u bijelu
crkvu do kovcega vise Petra .svetog, svetog Petra
kovceg celivase. Nar. pjes. 4, 4(J.j. Ja 6u se za-
vjetovati i^red kovcogom svetoga Vasilije. S. ^u-
bisa, prip. 227.
C. area Noe, Nojeva la(ta. Kada Noo izide
is kovcega. Pril. jag. ark. 9, 106. (14t58). Na
zelenoj kiti masline ku prnese golub v kovceg.
Korizm. 61^. I ude Noje u kovceg. D. Danicic,
Imojs. 7, 7. — isporedi korabja, b.
(1. kovceg morski .Ostracion turritum'. ,T.
Panoic, zool. 238.
KOVCEGA, /'. vidi ko\ceg. — U Stidicevu
rjecniku: (grijcskom) koucega uz kouceg. — ne-
pouzdano.
KOVCEZAC, k6vcesoa, m. dem. kovceg. —
isporedi kopcezac. — Od x\- vijeka, a izincdu
rjecnika u Stiilicevu (grijeskom koucezac ,parvum
scrinium, arcula, capsula') i ii Daniiiirou (kovb-
cezbcb ,aroa'). U jednomb malu kovfiesou (sic).
Mon. serb. 387. (1436).
KOVCEZICA, /. dem. kovcega. — U Stidicevu
rjecnikii: (grijeskom) koucezica uz koucezac. —
nejiouzdano.
KOVCEZIC, m. dem. kovceg. — Od x\ ii vijeka,
a izmedii rjecnika u Stidicevu (grijeskom kou-
cezic uz koucezac) i u Vukovii (dim. v. kovceg).
Zatvoreno u jednomn kov6ezicu od zlata. M.
Radnic 190*'. Zatvori ill u jedan kovcezic. Nar.
prip. vuk.^ 234. Imase kovcezii, i nosase sto se
metase u n. Vuk, jov. 12, 6. Uze kovcezic od
site, i obli ga smolom i pakliriom. D. Danicic,
2mojs. 2, 3. — Vuk je (u prenesenom Hi u me-
taforickom smislu) ovako nazvno svoju knigu u
koju je sakupio nekolika svoja knizevna djela.
KOVCEZINA, /. awjm. kovceg. — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika ii Stulicevu (grijeskom
kouceziua ,vilis area'). ,Punu kovcezinu dpnijela
svakovrsne robetine'. J. Bogdaiiovic. ,Cija je
ovo kovcezina?' u Dobroselu. M. Modi6. — / kao
mjesno ime u Srbiji u okrugu jagodinskom. Za-
bran u Kovcczini. Sr. nov. 1875. 911.
1. KOVCICA, /. dem. 1. kovca. — isporedi
kopcica. — U Vukovu rjecniku. — U Dubrov-
niku znaci u nase doba §to i kovce (muska i
zenska kovca), i osobito mui^ka (zenska je petja
Hi oko). P. Budmani.
2. KOV&CA, /. mjesno ime u Srbiji « okrugu
bioqradskom. Livada u Kovcici. Sr. nov. 1S66.
323.
KOVCIC, m. prezime i mjesno ime. — isporedi
Kopcic.
a. prezime. — U pjesmi crnoqorskoj nasega
vremcna. Nu je ovo Kovcic Murat bego od
Lijevna. Pjev. crn. 254'.
b. selo M Bosni u okrugu traunickom, isto
sto Kopcic, b (driigo selo). Schein. bosn. 1864. 51.
KOVERTA, /. jjokrivac (na poste(i), tal. co-
perta, mlet. coverta. — U nase vrijeme u
Istri. Zute koso na kovertu vise. Nar. pjes. istr.
2, 127.
k6vI(!!, m. prezime. — U nase vrijeme. S Bo-
gatica Kovic-Mihaila. Nar. pjes. vuk. 4, 251.
Ivana Kovica zeiia tuzila Pantolijii Di'ezgica.
Glasnik. ii, 1, 31. (1808). Stevau Kovic iz Zao-
vina. M. D. Milicovic, srb. 608.
KOVILIC, m. prezime. — U nase vrijeme. Pavle
Kovilio. Rat. 410.
KOVILOVO, n. ime mjestu u Srbiji it okrugu
krajinskom. Livada na Kovilovu. Sr. nov.
1861. 67.
1. KOVl^, m. iieka bi^ka.^ Kovij zuti, Anthyllis
aurea Vis. (Vodopic). 13. hiulek, im. 165. Uz nih
vile kolo zaigrale, kovi|-kite za kape sabrale.
Osvetn. 4, 30. — vidi 1. kovije.
2. KOVIL, m. mjesno ime u Backoj.
a. Gorni i Doni Kovij, dva sela. Sem. prav.
1878. 28.
1). manastir. Sein. prav. 1878. 145.
KOVi^ACA, /. ime mjcstima u Srbiji. (t) selo
u okrugu podrinskom. K. Jovanovic 136. i u Vu-
kovu rjecniku: selo u Jadru (pod Gucevom, blizu
Loznice)... Srbi onuda pripovijedaju da su nekad
bile dvije sestre: Vida i Kovi(ka; pa Vida gra-
dila Vidojevicu, a Kovi)ka taj grad Kovijacu...
vidi i M. D. Milicevio, srb. 521. — h) mjesto u
okrugu kragujevaikom. Vinograd u Kovi|aci. Sr.
nov. 1873. 787. — r) mjesto n okrugu smederev-
skom. Niva u Kovijaci. Sr. nov. 1861. 502.
KOVHjAK, m. zaselak blizu Bnjne u Hrvatskoj.
Sem. prav. 1878. 72.
K0VI^ANl6, m. prezime. — .xvii vijeka. Po|i
Ivan Kovi|anic. I. Ivanisevic 11.
KOVIlriARAC, Kovi)arca, wi. ime mjestu u Sr-
biji. Medu recicaiua Crvoncem i covdinskom
(glavica) Kovijarac. Dragasevic, mlava. glasn.
43, 318;
1. k6vi:^E, n. Stijia pennata L., neka bi(ka.
— isporedi kovi|. — Osnova je stara, isporedi
rus. KuBbi.ii., mozebiti i praslavenska, ako ces.
kovyl nije uzeto iz ruskoga. — Miklosic ispore-
duje rus. KoBbMiiTi., hramati. — U nascmu se
jeziku javja od xvi vijeka, a izmedu rjecnika ii
Stulicevu u Icojemu stoji grijeskom kouje voliUi
(sic), trava ,beca lunga' ,herbae genus', i u Vu-
kovu (,das pfriemeugras' ,stipa pennata Linn.').
Pozlatno kovije se tuj nahodi. M. Vetranic 2, 2iw.
Tote ni rumene rozice, ni zija, ni grano zelene,
ni bila kovija. D. Barakovic, vil. 156. Tu sa-
renu kosutu, bijelo kovije gledas. M. Katancic
42. Kovijo i rano bosije! Nar. pjes. vuk. 1, lu.
Lepa Pava u koviju spava, noj se Eado kroz ko-
vije krade. 1, 264. Smije i kovijo (n. p. t'^^jo-
j ovo je ; t. j. to je prema drugome zlu nista). Nar.
I posl. vuk. 290. Ej bijele stijene! cvatilo vam
1. KOVrVE 4
smile i kovile! Osvetii. 2, 99. A po gori zadrh-
talo Uiio i kovi(e zatreptalo ovijoio. 3, 147. Ko-
vije (kou|e Stulli), rus. Kom.i.ii., Koiiu.iii, kohlukh,
f^es. kovil, Stipa pennata L. (Panfiic, Vuk). B.
§ulek, im. 165. — I od mila se ovaku kaze djc-
tela. I. Pavlovi6.
2. KOVILE, M. mjesno ime.
a. saselak u Srbiji u okruyii uzickom. K.
Jovanovii 154.
I), vidi ti Vukovu rjecniku : iiamastir u Sta-
I'ome Vlahu pod planinom Kobijom.
KOVIlr.EVAC, KoviJBvea, m. ime mjestii u Sr-
biji u ukniiju hiofiradskom. Vinograd u Kovi-
jevcu. Sr. nov. 1875. 759.
KOVI^iKA, /. nacineno od bovijo.
a. ime zensko. — U \ iikovu rjecniku: .frauen-
name' ,noraen feminae'. — vidi kod Kovi|a6a.
b. ime ovci. Bastaj, Daruvar, Bruvno. D.
Hire.
KOVHjNO, n. mjesno ime. — xiv vijeka. JSTa
Kovijbno. De6. hris. 48. 101.
KOVIN, Kovina, in. mjesno ime. — Vidi u
Danicicevu rjeiniku: Kovini, grad u Ma^arskoj
na Dunavu: ,primi Lazarb Kovinb i ine gradove
pobreJike' 1456. (Okdz. para, saf.) 79. u drugoga
jetopisca ,Kovino'. G(lasnik). 10, 27.3. — u pro-
topresviteratu pancevaikom. §ein. prav. 1878. 54.
varosica u Magarskoj u protnpresviteratu hudim-
skum. 36. — Koviub (stari). — Kovinb Martinb
(ili Martirib?). S. Novakovio, pom. 135. Na Ko-
viim Dunar prebrodio, pa se masi vlaske zemje
ravne. Nar. pjes. vuk. 2, 481. — isporedi Ko-
vino.
1. KOYI.XA, /. raetallum, iiprav Ho se moze
kovati, pa se ovom rijeci shvacn ne samo gvozde,
mjed, zlato, srehro itd. nego i dniga tjelesa koja,
kao ova, svijeila su (kad su cista) i vode dobro
toplinu i munevinu itd., i ako se ne dadu knvnti.
— isporedi 2. kov, h, kovovina, metal. — Rijec
sti nacinili u nase doha pisci od osnove kov gla-
gola kovati nastavkom ina. Kovine mijesi i
udara na kalupe. M. Pavlino\'ic, rad. 31. Ko-
vina, chem. mill, (metal), lat. ,metallum' ,metaU'|
tal. ,metano', t'rc. , metal', egl. , metal'; dragocjene
kovine ,edle metalle', tal. ,metalli preziosi, no-
bili'; proste kovine ,unedle metalle', tal. ,metalli
ignobili' ; lake kovine ,leichte metalle' ; teske ko-
vine ,schwere metalle'. B. Sulek, rjecn. znanstv.
naz.
2. KOvInA, /. ime zensko. I. Pavlovio.
3. KOVINA, /_ ime mjestu u Srbiji u okrugu
pozarevackom. '^iva u Kovini. Sr. nov. 1865.
477.
KOVINAC, Kovinca, m. covjek iz Kovina (u
Banatu). V. Arsenijevic. — Od xviii vijeka.
Milos Kovinac. Glasnik. n, 3, 73. (1706—1707).
KOVINACKI, ad!?', koji pripada Kovinu (u
Banatu). V. Ar.senijevid.
KOVINCI, m. pi. mjesno ime. — Prijc nasega
vremena. Kovinbci. S. Novakovic, pom. 135.
1. KOVINKA, /. ime zensko. — Od xviii vijeka.
Kovinka Dmitrova. Glasnik. ii, 3, 75. (1706 —
1707). Kovinbka. S. Novakovic, pom. 70. Ko-
vinka, ime zensko. Zem|ak. 1871. br. 2.
2. KOVINKA, /. zensko cc\ade iz Kovina (u
Banatu). V. Arsenijevid.
KOVINKIc!;, m. prezime. — I'rije nasega vre-
mena. Kovinbkidb (prezime). S. Novakovid,
pom. 70.
KOVINO, n. mjesno ime, vidi Kovln. Kovino.
S. Novakovic, pom. 135.
2 KOVNICA
KOVINSKI, adj. koji pripada kovinama. —
Naiineno u nah vrijeme. Oznaka koju su jira-
viteji kovinskoga posuda udarili . . . Zbornik zak.
1866. 98. Kovinski, min. ,m6talli3ch, metall- (in
zus.)', tal. ,motallico, metallino'; kovinska svjo-
tlost, chem. ,motallglanz', tal. ,lustro motallico',
frc. ,dclat metalliquo', egl. , metallic lustre'; ko-
vinska smjesa ,metall-legirung', tal. .lega metal-
lica', frc. ,alliage de m^taux', egl. , alloy of me-
tals'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KOVIOCI, Kovilaoa, m. pi. ime selu u Srbiji
u okrugu kriisevaikom. K. Jovanovii 125.
KOVIONA, /. ime vrhu u Srbiji u okrugu bio-
gradskom. M. D. Milidevic, srb. 59. — -o- stoji
mj. 1. — isporedi kovije.
KOVITLAC, m. vidi kovrtan. — U nase vrijeme.
(Br( cini) te se ovca u kovitlac okreee. K. Grno-
gorac, zool. 181.
KOVITLATI, kovitlam, impf. vidi kovr|ati.
Bos. Vila. 1889. 152.
KOVIZLA, /. ime selu u Srbiji u okrugu top-
lickom. M. D. Milidevid, kraj. srb. 391.
KOVJAN, m. ime musko. — Prije nasega vre-
mena. Koyjanb. S. Novakovid, pom. 70.
KOVJANA, /. ime zensko. — Prije naSega vre-
mena. Kovjana. S. Novakovic, pom. 71.
KOVKA, /. u jednom primjeru xviii vijeka kao
da znaci: Uto mu drago kovano od srebra. Ni
kovke srebrne ni mod nad pri moni (5to god je
od srebra pri meni bilo). M. Kuhaoevid 50. —
U pisaca nasega vremena, sprava (kao tijesak)
za kovane novaca. Kovka, tecli. ,pragstock, prag-
werk, stosswerk', frc. ,balanei6r', egl. , fly-press,
coining press, stamping press', tal. ,torchio da
coniare'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KOVKOST, /. vidi kovkoda.
KOVLAISAV, m. ime musko. — Prije nasega
vremena. Kovlaisavb (bio je vojvoda). S. Nova-
kovic, pom. 70.
KOVlfiE, n. coll. kovine, m,etali. — U jednoga
pisca cakavca xvii vijeka (kovje). Zivina, sta-
baja, kamenja, kovja . . . I. T. Mruavic, ist. 11.
Priliko . . . od kovja. 80.
KOVNA, /. ime zensko. — Prije nasega vre-
mena. Kovbiia. S. Novakovic, pom. 70.
KOVNICA, /. postaje od 1. kovan.
a. u doa naj starija primjcra (xv vijeka) po
svuj prilici nije isto znaiene kao sto je kod b,
nego va^a da znaci (kao .Ho misli i Danicie) :
rudnik. Drbzalb je u mene carinu i kovnicu.
Spom. sr. 2, 61. (1414). Jerb je drzalb nasu ca-
rinu i kovnicu. 2, 80. (1423). — Otale u Dani-
cicevu rjecniku: kovbnica ,metalla (fodina', va|a
da je to).
b. u naie vrijeme, zgrada gdje se kuje novae.
— Izmedu rjecnika u Vukovu: ,die miiuze (das
miinzhaus)' ,moiieta'. Na novcu svake vrsti biti
de naznacena kovnica iz kojeje izisao. Zbornik
zak. 1869. 67. Uprav)ao je kovnicom novaca.
M. Pavlinovic, rad. 104. Kovnica, arch. stat.
lat. ,moneta' ,miinze, miinzgebaude, miinzamt',
fro. ^, hotel de mounaie', egl. ,mint', tal. ,z6cea'.
B. Sulek, rjecn, znanstv. naz. — U sirem smislu.
Nekakav Vasin dukunded bio je, vele, vrlo vest
rudar u kopaonickira kovnicama. M. B. Mili-
devid, kra). srb. 412.
c. vidi 1. kolajna, b. — U Belinu rjecniku:
,medaglia' ,numisma' 467b; u Voltigijinu: ,me-
daglia' ,mimze, schaugeld'; u Stuliieru: ,nmi-
misma'. — nije dosta pouzdano.
KOVNICIOA
_ KOVuSriCICA, ./'. dem. kovuica, c. — U StuU-
cevu rjecniku: ,parvum niimmisma'. — nije dosta
pouzdano.
1. KOVNIK, in. covjck Ho kuje, osobito novee,
pa i uopce kuvac; u StuHcevu rjecniku iina i
driigo znacene (nidi kovarnik) preina kovati, 5.
— V Belinu rjecniku: ,coiiiatore, quello che conia
o impronta monete' ,cusoi'' 'ilO-i; u Vultiyijinu:
jconiatore; ferrajo' .miiuzer; schiniod'; ii Stuli-
cevu: 1. jcusor'. 2. ,tiiibator' (s dodatkom da je
rijec ruska).
2. KOVNIK, m. meda vrlo duga sto dijeli zem]u
od zemje. Sloviuac. 1880. 87.
KOVNOST, /. osubina onnga sto je kouiio Hi
kiivko. — Nacinetio u nase vrijcme. Kovkoca,
Kovnost, tech. .hammerbarkoit', frc. ,jiialleabi-
liti5', 6s:l. iinalleability', tal. ,malloabilita'. B.
.•^ulek, rjecn. znanstv. naz.
KOVOJ, m. opiinska ili drzaviia sluzlia koja
se boz plate cini: ,Ove mo uedilo red na kovoj'.
jVaja mi ici na kra}ev kovoj'. M. Pavlinovici. —
TJ nase vrijeme u sjevernoj Dalinaciji. Nece bit
sila ni na kovoj ni na knige. M. Pavlinovic,
razl. .spisi. 273. — Nejasna rijec, Pavlinoric misli
na tal. convoglio, pratna.
KO^'ON('?), m. line inusko. — I'rije nasega
vremcna. Kovonb (Moze biti da je pogroska mesto
Kovanb). S. Novakovic, pom. 70.
KOVOVINA, /. vidi kovina. — Nacineno u
nase vrijeme. Kovovina ,raotalI'. Zbornik zak.
3, 455. f). Popovic, rjecn. 1, liUb.
KOVKCA, /, vidi kovrcica. Ali u bujnoj kosi
iz kovrua i plotenica ne vidi so . . . .lavor. god.
16, br. 42, str. 672.
KOVRCAN, m. vidi a Vukovu rj;'cnika : O j
macaue kovrcane (rece se mafiku). — I'ostnje od
kovrca.
KOVRCAST, adj. vidi kudrav. — U Vukovu
rjecniku: ,kraus' ,cnspus'.
KOVRCENE, n. djelo kojijem se kovrii. — U
Vukovu rjecniku.
K(vVRCICA, /. vidi zavojak, uvojak (na kosi,
hradi, pa uopce od dlaka). — Po ubliku kao da
je deminutiv (vidi kovrca). — U nase vrijeme, a
izmedu rjecnika u Vukovu : (u Srijomu) po naj
vise se govori pi. ,k6vrcice' ,das haarloelicheu'
.cincinnulus'. — U osohitom znacenu. Kovrcica,
ouo perje, sto na trtici ima n. pr. patak, a po
tom se raspoznaje od patke. U Srijomu. A to
su ,aufwart3 gekriimmte seitliche schwaiizdeck-
foderu'. M. Medic.
KOVRCITI, k6vrcrm, impf. (s objeklom kosa,
brada, Hi diake uopce) uvijati tako da postanu
kovrcice. — Akc. se mijena u aor. 2 i 3 sing.
kovrci. — Osnova je kovrk Hi kovrc (vidi kovrk
i kovrca). isporedi kovrjati i zvrk. F. Miklosic
i iJ. I'opovic misle da je od tur. qyvyi-gyq, ko-
vrcast (isporedi liovr^ati, kovrgica). — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (,kr;iuseln'
jCrispo'). — Sa se, refieksivno. §to {kosuj covek
vise ceSja, to se ona vise kovrci i zamrsaje. Nov.
sr. 1834. 102. — U narodnoj pripovijeci bosanskoj
kao da znaci previjati se (o cefadctu). Ali kad
ga je negova potreba muciti pocela, preskakivao
je iz jednoga ki'aja u drugi, i kovicio na svaki
nacin. Nar. prip. bos. 1, 51 .
KOVRDIJA (i kofrdija), /. nekakva bifka. Ko-
yrdija, nekakva trava (Istra), v. Kofidija. B.
Suiek, im. 165. Kofrdija (Istra), v. Kovrdija.
149.
13 KOZA, a, a).
KOVRDIN, m. u narodnoj pjesmi na^ega vre-
mena stoji uz mac, i ne zna se znacene. — Moze
biti da je postalo od tur. kiirda. iiekakav (kurdski)
11(12. £). Popovic i za nim g. Miklosic misle na
srodnost s gevordan. Kad zacuse devet Jugo-
vifia, poskocise na iioge lagano, potegoSe mace
kovrdine, da pogubo cara n stolici. Nar. pjes.
vuk. 2, 185.
KOVRG-AK, m. neka otibi kajia Uto muskarei
nose u Bosni. — f). Popovic i F. Miklosic misle
da postaje od tur. qyvyrgyq (vidi kod kovrciti).
— isporedi kovrgik. — U ]'ukiirii rjecniku: ,dio
cylindrische miitze dor manner in Bosnieu' ,mitra
lylindrica virorum'.
KOVRGATI, k6vrgam, impf. vidi kovrciti. —
U nase vrijeme u Srbiji. Kaxu da se nalazo
cr:ie, bele, ride (dlakc) i noke so od ilih svo ko-
vi-gaju. M. D. Milicovic, ziv. srb.^ 325.
KOVRGICA, /. vidi kovrcica. — U nase vrijeme
u Srbiji. Kad sam hvatao patka da mu ocu|>am
onii sivu kovrgicu. M. P. §ap6anin 1, 48.
KOVRG-IK, m. vidi kovrgak. — U Vukovu
rjecniku s dodatkom da se govori u Srijemu.
KOVRK, m. vidi kovrcica. Kosa pala preko
cela u kovrcima. Bos. vila. 1886. 83.
KOVRGAK, kovr|aka, m. vidi u Vukovu rjec-
niku: (u Petrovu po|u) kao guzva od crvena i
orna, sto zone nose na glavi, a preko toga okrugu
(jasmak-boscu) ,art kopfbedeckung' ,vittae ge-
nus'. Zone udate ne nose kape nego mjesto lie
kovrjak pokriven okrugom (u Dalmaciji u dolini
rijeke Cetine). V. Bogisic, zborn. 128. — Postaje
od osnove glagola kovr}ati (isporedi kotrj, c).
KOVKlfiANE, n. djelo kojijem se kovrfa. — U
Vukovu rjecniku.
KOVRJATI, kovi-jam, impf, vidi kotr}ati (i
radi akcenta). — Postane nije mi jasno: kao da
su se sastale osnove od kotrjati i vrtjeti, a vidi
i kovrtac (isporedi i kovrfiiti). — U Vukovu rjec-
niku: vide kotrjati s dodatkom da se govori u
Crnoj tiori.
KOVRLICA, /. goli klip kuruze. Pozoga. D.
Hire.
KO\'RTAC, kovrtaca, m. vidi u Vukovu rjec-
niku: onaj kolutic (od gvozda ili pirinca) sto se
liime listovi od tijesta sijoku .osterr. krapfen-
rad'l'. cf. devermavis.
KOVRTA^, m. zovu so ,kovi-ta}i' oni veliki
oblaci sto se motaju nebom prije nog ce zapa-
liti silna bura. na Bracu. A. Ostojic.
KOVRTAN, kovftna, m. vidi u Vukovu rjec-
niku: savijeno sto u kolo, n. p. kosa na glavi
jdie runde' ,orbis'. — iiiporedi kovrtac i kovrcica.
KOVTAO, kovtala, m. vidi koktao. — U Stu-
Hcevu rjecniku: kovto, v. kokto.
KOVTIC, m. presime. — U nase vrijeme. Uija
Kovtic. Rat. 389.
KOZA, /. Capra liircus L. fem., posriala do-
maca zivotina. — Akc. se mijena u dat. sing.
kozi, u ace. sing, kozu, u voc. sing, kozo, u nom.,
ace, voc. pi. koze. — Rijec je praslavenska, ispo-
redi stslov., ceL, jioj koza, rus. Koaa. — Nepo-
znata postana, vala da nije postalo od istoga
korijena od kojega je lit. ozys, snskr. aga, grc.
ai!; (isporedi kost). — U svijem je rjecnicima
(,capra').
a. u praoom smislu, zivotina.
a) domaca, 2)itoma. Ili wvce ili kozo. Mon.
sorb. 80. (1302—1.321). Tko ukrede kozu ali iui
brav. Stat. poj. ark. .5, 282. Ako vidis (u .^nu)
KOZA, a, a). 4
da kozo supioc tobi boj biju, toj prilikujo srcbu.
Zbcrn. 137'>. Od zla duinika i koza bez kozlota.
(D). Poslov. daniS. Od zla du/.nika i kozu bnz
mlika. A. d. Bella, rjecn. 171^. Kao koza kad
so peCe ... V. Dosen 154". Opremih ga za ko-
zama, kad u ve6e vo56 bilo, sve sii koze doma
doslo, moga draga jadiia noma. Nar. pjos. vuk.
1, 526. Sodam hi|ad bijelih ovnca, pot hilada
crvenijeh koza. 4, 18(). Veka stoji koza za ja-
ridi, a jarioa dreka za kozama. 4, 187. Koza
lipsujo, a rep ne spusta. Koza ne prska dokle no
vidi vuka. Nar. posl. vuk. 138. Od zla diiztiika
i kozu bez jareta (vaja uzoli. Mjosto .jarota' go-
vore jedni ,mlijeka', a i , mlika'). Od jedne kozo
dva mijeha no mogu biti. 23.3. Cim so koza
diftila tim so ovca sramila (sto jo digla rop). 347.
vidi i brada, kostret, koziti so, veCati, itd.
b) divja koza ne znaii svayda istu vrstu
sto i domaea, nego druge vrste vise Hi mane
sli6ne, kao divokozu, srnu itd. vidi u Vraniieevu
rjeiniku: divja koza ,caprea'; u Mikalinu: koza
divja .pygarcus, dama, dorcas'; u Belinu: divja
koza, srna ,capra salvatica' ,oapra silvestris' 171b :
u Bjelostjenievu : koza divja .pygargus , capra
sylvestris, dama, dorchas, eaproa'; u Jambresi-
cevu: koza divja ,oaprea'; u Stulicevu: koza divja,
V. srna. — Divja koza hitro bjezi. P. Kanavelic,
iv. 32. Divja koza jdio gemse' ,Antilope rupi-
capra'. G. Lazic 37.
<'^ M Dalmaciji se rece kao psovka ceja-
detu, osohito kad sto dobro ne umije da uradi,
Hi kad je nemirno. ,Sto oinis tu, kozo jednal"
H Dubrovniku. P. Budmani.
b. Koza, m. prezime Hi muski nadimak. —
XVIII vijeka. Stipan Koza. Glasnik. ii, 3, 172.
(1706— i707).
c. M prenesenom smislu, cesto u mnozini, nesto
naiineno od drva. a) vidi 1. kon, 2, e. Koza,
arch, (vjestao, kon, magarac, koiiic), fro. tr^teau,
chevalet', egl. , horse, jack', tal. , capra' ,geriist-
bock, riistbock'. Koze (pi.), tech. (nogace, nogari,
kriznice) ,schrageu', tal. ,cavall6tto'. B. Sulek,
rjecn. znaustv. naz. Koza, upora kojom se po-
dupiro zlijeb. u Samoboru. Drzak (upora) ua cem
stoji zlijeb na vodenici. Bistrac. P. Hefele. —
h) koze, indi skele, lazila. — izmedii rjecnika u
Vukovu (pi. koze ,das baugeriist' ,machina aedi-
fioationis'). Tu so prave lade vojene koje kad
se pusto s koza, to one udare cak u breg. S. Te-
kelija. letopis mat. sr. 119, 48. Onda su maj-
stori bas u Ilinu plocu ovrli koze (skele), i tako
su je razlupali. M. D. Milicevic, pomenik. 1, 36.
— c) (Treba) imati dve drvene koze, jedan iz
dve siroke daske dobro sastavjen i spojen oluk.
Z. Orfelin, podr. 134. — d) koza, rasjasto drvo
kamo se duzica upre, kada ju raduik izraduje.
Kijec medu duzicarima. F. Hefele.
d. u igri ,kozice'. Na jedno mesto zabodu u
zemju jedan klincic koliko Cetvrtina ili polovina
plajvaza, i to zovu ,jarac'. a svaki uzme po jedan
mani klinCic, i zabodu ih oko jarca u razdaleko
onoliko koliki je onaj noz kojim 6e so bacati. ti
se kliniici zovu ,koze'. M. D. Mili6evi6, ziv.
srb.2 248.
e. vidi 2. koze.
KOZAC, m. vidi 1. kozar. — U Stulicevu rjec-
niku. — slabo pouzdano.
KOZACINA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
podrinskom. Zem)a kod Kozafiine. Sr. nov. 1875.
641.
KOZACkI, adj. koji pripada Kozacima. On
se u gradu Kamenici bje§e uzdrzo vole dana, sto
koza6ki svud vojuici vriahu se sa svijeh strana.
I 1. KOZALAO, a.
I. (iuudulio 422. Ovo su kozacke tioje liara-
mije. I. T. Mrnavic. oam. 41. Hotio je vojevati
protiva I'lorau na kozacku. A. Toraikovi6. ?,iv.
191.
KOZADRE, /. pi. ime seucu u Bosni u okrugu
sarajevskom. Statist, bosn. 22.
1. k6zAK. m. vidi Kazak. — Od xvii vijeka
(u svijcm primjerima n mnozini), a izmectu rjei-
nika u Voltigijinu (Kozaci ,Cosacchi' ,Kosacken').
A Kozaci srnu6 hrli starijeli steta u zamjenu.
po?.egli su i potrli. pace smakli Varno u plijenu.
1. Grundulic 318. Novo raspo stara grada mimo-
hodoc pasa zali, i prod voji svojoj tada bojnijeh
Kozak vojske hvali. 318. Nu opot, vojska od
Kozaka. pazi, gdi se na se kupi. 444. Zovu se
Kozaci. I. T. Mi-navio, osm. 39. Imadijau za po-
niocniko Moskove, Kozako. A. Kanizlid. kam.
882. Kad dodu moji Kozaci s Timoka. Vuk,
dan. 1, 83.
2. KOZAK, m. ime konu. Pozega. D. Hire.
KOZAKOVI6, m. prezime. — U naSe vrijeme.
Pavlo Kozakovi6. Rat. 79.
KOZAL. vidi kozao.
KOZALA, /. ime podgradu grada liijeke.
Schom. segn. 1871. 80.
1. KOZALAC, kozilca (koza6ca), to. Arum Jj..
neke vrste bijaka. — Stari je ohlik bio kozblbcb,
isporedi rus. Ko3e.iei;'b, oba b mogu postati a ili
ispasti. — Rijec maze biti stara, isporedi ruski
oblik, a osiiova kozbl moze biti i praslavenska,
vidi u Sulekovu imeniku ovdje kod a; ali treba
dodati da u svijein drugijem spomenicima zna-
cene jest bi(ka, ali ne Arum.
a. kozalac, prvo h postaje a u svijem padc-
zima, a drugo u nom. i ace. sing, (i u gen. pi.
kozaUca, ako se govori). -1- se u Dubrovniku
mijena na o, te se po dubrovackom govoru ao
sazimfe u o dugo: kozdca, koz6cu, itd., voc. ko-
zoce; prema ovome bi trehalo da je akc. koza6ca,
kozaocu itd., kozaooe. ako se 1 ne mijena, ostaje
svuda akc. kao u nom. sing., osim voc. k6zal6e
(i gen. pi.). — Od xviii vijeka, a izmedu rjec-
nika u Belinu (,dragoncello, herba' ,dracuntium'
280*') gdje se naj prije nahodi, u Stulicevu 'Qs.o-
zalac mali, trava ,draounculus minor, dracontium
minus'; kozalac zmijini, trava ,colum draconis,
dracunculus' ; kozalac vodeni, trava ,dracunculus
aquatilis'), u Vukovu (nekaka trava , Artemisia
dracunculus Linn. [Arum L.]'. cf. kozlac. za-
kozlik). Travu koja se kozalac imenuje. I. Ja-
blanci 148. Tko ju (travu) znade, kozalac se
zovo. J. S. Re}kovic 160. Neki opot travu ko-
zalac piju s rakijom. M. D. Milicevic, ziv. srb.
2, 50. Kozalac (kozlac), ces. kozlik, po}. kozielok,
koziolek, kozlek (Valeriana), rus. K03e.iei(-b (Soor-
zonera), Koae.iKii (Pastinaca), aroii o serpentaria
(Pizzelli, Aquila-Buc, Anselmo da Canali, Skurla),
lufo (Pizzelli, Aquila— Buc), dragoncello (Delia
Bella), 1. Arum maculatum L. (Panci6)_; 2. Arum
italicum Mill. (Visiani, Lambl). B. Sulek, im.
165. — S nekijem se pridjevima naznacuju oso-
bite vrste. Kozalac konski, Arum italicum L.
(Visiani). — Kozalac mali, gigaro minora (Aquila —
Buc), aro minore (Pizzelli, Anselmo da (Janali),
dragontea minore (u rukopisu xvi vijeka), Ari-
saruni vulgare Targ. — Kozalac veliki, gigaro,
dragontea, (Pizzelli, Aquila — Buc, Skurla), 1.
Arum dracunculus L. ; 2. Arum italicum Lam.
B. §ulok, im. 165. — Kozalac vodeni, dragontea
aquatica (Aquila — Buc, StuUi), Calla palustris L.
— Kozalac zmijiii, serpentina, collum draconis
(Pizzelli, Stulli), Arum dracunculus L. 166.
1. KOZALAU, b. 4
b. k6zlac, kozlica, prvo b ispada, a drugo
ostaje u svijein oblicima: kozlica, kozlacu ltd. —
Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ontalijem obli-
cima, osim nom. i ace. sing., i voc. kozlace (i gen.
pi. kozlaca?)- — ■ Od xvii vijeka, a izmectu rjec-
nika u Mikafinu (kozlac, trava ,dragunouIus')
gdje se naj prije nahodi, u Belinit (,dragoncello,
herba' .dracuntium' 2801)), it Bjelostjeyiceim (kaj-
kavski kozlec, trava ,draciinculus, dracintiou 1.
draciutium, colubrina, v. serpentaria'), a Stiili-
cevK (kozlec, trava, v. kozlac iz BjelDStjintceca)
II Viikovu: kozlac, kozlaca (kozalca), vido kozalac
*■ dudatkoin da se gooori u Srijeina. Gr|ene ba-
turice od kozlaca. J. Vladmirovic 19. Kolik
bajam kozlaca. 32. Kozlac, bilina, kojoj je lisce
sire i du(e od dlana, s pro}eca ga beru, vare,
s braSnom podmetaju i nime sviiie rane. J. Bog-
danovic. JKozlac, dragontea, aro (u sinskom ru-
kopisu, Bartulovic), lufo, serpentaria (Kuzmic),
dragoncello (Delia Bella), dragunculus (Bjelo-
stjenac), 1. Arum maculatum L. (Pa.ncic, Sla-
dovic, G-ospic); Arum italicum Mill. (Visiani), v.
Kozalac. B. Sulek, ira. 167. — S nekijeni pri-
djevima znaci i druge bi(ke. Kozlac bjuvaci,
bulbus vomitorius (Durante), Muscari moschatum
Deaf. — Kozlac lazni, arisarum falsum (Durante).
— Kozlac mail, arisarum (Durante), Arisarum
vulgare Targ. (Alschinger). — Kozlac sriddi,
arum minus (Durante). Arum maculatum L. B.
Sulek, im. 167. — Kozlac veliki, arou maggiore
(Durante, Kuzmic), arum, arou, canis priapus
(Durante), Arum italicum Mill. 1G8.
e. koz61ac, koziica, u nase doba u Dubrov-
nikii: uprav sii vblici koz6ca, kozicu itd. kao
kod a, a po niina se zlo nacinio nom. sing. — Ko-
zolao, 1. Arum italicum Mill.; 2. Arisarum vul-
gare Targ. (Vodopic). B. Sulek, im. 168. — /
s pridjecima. Kozolac crni. Arum orientate Bbrst.
(Vodopic). — Kozolac mali, Arisarum vulgare
Targion. (Vodopic). — Kozolac zmijin. Arum
dracunculus L. (Vodopic). B. Sulek, im. 168.
2. KOZALAC, kozalca, m. vidi u Vukomi rjec-
nikii: u pluga ona gredica sto sastav|a grede| i
plaz. — ispuredi 2. kozlac.
KOZALINA, /. vidi a Vukovu rjeiniku: vide
kaluza s dodatkum da se govori u, Risnu. — ispn-
redi 2. kozao.
KOZAl^, Kozja (Koz[a), m. iine ijradu u Sr-
biji, po svoj prilici na mjestu gdje je sad Ko/.eJ
(oidi). — U knizi xiii vijeka pisanoj erkvenijem
jezikom (sa starijem oblikom Kozblb), i otale u
Danicicevu rjeiniku (Kozb}b, grad koji je osvojio
Stefan Nemana. va|a da je bio blizu Nisa i Svr-
}iga, jer se s nima pomine). I gradh slavny
Nysb i gradb Svrbjigb i gradb Ravbnyj i gradb
Kozblb. Stefan, sim. pam. saf. 8. Oko gradova
Nis, Svrjig, Kavni, Kozaj (mislimdaje bilo Ko-
za| [Kozblb], Kozja: iz ovoga posjednega je pozno
doba razvilo Kozej) ne treba nam se baviti . . .
za druga tri moze se sve sto treba naci u Kuoz.
Srbiji M. D. Milicevica; sva tri su u knazevac-
kom okrugu i mogu se vidoli i na kartama. S.
Novakovic, zem}. 57.
KOZA^iKA, /. nekakva igra s grahom. — ispo-
redi kozati se. — U nase vrijeme u Lici. J. Bog-
danovic.
KOZA^i-VEH, m. ime selti ii Hrnatskoj ii zii-
paniji zagrebackoj. Eazdije}. 73.
KUZAN, m. vidi 1. kozo.
KUZANE, n. djelo kojijem se ko kozu. — vidi
kozati se.
1. KOZAO, kozla, m. jarac. — Stari je oblik
5 3. KOZAR, a.
bio kozbl'b, te postaje od koza nastavkom bl-b. —
Bijec je praslavenska, isporedi stslov. kozbH, rus.
K<i3o.i'b, ies. kozel, po/. koziel, koziol. — Osim
dva primjera pisaca Bosnaka (Margitiea xviii
vijeka, i pisca Osvetnika u nase vrijeme), svi su
primjcri iz pisaca cakavaca; s toga ove rijeci
neina u stokavaca Hi je vrlo rijetka, premda su
jo.i zive rijeci sto su od ne postalc, kao kozle,
kozlic itd. — Oblik kozao pisem pv naj zadiiem
primjera (u kojeiiiu je ao sazcto: kozo). — Iz-
medu rjecnika u Bji-lostjencevu (kajkiivski kozcl.
jarac ,hircU3, tragus'), u Jiimhresicevu (kozel , ca-
per, hircus, haedus'), (( Stulicevu (kozel .liircus'
s dodatkom da je rijec raska). Meso od kozla
mladoskopca. Stat. poj. ark. 5, 2'J4. jVi od po-
tribe ubijati jaiiac dobrih ui kozal. Korizm. 61''.
Krv volov i kozlov. Anton Dalm., nov. test.
2, 149b. paul. hobr. 9, 13. (U) tri [sest] tisucno
(lito) ustati ima jeduorogi kozal. Aleksaudr. jag.
star. 3, 245. Ako brada cini jude, naj vridnijsi
kozal bude. P. Vitezovic. cvit. 23. Krvju od
kozla. S. Margitic, fal. 162. Kozle odlucit zmeju
ovcadi. J. Kavaniu 12". Ki je meni pojal mo-
jega kozla. Nar. pjos. istr. 4, 16. Pa sto kozo
vjeruje kurjaku? Osvetn. 2, 181.
2. KOZAO, kozdla, >». baniste. — Jamacno je
ista rijec sto 1. kosao (vidi pod c). — isporedi
i kozalina. — U Belinu rjeiniku: ,letamajo' ,fi-
metum' 434i*.
KOZAPEROVICA, /. ime selu a Hrvatskoj u
zapaniji zagrebaikoj. Razdije|. 65.
1. KOZAK, kozara, TO. iovjek sto iuva koze.
— Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem
padezima, osim nom. sing., i voc. : kozaru (ko-
zare), kozari. — Od xvi vijeka, a izmedu rjec-
nika u Vraniiievu (,caprarius') gdje se naj prije
nahodi, u Mika(inu (,caprarxus'), u Belinu (,ca-
praro, guardiano di capre' ,caprarius' 171l>), u
Bjelostjenievu (,caprarius, aogonomus, aepolus,
caprarum ductor I. pastor'), u Jambresicevu (,ca-
pi'arius'), u Voltigijinu {,ca,])Ta,jo, caprario' ,ziegon-
hirte'), u Stuliievu (, caprarum custos'), « Vukovu
(,dor ziegenhirt' .caprarius').
a. uopce. Kod sviiiara i kozara ... V. Dosen
lost". Dolijanin poce se kazivati i faliti da je
brat kraja Vladislava, premda bise sin jednoga
kozara. And. Kacic, razg. 83. Da se jedan se-
lanin oli kozar boli i zalosti da uije krajem. M.
Dobratic 208. Podi, kccri, za kozara, dobro ce
ti biti. — Necu, majko, za kozara, neie dobro
biti. kozar hodi po kameiiu, vrat ce salomiti.
Nar. pjes. vuk. 1, 378. Nije carstvo za mene
kozara. Nar. pjes. petr. 2, 133. Uzme . . . za
koze kozara. Nar. prip. vuk. 90.
b. Kozar, kao miiski nadimak Hi p)rezime.
Jovan Kozar Hera . . . Grujo Kozar. Glasnik. ii,
3, 75. (1706—1707). Koga'tuzi Jovan Kozar iz
Salasa. ii, 1, 97. (1808).
2. KOZAR, kozdra, m. vidi varak, klobodan.
— Nepoznata postana. — Od xvin vijeka a Du-
brovniku, a izmedu rjecnika u Vukovu: (u Du-
brovniku) krut varak ,da3 knistergold' ,aurum
tremulum'; u Belinu ima samo slozena rijei zla-
tokozar ,orpello' .bi'actea' 529^; pa iz toga i u
Stulicevu: zlatokozar ,bract6a aerea'. Zlato od
kozara, tkoje samo zveci. V. M. Gucetic 4. Ve-
lika grana masline lijepo nakicena kozarom. S.
Skurla, sv. vlaho. 130.
3. KOZAR, Kozara, m. mjesno ime. — vidi i
Kozari.
a. pomine se xv vijeka. I lozije drugo odb
Kozara. Spom. stoj. 41.
a. KOZAR. I). I
b. vidi u Vnkovii rjecniku: planina ii Bosni
s primjeroni is narodne pjcsme: I utofio u Knzar
plftninu.
c. selo na KorcuUfi'). V sooskom injostH od
Kozara ima ikone gospojiiio. .T. Kavanin SlS'i.
ICOZARA, /. posiaje od Icoza Hi ud ko/.ar.
ii. iiijesto ydje se koiii kusc. — V naiie m-ijeme,
a ismedii rjecnika ii Viikopit (,doi' platz wo die
ziegen geschlacbtet werden' .macellura capra-
rium'). Tu se nafiiui i kozara, jedni soku, jodni
mere . . . Nar. prip. vuk. 101. Samo so govorilo
o Iqju na kozarama, i o proliodAi iia pijanama.
M. D. MilicGvio, jur. 20. Po Srijerau pravili su
kucice gdje su se iz vinograda, slivika i liatara
slijevali putovi, pa su s jeseni, dok trajo kuku-
ruzna i vinogradska borba (redovno je vino-
gradska berba prijo) klali tu kozo, ovce, a i janco,
pa su prodavali i prijesuo i peoono meso. obiruo
su davali meso za kukuruzo i za k[uk viuski, pa
take su te kozare mnogima od koi'isti bile. Danas
ih vise noma. M. Medic.
b. vidi 1. kozarioa. — U Bjelostjenccvu rjec-
nikit (knd kozarnica), u Voltiijijinu (,capi-aroocia,
caprile' ,ziegonstail'). — Kozliva jCaprile'. T). Ne-
manic, cak. kroat. stud, iftsg. 39.
c. Kozara, tine planini u Bosiii. — Igmedu
rjecnika u Vtikovu (planina u Bnsni vise Mo-
taice). Jedan vije s pianino Morine, iznad kobiia
poja Nevesiiia, drugi vije iz Kozaro puste. Osvotn.
5, 31.
d. vrsta gjive ,parasolpilz'. Pozega. D. Hire.
KOZAKAC, ICozarca, m. mjesno iine.
a. selo u Bosni u okrugii bihackom. Statist,
bosn. 53. — i u Vnkovn rjecniku: grad u Bosni
pod gox'om Kozarom na rijcci Kozarusi koja
utjece u Gomionicu (Gomiouioa u Sanu, a Sana
u Uuu).
b. selo u Hrvatskoj u zupaniji zagrehackoj.
Razdijej. 87.
KOZArATI se, koziram se, impf. kaze sa u
ukornom smislu o djeci koja se uvijek hita i
nathitava kamenem. — na Bracu. A. Ostojic. —
Moze biti da postaje od 1. kozar i da uprav
znaii: igrati se kao kozari.
KOZARCI, K6zaraca, m. pi. ime zasenkii. u
Bosni u okrugu travniikom. Sohom. bosn. 1864. 85.
KOZARCAD, vidi kod kozaroo.
XOZARCE, kozarcota, n. dijete koje cuva koze.
u Lici. V. Arsenijevic. — Uprav je dem. 1. kozar.
— Mnozine nema : kad bi se htjelo kazati ii mno-
zini, trebalo bi upotrebiti coll. kozarcad, za koje
neinam potvrde. Od kozaroeta Bracana (isporedi
kozarcic). u Pjev. crn. 112l>.
KOZAECIC, m. dem. 1. kozar. — Radi po-
stana ispjoredi kozarcina. — U nase vrijeme. Od
maloga Bracana kozarfiica (isporedi kozarce). ii
Pjev. crn. 49b.
KOZARCINA, >«. augm. 1. kozar (uprav od
kozarce Hi od nepotvrdenoga oblika kozarac). u
Lici. J. Bogdanovic. M. Medi6.
KOZAEEV, adj. koji pripada kozaru (vidi 1.
kozar). — U Vukovu rjeinUcu : vide kozarov.
KOZAREVAC, Koz4rSvoa, m. ime dvjenia se-
linia u Hrvatskoj u zupaniji bjelovarsko-krize-
vackoj. Razdijej. 108. 110.
KOZAREVO, n. mjesno ime. — U spomeniku
XIV vijeka pisanome crkvenijem jezikom (Koza-
rjevo). Selo Kozarjevo. Svetostef. hris. 5.
KOZARI, m. })l. mjesno ime. — isporedi 1.
kozar, b.
a. selo u Bosni. Statist, bosn. 89.
(1 KOZARSKT, b.
b. selo u Srbiji u okrugu niMom. M. D. Mi-
liiovic, krn|. srb. 118.
KOZ.AR[C. )H. dem. 1. kozar. — Samo u Bje-
losljenievu rjeiniku: .pastorculus caprarum'.
1. KOZA.RICA, /. zensko ce(ade sto cava koze
(isporedi 1. kozar). — Od xvi vijeka, a izmedu
rjecnika n Vukovu (,die ziegenUirtiu' ,capraria').
Ku Vihru hoc rijeti? jeda kozaricu? F. Luka-
rovic 00. MJG.ste slicne vjerenice primaju se ko-
zarice. J. Kavanin 205>'.
2. KOZA.RICA, /. .9tnja za koze. — U Vukovu
rjecniku : ,dar ziegonstall' ,stabulum'.
8. KOZARICA, /. mjes)W ime. — Va(a da po-
staje od znacena kod 2. kozarica.
a. selo u Slavoniji u iupaniji pozeikoj.
Razdije). 126.
b selo u Srbiji u okrugu sabackom. K. .Jo-
vanovid 177.
KOZARI6, m. dem. 1. kozar. — U StuUeevu
rjecniku.
KOZARICI, m. pi. ime selu u Bosni u okrugu
sarajevskom. Stati.st. bosn. 10.
KOZARIN, m. mjesno ime na otoku Krku. —
XV vijeka. Stat. krfi. ark. 2, 295. (1443).
KOZAriNA, /. Uo se plaea kozaru za svaku
kozju glaini. — U Vukovu rjecniku: .das ziegen-
gold (fiir den hirten)' ,pecunia pro capra pas-
cenda'.
KOZ.VRINE, /. pi. mjesno ime. Vijevo, Mosla-
vina. I>. Hire.
KOZARISTE, n. vidi 2. kozarioa. — U Mi-
kafinu rjecniku: kozariste, mjesto gdi stoje koze
,capri!e'; u Belinu: ,caprareccia, stalla o luogo
dove Stan le capre' ,caprile' 171b; )( Stulicevu:
,caprile'.
KOZARNICA, /. vidi 2. kozarica. — U Be-
linu rjecniku: ,caprareccia, stalla o luogo dove
Stan lo capre' , caprile' 171b; u Bjelostjenccvu:
kozarnica, kozara , caprile, aegon'; u Jambresi-
cevu: , caprile'; u Stulicevu: , caprile'.
KOZARNIK, m. ime granienoj strazi u Srbiji
u okrugu vranskom. M. D. Milioevic, kra|. srb.
272.
KOZARNA, /. vidi 2. kozarica. — Samo u
Stulicevu rjecniku: , caprile'.
KOZAROA', adj. vidi kozarev. — U Vukovu
rjecniku: ,des ziogeuhirten' ,caprarii'.
KOZAROVINA, /. ime selu u Hercegovini.
Statist, bosn. 112.
KOZARSKI, adj. koji pripada kozarima (vidi
1. kozar).
a. adj. — U Stulicevu rjecniku : ,dei caprari,
dolle capi-e' .caprarius' i u Vukovu: ,der ziegen-
hirten' ,caprariorum'. — lladi kozarski jezik
vidi b.
b. adv. k6zarski, osim opcega znaiena (na
kozarski nacin, kao itu kozari rade), ima i oso-
hito : govoriti kozarski znaci neki nacin govora
kojijem dvoje medu sobom govore, hoteci da ih
ko treci ne razumije. vidi u Vukovu rjecnika:
govori kozarski ,6ine art rotwalsch' : krdokrdi
krmekrni, t. j. dodi meni; krdokrnekrsi krvo-
krde, t. j. donesi vode, itd. dakle se pred svaki
slog mece kr. — drukcije je u Dubrovniku i u
okolini, gdje se za svakijem slogom umece p s isti-
jem vokalom sto je u slogu, a ako se slog svrsuje
konsonantom, onda ovaj ne ostaje na kraju svoga
sloga nego se umece za drugijem (s p), n. p. Vra-
patipi sepe suputrapa (vrati se sutra). Hopoiepes
lipi dopod? (ho6es Ii do6?). rjede se umecu dva
KOZARSKI, h. 4
sloga s g i z, ». p. Vragaza tigizi segeze suguzu
tragaza. Hogozo cegezes ligizi dogozo6? — i ovo
se zove jezik kozarski. — isporcdi gegavafeki, po-
slovicki.
KOZARUSA, /. mjesno ime u Bosni. a) selo
II ukrugii bihackovi. Statist, bosn. 53. — h) rijeka.
— u Vukovu rjecniku: rijeka u Bo.sni (vidi i
Kozarac, a).
KOZATI SE, kozam se, impf. igrati se ko-
::alke. — U nase vrijeme u Lici. ,Daj amo ko-
zalku da se kozamo'. ,03tav'te se kozaria, man
zupce za grabje delajte'. ,Odavno se ni dva i ko-
zaju, vaj koji ce komo dokozati'. Ovo je neka
vrst igre sa grahom. J. Bogdanoviii.
KOZAVA, /. ime krnvi. F. Kurelae, dom. ziv.
•24. D. Tr.steriak.
KOZBASA, in. vidi ii Vttkoini, rjecniku : (u
Lici) koji naprijed kosi pred koscima, kozbaSi se
obifino za stolom daje od bravfieta rep ,maher
der den anderu vorangeht' ,f()eniseca primus'. —
Slozeno je od osnove kos glagola kositi i od
turske rijeci basa, pa se s ispred b izgovara kai>
z. — U nase vrijeme. Ako u kolo, kolovoda ;
ako u kosiiu, on kozbasa. Nar. posl. stojan. 107.
Koji se odlikuju u kosidbi i zetvi, velicaju irae-
nom , kozbasa'. V. Bogisic, zborn. 484. Koji
pred vise kosaca kosi, toga zovu ,kozbasom' ili
jkozbesom'. Za kozbasu bira so naj boji kosac.
J. Bogdanovic. Spomine se u kosackoj pjesmi:
,Za kozbasu bandi vandi Juru koji nosi tobolac
u turu'. u Dobroselu. M. Medic.
KOZBESA, )«. vidi kozbasa.
1. KOZE, /. pi. vidi koza, c.
2. KOZE, /. pi. vidi ospice, bogine, sesve. —
vidi i 2. kozice. — U Bjelostjencevu i u Jam-
bresicevu rjecniku: u obadva u latinsknm dijelu
kod variolae. vidi i: ,Kozico' (plur., govori se i
,koze') ospice. T. Maretic. iiast. vjesn. 4, 30. — •
Kod bogine Danicic tumaci postane, ali vidi Ho
piSe T. Maretic (u istom djelu) 24.
KOZEKOVICA, /. mjesno ime. Demerje, Bre-
novica. D. Hire.
KOZELAC, Kozelca, m. prezime. — 11 nase
vrijeme. D. Avramovic 22(J.
KOZE^, OT. mjesno ime u Srhiji. a) selii u
okrugu rudnickom. K. Jovanovic 14."). — h) za-
selak u okrugu uiickom. 1.51.
KOZE^EVO, n. ime selii u Srhiji a okrugu
sahaikom. K. Jovanovic 177.
KOZE^jICA, /. ime rjecici u Srbiji u okrugu
rudnickom. M. D. Mili6evi6, srb. 309.
KOZETA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu va-
(evskom. Zemja u Kozeti. Sr. nov. 1863. 278.
KOZETINA, /. ku,^ja koza, kozina. — Samn u
Stulicevu rjecniku: ,pellis caprina'.
KUZEVINA, /. kozje mesa, kozjevina. — Samo
u Stulicevu rjecniku: ,caro caprina'.
1. KOZICA, /. dem. koza. — Akc. se mijena u
gen. pi. kozica. — Od xvi vijeka, a izmedu rjec-
nika u Mika^inu (kozica, mala lioza ,capella'), u
Belinu (,capretta, cajira piccola' ,capena' 171'J),
u Bjelostjencevu (,capella'), u Voltigijinii (,ca-
pretta' ,kleine ziege'), u Stulicevu (,capella'), u
Vukovu (dim. v. koza).
a. u pravom smishi. nije potrebno misliti
samo na mladu kozu nego samo na velicinu i u
odrasle zivotine (vidi prvi primjer kod a)).
(t) domaca, pitoma. Jagiie se ovcice, koze
se kozice. M. Drzic 428. Kozicu uhitit u zam-
cicu. (D). Poslov. danifi.
V
7 KOZINA
h) divja kozica, oidi div|a koza kod koza,
a, h). — U Mika\inu rjeiniku: kozica divja ,da-
mula' ; u Bjelostjencevu: kozica divja, srna ,ca-
preola, damula'; u Stulicevu: kozica divja, v. sr-
nica.
b. vidi 2. koska. — U Mikalinu. rjecniku :
kozica, riba, koska .astacus, oammarus, loousta,
chelae'; u Bjelostjencevu: kozica, riba morska,
koska ,astacus, marus, locusta, chelae'; u Stuli-
cevu: kozica. riba .gambaro' .astacus' iz Mika-
(ina. — vidi i L. Zore, rib. ark. 10, 342.
e. nekakva riba od slatke vode. L. Zore, rib.
ark. 10, 339.
(1. zem]aHi kotlic (a i gvozdeni u Bjelostjen-
cevu rjecniku) s tri noge kao sagak. — U Bjelo-
.stjencevu rjecniku: kozica zelezna tremi nogami,
ali zemfena ,ch.ytropus, chytra, chytrou, chytra-
podia', i u Vukovu: (u Hrvatskoj) ,ein irdoner
dreifuss' ,tripus fictilis'.
e. pi. kozice, neka igra, vidi koza, d.
2. KOZICA, /. vidi 2. kozice.
3. KOZICA, /. mjesno ime.
a. u Bosni. a) sence u okrugu sarajevskom.
Statist, bosn. 15. — h) selo u okrugu banotuckom.
34. — r) seoce u okrugu travnickom. 75. — <l)
rijeka. F. Jukio, zem). 35. 36. Kad dognao na
Kozicu rijeku. Osvetn. 7, 32.
1). vidi u Danicicevu rjecniku, : Kozica, selo
koje je Juraj vojvoda Doiiih Krajeva, sinovac
Hrvojev, vratio bradi Jurjevicima. M(on. serb).
378. (1434). to 6e biti sadasiie selo u Dalmaciji
blizu Makarske (ali se to mjesto u Repert. dalm.
1872. 20 zove Kozica).
c. u Hrvatskoj zaselak u zupaniji modrusko-
rijeckoj. Razdijej. 49.
1. KOZICE, /. pi. vidi koza, d.
2. KOZICE, /. pi. vidi '2. koze. — U Bjelo-
stjencevu rjecniku: kozice, kozjace, ospice , vari-
olae, pustulae, acrocliordou, acrocordones' ; u Jam-
bresicevu: ,variolae'; M Voltigijinu : (u jednini)
kozica jVajuolo' , blatter, kinderpocken' ; u Vu-
kovu : vide ospice s dodatkom da .se govori u Ba-
rani. — I u Istri: kozici , variolae'. I). Nemanic,
cak. kroat. stud, ifortsg. 43.
3. KOZICE, /. jjl. mjesno ime.
a. seoce u Hercegovini. Schem. ragus. 1876. 58.
b. selo u Slavoniji ti zupaniji virovitickoj.
Razdije]. 139.
KOZICA V, adj. bogiriav. (u Fuzini). D. Da-
nicic.
KOZIC!, m. prezime. — Od xvn vijeka. Posli
smo k svaku Kozicu. Arkiv. 2, 318. (1613). Ijuka
Kozic. Rat. 360.
KOZICI, m. pi. ime seocu u Bosni u okrugu
sarajevskom. Statist, bosn. 21.
KOZIJAK, m. ime selu a Bosni u okrugu Done
Tuzle. Statist, bosn. 86. — Ovakovo se mjesno
ime pomine prije nasega vremena. Kozijakt (selo).
S. Novakovid, pom. 135. — Isporedi Kozjak.
KOZIJI, adj. vidi kozji.
KOZIN, adj. koji pripada kozi. — IJ jednom
primjeru xvi vijeka (kozin rog, vidi kozorog).
(Sunacce) kozin rog i raka jednako topleci . . .
M. Vetranic 1, 7. — / kod imena neke bi(ke:
kozino grozde, vidi grozde, d) cc).
KOZINA, /. a) kozje meso; b) kozja vuna; c)
kozja koza. — U prvom znacenu na jednom
mjestu XV vijeka. Statut. kast. (1490). 197. — U
druga dva znacena u Vukovu rjecniku: 1. ,die
ziegenwolle' ,lana caprina', cf. kostrijet, kocet,
kozjevina. — 2. ,ziegenfell' ,pelli9 caprina'. — U
27
KOZINA
■lis
KOZJI
ovom :adnem znaieAu : Vrpcama od kozine . . .
prive/uju ih (opanke) za noRo. M. D. Milicevid,
kra]. srb. 247.
1, KOZINAC, kozinca, ni. Astragalus oiio-
brycliis L., r'leka bi\ka. J. Pandid, flora okol.
beogr. 1'20. — vidi i kozinCev. — i^pitredi Uo-
zlinao.
2. KOZINAC, Kozinca, m. ime dvjema selima
II Hrvatskoj u lupnniji modriiUko-rijeikuj. Raz-
dije). 58.
KOZINCI, m. pi. ime seht u liosni it okriit/u
lianoluikom. Statist, bosii. 38.
KOZINCEV, ad), koji pripada kozineu. Ko-
zincev koren. dobiva se od kozinca bez stabla.
Astragalus exscapus L. D. Popovid, poznav. robe.
227.
KOZIISr^CAK, m. ime selii u Hrvatskoj u iu-
paniji zagrebaikoj. Razdijej. 64.
KOZIR, m. prezime (tursko). — U narodnuj
pjesmi nasega vremena. Go.spodice Kozir-bego-
viee. Nar. pjes. here. vuk. 165.
KOZITI, kozim, impf. radati (o kozi). iiprai)
je imperfektivni glagol prema okoziti. — Akc.
kaki je u praes. taki je u impf. kozah, u aor. 2
i 3 sing, kozi, u ger. praes. k6ze6i, u part, praet
pass, kozeii ; u ostalijem je ohlicima onaki knki
je u inf. — Od xvi vijeka (vidi b).
a. aktivno, u prelaznom sinisla, s objektom
(koji se moze imati i u misli). — U Vukoou rjee-
niku: ,werfen (von der ziege)' ,pario'.
b. sa se, refleksivno, radati, nli ne prelazno.
— Jzmcdii rjecnika u Stulicevu : ,andar fetaiido
(riferito alle capre)' ,foetari'; i u Vukovu: ,wer-
fen (von der ziege)' .pario'. Koze se kozice. M.
Driic 428. Koze ti se ne kozile ! Nar. pjes. mag.
1866. 99. Znas li vrijeme kad se divokoze koze?
D. Danicic, jov. 39, 4.
KOZJA, /. ime selu u Srbiji u ukrugii pirot-
skom. M. D. Milicevic, kraj. srb. 234.
KOZJAC, ?«. neka bijka, vidi 1. kalina. Kozjac,
Ligustrum vulgare L. (VukasoviA). B. §ulek, im.
166.
1. K0ZJA6a, /. ime hi\kama. Kozjada, rus.
uoa.iflTHHKT., 1. Galega officinalis L. (Sladovio) ;
2. Picridium vulgare Desf. (Vodopic). B. Sulek,
im. 166. — Kozjaca, dugujasta gliva sto se u
Srbiji zove ,kaluderka', a u bosanskoj Krajini
zovu je tako s toga sto raste naj radije na kozjem
dubretu. \i. Stojanovrc. — Kozjaca, Cucurbita
verrucosa. Pakrac. D. Hire. — K6zjaca, trava,
kozja brada. oko Stona. M. Milas.
2. KOZJACA, f. mjesno ime.
a. potok u bosanskoj Krajini pod Prosarom
kraj sela Medede. M. Euzicic. *
b. u Hrvatskoj. a) u zupaniji lickokrbavskoj.
ua) zaselak. Razdije). 41. — hh) Kozjaca, ime
livadi u Divoselu. ,1. Bogdanovio. — >■<■) kad se
iz Dobrosela ide preko Lipovace u Suvaju, onda
na kraju sela s desne strane puta ostane , Ko-
zjaca'. To je brijeg, a pravije plecina. M. Medic.
— b) u zupaniji zagrebackoj selo. Eazdijej. 67.
e. H Srbiji, mjesto u okrugu biogradskom.
Glasnik. 19, 175.
1. KOZJACE, /. 2^1. vidi 2. koze. — Od xvii
vijeka, a izmedii rjecnika u Mikafinu (kozjace,
ospice, sese ,pustulap, variolae') gdje se naj prije
nahodi, u Bjelostjencevu (kod kozice), « Stuli-
cevu (,morbilli' s dodatkom da je useto iz Mi-
ka(ina). Iz toga pak svrab i kozjafie dolaze. I.
Jablanci 142.
2. KOZJACe, kozjiicet-a, n. kozle. — U nase
vrijeme. Te so jedno kozja6e izvu6e. Bos. vila.
1891. 236. .Raniin i ja edno kozjafio za boXic'.
u Lici. J. Bogdanovic.
KOZJAl'I, m. (Hi f.'O pi. kozja marlui. — (len.
pi. : kozjaii. — U nase vrijeme u Lici. Sa ku-
pjeuom .situom marvom, n. p. vui'iafii, kozja6i itd.
V. Bogisic, zborn. 424. ,Koliko si ti kozjaftf u
zimu upustio ':" .1. Bogdanovic.
KOZ,JA(3xCA, /. ime bilkama. Kozjafiica, 1.
Thymus L. (Krk, Krajevica); 2. Ligustrum vul-
gare li. (Janda), v. Kozjac. B. Sulek, im. 166.
1. KOZJAK, m. okjastreni pro. F. Kurelac,
dora. ziv. 37.
2. KOZ.fAK. m ime bilkama. — (Radi prvoga
primjera vidi u Sulekovu imeniku pod 2). Od
lukova vii5e vrsti ima: arpagika il' kozjaka vele.. .
Kozjak boji poznaje se svima, vise tira iz ko-
rena klica, jist ga mogu i malana dica... Kozjak
jila ugodno zaciria, i luk drugi mlogo boje mina.
J. S. lie|kovic 353. Kozjak (cosiach u mletackom
rukopisu), 1. saxifraga, petrofindula, tiraria (u
mlet. ruk.), Saxifraga L. ; 2. ascalonium (Bjolo-
stjenac), Allium ascalonicum L.; 3. Ligustrum
vulgare L. (Sulek); 4. geissdute (Zagreb) ; 5. barba
hircina (Kuzmic). Tragopogon L. B. Sulek, im.
166. — Kozjak, Atropa belladonna. Delnice. i).
Hire.
3. KOZ,IAK, in. mjesno ime, n. p.
a. vidi u Vukovu rjecniku: planina u Dal-
maciji (u Kosovu blizu Knina). — Mjesto u Dal-
maciji s ovakijem imenum pomine se od xv vijeka.
Uftinismo zbor na Kozjaku. Stat. po). ark. 5, 315.
b. « Hrvatskoj, selo u zupaniji varazdinskoj.
Eazdije). 96.
c. u Srbiji. a) u okrugu biogradskom. K6zjak,
suma u Begajici. 1^. Stojanovic. — h) selo u
okrugu podrinskom. K. Jovanovic 136. Zem|a u
Kozjaku. Sr. nov. 1872. 481. — r) mjesto u
okrugu sniederevskom. Livada na Kozjaku. Sr.
nov. 1873. 39. — <l) poruseni grad u okrugu
uzickom. M. D. Milicevic, srb. 585.
KOZJAKA, /. neka bi^ka, kozja brada. — Iz-
medu rjecnika u Stulicevu (kozjaka, trava , barba
di becco, erba' ,herbae species'). Kozjaka, barba
hircina, tragopogono (S. Budmani, Anselmo da
Canali, StuUi), Tragopogon pratensis L. B. Sulek,
im. 167.
KoZJAN, in. mjesno ime u Hrvatskoj ii zupa-
niji lickokrbavskoj. a) selo. Razdijoj. 33. — ispo-
redi Kozjani. — h) vidi u Vukovu rjecniku : pla,-
niua u Hrvatskoj u otockoj regementi.
KOZJANCANIN, m. covjek iz Kozjana. V.
Arsenijevic. — Mnozina: Kozjancani.
KOZJANOANKA, /. zensko ce^ade iz Kozjana.
V. Arsenijevic.
KOZ.JANI, m. pi. mjesno ime, va^a da je isto
sto Kozjan, a). — xv vijeka. Matij s Kozjan.
Mon. Croat. 133. (1487).
KOZJANIK, m. kozje mlijeko. u Si'biji u niskom
okrugu. S. Pelivanovi6.
KOZJEVINA, /. a) kozje meso ; b) kozja dlaka.
— U Vukovu rjecniku: 1. ,das ziegenfleisch' ,caro
caprina'. — 2. .die ziegeuwolle' ,lana caprina'.
cf. kozina.
KOZJI, adj. koji pripada kozi, kozama. — Ima
i drugi, stariji, oblik koziji, koji se i sad ui>o-
treb^ava u Diibrovniku. — Rijcc je praslavenska
(koziji), isporedi stslov. kozij, rus. Kosiii, ces. kozi,
po^. kozi. — Izmedu rjecnika u Vrancicevu (kozja
Stala ,oaprile'; a kozji napose nema), a Mika(inu
(kozja brada ,barba di capra' ,aruncus' ; a kozji
KOZJI
419
4. KOZLAC
napose nema), u Belinu (.caprino' ,caprinu3' 177^),
M Bjelostjencevii (,caprinus, liedinus, hircinua'), ic
Voltigijinu (.caprino, di capra' ,7,iegenmassij?'), «
Stuliievu (koziii ,caprinus'), ii Vukovu (.ziegen-'
,caprinus'), u Danicicevu (koziji ,caprinus' s /jri-
mjerom: Plucu koziju polagaj na ranu. Saf. jahrb.
bd. 53. ani. bl. 116).
a. uopcp. Kozji brav. Stat. po}. ark 5, 268.
Meso kozje. 30.5. Kozjega mesa librica. Stat.
krc. ark. 2, 292. Nijedna kozja trpela iii ovcja.
294. (1476). Okrvaviso svite lioffove kozjome
krvju. Zborn. 15b. V kozjih kozah. Antou Dalm.,
nov. test. 2, 154. paul. hebr. 11, 87. Kozju ako
tu bradu razm sat ja poceh, poznaces, ko sfcadu
tudem te nosi grijoh. I. Gundulic 150. Tvoju
ukazat kozju bradu. I. Dordio, pjesn. 130. Al'
Stan', postoj, kozja glavo! V. Dosen 22". Da
nosite koz)e roge. 17,8!». Pripasavsi kozju kozu.
M. A. Kejkovic, sat. A5''. Igra koiia komar
momce mlado pokraj coska kozje tJigsrice. Nar.
pjes. vuk. 1, 531. U toga cara bile su usi kozje.
Nar. prip. vuk. 189. Pisato vojevodaraa kru.se-
vackim, da odvoje dvadesetoga brava ovca i kozja.
Djelovod. prot. 23. Te klisure ni kozja stopa ne
dopire. S. l^ubisa, prip. 4. Gorstaoi podizu marvu
ovcu i kozju. 7.
)». kozji rog, vidi kozorog.
c. kod imena bijaka.
u) kozja brada. — Iiincdu rjfijiiika u Mi-
ka^inu (kozja brada, trava ,si:orza nera' ,barbula
hiroi'), u Belinu (kozja brada .scorzanera, herba'
jbarbula hiroi' 6591'), ii Bjelostjencevii (kozja
brada, trava ,barbula hirci'), n Stiilieevu (kozja
brada, trava ,barba della capra' .herbae species'),
u Vukovii (,der bocksbart' ,Tragopogon pratensis
Linn.'). Nije mofra ni moraca, i pogino kozja
brada. M. Vetranic 1, 15. Krumpir, kozja brada. . .
1. Jablanci 183. Brada kozja (cosia brada u mle-
ta6kom rukopisu), (prema lat.), po). kozibrod;
herba lu(;'.a, licia, barba de priete (u inlet, ruk.),
alipo (usinskomruk.), scorzonei'a(Kuzmic., Skurla),
barba dl becco (Durante), barba hiroina iPizzelli,
Aquila — Buc), tragopogoii (Aquila — Bug, Kuzmic,
StuUi, LambI), 1. Tragopogon pratensis L. (Lazii) ;
2. Geropogon glaber L. (Lambl). B. §ulek, im.
'29. Kozja brada (/pi<;0|,- hircus, 7noyu)v barba),
po). kozia broda, ces. kozibrada, barba ircina
(Bartulovi6), barba di becco (Kuzmic, Aquila —
Buc), scorpino (Durante, ... 2. Tragopogon major
Jacq. (Vodopic) ; 3. Galasia vlllosa Cass.; 3. (Je-
ropogon glabrum L. (Lambl). 166. — Brada kozja
gorka, barbula hirci altera (Durante), Trago-
pogon porrifol. L. 29.
b) kozja bradica, Asphodeline Cretica Vis.,
zuti sap. 11 Srbiji u niskoin (ikrui/u. S. 1. Peli-
vanovic. javor. 1881. 123.
<■) kozja krv, Lonicera caprifolium L. I'o
utvrdenu lis6e moze biti srasteno n. pr. u kozje
krvi (Lonicera caprifolium L.). K. Crnogorac,
bot. 51. Kozja krv, periclymeuos (Bjelostjenac),
Lonicera periclymenum et caprifolium L. B.
Sulek, im. 166.
<l) Kozja metica, Helichrysum rjrientale
Grtn. (Krk), v. Magriz. B. Sulek, im. 166.
e) kozja ruta. — Izmedu rjecnika ii Stii-
licevu (kozija ruta, trava ,galega' ,ruta capraria').
Kozja ruta, acetosa'. Z. Orfelin, podr. 491. Kozja
ruta (prema lat. ruta capraria), Galega officinalis
L. (Bartulovic). B. Sulek, im. 166.
f) kozja trava, Spiraea ulmaria L. — U
Bjelostjencevii (latinskom) rjecnikit: ulmaria. —
isporedi budite)ica, b).
ff) kozje grozde, vidi kalina. Kozje grozde,
Ligustrum vulgare L. (Janda). B. §ulek, im. 167.
h) kozje uho, vidi jezicak, b. Kozje uho,
Anchusa italica Ketz. (Istra). B. Sulek, im. 167.
') Kozji jabueic, Khamnus saxatilis L.
Plod jedu rado koze. u Bakru. D. Hire. — is/)o-
redi crni trn kod trn.
h') Kozji loj, ces. kozi list (Caprifolium),
Lonicera pallida Host (Istra). B. Sulek, im. 167.
I) Kozji rog (prema lat.), po). koziorog
(Lycium), aegoceros, foenum graecum {I. Sab)ar),
Trigonella foenum graecum L. B. Sulek, im.
167. — isporedi boZja travica kod bozji, II, /> kk).
Ill) kozji rogovi, Bidens tripartita L. —
Izmedu rjecnika u Vukovti (.dreitheiliger zwei-
zahn' , Bidens tripartita'). Rogovi kozji, rus. ko-
ae.ibn powpKii, Bidens tripartita L. (Lazi6). B.
Sulek, im. 335.
d. kod mjesnijcli imena.
a) Kozja Bara, mjesto ii Srbiji u okrugii
sahackom. M. D. .Milicevic, srb. 489.
b) Kozija Cuprija, iine mostu u Bosni.
Preko prave Milacke ima kameniti most na po
, puta izmedu Starog Grada i Sarajeva, i zove so
Kozija Cuprija. Glasnik. 20, 353.
fj Kozja Glava. (Hi) hima i vrelo u Sla-
voniji. D. Hire. — bb) mjesto it Srbiji u okrugu
poearevackom. Vinograd kod Kozjo Glave. Sr.
nov. 1868. 93.
tf) Kozja Grbina, vrh na granici medii
Srbijom (u okrugu pirotskom) i Bugarskom. M.
D. Milicevic, kra). srb. 165.
e) Kozja Jama, vidi kod koiiski, 1, g, a).
f) Kozja Ravan, selo u Bosni it okrugu
Bone Tuzle. Statist, bosn. 99.
!l) Kozja Stijena, ime stijeni ii Srbiji ii
okrugu uzickom. i^. Stojanovi6. -^ Ortiko se ime
pomine xm vijeka: Nadb Kozbju St(enu). Spom.
stoj. 12. (1276— 1'281).
Ii) Kozje Grbine, mjesto u Srbiji u okrugu
pozarevackom. Niva na Kozije Grbine. Sr. nov.
1873. 439.
i) Kozji Brod, selu u Hrvatskoj « zupa-
niji zagrebackoj. Razdije). 76.
h) Koziji Hrbat, mjesno ime sto se pomine
XIII vijeka. Mede su Crnymb Goramb i Vrmosi
isle konb Kozijega Hrbbbta. Svetostef. hris. 22.
Mon. Serb. 95. (1330).
/) Kozji (h)rid, hrdn u Srbiji u okrugu
uzickom,. \i. Stojanovic.
Ill) Kozji Vrh, selo u Hrvatskoj u zupa-
niji modrusko-rijeckoj . Razdijel. 44.
KOZJOBRAD, m. u kojega je brada kao a
koze. — Upotreb^ava .se kao uvredna rijec. — U
Vukoint rjecniku: ,oin schimpfwort' ,convicium'
s primjerom: Od kad mi jo u dom dosla, sva-
kome je ime nasla: svekra zove: ,Kozjobrade'.
(Nar. pies. vuk. 1, 517 — 518).
1. KOZLA, /. ua plugu drvo sto so ukopa u
plaz i u grede). — isporedi 2. kozalac i 2. kozlac.
2. KOZLA, m. ime musko. — U narodnoj pjesmi
crnogorskoj naSega vremena. Jos desetog Kozlu
kapetana. Pjev. crn. 101a.
3. KOZLA, /. mjesno ime. - U spomeniku xiv
vijeka. Svetago Nikole u Kozli. Spom. stoj. 14.
(1309—1316).
1. KOZLAC, vidi 1. kozalac.
2.- KOZLAC, m. vidi 2. kozalac. Kozlac, drvo
u pluga, koje je probito kroz grede) i zboj. Suiia.
D. Hire. Kozlac, komad u plugu. u Crnoj gori.
F. Hefele.
3. KOZLAC, m. ime zgradi sto stoji u bliziui
kuce za susene djeteline. u Prigorju. F. Hefele.
4. KOZLAC, m. ime posudi u sto pastiri ja-
gode beru. u Prigorju. F. Hefele.
KOZLACE
420
1. K0ZLI(5
KOZLACE, ». dem. kozle. — U Belinu rjei-
nikii: kozlace, gen. kozlaca (bole hi biln kozlii-
ceta) ,caprettino, oapretto piccolo' ,capeUa' 171''.
KOZLAC, m. vidi 1. kozalac. — U jednoga
pUca xviii vijeka, a izmeda rjeinika u StitliSevu
(kozlHc, trava ,draciinculus' s dodatkom da je
uieto iz Belina alt u ovome stoji kozlac). Uzmi
korena od kozlaSa (maze biti i stamparska po-
greska). J. Vladmirovii 6.
KOZLACIOA, /. nekakva hi^ka. Kozla6ica, rus.
Koae.iniiiKt (Tanacetuin vulg.), Thalicfcrum L.
(Durante). B. Sulek, ira. 168.
KO/LAD, /. coll. vidi kod kozle. — U nase
wijeme. Dvoje jagAadi i dvoja kozladi. V. Vr-
6evi6, niz. 337. Guvati prasad, jagiiad i kozlad.
V. BogiSic, zboni. 72.
KOZLAN, m. jarac. — U jednoga pisca xvni
vijeka. Andeli 6p iia dvije .strane od ovaca zle
kozlano zavrnuti. J. Kavanin 584'>. — Vidi ko-
zorog. Eaka, bijesna al' kozlana . . . 472''.
KOZLAfeCE, kozlasceta, n. dem. kozle. — U
Bjelostjencevu rjecniku kod kozle, i u Stuliceim:
V. kozlesce.
KOZLATI, kozlam, impf. bluvati. u Prigorju.
1<\ Hefele.
1. KOZLE, Kozala, /. pi. mjesno ime u Srbiji
II okrugii podrinskom. — Ovako se zove jedan
vis. M. D. Milidevic, srb. 519, a prije se ovako
zvalo selo u kojemu sa Turci iivjeli. Vuk, dan.
1828. 234. K. Jovanovic 88. vidi i: Zemja u Ko-
zlama. Sr. nov. 187,5. 543.
2. KOZLE, kozleta, n. jure (vidi u Vukovu
rjecniku). — Nema mnozine, nego se za mnozinu
upotreb{ava Hi coll. kozlad (vidi) Hi plur. kozlidi
(vidi kozlic). ali se gdjegdje (n. p. u istarskijeh
cakavaca) cuje i mnozina kozleta, vidi: Pojala
je nevestica pet koz s kozleti. Nar. pjes. iatr.
3, 10. — Negdasni je ohlik bio kozbli; od osnove
kozbl^t. Postaje od osnove kozbli. (vidi 1. kozao)
iiastavkom t;t. — Rijec je praslavenska, isporedi
stslov. kozbl^, rus. kos.ih, ies. kozle, kiizle, pn(.
kozlf. — Izinedu rjeinika ii Vrancicevii (,haedus'),
u Belinu (,capretto' ,haedus' 1711>), w Bjelostjen-
cevu (,haedus'. 2. kozle malo, kozlic, kozlasce
,haedulus, capreolus, haedillus, haodiculus, hir-
cellus'), u Voltigijinu (,capretto, caprettino'
.bockchen, geiss'), u Stulicevu (.haedulus, haedus'),
u Vukovu: (po jugozapadnijem krajevima) vido
jare (u Grnoj Gori dok sisa donde je , kozle', a
poslije ,jare' do godine, pa onda .dvize', pa ,trecak'
a zensko ,uhotka, uvotka'). Vlah je kozle donio.
M. Drzic 47. Jos nije koza okozila, a kozle igra
po po)u. (D). Kozle tiho svu mater sisa i svaku
drugu, a plaho ni svoju ni tudu. (D). Od zla
duznika i koza bez kozleta. (D). Poslov. danic.
I udavi ga kano kozle. S. Margitic, fal. 294.
Scinis ti da si ovca, a moze biti da si kozle prid
Bogom. P. Knezevic, osm. 150. Eis s kozletom
le^ati ce. F. Lastric, test. 207ti. Pak mi nisi
ni kozleta dao. 304i. Kakono jedno kozle ma-
lahno. And. Kacic, kor. 134. Ako mi brat kozle
odnosi, ono mi je vuk ; ako mi vuk kozle donosi,
one mi je brat. A. d. Bella, rjecn. 4471' kod lupo.
.Jos (se) nije koza okozila, a kozle igra po po[u.
(gledaj : Sad jaja kakocu a kokosi cute). Nar.
posl. vuk. 114. Od zla duznika i kozu bez ko-
zleta. 233. Udar|iv kao kozle. Nar. blag. mehm.
beg kap. 401.
KOZLECE, kozleceta, dem. kozle. — Uprav
kozlet-ce, ali se t ispred c ne cuje. — U jednoga
pisca Dubrovianina xvi vijeka. TrZak sam donio:
kozlece, grudicu. M. Drzii 49.
KOZLEGI, adj. koji pripada kozletu Hi kozladi.
— Postaje od osnove kozlet rijeci kozle nastav-
ktim j, te se /lo staruin pravilu t i j .taeimju u
6, ali se nalazi pisano i tj, dapaie i ti in/, tji
(u lladnicevu primjeru). — Od xvii vijeka, a
izinedu rjeinika u Mika\inu (meso kozlede ,caro
haedina' 250, a nema napose). Krv kozletja ali
ti junca. M. Divkovi6, bes. 326h. Ni po krvi
kozle6oj ali teletjoj. L Bandulavic (i9l). paul.
hebr. 9, 12. Jakov . . . pokri . . . ruko dlakarai
kozletijem. M. Radnii 39'>'>. Svuko.se a|iuu lie-
govu pak ju izkrvaviSe u krvi kozletjoj. S. Mar-
gitic, fal. 72. Sazeo.i vi nami meso kozlece. E.
Pavic, ogl, 185.
KOZLKScE, kozlesceta, n. dem. kozle, uprav
dem. kozlece. te bi pravi oblik bio kozlecce, ali
se 6 ispred c mijena na S. — U jednoga pisca
Slaoonca xviii vijeka, a izmeda rjeinika u Stu-
licevu, (kozlesce, malo kozle , haedulus'). Skuva
kozleSce. E. Pavic, ogl. 184.
KOZLETAR, m. iovjek koji cava kozlad, vidi
1. kozar. — U Stulicevu rjeiniku: ,haedorum
custos, pastor'. — nepouzdano.
KOZLETINA, /. u Vukovu rjeiniku: koza od
kozleta ,das fell von einer jungen ziege' ,pellis
cajiellae aut capri juvenis'. — U drtigom zna-
ienu: suho meso. F. Kurelac, dom. ziv. 37.
KOZLEVINA, /. kozje meso, vidi kozjevina.
— isporedi kozjevina. — TJ nase vrijeme u Lici.
J. Bogdanovic. M. Medic.
KOZLI, vidi kod kozHji.
1. KOZLICA, /. mlada koza (zenska). — ispo-
redi kozle i kozlic. — U jednoga pisca iakavca
XVII vijeka, a izmedu rjeinika u Stulicevu (.haedus
lactans') gdje je istn Sto kozls Hi kozlic. Bisna
(ce) kozlica i jedn'ij (majci) dogrusti. I. T. Mr-
navic, osm. 115.
2. KOZLICA, m. prezime. — U nase vrijeme.
D. Avramovic 239.
3. KOZLICA, /. mjesno ime u Srbiji u okrugu
valevskom. Niva u Kozlici. Sr. nov. 1872. 456.
KOZLICEN, adj. koji pripada kozlici (ako c
nije grijeskom nastampano). — Na jednom mjestu
xviu vijeka. Zatim varne cetvrtice od telica
mljekocnijeh, kozlicene zaoblice ... J. Kavanin
21a.
KOZLICIC, m. ime selu a Srbiji u okrugu va-
(ev.^koin. K. Jovanovic 100.
KOZLICJI, adj. koji pripada kozlieima (uprav
kozlicama). — Samo u Belinu rjeiniku : ,di ca-
pretti' ,haedinus' 171'>.
1. KOZLIC, m. dem. kozao, vidi 2. kozle. —
Akc. se mijena u gen. pi. kozlica. — IHjei je
stara, isporedi stslov. kozblistb. — Vecina na-
roda (osobito na istocnoj strani) ima samo pi.
kozli6i i upotreb^ava ovo kao mnozinu od kozle
(vidi u Vukovu rjecniku). — U knizi pisanoj
crkvenijem jezikom (vidi naj prvi primjer kod
c)) stoji stslov. st mj. c i otale i u Daniiiievu
rjeiniku. — Izmedu rjeinika u Belinu (.capret-
tino, capretto piccolo' , haedulus' ITli"), u Bjelo-
stjencevu (kod kozle), u Voltigijinu (kod kozle),
u Stulicevu (v. kozlesce), u Vukovu (kozliii, vide
jari6i s dodatkom da se govori po jugozapadnijem
krajevima) , u Daniiiievu (kozblistb , haedus').
(l) u jednini. Za vs(a)koga janca ali kozl(i)6a . . .
Statut vrbanski. 150. Ti nigdare meni nisi hotil
dati jednoga kozlica, da bih s mojimi prijateji
poblagoval. Bernardin 42. luc. 15, 29. Kozli(^
prnesen na bikariju kri6i. Korizm. 29*. Nigda
ne da menje kozlida, da s prijate|i mojijemi iz-
KOZMA
blaguju. • N. Ranina 59*. luc. 15, 29. Kozlioa
imaju, prijesuac i procijepa. N. Na}e§kovic 1, 284.
DonesavSi kozlida. A. Baiii 118. Kad bi misnik
prikazao na posvefcilisfce kozlica. J. Banovao,
pripov. 115. Skafie kozlic po po}u, a jos se koza
nije okozila. (Z). Poslov. danic. — h) u doojini.
Donesi mi dva kozlica naj boja. Barnardin 40.
1. Baudulavic 47b. gen. 27, 9. Priuesi menje
dva kozlica naj boja. N. Itanina 56'). gen. 27, 9.
Dva naj bo)a kozlica. And. Kaoic, kor. 27. —
c) u mnozini. St kozlisti sbcetanija. Domeu-
tijanl> 68. Vluceni janci i kozlici. Stat. krc. ark.
2, 291. Kako i pastir razlucuje ovce svoje od
kozlic. Zadar. lekc. 9. matth. 25, 32. Kako pa-
stir razlucuje ofce od kozlic.ef. Bernardin 28.
matth. 25, 32. Postavi ovce o desnoju a kozlioe
o livu. Korizm. 16". Kako pastijer razlu6i ovce
od kozlic. N. Baiiina 42*). matth. 25, 82. Za6
se 6e prije lav s kozlici smiriti. M. Vetrani6
1,229. Od kozlic stado prid sobom gonase. 2,139.
Jagaioi sad ti su i dobri ko/.lici. N. Dimitrovic
103. Pa3tir razdje}uje kozli6e i jance. M. Div-
kovi6, nauk. 67". Meu kozlici stat ne daj mi.
I. Bandulavid 270». Ouda prikazivaf/jju kozlice,
jance, golubove. I. Aucic, vrat. 175. Zlocesti
prilikovani su k kozliiem. M. Radiiii 311;'-. Od
kozlic izbavi me. B. Betera, cut. 120. Ako mi
vuk kozlice donosi, on mi ie brat; ako brat ko-
zli6e odnosi, on mi je vuk. (D). Koze ne ima,
a kozlida prodava. (D). Poslov. danic. Post.-iviti
6e nih Gospodin na livu stranu s kozlici. A. Vi-
tajid, ist. 458. Od male iiivotine kako : jance,
kozlide. A. Bacic 193. Ovce zlamenuju |ude
pravedne, a kozlici zlamenuju grisnike. J. Ba-
novao, pripov. 126. Komu ostavi koze i kozlice?
A. Kanizlid, utoc. 473. Broji kozlice iza vuka.
(Z). Poslov. danic. Kazluciti ce Isukrst jance
od kozlioa. M. Zoricic, osm. 86. Guske, patke
i kozlide ... V. Dosen 151a. Tu jelini brzi, ko-
zlidi, janci, ptice. M. KataniSic 4H. Ne po krvi
kozlica ali teliia nego po vlastitoj krvi uniso je.
I. Velikanovid, uput. 1, 197. Ne mogu biti i
vuci siti i ovce na broju. (U primorju i u Crnoj
Gori govori se i , kozlici' mjesto ,ovce'). Nar.
posl. vuk. 205. Osam koza s kozlidima. V. Vr-
cevic, igre. 38. Da je bio coban od kozlica.
Osvetn. 6, 47.
2. KOZLIC, m. vidi 1. kuzalac. Kozjic. Arum
maculatum L. (Sladovie, Sabjar). B. Sulok, im.
168.
K0ZLi6aK, kozlicka, m. dein. kozlic. — U
jednoga pisca xvii vijeka. Prikazivase puok dva
kozlidka . . . Onoga kozlicka ne ubijase nego ga
pustase ... M. Divkovic, bes. 326^. Bi od potrebe
prikazati dva kozliika, koji kozlicci zlamenuju
Isukrsta . . . Kozlidak, koga ubijahu . . . 826b.
KOZLIGEV, adj. koji prijiada kozliru Hi ko-
zlicima. — Izmedu rjecnikii it Stuliievii (,hae-
dinus'). Kozice kozliceve obastri rukam negovim.
T. Bandulavic 47b. ^en. 27, 16.
KOZLICI, adj. vidi kozliiiji.
KOZLIGIJI, adj. koji pripada kozliiima. — U
Stulicevu rjecniku: ,haedinus'. — Is nastavkom
j (mj. ij) koji ispada iza 6: kozlici. — Na jednoin
mjestu XV vijeka. KoXicami kozlicimi obvi ruke
negove. Bernardin 41. gen. 27, 16.
KOZLIJI, adj. vidi koz}i. — IJ Stulicevu rjec-
niku: V. kozliciji. — U riikopisu xv vijeka ima
cakavsko ime nekakve bi^ke kozli jazik, ydje ja-
iiiacno kozli stoji iiij. kozliji. Kozli jazik, (prema
lat.) lingua ircina, meretricarja, pes columbinus
(u mletackom rukopisu). B. Sulek, im. 168.
KOZLIKOVO SELO, n. ime sela u Hrvatskoj
■u zupaniji zagrebackoj. RazdijeJ. 70.
KOZLIN, kozlina, m. a) kozle. — h) mjesina
od jareta. M. Pavlinovic.
KOZLINA, /. vidi kozina. — U Stulicevu rjec-
niku: ,p6llis haedina', i u Vukovu: 1. vide kostrijet.
— 2. (u Crnoj Gori kozlina). kozja koza ,zieg6n-
fell' ipellis caprina'.
KOZLINAC, kozlinca, m. neka bifka. Kozlinac,
Astragalus tragacantha L. (Vujifiio). B. Sulek,
im. 168.
KOZLOGLASAN, kozloglasna, adj. vidi: ko-
zbloglasbUT. ,petulaus'. F. Miklosic, lex. palae-
oslov.- — Radi posiana vidi kod kozloglasovane.
KOZLOGLASITI, kozloglasim, impf. vidi ko-
zloglasovati. — f/ rukopisu xvii vijeka pisanome
crkvenijem jezikom i otale u F. Miklosic, lex.
palaeoslov.^ : kozbloglasiti, kozbloglasa ,comissari'.
KOZLOGLASJE, n. vidi kozloglasovane. (Sa
starijim oblikom) kozbloglasije ,convivium liilare'.
P. Miklosic, lex. palaeoslov.'-
KOZLOGLASOVANE, n. djelo kojijem se ko-
zloglasuje, gozba, pijanka. — Nacineno po grc.
TonyoiiUci — U knignma xiv vijeka (sa starijim
oblikom kozloglasovanije) pisanima crkvenijem
jezikom, i otale u F. MikloSic, lex. palaeoslov.-
(kozbloglasovanije, xninn; ,comi3satio') ( u Dani-
cicevu (kozbloglasovanije .comissatio'). Kozlogla-
sovanija ml-bcahu. Glasnik. 11, 92.
KOZLOGLASOVATI, kozloglasujem, impf. go-
stiti se, pijanievati. — ■ isporedi kozloglasiti. —
Postane vidi kod kozloglasovane. — f/ F. Mi-
klolic, lex. palaeoslov.- (kozbloglasovati, kozblu-
glasujij, jcomissari') iz rukopisa xiv i xvi vijeka
pisanijeh crkvenijem jezikom.
KOZLOV, adj. koji pripada kozlu Hi kozlima
(oidi 1. kozao). — Izmedu rjeinika n Bjelostjen-
ceou (,haedinus'), u Voltigijinu (,caprino' ,ziegen-
artig, ziegenmassig'), u Stulicevu (v. kozlidiji).
Skroz kozlovu krv. Anton Dalm., nov. teSt.
2, 149b. paul. hebr. 9, 12. A siv gunac od ko-
zlovih griva niz pleca mu do kojena siva. Osvetn.
6, 9. — / kod imena bi(ke. Kozlova brada, (Spi-
raea) aruncus L. (Bjelostjenac). B. Sulek, im.
168.
1. KOZLOVAC, Kozlovca, m. ime selu u Dal-
maciji u vkrugu benkovackom. Report, dalm.
1872. 5.
2. KOZLOVAC, Kozlovca, m. prezime. Boca 15.
KOZLOVIG, m. prezime. — xvi * xvii vijeka.
Med Ivanom Kozlovicem. Mon. croat. 283. (1.581).
Sime Kozlovic. Arkiv. 2, 318. (1613).
KOZLOVINA, /. kozje mesu, vidi kozjevina.
F. Kurelac, dom. ziv. 37.
KOZLOV^iE, n. mjesno ime. — Pomine se u
jednoga pisca cakavca xvn vijeka (sa -vje). Te-
cinski josce grad i lipo Kozlovje ... I. T. Mr-
navic, osm. 41.
KOZLUK, m. ime dvjema selima u Bosni. ti) u
okrugu travnickom. Statist, bosn. 65. — f>) u
okrugu Done Tuzle. 100.
KOZ^iEVINA, /. vidi kozlevina. J. Bogda-
novic.
KOZ^I, adj. vidi kozji.
KOZMA, m. Koofias, Cosmas, ime musko, ispo-
redi Kuzma. — Izmedu rjecnika u Uanicicevu :
, Cosmas': iguman u manastiru Nikoji na Moravi
jjod Kablarom i Ovcarom na kraju xvi vijeka.
V(uk), dan. 1, 31. — Kozma i Damjan mxi&(enici).
F. Glavinic, cvit. xxv.
KOZMAT
422
KOZOMOR, a.
KO/.MAT, (idj. bijt'san (o jmu). Kozmat pas
l^u Kastoliina kod 'L'rogira), bijosan. M. Pavli-
Dovic.
KOZMELI? (Hi Kozme|iy), m. pi. Hi Kozinele?
(Hi Kozmele?) /. pi. ime mjestu na otokit Krku.
— (' spomeniku xiv vijeka. Zom|e ... do Ki-
rinia i do Kozinel (Kozme) 'I). Moti. croat. 3.
(1321).
KOZME^j. HI. Borrago ot'ficinalis L. (iSabJar,
Rijekal, v. Kosraol. B. Sulok, iin. I(j8.
KO/MIK. m. vidi svjetovnak. ^ Od yrc. xo-
auixtii. — U knizi pisanoj xiv vijeka crkoenijem
jezikom, i otale u Danidicevu rjecniku (kozmikb,
xoiTuixUf .saecularis, laicus'). Duhovuomu dlbgu
kozmici da ne sudoth. Zak. das. pam. saf. 30.
Kxarbsi kozmici da ne sutb. .S2.
KOZMIN, adj. kuji pripada Kozini. — Kod
mjesnoga imena xiv vijeka, vidi u Daniciceuu
rjecniku : Kozmiiib ,Cosmae'. selu Orahovcu koje
je Grgur sin Vuka Brankovica dao Hilandaru
isla je meda ,na Kozminb vinogradh'. G(la3nik).
11, 92.
KOZMOR, III. vidi kozomor. — U Stidiievu
rjecniku: v. sjever. — nije dosta poiizdano.
KOZMOKAN, kozmorna, adj. knji pripada ko-
zinoru. — U Stulicevu rjecniku: v. sjeveran. —
nepouzdano.
KOZNICA, /. mjesno ime.
St. I'idi II Daniciceuu rjecniku : Kozbnica, sbIo
jKoznica kricjanovska' koje carica Jevdokija
s crkvora bogorodicinom u Arhijevici dade Hi-
landaru. M(on. Serb). IIJI. (1379).
b. dua sela ti Srbiji. a) ii okrugu krusevac-
koin. M. D. Milicevic, srb. 737. — h) u ukragu
rraii.ikijm. M. D. Milicevic, kra}. srb. 302.
KOZNICE, /. pi. mjesno ime. — isporedi Ko-
znioa. — xiv vijeka. Nad Koznice u planiuu.
Svetostef. hris. 8.
KOZNICaNIN, m. prezime (uprav coujek iz
Koznice). — U na.se nrijeine. JVIilosav Kozni-
canin. Rat. 173.
K0ZNI(5kI, adj. koji pripada Koznici. U srezu
koznickom. K. Jovanovic 125. Koznicka vada.
M. D. Milicevic, kra}. srb. 282.
KOZNIK, m. mjesno ime.
a. vidi u Vukovu rjecniku: zidine nd sta-
roga gradica u nahiji krusevackoj na desnoj
strani Rasine (ovako je u trecem izdanu po Vu-
kovijem bi^eskama ; u drujiome je Rasiie). Pripo-
vijeda se da je ovaj gradic zidala Durdeva Je-
rina, pa zbog velike visine i vrleti nije se ka-
mene moglo nositi drukcije do na ,kozama' i za
to se nazvao .Koznik'. vidi i M. D, Milicevid,
srb. 712. Vinograd u Kozniku. Sr. nov. 1875. 19.
b. vidi u Daniciievu rjecniku : Kozbnikb,
pasistu Labi6evu koje je kra} Milutin dao Hi-
landaru isla je moda ,kako utice Ribnikb u Drin
i pravo U3 Koznikb po delu'. M(on. serb). 61.
(1293 — 1302). to je bez sumne planina kraj Ko-
sova. Hahn, reise. 69. Preko planine Koznika.
Rat. 115.
KOZNISTE, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu
cuprijskom. Niva u Kozniste. Sr. nov. 1875.
259.
KOZNAK, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
vajevskom. Vocriak kod Koznaka. Sr. nov. 1861.
408.
1. KOZO, in. hyp. kozao Hi kozle. — U po-
slovici XVII vijeka, uz kozan. Kozo kozane,
nijesam ja tebi dao, neg Crnoj Gori i Ponikvami.
(D). Poslov. danic.
2. KOZO, m. Hi n. 'f ime razvalinama -staroga
grada lilizu Fojnice u Bosni u okrugu .larajeo-
skom. F. .lukii, zeml. 36. T. Kovacevic, bosn.
48. — Oblik je nejaaan, kao da bi o sazeto bilo
od ao. isporedi kozao i kosao, ali se cini da se
ne mijena po padezima, vidi : Iz grada Kozo. T.
Kovafievic, bosn. 49.
KOZ(JBRAD, m. kozja brada (u pravom smislu),
brada u koze. — Samo u JambreHcevu rjedniku :
,arunpus'.
K0ZODAR.\C, m. u ovoj pjesmioi, koja se
djeci govori: ,Ja sam jarac, kozodarac, imam
zube ko kolac, pregriSdu te ko konac'. U Srijemu.
M. Medic.
K0Z6dER, III. onaj sto dere koze.
a. covjek koji to radi kao zanat. — Od xiv
vijeka (u naj starijem primjeru iz De6. hris. mole
biti nadimak Hi prezime), a izmedu rjecnika u
Belinu (,scorticaoapre' ,caprarum excoriator'
171''), u Bjelostjenievu (,caprorum excoriator'),
u Stulicevu (,qui capris pellem detrahit'). Dra-
2bko kozoderb. Dec. hris. 54. — I kao psovka.
J. Bogdanovid.
b. vidi kozomor. — U Bjvlostjencevu rjec-
niku kod kozomor, i u Vukovu: vide kozomor
s dodatkoin da se govori u Dubrovniku(?). —
Amo pripada i ovo : Kozoder, u Kastavu u Istri
tako zovu krupieu (krupu) a kazu i soldan (so\a).
K. Kulisic.
KOZODERAC, kozoderca, m. vidi kozomor. —
IJ Vukovu rjecniku: (u Dalmaciji) nekakav vjetar
od koga crkavaju koze (u trecem izdanu gdje je
dodato po Vukovijein bifeskama).
KOZODERICA, /. mjesno ime. — xiv vijeka.
Pod Kozodericu. Spom. stoj. 31. (1365?).
KOZODOJ, in. Caprimulgus europaeus L., neka
ptica, legan. — Odgouara latinskoj rijeci, a ova
grckoj <ctyi.9rika^\ koja je po svoj prilici postala
od ulyiitdXAi, te se po onome obliku rijeii rasi-
rila predrasuda (isporedi i nem. ziegenmelker),
kao da ova ptica koze sisa. vidi i S. Brusina,
ptice hrv.-srp. (nastavak). 73*. — I u drugijem
se slauenskijem jezicima (po latinskome Hi po ne-
mackom jeziku) nahodi, isporedi rus. icoaortoii,
ces., pol. kozodoj. — Po svoj prilici u nasemu
jeziku nije narodna rijec. — U Mikalinu rjec-
niku: kozodoj, ptica , caprimulgus' ; u Bjelostjen-
cevu: ,caprimulgus' ; u Jambresicevu: , caprimul-
gus'; u Stulicei'u: kozodoj, ptica ,capremungo,
uccello' jStrix' .s dodatkoin da je uzeto iz raskoga.
KOZOKRADICA, m. i f. ko krade koze. — U
jednoga pisca Dubrovcanina xvi vijeka, a izmedu
rjecnika u Stulicevu (,caprarum fur'). Ti li si
toj, Obrade. zla kozokradice ? M. DrHc 64.
KOZOL.\C, koz6ca, m. vidi 1. kozalac.
KOZOMACA, /. vidi gusomaca. — U Stuli-
cevu rjecniku: kozomaca, trava , bursa pastoris.
sanguinalis herba, sanguinaria'. Kozomaca, Cap-
sella bursa pastoris Much. i,Stullii, v. gusomaca.
B. Sulek, im. 168.
KOZOMOR, III. sto mori koze.
a. vrijeme vlazno i vjetrovito, kad dusc (u
Dubrovniku) jaki vjetar s istoka (vjetar je sa
sjevera hladniji, ali nije tako silan), te ujedno
pada kisa Hi krupa Hi snijeg. — isporedi kozo-
der, b, kozoderac, kozoder. — Od xvi vijeka (naj
vise u Dubrovniku), a izmedu rjecnika u Mika-
linu (kozomor, vjetar, bura .aquilo, boreas'), u
Belinu (,vulturno, vento detto greco da marinari'
,vulturiuis' 781''i, u Bjelostjencevu (kozomor, ko-
zoder , boreas. aquilo ), u Voltigijinu (jbora, aqui-
lone' ,nordwind'), u Stulicevu (,vuUurnus'), u Vu-
KOZOMOK, a.
KOZA, a, a).
k(Wii : rdavo vrijeme (osobito u pro|eie) kad koze
crkavaju. cf. kozoder. Sjever i kozomor prid
liom (Hmase. M. Vetranic 2, 82. Za slatkijem
l.jetom dode i gorka zima, i ti cvijet od Ijeposti,
kojom se oholis, mogao bi i kozomor jos potlacit.
M. Drzic 255. Kozomor zao je zimi, a gori Ijeti.
(D). Poslov. dani6. — U drugome znacenu koje
mi nije poznato (hladni vjetrovi, kao sto su sje-
rer i istocni, slabo pud'za na mora valove ii Du-
brovniku, a smorac nije hladan). Kad se je oluja
priblizila te more se na valove diglo, to zovu
, kozomor' ili ,smorac'. L. Zore, rib. ark. 10, 324.
b. Kozomor, ime planini u Srhiji u okrugu
nzickom. M. D. Milicevic, srb. 577.
KOZOMORINA, /. augm. kozomor. — U nak
vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani.
KOZOMUZAC, kozomusca, to. vidi kozodoj. —
U StuliieVii rjecniku . ,caprimulgus\ — Po svoj
je prilici sam Stulli ovu rijei nacinio.
KOZONOG, adj. a kojega sa kozje noge. — U
jcdnoga pisca .win vijeka, a izmedu rjecriika u
Jamhresiievu (,capripes') i u Stulicevu (,oapripes').
A kozonog tome bog nece biti ]irotivan. M. Ka-
taneic 41.
KOZONOZAC, koz6iiosca, tii. kozonog iovjrk
(satir). — Samo u Stulicevu rjecniktt: ,csipr\i)6s'.
KOZUOCAN, koz6o6na, ddj. u kojega au kozje
oci. — Samo u Stulicevu rjecniku: ,caprinis oculis
intuens'.
KOZOPASA, m. ioi^jek koji koze pase, ko::ar.
— U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Viikovu
(,d6r ziegenhirt' ,caprarius', cf. kozar s dodatkom
da se govori u Boci). Kozopase iiadmontaSe.
(Oni koji su bili nista [pasli koze] postadose go-
spodari [nadvisise nas]. u Risnu). Nar. posl. vuk.
139.
KOZOPEE, m. nekakva bi(ka. Kozoper, Ca-
prifoliumV (I. Sab(ar). B. Sulek, im. Ui8.
KOZOK, m. ime selu u protuprenviternta ino-
hackom. §em. prav. 1878. 41.
KOZOEEP, ;«. sitna vrst morskoga raka. Bakar.
D. Hire.
KOZOKOD, adj. vidi kozurodan. — U .fnm-
bresiievu rjecniku: ,caprigenus'.
KOZORODAN, kozorodna, adj. od koze roden.
— isporedi kozorod. — Nacineno po tat. capri-
genus. — U Bclinu rjecniku: kozorodni ,nato di
capra' ,caprigenu.s' 171b; a Bjelostjencevu : kozo-
rodni ,caprigenus- ; u VoUigijinu: kozorodni ,L'a-
prigno, natu di capra' ,was von ziegen koramt'.
KOZOEOG, m. nacineno po lat. capricornus
fyrc. f!(';, dxf piu,), divokoza, ime skupu zvijezda u
zodijaku (u koji ulazi nuncc mjeseca decembra).
— U Belinu rjecniku : ,capricorno, segno celeste'
, capricornus' 17'2a; u Jambresiceva: , capricornus';
M VoUigijinu: ,capricorno' ,st6inbock'; u Sttili-
ievu: .capricornus'. — U dim se rukopisa xvi
vijeka zove kozi (inj. kozji) rog. Kozi nogb. Sro-
dovjecn. lijek. jag. 119. (1500 — 1501). Kozi rog.
Zborn. 127*.
KOZOROGA, /. ime kozi. Brnvno. 1). Hire.
KOZOROZAG, kozorosca, iii. I'idi kozorog. —
Samo ti Stulicevu rjecniku uz kozorog.
KOZOSTANIStE, n. vidi 2. kozarica. — Samo
u. Bclinu rjecniku: ,caprareccia, stalla o luogo
dove Stan le capre' ,caprile' 171''.
KOZOS, m. vidi u Vukovu rjecniku: matori
kozos! rece se staru covjeku .schimpfwort' .con-
vicinm'.
KOZOV, m. prezime. — xvi vijeka. Kako jo
dozval . . . Mat. Kozova. Mon. croat. 288. (1.587).
KOZOVINA, /. kozje meso, kozjevina. — U
nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Stulicevu (v.
kozevina). Ja imadem kozovine mesa, (iz nar.
pJ6s.). A. Ostojic.
KOZUJEVO, II. ime mjestu u Srbiji u okrugu
kragujevackom. Niva u Kozujevu. Sr. nov. 1874.
239. — I ime rjecici u Gruzi blizu Kragujevca,
koja se zove i Kozujevacka reka. L. Dordevic.
KOJUZEVACKI, adj. koji pripada Kozujevu.
Kozujevacka rijeka, vidi kod Kozujevo.
KOZURINA, /. augm. koza. u Lici. J. Bog-
danovid. V. Arsenijevic. M. Medic, i u Dubrov-
niku (gdje se upotreblava kao psovka za ce\ade).
P. Budmani.
KOZA, /. pellis, cutis, oorium, oiio cim je
pokriveno i kao odjeveno tijelo u (udi i u vecine
zivotina. zove se ovako kad je mekanu i gipko
(drukcije je kora, ovo vidi pod e, f, g), i kad
tako stoji na tijelu, da se od nega maze odlije-
piti. u nasemu jeziku nema osobitijeh rijeci kao
u nekijem drugima za tanu i deblu kozu, za iici-
nenu itd. — Rijec je praslavenska, isporedi stslov.
koza, rus. KOjKa. ce.i. kuze, pal koza. — Nejasno
je postane. Miklosic (vergl. gramm. 1-, 66) misli
da bi moglo postati od koza, kao da bi naj sta-
rije znacene bilo: kozja koza. premda sam spo-
znaje da mu je nejasno kako bi od koza postalu
koza. Fick (vergl. worterb. der indogerm. spra-
ehen. 3', 58) isporeduje s got. hakulas, anglos.
liacele, stgrnem. hachul, kabanica. — U svijem
je rjecnicima : u Vrancicevu (,corium ; cutis ; pel-
lis; tergus'), u Mikalinu (koza od debelih ka-
koti od vola ,coi'ium, tergus' ; koza od tanih , pellis'),
u Belinu v,cuojo e pelle, la spoglia dell' animals'
,corium' '241*; pelle, spoglia d' animale' .pellis'
550b), u Bjelostjencevu (, pellis, cutis'. 2. ,corium,
tergus, byrsa, pellis'), u Jambresicevu (, pellis,
cutis'), u VoUigijinu (, pelle; cuojo' ,haut; fell'),
« Stulicevu (, cutis, cerium'), u Vukovu (1. ,di6
haut' .cutis'. — 2. ,das fell' , pellis'. — 3. ,das
leder' ,corium'), u Danicicevu (.pellis; corium').
a. na ce^adetu.
II) uopce. Moja koza bise crna. Ziv. jer.
star. 1, '229. Koza je (u. starca) opora, ka grebe
ne marie neg macka od mora. N. NajeSkovio
342. I hajinom svijetlom, sto je koze u meni,
sve sam skrio. I. Gundulic 156. Cini Bartolo-
meu kozu zvuci. F. Glavinii, cvit. 291b. Kosti
samo, ter koza crna i gola na riem se vijase.
3'28'i. Da Arapin promini svqju kozu crnu. P.
Posilovic, nasi. 3.Sb. Da ulije vodu na taki nacin,
da voda dotegne i oplace put od glave i kozu od
diteta. M. Bijankovic 30. I opet se obastrem
kozom mojom. A. Baci6 493. I s riima (ha^i-
nama) odadirase se koza, koja bise prianula za
tilo. J. Banovac, razg. 162. Buduci ga ufatio,
zivu mu kozu sadrije. F. Lastric, od' 139. Sve
one kosti porastose zilama, mesom i kozom. ned.
280. Pak oruzje i lia|ine sve do gole koze skine.
V. Dosen 124'''. A bijase ostao nadkozujak (tako
recen, erbo Jezus nosijase ga na kozi, oliti na
golu). S. Rosa 160'i. Sad je gubava moja koza,
gubava moja put. fi. Basic 61. Da ja tebe
uvaticA/ kozu bi ti dorala. Nar. pjes. vuk. 1, 521.
Prosjec' cu ti svilenu veregu, i pod nome ta-
nanu kosuju, jos cu malo koze zahititi. 3, 437.
I plesnu se rukom po kojenu, pod kojenom skerlet
coba puce i bijela koza na kojenu. 4, 181. Nega
hocu ziva oderati, kozu cu mu caru opraviti.
4, 212. Kao da mu sto sijaka pod kozu ude
(tako je nemiran). Nar. posl. vuk. 130. Koza
KO;>,A, a, a). 4i
nam so iie dero, me3o nam se ne ije, ako ne-
mamo obraza, Sta imamoV 138. Putniku ospico
ko^.u iiapisale. S. ^lUbiSa, pi'ip. 90. Mijatu su
na obojko koJSu smicali. 228. Smutna Turad
inu6e mramorkome, a ko?.u im bjedilo probija.
Osvetn. 1. 66.
h) u utiobitum snacenu, praeputium. Ni
obrizovanjo ni ko^a obrizovana. Bernardiu 162.
Ni obrjezovanje ni koi>.a ohrjezovana. N. Kai'iina
197". paul. gal. 6, 15.
c) u iiekijem obicnijcm re.cenicama i puslo-
eicama upotreblava se koXa kad u pravom had u
prenesenom smislu. tm) vidi kost, 1, a, c) bb). —
hbj koea se jezi od straha, od cuda itd., pa i od
zitne. Da ti se od stra koae uzdignu, koza na-
jezi. M. Zori6i6, osm. 21. Koza sb sama jeXi,
jerbo [uta zima re/.i. V. Doseu 2&>. Koza ti se
jeii radi onih nosietnika. M. Pavliuovii, rad.
128. — cv) iza6i, iskociti iz koze kaze se meta-
foriiki o velikom ganuf:u (o liitini, o ze.\i, o eudu
itd.). A ti ako ti malo fali, takija hoAes iz koze
da izajdeS. f). Kapic 22.3. .Ta iskofiih ziva iz
koze da prije fiujem. V. Vrcevic, niz. .55. Svi
da iskofie 2ivi iz koZe. 130. — <lf/) sliinu prema
cc). Iscerao ga iz koze (dosadio mu). Nar. posl.
vuk. 106. — re) pod kozom (u kozi) znaii unu-
trne (metafuricki duhueno) stane u cefadela. I
sva mrem u kozi misleoi uaprijeda. S. Gu6eti6
205. Misli da mu mlogo kojesta pod kozom lezi.
D. Obradovic, basn 435. Kad im pod kozu za-
viris . . . 55. Ime i hajine ne mijenaju sto jo
pod kozom. S. !^ubiia, prip. 2.52. — f'f) sUini su
i ovi privijeri predasnima, all se u nima ne misli
samo na dusevno stane, neijo iiopie na kakvu ne-
vu\u. Iz ore koze nikuda. (D). Poslov. dauic.
Iz ove koze noma se kud. (ili :) Iz ove koze nikud
ni kamo. (ili :) Iz ove koze nikud se ne moze.
(Kad je cook u kakoj uevoli a no moze da se
pomogne). Nar. posl. vuk. 100. — ()ff) gdjegdje
sc shvaca metaforiiki kao cijclo tijelo, ili jer u
kozi tijelo stoji (continens pro contento), ili jer
koza naj prije osjeca bol (n. p. ud udaraca). Brzo
6es pusdati duh iz gladne koze. I. T. Mrnavio,
osm. 180. Ne dopusti stare koze (starce) na trg
da idu od }ubavi. J. Kavariin 8b. G-di se ko2om
svom razstavi. 259n. I ugada truloj kozi (lino
jato) ... V. DoSen 21Gb. Na svu kozu kad se
pruXi (lezorad) . . . 220b. — /ih) znacene se kod
gg) dale siri, i moze znaciti: zivot. Ne vad'
noza, zla ti koza! M. Drzic 143. U vraga ti
koza! jeli me cuo? 202. Bojedi se sebi i svojoj
kozi. M. Divkovic, bes. 7341. Kad nestane koze,
sto ce korist biti y I. T. Mrnavic, osm. 162. Koza,
kad nije drugo, placa. V. Dosen v. Voli indi
kozu dati, neg se kradam ue vladati. 210^1.
Kesora platit tko ne moze, pravda mu se maSa
ko?.e. 221b. Jjasiie bo je s jeduim novcicem dug
izplatiti, nego, stouo govore, kozom vradati. B.
Leakovic, gov. 86. Boze, Boze, kud 6e naSe
koze? (Re6o se u sali). Nar. posl. vuk. 20. —
anw mogu pripadati i ovaki primjeri: U zloj
se kozi nahodi. Nar. posl. vuk. 331. Nade Mi-
jata u zloj kozi. S. ^ubisa, prip. 234. — ii) gu-
liti, derati kozu, metaforiiki. Inace kad ne moze
siromahu .sgulit koze ... \. Dosen 58». Kome
biti moze posadirat liima koze. 198b. — 1,1,)
uz kozu, metaforiiki, vrlo blizu. Vam jiokloni
Omblu i Gravo^u, velrai dragu, or uz kozu. J.
Kavariin 190b. — U) moze znaiiti tjelesnu (e-
potii. Evo su one, ke se koJ.om prij' dicahu. J.
Kavariin 563*. — iiiiii) metaforiiki, kakvo se ie-
(ade pokazuje zdvora, dok je drukiije u dusi.
Svuci kozu postaranu ku od zmaja nosim na se.
J. Kavariin 67*. Oni drakuni u kozi juskoj. P.
i ko;';av
Lastrii, svet. 29^1. Ono isti vrag bijaSe u 6o-
viCoj koXi. M. A. Re|kovi6, aabr. 45. Da su i
sejani svukli s aebo onu odidu od priprosti i
uvukli .se u koXu od zlooe. Ant. Kad6i6 230.
Dvaput si so obuo u vrazju ko?.u, pak iz tebe
rogati laje. S. ^ubiSa, prip. 227. — nil) da mu
je koza ,tvrda na obrazu' kaze se o bezobraznom
ie(adetu. Koza mu je na obrazu kao don. (ili;)
Koza mu je na obrazu tvrda kao u vola. Nar.
posl. vuk. 1.38. — tio) Starija mu koia, na 6elu.
(Kad se za koga re66 da je stariji i da je u ftemu
pretezniji od drugijeh). Nar. posl. vuk. 294. —
j>/>) Pukla mu koZa na 6elu. (Otvorila mu se
jHimet). Nar. posl. vuk. 266.
h. na zivinieta.
fi) uopce. ilth jeza koiu jeze imatb jako
bodeXe postavi na ugjevije Xivo i kadi lotb iz-
dola. Sredovj. lijek. jag. star. 10, 111. Iznesose
mu s6it kozom aspidovom popet. Aleks. jag.
star. 3, 244. Kad zmija iz ko2e svufie se na
sviti . . . D. Rariina 99b. Ko bilje jede taj zmija,
ku htjeh riti, za staru kozu vri, a novu stvo-
riti? 120b. Yunu strize, kozu dere. J. Kavariin
5oa. Ovo bo su oni isti vuci razdirajuci, obu-
6eui u ovcju kozu. (isporedi a, c) mm)). F. Laatric,
ned. 300. Ako smo vuuu od ovcica nasije pri-
mali, nismo im koze sadirali. 369. Po noXicam
ir po nozu skinut runo ili kozu ... V. DoSen
24a. Puce koza koriu po sapima. Nar. pjes. vuk.
2, 559. Kurjak kozom pla6a (isporedi a, c) hh)).
Nar. poal. vuk. 164. Izide momak iz zmijirie
koze. Nar. j^rip. vuk. 67. Ale sad se gad su6e
svoje kozi i posta lip mladi6. Nar. prip. mikul.
8. !^udi koji ubiju vuka nabiju mu kozu suhu
jia motku. Vuk, nar. pjes. 1, 501. Jam'te mlijeko
i kostret sa koza, al' sa Zivih ue derite koza.
Osvetn. 4, 14. Neki stiza za rep liju krivu, tor
joj dere s hrpta kozu zivu. 4, 25.
I>) i kad je koza ucinena, u naiemu jeziku
ne mijena ime. Koze govede. Glasnik. 15, 308.
(1348?). Nasi gradane bili su poslali po jednomb
dr6vu bnetackomu voska, kozb i inoga trbga.
Spom. sr. 1, 83. (1406). Takovi trtgove ne do-
stojetb se ni mogu placati kozami, voskomb i si-
renbjemh. 1, 138. (1417). Pojasb na erbjeni kozi.
2, 49. (1406). Kova srebrnwga 1570 litrb mirece
povraze i kozu. Mon. serb. 498. (1466). MeStri Ale-
ksandrovi oruzavahu fietira sta }udi i vsih vitezi
oklopi na lavovih kozah prestav|ahu. Aleks. jag.
star. 3, 235. I vojvode i viteza i na kopnu i sred
mora i posteja i trpeza bjese koza zvijeri od gora.
I. Gundulic 289. Vucijem kozam su oda svudi
sebe i korie sve prikrili. 439. Pedeset koza go-
vedi. Starine. 11, 127. (1679). Tva je odida koza
kamilije. A. Vitajic, ost. 404. Ko2e zvjerske zimi
obladi, ... J. Kavariin 171b. Koza strojena ,pelle
uoncia' ,aluta'. A. d. Bella, rje6n. 550b. Vede
kozic od jagariaca na trg se nosi nego koza od
ovana. B. Zuzeri 204. Koram ol' ti koza ufii-
riena ,corrame'. M. Zoridid, aritm. 104. Na glave
im kape od tri vuka, na ledima koze od mededa.
Nar. pjes. vuk. 3, 333. U bugaku koza bivo-
)aca. 3, 438. — U naie se vrijeme upotrebfava
i a osobitom smislu, vidi kvijer, pergamena, per-
gamenat.
c. Koza, muiki nadimak ili prezime. — xiv
vijeka. Bojeslavb KoZa z detiju. Svetostef. hris.
31—32.
KOZAL BRIJEG, m. ime mjestu u Istri. — V
spomeniku xiii vijeka (Kozal Breg). Pridose na
Kozal Breg. Mon. croat. 8. Na Kozal Breg.
15. (1275 prepis. 1546).
KOZAlfi, Kozja, m. kosa u Staroj Srbiji. Nov.
KOZA^
425
1. KOZICA, a.
sr. 1834. 35. — Pontine se siv vijeka. Na Pb-
siiii pods Kozjemb. Glasnik. 24, 28. (1353).
1. KOZAtiSKI, adj. koji pripada Kozlu. — xiv
vijeka. 6efalija skopbsky ni kozbjskyj . . . tflasnik.
24, 247. (1353).
2. KOZAlriSKI, adj. Icoji pripada Kuzlaku. —
XIV i XV vijeka. Ot kozajske strani. Mon. croat.
46. (1395). Bivsi s(()spodi)i\ koJ/rt)lski. 130.
(1492).
1. KOZAN, adj. vidi 2. ko/..au. — I'ostaje od
koza nastavkom en (6 .se poslije z moze promije-
niti na a), isporedi stslov. kozam., buf/. Ko-.Khiii.,
rus. KOMcaBLifi. — U Stuliievn rjerniku: kozani
iiz koXan, kozni, i u Vitkovii (vidi kod 2. kozan).
2. KOZAN, koziia, adj. knji pripada kozi (ovo
je gnacene samo u Belinii rjeinikii) ; koji se sa-
stoji iz koze, Hi koji je nacineri od koze. — Po-
staje od koza nastavkom bn. — Mijec, je stara,
isporedi stslov. kozbnx, rus. i;(>-/Kii[.ii! (koji pripada
kozi), ces. kozuy. — Izmedic rjeciiika ii. Mikalirm
(koXni, od koze ,pelliceus'), a BeUtni (kozui ,di pelle,
cioe attineate a pelle' ,cuteus' 55011), „ Bjelo-
stjencevu (kohn zakel, vreca ,culeus'), ti Jambre-
siievu (kozni 2ake[ ,culeus'), u Voltigijinu, (ko-
zan i kozni ,di pelle, cuojo' ,ledern'; kozni), ii
Stulicevu (kozan, kozni i kozan, kozani ,ex pelle'),
u Vukovii: kozan, kozna (kozana) ,von koza' ,co-
riaoous'; u Danidiiemi (kozbnb ,e corio facfcus').
Sb povrazaimb kw/.nemb. Spom. sr. 2, 49. (1406).
Pohve kozno s male srebra. Mon. serb. 498.
(1466). Koznijem se pasom opasovase. M. Div-
kovid, bes. .52''. Augustin pasom koznim . . .
opasa se. F. Glavini6, cvit. 293''. Njeki vode
hrte koznijem ta'akom ki'oz obiocuh od ogrliua
za lasne ih ispustiti zadrzane. B. Zuzori 268.
Odioa bila od robe svitne ili vunijo ili kozne.
P. Pilipovio 31. Kozna vrica puna gnoja (tijelo).
V. DoSen 175=i. Okolo vrata uvezan s koznim
kaisem. I. J. P. Luci6, i-azg. 117. Poslidni jest
prosinac rutavi, on cud kaze u koznoj opravi.
,T. S. Ko}kovic 8. Pa ga mecu u kozne tezgere.
Nar. pjes. juk. 482. Imase pojas kozan oko sebe.
Vuk, mar. 1, 6. Donesi mi ki'iige, a osobito
kozne. paul. 2tim. 4, 13. Eto dukata u koznomu
tobocu. S. ]^jubisa, prip. 153. Pripasa kozni
opreg. M. Pavlinovio, rad. 74.
KOZAB. m. covjek koji po sroiii zanalii iini
(stroji) koze. — Od xvi vijeka, a izmedii rjec-
nika u Belinii (,cuojajo, conciator di cuoi o pelli'
,coriarius' 241^1), u Bjelostjeuceou (kozar, koznar,
kuznar, tabak ,alutarius, coriarius, pellium tenui-
orum aut crassiorum concinnator'), ii Jambresi-
cevu (,cerdo, coriarius'), u Voltigijinu (,cuojajo,
conciapelle' ,lod6rer'), u Stulicevu (,(«)riarius'), u
Vukovu (,der gerber' , coriarius'). Pri Simunu
kozaru. Anton Dalm., nov. tost. 186. act. ap.
9, 43. Uljeze u kucu recenoga kozara. M. Div-
kovic, bes. 711b. I bojari, kozari, cizuiari. M.
A. Eejkovic, sat. I8b. Koga kozari za svoj zanat
potribuju. I. .Jablanci 31. Dva zanagije: jodan
kozar, a drugi tabakar. A. T. Blagojevic, khin.
30. Sticar, kozar, uzar liemu inatise pravicu.
49. On stoji u nekoga Simona kozara. Vuk,
djel. apost. 10, 6.
KOZAEA, /. ridi kozarnica.
KOZAEIJA, /. vidi kozarstvo.
KOZARKA, /. vrsta kru.ike. Kozarka, ces. ko-
zarka (Ooriaria), lederbirn (Veselic). B. §ulek,
im. 168.
KOZARNA, /. iine tnjestu. it Srbiji u okrugu
kragujevackom. Livada u Kozarni. Sr. nov. 1873.
KOZARNICA, /. mjesto gdje radi kozar, gdje
se stroje koze. — Naiineno u na^e vrijeme. Ko-
zara, Kozarnica, tech. ,gerberei (lokale), lohger-
berei', frc. ,tanuirie', egl. , tannery', tal. ,concia'.
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KOZARSKI, adj. koji pripada kozarima. P.
Budmani.
KOZARSTVO, n. kozarski posao (zanat). —
Naiineno u nase vrijeme. Kozarija, Kozarstvo,
tech. strojbarstvo ,gorberei (als handwork)', tal.
,con_ciatura di pelli', frc. , tannage', egl. , tanning'.
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KOZAST, adj. koji je nalik na kozu, n. p. list
na drvetu. J. Panoic, flor. biogr.^ 438.
KOZE^j, m. selo u Srbiji u okrugu knezevac-
kom. K. Jovanovic 114. — vidi i Koza|.
KOZEl^SKI, adj. koji pripada Kozeju. Ko-
zejska (opstina). K. Jovanovid 114.
KOZEN, adj. vidi 1. kof.an. — U nase vrijeme.
Po sredi kozeno. Bos. vila. 1892. 127.
KOZENE, H. djehi kojijem se (koza) kozi. —
U Vukovu rjerniku.
KOZETIN, m. .selo u Srbiji u okrugu kruse-
rackom. K. .Jovanovic 126. — Od 1882 prozoan
je Aleksandrovac. Sr. nov. 1882. 855.
KOZETINA, /. augm. koza. — isporedi ko2u-
rina. — U na.'ie vrijeme, a izmeitu rjeenika n
Stulicevu (jcorium pufcre') i u Vukovu (augm. v.
koza). Ja s' ne bojim ni Xiva kurjaka, a kamo
Ii mrtvi kozetina. Nar. prip. vuk. 3, 392. Od'
otalen, zabo babo! nit' ti va}a kozetina, nit' ti
va|a mesetina. Nar. pjes. marj. 203—204.
KOZETINSKI, adj. koji pripada Kozetinu.
Kozetinska (opstina). K. Jovanovic 126. — Ko-
zetinska Roka, ime vidi. M. D. Milicevid, srb.
706.
KOZEVAO, Ko/.evca, in. ime mjeslu u Srbiji u
okruiju rudnickiim. Niva u Ko/.evcu. Sr. nov.
1875. 339.
KOZEVAN, kozevua, adj. vidi 1. i 2. kozan.
— U dva pisca xviii vijeka. Arka Boga izrael-
skoga nahodi se pod satorim kozevnijem. B. Zu-
zeri 244. Kio bi svezau u jednu vriou ko^evnu.
A. d. Coita 2, 1.52.
1. k5zI(;A, /. dem. koza. — Kao deminutiv
moze znaciti ne samo malu nego i tanku kozu,
a upotreblava se i u prenesenom smislu o cemu
Uo je nalik na pravu kozu. — Bijec je stara,
isporedi stslov. kozica, rus. Kc)Vi%-Hii,a. — Izmedu
rjeenika u Mika(inu (kozica, mala koza , pelli-
cula' ; kozica u covjeka ,outicula'), u Belinu (kor-
dovauska kozica ,oordovano' ,p6llis cordubensis'
229^1-; tanka kozica , pelle sottile, o membrana' ,pel-
licula' 5.501'), u Bjelostjenievu (, pellicula; outi-
cula ; membrana'), u Jambresicevu (,cuticula ;
membrana'), u Voltigijinu (,pellicola, pellicella,
membrana' ,ha.utchen, fellchen'), « Stulicevu (,pel-
licula'), u Vukovu (dim. v. koza).
a. mala koza (n. p. iicinena koza nevelike
zivotine), gdjegdje (kao u drugom primjeru) i
koza uopce. KoXicami kozlicimi (od kozlida.
Ran.) obvi ruke negove Bernardin 41. N. Ra-
nina 57'''. gen. 27, 16. Mnokrat se vuk skrijo
pod msdvjedovu kozicu. Zborn. 4:i-. Govore li-
sicu da je znana do mjere, uu vec zna, kozicu
koji joj odere. N. Dimitrovic 17. U mosni od
lanetje sare kozice. P. Zoranic 45*. Ni u ku-
nice, ni u ostale kozice mehke i gizdave . . . M.
Divkovic, bes. SO". Kozice kozliceve obastri
rukam liegovim. I. Bandulavio 47l>. gen. 27, 10.
Izrezan od kozica zvjerskijeh zastav mao uzima.
1. KO^ICA, a.
KOZtJH
I. Gundulii 534. Obufio Bor Adama koXicami
ziviiia mrtvije. M. Radni6 328". Ki se oblafie
ko/.ioami od jaganca. J. Kavaiiin :i77'>. Vede
koiic od jafraAaca na trg se nosi nego ko/.a od
ovana. B. Zuzeri 203. S koiicam kozlida obaatri
ruke. A. Kaniili6, uto6. 162. Zaodi ih zivin-
skiina koXicama. E. Pavi6, ogl. 9. Sinotavsi ko-
zice jarede. 246. A|ine od kozioa zivotiAski.
And. Ka6i6, kor. 4. .Tarec^im koXicama obloXi mu
ruke. D. Danifiii, Imo.js. 27, 16.
b. tanka koza (oidi i a rjecnicima). Mlada
koziea la§ti se na meni. M. l>^zi(^ 51.
c. vidi kvijer, pergainena. — Tzmeda rje6-
nika a Belinu (kriii^na koXica ,pergam6na, carta
pergamena' ,membrana' 55.5a). Vidi za otarorn
vraga, koji na velikoj tankoj kozici pisase. F.
Lastric, ned. ;}I!1. KAiga na starih kozicali pi-
sana. A. Kanizlid, kani. 9. Slozio je kiiigu na
opnici iliti kozicah za pismo obifcajnih. 370.
d. II (udskum i zivotlnskom tijelu Ho je nalik
na tanku kozu a ne pokriua s pola tijelo, uima,
membrana (vidi i ii rjecnicima). Kozica koja
stoji oko srca .hypocondria'. J. Mika|a, rjefin.
Da se u zenskoj glavi divlcanstvo uzdrzi u nikim
kozicama koje stiskaju i ve/.u uarav. Ant. Kadcid
.530. Jer ,se oni dio kozice uzdrzi zajedno s tilom
ditetjim. M. Dragioevio 250.
e. u prenesenom smislu, na vocu i uupce na
kojem dijelu bi(ke. — Izmedu rjeinika u Belinu
(.scorza dell' iiva' .foUiculus' 781b ; kozica od
krijesve ,scorza di cerasa' ,cerasi cutis' 659'').
0)usti gorAu kozicu (cveklinu). Z. Orfelin, podr.
224.
f. uopee sto nalik na kozu. Plesuiva ko2ica.
P. Boli<5, vinodj. 2, 329.
2. KOZICA, /. mjesno ime.
a. selo u Dahnaciji u kotarii makaranskom.
Eepert. dalm. 1872. 20. — isporedi 3. Kozica, b.
b. selo 11 Srbiji u okriigu krusevackom. K.
.Tovanovid 127.
3. KOZICA, m. prezime. — V nasc vrijeme.
Nikola Kozica iz Jabukovca. M. D. Milicevi6,
srb. 991. Jovan Kozica. Rat. 331.
KOZICAN, kozicna, adj. koji je kao kozica
(opna), Hi koji se sastuji iz kozica. — Samo u
Stulicevu rjeiniku: ,membranac6us'.
KOZICIC, m. prezime. — Simun Kozicic biskup
modruski pisao je glayolske knige : Oficij rimski
i Zitija itd. naStampane na Bijeci 1530 i 1531.
vidi i Archiv fiir slav. philol. 2. 726.
KOZICIN, adj. koji pripada Kozici (i' kao
iensko ime Kozica nije poznato, ali kad ima pre-
zime, vidi 2. Kozica, maze biti i muski nadimak).
— Kod mjesnoga imena, vidi u Danicicevii rjei-
niku: Kozicinb, selu je Zeravini isia meda ,u)tb
Drima pravo u Kozicinb krbstb'. G(lasnik). 15,
310. (1348?).
KOZIC, »!. prezime. — U tiase vrijeme. Schem.
zagr.^ 1875. 264.
KOZINA, /. augm. koXa. — Od xvi vijeka, a
izmeCtu rjeinika u Voltigijinu (.pellaccia' ,ein6
grobe haut'). Suha kozina. M. Drzic 35. — U
nekijem je krajevima isto sto koza. vidi u Vu-
kovu rjeiniku: vide ko2a s dodatkom da se go-
vori u krajini Negotinskoj.
KOZINCI, Koiinaca, m. pi. ime selu u Srbiji
a okrugu topUikom. M. £). Milidevic, kra|. srb.
.387.
KOZITI. kozim, impf. postajati kozom. — U
Stulicevu rjeiniku: ,pellem fieri'. — nepouzdano.
KOZLOVAC, m. kad u jesen padne veliko
vrijeme, pa i .s projeca kad ufiestaju kise, rikne
voda ispod KozjaSo kod Uobrosola u Lici, pa
tefio nekolika dana i malo ))03lije usahne. ta-
dasAi potok zove se Kozlovac. a i livade i pa-
snaci, preko kojih Kozlovac tece, zovu se opet
tako. Progr. zemun. vel. realke. 1883 — 84. 10.
M. Medii.
KUZLOVACKI, adj. koji pripada Kozlovcu.
,Kakvo je to sijeno?' ,KoXlova6ko'. ,Ja sam mi-
slio da jo bujadniftko' (s Bajadnica iznad Dobi'o-
sela). M. Medic.
KOZlfiAK, m. ime selu u Istri, lat. Cosilianum,
tal. Cosliaco. V. Sab|ar, mjestop. rjecn. 511. —
Od .\iii oijeka. Termini za Kozjak. Mon. croat.
8. (1275 prepis. 1546). V Veksestane ili v Ko-
zlace. 46. (1395).
KOy^^E, ». zaselak blizu Sarajeva u Bosni.
Schem. bosn. 1864. 56.
KOZ^I, adj. koji pripada kozlu. — Oblik je
stslov. kozbjb, vidi i: Krbviju junbfteju i kozbjeju.
Domentijana 319. po.Ho je ispao glas b, z ispred
I mijena se na H,. — U pisaca iakavaca xvi
vijeka. Ne krviju telcu ili kozju. Narufin. 24'>.
Meso ko^o ali ovne. Transit. 130. Krv kozju.
Anton Dalm., nov. test. 2, 1-50. paul. hebr. 9, 19.
KOZNAR, m. u Bjelostjenievu rjeiniku kod
kozar.
KOZNICA, /. kangija od koza. Zemjak. 1871.
br. 2.
KOZNAT, ad,j. vidi kozast. — Nacineno u
na§e vrijeme. Koznat, bot. (kozan), lat. ,coria-
ceus' ,lederartig, lederig', tal. ,coriaceo'. B. Su-
lek, rjecn. znaustv. naz.
KOZNACA, /. bolest koze. u Sarajevu. D.
Surmin.
KOZlil, adj. koji je nacinen od koze. — Od
XVII vijeka. Ter koznim pasom opasan. F. 61a-
vinic, cvit. .3.341'. Kada clovik razastre kozni
Sator. A. Vitajic, ist. 353. Izvadi svoju koznu
kesicu. Javor. god. 16, br. 40, str. 631.
KOZODER, adj. onaj koji dere (guli) kozu.
ii. iovjek. — Samo u Stulicevu rjeiniku:
,pellem detrahens'. — isporedi kozoderac.
b. njetar, vrijeme, vidi kozomor. — U Vu-
koou rjeiniku: kad u projece udari mecava. te
polipse stoka ,ein schlechtes dem viehe schad-
liches wetter' ,tempestas pecoribus perniciosa',
kozomor, cf. kozodor. Kozoder, studen vjetric
sto puse po naj vise u jutro i u vecer (brije,
dere kozu). na Bracu. A. Ostojic.
c. neka hi(ka. Kozoder (prema nem. fellriss),
malva querna (I. Sab)ar), Althaea rosea L. B.
Sulek, im. 168.
KOZUDERAG, kozoderca, m. vidi kozoder, a.
— Samo u Stulicevu rjeiniku uz kozoder.
KOZOKAR, m. ime mjcstu u Srbiji u okrugu
krajinskom. Livada u mestu Kozokaru. Sr. nov.
1874. 299.
KOZUH, m. odijelo naiineno od zivotinskijeh
koza uiinenijeh sa svijem. dlakama. — isporedi
kuntos, curak, bunta. — Akc. se mijena u gen.
pi. kozaiia. — liijei je praslavenska, isporedi
stslov. kozuh'b, rtis. KOJKyx-b. ies. kozioh, pof. ko-
zuch. — Postaje od koza nastavkom uh-b. — Iz-
medu rjeinika u Mika(inu (,pelliccione' ,pellis,
rheno'), u Belinu (,pelliceia, veste foderata con
pelle' ,vestis pellita'; ,pelliccioue di pelle grossa
da villano' ,vestis scortea' oSOb), u Bjelostjen-
ievu (kozuh iz ovcjeh koz , rheno'. 2. suba, men-
ten ,pellibeum, pelliceum', v. kedmen), u Jam-
breSicevu (,rheno, pelliceum'), u Voltigijinu (,pel-
liccia' ,pelz'), u Vukovu (,der pelz' jvestis pelli-
KOZUH
ko/uSkovk^
cea, pellis villosa'), u Daniiiceuu (kozuhb .vestis
pellicea'). Da si kozuhb ne iskvasisb. Domen-
tijan') 106. 10 gunb i 10 kozuhb. Mon. serb.
139. (1348). Trii kozuhe lisiee. Glasn. 15, 309.
(1348?). Gospoje nose kozuh ali koret od toliko
lakata. M. Drzic 134. Ljefci razdrijet kozuh. (D).
Poslov. danic. Na kaludera zamjerila taj Mar-
kovi bijeli kozuh. Nar. pjes. bog. 23. Dvorila
kuna vuka, ter izgubila kozuhe. (Z). Poslov.
danic. Ne biidi mi po kozuhu buha! Nar. pjes.
vuk. 2, 3.54. Na uemu je kozuh od mededa. 3, 31.
Kad izvrnem kozuh naopako. (Kad se rasrdim).
(isporedi: (Marko Kraleinc) prigrnu curak na-
opako. Nar. pjes. vuk. 2, 3.38). Nar. posl. vuk.
117.
1. KOZUHAR, m. covjek htji praoi kozuhe (a
Duhrovniku i: kuji trguje kuzusima). — isporedi
krznar. — Od xvi vijeka, a izmcdii rjecnika u
Mikafinu (,pellio'), ii Belinii (.pelliuuiajo, facitor
di pelliccie' ,pellio' 5.5011), (( Bjeliixtje.ncevii (v.
krznar), « VoUigijinii (,peni(nere, pelliociajo' ,kur-
schner, pelzhandler'), ii Stiiliceim (,pellio'), u Vu-
kovii: ,(iev kiirschnor (pelzer)' ,peUio'. Da se
svrati u kozuhara za onu postavu od ijibilina. M.
Drzi6 306. Ne smiju trzije, a preda kozuhar, ni
majstor ki brije, izajti u kotar. D. Barakovii^,
vil. 76.
2. KOZUHAR. m. imr. <selu u Srinji ii okrmju
raje.vskom. KoXuar. K. Jovanovio 105.
KOZUHAREV, adj. koji pripada koziiharu.
— isporedi kozuharov. — U Stidicevu rjecniku:
,ad pellionem spectans', i it Viikoou: ,dos pelzers'
,pellionis'.
KOZUHAROV, adj. eidi kozuharov. U Stu-
licevu rjecniku uz kozuharev, i u Vnkoint iiz
kozuharev.
KOZUH ARSKI. adj. koji pripada kozuharima.
— U Stulicevu rjecniku: ,ad pellioiies spoctans'.
KOZUHGE, kozuhcefca, n. dem. kozuh. — U
narodnoj zagoneci naiega vremena. Radoiiioa
drdonica u drvenom kozuhcetu. (od{ionet(aj : orah).
Nar. zag. nov. 155.
KOZUHE, /. (?) pi. ime selu u liosni u okriigu
Done Tuzle. Statist, bosn. 87. — Od xv vijeka,
nidi n. Daniciievu rjecniku: selo koje kraj bo-
sanski Tomas Ostojic s gradoiu Kjucom dade
sinovima vojvodo Ivauisa Dragisica. M(on. serb).
439. (1446). nominativu neiaa potvrde, moze biti
da je i ,Kozusi'.
KOZUL, m. prezime u Dalmaciji. .1. Bogda-
novii.
KOZUN, koziina. ni. kozuh. ii Lici. \'. Arse-
nijevii. J. Bogdanovic. Licki kozun nema ru-
kava, a nacinen je po naj vise od kozjiVi i jarcjih
mjesina. koje su sami ucinili i umerali. obicno
se poledina pravi od kocetjive mjesine, a pre-
dnaci mogu biti i sa kracom koceti. s jeduo je
strane uaciiien gep od kakvo stare g.irgase, iz
koje su igle povadene, jer je ta koza debela i
6vrsta. kad je kisovito, onda okrenu kozun na
dlaku. ■ — U preneseiiom smislu zuaci i covjeka
koji kozun nosi. S toga se cuje vapaj starih gra-
nicara, kojima se novi ustav ne svida, gdje go-
vore: .Sto puta je boje bilo, dok je sab|a sudila,
a lie ovaj usivi kozun'. M. Medic. — In Bosni.
No kozuni se na zborove ne nose. Bos. vita.
1892. 152.
KOZUNAR, kozunara, m. kozuhar. u Lici. V.
Arsenijevic. Kizunar. J. Bogdanovic,
KOZUNAREV, adj. koji pripada kozumiru.
.J. Bogdanovic.
KOZUNARICA, /. zena kozunareva. J. Bog-
danovic.
KOZUNARSKI, adj. koji pripada kozunarima.
,Zuas Ii ti kozunarski zanat?' J. Bogdanovi6.
KOZUNCIC, m. dem. kozun. ,Ako budes dobar,
uzecu ti mali kozuncic'. .T. Bogdanovic. M. Medic.
KOZUNCiNA, /. au(/m. kozun. .Dovade mi tu
kozuucinu da se zagrnem'. J. Bogdanovic. M.
Medic.
KOZUNEL, koziiiiela, m. jasl.uk. — U nase
vrijeme u Lici. D. Trstenak. — vidi kosunel.
KOZURAK, k6zflrka, m. svilena cahura. —
isporedi kozurica. ^ U nase vrijeme u sjevernoj
Dalmaciji. Jvozurak, cahura od svilenih buba
(u Dalmaciji). L. Mrazovic. Kozurak, svileno
gnijezdo u koje se vladika savije. M. Pavli-
novic.
KOZURAST, adj. koji je nalik na kozuricu
(tanku kozu). — U jednoga pisca nasega vre-
mena. Materija kozurasta. J. Pancid, bot. 8.
KOZURICA, f. iiprav dem. koza, ali stoji ii
osohitijem znaceriima. — U nase nrijeme.
a. tanka kozica na vocu. U semenimci se
jezgra u kozurici zamotana nalazi. P. Bolic,
vinod. 1, '26. Kozurica jagoda. 2, 38. KJuk, u
kom kozurice plivaju. 2, 62.
b. kao opna Ho postaje na nekijem zitkijem
(a i tvrdijem) stvarima. Onda se na ovom kov-
nom vestestvu neka ko?,urica vata. P. Bolic,
vinod. 2, 20. Po vrhu steje vidi se tanka kozu-
rica. 2, 25. Kozurica, plivafia opna. Gregurevci
u Srijemu. D. Hire.
<■. svilena cahura, isporedi kozurak. — Iz-
medu rjecnika u Vukovu: ,die puppe des seiden-
wurms' ,nympha bomb,ycis', cf. caura s dodatkom
da se govori u Boci. Crv se zavije u kozuricu,
izleti leptir. S. Ijjubisa, prip. 7. Sakrije se u
kozuricu kao buba kad svila. 243.
(l. debela i tvrda koza kao rozina sto po-
staje od trvena, naj ccSce na rukama i nogama
(nvdjc nije deminutivno znaieiie). — isporedi zu(.
— U Vukovu rjecniku: ,die schwarte' ,callum'.
KOZURINA, f. augm. koza. — U Vukovu
rjecniku : vide kozetina.
KOZUSAK, kozuska, m. dem. kozuh. — Akc.
se mijena a gen. pi. k6zvisaka. — IJ Vukovu rjec-
niku: ,h,yp. V. kozuh". — I u Sulekovu: .pelz-
jacke, pelzjupe'.
KOZUSCIO, m. dem. kozusak. — U nase vri-
jeme, a izmcdii rjecnika u Vukovu. (dim. v. kozuh).
Radojica, grgujioa, u grgu}avom kozuscidu, u
dubokom potocicu. (odgonetlaj : orah). Nar. zag.
nov. 155. — / II. Sulekovu rjecniku: .pelzjacke,
pelzjupe'.
KOZUSIG, m. dem. kozuh. — Od xviii vijeka.
Dohodl razkos David pastijorce bosonogo, kalo-
vito u kozusiiu pokrpjenu. B. Zuzeri 207. Po-
rusen ovi koznsic u plas grimizni promijeiiit ce
se. 319.
KOZUSINA, ,/■. augm. kozuh. — Od xviii vijeka,
a i.vmedu rjecnika u Belinii (,pelliccione di pelle
grossa da villano' , vestis scortea' 550li) gdje se
naj prijc nahodi, it Voltigijinii (,pelliccioue' ,wild-
schur'), II Vukovu (,augm. v. kozuh'). Dade i ko-
zusinu lavsku. J. Raji6, boj. 61. On obuce devet
kozusina. Nar. pjes. stojad. 1, 51. U naSega de-
dusine trideset i dve kozuSine, jj' opet mu se
rebra vide. (odgonct{aj : Ink). Nar. zag nov. 122.
KOZUSKOVIC, m. prezime. — U nose vrijeme.
D. Avramovic 199.
/
KO^UTICA 4:
KO^UTIOA, /. mahovina, bi\ka. - U Stiili-
6evu rjevniku : koiutica, trava ,mu3cu3'. Koiu-
tica, inuschio, muscus (Stulli). B. Sulok, ira. 16R.
K0^UT0Vl6, m. pregime. — xv vijc.ka. Qr^ur
Koiutovid. Moil, croat. 78. (1451).
KRAAKATI, kraafiem, impf. vidi grakati. —
Mole hiti da hi iirai'i ohlik bio krahakati, jer
jedini pisau u kojega sr nahodi oim rijei ne po-
znaje glasa h. — Bijei je onomatopeiska kao
grakati. — U jednoga pisca xviii mji-ka. (Vraii)
pofine iz svega grla kraakati. D. Obradovii, basii.
293. Ove 6e (wane i svrake) kraakati i kreke-
tati. 297.
KRABANOS, adj. vidi krabonos. — U Mika-
]inu rjeenikti: krabanos, maskaran ,amascarato'
ipersonatus, larvatus', i u Stitlicevii : ,masoh6rato'
,p6rsonatus' j> Mika(ino,.
KRABANOSICA, /. vidi obraziua. — isporedi
krabonosica. — Pontaje od krabanos. — U Mi-
ka^inu rjeinikii: krabauosica, maskara , mascara'
, persona, larva'; n Hilinu: , mascara, faccia finta
di carta pesta o altra materia per coprirsi il viso'
,larva' 46411; ii Sttiliictut: ,maschera' .persona,
larva' iz 3Iika(ina.
KRABANOSILAC, krabanosioca, m. vidi kra-
bonosica. — Samo u Stulicevu rjecnikii : ,ma,sche-
rato' jpersonatus'.
KRABANOSITI SE, krabanosim se, iinpf. na-
einiti se ciirida. — U 3Iikajinii rjcinikii : ,ama-
scarar.si' , personam induere', t it Stulicevti : ,per-
sonam induere' iz Mika(ina.
KRABANOSNICA, /. vidi krabanosica. — U
Mikalinii rjccnikii kud maskara.
KRABICA, /. dem. krabija (vidi). — TJprav
krabijica Hi krabijca. — isporedi skrabica, 5kra-
bijica. — U knigama pisanima crkoenijem jezikom,
a izmedu rjecnika it Stulicevit : v. skrabica s do-
datkom daje rijei ruska (itprav stslovenska). Oak
velikyj bogovidbcb (Mojsej) mladb vb krabici
vbvrbXeub bystb vb more straha radi Faraoria.
Domentijan" 319.
KRABIJA, /. kovceg. — Osnova je prasln-
venska, isporedi stsloo. krabij, rax. Kopoo'i.. Kopo-
obs, cei. krabice, krabka, po}. krobia, krobka.
— isporedi §krabija. — Od lat. corbis, po seoj
prilid preko stgrnem. ohorb. — Samo u Sttili-
cevu rjecniku : ,arca, capsa' s dodatkom da je
rijec ruska (iiprav stslovenska).
KRABIJINO, n. ime mjesno. — xiv vijeka.
Mezdu Krabijino . . . Svetostef. hris. 6.
KRABILICA, /. nekn bi(kn. Chaerophyllum.
Flora croat. 498.
KRABITI, krabim, iiiipf. raslapati. — oidi
kraviti. — U jednoga pisca Dalmatinca nasega
vremena, a izmedu rjecnika it Belinu (,lii_iu6far6'
,liquo' 441ii), (/ Bjelostjencevu (krabim, v. raz-
toplujem). It Voltigijinit (,liquefare, struggere'
jschmelzen'), u Stulicevit (.liquefacere' iz Belina).
V mladosti je krabio vosak. M. Pavlinovi6, rad.
126.
KRABONOS, adj. corjek s obrazinom na lieu,
cuvida (ovo je znaiene ooc rijeci kau ito se vidi
po primjerima it Vukonu rjecniku). — U spome-
niku latinskom xiii vijeka gdje je pisano crabo-
nosius (Uo bi moglo odgovarati i obliku krabo-
nosa, i tad bi bio siipstantiv). — Poslije dolazi
oblik krabanos (vidi) s drugima sto sii od nega
postali, all je svakako, jer je jamacno slozena
rijei, krabonos bofi oblik. — Vrni je dio rijeci
osnova kraba, te vaja da je ova rijec znacila sto
sad obrazina (vidi krabu|a), drugi je osnova gla-
^ 2. KRACICA
gola nositi (neie biti supstantiva nos). ,Crabo-
tiosius, personatus'. Statut. ragus. god. 1272. O.
Lucio, memor. di Trau. 202.
KRABONOSICA, /. vidi krabanosica. — Va(a
da je krabonosica boji oblik, vidi krabonos. —
U jednoga pisca xviii vijeka. Dosti straha imah
prodi s krabonosic i s nakazna. J. KavaAin 404'^.
ICRABORK!, m. ime selu it Hercegovini. Statist.
bosn. 111.
KHABU^A, /. persona, larva, vidi obrazina.
— U knizevnom jezikii naSega vremena. Krabuja
,larve'. B. Sulek, rjefin. — Ne znain odakle je
doUa ova rijei: it ugarskijeh TJrvata znaH ko-
tariat, u Slovenaca iahiiru, mahunu u kojii se
makar koja buba (ne samo svilena) savija: Kra-
buja ,das gehause einer larve'. M. PleterSnik.
— Postaje jamacno od osnove krab, vidi krabija,
te je od znaiena ,kotarica' preslo na osobito zna-
iene (nidi ko§arica pod c), a od ovoga na sa-
daSne. isto se dogodilo kod ceske rijeci kraboSka.
— 7 kao ime ovci (na Orobniku). F. Kurelac,
dom. Ziv. 32.
KRAC, HI. a^aka, staka. — Maze biti od tal.
oroccia, ali je nejasan vokal a. — V naSe vrijeme.
Hode moje kosti izlomiti, pa na kra6u hraniti
me majka. Osvetn. 2, 20. Dijete drago, sve uz-
dane i sve milovaiie roditeju jur na kracu svomu.
Osvetn. 1, .34. Krafi, obicno u mnoz. krafii, icule.
,Da je on na kra6e, pa da dade raditi z6m}u na
poll, mogao bi 2iviti'. ,Pao mi otac na krace (od
stai'osti)'. jimam u kuci cetvero 6e|adi na krace'.
M. Pavlinovic.
KRACa, /. plecka. — U nase vrijeme u Hr-
vatskoj. — Postaje od krak. F. Ivekovid, rjecn.
KRACAK, m. neka bifka, krap]ak. Kra6ak,
Carlina acaulis L. (Lambl, Skurla). B. Sulek,
ii,ta.-I68 .
\ KRAf!AN, m. mjesno ime. — U spomeniku xvi
vijeka. Mon. croat. 193. (1510).
KRAcANE, n. djelo kojijem se kraia (vidi 1.
kraoati). — U Vukoim rjeiniku: ,da3 kurz werden'
,111 brevem fieri'.
1. KRACATI, kraoam, impf. postajati kratak.
— isporedi kracati. — Akc. se mije'rta u praes.
1 i 2 pi.: kracamo, kraeite, ii aor. 2 i 3 sing.
kraca. — Po svoj je prilici postalo u naSem je-
zikii od kratak kao kracati od kra6i po analo-
giji drugijeh glagola u kojijeh a (uprav ja) stoji
mjeste negdasnega e, dakle kratkjati, kratcati,
krafiati. ne treba misliti na ces. kratSeti i pof.
kratszei, kracati, sto postajit od osnove kompa-
ratitm kratbS-. — U Vukovu rjeiniku: ,kurz
werden' ,br6vior'. — U istome znaienu i sa se,
rejleksivno. ,PruziIa se zima u pro|eie, pa nam
se kra6a vrijeme za orane'. J. Bogdauovid.
2. KRACATI, krafiilm, impf. krakati, koraiati.
— U nase vrijeme, a izmedu rjeinika u Stuli-
cevu (,ambulare, doambulare'). A tko se je desio
odavna pri drzavi cetiiiska glavara, da ne kra6a
na turska krajista. Osvetn. 1, 16. Sto 1' Mo-
raca, sto krajina vraca, da preko ne turski kon
ne kraca? 1, 75. Nego 6esar niz krajinu krafia,
da uhodi krajinom palanke. 6, 15.
KRACEVAC, Krafievca, m. ime selu u Hr-
vatskoj u zupaniji varazdinskoj. (hajkavski) Kra-
fievec. Razdije}. 99.
1. KRACICA, /. guzva od jeskovine ili udiko-
vine smotana, drzi plug za kure} zapet sa koli-
cima orecima. — U nase vrijeme u Lici. J. Bog-
danovio.
2. KEaCiCA, /. upravo je dem. od ,kra6a'; al
2. KEACICA
429
KRA(^U§l!ri
u Baniji govori se uop6e za ,kra6u'. P. Leber.
F. Ivekovic, rjefin.
3. KEACICA, /. ime vrelu u vrebackoj stazi.
II Lid. J. Bogdanovic.
KEACICI, m. pi. ime seoeu u Bosni it okriigu
Hiirajevskom. Statist, bosn. 24-.
1. KEACINA, /. cidi kratkoc.a. — Akc. se
inijenii u dat. sing, kracini, u ace. sing, kracinu,
II i^oc. sing, kracino, u nom., ace, voc. pi. kra-
cine. — Postaje od kratak (t. j. od osnove kratk-)
nastavkom ina; grleno se k ispred i mijena na
6, a pred ovijetn se t ne ciije, alt se nalazi pi-
sano. — Od xv vijeka, a izm.edu rjecnika u Mi-
kajinu (kratcina kod kratkost; kratfiina u pismu
,notae, contraotio, brovitas literarum'), u Bjelo-
stjencevu (kratcina kod kratkoAa), ii ]^iiltigijinii
(kratcina ,br6vita' ,kiirz6'), ii Stnlicenii (ki'atcina
jcompendiaria nota').
a. uopce. Od kracine zivota. Nauk. brn. 69*.
U besjedi devetnestoj vise kratftine od zivota.
B. Zuzeri 27. Kracina od vrimena ne dopusta
mi pobrajati ... F. Lastric, test. ad. 18b. Vidi-
demo s' obiiajnom kraCinom Sto je lakomost.
ned. 127. Izvrsnitost oye molitve sja u kracini
govorenja. 229. Za vecu krat6inu napomenut
cemo nikoliko od potribitih. Blago turl. 2, 128.
b. skracena rijec ic pismu, (izoslavlancm Hi
sastav(anem slova itd.), vidi kratica, skratica,
titla. — U Mikafinu, it Bjelostjencevii (oidi kod
kratkoca), ir Stulicevu, rjeinikn.
2. KEACINA, /. aiigm. krak (noga). ,Sebi te
kracine, sto si i(h) toliko ispruzio'. J. Bogda-
novic.
H. KRACINA, /. slijepjeno vino na baijvi
s dvor.a, jal' vodeni talog pri sudu jali pri lokvi
poput kore. Kracina od vina dcibra je priviti, kad
se cejade opari. M. Pavlinovic.
KEACINA, /. ime nivi. Jaskovo kod Karlovca.
D. Hire.
KEACITI, kracim, pf. vidi koraciti. — ispo-
redi krakati i 2. krafiati. — Sarno impt. krafii u
narodnoj pjesmi nasega vremcna u kojoj je na-
stampano k'raci kao da je is:ostau(eno o. — In-
Jinitiv bi mogao biti i kraoati (vidi 2. kracati).
Oj Ivane, moje milovane ! sad hocemo kroz tursku
KladuSn, sitno kraci, ocima prevlaci. Nar. pjes.
stojad. 1, 67.
KRACOLIN, m. dijele sto je rano pocelo ho-
diti. — Postaje po siuij prilici od 2. kracati Hi
od krak ialijanskijem nastapkom oliiio. — IJ nase
vrijeme u Istri. Kra6olin ,puer cito gradiens'.
D. Nemanio, ftak. kroat. stud. 65.
KEACU^i, m. nekakva gfiva. — IJ nase vrijeme
u Istri. Kracii[ ,lungorum genus'. D. Nemanic,
cak. kroat. stud. 42. 4S. — isporedi kracu|ac.
KEACU^jAC, kracujca, m. neka bi{ka. Kra-
culae, gingidiuin (Durante), Aiitliriscus cerefo-
lium Hofm. B. Sulek, im. 168. — isporedi kracuj.
1. KRACUN, kraciina, m. vidi mandal, zasov-
nica (gvozdena i drvena). — isporedi krakun. —
Po sjeverozapadnijem krajevima od xv vijeka.
.fedna velika, mocna medena vrata ka biluj z moc-
nimi i kripkimi zeleznimi kracuni i kjuftanicami
zatvorena. Postila. il''. Kracun skuje kovac od
obla gvozda, pet}ama ga pribije za vrata, a vi
stupac se udari ireca pet|a u koju kracun ude
kad 36 prevuce preko vrata. no da ne bi svak
mogao i iznutra otvoriti vrata, natakiie se onaj
dio koji se u ruci di'zi na fietvrtu petju, pa se
katancem zakjuca. u Dobroselu. M. Medid. Si-
romalne kuoe, koje ne mogu kupiti brave na
kudna vrata, pa i na §tab], nego iznutra na ce-
tvTt otesanijem podugackijem bukovijem ko-
madom zaprijece vrata, i taku spravu zovu ,kra-
cunom' ili ,mandalom'. ii Lici. J. Bogdanovic.
2. KRACUN, m. ime musko. — Mose biti da
je isto sto praslavenski korcunt (bozic? badni
dan?), isporedi bug. KpanyH-h, rns. KoposyHi,, ce,s.
kracun. — U nase vrijeme. Kladovski knez
Kracun. M. D. Milidevid, srb. 954. Kracun Ni-
kolajevid. Nov. sr._1834. 61. — I kao prezime.
G-eorgije Kracun. Sem. prav. 1878. 46.
KEACUNISTE, n. mjesno ime. — Radi po-
stana vidi 2. Kracun. — xv vijeka, a izmedu
■rjecnika u Danicicevii. Na reku u goriie celo
Kracjunista. Qlasnik. 15, 277. (1348?).
KEACAHAN, kr.'idahna, adj. dein. kratak. —
isporedi kracasan. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjecnika u Stulicevu (,breviusculus'). Molitva pri-
kracahna i primalahna ... M. Divkovid, bes.
500b. Vele je kradahno Sto nasladuje, ali je
vjeciie sto mudi. 583b. Ako bi kradahno vrijeme
cknio. S. Matijevid 71. — Va(a da je isto i
kracan (u krajevima gdje se h ne izgovara). Oil
tratora granatoga, od novena kracanoga. Nar.
pjes. here. vuk. 283.
KRACAN, adj. vidi kradahan.
KRACANE, n. djelo kojijem se kraca. — U
Viikovu rjecnika.
KRACASAN, kracasna, adj. dem. kratak. —
isporedi kradahan. — U na.ie vrijeme, a izmedu
rjecnika u Stulicevu (uz kradahan). Putnik pri-
pali kradasnu lulu i atane kazivati. S. ^lubisa,
pri p. 91.
KRACATI, kradam, iinpf. postajati kraci. —
isporedi 1. kracati, od iega se kracati razlikuje
kao komparativ kradi od pozitiva kratak, ali se
jedan glagol cesto maze upotrebiti mjeUe dru-
goga. — Akc. se mijena u praes. 1 i 2 pi. kra-
dimo, kraddte, u aor. 2 i 3 sing, krada, ii part,
praet. 2>ass. kradan. — Postaje od komp. kradi,
i nema se shvatiti kao impf. kratiti. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (n. p. dan
krada ,kurzer werden' ,breviari'). Bez pomodi
ove hrane, duhovna jakos slabi, krada, dune se,
gine ... A. Kalid 191.
KEACENE, n. djelo kojijem se krati. — Iz-
medu rjecnika u Vukouu (1. ,das kiirzen' ,bre-
viatio'. — 2. ,das hindern' ,imp6ditio'). Kradene
.recusation'. Jur. pol. terminol. 419. Kradene
,weigerung'. 636. Prosto je medutim svakomu
vjerovniku, koji pravnih dobrodinstva nede da
dozvoli, razloge svoga kraceha . . . Zbornik zak.
1853. 578.
KEACEVATI, kradujem, impf. vidi kratiti, 2
(uprav je impf. ukracevati, ili ukradivati). —
U jednoga pisca xviii vijeka. Kada ovo dilo
bogojubno (desetine, prvi^cine itd.) pocelo se je
kradevati (stamparskom grijeSkom krasdevati) . . .
A. d. Costa 1, 203.
KRACUHAN, kraduhna, adj. vidi kradahan.
— isporedi kracasan. — U jednoga pisca cakavca
XVII vijeka. TJ molitvi dobu kraduhnu vijahu.
A. Georgiceo, nasi. 35. Kako mogu u vrime
kraduhno mene pripraviti ? 284.
KRACtJSj\N, kradusna, adj. vidi kradasau. —
isporedi kraduhan i kraduSni. — U nase vrijeme
u Lici. , Borne ti je majka kradusan a|inac skro-
jila'. J. Bogdanovic.
KRAOUSNI, adj. vidi kradusan. — U jednoga
pisca nasega vremena. Povijest maiiuSnu i kra-
dusnu ... M. Pavlinovid, razl. spisi. 211.
KKAD 4
KRAD, HI. vidi kradom.
KKADA, /. I'idi krada. — lUjetko se nahodi,
i Daiiidic misli da pisnrskom grijeskom stnji d.
— Od XIV vijeka, a izmedu rjeinika u Daniii-
cevu (gledaj , krada', inoXe biti da je samo giijeS-
kom napisana tako sa ,d'). Gusarbstvo ili krada.
Zak. dus. para. §af. 46. Rad svoje krade iia po-
moc idjaliu. I. T. MrnaviA, osm. 127. Adam
pao iiij' cije6 bluda, cijec uboXtva, al' cijeo. krado.
J. Kavaiiin 363".
KRADAC, krdca, m. iovjck koji krade, kra-
d(ivac. — Ud xviii vijeka (va\a da su naiinili
■sami pisci). U koje doVia ima doc kradac. S.
Rosa 111'). Ima se .scijeiiit da -su kradci. 123'i-.
Kradac ,steliler'. .Tui\ pol. tBrrainol. 479.
KRADALAC, kradaoca, »«. vidi kradac, kra-
djivac. — U jednoya pisca xviii vijeka koji ce
hiti sam ovu rijec naiinio, a izmedu rjecnika u
StuHcevu : (grijeskom) kradaoc .s dodatkom da se
nahodi u pisca Lastrica(?). Gdi kradaoci isko-
pavajn. S. Rosa 76b. Pokaza pritcicu kradaoca.
123a.
KRADATI, kradam, imp/, niu'incno kao fre-
kventativni glagol ad kr.i-ii inin-'liili samo radi
sUka). — U jednom jinnw ik misega vremena
gdje je sa se, kau rejleksivni ijlagol, a smislii:
dovlaciti se (metaforicki). Ruznom tiece, lijepom
se krada, da hajduke na predaju svlada. Osvetn.
4, 50. ^
KRADBA, /. vidi krada. — Bijec je stara,
isporedi stsluv. kradbba, rus. Kpa,^b6a (ces. kradba
nije dosta pouzdano). — Izmedu rjeinika u Vol-
tigijinu (,furto, ruberia, ladroneccio' ,di6bstabl')
i u StuUceoii (,furtum, latrociuiuiu'). Nije kradbba
tbciju delo se, nb neverije i drbzostb. Stefanit.
star. 2, 308. Koji mu je uhitio ki-adbu u rukah.
K. Magarovio 100. Dijela u kradbi ni ce bog
ni bogine. (Z). Poslov. danic. Sudili bi malalnip
-stvari ko kradbe. S. Rosa 71''. Iz srca ishode . . .
kradbe . . . 97a.
KRADENE. n. djelo kojijem se krade. Sta-
riji je ohlik kradenje. — Nalazi se i s Si mj. d,
ali je to pogreska, vidi kradene. — Izmedu rjei-
nika u Bjelostjenievu. Sluzite) blagu, zrlstvu i
kradeaju. Korizm. 39a. Od skuposti i od kra-
denjajudina. 80t>. Zato jo avako kradenje smrtni
grijeh. M. Divkovic, bes. 44fla. Za obicaj koji
imase kradenja ... I. T. Mrnavic, ist. 104.
KRADEZ, m. i f. vidi krada. — Moze hiti
praslavenska rijec, isporedi ces. kradez, pa}, kra-
dziez. — Samo u jednoga pisca xviii vijeka, a iz-
medu rjeinika u Stuliievu (kradez, f. v. kradba
s dodatkom da je. uzeto iz bukvara). Od kra-
deza cuvati. Z. Orfolin, podr. 484.
KRADIGACA, m. prezime. — U naSe vrijeme.
§em. prav. 1878. 91. — Uprav covjek koji krade
gace.
KRADIKESA, m.. covjek Ho krade kese, kra-
d^ivac, lupez. — U nase vrijeme. Tesko nam se
diviti hitrini kakva kradikese. M. Pavlinovic,
rad. 171. Kradikesa ,ta3chendieb'. .lur. pol. ter-
minol. 499.
KRADIKONIGA, m. vidi konokradica. — U
jednoga pisca nasega vremena. Tesko nam se
diviti vjestini u jahanu kakva kradikonice. M.
Pavlinovic, rad. 171.
KBADIKOZA, m. covjek koji krade koze. — (/
Vukovu rjeiniku: ,ziegendieb' ,qui capras furatur'
s dodatkom da se govori u Crnoj Gori.
KRADILAC, kridioca, m. vidi kradjivac. —
Od XVIII vijeka, a izmedu rjeinika u lielinu
0 KEADHjIVAO
(,ladro' ,fur' 422") gdje se naj prije nahodi, u
Voltiijijinu (.ladro, rubatore' .dieb'), u Stidiievu
(,qiii I'uratiu-). Koji svoga kradioca Jovana La-
zica tuJiiti ido. Glasiiik. ii, 1, 14. (1808).
KRAUILICA, /. vidi krad|ivioa. — isporedi
kradilac. — U StuHcevu rjeiniku: ,quae furatur'.
KR.\DIMICE, adv. vidi kradom. — isporedi
kradomice, kridimice. — Od xviii vijeka, a iz-
medu rjeinika u Vukovu (a treiem izdanu) gdje
stoji po Vukovijem hile.ikatna : kradimice, [vide
kriSom]. Nije sumne, da se ne upuze kradimice
u unutreno srca. Blago turl. 2, 159. Da se koja
divica postene obitili kradimice napuni. Ant.
Kadciii 135. Pa u veoer pode kradimice te mu
ih ponese. Nar. prip. vrc. 73. Te mu kradimice
pruzi ispod ferege oni zavezaj. 110. Mle6ici ga
otruju kradimice u rakiji. S. l^ubisa, prip. 116.
Unesi u kuAu kradimice. 205. Mogao sam samo
kradimice uciti. M. Pavlinovic, rad. 156. Kra-
dimice, kradom: ,Uzmi naocico, a we kradimice'.
M. Pavlinovic.
KRADIOCK;, m. dem. kradilac. — Satno u
Stuliievu rjeiniku : ,furunculus, latrunculus'.
KRADIVATI, kradujem ili kridivam, impf.
naiineno kao iterativni glagol prema krasti. —
U jednoga pisca xvii vijeka. Upita ga kra}, za
koji uzrok kradivase po moru. P. Posilovid,
cvijet. 69.
KRADIVICA, m. kradjivac. — U narodnoj
pjcsmi hosanskoj nasega vremena. Ouda veli
Petre Mrkoiiicu: ,Abegzado, srce iz liedara! ovo
moja golema sramota odvest tebe, sestro, iz Tur-
cije ol' brez rane ol' brez mrtve glave . . . Da
m' je znati, kicena djevojko, da se mozes dobro
drzat koiia, potego bib svijetla geverdana, haber
dao na cetiri strane, . . . neka idu Turci u po-
tjeru, da ne reknu da sam kradivioa. Nar. pjes.
juk. 178.
KRAD.^IV, adj. koji krade. — Od xv vijeka,
a izmedu rjeinika u Bjelostjenievu (,furtificus'),
u Stuliievu (,furtivus, rapax'), u Vukovu (,die-
bisch' jfurax').
ii. adj.
a) 0 ie}adetu sa znaeenem sprijeda kaza-
nijeni. Ne kupuj raba gizdava ni kradjiva, da
ti imenja ne rastoci. Pril. jag. ark. 9, 139. (1468).
U tvrda oca kradjiva deca. Nar. posl. vuk. 337.
Kradjiv kao vraua. Nar. bl. mehm. beg kapet.
105. 386.
b) 0 djelu koje se radi uz kradu ili prije-
varu. Ajdusko kradlivo otimanje. A. d. Costa
2, 149. Ispovid bi bila kradjiva i izdajna. M.
Dobretic 157.
b. adv. kradjivo, kradom. — U Bjelostjen-
ievu rjeiniku : krad}ivo ili otajno skomce kradem
,furtim, clam, oculte, latenter et oculte furor', i
u Voltigijinu : ,furtivamente, nascosamente' ,v6r-
stohlner weise'.
KRAD^ilVAC, kridjivca, m. kradfiv covjek,
iovjek koji krade. — isporedi lupez (kod kra-
djivac istiie se da mu je navada krasti, dakle ne
hi trcbalo upotrebiti za jedan osohiti dogadaj).
— Akc. kaki je u gen. sing., taki je u ostalijem
padezima, osim nom. sing., i gen. pi. kridjivaca.
— Od XVIII vijeka, a izmedu rjeinika u Volti-
gijinu (, ladro, rubatore' ,dieb') i u Vukovu (,die-
bischer monsch' ,furax'). Kradjivci ne mogu
spaseni biti. E. Pavio, jezgr. 100. Ovako biti
6e dosastje sina covicanskoga, kako kradjivac
dojti CO. I. Velikanovii, uput. 1, 46. Kradjivac
u kradi ufatjen. .3, 73. Gdi je sigurnost od kra-
djivaca? J. S. Rejkovic 253. Kamatnici nepra-
KRAD^ilVAC
431
KRABA
vedni jesu pravi kradjivci dapace grabioci. B.
Leakovic, nauk. 343. Zelis da se ne nazoves
(grijeskom) grabioc i kradjivac. gov. 10. Ne-
kakav krad}ivac zaraotri daiiu u coveka slaninu
na tavanu. Nar. prip. vuk.- 300. Da su dosli
k tebi krad|ivci ili lupezi no6u. D. Danicic, av-
dije. o. Kradjivac, lupez, (tat) ,dieb' ,ladro'. B.
Petranovid, men. kiiig. 48.
KRADJ^IVICA, /. sensko cefade koje krade. —
vidi kradjivac. — U Vukovtt rjecniku: ,die steh-
lerin, diebisches waib' ,fur, femina fiirax'.
KKAD^iVKA, /. vidi kradjiviea. — U nase
vrijeme. Ja hocu da samo ispitam, sta mu treba
ova kradjivka. Javor. god. 16, br. 38, str. 598.
KRAD^iivSKI, adj.' koji pripcida kradlivcima.
— Nacineno n nase rrijeme. Kradjivski zanat
jdiebs-handwerk'. .Jur. pel. terminol. 129.
KRAD:^jiVSA, in. vidi krad}ivac. — U nase
vrijeme « Lici. J. Bogdaiiovic.
KRADNA (kradna), /. vidi krada. — Od xvii
vijeka, a izmedii rjeinika u Stalicevu {v. kradba).
Neka brez kradiie i himbe mozemo pribavjati
zitak. I. T. Mrnavic, ist. .58. Govori se da
s kradriom, da s kamatom stice na svu ruku. A.
d. Bella, razguv. 109. Kradnom i privarom do-
tjece zitak ubogomu i ukornomu svomu zivotu.
Blago turl. 2, 58. Porad sta Bog ktijui ovdi
zabranit svako dilo nepravde, sto tice dobra vri-
menita nasega iskriiega, slaga sva ova pod imenom
kradiie boje neg otimanja, premda ovi grih veci
jest od kradiie y 2, 169. Od razlioih vrsta ne-
pravde i kradiia. 2, 172. Po kradni i lupestini.
M. Dobretir 37. Da zajedno kradnu cine. 132.
Kradiia jedne jabuke, jedne igle, jednoga beca.
214. Povratit posteiie dignuto oli kradnu. 12.
Kradiie i privaro redova sveti. 293. Ako 6es sa
mnom dilovat kradiiu i lupestinu. -528. Za
kradnu stvari male. I. J. P. Lucie, razg. 25.
Buduci indi Juda .sam grih od izdajstva ispo-
vidio, a od kradiie zatajao, zato je osudon. D.
Rapid 43. On u mrak u kradnu . . . Nar. prip.
bos. 1, 40. Kradna ,diebstalil'. Zbornik zak.
1, 78.
KRADNI, adj. vidi krajiii, od ceya jejamacno
postalo tijem Ho se po puckoj etimologiji mislilo
na kradene. — U nase orijeme. Lisica mu (vitkit)
odgovori: ,Da mi ne sinetaju ti prvi (zubi), lako
bih ti te kradiie izbrojila'. Nar. prip. vrc. 188.
— 7 kod mjesnijeh iinena. Udaride na kradiie
Pipere. Pjev. crn. 75'>. Kradiie kameiie. M. D.
Milicevid, s dun. 29.
KRADOM, adv. kao kradjivac, kao lupez. —
isporedi kradomice, kradimice. — Uprav je instr.
sing, od supstnntiva krad (in.) kojemu nema druge
potvrde; samo ima pod kradom s istijem zna-
ceiiem kao kradom w ocoin primjerit: Podaj kiiigu
vladici Maksimu, al pod kradom da ne vidi
majka. Nar. pjes. srem. 142. ali inoze biti da
treba citati potkradom. — Na jednom mjestu
ovoga vijeka ima oblik kradome (vidi Milicevicev
primjer kod b). — Od xvi vijeka, a izinedu rjei-
nika u Mika^inu (,furtim, clam, occulte', i kod
lupeski), u Beliiiu (,furtivamente' ,furtim' SSS^i),
II Bjelostjenievu (,furtim, furtive, furando'), u
Stuliceru (,furtim, clam'), ii Vukovu (,heimlich'
jOoculte').
a. znaci sto i kraduci (uzim(uci tude tajno
Hi na prijevaru). kod ovoga se znaiena uzdrii
posve sinisao instr umentala (kradom, lupestinom).
Eto, jur kradom i nek recem silom, isprosio si
dopustene. P. Knezevid, osm. 240. Radi uzetih
kradom kniga. A. Kauiilid, kam. 359. Jer ku-
dani tad kradom se f/ijrane, kradom piju i kradom
oblace. J. S. Rejkovid 15. Izjedose prijevarke
i kradom prasicu. S. ^jubisa, prip. 208. — Moze
biti da amo pripadaja i ova dva primjera: Nemu
nije poznano bilo, da je Raliaela kradom odnila.
E. Pavic, ogl. 70. Da je vama sve ouo sada u
ruku sto su zene pijanice kradom za vino i ra-
kiju dale ... D. Rapid 268. — I ovaj primjer
kao da pripada amo, u kojemu je kradom ii me-
taforickoin .;naienu, te (kao pravi instr.) ima uza
se genetiv (subjektivni) : Ki Ijeposti puni i dike
ne mogu se uhoditi oka kradom. J. Kavanin
497b.
b. kao kraduci se, tajno, krisom. — isporedi
kridimice, krimice. Sturak moj kradom se iz-
vuce k livadi. M. Vetranid 2, 290. Premda ga
drug liegov sustavjaso, on kradom otide. A. Ka-
nizlid, utoc. 69. Puce glas da kradom odoh. roz.
27. Nisi ti imao kradom otidi. E. Pavid, ogl.
70. Koji redove prima brez dopustena kradom
uvlacedi se, I. Velikanovic, uput. 3, 156. Bio
sam se kradom spremio da podem s jednim igu-
manom. D. Obradovid, ziv. 27. II' po strani
kradom giisko kvari. J. S. Re(kovid 1.59. Jere
bolest privuce se kradom. 169. Kradom ode iz
bijela Sena, jos za nodi, raoru na zakuke. Nar.
pjes. vuk. 3, 211. Al' j' u brade sestra domi-
sfata, kradom braci koiie izvodila. 3, 550. Da
idu kradom da vide sta on radi. Nar. prip. vuk.
59. Kradom bilo bi dosta slugu koji bi zejeli
sa mnom podi. G. Zolid 261. Ja nisam kradom
kupovao. S. Tekelija. letopis mat. sr. 120, 90.
Da sjutra u jutro kradom do lie dode. Nar. prip.
vuk. 151 — 1.52. Stevan je kradom pobjegao iz ga-
lije. S. ,^ubisa, prip. 64. Ali davolani kad vide
dosta povesama o koiiu pripale kradome, pa jadni
koiii polete ne gledajudi kuda. M. D. Milicevid,
ziv. srb. 2, 18. Kradom uvesti robu u zemju
,waaren verstohlener weise ins land briiigen'.
.Jur. pol. terminol. 588. — Moze se kazati i kra-
dom od koga. Sakupio trideset junaka, a sve
kradom od sestrida svoga. Nar. pjes. vuk. 3, 211.
Jakov otide kradom od Labana. D. Danicid,
Imojs. 31, 20.
KR.IdOIVIIGE, adv. vidi kradimice. — U nase
vrijeme. Dode Stevan u Mletke kradomice. S.
Lubisa, prip. 84.
KRADOMICAN, kradomicna, adj. koji ■•ie cini
kradomice. — Nacineno « nase vrijeme. Krado-
micno uzimaiie je zlocin. Zbornik zak. 1863. .336.
KRADOSRCA, /. zensko ce(ade koje krade srca
(vjeitica). — U jednoga pisca Dabrovcanina xvi
vijeka koji moze biti da je ovu rijec nacinio.
Kmecka kderi, kradosrca i kume ti malo no rijeh.
M. Drzic 202.
KRADOVAN, KRADOVNA, adj. koji pripada
kradetiii, kradi, koji je ukraden. — U jednoga
pisca nasega vremena. Trebaju mu tri ulista,
jedno kupovno, drugo darovno, a trede kradovno.
S. !^ubisa, prip. 192. -/
KRADIFKANE, n. djelo kojijem se kradiika. '
— Samo u Stutieevw rjeinikn.
KRADUKATI, kradiikam, iinpf. dem. krasti.
— Samo u Stulicevu rjecniku,: .sutt'urari'.
KRADA, /. apstraktno, djelo kojijem se krade ;
konkretno, ono sto se krade ili sto se ukralo. —
Postaje od osnove krad glagola krasti nastavkom
ja; M nasem se jeziku dj saziml,e u d (j u caka-
vaca i kajkavaca). — Rijec je stara, isporedi
stslov. kra^da (istotn a knizi nastampanoj crkve-
nijem. jezikom god. 1560, vidi F. Miklosic. lex.
palaeoslov.-' kod krazda), novoslov. kraja, rus.
"Z"
KEABA
KRAGTJJAC
Kpn>Kn. — Iimedu rjeinika ii Mika^nu, (kriida,
lupestina ,furtum, latrociniurn'), » Betinu (,Ia-
drocinio' , latrociniurn' 4'22'J; ,robbaraento, rub-
beria' ,fnrtum' 629''), ti Stiiliievu (v. kradba), u
Vukvvu (,der diebstahl' ,furtum'), ti Daniiiievu
(jfurtum').
a. u apstraktnom smisln, djelo knjijem se
krade. Aste se uhvati u kradi. Zak. du§. pam.
§af. 42. Clovekb vaSb dojde kradomb i samo-
silbjeiub i pleni selo nase. Spom. sr. 1, 117.
(1403). Nesu rai ucinili nedau kradn. 2, (>1.
(1414). Tko jo dionik ali potafinik kradi. Zborn.
165». Kada ga u kradi uitiso. M. Divkovic,
zlam. 26. Sto se zovo kraja i lupestina? B.
KaSid, zrc. 69. Ni mulijova (ruka) kradam dana
stit nositi podobna je. G. Palraotid 1, 210. Na-stoje
na krade i na stvari kucne, P. Posilovio, nasi.
Sb. Po lakomosti mnogi se grijesi cino: krade,
krive zakletve ... S. Margiti6, ispov. 41. U to
do malo buduc naso kradu taj koji vrhu spreine
pomnu imaSe, pozudan za obaznati lupeza ... I.
0ordi6, ben. 187. Krada jest skrovito uzetje ili
uzdrzaiie stvari tudo prutiva voji onoga cija je.
A. Baiid 110. i>raKojafiije sagrisuje smrtnn, ci-
neci kradu, uzira[ui';i sto mu po pravdi ne ide.
J. Banovac, razg. 23i). Nesriine krade koje opu-
stise siromahe. pripov. S. Oni je prosastu noi
isao s lupezi u kradu. F. Lastric, od' 292. Pod-
govara na kradu. ned. .3. Kad pruzis desnicu
na kradu. 4. Dva razbojnika, dva grisnika gla-
sovita jednako a kradi i zloci svojoj. 46. Bu-
duAi jedan kradu veliku ucinio. 414. Svi lupezi
za to znadu, da se krada stignut moze. V. Dosen
210*. Nije on tu kradu ucinio. M. A. Re}kovic,
sabr. 61. Zove se ,peculatus' krada jagpre kra-
leve. J. Matovie 39-7. Kradjivac u kradi ufatjen.
I. Velikanovic, uput. 3, 73. Krada od 50 forinti
jest tezji grih nego od jedne forinte. B. Lea-
kovic, nauk. 207. Nikad nas ne bi hapsio kad
bismo do sto ukrali, nego sto nijesmo umjeli
kradu sakriti. Nar. prip. vrc. 31. Evo prva noc
dok dode, odmah on s majstorom u kradu. Nar.
prip. bos. 1, 40. Krada za opkladu. Vuk, nar.
pjes. 1, 484. Krada i prekrada zvona. S. l,ju-
bisa, prip. 188. Domaoa krada je zlobiva i ne-
zlobiva. V. Bogisic, zborn. 620. Krada, tadbina
,diebstahl' ,furto'. B. Petranovic, ruon. kn. .36.
b. u konkretnom smislu, ono sto se krade ili
sto je ukradeno. Takoder ako je oovik lupez, i
o6e da zena sakriva kradu i riegovu druzinu. J.
Banovac, razg. 267. Imas kradu povratiti. F.
Lastric, ned. 35. Kod (tolike brace i kod) to-
like krade pa na bozid bez mesa. Nar. posl. vuk.
137.
KRADAR, III. ime mjeslu a Srbiji u okrugu
kragujevackom. Livada u Kradaru. Sr. nov.
1878. 935.
KRADENE, n. vidi kradeile. Od tulikoga kra-
dena i hrsuzluka zacuvati. I. Jablanci 84.
KRADICA, m. i f. samo u StuHcevu rjecniku:
V. kradilac.
KRAGA, m. ili /. ? ime musko ili zensko? —
Prije nahga vremena. S. Novakovic, pom. 71.
KRAGIC, m. prezime. — U nase vrijeme. Dorde
Kragic. M. D. Milicavic, srb. 792.
KRAGIN DO, m. ime livadi. Potocani kod Ba-
staja, Uaruvar. U. ilirc.
KRA.GOJEVAO, Kragojuvca, m. oidi Kragu-
jevao. — U na^e vrijeme. Ode s nome varoS-
Kragojevcu. Pjev. crn. 107h. Zato zapovedio
(Milos) bratu svome Jovanu te je iz Kragojevca
skapio koje regularnu koje neregularnu vojsku
do 2000 [udi. S. Tekelija. letopis mat. sr. 120, 84.
Dano i potvrtteno u Kragojevca. P. M. Nena-
dovi(S, mera. 364.
1. KRA.GIJ.1, kraguja, m. Palco Foldeggi Sehleg.,
neka ptica grahilica (vidi u Vukovu rjeiniku i
na krajii). — Akc. kaki je u gen. sing, taki je u
ostalijem padezima, osim nom. sing., i voc. : kril-
guju, kriiguji. — MjeHe kraguj kaze se i kragu|
(vidi), ali je oblik s j slariji. — Po svnj prilici
od tar. qaragu i qyrgu (oidi jos F. Miklosi6, die
tiirk. elera. 1, 91). — llijec je (ili dajbudi osnova)
praslavenska, ali se ne zna, jeli isprva bilo kra-
ili kor-, isporedi stslov. kraguj, rus. icpaiyii, &»•.
krahuj, ali po^. kroguleo. po oooj nepostojanosti
a oblikii potorduje se da je tiuta rijei. — Iz-
ineda rjeinika ii StuHcevu (kraguj, ptica ,aGci-
piter' s dndatkom da je rijec ruska), u Vukovu
(nekaka tica koja se pripitomi pa hvata druge
tica kao soko [vrsta sokola ,wiirgfalk' Falco Fel-
deggi Schleg.], cf. akma^a, zurica), u Daniiiievu
(,accipiter': ,Skoro§bstvbnyj kraguj'. Gilf(erding),
bosn. 274). Ki kraguja gladeo na ruoi nose. M.
MaruliA 252. Kako grmusa strepti prid kragujem.
M. Vetranic 2, 247. Sva gospoda sokole pustiSe,
a Dragija malena kraguja; svaki soko ufcvu uva-
tio, kraguj ptica utve ne uvati. Nar. pjes. vuk.
'2, 450. Kraguj vinu kao muua brza. Osvetn.
1, 2. Kraguj ,Vultur fulvus'. J. Pancii, zoolog.
'204. Kragiij ,.\star palumbarius'. D. Nemanic,
cak. kroat. stud. 42. Dr/.im da jo naj bo|e uzeti
za , Falco Feldeggi' ime , kraguj'. Evo razloga.
Krasno se ovo ime nalazi u Vukovom rjecniku . . .
Imo , kraguj' pripada dakle jedino sokolu, a ni-
kako rodu ,Gypaetus' i jVultur', kako je Marin-
kovic uzeo i kako sam ja predlozio god. 1889
(Glasnik hrvat. naravosl. drustva. god. IV. Za-
greb 1889. str. 225)... U rukopisu za koji imam
zahvaliti odlicnome zoologu i prijateju Doder-
lein-u nasao sam za ,F. lanarius' ime .kragujac'.
Vodopic se po svoj prilici prevario, kad je pisao
da je kragufac ime za ,Palco' (t. j. ,Accipiter)
iiisus'; Kosic nam daje isto ime za ,F. subbuteo'.
PrijateJ Budmani kaze mi da su , kraguj' i ,kra-
gujac' imena za sokolove .sto su ill stari Du-
brovcani pripitomjavali za lovjene ptica. S. Bru-
sina, ptice hrv.-srp. (nastavak). 93".
2. KRAGUJ, Kraguja, m. ime musko. — /'"
svoj je prilici ista rijei sto 1. kraguj. — Od xiv
vijeka, a izmedu rjeinika u Vukovu (,maQnsname'
,nomeu viri') i u Daniiiievu (ime musko). Po
mojeiub clovece po Kraguji. Spom. sr. 2, 22.
(13.54—1362).
3. KRAGUJ, m. ime selu u Slavoniji u htpa-
niji pozeskoj. Razdije). 128.
KRAGUJAC, kragujca, m. dem. 1. kraguj, ali
moze znaiiti isto sto kraguj. — Akc. je kao u
kragujak. — Od xv vijeka, a izmedu rjeinika u
Stuliievu (uz kraguj). Izide loviti . . . vbzbmb
kragujca na ruce svojej. Konstantin filos. glasn.
42, 318. Kragujci, sokoli . . . Zborn. 53a. Ako
vidis da kragujoe hitas, toj prilikuje dobit. 138''.
Lovac loveci, diklice, s kragujcem drobne pti-
cice ... G. Brzic 412. Kragujce gizdavi, reci
mi Boga rad, u koj si dubravi loveci ostao sad?
M. Vetranic 2, 315. Nemoj se od mene odije|at,
da kragujca divjaka iz neba doraamimo. M. JJrzic
408. Kakono jedan lovac, kada hoce da mu
ve6ma lovi kragujac aliti hrt. M. Divkovic, bes.
4981>. Zasto je ptica neg da bjezi, a kragujac
ueg da lovi? (D). Kragujac je da lovi, a pre-
pelica da bjeXi. (D). Kragujca u bjecvicah bea
putila prodaje. (Z). Podi vabi kragujce. (Z).
Poslov. dani6.
KEAGUJAK
I. KRA.T
KKAGUJAK, kragiijka, m. vidi kragujac. —
Akc. se mijena u voc: kragujce. kragiijci, i ii
gen. pi. kragujaka. — U nase vrijeme, a izmedu
rjeinika u Vukovn (hyp. v. kraguj) s primjeroin
iz narodne pjesme: O ti vuce, moj kragujce.
KKAGUJAR, kragujara, m. falconarius, covjek
koji hrani i odgaja (za lov) kraguje. — isporedi
kragujac i sokolar. — U rukopisit xvii vijeka.
Kragujarb, iilovivb neky dbnb dve soji . . . Ste-
fanit. star. 2, 287.
KEAGUJCI, Kragujaca (ili Kragujaka?), m.
pi. tnjesno ime. — xiv vijeka, vidi u Danicicevu
rjecniku: Kragujci, crkva jo treskavaoka imala
vodenicu ,vb Kragujcehb'. G(lasnik). 11, 136. 1,^,
374.
KEAGUJCIC', m. prezime. — isporedi 2. Kra-
guj, i kragujac, kragujak. — xiv vijeka. Rajko
Kragujcidb. Dec. hris. 17. 86.
KKAGUJEV, adj. koji pripada kraguj u ili
kragujima. — U nase vrijemt. Te staze ne zna
ptica, niti je vidje oko kragvijero. D. Danicic,
jov. 28, 7. Ter napored griijezda kragujeva.
Osvetn. 1, o.
KEAGUJEVAC, Kragujevca, m. mjesno ime.
— Akc. kaki je u gen. sing, taki je a ostnlijem
jiadezima, osim noin i ace. sing. — I'ostaje ja-
macno ud kraguj (iiprav od kragujev).
a. M Bosni, seoce ii okrugn sarajevskom.
Stati.st. bosn. 30.
b. II Srbiii. u) varos u okruga kraguje-
vackom. K. Jovanovic 11.5. — izmedu rjeinika
a Vukovu (varos u Srbiji). Dode Dorde ravnu
Kraguje vcu. Nar. pjes. vuk. 4, 221. U pitomoj
zemli Sumadiji kod lijepa mjestu Kragujevca.
4, 528. — isporrdi Kragujevac. — ft) zaselak u
okruga kriisevackvm K. .lovanovio 125.
e. vidi u Danicicevu rjecniku: Kragujevcb,
mjesto koje je bilo blizu Pristine: Gadimji je
bila meda ,gde se staju dva potoka, jedinb lutb
Kragujevca, a drugyj wtb Kostaiiaiib'. M(on. serb).
182. (1371).
d. isto se ime pomine prije nasega vremena
i na drugijem mjestima. Kragujevcb. Spom. stoj.
185. Kragujevacb (nahija, mjesto). S. Novakovi6,
pom. 135.
KEAGUJEVACKI, adj. koji pripada Kragu-
jevcu. — Izmedu rjeinika u Vukovu (,von Kra-
gujevac'). Kragujevafeka (opstinn). K. Jovanovic
115.
KEAGUJEVCANIN, /n. iovjek iz Kragujevca.
— Mnozina: Kragujevcaui. — IJ Vukovu rjei-
nika: ,6iuer von Kragujevac'. — vidi i kod Kth-
gujevfianka.
KEAGUJEVCANKA, /. zensko ie^ade iz Kra-
ijujivca. Kroz carsiju stujali su i pozdravjali
ki'iaza Kragujevcaui i Kraguj evcanke. Nov. sr.
1834. 177a.
KEAgUJEV(_'IO, m. mjesto u Srbiji u okrugu
kragujevaikom. Zem]a u Kragujevcicu. Sr. nov.
1867. 521.
KRAGUJEVK':, »!.. prezime (vidi 2. Kraguj).
— Od XIV vijeka. Staverb Kragujevicb. Sveto-
stef. hris. 35. Ivan Kragujevic. Stat. poj. ark.
•">, 311. Jovan Kragujevic. Sem. prav. 1878.
15. 39.
KEAGUL, kiagiija, m. vidi 1. kraguj. — Od
XV vijeka, a izmedu rjeinika u Vraniicevu (.nisus'),
u Bjelostjencevu (kragul, kragujac, crnovao, nisus'),
(( Jambresicevu (, nisus'), « Voltigijinu (,spara-
viere, sparviere' .sperber'), u Stulicevu (uz kraguj
iz Bjelostjenieva). Kako cini kragujb ki ptio
V
je zvaub . . . Starine. 23, 142. (1496). Vsaki dan
gredise s svojimi tovarisi s kragujem triumfa-
juci. Korizm. 21a. Grobni a kraguj kad raz-
makne mrezna oka ... J. Kavaiiin 344*. Kra-
gulu i kosi ni triba verovat. Jacke. 128. Mi
demo se s liu igrat kak kragul s kokosicu. Nar.
pjes. istr. 3, 20. Opazi medveda, vuka i kra-
gula. Nar. prip. mikul. 39.
KEAGUl^AC, kragujca, m. dem. kraguj, vidi
kragujac. — Od xvii vijeka, a izmedu rjeinika
u Mika(inu (kragujac, ptica ,sparviero' .acoipiter')
gdje se naj prije nahodi, u Belinu (.smeriglio,
uccello di specie di sparaviere' , nisus' 680b; spa-
raviere, uccello di rapina' ,accipitor' 695*), u
Bjelostjencevu (kod kraguj). u Voltigijinu (sme-
riglio' ,lerchentalk'), /( Stulicevu (uz kraguj).
Iznades i za lova i za kragujca i za igre po svu
zimu do korizme. B. Zuzeri 217. Sopisa ali
utece mladu loveu kragujac. 346. Vidi u Aqj
sjenu od kragujca ali jastreba grabezjiva. D.
Basic 215. Kragujac, Falco nisus. Slovinac.
1880. 30". -^ / kao prezime a naiSe vrijeme. Eados
Kragujac. Sem. prav. 1878. 59.
KRAGU^AN, kragulna, adj. u Stulicevu rjec-
niku: V. kragujski. — nije dosta pouzdano.
KRAGUJAK, kragujara, m. vidi kragujar. —
U Stulicevu rjecniku : ,accipitrum oustos'.
KEAGUl^ARSTVO, «. zanat u kragufara. —
U Stulicevu rjeinikii: ,ars accipitres instruendi'.
KEAGU.^iARSTVOVATI, kragularstvujem,
impf. raditi kao kragufar. — U Stulicevu rjec-
niku : ,artem accipitres instruendi exercere'. —
nepou:dano.
KRAGU^CAC, kragujcca, m. u Stulicevu rjec-
niku uz kragujcic. — nepouzdano.
KKAGLHjCI6, m. dem. kragujac. — /' Stuti-
I'eru rjeinika: .puUus accipitris'.
KRAGU:tjCIN.\, /. augm. kragujac. — U Sti(-
liievu rjeinika : ,magnus accipiter'.
KRAGUJEV, adj. koji pripada kraiiulu. Fanat
zel kragujevu moshu. Nar. prip. mikul. .39. Kra-
gujev ,nisi'. D. Nemanic, oak. kmat. stud,
iiftsg. 49.
KRAGUJEVIC, m. prezime. — isporedi Kra-
gujevic. — xvi vijeka. Pavun Kragujevic. Mon.
Croat. '280. (1577).
KRAGUJICA, /. ime kokosi. F. Kurelac, doni.
ziv. 53.
KRAGlHilC, m. vidi kragujac. — U nase
vrijeme, a izmedu rjeinika u Stulicevu (v. kra-
gujcic). KragujTc , nisus'. D. Nemanic, cak. kroat.
stud. 63. Kragujic, prnovac, vjetrusak, postolka,
fitubinac, kobac, ostriz .Falco tinnunoulus'. U.
Trsteiiak.
KRAGUJiSKI, adj. koji pripada kragu{ima.
— U Stuliievu rjeinika : ,accipitrum'.
KRAGUNIG, m. prezime. — Pomine si- xviii
vijeka. And. Kacic, kor. 454.
KEAGUNAK, m. ime livadi. Bedna. \J. Hire.
KRAHAKATI, vidi kraakati.
KRA1-, vidi kraj-, kraji-.
1. KRAJ, kraja, ni.. mai'go, ora, vala da je
naj starije znacene : u necega sto se prostire a
sirinu onaj dio koji je naokolo svega. od ovoga
su se poslije (ali vei u praslavensko doba) razvila
druga znacena. — Akc. kaki je u gen. sing, taki
je u ostalijem padezima, osim nom. i ace. sing.,
i loc. sing, kraju (ovako po Daniiicu, vidi Glasnik.
8, 13; ali sam ja iao svagda kraju; ako je ocf)
28
1. KRA.T
434
1. KRA.T, c, h).
pravi akcennt, onda jc a u nom. sing, samo za
to diiijo, jer je 2a nim j, iipni-edi raj); ii mno-
zini lead se umeie ov, mijeiia se itkc. ii (jeii. kra-
jt^vS,, i u dal., instr., loc. kraj6viraa. — liijec je
praslavenska. isporedi stslov., ccii., pu{. kraj, rus.
i,|i;iii. — Os)ivva je po svoj prilici ista sto i u
ijlayola krojiti. — Izmedu rjednika u Vrnnfiicei'U
(jOxtremitas. ora, raargo'), n Mik(i{inu (kraj, koiuic
,extreraitas, ova'), u Beliiin (,margine, estremiti'i,
orlo' jinargo' 4()3a; .cstvomita' ,extromitas' 290'';
,capo, cioe estvemitii d'uiia cosa' ,summitus' 140";
,tormine, cioe fine' , terminus' 729»), u Bjdoatjen-
iei'u (kraj, konec .oxtreuiitas, ora, ut: ora mari-
tima, extremitas torrae'), (( JambreSiccvu (kraj,
kouoc ,extreraitas, raargo'), u Voltifjijinti (,fine,
tarmiue, confino; margine' ,ondo; rand'), M Stu-
licfvu (jtoriainus, finis, linios, coniinium'). u Vu-
kovti (,der rand, das onde, der saum' , finis, mar^o,
limes'), II Daiiicicecii (,margo').
a. sa znnceneiii sprijedii knzanijmii.
'(l) uopcc. Svi junaci Irtiko lavi, ila cu-
vaju vojsci ki'aja. A. Sasin 178". Svitlo zvizde
miscc odbigniile, ter su krajn neba pribignule.
And. Kacic, razg. 175". Ko ti dade tu livadu
oko kraja pokosenuV Nar. pjes. vulc. 1, 302. Ja
sve liodah po turskoj ordiji, i no nadoh krnja ni
hesapa. 2, 312. De zvijezde kraju pribjegnule.
3, 223. Kad ceraju koi'ie u vrsaju, onda vicu:
,IJ kraj na . . .', da idu prema krajn ffumna, da
je konopac zategnut. u Dobroselu. JVI. Medic.
It) istice se kao nesto osohito u hafiiie, Hi
II koga dijela od ha}ine, Hi uopcc u svite, platna
ild. — I II Mikalinu rjccniku : kraj hajine, ob-
toka ,instita, limbus, fimbria, ora vestimontorum,
penniculamentum'; le Belinu: .falda dello vesti'
, fimbria' 300'*; ,lembo, orlo della veste' ,limbns'
433"; ,orlo, estremita della vesto' .fimbria' 529";
» BjelosfjeiiceOH: kraj haje ,ora vestis, lirabus,
fimbria, penniculamentum' ; n Janihrcsiievu: kraj
hajo ,ora'; u Viiltigijinu : ,leiubo di veste' ,saum
am kleide'; (( Stuiiccvii: kraj ud ruha ,lacinia';
, extremitas, fimbria, ora, raargo'; it \ ukonu: kraj
od marame. Tegnu kraj svite liogove. N. Ka-
liina 169". matth. 9, 20. Da budem dostojna
kraj od skuta od no hajino tegnuti. A. Gucetic,
roz. jpz. 93. Ti jili prijam u kraj skuta. D. Ba-
rakovic, jar. 13G. Da bojnici no smiju luti tebi
caru pricesLitom u kraj skut.a dotegnuti. I.
Gundulic 501. Tako plesuc kraj mahrami zubi
i iiokti potezaso. 570. Tegni s vjerom kraj od
hajine Isukrstovo. I. Drzic 373. Kada kraj svite
bogorodicne u more umocise. A. Kanizlic, kam.
114. Oiuce da ga njeko dotognu u kraj doni
hajine. S. Rosa HSb. Kada bi dotognula kiaj
halino Isukrstove. D. Basic 171.
c) kao usee necega duhoka. — Ismfdu rjcc-
nika II Belinu (kraj od jame, kraj od prokopa
,orlo della fossa' .fossae labrum' .327"). Pociiie
vret priko kraja od rpf-ene bacve. I. Dordic,
ben. 83.
(I) It prcnescnom Hi u mctafurickoin ■finiulu
(mislim da ii oha primjera ne trcba shvatiti na
kraj kao prijedlog). Na kraj srca (n. p. on je).
(Komo za naj mane sto bade zao te se rasrdi).
Nar. posl. vnk. 188. To mi nijo nikad ni na
kraj pameti doslo. M. Pavlinovii, rad. 50.
e) confinium, (/ gcogratickom siiiishi, gra-
nica, meda. Do kraja sri.bi.skyje drtzavy. Do-
montijanl) 174. Krajestva smo latinskoga kraj
zudjoni uhitili. G. Palmotic 2, 84. Postavi kraj
i granicu, koje no bi mimosle (vodc). J. Matovic 23.
1>. margines, orae, ii istoiii znaiciiu kao kod
a, shvaca se kao da se sastoji iz vise dijela, te
s toga maze biti a mnozini.
ii) uopie. Er sumi'iiva fiosto riba 6im se
od straha uzprome^e, kraje okastoj razdro mrezi,
tor izlazi tuda i bjezi. I. Gundulic '20. Lopta
so ustavja na svakomu kraju. M. Radnic 204".
Stavio sam u nedilniku na polica iliti na kraevi
(margine) u kratko sve, sto .se zdrzi pod onim
brojeni. F. Lastric, ned. iii. On mudro prinoso
dilovana sabora osmoga iz grckoga jezika na la-
tinski nadostavivSi na krajih bi)ezke. A. Ka-
nizlic, kam. 342. Vi udrite vojsci po krajiraa,
ja A' udarit vojsci po srijodi. Nar. pjes. vuk.
2, 111. BoXe, vijor od pianino pusti, da razagna
maglu u krajeve. 4, 378. Ali je taj krasni komad
(balkaiiski polnotok) pri krajevih zakidan. M.
Pavlinovic, razg. 15.
b) vidi a, ti). Kraji su skuta ne zlatni.
B. Gradic, djev. 55. Na obtoci i krajevi od a|ino
velikog misuika. M.. Zorioic, osm. 134.
!•) vidi a. c). Omazah ti medom kraje
ovej case. M. Marulic 272. (Kupica) po krajih
zlafena, srobia izvrsnoga ... P. Hektorovio 2(j.
Na krajijeh od plitice. M. Drzic 271.
d) vidi a, e). Boloniju. misto na krajih
ili konfinih od Romanijo i Lumbardije ... F.
Glavinic, cvit. 360h. Suliman car ogi'ieni, koga
je silu silom odbio s polskijeli kraja mraz lo-
doni. I. Gundulic 448. Nu i silni car u boju ki
dio voci svijeta skupi, silu uzpregnu vazda svoju
kad na vase kraje stupi. 449. — i o jednniii
kraju. Dojde na livi kraj Cilicije. M. Marulic 16.
U Galiciju na kraj zomje ovoga dila svita. F.
Lastric, svot. 115". Sa sela Duzi koje je po svoj
prilici na drugome kraju Drobnaka k Turcima,
kao sto je Tusimiia onamo k Moraci. Vuk, nar.
pjes. 4, 460. — Amo iiiogu pripadati i ovi pri-
nijeri u kojitna se po biblickom jeziku govori o
krajevima svijeta, ili zema(skiina. Bojali se I'lega
sfi kraji od zemje! B. Kasic, rit. 222. psal. 66, 8.
Izhodeci s kraja, svita... J. Kavanin 386". Svi
krajevi zemje poklouico se tebi. F. Lastric, test.
61''. Od kraja svita do kraja. ned. 101. Po svoj
zemji izade glas riiov i na krajeve okolisa ze-
majskoga rici niove. 342. Po svoj zemji izado
zuk niov i u kra'evo zemje rici niove. 380. Po
kojim se ista razsiri od kraja do kraja okolisa
zemajskoga. svet. 102'J. Oni covjek, vapijuci
s krajah zemjo ... J. Matovic 91. U ruci lie-
govoj jesu svi kraji zemajski. 468. Razglasujte
do krajeva zemajskih. D. Danicic, isai. 48, '20.
c. latus, po predasnemu snacenu, jedan dio
cega sto lie stoji u srijedi, isporedi strana.
ii) uupce. Podi na kraj te livade. M.
Dr/.ic 400. Mi buduci u kraju vrtla. I. Bandu-
lavic 60". dan. 13, 38. Nu da pustos hridna i
strma. puna zvijeri, . . . kupjena i draca oko grma,
koj' so plete sa svih kraja, jos perivoj bude ugo-
dan... I. Gundulic, 237—238. Na glavici, vrli
nas ka je, satori se carski obstrijese, okolo im
na sve ki'aje kapigija straza bjese. 323. U krvi
i ognu svudije judi. vajaju se na sve kraje. 524.
Vrata imaju na sve kraje. 531. Varosac od svih
kraj otvoren. F. Glavinic, cvit. 1391'. Iscu6 svim
zahodom naj skrovitiji kraj. I. T. Mrnavic, osm.
33. S cetr kraja ogaii s prva tiho u sebi zavrze
se. .1. Palmotic 265. Od svijeh kraja ,da ogni
banda, da ogni lato, da ogni parte' ,quoquoversus'.
A. d. Bella, rjecn. 128". Razdrazeno (kolo zmija)
ko se svija sa svih kraja da ujede. .T. Kavanin
413". Na cetire grada kraja zestok turan obo
uzhodi. 489". Sko6i raja sa cetiri kraja. Nar.
pjos. vuk. 1. 494. Te su na ni svati navalili,
pobratime, sa cetiri kraja. .3, 472.
b) 0 dijela (udskoga tijela (vidi debeo, 2,
b, d) bb)). Zomju prid nim neka jube, dok de-
1. KEA.T, c, b). 4
beli traj izgube. V. Dosen 253''. U glavu se
tad odraira, a doi'ii se kraj ne dira. 253l>. Od-
sice kus mesa na zadnen svojeii kraju. iVar. prip.
mikul. 85. — Amo bi mogao pripadati i ovaj
primjer: Goruce oklop|e kolini kraji tre. I). Ba-
rakovic, vil. 319.
(■-) a vekijem pnjedlozima upolreh^ava se
adverbijalno, kao i straiia (oidi). Boje ih jo za-
mirati, sto'eo u kutu i u kraju. J. ICavaniu
477l>. — Kadi godir s kraja da nam da ulisti.
D. Barakovic, jar. 122. I pristupit muzu ne da,
dali neka s kraja stoji. V. Dosen lOtJb. Ma je
kraje s kraja gleda. Nar. pjes. vuk. 1, 342. Sve
popeli po poju satore, . . . Arap sator s kraja ra-
zapeo. 4, 305. — Eto ditic jedan . . . zazva ga
na kraj. F. Glavinic, cvit. 50a. — Ali Cincar iz
kraja povika. Nar. pjes. vuk. 4, 207. — Na kraju
se Carigrada carski saraj prostran vidi. I. Gun-
dulic 531. I meu vama obrani smo, dobro nam
J8 i na kraju. J. Kavaiiin 504''. — Dva se
k kraju isturila druga. Osvetu. 2, 139.
<l. It nekijem se slucajeviina istiitt osobito ce-
liri kraja. IJ noci po zvizdah burni kraj dr-
zite. D. Barakovic, vil. 338. Sve od svijeta cotir
kraje. P. Kanavelic, iv. 95. — Nav ima cetiri
kraje, prvi, poslidni, desni i livi. F. Glavinir, cvit.
443a. — U cetirih ki-ajih kriza. I. T. Mrnavic,
ist. 20.
e. latus, M mjesnum sinislu, c<^stu se osohito
isHcu dva kraja (doije strane) kao suprutna jednn
druyome.
(l) gorni i doiii. U dohii kraj siroka (ko-
rahla). F. Lastric, svet. IIO-'. Ova su somena
na gornem kraju na dva sup)a mestam-a rasta-
vjena. P. Bolic, vinod. 1, 2G. Prvi kraj, odkud
pocimlu bacat (paranyao), zove se ,gorni kraj',
a drugi, gdje svr§e ,doni'. L. Zore. hrv. lipa.
189.
b) desni i lijevi. Skender-pasa s Arba-
nasi s lijevoga mu kraja stoja. I. Gundulic 325.
Devet mjesta od kuhirie pri desnomu pak su
kraju. I. Gundulic 532. Mjesta ovoga k lijevom
kraju vijecnica je. P. Kanavelic, iv. 6.
c) uopce, isticuci ydjegdje krajeve kao sic-
protne srijedi. Tuj s dva kraja vihra brzi suproc
konu koii se tiste. I. Gundulic .345. Da na ko-
liijeli strelovitijeh sunuse se s oba kraja dvije
dubrave kopja vitijoh. 346. Jos srod iista juta
zmaja, i nokata bijesna lava oko tebe s oba kraja
slovinska je sva drzava. 390. Eastupi se voda
(u, lokvi) na dva kraja, i kako zid utvrdi so. P.
Glavinic, cvit. 46''. Od kraja do kraja ,fix parte
ad partem'. J. Mikala, rjecu. 357'i. Vjora isti-
nita slavno uzleti od jednoga do drugoga kraja
svita. J. Kavaiiin 224''. Nek ti bude gntova
skatuja, il' okrugla, il' s krajeva duja. .7. S. ReJ-
kovic 200. I iznese Jelena ogoreo kraj leba.
Nar. pjes. vuk. 1, 129. Da navezem bratu zaru-
kavje; oba kraja krila paunova, a na .sredi oci
sokolove. 1, 220. Kolike su s kraja u kraj
Mletke! P. Petrovic, gor. vijeu. 59. Obade
MIetke s kraja na kraj. S. ^ubisa, prip. 11. Ci-
tavi trijem kuco, s kraja na kraj, bio je prestrt
vinom, ujem, i-akijom. 92. — Kraj od svijeta
,polo, quel due punti imaginarij della sfera, in-
torno a' quali si volgono i cieli' ,cardo'; kraj sje-
verski ,polo artico' ,cardo coeli summus' ; kraj
poludiii ,polo antartico, australe' ,polus australis'.
A. d. Bella, rjecn. 570''.
(I) a prenesenom smislu, o stvari netjeU'snoj,_
(ono sto je) naj krajne. Svaka stvar dobro ure-
jena ima imati dva kraja, izvan kih ima biti
stvar posridna, od jednoga i drugoga dil ima-
juca, na priliku: stroj ima dva kraja, belo i crno,
5 1. KRAJ, h, a).
med kimi jesu drugi stroji, kako ono zeleno,
modro i zuto, od beloga i crnoga del imajuci ;
pica ima dva kraja, zuhko i slatko, med kimi
jest treto, kako ono kiselo ili slano; natura ili
narav ima dva kraja, vrucinu i zimu, med kimi
jest treto, t. j. mlacnost, i tako od ostalih . . .
zato med dvimi kraji, ca jest krajestvo nebesko
i pakal, odiucil je purgatoriura. F. Glavinic, cvit.
10 — U. Krepost stoji u srijedi a krajevi jesu
zlooesti. M. Kadnic 50fil'.
e) 0 mjesecnijeni cctvrlima: jirvi i posjediii
kraj. — Zabi^ezeno u Novom Pazarn xviii vijeka.
Prvi kraj ,primo quarto'; po.slodiii kraj , ultimo
quarto'. S. Budmani 41fi''.
f. neHo je osobito prema e, kud je rijei o
cemic dugome, te se dva kraja ne shvacaju kao
fStrane' nego kao ,vrsi'. Kraja i srijede ki (piHi)
ne iniaju. G. PalmotiA 2, 415. Kad tko liik na-
oini svezavsi konopcicem krajeve. F. Lastric,
test. 201a. Pak zvezavsi jedan kraj (klupka) za
kriz baci klupko jia zem}u. M. A. Rejkovic, sat.
A2''. Jato cavki prate ga od kraja jednoga od-
rizane brazde do drugoga. h&>. Takva svitja
nejednako sviti, pak je vrlo i gledati ruzna, nogo
kad jo sva jednako pruzua i s obadva jos kraja
jednaka. J. S. Kejkovic 392. Dodaj nama kraj
gajtana. Nar. pjes. vuk. 1, 115. Batina ima dva
kraja. Nar. posl. vuk. 11. Drugi kraj od ve-
riga. Nar. prip. vuk. 199. Hvataju se svako po
za jedan kraj od slamke. Vuk, nar. pjes. 1, 173.
— Amo inuyu pripadati i orakovi primjeri: Jedan
kraj koprene razvi se. D. Zlataric 69a. Zastnr...
razdri se na dva dila od kraja do kraja. B. Kasic,
is. 74. Baci nemu jedan kraj od platna. Nar.
pjes. vuk. 2, 340. — Metaforicki. Luka pocne
da brkove suce, pak posto jo nekoliko puta vr-
hovo brone preo, nade prodi kraj i rece. S. ^u-
bisa, prip. 136. — Puhvatali mu se krajevi (od
lazi). Nar. posl. vuk. 257. Mislis, rdo, da ti
nisam pohvatala krajeve? M. P. Sapoanin 1, 90.
g'. od mjesHoya prenosi se na vremeno zna-
cene, te se zove kraj toliko poietak koliko svr-
setak necega sto se radi Hi uopce traje.
n) uopce. Ne poslusa svu misu od kraja
do kraja. I. Grlicic 50. Ovako je 5ovjeku na
oba kraja tiegova zivota. A. Kalic 350. Dok
svu ovu istoriju od kraja do kraja ocita. D. Obra-
dovic, ziv. 34. Dva kraja i srijed?,. (Odgovori
se u sali kad ko zapita ima li jos mnogo neura-
douo od kakva posla). Nar. posl. vuk. 56.
b) metaforicki. Dal ti jo (Boy) razum taj
za druga tvojega ki ima prvi kraj od stralia Bo-
zjega. P. Hektorovic 56. No si s kraja pooeo
tanega. P. Petrovi6, gor. vijeu. 28. Jedva kraj
s krajem sastavjam. (Jedva nabavlam ono sto mi
treba za zivjene). Nar. posl. vuk. 111. Da sastavi
ki-aj s krajem. M. D. Milicevic, des. par. 65.
c) i kao poietak, shvativ.U kao suprotno
svrsetku (koncu). Vjokovistvo bez kraja jo i brez
srijede i brez konca. J. Kavanin 43.51'. W od
kraja da protresem, i u kratko sve iznesem. V.
Dosen 143''. Sve mu kaza od kraja do konca.
Nar. pjes. vuk. 2, .394. Nema ni kraja ni konca
(n. p. kakav posao; t. j. zamrseno sa svim). Nar.
posl. vuk. 203. Od kraja do konca. 234. Iz
prva kraja, t. j. isprva .anfangs' .initio'. Vuk,
rjecn. kod kraj. Pjosmi ni kraja ni konca. poslov.
238.
h. kraj se shvaca sumo kao zadni, kao oiio
sto je suprotiio pocetku, i to ne saino n erememmi
neyo i u mjesnom smislii.
(i) u mjesnom smislu. Posa|i Lazara, da
omoci kraj prsta svoga u vodu. Bornardin 39.
luc. 16, 24. Vse jazike prijav do kraja zi>m|o
I. KRAJ, h, a).
I. KRAJ, i.
ilojilo Aloksandar. Aleks. ja;;. star. 1), 277. Ta
rika 111 kraja nl koiica iiiraa. 297. Bi6i iia kraju
kih olovo visaje. V. Glaviiiic, cvit. 27ii'>. ICo-
tore, ki na kraju naso krajevino miran sjodiS.
.1. Kavaiiin 314". Kraj pisla ,punta iloUo dita'
.difjiti extremi'; kraj nosa .piiiita dol naso' ,iia-
sus extremns'. A. d. Bella, rjefiii. .i'Jti". Kraj od
usne ,e3tremiti'i del labbro' .labrum siiminuiu'.
I21l>. Da so slovke na kraju redaka .sla/.u. J.
.'^. Ko|kovi<'' xiii. Na kraj, na kraj, moja silna
mobo, na kraju je voda i devojka. Nar. pjos.
vuk. 1, 1G9. Cooka lualo predre krajera stapa
jiroki) nogu. Nar. prip. vuk. li'.). Bolo so i od
po jnita vratiti nego rdavim (putein) do kraja
iiH. Nar. posl. vuk. 26. Ona dode s kraja Z6m|e.
Vuk, mat. 12, 42. Ovo so ,koledo' dodajo ovako
u srijedi i na kraju u svakoj vrsti svake ovo
pjesuio. nar. pjes. 1, 114. Hekao bi covjek da
je odavdo do kraja sve uzoto iz svatovsko pjosmo.
1, 150. Okine kraj od opiite s lijeve nogo. S.
^ubisa, prip. 202. Pomaze kraj desnoga ulia.
D. J)ani6io, 3mojs. 14. 14.
f>) It vrcmenuiu sinislii (konac, svrsetak).
On iiivot ki nima nigdare kraja. Transit. 121.
Kratki su dni 61ovjecji, broj miseca negovili pri
tebi jest; postavio si kraje uegove koji se node
moci pristupiti. B. Kasic, rit. 203. job. 14, 5.
Da no izdahnes zlo na kraju. J. Kavaiiin SBO*.
Nego je potribito tistat u dobru do kraja ili ti
do svi'he zivota. F. Lastric, ned. 421. Daleko li
put cinimo, dok do kraja dotocimo. V. Do^oii
47''. Mremo i ginorao dok kraj smrtni dostig-
nemo. 47''. Da so na liera trpit mora od po-
cela to do kraja. 200'<. U ovomu misocu na
kraju. J. S. Rejkovid 49. Zai'iu se na kraju mi-
seca koprive. 229. Krcevine u rujnu na kraju.
3.38. Sva se narav priblizaje kraju. 373. Vaz-
dan zesmo, kraj ne vismo. Nar. pjes. vuk. 1, 470.
Sedmomu letu vec na kraju dojdu blizu sola.
Nar. prip. mikul. (34. Ono so cini da co iz po-
cetka biti ladno ... a na kraju vrucina. Vuk,
dan. 1. kal. Da ukrasim kraj ovoga pocetka
moga. 1, 37. Krajem petnaestoga vijoka. S.
Lubisa, prip. 198. Pri kraju dvanaestoga vijeka.
258. Hodu kraj ukobit zitku mlohavomu. Osvotn.
3, 5.
)•) u nekijem se reccnicaina cesto uttotre-
h(ava rijec kraj ; te nije svagda jasno, jeli to u
rremenotn ili u mjesnoin smislu.
<i(i) u ovakoi'ijevi se recenicnmn kaze da
rtccemu neina kraja, te mose hili ujediio u ere-
menoin i ii mjesnom smislu. Trojstvu se hvala
daj, ka ne zna svrhu i kraj. N. Dimitrovic 78.
Bez svrhe i kraja plaho su i taste, biocim od
jaja cola se liih laste. I. (xundulic 144. Muka
jo vjeSna, lie boljezni bez svrhe su i boz kraja.
23(). U ki (dan) bez broja i bez kraja vojsku
on razbi. 397. Tor bez broja i bez kraja silnoj
vojsci suncem .sjase. 5(i2. Ne bi toko velicila
moje iiiuke kira nij' kraja. J. Kavauin 400^. Raj
vavicna nami 'e staja i bez konea i bez kraja.
487a. Preveliki (Bog) kom' nij' kraja. 534*.
Hvala ka ne zna svrhu i kraj. I. Dordic, salt.
174. Sved bez svrhe, mjore i kraja (duse svcti).
290. Vapi bez pristanka, mjere i kraja. uzd. 16.
Nejma svrhe, mjere i kraja tva Ijepota. 103.
Velicino od milosrdja broz kraja. F. Lastric, tost.
151". Otvorio usta s\'oja broz kraja. svot. 35''.
Nit' je smradu naci kraja., sto svat zderuc ne
izlaja. V. Doson 160''. Kojoj (soetusti) nije naci
kraja. 268a. Nece bit kraja uzrasteiiu liegova
carstva. S. Rosa 6'. Pun ufaria u tvoju dobro-
stivost koja ne ima kraja. I. M. Mattel 145. Ako
bi se litjeli milovati, milovaiiu ne bi kraja bilo.
Osvetn. 2, 121!. Negova je ustrajnost bila bez
kraja. M. Pavlinovi6, rad. 27. — Aino pripada
i. oi'aj primjer: Brz jo malin, da mu kraja noma.
Nar. jijos. liiirm. 2. 2.32.
hli) do kraja znaci Sto i posvo, sasvijom.
l>a Tiirci robiso Kosovo do kraja. D. Barakovii,
vil. 322. BuduAi mu plod utrobe Marirle do
kraja silu slomio. F. Lastric, svot. 176». Da mi
vrati onCas svo do kraja. D. Ba5i6 15. Mi 6omo
do kraja izgiuuti. S. ^lUbiSa, prip. 124. IJ cudi
do kraja izopafion. M. Pavlinovic, rad. 143. —
Driikcijc je ii ooa dva primjera u kojiina do
kraja stiiji jjo biblidkom jeziku: Bududi railovao
svoje, do kraja lii pomilova (,cum dilexisset suos,
in finera dilexit oos'. joann. 1.3, 1). F. Lastrid,
avet. 28". Razmislaj, do koga to kraja ob|ubi
srce ,Iezu3ovo prisladko. I. M. Mattei 325.
I'c) II nekijem recenicama, kao sto su demu
dodi, stati iia kraj, naci kraj itd., nije svagda
samo pravo znacene: svrsiti, nego su i driiga kao:
svladati, po see saznati. add) dodi demu na kraj.
Nit' tezkodi iia kraj dodi ... 'V. Dosen 27''. Ni
nadeti nije modi a kamoli na kraj dodi crnoj fali.
270. Za dodi stvari boje na kraj. M. Zoricid,
zrc. 90. Zasto joj dolazimo na kraj po iztonia-
ceiiu. osm. 5. Nigda vragu kraja ne dodosmo.
Nar. pjes. vuk. 5, 72. Ne mogasmo tome kraja
dodi. 5, 489. — hbb) comu stati na kraj, tnoze
znaiiti uopce: svrsiti do kraja (u, primjeru: po-
sve prouciti). Svrhu zenidbo, kqjoj se ne more
nikad na kraj stati zaiad razlicitih i neizbroenih
stvari i dogadaja koji se mogu u rioj dogoditi.
M. Dobretid vi. — tako stati istini na kraj znaci:
obaznati cijelu istinu. Dokle god ne stane istini
na kraj. M. Dobretid 539. — Hi svladati. Da
sam ja odraa nagnutju naravi moje na kraj stao.
G. Postalid 142. — Cfc) ima i naci i dosedi u
smislu kao kod aaa) i bbb). Pomamnoj slobo-
stini . . . cudu nadi kraj ne mogu. V. Dosen 5»-.
Kraj dosedi lakomosti. 7Ha. — (Mil) Ne moze
se s tobom na kraj (doci do kraja, svrsiti), tvqja
je v.izda zadiia. S. l^ubisa, prip. 27.
f/rl) uopr.e svrsiti. Stvar naj mucniju
pokusa i svedo na kraj. M. Pavlinovid, rad. 125.
f'f) tjerati, istjerivati na kraj znaci:
traziti, htjeti gotovo preko mjere, isporedi bb).
Svasta no va)a na kraj isderivati. Nar. posl. vuk.
279.
ff) kraj je cemu kaze se kao pasivno
2)rema svrsiti. Radite da bi kadgod i tome kraj
bio. Glasnik. ii, .3, 159. (1712).
(/</) izidi na kraj, vidi iziti, B, 14 na
kraju.
tl) finis, propositum, kao i u drugijem je-
zicima (isporedi i svrha), od vrem^noga znacena
prelazi se na znacene: ono sto .se namjerava, .sto
se Jioce dobiti, vidi ci|, b). — U jednoga piscu
xviii vijeka. Nisi mogao tvoj zudjeni kraj do-
hititi. J. E. Bogdanid v. Drustva kraj ne moze
drugi biti, nego cest cijeloga . . . Da drustvo
moze svoj kraj dokuciti . . . xii.
i. mjesto sulio do kojega dolazi voda (more,
rijeka, jezero, lokva itd.), obala, brijeg. razlikuje
se od znacena kod a tijem sto kraj u ovome smislu
nije dio od vode, nego ono sto naokolo okruzuje
i of/ranicuje vodu. — maze biti i u mnozini kao
kod b. — Izmedu rjeinika u Vraneieevu (kraj
vode ,crepido, riva'; kraj ,litus; ripa'), u Mika-
^inu (kraj mora ,littus'; kraj od rijeke ,ripa, ri-
pula'), u Belinu (,lido e lito, terreno contiguo
al mare' ,littus' 439"; ,ripa, riva' ,ripa' G23'';
.spiaggia, lido o riviera del mare' ,littus' 699^),
u Bjelostjencevu (kraj morski ,littus' ; kraj po-
todni ,ripa, ripula, crepido'), u Jambresiievu (kraj
I. KRA.T, i.
1. KKA.T, i, h).
morski ,litus' ; kraj potocnih vod ,ripa, crepido'),
a Voltiijijinu (,lido' ,ufer'), « StuUcevii (na kraju
jjuxta ripam').
<i) uopce. <ni) hod mora. Na pucine kraja
ue imusti. Domentijana 196. Kako sablun ki
jest po kraju mora. N. Ranina 84b. dan. 3, 3(i.
Kako to pijesak kqji je o kraju mora. 117l>. gen.
■12, 17. Tuj si podviicujui!- (ribnri) i trisku fii-
neci, kraj morski minujuc. P. Hektorovic 32.
Ja k mora kraju idoh. P. Zoranic 6li. Nu ti za
me malo haja, pokli ovako hotje uteci, ostavivsi
mene spedi kod jadovua pusta kraja. S. Boba-
jevic 227. Da krfjom pokapi sve njoro do kraja.
D. Barakovic, vil. 68. Ah ! od koga bjese jada
mekahnijem ne stupajim ostro i tvrdo stijenjo
tada pomorskijem blizu krajim! I. Gundulic 40.
Sarao sobom obkruzeno u sebi se more uzdrzi,
te u svom kraju zatvoreno u pocetku svom se
vrsi. 210. Gdi .se k morskom stere kraju plodna
i pitna svijem Dobiuca. .318. Bez kraja more
sine. .J. Kavanin 324^*. U jednom moru bez dna
i kraja. A. d. Bella, lazgov. 33. (Przina) ka
bez mjere po kraju se morskom stere. I. Dordic,
uzd. 19.5. Vladai'io je jedno more, kom se naci
Icraj ne more. V. Doseu 27"-. (Grdd) bjeie^ogra-
dio pri kraju moiskomu. S. Kcjsa 52h. Cas je
Bozije majke more toliko siroko i prostrano, da
se ne vidi ni liegovo duo, ni liegov kraj. D.
Basic 243. Ovo more no ima ui dna ni kraja.
I. M. Mattel 210. — u mnozini. Morske kraje
svo cuvajte. G. Palmotic 2, 58. — hh) kod rijeke.
Zem}a po brigu all po kraju rike. Stat. po}. ark.
5, 283. Neretve na kraju wdb drbva su gradb
sbzidali. Mon. serb. 515. (1471). Pastivni kraj
Krisin. D. Zlataric 5b. Jedan i drugi kraj od
pocetka do svrhe refiene rike. F. Glavinic, cvit.
XVI. Jos ga se nahodi toj rici pri kraju. D. Ba-
rakovic, vil. 88. U rijeku se mece doli, kraj za-
mniva vas okoli. I. Gundulic. 412. I gdje s druge
strane pazi, da se od rijeke kraj prigiba, slijedi,
i nadvor hria izlazi. 413. Na rijeci smo onoj
voce, gdi Karonte glasoviti na kraj drugi duse
izmece. G. Palmotic 2, 4.52. Pa kroz rijeku kroz
Toplicu na kraj drugi prigazise. J. Palmotic 178.
Ovaj klobuk blizu kraja bese, ja zagazi u vodu
Sitnicu, i uvati klobuk svile bele. Nar. pjes.
vnk. 2, 303. Na torn kraju mutnoga Dunaja.
Nar. pjes. istr. 2, 73. — vr) kod lokve. Na dol-
nij kraj lokvo. Glasnik. 15, 280. (1348y).
0) ostaje znacene kao kod a), ali se ajedmi
istiie da je kraj nesto suprotno vodi (moru, rijeci
ltd.), te se od toga prelazi na znaieiie knd c).
More V nicih mesteh izlija se na kraj. S. Ko-
iiicic 2.5a. Gdj ^e more s krajem svadi. M. Ye-
trauic 1, 16. Siroko toj more nikako raimo svoj
kraj uzit ne more. N. Naleskovic 1, 112. Sad
s krajem tvori mir more, ko gnivno bi. D. Ra-
nina 3"-. Zivot nas ni' na svit ino, nego toj more,
u miru koje bit' s krajem vik ne more. 127a.
Sto cu od bliziiijeh mora rijeti, ki pitome peru
kraje? G. Palmotic 2, 4. (More) razpusteno
preko kraja da se pruzi povrh zemje. J. Ka-
vaiiin 71b. More srdito kraj zestokim valim
lupa. 87a. gad vitar uzbuci i uzriiha more,
pocme pinit i s naglostju o kraj udarati. ,1. Ba-
novac, pripov. 55. Morski bjehiu vali s krajom
cinit boj pristali. N. Marci 31. — Bura se po
primorju gdjesto zove i vjetar ,od kraja' (t. j. sa
zem|e). Vuk, rjecn. kod bura. vidi 2. bura, b).
II Diihroniikii se zove vjetar s kraja ne saino
bura (sjeriroistiik) neyo i druija dva vjetra, sjcver
i istok, stii diisn s kraja; a ostali su vjetri zdvora
isporedi zgorac ( smorac. P. Budmani. — Zapo-
videtb Judemb tudb golija, ako bi hiuteli izlesti
na kraj, da stete ne budu ciniti. Spom. sr. 1, 148.
(1420). Telo prosvetoje h kraju prineseno. S.
Kozicic .ia. Na sub kraj riba ga (Ariona) pri-
plavi. M. Vetranic 1, 4. Na sub kraj zdravo se
priplavi. 2. 9. Gdino ga (inornara) pokrise va-
love srditi i o kraj udrise. P. Hektorovic 65.
Privezli plavi ka kraju. Anton Dalm.. nov. test.
88b. luc. 5. 11. Plav prista ka kraju. 140. joann.
6, 21. Bi li se cinit moglo, da ribe iziti sve
budu na_ suh kraj, za na liem ziviti? D. Ranina
101b. Nega treti dan na kraj izvrze. A. Gu-
cetic, roz. jez. 174. Pristahu na kraj gdje idahu
i gdje otijahu pristati. M. Divkovic, zlam. 72.
Zazvavsi ga na oni kraj na koji tko jednom izide
nikadar se vece ne boji. B. KaSic, fran. 50.
Uhitivsi kraj blizu njekoga mjesta. 165. Bne-
tacko (drivo) razbi se na kraju. in. 29. Kako '
nogu na suh kraj postavi. D. Barakovic. vil. 51.
Prihitri brodaru, na kraj me postavi. 266. Pri-
savsi u Laudiciju od Azije, stupi na kraj. F.
Glavinic, cvit. 223b. Jeda li bi ju mogli na kraj
pritegnuti. 311b. More te na kraj vrze, i ziva
te na kraj stavi. M. Gazarovic 25. Za vihri
kad mnimo da smo kraj popali. I. T. MrnaviA,
osm. I4(t. Ter kad na kraj stavi nogu. G. Pal-
motic 2, 319. Nas na suh kraj dovelo je. P.
Kanavelic, iv. 50. Kano na kraj bi izvrzen. S.
Margitic, fal. 277. Ciui sadar da ovo drijevo
kraj ocuti. B. Zuzeri 292. Naj poslije na ki-aj
izpliva. ,321. Dovede ih zdravih na kraj. H.
Bonacic 143. Oni zazvase u pomoc s. Jozipa,
komu bihu devoti, i treci dan ukaza im se i 6ini
da zdravi na kraj izadu. J. Banovac, pripov. 145.
Plav na zejni kraj postavise. blagosov. 308. Iz-
bacene na kraj od valova Izraelicani oplini.se.
F. Lastric, svet. 34a. .ledva na kraj isplivase.
1. A. NenadiC, sambek. 21. Inostranci kavalijeri
brzo na kraj iskocise. Nar. pjes. bog. 172. .Jedva
niova tilesa na kraj izvadise. M. Zorifiic, zrc.
204. Plivajuci muka more, a do kraja doc ne
more. V. Dosen lla, Premda recena dobra na-
hode izvrzena na ■ kraj. Ant. Kadcic 283. Va-
lovi morski po srici izbavise kraja na kraj. B.
Leakovie, nauk. 61. Hej more mornaru, priblizi
30 kraju. Nar. pjes. istr. 2, 7. Kad galija vec
stane u kraj, onda stanu izlaziti na breg svi
redom. Nar. prip. vuk. 88. Kad se napuni
(mrcia). izvukose je na kraj. Vuk, mat. 13, 48.
Dohvati se galija kraja na Izmirnu. S. ^ubisa,
prip. 6.5. Izvezu se na suhi kraj dva casnika.
74. Sam Pecija k kraju dogna ladu. Osvetn.
5, 57. — Boje je pojamsi vesla kraj otirat. M.
Marulic 147. Odrinuvsi se od kraja. Anton
Dalm., nov. test. 95b. luc. 8, 22. Ulizsi u jednu
plavcieu koja bise Simunova, moli ga, od kraja
odtisnuti se malo. I. Bandulavic 164b. luc. 5, 3.
Kraj smo odpustili, pu6inu brodimo. I. T. Mr-
navic, osm. 113. Da pomorci ured cine sve od-
rijesit s kraja plavi. G. Palmotic 1, 276. K6
plav s kraja odsjecena ... 1, 294. Pomorci su
usi[eni s kraja odsjekli svekolike vezo cd drijeva.
2, 397. Koji hoee jedriti ne izlaze iz kraja do-
klem dode vitar prikladan. M. Kadnic 38a. Zalo
ostavjaju i kraj s hima. B. Bettera, or. 10. Nu
s ovoga kraja i zala jur se odtisni, jur odvezi.
A. Vitajic, ost. 260. Unide u jednu ladicu ri-
barsku i cinivsi da so malo odmakne od kraja,
proslidi svoje pripovidaiie. F. Lastric, od' 240.
Isus unide u jednu ladicu i zapovidi, da se ona
od kraja malo otisne. E. Pavic. ogl. 538. Oti-
snuvsi .'ie od kraja krcati vina i kruha. Blago
turl. 2, 98. Kad se brod od kraja otisne. S. l^iU-
bisa, prip. 127. — Bise plaf nasrid mora, a Isus
bise sam na kraju. Bernardin 26. mare. 6, 47.
1. KRA.T. i, h).
438
1. KRA.T, n, a).
Dosad s6 umise na samo rike kraj. P. Hokto-
rovic 11. Kibari koji . . . bi ribali s kiajii. B.
Kasic, fran. 170. Tako i moro u tisini s kraja
pomorca u plav zove. I. Gundulic 232. Di'akuu
ki u vodi i na kraju [tide i zivinu po?.irase. F.
Glavinic, cvit. 2-14'i. I jutro buduci udii'iono, st,a
Isus na kraju. L. Terzii' 281. Pejajte ga mutni
plivat Diinaj : ko jo junak, oa ga proplivati, ko
je divojka, na kraju oo stati. Nar. pjss. istr.
1, 27. — Kamik u more a ne vele daleko bi§e
od kraja. Duk|anin 27. Pod mnoStvom silnijeh
driva more od mora sliku ne ima, a bliXtii se
vas kraj skriva pod neizbrqjnijem satorima. G.
Palmoti6 1, 147. A ostali uSenioi pridose s plav-
cicom, (jere ne bihu daleko od kraja, da nigdi
dvisti lakat) potof.uoi mrize rib. L. Terzio 282.
Naj Ijepsa je sotiia blizu mora, a brodidba blizu
kraja. (D). Otvorio je jodra, a jos je za kraj
vezan. (Z). Poslov. danic. Na daleko kraj ostajo.
N. Marci 34. Vozoci se pored kraja. Vuk, djel.
ap. 27, 8. — Star je kraj, ali naj tvrdo drijevo
razbije. (D). Poslov. danio. — V mnozini. Gat
i nosi uda krna tja do kraji mora criia. .1. Ka-
vanin 230*. Rijeka brza odnese kia|nvn i \'it,lo.
M. Radnic 4Gb. j ovnki primjeri (I'ln, pri imitiiju,
u kojima se guvori o Jednom' krajn kno n iHji'lu
,(:iji'loga'. I krmi i vodi na ki ti drago kraj. D.
Barakovic, vil. 338. Mornari, ganuvsi se na mi-
losrde, k sebi ga uzese i metnuse na prvi kraj
od Italije. And. Kacic, razg. 27.
<■) predasne znacene jos se daje siri, te
maze snaciti sto i kopno, suho, zemja (suprotno
ne samo mora nego i ostrvima). Plijene otoke i
kraje posusne. M. Vetranio 1, 223. Na otok ovi
s kraja umije lav i medvjed doplivati. G. Pal-
motic 1, 137. Hvali more, a drzi so kraja. (D).
Poslov. danic. Kad na moru i na kraju s Tur-
cima se jasno bise. J. Kavanin HI"-. Da po-
zovu na megdan Novjane ne na__kraju neg na
sinu moru. Nar. pjes. bog. 207. Cije more tog
je kraj, cije po)e tog je grad. Nar. posl. vuk.
347.
k. znaiene kod c (strana) siri se dale, te
kraj znaci dio kojega mjesta. U goriii kraj Like.
D. Rarakovic, vil. 37. Gdi grada maiii kraj na
kopnu ostaje. 105. Prid Varsovom na livadi,
ka je u svakom ravna kra.ju ... I. Gundulic 424.
Car na jednom carstva kraju kad oruzjem na
boj skace, straae mu ine pocivaju. 4-53. Dmitar
uze doni kraj od grada, Bogdan uze gorni kraj
od grada. Nar. pjes. vuk. 2, 626. Nasolilo .<!6 u
onaj kraj od Morace mnogo uskoka. Vuk, nar.
pjes. 4, 4G0-461.
1. moze znaciti i uopce sto prijedio, zemJa,
Hi po predasnemu znacenu (kod k), Hi po zna-
cenii kod a, e) Hi b, dj (isporedi lat. fines). —
Izinedu rjecnika u Vukovu (,die gegend' ,regio':
u naSemu kraju toga nenia). U Betlemu i u
svijeh krajijeh riegovijeh. N. Raiiina 241>. matth.
2, 16. Izljeze Jezus iz kraja od Tira. 1.541).
marc. 7, 31. Pokle sam prisal v nase kraje.
Mon. Croat. 219. (1527). Koga u tudem kraju
ns ubi nitkor. D. Zlataric 3b. Koja se (erezija)
bjose razvrgla po sve kraje krajeystva franac-
koga. A. Gucetic, roz. jez. 17. Cujte, izdan.a
[ubovnica (Arijadna) u pustome sama kraju kako
uzdise. I. Gundulic 5. Zasve da otok jubim ovi
pored s inojijem rodnijem krajim. 92. Da im
od svijeta sa svijeh kraja .samo na stan zlato
plovo. 280. Dim Gaspara Milostica, ki u lir-
vatskom roden kraju, jur stolova na Dunaju.
312. Sokolovic unuk vozijera Mahumeta, kim
jos slove kraj ugarski cije6 vazetja od Segeta.
326. Etc lista, ki iznutra doso nam jo iz sa-
raja, da se kani do dva jutra p>it istofinijeb di-
gnut kraja (car). 485. Za naS hrvacki kraj. F.
Glavinii^, svitl. xxiii. Od svili kraj svita ni mo-
gu6e svim narodom k crikvi od Porcijunkulo
dojti. F. Glaviui6, evit. 2.551'. Pet let u onih
uzdrXa se krajih. 292'>. §konder-pa§u kraja bo-
sanskoga odpravi k mejaSu. I. T. MrnaviA, osm.
42. Nije doso da vara kraj porazi ni da vam
gospodi. G. Palmotic 1, 67. Po svijeh krajijeh
mjesta ovoga. 1, 94. U kojo bi strane i kraje
s mjesta ovoga obratio on bjeguoe svoje stupaje ?
2, 10. Ca6ka tvoga Branivoja leti kripos po sve
kraje. 2, 273. Na svijetu nij' nijednoga skrovna
kraja, mjesta ofiita ... J. Kavanin 7*. Zapo-
vjednik da tu bude za pet godin svega kraja.
130'i. U krajove pak svjetovne mnogo uXiva slo-
boStine liih trgostvo. 192''. Ti mu ostavi sa
svih kraja cistije djeve i Ijeposti silom da idu
put saraja. 238a. \ glas liegov vec prihita sve-
kolike kraje svita. 268'<'. Slavni sveti predrii gdi
su nasih kra'eva i naroda? 295'i. Ni u .leroso-
limi ni u svih krajevih ne nahodau se kruhi ki-
seli. A. Kanizlic, kam. 491. Neg' se plafie i
jauce po .sve kra.je i po sve strane. Nar. pjes.
bog. 79. Onda navalo iz okolni krajeva. Vuk,
dan. 3, 146. Amo ga u nasijem krajeviraa noma,
nar. pjes. 1, x. Po juznijem krajevima naroda
nasega. 1, 21. Na onijem krajevima on se spo-
mine i u poslovici. 3, 449. Ako se koja (rijec)
u osobitome kraju govori. rjecn. predg. ii. ^udi
koji na te kraje prehodaju. Osvetn. 1, 17. Cr-
nogorac ne da kraja svoga. 2, 187. S tijem su
iSli pr'o bijela na sve kraje svijeta. 3, .32. Kad
knez tanku razumio vilu, na sve kraje turi pe-
rjaniko. 3, 123. Kraj ,land-strich'. Jur. pol. ter-
minol. 311. ,Lepo je, kad gre devicina va jedan
kraj', t. j. kad se uda. na Rijeci. F. Pilepic.
III. kao mjesiio ime prema znacenima kod k
i 1. — moze hiti u jednini, u mnozini, samo Hi
s pridjevom.
a) Kraj.
<i(i) selo u Hercegovini. Stat. bosn. 125.
bb) u Hrvatskoj. aaa) selo u zupaniji
modrusko-rijeckoj. Razdije). 43. — bhb) znselak
u zupaniji licko-krbavskoj. 40.
b) Krajevi, ime mjestima u Srbiji. au) brdo
u Guberevcima (u okrugu biogradskom). \i. Sto-
janovic. — bb) ii okrugu, uzickom. Drzavno
dobro: Krajevi. Sr. nov. 1870. 319.
(■) s pridjevima (naj cesce: doiii i goriii).
(Ui) Doni i Gorni Kraj, dva zaseoka kod
Vitafine u Dalmaciji ii kotaru, dubrovackom.
Schem. ragus. 1876. 33.
bb) u Hrvatskoj. aaa) Doni i Goriii
Kraj, u zupaniji zagrebackoj. Razdijej. 88. —
hbb) Mali i Veliki Kraj, dva sela u zupaniji
licko-krbavskoj. 29.
re) vidi Doni Kraj.
II. instr. krajem upotrebfava se cesto kao
prijedlog s genetivom (drugo je kad se upotre-
b(ava kao adverab, osobito prema znacenu kod i,
^:idi n. p.: Zdravije j' voziti krajem brojec stine
neg dalec jidriti. P. Zoranic 52a'. Stavih brod
krajem plut. D. Barakovic, vil. 339. Necu udi}
ga u dubine, ako i sladne, utonuti, kra'em ga
vodim. J. Kavanin •509b. Odluci krajem doci.
1. A. Nonadic, sambek. 6. Zavezose ki-ajem pod
primorje. And. Kacic, razg. 222''). — isporedi i
2. kraj. — Kod toga .se znacene rijeci kraj shvaca
u sirem smi.'ilu, Hi u uzemu kao kod i; ali i u
prvom .•ilucaju ne kao dio cijeloga nego kao ono
sto je naj hlize cijelome.
a) kao mimo, uz, pokazaje da se nesto mi-
cuci se ne odaleiuje od onoga Ho je u genetivu.
1. KRAJ, n, n) nn). 4
fift) u sirem znacenu. (Sinur) otb tblii
idetb krajemb morja krajemb morja na tri brata
sto su tri kamene u moru {poprai)leno po jtisii-
nijem hi{eikama Baniciievijem). Moii. sarb. 130.
(1348). Iduci putem krajem jedne orkve. J. Ba-
novac, pred. 130. Prohodeci blazeni Paskval
krajem nezine kuce. 138. Bivsi pak krajem vi-
sala proslo cejade. M. Zoricic, zrc. 32. Kad bi
godi prolazio krajem crkve. 95. Pa pobjeze
po|6m sirokijera krajem vojske Cuprilijc-vezira.
Nar. pjes. vuk. 2, 606. Da jozdimo drumom jii-
uackijem krajem dvora crnog Arapina. 3, 14—1-5.
Polecese krajem poja ravna. 4, 55. De se Tiir-
cin krajem luga vuce. 4, 392. Sunasce se krajem
gore krade. Nar. pjes. vil. 1868. 623. Uteoi
krajem gradine kud su zita posijana. Vuk. poslov.
105.
hb) u znaieim kno kud i. U jata idu
k badom krajem mora tiha mila. J. Kavai'iin
801). On otide krajem vode ladno doklen nade
jednoga ovfara krajem Zete vode valovite. Nar.
pjes. Tuk. 4, 65. Lov lovio Banovic Sekule pored
Save i krajem Dunava. Pjev. orn. 268'^.
b) pukazuje da ncito biva Hi si: radi Hi
stuji sa strane iinoya ito je u ifenetivu.
an) u sirem smislu. Krajem puta na
stupu od jedne crkve bise u stini utosana pri-
lika B. D. Marije. M. Zoricic, zrc. 79. No kti-
juci u kucu ulisti, pado krajem vrata. And.
Kaoic, kor. 118. Ugleda pogacu krajem glave.
241. Po polu je bosije sijala, podno poja ranu
maguranu, krajem poja rumenu ruzicu. Nar.
pjes. vuk. 1, 39. Osta Mehmed na Budine ravue,
a Murat je krajem od Brestica. 4, 520. A Mlo-
cici potitavise vojsku po granici krajem Grore
Crne. Pjev. crn. 24i. Krajem riega zaspala dje-
vojka. iSfar. pjes. juk. .'J32. Sto ne hvalis sobe
jal' dorata, jal' kakvagod krajem sebe drugaV
Smailag. meh. 2.
bb) a znacenu kan kod i. Lipa ti jo
Sava voda ladna, jos su lipsi bijeli gradovi krajem
Save kano labutovi. And. Kacic, razg. 245*1-.
Kojo krajem Nila vode pasihu. kor. 41. U travi
krajem rike. 63. Bise se tada puk izraelski uta-
borio krajem mora cr|enoga. 73. Pala magla u
primorje, al' .se vidi krajem mora. Nar. pjes.
vuk. 1, 191. Brda jece krajem mora slana.
5, 302. Krajem vode noccu zanocili. Nar. pjes.
borm. 1, 215. Dugacko zalo krajem vode zovu
Bijela. S. ^jubisa, prip. 2.
<•) u nvom je primjeru znaccne kai> kod b),
all se ono sto je u genetiou xhvaca kao ri( mi-
canu. Postavise je krajem Dagona idola. And.
Kacic, kor. 144.
2. KE.AJ, prne/t. s yenetivom, juxta, pokaziiji;
blizinu; ono sto je u genetivit, trcbalo bi da je
nesto veliko Hi bole siroko, jer ima srijedn i kraj ;
ali se svagda na to ne pazi, te ima i primjera
u kojima je u genetiou celade. Danicic ovako tu-
maii oiHij prijedtog (si: sintaksa. 204) ; S ovim
predlogom rec u drugom padezu pokazuje da je
mesto gde sto biva na kraju onoga sto znaci ona
sama, i to na kraju sa strane. — Ista je rijec
Ho 1. kraj, i va^a da je ace. sing. — isporedi
krajem kud 1. kraj, n. — Eijec je prokliticna,
i izgorara se s rijeci sto je za nom kao da je
jedna rijec, n. p. kraj puta, kraj sela (krajputa,
krajsela); ati ako je na vnoj rijeci jaki akccnat
C Hi '), ova ga gubi, a kraj dobiva akcenat slabi
Hi jaki (koliko je meni puznato, kraj priinivsi
akc, postaje dugu). n. p. krajdruma, krajgrada.
— Rijetko stoji kraj puslije genetiva, vidi Laci-
ceve primjere kod b, a) i c. — Kraj moze bili
postao prijedlog vei u, praslavensko doba, jer se
.'.) 2. KRAJ, b, b).
nat.azi u raskom i h ceskoin jcziku; a nasemu, se
jav^a od xvi vijeka. — Izmedu rjecnika u Stu-
liceva (,prope, juxta, apud'), u Vukovu: ,(mit
gen.) neben, bei, am' ,ad' ; u Daniciceou (stoji
kao predlog). — Kraj maze stajati i s drugijein
prijedlozima, kao do kraj (vidi 1, do, I, 11, c),
iskraj, nakraj, otkraj, pokraj, skraj, ukraj, uskraj,
zakraj, vidi ove rijeci napose. — I kod prijedloga
kr.aj kao kod krajem (vidi 1. kraj, n) razlikiije
se uzc znacene (kod 1. kraj, i) od .iirega.
a. znaci sto krajem kod 1. kraj, n, a).
<l) u sirem sinisla. Kraj jednoga tu ve-
lika gusta gaja tece Loto. I. Gundulii^- 115. I
toliko je grad sricniji koliko veca rika kroz ili
ki-aj liega tece. F. Lastric, ned. 252. Koga bijase
obicaj uljesti u svaku crkvu, kraj koje bi pro-
liodio. I. M. Mattei 128. Braca moja projdose
kraj mene kano trcuci potok. A. Tomikovic, gov.
b) u iizem znacenu. Sve ono, sto t' pisu,
cvileci promisjam, ter srcem uzdisu. kraj mora
bode sam. N. Najeskovic 2, 109. Kraj jezora
Aleksandar hojase. Aleks. jag. star. 3, 286. I
od krvi druge rike kraj Nostera da proteku. I.
Gundulic 293. Tko kraj potoka grode, lasno n
potok upade. (D). Poslov. danifi.
b. pokazuje stane Hi bav^ene, isporedi 1. kraj,
n, b). _ -
ti) u sirem znacenu. Kraj livado zeleu
borak. S. Mencetic— (j. Drzic 510. I od svih
razlican (si, Dubrovnice!), koji su tebe kraj. H.
Lucie 261. Jutroska mi zorom kraj ove livade
stasmo se pod gorom. N. Najeskovic 1, 217. Ve-
like se vojske dvije vrhu ravna kazu po|a kraj
prostrane IBogdanije i granica od Podo]a. I. Gun-
dulic 434. Gdje prizida kraj saraja tajase se
svim skrovita. 551. Uohodi s blizrie strane kraj
ovezijeh ribat zala. G. Palmoti6 2, 62. Kraj
lijepoga perivoja vir izvire bistre vode. 2, 416.
Zato ostavit zvijezde ce se sunca, sto kraj rieg'
svijote ? J. Kavanin 3791). Kraj franackijeh
strana marsijska se pustos vidi. I. Dordic, uzd.
2. Sto se sija kraj gore zelene? Nar. pjes. vuk.
1, 166. Tuzno tuzi Alajbegovica Alajbegu kraj
desna ko}ena. 1, 210. Devojka je kraj gore sta-
jala. 1, 290. Ja posijah bjelicu senicu dalok'
sela, blizu puta, kraj luga zelena. 1, 51 >2. Bjese
bane u malenoj Banskoj, u malonoj Bariskoj kraj
Kosova. 2, 262. Lezi Marko kraj druma carova.
.3, 328. Sjedi junak kraj druma siroka. 2. 517.
Na vode je tridest Udbinana, kraj svakoga dvori
po devojka. 3, 188. Na danistu bjese kraj Sa-
lasa. 4, 189. Kraj sebe mu mjesto naciuio. Nar.
pjes. petr. 2, 188. I sjedio je s kucom kraj Ea-
kovca. Vuk, nar. pjes. 1824. 1,22. Dva su sela:
kraj Kriiina Bukovac poznani. Osyetn. 4, 1. —
U prenesenom smislu, metaforiiki. Steded konsku
glavu, a ,svoja mu ni kraj uma nije. Osvetn.
2, 146. Neko haje sto kaluder jirica, a liekomu
ne bi ni kraj uha. 3, 82. On je car, za vezira
ni kraj uba nema. 4, 13.
ft) u uzem smislu. Ter taj kuf pribijoli
kraj rijoke studene pojuci procvijeli. M. Vetranic
1, 3. Ruzice rumena, . . . gdino si kraj rika u
vrime prolitja, sva si cas i dika izbranoga cvitja.
M. Drzic 13. Kraj rike jedne se zvir njeka na-
hodi. D. Ranina 109^. Zadar je kraj mora. D.
Barakovic, vil. 104. Vrh Marice rijeke, koja
mnokrat brzi tijek ustavi, kad Ort'eo kraj lie
poja, ... I. Gundulic 312. Odkad dobi kraj Ne-
stera mlad krajevic cara Osmana... 347. I tako
kraj mora tu skrinu najdose. Oliva. 19. Bi-
jahu ostali kraj jezera. D. Basic 198. Dje-
vojka sjedi kraj mora. Nar. pjes. vuk. 1, 196.
2. KRAJ. b, /').
440
KRA.TAN
Tami) dole kraj tija Dunava. 1, 313. IgnUi ao
vrani koni kraj Morave na obali. 1, 430. Mi-
trovioa kraj Save stolica. 1, 498. Vino pije tri-
dest Cotiiiana kraj Cetiiie liho vode ladne. I, .570.
Osta Turo kraj vode plaiuoi. 1, (iOO. B'jelu bih
rail nafiinio kulu na livaJi kraj mora siAoga.
3, 145. Do6eka ga Miloi kraj Morave. 4. 348.
(Najti hoceSj kraj Dunaja vodarkinu mladu. Nar.
pjes. istr. 1, 28. Kraj vode je Koruna vojvoda.
l', fil.
C. pokazuje primicane. isporedi I. kraj, n, e).
— Ovako je znaiene oiito u ovijem primjerima :
Kiaj sela ih isprati. M. Vetranio 2, 252. Nu
ko stupi kraj Podoja, taj cas vidje na daleSo,
«:dje prod Aemu priko po|a jedan vitez koiia te6e.
I. Gundulii 337. Na svoje pristojo kraj sebe ju
stavi. Oliva. 62. Ukloni .se s iom kraj brda. I.
Dordic, ben. 49. Er te nemoc juto obraiii i do-
vede kraj Xivuta. J. Palmotic 159. Metnimo
Subu tila kraj gube srdca. A. Tomikovic, gov.
342. Osman mrtav pade kraj Oraera. Nar. pjes.
vuk. 4, 333. Pa ga vrzo kraj liega u travu.
4, 26. — Danii'ic (sr. sintaksa. 204 — 205) kod ova
tri prirnjera: (Devojka se u Drenovcu kupa;)
baci sukiiu u zelenu travu a kosuju kraj vode
Drenova. Nar. pjes. vuk. 1, 380. Sultan care u
Kosovo side sa svojili sto hijada vojske, i on
jiade kraj vode Sitnice. 2, 344. (Oj devojko! oj
Milena!) sedi moni kraj kolena. 1, 419, pise:
Premda se mo2e misliti da se glagolska radna
priraice, opet se samo kaze gde to biva. Ali mi-
slim da je II prvom primjerii pravo primicane
kod kraj vode Drenovca kao Ho je a drugom
stihu kod u zelonu travu; jer nije smisao: bad
u travu kraj Drenovca, neyo: djevojka svlaceci
se prvo baci suknu u travu (daje od rijeke) pa
se prihliii rijeci, svuce kosuju i had je na kraj
rijeke. (pravo je primicane i u ovom primjerii
sto Danicic mece medu one u kojima je rijei o
hivanu, a ne o primicai'iti : Navrti na razan i
metne kraj ogna da se pece. Nar. prip. vuk.
187). U drugom primjeru ima posve pravo Da-
nidc, jer se sultan ne primice vudi Sitnici pa-
dajuci, nego je vec na kraju ne bio prije nego
je pao. Maze imati pravo i za treci primjer, jer
djevojka kojoj se kaze da sjede moze vec biti blizu
(ill kraj) onoga sto govori. ovakovi su i ovi pri-
mjerii Bude r mi toj biti, da sedu tebe kraj.
H. Lucie 221. Onde ti posedu kraj krasnih li-
pica. Nar. pjes. istr. 2, 139.
1. KRAJA, /. vidi kijerna. Kraja, kirja prava
,Serranus gigas'. G. Kolombatovic, pesci. 5.
2. KRAJA, /. ime zensko, hi/p. Krajislava,
Krajisava. — [/ Viikovu rjecniku: ,frauenname'
,noinen feminae'.
3. KRAJA, m. ime musko, hyp. Krajislav, Kra-
jisav. — vidi u Danicicevu rjecniku: Kraja, iz-
medu judi koje car Stefan dade crkvi Arhande-
lovoj u Prizrenu dvojici bjese ime ,Kraja', a od
riih jednom prezime ,Drago3la}icb'. G(lasnik).
15, 290. 292. (1348?).
1. KRAJAC, krajca, m. dem. 1. kraj (nalazi se
u osobitijem znacenima). — vidi i krajak. —
Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem pa-
dezima, osim nam. i ace. sing., i gen. pi. kra-
jaca. — Od xviii vijeka (naj prije u Belinu rjec-
niku, vidi kod b).
a. vidi 1. kraj, e. GraSka vaja poslije zetve
tako u rpe sloziti i nastaviti, da gorni krajci od
struka na dvoru stoje. I. Jablanci 81.
b. vidi 1. kraj, i. — U Belinu rjecniku: ,ri-
jietta, ripa piccola' ,ripula' b24'<', i u Stuliievu:
,ripula'.
c. vidi ivica. — U Vukovu rjeiniku: ,das
elide (von tuch)' ,latus panni'. cf. ivica.
d. « ovom primjeru kao da znad okrajke
na vratniku i na rukavima u vojnidke adore
(aniforme, miindira). Spravjajto so simo, vsi
voriii jiuiaki, pri'io vase svlicte, monduru oblicte,
monduru oblicte i presvitle krajce. Jafike. 230.
c. Krajac, mjesno ime u Srbiji u okrugu po-
drinskom. Sr. nov. 1870. 423.
2. KRAJAO, krajca. m. covjek roden u istoinom
kraju. — U Stulicevu rjecniku: ,homo in orien-
tali plaga natus'. — nepouzdano.
1. KRA.IAC, krajdca, m. vidi 1. krojafi. — Po-
staje od imperfektivnoga oblika krajati (od kro-
jiti). — Od .\vi vijeka (kao prezime od xv, vidi
kod li', " I iiii'ilii rjeinika u Vra)i,ci(:evu (,iia,rtor^),
u Milnijudi .^aitor'), u Bjelostjenievu (v. sabol),
u .f(inil)rrsifi ru (, sartor'), u Voltigijinu (,sarto'
,schnoider'), tc Stulicevu (v. savac iz Habdeliceva).
a. aopce. Krajaca, da se plati, dano mu je
dva talira. Mon. croat. 251. (1550). Drvodeje
s sikirami, krajaci s skarami. Korizm. 21^. Od
Grede kraja6a. Starine. ll.9S.(oko 1655). Svitar,
jedni zovu terzija, jedni krajac. A. T. Blago-
jevi6, khin. 25. Nameri se na jednoga krajaca.
Nar. prip. mikul. 131. Krajac ,sartor', gen. kra-
jScii. D. Neraanic, cak. kroat. stud. 48.
I), kao prezime. Frana Krajaca. Mon. croat.
114. (1475). Ilija Krajac. 140. (1490). Krajac.
Schera. segn. 1871. 111.
2 KRAJAC, m. orude kojim cizmar kroji.
Valpovo. D. Hire. — vidi 2. krojao.
KRAJACICA, /. zensko ce]ade sto kroji, vidi
1. krajac. — Samo u Stulicevu rjecniku: v. sa-
vacica.
KRAJACiC, tn. prezime. — Od xvi vijeka.
Tomas Krajacic. Mon. croat. 250. (1550). Mihal
Kiajacic. 284. (1581). Mihail Krajacic. Sera,
prav. 1878. 80.
KRAJACKJI, m. pi. ime zaseoku u Slavoniji
u zupaniji pozeskoj. Razdije(. 121.
KRAJACIJA, /. posao, zanat u krajaca (vidi
1. krajac). — U nase vrijeme u sjevcrnijeh ca-
kavaca. Primite me k sebe va krajaciju. Nar.
prip. mikul. 131. Krajacija ,ars sartoria'. D. Ne-
raanic, cak. kroat. stud, iftsg. 61.
KRAJACITI, krajadim, impf. okrajaciti. — U
Stulicevu rjecniku : v. okrajaciti. — nepouzdano.
KRAJACKI, adj. koji pripada krajacima. —
Samo u Stulicevu rjecniku: v. savaski.
KRAJAK, krajka, m. dem. 1. kraj, vidi krajac.
— Od xvn vijeka, a izmedii rjecnika u 3Iika(inu
(krajci od odice ,lacinia, fimbria, sinus vestis')
gdje se naj prije nahodi (ako nije krajci pi. kra-
jac, kao sto maze biti i u Bjelostjenievu), u Bje-
lostjenievu (krajci oprave .lacinia, sinus vestis'),
u Voltigijinu (,cimatura, orlo di panno' ,tuch-
eude'), u Stulicevu (,fimbria, ora, extremitas').
Odieza mu krajak od hajine. I. Dordio, salt. xi.
Za ne dopustit u krajku svijeta malahno mjesto
nasemu Bogu. A. Kalic 225. Ako ustedis krajak
ali kusak, sve ti vraca, sve odmece. 232. Drz'
se, Osmo, bjezanova krajka, jer riegova pjevajka
je majka. Osvetn. 5, 81. Krajak ,tuch-ende'.
Zbornik zak. 18.53. 1034.
KRA JAN, krajna, adj. kojije na kraju, a vidi
i krajrii. — O.nm nominalnoga nom. i ace. sing,
m. (kad je jednak s nnininnliroin), :i jr arnfidii
dugo. — Nahodi se gnhim xiuiui -.lo-rm uhlik
krajni. — Od xvii vijeka initi /.<»/ ii, n i.:iiicttii
rjecnika u \'rnniicevu (krajni ,fiiiitiiuus'), u Be-
KEA.TAN
441
krajCin
linu (krajui ,di lido' .litoralis' 439'^; .ripario, agg.
di ripa' ,riparius' 623''), u Stulicevu (Jitoreus,
litoralis, extremus, ultimus'), it Vukovit (krajui,
vide krajiii).
a. uopoe. Bascovan se s nozem k liemu (ze-
lent) gane, koji brka zakucifca ima, da zgodnije
krajne zile prima. J. S. Re|kovic 263. Zastav-
iiica, krajna daska u kreveta (prostoga). Vuk,
rjecn. kod zastavnica. Krajnik, u kosnici krajni
sat. kod krajnik.
b. II prenesenoiii smislii, od prilike kao naj
krajni. Uz krajno siromastvo. M. Pavlinovic,
rad. 92.
c. « ovom primjcru stuji (mozebiti pisarskom
Hi. stamparskom grijeskom) naj krajne mj. naj
krajne: U strane naj krajne od zem|e. B. Kasic,
fran. 77.
d. vidi 1. kraj, i. Na krajre zale meke sa
zlom duSom on ispliva. G. Palmotic 2, 347. Isred
(ia.z,e krajna grada neizbrnjeni puk ishodi. 3, 49l>.
Krajne zale da pokriju i prozderu. P. Ivauavelic,
iv. 66. vidi i u Belinii i k Stulicevu rjecniku.
e. kod mjesnoga imeua. Krajne §ume, u Sr-
hiji a okrugu pozareoackoin. Niva kod Krajni
Siima. Sr. nov. 186.5. 266.
KRAJANIN, Hi. covjek s kraja Hi iz Krajine
(izmedu, Skadra i mora, vidi kod krajina). —
Mnozina: Krajani (stariji oblik Krajane).
a. covjek koji zivi na krctju mora. — U Stu-
licevu rjicniku: ,riparius'.
b. covjek iz Krajine. — U spomeniku xiii
vijeka, a izmedu rjecnika u Danicicevu (Kraja-
ninb, covjek iz Krajine, cf. Krajiiianinb). Ako
neki Krajaniub ima pakostiti Dubrovbcanomb,
loubzi Krajaninb da pride u Dubrovbnikb i cini
pravinu. Mon. serb. 31. Vbsi Krajane. 31. (1247).
KRA.TANKA, ./'. ime kozi. Bruvno. I>. Hire.
KRAJATI, krajam, impf. I'idi krojiti. od cega
pontaje kao iinperfektivni i/laiiiil ml perfektivnoi/a
premda je i krojiti iinpf., iaparidi i krajac. —
Od XVII vijeka u sjevernijeh. cakavaca, a izmedu
rjecnika u Bjelostjencevu (krajam, krojim ,sciiido
pannum, telam, scindo pro veste'), u Voltigijinu
(.cimare, tagliare panno' ,tuch schneiden'), « Stu-
licevu (v. krojiti). Udi se pravda s meftem kraja.
P. Vitezovic, cvit. 162. Ja bin od mojili kosiijic
jadrasca krajala. Nar. pjes. istr. 2, .59.
KRA.TCAR, m. vidi krajcara. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (,crueifer, cru-
ciger', tri cine gros), u Jambresicevu (,crugiger'),
« Voltigijinu (,carantano, bajocco' ,kreutzer'). Da
odsele ne imamo dati ni jednoga krajcara. Ijlasnik.
11, 3, 69. (1707). Netko krajcar, lietko dva. Nar.
prip. bos. 1, 86.
KRAJCARA, /. nem. kreuzer, mjedeni novae
(po GO u staroj forinti), isporedi karantan, a u
nase doba kaze se i za maiii novae (po 100 u
novoj forinti), isporedi novcic. — isporedi i
krajcar. — Od xviii vijeka po sjevernijem kra-
jevima, a izmedu rjecnika u Vukovu: ,ein kreuzer
(osterreichisohe miinze)' ,numi genus'. Za funt
dobi ceterest krajcara. M. A. Rejkovic, sat. HSb.
Za koju on ui krajcare ne da. L6'i. Ne ima
prebijene krajcare. sabr. 21. Mi nejmaino ni tri
krajcare. I>. Obradovic, ziv. 8(1. Niti bi ja dve
krajcare za moj zivot dao. basn. 366. Nece bas
nijedne krajcare Ivanove. I. Velikanovic, prik.
63. I ne bude vis' male krajcare. J. S. Re}-
kovic 200. Ove bi negove hijade u frisko po-
mankale tako, da bi mogao brez krajcare ostati.
B. Leakovic, gov. 2.5. Krajcara je malen darak,
al' golema zaduzbiua. Nar. pjes. vuk. 1, 138.
Nije pargal cetrest krajcara, vec je pargal cetiri
forinta. 1, 631. Dok ne reknem , krajcara', ne
moz' reci , forinta'. (U vojvodstvu). Nar. posl.
vuk. 65. Ustani, krajcara, nek sedne grosic. (Kad
veci dize manega, osobito deca kad igraju. U
Srijemu). 336. Da je nekakoiu oooku propala
krajcara u grob. Vuk, poslov. x. Ne primivsi
za trud oko lie ni g. Grimm ui ja ni krajcare.
odg. na utuk. 26. Kako prometuut onu kraj-
caru koju bi danom stekao. M. Pavlinovic, rad.
91. — n nase vrijeme ii Lici i a prenesenom
smislu: Krajcara, sajiv iiaziv za zensko, koje je
prevec sebicno ili sebro. ,Kome i ona krajcara
sto da, neka se poveseli'. J. Bogdanovic.
KRAJCARAK, krajcarka, m. dem. krajcar. —
U na.ie vrijeme u Lici. ,Dajte, udijel'te kraj-
carak, krajcarak jo malen darak'. J. Bogdanovic.
KRAJCAEAS, m. vidi u Vukovu rjecniku:
koji radi sto za krajcaru ,ein kramer der kreu-
zerweise handelt' ,caupo'.
KRAJCARI, m. ph neka bilka. — Radi imena
isporedi i novoslov. dnarici. Krajcari, rus. ko-
ii-i.HUHK-i., /(t'liesKHnK-h, Rhinauthus crista ;;alli
(L.). u Zagorju. B. Sulek, im. 168.
KRAJCARIC, m. dem. krajcar. .Udijelitc mi
jeda krajcaric'. J. Bogdanovic.
KRAJCARINA, /. augm. krajcar. .T. Bogda-
novic.
KRAJCARUSA, f. rakijnska casica, na koju
se prodavala rakija i lo puna za krajcar. ,Popio
sam krajcarusu rakije, pa mi je odmali lakse
bilo'. u Dobroselu. M. Medic. , Borne si se ti
nede rakije nasnokario'. ,Vala nijesam, nego ja
i Petar svaki samo po dvije krajcaruSe popio,
pa sta e to?' ,Ma kad mi vec, gospodaru, daes
rakije, nemoj mi u krajcarusu lijevati, nego ulij
mi u malo povecu casu, da imam sta zdrknuti'.
.T. Bogdanovic.
KRAJCA, m. Hi f.('0 ime musko (Hi zensko?).
— Prije nasega vremena. S. Novakovii, pom.
72. — isporedi Krajcin.
KRAJCAG, krajcca, m. dem. krajac ili krajak.
— U Stulicevu rjeiniku: v. krajcic. — nepouz-
dano.
KRAJCAR, m. duzicar koji duzice krajca ili
kraji6a, t. j. krajoaricom (sjekirom) otkrajica
(odsijece) mrijestovinu ili bijel i srco od du-
zicne zametice da bude duzicom. Rijec medu du-
ziCarima. F. Hefele.
KRAJCARICA, /. sjekira kojom krajcar (du-
zicar) radi (.sprenghacke'). Rijec medu duzica-
rima. F. Hefele.
KRAJCATI, kraj6am, ((»/',/'. od duzicne zame-
tice odsijecati bijel i srce, da bude duzicom. Rijec
medu duzidarima. F. Hefele. — isporedi kraji-
cati.
KRAJCENICA, /. siroka daska, rabi se za
pravjene rartvackijeh lesova. u Posavini. F. He-
fele.
KR.Aj6i6, m. dem. krajak Hi krajac. — Iz-
medu rjecnika u Stulicevu (,orlieoio' ,ora, fimbria').
— U jednom je primjeru nasega vremena zna-
cene prema 1. kraj, a, b). (Bajalica) ostavi onde
krajcic od kakve bolesnikove ha|ine. M. D. Mi-
licevic, ziv. srb.- 329. — Po ovome moze biti da
i u ovom primjeru xvii vijeka treba cilati kraj-
cice it istom smislu (nastampano je krajcice) :
Koji mire nemocnike osicaju krajcice, da im je
lasne. I. Ancic, vrat. 27.
KRAJCIN, m. ime musko. — Od prije nasega
vremena, a izmedu rjecnika u Vuliuvn. Krajfiirib.
S. Novakovic, pom. 72.
KRA.TfilNE
KRAJICnIK, b.
KKA.TOINE, /. /)/. mjesno ime. Vijovo. Mosla-
vina. D. Hire.
KRAjfilNITI, krajCinim, impf. u StulUevu
rjecniku : v. suaJBditi. — nepanzdano.
KRAjClNOVICA, /. ime karauli ii Srhiji ii
okniyii kiusevaikow. M. D. Miliievii, srb. 724.
KRAJCiNOVK", m. prezime (po ocu Kraj-
cinii). — ridi ii Daniviceou rjecniku: Krajdino-
vicb, vlastelin i komornik hercega Vlatka, knez
,Radoje Krajdinovicb' 1460 — 1466. M(on. serb).
483. 497. 505. (Spom. sr. 2,) 128. na posjednem
mjestu luozebiti stamparskom grijeskora stoji
,Kraniiiiovicb'.
KRA.ICINOVIOI, m. ime sclu u Bosni u okriinii
Done Tuzle. Statist, bosn. 97. — isporedi Kraj-
6inovic.
KRAJCITI, krajcim, impf. svrsivati se, pre-
stajati. — IJ jednoga pisca na^ega vremena. Jer
vidjeli da im krajfie dani. Osvetn. 6, 88. — Sa
se, refleksiimu, ali bez pi'mjene znaiena. Nu
posto se krajfii divjafiei'ie i svijetu hoce pito-
mjene, nije takom jiinafionu hora. Osvetn. 5, 77.
KRAJDA, /. vidi kreda. — Nem. kieide. —
iJ jednoga pisca Slavonca xviii vijcka, a izmedu
rjecnika ii Bjelostjenceou (v. kreda), (( Voltigi-
jinit (,creta' ,kreidfe'), ti Stulicevu (v. guila s do-
datkom da je iizeto iz Bjelosijenceca). Koja se
kreda jali krajda imenuje. I. Jablaiici 17.
KRAJEGRANESJE, n. pjesma it knjoj prva
sloi'a svakoga stiha sacinaitaju rijec Hi recenicu
Hi stih, akrostih. — Nacineno po grckome lixgu--
(ni/Jf Hi lixQoati/ov, Ho je slozeno od ('ixgoi,
krajni, i aiCxoi, stih (stslov. gran-t Hi ffrano). —
U rukopisu XV vijeka: Krajegranese semu: ,Slovo
lubbve'. Slasnik. 11, 166; ali u akrostihu kijji
za ovijem stoji nijesu pravi stihovi; otale u l)a-
nicicevu rjecniku (ki-ajegranesjo ,acrostichis').
KRAJEN, m. ime musko. — xiv vijeka. Kra-
jenb Gradojevi6b. Dec. hris. 100.
KRAJETA, m. ime musko. — U rukopisu iz
konca xiii Hi iz poietka xiv vijeka, i otale u
Danicicevu rjecniku. Krajeta sb detijii. Mon.
serb. 60. (1293—1302).
KRAJEUGALAN, krajeugaona, adj. koji stoji
na kraju ugla, o kamenu koji drzi na sebi
ugao od kuce Hi druge zgrade ; metaforiiki, po
bihlickom jeziku, kao sto se rece i terno), o Isusu
Hristu. — Rijec je iz crkvenoga jezika (kraje-
uglbm.), vidi n. p. : Na nesekomemb krajeuglb-
nemb kameni crhkovbnemb Hriste. Domentijani
240. Sustu krajeuglbuu kamenu samomu Iisu-
Hristu. Domentijanh 96. po zadnem primjeru
u Danicicevu rjecniku : krajeugltnb ,angiilari3'
(uprav .summus annularis'). — Nacineno po grc-
kome uxQoyiufic'.log. .Ho je slozeno od cixfjo.;, krajni,
i yutvi'i'., ugao. — Vuk je upotrebio ovu rijec
(davsi joj mladi Mik krajeugalan umetanem vo-
kala a medu g i \) u prijevodu Novoga Zavjeta.
Evo meoem u Sionu kamen krajeugalan ().i\'>iiv
uxQoyu>viiLtov ,lapidem summum angularem').
Ipetr. 2, 6. ii predgovoru (1847) broji ovu rijei
medu one koje su od slavenskijeh posrblene. vi.
— I drugi je pisac nasega vremena upotrebio
istu rijec u metnfnrickom (ali ne u biblickom)
smislu. On nam pritvrdi krajeugalni kamen nase
nezavisnosti. M. Pavlinovic, razl. spisi. 108.
KRA.IEVIC, m. prezime. — xv vijeka. Miku-
lice Kra.jevica. Mon. croat. 159. (1495).
KRA.IICAK, krajicka, m. dem. 1. kraj (uprav
dem. krajik, ali ovome neiiia potvrde, isporedi
kamik i kamicak; 2><> ce^- krajik i po(. kraik
va(a da je rijec praslaoenska). premda je po ob-
liku deminutiv, obiino znaci neito vise ncgo kraj:
naj krajni kraj. — U naSe vrijeme, a izmedu rjei-
nika u Vukovu (dim. v. kraj .iiusserstes endo'
ipars oxtrema'). Na kraj krajicka jodne stene
stane. M. Svetic (J. Ha^ic) u Vuk, dan. 2, 146.
O bedrima viSaSe mu sabja, ali joj se samo kra-
jifiak vidase. M. P. §ap6anin 1, 195. U kakvom
odelitom, samoui za se ki'aji£ku z6m|o. M. D.
MiliAovic. §kol. 62. Na krajifiak sjedala. Bos.
Vila. 1892. 53.
KRAJICAN. krajifina, adj. koji je na kraju,
(u snijem primjerima) koji je na kmjnii uim-
nici). — Va^a da postaje od krajik icidi /im,/
krajiSak). — Od xvii vijeka, a izmedu rjrriiiku
u Stulicevu (v. krajan). Opomiiiam varoske i
krajiCne castuike. P. Vitozovid, kron. ii. Kra-
jicnoj sloicnosti pazi skrbezjivo. odil. 20. To
nije krajiCni zakon. Starine. 12, 10. (oko 1700).
Bas od Kfieva mjesta krajicnoga. Pjev. ern. 2.3".
Korjenice, krajiCne junake. Nar. pjes. vuk. 5, 77.
Pa otolen Spuzu krajicnome. 5, SO. Na kra-
jicno mjesto crnogorsko. Ogled, sr. 132. Iz kra-
jicnog sela Martinica. 433. — Maze biti i pre-
zime Hi nadimak. Tri stotine Grude Krajicnoga.
Ogled, sr. 4.59.
KRAJICANAC, Krajicanca, m. widj Krajioanin.
— U jednoga pisca xvii vijeka. Spravise se
Krajicanci, . . . Kopajn grad od Turak zavzese.
P. Vitezovic, kron. 169.
KRAJICANIN, m. vidi krajisnik. — Mnozina:
krajicani. — U Mikalinu rjecniku: krajioanin,
susid ,finitimus, vicinus, confinis, propinquus' ; u
Belinu: ,vicino di paese' .finitimus' 765a; u Vol-
tigijinu: (grijeskom) ki-ajcanin, v. krajincan; u
Stulicevu : krajcanin , finitimus, conterminus, con-
finis'. — U osobitom smislu. u Mikajinu rjec-
niku: Krajicani, vojuici na Krajini ,milites limi-
tanei', i u Stulicevu: (grijeskom) Krajcani ,mi-
lites limitanei'. — Radi postana vidi krajican.
KRAJICATI, krajicam, impf. vidi krajcati. F.
Hefele.
KRAJICNIK, m. vidi krajiSnik. — Od xvi
vijeka (vidi kod a na kraju).
a. covjek koji stanuje preko granice, ali blizu
ne. — Izmedu rjecnika u Belinu (,confinante'
, conterminus' 214b; ,vicino di paese' ,finitimus'
765') i u Stulicevu (.finitimus'). (Sveti Metodio
obrati) Ugrovlahe i ostale nase slovinske krajic-
nike. I. Dordic, ben. 5. Pruzio si oruzje nepri-
dobitno na sve tvoje krajicnike. B. Zuzeri HbO.
— Amo pripada po sooj prilici i ovaj primjer:
.\ ti, krajicnice, Orlandu se javi. M. Drzic 32.
b. covjek koji zivi na granici, ali s ove strane.
naj iesce o fudima sto su u negdasnoj Krajini
Hi Granici (o granicarima), i Mo su na grani-
caina Crne Gore. — Izmedu rjecnika u Vukovu
(uz krajisnik s primjerom iz narodne pjcsinc:
Kako brane krajicnike Turke). Pod klobucim
kamilovcim krajicnioi za fiim jasu. I. Gundulic
440. S ovom (sablom) Murat stavi uze krajic-
nicim hrvatskimi. 567. Nihovo krajicnike kaono
puke bojne dike (zvase). ,1. Kavaiiin 276*. Ka-
rajovan zaigra izpod sebe dobra kona, a Turcin
ga cokasG na bi(egu gospodskomu, mlada krajic-
nika. Nar. pjes. mikl. beitr. .56. Skupio sam
amo krajicnike od ]^6 vista sve uskoke li,stom.
Nar. pjes. vuk. 4, 395. Za ostale Turke krajic-
nike. 5, 123. To zacuse . . . i ostali mladi kra-
jicnici. Pjev. ci-n. 22''. Ne ostavi krajifinike lute.
86». No cujte me, Turci kraji6nici . . . Nar. pjes.
magaz. 1867. 82. Uz put uze Zetske krajicnike.
Ogled, sr. 196. A posijeci brdske krajicnike. 46-5.
KRAJifiNIK, b.
443
KRAJINA, a, h) aa).
Sledese se trista krajicnika. 470. Ozrinidi nasi
krajicnici. P. Petrovic, gor. vijen. 12. — I o
knnu. I dovedi vranca krajicnika. Pjev. crn.
242b.
1. KRAJIC, in. jirezime. — Od xviii nijeka.
Milos Krajic. Glasnik. ii, 3, 74. (170G— 1707).
Tesa Krajio. Eat. 28. Budimir Krajic. 252.
2. KRAJIC,, «t. ime mjestii u Srbiji u okriu/u
cuprijskom. Niva u Krajidu. Sr. no v. 1872. 262.
KRAJICI, m. pi. mjesnu ime, vidi u Banici-
ceini rjecniku: Krajici, selo koje je car Lazar
dao Ravanioi, bilo je izmedu Morave i Kucajne.
M(on. serb). 197. (1381).
KRIJIKA, /. kraj od hjeba. — U nrtse vrijeme.
Krajika ,pars extrema' kaze se za h}ebac. (Ko
je napisao?). Kiajika hjeba, koja je okolo hieba,
i obi6no je pecenija, pa za to slada. S. Nova-
kovic. U jang'iku je bila krajika od proje. M.
D. Mili6evic, zim. vec. 309.
KRAJIMICE, adv. uz kraj (n. [j. iiuini, kad se
ko vuzi). — U Stulicevii rjecniku: ,pro[ie terrara,
ad littus'.
KRAJIMIR, Hi. inif iiiu^l:,i inmze hiti da treba
citati KraJQiir, tako i. ii nii'tnini .it<i od ove po-
staju). — XIV i XV vijrkii (nfi niti i Krajimiric),
a izmedu rjer.nika u Danicicevu (Krajimirb).
Krajimirt. Svetostef. hris. 34. Dec. hris. .51.
Krajimirs Bolinovicb. Glasnik. 1.5, 289. Kraji-
mirb Hrbsovicb. 297. (1348?). Krajimirb. Men.
serb. .014. (1470). S. Novakovic, pom. 72.
KRAJIMIRIC, m. prezime (po ocu Krajimiru?).
— Na jednom injestu, xiii vijeka, a otale u Da-
nicicevu rjecniku Krajimiridb). Godenb Kraji-
miricb. Men. serb. 45. (12.54).
KRAJIMIROV, adj. koji pripada Krajimiru.
Vodenica Krajimirova. Glasnik. 27, 292. (1347).
KRAJIN, m. ime mmko (maze biti da bi sad
ijlasilo Krajau, isporedi dostojan). — Prije na-
sega vrcmena. Krajinb. S. Novakovic, pom. 72.
KRAJINA, /. postaje nastavkom iiia od kraj,
i razlikuje se od onoga u znaienu uprav tijem
.Ho znaci svagda posiri dio, a ne sam kraj kao
liniju bez .Urine. — Rijec je praslam'n.tka, ispo-
redi stslov. krajina (pars extrema; littus maris),
ceL krajina (margo, fines, regio), po]. kraiua (pro-
vinoia; regio coeli; zona, cingulus terrae). —
Izmedu rjecnika u Vrancicevu (,confinium'), ii
Mikajinu (krajina od zemje , fines, milites, ora,
confinium, terminus'), u Belinu (, confine' , ter-
minus'; ,confini, luoghi confinarii' .fines' 214'';
jfrontiera, luogo ne' confini a fronte d' altro stato'
,confinii frons' 332^1), u Bjrlostjenievu (,confi-
r.ium, fines, limites, termini'), ic Jambresiceivi
(, confine'), u Voltitjijinu (,confine, ,frontiera, eo-
stiera' ,granze'), u StuUcevu (v. kraj .s dodatkom
da je uzeto iz brevijara), u Vukuvu (,die grenze'
, finis' cf. meda s primjerom iz narodne pjesme :
Kojino je bio desno krilo c'jele Bosne i nene
krajine), u Danicicevu (,regio finitima'). — U
mnogijem je primjerima te^ko razabrati, u ko-
jemu se od ovdje zabi(e£enijeh znacena treba
shvatiti.
a. dio koje drzave koji je na granici, te su
obicnn u nemu namjesteni vojnici Hi je sam narod
oruzan da brani granicii (nem. mark). — ispo-
redi 1. granica, b). — ("'esto se upotrrblava kao
mjesno ime.
ft) oodje su pomijesani primjeri jer se ne
maze svagda znati, upotreb^aoali .sv kao opre Hi
mjesno ime. Dase svitlost kra)eva kadikoli uka/.e
na krajini (maze biti da je znacene kao kod c).
Men. Croat. 233. (15'29). Koji (grad) bise na
krajini od Asirije. F. Vrancic, ziv. 53. Dokle . . .
ne ustanovite se mede na krajini. Stat. po). ark.
5, 315. (1680). Dwde vezirb pud Beligradb, a
Hristijani sto bijahu po ouoj krajini (Hi pripada
pod c) dadwse se begstvu. Okaz. pam. saf. 87.
Daniel Frankol s karlovaokom i senskom kra-
jinom porobi Krbavu. P. Vitezovic, kron. 181.
Jeduo bise Lovricu Filipe od krajine gizdave i
lipe. And. Kacic, razg. 211-i. Zupe Dubovicke
u viteskoj krajini slavonskoj brodskoj dusevni
upravite} i pastir. V. Doseu i. Komendanta po-
tiske krajine. S. Tekelija. letop. mat. 119, 17.
Dade glase poUraj vode Save, pokraj Save, Sapcu
na krajinu. Nar. jjjes. vuk. 1, 499. Mostanicu
u krajini )utoj, 2, 103. Otidose poreckoj kra-
jini... pa odose krajiiii vidinskoj. 2,218. Svetlu
caru cuvali krajinu. 2, 362. Magar-Janka od
ErdeJ-krajine. 2, 485. Da mu cuvas na Be)acu
strazu brez promene dokle je krajine. 2, 489.
Osta zemla pusta na krajini. 2, 539. U Udbiiii
u turskqj krajini. 3, 129. Od Kotara krvave
krajine. 3, 142. Nek su zive sve juiiacke glave
koje dizu cete na krajinu ! 3, 192. Dok ugloda
Sene na krajini. 3, 202. Pak ti trci Risnu na
krajini. 3, 347. Kad su dosli L'jevnu na kra-
jini. 3, 478. Sad krajini oblomismo krila kad
prznoga Tala pogubismo. 3, 271. Od Udbine
krvave krajine. 3, 348. U krajini a u Luci
Bajnoj. 3, 533. Pije vino Srbin Tekelija u Aradu
na krajini gradu. 3, 557. Na krvavo Kcevo na
krajinu. 4, 49. I od Bara na krajini grada.
4, 83. Ja cu skupit svu pitomu Zupu i Drob-
nako sve do gore Tare, svu krajinu od Herce-
govine. 4, 108. Sad to doci Brda i krajine.
4, 114. On otide Spuzu na krajinu.^ 4, 128. Mi
smo skoro od done krajine a od Sapca grada
bijeloga. 4, 205. C'jele Bosne i liene krajine.
4, '209. Dok dodose Skop)u na krajinu. 4, 841.
6aja paso, od krajine krilo! 4, 353. Od sve
Bosne i done krajine i od Stoca i grada Mo-
stara. 4, 443. Od Turakah s turskijeh krajinah.
Ogled, sr. 83. Pazuraju careve krajine. 84.
Svaki bratac sebi za uzitak a krajini sipak. (Po-
tiska kad je Krajina — Granica — 1751 godine
ukinuta). Nar. posl. vuk. 277.
h) kao mjesno ime:
U<l) kao da je komad zemje izmedu
Skadra i mora koji se (po novinama) i sada tako
zove, jer |udi iz te Krajine davase vjeru Du-
brovcanima da ce zivjeti u |ubavi s ,Ulbcifiatomb'.
M(on. serb). 31. (1247). pomiiie se i u latinskim
spomenicima. G(lasnik). 12, 290. (1409). D. Da-
nicic, rjecn. kod krajina. « oDom se (latinskoin)
spomeniku ovako pise: .Qui de nostro mandato
iverunt ad dictam dominam Elenam, ut esset
contenta, quod tota Xabriana remaneret nostro
dominio cum tota rippa Boianae a parte sancti
Nicolai cum suo monasterio sancti Nicolai usque
Scutarum, et sancta Maria de Roteco et fortili-
cium Celestrine similiter remaneret nostro do-
minio, et ob hoc nostra dorainatio daret dicto
Balsae Buduam ... et remaneat sibi Crayna'.
Glasnik. 12, 290. (1409). bez sitmne Danicie ima
pravo za uvaj spomenik. za proi bi .ie koji po-
cine rijecima: Ja i2dola, sinb Predenb, isb Kra-
jina, moglo misliti po rijecima: Mi Kraj inane
nikakore da damo Albmisanomb ni svetb ni voku
(vijecu?), da je rijec o drugoj Krajini (vidi bb))
ali po rijecima (koje pomine i Danicie) : Sb Ulb-
cihatomb hostemb imeti Jubevb i mirb, vafa da
nije tako, .Ho se potcrduje i losijem jezikom ko-
jijeni je pisan cijeli spomenik, Ho moze dakle
biti pisan u Arbaniji a ne u Dalmaciji oko
Omisa.
KRAJINA, a, b) hhj 4.
hO) komad se.mle oko Omisa Hi od OmUa
do Ncretve ii Dalmaciji. linniHc ii rjeiniku kod
krajina /)(wiy«; ova dvti priiiijera: Bystb zadarska
vojska i lie polufciso ni6tozo, nb ttfiju poharase
pomorsku krajiiiu. Okiiz. pam. sat'. 85. Budi ti
milostb ^pi5u DubrovCani kraju bosauskom Ostoji.
DaniSic) zapovidetb i wdb vaSe strane postavitb
strazu da se fiejadiju no trbzi i da se kontro-
baiidi ne 6ine <udb soli, a navlaStb po krajini.
Spom. sr. 1, 31. (14001, /li^e: na pos|edna dva
mjesta nioze biti da jo ime zem|i koja so i u
latinskom spomeniku pomine tijem iruenom.
O(Iasnik). 12, 304. (1410). Daniiii misli na ove
rijeci: ,Post discordias liabitas per ipsum do-
minura Crevoyam cum sorenissimo domino roge
Hutiffariae, secuta pace, ipse doniinus rex dedit
et donavit sibi et lioredibus suis perpotuis tem-
poribus .Spallotum et tros insulas, videlicet: Cur-
(jolain, Faram et Braciam, ac etiam castrum Al-
missii. Nerentam et totam Craynaiii'. Glasnik.
12, 305. (1410).
m;) Krajina, (negda^na) Hrvatsko-sla-
vonska vojnifika krajina. V. Sabjar, mjestopis.
199. U Hrvatskoj vojnickoj krajini. Vuk, kovr. 22.
till) vidi u Vukovu rjeiniku : Krajina
Negotinska: jedan komad zemje izmedu Timoka,
Dunava, KJuca i Poreokijeh planina.
ec) vidi u Vukovu rjecnikti: Krajina u
Bosni na Hrvatskoj grauici ,Turkisch-Kroatien'.
Krajina bosanska. F. Jukic, zem[. 4(1.
ff) vidi u Vukovu rjeiniku : u Coci
Novska Krajina kod krajina.
b. vidi 1. kraj, i. — Samo u Belinu rjei-
niku : ,lido e lito, terreno contiguo al mare' ,lit-
tus' 459a j ,maremma e raaritima, pae.so vicino al
mare' ,ora maritima' 463* ; ,riviera' ,ora' 629a.
— A slicno je i u ova dva j)rimjera: Na kra-
jinu togo (ijstrova . . . Zbornik. drag. sred. 10.
Na krajiue sega otoka plav je dosla. G-. Pal-
motic 2, .367.
C. rogio, provincia, kao 1. kraj pod I, pa
moze znaiiti Ho i drzava i dio drzave (vidi po-
krajina). ovo znaiene moze biti i praslavensko
(isporedi u ceskovi i pofskom jeziku). Misto na
kojoj godir krajini ili gradu. Starine 10, 12.
(15.58). Foci u koje mu drago krajine. B. KasiA,
iii. 75. Vladajuci Zudijom Poncio Pilat, a ce-
tvrtim diloiii Galileje Irud, Filip brat liegov ce-
tvrtim dilom Iturije i Trakonitske krajine. I.
Bandulavic S-i. Inc. 3, 1. Vqjske su na polu
krajinu sikuci, i robe i ko}u. D. Barakovic, vil.
36. Gdi mu stase vjerenica od krajina na obrani.
I. Gundulic 341. Krajine su bez bojnika. 517.
Tri kraji . . . od persijanskih i kaldejskih kra-
jin . . . dilihu se. F. Glavinic, ovit. 5t>. Hara i
plijeni zupe i sola sej krajine. G. Palmotic 1, 22.
Drzim taoijeh iz krajina lijepijeh stvari da no-
site. 1, 148. Kad bih rodne cas krajine mojom
smrtim osvetio. 1, 153. S kijem nas tvi'da kletva
sveza u trojansko doc krajino. 1, 206. Stanili
se bismo tade sred pustosne mi krajine. 1, 303.
Sto CO ugrska rijot krajina? 1, 385. Prije nog
se u krajine vase rodne uputito. 2, 71. Povede
nas u krajine, gdje Pigmoji... bojo cine. 2, 198.
Kojijeh to, sinko, imam iz vrlijeh krajina? 2, 475.
Plav dojedri iz .Jakina dubrovacke u krajine. J.
Palmotic '23. Nemoj hotiti zvoniti ni pjevati
izpraznostije u sadanoj krajini (babilunskoj). M.
Kadnic 121h. Od krajine ova i od sfih kr.ajina
krstjanskih. L. Terzio .331. U ojipske poc kra-
jine. P. Vuletic 57. Sve liogove krajiue silne
nek tve cuju slave obilne. J. Kavaiiin 201a.
Ludmila, i ona kraj'ne tej banica. 302*. Ko u
teplini svim krajiuam vru6 pogaja (sunee). 474*.
1 KRAJINAC
Posla edipsku u krajinu. t. Dordic, salt. 356.
'/m brodjenjom na krajine inostrane bogastva
nova prikupjati. B. Zuzori '204. I dodo u kra-
jinu .lordansku. J. Banovac, prod. 18. I sva ga
so ona krajina bojaSe. prip pv. 121. Grmjavinu
ovu od krajino ove, da bade od.agnana i od svih
krajina kr.stjanskih. blagosov. 3'20. Negove kra-
jino nijesii velo prostrane. S. Ro.sa 37h. U Be-
tlomu i nogovijeli krajinah. 37'>. Tor otide u
daleko krajino. D. Basii 288. Po svijeh kra-
jinah Hristjanstva. 1. M. Mattel 37. Koliko ca-
stiva Margarita torn zojom gorijaSe, da bi cinila
poznati po svoinu svijetu i tja u svakoj krajini
razsadila ovo obvjotovanje '? 224. Ah cestiti,
koji su iz tmasta zatvora doprli na ove krajino
svjetlosti! A. Kali6 163. Upravite vase zenice
put nobosko rajske krajine. 416. U njemackoj
krajini. 498. Sva dubrovacka krajina. 498.
Ugarskijem krajinam. .500. Bici kojijeh .safe
Bog poviSe naroda, drzava, krajina . . . 578.
Pravo imate, o nobosa, sto svetkujete osobitim
vesejem i radostjom dan danaSni u komu ste
primili tamo u vase krajino vasu priveliku go-
spoju. A. Tomikovic, gov. 220. Skendorinske
od krajine bivsi obaSli svaki dio. P. Sorkocevio
575*. — Vuk ne /loinine uvoga znaiena u svom
rjeiniku, nli je ovakovo bez sumne i u ovijem
primjerima iz narodnijeh pjesama. Sedam kra|a
od sodam krajina. Nar. pjes. vuk. 1, 534. Otkle
Ii si, od koje 1' krajino? 3, 120. Otkuda si, od
koje V krajino? 3, '204. 251. Otkud kiiiga, od
koje 1' krajine? 3, 328. Od koje si zomje i kra-
jine? 3, 332. mozebiti i u ovome primjeru: Nijoste
Ii od done krajine, od Ozije ispod Moskovije?
3, 562.
d. po tome sto cesto na krajini (granici) do-
laze do borbe susjedne drzave ili sam narod koji
ondje zivi, dobila je ova rijec znaiene: rat, boj.
— Od poietka xix vijeka (prilazem naj prije tri
primjera iz xvi i xvii vijeka, ali je veia prilika
da je u nima znaiene kao kod a), a izmedu rjei-
nika u Vukovu ',der krieg' ,bellum' s primjerom
iz narodne pjesme : Oj krajino, krvava ajino!
krvav bio ko te zavrgao!). Cut dobar glas ki
voseli tamo dalek od krajine. A. Sasin 177b.
Znas da ti sam obecala donositi dobro glaso od
krajine. 179li. Majke ke su odpravile na kra-
jinu sinko. I. Zanotti, skaz. 24. I umiri svo
krajine rodom. Nar. pjes. vuk. 4, 366. Da co
on dignuti krajinu na nih. Nar. prip. vuk. 89.
Da ce dignuti vojsku i zamotnuti krajinu. 185.
Seuo popalise u krajini, a Baja nije dobio za
seno. Glasnik. ii, 1, 60. (1808). Pisato vojvodi
Milosu Obrenovicu, da se ni o cem suditi no
moze, sto je bilo prijo nase krajine. Djelovod.
prot. 98. U pocetku krajino svi su bili s Krstom.
Protokol pis. pr. M. Nenadovica. 24. Narod spre-
mali za nemacku krajinu. M. Nenadovic, mom.
6. Onaj rat i danasrii dan zove so ,Kocina kra-
jina'. Vuk, grada. 3. Po vojsci, za Karadordovo
i Miloseve krajine. M. D. Milicevic, zim. voo. 6.
e. po predasnem znaienu (kod d) postalo je
i drugo: vojska. — / ovoga nema u Vukovu rjei-
niku, ali je jamaino ovakovo u ovijem primje-
rima: Ono nije kita i svatovi, ve6 je ono sila i
krajina. Nar. pjes. vuk. 3, '237. Poja,(ha) koiia,
ode u krajinu do careve sile i ordije. .3, '294.
Zaklopila ostala krajina, ne dale ira puSke na-
puniti. 4, 401. Pisato mu da odpusti krajinu.
Djelovod. prot. 110.
KRAJINAC, Kr.ajinca, m. covjek iz Krajine
(negotinske), vidi krajina, a, b) dd). — U na^e
vrijeme. Narod srpski po selima Srbije naj iskre-
nije dijeli veseje komu su se Krajinci oni daua
KEA.TINAC 4
predali. Nov. sr. 1834. 165. Stara istorija Kra-
jinaca pokrivena je tamom zaborava. M. D. Mi-
licevic, srb. 958. — / kao nadimak ili presime.
Milija Krajinao (bio je rodom iz Krajine). M.
D. Milicevic, srb. 1085.
KEA.riNCE, Krajinaca, /. (0, ime dvjema se-
lima a Srbiji u okrugu niskom. Gorne i Bone
Krajince. M. D. Miliievio, kra}. srb. 122. 12.9.
— Uprav Krajinci muskoga roda, nli oblik aku-
zdtiva presao u nominativ.
KRAJINCANIN, m. vidi krajiSnik. — Muo-
zina: krajincani. — Saino u Voltigijinu rjec-
nika: (grijeskuin) krajincan ,confiniario, confi-
nante' ,granzer'.
KRA.TINCEVIt'', m. prezime. — U naiie doba.
Scheiu. segii. 1871. 111.
KRAJINICA, /. dem. krajina. — F Stalicevu
rjeiniku : .jjarva ora, parva regio'.
KKAJINIC, m. prezime. — U nase orijeme (i
u narodnoj pjesini) Zove .Jano Krajinica Rada.
Nar. pjes. vuk. 3, 27(). Krajinic. D. Avrainovir
237.
1. KRAJINIK, Hi. Ktdi krajisnik. — f' narodnoj
pjesini .will vijeka. Ovdi meiie iijegde kazu vi-
teza Karajovana mlada krajiiiika. Nar. pjes. bog.
130.
2. KRA.TINIK, iii. ime iniisku. — xiv rijeka.
Ded mu Krajinikb. Dec. hris. 7-1.
KRAJINITI, krajinim, iinpf. ratooati, vujevati.
— Akc. sc mijetia u aor. 2 i 3 tiing. krajini. —
I'ostajf. od krajina, d. — U nase vrijeme, a iz-
ntedu rjecnika u Viikocii (,krieg fiihreu' ,bellum
gero' s primjerom iz narodne pjcsme: I krajevi
s carem umirise, te se nema s kime krajiniti).
— Vise tebi krajiniti nece. Nar. pjes. vil. 18G7.
455. Naslo mi se u zla vremeua kad sam kra-
jinio. M. P. Sapcanin 1, 45.
KR.AJINOVIC, m. prezime. — II nn.if nrijeme.
Schem. bosn. 1861. i. xxvii.
KRjVJINSKI, adj. koji pripada krajini (oso-
bilo negotinskiij Krajini). — V nase vrijeme.
Krajinski je kuez sjedio u Negotinu. Vuk, rjecn.
kiid krajina. Kako god sto je krajinski narod
sa Simicem voskliknuo. Nov. sr. 1834. 163. Kra-
jinski okrug. M. D. Milicevic, srb. 940. — U
sirem smislu. Krajinska straza, straza na grani-
cama ,granzwache'. Jur. pol. terrainol. 624.
/ kod mjesnijelt imena:
Krajinski Do (Dol), j^usta u Stavoniji u
zupaniji virovitiikoj . Razdije). 1.32.
Krajinsko Brdo, mjesto it Srbiji u okrugu
eiiprijskoin. Vinograd n Brdu Krajinskom. Sr.
nov. 1875. 223.
K1;A.IIXS(''AK, in. I'idi kraji.snik. — U Bje-
liKtji iirrrn ifciiiku: ,confinarius'.
KRA.IIX.SCANIN, m. vidi krajisnik. — U Bje-
lostjencevu rjecnika: pi. krajinscani ,milites con-
finiarii'.
KRA.IINANIN, m. corjek s Krajine (oidi kra-
jina, a, b) aa)). — iinozina: Krajiriani (ii sta-
rijein obliku Krajiiiano). — U spomenikii xin
vijeka, i otale u Danicicevu rjecnika: Krajiiianinb,
covjek iz Krajine. Da Krajinane ne pakoste
Dubrovbc.anomb ... Mi Krajinane nikakore da
damo Albmisanomb ni svetb ni veku (pccii?).
Mon. serb. 31. (1247).
KRAJINENE, «. djclo kojijein se krajini. —
U Viikovu rjecnika.
KRA. USA V, III. ime masko. — vidi Krajislav.
— V Vukovii rjeiniku : Kraisav ,mannsnamo'
,nomen viri'.
5 KRA.TISnIK, b, a).
KRAJISAVA, /. ime zensku. — oidi i Kraji-
slava. — IJ Vukovu rjeiniku: Kraisava .frauen-
name' .nomen feminae'.
KRAJISLA^IO, in. prezime (po oca Kraji-
slavu). — XIV vijeka, a izinedu rjecnika a Da-
nicicevu (Krajisla|icb). Radoslavb Krajisla}i6b.
Glasnik. 15, 209. (1348?).
KRA.TISLAV, m. ime musko. — isporedi Kra-
jisav. — Od xiu ili od xiv vijeka, a izmedu rjei-
nika a Danicicevu (Krajislavb). Krajislavb. Mon.
serb. 59. (1293—1.902). Svetostef. hris. 32. Deft,
hris. 4. 6 i jos na innogo mjesta. Glasnik. 15.
289. 298. 299. (1348 V).
KRAJISLAVA, /. ime zeiisko. — Nema inii
potnrde; ali vafa da je takovo ime bilo Hi da
jos jest, prema Krajisava i Krajislav. vidi i 2.
Kraja.
KRAJIS-, vidi Krajs-.
KRA.TISKI, adj. koji pripada krajini. — V(ij,a
da je jKistato od krajicki (a oro od krajik), vidi
krajisnik. — Od xvu vijeka. Lipi pokloii i po-
zdravjenje kako susedu krajiskomu. Starine. 11,
82. (oko 1648). A za niine serat i krajina, pa
ostale svo krajiske guje. Nar. pjes. juk. 170.
Nadviri se nad Derventu, vilo, nagledaj se tog
krajiskog grada. Osvetn. 4, 9. Uslijod sjediiieiia
krajiskih pukovnija. Zbirka zak. 1, 49. Od pri-
hoda krajiskoga imetka. Zbornik zak. 1871. 249.
KRAJISNICKI, adj. koji pripada krajisnicima
(pa i krajini). — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika II Vukovu: ,den (tiirkischen) grenzeu ge-
horig' jconfinis'. Udri na se ruho krajisnicko.
Nar. pjes. vuk. 3, 249. Nu vjera ti moja kra-
jiSnicka. Osvetn. 6, 35. A kod regimeuta kra-
jisnickih. Zbornik zak. 3, 780. — Ima i oblik
s n. Pa na sebe ruo izmenuje, sve ubavo ruo
krajisiiicko. Nar. pjes. vuk. 2, 490.
KRA.IISNIK, m. iovjek s krajine (staro je zna-
cehe: zapovjednik na krajini, vidi a). — Jamaino
pustaje od krajiste (uprav od krajistan), te bi
pravi oblik bio krajistnik, ali t ispada izmedu s
i ri (samii ne u naj starijem primjeru). ima i
oblik krajiftuik (vidi) koji bi mogao postati od
krajik (vidi kod krajicak) preko krajican, ali moze
biti da sa katkad narod i pisei mislili da Sn
postaje od on / litjeli su povratiti stariji oblik.
— Od XIV vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu
(,der angrenzer' ,confinis') i u Daniiicevu (kra-
jistbnikb ,praefectus confinii').
a. covjek koji zapovijeda na krajini, uprav
koji je namjesten da zapovijeda na krajini. —
XIV i XV vijeka i otale u Daniiicevu. rjeiniku.
Aste se obretetb husarb osbdb prezb drbzavu kra-
jistuika, i plenitb gdegode i opetb se vratitb
sb plenoinb, da placa krajistnikb samo sedmo.
Zak. dus. pam. §af. 41. Veziremb i krajisniku
gospodarevu koji gode bude na bosbnsko kra-
jiste. Mon. serb. 460. (1453).
b. covjek koji zivi na granici (krajini), te se
cesto bori s neprijatejima koji su preko granice,
pa moze biti i redoviti vojnik. — isporedi gra-
nicar, seratlija.
a) uopce ili na nekijein osobitijem krajl-
nama sto nijesu naznacene kod krajina, a, b). Hi
sto ne znam, pripadajic U onamo. Jegupbtbskbij
krajistnikb. Aleks. novak. 3 (vidi i krajisiiak).
Suprot nini se postavise krajisuici Ugri. P. Vi-
tezovic, kron. 170. Da vec kraj'snik delija ni-
jedan s liim se rvat ne bi vrijedan. ,1. Kavauin
1021. Neka Solin pride inuoztvom ureda krA,-
jisnikil. 117a. U to doba izidose samovojni Pe-
rastani, vrli krajisuici. Nar. pjes. bog. 172. Kuez
KKAJISnIK, h, a). 4-
Jura Vladmirovii bi ufiiilen kapetanom od kra-
jiJnika. And. Ka6i6, kor. 464. Gledajuci ostali
krajisiiici, to jost Zagorci i Polroijojci . . . 482.
^uto li nam plain krajisnici! Nar. pjes. vuk.
5, 4G(j. To zaiuie C'ev|ani juiiaci i ostali inladi
krajiSuici. Ogled, sr. 04. KrajiSiiici koji zive na
graniei tudoga plemena. V. Bogi5i6, zborn. 1.'?.
h) vidi krajina, a, h) cc). Pi'ije toga bi-
jase Slavonija razdilita u krajijnike i u komo-
raSe, a krajisnici u tri krajiiie. M. A. Rejkovic,
sat. B21'. I ostali joster krajisnika koji slide za-
koua grekoga. J. Krrapotic, maleu. 8. On vla-
daso PosavCane i sve krajisniko koji stoje pokraj
iste rike. Xadod. (i2. Svaki krajisnik moze u
budufe iz jedne zadrugo u drugu prestupiti.
Zbirka zak. 1, 92.
rj cidi krajina, a, b) ee). I Abdiju kra-
jisnika smefti u jedno zid velika. I. Grunduli6
.521. Dok dovedo tu ponosnu Bostiu : sedamdoset
i sedam gradova, dok pokupi silne krajisnike,
halovite koiie i junake. Nar. pjes. vuk. .S, .iL.
Dofiekati Hasan-agu Kunu i negovih tridest kra-
jisnika. 3, 288. Vojsku kupi Kulin-kapetane,
krajisnike Turke nevjernike. 4, 194. dosta ieslo i
drugdje u narodnijem pjesmama.
C. plur. Krajisnici, ime zaseoku u Srbiji u
okruyu podrinskom. K. Jovanovic 133.
KKAJISN-, vidi krajisn-.
KRAJISNAK, m. vidi krajisnik. — (I jednoin
primjeru xvi vijeka. I liih vide ejipacki kra-
jisnak imeiiem Ververih. Aleks. jag. star. 3, 221.
(vidi naj prvi primjer knd krajisnik, b, a)).
KRAJIStAN, krajisna, adj. koji je na kra-
jiMii (krajini, graniei), Hi iiopce koji pripada
krajista. — Postaje od krajiste nastavkom bn.
— -t- inpada izmedu sin; i obliku krajistan
(krajistbub) nema potvrde iz starijega doba, a u
mlade se jamacno nalaze samo slozeni oblici krk-
jisni, krajisna itd. — Kao krajicnik od krajisnik,
moze biti da su postali i oblici krajicni, krajicna,
pa po riima i krajifian (vidi) u Stuticcvu rjecniku.
— Nalazi se i oblik krajisni. Vitozu krajisnemu.
Starine. 12, 30. (oko 1703). — Od xvi vijeka, a
izincdu rjeinika u Danicicevu (krajistbnb ,fini-
timus'). Krajisnim gradovomb. Mon. serb. .5.33.
(dva puta, prvi put pisarskom yrijeskom kra-
snimb). 554. (1537). Krajisnoga grada naj visi
kapetan. Mon. ci-oat. 274. (1575). Ako kada obrana
krajisna koji pokoj ti posudi. I. T. Mrnavic, osm.
4. Vitezu krajisnomu. Starine. 11, 78. (oko 1600
— 1602). Susedu krajisnomu. 84. (oko 1648).
Krajisno dugovanje. 148. (1688). Umi uzdrzat
na beside krajiSne vlasti. J. Kavanin IQ^^. Od
krajisne vlade ppglavai'om. M. A. Rejkovic, sat.
Hb^. Bas od Ceva mjesta krajisnoga. Ogled.
sr. 55.
KRAJISTANIN, m. vidi krajisnik. — Mno-
zina: krajiStani. — U jednoga pisca nasega vre-
mena. Vec sam reko mojim krajistanom. Osvetn.
5, 42.
KRAJISTE, n. vidi krajina, a. — Postaje od
kraj nastavkom iste. — U jednoga pisca nasega
vrnnena ima i zapadni oblik krajisce (drugdje i
u istoga pisca krajiste). Nije V bole pre nevoje
|ute, da spanomo zem|i na krajisca. Osvetn. 3, 70.
Krenu Milan k svomu zavicaju, a Novica zemji
na krajisca. 3, 117. — Od xiv vijeka, a izmedu
rjeinika u Danicicevu (,confinium').
it. uopie. Po zupahb i po krajisteh. Zak.
du§. pam. Saf. 43. 0 vlastelehb koji drbze kra-
jiSte zemji. 43. Nadb krajijte liatarb na Cela-
tovb Kamenb. Mon. serb. 199. (1381). Zemje
kotara nasega nakraji§te I'lihb kotara. 445. (1451).
5 2. KRAJNIK
Krajisniku gospodarevu koji gode bude na bo-
sbnbsko krajiste. 460. (1453). Tvoja li krajista,
o slavni Biogrado, ostaSe za niStaV M. Vetranii
1, 47. Da svoje pofiase krajiSte prostirat. II.
Lucii 237. Ma posavi5i od priraorja siAa, amo
gore uz naSa krajiSta. Osvetn. 1, 2. A tko se
je desio odavna pri drXavi cetiiiska glavara, da
ne krafia na turska krajista. 1, 16. Dok je mnoga
skru?.io krajista. 3, 1.3. No i carska susjedna
krajista car gledao, al' Xalio juto. (i, 18.
b. kao ime mjestima u Srbiji. <i,) u okrugu
cuprijskom. M. D. Mili6eviA, srb. 1091. — b) u
okrugu knezevaikom. Niva u KrajiStu. Sr. nov.
1873. 635. — c) u okrugu smederevskom. Niva
u Krajistu. Sr. nov. 1875. 621.
KRAJKA, /. vidi 1. kraj. — Samo u Voltigi-
jinu rjeiniku: ,margine' ,rand'.
KRAJKO, m. ime musko. — xiv vijeka, a iz-
medu rjeinika u Daniiicevu. Krajko. De6. hris.
57. Mon. serb. 123. (1336—1347). Glasnik. 13, 243.
KRA.TKOV, adj. koji pripada Krajku.
a. Krajkov sin (kao prezime). u Daniiicevu
rjecniku: Krajkovb, ,.Jakovb Krajkovb' iz Sofije
koji je s Jeronimom Zagurovi6em stampao u
Mlecima psaltir i trebnik 1569 — 1576. vidi i:
Azb laakovb Krajkovb sinb lot mesta naricajemi
Sofija sbpisahb sbj psaltirb vb leto 7077, a wt
ro/.denija Hristova tisustb i petbsbtb i Sezdesetb
9. Voneffija. Glasnik. 25, 88—89.
1). kod mjesnoga imena. Krajkova bara, suma
u Bega|ici (u Srbiji a okrugu biogradskom). \i.
Stojanovic.
KRAJKOVACKI, adj. koji pridada Krajkov-
cima. — Kod imena vode u Srbiji u okrugu to-
pliikoin. Krajkovacka reka. M. D. Milicevi6,
kra]. srb. 348.
KRAJKOVCI, m. pi. ime selu u Srbiji u okrugu
topliikom. M. £). Milicevi6, kra}. srb. 384.
1. KRAJKOVIC, m. prezime (po ocu Krajku).
— .XV vijeka, vidi u Daniiicevu rjecniku: Kraj-
kovicb, veliki vojvoda ,Dimitrb Krajkovicb konca
se 1456'. (Okaz. pam. saf.) 79. kao daje isti ko-
jemu drugi [etopisac pise prezime ,Radojevic'.
'G(lasnik). 11, 152.
KRAJ KRAJOE, kad je kraj shvaceno kao
prijedlog, moze mu se dodati krajce radi vece
sile. — U nase vrijeme u Ltd. .Negova e kuca
na kraj krajce sela'. J. Bogdanovic.
KRAJNA, /. mjesno ime. — Ne znam ima li
svagda pridjevni oblik (vidi b).
a. selo u Slavoniji u zupaniji virovitiekoj.
Razdijej. 135.
1). wjesto u Srbiji u okrugu valevskom. Li-
vada u Krajnoj. Sr. nov. 1863. 862.
1. KR.\JNICA, /. desna ili lijeva strana u ribe.
Prknvci kod Cerne. D. Hire.
2. KRAJNICA, /. zensko ce^ade prema 2. kraj-
nik. — Samo u Stulicevu rjecniku: ,quae littus
colit'.
KRAJNICI, krajnika, m. pi. bolest u kojoj oteku
zausnici. — vidi i zausnaci. — // Vukovu rjec-
niku: ,die geschwulst der ohrdriisen' , tumor pa-
rotidum'.
KRAJNICAN, krajnicna, adj. koji pripada
krajnicima (vidi 2. krajnik). — Samo u Stuli-
cevu rjecniku : .limitaneus'.
1. KRA.INIK, krajnika, m. uprav onaj koji je
na kraju; upotrebfava se u osobitom znacenu. —
II Vukovu rjecniku: u kosnici krajni sat. — Ima
i drugo znacene kod mnozine krajnici (vidi).
2. KRAJNIK, »i. iovjek koji zivi na kraj
2. KRAJNIK
1. KEAK
mora. — Samo u Stulicevu rjecniku: ,qiii litfcus
c;olit'. ^
KRAJNOST, krajnosti, /. extremitas. res di-
versissima, osobina onoga Ho je krujiin ; nli tte
ohicno upotrehlava u konkretnom ^ikh'i-hh ikao
tat. extremitas) : ono Ho je krajnu, i tn u^nliit,!
u dusevnom Hi moralnom smislu, kad je .Ho do-
tjerano ili pretjerano do kraja. — Ud xviii
vijeka (u pisaca, a ne znam, jeli rijec narodna ;
Danicic ii prijevodu s ruskoga upolreblavao je
prema cms. KpafiHoc-rs>), a izmedu rjeinika u Stu-
licevu (.terminus loci') M kojemu je zlo tuinacena.
Ovo su krajnosti od koji se razuman covek uda-
java. D. Obradovii, basn. 442. Stoji na reci i
gotova je svakoj krajnosti. Nov. sr. 1834. 4.">.
Ovo napadenije vo.spali vojsku do krajnosti. 1834.
7"). On je sobom pokazao zlu krajnost novog
poretla. D. Danicic, majkov. 83. Uros na sebi
osjeti krajnost novoga reda Dusanova. 131. Iz-
medu ove dve krajnosti, izmedu dobrodeteji i
poroka ... M. D. Milicevic, skol. il'2. Nu nema
nuzde dolaziti u krajnost. .Favor. so<l. 1''. br.
42, str. 664.
KEAJNOVIC, wi. prezime. — I' iiaxe vrijeme.
Sem. prav. 187.8. 79.
KRAJNSKI, adj. vidi kraiiski. — I u Hoka-
I'aca se cesto n pred konsonantom promijeni na
jn. — Od XVII vijeka (i u nase vrijeme). Ne-
mojte se ouditi da negdi cete slovensku, negdi
majdacku, negdi posavsku, negdi podravsku, uegdi
pako primorsku a negdi i krajnsku reo (naci),
buduci i ja take pisane nasel. P. Vitezovic, kron.
VII.
KRAJNAK, m. vidi 1. krajtiik. — U nase
vrijeme. Od jaoi presada izrezi krajnake sace.
F. Dordevic, p6elar. 47.
KRAJNE, n. mjesiio imc. — xiv vijeka. Konb
brda u Krajnu. Svetostef. hris. 13. — Jamacno
je sredni rod od krajiii.
KRA.fNI, adj. koji je na kraja. — isporedi
krajan. — Moze postati superlativom primivii
sprijeda rijeccu naj (vidi dva naj prva primjera
i Vukoo kod 1, a, a)), jer se shvaca kao kompa-
rativ (,koji je vise na kraju'J prema ostalome.
isporedi prvi, zadni ltd. — Rijec je praslavenska,
isporedi stslnv. krajrii., rus. Kiiaiiiiiit. ceS. krajni,
a izmedu rjeinika u Vakovii (,;i,UBserst' ,extre-
inus') i 11 Daniciievu (krajiib .finitimus; extre-
lUUS').
1. adj.
a. ({ mjesnom znacenu.
a) uopie, knji je na krajii kakva mjesta.
Od naj krajnijeh strana. B. Kasic, nasi. 87. Naj
krajne gdi vri more. I. Dordic. salt. 46.'j. Kad
to cuse tri Ijepe devojke, obje krajne srediui
pogledase. Nar. pjes. vuk. 2, 151. Nevajauoga
slugu bacite u tamu naj krajnu. Vuk, mat. 1.5,
.30. Easpali se na nih ogaii Gospodiii i sazeze
krajne u okolu. £>. Danicic, 4mojs. 11, 1. Rijeci
.rnati' i ,kci', kojima su osnove , mater, kcer', ne
samo nemaju nastavka u prvom padezu jednine,
nego im se jos i osnova kriii takn da ,r' od
osnove otpada, pa se onda krajne ,e' pretvara u
,i' (mogao hi ovaj primjer pripndati i pod h,jer
je krajne slovo ono koje se naj potone pise i
cita). obi.'' 22. Celo selo prode, pa se ustavi kod
jedne krajne kufe. M. D. Milicevic, pomenik.
2, 223.
h) kiiji je na granici Hi uprav naj blizi
preko granicc. Dojde krajiieje vlasti jego. Stefan,
sim. pam. saf. 16.
b. H vremenom znacenu, od prilike kao
zadiii, potoni. Izreci rodockvrne i od krajnega
traka. Ant. Kadcid 211; Do cetvrtoga kolina
traka krajnega. 423. Nemu vrime dogodi se
krajne na Gospino blago prikazaiie. Nadod. 102.
Zidine od nekakve zgrade, za koje se oudje pri-
povijeda da su kraji'ii ostatak od Gavanovijeh
dvora. Vuk, nar. pjes. 1, 1.32.
c. 0 necemii umnom ili dusevnom, kad se
viisti da je i preko mjere veliko. cesce o cemu Ho
nije diibro. Krajriago smerenija. DomentijanlJ 37.
Kad je siromah u potrebi krajiioj. D. Basic 10.5.
Prezivili su u krajriem prijatejstvu. D. Obra-
dovic, basn. 343. Srpski narod steiie pod jarmom
varvarske vlasti u naj vecoj i krajiioj sleposti.
Gr. Zelic 435. Vec se prijavise nekoliko liih koje
je gonila krajna oskudica. M. P. Sapcanin 1, 154.
To je vec krajrii nemar. V. BogiJ;i6, zakon. 319.
(I. kiid mjesnijeh imena. a) Po delu u
Krajnu Stenu. Glasnik. 15, 2,80. (1348 V). — h)
Krajni gaj, suma u Toma}u (u Srbiji u okrugu
podrinskom). \j. Stqjanovic.
2. adv. krajne (prema znacenu kod 1, c). —
U pisaca nasega vremena. No duh je u arapskoj
vojsci krajne nezadovojan. Nov. sr. 1834. 1.30.
KRA.TO, m. ime inusko (hyp. Krajimir ili Kra-
jislav). — Od XVIII vijeka. Krajo starac. Glasuik.
II, 3, 74. (1706 — 1707).
KRAJOBER, m. covjek koji here (zane) po
kraju. — U nase vrijeme, a izmedu rjeinika u
Vukiivu (,der sclinitter am rande' ,messor ab ex-
treme latere'). Koja vrsta stratorova, to je vrsta
krajobera (iz narodne pjesme). Vuk, rjefin. kod
stratorov.
KRAJOBERA, /. zensko eefade kao krajober.
— ■ U Vukovu rjecniku: ,die schnitterin am rande'
,mulier metens ab extremo latere'.
KRAJOBRAZ, m. topograjicka (mjestopisna)
karta, vidi mapa, zemjokaz, zem|ovid. — Naci-
neno u nase vrijeme (od kraj i obraz). Ispitanik
ima takoder na tabli dokazati, da je vjest u osni-
vanu krajobraza iliti mapa. Zbornik zak. 1833.
379. Krajobraz linija brzojava. 1863. 398.
KRAJOLIK, m. slika na kojoj je naslikan
kakav kraj, mjesto, okolina (franc, paysage, nem.
landschaft). — Naiineno a nase vrijeme. — U
^ulekova rjecniku: , landschaft (gemalde)'.
KRAJOLIKAR, m. slikar koji cini krajolike
(franc, paysagiste, nem. landschaftsmaler). — Na.-
cineno a nase vrijeme. — (I Sulekovu rjecniku:
.landschaftsmaler'. Lord Tenterden zakonoznauac
i Turner krajolikar. M. Pavlinovic, rad. 11.
KRAJOLIKARSTVO, n. posao (zanatl a kra-
jolikara. — Nacineno u nase vrijeme. — 11 Su-
lekovu rjecniku: ,landschaftsmalerei'.
KRAJPO-^jE, «. ime selu u Hercegovini. Statist,
bosn. 118.
KRAJSKA VAS, /. ime seiu u Hrvatskoj a
zupaniji varazdinskoj. (kajkavski) Kr.ajska Ves.
RazdijeJ. 94.
KRA.TSTVO, n. samo u Stulicevu rjecniku: v.
krajnost.
KRA.JSA, m. ime musko. — xiv vijeka. Sv.i-
tostef. hris. .34. Dec. hris. 19. 22 {i jus na I'lekii-
lika mjesta) .
KRA.JSIC, //(, prezime (po ocu Krajsi). — xvi
vijeka. Tomica Krajsic. Mon. croat. 25U. (1350).
1. KRAK, m. duga noga (dugi golijen, upirav
Hoga od boka do tabana); u narodnoj pjesmi
noga u raka, sto bi moglo biti praoo znacene.
— Nejasno je postane. jamacno je rijec srodna
s korak i krok, a cini se da joj je praslaven.'iki
oblik kork, isporedi novoslov. i bug. krak, ^ja. i
1. KBAK 4
ruski oKopuKT, (.jambon' ,schinken' ; vidi i novo-
slov. okrak, predtia noga ii svine), u;ip;iu;rrHi;a
(tmid da bi trebalo jnsati Kopnu-), hohotnicn, vidi
i tit. karka, predna noga u svii'ie; mifica (ruica
od ramena do lakta). ncjasno je pof. okiakiein
.sperrbeinig'. ccs. i pof. krok, kao sto se vidi po
znnicnu, ne pripada amo nego pod krok. — ■ fz-
inedu rjecnika u Vukovu : ,ein langes beiii (osterr.
die hacksen)' ,crus longum'.
a. noga u raka (maze biti da znaii uopce
dugu i tanku nogii, pa ne samo u raka, nego i
n. p. u pauka Hi u kakva kiikca). I od raka
dva kraka. Nar. pjes. vuk. 1, 179. — Po ovome
u drugoj narodnoj pjesmi i sam se rak zovc krak,
ali maze biti samo po sHinosti ylasa. Od' otalen,
race krafe! Nar. pjes. niarj. 204.
b. noya u cefadeta (od boka do tabana) ; ako
je kod a pravo znacene, u prenesenom smislu.
Noias su mi gace ukradene, da bi s plota, ne bi
ni zalila, veio s kraka, zalosna mi majka! Nar.
pjes. petr. 1, 305. Odnijeli je kraci. (Odgovori
-se u sali maloj deoi, kad zapitaju de iin je mati,
pa ouda mnogo dijete, ne znajuci da su kraci
noge, nego misleci da su nekakvi bauci ili zvjerke,
stane plakati, ili govoriti da to nije istina). Nar.
posl. vuk. 234. Ne mari za silu koiisku, niti su
mu mili kraci covjeCiji. D. Danicic, psal. 147, 10.
Vec se crna dolovio mraka i muskijeh dobavio
kraka. Osvetn. 3, 41. Krak , femur'. D. Nemani6,
cak. kroat. stud. 12.
c. u kona. u jednoga pisca nasega vremena.
Vrnu konske uznatrage krake. Osvetn. 3, ."51.
(I. u prenesenom smislu, na cemii nezivu nesto
sliino dugoj i tankoj nozi (n. p. u sestarn su
,dva kraka'). vidi: Racvasto male drvo koje se
zavuce odozdo u kazansku lulu, te niz doiii i
duli negov krak ide rakija u postavu. Vuk, rjecn.
kod koiiic. — grana na rijeci. Ot banacke strane
bio je veliki Moris i krak jedan iz nega istica-
justi. S. Tekelija. let. 119, 1.5. I Gospod ce pre-
susiti zaliv mora misirskoga, i mahnuce rukom
svojom svrh rijeke sa silnijem vjetrom svojim, i
udarico je po sedam krakova da se moze prela-
ziti u obuci. D. Danicic, isai. 11, 15. — vidi i:
Kraci mozdani , corpora mamillaria'. J. Pancic,
zool. 60.
2. KRAK, H». mjesno ime. — Moze biti da je
ista rijec sto 1. krak.
a. vidi u Daniciceou rjecniku: Krakb, selu
je Eadesi isla meda ,na Curilovbct putemb na
Krakb'. Gdasnik). 15, 281. (1348?).
b. ime mjestima u Srbiji u nase vrijetne.
(t) u okrugu kragujevackom. Niva u Kraku. Sr.
noT. 1866. 111. — ft) u okrugu krajinskom. Zem)a
u mestu zvanom Kraku. 1874. 299. — r) u
okrugu pozarevackom. Zabran u Kraku._ 1871.
314. — d) u okrugu smederevskom. I^iva u
Kraku. 1875. 809.
3. KRAK, m. kreka (u zabaj, kreketa-Ae. —
Isporedi kraketati, krakotati, krakagutati, 2. kra-
kati. — U nase vrijeme u Istri. Krak ,voce3
ranarum'. D. Nemanid, cak. kroat. stud. 12.
KRAK AC, krakaca, m. u Vukovu rjecniku:
koji dobro krace ,der gut schreiten kann' ,qui
bene graditur' s primjerom: Kolik je on krakafi!
— vidi 1. krakati.
KR.AKACA, /. za zensko znaci sto i za musko
,krakan'. — U nase vrijeme u Lici. J. Bogda-
novic.
KRAKAGUTATI, krakagucera, impf. vidi kra-
ketati. — U nase vrijeme u ugarskijeh Hrvata.
V Stikaproni krakagucu /.abo v letno vrime.
Ja6ko. 244.
R KRAKETATI
KRAkALO, n. prijelaz na vodi gdje se pre-
lazi s kaincna na kamen. — U Vukovu rjeiniku:
vide .skakalo s" dodatkom da se govori u Crnoj
Gori.
KRAKAX, m. sajiv naziv za Sovjeka dugafi-
kijeh nogu. — Isporedi krakaft. — U na§e vrijeme
u Lici. ,Ko bi sa onijem krakanora iSa', dok on
jednom koraci, ja raoram deset puta'. J. Bogda-
novic.
1. KRAKANE, n. djelo kojijem se krade (vidi
1. krakati). — U Vukovu rjedniku.
2. KRAKANE, n. djelo kojijem se krace (vidi
2. krakati). — U Bjelostjenievu i u JambreSicevu
rjecniku.
KRAKAR, m. ime selu u Hrvatskoj u zupa-
niji tnodrusko-rijeckoj. Razdije|. 47. — Pomine
se od XV vijeka. Selo Krakar. Mon. croat. 172.
(1499).
1. KRAK AT, adj. uopce u koje.ga su kraci,
nahodi se u osobitijem znacenima.
a. (> cemu racvastu ili granatu, u cega su
dugi kraci (vidi 1. krak, d). — Na jednom mjestu
XVI u vijeka. Jelen s krakati rogovi. D. Obra-
dovic, sav. 72.
b. 0 celadetu u kojega su duge noge. — U
nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (,lang-
beinig' ,lougis cruribus'). Krakat kaze se za co-
vjeka dugonoga, koji ima krupne korake. S. No-
vakovic.
C. o kroku. Bedevija vrana, a kroka kra-
kata. M. P. Sapcanin 1, 195.
2. KRAKAT, /. u Stulicevu rjecniku: v. noga.
— nepouzdano.
1. KRAKATI, kracem, impf. koracati, ali se
kod krakati istice da su veliki ili dugi koraci ko-
jima se ide. — Akc. kaki je u praes., taki je a
impf. krakab ; u ostaUjem je oblicima onaki kaki
je a inf. (nema part, praet. pass). — U Stuli-
cevu rjecniku ima u praes. i oblik krakam, ali
nije pouzdan. — Od xvii vijeka, a izmedu rjec-
)iika u Belinu (krakati, kracem ,allungare i passi'
jgradum facere grandiorem' 66a), jj Stulicevu
(krakati, kracem Hi krakam ,ambulare, deambu-
lare, incedere, spatiari'), u Vukovu: vide koracati
s dodatkom da se govori u Crnoj Gori i s pri-
mjerom iz narodnijeh poslovica (vidi da]e) i iz
narodne pjesme: Hitro krace, a ocima smatra.
Tko vece krace neg moze, cesto se ukida. (D).
Poslov. danic. Ko krace vise nego moze dokro-
citi, prebice gnatove. (U Crnoj Gori). Nar. posl.
vuk. 144. Da pjesac ne vidi gdje stopom krace.
S. l^ubisa, prip. 90. A za liim mazga s darovima
sto jedva pod breme krace. pric. 120.
2. KRAKATI, kracem (krakam), impf. vidi
grakati. — isporedi i kraakati. — Postaje od
onomatopeje kra, kao grakati od gra. — U Bje-
lostjenievu rjecniku: krakam ,crocito, crocio' gra-
cem; u Jambresicevu: krakam ,crocito, crocio';
u Voltigijinu: krakati, kracem ,gracchiare, rau-
nocchiare, graccolare' ,krali6n'; u Stulicevu: kra-
kati, kracem, krakam ,crocitare'.
KRAKATICA, /. hobotnica. — isporedi rus.
Kap:\K;iTima (vidi kod 1. krak). — U nase vrijeme
u Podunavfu. M. D. Milicevic.
KRAKELICA, /. Garrulus glandarius Leach.,
lieka ptica. Slovinac. 1880. 30h.
KRAKETANE, n. djelo kojijem se krakece. —
U Stulicevu rjecniku (krakedane).
KRAKETATI, krakecem, impf. vidi krekotati.
— Samo u Belinu rjecniku: krakecati, krakecom
,far la voce della ranocchia' ,coaxo' 606a; i u
KRAKETATI
449
KnA\j
Stulicevu : krako6ati, krakecera ,coaxare' ; u
obadva jc 6 j'^eslo iz praes. u inf.
KEAKIC, »J. pre.zime. — U nase vrijeme. Luka
Krakic. Rnt. 3G4.
KRAK^AST, adj. koji se dijeli u krake (vidi
1. krak, d). — (' jcdnoyi pisca nasega vremena.
(frozd je dui;acak i krakjast. P. Bolic, vinoil.
1, 3G.
KEAKNICA,/. mka bi^ka. Krakjiica, Leonurus
cardiaca L. (Visiani, Lambl). B. Sulek, im. 168.
KEAKOEENE, n. djelo kojijem (kokos) kra-
kori. — U Bjelostjencevu rjecniku (u latinskom
dijelu kod gallina): ,gallinae singultus'.
KRAKORITI, krakorim, impf. vidi kakodakati.
— Eijec je onomatopejska (a isporedl i ces. kra-
korati, pof. krekorac). — U Bjelostjencevu rjec-
niku : krakorim, kokocem ,gracillo', v. kokodacem.
KEAKOTALAC, krakotaoca, m. covjek koji
(navlas) krakoce kao zaba. — U Stulicevu rjec-
niku: krakotalac i (jrijeskom krakotaoc ,ijui ranae
vocem imitatur'. — nepuusdano.
KEAKOTAl^E, n. djelo kojijem se krakoce. —
U Belinu rjecniku: krakocanje ,il far la voce
della raiiocchia' .coaxatio' 606^, i u Stulicevu:
krakorane kod krakecarie.
KEAKOTATI, krakocem, impf. vidi kreketati.
— Od XVIII vijeka, a izmedu rjecnika u Belinu
(po prezentu krakocati, krakocem ,t'ar la voce
della ranocchia' ,coaxo' 606a), u Bjelostjencevu
(krakocem, v. krecim), u Voltigijinu (grijeskom
krakocati, krakofiem uz krakati), u Stulicevu
(krakocati, krakocem .coaxare'). Viscu, mucu i
krakoou. J. Kavanin 409^.
KEAKOVA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
pozarevackom. Livada s branikom u Krakovu.
Sr. uov. 1865. 427.
KEAKOVICA, /. ime sumi u Srbiji u okrugu
vranskom. M. D. Milicevic, kra). srb. 281.
KRAKUN, krakiina, m. vidi 1. krafiun (ja-
macno sti kracun * krakun ista rijee). — Nije
mi poznato postane : jeli tuda rijec? (po nastavku
uti mogla bi biti romanskoga postana, ali ne
znam ovake romanske rijeci) ; jeli onomatopeja '^
(glas krak?); jeli poslalo od 1. krak, d ? jeli uzeto
u prenesenom smislu od krakun, gapran (rus. u
dijalektima KpaKyiit, icapKyii-L)? isporedi tat. cor-
vus. — Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Mi-
ka(inu (krakuu, romazin ,catenaccio' ,pessulus,
vecti.s, obex, repagulum') gdje se naj prije na-
hodi, u Belinu (,catenaccio, chiavistello' ,v6ctis'
177a), a Bjelostjencevu (v. kvaka), u Voltigijinu
(jCatenaccio, chiavistello' ,eiserner riegel'), u Stu-
licevu (.vectis, pessulus'). Vrata dobra s kra-
kunom i kjucem utvrdjena. M. Bijankovic 82.
Kim bi (klucem) mogal razapriti liem' (zatvoru)
krakune tej gvozdene. A. Vitajic, ist. 6^'. (jvozden
krakuu razbio bise. 374*.
KRAKUNATI, krakunam, impf. zatvorati kra-
kunom. — U Stulicevu rjecniku: v. romazinati.
— nije doata ponzdano.
KEAKUNCIC, m. dem. krakun (uprav dem.
krakunac Hi krakunak, sto bi bilo dem. krakun,
ali ovome deminutivu nema potvrde). — Samo u
Stulicevu rjecniku: v. romazincic.
KEALIJES, kralijesa, m. brojanice, i osobito
one na kojima katolici mole ,rozarij' svetoga Do-
minika. — -ije- stoji po juznom govoru ; u istoc-
nom glasi i: kralis, kralisa. — Akc. kaki je u
gen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim noin.
i ace. sing., i vac: kralijesu (kralisu), knllijesi
(kralisi). — V Mika^inu rjecniku ima i oblik
kriilis (uz kralis); radi drugoga oblika vidi kr-
lijesi. — Misli se da poslaje od kora) (mozebiti
preko magarskoga klaris, vidi klariS) ; ali je veca
prilika da postaje od xvqk ik^ijaov, isporedi strus.
kerblesb, kerelesb, ces. krles. MikloHc je u etymol.
worterb. za prvu etimologiju (kod koraja), ali
mece oblik krlijesi i onamo jiod kerblesb. radi
sveze u smislu dosta ce biti napomenuti da se
poslije rozarija obicno govore litanije; ali i u
ruskom i u ceskom jeziku rijec je izgubila svoje
naj starije znacene. — Od xvi vijeka, a izmedu
rjecnika u Mika^nu (kralis, krunica, patrice ,rosa-
rium, corona'; krajis, vidi kralis), u Belinu (,coi'ona
da far oratione' ,corona precatoria' 230), u Stu-
licevu (kralis, v. kralijes; kralijes ,globuU filo
trajecti quibus utimur fundendis precibus'), tt
Vukovu (vide brojenice s dodatkom da se govori
u Bubrovniku).
a. u pravom znacenu. A jutros od prjesa a
sada od buke jos nijesam kralijesa uzola u ruke.
N. Najeskovic 1, 255. Djevojke bes kralijesa
(grijeskom kraljeza). M. Drzic 143. Blagosovivsi
mu kralijes aliti korunicu. A. iJuoetic, roz. mar. 24.
Sadruziti sveti procesijun, iioseci svi u ruci kra-
lijes. roz. jez. 25. Ako bi bile grmjeliee od pro-
steiija ali kralijes . . . 333. Darova mu svetac jodan
kralis. B. Kasic, fran. 145. Ne imase kralijesa
za izpuniti broj od svojijeh molitava. per. 117.
Vidahu se }udi i zene od svake vrste nositi ki-a-
lijese i sotijere na grlu. I. Dordic, beu. 73. Oko
velike koje svetkoviue po crkvali s kralijesem se
mnozi vide u ruci. B. Zuzeri 84. Ngsimo ii
spagu i na vratu kralijeS sveti. :365. Sto sam
pak kralijes uzimo u ruke. D. Basic 5. Posijaso
kako njegda Eliseo djeci, sad s liegovijem stapom.
sad s negovijem kralijesom, da ih oni ozdravlaju.
233. Pripovijeda igrajuci se s kralijesom ali
s klobukom. 323. NosiS pri sebi kralijes. A.
Kalic 514. Naslonivsi se na trpezu, izvadi kra-
lijes i pocne sama sobom moliti rozarije. M. Vo-
dopic, tuzn. jel. dubr. 1868. 186. Prinze preki-
nutu molitvu promicuci zrnima kralijesa niza
skuta spustana. 187.
b. metaforicki. Kupim si ih u kralijeS. (D).
Poslov. danic. — radi smisla isporedi rabos.
c. u prenesenom smislu, kicmenica. — Od
XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Mika(inu (kralis,
kost niz ple6a , spina dorsi') i u Stulicevu (,spinan
crates, spina dorsi'). Bivsi prilomila jedno rebro
blizu kralisa. B. Kasic, in. 97.
KRALIJESAN, kralijesna, adj. od kojega sr
cine kralijesif/). — U Stulicevu rjecniku: ,da far
corone' ,globulis (praedictis) conficiendis'. — ne-
pouzdano.
KEALIJESKI, adj. koji pripada kralijesima.
— U Stulicevu rjecniku: ,ad globulos supra ox-
positos spectans'. — nepouzdano.
KEALITAC, m, vrst kamena sto se lako kreso.
na Bracu. A. Ostojic.
KEALUPI, m. mjesno ime.
a. zaselak u Bosni u okrugu sarajevskoiii.
Statist, bosn. 24.
1). selo u Hercegovini. Statist, bosn. 117.
c. s istijein imenom pomine se mjesto xiv
vijeka. Hi cera pravo na Kralupe. Defi. hris. 60.
KRAL, kra|a, m. rex, drzavni vladalac koji
(u pravom smislu) nema drugoga nad sobaiu, ali
je u dostojansteu za stepen nize nego car i cesar.
u narodnijem pripovijetkama obicno se pripo-
vijeda 0 ,carevima', a rijetko o ,kralevima' (u
Nar. prip. vuk. 1853 u ne mane od 40 priponije-
daka rijec je o ,caru, carici, carstou' etc., a .samo
29
TvRAL
KRAI,., a, c).
II iri — 16, 26, 'Ifi — o ,kra{evima', i ove su is
Boke kotorske), po tome kan da je u vecinc na-
roda car naj visi vladalac uopi'i'. (villi i davolski
car. Nar. prip. vuk. Hi) a ii .iijinilnijrm se kra-
jevima (po priinorju) udimnirihi njrc. kra| u
istom smislu; )>remda mozchili i onlji- iiiji' svagda
tako bilo, jer u nakijem stihucima stu se u Du-
brovnikii od Sale djeci govore, prema kraj je slik
star, a prema krii|ic;a sUrida, po 6emu moze hiti
da se prije govorilo car i carica. s drage slrane
opet vidi u Viikoim rjecniku: fiesar, t. j. )ieraa6ki
ili befiki ,der (deutsohe) kaiser, der wiener kaiser'
, Caesar' (,der tiirkische und russisohe sind' ca-
revi). po ovome, govoreci ne uop6e nego o osobi-
tijem vladaocima, austrijski bi i nemacki bio
cesar, a turski i ruski car (i ovaj se zadni zove
,od Moskovske kra]' u Nar. pjes. vuk. 2, 480, ali
opet ,car moskovski' it jednoj pjesmi 3, 78 — 83,
sto bi mogla biti iz mladega doba). — Akc. kaki
je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim
nam. sing., i voc: krS,)u, kra|i. — Postaje jamaino
od neni. Karl (po svoj prilici po Karlu, Velikome),
te se nalazi u svijem slavenskijem jezicima, ispo-
rcdi stslov. krajb (nema ii naj starijim knigama),
rus. Kopo.it, ces. kriil, po}. kr61 (kao da je naj
stariji oblik kor|). — Ne moze se reel da je rijec
praslavcnska vec radi doba u koje se primila, pa
i s toga xto n naj starijim staroslovenskijem kni-
gama mjeste krajb ima svagda cesarb (vidi 1. ear),
istina da se grc. liaadiiii prevodi cesarb i (ka-
snije) car. — U narodnijem se pjesmama nalazi
dosta cesto oblik krale za voc. sing, uz pravilni
krahi, vidi n. p. : Ma je kraje s kraja gleda,
kraje banu poSi(a5e. Nar. pjes. vuk. 1, 342. Ne-
fala ti, kraje, nista! 1, 342. — U knizi pisanoj
crkvenijem jezikom xiv vijeka ima za nom. pi.
oblik kra}e: U planinahb ne ima niktore bastine
razve kraje i orbkbvi kojimb su kraje dali. De6.
hris. 56. vidi F. Miklosic, vergl. gramm. 3'-. 18,
gdje ima nekoliko primjera s istijem oblikom u
stslovenskom za supstantive u kojijeh je nastavak
to)b, ali nema za krajb. — Oblici s I mj. j ili se
nalaze s nepomne u pisanu, ili su naiineni radi
slika, vidi n. p.: Poglavice, cesar, krali za svo'e
pirke su ga obrali. J. Kavanin 109a. — Oblici
s j mj. j stoje po nekije.m cakavskijem govorima
ili radi slika, vidi n. p. : Na iglendiso tijeh iz-
brane nasmija se kraj oholi. J. Kavanin I'JBa.
Lijepo tac zlamenovaui vrve na boj sa svih kraja,
rajaju se oruzani, ko bojnici Kadma kraja. 385''.
Gledam riega u svjetlini si jed polace jakno kraja,
srca od svijeta ko u teplini svim krajinam vru6
pogaja. 474a. — U svijem rjeinicima (u Dani-
cicevu krajb).
a. u jiravom smislu.
n) uopce. Otb blagoverbnago i hristojubi-
vago kraja. Sava, tip. stud, glasn. 40, 155. Azb
gresbni Stefanb, velij krajb. Men. serb. 9. (1222
— 1228). Praroditela carbstva mi svetago kraja
(Milutina). 147. (1349). Svetyj Simewnb Ne-
maiia . . . rodi i syiii 3, Stefana prtvovencannago
kraja . . . Oknz. pam. saf. 51. (1453). Da pod-
lozim prid obrazora negovim narodo, i jakosti
krajef da podvratim. Bernardin 5. isai. 45, 1.
Kada se vrnu Abraam od boja, ki ucini s fioti-
rimi kraji. Korizm. 82a. Mnozi proroci i kraji
hotjeli su vidjeti sto vi vidite. N. Ranina 1551).
luc. 10, 24. I'er ce na skup siti puci i ki-ajevi.
N. DimitroviA 74. Hotijase se uciniti kraj. A.
Komulovi6 65. Samosilna svud se cujes (Ije-
poto!), istijem krajim ti krajujes. I. Gundulic
230. Mo6 za krajom od svijeh veca. <t. Pal-
motic 1, 309. Onu trst ku mu dase u ruke 6i-
neci ga kraja od ruga. P. Radovcii, na6. 418.
Prijat bi u tijeh kraja dvoru. ,f. KavaiVin 129''.
Nit' si vitoz svijotla kraja. 230''. On ostavsi
samovlasni kra| bogati raogud, jasiii . . . 245''.
Cestiti kraji ini. 284". S o^talima krajmi bojo
s tebe bihu. 287a. Vedri kraji ruke slavsko.
299''. Bog krajove zemji odredi. 346". No iraaiuo
kraja nego cesara. F. Lastrii, test, 70''. Koji
naa je, kraju, gori? V. Dosen 57''. Kad podlo-
inik vrida svoga jasnost kraja zemajskoga. 142''.
Tu novire svoji kraja. . , 164''. Trobiii-gvado,
gnizdo sokolovo, u tebi su stari kraji stali. And.
Ka6i6, razg. 217". Uja 3 kojim so kraji poma-
zuju. kor. 159. Pak svaki puk seb' kraja na-
dise. M. A. Rejkovi6, sat. K8a. Zato spiva
sveti kraj prorok. Ant. Kadcic 139. Krajovima
je pak podano vladaiio pukovah. J. Matovic 30.
Zmaj krajeve zdprc te sn hrani, Pjev. crn. 87a.
Pa se vale medu sobora kraji. Nar. pjes. vila.
1866. 1613. U jednoga kraja bila dva sina. Nar.
prip. vuk. 106. Sto krajevi misle. 138. No-
kakav kraj imao jediui kier. 206. Kaludori ga
prozvali svntim krajem. M. Pavlinovid, razg. 81.
(Mjesec) u crjenu plastu ponositu, ku kraj silan
u prestoju svomu. Osvetn. 1, 63. Za take za-
duzbine osteduju harni borci glavo ko za svoje
kraji krune drage. 2, 24. Bi roo na nih sedam
vrvi kraja. 2, 73. Al' Ijepse je da ukora nema
od krajeva nasem gospodaru. 2, 112.
h) nalazi se uz drage rijeci kojima se po-
kazuje drzavna olast (car, cesai-, kuez, ban itd.),
kau isticuci da nije sve isto. Bogb utvrdi (irbke
carbmi a Ugre krajbrai. Mon. serb. 4. (1198 —
1199). Cari, kraji i knozi. Korizm. 17''. Bit ces
kraj, bit ces car. M. Drzic 37. Medu carom i
nasime krajom zgode sve priviJi. I. Gundulic
437. Od yecega glasa i scijene nije drugoga cara
i kraja. It. Palmotic 2, 225. Znadu robi, kraji,
cari. A. Kauizlic, fran. 196. Cari i kraji. D.
Obradovio, ziv, 58. Kraj ga kuue, car ga bla-
gosija. Nar. pjps. vuk. 2, 197. Na poklon ti ko-
lasta azdija, kojo danas u svijetu nije u nasega
ni jednoga kraja, ni ce biti u cara turskoga.
2, 552. Ne bnjte se kraja ni jednoga kraj na
cara udariti ncie. 4, 135. — Gdi su toliki kraji?
Gdi su toliki cesari? P. Posilovic, nasi. 13a.
§to je krajem i cesaru po grobovih iskat krjepos.
J. Kavanin 74''. — S krajim, duzdim, knezim,
s bani. 217''. — Vodri kraji, svijetli bani. 190".
Sjedi ko kraj vedri meju bani. ,541''.
r) kad uz kraj ima i kralevo ime, ovo moze
biti sprijeda ili straga. (la) i-esce stoji kro.j prije
imcna. Krajb Vlbkasinb i synb jego krajb Marko.
Mon. serb. (1371—1395). Kraj David. S. Mar-
gitid, fal. 96. J. Kavanin 525''. U sinodu tole-
tanskomu pod krajem Kekarodom. A. Kanizlic,
kam. 778. Karao ga kraj Matijas zemji gospodar.
Nar. pjes. vuk. 1, 456. Kraj Vukasin vjeru po-
gazio. 2, 118. Od mojega kraja (riiskoga) Niko-
laja. 4, 464. — u dva pisca xvii i xvni vijeka
stoji kraj i nepromijeiieno po padezima kao da
je jedna rijec s imenom. Znam tvoga pradida
kraj-Bele u dvoru ... D. Barakovic, vil. 35. Ve-
soli se, kraj-Filipe. J. Kavanin 130''. Kraj-Da-
vida sedam pjesmi od pokore. 132". Vlast lipu
pusti i ubize kraj-Filipu. 138i. S kraj-Pipinom
bored rati. 210''. Trikrat ki predobi kral-Darija
od Persije. 242-''. — Mt) ali se dosta puta na-
lazi kraj i posUje imena, n. p.: Tezeo kra|.
I. Gundulii 3. 6im je Karlo kraj zivio. J. Ka-
vanin 129''. Kserksana kraja razgovor. V. Do-
sen VII. Zelouka kraja pravda. viii. Dmitru
kraju svit so cudi. 85". Danijel nagovaraso Na-
bukodonozora kraja. ,T. Matovic .500. Kad to
zacu Vukasino kraje. Nar. pjes. vuk. 2, 110.
KRA:^, a, a). 4
.ledno tabor Vukasina ki-aja. 2, 189. Tesajskoga
sin Esona kraja. Osvetn. 2, Gi.
(I) kad se kaze drzava Hi narod kojijem
vlada kra(, ovo stoji uz kra}: <i<i) u genetivu,
ako uz ime drzave ima koji dodatak. Stefanb,
po BozijefX* milosti venbcani prbvi krajb vbse
srbpskyjo zemjo, Dijwklitije i Travunije i Dalb-
macije i Zahlbmije. Mou. serb. 11. (1222 — 1228).
Kraja uzvisna zem}e Raske. J. Kavaiiin 302b.
Aleksaudro to svidoci, kraj veliki svega svita.
And. Kacic, razg. 2a. — rijetko, ako nema do-
datka. Mida, lakomi kra| Frigije. V. Dosea v.
>fa ne (vracare) Bog se i kral zemje kara. J. S.
Relkovic 372. — hh) u yenetivH s prijedloijom
od (vidi) s imenom drzave. viio cesto. Cir, kra}
od Persije. Korizm. 4.5b. Aleksander kra) od
svita. V. Dosen .57b. Od Frigije kraj. V. Dosen
70b. U onoga od Trogira kraja. Nar. pjes. vuk.
1, 400. Vino pije kraju od Budima. Nar. pies,
vuk. 1, 443. Sedam kra}a od sedam krajina.
1, 534. Milu sdercu krala od Azaka. 2, 379.
Ako ne das cerku za Magara, a ti pndaj od Mo-
skovske kraJu. 2, 480. No u zeta od Udbine
kraja. Nai-. pjes. here. vuk. 227. anio moze pri-
padati i ovo: Bosli su ju prosit tri kraji od svita.
Nar. pjes. mikul. 139. — rijetko s imenom na-
roda: Vedrih ki-aja od Ilira. J. Kavaiiin 228b.
vidi i: Kraj si od kraja, car od cara. I. Gun-
dulic 305. — vf) u dativii, rijetko, i samo u
starije doba. Kral Srbjem, Primoriju i hlmsci
zemji. Mon. Croat. 66. (1446). — dO) it adjektivu
posesivnom s nastavkom bsk dosla vesto. <iua) ~a
drzavii. Jutrom rano isetala sestra kraja budim-
skoga. Nar. pjes. mikl. buitr. 1, 31. Od onoga
kraja budimskoga. Nar. pjes. vuk. 2, 362. AI'
eto ti dubrovackog kraja. 2, 475. U mletaokog
kraja Mijaila. 2, 514. Kremenskoga kraja po-
gubili. Nar. pjes. juk. 413. — /ihhj za narod.
Ulas od mira cekajuci s pojackijem krajom cuti.
1. Gundulic 338. Koji puke od Pomorja le§kim
krajom uklonivsi. .T. Kavaniu 301a. U latinskog
kraja Mijaila. Nar. pjes. vuk. 2, 132. Na Mi-
jajla kraja bugarskoga. 2, 168. Zadtizbine sve-
toga Stevana, srpskog kraja prvovjonoanoga.
2, 212. Mila cerca krala ai'apskoga. 2, 377.
Ispod kule bugarskoga kraja. Nar. pjes. marj. 2.
Rad ukora od vlaskijch kraja. Osvetn. 2, 117.
— vidi banski, 2. i 1. deeanski, kod kojijch je
druga soeza u smislu. — ec) imenom name na-
rodnotrti. rijetko. Te dobijem kraja Bugarina.
Nar. pjes. vuk. 2, 170. Da udrise na Moskova
kraja. Osvetn. 2, 183.
c) jkrajima' se zovii i ,mudarei od intoka'
(Vuk), grc. /.tdyoi. linfi livarnXCor. tat. magi ab
orionte (matth. 2, 1), vidi: Ne zna se po van-
dolju da roceni vJBsci bill su kraji, pacek vadi
so razlozito iz vandelja da kraji nijesu bili, neg
pacek cojad od casnn i postene ruke . . . Neg
Toofilakt, jedaneste stotine godista po porodu
Gospodinovu pisalac, prvi upLso jc da vjesci klana-
oci Jesusovi bili su krajevi. S. Rosa 34b. — Irud
vidoci da je porugan od krajev (kralef. Bernardin).
Zadar. leko. 5. Bernardin 12. Irud videci jero
porugan bi od krajeva. N. Raiiina 24''. matth.
2, 10. Ki-a|i od istoka pridose u Jerusalnm.
Zadar. lekc. 8. Bernai-diu 14. Kralevi od istoka
clodose u Jeruzalem. N. Raiiina 28b. matth. 2, 1.
Kad Bogu dase dar tri kraji istocni. H. Lucio
278. Tri kraji od istoka pohoditi dojdohu ga.
F. Glavinic, cvit. 87b. Kraji mu so pokloniso
kad se porodio. I. V. Bunic, mand. 34. Zvijezda,
krajem ka so objavi. J. Kavanin Gi^. Zvizda
vodi kraje od istoka, da mu so poklonc .1. Ba-
uovac, razg. 48. Buduci kraj Irud razumio od
1 KRAV, h.
onizi mudraca iliti kraja od istoka. F. Lastric,
od' 390. Od dosastja kraja istocnijo. test. 60b.
Koga krajevi klanaSe. .1. Matovic xvib.
b. i 0 Bogu se gouori da je kra^. Kraj iie-
beski s nebes shodi. Zborn. 28b. Slavni .Tezus
kraj od nebi. .T. R. Gucetic 9. Boze, kraju od
neba i zemje ! L. Terzid 228. Kih ueboski kraj
razdili u devetan ri*d premili. J. Kavaiiin ido":
Sto nebeski sam kraj stvori. 111b. (i o mitolo-
giikom bogu. O nebeski kraju Jove. G, Pal-
motic 1, 280). — O Boze, kraj si audeoski. M.
Drzio 472. — Zaruonica kraja od kraji. F. Vran-
oio, ziv. 79. Ludmila ucinena zaruonica kraja
od kralev. J. Kavanin 302^*. Ime kraja od kra-
jeva. .T. Matovic 342. Ispovidamo takoder da je
on (Isus) misnik svrhu sviju misnika. kraj svrhu
.sviju krala ... F. Lastrii, od' 122. ^— Svemo-
guoi i. vikuvioni kraju i oesare, Boze nebeski.
M. Jerkovii 12. Kraju vicnega cesarstva. .1.
Banovac, blagosov. 32.3. Oblast vi6iieg kraja.
V. DoSen 2a. Kada s krivom kletvom radi. vio-
lieg kraja da osmradi. 142b. — Isukrste kraju od
slave. .J. R. Gucetic 12. — Sluzi djavlu nopri-
jateju svoga istoga kraja Isukrsta. P. Posilovic,
nasi. 4b. Kraju moj i Boze mqj. B. Pavlovic 6.
— Na boj s kralem od visino. V. Dosen 184b.
Sluga kraja od visina. 245'''.
c. ne u pravom smislu xiv vijeka upotre-
b^ava se i za sina krafeva i eareva koji ce po
ocevoj smrti posiati vladaocem, vidi u Danicicevu
rjecniku kod krajb: Dusan se za zivota ocina
zvao ,mladyj krajb': ,Svnu mojemu mladomu
kralu'. M(on. serb). 91. "(1330). I cara se Du-
sana sin za zivota negova zvao , krajb'. 133.
(1348). Z(ak. dus. pam. saf. 33. 40. 49).
d. moze znaciti sto i vladalac uopce,. n. p. :
((,) o beckom cesaru. Sedam kraja od sedam ze-
maja, sedmi kraje od Beca cesaro. Nar. pjos.
juk. 127. — h) 0 vladici crnogorskom. Mi nijosmo
isli na Cetiiie u vladike, crnogorskog kraja. Nar.
pjes. vuk. 4, 473. Otisao vrolu i Getinu kod
vladike, ki'aja cetihskoga. 4, 485.
e. u prenesenom smislu, uopce koji je.,naj
prvi, zapovjednik, vladalac. po Jovovoj knizi
41, 25 gdje se govori o levijatanu kao da kra-
juje nad oholijem fzvijerima'^), pa pisci kod toga
misle na davola Hi na davolskoga starjeiiinu. n
dva pisca sviii vijeka. u jednom primjeru s prije-
dlogom nad (isporedi : Car ju nad svijera zvijerjem.
D. Danicic, jov. 41, 25), u drugome s prijedlogom
svrhu. Jao oholosti oniju judi, koji uda Anti-
krsta i prihodnici onoga uciiioni, koji je kraj
nad svima sinovi oholosti, ne pristaju prosipati
kokoj usrid, p§enico. A. Kaniiilio, , kam. 450.
K privolikomu neprijateju koji so zove ,pogla-
vica, vladavac svijeta, i poglavica tminah, i kraj
svrhu svijeh sinovah oholosti'. J. Matovic 497 —
498.
f. II prenesenom, iperbolickom smislu, cuvjek
srecan, blazen. Petre, kraja me si danas uci-
nila. M. Drzic 338.
g. u prenesenom smislu, shvaca se nesto umno
kao kralevstvo. Cud bez varke u istiiii, i bla-
goca i dobrota, od srea te krajom cini. I. Gun-
duli6 279. Aristotil ki je bio kra) naravske od
mudrosti. I. Ivanisevic 150. Krajestvo istem, a
ne mogu ki-a) od mojijeh bit pozuda. G. Pal-
motic 1, 32.
II. negda su prigodom koledvaiia birali o
novoj godini pucani krala, i to na_ Krku, Losiiiu,
Silbi, na zadarskim' otocima i u Sibeniku (u ko-
liko sam ja zabijezio), koji je onda bio' stozor
oijele narodne svecanosti, a torn se jo prigodom
plosalo, pjevalo, gostilo itd. Na Silbi so feuva
KRAl;.,
4ft2
KHAT^EV, a, n).
pozla<^ona kriina nekadaAeff silbonskop: kraja,
koji jo za vrijoiiio svoga vliiilai'ia imao neogra-
ni^eiiu vlast na otoku. Taj so je obitaj saJiuvao
ilo lianas jedino ii ]Juba.snici na Krku, gilje se
biraju kra| i krajica (obojo muskarci). II Omi5|u
na Krku nosio jo takav kra| lovorovii krunu.
Koleda postoji joS u iunou;im iiijostiuia, ali so
kra| vise no izabiro radi proveliko^ troSka, sto
Sa takav kra) ima to niko no6o da prima to 6asti.
1. Mil6Gti6.
i. jedna od djevojaka Uo o trojiiinu due idii
od kiiie do knee te igrajii i pjevaju (vidi kralico).
Kia| ima na fjlavi klobuk iskiion cvijeooiu i u
ruci maC . . . Kra| stnji na lijevom kraju kola, a
barjaktar na dosnom, ali se oni no hvataju za
kolo, neg:o kra] sam za sobe jednako igra . . .
Vuk, rjofin. kod krajice. — Amo pripada i uvaj
primjer : Kra|u, svetli kraju! Nar. pjes. vuk.
1, 97.
k. prenosi se i na zvijeri i na nezive stvari,
koje stt naj viSe Hi naj jace Hi naj bole itd. iz-
vitdii ostalijeh.
a) 0 zvijeriina. Kra} svijeh zvijeri, lav
oholi svakcas zlatnom grivom stresa. I. Gun-
dulid 555. Kraj od zvijorja, lav krilati. J. Ka-
vanin 216l>. — Ore, kraj od ptica . . . 194".
f>) 0 nezivijem stvarima, n. p. : (o suncu).
Kra| od dana; kra} od zvizda ,sole, coll' o chiuso;
pianeta noto' ,sol'. A. d. Bella, rjocn. 684*. Gdi
(danicaj zvizdenog' kra}a vodi, suuce. V. Dosen
13.3b. ^ Tako 'e vidjet, ki-a} od rijeka (Danavo,
NHY) kad se nadme izvan mjere, od istijeh gdje
zaprjeka zgrade tvrde ori i zdere. P. Kanavelic,
iv. 9S. — Hrast kao po sumi kraj. I. Jablanci
195. — Amo moze pripadati i ovo: Oruzje je
kraj od svijeta. M. Drzi6 364.
I. neke se zivotine ovako zovu, ali ne kao
hod k, a), nego se imenom kra} razlikuju od drii-
gijeh iste vrste, ali razlicnoga spola, Hi istoga
rnda, ali razliene vrste.
fl) zenska pcela, vidi matica. Kra) od peel.
F. (ilavinid, posl. 36. Ako nejma svog vlastitog
kraja, da pcelama uredno uprav}a, onaj pcelac
otide po steti. M. A. Rejkovid, sat. Kl*. Naprid
leti kra} ili matica. J. S. Eejkovi6 237.
it) kra) od zmija ili zmijski kra}, vidi ba-
zilisko, bazilisko. — U jednoga pisca xviii vijeka.
Jadoviti kraj od zmija koga vidi, tog' ubija. V.
Dosen 93''. Zmiskom kraju oko sjaje, al' smrt
priku opet daje. 103i.
r.) kraj od pinplica ,Regulus cristatus, Re-
gulus ignicapillus'. (t. Kolombatovic. progr. spal.
1883. 27. — vidi krajic.
d) kra) od prepelica ,Ortygometra crex'.
fl. Kolombatovic. progr. spal. 1880. 40. — Po
tal. re di quaglie. vidi S. Brusina, ptice hrv.-srp.
(nastavak). 1361> (kod prdavac).
m. kod nekijeh igara, kao kod ci'ind, skaka,
karata. — Nemam primjera ; u Dubrovnikii sam
ino kazati kra} od cuiia s preziranem u prene-
senom smislu.
II. Zinnia, nehi cvijet. Kraji, Zinnia elegans.
B. Sulek, im. 169.
0. Kraj, prezimc. — U nasc vrijeme. Schem.
segn. 1871. 112. Schem. zagr. 1875. 265.
KRALA, /. hgp. krajaca. — U nase vrijeme.
u Lici. V. Arsenijevid. ,Donesi mi u maloj kraji
vode'. .T. Bogdanovii.
KEA]^A(3A, f. vidi krav)aca. — Zahi(ezio sain
akcenat po Vukii i M. Medicu ; preina ovonie
akccntu u gen. pi. mijeAa se: kra}a.6a. drugi hi-
jeze drukcije akcenat : kra}a6a. ^ U nase vrijeme
u Dalmaciji, u Ilercegovini, u Lici. — Izmedu
rjeinika u Vukovit: (u trecem izdanii pn Vitkn-
nijem tii(eskainaj (u Dalmaciji) drven sud (kao
naSa kravjafia) kojim se zalivata i vadi voda iz
bunara (a naSa kravjaca i muzlica onamo so zovo
kaba'). — Kril}a6a, drven sud u Sto se mnzu kravo
i ovco, a zove 80 i krav}ara. (u Hercegovini).
KiJljaSa, krav}a6a. muzlica. u Lici. V. Arsoni-
jovii^i. Kr<'i}a6a, cf. kravjaca u Vukovu rjofiniku.
krajaroni grabe vodu iz lokava, a navezavsi na
liu (za uho) uzicu kalaju vodu I'lome i iz bunara.
u nu poniuzu i ovce i kozo, a i kravo. .Danasko
aam namuzla od ovaca punu krajacu vareniko'.
u Uobrosolu. M. Medio.
KRAI^aCICA, /. dem. krajaca. u Lici. V. Ar-
senijevic.
KRA^iAK, krdjka, m. dein. kraj. — Na jednom
mjestu XVII vijeka. Krajak (lat. regulus. joann.
4, 46 — 53) u bolosti svoga sina zapita Isukrsta...
M. Radni6 273*.
KRA^AN, kra}na, adj. vidi krajovski. — U
jednoga pisca xviii vijeka. Bnetackoga krajna
od grada. J. Kavaiiiu 201*.
KRA!^AVAC, krajavca, m. bi(ka, nidi kra}ovac,
krav}ak. Krajavac, Garlina L. (Kuzmic), v. Kra-
jevac. B. Sulok, im. 169.
KRAlfiCA, /. krajiea. — Na jednom mjestu
XVIII vijeka gdje je rijec ovako okrnena radi stiha.
Gospodi nad inima krajca pcela. J. Kavaiiin 80'>.
KRA^jE, n.? ili f. (mj. m.) pi.? ime sclii it
Bosni u okriigu bihackom. Statist, bosn. 47.
KRA^iECA, /. vidi krav}aca i kra}a6a. - U
nase vrijeme u Lici. J. Bogdanovic.
KRAI^ECETINA, /. augm. krajeSa. J. Bogda-
novic.
KRA^ESTV-, vidi kra}evstv-.
KRA]fiE§AR, kra}esara, m. covjek koji nacina
kralijese. — Samo u Stulicevu rjecniku: ,globu-
lorum, quos suprafkod kralijes) memoravi,opifex'.
KRAl^feSIC, m. dem. kralijes. — U Stidicevit
rjecniku: v. kralijesac.
KRAl^ESKI , adj. kra(evski. — Na jednom
mjestu XVIII vijeka, gdje je ovakovi oblik .^amo
radi slika. Da plemena piit kra}eska u dno tamne
jame stoji u okovih gvozda teska. J. Kavanin
2521'.
KRA^EV, adj. regis, koji pripada krafa. —
Izmedu rjeinika u Vranciceni (,regius'), " Mi-
ka(inu: kra}evo (sic), od krala .regius'; krajova
kruna ,diadema, apex-; u Belinu (,reale, agg. da
re' ,rogius' 6091)), u Bjelostjencevu (kod krajevski),
u Jambresiievu (kraleva koruna .diadema'), u
Voltigijinu (,regio, reale, di re' .koiiiglich'), ii
Stulicevu (,regi3, ad regem spectans'), u Vukovu
(,des konigs' , regis'), u Daniciceuu (krajovb
,regis').
a. u pravom smislu.
ii) uopce. Da se poziva sb kra}6vomb po-
6atiju. Mon. sorb. 15. (1222—1228). Da ne sedo
na prestole kra}eve nikbtore. Dec. hris. 63. ,Hvala
tobi' rise, , kraleva svitlosti !' M. Marulid 10.
Budi ta sva sadi kra}eve svitline. 17. Oni, tko
su u meke svite obuceni, u domovijeh kra)evijoh
jesu. N. Rahina 14a. matth. 11, 8. Mni da je
krajeva hci. Naruen. 62b. No pusti v grad kra-
jove judi. §. Kozicic 571). U koj sam ja cini
kra)evi milosti. H. Lucid 242. Kralovi smo bili
vrimeua velika, i nemu smo litili bit vorni do
vika. D. Barakovic, vila. 42. U sadaiia doba u
dici dvor mu krajev svjetlos dava. I. Gundulic
424. Izajde od krajeva roda. P. Radovcid, nad.
140. Kra}evi svitlosti v cem sam zgrisila. Oliva.
KKAVEV, a, it). 41
38. Jaauost kra}evu uvroditi. V. Dosen iv. Tko
kra)eve pazi hazne. 180h. Neka dici kra|6ve
svatovo. M. A. Re|kovic, sat. 18*. Koji ide u
ku6u krajevu. sabr. 23. Nego hvala Krajevomo
Marku (vidi krajevic). Nar. pjes. vuk. 1, 624.
Kraleve ga docekase sluge. 2, 113. Veseli se,
ki-ajev zafcocnice! 2, 145. Bogom sestro, kra)eva
devojko! 2, 379. Sproe' costita lica kra[ovoga.
2, 483. Izidose dva krajeva sina. 3, 252. Niti
je carev iii kra|ev. Nar. posl. vuk. 223. Dojde
ona pred kralev dvor. Nar. prip. mikul. 25. —
U nekijem od ovijeh j>rimjera mozc hiti da znaii
Ho i krajevski (regius); tako je jamacno u ovijcm
jiriinjcrima: Postav|ajuci liu na krajevo pristo|e
ob desnu. J. Matovic 370. Koji su zvani na
kojegod djelo posobno ali krajevo. 397. Kra]evi
se sunovrafcni smecu stola krajeva. 403.
t>) kralev dan zoi'e se ii crkvi pniDudavnoj
24 septembra. U Studenici naj veci sahor biva
o kra|evu dne (24 septembra). M. D. Milicevic,
ziv. srb.'^ 142.
rj krajevo dijete, nezakonito dijete. — U
nasc vrijeme u KonavUma. Ime genericno ne-
zakonite djece jest .spurjan, tude dijete, krajovo
dijete' (jer odgojite|ica prima za a platu iz dr-
zavne kase). V. BogiJic, zborn. 318.
b. upotreh\aBa se kod imena nckijeh •ieotina.
(i) kod neke pticc. Krajeva punica, Pyr-
rliula europaea Vieill. Krajeva punica ,Pyrrhula
rubricilla'. Vijenac. 1.S81. G23. Rado bill upo-
trebio (za Pi/rrli. eiirop.) lijepo ime .krajeva pu-
nica', kqjo je naveo Hire za okolinu Severina;
ali to no bi bilo uputno : prvo sto po Vodopicu
upotrebjuju Dubrovcani imo ,careva punica' za
jEritliacus rubecula', drugo sto bismo onda pri-
hvatili trinomium. S. Brusina, ptice hrv.-srp.
(iiastavak). 17b. ali vidii: Krajeva punica ,Frin-
gilla canabina'. Lukovdol. D. Hire.
h) kod vrstc zabe, Rana viridis. Krajeva
zabica. Kapela kod Belovara. Krajeva zabicka.
Novi Glog u Hrvatskoj. D. Hire.
c. kod imena bi(aka.
(I.) krajev cvijet, m. Paeonia ofticinalis L.,
vidi bozur, 1. — U Stidiceini rjecnikii: krajev
cvit ,p6rpetrella, fiore' ,floris genus'. — Krajev
cvijet, krajev cvit (Stulli), (preraa liem. konigs-
rosen), Paeonia officin.alis L. (Kellner). B. Sulek,
ira. 168. — Treba dodati da Stulli po SDoj pri-
lici nije znao za nemaiku rijei.
h) krajevo kopje, Asphodelus ramosus L.
Krajevo kopje (prema lat. hastula regia), ces.
kralovske kopicko, rus. naiioKne Koiite, asfodillo
luaggiore (Parci(5), Asphodelus ramosus L. B.
i^ulek, im. 169.
(1. kod mjesnijeh imena.
<f) Krajeva Gora, ime planini u Bosni. —
U Viiknvu rjecnikii.
h) Krajeva Gorica, mjesno ime sto .se po-
mine xvi vijeka. U Krajevi Gorice. Men. croat.
334. (1579).
<■) Krajeva Ku6a, selo u Srbiji u okrut/u
nranskom. M. D. MiliceviA, kraj. srb. 286.
il) Krajevo Poje.
aa) selo a Bosni u okrayti Done Titzle.
Statist, bosn. 97.
bb) po]e a Srbiji u okritgu ruprijskom.
M. D. Milicevic, srb. 1128.
<^) Krajevo Selo, selo u Hrvatskoj it zii-
paniji modrusko rijeckoj. Razdijej. 61.
f) Kralev Potok, mjesto a Srbiji u. okrugit
uzickom. Zabran u Krajevom Potoku. Sr. nov.
1872. 428.
I/) Krajev Sto, vis u Srbiji n okrtigii
uzickom. M. D. Miliievic, srb. 577.
3 KRAVKVANE
fi) Krajev Vrh, tri mjesta u Hrvatskoj.
(ui) selo u zupaniji bjelovar.^ko-kriicoackoj. Raz-
dijej. 116. — bhj selo it Zupaniji zagrebackoj. 84.
— rr) zasclak u zupaniji modncsko-rijcckoj. 43.
KRA^;EVAC, krajevca, m. postaje od krajev
nastavkom tcb, a nalazi se u razlidnijem znacc-
nima. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je u osta-
lijem padezima, osim nom. sing, (i ace. kad je
jednak s nominativom), i gen. pi. krajevaca. u
Vukovii je rjecnikii (kod b) drukiiji akcenat.
a. covjek koji pripada kralu. — Na dva
mjesta xvii i xix vijeka. Turci ki se krajevci
zvahu. P. Vitezovic, kron. 149. .ler uz krajevce
fiesto tamo glasuju i carevci. M. Pavliuovic, razl.
spisi. 39.
b. ime nekijem bi^kama. — Izmedu rjecnika
u Stuliievu (krajevac, cvit ,osturzio, fiore' ,o3tur-
tium'), i u Viikovu^ po Vukovijem bi^e-skama: kra-
jevac, (u Drobriacima) trava [Carlina acaulis L. ;
cf. kravjak] u koje je list bodjikav pa u .srijedi iz-
raste kao mala glavicica iz koje, kad se list oceno,
udari mlijeko; i ova je glavicica dobra za jelo.
kad ova trava sazri, iz glavicice izraste kao
suncokret. Krajevac — ostrutium. Z. Orfelin,
podr. 491. Krajevac, 1. Centaurea beiiedicta L.
(Vujicic); 2. ostrutium (Stulli, koji pise ,ostiir-
tiiim'), Imperatoria ostruthium L. (Orfelin, Vu-
jicic); 3. Carlina acaulis L. (Pancic). B. Sulok,
im. 169.
C. Krajevac, mjesno ime.
<i) u Hrvatskoj. ii<i) selo ii zn])aniji bjc-
lovarsko-krizevaekoj. Razdijej. 116. — hh) kaj-
kavski Krajevec, doa sela ii zupaniji zagrebackoj.
80. 89. — fp) Krajevec, cetiri sela u zupaniji
varazdinskoj. 93. 105. Doiii i Gori'ii Krajevec.
104. — <lil) ime vrelu u Zbjegu. V. Arseiiijevic.
b) bara izmedu Mramorka i Bavanista u
Banatu. Kazu, da se s toga tako zovo, sto su so
kraj lie jednom krajico iz dva sela srele i iskr-
vile. Javor. 1880. 857.
KRA^jEVACKI, adj. koji pripada selu Kra-
jevcima. V. Arsenijevi6. — / kod mjesnijeh imena.
Krajevacke nive, liiva. Valpovo. D. Hire. —
Krajevacko Brdo, mjesto u Srbiji u okrugu alek-
sinaikom. Vinograd u Krajevackom Brdii. Sr.
nov. 1872. 925. Vinograd u Brdu Krajevackom.
1873. 731.
KRAl^EVALAC, krajevaoca, m. covjek koji
krafiije. — U Stuliievu rjeeniku: krajovalac i
grijeskom krajevaoc ,regnator'. — nepouzdano.
KRA^^jEVALICA, /. zensko ie^ade sto krafuje.
— U Stulicevii rjeiniku: ,r6gnatrix'. — nepouz-
dano.
KRA^jEVAN, knijevna, adj. krajevski. — U
jednoga pisca xviii vijeka. Ovom odicom . . .
hotili su uresiti krajevno redovnisko bitje. A. d.
Costa 1, 30. Kaoka zlamenuje krajevno posve-
6enistvo. 1, 61.
KRAlfiKVANE, n. djelo kojijem se krajuje. —
Stariji je oblik krajevanje. — Izmedu rjecnika
u Belinu (krajevanje ,il regnare' ,regnare' 610*),
M Stuliievu, u Vukovii. David potlaci krajevanje.
V. Andrijasevic, put. 283. Al' mu prini to iz-
danje Ijepse i dugje krajevanje. J. Kavanin .801''.
Za krunu dobit od rajskoga krajevana. B. Zu-
zeri 65. Ova crkva poce se naciiiati fietvrte go-
dine krajevana Salamunovoga. E. Pavic, ogl.
287. Vajade mu krajevane pridati sinu. 338.
Gospoda i plemici bosanski ucinise vice da Ostoju
bace s krajevana. And. Kaci6, i-azg. 10. Zaklad
zivota vjecnoga i rajskoga krajevana. Stit. IH.
Na to zbijni rekose mu druzi : ,Leze Jakov, pade
KKAVl'lVANE
454
KRAl.KVA'l'I, tl, e).
kralovai'ie'. Osvot. 1, 69. — U kojemu od pre-
(tdifiijeh prinyera mozc biti da znaii slo i kra-
[ovstvo (driaoa); tako jc jamaino u ovome: Iz-
vrsuo da 6o u 8vomu vladafc svojo krajevanjo. P.
Kiinavelic, iv. 476.
KRAl^ibVAXI, kj-i'ilujum, impf. rognare, biti
kra(, raditi (vladati) kao kraf. — Ake. kaki je
u praes. taki je u impf. krijevah, a impt. : kra-
juj, krajujiiio, krajujto, u ger. praes. kri'ilujuci;
a ostalijem je ohlicima onaki kaki je u inf., usim
aor. 2 i 3 sing. kra|ova i part, prael. act. krii-
Jovao, krillevala (i part, praet. pass. kra|evan,
aku ga iiiia). — Od xiv vijeka (ies. kralovati i
pu\. korolowac ne mog.u biti praslavenske rijeii),.
a tl svijem je rjecnicima.
a. uopce (kaze se i o Bogu).. NaJiehb sb Bo-
goiub krajovati (govori Stefan Tortko kra} bo-
sanski). Mon. serb. 187. (1378). Kralujui kra-
[eva sva lita prvili ilob. D Barakovid, vil. 147.
Ne kra|ovati iiaciuom vrimeuitim. P. Kadovcio,
nac. 184. I .s lipim vrimenom u svoj grad doj-
dose kra) kastijski skupa i z difcicom mati Oliva
V krajostvo svojo krajevati. Oliva. 64. Cesto
vara tko krajuje. J. Kavanin 2541'. Sinko, tako
kra]aj kako so neces na cas smx'ti kajat da si
krajovao, jer slatko je ki'a]ovat, ali na smrti jest
iniioso gorko ouo sto se krajevalo (refleksivno
pasivno). J. Filipovic 1, 266''. Koji ima misto
tebo kra)evati. E. Pavi6, ogl. 257. Ko god kra-
)6va prije noga. D. Basi6 96. Hoces, da ua silu
krajiijes. And. Kacic, kor. 91. Jere sluziti Bogu
jest krajevati. Ant. liadcic 30. Poslije Nabo-
nasara kra|ovase Nadius. D. E. Bogdanic 46.
Neg' sto carskoj na visini kralevat ce uzviseua.
P. Sorkocevic 589''. Tu 6e vrci brata Ibrahima,
da krajuje i da gosppduje. Nar. pjas. vuk. 4, 79.
Te krajeva diigo i ?a mnogo. Nar. pjes. here. vuli.
66. Da on mjesto nega kraluje. Nar. prip. vuk.
138. Kasnec mu se sinu kra|evati. M. Pavli-
novic, razg. 81. Propala je kra)ujuca porodiea.
111.
b. moee se izreci ko je (eefade, ce^ad, narod)
Hi sto je (driava) podlozno krafu, i to :
(i) akuzativom. samo it nekijeh starijih pi-
aaca (vidi i d, b)). Suliman i kopuo i more kra-
juje i vlada. M. Vetrani6 1, GO. Ka nebo zvje-
zdami krajujes i vladas, kralujes i svijet saj i
ostali svaki stvor. 2, 36. Ki tamo Arabe kra-
Juju uaredno. M. Drzio 477. Krajevat oes ti
doskoro slavne grade i drzave. G. Palmotic 1, 84.
amo pripada i ovaj primjer: Oni ne krajuje
druzijeli koji je podlozan pod grijeh puteni. Zborn.
17b. -_ Prema tome ima i pasivni oblik u ovum
pritnjeru: Zemja od prije krajevana gorostasnijem
gigantima. (J. Palmotic H, 56''.
b) dativom. Slatku i dragu svjetlos vrati
suncanijem tvijem ocima, s muogom srecom kra-
levati narodim ces cestitima. I. Gundulio 16 — 17.
Ko lav bojni svom jakosti sve nadhodi zvijeri
ostale kijem kraluje smiono dosti ... Gr. Pal-
moti6 3, 491'. I krajujes svemu stvoru. 3, 220''.
Adam prvo griba krajevase zvirinu i pticam i
ribam. S. Margitio, fal. 87. Krajevati svemu
okolisu zemajskomu. P. Lastric, test. 64''. Imao
je komu krajevati. And. Kaeic, kor. 11.
<•) instrumentalom s prijedlogom nad. Ki
nad zivimi i nad mrtvimi hoce krajevati. F. Ula-
vini6, cvit. 264^'. Lav krajuje nada svima riima.
T. Babio 47. KrajevaSe nad Zudjelim Jerud.
S. Kosa 35'<-. Krajeva' je ovo vrime nad Krvatim
Suring. And. Kadic, razg. 5. I krajevat nad
Slavinci stade. M. A. Itejkovic, sat. BoK
d) genetivom s prijedlozima svrhu, vrhu,
vrh, vise. Mi nedemo da ti krajujes svrhu uas.
N. Rai'iina 220''. luc. 19, 14. Uzo6o ga da on
svrhu hi krajuje. ,T. Pilipovid 1, 138''. Krajo-
va6o Gospodin svrhu ni na pla7iini sionskoj.
1, 380». Krajuje ne samo svrhu krajostva odip-
skoga. F. La3tri6, test. 179". Da &e Isukrst
dvakrat po6et krajevati svrhu s. crkve. 181''.
On ki'ajuje i gospodari svrhu nas. B. Leakovic,
nauk. 418. — Krajeva6emo vrhu zomjo. N. Ka-
liina 199'". apoc. 5, 10. Krajevat vrhu nas. M.
Vetraniii 1, 52. Vrhu mjosta ki ce ovoga mjeste
mene krajevati. G. Palmotic 1, 375. — Krajevat
vrh stvora svakoga. M. Vetranid 2, 36. Ki (Hog)
od nista svaka stvori, i krajuje vrh liih gori. P.
Hektorovic 132. Vrh Ungara krajevati. P. Ka-
navelic, iv. 465. — Saul vise puka izraelskoga
kraJevaSe. I. Bordic, salt. ix.
c. jav}a se mjesto gdje hiva krafevane:
a) prijedlogom u (va) s lokativom. Izo
(Odoakar) 13 let krajeva va vlaskoj zemji. S.
Kozifiid 12''. Jozip kraluje onam' u Ediptu. F.
Lastric, tost. 178ii. Kad je Klodoveo prvi kra-
Jevo u Franci. N. Maroi 9. — grijeskom s aku-
zativom. Krajevati bude u kudu Jakobovu u
vijek. N. Eanina 179a. luc. 1, 32.
I>) prijedlogom na s lokativom. Krajevali
budemo na zemji. Anton Dalm., nov. test. 2, 179''.
apoc. 5, 10. Kad krajujud na krajini dalma-
tinskoj to ucini. J. Kavanin 314''. Ah dragi
moj Boze! nije ti s mirom ni na nebesi kraje-
vati. J. Banovac, prip. 55.
c) amo mogu pripadati i primjeri u ko-
jima imamo prijedlog medu .5 instrumentalom Hi
sred 6' genetivom. On krajuje medu svojim |ira-
vovirnim. F. Lastric, test. 65^. Slovinskoga ja
jezika krajica sam, srjed slavnoga Dubrovnika
ka krajuje i gospodi. P. Kanavelio, dubrovn. 7.
(I) mjesto se vioze pokazati i mjesnijem
adverbom, vidi d, h).
A. II prenesenome Hi u metaforickume smislii,
kao vladati, gospodovati u naj sirem smislu.
(i) uopce. Da ne krajuje neumistvo. J.
Banovac, pred. viii.
b) s akuzativom, vidi b, a). Koga tac
krajuje lakomos gospoja. M. Vetranic 1, 121.
Lakomos istok i zapad i sjever krajuje. 1, 159.
Eazum daruje Bog nasoj naravi, da zvijezdu kra-
juje s kom se tko objavi. 2, 143. Krajuje ga
jer nemilost. M. Gazarovic 117. — Po svoj pri-
lici ovaj primjer amo ne pripada, jer u ncmu
objekat stoji prema drugijem glagolima, vsobito
prema naj zadnem vladati: Upraviti i posvetili,
krajevati i vladati dostoj se, Gospodine Bozo,
srca i telesa nasa. L A. Neuadic, nauk. 59.
c) s dativom, vidi b, b). Samosilna svud
se cujes, istijem krajim ti krajujes (Ijepotol). I.
Gundulic 230. Po glasu ona slavnom svomu
krajevase i Vasiju. ^ 535. Eajska vilo ka kra-
jujes bitju momu. G. Palmotic 1, 32. Zatravle-
nom srcu momu ti ces vazda ki'ajevati. 1, 60.
Ti me sree, kraju, osvoji i ti ces mu krajevati.
1, 85.
d) s prijedlogom vrhu, vrh, vidi b, d).
Grijeh 6ini smrt vrhu nas krajevat. M. Vetranid
1, 298. Umijenstvo vrhu svih krajuje kreiwsti.
N. Dimitrovic 13. — Vrh ponora usloua kruta
tamnos krajevase. G. Palmotid 3, 24'''.
e) s prijedlogom u i lokativom, vidi c, a).
U tebi jubav zamjerna i razura krajuje. N. Di-
mitrovic 44. Kad pocnem gledati kon tebe gdi-
god stav tve lice, u komu krajuje sve Jubav. D.
Banina 104*. U noj sveti mir krajuje. A. Vi-
tajid, ist. 7*. Ako bi ovi sveti strah krajevao u
nasih srci. A. d. Bella, razgov. 94. Krajestvo
milosti Bo2je, po kojoj Bog krajuje u na§im du-
KEALEVATr, d, e). d!
5ama. F. Matic 13. Krajuje li u neiuu ]iibav?
D. Basic 117. A kra|aje sva hrabreiiost u na-
rodu sloviuskomu. And. Kacic, razg. •2"-. Ne
bude grijoh kra}evati u vasemu umrlomu tijelu.
J. Matovic 42.5. — S altuzativom, vidi c, a) na
kruju. Kazloga s kojijem krajuje u svoje vjerne.
J. Matovi6 xxvia.
/) s prijedlogum na i lokativom. Kqji
(grijeh) dan danasni kra}uje na svijetu. M. Orbin
168. (Ogan) ocisti6e (svit) od bolosti, od lako-
mosti, od bludnosti, koje necistoce toliko ijad
godina na nemu krajevase. .1. Banovac, razg. 3.
— Grijeskom s akuzativom. Ti krajujes na .svijet
samo (Ijepoto!). J. Kavanin 42".
(/) s prijedlozima medu, sred, vidi c, c).
U svakom od .svetaca jedna osobita krepos raedu
inijem kra)evala je. I. Dordic, ben. 97. Kad
poco medu liima danguba krajevati, tad kriposti
pomankase. J. Banovac, pripov. 242. Medu naraa
|iibav bratinska krajuje. J. Filipovic 1, 35!lb.
Kad bi medu bratjom krajevala srcba. P. Fili-
povic 48. — Kruh zivi, koji krajuje srjed nebesa.
.1. E. (lucetid 21. — Amo pripada i ovaj pri-
itijer: Krajuj po sridi srca moga krajestvom pri-
slatke railosce. P. Radoveic, nac. 280.
Ii) iiijesto se jav]a vijeanijem adcerhom. Da
se mir euje, gdi smeca krajuje. I. Gundulii 114.
TJ dno ledne Grotlandije, gdi krajuju mrazi jaci.
<). Palmotic 2, 353. Sva ostala mora gore u
ogiiu strasna boja, svud krajuje Marte oholi. 2, 3.
c. triumphare, takoder u jirenesonom smislii,
u svccima koji uzivajtt slacu rajsku. Sveti kra-
juju na nebu. Transit. 131. Ufaju prijati kra-
jestvo nebesko i u liemu krajovati. A. Komu-
lovic 11. Krajevati s Isukrstom na nebu. B.
Kacic, nasi. 54. Prva (crkra) jest krajuju6ili.
F. Glavinic, cvit. 4381>. Gdino cemo krajevati,
i u vijeke s Bogom stati. .1. Kavanin 478h. Ne-
c.emo krajevati s I'lim u slavi nebeskoj. A. Ba6ic
84. Ako zelimo krajevati § liime (Isusom) . . .
.1. lianovac, razg. 37. 11' kraju'e na visini . . .
V. Dosen 222a.
KRAl^EVA VELIKA, /. ime sdic a Slavuniji
i(- siipaiiiji pozeskoj. Eazdijej. 12fi.
KEA^jEVGI, Krajevaca, in. pi. mji-snn ime u
Slavoniji. ii) selo u zupaniji srijemskuj. KazdijeJ.
145. — h) pitsta u zupaniji virovitickuj. 138. —
jiomii'ie se xviii vijcka. Po Zviri'iaku, Nartu, Se-
listu, Krajevci. M. Katancic 53.
KEA^EVCANI, m. ime sehi a Hrralskoj ii zu-
paniji :ayrehnckoj. Eazdijej. 65.
KRA^iEVCANIN, m. covjek iz Krajevaca u
Srijemu. V. Arsenijevic. — Mnozina: Krajev-
cani.
1. KEAlfiEVCICA, /. Eana viridis, vrata zabe.
Zaistovci kod Krizevca. D. Hire.
2. KRA^^EVCICA, /. ime za nehe orate kra-
mka i jabuka.
a. kru§ke. Krajevcica, kruska. Vinica. S. Pe-
tar kod Ludbrega. I). Hire. Krajevfiica, ces.
kralovna, suvrst malone zute kruske dozrijeva-
juco o krajevu (Podravina). B. Siilek, im. 169.
b. Krajevcica, jabuka. S. Petar kod Lud-
brega. L). Hire.
1. KEA^^EVICA, /. kra]eva zena, vidi krajica.
— U narodnoj pjesmi nasega vrcmena, a izmedii
rjecnika u Vukovii (vide krajica). Kraje banu
posijase: ,Podaj mene banovicu, ja cu tebe kra-
Jevicu i dva sina krajevica'. Nar. pjes. vuk. 1,
342.
2. KRA]j;EVIGA, /. va(a da je nekakav pores
Hi kmetska sliizba krafu. — Na jednom mjestu
> KEA^EVIC, b.
XVI vijeka. Sa vsimi sluzbami i doliotki, kimi
su duzni sluziti i davati kmeti, koji na tih re-
cenih selih stoje, gradu nasemu Ozju, samo iz-
nimjuci vauka dizmu... i krajevicu. Mon. croat.
274. (1575).
3. KRA^jEVICA, /. mjesno ime.
a. dva sela u Bosni. a) u okrugu travnickom.
Statist, bosn. 62. — h) it okrugu Done Tuzle.
101.
1». trgoviste a Hrvatskoj u zupaniji mo-
drusko-rijeckoj, lat. Portus regis, Portus regius,
tal. Portore. RazdijeJ. 56. vidi: 568. Albuin kraj,
putujuci iz Srijema u latinsku zemju, zgradi
Krajevicu u primorju hrvatskomu aliti Vinodolu,
ka se sada stara Krajevica zove. P. Viteztivic,
kron. 49.
c. brdo u Srbiji u okrugu ernorijeckom. Nad
Zajecarom, na juznoj mu strani, brdo je , Kraje-
vica', na koje je, po prici, iz Kostoca pobegla
neka krajica. M. D. Mili6evic, srb. 916.
KRAI^jEVICKI, vidi krajevicski./'r
KEAl^'EVICNA, /. krafeva kii. — isporcdi go-
spodicna. — U jednoga pisca xviii vijeka. Slavske
toke zatofnice, krajevicna Captislava, . . . . I. Ka-
vanin 2731).
KRA^iEVIC, m. sin krafev. — Od xiv vijeka
(vidi b), a izmedu rjecnika u VoUigijinu (grijes-
kom krajevic ,regolo, re piccolo' ,k6niglein'), u
Stidicevu (,regis filius'), u Vukovu (,der konigs-
sohn' , filius regis'), u Danicicevu (Kralevicb). —
U VoUigijinu je rjecniku dem. kraJ, ali drngdje
nema toga znacena. I rits, iciip(>.ni;n-i'i., i ces.
kralevic, krilovic, i po(. krolewic znacc: kra^ev
sin.
a. uopce. Vladislave, polackoga slavna kraja
slavni sinu ! . . . krajevidu glasoviti ! . . . I. Gun-
dulic 286. Lijepi i mladi krajevi6i na negovijeh
zracih sjaju. 398. Neka uresen s liime (oklopom)
bude ko je dostojno krajevicu (Akilu). G. Pal-
motic 1, 181. Koje ce (Lukrecije) kriposti kra-
jevic zavidjet. 2, 495. Amnon naj stariji kra-
|evi6. I. Doi'dic, salt. xv. Krajevic Jonata. A.
Kalic 512. Kraje banu posiJaSe: ,Podaj mcne
banovicu, ja cu tebe kra|<nicu i dva sina kraje-
vica'. Nar. pjes. vuk. 1, .342. Kupi vojsku (ruski)
krajevic Mijajlo. (U ostalom se u toj pesmi kra-
jevic Mijailo .javja na mestu .lana Sobjeskoga.
S. Novakovic, oblacic rade. 21). 3, 48.
I». naj glasovitiji je jimak u narudnijcm
pjesmama Marko Krajevic, sin kra(a Vukasina.
Vb leto 6903 (= 1391) Mirce vojevoda vlaski
razbbi cara Bajazita na Rovinahb. i pogybe
Marbko Krajevicb i Kostadinb i Kragasb, oktom-
vrija 10. Okaz. pam. saf. 74. (oko 1554). Pro-
svijotlit se je u nih (bugarkit'iah) hujo Svilojevic
jos Mihajo, i Krajevic junak Marko. I. Gun-
dulic 313. Krajevicu kamo Marko V J. Kavanin
233a. Bio je i on s Markom Krajeviiem. (Z).
Poslov. danic. Da jedno mi bise vitez Marko
Krajovidu. Nar. pjes. mikl. bcitr. 1, 10. Naliodi
so u mojim prosastim kiiizicam u govorei'iu od
Krajevica Marka . . . And. Kacic, razg. 164. To
je uacin svetac posvetiti ... ali nije u kolu pi-
vati, Krajevica ko svetca slaviti. M. A. Rejkovic,
.sat. G7b. No idite u Prilipa grada do dvorova
Krajevica Marka. Nar. pjes. vuk. 2, 192. „Dok
je glasa Krajevica Marka i negova vidovita Sarca
i negova sestopera zlatna. 2, 219. Ja sam glavom
Krajevicu Marko. 2, .393. Kad .je vojsku voje-
vati, onda se vice : ,Kamo junak Krajevicu
Marko'?' A kad je sicar dijeliti, govore mu: ,Ot-
kuda si, neznana delijo'r" Nar. posl. vuk. 117.
Marko Krajevic i vila. 'Vuk, nar. pjes. 2, 215.
KRALEVK', b.
456
rvRAI,,EV.SKI, 1, a, a;.
— Po imcnu Marlcu Kraji'mca zovu xc i neka
mjcsUi, n. p. : N« Vnniiini steiie visoko do obltik,
i tu Je prosoCon kuiiion, to niiCii'ion put, zovr 90
IJemii-kapija Marka Krajeviia. Glasnik. 31, 300.
(170'1). Malo pi(>il (Helom) Opaii<rima, gotovo
pioma Mri'iavcovoj ^radini, imajn u ravni dosta
po razdaloko nokoliko gomilo kamoi'ia za kojo se
oiiiida jfovori da su bije^o odakle je skakao Marko
Kiajovic i to so zovu ,Kra|evi(a skakala'. Vuk,
rjocn. kod MnWvfieva gradina.
c. kao prezime. — U Dubrovniku od xviii
cijcka. Pjesni razlike Dominka Sirauna Zlata-
rica Dubrovcaniua ispisiuie u Dubrovniku 1779
po Antunu Krajevidu. u D. Zlatari6 (akademicko
izdaite, Stari pisci. 21) xxxv. — xiv vijeka bio
je It Dubrovniku nekakav Dmitar (Mitar) Kra-
|evi6, te hi mu ovo moglo biti jjrezime. livde se
nameri Dmitarb Krajevicb i tbdi se prigodiSe posli
turadbki u nasomb gradu da minu preko mora,
dojde k nauib Mitarb molo da ihb ne propustimu.
Spora. sr. 1, 28. (1400). vitfa da to nije bio sin
VukasinoB i brat Markov, vidi: (Kraj VukaHn)
rodi .S.'iynove: Murka, Umitra, AndrejaSa. Okaz.
pam. saf. (iS.
KliA^iEVICSKI, adv. onako kao Ho Krafcvic
(Marko) radi. — U narodnoj pjesmi crnogorskoj
nasega vremena (11 Ire.cemu je stihu ohlik krale-
vi6ki. Ho ce biti pisarska Hi stamparska pogreska).
A med' liima Hazdaja Stevane, kra|evicski stono
pije vino, krajevifiki stono sijece sabjom. Pjev.
crn. 106b.
1. KEA^^EVINA, /. zemla, drzava nad kojom
vlnda kral (ivta drugo znacene pod c). — Od xv
vijeka (vidi kod c), a izmedu rjecnika u Mika-
\inu (vidi krajovstvo), « Bclinu (,paese, terra o
regione' ,rogio' 535»), u Voltigijirm (.reggenza;
regno' ,regi6rung; reich'), u Stulicemi (,regnuni,
imperium'), u Vukovu (,des konigs land, das ko-
nigreich' ,regnum'), u Danicicevu (,regnum').
a. zemfa, drzava u pravom smislu. Mnoge
crnoe tim sjedini, da podu iskat Ijepos novu po
bosanskoj krajevini. I. Gundulio 373. Drag je
svemu puku svomu i bosanskoj kra|evini. G-.
Palmotic 1, 315. Iz franafike ki-ajevine. 2, 48.
Po nase kra[evine. 2, 105. Ki pojacku kraje-
vinu gospoduje. 2, 300. Pomankane pravde raz-
djejuje krajevine. M. Radnid 244''. Pada'u gradi
i krajevine. J. Kavaiiin 214^. Zapo|ski, kraje-
vinu ki ugarsku stiSta silom. 238b. Satira gra-
dovo i krajevine za pedepsu oholnika. A. d. Bella,
razgov. 145. Okrunena tri putnika . . . podizu
se iz iztocnijeh kralevina. B. Zuzeri 28. Kako
je obicaj opceni u mistu, iliti kra}evini. P. Fili-
povic 39. Koji se u kra|evini Asverinoj nahode.
E. Pavic, ogl. 379. Osta jadna Vojsava krajica
i brez kraja i brez krajevine. And. Kacic, razg.
88a. Svud po franackoj krajevini. I. M. Mattel
226. U Ingliteri, u Italiji, u Poloniji i u to-
likim drugim krajevinama. I. .J. P. Lucie, bit.
67. Dok ne pridu u drzave od pojacke kra|e-
vine. P. Sorkocevic 593b. Zadrma se turska
carevina, zaoudi se sedam kra|evina. Nar. pjes.
vuk. 1, 499. A moj babo, Vukasine kraju! malo
1' ti jo tvoje kra}evine ? 2, 196. I vlaSkijeh
.sedam kra|evina. 2, 233. Prosao sam devet kra-
jevina i dcsetu tuf-sku carevinu. 2, 330. U svoj
zemji, u svoj krajevini. 2, 539. Trojedna kra|e-
vina puna puncata Srba. M. Pavlinovid, razg. 20.
ll. (nebeska) kra|evina, metaforicki : raj. Da
se tebi tote otvori slavna rajska kra|evina. A.
Vita)i6, ost. 137. I u I'lem (Uristu) da su pravi
puti od nebeskijeh krajovina. J. Kavanin 2b. Ti
su ki su prem ob.sjeli krajevinu od nebesa. 366*.
Niti jo mogo jude od izkvaroi'ia osloboditi, niti
u krajovinu nobeskii uvesti. I. Volikanovic, uput.
1, 82.
I'. kr(i(i'r<ini\ kni(cBa cast, vidi i ki'a|nvstv(j.
— Ovo r>jril;ii yiiiii'i'iie va{a da je 11 ovijem pri-
mjcrima: (Cur Siili.iiian) dado krajevinu u Bu-
dimu .Janusu, vojvodi hordejskomu. Okaz. pam.
Saf. 83. (oko 1554). Zaludu ti, moj brato, u Bu-
dimu krajovina. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 36.
Komu kruna i sreca dopaue na rusu glavu, da
se broji I'logova u Budimu krajovina. Nar. pjes.
bog. 82. A krasnu jo pesmu zapofioo od svi nasi
boji i stariji, kako j' koji dr/.'o ktajevinu po co-
stitoj po Madedoniji. Nar. pjes. vuk. 2, 216.
2. KRALEVINA, /. ime nekijem bi\kama.
a. vrsta vinove loze i grozda i vina. Krajo-
vina, rothor Portugioser (Zagreb, KriXovci). B.
Sulok, im. 169. — isporedi dinka.
b. vrsta jabuke u Zagrebu. B. Sulek, im.
169.
3. KRAj^EVINA, to. u narodnoj pjesmi crno-
gorskoj naSega vremena ima Marko Krajevina
mj. M. Krajevic (u istoj pjesmi na drugijem mje-
stima stoji Krajevid i Ki-a}ic). Mio zete, Marko
Krajovino! Pjev. crn. 215b.
KRAi^EVINE, /. pi. ime mjestu u Herceiiovini.
Schora. hercog. 1873. 79. S. Novakovid, obi. 12.
KRAlfiEVINSKI, adj. koji pripada krajevini.
— U jednoga 2^isca nasega vremena. Zivotarili
su od milostii'io krajevinske blagajne. M. Pavli-
novid, rad. 180. Hrvatska saje krajevinska dva
poslanika. razg. 104.
1. KRA:^EVKA, /. u Vukovu rjeeniku: (u Su-
madiji) ovca u koje se nadu cetiri bubrega.
2. KRAl^EVKA, /. ime bilkama. Krajevka,
ces. kralovka (suvrst kruske), 1. suvrst krupne
jabuke dozrijevajude o krajevu (Vajavac) ; 2. su-
vrst kruSke (Zelina) ; 3. kouigspilz, Boletus re-
gius Krombli. (Janda). B. Sulek, im. 169.
KRA^^EVKINA, /. zensko cefade iz Kra\evaca.
V. Arsenijevid.
KRA^EVl^E, n. u Stulicevu rjeeniku uz kra-
jevina. — nepouzdano.
KRA^^EVO, n. mjesno ime.
il. vidi u Vukovu rjecnikn: varos u Kara-
vlaskoj (,Krajowa').
b. selo u Srbiji u okrugu aleksinackom. K.
Jovanovic 91.
KRA^^EVSKI, adj. koji jwipada kra}u (icopee)
Hi kralevima. — Od xiu vijeka (vidi kod 1, b),
ali se nalazi i u drugijem slavenskijem jezieima,
isporedi rus. Kopo.ieBcKiii. ces. kralovsk^'', po\.
kr61ewski. — Izmedu rjecnika (u Mikafinu samo
adverah, vidi kod 2), u Belinu (.reale, agg. da re'
,regius' 609"), u Bjetostjencevti (krajevski, krajev
,r6gius, rogificus'), it Jambresicevu (,regius'), u
Voltigijinu (,regio, reale, regale' ,koniglich'), a
Stulicevu (.regius, regalis'), u Vukovu (,kouiglich'
,r6gius, regalis'), u Danicicevu (krajevbskyj , re-
gius').
1. adj.
a. koji pripada koine mu drago kra(u Hi
kralevima uopee.
a) uopce. Smrt ne gleda nicije lice, je-
dnako se od lie tlade siromaske kudarice i kra-
jevske tej polade. I. Gundulic 233. , I u nega
svjete prosi od zivjei'ia ki-ajevskoga. (i. Palmotic
2, 153. Kod tolikijeh drugijeh carskijeh i kra-
jevskijeh kderi. Nar. prip. vuk. 219. — Amo pri-
padaju i ovaki primjeri: Ku (krunu) s imenom
krajevskime prvi on primi od cesara. I. Gun-
KEALEVSKI, I, a, a). 4
dulic 428. Da kralevsku noj novjestu i junaka
cestitite. <!. Palmotic 1, 182. Od ne mane dike
i .slave krajevsku ces naci }ubi. 2, 242. — Kra-
]evski prorok (David). F. Lastric, test. 45*. 6.SI'.
svot. 4I1.
h) koji je onaki kao Ho hiva u kraleva,
koji se pristoji krapi. Ako uzmnoznos, s kom
uzrasti, i kra[6Tsko srce tvoje u poiudah sada
stoje od uresa vedre 6asti. I. Gunduli6 2.9. Da
Krunoslav kra} no stoji na krajevskoj svojoj rici.
Gr. Palmotic 2, 235. On, kra(6vske ki je rijefii,
sj"ca u svem plemonita. 2, 265. Uresi su ti vo-
lic'i i kra[evske sasma sprave. 2, .S24. Pun kra-
|ov.skog blagodarstva kaSteo Brenski vam po-
kloni. J. Kavanin 190b. — Na krajovsku stoji
adverbijalno, isporedi 2. Na kra|evsku ,ioal-
meute, da re' ,reffie'. A. d. Bella, rjocn. 60H'"'.
Uresima i napravam na krajevsku naciiia je. B.
Zuzeri 98.
b. koji pripada kralu home mu drago Hi
kra^evima, ali jedne drzave. Vlasi vsi sije kra-
|ovske drbzave. Mon. serb. 13. 4 namastiri kni-
jovsci. 14. (1222 — 1228). Potvrjenje krajevskim
listom. Mon. croat. 116. (1476). Ido5e k sudcu
krajev.skomu. Mirakuli. 1.31. Knige kra|evske
(libri Regum u sv. pismu). Korizm. .58*. Koje
mjesto bjese grad redovnicki i krajevski. M. Div-
kovic, bes. 53*. Od hrabrena i slobodna srca,
kojo smrt pogrduje, rijeci uzmnozne svijes ma
cuje, o krajevska kcerce ugodna! I. GunduliA
48. Poklisar se carski upravi kra|ev3kijeh put
dvorova. 426. Krajevsku ko da vlas nesrecau
dobudem ? G. Palmotii 1, 58. Sred Budima
kra)evskoga. P. Kanavelic, iv. 5. TJ parisinsknj
kra|evskoi kiiigaonici. A. Kanizlic, kam. 6. On
jo od svifcle krajevske krvi. 371. Da im se sva
iz dolaska kra)evskog u pomoii dadu. E. Pavic,
ogl. 357. Krajevski grad. Nar. prip. mikul. 10.
Kra|evska naredba ,intimat (regierungs-erlass in
Ungarn, ordonnanz)'. Jur. pel. terminol. 291. Kra-
jevska parnica, causa regalis. Zbornik. zak. 2, 511.
Dohodak dosadasnih pravica zemajske gospode
dolazedih pod imenom ,kra)evskih dobrocinstva'.
3, 95.
e. kod mjesnijeh imend u Bosni. Krajevska
gora. Glasnik. 20, 275. 21, 316. 317. — Krajevska
planina. 20, 274. 21, 316. 317. 22, 31. — Kra-
(evski Stan, zidine. 22, 5.
<1. kod imena bifaka.
«f) krajevsko srce, Verbascum L. — U
Bjelostjendevii rjecniku (u latinskom dijelu kod
verbascum) i otale u Sulekovii imeniku. 169.
f>} krajevska salata, 11 uijarskijeh Hrvata.
Krajevska salata, bodjav korov rastu6i po liivah
i livadah (Brlakoviii), Ononis spinosa? B. §ulek,
im. 486.
(■) krajevska svijeca, u ugarskijeh Hr-
i.'iita (po sapadnom govoru svica). Krajevska
svida (prema nem. kouigskerze), Verbascum thap-
sus L. (Brlakovic). B. Sulek, im. 486.
2. adv. krajevski, onako kao sto u krafeua
hiva, kao sto krafevi rade, vidi 1, b. — Izmedii
rjecnika u Mikalinu (krajevski, kako kraj .regie,
regifice'), m Belinu (.realmente, da re' .regie' 609^'),
II Bjelostjencevu (krajevski, po krajevsko .regie,
regaliter, regilice, regum more'), u Stulicevu (kra-
jevski, na krajevsku , regie, regaliter. regio appa-
ratu'). Od krajevske vaSe dike tac .krajevski'
docekani. G. Palmoti6 2, 315.
KKAl^EVSTVO, n. kra[evska vlast, kralevska
cast; krajevska drzava, vidi krajevina. — Moze
ispasti prvo v (krajestvo), to se naj prije naJnzi
u bosanskijem spomenicima xiv vijeka (Mon. serb.
231 god. 1398. 234 510^. 1399). — Od xiv vijeka,
T KEAI,-EVSTVO, a. c) na).
ali se nalazi i a drugijem slavenskijem jezicima,
isporedi rus. icopo.icKcriin, ces. krdlovstvi, 7*0/.
krcSlestwo. — Izmedu rjecnika krajevstvo ima u
Belinu (,reame, regno' ,r6gnum' 609 '), u Stuli-
cevii (v. krajevina), « Viikovu: 1. ,das konigthum
(wiirde des konigs)'. — 2. ,das konigreich' ,reg-
num' ; m Danicu'euM (krajevbstvo .regnum' vlast;
drzava) ; krajestvo it Mika(inii (krajestvo. kraje-
vina .regnum' i kod drzava), u Belinu (vidi kod
b, b) aa)), u Bjelostjenceva (krajestvo, krajevina
,regnum, regio'), u Jambresicevii (,regnura'), u
Voltiijijinu (.regno, impero' .konigthum, roicli'),
u Danicicevu, (gledaj krajevbstvo).
a. krajevska vlast, krafevska cast, kral,enane.
— (tvo znaiene cesto se nahodi 11 starije doba.
(l) uopce. krajevstvo. Jako da voncajetb
brata svojego na krajevbstvo. Domentijani' 246.
Krajevstvomb vencavb. Domentijanb 166. Vencanb
byhb na krajevbstvo. Mon. serb. 90. (13o0). Vbzla-
gajetb na se vonbcb krajevbstva srbbskago. Okaz.
pam. saf. 54. Prut od krajefstva tvoga. Ber-
nardin 9. paul. hebr. 1. 8. BiSe prestavjeno ce-
sarastvo rimsko krajevstvu franafikomu. Mira-
kuli. 19. Po krajevstvu vrimennomu. Korizm.
1^. Tako dokona gotskoje krajevstvo va Italiji.
S. Kozicic 14^'. U vrime negova krajevstva prista
u veselju sva zemja. Dukjanin 24. Krajevstvo
svakako hranim ti za pokoj, neprijatej nikako
negoli sluga tvoj. I. Gundulic 189. Na krajevstvo
od koljena od sto krala kraj te rodi. 316. Tko
bi reko kraj-Pilipu i Lesandru da ima do6i nih
krajevstvo na tac slipu i posluhu i nemo6i? J.
Kavanin 289''. — krajestvo. Prut od krajestva
tvoga. Zadar. lekc. 3. paul. hebr. 1, 8. Sibika kra-
jestva. to je sibika pravde. N. Kanina 22'^. paul.
bebr. 1. 8. Gdje krajestvo drzi svoje Menolao.
G. Palmotid 1, 2.34. Ostoju Bosnaki z krajestva
zvrgose. P. Vitezovic, kron. 117. Ne vidahu
pri I'lemu ikakva biliga krajestva. A. d. Bella,
razg. 10. Posli koga stupi na krajestvo riegov
sin. And. Kacic, kor. 235. Stipan kraj baci kra-
jestvo i fratar se uciui. 421. Da ce lioj i za-
rucniku nejemu krajestvo pustili. Nar. prip.
mikul. 16.
b) 0 samu se kra^u u starijim knigama
kaze: (Aegovo) krajevstvo. du) krajevstvo. Mo-
limb so prevysokomu ti krajevbstvu. Danilo 195.
il postavjeni^/ij igumenbskomb, jegoze po pravde
izvoli krajevbstvo. Mon. serb. 14. (1222 — 1228).
— u povelama vrlo cesto kra} 0 sebi kaze: kra-
jevstvo mi. Milostb stvori krajevbstvo mi vla-
stelicicemb dubrovbcbkimb. Mon. serb. 16. (1222
— 1228). Podbpisahb rukoju krajevbstva mi. 20.
(1234). Eoditeji krajevbstva mi. 58. (1293-1302).
Jegoze Bogb izvolii po krajevbstve mi gospodb-
stvovati srbbskimb krajevhstvomb. 81. (1302 —
1321). — hh) krajestvo. Dojdose velicbstvu kra-
jestva mi wdb slavnoga grada Dubrovneka plo-
meniti vlastele i poklisarije. Mon. serb. 231.
(1398). Krajestvo mi preseze i roti se. 234. (1399).
Na krajestvo mi jakoze i na prvihb mojib prii'O-
ditej gospodb krajevb bosanbscihb. 304. (1420).
Sto bi V rukah krajestva naSega. Mon. oroat.
66. (1446).
r) kao vlast Hi cost uopce; ceslo u oso-
bitom (biblickom) znacenu.
flu) uopce. krajevstvo. Ti si nih (oci
mojih) blazenstvo, i drag mir u trude van koga
krajevstvo ino vik ne zude. D. Eaiiina 34*. I
uboztvo blazeno je, er krajevstvo negovo je . . .
J. Kavanin 75b. — krajestvo. (Venere govori
Knpidii:) Krajestvo ako tve ne budes svetiti...
a Kupido odgovara: Tvojome liposti stoji me
krajestvo. M. Drzid 37 — .38. Krajuj po sridi srca
KRAlf.EVSTVO, a, v) aa). 4
moga krajestvom prislatke milosio. P. Kadov6i6,
nafi. 286.
hh) Bozjo kra|evstvo, a bibliikom smislu:
mcsijino kralevstcu, Isusuva crkva. kra)6vstvo.
Niraa didino v kra|efstvi Isukrstovi ni Bo/.jem.
Bornai'din 43. paul. ephes. 5, .'5. Jero on sam
i>6kaso kiajevstvo Boije. 84. hie. 23, 51. I posla
liih pripovidati (pripovijedati. Ranina) krajovstvo
Bo2iJ6. Beriiardin 118. N. Kaiiina 142a. Juc. 9, 2.
Negova kra|evstva neie biti koiiac. M. Maiuli6
11)7. Govoreci: ,Pokoru fiin'te, pribliza so cav3t\ o
nebesko', — gdi daje razumiti, da je krajovstvo
nebesko pokora. Narucn. 4i>'>. I kra(Gv.stvu ne-
govu ne bude koiica (svrhe. Bandulavic). N. Ba-
Siiia 170». I. Handulavic 41). luc. 1, .iiJ. — kia-
jestvo. Ki cekase i sam kiajestvo Bozje. Zadar.
lekc. 25. luc. 2;!, 51. I kra|estvu lieKOVu ne bude
konca. 39. luc. 1, 33. Koji cekase i on krajostvo
Bozije. N. Eaiiina 106*. luc. 23, 51. Pridi kra-
jestvo tvojo. Katuh. 1561. Bl". F. Vranfiic, rje6n.
127. I. T. Mrnavii, nauk (1702). 10. I. A. Ne-
nadic, nauk. 2(!. Nogovo kra|estvo jest osobito
krajestvo duhovno. J. Filipovid 1, 71''. Zasto
Jesukrst nije ktio postaviti svoje kra|estvo na
zemjiV J. Matovic 65.
<•<•) (nebesko) krajevstvo moze znaciti:
uzivane rajsJce slave, nidi kra|evati, e (drugo je
ovdje kod b, b) an)), krajestvo. Ufaju i>o mi-
losti Bozjoj prijati krajestvo nebesko. A. Komu-
lovic 11. Dojite, blazeni, od oca moga uzmite
krajestvo. M. Orbiu 249. Budalast je oni tr-
govac koji krajestvo nebesko prodaje. S. Mar-
gitic, ispov. 41. Eajsku slavu i kralestvo s nime
uzivaju. J. Kavanin 518*. Imacemo krajestvo
nebesko. F. Matic 8.
b. u konkretnom smislu, drzava nad kujom
kra( vlada, gdjegdje i uopce drzava, pokrajina.
vidi krajevina, a.
(>) iwpce. krajevstvo. Bise smutiia v ugr-
skom krajevstvi velika. Mon. croat. 318. (1.387).
Vojevoda veliki kralevbstva bosansskoga. Mon.
serb. 318. (1421). 440. (1446). Bi izignan iz kra-
jevstva svoga. Korizm. lO^. Kraji ki su svoja
ostavili sva krajevstva druzim u vlas. D. Ra-
nina 521". Svekoliko krajevstvo riegovo. M.
Divkovic, bes. 7*. Rodno mjesto ka ostavi i kra-
jevstvo slavno svoje. I. Gundulii 45. Mru kra-
levstva, mru gradovi, i nih plemstvo trava krije.
234. Sto krajevstva gdi se cuje slovinsko ime
slovit sada. 27G. Od Persije silna kraja naj
prije dobit odluouje, i krajevstva sva ostala. 359.
Podize se plaho dijete, mlad car Osman s Cari-
grada, da cestitu krunu lesku sabjom smakne i
potlaci, i pod tursku silu tesku lie krajevstvo
uharaoi. 416. Mnoz krajevstva, mnoz otoka drzi
i casti za proroka Mahumeta. 477. Filisteji su-
sjedi izraelskoga krajevstva. I. Dordic, salt. ix.
Sta krajestva sad svit broji. V. Dosen 125*. Go-
spoduju vise svijeh naroda krajevstva svoga. L.
Radio 89. Kraj na cara udariti nece, niti moze
krajevstvo na carstvo. Nar. pjes. vuk. 4, 135.
Dade mu pola krajevstva. Nar. prip. vuk. 108.
— krajestvo. Ne nabodi se nijedno krajestvo
gdi so ne stuje ime Jezusovo. A. Gucetic, roz.
jez. 2. Mora vrla, ki (sic) gradove i krajestva
cijela Zdere. I. Gundulic 363. Ide u krajestvo
od Sicilije. F. Glavinic, cvit. 72a. U rukah koga
jesu svi zakoni krajestvi. F. Glavinic, cvit. 149b.
Krunoslave, kraju znaui, ki krajestvo razpro-
strani. G. Palmotic 2, 275. Raz§irio po razliki
krajestvi. S. Margifcic, ispov. iij. Svira mudracera
negova krajestva. P. Macukat (i. Kraji, bani i
gospari nasijeh od krajestva. J. Kavanin 2701>.
Hoti Kalifo, kraj Tatarski, Krstjane iz svoga
8 KRAI,;KV.S'rVOVATI
krajestva i/.kurenut. .J. liaiiovac, razg. 18 — 19.
Kraj cd .Vrimo odrodi mucit Krstjano, koji so
u liegovu krajestvu nahodjahu. 68. Po mnogih
mistih i kiajestvih. .1. Filipovic 1, iv. Vidismo
izgubjeno toliki gradova, krajestva, cesai-stva kr-
stjanski. 1, 212''. Kako obifiaju u Italiji i u
drugih krajestvih. P. Filipovic 39. Oloferno
podlozivSi tolika krajestva. F. Lastric, test. 19''.
Vas puk oniih) krajestvi bio dosao. ()2''. Glad
bijase strasan po svemu krajestvu. 24*)''. Odtud
dakle povrati so u krajestvo gdi se rodi. P. Kno-
zevi6, ziv. 42. Da gradove sruse tvrde i kraje-
stvo da nagrde. V. Dosen 264b. Potegnuvsi .svo
svoje krajestvo za sobora. And. Kaftic, kor. 286.
Jer on veli da jedno krajestvo ... il' grad koji
ili varos budi ... M. A. Rejkovio, sat. K3''.
h) u Hrctnu i metaforickome smislu.
iia) nebesko krajevstvo, raj. krajovstvo.
Primi tebe Isukrst u krajevstvo nebesko. Sta-
rine. 1, 225. Imam priti v nebesko krajevstvo.
Transit. 20. Pribivajte u krajevstvu nobeskomu.
Zborn. 125b. J^a onomu svijetu u krajevstvu
nobeskomu. M. Divkovic, bes. 7b. — amo pri-
pada i nvo: Hodu te u moje krajovstvo primiti.
A. Gucetic, roz. jez. 12. — krajestvo. Svih ve-
rujudih u nega na neboska krajestva dovol jest.
Zivot kat. star. 1, 219. Krajestvo nebesko ,pa-
radisus, reguum caelorum'. ,T. Mikaja, rjecn. No
moze se ulisti u krajestvo nebesko. S. Margitic,
fal. 246. Krajestvo nebesko , paradise, luogo de'
beati nel cielo' ,rognum coelesto'. A. d. Bella,
rjecn. 539*. Da u krajestvo ides s liime (s Bo-
gum). J. Kavanin 13*. Pode u nebesko krajestvo.
A. Kanizlid, kam. 91. Neces krajestva nebes-
koga nikad viditi. M. Dobretic 79.
bh) krajevstvo zemajsko, prema predas-
nemu znacenu, moze biti gdjegdje isto sto raj ze-
majski. — krajestvo. Krajestvo zemajsko ,para-
disus terrestris'. J. Mikaja, rjecn. kod krajestvo.
Krajestvo zemajsko ,paradisus terrestris'. I. Bje-
lostjenac, rjecn. kod kraje.stvo. Od svakoga voca
krajestva blaguj. J. Matovic 26. (Djavao) ua-
skoci prvp Judi u krajestvu. 509.
cf) kao da je metaforiiki smisau moze
se shvatiti i u ovakijem primjerima: V duhov-
nora krajevstvu i guvernu. Anton Dalm., ap. h2a.
— Poglavica paklenoga krajestva. P. Zoranic
9'J. — Svrhu sviju krajestvi nebeski, zemajski . . .
F. Lastric, test. 179*.
r) kao prijediu ii naj sirem smislu (ii uviiin
primjeru: more). Trozubje ako vrlovito silnijeli
osti cijevi erne u kolovrat ne obrne sve kra-
jevstvo valovito. I. Gundulic 37.
tl) metaforiiki, o onome sto je koine naj
draze, sto mu naj vece vrijedi. Pokli se ja na-
hodu uz krajevstvo moje drago, uz zudjenu mu
gospoju. G. Palmotid 2, 303.
KRAI^iEVSTVOVATI, kraJevstvujGm , impf.
kra(evati. — Postaje od krajevstvo, te v moze
ispasti kao i u ovoj rijeii. — xiv vijeka, a iz-
medu rjeinika u Daniiiievu (krajevbstvovati ,ro-
gnare'; krajestvovati, gledaj krajevbstvovati). Da
ne ima vlasti ni sarab krajevbstvujej vbzeti cto.
Mon. serb. 75. (1302 — 1321). Da primetb naka-
zanyje wtb krajevbstvujustago. 114. (,1321 — 1836).
— Moze imati iiza .se instrumental kojijem se
pokazuje drzava kra(eva. Jegoze izvolii Bogb po
mne krajevbstvovati srbbbskqju zemjeju. Mon.
serb. 75. (1302—1321). — Drzava moze biti i u
loc. s prijedlogom u (vb), vidi krajevati, c, a).
Jegoze Bogb izvoli krajevbstvovati po mne vb bo-
godarovanbnemb otbfibstve nasemb. Dec. hris. 66.
— Bez v. .Spodobenb behb krajestvovati va ze-
KRA^^EVSTVOVATI
459
1. KEALICA, 0,
m}ahb roditejb i praroditejb uasihb. Mon. sorb.
235. (1:j99).
KKA^jEVSICA, /. suvrst krupne jabuke do-
zrijevajuce o kra|evu (Vajavac). B. Sulek, im.
169.
KEA^jEVSTINA, /. jus regale, novcani do-
hudak sto ])ripad<i kraju Hi drzavi, kao n. p. ud
kraletnjeh dobara. Hi ud prodaje diihana Hi soli,
ud ruda ltd. — Nacinenu u nase vrijeme. Kra-
jovstina, stat. frc. ,domaine' ,domane, krongut',
tal. ,demanio';^lat. jus regale' .hoheitsrecht', tal.
.vegalla'. B. Sulek, rjecn. ziianstv. naz. Kra-
](>vstiua od rakije ,brautweinregal'. Jur. pol.
termiuol. 101. Krajovstina lova ,jagd-regal (laii-
desfiir-stl.)'. 293. Zakoni i naiedbe postojeoe na
obranu krajevstine postauske. Zbornik zak.
1866. 19.
KEA^jI, m. pi. mjesnu ime (uprav piur. kraj).
a. u Crnoj (fori kapetanija. Glasnik. 40, 21.
b. zaselak u Srbiji u ukruiju cacanskom. K.
.Jovauovic 171.
KEA^JIC, in. dem. kra|, vidi 1. kra(ic. — Od
XVIII vijeka, a izmedu rjeinika ii Bjelostjenie.im
(,regulus') i u Jambresicevu (,regulus').
a. vidi 1. kra|ic:':, b. Bjese njeki krajic koinu
so sin razbajase u Kafarnau. (joann. 4, 4ii)' M.
Divkovio, bes. 832'i.
h. vidi 1. krajic, c. — U Bjelostjencevii rjec-
niki-i: krajic ptica .regulus, regaliolus, re.x avium,
trouhillos 1. trocliilus, troglodites passer', i ii
.lambrefiiceitu: kra|ic, pticica , regulus'.
1. KEAl^ICA, /. rogina. — Akc. sc mijena u
ijen. pi. kra}ica. — Od prvijeh vremena, a u
scijcm i-jcciiieim<(.
a. zcnaku iejade Ho vlada kao krnl, sto kra-
{iije.
(>') uopce. Jelena krajica (iena kra{a
Uro-ki I). Mon. serb. 56. (1289). vidi: Po prcj-
stavjeniji muza jeje prijembsi otb syna svojego
dostojnuju cestb drbzavj^ zem}b mnogyihb . . .
Danilo 58, Hvot kralice Jelene. Ona kra|ica
Sabska. Transit. 26. Dvoranin moguci Kan-
dace, kra|ice od Etijopije. N. Eanina 127''. act.
ap. 8, 27. Katarina bijuc kralica njegda od
Cipra. J. Kavanin 214". Jer cemo je postaviti
krajicome nada svjema, planinkiiiu vilu. Nar.
pjes. mikl. beitr. 1, 30. Bihu poslani rimski po-
klisari kra|ici Teuti. And. Kacio, razg. 4. Kra-
ji(-a Saba od zemje Arapske. kor. 228. (Atalija)
ucini se kra]icom zudinskom. 261. (jleda nega
Budimska kra(ica (u cijeloj se pjesmi ne govori
u krafu). Nar. pjes. vnk. 2, 66. A kad vid'la
moskovska kra|ica, po imenu gospa .lelisavka. ..
3, 564. Do tri poklisara od tri vela kraja, fra-
nackoga a i rusiuskoga, a treci je ki'a)ice in-
gleske. Osvetn. 3. 57.
h) bogorodica se zove krajica, ispore.di
kra|, b. Zdrava, krajico, majko od milnsrdja!
I. Grlicii 285. Zdravo, kra|ice majko! F. Parcic
95. — Blazenoj krajici nebeskoj. Mon. croat.
149.(1492). Krajico nebeska, raduj se! F. Lastric,
test. 185''. Nebeska kralico! Stit. '20. 0 Ma-
rije, kra|ice uobos. Korizm. 2811. Kralice od
nebes. N. Dimitrovic 48. N. Najeskovic 1, 113. Svu
krajiju od uebesa i krajicu )udi slavu. .1. Ka-
vanin 317''. Bogorodna krajica od nebesa , ma-
donna, assolutamente, signiflca la madre di Dio'
,virgo mator'. A. d. Bella, rjecn. 450<i. — O kra-
jice nijska! Korizm. 68''. — Bogo|ubnost prama
majci nasoj, andeoskoj krajici. A. Kauizlic, fran.
141. Kra}ice andeoska! F. Matic 103.
r) u zenskom ce^adetn ne samo, negu i u
nezivijem stvarima, aku se naznacuju supstanti-
vima zenskoga ruda, govori se metafuriiki kra-
jica, istieuei da daleko nadimisiijii (ii. p. u (e-
puti, u dobroti) sve ostalo iste vrste.
<ta) 0 Veneri prema ustalijem ienama.
Krajice svih gospoj. M. Drzic 36.
hh) 0 razi prema. ostalome cvijecu. O
krajico svega cvijetja, lijepo ruso i cestito ! (1.
Palmotio 1, 131. Vid krajicu cvijetja ruzu. J.
Kavanin 43a. Sluzi za strazu i obraiioho plo-
monite kraj ice od cvitova, ruzic«. F. Lastric,
od' '221.
cc) 0 danici prema drugijem zvjezdama.
Danica, svijem zvijezdam krajica. M. Votranic
2, 12. lijoposti tvojp zvijezda krajicu stizU- da-
nicu. (i. Palmotic 1, 313. Kad krajicu svoju
vidii (zvizde). V. Dosen 133''.
fill) 0 kakvu gradu prema drugijem gra-
dovima i drzavama. I krajica j'e od Azijo slavna
Troja. P. Kanavelic, iv. 521. Nu krajicu, tva
vedrina namagnuti nam ne Stodi (govori Mle-
cima, tal. Venezia). J. Kavanin 2'20ii.
ce) 0 cemu amnome. Voja je krajica i
mestar v kralovstvi od duse. Korizm. o^. Tako
je umijenstvo (lat. humilitas, tal. umilta) kra-
jica od svijoh kolicijeh dobrota. Zborn. 14'^ Ova
krepos krajica od ostalijeh. I. Drzic 153. Zasto
jo voja u coviku krajica od moci, uda i oiuceiia
nogovije. F. Lastric, nod. 304.
b. krafeva zenn. ,
ii) uopce. Krajica Vladislavbja (udovica
Vladislavova). Mon. serb. 30. (1243). Trista
krajic imao je (Salamun). J. Kavanin 43''. Nijo
ono misec ni danica, nit' je suuce uit' ja pri-
odnica, vec jo ono slovinska krajica, po imenu
Jelina gospoja, lipa corca kraja franceskoga a
Jubovca Nemanic-Stipana; prid Stipana cesto do-
lazase . . . And. Kacic, razgov. 49:''' (isporedi naj
proi primjer kod a, a). Vino pijo kraju od Bu-
dima a s krajicom svojom gospojicom. Nar. pjes.
vuk. 1, 443. (Krai) krilo nosi gospodi krajici...
Tad otrfia krajica gospoda. 2, 53. Uzecu te za
vjernu jubovcu, pa ce§ biti gospoda krajica.
2, 105. Krajica svoga muza necim opoji. Vuk,
nar. pjes. 2, 61. Kad u bari kraja pregaziso i
krajicu u crno zaviso. Osvotn. 4, 40.
h) kod osobitoga znacena rijeci kraj, vidi
kraj, c. — XIV vijeka. Zene da ne wblezu u
crbkvi, razbve gospodina i krajica. Zak. dus.
pam. saf. 50. otale u Danicieevu rjeinika: kra-
jica, zena mladoga kraja.
c. u ovijem primjerima znaci: kra(cva kci.
(Govori Kora(ka Arijadni:) Ter vid blaga i po-
kojna, prikoj smrti poc u krilo od krajice jeli
dilo i odluka toj dostojua. (Arijadna odgovara:)
Svijetla sam se ja rodila, krunom pram se moj
resio ... L (jundulic 49. A rodica tva oestita,
koje plemstvu slike nije, krajica je glasovita od
cesarske Austrije. 278. Na svijetu je krajic vele
ke se nijesu jos vjerile. G. Palmotio 1, 243.
d. upotreblava se i kod nekijeh igara, kao
n. p. kod sknka, karata, ova rijec, kao i kraj
(vidi kraj, m).
e. vidi u Vukova rjeiniku: Krajice, desot do
petnaest, lijepo obucenijeh i nakicenijeh djevo-
jaka koje idu o trojicinu dne od kuco do kuco
te igraju i pjevaju. jedna se djovojka (koja vaja
da je lijepa i srediiega rasta) medu nima zove
, krajica', druga ,kraj', treca .barjaktar', a cetvrta
,dvorkina'. krajica se pokrije bijelim peskirom
po glavi i po lieu itd. . . . Krajice igraju u da-
nasne vrijeme po Srbiji od Cera i od Mededuika
do Timoka, i po Slavoniji kod Srba rimskoga
zakona; po Srijemu, po Backoj i pi> Banatu igrale
su do skora, pa su novi svestenici zabranili i
1. KKAI,.I(;A, e. 4i
iskorijeiiili. — vidi i: Krajico ilanas iffiajii miino
|)o nokira uiia|eiiim od Boofjiada seliiiia. I'lili je
vlast zabranila. godinp lS6t video sara ih « Sla-
tini, Crnoj Eeci. M. D. Miliiovii, ziv. srb.'-' 12().
tidi I srb. 515. — Kako se vidi, sve se one dje-
I'ojkc Zajedno zovu kra|ic(>. Ustan', raila majico,
to daruj kra|ice. Nai-. pjos. vuk. 1, 101. a jedna
pak meilu nima kralica osobito. Kra|u, svotli
kra|ul kra|icu, banice! 1, 07.
f. vidi opornak. — Kako je do ovoya zna-
cena doUa omi rijcc, ne inogti kazati. — IT nah
vrijcnii', a izmedu rjecnika u Vukovu : u biav-
6eta ono iz kaga, se crijeva izvuku. cf. opornak
s dodatkom da se govori u Samadiji. U §uma-
diji u selu Bukoviku slusao sain gdje sojaci ja-
sAe6i oporiiak zovu .kra)ica'. Vuk, pism. 26.
U Coveka su creva 7 puta du2a od tela, t. j. iiO
stopa, a omotana su maramieom (kra]icoui, opor-
I'lakom). K. Crnogorac, zool. 24.
fir. preneseno je na neke zivotine.
(i) neka riba. Krajica, Blennius Kouxi.
G. Kolorabatovid, pesci. 13.
h) neka vrsta zahe. Krajica, Eana viridis.
Bolovar. D. Hire.
r) ime kravi. V. Kurelac, dom. ziv. 24.
h. preneseno je na neke hi(ke. — U Vukovu
rjecniku: (u uXickoj nahiji) ,art apfel' ,pomi ge-
nus [Pirus malus L. var.]'. — Krajica, 1. meo
(u sinskom rukopisu), Meum athamanticum .Tacq. ;
2. suvr.st kruske (Va)avac, Zagreb). B. Sulek,
im. 169.
i. preneseno, kao ime planini u Bosni. Glas-
nik. 20, 279.
2. KRAl^ICA, /. dem. krajefia. — U nase vrijeme
u Lici. ,Dac6 nemu majka iz male krajice vode'.
.1. Bogdanovii.
KEA^jICE, /. pL, vidi krajica, e.
KEA^jICAC, krajiCca, m. dem. kralic. — U
narodnoj pjesmi ugarskijeh Hrvata u nase vrijeme.
Nu mi gleda mlad krajicac. .Tacke. 188.
KEAl^ICAK, krajicka, m. dem. krajic, b. — U
nase vrijeme. Krajicak mali. Troglodytes euro-
paeus. Lukovdol. D. Hire.
KEA^IGEV, adj. koji pripada kra\icu (vidi
krajic, a). — U jednoga pisca xvin vijeka.
Ozdravio jesi slugu krajiceva. A. Kauizli6, bo-
gojubn. 111. tnoze biti da treba citati krajiieva.
KEA^ICICA, /. ime livadi. Vinica kod Va-
razdina. D. Hire.
KEA^iICIN, adj. koji pripada kra}ici. — Iz-
medu rjecnika u Stulicevu (,reginae, ad reginam
speetans') i u Vukovu (,der konigin' ,reginae').
a. uopce. Oblcena svitami krajicinimi. Na-
ruon. 30'i. V krajicini vojenji je stati ili otiti.
S. Kozici6 16a. Jerina, sluzbenica krajifiina. IJ.
Palmotic 1, 288. Krajicinu smrt cvilimo. 1, 374.
Slava keeri krajifiine. M. Eadnic 38b. Pade na
krajifiinu posteju. F. Lastric, ned. 320. Ivan Ne-
pomuk, krajicin izpovidnik. A. J. Knezovic 243.
Spremnica odredeua u stan krajicin. A. T. Bla-
gojevic, khin. 55.
b. kod mjesnijeh imena.
a) Krajicina Vrata, vidi u Vukovu rjec-
niku: na Velebitu izmedu kameiia tijesno mjesto
kroz koje se prolazi iz Hrvatske u Dalmaciju i
odakle se vide Kotari i ostalo primorje.
//) jKrajioino poje' zove se jedno pojo u
Bijejinskoj posav Drini. Pripovijeda se da su se
tu srele krajice (vidi 1. ki-a)ica, e) i sjekle se
jataganiraa. M. EuXicii.
r) Krajicin Put, stari put u Srbiji u okrugu
vranskom. M. D. Mili6evi6, kraj. srb. 284.
I 2. KKAI,-I('.'
<f) Vciila lvra|i6iaa, mjesto u liosni. ^jchom.
bosn. ISIM. 7H.
KEAVICINSKI, adj. koji pripada kra(icama.
— U Stuliievu rjeiniku: ,regiiiai'um, ad reginas
speetans'. — nepouzdano.
KEA^ICKI, adj. koji pripada kraficama (u
svijem primjcrima prema znaienu kod 1. krajica,
o). — Izmedu rjeinika u Vukovu (n. p. pjosnie
,der kfiniginen' ,reginarum'). Ovako se sve kra-
Jifike pjosmo pjevaju. Vuk, nar. pjos. 1, 98. Jo-
dina krajicka pjosraa kqju sani do sad ftuo od
f'otiri trohejsko stope. 1, 100.
KEAIfilUNA, f. kra(eva kci. — xv i xvu vijeka.
Chte se od jedi.no krajicbni . . . Starino. 23, 75.
(1490). Konstaca kraji&na, kci Konstantina co-
sara. F. (Havinic, evit. 40'>. (S. Juraj) krajifinu
i grajane od pogiboli oslobodi. 101".
1. KRA^IO, m. dem. kraj (u osobitijem zna-
c.enima). — Od xvi vijeka.
a. musko dijete sto je kra\. ^lUvono pozdra-
vite krajica (Isusa) od svijeta. JM. Drzic 417.
Usudi se ocitovati im i ukazati maloga krajica,
dite od sodam godi§ta. And. Kacic, kor. 162.
(Nabukodonosor) postavivsi na pristoje .Teruzo-
limsko .Foakima, dite od osam godina, povrati so
nazad u krajestvo svoje; ma do main vrimena
bojeci se Nabukodonosor da mu mali krajio ,To-
akim neAe viran biti . . . 286. — I mladahan
kral, ako i nije dijete. Ovi pak mladi i neraz-
govetni krajic poslusa krivo i opako vice svojili
vicnika. E. Pavic, ogl. 264. Ali ovi mladi krajic
pogrdivsi razlozeria stari vidnika . . . 297.
1). kra( u kojegaje maleno krafevstvo ; obicno
katoliiki pisci prevode ovako lat. regulus. joann.
4, 46. 49 (u Vukovu je prijevodu carev covjek
po grc. ^iaaikixdi). — isporedi krajic, a. — Iz-
medu rjeinika u Vraneicevu (.regulus'), u Belinu
(,re piceiolo' , regulus' 609a), « Vukovu (dim. v.
kraj ikoniglein' .regulus'). Po komu krajici kra-
Juju (prov. 8, 15). P. Radovcic, ist. 160. Karan
raztiravsi krajice aliti bane. P. Vitezovic, kron.
14. I ovi kraji6 da mu sin 7ie bijaSe ... S.
Margitic, fal. 279. Bijase niki krajic koga sin
bijase uemodan. A. d. Bella, razgov. 116. Kra-
jic niki Saveriju mojase. A. Kanizlic, fran. 60.
Koji je Damaskom kanoti krajic vladao. utoc.
45. Koji od malakua krajica veci se od svih
ucini. And. Kadcid, kor. 295. U Kani sina kra-
}i6a od ognice, to jest, groznice ozdravio (je).
I. Velikanovid, uput. 1, 141. Ovi krajic imade
sina. B. Leakovid, gov. 236.
c. krajevic, krajev sin (drugo je 2. Krajid).
— Izmedu rjeinika u Stulicevu (v. krajevic) i u
Vukovu (,d6r konigssohn' , regis filius', cf. kra-
jevid). Tebi je hoditi, s mladim krajicem gdi de
se dojiti. Oliva. 14. Krajicu s krajicem sazgat
zapovida. 36. Nefala ti, kraje, nista! krajica ti
udovica! a krajici siracidi! Nar. pjes. vuk. 1, 342.
I pritrci krajicu na dvore. Nar. pjes. istr. 1, 46.
d. Krajid, prezime (isporedi 2 Krajic). —
xviii vijeka. (talijanski pisano) ,Don Nicolo
Kralich'. (1772). Mon. croat. 52.
e. Eegulus Cuv., neka ptica. — Izmedu rjei-
nika u Mika(itiu (krajid, orasac, ptica ,regulus,
trocliilus, regaliolus, truglodites passer' i kod
oraSac i stris, vidi strijez). Pticak krajid ptica
sviju, i slava slavidak. A. Kanizlic, roz. 58.
Treba uzeti za , Regulus' krajic §to je narodno...
, Krajic' sam duo oko Zadra, oko Spjeta po Ko-
lombatovidu, u Dubrovniku po Vodopidu i Do-
derleinu. S. Brusina, ptice hrv.-srp. (nastavak).
57*.
2. KEA^ilC, m. u pjesmama gdjegdje radi stiha
2. KRA];.I(^. 4(
mjeSte Ki-a|ovic (Marko). — Nije isto Ho 1. krajic,
c, jer nije shvaceno kao deminutiv, nego je sazeta
rijec Kra|evii. — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovu: Kralic (Marko), vide Kra|evi6
,s' dudatkom da je stajaca rijec. — Kad udari
juiiak na juiiaka, crni Arap na Kra}i6a Marka.
Nar. pjes. vuk. 2, 39;). Deli Musa na Krajiia
Marka. 2, 408. Svi budito ^rca, Krajic-Marka.
Ogled, sr. 22ri. I Krajica od Prilipa Marka.
Nar. pjes. petr. .S, 4,20. To jo bio Krajic Marko.
H Vuk, kovc. 89.
KEA^iI6aK, krajicka, m. dem. krajic (vidi
krajic, b). — Na jednom mjestu xvii vijeka. Kra-
|i(^ak ucini iziskane niedu svojijema za znati jell
Isukrst bio pocelac od cuda. M. Radnic 284l>.
KRA^IUEV, adj. koji pripada kralicu. U Kani
ucini sin6i6a krajiceva ozdraviti. E. Pavic, ogl.
.■.1.-..
KRAJ^IJA, /. krafevstvo, kra(evi}m. — Na-
stavak ija vaja da je po taiijanskom jezikit. —
U doa pisca xvii i xviii vijeka (u jednom pri-
mjeru xvi vijeka pisanome glagolicom : Ote
h krajiju [,kralidu'] pojti i sudca prositi. Men.
Croat. '223 yod. 1.527, va^a da treba iitati: U kraju).
Dobra, ]udi i kra|ije nisu kako biliu prije. P.
Vitezovic, evit. 611. Bneske jude inoplemci i kra-
|ije da odbiru. J. Kavanin 2171'. Koga Fedrig
cesar htijuc. da iztjera iz krajije. 262^1. Tom po-
raoci pova}ije i cesarstva i krajije. 3.")9''.
KRA^jITI, kra|im, imp/, u Stulicevu rjecniku:
V. kra[evati. — nepouzdano.
KRAl^iNIK, m. u jednoga pisca xviii vijeka
maze biti da znaii : kraf. Tvoji vijecnici i svje-
tnici ko bani su i krajnici. J. Kavanin 217a-. Da
mogu sva zla ina oprostit se od krajnika. 263=W
Sva gospostva, svi krajnici, koji bjese, ki su i
sade, zivu Bogu podloznici; jesu i krune koje im
(iade, more im uzet ko i zivote. 539''.
KRA^iOMORAU, kra)omorca, m. covjek -Ho je
ubio (umorio) kra(a. — U jednoga pisca xvii
vijeka. Ivan ban 6ini umoriti Forga§a kra|o-
morca. P. Vitezovic, kron. 109. Kra]omorei kra-
|estvo med sobom razdilise. 125.
KRAl^SKI, adj. vidi krajevski. — Od xvi
vijeka, a izmedu rjecnika u Belinu (,reale, agg.
da re' ,r6gius' 609a) i u Stulirevu (v. krajevski).
Medea krajska kci. D. Ranina 11'^. Nego je ovi
put krajski. B. Kasic, nasi. 91. Na svojoj kra}-
skqj trpezi. I. Ancic, ogl. 3lj. Krajsko dosto-
janstvo. 191. Vira je kano zlamenje krajsko,
da ga mogu poznavati krajski vojnici. vrat. 195.
Krajski prorok veli ... M. Radnic 536:'-. Dar
svoj krajski... J. Kavanin 329-'. Krajske udove,
stotnijeh sine nij' li s tvrde vjere uzkrisio? 337>'-.
I da krajske zapovidi obsluze se. 503*. Na kraj-
skom pristoju. J. Banovac, pi'ipov. 149. Krune
krajske. P. Knezevic, osm. 74. Red krajski put
jest za poci na nebo. 177. Obifiajan bijase zvat
ih : grizlice i mise dvora krajskih. Blago turl.
2, 193. Obucena odicom krajskom. 2, 306. Od
krune i sipke ki-ajske. And. Kacic, kor. 43. U6i-
nio sobet krajski. 222. Uzdajuci se brez sumje
u krajsko dopuSteiie. 307. Pak mu pridade
krunu, prsten s ruke i krajsku kabanicu. 331.
Odluci upet se krajskoj osilnosti. M. Kuhacevic
118. Ne imadu se podlagati krajskim slugam.
I. .r. P. Lucie, nar. 58. Ako bi s dostojanstvom
krajskim sjao. 131. Razadire krajsku svoju odicu.
razg. 129. Kako se podpuno vidi u slideoim
krajskim dekreti. Norini 11. Sad evo krajska
imena. Grgur iz Varesa 20. .Ter se krajska ne
preporijece. Nar. pjes. petr. 2, 33. Balabane
I 1. KRAM, b, a).
krajski zatoonifie! 2, 238. Sto si krajsko pri-
hvatio blago. 2, 238. Krajske sluge na noge
skocise. 3, 77. Krajsko cedo noge do kolena!
(Nar. pjes. u Srbiji u okriigu topliikom). M. D.
Milicevic, kraj. srb. 406. Kol'ko ima na Orlovu
vojske i krajskijeh bajemez-topova. Nar. pjes.
liorm. 1, 35. Pa on vice n ordiju krajsku. 1, 191.
Nudali mu mjesto prvoga slikara krajskoga. M.
Pavliuovic, rad. 66. Dopusti mu da se okruni
naslovom krajskim. M. Pavlinovii?, razg. 36. Na-
rodni blazniteji gori su od krajskih. razl. spisi.
190.
KRA^;STVO, n. vidi krajevstvo. — Od xiii
vijeka, a izmedu rjecnika u Danicicevu (krajb-
stvo, gledaj krajevbstvo). .Qtbcb synu krajbstvo
predajuste. Domentijanh 216. Surodniku krajb-
stva mi. Spom. sr. 2, 2. (1313). 48. (1340). Vla-
stele krajbstva bosanbskoga. Mon. serb. 254.
(1405). 3 leta krajbstva svojego. Glasnik. 11, 161.
Obrao je Bog misnike za svoje krajstvo. I. An6ic,
ogl. 29. Olovo je misto krajstva bosanskoga.
RadoJAvic 62. Da pako mu i ostavi Cipra kraj-
stvo prjekoplodno. J. Kavanin 112b. Ti si sila
koja hrabris krajstvo od nebesa. 130''. Cim je
u krajstvo svo'e odjalio. 19I'^. Za krajstva ka ti
uzima ista krajstva nemu otima. 213*. Krajstva
vazam pograbjena crna od mora do crjena. 223".
Potar Pazman bramba krajstva prevelika. 261''.
Gradom, krajstvim, pak ozacim. 277*. Kad smo
u krajstvu mi Bozjemu. 501''. Bog mu prosti i
povrati krajstvo. J. Banovac, pripov. 70.
KRA^STICA, f. iinc vodi u Crnoj Gori. Glas-
nik. 40, 36.
KRA.]jiU§T, /. vidi krjust. — U nase vrijeme,
a izmedu rjeinika u Vukovti (vide krjust). Od
sarana krajust. Nar. prip. vuk. 86.
1. KRAM, m. jamacno je ista rijec sto i hram
(vidi), ako se i ne upotrebfava svagda u istijem
znacenima sto i ona. — Mislim da nije isto
sto ceL kram i po(. kram, ducati (od srgnem.
kram). — Nalazi se samo u pisaca dubrovac-
kijeh (u Voltigijinu je rjeiniku doSlo bez sumne
iz Belina), te va^a da k stoji samo grijeskom
■mj. h (sar se mislilo na tal. camera?). — Od
XVI vijeka, a izmedu rjeinika u Belinu (.ca-
mera, cioe stanza da dormire' ,cubiculum' 161'' ;
, stanza , cioe camera' ,cubiculum' 706'' ; ,pa-
lazzo e palagio' ,palatium' 536"'), u Voltigijinu
(jStanza, camera' ,kammer'), M Stulicevu : ,cu-
pola' , fornix , testudo (pp. e. in recentioribus
templis ea pars quae in rotundis fornicis instar
maxima eminet)'; kram, to jest stan , camera' ,cu-
biculum'.
a. u naj starijim primjerima znaci Ho i soba
(vidi i u rjecnicima)'. Naj lise ti prami kada
t' se rastrese, tadaj se tvoj' krami svitlostju na-
rese. §. Menceti6 89. Kad bih u lie kram. 239.
Namislih u ne kram da pridem na silos. 252. —
tako ce znaiene biti i u ovom primjeru : Toliko
je od krama do celije, koliko od celije do krama.
(Z). Poslov. danic.
b. dvor, polaca.
<i) u pravom smislu. Neg cin'te (bo-
govi!) da prijam bogactvo 6ackovo, i vladam
negov kram (u akademickom izdanu stoji mojom
grijeskom hram) i carstvo negovo. D. Zlataric 3'i.
Sred nib (perivoja) carski pribogati i prisvijetli
kram se kaze. I. Gundulic 533. Mjeste krama
gdi raskosna, mrazna spila bjehu dvori ... G.
Palmotic 3, 101''. Ona (desnica Bozja) uzvisi
mene (Davida) i stavi krajevskoga posred krama.
I. Dordic, salt. 402. — vaja da amo pripada i
ovaj primjer: Gar, rijec koga jedna sama za za-
1. KRAM, b, a). 4
kon je svemu istoku, sred raskoSnijoh vedrijoh
krama ki ato svijoin je na visoku ... I. (iun-
dulid 563.
h) II prenese.nom smislu. an) iwp^e. .Tur
u pojijoh punijeh gizdo, sred kijeh sunco Icrain
svoj irna, vidu medu svjetlostima /.lataii vijenac
ciuit zvizde. I. Gundulid 11. — bh) ce.sto maci:
rnj, neho. Ki 6ini tebe (Isuna) o6, uebeski dvor
i kram. S. Moiiftetii''. .139. Da mogu poznat ja
niii kram i vidjot, gdi drugo sunoe sja vise nas
na on svijet. M. Votranid 1, 6. (jdi je tamo
visi'ii kram u slavnoj dr/.avi. 1, 120. A nijedan
Boii stvor ne moze na svijeti taj rajski kram i
dvor jozikom izrijoti. 1, 146. Poslan bi na saj
svijet iz krama lajskoga. 1, 303. Hoco li visrii
kram tamo me prijati. 2, 48. Tvoj otac (Bog)
svoj kram stvori. 2, 213. BoXi kram tko lioce
iskati. 2, 277. Neka tvoj visui kram budemo
iskati. N. Dimitrovid 86. O Boze, cin' otvorit
visi'ii kram. M. Urzic 418. Isus ostavi viciii
kram, da shrani clovika. 456. Ere se gorni kram
nebeski otvori. 473. Trijeba je podniti velike
muke nam, hoteci dobiti taj visui dvor i kram.
U. Kanina l.'ila. I razlog s liim side i pravda
s neba k nam, i s liime uzide u visui opet kram
(u akadeiniikom izdanu mojom r/rijeskom stuji
hram). D. Zlataric 97a. Od audela druzbe uresne
prid visi'iega kram kupe se. G-. Palmotio 3, 90''.
Trig svijetloga krama okolo, gdi uebeski cao.ko
sjedi, costita se vojska nbredi. 3, 217«. Pribivas
11 sjajnom krama kraja blazonstva. L. Radio 110.
— <:c) pakau. Zasto je tuj za vas pakjeui kram
1 dvor. M. Vetrauic 1, 381. Ovi dolni kram
(pakao). 2, 204.
C. sood, kube (vidi u Stulicevu rjecniku).
Kram neboski i dvorovi vrhu zvijezda tebi stoje.
i;. Palmotic 2, 511. Kram stanoviti nad ne-
besim ,fermamento, il cielo stellato' ,firmamen-
tum'. A. d. Bella, rjecn. 3011''. Nad suncem,
zvijezdam pobjen kram veseli. I. Dordic, salt.
53. Vrhneboski j>od kram sjedo. uzd. 133. Pod
jednijem kramom leze. (Z). Poslov. danic.
2. KRAM, m. ime. proslopu na Vlasica a Sr-
biji a okriigu iabaikom. M. D. Milicovic, srb.
-1 19.
1. KRAMA, /. sitna trgovina, nem. kram. —
U jednoga pisca cakavca xvi vijeka, i u nase
vrijeme u Istri, a izmedu rjecnika u Bjelostjen-
eevu (,merx, mercimonium'. v. trgovina), u Jam-
bresicevu (.mer.x'), a Voltigijinu (.mercanzia, mer-
catanzia' ,handel, kaufmannswaare'), u Stulicevu,:
v. trgovac(!) s dodatkom da je uzeto iz Habde-
liceva(?). Razlike plavi s razlikimi kramami
gledajuci. P. Zoranid 42-'». Krama , mercimonium;
res variae sine ordine commixtae'. D. Nemanid,
cak. kroat. stud, iftsg. 19.
2. KRAMA, /. koliba. — Va^a da nije srodnu
.s 1. kram. — U jednoga pisca Bosnaka nasega
vreinena. Malo vrijemo vr|ali po sami dariu
^oi-om, a nodu po krami (tumaceno na dno strane:
koliba u sumi drvarska, ugjarska). Osvetn. 4, 6.
— Ima i u jednom primjeru xviii vijeka ova
rijec, i po svoj prilici znaci sobu: Pripovida Plu-
tarko da u Ateni biuii s poda od krame po jedan
mis mrtav, sin sunu se s golim malim madem
u ruoi suprod ocu koji bijase od glada pritrco za
zgrabit ga. A. d. Bella, razgov. 171. ali je kniga
nagrdenii stamparskijem i drugijem pogre§kama,
ie maze biti da treha iitati: od krama (vidi 1.
kram, a).
KRAMAL, m. ime nekakvome gradu (samo u
narodnoj pjesmi ho.iatitikiij xix vijeka). Otkako
je postala krajin.a, nijo jev.sa postala vlaliina
2 KRAMARSTVO
nogo i5to je, vesela druicina, mila (? ,mili') dorca
od Krama|a kra|a. Nar. pjes. stojad. 2, .35. Pa
odoso bijelu Kramalu, te ih vido od Kramala
kra|u. 36.
KRAMA^jSKI, adj. koji pripada Kramalu.
Neka hiti polu kramalskome. Nar. pjes. stojad.
2, 39.
1. KRAMAR, kramdra, m. od srnem. kram.ir,
iovjek koji trzari, ali u naiem jeziku ima i driign
znaceiie. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je u
ostalijem padezima, osim nom. sing., i voc: krii-
mfi.ru (kramare), kriimari. — Od xvi vijeka (na-
lazi se i xm vijeka, ali kao ime musko, vidi o),
premda se ne zna pravo znacene: Jaz Mateas,
Benedika kramara sin... Mon. croat. 310. (1599).
a. covjek koji trzari, pa i u osobitom zna-
cenu: koji prodaje (na sitno) mirodije (vidi u
Mikalinu i u Bjelostjencevu rjecniku). — Izmedu
rjecnika u 3lika\inii (kramar, spicar, koji pro-
dava slatka koronja ,aromatarius'), u Bjelostjen-
cevu (,mercator, institor, negotiator'. 2. kramar
zadimbe ,aromatarius'), u Jambresitevu (,mer-
cator'), u Voltigijinu (,mercante, mercatantuocio'
jhandelsmaun, kaufmann'), ti Stulicevu (grijeskom
v. trgovina s dodatkom da je uzeto iz Habdeli-
ceva, isporedi kod 1. krama). Kramar ,kleinver-
schleisser'. Zbornik zak. 1853. 150.
b. koji je kao starjesina medu kirigijama i
kao takovi pogada se s musterijama i za sebr. i
za nih. a Belinu je rjecniku mala drukcije zna-
cene. — Izmedu rjecnika u Belinu (,bagaglione,
colui, che conduce le bagaglie dell' esercito' ,calo'
124b; ,mulattiere, colui che guida i muli' ,mulio''
502*), u Stulicevu (,mulio, calo'), u Vukovu (,der
hauptfrachter, der die fracht fiir sich und seine
gesellschafter bedingt' ,vecturarius primarius').
I ko dovjek od velicijeh medajica i kramara, u
pameti vede od prioijeh varak nacin misli i stvara
(nije mi posve jasan smisao. ali u Belinu i u
Stulicevu rjecniku stoji kao primjer kod same
rijeii). I. Gundulid 470. Skupise se svi dvorani
za'edno s bojnim janicari i dragoman vrijedni i
znani s redovnikom i kramari, tere s muostvom
od putnika . . . otidose svikolici. J. Palmotic
164 — 165. Kramar, isto kao pratilac, kirigija.
(Skurla). 168. A za put im rasladiti, da ira
dobra kob naride, Stojan kramar glasoviti po-
pijevati prid liim klice. 170. Vasem gospostvu
dajem na znanje da mi je bio kramar otisao, bio
u partigu i jest dosao. Starine. 11, 112. (oko
1664). Bo}e je biti i kramar, nego kirigija. Nar.
blag, mehmed beg kapet. 25.
c. ime musko. Sudac Kramar. Mon. croat.
24. (1275, prepis. 1546).
2. KRAMAR, m. mjesno ime. — Prije nasega
vremena. Kramarb. S. Novakovid, pom. 1.35.
KRAMARI, m. pi. ime seocu u Hcrcegovini.
Statist, bosn. 117.
KRAMARIC, m. prezime. — Od xvi vijeka.
Mihovil Kramarid. Mon. croat. 202. (1512). Kra-
marid. Schem. zagr. 1875. 265.
KRAMARITI, kramarim, impf. trzariti, ra-
diti kao kramar. — U Bjelostjencevu rjecniku :
kramarim ,nundino, mercor, mercimonium exer-
ceo'. V. mmdino; u Jambresicevu : kramarim
, mercor' ; u Voltigijinu: ,mercanteggiare, mer-
cantare' ,handoln'; u. Stulicevu: v. ti'govati.
KRAMARSKI, adj. koji pripada kramarima.
— U Bjelostjencevu rjecniku: v, trgovecki, i u
Voltigijinu: ,commerciale, negoziatorio' ,kauf-
miinnisoh'.
KRAMARSTVO, n. posao onoga stoje kramar.
KEAMAESTVO 4i
— U Stiilicevu rjeiniku: ,uffizio di bagagliono'
,caculatus'.
KRAMATI, kramara, impf. zveketali_ (o veri-
gama). — U nase vrijcme u sjevernijeh cakavaca.
Sad se pocelo od sell stran strasuo rusit, z lanci
kramat, skripat. Nar. prip. mikul. 12. Cuje,
kako lanci kramaju. 48.
KE.AMCIC, tn. dem. 1. kram (iiprav dem. kni-
mak. alt ovoj zadnoj rijeci nema potvrde). —
Samo u Stulicevu rjeiniku: 1. ,piceola cupola'
, parvus fornix'. 2. v. stancic.
KRAMCICI, III. 111. iiiie seocu u Bosni. Schem.
bosn. 1864. 47.
KRAMER-SELO, n. ime selii u Bosni u okriigu
siirnjevskom. Statist, bosn. 22.
KRAMNIK, m. u Stulicevu rjeiniku : v. loznicar.
— Vaja da je sain pisac ovit rijei naiinio.
KRAMOL, m. tine musko. — xiv vijeka. Dedb
imb Kramolb. Dec. hris. 2(i. 9-5.
KRAMOLA, /. huka, buna, smutna, neinir. —
Od srlat. carmula (seditio) sto hi hila rijec uzeta
ig starohavarskoga jrzika. — Bijec je stara (isprva
kormola), isporedi stsliw. kramola i bug. krainola,
malorus. koromoly (i>lar.). — Nalazi se do xiv
vijeka, pa opet a nase vrijeine u pisaca. — Iz-
medu rjecnika u Stulicevu (v. nabuna s dodatkom
da je rijei ruska) i u Daniiiievu (,seditio ; tu-
multus; rixa'). Kramolu vbzdvizo na me. Stefan,
sim. pam. saf. 23. Bezb kramoli mozesi me osta-
viti. Domentijan'' 14. Ako se koja kramola ucini
medu nami, da se sudomb ispravja. Mon. serb.
2:i. (1234 — 1240). Ne ustrasi se kramoly jego ni
lajanija. Dauilo 85. Progna vbse meteze tvore-
steje i kramoly. 109. Kramola ,cravall'. Jur.
pol. terminol. 121.
KRAMOLITI, kramolim, iinpf. bnniti (ciniti
kramolu). — Uijei je starosloeenska, i nalazi se
u knigama pisanima crkeenijem jezikoin (oidi P.
Miklosic, lex. palaeoslov.- kod kramoliti), a iz-
medu rjecnika u Daniiiievu (.turbare'). iini ze
kramo[aliu mnihi. Glasnik. 10, 257.
KRAMOLNIK, m. iovjek koji kramoli. — Rijei
je staroslovenska, i nahodi se samo u knigama
pisanima crkeenijem jezikom. Sego kramolbnika
vodeste sb soboju. Dauilo 346. vidi i F. Mi-
kloSic, lex. palaeoslov.- kod kramolbnik-b.
KRAMP, m. neko orude za kopaiie 2ein(e (oidi
Bogdanoviievn tumaiene), nein. krampe. — ispo-
redi objeteliea. — Od xviii vijeka po sjeucroza-
padnijem krajevima, a izmedu rjeinika u Bjelo-
stjenievii (kramp, motika dvoratica, zubaca ,bi-
palium, bidens, rutrum'. 2. krarap tremi zubmi,
trojzubje ,tridens'. 3. kramp za kopaiie kamena,
ramper ,harpago'), u Jambresiieva (,bipalium, bi-
dens'), u Voltigijinu (,zappa' ,haue'), u Stulicevu
(v. motika s dodatkom da je uzeto iz Bjelostjen-
ceva). Ovo ti je kramp i motika. Nar. prip.
inikul. 55. Kramp, orude nalik na budak, s jedne
strane nalik na budak, a s druge strane silast
za kameiie kretati i vaditi. J. Bogdanovic. Kramp
,ra3trum'. D. Nemanio, cak. kroat. stud. 12.
KRAMPA^j, krampja, m. nokat (panga?). —
U nase vrijeine u Istri (novoslov. krampa|).
Krampa[ , unguis', gen. krampja. D. Nemanic,
cak. kroat. stud. 21.
KRAMPIOAK, krampicka, m. dem. kramp. —
n nase vrijeine u Lici. J. Bogdanovic.
KRAMPINA,/. augin. kramp. — U nase vrijeine
u Ijici. jDovade mi krampinu, da ovaj kamen
izvalim'. J. Bogdanovic.
KRAMPLAC, krampjiica, m. onaj (iovjek Hi
3 2. KRANAC
zvijer) u kojcga s(( krdinpji. — U na^e vrijeine u
Istri. Kramp]ac ,uugulatus (homo, animal)', gen.
krampjaca. D. Nemanid, cak. kroat. stud. 48.
KRAMPl^IO. HI. dem. krampaj. — U nasr
vrijeine u Istri. Kramplic ,unguiculus', gen. kram-
pl'ida. D. Nemanic, cak. kroat. stud. 38.
KRAMUSKA, /. suvrst krusko (Vajavac). B.
Sulek, im. 169.
KRANCA, /. u dva primjera iz Bosne : u dru-
goine znaii ohalu na rijeci Hi mozebiti nasap ;
po tome kao da u prvome ziiaci zidove na pa-
lubi a lade. Kake su im na brodov'ma krance.
Nar. pjes. petr. 3, 532. Al' Bojana ne dala joj
gaza, mosti pali, poroiiene krance. Osvetii. 5, 134.
KRANClO, m. nejasna rijei (lonac?) na jednoin
injestu XVI vijeka. Uzmi brzo krancid jedan, u
kom prije nije bil' nista, ter ga vina od godista
napun', i ostav' u I'l kus medan a pak u torn sve
jedino stavi varit sve to duue. S. Bobajevic 209.
KRANCIC, MS. prezime. — Poinine se xvii
vijeka. ,Ivanus Mouoslovi' ki se imenuje pri-
devkom Krancic. P. Vitezovio, kron. 163.
KRANEVIC, »t. ime mjestu u Srbiji u okruyu
knezevaikom. Niva u Kranevicu. Sr. iiov. 1872.
970.
KRANOVIC, m. prezime. — U nase vrijeine.
Schem. segn. 1871. 95.
1. KRANAC, Kraiica, m. iovjek rodoin is
Kranske. — Akc. kaki je u noin. sing, taki .je u
ostalijem padeziina, osim voc. : Kraiide, Kranci,
i gen. pi. Kraiiaca. — Daniiii inisii da je osnova
kran postala od krajin, vidi: ,Kraiiac' mjesto
,Krajinac'. osn. 341, i doista je Kraiiska hila
krajina medu Slavenima i Nijemcima ; ali po
svoj prilici Miklosic ima pravo, koji tvrdi daje
osnova uzeta od narodnoga iinena Garni (ovo je
pleme keltsko sto je u rimsko doba stanovalo u
Kranskoj). doista hi se prva etimologija potvr-
dila neinackijem imenoin Kraiu, ali i ovo maze
postati od slovenskoga Kraii. — (M xvi vijeka,
a izmedu rjeinika u Mikafinu (.Craner' ,Japodes
vel Jappes'), u Bjelostjenievii (kajkavski Krai'iec
jCarniolus'), u Jambresiievu (Kranci , Garni'), u
Voltigijinu (,Craguolino' ,Krainer'|, u Stulicevu
(Kraiiec ,Carniolus' iz Uahdeliceva), u Vukonu
(,der Krainer' ,Garniolanus).
a. M pravoin znaieim, uopce. Jedan hrvat-
skoga jazika clovik u potrebi more jednoga
Kraiica razumeti. Anton Dalm., nov. test, pred-
govor. Prisili Kraiice. P. Vitezovic, kron. 62.
Trsatjanin, ne Kraiiac. 42. Dosao je Kraiiac
s Kraricidi, pojia j' lava s lavidi. Dosal je Hrvat
s Hrvati, pojia je Kranca s Kran6iri. Nar. pjes.
istr. 2, 150. Kraiici Bee zovu Dunaj. Vuk, nar.
pjes. 1, 154.
b. kao sto iesto biva i kod drugijeh narod-
nijeh iinena (isporedi Hero), susjedni narod
gdjegdje upotrebjava ovo ime, ako i u pravoin
smislu, s preziranein i kao uvredu. Grsti vam
se na onu cejad koja su od va.s niza, ter ji po-
grdujete govoreii jim: ,Ti si Vlah, Boduo, Kraiiac'
i drugacije. J. Banovac, pred. 98. s toga po sje-
verozapadnijem krajevima pravoslavni Hriscani
zovu ovako Katolike i uopce (ude sto nose za-
padiio odijelo. Sve izlaze Kranci pod skrjaci.
Nar. pjes. hiJrm. 2, 281. Izvadio spanursko odilo
sto ga nose Kraiici po Kotarih. Hrv. nar. pjes.
3, 417. Sto su glasi sisli do Gospicia, da su te
Kranci u more bacili. 4, 303.
2. KRANAC, kniiica, m. grab ilug i ^;u■cll.
Bozjakovina. D. Hire. — Ista je rijei sto 1.
Kraiiac.
KRAI^ADI.TA
2. KRAPAN
KRANADIJA, /. coll. kao pliir. ICraiWe (vidi
1. KraAau, b). — isporedi KranCadija. — U nase
vrijeine. Ja liisca nagojila uisain, da ga zuta jubi
Krai'iadija. Ilrv. nar. pjes. 3, 217.
KEANCI, Kraiiaoa, m. pi. ime selu u Hroatskoj
u supaniji modrusko-rije.ikoj. Razdije). 44. —
Mnozina ud Kraiiac.
KRANCADIJA, /. cnll. kao pi. KraAac t7t
Krante. — isporedi Krai'iadija. — U nase vrijeme
n Lici. ,T. Hoa:danovi6.
KRANCAN, m. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. zagr. 1875. 228.
KRANCE, Krdnfieta, n. d>'m. Krai'iac (govori
.ie s preziranem, vidi Kranac, b). — V naSe
nrijeine u Lici. ,Provari6o le Kraiice na oci'.
J. BogJaiiDvic.
KRANCICA, f. imo livaiii. Kupcina dona. D.
Hire.
1. KRANCIt', m. dem. Kraiiac (mladi Hi mali
Kranac). — U nase vrijeme. DoSao je Kranac
s Krai'iCidi. Nar. pjes. istr. 2, 1-50. KraAcic, dem.
od Kranac. J. Bogdanovid.
2. KRANCIC, m. ime nivi. Virje kod Vinice.
D. Hire.
KRANCICI, »». pi. ime selu u Bosni u okrugu
travnickom. Statist, bosn. 72.
KRANCINA, m. augm. Kranac. — U naSe
vrijeme u Lici. J. Bogdanovic.
KRANEVINA, /. vidi : ,Lako ti je svakog
Kraiica poznati, jer svaki Kranac zaudara kra-
nevinom. — U nase vrijeme u Lici. J. Bogda-
novii.
1. KRANICA, /. zensko ce]ade iz Kranske
(zensko pretna 1. Kraiiac). — Akc. se mijena u
gen. pi. Kranica. — Od xvii vijeka, a izmeiu.
rjecnika u Bjelostjencevu (.Carniola') gdje se naj
prije nahodi, u Voltigijinii (,Cragnolina' ,Krai-
iierinn'), u Stulicevu (,mulier Carniola'), u Vu-
kovu (,die Krainerin' ,Carniolana'). — Moze zna-
ciii sto i Krscanka (katulicke ruke), vidi 1. Kra-
nac, b. Da se junak ja zeniti necu, ja zeniti
s krscenom divojkom, ni s Vlahiuora ni s lipom
Kranioom, nego junak Turkinom divojkom. Nar.
pjes. marj. 65. Nek se kupe lijepe djevojke, lipe
bulo i lipe Vlahine i ostalo jostere Kranice. 113.
2. KRANICA, /. nekakva sjekira. — Vala da
je ista rijec sto 1. Kranica. — U nase vrijeme.
Kranica, sjekira rusava, koja hrastovo rusi (sijece).
Rijec medu duzifiarima. F. Hefele. Kranica, vrst
siroke sjekire. Zdralovo kod Belovara. D. Hire.
Kranica, mala sjekira u dugara. Vrbovsko. D.
Hire.
3. KRaNICA, /. ime dvjema pustama u Hr-
vatskoj u zupaniji bjelovarsko-krizevackoj . Raz-
dije). 110. — Bice ista rijec sto 1. Kranica.
KRANICETINA, /. augm. Kranica. — U nase
vrijeme u Lici. J. Bogdanovic.
KRANIJA, /. coll. Krat'ici. — U nase vrijeme
u Istri. Kranija collect. ,Carniolani'. D. No-
manic, cak. kroat. stud, iftsg. 43.
KRANSKA, /. Carniola, pokrajina u Avstriji,
uprav kraiiska zemja, vidi kraiiski, a, b). — U
nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (,Krain,
Krainland' ,Carniolia, Carnia'). Imena slavjan-
skoga jedva je naci u bijednoj Kranskoj. M.
Pavlinovic, razg. 7.
KJiANSKI, adj. kaji pripada Krancima i zem^i
u kojoj oni zive, uprav knji pripada Kranu, ali
se Krai'i sad zove u .flovcHskom jeziku samo neki
grad (nem. Krainburg). — Madi postana vidi 1.
Kranao. — Od xv vijeka, a izmedu rje6nika u
Mika(inu (vidi kod a, b)), u Bjelostjencevu (,car-
niolicus'), u Voltigijinu dcragnolino, carniolico'
,krajnoriscli'), u Vukovu (,krainisch' ,carniolanu^').
U. adj.
a) uopie. Do doZelo kranske. Mon. croat.
15.5. (1493). Iz kraiiskoga tlraaSenja. Anton
Dalm., nov. teSt. 1, predgovor. ^Avo i krai'isko
puke uzgane gasi. .1. Kavanin 262«. Hrvati u
varmodi zagrepskoj, varazdinskoj i krizovaftkoj,
kojijeli je jezik kao prijelaz iz kraAskoga ii
srpski. Vuk, kov6. 23.
h) pokrajina se zove ki-anska zemla, ali ,ie
u nase doha cesce izostavja zom|a. — Izmedu
rjeinika u Mikafinu (kranska zemja .Carniola'),
u Bjelostjencevu (kraiiska Z6m|a .Carniolia'), u
Voltigijinu (kraiiska zem(a ,Cragno' ,Krain'). So-
lenje kranske zom|6. P. Vitezovift, kron. .'$8. U
kraiVskoj zemji u staro vrime jest bio obifiaj,
kada bi novoga priucipa po3tav|ali, onda onaj
princip prid svim pukom bi od jednoga paras-
nika morao zdravu zausnicu primiti. D. Rapic
177.
r) moze znaciti i: koji pripada Katolicima,
vidi 1. Kranac, b. Kraiisko zvono i arbanaska
zena i gradsko magare, to su naj vedi mucen-ci
na ovome svijetu. (,Kran3ko' ovdje znaoi upravo
jkrscansko', jer Krscani zvone vise nego Hri-
scani. u Hrvatskoj). Nar. posl. vuk. 160.
b. adv. kranski, n. p. o jeziku: govoriti
kraiiski. — U Bjelostjencevu rjeiniku : po kraiiski
,carniolice'.
KRANSKO SELO, n. ime pusti a Hrvatskoj
u zupaniji licko-krbavskoj. RazdijeJ. 36.
KRAOS, m vidi kravosac. — U jednoga pisca
Dalmatinca xix vijeka. Kraosi o6i ispijaju. M.
Pavlinovic, rad. 18.
KRAOSICA, /. vidi kravosica. — U pjesmi
na.iega vremena, a izmedu rjecnika u Vukovu (u
pjesmi ,art schlange' , serpens quidem'). Ona ima
zlatoruka sina, a banica zmiju kraosicu. Nar.
pjes. vuk. 2, G2. Nije ovo zmija kraosica, no je
ovo ogiianiti zmaju. 2, 63.
KR.4.P, m. ovako se zovu neke vrste ribe. —
Rijec je stara (korpi.), isporedi rus. Kopoiii. —
Od lat. carpo Hi od stgnem. charpho. — Izmedu
rjecnika u Bjelostjencevu (krap, riba ,carpio, car-
pius, cyprinus'), u .lambresicevu (,carpio'), it Vol-
tigijinu (,carpione, pesce' .karpfen'), u Stulicevu
(krap, riba ,cheppia, pesce di mare' ,clupea, thryssa,
alosa'), u Vukovu: (po jugozapadnijem krajevima)
vide saran.
a. vidi saran. Krapi spadaju medu ribe kojo
36 u prometu imaju ocarinati. Zbornik zak. god.
1853. 998. Krap (riba od vode u Crnoj Gori).
L. Zore, rib. ark. 10, 339. Bijeli krap, Leuciscus
virgo Heck. A. E. .lurinac. progr. varaz. gimn.
1880. 4.
b. neka morska riba. Vepar po mora, a krap
uz goru. (Z). Poslov. danic. Krap, Corvina nigra
Cuv. Glasnik hrv. naravosl. drustva. 281. — U
Dubrovniku.
KRAPAC, Krapca, m. prezime. — U nase
vrijeme. Schem. zagr. 1875. 265.
KRAPAK(?i, Krapka, m. kao da je ime go-
rama, lat. Montes Sarmatioi, nem. Karpaten. —
Na jednom mjestu xvii vijeka. Ugri gdi se goriii
Krapkom razstav|aju. I. T. Mrnavic, osm. :i8.
1. KRAPAN, m. nadimak. u hrvatskoj krajini.
V. Arsenijevie.
2. KRAPAN, m. ime selu u Dalmaciji u ko-
taru sibenskom. Report, dalm. 1872. 27.
KEAPATI 4
KRAPATI, krapam fiti krapjem?), impf. vidi
kropiti prcma cemii Je krapati kao iterativni
fjlagol. — Moze biti i prastavenska rijec, ispo-
redi rus. icpanarb, ces. krApati. — Na dva mjesta
XVI vijeka.
•A. neprelaziw, kapati. Odzgara krapaie pri-
ll robna rosioa. M. Vetrani6 2, 190.
I>. prelazno, s ohjektom vodu, strapati. Vodu
na ne obraz krapase. F. Vraucic, ziv. 89.
KRAPATUR, krapatilra, m. vidi krpatur. —
U nase vrijeme it Lici. Gradani svoj bijac ma
lie od vnne, nego od u§vona pamuka zovu ,kra-
paturem'. .T. Bogdanovic. Krapatur, krapati'ira,
jorgan. V. Arsenijevic.
KRAPATURIC, m. dem. krapatur. J. Bogda-
novic.
KRAPATUBINA, /. angm. krapatur. J. Bog-
danovi<^..
KRAPINA, /. mjesno ime. u Hrvatskoj. <i) tr-
yoviite i selo u ziipaniji varazdinskoj. Razdijej.
9.5. 104. jedno se od nih (jamacno prvo) pomine
od XH vijeka u latinskije.m kniyama. ,Ex diversis
locis, scilicet: Krapina, . . .' Mon. ep. zagr. tkalc.
1, 3. (1181). — drugo se zove i: Krapina-selo i
Krapinsko. V. Sabjar, mjestopis. 203. — I>) rje-
cica. Regulacija save. 5. pomine se od xiii vijeka.
,Aqua Crapina'. Mon. op. zagr. tkalc. 1, 221.
(1287).
KRAPINICA, /. selo u Hrvatskoj it zupaniji
varazdinskoj . Razdijej. 104. — Uprav je dem.
Krapina.
KRAPINSKE TOPLICE, /. pi. .selo u Hr-
vatskoj u zupaniji varazdinskoj. Razdijej. UH.
— isporedi Krapina.
KRAP^jA, /. oidi kapja. — Na jednom mjestu
xviii vijeka. po sooj je prilici stamparska po-
greska, ali bi moglo biti da se nacinilo prema
krapati i kropiti. Ako sad ocutis krapju inedeiie
■slasti. B. Basic 72.
KRAP^ANIGA, /. vrst viuove loze crna gro/.da
(Dalmacija, Danilo). B. Sulek, im. 109.
KRAP^E, n. ime selii u Slavoniji u zupaniji
pozeskoj. Krapjo. Razdijej. 126.
KKAPUJ, m. ime masko. — Prije nasega vre-
mena. S. Novakovic, pom. 72.
1. KRAS, m. krasota. - Na jednom mjestu
xvi vijeka, i u narodnoj pjesmi nasega vremena.
A tomuj uzrok je tva lipus gizdava koje ki'as i
uros do zvizda prosjava. 3. Meucetic 169. .Sve
je kolo glavom nadvisila i divnijem kra.som po-
krasila. Nar. pjes. vuk. 4, 15.5.
2. KRAS, m. vidi krijes (vatra .sto se lozi iioci
Ivana dne). — U nase vrijeme u ugarskijeh Hr-
oata, ali rijec nije dosta pouzdana. Na krasu
zgoriti. (.Teli mi se priculo ili sam odista cuo
izgovarat ne kres nego kras? bar sam dva puta
tako napisao. F. Kurelac). Jacke. 203. Ne6ete
vi mene na krasu zgoriti. 204.
3. KRAS, m. mjesno ime.
a. gore na jugu od Kranske i na sjeoeni od
Jstre, lat. (.".arusavius, tal. (Jarso, nem. Karst. —
I'ostaje od talijanske (ili svakako od romanske.)
rijeci premjestanem glasova a i r. to se potvr-
duje latinskijem imenom, a druga etimologija
(kao sto se misli, od krS) ne vrijedi. — Od xvii
vijeka. Veliki kuzni pomor po Istriji i Krasu.
P. Vitezovic, kron. 148. Kras ili kr§. .J. Wes-
soly, kras hrv. kraj. 2. — Po naravi i obliku
onijeh gora doslo je do opcega znaiena : greben
ltd., ali mislim da je to samo u pisaca, oidi a
lijelostjenievu rjecnikii : kras, v. greben. — Kras,
V
5 KRASAN, 1.
sl(ovenski, ali u PleterSnikovu rjeeniku nema ove
rijeci), ggr. ,durr6r boden'. B. Sulek, rjer.n.
znaiistv. naz.
I), mjesto na ostrvii Krku. — Od xv vijeka.
U kunfini od receuoga Ka§telmu.s6a na Kras.
Mon. Croat. 97. (1465). — isporedi 4. Krasa, a.
1. KRASA, /. vidi a Vukoini rjeeniku: Srbi
pripovijedaju da se zmija zvala , krasa' dok nije
bila Jevu prevarila. — Moze biti da je krasa
znacilo: sarena, sarovita (vidi kod krasau).
2. KRASA, /. zem(a kamenita. — isporedi 3.
kras, a. — U nase vrijeme u Istri. Krilsa , terra
lapidosa'. D. Nemanic, cak. kroat. stud, iftsg. 19.
3. KRASA, /. ime ovci. Bastaj, Daruvar. I>.
Hire.
4. KRASA, /. mjesno ime.
a. hekakoo mjesto na Krku, isporedi 3. Kras,
b. — Pomine se od xiii vijeka. Od bure Krasa
(kao granica). Mon. eroat. 316. (1230, prepis.
1724).'
h. predijrade kod i/rada liijeke. Solmni. se,L;-ii.
1871. 80. '
5. KRASA, m. ime musko. — xiv vijeka. ICrasa
a sinb mu Beroje. llec. hris. 21.
KRAS.\C, Krasca, m. ime musko. — xv vijeka.
Na to bista dana pristava Krasac i Stancul. Mon.
Croat. 49. (1419).
KRASAHAN, krasahua, adj. dem. krasan. —
Samo a Stulicevu rjeeniku: ,bellulu3'.
KHASAN (krasan), krdsna (krasna), adj. vidi
lijep, od cega se razlikuje u nase vrijeme tijem
sto je u krasan jos silnije znacene nego u lijep
(vidi: Krasan, phil. stil. ,asthetisch', tal. ,este-
tico'; art. ,prachtig, sehr schon', tal. ,magnifico,
eccellente'. B. Sulok, rjecn. znanstv. naz.). prije
vafa da tako nije bilo (kako se cini po rjecni-
cima), nego kao da je krasan znacilo : ugodan za
gledane (pa i za cuvene i za druga osjecana) bez
osobitoga div^ena, od prilike onako kao lat. bollus,
lepidus, franc, joli, nem,. hiibsch, engl. pretty.
treba dodati da je i Danicic upotrebio oou rijec
kao mane silnu nego lijep (vidi kod 1, a, a)).
— Akc. kod svijeh nominalnijeh oblika ne mijena
se: krasan, krdsna, krasnu itd. ili krasan, krasna,
krasuu itd. ; u slozenijem je oblicima svagda jaki :
krasni, krasna, krasno, krasnoga itd. ; takoder ii
adverbu. — U obliku krasbn-b rijec je prasla-
venska, isporedi stslov. krasbni., rus. icpaeiiF.u'i
(obicno znaci: erven, a KpacuBF.iii odgovara na-
seinii krasau), ceS. krasnv, j>o(. krasny (iijej) i
erven). — Postaje nastavkom bn od krasa, lepota,
krasota, koje rijeci nemamo u nasem jeziku (ali
vidi 1. kras), a bila je praslavenska, isporedi
stslov. krasa, rus. Kpaca. ces. krasa, po(. krasa.
ovoj rijeci moze biti daje prvo znacene bilo boja,
sara, osobito crvena. — Izmedu rjeinika u Vran-
iicevH (,eoncinnus; lepidus; venustus'), u Mika-
linu (krasni, lijepi, ujudan , pristali ,elegan3,
speciosus, formosus, pulcher, bellus, elegantis
formao'), u Belinu (krasan ,aggratiato, che ha
gratia' , venustus' SI''; ,bello, vistoso' , formosus'
136a j .galante, garbato' ,concinnus' 336a ; ,leg-
giadro' ,venustus' 432*; ,vago, grazioso, leggiadro'
,el6gans' 750'' ; krasni , elegante, ben disposto,
ornatn e puUito' ,elegans' 285a), u Bjelostjen-
cevu (v. lep), u Voltigijinu (,galante, bello, adorno'
,sch6n, gesohickt'), u Stulicevu (.pulcher, venu-
stus, formosus, decorus, honorificus') ; u Vukovu :
krasan (krasan) , schon' , pulcher'. cf. lijep; u Dn-
nicicevu (krastnb ,jucun(fu3; venustus').
1. adj. — Komp.: krasniji. Nar. pjes. vuk.
2, 6.38, a izmedu rjecnika u Belinu (,piu elogauti^'
30
KRASAN, 1. 4
.elegantior' 285'' ; ,piu loggiadro' ,vonustior' ■4:i2'>)
i II Stulidevu.
a. 0 celadetti.
(l) II prauoin smishi, o tjeloanuj (epoti.
UroSh krasub i dostodivni. videnijoiiib. Okaz.
pam. £af. 54. Danas Jo lijpp i krasaii, a sjutra
straSan i pita crvi. M. Kadni6 357''. Ja sam
crna, ali sam kra.'sna. D. Ba5i6 12!). Poglodati
na krasnu zenu. Ant. Kad6ic 250. Dogodilo se
jo voco krat da so jo koja liuda zonctina u/.jfala
u jiiliavi kojoga krasna i pristala misnika.' i539.
()! pivaj krasnu, Talijo, divojkn. M. Kataiicii 59.
&to je Maksim krasan duvoglija. Nar. j'jos. vuk.
2, 544. Jo5 je (op§i Erdo| od Budima, a krasniji
od Jovana bane. 2, 038. Na 6ast, braeo, svakoin
]<o devojka, mono krasna .Taiiuckina Jana. 2, 641.
Kukva j' krasna gospoda nevesta, lepoto joj na
krajiui noma. .3, 38. AT da vidis vojvodinu
,lelu, koliko je krasna i nglednal 4, 155. Krasno
momfe ka" balavo som6e. Nar. posl. vuk. 160.
Lijepa si, draga moja, kao Tersa, krasna si kao
■lerusalim (Later: schon i lieblich; Ostervnld:
bolle i agr(5ab!o). D. Danifiic, pjosm. 6, 3. —
Onaj prinijer moie ami) pripiidati a i pod h)
r.c) : Kad se seta vojvoda Milosu, krasan junak
na ovoDie svetu. Nar. pjes. vuk. 2, 317.
b) u prenesenoin smislu, Hi o dobruti,
viijanosti, Hi se knie od mila. uu) iesto se kaze:
krasan prijatej, krasan brat, kao pohialna rijec
prijatelu Hi bratu. Uobri i krasni prijatejb. Mon.
sorb. 324. (l-i23). A Leka je krasan prijateju.
Nar. pjes. vuk. 2, 224. S tobom da smo krasni
pi'ijateji. 2, 235. Nit' imamo krasna prijateja.
2, 539. — Vidite li, inoja brado krasna? 2, 184.
Rad hatara nase brace krasne. 2, 556. — bh)
moze se kazati od mila. Krasni catioce. I. Za-
nicio XIII. Kra|u Durdu, rodite)u krasni! Nar.
pjes. vuk. 2, 4S4. Krasni babo, Novakovic-Grujo !
3, 37. Krasno cedo, samouco dace ! 3, 72. vidi
i u Vukovii rjecniku: krasni (u Kotaru) zovu
/one djevera, cf. zlatoje. — <•<•; kao vrijedan,
va|an, dobar. Krasna pijovea dusevnoga Ivana
don I'razica. .1. Kavariin 99''. itazapo so cador
do cadora, pod cadore krasno poglavico. Nar.
pjos. vuk. 2, 537. Kade pade krasna poglavica.
2, 561. — (Casni krsti) sjali krasnom narodu ri-
sianskom. — Moze biti da amo pripada i ovaj
primjer (ako nije krasnihb srednega ruda, i znaci :
krasne stvari, isporedi c, k)). Vb krasnihb mira
sego vbspital so jesi. Mon. sorb. 243. (1389 — 1399).
c) u ova dva primjera kao da znaci:
miran (t. j. koji je u krasnom stanu). Tako vi
zivuci krasni prez nevoje. D. Barakovii, vil, 44.
Mi ke smo sad vile krasne i pokqjne. 122.
b. 0 iivotini. — U jedinum piimjeru znaci:
dobar, koristan. AV prolitjem samo koze vride,
kad bo svaka u mliku jo krasna. .J. S. Re|kovi6
360.
0,. 0 cemu nezivu.
n) o dijclii tijela (udskoga (a jedinom
primjeru u obrazitj. Krasan obraz tvoj. S. Men-
oetic 62.
b) 0 cemu sto zemfa rada, kao o bijkama
i o mhovijem dijclima. u jedina dva primjera
ima procvijet {pro(:vit, u jirenesenom smislu) i
korono). Tako krasan procvit (divojka). P. Zo-
ranio 11". I bude li bag korono krasno. ,[. S.
Ro)kovic 3.54.
n) o mjestu. Na paziti krasm'-j. Sava,
sim. pam. saf. 9. Mesto krasbno i podobno na
sbzdanijo domu Bozija. Mon. serb. 91. (1.3.30).
Posred raja krasuoga. B. Kasie, rit. 12(1. Proko
krasna Mirofia planine. Nar. pjes. vnk. 2, 215.
Na Kosovu krasnom poju ravnoni. 2, .302. Bag
fi KRASAN, 2.
u tvoju krasnu kra|evinu. 2, 540. Krasnu zemju
sto jo |epSo noma. 2, 567.
<l) 0 vremenu. Kad ce one krasno vremo
doi'i i momoi se progavati modi? Nar. pjes. vuk.
1, 311. — Moglo hi amo pripadati i ovo: Ua
proslavi krsno ime krasno. Nar. pjos. vuk. 2, 433.
<■) 0 rijecima, o pismu, o pjesmi itd. Ti
slugami krasno ujudno cinig skladat govorenjo.
D. Zlatari6 59*. Iz svitlosti on oduti jasno ovo
ri6i sob' roCene krasne. Nadod. 87. — Zahvaju-
jemo gospodbstvii ti na krasnonib upisaniju. Spora.
sr. 1, 32. (IKX)). Po uihb krasnihb listihb. Mon.
sorb. 288. (1419). — Cuvsi Orfeja pjotko krasno.
.1. Kavanin 195*. A krasnu jo posmu zapoceo.
Nar. i>jos. vuk. 2, 216. — Amo mogu pripadati
i ovaki primjcri: Casnog krsta i krasnog zakona.
Nar. pjes. vuk. 2, 7. Te napija krasnu slavu
Bozju. 2. 301.
/} 0 deiiiii sto su (iidske ruke nacinile.
tui) 0 cemu sto je zidano. ila zidi ucine se
krasni. Transit. 79. A u krasnoj Vilendari crkvi.
Nar. pjes. vuk. 2, 75. B'jol Vilindar nasred gore
Svete, krasnu slavnu sebe zaduzbinu. 2, 101. U
svom krasnom dvoru gospodskome. 2, 298. A
u svoju krasnu Ravanicu. 2, 326. Preko krasna
mosta Carigrada. 2, 357. Krasni dvori ^ubovic-
spahije. 3, 434. — bb) o drugoj (udskoj radni.
Ikono krasbne. Dec. hris. 3. Krasbnymi rizami.
3. Na glavi mu krasan samur-kalpak. Nar. pjes.
vuk. 2, 98. Kano krasnu od zlata jabuku. 2, 194.
Krasne srpske bijele klobuke. 2, 303. Ne va)a
skrina krasna, ako je prazna. V. Bogigic, zborn.
214.
ff) 0 dobru (u materijalnom smislu), o
ubilu, 0 sicaru itd. Kupuje dobra krasna za
nulla. M. Radnic 36611. Ki'asna pratez. I. Za-
notti, en. 33. Krasan gicar bas za nas hajduke!
Nar. pjes. vuk. 3, 301.
h) 0 (epoti, ure.su u sirem smislu, u
iizi'MU 0 stasu i uzrastii, kipu itd. Da se jarka
sunra nagrejemo i lepote krasne nagledamo, kako
jozde kiconi svatovi. Nar. pjes. vuk. 1, 12. Kruna
krasnoga uresa. M. Vetranic 1, 63. — Razgloda
krasan kip. D. Barakovic, vil. 132. Bise krasna
stvcra. J. Armolugid vii. Lepa ti si, seko, mlada
bila! ki-asna ti si stasa i uzrasta! Nar. pjes. vuk.
2. 418.
i) 0 cemu umnom, n. p. o }ubavi, uspo-
viini. Da bi se ne ukratila krasna |ubavb. Mon.
sorb. 232. (1398). Onu krasnu uzpomenu. J. Ga-
raiiin 20.
/<•) 0 iemu sto nije izrijekom kazano.
Nisto ti (u Boga) krasnije (ili Jepse, t. j. vrlo
lijepo). Nar. posl. vuk. 225.
d. ti osobitome znaienu, cist. — U jednom
primjeru xvii vijeka, a izmedu rjeinika u Mika-
[inu (krasan kod fiist) i u Belinu (,pDUto' ,mun-
dus' ; ki-asniji ,piu polito' ,mundior' 570^^). Da
sudi od sluzbe uzbudu cili, krasni i cisti. B.
Kasic, rit. 2.
2. adv. krasno. — Komp. : krisnije (M. Ma-
rulid 44 i M Stulicevu rjeiniku). — Izmedu rjei-
nika u Mikafinu (krasno, ujudno .pulcro, ole-
ganter'), u Belinu (,acconciamente, aggraziata-
mente' .eleganter' 19a; ,aggratiatamonte, con
garbo' ,lepido, vonuste' 51a; ,attillatamonte, accon-
ciamente' ,concinne' 117*; ,elegantemento' ,ele-
ganter' 285''; ,galantemente o garbatamente' ,con-
cinne' SSO^'' ; ,leggiadramonte' , vonuste' 432*;
.ornatamente' ,ornate' 52U-'-; ,vagamente, grazio-
samonte' ,eleganter' 7.50*), u Stuliccim (,bone,
recto, optime, belle, pnlchre, egregio'). Kolh
dobro i kolb krasno jako ziti brati vb kupf.
Sava, tip. stud, glasu. 40, 168. Sa vsakoju ju-
KEASAN, 2.
467
KEASNELIN
bovju nasb iskase i krasno luprajase i za vsake
uvete. Mou. serb. 235. (1399). Lipost u kuj kraa-
nije procvita. M. Maruli6 44. Opritiliti ce krasno
oci pustine. B. Kasic, rit. 220. Zivlahu toliko
ki-asno u jednoj zein}i toliko nasladenoj. M.
Radnid lU^. Od ke Jakov refie krasno, neboje
uljez. J. Kavaiiin 367^'. Krasno tl ie odivena!
V. Dosen 118b. Ona je (kniga) vitezove na svi-
tlost donila i s pismicom krasno iskitila. Nadod.
■">. Oui ovo cudo jasno razglasise Hvima Judma
krasno. 28. Bi 1' ovakog brata istetio, koji nas
JB krasno docekaoV Nar. pjes. vuk. 2, 240. A
kiiaz nemu krasno zafa|iva. 5, 282.
KRASANOVI6, in. ime selu u Bosni u okrugu
Done TuzU. Statist, bosn. 93.
KRASASAN, krasasna, adj. samo 11 Stidiccvn
rjeiniku: v. krasahan.
KEASAVA, /. imr. selu u Srbiji u okrugu po-
drinskom. K. jovanoviA 13-5.
KRASAVAC, Krasavca, m. imp, mjestu u Sr-
l/iji u okrugu knezevdckom. Livada u Krasavcu.
Sr. nov. 1866. 1.5.
KRASAVICA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
jiodrinskom. Zemja u Krasavici. Sr. nov. 1871.
428.
KRASAV16, m. prezime. — U rukopisu kv
vijeka: Radb Krasavistb. Glasnik. 15, 270. (1348?),
(■ otalc u DanicieeoH rjeiniku : Krasavistb. mislim
da treba citati it kao a jer se na istoj strani
nalazi pisano pomosti, premda se cesce za gla.'i t
pise k, tako na istoj strani ima Vladojevica (-kja),
vece (-kje).
KRASAVIST, vidi Krasavic.
KEASAVSKI, adj. koji pripada selu Krasaiu.
Krasavska (opstina). K. Jovanovic 135.
KRASICA, /. ime selu u Hruitskoj u zupa-
niji modrusko-rijcikoj . Razdije|. 57. — JJijeli se
i u doa sola. Krasica doiia i gorna. Schem.
sogn. 1871. 60.
K}i.k%lb, m. prezime. — U niise orijeme. Seliern.
jaderfc. 1876. 53. Ilija Krasic. Rat. 97.
KRASILOVIC, m. prezime. — xiv vijeka.
Stanbko Radoslavb Krasilovicb. Dec. hris. 47.
KRASIMIR, m. ime muska, vidi u Danicicevu
rjeiniku: Krasimirb, jednoni od Judi koje kraj
Stefan Prvovjencani dade Zifti tako bjese imii.
M(on. serb). 12. (1222—1228) (po Okaz. pam. saf.
7). drugi je na torn mjestu procitao Krajimirb
(U Safarika stoji nastampano . . . Krasimirb, a
na zidu je [u ZiiiJ . . . Krajimirb. A. Vukoma-
novic). rT(lasnik). 11, 158. — Ako i nije na onom
mjestu 000 ime, potvrduje se kao narodno pre-
zimcnom Krasimirio (vidi).
KEASIMIEIC, m. prezime (po ncu Krasimiru).
— XIV vijeka, a izmedu rjeinika a Daniiicevu
(Krasimiridb). Krasimiricb Dojakb. De6. hris.-
17. Dojakb Krasimiricb. 85. Bogdanu Krasi-
miricu. Spom. sr. 1, 6. (1396).
KRASIlSfA, /. ime mjestu na ostrvu Krka. —
— XV vijeka. Na Krasini. Stat. krc. ark. 2, 295.
KRASINO BRDO, n. ime zaseoku u Srbiji u
iikrugu iaianskom. K. Jovanovic 172.
KRASINOVIO, m. prezime. — Pomine se xvin
vijeka. And. Kacic, kor. 453.
KRASISTE, n. ime mjestu u Srbiji a okrugu
smederevskom. Niva u Krasistu. Sr. nov. 1872.
S2.
KEASITE^, m. ioejek koji krasi. — U knizi
pisanoj crkvenijem jezikom xiii vijeka, i ujedmiga
pisca nasega vremena. Bogoglase Simeone, pre-
dobryj rafiiteju Hristovb i krasite|u crbkovbnyj.
Domentijan" 37. Novi krasiteji crkve digli su
grobne ploce. M. D. Milicevic, pomenik. 5, 781.
KRASITI, krasim, impf. resiti, kititi (ciniti da
objekat bude kra^an). — Akc. kaki je u praes.
taki je u impf. krasah, u aor. 2 i 3 sing, krasi,
u part, praet. pass, krasen; u ostalijem je obli-
cima onaki kaki je u inf. — Postaje od osnove
kras Hi adjektiva krasan Hi supstantiva krasa
(vidi kod krasan). — Bijei je praslavenska, ispo-
redi stslov. krasiti, rus. KpaciiTi., ies. krasiti, po}.
krasic. — Izmedu rjeinika u Mikajinu (krasiti,
uresivati ,oruo, exorno'), u Belinu (,ornare, ador-
nare' ,orno' 529*), u Bjelostjenievu (krasim, v.
kincim), u Voltigijinu (.adornare, abbellire' ,aus-
zieren'), u StuUcevu (,ornare, exornare'), u Vu-
kovu (,schmiicken ,orno'), u Daniiicevu (,ornar6').
1. aktivno.
a. u znaceiiu sprijeda kazanome. Hofceje
krasiti starii |ubavb. Mon. serb. 260. (1405). Sto
bude u crkvu za potribu crkvu krasiti. Glasnik.
II. 3, 131. (1709). Krasite rake pravednika. Vuk,
mat. 23, 29. Krasis i pokrijevas svoju crkvu.
S. Lubisa, prlp. 265. A vas slava od pobjede
krasi. Osvetn. 2, 178.
b. u jednom primjeru znaii sto i mastiti
(bojadisati) crvenom bojom, vidi kod krasan. Nek
tvoj stupaj omaka se vas u krvi, puce verni, i nom
tvoji psi cemorni zedan jezik maste i krase. I.
Dordic, salt. 219.
2. sa se.
il. rejieksivno.
a) prema znaceiiu kod 1, a. Uresivati
se ill krasiti se, grijeh jest. S. Matijovic 67.
Koja se je svu noc krasila. D. Obi'adovic, ziv.
75. Zaludu so krasis, preziru te milosnici. D.
Danicic, jer. 4, 30. Za svakoga tko so krstom
krasi. Osvetn. 6, 68.
b) gostiti .s'e, blagovati (isporedi nakititi
se). — Ovako je znacene bez sumne u prva dva
primjera, a inozebili i u ostala tri. I zato kra-
simo se (,epulemur') ne kvasom starim ni kvasom
od propastva ni od zledi. Zadar. lekc. 25. I zatoj
krasimo se ne u kvasu starom ni u kvasu od
zlobe ni od zledi. N. Ranina 123t>. paul. 1. cor.
5, 8. Ki so je opil bozastvene jubve, on se krasi,
veseli v protivsiinah. Korizm. (iSh. A niki sn
krasi onim ca ukrede. D. Barakovic, vil. 56.
Tijem krasuc se (grijeskoni mj. krasec se) on sva
lita u veselju i u sitosti. J. Kavanin 35-'.
b. pasivno. — znaiene je prema 1, a.
Kt)ftre carbsci po vsej vaselennoj utvrbzdajutb
se i kraseste se slavetb Boga. i^on. serb. 221.
(1392). Skipetri carski utirjuoe so i krasece sr-,.
Mon. Croat. 66. (1446). Drugi 6eraer nek se crkve
krase. Nar. pjes. vuk. 2, 443. Da se ima (nov-
cima) popravjaju i krase crkve. Vuk, dan. 1, 30.
Nijesam cuo da se kradom crkve krase. S. .lu-
bisa. prip. 192.
KRASKA, /. ime bUkama. Kraska, 1. Pieris
hieracioides L. (Lambl);^ 2. Borrago officinalis
L. (Visiani, Lambl). B. Sulek, im. 1()9.
1. KRASNA, /. objetelica. U nase vrijome u
Hercegovini. ,Dva puta je udario krasnom u
zem|u. M. Milas. Krasna, vidi masklin (,kram-
pen'). na Visu. F. Hefele.
2. KRASNA, /. ime zeiisko. — Prije nasega
vremena. Krasbna. S. Novakovic, pom. 72.
3. KRASNA, /'. ime kokosi. liastaj, Danivar.
D. Hire.
KRASNELIN, m. ime musko. — xiv vijeka.
Eada, hci Krasnelina. Mon. croat. 4:i. (1375).
KRASNT 4
KRASnT, «i. vidi krasna, 1, a, h) hh) pri krtiju.
1. KRASNICA, /. nie se zrnskoiii ijrietit. nd
miln. — U na.se vrijime u Lici. ,Kia3niua moja,
iioraoj lui so jutiti'. .1. Bogdanovic.
2. KRASNICA, /. ime selu u llroatskoj n zu-
jxtniji moilrttsko-rijeikoj. Razdijej. 50.
KKASNId, III. rofie raajka djetetti tepajuoi mu:
jKrusiiicii iiioj'. — I! nase vrijf.inr u TAci. J.
Bogdaiiovir.
KKASNIK, krasnika, wi. kriisan ciivjek. — Akc.
kiiki je u gen. sing, taki .je a nslalijeiii jiadezima,
osim nom. sing., i voc. : krasniSe, krasnici. — U
nase vrijeme, a izmedu rjeinika a Vukovii (lijop
ftovjok ,ein schonor inaQii' ,vir venustus' s jiri-
ra./o'om : Po^iboso oiiaka dva krasiiika). Itidaj,
jolo, jer pade kcdar, jer krasaici propadoSo. D.
DaniCic, zah. U, 2. — I kao jirezirne. Schera. diac.
1877. (!8.
1. KRASNO, n. gvozdeno ratilo kao pala od
ransklina kojim se potkopavaju zile od gore,
kiasno je ostrije od petice od maskliiia. M. Pa-
vlinovii.
2. KRASNO, n. mjfsn<i imr.
a. kraj u Hercegnoini. T. Kovacevir, bosn, ss.
b. seto II llroatskoj u ziijinniji licko krhnitskoj.
Razdije). 4i). — Pominc sr nd xv vijrkd. Moii.
cioat.' 153. (U93).
KRASN01{ES.lEl)ITE^iSTVO, ii. ridi krasno-
rjodje. — U Sttiliccvu rjecnikn : v. sputtiobesje-
ditojstvo. — ni'iiouzdanu.
KRASNOCV.IET, adj. u kojega je krasna
cvijere. — U jrdnogii pisca xvi vijfkn. .lole
uzorite, jele krasuocvite (ti akadrinirknm izdanu
slnmjiarskiim grijcskitm kvasnovito). P. Zoraaic
2.Sb.
KRASNOCA, f. nidi krasota. — U Stuliccou
rjecniku: v. krasoca.
KR.ASNODUS.IE, n. m^tgnanimitas, sad sf
obiimii jiisi' : velikodusje, velikodusnost fvidi). —
SUizcnn od osnnva rijeci krasan / dusa. — (Sa
starijim nblikom krasnodusije) n jednoga pisca
xviii vijeka. Od krasnoduSija ozidavam. U. Ubva-
dovid, sav. vi.
KRASNOLICAN, krasnolicna, adj. u kaji'ga
je krasno lice. — Va\a da je po raskom upaiHo
.iiiiHi.iii (ne znam Jcli narodnn rijei, kao ni crs.
krasnolicn^'). — U jednoga pisca xvni vijrka, a
izmedu rjeinika u StuUceou (,facio pulchra, ab
ore veimstus'). Krasnolican covek. D. Obradovic,
ziv. (j8.
KRASNONARAVAN , krasnonaravna , adj.
krasne naravi. — U jednoga pisca xviii vijeka.
Svi narodi krasnonaravni ... D. Obradovic, ziv.
'td. Medu krasnonaravnim i prosvesteuim judma
jos nekolko dana svojega zivota provesti. sav. 3S.
KRASNOPIS, m vidi krasopis. — U pisaca
tiaiega vreme.na. Po6eo je uciti krasnopis. M.
Pavlinovid, rad. 34. Krasnopis i crtaiie uci se
u srpskoj uarodnoj §koli. Zbornik zak. 1«73. 115.
KR.\SNOPISAN, , krasnopisna, adj. koji pri-
pada krasnopisii. Negovi krasnopisni uro.si. M.
Pavlinovii, rad. 64.
KRASNO POl^E, n. ime sdu u Bosni u nkriigu
Done Tuzlc. Statist, bosn. 92.
KRASNOR.IEOiV, adj. facundus, elo.juona,
koji umi/je krasno govoriti. — Radi postana vidi
krasnorjeije. — Po rus. Kpa(Hoi)e>iin!i.iii. — Od
XVIII vijeka u pisaca. Ko je god krasnoreciv,
ako ou svojo kra»noro6ij(! zloupotrebjava . . . sve
hegovo krasnoreCijo krajrioga pohuXdenija i otvra-
R KRASOKA
Stenija dostojno. D. Obradovic, basn. 181 — 182.
Stvar sama po sobi govori jasnijo i krasnorje&i-
viJG nogo naj slavnija slova pohvalitejna. Nov.
sr. IH'il. 10.3.
KJi.\SN0R.TE6.TE, n. facundia, eloquentia, oso-
hina oiioga koji je krasnorjeiiv. — Postajn od
osniiva rijeii krasan i rijec. — Po ruskome icpa
ciiopo'iii'. — Od xviii vijeka fvidi kod kra.-<no-
rJGciv) It pisaca, naj ieSce sa starijim nblikom na
ijo i s 0 mj. je (o) prema ruskoin nhliku. U torn
jo I'logov kum Alladon sa svojim krasnorefiijoni
malo po malo vec bio postao prvi. Vuk, dan.
4, 21. Medom krasnoreoja kapnu usta tvoja. L.
Milovanov 102. I ja sara upotrebio svo svojo
kr.isnorecijo privoleti ga, da primi orden. M. D.
Milicevio, pomenik. 1, 80. Ne zali krasnorjecijo.
lio.-f. Vila. 1892. 298.
KRASNOST, /. osobina onoga koji je krasan,
vidi krasota. — Rijec je praslavenska, isporedi
ci'S. krasnost, po}. krasnoso. — Izmedu rjeinika
u Mikalinu (krasnost, Ijepota ,pulcritudo, ele-
gantia, formositas, speciositas', i kod Gistoca), a
Belinu (krasnos ,attillatezza, attillatura' ,oon-
cinnitas' 117-*; ,bollezza, belta, I'aatratto di bello'
,pulcritudo' ISb^ ; .eleganza' ,elegantia' 28()'' ;
,gi'atia, garbo, leggiadria' 356'> ; ,leggiadria, garbo'
,venustas' 432i>'), u Bjelostjenievu (v. lepota), u
Voltigijinu (,bellezza, eleganza, galantoria, ci-
vilta' ,schonheit, hoflichkeit'), u Stiilicevii (v.
krasoca). Krasnost govorenja. Anton Dalm, nov.
test. 1. pi-edgovor. Krasnost u oblicju nad svimi
sinovi clovicjimi. B. Kasic, is. 56. Pridicna jost
krasnost i lipota tvoja. 87. Cvijetje zene i op.ada,
HOC na bio dan tmasta dode, svijeta krasnos 6a-
som prode. I. Gundulii 73. Izgubilo bi nreda
svu svoju lipotu i krasnos. A. d. Bella, razgov.
68. Er prvijem samo zapazehom nije uacina da
mozemo krasnos svaku i svako oncas hitrotvor-
stvo prigleda oudna u sebi i razlika dohititi.
185. Grabi krasnos i Ijepotu. B. Zuzeri 80. Neka
ponuka usta gadezjiva ista krasnos lijepa suda.
332. Tvoju krasnost i lipotu tko ce modi izka-
zati ? P. Knezevid, pism. 100. Grade svete veli-
oanstvo, krasnost, ishitreiie ... S. Rosa 1.36'i.
Hvali ne lipotu, krasnost i prilicna. Ant. Kadfiid
335. Ter izgubjen ures s fiima (pomastiina)
prodiiu mu krasnos poda. P. Sorkocevid 590'>.
Svak ti dajo krasnost novu. L. Milovanov 39.
KR.\SNOVATI, krasnujem, impf. vidi krasiti.
— U Icnizi pisanoj xiv vijeka crkvenijem jezikom,
i otale u Daniiicevu rjecniku (krasbnovati ,or-
nare'). Ne toliko Solomonb krasnujase se. Glas-
nik. 11, 76.
KRASOCA, /. vidi krasota. — Samo u Stuli-
cevu rjecniku uz krasota s dodatkom daje uzeto
iz brevijara.
KRASOJE, m. ime musko. — Od xv vijeka, a
izmedu rjeinika u Vukovu (,mannsname' ,nomeTi
viri') i u Daniiicevu. Krasoje Ivanovidb. Mon.
Serb. 281. (1418).
KRASOJEVACKI, adj. koji pripada Kraso-
jeveima. U strani prema krasojevackoj reci bile
su stare kovine. S. Novakovic, oblad. rad. 39.
KRASOJEVCI, Krasojevaca, m. pi. ime zase-
oku u Srbiji u okrugu rudnickom. M. R. Mili-
devie, srb. 314. — vidi i Krasovac.
KRASOJEVIC, m. prezime (po ocu Krasoju).
— U naSe vrijeme. Vladimir Krasojevic. Jiat.
82. Vasilije Krasojevic. 361.
KRASOKA, /. ime kozi. Bastaja, Daruvar. D.
Hire.
1. KRASOlifA
4(!9
KRAST
1. KRASONA, m. ime miisko. — xiv vijeka.
Krasoria (.Krasona') Prvad. Mon. croafc. 42.
(1375).
2. KRASONA, in. ime volit. V. Kurelac, dom.
ziv. 24.
KRASOPIS, m. vidi kiasopisje. — Nacineno
11 nase vrijeme. — U Sulekonu rjecniku: ,kalli-
graphie'.
KRASOPiSAC, krasopisca, in. calligraphus,
covjek koji uinije krasno pisati. — Nacineno u
nase vrijeme. Ovako priredenu dascicu odneso
krasopiscu koji na liu iiapise tusom. B. Sulek,
graf. umjet. 199. — i u Salehnm rjecniku . .kal-
ligraph'.
KRASOPISAN, krasopisna, adj. calligraphicus,
koji pripada krasopisjii. — Nacineno u nase
vrijeme. — U Sulekovu rjecniku: ,kalligraphisch'.
KRASOPISJE, n. calligraphia, krasno pismo,
osohina onoga koji uinije krasno pisati. — ispo-
redi krasopis. — U jednoga pisca nasega vre-
mena. On pode na nauk u uciteja krasopisja.
M. Pavlinovid, rad. 107.
KRASOST, /. vidi krasota. — U dva pisca
cakavca xv i xvi vijeka. Prid oci vase ponessi
sve lipote, krasosti, kriposti. M. Marulic 4. Da-
rovase joj 6asnu cast i krasost. P. Zoranic 18^.
Semogudi trine gospode krasosti. 50''.
KRASOSa, /. ime krmaci. Bastaja, Dariivar.
D. Hire.
1. KRASOTA, /. osobina onoga sto je krasno,
vidi i jepota. — Akc. se mijena u dat. sing.
krasoti, u ace. sing, krasotu, u voc. sing, kra-
soto, u nom., ace, voc. pi. krasote. — Rijec je
stara, isporedi stslov. krasota, rus. Kjiacora (ne
ziiaiii jeli 2>ouzdano ces. krisota). — Postaje od
korijena kras adjektiva krasan. — Izmedu rjec-
nika it Stulicevti (,pulchritudo, docor, species,
forma, veuustas, delectatio, voluptas'), « VitkoiHi
(,die schonheit' ,pulcritudo'. cf. jepota), « Dani-
cicevu (.jucunditas ; ornatus').
a. tjelesna (materijalna) {epota. Ne gledaj
na lipotu ni na krasotu zensku. Pril. jag. ark.
9, 138. (1468). Vidi veliku krasotu zone negove.
Aleks. jag. star. 3, 300. Krasota cveea. J. Rajii,
pouc. 1, 1. Krasota tela. 1, 7. A krasotora lice
zacinila. Nar. pjes. petr. 3, 27. Kad dode na
onu cuprijn, zacudi se nenoj krasoti. Nar. prip.
vuk. 111. A rumenila i krasote ni vila taka nije.
Nar. prip. vrc. 142. Eaztocice se kao od luojaca
krasota negova. D. Danicic, psal. 39, 11. Oko-
lica plijeni svojom prirodnom krasotom motrioca.
S. ^iubisa, prip. 96. Naslika sliku vanredne kra-
sote. M. Pavlinovic, rad. 71.
1). iiopie sto je ugodno. St lotbvrbzenijemb
mira sego krasotb. Stefan, sim. pam. saf. 10.
Krasota zizni seje jako i dymb mu vidima bystb.
Sava, sim. pam. saf. 3. Vbsu krasotu zitija sego.
Mon. serb. 5. (1198—1199).
c. u dusevnom smislu, dohrota (a i u]iidiiost).
— isporedi krasan, a, h) na). Da, smo harbni
velikoj krasoto dubrovbf.koj. Mon. serb. 242.
(1399). Razumevse veliku milostb i krasotu go-
spodina kra(a. 295. (1420).
(1. tiakit, ures. XJkrasilb krasotami crbkv-
nymi. Mon. serb. 62. (1293—1302). Sbzdavb
(crkiHi) ukrasihb vsakymi krasotami vbnutrbiiimi
i vbni'Sbnimi. Dec. hris. 3. Kriposti sila i kra-
.sota. Transit. 82. Krasotami od slave odjet dusu
tvoju. F. Grlavinic, cvit. 142''.
2. KRASOTA, in. ime voiu. Bastaja, Daruvar.
U. Hire.
KRASOTAN, krasotna, adj. pun krasote, kra-
san. — // knizi pisanoj crkvenijem jezikom xm
vijeka, i a jednoga pisca cakavca xvii vijeka, a
izmedu rjecniku ii Stulicevii (v. krasan) t u Da-
niciceou (krasotbnb ,jucundus'). Krasotny vidb.
Domentijan'' 12. Od mramora spodobuu i kra-
sotnu uoinivsi skrinu. F. Glavinic, cvit. 311*.
Ki jednu krasotnu koer ima.se. 345''. I videci
ju u oblicju krasotnu. 384li. Molitva ako bude
cista, ako krasotna . . . 445''.
KRASUTITI, krasotim, impf. ciniti da .Ho
hudf krasno, resiti, kititi, vidi krasiti. — Postaje
od 1. krasota nastavkom i. — U jednoga pisca
cakavca xvii vijeka, a izmedu rjeenika u Stuli-
eevu (,pulchrum reddere'). Kripost ka dusu kra-
soti nasu. F. Glavinic, cvit. xx. Kako dragi
kamik veseli, biser kras6ti. 115*. Molitva pamet
nasu bogati, sporaenutje krasoti. US'). Umi-
jenstvo dusu milosiom Bozjom krasoti nasu. 281''.
Kako cvit drivo, na kom jest, krasoti. 3931'.
Ki-asotiti beside na zlu svrhu. svitl. 21.
KRASOVAC, Krasovca, m. ime selu sto je hilo
negda it Srbiji u okrugu kragujevackom. — xv
vijeka. Selo Vracevsticu goriiu i solo Vradev-
Iticu doliiu i selo Krasovacb . . . Glasnik. 21, 32.
(1431 prepis. 1737), vidi S. Novakovic, oblac. rad.
37, gdje na strani .39 ima jos : U vracevackoj
hrisovuji spomiiie se kao po starini Radifeevo
selo ,Krasovac' u kojom su bez sumiie prepi-
sackom rukom iskvareni sadasiii ,Krasojevci'.
KRASOVAN, krasovna, adj. saino u Stulicevu
rjecniku: v. krasan.
KRASOVANE, n. djelo kojijem se krasuje
(maze znaciti i: ures, nakit). — Stari je ohlik
krasovanije. — Izmedu rjeenika u Danicicevii
(krasovanije ,venustas'). Krasovanije podajetb
lieu. Glasnik. 11, 69.
KRASOVATI, krasujem, imp/, vidi krasiti. —
Rijei je stara, isporedi stslov. krasovati * ras.
(refl) upacoBaTbca (biti krasan). — Satno u kni-
gama pisanima crkvenijem jezikom, a izmedu rjee-
nika u Baniiicevu (,ornar6'). — U svijem je prj-
injeriina sa se, refleksivno, i u nekijem moze biti
znacene: veseliti se. Ne vb mekyilib krasovati se.
Domentijanl* 8. Krasovaahu so naucajemi i
utvrbzdajemi glagoly jego. Uanilo 23. Vb vese-
liji srbdbca krasovaase se glagojusti . . . 77.
Crbkvy jako bagreniceju carbskoju (ud<'javse sn
krbvyju vladiCneju radujusti se krasujet se. Mun.
serb. 262. (1389 — 1405). I jaki zeny krasujiitb
se. Zborn. drag. srec. 17.
KRASOVIG, m. preziiiu: — U nase vrijeme.
Schem. segn. 1871. 91.
KRASOVKA, f. ime ovci. Bastaj, Daruvar. 1).
Hire.
KRASOVOlf., m. casa vina (neke odredene ve-
liiine kao mjera) kojom se dijelilo vino u mana-
stirima pravoslavnijem, novogrc. xQc<aoli6).i, iasa
vina. — U naj prva vremena, isporedi i stslov.
krasovolij, krasovojb, rus. KpacnBy.ib, Kpacov.in,
po^. krasowola. Pitije ze obicnimb krasovo|emb
po zakonu da podastb se. Sava, tip. stud, glasn.
40, 151. Uavati ze i ne pitije velikimb obycnymb
krasovo|emb na obede. 152. I polb velijega kra-
sovo|a. 1.52.
KRASOVOZAC, krasovosca, m. u Stulicevu
rjecniku: v. zmija. — nepouzdano (vidi kravosae).
KRASPIK, III. ime mjestu u Srbiji u okrugu
knezevackom. Niva u Kraspik. Sr. nov. 1869.
298.
KRAST, krasta, m. vidi lirast. — // jednoga
pisca Dubrovcanina xvii vijeka (moze biti i pi-
KRAST
KRASTAV
sarska Hi Stamparska pogre^ka). .lolie, jole, bori,
krasti. (j. Palmotic 3, l(i9».
1. KRASTA, /. crusta (vuluoris, ulcoris), naj
sire je znniene: kao kora .itn poslnne ad omdene
krvi Hi od osuSena gnoja na rani (knjn /m.-itaje
od iidarca, lat. vulnus, Hi od nekijfh Ixjlrnti, ul-
cus), pa i od nsuSene koie nad prislom. — Rijei
je praslavennka (korsta), ispurcdi stslov. krasta
(scabies), rits. uopocra (kratze, gfrind), (ceS. chrdsta
,Krin(l, raude'), poj. krosta (oine blatter, kruste).
— Fick isporeduje s lat. crusta, s yrc. xfjvnit'Jrm,
mrznuti se, xovautXhi;, led; vidi i krsiti, kruh.
— Izmedu rjeinika u Vraniicevti (,scabies'), u
Mikalinu (,vulneris crusta'), « Belinu (,crosta,
cioe coperta che naturalmente si fa dove k rotta
la pelle' ,crustula' 239a), u Bjelostjencevu (.crusta
ulceris 1. vulneris'. 2. krasta na vusteh clove-
Sauskeh ,aphta6'. 3. kraste na vusteh kozlicev i
ostale marho .raentigo'. i. krasta, v. gubav), u
Jaiiibresicevu (krasta bola, guba ,lepra'), u Volti-
gijitiii (,crosta' ,grind'), a Stulicevu (,pruritus'
,s dodatkum da je rijcc ruska ; ,vulneris crusta'
iz Mika(ina ; kraste ,ulcera capitis tenui humore
manantia quae pueros maxime infestant, Graeci
at'hores dixere'), u Vukovu: 1. ,die blatter' ,pu-
stula. cf. kraste. — 2. ,der grind' , crusta' ; (kraste)
velike i male ,pocken, blattern' ,variolae'. cf.
ospice, bogiiie.
a. u opiem, naj Hrem znacenii, kao sprijeda.
Kraste i lisaji. Zborn. ISlb. Vas je u krastu
pogrdnu u6inen. I. AnCio, vrat. 168. Pogane
sese sve zajedno u tvrdu krastu ko drvenu za-
rastjese. B. Zuzeri 143. Sve niu se (is. John)
tilo u jednu krastu ucini, da ga crvi tocahu. J.
Banovac, razg. 110. Osta§e kraste pri ajinah a
on kao odrt osta. pripov. 86. On od glave do
pete ucini se u krastu. 102. Odadiravase se
kraste. prisv. obit. 35. One prigrstjive kraste
s tijela liegova odpadose. F. Lastric, od' 393. U
jednu se krastu okrenu. And. Kacic, kor. 58. U
jednoj krasti svekoliko tilo vidise, usupnise i
okamenise se. D. Rapii 2'28. 6ovjek u kojoga
bi na kozi tijela negova bio otok ili krasta ili
bubu)ica . . . D. Danicid, 3niojs. 13, 2.
1). neke osobite holesti, kod kojijeh se cine
krasle po kozi, n. p.
a) lepra, guba. vidi u Bjelostjencevu rjec-
mku (4) i u Jambre§icevu. <i(i) u jednini (moze
bili, prcmda se u ovijem primjerima ocito govori
V gubi, da je Sire znacene kao kod a). Izade
prid nega jedan gubavac i rece mu : ,Gospodine,
ako oces, more§ mene ocistiti i skinuti s mene
ovu grdnu krastu i nemoc'. F. Lastrii, od' 175.
Nesta udij sve kraste na nemu. 175. Ostase cisti
i ozdrav|eni lipo od pogrdne one kraste i bolesti.
264. Ukaza se guba na nenau, iliti pogrdna
krasta kako snig. ned. 415. Razgovori se, gu-
bavoe, slatka ti je krasta (isporedi f)). (Z). Po-
slov. danic. — hb) « mnuzini (metaforicki, ispo-
redi d, a)). Sijihb povelevaase izb otbotstva iz-
gnati, da ne i profiijimb, rece, svoje krasty po-
dadutb. Starine. 10, 54. (xv vijek).
b) samo u mnozini, variolas, vidi bogiiie,
ospice, sesve itd. — Razlikuju se velike (vari-
olae) i male kraste (variolois? varicellas?). —
vidi u Vtiknvu rjecniku. — U nase vrijeme. Iza
nega bolesi, udarila u ^abjaka u postojbinu mu,
mucna bolest, one kraste vele, na Maksima kraste
napanule, te mu b'jelo lice nasarale, iza krasta
lice pocriielo, pocrnelo i odrpavilo. Nar. pjes.
vuk. 2, o28. Ako su ga kraste istetile. 2, 532.
Al' su nega kraste nagrdile. 2, 545. Na Mak-
sima kraste izlazile. Pjev. crn. 119*. Kraste joj
lice namritile joSt u djetinstvu. S. ^ubiSa, prip.
38. Osulo Mijata kraste kao kora dubova. 23J.
ProkuXio je 6umu, kraste, zuticu, srabi i petico.
253. Od malih bogiiia (krasta). M. D. Milicevic,
ziv. srb. se|. glasn. 37, 146. Od vel. bogii'ia
(krasta). 147.
r) scabies, Suga, svrabi. — vidi u Vranii-
6evu rjeiniku i u Stuliievu. MaKi krasty ili Sugy.
Sredovjofin. lijek. jag. star. 10, 104. Udarido to
Gospod priStevima misirskim i Sulovima i Sugora
i krastama. F). Danicid, Smojs. 28, 27.
d) u mnozini porrigo (ekzema impotigi-
nosum), bolest u kojoj se iine kraste po glavi
medu kosoin, naj f.esie u djece. vidi u Stulicevu
rjecniku. Da b' joj vidi' kraste od glavo. I.
Ivanisevic 176.
e) na ustima u iefadi i u zivotina. u Bje-
lostjonievu rjeiniku (2 i 3).
f) u Dubrovniku se zovu slatke kraste,
neke Sto postanu u male djece po lieu, te su
gadne vidjeti, alt malo traju i ne ostavfaju ni-
kakva traga na koii. P. Budmani.
c. M prenesenom smislu, krasta, li§aj po dr-
vecu. Bo§haci u Slavoniji. D. Hire.
(I. u metaforiikom smislu.
a) moralno zlo. I svrhu ove kraste svaki
dan nove rastu kraste griha smrtni. D. Rapio 67.
ft) materijalno zlo, neprilika, nesreca. —
TJ ovom primjeru lijefiiti kraste znaci: iiniti da
nestane nekoga zla. Neg (Tisimira) okrunit joster
u bosioi bi povo]no recenoj kralici. to krunene
kad bani docuSe, seb' u glavu svi slozno motnu§e
da diteice ne drze za kra}a . . . Nim krajica ne
kti protiv stati, ustrpjivo vec hoti Sokati, dokle
dite veliko odraste, pak za time da te lifii kraste.
Nadod. 154—155. primjer je nacinen po ovome
(u kome nije govora o bolesti): Posli smrti Pa-
vlimira krajica zena negova porodi sina imenom
Tjesimira koga jos u zibci za kraja okruni, ali
zaludu, zasto bani . . . za kraja ga poznati ne
ktise . . . Vidivsi dakle krajica da na silu no
more uciniti nista, imade veliko ustrpjene dok
ne uzdize Tjesimira itd. And. Kacid, razg. 30.
2. KRASTA, /. ime kravi? F. Kurelac, dom.
Ziv. '24.
1. KRA-STACA, /. krastava iaba. — Akc. se
niijena u gen. pi. krastaca. — U nase vrijeme.
— U Sulekovu rjecniku : ,krot6' (,Bufo') ; sina
krastaca ,die graue krote' (,B. cinereus'); zolena
krastaca ,di6 veranderliche krote'.
^ 2. KRASTaCa, /. suvrst jabuke (Vajavac). B.
Sulek, im. 169.
KRASTAl^E, n. djelo kojijem se ko kraMa. —
U Vukovu rjecniku: ,den grind bekommen' ,in-
fectio crustarum'.
KRASTATI, krastam, impf. iiniti da ko (obje-
kat) bade krastav, kuliti krastama. — Akc. se
ne mijena (anr. 2 i 3 sing, krasta). — u Vukovu
rjecniku : ,mit grind anstecken' ,soabie inficio'.
— Sa so, refleksivno. dobivati kraste, postajati
krastav. — u Vukovu rjeiniku: ,den kopfgrind
bekommen' ,porrigine corripi'.
KEASTATICA, /. kadu]a, bijka. Krastatica,
Salvia officinalis et auriculata L. (Visiani, Lambl).
B. Sulek, im. 169.
KRASTAV, adj. na kojemu su kraste (kao
bolest, vidi 1. krasta, b), pun krasta. — Rijei je
praslavenska, isporedi stslov. krastavb, (rus. ko-
pocToBi.iii, iei^. chrastavy), poj. krostawy. — Iz-
medu rjeinika u JambreUcevu (,leprosu3'), « Vol-
tigijinu (,tignoso' ,grindig, kratzig'), u Stulicevu
(,ohe k la testa plena di lattime' .cujus caput
ulceribus iufradictis scatet'), u Vukovu (,grindig'
,porrigino3Us').
KRASTAV, 1.
471
KRASTI
1. u pratmrn znnie'Aii Tcao Ho je sprijeda ka-
3(ino. ») 0 iefadetu. Dojde jedan ubog:i usjiv,
krasfcav, sakat ... J. Filipovic 3, 331''. Jadno
roble krastavo i bono. Osvotn. 2, 181. — I') o
dijelu tijela. Obe moje noge nahodaju se kra-
stave. I. J. P. Lucie, izk. .37.
2. metaforiiki, o dmi (misli se na moralno
sli>). Ako zelimo da duse ua§o prid ocima Bozim
lie budu krastave i grst|ive, imajmo naj ve6u
pomlu drzati ih oiste. F. Lastrid, od' 393.
3. li prenisenome smisltt, hrapav kao krusta
Hi kao tijelo ]udsko posiito krastama.
a. 0 zivotinama.
(t) gnsterioa krastava, vidi gusterica,
b) aa).
b) krastava zaba, Bufo vulgaris Laur. t
druge vrste istoga roda. — isporedi 1. krastaCa;
krastavica, b; gubav, e) ; 1. gubavica, c). — fo-
inedu rjecnikii u Vukovu (,die krote' ,Rana bufo',
cf. gubavica .s dodatkom da se govori u Srijemu).
Zaba krastava. D. Rapid 360. Zaba krastava
kad svoj jid izbacuje ne izbaouje ga svega. B.
Leakovic, nauk. 337.
c) krastav volak, vrsta spuza. — U Su-
Mcova rjecniku : ,krote' (,Murex bufonius').
b. 0 kori na drvetit Hi na vocti (n. p. na
dini). Ima diiia od krastave kore. J. S. Re[-
kovi6 309. Uzmi kore bristove one done, a kra-
.■itavu baci. J. Vladmirovic, lik. 29.
KRASTAVA, /. vidi krastavica, b, a). Kra-
stava, Borrago officinalis L. (Bartulovic). B.
Sulek,„im. 169.
KRASTAVAC, krastavoa, m. onaj koji je
krastav; maze se kazati o ci'(adetu, a ccsie se
kaze 0 cemu drugomc. — Akc. kaki je u gen
sing, taki je u ostalijem padezima, osim noin. i
ace. sing, (kad je isti kao nam. sing.), i gen. pi.
krastavacii. — Od xiv vijeka (vidi kod e, a)).
a. krastav covjek. — U Stulicevu rjecniku
iiz krastav.
b. ovako se zovu neke hifke, vidi : Krastavac,
rus. K(>[i(n-T.i, Kopocr/iBHiiKt (Scabiosa), buglossum,
borago (Durante), 1. Echium vulgare L. (Lambl) ;
2. Borrago officinalis L. (Lambl); 3. Cucumis
sativus L. (Vuk, Sabjar). B. Sulek, im. 169. —
Naj obicnije je trece znaeene. — izmedu rjecnika
II Bjelostjcncevii (kajkavski krastavec, v. vugorek),
u Voltiijijinu (,melone' ,gurke'), ti Vukovu: ,die
gurke' , cucumis [sativus L.; cf. krastavica, kuku-
mar]. Lubenice, krastavce i dine sijat vaja. J.
S. Rejkovic 181. Bostangiji krastavce proda-
vati. (Kazivati sto onome koji ono bo|e zna).
Nar. posl. vuk. 28. Veliki je kao bure od kra-
stavaca. (Mali). 33. Crven kao krastavac (t. j.
zut). 344. Opomenusmo se riba sto jodasmo u
Misiru za badava, i krastavaca i dina i luka cr-
noga i bijeloga. D. Dauicic, 4mojs. 11, 5. —
S pridjeoom divji dobiva osohito znaeene (vidi
strkaj, strkaj). Krastavac divji, cucumis syl-
vestris (Durante), Ecballium elaterium Rich. (Vi-
siani). B. Sulek, im. 169.
e. Holothuria tubulosa Gm., neka iiiorska
zivotina slicna krastavcu (Cucumis sativus kod b).
J. Panci6, zool. 297. K. Crnogorac, zool. 194.
d. na jednom mjestu xvi vijeka, o zmulu
(casi) na kojemii je staklo zdoora tako kao da
sii kraste po nemu. I krastavci zmuli kablic bi
suzeli. M. Drzic 729. — isporedi krastovac.
e. mjesno ime.
a) s oblikom Krastavtcb puinim .se xiv
vijeka. Preko u KrastavbCb. Svetostef. hris. 37.
ft) mji-sto u Srbiji u okrugu va\evskom.
Livada u Krastavcu. Sr. nov. 1868. 179. — ispo-
redi Krastavci.
KRASTAVACKI, adj. koji pripada krastav-
cima (Cucumis sativus, vidi krastavac, b). — U
jednom primjera xviii vijeka, u kojemii je izo-
starfcno trece a. Kada so sime diiisko, krastavcko
i lubenicno izminuje. .1. S. Re|kovic 181.
KR.ISTAVCI, Krastavaca, m. pi. line mjfStu
u Srbiji u okrugu valevskum. Zem|a u Kra-
stavci. Sr. nov. 1861. 468.
KRASTAVCARA, /. posuda u kojuj se kisele
i drze krastavci. u Srijemu.
KRASTAVCE, (Krastav6etaV, n.^), ime .-ielu a
okrugu niskom. M. D. Milioevii, kra]. srb. 121.
KRASTAVCkI, vidi krastavafki.
KR.ASTAVICA, /. ona .ito je krastava, moze
se kazati o zenskom ce(adetu ali se eesce kaze o
cemu drugoine. — isporedi krastavac.
a. zcnsko celade krastavo. — U Stulicevu
rjecniku uz krastav.
b. neke bijke, vidi drugo i trece znaeene kod
krastavac, b. Krastavica, borago (Pizzelli, Bje-
lostjenac, Delia Bella), buglossum (Durante, Bje-
lostjenac), 1. Borrago officinalis L. (Lambl); 2.
(krastavac), cedrolo (Delia Bella), Cucumis .sa-
tivus L. (Vuk). B. Sulek, im. 170.
u) Borrago officinalis L. — • Izmedu rjec-
nika u Mikafinu (krastuvica, trava, boragina
, borago, corrago, buglossa't, u Belinu (,borana o
boragine, herba nota' , buglossum' 14")'^), u Bjelo-
stjencevu (krastavica trava ,boragina'. v. boraga),
H. Voltigijinu (,borrana, borragine, erba' ,bor-
ratsch, salat in Italien'), u Stulicevu (krastavica,
trava, v. volucak).
hj Cucumis sativus L., krastavac. — Iz-
medu rjecnika u Mika(inu (krastavica, ugorka
,cucumer, cucumis'), u Belinu (, cedrolo o cedri-
uolo, frutto simile alle zucche, ma minore, di
frutto verde' ,citrulus' 182''), u Voltigijinu (, ce-
drolo, cedrivolo' ,zoder', sic I), u Stulicevu (,cu-
cumero' ,cucumis'), u Vukovu (vide krastavac).
— Po ovome znacenu ima i siicno: suvrst tikve
krastave poput krastavca. na Bracu. A. Ostojie.
— Pomine se u rukopisu xv vijeka divja krasta-
vica, Ho ce biti isto Ho div|i krastavac, vidi kra-
stavac, b na kraju. Nadi divbje krastavice sto
se rode pri moru terb listbje ludb liilib svari.
Srodovjecn. lijek. jag. star. 10, 92.
c. zaba krastavica, Bufo L., vidi krastav, 2,
a, b). — U jednoga pisca xvi vijeka, a izmedu
rjecnika u Belinu (krastavica iaba .rospo, botta,
auimale noto' .bufo' 632'>). Sesta (tjlavn.) od kra-
stavice zabe. P. Zoranio 7*.
KRASTAVK.A, /. ime bilkama. Krastavka, 1.
suvrst jabuke (u Podravini hrvatskoj); 2. (kro-
atovka), Agaricus rubescens L. (Visiani, Panoid).
B. Sulek, im. 170.
KRASTAVlfiANI, m. pf. ime selu. — xiv vijeka
(sa starijim oblikom Krastavjane). Selo Krasta-
vjane. Dec. hris. 36.
KRASTETINA, /. augm. krasta. ,Vavije se
nekakve krastetine po nom vuku'. J. Bogdanovic.
KRASTI, krddem, impf. uzimati Ho tude zlom
namjerom da ono ostane kod onoga Ho krade
kao negova stvar, ali obiino se misli kod ovoga
glagola da se ono cini u potaji i lukavstvom
drukcije nego je n. p. kod grabiti i otimati. —
Akc. kaki je u praes. (dodacu da je u nekijem
krajevima e u nastavcima prezenta kratko, dakle
krddem, krades itd., ali svuda kradu, isporedi
akcenat glagola tresem u Vukuvoj gramatici pred
rjecnikom^J, taki je u impf. kradijah (kradah'/),
u impt. kradi, u ger. praes. kradfici, u ger. praet.
krddavSi; u ostalijem je oblicima onaki kaki je
KKASTI
KKASTl, 1. c.
i< »»i/., osim nor. 2 i 3 sing, krade. — Rijed je
}>r(islaven.<kii, isporedi .it.ilov. krasti, kradi^, rits.
ic|>«cib, KpiMy, 6ei. krasti, kradn, i>(i(. krasf,
kradnt;. — Korijenu krad ne dm sr /inalin'if.
vrijedno je znati da u ovome korijoni h iii-l;iji'It
cakavaca (mozehiti i ii nekijeh zajxnhiijih shilca-
vaca) mj. ra ima re, n. p.: praes. 3 sinii. kiodo.
D. Barakovid, vil. 262. I. Ivanisevic 174. P. Ka-
dov6i6, naf. 349; 3 pi. kredu. §. Budinid, sum.
4Sl>; impt. 2 ^ing. kredi. Bernardin 18. Katoh.
l.iGl. 7; ger. praes. kreduii. I. T. Mrnavii, osrn.
.j3. A. d. Costa 1, 181; part, praet. act. nnm.
sing. m. kreo. Stat. po). ark. .5, 254. 281 ; nom.
pi. m. kreli. Tondal. star. 4, 113. razing ovome
ne znam, isporedi i rasti. — Tzmedu rjecnika it
Mikafiitu (krasti, ukrasti ,furor, furtuiu faoio,
surripio, oripio'), ii Belinu (.robara, rubaro' , furor'
630"). M Bjclostjenievu (kradera, lupezim ,furor,
clam alionum aufero, surripio, manuor, evolo,
furtum facio'), u Jamhresiievu (kradem .furor,
clepo') , u Voltigijinu (,rubar6 , rubacchiare'
,stehIon'), u Stulicevu (grijeiknm kradsti i krasti
,furari, rapere, diripere, latrocinari, latrocinia
agere'), u Vukovii (,stehlen' , furor'), ii Daniii-
cevii (krasti, kradu ,furari; exspoliare').
1. aktivno.
a. znacene je kao Sto je sprijeda kiizano,
ohjekat je ono sto se u drugoga uzimfe. — perf. :
ukrasti.
(i) ne izrice se na ciju se stetu ono
uzimle.
(HI) u pravom smislu. lie odb sihb
budetb krade ufisto. Sava, tip. stud, glasn. 40,
170. Oni su kreli rici crikvene ke su bili po-
svecene. Tondal. star. 4, 113. Umiju Sto mogu
krasti. M. Drzic 34. Dobra erkvena kraduii,
uzimajuci, otimajuii. A. Bacic 65. Jedan je co-
vik 2 puta sagriSio smrtno kradudi tude. F.
Lastric, ned. 54. On jabuke pode krastit. V. M.
Gucetio 222. Brasno kradu i govedske masti.
M. A. Eejkovio, sat. Ci^. Lupeza koji kradise
ure.se crkvene. Ant. Xad6i6 550. G-di sto mo-
<jas6 kradase. D. Obradovic, basn. 99. Vac ti
kradi kjuce od riznica, ja 6u krasti kjuce od
arova. Nar. p.jes. vuk. 3, 168.
hf>) u nvijem primjerimajamacno znaci
sto i otimati, grabiti. Veo Nikola tude koze
krade. Nar. pjes. juk. 237. Bila je ku6a Pesi-
kanova silna i bijesna ... pa je cesto brave
krala i na sramotu otimala. Vuk, nar. pjes. 4, 93.
cr) u prenesenom Hi u metaforickom
smislu, kad je subjekat Hi ohjekat Hi oboje nesto
amno, n. ji. : Vrijeme s nebesi krade nas bez-
redno i sobom zanosi. M. Vetranic 1, 269. Ne
dostojaju imena crkvenoga pace Ii ga krevo i
nepodobno kredu i posvojuju vsi ereteci. S. Bu-
dinic, sum. 48li. Jar kakoj bi malo naprid po-
stupili, tudjo bi se hrlo na trag izvratili, snazno
odbijuci tursko nasrtanje, a hitro kreduci svoje
odskakanje (krasti ovdje znaci: tajno vrsiti, ispo-
ndi 3, b). I. T. Mrnavic, osm. 53. Kriposna su
I'ridna dila ka zio vrijeme vik ne krade. Gr. Pal-
motic 1, 164. (Hocu) viditi jeda koja }ubav dr2i
mo toliko vezana da bi mi mufino bilo odkinuti
se od ne, ali me stavja u sumnu i na pogibil da
izgubim veliko dobro, ali mi krede zelinje di-
dinstva nebeskoga. P. Radovcic, nao. 349. I vri-
raena zaludu ne kradi (ne gubi ne cuoajuci jer
se malo mari za stvari ukradene). M. A. Re}-
kovid, sat. H6a. — Amo maze pripadati i ovaj
primjer u kojemu je subjekat nesto neiivo: Gdi
skrovita shrana ukrivena (Osmana) krade (sa-
kriva). I. T. Mrnavid, osm. 169.
b) izriie se, na iiju se stetu sto uzim(e, i to :
tui) dalioom. ait(i) u pravom smislu.
.Todna (jarebica) drugoj jajca krade. Zborn. t''.
Zaft se zove put kim jo kum kumu .slamu kral.
P. Zorani6 65l>. Sin krade deset dukata ocu. B.
IvaSiA, zro. 71. A to i ja u naprijoda neka budem
tvojora vlasti sira, masla, mlijeka i meda slobod-
nije majci krasti. I. Gunduli6 178. Stojan vrlo
bogatu gospodinu svaki dan krade po jedan boc.
M. Dobretic 234. Kohu koiiusar zob kradaSe.
D. Obradovid, basn. 74. — hbh) u ovom primjeru
vala da znadi Ho i grabiti. Lave i medvide
koji mu ovfice kradijahu. Ant. Kad6i6 37. —
rrr) u metaforiikom smislu. Ka mi okom srce
krade. M. Drzi6 144. U ovem slavnu gradu,
gdi Latinke lipe mile kroz skrovene druge silo
svim juvenim srca kradu. D. Ranina 531). Ta-
kovu straSnu smat koja mu svist krade. D. Ba-
rakovio, vil. 60. Stranikom srca kradu kroz nje-
kakvo skrovne sile. J. Kavanin 200*. Kojim
(mladicam) sotona krade u sagriSoiu stid i sram.
Ant. Kadcic 246.
bh) genetivom s prijedlogom od. (Jc-
rebica) kradetb otb inijebb jerebice jajca. Physiol,
novak. star. 11, 199. Kojom (kradom) sin od
otca ili zena od muza ili sluga od gospodara
Stogod krade. I. Grlioii 62. Kada krades sto
od (udi. V. Dosen 71*. Niti ona sto od kuce
krade. M. A. Relkovic, sat. C41>. Koji od otaca
i od muXeva kradu dinare. J. Matovic 400. —
Metaforiiki. Kradu nesricne duse od Boga. I.
Anfiic, ogl. 109. Ali da se vistije uradi, zanat
okom od drugoga kradi. J. S. Relkovic 273.
cc) genetivom s prijedlogom u ; nemam
nijednoga primjera, ali vidi kod ukrasti.
b. ohjekat je ce^ade, kojemu se sto potajno
(gdjegdje i ocito) uzimle; mjeste celadcta moze
biti i ime kolektivno, kao narod, kuea, pa i po-
krajina, crkva itd. — perf. : pokrasti. Krade do-
mare. J. S. Ra|kovic 72. Ko krade oca svojega
i mater svoju, i govori : nije grijeh, on je drug
krvniku. D. Danioic, pric. 28, 24. Caru lavu
dvorani oblagase druga svoga da ga krade. (stef.
i ihnil.) star. 2, 306. Mene naj cesce krattase.
V. Vr6evi6, niz. 51. — Lav koji ki'adise i pli-
nase narode. M. Lekusii 154. — Kucu krede,
mu6e trati. I. Ivanisevic 174. Kucu kra.'^ti da
mu zene neoe. J. S. Re|kovic 412. — Tesko su
mi Turci dodijali, jer sam, braco, na krajini lutoj,
ukraj Drine, ukraj vode ladne, pak mi Macvu iz
prevare kradu. Nar. pjes. vuk. 4, 179. — Koji
krada crbkvb. Mon. serb. 565. (1322).
c. nema objekta, te moze znaciti uopce : ra-
diti ili zivjeti kao lupez, ali se moze gdjegdje
imati u misli objekat kao kod a. Ki bi kreo.
St. po). ark. 5, 281. Ne kredi, ne reci krivo svi-
dofiaustvo. Bernardin 18. piul. rom. 13, 9. Kateh.
1561. 7. Ni lupez ki krede, toliko na pi-eda. R.
Barakovic, vil. 262. Tlacih zakon, neprav zivih,
tlapih, mamih, grabih, kradoh. I. Gundulic 224.
Ne kradi. F. Glavinic, svitl. 67. Za koji uzrok
kradijase po moru. K. Magarovic 37. Hinih,
grabih, kradoh, ruzih. J. Kavaiiin 45". Lupez,
liraduii, razrusuje ovu naredbu Bozju. J. Ba-
novac, pripov. 171. Bi mu potriba prose6i ili
kraduci ziviti, F. Lastric, ned. 313. Kraduc,
istom da smo 2ivi. V. Dosen 57b. Jos dok vara
i dok krade. 121'>. I nauci krasti jos iz mala.
M. A. Rejkovic, sat. 03^. Ja cu kazat sve kako
se mu6a: zensko presti a muXko tamburat, obo-
dvqje krast i asikovat. 04''. Gradu po kuca'
kreduci. A. d. Oosta 1, 181. Koji kradijase jurve
naka ne krade. ,T. Matovic 273. paul. ephes. 4, 28.
Iz ociju krasti (sa osobitom vjestinom). Nar.
posl. vuk. 100. Ko rad laze, rad i krade. 152.
KRASTI, 1, c.
473
kraSk'i
Kqji ,je krao vise da ne krade. Vuk, pavl. af.
4, 28. — Maze se izreii na ciju se stetii sto
uziin(e kao kod a, b). Kraduci istomu i u jedan
put. M. Dobretic 154. — Odb manastyrja kra-
dusta. Sava, tip. .^stud. glasn. 40, 158. Da ne
kradu jedan od drugosa. Vuk, dan. 4, 5.
2. pasivno. Nasladimb se ne kradoinago bo-
gatbstva. Stefan, sim. pam. saf. 10. Ne znajudi
da je kradena. A. Baoic 113. Ni dotaknut se
kradena. 118. Nema sladeg mesa od kradenog.
Nar. posl. vuk. 204.
;i. sa se.
a. pasivno. — Izmeda rjecnika u Belina
(,audar a ruba, dicesi di cosa che si ruba' ,furto
auferri' 6341)). Va(a gledati stano onoga od koga
se krade. A. Bacic 111. Ne dopade joj se grad
u komu se devojkam krade. A. T. Blagojevie,
khin. 54. Tu se tikve, tu se voce krade. Osvetn.
4, 3.
b. reciprocno, krasti jedan druyome. Nit'
se kradu, nit' med sobom krive. J. S. Rejkovic 69.
e. refleksiono, s osobitijein znacenem : tiho
i potajno se provlaiiti. — Izmedii rjecnika u
Vukovu (.heranschleichen' ,arrepo').
(l) snhjekat je ce^ade Hi ziootina. Za
otit krade se. M. Vetranic 2, 4G1. Imas vojna
uzovita, od tebe se nocno krade, kad se s kojom
drugom roci. A. Cubranovic 145. Iz ovo se
zem]e (neprijate() krade put latinskijeh bjezei
kraja. (J. Palmotic 1, 78. Sad prihvaca tude
lade, sad bozice visne tjera, za vilatni sad se
krade. 2, 81. Lepa Pava u kovi|u spava, I'loj
se Kade kroz kovije krade. Nar. pjes. vuk. I, 2(54.
Tad so krade krajica gospoda, ona s' krade od
poda do poda. 2, 59. Te se krade od jele do
jele. 3, 188. — Sad rovom sad brigom siidniku
se krade (zvir). I. T. Mraavic, osm. 48.
h) subjekat je sto nezivo. Maglica se
brijegom krade. S. Mencetic— G. Drii6 505. Ona
rika ka se brijegom tiho krade priko po}a niz
livade. G. Palmotic 2, 477. Ruzica se iz triia
procvatena krade. A. J. Knezovic 123. Sto se
suni;e pokraj gore krade? Nar. pjos. vuk. 1, 578.
f) subjekat je sto iiinno. — u svijem pri-
mjerima znaci sto bjozati, nestajati itd. Kako
sjenca svijem vrijeme se ukrada, krade se i bjezi.
M. Vetranic 1, 107. _ Moja svijes mala krade se
u zanovet. 1, 126. Cijera mi krvno stinu odluke,
ma vrliiia cira se krade. G. Palmotii'' 1, 74. Tako
u brzo poharana Ijepota se vasa krade. 1, 132.
KRASTICA, /. dem. 1. krasta. — U Stulicevu
rjecnika: ,parva vulneris crusfci', i u Vukovu:
dim. V. krasta.
KRASTIC, m. preziiae. — V nase vrijeme.
Luba Krastic. Rat. 145.
KRASTIJE^, (Hi krastj6|, krasta] V), /. prepe-
lica. — Ohlik i rod napisani sii prema stsloven-
skoine (| po rum. cristeiu, carsteiu, Rallus crox
L.); u druf/ijern je slavenskijem jezicima dnikciji.
— Rijec je praslavenska, isporedi stsloo. krastajt,
krastejb, /. prepeliea, rus. Kip|H)cre.ii., ces. kHstal,
khistel, kfistel, chrastal, ohi'iistel, christel, po(.
chrosciel, chrusciel (u sva ova tri jezika: in.,
Rallus crox L.). — Saino ii kniijnma pisaniina
crkvenijem jezikoiii. Oni mesb prosise, i kraste[i
imb otb mora izvede (oidi num. 11, 31). Domen-
tijanii 328. — vidi i F. Miklosic, lex. palaeoslov.-
kod krastejb.
KRASTONA, in. cuvjek pun krasta, oidi 1.
krasta, b, d). — U Vukova rjecnika : ,dor griu-
dige' ipurriginosus'.
1. KRASTOVAC, krastovca, iit. vidi krastavac,
d. — U jednoga pisca xvi vijeka. Viuca bijola
krastovac natocih. M. Vetranic 2, ,324.
2. KRASTOVAC, Krastovca, m. iine injestii a
Srbiji u okrucju valevskoiii. Livada u ICrastovcu.
Sr. nov. 1867. 008.
KRASULA, /. iiiie kravi. liastaja, Daruvar. ij.
Hire.
KRASU^AC, Krasujca, Hi. prezime. — I' nase
doba. Rat. 2-50.
KRASUI^AK, krasu|ka, in. iiiie nekijeiii l)i(-
kaina. — Od xviii vijeka, a izmeda rjecnika a
Stulicevii (krasujak maiii, cvit ,bellis silvestris
minor'). Krasujak mali, Bellis sylvostris minoi'.
Z. Orfelin, podr. 491. Krasujak, rus. i;|i.iii).t.;i
(Tropaeolum), bellide (Kuzmic), Bellis poreniiis
L. (Visiani, Pancic). Krasu|ak maiii, BelUs sil-
vestris Cyrill. (Petter, Visiani, Stulli). B. Sulek,
im. 170.
KRASU^^E, /. pt. ime selu a Bosni. Statist,
bosn. 48. — isporedi Krasujirio.
KRASU^jINO, «. ime sela a Bosni, jaiiiacnn
sadasne Krasule. — Uprav selo Krasu)ino, te ova
rijec va(a da je adjektio posesivni. — xv vijeka,
a izmeda rjeenika a Danicicevu. Selo Piscoruca
i selo Krasu|ino. Mon. serb. 439. (1446).
KRASVICA, f. vihla a Bosni. Zem(ak. 1871.
br. 2.
1. KRASAN, adj. hyp. krasan ; govori se od
inila. — Od xvm vijeka u Lici (ne znam, ijo-
vori li Licanin Hi Dalmatinae u naj prooin pri-
mjeru), a izmeda rjecnika a Vukova (dim. v.
krasan s dodatkom da se govori u Lici). U Ko-
tari negde oko Nadina namjera me nameri na
nokog Spiridona Torbiou Dragovicanina; ,Ajde,
krasani', i-oce mi . . . D. Obradovic, basn. 360.
,Hajde mi, krasani moj, skokni bremicu vodo,
dacu ti mlijeka i palento'. u Dobroselu. M. Modii'.
2. KRASAN, in.(?), injesno ime prijc nasega
vremena. Krasaub. (Moglo bi so citati .Krasua'i
S. Novakovic, pom. 135.
KRA§C1C, m. prrzime. — xv vijeka. I'md
satiiikom Bartulom Krascicom. Mon. croat. 74.
(1450). Jaksa Krascic. 140. (1490).
KRASCICI, hi. /)/. mjesno ime. — xvi ( xvn
vijeka. V Krascicih. Mou. croat. 283. (15sl).
V Krasoice. Arh. 2, 318. (1613).
KRASCICKI, adj. koji jiripada Krascirima.
Pii zakonu ki-as6ickom . . . Sudca kra.scickoga . . .
Mon. croat. 284. (1581).
KRASEN, adj. vidi 1. krasan. — l^ na.^e
vrijeme u Lici. ,Krasena moja, amo da te |>. p-
milujom'. J. Bogdanovic.
KRASENE, n. djelo kojijem se krasi. — U
Stalicevu i u Vukova rjecnika.
KRASEVAC, Krasevca, m. ime seta a Ilr-
vatskoj a zupaniji varazdinskoj . (kajkavski) Kra-
sevec. Razdije|. 92. — Govori se i Krasovac,
(kajkavski Krasovec). V. Sabjar, mjestopis. 204.
KRASEVO, n. ime selu a Bosni a okragn. Iia-
noluckom. Statist, bosn. 42.
KRASICKI (krascirki y), adj. koji pripu'lu.
mjestu Krascicima (V). — xvn vijeka. Sudca kra-
sickoga. Arkiv. 2, 318. (1613).'
KRASIG, m. mjesno ime.
a. selo a Dalmaciji u kolara kolorskom.
Repert. dalm. 1872. 9.
1». selo u Hrvatskoj u zupaniji zagrebaekoj
(jeli isto sto Krasciriy isporedi i krasii'ki). Kaz-
dijej. 69.
KRASltEVICA 4
KRA^ICEVICA, /. iine trima zaseodma u Hr-
rtitskoj 11 zupaniji modntHkn-rijcikoj . KraSic'^e-
vicii doi'm ( gorna i siodna. iiazdijoj. 43.
KEASkOVIC, ?». selo u Slnvoniji ii ziijinniji
virovitickoj. Kazdijp|. 139.
KKASOV.AC, Krasovca, in. ludi Kra§ova<\
1. KRAT, /. ridi 2. knit. — [J iiisaca Duhnw-
cana unmo u instr. ting, (krati) od xvii vijeka.
Ja sam jodnom krati Aomu zivot sahranila. (i.
Palmotic 2, 199. Ne su hrana divja ze|a, i to
na dan jodiioni krati. N. Marci 84. Jednom
krati. 91. Pogloda i drugom krati. M. Vodopi6,
tuzn. jel. dubrovn. 18G8. 193. Sreca BoXija da
staroj ovora krati no prisije. 231.
2. KRAT, m. stnji gotovo samo s brojevimn i
s rijecima Ho znaie mnoHvo, te je isto Ho put,
n. p. jedaii krat (jedan put, semel), dva krata
Hi dvakrat (dva piita, dviiput, bis) ild. — ispo-
rcdi i trat. — Rijei ,jr. pranlaeciixka (kort t, -h je
po svoj prilici postalo od u, ali je gdjegdje ka-
snije b zamijenilo t.), isporedi stslov. krati., rw*.
K|>;rn. (/^iiaKp;iTbi, rpHKpaTi.i, cko.ii.ko Kpaxi) Ho
je ohlik sMovenski, ces. knit, pol. kroo. — Ista
je osnovn u lit. kartas, put, krat, u sn.skrt. sa-krt,
jedan put, krtsvas, put, krat (.Ho je jamaino ace.
pi. od osnove krtu koja se ne nalazi ii dnigijein
padeziiiia), avest. ha-kere<, jedan put. — 6eHo sc
naliodi II. pisnr.a; n na^e vrijeme, dajbudi u Ho-
knracfi, jamaino nije narodna rijec. — Izinedu
rjcrnika u Mikalitiu (ima samo s drugijem rije-
cima, kao cetiri pnta, cotirikrat ,quater'; koliko
krat, koliko pnta .quoties'; toliko krat, toliko
piita ,toties'; vidi i drakrat, trikrat), u Belinu
(jedan krat ,una volta' , semel' llT^ ; vidi dale),
H BjeloKtjencevu (dvakrat; trikrat; cetirikrat), u
JambrcHcevu (dvakrat; trikrat), u Voltigijinu
(,voUa' ,einmahl'), ti Stulicevu (krat: si krat ,hao
vice'; ti krat ,ea vice'; trikrat, v. tris; cetiri-
krat, v. cetiris), u Danicicevu (kratb, dva — ,
tri — ,bis, ter, etc.'). — Na nekijem je mjestima
zenskoga roda, vidi 1. krat. — Nema se nista
osobito kazati a znaccnu, ali treba govoriti o
oblicima. S toga Ho se orn rijrc Hiiotnhlni'a
,'<amo adverbijalno, od nezinijdi nhlik'i iiahi.i se
samo ace. u jednini i dvojini, njclkn ii mno.iini,
a u ovnm hroju, jer svagda stoji uz rijec koja
znaci broj (veei od 4) Hi mnoHvo, dolazi naj
cesie genctiv, i to stari ohlik krat Hi krdti (Ho
nije potrebno da je zenskoga roda). ali se oblik
krat nalazi i s brojevima dva, tri, cotiri, te je
ocito da onda nije gen. pi. kao kod pet, sesi itd.,
i treba shoatiti dvakrat, trikrat, cetirikrat kau
.sastai;(ene rijeci, isto kao .Ho su slozcne jedriokrat
i drugokrat. po tome pisein napo.se krat samo
kad Moze hiti gen. ph., a ne kad je dio sasta-
v^ene Hi slozene rijeci. isporedi i put.
1. nije slozeno.
a. u ace. sing, (koji je jednak .< nomina-
tivom).
a) s brojem jedan. Svak jedan krat mre
na sviti. J. Kavanin 2b. — I ovaj primjer kao
da pripada amo; u nemu stoji krat bez jodaa:
Zato krat nisam .se maril pitat te, da s pogjla-
vistvom od pisma ti bi mi imil ukazati ono 6a
si rekal. Starine. 17, 240. (15.5.5).
h) s rednijem brojevima : prvi, drugi itd.
Sad stoprv za prvi krat na svjetlos izlazi. I.
Dordic, ben. vii. Da drugi krat on urije noj
jizbinu tako dragu. A. Vitajid, ost. 57. Cetvrti
krat svjedo6e6i. S. Rosa So*. Prema da tisuci
krat padeSi ... S. Budinid, ispr. 99.
c) sa zamjenicatna Hi adjektivima ko-
jijem se krat istiie, kao n. j'- ovaj, onaj krat:
i 2. KR.\T, 1, d, a).
Ali je ovi sara krat Bog posluSo VinftencaV A.
Kalid 557. (nemam drngijeh primjcra, ali nidi u
Stulicevu rjednikii, i oca dva primjera u kojima
.set va^a da je isto Ho saj : Sot krat su zaraslo
stazice i puti. Ja6ke. 75. Lipi beli danak set
krat nam prohaja. 77), svaki ild. Dake svaki
krat, kad se fini posvetiliSte ... A. Kalid 303.
U istinu kad god so pomolila Bogu i Djevici
dru^ba od rozarija, svaki krat dobrosrecno, sla-
vofiosno udrise se stijezi. 511.
b. u ace. dvojinc s brojevima dva, tri, co-
tiri i to ■
ti) sa starijim oblikom krati. Bih kriva
dva krati. I. Dordic, uzd. 101. Saul dva krati
upado u ruke Davidovo. 18. A krv ova od gu-
stera sva nomoci goni iznutra, tko so maze nomo
iz jutra do tri krati. .ledupka nezu. pjesn. 238.
Svako Ijeto tu tri krati vas Israel dohodijase.
Gr. Palmotic 3, 18b. On mirisnijem tris tamja-
nom plarae omrsi, i tri krati svjetlostim se no-
cekanom prosut ogan vidje sjati. 3, 1051".
b) s mladijem oblikom krata. Kako dva
krata bi vrzena u more. Oliva. 62. Vjerovo jo
sva tri krata. V. M. Gufietid 156.
c. u ace. pi. (krate). — Potvrdeno je samo
u jednom primjeru gdje stoji uz mnoge. Koji vara
vas brezsrdcno mnoge krate. I. Zanotti, en. 7.
d. u gen. pi. : krat i krati.
<t) s ohiinijem brojem veiijem od 4. ki'at.
U kanonu se moli pet krat. I. Ancic, svit. 170.
Do sodam krat na dan. A. Vitajic, ist. 437ii. Za
tuj rabotu (udb tebe upvamo se i devetb krati>
ako bi veda. Spom. sr. 1, 45. (1403). Doset krat
bi te prodao i od kapare piti dao, a ti ne bi ni
znao. (Z). Poslov. danic. Da se petnaos krat
(ime Jezusovo) ima govoriti. A. Gucetid, roz. joz.
17. Sto krat vedo prijati bode. Ziv. kat. star.
1, 220. Boje je sto krat zacrlenit negli jednom
ublijediti. (D). Igri sagrijesi jednom, a ona ce
tebi sto krat. (D). Poslov. danic. I primit demo
plod sto krat vedi. S. Margitid, fal. 296. Ce-
trsta krat. M. Marulid 63. Hijadii krat zdrava
Marijo. P. Knozevid, osm. 346. — krati. Okro-
pio bjeSe vede sedam krati liom voseo otar svoti.
Cr. Palmotic 3, 105a. Sadam krati ocistjena. I.
Dordic, salt. 31. Jeli do sedam krati? S_. Rosa
103*. Nas brojem dobivahu deset krati. G. Pal-
motic 1, .302. .Sto krati ga govoriti cusmo.
3, 114*. J^a dan mrem sto krati. I. Sordid, salt.
82. — Broj tisuda dolazi u oblicima tisud i ti-
suda, te bi se moglo shvatiti da je slozeno s krat
Hi s krati. krat. Ueino me luda i hinca tisud
krat. M. Marulid 176. Bole bi tisud krat. M.
Drzid 84. Da vam de toj tisud krat vede vajati.
B. Gradid, djov. 166. Noka s' . . . tisud krat tisud
taSdom hvalom davi. A. Georgiceo, nasi. 245.
6a jur nisi tisud krat se izgubila. I. Ivanisevid
77. Tisud krat jili ponav}aju, tisud krat jih
glasom dvizu. \. Vitajid, ist. 7". Za onu svetu
viru pripravan sam dati tisud krat moj zivot.
L. Terzid 63. Pozdrav|am te hijadu i tisud krat.
P. Knezevid, osm. 27. — Vapit ne pristajom ti-
suda krat drago ime. I. Zanotti, on. 50. Pri-
pravan sam uinriti tisuda krat. L. Terzid 64. —
Jnr^bi ganul tisud krati jednu stinu stanovitu.
A. Cubranovic 15(). Ah! boje je tisud krati da
te gorka smrt prikrati, neg dopade zena huda.
J. Palmotic 123. Za mod na dan tisud krati liili
kosira okusati. J. Kavanin 453b. A jos trudne
tisud krati. I. Dordid, uzd. 27. Pitajudi tisud
krati prosteiie. L. Radid 23. O tisudu tisud
krati dobrosredni lubovnici ! P. Sorkocevid .592*.
— U jednom primjeru ima tisudu krati. Ne
jednokrat nego tisudu krati. D. BaSid 314.
2. KRAT, 1, a, h), 4'
1>) s brojnijem supstnntivima srednetja
roda dvoje, troje, cetvero (ii svijem je primjc-
riina krat). i ovo bi moglo biti slozeno. Ako bl
dvoje krat ozeiien bil. §. Budinid, ispr. 160.
Dvoje krat pet danak Kalkant taja bogov odgo-
vore. I. Zanotti, en. 12. Cetvero krat na laz
grada prista. 18.
«■) s rijeiima Ho gnace vece Hi inane
mnustvo, n. p. koliko, toliko, nekoliko, ranogo,
vele, vece, vise, malo, raano, dosta, dovo|e. —
pisci su cesto shtmcali kau da sti uoe rijeii slo-
zene s krat iU s krati. ati) krat. U koliko bi
kratb ratb trbpila. Mon. serb. 286. (1419). Ko-
liko krat ga je psoval. Narucn. 88". Koliko
krat si krivo prisegal. Korizm. 29^1. Koliko
krat i vazda kad zgajase se takov grih. b. Bu-
dinic, ispr. 41. Koliko krat su liega rasrdili.
A. Vitajic. ist. 2471). Koliko krat bi povratio
razlucno te zle odluke. Ant. Kadcic 41. — Ko-
liko godi krat budete piti. Katoh. 1561. 11. Ko-
liko godi krat se spominaju od vlasti, tolikrat
opet umiraju. I. T. Mrnavio, osm. 137. Koliko
god Ivrat u prostni grih upadaS, toliko puta Isu-
krsta po obrazu udaras. P. Knezevio, osm. 107.
— Prisezi on sara toliko krat. Zak. vinod. 79.
Ta pokora more se dati toliko krat, koliko krat
se grisnik vrati na grih. Narucn. 481". Djaval
toliko krat biva premozite}. Transit. 81. Bu-
duci on toliko i toliko krat smiloval se. A. Vi-
tajic, ist. 363. — Ne samo sara ofiitao nekoliko
krat. D. Obradovic, ziv. 105. — Sto si ti ranogo
kratb uciniiu. Mon. serb. .500. (1467—1500). Iraa
innogo krat re6i. Narucn. 54'^. Prido ka mni
mnogo krat. Korizm. 9''. Mnogo krat s sobom
^am misleci vrh tebe bude me stid i srara sa-
moga od .sebfi. H. Lucie 206. Mi smo mnogo
krat ubozi. Kateh. 1561. 77. Mnogo se krat
kaje. D. Barakovic, vil. 68. Vnogim vnogo krat
duse . . . jesu se kazale. F. Glavinic, cvit. 16*.
Mnogo krat ova podnosimo. J. Filipovic 1, 229''.
Mnogo krat bo}e jo zamuknuti, ako i imaS razlog.
M. Zoricic, osm. 42. Mnogo bi rai ga krat kod
kuco oteo. D. Obradovic, ziv. 21. Ovi (zem(o-
di'lac) iz nekakva sujevjerija ranogo krat rao-
guci ne hotjase je ubiti. basn. 91. — Koji u
razlicna vremena vele krath jo biiu pred nasimb
gospoctvomb. Mon. serb. 327. (1423). Ba je
hodil vele krat. Mon. croat. 72. (1448). Clovik
more vele krat na semrt lezati. Narufin. 58^.
Bise vele krat toliko napastovan. Transit. 30.
Matore vele krat jise svoju ditcu. Korizm. 10*.
Cineoi vele krat protiva vo|i vasoj. L. Terzic
64. Vele krat brez razloga srdimo se. J. Fili-
povic 1, 344*. Zato oce velekrat isti kra| . . .
1j. Vladmirovic. 69. — Po vece krat jest liirn
otel. Mon. croat. 23. (1275). Da samb jaa uzew
iiidb refienoga pokla,da u dnkatihb zlatihb u ve(Se
kratb dva deseti i devetb tisucb dukatb. Mon.
serb. 503. (1467—1470). More Bog ve6 krat pro-
stiti nego clovik sagriSiti. Narufin. 51''. Vece
krat sam vazigal kucu. Korizm. 32''. Koja vece
krat zastupi. §. Budinic, sum. 26*. Dara tac
visoka vec mu krat obita. D. Barakovic, jar.
.39. Cause vec krat car u Lehe odpravi. I. T.
Mrnavic, osm. 40. Isti Isukrst vec krat odi u
prijateja dode svoga. (1. Palinotic 3, 6''. Voce
krat nam se je prigodilo. R. Gamai'iic 2''. Voce
krat ,piu volte' .compluries'. A. d. Bella, rjecn.
778*. Kriva rijeka ve6e krat se prigazi. (D).
Poslov. danic. Ovo sve mogucstvo Bozije vidilo
se vece krat u riegovim slugami. J- Banovac,
razg. 25. Prija smrti vece ga (ifikrsniitje) puta
navisciva, posli uskrsnutja vele krat mnogim
36 ukaza. J. Filipovic 1, 111''. Ova im mala
5 2. KRAT, I, d, fl).
pomna ve6e krat bude uzrok od grijeha. D.
Basic 14. I ja ve6a krat psujem. I. J. P. Lucie,
razg. 114. — Koje smo vise krat naporainali.
D. Obradovic, basn. 266. — Joste se ludi vazda
smije, a mudri malo krat. Zborn. l'>. Malo krat
u skladu sobom se skladaju. M. Vetranic 2, 161.
Malo ce krat zabhist. D. Barakovic, vil. 363.
Ako ga uzpriimarao malo krat. I. Drzic, nauk.
317. Malo krat je kad ne vara. Gr. Palmotic
3, 119*. Malo krat je dim bez ogiia. (D). Poslov.
danic. Malo krat ,poeh6 volte' ,paucies'. A. d.
Bella, rjecn. 778*. Malo krat stece tko no trpi.
I. Dordio, salt. 83. — Maiie krat. H. Bonacic
123. — Sto ja dosta krat skusih. A. Georgiceo,
nasi. IV. — • Slise(S dovoje krat, da kmeti ne
znaliu. Mon. croat. 46. (1395). Ja dovo(6 krat
lacan beh. 93. (1463). Dovo]e krat so zgoda.
Korizm. 39''. — hl>) krati. Koliko krati budos
uzranio srce miloga {ubovnika tvoje duse. toli-
krati sunut co se na tebe novo strijele ogriene
Bozije dragosti. I. M. Mattel 153. — Ja sam
ranogo krati molila. Mon. croat. 212. (1543). Tad
uzdahnu mnogo krati. I. Zanotti, en. 21. — Vole
krati ,molte volte' .multoties'. A. d. Bella, rjecn.
777''. Ukaza vele krati svoju sna.gu. I. Dordic,
salt. IX. Svadah se vele krati. uzd. 31. —
Uprasah jih vece krati, tomu osudu jel' nacinoV
M. Pelegrinovic 193. Pace mi jo doliodilo joster
na um voce krati. (.}. Palmotic 1, 34. .la ti
rekoh vece krati. 1, 42. Neprijatel vece krati
neprijate|a svoga prima. 2, 435. Prikaza se veco
krati i meni Isus. J. Kavar'iin 31''. Hrid pod
vodora sakrivena vece krati hini. 258'. Vein
krati ,molte volte' , multoties'. A. d. Bella, rjecn.
777''. Ne jednom, nego vece krati. razgov. 212.
U cvijecu od znaiia voce krati krije se zmaj od
oholasti. I. Dordic. bon. 13. Za sve da je vern
krati ucinio ispovijes od svoga zivota. D. Hasic
268. ^iubav vece krati nejma mjore. L. Radic
101. Razmis(o sam vo(?e krati. N. Marci 3. —
Kad se zgaja malo krati, zli bor dobar plod da
vrati. J. Kavaiiin 124''.
>l.) sliciio kao i rijcri ktid c) i<iiiilrrli((i
vnju se dritge kuje iiprav iiaznacaju nriji-mr. htm
cesto (i gusto, vidl gustokrat), rijetko (sitiim kmii-
paratiu it jednniii priiiijrrii). vazda, ii jcdiiniii
priiiijcrii kad (kad krati, ijdjekoji put}, iiiij krat
Anjel zali cesto krat so proobrazi. Narucn. '20*.
Ki cesto krat spominaso se. Mirakuli. 14. Cesto
mu krat bise va usteh. S. Kozicic 36''. Kojo
(pnimene) bih ja vila cesto krat do pasa. M.
Vetranic 2, 182. Ne bojmo se cesto krat roAi...
S. Budinic, sum 8*. Vele krat, cesto krat ,1.
Mikaja, rjecn. kod vele. Marijo koia sInn si so
tvomu cesto krat priponizuo poklonila. P. Posi-
lovic, nasi. 182''. Jere cesto krat Isus priho-
djase ondi s ucenici svojimi. L. Torzic 25 I^iidi
cesto krat sebi sami protivorefie. D. Obr.idovir,
ziv. 53. — Pocetak je i uzrok primoguci za do-
brovolno primit lijeke cesce krat od iste neraoci.
B. Zuzeri 6. Mi isti ne govoriino li oesce krat
medu uami : ,§to sara cinio u djetiustvo cini mi
se da je bilo juoer'? 15(i. — Koji redije krat
ispovidajut se. §. Budinic, ispr. 35. — Ufaje od
moje vazda krat mladosti . . . (i. Drzic 438. Koje
je vazda krat pripravno. M. Vetranic 1, 460
Kako sam zelio vasda krat. P. Hektirovir 55,
Da iraa vazda krat prvi grijeh prid svojim ocima.
N. Najeskovic 1, 118. Htil bih vazda krat voder
me slatke dni pri ogiiu zimi stat a Ijeti u sjeni.
F. Lukarevic 6. Turska prohira vazda krat zlo-
tvorna. I. T. Mrnavic, osm. 47. — I'h) krati.
Zmaj te ujede cesto krati. .1. Kavai'iiu U''. Cesto
krati ,spe.9se volte' ,saepe nuuiero'. X. d. Bella,
2. KRAT, 1, d, d).
476
KRATAK, 1, a, c).
rjefin. 777''. Cesto krati nazivje ga. I. Dordii,
salt. 59. Costo krati Iraiiin izkrivice moju po-
livalii. I. M. Mattel It. — Samoi^a je koja .stjece
nebu duJe cesi'o krati. N. Marci 7'1. — V noia
cu to dofekati i vecoras i u naprijod vazda krati,
kad mi poda sret'a blaga. (1. Palmolic 1, 325.
On ce se vazda krati potrubniku ainilovati. I.
Dordic, salt. 2.^8. — Ako iiijo kad krati ku§o
jad i nemir. N. Dimitrovii li).
2. sastavjeno Hi slogeno.
a. jednokrat (vidi), rijec je duzena.
b. nalazi se dnzeno i s rednijem hrojem
drugi: druff6krat (« jednom primjeru) : §to je
postaviio bi(o u komunh dubrovacki u dvakratb:
u jednokratb sestb ti-sut^b dukatb; u drugokratt
drugo Sostb tisucb dukatb. Mon. serb. 510. (1470).
c. s dva, tri, fietiri, maze se krat sastaviti
u jednu rijec, kod cega brojevi ostaju pri soom
obliku, vidi dvakrat, trikrar. ; radi cotiri vidi:
Cetirikrat na godisce postiti. ^ F. Glavini6, ovit.
63'\ cetiri se maze iokri'iili: Cetirkrat sto hi jad.
I. T. Mrnavio, osm. 44. — Bjedi su pravi slu-
zeni ohlici, kao dvokrat (vidi).
d. za slagane s viSijem brujeoima od 4
ima samo sedmokrat u jednom primjeru xviii
vijeka. Kriz ce ii svojoj svitlosti nadaci sedmo-
krat sadasnu svitIo.st sunca. J. Filipovic 1, 143''.
e. s rijecima koliko, toliko, nekoliko, miiogo,
sastavfa se Hi se slaze krat i krati, kad se prva
rijec vkrrii, vidi kolikrat, tolikrat, nekolikrat,
mnokrat i kolikrati itd.
3. KRAT, m. vidi zolenko (kon). — Od tur.
cjyr-at ; qyr znaci : siv, sivast ; at vidi. — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukoou (,art ara-
bischen pferdes' ,equi arabis genus'). I krata
koiia u kopito. Nar. pjes. vuk. 3, 466. Kud god
ide SVG krata jase. 4, 1.39.
KRATA, /. [esa; rostij, — Bijee romanska od
hit. cratis, isporedi i 1. grata. — U Mikafinu
rjecniku: krata, grata, lisa ,grata, graticcio' .cra-
tes', i kod ros.
KRATAilAN, kratalina, adj. vidi krataSan.
— U dva pisca xvii ( xviii vijeka, a izmedu
rjecnika u Stulicevit (v. kracahan). One su kra-
lahne (rijeci). P. Baksic 143. Velo a dobro
ostavjaju cic kratahna uzivanja. J. Kavanin
480h.
KRATAK, krdtka, adj. kad se sto mjeri pa
naj vecem smjtru (dufini) i nahodi se da je ma-
Icno (prema drugijem stvarima, ne prema druga
doa smjera). suprotno dug (vidi 1. dug). — go-
vori se 0 mjestu i o vremenu. — Akc. se mijena
u slozenoj deklinaciji : kratki, kratka, kratko,
kratkoga, kratke, kratkome, kratkoj (ali ne,
kad slozeni oblici zamjenuju nominalne: krdtke,
kratkoj itd.). u Dubrovniku je u nominalnoj de-
klinaciji drukciji akc. u nom. sing. m. kratak i
n. kratko, u gen. sing. m. i n. kratka, u dat. i
loc. sing. m. i n. kratku, u ace. sing, kratak
(kratka), kratku, kratko, u nom. pi. m. kratki,
f. kratko, u ace. pi. m. i f. kratke (vidi M. Re-
setar, die sorbokroat. betonung. 115. 121). —
Rijec je praslavenska (korttki.), isporedi stslov.
krafbk'f., rus. KopoTKii'i, ces. kratk^f, po^. kr6tki.
— Isporedi i lat. curtus (stgnem. churz * novgnem.
kurz uzeto je iz latinskoga) ; misli se na postaiie
od korijena krt, isporedi lit. kirsti (praes. kertu),
sjeci, snskrt. ki-ntati, sijece. — U svijem je rjec-
nicima: u Voltigijinu ,brevis; curtus'; u Mika-
(inu kratak, malahan ,brevis. concisus, contractus,
pusillus, parvus'; a Betinu , breve e brieve, ciou
corto' ,brevis' 148^*; ,anguslo, parlandosi di tempo'
,angustus' 81"; u lijelostjencevu (kajkavski)
kratek ,brevis, curtus' ; u JambreHicevu kratok
,brovis'; « Voltigijinu , corto, brieve, ristretto'
,kurz'; u tStuliceou ,brevis. curtus, contractus,
corapendiarius'; u Vukovu ,kurz' ,br6vis'; u Da-
niiicevu kratbkb ,brevis'.
1. adj. — Komparatio postaje od osnove
krat (bez nastavka 'i.k) nastavkom j *• kojijem se
t sazimfe u c (kriioij; laj ublik postaje od pra-
slavenskoga nom. sing, m., isporedi stslov. kraStij.
— na jednom mjestu x.vin vijeka ima oblik za
nom. sing. f. kratseja (kratfiejaV). I. Jablanci 24.
— nije dobro kratkiji. S. Budinic, ispr. 51.
a. 0 mjestu, prostiira kojijem se pruza ono
itd se mjeri.
(i) uopce. Urzavo one, gdje njekada vlas
desposUa sterala se, kratka mu jo sad livada. I.
Guudulic 376. Zajubjene. sjodinene (muza i zenii)
posleja ih kratka prima, zavadjenijein i smete-
nijem vas saj svijet je tijesan liima. tr. Palmotic
2, 126. Rep (konu) kratak, a tauak. B. Krna-
rutic 7. Vrico i kratke i dugo. 34. Kiatke ko-
rake ciniti. E. Pavic, ogl. 73. Bijase bo kratka
uzrasta. S. Rosa 128>'. Na noj kratka kabanica.
Nar. pjes. vuk. 1, 431. Kratke glaviie gotovi
ugarci, pozna deca gotove siroto. Kratkim stapora
u duboku vodu odupirati so. Nar. posl. vuk. 160.
— Metaforicki. Laz kratko noge ima. (D). Po-
slov. danic. Lazi kratkih nozica. A. Kanizlic,
kam. 263. U lazi su kratke noge. Nar. posl.
vuk. 332. — Ruke su mu kratke bile, da sto
komu no podile. P. Posilovic, nasi. 201*. vidi 1.
dug, I, 2. a, b) bb). — Amo bi mogao pripadati
i ovaj primjer, premda se u nemu govori o krugu,
u kojega je svaki smjer jednak, ali se rijecju
kratak istice da se ne pruza na daleko (isporedi
c)). U ocean smionom plavi srce uljesti liemu
(Erkolu) ne da, tim bi|ege moru stavi, da so ne
smijo proc naprijeda; nu hrabrenoj volicini naso
svijesti, ka jo svijeh visa, sasjna kratak krug se
cini tijesna ovega okolisa. Gr. Palmotic 2, 526.
h) kad se kaze o eeladelu, shvaca se na
vise nacina.
(in) u pravom smislu. o covjeku malena
rasta. suprotno vi^ok. Mnoz kratke i drobne tej
cejadi (Pigmeja). G. Palmotic 2, 198. Bjese Usn
i uzak i kratak. 4, 431. — U ova dva primjeru
(uprav su obadoa poslovice) kratak ostaje u ooom
znacei'iu, ali se shvaca u metaforickon smislu,
kao slaba razuma Hi malena znana, isporedi bb)
i d) pri kraju. Kraci Judi visako ne dohitaju.
M. Drzic 243. Kratak covjek visoko dokucit ne
raozo. (Z). Poslov. danio.
bh) s imenom apstraktnijem (u primjerima
ima samo broj, snaga, znaiie) u loc. s prijedlogom
u, moze znaciti: malen, slab, ali tako da se hoc
osobine misle uprav o onome sto je u lokativu,
te kratki u broju znaci: koji su malenoga broja,
kojijeh je malo; kratak u snazi znaci: koji je
male snagc, slab; kratak u znanu znaci: koji je
malena, slaba znana, koji malo, slabo zna. Od
pocetka malo ih biso: mali u broju bihu i kratci
kad so u zemji toj stanise, u koj st3.hu kao pri-
slatci. (,Gum ossent numero brevi, paucissimi et
incolae ejus', psal. 104, 8). A. Vita|ic, ist. 357».
— Nasi oci bjohu kratci u snazi, mali u broju.
I. Dordic, salt;. 356. — Vrati so s ucione kratak
u znaiiu. M. Pavlinovio, rad. 158.
<•) sa supstantivom vid (u prvom primjeru
gled) znaci: koji ne dosize na daleko, isporedi
kratkovid. — u pravom i mctaforiekom smislu.
Sile od tmaste vjecne noci kratak moj gled ne
dohita. J. Kavaiiin .391a. Ko je kratka vida.
A. Kalic 567. Buduoi od mladosti kratkog vida.
D. Obradovid, basn. 338.
KEATAK, 1, a, d). 4
(I) had se govori o cemu umnoine Hi du-
Sevnome, moze znaiiti : malen, Hi kojega je malo.
gdjegdje -ftoji jer se istice kao suprotno prema
1. dug. Dug jezik, a Icratko srce. M. Drzic 173.
— Ako jo vjerna druzha tvoja vele mana nego
od I'rijn, prikraiena radi broja, nasa kropos kraca
nije. G. Palmotic 1, 16. — Duga pjesan kratku
znanju ni prilici, ni dotjece. I. Gundulic 282.
Ukazaoe tad pravedno, stat sred , kratka da se
znana ne miruje srce vrijedno. G. Palmotic 2,
418. — Kratko vrime ,krace' cini tezko brime.
V. Dosen 51a. _ Sile ti kratke ! (Kao kletva. U
Vojvodstvu). Nar. posl. vuk. 284. §to su covoku
sile kratke. M. D. Milicevi6, zlosel. 295. — Naj
cesce 0 pnmcti. Komu je prazna glava i pamet
kratka. A. Kanizlic, kam. 229. Zene su dugih
vlasi a kratke pameti. M. A. Rejkovic'-, sabr.
Hl'i. Vece se prilaga k nasemu mlohavstvu i
kratkoj pameti. Aiit. Kadcic 103. Kog' su jubo
dosle sjetovale, s dugom kosom a pamecu krat-
kom? Nar. pjos. vuk. 2, 532. U zene je duga
kosa, a kratka pamet. Nar. posl. vuk. 329. Da
iiijesam svaku bi|ezio, po mojoj kratkoj pameti
ja bill bio ostao nistica. M. Pavlinovi6, rad. 57.
Soraskijer nadute iiaravi, a kratke pameti. S.
l^ubisa, prip. 120.
b. 0 vremenu.
fl) u sainoni vrcmoiu lii o I'legnvijein
dijelima, isporedi 1. dug, I, 2, b, a). V takovu
kratku vrimonu. Transit. 124. Brijeme jes kratko
i bjega ova no<'-. M. Drzic 449. I u kratko pro-
strijet vrijeme s istoka so do zapada. I. Guu-
dulir 295. U kratko se tako vrijeme sto zu-
djosmo nam objavi. G. Palmotic 1, 172. Ilario
II kratko vrimo razboran besiduik ufiini so. 1''.
Glavinic, cvit. 7''>. U kratku vrimenu, u kriigi,
u oruzju slavan ucini se.^ 24a. (j(Ji na kratkim
i umri vrimenu. 192a. gto bi u kratko vrime
Kugijeru se dogodilo. G. Palmotic 2, 41. Ere
vrijeme bjezi kratko. .T. Kavai'iin 41'i-. U kratkom
vrimenu ova imam raznati. A. .1. Knezovic 99.
Tom u kratkom jos vrimenu svit zabaci uspo-
menu. V. Doseii 227''. Ne bijau se raogli sku-
jiiti n ovo kratko vrime. X. Kanizlie, kam. 476.
Da ovo vele kratko Xivota moga vrime u sluzbi
Bnzjoj provedem. utoc. 731. Tako liui staresine
kratko vrime sebi cine. V. Dosen 249''. Ako bi
paka vrime bilo kratko. Ant. Kadcic 130. Izaci
iz manastira za kratko vrime. I. ,J. P. Luftic,
nar. 125. I u kratko vrijeme otpuste ga. Prav-
donosa. 1852. 8. — I zamerne cjec lipote kratka
casa bez lie nije. I. Gundulic 3.30. A cas kratak
grusti klecat. J. Kavariin 201-. Da vidi Bozju
■slavu casom kratkim. 493*'. — Tisuc stupa. tisuc
kipa, ki sprav nijesu kratka hipa. 117'>. — Opet
do kratka roka u nit i red najti .se dasmo. P. Zo-
ranic 6'i. Kad se broji, i dug placa, rok je kraci.
V. DoSen 58'k — (u ovijein je primjerima vijek
islo sto zivot, vidi 1. dug, I, 2, b, a) bh)). I bi-
vaju kratka vika. V. Dosen 88a. vik prolazi
kratki nami. 45''. Nasega je kratkog vika blago
ovo slika. 46a. — Kratci dni (vidi 1. dug, I, 1,
b, a) cc)) jesu zivota nasega. Transit. 89. Kratki
danci, daleki konaci. Nar. pjes. vuk. 3, 239. —
A vaj ! kratke noci! 1, 208. — Kratak je dan,
ali je dugo godisto. (D). Poslov. danic. Godine
kratke. J. Rajic, pouc. 1, 2.
h) 0 fitanii i o radi'ii, I'idi 1. dug, I, 1,
b, bl.
tut) 1) iivotu. Kratak zivot na sem
sveti. .Mon. croat. 45. (1381). Od lie kratka zi-
vota vikuvicne spomenutje mojim pismora hocu
uciniti. Ziv. jer. star. 1, 227. Pomisli na kratki
zivot clovicaski. Narucn. 89b. Qd ovoga krat-
7 KEATAK, 1, b, b) dd).
koga i teskoga zivota. Korizm. l^. U ovomu
zivotu tko kratkom na sviti mni miran moc biti.
D. Kaiiina 150a. Radi koje stvari zivot [udski
kraci se cini. M. Orbin 48. Kratki 'e zivot,
nauka duga. J. Kavaiiin llS'i. j^udski zivot jest
kratak. V. M. Gucetic 209. — Malo jo ziv|onjo
nase i kratko. Korizm. 28a.
bh) 0 govoru, rijei'ima ; o pixinu, knizi ;
pa i 0 mis(enii, vidi 1. dug, I, 2, b, b) bb) i cc).
Kratka molitva prohaja nebe.sa. Narucn. 106l>.
Ocemo viditi jednu kratku lokciju od vskrese-
nija. Korizm. 101*. U kratke mu odgovore
skaza ovake sve odluko. I. Gundulic 493. U
besjedah aga kratcijeh odgovori smjerno tade.
558. Na pitaiie kratak odgovor davase. A. J.
Knezovic 150. (Knez Lazar) ucinivsi prediku
kratku ma placnu, udari na Turke. And. Kacic,
razg. 57. Hrlo zalijotajuoi se costo kratcijem i
gorucijem molitvam i uzdasinia. I. M. Mattei
302. — Slis' me dobro ca ti roku, dal' u kratke
rici skazu ... D. Barakovic, vil. 173. Da toliko
kratki rici liuoa izlici. V. Dosen 242*. Ovo rici
imaju biti muske a ne zensko, kratke i tvrde
spametuo. Ant. Kadcic 244. — Ovdi pasa dobe-
sjedi, i na govor svoj naredan medu svijetlim
banim slijedi lak i ki-atak zamor jedan. I. Gun-
dulic 454. Na kom (stitu) kratko soj pisaiie u
zlatna se slova iznosi. G. Palmotic 1, 389. Lijepo
dijete upazismo i pri liemu kratko pismo. 1, 172.
— Oteci pisati jednu kratku epistoliju. Transit.
166. — Eazumiti oce v kratku slozenju zivot
sv. Jerolima. 1. — Ako so onomu, koji recenu
svetu molitvu bude govoriti, uzvido kojegodi
otajnosti kratke, a kojegodi dugo, tada do receiia
dusa bogojubna izabrati od tijeh otajnosti . . .
di}e ili krace. A. Gu6eti6, roz. jez. 22. — Pri-
lozio sam jedno kratko iskusenje od konsijen-
cije. A. Koraulovic .3. Kratke ovo poslove moje
(azdaju sedinoglavu) Bogu volikom ze[no|ubno
poklanam. V. Dosen x. Slidi kratko ukazaiie od
stari kra(a slovinski. And. Kacid, razg. 4. —
Tri kratka misjonja. Korizm. 8'2a.
ff) (I kojemii mu drago stanu ili radiii.
O slasti bjeguea, o kratka radosti, malo ti sto-
juca bi 3 mojom mladosti. D. Ranina 142a. p
radosti od Jubavi, kratke ti ste vi na sviti I G.
Palmotic 2, 22. O kratko radosti i velike za-
losti ! A. Kanizlie, kam. 809. Veliko, ali kratko
veseje. 820. — Jer promda slast kratku stigne...
V. Dosen 103b. — Koji Rugijerovo slijedi kratko
plahovaiie. G. Palmotic 2, 7. Smamnos kratka
al' velika. J. Kavaiiin 57a. — Nemoci jesu nike
kratke. Narucn. 58a. iza kratko bolesti. G. Pal-
motic 2, 70. Providila je narav da je bol kratka.
A. Kanizlie, utoc. 322. — Smrt duga od kratke
gora. V. Dosen vii. — Donijet bo je sva odluka
dugo zdravjo s kracih muka. I. Gundulic 218.
— Ako svojo kratke smoce sreta ufanjem duga
mira. .354. — Donijet tuzbe duge ne mogu mi
kratka ufanja. 354. , — Srgbo kleta, kratka ne-
svijes ti si zvana. G. Palmotic 1, 229. — Koja
je stvar kraca nego ova lipotaV M. Radnic 71b.
— Kratak objed iza duga cokanja ni hvali gosta
ni gozbnika. (Z). Poslov. danic. — I pokora da
mi je kratka. ,T. Kavanin 88b. — Kratak uzdah
smrt je od svita; smrt je od duse vjekovita. I.
Gundulic 235. — Kratko pocitanje tih izo go-
spodovali sut v Rimi. S. Kozicic 41a. — Kratki
postupak ,summarisches verfahren'. Zbornik zak.
3, 183. — Kratkoj zastari po pravilu cl. 523. V.
Bogisic, zakon. 315.
tltl) amo muze pripadati i ovnj priinjer
a kojeinii se kratak govori o pomoci, le. je znit-
cene: ili koja ne treba da dugo traje, ili do koje
KRATAK, 1, b, h) dd). 4
se moie u kratko vrijeme doii. .ledina, naj si-
gurneja, uaj kratseja jest pomoo s kojom se
pusto rdavo . . . po)e izlije&iti . . . mo/e ... I.
.Fnblaiici 24.
e) knee se ydjeijdje u stvari tjdesnoj
(materijalnoj), te se kud toga misli na neno tra-
June ; tako se govori n ova dra primjcrn o svijetu
i 0 ognu. Znajuci da je ovi svit vele kratak
kako rosa jiitrha. Mon. croat. 171. (1498). I §to
voci, to je kvaii (ogan). J. JCavanin .3il7''.
fl) sa supstantioima red, zakon it instru-
mentalu znaci sto i u kratko (vidi d, e), osohito
/H'd cc)J. — U pisaca cakavaca .\vi tujeka. Vsa
(ka su pisana) kratkiin ledom ali govorenjem
objim|e. Naracu. 93i'. — Ocemo viditi kratkim
zakonom. Korizin. 36*. I kratkim zakoiiom vse
ono zlo ko so iialiodi ufiiiien je gi'ib (vidi d, c)
ee)). 56''. — Va^a da amo pripada i ovaj primjer
(nijesam ya mogao potpuniti). Kratkim nafiinom.
J. Eajic, pouc. 1, IV. — nidi i o.
e) 0 ieladetu, koje brzo Hi u malo vre-
mena ntHo govori Hi radi (suprotno je znacene
kod 1. dug, I, 2. b, c)). Neka u govorenju krat-
kiji budemo. §. Budinic, ispr. 51. Ako vele brz
i kratak bil jest u slisatiju od ispovidanji. 8(i.
U ovomu sadaiiemu odgovoru biti cu kratak.
M. Orbin 14.
/) 0 vokalu (sairioglasu), o sloga (sluiici),
u akccntii (naglasku) sto mane iraji: kod izgova-
rana nego drugo sto iste vrstc. — U gramatici
i 0 nauci o prozodiji. Nije nigdje j^okazao, ii. p.
u rijeci kremen koji je slog; dug koji li je kratak.
Vuk. slavische bibliothek. 2, 233. Da bi se mogla
odrediti pravila, u kojijoh je glagola ovo ,a' du-
ga6ko, u kojijeh li je kratko. 235. Od ova 6e-
tiri akcciita prva su dva dugacka a druga dva
kratka. D. Danifiic. slav. bibl. 1, 97.
e. 0 putu (vrijeme Hi trajane, mjesto Hi
du(inaj, isporedi 1. dug, I, 2, c. Putb krathkb
jestb, imze teeemb. Sava, sim. pam. saf. 3. —
U instrumentalu je znacene kiui i kod b, d).
Dicu kratkim putem spovidati se uciti imaju.
Kateh. 1561. 35.
d. n. kratko (vrlo rijetko u slozenom ohliku,
vidi d)) s nekijem prijedlozima zamjcnuje adv.
kratko, gotovo svagda o vremcnu, o mjestu samo
pod b) dd), e) dd) (metnforicki o vremenu), f)
aa). — isporedi 1. dug, I, 2, e.
u) u jednom primjeru xvm vijeka stoji
kratko nepromijeneno s prijedlogom do. kao dd
je znacene: za malo vremena. (Zambeli) u zi-
votu prem je vrijedan, do kratko grad prosvje-
t|iva s uinogim blagom i milostju. J. Kavaiiin
149a.
l>) u ace. s prijedlogom na: na kratko.
ail) 0 stai'iu Hi radni uopce. Primi
radi Isusa to na kratko trp|enje. F. G-Iavini6,
ovit. 1 IQb. Zivot nas na kratko trpecim pri-
klada se stvaram. posl. 8.
bb) 0 govorenit, pisanu, citanu, kad
se nesto jav^a u malo rijeci, vidi e) cc). Istorija
sva na kratko. M. Marulic 5. Ku stvar na
kratko hocu reci. Narucn. 45a. Na kratko spisah.
44''. Na kratko govoredi. Transit. 72. Ocu ti
skazati na krace koliko budu nioci. 254. Mo-
limo na kratko. Kateh. 1561. 30. Pisah vam
na kratko. Anton Dalm., nov. test. 2, 127. Ipetr.
5, 12. Med tim ov raoj trud na kratko u6inen
primi. ¥. Glavinic, cvit. .\i.\. Od kih (mist) na
kratko hocemo progovoriti. 5b. Zato postavjamo
ovdi naoin na kratko. P. Posilovic, nasi. 91*.
Na kratko mu falu dade. V. Dosen 2041'. I na
kratko pokazana (ovafala)... 270b. Na kratko
mi povej. Nar. prip. mikiil. 19. Stihotvorao nam
8 KRATAK, 1, d, e) cc).
znao je udesno i na kratko splesti vijenac knazu
Milo^u. Nov. sr. 1034. 167. — Amo pripada i
ovaj primjer: Gdi cemo na kratko viditi kako
se sagriSuje. P. Posilovii, nasi. 107".
cc) vidi e) ee). Na kratko. Bog nam
je obe6al. Kateh. 1561. 77.
(Itl) prioi na kraio, kao doci na mane,
propasti. — u jednom primjeru xvii vijeka. Ce-
tvera stanisia u Zadru te brace, ka po .sva go-
di§6a nete prit na krade. D. Barakovic, vil. 117.
e) u lac. (nominalnum) s prijedlogom
na: na kratku.
ua) vidi b) bb). Na kratku govoreci.
M. Divkovic, bes. 58i'. Ovdi se ima na kratku
rijeti od pokore. 274*. Na kratku imamo go-
voriti. nauk. 81*. Odgovori svomu iski"nemu ua
kratku. P. Posilovic, cvijet. 209.
bh) jednom rijeci, u malo rijeii, vidi
e) ee). Na kratku, ako sam . . . Mon. croat. 220.
(1527). I na kratku svi oni, koji promitj[aju li
smrt pametju od razloga, svi fajahu vece srart
od zivota. P. Posilovid, nasi. 43b. I na kratku
u kolika zabranenja i kolike misli oudne djavao
more poslati nemocniku. 86".
tl) u loc. (slozenom) s prijedlogom na:
na kratkom. — U dva pisca cakavca xvi i xvii
vijeka.
aa) u malo, do malo (vremena). Gdi
s. otac na kratkom i od glada i od zime zaspa
u Gospodeve. F. Glavinic, cvjt. 371b.
bh) vidi b) bb). Ca govori Bog na
kratkom od ovih deset zapovedi? Kateh. 1561.
18. Danasne na kratkom ho6u nazvistiti uka-
zanje. F. Glavinic, cvit. 134*. A sad na kratkom
poslulaj istoriju. 356*.
e) u acc. s prijedlogom u: ii kratko.
att) u malo (vremena) , 0 trajanu
uopce. vidi i bb). Er se duh od tijela u kratko
razdvoji, a muka nije cijela ka dugo ne stoji.
N. Naleskovic 2, 81. Ali opeta u kratko dva-
krat razbolivsi se. B. Kasic, in. 20. Neka tako
u kratko plati ca bi jemal trpiti u purgatoriju.
P. Eadovcid, nad. 217. _ U kratko otok ovi ud
lijepa se grub ucini. G. Palmotic 2, 75. Gdjo
u kratko kad dojaha. P. Kanavelic, iv. 44.
bb) nakom malo (vremena), do malo.
— nije lako svagda razlikovati ovo znacene od
predasnega. U kratko skonfia zivot svoj. P. Zo-
ranic 33b. Sto cu t' ino jur ved riti, ner ako
mu u kratko reda ne das ... A. Cubranovid
156. Ludovik Beltram kojega u kratko u broj
od svetijeh ufamo upisati. A. Gucetic, roz. jez.
68. Malost mojije dana svrSide se u kratko. P.
Posilovic, nasi. 44b.
cc) 0 govoru i 0 pismu, kad se sto
haze u malo rijeci, isporedi b) bb), c) aa), d) bb),
f) cc). — vrlo cesto. U kratko s tvojijemi pri-
jat6|im govori. N. Dimitrovid 20. Hotjejte sli-
sati §to vam du ovi cas u kratko kazati. N. Na-
Jeskovic 1, 223. Istom se potezi, u kratko be-
sjedi. 1, 285. U kratko. gospoje, rekla si do
voje. 1, 232. U kratko mi spovidje kao je ra-
bota posla. M. Drzid 290. Koji saotijer naj prvo
se da na svitlos u Valenci, ma toliko u kratko,
da bi jedva mogao zadovojnu bogolubnost u
srce tvoje usaditi. A. Gudetic, roz. jez. 70. TJ
kratko recimo. B. Kasid, fran. 60. Po nadinu
mnogo zbroji, ter u kratko rece dosti slave, casti,
mod, svitlosti od kih mu se celo znoji. D. Bara-
kovid, vil. 186. Pak u kratko bes krsmanja kaze
glase ke joj nosi. I. Gundulic 414. Iteci u
kratko. G. Palmotid 2, 52. Ako u kratko tako
t' pravih. J. Kavaiiin 401*. IT kratko ,breve-
mente, con brevita' ,breviter'. A. d. Bella, rjedn.
KRATAK, 1, d, e) cc).
479
1. KRATE^.
148"; ,sommariamente' ,summatim'. 686^^. Odlucio
sam koliko uzmogii u kracG prikazati. I. Dordic,
beii. 29. Razgovori duhovni u svetkovine do-
sastja Gospodinova u kratko slozeni. J. Banovac,
razg. !. Prividivsi sva ozgor premda u kratko
recena, vidimo. 224. _ Danaska cu vam u kratko
govoriti. pred. 121. Sto se u kratko ka/.e, lasiie
je u paiiioti drzat. J. Filipovio 1, 166^. To je
DUO sto cu vam ukazat u kratko. V. Lastric,
lied. 37ij. Da djeca u kratko odgovaraju. I. A.
Nenadic, nauk. 7. Bog u kratko rece u svetomu
pismu. V. M. Gucetic 15.5. Jodni sii obilatije,
a drugi u krace pisali. A. Kanizlic, kam. 51.
Nastojacu u kratko ispisati ovi sabor. fJ.io. Al'
u kratko sve cu roci. V. Dosen 245'>. U kratko
i ozeto govorili ^ran. S. Rosa li)5-'. Talijanski
ko razumi neka stijo Sagreda, . . . iz kojizih sam
u kratko ovo izvadio. And. Kacic, razg. 144.
Koje sveto pismo imonuje i u kratko nihova ju-
nastva kaze. kor. 214. U kratko sam obodvo-
jici odgovoriu. M. A. Eejkovii, sat. .\4''. Go-
vori (kr'iizica) u kratko od razlicitih stvari. sabr.
HI. U kratko cemo istumafiiti. Ant. Kadcic 107.
Ua bi se u kratko i bistro istoinacilo one stvari.
J. Matovic 117. U kratko Jeromija liih izbroji.
346. 06ituj mi u kratko, zasto ne mores. I. J.
P. Lucie, rnzg. 38. Alberto u kratje tomaci ove
ure. B. Lpakovic. gov. .i7. — Aino pripadiiju i
ovi primjeri: V cemu u kratko stoji nauk kri-
stjanskiy S. Budinic, sum. 2''. U kratko moze
se vidjeti. A. Gucetic, roz. jez. fi. Vas poeetak
me Jubavi cuj u kratko. G. Palmotic 1, 301.
Cuj me u kratko. I. Dordic, uzd. 24. Za ra-
zumit kolikogod po nasoj slaboj pamoti mnostvo
darova, imamo u kratko znati, da mi svokolike
darove, ili od uaravi ili od milosti ili od slave,
od nega primismo. A. Kanizlic, uzr. 4-5. Ista
('■uljenstva u kratce i drugacije. I. M. Mattei 10.
<lil) u nekijeiH se primjerima nalazi:
pokupiti, skupiti, stisnuti, staviti sto u kratko,
te m: kaze o govoru Hi pismu (ohje''nt je ono o
cent se ijovori ili pise), i znacene je ud prilike
kao kod cc), ali s torn razlikom da je s uvijem
()lagolima znaieiie uprno o mjestii, pa se mcta-
furicki prennsi na vrijciiic. Eto u kratko poku-
pismo muku Isukrstovu. B Kasic, is. 71. —
ICoji uaoin u kratko skupivsi prikazase mil. in.
04. Sudjenje bilo bi u kratko skupjeno. .-V. d.
Costa 2, .35. — Ovo je tvoj razlog u kratko sti-
snuti. A. Kanizlic, kam. 081. U kratko como
stisnuti nauke potribno. Ant. Kadcic 389. —
Nastojeci u krace staviti ovi naoin od pisanja.
R. Gamaiiic 3''.
ee) ut paucis dicam, quid multaV ne
multa ! znacene je kao kod cc), ali u kratko stoji
za se ispred drugijeh rijeci ili je uinetniito iiiedii
nih, te i ako stoji uz glagol, nije s Aim u svezi,
nego se ima u paineti: da recem u kratko (ispo-
rcdi: Za rijeti u kratko, nije krjeposti koja se
podpuno ne zdrzi u ovomu prisvetomu rozariju.
A. Gucetic, roz. jez. 10. Za rijet u kratko, zli
su i opaci. M. Orbin 7). naj iesce se apotrehjaoa,
kao jednom rijeci, u jednu rijeft {vidi 1. jedan,
1, c), u malo rijeci, kad se o cemu u dule govo-
rilo, te se hoce opet ono see izkazati, ali u malo
rijeci. — isporedi b) cc), c) bb). Bila je, u kratko,
Zadarka ma mati ... D. Barakovic, vii. 32. U
kratko ,con pocbe parole' , paucis'. A- d. Bella,
rjecn. 542''; ,in somma, in sostanza' ,in summa'.
fi86a. U kratko: kad bi tako bilo. . . I. Dordic,
uzd. VI. On jistbine liim spravjase, on sterase,
on perase, ^on u kratko sve ciriase. P. Knezevic,
ziv. 43. Negovo je jilo sve u kratko priprost
jegek, al' ga jide slatko. M. A. Relkovid, sat. L2a.
/■) II loc. s prijedlogom u : ii kratku.
<i<i) 0 mjestu (dulini), samo u onom
primjcru: Cista svila do zem|e spuscena, a ka-
dif'a u kracera skrojena. Nar. pjes. vuk. 4, 107.
bf>) 0 oremenii uopce, vidi e) aa) i
bb). Vrime ooe priti v kratku. Transit. 80. To
budi zadovojno danas v kratci. Korizm. 83t. Sve
prohodi toliko u kratku. M. Radnic 41''. Uspo-
mena zlijo u kratku izgubi se. 60t>. Sve u kratku
zgubi se. 107'^ Cekajuci u kratku da ce biti
prozdrt od riba. P. Posilovic, nasi. 52a. Jfije
Francesko muke svoje u kratku svrsio. F. Lastric,
tost. ad. 03a.
er) vidi e) cc). Vb kratce ispovemh.
Sava, siin. p.am. saf. 3. Zato tebi tvoju srecu
pravo i smino hocu reci, a u kratku, neka t'
veci ne dam poraz i bol vecu. M. Pelegrinovic
173. Nauk krstjanski u kratku obilato i razbo-
rito istomacon. I. Grlicic i. Dostoj no je u kratku
govoriti od suda. A. Bacic 492. Razgovoricemo
so u kratku svrliu otajstvi. F. Lastric, test. 200'J.
Ovo cu vam ukazati u kratku. ned. 208- Po-
brojicu vam u kratku sve zaoine s kojim se ima
molitva zafiinati. 244. Sada como samo nikoliko
rioi u kratku reci od ubojstva tilesnoga. 287.
Ako cemo u kratku ispLsati za upamtiti laste.
358. Kaza mu u kratku cudosa. .\. Kanizlic,
fran. 84. — Zlamenja . . . mogu se u kratku vi-
djeti. I. Grlicic 2.35. To cemo promotrit u
kratku. F. Lastric, svot. 3^'. Za znati u kratku,
sto jo ispovidnik. M. Dobreti6 72.
(l(/) vidi e) ee). Da sam te Ja, moj
Gospodiue i spasiteju, pravo [ubio, ne bi se ritko
tako i raztrkanora pametju od tebo spouiinao
U kratku : Kad ja prosastoga zivota vrime, mista,
dilovana protresam, nahoilim itd. A. Kanizlic,
uzr. 31.
3. ado. kratko, komp. : krlice. — svaijda o
vremenu. — Izmeda rjecnika u Mika{iiiu (kratko,
u kratko ,breviter, sumraafciin, strictim, paucis,
brevissime'), u Belinu (,abbr6viatamente' ,bro-
viter' 8b), a Bjelostjenceva (kratko, na kratkom
,brevit6r, cum brevitate, suramatim, paucis ver-
bis, succincte, cesuratim, presso, compresse, exi-
liter, tenuiter, jiarce et tenuiter'), u Voltigijinu
(,brievera6nte, alia corta' ,kurz'), u Stulicevu (,bre-
viter, brevi, strictim, circumscripta, compondiario,
suramatim').
a. za malo vremena, ti malo vremena. Koja
li (je) to pravda, vjekuvjecnijem mukam grijeh
smrtni pedepsati, a ne za toliko bremena, krace
i di|e, kako je grijeh veci i teziV V. Andrija-
sevic, put. 274. Koliko imam odluku krace zadr-
zati vas ... F. Lastric, svet. 181a-.
b. 0 govoru, vidi u kratko kod 1, d, e) cc).
Kratko govorec . . . Anton Dalm., ap. aS^i. Kateli.
1501. 100. Reti cu ti naj krace sto uzmozom.
I. T. Mrnavic, ist. 132. §to budem moci krace
,con la brevita che potr6' ,quam brevi potero'.
A. d. Bella, rjecn. 148a.
KRATASAN, kratasna, adj. dem. kratak. —
isporedi kratahan, kracasan, kraiahan. — U nasi'
vrijeme. Zezijahu kratasno maskule. Pjev. crn.
18b. Ogled, sr. 22. Bilo im drv|e krataino. S.
^Jubisa, prip. 243. Kosuju nosah kratasriu. pric.
10. KrataSne crvene bjecve. 125. Dopetnu ilo-
lamu uz kratasni koporan. M. Pavlinovic, razl.
spisi. 122.
KR.A.TECKO, n. ime selu u Ilrvatskoj u zii-
paniji zagrebackoj. RazdijeJ. 84.
1. KRATE^, m. po narodnome vjerovai'iii i
pripovijedanu, nekakoa bolesl gora od kiige, .ilo
covjeka u jednu noe mori, a u mrtvaca je jedna
1. KT?ATE1^ 4
noga kraia od druge (dakle rijcl poataje od
kratak). — IJ nale vrijeme, a izmedu rjeinika
u Viikovii: nekaka bolest X""*^'' ^S'" tradition)
Gino kiaiikheit, iii-gor als die post, dio in oinor
nacht todtet. dor todto hat einon fuss kiirzor als
den andern (dahcr dcr namo, vou , kratak' kurz)'.
— Moja familija u Ripnu zavetovala so te post!
laj po^t (arandidovicit) od noke bolesti jkrateja'!
,Krate|' je bolost koja mori |udo. kazu da je 60-
voku koga umori ,krate|' jedna noga ,kra6a' od
drufje. (u Sumadiji). M. £). Mili6ovi6, Xiv. srb.^
145 — 14G. — XIX vijeka nndjelo se nvu ime strasnoj
kitinoj (zaraznoj) bolesti .Cholera asiatica', vidi
kolera, b. Kako se kolora sad u nasijem ze-
inlama pojavila, nrnoRi je judi zovu ,knUe|' (s drii-
(jijem akcentom '^). Vuk, rjeon. kod krate}. Noki
vele da je ,kratoj' i , kolera' jedno isto. M. B.
MilicSevir, ziv. srb'-'. 146. Sihia so nakotila raja,
a kuo;e joj ni kratcla nema. Osvetn. 2, 74. u
Siilekovu rjeiiiikii : .orientalische cholera' kod
.cholera'.
2. KRATEl^i, in. pokrnca niva (oidi dale op-
sirnije znacene). — Postaje od kratak kao i 1.
krate]. — U nase vrijeme. Kratel. dugacku liivu
(oranicu) koja u sirinu na okrug svrsava, te one
kratko sloffove zovu ,krate|ima'. ,Este li sve uzo-
rali i smirili?' ,Esmo dobro, samo nam ote mrak
nekolika ona kratpja'. u Lid. .T. Bogdanovic.
Krate), krate[a, u Srijemu liiva koja nema pro-
pisann duzinu ali je ipak poti^uno jiitro, dakle
jutro zem)e krace nego sto treba. P. Markovii^.
Lanac zeinje koji lezi odmah do okliska (oklizak),
dakle mu jo jedna strana kraca od drugo. (u
Backoj). cf. oklizak. D. Banicir. Krate), kraca
I'liva od one I'live koja se pored no pruZila. Z.
Radoiiic. — / kao mjesno ime it Srbiji ti uknigit
krayujevaikom . ^ivada u Kratohi. Sr. nov. 1872.
3.50. — M okrugu sahackom. lifiva u mestu Krate).
Sr. nov. 187.5. 788. — u okrtigu oafevskom. Niva
Krate). Sr. nov. 1871. 252.
KRATE^iIC, ni. dem. od krate). ,Ajmo naj
prije one kratejice uzorati i smiriti, pa demo
onda prijeci u drugu hivu'. J. Bogdanovic.
KRATEZ, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
xmedcrevskom. — isporedi 2. krate). Niva u Kra-
tezu. Sr. nov. 1874. 74.
KRATICA, /. skracena rijec u pismu (izosta-
ulariem Hi sastavlanem slo'oa), vidi titla, skratica.
— II Siulicevn rjecniku: v. kratcina. — I u pi-
xaca nasega vremenn : u Sulekoeu rjecniku ,ab-
kiirzung'.
KRATIGUZ, m. (moze hiti da je adj.) ovako
zovu coveka koji je onizak. Z. Radonic.
KRATIKULA, /. rostil, vidi gradikule. — U
Mikolinu rjecniku: kratikula, rosti), lisa za peii
ribu ,craticula, crates'.
KRATINE, /. 2^1- mjesno ime.
a. selo u Bosni u okrugu travnickom. Statist,
bosn. 60.
b. mjesto u Srbiji u okrugu biogradskom.
Livada u Kratinama. Sr. nov. 1875. ii07.
KRATINA, /. ime mjestima u Srbiji. a) u
okrugu sabackom. Zemja u Kratihi. Sr. uov.
1875. 486. — h) u okrugu vajevskom. Niva u
Kratiiii. Sr. nov. 1857. 59.
KRATINE, n. ime mjestu u okrugu pozare-
vackorn. Niva na Kratinu. Sr. nov. 1874. 161.
KRATITE^, m. iovjek koji krati. — U Belinu
rjecniku: ,abbreviatore, colui che abbrevia' ,cor-
roptor' 81), i u Stulicevu: ,qui abbreviat'.
KRATITE^ICA, /. zensko decade koje krati.
— U Stulicevu rjeiniku: ,qua6 abbreviat'.
3 KRATITT, 1, b, a).
Q -.^
KR.\TITI, krattm. irnpf. iiniti da Sto (objekat)
bade kratko (j>f.: skratiti, ])okratiti). ieSce se na-
hodi u preiicsenom znacenii (nidi 1, b — e). — Akc.
kaki je u praes. taki je u imp/. kra6ah, u aor.
2 J 3 sing, krati, 11 part, praet. pass, kracon ; u
ostalijem je oblicima onaki kaki je u inf. — Po-
staje od osnove krat adjektiva kratak nastavkoin
i. — Rijei je praslavenska (kortiti), isporedi
stslov. kratiti (samo slozeno, n. ;). shkratiti), riis.
KopoTiiTi , des. krdtiti, jioj. krocii (u svijem oviji'.m
jezicima samo u pravom znai'enu). — Izmeitii
rjeinika u Mika^inu (kratiti, okratiti ,brevio,
imminuo, rainuo, abbrevio, decurto, curto'), u
Belinu (.risparmiare' ,parco' 626a ; ,prohibire,
vietare' .prohibeo' 589b), u Bjeiostjencevu (kv!!i,t\m,
no dopuScam , prohibeo. inhibeo'. v. procim. 2.
V. skracujem), u Jambresiievu (kratim ,nego, im-
pedio; abbrevio'), u Voltiijijinu (,negare, impo-
dire, proibiro' .zuriickhalten, liomraen, vorbieton'),
u Stulicevu (,docurtar6, contrahore, imminuore,
diminuere, porstringore, negare'), u Vukovu (1.
,kiirzen' .brevio'. — • 2. ja no kratim ,ich habo
nichts dawider' ,per mo licet').
I. aktivno.
a. u pravom smislu (ali vidi kod b)).
a) 0 vremenu, vidi skraiivati, pokraoi-
vati. Ckninjo krati na pospih sve inoje zivinjo.
G. Drzic 411. Ki (jad) nebog sad patim boz
moga uzroka, tor zivot moj kratim nosrecni prijo
roka. N. Na)eskovic 2, 120. Neg u toj or
zgodi ka zivot moj krati no moz' mi od jodne
voc smrti zadati. D. Raiiina 109b. Tim, ki su
sve zdravi, potreban ni' Ijekar, nog onim ki
budu n tuzi imati ku nomo6 zlu hudu, kom
zivot rok krati. D. Ranina 147b. Toj gospostvo
drugi zelje. za bogastvom drugi ginu, ter imase
tuge velje i noizmjornu pak gorcinu sve dni
krativ jadovito. M. Bunic 17. Lijepa smrt bo
lijepo zlati, vas nas zivot premda krati. J. Ka-
vaiiin 359b. Da nejmas kratiti ni stiskati tvoje
misli u posvecenu. Ant. Kadcic 55.
ft) kad rijec nije 0 vremenu, kratak
shvaca se obicno ne u pravom smislu, nego u si-
reiiiu, kao malen. Krati svoju neizmirnost, . . .
zaklapa u ditinska uda svoje nedof/t^itivo veli-
canstvo. A. d. Bella, razgov. 221, — obicno je
znacei'ie (cesto i kod cega umnoga) : iiniti da
nesto postaje mane, smana se, pa i da posve gine.
Koja mi um krati. S. Mencetic 16. U liem so
(tvojem kra(evstvu) dinari ne zude imati, ni koje
satvari dan i noc ke krati. N. Dimitrovic 85.
Ognono tve ((ubavi!) strile zaman su, ke tratis;
njegda su ranile, slavu istora sad kratis. M.
Drzic 16. Tuj ga (cvit) zdrzati ni voda ne ima
moc, da svu ces ne krati po vas dan i svu noc.
D. Ranina 33b. Er sve ono sto oci zelo, sve na-
pokon vrime krati. 150*b. Vrijeme je na svijetu
koje krati napokon i tlaci )ubav tu. F. Luka-
revi6 83. &to nfane moje krati, ni Kora)ke josto
nije. G. Palmotic 2, 48. Nu cjec zenske jedne
glave, ke )epotu vrime krati. 2, 128. Vrijeme
krati i satira grob)e i svaku inu diku. J. Pal-
motic 178. Ka videci u vrlini je )uta zalost
krati . . . 898. Ali zaman glaso sterem, mojo
rijeci vjetar krati. A. Gledevic 13'2b.
b. s toga Sto bi ko drugi (Hi Sto drugo)
mogao imati ono Sto subjekat cini da je kratko,
pa obzirom na znacene kod a, b), po cemu bi tad
kratiti moglo znaciti: iiniti da ko Hi sto nema
niSta od onoga objekta, postaju neka osobita zna-
cena u prenesenom smislu. — isporedi pcrf. za-
kratiti, prekratiti.
ti) negare, denegare, ne dati, ne ktjeti
dati, (gdjegdje moze znaiiti: ne dopustati, za-
KEATITI, 1, b, a) 4
braiMvatiJ. objekat se izriie supstantivom Hi cim
sto zamjenuje supstantiv, kao n. p. samjenica,
relativna recenica itd. cesto je objakat Ho uiiino.
ua) kad je izreieno ce^adc (Hi uopce
ono) kojemu se ne da, stoji u dat. Dara ne krati
tomu ki t" ima har. M. Marulic 130. Pokoni
darov taj sinku tvom ne krati. F. Lukarevic
267. Ne kratite mi ovi dar. P. Eadovfiic, iiao.
559. Prosim dara da tvojega osobite od poinoci
meni slugri tvom' ne kratis. J. Kavanin SiS-"'-.
Dostojau jo da mu krati svoje darovc. B. Zu-
zeri 123. — Jer mrvu bijednom' krati. J. Ka-
vanin 387b. Kad kratio sam jednu mrvu u mo'e
dobi Lazaru. 399^1. — (Rnja) h. ice nami da tre-
tinu krati. Osvetn. 2, 75. — Kratis placu siro-
masima. A. d. Bella, razgov. 186. — Hranu nam
krati tjelesnu. Stit. IG. — Moja mati i moj otac,
oni meni milu kratu. .facke. 6. — I za sve ako
vijek ne krati od prije stvari nijedne nemu. B.
Bettera, dubrovn. 22. Zejne stvari i Ipokrat
groznicavim krati mnokrat. J. Kavaiiin 55'i. —
Prija nego se kra| na vojsku odpravi, baruca
jednoga razumna ostavi, ki bude za liega kra-
|ev3tvo vladati, i pravdu 6initi i grade drzati,
komu priporuci gospodstvo i stanje i mladu kra-
}icu i svoje imanje, dooim se iz vojske doma
opet vrati da rioi ni jedne kra}ici ne krati. Oliva.
28. — Bogu i dusi dan jedini pak kratimoV J.
Kavanin -102". — Od svjetlosti svoje zdrako da
nam tuznijem on ne krati. A. Vitafic, ostati. 294:.
Sunce kratilo bi ludem svoju svitlost, bilo bi
kako da ga nije. I. P. Marki 18. — Hajde, Luka,
ognilo ti ne kratilo zara ! Osvetn. 2, 12. — Nemoj
mi kratiti plod i korist tolicih nevo[. P. Ra-
dovcic, nacin. 284. — Sam odgnvor kad kratih
mu i u obraz vrata zatvorih mu. J. Kavanin
32^1. — Priprostih ufieci, bludnih upravjajuc, svita
ne krateci, neumicim dajuc. P. Hektorovio 46 —
47. — Ne htij mi kratiti u torn puiio milost. M.
Marulic 7. Ja ne mogu kratiti milosti grisnikom.
Mirakuli. 17. Kako ona ka prosecim milosti ne
krati. P. Zoranid 29l>. Ere tomu, ki se kaje,
vijek mu milos Bog ne krati. D. Kanina 144''.
Slugi tvom virnome milost ne krati. A. .J. Kne-
zovic 185. — Ali prava nemamo, da braci slo-
bodu kratimo. M. Pavlinovi6, razg. 103. — Ne-
mozim pomoc ne kratit. M. Marulic 61. Ne
krati mi pomoc tvoju. G. Palmotic 1, 295. Tvoju
pomoc nam ne krati. P. Kanavelic, iv. 100.
Spasite}u, pomoc mi tvu ne krati. J. Kavaiiin
3121'. X Bog krati mu one vece pomoci. A. d.
Bella, razgov. 51. Dalj on komu krati i uztezo
pomoc ? A. Kalic 33. Sto kom moglo od desnice
poci, te im nitko ne ki"ati pomoci. Osvetn. 2, 30.
— Tot Isukrst Krstjanima svoj lijek krati i uz-
teze? V. M. Gucetic 12. — Da nam ne krati
proscenja. Kateh. 1501. 29. — Ne moze mu kra-
titi odri§enje. S. Budinic, ispr. 14. — Tvoje }u-
bavi narodu ne krati. D. Barakovic, jai\ 47.
Mlogo pi'emda krivim }ubavi ne krati. A. Ka-
nizlic, roz. 88. Cim vidi toliko dusa koje mu
fubav svoju krate i nijekaju. I. M. Mattei 220.
— Celov bratu brat ne krati. D. Barakovic,
drag. 346. — Kad Osmanu poslulia kratimo. I.
T. Mrnavic, osm. 130. — Jeli ikad Bog pedipsao
tko krati dostojno postenje mistima svetim ?
Blago turl. 2, 76. — Ter taj cvijetak ne mirise
zac mu sunce lipos krati. M. Vetranic 1, 33. —
Jos jim same ne krati cistoce. J. S. Ke|kovi6
96. — Tko nai krije, tko mi krati, tko mi uzdrzi
me veseje. G. Palmotic 2, 55. — Kratice tijelu
ugodnosti. A. Kalic 41. — Svomu duhu krati
odahnuce, tijelu pocivane. 166. — I da zalostan
car Turkom boja krati i cini nas svagdar u ta-
V
1 KEATITI, 1, c. a).
boru stati. I. T. Mrnavic, osm. 61. — Kratiti
djelo od matrimonija jedan drugomu bez raz-
loga grijeh jest. S. Matijevic 85. — Pa }6pota
mah jepoti krati. Osvetn. 2, 104. — Neka za
naj maiie i ovo male ne krati Bogu. B. Zuzeri
119. Pokli . . . ucinio si vece, nemoj nam sad
kratiti mane. Cestitosti. 46. — Sto da^ki'atim
tvoj dobroti? G. Palmoti6 2. 150. — Sto mu
krate tolici neharnici. I. M. Mattei 28. — Do-
vedi ga, sinko, k meni, to ti nece, mnim, kratiti.
G. Palmotic 2, 255. — Kad mu krati ca mu jest
tribi. F. Glavinic, svitl. 19. Jeda ne bi tko bez-
zakon . . . dostojanstvu kratio tvomu sto u imeuu
nosis svomu. J. Kavaiiin 162*.
hb) nije izreieno celade kojemu se ne
da, ali se obicno ima u misU (druyo je kod e)).
Posluha ne krati. D. Barakovic, jar. 21. Ca pita,
molim te, ne krati. 80. Daje Bog costo krat u
mali 6asa dil sto je on naprida dugo vrime kratil.
A. Georgiceo, nasi. 335. Pravdu ku car krati
sami ju sudimo. I. T. Mrnavi6, osm. 125.
b) prohibere, .s toga sto znaci: ne dati,
mose znaciti i: zabranivati, t. j. rijecima Hi za-
povijedu ne dopustati da se sto uiini (vidi dati,
III, B, b). — Ono sto se zabranuje maze biti u
podloznoj recenici s da. Da ne drzim strazu nad
nimi, ui kratim da se van poka/.u. H. Lucie 277.
Nu ne krati da ih berem u tvoj dubravi. J. Ka-
vanin 1751'. J^is ne mare, nis ne krate da se
napijemo. Nar. pjes. istr. 3, 14. — U ova dva
primjera nije izreieno sto se zabranuje : u prvome
se ima a misli po onome sto se prije kazalo; u
driiyoine stoji kratiti apsolutno (zabranivati sto
mu drago). Vsaki kmet ki bi hotel pi-iti, da mu
nece kratiti. Mon. croat. 71. (1448). Koliko ve6e
on zapoveda i krati, toliko ga vece skvarena ua-
tura nenavidi. Anton Dalm., ap. g3a.
c) impedire, w sirem smislu neyo kod b).
smetati, prijeiiti, zapreiivati, t. j. ne pustati da
se sto uiini, ali ne. samo rijeiima. — U primje-
rima ono sto se smeta izrice se:
ua) objektom u aec. Ka krato i raz-
vajuju matrimouij. Narucn. 62''. Prijazan krvua
krati matrimonij. 64a. Obecaiie Bogu uciiieno
u stvari ne ziom koja se moze izvrsiti, ter no
krati koju stvar drugu b'lju od sebe. T. Iva-
novic 55.
bb) glagolom a inf. ^ Zavet krati ci-
niti matrimonij. Narucn. GS''. Sto ti doci krati?
A. Kanizlic, roz. .32. Sto mo slipi i gledat vas
krati. 116. — u jednom je primjeru subjekat in-
linitiva u akuzativu (prema latinskom jeziku).
Zato nejmam brige, da te krati stiti peoat cuvar
knige. A. Kanizlic, roz. 5.
cc) ne izriie se, jer se ima a misli po
onome sto je prije kazano. Imao bi jos obilatijo
istinu ovu ukazati i naresiti; ali mi s jedne strane
krati slabost pera moga. A. Kanizlic, fran. 12.
e. recusare, nolle, kad mjeste objekta ima
glagol (u injinitivu) Hi rije.c koja je mj. glagola
(verbalni supstantio), w prenesenom smislu, od
znaieua: ne dati (kod b), prelazi na znaicnc: ne
lUjeti. naj iesie je negativno: ne kratiti, dakle
htjeti, a onda u kojem primjeru moze .le kratiti
zamijeniti s oklijevati. — vidi i 3, b.
t() s injinitivom. Prevrara i)lk nas i
krati dati dohodak cesaru. Korizm. 94''. Kad
koje od nih jedno drugomu brez uzroka krati
dug zenidbeni povratiti. B. Leakovic, nauk. 255.
— Zato ugoditi nam ne krati sobom. M. Ma-
rulic 81. Tve ,sr06 prikruto priklonit ne krati.
S. Mencetic— G. Drzic 500. U kojoj (pisaneij
sa svu moo slaviti ne kratih bozicnu ovu noc.
H. Lucie 278. Neka se moze rijet, er za lie ja
31
KRATtTI, 1, c, a). 4
jubav no kratih jos umrijet, bivsi joj u svem
prav. N. Na|eSkovic'' 2, 37. Nu kratit nede Bog
poslat na I'l skoro gAiv. S. Gutotic' Bend6vi§ovi6
310. No kratimo stratit blajja za poStenja ka
nam prude. D. Barakovi(5, drag;. ."iSS. I za to
Stat, nijedno priko djelo izvrsit vik ne krati. I.
(jiiudulii 302. Ah, josi li ti, o slavna grfika
zemjo, ona mati, plod 6e3tili ka odavna od ra-
zuraa dat ne krati? 369. Umoti se da opet
liega pomiluje car Cestiti ki rumskoga bogler-
bega ne krati ga ufiiniti. •'iOO. Ako one /.elite,
ovo prijati kratiti se nimajte. F. GlaviniA, cvit.
25''. Kakove a;odir mores se domisliti muke, ne
krati mi ih podati. ,^86". Ne krati se nami od-
kriti. G. Palmoti6 1, .'!7. Daj mi ruku, i no
krati pustit obraz celivati. 2, 476. On svin za-
jimaSe i ne kracase dat. J. ArmoluSic vi. Na
ovu vodu doi^, ne krati. P. Kanavelir, iv. 130.
Milost mu dat ne kratis. .515. No kratimo Jim
pomo6 dati sada. B. Bettora, dubrovn. 23. Tijem
se bolim i ne kratim groznijeh suza lijevat vrilo.
A. Vita|ic, ostan. 149. Cemu mene lo^e rani (li)
kad mi kratis lijek podati ? J. Kavaiiin 39'i. Er
na Cast ne nij' kratiti isti zivot izgubiti. 337".
Ti me smirit vik ne krati. I. Dordid, salt. 1.89.
Korevski ban, no krati (care.) zapovidjet, da se
izbavi. P. Sorkofievic 586^^.
h) u jednoga pisca Dubrovcanina xvii
vijeka pred inf. ima za, ito nije dobro. Za pri-
mit nas ti ne krati. I. Akvilini 16.
r) 6- verbalnijem supstantivom. Hoc li,
n niStor da se obratim ? Unisteiie mo ne kratim.
I. Dordic, uzd. !I9.
«l) glagol se ima u misli po onome sto
se kaze dale. Gospoje, vec ne krat', zadaj mi
smrt priku. N. Najfiskovic 2, 6.
d. parcere, od ne dati postaje znacene: ne
trositi, pa od toga : stedjeti (ne samu ne trositi
preko mjere, nego ne trositi ni po Ho), objekat
je supstantiv Hi sto gamjenuje siipstantiv. Kratil
nijosam ruke, srce, pamet, htjenje, mi.'ial za u
sklad stavit ove pjesni. S. Bobajevic 217. Nu
pogodit mojim drazim prijatejom, dusu i tilo ne
bih, da se ne omrazim, kratil, kamo jedno dilo?
217. Tko prospe na vrime, tor pinez ne krati.
D. Barakovid, vil. 72. On snage no krati da
blago mece \a n. 80. Ne kratite vase trude, da
ae druzba izgubjena s mnogom pomnom iskat
bude. G. Palmotic 1, 17. (U bojii) srce i snagu
ne kratismo. 1, .302. Kako tvoja biti neru, k6
ti vjeru mu ne dati, ako za me stvar naj voou,
zivot isti tvoj ne krati? 1, 316. Ti sam na boj
verni, opceui kratis snazno tvoje silo. 2, 430.
e. retrahere, occulero, ii jednoga pisca Du-
brovcanina kratiti sto od koga snaci: drzati sto
tako da ko do onoga ne moze doci, ne moze za
ono znati, ne moze vidjeti, cuti, uzivati itd. I
svaki razgovor od mono ne krati. S. Mencotic
263. Me licce i pozor od tebe ne kratih. 270.
2. sa se.
ii. pasivno.
ft) vidi 1, a, a). A mat' i otac (Hua i
Adam) bijuc cinili godin devet sat pokoru, Bog
dobrostiv nim se smili i primi ih ovde goru ; nu
a pokore sad se krate. Misli o tomu, jadni brate I
J. Kavanin 517b.
b) vidi 1, a, b). Tuj se krate nase sile.
N. Najeskovic 1, 155. U strasivoj sve je slici,
sve se stira, sve se krati, padaju koni i konici
2ivi, mrtvi i duhati. I. Gundulir 445. Nu se
ufano tve ne krati, jeda visni podat bude, da se
on k tebi brzo vrati. G. Palmotid 1, 62.
r) vidi 1, b. Da pokli sad krati meni
se put svaki. H. Lucie 194. Jere se noj ne
2 KKA'PITt. 2. b, b) dd).
krati nikadar niSta. B. Kasid, is. 118. Momu ze-
Ijenju lik vaskolik se krati. P. Vitezovic, odil.
55. I da ira so vijek ne krati vid svim ftestit i
bogati. J. Kavanin 499'i. Da budu dilnici s. eu-
karistije tkoja se krati onizim sto su pomamni.
Blago turl. 2, 316. Izporavit mu fiasti kojo mu
so krate. I. M. Mattei 312. No bi se to kratilo
ni mrzocemu neprijatoju. 330. — Da so rece-
nomu gospodinu Jerolimu ne krati kupiti kruha.
Mon. Croat. 208. (1.521). — 1J ovom primjeru stoji
subjekat pasivnoga glagola kao da je kod 1, b,
b) objekat ie^ade kujemu se sto zabranuje (ispo-
redi 1, b, c) bb) na kraju). I no dadu so kra-
titi nijednoj vlasti, ni ki'a)em, ni cosarom da no
pripovidaju ri6 Bozju. Postila. T4ii.
b. rejieksiono.
(t) II praoom znaienu, prema 1, a, po-
stajati kratak Hi malen, smanati se, nestajati. —
U Mika^iriii rjecniku: kratiti se, pomankati ,de-
.sura'; u lielinu: ,mancare, calare, scomare' ,de-
crosco' 456"; u Voltigijinu: ,dicre3C6re, soemare.
aocorciarsi' ,abnehmen'; u Stulicevu: ,deficere'.
h) u prenesenom smislu, isprva, prema
1, b, znaii: ne dati se, uzdrzavati se (isporedi i
1, e), jia i stedjeti se (isporedi 1, d), otale i
uopce ne htjeti (gotovo s istijem znaienem kao
kod aktivnoga glagola pod 1, e). tane razlike u
znacei'iu ne mogu se ni opredijeliti. — Izniedu,
rjecnika u Belinu (,astou6rsi, contenersi' ,absti-
neo' 113''; ,risparmiarsi' ,sibi parcere' 626a; ,ne-
gare di far o dir qualcho cosa' ,denego' 508'';
,recusaro' , recuse' 60!)''; ,ricusare' ,recuso' 618a),
u Voltigijinu (,ricusare' ,ab3chlagen'), u Stuli-
cevu (,se abstinero, se continere').
tni) s genetivum bez prijedloga Hi
s prijedlogom od, kao odricati se, ustruCavati se.
Gospodine, ako sam puku tvomu jos potriban,
ne kratim se truda. F. Glavinie, cvit. 370*. Ne
kracase se od ovoga. 24'^.
hb) u jednom primjeru xvi vijeka
s prijedlogom na sfoji akuzativ kojijem se kaze
/losao, na koji nece subjekat da pristupi. Znamo
da sp nesto nigdar kratili na sluzbu. Mon. croat.
298. (1592).
cc) s podloznom recenicom u kojoj je
da. znacene je kao kod dd). Tor se ti ne kratil,
o Eko, u taj das tutako da odvratil opeta isti
glas. M. Vetranic 2, 35. Ja biljoge vided ove,
ne stodim se i ne kratim u razlike noj darove
pjonoz vec'i da potratim ... I. Gundulic 223. Ne
sted'mo se ni kratimo, da . . . smrtnu slavu pri-
pravimo. G. Palmotic 1, 54. Krati se Ivan Kr-
stiti'l da poglavice Jeru.solimske ili mu se po-
klone, ili ga stuju. A. d. Bella, razgov. 141.
iM) s infinitivom. znacene je : ne htjeti
ili oklijevati, od prilike kao kod 1, c. — dosta
cesto. Nit' cu .se kratiti podnosit svaki trud. M.
Votranic 2, 171. Koji ... no krati se od Boga
covjek bit. N. Dimitrovic 90. Zemjo, nemoj se
kratiti otvorit livade. M. Drzic 417. Ne krati
se tokoje i Ruza zlatonite kose Jagidino skusti.
P. Zoranic 29-1. Kojo so ti nedes kratiti kriposti
tvojom uzdrzati kako .so nedu ni ja kratiti vrijod-
nosti tvqje pripovijedati. F. Lukarevid 3. Nedu
se ja kratit negovu svu boles u rados obratit. 31.
Kroz toj milos vasu mo)u, moni pisat no krati
se. M. Pelegrinovid 195. Pristupimo k nemu,
jiitajmo prostenje za grijehe naso, koji se nece
kratiti prostit nam ih. A. Gucotid, roz. jez. 151.
Klasti ga na ogaii no bi se kratili. 33. Bara-
kovid, vil. 147. Nu se uzdaj, er kratit nedu so
hrlo pod Dubravku obratit na |ubav tvoju mod.
I. Gundulic 155. Na progiiu ke ne krati se Isus
dojti. F. Glavinie, cvit. 178-i. Izgubiti rusu glavu
KRATITI. 2, b, h) dd). 4
ne krati se i ne boja. G. Palmotic 1, 70. Ne
kratim se tebi, ako ces, po kralestva podat moga.
1, 397. Mnokrat se blag ne stodje i ne krati
na pirovijeh blagovati. 3, ISOh. Nedu se kra-
titi t(voju) in(ilust) sluziti sto jaki budem. Sta-
rine. 11, 101. (oko 1655). Jere tako draga svoga
toj pomaga u potrebi, u radosti radi koga kra-
tila se umrijet ne bi. J. Palmotid 399. U nemu
se ne krati ce§6e k Bogu s pametim pristupiti.
V. Andrijasevic, put. 8. Od riega se naucimo i
na negovu Jubav srcanom }ubavi odvratimo, no
krateiM se, ako ne drugo, svr- prije patit i pod-
nijet, nego ga igda uvrijediti. B. Zuzeri 260.
Ne kratis se s tvoje strane meni istu smrt po-
dati. A. Boskoviceva u I. M. Mattei 350. Bog
otac ne krati se ispuniti riegove molbe. V. M.
Gucetic 198. S kojijem on ne kratijase se jestit
i piti. S. Rosa llob. Kad bi mi bilo dopusteno,
ue bih se kratio upitat te. D. Basic 71. Ne bi
se kratio darovat pravedniku vasaj svijet. 169.
Mi u kojijeh dusu nije se kratio ni mrzio ujesti.
,T. Matovic 218. On nas ne zaboravja, ne krati
se u doba ono tuzno k nam priti. I. M. Mattei
180. Koji nijesi se kratio za ove duse pri|utu
smrt i prisramotnu dragovo|no zagrliti. 389. Ja
se necu kratit rijet da je svaki od vas bog onijeh
dusa. A. Kalic 298. Ne kratimo se ni mi Bogu
zahvajivat. 416. Nego ako bi koja od pome-
nutih osoba kratila se dooi pred vlast gradansku.
Zbornik zak. 1853. 657.
ee) inia se u misli injinitiv, naj iesie
po onome sto se jjrije kazalo. Svaki dan u potio
nitkor se ne krati. f). Barakovic, vil. 78. Da mi
si narav jacu i izvrsniju ti dopustio, ne bih se
mozebiti kratila ni ustrucala. V. Andrijasevic,
put. 321. Sto mogu uciniti ne kratim se ni cu
se krati ti. 339. Tko su oni, tkoji pristupaju ob-
ceno oli se krate ovizim kripostima? Blago turl.
2, 27. U slucaju ako bi se svjedoci kratili te
ne bi hotjeli doci . . . Zbornik zak. 1863. 141.
KRATJETI, kratim, impf. vidi 1. kracati. —
Postaje od osnove krat adjektiva kratak nastavkom
je. — Samo na jednom mjestu xvii vijeka. S vri-
menom uoc i dan i restn i krati. D. Barakovic,
jar. 75.
KRATKA, /. mjesno iiiie. — U latinskom
spomeniku xiii vijeka. .Nomina possessionum :
Crathka ultra Sawam' . . . Mon. ep. zagr. tkal6.
1, 79. (1242).
KRATKI DOL, Kratkoga Dola, m. mjesno ime.
— U latinskijem spomenicima od xin vijeka.
,Quandam particulam terre, Crathydol vocatam'.
Mon. cp. zagr. tkalc. 1, 22'2. (1288). ,Ad vineam
Heremitarum in Cratkidol'. 2, 117.
KRATKI HRT, m. ime hrijegu u Srbiji u
okrugti knezevackom. Glasnik. 19, 298.
KKATKOCA, /. osobina onoga sto je kratko.
— isporedi 1. kracina, kratkost. — Akc. se mijena
u dat. sing, kratkoci, u ace. sing, kriitkocu, u
voc. sing, kratkoco, u nom., ace, voc. pi. krat-
koce. — Od XVII vijeka, a izmedti rjecnika u Be-
linu (,brevita' ,brevitas' 148a), u Bjelostjencevu,
(kratkoca, kratcina, kratkost ,brevitas, exiguitaa'.
2. kratkoca vremena ,brevitas temporis'. 3. krat-
koca vu pismu ,notae contractio 1. brevitas lit-
terarum'), u Jambresicevu (.brevitas'), u Voltigi-
jinu (grijeskom kratkoca ,accorciamento, cortezza'
jkiirze'), u Stulicevu (kratkoca .brevitas, compen-
dium, parvitas'), u Vukovii (,die kiirze' , brevitas').
a. Hopce. Ako promislis kratkocu ovoga zi-
vota . . . M. Raduio 168'i. Za kratkocu pristavio
sam psalme. I. Kralic 4. Mogli bi pokazati, da bi
nam dopustila kratkoca vrimena. A. Kanizlic,
3 KRATKOGOVORAC
kam. 864. Sazida6e se trgoviJte i zidovi u ki'at-
koAi vrim4na. I. Velikanovir, uput. 1, 174. Ona sva
crkvena odredena i druga mloga. koja radi krat-
koce ostavlamo, viditi se mogu u knigah zakona
crkvenoga. 1, 453. Bog gleda na uzgaiie i viru
u uslisaiiu molitva a ne na kratkocu ili dujinu.
3, 269.
b. vidi 1. kracina, b, kratioa, skratica, titla.
— U Bjelostjencevu rjeiniku.
KRATKO-, kao sto hiva i kod mnogijeh dru-
gijeh adjektiva, mogu se naiinati slozeni adjek-
tivi, uzimjuci za prvi dio kratko- a za drugi
osnova kojega supstantiva, te tako postaju slo-
zeni pose.fivni adjektivi kojima se kaze da je u
koga kratko ono sto .:naei rijec, koje osnova po-
staje drugi dio slozene rijeci. ovako stvarane
rijeci posve je slobodno, osobito ako u dragome
dijelu ne bade vise od jednoga sloga (moze se
drzati da je jednoslozna osnova i kad ima it
drugoj slovci nom. sing. m. a koje ispada u dru-
gijem oblicima, te bi se moglo kazati i kratk6-
nokat, vidi dugonokat). covjek ce iz nasega na-
roda pri potrebi naiiniti rijeci, kao kratk6brk
(o coojeku s kratkijem brcima), kratkorog (n. p.
0 volu), kratk6k}un itd. iiz ovake adjektive bez
nastavka (uprav je u m. i n. nastavak o, a m /.
a) nacina i druge, kao kratkorozan, kratk6k}u-
nast, ili supstantive, kao kratk6rozac, kratk6-
kjunac, ili kratkorozica {n. p. krava), kratkobr-
koiia itd. pa i sam adjektiv bez sujiksa moze se
shvatiti kao supstantiv, n. p. Gdje si, kratkobrce?
ritdi svega toga ovdje su zabi(ezene samo slozene
rijeci koje se u knigama nalaze, i to ne svagda
ako su samo tehniike. — Kako mi se cini, u ova-
kovijeh je rijeci akcenat slabi kratki na o a vokal
je u drugom dijelu kratak.
KRATKOCESTIT, adj. cestit za kratko vrijeme.
— U Stulicevu rjecniku: ,brevi tempore felix'.
— nepouzdano.
KRATKODNEVAN, kratk6dn^vna, adj. u ko-
jega su kratki dnevi, t. j. koji je kratka zivota.
— U Stulicevu rjecniku : .vitae brevis'.
KRATKODNEVl^E. n. kratki dnevi, kratak
zivot. — U Stulicevu rjecniku : kratkodnevje
, brevis aetas, vita etc.'.
KRATKODNEVOVATI, kratkodnevujem, imp/,
zivjeti kratko vrijeme. — U Stulicevu rjecniku :
,vitam brevem ducere'. — nepouzdiino.
KRATKODNEVSTVOVATI, kratkodnevstvu-
JBm. impf. vidi kratkodnevovati. — U Stulicevu
rjecniku uz kratkodne\-ovati »■ dodatkom da je
uzeto iz brevijara.
KRATKODOBAN, kratk6dobna, adj. koji ce
biti do kratko doba. — U pisaca nasega vremena.
Da se stvar istrazi i prosudi, narediti kratko-
dobno roSiste, a duzniku naloziti . . . Zbornik
zak. 1853. 546. — - isporedi ces. kriitkodoby. —
Ima i komp. : kratkodobniji. Odredico se ro6i§te
cim kratkodobnije. Zbornik zak. 1853. '2, 30.
KRATKODUH, iidj. u kojega je kratak dah
(kratko, tesko disane). — U Stulicfvu rjecniku:
,asthmate laborans'. — ■ isporedi ces. krdtkoduchy.
KRATKOGOVOR, m. kratak govor, govorene
u kratko. — isporedi kratkogovorene. — U je-
dnoga pisca XVIII vijeka, a izmedu rjecnika u
Stulicevu (v. kratkogovorene). Ivan bogoslovac
u kratkogovoru pokazavsi recena poce odgova-
rati. A. Kanizlic, kam. 747. — nije dosta pouz-
dano.
KRATKOGOVORAC, kratkog6v6rca, m. iovji:k
koji govori u kratko. — U Belinii rjecniku: ,brevp
KRATKOOOVORAC 4
nel parlare' .breviloquens' 148n ; u lijelostjen-
ceuit: (kajknvski) kratkogovoreo .breviloquens';
11 Voltigijiitu: ,laooiiioo, broviloquonte' ,d6r sicli
kurz ausdriickt'; ti Stulicevu: , breviloquens'.
KRATKOGWVORAN, kiatkog6v6rna, adj. koji
u krutko yovori. — U Stulicevu rjecniku us
knit.kogovorac.
KRATKOGOVORENE, n. djclo koiijem se go-
vori u kratko. — U Belinii rjciniku : (sa starijim
ohlikom) kratkogovoronjo ,brovita nel parlare'
,breviIoquentia' 148"; it Bjelostjenieru: ,brovilo-
quentia'; ii VoUiijijinu: ,laconismo, coiiipendio'
,kurzer, gedrangtcr ausdruck'; u Stulidevu : ,brp-
viloquentia, laoonismus'. — Nije pouzdana rijec,
jer bi trebalo da je verhalni supatantiv od kratko-
govoriti sto je. svakako nepouzdano i ne nalazi
se u prva tri rjecnika, a opet kad se rastavi u
kratko govorene nema prave razlike u znaieiku.
KRATKOGOVORITI, kratkogovorim, impf.
govoriti u kratko. — U Stulicevu rjecniku : praes.
kratkogovorim (vidi kod kratkoroci). — nepouz-
dano.
KKATKOGRIV. adj. u kojcgu je kratka griva.
— U Sulekovu rjecniku: ,kurzmahnig'. — ispo-
redi rus. KupuTKin pnBoir i poj. krdtkogrzj'wy.
KRATKOGUZ, KRATKOGUZAST, adj. vidi
kratiguz. '/,. Radonio.
KRITKOK, adj. vidi kratkook. — U Mika-
linu rjecniku: kratkok, kratka vida ,qui brevem
habet ooulorum aciem'.
KRATKOKOS, adj. u kojega je kratka koaa.
— U Sulekovu rjecniku: ,kurzhaarig (von men-
schon)'.
KRATKOKEILAC, kratkokrioea, m. sivotina
(u osobitom smialu kukac) u koje su kratka krila.
Kratkokrioci,^ (pl-)> zool. ]at. .brachyptera' ,kurz-
fliigler'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KEATKOLICAN, kratkolicjia, adj. u kojega
je kratko lice. — U Stulicevu rjecniku: .exigua
facie praeditus'.
KRATKOLICAST, adj. vidi kratkolicaii. — U
Stulicevu rjecniku uz kratkolican.
KRATk6;.ETAN, kratk6[etiia, adj. u kojega
su kratka [eta (godine, dakle zivot). — U Stuli-
cevu rjecniku: v. kratkodnevan S dodatkom da je
uzeto iz brevijara.
KRATKO^jETSTVO, n. osobina onoga Ho je
kratkoletan, kratak zivot. — U Stulicevu rjec-
niku : V. kratkodnevje.
KRATKONOG, adj. u kojega su kratkc noge.
— U Stulicevu rjecniku: ,brevibus podibus prae-
ditus', i u Sulekovu : ,kurzbeinig'. — isporedi
rus. KopoTKOHoriii, ces. krdtkouoliy, po^. kr6tko-
nogi.
KRATKONOS, adj. u kojega je kratak nos.
— U Sulekovu rjecniku: .kurznasig'. — isporedi
po(. kritkonosy.
1. KRATKONOSKA, /. zensko eejade Hi zivo-
tina kratkijeh nogu. — isporedi 2. kratkonoska.
— U Stulicevu rjecniku: kratkonozka, f. uz
kratkonog.
2. KRATKONOSKA, in. Hi f. hesto sto je krat-
kijeh nogu. — isporedi 1. kratkonoska. — U Su-
lekovu rjedniku : ,kurzb6in', n. — isporedi rus. ko-
|)OTKOHoa^■Ka (0 muskome).
KRATKONOZAC, kratk6nosca, m. covjek Hi
(muiko) zivince kratkijeh nogu. — U Stulicevu
rjecniku : uz kratkonog, i u Sulekovu : ,kurz-
bein', m.
!4 KRATKOSE?>AN
KRATKONOZAN, adj. vidi kratkonog. — U
Stulicevu rjecniku uz kratkonog.
KRATKOOCAC, kratkooCca, m. kratkook iovjek.
— U Stulicevu rjecniku uz kratkook. — nije
dosta pouzdano.
KRATKOOK, adj. vidi kratkovid. — isporedi
kratkok. — V Stulircru rjecniku (gdjc nije dobro
tumaceno i ima hijcska m. kao da je supstantiv):
jluscinus, lusciosus'. — isporedi ieS. krdtkook;^
i po(. krdtkooki.
KRATKOPIS, m. nesto (n. p. kriiga) pisano o
necemu u kratko. — Ujednoga pisca xviii vijeka
(nekoliko puta), a izmedu rjecnika u Voltigijinu
(.compendio, epitome' ,kurzer begrift', inhalt') i u
Stulicevu (.compendium'). Iz razlicitih kiiiga iz-
vadon kratkopis zivota .svetoga Saverije. A. Ka-
nizlic, fran. 15. Kratkopis sinoda osmoga. kam.
•15. S liegovim kratkopisom ovo poglavje za-
glav}ujom. 66. Ovo je jedan kratkopis papine
knige. 369. — nije dosta pouzdano.
KRATKOPISJE, n. vidi kratkopis. — U istoga
pisca u kojega ima i kratkopis. Eocija sabore
u kratkopisje slozi. A. Kanizli6, kam. 13. — ni
ovo nije pouzdano.
KRATKORECAN, kratk6r6cna, adj. koji rece
u kratko. — U Stulicevu rjecniku: v. kratkogo-
voran. — isporedi ces. kratkorecny. — U jednoga
pisca Dubrovcanina xvii vijeka znaci: koji se
rece u kratko, i pise se o rijecima u kojima je
kratak slog na kojemu je akcenat. vidi i dijno-
recan. Istina je da rijeci kratkorecne imaju se
pisati s dvjema ,c', za ukazati da se ona rijec
nema prodijeno izrijeti, kako to ,sreccha, vreccha,
leccbi, nocchi'. R. Gamanic Bib. Ako ta rijec
jest kratkorecna, to jest, ako se u kratko izrica,
ima se upisati bez nijednoga inoga biljega, nego
onako, kako slova idu, kako to ove rije6i : grad
(griid), cas, pas (piisj, svak (svi'ik) i ovake. C6a.
KRATKORE(^I, kratkorecem, pf. reci u kratko.
— U Stulicevu rjecniku: kratkorijeti, kratkogo-
vorim ,in pauca conferre'. — nepouzdano.
KRATKOREP, adj. u kojega je kratak rep.
Troci jo (at) vran, kratkorep. Milos Obrenovii
u M. h. Miiic-evic, knez milos. 310. — I u Su-
lekovu rjecniku: ,kurzgescbwanzt'.
KRATKOREPAC, kratkorepca, /«. onaj (n. p.
muskii zivince) u kojega je kratak rep. — U Su-
lekovu rjecniku: ,kui-zschwanz'.
KRATKORIJETI, vidi kratkore6i.
KRATKORJEC.IE, n. na jednom mjestu xviii
vijeka (u zapadnom obliku kratkoricje) kao da
znaci istii sto i kratica, skratica. Nije mogu6e
s jednim imenom i nazivanem, kanoti i kratko-
ricju, tolike liezine izvrsnosti okupjene ukazati.
A. Kanizlic, utoc. 743.
KRATKOROCAN, kratk6rocna, adj. koji uspi-
jeva (n. p. mjenica) u kratak rok. — U Sulekovu
rjecniku: ,ein kurzsichtiger weobsel' kod ,kurz-
sichtig'.
KRATKORUCAC, kratkdrucea, m. kratkoruk
covjek. — U Stulicevu rjecniku uz kratkoruk, i u
Sulekovu : ,kurzarm'. — nije sasma pouzdano.
KRATK(JRUK, adj. u kojega su kratke ruke.
— U Stulicevu rjecniku: ,exiguis manibus prae-
ditus', i u Sulekovu : ,kurzarmig'. — isporedi ces.
kratkoruky i po}. kritkoreki.
KRATKOSEZAN, kratkosezna, adj. koji ne
daleko (kratko) seze (dosize). — U jednoga pisca
nasega vremena. Ma sto su im umi kratkosezni.
Osvetn. '2, 31.
KRATKOS.TEN
KKATKOV.tr K
KKATKOSJEN, adj. u kojega je hratka sjena
(vidi kratkosjenac). — U ^iilehovu rjecniku :
jkurzschattig'.
KRATKOSJENAC, kratk6sjenca, m., plitr. :
kratkosjenci, }iidi koji zive medic tropicima
(obratnicima) jer je ondje kratka sjena suncann.
— U Sulekovu rjecniku : kratkosjenci .kurzschat-
tige volker'.
KRATk6sKUT, adj. u kojena je kratak .ikiU.
— n jednoga pisca xvin vijeka. A Slavonci
tad su besidili kratkoskutog Prusa kad vidili:
,Udri, brate!' I. Zanici6 34. Vjera moja, fele
kratkoskute, nit' bjezite, nit' kupite skute. 179.
KRATKOSLAVAN, kratkislavna, adj. ii ko-
jega je kratka slava, kojemu slava dugo ne traje.
— Samo u Stulicevu rjecniku: ,brevi tempore
gloriosus'.
KRATKOSLOV, adj. knji govori u kratko
(slovo je negda znaiilo sto .tad rij'eo). — [I Slu-
licevu rjecniku : v. kratkogovoran .9 dodatkom da
je rijec ruska.
KRATKOSLOVAN, kratk6sl6vna, adj. vidi
kratkoslov. — U Stulicevu rjecniku: v. krat.ko-
govoran .5 dodatkom da je rijec ruska. — Nn-
lazi se i u crkvetwin jeziku prije naiega vremena,
vidi: krat-tkoslovbn-i. ,breviloquus'. F Miklosic'^,
lex. palaRoslov.- — isporedi i ces. kratkoslovn_<'
i pol. kriitkoslowny. — Tf pisaca naiega vremena
ima i adv. kratkislovno, u kratko. Kratkoslovno,
nakratko ,summarisc.h' ,sommariamonte'. B. Pe-
'ranovi(^., rucn. kiiig. 81.
KRATKOSLOVITI, kratkoslovim, im}{f. govo-
riti u kratko. — U Stulicevu rjecniku: v. kratko-
rijeti. — nije dosta pouzdnno.
KRATKOSLOV^jE, n. kratak govor, govor u
kratko. — xv vijeka u knizi pi.ianoj crkvenijem
jezikom, vidi: krati.koslovije .breviloquentia'. P.
Miklosic, lex. palaeoslov.- — Poznije u Stulieenu
rjecniku: kratkoslovje, v. kratkosfovnreiie .< do-
datkom da je rijec ruska.
KRATK6sRe6aN, kratkosrHcua, iidj. a ko-
jcga je kratka sreca, koji je sreean za kratko
vrijeme. — U Stulicevu rjecniku: ,brevi tempore
felix'.
KRATKOST, kratkosti, /. ridi kratkoAa. —
Rijec je praslavenska, iaporedi run. Kopd-rKocrr.,
ces. krdtkost, pol. ki'otkosc. — Tzmettu rjecnika u
Mikalinu (krafckost, kratcina .brovitas, contractio,
exiguitas'), u Belinu (kratko-; ,brevita' .brevitas'
148^; kratkost ,abbreviamento, I'abbreviare' .con-
tractio' 8'>), u Bjelostjencevu (kod kratkoca), u
Voltigijinu (v. kratkoca), u Stulicevu (v. krat-
koca), u Vukovu (uz kratkoca). — \] Sivijem pri-
mjerima o vremenu. Kratkost Zitja telesuoga.
Mon. Croat. 1,52. (149.3). Navijesti meni sad
kratkos mojii'eh dana. N. Dimitrovii 74. ,Teda li
kratkost dan mojih ne dosvrsit se u brzo. M.
Albert! 281. Ah maline i kratkosti mojijeh mi
dni navijesti. I. GunduliA 20.5. Od kojo kuce
gosposke toliki sinovi u kripostima i izvrstitir/'J
skalinif/ij vladana bise, koje kratkost no dopusta
izbrojiti. J. Banovac, razg. vi. Nastojmo pom-
niv.:) kratkost zivota nasega nadomistiti mlostvom
i izvrsnostju dobrih dila. A. Kanizlic. fran. 258.
Nastoj prosastoga vrimena stetu i dosastoga
kratkost nadomistiti. 259. Niti bi kratkost vri-
mena dopustila. Ant. Kadcic 79. Oica kratkosti
zivota covicanskoga. 375. Ostavjam radi krat-
kosti. Norini 11. Govoreci o duzini i kratkosti
slogova u nasemu jeziku. Vuk. slav. biblioth.
2, 233. Ovdje se peva ,Jabucilo', i kratkosti
radi ,Cilas' i ,Cile'. nar. pjes. 2, 106.
KRATKOSTASAN, kratk6stasna, adj. koji je
kratka stasa. — If Stulicevu rjecniku: .statura
pusillus'.
KRATKOSIJAST, adj. u kojegaje kratka sija.
— U Stulicevu rjecniku: .colli brevis'.
KRATKOTJELESAN, kratkotjplesna, adj. koji
je kratka tijela. — U Stulicevu rjecniku: kratko-
telosan ,corpore brevi'. — nije dosta /louzdano.
KRATKOUM, adj. koji je kratka (malena,
slaha) uma. — Ismettu rjecnika u Stulicevu (,non
ingenio praeditus. obtusi ingenii'). ,Ta sam zenska
glava, dugokosa kratkouma. S. Lubisa, pric. 76.
KRATKtiUMAC, kratk6iimca, m. kratkoum
covjek. SveStet zastran budi kratkoumcu. S. Mi-
lutinovic u Pjev. crn. .329''.
KRATKOUM AN, kratkoumna, adj. vidi kratko-
um. — Izmedu rjecnika u Stulicevu (uz kratko-
um), u Vukovu : ,kurzsiohtig (wonig einsichl.
habend)' ,stnltus' (s primjerom is narodne pjesme :
Kratkoumna dugokosa bila). — Koinp.: kratko-
umuiji (vidi da]e Vukov primjer). Dugokosau
kratkoumau je. (Z). Poslov. dauio. Mora kazati
da jo muza kratkoumnija i bezobraznija od svog
lubimca. Vuk, odg. na sitn. 12. Zena je svaka
dugokosa a kratkoumna. Pravdonosa. 1852. 1.
1. KRATKt)VID, adj. myops, cujus oculi non
louge conspectum ferunt, ii kojega je kratak vid,
koji ne vidi na daleko. — isporedi ces. kratko-
vid i po{. kritkowidz, krotkowid; « ohadva je
jezika supstantiv musknga roda.
a. u. pravom smi.tlu. — U Stulicevu rjecniku:
.supradioto (vidi 2. kratkovid) ooulorum vitio la-
borans', i u Sulekovu: ,kurzsiclitig'.
b. H metaforiikom smislu, koji umoin, pa-
mccii ne vidi daleko, isporedi kratkoum. Svetie
je i tu tako kratkovid da no vidi ni kako sam
protiv sebe govori. T>. Danicic, o svetie. ogled.
27. Pod slabijem i kratkovidim UroSem oblasni
namjesnici otpadose od sredine. majkov. 79.
2. KRATKOVID, »«.. osobirta onoga u kojega
je kratak vid (vidi 1. kratkovid). — U Belinu
rjecniku : ,loscagine, loschezza, vizio di corta vista'
,tuscitio' 443b; ;/, Bjelostjencevu: kratkovid, na-
skijavane ,luscitio'; u Voltigijinu: .lo.'jchezza, los-
cagine, corta vista' ,kurz6s gesicht'; u Stulicevu:
,oculorum vitium quo distantes res baud disrer-
nimus' iz Belina (nije svud dohro prcvedenii). —
nepouzdano
^ KRATKOVIDA, m. ridi kratkovidac. — [f
Sulekovu rjecniku: ,kurzsichtige', in.
KRATKOVIDAC, kratk6vica, »(. kratkovid
covjek. — U Stulicevu rjecniku uz kratkovid, i u
Sulekovu: ,kurzsichtigo', m.
KRATKOVIDAN, kratk6vidna, adj. vidi 1.
kratkovid. — U Stulicevu rjecniku: uz kratkovid.
— isporedi ces. kratkoviduf i po^. kr/jtkowidny.
KRATKOVIDNOST, /. o.sohina onoga koji .je
kratkovidan. Ne daj meni s Aima gledat na da-
leko, da ne kratkovidnost od I'li budem steko.
L. Milovanov 115.
KRATKO VIJEKE, vidi kratkovjeko.
KRATKO V.JECAN, kratkovjeona, adj. vidi
kratkovjek. — T} Stulicevu rjecniku : v. kratko-
dnevau.
KRATKOVJEK, adj. u kojega je kratak vijrk
(zivot). — isporedi ces. kratkovtky i pol. krotko-
wieki. — Izmedu rjecnika u Stulicevu (uz kratko-
vjecan). Dobro svekoliko . . . svo je kratkoviko.
I. T. Mrnavic, nsm. 139. Bludni'ci kratkovlki.
V. Dosen iii.
KRATKOVJEKE 41
KKATKOVJEKE (kratkovijekeV), f. pL? ime
bijci. ,Kratkovioko', Myosotis silvatica Ehrh. (u
Gospicu). B. Sulek, im. 170.
KRATKOVJEKOST, /. osobina unoga koji je
kratkovjek, kratak Hvot. — U Stitliievu rjeiniku:
V. kratkodnevje.
KRATK6vLAS, adj. u kojega sit kratke vlasi.
— U Sulekovu rjeiniku: .kurzbaarig'.
KRATKOVKAT, adj. ukijeya jr kratak vrat.
— [1 Stulicevu rjeiniku: v. kratkoSijast, i u Su-
lekovu : ,kurzhalsig'.
KRATk6VRATAN, kratk6vratna, adj. u Stu-
licevu rjeiniku uz kratkovrat.
KRATKOZIV, adj. koji kratko (vrijeme) zivi.
— U Stulicevu rjeiniku : v. kratkodnevan. —
nepousdano.
KRATKOZIVAC, kratkoiivca, m. kratkoeiv
iovjek. — U Stulicevu rjeiniku : v. kratkodnevan.
— nepouzdano.
KRATONA, m. prezime. — U narodnoj pjesmi
nasega vremena, gdje stoji mj. Kratovao (uz Ea-
doiia). Vino pije Kratofia Radona. Nar. pjes.
srem. 114.
KRATO§A, /. ime svitii. Orozovi6. D. Hire.
KRATOSIJA, /. vidi znacene u Vukovu rjei-
niku. — Rijei je sloiena od osnove krat (od
kratak) i od sija, ali ne znam, koja je sveza medu
postanem i znacenem. — U nase vrijeme u Crnoj
Gori, a izmedu rjeiniku u Vukovu: (u Crnoj
Gori) nekakvo crno groXde, i od hega vino ,art
rebe und wein' ,viti3 et vini genus'. — Ti ne
pijes mlaienicu mlatom bivenu, nego vino kra-
toSiju kukom trap}enu. Nar. pjes. vuk. 1, 31.
Pijte vino, gosti nasi, nije voda to, nije voda to,
nego vino kratosija koje preme6e, koje premede.
1, 61.
KRATOVA, /. vidi Kratovo. — Prije nasega
vremena. S. Novakovid, pom. 135.
KRATOVAC, Kratovca, m. iovjek iz Kratova.
— Od XVI vijeka (? Dorde Kratovac), a izmedu
rjeinika u Vukovu (,einer von Kratovo'). Na
Kratovu gradu bijelome, onde bjese Kratovao
Kadona (isjioredi Kratona, vidi i kod Kratovo).
Nar. pjes. vuk. 3, 56. Junak nam jo Kratovao
Alija. Nar. pjes. petr. 3, 409. Svefci Dorde Kra-
tovac o kome nameravamo govoriti. M. D. Mi-
lidevic, dorde krat. 6.
KRATOVO, n. mjesno ime (vidi u rjeinicima
i u primjerima Kovakovica i Miliceviia). — Od
XV vijeka, a izmedu rjeinika u Vukovu [varos u
Staroj Srbiji] i u Daniciievu (mjesto ne daleko
od Kumanova na istok). Kakono je zakonb u
Jendronopoju i u Filipopo|u i u Kratove. Mon.
serb. 410. (1442). U Drenopolu, Plovbdinu i u
Kratovu. 525. (1451—1481). U Drenopole i u
Plovdinb i u Kratovo. 527. (1481). Kratovo
(gradb). S. Novakovid, pom. 135. Na Kratovu
gradu bijelome, onde bjese Kratovac Radona.
Nar. pjes. vuk. 3, 56. A desetu knigu o'iremio
u Kratovo grada bijeloga. 4, 215. Nu u'i saje
bijelu Kratovu. Pjev. crn. 104^. Vec ti pitaj
naseg gospodara, gospodara od Kratova Rada.
Nar. pjes. srem. 114. Koiia igra od Kratova
Itade. Nar. pjes. u M. D. Milicevic, dorde krat.
19. Pod kratovskim san^akatom va|a razume-
vati zapadni deo paSaluka novopazarskog ili ras-
koga, kojega srediste Kratovo (vise man. Bane
na Limu) na reel istoga imena i sad stoji u Po-
limlu. S. NovakoviA, obi. 133. Kratovo je na
istok od Skopja 14, a od Kumanova 8 fiasova
hoda. M. D. Milidovid, dorde krat. 7.
'i 1. KRAVA, b, b).
KRATOVSKI, adj. koji pripada Kratovu. —
Izmedu rjeinika u Daniiiievu (kratovbskyj, §to
pripada Kratovu). Kupihb siju knigu uttb Ma-
karija Kralovskoga. Glasnik. 11, 173. (1619).
Ki-atovska Jiahija. S. Novakovic, pom. 135. Sr-
bija je pod Turcima negda bila razdijejena na
fietiri sangakata, t. j. na biogradski, smederevski,
kratovski i novopazarski. Vuk, dan. 2, 54. Kra-
tovski manastir. M. D. Milidovid, dorde krat. it.
KRATUNA, /. tikva za vodu ili vino. — Samo
It Stulicevu rjeiniku: ,cucurbita vacua instar la-
genao vino deferondo'.
1. KRAVA, /. vacca, bos, /. (Bos taurus fern.
Li.), iensko od vola kad je. odraslo, poznata do ■
maca zivotina. — Rijei je praslavenska (korva),
isporedi stslov. krava, rus. Kopoaa, ie§. krdva,
po^. krowa; ima ista osnova i u baltiikijem je-
zicima, isporedi lit. karvc, stprus. curwis, ace.
kurwan, vo. — Mo;e biti da je srodno s lot.
cervus, i s gri. x((>a6i (xi^aFog), rogat. — U
svijem je rjeinicima, osim Daniiiceva.
a. u pravom smislu.
u) uopce. Kapitul za junoa i kravu. Stat.
krfi. ark. 2, 282. Imam tri krave. Mon. croat.
326. (1555). Krava, koja s volovi ne ije, ali je
jela prije, ali ce jesti poslije. (D). Poslov. danic.
Sedam krava priko nadina pritilib. And. Kaoic,
kor. 41. Al' je kasno kad utece krava, da na
vratih zak[uca se brava. J. S. Re)kovi6 67.
(Devojke) koje stoje kod kola kao krave kod
tora. Nar. pjes. vuk. 1, 175. Moja krava, dakle
moje i tele. Nar. posl. vuk. 181. Nije ti krava
na nogu stala. (Sto si navalio?). 218. — Krava
teletna, teska ,forda, bos foeta, horda, bos horda
vel forda sive praegnans'. J. Mikaja, rjedn.
Krava steona, skotna (vidi skotan) , vacca pregna'
, vacca praegnans'. A. d. Bella, rjecn. 749''. —
Kao da bi lina krava otelila vola. V. Dosen
38b. Kan' da ga je krava otelila. Nar. pjes. vuk.
1, 523. Krave ti se istelile! 1, 114. De god se
krava vodi, doma se teli. (U Krivosijama). Nar.
posl. vuk. 73. Otolila krava vola, da vozi u
jarmu kola. 242. — Kano krave kad su smlicne.
V. Dosen 104b. Krava, jerbo mliko dade . . .
204!''. Tko za kucu dojne drzi krave. J. S. Re|-
kovid 403. Oj ti kravo, muzo moja ! Nar. pjes.
vuk. 1, 508. Tri hijade krava muzovnijeh. 4, 186.
Koja je korist od one krave koja da punu mu-
zlicu mlijeka, a potegne nogom te prospe? (Rece
se za dejade koje je vrsno, ali s druge strane
dini sto nepovojno). Nar. posl. vuk. 140. Ka-
matnioi za priuze vlace jarmne vole, krave mu-
zarace. Osvetn. 4, 9. — Stoji rika krava za te-
ladma. Nar. pjes. vuk. 4, 187. — Oderao krave
i volove. 4, 193. Ne goni li macvanskijeh krava?
4, 204. Dogonase krave i volove. 4, 496. De
god se krava dera, doma se teli. V. Bogisid,
zborn. 83. — Ni stari ti detovali nisu. ved cu-
vali krave po Srijemu. Nar. pjes. vuk. 4, 168.
b) metaforiiki, kao psovka zeni zla zivota.
Pak jos kravu tako staru bludni baci i sad taru.
V. Dosen 119*.
(■) neka narodna igra. Prodavati kravu . . .
,Probode mi vo galona kravu mrkuju' ... V.
Vrcevid, igre. 20.
1). prenexeno na neke vodene zivotine.
u) ni'kakva riba. — U Mika\inu rjeiniku :
krava, riba ,bo.s, oxyriuchus, raja ievis, mucosa,
bavosa, i u Bjelostjenievu : krava, riba morska
,bos, oxirrhinchus, raja Ievis, mucusa, bavosa,
Nilo peculiaris'.
h) morska krava ,dio seekuh' ,Trichecus
manatus'. (Jr. Lazid 44.
1. KEAVA, b, c).
c) morska krava, u Sulekovu rj
.seekuh' (.Halicoro dugong').
2. KRAVA, hyp. 1. krava. — Akc. se mijena
a voc. : kravo, kVave. — U Duhrnvnikii je nom.
sinf). krdve, voc. sing, krave. — U nnse vriji-me,
a izmedu rjecnika ti Vtikovu. ,Dede bole potka-
sajte travu, imacete za uzinu krdvu'. Mala krava,
a i tele zenskoga roda. ,Sta je otelila kriiva?'
,Krdvu', a vele za musko tele .vulu'. u Dobro-
selu. M. Medic.
KRAVACA, /. vrsta veliUe pijavice. M. Pa-
vlinovic.
KRAVA-CAC. kravacca, m. iine nekijem hi{-
kama. — Izmedu rjecnika u Stulirevit : ,acan-
thium', '(' it Kxfcoivt ; (u Dubrovniku) ,art pflanze'
,herba quaedam [Carlina acaulis L. (?)'; cf. kra-
vjak(?)]. Kravaeac (kravaj, kravojae), rus. ko-
poBKii, KopoBKHK't. Kopoiiii iiiHH K-b (Angelica), ca-
maleone (Skurla, Delia Bella), acanthium (Stiilli),
1. Carlina acaulis L.; 2. Oimpordon illyricum L.
(Alschinger); 3. Angelica L. (liainbl). B. Snlek,
im. 170.
KRAVAGEL, vidi 2. krava|.
KRAVAJ, kravaja, m. iiekiikva pogaca Hi kolac
(all vidi i naj zadhi primjer). — ispnredi krava}.
— Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ostaHjem
padezima, usim nam. i ace. sing., i vac : kravaju,
kravaji. — Rijec je starn (korvaj), ispuredi bug.
i nslov. kravaj, rtis. icuponaii. Spravite kravaja
i bilih pogaca. M. Vetranii 2, 2.")1. Pak mu
daj dva sira i kravaj. 2, 327. Ona ti kravaja
ne umijo zamijosit. N. Najeskovio 1, 184. Daj
mu dva sira i kravaj i crjen klobufiac. M. Drzic
477. Komu baj, tomu vaj. bajalici bio kravaj.
(D). Poslov. danic. Lele baba. vruc kravaju!
Bos. vila. 1892. 126. "^-Kravaj, kola6i od tijesta.
V. Ilic iz Srbije. Kravaj, pogaca, kolac; poga-
6ica, kolacic. No u Leskovcu zovu cesto , kravaj'
i sve ono .sto se porodiji nosi: babiuo, ali je
pravo znafiede ono goriie. M. Durovic.
1. KKAVAJAG, kraviijca, m. dem. kravaj. —
XVI vijeka. Buduci mlijecca umuzao kravajca
ugrizah. M. Drzic r2R. Dva dobra kravajca.
441. Dav mi kravajac i variiicu vincu za bra§no.
P. Zorauic r>r>^.
2. KRAVAJAC, kravajca, m. iteka hilka. Kra-
vajac, ces. kravajec (Prangos pabularia). Arcliau-
gelica officinalis Hofm, (Skurla, S. Budmani), v.
Kravojae. B. Sulek, im. 170.
KRAVAJCE, kravajceta, n. dem. kravaj. — U
Dubrovniku xvin vijeka. Jajce na kravajce, a
ribicu na iglicu (jusicii ':' vidi knd tigance). (D).
Igra li se s babom mamino drago, daj mu jajce
na kravajce. (Z). Poslov. danic. Xe da stisnem
usta, i jajce liznem samo na kravajce. I. Dordir,
pjesn. 91.
KRAVAJCE, kravajceta. n. vidi kravaj (nprav
je dem.) ,Um6sila mi majka kravajce'. M. Du-
rovi6.
KRAVAJCIC, in. dem. kravaj (kolaci od tijesta).
V. Ilic iz Srbije.
KRAVAJICA, /'. ime kruhu. vidi potrpac. u
Zagorju. F. Hefele. — vidi kravaj.
KRAVAJNOSA, /, a Vukuim rjeiniku: ona
koja krava| iznosi s dodatkom dit se rjovori ii
Backoj i s primjerom: Darujdete vasu kravaj-
nosu. (Nar. pjes. vuk. 2, 437).
KRAVAK, kravaka, («. neka bifka. Kravak,
ces. kravak (Datura stramonium), cassia solutiva
(Anselmo da Canali). Cassia fistula L. iVujicic;.
B. Sulek, im. 170.
487 KRAVARLTK
1. KRAVAlji, kravaja, m. vidi kravaj (u osu-
bitom sinislu, isporedi naj zadni primjer kod
kravaj). — U Viikoou rjecnika: (u Srijemu i u
Bafikqj) 6ast §to svatovi i zvanice nose na svadbu.
2. KRAVA^j, m. neka bijka, vidi kravafiac (
kravjak. — U Stalicevii rjeiniku n kojemu stoji :
kravagel, trava .angelica, chamaeleon'. oblik je
kravagel cudnoeat, jamacno je gdje Stulli zlo
prucitao rijec kravagl (t. j. krava}) ; nije stam-
parskn pogreska, jer je kravagel i^ u latinskom i
II tiilijanskom dijelu rjecnika. i Sulek inisli da
trcba citati krava}, vidi: Krava} (kravagel) (Stulli),
V. Kra}evac (jamacno grijeskom mj. Kravaeac).
B. §ulek, im. 170.
KRAVAEAC, Krava)ca, m. ime mjestii u Sr-
biji u okrugu vn\evskoin. Niva u Krava}cu. Sr.
nov. 187.^. 77.1.
KRAVAlfiNOSA, /". vidi kravajnosa. Podu-
navka. 1848. 58.
1. KRAVAR, kriivara, m. covjek koji cava krave.
— U Mikalinii rjeiniku : kravar, koji cuva krave
,bubulcu3, armentarius'; u Belinu: ,vaccajo, guar-
diano di vacclie' ,bubulcus' 749'>; u Bjelostjrn-
cevu: ,vaccarius'; u Vtiltigijinu : ,vaccaro, vac-
cajo' .kuhhirte'; M Stuliceou: kravar, koji 6uva
krave ,bubulcus'; u Viikovu: koji ouva krave
,der kuhhirt' ,bubulcus'.
2. KRAVAR, Hi. vo koji se kod kuce medu
kravami othranio. u Topolovu. P. Brantner.
KRAVARA, /. zmija koja rado krave sisa. Z.
Radonic. — isporedi kravosac.
KRAVARCENE, n. kao da je coll. 1. kravar,
i upotreb(ava se s preziranem kao psovka. — U
narodnoj pjesmi bosanskoj naiega vremena. AV
so junak pomolio biSe na doratu koiiu od raz-
boja ... al' to bise guja sarovita, od Kamena
Poprzenoviiu ; dok dotjera, turski selam vice :
,Selam alec, jedno kravarcene!' AT mu vele age
od Udbine: ,. . . Ovo nije jedno kravardene, vec
su ovo age od Udbine'. Nar. pjes. juk. 248.
KRAVAREVO, n. ime .seocii n Hercegovini.
Statist, bosn. 114.
KRAVARI, m. pi. ime mjestu u Srbiji u okrugu
topliikom. M. D. MiliieviA, kra}. srb. 39. —
Isto se mjesno ime nalazi i prije nasega vremena.
Spom. stoj. 18.5.
1. KRAVARICA, /. zensko ce{ade sto cava
krave. — U nase vrijeme u Lici. J. Bogdanovic.
2. KRAVARICA, /. ime nekijem zivotinama.
a. Motacilla alba L., ptica (plitka bijela).
Gore kod Siska. D. Hire.
I). Sitta syriaca Ehronb., ptica. (t. Kolom-
batovic. progr. spal. 1883. 14. — Uprav Sitta
Neumayeri Michach. (brglijez dubrovacki), vidi
S. Brusina, ptice hrv.-srp. (nastavak). 64*.
e. neka vrsta neotrovne zmije. Tropidonotus
tesselatus. Bolovar. D. Hire.
3. KRAVARICA, /. mjesno ime u Srbiji. <i)
voda u okrugu caianskom. M. D. Milicevic, srb.
647. — h) dva se.la: Kravarica gorria i doiia u
okrugu caianskom. K. Jovanovii 169. — f) mjealo
II okrugu vnjevskom. Zemja u Kravarici. Sr.
nov. 1869. 262.
KRAVARINAC, kravarinca, »J. djecarac koji
pase krave. Jelsa kod Karlovca. D. Trstenak.
KRAVARITI, kravarim, impf. biti kravar, ra-
diti kao kravar. — U Stulicevu rjeiniku: ,bu-
bulcitari'. — nije dosta pouzdano.
KRAVARLIK, m. ime mjestu u Srbiji a okrugu
urnorijeikoin. Niva u Kravarliku. Sr. nov. Ib7-j.
ICRAVARLIK
S90 — Moie biti Stamparska poyrekka, isporedi
Kravarnik.
KRAVARNIK, in. ime visu 11 Srhiji u okrugii
cniorijedkoni. M. D. Milidevii, srb. 873. Niva
u KravarniUu. Sr. nov. 1874. 409.
KRAVAESKO, n. ime selii u Hrvatskoj u zii-
paniji zagrebaikoj. Eazdije]. 67. — Moie biti
isfo Sto se iialazi u spomenieima latinskijem od
xiii vijeka. ,Ab eo loco . . . Crauazea'. Mon. ep.
zagr. tkal6. 1, 26. (1209). ,Ecclesie ... do Cra-
uarzka'. 2, 89.
KEAVjfcXINA, /. aufim. krava. — U naSe
vrijeine, a izmedii rjednika u Vukovu (augin. v.
kraval. Kad su Turei Marka opojili, izvali se
kao kravetiina. Hrv. nar. pjes. 2, 31.
KRAVICA, /. dem. krava. — Tzmedu rjecnika
II Vraniiievii (,vitula'), u Mikalinu (kravica,
mala krava ,vaccula'), u Belinii (,vaccar6Ua, vac-
chetta' .vaccula' 749''), u Bjelostjenievu (,vaccula'),
(( Jambrehievu (,vaccula'), u VoUigijinu (,vitella,
vaccarella, vacchBtta' ,eiiie junge kuh'), u Stiili-
cevu (v. kravka ,juvenca, bucula'), u Vukovu
(dim. V. krava).
a. u pravom smislu. — uprav mala krava,
pa po tome mose znaciti i mlada krava (yidi u
rjeenieiina) ; ali narod iipotrebjava ovu rijec kao
od mila, pa i uopce mose znaciti sto i krava
(ovako je u svijem primjerima). TJdovica nika
dvi kravice imajnci. F. Glavini6, cvit. 3111'. Xo-
liko trci kravica, koliko .je konopca. (D). Poslov.
danic. Ne (h)rane li kravica naSije koje nam tele
volove? F. Lastric, test. 397a. Vode vola, iV
kravicu. V. Dosen 64ii. Podajte mu (miku) sla-
mice, da ne davi kravice. Nar. pjes. srem. 49.
Ko se drii pravice, taj ne muze kravice. Nar.
posl. vuk. 153. Imel jednog sina i tri kravice.
Nar. prip. mikul. 109.
b. u prenesenom smislu zovu se ovako neke
druge zivotine..
a) Coccinella septempunctata L., buba
mara. u Bakru. D. Hire.
h) nekakva skofka. Kravica (u Vranicu.
Vrh joj je du}i nego u volka). L. Zore, rib. ark.
10, 343.
c. tieka bijka, vidi turica, turika. ^ Kravica,
Agrimonia eupatoria L. (Vodopic). B. Sulek, im.
170.
d. kao injesno ime.
a) planina u Crnoj Gori. Glasnik. 40, 27.
h) selo u Slavoniji u iupaniji virovitickoj .
Eazdije]. 137.
KRAVICICA, /. dem. kravica. — U jedinom
je primjeru znacene kao u primjerima kod kra-
vica, a. Kravifica, ito iza ne ostade ziva, od-
vodi se i oteli junicom. S. Lubisa, pric. 102.
KRAVIC, m. prezime. — xiv vijeka. Pleme-
nitim Judem : Kravicem . . . Mon. croat. 318.
(1387). — I u nase vrijeme u Bubrovniku: Kri-
vic; po akcentu kao da bi trebalo uprav govo-
riti i pisati Kravijid, te va}a da ne postaje od
krava. P. Budmani.
KRAVIDA, /. zensko ime. — isporedi 1. Ka-
ravida. — Frije naSega vremena. S. Novakovi6,
pom. 71.
KRAVUi, vidi kravji.
KRAVI.II CrROB, m. ime sumi. — Zabijezio
Nedo Malesic Rosiiak. V>. Hire.
KRAVIN, adj. koji pripada kravi. — ■ U Vu-
kovu rjeeniku: ,der kuh' ,vacoae'.
1. KRAVENA, /. augm. krava. — U jednom
primjeru xvi vijeka. (Godiinice) kako kravine
vazda su jalove. M. Drzic 34.
■18H KRAVI,iI, a.
2. KRAVIN.A, /. kravla koza. — U Vukovu
rjci'niku: ,die kuhhaut' ,corium vaccae'.
KRAVINAC, kravinoa, m. neka bi}ka, vidi
kravafao, krav|ak. Kravinac, oamaleon (Vuji6i6),
Carlina acaulis L. B. Sulek, im. 170.
KRAVITI, kravim , impf. rastapati . topiti
(snijeg, led). — Akc. kaki je 11 praes., taki je u
impf. kravjah, u aor. 2 J 3 sing, kravi, u part,
praet. pass, kravjen; u ostalijem je oblicima
onaki kaki je u inf. — Osnova je stara (korv),
isporedi rus. oTKopoB-feTt, rastopiti se (jamaino
nije srodno s rus. kra sto moze znaiiti i santu
leda). — Nepoznata postana, ali isporedi stslov.
okrijati, osvijestiti se, povratiti se (od iiesvijesti),
krevati, negovati, grijati, bug. nakravjara, oja-
cavam se, kraven, debeo, ces. kfdti, ozdravlati.
— U nase vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu
(,aufthau6n' ,regelo').
a. aktivno. Ko kad sunce santu leda kravi.
Osvetn. 2, 26. Kraviti sto smrznuto, zaledeno,
da se odgreva, otopi, metati ili drXati. Podu-
navka. 1848. .58.
b. sa se, refleksivno, rastapati se, topiti se.
— Izmedu rjeinika u Vukovu (,aufthauen' , ,re-
gelari' s primjerom: Kravi se na po}u). U pro-
}e6e, kad se sAegovi krave, peo mora da je sva
u vodi. M. D. Milicevic, omer. 160.
KRAVITI SE, kravim se, impf. lezati u bes-
posliei (kao krava). na Eijeci. F. Pilepid. —
isporedi nslov. kraviti s istijem znaienem.
1. KRAVIriACA, /. vidi muzlica. — Postaje
jamacno od krava. — U nase vrijeme, a izmedu
rjecnika u Vukovu (,die gelte, der melkkiibel'
,mulcta'. cf. muzlica). Nije ni onde krave koja
da kravjacu mlijeka, pa potegne nogom te prospo.
Nar. posl. vuk. 216. Prolije iz kravjace onu va-
reniku. Bos. vila. 1888. 166.
2. KRA.V;^A(5a, /. nekakva g^iva. — U nase
vrijeme u Istri. Kravjaca .fungorum genus'. D.
Nemanic, cak. kroat. stud, ifstg. 43.
1. KRAVl^AK, 111. neka bi^ka. — Nalazi se
pisano i kravjak. — Izmedu rjecnika u Vukovu:
(u Dubrovniku) ,eb6rwurz' ,chamaeleou' [Carlina
acaulis L. ; cf. kravacac ('?), krajevac]. Kravjak
(kravjak, kravinac), rus. KopoBbHKi, (Verbascum),
camaleonta alba (u mletackom rukopisu), came-
leone (Kuzmic), carlina, angelica (Aquila — Buc),
Carlina acaulis L. (Visiani, Lambl), v. Kravjak.
Kravjak, chameleon (u Dubrovniku, Vuk), Car-
lina L. Kravjak veliki, Carlina acaulis L. (Vu-
jicic). B._ Sulek, im. 170.
2. KR.AVLAK, m. pogan goveda. F. Kurelao,
dom. Xiv. 23.
3. KEAV:^AK, III. ime selu u Hrvatskoj u £u-
paniji zagrebackoj. Eazdijej. 69.
KRAV^E, n. ime selu a Srbiji u okritgu niskoin.
M. D. Miliievic, kraj. srb. 126.
KRAVLENE, n. djelo kojijem sto kravi ili ko-
jijem se sto kravi. — U Vukovu rjeeniku: ,das
aufthauen' ,r6gelatio'.
KRAVl^ii, adj. koji pripada kravi, kravama.
— Postaje od o.inove rijeci krava nastavkom ij,
te je naj stariji oblik kraviji (koji joi iivi) ; ka-
snije je ispalo i, te je postao oblik kravji, a j se
iza V promijenilo na J : kravji. — Bijec je pra-
slavenska (u naj starijem obliku kravij), isporedi
■stslov. kravij, rus. KopoBiiS, ces. kravi, po^. krowi.
— Nalazi se i kod bifskijeh imena, vidi kod sisa
i trava, i kod mjesnijeh imena, vidi Kravji Do
i Kraviji (xrob.
a. kraviji (vidi i kod b naj prvi primjer).
— Izmedu rjecnika u Stulicevu (, vaccinas'). Bo-
KEAVLI, a.
KRAVSKI
<jine ne bi dosle na mjekarice koje bi jednom
uhvatilo kravije ospice. M. Pavlinovic, rad. 58.
b. kravji. — Izmitdii rjelnika u Belinu (,vac-
cino, ag:g. di vacca' .bubulus' 749b), u Bjelo-
stjencevu (kravji, kravski , vaccinas, bubulus'), u
Jambresicevii (,vaccinus'), u Voltigijinu (kravji,
kravji, kravski , vaccine, di vacca' ,was von dor
kuh ist'). Oziince kravje (maze $e citati i kra-
vijo). Stat. krc. ark. 2, 282. Necu kravje zivuce
ni skot kozji. I. Dordic, salt. 161. Pak je pokrii
iz krayje»a tora zrilim Knojem. J. S. Rejkovic
261. U mliku kravjemii. ,T. Vladmirovii 30.
e. kravji. — Izmedu rjec.nika ti Voltiijijinu
(vidi kod b) i u Viiknvu (,kuh-' .vaccarum'). Na-
mazi vranevu jamu s kravjom balogom. Z. Or-
felin, podr. 11.5. .Tednu olbu kravleg cistog
mleka. 11-5. Sira kravjega. D. Uauicic, 2sam.
17, 29. Privijaju jovovo lisce na kravjem mleku
kuvano. M. D. Milicevic, ziv. srb. 1, 33.
KRAVJI DO, Kravjega Dola, in. iine nelii u
Srbiji u okrugu pozarevackom. Kravji Dol. K.
Jovanovic 138.
KRAV^ODOLSKI, adj. koji jiripuda sH.u
Kravfemu Dohi. Kravjodolska ((ipxHna). K. .To-
vauovic 138.
KRAVOCAC, kravocca V Hi kravocaca V, m.
>ieka bilka. — isporedi krajevac. Kravocac, an-
gelica (Kuzmic, A'juila — Buc), imperatoria (Du-
rante), Imperatoria nstruthium L., v. Kravojac.
B. Sulok, im. 170.
KR.A.VODER, m. Sajiv naziv za covjeka koji
tude krave krade i dere. — U wisr vrijenie u
Lici. ,Muci, lopove, muci, kravodere! sta si samo
tudije krava ukra i odro." J. Bogdanovic.
KRAVOGON, m. nekakva hi{ka. Kravogon,
Pilipaea ramosa C. A. May (u Istri). B. Sulek,
im. 170.
KRAVOJAC, kravojca, m inmko se zovu n<'ke
fiilke. — ispnredi kravojac. — Izmedu rjeciUka
II Stulicevu (v. kravagel). Kravojac, angelica
domestica (Pizzelli, Aquila— BiiA), chamalaeou
(Stulli), 1. Imperatoria ostrutliiiim L. (Lambl);
2. Carlina acaulis L.
KRAVOJ^AC, kravojca, in. vidi kravojac. Kra-
vojac (sinski rukopis, Durante), v. Kravojac. B.
Suiek, im. 171.
KRAVOMUZ, m. oovjek koji uiuze krave. go-
vori se za pogrdu. u Lici. V. Arseuijevic. —
isporedi muzikrava.
KRAVOMUZAC, kraviimusca, m. pidi kravo-
muz. — U Belinu rjecniku : ,mugnitore di vacche'
.502a, i u Stulicevu : .qui vaccas mulget'.
KRAVOSAC, kravosca, m. ovako narod zove
nekakvu zmiju jer misli da sisa mlijeko « krava;
koju to zmiju misli, ne maze se znati, jer ne samo
u razUcnijem mjestima nego i u istom mjestu
razlicna lien opisuju cesto svako na svoj nacin
ovaku zmiju,. cesto se kaze da je vclika zmija i
neki tvrdc da je naj veca ii nasijein krajevima.
u pisaca moze znaciti sto i zmaj. — isporedi
kravosa.s, kravosis, kravosica, kraosica. — Rijec
je slozena : u prvom je dijelu osnova rijeci krava,
drugi dio postaje jainacno od sT,sacb, koji sisa
(vidi sati). — isporedi ces. kravodoj, kravodojec,
pi)(. krowosj's (u ohajeiika ,boa' ,riesenschlange').
— Od XVI vijelcn, a izmedu rjecnika u Mika(inii
(kravosac, zmija ,anguis, coluber, serpens, boa'),
II Belinu (,sevpe bova cosi detto perche .si nu-
trisce di latte bovino' , serpens bova' Ii70a), u
Stulicevu (kravosac, vrsta od zmije ,s6rpe bove,
cosi detto, perchfe si uutrisce di latte vaccino'
,serpens bos'). Najdu . . . arpije i orle, kravosce
i tire. M. Vetranic 1, 160. A svoj se zlati bat
satvori u taj krat kravosac krvavi. 2, 103. Od
krilatijeh kravosaca, iz kijeh kuzni ogni piste,
u stog mu se visok zbaca grunje otrovno za sje-
disfce. I. Gundulid 474. Od kravosaca i zmija
koji se oko grla, oko ruka i noga nih ovljaju (u
paklii). Y. Andrijasevic, put. 376. Drakuni bize,
kravosci zamuknu. L. Terzic 227. Iz nosa im
sve kravosac puse. T. Babic 26. Kravosac ,Ela-
phis cervone'. G. Kolombatovie, pesci. 28. Kra-
vosac , serpens quidam', gen. kravosaca. D. Ne-
manic, cak. kroat. stud. 63.
KRAVOSAS, m. vidi kravosac. — Drugi je
dio postao od sT.sb (sliino je i kod slngana rijeci
kraos gdje je -/. ispalo, a od dva s ostalo je jedno.
radi ispadana glasa v isporedi kraosica i kra-
vosica). — U nase vrijeme u Omis^u na Krku
(po onome govoru) : Kravoses (kravosas) neka
vrst zmije o kojoj vele da sise kravo. I. Mil-
cetic.
KRAVOSICA, /. vidi kravosac. — Akc. je za-
hijezen po Vukovu rjecniku, ali prema kraosica
trebalo hi da je kravosica. — Drugi je dio rijeci
postao od si,sica. — Mole ispasti v (kao da se
zahoravilo postane), te se kaze i kraosica (vidi).
— U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu
(vide kraosica s dodatkom da se govori u Crnoj
Gori). Na nemu zmija kravosica. Pjev. crn.
2641).
KR.-VVOSIS, m. vidi kravosac. — U nase
vrijeme u Lici. neka vrst zmije. .Ja sam kravo-
sisa vidio : nije duji od jodne noge, repa nema,
tubast je, debji je od obicne zmije, boje zuto-
crae, cobani vele, da se kravi uz nogu uspuze
do sisa, i da je pose svedno kao i tele, i ako bi
krava htjela uteci, da joj ukoci nogu. Desi se da
muzija iz koje ki'avije sise sukrvnu vareniku
umuze, te na to i-efie: ,Vaja da o node kravosis
ovu kravu sa, kad ja krvava varenika'. J. Bog-
danovic.
1. KRAVOS, m. vidi kravosac i kravosac. —
Na jednom mjestu xvii vijeka. U lie kose sve
kolike jedoviti kravosi su. .1. Palmotic 33.5. —
Nije poiizdano, jer moze biti da treha citati kra-
vosci.
2. KR.WOS, m. ime musko. — Na jednom
mjestu XII Hi xiii vijeka. Kravosb jedinb, Li-
homirfa dolbcb jedinb. Starine. 18. '207. (1185
pre pis. 12.50).
KRAVOSAC, kravosca, ;«. vidi kravo.sac. —
IJ Dubrovniku od xvii vijeka. Od krilatijeh
kravosaca (u drugijem rukopisiina kravosaca, vidi
kod kravosac) u stog mu se visok zbaca grunje
otrovno za sjodiste. I. Gundulic 474. Iz usta
im (vragoviina) cemer kapje, sto kravosce svaki
stvara. J. Palmotid 53. Ko ki'avosac njeko skace.
54. U grumenijeh vajaju se (nemani) u prilici
kravosaca. 411. Gdje kravosci puni jeda ranaju
ga i pecaju. 413. Kravosaca od krilatih u stog
jedan za sjedilo sebi sbuba.. J. Kavanin 414b.
Kravosac krug mu izvija priko oci, niz obraze.
N. Marci 59.
KRAVOVOD, m. neka hi(ka. Krav.jvod, oro-
bancho (Kuzmic), coda di leone (Anselino da Ca-
nali), Orobanche L., v. Volovod. B. Siilek. im.
171.
KRAVSKI, adj. vidi kravji. — U Bjrhstjen-
cevu rjecniku kod kravji / u Voltigijinu kod
kravji. — Kod iinena bifkr. Kravski koren
(prema nem. kuhwurz). Inula helenium L. (Ilija
Sabjar). B. Sulek, im. 171. — (/ nase vrijeme
KRAVSKI I!
ima i ndv. kriivaki. .Jedera jelo lavski, ido raleko
kravski'. M. D. Miliievif.. >,iv. srh. 1, 85.
KRAVtiJfiAC, kravu|oa, m. vidi krafi;u|ac. Kra-
vu|ac .Astur palumlmrius'. Vinodol. D. Hire.
KRAVOrINA, /. auym. krava. — V Viikovu
rjecniku : vide kravotina.
1. KRBA. / Slid od stare mjeSine kojim se
bravi iz lokve pojo. M. PavlinoviA. — arap. tur.
qyrba.
2. KRBA, /. >ia jediiom injestu u piscti Dii-
hrovianina xviii vijeka ima krbara (,k:i'rbam')
kao instr. pi. — znaiene nije jasno : kao krbafi
ne odgnvara dosta smislu; i ako je stamparska
pogreSka te treba ditati karbam, nc piistoji se
dohro pridjev usijanijem. Piika domae.efra vla-
lianje komu na svaku stranu rod davas nopri-
stano izgledom tvojijem vece nego li prijotiiam
ali krbam usijanijem (piUf jednoj yospodi). I.
M. Mattei viii.
KKBAC, krbaca, m. I'idi korbac. — (hi xvn
vijeka, a izmedu rjicnika u Mika^inu (kerbaf,
krbafi, bi6 .ftagrum, verba, virga, lorum') (jdje se
naj prijc nnhodi, i it Slidicevu, iiU samo u tii-
lijanskoin ilijehi kiid frusta, druydje karba?. (nidi)
i u talijanskom dijetii kud flagello. A krbaci od
zelene svile. Bos. vila. 1890. 365.
KRBACITI, krbacim, impf. biti krbaiem. —
U Stuliceuu rjecniku: samu a talijanskom liijelu
kod frustare, driigdje karbafiiti (vidi), tiiko je i
a talijanskom dijelu kod fiagellare.
KRBAN, krbana, m. tikva u dnu siroka s liin-
kijem i jednnkijem drskom. Ho je probiisena sa
strane da se maze nom zahoatati i piti voda, a
kasto i vino (vidi tikva it Vukovu rjecniku). —
Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem pa-
dezima, osim nom. i ace. sing., i woe; kibai'iu,
krbani. — Misli se na postane od arap. tur.
qyrba, mjesina za vndu (D. Popovic, tui. re6.
glasn. 59, 128; F. Miklosic, dirk. eli>m. nachtrag.
1, 62. 2, 148); ali je jamaino ista osnova sto je
u ces. krb i a jio(. karb (u nbadva jezika kao
da je naj prvo znaiene: nesto izdubeno), te do-
lazi od lat. corbis prrko nem. kerb, isporedi i
krbao. — V nase vrijeme, a izmedu rjecnika u
Vukovu (vide vrg. cf. tikva). Uze krban i krcag,
pa ode da zahiti vode na izvorn. M. P. Sapcanin
1, 44.
KRBAlillC. m. dem. krban. — IJ Vukovu rjec-
niku.
KRBANINA, /. augm. krban. — U Vukovu
rjecniku.
KRBAO, krbia, m. (Hi krbla, f.'O, nekakva
mjera za vino. — ispore<li krban. — Ima samo
ace. pi. krbble ii spomeniku xv vijeka, i otale a
Danicicevu rjecniku: krbblb ,vas vinarium'. no-
minativu noma potvrde. — Da daju erbkvy svaka
ku6a po 3 krbble vina. Men. serb. 531. (1485).
KRBAVA, /. prijedio u Ilnuitshij na istok
od Like, .Ho je sad dio zupnnijr liiku kriinvske,
i voda u istom prijedjeht (riih u \'iiknrii, rjec-
niku), od koje vafa da cijeli prijrdui ilnhira ime.
— Pomine se od x vijeka (u J'urjirogeneta), ali'
ne posve s istijem oblikom: Tlji' k()iiii:aay. Doc.
hist. rac. 400, te, ako stoji n grijeskom mj. v,
kako liaeki misli (413), i ondasni bi oblik bio
kao i danasni. — Latinsku je ime Corbavia,
vidi: Desimiri Corbavistici (iupuni). Doc. hist.
rac. 117. (1078.) .lohannis comitis Corbaviae.
Starine. 5, 153. (1512). — Ne znam za jiostane.
— U naiem se jeziku nahodi od xii vijeka, a
izmedu rjecnika u Vukovu (1. voda koja tefie
^-^^
1 KRBUl^A
ispod TIdbine, |eti vrlo oslabi. — 2. zemja od
Like k istoku, u kojoj jo glavno injesto Udbina
.die Korbawa' , Corbavia'). ^upam. Desila Kn>-
bave. Doc. hist. raft. 488. (UOO). Re6e go.spodin
vikar: ,Ni doma biskupa fra Antona, v Krbavi
je'. Mon. oroat. 122. (1484.) A sad nije Kosova,
a sad ni Krbavo. M. Vetranii 1, 55. Pa6e nije
nigdi nitko, komu dala nis' zabave, kako da je
Vlah s Krhave, grdeti ga jadno i britko. M.
Pelogririovic 190. Turci porobiso Krbavu. P.
Vitezovio, kron. 126. Gdi GusiAi, tolikojer od
Krbavo? J. Kavanin 231''. Vije6e (viie) na te
Lijoka (Lika) i Krbava. And. Ka6i6, razg. l'>.
Put Like i Krbave. D. ObradoviA, basn. 326.
Te jo sa|o Liki i Krbavi. Nar. pjes. vuk. 3, 149.
Beg pogloda na srcu pen^era niz Krbavu on Bu-
nicu bilu. Nar. pjos. marj. 60.
KRBA VAC, Krbavca, m. uprav iovjek iz Kr-
bave. — U spomeniku xvi vijeka gdje moze biti
i prezime i nadimak. Vid Krbavac. Mon. croat.
327.(1555). — U naie vrijeme, vrsta jecma. Jecam
krbavac, koji raste po Krbavi, krupna je zrna i
vooma dobar za pravjeiio piva. M. Medic.
KRBAVACKI, adj. koji pripada Krhaviei. V.
Arsenijovio..
KRBAVCaNIN, m. u primjeru xviii vijeka
covjek iz Krbave, u naSe vrijeme iovjek iz Kr-
bavice. — Mnosina : Krbavcani. Ostav'Se ga
svi slozno Licani, k torn Kotorci a i Krbavfiani.
Nadod. 145. Ki'bavcanin, covjek iz Krbavice.
V. .Arsenijevic.
KRBAV6i6, m. prezime. — isporedi Krbavac.
— XVI vijeka. Matij Krbavcii. Mon. croat. 202.
(1512).
KKB.AVICA, /. ime selu u Hrvatskoj u zupa-
niji licko-krbdvskoj. — isporedi Krbava (prema
cemu je dem.). Razdije}. 33.
KRBAVICANIN, m. covjek iz Krhavice. J.
nogdanovii. — Mnozina: Krbavicani.
KRBAVICANKA, /. zensko ce]ade iz Krbavice.
J. Bogdanovic.
KRBAVICKI, adj. koji pripada Krhaviei. J.
Bogdanovic.
KRBAVIGKINA, /. zensko ce^ade iz Krbavice.
J. Bogdanovic. V. Arsenijevic.
KRBAVSKI, adj. koji pripada Krbavi. Kr-
bavski, licki i procaja knezi. Mon. croat. 45.
(1393). Bise scit krbafski i straza svoj Lici. D.
Barakovic, vil. 36. Na ke udri ban Derenoin
s Karlom krbavskim. P. Vitezovi6, kron. ISO,
Knez licki i krbavski. 137. ,' ,:■ -, t '^. C'^'
KRBLA, /. vidi krbao. ^ 'x; •'. -'— jC- /Ty^"
KRBOC, m. vidi krbaii. — U narodnoj pjeSmi fi
hercegovackoj nasega vremena. Doceka ga na
selamu Mujo, a Tale mu turski selam viknu, a
dade mu u krbocu pivo. Smailag. meh. 41.
KliBODJEU, m. Upupa epops L. Strizivojna.
D. Hire. — vidi pupavac.
KRBOHOC, m. po svoj prilici naci'neno od tal.
carbonchio (lat. carbunculus), neki crveni dragi
kamen (ne rubin). — U jednoga pisca xviu vijeka.
Navlas dijamant i krbohoc ... J. Kavanin 484».
KRBOTUN, m. ime mjestu u Istri. — U spo-
meniku XIII vijeka. (Komun) od Krbotuna. Mon.
croat. 33. (1275 prepis. 1540).
KRBOVAC, Krbovca, hi. prezime. -— xv vijeka.
Tomi Krbovcu . . . Toma Krbovac. Mon. croat.
108. _(1471).
KRBUJriA, /. radi znacena vidi u Vukovu rjei-
niku; radi postana isporedi krbaii. — Akc. se
^C..^.
KRBU^.A
491
KRCAT, b, b).
mijena u gen. pi. ki-buja. — U na§e vrijeme, a
izmedu rjecnika u Vukovu : kao kotarica od si-
rove kore s mlada drveta (n. p. jovova, lipova).
[cf. lubura]. ki-buje po naj vise grade djoca za
jagode. — Gde naj vise jagoda ka2u, onamo naj
maiiu krbuju ponesi. Nar. blag. mehm. beg
kapet. 62.
1. KEBUN, krbiina, m. itijal, uijfen, cumur,
tal. carbone. — Od xvii vijeka ii cakavaca. Bici
puni jitka gvozdja i krbuni. P. Hektorovic(?)
133.
2. KRBUN, m. vidi Krbuni.
KKBUNAC, Krbunca, m. coujek iz Krbuna.
— XIII vijeka. Meju Gologoricani i Krbunoi...
Prez dopuscenja Krbunac. Mon. Croat. 9. (1265
prepis. 1.546).
KRBUNI, Hi. pi. ime selu u Istri. — U spo-
menikn xiii vijeka. Misto gospode benetacke go-
spodin Menarf. Sovinski i Vrha i SemiSc i Gole
Gorice i Krbun (imena mjesta ii ge.netivu sto su
kao plemiiko prezime). Mon. croat. 3. Termini
od kunfini Gole Gorice i Krbun. 8. .Takov Kou-
sic s Krbun. 9. (1275 prepis. 1.546). — // nase
vrijeme u jednini : Krbun. Krbun ,nom. propr.
loci', gen. Krbiina. D. Nomanif, cak. kroat. stud.
41.
KRBIJNSKI, adj. koji pripada Krhunima.
Vas komun krbunski. Mon. croat. 8. (1275 prepis.
1546).
1. KECA, /. naziv za zensko velika trbuha.
,>fosi tamo ti, krco, svoe krcije'. — U niise
vrijeme ii Lici. .1. Bogdanovic. — vidi krcija.
2. KECA, III. vidi 2. Krco. — Akc. se mijena
u voc. Krco. — U Vukovu rjecniku: Kfca, lu
Crnoj Gori) nadimak, gdje je zahi{ezen akcenat
po crnogorskom govorii.
KECALISTE, n. mjesto gdje se krca (ukrcava)
trgovina. — Naiineno a nase vrijeme. Eoba ku-
p|ena u krcalistu ili u mjestu od izvoza. Zbornik
zak. 1863. 467.
KRCAN, Hi. vidi u Vukovu rjerniku : (u Srijerau)
svat koji od mladozene djevqjaftkoj kuci nosi
uo6i svadbe meso i drugo kojeSta za jolo. on
va]a da je sa|iv i smijesan, i jedva ga ftekaju
da se vrati od djevojacke kuce da kaze, nadaju
Ii se svatovima, jeli zdrava i vesela djevojka itd.
cf. varimeso, krtan, krtoprda, kukalo, sukalo, de-
beli svat. — Akc. se mijena u gen. pi. krcana.
— Osnova maze hiti ista Ho u glagola (2.) ki'cati.
1. KRCANE, n. djelo kojijem .se krca (vidi 1.
krcati). — U Vukovu rjecniku.
2. KKCANE, n. djelo kojijem se krca (vidi 2.
krcati). — U Vukovu rjecniku.
3. KRCANE, n. djelo kojijem se krca (vidi 3.
krcati). J. Bogdanovic.
KRCAST, adj. trhusast. — Postaje od osnove
rijeci krcije. — U nase vrijeme u Lici. ,Cuti ti,
krcasti gade!" .1. Bogdanovic.
KRCAT, adj. nakrcan, napunen, pun, cesto
s vecom silom u znacenu, kao prepun, puncat. —
Vuk bijezi drukcije akcenat: ki-cat. ne znam go-
vori Ii se tako u Srijemu, u Dubrovniku sam duo
same krcat. maze biti da je postalo ki-cat prema
puncat (treba dodati da se u Dubrovniku govori
puncat). — Postaje od osnove glagola (1.) krcati,
ali nije part, praet. pass., kao stoje Vuk mislio,
jer hi onda imao drugi akcenat: ki'cat. — Od
XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Mika(inu (kar-
cato, drijevo, krcato ,onustus, oneratus'), u Stu-
licevu (jplenus, onustus') ; u Vukovu : 1. part.
pass. V. krcati. — 2. (u Boci i u Srijemu) puno
krcato, t. j. uvrsno, nabijeno ,vollauf ,affatim' ;
u Boci se kaze i: krcata kuca zena. — Kad se
izrice iim je sto napuneno, obicno stoji u gen.,
rijetko u instv. (vidi kod a, a) aa) ccc) i h)).
•A. u pravom smislu.
(i) 0 sudu ili uopcc o cemu gdje se sto
nosi ili vozi ili hrani. (Ui) naj cesce o brodu,
ladi. ana) ne izrice se cega je napuneno. Moja
plav krcata neka se ne izvrati. M. Vetranii
1, 173. A val, ki prolijeva po morskoj puciui,
krcata jur drijeva razbijat sve cini. D. Ranina
43*. Digose se s liimi mnoga druga drijeva kr-
cata. B. Kasic, per. 143. Videc ulazit u luku
dva broda krcata. A. Kalii 554. — u ovom pri-
mjeru dopunuje smisao kod napunise, i dava mu
znacene kao prepunise : Plav krcatu napunise. I.
A. Nenadic, samb. 25. — bh/>) s genetivom. Gdi
t' je plav krcata razlikoga blaga? M. Vetranic
1, 84. Kada (plavi) gredu iz Tarsa pune i kr-
cate zlata i blaga svakega. A. Vitajii, ist. 146.
Stase i drijevo tu franacko trgovinah ved krcato.
I. A. Nenadid, samb. 25. Korabja spanolska kr-
cata zlata. M. Pavlinovic. rad. 78. — metafo-
ricki. Ja sam tuzna plav svijeh zledi krcata.
M. Vetranic 1, 409. Neptune, za jubav cin' da
se od kraja odrijesi moja plav bez tuge i vaja,
ka je jur krcata od vise razloga, ne srebra ni
zlata, ner truda svakoga. 2, 19. — rrr) s instru-
mentalom. Navi i driva brimenimi priteskimi
krcate. P. Radovcic, ist. 161. — hb) o kolima.
Mogase sam krcatirai koli ganuti. b. Kozicic
371). — cr) o hisaku, tohocu itd. Krcate sve
prosa bisake nosase. M. Vetranic 2, 91. Krcate
nosase bisake vrb pleci. 2, 157. Vratio se u
Inglesku krcatim tobolcem. M. Pavlinovic, rad.
47. — <h/) uoj)ce (misli se no. zitnice i tjeskove).
Ako tasti Boga, bit ce mu sve puno i krcato
(prov. 3, 9—10). A. Kalic 268. — ee) u ovom
primjeru o snopu ; ali je u metaforickom smislu,
i znaci : prepun. Prikupiti krcate snope svetijeh
djela. B. Zuzeri 26.
b) 0 lumhardi, topa itd. Uokle kako kr-
cata lumbarda iskroin rajskom tegnut no bi. V.
Andrijasevic, pi'av. 24. Srobrnijeh pjeneza torbu
u lumbardu krcatu prahom usuo je. B. Zuzeri
871. Volio bi udariti na krcat top. M. Pavli-
novic, rad. 34.
!•) 0 zivmcetu lu jedinom primjeru o pceli) :
muze znaiiti : nalovaren. Da (pcelice) krcate
slasti lijepo, kad odhode, opet hrijepe. .T. Ka-
vanin oil^.
(I) 0 mjestu. — Istice se sila znacena, kao
prepun, puncat. zato se moze dodati i pun (pun
i krcat). — N. p.: aa) o kuci (punoj djece, u
iperbolickoin smislu). Jeli koji otac krcatom ku-
com djece. B. Zuzeri 229. Imajuii krcatu djece
kucu. 357. vidi primjer u Vukovu rjecniku. —
bb) 0 po^ani. Prode na pojanu, punu i krcaiu
svakoga cvijeca. V. M. GufetiA 139.
b. o celfUdetu.
<i) iperholicki, o cefadetu situ ili pijanu.
Krcat je do vise oci. (Z). Poslov. danic.
b) natovaren. — tako se moze kazati i u
pravom i u metaforickom smislu: krcat novaca,
krcat blaga (u pravom smislu: koji nosi na sehi
novce ili blago, u metaforickom: vrlo bogat). Po-
ginulo od nasijeh samo pet judi, vracajuci so sH
ostali zdravi, veseli, krcati grabse, plijena i casti
(i ovdje ino^e biti znacene kao kod c), jer se go-
vori. o pomorskoj vojsci). B. Kasic, frau. 135.
Ceko bi ih paka cesar, da sa svom svojom vlasti
u Rim grad krcati i obilni povrate sc. f!. Zu-
zeri 12. On u cvijetu od mladosti, zdrav u tijolu.
KECAT, b, ft;. 4
dobro gledan od svakoj^a, krcat mjedi i bo-
Sastvfi. 15.
r) od hrodn se prenosi na (ude Uo sit na
lieiiiu. Mornarima koji otisnuvSi se od kraja
krcati viua i kruha . . . Blago turl. 2, 98.
vidi i b).
<l) kroat )eta (godina) znaii: star. Zasve
da sam krcat [eta i zgreSpana sasma lioa. A.
Grledevii? 2651).
<•) krcat spotica (oidi Spotica), metnforiiki :
Sajiv, dosjetliv. Krcat je spotica ko Pustijerna
botica. (Z). Poslov. danifi.
f) krcat Rrijelia itd., metnforicki. Kada
su dobro otvrdnuli i krcati grijeha. I. T)rXi6
217. GriSniku kroatu ^rdobnih griliov. P. Ra-
dov6i6, na8. 168. U sebi bjehu krcati t|;rabsa i
gnusoba. S. Rosa 136".
(/) kako se kaze. u jirenesenom .tmislu pun
sebe, tako je krcat sebe « jaiem smislu u ova
dim primjera: Toliko krcat sebe istoga, koliko
prazan Boga. P). Zuzeri 35. Da je toliko krcat
sebe, koliko je Boga prazan. 312.
V. 0 dijelii tijiia (udskoga. — U ohadva pri-
mjera metafnriiki. Unutrria vasa krcata su gnu-
s6ba. S. Rosa 110*. Izlaze iz uciona krcatora
glavom nauke. M. Pavlinovic, rad. 135.
d. H metaforicknm amidu, o vreinenu preko
kojega mnor/r) cef/a hiva. Oodista prazna dobrijeh
djela. krcata uvrijedjeiia Rozijega. B. Zuzeri 4.
1. KRCATI, krcam, impf. onerare (navem),
imponere (in navem), tovariti (napunati Hi me-
tati mnoHvo 6ega u sto da se owo napiini. naj
eesce u hrod). — Akc. se mijena a praes. 1 i 2
pi. : kroamo, krcdte, u aor. 2 i 3 sing, krca, u
part, praet. pass, kf can Hi krcat (drugo je krcat).
— Mijec je romanska od srlat. carricare, isporedi
tal. carioare, franc, charger itd. ; ne zna se kako
bi postala od tal. caricare, nego vala da je rijec
dalmatiikoga jezika (vidi kod kelomna). — Od
XV vijeka (vidi 1, b i 2) po primorju.
1. aktivno.
a. onerare, prema perf. nakrcati, ohjekat
je ono u Ho se sto mece Hi slaze.
a) u pravom smislu samo o hrodu. —
U Mikalinu rjecniku : karcati, nakrcati , caricare
la nave' ,onero' ; u Volticjijinu : karcati , caricare,
imbarcare, aggravare' ,aufladen, beladen'; u Stu-
iicevu: .onerare'; u Vukovu: u. p. ladu, vide to-
variti (.italien.' , caricare') s dndatkom da .•<e go-
vori u primorju.
h) kad je objekat piiska, top itd., nabi-
jati, napunati, isporedi tal. caricare, nem. laden
u istom znaienu. Lumbarde sve krcajte. I. Za-
notti, skaz. 5.
b. imponere in navem, prema perf. ukrcati,
objekat je ono sto se mece Hi slaze n ladu da se
napuni, a raziimije se da su subjekat (udi koji
to rade. Ki bi ondi ca krcal svoga blaga. Mon.
Croat. .55. (1428). Sva imana u brodove krcaju.
And. Kacic, kor. 410. — Objekat moiju hiti i
ie}ad. Da nas u sup]u krca plav. M. Vetranid
1, 109. Predase se Novjani junaci, krcase ih u
peraske brode, Perastani im biie pratiooi. Nar.
pjes. bog. 180.
c. objekat je kao kod b, ali je subjekat
sama lada (koja tako prima u se, napuna se),
pf. : ukrcati. Ako vidil (u snu) drijeva krca-
ju6i, toj prilikuje dobro vrijeme. Zborn. 134b.
Ter blago zaman rijoh plav moja sve krca. M.
Vetranic 1, 453 Stavimo da koji brodac od-
redjen krcat przinu porad grada na ova zlatna
zrna namjeri se . . . B. Zuzeri 26.
2. sa se.
a. pasivno, u jedinom 2'rimjeru prema 1, b.
2 KRCtlNOVIC
Ca se ondi krca na morju. Mon. Croat. 55.
(1428).
b. retleksiono, prema 1, b (perf. ukrcati se).
Da vidimo. kada se (beg) more spraviti, jer je
gotov, veco fieka od v(aie) xa(ilosti), kada se
more krcati. Starine. 10, 9. (1558).
2. KRCATI, kVcam, impf. hrskati (orahe). —
Akc. se ne mijena (aor. 2 4 3 sing. ki^cS,). —
Kijei^ je onomatopejska (od glasa krk Hi krc).
— U Vukovu rjecniku: ,knacken (z. b. niisse)'
,dentibus frango'.
3. KRCATI, krcam, impf. (o (udima, narodii,
mozebiti i o iivotinama) sijecati se, striavati -le ;
(u cemu zitkom) vidi 1. frcati. — U nase vrijeme
11 Lici. ,A1' ga narod krca na sajam'. ,A1' mu
krca gnoj iz rane'. ,1. Bogdanovii.
KRCA VAC, Krcavca, m._ ime mjestu u Srhiji
u okrugu knezevaikom. Niva u Krcavcu. Sr.
nov. 1875. 675.
KRCETA, m. dem. 1. Krco. — U Vukovu rjei-
niku: (u Crnoj CJori) nadimak muSki.
KRCIJE, /. pi. trbu.Hna, kao u rugu Hi za
pngrdu. — Akc. se mijena u gen. pi. k'rcijS.. —
Nepoznata postana; moiebiti srodno s 1. krcati.
— IJ nase vrijeme u Jiosni i u Lici. Ti§te na
kohica, jatagan mu u krcije sjuri. Osvetn. 2, 146.
Krcije, pogrdno za trbusinu. ,Odmakni de ta
tvoje krcije'. u Dobroselu. M. Medi6. ,Ne moze
od krcija da makne'. ,Ti da se s tvojijem krci-
jami pregues'. J. Bogdanovic.
KRGINA, /. augm. krcije; (m.'^) nadimak ce-
fadetu trbuiastu. M. Pavlinovic. — Akc. se
mijena u gen. pi. ki'-cina.
KRCKALO, m. vidi krcan. — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Vukovu s dodatkom da se
govori u Srijemu, Od momafike ku6e toga ve-
cora dode jedan poslanik na kolima, koji se zove
,krckalo'. krckalo donese devojci sanduk u sto
ce svoje stvari ponijeti, i donese zivoga 6urka
za pecenicu. ki-ckala zovu i ,ranim gostom'.
Vuk(?), ziv. 306.
KRCKATI, ki-ckam, impf. puckati. — Rijec je
onomatojjejska kao i 2. krcati. — U nase vrijeme.
Pod nogama susti vara opalo lisce, a krekaju
suve grancice. Glasnik. 43, 322.
1. KRCO, m. hijp. krcona. J. Bogdanovic. —
Akc. se mijena u voc. kfco.
2. KRCO, m. ime miisko. — isporedi Krca, Kr-
ceta, Krcun. — Akc. se mijeAa u voc. sing. Kfco.
— Bice isto sto Krsto. — U nase vrijeme u Crnoj
Gori. Pored liega Petrovidu Krco. Nar. pjes.
vuk. 5, 118.
KRCONA, m. naziv za kroasta covjeka. — U
nase vrijeme u Lici. ,Nosi se tamo, krcona !' J.
Bogdanovid.
KRCUL, m. prezime Hi muski nadimak. —
isporedi 1. Krco i Krcun. — U narodnoj pjesmi
nasega vremena. A sa I'lime Krcule Jovane. Nar.
pjes. vuk. 4, 294.
KRCUN, m. ime musko. — isporedi 2. Krco.
— U nase vrijeme, a izmcdu rjecnika u Vukovu
(u Crnoj Gori) nadimak muski, ali to nije nego
ime: jamacno je Vuk zlo cuo ovaj stih: Krcun
Savo od mjesta Bjolica. Nar. pjes. vuk. 4, 78,
gdje treba popraviti Savov, vidi: Krcun Savov
od mjesta Bjelicah. Pjev. crn. 310". Ogled, sr.
220. — Sa sokolom Jankovio-Krcunom. Ogled,
sr. 482.
KRCtjNOVIC, Hi. prezime (po ocu Krcunu).
— U narodnoj pjesmi naSega vremena iz Crne
KECUNOVir
493
KRCAVA
Gore. I negovu seku zarobio, isto }ubu Krcu-
uovic-Pera. Nar. pjes. vuk. 3, 276. Pred nome
je Krcunovii Pero. 3, 277.
1. KiiC, ki-ca, m. vidi 1. grc. — U Bjelostjen-
cevii rjecniku: krS, ceznutje .spasmus'; u Jam-
bresicevii: .spasmus'; u VoUitjijinu: karc ,gran-
chio' jkrampf. Krc .spasmus', gen. krca. D. Ne-
manic. cak.-kroat. stud. 9.
2. KKC, m. vidi krcevina. — Od xv vijeka, a
izmedu rjecnika u Bjdostjencevu (krc, izkrcone
.extirpatura, stirpatura, extirpatio, rudetum').
a. uopce. Za krce ke krcise na izpasiscih.
Mon. Croat. 57. (1433). Nema umjetniku stalne
zetve do na krcu i na usjevu postojanoga truda.
M. Pavlinovic, rad. 62. Krc, lodina iskrcona,
krcevina. D. Danicic.
b. M osobitum znaienu: (u Bosui) put pro-
krcen: moze so sve putem otic do . . . D. Da-
nicic.
c. kao mjesno ime u Hrpatskoj. ii) zasdak
II ziipaniji licko-krbav-ikuj. zove se i Iveti6i.
Razdijel. 40. — h) self) u zupaniji modrusko-
rijeekoj. 61. — >•) selo u zupaniji varazdinskuj.
98. — il) Ore}ev Krc, zaselak 'u zupaniji licko-
krhavskoj. 41.
3. KEC, m. sredina lade zitarice. U krcu so
pocne krcit lada. — U Posavini. F. Hefele.
KECA, /. ime selu u Hosni u okruyu bihaikom.
Statist, bosn. .55.
KECADINAC, Krcadinca, m. preziine. Nar.
pjes. vuk. 3, 584 (medu preiiumrraiitiinai. Sem.
prav. 1878. 44.
KRCAG, kroaga, m. zem^ani nud v drskom (zn
vodu i drugo). — JRijei je prashwetiska (khrcag-i.),
isporedi stslov. kr-bcag-t, rus. KopnaTT., slooacki
krcah. — Korijen k'i,rk maze biti isli knn kod
kroma; Danicic misli da je ista oHnupa kao ii
ntslov. krhcb Hi krxoij, hivac. Miklosic ispore-
ditje 6-a stnord. krukka, urceus (iiber den urspr.
der worte v. d. form aslov. tri.t. 18). — nantaoak
je uprav eg-b sto se potvrduje bu/jarskijem oblikom
Kp'tH-tiT. i jos bole rijeija krci/.ae (vidi). — Iz-
medii rjecnika a Mika(inu (karcag, krcag, te-
stija .lagena, amphora'), (( Stulicevu: krcag, gen.
krcga (sic) ,lagena, amphora' s dodatkom da je
uzeto iz Mikafina; u Vukova (,der krug' , urceus').
Jutros mi je nov krcag razbio. D. Obradovic,
ziv. 38. Da se napijem maio vode iz krcaga
tvojega. B. Danicic. Imojs. 24. 17. Uze krbaii
i^ krcag, pa ode da zahiti vode na izvoru. M. P.
SapCaniu 1. 44. I tamnifiar uturi uuutra krcag
vode. M. D. Milicevic, omer. 171. A sta rade
boce i krcazi';" Bos. vila. 1886. 51. — I kao ime
mjestu H Srbiji u okrugu krajinskom. Zeraja u
Krcagu. Sr. nov. 1869." 95.
KRCAGOVO, n. po^e i selo n Srhiji u nkniiiii
uzickom. a) po\e. — izmedu rjecnika a Vukovii:
po|e kod Uzica (dodato u trecciii izdanu po Vu-
kovijem bi(eskama). Be Uzice tama popanuUi,
Krcagovo ruzom procavtilo. Nar. |ije-s. vuk. 4, 176.
— b) selo. K. Jovanovic 161.
KRCALE, /. pi. vidi krpele i krcele. — ispo-
redi krcalo. — Akc. se inijena « gen. kfcala. —
U StuUcevu rjecniku: ,chiodo, attaccagnolo, appi-
cagnolo' , uncus, clavus' (f/dje je drugo znacei'ie
koje moze biti u soesi s krcalo : klinae Hi kvaka,
na sto se moze sto objesiti. ne znam, jeli pouz-
dano), i u Vukovu : vide krcele s priinjerom :
Razvalio vilice kao krcale (kad ko mnogo go-
vori) dodato u trecem izdanu po Vukovijem bi-
jeskama.
KRCALO, n. vidi u Vukovu rjecniku: kao pa-
lica ili zavoran, za koji se uhvati kad se plug
otiskuje ili privlafii ,am pttuge ein holzerner ver-
binduiigsnagel' , clavus ligneus aratri' s priinjerom
iz narodne pjesme: Uze Marko ralo za krcalo.
— Nepoznata postana, isporedi slovai. krfiula
,schrotleiter' palije (odakle je mag. korcsolya).
— U nase vrijeme. G-usle, moje ralo i krcalo !
Smailag. meh. 70. Krcalo, vrh rude u pluga oko
kojega se blago krede. Suna. D. Hire.
1. KRCANA. /. komad sijasta drva kojim se
probija zem(a kad se sadi bob i neko povroe. —
Na Bracu. A. Ostojic.
2. KRCANA. /. ime zaseoku u Hruatskoj u
zupaniji inodrusko-rijeckoj. Razdije|. 42.
KRCANIK. krcanika, m. vidi u Vukoou rjec-
niku: (u Srbiji) put koji jo krceiiem uaijiiien ,ein
durch rodung der baume u. s. w. gemachtor weg,
der rodeweg' ,via silvis liberata'. — Akc. kaki
je 11 gen. sing, takije u ostalijem padezima, osiiii
nom. i ace. sing., i voc: ki'cantce, krcanici.
1. KRCANIN, m. covjek s otoka Krka. —
Mnozina: Krcani (stariji je oblik Krcane). —
Od XIV vijeka. Ako bi Krcanin kogakoli otoca-
nina zavrnul v svojem dobitce . . . Stat. krc. ark.
2. 286. Tako Krcane kako otocane. 283.
2. KRCANIN. m. covjek iz manaslira Erke.
— Mnozina : Ki'-cani. — U Vukovu rjecniku.
KRCANAK. m. ime sumi. Virje kod Krize-
v|ana. D. Hire.
KRCANE. «. djrlo kojijem. se krii (vidi krcati).
— U Vukovu rjecniku. — Ne znam, pripada Ii
aino ovaj primjcr iz xvi vijeka (sa starijiiu
oblikom krfeanje): Oui su (crvi u paklu) mnogo
grda uzora i vele strasna krcaiija. Zborn. IdV-.
KRCATI. krcim. impf. uj>rav ispustati iz sebe
glas kao krk (isporedi krknuti); ali se upotre-
bfava za neke osnhite ghismie ili bake. — Akc. se
ne mijena. — V )i<ise rrijrme (ali vidi i krcane).
a izmedu rjecniku a Stiilicevu (vidi kod a i h),
i u Vukoou: 1. .summen (von violen redenden)'
.susurrare' s primjerima : Krci vojska u poju.
Puna mehana. krci. — 2. n. p. krfie mu crijeva
od gladi .kuurren' .crepo'. — 3. krci n. p. prase
kad se dobro ne zakoje .rdcheln' .spiritum inter-
clusum ducere'.
il. fervere. o loncu kad vri, uprav o vodi ili
drugome cemu sto je u loncu. — isporedi krk}ati,
krk'tati. Loncic krci, momak trci. Nar. pjes.
vuk. 1, 3.50. Pored vatre krce sveoarski lonci.
M. D. Milicevi6, slave. 33. — U StuUcevu rjec-
niku ima: ,decoqui (h. e. coquendo absumi, dr.
de liquoribus)', dakle uvirati. moze biti da je
Stulli htio zabileziti ono isto znacene.
b. 0 crijevima u trbuhu, kad mrste n. p. od
gladi (vidi u Vukovu rjecniku pod 2). Kad kome
kr6e crijeva u trbuhu. Vuk, poslov. 133.
C. strepore. o kolima. Kako krce spora to-
varna kola. M. I). Milicevic, zim. vec. '289.
d. kad ielade (ili zivotina) pri umoru tesko
disc i biicno, osobito ako je zaklano (vidi u Vu-
kovu rjecniku pod 3). — isporedi hropiti. No
po polu krce raiienici. Nar. pjes. vuk. 2, 562.
A ueki (jadnici) jos krce i steiiu n mukama.
M. D. Milicovid, pomenik. 1, vi.
e. 0 buci sto postaje gdje je mnogo ludi Za-
jedno sto medu sobom govore, osobito ako se cuje
iz dajega. vidi u Vukovu rjecniku pod 1.
KrCaVA. /. vidi u Vukovu rjecniku: varos a
skopajskom pasaluku, u kojoj je oko jodne tre-
cine Hriscana, a ostali su turskoga zakoua, ali
svi govore srpski, istina zanoseci malo ua bu-
garski, ali ih pravi Bugari opet ne razumiju.
KR(^AVINA 4
KRCaVINA, /. mjesno ime. Gradac kod Po-
iege. D. Hire.
KRCA^l6, m. dem. krfiag. — U Mika(inu
rjeiniku: kr6aXi6 .laguncula', i u Vukovii (do-
data je u treiem izdaAu hez akcenta, jer je Vuk
zahoravio ovit rijei u prva dva izdana, a hid
Cmulica ima cf. kr6a2i6).
KRCf;DIN, Krfediiia, m. ime selu u Slavoniji
u zupaniji srijemskoj. Razdije}. 1^17. — Pomirte
se od XV vijeka, vidi a Danicicevu rjeiniku:
Kn.6edinh, selo u Srijomu koje je Jovan despot
dao Krusedolu: .Krvcedini.' (pogijeSka 60 biti u
propisivanu). M(on. serb). 541. (1496). ,Krb6e-
diiib'. (Sr. letopis.) 1847. 4, 48. (§to je driigi
prije2>is istoga spomenika). ima i sada.
KRCEDINAC, Krfiedinca, »i. cuvjek iz Krce-
dina. V. Arsenijevi6. — / kau prezime. Jakov
Krcedinac. D. Avramovii 192.
KRCkDINKA, /. zensku ic{ade iz Kriedina.
V. Arsenijevi6.
KRCEDINSKI, adj. koji pripada selu Krce-
dinu. V. Arsenijevii
KRCEL, m. vidi krfialo. Krcel (cakavski), klin
na jarmu, koji ga spaja s ojama. Dubasnica na
Krku. _ I. Milcetid.
KECELE, krfiela, /. pi. u Vukovu rjecniku :
vide krpele. — Va(a da je postane kao kod na-
krkace.
KRCELI(i, »i. prezime. — Od xv vijeka. Paval
i Ivanis Krcelidi. Mon. croat. 72. (1448). Fred
Miklousem Krcelidem. 268. (1572). Krcelic (,Ker-
cselics'). B. Leakovic, gov. :v. Krcelic. Schem.
diac. 1877. 10.
KRCELIJ, KRCELIJEJ, vidi krcejej.
KRCELO, n. kolcid koji drzi u savezu zagre
(krpelce) sa ornicami. u Lici. F. Hefele. — vidi
krdalo.
KRCeLOVIC, m. prezime. — xvi vijeka. Luka
Kroelovid. Mon. croat. 237. (1535).
KRCE^jEJ (Hi krcelijoj, krcelij ?), m. kovac ?
II spomeniku xiv vijeka, i otale u Danicicevu
rjecniku: krbfielej ,faber aerarius' (moze biti to) :
medu ludma koje je kra} Stefan Uefianski pisao
Decanima da budu madupci bio je u IComara-
nima ,Bogdanb krbcolej'. M(on. serb). 97. (1330).
ima jos Bogdanb krbcelej. Dec. hris. 61. Rado-
slavfa krbfielej. 40. — isporedi stslov. krbcb, krboij,
kovac.
KRCENIK, Mi. ncsto sto se iskrci Hi prokrci.
a. vidi krfievina. — U jednoga pisca Sla-
vonca xviii vijeka. Ovakve mekote, koje se iz
pustara naoiiiaju, imenuju se krceniki, jali novo
zemje. I. Jablanci 43.
b. vidi krcanik. — U nase vrijeme u Srbiji.
Prvi putovi, koje je knez Milos ,prokrcivao' kroz
Srbiju, zvali su so ,krfenici'. M. D. Milicevic,
srb. 128. Te je putove vajalo provoditi kroz
goru koja se morala ,krciti'. zato su ti putovi
nazvani ,krcenici'. zim. vefi. 290. Gotova sva
Srbija boja§e i.spresecana nasipima, koji su me-
.stimice bili divotni a!i svud boH od prvili krce-
nika. 292. — / kao mjesno ime u okrugu bio-
gradskom. Niva u Krfieniku. Sr. nov. 1870. 305.
Kr6eNE, n. djelo kojijem se krci (vidi 1. kr-
6iti). — Stariji je oblik krcenje. — Izmedu rjec-
tiika u Mika{inu (kroenjo, raskrfienjo ,extirpatii),
eradicatio'), it lielinu (krcenje ,sterpamento,
r estirparo' ,extirpatio' 708b), u Vukovu (.das
roden' ,silvae caesio'). U krceiu istih (driimova).
M. A. Rejkovid, sat. H4«. Mjesto gdje je mnogo
sums isje6eno (n. p. krSeiia radi). Vuk, rjeCn.
i KR(5lN
kod laz. KrfieAa cesfca. M. Pavlinovii, razl. spisi.
362.
KRCeTAK, Krfietka, m. ime mjestu u Srbiji
u okrugu sabackom. Niva zovoma KrJetak. Sr.
nov. 1873. 511.
KR6EVA, /. vidi Krcevo.
K liCEVAN, kff (Ivna, adj. koji pripada krdenu,
kricvini. — Naiineno u nase vrijeme. Krfievni
trosak .rottungskosten'. Zbornik zak. 1853. 173.
KJvCEVINA, /. mjesto gdje se suma iskriila
(obiino za to, da se zem\a maze raditi). — ispo-
redi trebe^ina. — Od xviii vijeka, a izinedu rjei-
nika u Vukovu (,das rodeland' , terra silvis libo-
rata, novalo').
11. uopce. Ne da mu nista ot negova siro-
maStva prodati, ni ku6e ni krfievine ni iita ni
trsja. Starine. 12, 35. (1712). II' so6ivu ho6e6
krievine. J. S. Rejkovic 133. Drugi sime krce-
vinom kriju. 182. Noma ofievine bez krfievine.
Nar. posl. vuk. 204. Krfievina hambar puni.
Nar. bl. mohm. bog kapet. 105. Brez krfievine
nema stecovine. Bos. vila. 1886. 27. Orite sebi
krcevinu, i ne sijte u triie. D. Danicifi, jer. 4, 3.
1). kao mjesno ime. — isporedi i Krcevine.
— Vrlo se mnogo mjesta ovako zove, n. p. :
u) u Bosni. ua) tri sela u okrugu sara-
jevskom. Statist, bosn. 14. 15. 26 (zadi'ie se zove
i Krcevine. Schem. bosn. 1864. 22). — bb) tri
sela u okrugu travnickom. 60. 62 (ovo se zove i
Krcevine. Schem. bosn. 1864. 84). 68. — cc) dva
sela It okrugu Done Tuzle. 89.
h) u Hrvatskoj zaselak u zupaniji licko-
krbavskoj. Razdije}. 29.
<■) u Srbiji nekoliko mjesta, n. p. : ua) u
okrugu jagodinskom. Livada u Krcevini. Sr. nov.
1874. 420. — bb) u okrugu kragujecackom. Niva
u Krcevini. 1870. .50. — cc) u okrugu smede-
revskom. Livada u Krfievini. 1874. 133. — tltl) u
okrugu uzickom. Zemja u Krcevini. 1861. 95, itd.
KRCEVINE, /. pi. (od krcevina). — Oesto se
nahodi kao mjesno ime, n. p. :
a. u Bosni, vidi krcevina, b, a) aa) i bb).
h. u Hrvatskoj. D. Hire,
c. u Srbiji. a) u okrugu biogradskom. Li-
vada u Kroevinama. Sr. nov. 1863. 484. h) u
okrugu podrinskom. Zemja u mestu Krcevi-
nama. 1866. 316. — c) u okrugu uzickom , (ne
znam jeli isto §to Krfievina pod b, e) dd)). Niva
u Krcevinama. 1865. 359. — (I) u okrugu va-
(evskom. Zem|e u Krcevinama. 1865. 322.
KRCeVINKA, /. mjesno ime u Hrvatskoj. D.
Hire.
KRCEVO, n. ime selu u Hrvatskoj u zupaniji
zagrebackoj. Razdije). 77. — Na drugom se mjestu
zove Krfieva. Sem. prav. 1878. 73.
KRCI, OT. (?) pi. ime mjestima u Hrvatskoj.
D. Hire.
KRCIC, m. ime lioadi. Gracanica u Moslavini.
D. Hire.
KRI'IDBA, /. vidi krfiene (djelo i vrijeme kad
se krri). — U Vukovu rjecniku : ,da3 roden' ,erutio
silvae' s primjerom: Hajdemo na krcidbu.
KRCIG, vidi kod krcizac.
KRt'ILAC, ki-cioca, m. iovjek koji krci (vidi
1. krciti). — V nase vrijeme, a izmedu rjecnika
u Vukovu (,der roder' ,qui silvam caedit'). Pi-
sato knezu Vicentiju da pos|e plugove i 20 krfii-
oca o budacima. Djelovod. prot. 110.
KRCIN, m. ime dvjema selima u Srbiji u
okrugu jagodinskom. Doiii i Goriii' Krfiin. K.
Jovanovifi 109.
KECTNSKI
KRCMA, a, a).
KRi :INSKI, adj. kuji pripada Kriinu. D(ono)-
krf'inska (opUina). K. Jovanovi6 109.
KRC'IPE, /. pi. mjesno ime. — Prije nasega
vremena. Krbfiipe. Spom. stoj. 185.
KRciSTE, n. hilo bi isto sto krcevina, ali
nemam primjera nego samu za nom. pi. kao
mjesno ime prije nasega vremena. Krbcista goriia.
Spom. stoj. 185.
1. KRCITI, kfcim, impf. iskorenivati i uopce
unistavati sumu, naj cesce namjerom da se poslije
toga moze izraditi zem(a; uputreblava se u sirem
smislu, ne same o siimi nego o zem\i ne izra-
denoj, ledini. — Akc. kaki je u praes. taki je u
impf. kfdah, u aor. 2 i 3 sing, kfci, u part,
praet. pass, kfcen; u ostalijem je oblicima onaki
kaki je ii inf. ■ — U nasenui se jeziku jav(a od
XV vijeka (oidi 1, c, a)), ali moze biti i prasla-
venska rijec, isporedi pnl- kantzouac, korczowao,
i ces. kr6, po}. karcz, jiui'i (i~iii<(eii). — Po svoj
je prilici rijec onomatopijaka i jiostcije od glasa
krk, mozebiti jer se od pritikc iivaki glas cujc
kad se lome grane. — Izmeda rjecnika u Mika-
(inu (krciti, raskr6iti ,extirpare .sylvain'), ii Bje-
lostjencevu (krfiim, izkoreiiivam, korepim jOxtirpo,
eradico'), u Jambresicetui (krcim ,oxtirpo'), u Vol-
tigijinu (jSterpare, sradicare, distaccaro' ,heraus-
reissen'), u Stulicevii (1. v. skriiti ; 2. v. guliti),
« Vukovu (,roden' ,oruo, cjiedo silvaiu").
1. aktivno.
a. nije izrecen ohjekat, a ima .se u misli
kao kod b Hi c (sumu Hi zem^u). I sikare dosta
gU9te (ima) ; jer se indi lin no sgrci Y te ne kopa
i ne krci? V. Dosen 213*. I stane opet ouako
rom i star na novo krciti i orati i kopati. Vuk,
dan. 4, 20. — I metaforicki. Kroi na poju cu-
doreda i prosvjete. M. Pavlinovio., rad. 92.
b. objekat je ono Ho ■■ie krcenem unistava
Hi dajbudi mijena Hi pomjeraoa.
a) s objcktiim suma i sa slicnijem objek-
tima nemam nijcdmtya primjera.
h) objekat je zomja, niva, livada itd.
krfiiti onda znaci: uopce priprai.'(ati zcm(a za
sijane Hi sadene, iskorjcnujaci traini i dracu, da-
boko kopajuci itd. Da ju (zem(u) krci, privraca
i sadi. J. S. Ke|kovic 3. Mogao je naciniti kucu
po pustoj zem|i gdje mu je drago bilo i sebi kr-
6iti nive i livade. Vuk, ziv. 248. Poena uz kucu
,trapiti' (u Boki, a u Crnoj (jori i Hercegovini
, krciti') zemju. V. Bogisic, zborn. 402.
c) u jednom je primjeru xviii oijeka
objekat kameiie, te krciti znaii : razbijati (cu-
skijom). Volio bi u manastiru Krupi s cuskijom
kamene krciti. D. ObradoviA, basn. 123.
til H jednom je primjeru xviii vijeka
objekat cejade, i smisao je metaforicki. krciti
znaci od prilike isto sto muciti Hi mozebiti uni-
stavati, ubijati. Zoja bo mo jadna krcuc, u
Abramovu vidili krilu lijepu dusu ... .1. Ka-
vaiiin 3981).
e. objekat je ono .ito postaje krcenem, n. p.:
ii) krc. Za krce ke krcise na izpasisoih.
Men. Croat. 07. (1433).
h) put, drum itd. oodje je krciti kao
imperfektivni glagol prema prukrciti. ntl) u pra-
vom smislu. Poce prvi krciti sirjo putove. M.
A. Re|kovic, sat. Bo'i. — U pjesmi, iperbolicki,
o junaku koji prokrcuje put kroz neprijatefe sije-
kuci svakoga koji mu je na putu. Da je kome
poglodati bilo, kako s'jeco vojvoda Momciio, kako
krci druma niz planinu. Nar. pjes. vuk. 2, 111.
— hh) u mefaforickom smislu. Dobrim dili put
Gospodiuov pripravjati i pokorama krcit. F.
Lastrio, ned. 21. Nove pute krce obrtu. M. Pa-
vlinovio, rad. 110.
U. sa se.
a. pasivno (vidi 1, c, b)). S kolikim bi se
nastojanem puti kroili i rastribjivali ! F. Lastric,
ned. 33. .Tedino samostalnim radom krce se staze
buducnosti. M. Pavlinovio, razg. 111.
b. rejteksivno. Gdi dubja cvatihu pod vocem
se krcec. P. Zoranic 57". (metaforicki, vidi 1, b,
d)). Gdi clovik . . . krci se raskosom. A. Geor-
giceo, nasi. 237.
2. KRCITI, krfiim, impf. vidi krcmiti. — Samo
na jednom mjestu u narudnoj pjesmi nasega vre-
mena. U gori je krcmarica Mara koja krci vinom
i rakijom. Nar. pjes. marj. 32.
KR('ITI SE, ki'-cim se, impf. vidi 1. grciti, b.
— liijei je praslavenska (k-brftiti), isporedi stslov.
krtciti, rus. KopHHTb, ces. krciti, po^. kurczyc.
— isporedi i 1. grc. — U kajkavaca, a izmedu
rjecnika u Bjelostjencevu (krcim se, vzimjem se,
zvijam se, zkracujem se etc. ,contrahor') i u
Voltigijinu (,contrarsi, rannicchiarsi' ,sicli zu-
sammenschmiegen, sich zusammenwinden').
KR*'IZAC, kr6i§ca, m. dem. krcig sto je za-
padni oblik za krceg, vidi krcag. — Na jednom
mjestu XV vijeka. Popel vsipjite v jedan krcizbc
zlat. Pril. jag. ark. 9, 132. (1468).
1. KRi KI, adj. koji pripada otoku Hi gradu
Krku. — Od xiii oijeka. Gospode Fedriga,
Ivana . . . Krckih, Vinodolskih i Modruskih knezi.
Zak. viiiod. 53. Otok Krcki. Stat. krc. ark.
2, 281. Mi Frankapau Krcki. Men. croat. 272.
(1578). Knezija Senska, Krrka i ModruSka. F.
(jlavinic, cvit. 139".
2. KRCKI, adj. koji pripada manastiru Krci
(Krki). — IJ nase crijeme. .Takov Bjedov, jero-
m(onah) krcki. Nar. pjes. vuk. 3, 579 (medu
prenmneran tima) .
KRCMA, /. kuca ili ducaii gdje se prodaje
vino (i rakija, pivo itd.) na malo, i to obiino da
se na mjestu pije. uz pice se moze prodavati i
jelo, a gdjegdje se moie i prenociti. u nase se
doba shvaca i kao gora gostionica (vidi gosti-
onica, a, a)). — Akc. se mijena u gen. pi. kf-
ftama. — Moze biti srodno s kr6ag. — Rijec je
praslavenska (k-brcbma), isporedi stslov. kr-bCbma
(sto moze znai-iti i opojno pice, vidi i c), rus.
kii|i'im;i, ces. krcma, po}. karczma. — U svijem
je rjecnicima: u Vrancicevu ,taberna'; u Mika-
l,inu karcma, kerfima, kr6ma ,taberna viuaria,
caupona, stabulum meritorium, oenopolium' ; u
Belinu ,bettola, luogo dove si vende il vino'
,oenopolium' 139b; ,taverna, dove si vende il
vino' ,taberna viuaria' 723'i; u Bjelostjenievu
,educillum, taberna vinaria, popina, caupona,
oenopolium, ganea , stabulura meritorium'; u
Jambresicevu , caupona, oenopolium, taberna'; u
Voltigijinu karoma, krcma ,osteria, betola, ta-
verna' ,wirthshaus. schenke' ; u Stulicevu , ta-
berna vinaria, caupona'; u Vukovu ,die schenke'
, caupona'; u Daniciceou fvidi kod c).
a. sa znaccnem sprijeda kazanijem.
u) uopce. U varos na kromu. Mon. croat.
212. (1543). Kjuce mi da' od krcme. M. Drzic
26. Pise so od jednoga covjeka koji hodaSe i
skitase se po kromali. M. Divkovic, bes. 110.
Kada godi se iz krcme pijan kuci vracaso. zlam.
31. Zabraiiuju im se meane al'ti ostarije i kr6rae.
X. Ancic, svit. 73. Niki sidi kano u krcmi. S.
Margitic, fal. 144. Sad je potribitije rasirivat
krcmo gdi se vino prodaje. .1. Banovac, pripov.
142. Izmet puka u kri,ma.(h). A. Kanizlic, kam.
816. Ovako smucen odo u krcmu. fran. 81. Oli
u kakvoj krcmi aliti mejani blaguje. And. Kacic,
kor. 240. Odide u naj blizu krcmu. M. A. Re)-
KRf MA, a, a).
krCmarica
kovic, sabr. 27. Da no ide u krfimu i da se u
lioj ne opije. Ant. Kiidftio. .511. Ustegnuti ia sg
od krfiama i igraiW. I. .1. P. Lu6i6, nar. 11.5.
Vole u mehanu iliti krimu i(!^i nogo na veCen'iu.
B. Leokovii, nauk. .S03. Josi 1' i§o kad u krftmu?
jes' video riijno vino? Nar. pjo3. vuk. 1, 325.
Kad luuz ide na oraiie, zona u krdmu. 1, 512.
Ali Marko ne trazi ei^ima, voc on ide iz kr6me
u krcmu, to on trazi do je bo|o vino. 2, 368.
Vino pijo Musa .-Vrbanasa u Stambolu u krfimi
bijeloj. 2, -101. Koji pijo a ne pla6a, ta se u
krcmu no povraca. (U Cruoj Uoril. Nar. posl.
vuk. 1'13. Imajuci kr6mu, pivaru i palikaru . . .
S. Tekelija. lot. llli, Ki. Krcine su so u Srbiji,
u Bosui i u Hercogovini do skora gotovo sarao
u pjesmaraa spomiiiale, a onako ih nijo bilo
nigdje u zemji osim gdjesto po varosima (kao
n. p. u Sarajovu) i u Srbiji pored Save i pored
Dunava, ili po planinama kud nema sola. Vuk,
rje6n. kod krcma. Otide u krcmu na konak.
dan. -1, 7. Kad trgovac u krcmi kod zelenoga
drveta pripovodi ovaj dogadaj ... 4, 35. Po-
temkin mu jo dao nemalu sumu novaca, da plati
u krcmu fit do su stajale iste kriige. G-. Zelic
250.
h) It metaforiikom smislu. Troimo dakle
i potoiimo so u krfimu nebeskoga pijora. M.
Divkovio, bes. ItiS'J.
v) na nomu je ostala krcma ,er hat das
lotzte glas ausgetrunken und muss dahor frischen
wein nachholen lasson'. Vuk, rjecn. kod krcma,
t. j. ko je ispio posjednu casu u krcmi, na nemu
je red da trazi opet vina za se i za druzinu i
da ga plati.
b. 0 prodaji ne samo vina negn cega mu,
drago kad se prodaje na malo. Prodaje na
krcmu (n. p. jabuke) ,kleinweise' ,en detail' ,ven-
ditio minuta'. Vuk, rjecn. kod krcma. — iapo-
redi krcmi.
C. vino ili drugo pice kojijem se ce]adc moze
opiti. ovako znacene va^a da je na jediioiii mjestii
xiii vijeka. vidi sto o tome Danicic pise u svome
rjecniku: krhcbma, kra} je Stefan Prvovjoncani
dopustio u svojoj zemji Dubrovcanima ,krbcbmu
da nose'. M(on. sorb). 16. (1222—1228). samo tu.
da su jpotulenta', moze se dosta ijouzdano mi-
sliti po torn sto je u drugom spomeniku isti kraj
dopustio Dubrovcanima da prodaju ,vino bezb
vode' u Brskovu. M(on. sorb). 16. a da su ,merces
minutae' no moze se uzeti za to sto se u spome-
nicima cesto razlikuje ,velika' i ,mala kitp|a' ili
,trbgb' (cf. ,kup|a, trbgb'), a ovdje se naj prije
kaze: ,da gredu sb trbgomb', dakle i s velikim
i malim, pa se onda dodaje ono za ,krbcfamu'. —
vidi i znacene u stslovenskom jeziku.
1. KRCMAE, krcmilra, m. gospodar od krime,
covjek koji drzi krcmu, koji prodaje vino itd. u
krcmi. — Akc. kaki jc u gen. sing, taki je u
ostalijem padczima, osim voc: krcmaru ili k'rc-
mare, krcmari. — Mijee je praslavenska, isporedi
rus. KopM.Maph, ces. krcmar, po^. karczmarz. —
Izmedu rjecnika u Vrancicevu (,caupo'), i< Mikd-
(inu (karfimar, koji cini krcmu ,tabularius, ta-
bernarius'; krcmar, koji vino prodaje ,tabonia-
rius, oenopola, vinarius"), u Belinu (,tavernaro,
chi vonde il vino' ,onopola' 724a), « Bjelostjen-
cevit (,tabernarius, oenopola, venditor vini, caupo'),
u Jambresicevii (,oenopola, tabernarius'), u Volti-
gijinu (kar6mar ,oste, taverniere' ,wirth'), u Stu-
licevu (, caupo, tabernarius'), u Vukovu (,der wirth'
, caupo').
a. u znncenu gore kazanome. Naseli u go-
stionieu prvog uimafikog krf.mara. M. A. ReJ-
kovi6, sat. B5*. ,Volim ici ja u krcmu, pa se
stvorit zlatnom casom, uego tvoja |uba biti'. ,A
ja junak raladi krdmar, pa ceS opot moja biti'.
Nar. pjos. vuk. 1, 434. Krcmar misli jedno, a
krftraarica drugo. Nar. posl. vuk. 162. Nahodimo
Keplera, sina krfimara AemaSkoga. M. Pavli-
novi6, rad. 11.
b. u sali, Krcmar Rakic znaii rakiju. \iu-
beci Vinka Lozioa i Krfimara Rakida. D. Rapic
268.
(•. ionjek koji po sajmovima prodaje vino i
drugn pica. Kod gdjokojijoh namastira skupi se
o blagovijesti, o cvijetima, o preobrazenu i o
gospodama po nekolike hijade ,sabora'. tu pro-
daju trgovci razlionu rubu; krcmari krfimo vino,
rakiju i jabukovafiu; . . . Vuk, rjefin. (kod nama-
stir) 395a.
(1. vidi margetan (vojni zivezar). — Ovako
je znacene u ovom primjeru: Krfimari odma stanu
tovariti svoje mjesine s picem. Vuk, dan. 3,
197—198.
e. covjek koji nadgleda pivnicu, ili uprav
koji nadgleda kako se vino daje i dijeli kod stola.
— U jednom primjeru xvin vijeka, a izmedu
rjecnika u Belinu (ku6ni kr6raar ,bottiglier0,
colui che tieno cura del vino clie si da a tavola'
,vini epularis curator' 146a). Nodosta jednom
vino u manastijeru Kazinskomu . . . Nastojnik
aliti krcmar pristupi k opatu od manastijera i
prikaza mu svekoliko. I. Bordic, ben. 184.
2. KRCMAR, Krcmilra, m. mjcsno ime. — Akc.
je kao kod 1. krcmar (ace. sing, kao nom.). —
Bice ista rijec sto 1. krcmar.
a. vidi u Vukovu rjecniku : brdo u Lici kod
Gospiia vise Smijana; navrh nega su zidine od
negdasiiega gradica.
b. seld u Srhiji u okrtigu vafevskom. K. Jo-
vanovic 102.
KKOMAHA, /. ime vodi u Srbiji u okrug n
kragiijevackom. — isporedi Krcmare i Krcmari,
a). Niva u reki Krcmari. Sr. nov. 1867. 494.
KRCMARE,/. pi. ime mjestu u Srbiji u okruga
kragujevaikom. — isporedi Krcmara i Krcmari,
a). Livada u Krcmarama. Sr. nov. 1872. 398.
KRCMARENE, n. djelo kojijem se krcmari.
— Izmedu rjecnika u Belinu (sa starijim oblikom
krcmaronje ,il toner la tavorna' ,agere taberna-
rium' 724") i n Stulicevu. Krcmarene, vidi krc-
mjeiie. ,To mu krcmarene'. J. Bogdanovid.
KRCMAREV, adj. koji pripada krcmaru. —
isporedi krcmarov. — U Vukovu rjecniku.
KRCMARI, m. pi. ime selima u Srbiji. a) Mali
i Veliki Krcmari u okrugu kragujevaikom. K.
Jovanovic 120. — h) Goriii i Doiii Krcmari it
okrugu toplickom. M. I). Milicevid, kraj. srb.
390.
KRCMARICA, /. zensko celade sto drzi krcmu
kao krcmar; krcmareva zena. u mnogijem se pri-
mjerima ne zna jeli prvo ili drugo znacene, a
mogu biti obadva ujedno. — Od xvi vijeka, a
izmedu rjecnika u Mikalinu (karcmarica, krcma-
rica .tabernaria'), to Belinu (,taverniera' ,taber-
naria' 724a), ((, Bjelnstjencevu (,tabernaria, edu-
cillatrix, venditrix vini'), u Voltigijinu (karfima-
rica ,\virthin'), u Stulicevu (,cauponis uxor'), u
Vukovu (,die wirthin' ,uxor cauponis'). Ovdi jo
jedna krcmarica, vostariju drzi. M. Drzic 407.
Pitat krcmaricu ima li dobra vina. (D). Jednu
mislila pjanica a drugu krcmarica. (Z). Poslov.
danifi. Naodase se u onomu mistu jedna zenska
glava krcmarica. F. Lastric, nod. 345. U to doba
pali pred mehanu, a ispado krcmarica Jaiia. Nar.
pjes. vuk. 2, 415. Zaludu ti vino i rakija, kad
krCmabica
497
ne imas krcmarice mlade, da nam sluzi vino i
rakiju. 2, 587. Al' ne mogu medovine naci do
u neke krcmarice Mare. 3, 39. Zimi aga ide u
mehane, te on }ubi krcmarice mlade. 3, 200. Krc-
mar misli jedno, a krcmarica drugo. Nar. po.sl.
vuk. 102.
KE.CMAEICIN, adj. kaji pripada krcmarici.
— IJ Vukoi'u rjeiniku.
KEOMARIO, m. itprav je dcm. 1. krcmar, ali
se nalazi u istume znacenu kao krcmar, i mozc
se shvatUi kao prezime. — O narodnnj pjesmi
naseya iiremena. Vinn sluzi Krcmarii'-u Luka.
Nar. pjes. marj. ()9.
KRCMARITI, ki-cmarim, iinpf. riiditi kao
krimar, vidi krcmiti. — Akc. kaki je it praes.
taki je u impf. ki-fimarah i u part, praet. pass.
krcmaren; u ostalijem je oblieima onaki kaki je
II inf., n.iim a or. 2 i 3 sing, krfimari. — Moze
biti praslavenska rijei, isporedi ies. kromafiti,
po}. karczmarzyc. — U Belinii rjecnikit : .t.enore
la taverna' ,agore tabernarium' 724''; ii Bjelo-
stjenievu: krcmarim .educillo, vinum vendo', v.
ostarijasim; u Voltiijijinii: karcmariti, krcmariti
itavernare, toner osteria, far ostiere' ,wirttishaus
halton, einen wirtli macheu', u Stulicci'u: ,cau-
ponom agere'. — U nase vrijeme u Lici. ,Poc'o
i time pnnosto krcmariti'. J. Bogdanovii.
KRCMAB.NICA, /'. vidi krciua. — Samo ii
Bjetostjencevu rjecniku: ,idora ijnod' krftma, i a
Stulieevu: v. krcma.
KKCMAROV, adj. vidi krcmarev. — Jzincdu
rjecnika u Vukovu. Metnu vricu u krcrnarovu
robu. M. A. Ro|kovic, sabr, 40.
1. KECMARSKI, adj. koji pripada krcmarima,
pa i uopce krcmaina, Hi krcmi. — U nase vrijeini-,
a izmedti rjecnika ii Stulicc.Du (,ad cauponam
spectans') i u Vukuim (,der wirtlio' .caiiponura').
Nahodimo krcmarskoga djotica. M. Pavlinovic,
rad. 11.
2. KRCMARSKI, adj. koji pripada Krcma-
rima (vidi Kromari, a)). Vf'e/ifcoJ-lCrcmarska
(opstina). K. Jovanovii 120.
KRCMARSTVO, n. krcmarev jiosao, krcm{er\e.
— U Belinu rjecniku: ,11 toner la taverna' .agere
tabernarium' 724* gdje ■•^e naj prije nahiidi. i u
Stulieevu: v. krcmarerie.
KRCMARSTVOVATI, krf.ra^lrstvuji'^m, impf.
samo u Stulieevu rjecniku: v. krcmariti.
KRCMEN, adj. koji pripada krcmi. — Santo
u Stulieevu, rjecniku: ,cauponius, tabornarius'.
KRCMENIOA, /. u Stulieevu rjecniku: v. krc-
marica. — nepouzdano.
KRCMENIK, m. u Stulieevu rjecniku: v. krc-
mar. — nepouzdano.
KRCMI, adj. sitan, druban (vidi drugi pri-
mjer). — Ne mijena se po padezima. — Kao da
je oblik turski, ali ne znam za ovakovu tursku
rijec; va(a da je nacineno od krcma prema zna-
ienu pod b. — (/ nase vrijeme u Bosni. Jedno
grlo, a cetir derdana: jedan bise od krcmi mer-
gana, . . . Nar. pjes. juk. 141. Ivrcrai, sitan,
droban. 619.
KRCMIR, m. ime dvjema selima u Srhi.ji u
okrugu niskom. Veliki Krcrair. M. t). Milicevic,
kral. srb. 1'20. Mali Krcmir. 121.
KRCMITI, kifcmim, imp)f. prodavati vino, ra-
kiju itd. u krcmi Hi uopce kao krcmar, dakle nu
malo; ima i sire znacene kod b. — Akc. se ne
mijena (aor. 2 i 3 sing, kfcmi). — Od xvii vijeka,
a izmedu rjecnika u Mikajinu (prodavati vino,
V
KRD
krcmiti ,caupouor, vendere vinum iu taberna'
5121) gdje se naj prije nahodi, u StuKievu (v.
krcmariti), u V^wfcodM (1. ,ausschenken' ,3ingulatim
vendo vinum'. — 2. n. p. jabuke ,kleinweise vor-
kaufeu' ,minutim vendo poma')).
a. so znacenem sprijeda kazanijem. Kromari
krcme vino, rakiju i jabukovacu. Vuk, iciv. 86.
Se|aci krcmise vino i rakiju. M. P. Sapcanin
1, 66. Rad sam, gospodine, moliti g. ministra
da mi odobri, da mogu krcmiti pi6e u kafiari
mojoj. M. D. Milidevic, medudnev. 319.
b. prodavati na malo (sto mu drago). vidi
u Vukovu rjecniku. — isporedi krcma, b. Jer
muz zeni pusta dilo, u kom krcmi svoje tilo?
V. Dosen 106*. Svud krcmio robu svakojaku.
Osvetn. 3, 13.
KRCMLENE, n. djelo kojijem se krcmi. — Iz-
medu rjecnika u Vukovu. Sve arende za kr6-
mlei'ie govedega, ovcijega, kozijega, jagAecega i
jarecega mesa. Nov. sr. 183.5. 61.
KRCMOVATI, kromujem, impf. vidi krcmiti.
— Ujednoga pisea nasega vremena. Progoni ih
kud je hemu drago i krfimuje po jeftino blago.
Osvetn. 6, 13.
KRGOGr, _m. ime mjestu u Srbiji a okrugu kra-
jinskom. Niva na mestu Krfiog. Sr. no v. 1869.
629.
KRCO^E, n. jme mjestu u Srbiji u okrugu
crnorijeckom. Niva u mestu Krcoju. Sr. nov.
1871. 148.
KRCUIil, m. pi. vr-st gjive (u Istri). B. Sulek,
im. 171.
KRCuMANE, n. djelo kojijem se ko krcuma.
— U Vukovu rjecniku.
KRCUMATI SE, krciimam se, impf. vidi u
Vukovu rjecniku: kao otimati se oda sta, ili cu-
pati se s kime ,sich straubeu' ,renitor'. — Akc.
se mijena u praes. 1 i 2 pi.: krcumamo, krcu-
milte, a aor. 2 i 3 sing, ki-cuma, u part, praet.
act. ki'-cumao, kifcumala, u part, praet. pass, (ako
ga ima) ki'ouman. — Nepoznata postana.
KI\'.(/ATI, kfdam, impf. vidi krtiti prema ko-
jemu je ovaj glagol iterativan. — U Stulieevu
rjecniku: ,morari, cunctari, immorari, inoram tra-
lioro' .s dodatkom da je uzeto iz Palmotica('^).
KRi'F.NE, n. djelo kojijem se krti. — Stariji
je oblik krAonje. Kada se pamet probudi od kr-
I'unja misli svoje. Nauk. brn. &>. Jezusov izgled
u6i me vrsiti sve sto G-. Bog od mene ho6e i to
boz Ijenosti i krtjenja. I. M. Mattel 62.
KRCEVAC, Krcevca, m. ime mjestu u Srbiji
u okrugu kragujcvackom. Niva u Krdeveu. Sr.
nov. 1865. 503.
ICRCEVACKI, adj. koji pripada Krcevcu. —
Kod mjesnijeh imena u Srbiji. a) u okrugu kra-
gujcvackom: Krcevacka Jaruga. Zemja do Kr6e-
vacke Jaruge ili Bugarske Vode. Sr. nov. 1868.
488. — />) u okrugu smedercvskom : Krdevaoki
potok. Niva u potoku Krdevackom. Sr. nov.
1863. 366.
KRD, (kfd), m. mnostvo (osobito domacijeh)
zivotina, stado (jamacno isprva samo svina). —
Moze biti rijec praslavenska (ktrd-t), isporedi
malorus. i;bip/ib, rum. card, lit. kerdzius (pastir),
vidi i krdelo. — Nepoznata postana ; moze biti
srodno s praslavenskijem croda (vidi crijeda), ali
je cudnovat nastavak kod krdelo. Miklosic ispo-
reduje (s creda i k-trdi.) got. hairda, stgnem.
herta (iiber den urspr. d. worte v. d. form aslov.
tret und trat. 8), poslije (u etyraol. worterb. kod
kurd) sa stgnem. chortar, kortar, ali kaojude
32
KKD
KREOAV
iiitsjciir. — Ima i ohlik kV'do srednega rnda
.1 ixtiji-Di znaiei'ieni; nnlnzi .sr od .win i7i moze-
liili (III XVII vijeka (vidi prediadAi primjcr kod a).
a. we ina se jeli krd Hi krdo. Ako inene
harnC poslnt no6o5, . . . joS od krda oraiia pro-
rodiioga. Pjev. cm. 33'^ Kad videSo tri krda
ovaoa. Ogled, sr. 388. (ii obje ove dvije knirjc
hint ohlika od krd). Dvanaest voprova u jedaorae
krdu Igzc se; nijedan s kraja nije. od(jonel{aj:
iiaplaci (u toCkova). Nar. zas;. nov. 141. Od svo":
krda ovaca. V. VrfiGviii, iiiz. 330. I za raiia
pronooiita trazi sobi, momo, i svom krdu bijohi.
Osvotn. 1, 57. — (a prcnesenom sinisla) Od krda
djavaoskoga. M. Radnic 17". Ti si na krdu
djeco i u di'igu do usiju. S. ^ubiSa, prip. 2(i.5.
(u intixja pisca ima noin. Hi ace. sing. krdo).
b. krd. — Isniedit r.jecnika u Vukovii (.die
lieerdo' ,grex' s dodntkom da se gooori a Crnnj
Gori i s primjerom iz narodne pjesme: Tu na-
doso jedan krd ovaoa). Doklo iiade jedau krd
ovacali. Pjev. cm. 27l>. Jer sam jedan si^ar
uhodio, u (rrahovo trideset krdovah. 36^1. Ba5
ovac.ah tride.set krdovah. Ogled, sr. 7.5. Krd
ovaca. V. Bogisic, zborn. .540. Lijep krd ovaca.
Bos. vila. 1887. 1-40. — Krd volova s teoc.ima.
£). Daiufti6, psal. (58. 30. Krd govedi. Bos. vila.
1887. 333. — Daleko od liili pasijaiie veliki krd
sviiia. Vuk, mat. 8, .30.
e. krdo. — Izmettu rjecnika u StuUeemi gdje
piscevom gri.jeskoiii stnji kardo (nije stamparska
poyrcska, jcr je i a talijanskom dijelit kardo kod
raandra) .maguus grex pecorum'. Ctoiioc krdo
ovaca. Nar. prip. bos. 1, 83., Svako krdo sitae
marvo. S. Lubisa, pric. 17. Cuva krdo i leii i;a
torn. 84. — (u prenesenom smislu) Ki pasose
vijenia krda. J. Kavai'iin 304l>.
KliU.iR, krdara, m. covjek Uo cuva krd (ubicno
se misli: krd suina, isporedi sviiiar ; u Crnoj
Gori moze biti da znaci: ovcar). — Akc. kaki je
u gen. sing, taki je ii ostalijem padezima, osiin
nom. sing, i vac. : ki'daru Hi kfdaro, kfdari. —
U Vtikovii rjecniku: ,sch\veintroiber' ,subulcu3'.
KRDARIC.-V, /. cuvarica ovaca. F. Kurelac,
dom. ziv. 31. — isporedi krdar.
1CRU.A.SCE, n. dem. krdo. — U jednoga pisca
nasegu rremena. Krdasca sitne i krupne stoke.
S. Matavu], novo oruzje. 194.
KRDASENE, n. djelo kojijem se krdasi. J.
Bogdanovio.
KRU.ASITI, krdisim (Hi krdasim?), impf. 2>sn-
rati. ktcii. — Li nase vrijeme u Lici. ,Nista i
ne radi, nego vavije ka i bencina zja, i sa onom
jezicinym vavije krdasi Boga, krst, zakon i svece'.
.J. Bogdanovic.
KRDELO, n. vidi krd. — Rijee je stara, ispo-
redi n4of. krdelo, mnlorus. icLipfli-ii., Kep/^e..lb,
slotaiki krdel. — U Bjelostjencevu rjecniku :
,grox porcoruiu', v. jato.
KKUENCa, /. vjera, veresija, tal. credenza. —
Po c va(a da je dalinaticka rijec, vidi kod ke-
lomna, isporedi racun, nepuca itd. — U spome-
nihil XIII vijr:ka. Nijedan tovernar ni verovan
proz svodocastva od nijedne krdenco ku bi on
ncinil od svoga viiia navlasnoga. Zak. vinod. ()9.
KRIDISATI, krdiSem, pf. vnisliti, isjcci (cojsku
Hi uopce mnosfvo <'v{adi). — Akc. se ne mijena,
osiin aor. 2 i 3 sing. kiMisa. — Od tur. ^yrmaq^
perf. qyrdym. — U nase vrijeme, a izmedti rjec-
nika u Vukovu (.vernichten' ,perdo').
a. aklivno. Koje ono bjehu tri vqjvode stono
moju krdisaSe vajsku? Nar. pjes. vuk. 2, 321.
I tvoju Ce otkinuti glavu i sve tvoje Turke kr-
disati. 4,499. Gudno nas jo sila krdisala. Smailag.
meh. .50.
b. sa se.
u) pasiono. Krajeva so vojska krdisala.
Pjov. crn. 121''.
h) reciprocno. Modu se (ce) se Vlasi kr-
disati, sve udarat jedan na drugoga. Nar. pjes.
liorm. 1, ti3.
KRDITX, krdim, pf. pocuvati Hi popasti krd.
— U Crnoj Gori u nase vrijeme. Da se silnu
cam prodadomo, da turimo 6ete i bojevo, da kr-
dimo ovco u Rudine. Ogled, sr. 127.
KRDNICA, /. postaje od krd.
a. krmaca. — U knizi xiv vijeka. Ako Ii jo
krdnica s pras6i6i, ali ako Ii je jato svin, nije
fovik vojan ubiti naj bojoga ali krdnice, nego
iuo hujo ali niaAe. Stat. poj. ark. 5, 268.
h. vise svina na okupu. F. Kurelac, dom.
ziv. 41.
KRUO, H. vidi krd.
KKDEVAC, Krdovca, i;j. ime injestiina u Srbiji.
(1) H okrngii krngnjevaikom. Niva u Krdevac. Sr.
jiov. ISfii. 30. — b) u okrugu smederevskom.
Niva u Krdevcu. Sr. uov. 1875. 571.
KRE.4N, adj. (uprav part, praet. pass, od gla-
gola kreati kojemu neina potvrde, tal. creare .sto
je fiegda znacilo i odgajati) ima samo u jednogn
pisca Diibrovcanina xvii vijeka dobro i zlo krean
preina tal. bencroato, dobro odgojen, dakle koji
se prisiojni) i ii(udno podnon u opcenu s dru-
gijein \udimii, i raalcreato sto ima suprotno zna-
r.cne. — isporedi kreanca. (Mladci) imaju bit
dobro kreaui sa svjema, navlastito s starei, ubo-
gai-i, ... 1. Urzi6 294. (SinoriJ grijose, ako su
iioposlusni, zlo kreani prima svomu ocu i ma-
tori, . . . 314.
KREANC.-V, /. tal. creanza, debar odgoj u ce-
(adeta, i po tome u^udno % pristojno ponasane.
— isporedi krean. — U Diibrovniku od xvii
vijeka. (Liidi ozencni) imaju jjodvignut i alevat
svoju djocu u strahu Bozijemu, uceci ih kre-
ancu, ... I. Drzio 284. (Grijch je) ne ucit ill
(djecu) nauk krstjanski, dobru kreancu, . . . 313.
Smovi imaju mnogo castit svoje oce i matore...
dvoreci ill s volikom kreancom, . . . 291 — 292.
KREBEDEDA, /. Upupa epops. Prkovci kod
A'^inkovaea. D. Hire. — vidi pupavac.
KREBlfA, /. kriva lopatioa za poo. u Fuzini.
I). Danicic.
KREB^j.AST, adj. kao male hrom, koji se krivi,
iskrivjonih iiogu (kao krebja). u Fuzini. D. Da-
nicic.
KREB^AV, adj. vidi krebjast. u Fuzini. D.
Danicic.
KREBIiAVAC, krebjavca, m. krebfav covjek.
(za porugu). u Fuzini. D. Danicid.
KRECA, /. sa}iv naziv za zensko koje kada
ido, kreta ka i guska. — U nase vrijeme u Lici.
J. Bogdanovii.
KRECAC, HI. ime mjestu u Srbiji u okrugu
krajinskoin. Niva u Krecacu. Sr. uov. 1875.
159.
KRECAIjICA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
knezevackom. Vinograd u Krocalici. Sr. nov.
1872. 54G.
KRECANE, KRECATI, vidi krecaiie, krecati.
KRECAA', adj. kovrcasl (vidi u Vukovu rjec-
niku). — Moze biti da je od istoga korijena od
kojega je krenuti i kretati (isporedi okrenuti,
okretati), te bi bilo tad od osnove kretbc, gdje bi
KEKCAV
499
KREC16
1.0 biu kao znak deminutiva. — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Viikovu : (u Vr§cu) n. p.
kosa (cf. kovrSast), list a ke]a ,kraus' ,orispus'.
— Ostaje samo 6 rijeci (t. j. ,krecav, salutak, ...')
za koje ne znam, dali se govore joste gdje osim
Vrsca. Vuk, jiism. 77. Pa ta vatrenih ociju,
krecava, opa]ena tepota . . . Srp. zora, god. 1,
sv. 2, str. 37.
KRfiCEl^, m. nekakva vrsla lllka. — Moze biti
si-odno s krecav. — Od xviii vijeka.
a. It znacenu sprijeda kazanom. Luka kre-
ce}a. J. Vladmirovic 42. KreceJ, div|i luk kao
cesnati. M. Pavlinovic. Krece}, luk sto nikne
druge godine a ne 0110 kad je posijau. 1^. Sto-
janovic.
b. vidi jediiiak, b.
KRECNUTI, krecnpin, jif. dem. krenuti. — U
nase vrijeme 11 Srbiji. Take je oslabio da se ne
moze ni kreciiuti. V. II ic.
1. KRECO, m. 0 iiiiiski)me .ilo i kroca o icnskoj.
■h Bogdanovic.
2. KRECO, m. preziiiie u nase vrijeme u Bosiii.
J. Bogdanovic. Nikola Kreco. Nar. pjes. petr.
1, ;}53 (medu predbrojnicimaj.
KREGUL, m. ime miisko. — U jednom. spo-
meniku xiv vijeka. Uratb inn KrecuU. l>ec.
hris. 50.
1. KREC, kroca, 111. iur. kirec, kireg, napno,
klak. — Akc. kaki je u gen. taki je 11 ostalijem
padeziina, osim num., i voc. krfiou. — Od xvin
vijeka, a izmedu rjecnika a Bjelostjew'xou (v.
vapno), u Vuttifjijinu (,calcina' ,kalk'), ti l^ukovu
(,der kalk' .calx', cf. vapno, klak). To sn (nn
duvaru) Turci mnogo puta .strugali i zamazivali
krecem. Glasnik. 31, 302. (1704). Od lie imamo
kamenje, krec, pijesak, ... S. Margitio, fal. IfiS.
Misano je braiinom s krecom iliti s japnom. A.
Kanizli6, kam. .i90. Ukopan je u /.ivi krec. bo-
gojubii. 396. U lis tilo liegovo metnnse i zivim
krecom pokriso, dapaco uiti odici krec ne nandi.
fran. 74. Jedan iste da mu kreca dadn. M. A.
Re|kovic, sat. K7-i. S vodom, . . . klakora iliti
vapnom, to jest krecom, i s piskoin iiciui maltu.
I. Velikanovic, uput. 3. 486. Uzmi dve sake ne-
gasena kreca. Z. Orlelin, podr. 2-50. Gradi, care,
sto god |epSe mozes od studena kroca i kamena.
Nar. pjes. vuk. 2, 20-'>. Bise Maltu trideset go-
diua, ni odbise kreca ni kamena. 3, 87. Zaga-
siti krec. Vuk, rjecn. kod zagasiti. Krecar, koji
krec pefie ili prodajo. kod krecar. Podigni sebi
veliko kamerie i namazi ga krecem. D. Danicic,
omojs. 27, 2. Sa/.eze kosti cara Edomskoga u
krec. amos. 2, 1.
2. KREC, JK,
— nepoHzdano
3. KREC, m.
bosu. 111.
4. KREC, III. ime mush). — U spumenikn xrv
vijeka. Krecb z detiju. Dec. hris. 'm.
KRECA, Hi. muski nadimak. u hrvatxkiij km-
jini. V. Arsenijevic.
KRECAK, krecka, m. dem. 2. krek. — U nase
vrijeme u Stonu. ,'Ukrf.ili smo liekoliko krecaka',
M. Milas.
1. KRECAN, krefina, adj. koji pripada krecu,
koji se sastoji iz kreca. — isporedi 2. krecan. —
Upotreb^ava se mozebiti samo u slozenom obliku:
(s drugijem akcentom) krecni. — Od xviii vijeka,
a izmedti rjecnika u Vukovu (krfe6m, n. p. kamen
,der kalkstein' ,calcarius'). (Kasavska i miskohka
vina) jesu kreCna. Z. Orfelin, podr. .55. Raz-
u Stulicevu rjccniku: v. korac.
■ime sell! n Ilercegovini. Statist.
drobjeuo krecno kameiie. ±>. Danicic, isai. 27, 9.
Feci krecne. 33, 12.
2. KRfcfiAN, adj. vidi 1. krecan. — U jednoga
jiisea XVIII vijeka. Prosuvsi tu krecanu vodu,
usuti posle drugu. Z. Orfelin, podr. 59.
KRECANA, /. pec za pecene kreca. — Postaje
od krefi (vidi) i od pers. chaue, liir. hane (kuca),
ali vn^a da je naciiieno u nasem jeziku kao i
ciglana, jer u turskome (koliko znam) za ovo
znacene nema kreg-bane, nego kreg-ogagy i kreg-
furunn. — Od xviii vijeka, a izmedu rjecnika u
Vukovu (,der kalkofen, die kalkhiitte' ,calcaria'.
cf. klacina).
a. iiiipte. Stavla ga u pee iliti krecanu go-
rucu. E. Lastri6, svet. ol'i.
b. kao mjesno ime u Srbiji. u) u Jednini,
Krecana. aa) u okrugu biogradskom. Niva ua
Krecani. Sr. nov. 1874. .381. Niva u Krecani.
18fi7. 7()C>. — hh) u okrugu sabackom. Niva na-
zvana Krecana. Sr. ^nov. 1872. 558. — cc) u
okrugu valevskom. Niva kod Krecane. Sr. nov.
1872. 82. — h) u mnozini, Krecane, u okmau
vraiarskom. Krecane. M. D. Milicevic, srb. 75.
aiasnik. 19, 176. 177.
IvR l';CA]SIE, n. djelo kojijem -v. kreci. — I J
Bjelostjencevu rjecniku, u Jambre.iicevu, u Stuli-
cevu: krecane (vidi kod krecati) s dodatkom da
je uzeto iz Habdeliceva, u Vukovu (,das kre-
schreien der henne' ,clanfforis genus').
KRKCAR, krecAra, m. vidi u Vukovu rjecniku.
— Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem
padezima, osim nam. sing., i voc: krocaru Hi
krecare, krocari. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjecnika u Vukovu (koji krec pecie ili prodaje
,dor kalkbreiiner oder vorkaufer' ,calcarius').
Drvodilci, kreftari, ciglari. M. A. Rejkovic, sat.
K8l>.
KR]':;CAREV1C, m. prezime (po ocu krecar u).
— isporedi Krecarovic. — U nase vrijeme. Sera,
prav. 1878. 6.
KREi!iAR0Vl6, m. prezime. — isporedi Kre-
carevic. — U nase vrijeme. D. Avramovic 274.
KRI'';i3aTI, kr^cim, impf. vikati kro kre, km
kokos, ili knja plica, n. p. krestelica, svraka, ill
kao zaha (u Bjelostjencevu i u Jambresiieou rjec-
niku, i u ovom primjeru : Jer sto vole takve babe,
i sto krece blatne zabe ... V. Dosen 131^ vidi
i kod 2. krociti). — Od xviii vijeka, a izmedu
rjecnika u Bjelostjencevu (krecim, krakocem,
skvrcim ,coaxo, croatico proprie' regecem) gdje se
naj prije nahodi, u Jamhresicevu (krefeira ,coaxo'),
u Voltigijinu (vidi 2. krefiti), u Stulicevu (grijes-
kom krecati, krecim, v. skvrcati s dodatkom da
je uzeto iz Habdeliceva), u Vukovu (,kre-schrei6n'
,olango'), Kos zacokce prvi, krestelica kreci. A.
Kanizli6, i-oz. 5. (Ptice) cikcu, kloki^u i piskuou,
klice, cok6u, klikcu, krece i cvrkucu. 6.
KRECA VAS, /. ime selu u Hrvatskuj u zu-
paniji zagrcbackoj. (kajkavski) Kreca Vos. Raz-
dije). 86.
KRECENE, n. djelo kojijem se kreci (vidi 1.
kreciti). — Izmedu rjecnika u Vukovu. Kro-
cene kuca. V. Bogisic, zborn. 122.
KRECETE, /. pi. mjesno ime. — xiv vijeka.
Tusiju meda upravb na Kreoote. Spom. stoj. -il.
(1365 ?).
KRECETSKI, adj. koji pripada Krecetama.
— XIV vijeka. Do puti Krecetbskoga. Svetostof.
hris. 10.
KREC16, kr^oica, m. dem. 2. krek. U nase vri-
jeme u Stonu. M. Milas.
1. KKEftTI
1. KREKA
1. KREi'ITI, kr?f im, impf. bijeliti kreirm (zid,
kuiu ltd). — Akc. kaki je u pracs. taki Je «
impf. kriidah, u nor. 2 i 3 sing, kreti. it c/cr.
prnes. kroMvSi, u part, praet. pass, krofioii. —
L' nase vrijeme, a izinedu rjeinika u Viikuvu,
(,rait kalk weissen' ,illino calcoin, dealbo'). Naj
jepje gradpvine, koje sam vidio ja, lijepjono su,
krecoiie su . . . M. 11. MilideviiS, oraer. Kio.
2. KRECITI, krecim, impf. oidi krevpliti so.
— U VoUigijinu rjeiniku: ,frigiiare' .weineir. —
U istom rjeiniku ima i drtigo znadne: .gracchiaro'
.quacken'. — Jamacno za uoo, a mozehiti % za
lirvo znaiene inf. je krivo napisan po prezentii,
te hi trebalo da je kreiati (vidi).
3. KKECITI, krocim, impf. it Siuliceru rjei-
niku: V. koraCiti. - sasma nepoiizdann.
KKECKO, m. imc musko ti Crnuj Gori. — U
narodnoj pjesmi crnogorskoj naSega vremena. No
da vidis Krecka Knezevica Na Kreoka je
juris u6ini(), da on Krofiku odsijeGe glavu. Nar.
pjes. vuk. 4, 410.
KREOLEISATI, krefileisom, pf. vala da zrinii
.iln i okreciti. — U spomeniku xviii vijeka. Svod
iiad oUarn (sic), oltar da krecleisu. Glasiiik. 5(5,
192. Ciraci veliki od drveta kreoleisati. '206.
(1733).
KRECNICA, /. ime selu u Bosni u iikruyn
Done Tuzle. Statist, bosn. 8S.
KREi-, vidi kret-.
KREDA, /. orlo me.kani kamen Ho se lako inrri
i drobi, posve bijele boje, rjede zuckaste Hi si-
vaste, sto se n. p. uputrcblava za pisane po crnoj
dasci; znaii gdjegdje i bjelkastu zemju, pa i gnilu
uopce. — Od nem. kreide (stgnem.. crida), alt kao
da se tiz to mislilo i na lat. creta, Hi hole na
rom. cieda. premda se nalazi i ti drugijcm sla-
venskijem jezicima, isporedi nslov. kreda, krajda,
ies. kfida, po/. kreda, pa i lit. kreida, valii da
je u nas jezik preslo istom u mlade doha, jer se
govori samo po sjevernijem krajevima, a it kni-
gama se ne nalazi prije xviii vijeka. — Izincdit
rjeinika u Bjelostjenievu (kreda, kreta, krajda
bela all Xuta ,creta, cimolia, crota figularis, creta
thesalica, asiatica, tensa creta'. 2. kreda ('-rjena
,rubrica') gdje se naj prije naJtodi, i u V'likovu
(,die kreide' .creta' s primjerom iz narodnijeh
poslovica, vidi dafe). Zemja bijela, to jest, koja
s onom bijelom bojom, koja se kreda jali krajda
imenuje, sastavjona. I. Jablanci 17. Tisto pravi
od meda i krede (bilu zemju tim imeuom glede).
J. S. Kojkovic 87. Pisi kredom na duvaru fVuk
u rjeiniku dodaje: t. j. nema od toga nista). (U
Tojvodstvu po varo§ima). Nar. posl. vuk. 248.
(Krojai) uzme kredu (ill uglen), i konac i arsin,
te izmjeri i naznaci kud vaja sjeii. Vuk, pism.
66—67. Na svakom napisano kredom sta mu je
unutri. M. P. Sapcanin 1, 24. Crvena kreda
,der rothel' ,argilla rubrica'. Gr. Lazic 172. Crna
kreda .schwarze kreide' ,argina nigrica'. 173.
KKEDENE, n. kradene. radi e tridi kod krasti.
Ko pristane na kredenje. H. Bonacic 7-5.
KREJJIT (kridit), m. tal. cr^dito, franc, crudit,
nem. kredit, veresija. — U nase vrijeme. Kredite
dozvo)one po pojedinih poglavjih prorafuna dr-
zavnoga. Zbornik zak. gud. 1865. 109. — (7 Crnoj
Gori kao da znaii: srce, hrahrost,jiinastvo. Kad
posi jece Drasko Mehmed-agu , cobanima veli
kredit dode, te na Turke bo|e udariSe. Ogled,
sr. 41.
KREDA, /. vidi krada. — Radi e vidi kod
krasti. .'Vko bi se lupez uhitio u kreju (radi j
vidi kod krada), ima se obisiti. Stat. po). ark.
5, 2.55. Na koga bi uzrefiona kroja, tor prija
pravdu da nijo . . . 280.
KR1';GA, /. ridi kroda. — U na^e vrijeme u
Lici. .1. Bogdanovi6. ,Dajt6 mi za krajcar krege'.
u Dobrosolu. M. Medi6.
KRECIATT. krogara, impf. ,krogati opanke',
t. j. uzrau krpgo pa Aome proviafe preko iska-
]anih ili starili vrnCanica, da budu bijele. ,Ko je
tebi kregao opanke?' u Dobroselu. M. Medi6.
KREl;,\T[(', m. prezime. — xvi vijeka. Martin
Kregatif^,. Men. croat. 203. (1513).
KREdOVA, /. ime mjestu u Srhiji u okrugu
pozarevaikom. Niva na Kregovi. Sr. nov.
1866. 55.
KREHA, vidi kod Krohovic.
KREHIN DVOR, m. vidi kod Krehin Gradac.
KKEHIX GRADAC, Krehina Graca, m. ime
selu u Hcrcegovini. Gradac Krehin. Statist,
bosn. 105. — lilizu. toga mjesta ima. dritgo: Krein
(Krehin) dvor, gdje su gradili dvnre plemiii Kre-
hovici ili sad Kreoviii.' (Schem. here. 1873. 103).
KREHOVIC, m. prezime ohiicli turske vjcre u
Bosni, sto se prije zvala Ivanovid. sad se izgo-
vara Kroovic, vidi kod Krehin Gradac. (Schem.
)uirc. 1873. 103). — Prema Krehin Dvor i Krehin
Gradac, vala da se jedan iz te ohite^i prozvao
Kreha, pa je od nega postalo prezime.
1. KEE.TA, /. Nucifraga caryocatactes L., neka
ptica. — U nase vrijeme, a izmedu rjeinika u
Vukovu : [,nussknacker, nusshoher' .Nucifraga
caryocatactes L.'j vide krestelica. Kreja crna,
lesnikara .Nucifraga caryocatactes'. D. Trstenak.
Narod u Bosni i Hercegovini upotreb(uje za ovu
pticu (.Nucifraga caryocatactes L.') kao sto i za
,Garrulus glaiidarius', imena : ,kreka, kreja' i
, krestelica', za rod pak ,Nucifraga' napose dodaje
pridjevak .planinska' ili ,orna'. S. Brusina, ptice
hrv.-srp. (nastavak). 5=i^.
2. KREJA, /. ime kozi. Krupa, Bosna. D. Hire.
3. KREJA, /. ime drobnom ledu gto po vodi
kano ostanci sanata pliva. ,Kada nestane sanata,
dori 6e kreja'. u Posavini. F. Hofele. — isporedi
rus. Kpa kod kraviti.
KREJA N, m. ime musko. — xiv vijeka. Bratb
ma Krejanb. Doc. hris. 46.
KREJANOV16, m. prezime (po ocu Krejanu).
— U nase vrijeme. llija Krejanovi6. Rat. 400.
KREJIN, adj. koji pripada kreji (ptici). — U
Vukovu rjeiniku: ,des hahers' ,graculi'.
KRE JO, m. ime musko, isporedi Krejan. — U
narodnoj pjesmi crnogorskoj nasega vremena. Otle
zove Nikolica Kreja. Pjev. crn. 326*>.
1. KREK, m. glas u zahe, isporedi kreka. —
U nase vrijeme u Tstri. Zaba refie: krek. Nar.
pjes. istr. 4, 15. Krek ,voces ranarum', gen.
kreka. D. Nemanic, oak. kroat. stud. 12.
2. KREK, m. vidi hrek. — U nase vrijeme po
nekijem juznijem krajevima. Telko kuci bez
cojka, a ognistu bez kreka. V. Bogisi6, zborn.
S. Krek ,truneu3'. TJ nase vrijeme u Stonu.
jDonijeli srao dva kreka'. M. Milas. Krek, paii
smokve. u Kotoru. F. Hefele.
3. KREK, m. u Stuliievu rjeiniku: v. korak.
— sasma nepouzdano.
1. KREKA, /. kreiane, kreketane. — U nase
vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu: ,das ge-
sclirei (kre kre !) dor hiihner, frosche' , clamor gal-
linae, ranae'. — Svrake stane kreka. Nar. prip.
I. KR.EKA
■2. KEELUT
vuk. 115. Kao zaba ua slavuje kreka. B. Ra-
dioevic (1880) 12fi. I kreka avakog gada trga ti
sanak. M. Pavlinovic, razl. spisi. 387.
2. KREKA, /. trnosliva (drim i plod). — U
nase vrijemc u Istri. Kreka (cf. lieni. krieche),
Prunus insititia L. (u Istri). B. Sulek, im. 171.
Kreka , prunus; prunum'. D. Nemanic, cak. kroat.
stud, iftsg. 19.
3. KREKA, /. oidi 1. kreja.
KREKA TI, krekam, iinpf. vidi 1. krecati. —
U nase vHjeme. a Srhiji. Kud petao ne peva,
kud kokos ne kreka, kuda pas ne lajo. M. D.
Milicevic, ziv. srb. 1, 93.
KREKAVICE, /. pi. imc sencii ii Hrrcegooini.
Statist, bosn. 120.
KREKE6ATr, vidi krekotati.
KREKESA, f. ime kuzi. Bastaja, Uaruvar. D.
Hire.
KREKETAlSlE, n. djelo kojijem se krekece. —
Izmedu rjecnika u Vukuvii. Kreketaiie svrake.
I. Velikanovic, uput. 1, 429. Prvo kreketane
zaba. M. D. Milicevic, iiv. srb. 2, 10.
KREKETATI, krekecem, imp/, vikati krek
krek, naj cesce se kaze o zahama, all gdjegdje i
0 ni'kijem pticama, n. p. u svrakama, vranama.
— isporedi 1. krecati. — Akc. kaki je u praes.
taki je u impf. kreketah i u ger. praes. krJke-
cuci; u ostalijem je oblicima unaki kaki je u
inf., osim aor. 2 i 3 sing, kreketa. — Gdjegdje
je preslo c iz praes. u inf. i w jiro.-ita vremena
(I'idi u Mikafinu i ii StuUcevu rjecnika). — Od
XVII vijeka, a izmedu rjrvnika u Mikalinu (kre-
kecati kako zaba ,coas-o'), u StuUcevu (v. kra-
kocati), u Vukovu (,quacken' ,coaxo').
a. 0 zahama. Gdi krekecu blizu carigradske
zabe. I. T. Mrnavic, osm. 142. Pripovijedaju
Sijaci u gali, kako je Hercegovac s obale bacio
talijer u vodu, da daruje zabu sto mu je kreko-
ouci kazala, de su mu koni kojo je trazio. Vuk,
poslov. 39. Krekece kao zaba. Nar. bl. mebm.
beg kap. 386.
b. (I iiekijfm pticama. Ove co (vrana i
svraka) kraakati i kreketati. D. Obradovic, basn.
297. Ako posle ovoga jos (snrnka) krekece, dobri
su glasi. M. D. Milicevic, iiv. srb. 1, 119.
e. u prenesenom smislu, uprao a sali, maze
znaciti §to i brb]ati fo iejadetu). Kada Xene
kreketati 2'ristanu, onda zone naj boje govoriti
pocimaju. D. Eapic 87.
KREKETUSA, /. ona it,, krekece, t. j. zaba.
— U nase vrijeine, a izmedu rjecnika u \'iikoi'u:
,die quakerin' ,coaxatrix' (i. e. ,der froseh'). Na-
pnigu Jo kreketuso ! . .' (govorio rak zabi, kad su
se psovali, cf. sedmokrak). Vuk, rjecn. kod na-
pniguSa. — Upotrebjavaju pisci i za usobitu vrstu
zabr (zelenu zabicu, kalaUncicu). Kreketusa ,dor
laubfrosch' ,Rar!a arborea'. (i. Lazid 70.
KREKNUTI, kr5kn<"m, pf. ispustiti iz sebe gliis
krek, kao kokos, kreja itd. — isporedi 1. kre-
cati: moze se shvatiti kao da je kreknuti per-
fektioni glagol od krecati. — Akc. kaki je u inf.
taki je u ostalijem oblicima, osim prezenta. — U
Vukovu rjecnika: ,kre schreien' ,clamo ere (ut
gallina, graculus)'.
KEEKOVI, m. pi. ime selu i seocu u Hercego-
vini. Statist, bosn. 120. 109.
KKEKOVIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. segn. 1871. 9.5.
KREKTATI, krekcem, impf. vidi 1. krecati i
kreketati. — V jednogii pi.^c<i xviii vijeka (a
svraci) u kojega samu ima doa pnta krekcuc,
ali jamaino c stoji grijeskom mj. c. Stizu...
svrake krekcuc . . . Rugaju se svrake . . . krekcuc.
A. Kanizlic, roz. 6.
KRELICA, /. vidi krelo i krilo. — Vprav je
deminutiv. — U nase vrijeme u Istri. Krel'ica
,ala, pinna'. D. Nemanic, cak. kroat. stud, iftsg. 45.
KRELINO, n. vidi krelo i krilo. — U nase
vrijeme u Istri. Kreliuo ,ala'. D. Nemanii, cak.
kroat. stud, iftsg. 13.
KRELO, n. vidi krilo. — Od xvii vijeka, a
izmedu rjecnika u Vrancicevu (,ala') i u StuU-
cevu (v. krilo s dodatkom da je uzeto u Mrna-
viea).
a. u pravom smislu. Moguc mu dat krela,
da' bi mu orlova. D. Barakovic, vil. 31. Pod
kreli od lava (mletackoga). 60. Z grada se ne
smi van, ni mnozi ni jedan, van ptica pod kreli.
75. Anjeli kakono diti6i s kreli. I. T. Mrnavic,
ist. 81. Orlova krela. B. Krnaruti6 14. Viditi
piplice materinimi krelmi pokrivene. A. Vitajic,
ist. 308. Kao krela jur razkrili bijela jedra.
ostan. 259. Pak svoja krela put stana napravi
(piela). 410. Krelo ,ala', pi. krela. D. Nemanic,
cak. kroat. stud, iftsg. 8.
b. u metaforiikom smislu. Jor suiice na
nebi jur skupja sva krela. D. Barakovic, vil.
1.50. — Ladje krela sve jimihu. 344. — Ziviti
pristase svi grada pod kreli. 145. Ter crikvi
pod kreli s virnimi pristaje. jar. 112. Pod tvo-
jega sincom krela ti me siiiti. A. Vita}i6, ist.
48:1-. — Da se uece mrtvi stanit pod te vode
slano krelo. M. Gazarovic 40. — Ki poganom
ubi zmaja krivim bogom slama krela. D. Bara-
kovic, drag. 363.
KRElf.A, /. naj cesce samo pi.: kre|e, vidi
skrge. — Prema pol. skrzele va^a da postaje od
praslavenske osnove skrel- ill skrel-, vidi i krilo.
— U Vukovu rjeiniku: po naj vise pi. kre}e ,dio
iisohohren' , branchiae', cf. Skrgo.
KRE^jU&T, /. u Vukovu rjecnika: vide krjust.
1. KREl^UT, /. vidi 2. krelut.
2. KRELUT, m. vidi krilo. — isporedi I kre-
juti. — Ima i u nslovenskome jeziku kreljut zen-
skoga roda. — U nalemu je jeziku jamaino bila
osnova na i, ali vec i od naj starijih primjera
gotovo je svagda muskoga roda. — U M. Maru-
lica instr. pi. krelutmi. 17 ne zna se jeli zen-
skoga roda Hi je naiiiien po deklinaciji osnova
na i. A. Dalmatin ima dual dvi kre|uti (nov.
test. 2, 192) zenskoga roda, ali opet pod krejute
(1, 36t>, matth. 23, 37. viro iiti ni^tivyui. sub alas)
mu§koga; nejasno je pod krejuti (1, 108b. luc.
13, 34) gdje je lat. sub pennis, ali je griki isto
kao kod predasnega, te se ne zna jeli instr. Hi
ace; kod sest kreiuti (2, 179) moze biti i muski
i zenski gen. pi. (po deklinaciji osnova na i). IJ
Aleks. jag. star. 3, 234 ima instr. pi. krejuti,
dakle m.; na str. 24G aoc. pi. krejuti moze biti
zrnsko i musko. U Nauk brn. 17a ima s jednim
krejutem (po dekl. na i), dva krejuta, krijut (va]a
da treba citati krejut) desni i livi, sve muskoga
roda, t'' ce biti istoga i ace. pi. krejuti. 47:''.
Sumnivo je pod krejut. J. Armoluiic 26, i u Mi-
kafinu, Bjelostjencevu, .Jambresicevu rjeiniku; u
drugijem je m. U nase je vrijeme u Istri mus-
koga roda: D. Nemanic, cak. kroat. stud. '29, ali
i zenskoga : Onoj tifiini od lane sopet su uarasle
krejuti. Nasa sloga, god. 15, br. 35. Frimjeri :
na 'krejuti. Osvetn. 3, 8; u krejuti. 4, 20; kre-
Jutmi. Zbornik zak. 1866. 370 zenskoga su roda,
i va^a da su Hi pisci nacinili prema nsloven-
skome. C'udnovat je oblik krejuta u ovije.m pri-
2. KRK,I,.UT
r>02
I. KRKMKN
injerima jednoga pisea fakavca xviii vijeka :
Vos6ena krojuta kra|a no poma/u. M. Kuha6evi6
l.'!7. Kot oral po zrakti kre)uta razSiri. 154.
Ireba li poiinsliti ua krejuto, n. Ho tcsko maze
biti (jamaino je dvi krejuti u A. Dalmatina len-
skitga roda, vidi sprijeda), Hi je pisnc imao u
jximeti dva krejuta, })a napisaa dual? — Od xv
i^ijeka goluvo saiiw n cakauaca. a izmedii rjei-
nika II Mikafinu (krelut, krilo, leto ,ala'), u Be-
Unit (,ala oveio ascolla, membro col qualo vo-
lano gli uccelli' ,ala' 57" s primjeioin pisca Iva-
niiievicaj, u Bjelostjenccvu (krejut, perut, krilo
,ala'), u JambrrsUevu (,ala'), u Voltigijinu (,ala,
ascella' ,fiugel'), M Stuliievii (,ala').
a. « pravome amislu. Kako kokos skiipla
jitice svoje pod ki-e|ute. Zadar. lekc. I. matth.
'23, i?7. Kakono kokoS skupja piplice svojo pod
krejute. Bornardin 11. Krv istocona golubu
is pod krojuta desnoga. Naru6n. 24'>. I eto vidih
vaj, gdi jedaa prijuti i jidoviti zuiaj krili ga
kre|uti. H. Lucii^> 218. Kakono kokos .skupja
piscence pod kroluto. Anton Dalrn., nov. te.st.
1, 36''. matth. 23, 37. Koliko krat .sam hotil
skupiti sinove tvojo kako ptica gi'iizdo svoje pod
krojuti! 1, 1081). luc. 13, 34. Cetiri zviri,' vsaki
od liila imijase Sest krejuti okolo sebo. 2. 179*.
apoc. 4, 8. Bani biso zeni dvi kro]uti kako ve-
likoga orla. 2, 192a. apoc. 12, 14. Nozuiernimi
krejuti Lucifer polepetavgi. P. Zorani6 9''. ,Tnr
krejut jedan zmaju odkrenul je (Mihovil). 7&>.
Na hejmih vasiliskove roge sa aspidovirai kre-
juti nositi rece. Aleks. jag. star. 3, 234. Vse
zeno te .krejuti iraihu i nohte velike. 24G. Perje
ga prikrije orlova krejuta. D. Barakovic, vil. 37.
Pod krojuti svitla lava (mletaikoga). 189. Otvori
krejute, pitoma pavioe. 269. Krejuta hitroga.
jar. 20. Nikomu (stvorenju) letenje u krejutih
(poda Bog). F. Glavinic, cvit. 32.51). Dva kre-
juta vrhu glave drzase. 336^1. Hotili su vi§e le-
titi nego su jili I'lihovi krejuti mogli uzdvignuti.
A. Georgiceo, pril. 56. Kako soko kad krejute
za poletit svoo razkrili. I. Ivanisevic 193. Pod
krejut i pera zgrabi ga smrtni zmaj. J. Armo-
lusic 2G. Rad bi casom priplut more, polijetati
bez krejuta. J. Kavaiiin 63a. Setka mu je
(prmkom orlii) srjed krejuta. 288''. Sjeme lie-
zino (travurine i drace) po vjetru se u zrak po-
di^e, bas kao da krejuta (gen. pi., pisano kre-
lutah) imade. I. Jablanci 73. Kad nostaiie kre-
lut, kak ce se letiti? M. Kuhacevic 102. Ali
mi daj krejute, da bi letil uza te. Jacke. 80.
Pticica b' letila, da b' krejut imala. 102. Mesto
ruk krejute imala je vrazje. 166. Ter je oro
razvio krejute. Osvetn. 7, 28. Glava je Mer-
kura providena krilatom kaeigom a noge kre-
jutmi. Zbornik zak. god. 1866. 370. — Metafo-
ricki. ^.ubav iraa dva krejuta: krijut (cUaj
krejut) desni jest jubav Bozja, a livi jubav iskr-
nega; nijedan clovik ueCe moci s jedfwjim kro-
jutem uzletiti na nebo. Nauk. bra. 17". No
prostri krejuti od oholosti. 47*. Koje (sunce)
zlatimi tvojimi krejuti u visinu se zdvizes. F.
Vranfic, ziv. 10.
1»_. kao augmentativ. — // Belinu rjecniku:
,alaccia, ala grande' ,ala magna' 57". — nepo-
uzdano.
c. u prenesenom smisiu, kao kraj ili obod
koje tjelesne Hvari, ako je iole sliciin pravome
kriht, vidi kod krilo.
a) na klobukii, obod, krilo, leto. — Na
Rijeci. F. Pilepic.
h) na zapadno evropskom odijelu mmkom,
kaputu, fraku itd., shut, leto. — Na Rijeci. F.
Pilepic.
r) ti jednoga pisca xv vijeka o ohlakii,
kraj, obod(?). Kako kad tmastima krejutnii oblak
gust prikriv nebo dima, miga, gromi u bust. jM.
MaruliA 17.
>f) dio od vojske, vidi kod krilo. — U
Bjeliistjenlevu rjecniku: krejut vitezov ,ala equi-
tum, cohors turmalis, turma 1. spira equitum'.
(I. u mi'taforiikom i prenesenom smisiu,
obrfina, ukrife, zaHita, vidi kod krilo. Da pod
krojuti kriposnimi vasimi od svakoga zloricna
jazika zakloiien biti 6u. P. Zoranic ii. Pod sjo-
nom od tvojijeh krijela i krejuta. B. Ka5ii^, nasi.
207. Primi ju (, Vilu', knigit), moju to, . . . pod
tvojo krejute. D. Barakovii, vil. 19.
c. iudnovato je preneseno znaiene ii Istri,
gdje se kazc iefadetu za pogrdu ili rug. ovako
je i u nslovenskome. Krejut ,ala ; homunculus'.
D. Nemanio, 6ak. kroat. stud. 29.
KRE^jUTAC, krejuca, hi. dem. krejut. — U
nase vrijeme u uyarskijeh Hrvata. SiromaSka
ptica ka krojuca nima. ,Tacko. 92.
KREJ^UTAST, adj. u kojega su kre(uti, krilat.
— Od xvm vijeka, a izinedu rjecnika u Bjelo-
stjenccvu (krejutast, krilast ,alatus') gdje se naj
prije nahodi, u Jambresicevu (,alatus'), u Volti-
gijinu (,alato' .geflilgelt'), u Stulicevu (v. krilast).
Od krojutastih zivina. I. Jablanci 146.
KREJUTI, m. (Hi f.?j pi. vidi skrge, kreje.
— Jamaino je pi. od krejut. — U Vrancicevu
rjecniku: krejuti od ribo , branchiae'; u Mika-
linn: krejuti, brance , branchiae'; u Bjelostjen-
ccvu: krejuti ribje , branchiae, pinnae 1. pinnulae';
(( Jambresicevu: krejuti, ali ribje cejusti ,bran-
chia'; u Stulicevu: krojuti ribni ,branchiao'. —
Kako se vidi, u Bjelostjenievu je rjeiniku zen-
skoga roda, a u Stulicevu muskoga, po drugijem
se ne zna rod, prema krejut moze se pomisliti da
je obicniji muski.
KRE^UTIC, m. dem. krejut. — U nase vrijeme
u Istri, gdje ima i znacene kao krejut pod e.
Krejufic ,ala; homunculus'. D. Nemanic, fiak.
kroat. stud. 63. i s drugijem akcentom : kre-
jutic. 57.
KREM, kremena, m. vidi kremon.
KREMA^, Kremja, m. rus. KpcM.it, gorni grad
u Moskoi. — U pisaca nasega vremena i u Ive-
kovicevu rjecniku. Izide u Krema). Vuk, zitije
D. A. Emanuela. 10. Skupi se sve§tonstvo u
Kremju. D. Danicic, sluzb. bo2. 355.
KREMANAC, Kroraanca, m. covjek iz Kre-
mana (vidi Kromna). J^. Stojanovic. — Akc. se
mijcna u voc. : Kremance, Kremanci, i u gen. pi.
Kremanaca. — T kao prezimc (u na.se vrijeme).
Stevan Kremanae. Rat. 320.
KREMANIT; vidi kremenit.
KRKMANSKI, adj. koji yiripada Kremnima
(oidi Kromna). Kremanska (opstina). K. .Jova-
novic 161.
KREMASTIGA, /. mjesno ime xiv vijeka, vidi
u Daniiicevu rjecniku: Kremastica, u solu ko-
jomu je ime ,Jelene§oi' bjeso ,niva Kremastica'
crkve treskavacke. G(lasnik). 13, 371.
KREMEOAK, krom^cka, m. kao plocica Ho se
zvace ili sisa za kasa], nacinena od secera ijeima
ili drugoga cega, te je slicna kremenu. — I'prav
je dem. kremon. — U Vukovu rjecniku: ,katarrh-
zettel' .s dodatkom da se govori u Srijemu.
1. KREMEN, kremena, m. silex (Acidum sili-
cicum), tvrdi knmcn, iste sastavinc kao hjelutak,
Ho se upotreblava od davnina za kresane vatre
ognilom. — Akc. kaki je u gen. sing., taki je u
1. KKEMEX
KRKMFONI, e. a).
ostalijem jxidezima, Offim nam. i ace. sinf)., loc.
sing, kremenu, ijen. pi. ki'em(5na, dat., lusty. . loc.
pi. kremeiiima. — O.iiiooa Je prasldoeiiska kro-
men, ii praslavenski ji: nnin. sini/. bin kreiuy. —
Da Ji' praaliiuenska rijei, vidi sc pu sUloo kroray,
CMS. K'|MMiiii.. ces. ki-em, kfeinen, pol. kvzemioii,
pa ima i lit. krams (Miklosic). — Oblici sa ja-
macno bili kao kod kaiuon (vidi 1. kamon, I),
ali se nalazi jos samo nom. sin//. krSm (isporedi
1. kamon, I, 1, c) u Criioj Gnri; naj stariji ohlik
kremi saiiui jedun put u pisca eakaoca xvii
rijekd, vidi treci primjer kod b, a), i tii ]<■ nkr-
neno i (miUainpano je kain' s apostrofom) pnd
vokalom; u knizi pisaiioj crkoeiiijein jezikom iiiin
i loc. sing, s naslaokom i (nidi naj prui itriinjrr
pod b. a)). — S nom. sinij. kreinon ii Mikrijinii
rjei^niku (,silex'), « Belinii (,3olce, spoeio di piotra
durisaima' ,silex' 600*; ,piobra focaja' ,pyritos'
5641'), ({ J}jelostjenievii (kod karaen : kainoii /.ivoc
ali drugi iz kojega so ogeii kreso. kroraon .clialix,
pyrites, Iapi3 vivus, ig-iiiarius'), u Voltiijijinit
(grijeikom kromei- ,fooaja' ,feuer3toia'), n Stiili-
cc.vu (,siIox'), u Viikovu (,der feuei-oteiir .pyrites').
— oblik krem izmedti rjeinika iiahodi ne ii Vn-
kovu: (u Criioj Gori) vide kromoii, a n priiiiji-rima:
S. ^jubisa, prip. 270; Srp. zora. .nod. 2, sv. 1, str.
8. — Treha dodati radi I'lekijeli iiriinjfrii, da se
prije mislilo a i sada iMi^a da rri-uia naroda
misli, kao da oatra stoji a kremenu i ijoni se
napoje krestiiiein, a ne da .•>•■ iiadn od iidarca
HSjn.
a. Hopee. I'leki piiinjeri iiiozebiti /inpailajii.
pod b, n). 1 u kromoii pritvrdi svoj s« tnip sa-
tvori. M. Volrauio 2, 120. Kako iziiiit.ra kr^nioii
kami vazda gori a iz van stiiie. A. Giibiauovic
151. U kreinenu oifaii, ii Petru o^ai'i dulia sve-
toga. S. Margitic, t'al. 37. Ivaa liata kaji ko
grad vrli kremena sjase zdrakom od pleiutina. .1.
Karaiiin ll-i*. Iz tavna kremena i .studona fo-
lika porada se goruca vaU'a i sjajna. K. Lastrir,
tost. 279b. Kako su tilo mqje kako kriinion bici
i raamuzama kresali. D. Rapic 29i. No-ki mislo
da vino na kremeii udara. P. Bolic. vinod. I, 2 1!>.
b. kao mala ietceroaglaUa plocica, knja se
ttdara nadom, i tako se krese entra
<l) uopce, kad se krcmmi drzi a ji'dnoj ruci
s trutoin Hi driifjijein cim sto se hoee zapatiti a
u druyoj nado (ognilo) kojije.in se krese. Ogiii'ib
s'bkrbveni vi. kremoui (-e- stoji s toqa sto pisar
mijesa e i o) zelezomi. izgonitb so. Stofanit. star.
2, 284. Kremen, ognilo i trad. M. Divkovii';,
bes. SiOli. Kako krem' ogiiilom naporno gdo
krese. D. Barakovic, vil. 281. Za mo plauiou iz
kremena, drvo iz gore vadi zima, I. (jundulio
245. Ognilo udara liroraen i v.adi vatru. M.
Radnic 458*1. Kako iskro iz kroruona pospii i
vatra, kako se masatom udari ... F. Lastrii''.
ned. 219. Blagosov vatro iz kremena izki-osano.
I. Velikanovic, iiput. 1, 191). Iz kromona ogau
ukrosati. J. Rajic, pouc. 2, 45. Trazi ognilo,
krem, usjeku, sumpor. lS. ^ubisa, prip. 270.
h) u spravi na slarijeiii puskania za upa-
livane pralia. Prigladajte puskam kromonnvo.
Nar. pjes. juk. 297. Hazur pnska. boz kremoiia.
Nai\ j'osl. vuk. 339. (Ornogorski) n.TVod zivi na
kremenu od pusko. S. LubiSa, prip. 12(>. Oha
kremena skoce iz olovnice, a pusko izdadu. 180.
— I oroj primjer pripada amo gdjc kremoii stoji
kao materijalni supstantio, ali ziiaci gotoee kre-
mene za pusku : Oja-aviti praha i olova, iz Si-
listre ostroga kremena. Nar. pjes. vuk. 4, 313.
c radi trrdine kremena i negore osobine (po
narodnoin niis{enii) da. je pun vatre, upotrelilaf.i
ga narod u govoru kao uzor snage, zdrac^i ltd.
Frisak kao kremen. Nar. posl. vuk. 339. Ziv
kao krem. Srp. zora. god. 2, sv. 1, str. 8. Bio
sam zdrav ko kremen. M. Pavliuovii, rad. 15i).
2. KREME.V, m. mjesno ime, iiprav je iine br-
dima, te ce biti ista rijec sto 1. kremen.
ii. u. Hrratskoj. — U Vukoca rjeiniku : pla-
niua u Kvbavi. — brdo u sliinskoj rogementi i
na liomu crkva sv. .Vikolo. — Vrh izmodu Bnivna
i itazina u Lici. M. Medic. — Kremen gnriii i
dniii, diKi sela u Hrratskoj a zupaniji modrusko-
rljei^koj. Razdijej. 54. — Od xvii vijeka. Kremen
grad na Hrvatib. P. Vitozoviii, kron. 191. —
Amo pripadajii i ova dea primjera : Kad spa-
dose u Kremoa dolirui. Nar. pjos. juk. 32 1. Kad
su Turei Kremen porobili. 11.!.
l». (( Srbiji. II) planina ii nkrui/n toplickom.
M. D. MilicBvie, kraj. srb. ;)50. — h) brdo u
Zaovinama, u okrugu uzickom. I^j. Stojanovio.
KREMK-VAG, Kromthica, m. mjesno ime (aprao
dein. kromeu, ali nemnm primjera za ooakovo
znacene).
JI. zaselak a ller'-eijorini. Soliom. lieroeg.
l.S7;S. 108.
I>. (( Hrratskoj (kajkacski Kromenec), za-
selak u ziipaniji zagrebaekiij. .Schora. zagr. 1875.
202.
f. H Sriiiji. ti) planina u okriigu jagodin-
skom. M. D. Milifiovic,, srVi. 170. — >>) mjesto u
okrugu kruieraekoin Niva u Krouioncu. Sr. iiov.
1875. 779. — r) mj"sto ii okrugu valerskom. Niva
u Kromoncu. \HtVi. 5U5.
KRKMEN.-VST, adj.
menti. ~ U jednoga pi
medii rjeinika. u Slulii
Noka kreraenasta zom|
KRiaiEXAV. adj. -■
HZ kromnnast.
KKEME.VCI.JA, /. norar. (uopce? Hi neki oso-
bili? zlatni?). — Drugi dio od rijeci kao da je
od nem, miinze. te raj,a da postaje od nem. cou-
rantmiinze. — S lino u jednoga jiisca. Slaoonca
.Kviii njeka. Zavitam so da ^.u ubozim razdiliti
sto kromeucija, ako moj otac od bolesti ozdravi.
I. Velikanovic, uput. 1, i;i2. Ua bi tko sto kre-
raonoija ukrao, mlogo voco sagrisio bi, nogo da
bi saruo jednu kromenciju ukrao ; ako bi oni
broj zlatnih kroinenoija ukrao od covika siro-
uiaiia. mlogo tezji munio bi grill, nogo da budo
ukrao od bcgatca volika. 3, W5.
KitlCMKNCAK, kremonoka, in. vidi kromoncio.
— I' nasr rrijenie u ugarstijrli Mr rata. Mono
su jiinaka 'z kromoiicka 'skro<ali. Jacke. 40.
KltKMKNClC, III. item, kremen (uprav dem.
kroniPiKu-. eidi Kromonac). — U Vukovu rjec-
niku.
JCREMEXOlXA, /. augm. kremen. J. Bogda-
novic.
KREMEXf, adj. silicons, koji .se .laMoji iz
kreiwiia. — Poslaje od osiiore kremen nastarkom
i.n, tr. bi pra.-ihirrnski oblik bio kremoni.n-i. ; poilo
i^paiie u, II na.iem j' ziku oil dra n o-itaje jediio.
— liijec je prwilareiiska, isporcdi rus. i;iirMiiiHi.[ii.
ri's. kiomouny, po^. krzomenny.
a. u pravom smislii. Kam kromoni. I. Dor-
die, pjesn. 212. Ki je meui sazgal kremenu
kiiku. Nar. pjes. istr. 4, 10. Tavan iz "kruglog
kromeiiog peska slo/.on. P. Bolic 1, 101.
b. iiietaforicki, o celadetu, trrd kao kremen,
jak, cerst. Ali nas kromoni Arbanas uprcgao n
intove dva zerava. M. Pavlinovic, razl. spisi. 01.
(•. kod mjesnijrh. imeiia.
It) Kremena Gorica, mjeslo u llrealskoj.
kojemii ima innogo kre-
I nasega vremena, a iz-
■11 (.silicibus abundans').
,M. Pavliiiovic, rad. 20.
HO 11 Stiilieenu rjecniku
ICRF.MRNr,
n).
— U latinskiim gpumeniku xiii vijeka. .Prima
ineta sivncti Goorgii incipit de Cremoua-Gorica'.
Mon. op. znjfv. tUalc. 1, 118. (12r)8).
h) Kremena iiva, zaselak u Hercegovini.
Scliom. ragus. 1876. 59. ne znam ji'U isto sto
Kremoni Do, vidi c).
r) Eromeni Do, znselak u Hercegovini.
Statist. bo3n. 12!1. — isporedi b).
KREMENICA, /. ime sdu tt Srbiji u okrugii
pirutskom. M. D. MiliAavid, kra|. arb. 234.
K1vEMENi6aNI, III. pi. ime pleinenu u, opiini
Pulicu u Ddlmaciji. — Akn ima jednina, oblik
jnj je Kivmenifi.inin. — xiv vijeka. Ima( ju) biti
tri sudci zakletveni o(d) trih (ple)men: Jedno od
RiSemiri. drugi od Limi(c). a treto (od) Kreme-
niCani. Stat. po). ark. .5, 243. S vo)om svega
brastva Kremoniftanih. 302.
KREMENICKI, adj. koji pripada Kremeniei.
— U nase vrijeme. U 11 sati otet je klisurski
poloXaj a u 12 kremenifki. Rat. IH.
KREMENIC, m. prezimc. — U nase vrijeme.
Schem. segn. 1871. 83.
KREMENTJA, /. Hi porrz iMi/iee, Hi nekakav
osobiti porez. — IJ nase vrijeme u Bosni. Bozja
vjera! i skoro smo makli hraiiiteje iz jarinova
prve, dok siuo car.sku kremeniju dali. Osvetn.
1, 22. S toga traga mabnuli so Tund, pa na
brdska sela najahali, po nih rezu dvijo kreme-
nije, al' i tamo gore nabasali, vele judi: ,NiJ6
kremenije, rade djecu u vojnike damn, no za
otkup blago posmioamo'. 5, 25.
KREMENIS, m. ime mjestu u Srbiji u okragu
ernorijeckoin. iSfiva na Kremenisu. Sr. nov. 1874.
415.
KEEMENISTE, v. mjestu pimo kremena. —
U Stiilicevu rjecnikii: , locus silicum'. — I kao
ime mjestu u Srbiji u okrugu rudnickom. Niva
11 Kremenistu. Sr. nov. 1873. 227.
KKEMENIT, adj. pun kremena, Hi u kojemu
ima kremena, Hi koji .se sastoji iz kremena Hi
kremena. — Od xvii vijeka, a izmedu rjecnika u
3Iika(inu (kremeniti ,sicilibus planus') u kojemu
se naj prije nahodi, u Belinu (,luogo di pietre
focaje' ,pyritibus plenus' 564'< ; kremanit Sto stoji
jamacnu stamparskom grije§kom mj. kremeiiit
,di selce' ,silieeus' 660*), u StuUcevu (v. kre-
menast). Kremenitu zeniju miluje (vinograd).
J. S. Re}kovic 76.
KREMENITAST, adj. samo u StuUcevu rjec-
niku: V. kremenast.
KREMENITAV, adj. samo u StuUcevu rjee-
niku: V. kremenast.
KREMENIV, adj. samo « StuUcevu rjecnika:
V. krpmenast.
KREMENOVir, m. prezime. — V nase vrijeme.
Sava Kremenovio. Nar. pjes. petr. 1, 3.i5 (medu
predbrojnicima).
KREMENSKI, adj. koji pripada Kremenu,
vidi 2. Kremen, a. Kad su Turci Kreiuen po-
robili, kremenskoga kra|a pogubili . . . Nar. pjes.
ink. 413. Kad su bili uz poje kremensko . . .
418.
1. KREMfeNACA, /. puska na kremen. — U
naSe vrijeme u Lici. Staru pusku ua kremen
zovu jkremeiiacom'. J. Bogdanovi6. — MisUin
da sam cuo i u Dubrovniku. P. Budmani.
2. KREMENACA, /. ime mjestima u Srbiji.
a) u okrugu kragujevackom. Niva u Kremoiiafii.
Si-, nov. ISfiS. 175. — h) u okrugu krajinskom.
Niva u Kremenafti. 1874. 287.
t KREMSKl
KREMElifAK, kremeMka, m. va\a da uprav
znaii: kamen Sto se sasto,ii iz kremena iU u ko-
jemu je mnogo kremena. — U naie vrijeme.
a. va\a da je pravo znaiene it ovom pri-
mjeru : Na jedan kraj mu se desilo kremohaka,
pa kad se pec ugrijala, kremene popucalo. M.
Pavlinovii, rad. 24.
b. kao mjesno ime, Kreraeiiak. Bred na Savi.
— Orohovica u Xagorju. D. Hire.
c. u prenesenom smislu, ie\adc inrsto, jako
(u moralnom smislu). Bio je poSteiiak i kre-
meiak. M. Pavlinovic, rad. 46.
KREMEI^TE, n. coll. kremen. — isporedi ka-
raerie. — Mogla bi biti praslavenska rijei, jer i
u ieSkom jeziku ima kremoni. — U nasemu se
javfa od .'cvii vijeka; izmedu rjeinika u Vukovu
(,die fouersteino' ,pyritae'). Svrhu rijeka Bag-
datskijo ondekar so posadismo, i placuci spomi-
nasmo so od tebe, o Sionu . . . Na kremenu koje
bijaso nasred Bagdata objesismo nase sprave od
spijevai'ia. M. Radnic 121'*. psal. 136. 1 — 2 (pisac
je proiitao ,silicibus' mj. ,salicibu3; a , Babylon'
mu je Bagdat). Ponifie mu (sijacu) stijene i kre-
meiie. Osvetn. 1, 2. Dvije puske male Sto mu
klete bez kremena pale. 2, 1-52. Pa§a je davao
praha, olova i kremena. S. l^jubiJa, prip. 155.
Kad se peo ugrijala, kremene popucalo. M. Pa-
vlinovic, rad. 24. — OrijeSkom u mnoiini. Obe
one brez kremena (.kremenjah') pale. Nar. pjes.
juk. 167.
KREMER, m. vidi 1. kremen. — U Voltigijinu
rjedniku: ,focaja' ,f6uorstein'. — Jamacno je po-
greSka, ako i nije stamparska (,kremer, ra', dakle
dva puta stoji r mj. n).
KREMI, vidi 1. kremen.
KREMICAK, kremicka, m. dem. kremen, ali
uprav dem. kremik. — isporedi kamifiak. — Akc.
se mijena u voc. : kremiCku, kremifiki, i u gen.
pi. krfemr6aka. — U Vukovu rjccniku: vide kre-
mencic. — Moze biti i praslavenska rijei, ispo-
redi po]. krzemyczek.
KREMICI, m. pi. ime selu u Srbiji u okrugu
krusevackom. K. Jovanovii 132.
KREMIK, III. dem. kremen. — isporedi kamik.
— Rijec je praslavenska (kremyki,), isporedi
stslov. kremyk-L, po]. krzemyk. — Samo u jed-
noga pisca cakavca xvn oijeka, i ujednoga JDal-
matinca xix. Hi se dlitom izdilajut u kremiku.
M. Albert! 280. Mijesaiie kremika s loncarskom
cr|enicom. M. Pavlinovic, rad. 26.
KREMIN, m. ime. selu u Hercegovini. Statist.
bosn. 112.
KREMNA, Kremana, n. pi. mjesno ime.
a. selo u Bosni u okrugu baiioluckom. Statist,
bosn. 37. (ne znam jeli ovdje Kremna /. sing.,
ali mislim da nije).
b. selo u Srbiji u okrugu uziikom. K. Jo-
vanovic 104. Meni je trpbalo jos to vece stici u
Kremna. M. D. Milicevid, zim. vec. 190. Li-
vada u Kremnima. Sr. nov. 1861. 20.
KREMNACA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
krajinskom. Vinograd u Kremnafii. Sr. nov.
1875. 134.
KREMSKl, adj. ujednoga pisca dubrovackoga
XVII vijeka, po svoj prilici znaii: koji pripada
Krimu (Krim se i sad u Boci kotorskoj zone
Kremija). Sroe kraja kremske strane tatarhana
Oritrijesa. G. Palmotic 2, 284. Kremskoga su
tatarhana Oritrijesa ovo sprave. 2, 301. U krem-
sku (Su I'lu di-zavu vrh ogAenijeh kola odnijeti.
2, 314.
KREMUC
KREMUC, »». luiica, luiina, neka bi\ka. Kre-
mu6 (KuzmicI, Kremus, alliaria (ParCic), AUia-
ria officinalis DC. B. §ulek, im. 171.
KREMU§, m. vidi kremiic.
KEEN, krfena, m. vidi hren. Kren, raphanus
sylvestris (u mletaSkom rukopisu), Armoracia
rusticana (Vodopid), v. Hren. B. §ulek, im. 171.
— i u nase vrijeme ii Dubrovnikti.'F. Budmani.
— Kren divji, iberide (u sinskom rtikopisu), Le-
pidium iberis L. B. f^iilek, im. 171. — ridi kod
hren.
KEENACKI, adj. kaji pripada selu Kirnti.
Krenacka (opstinn). K. Jovanovic 114.
KRENDULA, /, neka bi(ka, lulijec. Krondula,
catapuzia minore, lathiri (S. Budmani), Euphorbia
lathyris L. B. Sulek, im. 171.
KRENIGA, /. jozero iza Gorice pod Imoskim
u Dalmaciji. Pripovijedaju da su se tu prasjoli
Gavanovi dvori. D. Danicic.
KRENIKOVIC, »i. prezimr. — U iiaxe orijeiiic.
§em. prav. 1878. 90.
KRENITE^, Hi. onaj ito krene (krece, po-
miie). — U Vraniicvvu rjecniku: , motor'; u lie-
linu: ,motore, quegli che move' .motor' .501''; u
Voltigijinu: ,raotore, movitore' .beweger'; u Slu-
licevu: v. kretalac. — nepoazdanu.
KRENKA, f. vidi krinka (bilka). Krenka (Sa-
bjar), V. Krinka. B. Sulek, im. 171.
1. KRENTA, /. kvaka (u bravi) na vratima.
u Krusevcu. L. Rordevic. — u Uzicu. T. Ibrovac.
2. KRENTA, /. sdu ii Srbiji it ukruija kne-
zevackom. K. Jovanovic 111.
KRENTJOE, n. djdo kojijrm ku Hi ito krme
Hi sc krertf. — Slariji jr oblik krenutje. — Iz-
medu rjecnika ti Jilika^inu (vidi kod gaiiuce), u
Belinii (krenutje ,agitamento, agitatione' ,agitatio'
.52b; ,moto, movimento' ,motus' .501"), u Volti-
gijinu (krenutje ,mossa, movimento' ,bew6gung'),
u Stulicevu (krenutje ,motio, molus').
a. krenuti znaci sto i ganuti, maknuti. —
isporedi ganuce.
u) u aktivnom smiulu, djelo kojijein ko
krene. <m) a pramm sinii-tu. Tuzno dijete drugi
bijeg od zivota ne davaso nego samo od ruka i
glave veoma slabo koje krenuce. B. Zuzeri 143.
— bb) u prenesenom, dulioimom smislu, vidi ga-
nuce, a. Ona koja svjetlosti vrhuaravnom i s kre-
nucima unutrnijem bndi na dobra djela. D. Basii
230.
b) pasivno Hi rejleksivno, djelo kojijem sr
ku Hi sto krene. a.<i) u praooiii, tjelesrtum smislu.
U jedno krenutje od oka. Zboru. .lO''. Ako jo
vjerovao u krenutje od letustijeh zivina. B. Ka«i6,
zrc. 34. Koje (suze) bez kreuutja ili od ociju ili
od obraza tocahu se iz ociju. in. 84. Raspre-
mivajuc hod i krenuca zvijezJa. S. Rosa 1153".
Ali srce, ke no vara, cim doliodne sluti cesti,
Korevskoga gospodara svijem krenuceiii lioj iia-
vijesti. P. Sorkocevic. oSO". — lib) a pnnesenum,
duhovnom smislu, vidi ganuce, b, /'). A drugo
svako ti protivno krenutje, smisliv mu slabu put,
na pamet no stavi. N. Dimitrovic 81. Po ga-
nutju i krenutju put liega (Boga) uzezenu. B.
Gradic, duh. 6G. A to on ciriase s tolicijem kre-
nutjem od jubavi. B. Kasie, in. 1."). Protiv
zalim krenutjem vojevat. A. Georgiceo, nasi.
13'J. Krenutja smiri od puti. B. Betera, cut. 53.
Ja cijenim da ce u vrijeme ove besjede muozi
od vas biti ocucet razlicna krenutja. D. Basic
194. Jakos prema odmetnijem krenucim mojijeh
svevola. L. Radii 32. Neuredna krenuca mo-
50.1 KEENUTl, 1, a, a) a,,}.
jijeh cucenstva. 9.5. Ali ko je svjedok unutr-
liijeh duhovnijeh krenuia, misli, pozuda? A.
Kalic 1.50. U istinu proisti, zagledaj, prokusaj
sva ostala krenuAa a nami. 262. Pod/.isci no-
urednijeh krenuca. 427. Tim protivuijem kre-
nucima odoljeti jer ne moze, gine rijec jqj na
ustima. P. Sorko6evi6 580''.
1). krenuti znaci : dotaknuti se (objekta), pip-
nuti. — Vala da je ovako znacene u ovotn pri-
mjeru: Veliko stete i zla koje su u6inilo (zene)
dusama liih pogledi, hodora, govorenjem i dru-~
zijem stvarima, i krenutjem od nih uepootenijeh
i sramotnijeh telesa. I. Drzid 406.
KEENUSTVO, «. vidi krenuie. — Is/Jn?o je
t ispred St. — If Stulicevu rjecniku uz krenutje.
— nepoazdanu.
KRENUTI, krcnem, /;/. uiiniti da stu ne ostane
na mjestu gdjc je du onda bilu, maknuti, po-
maknuti (druyo znacene vidi kod 2). vaja da je
kao stu Miklosic misli, naj starije znaiene bilu :
okrenuti, obrnuti. — -e- stoji mj. negdaSnega (•.
— Ake. kaki je u praez. taki je u impf. kreiiah
(koji je pozne neohican, ima samo krenaso. F.
Vrancic, 2iv. 49) i u part, praet. pass, kreniit ;
u ostiHijem je ublicima onaki kaki je u inf., osim
oblika aurista krijtoh (vidi da(e). — Bijec je
Mara, isporedi stslov. kr.Mi:jti, rus. ivpan^'Th (pise
se i KpenfTh). — Korijen je kreut (vidi kod kre-
tati); t ispada ispred n, ali moze ostati u aor.
bez nu, te su za ovo vrijeme doa oblika krt5nuh
i krotoh (kretose. Nar. prip. vuk. 60—61; C Da-
nicic, is nav. 3, 1 ; sud. 20, 33). — Izmedu rjec-
nika u Vrancicevu (,mov6ro'), u Mikalinu (kre-
nuti, ganuti ,moveo'), u Bi'linu (,muovere, dar
moto' ,moveo' 502''), u Stulicevu (,movere, com-
movere, turbare, agitare'), u Vukova (n. p. drvo,
kamen ,bow6g6n, von der stello bringen' ,moveo'.
cf. pokrenuti).
1. u znnccna sprijeda kazanome.
a. prelaznu.
(i) aktivnu.
(Id) objekat je sto nezioo. ami) uci-
niti da sto da\e ne ostane na mjestu na kojemu
je bilu, nego da prijede na drugu mjestu. Hotihu
odvalitl kamen; nikakor ne mogahu ga krenuti.
Ivan trog. 14^. On tu plocu krene i izvali. 14''.
Gospodar dotura kola pa otkopaju vrata od po-
druma i krenu blago kuci. Nar. prip. vuk. 15.
Kad se posumraci, a ti kreni galiju. Nar. prip.
vuk. 87. Brat djevqj6iu sjede na skrinu i ne da
je s mjesta krenuti. Vuk, kovc. 51. Mahom mu
je (difku) sa ramena kreuu. Osvetn. 1, 72. —
bbb) uiiniti da se objekat ^uja, ne ostavivsi
mjesta na kojemu stuji. A kada jedan 6uh krene
lis ali vlas, mni mi se, da ja cuh od usti tvo-
jijeh glas. N. NajeSkovic 2, 17. Vihar puhnu,
gori krenu graiie. Osvetn. 3, 157. — Ne znam,
koji trud bi veci, al' izmirit sine more, al' kre-
nuti tvrde gore ... I). Barakovic, vil. 189. I
zmiri sve more, i riko ne ein' tec, i kreni sve
gore . . . 373. Kamenite krenut gore, rijoke
nazad obracati. G. Palmotic 2, 302. (u sva ova
tri primjera moze biti znacene kao kod aaa)).
— Svu mu kulu iz temoja krenu. Nar. pjes.
vuk. 4, 448. — Koliko je lako udario, vitu jelu
iz korena krenu. Nar. pjes. vuk. 3, 37. Udrila
je palfiom i papucom, dva joj zdrava salomila
zuba, a cetiri iz temeja krenu. Nar. pjes. here,
vuk. 181. — ccc) objekat je diu ^udskoga tijela
■stu onaj iije je tijelo pomice ili okrece (u trecem
priiiijeru). Odkle ne bi on vece krenuo nogu.
B. Kasic, fran. 137. Oni (hudobe) imaju vlast
za krenuti umore i krv od onijeh nemocnika.
M. Orbin 90. Afir piece prama vatri krenu.
KRKNUTI, 1, a, a) an).
5()(i
KRRNUTI, 1, a. bj an).
Osvotii. 1, 21. — kad Je objekat oko, moie se
sliratiti u metaforiikom smialn. Mojii te, pozri
viod, milosiio oko kron'. i). Karakovic, vil. 283.
— mofiu ami) pripadali i priiiijeri it ki>jimii ji
objekat stupaj (kao noga). Uospodo, iiaprijed ,ja
no moeu iiikada jeduoga slupaja kroiiuti od ti-iida.
N. Na|oskovio. I, 317. (iiietaforickil Nu istom
na put dobar tako kremi stupaj od paiiioti, a
otac jra blafji srota pun dobroto vjoone. I. Gun-
duli(i 251. — tlih/) kad jr. uhjckat kisa, giild ild.,
krenuti dobiva Dsohitn znauciie: uiiiiiti da pnda.
Krenuti grade, kruf.o ... J. Banovau, blagosov.
241. Ako (maijla) losu kreno . . . Osvetn. 2. 120.
— eve) kail jr ulijrknl djelii Hi djclovani; ii pre-
neseiwm ■•niii.slu: i-itiili da sc puiiiakiii', iln trajc,
da naprediijc, .Tapnctti, potaknuli. I nanovo
krenuo list ,Napredak'. M. C Miliiovic, pomenik.
3, 336. All Aga d.a razgovor krone . . . Osvotn.
1, 64. — fff) kad je objekat duserno Hi tjelr.sno
osjeiane Hi stane, u preucnenom umislii: uiiniti
da se u kome pojaiii Hi probudi onakotw osje-
cane Hi stai'ie. isporedi ganuti, f, b). Krenufc i
probuditi svetijoin ovijem rijecmi iiepomstvo. A.
Gueetic, roz. mar. 109. — Milosrdje kroni. D.
Barakovic, jar. 121. — o tjelcsnum osjecanu. Kro-
nuvsi mu stuzenjo radi onoga smrdocega giioja.
B. Ka5i6, fran. 19. — IKIU) kad je objekat srco,
pamet itd., znainne je preneseno i metaforicko,
jer se one rijeci upotyeb(ai)aju za samo cefade,
te odgovara znaceiiu kod bb) ere). Krenuti srca
naj oporija i naj tvrda. I. M. Mattei 8. Ni one
no kronuse I'legovo tvrdo srce na pokoru. D.
Basic 194. Za da pamet nasu kronu, da se gano
i ustano. V. Doseii 18.i''. — hlih) krenuti mjo-
nicu na koga, vidi kud krotati. Krenuti, mere.
(prenijeti) .giriren (weclisel)', tal. ,girare'. B. Su-
lek, rjeftn. znanstv. naz. Krenuti mijenicu na
koga .girirou eiiien wechsol an jemaud'. .Jur. pol.
terminol. 254. i u. I'upouicevn rji'cnikii kud giriren.
bb) objekat je cr(ih!' Ui rffud. initi.)
maknuti, pomaknuli, kao kihl mi) utuii, a naj
uzem smislu, .samo jizicnum sHoiii, olaceci Hi tis-
kajuii. Bise I'lelci . . . covjeli . . . uljezsi u iloga
hudoba . . . mnozi }udi inokupno no mogaliu ga
krenuti iz mjesta gdi on htijase ostati. B. Kasic,
in. 72. Staviso ruke na liu (na svctii Lucijii),
ali cini Bog da ju ne uzmogu krenuti, tako da
nijedna sila od Judi ni od mnozije volova ino-
kupno ne bise dosti za krenuti ju iz mjosta gdi
ona stase. per. 197. Ja me kreni ja da te okre-
nem. Nar. pjes. petr. 2, 544. (u ovom primjeru
maze biti into sto okrenuti). - l>bh) uiiniti da
fie Ho mice uopce. Veo sam nesta', voc poginuf/),
vec nije .srca ko me krene. I. Ivanisevic 248.
Karadordo je muiievitom brzinom krenuo iz sna
srpsko pleme. M. D. Milicevic, pomenik. 2, 225.
(ovaj primjer maze pripadali pod ccc), ali u
mctaforickom smiulu). — ere) uiiniti da objekat
ne maze Hi ne smije Hi ne htjedne ostati na
nijcstu jjdje je bio. mjesto je u sirem smiAii: kuca,
sell), qrad itd. Pripovijoda se kako su judi iz
nekakvoga -sela tu/.ili i krenuli izmodu sebo su-
basu sto nije sceo s I'lima da se mijesa i lijepo
razgovara. Vuk, poslov. 85. Ako li bi koja (dje-
vojka) otiSla (druyome n sliizbu), gospodar jo
imao vlast na silu je odonud krenuti i k sebi
dotjerati. rjecn. kod sprava. Ua bi ga iz Biograda
Sto prije krenuli. prav. sovj. 52. Aga moze svo-
jega kmota sa svoje zemje i iz kuco kronnti kad
mu je vo|a. ziv. 255. — thlU) mjesto je u Urem
smislu kao kod ecc). i znuiehe je: uiiniti da
objekat ne oslane na m.jestu i uda(i se, ali se to
udalivaiie shvaia kao poietak micana, hoda
s onoga mjesta na drugo. naj cesee je objekat
vojska. — izmedii rjeinika u Vukovu (n. p. vqjsku
.das lager auf brechon' ,castra movoro^ s primje-
rom iz narodne pjesme: Krenu vezir silnu mnogu
vojsku). Kupi svato sve Drekalovico, vikni decu
.sve Vasojoviio, kroni decu do zelena Lima. Nar.
pjes. vuk. 2, 5.35. Vec ti kreni mlogu silnu
vojsku, kreni vojska dvanaost hijada. 3, -59.
Kronu cetu Komnen-barjaktaro. 3, 176. Xok
ustane Zeko bu|uba5a, i nek krone golace ju-
nako. 4, 264. Po torn krenu Mojsije sinovo Iz-
rai|ovo od mora crvonoga. D. Danicif, 2mojs.
15, 22. Turska jo kronula na Srbiju svu svoju
vojsku. M. D. Milicevic, skol. 96. — i ovaj pri-
mjer amo prij/ada a ne pod eee), jer se u nemu
mixli na prauo micaiie. Mrtve nose, i dognaso
ovce, a krenuSe bracu da kopaju. Nar. pjes. vuk.
4, 124. — eee) ii. prenesenom, dusevnom smislu,
uiiniti da se dusa a objekta Aekako pomjeri. vidi
ganuti, f, a), subjekat maze ne biti iefade. — iz-
inedu rjeinika u Betinu (,muovere, cio6 commo-
vere o porsuadore' ,movoo' 502b). Da mene ne
krene nijodna taScina. A. Goorgiceo, nasi. 288.
Kako ill vo)a krene. A. Vitajid, ist. 265'i-. Zledi
dusQ opot kreuu kad so uzroci ne odrenu. J. Ka-
vanin 544". Ako vas uijo krenulo nogovo ustr-
pjonstvo. D. Basic 67. — kad se izriie djelo Hi
stane na koje se odtuiuje objekat, to se moie iz-
reci : podloznom recenicom s da. Koji su ga
s molitvora krenuli da ih slijedi pomagati. D.
BaSic 77. Ako vas ne moze krenut Bozija slava
da stupite prod ispovjodnika. 12.3. Drugo me jo
nesto krenulo da ti pisem. M. D. Milicevic, zlosel.
1,30. — injinitivom . Neka to no krene ciniti ni-
kakva dila dobra izpraznost. M. Radnic .34''. —
supslantiKoiii Hi zamjenicom u ace. s prijcdlogom
na. Na to mene krenu i silova nocasna nescina.
B. Kasic, per. vi. Ter me tvoje rad miline na
tvo'o svete pute kreni. A. Vitalic, ist. 8*. Za
veco vas kronut na ovo djolo bogojubno. D.
Basic 105.
ee) objekat je zicotina. za naj uze
znaiem (ispnr.iti hln tmu ) neniain nijednoga
primjera. I'rs/o ,(• iijmtn hlnni kao odagnati, istje-
rati, u sliriioiii .:n(ircim kilo kod bb) ddd), ali
s nekijem razlikama. <uia) o zicotini na kojoj
se ja.ie kaze se kad je iovjek jasuii na noj
odazene^ na put. A kad Marko sasluSao reci,
krenu Sarca, ode niz Kosovo. Nar. pjes. vuk.
2, 421. Kronu koiia svom bijelom dvoru. Nar.
pjes. uiarj. 118. — bbh) o stadu, kad ga cobanin
izdene iz kojega mjesta na put, hodeii za nim.
Kad podoso i kretoso ovco, Cuban putem jednako
voseo. Nar. prip. vuk. 60—61. — eee) o diiiuj
iivotitii. kad je lovaa Hi pas Hi liajkaii i.'ilj'i-'ijn
iz mjesta gdje stoji sakrivena da je moyu loriti.
— u Vukovu rjeiniku (n. p. zeca ,auftr6iben'
,oxcito' s primjrrum: Krenuo sam danas tri zeca,
pa uijednoga nijesam mogao uloviti, i s drugijem
iz narodne pjesme: Zavikase po gori hajkaci i
krenuse zvijera arslana). Ti zametni hajku u
planini, pa ti kreni zvijora arslana. Nar. pjes.
vuk. 2, 44. Ko kosuta prod jelena draga, kad
ih vi/.li na zdrijolo kronu. Osvetn. 1, .32.
b) neprelazno (drugaiijc nego kod c)).
ono Sto je kod a) objekat stoji u instr.
(lit) znaieiie je kao kod a) aa) aaa).
Da toli ni grana ni snaga nije dosti za krenut
jeduimo kamenom? F. Lukarevic 106. Ti mi
iia.(j) vlas i moo kamenom ovime da mi je krenut
moc. 106. I polugom teskom jednom iska kro-
nut plooom. P. Kanavelic, iv. 548. Ne nahodahu
naiina ni za kronuti torn stijenora. I. Dordic,
ben. 109. — IJsi ti co odkrknuti. i moci cos tada
cuti, gdi slamicom vjotar krene. M. Polegrinovic
KRENUTI. 1, a, l>) na).
507
KRENUTI, 1,
,■) ,hl).
200. — Kako covjek lagahnime bijele od knige
listom kreno. P. KanaveliA, iv. 551. — .Tedna
moze jednom iglom krenuti. J. Banovac, pred. 50.
hf>) nciniti da Sf miie tamo i amo
ostajuei na mjestu, da se fiila; stref<ti.. vidi a)
aa) bbh)). — tiau) ijnpctf. Da sfcanu svi vitri ter
vlasom ne krenu. S. Meiifietio 110. Prvo trosna
silna pride, ter svom zem|oiu jakn kronu. I. G-un-
duli6 79. Koji bi -ibali na kraj I'loga (hl(da) ce-
kaju6i andela da krene vodom lezei'om. D. Basic
194. — amo moze pripadati i onaj jirimjei; jer
se ie(ad ti kolu miiu, a ne treha da se rijdn kolo
pomice sa svoga mjesta: Kolovoda, diko nasa,
okom treni, kolom kreni. Nar. pjes. vuk. 1, 176.
— ftbb) u instrumentahi je dio tijela Hi nijelo
tijelo samoga siibjekta. (had je glaua, krenuti
moze znaciti sto i zaklimati, poklimati). G-lavom
ne krene vilenik. D. Barakovio, vil. '2(!3. SliSa-
judi to Artemio, krsnii glavora, govoroci . . . F.
Glavinic, cvit. 174i*. Krenuti glavom kazajudi
da ne ,adnuto, abnuo'. J. Mika|a, rjeen. Ovo je
ubojstvo jo§ lasno, zaSto za ubit fiejade u po-
§tene, dosta je glavom krenut, okom nainignuti,
prstom ganuti. J. Banovac, razg. 118 — 119. vidi
i ccc). — (Bog) tris prisvijetlijem kionu celoiu. . . .
i tris cini tezijem djelom da so nebo sve zatrese.
df. Palmotic 3, 180a. — Np kronuvsi obrazom.
B. Kasic, frau. 99. — Koii obrtan sa svih stran
kud mu rukom krene. B. Krnarutic 8. liise iz-
stetio desnu ruku, da 5 nom (ijrijrskom s prije-
dlogom s) krenuti ne mogaSe. And. Karic, razg.
135. — Ako okom krenete, podhibuo svo je toj.
F. Lukarevic 28. Ne smiv okom da gdi krene.
'243. Cudec mu se ki ga vide gdi ne krene svojim
okom. D. Barakovic, vi!. ISii. Neka pruzi ruku,
neka nom krene, viditi ce da so i u ogledalu
pruza i krece ruka. A. Kani/.liA, utoc. 117. — •
Ne smije uhom krenut. (0). Poslov. danic. —
Ne krenu ni okom ni tijelom . . . upitan zasto
sobom ne krene. V. Andrijasevid, put. 395. Ne
mogaSe svojijem tijelom krenuti. I. Dordic, ben.
153. Ne moze tuzan covjek rukom pruzit, tijelom
krenut. B. Zuzeri 03. — vidi, osim ccc), i ddd).
— ecr) u Duhrovniku krenuti glavom ii prene-
senom smislii znaci: ptilicdjeti. po si'oj prilici radi
toga sto reai: krenuo je glavom i.s/o j> sto: nije
mu glava na mjestu, a ano (mozebiti prnna tal.
non ha la testa al suo posto) ~naci: I nil jf. -
M Vnkovii rjecniku : (u Dubrovniku) glavom,
t. j. poludjeti. — (hliO krenuti mozgom amo
tamo u jednoga pisrn xix rijeka u prenesenom
smislii znaii: pomisliti ni-koliko raslicnijeh misli
tt c*'}nn- On mozgom neSto amo tamo kreni. B.
Radicdvic (1880). 238. - <•<■<■) it instni:nenlalu
moze liiti i dio tu&ega tijela, i cijelo lude tijelo.
U ono Sto ga hotijahu ukopati, ne mogose ni po
jedan naein dvignut luu ni krenut jednijem pr-
stom. M. Orbin 43. A s majkom (Jeziisopom)
ki stahu, a Ivan naj vedo, u ruci dr/.ahu da ziva
bit nece, toliko za mrtvu na zomji lezase, iz-
gubiv snagu svu, da jodva dihase. Ivan liom tuj
krenu, moli ju: ,Pogledaj !' reci mi, gospo, nu!
sto ti je znat mi daj'. N. Na}eskoviA 1, 116. —
///■) /( prenesenoin smishi, krenuti vjoi'om znaci:
izticrjeriti se. krenuti znaci uprav Hi pomaknuti,
poiiijtriti, ill okrenati. Huda vjera i himbena,
kojom kripos tvoja krenu, neka bude sasma
strena. G. Palmotic 2, 430. Vjera. braco ! tko
krenuo liome, ne zivio u plemenu svome! Osvetn.
1, 51. Vec ako si u zivotu, pobro, tere vjerom
krenuo nijesi. 3, 37.
<■) moze krenuti bili neprelnznn sa zna-
ieiiem kno krenuti ss, vidi c. onda naranno neina
uz sebe instrumentala kao kod b).
aa.) uopce, maknuti sp, ostaviti mjesto.
Ne kti ni po sto krenuti s mista. E. Pavio,
ogl. 162.
hO) ne ostauiv.n mjeato, zajiijati se.
Takoder jedan klas naj maiii kad krene, tvoj mi
se cini glas, tere sroo me svene. N. Najeskovic
2, 133. .la, koji u srcu straha viku momu nije-
sam odvitio, da lis krone uz tvu diku bojo bih
se i strasio. G. Palmotic 1, 138. (ii onom pri-
mjeni, da je u mj. uz, znaceiie hi hilo kno kod
2, i laksc hi se razumjelo).
(•)•) kao upntiti so, i)idi c, li) ec).
naa) suhjekat je celade. — izmeda rjecnika a
Vukovu (n. p. na put ,aufbrechen, sich auf den
weg macben' ,profieisci, se dare in viam', cf. kre-
nuti se, poci s primjerom iz narodne pjcsme:
Otlen krenu gore uz planinu). U vitezkoj svoj
slobodi s Kalamberga notom kronu. .1. Kavanin
265a. Al si obedvi na mo krenu, da me udave.
400*. Krenu odtoleka put Galiloje. S. Rosa
SS'i. Krenu da ga vodi po svijetu. Nar. pjes.
vuk. 2, 35. Krenu sila ispod Biograda. 2, 603.
Za nama do sve Krnovo, krenut. 4, 427. Tu
krenuse iz grada vojnici. 5, 226. Sada krene
presvitloj carici. Nar. pjes. istr. 1, 31. Krene
jedno jutro carev sin u lov. Nar. prip. vuk. 116.
bu uzme kruh i krene daje. 117. Krenuo si na
put. 125. Podrani rano te sa slugama u lov
krone. 140. Kreno iz daleko zemje . . . Krene
so putnik da)e svojijem puteni. 206. Evo sam
ki-enuo k tome i tome kra|u. 207. Krenuvsi
natrag. -232. Kaluder ga zapita: , Kud si krenuo,
monide?' Nar. prip. vil. 1868. 651. Kad kre-
nula iz svog roda, da krene u dobri das ! a Vuk,
kovc. 73. Dragi druze, sta bi od TurakaV il' su
liekud krenuli na vojsku? Osvetn. 2, 37. Jedno
jutro krenemo u pazar. Pravdonosa. 1852. 1. —
metaforicki. Krenu i putem voce casti. .T. Ka-
vaiiin 2011'. — kako sr vidi, ii iiekijem je pri-
nijerima naznaceno mje.ito od kojeija se ce(ade
udaltije a it driujima put kojiija se mjesta upii-
cuje. kadgod ovo nije uprav mjesto, negoje radna
na koju se. upucitje (na put, u lov itd.). u ovome
se osobito isticii oni primjeri: Da sam degod u
cotu krenuo. P. Peti-ovid, gor. vijen. 52. Kre-
nuli sto nekud ka' na vojsku. 83. Krenemo li
zvonu u prekradu. S. ^jubisa, prip. 193. Gdje
krenuse na posao judi. Osvetn. 3, 37. Kad vec
bij.-ibu krenuli u bijeg svi Srbi. M. Pavlinovid,
razg. 37. — hhh) suhjekat je zivotina. Na ti
ovi stap da deraS stoku, jer ti boz nega nede ni
jodna krenuti. Nar. prip. vuk. 188. Da u drustvu
krenii (zee i zaba) iz jedne planine u drugu da
zimuju. N.ar. prip. vrc. 192. Pa ko vuce, kad
u grabez krene. Osvetn. 1, 63. — rrrj suhjekat
je sto nezivo sto .ie moze micati. Kudo glava
krone, tamo uda sluze. D. Barakovid, vil. 120.
Straini sambek da jo krenuo. I. A. Nenadid,
sambek. 6. Galija jo bila sprcmna da krene put
Izmirno. S. ^jubisa, pripj,65.
(1(1) prema onome sto se kazalo kod
ec) aaa) pri kraju, moze krenuti znaciti poletak
kakva djelovaiia, a. micane je samo u pren.eseuom,
metaforickom smislu. po tome krenuti tad znaci:
poceti. nakaniti se. djelorarie se izrice: (Kki,) pod-
loznom rei'enicom s da. I krenuSo da se raz-
dvajaju. Oglod. sr. 2.32. Kad s,am ved krenuo,
da tecem dusu. S. l.jubisa, prip. 149. — hhh) in-
fi.nitioom. Kreni svatko pomuit posla svoga.
Osvetn. 4, 54. — ccf) akiizativom s prijedlogoiii
n (u jedinom, primjeru radi adjektioa nov moze
se shvntiti da je krenuti i'<to sto okronuti .se).
Pod stare dane krenuli u novo nauke. M. Pa-
vlinovid, rad. 157. — (r>f(() imu primjcr a ko-
KRKITOTr, I, a, c) dd). 5
jeimi nije iireieno djelovaAe, ali se razumijc po
smMu ili se dnjbudi ima u pameti. la je u Vu-
kovti rjeiniku (u treiem izdanu po Vukovijem
bifeskama) : n. p. krenuo viiiograd t. j. potjerao
do Hsta.
ae) moie od znadena kod dd) postati
drugo: pnieti uopce, pa i poieti javfati se, a po
luDiejaviti Sf. Kad pomrfaj I'legov (siincaj krone.
J. Kavaniti 468i. Istor kreiiu vedro u oblaku.
Osvetn. 1, 2.
b. pa.iiviw.
ti) 11 pravom smislu (radi jfdinnya pri-
mjera vidi a, a) aa) bbb)). Jak blaguga od vje-
trida kad krenuta Ijetno u vrijeme zrela u kiti
jur psenica suSiii ... P. Sorko6ovic, 58l>«.
h) ti prenesenum, duscvnoin smislu, indi
a, a) bb) eee). — part, pract. pass, shvaia se i
kau adj., po tome ima ti Bclimi rjeiniku 'om-
parativ: Krenutijt ,piu agitato' ,agitatior' r>dK
— Dobrotom svetoga starca veoma krenuta na
dobro svako. B. Kasi6, per. G. Krenuta razlo-
zijemi toliko mogucemi. 95. Krenuta od dulia
svetoga odlufii . . . 167. Krenut na pomilovanje.
B. Kasic, in. 37. Od mnozijeh [udi kronutijeh
od glasova sfetosti negove. o3 — 34. Radi mu-
canja Isusova krenuti na vecu zlocu i srditust.
M. Lekusic, razm. ()2. Da cemo biti krenuti u
srcu na dobro. D. Basic 8-1. S kojima krenuti
smo virovati stokodi A. d. Costa 2, (io.
fj u jednom primjeru kao da krenut
znaci sto i potaknut, uzrokovan (o djelovanu,
stanu). isporedi a, a) aa) eee) i a, c) ee). Stu-
zenjem krenuto najezenje. B. Ka§ic, fran. 20.
C. sa se.
a) pasiuno. Ne dade se ni krenuti iz
necistoga blata. A. Kauizlii, kam. 34. Arbiman-
drita ne dade .so odanle ni krenuti. 61. Kad se
sator kreno neka ga sloze leviti. B. Danicic,
4mojs. 1, 51.
bj refleksivno. — Izineda rjecnika u Be-
linu (,muoversi' ,moveor'; krenuti se komu srce
,muoversi, coramoversi per qualolie aft'etto' ,com-
moveri' 502b), n Voltigijina (,muoversi, voltarsi'
,sich bewegeii'), ii Stulicevit (,moveri, agitari').
(Hi) maknuti se s mjesta, moze zna-
iiti i: itdafiti se, ne isticuci smjer micana. ispo-
redi a, c) aa). uuu) siibjekat je celade, naj cesce
u negaciji. Ni se sa mista gan' ni kreni do-
toli ... M. Marulic 54. Cjec vrucine od ogna
neoe so krenuti, nego li so pusti izgorjeti. Zborn.
8a. Ljeti ispod sjeui nece se krenuti. 56''. Ter
za robe vi dr^ite ('nasj, da se od vas ne kre-
nemo. N. Najeskovii 1, 162. Ter ve se nikudi
ne kreni od ne ti. 1, 266. Njesto ne mogu ni
hodit, Kucivrate, ne mogu se krenut. M. Drzic
386. Ne bib se za tebe krenula jednu ped. D.
Zlataric 5.5i. Divica ... ne kreiiase se sa mista.
F. Vrancic, ziv. 49. Da se iz svojib mjesta ne
krenu ni odmaknu. B. Kasic. rit. 2a. Ovce vo-
dahvi iz daleka s mokahnijem se runom pvije;
sad medu nam nijo covjeka, ki se krenut s mjesta
umije. I. Gundulic 143. Nemoj mi s ovoga
mjesta se krenuti. (i. Palmotic 1, 347. Radi
obrane da se svqje s mjesta htio nije krenuti ne
lubjoni ban Hrvoje. 1, 400. Krila se iz tvoga
drag vitez ne krone. 2, 9. No ktise se iz kuce
krenut. J. Filipovic 1, lOl''. Lezi, da se tko
ne prene, il' u grobu svom ne krone. V. Dosen
48a. Nece se moci nigda krenut s mjesta. D.
BaSic 283. Krenite se, bezsvijesni, pohrlite se,
providite, cijem cemo prizivjet. A. Kalic 37.
Nebeska to mod dohita. da so s mjesta jos no
krene. N. Marfii 63. Sad cos videt dok se starac
krene. Nar. pjes. vuk. 2, 251. — s injinitivom
■^ KRRNUTI, 1, c, b) cc).
ili s podloinoin reienicom u kojoj je da, krenuti
pokazuje namjeru i poietah micana. Ua se nutra
pojti krene. A. Vita}i6, ist. 6". Kad to saslusa
carev sin, uzrao oria na koAa, pa § Aim u ga-
liju, te so ojiet krene putovati. Nar. prip. vuk.-
239. Pa krenuse so potraziti mafie. B. Radifevic
(1880). 333. — Kre:iulo se malo i veliko, da se
bije boja svekoliko. Nar. pjes. vuk. 4, 316. —
s instr. tijelom, isporedi a, b). Ne raogaSe se
tijolom ni kronuti ni maknuti. V. M. Gufietic
33. — ini'taforicki. Od tih, ki jih (zakone) zuaju,
tko se s nib no krene, ja dobro puznaju, da taj
jubi mono. P. Hoktorovic 47. No krenuvsi se
on nigda od svoga posla. M. Orbin 111. Iz pra-
voga puta puk da so no krene. A. ,J. Knezovid 32.
— hhh) .Ho nr.zivo. — u nekijem su primjerima
suhjekti stvari §t<) imaju u sebi sila, da se maknu ;
ali i f/dje nije Inko shvaia se kao da se stvari
pii sebi miiti. Silo bo nebeske krenut se. N.
Rai'iina 13a. lue. 21, 26. Na suliu se drijovo
nade i ne mo2e so ni krenuti. B. Zuzori 293.
U liomu dobro znas, da ce se krenut voce srce
(metaforiiki) nego noge. 369. Sva brda i ade
krenuse se s ovoga mista. E. Pavic, ogl. 671.
Nit' se noge kada ganu, da se krenu i ustanu.
V. Doseu 48*>. — metaforiiki (isporedi a, b) bb)
er.n)). Krenuo mu se mozak i brez sumiie po-
meo. A. Kanizlic, kam. 130. — u ovom je pri-
mjeru krenuti se isto sto okrenuti se (kako se
vidi po poslovici sto stoji odmah za ovom: Kad
se vjetar promijeni, i jedro se privrati, a arbuo
krepko stoji. D). Kad se vjetar krene, jedro se
promijeni, a avbuo krepko stoji. (D). Poslov.
danic.
bh) maknuti se ne ostavivsi mjesto,
isporedi a, e) bb). Sad kad se lis krene, tako i
pazraam (ne pasmam). M. Drzic 385. Usne ne
mogu se ki-enuti. M. Orbin 73. Krenu svi se
moji vlasi. I. Ivanisevic 316. Kruto iza dna
krennse se svl temeji tvrdijeh gora. I. Dordic,
salt. 45. Blato .se krenulo', kako vidite, krenite
se sad vi, ako liocete ozdravit. D. Basic 194.
ev) oslaviti mjesto uputivsi se put
druguga mjesta. isporedi a, c) cc). — Izmedu
rjeinika u Vukonu (.aufbrecheu' ,proficisci' s pri-
mjerom iz narodne pjesme: Pa se vezir iz Ko-
sova krenu). utia) subjekat je ce(ade. Pri ner
se krenuse (ribari), Paskoj ga pozire (pehar). P.
Hoktorovic 27. Za to prijo neg' se krone mlad
car izvan Carigrada ... I. Gundulic 298. I u
ovoj se voce odluci krenu brzi vjetra plaha. 513.
Pozeljenja koj' cjei svoga na isti Sim se vojskom
krenu. J. Kavai'iin 2421'. Navistili mu, da .se
je on krenuo iz Mosopotamijo. E. Pavic, ogl.
71. Tim vjesci krenuse se put Betlema. S. Rosa
35''. Prvo kojono Hamovo krenu se put zapada.
D. E. Bogdanic 9. Ku6nik nad neg tad se
s nozi krene. J. .S. liojkovio 406. Te se krenu
zmaje od .Jastrepca i odlece Jastrepcu planini.
Nar. pjes. vuk. 2, 258. Cans viknu, kucnu dal-
bulana, krenuse so iz poja svatovi. 2, 544.
Krenuo se pasa Ginalija na sokola, Milosa voj-
vodu. 4, 317. Tako se on kreuo s galijom. Nar.
prip. vuk. 88. Kako cuju trubii vojnici Solo-
munovi, oni se krenu. 198. Vojska se odma
krone sa Simina brda. Vuk, dau. 3, 201. Kad
so svatovi krenu od kuce po djevojku. kovc. 61.
KreuuvSi se iz Rafidina (sinovi Tzrai(evi) dodoSe
u pustiiiu Sinajsku. D. Danicii, 2mojs. 19, 2.
Sinovi Izraijevi kretose se sa svojega mjesta.
sud. 20, 33. _ Sutra po podno kronusmo so ja i
J^ubinko u Sabac. M. P. Sapfianin 1, 111. Srbi,
kao saveznici carske vojske, krenuse so napred.
M. D. Milicevic, pomenik. 1, 21. Ostavio je ma-
KBENUTI, 1, c, h) cc).
509
KREPAK, ].
nastir i krenuo se put Krfa. 2, 175. Borme nije
zadjevica mala, kad se 6eta krene sa Cetiiia.
Osvetn. 2, 103. — maze se inticati i uzrok mi-
canu, namjera, kao kod a, c) cc) ana) (blizu
kraja). Kad Jorana divi ugledase, kronuse se,
da mu uzrau glavu. Nar. pjes. vuk. 2, 28. —
Lasne ga zapameti i krene se za ispuniti dilom
ono sto cuje. B. Kasic, is. 30. — Primivsi pa-
sose, krenusmo se na put. M. D. Milicevic, omer.
126. — hbh) suhjekat je sto nczion. Neka podu
cetiri planine, . . . nek se krenu na Stambola
gi-ada. Nar. pjes. vuk. 3, 63. A kreuu se sa
istoka sunce. 3, 66. Po torn ce se odmah ga-
lija krenuti. Nar. prip. vuk. 87. — rrr) suhjekat
je vo(a, ieja. u metafurickom sinislii. Ze|a mi se
tamo krenu. D. Barakovic, vil. 234. Ne daj,
vo}a da t' se krene na nepravde. A. VitaJiA, ist.
lOQa.
(Ifl) vidi a, c) dd). <iii<i) iiopce. ii
svijem primjcrima s injinitivom, u jednome uz
injinitio ima za prema talijanskom jexikii. Ter
SB u hrli rod krenula rijeoi moje jur sljesati.
A. Vitajic, ost. 282. Naj pri sto spomenu(/ij,
kad so lince korit krenuC/f^ ... V. Dosen 269'J.
— Neka bi se kra|i krenuli za isiakovati. B.
Kagic, is. 11. — hhb) o hifci, znacene je kao
kod a, c) dd) ddd). IV s prolitja, dok joster
ne tira (plot), kad se krene, lioi'O iinat mira. ,1.
S. Kejkovic 124.
<■<') prema znaceiiit kod a, a) hb) eee),
gannti se. aan) suhjekat je ce(ade. Vladavac . . .
ne kreuu se nista na ovn besjede. B. Kasic, per.
41. — hhl}) suhjekat je sree. Srce mi se krenu.
B. Eadifevic (1880). 25. — rrc) suhjekat je
kamen, ali stnji mctaforicki za ce(ade. O tvrdi
kamenii. koji se vik ne krenu pror. nioni zalosnoj
na milos |uveuu. V. Lukarevir- 149.
2. tangere, taknuti u sto, dotaknnti se icga,
dirnuti u sto (i u prenesenoin smisla). — Ovo
znacene moze biti da je postalo od predasnega
s toga sto je doticane pocetak krelana. — Po
zapadnijem krajevima od xviii vijeka (ludi kod
b). — Moze biti prelazno i neprelnzno.
a. ne zna se, jeli prelazno Hi neprelazno.
,Zapucnuti, krenuti, tegnubi' ziiaoi kad riba sarao
mimogred udre u mamu na uiiicn. Ij. Zoro, rib.
ark. 10, 352.
b. prclazni). ohjeknt je a sto se takne, Hi
dime.
(i) aktivno. Bui jih rad zlob taknu i
krenu. A. Vitajic, ist. 145'i. Jesi 1' vidjo, care
gospodare, kad tko krene srsjonovo gnijezdoV
Osvetn. 1, 13. Srnut nece, jer tica ne soAe, da
ju krene, perje odnijece. 4, 20.
It) pasiimo. Neoskvrrienu ('as, oblas ne-
kronutu uzdrzo je. I. Dordic, uzd. iii.
e. neprelazno. ono sto je ohjekat kod b
stoji II ace. s prijedlngom u. Ne kti u svoje blagn
krenut. .1. FilipoviA, prip. 3, 358". Nece sraiti u li
krenuti. M. Zoricic, zrc. 55. Poradi posteiia koje
Gospi nosase u riu ne (h)ti krenuti. 65. Pusti
je ne krenu\'si u liezino postene. And. Kacic,
kor. 15. Da hoces malo krenuti u negovo imaiie.
57. Da ja krenem u tilo negovo. .58. Ne smido
niko u negovo ovce krenut. 174. AT u mezdru
nimalo ne kreni. J. S. Re|kovic 271. Plutarkovi
su zivoti u zivac krenuli mnogim. M. Pavlinovic,
rad. 165. — I u ovom primjera treba shvatiti
krenuti kao da ima ovo znacene, ali u prenesenom
smislu: S ovom polovioom krenes u broj od umno-
zana. M. Zoricic, aritra. 33.
KEENUTIV, adj. koji se moze krenuti. — U
Stulicevu rjecniku: ,mobilis'. — nepouzdano.
KKE0KI(3, m. prezime. — xviii vijeka. J. Ka-
vaiiin 134*.
KEEOV16, vidi Krehovic.
1. KREPA, /. bolest na blagn, kad krepava.
vidi izor. M. Medic.
2. KREPA, /. sa]iv naziv za mlitavu zenu. —
U nase vrijeme u Lici. ,01azi, zalosna krepo, ti
si kadra sto uraditi?' J. Bogdauovi6.
KREPACA, /. ime mjtstu u Srbiji u okrugu
krarjHJerackoiH. Livada u Krepaci. Sr. nov. 1875.
111'.
KREPAJA, m. sajiv naziv za mlitava cojka.
— U nase vrijeme u Lici. ,Ti, zalosni krepaja,
to da dignes'. J. Bogdanovic. — isporedi kre-
paca.
KREPAHAN, krepahna, adj. dcm. krepak. —
U na§e vrijeme u Istri. Krepahan ,validus'. D.
Nemanic, cak. kroat. stud, iiftsg. 39.
KREPAK, krepka, adj. firraus, constaus, tvrd,
cvrst, postojan, stalan, koji se ne da pomjeriti iii
maknuti Hi promijeniti, iesto u du§evnom, mo-
ralnom smislu; gdjegdje znaci sto i jak uopce.
— Akc. se ne mijena. — -e- stoji mj. negdasneya
e, te u zapadnoM govoru. glasi kripak, u istocnom
i ujuznom krepak, j'er u ovome po pravilu ispada
j iza r; ali u pisaea Dubrovcana xvi i .xvii
vijeka ima i oblika s -je-, n. p. krjepak. N. Ra-
nina 91=1. KJlh. M. Vetranic 1, 271; 2, 47; M.
Orzic 29; krjepka. 3; krjepki. 36.; krjepkoj. A.
Gucetic, roz. mar. 124; krjepci. I. V. Hunio, du-
brovn. 3 (vidi i u Stulicevu rjecniku). u pisca
Kavanina stoji svagda krjep-, ali izdai'ie nije
pouzdano. i u nase vrijeme Danicic. upotrebjava
ohlik krjopak, n. p. Idnevji. 26, 8. vidi krepost.
— Postaje od korijena krop nastavkom i.k. Mi-
klosic ispiireduje Aem. kraft. — Bijev je prasla-
ven.skd, isporedi stslov. krep'i.k-t, rus. iqihriKiii, ces.
ki-epky (brz), pal- krzopki. — U stslovenskom ima
i kraci ohlik krc\p-b. — Izmedu rjccnika u Mika-
(iiiu (krepak, stanovit ,constans, firmus, stabilis'),
u Belinu (krepak .fermo, saldo e stabile' ,irrmus'
SlOb ; ,conatante' ,constans' 220'>; , forte' ,intre-
pidus' 325''; , saldo, forte o lormo' ,stabilis' 638*;
krepki ,immutabile' .iramntabilis' 381a), u Volti-
ijijinii (krepak i kripak , forte, sodo, gagliardo.
i-obusto' , stark, fest, kraftig'), u Stulicevu (krepak
i krjepak , firmus, stabilis, immotus, constans,
tenax, immobilis'), u Vukova (, kraftig, stark,
firmus'), u Daniciievu (krepbkb , firmus, fortis').
1. adj. — Komp. postaje od krepk nastavkom
ij, te se k ispred i mijena na c: krepciji (vidi
D. Danicic, obi." 40). ovaj se oblik nalazi od xvi
ui/e/ca, Oirfi: kripcijega. Narucnik. 96i> ; krjopcijo.
G. Drzic 439; krepcije. N. Diraitrovic 85; krep-
cija. N. Naleskovic 2, 84 ; krjepcija. J. Kavaiiin
S61>; krjep6ije. 129b; krep6ijim. D. Obradovic,
basne. 159. i u Belinu i u Stulicevu rjecniku. —
od osnove krep- ima komp.: kri'^p}!. J. S. Re|-
kovic 140, koji se nalazio i u stslovenskom jeziku
(krep)ij). — u na^e vrijeme u istarskijeh, cakavaea
ima: krepceji ,firmior'. D. Nemanic, cak. kroat.
stud, iiftsg. 54. — nije dobar ohlik s nepromije-
nenijem k : krepkiji, premda se nalazi nekoliko
puta: krjopkije. J. Kavanin 542'>. kripkija. F.
Lastric, ned. 2'28; naj kripkije. 364; kripkijoj.
.391; kripkiji. A. Kanizlic, utoc. .380; krepkija.
A. Kalic .803; kripkija. J. S. Re(kovic 31; ima i
u Belinu rjecniku (samo jedan put, dok krepciji
ima cetiri puta) i u Stulicevu. — na jednoin
mjestu XVIII vijeka ima krepce (n. sing. nom.).
Z. Orfelin, podr. 105, sto postaje od krepk na-
stavkom j pa .se kj mijena u 6. — vidi i kod 2.
KRKPAK, 1, a. 510
II. 0 iejadetu (Hi o onomc Uo sc kao ie-
fade misli), o defadi.
(i) II du.^cvnum smislu, fortis, firmus,
stabilis, constans, poHlojan, stalan. <iii) uopie.
U ftloviku krepku i jakodusnomu. §. BudiniA,
ispr. l'2(i. Ronite suza rijoko stavni, krjopci,
ustrpjeui. I. V. Buni6, diibrovn. 3. ( liogorudica)
kod kriza staSe iia iiogah krepka i staiiovita. H.
KaSic, is. 100. ^iubenim {josluhom ureson i
kripak. i). Barakovit', jar. 11. No buduci Eva
tako izvrsna i kropka kako Adam. M. Orbin 20.
Da i u telu lipa i u dusi kripka uMiii se. F.
Glavinic., cvit. 'J81*. Ako sam ikadar ostao sta-
novit i kripak, po milo.sti t,vojoj mi jo toj doSlo.
M. Jorkovic 38. AH kripki krstjaiii protiva za-
povidi ki"a|evoj vapijahu. J. Filipovio 3, 14''. —
hb) lokativom s u viose se izreii: tiiiii) prema
cemii je ko postojan. Vl iiapasteliL krephkb.
Moil. scrb. -'(i. (1234-1240). U po^ubah kropci
uzrokom od poslulia vjoro cisto, rijeko plovom
prohodi.sto. I. Gundnlid 288. Kropak u svijoin
protivarai. P. Kaiiavolic, iv. 473. — hOh) « ceinii
je ko poUojan. U svoin se kripak mnec. M.
Marulic'- 107. Budi kropak u svakoj stvari. K.
Magarovic 80. — Budito vi zato kripki i svrsoiii
u viri. Bornardin 2(>. luatth. .3, 48. U vjori
kropak stoj. F. Lukarovic 20. JComu (dja»luj
odolite kripki u viri. I. Bandulavic 216''. Ipolr.
o, 9. 'J'ako sam u vjeri svetoj krepka i tome}ita.
V. AndrijasGvio, put. 321. — .luraj stalan u vori,
kripak u iifanju. F. Glavinic, cvit. 102''. Ucini
Zudile slobodne i u ufaiiu kripke. And. Ka6i6,
kor. 346. — Kripka u Bozjoj bud jubavi. A.
Vitalic, ist. 80b. — (Zadarske zene) kripko u
dobroti. D. Barakovic, vil. 122. — Krepak u
odiuoi. P. Kanavelif:, iv. 200. Stavan budi i
kripak u odlukami. 1'. Kne/.evio, osm. 72. —
Kropak u svom sudu. P. Kanavelic, iv. 402. —
Bio bi on jos i sjodite} na prestoju biskuijskomu,
da je krjepak stao u tomu. J. Kavaiiin 98''.
h) validus, robustus, sanus, jak, ill,
zdran, obicnu o tijclii, ali se maze kazati i o
pameti (nidi iiaj zadni primjrr). Nemocui ima
prediti _ zdravoga i mledniji kripcijega. Narucn.
!)6a. Clovik silan i krepak nad vsimi. S. Ko-
zicic, zit. 37''. Pokli sam zdrav i ziv i krjepak
zadosti. M. Vetranic. 2, 47. Bise ranogo hrabar
i kripak u zivntu. Dukjanin 21. Brz, krjepak,
bitar, lak. M. Drzic 29. Krjepki bog od boja.
36. Krepki Sanson. A. Guceti6, roz. mar. 228.
Boze krepki, uslisi me ! M. Divkovin, nauk.
190. Od djeteta koji nije krepak... I. Gun-
dulic .516. Zdrav i krepak. I. Dordic, ben.
58. Drhtavac se kripak dize. P. Knezevic, ziv.
46. Mi se krepcijim i jacim od sebo no pro-
tivimo. D. Obradovic, basne. 1.59. — Toj uci-
nihb bude u puti velo bolestaub, a u pameti
mojoj na jiunu krepakb. Spom. sr. 2, 126. (1466).
<■) opet u dusevnum smislu (ali uz tjc-
lesnu spos(ibno.it), animosus, koji je bcz straha,
hrabar. Krjepci vitezi i boriteji slavni. Mon.
Croat. 155. (1493). Kripak bi kako lav u slu-
zenje Bogu. M. Marulio 34. Stane kripka protiv
lavu. 220. Pristupiv blize, smina i kripka, sta
prid ce-sara. Ziv. kat. star. 1, 218. U mucnom
branju i borenju kripka ucinivsi se. 225. Ima
biti kripak na rvanju suprot djavlu. Narufin.
13". Kripki rva6 proti jeretikom. Transit. 145.
Ni slavan vitez taj, ni krepak bio bi, ki mnoge
na svijet saj nakazni jur dobi. F. Lukarevid 11.
Stoj kripak i jaki, ne daj se dobiti. A. Komu-
lovic 70. Gradu verne straze, bdet^.e, kripke, hrle.
D. Barakovic, vil. 244. Druzba ova krepka i
jaka svem bi svijetu odolola. G. Palmotic 1, 11.
KREPAK, 1, e.
KG ae tvrdijeui pod oklopjom ko pospjeSan, kre-
pak, stavan vladat ima vitez slavan. 1, 125. One
jo dobar i kropak vojnik, koji pridobiva samoga
sebo. M. liadnic 406". Postojani vojni6ari, krepci,
izbrani. J. KavaAin IS.iii. Bugri krjepci, slavo-
kruni. 259''. Iliriski svi sinovi ... pravi, krjepci.
272". Srcem krjepci, snagom jaci. SSa^. Ko-
jega (strah) fiovik hrabren i kripak 7,a6im]u6i.
Ant. Kad6ic 447.
i/) H kojia je velika moc (kao n. p. u
kra(a), niocjuc, mofiur.an. Krepbkyj vb branehb.
Domentijan'i 32. Prevysokyj i krepbkyj i samo-
drzavbnyj krajb. Uanilo 105. I noprijateja na-
gega djavla krijika . . . Starine. 23, 147. (1490).
(') stronuus, imliin, hilar, sposoban (za
kakao posao, za koje djelo), u duSevnom i ii tje-
Icsnom smislu. iia) s akuzativom i prijedlogom
na. Ako jo covjek lii-o i kropak na stvari, kqje
su Bogu na poctenje. M. Uivkovici, bes. 412b.
Da covik Ijude ua posao kripkiji. A. Kanizlic,
utoc. 380. — hb) s akuzativom i prijedlogom za.
Svi hrabri [udi, krjepki za sluzbu. D. Danicii,
Idnevn. 26, 8.
1». 0 zivutini. znacene je svagda: jak Hi
zdrav. Zvireiijora hoti mu6 i jakos doj'ustit, da
svaki dan i no6 krep&ije budu bit. N. Dimitrovic
85. I s vru6a se dobro kripke (ovce) dizu. J.
S. Kojkovi^ 404.
c. 0 tijelti judskom (i zioinskom), Hi o
dijcla tijelu. znacene je svagda: jak, ivrst, zdrav.
Tilo zdravo, lipo, liitro i kripko. I. T. Mrnavic,
ist. 45. — S krepcijom mojim prsima. G. Pal-
motic 1, 209. K rodu kad se vec uamrsi, va)a
kripke pridat prsi. V. Dosen 244*. — Dvanaes
apostola krjepka boka (a prcnesenom smislu). J.
Kavanin olG-"'. — Zdrzani jesmo rukom kripkom
(metaforicki) i misicom visokom i velikom Boga
Sabaota. Aleks. jag. star. 3, 255. Kripka ti se
vidi ruka od viteza. D. Barakovic, vil. 17. Alat
i oruzje, koliko je u ruci jacoj i kripkijoj, toliko
jaco i snaznijo diluje. F. Lastric, ned. 391. I
krepka ti dosna ruka bila! Nar. pjes. vuk. 3, 393.
— Bila krepka miska moja (u jekarskom govoru,
u Risnii). 1, 183. — Da stanu (moje noge) kripke
i mocne na tvoje sv. ftiolitvo. Transit. 157. No-
gami kripkimi. I. T. Mrnavic, osm. 178. — o srcii
se svagda govori u prenesenom smislu, vidi d.
(1. 0 srcu sragda u prenesenom smislu,
znaiH: hrabar, bez straha. Da more tad biti
kripko srce tvoje. M._ Marulic 173. Srce imase
krjepcijo od lava. G. Drzic 439. Tribi jest
da kripka i smina srea budes. P. Zoranic 7b.
Srce u drugomn hrabreno i krepko. B. Kasio,
fran. 33. Tako meni u veseju osta srce krifko
dosti. D. Barakovic, drag. 350. S krepkijem
srcem mi sluzimo pleraenibu mlados tvoju. G.
Palmotic 1, 235. Srce kazuc kripko i jako gu-
.sarom ces poci riti. 1, 304. Sva podlozna tva
drzava iste srce krepko i jako, ne od kune, nego
od lava. 1, 343. Ki su take suprotivi krjepkim
srcem susrjetili. J. Kavanin .349''. Tako kripka
i nestraSiva srdca bijau. A. Kanizlic, kam. v.
Tko kripko srce ima, bojno kopje hitro prima.
V. Dosen 1". Kripko srce imat mora vitez zarad
rajskog dvora. 200*.
c. 0 pameti, dusi, maze znacili Hi: hrabar,
Hi: koji se ne tiiijena. Da ti budesi kripko pa-
meti. Transit. 193. No boj so, stoj s pametiju
kripku i ufaj na Boga. 203. Kojijemi krepka
duSa ostajo suprot svakoj napasti. B. Kasic, zrc.
148. — Amo pripada i ovaj primjer: Duh krje-
pak jest a put nemoina. N. Kanina 91"-. matth.
26, 41.
KREPAK, 1, f.
f. o citdi, koja se ne mijetia, pnstojana.
Daje t' sad zestok trud, a sada dobro dni (ccs),
opaka zla lie cud ni u com kroi)ka iii'. D. Ra-
liina 125'i.
s:. 0 tjelesiioj stimri, nije zmici'tw simf/da
istii.
u) 0 kamenii, Hi: koji je tvrd, Hi: koji
.<e ne moze pomalcnuti. Budote ustanoviceni svrhu
kripka kamena. Transit. 82. Kropak mramor
svud mu siva. J. Kavaiiin 4821'.
h) 0 drvu, koji se lie da iskurijeniti Hi
4omiti. Tako davi'ii dub, ki /.ilo utvnli oii vik
srod planiua, krepak stoji na sve silo plasih vjetar,
zlih godina. I. Gundulic 372. On so (d-uli) kre-
pak kaze i stoji tvrd. (i. Palmotic 1, 87. To-
liko so (dull) u dubino s krepcijom zilain rasi-
riva. 1, 87. Krepki boru moj (narice iena za
mitzem). Nar. pjes. istr. 5, 14. — / o dijelii bilke.
Izrasti ce korijen uegov krjepak. N. Rauina
Kill'. OS. 14, 6. Krjepkije zile sebi niocu stabla,
vjotri kim' premeftu. J. Kavahiu ,"112*'.
c) 0 gradi, kao o zidu, gradii, tor-
dnvi, kuci, hrodu itd. znaiene je: koji se ne
da razvaliti. Kreptkyj i tvrbdyj gradb. Da-
nilo 198. Na yisoku brijegu stavi slava istina
krepke zide. G. Palmotic 2, -508. Miri kripki.
M. Bijankovic 82. Stene kropko padaju. J.
Rajic, boj. 77. — Bise vsakorau krsljaninu so-
gurstvo i kripka tvrjava. Transit. 149. Nije
tvrdo krepke toli, ka ne mo?,e casoni pasti. I.
Gundulic 563. — Gdi grada ni stana krepka ne
iraate. B. Gradic, djov. 74. — Urivo kripko
jedna mala nllina oini poginuti. Transit. 40.
Krepka i jaka plav. G. Palmotic 2, 419.
(IJ 0 oruzju, koje je l.vrdo, cursto. itsim-
redi c). Zato kod ras mlogif/jj iiijo kripko ovo
nepridobitno oruzje. P. Lastric"', svot. 58'i.
c) 0 zvijezdi, maze /li.ti : koja se ne po-
iiiit'e. Krepke zvijezde opet stal. co. ,1. Kavaiiiii
2141'.
/') o rinii, znaiene je : jak. Toliko
krepoe biide (vinoj. Z. Orfelin, podr. 105.
(/) 0 jelii, koje daje uniuje, kreposli. I.)a
i jila kripkija gotovo. ,1. S. Rejkovic ol. --- J ii
prenesenom stiiisln. Rijoii BoXja pokropjujo gla-
dujude svnjijem priugodnijnm i prikrepkijem bla-
govanjem duhovnijem. M. Divkovir, bes. (M".
Daje him vele lijepo, vole krepkn i vole izvrstito
pokrijeplenje. .805''.
Ii) 0 drzavi, ziiai'enr je: Juki, evrsl. Ma-
cedonijsko carstvu ostro i kripku. Aloks. jak.
star. .3, 245.
li. 0 iiiislima, rijecima, jiisiiiiiiia. ^nacene
moze biti razlicno.
ti) o mislima, uopie jak. Hasn skladni
u jubavi, misli krjepke, znanja iznra. J. Ka-
vaiiin 163'i. Pod'te, mi.sli, krepko u vascij ne-
kropcini. I. Dordic, uzd. 57.
h) 0 rijecima uopce i n nekijeiii osohi-
t.ijem amislima, n. p.: (t(i) uopce. Hi jak, snazan,
Hi tiposoban za neki eij. Tako kripko rici bise.
P. Knezevic, ziv. 29. Kropka rijec. A. Kalic
540. — ()/>) o molitni, znaeene je: sposoban. Ova
molitva jest naj krepcij.a. M. Divkovid, naiik.
157. Molitva opcena mlogijo jest primjenija i
kripkija nego posobna. P. Lastric, ned. 228. —
rr) o pripovijedanu (propoinjedanu). znaeene
mozc biti dvojoko kao kod aa). Uspomena smrti
naj kripkijo pripovidanje. P. Lastrio, ned. 364.
— (M) 0 isporijedi, znaeene vaja da je: s cvrstom
odlukom pokajaua. Ako ces da ti 'o ispovid va-
lala, ima biti opcena, tomejita i kripka. P. Lastric,
ned. 70. — ccj 0 razlogii, dohar, jak. Vele krep-
cijom razlozim iazu. B. Gradic, djev. 6(i. — <iino
Ml KREPAK, 1, 1, a).
moze pripadati i ovo: Imamo daj uzrok dovojan
i krepak ufati da lio uslisitl molitvu. I. M. Mattei
173. — i u ovom primjeni kao da je razgovor
isto sto razlozi : IT srcii mi neko iifatie s razgo-
vorom krepcijem veli. da otjnrani sve skoncano.
G. Palmotic 1, 15.
r) 0 odliici, pa po Ionic i o zapumjcdi,
zakonii, osudi. uopce jc snncene: koji .se ne inijena.
Kripku ti dal si ndlnku. A. Vita|ic, ist. 2G0I'.
Ima bit odluka kripka i tomejita. .T. Pilipovic
3, 143''. Ova odhika va|a daje kripka, teme|ita.
Ant. Kadcic .342. — I s kropkom^ zapovijedi
viknu, da ga zmaj oholi slijedi. G. Palmotic
1, 25. Dao bi im krepkn zapcnod. U. Obradovic,
Ziv. 62. — Da su u v.sako vrcmo stanoviti i
krepci (zakoni i urjeli) u vsihb povo]al)i.. Mon.
serb. 236. (1399). Mladac kripkim zakonom rvnso
se. Transit. 265. — Sila Je krejikoj neba osudi
i svom stetom pogoditi. G. Palraotio 1, 181. —
aino moze pri)>adati i ovo: ,Ter su vole kri|)ke
tvojo vlade. A. J. Knezovic vii.
d) 0 pismu. (Hi) znaeene je da .sv ne
moze promijenUi. I krajevstvo mi presozo i kle
so zgora recenirai vlasteli da sije pismo buile
kripko i noporocno, dnklo imi. se dugl. isplati.
Mon. serb. 232. (1398). ~ hh) znaeene je: jak,
fsna.ian. Ako su mnja pisina krjopka, socna i
vrijodna. M. Drzic 3. Pisa kripku i suaznu
kiiigu kraju inglozkonin, da pnsti i oprosti bis-
knpa. r. l;as(ri.', ned. 309.
i. II tjelesnom fitanu, n. /(. :
i() 0 zivotti. II oba dea prinijera: koji se
ne iiiijena. (koji se ne ser.sava). Krepak nijo na
svijet saj u sebi nikadar covjeci zivot taj, umrla
or jo stvar. F. Lukarevii 292. No (srree) huda
tonota kroz lie moc srditu vik krepka zivota ne
ima na svitu. D. Raiiina 48ii.
h) 0 snazi, bolesti. znaeene .je: jak (velik).
Kripka snaga od ne stablu vrvi. .1. fS. Re}kovic
273. • — Krepka bolSznb. Domentijan'' 13B.
<■) nuiyao bi amo pripadati i uraj /iri-
iiijer a kojeuia sc ijonori o ziini (ii ziniriini . j,il:,
velik). Zyma budctb krCpi.ka. Sredov|iTn. lijck.
jag. star. 10, 122.
k. 0 iiiii-H, .v/ii wj moze shnitili kao tje-
lesno i kao diisei'no stane. ziiacei'ie je : koji se ne
iiiijei'ia, Irajan. Nije pod nebom krcipka iiiira.
(i. I'almotic 2, 240.'
1. o diisrinium staini ili osjreai'iii. iio/ire je
znaeene: koje se nr mijeiia, i osuhiln koji se ne
amaniije. — na jir.:
a) o ujeri. itii) u leologiiiiom sniislii,
diisevno djelovane kojijem se vjeruje. Koja po
krjepkoj si vjeri jesi bila dostojna ... A. Gu-
cetic, roz. mar. 124. Da umirem u ovoj stano-
vitoj i krepkoj vjeri. M. Orbin 85. Svijesti
moja, tko ova stvori, poj mil otajstva zlamenita,
krepka vjei-a ter govori, Sto tva slabos ne do-
hita. L Gundulic 210. S krepk(nn v jerom sa-
liruzona molba. G. Palmoti6 1, 25. Kripkom
virom virujem. A. Kanizlid, kam. 878. Zlameiie
kripko brez pomaiikaiia vire. utoc. 614. — hh)
vjera koja se drugome zadaje, ojernost (a izvr-
savanii ceya sto se ko obvezao izvrsiti). Ne ima
se rijeci svoj na maiio viku doc, vjori se u
krepkoj uzmnaza svaka moc. I. Gundulic 119.
Cjo6 tve vjere krepke toli vijok cos zivjet, Du-
brovnice! 389. Tac Pojaku svijetlu i slavnu
Turkiiiica lijepa omili, da su vjeru krepku i
stavnu medu sobom uhitili. 465. (J svako brijeme
smino u vernosti krepkoj stoje. 487. Krcpkorn
vjerom utvrdjene s nam je uvjete ucinio. G. Pal-
motic 2, 85. Bez ovoga ugovora ntvrdena krep-
KRKPAK, 1, 1, a).
512
KREPAK, 2, a, a).
kom vjorom, zavada 6e postat gorn. P. Sorko-
i6vi6 5831>.
b) 0 ufanit, iizdaHu itd. Imijiiiu i mi
ufanje kripko. Transit. 95. Tko god za saziianje
od griha se kaje, kripko mu iifanjo pri Bogu
ostajo. P. Ilektorovio 41. Neg' mi ufanje kropko
ostaje, da ti prastaS tko se kaje. I. Gunduli6
250. Hvalim krepko vaSe nfano. Cv. Palmotid
1, l(i. Imam krepko prem ufaAe do6 iia svrhu
mo poXude. 1, 295. Krepko ufai'ie imain stefti
nu za lubi. 1, 328. Ot kri])ka ufaria. P. Ea-
dovfti6, ist. 197. Zatu nijedna stvar ne smota
moje ufanje krjepko. P. Kanavelii, diibrovnik.
15. Ufane krepko i jako u dobrotu tvu postavih.
I. Dordic, salt. 32. Ufai^e kropko u milosrdje
Bozje. A. Baoiii .^9S. Kripko i zivo ufaiie Hi-
jino cvatijase. A. Kanizlio, utoc. 125. Pristupi
s kripkim ufai'iom. 182. Po Xivoj viri, po krip-
kom ufaiiu i jubavi svrSenoj . . . 421. Kripko
ufai'ie u pomoi'i bozanstvenu. I. .1. P. Lui^.ic, izk.
8. — Uzdancu krepku u Gospodina Boga. B.
Kasic, fran. iv. Krepku mores imati uzdancu.
nasi. 48. — S krepkijem uzdaiiera prigrli stap.
I. Dordic, ben. .52. — U krepkoj uzdanosti. D.
E. Bogdanic viii.
r) 0 (ubavi. Nasa ce jubav do6 u tugali
kropcija, jor kad nam mine no6, opet nam sunce
sja. N. Najeskovic 2, 84. Er jubav kad krepka
nosi se i cini, zivot, cas, ui blago nisto se ne
scini. D. Eanina 99''. Temojita tvoja vjera i
tva [ubav krepka nije. G. Palmoti6 1, 256. —
Amo piipada iovaj priinjer : UzdrXati krepku i
neuvredjenu dragost prema Bogu. B. Kasic,
fran. 39.
d) <j kreposti iiopic. Ko so u svakoj
trudnoj zgodi krepka uzdrzi krepos prava. G.
Palmotic 1, 16. Pak mudrosti tn razbira krjepku
krjepost. J. Kavaiiin 353*.
(•) 0 stnnovitosti, strjijenti. Stanovitosti
krepkom. B. Kasic, in. 92. A stavi u prsi me
krepko strplenje. N. Uimitrovic .53. — Slicno jc
znncenc kod svijest u oca dva primjera: Moj
pak star; s krepkom svijesti podnijo ove teske
zgode. G. Palmotic 1, 3. Miiogo teske zgode
podnesao si s krepkom svijesti. 2, 139.
/) uopce o kiikvom diiHennnm (janucu.
Kripkim i udi|nim naslidovanjem duha. S. Bu-
dini6, ispr. 40. Nije li ovo kripko maknutje nam
na pokoru. F. Lastrir, svet. 100''.
111. I) djelovanii tjeleanmn Hi dusevnom.
znacene je : jak, sposoban.
a) uopce. Bit 6e tada krjepka djela od
hrabrenstva i vjernosti prikazana. J. Kavanin
571''. Svako dobro i krjeposno djelo odredeno
u pomoA dusa od purgatorija nima je prudno
i korisno. ali jesu modu nima oetiri vrste djela
poglavite . . . posvetiliste, molitva, zaduzbina,
post i pokora. nu i medu ove cotiri vrsta jes
koja krepkija, mocnija od druge. A. Kali6 303.
h) vojna, ohrana. Vojna krc]ibka. Stefan,
sim. pam. saf. 25. — Na brani, krepbkuju. 6.
Zelim kropke cjec obrane u moj druzbi tebe
imati. P. Sorkofievic 588».
)•) pomoc; lijek (u prupoin i a pri^nr-
xenom smislu). Stanovite vire krepka pomoc. I.
Dordic, uzd. 122. Da mjosne oblasti pruze
krjepku pomoc. Zbornik zak. 1871. 402. Muka
Isukrstova jest prifiista i prikrepka Ijekarija duse
uase. M. Divkovi6, bes. 238*. I da t' bude lik
buhafiu krip|i. J. S. Rejkovic 140.
II. o milosti (Boijoj) u teolnyicnom smislu.
— znaiene je prema lat. efficax. Od zatajanja
zadovolno i kripke milosti. P. Lastrid, test. 40''.
0. 0 sreii, koja se maze shimtiti metafo-
riiki kao iefade. znaieAe je: koji se ne mijena.
Sre6a krepka m ni krepko stat more. F. Luka-
revii 255. Sroia stavna, krepka i prava. P. Ka-
navelic, iv. 266.
I». 0 iemu iimnimi.
a) znaiene je: koji se ne mijena, n. p.
0 redu. Nijedan vik krepak red na svitu nije
u lioj (sreii). V>. HaAina 48i.
(fj znaiene je ■ jak, tcrd, n. p. n bifegii.
Gospodska mi je tva rije6 sama krepak bijeg,
svjedok pravi t,voje od vjere. G. Palmoti6 1, 136.
— 0 vezi. Jiadi te osobite i krepke veze modu
stvarju i imaocem takih prava. V. BogiSi6, zakon.
298.
<■) u OBom primjera krepki put znaii:
pat od kreposti, gdje je put shvaieno u metafo-
rickom ,'imistu. Po kripkorau Bozjem putu kad
gredise. A. Vita|ic, ist. 339l>.
q. 0 imenu. znaienn je: jak. Tako je i
toliko krepko, veliko, slavno i mogu6e ovo ime
Isus. M. Divkovid, bes. 130''.
r. tnoze se izreei ono sto je kao oil krep-
kosti, sto se dostize tijem sto je ko Hi nesto krepko.
to se kaie razlicnijem nacinima. isporedi i a, a)
bb) i d). Krepka 6e (djevojka) mo6 biti da ne6e
jubiti (vidi a). F. Lukarevic 51. Otje nam Go-
spodin ukazati, da je toliko uspomena i promi-
I sjane smrti sveudijno kripko ustegnuti covika od
griha (vidi h). P. Lastric, ned. 365. Koliko je
kripak post protiva djavlu (vidi m). A. Bacic
180.
s. uopce, 0 slvari, o iemu mu, drago. Mi-
uuco i la2ive stvari u mjesto istinijeh i krep-
cijeh zagrlit. B. Gradic, djev. 75. Vjekovite i
bez svrhe nije pod suncem krepke stvari. I. Gun-
dnlic 284. Nisto na svijeti krepko bit ne moie.
M. Bunio 30.
2. adv. krepko. — Izmedu rjeinika a Mika-
^inu (krepko, stanovito ,con3tanter, fortitor, per-
petuo'), u Belinu (,accortatamente' ,asseveranter'
141; ,attermativamente, assertivamente' ,a336ve-
ranter" 42^; ,con constanza, constantemente' ,con-
stantor' 221*; ,6fficacemente' efficaciter' 285*;
,fermamente' ,firme' 309''; ,gagliardamente' ,stre-
nue' 336* ; .perseverantemente' ,perseverantor'
556''; ,sodam6Hte, con sodezza' ,3olide' 682*), u
Bjelostjenievu, (krepko, temelito, tvrdno, staluo
.firmiter, constauter, stabiliter'), u Volticjijina
(,fortemente, stabilmonte' ,fest, standhaft'), u Stu-
liievu (firmiter, firme, constanter, constant! animo,
immobiliter etc.'). — Komp.: krepcije, vidi S.
Mencetic 96; B. Gradic, djev. 26; dull. 8; M.
Divkovic, Tiauk. 151*; V. Andrijasevic, put. 184;
G. Palmotic 1, 154; D. Obradovic, .sav. 63, i u
Stulicevu rjeiniku. — nije dobro krfepkije (ispo-
redi kod 1), vidi S. Budini6, sum. egiJ; 98''; A.
Georgiceo, nasi. .39 ; F. Lastric, test. 395 ; test.
ad. 18''; ned. 372; svet. 135''; A. Kanizlic, kam.
630, i a Belinu rjeiniku (309*), u Voltigijinu, u
Stulicevu. — stariji su oblici: krepcaje (tri puta).
Mon. serb. 180. (1370); krep§e. G. Drazid 439.
— oblik krepce (Mon. sorb. 569. god. 1408—1405)
maze ne biti komparativ.
a. firme, ne miiuii se, o stajanu na mjestu.
<i) u pravom smislu. Ali ja krepko stah,
kako stup kameni. N. Dimitrovi6 -57. Oni (,coeli'
nehesa) izginut, nu ostati krepko tva ie velifiina.
1. Gundulic 205. I on se (eepar) krepko ustavio,
i svih (lovce) ceka. .542. U li se krepko zapa-
zila, svijem je vidjet stanac kami. 547. Kad se
vjetar promijeni, i jedro se privrati, a arbuo
krepko stoji. (D). Poslov. dani6. Krepko boravi
kako na hridi. I. Dordic, salt. 198.
KE.EPAK, 2, a. b). •'
b) II melaforickom sinisla. Srce tvoje
jur umiri, tere kripko stoj u viri. P. Hekto-
rovicC?) 94. O pastiru Bozja stada, stoj u viri
kripko sada. 109. — Uzdrzi se kripko i jako u
milosti Bozjoj. A. Komulovic 36.
b. firms, coastanter, o dusevnom stanu,
koje se ne mijena (isporedi 1, 1).
<i) 0 vjerovanu. Krepko vei-ujemo Isusa
propetago. Narucn. '67^. To veruo i krepko
imamo verovati. Transit. 46. Krepko drzim i
bez nijedue sumne vjerujem. B. Gradic, djev.
35.; Kripko i stanovito virovati. S. Budinic, sum.
4l>.' Ja krepko i temejito vjerujem. M. Divkovic,
iiauk. 166'^. Ja stanovito i krepko virujem. B.
Kasic, is. 107. Krepko virujem i ispovidam sva.
rit. 73i*. Krepko ne vjerujii. B. Betera, cut. 138.
— Aino mogu pripadati i ovaki primjeri : Kr jepko
drze6 da Bog placa. .1. Kavahin 64''. Krzec
krjepko da ima prijati slavu. 2.57".
h) 0 ufanii. Krepko Izrael uface se u
visnega ki ga stvori. I. Gundulic '.^06. To li
budem ja dobiti, §to ne mogu nego u sebi krepko
se ufat i scijeniti. G. Palmotic. 2, 182. Ufajmo
se kripko u obranu Boga. A. Kanizlic, kam. 823.
Poufa se kripko, da ce mu biti Bog u pomoo.
884. U nu se ja kripko ufam. utoc. 662. Da
imadu kripko ufati u Boga. And. Kacic, kor.
312.
r) 0 \tibavi. Neka slobodnijo i krepcije
mogu jubiti. V. Andrijasevic, put. 184. — Amo
maze pripadati i Dvaj primjer : Ako [ubav koju
tebi krepko nosim ... P. Kauavelic, iv. 44.
e. aequo animo, kod glagola sto znace:
trpjeti (koje zlo), znaci : ne klonuvsi diikom.
Krepkije, jacije i vec tvrdostano podnese bolezni.
S. Budinic, sum. 98''. Da budemo do svrhe
krepko podnositi. M. Divkovic, nauk. 28. Pod-
nije vrijednos tva visoka stavno i krepko take
jade. I. Gundulic 270. Trpiti kripko bolesti i
muke smrtne. P. Radovcic, nao. 354.
(1. firme, kod glagola odluciti i dntgijeh
takooijeh, znaci: ne mijenaju<''i ne (ne mijennjuri
odluku). Odluce kripko toga vrimena spovidat
36. Naru6n. 73''. Odlucujem krepko za ne gri-
jeSit. I. Drzic 130. Odlucimo stavno i krii'ko.
A. d. Bella, razg. 232. Ter krepko sam odre-
dila ili nega bana sloboditi, ili... P. Sorkocevic
591''.
e. kod zakona, pisina itd. krepko tiz po-
tvrditi znaci da se ne moze mijenati. Vsakije
zakoni i hrisovu|6 . . . sbvrbsati i ne potvarati,
nu pace bojSe krepcaje potvrbzdati. Mon. serb.
180. (1370). Sijemu zapisannomu nepiutviorimu
biti, nb pace i krepce potvrbzdennu. 569. (1403
— 140.5).
f. znacene je kao kod c i u recenicama :
uzdrzati vjeru, sklopiti vjeru. Da bo)e i krep-
cije uzdrzi vjeru. M. Divkovic, nauk. lol*. Ako
mu viru obecanu na krstenu uzdrze kripko. !•'.
Lastric, test. 296". — Vele ja6e i kropcijo na
nebu je jur sklopjena (na.ia vjera). G-. PalmotiA
1, 154.
g. animose, audacter, hrahro, junacki. ispo-
redi 1, a, c). Vojnikom svojim kripko za n bo-
ruci se. Zivot kat. star. 1, 223. Rvite so krepko
proti staromu zmiju._ Transit. 86. Krepkije i
hrabrenije rveii so. S. Budinic, sum. 69''. Glas
mu rece; ,Stoj kripko, Vide, slugo moj'. F. Gla-
vinic, cvit. 189''. U boju kripko stoje. A. Vi-
ta}i6, ist. 54". Jace i kripkije brani. F. Lastric,
svet. 135''. Kripko vojuje za viru. A. Kanizlic,
kam. 239. Svi skupa kripko stanu, kopja dizuc
na megdanu. V. Dosen la. Da i sebe kripko
brane i sablasti dadu rane. 1". Da se krepko
g KREPALINA
bas podnese (vitez), zivu glavu kad odnese. 124".
— Amo mogu pripadati i ovi primjeri: Ispovi-
dati kripko svetu viru. I. T. Mrnavic, ist. 124.
Ispovidit kripko zakon Isukrstov. J. Banovac,
razg. 217. Moci ju (turn) kripko, slobodno i bez
svakoga straha ispovidati. Ant. Kadcic 142.
h. valdo, voh&menter, jako, snazno, sa svom
silom, 0 kakoii djelii tjelesnom, koje moze biti
shvaceno i u metaforickom nmislu. Da izlizuiega
po liej (sknli) krepko udrzi. Narucn. 49^. Imas
biti kripko zadrzana u vrutrnih stranah. Transit.
130. (Atila) pristupi b gradu, jegoze nace krepko
trti i rvati. S. Kozicid 12.i. I utvrdon krepko
i jako, naj cestiti car se zvati. I. Gundulic 307.
Viteskijem se cim porodom bude krepko posta-
piti. P. Sorkoc6vi6 oSSb. — Amo mugit pripa-
dati i ovi primjeri: Kako kripko (kreposno?) i
uzraozno stvori stvari Bog. V. Dosen 185''. Sje-
dini ga s tvojijem (srcem) tako krepko, da se od
nega igda voce ne razluci. I. M. Mattei 176.
Magarac ako ga do krvi no udri§ ali ne obodes,
nece da krepko pode. IVI. Divkovic, bes. 141!'.
Da se oruzas krepko i jako. P. Kanavelic, iv.
319.
i. valenter, fortiter, officaciter, o dusevnom
(a i 0 tjelesnom) djelovanu, kad se osobito misli
na duseimu silti, jako, snazno, cvrxto. Kripko
nastojte i pokripite vaSa srca. Transit. 104.
Neka krepcije budu nastojat. B. Gradii, djev.
26. Mislit krepcije o Bogu. dull. 8. A na svit
tko iste, nahodi i vidi u trudu svom dobit, tko
krepko stvar slidi. D. Raiiina 83''. Pocnite ci-
lovito, kripko, junacki zakon Bozi obsluzivati.
F. Lastric, ned 378. Jos krijikije i ocitije ukaza
svoju stalnost. A. Kanizlic, kam. 630. Koliko
krepfiije cuvstvuje. D. Obradovic, sav. 63. Od
sad cu se krepko cuvati. basne. 409. Oteti so
krepko zeli. P. Kanavelic, iv. 72. Krepkn bi
zelilo. D. Obradovic, ziv. 18.
k. efficaciter, o obrani, prrporuci, govora,
molitvi itd. kad se radi s velikijem uspjehom. To
nas majka jace, kripkije od srche sina svoga
brani. F. Lastric, test. 395. — Preporucio me je
riemu krepko. D. Obradovic, ziv. 22. — .Ja vam
kripkije izreci im niogu. F. Lastric, test. ad. 18''.
Mocno i kripko zlamenujuci. M. Dobretic 3. —
Tko kripkije moli Boga za grisnike, nego on?
F. Lastric, ned. 372.
I. valde, kao i jako moze znaciti uopce sto
i: veoma, vrlo, mnogo. Ze|u da ova vil prosja
kri'pcije svaki dan. §. Mencetic 90. Neg sunco
na nebi kad sviti naj krepse. G. Drzic 439. —
S ovijem znaeenem stoji u ovom primjeru uz
glagol kujemu je znacene suprotno sili. Krepko
boJG6i se. D. Obradovic, sav. 23.
m. firme, o znanu, o ocitovanu, istice po-
iizdanost. Ja se necu otkrivati za sad momu
Gradimiru, sto ne budem krepko znati. kako Jubi
moju viru. G. Palmotic 2, 201. Ocitovana kripko
i bistro istina. A. Kanizlic, kam, 897.
II. kao jako moze znaciti: na glas. tako je
u ovom primjeru: Licnik vapijase kripko (,va-
lenter'): ,Padsi poklonite se kipu zlatomu'. I.
Bandulavic 125*. dan. .3, 4—5. i moiebiti a ovome :
Veselo i kripko reci one rici Pavla apostola. V.
Radovcic, nac. 187.
KREPALINA, /. nidi strvina. — Postaje od
krepati. — Od .win vijeka. Da bi se prija pu-
stili svakim mukam muciti, nego so mesa kre-
pala, oli vode, u kojoj je krepallna, okusiti. Ami.
Kacic, razg. 107. — [/ htri je drakciji akcenul .
Krepalina , cadaver'. D. Neioaiiic'^, cak. kruat.
stud, iftsg. 59.
33
IfEKPAN
KREPKO(^A
KREPAN, a4j. crkau (o zivolitii). — Ublik je
too H part, prni'l. pans, nd kiopati, nachicn prema
lal, crepato. §ta se bqjis ti kropanr> glavoV Nar.
pjes. liorra. 2, 150. A kukavno magaio iia pola
krepano. Nar. prip. lord. S. II' .su vlako sru-
Sonih plotova, il losino krepanili skotova. Osvatn.
1, a(>. _
KREPATI, kropfim, pf. lipsati, crknuti (o zi-
votinama). — Od lal. creparo, sto iiprao znaii:
puknuti. raspuknuti se, pn cestu « prenesenom
6iiiislu: lipsati. — ispore.di krepan. - Akc. se
mijeiia u praes. 1 i 2 pi : krep^ino, krepate, u
aor. 2 i 3 sing. : krepa, ii part, praet. pass, (vidi
ki-opan). — Od xvii injcka (vidi knd c), nli je
krepavati (vidi) vec od xvii, a itinedii rjccnika
u Vitkovii (,krepiren' .poreo'. cf. crci, lipsati).
a. 0 zivotini. Naj posli im (Icon) krepa. J.
Banovac, prod. 147. jer ga (kona) suknem od
ulia do repa, 5to bl brjo, jeda mu no krepa. M.
A. Rejkovid, sat. D3a. Ozalosteii za joduim
volom koji mu bijaso kropao. F. Radman 18.
Kada koze i ovce kropaju. J. Vladmirovic 47.
Krepala nasa kufka. Nar. pjes. mag. 1851. 141.
Da vodi jarca ii Sumu, da inu nakrese, da ne bi
krepao od gladi. Nar. prip. vuk.- 244. Dok no-
govom nosrecom kropa mu i krava i kobila, te
take ostane bez nigde nista. Nar. prip. vr£. 21.
Kad Ii koko§ krepala. 169. Zmaj .se vaj.e zrusi
i krepa. Nar. prip. mikul. 38. I kon se stro-
posta iia zemlu gde i krepa. M. D. Milicovic,
pomonik. 1, ,34.
b. « ovom se primjeru kazc ]}nrt. praet. act.
krepao o mesii iiootine sto je krepala. Da se ne
mozo niko .saraniti, koji bi so krepala mesa oku-
sio. And. Kacie, razg. 107.
C. o c<ladetu (s preziroin i pogrdom). Voo
umri, vec krepaj. Eadojovic 41. Da ne bude
ima' svojo oru/.jo na glavi, krepa' bi. N. Pali-
kuca 41. Danas eo ti jesti, jesti, dokle ne puknfl;
a sjutra 6e gladovati, dokle ne kropa. Nar. posl.
vuk. 52.
KREPA VANE, n. djeln kojijem se krepam. —
U Vukovu rjecniku.
KREPAVATI, krepavara, imp/, krepati. —
Akc. kaki je u inf. taki je, u praes. 3 pi. krepa-
vaju, u aor. krepavab u (fer. praes. krepdvajuci,
u ger. praet. krejidvavsi, a part, praet. act. kre-
pavao; u ostalijem je oblicima onaki kaki je u
praes. — Od xvu vijeka (eidi kod b), a izmectu
rjeinika u Vukovu (,kr6piren, umkommen' ,pe-
reo').
a. 0 zivotini. Zalivaj goveda . . . i nece kre-
pavati. J. Vladmirovic 45. Zivotina od velike
suse i vrucine krepaje. 47. Koza kropaje, a rep
kovrci. Nar. blag. mehm. beg kapet. 105. Dobro
su nasi (udi stari govorili, da sretuome ooveku
zfnie uiniru, a nesrotnome krave i kobilo krepa-
vaju. Nar. prip. vrc. 21.
b. 0 6e(adetu, kaze se u Dubrovnikii i znaci
nekom vecom sitoni: tritditi se, muciti se, jadno
zivjeti. Da hodi (puk) krepavaju6i s cariuami
i pokloni. I. I)rzi6 209.
KKKPAVICA, /. ono od cega zivotirie krepa-
vaju. — U nase vrijeme u Lid.
a. bolest. ,Udarila krepavica u blago, pa ode
sve i vraguto'. ,Uvalila se krepavica u sitno
blago, pa ode sve ligom'. J. Bogdanovic.
b. ueka bijkn. Krepavica prasoija, Solanum
flavum (u Gos]iicu) B. Sulok, im. 171.
KREPCINA, /'. osobina onoga koji je krepak
Hi onoga Ho je Icrepko. — isporedi krepkoca,
kropost. — Akc. se mijcna u dat. sing, krepfiini,
u ace. .ling. krOpcinu, ii voc. sing, krepfiino, ii
nom., ace, voc. pi. kriJpCine. — Od xvii vijeka,
a iimeftii rjeinika u Mikalinu (kod krei)kost), u
lielinu. dconstanza' ,constantia' 221"; .fermezza'
,firmitas' .ilO'' ; ,imrautabilitA.' .immutabilitas'
.381"), M Bjelostjencevu (kropcina, tvrdina ,firma-
montum'), u Voltigijinu (,fermozza, corrobora-
mento' .fostigkeit'), u Stiilicevit (,animi firmitas.
constaiitia etc.').
a. II opcem, apstraktnom sinislu. Ah sto vi-
djeb sine more, gdi smuceno ori na fase, tor po-
6inut vik no more; ako no htjoh mislit na se,
jaoh, da tako .sred pufiino svijota ovoga niie
krepftine? I. Gundulic 241. Dobrota sama tvoja
i krcpcina ci^te vire. G. Palmotic 2, 5. Noge
stavne sina Boga svom krjopftinom ko zdrzite
bitje od svoga svijeta. I. V. Bunic, ra.^nd. 21.
Sve uzdrXi u krcpcini. B. Betera, out. 3. Odvoce
su oslabjene sve jakosti me krepcine. 69. Jak
oria u krepfiini vracaju so mlada lita. I. Drazift
30. Cijeia male kropc.ine od duha. I. Akvilini
.320. Sveti Grgur govori : .Miiozi trcu na za-
raijerku, ali iiu uzme koji bude napi'edovati u
krepciri'. Iv. Magarovic 79. Nek krjopcinu Petra
ob|ubi. .1. Kavauin 12I'>. ,Virtutos' sto naski
izgovara so krop6ino. S. Rosa 177l>. Po malo
rici i molitav crkve pridava se tolika kripost i
kripcina vodi, da moju jednom stvari blagoslo-
vjenom i jeduom tastom nahodi se razlikost 6u-
dnovata. Blago turl. 2, 41.
b. prema lat. firmamentum, ii bihlickom je-
ziku (gen. 1, 6 — 8), svod (nebo) sto dijeli vode od
voda. — Izineitu rjeinika u Belinii (.fermamonto'
jfirmamentnra' 309''), i mozebiti u Bjelostjencevu
(eidi sprijedti, a isporedi tvrdnina). On (Bog)
stav|as6 po nacinu u svoj uros rajske zide i ne-
besku svu krepcinu, vidjase se potom toga gdi
od voda bi§e dio sred prostora neboskoga nad
krepcinu postavio. G. Palmotii 3, 24"*). Nebo
se krepoina aliti firmament zove. I. Dordic, salt.
57. Blagosovjon josi, Gospodine, na krepcini
noba. P. Knezevic, osm. 390. Krepcina nebeska.
L. Rudic 105.
KREPEN, adj. krupnih uda, ital. .tai'chiato' :
covik krepen u zivotu. Govori se samo za co-
vjeka. — 1.1 nase vrijeme u Dalmaciji. M. Pa-
vlinovic. — Ista je rijec sto novosluv. kropen,
ttkoien, i kajkavska krepen (vidi u Bjelostjen-
cevu rjecniku : krepen, okoren ,duratus, indu-
ratus'; u Voltigijinu: ,fdrtificato, compatto' ,be-
festigt'). — Od istoga je korijena od kojega je
i krepak. — U jednom primjeru xvi vijeka ima
iidv. krepono (s -je-), i znaii: cvrsto. Krjepono
zac stoji i posahnut neco (orat, travaj. M. Ve-
tranic 1, 228.
KREPE.\ETI, krepenira, impf. postajati kre-
pen. — Rijec moze hiti praslavenska, isporedi
nslov. krepeneti, ces. ki'cpeneti. — xvi vijeka u
jednoga pisca iakavca (gdje je znacene: kame-
niti se Hi drveniti se od zime), a izmeiu rjei-
nika a lijelostjenievu (krepenim, okorevam se
,dureo, duresco'), i u Stuliievu (gdje grijeskom
stoji rejleksivni oblik: krepeniti se, v. koramiti
se s dodatkom da je uzeto iz Bjelostjenieva). I
sumnim i zelim, gorim i krepenim. P. Zoranic
131). Krepenim (stamparskom grijeskom krepes-
nim) vas goruc i vas gorim trepjuc. 25*.
KREPISIC, »(. u spomeniku xiv vijeka stoji
dva puta (Krepisiob), prvi put kao ime, drugi
kao preziine. Sestrici6b mu Krfipisicb . . . (main
iiize) Radinb Kropisiib. De6. hris. 100.
KREPKOCA, /. vidi krepcina (i radi akcenta).
— U jednoga pisca na.§ega vremena. Wellington
krepko6a 5
izvojuva pubjede krepkooom duha. M. Pavlinovic,
rad. 86.
KREPKOCUDAN, krepkociulna, iidj. kqji ./>
krepke cudi. — Samo u Stuliwvti rjccnikti (.'\n-
dole constanti').
KREPKOCUDNOST, ./'. osuhina oiuhiu koji je
krepkocudan, krepka cad. — Samo ii StiiJii-f-vn
rjeaiiku {.ingenium constans').
KREPKOCUDSTVO, n. vidi kropkocudnost.
— Samft a Sfuliceim rjecinku (ti:! krepkocuduost).
KREPKODUSAN, krepkodusiia, (idj. ii kujega
je krepka dusa. — Saiiui u Stuliceou rjiriiika:
.auimo firmo'.
KREPKODUSnOST, f. osobina unoga koji je
krepkodusan, krepka dusa. — Samo ii Stiiliaeru
rjecniku: ,aniiui firmitas'.
KREPKODUSTVO, n. vidi krepkodusnost. —
Saiiiu u Stalicevu rjecniku (uz kropkoduSnost).
KREPlvOSRCAN, krepkiisrcna, adj. u kojef/a
je krepko srce. — Samo it Stuliceini rjecniku ;
,firmus, constans, strenuus, intropidus'.
KREPKOSRDAN, krepkdsrdna, adj. vidi krop-
kosrcan. — Samo u Stulicevu, rjecniku (uz krepko-
sroan).
IvREPKOST, krepkosti, /. vidi kropriiia i kro-
post. — Maze hiti rijec praalavennka, iaporedi
ces. krepkost, po^. krzepkosr, a u nasemu se je-
ziku jav(a od xvji vijeka, a izinedii rjecnika u
Mikaliiiu (krepkost, krepcina ,constaiitia, stabi-
litas, firmitas') gdje se naj prije nahudi, u Be-
Una (krepkos ,constauza' .uoiistantia' 221'''; ,fer-
mezza' , firmitas' :ilO''; .immutabilita' ,immutabi-
litas' 381-''), u Bjeliistjencevu (krepkost, krepcina,
V. krepost, '2), u Voltigijinu (,sodezza, formezza,
corrobnramento' .festiRkuit, standhaftigkoit'), u
Stulicevu (v. krepcina). Krepkost, to jest sta-
novitost. K. Magarovic 78. Moze se prilikovati
kripost od krepkosti jednoj ptici. 78. Krepkost
,nachdruck' energio'. .)ur. pol. terminol. 3")5.
KREP^IV, adj. koji pokre/j(uje. — U nasc
vrijeme. iMiris prijatan i krepjiv. P. Bolic, vino-
djel. '2, 299. Da kod svoje ku6e potra/.i odmora
u krep|ivn sanku. Srp. zora, god. 1, sv. )>, str. GO.
KREPO, m. hyp. krepaja. -- U nase vrijeme
u Lici. ,Ode taj krepo borne to dignuti, to 'e zi-
lavo, fia cini se da ce sad na ! izdanuti'. J. Rog-
danovic.
KREPO^i, m. ime mjiMu a Srhiji u ukrugu
iabackom. Zemja kod Krnp(>|a. Sr. imv. 1875.
IIHI.
KREPO^jIN, m. ime ftelu u Srhiji u okruga
crtiorijeckom. K. .lovanovic 144.
KREPOi^INSKn, adj. koji jiripada Krepofmu.
Krepojinska (opstina). K. ,Tovanovi6 144.
KREPOSKI, adj. krepostan. Hi uopce koji pri-
pada kreposti. — Uprav kre))0stski (tako je i pi-
sano) i postaje od krepost nastavkovi ski; ali
treba da u govoru ispane -ts- izmedu s j k. —
Na jednom mjestu xvii vijeka. Milosta je za-
moeaj i oblicje krepostije (krepiisti), zasto ona
podpuna cini krepostske. M. Radnir' 484''.
KKEPOSNICA, /. kreposno zensko ce{ade. —
U jednom primjeru xvii vijeka, a izmedu rjec-
nika u Stulicevu (krepostnica uz krepostnik).
Devet kriposuic mnogo slavnih divic. J. Arnio-
lusic 3.5.
KREPOSNIK, /«. krepostan covjek. — <Jd ,\viti
vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu (krepostnik
,virtute cxcellens'). Bisknpi su i pjesnici, vijeka
i KREPOST, 1, a.
i crkvo krjeposnici. J. Kavaiiin 1.58:i. Skupitn
se sada, kriposni<.'i. L. l^jubuski .")."i.
KREPOSNIV, adj. krepostan, krcjiak. - U
dva pisca xvi i xviii vijeka. Mladic jddan kri-
|>osniv, gizdav i dvoran. P. Zoranic .5''. Dahni
u me milosti kriposnivi duh tvoj. .")1^. Niti pi-o-
minuje kriposn'vo zlameiie ovoga svotoga sakra-
menta. Ant. Kadcii- 187.
KREPOSXOST, /. vidi kropciiia. krepkost, kre-
post (uprav osobina onoga sto je krepostan). —
i' Bjelostjcnrevu rjecniku : krepustnost .efficacia',
V. krepost; u Voltigijinu: kripostnost ,virtiiosita,
vigoria' ,kraft, starke'; « Stulicevu: krepostnost
, efficacia' s dodatkom da je uzelo iz brevijara.
KREP03N0VATI, kreposnujem, imp/, kre-
posno raditi. — Samo u Stulicevu rjecnika: kre-
postnovati ,cum virtute operari'.
KREPOSNI, adj. vidi krepostan. — Na jednom
mjestu xvii vijeka. Da sva natnra clovicanska
kripostnim u nem I Adamu) uzdrzasc se naf-iiidiu.
F. Glavinic, cvit. 408l<.
KREPOST, kriiposti, /. vis, virtus, osobina
onoga sto je krepak Hi onoga sto je krepko, ali
se maze shvatiti kao da snaci: snagn, sila, pa
su se jos razvila i druga znaicna. — -e- stoji u
juznom govoru mj. negdasnega e (nalazi se gdje-
gdje u juznom govoru krjopost, no krijepost, kako
neki misle da treba govoriti). i u islocnom je go-
voru krepost. u zapadnom kripost. — Akc. kaki
je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim
nom. i ace. sing, krepost, lor. si)ig. krepi-sti, gen.
pi. krep6sti, dat., instr., loc. pi. kropostima. —
Rijec je stara, isporedi stslov. krepostb, rus. i;ph-
nocTb. — Postaje od osnove krep vidi krepak. —
U nekijeh se pisaca cakavaca nalaz'' oblici za
I'leke padeze u mnozini, kao da je nom. sing, kre-
posta, n. p. gen. krepost, dat. krepostam, instr.
krepostami, loc. krepostah. — Izmedu rjecnika u
Vrancicevu (kripost , virtus'), u Mikalinu (krje-
post, kripost, ki-epost , virtus'), u Belinu (krepos
,forza, possanza' ,vis' ;S2i)l'; ,forze' , vires' .326'';
,saldezza, sodezza' .soliditas' 638-i; ,valore, pro-
dezza' .virtus' 751''; ,attivit4., virtu d' operaro'
,agendi vis' 117"; , efficacia' .efficacia' 285*; , qua-
lity, virtu, dote' , virtus' .599 1 ; ,virti'i' .virtus'
7681); kripost ,vigore, vigoria, gagliardia' , vigor'
765'J), u Bjclostjencevu (krepost, dobrota, izvrse-
nost , virtus, probitas, actio vitio contraria'. 2.
krepost, temelitost, segurnost .constantia, firmitas,
stabilitas'. 3. krepost, v. moc), u .Tamhrcsice.vu
(,t'ortitudo, virtus'), u Voltigijinu (krepost i kri-
post ,virtu, vigore, possanza, gagliardia' ,kraft,
macht, tngend'), u Stulicevu (krepost i krjepost
, virtus, vis, vigor, constantia, firmitas, firmitudo
etc.'), u Vukovu (.die starke' .firmitas'. cf. snaga.
jacina), u Danicicevu (krepostb ,robnr').
1. snaga, jakost, moc.
a. vires, robur, tjelesna snaga. Izgubih
kripost od udov mojih. Transit. Uili. Utvrjonjo
kriposti telesne. Korizm. 86^''. Si'ca tvrd^ostan-
stvom i tela krepostiju naznamenovani. S. Ko-
zicic 24''. Krjeposti izgubih od mojo snazico.
S. Mencetio — G. Drzic 493. Za§to je suirfc jaca
ner kripos od lava. M. Vetranic 1, 37. Sinko,
ma kriposti, sinko. me hranonje. M. Drzic .37.
Kriposti, jaoh. moje umiru u meni. 77. Vincn
krjepos dava, staros uzdrzi. 400. Ne imam tu
krjepos. jakosti ni sile. 435. Jure cutim kripost
ginut zivotu mom. P. Zoranic It''. Ciinu mi
kreposti, odhodi zivot moj. A. Sasin 298. Tijeiu
pedepsi nih kreposti koji htje.so da obore I'le ka-
mene teske gore a novnhioj noj ti pro-iti. I. (run-
KRRPOST, I, a. r,i(i
dulic 91. Srce dili izvrSuje, inim udom dajudi
svoju ino6 i kriposti. A. Georgiceo, pril. 93.
Pokle -SO kriposti srcu povratiie, i duSu sa svima
opot pribavise, Oliva po;;ljeda. Oliva. 51. Al' se
j' sada znevirila tasta kripost pridi'ia telii. A.
Vita(i6, ost. aH. Svatija krjeiiost, 3va6ija stiaga
s duzijc'h Ijota izgriza so. J. Kavanin 2l&i.
I u krjoposti svo'o do^nice sbili ih u ovo dno
tamnic<>. 422". Morobit si u jakosti Samson
driisi i kriposti. V. Dosen 20''. No luSeci dan
od no6i. niti kripost od neuioci. -iS''. Ali .se
nade bez sna^c i kriposti. An I. Ka6ic, kor. liiB.
I svim udom kripost davat prista. M. A. Kg|-
kovi6, sat. K2'>. .\ko bi imali u svqji tilpsi to-
liku kripost, tolikii snagu i podobnost, da su
vrsni dilovat dilo zonidbono. M. Dobrotio 51-5.
() Kaica, mojo rodo drago ! mo j pcrnati od su-
nuSca stito ! diko moja svagda na divanu I sabjo
liritka svagda na mejdanu! a kroposti modu voj-
vodama! Nar. pjes. vuk. 2, 481. Tu je sada i
kropost i snaga. 5, 450. Najuti se Banovic-Se-
kulo, na krepost je riike poilignuo, preda so je
sab|ii okrenuo. Pjov. crn. 294'. Ti si prvcnac
moj, krjopost moja i pocetak sile moje, D. I^a-
ni6i6, Imoj. 49, 3. — Kaze se ne saino o ceja-
detu i 0 zivotini, nego i o bi(ci. Ne moze niti
sjomeiie niti rasada kripost kakvu iz ne izvla-
citi. I. Jablanci 18. Vockam opet novu kripost
doda. J. S. Ile)kovic ;U1.
b. vires, kad .se govori o vladaru, o iia-
rodu ill driavi, o vojsci, znacene je: snaga, ali
ne posve isto kao kod a, jer se ne misli na samu
tjelesnu snagu, nego na mod uopce. On (Osman)
s liom (sabfom) naj prije u istoku slavu i kripos
svoju uzmnozi. I. Gundulic 563. Ako zelis ti
prez rati u gospodstvu tvomu stati, kripost tvoju
skazat raci, ter krscansku viru tlaci. P. H«kto-
rovic (?) 82. — Ali cesarova vojska znajui'-i jakost,
kripost naroda slavnoga, docekat ga na smide.
And. Kacic, razg. 20. — Neka se liih (neprija-
te[a) krepos raz6ini jak magla. A. Sasin 221.
SUino je i kad se govori o Boga (isporedi e).
C. u jednom primjeru znnci sto sila, silo-
vane. Drzitva Ijepos tuXno mo srdacce na silu
i krjepos. S. Mencetic 45.
d. snaga, sila u diiscvnom sinislu uopce
(naj cesce prema lat. virtus). Bogu dajuStomu
krSpiostb. Mon. serb. 17. (123.'3). Mnogo ve(Se
ukripjena kripostju vere svete. Ziv. kat. star.
1, 218. Jer meni zada (ne sada) vaj juvenom
krjeposti. S. Mencetic 11. Tko iceli naravi kre-
posti ove vidjet, i mo6i ^ubavi, hodi vid ovi
cvijet ... N. Najeskovic 2, 11. 0obrota s li-
posti slomi u meni sile Juvenom kriposti. M.
DrXic 4. Bogastvo gospoduje danasni dan sve
ostale krjeposti. :?99. Kad huda zla kripos od
smrti na I'l doje ... D. Raiiina G3b. Vrhu gurana
ovoga kripost tvoga blagosova udahni. I. Ban-
dulavic 296". Nu ako inim u tamnosti noc me
i puste kriju gore, gora i noc s kom kriposti
mene meni skriti more? I. G-undulic 243. Ko
mi ce dat kripost mojoj pameti, ko li suza mo-
jima ocima? M. Jorkovic 44. Uci nas s. vira,
da je naSa dusa jedna kripost duhovna udanuta
od usta Bo^iji u covika. J. Banovac, razg. 99.
Da muka tvoja meni bude kripost s kojom cu se
pokripiti. B. Pavlovic 61. Stavi, Qospodine, ne-
besku kripost u rici moje ove. P. Lastric, test.
166''. Kripost zakona jest zapovidati. A. d. Costa
1, 10. Da izlaze (riii) od kriposti te y.eje. Ant.
Kailcic 132. Ako bi odstupila ova prava kre-
post pozude. .T. Matovic 420. Tvoje srce |ubez-
jivo svojii ce mi krepost dati, da, Jezuse moj,
pomnivn ja uzbudem poslovati. I. M. Mattel 286.
KREPOST, I,
Nika ogrijaju6a kripost projde kroz svu zemju.
M. A. Ke|kovi6, sat. L6l).
0.. 2na6ene je kao kod d, ali se istiie kao
necija osohina, naj ceice Bozja (lat. virtus). Go-
spodi, tvoja o6ita je kripost i sila. Transit. 100.
VzaSal si na nebo po tvojoj vlastitoj kriposti.
122. Krjepos viSnegaobujmi tebe. N. Kaiiina 16".
luG. 1, 3'). Vlascom krepostiju svojom usta se. §.
Budinic, sum. 8''. Kropost priviShega obujmiti
6e tobo. M. Divkovic, bos. 5". ZaCet po kriposti
duha svetoga. B. Ka§i6, is. 3. Sajdi kripost
duha svotoga. I. Bandulavii 128''. Kripost pri-
visiiega obsinuti ce tobe. 2001^. luc. 1. 35.
Omeksaj (Boze) srce moje rosom od kriposti
tvoje. M. .Jerkovio 87. Zakliiiam vas kripostju
i jakostju Bozjom. L. Torzic .322. Iz pu6ine
vjecna krjepos tijem povadi brda i gore. J. Ka-
vaiiin 71''. Jer Isukrsta u svojoj utrobi zace
po kriposti duha svetoga... J. Banovac, razg.
50. Jesus uskrstuu svojom vlastitom kreposti.
.1. Matovic 57. Primajuci jakost i kripost dulia
svetoga. M. Dobroti6 57. — Kad nas oba svom
kriposti vlas liegova jo (h'iga Leva) slobodila,
tebe od mojo nevjernosti, a od pricijeh mene
vila. I. Gundulic 168. I joste svakoje dava
nam kreposti (oi.hii). N. Dimitrovic 36. Devet
jest osobitih sil ili kripos Ivana svotoga. i".
Glavinic, cvit. 197". Mozemo li vlastitima mocma
i kripostma Zivot vicui dobiti? I. Volikanovic,
uput. 1, 326. Ja sam se poturcio ne imavsi
mu6oni6ke kroposti. S. ^^ubisa, prip. 87.
f. snaga, moze se shvatiti u duhovnom ili
u tjelesnom smislu u ooakovijem primjerima : !^ubi
Gospodina Boga sasvijem srdcom tvojijem i svom
krjppostju tvcjom. N. Eanina 155''. luc. 10, 27.
Sa svom krjeposti slijedi me. M. Vetranic 2, 177.
Sa svom nastojat imamo kreposti u miru sve dni
Stat. N. Dimitrovic, 22. Tijem sa svom kreposti
smjerno te molim ja. 79. Sluzih te sa svu mo6
i sa svom krjeposti i u dan i u noc. N. Najes-
kovic 2, 96. Ki sa svom kriposti drag ures
tvoj slidim i od tvoje liposti prignutja ne vi-
dim. I. Gundulic 142. Divjak satir u hajini
od vile preobucen : Sa svom moci i kreposti
uvlacih ill (rogc), krih svudire ; nu svakako pravi
i prosti izprama mi joste vire. 156. Komu si
se zavjerio sa svom moci i kreposti? 467. —
l|jubi Gospodina Boga tvoga svimi kripostami
tvojimi. F. Glavinic, cvit. xvi. — J^ubiti Boga
iz sviju kriposti. M. A. Eejkovic, sabr^ 69. —
Tore me zagrli za svu moc i kripos. S. Men-
cetic 248.
g'. virtus, fortitude, hrabrost. Persijane
lastiju voce neze krepostiju pobedi. S. Kozi6i6
36". Dostojite vijence od hvala, jere hitra brza
i laka, podpuno je ukazala svoju u lovu krepos
svaka. A. Giedevic 2". Ah, da slijodec tve kre-
posti svak je vitez tvoj vojevo, ne turacke, danu
kosti pojacke bi bile ovo. I. Gundulic 324. Ah,
ne hralim neprijateje, nego kripos ka pod nebi
svjetlosti ima dana bjeje. 328. Narode one s kih
kriposti krajestvo se nase obrani. 436. .Svaki
(konik) harbom vjesto mece, svaki lukom dobro
strijeja, bez kriposti, bez odjece, vitez nazvan,
lupoz zbija. 329. On (car od cara) sred boja
odkad prika tvih junaka krepos gleda. 448. Mao
skup ali pun kreposti vi ste, druzbo moja mila,
snagu ya§e hrabrenosti ne umije slomit nijedna
sila. G. Palmoti6 1, 10. Prid kriposti mojom
jakom zti nevjernik ima umrijeti. 2, 112. Kad
kriposti svojom prite (oitezi). V. Dosen 125".
Zasto srca od kriposti, i desnice od jakosti . . .
228''. Vladalac pun kriposti i hrabrenosti. D.
E. Bogdanic. 122. Ovdi po .kriposti' od ri6i
KREPOST, 1,
KRRPOST, I, li. n).
grcke (iixtiji'itr hrabrrnstvo i velicina srdoa ra-
zumije so. I. Velikaiiovic, uput. I, 398.
h. vis, potentia, potestas, moc (velika)
anpie. Spasitol nas, kojemu bjese tlopiistio otac
nebeski svaku ki-jopos. A. (iucetic, roz. jsz. 188.
O svemogi Jupitere ko,a;a kripost svud se stere!
P. Hektorovic (?) 84. Tvoja (.IiipUnrf) kripost
svaka more, gromom stresa zoniju i gore. 85.
Kriposti tvoje nepridobitnu jakost molimo, Go-
spodine. J. Banovac, blagosov. 10. Poce pro-
slavjati kripost negova razuma. A. Kaiii/.lie,
kam. 392. Da |io svojoj kriposti i uminu iinaju
svaka koja uzivaju. And. Kacic, kor. 11. Sve-
mogucstvo i kripost stvoriteja. M. A. Rejkovic,
sat. L8''. Koji s mogucom svojora kreposti od
nista satvori ... J. Matovio 11. — Kud je izre-
cenn nad kim Hi nad eiin ko Hi slo iina moc,
moze znaciti sto i vlast, oblast (,potostas, impe-
rium'). Da nim krjepost i oblast svrhii svake
nepodobe. N. Ranina 142 '. luo. 9, 1. Miiah a
CO pri sHpos obujmit sunasca, ner co ioiat on
(Lubav, tnl. Cupido, Amore) kripos vrh moga
srdacca. S. Mencetic 126. Ter od taj cas mi
imamo nada svjoma (zenama) krepos taku. N.
Na}e§kovic 1, 1.5.t. Sazvavsi Isus dvanadosto
apostolov, dads nim kripost i oblast svrhu
svakih hudob. I. Bandulavic l.")(i''. Inc. 9, 1.
Ima svotac ovi kripost vrhn ogiia. F. GlaviTiic,
ovit. 20'''. Ima kripost vrlui gronia ki so noj
(s. Barhari) pripornoa. 399''.
i. facultas, potestas, ncka usobita moc pu
ktijoj se rtesti) moze vrsili. onu sto sc mot' vr.iiti:
<i) ima se a pamcti po smisla. Zac kro-
pos, Niko mo], tuj mi ni visiii dal. N. Dimitrovie
98. Svakoga sam zamamila, tuj uii krepos (ubav
dava. N. Na}eskovic 1, 20li. Dokoli tve oci iz-
gnbe krjepusti, ke sun6joj istor.i nadliodo svjet-
losti. 2, 35. Ne umije ti grlo moje kazovati, ni
ima kripos. A. Sasin lfi8'i. Glod.V okolo, oda
svudi, sto oko vidi svom kriposti, sve bi puuo
bojnijeh ludi. I. Gundulic 335.
b) izrice se podloznom recenicnm s da.
Zac ja tej kreposti ne imam, da mogu tej vaSe
Ijeposti procijenit. N. Na]eskoviA 1, 218. Slabi
razum moj tuj kripos ne ima da moze izrec toj.
1, 312. Ovaj dub dobi toliku kripost da ozdra-
vlase posli od svacih nemoci. B. Kasic, is. 18.
Mlaka ona takovu uze kripost, da ozdravjase . . .
F. Glavinic, cvit. 229". Tu Ijepota ima krepos,
da je nresna bez naprave. I. Gundulic 74. Tim
u meni sved goreci taku plam je steko krepos,
da ja ne znam, ali veei ogaii moj je, al' tva Ijepos.
2.59. Nu moguca ova lipos s svijetlom krvi kad
se zdruiii, dvakrat vecu kaze kripos, daju dvori
svak i sluzi. 374 — 375. Takova spomina hoce
biti od toliko kriposti, da ci' to ganuti na milo-
srdje. M. Jcrkovic 65. Balsam imade ovu kri-
post da, pomazavsi s nimo jedno tilo rartvo,
. . . oini ga uzdrzati cilokupa. .J. Banovac, pred.
133. Po malo rici i moHtav crkvn pridava se
tolika kripost i kripcina vodi, da meju jednnm
stvari blagoslovjenom i jednom tastom naliodi so
razlikost cudnovata. Blago turl. 2, 41.
r) izrice se inlinilinoin. (Isusi kripost
ila vodi preroditi se.^ Naruou. 3''. Imam ja kri-
pos satvorit da . . . S. Mencetic 4. Ali ne ima
tej kriposti uzdrzat se skup nemili. I. Gunduli6
458. Iskati Ijekara koji bi imau krepost pro-
svijetliti to buduci slijep. M. Radnii' 435>'. Pri-
cest krjepos ima nasu dusu punit jako railostima.
.T. Kavanin 69a. Ogari po naravi svojoj ima
ove dvi kriposti: goriti i sjati. F. Lastric, ned.
93. (Vatra) daje kripost oku tilosnomu viditi
tilesne stvari. F. Lastric, ned. 247. Imadu
jedno isto mogurstvo i kripost stvoriti od ni§ta
svit. A. Kanizlic, kam. 190. U otcu jest kri-
post stvoriti. 728. Boja ruzice ima kripost
smuceno srdce razvedriti. utoc. 277. Daj mi
kripost tako vladati .so. bogojubn. 204. Da
je covik stvoreiije plemonito kojo ima kripost
dilovati. M. Zorioic, zrc. lu. Vidoc mnogo teze
brime, neg je kripost vladat nime. V. Dosen
25''. Te stvari imadu krip ist, istirati vragove i
ozdravjati slipe. And. Kacir, kor. 274. S no
kvas kripost dizat tisto dobi. ,1. S. Re|kovic .31.3.
— Grijeskom po tiidijem jezicima uz injinitio
ima za. No iraaju kriposti za odoliti napastraa.
-M. Radnic 114'>. Za svijoli spijevat ne imam
krjepos. J. Kavanin 218''. Kripost za ozdraviti,
ciniti cudesa, razumiti jozike. Ant. Kadcic 10.
Ovi kruh imase krepost za ugasiti zedu. J. Ma-
tovic xxia. Rijeoi imajii veliku krejiost za izu-
stiti naj skrovenije misli. 127. Koliku krepost
ima za pomrsiti troho i gnusobe grijeba (leiito-
sinaj. 506. Ona krepost koja je u Ijekarijaiui
za ozdraviti. 520.
(I) izrice se yenetii'om naj ccsix rcrhal-
no(/a siipstantioa. Kripost svozaiiija i odveza-
nija. Naruon. 74". Uli kripost opraiia duhov-
noga u sakramenat s. krstoiia. K. Lastric, test.
HOOi. Da iro (rockain) dado kripost ovita (zc-
mlica). V. Doson 16''. Koje (uriine) uzdrzi na se
kripost naminutja. Ant. Kadcir. 67. I nozdrvo
negovo da prima kripost mirisa i blagosti. M.
Uobretic 51. Kripost ozdr.avjena dajuci oviin
travicam. I. .1. P. Lucie, izk. .32. — Uz ifeiietin
moze biti i prijedfo'; od. Tko ne ima od vida
krjeposti. M. Vetranic 1, 274. Ogaii ima tu
krepos od cisconja. M. Orbin 161. Dati vodama
kripost od ocisteria. !■'. Lastric, test. 60*.
(') izrice se adjektioom, cesto partieipom.
Ona mira imase njeku krepost pokrepfujuiiu. M.
Divkovic, bes. 143a. Ogaii ima u sebi krepost
zizucu. 554a. Jedna kripos ognenitu ona, ^(zmija)
ocuti, a sva prika dize glavii jodovitu. G. Pal-
niotio 3, 21'J. ICsipos rodna ,causa generativa,
cioo clie ha forza di generare e produrre una
cosa' .causa genitalis'. A. d. Bella, rjefen. 181'>.
Kripost plodiva, virtu generativa' , virtus gene-
randi'. 76S'>. Cini se stvar cudnovata sarao
onizim, kojim plodna kripost palostinske zemje
jest nepoznata. razgov. 48. Motrim u vatri nasoj
tilesnoj kripost prosvitjujucu. F. Lastric, ned.
247.
f) izrice se na osohiti nacin. it iirijein
primjfrima: I vas zbor iskase taknuti liega, jere
krjepos od liega ishodase i ozdravjaSe svijeh. N.
Ranina 173a. luc. 6, 19. I bumbak ima istu
krepost suprot ogiiu. B. Kasid. per. 46.
li. vis, potestas. efficientia, efficacia, virtus,
I'lika iisniiina. (ne a ee{adetii} po kojoj ono sto je
ima moze nesto djelouati, ne izrice se sto, ali se
shvaca kao tieka sila sto se oise Hi matie razu-
mije po sainoj stvari kojoj pripada. razlikuje se
od znaceita kod i tijem Uo se ne izrice djelovane,
a izrice se ono ceinu pripada.
a) ima stara rijec da trana, kameue,
rijeci imaju sooju krepost (feciou), vidi: Sve kri-
posti, koje je Bog postavio u travah, u kameiiu
I rioma. .T. Banovac, razg. 67. — Vod, sokov i
tukov i kamenja krjposti. P. Zoranic 65'>. Ni
bilju zna kropoj. S. Mencetic 13. Ovojzi da
travi budes dat kreposti i smrti lijek pravi. N.
Najeskovic 1, 196. Kriposti zelenih trava nijesu
za dat lijek mqjojzi nemoci. M. Drzic 401. AT
nu i sad jesam trave ja donijela njeke tebi, svaka
kripost ima u sebi mnoge moci, muoge slave.
Jedupka nezn. pjesn. 236. Ova trava, gospo
KRKPOST, I, k, <i).
IvREPOST, 1, I, f).
mila, iiinogu u sebi ima kripos. 237. Tko ziia
kriposb od trava? S. Margitii, fal. 229. Kakvu
kripost imaju u sebi mloge trave. I. 6rli6ic 33.
Obilnos od vocn, krepos tolicih zdravih travica.
.\. d. Bella, razgov. 71. Kad ura tvoja doto6i
sp, trave krepos a judi znane izgiibiSo. B. Zvi-
zeri I'll. — Iiort dvi kriposti (siinc trave kori-
jandic). l'\ Lastrid, test. 308*. GoruSica ima
zrnca sitna, koja dok se no stuku, ne poznaje se
knliku kripost i za6ina u sobi iiiiadu. B. Lea-
kavir, gov. 51. — Amo moyu /iripadnti i ovaki
primjeri: Kripost od boiSanstvenili likarij. Transit.
141. Likarija toliku kripost imado koliku joj
Bog daje. A. Kaiiiiilic, bogojubn. ISO.
h) pripada stvari tjelesnoj Ho nije trara
ni kamen, a misli se o lijecenu. J^na sve krje-
posli od trava i voda. D. Zlataric 47'>. Kolika
krepost bjoSe u jetri, ii zuci i u srcu one ribe.
.T. Matovii- 451. — Amu iiwze pripadati i ovaj
primjcr: Kripos od zvizda. M. Dr/.ic 11. i ovaj:
Mana sveta i cestita od kriposti mnogostruke.
A. Vitajic, ost. 62. — Ovaj primjer ne pripada
iimo. jer je rijee o kreposti duhovnoj: (hukrst,
krsteci se a Jordnnu) da njeku skrovitu krepost
duhovnu svakoj vodi naravnoj. M. Divkovic,
bes. 10''. — f' teolot/icnoiit jezikii krv i kruh u
lira dva priinjera iinaJK osobiii umisao, te se i
ordji: misli na krepost duhovnu: Vas plod od
kriposti neprociiiene egovo krvi. A. Komtilovic
53. Tko uzije kruha ovega zivjeti 6e i u I'lemu
ce Stat od noga krjepos ona prevelika. A. J.
GiiSetic 10.
f) pripada rijen, besjedi, ali u drugom
znaienu nego je kod a) : razumije se sila kojom
se ko nagovara. Taka bise krepos i vrijednos
od bosida ovoga cudnovatoga tamnicara. B. Kasic,
in. 40. Tolike kriposti bihu rici Sebastijana, da
svili obrati. F. (Mavinic, cvit. 191^. — Amo mogu
pripadati i primjeri it kojima mj. ,rijeci' ima
svjot. Mudra je svjeta kripos jaca nego vojske
oruzane. G. Palmotic 2, 93. Jere zivi kripost
tvoga prvoga opakoga sv'ita. .Ant. Kadcic 5-52.
d) pripada istini. Tolika je kripost
poznane jedan put svete istine. A. Kanizlic, kam.
785. Poznane u ispovidi nejma nadostaviti ni-
jednu kripost istini znanoj izvan ispovidi. Ant.
Kadcic 323.
e) u teologiinom smislu, o rijeii Bozjoj,
0 moliivi, o postu, o misi, posvetilistu, o sakra-
iiicntu itd. Mod i kripost rici Bozje. A. Ka-
nizlic, kam. 500. Rijec bozanstveua izgubila
svojii krepos. D. Basic 18. — Zvisenjo i kripost
od molitve veliko je jako. Korizm. ?■<. O ne-
izrocena .krjeposti' od molitve, ti jesi mati sva-
kijeh krjeposti. A. Gucetii, roz. mar. 7. A
molitve bez kreposti od hega se sve drzahu. P.
Kanavelic, iv. 23. — Tolika bi fu proroka
Daiiila) .kripost' od jjosta, da stisnu kripost
lavov. Korizm. 4^'. Zelite znati snagu cudno-
vatu, moc i kripost od posta. F. Lastric, ned.
VAii. — Da bi primio {Bog) posvetiliste i udilio
kripost od nega onomu . . . Ant. Kadcic 101.
Sve mise imaju jednaku kripost i vridnost.
93. Misa uzdrzi u sebi tri osobite kriposti oliti
svrsenosti i tvora. M. Dobretic 368. — Tvoj
sakramenat ima u nas krepost svoju. S. Mati-
jevic 97. Ukazat onii zivotvornu kripost ovoga
sakramenta. A. KaniXlid, kam. 499. Od kre-
posti i od mogujstva sakramenata. J. Matovic
xvl*. Poznado kripost s. krstena. F. Lastrii,
test. ad. 14b. J)a, krstene zejno uzrokuje i po-
rada svoju kripost po dilu dilujudega. M. Do-
bretic 23. Od toga ukazanja i kriposti spovidi.
Naruon. 83b. Gdje pribiva poglavita krepost 2e-
nidbe. ,T. Matovic 805. — Ne uzim|u(i ii|u po-
svHcenomu kripost miSai^e od balsama. Ant. Kad-
(■id 171. — Kriiu 'e krjopos prevelika. .1. Ka-
vartin 319'^
fj 0 cam, caranu. Na mojemu sinu jesi
hotila izkusiti kripost tvojih fara. F. Vrandid,
Xiv. 36.
f/) pripada listu, pismu, zakonu, iigo-
voril, iivjetu, dok se slivada da se ne moze j>ro-
mijeniti. Da wnej. pove|6 budu u svojwj kre-
posti tvrbde. Mon. sorb. 210. (1387). List kapi-
tulski ostav|aino u onoj kriposti kako je pisano.
Mon. Croat. 213. (1525). Da se ne stav|a krjepost
od zapisa u nacin od pisanja. B. Ka§id, zrc. 43. —
Nimaju nijedne kriposti zakoni, ako sn ne obrato
u dila. M. Bijankovic 160. Da zakoni Xudenu
svoju kripost uhite. D. E. Bogdanid .kiii. Ovi
zakoni imadose svoju kripost. M. Dobretic 499.
Zakon ima stupiti u krjepost. Zbornik zak. 1853.
VIII. S pocetkom krjeposti ovoga zakona . . .
1853. 141. U onih krunovinah, u kojih je opdi
gradauski zakonik ved otprije krjepost iraao . . .
1853. 399. Oni kanon nepromin|ivu kripost imade.
A. Kanizlid, kam. 207. Taj kanon jos jest u
svojoj kriposti i obsluziva so. 316. Ostaju u
krjeposti obstojeei propisi. Zbornik zak. 2, 827.
Posto ova naredba u krjepost stupi. 1871. 410.
— Ugovor de ostati u svojoj krjeposti 6 godina
dana. 1865. 237. Lisiti ugovor krjeposti nakon
6 mjeseci. 1866. 134. — Da ono (sto su pokli-
sari naredili) kakvu kripost imade i vajade. A.
Kanizlid, kam. 414. — ■ Uvit stvari doSastne
ustavja i uzdrzi kripost odrisena. Ant. Kadcic
191.
1. u nekijem pndeiima i s nekijem prijed-
lozima iipotrel)(ava se (u smislu, kao kod h — k)
.-.■ genetii'om gotovo kao prijedlog, te je znaeene :
preko, pomocu, silotn koga Hi eega, lat. virtute,
per, ex.
ii) u instrumentalu (mozebiti po lat. vir-
tute). Da je vogjanh (sic) uzivati kripostju wvogaj
pisma. Mon. serb. 494. (1465). Sakrament tela i
krvi Isusovi zdrzeci se v priliki kruha kripostiju
rici ke pop izgovara. Narucn. 17a. Da kripostju
sv. mise pride sv. duh. 37'». Ca odpusda re-
dovnik kripostju kjucev. 90b. Ako bi se krj-
postju toga dopusdenja pri§lo na vazetje dobar. S.
Budinid, ispr. 1.38. Vnoge ucini Bog kripostju
s. kriza mirakule. F. Glavinid, cvit. 126a. Kre-
postju ovoga pisma dopustujomo tebi da mozes
stampati ... M. Divkovic, bes. xiv. Govorite,
da kripostju Belzebubovom ja izgonim dijavle.
I. Bandulavid 50b. luc. 11, 18. Neka nas Bog
od vecnoga ogna oslobodi kripostju molitve svete.
F. Glavinid, cvit. 114b. Vladajudi razum riiov
kripostju s. vire. F. Lastric, test. 65». — I
>• prijedlogom s. Drva se skoncaju s krepostju
ogiia. J. Matovid 238. Da s kripostju Belzebu-
bovom davle izgoni. I. J. P. Lucid, razg. 118.
b) u krepost (tal. in virtu). Premda bi
to cinili u kripost koga se hoce privilejija. S.
Budinid, ispr. 133. Ima za to u kripost od na-
redbe isti biskup obrati naj dostojnijega. A. d.
Costa 1, 233. Primiti koju priporuku i u kri-
post ove ciniti ravan put zaknom na redovane.
Ant. Kadcic 5. U kripost te zacete vole idej u
crkvu. 13. Misnik no diluje u kripost svoju
nego u kripost Isukrstovu. 112. Oblast koju je
imao u kripost zupe. 239. Ova dva poslidna
(krstena) diluju u kripost prvoga. M. Dobretic 24.
c) po kreposti. Da (Isus) izgoni besi
po kriposti Belzebulovi a ne svoju inodju. Ko-
rizm. 52a. ;^iv6 i raste po krjeposti od naravi.
Zborn. 8". Izgohase davle po kreposti Belze-
KREPOST, ], 1, (•).
KREPOST, 2,
buba. M. Eadnic 4291'. Po kriposti cUiha sve-
toga. P. Macukat 28. Po kreposti oii svo^a po-
sliiha poce hodit vrhu vode. I. Dordic, ben. 12().
Po kriposti sveto,? posluha zapovida Akaciji da. . .
S. Badric, ukaz. 11. Nego so moze odrisiti po
kriposti prvoga skruseiia. A. Bacif'- 385. Po
kriposti svih zakletara. .). Banovao, blasosov.
129. Po kriposti svoje sipke .slavno pridubi Fa-
rauna. P. Lastric, svot. 3'pi. Focio jo ova na-
ucio po kriposti svoga plodnoga razuma. A. Ka-
nizlic, kam. 11. Po ovoga kauona ki'iposti. 281.
Svega su mu svita str.ane po kripo?;ti lazi znaae.
V. Doseii 39". Po kriposti rici od istoga Gro-
spodina jiostavlenih. Ant. Kadcic 48. Po dilu i
kriposti dilujucega. M. Dobretic 4. Ova dva
krstena jesu dobra po kriposti i zavitu krsteiia
vodonoga 23.
(I) u kreposti. Ime ovo, u l»riposti koga
nebesa se otvaraju. F. GlaviniA, cvit. 'A": Trpi
muku 11 kriposti ke oslobodi one. 10*. Tor ga
izbavi silne ognice u krjeposti svo'e dosiiiee. .1.
Kavaiiiii 186''.
in. virtus, i>retium, potestas, u prenesenom
sjnislu, crijednosf. Poznajuci kripost od kamona,
obeca mu 200 pinez zlatih. Mirakuli. 117. Zlatu
lio kosi vazim|u svu krjepos. S. Mencetic 30.
I u .srebra je kagod svitlost svitla u jmeel i pri-
stala, da ne trpi, vac do mala, er ni u I'lein zlatna
kripost. M. Pelegrinovic ISO. Da primi na voju
dar male kriposti. D. Barakovic, vil. 20. Dragi
kamen sfak ne znado i^a je ni ku kripost ima.
M. Gazarovic 142b.
II. vis, significatio, kod rijcci, u preii.et:enoin
smislii, znaccne, smisau. 'IV'jeba je poceti od
kreposti i poznanja imena ... J. iVlatovir. 128.
Rijec ,ja", koje kre])Ost uzrirzuje se u rijeci ,kr-
stim'. 148. Koja rijec (izaxipati) ima onu kre-
post, da ne bi ista zatajao ni sakrio, ma da bi
svaka izasuo. 434.
(>. firmitas, cerstoca, postojanstno, o tje-
le^iioj i u uiiinoj stvari. Vez naj vece kriposti.
§. iVlencetic 272. — Za krejiosti mir.i segaj i
jubve i dobre prijazni da bude u vijoke (upogo-
vora . . . Mon. serb. 466. (14.54). Alio li ne uzi-
made Focio kripost i potvrdone od crkve rimske.
A. Kanizlic, kam. 68. Da Je Focio imena cara
i Vasilija nadostavio za nzvelicane i kripost svoje
kriige. 162.
1». uz pridjeve Bozja, nobeska, andelska,
ima krepost razliina znacena.
n) krepost Bozja (inpnredi e) znaci Ho
i Bog. Stipan vidi slavu Bozju i Isusa stojo6i
ob desnu kriposti Bozje. I. Bandulavic 13-i. act.
ap. 7, 55. Kad upazih vedra lica raj veseli, tada
poznah, visna krepos, da svu objavi vlas veliku,
svu u jedno skupnu Ijepos stavi u samu tvu pri-
liku. 1. Grundulii 258. All ona slavna lica, visiia
krepos kijeb naresi. 266. — Isto znaceiii: moze
biti i bez pridjeva Bozja. ICunu t' se od sade
na kripos naj visu, da t' vece nikade ne ukazu
sto pisu. D. Raiiina 68>i. Tere visi'ioj zgar kri-
posti vrijeme ovo, ko imamo, sve na sluzbu veruo
da'mo, neka nasu zlod oprosti. 144'>. O visiii
oce moj, kriposti velika, k.a |ubi tolikoj gres-
noga clovika. 146^. Jasna trilicna kriposti ka
tvojim licom svitis. P. Zoranic 66-\ — f i> /Jy-
(lanakijem boijoviiita. O visne kreposti, kazite
vrhu nas mogucu va§u vlas ne rasrgbom, neg
milosti. I. (rundulic 81 — 82.
h) kreposti andelske, nebeske, isaiiio kre-
posti moze znaciti andele (uprav jedan red an-
dela, Int. Virtutes, isporedi 2). To bise Isukrst
s kriposti anjelskimi. Ziv. jer. star. 1, 235.
Vlasti i kriposti nebeske. L. Terzic 196. U
srjednoj svjetlosti gospoctvo s krjeiiosti i s vla-
daoci stase. M. Vetranid 1, 359. Troredioa tako
i srijeda od gospostva i krjeposti i od moguistva,
ka ga (Boga) sgloda . . . j. Kavanin 499a.
v) kreposti nebeske va^a da znaci (po
biblijskoin jezikii) : nebeske (fizicne) site, hit. vir-
tutes coelorum. Kriposti neboske hoce se ga-
nuti. I. Bandulavic lb. luc. 21, 26. Zvizde pasti
ce s neba i kriposti nebeske ganuti co se. 185''.
matth. 24, 29. I kriposti nebeske ganut ce se.
S. Margitic, fal. 2S9. A sve zvizde i krjeposti
gor nobesne ognem gore. J. Kavanin 7''. Za te
(corjcka) svijete toko zvijezde i krjeposti gorne
jezdo. 14". Zvizde padnuce s noba, i kriposti
nebeske gaauco se. .1. Banovac, razg. 2.
(|. vidi krepcina, b. — Na jednoin injestK
XVI I'ljeka. Imonova tada] Bog krjepost nebnm.
N. Ranina 113''. gen. 1, 8.
2. virtus, H teoloskom i JilozoftikoiH sitiishi,
OHobina (ndske voje koja je postojano okrenuta
im dohro; shixina se Hi iiopcc, kno znaiaj ee^a-
detfi, Hi kdo neka naklono.it na dobro ii nekoin
osubitoin siiijeru. ovakijeh uxobitijeli kreposti bilo
je vec po Plalonu cetiri (stozernijehj ; a hri.scaii-
stvu dodaju se k tome tri (boyoslovne) ; ali ih sc
cesto nabraja i dnujijeh. — ooakoeo je znacene
one rijeci .<<amo it katotickoj crkvi (prema lot.
virtus, Ho je tt/trao snnya, dakle krepost); ti pra-
eosUtDnoj za islo znacene ima rijec dobrodjetej
loidi).
a. iiopce. Obucimo se v oruzje svetlosti,
ca je kriposti. Narucn. 70''. Po deli od kre-
posti. Korizm. 2". Dusa bi stvorena primatejna
kreposti i hudob^ 69''. Clovik mnogimi krepo-
stami ukrasen. S. Ko/.icio 34^. Od umi(enstva
izlaze cetiri krjeposti. Zborn. 11". S krepostju
vjeoni mir ima svak dr/.ati, s zlobom rat i nomir,
dokli ga smrt skrati. N. Dimitrovic 7. Da bo|e
on razlog i cetr kriposti no sarao poznajo, ma
djolom da cini. N. Najeskovio 1, 312. Od osta-
lijeh krjepostiju duhovjiijeli. A. Gucetic, roz.
mar. 175. Crijezmo ziv|oujo . . . krepost hrani i
jaku cini. M. Divkovic, bes. 98". Svaka kripos
koja se nahodi u naravi bozanstvenoj. B. Kasic,
nac. 12. Kriposti sliditi i od grihov uklouit se.
F. ijlaviiiic, cvit. .kvii. Svakimi kripostimi sve
druge nadajde svoje. 294". A mod ostalimi kri-
postami tako bise u blagovanju uzdrzec. 400".
.Stvar ona ka clovika cini dobra i dela nogova
svrsena jest kripost. svitl. 33. Tvoga nnuka
naucioes sve kriposti, da i on vrijednijoh pun
odluka slijedi ofiine hrabrenosti. G. Palmotic
1, 199. Vjecne slave nije stec lasno, s kripostim
se ona stjeco. 2, 202. Otac dr/.an jest ukazati
sinu svomu priliku od kreposti. S. Matijevic 33.
I turski car, odkad na carstvo jo uzsel, Suliman
je do sad kripostju svih nadSol. B. Krnarutic
35. Sakri blago od kripostije, ako neces biti
pokraden od himbeiiaka. M. Badnic 30". Cvijet
od kriposti (lat. Flos virtutum). P. Posilovic,
cvijet. 1. K Magarovic 1. Krip >st od jakosti.
P. Po-iilovic. cvijet. 136. Da budu inaijoDaranja)
kripostju [K)krip|ena. A. Vitajic, ost. vii. Od
svake strane tvo kriposti sjaju. 400, Da ste
svakom kripostju ure.seni. S. Margitic, fal. u.
Premda je muogim kripostima oruzaii. 225. Kri-
postima nas prosvitli. K. Parcic. 24. Moze se
prilikovati kripost od krepkosti jednoj ptici . . .
K. Magai'ovii 78. Nije vremona ko ponavja djela
izvrsna od krjeposti. ,1. Kavanin 27''. Bogoslovne
tri krjeposti: vjera, |ubav i ufanjo. 478''. Mozo
li se naci kojagod lipsa, plemenitija i Bogu draza
nego kripost od jubavi? A. d. Bella, razgov. 53.
Vasa krepos, o pravedui, zlato je cisto bez pro-
rCRRHOST, ■.>, a. r,
cjeno. U. Zuzeri .'173. l^iubav jo kriposL naj vooa.
A. Hiioio. 45. Diizne su stariSino duhoviio |iod-
loznikora ilati dobru priliku u svakoj kriposti.
!)5. Ako sasrise |irotiva ovima kripostma. IM.
.ler s kripiistiiiia nadlazi (.•>■. Josip) o^tale svete.
•T, BaiiDvac, razs;. 127. Pridobiti zlore i ziviti u
kripD-liiiiii. iiboj. 2fi. Zloia pridobi kripost.
prisv. obit. 9!). Kako u jodnomu redoviiiku ubo-
gomu je.st kripost i izvrstitost uboXtvo. P. Fili-
povid 35. Rec je zadosti, ila su sve kriposti u
Aeiuu bile. P. Knezevid, 2iv. 58. Kriposti kr-
stjansko dilovati. F. Lastrii, od' 190. Ut'anje.
lubav, poiiiznost i ostale kriposti duhovne. nod.
238. Bos;at tileano, al' uboff duhovno iliti kri-
postma i dobrim dili. 292. Nisam ja doatojan
priminiti se Iliji proroku u svetiiii i kripostraa.
323. Nismo se nadmetale u iiakiienu tilesnomu
s tolikom holostju nego u kripostma duhovnim.
369. U svemu mi kropos tvoja zrcalo ce pravo
biti. A. Boskoviceva .3. Ofiistjon od zlobah, a
prosvijetlen krepostima. I. A. Neiiadic, nauk.
257. On svemu carstvu sviti kripostima svojima.
A. Kanizlic, kara. 19. Naj veca je krepos muk.
(Z). Posluh .)G otac krepostima, a neposluh
-svijem zloi';araa. (Z). Poslov. daiiic. Uali same
dila cine od kriposti vrsno cine. V. Doson Hd^.
I'ak jos svojoj lakomosti daje imo od kriposti.
.")7". Svi ludi od kriposti (t. j. kriposiii) ka/.u...
71''. .ler kriposti sve pogazi u prozdrlost kad
ugazi (Ale.ksandar veliki). 147''. Kad budete na-
ffovarani na krepos, nemojte se oglusiti. D. Basic
18. Er su tako protivne raedu sobom tastina i
krepos, da . . . 81. Kad ste dosli u spoznai'ie od
podnizenstva, nastojto ga steii, er ce biti za vas
poretak od svijeh kreposti. 120. S ha|inom od
podnizenstva pokri .Josef svoje kreposti. 200.
Er nas svojijem izgledom pritezu na krepos i na
svetinu. 241. Okruni se za kra|a dalmatinskoga
Selimir, koji, premda svitlosti svete vire nejma-
dise, bi nadaren mnozim naravnim kripostimam.
And. Ka£ic, razg 21. Kripost koja nagiiie co-
vika za miriti Boga. Ant. Kadcic 182. Napasti
koje su suprotivne ovim cetirima kripostima. L.
Vladmirovic 21. Bog nam zapovida, da imamo
vim, ufane, Jubav, i ostale kriposti. 4.B. Uzmi
II. p. prvu kripost, koja je poniznost. 75. Izvr-
snijeru djelima i ostalijem krepostima. J. Ma-
tovic IV. Tri kriposti bogoslovne: vira, ufane
i |ubav. M. Dobretic 38. Bez tijeh kreposti ne6e
mu moo vavijeke ugoditi. I. M. Mattei 10. Kece
on, da je djevstvo cvijet svijeh krjeposti krstjan-
skijeh. A. Kalic 429. Kripost jest dar Bozji,
kojim tko poznati i izpuniti duznosti zivota kr-
sijanskoga i lakocu i prignutje ima. I. Velika-
novic, uput. 1, 359. Da nikakvu kripost u sebi
ne zadrzaje, nego svakojake zloce nasliduje i di-
luje. gov. 8. ViJe 6e so medu istima znlima
Judma najti pomankana i zloca nego naprido-
vaiia u kripostima svetima. 28. Da pokorna
dila cinimo i kriposti svete izvrsujemo. 96.
Kripost u opceni uzeta i promotrita jest jedna
mo6 s kojom tko castno stogod dilujuci postaje
vridan fale i place, nauk. 467. Sjajni u kripo-
stima. Grgur iz Varesa 134. Kad je krepost
pobijedila porok. S. ^lubisa, prip. 272. Zena rijet-
kih kreposti. M. Pavlinoviii, rad. 97.
b. gdjegdje znaii: djelo kojijem se izvrsuje
koja lirifianska duznost. U molitvi, postu i u
ostalih krepostah. F. Glaviniii, cvit. 182i'. I krje-
posti ne djelujuc da u raj visok moze otiti. J.
Kavaiiin 339'*. Post, molitva, lemozina i ostale
kriposti i dobra dila. B. Leakovid, gov. 17.
e. u, siremu se smislu gdjcijdje nalazi kao
dusevna osohina uopce. l^feje (GrckeJ u razlike
0 KREPOSTAN, 1, a, d).
pritvoro kriposti pisuci rese. P. Zoranic u. U
tvoje bozaslveiio kriposti da si uzmozna u svem
uzdaju se. 7l>. Pun kreposti prigizdave vrijedan
mladio. I. Dordic, uzd. 24. — To su to osohite
velikoga Boga kriposti. F. Glavinic, cvit. 1''.
d. kao dobra oxohina pamt'.ti, znane. -
tako je II ovum primjcru : Neznaiie ove kriposti
(nauka od broja). M. Zori6ic, aritm. predg. 10.
— / mozebiti u ovima : (5lovik osebujne kre-
posti i nauka. S. Kof.ici6 32*. Laik volike mu-
drosti i kriposti. A. KaniXlii, kam. 332.
KREPOSTAC, kroposca(?), m. vidi krnposnik.
— Na jednom mjestu xviii vijeka (gen. pi. krje-
postac). Tijeh krjepostac zamiriti' iiigdje neces
nac na svijotu. J. Kavar'iin 205''.
KREPO.STAN, kroposna, adj. u kojega ima
kreposti; gdjegdje znaci i: koji pripada kreposti.
— Akc. se nc mljena. — Postaje od krepost (kro-
postb) nastavkom tn. — -t- ispada izmedu s i n,
ali se nalazi cesto pisano; s druge strane po
oblicima kroposna, kreposnu itd. neki su pisci
nacinili i nom. sing. m. kroposan. — Rijii je
stara, isporedi stslov. krepostbm., rus, Kpt.iiocr-
iit,iii. — Izmedu, rjecnika u Mika}inu (krjepostan
,virtute praoditus vel ornatus, virtutis compos'),
It lielinu (kreposrii ,efficace' ,efficax' 285a ; kri-
postan ,vigoro<o, che ha vigore' .vegetus' 766*;
krepostan , virtuoso' ,virtute praeditus' 769«), it
Bjelostjenievu (kajkavski kreposten, citovat, jak,
ziv vu delu svojem zevseraa ,efficax, vividus,
vegetus et ad actiones obeundas idoneus'. 2. kre-
posten, dobrotami nadejen .virtute 1. virtutibus
praeditus'), u Voltigijinu (krepostan, kroposna i
kripostan, kripostna , virtuoso, vigoroso' ,kraftig,
tugendhaft, stark'), u Stulicevu (krepostan, kre-
postni , virtute praeditus, ornatus, excellens').
1. adj. — Komp.: krep6sniji. H. Lucie 274;
A. d. Bella, rjecn. 769i. itd.
a. preina krepost, 1, jak, snazan, sposoban.
a) 0 tjelesnoj snazi. au) o ee(adetu i o
zivutiAi. Videci starca premda dugovicna, sa
svim tim joi5 kriposna. A. KaniXlic, fran. 36. —
Kriposnije dosti su zviri od naju. H. Lucie 274.
— bb) o dijelii tijela, osobito o ruci, misici, cesto
metaforicki. Kroz toj ih naj brzo od sebe od-
vrze kroposna tva ruka. N. Dimitrovic 63. Slu-
zio so je dvima kripostnima misicami. A. Ka-
nizlic, kam, 60. S pomoAu liih dvojice, kao dviju
kripostnih misica. 459. — Da pod krejuti kri-
posnimi vasimi od svakoga zloricna jazika za-
kloiien biti cu. P. Zoranic ii. — ce) o jiziinoj
?ili. Sunce z mogucstvom trakov kripostne vru-
cine svoje okrug ogrije svita. F. Glavinic, cvit,
39'2i. Zrake suncane i svitlije su od misecni i
kriposnije. F. Lastric, tost. ad. llx-. — d<l) cvrsf.
0 oriizju. Ako vam dosadujo piit svojim u2ga-
nem ,ite ad Joseph', on 6e vam dati kriposno
oruzje (metaforiiki) s kojim cete se oslobodit.
J. Banovac, razg. 129.
b) jak. 0 umnoj slimri. Napasti i mala
pomankana . . . ako se u nomar metnu, narasti
hoce i kripostna postati i naj posli nadjafiati.
D. Rapic 140.
r) koji daje snagu. krepost (tjelesnu), o
hraiii. Nejma kripostnije jistbine za dusu nego
je ri6 Bozja. J. Filipovic 1, 438a. Snazan jest
u tilu tko kriposue jizbine blaguje. I. J. P.
Luci6, razg. 137.
(I) hrabar, vidi krepost, 1, g. Sokolovio
paSa od Bosne s desno mu je bio paka, sred voj-
nice sve kriposno sesues tisu6 sta junaka. L
Gundulic 326. Od hrabrenijeh deset plavi pu-
nijeh zbora tac kreposna. G. Palmotic 1, 18.
Vrsna i kriposna u boju vitoza, fiovika priopa-
KREPCSTAN, 1, a, d).
koga. A. Kauialic, kam. 2. Petsto po izbor kri-
posnih vqjnika. 818. Osam stotina ijada voj-
nika snaXnih i mnogo kriposnih. And. ICacii,
kor. 233.
<') oyranicujc se znacene jakosti saino za
jednti osobinu. Brez svita oca duhovnoga koji
je jo5 u zaaiiu kripostan. M. Zorifiic, osm. 33.
/) znaci: kuji maze Ho uciniti (isporedi
krepost. 1, i). dopanuje se injinitivom. Nisam
krjepostan gledati od vile na obraz Ijepostan.
S. Mencetii 20. Janh i majka tva zalnsna otet
mu te nije kreijosna! I. G-undulic 95. Ni kri-
postan bi podniti toli jute nepukoje. G. Palmotir,
1, 374. Jedan sam milostan pogled vil' zudene
hraniti kripostan ziva je sved mene. 142. Ogan
kripostan jest to uciniti. A. Kanizlic, utoc. 461.
— Pu tudijem jeziciinn ima u,z inf. za. Apostoli
krepostniji za pripovijedati istiuu vjere ... J.
Matovic 139. — Amo pripada i ovaj primjer u
kojemu se infinitiv ima u misli: Da se cuvaju
od zen bliznih ali takoje dalnih koliko godi bi
bill kripostni. Transit. 264.
(f) efficax, koji ima nekii moc Hn odgo-
oara iieyovoj naraiii. vidi krepost, 1, k. Od to-
liko velicijeh i krepnsnijeb lijeka. I. Drzic 48.
Da ova voda bude tvojim virnim kripostna lika-
rija. L. Terzic 198. O kripostna likarijo! A. Ka-
nizlic, utoc. 8.55. Kripostan ondi lik imade.
Nadod. 86. Da bi naporaenuo kojugod kriposnu
likariju za utaziti srditost. I. J. P. LuJic, razg;.
91. Pod'mo iskati kriposne trave. M. Drzic 57.
Od kreposnijeh sokom trava. P. Kanavelic, iv. 305.
Samo od bi|a kroposnoga vilinstvo mi srocno
ukazi. I. Dordic, pjesr. 167. Njoku travu litje
ubrati od ditama kre])osnoga. J. Palinotir 199.
— Toliko je snazna i kripostna ric Bo/.ja. J.
Banovac, pred. 116. Kreposna i svemoguca rijec
Bozija. D. Basic 2. Imade slozno govorene, volo
kriposno i podugo. A. Kanizlic, kam. 318. Ova
molba da kripostnija bude, isli car sti/.e u Rim.
641. Da bi liegova molitva kriposnija bila. fran.
95. Toliko je kripostna molitvica. uzr. 161. Da
bi bila goru6a i ki'epostna molitva. J. Matovir
448. Ako su liezine molitva naj kriposnijo kod
sina hezina. Grgur iz Varesa 132. — Koji uzrok
vele kripostan bijaSe. A. Kanizlic, kam. 85.
Imade kriposne uzroke, sto jo namislio u dilo
staviti. 424. Koliko je kripostan uzrok ovi. uzr.
44. Kripostniji razlozi suproti liemu. kam. 12.
Ovi razlog jest vele kripostan. 181. — (H)otone
kriposno jest koje ima kripost od (lijotena, sada-
liega. A. Bacic 269. J. Banovac, razg. 204. Od-
luka kriposna. S. Badric, prav. nac. 45. Druga
se (odli(ka) zove kriposna i biva ne onoga casa
kada dilujemo i cinimo posa' uego prv|6. M.
Zoricic, osm. 5. Kriposna oli malo prosasta od-
luka jest ona, koju covik sad ucini, pak posli
izvr§i ne porekavsi je prv)e izvrseria. M. Do-
bretic 6. Moci ce vajanih i krjeposnih odluka sa-
tvoriti samo vecina. Zbornik zak. 1863. 3. — Na-
redba ministarstva krjeposna za svekoliko kru-
novine. 2, 907. Cesarski patenat krjepostan za
kralevine . . . 1853. viii. Ugovor ce postati va-
Jan i krjepostan. 1865. 237. — Pamotno i kri-
postno svidocanstvo suprot Nikoli papi. A. Ka-
nizlic, kam. 92. MIoga i kriposna svidocanstva
iz sv. pisma. 771. — Sakramenat priralen ne bi
va|ao ui kripostau bio. I. (i-rlicic 86. Krsteuje
bi dobro i kriposno bilo. 99. Da zakonite ze-
nidbe budu kripostne i stalne. A. Kanizlic, kam.
213. — Kriposna se (bolest) razumi, kad je zdru-
zena s temejitom odlukora. Ant. Kadoic 342. —
Koje je (zlamene kriza) kriposno protiva nasim
neprijatejem. J. Filipovic 1, 20'i. Promiiiuje
.521 KREPOST AN, 1, b, c) re).
kriposno i potribno zlameiie od rici ovoga sa-
kramenta. Ant. Kadfiic 188. — S lipima i kri-
postnima nafiini oko liega nastojase. J. Banovac,
pred. 19. — O |ubavi, sto je to, da si toliko kri-
postna u srdcu Bozjemu? A. Kanizlic, uzr. 95.
/«./ 0 celadetii, vrijedan, vafan, ograni-
iiije se znaeeiie. U svomu zanatu kripostan i na-
ucan. And. Kaoic, kor. 465. Viteza na oruzju
kriposna. 120.
b. prema znacenu sto ima krepost kod 2, a.
(i) virtute praeditus, probus, o celadetii,
koji hoce ono sto jr morabio dobro. koji misli i
radi moralno dobro. Porodi se Anton od kri-
postnih rodite|ov. F. Glavinic, cvit. 14''. Da
mladu kcer Ifiubieu kriposnomu Gradimiru mi
podamo vjerenicu. G. Palmotic 2, 168. U po-
livalu pisnika kripostnoga. A. Vitalic, ist. 538.
Ja vara pridajem oovika naucna i kriposna. S.
Margitic, fal. 25. A kreposnijeh Izena) izvisuju
se djela uresna. J. Kavanin 45h. BijaSo drzan
da je krepostan, da je viran. A. d. Bella, razgov.
74. I nadi kriposna ispovidnika, ocituj mu tvoje
grihe. J. Banovac, razg. 108. PaskaXio kardinal,
jedan covik toliko kripostan i svet. pripov. 53.
Zarucnice cisti i kriposni. prisv. obit. 78. SIo-
zitef krepostnomu stiocu. I. A. Nenadic, sambek.
3. Po pricesteriu ne bivaju kriposniji u svojim
dili. F. Lastric, test. 308''. Kriposnu kcer cara
Nicefora. A. Kanizlic, kam. 1. Bogojubno cini
dilo i kriposnira ludma milo. V. Dosen 196*.
Cetvrti je . . . kaludere Sava, . . . pustinaka kri-
posni vojvoda. And. Kacic, razg. 18''. Da huli
covjek krjepostan razbludna. A. Kalic 91. —
Moie se kazati i o (jradu i o narodu. Jah opcit
Radaz (izvrniilo Zadar) grad mnec da je kri-
postan, nauka dobra rad u riemu vazeh stan. D.
Barakovic, vil. 323. Protiva Krstjanom koji su
jedan narod kripostan. F. liadman 11.
h) 0 djelu, djelorailu ltd. koje je mo-
ralno dobro (honeste, recte factum), pa i o misli.
an) 0 djelu. Dela nasa kripostna. Korizm. 72b.
Krjeposna djela naSijeh svetijeh otaca. B. Ka§ic,
fi-an. I. Dva ova k svakomu delu kripostnu pri-
druzihu se. V. Glavinic, cvit. 192*. Kreposniraa
tuj djeluua nasa dusa uspeiii se. G. Palmotic
2, 75. Ciniti kripostna dila. P. Radovci6, nacin.
5. Bjeguce vrijeme od zivota kreposnijem dje-
lima napunivat. B. Zuzeri 5. Znati ce se tada
i viditi svakolika dila svakoga covika, toliko
dobra i kriposna, koliko zla i opaka. F. Lastric,
ned. 15. Nijesu suprotni djolim kreposnijem.
D. Basic 15. Sabrane pametnih rici i kripostnih
dila judskih. M. A. Rejkovii, sabr. i. CinaSe
ovakova kripostna dila. 7. S ostalimi krepost-
nijem djolima. T. Ivanovic 60. — Njeka rados
u kroposnu djelovahu. B. Zuzeri 66. — V 6i-
nonjih kripostnih. Korizm. 2'. — Naj kasni bi
ov at kripostni. 84*. — hb) o misli. Kad za6ne
u srcu svomu koju kripostnu misao. I. Grlicic
136. Nije misli krjuposnijp, neg razbirat gornu
staju. J. Kavanin 465'i'.
<•) 0 dtiseonoj osobini.
na) 0 osobitoj kreposti. Od junastva
svijem kreposna. G. Palmotic 1, 289. Al' to ne
bi po holosti, dal' kriposnoj poniznosti. V. DoSen
29'i. Tim ne moze poliujeno djelo carsko bit
milosti, nu svudara proslavjeno ko kreposne plod
blagosti. P. Sorkocevic 585''.
f>b) 0 izvrsHosti. Razmis|ati kriposno
izvrsnosti ovoga privisokoga Gospodina. A. Gu-
cetic, roz. mar. 103. l^iubav od izvrsnosti kre-
posnijeli. B. Kasic, iii. 23.
' r) 0 cemii sto nije po sebi krepost,
neyo sv. slivaca kao krepost u osobitom slucaju.
KEEPOSTAN, 1, h, c) cc). ->
To je kripostan strah. Eorizm. 291>. Nikom kri-
posnoiu zavido§6u uKg;ana. P. Zoranid 37i^.
ff) 0 zivottt. nnravi, obiiaju. nuiinu, iz-
yledu. koji je moralno dobar. Krjepostan Xivot
fiini draga Bogu. B. KaSic, nasi. 2. ^ivot kre-
posni. J. Mikaja, rjeCn. kod zivot. — On jo
mladac laudar dosti i kreposiio prem naravi.
G. Palmotic 2, 42. — Stara obicaj i kreposna.
P. Kanavelii, iv. 35G. TIzffoj mladfiZi na kre-
posuo navike. M. Pavlinovic, rad. 171. — Kri-
postiiim nafcinom. F. Glaviiiic. cvit. xvi. — Kri-
postiie izglede koje imaju davali ostalim Krstjani
potvrdeni u svomu zivlonju. .A.iit. Kadiii- 171.
— Amo maze pripadaii i ovaj primjer ii kojemu
je put u metafuriikom smi.'tlit: Glas tvoj po svih
zemjah po kriposnih puti'. po naufinih stazah do
%'ika CO sluti. I. TonkoviA u D. Barakovic, vil.
370.
f) uopie (I stviiri Hi o cemu mu drnf/o.
Stvar je lijepa i kreposna 6ovjek, mucat ki uraijo.
I. Guudulic 38. Od razumna i kriposna kriposne
se Sine stvari. G. Palmotic 2, 270. §to godir
kriposno izmisliti mozemo, sve je u Bogu. A.
Badic 4.
/) u siremu smislii, koji pripada uopce
kreposti, koji se bavi krepoScu, u kojemu ima
nesto kreposna itd. o rijecima, knizi, naiikii. svjctu,
:aknnu itd. Za§to ric kreposna ujekoja govori :
,Tko razum ne pozna, 6asti mu ne tvori'. D. Ra-
liina fi8l>. Govorit tor uze besjede kveposne. A.
Sasin 277. Kreposna te tva besjeda svijejile od
kryi opovijeda. G. Palmotic 1, 37. — Slijuci
knige kripostne. A. Tomikovid, gov. 102. — I
zuam, da jih ces (pisni) svakqjaoih kriposnih pun
naukov, priureSiti i prinaciniti. H. Lucie 186.
— Kreposni su vasi svjeti. G. Palmotic 1, 34.
— Kriposuijem i dobrima nastqjase vrh svijeh
stvari utvrdit se zakonima. 2, 201. — Mnokrat
su zalosne te pjesni nih vele, a mnokrat kre-
posne, a mnokrat vesele. N. Naleskovid 2, 123.
— Amo pripada i ovaj primjer: Ako li stvari
hoc krje])osne legati. N. Najeskovic 2, 123.
2. adv. krt'po.sno. — Komp. : krep6snije, oidi
B. Kasic, nac. 14; A. d. Bella, rjecn. 769a itd.
— Izmedu rjecnika u Mikalmu (krjeposno, kre-
posno .honeste, cum virtnte, virtuti congruens'),
it Belinu (kreposno ,attivamente, con attivita'
.active' 117a ; ,efficacemente' ,efficaciter' 285a ;
,virtuosamente, con virtu' ,cum virtuto' 769*;
kripostno ,vigorosamente' ,fortiter' 766a), « Sje-
lostjencevu (krejio.stno, z krepostjum .efficaciter,
cum virtute, virtuose'), u Voltigijinu (kreposno
,vigorosamente, virtuosamente' .tugendhaft, ta-
pfer'), u Stulicevu (krepostno ,cum virtute, ho-
neste, integre').
a. znacene je preina 1, a, jako. cvrsto,
vrijedno itd.
a) cvrsto u tjelesnom smislu. Sad kri-
posno stoji gori, a u grob se sad obori. V. Dosen
221).
0) cursti) II dusevnom smislu. Da ga od
sada krjopo.snijo naslidujom. B. Kasic, nac. 14.
Za ispovidat tem6|ito i kriposno svetu viru ka-
tolicansku. M. Dobretic .52. Kqja se (odliikai
kripostno uzdrzi u coviku. 6. — Amo moze pri-
padati i ovaj primjer: Koli je huda ces dragu
stvar zgubiti. ku poznas kroz dila, da te je u
svemu kriposno |ubila! D. Raiiina 137b.
f) efficaciter. jako, s uspjehom. Obilato
i kripostno ukazasmo. A. Kanizlic, kam. hbZ.
Ti me naj bo|p i naj kripostnije pomodi mores,
uzroci. 32.
(1) hrabrii. I kriprisno boj ne bije. V.
DoSen 244b.
2 3. IvRRR
o) orijedno (o materijalnoj vrijednosti).
U dukatu od zlata ima kreposno p5 groSa ili
grof. M. Radnid 484b.
b. prema znaienn kod 1, b, honeste, probe,
moralno dobro. Kriposno zivudi v zapovedeh.
Korizm. 8.5*. Tko kriposno raisli u sobi, mno-
krat mu je sreda blaga. G. Palmotid 1, 121. Goj
ga kripostno. I. Ivanisevic 108. Za kreposno
danke provoditi, naudi udarati u saltijor. I. t)or-
did, salt. VIII. Koji je zivio kreposno. i). BaSic
269. Govoredi kriposno sveti Ambro2: .Doklom
si u Rimu zivi na rimsku'. Ant. Kadcic .52.
KREPOSTANE, n. vidi kropost, 2. — Na je-
dnom mjeslu (krjepostanje) u pisca, .'cviii vijeka
koji je jamacno oou rijec i nacinio radi slika,
zar od kreposno stane, ili od krepo (krepko)
stario, i7j kao verbalni supstantiv od nekakoa
glayola krepostati (isjioredi kropostiti) kojemu
nema potvrde. Kih du taknut krjepostanje u na-
sljedno pripijevanje. J. Kavariin 365b.
KREPOSTITI, kropostim, impf. krijepiti (da-
oati kreposti objektu). — Na jednom mjeslu xvi
vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu (,ad vir-
tutis aditum procedere') gdjc nije pouzdano tu-
maceiie. Mrvica naj mania ter od te sladosti
telesa sva nasa i duse kriposti. M. Vetranic
1, 369.
KREPOSTIV, adj^ pan kreposti, krepostan,
krepak. — U jednom primjeru xvm vijeka. Ovo
kripostivo vino isprav|a srce oovidje. E. Pavid,
ogl. 507.
KREPOSCA, /. vidi krepost. — Samo a je-
dnoga pisca .xvm vijeka (krjoposda). Da krje-
posda niha smete srzbu, zrlstvo ... J. Kavariin
566a.
KREPOSCINA. /. vidi krepost, 1, p, b). — U
istof/a pisca (krjeposcina) u kujega ima i krje-
posda. Serafina red visi osta, pod riim drugi
kerubina, pak prijestoja, pak gosjjosta dika slijedi
krjeposcina. J. Kavariin 494a.
KREPSIC, m. ime selit u Bosni u okrugu Done
Tuzle. Statist, bosn. 93.
KREPUCNUTI, krepucnem, pf. dem. krepati.
— 0 ce(adetu s preziranem. — U nase vrijeme
u Ijici. ,Bome e kropucn'o (umro), nece daje'.
.1. Bogdanovid.
1. KRES, m. -Ho se okrese od kamena (ili od
stare zidine), kresotine. — U nase vrijeme a Lici.
.Natrpaj u kola ovog svakakva krosa (od kamena
i od stare zidine) pa pospi po putu, bide ti onda
)epsi put'. .T. Bogdanovid.
2. KRES, m. kresane. — U jednoga pisca na-
sega vremena. Ustavi se prasak od pusaka, kres
od gvozda, bijes od junaka. Osvetn. 3, 160.
Tomu ne hde ni beg protiv rijeti, jer se i sam
dovo}io trka, mila bijesa i pusdana kresa. 4, 27.
3. KRES, m. ime bi(kama. — Po svoj priliei
od ne.m. kresse. — Izmedu rjecnika u Bjelostjen-
cevu (kres, trava ,laver. est herba in aquis nas-
cens, t'rutice pingui recto, foliis latis, olusatro
similibus sod minoribus et odoratis, vulgo ,ber-
1am' ot ,boi'ulam' dicimus. condita et cocta tor-
minibus medetur. nominant hanc herbam aliqui
,bobovriah'), u Stulicevu (.gorgolestro , sorta
d' erba' ,laver' iz Bjelostjenceva). Kres, (tal.)
cression, planta fontis, nasturtium aquaticum (u
mletackom rukopisu), 1. Nasturtium officinale
RBr.; 2. Ammi majus L. (Visiani). B. §ul6k, im.
171. — S nekijem pridjevima moze znaciti i druge
bifke. Kres pitomi (riem. kresse), Lepidium sa-
tivum L. (Sabjai-). — Kres vodeni, 1. Nasturtium
H. KR.ES
KRESATl. 2, a. h).
offi(;inalB RBr. (Lambl) ; 2. Cardamine pratensis
L. (Sab]ar). B. Sulek, irn. 171.
4. KKES, III. inn; mjestii u Srhiji u okriiyu
kragujevackdiii. Livada pod Kresom. Sr. nov.
1875. 223.
5. KEES, interj. kao ijlas (onuinnUiitejn) slo
postaje kad sc sto kresf. — i/sporedi 2. kres. —
U nnse vrijeme u Lici. ,Upali li ti piiska?' ili:
,Sastavi li ti puSka?' ,Ma ui samo kres'. ,Na
edanput ga, kros I Sakoui u glavu'. J. Bo§:da-
novic.
KKESACICA, /. krijesnioa, svitak. Kresacica,
Lampyris. Voca. D. Hire.
KRESALAC, krcsaoca, in. cuejek koji. krese (u
jfdinom primjern, u knjemu je grijeskmn kresaoc,
stoji metaforicki o IJoijii, i ziiaci: koji krese sto
iz kaiiiena, iiprav kipnr). Bos', svemooiuoi stvo-
rite), primudri uciuitej i sveziiani krosaoc . . .
stvori covika i ukre^^a u noga svojii priliku. ,1.
Banovac, pripov. 199.
KRESALKA, ,/'. n HjHostjfHcenit rjd'.iiiku kod
kresnica.
KRESALO, H. lino (luido) iim ae krese oyan,
oi/nilo, ocilo. — Od xvii oijrkn, a izmeda rjcc-
nika n Mikalinu (kresalu, o.arnilo .ignarium, igni-
tabulum, calybs') ydje se naj prije nahodi, u Be-
Unit (.acoiarino o acciajuolo da battor il fuoco'
,igniarium' 16''; .fooile, accialino' ,i<yuavium' 3201'),
II Bjelustjenievu (,ignitabulum', v. ojnilo), u
Jambresicevii (.igfnitabulum, isniarium'), ii Volti-
ijijinii (,batti fuoco, accialino, focile' .t'ouerstahl,
feuorzeuo;'), u StitUcevii (.iijuiarium'). Da Isukrst
kamen iiug|eni od otA'rdnutili Ziidija kako od
celika i kresala udarau. A. Kanizlic.^boifojubri.
2(50. — I u melaforiikoin smi.ilii : Ce|ade kojo
vijera mladic.e i djevojke (podru!>'livo). u naso
vrijeme u Stonu. ,()iia mu je bila kresalo'. M.
Milas. ovo znacene postaje od ylaijula kresati
shitacena ii zlu sinislu (tal. batter 1" acoiarino |.
1. KRESAN, kresna. adj. nidi kresatan. — U
.Jnnihresicerii rjecnikii: kresui kamen .pyrites'.
2. KRESAN, m. iine musko('?), nidi Kresauov.
KKESANOV, m. ili prezime Hi patronimidkn
ime po ocu Kresanu (iiiiciiii Krosan neina po-
tvrde). Zivko Krosauov. (xlasn. n, .S, 77. il706
— 1707).
KRESANE, H. djeki kojijem .■<,■ kre.^e. — Iz-
medu rjecnika n Stuticevu i u Vukoni.
KRESATAN, kresatna, adj. kojijfin se krese
ofiaii (o k(tmenu). — isporedi 1. kresan. — ii
Bjelostjeneeini rjecnikii,: kresatni kamen, kromon
.pyrites', v. kamen, i u Stuliieru rjecnikii: kre-
satan, kresatni kam .pyrites' iz Halidctieera.
KRESATl, krescm, imp/, iidarajnci oyililoiii
o kremeii, ciniti da skacti iskre (iz oiiuita, ne iz
kremena, kao Uto se prije niisiiUi). — nro je naj
starije i nnj ohiciiije znacei'ie, pa su se i: neija
razvila i driifiii. — Ake. kaki je ii pnirs. taki je
a imp/, kri'sah. u ijer. praes. kre.suci, /( part,
praet. pass. krSsan : a ustiilijein je (ihlieima oiiaki
kaki je u inf. (u Diibroviiiku je seafpla akc.
kriis-). — Rijec je pra.tlacenska, isporedi ces.
ki-esati, po(. krzesac. — ■ Izinedu rjeriiika u Mi-
kalinii (kresati, iskresati ogan ,e.\cutei'e ignom
calybe'), a Belinu (kresati ogaii .battore I'accia
lino' ,ignem chalybe escutere' 320')), ii Bjelo-
sljeiicevu (kresem, kresati .excutio, oxondo ia;neni
calybe, 1. excit.o'. v. izkreSujem), ii Voltiijijinit
{, batter fuoco' ,feuer schlagen'), it Htiiliceoii
(,ignem e silice exoutere'), ii Viikoni (.t'enor
schlagen' ,excutio ignem').
1. aktivno.
il. sa znaceiifin sprijeda kazanijeiii. Kako
krem ogiiilom iiaporno gdo krese. D. Barakovic,
vil. 281. Tko krese ogan. .J. Banovac, pred. -54:.
KroSe vatru, pak se onda dize. M. A. Rejkovid,
sat. (i7i'. Ali jo trijeba du2;o kresat za ukresat
ogaii. A. Kal'C 336. Age cuso, ali ne docuse,
nego kresu a u lulu pusu, ma ne krese Asan.-
Begoviou. Nar. pjes. vuk. 4, 99. Povadi kre-
sivo pa stane kresati dok malo vatru prizeie.
Nar. prip. vuk.- 202. — U inetaforickom smislit.
Molitva kresa za ukresat sto istemo. A. Kalio
501. ^- Metaforicki. I zajedno kada sidi musko
s zenskim i besidi; .. . onda vatru kresat stanu.
da zarana blndno plana ... V. Uosen 90''.
b. It prenesenom smislu, sipati vatru, n. p.
iz piiske. Brat Pavlov potegao puSku i kreso
na popa. Grlasnik. ii, 1, 83. (IBOfi). Iz pusaka
ognom u mrak krese. Osvetn. 4, US. — Hi druk-
i'ije. Drakun ogajn iz zub letoei krese. I. Gla-
vinic, posl. 53. Tri srde jesu, ki ira zubima
ogne kresu (sic! radi slikaj. J. Kavaiiin 460ii.
C- okom kresati nietafirricki gotoro sto i
migati (komo) okom, ili po siicnosti pravoga zna-
cei'ia kod a, ili je preneseno od znacena kod b
(kao da se iz oka sipje ratra). Knoz jo sedeo
kod Milovana i Milenka . . . ,Necemo ni loziti,
gospodaru' veli Milovan, a okom krese Milenku
i raisli : ,Samo dok ti legnes'. M. D. Milicevic,
knez milos. 69.
(I. u sireni smislu, udarati (obiino ciiii
ostrijem) da koinadi otpadnju.
(l) iiopce. Al tvojizim sicivima kresuc,
sinzir ne razbibu. .T. Kavaiiin 287*. Gdi udari,
kreso, mlati, satire. .1. Rajic, boj. 30—31. Ne
hajase sto su crni budi, no svak lebdi da ini
krese grudi. Osvetn. 3, 142.
bj objekat je grane na drvetu, vidi lia-
striti. iiioze ohjekat biti i trara. — Izinedu rjec-
nika 11 Vukorii (,die aste abhauen' ,abscindo
ramos'). Brisko, trisiie, visiio i kajsije nozi kresu
bascovani viJti. J. S. Rojkovic 84. A on (jarac)
odgovori: ,Poslao si snahu da mi krese, da br-
stim'. Nar. prip. vuk.- 245. Motikom kresati
ti-avu po nemu (giimnii). Vuk, rjocn. kod zu|.ati.
— Villa da i ooiij primjer aino pripada, » koine
se krese brada kao trava: Treci junak erne brke
veze, a cetvrti s'jedu braJu krese. Nar. pjes.
vuk. 3, 337.
c) ohjekat je kaiiiene, vidi tesati. Ako
se nasladuji-'S u zgradam naresenim, evo sam ti
kameno pripravio, pilaj ji, tesi ji i krosi ji. And.
Kacic, razg. 1. Nasavsi mestro od stina, koji
imadu stino kresati i dijati. kor. 216.
c. predasne se znacene shvaca metaforicki,
te It razlicnijem sinisliina maze znaciti: raditi
I'irsto s vclikoiil siloin, II. p.:
a) astro gonoriti. Znate li, kako sani
im krosaoi' Bre, nisu znali sta 6e mi odgovoriti.
1). Obradovic, basne. 291. ,Bome on nemu krese
u oci sve sto god zna crno'. J. Bogdanovic.
h) jesti innogo, neiiiiijereno. ,Esi li vidio,
kako onaj krese? reka' bi. da ni lani nije io'.
J. Bogda.TOvir.
<•) skakati, igrnti. U Krusevo kolo krese.
Nar. pjcs. liorc. vuk. 217.
f. neprelazno, subjcknl je vatru. te znai'i:
sipati se. isporedi b. Iz nosa mu modar plamen
sijeva, a iz zubi kreso vatra ziva. Osvetn. 1, 40.
2. sa se.
a. jiasivno.
<l) preina I, a. Kad se vatra krese. pa
trud neii-e da so zapali . . . Vuk, rjecn. kod uhvatiti.
b) preiiia 1, d, b). Kupus, koji se ne
KRESATI, 2, a, h).
KRKSOZUBAC
/avija 11 Klavice, uejijo raste u visinu, pii luu se
lisce krese i kuha. Vuk, rjeftn. kud rastau.
b. rtciprocno, biti se, tuci se, isporedi 1,
die. Ti si prva duka cesarova, §to se s Turci
kreses po granici, dobi-o cuvaS krajeve granice.
Hrv. nar. p.jes. 3, 330.
KRESAVKA, f. krijesnica, svitac. — U Bje-
losljencevu rjecniku: v. iskiica, 2; u JamhreSi-
ccvti : kiesavka, 6rv, mulia ,cicind6la, noctiluca';
11 Stulicevu: kresavka, crv ,cicindola, lampyris'
is Habdeliieva. — U Voltigijinii je rjecniku :
krosavka, kiesnioa, kresalka , scintilla' ,funke',
dtikle drufjo znacei'ie (iskrn), mozebiti jer je krini)
idziimiii tumaceiie u Bjetostjeiicevu.
KRESENIc!;, vidi Kresinic.
KRESICA, /. vidi 3. kros. Kresica (I. Sabjar),
V. Kros. B. Suiek, im. 171.
KRKSIC, m. itrezime. — U nase vrijeme. Sehera.
bosu. 1864. XIV.
KRESIMIR, m. ime musko. e- stoji u juz-
nom i istDcnom goiioru inj. negdasnerja e; u za-
padnom (/ovoru trebalo bi da glasi Krisimir. —
Da je naj stariji oblik s -v- kaze Miklosii (bild.
der Slav, personenuamen. 70), i potvrduje se
oblikom Kgcc(7)jfif(>ii u Porjirogeneta (vidi Doc.
hist. rac. 397. 398), gdje va{a da je prim(eno
preko bugarskoga ji-zika. — Kasnije se od uvoga
nacinio oblik Kresimir (vidi), jamacno jcr se mi-
slilo na glagol kresati (impt. kresi). — Od x
vijeka, isprva u grckijem (vidi sprijedaj i u la-
tinskijem knigama. ,R9gnante Cresimiro rege
Chroatorum et Dalmatiarum'. Doc. hist. rac. 51.
(10.59). ,Ego Cresimir qui alio nomine uocitor
Petrus, Chroatorum rex Dalmatinorumque . . .
Comperimus namque in gestis proaui nostri Cre-
simiri majoris . . .' 60. (okolo 1062). Bolislavi,
Kresimiri ... J. Kavanin 244^. Kresimir ki so
odi krunom Bosne srebrnite. 251a.
KRESIN, m. prezime. — xviii vijeka. Zivko
Kresin. Glasnik. ii. 3, 224. (1710—1720).
KRESINA, /. aitgm. 1. kres. — U nase vrijeme
It Lici. .Ove svakakve kresino natrpaj u onu
lokvetinu'. J. Bogdanovid.
KRESINIC, m. prezime. — xv vijeka. Vlatka
Kresinica z Mazalac. Mon. croat. 128. (1486). —
Na drugom mjestu u istom spomeniku oblik je
Kreseni6. Petra Kresenida z Mazalac. 127—128.
(1486).^
KRESITI, vidi krijesiti.
KRESIVO, n. sprava za kresane vatre, t. j.
ognilo i kremen. — Od xviii vijeka, a izmedii
rjecnika u Stxtieeva (v. krosalo) i u Vukovu
(,das feuerzeig' .igniarium'). Gdi dosav.si izvadi
kresivo, ukresa vatru. D. Rapid 331. Pak isdera
vatru na kresivo. Ogled, sr. 448. Kresivo sam
imao, ali nema drva! Nar. prip. vuk. Mi. Ima
li ko kresivo od vas, da zapalimo? Nar. prip.
vrc. 55. Uzme kresivo i okolo jedne bukve pro-
piri vatru. 173. Vaja da nije imao kresiva, ili
ved nije mogao od zime da iskrese vatru. Vuk,
rjecn. kod pirivatra. Duvangijama koji nemaju
kresiva, uego iStu da im drugi vatru ukrese.
poslov. 102.
KRESKA, /. ovako se zovu u Dalmaciji neke
vrste vinove loze. Kreska mala, vrst vinove loze
bijela grozda (Dalmacija, Danilo). — Kreska
plaska, suvrst vinovt* loze bijela grozda (Dal-
macija, Danilo). — ■ Kroska vela, suvrst vinove
loze bijela grozda (Dalmacija, Danilo). B Sulek,
im. 171.
KRESKANE, n. djelo kojijem se kreska. — U
Vukovu rjecniku.
KRESKATI, kriiskam, impf. dein. kresati. —
Akc. se ne mijena (aor. 2 i 3 sing, kreskil). —
Od xviu vijeka, a izmedu rjednika u Vukovu.
Svaki sumu jer kreakajud kvari. .1. S. Re|kovid
224. Sikirama brezposleni Sumu kreskaju. 224.
KRESLICA,/. iiekakca bijka. Dugovocno bi|ke
(su) i ranoge travko, n. pr. kreslica. K. Crno-
gorac, bol. 31.
KRESLUK, m. ime zaseoku u Bosni u okruyu
travniikom. Statist, bosn. 65.
KRESNUTI, kresnem, pf. udiiriti ogniloiii o
kremen (radi kresana vatre). iz ovoga postaju
i iieka druga znacena kao kod kresati. — Uprao
je perfektivni glagol prema kresati. — Akc. se
ne mijena (aor. 2 i 3 sing. krBsnii). — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (.einen
sohlag fiihren, um feuer aufzuschlagen' ,silicera
tuudo chalybe).
il. u pravom znacenu. Ako u kremen ne
kresnemo, nigda node iz liega iskra iskociti. Vuk,
priprava. 117.
h. udariti uopie. — U nase vrijeme a Lici.
,Bome on riega kresnu kocem po glavi, i maum
pade na zemju ka i svijeda'. J. Bogdanovid.
C. vidi kresati, 1, c. Smijana kresnu lijevom
trepusom. M. D. Mitidevid, omer. 48. ,Kao
sandim', rece pasa, i kresnu trepusom lijevoga
oka. 189. Kresnuti okom, namignuti, dati znak.
I. Pavlovid.
1. KRESO, m. hyp. krosozub. — V nase vrijeme
u Dubrovniku. P. Budmani. — U Dobroselu
s drugijem akcentom : kreso, cf. krezo u Vukovu
rjecniku. ,Jesi li poznavao pokojnoga Kresa?'
M. Medic.
2. KRESO, IM. hgp. Kresoje. Moj Kreso. M.
Drzic 441.
KRESOJE, m. ime musko. — Od xvi vijeka,
a izmedu rjecnika u Vukovu' (po Vukovijem bi-
leskama). Kresoje. M. Vetranid 2, 236. M. Drzid
441. Glasnik. ii, .3, 78. (1706—1707). S. Nova-
kovid, pom. 72. — U starijim dubrovackijem po-
slovicama nalazi se cesto ovo ime, kao o poznatu
covjeku (junaku'^). Nade se i nad Kresojem. (D).
Jes ga i nad Kresojem. (Z). Nad Kresojem ga
ne ima a do Vrtoja nije ga. (Z). Nije ga bilo
nad Kresojem, nu .se iznasao. (Z). Poslov. danic.
KRESOJEVlt, m. prezime po ocu Kresoju. —
Od XVIII vijeka (kaze se i Kresoevid). Kresoevid
(medu knezovima i vlastelom naroda slovinskoga).
And. Kacic, kor. 454. Vojevoda Atanasije Kre-
sojevid (,Kr6so6vic'). Glasnik. u, 3, 283. (1786).
Znatniji bezi u Bosni jesu: . . ., Kresoevid, . . .
F. Jukic. zemjop. 142. Kniga dodo Kresojevid-
Krsta. Nar. pjes. vuk. 4, 96. A veli joj Kreso-
jevic Krsto. 4, 100.
KRESOTINA. /. sto se okrese, vidi 1. kres. —
U nase vrijeme. Spodabjali su prvu kresotinu,
sto je ralat odbio sa planinom, koju se htjelo
poravnati. M. Pavliiiovid, rad. 141.
KRESOVI, Hi. pi. vidi 1. krijes.
KRESOVICA, /. ime zaseoku u Urvatskoj u
zupaniji varazdinskoj. Razdijej. 98.
KRESOVIC, m prezime. — isporedi Kroso-
jovid. — Pomine se xviii vijeka. Imade za zer.u
Katu Krosovica. And. Kacic, kor. 460.
KRESOZUB, adj. vidi krezub. — U Stulicevu
rjecniku: ,edentulus'. — I u nase vrijeme u Du-
brovniku. P. Budraani.
KRESOZUBAC, kresizupca, m. kresozub dovjek.
— U Stulicevu rjecniku uz kresozub.
KRESPIN
525
KRESPIN, m. rieka hilka, mali cepiezac, tal.
erespino. Krespin (taK crespino), Berberis vul-
garis L. (Visiani). B. Sulek, im. 172.
KRKSTA, /. vidi Imhor. - - Kijei je romanska,
kit. crosta, tal. cresta ild., all je davno prcsla
na halkawski polaotuk, ispuredi novogrc. xyfnia,
(lib. knistf, rum. creasta. po ovume zadnem ubliku
kao da -e- odi/ooara ntnrijemii e. — Ne. znnm,
ima U one rijeci po zapadnijem krajevima, te
va(a da nije uprav doila iz taUjanskoga jezika.
— U nam i-rijeme, a izmedu rjecnika u Vukucu.
(vide ober). Poziinje se pijetao po ki-esti. Nar.
jiosl. vuk. 252. 6urani su ugojeni: crveiie im
se Olio kresto kao zeravioa. M. D. Milicevir,
zim. vec. 27fi. — S nekijem pridjevima, a pre-
nesenom xmislu, ziuici neke lji(ke. a) kri'sta ca-
ranova, u Vnkorii rjecnikit: vide tratorak. Krosta
r.iiranova, Acanthii.s mollis L. (Vuk). B. Sulek,
iui. 172. - h) curcija kn"sta, u Viikovu rjec-
tuku': (u Srijemu) [1. ,orio'itaIisclier knoterich],
gaiaenknoterig' ,Poly°;onum oriontale [L. — 2.
.farber-knoterich' .Polygonum tinctorium L.'j. —
KrBsta curcija, Polys:onum orientale L. (Vuk,
Lazic). B. Sulek, im. 172. — f) pijetlova krosta,
u Viikomi rjecnikit: petlova krosta, (u .Srijemu)
,der halmenkamm' ,RhinaMthus crista galli Linn.'
Petlova kresta ,Celosia cristata'. M. D. Milicevic,
ziv. srb. 2, 73. Kresta pijetlova (petlova), Rhi-
nanthus crista galli L.. (Lazic, Vuk). B. Sulek,
im. 172.
KRESTINON'KJ. >n. prr.Zimc. — xvi njeka..
Ivanus Krestinovic. Mou. crnat. 1K,">. (1501).
KRESTOVAL.i, ./'. sritai:, krijesiiica. Voliko
Trgoviste. D. Hire.
KRESTUSAC, krestusca, iii. I'leka bi^ka. Kre-
stuSac (Orfeliii), Krestusak, rus. i;|iccroi:]iui{i.,
po|. krzyzownik, krzyzowica, ces. kHzok: poly-
gala (Stulli), P_plygala vulgaris L. (Visiani, Al-
schinger). B. Sulek, im. 172 (i H Orfelina i a
StuUceoii rjeiniku ubtik je kre.stusak).
KRESTUSAK, krestuSk.a, hi. vidi krostiisac.
— Izmedu rjecnika u Stalireou (krostuSak, trava
,polvgala'). Metni krestuska zutoga. Z. Orfnliu.
die'. Krestusak ,Polygala'. 491.
KRKSUB, adj. vidi kreznb. — Na jrdiioiii
iiijestu .will vijeka gdje raid da Ireba iitati ■/.
mj. s. Tada Prusi, ronii i krcsnbi ,Bi/.' rekose.
I. Zanicic 137.
KKE§, m. iieka Infka. garboc, vidi 3. kres /
radi postaiia. Kres (tal. creacione), sisembri
aquatico (Pizzelli, Aquila-Buc, Sknrla), sio (Par-
cic), Nasturtium officinale RBr., v. Kres. li. Su-
lek. im. 172.
KRKSENE, II. djelii kojijeiii .v kresi (vidi kro-
siti). — U Viikovii ijienikit: ,das gedeihen' ,pro-
fectus'.
KRESEVINA, f. ime liradi. Potocani kod lia-
staja. Uaruvar. D. Hire.
KRESEVl^ANIN, in. covjek i; K re.ie ra . —
Mnozina: Kresevlani. — JJ inise vrijniie. Tu ga
sreli fratri Kresev}aui. Osvetii. 7, 10.
KRESEVNA, /. mje^no iiiir. Ifogoza u Hr-
vatskoj. D. Hire-.
1. KRESEVO, H. okri<. okriaj. ograsji-. — Vala
da pustaje od kresati (vidi pod 2, b). — U nase
vrijeinc, a izmedu rjecnika n Vukovu (,das ge-
inetzel' , magna caedes' ; citavo kresevo. cf. ograsje).
Vidis bijesa, tuge i trijesa i sudena nemila kro-
seva. Osvetn. 1, .S.
2. KRESEVO, n. HyV.s»i» (Hie. — Maze bid da
je ista rijec sto 1. kresevo.
KRE§PATI
a. grad « Bosni u okrugu sarajevskom. Statist,
bnsn. 16. — Pomine se od xv vijeka. — Izmedu
rjecnika a Vukovu ■' (po Vukovijem bileskama) :
krscanski manastir u Bosni ; « Danicicevu (grad
u Bosni gdjo je bila i stolica krajevska . . . ima
i sada blizu Hvojnice. na kartama ,Krscliewo').
Podb Kresevomb. Mon. sorb. 379. (1431'. Pri-
dose vb slavni dviurb krajevbstva mi u Kresevo.
427. U slavuiumb gradu Kresevu. 429. (1444).
I Fojnicu i Kresevo. Nar. pjos. petr. 1, 20G-
KreSevo, varos raedu planinama stisnen, stanov-
nici su Krstjani, koji imaju do 200 kuca, samo-
stan sv. Kate i ncionicu . . . Odstoji od Fojnice
4 sata. Nad franciskanskini samostanom vide se
zidine od grada Kreseva. F. Jukic, zemjop. 36.
b. sclo u Dalmnciji u kotara spletskoni. Re-
pert, dalm. 1872. .30. — Pomine se od xiv vijeka.
Pod Kresevo. Stat. poj. ark. 5. 309.
KRESiC, III. prezime. — U naiie vrijeme it
Hrvatskoj. P. Budmani. — I kod mjesnoga imena
a Urbiji u okrugu sabackom: Kresica Jabuke.
Zem[a u KreSica Jabukama. Sr. nov. 1871. 474.
KRESIMIR, Hi. vidi Kresimir. — Od xvii
vijeka. KraJ Dobroslav vjepne vijence s Kresi-
luirom slavnijem stjece. G. Palmotic 2, 518.
Kresimira krala sin. P. Vitezovic, kron. 71.
Kresimir vlastelin. 72. Kresimir . . . Kresimir
drugi. And. Kacic, razg. 89. Bratac krajev,
Kresimir imenom. Nadod. 158. Posli smrti kraja
Kresimira. 201.
KRESITI, kri'-siin, pf. uzrasti, tal. crescere.
— Po zapadnijem krajevima u nase vrijeme, a
izmedu rjecnika h Vukovu (gdje je zlo zabi(czeno
v. impt'.): iWachsen, gedeiuhen' , crescere, proli-
cere' [vide napredovati] s dodatkoin da se goi'uri
u Pastrovicima. — llpotreblava se obiino ii pre-
nesenom smislu, n. p.:
a. kao napredovati, koristiti. JJa ti kresi i
ronsi svaka tvoja rabota kako voda o boziou, a
list i trava o Burdevu dne! (kad daju dobru mo-
litvn. U nasijem ki'ajevima, amo k istoku i sje-
veru, vode se zimi zamrznu i oslabe, ali onamo
u zupnome primorju, gdje mjesto snijega pada
Uisa, oiida su naj jace). Vuk, rjecn. kod kresiti.
b. poskupjeti (jer rastc cijena). — U Du-
lirorniku. ,Krosio jo kruh, kresilo je meso'. P.
Hudmani.
c. preUizno, povisiti (n. p. placu). — U Dii-
brovnikii. ,Gospodix je djevojci kreSila dva tjo-
rina na nijesec' (povisila placu za 2 f.). P. Bud-
mani.
KRESiVANE, n. djelo knjijem se kresiva. —
U Vukoi'u rjecnika.
KRESIVATI, kresivam, impf. kresiti. — U
Vukovu rjecnika: rasti, napredovati , gedeihen'
,cr6sco' s dodatkoin da se govori u Boci. —
Vrijedi i za ostala znacena gliigola kresiti. P.
Budmani.
KRESJE, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu
knezevackom. Livada u Kresju. Sr. nov. 1875.
657.
KRESON, kresona, in. iteka bi(ka, tal. crescione,
vidi kres, kres. Kreson, Kresun (tal. crescione),
sisembrio aquatico (Pizzelli, Aquila-Buc), Na-
sturtium officinale RBr. (Bartulovic, Visiani), v.
Kres. B. Sulek, im. 172.
KRESPATI, krespam, iinpf. kovrciti (kosu),
tal. crespare. — isporedi grospati. — U jednoga
pisca Dubrovcanina xvi vijeka (saino u pasivnoin
obliku). Na glavi krespan vlas. M. Vetranic
2, 55. Gdje bjese taj vila niz bil vrat do pasa
krespano pustila pramenje od vlasa. 2, 105.
I. KRE§TALICA
1. KRKTATI
1. KUKiiJTAJjIOA, /. (iarrulus glimdarius L.,
nekii iitica. — Jamaino postaje od krijoStati
{viiU). Ic bi trebalo da pu juznom tjocoru glasi
kiijeStolica ; ali maze hiti da sc u oroin ohlikit
ne i-njc, jer iiariid misli na nnomatoprja lire,
krek, vidi kreka, krekotati, krekotusa itd., kroja.
— U naic vrijeme, a izinedii rjcinika u ViikDCu:
,der liiihor [oicholhivher]' ,g:raoiilus [Garrulus glan-
darius L.J. Krostalica krijosti na studoiioj sti-
jeni; da joj dodu trista, ne mogu joj nista. od-
(IDiictjuJ : barjak. Nar. y.a.g. nov. 8.
2. KHESTALICA, /. ime mjcstu u Srbiji u
okrmjii knezceaikom. VinograJ u Kre§talici. Sr.
HOT. 1872. 2-iU.
KKKSTATI, kr(5st,iia, impf. vidi krijostati.
isporedi kroStalica. — U nase vrijeme a Srbiji.
Kr^Stati, kad ko govori rascijep|otiim, promukliui
glasoin. Tako se nazivle i glas gdjokojih ptica.
.Krestalici' jo po tome glagolu i imo. S. Nova-
kiivi6. Krostati, kao kreja vikati. V. Ili6.
KRKSTELICA, /. vidi krestalica. — Od xviii
vijekii, a izmedii rjecnika ii Vukomi (tiz kreSta-
lica). KreStoIica kreoi. A. KaniXlic, roi. 5. —
Muse znaciti i dntgit pticii. Krestelica (patka).
Gudince kod Dakova. D. Hire.
KKESTELlCli, adj. koji pripada kre.stelieama.
— U Vukovtt rjecniku : ,haher-' ,graculorum'.
KRESTELOVAC, vidi Krijestelovac.
KEESTE^j, m. neka ptica, prdavae. — ispo-
redi krestalica. ICr6ste|, Rallus cro.K L. Raci-
novci u Slavoniji. D. Hire.
KRESUN, kresiina, in. oidi kreson.
1. liRET, («. vidi kretane. — Nacii'ieno u na-se
vrijeme. Da mu se pusti zivotni kret. M. Pavli-
noviA, razl. spisi. 239. — U osobitom znacenu:
prijcnos na mjenici. Kret ,ffiro'. Jut. pol. ter-
minol. 2.55. Prije nego bude stav]en prilivat,
kret ili druga naleda na mjenbenicu. Zbornik
zak. 18(i3. 600.
2. KKET, m. iiin se krece, alt samo u osobitom
znacenu: krmilo. — Samo u Bjelostjenievu rjec-
niku. u Voltigijinu, u Stulieccu, ti sva tri: v.
korman.
3. KRET, »». ime mjestu u Srbiji u. okrityu
pozarevaikom. Niva kod JCreta. Sr. nov. lH(i:5.
472.
1. KRETA, /. vidi kreda. — Od xviii vijeka,
a izmedii rjecnika u Bjetostjencevu (vidi kreda).
Bila zemja, kojoj vels ,kreta'. ,T. S. Relkovic
81. Kretom . . . posipju se zile. 223. Detetu
dao kretu u ruke. S. Tokelija. let. 119. 14.
2. KRETA, (Kreta), /. mjesno ime.
a. naj veei grcki otok, grc. Kqi'i"!, int. Greta,
tal. Creta, Candia. Kretu mimoliodi. D. Bara-
korie, vil. 12. Kraju od Kaiidije koja se u ono
doba Kreta zvasc. I. Gundulic 3. Kreta, a sad
Kandija. J. Kavariin 2921".
b. mjesto u Srbiji u okritgu puzareoackoin
(maze bili isla rijec sto 1. kreta). Vinograd pod
Kretom. Sr. nov. 1875. 335.
KRKTAO, krotdca, m. u Viikuvu rjecnika: koii
koji dobro krede kola. — Akc. kaki je u gen.
sing, taki je u ostalijem padezima, osim nom.
sing., i roc: krJ'tafiu, kretaci.
KRETALAG, kr^taoca, m. onaj koji krece. —
V Belinu rjecniku: ,agitatore, colui cho agita o
muove' ,agitator' 53!' ; .motore, (juegli che move'
, motor' .501-1; i u Slulicevu: kretsilskc i gr'jeskom
krotaoc ,movens, agitans'.
KRKTALICA, /. zensko cefade (di uopie sto
zensko) koje krece. — (J Belinu rjecniku : .agita-
triee' ,agitatrix' .53", i u Sttdiccva: ,qaa,e uiovet'.
KRKTALO, n. I'leMo Ho krece (pumiie). — U
pisaca niiseya vremena. Krotalo, moch. lat. ,mo-
tor' , motor'; frc. ,moteiir', egl. , motor', tal. , mo-
tore'. B. Sulek, rjeiin. znanstv. naz. — I u pre-
ncsenom smislu golooo istu sto uzrok (tal. mo-
vents). A posto jo vjora bila i bit! ie glavno
kretalo osnovam. iVI. Pavlinovii, i-azg. 69. Do-
kaz nam je kretala zadruZnosti pretkrScanskili
doba. razl. spisi. 162.
KRKTA\iKA, /. rioglav, neka ptica. Kretajka
,Jynx torquilla'. Borovo u Slavoniji. D. Hire.
KRI'lTAN, kretna, adj. koji pripada kretanu,
koji se moze kretati. — U nnse vrijeme kod. pi-
saca. Posle pastirsko krotno svojiue, veli Tjer...
M. D. Mili6ovi(i, skol. 52. — (' osobitom smislu,
prema znacenu kod kronuti, 1, a, aa) hhh). Kretni
,girofahig'. Krctna mjenica ,girofahigor wochsel'.
Kretna vrjednoca ,giro -valuta'. .Tur. pol. termiuol.
255. Novci le/.eci u banci kretnoj (,giro') no
mogu so podvrdi nikakuoj prodbjeznoj zabrani.
Zbornik zak. 1863. 16. Onaj, koji je vojan po-
sluziti so kretnimi poslovi banke. 1 863. 24.
KRETANE, n. djelo kojijcin ko Hi sto krece,
ili se ko ili sto krece (a svijem je priinjerima
drugo znaceiie, rejleksivno ili pasivno). isporedi
micaiie. — Stariji je oblik kretanje. — Ima i
oblik kr66arie (vidi kod kretati). Ant. Kadcic
522. — Jzmedu rjecnika u Mika(inu (kretanje),
u Belinu (kretanje ,agitameiito, agitationo' ,agi-
tatio' 52'i; ,il dimenare' ,agitatio' 258*; ,moto,
movimento' ,motus' 501"), u Djclostjencenu, u
Voltigijinu, u Stulicevu, u Vukova (1. ,da3 von
der stelle bringen' ,motio'. — 2. ,das auftreiberi'
,oxcitatio'. — 3. ,das aufbreuben' ,motio, profectus'
.s primjerom iz narodne pjesme : Rekla mi je
majka na kretaiiu. — 4. ,das narriseh-werden'
,To meiito oapi'). I tudije bi kretanje u kosteh.
Bernardin 99. ezech. 37, 7. Bludnost }udcka po-
znaje se u kretanju od obrva. Zborn. 18'>. Nebo
svojijem ganutjera i kretanjem. B. Gradic, duh.
25. Kretanjem od sunca. B. Kacic, rit. xxviii.
Bozjim ganutjem i kretanjem. nac. 9. Ti u kre-
tanje einis klasti i u strasnu smutnu more. A.
Vita|ic, ist. 189a. Isto reci prilicno od krecana
i uzigaria puti. Ant. Kadcic 522. Nebesa nare-
sena s istinitijem i stavnijem kretanem. J. Ma-
tovid 459. Ako stogod ostale zvijezde s kreta-
riem (poiiiagaju judma). 463. Dolazilo doba od
kretaiia. Pjev. crn. 250''. Rekla mi je majka na
kretanu. Ogled, sr. 94. Vino sve sastavne ce-
stioe u tijelu iiaSem u kretane dize. P. Bolic,
vinodjel. 2, 48. Casti sokova u kretane dolaze.
2, 139. Kad kaluderi dodu da pasi zahvale, pri
kretanu skraj pase, Skender obustavi staroga
igumna. S. I^ubisa , prip. 86. Kretaiie puka
,volks-bewegung'. Jur. pol. terminol. 603.
KRETAONICA, /. banka na kojoj se krecu
mjenice. — Naiiueno u na.ie vrijeme. — U Su-
lekovu rjecniku : , giro-bank'.
1. KRETATI, krecem, imp/, kronuti. — -e-
stnji mj. praslavenskoga (•: korijen je krent. —
Akc. kaki je u praes. taki je u impf. kretah i u
part, praet. pass. krStan ; u ostalijem je nblicima
onaki kaki je u inf. (moze biti da se gdje govori
i s drugijem akcentom: kretati, kredem. koji bi
niogao hiti i stariji, isporedi slozene glagole iskro-
tati, okretati, i akcenat kod ruske rijecij. — Rijec
je praslaoenska, isporedi stslov. kri;tati, rus. i;pii'-
•raTb (i ip^Tar. , mozcbiti prema Kpunyrh, oidi
kod kronuti), ce.s. krdtati, po(. krz^tac sie. — Iz
I. KRKTATI
1. KRETATI, 1, a, h) hh).
oblika sadamega orcmena preslo je gdjegdje -l>
u infinitin i u ohlilir proHoga vreinena. n. p. :
krecati, vidi kretati. J. Mikaia. rjecn. odavle u
Stulicevit rjecnilcii: krecati ,mover6'; krecat. J.
Banovao. raza:. IKi; Osvet.n. 5. 16; krecah (,kre-
tjah'). J. Kavanin i'l": ^ Praes. kretain (vidl u
BJelostjenceou i u VoUigijiiiu rjecnikuj nije obican.
— Izmedii rjecnika n MikaUnn (ki-otati ,mr.\-6<),
agito', i kod |u|ati). n Bclinu (.muovere, ilar
moto' ,moveo' 502''; .agitare, mucver Sj)es-io-
,agito' 52b; ,dimeuaro' .agito' 258'''), « Bjdostjen-
cevu (kretam, kre6em , agito, uioveo', v. giblem),
u VoUiijiJinu (kretati, krotain, grijfskom krocein
jContorcere, stiracohiare, iimovero in giro' ,krtiiu-
men, biegen, winden'), a Stiilicccu (,inovere, agi-
tare'), /( Vuknvu (.von dcr stello bewegoii' ino-
veo')- '« Daiiiciceim (,movnrB').
1. niovoro, agilaro, rifli kronuti, 1.
il. riktinxi.
(I) ijrcl.<i,:ni,-
(DiJ u/ijckat jc sto nvzici) <uia) luipre
ciiiiti da objekat ne ostane na injestu, niicdtl. pi>-
micoti, vidi krnnuti, 1, a, a) aa). Drugu (zu-
hacti) koja svo ima drvoce, kjuse lasiie liu ora-
riem kreco. J. S. Rejkovio 22. Kreta6, koi'i koji
do! ro kroce kola. Viik, rjecn. kod kretac. —
Koji svaka krocf no krecm'-i se. A. Gucetic, roz.
mar. (i. Bog nasi. . . jost Cros]>odin ki sve kreco.
A. Vitajic, ist. 320'J. Svqjitn giborn svaka kro^o
(diizd). J. Kavanin 2071). _ t,hl>) ui prcdainc
znaceiie i-itiee se udnlioaiir. Hoces dakle, cvit
da bude veci ? s lioga klicu il' zaperak krcci. .J.
S. Rf'jkovic 22.'). Lau i koiiopju s |io}a kretati
i rediti va}a. 326. — err) a ot!(>in priinjcrii
zniici ujjriiv: primicati, pn po tome i: niidUi.
Sad ill nudis vcicem zdrilim. !^ad ustala im smoka
krecJes. .(. Kavanin 23'J. — flthl) vidi kronnti,
1, a, n) an) bbb). Ueiiii mi .se tad sve toj ravno
vece, nego li more, kad vitar ga ne krece. H.
Lucie 218. Tihi vjetrici vrhe travici razbludno
kretaju. M. Drzic 72. lilagi yjetric tihijem du-
horn kitnijeh jela vi'he krcce. G. Palmotic .3, 112"-.
Ko za rug val j'o (plav) krocp. N. Marci 17. --
eec) u ova je. dva priiiijc.ra znacene kao |iodi-
zati. uzdizati (ti vininii). Vita jela ii vis grano
krecc. Osvetn. 2, 176. Tu vojvodo doiekaje
kueza, kajie krecu, po riike so meciu. ii, 148. —
t M prenesenom smislit « uvom priiiijvru: Sto za
lli)ra,nu zivadi .se mece, sto joj snagti i narascaj
krece. J. S. Relkovic 1.5H. — f/f) obj-htt je
tijelu Hi dio tijela, vidi krenuti, 1. a, al an) cec).
Kreta§e tijelo, ter se napravi uprav klececi. B.
Kasic, nac. 57. — Kretajuci noge u danci i balu.
1. Drzic 173. Ter uz natrag hitar korak kroi'e.
Osvetn. 1, 52. — Grda krila steru i kreeu. G.
Palmotic 3, 10''. Kretati krila .sbattere le ali'
.excutere alas". A. d. Bella, rjecn. 641''. I on
(orao) krila da kud prhne krece. Osvi-tn. 2, 98.
— Na nih srzben ti tvoj kreces jazik hiraben
(metafuricki, o guvoruj. A. Vitajic, ist. 15'M. —
Jos njeki uzdi.saj lica krece joj. F. Lukarevic
134. — f/f/!/) radi ovuga primjeva vidi kremiti,
1, a, al aa) eeej. Taku rjeccu voda krece. B.
Radicevic 1880. 254. — lih/i) vidi krenuti. 1, a.
a) aa) fff). -Pri'oida mu pi-otiva voji uziga narav
i krece n I'lemu duh blndnosti. Ant. Kadcic 521.
— Hi) vidi krenuti, 1. a, a) aa) gggi. Nac ni
korist ni strah me srce ne krece. I. Ivanisevic
277. Po uzroku koji krece srce na te bolnsti.
Ant. Kadcic. 341. — Khh) vidi krenuti, 1, a, a)
aa) hhli). Kretati, mere, (prenositi) .giriron
(wechsel)', tal. .girare'. ct. krenuti. B. Sulek,
rjecn. znanstv. naz.
hh) (ihji'kal je ci'lade. — Neiiiam pri-
mjera prema znaienima glagola krenuti kod 1,
a, a) bb) naa) i bbb). aaii) vidi krenuti, 1, a,
a) bb) cec). A'emoj nas kretati odavde. D. Ca-
nioic, 2miojs. 33, 15. Krece kmota sa zemjisca
svoga. Osvetn. 5, 8. Da staluo namjesta, krece
i otpusta nciteje. Zbornik zak. 1873. 132. —
hhh) vidi krenuti, 1, a, a) bb) ddd). — izmedii
rjecnika u Vakova (n. \i. vojsku ,das lager auf-
brechen' ,castra moi'cro'). Tvoj cesare na nas
vojskii krece. Osvetn. 6, 67. — err) vidi kre-
nuti, 1, a, 01 bb) ere), filaba nijesam ja srca tac
odvece, da me stvar svakoja obraca i krece. F.
Lukarevic 1.39. Kretajuci ostale dumne svojom
hitnostju. B. Kasic, per. 126. Kad nas isti Bog
na to kreta. nac. 10. Malo 6e te kretati sto
izvan ocutis. nasi. 71. I^ubav velika krece mo.
I. Ivanisevic 311. Kad ga u tomu slobod krece.
.A. Vitajic, ist. 125b. Pomoci vrhunaravsko s ko-
jim Bog uzbuduje i krece covika. Ant. Kadcic
9. -- Ova ga voja krece da vas uarod spasi. A.
Vitajic, ist. 62-'. — Ovo kretaso apostola pod-
nijoti nevoje. M. Radnic 68'". — Krece jih na
zla svaka zla liihova 6ud. A. Vitajic, ist. ll'\
Kad na duziio smilovanje ne krece ga zdi-ak ju-
beni. ost. 115. Koji (plod inise) kreie Boga na
milosrde. Ant. Kad6i6 65.
r.c) objekat je zivotinu. — [imtin pri-
mjeva aamo prema znadetiii glagola krenuti potl
1, a, a) ec) cec). — izmeda rjecnika it Vukovu:
,auftreiben' ,e.Kcito [vide dizati 2J. Povedite hrte
i za.gare, pa kreoite tiee jarebice. Nar. pjes. vuk.
2, 44. Oni krecu srue i kosuto, napuscaju hrte
i zagare, te fataju srne i kosute. 2, 47.
b) ncprelazno .s iiistriiiiicntaloni, Isporedi
krenuti, 1, a, b).
till) vidi krenuti, 1, a, h) aa), ciniti
da .se sto (Olio Hfo ji' II in^tr.) poinice s mjesla.
mm) Hopcc. Staso kako gora sobom ne krecuci.
M. Marulic 41. — hhh) inoze ziiaciti sto okre-
tati, cento u preiirseiiom sniislii. iBog) svijem
vrti, svijem ki'ece. M. Vetranic 1. 378. Tko ce
svijelom da krece, nek prije sobom kreiie. M.
Pavlinovic, rad. 117. AT tko da joj pripomogne
jadii, krom onoga koji gromom krece? Osvetn.
1, 20. Da sudbina, stono svijetom krece, svakom
suce konce na klubasce. 6, 25. — ^udi s kima
tasta slava krece. .1. Kavanin 30l>. — rrr) kre-
tati vojskom, vidi krenuti, 1. a, a) aa) ddd). I
prijestolja put visoka radi vojskom da svom
krece. J. Kavanin 268''. 1 tako poceo jest kre-
tati svojom vojskom. 1. Zanicic 21. Udij poce
vojskom kretati. 39. Poceo je kretati svojom
vojskom. 220.
bh) ciniti da ae Ho (ono ito je u instr.)
mice Hc ostavivsi mjcsto, vidi krenuti, 1, a, b) bb).
nun) itopce. Ako cuje listje od dubja gdje liim
vjetar krece. Zborn. 6''. Lis kojijem svaki vje-
tar krece. M. Drzic 355. Ti, cvjetice. s kim
kroz svoju slatku silu vjetric krece. A. Gledevic
138''. Koji vihor hrastom krece. V. Do.sen 92''.
Tim ko dubjem vjetric. krece, tako i nu . . . ne-
nadana zgoda ustrose. P. Sorkocevic 579'J. —
Vitar pocme kretati drvjem i vodama. M. A.
Rejkovic, sat. L7''. - Valovito mere sobom krei'e.
F. Lukarevic 235. Nagle vjetre ki s inima mo-
rim krece. J. Kavanin 377>i-. — Bog krece nebom,
zemjom trese. N. Manii 6.3. — Tko lin radit
nece, vitar liemu kesom krece. V. Dosen 210-i.
— Britka sabja jace rana kad liom maha desnica
snazna od juuaka, ne.g kad krece liomo slaba
ruka od djeteta. B. Zuzeri 136 — Kolom krece
seka Mujagina. Nar. pjes. jiik. 192. — hhh) kre-
tati tijelom Hi dijelom tijela, vidi krenuti, 1, a,
6; bb) bbb). Ne kretjuci zivotom. I. A. Nenadir,
1. KRETATI, 1, a, h) bb).
52S
1. KRETATI, 2. b.
nauk. 195. — Rugahu ae liim kretaju6i glavami
svojijemi. N. Rai^ina 99b. Kro(^u6i glavami svo-
jimi. Ant. Dalm., nov. toSt. 45b. matth. 27, 39.
Alekspndar naCo zubi skrzitati i glavom kratati.
Aleks. jag. star. 3, 308. Svi kako ono nirai za-
luuknuhu i opomeiiuvsi se glavami pofehu kre-
tati. i''. Glavinid, cvit. 225ii. Naruga rau so, i
srdit kruto krecuii glavom. 369". Ki 6udo gle-
dahu ovo, pa6e svi kretahu glavami govoredi...
■124b. Glavami svi krotahu. A. Vita|ir-. ist. 65>i.
Kretati glavom ,dimenare' ,agito'. A. d. Bella,
rjeCn. 258"; ,muover il capo' ,agitarn caput' 502b.
Mnogi zaji'dno .side6i, prodo mimo lio 6nr i 6na
i udij sc po6mu niki jodan na drngoga poglodati,
i iiasmijavati, uamigivat, glavom kro(^at. J. Ba-
novac, razg. 116. Odbacivali ste glas moj, kro-
ouei glavam i nasmijajn6i se. F. Lastrii'!, ned.
345. Ovde nista roii nece (bakaj, dali glavom
istom kreco. V. Dosen 1'28''. Glavom krece, iz-
oudit se nece. J. Krmpotic^., mal. 11. - Numoj
kretati glavom ni rukami ni nogami. Zboin. '24''.
I ne kretati glavom ni rukami ni nogami. P. Po-
silovic, cvijet. 215. — Kud mu Ruza gooo i plo-
cima krece. Nar. pjes. vuk. 1, 262. — Vi/.o liuha
ugodna mirisa, za riim soce, a re))i6em kroco.
Osvetn. 4, 20. — Sad ocima kreie. A. Kanizlic,
roz. 7. Umro je tuzan, ne odise, ne krece ocima.
D. Basic 138. — A usti ni okom ne kretah od
srama. D. Barakovic, vil. 29. — fircj kretati
glavom, « preiiesenom sinislu, ludjeti, vidi kre-
nuti, 1, b, hb) Lcc). — u Vukovu rjecnikti: glavom
,narrisch werden' s dodatkum da se govori u Du-
brovniku.
(■) neprelazno bcz insirnmentala, znaci
sto i kretati se, isporedi krenuti, 1, a, c).
an) micati se uopce. Ki padose vec
ne kre6u. I. Zanotti, skaz. 14. Otac sinu strunit
nece lijepi lover jiod kim krei'e. J. Kavanin
221b. Prije reda kad s' nz rudo (zdribac) diva,
uplasi se i kola se bqji, kad s' uprpgne, il' na
mistu stoji, node kretat, il' od straha bigne. J.
S. E6)kovic 285. — Mogao bi amo pripadati i
ovaj primjer u kojemu krt-tati stoji u prenesenom
smislu: I tebi ce oprostiti (Bog), na milos mu
narav kroce. J. Kavanin 17a.
f>l>) upucivati se, pulovnti, vidi kre-
nuti, 1, a, c) cc). — Izmedu rjeciiika u Vukovu
(,auf brechen' ,proficisci'. cf. polaziti). Rat za-
meces, k Carigradu s nova kreces. J. Kavanin
216b. Krece vojska ravnom Rumelijom. Nar.
pjes. vuk. 5, 77. Kreci brze put moga Stam-
bola. Pjev. crn. 86b. Zaba uranila pred zoru i
budila zeca da krecu ranijc po ladu. Nar. prip.
vrc. 192. Da krecu doma. P. Petrovic, gor.
vijen. 96. Koiianici na alaje krecu. Osvetn.
3, 95. A vi ,krec'te', sokolovi sivi, kud viditp
da se kredu Turci. 5, 43. ,A zar i ti mislis kre-
tati?' upitah ja. M. B. Milicevic, omer. 199.
b. sa se, Il svijem je primjerima refleksivno.
— Izmedu rjeinika u Belinu (,agitarsi' ,agitari'
53"; .tremolare, muoversi leggiermente' ,l6viter
tremere' 744b) i u StuUcevu (krecati se ,se mo-
vere, agitari, tremere, fluctuare').
<i) micati se uopce. Svako zivuste koje
se krece na zeraji. N. Rariina 114". gon. 1, 26.
Stojeci na nogah nijedna se ne kretase. Zborn.
107a. Ijokle se kre6u noge moje. B. Kasic, rit.
85. U pogubah za poginut sad se istocno carstvo
kre6e, i s mista se jos porinut ogluhnuta propas
nece! I. Gundulic 476 — 477. Kada se budu kre-
tati nebesa i zemja. L. Terzic 158. Boze, u
komu zivemo, kreeemo se i jesmo. 354. Rakoc,
sin se kog' jos krece (t. j. zivi). J. Kavanin
239a. Nek Kopernik i ini kroju da so zemja
vrti i kreie. 476b. Zvijozda kreie so i fiini
okoliS oko zem|e. I. Dordid, salt. 56. Niti .se
tko svoga mista kreta, za priCestjeno primiti, da
bi ne bila smetAa. I. Velikanovic, upul.. 3, 4.59.
Krepost s kojom se kro6u sve strane i uda te-
losna. J. Matovi6 168. Pa se Luko [ired logorom
kreAo. Nar. pjes. vuk. 4, 231. Stojan se kroco
a iz doma nece. (Kad se ko nakanujo i dugo
sprema kud da ide). Nar. posl. vuk. 295. I slav-
noga 6ro Napol'ona, stono za liim i sav svijet so
kre6e. Osvetn. 2, 103. Sve se krece Sto je za
oruzja. 3, 90.
b) micati se ne ostavjajuci soojc mijesto,
moze zwtiiti Ho i jujati so, vidi krenuti, 1, c,
b) bb). Jur se lis ne kreie. D. Zlataric 97b.
Kretala se od obraza I'legova svakolika zomla.
B. Kasic, rit. 350. Kako prut se s vitrom kreio.
I. Ivanisevic 188. Er se kretat sarao ne more
(mrtvo more). J. Kavanin 377'i. Da riegova nije
goneta, ne bi se udo, ni list kreta'. 477*. No
kretje se list od gora boz hotjenja bez Boijega.
540b. U vejaci jer zomja pooima kretati se, zato
vlage iraa. ,1. S. Ro)kovic 106. Loznica se iz
temoja krece. Nar. pjes. vuk. 4. 243. Kad laXes,
krecu li ti se zubii" Nar. ])0sl. vuk. 118. Jos
nam roci, sto 1' se moja s klina corda krede.
Osvetn. 1, 64. Pusta zemla |irolomit se nece, a
pod bahtom od noga so krece. 3, 136.
c) II osobitom znacenu, vreti (o mastu,
vinu). Vino u burotu krece se. Z. Orfelin, podr.
90. Vino se tio i polagano u burotu krodo. P.
Bolic, vinodjel. 2, 143. Vrijudi ce se mast slo-
bodno kretati. 2, 161.
<f.) ostavfati mjesto upucujuei se na drugo,
upucivati se, putovati. vidi a, c) bb) i krenuti,
1, c, b) cc). moze biti i 11 prenes'-nom (metafo-
rickovi) smislu. Da se silna na me vojska krece.
A. Vitajid, ist. 78b. Kad so on ovim putem krece.
ir2b. Er cjec dudi svo'o himbene na pravi se
put ne krece. ostan. 29. Tada neka se kreco
oko koji lezi proma istoku. D. Danicid, 4mojs.
10, 5.
rj pocinati, kaniti se, vidi krenuti, 1, a,
c) dd) i 1, c, b) dd). au) s infinitivom Hi s aku-
zativom uz prijedlog na. II' rvaoi da se rvat
kredu. Osvetn. 1, 46. — Ki na zlu ric se krode.
A. Vitalid, ist. 3.35b. — bh) 0 bilci. S nog
(sunca) na snagu odmah se ne krece (cvice). j.
S. Rojkovic 188. Od kad rasad u batvo se krece.
308.
f) u prenesenom smislu, 0 dusevnom po-
mjeravanu, micanu. Koji su po naravi prignuti
na zlode, kojijemi so kredu i prigibaju po na-
ravi, aliti po zlu nauku. Pril. jag. ark. 9, 71.
(1520). Srce plemonito nigdar se ne krede. I.
Ivanisevic 313. Prijate| ne kx-ece pravi se za
nisde. 283. Pravodni ne krece se zaradi rijeci
nareseni. M. Eadnic .-SOb. Nauci no kretati se
zaradi sudova Judskije. 37-'. Moze bit da se sada
s rijeci moje ti ne kreces. A. Vitafic, ostan. 355.
Zakon naravni jest nika svitlost razuma, kojom
se kredu na dobro i uztozu se od zla. I. Velika-
novid, uput. 1. 337.
f/l okretati se. Pa demo im uraditi smodu,
nek no znaju, kamo da se krecu. Osvetn. 2, 125.
Al' so kolo na okolo krece. 3, 22.
2. tangere, ticati, doticati se (objekta), dirati
(u objekat).
a. prelaznn. Tko t' krode jezikom? (ine-
taforicki). M. Vetranic 1, 358. (Orli i gaorani)
junakom erne oci kredu. Osvetn. 2, 174. Pa i
Cesar vjeru jo zadao, da nam node kredat tur-
kovane (metaforicki). 7. 82.
b. neprelazno, s prijedlogom u i akuza-
1. KEETATI, 2, b. 5!
iivom. Ovi dotrkavii poceji redovnik moliti da
II liega no kreiu. J. Filipovio 1, SUO^i. Ja ovdi
lie krecem u postene meStara jurve naucniji od
mene (inetaforicki) . M. Zoricic, aritm. predg. 10.
Vaja odsiei naj gorui broj i opefc oinifc skupjeiie
lis kredudi doli u porod. aritm. 21.
2. KRETATI, kretam, iiiipf. Iwditi (Julajuci
se.) kao gaska. — Ne znam jeli ista rijec sto i
1. kretati. — U nase vrijeme. u Lici. ,Kad ide
kreta svedno ka i guska'. J. Bogdanovic.
KRETAV. adj. koji se moze kretati. — Samo
a Belinu rjecniku: ,agitabile, che si pu6 agitare'
,agitabilis' •52b, i u, Stulicevu : ,agifcabilis'.
KRETA VAC, krdtavca, m. covjek (Hi uopce
onaj) koji krece. — U jednoin primjeru xviii
vijeka s -c- mj. t, vidi knd 1. kretati. Ta ti-
cavac, kredavac, gledavac. Aut. Kadfiid 538.
KRETEh, m. (?) itne mjestu u Srbiji u okrugu
iabackom. I^iva Kretel. Sr. nov. 1873. 472.
KRETIVO, n. fizicka sila koja krece (pumice).
— Naiineno u nase vrijeme. Kretivo, mech.
ibewegende kraft'. B. Sulek, rjeSri. znanstv. naz.
KRETKATI, kretkam, impf. dem. 1. kretati.
— Najedniim mjestu xviii vijeka. Pledrai kretka,
uosi pero, o bedrih mu sabja mase. J. Kavanin
5ia.
KRETNICA, /. (bolnica), vojna bolnica sto se
vozi na koliina. — Naiineno ii nase vrijeme. Bol-
nice kretnioe (ambulance) i stalne bolnice voj-
nicke smatrade se kao uijeduostrauo. Zbornik
zak. 18G0. 123.
1. KRBTNIK, m. ce^ade sto krece mjenicu na
koya druguga, vidi 1. kretati, 1, a, a) aa) kkk).
— Naiineno u nase vrijeme. Kretnik, mere. ,gi-
rant', tal. ,girant6'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
2. KRETNIK, m. sprava kojom se .sto krece
(pomiie). — Naiineno ii nase vrijeme. Tocno
znane kako se sastavjaju i kako prosuduju naj
poglavitije makine, kad se upotrobjuju kao kret-
nioi i kao makine poslovade. Zbornik zak. 1853.
380.
KRETOVAN, kretovna, adj. koji pripada kre-
tanu mjenice (vidi 1. kretati, 1, a, a) aa) kkk).
— Naiineno u nase vrijeme. Parnice iz poslova
kretovnih (,giro-ge3chaft'). Zbornik zak. 1853.
152.
KRETOVNIK, m. ie(ade na koje se krece mje-
nica (koje je na se prima), vidi 1. kretati, 1, a,
a) aa) kkk), isporedi 1. kretnik. — Naiineno u
nase vrijeme. Kretovnik, mere. ,giratar', tal. ,gi-
ratario'.
KRETUKANE, n. djelo kojijem se kretuka. —
U Stiiliieva rjecniku.
KRETUKATI, kretiikam, impf. dem. 1. kre-
tati. — Samo u Stulicevu rjecniku: ,muover
spesso o leggermente' ,leviter movere' ydje ima
i krecukati (vidi kud 1. kretati). — U istom rjec-
niku ima i refleksivni oblik : kretukati se ( kre-
cukati se jleniter moveri'.
KRETUKA, /. sprava kojom se sto krece, pa
i uopce sprava (franc, machine, tal. macchiua,
nem. maschine). — Naiineno u nase vrijeme.
Kretuja, phys. ,kraftmaschine, motor'. B. Sulek,
rjecn. znanstv. naz. Kjretuja ,mascliine'. .Jur.
pol. terminol. 691.
KRETU^jAR, m. iovjek koji gradi kretuje. —
Naiineno u nase vrijeme. Jur. pol. terminol.
691.
KRETUl^ARNICA, /. mjesto ydje se grade kre-
V
tu{c. — Naiineno ii nase vrijeme. Kretujarnica
,maschin6nfabrik'. Jur. pol. terminol. 691.
KRETUS, m. mokris, selen, neka bi\ka. Kretus,
Apium graveolens L. (u Srijemu). B. Sulek, im.
172.
KREITSIC, m. pirezime. — xviii vijeka. Roba,
Flori, Bonis, KreuSid ... J. Kavaiiin 1221>.
KREVE:^EI>IE, ». djelo kojijem se ko kreveli.
— U Vukovu rjeiniku.
KREVE:^ITI se, krfevejtm se, impf. plakati
kriveci ustima. — Akc. kaki je u praes. taki je
u impf. krevejah; u ostalijem je oblicima onaki
kaki je u inf., osim aor. 2 i 3 sing. kreve}i. —
U nase vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu
(,mit verzogenem munde weinen' ,fleo ore oblique').
Pa se stade krevejiti. Javor. god. 16, br. 30, str.
564:.
KRfiVET, m. odar, poste]a. — Ne od grc.
xydjiiicaos, ni od lat. grabatus, nego od tur. kere-
vet, koje je od novogri. xicQcifij-idci. (xfg«p'/iu;» i ■
xiQififlari moze biti jedno i drugo opet uzeto iz
turskoga). — Od xviii vijeka, a izmedu rjeinika
u Vukovu: 1. ,das bett' ,l6ctulus' (,grabatus' xp«-
liarug). cf. odar.
a. ti pravom smislu. TraziS po svim vuglovi,
pod policama, pod kreveti. F. Lastrid, od' 105.
Lezahu na tvrdu krevetu. S. Rosa 76b. Pak
imadem krevet i stolicu. M. A. Relkovid, sat.
HI*. Morati de lezat na krevetu. sabr. 67. Na
sokake izuosa§e bolestnike i metase u krevetih.
I. Velikanovid, uput. 1, 419. Za dugo na kre-
vetu se okretati i protezati. D. Obradovid, basn.
224. Kad muz ide sa oraiia, zena u krevet. Nar.
pjes. vuk. 1, 512. Ako 1' cuje iz kreveta tata,
odes, diko, zaglaviti vrata. 1, 033. Kad legnu
u krevet, on se ucini kao da spava. Nar. prip.
vuk. 74. Krajna daska u krevota. Vuk, rjecn.
kod zastavnica.
1). u prenesenom smislu.
<i) u Vukovu rjeiniku : oko varnico pouz-
vi§eno mjesto na koje Caruggije koze na varnioe
medu.
b) mjesto gdje §to lezi. Voda ima svoj
krevot. u Kostajnici. F. Hefele.
r) liesto u suvaci; a i u vajaonici u kojoj
se kudeja vaJa. U Srijemu. M. Medic.
KREVETAC, krevoca, m. dem. krevet. — tl
nase vrijeme. Spustim se na meki krevefcac. M.
P. Sapcanin 1, 102. Mi[ko spazio na kreveou
neko staklo. Javor. god. 16, br. 3G, str. 562.
KREVETAK, krevetka, m. dem. krevet. — II
nase vrijeme u Lici. ,Napravi de mi edau mali
krevetak za djecu'. .T. Bogdanovid.
KREVETIC, m. dem. krevet. — U Vukovu
rjecniku.
KREVETINA, /. augm. krevet. — U nase
vrijeme u Lici. ,Izvalio se eno na krevetinu ko-
liko e dug i sirok'. J. Bogdanovid.
KEEVINA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
kragujevaikom. Livada u Krevini. Sr. nov. 1870.
195.
KREVJ^A, m. 6ovjek kr6v|ast. na Eijeci. P.
Pilepid.
KREV:^AST, adj. sepast. na Rijeci. F. Pilepid.
KREVSIC, m. vidi KrepSid. Sohem. bosn.
1864. 26.
KREZ, praep. vidi kroz i firez. — U nase
vrijeme u ugarskijeh Hrvata. — Ima i novoslov.
i slovaiki krez i malorus. Kepeai., isporedi i rus.
cKpesb. Jednu6 krez misec dan. Jaftke. 16. Pro-
34
KRKZ
530
kr6ali,tinka
Ke(^pm so jiinak kroz selo dolika. I!i0. .lahula
je Jolo kroz goro zolono. 168.
KREZAV, adj. u Vukoou rjecniku kod okre-
zati ima cf. krezav, ali ove rijeii nema na svom
mjestu ni ii treiem izdanu. vala da je znaiene :
koji se okresao, Hi koji se mozc lako okmati
(sto se lasno okreza ? Ivekoviii). — Ima joS ii
jcdnom prin^jeru nasega vremena (o ie(adetu), te
ie biti isto Sto krezub. Tesi^ak je fiovjek vo6
star, krezav, visok, suv. M. B. MiU6evi6, omer.
31.
KREZIN BROD, m. ime mjestu u Srbiji u
oknigu biogradskom. Glasnik. IS), 170.
KRKZLUK, m. ime vodi i planini u Bosni.
F. Jukid, zemjop. 23. Kre6e stedu pro Krezluka
vojsku. Osvetn. 7, 70.
KRKZO, m. krezub covjek, uprav hyp. krezub.
— Akc. se mijena u voc. krezo. — U Vukovu
rjecniku: ,zahnUickiger mensch' ,edentulu3 homo'.
KKliZUB, adj. koji je bez zuba, ali ne posve,
nego nema kojega predi'ieg zuba. — liijed je ja-
macno slozena, i drugi je dio zub, ali je tesko
znati koji je prvi dio : MikloSic {etyuiolog. wiir-
terb. 300" i 427a) niisli da je od korijena skorb-i.,
4 isporeduje bug. str-hb i hrv. skrbav sto postaju
od ovoga korijena, a znaiene im je: krezub, ali
ako je lako mogao korijen izgubiti s, tie razumije
se ito se od b dogodilo; Danieic (osnove. 44)
misli da je l^rezub postalo od krez-zub, i da je
krez adjektiv, sto se izgubio, srodan s prijedloyom
kroz; po mojemu misjenu, s toga sto se u Du-
brovniku govori kresozub, moglo bi krezub po-
stati od kres-zub (u kojega su zubi iskresani). —
Od xvii vijeka, a izmedu rjecnika u 3Iika(inu
(krezub, bez zubi ,edentulus') gdje se naj prije
naliodi, u Vukovu (,zahnluckig' ,edentulus'). IJabo
krezuba! I. Velikanovic, prik. 12. Elrezubi ue-
navidi onoga koji zube ima. D. Eapic 134. Kada
bi ona jurve bila stara i krezuba? 464. Osta
cura gruba i krezuba. Nar. pjes. juk. 403. I
postala krezuba baka. M. Pavliiiovic, razl. spisi.
322.
KREZUBAST, adj. vidi krezub. M. Pavli-
novi6.
1. KREZUBIGA, m. i f. krezubo celade (i
musko i zensko). — U Vukovu rjecniku: f. ,(d6r)
die zahaliickige' ,edentula (-lus)'.
2. KREZUBIGA, /. Cirsium erisithalos Scop.
u Dionicama. D. Hire.
KREZUBITI, krezubim, impf. gubiti zube
(n. p. od starosti). — U jednoga pisca nasega
vremena. Ni deseti doma umro nije, krezubio
nije ni potnosti. Osvetn. 2, 74.
KREZUN, m. u Vukovu rjecniku: muski na-
dimak s dodatkom da se govori u Crnoj Gori.
KREZBINAC, Krezbiuca, m. ime selu u Srbiji
u okrugu cuprijskom. K. Jovanovic 179.
KREZETATI, krezetam, impf. stridere, krije-
stati(?J, skvicati(?). — Samo u Stulicevu rjec-
niku: v. iskrezGtati.
KRF, Ki-fa, m. Corcyra, ime ostrvu u moru
jonskom, sto pripada Grckoj, tal. Corfu. — Akc.
kaki je u gen. sing, takije u ostalijem padezima,
osim nom. i ace. sing. KJ-f, i voe. sing. Kirfe. —
U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Stulicevu
(Krf, otok na moru jon.skoiuu ,Phaeacia, Corcira'),
i u Vukovu': Krf, [,Corcyra, Corfu'] (samo ime
po Vukovijem bijeikama, a dodat je prijevod od
izdavalaca; akeenat je zabi(ezen samo za nom.
sing.). PriSli su nan listi u Krfu stojeii, da
ir. |..|.i
Bakar l)ili grad zivim ogAora iigaU. Nar
istr. 2, los.
KRFULIOA, /. ime bilkama. — lUjei je tuda,
vidi dale. Krfuliea (nem. karfolkraut, a ovo
grft.-lat. cliaorophyllou), chaerophyllon (Sab|ar),
chaorofolium (Lalangue), 1. Anthriscus eorofo-
liura Hfra. (Sladovi6); 2. Bellis poronnis Ij. (Va-
lavac). — Krfuliea macja, Fumaria officinalis L.
(Sab)ar). B. Sulok, im. 172.
1. KRGA, /. u Vukovu rjecniku: vide Sokot
(300 krga u jednu motiku) s dodatkom da se go-
vori u Podgorici.
2. KRGA, /. nidi krbaii. — U Vukovu rjei-
niku: vide krban s dodatkom da se govori u
Crnoj Gori i s primjerom iz narodne pjesme:
Pa zavr/.e krgu i mataru. — vidi i: Krga, trom-
petenkiirbiss (u Srijemu), Cucurbita lagenaria L.
B. §ulek, im. 172.
3. KRG-A, /. ona trupina, oko koje se mlin
salijeva, i u koju zito iz kosa kapje. — U nase
vrijeme u Lici. ,Pretijesna mi jo krga u mlina,
pa mi se mlin brzo zaje'. J. BogdanoviA.
KRGOTI6, m. prezime. — xvi vijeka. Pavla
Krgotida. Mon. croat. 188. (1-^04).
1. KRGA, /. vrsta malene div^e patke, vidi i
krza. — Ne znam postana: po obliku kao da je
turska rijec, ali je nijesam u turskijem rjeini-
ciina na.sno: ipak ima tur. kyr, kyr^yl, sivast,
kyrgavul, fazan. — U Vukovu rjecniku: (u Sri-
jemu) ,art wilder enten kleinsfcer gattung' , minor
quaedam anas fera' [vide krzuja]. cf. krza.
2. KRGA, /. rdav duhan. I. Pavlovid iz Sr-
bije. — Miklosic (die tiirk. elem. naohtr. 1, 62)
misli da je rijec ista sto ime mjesta, vidi kod
krgalija. Posle list od duvaua krge namazu
medom i paucinom. M. D. Milicevic, ziv. srb.
2, 5.5.
3. KRGA, /. mjesno ime. Buduci da ji je ike-
segijaj iz pocetka naj vise bilo iz varosi ,Kr4'e',
zato se prozovu ,krgalije'. VuU, dan. 2, 95. vidi
kod krgalija.
kRgALIJA, m. vidi u Vukovu rjecnika: kr-
galije su bile kao turski hajduoi koji su postali
u Urumenliji poslije posjednega nemaekoga rata.
(vidi daje u istom rjecniku). — Rijec je jamacno
postala xvm vijeka, ali nije jasno postane. Vuk
tumaci da postaje od varosi Krge (vidi 3. Krga),
all se ne zna, jeli to nekakvo mjesto blizu Vidma
u Bugarskoj, Hi pokrajina Kirgali u istocnuj
Rumeliji. drugi tumace da znaci: skitalica, od
tar. kyr, poje, pusto pole, radi svega toga vidi
F. Miklosic, die tiirk. elem. nachtrag. 1, 62 i
2, 148. Kara-fejzo dize silnu vojsku, silnu vojsku,
krgalije mlade. Nar. pjes. vuk. 4, 218. Ti po-
kupi tvoje krgalije. Pjev. crn. 1041). Kad Pas-
mangijne krgalije popale i poaraju Lenovce.
Vuk, dan. 1, 70. U joduom takom sukobu Paz-
vaugine krgalije popale i poharaju selo Lenovac.
M. i). Milicevic, pomenik. 5, 739. ^uti, sto uisu
niSta mogli Nisu, krgalije su se vracale ka Gra-
madi. kra}. srb. 35. Krgalije ubojnika |uta.
Bos. Vila. 1891. 283.
KRG-ALIJIiVKA, /. vidi u Vukovu rjecniku:
kr^'alijnka, duga puska kakove su krgalije no-
sile s primjerom iz narodne pjesme : Uze Luko
pusku krgalijnku. Kr^-alijnki ^ivu vatru dado.
Nar. pjes. vuk. 4, 269. Nosili su svi dugacke
puske, kr*alijnke. Vuk, dan. 2, 95. Imase dva
pi§to[a i jatagan, o ramenu krgalinku. M. D.
Milidevii, zim. vefi. 217. O ramenu mu jo duga
kr^alinka. 226.
KRGALTJmSKI
531
2. KEHATI
KIvC AUJINSKI, adj. koji pripada krijaUjama.
— U Vukovu rjecniku: kfgairjnski ,dan krgalijo
gohorig' ,io)v krgalije'.
KRGAV, adj. oidi L[rs|av. V. llio iz Srbije.
KRGI(> m. prezime. — U nuie vrijeme. Glisa
Krgic. Kafc. 357.
KRHA, /. komad cega sto postaje krhanem,
mrva. — Samo u StuUcevii rjecniku: ,f'ractio,
fraotura'.
KRHAC, vidi kod krhak.
KRHAK, krhka, adj. fragilis, koji se lako
moze razbiti (kau staklo) Hi slomiti, prelomiti,
razlomiti (kao neke vrste drva). kod toga se misli
na ileSto tvrdo kod cega razhijane ill lomfenc
postaje s nekom bukom. — Hijec je stara (ki't-
h-Bk-L), isporedi slsloo. kr'bb-hk-i., novosloi). krhok,
ru.t. iqioxKoii. — Korijen je kr'i>h, kako niislim,
onomatiipeja. ■ S toga sto vecina naroda ne iz-
gvrara h, ovo je cesto izostavjeno, te i u samume
Jiclimi rjecniku ima krko, n. sing, vidi 1, d, Hi
za to sto ovu rijec nije pisac c.uo od Dubrovca-
nina. Hi sto je h tesko izgoporiti i cuti u ovakom
polozaju. po oblicima bez h nacinio se i nam.
sing. m. krk, vidi u Stidicevu rjecniku kod d, i u
I'^ukkottu (kod .zerbreelilich'), vidi i: Krk, roce
so za drvo od sobe gnilo i suho koje se lako
lorai : jZlomocno je ako je krko'. M. Pavlinovii.
— Izmedii rjecnika u Bjelosljencevii (krhak i
kajkavski krhok, krsliv , fragilis'. 2. krhok, slab,
V. padliv), u Jamhresiievu (krhek , fragilis'), m Vol-
tiijijinu (krhki , fragile, rompibile' ,gebrechlich'),
u Stulicevu (u kojemu je na iiekoliko naiina
krivo zabi(ezeno: krhk, krhki, v. krhci; krhac
[grijeskom krhac], krhci, v. krhci; krhfii , fragilis';
kod oboga ima dodatak da je uzeto iz brevijara;
va^a da je krhci iiprav komparativ, ali to nije
opazio Stulli, te je jos dodao: krhciji ,fragilior').
— isporedi 1. krhat, krt.
1. adj. — Komparativ: krhfiiji, vidi u Slu-
licevu rjecniku: nije dobro krhkiji (krkije. J. S.
Eejkovic 373).
a. u pravom znacenu sprijeda kazanome.
Svako je (stablo) veima krko koje je u zavitarju.
S. Margitio, fal. 151. Da slauiiia tvrda i krka
postaiie. I. Jablanci 145. (Locike) bico pune i
jiduci krke. J. S. Re|kovi6 330.
b. It prenesenom smislu, kao lat. fragilis,
stab (u dusevnom znacenu). .Tedna zena krhka
i prignuta na grih. Naru6n. 76'). Pit krhka so
boli. Korizm. 98''.
C. friabilis, koji se lako mrvi, n. p. o zem(i,
dubretu. Zemja lanu moi'a biti krka. J. S. Eej-
kovi6 128. Da (zeni(a) smrzlom postane t.i krka.
396. Da se strune i krkije bude (dubre). 873.
— 0 h(ehu. A snahe te mi dat krhke pogacice.
Jacke. 28. Drugim si davala krhke pogacice. 85.
d. 0 mesu (.sto se jede, n. p. o govedinij
kad je mekse jesti i kao da se drobi u ustima.
— U Bjelostjencevu rjecniku: krko meso ,carne
intenerita' ,caro tenera', i u Stulicevu: krk ,tener';
krko meso ,carne tenera' iz Belina.
e. ostar, o rijecima, vidi kod 2. Pa mvi
krhke oslovic rijeei. Osvetn. 5, 19.
2. adv. kfhko. — Izinedu rjecnika u Bjelo-
stjencevu (,fragile, fragiliter'). — U svijem pri-
mjerima (nasega vremena) o govoru, i znaci:
osjeceno, astro. Miklosic misli da je ovo od tur.
qyryk, osjecen, ali ne znam, zaito ne bi adverab
sto postaje od krhak dobio ovakovo znaccne. A
banu je krko govorio: ,Kam' ti vjera? ona te
iibila!' Nar. pjes. juk. 318. Pa Ivanu krko go-
vorila : ,Hajd' otale, indinsko halince !' ,392. (Lnkii)
kaliuteru krhko besjedio. Osvetn. 3, GO.
1. KRHANI'^, n. djelo kojijem se krka (vidi 1.
krhati). — U Vukovu rjecniku: ,das zerbrechou'
,fractio'.
2. KRHANE, n. djelo kojijem se krha (vidi 2.
krjiati). — U Stulicevu rjecniku: ,catarro' ,distil-
latio, gi-avedo', i u Vukovu : ,das husten dos
pferdes' ,tus3itio equi'.
1. KRHAT, ki'hta, adj. vidi krhak. — U Mi-
kajinu rjecniku: krhti, krsiv ,fr.agilis; karhto,
krlito' , fragilis' ; ,khrihto (sic), karhto' ,tener',
(gdje su, znaiena kao kod krhak, 1, a i d), u
Belinu: krhti ,frollo o frollato' ,maceratus' 3311';
it Voltigijinu : karhti, karhnut .frollo, tenero'
,murbe' (u ova je dva rjecnika znacene kao kod
krhak, 1, d); « Stulicevu ima krhkti, v. krhac
s dodatkom da je uzeto iz Mikafina, aiije Stulli
zio procitao, isporedi krhtiti. — U jednoga pisca
XVII vijeka ima oblik krhce za nom. nng. n.;
oiilo je komparativ, te va^a da mu je pozitiv
krhat, u prenesenom smislu, mek, slab: Kolikoje
krhco covisko dutjenje, toko veca kripost skazat
uzstrplenje u suprotifscinah. M. Gazarovi6 45.
— U recine naroda koja ne izgovara h sad je
nom. sing. m. krt, vidi 1. krt.
2. KRHAT, krhta, in. komad, odlomak, mrva.
— Postaje od korijena glagola (I.) krhati. —
Moze biti od xvi vijeka (vidi krhatak), a izmedu
rjecnika nalazi se tt Mika\inu : krhat, iilomak
,frustuluin'; u Bjelostjencevu: kajkavski krhet,
krhetek, ukrzak, krzina ,fragmen', v. odlomak;
u Jambresicevu: krhet ,fraginen'; u Stulicevu:
krhat, krhata (sic) ,frustulum' (s dodatkom da
je uzeto iz Mika^inaj.
3. KRHAT, m. vidi ki-at, i radi h vidi 1. H,
c, a). Kud god ide sve krhata jase. M. D. Mi-
licevic, pomeuik. 1, 35. A no mogu (preboliti)
Vr6ic barjaktara ni krhata kona od mejdana . . .
Smailag. meh. 123.
KRHATAC, krhaca, m. dem. 2. krhat. — U
Stulicevu rjecniku.
KRHATAK, krhatka, m. dem. 2. krhat. — U
jednoga pisca xvi vijeka, a izmedu rjeinika u
Bjelostjencevu: kajkav-fki krhetek (vidi kod 2.
krhat), i u Stulicevu. Priimje se vas colovito u
naj raansemu krhatku ili mrvici ostije. S. Bu-
dinic, sum. 83'i.
1. KRHATI, krham, imj)/. razbijati, lomiti
s nekom bukom, isporedi krhak. — Akc. se mi-
jena u praes. 1 i 2 pi. : krluimo, krhdte, u aor.
2 j 3 sing, kfha, u part, praet. pass, kirhan (u
Dubrovniku se mijena akcenat onako kao kod
igrati). — Od istoga korijena od kojega je i kr-
hak. — U Bjelostjencevu rjecniku ima i praes.
krsem. — Ima i u novoslovenskom jeziku. — U
nasemu se jav^a od xviii vijeka, a izmedu rjec-
nika u Bjelostjencevu (krham, krSem, v. lomim)
gdje se naj prije nahodi, u Vukovu (,brechen'
,fraugo' ,z. b.' vrat). — u Stulicevu ima znaiene
rejleksivno ili pasivno kao krhati se: ,cum stre-
pitu frangi (dr. de quibusdam lapidibus, rebus
vitreis etc.) sto nije pouzdano. — U primjerima
je u prenesenom smislu, od prilike kao unistiti,
n. p.: s objektom koniijunaci, ciniti da poginu.
Da ne kupim sileuih svatova, da ne krham kiua
i junaka, . . . za.sjesce mi Turoi , u busijam, . . .
bice krvi na obadve strane. Nar. pjes. juk. 308.
■— s objektom viuo, rakija, piti mnogo. A on
krha viuo izobila. Pjev. orn. 2743'. Pa on krha
vino i rakiju. Nar. pjes. juk. 195.
2. KRHATI, ki-ham, impf. jako kaslati, ka-
sjati s velikom bukom (uprav o zivotinama i oso-
bito 0 konu; u Dubrovniku se kaze i o cejadflu.
2. KEHATI
KRieANOV
(i/» nije iifudno. P. Budmani). — Aloze hiti da
je ista rijei ito I. kvUati (ubzirom saiun mi Inikii).
— Hadi akcenta vidi sve Ho je napisnno knd 1.
krliati. — U naUe vrijeme, a izmedit rjeinika u
Stulicevu (,tu9siie vehementer'), »' u Vukovu ;
,liU3ten (von pferde)' ,tussio'. — Kad mafika za-
fiosti krhati, va)a reci: ,Svojii glavu iskrhala!,
jer misle da to nijo dobro za onu kudu. Vuk,
rjefin. kod ma&ka.
KRHAVAC, krhavca, »i. iovjek Sto krha (vidi
2. krhati). — Samo ii Stidiievu rjecniku: ,qui
fortiter tussit'.
KBHAVICA, /. zensko Sefade Sto krha (vidi
2. krhati), isporedi krhavac. — U Stulicevu rjed-
niku: ,quae fortiter tussit'. — nije dosta pouz-
dano.
KEHCtNA, /. vidi krhko6a. — Samo u Stuli-
cevu rjecniku: ,fragilitas'.
KRHCITI, krhfiim, impf. vidi 1. krhati. — U
Stulicevu rjeiniku : jfrangere, comminuere'. —
Jamacno je sam pisac nadinio od krciti prema
krhak. — U islam rjeiniku ima i rejleksitmo
krhfiiti se ,frangi, comminui'. — oboje nepouz-
dano.
KEHCIV, adj. vidi krhak. — U Stulicevu rjei-
niku: V. krhfii. — Nacineno kao i krhfiiti i zato
nepouzdano.
KKHI6, in. neka bilka. Krhic, Sonchus ar-
vensis L. (u Istri), v. Kr), Krlio. B. Sulek, im.
172.
ERHKNUTI, krhknem, pf. u Stulicevu rjec-
niku: jStrepitare, cum strepitu frangi (dr. de
quibusdam lapidibus, rebus vitreis etc.)'. — l^^a-
cinio je sam pisac od krhak, te je nepouzdano.
KRHKNIVATI, krhknujem i krhknivam, impf.
lirhknuti. — U Stulicevu rjecniku : ,sensim cro-
pitax'e (dr. de quibusdam lapidibus, rebus vitreis
etc.)'. — Nepouzdano kao i krbknuti.
KRIIK66a, /. osobina onoga sto je krhko. —
Akc. kaki je u nom. sing, taki je u ostalijem pa-
dezima, osim dat. sing, kirhkoci, ace. sing, krh-
kocu, vac. sing, kfhkodo, nom., ace, voc. pi. kfh-
koce. — U Bjelostjencevu rjecniku: krhkoca, kr-
slivost ,£ragilitas'. 2. slabost ,imbecillitas'. 3. pa-
dlivost ,cadueitas'; u Jambresicevu: ,fragilitas' ;
u Voltigijinu : (grijeskom krhkoca) ,frallezza' ,ge-
brechlichkeit' ; u Stulicevu: jfragilitas'.
KRHKOST, /. vidi krhkoca, — xvii vijeka, a
izmedu rjeenika u Stulicevu (uz krhkoca). Da
mi slabih krhkosti ne oznasajuc se, nego z nimi
trpjenje kako i I. Hrist s nami imeti imamo.
Anton Dalm., ap. 19a. Radi slabosti ili krhkosti
clovecaske. §. Budinio, sum. 132*. Ujaciti krh-
kost i slabu mod. ispr. 41.
■ KRHKSTVO, n. u Stulicevu rjecniku uz krh-
koca. — nepouzdano.
KRHKTI, vidi 1. krhat.
KEHKTITI, vidi krhtiti.
KEHJ^AVINA, /. krhane, lomlenc. — isporedi
krhjevina. — V jednoga pisca nasega vremena.
Ustavi se prasak od puSaka, krh}avina kopja i
kundaka. Osvotn. 3, 160.
KKH^EVINA, /. vidi krh}avina. Vec sabaja
stoji cikjevina, a kopaja stoji krhjevina. Nar.
pjes. hrv. 4, 126.
T?B.HTiTKA, /. vrsta locike (sto se lomi i puca,
krha). Krhjika, eisaalat (Sab|ar). B. Sulok, im.
173.
KEHNDT, adj. u Voltigijinu rjecniku (vidi
kod 1. krhat). — nepouzdano.
1. KRMNLITI, k'ihnfim, /)/. udariti s bukom
(muzc znaciti i: udariti kirn o zemfu). uprav je
perft'.ktivni glagol prema 1. krhati. — Akc. se ne
mijena (aor. 2 t 3 sing, kihnu, part, praet. pass.
kfhnfit). — U naSe vrijeme, a izmedu rjeinika u
Vukovu (gdje je pisano bez h): krnuti 1. .sclila-
gen' ,porcutio'. — 2. krnuo ga o zom|u ,niedf>r-
werfon' ,projieio'. — U prenesenotn, osobitom zna-
ienu, vidi 1. krhati na kraju. Odvrati niu na,
zmulii'em vina koga Milio krhno. M. Vodopid,
tuzn. jel. dubrovn. 1868. 204. — Sa se, reci-
procno. Luka trXe davlenu batinu, a HrAica
gluvu na^afiinu; krhnuSe se po dva po tri puta.
Nar. pjos. juk. .322.
2. KKHNUTI, kiihuem, pf. utnrijeti. — Akc.
je kao kod 1. krhnuti. — U jedinom primjeru
(naSega vremena) kaze se 0 ie(adetu i to bez po-
grde i prezirana, ali mislim da je od prilike ona-
kova rijec kao crknuti, krepati. Idem za popa,
da mi pridesti oca; od siiiod je zakovrnuo i ne
moze da krhne. V. Vrcevic, niz. 200.
KEHOLINA, /. vidi krholak. — U Stulicevu
rjeiniku: ,fragmentum, assula, schidia'.
KEHO^jAK, krhojka, in. mrva, mrvica, vidi 2.
krhat. — U jednoga jnsca Bosnaka xvn vijeka.
Skupise dakle i napunise dvanaest krosiiioa kr-
hojaka. M. Divkovid, bes. 316l>. I paker osta kr-
hojak dvanaest kroSnica. 317».
KEHOST, /. vidi krhkost. — xv i xvi vijeka.
Krhost tila. Starine. 23, 75. (1496). V neiii ne
bise krhosti. Korizm. lOOl).
KEHTAK, kirhtka, adj. vidi kritak.
KRHTINA, /. osobina onoga sto je krhko. —
n 3Iikalinu rjecniku: ,fragilitas'. — vidi i 2.
krtina.
KEHTITI, krhtim, impf. vidi 1. krhati. —
Postaje od 1. krhat. — U Mikafinu rjecniku:
krhtiti, lomiti ,frango, frio', i u Stulicevu (gdje
je zlo napisano, isporedi krhciti, krbknuti) : krh-
ktiti, V. krhditi s dodatkom da je uzeto iz Mi-
kalina. — Sa se, rejieksivno. — u Mika]inu rjei-
niku: krhtiti se, lomiti se ,frangor'.
KRI, /. vidi krv.
KEICElfi, m. deno, cesail bijelog luka. — IJ
Srbiji u okrugu cacanskom. M. Euzicid.
KRIC, m. vidi kricane. — Od xv vijeka, a iz-
medu rjeinika u Bjelostjenievu (kric, kricaiie,
krika, vika, vapaj ,clamatio, clamor, vociferatio,
vociferatus'), u Jambresicevu (,clamor, garritus'),
u Voltigijinu (,grido, schiamazzo, romoreggio'
jgerausch, geschrey'), u Stulicevu (,strepitu3,
clamor' iz Habdeliceva). Suprotivi se istini ufa-
jud se V svoj krid. Starine. 23, 134. (1496). Od-
govorise vsi s kricem. Korizm. 95b. Pred pen-
tikosti jesu jedan velik lirup, §um i krid, po torn
jedan grozovit i strasan glas slisali vapijudi. Po-
stila. ila.
KRICAK, kridka, m. iovjek sto kriii. — Na
jednom mjestu xvii vijeka (grijeskom ,kriedak').
Ako si redovnik i umro svijetu, . . . zasto si jedan
,kriecak' ? kako govoris toliko i tako jako i izvan
glasa? M. Radnid 425b.
1. KEICAN, m. ime muiko. — Ima samo adj.
posesivni Kricanov (vidi).
2. KRICAN, m. mjesno ime. — U spomeniku
XIII vijeka. U Kricans. Spom. stojan. (1254 —
1264).
KRICANEN, m. prezime. — U naSe vrijeme.
Trifun Kridanin. Rat. 408.
KRICANOV, adj. koji pripada Kriianu (vidi
Kridan). — U spomeniku xiii ili xiv vijeka, i
KKICANOV
533
KRICKE, a.
otale 11 Danicicevu rjecniku: Krifianovb. Staio,
Krifianovb synb. Moii. serb. 62. (1293—1302).
KRICANOVO, n. ime selu u Bosni u oknigu
baholuckom. Statist, bosn. 41.
KEIGANOVSKI, adj. vidi Koznioa, a. — U
Danicicevu rjedniku: kricanovbskyj, gledaj kod
rijeci ,Kozbnica'.
KRT6aNE, n. djelo kojijem se krici (vidi 1. i
2. kricati). — Stariji su ohlici kricanije i kri-
canje. — Izmedu rjecnika u Mikalinu (krifianje),
u Bjelostjendeinc (kod krifi), u Voltigijinu (uz
kric), u StuUcevu (uz kric), u Vukovu (_,das vor-
predigeu' ,admonitio molesta'), u Danicicevu (kri-
canije ,clanior'). Na kricanje te zene te druge
Xene potekose. Mirakuli. 3.5«. Maneno kricanje.
Korizm. 18b. Sa krioanijemb. Glasnik. 10, 231.
— U ova dva primjera stoji grijeskom -ie- »y.
i, isporedi kricak i kricati. Guise veliko skri-
fianje i .kriecanje' s placom i tuzbom. M. Orbin
lOS. jKriecane' i mnogo govoreiie ubija bogo-
[ubstvo. M. Radnid 427a.
1. KRICATI, kricim, iinpf. kao vikati, ali se
od ovoga glagola razUkuje sto je vikane uprav
iovjelji glas a kriiane i zivinski ; osim toga kod
kricati mozebiti istiie se ne samo jaki nego i
tanki (visoki) glas; ali u eakavaca i po dru-
gijem zapadnijem krajevima kricati moze znaciti
jiosvc sto i vikati. — Akc. se mijena samo u part,
praet. pass, kricau (ako ga ima). — Bijec je
praslavenska, isporedi stslou. krifeati, rus. KpH'iaTb,
ces. kficeti, po{. krzyczec. — Postaje od korijena
krik (sto je jamacno onomatopeja) nastavkom e,
te ke postaje ca. — Izmedu rjecnika u Mikalinu
(kricati, vikati ,clamo, clamito, exclamo, voci-
feror, voce persono, vocem intendo, clamorem
edo'), u Bjelostjencevu (kricim, vifiem, vapim
,clamo'), u Jambre.Uceou (kricim ,clamo, garrio'),
u Voltigijinu (,gridare, schiamazzare, strillare'
,schreyen, gerausch machen'), u Stuliievu : s praes.
kri6ein(!) jperstrepere, exclamare, clamare, cla-
morem edere' (vidi jos kod kriciti), u Danidicevu
,clamare'. ■ — Gdjegdje se nalazi i -ije- mj. i,
mozebiti sto se pomijesao ovaj glagol s krijestati,
vidi n. p. krijece. M. Vetranic 2, 162; krijeci.
2, 230; N. Najeskovio 1, 139. 246.
ii. subjekat je celade.
a) uopcc. KricaSe i vbpijase. Stefan, sim.
pam. saf. 21. Zalostne krycaahu. Glasnik. 11,
112. Kridi i vapij, ka ne plodis. Bernardin 52.
paul. gal. 4, 27. U kari prez pristanka kricat.
M. Maralic 133. Pram onom cloviku kricat
nitkor nima. 147. Krici ona k Gospodinu. Ko-
rizm. .5a. Zac krici za nami. 6^. Kricase na
nebo kako 1 lav. 19*. Krice mrtvi vsaki dan ;
,Pomilujte me!' 21'). (Glovik) krici vele gusto
k Bogu. 68a. Meu sobom sto krijece. M. Ve-
tranic 2, 162. Satanas zlosrdi da vece ne krijeci.
2, 230. Ne reci zle rici nikomur, ni na koga
krici, nikoga ne opsuj. P. Hektorovio 38. Jedan
se isprijeci: ,Ubrus nam daj sjemo, ve6e tuj ne
krijeci!' N. Najeskovic 1, 139. Eto tuj, ne kri-
jeci, plat' sto smo t' sluzile. 1, 246. Pocese kri-
cati i vikati na kraja. Dukjanin 34. Zidovi kri-
cahu da se propne (Isus). F. Glaviuic, cvit. Sob.
Teodor, da je.st on krscenik, ocitLm glasom kri-
coci. 364b. Sto Tnrci kricahu. P. Vitezovid,
odil. 64. Krycitb glasomb velijemb. Physiol,
nov. star. 11, 198. Nek sotona ve6 ne krici. S.
Margitic, ispov. 241. Prijeti desnom (rukom),
krifii bukom (Belzebub). J. Kavanin 414a. To-
liko pristrahovito kricase, da mornari poplaseui
jurve vede bojau se porad nega neg porad sebe.
Blago turl. 2, 96. Ustupau bized porad straha
kriced. 2, 135. Mom bratu Iliji uzrok kricati i
kavgati se ne dala. D. Obradovid, iiv. 21.
b) s objektom.
aa) objekat je one sto se izrice vicuci.
Bihu znevarice prisli tr kriSahu ; krv ! krv ! Ko-
rizm. 47a. Kricahu v u§i Pilatu: ,Propni ga!'
65b. Pa im pasa ostre rijedi krici. Osvetn. 3,
133. Umedo se baltom pod nebesa, valim gla-
vam kriSi zla udesa. 4, 42.
bb) ako je objekat ce]ade, znaci: zvati.
Sestrica ie braca po gori krifiala. Jacke. 60.
b. subjekat je zivotina. Kozlid prnesen na
bikariju krici. Korizm. 29a. Kada su layici vzeti
lavidi, ona krici. 45a. Gdo naudi kozlida kada
je V ustih vlku da krici : be be. 61b. Kricati
kako zaba ,ooaxo'. J. Mikaja, rjecn. 599a. Ke
de (zabe) kriced i crkuuti. J. Kavanin 79b. Kad
umire, tada krici (labud). 402b.
c. subjekat je sto nezivo. Od grihov ki v nebo
krice ili vicu (vidi vapiti). F. Glavinic, svitl.
89. Hotene od osvete vapije, a smagnutje od
jaspri brez pristanka krici. M. Radnid 2151'.
Zove zemja, nebo vide, i sve stvari glasuo krice
pamet nasu da se gane (vidi a, b) bb)). V. Do-
sen 186a.
2. KRiCaTI, kricim, impf. vidi kriditi. —
Akc. je kao kod 1. kridati. — U Vukovu rjec-
niku (,vorpredigen' ,admoneo ut caveat') u ko-
jemu jedinome infinitiv ima oblik kricati.
KRICAVAC, kricavca, m. iovjek sto krici. —
U Jambresicevu rjecniku: (kajkavski) kricavec
prez reda ,rabula'.
KRICICI, TO. pi. ime selu u Busni u okrugu
travnickom. Statist, bosn. 66.
KRICINA, /. ime selu u Hrvatskoj u zupaniji
modrusko-rijeikoj . Razdije). 47.
KRiCITI, kridim, impf. inoulcare, neprestano
nalagati ili svjetovati ili j^reporuiivati. — Akc.
kaki je a praes. taki je u impf. kricah, u aor.
2 i 3 sing, krici, u part, praet. pass, kricen (ako
ga ima). — Jamaino je ovome glagolu isto po-
stane kao kod 1. kricati; i u Vukovu je rjedniku
za ovo znacene inf. kricati (vidi 2. kridati) sto
drugdje nijesam na§ao ; treba paziti i na razliku
u akcentu. — Ovaj glagol treba shvatiti kao im-
perfektivni glagol prema prikriditi ; a isto je zna-
cene i kod 2. kridati. — Od xvi vijeka, a izmedu
rjecnika u Stuliievu (,inculcare, instare, premere,
m-gere, clamare, vociferari'; dva naj zadna zna-
cena pripadaju pod 1. kricati). Vse svete knige
ino ne kride. Korizm. 10b. Ca krice knige Moj-
seove. 30b. To poje crikva i krici govoredi . . .
100a. Vsa ta pisma kride: mir, mir. 103a. Zato
svjetuje sveti Pavo i kridi svakomu ... V. An-
drijasevid, put. 371. Kako kridi Pavo sveti. I.
M. Mattel 81. — I sa se, pasivno. Kako des ih
fci sved pomno raziXati }ubavi Jezusovom koja
se ovijem knigam toliko kridi. I. M. Mattel ix.
1. KRICKA, /. obla i glatka plocica sto se
nalazi po kraju mora. (S. l^ubisa, prid. 117), vidi
plojka, plovka. — Drugi primjeri u istoga pisca:
Talijer cesarev svaki kao kridka. prip. 153. Ter
se on baci krickom zagonke (u more), a kridka
skadudi s vala na val kao morska lastavica . . .
dopre do otoka. prid. 115.
2. KRICKA, m. ime miiiko (isporedi 1. Krican)
ili prezime. — xviii vijeka. Kridka Deruiski.
D. Obradovid, basn. 327.
KRICKE, /. pi. ime mjesno.
a. selo u Dalmaciji u kotaru kninskom. Re-
port, dalm. 1872. 41.
KKICkE, b.
b. (Iva sold u Slavoniji u eupaniji pozc&koj.
lvazdijo|. 127.
KKICKIJA, tndi KriSfcija. — Izmedu rjcinika
a Daniiicevu (glodaj KriSfcija).
KRICkOVH!!, Hi. prezime. — xv vijeka. David
Krickovii. Stat. po). ark. 5, 290. (1490).
KEiCaNIN, m. iovjek s ostrva Krita. — Mno-
lina: Kri6ani. Kri6ani i Arapi. Vuk, djel. ap.
2, 11.
KEICICI, »». pi. imc nekakvu mjestu u Hr-
vatskoj. — XVI vyeka. Paval Luka6ic is Krioio..
Hon. Croat. 335. (1579). — Moee se citati i iz
Kiu§6i6.
KEIDA, /. postradane (trgovca koji ne moze
da plati dugove), tiem. crida (srlatinska rijei).
— U pisaea nasega vremena. Za osobite slufca-
jeve kride moie na proSAu duznika ili vjerov-
nika . . . Zboriiik zak. 1853. 155.
KKIDALAN, kridalna, adj. koji pripada kridi.
— Nacineno u na.se vrijeme. Urednici, koji
padnu pod stecaj, pak u istragi kridalnoj ne
budu obnadeni da su neduzni . . . Zbornik zak.
1853. 289. S toga se ima dio imetka razluciti
pri inventuri kridalnoj. 539.
KEIDATAR, kridatira, m. postradao trgovac
(vidi krida), postradalac, propalica, nem. cri-
datar. — U pisaea nasega vremena. Dok duznost
kridatara nije sasvim dokazana. Zbornik zak.
1, 248. Ako kridatar, komu se je na imetak
otvorio stefcaj . . . 1853. 155.
KRIDIMICE, adv. vidi krisom. — Po svoj je
prilici postalo mije§anem rijeci kradimice i kri-
judi, kriSom. — U nase vrijeme u Boci kotorskoj,
a izmedu rjecnika u Vukovu: (u Boci) vide kri-
som. — Kridimice ukrade muzu pedeset (cekina).
Nar. prip. vuk. 138 — 139. To sve troje uzmi
kridimice i ne kazuj nikome. 154. Carev sin
cujuci za to jezero krene jedno jutro kridimice
od oca. 193. Pocne misliti kako 6o snasi svojoj
kridimice do glave do6i. - 233. Malo stavsi
dode kridimice moj zet. Pravdonosa. 1852. 33.
KEIG, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu kra-
jinskom. l^iva u Krigu. Sr. nov. 1871. 76.
KEIJA, vidi krina. — Izmedu rjecnika u Da-
niiicevu: gledaj kod rijefii krina.
KRIjfiCALO, m. eovjek sto krijeci. — U nase
vrijeme u Lici. ,^alosni krijecalo, sto ne di-
vanis ka' cojk ? sto si tu sta' krijecati ?' J. Bog-
danovi6.
KRIJECaLICA, /. zcnsko cefade sto krijeci.
— U nase vrijeme u Lici. ,Umukni krijeoalico,
zamukla BoXe daj ! Sta si tu zakrijecala ka svraka?'
J. Bogdanovic.
KRUECANE, n. djelo kojijcm se krijeci. J.
Bogdanovi6.
KRIJECATI, krijfefiim, impf. vidi 1. kricati,
ali vafa da nije ista rijei Ho i ovo, jer kao da
znaii glas u pijetla ili u koje druge ptice. —
isporedi i kreketati, krijekati itd. — U nase
vrijeme u Lici. ,0n, kad divani, svedno konda
krijeci'. ,01azi, vra2e, sta tu krijefcis?' J. Bog-
danovic.
KRIJEKANE, n. djelo kojijem se krijeka (kri-
jeie). — Stariji je ohlik krijekanje. — U Belinu
rjeiniku : krijekanje ,voce di grue' ,gruitus' 360*,
i u Stulicevu.
KEIJEKATI, krijekam (krijecem), impf. ispu-
stati glas (krije?) kao zdral. — -ije- stoji jio
juinom govoru; u eapadnom glasi i. — U jed-
noga pisca Dubrovianina xvi vijeka, a izmedu
1 KKMEPITI, 1, a, /-; /i<i).
rjeinika u Belinu (krijekati, krijekam ,lar la
voce di grue' .gruire' 360"), u Voltigijinu (kri-
kati, krikam ,gruire' ,wio ein kranicli schreyon'),
u Stulicevu (krijekati, krijeSom i krijekam ,far
la voce di grue' ,gruir6'). ^dralovi mnokrat nam
za vocu dat bijodu krijekaju kad nasa sva sijova
izijedu. D. Rariina 881'.
KRIJELO, vidi krilo.
KEijENE, n. djelo kojijem se krije. — uidi
kriveAe. — U Vukovu rjeiniku.
1. KEIJEP, adj. kreimk. — Samo u jednoga
pisca XVIII vijeka. Ter ufciiien krijep mucenik...
J. Kavaiiin 301".
2. KRIJEP, m. vidi krepost. — Samo u jed-
noga pisca xviii vijeka. Po milosti Mihovjela,
i po krijepu duha brata ... J. Kavai'iin 495".
KRIJEPA, J'. 2>okrepa(?) — Samo u jednoga
pisca XVIII vijeka. TerXio nam za umiruoe skupi
iz otac krijepe vruie. .1. Kavanin 127^.
KRIJEPAN, krijepna, adj. postaje od krijepiti.
a. krepak. — Izmedu rjeinika u Daniiicevu
(krepbnb ,firmus'). Krepnb mir. Mou. serb. 209.
(1387). IT tebi (Bogu) jodinomu i samomu kripno
priloXenje i skoucauja moga srifino svrSonje. F.
Glavinic, svitl. 130.
b. koji krijepi, koji moze krijepiti. — U Be-
linu rjeiniku: krijepni ,confortativo, che pud
confortare' ,quod potest refovere' 215'', i u Stu-
licevu : V. krjepiv.
KRIJEPI'l'I, krijeptm, impf. ciniti da ko bade
krepak Hi da sto bade krepko. ije- stoji po
juznom govoru, u istoinom hi glasilo kr^piti, a
u zapadnom glasi kripiti. — Akc. kakije u praes.
taki je u impf. kr'ijepjah, u aor. 2 i 3 sing, kri-
jepi, u part, praet. pass, krijepjen; u ostalijem
je oblicima onaki kaki je u inf. ■ — Korijen
vidi kod krepak. — Rijei je praslavenska, ispo-
redi stslov. krepiti, rus. KpiruiTb, pol- krzepio.
— Izmedu rjecnika u Mika^inu (krijepiti, nu-
kati ,add6re animos, esoitare auimos, incite, in-
cendo'), u Belinu. (,corroboraro, dar forza' ,corro-
boro' 232"; ,eonfortare, dar conforto' ,confirmo'
115"; ,dar animo' ,dare animum' 83"), u Bjelo-
stjencevu (krepim, jacim ,coafirmo, fortifico, ve-
geto, recreo, coroboro ac promptum vegetumque
ad obeundas actiones facio' ; 2. v. topim, n. 3. ;
3. V. ,animo'), u Jambresicevu (,coniirmo, forti-
fico, vegeto'j, u Voltigijinu (krepiti ,fortificare,
corroborare' ,befestigen, starken'; kripiti ,forti-
ficare, corroborare, rinvigorire' .bekraftigen, stiir-
ken'; krijepiti, v. kripiti), u Stulicevu (1. ,solari,
consolari, addere animos, confirmare, recreare'.
2. ,hortari'), u Daniiicevu (krepiti ,roborar6').
1. aktivno.
a. objekat je iejade.
a) u tjelesnom smislu, osobito hranom i
picem. subjekat moze biti iejade Hi hrana ili
drugo. Ti krijepi i goj i meno i sina. M. Drzic
421. Jestojskom me ne krijepiste. J. Kavanin
565". Slabijeh ne krijepite i bolesne ne lijecite.
D. Danifcic, jezek. 34, 4. l^udi kone poje, vizle
mofce lijepe, a i sebe hladnom vodom krijepe.
Osvetu. 4, 22. — Tim ga istofcnijem pomastima
i mirisom krijepi od voda. P. Sorkocevid 590''.
— (metaforicki) Da svijeh krijepi (brasno an-
delsko). J. Kavanin 67''. Da ih taka krijepi
hrana. A. Boskoviceva 3. — Bogeticu, ralad
drag perivoj tvoga cvijotja sad nas krijepi. J.
Kavanin 108". — Nije ogan, ko svjetovni, ludem
podan, da ga krijepi. 3971'.
b) u duievnom smislu.
(ui) uopce. Isukrst iu ne ostavi
kripodi liu anjelskim pohodenjem. Hv. kat.
KRIJEPITI, 1, a, h) aa).
star. 1, 122. Tr ga miluJG i kripi rici slat-
kimi. Narucn. 84a. TJkaza se nemu aiideo
s nebesa ki-ijepeci nega. N. Raiiina lOS-i. luc.
22, 43. Andeo s neba kripi Isusa. A. Komu-
lovic 62. Svu pomnu obrati okolo kripec puk.
D. Barakovii, vil. 72. Ime ovo (Isus) slabs kripi.
F. Glavinic, evit. 3a. Tako Isukrst prilikom tr-
)ilenja kripi clovika. 84h. G-risnike kai-ase, pra-
vicne kriplase. ISS^. Eaiione cijase, pristrasene
kriplaSe. 230a. Krajevske rijeci tvoje vjera uz-
ranozna mene krijepi. G. Palmoti6 1, 316. Kri-
pec nega nek beside prospe. I. Zanotti, on. 9.
Hvala t' budi, vicni Boze. ki me kripi ter po-
moze! P. Hektorovic (?) 134. Bo2e koji satires
vojske a vojnike u tebe ufajuce kripostju tvoga
mogucstva braui§ i kripis. L. Terzid 233. Kad
nas mudrost toga ima krijepit rijecmi zoritima.
J. Kavaniu lOSa. I duhovuim naslajenjem hti
nas krijepit i zrcalom. 127a. Suzo ne su dilo,
o riima je ziva, sebe kripi. A. Kanizlic, roz. 91.
Ovo me ufane kripi. ufcoc. 728. Kad covjek
pada, liega krijepit Jezus hodi. L. Radic 48. Da
ista tvoja prisvota majka Marija djevica bude
me pomagati s lie molbam u momu smrtnom
rvaiiu i krijepiti me s iie obranom. T. Ivauovio
124. Tko s govorenem kripi iskrinega. Grgur
iz Varesa 60. Andeo mu se javi s ueba, i krijepi
ga. Vuk, luk. 22, 43. Mudrost krijepi covjeka.
D. Danicic, prop. 7, 19. II' u Boga imade ufane,
pa ga krijepi dobro vjerovane. Osvetn. 1, 39.
Pak ih nada lakovijerne krijepi. 4, 55.
hh) istice se, radi iega se objekat kri-
jepi, i to: aau) lokativom s prijedlogom u. Da
nasb krepisb i tvrbdisb u vsakojibb dobrehb za-
konehb. Spom. sr. 1, 107. (1411). Imiju oni sveti
puk kripiti u viri. Duk|anin 15. Verne u za-
konu Tsukr.stovom kripeci. F. Glaviuii, cvit. 13
— 14. Vital srceno prid pogani, da se ne izgubi
(Ursicin), u veri po6e ga kripiti. 191b. Plemic
krijepi svojijeh u slobodi. J. Palraotio 366. — u
ova dva primjera lokativ s u potpmiuje smisao
glagola, ali ne posve jednako kao n predasnijevi
primjerima: Ki slaba clovika kripi ujakosti. D.
Barakovic, jer. 26. Svemoguci on stvoritel, tar
on mill odkupite} vazda s vami hoce biti, i u
trojstvu vas kripiti. P. Hektorovic (?) 87. —
Ifhb) podloznom recenicom s da (za da), neka.
Kripi ga josce, da so ne sramuje nemu spovi-
dati. Narucn. 84b. Poco kripiti kraja Ezekiju,
da se nimalo no plasi. And. Kacic, kor. 279.
Cesta ispovid kripi li covika za da u grije pr-
vasne ne upadne? I. J. P. Lucie, doct. 27. Kripi
clovika neka se ne strasi ispoviditi viru Isukrsta
nasega Gospodina. I. T. Mrnavic, nauk krst.
1702. 20. Krijep' ga, nek se nisce ne prepada
covjek stvoran. J. Kavanin 497a. — ccc) akii-
zativom s prijedlogom na. Avgustin kripeci na
spovid i na pokoru govori . . . NaruiSn. 77a. isus
nas kripi na mo|enje. Korizm. G8a. Zasto na to
sveti Placid jih kripjase. F. Glavinic, cvit. 340a.
— (Ifl(l) u osobitom sliicaju s prijedlogom supro-
tiva. Virovanje kripi nas suprotiva svakoj na-
pasti. P. Eadovcic, ist. 5.
c) consolari, takoder u dusevnom smishi
kao kod b, ali s drugijem znacenem : tjesiti. (maze
biti da koji primjer ne pripada amo nego pod
b)). (Govori Izak Abramu): Krijepi ju (majku)
i blazni juveno i slatko, neka se boz mono obikne
stojoei. M. Vetranic 2, 303. Krepi i tisi za-
lostne. Kateh. 1561. 108. Mario potribne po-
magase, trplece krip}a5e. F. Glavinic, cvit. 22a.
Pohodeci kriplase ih (vuznike), a kripleii poma-
gase ih. 361b. A slucaje pripovijoda hude, da
ga druzi sazajouem krijepe. Osvetn. 1, -45.
5.35 KRT.TEPITI, 3, a.
b. nije izrecen objekat, ali sejamacno misli
ce^ade Hi dejad. Kako roXica svojim miriSanjem
kripi. F. Glavinic, cvit. 400b. Ki dobrotom
vazda cijelom rijecju krijepi, vede djelom. J.
Kavanin 161b. Rim je sunce ko svim svijeti i
jednako krijepi svude. 22b. Da kripi i potvr-
duje u viri. Ant. Kadcic 142.
c. objekat je tijelo, srce, duSa. u ova dva
zadna sliicaja glagol je svagda u dusevnom smislu.
I tjelesa nasa krijepi (Bog). J. Kavanin 17a.
Amo moze pripadati i ouaj primjer u kojemii su
objekti tjelesna osjecaila : Cvijetjo, cidri, busi, da
prosutjem mirisanim vide i vone krijepe zvanim.
J. Kavanin 22b. — Da srca kripite vi puku na-
semu. M. Marulic 34. Duh sveti jest . . . duh
srca kripedi. F. Glavinic, cvit. 162b. Ovi kruh
krijepi i potvrduje srce. I. Drzic 373. H[eb srce
covjeku krijepi. D. Danicii, psal. 104, 15. —
Koji (kruh) kripi duSe blazene. A. Vitajic, ist.
176. Za zdraviti i kripiti duse nase. Ant. Kad6i6
107.
d. objekat je zivotina. u tjelesnom smislu.
Malo kada propustit ce (kokos) dana brez jajeta,
jor je kripi ('/jjraua. J. S. Re}kovi6 63. Zob
kuvana kripi kokosi k nesivu'. 386. — U ovom
primjcru stoji metaforicki (po biblickom jeziku) :
Kripiti s pasom uebeskom svoje ovcice. Ant.
Kadcic 161.
e. objekat je tijelo Hi dio tijela. Kako ce
nam dugu i tilo kripiti. F. Parcii 58. Jistviue
kripe tilo. A. Kanizlic, kam. 494. — Ruke iz-
nemogle krijepio si. D. Danici6, jov. 4, 3. —
Vino ki-opi zeludao. P. Bolic, vinodjel. 2, 48.
f. objekat je kralevstvo, drzava itd. Kra)
ko jedno krajstvo krijepi. J. Kavanin 215b. —
Ooaj primjer ne pripada amo nego pod a, b) bb)
aaa) : Cara nebeskago koji krepi krajestvo mi u
dobrehb delihb. Men. serb. 232. (1398). — Amo
moze pripadati i ovaj primjer (metaforiiki) :
Kuce otmanske kruno, vidim, da pocetak carstva
od svita sad krvavim krijepis zidim. I. Gundulic
495.
^. slo nezivo Ho se shvaca kao zivo, n. p.
cvijet. Rusa mila ku jutrna rosa krijepi. G. Pal-
motic 2, 26.
h. objekat je sto umno Hi duSevno. Hocu
kripiti pravu jubavb i prijazanb z bratijomb.
445. (1451). On jo um slabi naS kripio. A. Vi-
taji6, ist. 6b. Tor slabosti me studene grij,
upravi, vladaj, krii)i. ostan. 1. Boze koji mlo-
havost covicanske naravi po tvojoj milosti kri-
pis ... L. Terzic 193. Da bi so rimska vjera
ugasila, da je no hrane i ne krijepe boz pristana.
D. Ba5i6 220. Krijepi hotjono da bude hrabrono.
A. Kalic 190. Trebuje krijepit u nemu jakos
duhovnu. 363. Boz visiioga od pomoci dara koji
sile stvara i obara a pravedna krijepi zaufana.
Osvetn. 2, 151.
i. u ovom primjeru stoji bez objekta kao
kod b, ali objekat moze biti sto mu drago: Mestu
semu svetomu isplbilati i krepitii, ne 'Jitbuzeti ze
cbto. Mon. serb. 75. (1302—1321).
k. confirmare, objekat je nesto sto se tvrdi
Hi sto se odlueuje, znacene je kao kod potvrdi-
vati. Potvrduje tolikojer i krepi ovu istinu sveti
Ambro^. S. Budinic, sum. 65b. Inocencio osmi
kiiigama svojijema isto to krijepi i potvrduje.
A. Gucetic, roz. mar. 77.
2. pasivno. — Izmedu rjecnika ii Belinu
(krijepjen ,confortato' ,confirmatus' 215a). Gdje,
jao, prit ce oruzana slab krijopjena hlap Ki"stjana.
.1. Kavanin 566>'.
3. sa se.
a. pasivno. I boz snago i boz rijo6i u na-
KKIJEPITI, 3, a.
530
3. KRIJES
rufiju vornijeli tada od kojijeh so krijepi i lijofii . . .
1. Gundulii 556. — I u ovom primjeru mole hiti
pasivno (radi znaiena vidi 1, k). Ta naS list
otvoreni, kadi ga bude potri(b)a naprvo pomak-
nuti i nim se kripiti i avidofiiti. Mon. croat.
257. (1556).
b. rejieksivno. — hmedu rjecnika u Be-
liiui (,inanimarsi' ,animum confirmare' SSSl)) i u
Stulicevu (^orroborari, roborari, firmari, confir-
mari').
a) 0 cefadetu.
aa) ti tjelesnom smislu, hranom i pi-
cem, uprav kao imperfektivni glagol prema okrije-
piti se, pokrijepiti se. auu) u pravom smislu. A
ostalijem voieiu sladkim da so uzdrzi, da se kri-
jepi. J. Kavaiiiu 721". Dobrotora so nega (vina)
krijepim. 476''. Kripi so jestojskom. A. d. Bella,
razg. 236. Naj prvo se krijepimo s jezbinom i
s pidem. J Matovi6 273. Zima, u 6oj jioslonik
uiiva, i blaguje plod svojeg usiva, kripedi se od
svojega truda. ,T. S. Re|kovi6 7. Bog nam daje
svako povrta)© za (7ijranu i blagosov nam saje,
da tko o liem trudi se, uziva, nim se kripi i na-
si6en biva. 70. P,a se prva medenica sluzi, pa
za liomo krijepe se jelom. Osvetu. 1, 45. —
hbb) u metaforickom smislu (o priiescivanu).
Sve krijepec se spasnim kruhom, k tebi uzletim.
J. Kavanim 69. Tila Isukrstova po komu kri-
pimo se. J. Banovac, blagosov. 112. Naredi da
so kruhom andeoskim branimo i kripimo. A.
Kanizli6, uzr. 125. Vrime u koje se . . . imaju
pricestivati i kripiti s pidom andelskom. Ant.
Kadfiid 145. Oni se svaki dan krijepjahu na ve-
like trudo nebeskim hjebom. D. Danidid, pism.
o sluib. 206.
hb) jacati uopce. A ditid restiSe i
krip}a§e se (,confortabatur'). Bernardin 13. luc.
2, 40. Da rastemo i da se kripimo. B. Leakovid,
nauk. 153.
cc) u znaienu kao hod a), all u pre-
nesenom, dusevnom smislu. Iz otdeve boded kudo
k mistu od pa§e mladid lipi (David) gusle glasne
i slovude uosi i trudan tim se kripi. A. Vitajid,
ist. 11*.
dd) tjesiti se, isporedi 1, a, c). Kripi
se jere ode§ za mnom pojti. Transit. 189.
b) 0 srcu (vidi 1, c), pameti (vidi 1, f),
dust. Da se srce va§e krijepi. I. A. Nenadid,
sambek. 33. — I da umrla pamet mani odlukam
se svojim krijepi ... I. Gundulid 571. — Kako
80 duia krijepi i uzmnaXa s ovom hranom. J.
Matovid 216. — Umijene tvoje redi, s nim se
kripi dusa moja (moze biti znacene kao kod a)
dd)). Nar. pjes. istr. 2, 72. — Kao da hi pri-
padao amo i ovaj primjer u kojemu se kaze o
duhu, alt se uprav misli na tjelesno jacane ; I
na§ hranom duh se krijepi. I. Dordid, salt. 351.
c) 0 slovu (rijeci) Bozjemu, jacati (u
prenesenom smislu). Eastise slovo Bozje, tore se
kripjage (,confirmabatur')- Anton Dalm., nov.
test. 203a. djel. ap. 19, 20.
d) o cemu nezivu. Tijem da se moj glas
mlohavi u lijep nadin krijepi i vlada. A. Vita}id,
ostan. 90. Toplinom se svijet olijepi i obilnom
zetvom krijepi. J. Kavanin 475*.
KELrfcP^iATI, krljep)am, impf. vidi krijepiti
(kao iterativni glagol). — Santo u Stulicevu rjec-
niku: v. krijepiti.
KEIJEPJ^liE, n. djelo kojijem se krijepi. —
Stariji je oblik krijep|enje. — Izmedu rjeinika
u Belinu (krijepjenje ,conforto, confortamento'
.confirmatio' 2151'; ,manimatione' ,confirmatio'
3881>) i u Stuliievu. Ako bi mi hoteli takovo
uvisonjo i kripjenjo. Kateh. 1561. 77. Pohiti
kripenja (aic) duhovne jakosti. A. Komulovid 70.
Da/.di no f:;rild stenja, nog' mast sladkog od kre-
pjenja. J. Kavaiiiu 223". Hvala na kripjenju i
na dobroj vo|i. M. Kuhadevid 78. Radi zdravja
i kripleia tila. J. S. Re|kovid 371.
1. KRIJES, m. znaiene vidi u Vukovii rjei-
nika. — -ije- stoji u juznom govoru mj. 6; po
istoinom govoru glasi kros, po zapadnom kris.
— Akc. se mijena samo u mnozini kad se umeie
ov (Ho i biva ohiino): kresovi, kresdva (Hi kro-
sova), kr636vima (Hi kresovima?), kresove. —
Postane nije jasno. maze se pomisliti po znaienu
da postaje od korijena kres (kresati ogan), ali
je veca prilika (kako i Miklosic misli) da je od
korijena krts (vidi kod uskrsnuti): i doista kao
da stslov. krest znaci ias kad se sunce doiavH
do naj sjevernijega polozaja okreie opel putjuga
(,9olstitium aestivum') ; po tome naj starije zna-
iene i postane ne hi trehalo traziti kod vatre,
nego kod vremena kad se one osobite vatre loze,
a to je naj vruce vrijeme u godini. isporedi 2. t
3. krijes. — Od xvii vijeka u sjevernoj Dalma-
ciji (vidi prvi primjer), u Hrvatskoj, u Istri, a
izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (kres ,ignis fe-
stivus, rogus, ignis rogalis, strues lignorum in-
censa ad quam saltus nocturni iieri solent'), u
VoUigijinu (kres ,catasta di legna accese di notte-
tempo' jsonnenwendfeuer'), u Stulicevu (kres
,ignis festivus' iz Hahdeliceva) , u Vukovii: (pi.
kresovi) 1. (u Hrvatskoj) vatra sto se lo?.i uoci
Ivana dne, uodi Vidova dne, Petrova dne i uoci
Durdeva dne ,da3 johannisfeuer'. — 2. druga
svaka vatra koja se lozi po brdima o kakvom
veseju (n. p. uz berbu) ,jedes belustigungsfeuer'.
of. kresovi. — Blagoslovite ogan i kris Gospo-
dinu. M. Alberti 31. Na vigiliju Ivane (sic)
krsdeniki krise nalagaju. P. Glavinid, cvit. 299:i'.
Kres ,ignis festivus'. D. Nemanid, dak. kroat.
stud. 12.
2. KRIJES, m. vrijeme u jetu kad je naj veca
pripeka. — Badi akcenta i glasa -ije- vidi kod
1. krijes. — Jamacno je ista rijei sto 1. krijes.
il. « jednini (samo u dva primjera u mno-
zini), sa znacenem sprijeda kazanijem. Zvizdo
nike ke isticu kad su naj vedi krisi. M. Marulid
68. Mnogi tad bise znoj, krisove nesmerne. 80.
U znojne dni krisa s pastii-i opdeci. D. Bara-
kovid, vil. 141. Kako dlovik kad zagledan u go-
rude sunce stane, kada vedim krisom plane . . .
171. Tilo mi znoj cidi trpedi litem kris. 270.
Cvit nije pod krisom, ner klas u simenu. I. T.
Mrnavid, osm. 87. Srid krisa znojnike tuj raz-
govaraju. 167. (Tantao) zeli krusve (sic) u je-
seni, u kris vodu ka mu izvire. J. Kavanin 56'».
Primorci ne smiju se u kris kupati. Kad padno
kise u kris udesna je. M. Pavlinovid.
b. u mnozini (kresovi) s osobitijem znacenem.
— U naSe vrijeme u Srbiji, a izmedu rjecnika u
Vukovu (kresovi, m. pi. nekoliko dana oko Ilijna
dne ,die zeit der sonnenwende im sommer' ,dies
solstitiales'. ovako se n. p. u Srbiji zovu tri dana
prije i tri poslije Ilijna due, i zone ovijeh dana
node kosuja da peru, jer kazu da bi ,se iskre-
sale' ; ali de po svoj prilici ono biti pi. od ,krijes').
Grozde u vreme kresova. P. Bolid, vinodjel. 2,
189. Kresovi su jedni o Ivanu dne, kada selaci
node da rade nista o vinogradima, tri dana pre
i tri dana posle Ivana dne, i to su , kresovi
vinski'; drugi se , kresovi' zovu ,postavski', oni
su o sv. Iliji, i tada se niSta platneno ne kuva
i ne luzi. M. D. Milidevid, ziv. srb.- 134.
3. KRIJES, m. Cicada (plebeja Scop.), buhica
:5. KEIJES
KRT.I KSTATI
od ruda Cicada, all, koliko ja znam, u Dubrov-
niku imaju naj mane dvije vrste. isporedi creak,
cvrcak, creak, od knjijeh se rijeci razUkuje tijem
Ho krijes nije nigda Gryllus. — Radi akcenta
i glasa -ije- vidi kod 1. krijes (u mnozini se go-
vori H Dubrovniku cesto i krjesovi). — U poslo-
vicama se (dubrovackijem) cesto pomine radi ja-
koga, tankoga, ostroga glasa (kaze se da krije.Hi
Hi da pjeva), radi mrsavosti, radi krivoga mi-
sjena da se kod crknuca raspolovi (pukne) itd.
— Moze se pomisliti da je po postanu onomato-
pejska rijec (isporedi krijestati), ali joj glas nije
kri kri, kao a Hurka (cvrcka), nego ci ci. ja
misliin da je ista rijec sto 1. i 2. krijes, jer im
se glas cuje samo po naj vecoj fetnoj vrucini
(dodacu da se}aci oko Dubrovnika cesto nazna-
cuju vrijeme u godini zivotinama sto se onda
pojavluju, n. p. ,Do6i ce mi sin u prepelice', t. j.
septembra). — IJ Vukova rjecniku ima krije§ (u
Dubrovniku) bez maiena, pa (mozehiti po tome)
ima i u Sule.kovu rjecniku: krijes ,cikad6' i kris
jbaumgrillo' (,Cicada'), ali sve to nije pouzdano.
— Od XVI vijeka u Dubrovniku (vidi naj prvi
primjer), a izmedu rjecnika u Mikafinu (krijes,
creak ,cicada'), u Belinu (.cicala' , cicada' 192>'),
u Bjelostjencevti (kres, evr6ek, kobilica , cicada'),
i* Voltigijinii (,cicala' ,fli6g6nd6 heusehrecke'), u
Stulicevii (,cicada'). Gdi krjesovi mene bude . . .
Od krjesova stoji buka. M. Vetranic 1, 21. Ke
zviri i dubja trijesa se ne bqje, i u koj zemji
kris ne krijesti ni poje? D. Ranina 120". Kako
uzpuca kris obliti, a na ogiiu javor stoje. A.
Cubranovic 150. O 2abo, s krjesovi pod' kvrci
i krijeSti, moj je danas pir ovi, ti za te driigi
isti. I. Gundulic lil. (Huda zena) krijesti
kako krijes sred Ijeta. J. Palmotic 123. Krijes
ne ima drugo nego glas i trbuh. (D). Krijesa
cesat. (D). Poslov. danic. Krijesti krijes dokle
pukne ,p6r chi parla troppo'. A. d. Bella, rjecn.
192'i. Krijes ne krijeSti, zaba 'e nijema. I. Dor-
dic, pjesn. 130. Znate, da krijes ne pjeva samo,
nego joster dosadiv je u pjevanu. B. Zuzeri
418. Oni dake koji moli po naoinu pjevaiia
od krjesova, moli ne usnim samo, nego sroem
i prsima. B. Zuzeri 418. Cese krijesa, neka
krijesti. (Z). Krijes odnese sokola. (Z). Ne
fiesi krijesa, da ne krijesti. (Z). Poslov. dani6.
Da ne lipsem kao krijes o Petrovu dne. S. ^^u-
bisa, prip. 142. ,Suh je kako krijes'. M. Milas.
4. KRIJES, m. vidi kresane. — U jednoga pisca
nasega vremena. Crne vrane, bice vama mesa,
}uto gvozde, a i tebi krijesa. Osvetn. 2, 91.
KRIJESAN, krijesna, adj. koji pripada krijesa
(vidi 1. krijes). — U nase vrijeme ti Istri. KrSsni
, ignis festivi'. D. Nemanic, cak. kroat. stud,
uftsg. 23.
1. KRIJESA VAC, krijesavoa, m. svitac, svi-
ta\ka. Krijesavac, Lampyris splendidula. Lipov-
cani. D. Hire.
2. KEIJliSAVAC, krijesavca, m. vatra, priSti,
sto se dizu kod djece ostre krvi ,vierzigeri'. P.
Brantner.
KEIJESITI, kr'ijesim, impf. ispustati iz sebe
iskre. — Trebalo bi da je -ije- po juznom go-
vora, ali ima potvrde samo za istoini oblik kriJ-
siti, i zapadni krisiti. — Akc. kaki je u praes.
taki je u impf. krJjesah, u aor. 2 i 3 sing, kr'i-
jesi, u part, praet. pass, kr'ijesen (ako ga ima).
— Radi postana vidi 1. krijes. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (kre-
sim ,scintillo'), u Jambresicevu (kresim ,scintillo'),
u Voltigijinu (kresiti ,scintillare, lucioare' ,t'un-
keln'), u Stulicevu (kresiti ,3cintillare' iz Habde-
liceva). — Sa se, refleksivno. — ti jednom pri-
mjer u XVIII vijeka gdje nije dosta jasno znacene,
a izmedu rjecnika u Vukovu (gdje je neko oso-
bito znacene): kresiti se (u Barani) ,in der re-
densart': krese se varnice, t. j. lete u nebo i ra-
zilazeii se jedna od druge nestaje ih. cf. krijes,
kresijvi. Jao tebi puti tuzna! jer se tebi priteo
krisi. A. Kanizlii, uzr. 2.30.
KRIJESKI, adj. koji pripada krijesu (vidi 2.
krijes). — U jednom primjeru xviii vijeka (po
zapadnom govoru kriski), vidi i ciza. Kriskom
cizom svaka zori. J. Kavanin 473".
KRIJESNICA, /. svitac, soita^ka. — Radi po-
stana vidi 1. krijes. — Od xviii vijeka, a iz-
medu rjecnika u Bjelostjencevu (kresnica, kre-
salka ,idem quod' kresavka) gdje se naj prije
iiahodi, u Stulicevu (v. kresavka), u Vukovu (u
Hrvatskoj, a u Slavoniji ,svitajka', u Dubrov-
niku ,svijetnak') vide svitac 1. u Hrvatskoj se
pripovijeda da su iskre od krijesa ozivjele, i talco
od nih postalo ove bubice. — U Voltigijinu
rjecniku kod kresavka ima drugo znacene : iskra.
KRIJeS, wi. vidi kod 3. krijes.
KRIJESA, /. vidi krijeSva. — Od xvi vijeka
a Dubrovniku, a izmedu rjecnika u Mika}inu:
krisa, sriSna, 6risna, vo6e ,cerasum'; krisa, stablo
,cerasa' (sic) ; u Belinu (.ceraso, albero assai noto'
,cerasus' ; ,cerasa o ciregia, frutto noto' ,cerasum'
185t>), u Bjelostjencevu : kvischy a. (sic), v. cresiia;
u Voltigijinu (,ciriegia, ciregia' .kirsclie'), u Stu-
licevu (,cerasus; cerasum'). Visne i krijese su
u cvijetu. M. Vetranic 2, 274. Za ocrjenit usti
moje, krijesam sam ih oblijepio. I. GunduliA
1-5(5. Slobodo, i ovi koSicic pun krijesa medu
inijom darovi od mene izmijesa' . . . 178. Jedno
zlo drugo poteze kako krijesa krijesu. (D). Kri-
jesa krijesu potele. (D). Poslov. danic. Krijesa,
ceraso, eiriegio (Aquila^Bui, iz rukopisa xvi
vijeka), Prunus cerasus L. (Delia Bella, Visiani),
V. Tresna. B. Sulek, im. 173. — Is nekijem
pridjevima : Krijesa diyja, ceraso salvatico (u
rukopisu xvi vijeka), Prunus padus L. — Krijesa
kostejaca, cerasum duracinum (Delia Bella),
knorpelkirsche. — Krijesa vodenaca, eerasa
acquaiuola (Delia Bella). B. Sulek, rjecn. 173.
KRIJESAN, krijesna, adj. koji pripada krije-
sama. — U Stulicevu rjecniku : ,cerasinus'.
KRIJESAV, adj. u Stulicevu rjecniku uz kri-
jesan. — nepouzdano.
KRIJEST, m. vidi krijestane. — Samo u Stu-
licevu rjeiniku: ,stridor, strepitus'.
KRIJeStAIiAC, krijfestaoca, m. onaj koji kri-
jesti. — f! Stulicevu rjecniku: krijeStalac i ijri-
jeskom krijestaoc ,stridens, clamorem edeus'.
KRIJESTALICA, /. ona koja krijesti. — vidi
krestalica. — U Stulicevu rjecniku us krijestalac.
KRIJE§TALO, m. u Stulicevu rjecniku uz
krijestalac.
KRIJESTANE, /(.. djelo kojijem se krijesti. —
Stariji je oblik krijestanje. — U Belinu rjecniku:
krijestanje ,cicalam6ato, voce di cicala' ,cicadao
vox strepei-a' 192'i, i u Stulicevu : v. krijest.
KRIJESTATI, krijestim, impf. clamare, ispu-
stati glas vrlo neugodan sto je jak, tanak, visok
i ujedno hrajtav (naj iesce sam cuo o kokosimu
kad se poplase). — -ije- stoji po juznom govoru
■mj. e, vidi i krestalica. — Akc. se ne mijeiia.
— Rijec je jamacno onomatopejska, a osnona je
kresk (isporedi bug. kresi.k, krijestane). — Cesto
se kaze da krijes (vidi 3. krijes) krijesti, te bi .te
moglo pomisliti da su ove doijc rijeci od isle
krijkSta'J'i
KEIKNUTI
osfiove, all jc pn svoj prilici sliinost samijeh
rijcii hila uzrok da se pomisUlo na onu svezu,
pa hi i trebalo had hi onn hilo istina, da krijos
glasi krijosak. — U Stuliicvu rjeiniku imajii i
uhliei krijoStiti, krijoStjeti, ali nijcsii ))<>uzdani.
— Od XVI vijeka, a izmedii rjcinikn u BeUnu
(.cicalare, imitar la voce della cicala' ,cicadao
vocem odere' 192"), ii Voltigijinu (,oicalare, ciar-
lare' ,plaudern, schwatzeu'), « Stuliicvu (krije-
Stati, krijestam; krijeStiti, krijeStim; krijoStjoti,
krijestim .stridere, garrire, stridorora vel cla-
morem edere'). — Gocori sc. o zivotinama i o
cejadetu (i onomc -Ho sc inisti kao decade), n. p.:
a. 0 krijcsti. Ke zviri i dubja trijesa so no
boje, i u koj zemji kris ne krijosti ni pojo? D.
Rai'iina 120". vidi dn]e kod 3 krijes.
h. o (je{adetu. ,Za§to mi tu na uSi krijostisV
M. Milas. — V Volti/jijinu. rjeiniku iina kao
znacene: hrb{ati, ali nije pouzdano.
C. 0 vragovima. Gracu, hrocu, skvrce, kri-
jesto ... I. Gunduli6 473. Ter u gnusnom sraradu
fvragovi) piste, zvizde, krijeste, gracu i laju . . .
,T. Palmotii 54. (Zlc nemani) svud krijestahu
po toj strani. 411.
(1. 0 necemu nezivu (bravi), u narodnoj za-
goneci. Krestalica krijosti ua studonqj stijeni ;
da joj dodu trista, no mogu joj nista. odgonct(aj :
brava. Nar. zag. novak. 8.
KEIJKSTAV, adj. koji krijesti. — U naSe
vrijeme u Stonu (i u Thihrnvniku.. P. Budmani).
,Djeca su van krijestava'. M. Milas.
KRIJESTAVAC, krijestavca, m. Gryllus do-
mesticus L., vrsta cvrika Ho zivi po kucama,
osobito na ognistu. — U Vukovii rjceyiiku^: (u
Boci) vide [1.] popak (po Vukovijem bi}e§kama).
KEIJESTELOVAC, Krijestelovca, m. ime selu
ti- Slaiioniji u zupaniji pozeskoj. Schem. zagr.
1875. 49. na drugom je mjestu pisano Kresto-
lovae. Razdijel. 123.
KRIJESTITI, KRI.JESTJETI, vidi kod krije-
stati. ^
KRIJESVA, /. vidi tresna. — isporcdi krijesa.
— Postaje, kao i trosiia, ne uprav od lat. oo-
rasus, cerasum, ncgo od * ceresia, od kojega sa
ohlika postale romanske rijeci, n. p. tal. ciriegia,
franc, cerise, rum. cireasa itd. — Sto ,je ostalo
k dokaz je da je ova rijec uprav uzeta iz dal-
matskoga jezika (vidi kod kelomna). — Radi v
isporedi blitva, metva itd. — U Dubrovniku, i
to jo.s prije nasega vremena, premda se cini da
je stariji oblik krijesa. — Izmedu rjecnika u
VoUigijinu (v. krijosa), u Stulicei'ii (v. krijesa),
u Vukovii: (u Dubrovniku) vide tresna. Krijesva
(krisva Visiani), cerogio (Kuzmic), Prunus ce-
rasns L. (Stulli). KrijeSva divja (Kuzmic), v.
Krijesa (divja). B. Sulek, im. 173.
KRIJESvaR, m. dodaje se imenu ptice (uprav :
koji jede krijeSveJ. Skvrj krijosvar ,Sturnus ro-
sous'. Slovinac. 1880. 30b.
KRIJEVATI, krijevam (?), i»i^;/. prebivati, sta-
novati, sidjeti. — Na jednom mjestu xii vijeka
(kr§vati). — Postane je nejasno. Miklosic shvaca
da je znacene: poiivati, i isporeduje stslov. okri-
jati, osvijestiti se, ces. kfati, ozdravjati, bug. kre-
vam, podizem itd., ali sam nije dosta uvjeren.
Prema zna(enu: prebivati, moglo hi se pomisliti
na srodnost s krov (od kr\'ti), ali je to vrlu
sumiiivo, jer se ne razumije kako hi od ov Hi od
y postalo ev (ipak se u ststovenskijem spomeni-
cima nalazi i kriti). — Izmedu rjecnika u Da-
nicicevu (krevati ,considero, moi-ari'). Vbsi Du-
brovbCane kiro liodo po mojouiu vladaniju tri.-
gujui'io, godo .si ki.to ho6o krovati, godo si kto
mine, pravovi. vorovb i pravyiub srbcerab drb-
Xati je bezb vbsakoje zbledi. Mon. sorb. 2. (1189).
KRl.JIMICE, ado. kriSnm, krijuci, kradomice.
— U jednoga pisca xviii vijeka. Stio sam pak
da jo isti .soldan krijimico do5a' u krsdanluk.
M. Zorifiid, zrc. 116. Da ovako pobigno kriji-
mico. 220. — isporedi krimice.
KRIJOM, vidi kriom.
KRUU6, KRIJU6e, KRI.IU6i, vidi kod kriti.
KRIJUM6aR, krijumSara, m. iovjek ito kri-
jumiari. — isporedi kriomfiar. — Akc. kaki je
u gen. sing, taki je u ostalijem padeiima, osim
nom. sing., i voc. krljumcare (kr'ijumcaru), kr'i-
jumSari. — U Vukovu rjeeniku^: krijumcar (po
Vukovijem bije^kama) f.der schmugglor' ,qui mer-
caturam vetitam facit'J.
KRIJUMCaRENE, n. djclo kojijem se krijum-
cari. — Izmedu rjecnika u Vukovu : ,dor sohleich-
handol, die sclimuggelei' ,niorcatura votita'.
KRIJUMGARITI, krijumcarira, impf. u Vu-
kovu rjeiniku : (u priraorju) trg kakav prono-
siti ,krijudi' boz carine ,schloichhandel treiben,
schmuggeln' ,meroaturam vetitam facere'. —
Bice po svoj prilici od korijena glagola kriti,
ali oblik nije dosta jasan. — U nekijeh pisaca
nasega vremena nahodi se mjeste ove rijeii kri-
omcariti (ne piSetn krijomfiariti kao ni kriomice),
pa i druge rijeii srodne s osnovom kriomc-. Sad
ja ne znam, jeli Vuk zlo zabi\ezio rijeii iiivcne
u primorju (u kojemu ? u, gornemu mistim da ih
nema), Hi su pisci htjeli popraviti shvativH kao
da postaju ove rijeii od kriomice.
KRIK, m. kriiane. — Od xvi vijeka, a izmedu
rjecnika u Stulicevu (v. kric). Ne bi cuti krika.
M. Marulid 183. Ti glasom i krikom mojim uho
podaj. §. Budiuic, sum. 24''. Tica krikom Ivu
odgovara. Ogled, sr. 2. Stogubi krici I'ojili su
se po ravnici Osipaonickoj. Nov. sr. 1834. 70.
Na krik shrle dvijo inodo vrle. Osvetn. 4, 18.
1. KRIKA, /. kricane. — Od xvii vijeka, a
izmedu rjecnika u Mika^inu (krika, vika, vidi
kricanje) i a Stulicevu (v. krio). Slisajuci cesar
plac i kriku mater ter dicice ... F. Glavinic,
cvit. 431". Kolike krike i buke. Michelangelo.
32. Ponise je u visinu velikom krikom i sa
strahom okolo stojecih. Blago turl. 2, 101. Tkoje
6e ikad bit krike osudjenih cutec svaki od nih
ukore duse svoje? 2,313. Na koju kriku dode
i car glavom. Nar. prip. bos. 1, 146.
2. KRIKA, /. ime nekijem bifkama. — Izmedu
rjecnika u Stulicevu (krika, neka trava ,gall6-
tricum montauum, anagallis'). Krika,, rus. Kpii-
Kj-H-b (Cicuta), anagallis, morsus gallinae (u mlo-
tackom rukopisu), galletricum, anagallis (StuUi),
1. Veronica anagallis L. (Potter, Visiani) ; 2.
Anagallis arvonsis L. et phoenicea Lam. (Visiani),
V. Kriv6a. B. §ulek, im. 173.
KRIKNUCE, ». djelo kojijem se krikne. —
Samo u Stulicevu rjeiniku: kriknutje ,prouun-
ciatio, sonitus' s dodatkom da je uzeto iz brevi-
jara.
KRIKNUTI, kriknem, pf. jednom zakriiati.
— Akc. kaki je u inf. taki je u ostahjem vre-
menima, osim prezenta. — Moze biti rijec stara,
isporedi nslov. krikuoti, rus. KpuicuyTf.. — Iz-
medu rjecnika u Stulicevu gdje nije dobro tunia-
ieno (ipronuntiare' s dodatkom da je uzeto iz
hrevijara), u Vukovu (,aufschroien' ,exclamo'
s dodatkom da se govori u Crnoj Gori). II ki ga
.najdoSo, kriknuSe: ,Ovo je'. Oliva. 21. Katarina
KRIKNUTI
1. KRILAT
okoiu mignu na mornara koji: ,Hura! liura!
hura!' glasno kriknu. J. Krmpotii, katar. 127.
Savic viknu ka' da soko kriknu. Ogled, sr. 2ii6.
KRIL, TO. krilo. — U pisaca^ xvi i u jednoga
XVII vijeka samo raiii stiha. Cin' da se n tvoj
ki'il zivot moj ugleda. S. Mancetio 66. Cin' da
se kako zraaj sviJGin ja u tvoj kril. 132. Ka
pje.sni poslati ja mislim u kril tvoj. M. Vetranic
1, 6. Istncne sve strane podlozi pod kril svoj.
1, 45. Stavi svaki grad pod kril svoj. 1, 83.
Na svoj kril jabuku postavi. 2, 131. Nije li do-
stojno u kril ga prijati. H. Lucie 207. Neka so
me kosti raduju uteksi pod tvoj kril. N. Dimi-
trovio 67. Jer od liih (neprijate^ utokoh u tvoj
kril primirui. 80. i^eg primi veselo u tvoj kril,
ma kruno, tko ti dull i tijelo dariva na puuo.
N. Najeskovic 2, 42. Da prije doc bndu (ja),
moj cvijete, u tvoj kril, neka vec u trudu ne
patim luven evil. 2, 85. Travice zelone, u vas
kril gizdavi trudahta, jaoh, raene prim'te sada
vi. M. Drzio 40. Sto hi htil, da ona doc bude
sama ista u tvoj kril. F. Lukarevic 74. Tuj
oua slavna vil od straha u moj kril pobjeze, i
shrani zivot svoj. D. Ranina 125''. Da te u
svoj kril primi. D. Zlataric 97a. U kril mora
dubokoga. M. Gazarovic 27. — U jednom spo-
meniku xvi vijeka ima na kril iiz bareta (kapa)
za neku osobitu vrstii kape (inoglo bi se iitati:
barotu na kriZ, tal. beretto a crooe). Da (re-
dovnici) nimaju nositi klobulca kako mundani,
nego li baretu na kril, kako jo uf.anca crikvena.
Nared. modr. ark. 2, 86. (1589).
1. KRILA, /. ime domacijem zivutinama, vidi
krilast, b.
a. kozi. F. Kurelac, dom. ziv. 38. « Bo'ini.
D. Hire.
1). krmaei a Slavoniji. D. Hire.
2. KRILA, /. ime zensko (uprav od Kristina),
po akcentu nije ipokoristik. — U Diihrovtiika
XVI vijeka. Xu mi roc' kad Krila Fraiico^ka
upazi. N. NajeSkovio 1, 251.
KRILACA, /. u Vukovu rjeiniku : nekaka mala
tica ,art vogel' ,avis genus' s dodatkoin da se
gooori u Grnoj Gori. — Akc. se mijei'ia u gen.
pi. krilaca.
1. KRILAN, krilna Hi kriona, adj. koji pri-
pndii krilu. — Nacineno u naie vrijeme; ima i
ti Stuliceim rjecniku: 1. ,alis praoditus'. 2. ,si-
nuosus' (nijesii pouzdana znacenn, osohito drugo).
Putnici imaju odredbiuu platiti krilnim zapo-
vjeduikom (fliigel-kommandanten). Zboruik zak.
2, 91. Krilno zapovjednistvo oruznistva. 1S7.S.
238.
2. KRILAN, m. ime domacijem zicolinama.,
vidi krilast, b.
a. jarcii. F. Kurelac, dom. ziv. 38.
b. nerastu. Orozovio. D. Hire.
3. KRILAN, m. ime musko. — U Vukovic rjec-
niku.
KRILANCE, krilanoa, n. dem. krilo. — ■ U
jednoga pisca na§ega vremena. Kao kakva vi-
linska krilanoa. M. D. Milicevic, zim. vec. 57.
KRILAST, adj. vidi krilat.
a. u pravom, smislu. — U Beliiia rjecniku .
,alato, che ha ale' ,alatus' 57''; u Vultigijinu:
,alato, veloce' ,beiiiegelt'; u Stulicevu uz krilat.
l». 0 domacoj zivotini, sto je bijela po trbuliu
i rebrima, te se cini kao da ima bijela krila. —
U Vukovu rjecniku : n. p. sviiice, govece ,eiiien
weissen fleck (wie fliegel) fiber den baucli ha-
bend' ,uotam (quasi alarum) liabeas'. — Kao
supstantiv krilasti maze biti ime konu. F. Ku-
relac, dom. ziv. 60.
1. KRILAS, m. ime domacijem zivotit'iama, u
kojijeh su (dajbndi u vola) prsi i trbuh bijeli
(vidi kod kriloiia). — U nase vrijeme.
a. ime volu. — U Vukovu rjecniku: vido
krilona.
b. ime konu. u Bosni. D. Hire. Mladic po-
jase svojega krilasa (mogao bi ovaj prinijer pri-
padati pod 2. krilas). Nar. prip. vil. 1868. 654.
e. ime ovnu. u Bosni. D. Hire.
(I. ime pijetlu (maze pripadati pod 2. krila.s).
F. Kurelac, dom. ziv. 53.
2. KRILA§, m. (ne znam. koji je akcenat) zi-
votina s krilima (u inenesenom smislu o ce]adelu,
vidi b). — U nase vrijeme.
a. orao. — U narodnijem pjesmama. Nokti
su mu kako u , krilasa' (orla). Pjov. crn. 61".
premda je zabifezen akcenat, ne znam treba li
iitati krilasa ili krilasa. I nokti mu kano u
krilasa. Nar. pjes. Uorm. 1, 275.
b. 0 zmaju, all se misli na junaka koji je
jak i zestok kao zmaj. — U jednoga pisca xviii
vijeka. Matij Pavlinovic . . . junak zestoki i zmaj
krilas. And. Kacic, kor. 488. — U istome zna-
cenu i hez rijeci zmaj. Al' ga bise srica nami-
rila na krilasa silna mejdangiju, na nemu je
mojdangi kosuja. razguvor. 266'\ Knez i voj-
voda Jure Cotio, krilas i mejdangija silni. kor.
487.
e. m'is krilas, slijepi mis. u bosanskoj kra-
jini. M. Ruzicic.
3. KRILAS, ki-ildsa, m. talijer u kojega je na
jednoj strani c.esarski orao. — Akc. kaki je u
gen. .sing, taki je u ostalijem padezima, osim
num. i ace. sing., i voc. : kr'ilasu, krilasi. — • U
nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu: ,der
adlerthaler' ,thal6rus cum aijuila (loco crueis)'.
Ocim broji, rukom darovava, liekom bijela, liekom
zuta dara, kako koga vidjo oskudjevna, po kri-
lasa djecku naj maiiemu. Osvetn. 5, 120.
4. KRILaS, krila§a, m. ime nekoj vrsti lade
na Dunavu od Bioijrada nize. — Akc. je kao
kod 3. krilas. — U Vukovu rjecniku: ,art .schiffo
an der Donau von Belgrad abwarts' ,navis genus'.
5. KRILAS, m. ime visu u Srbiji u crnorijeikom
okrugu. yi. D. Milicevic, srb. 872.
KRILASAN, krilaJna, adj. u Stulicevu rjec-
niku: ,magnis alis praeditus'. — sasma nepouz-
dano.
KRILASGE, 71. dem. krilo, uprav dem. kriloe
(vidi krioce) od cega postaje nastavkom i.ce pred
kojijem se c mijeiia na c: kriltobce, krilacce,
krilaSee. — Na jednom mjestit xviii vijeka.
Jedne staju kao mrtve, a jedne prikrizenim kri-
la.sci stajaju posve nevesele. M. Zoricic, zro. I'J.
KRILASCK-'., m. u Vukovu rjecniku : cesarski
dukat ,ein ostorreicher dukaten' , aureus austri-
acus'. cf. magarija, krmencija. — Uprav dem. 3.
krilas.
KRILASIC, TO. dem. 1. ili 2. krilas. — U na-
rodnoj pjesmi nasega vremena (o konu). Na
vrancicu koiiu krilasicu, sto mu bela griva do
kamena. Nar. pjes. vil. 1866. 699—700.
1. KRILAT, adj. u kojega su krila. — Tiijcc je
stiira, isporedi stsluv. krilatt, rus. Kphi.iaTi.ifi (vidi
kod krilo). — Izmedu rjecnika u Mikalfina (kri-
lat, koji ima krila ,alatus'), u Belinu (,alato, cho
lia ale' ,alatus' 57''), (t Bjelostjencevu (,alatus'),
u Voltigijinu (,alato, veloce' ,b6flieg6lt'), u Stu-
licevu (,alatu3, aliger'), u Vukovu (,gollugolf
,alatus'), u Danicicevu (krilatb ,alatus').
1. KRILAT, a. 5
ii. o iivotiiiama koje uprav imaju krila, n. p. :
<t) 0 pticama. Gdi je svako krilato §to
poijo odijeva. M. Vetranid 1, 352. Dajein hranu
pticam krilatijom. V. M. Gufietii GO. Krilate i
pi-ilako tico lete. V. Uosen 17. I krilate tice
livata oko puta. Nar. prip. vuk. 222. Stvori
Bofr . . . sve ptice krilato. D. Daui6i6, Imojs.
1, 21. — Nega sluzi vran krilati. I. DorJiA, ben.
209. — To bijahu krilati orlovi (mutaforiiki u
junacima). Nar. pjes. vuk. 4, 75.
h) 0 nekijem bubicaina. Urobne mrav|e i
krilate. M. Vetrani6 1, 20. Mrav krilati lasno
se struui. V. Do§en v. — Neke male krilate bu-
bioo koje samo koju, a ne vide -se. Vuk, rje6n.
kod nevid.
b. 0 sivotinamn u kojijeh uprav iiema krila,
all se priia da ih una, Hi se slikaju s krilima itd.
(>) 0 zmaju, zmiji (narod jo§ misli da ih
ima s krilima). Krilate zmije. M. Vetranic 2, 263.
Pedepsa se tijeh razbluda krilatih zmij ujidom.
J. Kavaniu 448*. — Nesri6ni suziii od krilati
zmaja vicnim verigami sapeti. A. Kanizlic, fran.
226. Oko propasti pune krilatih zmaja hodi.
utoc. 467. — Od krilatijeli kravosaca iz kijeh
kuzni ogni pi§te, u stog mu se visok zbaca
gruuje otrovno za sjedigte. I. Gundulic 474. —
Drakuni krilati. I. Grlicid 128.
/>) 0 konii. (la) u, praeom smistu. Na kri-
lala kona mene hitra usadi Sjevernica. G. Pal-
motid 2, 198. Na perjatom, na krilatora konu.
2, 256. Jabucila koiia krilatoga. Nar. pjes. vuk.
2, 107. A i onako je koii bio krilat i zmajevit.
Nar. prip. vuk. 34. Da je ouamo negdje u ne-
kakom jezeru bio krilat koii. Vuk, nar. pjes.
2, 106. — bb) iperbolicki, o plemenitom, brzom
konu. Posjednuo krilata dogata. Nar. pjes. vuk. 4,
170. Na dogatu konu krilatome. 4, 244. — ec) o
lavu seetoga Marka (u mletackom grbu) koji se
slika s krilima. Lava krilata pri sebi gojeci.
M. Vetranic 1, 49. Lav krilati pazi mjesec gle-
dom krivom. J. Kavanin 216'). Da tu raste lav
krilati, gdiuo i oro dvoglavati. 281'>'.
c. 0 ie^adetu, u smislu kao kod b.
(i) o covjeku Hi djevojci, o kojima se priia
da imaju krila. Vidjeh olovjeka krilata. M. Ve-
tranic 2, 146. Opravi ib Reli krilatome. Nar.
pjes. vuk. 2, 208. Mi imamo treceg pobratima,
krilatoga Eeju u Pazaru. 2, 227. Da mu dade . . .
sve tri, pobre, krilata junaka. Pjev. cru. 257*.
Ugleda krilata kona i na nemu , krilata' coeka.
Nar. prip. vuk. 192. — Dijete krilato. 124. —
Nabasa na nekakvo kolo krilatijeli devojaka.
■' 219.
b) 0 andelima, jer se ovako slikaju (vidi :
Ispisivat nam audele u prilici krilate dicice.
Grgur iz Varesa 21). Andeli pengaju .se krilati.
J. Filipovic 1, 66l>. Daklo i mi utecimo se
k ovom krilatomu slugi Boiijemu. F. Lastri6,
od' 364. Od andela krilatoga. V. M. Gucetio
19ii. U kolu su svi Bozji andeli i krilati redom
arkandeli. Nar. pjes. here. vuk. 320.
<■) o bogu (ubavi, "lL(icui, Amor, Cupido.
Boze krilati. G. Drzi6 444. Mocni bog krilati,
ki strile sve svoje u meni potrati rad divne go-
spoje. D. Ranina 128*.
d. 0 cemu nezivu, n. p. :
II) 0 strijeli, jer je brza a i pernata. Ne
leti tako strijola krilata k svomu zamjerku. V.
M. 6u6eti6 120.
b) o kolima (vrlo brzijcm), tnetaforicki.
Glas na krilatijom kolim. Poslov. dani6. 28.
c) 0 (brzijem) nogama, metaforiiki. Kao
da su mi noge krilate bile. D. Obradovi6, Xiv. 77.
d) 0 jedrima, jer su slicna krilima. Hoce
0 KRILAVA
da bi od shivo brza krila u brzini priteCena od
krilatijeh jndar bila. B. Bettora, or. 7.
I') 0 srcu naslikanu s krilima. Pod pri-
likom srdca krilata. A. Kani21i6, kam. 264.
f) o zc(i, metaforiiki (jer leti brzo i da-
leko). Bogo|ubne 4olo, vi ste krilate. A. Ka-
niUii, uto6._ 844.
2. KRIFj.iT, m. velika i dcbela voHana svijeca
slo se sveiano blagosiv(a i upafuje u bijelu su-
botu u katoliikoj crkvi, kod iega se u nu zaba-
daju velika zrna tam^ana. — Radi ooijeh zrna
Ho oko soijeie stoje nekako kao krila, moglo bi
se pomisliti da postaje od krilo ; ali po nastavku
at jamaino je dosla iz tudega i po svoj prilici
romanskoga jezika ; ipak ne poznajem ovakove ro-
manske rijeii. moze biti da je bila Aekakva slo-
zena rijei u kojoj je prui dio imao osnovu cera,
a od ove je postalo kri, vidi kapula, kimak (u
tome slucaju visa je prilika da je isprva postalo
krl-, vidi krklo, pa po puikoj etimologiji kril-).
— U Mikajinu rjeiniku: krilat, svijeca ,coreus,
funale'; u Betinii ,cero o cereo, che si accende
il sabbato santo' .cereus pascalis' 186*; u Stu-
liccVH: krilat, svijeca blagosovjena u bijelu su-
botu ,cereu3 paschalis (h. e. quo Christiani pas-
chatis tempore utuntur)'.
KRILATA, /. ime kozi. F. Kurelac, dom. ziv.
30. — vidi krilast, b.
KRILATAST, adj. vidi 1. krilat i krilast. —
U Belinu rjeiniku : ,alato, che ha ale' ,alatus'
57'J, i a StuUcevu: v. krilast.
1. KRILATICA, /. krilata zivotina. — Od xvi
vijeka, a izmedu rjeinika u Vukovu (vidi kod b).
a. ptica. Krilatice ptice. Zborn. 159''. Niti
kaka ptica krilatica. Nar. pjes. petr. 3, 161.
b. nekakoa zmija za koju se misli da ima
krila. vidi u Vukovu rjeiniku: (u Crnoj Gori)
nekaka zmija s primjerima : ,Udrila te krilatica !'
(poslovica, vidi da}e). ,Ili cici zmija krilatica' iz
narodne pjesme. (ova rijei stoji uz 2. Krilatica,
te grijeSkom nije zabi(ezen zenski rod). Glavor
sir goruci Jutom zmijom krilaticom. J. Kavanin
284b. Iz njedara pustio Jutu zmiju krilaticu.
Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 43. Kud'no plove zmije
krilatice. Nar. pjes. kras. 1,115. Udarila te kri-
latica! (Kletva). Nar. posl. vuk. 326. Udrila te
krilatica ! (Kunu zone decu. U Crnoj Gori). 328.
Zena izbila zmiju krilaticu. S. Lubisa, prip. 1-50.
— U prenesenom smislu, o junacima. Drugi lete
sijevi sokolovi od Karlovca i od Seiia grada,
prid nimam su zmije krilatice, dva glavara, dva
Rvadanina. And. Kacid, razg. 243''. Drugi bise
Pavic dom Nikola, silni junak, zmija krilatica.
281b.
e. ncka riba. Div)e su pak (ribe) : . . . kri-
latica (na Lastovu tako zvana jer ima krila). L.
Zoro, rib. ark. 10, 389.
2. KRILATICA, m. nadimak junaku Refi kri-
latome. — U narodnijem pjesmama 7iasega vre-
mena, a izmedu rjeinika u Vukovu (,der geflii-
gelte' ,alatus' ,beiname des helden Re}a'. Reja
krilatica). A fiausa Reju Krilaticu. Nar. pjes.
vuk. 2, 471. Al' eto ti Reje Krilatice. 2, 518.
KRILATNIK, m. vidi 2. Krilatica. — U na-
rodnoj pjcsmi nasega vremena. Sjedo Janko, te
ti kiiigu pise, a na ruke Re]i Krilatniku. Hrv.
nar. pjes. 2, 259.
KRILATOVk!;, m. vidi 2. Krilatica. — U na-
rodnoj pjcsmi nasega vremena. Na Pazaru gradu
bijelome, onde bjese Reja Krilatovid. Nar. pjes.
vuk. 3, 54.
KRILAVA, /. itne kravi. F. Kurelac, dom.
ziv. 24. u Bosni. D. Hire. — vidi krilast, b.
KRILCE 5
KfiiLCE, n. vidi krioce.
KRILE, m. hijp. Kristofor, Krislo. — Akc. se
mijena ic voc. Krile. — V Dubrovniku (od xvi
vijeka; u nase vrijeme samo kao prezime. P. Bud-
mani) i u Boei kotorskoj (s drugijem akcentom:
Krile), a izmedii rjecnika u Vukovu: (s akcentom
l)oke(skijem) Krile, hyp. v. Krsta. Vekar za tijem
Krile u sofri sjediSe. A. Sasin 102. PeraJkom
kapetanu vrlom Krilu Vickovicu. Nar. pjes. hog.
163. , Krile' (koje sam slusao u Perastu de se
govori od ,Kr.sta'\ Vuk, poslov. xxxii. IR. Krile
brat Katin. V. Vrcevic, niz. '241. — U Dubrov-
niku se mijena kao zcnsko ime : ijcn. Krili"', dat.
Krili, voc. Krile itd.
KRILES, m. ime jarcu. F. Kurelao, doiu. ziv.
30. — vidi krilast, b.
1. KRILESA, /. ime kraoi. Kriiak, Rakovac.
D. Hire. — vidi krilast, b.
2. KRILE§A, m. vidi kriles. F. Kurelac, doin.
ziv. 38.
KRILICA, /. ime kozi. F. Kurelac, dom. ziv.
38. — vidi krilast, b.
KRILIC, m. prezime. — Od xvi vijeka. Mi-
hovil Krili6. Mon. croat. 202. (1.512). Krili6.
Sehem. bosn. 1864. vii. ix. xxvii. Schem. diac.
1877. 68.
KRILINA, /. augin. krilo. — U Belinii rj,-c-
niku: ,alacoia, ala grande' ,ala magna' 57'', i a
Stulicevu: ,ala magna'.
KRILITI, krilim, impf. rastvorati, siriti krila ;
pokrivati krilima. — Akc. kaki je u praes. taki
je u impf. krijah, ii aor. 2 i 3 sing, krili, u part,
praet. pass, krijen; u ostalijem je oblicima onaki
kaki je u inf. — Od xvi vijeka (vidi kod 2, b,
b) hb)).
1. neprelazno.
a. u pravom smislu : nriti krila, ali je a
primjerima samo u prenesenom smislu, kao siriti
se. Od visoke Alpe i od Apenina dokle krile
Kalpe kamena planina (ako ovaj primjer ne pri-
pada pod 2, b, b) bb)). D. Barakovic, vil. 88.
,Vide, kako ga ovce po ovoj liivi lijepo krile'.
, Krile Miline ovce lijepo vavije po po|u, ali moe
ui tvoe ne krile, koji i(h) uemarno'. J. Bogda-
iiovic.
b. letjeti Hi lebdjeti. — Samo n Vtiltigijinu
rjecniku: ,alare, aleggiare' ,tlattern'.
2. prelazno.
a. aktivno.
a) rastvorati, pruzati (u jedinom pri-
mjeru ruke za grfene). Ruke krile, u 6eln so
|ube. jSTar. pjes. horm. 2, 274.
f>) pokrivati krilima Hi kao krilima.
ua) pokrivati kao krilima Hi krilom,
ali u pravom smislu. Pucam ter zavidim, smrtca
mi omili, sukiiom, kada vidim, svojom da te krili.
H. Lucie 192. Na iiikom skrovita kapa glavu
krili. D. Barakovic, vil. 73. Satori od svile ste-
rihu svaki dan; pogani sve krile; z grada se ne
smi van. 75.
bh) u prenesenom smislu, stititi, bra-
niti (kao kvoika pilice). — Izmedu rjecnika u
Mikajinu (kriliti, Stititi, braniti ,prot6go, defeudo,
tuoor, patrocinor, tutor, complector, tego, pro-
pugno'), u Belinu (,protegere, tener protezione'
, patrocinor' 592b), ;( Bjelostjencevti (krilim, sci-
tim, branim ,protego, defendo, tueor, tutor, pa-
trocinor, complecto, tego, propugno'), u Voltigi-
jinii (,prot6ggere sotto ali' ,niit den fliigeln de-
cken'), u Stulicevu (,protegere, defendere, tueri,
patrocinari, favere, contegere'). Tko je pun zloba,
negujeS i gojis i krilis do groba. M. Vetranio
1 2. KRILO, 1, a, a) na).
1, 111. Ke vladaju svit i krile. D. Barakovi6,
jar. 36. Rod ruzara ki mirise, za6 ga diva kri-
lom krili. drag. 355. — Objekat se ima u misli.
Stvorenje sve moje gdi vladam i krilim. M. Va-
tranic 1, 356.
b. sa se, rejleksivno, rastvorati, siriti krila.
— Izmedu rjecnika u Belinu (,stender le ali'
.alas expandere' 57'>), u Bjelostjencevu (krilim so.
krila raztiram, sterem krila ,alas expando, ox-
plico, extollo, elevo'), u Stulicevu (,alas expan-
dere').
a) u pravom smislu. Na mrkijenti pak
se (galebak) krili. M. Vetranid 1, 15. Gdi kad
bude (feniie) izgorjeti, Ijepsa ozive vele opeta,
ter se krili tere leti u obicajne kraje oj svijeta.
Gr. Palniotic 3, '203*. Krjeposti su ii djevu ko
ono krilati kerubini . . . neki se nad liim krile
ter stit stvaraju i sjenicu. A. Kalic 430. Aj
bora ti, ptico lastavico, 6a se krilis oko dvora
mogaV Nar. pjes. istr. 1, 32. — Metaforiiki.
(Bog) koji se zgar krili svrh svakoga ploda. M.
Vetranic 1, 379. Krili se vrhu iias . . . Bozja
vlas. 2, 296.
b) u prenesenom smislu, o ie^adetu (vidi
2, a, a)). Naj Use gdi krili ona se sva k meiii.
&. Meu5eti6 280.
c) u prenesenom smislu, siriti se. Gdi
se zemfe krile. L T. Mrnavi6, osm. 142. Z Bogom,
dvori bill, gdi rodna siroko oholost se krili! A.
Kanizlic, roz. 49. Ocajase Turci glee hajduke
gdje se gradom krile. Osvetn. 4, 54.
KRILKA, /. lestve. — U jednoga pisca xvii
vijeka. Nu Zadrani, ki gledahu s mira u boj,
sto ce biti, upazise gdje iskahu krilke otajno na-
sloniti. P. Kanavelic, iv. '240. Ti si krilka, na
vrh koje Izraelu se Bog da upazit. 490.
KRILNOST, /. u Stulicevu rjecniku: ,sinuosita'
,3inus, flexus'. — nepoazdano (vidi kod 1. krilan).
1. KRILO, m. u Vukovu rjecniku: krilast na-
zimac ,poro6llu3 alarum uotam gerens'. — Uprav
je ipokoristik. — Akc. se mijena u voc. krilo.
2. KRILO, n. ala, pravo je znaiene : dio tijela
Hi ud kojijem neke zivotine lete, iz ovoga se ka-
snije razvilo i drugo (vidi kod 2). — Rijec je
praslavenska, i oblik joj je bio isprva skridlo,
isporedi stslov. krilo, rus. Kphno (po puckoj eti-
mologiji, od glagola Kpurb, kriti), ces. ki-idlo,
pol. skrzydto. ako se s uzdrzalo samo u jiofskom
ah se potvrduje litavskijem skrcti, skrieti, skrai-
dyti, na okolo (u krugu) letjeti Hi brzo se micati,
skrelas, peruska, i letskijem skret, letjeti. — Ko-
rijen je skri a nastavak dlo. — Nejasan je oblik
krelo (vidi) u cakavaca, pa od toga oblika i
krejut (vidi); sto u dva pisca ima krijelo (A.
Komulovi6 29. B. Kasic, nasi. 207), to va^a da
je samo nihova pogreska.
1. ala, u znacenu sprijeda kazanome. — Iz-
medu rjecnika u Mika^inu (krilo, leto ,ala'), a
Belinu (,ala overo ascella, membro col quale vo-
lano gli ucoelli' ,ala' 57*), u Bjelostjencevu (v.
krejut, pi. krila ,alae, vela', v. krejut), u Jam-
bresicevu (krilo, krejut ,ala'), u Voltigijinu (,ala'
,fliigel'), u Stulicevu (,ala'), u Vukovu (,der flUgel'
,ala'), u Daniiicevu (,ala').
a. u pravome (gdjegdje u metaforickome,
osobito u alegoriji) smislu.
u) u zivotina koje uprav imaju krila
(ima mnogo primjera za ptice, malo za ostale zi-
votine, za neke nema nijednoga, kao za (i^ca iliti
sismisa, ali vidi kod b) i c)). n. p.:
aa) u ptica (naj cesce). O svijetla
bozioe, eto i ja na tvu 5as naj prvi sad ptii-o
pustavam veceras, da, ko one stem krila sad slo-
2. KRTLO, 1, a, a) nn).
542
2. KRITiO, 1, a, c) re).
ImhIilk sviui pml nobi, i sloboda prostrn iiiila soj
|)ubnivo g\as po tobi. I. Guuduli6 175. Sto 11
ujlodali brza krila, ffdjo put neba plioo storuy
2+1. AH onudjo od Dtiiiava jazeA .slotjo siva
ptica, ^dje slavnoga Vladislava siinuem sjahu
vedra lica, velefi mu: .Zapovijoda", kud cu obrabit
brzijom krili . . .' 418. Dads mu krilo od tice
iiike . . . And. Ka6i6, raz^r. 202. IduAi putem
yidi jednu tiiicu saroiiu do krilima lepoco. Nar.
prip. vuk. 136. Kao tioa letsii krilima. Vuk,
liar, p.jos. 1, 184. — Sokola kojja nose krila hola.
V. DoSen IS'i. Ido ."Joko, vodi sokolicu (zet i nc-
ojesta) . . . zlatua su joj krila. Nar. pjes. vuk.
1,46. Vitko je krilo slo'mio ("so/co;. 1, 2i3. Soke
leti visoko, krila nosi siroko. 1, 412. (Snko)
kril'ma leti, kjunom progovara. 1, 413. Knigu
mu (sukulu) moco pod do.sno krilo. 1, 477. Nad
Markom jo (solco) krila raskrilio, pa jo Marku
ladak nacinio. 2, 327. Bas da imas sokolova
krila, no bi porjo pronijolo mosa. 2, 597. — Tor
torn stranom razstri krila (bijeii orao, u grbu).
J. Kavaiiin 288''. Orao pram zrakama sunfanira
razvijo krila. F. Lastrid, svet. 110''. Vrano co
ti o6i piti, a orlovi kril'ma biti. Nar. pje.s. vuk.
1, 283. Vila orlu krila salomila. 1, 489. Na
kopju jo sura tica orle, siri krila, iVIarku cini
lada. 2, 328. Snaga klonu bez uzdai'ia mila, kano
oro kad opaiiu krila. Oavetn. 4, 60. — Sroto
vrana bez dosnoga krila. Nar. pjes. vuk, 2, 50.
Ali lote dva vrana gavrana, krvava im krila do
ramena. 2, 306. — U jezeru utvu ugledase, oba
su ju (joj) pozladeua krila. 2, 48. — Tako i jato
bijelo u vodi od snjeZauijeh kufa plove, . . .
sklapa krila, glavu skriva. I. Gunduli6 409. Daj
mi, Bo2e, o6i sokolove i bijela krila labudova.
Nar. pjes. vuk. 1, 8. — Na glavi joj pauni, kri-
lima joj lad cine. 1, 129. — O kokote, moj ko-
kote! kad u zoru pjevat nacues, no udaraj kril'ma
sebo. Nar. pjes. vuk. 1, 194. Onen su mu Turci
pocinuli doklom p'jevoi u krila udri§e. 4, 112.
— Netko vide, bioli golubovi gdje na krilih
k nobu doprijeso. Osvetn. 4, 47. — Skladno sa-
kupi krila (seva). M. Katan6ic 74. — Trepavicp
krila lastavice. Nar. pjes. vuk. 3, 257.
bb) u bubica, kukaca. Ta (pcela) na
vitar i podize krilo. J. S. Relkovic 198. — Go-
spodu Bogu za svasta treba govap dati makar i
mravijo krilo ofiepio. Protokol pis. pr. M. Ne-
nadovica 56.
cc) u riba (ne bi bila prava krila, ali
su im slicna, te se mogii ovdje uvratati, a i s toga
sto bas ovakijem krilima neke ribe mogu Ictjeti).
Da uvati ribu zlatnokrilu, krilo da da gospodi
krajici, nek izodo ono desn" krilo. Nar. pjes.
vuk. 2, 52. Ufatise ribu od ses krilah. 2, 62.
Krilo, plitva u ribe. Zagorje. D. Hire.
b) u zivotina kojijeh Hi posve nema, Hi
ih ima ali bee krila. — kod aa) i dd) misli se
jamacno na perasta krila kao u ptica, kod bb)
i cc) na kozana kao u sismi§a.
a,a) u zivotina o kojima pripovije-
daju proroci u svojijem utvarama u svetom pismu.
— smisao je alegorieki. A obrazi nih i krila
liih (iovjeka, lava, vola, orla) prostrta bihu zgora:
dva krila svakoga liih se doticahu, a dva pokri-
vahu telosa nih. N. Rariina nd'A. ezecli. 1, 11.
I lica im (zivotinama) i krila bijahu razdijejena
ozgo ; u svake se dva krila sastavjahu jodno
s drugim, a dva pokrivahu im tijelo. f). Danifiic,
jezek. 1, 11. Veli (prorok Danijel, gl. 7): .Gledah
dokle joj (ziuini) biSo ogujona krila ne'. M.
Divkov'ic, bos. SlOl^.
bb) o zinaju, aleyoricki, ali nas narod
vafa da joi tnisli da ima zmajeva. Tim zmaj
(alegorieki: gonori se o tridesctogodinnem ralii,
dakle zmaj maze biti Gustao Adolf Hi Suedska)
zaman od sjovera pro6 cosarskom orlu prsi :
vojska tva mu skube pera i ognona krila krsi.
I. Gundulii 281. Vojsava imado san ovi, da jo
porodila jodnoga zmaja koga glava u carevu
zomlu dopiraso . . . rop udaraSe u more, a krilmi
svu Arbaniju pokrivaso. And. Kafiid, razg. 90.
Ziuaj prolo6o s mora na Dunavo i pod krilom
pronoae djevojku; . . . al'je zinaju zeda dodijala,
ispod krila ispuati djevojku. Nar. pjes. vuk.
1, 163. Srdit Perun preko neba mahnu na zma-
jovu krilu plamenomn. Osvotn. 1, 40.
cc) 0 zmiji, isporedi krilatica. Ba6i
zmija krila i okrijo. Nar. pjes. vuk. 2, 62.
d<l) 0 konu. — U narodiioj i>jesmi.
Cula josam, al' nisam vidola da ti imas kona
Jabufcila, Jabuoila, kona krilatoga; ja ne videh
tvomo konu krila, te ne mogu mlada vjorovati.
Nar. pjos. vuk. 2, 108. .Tabuoilo krila popustio,
popustio krila do kopita. 2, 109.
e) u ie^adeta Hi u onoga sto se misli
kao cejade (n. p. u andela, vraga, vile itd.). kod
bb) misli se na krila kao u )ijka Hi zmaja, drugdje
se misli na pticja krila (isporedi b)). kod nekijeh
je znacene alegoricno, te je postalo po maiti pi-
saca i slikara, ali veliki dio naroda kod aa) —
cc) i mozebiti kod ee) misli na prava krila.
aa) ii dndeld. Bozo ... ize prbveje
andelskije cini sbstavi . . . sb strahomb lica svoja
oghonnimi krili zakrivajuste. Mon. sorb. 133.
(1348). Seraiini prid zgledanjem tvojira kupo
krila svoja. M. Jerkovic 58. Tko ima krila od
andela? I. V. Bunic, mand. 14. I premda se
svaki (andeo) oblaci zlatnim ruhom, krilmi bijeii.
J. Kavanin 499b. Audel pise, Gospod gledi u
audelska dosna krila. Nar. pjes. vuk. 1, 145.
Dok car Stefan na uogu stajase, stajase mu sveti
Arandeo, stajase mu na desnom rameuu, milujo
ga krilom po obrazu ; kad car Stepan sede za
trpezu, rasrdi se sveti Arandeo, udri cara krilom
po obrazu. 2, 94.
bb) u vragova. U njekijeh su praSca
rila, a tko gubice ima i krila od Jijaka i od zaba.
I. Gundulic 473. Sr.si glava najezena, trepte
zmajska krila o ploou. 474. — / ovaj primjer
va^a da pripada amo bo^e nego pod cc): Pa je
svoja rastvorio krila (car Duklijan). Nar. pjes.
vuk. 2, 83.
cc) u Vila, vilenaka itd. Kra) je bijelu
uliitio vilu tor joj snima krila i okrija. Nar. pjos.
bog. 232. No naj mlada polecela vila, polecela
na bijela krila. Nar. pjes. vuk. 2, 49. Moli mu
se bjela vila: ,Donesi mi moja krila, moja krila
i okrijo'. Nar. jijes. petr. 1, 14. (Vile) obukose
krila pozlacona. 1, 75. Pak jo vila otvorila krila.
1, 114. Kad je bilo na po puta, bogmo devojka
odvojila bjose, jor pusti nekaka mala krila ispod
pazuha. Nar. prip. vuk. 131. Siju skrajciv vila
rijec crnu, savi krila, u Vu6ijak prhnu. Osvetn.
4, 64. — Bas-celik skooi kao muiia, pa rasiri
krila. Nar. pi'ip. vuk.- 196. Evo ti od nekud
dole6e na krilima preda n oni covjek. 21'J.
«l<l) 0 bogovima mitologickijem, i n
alegorijama uopce. Cudo je jo.s ve6e glodati,
gdi Lubav krili uztrepedo na nejo prsi stav. H.
Lucie 208. Za moci tvqjih ruk, za lipost tvojili
kril, ^ubavi, i za luk i za tvoj zlatan stril, do-
pusti, da samo lie dik se nagledam. 209. Prostri
tva krila zlatna i mila, slatkoga pun mira, boze
od pira. I. Gundulic 59. Oholost spustivsi krila
i glavu prignuvgi (na slid). A. Kanizlid, kam. 263.
cc) u jimaka (Me{e od I'azara, li.
Bosnanina, li. krilatoga). — U narodnijem pjes-
2. KRILO, 1, a, c) ee). 5
mama. Nijo sala jorlaii krilat jiiiiak! nijo sala
krila i okri|Q! Nar. pjos. vuk. 2, 22'J. Ja sain
cula, de prioaju )udi, da je l{o)a Pazarsko ko-
pile, Jedupkiiia liega odojila, s tog:a ima krila i
okrife. 2, 239. Ka' da udri Ro|a p. id krilirna.
0, 371.
b. nesto naiineno, zgracteno, nknvano (n
pjesmama okovano) tako da je sliino pravome
ptiejem krilu, i upotrchlava se kao nakit.
a) nasi se za kalpakom Hi za kacigom
(vidi kod kalpak). JeJan kalpak, dovot colenaka,
i desoto knlo dkovano, a iz noga do tri pora
zlatna, sto kucaJLi Gruja po pleiHma, va|a krilo
liijadu dukata. Nar. pjes. vuk. 3, 6. Jedan kalpak,
devet celeiiaka, i deseta fakja okovana, ... a po-
ki-aj lie krilo okovano sto junaka braiii od vre-
mena, od vromona i od vjetra Juta. 3, 'JG. — U
ovijem primjerima moze znaciti i pravo pticje
krilo sto sioji kao perjanicn : Zamosci su ono
vrli, kim vi-h glave leto krila. I. Gundulic 4Hd.
Uace uami praha i olova i za kalpak krila so-
kolova. And. Kacic, razg. 197-i. Za kalpakom
noja ptica krilo. Nar. pjos. vuk. 2, 98. Na glavi
mu kapa vucetina, i za kapom krilo od labuda.
3, 31. Oko glave pera i celenke, devet pera,
dvan'est celenaka, a trin'esto noja tice krilo, pa
se krilo na cekrk okrece, te kaziije koji vjetar
pu5e. .3, 1.56.
If) nekakav nakit zenski. Uosli su ti
premlogi darovi: . . . od zaova zlaUio narukvico,
a od dragog krilo od biiera. Nar. pje.s. vuk.
1, 280.
c. u prenesenom smislu, dio ieija Hi ncito
sto je iole sliino krilu, n. p. :
a.) na krizu, dva koinada sa strana.
Qledase ga (Jezusa Djeoica Marija) vec pribjena
i objesena na krizu . . . i stojase, ne pod krilim
kriza, er vojnici toliko blizu stat joj ne dopusti-
vahu, neg suproc liemu sto mogase blize. S.
Rosa 192li.
b) kraj u odijela, osobito kad je dugo
(kao sto je obiino u zenskijeh) ono Sto se dotice
do ze>n(e. — vidi i skut. — Izmedu rjecnika u
Bjelostjenievu (krilo vsake oprave ka se zemje
dotice iponniculamentum, figmenta'; krilo vsako-
jacke odece nize pojasa, kakti i rubace zenske
prez oplecka ,semicinetium, semiciuctorium').
Taknu kraj krila svite liegove. Anton Dalm.,
nov. test. 1, 12'J. matth. 9, 20. Kad ju popadoso
ter jase voditi, pri noj krilom obraz i glavu
pokriie i dite na rukah li krilom zavise. Oliva.
42. Majka ga (biser) bere, u krilo mece. Nar.
pjes. vuk. 1, 231. Prvi rize krilo od kosu|o.
Nar. pjes. istr. 1, 59. Zavrnula mlada belo
krilo, potekla va goru gorovitu. 2, 158. A krilo
joj raskrojeno. Jacke. 137. Krila, kittel, weiber-
rock u ugarskijeb Hrvata. Vijenao. 1878. 43.
(>94. Selena, sto nam je, znas li, vise puta do-
nela puno krilo badema i guria. M. P. Sap-
caniu 1, 164.
c) na mrezi. Pri tijem guoam (vidi 2.
guce) vezana su dva duga komada mreze sirega
oka a deb}6ga konca i zovu ih krila inreze, jer
se bas otvaraju kako dva ticja krila. L. Zore,
rib. ark. 10, 356.
tl) na barjakii. Zavrgo se krstasom ba-
rjakom, krstas ga je barjak poklopio, dva junaka
dva mu nose krila. Nar. pjes. juk. 242.
e) na satorii. — Izmedu rjecnika u Vu-
kovii: (u Crnoj Gori) od cadora ,vorhang (statt
der thiire)' ,velum' s primjerima iz narodnijeh
pjesama: Ocu liemu pod cadora doci, od cadora
osjeci mu krilo. — A kad dode satoru na viata,
podize mu krilo geferdanom. — I povlece ga
3 2. KRn-0, 1, d, c).
V grrki staa i polozi ga v krilo saLura svogii,.
Pril. jag. ark. 9, 131.
f) na sesiru, obod, leto. Krilo, oboil oko
.sesira. u Prigorju. F. Hefelo.
(/) kad se vratn, (pa i prozor) sastoje iz
dva (Hi vise) dijela, svaki dio, isporedi nem. fliigel.
— Tzmedu rjecnika u Stulicevu (krilo vratno
,ala januae'). Krila vratna grada Gaze. E. Pavic,
ogl. 201. Izvadivsi obadva krila iz vratnica
gradski. 202. Krilo, kanat od vrat.a, prozora.
^. .Stojanovic.
h) dio od vojske sto stoji sa strane,
isporedi lat. ala, nem. fliigel. — Izmedu, rjecnika
II Voltigijinu (,corno d' armata' ,ttugol von dor
armoo';, i u Daniciceva: ,manus (militum)' s yjci-
mjerom: Vojinstva pris-bvbkup)ajetb ki-ilo. G(il-
ferding) b(osna) 27a. Vojska tako razrodena, da
krilo desuo jest se raztezalo tja do Elbe vode.
I. Zanicio 23. Bakide bise u krilu desnomu
svoje vojske. And. Kacic, kor. 340. Oni koji
bihu u krilu livomu potekose za Judom. 341.
Krilo livo gubilo je poje. A. Tomikovic, ziv.
1.50. Lijevo krilo turske vojske. S. J^ubisa,
prip. 85.
i) u mjesta, onaj dio sto muje na kraju
Hi na krajevima. Moskovi su bili prodrli u krilo
onoga krajestva. A. Tomikovic, ziv. 315. Kol'
krajini branit krilo ... P. Petrovic, gor. vijou.
77. Ovo je stari Hercegnovi . . . dva mu krila
klonu na bokove : Topla, igalo oak do Suto-
rine . . . i Mejine. S. l^iubisa, jjrip. 2. — Amo
mogii pripadati i ovi primjeri: Vze ga (Isnsa)
djaval i povede ga na krila orikvena. Korizm.
13'>. Postaviv§i ga vrhu krila templa. S. Rosa
48a.
A) otoka (a rijeke). Da pripliva jedno
maleuo krilo od rijeke. A. Tomikovic, ziv. 209.
(1. II metaforiikom smislu, kaze se krilo Hi
krila kao znak Hi znamene brzine, n. p. :
a) u ce(adeta i u zivotine koja uprav
nema krila. U moje je dni letila na krilijeh
sama ptica; za poletjet sad su , krila' oko vrata
u mladica (va^a da pisac ovdje satiricki govori
0 ondasnijem velikijem ogrticama, jakama, koli-
jerima, sto su zenske nosile). I. Gunduli6 143.
(Sokolica) sokolova pripe krila, sunu se u tijek
streloviti. 343. Od starine vojvodo i bane, vrzi
na se krilo sokolovo, odi s vojskom ua poje Ko-
sovo (iHoglo bi se i shvatiti da je znacene kao
kod e, b) cc) aaa)). And. Kacic, razg. 73*'. Ono
bjese junak pod krilima, gleda' sam ga de skace
s momcima : skoci s mjesta cetrnaesL nogab. P.
Petrovic, gor. vijen. 79. U strahu su plahovita
krila (va]a da znaci, da decade od straha brzo
bjezi i trci). Osvetn. 2, 58. — (Skoci) na brzoga
kona, koji, cijem se na tijek spravja, vece ua
krilijeh rek bi stoji i da sada poletjece. I. Gun-
dulic 343. Da je kome stati pogledati, bi rekao
i bi se zakleo da se zeko zemje ne dod'jeva,
vec 9U poda li krila podmetnuta. Nar. pjes. vuk.
3, 242.
b) u stvari nezive, tjelesne (jizicne) koja
se brzo mice, n. p. vjetra, mune, oblaka. Jur na
krilijeh od vjetara glas po svemu svijetu prsi.
I. Gundulic 287. Vjetric mili s mirnijem krili
uzme iz tiha kad prsati. G. Palmotic 2, 71. Kad
na krilih vjetra uziti vise sunca on se stavi. .J.
Kavanin 4211). — Kano muha nosec strijelu na
lagahnu krilu . . . Osvetn. 1, 41. — Odkud oblak
krila steoe? V. Dosen 261a.
c) u vremenal Vrijeme 'e starac sijeil,
al' hitar, kril'ma leti jakno vitar. ,T. Kavaiiiu
43G:''. Leti brzo strila, kako svatko zu.adi>, all
2. KRILO, 1, d, c). fi
vrirao krila jos brzja imado, krila Cudiii) liitra.
A. Kauiili6, ro/,. li).
fl) u smrti. Knamo dakle, smrt nomila
kroz rodite) prvijeh grlo da k nam prido, tor na
krila leti i kosi veoma vrlo. J. Kavauin 2r>li.
e) u ieya iimnvga, duievnuga. Ja na
krilijem od slobode ptioa izlijetam. P. Kanaveli6,
diibrovn. 15.
e. metafuricki kao hod d, ali se ne isliie
hrzina, nego smjer kojijem se neko Hi neUo dize
u visinu (u pravom Hi metaforiikom sinislu).
a) dieane je u viainu slipiifeno u pravom
smislu. tako je n. p. ovdje o ognu: Ne ko ogan
pod pepolom, neg prost kril'mi gori plane. J.
Kavauin 427". — amo mogu pripadati i ova dva
primjera (drugi je po prvome naiinen) o ie(a-
detii. i II nima je metaforiiki smisao, ali je me-
tafora provedena do kraja, kao da se govori o
pravom ledenu. Covjek koji put nebesa iznenadi
krila dize, trepti, stini, boji se, stresa, da no pade
jos na nize. G. Palmotii 1, 241. Nizok covjek,
put nebesa kad sam smion krila di2e, boji se,
stjene (t. j. stine) i ustrosa, da ne pade jo§ na
ni/.o. J. Kavaiiiu 4t)(ja.
h) metaforiiki.
<ni) 0 ludskoj dust. Covik duzan je
ne samo mlogim dobrim djeli Bogu sluXit, . . .
nego jos duzan je svesrdno brinut se i nastojat,
kako bi kojim svojim zlim djelom svoga stvori-
te(a ne uvrijedio i ne pogrdio. ovo su dva krila
koja mogu lasno dusu fovicju od zemje k nebu
podignut. I. Grli6i6 183.
hb) 0 molitvi. Da ucini dva krila
molitvi svojoj, to jest post i lemozinu. M. Div-
kovi6, nauk. 214l>.
cc) o cejadetu Hi o cemu Ho se kao
cejade misli (vidi i dd)). ana) krilima se zna-
menuje mac, snaga Hi oholost (kao o cefadetu
kaze se o pokrajini, gradu itd.). Od plahosti
(Osman) steru6 krila vas svijet vede pridobiva.
I. Gundulii 359. — po ovome se kazc da home
Hi cemu (gradu, pokrajini itd.) padaju krila, Hi
da mu se lome, krse itd., kad se slabi Hi poni-
zuje. Krila 6e tuj pasti i misli zle tada pak}enoj
napasti. N. Na)eskovi6 1, 153. Vila, s ke pa-
dose meni krila. J. Kavanin 160*. Pasti tkomu
krila ,(prov6rbialmente) vale : perdersi d' animo,
overo cader di speranza'. A. d. Bella, rjecn. 57*.
Sad s Pasagom padose nam krila. Osvetn. 4, 45.
— I ako sam jos oro sivi pro6 istocnom zmaju
prsi, nabuneno jato krivi, komu ognena krila
skr§i. I. Gundulid 495. Jo! Kaica, moj sokole
sivi! al' ti bdbi krila odlomise i obadva oka iz-
vadise. Nar. pjos. vuk. 2, 488. Te pogubi to-
like vojvodo i polomi krila od krajine. 2, 500.
Sad krajini oblomismo krila kad prznoga Tala
pogubismo. 3, 271. Dobro mu se krila salomise.
4, 455. SlomiSe se krila Aleksincu. Osvetn.
5, 72. — Prignuti, ali objesiti krila ,metaforica-
mente dicesi di chi abbassa 1' ardlre'. A. d. Bella,
rjecn. 57^. — u suprotnom se smislu kaze da
home krila rastu, kad jiostaje jaci (u ovom pri-
mjeru: kad cefade mlado uzrastc do potpune
snage) : Sest junaka, sivi sokolova, Grabovaca
mladi vitezova, kad li nima krila narestose, si-
lenoga cara odbigose. And. Kacic, razg. 208b.
— amo bi mogao pripadati i ovaj primjer: Svog
nedadu okajte babajka i krvju mu osvjetlajte
krila. Osvetn. 1, 7. — bOb) u poetickom jeziku,
0 pjesniku kad pocine spijcvati (metafora uzeta
od ptice, od seve koja pjeva leteci u visinu?).
Tim, druibo ma mila, pustite opdena taj vasa
vi dila, a stvorcu sad spijevat otvor'te sva krila.
D. Eaiiina 145i>.
4 2. KRILO, 1, f, h) an).
(Ill) 0 iemu umnome .Ho je shoaieno
kail ('fjiidi' s krilima. Past joj ce ((ithaoi) nizoko
krila (maze si> iiiialiti i o prainjem krilima). H.
Lucie 207. Skiipivsi krila od na§o oholasti. A.
Gu6etid, roz. mar. 105. Ah, fiijem si se zahva-
lila, tasta jucka oholasti! sve sto vise stores krila,
sve de!5 paka nize pasti. I. Gundulid 284. Zatim
poda nami odviso (Bog) vjore prave sladka krila.
J. Kavauin 14'>. llolost 6eka slave krila. V.
Dogen 192". Ar kako je (lakomos) svod (iinila
gnusua djola, himbu mnogu, tako jom su pala
krila. N. Mardi 67. Vlast i sila na Mahmudu
stekla krila. Osvetn. 4, 13.
f. u prenesenom smislu, ali ne kao kod d i
e, nego se istiie pokrivane kao Ho biva kad se
(n. p. pticjej krilo rasiri vrh cega.
a) uopie, o iemu tjelesnome Hi umnome,
n. p. :
aa) 0 nehu, oblaku. Pod uebeskira
krilom clovik ni od mene vedi krvnik. P. Hek-
torovid (?) 160. Kruti vrsi u uebo uprti, a nebo-
sklon razvalio krila. Osvetn. 2, 97. — Oblak ne
skrivaSe neba krilom pritamnijeme. D. Zlataric
48a.
bb) 0 tminama, mraku. Tor prosteru
uodne tmine vrhu plavi crna krila. P. Sorko-
devid 578b. l mraku so mrklu jur dosadi, pa
on skudi svoja mrka krila. Osvetn. 1, 74.
f'c) 0 snu, spavanu (po simboUcnoj
mitologiji). Truda svih pokoju, rodjace od
smrti, . . . crna postavi tva krila na mene. D. Ra-
nina 77b.
fid) o lazi. Koje (grille) tamna laz
je krila pod pogana svoja krila. V. Dosen 139b.
b) cesto znaci metafuricki svezu cejadeta
(aopce, Hi vladaoca, Boga, drzave itd. pa i cega
umna) prema drugome cejadetu (ce(adi, drzavi,
mjestu itd.), kad prvo brani i Hiti drugo. Hi ga
ima u svojoj oblasti. nije lako svagda razlikovati
u primjerima ova dva znacena, jer su obicno
zdruzena, te tad se pazi samo koje se jace istice.
naj cesce stoji krilo u ace. Hi iiistr. s prijedlogom
pod.
aa) tutela, praesidium, protectio,
obrana, zaHita, okrife. metafora je jamaino
uzeta od kvocke Hi od koje mu drago ptice koja
krilima pokriva i brani mlade. Mi, gospodine
vojevoda, onoj vladanbje i knoza u liemb drb-
zimo podb krilomb i obarovanbjemb gospodbstva
vi. Spom. sr. 1, 165. (1422). Velika je slava
stati pod tvojim krilom, o Marije. Korizm. 28b.
Naj pri pod tve krilo clovika primilis (srico), a
pak ga nemilo prem sasma ucvilis. D. Ranina
131b. On uzdrXi pod svojim krijelom onijeh,
kojih posinovi. A. Komulovid 29. Pod dijem
bi krilom i zastidenjem ustampali. M. Divkovid,
bes. XV. Pod sjeuom od tvojijeh krijela. B. Kasid,
nasi. 207. Umrijeti pod krilom i u milosti svete
crkve katolicanske. M. Orbin 311. Cijeme pod
vasega g(ospostva) krilo na svjetlos od svijeta
izhodi (Arijadna). I. Gundulid 2. Ti (Vladi-
slave) uzdrzi, za ne pasti, pod tve krilo tko se
stavi. 315. Svih pod krilo crikve katolicanske
priim}ase (s. Petar). F. Glavinid, cvit. 20b. iz
latinskijeh pokrajina pod krilo do nase (dubro-
vacke) utedi. dr. Palmotid 1, 89. Ki je (grad)
pod krilom od visnega i komu je nebo straza.
1, 112. Neka pod krilom od milosti tvoje svrsim
dugovanje od ovoga zivjenja moga. M. Jerkovid
84. Pod Bozjim krilom jesi. I. Ivanisevid 23.
Pribivah pod tvojim krilom i zasdidenjem. P.
Eadovdid, nacin. 32. A ti majko mila i blaga,
koj pod krilom na§ grad stoji, moli siua tvoga
draga, smilit nam se da dostoji. J. Palmotid 291.
2. KEILO, 1, f, h) aa).
545
2. KRELO, 2, h.
Koje si ob|ubila i zagrlila pod krilo tvoje. V.
Andrijasevic., put. 105. Ki su se utekli pod tvoje
krilo, pomosla si ill. L. Torzic 59. TJ svoj ki
uesreci iz latin.skijeli pokrajina vam pod krilo
htje utedi. J. Kavaiiin 192*. Pod svojim krilom
puke sklada i stiti ih. 320=i. Pridose pod krilo
republike mletacke. J. Banovac, pred. v. Ah,
blago ti jo onizim, koji se nahode pod krilom i
zastitom ove velike krajice! pripov. 135. Kad
se nijo na§lo na svitu da jo oni u napasti dja-
vaoskoj bio pridobiven, koji se je pod krilo di-
vico Marijo utekao. J. Filipovic 1, 486a. Biti
pod ne krilom materinskim i u ne zasticenju.
F. Iiastric, test. 374b. Padose pod krilo s. crkve.
svet. 142'>. Svakoga (iovjeka) pod krilo ona (Ma-
rija) svoje bere. A. J. Knezovic 4. Dopusti
oblas niraa ko sin Bozi i stavi jib pod sve krilo.
A. J. Grucetic 8. Boze, srjed tvoga nas primi
stana i pod tvoje stavi krilo. 14. Mnogi ino-
stranci svoja ruista ostavise i pod negovo se
krilo utekole. And. Kacic, razg. 21. Biju fbihuj
pobigli u Carigrad i utokii se pod krilo cesa-
rovo. 43. Krajestvo od Cipra zvaSe se jedan
perivoj oliti gardln od svita, ... a navlastito
kada uzivaSe lipi mir pod krilom privedx-oga
principa. 182. Bos sumiie tecimo pod ne (b. d.
Marije) krilo. L. Radio 89. — Amo pripada i
ovaj primjer: Primi me (Jezuse!) pod krila srca
tvoga. I. M. Mattei 155.
hh) ditio, potestas, imperium. nlast,
(Mast. Sto vas je ostalo, toj 6e car pobrati i
stavit pod krilo, ter ceto tad rijetl: ,ZivJ6t nam
nijo milo, Xelimo umrijeti'. M. Vetranic 1, 58.
Svoj zivot traje pod krilom Ijenosti. 2, 53. Pod
, krilom' vec tvojim dubavi!) trudnu ni' pokoja,
a krilu u ne (vile) svim rados je svakoja. S. Bo-
bajevic 219. Silnom caru lasno je bilo sve pri-
dobit puke ine, i podlozit pod sve krilo nebro-
jene krajevine. I. Grundulic. 449. Dalmacije sve
slobo6u sbi ti, i stavi pod svo'e krilo. J. Kavaiiin
211''. Kad je Dorde Srbijotn zavlado . . . i svo-
jijem ki'ildm zakrilio. Nar. pjos. vuk. 4, 151.
lioji mi je Jadar posvojio i pod svoje krilo pri-
vatio. 4, 239. Onda su Dubrovcani potpali pod
krilo turskoga sultana. Gr. Zeli6 557.
g. kaze se u prenesenom Hi metaforiikom
smislu 0 ce]adetu (i o ziootini) kao pohvala.
u) istiduci pouzdanvst i korist, kao slo
ih ima ptica od svojijeh krila. Tvoje glave ne
odsioe niko, uego Stijie drago dite tvojo, kojlno
ti desno krilo biSe. And. Kacic, razg. 53^. Krilo
nase, Milutine kneze! Pjev. crn. 245''. O voj-
vode, moji sokolovi ! vitezovi, moja desna krila !
Nar. pjes. vuk. 2, 493. O vojvode, moja desna
krila ! krila moja, s vama cu letiti. 2, .50.3. Desno
krilo, Mutape Lazare ! 4, 298. Tu dostize i
Hagi Dervl§e, sto so Loji desno krilo pise. Osvetn.
6, 55. — 0 konu. .Jao Saro, moje desno krilo!
Nar. pjes. vuk. 2, 217.
b) kao obrana, zastita, vidi f, bj aa).
Desno krilo od srpske krajine! . Nar. pjes. vuk.
2, 489. Ali-paso, od krajine krilo! 4, 213. Da
sam baba imo i aigu, pa su ijili svoj krajini
krila. Nar. pjes. horm. 2, 3.
2. gremium, kad cejade sjedi, mjesto ravno
od trhuha do ko^ena na koje se maze sto poloziti,
a u visinu shvaca onoliko prostora koiiko maze
ce(ade sto sjedi zagrliti rukaina; ima i drugo
slicno, ali ne jednako, znaiene, sinus, nedra, na-
rucaj, i. j. kad se sto drzi na prsima zayrlivii
rukama, pa i jirsi, grudi. nije svagda lako raz-
likovati ova dva znacena, tijem vise sto se za
oba nalaze prijedlozi na i u. — maze biti da je
ovo znaiene postalo od znacena: halina, odijelo
od pasa pa nize (vidi 1, c, b)). isporedi skut, i
lat. sinus, nem. schoss. — ovakovo znacene ima
i noBoslov. krilo i mnzebiti (u kojem dijalektu)
ies. kfldlo. — Izmedn rjecnika u Vraniicevu
(, gremium'), u Mikajinii (krilo, skut ,gremium,
sinus'), li Belinii (seno, e grembo; ,sinus' 667''),
ti Bjelostjencevu (,sinus, gremium'), it Jamhresi-
ceoii (krilo, narucaj , sinus, gremium'), ii Vnlti-
ijijinu (, grembo' , schoss'), u Stuliceeit (,protectio,
sinus, cor'), a Vukovu (,der schoss' , sinus' s pri-
mjerima iz narodnijeh pjesaina : Drzi dijote u
krilu. Gospodar gospodi na krilu zaspao), u Da-
niviceim (,sinus').
a. gremium, u pravom (gdjegdje a meta-
forickom) smislu.
n) uopce. Cemu je sve blago od svijeta
uzivat i kamenjo drago na krilu razbirat, pokli
smrt sve tlaci? M. Vetranid 1, 39. Nemu (jii-
nakii) na krilo |ubko ga (cvitje) sipase (vila).
D. Eanina 19h. Oral velik mimo lete i jajce
ispusti na krilo Filipovo. Aloks. jag. star. .3, 225.
Ona sedi pred svoji dvorovi . . . golu sab}u preko
krila di-zi. Nar. pjes. vuk. 1, 159. Pisnu dete
kao zmija }uta, pade caru preko svil'na krila.
2, 163. Ona ide caru cestitome, pade cai'u preko
svil'na krila, pa ga Jubi po nodri svileni. 2, 166.
Papuc' skide, sede kod kadije, . . . vec buzdovan
mece preko krila. 2, 359. Sede caru do desna
kolena, britkii sab|u na krilo namice. 2, 431.
Nade Todor Sarac-Mahmut-agu i kod nega sta-
rac-Merdan-agu, drze duge preko krila dijke,
drze dobre koi'ie za dizgene. 3, 159. Uz krilo
mu sluga Vidosave. Nar. pjes. petr. 2, 290. —
Aino pripadajii i ovi primjeri, premdaje smi.'iao
po nesto metaforieki: Skrivajto almustvo v krili
ubozih. Korizm. 33*. Majci ju (djevicu) ugrabi
i ocu iz krila. N. Najeskovic 1, 345. Zaplije-
niSe (crnci) oda svudi tuznijem majkam kceri iz
krila. P. Sorkocevid 575*.
ft) i ce(ade maze stajati (sidjeti, lezati)
na iijem krilu, obicno je znak (uhavi onoga koji
ga prima na krilo i hrani na krilu. Sam po
sebi u svo'em krilu ognenitu zmiju prija f^«-
bovnik). J. Kavaiiin 38'i. Svoje mrtve sve spo-
meni, svoje mrtve roditeje koji su vas porodili,
preko krila polozili. Nar. pjes. vuk. 1, 145. Kud
god ide, za ruku me vodi; kud god sjedne, na
krilo mo metne. 1, 565. Pa Kaicu uzima na
krilo, pa Kaicu i grli i |ubi. '2, 487. — Poteco
(l-Aibav) k materi na krilo. D. Raiiina 7''. —
Zuas ti, duso, kad si moja bila, na krilu mi
tursku kavu pila? Nar. pjes. istr. 2, 139. —
(Vila) kojoj bih trudahan u pustoj dubravi srjed
krila sladak san zaspao na travi. M. Drzic 40.
Zaspao na krilu Dalile. And. Kacic, kor. 1.39.
Spava neopazno Sansun u krilu Dalile. I. .J. P.
Lucie, razg. 131. — Draga u krilu mrit viditi i
ne moo rau dat pomodi. M. Drzid 112. Izdahnu
u krilu bludnico. J. Banovac, pred. 107. Umrije
na krilu zarucnioe svoje. F. Lastric, svet. 21''. —
I zdignuto (telo) placnoj majki poda ga u krilo.
F. Glavinid, cvit. 86''. Ter ga (Lovrlnca) stavo
Kiriki na krilo. P. Hektorovic (?) 169. Meno
moja nece kukat majka na svojemu ostarilu krilu.
Osvetn. 2, 70. Skinifce ga i dajte meni u krilo.
F. Lastrid, test. 119''. Marija Isusa sebi u krilo
stav|ena zali i place. 1205^. — Gospa drzase Isusa
u krilu. M. Divkovid, zlam. 66*. A Kirika dr-
zedi ga (Lovrinca) na krilu govori ... P. Hek-
torovic (?) 169. Eijec mre joj usrjed usti, vided
mrtva sinka u krilu. I. V. Bunid, mand. 33.
b. sinus, u pravom (ii naj zadAeiii jiri-
mjerii u metaforickom) smislu. znaiene se poznajr
po smislu, Hi po tome .sto odgovara n jirijenadimd
35
2. KRILO, 2, b.
fi4fi
2. KRILO, 2, K, (?; aa).
latinskome sinus. Zntimenije imati> (zena) ua
pl63tu i na Urylu. Sorbisce lesekorner §af. 129.
I u krilu svom uzdviguet nih gospodin Bog naS.
Bornardin 5. N. Hai^ina 17''. i-iai. tO, 11. llzela
jo sina moga . . . spo6i i postavila ga jo u krilo
svoje; a svoga sina koji umrijo postavila ga je
u krilo moje. N. Raiiina 70l>. .Biog. 3, 20. Slatko
jo djecii svu, i slatko i miln |ubovcu gizdavu
primiti u krilo. I. Gundulic \i. Slatko ufanje,
jubko ti me, jaoh, i mile od sviid blazniS i nja-
gujes, neka sa mnom sved stanujes, hodi, hodi
u mo krilo. 32. Eto nago krilo moje, sad vas
(strijele!) na to, jaoh, priziva, poplesano cvijetje
svoje 6im razvrada i odkriva. 186. A karbond
joj sja sred krila, brz bi i sveta zamamila (dikla).
J. KavaAin ;i6''. Vodo draga, vodo raila! ruke
i Colo moje okvasi i gorjeno moga krila tvom
studeni ti ugasi. A. Glodevic 133'*. Cini ga Go-
spodin poCinuti na svom krilu vlastitomii. F.
Lastrid, od' 128. Ivan pociva na krilu (xo.spodi-
novu. test. bil. ad. 36''. BijaSo u krilu ocinu na
nebesi (sin Bozi). test. 149". Potroito oba upo-
redo, koji prije dotrci u krilo (moje), onoga 6u
biti dijevojka. Nar. jy'es. vuk. 1, .558. Procvije-
lilo fiedo rasplakano na bijelu krilu raaterinu.
Osvetn. 3, 143. — U tvom krilu grijala se zmija
prika. G. Palmotic 1, 280.
C. sinus? gremium? de complexu aman-
tium (etiam do coitu). Meni se blag vidi i sla-
van zadosti, u krilu tko sidi potajno liposti. H.
Lucie 215. Kolici luveni veomi zadosti scijene
se blazeni u svakoj (stoji svakom po rukopisu
xvui Hi XIX vijeka) radosti, koji se kon krila
cesto krat nahode u gospod i vila. N. Najos-
kovic 2, 80. Ali cu skoro umrit, pridraga ma
vilo, no budem ako prit tebi sad u krilo. M.
Drzic 82. Urugoga je lubovnika na radosti, na
razblude sva pokojna, sva vesela u raskosno
krilo uzela. I. Gundulic 53—54. Sred nobesa
bez prikora tvoj Junoni ti si u krilu (Jove). 68.
All, s kijeme se nijesi 'stala? tko ti bio nije sred
krila? 220. (Akile) u krilu razbludene kcorce
tvoje trati svojn snagu. G. Palmotic 1, 120.
Znades, buda vilo, koga primas u tvo krilo i
s kijem si se zajubila. 1, 326. O boziee moja
izbrana, razbludno je tvoje krilo. 2, 26. Svaki
se od nas uzda i nada sve lubjene )ubi u krilu
spomenivat. 2, 528. Ko vitez od razhluda Ber-
sabeji svoj u krilu. J. Kavanin 39". — Nu kad
nijesu taj mu dana, da sujet bude san ves^li,
gdi u liegovu krilu zeli pokoj naci svoj Dijana.
I. Gundulic 182. Po}a neba svoga, po kim zvi-
jozdam kolo izvodi, promijonitje i.oi\a, (Dijana)
odi s pojem cvijetnim krila tvoga (Endimijona).
183. Boziea sam nobo svoje osla, u krilo za do6
tebi. 184. U dosnici ovoj jakoj ja cu s macem
poletjeti, o Korevski, zliei opakoj u tvom krilu
dusu oteti. 468. Tim se od nas svaka spravi
vjoreniku dr.ngu i milu u zudjenom biti krilu.
G. Palmotic 1, 97. Prava 'e rados ])osred krila
vjereniku dragom biti. I. Dordi6, uzd. 178.
d. a jednijem Hi drugijem znaienem kaie
sc metaforiiki o cemu tjelesnom Hi umnom sto se
shvaca kao ic^ade izensko). Prospi rajsko cvijeie
iz krila, zoro draga, zoro mila! 1. Gundulic 70.
Sve sto iz krila obilnoga oil naravi jiloda izlazi
(vidi f). G. Palmotii 1, 21. Jes ko naSijeh vrhu
dila eijeni zvijezdo da gospodo, da udosnoga hih
iz krila dobro izviru i zle zgode. 1, 133. (Noe)
crna iz krila svud prosipa mrake sine. 2, 327.
Provijonje u svo'e krilo ve6 neg zom|a sjetbu
prima. 3. Kavanin 539h. — (isporedi c). Da moje
dni strajem bludnosti u krilu. N. Dimitrovi6 57.
Ki mo pokoji u krilu jubavi. I. Ivanisevic 300.
0. sinus Abraliao, Abrainovo krilo, u hi-
hliikom jeziku, takotter metaforiiki. radi znaiena
vidi: Mista pribivaju6im ko Bog stvori josce u
poCotku, jih jest sodam: 1. kra|estvo nebesko;
2. raj zema|ski; 3. krilo Abraliamovo; 4. limb
otroci ; 5 purgatorij opiinski; G. pakal, 7. i ovi
avit. F. Glavini6, cvit yh. Uoli (it paklu) imaju
6etiri mista razlutona: . . . fiotvrto jo naj posli,
gdi pribivahu du5e ss. otaca cakajudi odkup|eiija,
i ovo so zvadijaso krilo Abramovo iliti limbo od
ss. otaca. F. Lastric, tost. 202''. .To5 jedno pri-
bivaliste iinade, nazvano krilo Abramovo, u ko-
jeno su duse svetih prije doi^astja Isukrstova
primjone bilo, i ondl broz mucoiia odkupjoi'ie co-
kajuci mirno uzdrzano josu; koje jo zatira Isukrst
sisavsi k nima iz onoga mista izbavio. E. Pavid,
jezgra. 29. Trade misto pakia zovemo ono, kojo
se imenujo krilo Abramovo iliti limbo svetih
otaca, gdi su svi sveti patrijarko i proroci, po-
camsi od Adama tja do dosastja Isukrstova pri-
bivali cekajudi odkupitoja svoga. ovo je ono
raisto od koga Job govoraso: ,Tko do mi dati
da me u pako sakrijes?' (job. 14, 13) i ovo isto
misto ima so razumiti u koje je Isukrst snisao,
kad govorimo: ,Snido nad pakao', iliti u pakao.
B. Leakovid, nauk. 68. — Ooo je po luc. 16, 22,
vidi: Sgodi se tada da umri prosjak (LazarJ i bi
ponesen po anjelih u krilo Abramovo. Bernardin
38 — 39. Krilo Abraamovo, Anton Dalm., nov.
tost. 113. I. Baudulavic 45''. — (Duse) v krili
Abraamji. Kovizm. 22a. Posadi ga v krilu
Abraama. Transit. 102. U Abramovu vidih krilu
lijeim dusu jakno vilu. J. Kavanin 398''. Nut
Lazara Abramovu sada u krilu. 518*. Da je
Lazar prinosen u krilo Abrahamovo. JVI. A. Ro|-
kovid, sabr. 73. Duse koje u krilu Abramovu
cekahu 3pasito|a. J. Matovic 5i.
f. u prenesenoin smislu, utroba.
a) uopce. On ki vikne zaliho vino nosi
V krili ogaii. Transit. 83.
b) cesce materina utroba, materica. Ne-
tegnute djeve izbrane on u plodno ' side krilo.
G. Palmotic 3". Visiii duhom bozanstvenijem
ne (Marije) napuni cisto krilo. 3, 83''. Jesusovo
svoto tilo, koga djeva majka ima u precisto svoje
krilo. J. Kavanin 458''. Objavi mi, lijepa vilo,
tko ti ucini plodno krilo. A. Gledovid 203''.
Kad bi Marija bila marie ponizna, onda bi mogao
tkogod reci da je ona cuvala svoje pricisto krilo
za jedno drugo vodo ufano. A. Tomikovid, gov.
41. — Metaforiiki. Grade, iz tvoga ti des krila
radat brzijoh sto gradova. G. Palmotid 1, 71.
Koje s. mati crkva iz svog krila ]iorodene odrani.
F. Lastric, svot. 9".
g:. u prenesenoin smislu, unutraSnost ne-
cega Ho je prostrano (u krilu cega moze biti isto
sto : u cemu), n. p. :
a) svijeta. Kijec zamjerne ka pun dike
vas kolik je svijet stvorila, i, Ijeposti sve koliko
ke su svijetu posred krila. G. Palmotid 3, 119'*.
b) zem\e uopce. Pidna sto god zemja
3 svoga krila rodi (vidi f). I. T. Mrnavid, ist.
184. No dala mu zom}a lirane iz pitoma svoga
krila. G. Palmotic 2, 57. S prve rane dol' ne
pada majci u krilo bor visoki. A. Vita(id, ostan.
28. ZemJa ista plodi svoga spasitola sebi u krilo.
J. Kavaiiin 367". U matere nase zem}e krilu.
A. Kanizlid, kam. 428. Jer iz majke zomjo krila
ne rine ga svaka sila. V. Dosen 17''.
c) mjesto uopce Hi osohito.
(Ml) uopce. Za to li te zera|a ova u
svoje krilo jes primila? G. Palmotic 1, 254.
Lijopa ovega mjesta u krilu zone i capti svaka
dika. 2, 425. Gdi Hvalinsko lozi more srod za-
2. KRILO, 2, g, c) aa). 5<
klopna svoga krila. 3, 48''. Sto iu od rijeke
rijeti Nila ki gro tako iz dalefie, da je trud od-
krit, koga iz krila, iz koga li vira iztjece? 3,
112a.
bbj osobito mjesto, driava (i rodno
mjesto, otagbina). Grecije mudre iz krila doc
naj bo}e vitezove po vrijednoga cini Akila. G.
Palmotic 1, 174. Svijotia Grecijo, u tvoje krilo
primas nag milo. 1, 246. Tako Frijija njekih
stina svoga \z krila mnoz odkriva. A. Vitajic,
ostan. 142. Sto sam se u liezinom (otaibine)
krila odgojio. M. A. Eelkovic, sat. AS*.
(l) grada, varosi. Gdi Aspalata blago
lezi u Sodome strene krilu. G. Palmoti6 3, 31<'.
Kako u krilu grada Peste tako i grada Budima.
Zbornik zak. 1870. 157. — U ovijem primjeriina
inoze biti metaforiiki umisao kao kud d : Er (Tre.-
bine) u syomu brani krilu §to jo bojnom bijehu
trijebi. G. Palmotic 1, 13. Sedam lijfl|djeh ma-
uastira grad u svomu krilu gleda. 1, 99. osobito
u ovakijem primjeriina: Plemenita robiiuce (go-
vori ostrvu Kreti), sad poznavaS, ko boravit slaje
bijase na djevice bneske krilo nog' so javit tvrda
srca Buslomanu. J. Kavanin 292 '. I ako opefc
meui (Dubrovniku) u krilu mojo puka vidjeh
inrijeti. P. Kanavelic, dubrovnik. 8.
e) zgrade, kitce. — U jedinom primjeru
0 zidovima tamnice: (govori Krunoslatta tamnici
u kojoj je zatvoren Korevski) 0 kamonje svijem
cestito, miri srecni i blazeni sred kijeh suiice
sja skrovito, s kijem dan svanut moze meni, ah!
da mi je zejnoj moci, jiticoin bih so satvorila,
za u brzo leted doci sred vasega mrazna krila.
I. Gundulic 3.52.
/) lade. Tijem se na plav uklonimo i
u krilu se lie branimo. G. Palmotic 1, .59. Evo
srece (s) svojom plavi ku milostan Bog posila,
da iz robstva tebe izbavi, ujezimo sred lie krila.
g) kamenice. Rastvorite, o biserne ka-
menice, vase krilo, za uaresit lice milo. G. Pal-
motic 1, 183.
Ii) spile, ponora. U smrdecu podoh
spilu, u tmastomu koje krilu sumporana voda
teco. G. Palmotic 1, 4.5. Jeli gdjegod ponor
jazni da me skrijo posred krila? 2, 34.
i) rijeke, mora. Vodo koja moje milo
dobro ugrabi, da daj vrati negovo mi mrtvo tilo,
da ga budem ukopati. nije pravedno, jaoh! da
\ei,i u tvom krilu moj [ubjeni. G. Palraoti6 1,
359. Na rajskomu tomu dilu zlatom sinu .Tordau
rika, i sta po lie svemu krilu cudua slava i ve-
lika. 3, 126*). U nu (kosaricii) postavivsi di-
tesce, metnu ga u krilo pcjtoka tekuca Nila. A.
Tomikovic, gov. 32. — Zabavo su nase opcene . . .
u morsko metat krilo . . . vrse uresne, mreze
okasto nijemom' jatu. I. Gundulii 36. Drivo
tvoje u krilo sfe zavi more. M. Gazarovic 25.
Jur u krilo sina mora, blijedo sunce pristupaSe.
G. Palmotic 3, 193a.
h) dubrave. Nam, dubravo (metaforicki :
Dubrovnice) lijepa i mila, obicno jo tve vladane,
sred mirnoga tvoga krila ugodno je tvoje stane.
G. Palmotic 1, 110.
f) drveia. Da se bez vas (zena) kako
prisad dubu iz krila covjek bude poroditi. G.
Palmotii 1, 326.
li. prema gremium, ujjotrebfavaj u pisei
rijeci: krilo crkve (krscanske, katolicke) Hi vjere
u metaforielcom znacenu kao kod g. kod toga se
moze misliti i na znaiene kod k. Ti si v krili
sv. matere crikve. Transit. 81. U krilu svete
crkve. I. Ancic, svit. 202. Koga te cinio roditi
u krilu s. crkve. J. Baiiovac, prip. .59. Ne zivu
' KRILOVA
u krilu svete crkve. J. Filipovic 1, 12''. Koji
nas prinese u krilo s. crkve. F. Lastri6, test.
204^. Koji se nahodimo u krilu s. crkve. 272'i-.
Neziuo (crkve) spasonosno krilo. A. KaniXlic,
kam. vn. Da ovi pri)ubodnik nebi bio izbacen
iz krila crkve. 101. Ako li tko pride u krilo
svete crkve. 229. Povratio se je u krilo svete
crkve. 426. Jeda li cemo sumiiiti staviti so u
krilo crkve? 906. Koji su u krilu svete majke
crkve. Ant. Kadcic 32. Koji ne stoje u krilu
svete crkve. L. Vladmirovic 33. Grkva ni iraa
i drzi za krivovirnike i iz svoga krila tira i iz-
bacuje. I. Volikanovic, uput. 1, 373. Grkva uz-
drzuje i dobre i zlo u krilu svomu. J. Matovic
86. (Nevirnici) koje privede u krilo sv. crkve.
I. ,T. P. Lufic, izk. 7. — Vjoro u krilu porodi
se krajska Amazona i Jordana. J. Kavanin 210''-.
i. kod mnoitva eejadi, naroda u krilu, u
krilo znaci od prilike Ho i prijedlog medu. moze
se misliti i na znaiene kod k. Qui su vojeli u
krilu svome trpjeti one koji su im Hrista ras-
peli. G. Zeli6 537.
k. metaforicki kao utociHe, is'poredi 1, f,
b) bb), s razlikom da se ovdje misli od prilike
na majcino krilo. DodosTno k vasomu cestitomu
krilu. Mon. croat. 240. (1540). Primi me u krilo
svoje. Zborn. 179'i'. Imam kiiizic svetih ne malo
za osobiti lik i utoke krilo. A. Georgiceo, nasi.
323. Primi sve u sveto krilo svoje. I. T. Mr-
navic, nauk. 1702. 30. (Dubrovnik) prima i sada
nevojnike u svoje krilo. G. Palmoti6 2, 5. Neka
pomoo meni pride iz krila od tebe majke. M.
Jerkovic 49. Carigradani sudi§e da su im liiovi
duliovni sinovi iz krila oteti. A. Kanizlic, kam.
167. Na viteza kad tko vi6e, kra|eva sc krila
tifie. V. Do§on 124''. Uteci se u krilo sveto
majke crkve. M. Dobretio 90.
KRILOGOSTA, /. mjesno ime. — xiv vijeka.
Onude Krilogosta. Svotostef. hris. 19.
KRILONOG, adj. u kojega su krila na nogama,
kao u boga Wlerkurija u grckoj ('Eijfui';) i ii
rimskoj mitologiji; pa i metaforiiki, o ie(adetii
i o zivotini (n. p. o konu) Ho vrlo hrzo trci. —
U Belinu rjecnikii: ,clii ha il piedci alato o ve-
loce' ,alipes' 57b; ,(;lii ha 1' ali alii piedi' ,alipes'
563'^; u Bjelostjencevu : krilonog, koji kakti le-
tajuc bodi ,alipes'; ic Vultigijinii: ,alipodo' ,IUigel-
fiissig'; u Stulicevu: ,alipes, pennipos'.
KR1L6nO§KA, /. krilonogo zensko ce(adc (a
i zivince). — Samo a Stulicevu rjecnikii: krilo-
nozka uz krilonog.
KRILONOZAC, kril6nosca, m. krilonog covjek
(a i krilonogo musko zivince). — Samo ii Stuli-
cevu rjecniku uz krilonog.
KRILONOZAN, krilonoiina. adj. vidi krilonog.
— U Stulicevu rjecniku uz krilonog.
KRiLONA, )". krilasl vo. — U Vnhn-ii rjec-
niku: ,ein ochs dor am baucho weiss ist (als
hatte er eiu vortuch)' ,bovis nomen'.
KRILOS, ni, vidi krilosa. F. Kurolac, dom.
ziv. 41.
KRILOSA, /. krilasta svina. — U Vukovu
rjecniku: ,ein am bauche Avoissos scliwein' ,siis
alba circa alvum'.
KEILOTA, m. vidi kriloiia. F. Kurolac, dom.
ziv. 61.
KRIlOV, adj. koji pripada Krilu (nidi Krile).
Burovic ga ugloda iz knie Mara Krilova. Nai-.
pjes. bog. 164.
KRILOVA, /. ime kravi. — isporedi kriloiia.
F. Kurolac, dom. /.iv. 24. u Bosni. U. Hire.
KRILOVAN
548
KRIMSKl
KRILOVAN, krilovna, adj Icoji pripadn krilu
(it vojske). — Xaci-Acno ii nasc vrijeme. Froilati
krilovnomu zapovjedniku (.tliogel-kommiviuiant')
nruzniJtva. Zbornik zak. 2, (341.
KRILOVAlNlE, n. djelo kojijem se kriluje. —
U Ihlinii rjeciiiku: (sn starijiin uhlikum) krilo-
vaiije .acoarezzamento' ,blaiidiinont;im' 11''.
KHILOVATI, krllujena, iinpf. va{a da iiprao
znaii sto i kriliti, ali u Belinu i u StalU-euu
rjecniku ima drago znaceiXe (koje bi soakako po-
statu od onofia): qladiti, milooati. — Jedini je
sacuvani primjer uset u pisca Gunduliia, i to
kako ga navodi Dellabella u rjecniku, a ,ja ga
nemnm meda primjerima. to je: Pokli rajska tva
Ijepota kriluje me dvorna i blaga. jcU ovdje zna-
dene kao sto je sprijeda zabijezeno (po Belinu
rjecniku) Hi je kao kod kriliti, 2, a, b) lenko je
razabrati. — U Belinu rjecniku: ,aoe.arezzare'
.blandior' lib ,< Gunduliceoijem priinjerom ■ u
Voitigijinu: v. kriliti; u Stuliceoa: ,h\a,n(i\ri'. —
(/ lietinii rjecniku ima i sa se: krilovati se
.acoarezzarai 1' uii 1' altro' ,int6r so blandiri' lib
M reciprocnom snadeAu.
KKILOVIST, adj. vidi krilovit i krilat. — Na
jedniim mjesta xviii vijeka gdje je umetnuto s
samo radi stika. Simbuo sveti slavna grada
jedaii lav je krilovisti ki s nebeskim gor se
sklada, dan svo'om' Marku vandelisti. .T. Ka-
vanin SSOb.
KRILOVIT, adj. nidi krilat. — U jednoga
piiica XVI 1 1 vijeka. Gorji zmaj prokivni vrh svijeh
azdaj krilovitif'/i/ J. Kavanin 4ib. Azdaj kri-
loviti za 5tit bojui slicno klada. 282^. S moga
vodca krilovita (andela) na zavodnom prvom
vrhu pridoh. 467''.
KRILOZLATAN, kril6zlatna, adj. kojiji: zlatan
2)0 krilima, isporedi zlatokril. — Samo ii. Sluli-
cenu rjecniku: ,alis iiiauritatis'.
KRILSTVO, n. u Stuticeou rjecniku: v. kril-
nost. — nepouzdano.
KRILUSA, /. ime krilastoj domaioj zivotiAi.
a. ime svini. F. Kurelac, dom. ziv. 41. —
isporedi kriloJa.
b. ime kozi. F. Kurelac, dom. ziv. 38.
KRILUT, m. (i) vidi krejut. ^ U rukopisu
pisanome u crkvenom jeziku iirilicom, te moie
biti da treha iitati \ nij. 1. Kriluti giypbsovi.
Aleks. novak. 7. Sb aspidovemi kriluti. 21.
KRILUTIC, HJ. onaj sto je krilat (andeo), ispo-
redi krilut. — U narodnoj molitvi nasega vre-
mena u imotskoj krajini. Proletio ti6 leuti6:
ono nije tic leutic, vec andeo krilutic. A. Ostoji6.
KRH;ACICA, /. sukita (?). — U pjesmi xvm
vijeka (1780) ugarskijeh Hrvata Svilna krija-
cica. Jacke. 200.
KRHjAKU8A, /. ime koko.H. F. Kurelac, dom.
ziv. 53. — isporedi krilast.
KRUiANSKI, m. prezime. — U nase vrijeme.
Zivko Krijanski. Rat. 142.
KRUjAVICA, /. nekakav izatkani nakit. — U
nase vrijeme. Krijavica ,textil ornament', u Stoj-
dragi. V. Hofole.
KRII^jCE, n. vidi krioce. — U nase vrijeme u
Istri. Ona (djevojka) stisne kri]ca i majki spo-
bigue. Nar. pjes. istr. 2, 4.
KRi^ENE, n. djelo kojijem sto krili Hi se
krili. .J. Bogdanovic.
KRII^EVA, /. vidi u Danicicevu rjecniku :
Krijeva, selo kod Novoga Brda, dade ga despot
Stefan 1411 Hilandaru. M(on. serb). 570. ima i
sada. llahn, reise. 168. — isporedi Kri|evo.
KRI^EVO, n. mjesno ime prije naSega vrc-
menu. S. Novakovic, pom. 136. — isporedi Kri-
jeva.
KIUJr,0, 1/1. vidi 1. krilo. F. Kurelac, dom. ziv.
163.
KHL\I, )». mjesno ime, vidi Krm. — U jednoga
pisca nasega vremena. Zavojevane Krima. S.
Milutinovic u P.jav. crn. 93". i u Sulekoiiu rjec-
niku: (,ICrim').
KRIMA, /. vidi Krimea. — U jednoga pisca
xvm vijeka ima gen. sing. Krimo, ali s toga ^to
na driigom mjestu u istoj knizi ima ace. sing.
Krimou, moze biti da i ovdje treba citati Kriraee.
Modi u uzdi drzati Tatare od Krime. A. Tomi-
kovie, Ziv. 69.
KRIMEA, /. vidi Krim i Krm. — isporedi
Krima. — U jednoga pisca xvm vijeka. Modi
osvojiti Krimeu pricineni. polaotok na crnorau
moru. A. Tomikovid, ziv. 39.
KRIMEJA, /. ime zaseoku u Urvatskoj u iu-
paniji inodriisko-rijeckoj. Razdijej. o7.
KRIMEZ, JH. vidi grimiz. — U jednoga pisca
XVIII vijeka. Gdje na krimez svion se kolo vidi
od zvijerja grad biserni. J. Kavanin 36b.
KRIMEZATI. krimezam, impf. masliti grimiz-
nom bojom, vidi krimez. — U istoga pisca xvm
vijeka a kojega ima i krimez. Ludmila k nebu
zvana, tii ide krvju krimezana. J. Kavanin 302*.
KRIMICE, ado. vidi krijimice, od cega se raz-
likuje akcentom. — U Vakovu rjecniku: vide
kriSom, kridimice s dodatkom da se govori u
Cetinu.
KRIMINAL, m. kazneni sud. — Po talijanskom
jeziku (criminale). — U spomeniku xv vijeka. I
zato da ne more imat pravda, kriminal, ni civil,
svoga mesta. Statut kast. (1490). 204.
KRIMINAL AN, kriminalna, adj. koji pripada
kaznemim siidu, kazneni. — Po nem. criminal u
pisaca nasega vremena. Oni su presudivali svo
civilne raspro po svojim obicajima (a za krimi-
nalna sudili su providuri). Vuk, kovc. 37. Uakle
su na sud krajev ili carev isli Dubrovcaui za
velike kriminalne stvari. D. Danicid, majkov.
261. 11 drugom slucaju kao da kriminalno pravo
u opStinama nije glodalo koga je reda onaj kome
se cinilo krivo. 312.
KRIMIZ, m vidi grimiz. — Od xvm vijeka.
Pod bogatim odjedami od crjena sja krimiza. I.
Gundulic 397 (u nekijem rakopisima xviii vijeka).
Zub vremeuski krimiz hara. J. Kavanin 136*.
On se odijevo bisom i krimizom. A. Kalid 98.
KRIMIZAN, kr'imizna, adj. vidi grimizan. —
isporedi krimiz. — .xvm vijeka. Oklopja se zlatna
odzgora pod krimiznim plastom rese. I. Gun-
dulic 442 (u rukopisu xvm vijeka).
KRIMIZ, m. vidi grimiz. — Na dva mjesta
XVI / XVIII vijeka. Tuj krimiz iz vode vadi se
crjeni, kimno se gospode odida crjeni. H. Lucid
264. Ki, da papu ni udusio tapa[ jos bi u kri-
miz sluzio. J. Kavanin 132b.
KRIMOVICE, /. pi. ime selu u Balmaciji u
kotaru kotorskom. Repert. dalm. 1872. 10.
KRlMSKI, adj. koji pripada Krimu. Druzi
kraji glasoviti Bugarije izabrani, ini i krimski,
u dobiti kih predobo Tatar-kani. J. Kavanin
259a. Pjemont je mogao za krimskoga rata u
pomoc opremiti dvanest hijada vojske. M. Pa-
vlinovic, razg. 16.
1. KEIN
kriiStiCanin
1. KEIN, m. neki cvijet, vidi Ji(an, lijer, bo-
gorodicino cvijece (kod bogorodifiin, c) dil)), grc.
x^lvov. — Akc. se ne mijena. — Bijec je stara,
isporedi stslov. krin-b, ran. kphht.. — leinedu
rjecnika u Stulicevu (v. lijer s dodatkom da je
nzeto iz bukvara) iu Vukovn: [Lilium candidum
L.] vide bogorodifiino cvijece s dodatkom da se
govori u cojoodstvti po varosima. Macedonija
cvate kako i krin mejii zemajskim carstvom.
"Aleks. jag. star. 3, 318. Krin ijojski. J. Kajic,
jjouc. 2, 18. Vidim, majko, krina bijeluga. Nar.
pjes. petr. 2, 186. Ona je bila kao krin u polu,
koji ne seje i ne radi. Srp. zora, god. 1, sv. 2,
str. 38. — I na grbooima neki znak Hi dika Sto
je malo nalik na onaj cvijet. Na kome su (jte-
catu) bili grbovi Srbije i Trivalije, koji sii na
srijedi svezani jedan za drugi i izmedu ilih raste
krin. Vuk, prav. sov. 2.
2. KRIN, m. line musko. — xui vijeka. Zu|>au
Krin. Men. croat. 11. (1275 prepis. 1546).
1. KRINA, /. nehikva mjera za zito; nekakvn
casa. — Osnova je praslavenska, isporedi stslov.
krin-t, krina ,modius', okrin-b , pelvis', strus.
krini. ,arca', rus. (dem.) KpiTin;.-i, i.-piin.i'iK;!, icpii-
niiii;;i, nekakav sud, ees. okrin, drrena zdjda, pal.
krzynow, drvena zdjela. — Vostnnr osttove iiije
poznato; Miklosic ispornduje lat. scrinium (vidi
skrina, i naj zadni primjer kod krinica). — II
nasemu se jeziku nalazi samo do s.v vijeka (ali
vidi krinca, krincica, krinica), a izmedu rjecnika
u Danicicevu: ,dem6nsum (frumentum)', srl. .ra-
tio'; ,poouli species'.
ii. kao (velika) nijera za zito. u svijem pri
mjerima s pridjevom prevndbna, te znaci Ho se
davalo cant (Hi vojsci'^) kao hrana (nemii, dvo-
ranima Hi koiima:'} kad je patovao kroz koje
mjesto, isporedi i pozob. I metoliija pandokra-
torova da ne dava pozobaa razvo krinu pre-
vodbnu. Dec. hris. Bl. O pozobe da davaju
jednu krinu prevodnu. Glasnik. 27, 294. (1347).
Da daje selo (kad car putujo. Dauicic) krinu
prevodbnu jednu a u krine 24 kbldi carovi.
Glasnik. 15, 3u7. (1348?).
b. nekakva eo.sn s poklopeem. Inla je okovana
II srehro Hi u zlato, ali se ne zna oda sta je
graiena. Kupa krina wkovana, poklopacb lioj
razbbijenb. Spom. sr. 2, 102. (1441). — TJ ova
dva primjera mj. krina iina krbja i krija, ali je
po svoj prilici to pisarskom grijeskom (drugi je
prepisan iz prvoga) : Krbja kupa i 3 lazice wko-
vane. Spom. sr. 2, 100. (1441). Krija kupa i tri
lazice rokovane. Mou. sorb. 408. (1441).
2. KRINA, /. mjesno ime, vidi u Danicicevu
rjeiniku: neki grad blizu Skadra: ,carb primi
Drivosb i Krinu' 1479. (Ok;lz. pam. sat'.l 82.
G(lasnik), 10, 27.o.
KRINAC, krinca, m. dem. 1. krin. — U na.se
vnjeme. Kano krinac pred tihim vjetarcem. Bos.
Vila. 1892. 77.
KKINAK, Krinka, m. ime zaseoku ii Bosni u
okrugu Bone Tuzle. Statist, bosn. 85.
KRINCA, /. dem. 1. krina, uprav znaci ze-
mjani sud kao plitka casa, Hi dubok ali ne sirok
taAur, vidi krincica. — Akc. se mijena u gen.
pi. kriuaca. — Od xvi vijeka (cini mi se da sam
jos cuo ovii rijec ii Dubrorinku), a izmedu rjec-
nika a Mikalinu (krinca, krincica, zdjelioa ,scu-
tella i kod zdjela), u Belinn (.scodella o scu-
della, vaso noto' ..-^cutula' SoolJ), u Voltigijinu
(,scodella' ,schale'), u Stulicevu (scutella'). Duse
vase lasno mogu pokoj steci jednom kriucom
vrude kaSe. N. NajeSkovic 1, 161. Ki iskusa
dvije krince kupusa s lardom. A. Sasin 102.
Za malo kruha i za krincu lece. D. Basic 3'J.
KRINCAR, m. covjek koji po svojem zanatu
gradi krince. — // Stulicevu rjeiniku: ,figulus'.
— nepouzdano.
KRINCICA, /. dem. krinca. u nasc vrijeme u
Dubrovniku onakovi zemjani sud iz kojega .le
srce juha, caj, kava s mlijekom itd. P. Budmaui.
— Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Mika-
linu kod krinca i napose (sa znaeenem kuje se
drugdje ne potvrduje) : krincica, jestojska ,pul-
meutum, pulmentarium, pulmentarius cibus, puis';
u Belinu (.scodella o scudoUa, vaso noto' ,scu-
tula' 655''), H Vottigijinu (,soodellina' ,schalclien'),
II Stulicevu (,parva scutella'), u Vukovu (,eine
kleine schale' , scutella' s dodatkom da se govori
u Dubrovniku). Pokupi oni smrdeci gnoj u
jednu krincicu. B. Kasi6, per. 76. Mogao bi
uzeti krincicu amida. zrc. 123. Iz ovijeh suda
priprostijeh, iz ovijeh krinfiica istijeb Jezusa p'i-
tase Marija. B. Zuzeri 340. Krincicom more
mjeri. (Z). Poslov. danic.
KRINCICAR, m. u Stulicevu rjecniku uz kriu-
6ar. — nepouzdano.
KRINGA, /. mjesno ime u Istri, lat. Coriticum,
tal. Corridioo" (Schem. terg. 1876. 38). — Od xiii
vijeka. Idose v Kringu . . . ,Zupauo s Kringi !'
M(in. Croat. 25. (1275 prepis. 1546).
KRINICA, /. dem. 1. krina, cunak, cinija, ze-
mlana zdjela. — U Dubrovniku xvi i xvii vijeka.
.ledan od dvauadesete ki okvasi ruku sa mnom
u krinicu, on me izdaje. N. Raniua 96''. marc.
14, 20. A oni dase nemu kus ribe pecene i kri-
nicu moda. 126''. hic. 24, 42. Popiju i izjodu
pratezi tris vede, vadec iz krinica sakami sto
more. N. Dimitrovic 101. Jodnijem ustmi jedna
krinica. (D). Krinica izjedona, druzba svrsena.
(D). Tko krinicu tudu ceka, studenu je izpapa.
(D). Poslov. danic. — U ovom primjeru znaci sto
i skrina: (Andeo) privede ga k velikoj polaci
prilijepoj u kojoj bjese jedna krinica s velicijem
muozastvom zlata i srebra. Zborn. 2'' (Naj prvo
ga andeo povede u jednu voliku kuiu de bjeso
jeduo veliko mnostvo pineza u jednoj' skrii'ii. IC.
Magarovic 58).
KRINKA, /. vidi obrazina, krabanosica, kra-
bn|a; drugo je cuvida, krabonos (vidi). — Ne-
po;:nnta posto.na: od kriti? — // Bjelostjenievu
rjecniku: v. larva, pa iz nega u Stulicevu: v.
krabanosica. — Po nima i u pisaca nasega vre-
mena. To je isto, pod krinkom ustavne vocino
(metaforiiki). M. Pavlinovic, razg. 73.
KRINOV, adj. koji pripada krinu (vidi 1. krin).
Krinovb koreub wbesi po vetiju na vsako drevn.
Sredovjecn. lijek. jag. stai'. 10, 105. Kriuovb
korenb rastlbci i smesi sb wctojmb i mazi glavu.
110. A ispod svake kange (stoji) po jedan krinov
ovet. M. D. Mili6evi6, §kol. 98.
KRINICA, /. ime selu u Crnoj Gori, vidi Kri-
ilico. — II nase vrijeme. Od Crnice do sela Kri-
nice. Ogled, sr. 174.
KRir>;iCE, ,/'. ;;/. mjesno ime. — U na.ie vri-
jeme, a izmedu rjecnika u Vukovu: mjesto ka-
menito u nahiji rijeckoj (u Crnoj Gori). Da do-
vedem proo Sinca Turke, preo Sinca i preo Kri-
liicah. Pjev. crn. 174». Preko Sirica i preko
Kriiiicah. Ogled, sr. 33. Srbi u skadarskoj kra-
jini u Krinicama i Seocima. Magaz. 1868. 68.
KRIflllCANIN, m. covjek iz Krinica. — Miio-
zina: Kriiiicani. — U nase vrijeme. Koji su sa
Seocanima i Kriiiicanima vazda kao judna kiuM.
KRII^ieANIN
5r.n
KRIPE^i
bili. Magaz. 1868. 71. Duk Turci na KriAifaiio
lulaio. 72.
KKII^IUKI, adj. koji pripada KrMcama. —
U naSe vrijeme. TJ krinifiko (jamaino treba it-
tati kriiViGke) 5uino i klisuro. Pjov. era. H'l.
Nakreaju se na Podvrat u krii'iiCkoj luci. Magaz.
18()S. 75.
KEIOCE, n. dem. krilo. — Akc. se mijeAa u
gen. pi. kriUca. — Postaje od osnove kril rijeii
krilo nastavkom bce: uprav krilce, all se it Sto-
kavaca obiino -1- mijena u o, jer je na kraju
sloga. — Od xvt vijeka (vec s ohlikom krioce u
.UokavacaJ, a izmedu rjeinika u Mikalinu (krilce,
malo krilo , axilla'), u Bclinu (krilce, kriooe ,ala
piccola, aletta' ,alula' 571), u Bjelostjendevu (vidi
kod a, b) i c)), u Stuliievu (krilce ,))innula, parva
ala, axilla'; krioco, v. krilce), u Vukovu (kriooe).
a. vidi 2. krilo, 1.
a) u pravum smislu, u zivotina Sto lete.
Moraa slavja zaklinala: ,Bor ti krioca ne oblouii !'
S. Mencetio— G. DrziA 511. Ptica kriocoin se
poklopi. M. Vetranio 1, 92. Pak krioci plostuci
(ptica feniie) ziv plaiuen goru6i ucini da plane.
1, 404. Sunce krioca mu (orlu) ne pali. 2, 277.
Pcro bill ti po poro od krioca iilamao. Nar. pjos.
mikl. bolt.r. 1, 49. Tuzna j' (grlica) glavicu .^klo-
luila, bolo jo krilca puscala. Nar. pjes. istr. 2, 48.
Da bi ta tiSica krilce polomila. 2, 69. ,Bi li ovo
krilce pilece, rano, ogloda"?' rece majka svome
bonom djetet\'. J. Boo^danovic. K6 sokolii da
poleta na kriocu bijelu. Osvetn. 3, 7. — Svaka
(pccln) krilce na put neznan dize. J. S. Ee|kovic
203. Opali lepirici krioca na plam. S. l^ubisa,
prip. 202. Kad lepiru petnaesti dan izniknii
krioca, izloti. 243. — Metaforiiki. Ni daniea
pomolila krilca. Pjev. crn. 143''.
h) u ribe, vidi 2. krilo, 1, a, a) ec). U
Mikafinu rjeiniku: krilca od ribe , pinnae', ;' u
Bjrlostjencevu: krilca ribja ,piunae'.
(•) skutici, skuci, vidi 2. krilo, 1, c, b). —
Izmedu rjeinika u Bjelostjencevu (krilca divo-
jacka all zenska ,custula, perizoniiim, praecinc-
torium'). Onda zdvigne Mare krilca do kolena.
Jacke. 177.
ft) vidi 2. krilo, 1, f, b) aa). Mnoge grjes-
nike prijazan taj tvoja kriocem okrili. M. Ve-
tranic 1, 396. Cini sabor, kupi svete oce, primi
Grko pod tvoje krioce. And. Kacic, razg. 16'2'J.
b. vidi 2. krilo, 2, a. Padui na krilce hoj.
P. Zoranic 14a. U krilcu k ne mrtav le6i. M.
Gazarovi6 88. To izusti, dusicu izpusti na kri-
ocu svoje zarucnice. And. Kacic. razg. 332''. Al'
jo zmija prya ugrabila i dosla je u krioce majci.
Nar. pjes. vuk. 2, 62. Panuo joj glavom na kri-
oce. 2, 279. A rasla si na kriocu niome. 2, 307.
Pa mu uze na krioce glavu. 3, 510. Pa se
Drasku savi u krioce. 4, 62. U kriocu zmiju
othraniti. Nar. pjes. petr. 2, 271. Ostavi mu
kriigu na kriocu. 2, 274. Si mi ouda, Maro, tih
rozu nabrala? Puno krilce, majko, i puna ne-
darca. Nar. pjes. istr. 2, 89. tize Hanku sebi
na krioce. Nar. pjes. horm. 1, 106. Mojoj dragoj
na krilce. Nar. pjes. mikul. 146.
KRIOM, adv. u Stulicevu rjeiniku : v. kradom
s dodatkom da je uzeto iz brevijara. — nije dnsta
pouzdano. ~ vidi kriomice.
KKIOMA, adv. kriomice. — U pisaca nasega
nremena. — Ne znam jeli donta pouzdano. Za-
braiiuje se krioma razvoziti, prodavati sol. Zbor-
nik zak. god. 1853. 783.
KRIOMCAE, kriomSAra, m. krijumiar. — vidi
krijumSariti. — U pisaca nasega vremena. Kri-
omSar jschleichhandler'. Jur. pol. terminol. 447.
KriomiSar ,schwarzer'. 455. Ako se kriomfiar
tvorno opire, da se razoru?.a. Zbornik zak. 1853.
854. Oovjek koji je potkup]iv i kriom6ar ne
moXe biti zaprisozen za po}ara. 1863. 40.
KRIOM('Arf,!^E, n. djelo kojijem se kriom-
iari. Kriorafiarei'ie ,schleichhandel'. Jur. pol.
terminol. 447. KriomfiareAe ,schwarzung'. 455.
Ako so duhau boz ispui'ieiia uvjeta uvaza, to je
kriomfiarei^e. Zbornik zak. 2, 53. Da poslovode .
nikakovih kriomfiarena na uStrb poStanskih za-
voda ne po6ino. Zbirka zak. 1873. 37.
KRIOM^AEITI, kri6racarrm, impf. vidi kri-
jumSariti. Kriomfiariti .den achleichhandol trei-
ben'. .lur. pol. terminol. 417. Kriomftariti ,schwar-
zen, schleiclihandel treiben'. 455. Kako se ima
kazniti koji pokuSa kriomfiariti. Zbornik zak.
2, 54.
KEIOMCARSKI, adj. koji pripada kriomia-
rima (i kriomdarenu). — U pisaca naSega vremena.
Kriomcarska roba ,schleichwaare'. Jur. pol. ter-
minol. 447. Kriomfiar.sko drustvo ,sclil6ichhaudHl-
gesellschaft'. 447. Kriomcarska 6ota ,schwarzer-
baude'. 455.
KRIOMCAESTVO, n. vidi kriomfiareiio. — U
pisaca nasega vremena. S drugimi prekrsaji do-
hodar.-^kirai, n. p. kriomoarstvom. Zbornik zak.
1, 157. Preprijecene i ka?.nene kriomoarstva.
1853. 889.
KEIOMICE, ado. vidi krisom. — Nastavak je
ice kao u mnogijeh adveraba; a osnoua je bez
sumne od korijena glagola kriti, nego je tesko
razabrati kako joj je postao oblik kriom (u Stuli-
cevu rjeiniku ima i rijei kriom, ali nije dosta
pouzdana). mogao bi biti instr. od nom krij Hi
krija kojemu nsma potvrde, i tad bi trebalo pi-
sati krijom i krijomice. ja piSem bez j, jer mi se
iini da bi moglo postati od krilmice (od part,
praet. act. glagola kriti). — Od xviii vijeka.
Sagrisio je Izrael uzimjuci kriomice od odore
grada Jerika Sto je naj lipse vidio. And. Kacic,
kor. 109. Ovo same kriomice mecom. L. Vlad-
mirovic 7. Muci Maksim, muci i djevojka, kri-
omice na liu pogleduje. Hrv. nar. pjes. 1, 3.50.
Sto je ona kriomice . . . s liegovim kumom sa-
stajala se. Nar. prip. bos. 1, 87. Da se s nim
kriomice vjenca. S. ^ubiSa, pri6. 4li. Uzimati kri-
omice (iz svoje kuce krasti). V. Bogisic, zborn.
620. Kriomice, krisom. M. Pavlinovic. ,Ode
nokud kriomice, niko i ne vide kuda'. ,LiJ6po
sam morala kriomice od nega dati joj'. J. Bog-
danovic.
KRIONICA, f. vaja da je isto sto (mrtvaiki)
pokrov. — U jednom primjeru nasega vremena
gdje je u mnozini. Oni ga metnu u grob i kri-
onicama pokriju. Vuk (?), ?,iv. 188.
KEIPA, /. ca/rt da je postalo od nem. krippe,
jasli, kopana.
a. nekakva kocija, isporedi kri]iica. — U
nase vrijeme ii Istri. KrTpa ,currus gonus'. D.
Nomanic, oak. kroat. stud. iftg. 19.
It. ime pletenom kosu u cem se kukuruz iz
poja vozi. U Prigorju. F. Hefele.
C. u ovom primjeru xvii vijeka: Koji pro-
vija kripu (.krippu') pSenice. M. Radnio 144''.
jamacno treba citati hrpu, jer malo redaka vise
stoji u istom smislu hrpi (,hrippi').
KRIPANE, n. vidi skripaiie. — (1 jednom,
primjeru xvii vijeka (kripanje) u kojemu je ja-
maino Stamparskom grijeskom otpalo a. Onde ce
biti plac i kripanjo zubi. I. Anfiic, ogl. 187.
KRIPE^i, m. neka bifka, vidi gripel- Kripej,
KRIPE^i 5
Spiraea filipendula L. (Sladovic), v. Grize), GripeJ.
B. Sulek, im. 173.
KKIPICA, /. vidi gripica. — U naSe vrijeme
a Lici. J. Bogdanovi6. — 3Ioze biti dem. kripa, a.
KKIPOVO, n. ncgdaine ime selu ii Hercego-
vini st(i se sad zove Amziii. Schem. }iei-ceo'.
1873. 96.
KRIPOVAC, kripovca, m. ime izBoru, ii Her-
cegovini. Sohem. herceg. 1873. 17.
KEIPTA, /. crypta (xQvnzri), podzemna s<iba,
sad se ovako zove u krScanskijem crkvama pod-
zemna crkvica sto je pod glavnijem otarom. Kri-
juci se po rimskijeh kriptah. B. Kasic, per. 116.
1. KEIS, m. predrti) zito sto se kuha u jusi
Hi u vodi (vidi bungur). — U Vukovu rjecniku:
,der gries' ,glarea frumeiiti' s dodatkom da se
(jovori u vojvodstvu. — Od liemacke rijeei.
2. KRIS, »!. KooTaos, Croesus, ime muSko. —
Po sadasnem izgovoru grckome. I sami> na li-
doiibskoga cara na Krisa pojde. Aleks. uov. 76.
Kris car lidonski. Aleks. jag. star. 3, 320.
KEISA, m. ime musko. — U komediji dubro-
cackoj XVI vijeka. Pedant Krisa. M. Drzic: 1.57.
KEISANIC, tji. prezime. — xv vijeka. Petr
Krisanic. Mon. eroat. 13.5. (1488).
KEISIJAEAH, krisijarha, m. vidi, klisijarah.
— Moze biti da -r- stoji mj. 1 pisarskom grijes-
kom. Krisijarhb. Sava, tip. stud, glasn. 40, 1.59.
KEISMA, /. vidi krizma (sakramenat i mast).
— Od XVII vijeka, a izmeSii rjecnika u Voltigi-
jinu (,cresiina' ,iirmung'). Posli s. otac papa
Kajo svetom krismora nih pokrijepi. B. KaSic,
per. 110. Od sakramenta krisiuo iliti potvrdena.
.T. Matovic 177. Kada se pomazujo od biskupa
svetom krismom. 177. Pomazane svetom kris-
mom. I. Velikanovi6, uput. 3, 34. UmocivSi
palac u svetu krismu. 3, 39.
KEISMANE, n. djelo kojijem se krisma. Od
sakramenta potvrdena, to jest krismai'ia. .3, 33.
KElSMATi, kr'ismam, impf. vidi krizmati. —
Od XVII vijeka, a iemedu rjecnika u V'oltigijinu
(,cresimare' ,mit ohle bey der firmung salbon').
— U svijem je primjerima sa se, pasivnn, a u
jednome s oblikom pasivnijem. Osven kad se
krisma. B. Kasi6, rit. 41. Od ovijeh koji se
krismaju. J. Matovic 178. Kada se krismaju
.sakramentom potvrdena. If-il. — Milost koja se
dajo krisraatijeiua. 180.
KEISNUTl, krisnom, pf. poskociti, skociti. —
isporedi klisnuti. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjecnika ti Stulicevu (v. klisati s dodatkom da
se nalazi u pisca Barakovica). Krisnu' bili od
straha. E). Barakovic, vil. 27. Kad su bili u pel
rucka krisne svezani lakat-cose. Nar. prip. bos.
1, 18. Pa od |ute boli krisne iz petnih zila.
Nar. Jirip. tord. 33. Proz noc tihu smion momak
vrisnu, a djevojka izvan klijeti krisnu. Osvetn.
4, 4.
KEISOJEVICI, m. pi. ime vlaSkom plementt
XV vijeka (god. 1430). K. Jirecek, wlachen. 6.
KElSOLIT, III. chrysolithus, neka vrsta dra-
yoga kamena. — Po latinskoj rijeei Hi po tal.
crisolito. — U Belinu rjecniku : ,grisolito, pietra
prntiosa di color d' ore' ,crysolitus' 359'^.
KEISOLOG i Krisologo, m. XQvaihjyng, Ciiry-
snlogus, ime musko. — U piaaca. Gledajuci ovo
s. Petar Krisolog . . . F. Lastric, test. 233b.
Sveti Petar Krisologo. V. Andrijasevio, put. 13.
KEISOSTOM, m. X-jvadaiofwi, Chrysostomus,
ime viusko. — isporedi Zlatousti. — U pisaca.
1 KEISTALOVANE
Eazliko'e s Epifanom i Krisostom pisma tica.
J. Kavanin 376'*. S. Ivan Krisostom. E. Lastrio,
test. ad. 16b. Ukazuje s. Ivan Krisostom u pri-
lici naravnoj, i voli ... D. Rapic 8.
KEIST, m. vidi Hrist. — Po sadasnem izgo-
voru lat. Ch-. — Od XVI vijeka. Prorokuj nam,
Kriste. Anton Dalm., nov. tost. 43b. matth. 26,
68. Ako .se nece od Kri.sta odvrci. F. Vrancic,
ziv. 5. Isuse Kriste! 17. Isus Krist. 114. U
■svetkovinam gospodina nasega Jezusa Krista. L.
Eadic 76. — I u pravoslavnijeh. Da se masim
ramena Krista Boga raiiona. Nar. pjes. vuk.
1, 137. Boze i Isuse Kriste. V. Vrcevic, niz.
22.
KRISTA, /. inie zensko. — U nase vrijeme
od Kristina, ali ne znam, jeli tako u ova dva
primjera xviii vijeka. Dake ju (Doroteu) prida
dvijem .sestram Kristi i Kalisti. B. Kasic, per.
49. Dvim drugim zenam, inienom Kriste i Ka-
liste . . . podade ju (s. Doroteu). F. Glavinio,
cvit. 49:'.
KRISTAL, vidi kristao.
KRISTALAD, kristaoda, m. vidi gristalad. —
Od XVI vijeka. — Nema nijednoga primjera
s -ao- ; a opet ima nom. sing, krlstod nacinen od
oblika II knjima je -ao- postalo o po dtibrovackom
govoru. Jedno mnostvo kelomana ko jak sunco
svijetjahu se . . . njeka bjese od zmeralda, njeka
od gore od kristalda ... A. Sasin 1.58''. Jerbo
6e biti (voda) pi'em kako jedan kristalad. M.
Orbin 260. ■ — Kroz staklo ili sklo ili kri.stod.
B. Kasic, rit. 319. Mece kristod svoj kako hjibco.
335.
KEISTALAN, kristalna (kristaona c'), adj. koji
pripada kristalu, koji se cini od kristala. — U
pisaca nasega vremena. I kristalno staklo oca-
rinuje se u prometii. Zbornik zak. 1876. 426.
KRISTALIN, m. (coelum) crystallinum, trecc
nebo (kako se negda mislilo). — xvii vijeka. Pod
ovim nebom, gdi jest kra[estvo nebesko, jest
drugo nebo ko se zove ,primum mobile' . . . Pod
ovim nebom jest treto ko se zove kristalin, t. j.
nebo stakleno ili ledeuo . . . Pod kristalinom jest
cetrto nebo ko se zove ,caolum stellatum'. F.
Glavinic, cvit. 7b— 8a.
KRISTALISANE, n. djelo kojijem se krista-
Use. — Nemam primjera.
KEISTA.LISATI, kristalisem, impf. uciniti da
sto postane kristalom (kad se sto zitko, n. p.
voda, utvrdi od zime, i dobije geometridki oblik
— kristal). — Nacineno u nase vrijeme. Soli
kristalisane u bi|uim celijcama. J. Pancic, bo-
tan. 4.
KRISTALITI, kristalim, impf. vidi kristali-
sati. — U Sulekovu rjecniku: kristaliti ,krystal-
lisirou' ; kristaliti se ,sich krystallisiren'.
KRISTALIZIRANE, n. djelo kojijem .se kri-
stalizira. — Nemam potvrde.
KRISTA LlZiRATl, kristaliziram, impf. vidi
kristalisati. — Nacineno u nase vrijeme po nem.
krystallisiren. Kristalizirati Secerni kapilarni
sirup. Zbornik zak. 1853. 991.
KRISTALIZUVANE, n. djelo kojijem se kri-
stalizuje (glagolu kristalizovati nemam potvrde).
— Nacineno u nase vrijeme. — V Sulekovu rjec-
niku znanstvenoga nazivfa kod Krystallisation.
KRISTALIZOVATI, kristallzujym, imp. vidi
kristalisati i kristalizovane.
KEISTALOVANE, n. djelo kojijem se krisla-
luje. — Nemam potvrde.
KEISTALOVATI 5
KEtSTALOVATI, kristalujom, im})f. mdi kri-
stalisati. — Naiineno u naUn vrijcinc. Kristalo-
vnti n. p. strijeS. Zbornik zak. 1853. 8'.)<1. Birsa
kristnlovana je tvar kemi6ka, koja se u prometu
ocarii'uijo. 18()5. I(j4.
KRISTALSKI. ndj. koji pripada kristalu, koji
je nacitieii od !;ri.-:talo, lioji jc (proziraii) kao
kriiftal. — U jednocja pisca xviii vijeka, a iz-
iiiedii rjeinika u Voltigijinu (,cristallino, diafano'
,voii kristall, klar, durohsichti^'). PoniXenstvo
nas podi^e preko vode, vlage, plama, a ubof.tvo
tiska viSe, pravda, jakos, trijeznos sama, gdino
mjesoc suiicem Seta i ostalili vrh planeta ; pravda
s mudx-ijeh ua§ih dila postavja nas mejuzvizde;
post i molba uasa mila na kristalske gorne
Sizde, na sanutje nebo paka prifiest i )ub' BoXja
svaka (vidi kristalin). J. Kavaiiin 478''.
KRISTA^ENE, n. djclo kojijem se krislali. —
U Siilekoim rjecniku kod ,krystallisation'.
KKtSTAO, kristala, m. vidi 1. bi}ur, golot,
Si'istalad, kristalad. — Od grc. x(ivaiu).Xoi^ lat.
crystallua, crystallum (led, bi(ur) preko novijeh
jezika (nem. krystall, tal. cristallo). — -1 se mi-
jena u o (u nom. sing.) samo u Mikafitiu rjec-
niku, drugdje ostaje nepromijeneno: kristal. —
Od XV vijeka, a izmedu rjeinika u Mikajinu
(kristixo, kristal ,crystallus, crystallum'), u Vol-
tigijinu (kristal ,cristallo' ,kristall'), u Stidiievu
(kristal, v. golot iz brevijara), u Daniiicevu
(kristalb ,crysi,allus').
a. u sprijeda kazanome smishi. Noznica
sb 2 iioza sb drzbkomb (odb kristala. Spom. sr.
2, 73 — 74. (1420). Posla mu andela s jednim
cistim staklom od kristala. I. Ancic, svit. 1.57.
Izvadi s(veti) sak(ramenat) iz blustra, postavi ga
u pomisecnu pak u kazalo od kristala oka ima-
juci, da SG more lipo viditi. L. Terzic 336. Jedno
staklono more prilicno kristalu. E. Pavic, ogl.
l)()7. Biskup pak redenu krv u gusterice od kri-
stala sarani. M. Zorifiic, zrc. 24. Kojega voda
nadhodi bistrinu kristala. M. A. Eejkovic, sat.
H3h. Iz 6ista su zlata sudi, alabastra i kristala.
J. Krmpotic^, kat. 116. Pred prijestolom bijase
stakleno more kao kristal. Vuk, otkriv. 4, (!.
Nad glavama Xivotinama bijase kao nebo, po vi-
denu kao kristal. D. Danicii, jezek. 1, 22.
b. M prenesenom smislu, voda Hi ito drugu
zilko, kad se hoce istaknuti bistrinu i prozirnost.
Pokraj gpije zivi kristal bistro tece. A. KaniXlio,
roz. 58.
c. u nase vrijeme u hemickom i mineralo-
giikom jeziku, geometricni pravilni ublik sto neke
hciiiieke tvari dobivaju kad postaju torde (a bile
sii prijc zitke radi vrticine, Hi rastoplene) ii we-
kijeiH stucajevima. Kristal, chem. min. v. Ledac.
B. Sulek, ira. znanstv. naz.
KKISTAODAN, kristaodna, adj. vidi kristalan.
— I'ostaje od kristalad kao kristalan od kristal
(kristao). — -1- na kraju sloga mijena se po po-
znatom pravilu u o. — Nemam pravoga primjera
nego samo u jednoga pisca Dubrovcanina xviu
vijeka oblik kristodni. Done vodo iztekle su i log
prisugen ostavile a gorne u svom tijoku ustale
su so i raste6i po nafiinu kristodne gore zamjer-
nijem cudom same u sebi drzale su so. B. Zu-
zeri 105.
KEISTIJA, /. ime zensko. — Piije nasega vre-
viena. S. Novakovic, pom. 72.
KRISTIJANOVIC; m. pre.zime. — U nase
vrijeme. Schem. zagr. 1875. 265.
KKISTI6, m. prezime. — Vomine se od xviii
vijeka. Kristid kraj ti tvoj Ostoja nenadaue
2 KRISTOFOR
kriXe sgradi. ,T. Kavaiiin 286*. Kristii (knez
bosanski). Nadod. 204. Stipana KristiAa. No-
rini 82. Kristi6. Schem. zagr. 1875. 265.
KRiSTl6EVl6. m. prezime. — U naSe vrijeme.
Kristi6ovi6. Schom. bosn. 1864. xvi. xvii.
KEISTIJANSKf, adj. vidi krg^anski. — xviii
vijeka. UuSo kristijanska. L. Radii 3. Moje
srdce, diku i slavu kristijan.ska oblast svlada. J.
Krrapotic-, kat. 139.
KRISTIN, m. Christinus, ime muSko. — U
jednoga pisca xviii vijeka. Sveti Kristin. J. Ka-
vaiiin 305*.
KRISTINA, /. Christina, ime zensko. — ispo-
redi KriJtina. — Od xvii vijeka. Prigrli djevoj-
6ica Kristina vjeru sfetu krstjansku od djetinstva,
i radi }ubavi sfotoga imena Kristova hti biti
imenovana Kristina. B. KaSi6, per. 104. Ki
(Urban) kder jodnu imaSe, imenom Kristina
(moie se iitati i KriStiua). F. Glavinid, cvit.
236^1. — V jednom primjeru xviii vijeka stoji
Krist'na samo radi stiha. Lovre, Basil, Krist'ua,
Klara. J. Kavaiiin 327'>. — U naSe vrijeme u
Dubrovniku. P. Budmani.
KRISTIVOJEVI6, m. prezime. — U nase vri-
jeme. Jevrem Kristivojevid. Glasnik. 11, 1, 168.
(1808).
KRIST.IANIN, m. vidi Krsdanin. — Mnozina:
Kr'istjani. — Izmedu t i j ispalo je i, isporedi
krstijanski. — Od xvi do xviii vijeka. Budem
Kristjanin. F. Vran6i6, ziv. 66. Pogledaj, Kri-
stjanine . . . Michelangelo. 67. PoStene Kristja-
nina (maze se iitati i Krstjanina) ... M. Radnic
132l>. Pram Kristjanom gdi izade sve mogu6stvo
zaman carsko. J. Kavariin 139''. Zastitite} al'
Kristjana kad se objavi. 297*. Kristjanin koji
pomiiivo razgleda ovu bozanstvenu zamjeru . . .
I. M. Mattel 51. Ki je za nas Kristjane svoju
krv protocil. Nar. pjes. istr. 6, 30.
KRISTJANSKI, adj. vidi krsianski. — iipo-
redi Kristjanin. — xviii vijeka. Ki u zivotu
svomu prot' bi puku kristjanskomu. J. Kavanin
296*.
KRISTO, m. hi/p. Kristofor. — Akc. se mijena
u voc. Krtsto. — Od xvi vijeka. Meu mlados
ostalu tuj poznah jadovan i Krista i Lalu. M.
Vetranic 1, 76. Prije svojega kad pobiga Kristo
od Balist erkvu ostavi. J. Kavanin Gil". Po
Kristu Magarovicu. K. Magarovic i. i u naSe
vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani.
KRISTOD, KRiSTODAN, vidi kristalad, kri-
staodan.
KRISTOF, m. vidi Kristofor, nem. Christoph.
— XV i XVI vijeka. Kneza Kristofa Hotkovioa.
Mon. Croat. 167. (1497). Kristof Peranski. 253.
(1552).
KRISTOFAL, m. vidi Kristofor. — U dva
spomenika xiv vijeka, a iz iiih u Daniiicevii
rjecniku (Kristofalb). Ja Rusko sinb mestra
Kristofala lekara. S(pom. sr). 2, 34. (1392). 40.
(1393). Daniiii dodaje: jamafino je htio forb
obratiti u -hvalb. ali to ne moze biti s toga sto
bi u torn slucaju bilo pisano -hv- mj. f, jer se
u ono doba razlikovnlo jedno od drugoga. pravi
je razlog sto se u talijanskom jeziku uz Cristo-
foro kaze i Crist6fano i Crist6falo.
KRISTOFOR, m. Christophorus, ime musko,
tal. Crist6foru. — isporedi Kristofal. — Od xiv
vijeka, a izmedu rjeinika u Danicicevu (Kristo-
forb). Ja Rusko sinb mestra Kristofora lekara.
Spom. sr. 2, 36. (1.392). Kristofor biskup. Mon.
Croat. 155. (1493).
KEISTOS
553
kriStal
KEISTOS, m. vidi Hristos. — U jednoga pisca
XVI vijeka koji je iizdrzao grcki oblih, a prema
ondasneimi latinskom izgovoru napisao K za
Ch. — isporedi KristoJ, KriStos. Kristos Jezus.
N. Eanina 204^. paul. rom. 8, 34. — I u Stuli-
cevu rjecnikii: v. Hristos.
KEISTO§, TO. vidi Kristos i Hristos. /Cabi(e-
zeno u Novom Pazarv.(?) xviii vijeka. ' S. Bud-
mani 419*.
KEISTOSOV, adj. koji pripada KriMosu. —
Na jednom mjestu a pisca Dubrovcanina u ko-
jega ima Kristos i Kristos, a neina Kristos. Tko
dalse nas odijeli od jutavi KristoSovo ? N. Eaiiina
204'i. paul. rom. 8, 35.
KRISTOV, adj. koji pripada Kristu. Eadi |u-
bavi sfetoga imena Kristova hti biti iiuenovana
Kristina. B. Kasic, per. 104.
KRISTUS, m. vidi Hrist i Krist. — I'o la-
tinskome obliku. — f ' jednoqa pisca xvi vijeka.
Krivi Kristusi. Anton Dalm., nov. te§t. Tl^.
matth. 13, 22. Kristus ki jest umrl. ap. lib.
Zacto Kristus jest konac zakona. 13'>. Pozdra-
vite TJrbana pomocnika nasega v Kristusu. 21'i.
KRIS, m. na jednom mjestu xviii vijeka znaii:
zaliod (.■iunea), t. j. mjesto gdje se krije sunce. —
isporedi krisom. Sunce jezdee praraa kri§u . . .
J. Kavanin 433a.
KEISAN, krisna, adj. sakrioen, isporedi kris
* krisom. — U jednoga pisca nase.ga cremena.
■A. adj. I sad ima tri, cotiri druga, krisni
came a mamoin so mame. Osvetn. 3, 98.
b. adv. krisno. Kakono so i svjerio krisuo,
a sad mu je poso na vidisno. O^vstii. 6, 54.
KRISCI, Krizaca, m. pi. ime selu u liroatskoj
a zapaniji bjelovarsko-krizcvaikoj. Razdijej. 114.
KElSCICA, /. dew. kriska. — f/ nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Viikoiui (,ein solinittchen,
,parvum sesmentum'). Dajuii pastorcetn tanku
kriscicu h)eba. Vuk, poslov. 344.
KRiSciJA, m. vidi u Danieieevn rjecnikii:
Kriscija, car turski, koji umrijo 1422: ,Sultanb
Kriscija (Okiz. pam. saf.) 76 (tri puta). na jed-
nom mjestu pise Krickija (stamjiarskom grijeskom
Krikcija). 88.
KRlSCINA, /. augm. kriska. — (/ jednoga
pisca nasega vremena. Ode to doneso grdnu
kriScinu. M. P. Sapcanin 1, fiO.
KRISc'^A, /. vidi kod krisa it Bjelustjencetni
rjecnika: .krischya', v. cresria, sto se maze pro-
citati i krisca.
KRISETIC, TO. prezime. — xvi vijeka. .Turaj
Krigetii (,Krysetliych'). Mon. <.Toat. 304.(1597).
moze se procitati i Krizetic.
KEISEV DO. Kriseva Dola, m. ime zaseokii a
Crnoj Gori.
KRISEVINA, /. ime mjestu a Srliiji a (ikrugu
kru^evackom. Livada u Krisoviui. Sr. nov. 1875.
19.
1. KRISKA, /. se<j;raentinn, koiiiad izrezan iz
hga; uprao kad je cijelo ohlo Hi oblasto (kao
!i(eb, sir, jahuka, lubenica itd.) te se reze komad
iz srijede do kraja, tako da se nacini kut u
srijedi. — Postaje od krizati, ali se '/. ispred k
mijena na s (gen. pi. krizaka). — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Voltigijinu (krizka ,fetta di
pane' .ein stiiokchen, schnittolien brod'), a Stii-
licevii (Hamparskom grijeskom kriska .frustum
alioujus fructus, pauis etc.'; krizka, v. hvjola),
u Vukovu (n. p. jabuke, lubenice, sira, h}nba
,eine schnitte' ,segmentum'). Kriska slauine i
komad sredine (dobro je). (U Crnoj Gori). Nar.
posl. vuk. 161. Zamoli se da mu udeli krisku
sira. Nar. prip. vuk. 102. Kriska lijeba §to se
natopi u vreloj masti. Vuk, rjecn. kod topjeiiica.
Vocke pak moraju se u potanke kriske iskrizati.
P. Bolic, vinod. 2. 17. Kao kriska sipka jago-
dice su tvoje. D. Danicic, pjesm. nad pjesm. 4, 3.
Vec ako kriske budu jednake. Bos. vila. 1886.
236. Sadeci krumpijere, pa koji trevi krumpijer
biti krupan, toga razreiu na dvoe na troe, pa
onda te komade zovu krigkom. ,Nemoj da ti
ki-iska ozgo dode, nego pokloni je'. .7. Bogda-
novic.
2. KRISKA. /. ime livadi. Okesinec. D. Hire.
KRISKARA, /. nidi u Vukovu rjecnika : ,eine
art mtitze' ,mitrao clavis distinetae genus', du-
dato u treiem izdanu xi, : (u Macvi) kapa od iste
tkanine od koje je i fes, samo ne od jednog nego
od viSe komada koji su uSiveni jedan za drugi
kao jkriske'.
KRISKOVCI, Kriskovaca, to. pi. ime sela a
Bosni u okrugu banoluckom. Statist, bosu. 37.
KRISKOVIO, TO. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. segn. 1871. 102.
KRISKOV161, m. pi. ime selu u Hercegovini.
Statist, bosn. 111.
KRISOM, adv. kad se sto cini tako da drugi
ne moze ono vidjcti Hi obaznati, tajno, potajno.
— isporedi krijimico, krimico, kradom, krado-
mioe, kridimice! — Jamacno je od istoga kori-
jena od kojega i glagul kriti. /)') obliku kao da
je instrumental jeduine : Miklosic i Danicic misle,
da je od nam. sing, krisa, sto ne moze biti kako
se nidi po samome akeentu (trehalo bi tada da
je krisom); dakle va(a da je od nom. kris (inns-
koga roda), isporedi kris, sto bi se potordilobu-
garskijem skrisem, samo je neprilika radi -o-,
jer hi' onda trebalo da glasi krisom. maze se i
OPo razjasnili tijem Ho se rijec nnlazi^ istom n
novija vremena, u koja se strogo ne pazi na neke
foniike zakone, i analogijom prema kradom. i u
ee^kom jeziku ima skr^s (a i skr^se.^ /.), zacko-
}ina. — U naiie vrijeme, a izmedu rjecnika u Vu-
kovu (,heimlich, occulto'). Ti mu krisom samo
malo duni za vrat. Nar. prip. vuk. 21. Onda
oarevic ode krisom. '' 203. Pitao ga: ,Zasto je
krisom, nocu, bezao iz Beograda?' M. D. Mili-
cevic, pomenik. 2, 219. Milutin, i ako je mrzio
na Karadorda, kriSom ode u manastir Fenek.
.5, 766. Bog da prosti i pomognu sveti te dru-
gove krisom donijeti. Osvetn. 1, 70. Jesam Zubco
prehodio krisom.' 2, 44. Osli krisom, dosli rie-
vidisom. 5, 25. Koja je dobivena nasijem, kri-
som ili kakvim prijevarnim uzecera. V. Bogisic,
zakon. 281. Ona krisom prolevase suze jutiie i
povredene sujete. Srp. zora, god. 1, sv. 2, str.
38. ,Uze kapu i krigom so izvuce izmedu nas'.
J. Bogdanovit.
KRISPET, TO. u Bjelostjenceva rjrcniku: v.
trispet.
KRISPOI^E, n. ime selu u Hroatskoj u ziipa-
niji licko krbaoskoj. Razdije[. 39. — Mo:e se pi-
sail i Kriz-poje.
KRiStA, to. hyp. Kristofor. — Akc. se mijeiia
u voc. Kristo. — Na jednom mjestu xvn vijeka.
Po Kristi Dragondeliiu. M. Radnic i.
KRISTAL, TO. vidi kristao. — xyir i xvm
vijeka, a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (,cliry-
stallus, clirystallum') i u Jambresiceou (.cliry-
stallus'). Kako se sjedinujo vino s vodoiu u ,jeil-
nomu zmulu od kristala. P. Posilovir, nasi. 176i.
KRIStAL 51
Kakono kriStal uresi6e5 so od prilipijo zvizda.
18(il'. No poznaju(^i il' je kristal i caklo il' draj^i
kaiuen. V. Lastrid, ned. 331. Nejina bit (kalez)
od cakla ni od kriStala i od zemjo. M. Dobroti6
395.
KRI§TALAD, krlStaoda (krUtalda), »i. vidi
kristalad. — xvi vijekn. (Vodf) svitlo kako kri-
stalad. Transit. 25. Podobno kriStaldu. Anton
Daliu., nov. teSt. 2, 178*. apoc. 1, 6.
KRIStALDEN, adj. vidi kristaodan. — U ,jed-
niifia pisca xvi vijeka. DragDiuu kamiku kako
kristaldonomu. Anton Dalra., nov. test. 2, 20o'J.
apoc. 21, 11.
KRIStALO, m. vidi kristal. — U jednoya
pisca XVIII vijeka. Svitlost stav[ena u 6isto kri-
stalo iliti staklo. F. Lastri6, test. .355*.
KRi§TALSKI, adj. koji pripada kriStalu, vidi'
kristalski. — U Bjelostjenievu rjecniku: ,ohry-
stalHnus', i u JamhreUcevu: ,chrystaUinu3'.
KR'iSTAO, kristala, m. vidi kristao. S Ma-
rijom divioom prilicnom nebu pricistuiuu kakono
kristao. J. Banovac, blagosov. 188.
KRISTIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Sohem. bosn. 1864. xv.
KRIStINA, /. vidi Kristina. — U jednoga
pisca Dalmatinca xviii vijeka. Kad .svetu Kri-
stinu mucase progonite|. J. Banovac, razg. 189.
Sveta Kristina. pripov. 202.
KRIStOF, m. vidi Kristof. — Od xai (?) vijeka.
Kristof Dekokani. Mon. croat. 40. (1275 prepis.
1546). Mi Juraj i Kristof knezi Zrinski . . . 263.
(1569). Kristofu Mikulicu. Starine. 11, 78 (oko
1567). Postavi bana KriStofa Frangepana. P.
Vitezovic, kron. 139.
KRISTOS, in. vidi Hrist i Krist, isporedi Kri-
stos. — Na jednom mjestu xvi vijeka. Znam
jere Mesija ide, koji se zove Kristos dChrifctol'').
N. Ranina 66a. joann. 4, 25.
KR.IT, m. vidi 2. Kreta, a. — U starijim spo-
Dicnicima, a izmeSu rjecnika u Danicicevu (Kritt
, Greta'). Okaz. para. saf. 85. 86. Pojde Ahmetb
j)asa na Kritb. Spom. stojan. 128.
KRITAK, kritka, adj. vidi krhak, 1. krhat. —
Samu u jednoga pisca xvu vijeka. — Oblik je
vrlo sumniv : isti pisac cesto naznacaje gins i
slovima ri, a izostavla obicno h. po tome jamacno
mj. krit- treba citati kirht-. Opecci sirovi jesu
uciheni od gnile i s vodom se razmrve i grade
od I'lih iiciiiene jesu od zemje kritke. M. Radnic
9'). Tesko vami ostalijem, veli Kaija, koji se
uzdate u jeda.(n) kritke stap od trske (,Ecce con-
tidis super baculum arundineum confractum
istum'. isai. 36, 6). 2"K Grisnik toliko kritak i
hudan, da ne moXe odoliti toliko slabu stvorenju
kakono su crvi nogova groba. 59a. Poznaj da
si kritak i grisnik i podlozau i potribit i pri-
dobit od stvarije slabije. 60".
KB,ITE:^, III. covjek Uto krije. — U Stulicevu
rjecniku : ,occultator'. — nije dosta pouzdano.
KRITElfilCA, /. zensko cefade Ho krije. — U
Stulicevu rjecniku: ,quae occultat'. — nije dosta
pouzdano.
KRITENI, III. CO pi. iiiie nekukvu mjestu. —
Prije nasrga vremena. Sp )in. stojan. 185.
KRITI, krJjem, iinpf. uprav iiniti da se tiesto
fie vidi polozivsi sto na one ; iz toga postaju dva
glacna znacena sto odyovaraju sloienijem glago-
liina: pokrivati i sakrivati. prvo va^a da je sta-
rije, all je drugo obicnije. — Akc. se ne mijena
(aor. 2 i 3 sing, kri, imjH. krij, krijmo, krijte,
i KRfTI, 1, b, a) bb).
part, praet. puss, kriven i krit). — -i- stoji mj.
pra.ilavcnskoga y. — liijei je prastavenska, ispii-
rcdi st.iliiiK kryti (gdjegdje kriti), rus. Kpi.rri., d'-.s.
kryti, //i/^. kryr. — Korijen je nejasan, Miklosic
je I'li'ifila i.s/Kircdivno s gri. xqvkkii. — Izinedu
rjc6uik<i u .Mikdliiiu (kriti, sakriti ,ca6lo, occulto,
abscondo, abdo, abstrudo, retrudo, oculo, re-
condo'), u 7ie//n« (,coprire' ,oporio' 228"; ,celare,
nascondere' ,oculto' 183ii'; ,nascondere' ,abd()'
505^1), u Voltitjijiiiii (,colaie, nascondere, cuoprire'
jVorbprgon, verstecken'), u Stulicevu (.celare, oc-
cultare, abscondorp, abdere etc.'), u Vukoini (,ver-
bergen' ,occulto'), ii Daniiicevu (kryti ,oocul-
tare').
1. aktivno.
a. tegere, znaiene je kao kod pokrivati,
alt nije svagda lako mzlikoeati ga od drugoga
znacena (sakrivati).
<i) uopce. Ka u§i svo krije, za kletvu
ne 6uti. F. Lukarevic 12. Mru kra[evstva, mru
gradovi, i nih plemstvo trava krije. I. Gundulic
234. Kopronica snijega bjeja bjoje od snijega
prsi krije. 381. Crne prste od svudjora prsteni
mu zlatni kriju. 4-59. Sereg z Natolijo daleo
po|e krije. B. Krnarutic 12. Tako vrijeme, ke
od prije slave bjehu, zemjom krije. J. Kavanin
189l>. Ke u pepel ciprijanski kriju zlato od pra-
mena. 356a. Do groba od zemjice, koja krije
nase lice. V. Doseu 47l>. Krupna glava, iz lio
vrjeju dvije oci vrane, a liih kriju vede noubrane.
Osvetn. 4, 11. Zimi kriju glavicicu (luka) svaku,
da ne zebe, jer se lako smrzne. J. S. Re|kovic
330. — Metaforiiki. Vrijeme mrakom od za-
biti care i carska krije imena. I. Gundulic 319.
b) u prenesenom smislu, pokrivane pu-
staje isto sto obrana, zastita.
an) uopce. Kudarica sad me krije.
A. Gledevic 3b.
bb) metaforiiki. Mnoztvo zloba na-
sijoh krije (milos). J. Kavanin 12a. Dostojnosti
tej nebeske grijehe kriju nase tezke. 340*. Krij
me, muko Isusova ! ii&>.
b. znaiene je kao kod sakrivati, t. j. iiniti
da drugi ne moie vidjeti Hi saznati za objekat.
kad se izriie prema kome se Uto sakriva, naj iesce
stoji u gen. s prijedlogom od (kriti od koga),
rjede u dat. (kriti kome).
<l) abdere, abscondero, occultare, drzali
objekat na mjestu gdje ga ne moze naci ko ga
trazi.
an) objekat je ie(ade. Ki tacili pri-
jimjo i krije. S. Budinic, ispr. 103. Kad lupeze
i zlotvore tvrdo krije pod zafcvore (nevira), da
ni pravda ne pokara. V. Dosen 139''. Ja sam
tebe, sinko, odgojila, odgojila tugom i cemerom
krijuci te po gori zelenoj, da te ne bi Grci umo-
rili. And. Kaci6, razg. 38at). Zene, decu u zbje-
gove krijte. Nar. pjes. vuk. 4, 149. Premda su
gdjokoji |udi u drustvu tjerali i trazili, a kod
kuca ih (hajduke) po zgradama i po suraama
krili . . . Vuk, Xiv. 268. Rodi sina, i videci ga
lijepa krijase ga tri mjeseca. D. Danifiic, 2mojs.
2, 2. Tu su gazde sto hajduke kriju. Osvetn.
4, 45. — I u ovijem je primjerima objekat ie-
fade Hi iefad. Svijetlo i drago sunce tvojo (Ko-
revskoga) sred tamnice krije tmina. I. Gundulic
349. Put korab|o steruc ruke, ka im porode
slatke krije. 365. Pace kitnim livojam mjesto
nebesom ih fugrabfene gospode) istira krije. 402.
Tko mi krije, tko mi krati, tko mi uzdrzi me
vose|e? G. Palmotic 2, 55.
hh) objekat nije eelade. Krijahu ji
(iavle) od matere Isusove. J. Filipovic 1, lOia.
Ako iz zadrugo stane kriti i za svoj rafiun osta-
KRITT, 1, b, a) bh). 5!
v}ati. V. BogiSic, zborn. 54. Ko ne krade nego
krije, on mukte ije. 598.
b) occulere, occultare, sakrivati objekat
pokrivajuci ga tako da ga drugi ne maze vidjeti.
(Id) objekat je tijelo Hi dio tijela. Zac
krijase obraz? Transit. lOSii. Zac krije§ obraz
svoj od virna sluzice? S. Mencetic 5. Vidiv te
tako krifc od mene tve lice. M. Drzic 74. Uvlacili
ih (roge, govori satir), krih svudire ; nu svakako
pravi i prosti iz prama mi joste viro. I. Gun-
dulic 156. Straiie nije, naj railije . . . ku zavidno
ruho krije, da se nasra sad ne kazo. 405. Ka
nepamet vas potace krit oklopjem svijetio lice?
G. Palmotic 2, 399. Bijelim perjem^ pod kijom
krije crno krilo. J. Kavanin 4021>. Sto po sebi
narav krije, to li vasu pamet veze (bludnici) . ..
V. Dosen' fiRa. Kad sam krijes blatne oci. 267^.
Euke nek sad za nidra ne krije. J. S. Kelkovic
90. Ona krije svoje b'jelo lice. Nar. pjes. vuk.
1, 582. Krije kao Ruja noge. (Pripovijoda se da
guja ima noge koje samo onda pokaze kad se u
procijepii pripece k vatri; ali ko ih god vidi
onaj mora odmah umrijeti). Nar. posl. vuk. 161.
Skutom hajduk oci krije vrane. Osvetn. 2, 44.
— Moze amo pripadati i ovaj primjer: A sve
krije suze od druzine. Nar. pjos. juk. Gil.
bh) iiz sakrivane misli se i na Sticene,
obranu. Ter sva rajesta pod obranu od razli-
cijeh zasjod krije. I. Gundulic 529. Kud se bile
ruke dise ke od sunca ti krijase. S. Margitic,
ispov. 254. Vrhe lome i listje obore koje grozda
od sunasca krije. .T. S. Rpfkovic 350 — 351. Pa
su onde kao cuvali Milosovu kucii, a upravo sii
kod negovo kuco cuvali i krili svoje glave. Vuk,
grada. 72. A sto guja u kameiiu laza i po krsu
jadnu krije glavu. Osvetn. 1, 67.
re) uopce. Zlu voju na A (Dubrnvnik)
kriju pod plascom kako mac (vladavci). H. Lu-
cie 262. Mnokrat ste [uveniin utociSto bili i
granam zelenim radosti liih krili. M. Drzic 110.
Nu jur sunce pri pucini svitla u more kola krijo.
I. Gundulic 18. Nu ako inim u tauinosti noc
me i puste kriju gore, gora i noo s kom kri-
posti meno moni skriti more? 243. Nu krajevic,
ko zamjeri sto dubrava krijase ova . . . 408.
c) moze .se sakrivati Ho, osobito cejadc,
tako, da i ako se vidi, ne zna se koje je. Nije
dalek, ovdi je [ubovea sad tvoja, ruho ovo, ko
krije tebi nu, mooem ja. I. GuuduliA 167. Gdi
man kriso zenske odjece dorai.s|atom Grku .\kila.
367. Ona jo, cin ju lie no krije. G. Palmotic
1, 348.
<f) celare, dissiraulare, kao tajati, t.j. ci-
niti da ko ne sazna za objekat, u, sirem sinislu.
objekat je cesto sto umno. Od cesa te jo sram,
krij pred rusagom svim. M. Marulii 133. Ispo-
vidnik ima kriti grihe, S. Budiuii, ispr. 15.
Zvijer je nemilos vrla tva, ku t' srce zlo krijo.
F. Lukaravic 6. Nije razlog nijedan bil, da si
ti od mene, bolei se tako, kril tve ze|e juveno.
13. Sad bill ti odkrila stvar ku sam odavna u
srcu mom krila. 56. Jos kad bi izriti umil ga
(veselje), triba je tajno ga sve kriti. D. Ranina
111*. Tebi, ki s' svemu red i ki si vjocni sam,
ne kriju ja mu zled, ku dobro sad poznam. 147a.
Gori (Sokolica), ali plame krije, gorke trpeo. vik
boljezni. 1. Gundulic 333. Ali ova mis'o svoja
nece druzim da se objavi, krijuc zejom }uta boja
slatku ze)u od jubavi. 395. Koljeno plemenito
od poraoi'u tomu nije, koga ubostvo vjekovito
pod teskijera robstvom krije. 386. Naravnoga
otrov gniva krije Turcin dvoran silom, jedno
misli, drugo odkriva. 470. I pod rijeoim slat-
kijem tvojim da ne krijes zle cemere. G. Pal-
i KRITI, 3, a, b).
motid 1, 256. Pod Jubavim kriju omrazu, pod
omrazom |ubav taje. 2, 237. Sve svoje zeje taji
i krije. I. V. Bunic, mand. 6. Tu mubase kazu
6a su dosle krili. B. Krnarutic 24. Sto cu kriti
moja dila? J. Palmotii 106. Istinu taji i krije.
P. Kanavelic, iv. 448. Krio sam zlobu grijehu
momu. B. Betera, cut. 23. A pod usuam' im se
krije gorko srce, nalip ki je. J. Kavanin 35a.
Krijo izdajnik svo'e podjame. 256'. Kad cast
nije po razlogu, krijo pod sobom izdat mnogu.
258li. Nit' voc svoje kriju zloee. V. Dosen 14.5*.
Naoin k torn necu ti kriti. J. S. Re[kovic 18.
.r.a imona svoga kriti necu. Nar. pjes. vuk. 4,
233. Ni ja, vlase, imeua ne krijem. 4, 234. Na
ispovijed krila si grjehove. Nar. pjes. here. vuk.
310. Ali on to nije ni krio. Vuk, pism. 28.
Nista ne krije od mene osim tebe, jer si mu
zona. D. Danicio, Imojs. ,39, 9. Sava je pod
mirnom cudi krio duboko oStroumje. S. l^iubisa,
prip. 109. To sam krila, da mu gospoda ne dodu
u trag. 228. Koci strse, vjesala se viju, a psi
viju, nevoje ne kriju. Osvetn. 4, 9. — Aino moze
pripadati i ovaj primjer: Prave osuduju a krive
pustaju i tako kriju pravdu, sud i naredbu Bozju.
M. Divkovic, bes'. 3821>.
e) ger. praes. krijiici (krijuc, u starijili
pisaca i kriju6o) tipotreb(ava se posoe kao ad-
verab u istom smislu sto kriSora, kradimice itd.
cesto ima uza se gen. s prijedlogom od i bez nega.
— Izmedii rjecnika u Belinn (,senza far motto'
jinsalutato hospite' .501a ; krijuci od mene ,di
nascosto da me' ,clam me' 505b; krijuci od mene
,senza mio consiglio, sonza mia saputa' ,me in-
consulto' 220'') i u Stulicevu (krijuc i krijuce
po piscu Ranini). Ter sto je krijuci fiinio p.as
jedan s ce}adi u kuci. N. Na|e§kovic 1, 260.
Rodi se ova djevojka, krijuc ju odhrani. M.
UrXic 185. To sam ucinio krijuci. 330. Ku
(Elena) skrovno )uboc on (Pariz) od muza kri-
juce ugrabi napokon liu. L). Ranina 11''. Od
svoje primile p.astirke gizdave jodan drag colov
lip ukrade krijuce. 211J. Tuj li si, Divjaoe, kud
jutros od meno krijuci izraa6e u g.aje zelene? I.
Gundulic 137. Kriju6i joj ti pokradi sve hajino.
G. Palmotic 1, 324. Svega roda ter krijuci rodne
ostavih moje dvore. 2, 175. Nikola se je kri-
juci i bizajuci otimao. A. Kanizlic, kam. 81.
Jel' izdro zlaienu maramu, kojuno sam tri go-
dine vezla, a sve mlada krijuci od majke. Nar.
pjes. vuk. 1, 370. Nijesmo mu ni rat objavili,
no krijuci na liog udarismo. 5, 528. A krijuci
svate sakupila. Nar. pjes. here. vuk. 39. Preko
ba§6e krijuci od majke. 117. Nekakav covjek
okladio se s drugim, da ce mu kokos po dva
jaja nositi na dan. vjerujuci zeni koja mu je to
kazala, kad je krijuci nega negdje bila kupila
40 jaja. Nar. prip. vrc. 169. Koje su se krijuci
morale prodavati. Vuk, dan. 3, 176. ,Ovo ja
tebi krijuci od nega daom, nemoj ni crnoj zo-
mjici kazati'. ,A vrag zna sta oni krijuc od nieue
pere'. J. Bogdanovic.
2. pasivno. Pod liom mi je postejica zUitom
krivena. Nar. pjes. mikul. 156. Bilo celo tvoje
s vlasi nekriveno. 165.
3. Sfi se.
a. pasivno.
It) vidi 1, a. Kijem joj (kosamij bijeli
vrat se krije. G. Palmoti6 3, 14l>.
b) vidi 1, b). Zasto je milije s liimi
govoriti, toj ti se ne krije, sidit i hoditi ? 1'.
Hoktorovic 30. Da se sud ne krije ni zakon od
Boga. M. Vetranid 2, 370. Naj hudo se zlobe
kriju od svetine a hajini. I. Gundulic 480. Blago
neizbrojno zakopano svim se krije. J. Kavanin
KRITI, 3, a, b).
556
KRIV, 1, a.
252''. Boles, zaman ka krije se, kad jo teSka i
velika ... P. Sorko6evi6 576i».
b. rejleksivnu. — U svijem su primjerimn
iiiiueiia kao kod 1, b. — Tsmedii rjeinika u Mi-
kajinu (.lateo, delitosco, abdere se') i u Stiiliievu
(,se occultaro, so occulere')- -itb vbsi vb vbsb
kryje se. Okilz. ]iam. saf. 56. Mojo plemenstvo
kriti se ne mo^.e. ^iv. kat. star. 1, 220. Kriju
so jur zvijezdo. M. Vetranid 2, 291. Od druzstva
juvena tvoga se krije. M. Dr/.ii 81. Sto ne
orim spile i jame od gore gdi so kriju vile ke
nam rug tvore V 110. Danaska mi josmo, a
sjutra nismo pak, sunoe se Ije krije svaki 6as za
oblak. D. RaiSina 100b. I svaka iia svit stvar
u dugo dodijo, a mudros nikadar ; taj se u lioj
slas krije. 132". On (Kupido) se od nione (Ve-
nere) Sesto ukrada, ter se u vase krije kosi kim'
se gizda i ponosi. S. Boba|evic 228. AH do fias
opet pusti jednu i drugu (Kupido), a k treiojzi
pode, ter se krije Aojzi sred medenijeh svojijeh
usti. 231. Kad ka (jedupka) bude od potrebo,
mufie iStom zazovi ju, er so od tebe, znaj, ne
kriju, nor te )ube. Jedupka nezn. pjesu. 240.
Prid nom krijem se. D. Zlatarii 36k. Tako se
mnokrat spnsitoj nai5 obicaji krit i uklanat od
svojijeh. A. Grucoti(5, roz. mar. 174. KrijuAi so
{grvjeHkom kruii se) po rimskijeh kriptah. B.
KaSi6, per. 116. Na visoke grane peiiu se i kriju.
f). Barakovii^, jar. i7. Ona bjezi, ja ju slidim ;
krije se ona, ja joj pisem, kako za nom gasnem.
I. Gundulid 222. Kri' se u jame gorskijeh hridi:
smrt svuda to slidom slidi. 233. Da se krijes
ne tijem zidim. neg' pod zem|om da ide§ stati . . .
•530. I>a u hajinah mlade vile krit se moze i
tajati Akilo. G. Palmotic 1, 189. Sred jama i
planina gdi se tuzan krije i tuce. 1, 206. Ogan
od jubavi ki se u srcu momu krije. 1, 239. A
taji se cesto i krije pod prijatejstvo varka prika.
1, 249. Ja se od tebe vik ne ki'ijem, kad bolesti
cutim koje, slobodno ti neg spovijem. 2, 195.
Ne zna da se uresiva djovioki obraz tad uaj
dra?.e, kad ga rumen sram odijeva, ter se krije
a ne ka2e. I. V. BuniA, mand. 5. Od stida je
poniknuta, ter se krije dijelom skuta. 9. Sebi
se istoj sramna krije. 17. Gdje so kuna hitra
krije. P. Kanavelid, iv. 31. Krijase se (David)
po pustiriah. A. Vitajic, ist. 183. U bastinah
zvijer pre]uta fiesto krije se, da zakine. J. Ka-
vaiiin 106"-. Meju luge i trstice strahjiva so
ptica krije. 182". Tu pogibel predobije, sam ki
bjezi, al' se krije. 363''. Kriju s' mreze u gvoz-
dene (Bozje vile = dumne). 368". Ko mjesec
se krije mrakom srjedostavnijem tvrda svita.
4741>. Zmija da se u lijopom krije cvi6u. 510''.
Nek se novijem prid zakoni stari zakon krije i
taji. I. Dordic, uzd. 122. Krijuci se po spija i
planina. F. Lastric, nod. 3. No krije se po ku-
tijeli. S. Rosa 118". II' se krio u kucicu maiiu.
.7. S. Rojkovic 16. Tko zakonu se krijo on ni
fovik zvati se ne smije. 441. Plam, ki njekada
kri se u sreu cara Osmana, objavi se silno sada.
P. Sorkocevic 588". U travi se }uto zmije legu,
oci ]]iju, u travu se kriju. Nar. pjes. vuk. 2, 17.
Beze sluge pod sator Arapu, pa se kriju za
Arapa .sluge. 2, 422. Ko se od judi krije, boje
da ga nije. Nar. posl. vuk. 154. Ne krije se
postene nikome. 201. Prav se smije a kriv se
krije. 259. Koji (su) samo zazirali od Turaka
i krili se po sumi. Vuk, Jan. 3, 151. Eto me
tjeras danas iz ove zem|e da se krijem ispred
tobe. D. DaniciA, Imojs, 4, 14. Samo dvoje
nemoj mi uftiniti, pa se necu kriti od lica tvo-
jega. jov. 13, 20. Nek se krije jedan za dru-
goga. Oavetn. 2, 121. Da se kriju, Turci 6e ih
na6i. 8, 54. Nije huja da se krije Mirko. 3, 138.
A vi, gore, vijek ue bile samno! vam vuk vijo
i liajduk so krio ! 4, 58.
KHITICAN, krttifina, adj. xijiuxdi:, criticus,
koji pripada kritici ; koji pripada krizi (vidi
kriza), pa po tomi- i: opasan u opc.em smialu. —
Naiinili sa pisci ii naSe vrijeme. Kritifian, phil.
stil. etc. V. rasudan, opasan. B. Sulek, rjecn.
znanstv. naz. — Adv. kriti6no.
KRITICaR, m. vidi kritik, ali katkad ne u
dobrom sinislu (kao cjepidlaka. reSetalo). — Na-
iinili su pisci u na^e vrijeme. — Nemam pri-
mjera.
KRlTlfiKI, adj. vidi kritican. — U Popovi-
ievit rjediiiku (,kritisch'). — Adv. kriti6ki.
KRITI6n0ST, /. osobina onoga sto je kri-
licno. — U ^ulekovH rjeiniku: , kritici tat'.
KRITIK, m. u xQictxoi. criticus, covjek sto se
bavi kritikom (vidi kritika) uopce Hi u nekom
osobitom sluiaju. — TJ sada.§nijeh pisaca po la-
tinskoj rijeii (tal. critico, nem. kritiker). Krilik,
phil. V. rasudac, prosudac. B. Sulek, rjefin.
znanstv. naz. i u negovu rjeiniku: , kritiker'.
KRITIKA, /. a) i) x^inxi'i, ars critica, znane
i vjestina po kojima se pretresa i sndi, jdi Ho
istinito, pravo, dobro, lijepo, ali cesto ne u mo-
ralnom smislu, naj ceSce u znnnosti, umjetnosti,
knizevnosti ; b) consura, ocjena, sud, rasudivane
u jednom slueaju, obicno kad je pisana Hi Ham-
pana, ali .se moze kazati i o samijem rijeiima
Ho se izuste. — U pisaca nasega vremena j>o la-
tinskoj rijeci (tal. critica, franc, critique, nem.
kritik).
ii. za prvo znaceAe. Ako bi se i zejelo u oba
clanka vise kritiko. D. Danifiic. rad. 6, 206.
I». za drugi) znacene. Svaka stampana kri-
tika na ovaj prijevod moj bide mi vrlo mila.
Vuk, nov. zav. (1847). xiv.
KRITIkATI. kritikam, impf. tal. criticare, ra-
dm kao kritik, pretresati, rasudivati. — U Po-
poviceva rjeiniku: ,kritisiren'. — 1 u Dubrov-
niku kod samoga naroda. ,Ne puStaju me miruo,
nego kritikaju sve §to ciuim'. P. Budmani.
KRITINA, /. na jednom mjestu xvn vijeka,
gdje po svoj priliei -ri- stoji mj. t, dakle krtina
uprav krhtina (u znacenu: duseona slabost) , vidi
kritak. Ako toliko jest onije koji te fale, buduci
ti sud od kritiue i od nepravde ... M. Eadnic
IG".
KRIV, kriva, adj. koji nije prav, isprva ja-
maino u pranom smislu, ali kao kod prav po-
stnla su prene.sena znacena. — Akc. kaki je a
nominativu kriv, taki je u slozenijem oblicima
kri vi, krivS,, krivo, krivoga itd. ; kaki je u gen.
kriva, taki je u nominalnijem oblicima i u slo-
zenima koji zamjenuju nominalne, osim nom.
sing. m. i ace. kad je jednak s nominativom:
krivo, krive, kriva, krivoj itd. u Dubrovniku je
drukiiji akc. (kao kod sub). — Bijei je prasla-
venska, i^poredi stslov. krivt, rus. kphboii, ceS.
kfiv, kfivy, poj. krzywy (u svijem jezicima u
pravom i u prenesenom smislu), pa i lit. kreivas.
— Osnova nije indoevropska, ali bi korijen k-r
mogao biti indoevropski, isporedi lat. curvus,
nem. krumm; od istoga korijena vaja da je i
crv. — Sto se nalazi pisano krijev, to je samo
pisarska pogreska, kao Ho je hrivb (Mon. sorb.
271 god. 1405) Hamparska pogreska.
1. adj. — Komp. : krivji (u Stuliievu rjei-
niku ima i kriviji Ho nije dobro).
ii. It pravom smislu, o cemu .Ho se ne drzi
istoga smjera. — Izmedu rjeinika u Vraniicevu
KEIV, 1, a. 51
(jCamurus ; eurvus; obliquus ; repandus; simus'),
u Miknlinu (krivi, nakriv|en, neupravan , obliquus,
tortuosus, detortus, camurus, eurvus, incurvus,
contortus, distortus, (loxus, inflexus, aduncus'), n
Belinii (,bistovto' , distortus' 143» ; ,ritorto, ripie-
gato' ,rocurvus' 628^ ; ,torto, storto, il contrario
di dritto' .obliquus' 73Hli), ii Bjelostjcnceini (kriv,
aluk, zavijat , camurus, liexus, inflexus, contortus,
distortus, aduncus, uncus, incurvus, eurvus, limus,
obliquus, tortuosus, detortus, gibbus, gibber, gib-
bosus, giberosus, obtortus, multis flexibus sinu-
osus. V. grbav), « Voltigijinu (.storto, curve'
,krumm'), u Stuliievu (,distortus; koinp.: krivji,
kriviji), it Vukovu (,krumm' , eurvus'; komp.:
krivji), u Danicicevu (krivb , eurvus').
a) eurvus, uopce. mogln bi se uprav ha-
zati 0 svacemu sto se drzi jednoga smjera, pa ga
jednom Hi vise puta promijeni, kao n. p. o slo-
mlenom itapu; alt se cesce upotreblava lead se kod
ceya sue jednako mijena smjer, n. p. o obriicu,
II srpii ltd. Budutb krivaja vb pravaja. Domen-
tijan<i. 40. Psija (pasja) opas jestastvwmb kriva
sustii i neispravjena . . . Stefanit. star. 2, 275.
Budu kriva na prava. N. Eaiiina IBl". luc. 3, 5.
.Ja scijenim di|a je (uva ulica) od krive ulice.
M. Dr^ic 26.5. Krive kosirace. D. Barakovic,
vil. 51. Iz duba izpilan na krive prutnice. 278.
Da b' joj vidi' noge krive. I. Ivanisevic 176.
Muono je krivi dub praviti. I. V. Bunic, maud.
7. Kriva rijeka voce krat se prigazi. (D). Krivo
drvo nigda nije pravo. (D). Krivo drvo ogiiem
ispravi. (D). Krivo drvo prije se prikrsi fuloini)
neg izpravi. (D). Poslov. danic. J'rut kriv dat
ce krivu gredu. J. Kavanin 75^1. Upravi sto je
krivo. A. Kaniilie, bogojubn. 189. Kroz re[usti
krive zmija Jutica mu prolijeta so. N. JVIarci
59. Ove kriviui ta no^em posici. J. S. Kejkovio
156. Ako i jest (Rubied,) kriva vrata, ama lijep
miris dava. Nar. pjes. vuk. 1, 226. (Tesko) kop-
cama na krivim nogamal Nar. pjes. vuk. J, 513.
Pokuj nima ki-ive kosijere. 2. 370. A o bedri
kriva 6emerlija. Bos. prijat. 1, 44. Orlan trgo
cemerliju krivu, po bogazu presijoca hajduke.
Nar. pjes. horm. 1, 286. Krivo kao gudalo. Nar.
posl. vuk. 160. Ne moze se (kriva) Drina ra-
menom ispi-aviti. 205. Izbavio si babu pravu
kao krivo dr2alo. S. ^ubi§a, prip. 245. Prosta
loza koja je dala tu rakiju sto si veceras slio
niz krivi potok (niz grloj. 267. Kriva crta
,krumme linie, curve', tal. ,linea curva', fro.
,lign6 courbe, courbe', egl. , curve line'. B. Sulek.
rjecn. znanstv. naz. Kad ko rekne komu da je
on kriv sto se ovo ili ono dogodilo, odgovori
mu se u §ali: , Kriva je lijevca'. u Srijemu. M.
Medid.
I>) 0 ieladi'tu (misii se o tijelu), ridi
grbav, gurav. Prosvijetli slijepe i pravi krive.
V. Andrijasevid, prav. 43. Grrbava je, hroma i
Icriva (vilenica). G. Palmotic 2, 60. Kriva bode
biti jednaka, a grbava upravna. D. Eapic .50.
— Amo pripada i ovaj primjer: Nakititi krivo
tilo, da bi vedma hole bilo ... V. DoSen 25a.
r) obliquus, znacene se razlikuje od pre-
(tasnega tijem sto se ne misli da se smjer kod
cega jednom Hi vise puta Hi sve jednako mijena,
ncgo moze ostati jednak od pocetka do kraja,
ali nije onaki kaki je u 6ega drugoga Ho se drzi
kao ,pravi' smjer (isporedi 1. kos), n. p. :
an) uopce. Z beritami krivimi. M.
Marulic 252. Izprid nega (Ijroja) potegnimo
krivi redak. M.. Zoricid, aritm. 37. Dokle opet
zacme brazdu ki-ivu. J. S. Relkovid 18. I da
krive kape nakrivimo. Nar. pjes. vuk. 1, 596.
Krivo ralo Lazarevo krive laze razoralo. Nar.
I KRIV, 1, b, a).
posl. vuk. 160. Nakrivio krivu susjaicu. Vuk,
nar. (.jos. 1824, 1, 24.
f>b) 0 putu (misli se gotovo soagda n
metaforickom znacei'in o nacinu, postupanu, i to
II moralnom smislu). Ali put moj nl upravan,
ali puti vasi nisu li vode krivi? Bernardin 32.
Ali nije moj put prav, vede puti vasi kriv}!? N.
Raniua 47>i. ozeeh. 18, 25. U krivijem ustarani
prave pute ne nahode. P. Kanavelic, iv. 341.
Ki bode odvratiti od krivoga puta puke. A. Vi-
tajid, ist. 3b. Kriv put zli ce objubiti. 12^. I
od kriva puta skodi, ter na stranu vrat' se boju.
ostan. 55. Stvar krivim putem stecenu. I. Grr-
licid 67. Neka vlasti tvom obrati mozes na put
krivi i pravi. J. Kavanin 18a. Tko nedo da
se vrati s kriva puta, nega mlati. 509b.
>•<■) 0 oku, pogledu, kad ko sa strane
gleda. gotovo se soagda shoaca u metaforickom
smislu, kao da takovijem pogledom cejade poka-
zuje neprijate^stuo, mrznu prema onome na ko-
jega gleda (moze biti da je u naj proom primjeru
u pravom smislu). Na svih lumbardaju, prem
buduci oka kriva. J. Kavanin 153b. — Jeda
ricju kada ali krivim okom stara ali mlada
uvridi i s uzrokom? I. T. Mrnavid, mand. 42.
Na jagatiea svi pravedna oci svrdu prijeke i
krive. (i. Palmotid 3, 74''. Er na ii s hudom
nokom zgodom krivijem okom svak se obzira.
3, 76b. Mene ocima krivijem gleda. P. Kana-
velic, iv. 172. Pogleda ga krivim okom. J. Ka-
vaiiiu 461b. S krivim i nemilim okom svoje ro-
diteje gleda. J. Bauovao, pred. 81. Da bi plemid
u riega krivim i o§trim okom pogledao. A. Ka-
nizlid, uzr. 120. Dohodi prid sudca koji ga gleda
krivijem okom. D. Ba§id 6. Uledaudi jih s kri-
vim okom. Ant. Kaddid 510. Gledali su krivi-
jem okom, gdje im zapovijeda seraskijer. S. ,^u-
biSa, prip. 119. Na sami jedan pogled krivim
okom sva strepi. V. Bogisid, zborn. 268. — ■ (Ako
ne cuvamo) ociju od kriva gledanja. M. Div-
kovid, bes. 192b. Medahu oci s navidosti zglede
otrovne, zlobne i krive, a pjonaSe pun gorkosti
sve comere jezik iive. I. Gundulid 225. Po-
gledom ga krivijem paze. G. Palmotid 3, 43b.
Nemilo truje srcem gorkijem, krivijem gledoni
(zaoidnik). J. Kavaiiin 57b. Lav krilati pazi
mjesoc s gledom krivom. 216b. Pogledom nas
krivim strase (vrazi). 410b.
b. u prenesenom smislu, falsus, koji nije po
istini, Ho je uopce razUcno od onoga sto nije po
pravdi (cidi kod c), aii se ne da soagda razli-
kooati.
a) koji nije ono sto hi sam htio da jest
ili slo drugi misle da jest. Meju statvama idola
i krivih i lazdvih bogov. S. Budinid, sum. SB^.
Tebe i krive bogove vase sudil bude. F. Gla-
vinid, cvit. 130b. Krivim bogom klanati se.
324a. Stujem krive boge sada. P. Hektorovid(?)
91. Za to smo svi izginuli, krive boge virujuci.
124. Na vrsih su krive altare krivim bogom sa-
gradili. A. Vita[id, ist. 249b. Krive bogove
klanat ... J. Kavanin 297ii. Ostav}eni su krivi
bogovi. A. Kanizlid, kam. v. Odvrnuti puk od
stovana krivih bogova. 223. Da ga od krivih
i drvenih bogova odvrati. utoc. 618. Kod svog
krivog boga. E. Pavid, ogl. 259. Da je Baal bio
krivi bog Moabov. M. A. Eejkovid, sat. A6i'.
Otare posvetjene krivim bogovima. Blago turl.
2, 122. On je bio krivi i nenaucni bog. A. d.
Costa 1, III. Ako bi krivim bogom prikazauo
sto bilo. I. Velikanovid, uput. 3, 334. Zabraiiuje
nam krive bogove drzati. B. Leakovid, nauk.
273. Nego se vi gubite, vase krive naslidujudi
balvane. F. Glavinid, cvit. 25b. Ne hodi k po-
KRIV, 1, h, a). 5
ganskim i krivim boijim slu£bam. Kateh. 1561.
107. Tad bo 6e so usl<it tooi krivi Isusi i pro-
roci. J. Kavaiiin 5.58>>. — Krivi i iio6isti Kr-
sljaiie. Naru6ii. 31». — Pisiiia s kriviiui naslovi
ili krivo iiprav|ena. Zboruik zak. 18G7. 256.
Predmeti listovne poste otpravleni na krivo
rajesto. 1871. 825. — Ako zlato ima zvek 6ist i
kriv, drzi ga za snm tu6 ili iiijed. M. Jladnii
■t'27''. — Kriva pravni, lazna baci. J. Kavai'iin
iUil". Mon' so vidi, sve da jo to krivo. J. S.
Ko|kovi6 435. — Krivo i nopravo misjonje i sci-
I'loiijo. A. Vita)i6, ist. 493. Uvik raisli krive
iiua. V. DoSen HS''. Kriva .so mneria kojokud
provlaCe. M. Pavlinovic, rad. 14(>. — U nas, gdje
knizevnici niti svoga narodnoga jezika upravo
znadu, niti hoco da ga uce, nego ga okro6u6i
•svaki po svome krivome znaiiu, jednako kvare i
grde. Vuk, pism. 14. — Ho(^e dobiti sud kri-
vijem razlogom. M. Vetraiiic 2, 234. — Da se
lie bi mozda po krivom tumaferiu zakoiia mi-
.slilo . . . Zbornik zak. 1871. 237. §to se jo djelo
na kom se rjesidba osniva krivim tumaconem
podvrglo takovomu zakoiiu kaznenom . . . 1878.
709. — Grje^nik, koji zloAu ne ostavja, al pro-
nosi krivu vjeru. J. Kavanin 50'>. Anol, Amon
ve6e nijesu govoruici krivoj viri. 225i. Trijebi
je da je krivo i vrazijo vjere svak tko ... S.
Rosa 85a.
b) falsus, adulteriiius, o cemti Ho je na-
cineno tako da je slicno necenui drugome te se
moie misUti da je ono. kod toga se istice na-
nijera jirijcvare u onoga koji je ono nacinio i
u tome je razlika od predasnega znaiena, kod
kojega nije potrebno misliti da ko vara drugoga,
nego i da se i sam vara, n. p. : Tko neprave i
krive kantare i mjere drzi. M. Divkovi^, bes.
702''. Od krivije mjerila i cijena svjetovnijo. M.
Eadnic ix. Mirionice krive. 45*. Cine mjeru
krivu. 241b. Svi cine mjerilo krivo. mjerilo
krivo jest, uciniti litru ali oku sto niti je litra
ni oka. 241''. U kupovanju krivu mjeru drzeci.
I. Grlicic 65. Jerbo su jo (norce) krivom mirom
stokli. M. A. Rejkovic, sabr. 46. Kriva vaga
,uiiochtes gowicht'. Jur. pol. terminol. 526. —
Pinez kriv. M. Eadnio 288h. Koji kuje novce
krivo. V. Dosen 136b. Koji kuju krive jaspre.
A. d. Costa 2, 179. — Kako je bil smin sloziti
kiiige krive va Jme druzih. Transit. 215. Kneg
zaleh kreveli. S. Budinic, sum. 55b. Jeda su
napisali pismo krivo. 83. Ciniti kriva pisma ili
pecate sa Stotom iskrnega, grijeh je. S. Mati-
jevic 70. Al' u la2nom pisrau krivom ... J.
Kavanin 62*. Tad likarom puiii kesu, krivo
pismo da iznesu. V. DoSen 122b. Jos na pasu
kiiige nite krive. Osvetn. 1, 46. — Pocat kriv
utibtujuci. Ant. Kadfiic 284. — Ki bi prodaval
ili miril krivo vino . . . Statut vrbanski. 170. —
Ukazivase krive racune i nedostojne. Transit. 210.
f) falsus, fallax, laz(iv, o rijecima ne-
istinitijem sto se govore namjerom da se ko pre-
vari, n. p.: Krevim ili lazivim govorenjera. S.
Budini6, sum. 39b. Qd krivoga iskazanja . . .
krivo dopovidanje ... A. d. Costa 2, 178. — Ne
govori protiva iskrnemu tvomu krivo svidocastvo.
Bemardin 46. exod. 22, 16. Kriva svidofienja
lioj naprtise. M. Marulic 86. Ne uciiii kriva
svedocastva. Naru6n. 92a. Lupestina, kriva svje-
doCba. N. Eanina 63b. matth. 15, 19. Ne reci
krivo svjedocastvo ni na susjeda ni na koga.
Zborn. 165'*. Krvoprolistvo i krivo svidocastvo
nastavsi. Aleks. jag. star. 3, 280. Iscu supro-
tiva I'lemu kriva avidocastva. A. Komulovid 63.
Iskahu krivu svjedocbii, da bi Isusa na smrt
pridali. M. Divkovid, bes. 372". Ne reoi krivo
8 KRIY, 1, c. h).
svido6anstvo. F. Glavini^, cvit. 446b. I. T. Mr-
navi6, nauk. 1702. 15. Ne roci kriva .svido-
fanstva. P. Posilovii, nasi. 110". Krivo svido-
fonjo. P. Vitozovid, odil. 44. Svjodocanstva koji
kriva izvodise suprod bratu. .). Kavanin 443b.
Tko bi pi) takvoj krivoj svido6bi slidio kvar dru-
goiuu. A. Ba6i6 129. Otkrice se vaSa kriva svi-
dotanstva koja ste fiinili s krivim kletvam. J.
Banovac, jired. 4. Ne reci kriva iliti lai|iva
svidofanstva. F. Lastric, od' 76. Jeli velik grili
krivo svidoCanstvo ? F. Matic 72. Ne govori
krivo svidoCanstvo suprot iskriioga. M. A. lle[-
kovic, sabr. 38. Kada svidok prikazujo stokodi
krivo. A. d. Costa 2, 178. — U vas kriva prise-
ganja, ^ kriva mira, krive kvarte. M. Maruli6
304. Nim se ima dati pokora za krivu rotu.
Narucn. .59b. Grijeh od krive kletve. A. Gu-
cetiA, re z. jez. ,32. Pun kriva zaklinanja. M.
Divkovid, nauk. 32. Grijeh od krive zaklotve.
B. Kasic, zrc. 46. Ne oasti se krivom prisozbom.
I. T. Mrnavid, ist. 83. Upadaju u krive prisiiibe
ali rote. ist. 86. Jer so ne cuju drugo rici, nego
psosti, lazi, krivo kletve, mormoraiia. J. Banovac,
razg. 87. Mores sada sakrit ona tvoja lupe§tva,
bludnosti, krive kletve, psosti. 92. Jodau la-
zivac i lupez udij trcu na krivu zakletvu. pri-
pov. 164. Privarama i krivim zakletvama. F.
Lastric, test. 332*. Tidido se sve tvoje zaklotve
isprazne i krivo. nod. 31. Ostavi se obicaja kri-
voga zaklinaria. A. Kanizlid, utoo. 467. Po bo-
gopsovstvu, po krivima i nepravednima zaklet-
vama. E. Pavic, jezgra. 91. Jeli volik grih kriva
zakletva? F. Matic 60. Zakletva kriva vrlo stra-
hovita. V. Dosen vii. Kako od krive tako i od
pravo zaklotve cuvahu se. S. Kosa 43a. Kriva
prisoga na sudu. Ant. Kadoic 24. Kriva za-
kletva jest zakletva laziva i nepravedna. I. Vo-
likanovio, uput. 1, 435. Da ovi istinito laze, i
da je kriva zakletva. J. Matovic 350. Da bi so
zabraniia himbeuost, laze i krive zaklotve svjo-
doka . . . 409. Za krivu zakletvu odredi da se
pokora cini. I. J. P. Lucio, razg. 18. Kriva za-
kletva Boga uvridiva. 110. — N'enavidost, zalost,
srditost, sumna, kari, kriva osvajenja. Korizm.
37a. Vijto Isusa ne spricajuci se od kriva osva-
jonija. 91'i. Ki se ne spritouje od hinbena i kriva
osvajonija. 93b. — Mnozi poluvirnici svojimi
krivimi nauci trovahu viru Isukrstovu. Ziv. jer.
star. 1, 227. Uoise krive i lazive nauks. V. M.
Gudotic, pohv. 117. Nauk pravi od krivoga raz-
luciti. A. Kanizlic, kam. 85. — Koji u ovomu
pripovidanu navistuju puku kriva oli lazna cu-
dosa ili prorocanstva. Ant. Kadcic 296.
C. falsus, injustus, perversus. mains, kao
nepravedan, o cemu sto nije kako bi trebalo da
je po pravdi (po moralnom zakonu), n. p.:
a) 0 djelu uopce. Za moja kriva dela
odvetnica. S. Budinic, sum. 25a. Mnozi dobra
cudi note dilu krivu ... D. Barakovic, vil. 239.
Na krivo dilo ruko prostirati. A. Vita}i6, ist.
430b. Prijo zna svijetna kriva djela (Bug). 3.
Kavanin 537b. Vidi djela dobra i kriva. I. Dor-
die, salt. 2. Ako zaminih pravu krepos s kri-
vijem djeli. 16. To al' krivo kod onih jo dilo.
.J. S. Ee)kovic 295. — Amo moze pripadati i
ocaj primjer u kojemu kriv korak (tal. falso
passo) stoji metaforicki za krivo djolo: Mnogo
ih se umnih i darovitih za svoga zivota preko-
vratilo rad kojega kriva koraka u prvoj mla-
dosti. M. Pavlinovic, rad. 122.
b) 0 cudi. Cim kriva vasa cud k pravcu
se povrati. M. Vetranio 1, 217. Vasu krivu cud
nijedan sud no moze da ispravi. 1, 227. Da
jedva uzdiSe za krivu svoju 6ud. 2, 169.
KRIV, 1, c, c). 5
c) 0 nacinu. Stvar krivim naoinom ste-
cena. I. Grlicid 65. — U ovijein primjerima
rijeei zakon, red, trud imaju sUctio znacene kao
nacin: Krivim zakonom bise potvoroua. Mira-
kuli. 9. Pak se idolu Belfegora^ krivim redom
posvetise. A. Vitajic, ist. 3G7''. Sto po krivom
stece trudu. V. Doson 121t>.
(I) o sadu (pravdi, kniestvu). Kad iz-
gubis tva prav krivim sudom. M. Marulic 133.
Od krivoga suda, kim bise osujeiia krivo, bi
oslobo.jena. Transit. 93. Sto je prav i kriv sud.
M. Vetranic 2, 4.3. Krivi suJ. D. Barakovid,
jar. 10. Krivi sudi, muzuvijerstvu ... J. Ka-
vaiiin 50^. Al' so meni takvi sudi krivi cine
ili ludi. V. Doson ()2"'. Nu i bez reda od pravde
bez koga je sud sved kriv. D. Basic 88. — Na
vrime i kriva pravda se odluci. D. Barakovic,
jar. 76. — I u kmestvo sijedali Ici-ivo i pr >kleto
nzimali mito. Nar. pjes. vuk. 2, 12.
e) 0 zakonu (vclcnu, obicajuj. Od kri-
vijeb zakona. I. Drzic 149. Ah zakoua Imda i
kriva, neumrloj u bolestl bit na pola mrtva i
ziva! Gr. Palmotic 2, 55. IVIoj zakon jest kriv i
zlocest. P. Macukat 49. — Nistar mai'io kada
zapovid tko stavi protiv Boiijoj, tada spnnit ju
ostavi. ako 1' jos ne bude u krivom volonju, da
patit li bude duhovnu sln/.onjn, k Bogu se obrati,
slu/.bu ne odhitaj. M. Marulic 199. — Uvoo se
je krivi obicaj. A. d. Costa 1, 220.
/) 0 dijelii. Od svasta mu daje dio krivi.
Nar. jjjes. vuk. 2, 631. Krivu je dijclu lasno na-
miriti. Nar. posl. vuk. 160. Nije zao na mali
dio, nego na krivi 214.
ff) 0 dobitku (dobieu, stecenu). Ne gle-
dajuci liriva dobitja. Korizm. 64". Kamo gro i
pada stecenje krivo toj ? M. Vetranic 1, 171.
Ovo su oni koji po kojigod nacin kriv dobitak
cine. J. Filipovic 1, 371 1*. Tovarite vaSu svist
snopjom krivije dobitaka i lakomosti. F. Lastrio,
ned. 76. Zaradi kamata i kriva dobitka. M. Do-
bretic 130. Pnsli onoga kriva dobitka. I. .J. P.
Lu6ic, razg. 5.
lij 0 rati (razmetu). JCi slide krivu rat.
D. Barakovic, jar. 57. — Ni u liili nesklada ni
kriva razmeta. 245.
i) u (crkvenom) saharu (skupstini) koji
nije po zakonu sakiip(en. Od krivi' sabori . . .
Ispisati sva kriva sboriSca. A. d. Costa 2, 27.
Ciniti bezakouite i krivo skupstine. 2, 119.
k) 0 nesakonitom dostujanstva u ceja-
dcta. U drugomu (saborii) Cededa krivi biskup
od Krovati bio jo proklet. A. d. Costa 2, 34.
I) 0 dasevnom stanit. Krenuti od kri-
voga pomilovanja. B. Kasic, per. 160. — Od
krivo ]ubavi. A. Goorgiceo, nasi. 190. j^ubav,
ka je medu nami, kriva i sramna ne ima biti.
G-. Palmotic 1, 133. — Niti se spustimo na krivo
uzdaiie sadainega svijeta. M. Radnic 257b. —
Ustegni svako krivo gauutje i zeju duse moje.
Miclielangelo. 68. Veliku ti 1' iutira muku za
tu samu krivu odluku. J. Kavahin 396a. Skr-
site vasa kriva hotjenja. I. Dordic, ben. 93. —
Grille sani uciiiil s krivim i necistira pomisje-
nijem. Kateh. 1561. 44. — Vele se suprotivi
Bozjoj pohodni kriva sloboda od srca. B. Kasic,
nasi. 83.
Ill) dodaje sc gdjegdje i rijecima koje
■tame po sebi znace sto nepravedno. Pun krive
nevere. D. Barakovic, jar. 57. Koji za recene
uzi-oko namecu na jedno krivo poluvirstvo. Ant.
Kadcic 297. — Onaj s krivim mitom nudi. V.
Dusen 27^1. Koju (zmiju) kote kriva mita. 631).
(I. vidi 1. krivo.
e. y celadetic koje ne (jovori Hi ne radi po
3 KRIV, 1, e, c) aa).
istini Hi pravdi. — Izmedii rjeinika u Vranii-
cevii (.uoxius; reus; sons'), u Mikalinu (ki-ivi,
krivac ,r6us, sons, obnoxius, culpae reus, nocens'),
II Belinu (,colpevole e colpabilo, dioesi di cbi e
in colpa' , culpa obstrictus' 202"; ,ingiu3to' ,in-
justus' 404'i), u Bjelustjenccvii (v. krivec. 2. kriv,
lazjiv, neistinit ,falsus'), u Jamhreiiceoii (,sons,
reus'), u VoUigijinu, (,reo, colpevole' ,3chuidig'),
u Stiilicevu, (,iniquus, injustus, nequam, improbus,
reus, consoius culpae, noxius'), u Vukoini: ,schul-
dig (eines verbrechens)' .reus' ; ii Danicicei'ii
(krivb ,qui in culpa est').
a) falsus, fallax, meudax, kuji ne yoouri
iatinu, koji laze, lazjiv. gotovo se u svijem pri-
mjerima istiee u kakovoj prigodi cefade (s nekom
osobinom) laze, n. p. kao svjedok, prorok ltd.
Krivi svedoki. Naruon. 115*. Svjedoke krive
proc meni vodjahu. N. Dimitrovic 64. IStuci
svidoke i ne nahodeci nego krive. B. Kasii, is.
51. Da je imal biti osvajen od krivili svidok.
F. Glavinio, cvit. 82''. Po^taviSe krive svidoke.
P. Radovcid, ist. 33. Kriv svjedok potvora mo.
I. Dordic, salt. 83. Niti bise triba krive svidoke
istrazivati. A. Kanizlid, kam. 458. Nadose dva
kriva svidoka. E. Pavid, ogl. 313. — Pogubiti
krivoga osvadnika. A. d. Costa 2, 159. — Neka
budu krivijeh parjati prorokov tvorenjo. N. Di-
mitrovid 81. Ni Balam krivi prorok. S. Mar-
gitic, fala. 273. — Tote odvitnici krivi govor-
oini. D. Barakovic, vil. 313. — Mod osme (u
pakluj krivi nauciteji (gredu). F. Glavinid, cvit.
17t>. — Krivi pripovijedaoci. Zborn. 50''. — Amo
moze pripadati i ovaj primjer u kojemu stoji
jezlk metaforicki za ce(ade: Ti krivi jeziki, ki
na me govoru. Jadke. 95.
It) falsus, injustus, iuiquus. perversus,
malus, koji ne radi po pravdi. i ovdje naj cesce
kao i kod a), istiee se u kakoj osobini ce(ade
radi nepravo, n. p.: Bog Krstjano kara s krivimi
sudci. Kateh. 1561. 89. Krivih sudac zled. D.
Barakovid, jar. 67. Med sedme (u paklu) krivi
sudci (gredu). F. Glavinid, cvit. 17^. Oni bludiii
starci i krivi sudci, posli nego zaludu napasto-
vase cistu Zuzanu ... J. Banovac, razg. 117. I
pokaze sudca kriva. V. Doson H'^. A ovi krivi
sudci ne strase se suda Boziega? D. Basid 8.S.
— Tere ga dostigne za krivoga pristava. Stat,
po). ark. 5, 272. — Da krivoga starosine node
k sebi da ukine. V. Do§en 236''. — Kamatnioi,
lupezi, krivi trgovci. F. Lastrid, ned. 134. Koga
poznajete, da je bio kriv u trgovini. 218. —
Kumovi krivi. Zborn. 55h. — Krivi novdar ,falsch-
miinzer'. Jur. pol. terminol. 689. - Kad ono
kriva bratja Jozefa prodahu . . . F. Glavinid, posl.
.50. Na pogibili od krive bratje. M. Radnic 257''.
<•) nocens, noxius, sons, reus, koji je
uzrok kakvoine zlu, koji je nesto nepravedno po-
cinio, koji radi toga stoji pred sudom.
uu) uopce. Jako vi ja pravine ne ciuu,
to to ja krivb. Mon. serb. 29. (1240). Ne wbre-
tohb ga kriva. 66. (1304). Da se pravomu ne
moze uzeti za krivoga nijedno imanje. 487. (1461).
Kto budetb pozvanb i no priidetb, da jestb krivb.
Zak. dus. pam. saf. 31. Ako bi (,bih') Turci
iskali Franka i Vlbk.su ili pravehb ili krlvehb,
vo]bno imb je. Spom. sr. 1, 10. (1397). Ako se
krivi ne najdu. Zak. vinodol. 79. Da budu pravi
V pravde stati, a krivi da budu kastigani. Stat.
ki-c. ark. 2, 281. (1388). Kada su obi strani, ki
dobude, i ki zgubi, jednako krivi . . . Narucn.
94a. Krivoga pokarati. 951). Bi osvajen da jo
udinil toliko zlo ne bududi kriv. Mirakuli. 58.
Daj pravim pravdu, a krivim daruj odpuldanije.
Korizm. 88''. I dazji svrhu pravih i krivih.
KMV, 1, e, c) aa). 5i
Bernardin 26- matth. 5, 45. O vi duSe krive.
M. Marulid 2;tO. .la 3am kriv, a on je prav.
Mon. Croat. 231. (1527). Nil mo iie6 nai kriva.
N. NnleSkovii 2, TO. No imam bit ja kriv iiego
vi. M. Dr/.ic 3. Ako smo pravi, da bi.smo zdravi,
ako li smo krivi, da bisnio ?.ivi. 114. Sudac 60
suditi i prave i krivo. 458. Ka ovo jos |ubav
mo6i zgar jediae? posinut liljo ti prav noka
kriv no zgine. D. RaAina llO-'. I prava i kriva
progoni prid .•lobom. D. Barakovid, vil. :!8. Sij
onirazo, zlobo budi, svadaj, sraotaj, Steti, udi, sa-
tariSi prave i krivo. I. Gundulid 480. Sudca u
ruci latinskoga smrt i /.ivot krivijeh stnji. Gr.
Palmoti6 ii, 75". Oliva prituzna vr/.ena u more
ni kriva iii duzna. Oliva. 22. Veli (daco) da su
|udi kriv|i nego on. S. Margitic, fala. 156. Vi-
dimo da smo krivi. P. Vuletid 70. No6u tako
ja ciniti, nog kriv ko je da se osudi. 71. Nije
ni djavao toliko kriv, koliko so govori, vec jo
kriva vasa voja koja se liem podlaze. J. Ba-
uov.Tc, razg. 109. Ja scinim da ovdo David
krivji bi od Berzaboe. J. FilipDvic 1, 493"-. Ti
sara znades da smo krivi. P. KneXevii, muka.
42. Tvoju sr*bu podnosi ni duzan ni kriv. A.
J. Knezovic l.'Jl. Sinod osudio je Tsutbergu
kao krivu po svidocih nasastu. A. Kanizlic, kam.
!K). Duzan nije tko nije kriv. (Z). Ni kriv ni
duzan, veli svaki suzaii. (Z). Poslov. dauic. Po-
karat krivo \uAe. V. Do§en 70''. Grih grisnika
vedma kriva oini. 153l>. Pofe karati i krivicu
davati onomu koji biso kriv. And. Kaoic, kor.
62. Kad si kriva i lead te pokara, zona muzu
nek ne odgovara. M. A. Relkovic, sat. F6^.
Boje je umrti prav nego knv. sabr. 1. Odsuda
Bozja svrhu krivoga covika. J. S. Rejkovic 3.
Ni kriv ni duzan, sve krivice naso na sebe jest
hotio primiti. B. Leakovic, nauk. 43. Ako dodo
prav, ne izide zdrav; ako dodo kriv, ne izide
Xiv. (Pripovijeda se da je ova poslovica postala
od nekakva mletackoga suda). Nar. posl. vuk.
2. Dok so pravi ne namu5i, ne moze se krivi
naoi. (N. p. kad so u kakome mjostu sto ukrado
ili se kakvo drugo zlo ucini, pak se zaokupo i
muce svi )udi, dok se krivac ne nade). 66. Kad
me globise, kriva me uadose. 119. Ko kriva
zali, pravom grijesi. 144. Ko se kriv kune, od
traga gine, a ko so prav kune, od straha (gine).
154. No bi kriv ko vide no ko pripovide. 193.
Ni kriv ni duzan. (Kad se kome sto zlo na
pravdi dogodi). 221. Prav se smije a kriv se
krije. 259. Udri, Boze, ko je kriv. 328. Sve-
stcnioi u crkvi subotu pogane, pa nijesu krivi.
Vuk, mat. 12, 5. Mislite li da su oni naj krivji
bili od sviju? luk. 13, 4. Ne6e me senat kriva
nadi. S. :^ubisa, prip. 172. Pogibe ni kriv ni
duzan. 228. A da se ne priceka dok se kriva
stranka pronade. Zbornik zak. 1873. 39. Kriv
,schuldig eines verbrechens'. Jur. pol. terrainol.
453.
/>/>) izrice se zlo djelo iii steta kojoj je
uzrok onaj Uu je ,kriv', i to: tiau) dntivom. Ti
si kriva i mojej krvi i smrti. Pril. jag. ark.
9, 131. (1468). Tvojoj smrti ja bih bila duzna i
kriva. (J. Palmotic 2. 241. Ako ja sam kriva
bila tvojoj smeci. 2, 245. Grihom tudim kako
mo2e oovik bit kriv? I. Griioic 290. Ah ja sam
tomu kriv! A. Kanizlic, bogo)ubn. 41. Da su
svemu krivi vo6i. V. Dosen 254'*. Da on tomu
sasvim ni kriv nije. M. A. Relkovic, sat. B8h.
Kazujudi da ni kriva kvaru. I4b. Redeni ispo-
vidnik jest kriv i uzrok tudoj Steti. Ant. Kadcic
260. Onda ce propasti oni koji su ovoj kavgi
krivi. D. Obradovid, basn. 156. Koje tome kriv?
Nar. prip. vuk.* 244. Ovoj je buni naj viSe kriv
■) KRIV, 1, e, c) bb).
Marasli-Ali-paaa. Vuk, grada. 174. — hhh) ge-
netivom, i s prijedlogom od. Da bismo krivi bili
danasiie smutAe. Anton Dalm., nov. toi5t. 204a.
act. ap. 19, 40. TuXim se da sam kriv mnozih
grihov. Katoh. 1561. 36. Prvo neg pokaraS
koga, gloj da nisi sam kriv toga. P. Vitezovid,
cvit. li)6. .losu krive ubojstva. F. Lastrid, ned.
141. Cinis li krivo ubojstva one majko kojo za
drXat kod sebe u loznici didiou malu neponino
uduSe ih? Blago turl. 2-, 128. Kriv jest tila i
krvi Gospodiie. I. Velikanovic, uput. 3, 50. —
Ne biso kriv od one smrti. B. Kasid, is. 61.
Koga od liih uzbudemo ove od smece nadi kriva.
Q-. Palmotic 1, 58. Kako moze ona od toga kriva
biti? 1, 374. Pazi dakle da rad liega ti no budeS
kriv od svoga. P. Kneievid, muka. 35. Koji je
kriv od ove neurednosti, djooa ali roditeji? D.
Basid 4. Kada od nijednoga drugoga grija jo§
i ne bi bili krivi. Grgur iz Varesa 104. —
cr.c) Instruinentalom. Kto je dlbztnb ili cimb
krivb, wnb da plati i pati. Mon. serb. 268. (1405).
Tbkbmo tko jo dlbzanb ili cimb krivb (stampar-
slcom yrijeskom hrivh), wnb da plati i pati. 271.
(1405). Vrh tgga je obadena nepostenijem gri-
jehom kriva. G. Palmotic 1, 363. — ddd) loka-
tivom s prijedloyom u. U tomej nesmo krivi.
Spom. sr._ 1, 28. (1400). Toli t' sam u com
kriv . . . S. Mencetid 149. Ako sam u cem kriv,
sto ve mi smrt ne da ? N. Na(eskovid 2, 40.
Reel mi, J^ubavi, u com kriv igdar bih, ter mene
ostavi, sa svu mod ku Jubih? 2, 133., U nicomu
kriva biti ti ne mozes, gdi je sila. G. Palmotic
1, 273. Ma tuzna Oliva nikadar ne budud u ni-
cemur kriva. Oliva. 46. U cemu ste vi krivi, u
tomu nas okrivjujete. A. Kauizlid, kam. 241.
Da ni po sto sebe krivu ne nahodi u onomu, u
comu ju krivise. E. Pavid, ogl. 415. Da sam ja
u tomu stogod kriv. M. A. Relkovic, sabr. 68.
Ja nijesam kriv u krvi ovoga pravednika. Vuk,
mat. 27, 24. — eee) akuzativom s prijedlogom
za. Kako moze covik za tude grihe biti kriv ?
1. Grlicid 215. Ista narav sto sakriva daF ne
bila za to kriva, da pogrdu takvu nosi. V. Dosen
113l>. Nije kriva za ono pri^ubodinstvo. I. Ve-
likanovic, uput. 3, 232. :^udi koji nimalo nisu
krivi za ove budalastine. Vuk, dan. 5, 82. Ako
krvnika ubije osvetnik, node biti kriv za krv.
D. Danicid, 4mojs. 35, 27. — fff) podloznom re-
cenicom u kojoj je sto ili da (starije er). I obe-
dava i opet brani tako hitro, da ti kaze, da si
ti kriv sto ona laze. I. Gundulid 224. Ne drzim
se jos za kriva, sto^ na Lemnu sam pribiva. G.
Palmotid 1, 222. Sto se smete, on kriv nije,
s Captislavom tvoja vira. 2, 265. Oni su krivi
sto narod nevoje dopade. A. Kanizlic, kam. viii.
(Djeca) nisu vede kriva, neg' na svitu sto su
ziva. V. Dosen 171a. ja kriv nisam, sto se orat
ne da. M. A. Rejkovid, sat. G7a. Bog nije kriv
sto judi zlo cine. Nar. posl. vuk. 20. Ko je
kome kriv Sto je zdrav i ziv? 141. Nije kriva
Bosna 5to je gladna Hercegovina. Pravdonosa.
1852. 31. — Ti si kriva, da (ona) ni |uba moja.
Nar. pjes. istr. 2, 128. Nije sudac kriv da mi
je zlotvor ziv. Pravdonosa. 1852. 10. — Al' nam
ti (lubavi) kriva nijes', er nas ti sadruzi, neg
naSa liuda ces, s ke svaki nas tuzi. N. Nales-
kovid 2, 88. — f/ffff) akuzativom, ali ovaj samo
stoji adoerbijalno (kao §to, niSta itd.) pokazii-
jaci ne samo djelo sto je ucinio ko je ,kriv' nego
velicinu ili maninu negove krivice (isporedi: Tomuj
uijosam kriv ni vele ni malo. M. Vetranid 1, 116).
Ja kriv ni duzan nistor se ne cujah. M. Vetranid
2, 115. Ako sam Sto ja kriv, reci mi, or du sam
ufiinit, vedo Ziv na svijetu da nijesam. N. Na-
KRIV, 1, e, c) bh)
r.cl
KKfV, 1, i, i).
}e§kovic 2, 114. Al tako da sam ziv, naci 6e§,
da nigdar nijesam ti bio kriv naj maiiu jodnu
stvar. 2, 121. Ja sam sve kriv. M. Drzic 1.58.
Nista kriv nisam. A. Kanizlic, bogojubn. 205.
Ovi je postavjen u tamnicu, ali kriv nije nista.
And. Kacic, kor. 42. Koji nisu nista krivi. M.
A. Rejkovio, sabr. 8. Nisu slugo nista tome
krive. Nar. pjes. petr. 2, 1.31. Da ue palo va-
rosi koja nije nista kriva. Vuk, dan. b, 4<i.
cc) moie se izreci dativom ce(ade na
ciju je stetu sto ucinio do Hi nepravedno onaj
sto je ,kriv'. Aste je kto komu krivb, da istetb
sudomb. Zak. dus. pam. §af. 31. Nikomu krivi
ni dlbzni. Spom. sr. I, 6.3. (140.5). 6a cu svadit
liih, krivi ste mi toj vi. M. Marulic 86. Da nisi
Bogu kriv. 127. Ako mi s' ti draga, jeda t'
sam sto ja kriv ? S. Menceti(^ 101. Nikomu
nijesam kriv sto zivjeb na saj svijot. M. Ve-
tranic 1, 155. Vijek cu zlobe kajafci, za ke sam
tebi kriv. 1, 396. Tko ti kriv i duzan ostaje.
2, 40. Zasto pastira izrani ne bivsi t' nista
kriv? 2, 138. Da kad se smislim stav, i lita
kad zbrojim, .sebi kriv i neprav, ne znam ja gdi
stojim. P. Hektorovid 66. Gospoje, koja me sad
raori i noce da sam ziv, neg li me sve tvori, u
cem joj nijesam kriv. N. Najeskovii 2, 116. Mi
smo krivi djeci, damo u ruke imanje. M. Drzic
150. Dobre mi 'e sve kriva. 225. Uvrijedih
sam sebe za noj ne bit kriv. F. Lukarevic 13.
Otac je kriv tebi. D. Zlataric 13'". Nam nisto
ne buduei kriv ni duzan. M. Divkovio, nauk. 48.
Sam CO bit sebi krif. D. Barakovic,, vil. 68.
Dake tebi ti si kriva od sve tuge, ti, Cerere. I.
txundulic 113. Majka je tvoja kriva nami. (i.
Palmotic 1, 140. Nitko drugi kriv nam nije, da
smo ovako potisnuti. 2, 105. I buduei tebi
kriva, jos me s noba trijos ne skrsiV I. V. Buuic,
mand. 11. Bogu kriv kada je. P. Kanavelii,
iv. 327. Jeda li nisi kriv u ovomu komu? P.
Knezevic, osm. 316. Dok ne ide i liu ne izbijo,
moja brace, a kriva mu nije. M. A. Rejkovic,
.sat. F8b. Ja 6u cutit, jer sam sam sebi kriv.
sabr. 19. Znas li, sto si jucor ucinio bag od
svojo u Tusini raje koja tebe nista kriva nijoV
Nar. pjos. vuk. 4, 37n. Ti si mi kriva. Nar.
prip. vuk. 178.
d<l) had je znacenc da je ho ucinio
xlo nepravo radi ceya treba dn bade suden i pe-
depsan, moze se nehijem padezima izreci siid Hi
sudac Hi pedepsa, n. p. : ami) genetivom, siid Hi
pedepsa. Kriv bude suda. V. Glavinic, posl. 52.
— Kriv 6e biti ogna vicriega. B. Leakovic,
nauk. 325. ■ — bbb) dativom, sud Hi sudac. Svaki
koji se srdi na brata svoga, kriv ce biti sudu.
F. Lastrid, od' 243. Ko ubije bice kriv sudu.
Vuk, mat. 5, 21. — anw pripada i ovaj primjer:
Sav svijet da bude kriv Bogu. Vuk, pavl. rim|.
3, 19. i ovaj: Da me tvoj giiijevan sud, .Jesuse,
no oznobi; da me tvoj, vajmehl gniv u propas
ne stavi zasto se cuju kriv ja tvnjoj jubavi. M.
Vetranic 1, 395. — u ovom se primjeru istice da-
tivom ko treba da bude po zakonu sudac: Zi-
dovom nisam kriv, zato k cesaru u Rim pro-
zivam se. F. Glavinic, cvit. 207*. — ccf) instru-
mentalom, o osudi, pedepsi. Ona ti je, ne ti gla-
vom kriva. G. Palmotic 1, 350. Zasto da mi
ucinite da budem glavom kriv earu ? D. Da-
nicic, dan. 1, 10.
(I) rijeci kriv ( duzan mijesaju se medu
sobom tako da duzan moze znaciti sto kriv (vidi
duzan, 1, c) pa i kriv moze znaciti sto i duzan
it pravnm smislu (oidi duzan, 1, a). — Izmedu
rjeinika u Vukovti : (moze se cuti gdjesto),
jschuldig (geld)' ,qui debet, debitor' s primjerom :
,Ja sam tebi nesto kriv'. Ne osta§e ni u fiimb
krevi (treba citati krivi, kako i cemb mj. cimb)
carstvu mi. Spom. sr. 2, 18. (1348). Jere mi se
su platili i ne- mi -su nicim krivi. 2, 26. (1374).
Kriv, iluzan novaca (Vuk veli da se ta rijoc u
tom znafienu ,moze cuti gdjesto'. Sav rudnicki
okrug u Srbiji govori je u tom znacenu). I. Pa-
vlovid.
f. znaicne je kao kod o, c), ali se ne kaie
0 cefadetu. Daj se ugrabit, ne slijedi me, neka
je kriva moja sila. G. Palmotic 1, 259. Nije
kriva trgovina ueg trgovac od dobiti nepravedne.
B. Zuzeri 64. Bre, mlogo puta nije ni siromastvo
ki'ivo, sto se misa govori u ruhu nespodobnu.
F. Lastric, od' 6. Al' je i tom holost kriva. V.
Dosen 42''. Srica mu je i godina kriva kod
svog' gospodina, da rau truda ne izplati. .56''.
Srica liemu biva kriva, da slast svita ne uziva.
2011). Nevinost je svemu tomu kriva. M. A.
Eejkovic, sat. Il». Zasto bijos moju kravu, kada
ti nista nije kriva? sabr. 57. Nije tebi Sava
kriva, vec je tebi majka kriva. Nar. pjes. vuk.
1, 438. Ali tome nije toliko kriv jezik, koliko
su krivi oni sto rijeci jezika svoga no poznaju.
Vuk, pisma. 16. Nije samo liegovo uporstvo
krivo. Nov. sr. 1834. 4. Ovomo je poslu kriv
vas sud. S. l^ubisa, prip. 234.
g;. u Vukovu rjeinika: krivi vjetar (u Hr-
vatskoj) vide krivac 2.
h. kod imena bifkc : krivi djed Hi kriv
djed samo u istocnom gocorii kriv dod. Krivi
djed, Bellevalia pallens Vis. u niskom okrugu.
S. I. Pelivanovic. javor. 1881. 123. stampano
,kriv ded'. Kriv ded, Bollovalia pallens Vis.
u niskom okrugu. S. I. Pelivanovic.
i. kod mjesnijeh imena (po sooj prilici n
praiiom znacenu).
a.) Kriva Bara, mjesto u Srbiji. tui) it
okrugu biogradskom. Livada u Krivoj Bari. Sr.
nov. 1873. 638. — Itb) n. okrugu rudnickirm. Li-
vada u Krivoj Bari. Sr. nov. 1866. 292. — fr) n
okrufju va^cvskom. I'asnik u Krivoj Bari. Sr.
nov.' 1873. 83.
b) Kriva Feja, selo u Srbiji u okrugu
vranskom. M. D. Milicevic, kraj. srb. 3ii6. —
isporedi Kriva Vjeja.
r) Kriva Granica, suma u Begajici (u
Srbiji u okrugu biogradskom). l^i. Stojanovic.
(I) Kriva Kosa, brdo u Srbiji u okrugu
crnorijeckom. M. D. Miliievic, srb. 879.
c) Kriva Kruska, nekakvo mjesto. Na
Krivu Krusku. Glasnik. 1.5, 297. (1348?).
f) Kriva Livada, ime mjestima u. Srbiji.
tin) u okrugu kragujevackom. Livada kod Krivo
Livade. Sr. nov. 1861. 464. — bh) u okrugu
krusevackom. Sr. nov. 1863. 144. — <■<■) u okrugu
pozarevackom. Niva zvana Kriva. Sr. nov. 18()7.
593. — dd) u okrugu va^evskom. Zabran sa nivom
u Krivoj Livadi. Sr. nov. 1873. 902.
(f) Kriva Luka, ime mjestima u Srbiji.
an) u okrugu biogradskom. Livada u Krivoj
Luci. Sr. nov. 1866. 479. — bb) u okrugu na-
(evskom. Niva Kriva Luka. Sr. nov. 1872. 688.
— cv) pomine se prije nasega vremena takovo
ime nijesno. Kriva Luka. S. Novakovic, pom.
135.
h) Kriva Mahala, selo n Hercegovini.
Statist, bosn. 120.
i) Kriva Morava, vidi u Danicicevu rjei-
niku : Kriva Morava, crkva sv. Stefana blizu
Aleksinca kojoj je despot Stefan s bratom Vukom
prilozio zemje u Lipovici: ,|irilo/,ilik Krivi Mo-
rave'. M(on. Serb). 246. (1.399). jamacno so tako
zvao onaj kraj, pa po nemu i ta crkva.
3G
KRIY, I, ;, k).
562
KRH', 2, c, h).
h) Kriva lifiva, ime mjestima u Srhiji.
fio) u okrugtt bioyradshnm. Livaila u Krivoj
liivi. Sr. iiov. 1871. 528. — Itit) u okriii/ii nine-
derevskom. ifliva u Krivoj Islivi. Sv. nnv. 1874.
375.
I) Kriva Kijoka. tia) vidi ii Danicicevu
rji'ciiiku: Kriva Reka, u ilrzavi gospodo zotake
Hiirila i Balso, na noj bjose carina: ,na Krivu
Ui'ku'. M(oii. sorb). 193. (1379). — bh) u Srhiji
(po istocnom govoru Kriva Reka). — tiati) tri
sela: u okrugu knihvnckom. K. .Tovanovid 131;
« okrugu rudniikom. 145 ; u okrugu uziikom.
164. — bhh) voda. (M(trava) prima pritoku
Krivu Reku. S. Novakovic, novo brdo. 4 — 5. —
>•(•<•) zupa. K onom treba dodati da se predeo
ili zupa Topolnica danas zove Kriva Reka. S.
Novakovii, novo brdo. 10.
Ill) Kriva Vjeja (Veja) u starijim fpn-
menicima. — isporedi Kriva Feja. Kako puti.
izlazi izb Krivo Veje. Dec. hris. 27. A Kriva
Veja da imb je zabelb . . . 27. U Krivu Veju.
Glasnik. 15, 284. (1348V).
ii) Kriva Vuksa, /. vis u Srbiji u okrugu
niskom. M. D. Milicevic, kra|. srb. 14.
(>) lirivi Brod, zaselak u Srhiji u okrugu
krusevackom. K. Jovauovic 125.
p) Krivi Cor, mjesto u Srbiji u okrugu
kragujevaikom. Niva kod Krivoga Cera. Sr. nov.
1873. 523.
<l) Krivi Dol, ime mjestu. — U spome-
niku XIV mjeka i otale u Daniciiewi rjecniku
(Krivvj Dol). Na Krivvj Dolb. Glasnik. 15, 301.
(1348?).
r) Krivi Laz, karaula ^^ Srhiji u okrugu
krusevackom. M. D. Milicevic, srb. 725.
s) Krivi Lug, mjesto u Srbiji u okrugu
cuprijskom. Niva u Krivom Lugu. Sr. nov. 1868.
382.
t) Krivi Potok, mjesto it Hrvatskoj.
Borci kod Daruvara. D. Hire.
It) Krivi Put, selo u Hrvatskoj u zupa-
niji Ucko-krbavskoj. Razdijej. 40.
I') Krivi Vir, ime mjestima u Srbiji.
a<i) selo a okrugu crnorijeckom. K. Jovanovic
166. — hh) mjesto u okrugu kragujevaikom.
Niva viSe Kriva Vira. Sr. nov. 1866. 214. —
rr,) ovako se mjesno ime pomine prije na,sega vre-
mena. Krivi Virb. S. Novakovic, pom. 135.
.f) Krivo Drvo. straza u Srbiji u okrugu
nranskom. M. D. Milicevi6, kra). srb. 272.
ij) Krivo Po|e, mjesto u Srbiji u okrugu
smederevskom. Niva u Krivorae Polu. Sr. nov.
1871. 674.
k. kriv covjek u igri ,caricama', vidi 2.
carica. — Maze biti ono sto se drugdje zone
svraka ili ciganin, vidi kod 3. oar primjer Mili-
cevicev.
2. adv. krivo. — Komp. : kriv]e (tiije dobro
krivije u Stulicevu rjecniku). — vidi i 1. krivo.
a. u pravom smislu, vidi 1, a. — Izmedu
rjecnika u Mikafinu (krivo, iskrivjeno ,oblique';
krivo gledati, strasno i srdito ,torve vel torvia
oculis aspicore' ; krivo gledati, razociti ,limis
ocnlis aspicere'), u Belinu (,tortamente, storta-
mente' ,oblique'; ,torvamonte' ,torve' 736b), u
Bjelostjencevu (krivo, nakrivo , curve, oblique'),
a Stulicevu (,obliqup, contorte').
a) uopce. Krivo sjodi, pravo reci. (Z).
Poglov. danifi. Ako 1' se sto obisi, odma krivo
vaga klisi. V. DoSen 62b. n' se krivo od paiia
povede. J. S. Re|kovic. 178. I krivo sjedi, a
pravo reci. Nar. posl. vuk. 102.
h) 0 gledanu, vidi 1, a, b) cc). Rad toga
krivo na cara gledahu. I. T. Mrnavic, osm. 48.
Izpod 6ela vitoroga razrok pogled krivo izboCi.
I. Crunduli(^ 475. No smijo.s me krivo okom po-
gledat. (D). Tko krivo gloda, krivo i misli. (D).
Poslov. danic. Koja ga krivo glodajuii s vikora
napopado. 1. Dordi(S ben. 167. Stoje mnogi vqj-
nici c"',uvaju(''i straiie oruicani, da nitko na kraja
ne smi krivo ni pogledati, jer bi bio udi| po-
karau .T. Banovac. razg. .30. .Tedno na drugo
krivo gloda. pripov. 115. Na I'lu pasa krivo po-
glodiva. Nar. pjes. vuk. 1, 561. A na cara krivo
pogledujo. 2, 181. Pak na liega pogloduje krivo.
Nar. pje.s. potr. 2, 197.
i>. ne onako kao sto treba, ali ne u mo-
ralnom smislu. Krivo vatra loZena. Nar. pjesi.
vuk. 1, ,520.
c. ne onako kao sto bi trebalo po istini ili
po pravdi. vidi joi i 1. krivo. — Izmedu rjed-
nika u Mika(inu (krivo, brez puta i razloga ,in-
juste, inique'; krivo, lazivo , false, false'; krivo
se zaklinati ,perjuro, pejero'), u Belinu (,abusi-
vamonte, cioe falsamente' ,falso, immerito' 10'' ;
jfalsamente' , fal.se' SOOb; ,imineritamente, cioe a
torto' ,iniuria' 380"'; ,a torto, cio6 sonza ragiono'
, immerito' 736b | ,ingiuriosamente' ,iniuriose'
404a; jingiustamente' ,iniuste' 404"; ,reament6'
,improbo' 60yi), ;* Bjelostjencevu (krivo, nepra-
vicno ,injuste, inique'. 2. krivo, liimbeno .false,
mendaciter, non vere, ficte et fallaciter, dolose
et insidiose'), u Jambresicevu (,injust6, inique'),
ti Voltigijinu (,a torto, falsamente' ,unrecht'), u
Stulicevu (, inique, injuste, false, injuriose, contra
fas', komp. : krivje, krivije), m Vukovu (vidi kod
1. krivo), u Danicicevu (,injuste').
(i) kad se sto kaze ili dogada ne onako
kao sto treba da bude, ali se ne istiie zla na-
mjera u onoga koji govori ili radi. Ki sam slijep
od puka slijepoga krivo znan. D. Zlataric SS^i.
II' kad pamet krivo kaze. V. Doson 190b. Kleti
se krivo sto cijeni da je istina. J. Matovic 350.
Buduci da su me mnogi od nih krivo razumjeli.
Vuk, pi.sma. '24.
l>) lazlivo, 0 govorenu, .Ho ne samo nije
po istini, nego se istice i zla namjera onoga sto
govori. Ki krivo oglasuju i oblaguju glasom ere-
sije kogagod. S. Budiuii, ispr. 135. Ta krivo
besidi. D. Barakovic, jar. 27. Na tri nacini
krivo se govori. I. Mrnavic, ist. 104. Ki bi stogod
krivo re6i na pravedna nega umio. A. Vitajic,
ostan. 130. Da su apoStoli pravo rekli a idoli
krivo. S. Margitic, fal. 92. Neraoj, sine, govo-
riti krivo ni po babu ni po stricevima. Nar. pjes.
vuk. 2, 193. — Ne svjedokuj krivo. N. Rauina
32*. paul. rom. 13, 9. Nitkor krivo ne svidoci.
D. Barakovic, jar. 50. Krivo svjedociti na sudu.
S. Matijevic 36. Na Pravovica krivo svidoci.
M. A. Relkovic, sabr. 55. Krivo je svidocio . . .
Dosvidoouje krivo. A. d. Costa 2, 77. Za korist
iskrnega nije dopusteno krivo svjedociti. J. Ma-
tovic 408. Vas cetiri dusom podnesite, a oetiri
krivo svedocite. Nar. pjes. vuk. 2, 159. — Zac
je prisegao krivo u matrimonij cisto drzati.
Tondal. star. 4, 116. Koliko krat si krivo pri-
segal. Korizm. 29a. Ne kuni se krivo imenom
mojijem. N. Ranina 83;i. levit. 19, 12. PresiXu
krevo imonem Boga. S. Budiuio, sum. 33b. Pro-
klinajuci ime Bozje i krivo se nime kunuci. A.
Gucetic, roz. jez. 33. Krivo rotiti ,perjurar6'.
F. Vrancid, rjecn. Zakleti ce se krivo i lazivo.
A. Komulovi6 17. Ako si se zaklinao lazivo,
krivo, nepotrebno. B. Kasic, zrc. 44. Kunuii
ae krivo, sagresuje se smrtno. S. Matijevic 52.
Da ce se krivo zaklet. I. Grlici6 45. Da se ne
biste kadgod krivo zakleli. I. Dordic, ben. 92.
Zaklino se krivo. A. Bacic 131. Ho6ss da je
KEJV, 2, (•, b).
(du§u) prida§ djavlu, psujuii, lazuoi, krivo se
kunudi ... J. Banovac, razg. 98. Ti si se oboca
na ispovidi, da neees psovati, krivo se kloti.
168. Trgujuci krivo kupuju i prodavaju i jos
vede Bogom krivo zaklinaju6i se. J. Filipovic
1, 250a. Niki smo naucili u ispraznost kleti se,
niki jos i krivo. F. Lastric, test. 16''. Jezik
krivo se kunuoi. 17tt. U izpraznost zaklinajuoi
se i krivo mlogo puta. 121^. Da ce se krivo
zakliiiati. A. Kanizlii, kam. 101. Krivo se kleti.
S. Rosa 7.8". Krivo se je zakleo. I. Velikanovio,
uput. 1, 436. Kleti se Bogora i ostalim svetim
i pravo i krivo. M. Dobretic 108. Ti se sinoc
krivo kunijase. Nar. pjes. vuk. 1, 316. Ako li
cu zakleti so krivo. 1, 562. A on joj se krivo
kunijase. 2, 20. Zakuni se mnome triput krivo.
2, 82. Eda si se krivo zaklinalaV 2, 109. Do-
vojka se krivo Bogom klela. Nar. pjes. here.
vuk. 208. Dobro lazi a krivo se kuni. Nar.
pjes. juk. 204. Stari grivo, no kuni se krivo.
Nar. posl. vuk. 294. Boje ti se krivo kleti. S.
Lubisa, prip. 162. Ko bi se krivo zakleo u sudu.
Pravdonosa. 1851. 25. — Kad ju krivo osvadise.
D. Barakovic, jar. 67. Na zenu se krivo tuXi.
do. — Krstjane ki se krivo ispovidaju. Tondal.
star. 4, 113. — Amo mogu pripadati i primjeri
u kojima se govori o pisanu. Kada se krivo pri-
pisuju naj poslidna odvecanja. A. d. Costa 2, 178.
Pak da je Pan bio Grk pisati krivo smise. M.
Katancic 43.
c) injuste, inique, ne po pravdi, vidi 1,
c. Da je krivo uzeto i ne po pravdi. Mon. serb.
256. (1405). Krivo miru daju. M. Marulic 117.
Dobro ko nam krivo Eva zgrisiv skrati. 214.
Blago koje krivo skupi. 33 1. Krivo ali pravo
naplniti ku6u (nastoji lakomac). Korizm. 64a.
Kolicijem krivo sudase. Zborn. 154a. Krivje
mod |uvena nitomur no stvori. S. Mendetid 321.
Pravo li ubil jesi jegoili krivo? S. Kozicid 41a.
Ni krivo prodavati ni kupovati. M. Divkovid,
nauk. 122a. Krivo mjeri. 122l>. Vij kako me
krivo zlobnici udiru. I. Ivanisevic 278. Sudedi
jodno jsto djelo sad pravo sad krivo. I. Grlidid
190. Cemu pogubit mo krivo istete? I. Dordid,
salt. 200. Sto krivo sudito i laXivo. 281. Tr-
govci krivo prodajudi. A. Badid 111. Krivo mi-
redi. 127. Ne spomiiiujudi se naj poslidiiega
casa, krivo se miri, pise, i priuzimle. J. Banovac,
razg. 90. Stici nepravedno, miri i prodaji krivo,
daji zlu robu za dobru. 91. Ovo su oni koji
krivo kupuju i prodaju. J. Filipovid 1, 371b,
Oni koji krivo steku oiji kruh blaguju? 1, 4.30a.
Krivo mirio si. P. Knezevid, pism. 11. Krivo
joj se (sotoni) zajer dini, sto je ona u dubini.
V. Doson 116b. Jer i pravo kad govori, dilom
svojim krivo tvori. 130b. Starosina dim ga dira,
kad mu krivo ne da mira. 232a. I kra|u se
svom zamira, i u druga krivo dira. 232a. Oblast,
krivo puk vladati. 232b. a da sile tko ne cini,
krivo kome u obdini. 233a. I isknieg krivo
dere. 233a. Nije bo}i od jednoga tata, koji svoga
iskrneg privari, krivo tece a za grih no mari.
M. A. Eejkovid, sat. D8b, Osmi dio bastine
svoje krivo bija§e stekao. I. J. P. Lucid, razg.
30. Otac je (jabukit) krivo podeli, seb' uze vise
neg' meni. Nar. pjes. vuk. 1, 209. Lov lovedi,
krivo dijeledi. 2, 427. Ti me krivo osudi, si-
novce. 5, 536. On je tude zemje otimao i no-
gama krivo dijelio. Nar. pjes. petr. 1, 27. Bila
ova (stvar) pravo ili krivo stefiena. V. Bogisid,
zborn. 431.
1. KRIVA, /. u Vukovu rjecniku: kriva sabja
,ein sabel' ,acinaees' s primjerom is narodiie
pjestne: Od bedre sam krivu izvadio.
I 1. KRIVAC!, a.
2. KUiVA, /. u Vukovu rjecniku: (u Lici) ne-
kakav novae (dini mi se od 30 krajcara) ,art
miinze' ,numi geuus'.
3. KEIVA, /. §tap koji je na doiiem kraju
kriv poput srpa, i sluzi za dobansku igru ,kri-
vaiie'. — U nase vrijeme u Lici. J. Bogdanovid.
4. KRIVA, /. krivo drvo u straznem kraju
kukruzane, koje sapii'ie doje podumijente, a gore
vjencanice. u Dobroselu. M. Medic.
5. KEIVA, /. u Viikovit rjecniku : nekaka
svinska bolest, od koje so sviiide zguri pa se
obrde. — I kan bolest n drugijeh domacijeh zi-
votina. Sto je kriva ostavila ziva, ter jos ima
mrsa i prediva. Osvetn. .5, IS.
6. KRIVA, /. clan od ogijo. u Posaviiii. F.
Hefele.
7. KRIVA, /. iiijesno ime u Srbiji. n) u okruijii
kruseiHickom. Livada zovoma Kriva. Sr. nov.
1863. 380. — It) u okrugu sabaikom. Zomja u
Krivoj. Sr. nov. 1861. 167.
1. KRIVAC, krivca, m. covjek koji je cemu
kriv (vidi kriv, e, c)). u zakonskom se jcsiku
ovako kaze o covjeku na kojemu ima kakva liizbn
pred sudom (a ako je bas i pravedan). nije lako
razlikovati znacene. — -a- stoji vij. negdaMega
b i zato ispada u svijem padezima osim nom.
sing, i gen. pi. — Akc. kaki je u num. sing, taki
je u ostalijem padezima, osim voc. krivde, krivci,
i gen. pi. krtvaca. — Od xii ili xiii vijeka, a
iz'medii rjecniku u Mikalinu (vidi kod kriv, 2),
u Belinu (,colpevolo e colpabilo, dicesi di chi e
in colpa' , culpa obstrictus' 202a; ,accu3ato, oioe
reo' ,rens' 25b), ;,, Bjelostjencevu (kajkavski kri-
vec, kriv ,reus, sons, culpao reus, ncceus, noxius,
criminis alicujus obnoxius, oriminis alicujus con-
viotus, furti reus'. 2. krivec, koji krivicu dini
,injurius'), u Jambresicevu (,Bons, I'eus'), « Volti-
gijinu (,reo, colpevole, cagione' ,ein schuldiger
mensch'), u Stulicevu (,rous'), u Vukovu, (,der
schuldige, verbrecher' ,reus'), u Danicicevu (kri-
vbcb , sons').
a. uopce. U kojej se zupe sto ispakosti, tazi
zupa vo}a da da krivboe vo|a da plati. Mou. serb.
16. (1195—1228). Ako li se obrefce kto uzbmb
posilijemb sto jubo nilib u zemji carbstva mi,
vse tozi da plati carbstvo mi ... a togazi krivca
da iste carbstvo mi. 161. (1357). Kto pozove
krivca predb sudije. Zak. dus. pam. saf. ;56.
Parac nima svidocastva svrhu krivca. Zak. vinod.
59. Ta osud krivac plati. 65. Ima platit ta
krivac soldini 40. 67. ^judi rotnici za osuditi
krivee. 67. Tada so ima oni krivac tirati i
iskati. Stat. poj. ark. 5, 282. Povedi vsu druzbu
moju i uhiti krivca. Mirakuli. 131. Vodahu i
njekoja dva krivca s nim ubiti. N. Ranina 105a.
luc. 23, 32. Ako ne bi bio krivac, ne bismo iz-
dali liega tebje. 109a. joann. 18, 30. Da s kriy-
com pravedan jednako zlo pati. M. Vetranid
1, 81. Da budo dostojne platiti a krivoe rece-
nijem bidem pedjepsati. A. Gudotid, roz. mar.
188. Na sudu svetovnemu ili dovjecanskomu do-
tiri so stvari hodo, to jest sudac, krivac, parac i
svjedocba. M. Divkovid, bes. 30a. Da nam krivci
ne uteku. G. Palmotid 1, 187. Dvojijem na-
cinom krivac se dini, koji ocito grijeh udini. S.
Matijevid 36. Da je proklet dovik krivac. iVI.
Radnid 176a. Krivee istu i zlotvore. P. Kana-
velid, iv. 231. Koji pod sudcem stase kano
krivac. I. Zanotti, i ned. pris. 26. Ako nisi od
obranijeh, krivac ti si. J. Kavanin 16a. Aki>
ne pjeva skladno pivac, drugi 'e, a ne on sam
krivac. 147a. I za krivca i za pravca. M44a.
1. KTUVAC, a.
5(54
I. Kin VAC, 0, c).
Otar krivcom i g-rjoSnikom (Maryn^. r)2nl>. Pavao
krivac utini so. S. Hadri6, prav. iia6. 27. Jaoh
krivcu ki se kajo! I. Dordi(^. uzd. 15. Da krvnik
krivca uraoriS. 80. Muka jo naj vp(^a jadnu
krivcu obadenu. B. Zuzeri 98. Kiatko vrijome
iskuSni'io krivca ovega prikonioga |iri,sjeklo jo.
345. Jest zajodno krivau i sudac. A. I?a6ic SKI.
Kad jednoga krivca dovedu na sud. .). Banovac,
prod. 2. Koji ovu raolitvu 6ini z Bogom ffovori,
ili kako krivac sudcoin. P. Filipovic 58. Triba
je da vam dadem krivca koga vi zelite. P. Kne-
/ovic, muka. 32. To svi znadete, da so prid
sudcem za uciniti sud, o6o naj prvo: davujiija
ili ti parao; drugo: zlotvor ili ti krivac, treco:
svidoci. F. Lastric, nod. 47. Krivac siurti do-
stojni osudi so na smrt. svet. !)2*. Gdi 'o krivac,
koji se od mono braniV A. .1. Knozovic^ 187. Kao
da jo Igiiatija nasast krivac o6iti. A. KaniJ.lie,
kam. 57. Misli da si priveliki krivac. utoc. 464.
Ispovidam da sam voliki krivac. bogojubn. 94.
Nek se od liog' (maca) krivci plase. V. Dosen
• iyi. Zato sobe sudis prava, sto si krivac kriv-
cem glavaV 247^'. Ne vide se sad one promjene
kojo se riogda gledahu u gresnicih po kroposti
rijofii bozanstvene, ne vide se bludnice promije-
nono u golubice, lakomci obraceni u blagodar-
niko, oholnici podni^eni, krivci izpravjeni. D.
Basic 18. Bi uhicen kako krivac. 5.3. Evo smo
mi krivci. L. Vladrairovic 47. Sudac odriSuje
krivca osvadena. Ant. Kadcic 187. Ako isti za-
rucnik, koji je prav, hotio bude, krivac ga je
duzan poslusati. 495. Poznajuci sebe za krivca.
M. Dobrotic 140. Zagledaj sam .--ebe kakono
krivca koji zudi svoga sudca ublaziti. I. M.
Mattel 234. Pijanac gledajuci trizna, iirilubo-
dinac cistoga, krivac pravednoga ... D. Kapi6
31. Do god krivac ne naplati kvara. J. S. ReJ-
kovic 167. Svaki po svomu dilovaiiu moze po-
znati, jell dobar ili zao, jeli praveda.n ili krivac.
B. Leakovic, gov. 7. Bijeda na pravoga krivca
(u §ali, kao pravdajuci krivca). Nar. posl. vuk.
12. Izvedu ona tri krivca iz havsta. Nar. prip.
bos. 1, 69. Gospodo, da pravo sudite sto sam
ja krivac. Pravdonosa. 1852. 9. Krivac u sud
kad ho6e, a iz suda kad ga pusto. 10. Boze, ko
je krivac neka krvcu plati. Osvetn. 3, 137. Za-
buni se krivac s misli prave. 4, 5. Druzba
kruta da lozova pruta, pa ga splete krivcu nada
pete. 4, 22. Krivac ,der schuldige' ,reo'; ispo-
vjedni — ; ,der gestandigo — '; , — confesso';
dokazni, dosvjedofieni — ,der \iberwieseno — '
, — uonvinto'. B. Potranovic, rucn. knig. 71. I
nece da sudbeno progoni krivca. Zbirka zak.
2, 20. On ce se smatrati kao krivac pori'zuoga
postupka. 2, 354. Ima(^e se proti krivcima do-
suditi kazan zatvora. 3, 188. Ili ako okriv|enik
radi takovnga djela u ovom kaznenom sluoaju
izjavjeu bude za krivca. Zborn. zak. 1853. 704.
b. vidi kriv, 1, c, c) bh).
(i) s dativom. Krivac bude tilu i krvi (io-
spodnoj. I. Bandulavii 101". paul. Icor. 11, 27.
Ti si krivac svemu kolikomu. M. A. Rejkovic,
sat. C3h. On bi bio krivac skodi duhovnoj.
Ant. Kadcic 5. Biti ce krivac tilu i krvi Go-
spodinovoj. 155. Kojino su svemu tome krivci.
Nar. pjes. vuk. 5, 51. Krivac kakovomu cinu
biti ,sich einer tbat schuldig macben'. ,Iur. pol.
terminol. 453.
b) s (jenetivom bez prijedtoga i s prijed-
lugom od. Krivac bude tijela i krvi Gospodinove.
N. Eanina 146ii. paul. Icor. 11, 27. Vini i krivci
tela Isukrstova. §. Budinic, sam. 86''. Pilat jes
krevac smrti Isukrstove. 126''. Ovog zla krivci
3U. S. Badric, prav. nac. 27. Koji vas zakou
obsluXi a u jndnorau Boga uvridi, livi(h) krivac
ucinio se jest. ,1. Filipovic 1, 249". Svi se krivci
poznajoto nbojstva ovoga i krvi. F. Lastrid, tost.
122''. Tko godi vas zakon obsluzi, a potlaCi ga
u jodnom. uftlnio se krivac sviju. nod. 376. Po-
znajem. da sam krivac smrti tvojo. A. Kani/.lic,
bogojiilin. 331. Jeli krivac ubojstva tko poda
drugoniu otrov odlukom za ubit ga? Blago turl.
2, 128. Krivci su kradiie. 2, 174. Da ne bi...
ucinili .so krivci krvi Gospodinovo. Ant. KadSic
107. Koji uzblaguje i uzpije nedostojno, krivac
biti ce tila i krvi Gospodtie. I. Velikanovic,
uput. 3, 50. Da jo krivac vjoro ockvrnute. .T.
Matovid 306. Koji su krivci potlafiona ove za-
povijedi? 329. Mi smo Bozji odmetnici, visjo
tajit iiije moci, svo pogrde mi smo krivci. J.
Krmpoiic, katar. 142. O Sergijo nesridnice, toli
mores pogledati .sjajno nebo, svog zla krivco, i
od straha ziv ostati. 143. Krivac biti hoce vi-
kovite zlode. I. J. P. Ludic, razg. 119. Node
biti krivac prolica krvi. B. Leakovic, nauk. 324.
Ne ukazati so krivcem nevirnosti juske. M. Dra-
gicevic 183. — Od vsih tih on bi krivac bil.
Narncn. 86''. Take su rodite^i krivci i dionici
od svijeh kolicijoh zala koja cine kderi i sinovi
nih. M. Divkovid, bes. 105''. Ere nijo krivac
od stete uciuone gospodaru. B. Kasid, zrc. 74.
S plavi demo po nacinu od pobune krivca od-
kriti. G. Palmotid 1, 59. Zato krivac nisi od
mudanja. I. Ivanisevic .308. Da de biti krivci
od smrti Isusove. I. Ancid, svit. 54. Tko uvridi
Boga jednim grihom, krivac je od sviju. S. Mar-
gitid, fala. 269. Koga krivcom nazivase od uvri-
jedena velicanstva. I. Dordid, salt. xi. Od po-
grdena tolikog .sakramenta krivac bi bio. A.
Badid 278. Vi isti bidete krivci i svidoci od
vasih istih griha. J. Banovac, pripov. 24. Bit
de krivac od sveg toga. V. Dosen 147 1*. Od istoga
griha krivac jest ko bi ... . A. d. Costa 1, 25.
Ne ukazati se krivcem od nevirnosti Juske. Ant.
Kaddid 93. Da je krivac od kojegagod grijoha.
J. Matovid 250. Krivac od prejubodinstva. 312.
Osvadi ga kakono krivca od uvridonoga carova
velicanstva. I. J. P. Lucid, izk. IB.
)■) s lokativom i prijedlognm u. Ki bo se
dutiti bude krivac u cem. M. Marulid 128. Da
bi u jeduomu uvrijedio, udiiien jest u svijeh
krivac. J. Matovid 248.
d) s akuzativom i prijedlogom za. Ki je
krivac za grihe nih. Narucn. 79*. Oprost',
brate, za sve krivac nije. Nar. pjos. vuk. 5. 536.
(■) s genetivom i prijedlogom radi. Prid
tvom pravdom ja sam bio rad mojih zloba krije-
vac tuzan. A. Vitajic, ostan. 90.
f) I'idi kriv, 1, e, c) bb) ygy). Listjem se
odiva. nikad nista krivac. A. Kanizlid, roz. 100.
C. vidi kriv, 1, c, e) cc).
a) s dativom. Krivac si svemogudemu
Bogu. B. Kasid, rit. 368. Krivac se ne uciniti
pravdi, meni, svijetu i Bogu. P. Kanavelid, iv.
321. Jer smo po grihu ucinili se krivci i dnz-
niri Bogu. A. Badid 86. Tko obori il' osmradi
(Ivor, kojega kra] sagradi, kraju krivac on [lo-
stane. V. Dosen 111''. Svaki sam je krivac sebi
Ito ga srda Bozja bije. J. Krmpotid, katar. 141.
/») u jednom primjeru ima uz dativ pri-
jedlog pram. Ako imamo i mrve Jubavi pram
nemu (Bogu) i ako se nabodimo krivci pram ne-
govoj pravdi. J. Banovac, razg. 23.
c) mjeste dativa moze biti adjcktiv pose-
sivni. Ima pozvati svoga krivca. Stat. po|. ark.
5, 246. K rokam ga vzeti kako svoga krivca ki
svomu gospodinu neveru uftini. Mon. croat. 289.
]. KRTVAC, c, c)
5Gn
KRIVAi;.A
(1587). Ostasmo krivci Boziji. A. Gucetic, roz.
mar. 188.
d. moie se izreci pedepsa (jenntioom, iaporedi
kriv, 1, e, c) dd) aaa). Krivac jest smrti. M.
Albert! 458. Pravedni, baStinik kralestva ne-
beskoga, a grisnik, krivac ogria paklenoj>;a. F.
Lastric, ned. 358. Odgovorise svi : , Krivac ie
smrti!' E. Pavic, ogl. G13. Vikovifchega osu-
dena krivci jesmo. I. Velikanovic, uput. 3, 10.
— Is prijedlogom od. Ostaju krivci i duznioi
od vicne muke. P. KadovciA, nac. 3(1.
e. sud i .fudac stoje u dativu, isporedi kriv,
1, a, c) dd) bbb). Ako li tko ubije, krivac ce
biti sudu. I. Bandulavi6 165b. niatth. 5, '21. Koji
ubije, krivac ce biti sudu. A. Bacii- 97. Koji
srcbu nosi bratu svomu, biti CO krivac sudu. F.
Lastric, ned. 140. Koji se razsrdi na brata krivac
ce biti sudu. J. Matovic 336.
2. KEIVAC, krivca, m. jugoistoini vjetar. —
isporedi kriv, 1, g. — Akc. je kao kod 1. krivac.
— U nase vrijeme, a izmectu rjeinika u Vukovu :
(u Hrvatskoj) nekakav vjetar, koji se zove i ,krivi
vjetar'. Plahi vjetar krivac (jugoistok). V. Vr-
cevic, niz. 138. Zaduva strahoviti juzno-istocni
krivac. 286.
3. KRIVAC, Krivca, ni. iiijesiiu inw.
a. selo It Dalmaciji ii kotarii spletskom. Re-
l)ort. dalm. 1872. 32. '
b. selo u Hrvatskoj u ziipaniji inodrusko-
riji'i'koj. Razdije]. 44.
Kill VAGI, Krivaka, m. pi. ime seUi u Bosni
blizu Bij6|ine. M. Ruiiicic.
KRIVAC, Krivca, m. ime mjestu u Srbi.ji ti
okrugii pozarevnckom. Niva u Krivcu. Sr. iiov.
1871. 229.
1. KEIVACA, /. nesto krioo, nakriofenu, upo-
treblava se za osobita znacena.
•A. 0 sabji (kao u ruga). — Izmeitn rjecnika
It Vukovu: ,das krummstiick (als ein spottnarao
fiir den sabel)' ,curvus acinaces'. Krivaca St.o
mu visase o bedri. S. Matavuj, novo oruZje. 80.
b. u zagoneci. Uhvatih pticu plovacu, zgulili
joj dlaku krivacu, liom sijah poje bijelo, a po[e
svijct videlo. (odgonetlaj : pero). Nar. zag. nov.
163.
C. obod oko donega zrvha. u Kostajnici. F.
Hofole.
A. Krivaca, vrst vinove loze bijela gro/.da.
B. Sulek, im. 173. — isporedi krivu]a.
2. KEIVACA, /. mjesno ime.
a. vidi u Danicicevu rjecniku : Krivaca, ka-
tunu Dragojevcima bjeSe meda ,po3rcde Krivafie
Toloje'. G(lasnik). 15, 300. (1348?).
b. zaselak u Bosni u okrugu sarnjevskom.
Statist, bosn. 12.
c. zaselak u Hercegovini. Statist, bosn. 108.
(1. mjesta u Srbiji. <t) selo a okrugu ia-
caiiskom,. K. Jovanovic 168. — h) selo u okrugu
[lozareraikom. 141. — r) mjesto u okrugu sme-
dererskoni. Niva u mestu Krivaci. Sr. nov. 1875.
631. — (I) selo u okrugu toplickom. M. B. Mi-
licevic, kra). srb. 415. — e) mjesto u okrugu va-
levskom. Zem]a u Krivaci. Sr. nov. 1875. 133.
KRIVACE, /. pi. mjesno ime.
a. u spomenicima xiv vijeka (niihodi se sumo
genetiv), a izmedu rjecnika u Dnnicirriui. Konb
Krivacb. Svetostef. liris. 18. Konb Ivrivach.
Doc. liris. 42. Mon. serb. 95. (1330).
b. zaselak u Bosni u okrugu sarajevskom.
Statist, bosn. '20.
KEIVACIC, m. prezimc. — U nase vrijeme.
Boca 8. 22.
KRIVACKI, adv. u Vukovu rjecniku: krivacki,
udario ga puskom krivafiki, t. j. kao batinom
ili ,kriva(5om' ,wie mit einem priigel' ,f'usti'.
KEIVADA, /. ime nodi i mjestu u Srbiji u
okrugu knezevackom. Niva u reki Krivadi. Sr.
nov. 1867. 123.
KRIVADAK, krivatka, m. nesto krioo (sto bi
trebalo da je pravo). — U nase vrijeme, a iz-
medu rjecnika u Vukovu: ,das gekriimmte zeug
(z. b. eine schlechte flinto, pistole)'. — ,Sto nijesi
pravijo drva de usieka, nego ovije krivadaka?'
J. Bogdanovic.
KRIVAJ, m. mjesno ime.
a. u Hrvatskoj. a) selo u zupaniji bjclo-
varsko-krizevnckoj. Razdije}. 126. — />) selo u
zupaniji zagrebackoj. 80.
b. u Slavoniji u okrugu pozcskom. n) selo.
Eazdije}. 115. — b) pusta. 130.
1. KEIVAJA, /. velik noz sto se nosi za pa-
som. M. Pavlinovic.
2. KEIVAJA, /. mjesno ime.
a. u Bosni, selo. Statist, bosn. 92. )' rijeka.
V. Jukic, zem|. 41. i u Vukovu rjecniku: u Bosni
nekaka voda. ef. Vazuca. I Vazucu kraj vodo
Krivaje. Nar. pjes. vuk. 2, 103.
b. u Hrvatskoj dva seta, u) u zupaniji bje-
lovarsko-krizevackoj . Eazdije}. 109. — b) u zu-
paniji modrusko rijeckoj. 60.
C. u Slavoniji u zupaniji virovitiikoj. <i) dva
sela: K. nova i stara. Razdije}. 141. — b) pusta.
l:l9.
d. u Srbiji. it) mjesto u okrugu pozarc-
vackow. Cair u Krivaji. Sr. nov. 1866. 621. —
b) mjesto u okrugu smederevskom. Niva u Kri-
vaji. Sr. nov. 1875. 19. — r) u okrugu sabackom.
— izmedu rjecnika u Vukovu: 1. rijeka u PocG-
rini. — 2. namastir na toj rijeci. — 3. selo oko
te rijeke. — selo. K. Jovanovic 175. Selo Kri-
vaja zvalo se negda Uobrine. M. D. Milicevic,
srb. 425. — <l) selo u okrugu toplickom. M. D.
Milicevid, kra}. srb. 396.
KRIVAJICA, /. mjesno ime.
a. u Lici. Krivajica, ime vrelu i brdu u Po-
6ito}u. J. Bogdanovi6.
b. u Srbiji, selo u okrugu podrinskom. Vuk,
dan. 3, 233. Ilija Matid tuzio Boju iz Kriva-
ji.'C. Glasaik. ii, 1, 210. (1808). sad je pusto. M.
D. Milicevic, srb. 565.
KRIVAJIJA, m. covjek iz Krivaje. Krivajija
Matija Stepanovic. Glasnik. ii, 1, 31. (1808).
KRIVAJSKI, adj. koji pripada Krivaji. Kri-
vajska (opstina). K. Jovanovic 175.
1. KEIVAK, krivaka, m. nekakav novae (vri-
jedio je 17 starijeh krajcara). — U Vukovu rjec-
niku: ,ein siebzehnorstiick' ,numus septemdecim
cruciferorum'.
2. KEIVAK, m. mjesno ime u Srbiji. u) u
okrugu pozarevackom. Niva u Krivaku. Sr. nov.
1863. 166. — h) II okrugu smederevskom. Plac ii
Krivaku. 1868. 493.
KEIVALDIC, m. vidi u Danicicevu rjecniku:
Krivalbdicb, 1411 Dubrovcanin ,Vlahota Krival-
dicb'. (Spom. sr. 1,) 107. I'lemu na drugom mjestu
stoji prezime ,Krivamicb'. 101. (1411), pa ce jednu
ili drugo biti pogrjeska.
KRIVALISTE, n. ime zem)istu, gdje su .so
pastiri ,krivali' ili ,krevali' (vidi ^etopis mat.
sr. kniga. 140. str. 50 i 51). M. Medic.
KEIVA^jA, /. vrsta bijeloga grozda (vidi da(c
u Vukovu rjecniku). — U Mikalinu rjecniku:
kriva}a, dugo grozdje ,uvae dactyles, uvae dac-
KElVA^iA hi
tylides'; ii lielinu ,uva ooriiotta' ,uva cornicu-
lata' 781''; ii Stidiccvu: grozdjo dugo ,daotylides
uva'; M Vukovii: (u Uubrovniku) gro/.do kojoga
sii puca diigu|ivsta i kriva ,art weintraube' ,uvao
gonus'.
KEIVA^E, /. pi. vidi rogii|ice. S. I^ubiSa,
jiriiS. 12S.
KKlVAIrilCA, /. iiadimak .sab|i: Pa ja jamih
bugarkabanicu, a poda nil turnuh krivajicu. M.
Pavlinovi6.
KRIVAI^jKA, /. vrsta kruSko. Liikavac kod
Statine. D. Hire.
KKIVAMIC, vidi Krivaldic. — U Banicicevu
rjccniku i,Krivamicb).
KKIVAN, krivna, adj. vidi kriv. — U pisaca
XVII i XIX vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu
(v. kriv). Kad je krivan luk iie mozo biti prav.
,\. Armolusic 71. Krivan ,schuldbar'. Jur. pol.
terminol. 152. Krivno noznanstvo ,schuldbare
unwisseiiheit'. 453. u dva zadna primjera znaii
uprav : koji pripada krivici. — U Stulicevu rjec-
niku ima i adv. krivno uz krivo.
KRIVANA, /. ime, mjfstima u Srbiji. a) u
ukruiju ciiprijskom. Niva na Krivani. Sr. nov.
1861. 7G6. — h) u okrugu kragujevackom. iSriva
na Krivani. fi02.
1. KRIVANA, /'. kriv^ene (vikane, vika). — U
jednoga pisca crnogorskoga nasega vreviena. Dok
ih stade po kuci krivana. P. Petrovi6, gor.
vijen. (JO.
2. KRIVANA, /. ime selu u Bosni a okrugu
banuluckdin. Statist, bosn. 3i.
1. KRIVANE, n. djelo kojijem .Ho kriva. — U
Vukovu rjecniku: ,das neigen auf eine .seite' ,in-
uurvatio, inclinatio'. — U osobitom znaienu '. neka
cohanska igra, vidi krivati so. — a nase vrijeme
u Lid. ,Vi se, cobani, zabavite oko vratrijeg
krivana, a blago po tudoj steti'. J. Bogdanovic.
KRIVAS, krivana, m. u Vukovu rjecniku: kriv
veliki noz ,ein langes krummes messer' ,culter
longior curvus' s primjerom iz narodne pjesme:
On krivasa vadi iza pasa, ua Turcina juris uci-
nio. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je u osta-
lijein padezima, osim nam. i ace. sing., i voc. :
krivasu, krivaSi.
1. KRIVATI, krivam, impf. postajati krivijem
(u osobitijem znacenima). — Akc. kaki je u inf.
taki je u praes. S pi. krivajfi, u aor. krivah, u
ger. praes. krivaju6i, u ger. praet. krivavsi, u
part, praet. act. krivao ; u ostalijem je oblicima
onaki kaki je u praes. 1 sing. — Od xviii vijeka
(vidi kod 2).
1. aktivno.
a. u pravom smislu, naginati se na jednu
strana. — Izmedu rjecnika u Vukovu (,sich
iieigeu auf eine seite' ,inclinor'). Objesi ga
Sarcu s desne strane, a s lijeve teSku topuzinu,
da ne kriva ni tamo ni atno. Nar. ))J6s. vuk.
2, 303. Objosi ga konu o unkasu, s druge strane
da sedlo ne kriva. Pjev. crn. 2711'. Nece mu
krivati Sto mu muhtija natovari. Bos. vila. 1887.
242.
h. u prenesenom smislu, ciniti krivo, zlo,
ne ugadati. §to je Piva (§to se pjeva) kriva, da
u zajmu nikomu ne kriva? Osvetn. 1, 75. Al'
nek' vara je s hica vatra ziva i neka vam do
vjere ne kriva. 4, 42. Kojim bi moglo krivati
i ne ugadati. M. Pavlinovic, razl. spisi. 308.
2. sa se, rtjleksivno, biti .Hctan, skod^iv, ne-
ugodan, Jer kasnije orat mu se kriva. J. S. Bel-
i KRIVDA
kovi6 212. S I'leg so vrlo plodnom cvicu kriva.
222. Kad so gazdi meso solit kriva. 322.
2. KRiVA'L'I, krivam, impf. kriviti, diniti da
je Sio krivo. povlaciti .Uo krivo (u osobitijem
znaienima). — Akc. je kao kod 1. krivati.
1. aktivno, krivati noZ vafa da znaii : krivo
rezati. Kad tiraju, noi nad pupom krivaj. J. S.
Eejkovid 306.
3. .sa se, refleksivno, kriviti se, biti kriv, ici
na krivo. Pridna (noga) pluga ispolak se kriva,
kriva, rokoh, il na poSik pruXa. J. S. Ee|kovi6
19.
3. KRIVATI, krivam, impf. sakrivati. — U
Stulicevu rjeiniku: ,abdere, occultare' s dodat-
kom da je uzeto u pisca Menietica (^).
KRIVATI SE, krivam so, impf. igrati se neke
iobanske igre, vidi 3. kriva. — Akc. je kao kod
1. krivati. — U naSe vrijeme u Lici. ,N6mojte so
krivati nego gledajte u blago'. J. Bogdanovid.
1. KRIVCA, /. ime bilkama. Krivfia (crifca u
mletackom rukopisu), anagallis, morsus gallinao
(u mlet. rukop.), 1. Anagallis arvensis L. ; 2.
Stellaria media Vill. (Visiani), v. Krika. B. Sulek,
im. 173.
2. KRIVCa, /; ime mjestu u Srbiji u okrugu
pozarevaikom. Niva u Krivfii. Sr. nov. 1872.
428.
KRIVCEV, adj. koji pripada krivcu. Kaze ocu
krivcevu ... V. BogiSid, zborn. 546.
KRIVCICA, /. ime bilkama.
a. suvrst vinove loze crna gi'oXda. ua Bracu.
A. Ostojic.
b. Krivcica, anagalide maschio (Anselmo da
Canali), Anagallis arvensis L., v. Krivicica. B.
§ulek, im. 173.
KRIVCICIN, adj. (poss.?), vidi u Danicicevu
rjecniku: krivbcicinb, crkva je spasova u Pri-
zrenu imala ,dvorb vise careva dvora krivciciub',
nojzi je takode pripadala i ,niva krivbcicina na
vrbbnickomb poji'. G(lasnik). 15, 270. (1348?).
KRIVDA, /. nepravda, isporedi krivica, kri-
vina. — Postaje od kriv nastavkom bda, isto kao
pravda od prav. — JRijec je praslavenska, ispo-
redi stslov. krivbda, rus. KpaB/(.'i, ceL kfivda, po].
krzywda, ali se u nasemu jeziku ne javfa prije
xvii vijeka. — Izmedu rjecnika u Stulicevu (,ini-
quitas, injustitia, injuria, contumolia' s dodatkom
da je uzeto iz brevijara) i u Vukovu (,das un-
recht' .injuria'). Od krivde koja je ua svijetu.
M. Radnid ix. Pokriti ovu istinu s jednom ve-
likom krivdom. 161*'. ^udsku hudu zlobnu
krivdu uztrpleni poduositi ako budu. J. Kavanin
60''. S tuja mjesta koga krivdom zlom posjode.
258b. Jer je krivda tvoja. J. S. Rejkovid 397.
Videdes mi i pravdu i krivdu. Nar. pjes. petr.
2, 56. Ako svez'o za krivdu Strahila. 3, 232.
Pa ti meni krivdu udinio. Nar. pjes. juk. 261.
Nebo veli: ,Na zem}i je krivda', zem(a veli: Na
nebu je krivda'. Izaslase svetoga Iliju, da on vidi
kod koga je krivda ... al' je krivda na zemjici
crnoj. Nar. pjes. vil. 1867. 455 — 456. Ako pravda
ne pomoze, krivda nede pomodi. Nar. posl. vuk.
7. Sad je boja krivda nego Ii pravda. Nar. prip.
vuk. 106. A pak uije ni negova krivda. Osvetn.
3, 18. Nek se znade pri komu je krivda. .3, 80.
Nu sudbina dosudila slijepa, da se zmaje sani
ujede s repa, a ne pade krivda na nikoga. 6, 80.
Ako nas drugi prevare redima, mi to sraatramci
kao krivdu. M. D. Milidevid, skol. 16. Procije-
niti nepokrotniuu nego da s tim ne budo skop-
oaua kakova krivda za vlasnika. Zbornik zak.
1866. 83.
KRIVDITI
1. KRIVIOA, o.
KRIVDITI, krivdim, impf. iiniti krivo (objektu).
— Samo u Stulicevu rjecnikii: ,nocere, oflfeudere,
Ia9der6, injuriam inferro' s dudalkom da je uzeto
iz brevijara.
KRIVEDAN, krivedna, adj. krio (samo u pre-
nesenom, moralnom smislu). — Ima i ruski adv.
KpHBciAuo. — Od XVI vvjeka, a izinedu rjeinika
u, Stulicevu (v. kriv iz Zlatarica). Mnis da je
nauk moj krivedan. D. Zlatario 231'. gto naglo
i krivedno, krotko stvorihu i pravedno. J. Ka-
vaiiin ;30;!l'. Al' pomozi jaki nejakomu, i pra-
vedna ne daj krivednomu. Osvetn. 2, 127.
KRIVE^J, m. tine selu ii Srbiji. ii okragii cnui-
rijeckom. K. Jovanovio 165.
KRIVE^A, ?ft. sajiv naziv za onog kome su
noge krive. — U nase vrijeme u Lici. ,Aja, brate,
taj krivefa nede nikad dokrivejati'. J. Bogda-
novic.
KRIVE^iSKI, adj. koji pripada Krivefu. Kri-
vejska Reka. M. D. Milicevic, si-b. 874. Kri-
vojska (opstina). K. Jovanovi6 165.
KRIVENI, m. sing.? Hi m. (Hi f.'l) pL? mjesno
ime. — Prije nasega vremena. Spom. stoj. 185.
KRIVENE, n. djelo kojijein se krije, isporedi
krijene. — Pravilnije je nego krijene, jer -i-
stoji mj. y. Krov bude . . . za slobod i za kri-
venje od grada i od dazda. I. Batidulavio 122'i.
isai. 4, 6.
KRIVETINA, /. augin. 3. kriva. ,Zametne se
svaki dan krivetinom, pa e'o u krivane'. J. Bog-
danovid.
1. KRIVIOA (krivlca), /. iiijustitia, injuria,
delictum, error, culpa, crimen, iwpce t'lestu Ho
nije po pracdi, ali kod toga ima vise znaiena,
premda se ne mogii svagda lako meda sobom raz-
likovati. — isporedi krivda, krivina. — Od xv
vijeka, a izmedu rjeinika u Bjelostjencevii (kri-
vica, krivina, bezakone, nerazlog , injuria, inju-
stitia, praejudicium, noxa, indigaitas, iuiijuitas'.
2. krivica ka se recjum 6ini, opsovane ,eontu-
raelia, cunvicium'. :!. krivica, pregreska , culpa,
pravitas, vitium'), ii Jambresicevu (,injuria, ini-
ijuitas, injustitia), ti Voltigijinii (,torto, ingiuria'
.unrecht'), ti Stulicevu (, culpa, uoxa, reatus, error,
damnum, offensio'), u Vakovu': (pu Vukovijem
bi|eskama): krivica (i krivica), .schuld' [,oulpa'].
a. injustitia, nepravda, ne/iravednost, kao
suprotno uopce pravdi, nepravedno postupane
(ne samo jedno djelo nego nacin i nacelo kod
postupana). Kako bi im se liotela zneti plemen-
scina po krivice. Mon. croat. 127. (148G). Svud
krivica vlada. P. Vitozovid, odil. 45. Pozuajuci
vasega prvasnega suda krivicu. A. Kanillic,
kam. 133. Morebiti po pravici, il' da nije po
krivici? V. Dosen 223*. Da su stari po krivici
zadobili blago dici. 57^^. ,Ako ne mos pravicom,
a ti krivicom'. J. Bogdanovid.
b. injuria, sto se kome ucinilu na HHu i
proti pravdi, ne isticuci osobito moralnu stranii
samoga djela nego stetu i nepravdu sto je drugi
pretrpiu. Bise pozval pred sudce za krivico i
Skode. Mon. croat. 130. (1487). Ako bi jedna
strana drugoj ku krivicu ucinila. 181. (1487).
Inadr da de tu krivicu i spot s vojskom pri nih
poiskati. P. Vitezovid, kron. 168. Ona mi je
ucinila dvi krivice na smrti Karlovoj. J. Ba-
novac, pripov. 130. Da mu je krivica uciiiona
od zlobnih obtuzite|a. A. Kanizlid, kam. 25. Ne
more se ovo reci brez velike krivice i pogrde
oniju episkopa. 45. Radi silovite krivice tuzio
S6 je Karlu. 82. Nemu krivicu uciniti i pogr-
diti (ga). 213. Nauciti muzemo ... od Josipa
zaboravjene krivica. E. Pavid, ogl. xiii. Da na
duSi, il' na tilu nit' krivicu, niti silu nitko nikoni
u obcini ne uciui. V. Dosen 216b. Jedno ili
vise sela odgovarase za krivicu ucinenu na iii-
hovoj zemji. D. Danicid, majkov. 299. Tko bude
mislio, da mu je krivica ucinena . . . Zbirka
zak. 2, 24.
C. delictum, scelus, zlo Hi krivo ili nepravo
djelo protivno moralnijem ili drzavnijem zako-
nima zlom namjerom pocineno, grijeh. Bog hodo
napraviti sve zgrisenje i krivice tvoje. Ziv. kat.
star. 1, 221. Da mu (Bog) prosti vsaku krivicu.
Narucn. 54b. Krivica misli ali tela. 68b. Do-
brih misal je ondi krivicu najti, kadi krivica ni.
72-1, Imeju umoriti se gladom za vo}u liih krivic.
96'"-. Kada se ostavi misa u svetkovinu, jest kri-
vica. A. Badid 338. I ono §to podnosaju (ii
paklu) prijubodivci za onu krivicu. da se ne
more izkazati. J. Banovac, razg. 107. Odkride
se i izadi na sridu one tvoje lazi, krive kletve,
pscsti . . . i svaka druga krivica. pripov. 25. Kad
se uvridi kraj, cini se krivica uvridena kra|eva
velicanstva. 58. U Isusu ne nahodase nijedne
krivice. 82. Za sakriti svoju krivicu. F. Lastrid,
test. 120b. SpasiteJ koji je brez svake krivice.
M. Zoricid, osm. 105. Jer ucini toliku krivicu.
M. A. Rejkovid, sat. F6a. Velika stanovito jest
krivica nezafalaost. sabr. 29. Da odpusta kri-
vicu prijubodinstva. Ant. Kadcid 442. Druga-
cije mogao bi brez krivice svaki hinac i varaoc
redi, da je prikoredno uzdignut za ponovjeiie
crkve. I. Velikauovic, uput. 1, 260. Krivci
glavnih ki-ivica smrtju se pedipsaju. 3, 10. Svaka
krivica porada i donosi sobom kastigu. B. Lea-
kovid, gov. 148. Da plati pravdi Bozjoj za na§o
krivice. nauk. 43. Moze Ii covjek pustiti zenu
svoju za svaku krivicu';* Vuk, mat. 19, 3. Met-
nuse mu vise glave krivicu negovu napisanu.
mat. 27, 37. Da \idite da na nemu ne nalazim
nikakve krivice. jov. 19, 4.
d. error, erratum, sto nije ucineno po pravdi
kako treba, ali bez zle namjere, pogreska. More
biti da des nadi (u ovoj knizi) i vede krivica
koje sam po slabosti doisto razuma moga a no
inacije pripustio. F. Lastrid, test. xiii. Stioci . ..
vole vise puta (samo ako nije krivica po sebi
ocita) sami sebe potvoriti, u stvari sebi neugod-
noj, da oni krivo imaju razumeci, nego da jo
pisaoc krivo imao pisudi. V. Dosen ix — x.
e. culpa, noxia, odgooornost, t.j. stane onoga,
koji je sto nepravo uiinio, s cega je moralno
krio. Nasa krivica ni, zad se bismo imili dvig-
nuti. Mon. croat. 216. (1526). Tko ima krivicu
od grijeha nego ti koji si sagriSio? M. Radnid
39a. Ako te zafati iznenada (smrt), tvoja je kri-
vica. 333b. Koji je bio vrud a sada je mlak,
jest u krivici. M. Radnid 501b. u grihu su
dvije krivice, vikuvicna jedna, vrimenita druga.
A. Badid 512. U coviku ostaje krivica za grih
udiiieni. J. Banovac, uboj. 7. Te da je u Bogu
krivica, jeda bi mogao biti BogV F. Lastrid,
ned. 115. Po mojoj krivici jesam se postavjao
na pogibil imat ih. Blago turl. 2, 142. Koji so
u nijednoj smrtnoga griha krivici ne nahode. I.
Velikanovic, uput. 3, 60. No de biti i tvoje kri-
vice. Nar. pjes. vuk. 5, 536. Ti si pod krivicom,
i moras idi u sovet, da se pravdas. Vuk, grada.
47. On utece i odnese krivicu sa sobom. 67.
Svi se gotovo spisateji nasi jednako tuze da u
nasemu jeziku nema rijeci za liihove misli; ali
tome nije toliko kriv jezik, koliko su krivi oni
sto rijeci jezika svoga ne poznaju, a jos vise sto
ne misle srpski nego nemacki ili latinski. kri-
vica bi se ova mogla tijem opravdati, sto su oni
1. KKIVICA, 0.
j(i8
KRIVINA, 2.
provoli raliuiost u6oiii nauke na ovijiMii tmlijera
jezioima. pisma. I(i — 17. Ako jo kaka krivica
na moni, ubij mo saiii. D. Dan 1616, Isaiu. 20, 8.
,Cija jo kriviia, luoja al' tvoja, da e tako ispaloV.
J. Hojjdanovic.
r. crimen, potvoranr, pntvora. Od tolikosra
viilikojja pokaraAa dado krivicu srihom. M.
Radni6 147*. Eva daje krivicu zmiji. J. Ba-
novac, prod. 101. Druzijoma davati krivicu. I.
A. Nenadic, nauk. 17.S. Poio karati i krivicu
davati onorau koji bise kriv. And. Ka6i6, kor.
t)2. — Baciiemo krivicu na lioffa. Vuk, dan. 3,
16."). Sad so posvadaju izmedu sebe bacajudi
jodan na drugoo;a krivicu. Vuk, dan. -i, 26. Ba-
ciso na mene ovu krivicu. pavl. 2kor. 12, 13.
Bacaju krivicu na jozik. pisma. 67. — Grovorau,
da CO so ova krivica kadgod na liegovu glavu
oboriti. \. KaniXIid, kaiu. 101. Svu krivicu na
riega oboriSo. Vuk, rjacn. kod oboriti. — Poznao
da so nopravedno na ni krivico mecu. I. Velika-
novicS, nput. 1, 22.0. — Druge 6e uvek tuci I'lu
i krivicu co svakad sva|ivati na nu. M. fi. iVtili-
cevic, zlosol. 2.56. — Teske krivice iznosahu na
Pavla. Vuk, djol. ap. 25, 7. — Vidim da so ti
opiras a krivicu na me tiras. S. Mar^itic, ispov.
254. — Kad mu so na|irti kakva krivica. D.
Obradovic, basn. 288. — Lasuo jo odbiti krivicu
na mrtvoga. Nar. post. vuk. 167. — Neka na
me i na dom oca mojega padne krivica. D. Da-
nifeii, 2sara. 14, 9. — Da sina osvado krivicom.
S. Margitio, fala. 122. — Ti .si pod krivicom.
Vuk, grada. 47. — Da odgovore onoj krivici. P.
Macukat 33. Zasto nista no odgovaras na ove
krivice za opravdati se? E. Pavic, ogl. 613. —
Koliko ti progonstva i krivica pritrpi! A. Ka-
nizli(5, fran. 140.
2. KBIVICA, /. nclto (zenskoga roda) Sto je
krivo ; nahodi se rijetko i u osobitijcin znaienima.
a. vrsta smokve (krive, nakrivlene). — U je ■
dnoya pisca xv vijeka. Pak smokve krivice i za-
mor.scice. M. Marulic 77.
b. krivica, dem. 3. kriva. — U nase vrijeme
II Lici. J. Bogdanovie.
e. krivica, iensko delude Uo je krivo (u ino-
ratnum smisla), isporedi krivac. — U rukopisu
xvii vijeka. Kako Stijepo svoju ]ubi krivicu
britkom sablom strati. Nar. pjos. bog. 110.
1. KEIVICE, adv. krivo. — U dubrovackuj
poslovici xviii vijeka, a izmeda rjecnika » Stn-
liievu (,oblique'). Htjet do ci)a (konca) pravice,
biva svo pak krivice. (Z). Poslov. daiiic.
2. KKIVrCE (f), f. pi. (?) iine mjesln ii Poli-
cima u Dahnaciji. — xv i xviii vijeka. Poc u
Krivica. Stat. poj. ark. 5, 30!.). (1482). 313.(1663).
KlilVICAN, krivicna, adj. itpran koji pripada
krivici, ali se upotreblaua i kao kriv u moralnom
smislu. — Od xvii vijeka, a izmedu rjecnika u
Bjelostjencevu (kajkavski krivioon ,injuriosus') i
u StuUeevit (v. kriv).
1. adj.
a. vidi kriv, 1, o, c) i f. Saule, pravicno
ali krivicno jest srce tvoje prema Isukrstu? F.
Glavini6, cvit. nSK VekSi j' grili pravicno triti
neg krivifir.im oprostiti. P. Vitezovic, cvit. 67.
Nazivajuc sebe krivicnu. A. J. Knezovic xui.
b. vidi kriv, 1, b j c. Ki nepravicne po-
lagaju dace ili liarmico krivicne. F. Glavinid,
svitl. 113. Kadi mora ni pravicna, i vera jo tu
krivicna. P. Vitezovi6, cvit. 88. Ne boj .so kri-
vicna suda. A. Kanizlic, kam. 275. Bog onaj
negov krivicni posao razciri. M. A. Rejkovir,
sabr. .50. Ocitovane o robi krivicno je onda,
ako je mjesto tarifnoga imena kazauo koje drugo,
ili kriva mnozina, kakvoca itd. Zl)oriiik zak.
1853. 972.
c. koji pripnda krivici.
a) iiopce. Nego se u mukali od ofeistjona
zadrXaju, dok po liima podpuno ne zadovojo
pravdi BoXjoj niko kriviiSne ostanke. B. Loa-
kovi6, nauk. 107.
h) u osobitom znaienu: koji prijiada
sudu Ho raspravla o krivicama, isporedi krimi-
nalan. Popefiite} pravosudja duXan je osnovati,
spisati, pregledati i tolkovati zakone gradanske
i krivicne. Nov. sr. 1835. 81. (Policiski iinovnik
mora) da razmatra krivifine prosude. M. D. Wi-
licevio, raodudnev. 18. .Tednoga dana sudija Mi-
lostic sodaso u sudu, u svom lirivicnom odejeiiu.
230. Ufiiteli raogu se ukloniti zbog krivifinoga
prestupa. Zbornik zak. 1873. 122.
2. ado. krlvifino, krivo u moralnom smislu.
— Izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (.injuriose,
contumeliose, per injuriam') i u Stulicevu (v.
krivo iz Bjelostjenieva). Da nij' strafien (sic) taj
krivicno. J. Kavaiiin 121''.
KRIVTCICA, /. neka hifka. Krivicica, anagal-
lide (Bartulovii), ces. krivatec (Gagea), krivuska
(Arisarum), Anagallis phoonicea Lam. (Visiani,
Lambl), v. Krivcica. B. §ulek, im. 173.
KRIVIC16, m. prezime. — xv vijeka. Andrij
Krivicic. Mon. croat. 81. (1455).
KRIVICNOST, /. osobina onoga koji je kri-
vican. — U jedinom je primjeru (nasega vre-
mena) isto sto krivica. Samo ako je sumna, da
jo u ooitovanu kazui dostojna krivifinost uBi-
liena. Zbornik zak. 1853. 969.
KRIVi6a ADA, /. ime mjestu u Srbiji u
okrugu podrinskom. Dobro pravitojstveno do vodo
Drino, suvat Krivica Ada. Sr. nov. 1867. 309.
KRIVICA BRDO, n. ime mjestu u Srbiji u
okrugu podrinskom. Zem[a u Krivi6a Brdu. Sr.
nov. 1869. 47.
KRIVINA, /. osobina cega sto je krivo ili
onoga sto je kriv; naj cesce se upotrebjava u
prenesenom znaienu kao krivica. — Akc. se mi-
jena u dat. sing. krJvini, u ace. sing, kr'ivinu, u
voc. sing, kr'iviuo, u nam., ace, voc. pi. krivino.
— Bijec je stara, isporedi stslov. krivina, rus.
ICpilBllllM.
1. M pravum smislu prema kriv, 1, a i g — i.
— Izmedu rjecnika u Mika{inu (krivina, iskri-
vjonje .tiexus, flexio'), u Bjelostjencevu (krivina
piita ,anfraetum, anfractus, viae ttexus'), « Vol-
tigijinu (,tortuosita' ,kriimmung'), u Stulicevu
(,obli(iuitas'), u Vukovu (,die kriimme' .curvitas').
a. uopce. Izmislimo od puta dilinu, kri-
viuu ... B. Kasid, nac. 14. Sipka upravua sta-
vjena u vodu cini se ukrivna i pribijena zaradi
krivino sjene. M. Radnid 23''. Arsinom uprav-
nijem mjerimo krivinu jednoga kamena. 561''.
b. Krivina, kao ime mjestu u Srbiji u
okrugu cuprijskom. Zemja na Krivini. Sr. nov.
1873. 1170.
2. vidi I. krivica. — Izmedu rjecnika u
Vraneicevu (,culpa'), u Mikalinu (krivina, po-
mankanjo , culpa, roatus, noxa, defectus, crimen,
vitium'). It Belinu (,torto, sost. ciod ingiuria o
ingiustizia' , injuria' 736''; ,ingiustitia' ,pravitas'
404't; ,colpa, difetto, errore' ,crimen' 202*; ,tac-
oia- ,nota' 719''), u Bjelostjencevu (v. krivica 3;
krivina, himbenost ,falsitas, mentita res, falsa
res plenaijuo mendacii'), u Voltigijinu (,taccia,
ingiuria' ,unbilligkeit'), tt, Stulicevu (,avL\'pa., noxia,
reatus, injuria, injustitia'), u Danicicevu (.injuria;
culpa').
KlUVINA. 2, a.
KRIVINA. 2, d.
a. injustitia, vidi 1. krivioa, a. Krivinomb
sedose i po sili uzese zupu. Mon. serb. '217.
(1391). Zakona misto daj i pravde razlogu po-
trti se ne daj krivine nalogu. M. Marulic 140.
Dopusti, krivina da raene ostavi. N. Dimitrovie
41. !^ub]age iiravicu, ni trpil krivine. M. Kti-
hacevi6 75.
b. injuria, vidi 1. krivica, b. Ako nekbto
'I'db mojihb kbmeti oine vi krivinu, da so pri
predb mnovb. Mon. serb. 29. (1240). Da ta kri-
vina se Sb pravinovb isbpravi. 29. (1240). Ako
se koja gode krivina oini, da se sudomb isbpravbja.
46. (12.54). Da ju primauib za materb . . . dokoli
bi ne bilo matere mi suprocu mani takovo uci-
I'lenje, kako bi mogli reci dobri Judije da je za
to podobno wstaviti siuu materb svoju . . . Do-
koli bi ne wsvidocena takova krivina, za ku bi
tribi uciniti sinu i materi zlu voju. 274 — 27.").
(1410). Da je stoio komu Aihb receiine gospode
Mdb jednoga do drugoga nimb medn sobwmb
koja krivina a ili nepravda. 4-59. (14.53). Prija-
te)ii, ne cinu tebi krivine. Bernardin 20. Inc.
20, 13. Zastupi veckrat crikav i obrani ot krivin.
S. Ko2ici6 51*. Cinec mi svaku krivinu. D. Ra-
nina 26'«. Raiien, krvav, splesan moni tu cos
platit sve krivine. G. Palmotic 2. 441. Cineci
im koju krivinu ili pogrdu, grijeb jest. S. Ma-
tijevic 58. Ako ti je tko pod nebi ku krivinu
ucinio. P. Kanavelic, iv. 190. Krivina je velik
grijeh, ali joj je pravda lijek. (D). Poslov. danic.
Sile i krivine mrzis, k? so moni cine. I. Dordio,
salt. 10. Al' ne cini tijom nikomn ke. krivine.
J. Kavaiiin 17b. Uciniti veliku krivinu ,far torto
grande' .gravem injuriam facere'. A. d. Bcdla,
rjecn. 73(jb. Ne govorirao da se ne raozo moliti
za krivine ufiirisne, ubojstva . . . ,T. Matovic 444.
Tako nikomu no 6ini krivine ni hirabe. Ant.
Kadcic 70. Nopravice i krivine uciiiene u pro-
davaiiu i kupovai'iu. 261.^ Plata odgovorit iuja
krivini. A. Kalic 208. Steta uc.inena navalico
u zloj namisli i uciiiena znajuci i liofcomico u
nepaZiii zove se krivina. Grad. zakonik. 2, 270.
e. delictum, vidi 1. krivica, c. Ni za jednu
liih zgrihu ni krivinu. Mon. serb. 378. (1434).
Nistar ne nahoju krivine u ovom cloviku. Ber-
nardin 83. hic. 23, 4. .la nijodne krivine ne na-
hoju u nom. .SS. joann. 18, 38. Krivinu tvo-
rismo. M. Marulic 31. 0 blazena krivina, ka
takova i tolika odkupitoja dostojna bi ! Korizra.
no"-. Ja ne naliajam nijedno krivine v nom.
96-''. .Togpze Oton velikih krivin radi pokrivna
nizlozi. S. Kozicic bV". PriSal je nine dan
v liemze krivin tvojih muke splatisi. 57''. Po-
slusajte Bozjoga suda od krivine. Zborn. 28l'.
Ne gleda nasijeh krivina. 78l>. A ti Bog ki sidi
na sudu od zgara, spomen' se, da vidi krivine i
kara. H. Lucie 216. I mnoge krivine po sve
dni slijpdih ja. N. Dimitrovie 55. I bivsi u sveni
prav, ne stvoriv krivinu, da moja sva [ubav u
malo poginu. N. Najeskovic 2. 7."). Ti hotjojur
.sljesti s nebeske visine, za patit bolesti i-ad nase
krivine. D. Eaiiina 145''. Koja mi gniv nosi
krivinu za moju. S. Gucetic Bendevisevic 230.
Gospodina bez krivine bicimi izbiju B. Kasic,
is. 56. Bo}e jo sada iskoriniti krivine. nasi. 51.
Ako si u andelijeh nasao krivinu. 128. Ne po-
miiiaj, Gospodine, krivin nasih. M. Alberti 328.
Sudce, koga u tmini od pakla stavi bog, da
svakoj krivini nac budes svoj razlog, Rada-
mante! I. Gundulic 101. Opovidjeh, Gospodine,
ja svu zlocu moju tebi, i ne ostavih skrovnu u
sebi nepravednos me krivine. 195. To li nazbij
tkogod minu, jos da na I'lu (dragii moju) no po-
gleda, uzeh sumriu za krivinu. 226. Milosrdje
je BoXje veco, neg" sve hude me krivine. 247.
A macelia oca moga da od pastorka mrzi sina
cudit mi se nije od toga: to je opcena svijeh
krivina. 310. Ne prasta se vik krivina veli-
canstva uvrijedena. 495. Koji grijeh, ka bila u
vas je krivina? G. Palmotic 1, 53. S plavi cemo
po nacinu od pobune krivca odkriti i pedepsat
zlu krivinu. 1, 59. Tognut u oas gosta moga
krivina je teska i mnoga. 1, 150. Pod' prid
krajem i prid pukom lie krivine ukazati. 1, 3.50.
Ako so (moja kci) u krivini toj prihudoj bude
odkriti. 1, 365. Hvajene su sve krivine, dobro
i koris ke radaju. 2, 122. Udane grabit zone
krivine su netrpjene i prid bogom i prid judim.
2, 177. Da se svudi glasi ujedno nasijeh }udi i
krivina i pokora. 2, 391. Iza mnoge no krivine.
I. V. Bunic, mand. 3. Milosrdje za krivine, blagi
Boze! 12. Od brqja onih ki po svojoj krivini
osudjeni su. P. Radovcie, nac. 18. Krivac opo-
vijeda svoje krivine. M. Kadnio 4941". Isko-
rijepit sve krivine. P. Kanaveli6, iv. 22. Pa6e
zemja no strese se, neg uzdahnu iz dubiue, milos
Bozja da gaue se prostit tezke me krivine. du-
bi-ovnik. 14. Za nasu zlu krivinu Bozjoj pravdi
htec zgoditi, A. Vitajic, ostan. 36. Brez' svako
krivine ginuti videci. Oliva. 37. No spomiiiuj
se od liegovih starih krivina. L. Torzic 22. A
sukiiu mu omazaSe vru6om krvju od zivine, ter
ju k otcu odaslase, da pokriju liih krivine. P.
Vuletic 12. Zasto taku vi krivinu, neharnici,
ucinisto? 67. I zakono bez krivine mirne dnevi
s liom iztraje. J. Kavaiiin 47*. Ako je ka kri-
vina razgledati stvari lijepe. 199b. Da tajne liih
krivine tu o6ito ne svjedoci. 404ii. Jesi li drzan
liemu za tvoje krivine zadovojiti? A. d. Bella,
razg. 7. ,Teli krivina koliko velika? 29. Tko
istomaciti moze krivinu onoga roditolaV 63. Re-
kose da krivine |udsko pravda ne sudi. I. Dordic,
salt. 27. Ukopa u stine s svom Ijeposti svoje
krivine. uzd. 3. Tko po krivinah zvijer se ucini.
7. Nije krivine cinit sve sto mnozi cine. 21.
Svjotovno na krivine slicnom platom odgovori.
134. Ocisti me, Gospodine, od po tajne me kri-
vine. 56. Pol)o(e se svijot pritoskom nemoci od
krivina. ben. 2. Vase minute krivine visnomu
ispovijedajte. 93. !l[juvena krivina. pjesn. 4. Pra-
vedno svaku svoju krivinu razaznati i suzami jo
pokornijem rascistiti. B. Zuzeri 3. Sve su ovdl
ispisane tvoje krivine prisramotne. 306. Ti po-
korno aj mi suze da krivine placem moje. A.
Boskoviceva u I. M. Mattei 351. Oprati rane
moje i izlijeciti krivine moje. I. A. Nenadic,
nauk. 216. Neka poznate koja je krivina ne
imat pomnu od svoje djece. D. Basic 5. Naho-
deci se u tminah od tamnice nenadane suzi i
place, ter pun zalosti i zlovoje isto krivinu za
koju ie u Au uljozo. 5. Jer si puna zlo6e i kri-
vina. M. A. Relkovie, sat. F6a. Neka ide na
svit mod zivine, jor ucini tolike krivine. 1''7"'.
Upali su u ostale od ovakoga nafiina krivine.
A. d. Costa 1, 80. Ako mu ne odkrije§ svo t.voje
krivine. Ant. Kadcic 215. Pojde se ispoviditi
od tc krivine. 2.58. Cijeca mno§tva mojijeh kri-
vina. L. Radio 5. Pilato koju krivinu je uci-
nio V 45. Da ne bi ])edepsao krivinu negovu.
J. Matovic 502 — 503. Srce, pravedna zrtvo mo-
jijeh krivina ! I. M. Mattei 145. Neka plode
pokoro pristojne nasijem krivinara pokajani pri-
kazomo. .304. Sto je tvoja krivina, zasto su to
k moni tako vezana doveli ? A. Kalic 442. Ah.
s krivine druge koje nezgoda rae jo saj dopala ?
P. Sorkocevic 581b.
(I. error, vidi 1. krivica, d. — U Belinii rjec-
nikii: ,mancamento, qui vale errore', erratum' 455b.
KT?1VINA, 2, e.
570
KRIVII^A
I', culpa, vidi 1. krivica, e. Be/, uzrokn. i
Uriviiio refianoga kiieza. Mon. aorb. 415. (llol).
Proz i^egova podobna uzroka ali kriviiie. Stat.
po|. ark. o, 250. Ne dem to v krivint'. Pril. jag.
ark. 9,^125. (14CS). Pravdu opravi a prosli kri-
viiiu. S. MeniSetii 128. I'ravedni .sudja lu6i kri-
vinu od pravde. Zborn. 33". Boje ti je biti u
hiivii .-i pravdoin uogo li u polafiah sa krivinom.
.S3l'. Nigda (Sovjek no iraa tolikoj krivine. 111''.
Jeli to istina da je tva krivina sto mi si rokao
sad? M. Votranid 1, 116. Nijeduu kriviuu uijes'
nasal u moni. 2, 77. Ni moja krivina, gospoje,
toj zua Bog, neg tvoja visina, ku dosec nisam
mog. H. Lucie 212. Koji me si tvoga hrata
brez krivine zagubio. P. Hektorovio li). Ki zlo
6ine i ki u zlu pristaju, jedne su krivine. N.
Dimitrovi6 10. Ako se, dace, ja uvrgoh u tobo,
krivina nije moja. N. Najeskovic 1, 29.S. AU
daj da poznas, jer zivot moj gine za rajski ures
vas boz moje krivine. 2, 42. Krivina nije moja,
toj mi je Bog svjedok. 2. 119. Svoga kraja biliu
ubili pres krivine. Duk|aniu. 36. Nu ako se
davati op6i jad s krivine. D. Raniua H-i. Po
mjeri od krivine da im bude dati mjeru od pe-
dapse.' A. Guftetid, roz. mar. 188. Odnemi od
sebe krivine. Nauk brn. 3t>. Ne bi bila krivina
Ijekarova nego nemodnikova. M. Divkovid, nauk.
Wr>^. Odraaknu do tretoga dnevi iskusenje od
lie krivine. B. Kasic, per. 209. Ako, porod tvoj
jedini, ne znas gdi je kderca tvoja, nemoj sudit
zemju koja nije za to u kriviui. I. G-undulid 90.
.\ko za nih krivinu umre kojigod bez sakrame-
nata. I. Drzid 298. Djevojcice privareno ne bi ni-
jedna tuj krivina. G-. Palmotic 1, 145. Od svega
sto so stode krivina jo sve ne bila. 1, 194.
S kletom grabsom, s djelom liudim ke necasti,
ke krivine ti des imat prid svijem Judim! 1, 269.
Ne imamo se mi bojati zla ne bivsi u krivini.
1, 371. Boj de razlog razabrati, ostade oni u
krivini, koji dobit bude ostati. 2, 480. Tko ne
umije nad nacina, da se srecom dobro sluzi, lie-
gova jo to krivina. 2, 483. Nihovon krivinom
izgubi se. P. Radovcid, ist. 188. Da je drzan
osvaditi sudcu svoju krivinu. nac. 247. Krivina
jest pace moja. P. Posilovjd, nasi. 9t>. Bi od-
krivena od Danijela krivina misnika Babilou-
skije. M. Radnid 291'i. Svitla kruno sveta, kri-
vina moja ni neg vela nesrida ka me tuznu cini.
Oliva. 10. Ako bi stvar poginula bez krivine
onoga . . . Ako bi stvar po krivini dijoj pogi-
nula. I. Grlidid 67. Blago nije bez krivine,
s nega sva uda na grijeh srnu. J. Kavanin 19a.
Odgovori: ,Tva 'e krivina'. 240*. Jedna vlas ga
prije potvori bez krivine i razloga. 240^'. Bi od
iste vojske bez ikakve svoje krivine ubjen. A.
d. Bella, razgov. 25. Izprositi prosdeujo spovi-
dajuci svoju krivinu. 184. Adam, netom se
gresnik po svojpj krivini ucinio, ureda se po-
plasio i uteko. B. Zuzeri 16. Nije krivina od
mladosti u juvezni razpustenoj mahnitati, nego
je krivina od mladoga na svoje 2eje, na svoju
plalios ko niz rijeku spustavat se. 64. Nasa jo
u temu sva krivina. 160. Pravedan ovi gine
nepravedno brez krivine. P. Knezevid, muka. 42.
Ako to no izpunih, moja je krivina. A. Bo§ko-
videva iv. Mozete li se zaklet da se vasa kri-
vina ne nahodi u ovemu ubojstvu. D. Basic 58.
Ostaje mi besidit od nezakonstva, zlode takojer
suprotivne zakonu oli po krivini oli po pristu-
panju. Blago turl. 2, 83. Da je spasite} trpio
za nasu Jubav a ne za .svoju krivinu. Ant. Kadcic
104. Kad je zarucnik u krivini. 487. Oslobo-
dene krivine i oprostehe pomankana. J. Matovid
253. Ostava grijeh u ockvriiosti i u krivini.
498. Jo5 jos vedma umivaj me od moja krivine.
I. M. Mattel 15. Milostivo prima srca, koja so
u krivinu davaju, greSna se spovijedaju i pro.se
prosteiio. 117. Smiluj se moje srce izdistiti i
otrti 3 I'laga svaku krivinu. 269. Sto ja ini tudu
ovcu ukro, kriviua je bila od smrti. A. Kalid
91. Da samo okinein sa sebe krivinu. li. Radi-
cevid (1880) 335. Kad mu prahne §duka kape-
tane vidjet nine pravde i krivine. Osvetn. 4, 13.
(. crimen, oidi 1. krivica, f. Da se hrani
neockvrilen dub vas i du§a i kip brez krivine
(.sine querela'). Bernardin 34. paul. Itbess. 5, 23.
Toliku nesmiru hoces li podnesti, a ki suz utiru
pravih no unesti od ruk nih ki svesti smili su
krivinu? M. Marulid 87. Kad godiS se opijos
sebi krivinu daj. 136. Koju krivinu govorite
suprotiva rlovjoku ovomuj ? N. Ranina 109''.
joann. 18, 29. Sebe poznajte a nijedne krivine
I'lutonu ne dajte sto ... M. Vetranid 1, 121.
Zubom svijem svojijem krivinu sam je dal. 2, 140.
Er do ino tebo s krivinom obadit. 2, 351. Tore
su kusal' svn naoine, da na me, ki sam prav,
obrnu krivine. N. Dimitrovic 04. I volim kri-
vinu da meni vijek daju nego li istinu i uzrok
da znaju. N. Najeskovid 2, 76. Ako sto vodeno
re6em,_ dajte krivinu vodi koju pih. M. Drzid
399. Noj svak krivinu daje. B. Gradld, djev. 70.
Naj vedu dajem krivinu sebi sam. F. Lukarevid
29. Za smrt ocinu sveder mi davaSe zlo.srdo
krivinu. D. Zlatarid 18'^. Sara sebe ogovarati
okreduci krivinu na Gospodina Boga. M. Div-
kovid, bes. 1391. Hvale Bogu za milost pridaj,
a tebi samomu kriviuu gresnu. B. Kaiid, nasi.
84. Da ovo sveto prieestenje ne bude meni kri-
vina na muku. zrc. 171. Ako bi kojemu ovo
novo pisanje vele ugodno ne bilo, podaj krivinu
mojemu malu uminju. I. Baudulavid, predgovor.
Otidose da krivina ne da im se s neposluha. P.
Kanavelid, iv. 37. Pravedan sam od krivine, na
me zlobni ku namodu. 321. Postavjajudi mene
u krivinu ovije mojije griha. P. Posilovid, nasi.
1021'. Kakono si oslobodio Susanu od lazive kri-
vine. L. Torzid (B. Pavlovid) 18. Jeda se moze
krivina na Isukrsta pripovidaoca nametnuti? A.
d. Bella, razgov. 123. Aron obori krivinu na puk.
189. Obranu od razloga, kom moze krivinu svu
oborit. .]. Kavanin .345''.
g. Icau osobina samoga zla djela, sa-
inuya grijeha, sto nije posve isto znacene kao
koii e. Cistoda tvoja ucini izpricauu pri liomu i
pokrivenu krivinu nase necistode. P. Radovcid,
nac. 430. Bozo koji jirosastnih sagrisenji krivine
prosdenjem odpusdenja izpraznujes. L. Tei'zid
18. Izvan pedipsa i krivine smrtnoga grija. I.
J. P. Lucid, nar. 57. U razbiranu krivine grjes-
uoga djela. A. Kalid 60. - slicno je i ovo: Grih
oprasda se i krivina pedipse pomrsiva se. L J.
P. Lucid, nar. 9.
li. u jednom primjeru xvi vijeka stoji u
konkretnum smislu i snaei: nesto krivo. Mene
pravu stvar krivinom tvorite. M. Vetranid 1, 116.
KRIVINICA, /. dem. krivina, 2. — Na jednom
mjestii xviii vijeka. Jeda je to jedna mala kri-
vinica? A. d. Bella, razgov. 23.
KRIVINO PO^E, n. iine mjestu u Srbiji u
okrugu va}ei>skom. Livada u Krivinom Po|u. Sr.
nov. 1873. 383.
KRIVINA, /. vidi kriviua, 2. — Od xvi vijeka
It cakuvaca. Prijateju, ne cinu tebe krivine. Po-
stila. G4''. Mataj bise velik grisnik, odrtnik,
lakomac, dosta pinez po kriviui skupil. L6''. Ne
cinu tebi krivine. Anton Dalm., nov. test. 30''.
Ako bi ka krivina bila. 201. act. ap. 18, 14.
KErVI]^A 571
Nisfcar no nahoju krivine va ovom cloviku. 1241).
luc. 23, 4. Ako je ka kriviiia ua ovom Sloviku.
212t>. act. ap. 25, 5. Prostite mi ovu krivinu.
2, 60'^. paul. 2oor. 12, 13. Nikomur krivine ui
sili ne cini. ap. e-i^. I to govoroci krivinu svoju
pokrivase, i Olimpijadu iskase uhvatiti. Aleks.
jag. star. 3, 283. Ne cin' da krivina budes neje
smrti. Oliva. 22. Hoce 1' poginuti prava brez
krivine? 47. Odnesi od mene sve krivine. I.
Krajic 33. Mi j' viru dala pak ju j' prekrsila
prez moje krivine, vece lieja j' bila. Nar. pjes.
istr. 2, 173. Krivina .injuria'. D. Nemauic, cak.
kroat. stud, ifortsg. 43.
KEIVLSA-KAPA, m. obolica : ,Tako se uvik
kriviSam-kapama dogadalo (da ginu). M. Pavli-
novic. — Uprav covjek koji nosi kapu na krivo.
KRIVITE^j, m. covjek koji krivi (okriv^uje,
tuzi, potvora). — U jednoga pisea xviii oijeka.
lirivite[i uzdignutijem glasom nazivabu ga (Je-
zusa) mecajicom. S. Kosa 1.57''. i u nase vrijcme
u Sulekovu rjecniku (.beschuldiger'). — Ima i
u StuUcevu rjecniku gdje je zlu shvaceno: v.
krivnik, a, sto je cudnovatije, Stulli dodaje da
je nasao ovu rijec u sama pisca Base.
KiliVITI, krivtm, iinpf. einiti da objekat bade
kriv (u pravom Hi u prenesenom smislu). — Akc.
kaki je u praes. taki je u impf. krivjah, « aor.
2 i 3 sing, krivi, n part, praet. pass, krivjen; «
ostalijem je ohlicima onaki kaki je u inf. —
Rijec je praslavenska, isporedi stslov. -kriviti
(samo slozeno), rus. kphhiiti,, ces. ki-iviti, po^.
krzywic (osim stslov. okriviti, » f.vijem ovijem
jezicima samo u pravom smislu). — Mose biti
(u nekorn znacenu) i neprelazni glnijol (vidi 1,
a, b) na kraju).
1. aktinno.
a. u pravom smislu, curvare, torquere, di-
storqiiere. — Izmedu rjeciiika ii Belinu (vidi kod
b)),u Bjelostjenicvu (krivim, k|ucim. v. grbavem),
u Voltigijinu (,attorcigliare, fare storto' ,kriim-
men'), u Stuiicevu (, torquere, contorquere, flec-
tore'), u Vukovu (5to ,kriimmeu' ,curvo').
u) uopce, prema uakriviti, iskriviti. imam
samo jedan primjer (u, kojemu je i smisao po
nesto metaforiiki) : Ja ne umijem vrat kriviti
prid otarim. B. Zuzeri 53. ali mislim da se kaze:
kriviti komad drveta, prut za luk Hi za gudalo,
kriviti stap Hi mac nasloiiajuci se ua li itd.
h) kriviti usta (u zivotina rilo, co}usti
itd.). I na mene krivi rilo (morski medojed).
M. Vetranic 1, 21. Gdje krive usta, gdje oci iz-
vrcu. M. Orbin 41. Gdje krvavo rilo krivi
vepar divji. P. Kanavelic, iv. 32. Gdje cejusti
na lie krive. 489. Kriviti usta ,torcer la bocca'
,ringo'. A. d. Bella, rjecn. 143''; idistorcer le
labbra' ,labra distorquere' 4211); ,riuchiare, torcor
la bocca' ,ringo'. 622*. — I s instrumentalom,
kao neprelazni glagol. Sileci ga s mnogom zlobom
u sto slika^lice mijenit, krivit ustim, krsit
sobom, . . . G. Palmotic .3, 13Gii.
r) kriviti oci, isporedi kriv, 1, a, cj cc).
Ako 6e (kral) svi-u mene i kriviti oci. A. J.
Knezovic 129.
b. u prenesenom smislu, prema kriv, 1, b
i c, corrumpere, depravare, vitiare, adulterare.
— Imam samo dva primjera.
(i) einiti da nesto sto je pravo (ii mo-
ralnom smislu) hude krivo. Pokara je da taja
krivjahu jaze on pravadne i svete stvori. S. Ko-
zicic 23».
b) einiti da mjera bude kriva (a pri-
mjeru metaforiiki). Turske sabje na pravodnih
KRIVITI, 1, 0, h) eel
ti obracas jedovito; mjere od suda u naj vrjeduijih
rukali krivis ti ocito. I. Gundulic 230.
e. in culpa ponere, in crimen vocare, cri-
miuari, culpare, u prenesenom smislu prema kriv,
1, e, c) (isporedi i 1. krivica, e, i krivina, e),
bacati krivicu na objekat (pravo Hi cesce ne-
pravo), potvorati. — Objekat moze i ne biti de-
cade, isporedi kriv, 1, f. — Izmedu rjecnika u
Belinu (,incolpare, dar colpa' ,culpo' 392'' ; ,cen-
surare, riprender il detto o fatto di ij^ualcheduno'
,culpo' 184''), u Bjelostjenicvu (krivim ,culpo,
acouso, condo culpam in aliquem, conficio culpam,
vitio do, vitio verto, crimini do 1. verto, fraudi
do, V. potvarjam), u Jambresicevu (krivim ,culpo'),
u Voltigijinu (,incolpare, tacciare' ,beschuldigen'),
u Stuiicevu (,incusare, criminari, insimulare, ar-
guere, crimini dare, crimen inferre, reum facere'),
u Vukovu (koga ,bescbuldigeu' ,accuso, incuso'),
u Daniiicevu (,culpam attribuere'). — perf. : okri-
viti.
^a) uopce. (Mahomet) Krstijaue i Judejo
krivit. S. Kozicic 42''. Nace kriviti olioliju jego.
56". Sto kriviS ne Ijepos? §. Mencetid ii. Ne-
mqj nu krivit. §to je ona kriva? M. Drzi6 168.
I ako sam jo§ oro sivi proo istoSnom zmaju prsi,
nabuneno jato krivi, komu ognena krila skrsi.
I. Gundulic 495. Koga drugoga kriviti ima. P.
Glavinic, svitl. 47. Ako clovik ne o6ucuje ouu
slast u promislenju, sam sebe moze kriviti. A.
Georgiceo, pril. 9. Tvoj zivot ne krivi, gdi ko-
risti nije. I. T. Mrnavi6, osm. 161. Nemoj kri-
viti naravi ni djavla. M. Eaduic 39a. Da sagri-
senjem svojim ne podadu prigodu neprijatejem
za kriviti prisvetu viru. M. Bijankovi6 7. Sto
ga muci, sto ga prli, sto ga pravda Bozja krivi.
J. Kavanin 396». Ne krive svitovnu opacinost.
A. d. Bella, razgov. 26. Vi krivite Isukrstove
naslidnike. 190. Za opravdat sebe krivi zenu.
J. Banovac, pred. 101. Koga dete dakle kriviti,
kada se vidite mali obrani a ostali svi osudeni y
F. Lastric, od' 62. Adam poce zenu kriviti. E.
Pavic, ogl. 9. Zasto indi druge krivis? a sam
boces prost da zivis? V. Dosen 247". Cujte sto
govori ovi svetac, a pak me krivite ako uzmo-
budeto. D. BaSic 80. Krivit samoga sebe a no
drugoga. M. Dobretic 424. Nit' imade drugoga
i trocega brez potribe imenovati, ni kriviti. I.
J. P. Luci6, doct. 22. Ako u krivo govorim,
krivite mn, pokarajte me. A. Kalii 526. Med
kucani jedno drugo krivi. J. S. Kejkovic 15.
Ima biti ispovid osvadjiva, da svaki sebe zna
osvaditi i obtuziti a ne izgovarati ili drugoga
kriviti. B. Leakovic, nauk. 199. Nego krivim
kucu Petrovica. Nar. pjes. vuk. 5, 27. Ili momku
po vremimu ne bude povo|na devojka ili devojci
momak, oboje krive provodagiju. Vuk, poslov.
263. G. Svetio na svrsetku tJtuka svoga mene
krivi. Vuk, odg. na utuk. 19.
h) krivica se moze izreci:
uu) genetivom. Sto uagodbu krive
svega zla. M. Pavlinovic, razl. spisi. 1.
bh) akuzativom (sto). Ba5 kad bi svc
bilo istiiia sto mene krivi. Vuk, odg. na utuk.
I 10. Nas Krnine, dodemo 11 kadgod u te zivi,
knadicemo sto nas svijest krivi. Osvetn. 4, 59.
I cc) instrumentalom. Temb ihb krivo.
Spom. sr. 1, 9. (1397). — Is prijedlogom s, sic
I nije dobro. S otim nasu domovinu krivi. J. S,
Eejkovic 433.
^ <l<l) genetivom s prijedlogom Ta.di. Kri-
viti koga radi 6ega ,ji:mand etwas zu schuld lo-
i gen'. Jur. pol. terminol. 452.
j ee) akuzativom s prijedlogom za. Za
toj nikoga ne krivim uebog ja. N. Dimitrovic
KRTVTTr, 1. c, h) ee: '
01. GrcSnik ne ima nikoga kriviti za svoje gri-
jcho. M. Divkovic, nauk. 2001>. Ti nis" kriva,
nit" to krivi za nevjeru tva Rospoja. J. Kavaiiiii
'2!I3". I pomaA» krivit stane il' za kradu, il' no-
virnost. V. DoSen 57". I sam sobe za nepravdu
krivi. M. A. Rejkovic, sat. G2''. Da ne bi nasi
potomci za to krivili nas. Vuk, grada. x. Sta-
rjoSino fjotovo sve vikale na Mladena i Milqjii
i krivile ih za propast na Kamonici. prav. sov.
34. Kriviti ko<>;a za sto jemamlen beschuldigen'
.incolparo taluno di ijualche cosa'. B. Petranovid,
ru6n. kri. 42.
//'} lokativom s prijedlugom u. Ivrivi
u tomu naj vece sebe. F. Lukarevic 78. Kad
te tko u fieiiin krivi. I. Grlicio, 212. Da ni po
sto sebe krivu ne nahodi u onomn u cemu ju
kriviSe. E. Pavii;, ogl. 415. Da ne budps u
icemu kriviti me. S. Rosa vii. Spovijedamo da
u ovijeh grijesih ne mo/.erao nikoga krivit nego
nas. D. Basic 59. Ua ga svijest liegova ni u
comu ne krivi niti parbi. B. Leakovii, gov. 100.
f/f/) iiodloznum rccenicom sa §to Hi
da. Mnozi krivo mnostvo svojijeh posala, Sto se
fiesto Boga no spominu. I. M. Mattoi 135. Kri-
vio i(h), sto za ranije iiijesu to uredili. Vuk,
dan. 1, 85. Buihici da su raene gdokoji nasi kni-
ievnici javno krivili, sto pjesme izbiram. nar.
pjes. (1833). 4, :i5. — I mene krive. da ja od
vas ne potribujem sto je obecano i duzno. Sta-
rine. 11, 90. (oko 1651). I da krive gospodare
(iiiladi) da ni mnogo posla tare. V. Dosen 42''.
Svaki svoju sricu krivi, da ziviti s liom ne more.
1811'. Gospodar ima sebe istoga kriviti da jo
obrao nastojnika tako himbena. A. d. Costa
2, 46.
r) H DVom primjerii akiizatin sa za po-
kazuje decade koje hi bilo krivo, ali sc mece kri-
vica na drugu. Ter fiinis (J^juhavH), nemilo da
kunem sam sebe i lico lie bilo da krivim za tobe.
M. Drzio 74.
d) u ovom jnimjeru za s ace. znaci sto
i kao. Ter (apoatoli) zestoko svi sumiiivi zude
opaka znat covika, koga BoJji porod krivi za
krvnoga izdavnika. G. Palmotid 3, 66*.
d. debito arguere, u prenesenom smislu
prema kriv, 1, e, d), vidi 2. duziti, 1. Kriviti,
duziti koga (u novcu) I. Pavlovic.
e. it Dubrovniku se govori : kriviti (koga)
od straha u prenesenom smislu : vrlo strasiti. P.
Budmani. — vidi iskriviti, c, a) aa) pri krnju.
2. sa se.
a. refleksivno.
(l) u pravom smislu. — Izmeda rjecnika
H Mikalinu (kriviti se, i-<kriv}ivat se ,ciirvosco,
incurvesco'), ii Betinu (,distorcersi' ,contorqueor'
270'i), u Voltigijinu (,contorcorsi' ,sich kriimmen'),
u Stulicevu (.curvoseore, incurvescere'). I svoje
usno da se no krive nista. P. Posilovic, cvijet.
215. Tamo so primorje krivi kao Ink. S. l^ju-
bisa, prip. 5. Kriva drva na ogriu se prave (a
prava krive). (D). Ubogu savcu i igla se krivi.
(D). Poslov. danic. Negove usne ali rilioe da se
ne krive nista. K. Magarovi6 108.
h) takoder u pravom smislu, ali znaii
sto i kriviti usta. — Samn u rjeenicima: u Mi-
kajinu krivit se, peciti se, kriviti usta ,ringor,
ringo'; u Belinu ,torcer la bocoa' ,ringo' 143b;
735"; ,distorcpr lo labbra' ,labra distorquere'
4211); .rinchiare, torcer la bocca' ,ringo' 622a;
ti Stulicevu ,ringi, labia distorquere'.
>;) takoder u pravom smislu, ali sa zna-
ienem: kriviti oci, krivo gledati. — Samo u Stu-
licevu rjeiniku: ,torvis oculis in aliciuom intueri'.
tl) sibi culpam attribuere, prema 1, c.
•2 KRTVl^AK.AX
Jest koji iiua jedno prijate|3tvo (rocimo tako)
s jediiim 6o|adotom, ide navlaS u onu kucu, jo.st
i u crkvu za gledat ga, o drugomu no misli, no
sniva mu so o drugomu, ali samo ere hoce s 6a-
steiiem sagriSiti, krivi so da jo saviso prigniit
na lubav od kudo, ah ! iSti bojo, fiini pravdu sa-
momu sebi, uemoj so blazaiti. A. d. Bella,
razgov. 38'i.
e) u prenesenom smislu, vikati sa svom
silom, rikati, krijeUati. derati se, kaie se za zi-
votinu i za ce{ade (Vuk pominc samo vola i
dijete). — per/. : raskriviti se. — Bice postalo
od toga .Ho ie\ade od holi, od straha, od (utine
ltd. svakaku krivi svoje tijelo, a osohito usta. —
Izmedu rjefnika u Vukovu: ,briilleu (wie dor
oohs) auch vora kindo' ,clamo'. — I mnome se
trudiiijom ruga kriveii se priko vrata (morski
medvjed). M. Vetranio 1, 21. — Kra|Hvica kada
slave, nerazloznu buku sprave, kao kad so gdi
goveda brez svakoga krive reda, kadno i(h) so
jato spravi grob opivat mrtvoj kravi. V. Dosen
156''. — Iznad puta prelijocu vile, prokasuju mo-
dedine crno, pa s' i oui po planini krive. Nar.
pjos. horm 1, 56. — Zasto ovca kad jo vuk ufati
krivi se? N. Palikuca 9. — Vreda jarca vuna
od ovaca, on se krivi, do Boga se cuje. Nar.
pjes. vuk. 3, 177. — A ja hocu pustit vrano da
se krivu. J. Kavanin 79^. — Nemoonici od ve-
lika straha krive se, tresu se . . . V. Andrija-
sevic, put. 376. Da vidite jednoga od vojske vo-
je.odu tako beztuzna, da svaki od vojsko moze
u lice krivit mu se bez straha ijednoga od pe-
depse za bezocno svoje smionstvo. B. Zuzeri 41.
Pak bi na n pjuca, krivio se i ruga mu se. M.
Zoricic, zrc. 40. (David) ucini so viditi budalast.
i tako poce se kriviti, bukati i kakono vuk vi-
jati . . . And. Kacic, kor. 168. S ocima zavr-
ouoi i kriveci so na sva usta rece ... I. J. P.
Lufiid, razg. 95. No krivi se, Nikce. cavko crna!
Ogled, sr. 120. A krive se Sehratlije Turci.
244. — Sotona pak vidoci sto so dogodi, dili so
iz crkve krivedi so. M. Zoricic, zrc. 137.
f) kriviti se od straha, vidi iskriviti, c,
a) aa) pri kraju, isporedi 1, e. — U nase vrijemc
u Dubrovniku. P. Budmani.
b. reciprocno, u prenesenom smislu, prema
1, c. Nit' se kradu nit' mod sobom krive. J. S.
Re}kovi6 69.
C. pasivno.
It) u pravom smislu (u jedinom primjerii
0 zemji koja oranem po^taje neraona). Ako 1'
imas pokojite nive, nok se plugom te rad jecma
krivo. J. S. Rejkovic 113.
b) u prenesenom smislu, prema 1, c.
Zato oiii noharom so krivi. J. S. Rejkovic 4.
Premda kadkad on (travail) zimom so krivi.
187. Gledai, vojnik koji tako zivi malo koji rad
zdravja se krivi. 434.
KRIVJETI, krivim, impf. vidi 1. krivati, 1, a. —
U, jednoga pisca nasega vremena iz Bake kotorske.
Vi donesite na kraj mora onu veliku vagu : ja
cu na jednu stranu staviti sveca, a ti ua drugu
primoci para, dok brome ne krivi ni tamo ni
amo. S. Lubi.sa, prip. 250.
KRIVIfiAHAN, krivjahna, adj. dem. kriv. —
isporedi kriv}asan. — Samo u Stulicevu rjeiniku:
krivjahan ,subve.\us'.
KRIV.^AK, m^ ime mjestii u Srbiji u okrugu
pozarevackom. Niva u Krivjaku. Sr. nov. 1871.
308.
KRIVI^ASAN, krtvjasna, adj. vidi krivjahan.
— Samo u Stulicevu rjeiniku : krivjaSan uz kri-
vjahan.
KRTVJ^ENE 5
KBIVLENE, n. djclo kojijem ko krivi Hi se
hrioi. — hmedu rjeinikn u Vukovii (1. ,das
kriimmeii' ,curvatio'. — 2. ,das beschuldigen'
,accusatio'. — 3. ,brullen' ,clamatio'). Kolika usti
krivjenja! Michelangelo. 35. Ono krivjeiije od
usta i izvracanjo od ofiiju. M. Orbin 42. Kri-
T[ene ill kazivaiie na koga nalazece u pismih
takovih osoba kojih iiije moguce preslusati, mogu
dovojni biti za povedeiie iztrage. Zbornik zak.
1853. 665.
KRIVNA, /. iiDP mjesla u Srhiji n ukriitju po-
zarevackom. Zomja na Krivni. Sr. nov. 1875.
527.
KEIvNICA, /. zensko celade sto je krivo (nidi,
kriv, 1, e, c)). — isporedi krivnik, a vidi i 2.
krivica, c. — Akc. je zahilezen po Belinu rjec-
niku. — U dva pisca xvm vijeka, a izmedu
rjecnika u Belinu (,accusato, sost. cioe reo' ,rous',
fem. 25'') i ii Stuliceva (,conscia culpao, rea').
Koji zvek strahoviti nece ucinit na usiju od kri-
vnice oni glasi! B. Ziizeri 98 Ucinila bi se
krivnioa velike state. J. Banovac, pred. 48.
KRIVNIK, krivnika, m. vidi krivac. — Ake.
je zabileztn po Belinu rjccniku. — Od xvi vijeka
u pisaca Dubrorcana, a izmedu rjeinika u Be-
linu (.colpevolo e colpabile, di ehi e in colpa'
, culpa obstrictus' 2021)), u Vuttiijijinu (v. krivac),
u Stulicevu (,conscius culpae'). Silec se krivnika
sve dobro vladati. D. Rariina 88'>. A mi svi
koji smo ovode, jesmo krivnici. A. d. Bella,
razgov. 174. Osudi Jia smrt i na muke mnoz
krivnika. B. Zuzeri 139. Kad bi uljezia za bit
parcioa krivniku komu. 173. Parac, koga zovu
od siromastva i dava se svijem krivnikoin, da ih
prid pravdom parci, obranu je za hega uz"o.
199. Ko krivnici osudeni idemo sveder proma
smrti. 294. Dake spoznam krivnika opakoga.
315. S krivnicini ujedno osuden jo bio. S. Rosa
12-^. Krivniko pedejisemo. 70''. Krivnika osu-
diti. I55b. Vikahu da je krivnik. 158''. Kad
mu naj poslije ostaiie zlotvurstvo odkriveno, tad
osudi krivnika. D. Basi6 86. Pustava da krivnik
izabira sto je uemu drago. 102. Pocot 6e karat
krivnike. L. Radio 1. Koja dostojnus prid Bogom
moze bit covjeka odmetnika i krivnika? A. Kalic
208. Trij((ba je zamislit krivnika koji bjese svoga
kra|a pogubio. 281. Ne vidjet smrt krivnika
osudena. 287. Pravo cini svjotovna pravda, er
pedepse krivnika. 402. Krivnik i zlocinac. 448.
Milostiva obrano svih krivnika. Stit. 22. Pri-
kazi mu so kako suzan svomu izbaviteju, kako
krivnik koji je smrt zasluzio. I. M. Mattel 242.
KRIVNINA, /. vidi 1. krivica. — U jcdnoga
pisca nasega vremena. Sletise so Turci k ciga-
ninn, riega zalo, pitajii krivninu. Osvetii. 4, 43.
KRIVNOST, /. osobina onoga sto je krivnn fu
moralnum smisluj, vidi 1. krivica, krivina. — U
pisaca nasega vremena. Krivnost ,schuldbarkeit'.
Jur. pol. terminol. 453.
1. KRIVNA, /. vidi 1. krivica i krivina. —
Od .XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu
(,iniquitas, cul23a, reatus'). Xeco na nas ni na
orsag krivria pasti uego pa vas. Mon. croat. 293.
(1592). Krivnu vrgose na Krstjane. P. Vitezovii,
kron. 33. Sad mu pripovida od griha grdoce, i
prid Bogom stida, stralia, kriviie, zloce (mislim
da amu pripada i uvaj primjer, premda bi mogao
doii i pod 2. kriviia). A. Kanizlic, roz. 89. Ov
je grad covecjun krivnun vec puno let prokljet.
Nar. prip. mikul. 124. Nu 1' se krene, plahu
zvjerku belnie, nije naci krivni opravdaiia. Osvetn.
4, 24. Beg je mrke sonuzio brke, sto nema ni
pajika s hica svoga, stid na nega, krivna na sva-
3 1. KRIVO. 1, a, /)/
koga. 4, 25. Krivna, liem. ,verschulden', tal.
,coipa'. B. Petranovic, rucn. kniga. 13. Krivna,
krivina ,schuld' ,reita'. 71. Krivna ,schuUl' ,ver-
gehoii'. .Tur. pol. terminol. 452. Krivria ,das
verschuldon' , culpa'. 582. Ima se pitarie o kriviii
razluciti od pitaria . . . Zbirka zak. 2, 14. Otpi-
sivati dugove, koji nisu nastali kri\'riom kojega
urednika. Zbornik zak. 1853. 88. Ali ako so
radi o krivni takov.a urednika . . . 292. Ima so
satvoriti osobita odluka o krivni glode svakoga
pojodinoga cina. 632. Ako iz krivrie optuzenika
izide na vidjelo . . . 726. Za Jokaz krivrie i?.
sastanka razloga sumrie . . . 742. Na Austriju
ne moze pasti ni naj maria krivria s klete te po-
vorke nesretnih zamrsaja. 1866. 104. Onim kojim
krivria kakova u grijeh padne. 1869. 149.
2. KRIVNA, /. «;i(/i krivriaca. — U nase vrijeme
u Uuhrovniku. P. Budmani.
KRiViN'ACA, /. krir(ene (kad se zivotina Hi
ccfade krivi, vidi kriviti, 2, a, e)). — U Vukovu
rjecniku: ,das briillen (des rindvielies)' ,ningitiis'
.•* primjerom: Stoji ga krivriaca.
1. KRIVO, n. (Hi adv.) oblik sredneya roda od
kriv koji .se upotrebfava kao prnvi sup.stantiv
(isporedi dobro), naj cesce u prenesenom smislii,
te je onda suprotno rijeci pravo kad je sup-
stantiv, i znaci .Uo i nepravda, nepravo. ali a
nekijem sluiajeviiiia moze biti i advcrab Hi
adjektiv, ipak to nije lako spo,znati, jer cesto u
istoj recenici moze biti supstantio i adverab ill
adjektiv po misli onoga sto govori. ovdje cemo
nabrojiti napose primjere u kojima je bez suiiinc
supstantiv, poslije cemo druge.
1. uprav je supstantiv:
a. kad stoji s kojijem prijedlogom te objr
rijeci Zajedno dobivaju adverbijalno znaco'ie kao
krivo, adv.
il) na krivo.
an) u pravom sinislu, ludi kriv, 2. a.
— U Vukovu rjecniku: nilkrivo (na krivo) ,3cliiof-
.oblique' s primjerom: Ako je dimriak nakrivo,
upravo dim izlazi. — .Teli, dioo, na krivo toran V
M. A. Rojkovic, sat. Alb. ]\(iki mladi satiric,
nogo stav|a na krivo. M. Katancii 57. Ako kalam
ne stoji na krivo. J. S. Re|kovifi 184. Bogu
sluzit a ne ii, na krivo (metaforiiki). 444.
bb) u prenesenom smislu, vidi kriv,
2, b i c. Kamo da bi na krivo pomislin. I.
An6i6, vrat. 60. Ako na kri\o uzmrmjaju oil
tebe. M. Radnio 14''. One kriige bif 7t^u na krivo
prinesene iz latinskoga jezika n grcki. S. Badric.
ukaz. 48. Mnogi imadu, koje da upitaJ: ,Tko je
ta duh sveti?' ili bi ostali zacudeni, ili ne bi
nista umili odgovorit, ili bi odgovorili na krivo.
J. Filipovic 1, 163a. Meni se cini da je mucno
kriige na6 u kojim ne ima nijedne rici na krivo
pritisnute. 1, .581. Jesi Ii ucinio broj i tvoj
posa na prav oli na krivo? M. Zoricic, aritiu.
prodg. 12. Koje ne more nigda na krivo kazati
istinu. aritm. 31. Vas bi posao na krivo otisa.
44. Ric ili ostave, ili na krivo stave, ili jednu
na misto druge postave, V. Dosen ix. Trista
puta oko laze, i na krivo stvari kaze. 257''. Ko-
jima ovaj satir ciriase se na krivo. M. A. Roj-
kovic, sat. A3b. Kripost ukaza no htijuoi na
krivo suditi. Nadod. 29. Sve mojo st\ari na
krivo idaju (idaliu). Ant. Kadcid 261. Misleri
i iiiveci na krivo. D. Obradovic, ih-. 11.
b) u jednoga pisca cakavca xvm vijela
ima u pravom smisbi na kriva, alije to jamaeno
radi slika. Poluge od driva popriko imaso, ni-
kako na kriva na kih se sidjaso. D. BarakoA ic.
vil. 278.
I. KRTVO, I, a, c).
574
1. KRIVO, 2, b, a).
<•) u krivo.
tui) u pravom smislu, vidi Itriv, 2, a.
StrahoTitijom ter pogledom uze u krivo liih glo-
dati. G. Palmoti6 ;i, 29". Nodete doprijet, or u
krivo idoto. A. Kalii Ai'i.
hh) u prenesenom smislu, vidi kriv,
2, b i u. Sveti biljeg proc korau 6o jurii tvrdo
prom pameti ijedo izrigat avo ^OTute i u krivo
se liemii oprijeti. G. Palmotii 3, 107''. Nck na-
rodom svijem kolicijom, dosle u krivo ki ^ivijahu.
;!, 22.S*. Ako u krivo govorim, krivito mo, po-
karajto mo. A. Kali6 526. 6ovjoka u krivo na
smrt oaudena. 550.
\>. u ovakovijem primjerima u kojima znaci
Ho i nepravda. Clovik ima povrnuti 6a je po
krivu vzel. Korizm. 81i. Eazbiram krivo i
prijeko sto bi svijet reko. I. Dordi6, uzd. 23. —
Mislim da amo pripada i ovaj primjer, jer nije
potrebno shvatiti da u nemu s kriva znaci sto i
s krivoga, nryo: s nepravde, s krivice. Tvojoj
(Jsitse!) slavi nije dika nijednoga smrt grisnika,
navlastito kada s kriva milosrdje tve priziva.
M. Marulic :i26. — Oviimo idu i ova doa pri-
mjera u kojima na krivo i u krivo drugo znaie
nego kod a, a) i r): Ka se brzo moze na krivo
obrnut. A. Georgiceo, nasi. 134. Zivjenja opet
svoga pute u krivo izvruuSe. A. Vita}i6, ist.
249b.
C. M recenici: imati krivo, perperam judi-
care, nem. iinrecht haben, tal. aver torto, ne-
pravo misliti Hi govoriti, pa i uopce krivo ra-
diti, biti kriv. — Izmedu rjecnika ii Belinu
(imati krivo , haver torto' ,causam iniqiiam ha-
bore' 736t>). Stiooi vole sami sebe potvoriti da
oni krivo imaju razume6i, nego da je pisaoc
krivo imao pisuci. V. Dosen ix — x. Neka dobro
znadu, krivo u torn da imadu . . . 42b. Krivo u
torn da imade, kad on rugo bludno brani. 91b.
A ima li pravo Turcin, kad veli, da ni od knle
ne vaja bjezatiV Jok vala! U tom ima vrlo krivo.
D. Obradovid, ziv. 12. U tom oni imadu vrlo
kri^o. 121. (u ova dva primjera va^a da vrlo
pripada glagolu). Neki imadu jiravo, a neki
krivo. basne. 224. Ispovijeda da je imao krivo.
sav. 35. Po razgovoru ko ima pravo ili krivo.
Pravdonosa. 1852. 31. — V ovom je primjerii
drukcije znacene: kavga, raspra, pravda. Ako
sto izmodu sebe krivo imate, Bog vaJa da sudi.
D. Obradovic, ziv. 98.
(1. u recenici: dati (kome) krivo, impro-
bare, nem,. unreclit geben, tal. dar torto; krivo
znaci isto sto kod c. Niko im nece dati pravo,
no svak krivo. V. BogiSio, zborn. 290.
2. moze se shvatiti kao adverab ili adjektiv
ili kao supstantiv:
a. kod krivo tiniti, gdje ee se naj prije
pomisliti da je adverab, ali u nekijem, ako ne u
svijem primjerima, mogli su pisci misliti na zna-
cene kao kod lat. injuriam facere ili nem. (ein)
unrecht thun, tal. far torto, dakle shvatiti da je
isto sto nepravda. to je doista ovako u primje-
rima u kojima krivo fiiniti kome znaci: misliti
(i govoriti) zlo o ilemu, suditi ga krivo, biti ne-
pravedan prema nemu u misli (i u rijecima),
n. p.: Ako li je gdo suprot mani ca ino rekal,
. . . krivo mi je ucinil. Mon. croat. 219. (1527).
Li ne moi' po tomu, 6to sama govoriS tomiti,
onomu da krivo ne tvoris koji, dis, hotedi da ti
se primili, ne susta rifimi se i dili. H. Lucie
243—244. Krivo joj si ucinio i tuzit se ima na
te, Sto joj dosle nijesi odkrio tvoga plama ki
hara te. djevojfica zeli svaka da je jubii, da je
dvoriS, ni se srdi na te paka, kad joj }ubav tvu
otvoris. 6. Palmotid 2, 193. Ah ! koje krivo ne
6inite Bo/.ijoj pravdi, drzeii je za nehajavu, za
beztiiXnu I B. Zuzeri 122. Tada bih ja krivo
ufiinio nogovoj svetii'ii. V. M. Gu6eti6 159. Sudo
slobodiio boz zadovojna uzroka djola svoga iskr-
liegn, i da poznato koliko mu krivo cine, slije-
dite mo slusat poranivo. D. BaSi6 87. — Sum-
nivo je n. p. u Mikalinu rjecniku: krivo uCiniti
komu .injuriam facere alicui, aggravare aliquom'
i u Belinu : krivo uciniti ,pregiudicare, ciofe nuo-
cere, danneggiare' ,noceo' 580b; ufiiniti krivo
,far torto' , injuriam facere' 73Ub, premda i ovdje
moze se krivo zamijeniti rijeiju nopravdu, a i
nepravo, ali ne tako rijeiju nepravedno koja bi
bila pravi adverab (kako je ovdje : Ne zato bi
mu krivo i nepravedno ufiiiieno. M. Orbin 3li).
tako je i u ovakovijem primjerima : Koja (grlica)
ne u6ini nigda krivo svomu dragomu drugu.
Zborn. 16b. Za6to krivo cini jedan drugorauV
Anton Dalm., nov. test. 181. act. ap. 7, '20. Da
i nam necete mimo inih v6initi krivo. Mon.
Croat. 2t)2. (1567). Zeleznimi k]uni kill doveze
drivo sebi vo[u puni, Zadru 6ini krivo (stetu?).
D. Barakovid, vil. 52. Ne ucinivSi nepravo ali
krivo iskrnemu. P. Kadovoid, nac. 58. Scinl
(griinik) da de siromae daviti i uiovu krv sve
sasnuti krivo cineci i nepravedno napridujudi.
J. Banovac, razg. 90. Na priliku kad niki opaki
jezici govore: ,Bog mi je krivo ucinio'. F. Lastrid,
ued. 115. Moj zlotvor ucinio mi je krivo, opsovo
me, osramotio me, obruzio me, udrio mo na pra-
vednu Bogu. V. M. Gudetic 64. Ucedi on liih
(kraleve i sfii gospodu) da ne budu krivo ftiniti
svojijem podloznicima. 154. Lakomi staresiue
koji sami krivo cine. V. Dosen 57h. Tako sudci
krivo cine. 62". Indi kad sto krivo cini podloz-
nikom. 232*. Da ne cini krivo u cem u obcini.
232b. Mogase iskat od nega ne cinedi mu krivo.
D. Basid 34. Smirite se s neprijatejom . . . premda
vam je vooma krivo ucinio. 99. Da im ne same
ne dini krivo, nu da im kaze veliku [ubav. 1.34.
Prihitih tude i ucinih krivo iskrnemu. 248. Imao
bi misnik po dukata dati drugomu misniku . . .
jere bi drugacije ucinio nepravieu i krivo tomu
redovniku. Ant. Kadcid 70. Pitam prostene u
svakoga komu krivo ucinih. L. Radid 97. Ovi
grjesnik osobito cini krivo Isukrstu s mnogo
strana. A. Kalic 112. Vi ste meni krivo ucinili.
Nar. pjes. vuk. 3, 317. Tu ste mene ucinili
krivo. 4, 42. Rede onomu koji cinasc krivo :
,Zasto bijes bliznega svojega'?' D. Danicid, 2mojs.
2, 13. Cinice ti krivo i gazide te jednako. omojs.
28, 32. Krivo kome uciniti, prikratiti kome Sto
.jemand verkiirzen'. Jur. pol. terminol. 567.
Scijeni li stranka, da joj je rjesidbom mjesnoga
suda krivo uciiieno. Zbornik zak. 1863. 142. —
A u ovakovijem primjerima moglo bi biti i ad-
jektiv: Kad ti tko sto krivo ufiini ... I. Grlidid
212. Ti ne bi rad da ti sto krivo ucini. A. Ka-
nizlid. fran. 215. Da sto krivo ne udini. V.
Dosen 232b.
b. « recenici : biti kome krivo (Vuk shvaca
kao adverab). vidi u Vtikovu rjecniku: , unrecht'
, injuria' s primjerom : Brate Mido, nije po te
krivo. (Nar. pjes. vuk. 4, 287). s razloga kao
kod a moze se shvatiti gdjegdje kao supstantiv a
opet gdjegdje kao adjektiv. treba dodati da krivo
mu je moze znaciti: trpi neUo krivo (nepravo),
neko mu je ucinio krivo; ali i: cini mu se
(misli) da mu je krivo, po cemu krivo ima od
prilike znaiene : tesko, neugodno (adv.).
a) u prvom znacenu, ali se ne moze u
svakom primjeru poznati, jeli ovako znacene ili
kao kod b). Oni, komu je krivo, da grede prid
rotnike. Stat. poj. ark. 5, 246. VidivSe, da je
1. KRIVO, 2, b, a).
Petru krivo. Mon. croat. 77. (1451). Za izmirit
sto je cije, da nikome krivo nije. V. Dosen 69*.
Krivo nima da ne bude i da mene ne nakiide.
'252h. Onda iieie nam nikomu biti krivo. M. A.
Rejkovic, sabr. 22. Jeli tebi na dijelu krivo V
Nar. pjes. petr. 2, 2. Kome je krivo, namirio
mu Bog:! Nar. posl. vuk. 147. Od koga vam je
krivo. Vuk, dan. 3, 171. Da jo krivo po sav
narod nas i sramota gotovo po sve naje kiiizev-
nike. Vuk, nar. pjes. 2, 384. Da nije krivo ni
jednim ni drugim. M. Pavlinovio, razg. 12.
Svakom pravo, nikom nije krivo. Osvetn. 2, 167.
h) u ovijemje primjerima jamacno drupo
snacene (tesho, neugodno). A i Vidu nije za te
krivo, bez rijoci dace ti devojku. Nar. pjes.
vuk. 3, 516. A to Avramu bi vrlo krivo radi
sina negova. ali Bog rece Avramu : ,Nemoj da ti
je krivo radi djeteta i radi rodbirie tvoje'. D.
Danicic, Imojs. 21, 11 — 12. I na nas ce biti
Turkom krivo. Osvetn. -3, 68. Da ne bude dus-
manima krivo, sto im nismo habere poslali.
6, 47.
C. (( recenici vidjeti se krivo, gdje se ne
zna jeli krivo nepravo (adv. Hi adj.) Hi nepravda.
Gdi se komu krivo vidi. Stat. ,poj. ark. .'i, 270.
Ako li se bude cto go.spodaru Ciri Diikicu krivo
videlo. Glasnik. ii, 3, 272—273. (1724). — Amo
moze pripadati i oi:o: Nek so vama ne ugleda
krivo. Osvetn. 2, 1()7.
2. KRIVO, n. mjrano ime. Prkovci kod Cerne.
D. Hire.
KRIVO-, vidi sto je kazano kod kratko-.
KRIVOBJEL (Hi -bijel), m. (?) vrsta hijdoga
(jrozda. — isporedi krivaja. — (J nase vrijenie
u cakavaca hrvaiskoga primorja a ekavikijem
iMikoin. Krivobel , suvrst vinovo Inze bijela
jrozda (u lirvatskom primorjii). B. Sulek, im.
174.
KRiVOB(JG, m. krivi (lazni) buy. — U pi-
saca will vijeka, a izmcdu rjecnika (samu plur.:
krivobozi) ti Belinu (krivobozi ,idoli, del falsi'
,dii fictitii' 374'>-), ydje se niij prije riahodi, u
Voltigijinu (,idoli' ,abg6tter'), u Stiilicevu (,doi
fictitii') iz Belina. Cuse iz usti krivoboga. A.
Kanizlic, uto6. 623. Da se nojma jisti krv zi-
vine udavite i krivobogom prikazane. I. Velika-
novio, uput. 1, 472. Na dvoru psi i carovnici i
necisti i ubojice i krivobogom sluzeci. 3, 37i^.
KRIVOBOGOSTOVAC, krivobogostovca, m.
covjek koji stuje krive hogove, vidi krivobozac.
— Na jednom mjestit .xviii vijeka. Ovo je otajsvo
jedno koje nije bilo objavleuo i ooito ukazano
uiti krivobogostovcem niti 2udijama. A. Tomi-
kovic, gov. 130.
KRIVOBOGOSTOVAN, krivobogostovna, adj.
koji pripada krioohogastovfu. — U jednoga pisca
XVIII vijeka. Je.st krivobogostovnoga Dagona pod
noge bacila. A. Tomikovic, gov. 293.
KRIVOBOGOSTOV^jE, n. Hovaiie krivijeh bo-
gova, vidi krivobostvo. — S -vje iiij. -\-\s u jed-
noga pisca xviii vijeka, a izmedu rje&nika u
Stulicevu (u kojemu, mozebiti sta)np(ir.'<k<}m grijes-
/cojK, j'mo;: krivobostovje, v. krivocastje). Koji sto
bill zaslipjeni sasvime u nevirstvu i krivobogo-
stovju. A. Tomikovic, gov. 261.
KRIVOBOGOSTOVNIK, m. vidi krivobogo-
stovac. — [/ istoga pisca xviii vijeka u kojega
ima i krivobogostovac. Ova svitlost je zadostna
pridobiti sve kolike krivobogostovnike. A. To-
mikovic, gov. 21. Ne mogu biti satrveni niti od
krvolija niti od krivobogostovnika niti od nevir-
nika. 176.
■5 KRIVODO, a.
KB IVOBOSKI, adj. koji pripada krivijem bo-
govima Hi krivohostvu. — U pisaca xviii vijeka.
Ozdravivsi mlogo izvanski i krivobozki guba-
vaca E. Pavio, ogl. 328. Koji u Jerusolimu
opet s\a krivobozka strasila postavi. 339. Zmija
od tuca, koja tada jedno od krivobozkih kipova
postado. 342. Sve je crkve_ i bucako krivobozke
satro. 349. U istoku i u Zudiji takoder, kakve
tmiue nisu bile, u kojima je bio puk krivobozki
i zudiiiski? A. Tomikovic, gov. 22.
KRIVOBOSTVO, n. vjem u krive bogove, ne-
znabostvo, puganstvo. — U pisaca xviii vijeka.
Puk se nikakvim krivobostvom ne oskvrnavi.
E. Pavid, ogl. 175. Toliko se krivobostvo uvuklo
u ovi puk. 182. Nastojeci krivoboztvo iskori-
niti. 349. Da onoga puka krivobostvo ne slide.
.355. Da ji na krivobostvo privede. 441. Sto
vilaot dalek i krivobostvu podlozan bi. 494.
Koga je on s oudnovatim nacinom izmedu kri-
vobostva izveo. 495. Padose u krivobostvo. D.
E. Bogdanid 68. Ne stide se crkvu osvadati
krivostovstvom, pace krivobostvom. I. Velika-
novic, uput. 1, 418. Odrekavsi se krivoboztva.
1, 280. Skupstinu krivobozstva i nevirstva. B.
Leakovic, nauk. 240.
KRIVOBOZAC, krivibosca, m. covjek slo vje-
ritje u krive bogove i nima se klana, neznahozac,
poganin. — U pisaca xvm vijeka. Porastirase
krivobozce. E. Pavic, ogl. 442. Vaja da se kri-
vobozci u svomu dostojanstvu vladaju. 596. Kri-
vobozci negda bi.se, koji drugo ne slavise. V.
Dosen 79^. U \-rim6 vladanja od krivobozac. A.
d. Costa 2, 43. Roden od otca Abdule, krivo-
bozca. I. Velikanovic. uput. 1, 280. Tako je
bilo i za starih krivobozaca. J. S. Rejkovid 5.
Vojevao jo protiva Cit'utom i krivobozcem. A.
Tomikovic, gov. 178.
KEIVOBOZAN, kriv6bozna, adj. koji pripada
krivijem bugorima Hi krivobostvu. — U pisaca
will vijeka.
(i) 0 kipoviina. Cetrdeset hi|ada krivobo/.nih
kipo\a obori. A. Kanizlid, fran. 27.
h) 0 cejadi. Dok jos bise krivoboziii (j>uk
rimskil. V. Dosen 104h.
KRIVOCAC, kriv6cca(y), nt. u Mika^inu rjec-
niku (vidi kod krivok).
KRIVOCASCE, n. superstitio, vidi prazno-
vjerje, sujevjerje. — Stariji je oblik sa -stjo inj.
-see. — O dva pisca xvii i xvni vijckn., ii iz-
medu rjeinika u Stulicevu (gdje je drugo zna-
cene : carane, vracane) : krivocastje ,stregheria'
,veneficium'. Paziti s krivocastjem, sto Latini
zovu ,supersticio'. S. Matijevic 48. Ali ga ca-
stiti s krivocastjem (,superstizion6'). T. Ivanovic
53. Jesi li cinio krivocastja? 1.88.
KRIVOCASclENE, n. samo u Stulicevu rjci-
niku: krivooastjehe uz krivocastje.
KRIVOCELAT, adj. u kojega je krivo celo. —
O Stulicevu rjecniku: ,cujus frons est curva'. ^
nepouzdano.
KRIVOCINIIiAC, krivocliiioca, in. covjek koji
krivo (nepiravdu, zlo) cini. — Xa jednom mjestii
will vijeka. l^iubav zove na pokoru krivocini-
oce. A. J. Knezovio xix.
KRIVODO, krivodola, m. uprav krivi do. ali
se naj vise upotreb^ava kao mjesno iiiie.
ii. krivi do. — U zagoneci nasega vremenu,
a izmedu rjeinika u Stulicevu (kiivodol ,valHs
obliqua'). Dva dola krivodola, medu liima |iit
zmaj lezi. Tu se misli na lickom noiu ukrivloiie
korice s obje strane mazije. u Dobrnselu. M.
Medic.
KRTVOPO, b.
KRIVOKAP16
b. Knvodo, mji'tinu iiiie, ». p.:
a) vidi: U Berinovou ili Krivodolu koja
mesta pripadaju opstini Pojioi, u okolini samoga
Imoskoga, 11a istok od Lovreda. S. Novakovii,
obi. 57.
b) seoce u Hercegovini. Statist, hoaa. 121.
<•) Kriv6d0, zaselak u Pivi. — Vidi: Kado
doll! Krivodolu dode. Nar. pjes. vuk. 5, 252.
KKIVODO^^ANIN, m. iovjek iz Krivodola. —
MnoHna : Kriv6do|ani. — U naie vrijeme. Po-
hamjte sve Krivodo|ane. Nar. pjes. vuk. 5, 242.
Osvojite sve Krivodolane. 5, 252.
KRIVODRIJEV, vidi Krivodrijevo.
KRIVODEIJEVO, m. prezime ili nadimak
iiiuiici, vidi u Daniiiccvii rjciniku: Krivodrr'vo,
iiiodu [udima u Stipu _Sto ih kraj Milutin dado
(M-kvi arhandelovoj u Stipu a s liom Hilaiidaru
jedan bje.se .Bogdanb Krivodrevo'. M(oii. serb).
(!3. (1203— 11)02). u prijepisu u narodnoj biblio-
teci u Biogradu stoji ,Krivodrevb'.
KEIVODRSKA, /. vidi u Vukoou rjecniku :
nokaka kruska s krivijem drskom ,art birnoii'
,piri genus'.
KRIVODUSAN, krivoduSna, adj. u kojeija je
kriva dusa, neposten. — Od xviii vijeka.
a. adj.
a) 0 cefadctii. Po nauku krivoduSnoga
Kalvina. D. Rapio 304. Krivodusan, krive duse,
zle duse: ,0n je covjek krivodusan' (zeli tude).
M. Pavliuovi<5. — anio pripiida i ovo : Svijet
sebirad i krivodusan. M. Pavlinovic, rad. 120.
h) o govoru, djelu itd. Na ovo krivodusno
govorei'ie starcac biskup sav se uzdrta. D. Rapid
121. Ah krivodusna opacino! 411.
b. adv.: kriv6dusno. Zaslipjeni krivodusno
sude. I. Velikanovic, uput. 1, 168. Koliko kri-
voduSno diluju oni koji iskriiega sude. D. Rapic
311. Koje sveti sakramenat krsteria tako krivo-
dusno tares. 336. Sta i sta imade, koji se na
iiskrs pravo ne ispovide i krivodusno s Judora
price§cuju. 379. Kad ko svjedoci na zem|i vaja
da uprti bus na pleca pak prenese preko liive;
tesko nemu ako je krivoduSno prenese! V. Bo-
gisic, zborn. 433.
KRIVODUSNICA, /. krivodusno zensko cejadc.
Krivodusnica, zena krive duse. M. Pavlinovic.
KRIVODUSNIK, ni. krivodttmn iovjek. Krivo-
dusnik, covjek krive duise. M. Pavlinovic.
KRIVODUSNOST, krivodusnosti, /. osohina
krivodusna ccladeta. — U jcdnoga pisca xviii
rijeka. Dojti ce vrime, kada ce liihova faliznost,
riihova laz i krivodusnost na vicnoj vatri gorifci.
D. Rapid 180. Ako je velika krivodusnost u
jednome konu.saru koji zeli i nastoji krajevsku
krunu na glavi nositi. 312. Ah opaka krivo-
dusnosti ! 411.
KRIVOGrANIST, m. mjesno ime. — Prije na-
sega vremena. Krivoganist. Spora. stoj. 183.
KRIVOGASkI, adj. koji pripada mjestu Krivo-
gasianima. — Uprav krivogastski, ali i t i s
ispudnju iza 5, preinda se u jcdnoin primjeru
nalazi pisano drugo slovo, a u jednome obadva.
— U spomenicima xiv vijeka a izmedu rjecnika
u Daniiicevu (krivogasttskyj). Do puti krivo-
gasskoga. Glasnik. 1:!, 375. (1318?). Krivogagt-
skoga. 375. Krivogaskego. 11, 131.
KRIVOGASTAN, m. (■! ili je yen. od Krivo-
gastaniV) mjesno ime. — Prije nasega vremena.
KrivogaStanb (selo). S. Novakovid, pom. 135.
KRIVOGASTANI, m. pi. mjesno ime. — ispo-
redi Krivogastan. — Poinine se xiv vijeka. —
vidi u Daniiiievu rjeiniku : KrivogaStane, crkva
je treskavadka imala ,stasi. vi, Krivogastanehh'.
G(lasnik). 11, 132. 13, .372 (1348?). to jo selo koje
jma i .sada blizu Prilipa. Halin, reise. 187. 188.
KRIVOGLASAN, krivoglasna, adj. uprav u
kojcga je kriv gins, nil se nalazi samo u Sluli-
devu rjecniku: ,non voridicus' s drugljem zna-
cenem: liiziv. — nepouzdano.
KRIVOGLAV, adj. vidi u Vukovu rjecniku:
koji glavu na krivo nosi ,krummkopf ,incurvi-
ceps'. cf. krivovrat.
KRIVUGLAVCI, Krivoglavaca , m. pi ime
seucu u Posni (?). Glasnik. 22, 57.
KRIVOGLAVICA, »j. i /. eejade u kojega je
kriva glnca (metaforiiki : kriva pamet). — U jed-
noga pisca xviii vijeka. Nejma ti opadiiije kri-
voglaviee oil kojekakvog citai'ia bez razsuzdonija.
D. Obrado\ic, ziv. 107. Ko god nede u krivo-
glavioo da pristane. basne. 237.
IvRlVOGIiED, adj. koji krivo gleda, razrok,
strangled, ski^av. — Od xvii vijeica, a izmedu
rjecnika u Bjelostjenievu (krivogled, krizogled
ipoetus, hirquus, limus, myops, oblique I. limis
ooulis spectans'), u Jambresiievu J.paetus'), u
Stulicevu (,obliquos oculos gerons'). Sepav, skilav
al' krivogled, cuvaj ga se, da b' ti bil ded. P.
Vitozovid, cvit. 123.
KRIVOGinAT, to. mjesno ime. — Prije nasega
vremena. Krivogiiatt. S. Novakovid, pom. 133.
KRIVOGOSTAN, m. mjesno ime. — isporedi
Krivogastan. — Prije nasega vremena. Krivo-
gostanb. Spom. stoj. 185.
KRIVOGOVORAC, krivog6v6rca , m. iovjek
koji krivo govori, laz^ivac. — U Belinu rjecniku :
,chi dice il falso o falsiti' .falsidicus' 300^; u
Bjelostjenievu: kajkavski krivogovorec ,calumni-
ator'; u Volligijinu: ,calunniatore. detrattore'
.verlaumder' ; u Stulicevu : , falsidicus'.
KRIVOGUZ, adj. u kojega je kriva g..ica. —
Pijec .saliva i prostaika. — U Vukovu rjecniku:
,krummarsch' ,curvi podicis'.
KRIv6gUZA, /. krivoguzo zensko ce^ade. —
U nase vrijeme. Sastalo se tridest udovica . . .
Svaka nosi pitu i pogacu, krivoguza torbu ku-
kuruza. Nar. pjes. petr. 1, 302. Podigle se bulo
u lisnake, nika nosi kruha, nika sira, krivoguza
torbu kukuruza, Ajkunija kablid museleza. (iz
nar.- pjes.). A. Ostojid. ,Nedu ja one krivoguzo
ni danas ni sjutra uzeti'. .1. Bogdanovid.
KRIVOHATORAN, krivohatorna, adj. znaci
sto i hatoran, ali prvijem dijelom (krivo-) jaie
se istiie zli smisao. — U istoga pisca u kojega
ima i hatoran. Siromaski sinovi, koji ste sinovi
otaca lakomi i krivohatorni ! D. Rapid 164.
KRIVOK, adj. vidi krivook. — U Mikafinu
rjecniku : krivok, krivocae ,paetus', / it Stulicevu :
V. krivook.
KRIVOKAPA, m. onaj koji nosi krivu kapu.
u bosanskoi krajini nosene su krive kape. to je
od platna nacinena poduja kao torbica, izvozena
dindusama sto se jepse moze, katkad i srmom i
novcima (po onom dijelu .sto jo nad celom). kad
se ustakne ta kapa, doiii kraj pane po vratu cak
do pleda, te je divno vidjeti, osobito na krupnu
i stasitu dovjeku. sad se rijetko moze vidjeti ta
kapa. \i. Stqjanovic.
KRIVOKAPIC, m. prezime. — V nase vrijeme.
Al' evo ti Krivokapid-Rada. Nar. pjes. vuk. 4,
391. A dopade Krivokapid Joko. 4, 523. Pusku
pali Krivokapid Risto. Ogled, sr. 391. U goriioj
Hercegovini (prezimena) : . . . Krivokapid ... V.
Bogisid, zborn. 17.
KaiVOKLAI^AC
577
KEiVOKtrR
KKIVOKLANAC, kriv6kianca, m. vidi kriyo-
klaiialac. — V jednotja pisca xa'iii vijeka. Sto
6e reci jedan neznabozac i krivoklanac. E. Pavir,
ogl. 569.
KRIVOKLAJSTALAC, krivoklaiiaoca, m. covjek
koji se krivo klana, uprav : koji se klana krivijem
bogovima. — isporedi krivoklanac ( krivobozac.
— TJ jednoga pisca xviii vijeka. Neznabosci
pak, jerbo ne poznaju pravoga Boga niti mu se
klaiiaju, nego se klanaju krivim i lazjivim bo-
govom, za to se dobro krivoklanaoci imenuju,
B. Leakovid, gov. 201. Neznabosci i krivokla-
naoci. nauk. 445.
KRIV0KLe6e, n. vidi krivokletva. — U je-
dnoga pisca XVII vijeka sa starijim oblikom krivo-
kletje. Dvizuci iz nih bestimije, krivokletje. I.
T)rzi6 265.
KRIVOKLESTVO, vidi krivokletstvo.
KRIVOKLETAC, krivokl4ca, Hi. oidi krivo-
kletnik. — U jednoga pisca xviii vijeka. Onu
svoju laz zakletvom potvrduje i tako se cini
krivokletac. J. Banovac, pripov. 161. I tako se
6ine krivokleci zovuc Boga na svidofanstvo od
opafiine. 164.
KEIVOKLETAN, kriv6kl5tna, adj. koji se
krivo kune. — Od xvni vijeka, a izmedu rjei-
nika u Stuliceva (,p6rjurio3us').
a. adj. Krivokletnom sto se vidi, jasnost
Bozju kad uvridi? V. DoSen 142'^. Ote svojim
neprijate|ma dobitje i krivokletnomu krajii zi-
vot. Blago turl. 2, 92. Krivokletna devojka. u
Nar. pjes. here. vuk. 208. Zlo i naopako po
krivokletna. V. Bogisic, zborn. 636.
b. adv.: kriv6kletno, kuniici se krivo. On je
krivokletno obijedio prave jude. S. LubiSa, prip.
232.
KRIVOKLETIV, adj. vidi krlvokletan. — U
jednoga pisca xvm vijeka. A ne Petru zataja-
ovcu, krivokletivu, fastaovcu. A. d. Bella, razgnv.
103.
KRIVOKLETNICA, /. zen.'^ko ie(ade sto se
krivo kune. — U Voltigijinu rjecniku : .spergiura'
,meineidige', i u Stulicevu: ,perjuria'. — / u Su-
lekovu i u Popovicevu (,meineidige', f.).
KRIVOKLETNIK, krivokletnika, m. covjek
sto se krivo kune. — Akc. kaki je u gen. sing,
taki je u ostalijem padeziina, osim nom. sing, i
voc: krtvokletnide, krivokletnici. — Od xvm
vijeka, a izmedu rjeinika a Belinu (.spergiuro e
spergiuratore' ,perjuru3' 698") gdje se naj prije
nahodi, u Bjelostjencevu (,perjuru3'. v. krivo-
rotnik), « Voltigijinu (,3pergiuro, falsario' ,ein
meineidiger'), u Stulicevu (,perjuriu3'), u Vukovu
(,der meiiieidige' ,perjuru3'). Lazci i krivoklet-
nici. A. Kanizlid, kam. 307. Moze biti da se
na ovom svitu i takovih krivokletnika nahodi.
M. A. Re}kovi6, sat. BI*. Grdi je nevjernik
nego krivokletnik. Nar. posl. vuk. 46. Bog bi
mo krivokletnika stigao gorijem mukama nego
3U ove vase. S. l^ubija, prip. 215. Kao sto se
dogada krivokletnika i krivomjerniku. 237. Mrze
na krivokletnika. V. Bogisic, zborn. 636.
KRIVOKLETNIKOV, adj. koji pripada krivo-
kletniku. Da se ne zaboravi ni popov rug ni
krivokletnikov strah. M. D. Mili6evifi, zim. vec.
209.
KRIVOKLETSTVO, n. vidi krivokletva. — V
pisaca xvm i xix vijeka. On Petra koji se od-
rite od liega sramotnijem krivokletstvoin, jed-
nijem pogledom milostivijem priobrafa. B. Zu-
zeri 32. Jedan (od apostola) visi o zanSici ;
drugi skroven svoje plafie krivokletstvo. 61. I
donijeSe krivokletstvom posjedenu glavu. Bos.
vila. 1892. 274. — -t- ispred s moze i ispasti:
krivoklestvo. Nitko ne ima redi ric laz|ivu,
zasto je 6er djavaoska i poroditejica krivo-
klestva. J. Banovac, pripov. 1.58.
1. KRIVOKLETVA, /. kriva (vidi 1, b, c))
kletva. — Od xvm vijeka (samo u pisaca), vidi
i 2. krivokletva, a izmedu rjeinika u Voltigijinu
(, false giuramento' ,meineid, falscher eid') i u
Stulicevu (,perjurium'). Izna6 6e se, da ce go-
sparu komu glavi od ku6e bit metnute u obraz
krivokletva i pogani razgovori. B. Zuzeri 307.
On 6e mloge na krivokletva navesti. A. Ka-
nizlic, kam. 6. I ovo jest jedna priteska krivo-
kletva. Blago turl. 2, 93. Koje je krivokletva
k sebi privlekla. M. A. Re}kovi6, sat. Bla. Pri-
vara, krivokletva, nevirnost ... I. Velikanovi6,
uput. 1, 849. B. Leakovic, nauk. 453—454.
2. KRIVOKLETVA, m. vidi krivokletnik. —
U dva primjera jednoga pisca xvii vijeka, ali u
oba dva, prevodeci iz svetoga pisma, moze biti
da pisac nije dobro shvatio znaiene u originalu.
— U prvom primjeru: Ja (Su biti avidok itri i
istiniti zlofiincom , kurvarom i krivokletvami
(,Ero testis velox maleficis et adulteris et per-
juris'. malach. 3, 5). I. Anci6, vrat. 61 moze biti
mislio da je lat. perjuris od perjurium a ne od
perjurus; u drugome: I drugo je govorenje pro-
tiva smrti, to jest, da se ne6e naci krivokletva
u bastinici Boziji (,Est et alia loquela contraria
morti: non inveniatur in hereditate Jacob', eccle-
siastic. 23, 15). vrat. 55, pisac je dodao rijei
krivokletva, koje nema u originalu, te se ne zna,
kako ju je sam shvatio, ali se mo£e reci da je
mislio na cefade po tome Ho je in hereditate
preveo u bastinicif'/t^.
KRIVOKlStVEN, adj. koji pripada krivo-
kletvi. — Samo u Stulicevu rjecniku: ,p6rju-
rio3us'.
KRIVOKLEVSTINA. /. vidi krivokletva. —
U jednoga pisca naiega vremena. Ne6u ponijeti
doma krivoklevstinu. S. ^ubiSa, prip. 162. Preote
mah krivoklovstina i snevjera. 230.
1. KRIVOK^UN, adj. u kojega je kriv k(un.
— isporedi 2. krivok|un. — U Stuliievu rjec-
niku: ,incurvo rostro praeditus'.
2. KRIVOK^iUN, m. vidi krstoklun. Krivo-
k|un. Loxia curvirostris. Slovinac. 1880. 3la.
KRIVOK^UNAC, kriv6k}unca, in. onaj a ko-
jega je kriv k}un, jamacno krivokfuna plica, ispo-
redi 2. krivokjun. — Samo u Stulicevu rjeiniku
uz krivokjun.
KRIVOKOLO, w. igrafii uvate se kao i u kolu,
al' lieem na poje okrenuti, a leda unutra u kolo,
pa se tako desno ili levo obrAu pevaju6i. Pop fA-
vojin iz Srbije.
KRIVOKUCKA (rijeka), /. ime vodi u Bosni.
F. Jukic, zemj. 49.
1. KRIVOKUCA, /. tako se zove ku6a koja je
nastavjana, ali ne uzduz stare kude, nego je
§|em6 od nastavka okomito na starom 5|emonu.
u Dobrosolu. M. Medi6.
2. KRIV6kU(^A, m. nadimak iovjeka. — U
naie vrijeme. Krivokuca, covek iz kriva sokaka.
u duprijskom okrugu. S. I. Pelivanovii. S nekim
KrivokuAom, odabranim junakom iz smederevskog
sela Markovca. M. D. Milicevii, arb. 1107.
KRIVOKUR, adj. u Vnkovu rjeiniku^: , penis
incurvi' s primjerom: Ima if/t) kao i krivok..i(7i;>
Tatara.
37
KRiVOMiaA
578
KRIVOROTAN
KRIVOMTQA, /., Jynx torquilla L. ; vijo-
{flava, vijoglav, kupiinrav. u Ilrvatskoj. V. Arse-
nijeviiS. — vidi vijoglava.
KKIVOMJKRILAC, krivomjerioca , m. vidi
krivomjeruik. — U jednoya piscti xviii vijeka
(u zapadnom govoru s -i- mj. je). Tako po isti
nacin nahodi se i kamatiiika, krivomirilaca . . .
B. Kapl6 348.
KRIVOMJERNTK, m. iovjek (o.iohito trgovac)
koji krivu injeri (ono sto prodaje). Kao sto se
dogada krivokletniku i krivomjerniku. S. !l^u-
bisa, prip. 237.
KRIVONOG, adj. u kojega su krive noge. —
Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Belinu (,chi
ha le gambe torte' 337a; ,chi ha piedi storti'
,loripGs' 563'^), u Bjelostjcnievu (krivonog, sluko-
nog, krivopet ,curvipe3, varus, valgus, loripes'),
M Jambresicevu (,curvipGs, loripes'), u Stiilicevu
(v. krivonozan), u Vtikuvu (,krummbeiuig' ,cur-
vipes'). Sva j' sankana i grbava, krivonoga i xa-
prta (,saparta'). J. Palmotid 336. Krivonog ,di
piedi storti'. S. Budmani 415a. Znoj jest inudra
voda koju tvoje, vilo krivonoga boda, pero nije
pilo. A. Kanilli6, ro2. 9. Krivonogi turski ofi-
ciri. M. S. Milioevii, zlosel. 8.
KRIVONOS, adj. ii kojega je kriv nos. — U
Belinu rjecniku : ,chi ha il naso torto' 506i», i u
Stulicevu: ,aduuco naso praeditus', u kojemu nije
dobro prevedeno (kukonosast).
KRTVONOSAC, kriv6nosca, m. kriconos covjek.
— U Belinu rjeiniku: ,chi ha il naso torto'
506a, i u Stulicevu uz krivonos.
KRIVONOSKA, /. krivonogo zensko 6e{ade (Hi
zenska iivotina). — -s- stoji pred k mj. z. — U
Stulicevu rjecniku: krivonozfca uz krivonozan.
KRIVONOZAC, krivinosca, m. krivonog covjek.
— U Stulicevu rjecniku uz krivonozan.
KRIVONOZAN, kriv6nozna, adj. krivonog. —
V Stulicevu rjedniku: ,anguip6s, loripes'.
KRIVOlsTA, m. ime volu. D. Trsteuak.
KRIVOOCAC, kriv6ocoa, m. krivook covjek. —
U Stulicevu rjecniku uz krivook. — nije dosta
pouzdano.
KRIVOOCAN, kriv6o6na, adj. vidi krivook.
— U Stulicevu rjecniku uz krivook.
KRIVOOK, adj. strabus, u kojega su krive oii,
razrok, Skifav. — Od xviii vijeka, a izmedu rjec-
nika u Bjelostjencevu (,lusoosus', v. skijav) gdje
se naj prije nahodi, i u Stulicevu (,luscio3us,
luseitiosus'). On bijaSe malo krivook. G-. Zelic
252.
KRIVOPER, adj. u kojega je krivo pero (o
iordi, a pero je ostrice). — U jednoga pisca na-
sega vremena. Krivopere motaju se corde. Osvetn.
2, 142. — U drugijem primjerima stoji bez 6orda,
te se moze shvaliti kao supstantiv (krivopera, f.).
Tek mu zguli krivoperu sjajnu. 2, 148. Delija
neznana §tono s golom krivoperom srne. 3, 130.
KRIVOPERA, /. vidi kod krivoper.
KRiVOPET, adj. u kojega su krive pete. — U
Bjelostjencevu rjedniku: v. krivonog, i u Stuli-
cevu : V. krivonoXan ; u obadva znaci sto i krivo-
nog.
KRIVOPIZD, adj. samo u zenskom rodu u Vu-
kovu rjeiniku': kriv6pizda ,femina q. d. curvi-
eunna' ,in der anekdote'.
KRIVOPOR, m. vidi kod Krivoporov.
KRIVOPOROV, adj. jamacno posesivni adj.
od Krivopor, a ova hi bilo muSko ime Ho se
drugdje ne pontine. — U jednom spomeniku xiv
vijeka. I druga (ograda) luti. lave strane do Kri-
voporovo medo i do Kovacave mode. Spom. stoj.
3(i. (do 1340).
KRIVOPOTEG, tn. u Stulicevu rjecniku: v.
krivorijoz. — nepouzdano.
KRIVOPRICA, TO. calumniator, knji krivo tuzi
(pri). — U knigama pisanima crkvenijem jezikom.
Krivoprica sy duSegubbCb jest. Starine. 18, 202.
Krivoprica sy duSegubact jesti.. 22, 204.
KRIVOPRISEi^AN, krivopriseZna, adj. koji
krivo priseze, vidi krivokletan. — U pisaca na-
iega vremena. KrivopriseXni ,meineidig'. Jur. pol.
terminol. 340.
KRIVOPRISEZNIK, m. krivoprisczan iovjek,
vidi krivokletnik. — xvi vijeka, i u pisaca na-
iega vremena. Od sodomiti, krivopriseznikov.
Narucu. 76*. Krivopriseznik ,rneineidiger'. Jur.
pol. terminol. 340.
KRIVOPRUTAN, krivoprutna, adj. u kojega
su krivi prutovi (o bifci, n. p. o lozi). — Samo
u Stuliievu rjeiniku : ,aRper et rugosus instar
ligni vitis'.
KRIVOPUTA, /. ime ovci. Bruvno. D. Hire.
KRIVOPUTICA, /. krivi put, samo metaforiiki
u moralnom smislu : mahana, grijeh, poyreska.
— U jednoga pisca xviii vijeka. Mozemo jude
milovati i jubiti, osudavajuci iiove krivoputice.
D. Obradovi6, ziv. 12. Morao sam u takvu kri-
voputicu upasti. 33.
KRIVOREK, adj. koji krivo (lazno) govori
(reie). — Samo u Stulicevu rjecniku: ,falsidicus'.
KRIVOREP, m. u kojega je kriv rep. — U
jednoga pisca nasega vremena. Ima od vas ki je
popa tuko, il' na svraku krivorepu puko. Osvetn.
4, 26.
1. KRIVOREPA, /. ime kokoU. F. Kurelac,
dom. ziv. 53. — vidi krivorep.
2. KRIVOREPA, /; ime mjestu w Srbiji u
okrugu biogradskom. Niva u Krivorepi. Sr. nov.
1870. 45.
KRIVORIJEZ, m. u Stulicevu rjeiniku: ,cur-
vilineum'. — Nepouzdano, vidi kod rijez.
KRIVORIJEZAN, krivorijezua, adj. u Stuli-
cevu rjecniku : ,eurvilineus'. — Nepouzdano, vidi
krivorijez.
KRIVORILO, TO. u kojega je krivo rilo. — U
jednoga pisca xvi vijeka ^kao ime duhu pak^e-
nome. Vitorog, Krivorilo, Cemernik, Smrdilo, du-
hovi pakjeni. M. VetraniA 2, 199.
KRIVORJECANIN, m. Covjek iz Krive Rijeke
(u okrugu uzickom, vidi kriv, 1, i, I) bb) aaa)).
1^. Stojanovi6. — Mnozina: Kriv6rje6ani.
KRIVORJECKI, adj. koji pripada Krivoj
Bijeci, vidi kriv, 1, i, I) bb) aaa). Krivorecka
(opstina), u okrugu krusevaikom. K. Jovanovic
131. — u okrugu uzickom. 164.
KRIVOROG, adj. u kojega su krivi rozi. —
U Sulekovu rjecniku : ,krummg6h6rnt'.
KRIVOROTA, /. vidi krivokletva (slozeno od
kriv i rota). — If pisaca naSega vremena, a iz-
medu rjeinika u Stulicevu (v. krivokletva). U
tu?.bah krivorote . . . Zbornik zak. 1, 46. i u Su-
lekovu rjecniku: .meineid'.
KRIVOROTAC, kriv6roca, to. vidi krivorotnik.
— Na d«a mjesta xvi i xvii vijeka. Nije v torn
krivorotac. Narucn. 92a. Krivorotac ono bijaSe.
I. Zanotti, en. 16.
KRIVOROTAN, kriv6rotna, adj. krivokletan,
KEIVOROTAN
679
KRTVoSlJR
lusu i prisegu, on je krivorotan, on odnese'. J.
Bogdanovic. i u Siclekovu rjeeniku: ,meineidigV
vidi krivorota. — Od xv vijeka, a izmeitu rjec-
nika II Stulicevu (v. krivokletan). Lasci krivo-
rotni. M. Marulic 118. ,Ne pustaj neinu na
d
KRIVOROTNIGA, /. krivokletnica. — vidi
krivorota. — U Sulekovu rjeeniku: ,meineidige'.
KRIVOEOTNIK, krivdrotnika, m. krivorotan
covjek, krivokletnik. — vidi krivorota. — Od xvi
vijeka, a izmedu rjeinika u Bjelostjenievu (krivo-
rotnik, tak on koji priseXe, kak on koji proti
prisege svoje 6ini ,perjurus') i u Stulicevu (v.
krivokletnik). Ako bi zatajal, tada bi bit krivo-
rotnik. Narucn. 92^. Laznikom, krivorotnikom.
Ant. Dalm., ncv. test. 2, lO.jh. paul. Itim. 1, 10.
Ta takov jest krivorotnik. S. Budinic, ispr. 81.
Toga radi su krivorotuici. I. T. Mrnavii, ist.
8'). i u Sulekovii rjeeniku: ,meineidige'.
KRIVOKOTSTVO, n. krivuklestvo. — vidi
krivorota. — U jednoga pisca xvi vijeka. Hinba,
krivorotstvo. Narucn. 85t>. Pitaj ga od laXe,
krivorotstva. 89b. Ako ca od ovih trih ne bude,
onda je krivorotstvo. 113^. — I u Sulekovii rjee-
niku : ,meineidigkeit'.
KRIv6ru6AC, kriv6ru<;ca, m. krivoruk iocjek.
— Samo u Stulicevu rjeeniku uz krivoruk.
KRIVORUCICA, /. krivoruko zensko eejade.
— Samo u Stulicevu rjeeniku uz krivoruk.
KRIVORUK, adj. u kojega je ruka kriva (Hi
obje ruke su krive). — Od xviii vijeka, a izmedu
rjeinika u Stulicevu: ,cujus manus est incurva
'(naturae defectu)'. Kriv6ruk ,di mano storta'.
S. Budmani 41-5''.
KRIVORUKAST, adj. vidi krivoruk. — U
Stulicevu rjeeniku: ,cujus manus sunt incurvae',
KRIVuSILAN, krivisllna, adj. koji je po kri-
voj (nepravednoj) sili. — U jednoga pisca xvii
vijeka. Kad se cine vojvodami krivosilne zapo-
vijedi. G. Palmotic 2, 480.
KRIVOSJEK, m. neito sto je krivo isjeceno,
rasjeceno (samo o ustima). — U naie vrijerne.
Procvilila s usnoga krivosjeka. u Dalmaciji. D.
Surmin.
KRIVOSLAVAN, krivoslavna, adj. uprao u
kojega je kriva slava, ali je naciiie.no prema
pravoslavan (vidi). — U dva pisca xviii i xix
vijeka. Koji sebi ovo krivoslavno staroviraca ime
nadise. A. Kanizlid, uzr. xii. Tad svi drugi na-
ravno cijenit je da su neslavni iliti po vasoj gra-
matici krivoslavni. M. Pavlinovi6, razg. 13.
KRIVUSRCaN, krivosrcna, adj. koji pripada
krivome (u moralnom smislu, nepravednome) srcu.
— V jednoga pisca xvui vijeka, koji je sain ovu
rijec nacinio. Nu nihovo zlobno tvrdoglavstvo i
krivosrcno oprijecenje ne pogasi ali ohladi zeju
niliova spasenja. I. M. Mattei 62.
KRIVOSRD, adj. u kojega je krivo (u moral-
nom smislu) srce. — U Stulicevu rjeeniku : ,animo
iniquo' s dodatkom da je uzeto iz brevijara.
KRIVOST. /. vidi krivina.
a. vidi krivina, 1. — U Bjelostjenievu rjee-
niku: ,curvam6n'.
b. vidi krivina, 2 (osobito pod g). — U je-
dnoga pisca XVIII vijeka, a izmedu rjeinika u
Bjelostjenievu (,pravitas'), u VoUigijinu (,reiti,
pravita' ,schuld, bosheit'), u Stuliievu (,crim6n,
culpa'). Pravost i krivost bice spozTia.(na). S.
Rosa 80a.
c. u osobitom znacenu, prema kriv, 1, b.
Krivost, phil. iiiivdof, ,falschheit (eines urtheils)',
tal. jfalsiti'. B. §ulek, rje6n. znanstv. naz.
KRIVOSTASAN, kriv6stasna, adj. u kojega
je kriv stas. — {/ Stulicevu rjeiniku: ,statura
curvus'.
KRIVOSTRAN, adj. u kojega je kriva jedna
strana (uopce i u osobitijem znaienima). — Od
XVII vijeka (vidi c).
a. uopce. Krivostrano drvo, sukno, na krivo
izdjelano, istriJeno. M. Pavlinovi6. i u Sulekovu
rjeiniku: ,krumiuseitig'.
b. krivostrana zena, kojoj je jedna dojka
veca, a druga maiia, kad iz jedne ne doji. u
Lici. V. Arsenijevic.
e. koji krivo ide na jednu stranu (lirom).
Uz hroma tko hodi slide6 ga vele dan, mnokrat
se dogodi, da hodi krivostran. D. Barakovic, vil.
323.
KRIVOSUDAN, krivosudna, adj. koji krivo
sudi. — U Stulicevu rjeeniku: ,inique judicans,
injusto judicium ferens', gdje ima i adv. : kriv6-
sudiio ,iniquo judicio', po krivom sudu. — Nije
dosta pouzdano.
KRIVOSUD^IV, adj. u Stulicevu rjeiniku uz
krivosudan. — nepouzdano.
KRIVOSUDE, n. krivi (nepravedni) sud, kriva
osuda. — U jednoga pisca xix vijeka. One se
stanu zalit i razlicne nepravde prikazivat i kri-
vosuda koja su ucinena protivu nib. S. Miluti-
novic u Pjev. crn. 97*.
KRIVOSVADA. /. calumnia, kriva osvada. —
(J jednoga pisca xvm vijeka. Nikoga ne odirajte
ni krivosvadu cinitf^fj i zadovojni budite od
platja vasih. Blago turl. 2, 131. luc. 3, 14.
KRIVOSVADNIK, m. covjek sto krivo osvada.
— U istoga pisca xvm vijeka u kojega ima i
krivosvada. Porad krivih osvada I'lima naprtjenib
od krivosvadnika i laznih svidoka. Blago turl.
2, 186. Nece bit krivosvadnik ui uzmutjivac u
puku. 2, 192.
KRIVOSA, , /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
vafevskom. Niva zovoma Luka u KrivoSi. Sr.
nov. 1866. 11.
1. KRIVOSIJA, /. ona u koje je kriva sija.
— isporedi 2. krivoSija. — Od xv vijeka (kao
mjesno ime, vidi b, b)).
a. kriva corda. On potezo svoju krivosiju.
Nar. pjes. juk. 321. Kako 1' im se poturnafie
vlace, a niz liilia krivosije mlate. Osvetn. 2, 85.
Na plecije ^everdari zjali, ledenice sjale za po-
jasom, a o bedrih krivosije corde. 5, 119.
b. Krivosija, kao mjesno ime.
a) mjesto u Srbiji u okrugu vafevskom.
Niva u KrivoSiji. Sr. nov. 1863. 519.
l>) u staroj Srbiji. — 11 Daniiiievu rjei-
niku: katunu je Dragojevcima isla meda ,na
KrivoSiju'. G(lasnik). 1.5, 301. (1348 V).
2. KRIV6§IJA, m. covjek u kojega je kriva
sija. — isporedi 1. krivoSija. — U Vukovu rjei-
niku : ,der krumiuhalsige' ,incurvicervicu3'. — /
kao prezime Hi muski nadimak, vidi kod Krivo-
sijin.
KRIVOSIJANIN, m. iovjek iz Krivosija. —
Mnozina: Kriv6sijani. — U Vukovu rjeiniku:
,einer von KrivoSije' s primjerom : Da nije Ris-
rtana i Krivosijana, Boka bi Turcima harac pla-
6ala.
KRIVOSl.lAST, adj. u kojega je kriva sija.
— XVIII vijeka, a izmedu rjeinika u Stulicevu
(,distorto collo praeditus'). Krivosijasftj ,di collo
storto'. S. Budmani 415».
KRIVOSIJE, /. 1)1. ime knezini u Boci Ko-
torskoj. — isporedi 1. i 2. krivosija. — U naie
KRIVOSI.T"E
580
KRH'^OVAI^rE
vrijemr., a izmedu rjeinika u Vukovu : viso Risna
na planini kao mala kne/.inica (oil 250 ku6a i
oko 1200 duSa). — ViSe Kisna je na ])laniiii kne-
iina ,Kriv65ije'. Vuk, poslov. xvi.
KRIV6§IJIN (Kriv65rn), adj. kuji pripada
covjeku §to mil je prezime Hi nadimak Kriv65ija.
— XIX vijeka. Pisato magistratu, ila po§|ii de-
vojku Cvotu, kcar Krivosinu. Djolovod. prot. 84.
KRIVOSIJINKA (Kriv65inka), /. zensko cefade
iz KrivoHja. — U naSe vrijeme. Tuzbalica jedne
KrivoSinke. Vuk (?), Ziv. 201.
KRIVoSTOVAC, kriv65t6vca, m. krivoHovan
iovjek, vidi kri\ovjerac. — Samo u Stulidevu
rje&niku : jveneficus, incantator' s drukcijim zna-
ietiem.
KRIVOSTOVAN, kriv6stovna, adj. koji krivo
Uuje Hi koji pripada krivoHovfu, vidi krivo-
vjoran. — U jednoga pisca xvin vijeka. (Fari-
sei) mloga nadometaSe zakonu Bozjemu tomafioAa
Judska ill nijednostranska ili krivoStovna. I. Ve-
likanovii, uput. 1, 107.
KRIVoStOVANE, n. djelo kojijem se krivo
stuje, vidi kri\ostovje. — Sa znadenem .super-
stitio' M jednoga pisca xviii vijeka, a izmedu rjei-
nika u V oltigijinu (,superstizione' ,aberglaube').
Da je izprazno krivostovane nekijeh Zudjelah koji
kad bi pisali ime Bozje, ue bi imali smionstvo
izio6i ga. J. Matovic iS42.
KRIVoStoV^jE, n. krivo stovane (Boga), kriva
vjera, w'dt krivovjerje. — U drugijem rijecima
istoga postana imaju osobita znacena (jhaeresis ;
superstitio'). — Pisano bogoStovje. — U pisaca
xviii vijeka, a izmedu rjeinika u Stulicevu: kri-
vostovje, V. krivofiastje (gdje nije isto znaiene).
Ovi Rimu navistiSe Isusovu pravu viru gdi sku-
pjeno svako bise krivofitovje na svu miru. P.
KueZovid, pism. 36. Da je lasno mogao raza-
brati stvari one koje su za pravo i istinito bo-
gostovje od onih koje su priklonite na krivo-
stovje. A. Tomikovid, 2iv. 375.
KRIVoStoVNIK, m. iovjek koji krivo stvjc,
vidi krivovjernik. — U jednoga pisca xviii vijeka.
Mudraei danaSni (t. j. koji se danas svetkuju)
bili su po zabludjenu naj tastiji krivostovnici
zvizda, i evo sa zvizdom Bog jib prosvitjuje. A.
Tomikovid, gov. 20. Ili bio poganin ili krivo-
stovnik ili odmetnik ili grisnik, svi i svikolioi
imadu misto u nezinu krilu. 193.
KRIVOSTOVSTVO, n. vidi krivostovje i kri-
vovjerstvo. — U jednoga pisca xviii vijeka. Ne
stide se crk^'U osvadati krivostovstvom pace kri-
voboztvom. I. Velikanovio, uput. 1, 418.
KRIVOTA, /. vidi krivina. — U Stulicevu
rjeinika: v. krivina s dodatkom da je rijei ruska.
KRIVOTU^jA, /. ime nekakvu selu. — xiv
vijeka. Svetostef. hris. 23.
KRIVOTVARATI, kriv6tvaram, impf. krivo-
tvoriti. — Nema potvrde.
KRIV6tV0R, to. vidi krivotvorac. — U Su-
lekovu rjeiniku: jfalscher'.
KRIVOTVORAC, krivotvorca, m. iovjek koji
krivotvara, vidi izopafiilac. — Od xvni vijeka, a
izmedu rjeinika u Belinu (,falsario' .corruptor'
300l>) gdje se naj prije nahodi, u Voltigijinu
(Hamparskom grijtskom krivostvorac ,falsatore,
falsario' ,verfalsch6r'), u Stulicevu (,documento-
rum corruptor, vel qui falsa documenta com-
ponit'). Krivotvorac zaduzbinu dili. A. J. Kne-
zovi6 243. Krivotvorac iliti prifiinite} koji stvari
krivo i lazive misto pravih i istinitih nafiina i
prodaje. I. Velikanovi6, uput. 3, 112.
KRIVOTVORBA, /. vidi krivotvaraiie, izopa-
fiivaiio. — Naiineno u na§e vrijeme. Kri\'otvorba
novca papirnoga je zlofiin. Zbornik zak. lH(i3.
.380. Ugovor o zastiti proti krivotvorbi zna-
kova bijegovuih. 1866. 14.
KlilVOTVORENE, n. djelo kojijem se krivo-
tvori (bole bi bilo krivotvaraiie). KrivotvoreAe
javnih vjerovnih papira ,verhalschung der olVen-
tlicbon croditspapiere' ,falsificaziono di carte di
publico credito'. B. Petranovid, rucn. kii. .34.
Zlocinstvo krivotvoreiia javnih vjerovnih papira
tvori koji spotvara papire od javne verosijn.
Kazn. zakon. 1, 49.
KRIVOTVORINA, /. neilo krivotvorenn. —
Naiineno u nase vrijeme. Krivotvorina .falsi-
ficat'. Jur. pel. termiuol. 689. Imaju se puslati
krivotvorine. Zbirka zak. 2, 62.
KRIVOTV6rITI, krivotvorim, pf. vidi izopa-
6iti, 1, a, b). — Od xviii vijeka, a izmedu rjei-
nika ti Belinu (,falsare, falsificare' .adultero'
300'') gdje se naj prije nahodi, u Voltigijinu
(,falsare, falsificare' ,verfalschen'), u Stulicevu
(,adulterare, vitiare, corrumpere').
11. aktivno. Krivotvoriti ,v6rfalschen' , falsi-
ficare'. B. Petranovid, rudn. kn, 34. S onini
koji krivotvori koji dokumaiiat ima se postu-
pati po opcenitib kazneno-zakonskih ustanovah.
Zbornik zak. 1853. 758. Zloporaba biva, kad tko
putovnicu krivotvori. 1866. 64.
b. pasivno. — Izmedu rjeinika u Belinu
(,falsato' ,adulteratus' 301»). Zlatnina oznacena
patvorenim ili krivotvorenim uredovnim puncem._
Zbornik zak. 1866. 102.
KRIVOTVORJE, n. vidi krivotvorene. — Na-
iineno u nase vrijeme. Krivotvorje znakova bi-
Jegovnih, maraka poStarskih. Zbornik zak. 1865.
XVI.
KRIVOTVORNICA, /. zensko iejade kao krivo-
tvornik. — U Belinu rjeiniku: ,falsaria e falsa-
trice' ,falsaria' 300b, j u Stulicevu: ,(iuae docu-
menta falsa componit'.
KRIVOTVORNIK, m. vidi krivotvorac. —
isporedi krivotvornica. — Izmedu rjeinika u
Voltigijinu (,falsario, malfattore' ,ubolthater').
Krivotvornik ,falsificator'. Jur. pel. terminol.
689.
KRIVOTVORNINA, /. vidi krivotvorina. —
Naiineno u naSe vrijeme. Istim ovim vlastim
imadu se poslati krivotvornine i svekoliko orude.
Zbornik zak. 1853. 650.
KRIVOTVORNOST, /. uprav osobina ie}adeta
koje krivotvara, ali se nalazi u drugome sirem
smislu, od prilike kao krivica. — Od adj. krivo-
tvoran kojemu nema potvrde. — xviii vijeka, a
izmedu rjeinika u Stulicevu (.actiones iniijuae'
s dodatkom da tu rijei ima I. M. Mattel). Ca-
raiie i krivotvornost okolo vinoana. M. A. Re|-
kovic, sat. F3a.
KRIVOUSNIK, m. krivoust iovjek. — V Stu-
licevu rjeiniku uz krivoust. — nepouzdano.
KRIVOUST, adj. u kojega su kriva usta. —
U jednoga pisca xvii vijeka (po po^. krzywoustj'),
a po nemu u Belinu rjecniku (,chi ha bocca
storta' jdistorto ore vir' 14.3'') i u Stulicevu (,di-
storto ore'). Boleslav se pod oklopjera krivousti
gleda i broji. I. Gundulid 428.
KRIVOVAISTE, n. djelo kojijem se krivuje (kri-
vica, grijeli). — Stariji je oblik krivo vanje. —
Izmedu rjeinika u Belinu (krivovanje .freijuenza
del peccare' ,fre(juens usus poccandi' 549'^ ; ,raan-
camento, qui val errore' ,erratum' 455'') i u
KEIVOVANE 5i
StuUievu (jdelictum, iniquitas, injustitia, culpa,
crimen, peccatum'). Veia je tva dobrota, neg li
je moje krivovanje. I. V. Bunid, mand. 22. I
suzama vas se obliti cjg6 mojijeh krivovanja. J.
Kavanin 52b. Xe nam prosti krivovana ka tvo-
rismo prema tvojoj noizmijernosti. I. Dordic, salt.
271. Sramovat se svojijem krivovaiiem. ben.
126. Bjehu jur pred moje prisla lice od Z6m}e
nevjerniee krivovana strahovita. pjesn. 2.53. Ne-
pristavno krivovane (.delictum incessabile'). A.
Kali6 115.
1. KEIVOVATI, krivujem, impf. biti kriv (u
moralnom smislit). — U jednoga pisca xvii vijeka,
a izmedu rje.cnika u Belinii (,esser6 colpevole'
,reum esse' 202''; .esser reo, colpevole' ,reum
esse' 612*) i u StuUievu (,reum fieri, errare,
aberrare, poccare, deliuquere, perperam aliquid
agere'). Svi se paze medu sobom, mjere skrovua
svi cinjenja, krivuju li kojom zlobom. G. Pal-
xaotik 3, 29t'.
2. KKIVOVATI, krlvui'Sm, impf. vidi kriviti,
1, c. — Samo u Voltigijinu rjecniku: .tacciare,
incolpare' ,beschuldigen'.
KRIVOVIUAC, Krivo\irca, m. covjek iz injesta
Krivoga Vira, vidi kriv, 1, i, v). Pisato Iliji
Barjaktarovicu zaradi planine koju otima od
Krivoviraca. Djolovod. prot. 70.
KEIVOVIESKI, adj. koji pripada selu Kri-
vom Viru, vidi kriv, 1, i, v) aa). Krivovirska
(opstina). K. Jovanovic 166. Krivovir.ski Timok
(voda). M. D. Milicevic, srb. 873.
KEIVOVJEEA , /. kriva vjera, vidi krivo-
vjerstvo. — Samo u jednoga pisca xviii vijeka,
a izmedu rjecnika a Stulicevu (, falsa fidos, si-
mulata religio') u kojemii ima znacene: hinena
vjera. — Moledi za izkorijepjene krivovjere. L.
Eadic 72.
KEIVOVJEEAC, krivdvjerca, m. haereticus,
kriovvjeran covjek, vidi krivovjernik. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Voltigijinu (,misore-
dente, iufedele' ,unglaublich, ketzer') i u Stuli-
cevu (uz krivovjeran).
a. vidi krivovjernik, a. Bjeze Krstjani pravo-
vjerni, a dohode krivovjeroi. B. Zuzeri 255. A
slazu so s krivovirci drzedi i viruju^i suprotivna
svetif/;^ sabora. J. Banovac, izkaz. 4. Protiva
Luteru krivovircu. A. Kanizlii, utoc. viii. Duse
nezuabozaca, krivoviraca i grisnika. fran. 243.
Krivovirac videci istinu prisvetoga sakramenta
obrati se na pravu viru. M. Zoricic, zrc. 174.
Kleti krivovjeroi ponovise nakon liega liegove
izmislotine. S. Eosa iii. Sveti Jerolim odgo-
yori Vigilauoiju krivovjercu. D. Basic 41. Tko
su krivovirci? — Oni tkoji buduci primili viru
u krstjeuju svojevojno tomace bozaustvena pisma
protiva skladnorau pristanutju ss. otaca i crkve.
Blago turl. 2, 31. Krsti mnogu dicu niki pop
krivovirac. 2, 210. Bezakonja ufiinena srcu pri-
svetomu od nevjernika, krivovjeraca, gresuika i
beztuznijeh Hristjana ... I. M. Mattei 266. Srce
negovo raneno od nevjernika, krivovjeraca i ne-
harnijeh Hristjana. 316. Biste tim nekud pri-
znavali da ste vi krivovjeroi. M. Pavlinovi6,
razg. 18. i n Sulekovu rjecniku: ,ketzer'.
b. vidi krivovjernik, b. KrScene koje po-
di|uje se od krivoviraca. I. J. P. Lucie, nar. 12.
C. vidi krivovjernik, c. Proti svakomu Lu-
zitancu po cetrdeset svojih vojnika krivovirci
staviti mogadijahu. A. Kanizlic, fran. 32.
KEIVOVJEEAN, krivivjerna, adj. haereticus,
superstitiosus, koji (o cejadetu i drugome) pri-
pada krivovjerstvu. — Bijec je praslavenska,
1 KEIVOV.TEENIK
isporedi stslov. krivovorbm., r«.s. KpiiBoii+,pnMii,
ies. ki-ivovern^, pol- krzywowieriiy. — Izmedu
rjecniku u Stulicevu (,Christicola simulatus')
.« drukiijim znacenem, i u Daniiicevu (krivo-
verbnb ,pravae opinionis').
a. adj. Priide db§ti jedinogo velbmozb jego
pravoverbnyhb, wbrucena byvbsi za muzb tutb
krivoverbnyhb tehb. Stefan, sim. pam. saf. 7.
Od krivoverne sluzbe bozje (t(/i,- ISlag lUdcrtdai-
fiDvu'i ,de sua superstione'). Anton Dalm., nov.
test. 213b. act. ap. 2.5, 19. Nijesu bili pravo-
vjerni nego Pogani, Turci, Zudjeli, ali krivo-
vjerni. V. Andrijasevid, put. 75.
b. adv. kriv6vjerno, ii jedinom primjeru
superstitiose. Ne vaja se k tom vrimenu i dauu
krivovirno vezati. J. S. Eejkovic 252 — 2.53.
KEIVOVJEEJE, n. vidi krivovjerstvo. — Sta-
riji je oblik krivoverije. — U knigama pisanima
crkvenijem jezikom, a izmedu rjecnika u Stuli-
cevu (v. krivocastje s dodatkom da je uzetu iz
hrevijara) i u Daniiicevu (krivoverije ,prava
opinio'). Svetyj ze izbvedb siju predb sbborb svoj
sbbrany na jeresb tu lukavuju, izbwblicivb kri-
voverije ihb . . . Stefan, sim. pam. saf. 7.
KEIVOVJERNICA, /. zen.sko ce{ade kao krivo-
vjernik. — Samo u StuUievu rjecniku: ,Christi-
cola simulata'.
KEIVOVJERNICki, adj. koji pripada krivo-
vjernicima (Hi krivovjerstvu). — U jednoga itisca
XVIII vijeka, a izmedu rjecnika u StuUievu (,more
Christicolarum simulatorum').
a. adj. Pobize iz kuce krivovirnifeke. E.
Pavic, ogl. 71. Ne misajuci se s niovim krivo-
virniokim zivjeiiem. 94. Kano da sam krivo-
virniokim ceremonijama podlozio se. 437.
b. adv. kriv6vjernr6ki. Koje viSe krivovir-
ni6ki nego krstjanski zivu. E. Pavi6, ogl. 77.
KRIVOVJEENICTVO, w. vidi krivovjerstvo.
— Postaje od krivovjernik nastavkom bstvo, tc
se k ispred h mijena na 6 (danas bi se jos da{c
mijenalo na s : krivovjernistvo). — U jednoga
pisca Slavonca xviii vijeka. Koji mlogo vrimena
prije Isukrsta ziviSe, kad jos svit u tmina zl6-
cinstva krivovirnlctva stojase. E. Pavic, ogl. xii.
KRIVOVJEENIK, m. haereticus; infidelis,
covjek u kojega je kriva vjera (zakon), te Hi nije
Katolik (u katoUckijeh pisaca), Hi nije uopcc
Ilriscanin. — Od xvin vijeka (vidi a), a izmedu
rjecnika u Stulicevu (v. krivovjerac) gdje je druk-
iije znaiene.
a. haereticus, koji je HriSianin, ali nije Ka-
tolik. Niti nevirnici niti krivovirnici nisu mogli
odoliti. A. Kanizlic, uto6. ix. Kiiiga Nestorija
krivovirnika. utoc. 346. Hudi krivovjornici, neka
bi lasue utemejili svoja varava uceiia, dosta su
izmisjotina za vandelje priprodavali. S. Eosa
III. Drzave zlotvornijem krivovjernicima i od-
metnicima svete vjere nasejene. A. Kalic 536.
Krivovirnici, i oni su daleko od nas, jer premda
oni poznaju pravoga Boga i liemu se klaiiaju,
nistanemaiie ne obdrXaju podpuno zakon Bozji
niti viruju sva koja Bog zapovida virovati. B.
Leakovic, gov. 201 — 202.
b. koji nije Katolik, pa bio Hriscanin Hi
druge vjere. Umlozaj pravedne, obrati griSnike,
prosvitli krivovirnike ... A. Kanizlii, bogojubn.
111.
c. koji nije Hrisianin uopie, u ovom pri-
mjeru: neznabozac, poganin. Da ovomu kraju
(egipatskomu), premako krivovirniku, nepravo se
vidi uciniti dilo prijubodinstva. E. Pavic, ogl.
27.
KniV()\JF,KNf).ST
KKIVtJDATI
KRIVOVJEKNOST,/. imerasis, osobiiia unof/a
kuji je krivovjeran, vidi krivovjerstvo. — U je-
dnuga pisca xvm vijeka. t)hola krivovjornosti
Lutora i Kalvina. A. Kalid 209. Nista mai'ie
stetiia je i porazna dusami krivovjernos pog&na,
te sto 6e krS6anstvo, kad napida na 6? 510.
KlUVOVJERSKI, adj. koji pripada krivoj
vjeri, krivopjcrstvu. — xvm vijeka, a izmedu
rjeinika u Stulidevu (v. krivovjernifiki) s driik-
iijim znm'enem.
a. haereticus. Je li dopiistjeiio stit ki^ige i
pisma krivovirska V I3Iago turl. 2, 32. Drzao
sain pri meiii kiuKO i pisma krivovirska. 2, 287.
Kako sam vidio i tuzno promiSjavao voliku
brigu koju imadu i pauri krivovjerski. Pisanica.
5. — 1 u Sulekuvu rjecniku: ,ketzorisch'.
b. gontilis, neznahozaf.ki, jJOfianski. Pribi-
vaSe s ocem u krivovirskomu vilaetu Kaldeji.
E. Pavi6, ogl. 25.
KEIVOVJERSTVO, n. kriva (neprava) vjera
(zakon), ntje svaijda ii istom znacenu, naj desce
je znaiei'ie pod a. — xvm vijeka, a izmedu rjei-
nika u Stulicevu (v. krivovjera) s drukiijim
znacencm.
a. haeresis, u Hriscana vjera koja se posve
ne slaie s katoliikom (u pisaca katolickijeh). Vi-
dedi s. crkva tolika krivovirstva, erezije i od-
metniitja ... J. Banovac, izkaz. 4. Eresije (to
jest krivovirstva) i skizme (to jest razkolnidtva).
A. Kanizlic, kam. v. Suproti krivovirstvu iko-
noborskomu. 4. Narod je odbacio krivovirstvo
arijansko. 182. U istoku izajde novo krivo-
virstvo. 637. Sva krivovjerstva i svi nauci kri-
voviraca dohode od djavla. Blago turl. 2, 31.
Kad se krivovirstvo pocimaSe prostirat po Fi-
jandri. 2, 210. 8va krivovirstva od ovoga sa-
bora osudena. I. J. P. Lu6i6, nar. 29. Dvi su
herezije iliti krivovirstva ... B. Rapic 321.
Nova krivovirstva Lutera i Kalvina. Grgur iz
Varesa 79. Kazoriti zahodeiia i krivovirstva
Ebioniiana. 116. — I u Sulekovu rjecniku: ket-
zerei'.
b. superstitio, vidi praznovjerje, sujevjerje.
Kad virujemo u jednoga svemoguiega i prija-
koga Boga, od liega vaja da i pomoc trazimo. a
ne od stvoroiia, i da svako krivovirstvo odba-
cimo. B. Leakovic, nauk. 27. — Vafa da amo
pripada i ovaj primjer istoga pisca: Kad jo
crkva u miru, onda se isti sinovi ne pobise, pak
pocmu izvoditi nika krivovirstva i poluvirstva.
gov. 42.
c. SDuka vjera §to nije katolieka. Dostoj se
sva kolika krivovirstva izkoreniti, da svi narodi
n krilu svete matere crkve pravu viru ispovi-
daju. A. Kanizlic, bogojubn. 181.
(I. svaka vjera sto nije hriscanska. Da ji
(Izrnelicane) na krivovirstvo prignu (zene ma-
dianitske). E. Pavid, ogl. 168.
KRIVOVEAT, adj. u kojegaje kriv vrat. — Od
xvm vijeka, a izmedu rjecniku u Belinu (,chi
tione il collo torto' ,obstipus' 200'') gdje .se naj
Pj'jje nahodi, u Bjelostjendevii (,obstipus'), u Vol-
tigijinu (krivovrat. krivovratac ,stortocollo, coUo-
torto, capotorto' ,kopfhanger'), u Stulicevu (,cujus
collum obstipura'), u Vukovu (,krummhalsig' ,in-
curvicervicus'). Svi bi momci krivovrati bili gle-
dajuci u zvjezdice sjajne. Nar. pjes. vuk. 1, 686.
— vidi i krivovratac.
KRIVOVRATAC, krivovraca, m. covjek Hi zi-
vince u kojega je kriv vrat. — Od xvm vijeka.
a. covjek s krivijem vratom. — U primje-
rima stoji u prenesenom smislu, kao liXiotar,
prcma tal. torcicollo, collotorto. — Izmedu rjec-
nika u Belinu (,chi tiene il collo torto' .obstipua'
200')), u Bjelostjenievu (uz krivovrat), u Stuli-
ievu (uz krivovrat). Da mi reku da sam ludi
krivovratac, koji po vas dan otaro lizo. B. Zu-
zeri 181. Pripasti tijesno srce koga suluda kri-
vovratca ali slabe koje Venice. 250.
h. Jyiix torquilla L., vijoglav, ptica. — IJ
Belinu rjecniku: .capotorto o collotorto, uccello'
, torquilla' 1701>, i u Stuliievu: krivovratac, ptica
, capotorto, uccello' ,avis species'.
KRiyO/AKLETBNIK, m. vidi krivozakletnik.
— U jednoga pisca xvm vijeka koji ovako pise
ovu rijei (ali se po svoj prilici ni sam nije tru-
dio da izgovori b) s toga .Ho je mislio da po-
staje od zakletba (ovako se nalazi ova rijei u
istoga pisca na strani 120, premda ohiino piiie
zakletva). Pritiiu Bozju protiva krivozakletbni-
kom ... D. Rapid 121. Virujte tvrdno da na
svitu ne ima opadijega griinika od krivozaklet-
bnika. 121.
KRIVOZAKLETNIK, m. vidi krivokletnik. —
Postaje od krivozakletan (kojoj rijeii nema po-
tvrde), isporedi krivozakletbnik. — IJ jednoga
pisca XVII vijeka. Krivozakletnici su, er su la-
zivom zaklotvom sagrijeSili Gospodinu Bogu. B.
Kasid, zrc. 103.
KRIVOZAKLET\A, /. vidi krivokletva. — U
jednoga pisca xvm vijeka, a izmedu rjeinika u
Stulicevu (v. krivokletva). Grisi koji se s jezikom
mogu uciniti : . . . krivozakletva ... P. Knezevid,
osm. 315.
KRIVOZAKLETVICA, /. dem. krivozakletva.
— iSatno u Stulicevu rjeiniku: ,perjuratiuncula'.
KRIVOZAKLIN-, vidi krivozaklin-.
KRIVOZAKLINAC, krivozaklinada, ?n. vidi
krivozaklirialac. — U jednoga pisca xvm vijeka,
u starijem obliku s n mj. n. Take se ima redi . . .
od krivozaklinada i lazaca, ako su se priselili na
govorenje od istine. F. Lastric, test. ISOl).
KRIVOZAKLIlirALAC , krivozaklinaoca, m.
covjek koji se krivo zakline, vidi krivokletnik.
— U dva pisca xvii i xvm vijeka (u starijem
obliku s -n- mj. n), a izmedu rjeinika u Stuli-
cevu (grijeskom krivozaklinaoc, v. krivokletnik).
Caratanaoci, krivozaklinaoci, lupezi ... M. Div-
kovid, bes. 2.33a. Lazcem, krivozaklinaocem . . .
560'. Koji (Isus) prodat jodnod od Jude, al' od
lakomaca i krivozaklinalaca 1000 puta. F. La-
strid, test. 1641^.
KRIVSTVO, n. vidi 1. krivica. — U jednoga
pisca xvm vijeka, a iz nega u Stulicevu (,ini-
quitas, injustitia'). Nije izrico neg li samo kriv-
stva svaka. I. Dordid, salt. 241. Pedepse mane
jesu neg li krivstvo. 346.
KRIVUDALO, m. iovjek (mozebiti i drugo sto)
koji krivuda. — U Vukovu rjeinika: ,der nicht
den reohten weg folgt' ,exorbitator'.
KRIVUDAN, krivudna, adj. ima samo u je-
dnoga pisca XIX vijeka adv. krivudno, krivuda-
juci. Tekla voda i vodica i tekla je i tedi do i
okolo i krivudno, ma svoje de nad jezero. S.
Milutinovid u Pjev. crn. 32b.
KRIVUDANE, n. djelo kojijem se krivuda. —
V Vukovu rjecniku: 1. ,das schlangeln' ,3inuatio'.
— 2. ,die abweichung' ,e.xorbitatio'.
KRIVUDAST, adj. koji krivuda. — Naiincno
u nase vrijeme. Krivudast, bot. (vijugast), lat.
,sorpentinus' ,schlangenf6rmig; geschlangelt'. B.
Sulek, rjedn. znanstv. naz.
KRIVUDATI, kriviidam, impf. pomicati se
tamo i amo (od prilike kao zmija). — Postaje
KEITUDATI
KRIZMA, b.
od kriv. — Akc. se mijena u praes. 1 i 2 pi. :
krivuddmo, krivuddte, ii aor. 2 i 3 sing, kri-
vuda, u part, praet. act. krivudao, krivudala. —
U naie vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu:
1. ,sich schlangeln' ,sinuor' [vide viju^ati se]
s primjerom: Put krivuda ovamo onamo. — 2.
,nicht den rechten weg verfolgen' ,exorbito'.
a. u pravom smislu, n. p. voda (u primjeru
zaliv). Ondje se od mora odvaja u suhu zemju
zaliv (u Boci kotor.tkoj) . . . krivudajuci izmedu
prevelikijeh kamenitijeh gora oteze se k jugo-
istoku. Vuk, kovc. 28. — put, staza. Stazica
krivuda pored lipe vodi. B. Radi6evi6 (1880). 8.
— iefade, cefad (u primjeru o vnjvodi s vojskom).
U ovome negovS uzmicanu s kojim je, ovamo i
onamo krivudajudi, varao i zamam}ivao Fran-
cuze. Vuk, zitije. 27.
b. ici putem koji nije pravi, ici krivijem
putem, vidi u Vukovu rjecniku (pod 2). moze se
shvatiti i u moralnom smislu.
KRIVUDAV, adj. tortuo3u.s, koji krivuda. —
Tf nase vrijeme. Krivudavu lulu napraviti. P.
Boli6, vinodj. 2, 387. Zato su ti putovi nazvani
krSenici za razliku od starih tesuih krivudavih
kolovoza seoskih. M. B. Mili6evi6, zim. vefi. 290.
Putovi su svi uzani, kajavi, krivudavi. pomenik.
1, VII. Kad podemo preko tihoga krivudavoga
Dunava. Bos. vila. 1886. 38.
KRIVUDINA, /'. flexus, mjesto it diilini ijdje
se sto nakrivfuje (krivuda) Hi gdje je Ho krivo.
— IJ jednoga pisca xix vijeka. Svalto testerom
se sece po mustri tako da svaka krivudina ima
svoju formu ili kalup. S. Tekelija. letopis mat.
sr. 120, 32.
KEIVUL, in. ime krsu u Srbiji. Glasnik. 47,
294.
KRIVTJl^A, /. neUo krivo, samo a osohitijem
znacenima. - Akc. se mijena u yen. pi. krivfija.
a. krivuja smokva, suvrst smokve. na Bra6u.
A. Ostojii.
b. krivu|a udica, kriva udica. na Bra6u. A.
Ostojid.
C. krivuja, vrst vinove loze bijeloga grozda.
B. Sulek, im. 174.
d. M pisacn nasega vremena znaci krivu crtii
(u geomctriji). Krivuja, math. phys. lat. ,curva'
.curve, krumme linie', tal. ,curva', frc. ,courbe,
ligne courbe', egl. ,curve, curve line'. B. Sulek,
rjedn. znanstv. naz.
e. ime domacijem zivotinama. <i) kravi. V.
Kurelac, dom. ziv. 24. — h) ovci. 32.
f. Krivula, ime mjestu u okrugu crnorijeckom
u Srbiji. Niva u Krivuji. Sr. nov. 1875. 500.
KEIVU^iANA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
crnorijeckom, isporedi krivuja, f. Niva u Krivu-
lani. Sr. nov. 1875. 800.
KRIVU^^AST, adj. kriv, nakriv. — U nase
vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu dkrumm'
,curvus')._ Krivnjastu zmiju. D. Dani6i6, isai.
27, 1. Cesto je na jednoj strani ravan a na
drugoj krivujast. D. Popovid, poznav. robe. 196.
KRIVU^^ICA, /. 1. Sara na carapama bijelima.
krivu|ica moze biti ,slijepa' i ,sup}a'. u Dobroselu.
2. vrsta veza. u Dobroselu. M. Medid. — Uprav
je dem. krivuja.
KRIVUSAV, adj. u narodnoj zagoneci naci-
neno od kriv. Krivo krivo krivusavo ; da se is-
pravi, do neba bi bilo. odgonetfaj : put. S. No-
vakovic, nar. zag. 181.
KRIZA, /. xQi'aii (uprav odluka), crisis, u (e-
karskoj znanosti posto je u kakvoj bolesti groz-
nica postala naj jaca, cas u koji poiine smani-
vati, te se bolest okrece na bo(e a gdjegdje i na
gore. — U pisaca nasega vremena koji ovu rijec
upotreblavaju ne samo u ovom smislu, nego, i
jos cesce, u prenesenom smislu, te znaci od pri-
like sto i opasnost, n. p. trgovadka, financijalna
kriza, politidka kriza itd. Te se prekoracene
roka financijalnimi krizami opravdati ne moze.
Zbornik zak. 1878. 280. Kriza, mere. v. Prekret;
Opasnost. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KRIZMA, /. /Qttyfit'., chrisma, mast za mazane
kod nekijeh sakramenata u erkvi katolickoj. —
k stoji po lat. ch kako se sad izgovara. — Oblik
je krjezma (§. Budinid, sum. 71n-) pogreska. —
Od XVI vijeka, vidi kod b, a izmedu rjeinika «
Mikafinu (krizma, krizmanje, berma ,confirma-
tio'), u Bjelostjenievu (,crisma, oleum sacrum
crismatis'. 2. v. bermaAe. 3. v. krizmane), u Vu-
kovu (,firm6lung' ,confirmatio' s dodatkom da sc
govori u Boci).
a. sa znaienem sprijeda kazanijem.
a) kod drugoga sakramenta (krizmana,
herme, potvrdena) u katoliikoj crkvi (u pravo-
slavnoj miropomazane) sastoji se iz u(a i bal-
sama. Zapovida ovi papa krizmu svako leto po-
navjati. F. Glavinic, cvit. 23*. Vaja da se krizma
svake godine iznova blagosiva, i biskup starom
krizmajudi smrtno bi sagriSio. A. Badid 287.
Obicaj po komu biskup pomaXe celo kr.stena
s posvedenom krizmom ... J. Banovac, razg.
216. Krizmom pomazane ne uzbojaSe se opet
krizmom pomazati. A. Kanizlid, kam. 229. Krizma
jest pomast koja se cini od dviju stvari, od bal-
sama i od u)a masline. 243. Krizmane je sa-
kramenat s kojim covjek krsten po svetoj krizmi
i rijeci Boijoj od duha svetoga u milosti ob-
jada se. E. Pavid, jezgr. 50. U[e maslinovo
s balsamom posvedeno od biskupa koje se zovo
krizma. Ant. Kaddid 139. Potvrdujem tebe
s krizmom spasena. 139. Koja krizma jest od
ula masline i od balzama udinita. B. Leakovid,
nauk. 174.
h) kod krstena. Misnik omade palac desni
u sfetu krizmu, i pomaze vrh od glave obranoga
na nadin od kriza govoreci : ,Bog sfemogudi . . .
on tebe pomazao krizmom od spasenja '....' B.
Kasid, rit. 40. — Amo pripada i ovaj primjer
u kojemu se pirvo imenuje u(e a poslije krizma,
ali se u podloznoj reienici prvo govori o krizmi,
poslije o u(u (,chiasmus'), Svakl zupnik duzan
je prominiti svakoga uskrsa sveto u)e i jedno i
drugo, to jest i uje i krizmu, dim se krsti i po-
mazuje na cas od smrti. M. Dobretid 45.
c) kod petoga sakramenta (naj posfednega
pomazana), vidi kod uje. — Samo u Bjelostjen-
ievu rjecniku (vidi i kod krizmane).
(I) u sirem smislu kao uopce mast kojom
se maze tijelo. Koliko be mironosnih 2en ke po-
mazase gospoda krizmoju? Pril. jag. ark. 9, 107.
(1468).
b. drugi sakramenat, krizmane (berma, po-
tvrdene). — Moze biti po tal. crdsima. Krizma
ali berma. Narucn. 13b. od sakramenta krjezme.
S. Budinid, sum. 71". Koga na krizmi Fran-
eiskom prozvahu. F. Glavinid, cvit. 333''. Po-
tvrjenje ili krizma. 447a. Pokripjenje aliti
krizma. I. T. Mrnavid, ist. 116. S kumom koji
ga je drzao na krstu ili na krizmi. S. Matijevic
65. Priusak koga biskup na krizmi daje. A.
Bacid 288. Sveti sakrament od krizme. H. Bo-
nadid 116. Pofcribuje (iovik) kripost, koju prima
na svetoj krizmi, za ispovidit kripko viru kato-
lidansku. J. Banovac, razg. 199. Sveti red i
krizma ode vede dostojanstvo od misnika. 207.
Na krizmi samo dvoje ulazi u kumstvo ili u
KKIZMA, 1).
rodstvo duhovno. 271. I'o krizrai 6ini u narai
resti milost. F. MatiiS 80. Od potvrdoi'ia oliti
od kriziiio. Ant. Kadfiii I'VJ. Krizma jost jodno
poiua/.aAo iijem svotim i baUainom na 6ohi i)no;2;a
koji 30 krizmii po nafiin zlameiia s. kriZa i .s od-
lednnim narinom riCi. M. Dobretii 52. U krizmi
ffovori biskup: .Zlamonujeiu te . . .' B. Leakovi6,
iiauk. ITiT.
KrIzMALAC, krizraaoca, m. iovjek (biskup)
koji krizma. — U jednoin primjeru xviii vijeka.
Bodstvo u kojo po krizmanii ulazi so neie iinati
proci krizmaoca i krizmanoga ... I. J. P. Lufiio
nar. t!).
KRIZMALir, Ml. bijeli ubrus sto se poslav(a
tin glavii krstenogti po§to ne pomazao krizmom,
vidi krizma, a, 6/ — Na jednom mjestti xvii
vijeka. Po.stav|a iia glavu obranoga krizmalic
iliti bill ubruii6i6. B. Kasio, rit. 40.
KRIZMANI (kum), vidi krizmati, 2 pri krajit.
KRIZMANK^, m. prezime. — U nase vrijcme.
Nar. pjes. vuk. 2, 653 (medu prenumerantima).
Schem. zagr. 1875. 205.
KRlZMAlSlE, n. djelo kojijcm se krizma. —
Stariji je oblik krizmanje. — Izmedu rjecnika u
Mika(inu (krizmanje kod krizma), u Bjelostjen-
cevic (,extrema unctio'), u Vukovu (,da3 firmein'
,confirmatio').
a. drugi sakramenat u katolickoj crkvi, ispo-
rcdi berma, potvrdei'ie. Krezmanjem ili ber-
manjem rasfcemo u duhu. S. Budinic, sum. 62''.
Kr.stenje, krizmanje ... B. Kasi6, rit. 80a. U
sakramentu od krstjenja, ali od krizmanja. M.
Bijankovic, nar. 12. Primila je krizmanje na
dan duhova. A. Kanizlic, utoc. 590. Na kri-
zmai'iu pomazaiie zlamenuje da milost Bozja maze
dusu. F. IVIati6 85. Koji drzi na krsteiiu oli na
krizmanu. Ant. Kadcic 417. Potvrdei'ie iliti
krizmaiie. J. Matovic 134. Sto znamenuje ona
mala zausnica obicna davat se uz krizmaneV T.
Ivanovio. 74. Krizmaiie sveto jest sakramenat
novoga zakona. B. LeakoviA, nauk. 173.
b. samo mazane krizmom. Po krizmanii
6ela. A. Bacio 286. Potvrdujem tebe krizmaiiem
spasena. S. Badrid, prav. uac. 48.
KRIZMATI, kr'izmam, pf. (i imp/.), dati (ili
davati) krizmu ubjektii, isporedi bermati. — Akc.
se ne mijena (aor. 2 i 3 sing, krizma, impt.
krlzmaj, ger. praet. krizmavsi, part, praet. pass.
krizmSn). — Od xv vijeka (eidi kod 1, b), a iz-
medu rjeinika u Mikafinu (krizmati, bermati
,chrismate confirmare'), u Bjelostjencevu (kriz-
mam, posledhe pomazane dajem .extremam uncti-
onem do, .sacro oleo ungo, extremam unctionem
confero'. 2. bormam), u Vukovu : inipf. (u Kr-
sdana) , firmein' ,confirmo'.
1. aktivno.
a. u pravom smislu. — fi ovijem primjerima
pf. Sveti ga otao po obicaji krsti, krizma i pri-
6esti. B. Kasic, per. 112. Moze li drugi izvan
bi.skupa krizmati ? A. Ba6i6 xvii.^ Ni da po-
sveti kriznie, ni da krizma. 290. Cini ji krstit
pak ji krizma. J. Filipovic 1, 162b. — U ovijem
primjerima maze biti impf. : Krizmati ili ber-
mati. S. Budinic, ispr. 79. Biskup starom (kriz-
mom) krizmajuci. A. Ba6ic 287. Ko bi krstio
ili krizmao brez kuma ... J. Banovac, razg. 219.
Biskup koji co na skoru pooditi vas i darovati
milosti duhovne, koji budu za krizmu, krizmati.
¥. LastriA, od' 96. Ri6i koje biskup izrefie kada
krizma. B. Leakovi6, nauk. 174.
b. » prenesenom smislu, udariti ili biti (jer
kod krizmana biskup daje zauinicu). §capom ga
584 KRI^
krizma. M. Marulid 256. Cuo sam od bracio za-
padne vjern, kada kazuju, kako je ko koga tukan,
roku : ,J!oino ga, Covifie, po viatriju krizma'. ,Esi
li viditt, kiiko ga krizma r" ,Borao da to mogu
iiititi, ja bi to krizma'. J. Bogdanovio.
2. pasivno (od perfektivnoga glagola). Koji
nije krstjen, ili krizman. I. Zanotli, upit. 6. Ne
mogu se sveti redovi primiti prija uego je kri-
zman (iovik). J. Banovac, razg. 218. Krizmane
krizma^o. A. Kanizlid, kam. 1.56. Tko je jodan
put krsten, krizman i redon. M. Dobretio 18.
Mora biti ne samo krSton nogo i krizman. Pi-
sanica. 39. — U ovakovom primjeru part, praet.
pass, krizman (u slozenom obliku krlzmani) uprav
je adj. i znaii: koji pripada krizmi. Kum kriz-
mani cini svojtu duhovnu ... I. DrZiA 209. ovaku
je i sad u Dubrovniku. P. Budmani.
3. sa se, pa.sivno. — pf. Da jedan put kri-
zmani ne mogu se drugi put krizmati. M. Bi-
jankovii 35. Da tko ima 'otenje krstili se ili
krizmat se . . . J. Banovac, razg. 205. Jesu li
se svi Krstjani duzni krizmat? F. Matio 85.
GrizijaSe li u staro doba dusa biskupe, da bi
tkogod umro po liiovoj krivini ne krizmavsi seV
Blago turl. 2, 221. — mozebiti impf. Dvoje ulazi
u kumstvo, t. j. oni koji kumuje i koji se krizma . . .
J. Banovac, razg. 271. Ne bi smrtno sagrisio
jedan da se nikad ne krizma? M. Dobrotic 55.
KRIZMAVAC, krtzmavca, m. iovjek (bvtkup)
koji krizmava ili koji je krizmao. — Na jednom
mjestu xviii vijeka. Prvo kolino jest meju kri-
zmavcem i krizmanim. Blago turl. 2, 325.
KRIZMAVATI, krizmavam, impf. krizmati.
— Akc. kaki je u praes. taki je u impf. krizma-
vah, u impt. krizmavaj, u part, praet. pass, kri-
zmavan ; u ostalijem je oblicima onaki kaki je u
inf. — Od xviii vijeka. Kako jest to da biskupi
samo imadu oblast krizmavat ? Blago turl. 2,
220. Zasto se podava kum i onizim tkoji se kri-
zmavaju? 2, 224. i u nase vrijeme u Dubrov-
niku. P. Budmani.
KRIZMEN, adj. koji pripada krizmi. — ispo-
redi krizmani. — Od xvi vijeka. Sego sakra-
menta krezmonoga. S. Budinic, sum. 72''. Tko
se nije krizmao ne moze biti kum krizmeni. M.
Divkovi6, nauk. 151a. Kum krizmeni. I. Grlicic
106. A. Ba6i6 294. Kum krizmeni jedan dan ne
moie biti nego samo dvojici. J. Banovac, razg.
221. Ne mozemo ni krizmeni kumovi bit. P.
Filipovic 21. Poradi kumova krizmenih. B. Le-
akovic, nauk. 182.
KRIZMENIK, krizmenika, m. iovjek koji se
krizma. — U jednoga pisca xviii vijeka. Mazati
6elo krizmenika u)em. A. d. Costa 1, 133.
KRIZOLIT, »i. vidi krisolit. — U Stuliievu
rjeiniku: krizolit, dragi kami ,chrisolytus, am-
phitane'.
KRIZOSTOM, ?». »Jtdi Krisostom. — V jednoga
pisca XVI vijeka. S. Budini6, sum. 45''.
KRIZ, kriza, m. crux, drvena sprava na kojoj
su stratili Isusa Hrista. ovako je zovu katolici
a pravoslavni krst, ali vidi dale o tome, osobito
u Vukovu rjeiniku i kod krst. Jamaino je naj
stariji oblik bio kao T, ali mu se po vei davnom
obiiaju promijenio oblik, te se gradi i slika s ce-
tiri kraja, t. j. ima i gorni kraj sto je kao pro-
du\em donega. u pravoslavnijeh su sva ietiri
kraja jednaka, u katolika je obiino doni kraj
naj du(i a gorni naj kraci. ima i drugijeh oblika
0 kojima nije sad potreba govoriti. — Akc. kaki
je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima,
osim nom. i ace. sing., i vac: krizu, krizi (ali
KRIZ 5f
krizevi). — Vostiije od romanskoya oblika kroge
Hi krozo (ud cruceia). -o- »■<; promijenilo na i
kao u Rim (ud Koma). po Miklusieu bi postalo
od stgnem. chrfizi Hi chriuzi; ali se i nemu pro-
mjena slova z (t. j. glasa o) u nase z cini iudno-
vata (bofremdend). i>idi i kalez. — Za instr.
siny. iesto se nahodi uz krizem i krizom ; u mno-
zini moze se umetnuti ev, ali se ccsce nalazi
hez umetka; gen. pi. ima na jednom mjestii oblik
krizi (F. Glavinic. cvit. 171''). — Nalazi se u
svijeh Slavena katolika jamaino ne prije onoga
doba u koje su se pokrstili, isporedi stslov. kriXb,
ces. kfi2, po]. krzyz ; iz polskoga je dosao u ruski
jezik oblik Kpijat-t, ali samo za katolicki kriz;
ima i lit. kriXius. — Izmeda rjecnika u Mika-
}inu (,crux'; pribiti na krii ,crucifigo'; i kud
krst), u Belinu (,crooe. segno notissimo da punir
i rei' ,crux'; ,crooe, segno dell' humaiia reden-
tione' ,crux' 238»), ?< B.jelosljencevii (kriz, negda
kastiga hudodelnikov [krst] ,crux'. 2. kriz, zla-
menje odkupleuja ,crux, signum sanetae crucis'),
li Jambreiicevu (,crux'), u VoUigijinu (,croce'
,kreuz'), u Stulicevu (,crux'; kriz Hi zlamenje
svetoga kriza ,signum sanetae crucis'), u Viikovii
(tako zovu Krscani ,krst' od drveta ili od cega
drugoga, ali krst koji covjek prekrstivsi se na-
cini na sebi, ne zovu ,kriz' nego ,krst', kao sto
govore i ,krstiti se' i ,prekrstiti se' itd. tako i
Hriscani, koji ne govore ,kriz' nogo ,krst', go-
vore svuda ,ra3kriziti, krizati' i ,kri5ka'), u Da-
nicicevu (krizb ,crux').
1. It pravom smislu. kriz je bio uopce spraini
za muiene i strac.ene krivaca h nekijeh starin-
skijeJi naroda (u Rimlana samo za robooe), kao
,Ho je i u nekijeh sadasnijeh (u Japanu), ali mii
je kod Uriscana naj glavnije znacene ono sto
smo kazali sprijeda te je u tijesnoj soezi s vjerom
hrisiansknm.
a. kriz na kojemu je Isiis iimro.
(I,) u pranom smislu
(1(1) uopce. Kada budeto vzvisili sina
cloviftaskoga na kriz . . . Bornardin 36. joann.
8, 28. Mukom kriza i krvju svom svit prosvitlil
jest. Ziv. kat. star. 1, 210. Dostoja' si so, Isu-
krste, od kriza okusiti gorkost. 224. Da bi va-
zel kriz negov. Anton Dalm., nov. test. 76. raarc.
1.5, 21. Jer se on za nas podnizio deri do suirti
i do smrti od kriza. A. Guceti6, roz. jez. 9. paul.
philipp. '2, 8. Umorise pripogrdnom smrtju na
prigorkomu kriiu. M. Uivkovic, bes. 3b. Ka
pod krizom z divicora Marijom plakase. F. Gla-
vinic, cvit. 23'2'». Pod krizem stojeci (s. /j'a«^. . .
424*. Nu ko zacu dikia mila ... da si na smrt
kriza odsudeu .. . Kad te vidi... gdi kriz uosis . . .
Pod tegotom kriza pada tuzni sinak s teska
truda. I. V. Bunie, mand. 30 — 31. Zatim s kriza
jirisvetoga dizu mrtvo Bozje tilo. 33. Isukrsta
ki na krizu hti umriti . . . P. Hektorovic(':') M.t.
Da kriz nosi do vrh gore ... J. Kavariin 20''.
Gje6 toga podni Isus kriza boli. 49a. Ma ko-
liko je ve6e (dobroiinstpo) od Boga, uzaci na
kriz i umriti za svoga slugu. J. Banovac, razg.
152. Da je Isukrst za nas krv prolio, i umra
na krizu. 248. Prid krizem stase sama. bla-
gosov. 188. Umrije u muci na krizu. F. Lastric,
od' 32. Vidim majku pod krizem. test. bil. OT*.
I nosedi sebi kriz izadn (Isus) na misto. 97-'''.
Vidio sam nu pod krizom. 18.5l>. Lsukrs na krizu.
D. Basic 21. Ako si ti sin Boziji, sidi s kriza.
308. Ovu istinu potvrdio je Isus na krizu. M.
A. Kejkovic, sabr. 72. Iza tvoje smrti na krizu.
I. M. Mattel 17. Eadi kriza i muke tvoje oslo-
bodi ga, Gospodine. T. Ivanovic 110. — Kaze
se i drvo (od) kriza. Na drvu kriza. S. Budinic,
) KRTZ, 1, a, <■) nn).
sum. T"-. Bogu otcu za nas na drivu kriza pri-
nese zrtvu. F. Glavinic, cvit. 2b. — Vidi i kod b.
h1>) sam kriz i drvo od kojega je na-
ciAen i negovi komadi zovu se sveti i caste se
kao modi. Nada sve ^ino kriz prisveti . . . u nasem
se di'ijevu hrani. G. Palmotic 1, 50. Da vam
kriza kus prifiini svetih. J. Kavaiiin 190''. Kraj
Dragutin k vam je (k Dubrovcanima) zaso, kriz
Jezusov da polubi. 191*. Castis kriza Isusova
dva kuscica. 314''. Kriza Isusova shranu imaSe
sulia zlata. 316'>. (Sveta Jelina) zapovidi da se
kopa tvrda zemja i izvrSi ne odluka, ter izkopa
kriz Isusov vele teXki. And. Kacic, razg. 17''.
b) kao znak muke Bozje i spasena (ud-
skoga casti se i zove se svet.
fid) uopce. Zdrav, krizu prisveti,
zdrav, ufanje nase! M. Marulic 191. Da isti
spasni kriz zagrlim objedvima mojim rukami.
J. Kavanin 32''. Kako piva orkva sveta: ,Zdravo,
krizu, jedino ufane!' J. Pilipovic 1, 143". Krizu,
budi utoci§te nase ! F. Lastric, test. OO^.
hb) kao svetkovini, odredeni su mu
neki dani u godini i crkve. Na naSastjo svetoga
kriza. S. Margitic, fal. 25. Na dan svetoga
kriza B. Zuzeri 237. Priblizase se svetkovitia
uzvisonja prisv. kriza. F. Lastric, test. ad. 62''.
vidi i krizi, a. — Sgradi Bozju hizu spasite|iiom'
slavnom' krizu. J. Kavanin 120''. Manastir u
Zivogostu posvecen s. krizu. Norini 47. U Dii-
brorniku .se jedna crkva zove Kriz, druya (u
(rruzu) Krst. P. Budmani. — U prvoj postavi
svetoga kri2a. L. Vladmirovi6 11.
cr) kod kletve, zakletve, proklestoa. Na
sve visepisano rotismo so azb knezb sa izabra-
nemi vlasteli, zaklesmo se na svetomb i zivotvo-
restomb krezu Hrestovu i vb 4 jevandeliste i
vb 12 vrbhovnehb svetehb apostolb i vb 317 svo-
tehb otacb ize jesutb na Niciju. Mon. serb. 276.
(1410 M poznijem prijepisu). Mi, knezb, vlastele
i vsa wpcina grada Dubrovnika rotismo se na
cbsnomb krizi Gospodrii i vb 4 jevandelisti i
Vb 12 svetehb vrbhovbnehb apostolb. Spom. sr.
2, 83. 84. (1427). Zaklesmo .so i rotismo se . . .
va Gospoda Boga vsedrbziteja, va casni krizb
Hristovb... 2,95.(1436). Nijesam po kriz Bozji I
M. Drzic 288. Koji se kunu Isukrstom, hegiivom
mukom, krizom, gospom. J. Banovac, razg. 173.
Ne samo ne klet se Bogom, dali ni krizem.
174. — Zaklinam te krizom. I. Dordic, uzd. 89.
— Kriz te Boziji potro! I. Grliciii 47. A to je
bil, potari ga sveti kriz! (t. ?. vray). Nar. prip.
mikul. 11.3.
fl(f) kao znametw vjere hriscanske (oso-
bito katolicke) znaci od prilike sto i vjera, crkva.
Obrati pod kriz Gospodinov pukove mnoge. B.
Kasic, fran. 70. Trijebi je, od pakla na srauiotu
kriz dobitnik da ostane. I. Gundulic 281. Dali
se od nas trpjot moze, da izgubimo svetilista, da
vas svijet se krizu skuci? 478. A stijeg slavni
kriza muce po vrpinah gadnijeli vuce (Turiin).
J. Kavanin 215''.
c) po jevandefii (matth. 16, 24; Inc. 14,
27) znaci u metaforickom smislu i: nesrcca, zU>
(ne moralno), sto se podtiosi Hi sto treba podno-
siti mirno i ustrp^eno po Isusovu uzoru.
(lu) same rijeci u jevandcla ili pri-
mjeri koji .se ud nth ne posve razlikuju. Primi
svoj kriz i posleduj mo. Korizm. 67'". Ako tko
hoce dodi za mnom, pogrdi samoga sebe i primi
kriz svoj i slidi mene. N. Rariina 208''. mattli.
16, 24. Tko ne nosi kriza svoga i grede za
mnom ne moze moj biti uceuik. 209''. luc. 14,
27. Da bi uzeli na se kriz moj, i posli se biti
suproi pogauom. Zborn. 172''. Zelim i ja kriz
KEl^, I, a, (■; aa). t
primiti ovdje od mnozijeh tugovanja. J. Ka-
vaAin 52'>. Na ovom vijeku i vromenu nosed
svoj kriX na ramomi. liS'.]"-. Tma zatim svqj pri-
miti kriX, pak za muom nek potofie. P. Kne-
zevi(S, 2iv. 6. Tko ne nosi kriXa -svo^a i ne ids
za mnom. F. Lastri6, ned. 295. Zlo j' ne zuat
kriZ nosit. M. Kuhacevi6 38. lifemu ne mozemo
biti prilifini nego noseci na§ kriz. I. M. Mattel 79.
bit) uojice nesreca, muka, zlo (Ho Bog
safe). Ufanje v novo|ah, v kriiJu ili v trpjenja.
Ant. Dalmatin, ap. g;2a. Svak u svomu bitju
ima svoj kri2. M. Kadnii 400". KriXe i u ov
vijek zle prepati i u miru, veima u rati. J. Ka-
vaiiin 283''. Ove krize trijeba je nosit ili ho6o5
ili ne(^eS. B. Zuzeri 64. IznaAete kriza teskijeh
no bremona neg dubrave. 6.5. Primam sve pe-
depse, suprotivnosti i kriXe koje mi ti htjetbudeS
poslati. I, A. NenadiA. nauk. 218. Kriji i pro-
tivStine jesu zlamena milosti. A. KaniZlii, utoc.
310. Da je vas Zivot Isukrstov bio kriZ. bos:o-
jubn. 65. Nositi kriJ od suprotivstina. M. Zo-
ri6i6, osm. 89. Bud' veliki, budi mali, svoj se
svakom kriz navali, niti ga. se tko oprosti dok
ne prida zemji kosti. ova biva pak razlika od
lualoga do velika, da §to nosi malog' rame od
lagane kriz je slame, a 5to nosi velikoga, kriz je
zlata priteZkoga. V. Dosen 25". Trpeii oni do-
brovolno krize i nedragosti. D. Ba§ic 134. Necu
nego jubiti suprotive i mucne gorkosti i krizima
so diciti. I. M. Mattei 77. Zafalujem vama hi-
}adu puta, o mqja pleca, budui da ste vazda
ustrpjivo svaki kriz trpila. D. Rapic 3. Koji bi
brez kakva takva kriza i protivstine zivio. 281.
Da 6es na vse vike ziz lium kriz imati. JaCke.
98. A gdje ti je ne veseje, lie spotice? a i biie
nije bilo naj gore, pak sada, kriz Boziji! M. Vo-
dopi6, tuzn. jel. dubrovn. 1868. 181.
tt) znamene svetoga kriza ili samo
(sveti) kriz kaze se kad ko na sebi ili na kotne
(na cemu) dragome ili po vazduhu rukom cini
znak slican krizu.
aa) na sebi. znamene. Zlamenjem
kri£a usta i prsi zlamenavsi. Ziv. kat. star.
1, 218. Ima se oboruziti znamenjem sv. kriza.
Naruon. 37b. Zlamenuj se zlamenjem sv. kriZa.
Kateh. 1561. 42. Po zlamenju od kriza koje
svaki dan fiinimo. M. Orbin 4. A kriza svet
zlamen na prsi cinedi. D. Barakovic, vil. 334.
U6ini zlamen svetoga kriza. I. A. NenadiA, nauk.
52. Ja ucinivsi zlameiie kriZa. uslobodi(7(j se. A.
Kanizlic, kam. 113. Od zla,meha s. kriza, jer se
mi po krizu od sviju naroda razdijujemo. F.
Mati6 3. Nafiini zlamene sv. kriZa. Nar. prip.
mikul. 34. — kriz. Ima se znamenati sv. krizem.
Narucn. M>^. Govori 3 ocenaSe i 3 zdrave Ma-
rije i cini 3 krize na sebi. Korizm. 321'. Juraj
zlamenovavsi se s. kriZem ... F. 61avini6, cvit.
lOl'i. Zlamenovavsi se krilom. 2281". Zlame-
novati se svetijem krizom. I. Ancii, svit. 25.
.ledan mladi6 bijase obicajan ciniti na glavi, na
obrazu i na prsima kriz. M. Zorifiic, zro. 27.
Nek se krizem prikrsti kad legne. A. T. Bla-
gojevi6, pjesnik. 25.
hh) na drugome (kome ili cemu), po
vazduhu. zlamenje. Zlamena ga zlamenjem sve-
tago kriza. Mirakuli. 123. §to zlamenuje oni
zlamen kriza, ucinen na mnoga mjesta tijela?
J. Matovic 173. — kriz. (Misnik) cini tri kriza
svrhu vode. I. Bandulavio 128. Juraj idola Jove
z krizem zlamenova. F. Glavini6, cvit. 102'i'.
KriZem svetim ozdravi ga (sUpca). 241'>. Be-
teZnika svetim ozdravi kriZom. 290''. Lovrinac
kriz uJinivSi na ociju Kresencija, otvori tudje
o6i Kresenciju. P. Hektorovic (?) 99. Toliko
i6 KRIZ, 1, a, c) cc).
va)a da je svete krizmo koliko je zadosta uKi-
niti kri?, na 6elu. A. Ba(^i(^, 288. Koji bi urao-
fiivSi prst ufiinio kriZ na ftelu, ne bi dobro krstio.
J. Banovai^ razg. 214. Pomazaiie s kriZom. A.
Kanif.lii^, kam. 235. KriZi koje Cini misnik svrliu
hostije. bogojubn. 76. Ove rifei misnik govoroci
i kriz ftinoci. 78. Ne moZe bit krStano dito u
utrobi materinoj fiinedi kriZ s vodom na trbu.
M. Dobretii 37. Da u&ini svrhu Aoga kriZ po
ariji po naftin blagosova. 54. Tri kriza imadu
se udiniti svrhu onoga koji se krsti. 26.
e) kriz moze hiti naiinen (zgraden od
drva, kamena, zlata itd., ili naslikan). — ispo-
redi prope6e, propelo, raspede, raspelo.
aa) kao znak ili znamene vjere stoji
u crkvama, nad crkvama i drugdje, ili se sve-
iano drzi i nosi u rukama. DrZedi kriZ v rukah.
Mon. Croat. 6. (1325). Obje rau su noge bo.se,
drZi u rukah kriZ raspeti. I. Gundulid, osm. 436.
Nosedi kriz u ruci s krajevidom na boj doje.
437. Od vnogih gradov Istrije s krizi dohode.
F. Glavinie, cvit. 312b. Pokornik noge bose drze,
a u rukah kriZ razpeti. J. KavaAin 97a. Tim
sad dvoj puk dvoj kriz vodi. 143b. Kada bi
sveti krst iliti kriz kod otara dizao. A. Kanizlic,
kam. 112. Ovo je ona slavna desnica koja to-
liko hijada pokrsti, toliko krivoboznih kipova
obori, toliko svetih kriza dize. fran. 79. Zapa-
liti crkvu na Olovu, pokupiti kriZe i kaleze.
Nar. pjes. bog. 279. Pene se gori na toran pak
zvezavSi jedan kraj za kriz baci klupko na zem|u.
M. A. Re|kovic, sat. Alb. Jeli dosti da je na
oltaru samo kriZ, oli je od potribe da je na nemu
i propede? Ant. Kaddic 90. Na komu (otaru)
ima biti kriZ s propetjem. M. Dobretid 398. Na
crikvici zlatan kriZ. Nar. pjes. istr. 6, 29.
hl>) nosi se na sebi, naj deSce na pr-
sima. aaa) kao znak crkvenoga reda. Nije sabja
za popa ni fratra, ved krunica i kriZ izpod vrata.
And. Kacid, razg. 176. Ako bi imao (misnik)
meda}u oli kriz blagodarni na koga je papa
metnuo ,privilegije' i blagodarje . . . M. Dobretid
386. — znak je takoder crkvene vlasti, n. p. u
biskupa itd. (nemam primjera), — bbb) kao znak
kra^evske vlasti. Za nedrima bijahu svijetla kra[a
zlatni kriZi. Nar. pjes. bog. 96. Jer ga (kra,\a
Vukasina) pogubi negov sluga za odniti mu ko-
lajnu i kriz od zlata. And. Kacid, razg. 9. Do-
savsi prid Vladimira prikazaSe mu kriZ kraja
bulgarskoga i zakletvu koju bi§e na krizu uftinio.
35. • — rcc) od znacena pod aaa) postalo je drugo:
znak viteskoga reda (vidi kod red) ili uopie kao
znak odlikovana vojnickoga ili gradanskoga. Da
mu Valijer hval levenstva, mudro vijede kriz
vitenstva. J. Kavanin 102b. Jero Buda, vitez
s krizi, od gospode hvajen dosti. 158b. Slika
kriZa od zasluga. Zbornik zak. 2, 122. — u ovom
primjeru stoji kriZ veli prema tal. grancroee,
nem. grosskreuz, i znaii iefade koje je u vi-
te§kom redu jedan od poglavica (pod velikijem
mestrom) : Veli mestri, krizi veli ... J. Kavanin
239b. — <f(/(l) ne izgubivU posve religijozno zna-
cene, moze se shvatiti i kao nakit. Splice u perdin
kriZe i medaje. Nar. pjes. juk. 513. Vranu kosu
niz pleda puStala, a oplete sitne pletenice, a
uplete za sedam krstova ... pa uplete dva kriza
od zlata. Hrv. nar. pjes. 4, 508. — eee) s toga
sto se misli da je za svakoga Hriscanina kriz
ujedno po svojoj unutrnoj vrijednosti naj dra-
gocjenija stvar a po materijalnoj cijeni vrlo jef-
tina, postala je u Dubrovniku poslovica: Nema
kriZa za pojubiti. (nema ni§ta. U Dubrovniku.
,Kriz' znaci ,kr3t'). Nar. posl. vuk. 203.
cc) znak je kra(evske vlasti i krug(a
KRIZ, 1, a, p; ec). 5
S krizem. Du§an poceo tijaru nositi na glavi, a
drzati u ruci zema}sku krugju s krizem. M. Pa-
vlinovi6, razg. 96.
tl(l) kad je krii nasUkan moze imati
znaiene kao kod aa), all za to nemam primjera.
— Osim tuga nalazi se u ovakovijem i drugijem
primjerima: Krizem dvakrat prekrizenim zem|a
Ugarska sijeva. J. Kavaiiiu 283l>. gdje je na
grbu. Da udi) u onome istom mistu s jezikom
na zem}i kriz ucini (kao pokoru). J. Banovac,
pripov. 165. Gdi kriz Jelin, gdi li svrdao pro-
siva. A. Kanizli6, roz. 14. gdje je nacinen od
zvijezda na nebu. Zlamene dohodka negova biti
ce kriz koji ce se ukazati u aeru toliko svitao
i plemenit ... A. Bacid 503. takoder na nebu.
b. sprava za miiku i stracene ne samo
Isusovo.
u) uopce. Odveca Audrej : ,Nemqj ti
meni s krizem prititi !' F. Glavinic, cvit. 390*.
Da bi (apostoli) podnijeli prijekore, vezana, muke
i krizeve. J. Matovic 187.
b) kaze se propeti, raspeti, pribiti itd.
koga na kri^, n. p. : tut) propeti. Na 'nom krizi
propet. Korizm. 57". Ki ga propinahu na kriz.
M. Orbin 61. Boga toga na kriz propetoga. F.
Glavinid, cvit. 25". Uhite ga (L-iuhrsta), ter na
kriz propnu ga. 441'. Zgrabihu ga (svetoga Si-
meuna) ter s palicami izbivsi na kriz propehu.
56a. Zato cini ga (svetoga Agrikolu) sudac na
kriz propeti. 361'i. (Isukrst) ki bi za nas na
kriz propet. P. Hoktorovic (V) 124. Zive ih de-
rate, na kriz propinase. S. Margitid, fala. 204.
S. Andrija ne samo ustrpjivo nosio je kriz i
dragovojno nego ga je jester zelio. kada poveden
bi da ga propnu na kriz, jos po izdaloka ugle-
davSi kriz zavapi: ,0 dragi krizu! . . .' F. La-
strid, svet. 171b. jjaj pri ga props na kriz, pak
razpila po poli. And. Kadic, razg. 51. Cini ih
osam stotina na kriz propeti. kor. 3.52. Propi-
nudi na kriz nasega spasiteja. Ant. Kadcid 155.
— metaforicki. GriSnoj du§i koja ga je (Isu-
krsta) tolike pute pogrdila, i krv proli iznova
ga propinudi na kriz. J. Banovac, razg. 93. Ne-
mojte se cuditi sto moli otca da odnimi casu,
jer to ne diha§e da ne podnese za nas muke, ma
jer vidase da negova krv nede svim pomodi...,
ovo je ono sto Isusa mucase i na kriz propinase.
159. — hh) raspeti. Trnovom kruuom kruiien,
na krizu raspet. A. Gucetie, roz. jez. 6. Da ui-
jedan na kriz nima se razpeti. F. Glavinid, cvit.
124a. — <■<■) speti. Dati de ga na kriz speti. J. Ka-
vanin 2.5.5". — dtl) pribiti. Ki toli nemilo na
krizu tuj pribi prislavno tve tilo. N. Najeskovid
1, 110. Mucen pod Ponciom Pilatom, krizu pri-
bijen. F. Glavinid, cvit. 446*. A puk zavika :
,Pribi('jV ga na kriz !' S. Rosa 159". Jesukrst
pribiven bi na krizu. J. Matovid 42. — metafo-
ricki. Kako demo modi grijesiti protiva Gospo-
dinu Bogu na§emu i nega opet pribiti pri krizu V
328. — )■<■) pribosti. Evo dode dan ... da budem
ja izdan, pogrden i mucen i poslije na krizu pri-
boden onakoj o cavlijeh da viSu. N. Naleskovid
1, 128. A Jesusa na kriz davlima pribodi. 1,
136. — ff'J prigvozditi. Niki na kriz prigvozdjeni.
F. Glavinid, cvit. xviii. — f/f/J sterati. Sterati
na kriz ,crocifigere, conficcare in crooe' ,in cru-
cem agere'. A. d. Bella, rjecn. 238''. Sterati na
kriz, pribiti na kriz. v. krizupribiti. J. Stulli,
rjedn. kod kriz. — hh) metnuti, staviti, poloziti.
I izdaje Judom riega a Pilatom na kriz mede.
J. Kavahin 4". Onako svucena metnuSe na kriz
i pribise ga s ostrim cavli kroz ruke. J. Ba-
novac, razg. 163. (metaforicki) Metnuli su me
(Isukrsta) na kriz i umorili. 149. — Pusti se
7 1. KRIZ A
staviti na kriX. I. T. Mrnavid, ist. 4. — Ako
mi toliko kriz budes hvaliti, ter nasim se bo-
govom ne pokloniti, na kriz hodu te poloziti. F.
Glavinid, cvit. 390".
c) kaze se visjeti na krizu i o krizu.
Tako t' Bog ki gori na krizu visase . . . ! D. Ra-
nina 1481). Visedi na krizu (Isus). F. Lastrid,
test. 711'. visi na krizu prid pukom. D. Basid
57. — Da visim o krizu. 58. O krizu visedi. I.
M. Mattel 34.
2. u prenesenom smislu, neito nacineno kao
kriz, t. j. dvije podu{e stvari Hi duije prave li-
nije sto stoje jed»a na drugoj tako da poslaju
cetiri (osobito prava) ugla, n. p.:
a. znak + kojijein (udi nevjesti pisana
bijeze (kao potpisom) na kakoom spisu da pri-
staju na ono sto je ondje napisano. ako se shvati
kao znak zakletvc, u svezi je sa znaienem pod 1.
Ovo potpisivaiie i metane krizeva biva samo u
sjednioi. V. BogiSid, zborn. 51. A drugo neka
ucini perom kriz. Pravdonosa. 1852. 2.
b. znak kao slovo x (X) sto znaci broj 10.
— Na jednom mjestu xvi vijeka. Prem u osam
lit po dviju krizih jesi (28 godina). P. Zoranid
76".
C. krizevi, grede u nakrst, sto drzo kolo
mlinsko. u Samoboru. F. Hefele.
(I. mjesto gdje zadimje nos u covjeka. Gu-
dince kod Dakova. D. Hire.
e. II instrumentalu i s nekijem prijedlozima
stuji u adverbijalnom znaeenu, i znaci: slicno
krizu.
u) u instrumentalu. Krizom ruke drzati
t. j. skrstenih ruku stojati. na Rijeci. F. Pilepid.
b) u ace. s prijedlogom na. moze se pi-
sati i nakriz.
aa) u nekoj svezi sa znacenem pod 1.
Razpevsi ruke na kriz mojah Gospodina Boga
za miije tuzne grijehe. M. Divkovid, zlam. 61".
Razapne ruke na kriz. I. Andid, svit. 126. Drzed
ruke na kriz. vrat. 233". Pak do trikrat pulinuti
na kriz lagahno u obraz ditetov. L. Terzic 166.
Trikrat uspi soli u vodu na kriz. 366.
bb) uopce. Ruke na kriz, a noge s ko-
nopcom svezate. A. .1. Knezovid 234. Za po-
znati koja je krtiua veda od druge, va}a i(h)
umnozati na kriz. M. Zoricid, aritm. 62. Na
kriz nozem rizuc ... ,]. S. Re|kovid 270. — Amo
pripada i uvaj primjcr (vidi 1. kriznica); Cri-
kovni u koti, s beritom na kriz (po tal. berretta
a croce) ... M. Bijankovid 76.
e) u ace. s prijedlogom u. U Baniji
kazu : ,Sve ide u kriz i na krst' ,es geht alles
ins kreuz und in die quere. (P. Leber). F. Ive-
kovid, rjedn. kod kriz.
3. kriz Petrov, neka bi\ka. Kriz Petrov, rus.
lIcTpiiiiT, Kpidri. (Lathraea squamaria), paris (u
sinskom rukopisu), Paris quadrifolia L. B. §ulek,
im. 174.
4. Kriz. po imenu crkve (vidi 1, a, b) bb))
postala su i mjesna imena, n. p. :
ii. (( Bosni, mjesto blizu Bisca. Schem.
bosn. 1864. 72.
b. u Hrvatskoj osam sela.
a) Kriz. aa) u zupaniji modrusko-
rijeckoj. Razdije). 58. — bb) u zupaniji zagre-
backoj. 78. — re) dva sela u zupaniji bjclo-
varsko-krizevackoj. 107. 114.
b) Sveti Kriz. aa) u zupaniji zagre-
backoj. Razdije). 88. — bb) tri sela u zupaniji
varazdinskoj. Sveti Kriz. 93. 104. Sveti Kriz
Zarrede. ^ 96.
1. KRIZA, /. ime ooci. F. Kurelac, dom. ziv.
32.
■>. KRIZA
KRI/ANCI, a.
2. KRI^A, /. hi/i>. Kristina. — U nasc vrijime
II Duhiiirniku s nom. Krize i s voc. Kri?.o. nijesam
ciKi oblik KiKa Ho hi bio auymcntativ. P. JJuil-
lutint.
3. KRIZA, n. pi. vidi krsta. — ispuredi krizi,
b. — V nase vrijeme u Hrvatskoj i u Istri. Care
lezi na moku duSeku, Milo§ mu se nogo prihva-
tio . . . u ki'i^ima cara rastavio. Hrv. nar. pjos.
1, 270. Kri/.a (niimniv je akc), , regie corporis
sacra'. 1). NemaniA, 6ak. kroat. stud. iftg. l>.
Kriza (pi.), zool. (krsti, krsta), lat. ,regio .sacra,
prymna' ,kreuz'. B. Sulek, rjefn. znaiistv. naz.
1. KR1;^AC. kriSca, )». dem. kiii, vidi 1. kri2ak.
— xviii vijeka.
11. u pravom smislu (vidi kriz, 1, a, e) bb)).
V zvijeziii je krizae .suha zlata. J. Krmpotic,
lualen. 9. A na prsi krizae izpod vrata. 1.3.
b. u prenesenom tfinislu, neka bilka. Krizae,
ceS. kfizek (Hypericum; Polygala), palma Christi
(Bartulovi6), Orchis maeulata L., v. Koren krizni,
Krsteniea. B. Sulek, im. 174.
2. KRIZAC, kriSca, m. uz pridjev veoi znaci
Ho i veliki kriz (vidi kriz, 1, a, e) bb) ccc) na
kraju). — Na jednom mjestu xviii vijeka. Osvim
mestra velikoga svud po zem|i liih se vidi sbor
pleraeni prijurije, veci krizci i delije. J. Ka-
vaiiiu 68(>'.
KRIZAJICA, /. ime saseoku u Hrvatskoj u
zupaniji Ucko-krbaoskoj. Razdijo). 29.
1. KRIZAK, krizAka, m. neko Hi neHo .Ho ima
na sebi kriz Hi znak kriza, Hi Ho je nalik na
kriz. dolazi samo u osohitijem znaienima. —
Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem pa-
deiima osim nom. sing, i ace. sing, kad je isti
kao nom., i voc. : krizafie, krizS,ci.
a. vidi 1. krizar. — U jednoga pisca xviu
vijeka. Vodio je Ivo sve svoje kriiake. Nadod.
40.
h. barjak na kome je naslikan kriz, vidi kod
krstas. — U narodnoj pjesmi xiii vijeka. I prid
vqjskom barjaka ne nosi, nego krizak, ime Je-
zHsovo. Nar. pjos. bog. 315.
c. novae, vidi kod krstas. — U Viikovu rjec-
niku : vide krstas (talijer) s dodatkom da se go-
vori u Hrvatskoj .
(I. Epeira diademata CI., vrsta pauka u kojega
na zatkii ima slika nalik na kriz. Krizak ,kreuz-
spinne'. Vidovee kod Varazdina. D. Hire.
e. na (velikoj) ladi, kao veliko vreteno Ho
stoji na kriz 2'reko katarke i na nemii je utvr-
(teno jedro. — Nacineno u nase vrijeme. Za vri-
jome dok je brod usidmn iinadu krizaci biti
cvrsto pritegnuti. Zbornik zak. 1SG6. 192. Krizak,
more. tal. , antenna (da barea)'. B. §ulek, rjefin.
znaustv. naz. u Sulekovu rjecniku: ,raa'.
2. KRtZAK, kriska, m. dem. kriz. — Od xviii
vijeka, a izmeda rjeenika it Stulicevu (,parva
crux') i u Vukovu. Bjezim i odmecem svaki
krizak i iiaj mani. B. Zuzeri 36. Zlatni krizak
s kamickim svijetlijem. 232. A vam ga pro-
dava za jedan krizak od slame. D. Basic 229.
KRIZALINA, /. Cyclamen ouropaeum L., neka
bi^ka. — Od XVII vijeka, a izmedu rjeenika u
Mika^inu (krizalina, skrizalina, paporcina, vucja
jabuka ,pan porciuo' ,cyclanus, cyclaminum, cy-
claminus') gdjf se naj prije nahodi, u Belinu
(,pan porcino, orba nota' ,oyclaminus' 538i), u
Stulicevu (icyclaminus'). Krizalina, pan porcino
(Bartulovic, StuUi), Cyclamen (europaeum) L.
(Kuzmif). B. Sulek, 174. — U dva pisca Sla-
vonca XVIII vijeka znaii Ho i krompir. Krum-
pijer ili kriialina. I. Jablanoi 63. Tako: grahor,
sofcivo i zo|o i Ian dubra na dva sloga zele, k nima
repa, jos i kri/.aliud idu fsa strane: grahor, so-
fiivica, kupus, Ian, repa, rotka i kruinpijer). J.
S. Reikovi6 40. Repico zovu nikoji krizaliue,
nimaSki ,die grundbirn'. 93.
KRi;^Alf/, m. neka bilka. Kriza}, brunela (Kuz-
mic), Prunella vulgaris L. B. Sulek, im. 174.
1. KRIZAN, krizna, adj. koji pripada kriza.
— Ne znam uprav kako je akcenat. nominaini
se oblik nalazi samo u Stulicevu rjecniku, i to
s dugijem i ; tako bi^ezi Stulli i slozeni oblik ; u,
Vuka ima samo krJXna vrdta (vidi b) iz narodne
pjesme gdje sam Vuk nagada smisao kao o rijeii
koju drugdje nije iuo. ja sam zabileiio akcenat
prema trudan od triid, triida, umau od urn, lima,
ali spoznajem da je teSko u ovome poslu govo-
riti 0 pravilima: slozeni bi oblik bio kriZnl, a
Vukov primjer ne bi kod toga mnogo smetao, jer
rijei Ho se samo u jednoj pjesmi uzdrzala moze
lako biti izguhila svoj stariji akcenat. — Od
XVIII vijeka, a izmedu rjeenika u Stulicevu (krizan,
krizni ,crucis, ad cruoem spectans') s dodatkom
da je uzeto iz brevijara, i u Vukovu (vidi kod b).
a. uopce. Kod kriznoga drva stojeAi. A. Ka-
nizlic, uto6. 318. Naprida se nosi kriz i kri/.ne
zastave. 452. Krizni put. Brod na Savi. D.
Hire. — Amo ide i ovaj primjer u kome vala
da je kriXna nedjeja prva nedje(a (dana ?) mje-
seca maja: Jedni siju kad travaii izlazi, drugi
kriznu torn nodiju pazi, tredi fiak se Stedi do
duhova. J. S. Re)kovi6 120.
b. u narodnoj pjesmi naiega vremena ima:
Krizna vrata otvoraj. Nar. pjes. vuk. 1, 278, pa
u Vukovu rjecniku: krizna vrata (u pjesmi)
s istijem primjerom bez tumacena, ali je u sta-
rijem izdanu narodnijeh pjesama Vuk napisao:
Krizna vrata, vaja da su krstata. Vuk, nar. pjes.
(1824). 1, 316, dakle je on mislio da bi moglo
znaiiti: vrata na kojima je kriz zabijezen (na-
slikan ili drukcije). ali ona pjesma (377) va(a da
se pjevala u kolu, te moze biti da ,otvorane
vrata' znaci rastvorane sama kola na jednom
mjestu gdje dvoje puHa ruke, dakle ne bi ono
nagadane bilo dovofno, a opet ni ja ne znam,
koje bi tumacene bilo pravo.
c. koji biva na kriz, ali u jedinom primjeru
II prenesenom smislu, od prilike kao zamjenit.
Krizni kumovi su, gdje jedan drugorae uzajamno
kumuju. V. Bogisic, zborn. 387.
d. krizni korijen, neka bilka, vidi krizae, b.
Krizni koren, palma Christi (Bjelostjenao), Orchis
maeulata L. B. Sulek, im. 174.
2. KRIZAN, m. ime musko, moze biti hyp.
Hristofor, Kristofor, isporedi Krsto, 2. Kriza. —
U jednoga pisca xviii vijeka. Krizan, covik svi-
tovni. M. Dobretid 136. Jeli Krizan sagrisio ?
136.
3. KRIZAN, m. ime ovnu. F. Kurelac, dom.
ziv. 32.
KRIZANAC, Krizanca, m. ime musko ; prezime ;
mjesno ime. — Ne moze se znati jeli za druga
dva smisla ista rijei Ho je za prvi.
a. ime mu§ko, vidi Krizanto. — N'a jednom
mjestu xvii vijeka. Sveti Krizanac i Darija mu-
(S(enici). (25 oktobra). P. Posilovic, nasi. xii.
b. prezime. — U nase vrijeme. Schem. bosii.
1864. XX.
c. ime selu u Hrvatskoj u iupaniji varaz-
dinskoj. (kajkavski) Krizanec. Razdije|. 102.
KRIZANCE, KRIZANCE, ridi Krizanci.
KRIZANCI, Krizanaca, m. pi. mjesno ime.
a. u Istri mjesto ili pleme. — xiii vijeka.
Da pridu starci ki znaju pravdu i razvodi od
KRI^ANCI, a. 5
kunfini meju vami i Jirizanci. Mon. croat. 24.
(1275 prej)is. 1546).
b. dva sela u Hrvatskoj u zupaniji varai-
dinskoj ; u oba dva je ahuzativ zamijenio nomi-
nativ i u jednoga je od c postalo 6. a,) Krizance.
Razdije]. 103. na drugom mjestu Krizanci. Scliem.
zagr. 1875. 128. — b) Krizance. Razdije}. 96. na
drugom mjestu: Krizance. Schem. zagr. 1875. 35.
KRIZANCICI, m. pi. hue selu u Hrvatskoj u
zupaniji zagrebaikoj. Razdije}. 73.
KRIZANI, m. pi. mjesno ime. — xv vijeka
Jakov z Krizau. Mon. croat. 55. (1428).
KRIZANIC, HI. prezime. — Od xiii vijeka.
Jakov Krizanic. Mon. croat. 41. (1275). Sinove
Radoslava Krizanica. 69, (1447). Mikula Kri-
zanid. 208. (1521). Ivanom Krizanicem. 212.
(1524). Juraj Krizanic. P. Vitezovii, kron. 164.
Vuk Krizanic. 182. Krizani6. Schem. zagr. 1875.
265.
KRI^AN0Vl6, m. prezime. — U narodnoj
pjesmi nasega vremena. Drugu Sa(e Krizanovic-
Ili. Nar. pjes. juk. 363.
KRIZANT, m. vidi Krizanto. — Na jednom
mjestu XVII vijeka. Krizant i Darija mufienficij.
M. Albert! xl.
KRIZANTA, m. XQvaiiviag, ime musko ; nije
isto sto Krizanto, ali pisac (xviii vijeka), u ko-
jega se nalazi ovo ime, mijesa Krizanta i Kri-
zanto. (Dario krap naredi Krizantu naj vridnijem
vojniku . . . Naj prvi Krizanta udri . . . Naj posli
namiri se Krizanto na jednoga vojnika. J. Ba-
novac, pred. 30. (Krizanta samo jedaii put, Kri-
zanto tri puta, Krizantu dva piita). vidi i Kri-
zantij na krajii.
KRIZANTU, m. X(jva(iv»,oi. Chrysanthius,
ime musko ne posve isto ito Krizanto, ali jedan
pisac XVII vijeka pise ovako tri puta mj. Kri-
zanto. Kri2antij (,Chrysanthij') i Darija mu(ce-
nici), 25 oktobra. F. Glavinii, cvit. xxv. Spo-
minak sv. Krizantija i Darije . . . KriJantij bi iz
Aleksandrije . . . Bududi Krizanto diti6 . . . 347''.
Ku stvar ne hteci ufiiniti Krizanta, u jednu te-
lecu zasi kozu. 348* (u ovom primjeru premje-
stanetii zareska bio hi Krizanta ace., ali vidi i
Krizanta).
KRIZANTO, m. XgvauvO-os. Chrysanthus, ime
musko. — isporedi Krizanac, a, Krizant, Kri-
zanta, Krizantij. — xvii vijeka. Sveti Kri/.anto
i Darija mucenici (25 oktobra). M. Divkovic,
nauk. XI. Bijase jedan covik komu bise ime
Krizanto (nije isti iovjek sto Krizanac pod a,
ali moze biti isto ime). P. Posilovic, nasi. 4k
KR1zA1!ie, n. djelo kojijem ko Hi Ho kriza
Hi se ko Hi sto kriza. — U Vukovu rjecniku
(idas schneiden' ,9cissio'). Razlamane o3tije, kri-
^aiie, . . . Ant. Kadfiic 97. Sto zlamenuje kri-
zaiie u raisi ? lO.S.
KRIZAO, (gen. krizala? krizla?) m. bi^ka, vidi
fiepfieg. Krizao, Sonchus L. (Pizzelli, Kuzmic,
Aquila— Bud, Skurla). B. Sulek. im. 174. —
S pridjevom mali znaci drugu bijku, isporedi
kriza}. — izmedu rjecnika u Stulicevu (krizao
mali ,bruneta, erba' ,herbae species'). Krizao
mali, brunela (Aquila — Bud, Stulli, Pizzelli). B.
§ulek, im. 174.
KRIZAONI, Krizalana (V), m. pi. ime zaseoku
u Bosni u okrugu Tuzle Done. Stat. bosn. 83.
1. KRIZAR, krizdra, m. u Vukovu rjecniku:
vide krstas (talijer) s dodatkom da se govori a
Dalmaciji. — Ista je rijec Ho i 2. kri^ar, i isti
!9 KRIZATI, t, a.
je akcenal, samo sto je oodje ace. sing, jeditak
s nominativom.
2. KRIZAR, krizdra, m. vitez Hi vojnik koji
je sredhega vijeka isao vojevati u Palestinu za
izbavlene Isusova groba iz turskijeh ruku (svaki
je na odijelu imao znak kriza), poslije i u dru-
gijem prigodama. — Od xvm vijeka u pisaca.
S vojskom krizara i§li 3u osvojiti Palestinu. A.
Kanizlid, kam. .568. Zvati de se od sada Magari
Bozja vojska imenom krizari. And. Kacid, razg.
151t>. On (Ivan Kapistran) Po}ake, Nimce i
Magare sakupivsi ucini krizare. Nadod. 39. Za
ovu istu svrhu (t. j. za iskorijenene ,Albigensa')
obrani su bili i vojnici zvani , krizari' od crvena
kri2a na ha}ini priSivena. I. Velikanovid, uput.
1, 289. Blagosov krizem zlamenovanih, to jest
krizdra idudih na svetu vojsku. H, 473. Vojnici
stall misliti, smijedu li oni po du5i, ka' kridanski
krizari, !zbav}ati ... M. Pavlinovid, razg. 38.
i u Sulekovu rjecniku: ,kreuzfahrer, kreuzherr,
kreuzritter'. — U na§e vrijeme kao prezime u
^upi blizu Dubrovnika. P. Budmani.
KRIzArICA. /. zensko iejade sto je u uekoj
svezi s krizem (samo u dva osobita znacena).
a. nadimak svetoj Jeleni jer je nasla Isusnv
krii. Na ruke ga (kriz) ze}no primi sveta Jele
krizarica. And. Kacid, razg. 17b.
b. vjestica koja ima pod nosom krizic od
zilica. U nase vrijeme na Trpiiu. M. Milas.
2. KRIZARICA, /. ime bi(kama. — Ista je
rijec sto 1. krizarica. Krizarica, 1. herba paris
(Durante, sinski rukopis), Paris quadrifolia L.;
2. (Vaillantia) cruciata L. (Sulek). B. .§ulek, im.
174.
KRIZARITI, krizarim, impf. vidi krizati, 3,
b. — U jednoga pisca nasega vremena koji ce
biti sam tu rijec naiinio. Tegetov krizario po
grckom moru. M. Pavlinovid, rad. 86.
KRIZARSKI, adj. koji pripada krizarima (vidi
2. krizar). — U pisaca nasega vremena. Ne bi 1'
ga imenovao vodom krizarskim. M. Pavlinovid,
razg. 35. — u Sulekovu rjecniku: kriXarska vojna
,kreuzzug'.
KRIZAT, adj. koji nosi na sebi kriz; koji je
nalik na kriz. — isporedi krstat. — U jednoga
pisca xviii vijeka. Da krizatom vojskom i vi
izbavite od nekrsta grob ... J. Kavaiiin 2111.
Blagoslovom glave Rima da se u tursku krv
umasti mac krizati. 222''.
KRIZATAN, krizatna, adj. koji je na kriz
ucinen (o kapi ,beriti'), vidi kriz, 2, e, b) aa).
— U jednoga pisca xvm vijeka koji pise i berita
na kriz. Brez berite krizatno. M. Bijankovid 74.
Nositi beritu krizatnu. 104. Tko ne bude imati
beritu krizatnu ... 114.
KRIZATI, krizam, impf. ciniti Hi raditi sto
nalik na kriz. samo u osobitijem znacetiima. —
Akc. kaki je u inf. taki je u praes. 3 pi. kri-
zaju, u aor. krizah, u ger. praes. krizajuci, u
ger. praet. krizavsi, u part, praet. act. krizao;
ic ostalijem je oblicima onaki kaki je u praes. 1
sing.
1. ciniti na kome (objektu) znamene od kriza
(samo u katolika), vidi kriziti, krstiti. — Od
XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Bjelostjenievu
(krizam ,signo cruce') i u Stulicevu (v. kriziti).
a. aktivno. Kada (pop) oStiju kriza vrli
kaleza. Narucn. 43''. Desnijem paocem kriza
prvo libro paka sebe na delu. Nacin (1592). res.
grada. 3, 50. Kriza libro, celo, usta i prsi. 51.
Zasto sluzite) pocimiiudi s. vandejo kriza prije
knige, pak sebe na celu, na usti i na prsi? Ant.
KRI^ATI, 1, a. 5
Kad6i6 100. Deli Mirko kriza grudo, gdjeno
aroe gude. Osvetn. 2, 18(>.
b. sa se.
«i) pasivno. Kad se kriXa pofietak van-
jelja. I. Kra}i<' 60.
h) rejleksivno. Muselim se krstom krii^a
prvi. Oavetn. 4, 51. Ivo kriza, krsti se Jovaiio.
5, 34.
2. polagati, postavlati neUo na nesto drugo
na krii (vidi kriz, 2, o, b) bb)J.
11. aktivno.
a) uujice. — Izmedu rjecnika u Volti-
gijinu (,andar incrocicchiando, incrociccliiare'
,krouzen'; krijezati, v. krizati). Tko na nizko
imat zeli pane i da lozo pu56aju se mane, oni
klice u rovi6ih kriza. J. S. Ko(kovi6 216.
h) rezati Ho (n. p. dinu, jabuku, sir
ltd.) na kriSke (vidi 1. kriska), jer se rjezovi u
srijedi sretaju i tako rezu jedan drugoga na kriz.
kaie se i o rezanu dtihana. — Od xvin vijeka,
a izmedu rjecnika u Bellnu (,fettare il pane, carne'
,seindero panem' 312'>) gdje se naj prije nahodi,
u Bjelustjincevii (krizam, v. re^em), u Stulicevu
(,in frusta pauUatim secare'), u Vukovu (,schnei-
den' ,disseco', n. p. lubenicu, jabuku, duvan).
.Tedni laju oko kuiSe ili vifiu §to im se zapovjedi,
od jednijeh s;rade dupriju, od jeduijeh kriJ.aju
duvan itd. (kud igre prstena). Vuk, iiv. 289.
b. sa se.
u) pasivno. aa) prema a, a). Samo loza
kad se visto veze, da povita na zioke leze, sto
se more kad so kriza plosno. .1. S. Re}kovi6 178.
— hb) prema a, b). Vece se (krizaline) na osca
krizaju i u rovi6e peda] duboko mecu. J. S.
Ee|kovi6 214.
b) reciprocno. au) u osobitom znacenu,
mimoilaziti se, vidi: krizati, sa se, reciproc. u
Hrvatskoj. vidi ,mimoilaziti se' i ,mimoi6i se'. u
ovom jo znafenu v. impf. i v. pf. n. p. ,ja sam
isao na Kaptol a ti s Kaptola, pa smo se kri-
zali', t. j. nijesmo se na putu susreli ni vidjeli.
F. Ivekovic, rjecn. — Ter se teiki krizaju uz-
dasi na 6aju6e i na putujuAe. Osvetn. 6, 68. —
hb) krizaju se puti na krizopucu ,die wege kreu-
zen sich' ,via altera hue fert, altera illuc'. u
Hrvatskoj. F. Ivekovi6 (rjefin. kod krizati).
3. neprelazno, samo o ladi.
a. jedriti suprot vjetru, burdizati. Krizati,
tal. ,bordeggiare', nem. ,lavieren'. na Bracu. V.
Tomi6.
b. 0 ratnoj ladi, kad strazeii brodi tamo
i amo i ne oda(uje se mnogo od nekoga mjesta.
— U Popovicevu rjecniku: krizati po moru kod
kreuzen.
KRIZATICA, /. neka bijka. Krizatica, Gen-
tiana cruciata L. (Vujifiii). B. Sulek, im. 174.
KKIZEIDA, /. XQvaiid, ime zensko (u Omern).
— U rukopisu xv vijeka. Krizeidu gospu. Pril.
jag. ark. 9, 130. (1468).
KRIZKPU6e, n. vidi krizopuee. — U Bjelo-
stjencevu rjecniku (vidi kod krizopuee), u Jam-
breHcevu (krizeputje ,compitum, quadrivium'), u
VoUigijinu (krizeputje ,crociera' ,kreuzweg'), u
Stulicevu (krizeputje , quadrivium').
KEIZETIC, m. prezime. — xvi vijeka. Juraj
KriZetic. Mon. croat. 304. (1597).
KRIZETJS, tn. Xorn)]^, ime musko (u Omera).
— isporedi RizeuS. — V rukopisu xv vijeka.
Bese KriXeul boga NebuSa sin. Pril. jag. ark.
9, 130. (1468).
KEI^EV, adj. koji jiripada krizu. Sluzbeniei
krizevi nahode put od blaiienstva. B. Kasic, nasi.
0 KBIZEVKA
225. — krizovi dnevi ,rogatione3', ponedjefak,
utorak, srijcda poslije pete nedjefe po uskrsu. U
svetoj katoliCanskoj crkvi razli6iti priko godine
obiCavaju biti procesijoni, kakonoti na priliku...
osobito na ova slideca tri dana ovo uedije od-
kuda obifiajno zovu se krizevi duovi. D. Rapi6
316. — kriiev dan, 3 maja, isporedi kr.stov dan
kod Icrstov. Posli svetog krizevoga dana. ,1. S.
Re|koviA 361. — krizeva nodje|a, vidi 1. krizan,
b. Tad nodije nek krizeve 6eka. J. S. Rejkovi6
174.
KRIzEVAC, Krl25vca, m. mjesno ime. — Iz-
medu rjecnika u Vukovu: 1. poje u nahiji rud-
nifikoj (izmedu Bruanice i sela Lunevice). — 2.
varoS u Hrvatskoj ,stadt Kreuz in Kroatien'
,nomen urbis'.
11. u Hrvatskoj, vidi Krizevci. — Od xviii
vijeka. V KriZevac. Stariue. 12, 38. (1719). Kri-
zevac. Sohem. zagr. 1875. 176. vidi i u Vukovu
rjecniku.
b. u Srbiji, pofe u okrugu rudnickom, vidi
u Vukovu rjeiniku. Zem)a u Krizevcu. Sr. nov.
1863. 248.
c. selo u Staroj Srbiji. — xni vijeka. (Selu
Bistrici, isporedi Bistrica, 1, e, iUa je meda)
pravo u rbtb imenemb u KrizevLCb. Spom. stoj.
6. (r234— 1240).
KRIZEVACKI, adj. koji pripada gradu Kri-
zevcima. — Od xvi vijeka. Krizevafike i zagre-
bafike gradskih mej spanom. Mon. croat. '268.
(1572). Zapovidniku svi krajina krizevacki. Sta-
rine. 12, 38. (1719). Episkop krizevafiki grckoga
zakona ujedineuih. A. Kanizlic, kam. 886.
KRIZEVACKO POJ^E, n. vidi Krispoje. Sohem.
segn. 1871. 17.
KRIZEVAK, krizevaka, m. talijer krizak. u
gornoj krajini. V. Arsenijevi6.
KRIZEVAN, adj. vidi krizat. — Na jednom
mjcstu xvm vijeka. Dzam tri lade krizaka i tri
svoja krizevna barjaka. Nadod. 43.
KRIZEVAT, adj. vidi 1. krizan, c. Jedini me-
dusobni (krizevati) kumovi pruzaju si ruke. V.
BogiSid, zborn. 101.
KRIZEVCI, Krizevaca, m. pi. mjesno ime.
a. u Hrvatskoj, grad u zupaniji bjelovarsko-
krizevackoj. Razdije}. 119, lat. Crisium, vidi:
,urbis Crisii'. Starine. 5, 165. (1515), nem. Kreuz.
ti nase se doba pise i Krizevac (ovo vidi pod a),
ali i sad uarod govori , Krizevci'. F. Ivekovic,
rjecn. kod Krizevac. — Od xvi vijeka. Ovo smo
prisli na (o)v stanak ovdi v Krizevce. Mon.
Croat. 222. (1527). Spravis6e be u Krizevcih. P.
Vitezovi6, kron. 133.
b. u Slavoniji, pusta u zupaniji srijemskoj.
Razdije). 151.
KRIZEVCAC, m. ime selu u Hrvatskoj u iu-
paniji zagrebackoj. (kajkavski) Krizevcec. Raz-
dije}. 86.
KRIZEVCANIN, m. iovjek iz Krizevaca. —
Mnozina: Krizevcani. — Od xvii vijeka. Ko-
privnidaui i Krizevfiani. P. Vitezovid, kron. 208.
1. KRIZEVICA, /. ime rijeci u Bosni. T. Ko-
vafievic 6'2.
2. KRIZEVICA, /. nekakva pomicna svetko-
vina. — U jednoga pisca xvii'i vijeka. Prenesti
se ima i tako dan krizevice. I. Kra)i6 86.
KRIZEV161, m. pi. ime selima u Bosni. u) u
okrugu sarajevskom. Stat. bosn. 18. — b) u
okrugu Tuzle Done. 101.
KRIZEVKA, /. suvrst kruSke (Vajavac, u Za-
grebu). B. §ulok, im. 174.
KEIZEVO
591
KEI^NICKT
KK.IZEVO, w. uzvisene seetuga kriza (1-i sept.).
— U jednoga pisca xvm vijeka. A ovce ti tri-
put daju nilika ... to dojene do Bartola biva,
posli dvaput k torn vrime prispiva, do krizeva
nim muzlicu mei^e tko se ovac izbaviti ne6e. J.
S. Relkovi<5 232. Do poznatog Bartolova dneva
marvu doji po tri puta neva, ov6ar muze po tri
puta ovce ... do krizeva dvaput ovce doje. 337.
KRIZl, m. pi. od kriz. — Upotrebfava se u
nekijem osobitijem znacenima.
a. spasov dan. — U dva pisca Bosriaka xvu
i xviii vijeka. Do uzasastja Goapodnega, to jest
do kriza. M. Divkovid, bes. 407''. Krizi to jest
uzasastje Gospodne. nauk. xvi. Uskrs, krizi,
duhovi. XI. K. Krizi, to jest spasov dan. S. Mar-
gitic, ispov. XXIX.
b. vidi 3. kriza i krsta. — U nase vrijeme
na Bijeci. F. Pilepid.
KEIZICA, /. vrst vinove loze bijela grozda (u
Dalmaciji, Danilo). B. Sulek, im. 174.
1. KRIZIC, m. dem. kriz. — Od xvm vijeka,
a izmedu rjecnika u Stuliievu (v. kri^ak) i u
Vukovii. Nego se sluzimo jelicom koja je zeleua
i na grauoicaf/tj krizice prikazuje. F. Lastrio,
od' 208. Kad mi uze sveza i s krizicem zutim
patrice priveza. A. Kanizlic, roz. .52. Kriz dr-
veui kojega ticu oni krizici . . . Ant. Kadcii 91.
Ovi krizic vostani na fietiri strane uzeze. I. Ve-
likanovic, uput. 3, 491. Zaloziti svoj prsten i
krizii srebrni. I. J. P. Lucie, izk. 12. Neka mi
on dela te lepe krizice. Nar. pjes. istr. 2, 45. —
Vidi kriz. 1, a, e). Zagrli krizic tvoj. A. Ka-
nizli6, fran. 199. Dopusti nam kripost krizide i
nevojice nase dobrovojno podnositi. bogojubnost.
99. — Ovdje znaci guiiiilu nacinenu od snopova
iita, vidi kod krst, krstina : Vsi su judi pozeli
a mi nismo zaceli; drugi |udi krizice, mi nismo
ni snopice. Jacke. 2.
2. KRIZIC, m. prezime. — Pomine se xvm
vijeka. Krizic (,Ckrixich') od Viuana iz PosuSja.
And. Kacic, razg. 187. kor. 453.
3. KRIZIC, »». ime selu u Hrvatskoj u zupa-
niji hjelovarsko-krizevackoj. Razdijej. 107.
KRIZIciAK, /«. dem. 1. krizic. — U pjesmi
ugarskijeh Hrvata. — Radi znacena vidi 1. kri-
zic na, krajtc. Vsaki snopak po kablic psenice
a kriiicak po tri po cetiri. Ja6ke. 295.
KRIZINA, /. augm. kriz. — U nase vrijeme u
Istri u osobitom znaienu, vidi krizopu6e. Kri-
zlna ,quadrivium'. D. Nemanic, 6ak. kroat. stud.
iftsg. 39.
KRIZISTE, n. iakavski krizisce. Hi augin.
kriz, Hi mjesto gdje stoji kriz. — samo u osobi-
tijem znaienima.
•A. vidi krizopuce. — U nase vrijeme u Istri.
Krizisde ,quadrivium'. D. Nemanic, cak. kroat.
stud, iftsg. 13.
b. Krizisde, ime selu u Hrvatskoj u zupa-
paniji modrusko-rijedkoj. Razdije). 56.
KRiZlTI, krizim, impf. vidi krizati. — Uprav
je impf. prekriziti. — Akc. kaki je u praes. taki
je u impf. krizah, « aor. 2 i 3 sing, krizi, u part,
praet. pass, krizen; « ostalijem je oblicima onaki
kaki je u inf. — Od xvi vijeka (vidi a, bj).
a. vidi krizati, 1.
a) aktivno. — a jedinom primjeru nepre-
lazno. — Izmedu rjecnika u Voltigijinii (,far
croce, benedire' ,das kreuz macheu') i it Stuli-
cevu (,signo crucis munire'). Krizi on put one
strane put koje je puk obrnut. A. Kalic 547.
b) sa se, rejteksivno. — Izmedu rjecnika
u Stuliievu (,signo crucis se munire'). Nu se,
cuj, ne kriai, ni mijentuj ti Boga. N. NaJeSkovid
1, 190. Kad se kriXi, obrada k sebi dlan desni,
i svijem prstima stisnutijem i prostrtijem . . .
Nafiiu (1592). res. grada. ,3, 47. Krizeci se po-
6ine pocetak od mise. 48. Krizi se desnom
rukom od cela do prsi. 51. Krizedi se kalezom.
58.
b. vidi krizati, 2, a, a). — U Voltigijinii
rjecniku: ,incrocicchiare' ,kreuz6n'.
KRIZMA. /. vidi krizma. — Na jednom mjestu
XVII vijeka. Ako bi ne hotil sakrament od krizme
prijeti. F. Glavinid, svitl. 80.
KRIZMAN, m. ime musko. — xiii vijeka. Zu-
pan Krizman. Mon. croat. 15. (1275).
KRIZMANCI, krizmanaca, m. pi. vidi kre-
stusac. Krizmanci, Polygala vulgaris L. (u Istri).
B. §ulek, im. 174.
KRIZMATI, kr'fzmam, impf. vidi krizmati. -
Na jednom mjestu xvii vijeka. Biskupi krii^.maju
samo. I. An6i6, vrat. 243b.
1. KRIZNICA, /. kapa sto nose katolidki svje-
tovni i redovni popovi kod sluzbe Bozije, a gdje-
gdje i izvan ne. cetverouglasta je a ima gore kao
kriz nepotpun (samo s tri strane). — isporedi
rogatica. — Akeenat je zabifezen po Belinu rjec-
nika. — Od xvm vijeka, a izmedu rjecnika u
Belinu (kriznica ,beretta da prete' ,pil6us sacer-
dotalis' 138b) gdje se naj prije nahodi, u Bjelo-
stjencevu : v. quadrat (ove rijeci nema napose) ;
u Stuliievu (,pileus quadratus quo ut plurimum
sacerdotes apud nos utuntur'). Po pridanju kri-
znice, prstena, k}u6i i zem)e. A. d. Costa 1, 246.
2. KRIZNICA, /. dva drveta sto stoje u nakrst.
u osobitijem znaienima, vidi: kriznica, stol na-
pravjen na kriznice. ovakovi stolovi obieno so
nalaze po birtijama, naprave so dva u formi po-
va|enog krsta, sapnu se po sredini ve6 odmjere-
nijem dugackijem komadom drveta, ozgo na te
krize metne se jedna dvije daske, eto gotova
stola na kriinice. J. Bogdanovic. Kriznice,
unakrst stojede noge, na kojima stoji stolna
ploca. u Lici. D. Trstenak. — Volujska kola u
Lici obieno imadu todkove od cetiri gobeje.
svaka gobeja provrti se na dva mjesta, a gdje ce
se dvije a dvije sa strana sastati, i tu se pro-
vrte za klincide koji se zovu ,mozdaci'. kad je
trupina gotova, zapilaju se u liu dvije siroke i
dvrste sipke, koje se zovu , kriznice', a kad su
one utvrdene, ouda se s obje strane provrte §tap-
nakom do trupine, pa kroz te jame udare sa
svake strane po jedan ,stap'. sad nabiju na za-
sijene krajeve kriznica i stapova one cetiri go-
beje, a tom prilikom smozde se i gobeje. sad jos
zaglave gobeje, pa je kolo ili tocak gotov. u
Dobroselu. M. Medic.
3. KRIZNICA, /. vidi krizopuce. — U Volti-
gijinu rjeiniku: ,crociera' ,kreuzweg'.
KRIZNICIJA, /. osobina (red) u kriznika. —
U Bjelostjenievii rjeiniku : ,orucigeratus'. — II
osobitom slucaju kao ime nekoj buni Hi rata.
1514. Puntarija kmetska na ugrskoj zemli sujirot
svojoj gospodi . . . Ta oStrija ali puntarija inie-
nuvana jest kriznidija. P. Vitezovic, kron. 134.
KRIZNICKI, adj. koji pripada kriznicima. —
XVII i xvm vijeka. Rod otok koga vitezi kriz-
nidkoga reda sest mesecev viteski branise. P.
Vitezovic, kron. 137. Postana od vojske kriz-
niSke (,krizniske' Ho stoji mj. krizniske, po tome
Ho se c promijenilo ispred k na s ; ali moze hiti
da je samo Hamparska pogreska i da trrba ii-
tati kriznidke) za oslobodjenjo mista svetif/t). A.
I d. Costa, zak. 1, 96.
KRI^NIK, m. ioejek home je zabil'izen krii
na odijelu. u osobitijem znaienima. — Od xvii
vijeka, a iimedu rjeinika u lijelustjenievu (,cru-
ciger, crucifer'), u Jambresicevu (,cruciger'), u
StulUevu (v. krizonoSa iz Habdeliceva).
a. clan kojega viteSkoga reda. Bodegar sultan
zavje vsu Galileju i Jerusalem, kriznikov reda
totskoga vitezov . . . naj pri v6ini zvezati. P.
Vitezovid, kron. 94. Pojaki obladaso Pruse i
totske kriznike u Prusiji. 115. Moskovitski car
totske kriznike neprijatelski napastuje po Livo-
niji drzavi Aihovoj. 128.
b. vidi 2. krizar. Bilo je odredeno svitom
Petra pustii'iaka poslanje protiva SaraCenom za
osloboditi Palostinn, i onima koji otidose dopu-
stili jesu mnoga prostenja, a na misto barjaka
kriz no.sili su i za to kriznici nazvani jesu. A.
d. Costa 2, 26.
KRIZNAOA, /. viSe vrsti ,asteroidea' (mor-
skijeh zoijezda). na Brafiu. A. Ostoji6.
KEIZNAK, m. vidi kriznik. — U jednoga
pisca XVI vijeka. Vodec sa soboju ne raalo Sislo
kriziiakov. S. Kozi6i6 57l>.
KRIZO, krlzola, m. vidi kriska. — o stoji mj.
ao. — U naUe vrijeme u Lid. Izrezane na dvoje
na troje pa i na fietvero osu^ene kruske i!i ja-
buke zovu ,krizolima'. ,Sad kad se posti, svari
de onije kruskovije krizola'. J. Bogdanovio.
KRIZOBOJ, m. krizarski boj. — Samo u Stu-
licevii rjeinika: ,crociata' ,erat pp. actus quo
Ghrist(icolae) crucis signum vestibus adnecte-
bant, sic Turcis, haereticis, vel etiam aliis Chri-
sticolis quos Toia(anu'<) pontifex vel episcopi
aliis anathemate percutiebant, debellandis profi-
ciscebantur'.
KRIZOBOJNIK, m. vidi 2. krizar. — Samo u
Stiilicevu rjeiniku: .miles cruce insignitus'.
' ■'■ I M StuUcevu rjecniku:
KRIZOBOJ STVO, n. f
V. kriXoboj. — oboje nepouzdano.
KRIZOGLED, adj. samo u Bjelostjencevu rjec-
niku: V. krivogled, i u StuUcevu: v. krivogled
iz lijelostjenieva.
KRIZOLIT, in. vidi krisolit. — U Bjelostjcn-
ievu rjeiniku: krizolit, nazlatni kamenek ,chri-
solitus'.
KRIZOLOG, m. vidi Krisolog. — U jednoga
pisca xvni vijeka. Sveti Petar Krizolog. J. Fili-
povic 3, 2871J.
KRIZONOSAC, kriz6nosca, m. vidi krizonosac.
KRIZONOSAN, kriz6nosna, adj. koji nasi kriz.
— Na jednom mjestu xvm vijeka. Krizonosni
vojnici boj biju. A. Kalid 480. — isporedi 2.
krizar.
KRIZONOSA, m. iovjek koji nosi kriz. —
isporedi krstonosa. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjeinika u StuUcevu (,qui crucem fert'). Same
krizonose u svome procesijonu Isus hoce imati.
D. Rapid 177. Tko li je nas krizonosa ? . . .
Kriz nosi nas odkupite}, sam Isukrst. 317.
KRIZONOSAC, kriz6nosca, m. vidi krizonosa.
— Bilo bi buje krizonosac. — Na jednom mjestu
XVI II vijeka. I ako mi kriz ne nosimo, krizo-
noSca druz'mo sveta. A. Vita[i6, ostan. 207.
KRtZOPtiCE, n. quadrivium, mjesto gdje se
krizaju dva puta. — isporedi krizepuoe. — U
Bjelostjencevu rjeiniku : krizeputje, krizopiitje,
razkriXje, razkrstica , quadrivium, compitum, via
quadripartita'; u StuUcevu: v. krizeputje iz lijelo-
stjenieva; u Vukovu: vide ra-ikr-sco s dodalkom
da se govori u Ilrvalskoj.
2 3. KRK
KRI^OSTOM ; KRizOSTOMO, m. vidi Kri-
zostom. — U pisaca xvui vijeka. Molitva sve-
toga Ivana Krizostoma. B. Pavlovic .52. S. Ivan
KriJ.ostorao. Blago turl. 2, 31.
KRizO§TOM, m. vidi Krizostom. — U jednoga
pisca xvm vijeka. S. Ivan KrizoStom. J. Ba-
novac, prod. 37. pripov. 172.
KKIZOVAC, Krizovca, m. ime selu u Medu-
murju. (kajkavski) Krizovec. Sohom. zagr. 187.5.
141.
KRIZOVAJ, m. suvrst vinove loze bijola
gro2da (na Crosu). B. Sulek, im. 174.
KRIZOVKA, /. ime ovci. F. Kurelac, dom.
ziv. 32.
KRIZOV^jAN, m. ime trima selima u Hrvatskoj
u zupaniji varazdinskoj. Razdije|. 97. 103. Kri-
Xovjan-brijeg. 103.
KRIZU!(jA, /. vidi zvefiao. KriZuja, Briza me-
dia L. (u Istri). B. Sulek, im. 174.
KRIZUR, kriziira, m. vidi krizopude. — U
na§e vrijeme u Istri. Krizur , quadrivium'. D. Ne-
manid, dak. kroat. stud. 43.
KRJE-, vidi kre-.
KRJECEVA, /. mjesno ime. — Prije nasega
vremena. Kreceva. S. Novakovid, pom. 136.
KRJEKSa, m. ime musko. — Nn jednom
mjestu XIV vijeka. Zupant Kreksa (ne zna se
treba li iitati e kao je Hi ije). Mon. serb. 102.
(1332), » otale u Danicicevu rjeiniku (Krokbsa).
KRJEPITE^i, m. iovjek koji krijepi. — Od
XVI vijeka. Kada pak kripite} jjride, koga ja
posju od otca, duha od istine. Postila. Zla. Pri-
vite ga k srcu, kripite} vas prosi. M. Kuha-
devid 26.
KRJEP^EVATI SE, krjepjujem se, imp. krije-
piti se. — Na jednom mjestu xvii vijeka. Ditidak
rastijase i kripjevase se i^un mudrosti. I. Ban-
dulavid 16b. luc. 2, 40.
KRJESISTE, n. mjesto gdje su krijeSe posa-
dene. — U Belinu rjeiniku: ,oeraseto, luogo jiian-
tato di cerase' ,cerasetum' 185l>, i u StuUcevu:
, locus csrasis consitus'.
KRJESISTVO, n. u StuUcevu rjecniku uz
krjesiste. — sasma nepouzdano.
KRJESTACKA, /. sprava kojom se iini buka
kao krijestane. — U StuUcevu rjeiniku : ,nach6ra,
crotalo, sonaglio' , tympanum, crotalum, crejjita-
culum'. — nije dosta pouzdano.
1. KRK, m. grlo. — U crkvenom jeziku u ru-
kopisu XIV vijeka (vidi F. MikloSid, lex. palae-
oslov.^ kod kr-Lki.), i u StuUcevu rjeiniku: ,strozza'
,jugulum, guttur' (Stulli ne javfa gdje je nasao
ovu rijei). — Mijei je praslavenska, isporedi cei.
krk, |io^. kark, vidi i krkada.
2. KRK, Ki-ka, m. ostrvo u Kvarneru i na
nemu grad, tal. Veglia. — Postaje od lat. Cu-
licum sto je bilo u staro doba ime gradu (ostrvu
je ime bilo Curicta). poznije se grad zvao Vigilia,
pak i grad i ostrvo Vegla i Vecla, odakle je ta-
Ujansko ime. — Od xiv vijeka, a izmedu rjei-
nika u Mika^inu (Krk, otok , Veglia') i u Belinu
(,Veglia, isola nella Dalmazia' ,Vegia' 75.51^).
Otodkili dobrih muzi z Krka i za svega otoka.
Stat. krc. ark. 2, 281. (1388). Dano v Krci.
Mon. Croat. 101. (1466). 106. (1470). Poslali
V Krk. 224. (1527). Krk. Sehem. veglen. 1876.
13.
3. KRK, m. nekakva buka. — Jamaino ono-
niatopeja, isporedi krkac. — U na.se vrijeme u
3. KEK
KRKAE
Istri. Kfk, etwa ,sonus'. D. Nemanic, cak. kroat.
stud. 8.
4. KRK, tur. qyrq, cetrdeset. — U nase vrijeme
u Sosni. Zapane svakoga po krk vizlina (60
grosa). Nar. prip. bos. t, 117. dodacu da vizlin
vrijedi 60 para, a gro§ 40. — U ova dva pri-
mjera krk-gazija i krk-serdar mose biti da znaie :
Icoji je gazija Hi serdar (i jedno i drugo ■ voj-
nicki zapovjednik) nad ii'trdesetoricom. Be,^ Ging-
aga iz done krajine krk-gazija od dva pasaluka.
Nar. prip. vuk. 4, 443. Krk-serdaru s Gacka
Smail-agi. Ogled, sr. 418.
5. KRK, adj. '(' (ne mijena se po padezima),
erven (?). Pak mu daje krk-ooje caksire. Nar.
pjes. u Bos. prijat. 2, 109. M. Pavlinovii. —
isporedi krkli.
1. KRKA, /. u Vukovu rjecniku : (u vojvodstvu),
corba od slatka vina (dok jo5 nije prevrelo) ,art
mostsuppe' ,jus e musto'. — Matzenauer ispore-
duje nem. (u juznom dijalektu) krick, juuger
mit krautern gekochter wein.
2. KRKA, /. u VukovH rjecniku : (u vojvodstvu)
bolest na poodraslim gusftioima od koje krce i
lipsuju ,eine krankheit der jungen ganse' ,morbus
quidam anserum'.
3. KRKA, /. vidi 1. bagra. M. Pavlinovic. A.
Ostojic.
4. KRKA, /. u Dalmaciji, iine rijeci i mana-
stiru na noj. — Od xvi vijeka, a izmedu rjec-
nika u Vukovu (1. voda u Dalmaciji koja nize
Skradina utjece u more. — 2. namastir kod te
vode). Od Krke rike i kud prohaja. P. Zoranid
70''. Od gore Dinare 'spod ke Krka toci. D.
Barakovi6, vil. 90. U zdrilo gdi Krka van 'zvire.
339. Krku vidjet riku. P. Kanavelii, iv. 497.
Po|a sjedbe, Krka mlina (daje). J. Kavanin 328*>.
Kroz tu maglu turska vojska prode priko Krke
priko vode ladne. And. Kacio, razg. 253*. — Ma-
uastir u Krki u skoju. Norini 48. Krtka, mo-
n(astir). S. Novakovii, pom. 136. Krka (nia-
nastir). Eepert. dalm. 1872. 26.
KRKAC, interj. glas (onomatopeja) kojijem se
kaze da ne.Ho pada s bukom. — IT Vukovu rjec-
niku: ,wort einen rauschenden fall zu bezeiohnen'.
KRKa6, m. ime selu u Hrvatskoj a zupaniji
bjelovarsko-krizevackoj. Razdije). 118.
1. KRKAC A, /. leda, hrbat. — Jamacno po-
staje od 1. krk. — U jednoga pisea xviii vijeka.
Jos te svrbi krkaca. J. Raji6, boj. 5. Rnsi mir-
nikom krkaou ne deru. 36. — Vidi da^e kod
krkafie i nakrkafie.
2. KRKACA, /. krkace su dva obruca shvat-
I'laka. kad se zakvaoe, i kad su nabijeni, onda je
seper od jednoga na jednoj strani, a od drugoga
na drugoj. u Dobroselu. M. Medic. Krkacom
zovu dva sastavjena obruca bilo na kaci ili vu-
ciji, pa i na samoj krajeci. ,Dobro sam kacu
nabio, vrga sam tri krkace i dva samca'. J.
Bogdanovic.
3. KRKaCa, /. u mnozini krkace, kad se
uvedu dvije zice izmedu istih zubaca, kroz koje
su vec druge dvije uvedene. u Dobroselu. M.
Medi6.
KRKACE (krkafie), adv. vidi nakrkace. — Iz-
medu rjecnika u Belinu (nositi krkace ,prender6
e portare uno sul coUo' ,succollo' 581b) i u Stu-
licevu (,humeri.=i'). Pogode se da jedan drugoga
krkace nosi. Nar. prip. vr6. 139. Pa ona liemu
uzjaSe na leda krkaCe. V. Vrcevic, igre. 57.
KRKACICE (ki'kacice), adv. u Stulicevu rjec-
niku HZ krkace.
KRKACITI, ki-kactm, impf. tooariti nakrkace.
— U nase vrijeme. A ti krUaci me na tvoja leda.
Magazin. 1866. 82.
KRKACKE (ki-kackS), adv. vidi krkace. — U
Vukovu rjecniku ima krka6ka, /. vide krkaca
s dodatkom da se govori u Crnoj Gori; radi
ohlika i znacena vidi nakrkace. — U jednom
primjeru nasega vremena ima adv. krkocke, ali
moze biti da treba iitati krkacke. Slijepac i
hromac krali su smokve krkocke, jedan o6ima,
a drugi nogama. S. ^ubisa, prip. 224.
KRKALA, /. baleya. U nase vrijeme oko
Stona: ,Kupio sam krkalu po putu'. M. Milas.
Krkala, koiiska baloga. Slovinac. 1884. 31.
KRKALINA, /. augm. krkala. Krkaliua, vu-
stija konska i svakoga tovarnoga zivinceta. M.
Pavlinovic. Ki-kalina , augm. krkala. U nase
vrijeme u Stonu : ,Otidi pa pokupi ono krkaline'.
M. Milas.
KRKALITI, ki'kalim, impf. gnusiti (o kohu),
vidi krkala. — U nase vrijeme. Naj goro je u
svoje jasle krkaliti. Nar. bl. mehm. beg kaj).
134.
KRKALINA, /. vidi krkalina. F. Kurelac.
dom. ziv. 9.
KRKANAC, Krkanca, m. ime selu u Hrvatskoj
u zupaniji varazdinskoj. (kajkavshi) Krkanec.
Razdijej. 103.
KRKAO, krkla, adj. tijesan (?). — Na dva
mjesta xviii i .xix vijeka. Ne pati§ li dosta puta,
o ohola zeno, od tvojih isti krkli pantofola iliti
cipeja? D. Rapii 174. Ne meci se, pa§o, preo
suma, o sto ti je krklom gorom zaoi. Osvetn.
4, 42.
KRKAR, Krkra, m. .•itaro ime ostrva i grada
Koreule (vidi Kor6ula). — Od grc. {>) /j-fkatva)
Kogxvija Hi od lat. Corcyra (nigra), ali u ovom
zadnem slucaju preko dalmatskoga jezika (vidi
kelomna, kimak). — Vec x vijeka Porfirogenet
pise lit KovQxovQa. Doc. hist. rac. 406, i >) Kovy-
xott iJToi TO KixiQ. 410. — Dolazi dakle od pr-
vijeh vremena pa do xvi vijeka, i opet u jednom
primjeru xviii gdje va^a da je arhaizam. — Iz-
medu rjecnika u Danicicevu gdje stojl: Krbkri.,
poluostrvo u Dalmaciji koje sada zovu Pejesac
,Sabbioncello' (uprav ,Stonski Rat' ,Punta di
Stagno') : crkvi je bogorodioinoj na M|etu dao
kral Stefan Prvovjencani ,u tutoce u Krbkre' iz-
medu ostaloga Janiuu i Popovu Luku koje su i
sada sela na Pejescu (Ratu). M(on. serb). 10.
(1222—1228). ,wdb Krbkra'. (Spom. sr). 1, 66. 69.
(1405). podb Krbkromb. 96. (1408). bice pogrjoska
,Kakrb'. 116. (1413). kn. 1, 498. U dodatku (3,
597) pise Daniiic kod Krbkrb: dodaj : u dva po-
sjedna primjera za cijelo Korcula , Corcyra nigra',
ital. ,Curzola' ; a prvi primjer dr^im za svjedn-
canstvo da se i Pejesac tako zvao. Ali ni 2>^vi
primjer ne svjedoci kako je mislio Daniiic; evo
potpu'Aena prvoga primjera : . . . sijo daruju :
(utokb (Mlet) vbsb i Babyno Po]e (na Mfetu), u
drugomb wtoce u Krbkre (= Koriuli) crbkbvb
svetoga Vida, (i k tome u Ratu) Jaiiinu i sb Po-
povomb Ljukomb i svetago Stofana i svotoga
Georgija; a nemic se nikakva razloga pomislili
da mjesta sto se pominu poslije ,crkve sv. Vida'
pripadaju istom ,otoku' kojemu i ona pripada, a
osim toga, zaHo bi se Rat zvao ,otokom' ':' Krkar
se grad vami dici jak nevista imavsi drag kami.
N. Najeskovic 1, .335. U Krkru. M. Drzic 185.
Put od Krkra mala grada, u kora Marko Base-
Jevic ... tuj pribiva. A. Sasin ]96'>. Da se
38
KRKAB
594
1. KRKNUTI
■skokom Krkar prida pivk Bno6anom. J. KavaiVin
KlilvARKA, /. zensko 6e}ade s Krkra Hi ie
Krkra. — xvi vijeka. Mande Krkarka. M. T)T'/.ib
KRKARSKI, a^. koji pripada Krkru. — /«-
medii rjeinika u Daniiiievu (krbkrbskyj). Plavi
splotsco svratiSo se na krbkrbskyj (otokb. Spom.
sr. 1, 58. (1405). Gospodinu Ivanu Vidali vla-
stolinu krkarskomu. N. NajeSkovic 1, 335. Vorsi
gospodina Antuna Rozenea doktura i vlastelina
krkarakofra. u N. Na]o5kovic 1, .948. Uospodina
don Zambatiste Rozani&a kanonika i vlastolina
(? vlestiaua) krkarakoga. M. Gazarovid 121''. Savac
kikarski ne umije sit a lioio krojit. (D). Poslov.
daniC.
ICRKAS, m. vidi tul. — Samo u Vranciievu
rjeiniku (,pharotra'), i u jednom primjeru .wii
vijeka gd,je nije dosta jasno znaiene, ali je sva-
kako bojna sprnva. Bunbarde ga biju, bonbe i
krkaSi. Radojevi6 17. — Od pers. tarkaS (sad
terkeS) preko romanskijeh jezika (ne preko titr-
akoga), isporedi tal. careasso, franc, carquois,
^pati. carcaj, jwi't. carcaz. — vidi i trkaf.
KRKATI, krkam, iinpf. zaguSJivo a poftesto
kas|ati. Podunavka. 1848. 58. — isporedi 2. kr-
hati.
KRKAVAC, kfkavca, m. u bari mjesto od ne-
koliko kvadratnili metara, koje je vavije mokro
i meko; stanes li nogom na takovo mjesto, odmah
ozdo voda pili i krfti. u naj vecoj susi kosao mora
ovakovi krkavac bos kositi, i trava na 6em nije
pitoma nimalo. — U nase vrijeme u Lici: ,NeS
sad pro ovog krkavca obuven proci, van da se
izu'es'. J. Bogdanovic. — U Srbiji, Krkavac,
mjfsno ime u okrugu kragujevacknm. Niva u
Krkavcu. Sr. nov. 1870. 2K8.
KRKAVINA, /. neka bilka. Krkavina, Rham-
nus frangula L. (Visiani), v. Krhlikovna. B.
Sulek, im. 174.
KRKE (kfke), adi'. vidi krkace i nakrke. —
U nase vrijeme, a izmedu rjeinika u Stulicevu
(iiz krkace). Kfke, v. krkafie. M. Pavlinovi6.
KRKEC, m. muski nadiinak. — U nase vrijeme
u Lici. Simo Obradovic Maglov Krkefi. V. Bo-
gisic, zborn. 15.
KRKE^IN, m. prezime. — U nase vrijeme u
Crnoj Gori. Od Nika Krke|ina sa Sretne. u Pjev.
cm. 230b.
KRKICA, adv. vidi krkade. — U nase vrijeme
a Istri. Krkicii (nostt) ,in dorso (gestare)'. D.
Nemanic, cak. kroat. stud, iiftsg. 61.
KRKIN, m. ime mjestu u Srbiji ii okrugu kne-
zevackom (moze biti da treba citati Krkis, vidi).
Zemja u Krkinu. Sr. nov. 1875. 347.
KKKINA 6UKA, /. ime visu u Srbiji a okrugu
toplickom. M. D. Milicevi6, kra). srb. 343.
KRKINA, /. zensko celade s Krka. F. Mi-
klo§ic, vergl. gramm. 1", 400.
KRKIS, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu kne-
zevackom. — isporedi Krkin. l^iva u Krkisu.
Sr. nov. 1875. 347. 583. 799.
KRKITI, kfkim, impf. kad se odraslo dijete
ra.spla6e onda ga tjeSe na svake ruke; pa mu
govore: ,Hajde krkiti malo!' u Dobroselu. M.
Modi6.
KRKLAMA, /. M Viikovu rjeiniku: (u Srijemu)
ona vuna koju durfiije sa givenijeh kozuha sa-
strigu [vide ostrizinej. — Od tur. qyriimak, strict,
qyrqylmak, pass. — isporedi krkleisati.
KRKLAK, m. mjesno ime u Sriiiji ii okrugu
vranskum. Jevrom-bunar, izvor ispod brda 1 Ma-
device, izvire iajiod kamena koji se zove ,Krklar
(40 mufienika)'. M. D. Mili6evi6, kra). arb. 2!t5.
KRKLAiSATI, krkliiSem, pf. u Vukovu rji'i-
niku: sastrici vunu u koXuha oko rukava i ona-
okolo ,stutzen' ,ab3cindo'. — Akc. se ne mijena,
osim aor. 2 i 3 sing, k'rkleisa. — • Postaje od tur.
ijyrqylmak (vidi kod krklama) nastavkom in.
KRKLI, adj. erven? — Ne mijena se po pa-
dezima. — Oblik je turski, ali se ne zna postane.
— isporedi 5. krk. — U narodnoj pjesmi na-
Sega vremena. Treci derdan od krkli-mergana.
M. Pavlinovii.
KRKLO, n. bora, nabor naiinen i saHven sve
naokolo pri dnu odijela, da bade krace. — Ja-
maino je dalmatska rijec (vidi kod kelomna
i kimak) od lat. circulus. — Od xvi vijeka u
Dubrovniku. Jo5 nijesam nigda mnio ... da 6e
riganio toliku dragos ste6, ki jo bio za niSta . . .
minutijeh godista . . .; a od malo jur godiS za
diku za vecu na obru6 ga u okolis u krkla
ume6u, da im su sve strane, kad se ka obrati,
stupajem prostrane na vo)u stupati ; i okrugle
nih skute nad gleznijeh nogo6i, zapiru sve skute
okolo hodedi. M. VetraniA 1, 9',). Kfklo, velik
gib na halini da bude kraca. U naJe vrijeme u
Stonu : ,Pusti to krklo pa 6e ti biti du}a (ha-
jina)'. M. Milas. u Dubrovniku se ovako naiina
odijelo djeci sto jos brzo rastu. P. Budmani.
KRK^iANAC, krkjanca, m. trpanac. Pop Zi-
vojin iz Srbije.
1. KRK^jANE, n. djelo kojijem se krkla (vidi
1. krkjati). — U Vukovu rjeiniku.
2. KRK^jANE, n. djelo kojijem se krkfa (vidi
2. krk)ati). ,Da se mogu krkjana nezine djece
oprostiti, pa oma umrla !' J. Bogdanovii.
1. KRK^ATI, krk}am, impf. vreti s nekom
bukom; kaze se o loncu i o onome sto u nemu
vri. i u prenesenom smislu o sliinoj buci. —
Rijei je onomatopejska. — U naie vrijeme, a iz-
medu rjeinika u Vukovu: n. p. lonac, kupus u
loncu jbrausen (im siedenden topfe)' ,fremo'. [cf.
krktati]. Krk|ao kao bungur. Bos. vila. 1887.
322. (Muglo se) 6uti da mu nesto krkja u gru-
dima. L. K. Lazarevic, on zna sve. 33. Dok
vec u luli ne po6e krkjati. 56. Krkjati ,brau3en'.
u nase vrijeme oko Stona: ,Stoprva je pocelo
krkjati'. M. Milas.
2. KRKLATI, krkjam, impf. nosati dijete. —
U nase vrijeme u Lici. ,Nista i ne radim nego
vavije krk{am djecu'. ,Nece ona meni nezine
djece vise krkjati, pa prosila!'. J. Bogdanovic.
KRK^O, m. nadimak u Dobroselu, kada co-
vjeka sve hesto krk|a u prsima. M. Medic.
KKKMETA, kfkmeta, n. pi. kovriice, uvojci,
vitice. — Od tur. qyrqmak, striii. — U Vukovu
rjeiniku: vide zulovi.
KRKNIVATI, vidi krknivati.
1. KRKNUTI, kfknem, pf. progovoriti, pa
odmah zapeti (zakrknuti) Hi od straha Hi s dru-
goga razloga. — Akc. se ne mijena (aor. 2 i 3
sing, kfknu). — Mislim da je ista osnova Ho je
i kod 1. krk. — Od xvii vijeka, a izmedu rjei-
nika u Belinu (,ne mogu krknuti slovo' ,non
posso articolar parola' lOSb), u Stuliievu (,ob-
mutescentium instar verba proferre'), u Vukovu
(n. p. ne smije od nega krknuti ,er darf nicht
mucksen' ,muttio'). Da ne moze nitko sumnit ni
krknuti, da si bio tasta slika. G. Palmotic 3,
213a''. Na ie rijefii pako trne, i kad ona saptom
1. KRKNTJTI
KRLETKA
krkne, svaka sjena vojske crno u bojazni strasnoj
crkne. J. Palmoti6 466. Krknuti, refie se kad
tko ne smije od koga ni dahnuti. M. Pavlinovid.
— U ova je dva primjera isto Ho i dahnuti :
Pritiska me sve nesrecna mora, kako zaspim, ne
da mi krknuti. P. Petrovic, gor. vijen. 47. Sve
.se nabi, da krknut ne moze. 61.
2. KRKNUTI, krknem, /)/. uzeti koga nakr-
kace (nakrke). ,Hajde, krkni me' kaze dijete. M.
Pavlinovic.
3. KRKNUTI, krknem, pf. krko puknuti, pre-
lomiti se iznenada. ,Krknula grana pod liim'.
M. Pavlinovic. — isporedi krkac.
KRKNIVATI, krknujem i kikiiivam, impf.
krknuti. — U jednom primjeru xviii vijeka (radi
znaiena vidi i zakrknuti) i u Stulicevu, rjecniktt
(na oba mjesta sa starijim -n- mj. n): krkni vati
jobmutescentium instar verba proferre'. Erbo ,k'
krknivajuci a ,ch' hakom pridisuci na greSku
ima se izustiti. S. Rosa viii.
KRKOCITAC, krko6ica (?), m. neka bi]ka. Kr-
kofiitac, Marrubium vulgare L. (Lambl, Sladovio).
B. §ulek, im. 174.
KRKOCANE, vidi krkotane.
1. KRKOCATI, krkocem, impf. vidi grgocati.
— U Mika^inu rjecniku : krko6ati, plakati grlo
,gargarizzo'.
2. KRK66aTI, vidi krkotati.
KRKOJE, m. ime muSko. — xiv vijeka. Krb-
koje. Svetostef. hris. 36.
KRKOLINA, /. vidi krkalina. — U nah vri-
jeme h Lid. Kohske izmetine zove narod ,krko-
linom'. J. Bogdanovi6.
KRKO^, »i,_ ime mjestu u, Srbiji u okrugit
kneievaikom. Niva u Krko|u. Sr. nov. 187.5. 347.
KRKOPETLINA, /. vrsta hijeloga grozda.
Krkopetlina, mehlweiss (Kalnik). B. Sulek, im.
174.
KRKORENE, n. djelo kojijem se krkori. — U
Vukovu rjeiniku.
KRKORITI, krkorim, impf. dem. krktati. —
V naSe vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu
(dim. V. krktati). Sad naXe tikvu, i stado krko-
riti. M. D. Milidevic, omer. 196.
KRKOTA, m. u Vukovu rjecniku: (u Crnoj
Gori) muSki nadimak.
KRKOTANE, n. djelo kojijem se krkoce. —
Stariji je oblik krkotanje. — 3Ij. -t- nalazi se i
(i (oidi kod krkotati). — U Belinu rjecniku: kr-
kotanje, krkocanje ,gracidamento, inteso delle
rane' ,coaxatio' 3.54a, i u Stulicevu : krkodane Hi
krkotane ,strepere, garrire subst.'
KRKOTATI, kikoeom, impf. rijec onomato-
pejska. — Iz oblika sadasnega vremena gdjegdje
se prenosi c u inf. i proHa vremena : krk6cati.
a. vidi kreketati, a. — (7 Belinu rjecniku:
krkocati, krkocem ,gracidare, voce delle rane'
,ooaxo' 354b, i u Stulicevu : krkodati Hi krkotati
(grijeikom s praes. krkotam) ,strepere, garrire
(de ranis)'.
b. krk6tati, kikoiem, vidi krkjati. — U nase
vrijeme u Stonu. ,Pocelo je krkotati u loncu'.
M. Milas.
KRKOV, m.('^) ime bifkama. Krkov (krkavina,
krusina), slov. krhlioovje, krblikovna, rus. icpy-
iiiima, Kap.iyiiiHiia, ces. krusina, poj. krusyna,
kruchinia, kruszewina, krnszczyna, 1. Rhamnus
frangula L. (Lambl, Alscbinger) ; 2. Paliuri'.i
australis Grtn. (Visiani). B. Sulek, im. 174.
KRKOVAC, Krkovca, m. ime mjestu a Srbiji
u okrugu kragujevackom. Vinograd u Krkovcu.
Sr. nov. 1873. 9.58.
KRKOVIC, m. ime selu u Dalmaciji u kotani
sibenskom. Repert. dalm. 1872. 26.
1. KRKOVINA, /. vrst vinove loze bijela
grozda (Dalmacija, Danilo). B. Sulek, im. 174.
_ 2. KRKOVINA, /. vidi krkalina. — U Stuli-
cevu rjeiniku: ,stabbio di oavalli, muli etc' ,fi-
mus, letamen'.
KRKRANIN, m. covjek s Krkra. — Mnozina :
Kfkrani. — xvi vijeka. Gospodinu Nikoli Stjepka
Na|eskovi6a Jan Vidali Krkranin u 1564. u N.
Najeskovic 1, 351. Drasko GrubiSic Krkranin
(,Krikranin'). M. DrziC 184.
KRKTANE, n. djelo kojijem se krkce. — U
Vukovu rjecniku.
KRKTATI, kfkdem, impf. vidi krkjati. — U
nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (vido
krkjati). Vatra gorijase, a u loncima krktase vo-
cera. jk. I'. Sapcanin 1, 54. Krktati, vreti, kad
je masa koja vri gusta. , Krkce mu u grudini.i
ko iz lonca'. V. IVii iz Srbije.
1. KRKUSA, /. Gobio fluviatilis Flem., vrsta
rijecne ribe. — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovu.: ,eine art flussfisch [griindling]'
,piscis genus [Gobio fluviatilis Flem.]'. Ho<ie§ da
hvatamo krku§e u reci? M. P. Sapcanin 1, 49.
Krku§a, Gobio vulgaris Cuv. J. Pan5i6, ribe u
srb. 83. Krkusa, Gobio vulgaris, oko Zagreba.
D. Hire.
2. KRKUSA, /. ime ovci. Bruvno. D. Hire.
KRKUSlGA, /. dem. 1. krkusa. — Izmedu
rjecnika u Vukovu. Kad je dosla moru na obalu,
osvrte se na cetiri strane, suze roni, potijo go-
vori: ,0j bregovi, moji deverovi! obalice, mile
jetrvice! krkusice, moje zaovice !' Nar. pjes. vuk.
1, 534.
KRKUSOVAC, Krkusovca, m. ime mjestu n
Srbiji u okrugu knezevackom. Niva u Krknsovcu.
Sr. nov. 1873. 315.
KRLA, m. ime musko. — isporedi Krile i Krlo.
— Akc. se mijena u voc. Kflo. — U narodnoj
pjesmi (iz Boke kotorske Hi iz Crne Gore). AV
ta khiga Krle kapetana, u knizi mu Krla na-
kitio. Nar. pjos. vuk. 3, 2.33. Pobratimo, Krla
kapetane ! 3, 2.34. A za Krlom sezde.set ba-
rjaka. 3, 237. Nesto Krli ooi utekose. 3, 240.
KRLAVICNA, /'. suvrst drobne crjene jabuke
dozrijevajuce u rujnu (Vajavac). B. Sulek, im.
174. '
KRLE, m. vidi Krla. — xvi vijeka. Krle Vr-
bani6. Mon. Croat. 238. (1535).
KRLETKA, /. kafez, vidi i kod kobafia. —
Nejasna postana, isporedi novoslov. krletka; moze
biti ista rijec sto stslov. kleti.ka, ces. kletka, ^o|.
klatka (««e su deminutivi od kletb, vidi klijet,
i znace sto i krletka), ali se ne zna kako se
umetlo r. isporedi i gkrjetka. — Od xviii vijeka
po sjevernijem krajevima (mozebiti iz slovenskoga),
a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (,cavoa'. v.
gajba) gdje se naj prije nahodi, u Jambre.sicevu
(,cavea'), u Voltigijinu (,gabbia' ,kafig'), u Vu-
kovu (,der kafig' ,cavea'. cf. [skrletka], kavez, ko-
baca s dodatkom da se govori u Hrvatskoj). u
Stulicevu rjecniku ima karletna, v. kajpa, gdje
je jamaino pogreska i treba cilati krletka. —
Zaboravi vratca od kajpe ilit.i krletke zatvoriti.
A. Kanizlic, uto6. 395. Krletka puna ptica. 1).
Danifiic, jer. 5, 26. Metnu§o ga u krietku. jezok.
19, 9.
KRLI(^
r.of)
KRLU;, Ml. lepieg, l>i(ka. Krli/' (I. Sabjar),
Kr|, SoneUus oleracoua L. (Vuk, Srijem). B.
Sulok, im. 174.
KRIjIHVIC, m. prezime. — xvi vyeka. Anton
IvrlihviA. Mon. croat. 230. (1527).
1. KRLI.Tii;§I, 7»». ;;/. vidi kralijeS. — U Vu-
kiivii rjeiniku: krliji>8i (u Dubrovniku) vide bro-
jenice, all ja o»e rijeii n Dubrovniku nijesam
niyda duo nego saino kralijoS. P. Budmani. —
i^puredi 2. krlijoSi.
2. KKLIJESI, m. pi. u Vukovu rjeiniku: (u
Boci) ,schluaselbeino' .jugulum'. — Uprav je isto
ito i kralijeS (isporedi 1. krlijeSi), ali je iudno-
rato znacene (isporedi kralijeS, c).
KRLOVI6, m. prezime. — U na§e vrijeme.
Vasilije Krlovi6. Rat. 98. Ristivoje Krlovid.
3,52.
KRLOVO, n. ime mjestu u Brobnacima. — U
mirodnoj pjesmi naSega vremena. Ti pritisni sela
svakolika od Kriova do Mletifka ravna. Nar.
pjes. vuk. 4, 468. Pa on ode u Drobriake ravne,
i ])iitisnu sela .svakolika od Kriova do MletiSka
ravna. 4. 470.
KRLOVO POlf/E, n. ime poju u Slavoniji.
Regul. save. 17. 71.
1. KRlf/, m. vidi 6ep6eg. — U Vukovu rjei-
niku: (u Srijemu) ,die saudistel ,Sonchus olera-
ceus L.'. Trava krl. P. Bolii, vinod. 1, 223. Kr)
,die gan.sedistel' ,sonchu3 oleraceus'. G. Lazi6
149. vidi i krli6. — U trecemu je izdanu Vu-
kova rjeinika dodato : [Ricinus communis L.],
dakle bi znaiilo drugu bifku (vidi podlan), ali
mislim da se tu jtomijesalo Ricinus s Ixodes ri-
cinus L. (vidi krpej). vidi i 3. kr)a.
2. KR^, m. hrek u suhog stabla. Dubasnic.a
na Krku. I. Mil6eti6.
1. KIHiA, /. vidi krpej. — Ovako je u. Vu-
kovu rjeiniku, ali drugi pisac pi§e malo druk-
iije znacene. Krja goveda (Tabanus bovinus L.).
Kr|a ovcija (Melophagus ovinus L.). K. Crno-
gorac, zool. 155.
2. KR^jA, /. neke vrste ptica.
a. guska kr]a ,Anser silvestris'. G. Kolom-
batovic. progr. spal. 1880. 43.
b. Sturnus vulgaris. Tordinci kod Vukovara.
D. Hire.
3. KR^jA, /. podlan, neka bi(ka. Kr(a, Ricinus
communis L. J. Pancic, bot. 225. — Nije pouz-
dano, isporedi 1. kr)a i vidi 1. kr^ na kraju.
4. KR^iA, /. hreb, hrek, vidi 2. kr|. — ispo-
redi kr)ad. — U Vukovu rjeiniku: ,ein block
liolz' ,caudex'. cf. krjad.
5. KRl^A, /. sajiv uaziv za zensko krlastije
zuba. — U naie vrijeme u Lid. .duti, kr)o, vi-
diS, da ti je vec davo pofi'o krnuti zube'. J.
Bogdanovic.
G. KK^A, /. mjesno ime. — U narodnuj pjesmi
nasega vremena, a izmedu rjeinika u Vtikovu :
Evo sam ti 6etu podigao do bijele Krje vino-
grada. Nar. pjes. vuk. 3, 279. Ode pravo Hr-
; iietina Mujo ka bijeloj Krji vinogradu. 3, 280.
KR^jACA, /. vidi Skrijaca. — U nase vrijeme
u ugarskijeh Hrvata. Ter neverne o6i pod kr-
ja6u slirani. .lafike. 38.
KRI^aCiCA, /. dem. krlafia. TeSko 6u ja po-
zabiti ovu moju kr|a6icu. .laftke. 11. Perja a kr-
Ja6iee. 1.33.
KK^iAD, TO. vidi 4. kr|a. — V Vukovu rjei-
niku: ,ein block holz' ,caudox'.
KRI^UST, b.
KR^ADAK, kr|:ltka, m. dem. krjad. — U Vu-
kovu rjeiniku.
KRljiADIO, m. dem. krjad. — U Vukovu rjei-
niku.
EB](iAJA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
poiarevaikom. Livada na Krjaji. Sr. nov. 187."i.
514.
KR^iAK, krldka, m. vidi §kr)ak. — U naie
vrijeme u Istri Krjak ,pilleu3'. D. Nomani6,
6ak. kroat. stud. 43.
1. KR^iAN, m. naziv za iovjeka krfastijeh zuha.
— 17 naie vrijeme u Lid. J. Bogdanovid. M
Medi6.
2. KR1|jAN, to. ime volu. Bosna. Bruvno. D.
Hire.
KR^iANI, TO. pi. zaselak u Srbiji u okrugu
uziikom. K. JovanoviA 154.
K1H>AREVIC, TO. prezime. — U nase vrijeme.
Milosav Krjarevir. Rat. 181.
KRl^AST, adj. vidi kr|av. ,Cuti, davole krjasti,
vidiS da e davo od tebe vec uzo ujam'. J. Bog-
danovii.
KR^ATi, krjam, impf. bolovati. — U jednoga
pisca nasega vremena. Ko ne umre taj na dugo
kr|a dok se okrijepi. S. ]|jubiSa, pric. 51.
KlUiAV, adj. vidi krezub. — isporedi kri'i,
krnav. — O naie vrijeme u Lid. ,Odlazi, vrazo
kr}avi, sta tu blebeces?' J. Bogdanovic.
KR^JE, n. coll. od 2. kr| Hi 4. kr}a. — U na-
rodnoj pjesmi nasega vremena. Donese ga (mr-
tvaca) u klade jelove, zatrpa ga susjem i z|e-
mi§}em, na vrg hega kr}e i kameiie. Pjev. cm.
2851'.
KRVEP, m. vidi 1. krja i krpe). Krjep (Ta-
banus bovinus L.). Sitni kr|ep (Melophagus
ovinus L.). K. Crnogorae, zool. 155.
KR^ESA, m. i f. vidi krjan. J. Bogdanovic.
KR^jIK, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu rud-
niikom. Zem|u u Krjiku. Sr. nov. 1875. 347.
KKi^O, TO. nadimak krjastu Covjeku. u Dobni-
selu. isporedi krjan. M. Medic. J. Bogdanovic.
KRlriOZUB, TO. naziv za coeka krjasta zuba.
J. Bogdanovic.
KR^OZUBA, /. zensko iefade krlasta zuba.
J. Bogdanovi6.
KR^;UG, TO. ime mjestu u Srbiji u okrugu ja-
godinskom. ISTiva u Krjugu. Sr. nov. 1875. 193.
KR1|jU§NICA, /. ime mjestu u Srbiji it okrugu
sabaikom. Zemja u Krjusnici. Sr. nov. 1875.
1131.
KR\ilJ§T, /. luska od ribe (i od druge zivo-
tine kad je nalik na ribnu). — isporedi krajust
i krejust. — Moze biti da je slozena rijei: drugi
bi din bio od osnove jusk (od juska), o prvi va(a
da je od skor (vidi kora), isporedi stslov. skoro-
luSta (F. Miklosic, vergl. gramm. 1-, 288) gdje
bi pravi oblik bio po Miklosicu skralusta Hi
starorus. skorolu56a (F. Miklo§i6, iiber den urspr.
der worte von dor form, trtt), kora ; prema stslov.
firejustbiia moze biti prvi dio i od osnove skerj
(vidi kreja). — Nalazi se istom u naie vrijeme,
a izmedu rjeinika u Vukovu (,die scliuppe'
jsquama').
a. M ribe. Ribe su pokrivene po naj vi§e
krjuStima. K. Crnogorae, zool. 116.
b. u druge zivotine, n. p. u krokodila (Da-
niiic ovako prevodi jevrejsko ime leviatan). Kr-
|u§ti su mu jaki Stitovi spojeni tvrdo. D. Da-
KR^jUSt, b. 51
nicic, jov. 41, 6. u zmaja. Da se ribe u rijekama
tvqjim nahvataju na krjusti tvoje. jezek. 29, 4.
c. coll. 0 necemu sto je slicno pravijem kr-
(ustima. Odmah otpade od ofiiju negovijeh kao
kr}uit. Vuk, djel. ap. 9, 18.
1. KB.M, m. u jednoga pisca xviii vijeka ima:
Kipovi koje stavjahu na krm (predni kraj broda)
korabja svojih. D. E. Bogdani6 69. twnacene je
sasma nepouzdano, jer je ocito krm isto Ho 1.
krma.
2. KRM, Kfma, m. Chersouesus taurica, polu-
otok na ('mom Moru koji pripada sad Rusiji.
— isporedi Krim. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjeinika u Vukovu (,stadt Krim' s pritnjerom iz
narodne pjesme: Savi knigu, jiosla Krmu b'jelora
gdje je shvaceno kao grad). Za Krm, Kuban i
Kavkaz tuzi neutosno. J. RajiR, boj. 9. Vec u
Krmu u cara Tatara. Nar. pje.s. vuk. 3, 84.
Gospa Jelisavka zavlada Krmom (po narodnoj
pjesmi). Vuk, nar. pjos. 3, 84. i u Sitlekovii
rjecniku: ,Krim'.
1. KRMA, /. puppis, strazna strana od broda.
ovo je pravo znaiene, kaku se vidi po tome sto
je ovako i u drugijem slavenskijem jezicima i po
primjerima pod a; radi drugoga znaiena vidi b.
— IHjec je praslavenska (k'trma), isporedi stslov.
krtma (tt jednom primjeru krmilo), novoslov.
krma, rus. Kopjia, (ie^. korma, rijei tuiia : iz ma-
ijarskoga po Miklosiiu, riiska po Jiingmannu).
— Izmedu rjeinika a Vraniicevu (, puppis'), u
Mifca/iHU (karma, krma od broda , puppis'; krma
od drijeva , puppis'), u Helinu (, poppa dolla nave'
,puppis' 572b), It Bjelostjencevu (krma, zadrii kraj
ladje , puppis, posterior pars navis'), u Voltiijijinu
(,poppa' ;das hintertheil des schiffes'), u Stuli-
cevu (,puppis'), u Vukovu (vidi kod b). — Akc.
kao kod 2. krma.
a. sa znaienem sprijeda kaznnijem. ovako je
bez sumne u ovijem primjerima: Vrgose fietira
sidra is krme. Anton Dalm., nov. test. 217. act.
ap. 27, 29. Svakoj (korab(i) krma zlatom siva.
G. Palmotic 2, 210. Spavaju kakono Jona pod
krmom od lade. M. Radnii 2(;8». Gospodin spa-
vase na krmi od lade. 496''. S krme zlamen
ognem lanu. I. Zanotti, en. 19. Bogato je ure-
sena krma. B. Bettera, or. 12. Od pure do
krme. (D). Poslov. danic. Na krmi joj mnokrat
stoje kipoklanci slave. J. Kavaiiin 378*. Drijevo
teSko s malijem jedrim ili hita stranom vjetre
robredi se ili im krmu svu slobodnu dopuStava.
B. Zuzeri 278. Kleopatra na krmi vise pristoja
plemenita uzvisena, podnebjem zlatnijem pokri-
vena tako sjaSe, ko da je od voda jedna boXica.
232. I pan s krme posjekose (sam pixac tu-
maii: pan s krme — arboro da puppa). I. A.
Nenadid, sambek. 16. Vjetar usili ih krmu mu
obratiti. S. Rosa 93b. Krman s krme dok od-
biju (slapi). V. Dosen 194b. Imadise fustu or-
manicu, sva joj krma bise puzlacena. And. Kacic,
razg. 284b. Al' to ide §ambek ogneviti, na krmi
mu alaj barjak vije. 322*. Tree naglo od krme
do prove. .322b. I na dumen dumen^iju Pavla
a na krmu ronca Galovana. Nar. pjes. stojad.
2, 95. A krmu bih tvoju srebron okovala, a
provu bih tvoju zlaton rakamala. Nar. pjes. istr.
2, 59. Krmu ima, majko, srebrom nakovanu, a
provicu ima zlatom armizanu. 2, 156. V krmi
jim se jedno (Ture) zatajilo. Hrv. nar. pjes. iz
Istre. Nasa si. god. 10, br. 14, str. 54. On ispise
na krmu od broda iznutra svoju zenu a na provu
onu staricu. Nar. prip. vuk.' 249. Ovako vapi-
jase proto Bozo s krme nekakva staroga brika
koji . . . istezaSe se na suho da bude pregledan
7 2. KRMA
i popravjen. M. Vodopic, tuzn. jel. dubrovn.
1868. 178. Krma , puppis' zadui kraj lade. Vuk
tumaci tu rijec ,das steuerruder' ,gubernaculum'
sto je svakako pogreska, barem za primorje. V.
Bogi§i6 u Nar. pjes. bog. 370. Svaka lada . . .
ima ,provu' sprediiu stranu i ,krmu' zadnu. L.
Zore, rib. ark. 10, 324. — I u ovijem je primje-
rima isto znacene, premda se ne istiie onako kao
u predasnima: Na visokoj krmi stase. M. Ga-
zarovic 38. Brodar ki ga tja vodijase vrhu krme
ter sjedeci pobjeguou plav vladase. G. Palmotic
2, 66. Dumencija vlada ladom side6i na krmi.
M. Radnii 329b. Stoji na krmi svoga broda. P.
Posilovic, cvijet. 202. Koji stoji na krmu od
svoga drijeva. K. Magarovic 102. Vide . . . ne-
poznanu plavcicu s dva sijeda staroa na krmi.
I. Dordi6, ben. 173. Bi njegda na krmi, a sad
ni na puri. (Z). Poslov. dauic. (Ustrgoh) mlada
mornara na krmi sideci. Nar. pjes. istr. 2, 7. —
desto se kaze da vjetar puse u krmu, ili da je
u krmu. S naukijeri izvrsnijemi, s vjetrom u
krmu. Zborn. 69b. U krmu vjetra cuh prsi. M.
Vetrani6 1, 169. Broditi s vjetrom u krmu. J.
Mika[a, rjeon. kod broditi. Jidriti s vjetrom u
krmu. kod jidriti. S vjetrom u krmu ,col vento
in poppa' ,secundo vento'. A. d. Bella, rjeSu.
572b. Reko bi da su plovuca drijeva povrh voda
jedrim punijem usred krme. B. Zuzeri 292. Je-
drase u krmu sa svijem jedrim. 178. Vjetar ti
u krmu! (Z) Poslov. danic. iu prenesenom, me-
laforiikom smislu, kad je ko u cemu ili za neko
vrijeme srecan. Uzoholila se je, er jo' je vjetar
u krmu. M. DrziA 276. Kad jedrimo vitrom u
krmu, tad ne mislimo o nebu. A. d. Bella, razgov.
117. Kad vitar nije u krmu, tad kazeS tebi i
drugim da }ubis Boga. 137.
b. u Vukovu je rjecniku tumaieno ,das steuer-
ruder' ,gubernaculum', of. korman, dumen (kr-
milo, timiin) s primjerom iz narodne pjesme: Na
galiji stotina Turaka od stotina turskije gradova,
a na krmi Kifii/'.-Useine. i u samome ovotn pri-
mjeru vafa da je znacene isto kao pod a, te jr:
jamacno Vuk zlo tumaiio onu rijei misleii da
je isto sto korman. ima doista xviii vijeka u je-
dnoga pisca Slavonca primjer u kojemu je zna-
iene kno u Vuka : Sto je ruka ztiala no zna, jer
je otola krmu sila. A. Kanizli6, roz. 73, ali je
to samo jedan primjer; drugi su ili Vukovi ili
pisaca mladijeh od Vuka koji .sm moiebiti nega
u tome slijedili: Odrijesivsi uza na krmama.
Vuk, djel. ap. 27, 40. Kfma, (1. zadria strana
broda. 2.) krmilo. M. Pavlinovic. Kfma ,guber-
naculum'. D. Nemanid, cak. kroat. stud. iftg. 19.
2. KRMA, /. isprva hrana uopce, poslije samo
za stoku (pica). — Akc. se mijena u voo. : kfmo,
kfmo. — U ovom je ohliku stara rijei, isporedi
stslov. krtma, bug. krrbm-t. (t. j. kn>ma), mate-
rino mlijeko, novoslov. krma, rus. itopMa; prasla-
venski je oblik ktrm^ i k-trmt ili ktrmja, ispo-
redi stslov. kri-m-B, krtmja, rus. kopm'b, KopM.ui,
ces. krm, m. i /., krme, po(. karm, /., karmia, pa
i let. karms, gojan, ugojen, znacene je u novo-
slovenskom kao u nasem jeziku ; rus. uopni, moze
znaiiti hranu uopce, ali iesie znaii picu sto jc
znacene i kod Kopsia, Kopjijin, u ceskom i u po^-
skom oba su znaiena. — Izmedu rjeinika u Bje-
lostjencevu (,esca, pabulum, et dicitur omne ge-
nus alimenti animalium, utpote foenum, avena,
stramen, gramen etc.'), u .Tambresiienu (,esca'),
u Voltigijinu (.pascolo, foraggio' ,weide, winter-
futter'), u Vukovu : hrana za marvu : sijeno, slama
itd. ,das (winter-) futter' , pabulum', cf. pica s do-
datkom da se govori u Hrvatskoj; u Danicicevw
(krbma ,victus').
2. KRMA, a.
KRMAK, b.
il. hraiKi uopce (u svijem primjerima ludaka).
— Do XVI vijeka. Oti> krbmi vaSo i/.bivajuSto.
Sava, tip. stud, glasn. 40, 176. Kri.ina bo ihb
jako kto po sile, covi hloba malo i rotko prije-
lualiu. Domentijan'' 24. Na krbinu i na o)d3ja-
iiijii slu^eStimb svotomu liramu. Mon. .sorb. 11.
(1222 — 1228). Bubrovbfianomb da damo korbmu.
31. (1247). Da budutb sija na krbmu. 541. (1496).
Svaki 6a krmo imiSo jubveiio polozivSi. P. Zo-
raiiic 10'".
b. hrana za stoku, piia. — Od .\vi vijeka.
A da .so no moXo niti krmo za koiie dobiti. Sta-
rino. 19, U. (1560). Od sad svino na krrau so
dajii. J. S. Rejkovid 338.
KRMAC, krmca, m. vidi krmak. — JJ nasc
vrijeme it Istri. Pojala jo novestica osam krmao
kriuonib. Nar. pjes. istr. 3, 10. — U ovom se
primjeru m ispred c promijenilo na n : 'vamo su
nam pravili, da sto krnca ubili. Nar. pjes. istr.
3, 18.
KRMACA, /. scrofa, zensko odraslo krme. —
Akc. se mijena u gen. pi. kfma6a. — Od xvni
vijeka, a izmedu rjeinika u Voltigijinu (,poroa,
troja' ,sau'), u Stulicevu (,porca, sus'), u Vukovu
(,dio sau' iporca').
il. u pravom smislu. Tko se misa s mekinami
rucak biva krmacami. V. Dosen 9Ga. Psi, vukovi
i krmaco broz razloga hranu tlace. 1461'. Krmafie
so skotno tukn. 158''. Nerasta . . . k krmacama
ne vala pustiti. I. Jablanci 143. Krmaoa gotova
oprasiti so. D. Obradovic, basne. 195. Zar kr-
maca zna za boje'r Nar. posl. vuk. 86. Ko kupus
sadi i krma&u hrani, ne boji se gladi. 144. Od
krmace kud co plemenitije sta biti, koja po
osmoro oprasi? 234. Svina krmacu! (t. j. jubi.
Kad so dvoje jubi, pa im se ko podsmijeva).
282. Cuva jodnu krmacu i troje prascica koji
su u isti mah krmacu sisali. Nar. prip. vuk.-
255. Bukari se krmaca. Vuk, rjefin. kod buka-
riti se.
b. u prenesenom smislu, neka cobanska iijra.
i komad drveta kojijem se u noj igraju. — TJ
Vukovu rjecniku: ,ein birtenspiel (krainisch audi'
syirika) ,ludi genus', (zabijezio sam u uglastoj
zagradi [ J dodatke uzete iz M. D. Mili6ovi6, ziv.
srb.- 224 — 225 kod krmacice) u ovoj igri ,kr-
mafia' se zove oko tri prsta dugaoko i podebelo
drvo (od prilike kao pokratak vraii) (isporedi
buga, a), cula, guga). igraci iskopaju u zomji
poveliku jamu [rupu u koju bi mogla stati jedna
oka vodej, pa oko lie uaokolo (oko dva tri ko-
raka od lie) toliko maiiiieh jamica koliko je nib
fW treeem su izdanu dodali izdavaoci : maiie
jedan). velika oiia jama u srijedi zove se ,kazan'
(ovuga znacena nema u ovom rjectiiku kod 3.
kazan, a, jr.r ga nijesam nasao zabi(ezena), a
ono maiie unaokolo zovu se ,ku6e' [,kuAico']. kad
se stanu igrati, svaki igrafi stane kod jedne ku6e
(obrnuvsi so ka kazanu) i metne u liu kraj od
svoga stapa ftaj se stap zove — kako gde — :
,maska, palica' ili ,stap']. jedan spoja krmacu
tjera stapom i hooe da je satjera u kazan, a
ostali svi vaja da to brane i svojijem stapovima
da je odbijaju. onaj koji tjera krmafiu zove se
,krma(5ar'. kad koji digne svoj stap da odbije
krmacu, onda krma6ar gleda, ne bi li prije liega
metnuo svoj stap u nogovu kucu, pa ako to
ucini onda on ostane na ku6i, a onaj koji jo
ostao bez kuce ide te goni krmacu [malo druk-
eije: ako li krmaSar .satera krmacicu u kazan,
on povice: ,mena!'; na taj glas svi igraci polete
da monaju kucice. u torn menadu krmacar gleda
ne bi li svojim stapom. uhvatio svoju kudicu; a
koji tada ostano bez ku6e mora gouiti krma-
cicu {. ako krma£a kad jo krmacar iidari stapom
pogodi koga od igrafca u nogu od kojona dole,
onda kazu da ga je ,opario', i u jedan put svi
povikavSi : ,opara mijena' brXe bojo iiiijeiiaju
ku6e, u kojomu mijenaiiu i krmaftar gleda ne bi
li svoj stap metnuo gdje u kudu prije drugoga,
pa koji ostane bez kudo onaj goni krmadu. ako
bi krma6ar satjerao krmadu u kazan, i onda kude
mijeiiaju kao i prije. — vidi i 6ula, dula, krma-
dica, svliica.
KRMA6aR, m. — U naSe vrijeme, a izmedu
rjeinika u Vukoou (koji goni krmadu kad so
igra krmade). — vidi kod krinada, b. Tu jedan
mora ostati bez kudice. i taj so sad zove ,kr-
madar'. M. D. Milicevid, ziv. srb.^ 224.
KRMACKTFNA, /. augm. krmada. — U Vu-
kovu rjecniku.
KRMACICA, /. dem. krmada.
il. u pravom smislu. — U Vukovu rjecniku.
b. u prenesenom smislu, vidi krmada, b.
Sprome (za igru krmaiice) i jedno drvo od pri-
like kao Sto jo pokratak vran na burotu, ili nadu
grmovu sisarku, ili kakav podebeo a pokratak
okomak, ill naj posle loptu. to zovu ,krmacica'.
M. D. Milicevid, ziv. srb.* 224. vidi dale kod
krmada, b.
KRMACIN, adj. koji pripada krmaii. — U
Vukovu rjecniku: ,der sau' ,porcae'.
KKMACiNA (krmadina), /. augm. krmada. —
U Vukovu rjecniku.
KRMAD, /. coll. kao pi. krme. — Od xviu
vijeka, a izmedu rjeinika u Stulicevu (,ingens
porcorum numorus') i u Vukovu (,dio schweine'
,suos, porci'). Djavli isprosiso da jim Isus do-
pusti udi u krmad. L. Vladmirovid 66. Ovco
krmad jer nerade slide. J. S. Rejkovic 276.
KKMADIJA, /'. vidi krmad. — U naSe vrijeme
u Lici. ,Ima krmadi, ima krmadije punu stalu'.
J. Bogdanovid.
KRMAK, kfmka, m. verres, sus mas, mu.%ko
krme. — Akc. se mijena u vac. ; kfmde, ki-mci, t
u gen. pi. kfmaka; kad se umece ev u mnozini
(vidi kod b), va^a da je akc. : kfmdevi. — Od xv
ili XVI vijeka (vidi kod b), a izmedu rjeinika u
Mika(inu (krmak, prasac ,3us, porcus'), u Belinu
(iporco, animale noto' ,sus' 573*), u Bjelostjen-
ievu (krmak, sviiia ,sus, porcus'. v. hule), u Jam-
bresicevu (,sus, porcus'), u Voltigijinu (,porco'
,.schwoin'), u Stulicevu (,porcus'), u Vukovu: ,da3
(mannliche) schwein' , porous', [cf. veparj.
a. u jednini. Krmkom gnusnim stvara se.
I. T. Mrnavid, osm. 1.52. Utoviti jednoga krmka.
P. Posilovic, cvijet. 55. Za oblatiti se vise ka-
kono krmak u lokvi od blata kad se kupa. F.
Lastric, nod. 188. Krmak prascu brat a svihi
otac (dakle neuskoplen). (Z). Poslov. danid. Gorski
krmak sidi stane ; al' kad rane ved dopane . . .
V. Do.sen 43b. I prid krmka bisor sipa. 188*.
Krmak sviiia a zeje jo trava. Nar. pjes. here,
vuk. 220. Duha kao krmak na sjekiru. Nar.
posl. vuk. 71. Nacerao krmka na rast. (kad je
koji pijan. mozebiti za to so ovo kaze sto se pi-
janu eoeku sve dini mogude, tako i krmak da
moze uz drvo puzati kao madka?). 192. U to
vidi de krmak onoga se|aka mijesa ispod sebe
lepuSinu. Nar. prip. vrc. 108. Pitali popa: kqje
je meso naj bo(e, koja li riba i kakva zelen? —
Zagna krmak ugora u kupus (isporedi kod svina).
212.
b. pi. krmci, krmaka moze znaiiti sto i kr-
mad, t. j. mnostvo svina bez obzira na spol i
KRMAK, b. 6!
(jodine, vidi u Vukovu rjeiniku: krmci, kfmaka
jdie schweine' ,3ues, porci'. — V narodnoj pjesmi
crnogorskoj ima za mnoiinu oblik krmfievi (vidi
naj zadni primjer). Zakonb od krmakb. Stat.
poj. ark. 5, 268. Rove kano krmci. S. Margiti6,
ispov. 112. Cuvati krmka u po)u . . . ondi pase
krmke. M. Eadni6 230b. Stoje privra6aju6 se
kakono krmci u kalu od jubavi svitovne. 253*.
(Vragovi) uljezu u njeke krmke. M. Eadnic
384b. (J)avao) zamoli Isusa, da, ako ji istira iz
onoga covika, dopusti im da mogu uniii u krmke.
E. Pavid, ogl. 519. Jarci, krmci i ovnovi. V.
DoSen 170b. Da bi blatni krmci bili (Unci) . . .
254*. VoliS dite za krmci poslati. M. A. Re|-
kovic, sat. C2b. Za krmceve Turke mijenaSe.
Ogled, sr. 53.
KRMALI, adj. u narodnoj pjesmi nasega vre-
mena stoji ne mijenivsi oblik uz ruke. rijei je
titrska. Miklosic (die tiirk. elem. uachtr. 1, 62)
kaze da je od tur. qyrma, ulom, nabor, te maze
biti da znaci: prekrstene ruke. Vjerna |ubi, si-
uula te guja ! sto 6e tebe glava na pengeru, sto
1' krmali ruke niz parmake ? vidio te carevi de-
lija. Nar. pjes. here. vuk. 21.").
1. KKMAN, kfmna, adj. koji pripada krmi
(vidi 1. krma). — Samo u Stulicevu rjeiniku :
jprymnesius'.
2. KIIMAN, krmana, m. krmilo, isporedi kor-
man. — Od xviu vijeka. Krman 3 krme dok od-
biju (slapi). V. DoSen 194b. Krmani od svako-
vrsnih splava imadu se drzati istih opreza.
Zbornik zak. 1866. 193.
3. KEMAN, m. sajiv naziv za covjeka koji
ima velik nos. — U naSe vrijeme u Lici. J.
Bogdanovid. — Vafa da postajr od 1. krma.
4. KEMAN, TO. ime musko (nije isto Ho 3.
Krman). — xiv vijeka. Sudac Krman. Mon. croat.
44. (1379).
KEMANGIJA, m. krmar. — Od krman na-
stavkom tiirskijem ^y. — U pjesmi crnogorskoj
nasega vremena. Krmangije, ispravite lade na
demije Otmanovi6-cara, da ne damo tope napu-
niti. Nar. pjes. vuk. 5, 416. On iz lade skoci
u demiju, krmangiji osijefie glavu. 5, 417.
KEMAnITI, krmauim, impf. krmiti. — ispo-
redi kormauiti. Bos. vila. 1886. 180.
KKMANOS, m. krmar. — isporedi kormanos.
— U na§e vrijeme. Ode su ga (Dunav), mislis,
od jeda bele pene popadale, on je nagu ladu,
sam tako, krse6i se, spustao mirno, kako mu je
krmanos zapovedao! M. D. Milicevic, medudnev.
250. Lada krmanosa (nosi). Nar. zag. uov. 275.
1. KEMAE, krmira, m. covjek koji stojeci na
krmi upravfa krtnilom pa tako ladom. kod ove
su rijeii, kao i kod drugijeh slicnijeh (krmanos,
kormanoS, dumengija itd.) dva znacena sto se
ne mogu svagda raspoznati : jedno je (tal. piloto),
jedan od starjesina na ladi kojemu je posao pa-
ziti na smjer kojijem ide lada, ali ne drzi rukom
krmilo nego ga samo katkad na opasnom mjestu
prihvati, Hi eovjek koji je takovijem mjestima
vjeSt i sam drzi onda krmilo ; drugo je (tal. ti-
moniere), prosti mrnar Ho drzi krmilo i nim
upravfa po naredbi starijega. ohiino se shvaca
rijec u prvom znacenu. — Akc. kaki je u gen.
sing, taki je u ostalijem padezima, osim nom.
sing., i voc. : krmani Hi kf mare, kirmari. — Na-
cineno od krma. — U nase vrijeme, a izmedu
rjeinika u Vukovu (,der steuermann' ,gubernator'.
cf. kormanos, dumengija). Mudarci tvoji. Tire,
sto bijahu u tebi, bijahu ti krmari. D. Daniftic,
) KRMCIJA
jezek. 27, 8. Od vike tvojih krmara uskolebace
se vali morski. 27, 28.
2. KEMAE, krmara, m. eovjek koji cuva krmke,
sviiiar. u Lici. V. Arsenijevio. J. Bogdanovic. —
Akc. je kao kod 1. krmar.
KEMAEA, m. prezime. — U nase vrijeme.
Milosav Krmara. Eat. 409.
KEMAECAD, /. coll. vidi kod krmarce.
KEMAECe, krmarfieta, w. dijete koje cuva
krmke ; svinarCe. u Lici. V. Arsenijevio. — Nema
mnozine (govori li se coll. supst. krmarcad?).
KEMAEICA, /. zensko ce}ade koje 6uva krmke ;
svinarica. u Lici. V. Arsenijevii. J. Bogdanovic.
KEMAEICIN, adj. koji pripada krmarici. ,Kr-
maricin je dio naj debji'. u Lici. V. Arsenijevic.
KEMAEOV, adj. koji pripada krmaru. u Lici.
V. Arsenijevid.
KEMAST, adj. kao krme'^ nalik na krme? —
U na§e vrijeme u Lici. ,0n je u vinu krmast,
moram s nim lijepo'. ,S Aim se nikako ne moze,
on je krmast'. J. Bogdanovic.
KEMAUKANE, n. djelo kojijem se krmauce.
— U Vukovu rjeiniku.
KRMAtfKATI, krmaufiem, impf. vidi maukati.
— isporedi kriiaukati. — Nejasno je kr- na po-
cetku. — U Vukovu rjeiniku: vide maukati.
KRMCI, kfmaka, m. pi. vidi krmak, b.
KEMCAC, krm6aca(?), m. vidi krmoid. — U
Stulicevu rjeiniku (gdje je gen. krmca) : v. krmcic.
— nije dosta pouzdano.
KEMCAD, coll. kao pi. krmSe. — U Stulicevu
rjeiniku: v. krmad.
KEMCA.DIJA, /. vidi krmfiad. — U nase
vrijeme u Lici. ,Ima krmcadije vrag zna koliko'.
J. Bogdanovic.
KEMCaJA, vidi krmcija.
KEMCe, kimfieta, n. dcm. krmak, vidi krme.
— I'ostaje nastavkom i-t. — Nema plurala, vidi
krmfiad. — Od xviii vijeka. Kano krmce ne
mari nigdi za dobar miris. S. Margitic, tal. 234.
Nit' je zeje u krmcetu da taru6i cini §tetu. V.
Dosen 172b. Da je na vam pasja glava, da je
grlo vam krmceta. 173''. Ziviti zajedno s krm-
fietom. D. Obradovii, basn. 89. ,Eanis li ti koje
krmfie za posjek't" ,Eanim i ja edno krmce za
dim'. J. Bogdanovid.
KEMCENE, n. u Stulicevu rjeiniku: v. krmad.
— sasma nepouzdano.
KRMCI6, m. dem. krmak. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjeinika u Stulicevu (.porculus, por-
cellus, succulus') i u Vukovu. Pojdi, zeno, doma
bodes najti krmdida tvoga. F. Glavinic, cvit.
46a. Prasici i iezinim krmdidima. Nar. prip.
vr6. 123. Deset krmac s krmdidima. V. Vrcevic,
igre. 39.
KEMCIJ, m. vidi 1. krmar. — Postaje od
osnove 1. krma nejasnijem nastavkom dij (ispo-
redi stslov. birbcij, sam-bdij, rus. cTpanniH itd.).
— Samo u knigama pisanima crkvenijem je-
zikom, a izmedu rjeinika u Daniiiievu (krbmbcij
,gubernator'). Bogoglasbnyj i bogomyslbnyj krmb-
dij premudrostiju slova okrbmlaje crbkovb Bo-
iiju. Domentijan" 285. Eaduj se, Lazare, pla-
vajustimb krbmdij. Glasnik. 13, 367. (xiv — xv
vijek).
KEMCIJ A, /. kniga u kojoj su crkveni zakoni,
crkveno (kanoniiko) pravo, grikom rijeii i no-
mokanon. — • Uprav je adjektiv zenskoga roda u
stslovenskom slozenom obliku, te glasi (po grc.
KKMOr.lA
fiOO
KRMEl^IV
niiiUikiiir , Iniiiilo, jcr nc i laku zouc) duMa
kr-i.mb6ajii (jumacno kiUga). ovako jc i piSe V.
.Iiiijic, vidi: XrmCaja ilovifika Rodine 12U2. Sta-
riiip. 6, 60, te se dusfedno drzi starijeh ohlikn i
za drufje padcir, n. p. krmCuju z<i ace. simj.,
kruifiji id dttt. sin;)., kriuCi.je za yen. sing. ltd.
>■ toga slo ovakove deklinacije nema vei u naiem
jeziku, drugi su po naj ie§6em obliku uzeli kao
osnovit za nom. .•ling. i za sve padeze krra6ija,
vidi: Krmfija moraSka. N. Uufeic u Ulasnik.
II, 8.
KKM^INA, /. samo u Stulidevu rjedniku : v.
kriudtina.
KKME, kiimeta, n. sviAie, svina uopce (iiprav
koja se goji i krmi da se zako(e, ali se ubiino
na to nema obzira). — Nema plurala, vidi krmad.
— Od iste osnooe od koje je 2. krma i krmiti.
— Od XVIII vijeka, a izmedu rjeenika u Voltigi-
jimi (grijeskom kriuet, v. krmak), u Stulidevu
(v. krmak); u Vukovu: ,das schwein' ,sus'. Od
tos krme kadkad dobro tijo. J. S. Kejkovii 61.
ir krmetu poginuti no da. 2.85.
KKMECaKA, /. Kaua e.sculonta, zaba. Vocin.
D. Hire.
KRMECITI, krmefiim, impf. iz malena zasfcati
u lastu; loza krmofii, kad ostane pri krmelu.
M. Pavlinovic.
KRMECJACI, krmecika, m. pi. vidi 1. krmeoak.
1. KRMe6a K, krmecaka, m. ii Vukovu rjec-
niku mnozina krmocaci, krmecaka., opanci od
krmece ko?.e s dodatkom da se govori u iali.
2. KRMECAK, krmecka, m. svinska staja, sviii,
svinac. — U Ma.se vrijeme u Lid. J. Bogdanovic.
KRMECARE, /. (?) pi. nekakva g(iva. Krme-
care (grmedare?), vrst gjive (Oraovica). B. Sulek,
im. 174.
KRMEGl, adj. koji pripada krmetu Hi krmadi.
— Postaje od osnove krmet nastavkom j, te se
nalazi pisano i s tj mj. 6. — Od xvii vijeka, a
izmedu rjeenika u Mika(inu (od krmka, krmece
,siiillus'), u Stulidevu (krmetii .fiorcinus'), u Vu-
kovu (,schweins-' ,suillus'). Svinac zato smrdi,
zasto u nemu smrad krmeci mnogo vrijeme stoji.
M. Divkovic, bes. 744'i-b. Zabranivase mu hranu
krmetju. M. Radnift 115*. Ze}a§6 nasititi se je-
ceka krmet(/.i. 230''. BlagovaSe trave krmefcje.
231^1. Da bar ucini sobi doneti mesa koje je
prilicno krmecjemu. E. Pavic, ogl. 437. Uzmi
sala oli slanine krmetje .T. Vladmirovic 8.
KKMEGUSA, /. u Vukovu rjecniku: nekakva
tica ,art vogel' ,avi9 quaedam' s dodatkom da je
cuo u Crnoj Gori. — Ivekovii isporedujc grmusa.
1. KRME^, adj. krme(iv. — Na jednom mjestu
xviii vijeka. Iz krmojih razdrijeli ooi sukrvican
, jed mu sofii (Belzebubu). J. Kavaiiin 413''. —
nije dostd pouzdano.
2. KKME^, /. ono zuckasto nalik na gnoj (ali
nije gnoj) Ho izlazi iz ociju i na nima se sa-
kup(a i susi, oxobito kod spavana i kad .iu oci
bolesne. — vidi 3. krme|. — U nase vrijeme, a
izmedu rjeinika u Vukovu (,die augenbutter'
,Kramiao').
a. H pravom smislu. .Tedva otvori oci od kr-
me|i. Nar. prip. vuk. 91. Razatre prstima krme}
po ociraa. Magazin. 1867. 61.
b. u prenesenom smislu, na tozi, vidi kod
oko. — U Vukovu rjecniku : u loze. of. oko i
ki'mej.
3. KRME^, krme|a, m. vidi 2. krme), od cega
se razlikuje ne samo u rodu nego i s toga Ho
znaii svako zrnce Sto postane okolo oka, i zato,
SI' upotrchfava i u mnozini. — .Ikv. kaki jc u
gen. sing, taki je i u oslalijcm oblicima, osim
nom. i ace. sing. — Nalazi se u nasemu (od
XVII vijeka) i u nvslovenskom jeziku; Miklosid
mi.sli da moze biti isto Ho stslov. gr-bmozdb (ispo-
redi osobitu krmeXe} t krra6z|iv), a uvo opet da,
je srodno s lat. gramiao Hi gremiao (vidi i grc.
•yii'lfiij). — Izmedu rjeinika u Mikafinu (ki-raej,
suza osahla ,lema, grama, gramia') gdje se naj
prije nahodi, i u Stuliievu (,gramia, lippitudo').
a. u pravom smislu (u prvom primjeru iper-
bolicki). (Snaiica) svakog jubi, svakog cmoka
pod obadva triput oka; a kad drugo ve6 izbali,
na ."ivekrvu tad navali ... za da baba jos no
znade, liu nerada da imade: ide indi k babi bllze,
noj krmo]o da oblize, babu cmoka, babu lize, i
k zein|i se prid liom slize. V. Dosen l.'j7''. Dava
vodu, nom mu zedu vida i krmeje .s trepavica
skida. Osvetn. 4, 17.
b. vidi 2. krme), b. Krme), lu. jest slijepo
oko na trsu. u Zagorju. h\ llefele.
KRME^iAN, krme)na, adj. koji pripada kr-
meci. — Samo na jednom mjestu xviii vijeka.
Cim krme)ne suze kap)6 (starica) ... J. Ka-
vanin 1.501.
KRMJOJfiANE, n. djelo kojijem se krme(a. —
U Vukovu rjecniku.
KRMJilfiAST, adj. u Stuliievu rjecniku uz
krme)av.
KRME^aS, m. ime karauli u Srbiji u okrugu
krusevackom. M. D. Mili6evic, srb. 724. Kod
karaule Krmejasa. Rat. 193.
KRME^ATI, krme)am, impf. ispustati iz sebe
krmel (o bolesnijem ocima). — Akc. se mijena u
praes. 1 i 2 pi. krme)amo, krme)ate, u anr. 2 i
3 sing, krmeja, it part, praet. act. krme)ao, kr-
me)ala. — U Vukovu rjecniku : ,triefen' ,lippio'.
KRME^^AV, adj. vidi krme)iv. — U nase
vrijeme, a izmedu rjeenika u Stuliievu (,lippus,
gramiosus'). Sto ne sjede rde krme)ave, no su
cori uzeli batine, da s nom brane careve kra-
jine? Ogled, sr. 460. Ostace krme|avo, cendr-
)avo. M. Pavlinovi6, razl. spisi. 12. Krmejav,
krme)iv. u Lici. V. Arsenijevid. ,Da ja uzmem
krmejavu Jaiiu !' J. Bogdanovid. ,Ne§to su mi
oci krme)ave'. u Dobroselu. M. Medi6.
KRMElriAVAC, krme)avca, m. krme(av covjek.
— U nase vrijeme, a izmedu rjeenika u Stuli-
ievu (uz krme)av). Krme)avac, krme)avca, krme-
)avo musko <5e)ade. u Lici. V. Arseuijevic.
KRMEI^AVICA, /. krme(avo zensko ie^ade. —
U nase vrijeme, a izmedu rjeenika u Stuliievu
(uz krmejav). Krmejavica, krmejavo iensko ce-
jade. u Lici. V. Arsenijevid. ,01azi, krme)avico,
olazi, krme)avi gade, ti se u zenske mijesaS!'
J. Bogdanovic.
KRMELAVSA, m. nadimak krmejavu covjeku.
vidi krme)avac. — U nase vrijeme u Lici. J.
Bogdanovic. M. Medic.
KRMELENE, n. djelo kojijem se krme(i. —
Snmo u Stuliievu rjeiniku: v. krme)stvo.
KRME^INA, /. augm. krme). — U nase vri-
jeme. Evo dve krmojine. Bos. vila. 1887. 76.
KRMEl^ITI, kirap|im, impf. vidi krme)ati. —
Samo u Stuliievu rjecniku: v. krme|ociti.
KRME^IV, adj. pun krmeci. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjeenika u Mika^inu (krmejiv, krmejok
jlemosu.-, gramosus, gramiosus') gdje se naj prije
nahodi, u Belinu (,lippo' ,lippus' 441"), u Stuli-
ievu (v. krmo(j,v), u Vukovu (,voll augenbutter'
gramiosus').
KRME^IV, a.
601
KRMICA
a. 0 oku, ocima. Cerulario svqjim tupim i
kermejivim od pameti okom (metaforicki) . A.
Kanizli6, kam. 487. Krme|ive oci. D. Rapic
121. Samo sto mu o6i behu krme[ive . . . Srp.
zora. god. 1, sv. 4, str. 76.
b. 0 ce(adetu u kojcga su krmelive oci. Tast
varavac dade mu Liju krmellvu. M. Radnic 188=^.
Babo krmejiva! I. Velikanovic, prik. 12. Pa ce
s' na te .svati sagaditi, jer si ti voc stara krme-
liva. Nar. pjes. vuk. 1, 124. Vrat' se natrag,
rdo krmejiva, ne grade se sedla za magarce, nit'
se vode devojke za starce. Nar. pjes. vila. 1886.
700.
KRME^jIVAC, krmfellvca, m. krmefiv covjek.
U Belinti rjfiniku : ,lippo' ,lippus' 441^1-.
KRME^jIVICA, /. krinelivo zensko ce(ade. —
U Belinii rjecniku: .donna lippa' ,lippa' 441*.
KRMft^jIVOST, krmfelivosti, /. osobina krme-
jiva oka Hi cejadet.a. — U Stulicevu rjecniku:
V. krmejstvo.
KRMELOCITI, krmelocim, impf. krmelati. —
Samo u Stulicevu rjecniku: ,lippiro'.
IfRMEI^OK, adj. krmejiv. — Sloieno ud osnova
rijeci krmej i oko. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjecnika u Mika^inu (kod krme)iv) gdje se naj
prije nahodi, u Belinu (,cisposo, che patisce di
cispa' ,lippus' 195h; ,lippo' ,Iippus' 441^'), « Stu-
licevu (v. krmelast). Bi mu Lija krmejoka pod-
vrzena. V. Andrijasevic, put. 294. Nagrdna kr-
mejoka Lija. I. .T. P. Lucie, razg. 7. .Takob
misto prilipe Rakele zarucnicu prima krme|oku
Liju. y. Pestalid 8.3. Jadnoj baki krnie|oki. M.
Pavlinovic, razl. spisi. 322.
KRME];i6KAST, adj. vidi krmelok. — Od
xviii vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu (v.
krmejast). Imadise sestru stariju imenom Liju,
koja buduci malo krmelokasta, oci joj samo li-
potu kvarahu. And. Kacic, kor. :!0. Krmejokast,
tal. ,cisposo', nem. ,triefaugig'. A. Ostojic.
KRM1^;^jSTV0, n. bolest od ociju kad su kr-
melive. — Samo u Belinu rjeiniku: ,lippitudiiie'
,lippitudo' 441», i u Stulicevu: ,lippitudo'.
KKMEN, adj. tovan, ugnjen (o krmetu). —
Mogao hi hiti part, praet. pass, (uprav krmjen)
od krmiti. — U naie vrijeme u Islri. Pojala je
nevestica osam krmac krmenih. Nar. pjos. istr.
3, 10.
KRMENAL, krmenala. Hi. indi kriminal. —
Na Krku xv Hi xvi vijeka. Da receni podkne-
zini i sudci ne imite pafiat va stvari od krme-
nala ke pristoje gospodinu providuru. Stat. kr6.
ark. 2, 290.
KRMENCIJA (krmencija), /. magarski zlatni
dukat, magarija. — Postaje od nem. kremnitzer
(dukaten), jer se kuju u ijradu Kremnici (nem.
Kremnitz, mag. Kormoc). — isporedi kremen-
cija. — U Vukovu rjecniku: vide magarija.
KRMESCE, krmesceta, n. dcm. krme. — I'o-
staje od osnove krmet doostrukijem nastavkom
cbcet, prvo se c prvo jnetvara u 6 pak u S
ispred c. — U Vukovu rjecniku : ,das sohwein-
chen' jSucula, suculus'. — nema mnozine.
KRMETINA, /. meso krmece. — Od xviii vi-
jeka, a izmedu rjecnika u Belinu (,carne di porco'
,suilla' 173'>), it Stulicevu (,caro suilla, suera'), u
Vukovu (,das schweinetieisch' ,earo suilla'). Bices
kao Turcin, kad se namami na krmetinu. D.
Obradovic, ziv. 97. Ima 1' ovdje mesa krmetine?
Nar. pjes. petr. S, 187. Navadio se kao Turcia
na krmetinu. Nar. posl. vuk. 18.5. Jedan put
on raene omrsi u potak, a ja lioga krmotinom.
Nar. prip. vrc. 211.
KRMEUKANE, n. djclo kojijcm se krmcucc.
.J. Bogdanovic.
KRMEIJKATI, krmeu6em, impf. vidi krmau-
kati. — V nase vrijeme u Lici. ,Preseglo so
dijete placem, pa vec ne mo/.o ni plakati, van
krmeuoe'. J. Bogdanovic.
KRMEZ, m. od arap. qarmaz (znacene kao kod
a), tur. qyrmyz, ali se ne moze za cijelo reci jeli
u nas jezik primfeno iz turskoga; jer ,se preko
span, quermes (i alquermes s arapskijem arti-
kulom) arapska rijec rasirila gotovo po svijem
jezicima zapadne Europe. — isporedi grimiz. —
U naSe vrijeme.
a. tamnocrvena boja koja se eini od nekijeh
zrna, a ova su uprav osusene zivotinice (Leca-
nium ilicis L.), vidi krmezar. Krmez, uporedi
ital. ,cremisi', staro .griraizb'. tako se sad zove
boja (kojom se boji). S. Novakovi6. — 11 ovom
primjeru ne znam, treba li shvatiti krmez kao
prvi dio slozene rijeci Hi kao adj. (isporedi krzli) :
A uz noge krmez fiivtijane. Bos. vila. 1886. 170.
— Ovdje je crveno tkane : Omotan crvenim kr-
mezom. Bos. vila. 1891. .56.
1». Phytolacca decaudra L., grozboja, solima,
neka bi\ka u kojc su plodooi zrna puna crvenoga
soka. korijen joj je ]ekovit. Daju bonu krmeza i
safrana u vinu da pije. M. D. Milicevic, ziv.
srb. glasn. 37, 147. Krmez (Alkermes), Phyto-
lacca decandra L. (Milicevid). B. §ulok, im. 175.
— isporedi alkermos.
KRMEZAN, kimezna, adj. koji pripada kr-
mezu (boji) ; tamnocrren. — Nacineno u nase
vrijeme. Na zenskom odelu vidaju se ove boje :
zuta, crvena, aleua, krmezna, ... M. D. Mili-
cevic, kra). srb. .313. vidi i kod krmezar.
KRMEZAR, m. Lecanium ilicis L., t>idi kod
krmez, a. — Naiineno u nase vrijeme. Krmezar
(Coccus ilicis L.) zivi u juznqj Evropi ua kr-
meznom rastu (Quercua coccifera L.). daje kr-
mezna zrna ... K. Ornogorac, zool. 162.
KRMEZLI, adj. skerletan. Bos. vila. 1892.
358. — Ne mijena se po padeiima. — Postaje
od krmez turskijem nastavkom ly.
KRMEZAlfi, krmo^ja, m. vidi .3. krme|. —
Samo u novoslovenskom jeziku (krmezelj) (' u
kajkavaca. — U Bjelostjencevu rjecniku: (kaj-
kavski) krmezo) ,lema'. — C'e.ice u mnozini: kr-
mezji. it Bjelostjencevu rjecniku: krmezji, suzoi'ie
.lippitudo, grammae 1. grammiae'; u Jambresi-
ccvu: , lippitudo'; u Voltiijijinu: (grijeskom) kr-
mesli , caeca d' occhi, cispa, caccola' ,augentrie-
fen'.
KRMEZJ^IV, adj. krmefiv, vidi krmeza}. — (I
Bjelostjencevu rjecniku : ,grammiosu3, lippus' ; u
Jamhresicevu : , lippus'; u Voltigijinu: (grijeskom)
krmesjiv .lagrimoso, cisposo' ,augentriefig' ; u
Stulicevu: krmesjiv, v. krmejiv.
KRMEZ ^IVAC, krmez)ivca, m. krmezfiv Sovjek,
krmelivac. — U Bjelostjenievu rjecniku: (kaj-
kavski) krmezjivec , lippus, grammiosus'.
KRMEZ]^IV.JETI, krmezjivim, i»i^>/. krmelati,
vidi krmeza}. — U Bjelostjencevu rjeiniku : kr-
mez}iv6m ili suzim ocima ,lippio, lippus fio'; u
.fambresicevu : krmezjivem ,lippio'; u Voltigijinu:
(grijeskom) krmesjiviti ,cispare' ,augentriefen'.
KRMEZJ^IVKA, /. krmez(ivo zensko celadc. —
U Bjelostjencevu rjecniku: , lippa, mulier gram-
miosa'.
KRMICA, /. dem. 1. i 2. krma. — Akc. se
mijetia u ijen. pi. kVmicu. — U na§e vrijemc, a
izmedu rjeinika u Vukovu (dim. v. krma). Glo
i lado, ako su i velike i silni ih vjotrovi gono,
okrodu se malom krraicom kuda ho6e onaj koji
iipravja (vidi 1. krma, b). Vuk, jak. 3, 4.
ICRMUKirSATI SE, kimijeSam se, impf. kaie
se a Dubrovniku o malome djetetii da se ,kr-
mijeSa', kad je nemirno u snu, te se miie Hi jeii
ltd., i znak je da init nije dobro Hi samo da ie
se brzo probudiU. P. Budraani. — Vaja da po-
staje od mijesati (kako te se vidjeti daje, -ije-
stoji samo po juinom yovoru) s nejasnijem pre-
Jiksom kr- (isporedi kimaukati i ieS. kormoutiti,
mutiti). — Ista se rijei nahodi dva puta u pisca
Dubrovianina xvi vijcka, all s toga sto u ru-
kopisu nije dosta ja^m Mik, nije dobro itam-
pana u akademijskom izdaiiu. znaiene je u Hrem
smislu i melaforicko (<i plavi i o svijetu), i va(a
da je: micati se bez reda, zahunivati se, mutiti
se. Ocito vidim ja da se plav krmisa (stampano
krmieza, u rukopisu charmiescia), da je Blato
mecaja(y) a svijet je lopiza. M. Vetranift 1, 214.
Tijem se svak ukino, ko se na li (svijet) pod-
pire, i u nem uijo istiuo, ufanja ni vjere: za6
se sve krmiJBsa (stamp, krraiza, u rukop. kar-
nixa) i s BoZjom odlukom naiiii se svijet (bole
svijom kao .Ho je u rkp.) mijesa jak gnilora ja-
bukom. 1, 271.
KKMILIGA, /. vidi argutla, tal. la riboUa.
Babic. (zabifezio Daniiic).
KRMILO, n. gubernaculum, na krmi u lade
ortide kojijem se upravfa (krmi) i okrece laiom.
— isporedi dumen, korman, timun. — Rijei je
stara, isporedi stslov. kn.milo, riis. KopMii.io.
(Blazeni Joanicije) jako i krasbnb korabjb . . .
duhonib svetyimb plovy jako krbrailomb dobie
pravestaago. Danilo 282. Krmilo je, razumije
se, koje vlada ladu kad jedri. kod uasijeh pri-
moraca obifino je talijansko ime ,timuir (,il ti-
mone'), ali ne rijefcko cuje se po ostalom nagem
primorju , krmilo'. L. Zore, rib. ark. 10, 327 —
328.
KRMIN, m. ime (jradu u avstrijskom Frijulu,
frlanski Gormons. — Radi -i- isporedi Labin,
iSkradin ltd. — U spomeniku istarskom xiii vijeka.
Gr(ospo)(i(i)n Anrih stari sluga z Gorice, gdn
Rodger s Krmina, gdn Marcol z Ogleja. Mon.
Croat. 40. (1275, i>repis. 1546).
KRMINA, /. ime mjestu u hrvatskom primorju.
— XV vijeka. Vinograd ki se zove na Krmini.
Mon. oroat. 104. (1470). — Loc. sing. Krmini
mogao bi biti i od nom. Krmin miiskoga roda,
isporedi Krmin (drugo mjesto).
1. KRMINE, /. pi. nidi karmina. — U nase
vrijeme u Istri. Krmini, pi. ,convivium funebre'
gen. krmin. D. Nemanid, cak. kroat. stud,
ifortsg. 32.
2. KRMINE, f. pi. ime selu u Bosni u okrugu
banoluikum. Statist, bosn. 34.
KRMITE^, m. 6ovjek koji krmi (hrani), hra-
nite]. — Rijec je stara, isporedi stslov. krtmitejb,
rus. KopMHTc.ib. — U knigama pisanima crkve-
nijem jezikom, a izmedu rjeinika u Vraniiievu
(,altor'), u Bjelostjenievu (,altor, nutritor, alumnus,
nutritius', v. hranite|), u Daniiiievu (krbmit6}b
.nutritor'). Vb liihbXe raoj gospodinb svetyj krb-
jnitejb prebyvaSo. Stefan, sim. pam. saf. 2. Krb-
mitejb mqj. 11. Krbmiteja na§ego. 13. NiStimb
krbmite|b. Sava, sim. pam. Saf. 1. Jako istinb-
uyj krbmitelb pitaje albfiuStiihi,. Danilo. 139.
KRMITEIJiICA, /. zensko ce(ade kao krmite}.
i 1. KRM^El5rE
hr(inite(ica. — U Bjelostjenievu rjeinika: .altrix,
ahiiimatrix, alumna, nutrix'.
KR.MlTlO^iNICA, /. zensko celade koje krmi
(hrani), vidi krmitojica. — Rijei je stara, ispo-
redi slsluv. kri.mite|bQica, rus. KopMiiTe.ibHiin;i.
— Samo u knigama pisanima crkvenijem jezikom.
Sirotamb krbmito(bnica. Danilo 92.
1. KHMITI, kfmim, impf. gubernare, upra-
vfati ladom, t. j. krmilom je drzati u smjeru iiena
putovana Hi nom okretati. — Akc. kaki jc u
praes. taki je u impf. kfmjah, u aor. 2 t 3 sing.
krmi, u part, praet. pass. kfm|en ; u ostalijem
je oblicima onaki kaki je u inf. — Postaje od
1. krma. — Rijei je stara, isporedi stslov. kr't-
miti. — Izmedu rjeinika u Vukovu: ,steuern'
,guberno'. [cf. dumenisati, kormaniti].
1. aktivno.
a. u pravom smislu. I krmi i vodi na ki
ti drago kraj. D. BarakoviA, vil. 338. U podne
krmite, u noci po zvizdah burni kraj drzite. 338.
Krmi put Napule. (Z). Krmi u zapad na sva
jedra. (Z). Poslov. danifi.
b. u prenesenom smislu, upravjati, vladati
(aim Hi kim). — Izmedu rjeinika u Vukovu (6im
,lonkon, rogieren' ,rego'. of. upravjati). Ispravjati
i krbmiti. Sava, tip. hil. glasn. 24, 196. Krbmiti
i obladati jemu manasterb. tip. stud, glasn. 4(1,
154. Boze, . . . krmi i vladaj trudahan zivot mqj.
M. Vetranic 1, 111. Opak va§ narav krmi vas
i vlada. 1, 227. Ka krmi i vlada nebesa i svijet
saj. 1, 401. U ovoj pustosi krmi me i vladaj.
2, 10. Da krmi i vlada sve od svijeta narode.
2, 58.
2. sa se, pasivno (u prenesenom smislu u
primjerima). Da s plavcom zivot moj krmi se
i vlada. M. Vetranic 1, 174. Zemja . . . s na-
fiinom pod zakon krmi se i vlada. '2, 45.
2. KKMITI, kimim, impf. hraniti. — Akc. je
kao kod 1. krmiti. ^ Postaje od 2. krma. —
Rijei je praslavenska, isporedi stslov. kr-bmiti,
rus. KopMHTb, ies. krmiti, po}. karmic. — Izmedu
rjeinika u Vraniiievu (,saginar6'), u Bjelostjen-
ievu (krmim ,alo, alimentis sustento, nutrio,
alumno, et alumnor'), u Voltigijinu (,pa3colaro,
alimentare animali' ,fiitt6rn'), u Stulicevu (v.
hraniti), u Vukovu (hraniti stoku ,fiittern' ,pa-
bulo'), u Daniiiievu (krbmiti ,nutrire').
1. aktivno.
a. subjekat je iefade.
(i) ohjekat je ielade. jt starijim primje-
rima. Na svojej trapeze krbmivsa i. Domentijau''
113. Gladueh krmit ili napitat. S. Budinid, sum.
157a.
b) objekat je zivotina. znaiene moze biti
i kao kod toviti. Vola krmi pak i kravu. J. S.
Rejkovic 32. Svine bi krmila, musjik ue b' to-
pila. Jacke. 247.
b. subjekat je hrana (u svijem je primje-
rima objekat ie\ade).
a) u pravom smislu. Nek dobro i 6isto
bude pto hrani i krmi jude. P. Vitezovid, cvit.
117.
h) u prenesenom, duievnom smislu. Slovo
jego duhovbnqje istinbnoju veroju krbmitb me.
Domentijan" 141.
2. .sa se, refleksivno. Pistu jejuze imamy
vb vuky krbmiti se. Danilo 2.j4. Sa skoti kr-
mjahu se. Glasnik. 10, 246.
KRMKINA, /. krmaia. — Na jednom mjestu
XVII vijeka. Krmkini su miseca cetiri, jirase posli
nih pod sobom miri. J. S. Rejkovid 190.
1. KRM^/ENE, n. djelo kojijem se krmi (vidi
1. krmiti). — U Vukovu rjeiniku: ,das steuern,
1. KEMl^ENE fiC
,gubernatio'. — ,das lenken, regieren, leiten,
,reotio'.
2. KKMl^ENE, n. djelo knjijem se krmi (vidi
2. krmiti). — U Vukovu vjccniku : ,das fiittern'
,pabulatio'.
KKMNICA, ./'. vidi krvnica. — U nase vrijeme
II Crnoj Gori. Na Stubicu, turaoku krmnicu.
Nar. pjes. vuk. 5, 79.
KKMNIK, krmnika, in. vidi 1. krmar. — Rijec
je staia, isporedi stslcv. kr-bmbnik-b. — f/ kni-
llama pisanima crkvenijem jezikom, a izmtdu
ijecnika u StuUcevu {.gubernator'). Jako h3'trb
krbmbnikb . . . kb istinbnomu pristaniStu privede
i. Domentijan* 256.
KRMl^AK, m. vidi krmak. — Samo u StuU-
cevu rjecniku: ,iQajale, porco castrato' ,majali3'.
KRMPOTE, /. pi ime selii u Hrvatskoj u £u-
paniji modrusko-rijeckoj. Razdije). 49.
KRMPOT16, m. prezime. — Od xviii vijeka
II Lid. I Krmpoti6 misnik, tja od Like. J. Krm-
poti6, mal. 16. Kfmpotid, i sad porodica u Lici.
D. Danifiic.
KRMPOTSKI, adj. koji pripada Krmpotama.
U krmpotskoj satniji ogulinske pukovnije. J.
Wessely, kras. 22.
KRMSATI, krmsam, impf. vidi krsmati. — JJ
rukopisu xvi vijeka. O Aleksandre caru, za6
giilva Bozja kosnuti se hoies, v pustih z6m|an
kriusajuoi? da pohodi, ne krrnsaj. Aleks. jag.
star. 3, 286. Ne tribuje tebi suprotiv indijskoinu
Poru stqjedi krmsati. 292.
KRMSKI, adj. krmeii. — Od xviii vijeka, a
izmedii rjecnika u Vukovu (vide svinski, kriueoi
s dodatkom da se govori u Crnoj Gori). Krmski
zubi van se vide (u Belzehuba). J. Kavaiiin
413'*. Kada mu silom pofiese usta otvarati, da
krmsko meso jide. E. Pavic, ogl. 437. Krmsko
dubre. J. Jablanci 28. Neka bjezi krmska po-
turica. Ogled, sr. 488. Kako vlase, krmska po-
turice! P. Petrovic, gor. vijen. 14. — / kod
imena bi(aka. Krmski koren (proma nem. saii-
wurz, eberwurz), chamaeleon (I. Sab|ar), Carlina
aoaulis L. — Krmski kruh (prema liem. saii-
brod), Lathyrus tuberosus L. B. Sulek, im. 175.
KRMZI, adj. tur. qyrmyzy, erven (kau skerlet).
— isporedi krmez. — Ne mijena se po padezima.
— U naSe vrijeme u Bosni. Iznijele (hurije)
krmzi peStemaje. Nar. pjes. horm. 1, 327. Drugi
ilerdan od krmzi mergana. 2, 302. A pokri je
krmzi kabanicom. 2, 371.
KKN, ki'na, adj. mutilus, mutilatus, kad na
cijem tijelu nema kakva uda Hi uupce kojega
dijela, pa bilo to od roda Hi joS cesce ako se
kasnije izgubilo, kfast, sakat. — liijed je Hi daj-
budi osnova praslavenska (k-brm.), isporedi stslov.
kr-bn-b, bez uha, bez nosa, rus. Kopuwli (kratak,
malena stasa), KopHoyxiii, KcipHoxBocTi.iii (bez
repa), (ces. krniti, kvaritij. — Od xix vijeka u
oroj rijeci i u rijecima Ho su od ne postale pro-
mijenilo se u na 11, vidi kni. V sfarijem pri-
mjeru xvii vijeka (iz Poslov. danic., vidi 1, b)
oblik krn nije pouzdan jer je sain Danicic uinet-
nuo ri na mjestii gdje je izbrisano slovo Hi je
riipa na rukopisu. — Izmedu rjecnika u Belinu
(,rotto, d' un vaso, a cui manca qiialche pozzo'
jfractus' 633l>), u Stulicei^u (.mancus, deficiens,
imperfectus'; krno ,res imperfecta'), it Danici-
cevu (krbnb , mutilus').
1. adj.
a. 0 udima i dijelima tijela judskoga. Ko-
liko godi krat krn nos useknise. §. Kozicic 43b.
1 krnCevk!;
Ali mu ruke ostase ondi odkinute . . . Zapovidi
mu s. Petar da prisloni krne kosti k rukara obi-
senima koje se opet sastase i u jedno sjedinise.
B. Kasic, is. 110. Nosa mu odbi kus nemilo u
vru6ini smamna jeda; da mu 'e i krn nos ne-
lijecni, nic je kad mu je pokoj vjecni. J. Ka-
vanin 91''. — ovdje stavlam i primjer 0 zubima
(jos eesce kod krii) kao 0 dijelu \udskoga tijela:
(Starica) u desneh ne imase ner samo dva zuba,
i ta bjehu krni i bjehu vidjeti kako pakao crni.
M. Vetranic 2, 191, ali uprav pripada pod h.
b. 0 cemu krhku, od cega je odbijen koji
koinad, n. p. 0 (zem(anom) sudu. Kr(n) — Da-
nicic pise: Kr(n), vidi sprijeda — sud ne moze
se lasno razbit. (Z). Poslov. danio.
c. 0 mjesecu (preneseno sa znacena kod b).
Svak se obrni svud i svrni; na Krstjane Turke
buni, dokli okolis mjesec krni u okolisu svijeta
ispuni. I. Gundulid 480.
d. 0 drvetu: krna jela, inoze biti mjesno
ime, isporedi Krna Jela i Krna Jela. Konb krbno
jele. Glasnik. 15, 274. (1348?).
e. imperfectus, mancus, vitiosus, u prcne-
senom smislu, nepotpun, kojemu manka '.iesto sto
mu je potrebno, manidav, pa po tome uopcc:
prazan, zao, rdav, neugodan.
u) uopce. Zaft mi je sve krno i gluho bez
tebe. M. Vetranii 2, 318. Blazen je on neiz-
mijernijem nacinom blazenstvom bozanstvenijem,
ere je pravi Bog: isto mu nije krno. I. M.
Mattel 381.
b) o celadetu Hi 0 onome sto se misli
kao celade. U cemu ti je krn prid ocima, da nije
dostojan jubavi neizmijerne? I. M. Mattel 55.
2. adv. krno, prema znacenu pod 1, e. Vidim
da ti sva ta djela tako presno punis, tako ras-
pr§ano, tako krno, da ja ne znam sto je gore,
ali tako punit ali sasvijem propuStit. A. Kalic
243. ,Ode Saso u Slavoniju na rad, pa nam je
lijepo bez nega krno'. ,Ma bome u kuci bez bud
kakve zene krno ziviti'. J. Bogdanovic.
KRNA, /. ime bi(ci. Krna, Balsamina hortensis
Desp. (Sabjar, Dubica). B. Sulek, im. 175.
KRNAC, Krnca, m. prezime. — IJ nase vrijeme.
Aleksa Krnac. Nar, pjes. vuk. 3, .584 (meda pre-
numerantima).
KRNAJA, /. suma. Borci kod Daruvara. L).
Hire.
KRNA JELA, /. ime .selu u Herceijoviiii. Sta-
tist, bosn. 111. — isporedi krn, 1, d, i Kriia
Jela.
KRNARSKA JARUGA, /. ime mjestu u Sr-
hiji 11 okrugu kragujevackom Niva sa zabranom
u Krnarskoj Jarugi. Sr. nov. 1871. 186.
KRNARUTK';, in. prezime. — xvii vijeka. Va-
zetje Sigeta grada, slnzeno po Brni Krnarutii'u
Zadraninu. B. Krnarutic 5. Zadran Brno Krna-
rutio. J. Kavanin 127^.
KENaSa, /. ime svini. Terezovac, Virovitica.
D. Hire.
KRNATA, /. nekakva kobasica, po svoj pri-
lici kulen (va\a da je izmedu r t n ispalo v). —
U naSe vrijeme u Istri. Krnata ,botulus'. D. Ne-
manic, oak. kroat. stud, iftsg. 39.
KRNATINA, /. augm. krnata (vidi). Krna-
tina ,botulus'. h. Nemanic, 6ak. kroat. stud,
iftg. 53.
KRNAVA, /. mjesno ime. — U pjesini hosan-
skoj nasega vremena. Od Turcina od Krnave
Rama. Nar. pjes. petr. 3, 625.
KRNCEVIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Milan Krncevid. Rat. 180. 408.
KEN(5l6
KRNUL
KlvNC'IC, m. presime. — xvi vijeka. Ladislav
Knu-ii-. Moil. Croat. 250. (15.50).
KKNDE^j, HI. It narodnoj zagoneci. Pade
kriide| s koi'ia, te razbi trbuh. odgonet\aj : orah.
Nar. zag. novak. 154.
KUNJ^IJA, /. vidi ii Viikovu rjeiniku. — Od
liir. iiarynty, smede, huniste. — Od xviii vijeka,
a imicctii rjeinika u Vukovit (velika gomila fiega
liez leda .grosser liaufen iibereinander gewor-
fener gegenstiinde' ,cumulus' s primjerom : Cijela
krndija po sobi).
il. uopie. Da od mora te do mora na krn-
dije lezi gora . . . AT dok kratko prodo vrirae,
i mi 6emo proci 5 nime, ni krndija od nas veAe
poznati se onda iieio. V. BoSen 2281^. Kad
upade Omerica mali, al' krndija (posjeccnijeli
hajduka) lezi po odaji. Hrv. nar. pjes. 4, 342.
b. kao injesno ime.
u) sclo u Bosni u okrugu hihaikom. Sta-
tist, bosn. 48.
b) ti Slni'oniji. u Vukovu rjeiniku: pla-
nina izmodu NaSica i Pozege ; i naseohina u zii-
paniji virovitiikoj. RazdijeJ. 133.
c) mjesto u Srbiji u okrugu podrinsktrm.
Sr. nov. 1875. 1139.
KENDIJAI^TE, n. djelo kojijem se krndija. .7.
Bogdanovic.
KRNDIJATI, krndijam, iin}>f. zbijati, sabijati
(u sto). — Postaje od krndija. — U nase vrijeme
u Lid. , Krndija u so svasta, svedno ka u praznu
mjeSinu'. ,Mora ga bo(eti trbu, kada u h svasta
krndija'. J. Bogdanovic'.
KRNE, /. 2>l- vidi 2. krne. Sve joj (eordi)
krne u srmu zaiite. Nar. pjos. horm. 2, 150.
KRNETA, /. ime sehi u Bosni u okrugu ba-
noluckom. Statist, bosn. 34.
KRNEZI61, m. pi. ime selu u Hrvatskoj u zu-
paniji zagrebackoj. Razdije). 69.
1. KRNICA, /. vidi: krnica, velika drvena
zdjela. Na Krku. I. Milcetic. — isporedi krinica.
— Izmedu rjecnikd u Bjelostjencevu (krnica, ve-
lika zdela , rhombus, navia, trua'. 2. krnica po-
mensa , patella, trulla, later, pelvis') i u Stuli-
cevu (karnica, v, krinca iz Bjelostjeneeva).
2. KRNICA, /. ime selu u Hrvatskoj u zupa-
niji modru^ko-rijeckoj. Schem. segn. 1871. 51.
KRNICKI, adj. koji pripada kr(v)nicima. —
U Vukovu rjeeniku : vide krvnicki s dodatkom
da se govori u Boei.
KRNIC, m. prezime; mjesno ime.
a. prezime. — TJ pjesmi crnogorskoj nasega
cremcna. Za bezima dva brata Krnioa. Ogled,
sr. 459.
h. injesno ime.
a) prije nasega vremena. Krbnicb. S. No-
vakovic, pom. I3fi.
b) u Bosni selo u okrugu Tuzle Done.
Statist, bosn. 94.
c) u Srbiji selo u okrugu iabackom. K.
Jovanovii 177.
KKNIK, krnika, m. vidi krvnik. — U nase
vrijeme u Boei, a izmedu rjeinika u Vukovu
(vide krvnik s dodatkom da se govori u Boei i
s primjerom iz narodne pjesme: Na sn&gi ti
glave nije, krnici je poajekoSe). Ne cudim se ja
krniku koji te je prevario. u Vuk, kovc. 112.
S krnikom riegovim, ministrom. Nar. prip. vuk.^
253.
KRNINA, /. irne selu prije nasega vremena.
Krbnina (selo). S. Novakovii, pom. 186.
KRNITI, kfnira, impf. ciniti da sto budc krno.
— vidi kriiiti i radi akcenta. — Maze biti pra-
slavenska rijei, isporedi ies. krniti (vidi kod
krn). — U jednom primjeru xv vijeka (u kojemu
je izostavfen objekat ; smisao je prema krn, 1, 0),
a izmedu rjeinika u Daniiicevu (krtniti ,muti-
lare, minuere'). Hwtni smo u vsakojemi. po6-
tenbju ne krbniti paa6e isplbiiati. Spom. sr. 1,
171.'(14'23).
KRNO, wi. prezime Hi muiki nadimak. — xviu
vijeka. Misko Krno. G-lasnik. 11, 3, 75. (1706—
1707).
KRNOBRANI&TE, n. vrsta bedena (uprav
obrana na jednom Hi viie mjesta, naj obiinije
pred vratima Hi pred mostom) zaoblena najednoj
strani, kao polumjesec (krn mjesev). — U Belitiu
rjeiniku: ,mezzaluna, tormine militare' ,muni-
mentum .semilunare' 485'', gdje je sam pisac iz-
mislio ovu rijei; po nemu itna i u Voltigijinu
(,mozzaluna, t. militare' ,halbmond') i u Stuli-
cevu (,m6zzaluna, t«rmine militare' ,pars muni-
men ti crescentis lunae instar').
KRNUNOS, adj. naso mutilus, bez nosa (ko-
jemu je krn nos). — isporedi krnonosan. — U
jednoga pisca xvii vijeka. AV otajni glasonosi,
ki skrovito glas podizu, da svakomu nos odrizu,
mnozi b' )udi krnonosi. D. Barakovid, vil. 207.
KRNONOSAN, krn6nosna, adj. vidi krnonos.
— U rukopisu xvi vijeka (prema grc. ihvni ur,rni),
i otale u Daniiicevu rjeiniku (krbnonosbiib ,qui
mutilo est naso'). Justinijana krbnonosuago.
Glasnik. 10, 249.
KRNOR, m. vidi u Daniiicevu rjeiniku: Krb-
norb, kao da je mjesto koje je pripadalo selu
Sik|i: ,i Krbnorb, kako je prede bylb kb Sikbji,
takozi da je i vynu'. G(lasnik). 15, 287. (1318?).
KRNORUK, adj. mauu mutilus, krne ruke,
bez ruke. — U jednoga pisca xvii vijeka. Zato
(sv. Ivan Trogiranin na .svom mrtvom tijelu) od-
sje6 pusti slavnu do miSice ruku .^vetu . . . Tro-
girani porobjeni tijelo sveto kad vidise gdje gu-
sari nesmileni kruoruko ostavise ... P. Kana-
velii, iv. 589.
KKNOTINA, /. komad Hi komadi od iega okr-
nena. — U Stuliievu rjeiniku: ,fragmina, frag-
meuta'. — I ii nase vrijeme u Dubrovniku. Kr-
notine od nokata. P. Budmani.
KRNOVO, n. planina izmedu Drobiiaka i Nik-
Sica. (ne znam ko je zabifezio). — U pjesmama
crnogorskijem nasega vremena, a izmedu rjei-
nika u Vukovu gdje nije tumaieno, nego ima
samo primjer: Dolazio u ravno Krnovo. (Nar.
pjes. vuk. 4, 416). — Od Krnova do malog Vu-
fieva. Nar. pjes. vuk. 4, 416. Pa pobjeze notnu
uz Krnovo. 4, 422. — Moze imati i slozene
oblike kao adj. Isprijeka preko Krnovoga. Ogled.
sr. 394.
KRNOZUB, adj. u kojega su krni zubi. — U
Stuliievu rjeiniku: ,cujus dentos sunt trunci (h.
e. usu)'.
KRNOZUB AC, krn6zupca, adj. krnozub iovjek.
— V Stuliievu rjeiniku uz krnozub.
KRNOZUBAN, kru6zubna, adj. u Stuliievu
rjeiniku uz krnozub.
KRNUJ, m. ime musko. — isporedi Krnul. —
I'rije nasega vremena. Krbnuj. S. Novakovi6,
pom. 72.
KRNUL, m. ime musko. — isporedi Krnuj,
Krnule i Krnuli. — Prije nasega vremena. Krb-
nulb. S, Kovakovic, pom. 72.
KRNULE
1. KEI^fE
KRNULE, /. pi. ime selu u Srhiji u ohrugn
sabackom. K. Jovanovi6 176. — Isto se ime po-
mine prije nasega vremena. Krbnule. S. Nova-
kovi6, pom. 136. — isporedi Krnuli.
KRNULI, m. pi. ime mjeano. — isporedi Kr-
nule. — Ovakovo se ime pomine prije nasega
vremena. Krbnuli. S. Novakovic, pom. 136. Spom.
stoj. 185.
KRNUSNICA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
va(evskom. Zabran u KrnuSnici. Sr. nov. 1873.
1157.
1. KRNUTI, kfnrm, impf. vidi krniti. — U
Stulicevu rjecnikit : v. okrnuti. — Mislim da se
i sad govori u Dubrovnikii. P. Budmani.
2. KRNUTI, vidi 1. krhnuti.
1. KRN, kfiia, adj. vidi krn. — Akc. kaki je
u kfna taki je u scijem nominalnijem oblicima,
usim noiii. sing. m. i ace. sing. m. kad je jednak
s nominativom ; u slozenoj se deklinaciji mijena
akc. : kfiii, kfnega itd., kfna itd. — Izinedu
rjecnika u Vukueu (vide krnav).
1. adj.
a. nema nijedan primjcr prema kru, 1, a,
nego samo : Pobi6u mu krne zube da me ne
griska. Nar. pje.s. here. vuk. 238, alt i o ovoine
primjerii vidi Ho je kazano kod krn, 1, a.
b. o sudu (i ako nije zem(ani), vidi kru,
1, b. Krni vagan i dvije o/.ice. Oglod. .sr. 70.
Corava zena i krn lonac, §teta gotova. Nar.
posl. vuk. 324. Da je ukrao kumu jednu krnu
ozicu. Nar. prip. vrc. 1.53.
C. 0 mjesecu , vidi krn, 1, c. Stn krii
mjesoc kriio odasjava. Osvetu. 6, 4'.).
(1. 0 jeli. vidi krn, 1, d. Ko naj prvi dode
jeli ki'fioj. Nar. pjes. u Vuk, rjefin. kod krii.
e. nepotpun, vidi krn, 1, e.
ti) 0 govoru. Take mi se cini (taj govor)
oskudan, suv, krn. M. D. Milicovi6, medudnev.
316.
bj 0 mjeri, nepotpitn, kriv. Nije li jo§te
u ku6i bezboznikovo] blago uopravo V i efa knia,
gadna? B. Danicic, mihej. 6, 10. Bogdanova
peo daje hleb s krnom mjorom. M. D. Miliievii,
knez miloi. 210.
f. vidi i imrna mjesna : Krni Urad, Krni
Kamen itd.
2. adv. ima samo kfiio u jednoya pisca na-
sega vremena, vidi kod 1, c.
2. KRN, »i. ime musko. — Na jednum injeslti
XII vijeka. Knezb Krbna (,Krbue') sf/zjub Kre-
3(imir)b. Starine. 13, 210. (1185 prepi's. 1250).
1. KRNA, /. vidi 2. krne.
2. KRSa, /. vidi teglic. kad su koze Sinone
onda ih tegle pod nogom, a za tim ih metnu u
,mengele' i tegle kriiom ili tegliSem. Bin^ula.
M. Medi6.
3. KRNA, /. zeuska krnastijeh zuba i koja
nema svijeb zuba. U nase vrijeme ii Stotm.
,Poznam ja onu krnu'. M. Milas.
4. KRNA, vidi 1. krne.
5. KRNA, /. ime domacijein zivotinama.
a. ime ovci. F. Kurelac, dom. ziv. 32. Ki'iia
,nomeu ovis cornibus mutilae'. D. Xemani(^, oak.
kroat. stud. iftg. 23.
b. ime svini. Garavac. Bosna. D. Hire.
6. KRNA, /. vidi kijerna. Lovim oraecem
gruje i krne. S. ^ubisa^ prip. 266.
7. KRNA, m. vidi krno. — U nase vrijeme, a
izmedu rjecnika u Vukovu gdje se dodaje da je
po istocnom govoru. Donee obligaciju po6ivseg
Jovana tako reconog Krrie. Glasnik. ir, 1, 152.
(1808).
1. KRNAO, kfiica, m. (ojusten) kukuruzni klip.
— U nase vrijeme u Istri. Krnac ,spica zeae de-
foliata', gen. kfnca. D. Nemanic, cak. kroat.
stud. 27.
2. KRNAC, Kriica, m. prczimc. — U nase
vrijeme. D. Avramovii 270.
1. KRNACA, /. a Vukovu rjecnikii: (u Ba-
niji) kukuruzan h|eb u kiselo ,gosauertos kuku-
ruzbrot' .panis fermentatus e zea'. — Akc. se
mijena u gen. pi. kriiaca.
2. KRNACA, /. ime karauli u okrugu kruse-
vackom u Srbiji. M. D. Milicevic, srb. 724.
KRNADAK, krnatka, m. it Vukovu rjecniku:
(u Boci) komad od zuba koji ostane u vilici (n.
p. kad se zub vadi pa se slomi) ,der stummel'
,mutilum'. — Akc. se mijeva u gen. pi. ki-iia-
daka, a jamacno i u voc. : ki'na6e, kf haci, iti kr-
nace, krnaei. — Postaje od 1. krii.
KRIvTAGA, /. u Vukovu rjecniku: komad od
cega razbijenoga (tikve, suda) ,ein abgebrochenes
stiick' ,fragmentum'. ct'. rbina. — Akc. se mijena
u gen. pi. ki-naga.
KRlilA JELA, /. mjesno ime. — vidi krn, 1.
d i I. krn, 1, f; isporedi Krna Jela.
a. ^jrye na§ega vremena. Krbiia Jela (selu).
S. Novakovii, pom. 136.
b. selo H Bosni u okrugu hihackom. Statist,
bosn. 52.
c. suma u Srbiji u okrugu cacanskom. M.
D. Milicevic, srb. 048.
1. KRNAK, kriiiika, m. vidi primjer. — Po-
staje od krii. — Od xviii vijeka po sjevernijem
krajevima, a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu
(krnak, prasec zkopjen .majalis') gdje se naj
prije nahodi, i u Voltigijinu (v. krmak). Kriiak
(Vitezovio) — uskopjeni prasac. — Dauas to ime
priznavaju sarao prascu obrozaiiili u§iju. F. Ku-
rolac, dom. ziv. 40.
2. KRNAK, m. ime selu u Hrviitskoj u zupa-
niji modrusko rijeikoj. RazdijeJ. 58.
KRNA RIJKKA, /. ime mjestu u Srbiji u
okrugu pozarevackom (po istocnom govoru K.
Riika). Livada u Krnoj Roki. Sr. nov. 18G4.
499.
KRNAST, adj. vidi kru i 1. krn. — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (vide kr-
liav). — U uvom primjer u stoji u prenesenom
(gramaticnom) smislu o rijeci .Ho je izgubila
krajni glas. Nema potvrde da je taki krnast
oblik (,st,' mj. ,se') bio u starom slovenskom je-
ziku. D. Danicic. star. 3, 41.
KRNAUKANE, n. djelo kojijem se kriiauce.
— U Vukovu rjecniku.
KRNAUKATI, kriiauccm, impf. u Vukovu
rjecniku: vide krmaukati.
KR]S[AV, adj. vidi krn i 1. kru. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (n. p. lonac
,splitterig' ,fissilis'). Pod nogami pako kriiavi i
pridobiti neznaboztva misec. A. Kanizlic, fran.
29. Nema ti gorega od bagava covjeka, kriiava
lonca i corave reduse. Nar. posl. u Vuk, rjecn.
kod bagav. Kriiav zub. Nar. prip. vuk. 7.
KRNAVAC, ki'-navca, m. covjek u kojega su
kriiavi zubi. — U nase vrijeme u Istri. Ki'iiavac
,homo edentulus' ; gen. kfnavca. D. Xemanic,
cak. kroat. stud. 49.
1. KRNE, /. vidi 3. krna (uprav je dem.J. —
Uprav kiiia, ali je u Dalmaciji ovaki nom. i voc.
I. kki4e
KRI^O, c.
(kiAe). Kii^e, fe|aile zubu okrnuta. At. Pavliiiovi6.
KiAo, f. zonska kria-itijeh zuba, ili ih svijeh
noma. U naSe vrijeme u Stonu. .Ildala so Maro
kn^e'. M. Milas.
2. KHNE, /. pi. nolnica, nolnice, kore. — Na-
laii se » « jednini, ali rijetko, vidi: u Vukovu
rjeiniku: kiAa, f. (u Hrvatskoj) kore od no2a
ili od 9ab|o ,die scheide' , vagina' [vide noznice].
Potego bi krnu od pojasa pa mu rusu odvalio
glavu. Osvetn. 7, 52. — U mnozini se guoori ii
Bosni od xvni uijeka. — Nejasna je rijec. Mi-
klo.m isporeduje ies. krne, gvozde od sabje, nnia
ltd. (ima jo§ macenc: zlijeb, koje bi se mozebiti
bo(e slagalo s nasijein), te bi onda mogla biti
praslavenska rijei. Mac bi se rastavio od kri^a.
F. Lastri6, test. 201'*. Ma6 u krha('/(j ; ostav§i
krne i kesa zdrava . . . 298*. Mafc ti povrati u
kn^e. ned. 21-1. Izvadi maf pak ga drH u desnoj
ruci a krne u livoj. svet. 39*. I izvadi jata-
gana kriva, usi su mu od fijeva zuba a krne mu
od zlata limovi. Nar. pjes. marj. 156. A u ruku
prihvatio <^ordu, na krie se naslona sokakom.
Nar. pjes. horm. 1, 129.
KRNEJ, m. prezime. — isporedi Kriiejevic. —
Ke zna se kako je pravi oblik, jer je pisano
s -ne-. — XIV vijeka u knizi pisanoj crkvenijem
jezikom. Durbdb Krbuej. De6. hris. 30.
KRNEJEVIC, m. prezime. — vidi Krhej. —
U istoj knizi ii kojoj je i Krnej. Durbdb Krb-
nejevicb. 38.
KHNEL, Krn(51a, m. u nase vrijeme u Istri
gdje znaii uprav: Kranac, ali se sad obicno
upotreb\ava sa znaier'iem: Ualijanac, ialijanas.
Krnel ,Carnus', gen. Krni'la. D. Nemanic, cak.
kroat. stud. 41. Kriieil ili kriol, zove se tali-
janas u Istri. Nasa sloga. god. 20, br. 12.
KRNENE, n. djelo kojijem se krni. — U Vu-
kovu rjeiniku.
KRNESA, »(. ime volu? F. Kurelac, dom.
2iv. 61.
KRNESeVCI, Kriiesevaca, m. pi. ime selu u
Slavoniji u zupaniji srijemskoj. Razdije}. 153.
KRNETA, VI. ime musko. — U nase vrijeme
u Crnoj Gori. Krneta Suiiov. V. Vrfievic, niz.
146. Krneta Sakojev. 214.
KRNETIN, adj. koji pripada Krncti. Bozo
Krnetin. V. Vrcevii, niz. 218.
KRNEU§A, f. ime selu u Bosni u okrugu bi-
haikom. Statist, bosn. 52.
KKNEVACkI, adj. koji pripada selu Krnevu
u Srbiji. Parosi krnevaSki. D. Avramovic 226.
Kruevafika (opstina). K. Jovanovic 150. Niva
u krnevafikom poju (u okrugu smederevskom) .
Sr. nov. 1870. 499. Vinograd u brdu kriievackom
(u okr. smed.). 1871. 20.
KRNEVE, /. pi. ime selu u Dalmaciji u ko-
taru sibenskom. Report, dalm. 1872. 26.
KRNEVICI, m. pi. ime zaseoku u Hercegovini.
Statist, bosn. 124.
KRNEVO, n. mjesno ime.
a. vidi Krnovo. — U narodnoj pjesiiii crno-
gorskoj naxe.ga vremena, i ntale u Vukovu rjei-
niku s primjerom (vidi da(e) : Dok Krhevo kleto
uminuse, a bez tumaiena. u trecem je izdanu do-
dato: (selo u okrugu podunavskomVJ, (. j. isto
ito je pod b, ali, kako se ridi po primjeru, to
7iije. Pa odose uz MoraCke strane dok Krnevo
kleto uminuSe, sve Krnevo i pleme Drobriafiko,
vatiSe se Pivi Durmitora . . . Nar. pjes. vuk.
4, 382.
b. selo u Srbiji u okrugu smederevskom (sad
,podunavskom'). K. Jovanovid 150.
KKi^EVSKI, adj. vidi krnevafiki. Ueiteja kr-
nevskoga. D. Avramovid 217.
KRI^ffczUliACKI, adv. s krnijem zubima (uz
ylagol Htn znaii govur). — U nase vrijeme. Baba
se nasmije, pa joj krnezubaf'ki reCe. Nar. prip.
vrft. 52.
KRlii, m. ime kosi u Bosni. Glasnik. 20, 297.
KRNICA, /. iiiie livadi. D. Trstenak.
1. KRNIO, m. prezime. — U pjesmi crnogorskoj
nasega vremena. Medu nima dva brata Kri^ida.
Ogled, sr. 379. Bas rodaka Krnida Berica. 385.
2. KRNIC, m. mjesno ime, vidi Krnic. M. D.
MilideviA, srb. 78. 487.
KRnI GRAD, m. vidi Drevina.
Kills' 1 K.\MION, j». ime zaseoku u Hercegovini.
Statist, bosn. 109.
KRNIX, m. mjesno ime u Bosni.
a. gora. b\ Jukic, zem(. 2. 39. 72. Procvilile
dvije zlogufne vile, Krnin gluSi, pust se Vucjak
ruSi. (Jsvetn. 4, 57.
b. selo u okrugu travniikom. Schem. herceg.
1873. 202. — Na drugom je mjestu pisano Kernin
(vidi), ali jamaino grijeSkom.
KRNINA, /. ime dvjema selima u Srbiji u
okrugu pirotskom. Gorna i Dona Krnina. M. D.
Milicevio, kra|. srb. 236. — Na drugom se mjestu
zovu Gorne i Done Krnino. Sr. nov. 1879. 175.
KRNINE, /. pi. ime mjestu u Srbiji u okrugu
rudnickom. Zemja u Krninama. Sr. nov. 1875. 685.
KRNINO, n. vidi Krnina.
KRNIPOVACA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
podrinskom. Zeni|a zovoma Krnipovaca. Sr. nov.
1874. 109.
KRNITI, kinim, impf. ciniti, da Ho bude krne,
vidi krniti. — Akc. kaki je u praes. taki je u
impf. kfiiah, u aor. 2 i 3 sing, kfni, u part,
praes. pass, kfnen. — U nase vrijeme, a izmedu
rjeinika u Vukovu (jzersplittern' ,diffindo'). —
U svijem je primjerima u prenesenom smislu.
Venecija je krnila i postrizala ove ugovorene
slobostine. S. ^ubiSa, prip. 9. Vi meni svaki
dan krnite granicu. 57. U to vrijeiue po6e
Gospod kri'iiti Izraija, jer ih pobi Azailo po
svijem medama Izraijevijem. D. DaniSic, 2car.
10, 32. Ne6emo nicijega prava da krnimo. M.
Pavlinovi6, razg. 111. — I sa se, rejleksivno ili
pasivno. Ova se osnova u oblicima, koji nemaju
nastavaka, kriii (radi smisla Uporedi primjer
kod kriiast). D. Danicic, obi." 15.
KRNIVICA, /. Ajuga reptans L., ime bi(ci.
K. Crnogorac, bot. 61.
KRNO, TO. nesto krnasto, pa moie biti 6ovjek
(n. p. bez uha ili krnastijeh zuba), zivotina ili
sto nezivo, vidi u Vukovu rjeiniku. — isporedi
7. krna. — ■ Akc. se mijena u voc. kino. — U
nase vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu: (ju/.n.)
n. p. Covjok (bez uha), vo (bez roga), sud okrhen
,splitterig' ,diffissus' ,nicht ganz' ,niutilu3'.
a. iovjek, n. p. : krno , fiovjek krnastijeh
zuba, ili ih svijeh nema. U nase vrijeme u Stonu,
,Krno, izvadio zube na pazarl' M. Milas. — //
ovom je primjeru nadimak. Nekakav Kriio aram-
ba§a. Vuk, rjefin. kod krno.
b. zivotina muSkoga spola, n. p.: kriio, ime
prascu. F. Kurelac, dom. iiv. 41. vidi i u Vu-
kovu rjeiniku.
c. Ho nezivo, n. p. a) bardak. Obuvsi jednu
nogu refte: ,P6t svezah, jos pet, pa kriW za uai'
KRl!rO, c. 6'
(t. j. pet je prsta svezao, jos da sveze pot, pak
ce onda za krnavi bardak da pije rakije). Vuk,
rjeftn. Icod kriio. — h) ime nekakvu topu (kao
da je bio krnm') u narodnijem pjesmama. —
isporedi Margeta, siba, Zelenko. Dok mi gleda
Krno na Zemuna, a Margeta na Vracar na poje,
tanka Siba na lualu Visriicu. Nar. pjes. ii Vuk,
rje6n. kod Margeta i siba. Zapaliiu trideset
topova, pa zapalit Kriia i Zelenka. Nar. pjes.
vuk. 2, 533. Xapunise Kri'ia i Zelenka. 2, 543.
Dali puca Krno i Zelenko na Zvorniku, na bi-
jelu gradu/ 4, 291. Zapalite Krna i Zelonka.
Pjov. eru. 314*. Pa ruknuo Kri'io i Zelenko.
Osvetn. 7, 78.
KRNO BKDO, n. ime dvjenja visiuia ii pla-
nini Kozari na zapadu joj. M. EuXicio.
KKNONOS, adj. a kojega je krn nos. — U nase
vrijeme. Onaj kaplar Ito ucaie moju desetinu
bejase neka omalena kriionosa satvar. M. D.
Milicevic, luedudnev. 97.
KEINIOIIOG, adj. koji je b'ez roga. — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (,hornge-
stiininielt' ,mutilus cornu'). Krnorog, iuio jarau.
F. Kurelac, doni. ziv. 38.
KKNOKOGA, /. koza h'ez roga. — U Vukovu
rjecniku: ,eine horngostinumelte ziege' ,capra
cornu mutila'.
KRNOZUB, adj. koji je kriiastijeh zuba ili
bez kojega zuba. — U na§e vrijeme u Stonu.
,Ona je krnozuba'. M. Milas.
KEOACIJA, /. Hrvatska, po tal. Croazia ili
lat. Croatia. — .wii / xviir vijeku. Bosna, Kroacija
(,Kroatia'), Ungarija, . . . (provincije fratarske).
1. Ancii, vrata. 174. Kroaciju odkad su oni
mojoj kruni podlozili. P. Kanavelic, iv. 8. Prvo-
stolniku Dalmaeije i sve Kroacije. A. d. Costa
2, HI.
KEOCANA, /. kotarica za zlice. u gori'ioj kra-
jini. V. Arsenijevic.
KROCANICA, /. dem. krocaiia. V. Ar.seuijevii.
KEO(JJE('', vidi kod kroz.
KEOCOJEVK ', »i. prezime. — U nase vrijeme.
Pavle Krocojevic. D. Avramovic 243.
KEOCIILA, /. tal. mlet. orozzola, slaka, Haka.
— [/ nase vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani.
KEoCkNE, n. djelo kojijem se kroci. — U
Stulicevu rjecniku.
KEOCEVANE, n. djelo kojijem se krocitje. —
U Stulicevu rjeiniku. — nepouzdano.
KEOCEVATI, krocujem, impf. hodati, hoditi.
— Nacineno od krociti. — U Stulicevu rjecniku:
,ambulare, deambulare, incedere'. — nepouzdano.
KEoClCE, adv. dugijem krocima (koracima)
n. p. hoditi. — V Stulicevu rjecniku: ex-tenso,
elluso passu, gradu s dodatkom da se nalazi u
pisca Zlatarica. moze hiti da u ovoj kitici Zla-
taricevoj: Dvije grede za sulice liemu bijehu,
s kijem trcase; kucu svaku priskakase na saiii-
beco i skoncice. D. Zlataric (stari pis. hrv. xxi)
201a treba citati krocice mj. skoncice, ali je
ovako u rukopisima.
KEOOIC, m. prezime — xvi vijeka. Lacka
Krooica. Mon. croat. 200. (1512).
KEOCINA, /. krotkost, krotost. — Ako. se
mijena u dat. sing, krocini, u ace. sing, krocinu,
u vac. sing, krociuo, u nom., ace, voc. pi. kro-
cine. — Fostaje od osnove krotk nastavkoin ina ;
k pred i mijena se na c, a pred ovijem se gta-
som t ne cuje, ali se nalazi pisano. — Od xv
vijeka, a izmedu rjecnika u Mika]inu (krotcina
7 KEOClNA, b.
kod krotkost), ii Belinu (krotfiina ,mansuetudine,
virtii opposta all' ira' .mansuetudo' 461*), « Stu-
licevu (krocina i krotcina, v. krotkost). — Ne-
znatne su razlike u znacenu . ovdje se dijeli po
grajiji (is t i bez t).
a. krotcina. Ucini s nami (s nam. Band.) po
krotcini tvojoj. Beruardin 05. I. Bandulavid 73''.
dan. 3, 42. Prikloustvo, krotcina, vira, poctenje.
Bernardin 132. paul. gal. 5, 22 — 23. Dugotr-
plenje, krotcina, vira, pitomstina. I. Bandulavic
172a. Moga jazika krotcinu posnazi. D. Bara-
kovic, jar. 12(i. Ciovor'te s krot6inom. I. T. Mr-
navic, osm. 115. Prez svake sumne ufam u do-
brotu i krotcinu Isukrsta spasiteja moga. P. Ea-
dovcid, nac. 166. Krotcina na one koji se pri-
daju jest zlamene od plemenStine. M. Eadnic
771'. Srcbe obraiaju u krotcinu. 82b (i jo§ •Hg.
kolika puta ; jedan put bez t, vidi kod b). Po
pravdi i krotftiui skoncaiie ieJ dat paklenoj oho-
losti. A. Vitajic, ist. 136i>. Meu svimi krot6ina.
u tebi svej siva. ost. 389. Nego Ii krotcinom
nadari mi ga. P. Par6i6 69 (drugi put bez t,
vidi kod b). Prevelika lie je snaga u umijenstvu
i krotfiini. J. Kavaiiin 20'». Cjec krotcine i obisa
poda Spljetu velu slavu. 971) (ovako svagda, ali
nije pouzdano izdane). Imamo zabavjati se u
svakomu ustrpjenju i krotCini. A. d. Bella, razgpv.
250 (drugi put bez t; izdane nepouzdano). Ne-
gova krotcina. I. Marki 91. Sa svom {ubavju i
krotcinom. J. Banovac, pred. 154 (vidi kod b).
Jeda koju ric ostru odgovori ? Ne, nego s jed-
nim ponizenstvom i s jaiieiom krotcinom ... P.
Lastrid, ned. 59 (vidi kod b). Hotio je divje
cudi narod upitomiti i u obicaj svete krot6ine
krstjanske privesti. A. Kaniiclic, kam. 150. Eaz-
lozito drzane, krotcina, stid. uto6. 3.59 (ovako
svagda; dva puta bez t). Sva ova mista pohodio
sam s velikom |ubav(u, postenem i krotiSinom.
M. Zoricid, zrc. 17. Slideii za li misu sa svom
krotcinom i ponizenstvom. 195. Igdi ne sja
vece razborstvo i veca krotftina. S. Rosa 185a',
Po betegu od tihosti oliti krotcine. Ant. Kadcio
24. Krotcina s kojom vaja da jubeznivo sva-
koga pokornika prime. 231. Imaju sluSati liih
strahom i drtaiiem u krotfiini srdca. I. Velika-
novid, uput. 1, 442 (vidi kod b). Od vrutka
svake svetine i krotcine. I. J. P. Luci6, razg.
71. S stitom ustrpjona i krotcine. izk. 5. S krot-
cinom primite usaditu rid koja more saraniti
duse vase. E). Eapic 3.50. U poniznosti i krot-
cini iliti tihoci. 458 (jedan put bez t). Bududi
gospodin pun krotcine. M. Uragidevid .50. Ovo
hode krotcina i tihost crikve. 56 (ovako svagda ;
jedan put s t).
b. krocina. 0 krocino i dobroto Boiija ! I.
Ancid, svit. 57. Krocina sahrariuje dusu. M.
Eadnic 4281) (vidi kod a). Pridobi krocinu ti-
odom. S. Margitid, fal. 19. Dobrota, krodina,
poniznost . . . 161. Za neizrecenu krocinu. F.
Pardid 68 (vidi kod a). Po svetiiii i krocini biti
zamirak Isukrst. A. d. Bella, razgov. 228 (vidi
kod a). Podloznici medu sobom govorahu : ,Ovoj
ga je krocini i slatkosti mater naudila'. .T. Ba-
novac, razg. 138. Uzdrzi u sebi tihocu nase
duse, krocinu nasega srca. pripov. 112 (ovako
uopce; jedan put s t). Od tiega ponizenstvo i
krocinu naucimo. J. Filipovid 1, 42a. Jaiie po
svojoj krocini prikazuje nam krocinu spasiteja.
3, 266l>. Spasite( nima odgovori sa svom kro-
dinom i poniznostju. F. Lastrid, od' 205. Ustr-
p}ena Jobova i krodine porobiti ne more. test.
19a (ovako uopce; jedan put bez t). U duhu kro-
dine (sic) dade zapovid. A. Kanizlid, kam. 277.
U duhu krodine i lubavi. 857 (vidi kod a). Po-
KROI^INA, b.
608
1. krotaC
stavi Bo{» u zvirine krofiinu i tihost. E. PaviA,
ogl. H». Koliko jo volika Josipova ki-o6ina
bila. 92. Odgovorio je srca tihoAom, inir-
nostju i kroftinoin. I. Velikanovii, uput. 1, 161.
Da zag:rlimo prije kroftinu nego ponosnost. 1,
Ml (ovako iwpie; jedan put bez t). Ako vaSu
|Htito3t i srditost ne priokreneto u krofiinu. D.
Kapii 356 (vidi kod a). Vidili bi u i^ima kro-
(Sinu. B. Loakovi(^, gov. 27. Da pokaze svoju
krofinu, mirnost i ustrpleiie. 41. Po betegu od
tihosti oliti kroCine. M. Dragicevid 47 (vidi
kod a.).
KROriT, adj. veli se o saonicaina, koje se
ratio ne prebacuju : ,kro6ite saonice' (u Topolovu).
P. Brantner.
1. KR6cITI, kr6£Im, pf. uiinili veliki dugi
krok (korak). — U svijem je primjerima po s»oj
priliei perfektivni glagol kao Ho je. i u Vukuvu
rjecniku (iinpf. : 1. krakati). u nase vrijeine mislim
da je impf. u Dtibrovniku, a tako je i u Belinu
i M Stuliieoit rjecniku, jer je u nima praes. od
iste osnove. — Akc. kaki je u praes. titki .je (u
impf. kr<")6a.h), u aur. 2 t 3 sing, krufi, (u ger.
praes, kroct^oi). — Od xvi vijeka, a izmedu rjei-
nika u Belinu (kro6iti, ki-ocim ,allungar6 i passr
,gradum facere graiidiorem' 6i5'^), u Stulicevu (kro-
6iti, kroftiin, v. krofievati), u Vukovii: ,6inen
scbritt tbun' ,gradiiu> facio s primjerima: Bo-
le.stan je, ue iuozg krociti. — Skooi Turfiin ka'
da se pridrnu, jednom kroci, do koiia dokro6i,
drugom kro6i, kona pojahao. (Nar. pjes. vuk.
2, 281). — Prid soboiu ja vidih sjen vile liposti
kojoj se zai'udih, ne siujeh proc ni krocit, zac
mi se vidi grih lipu stvar potlacit. S Menoetic —
G. Drzic 466. Vece pripet Ugrin Isa u sto na
mir krocit iSte, strmoglav se satarisa. I. Crun-
dulic 521. Lutit llarko, pa se pridrnuo, jednom
kro6i i daleko skoci. Nar. pjes. vuk. 2, 241.
Svakome koji gada dopusteno je da u gadahu
3 mjesta kroci. V. Vrcevic, igre. 72. Ne ima
krociti izvau svoje granice. Pravdonosa. 1851. 33.
— 0 zivotini (kot'tu). Te pod sobom kona usta-
vila, naprijed mu ni krofiiti ne da. Nar. pjes.
vuk. 2, 554. i o cefadetu na konu. Naprijed ti
ni krociti neou, no cu dobra kona okrenuti.
Nar. pjes. vuk. 2, 558.
2. KROCITI, kro6im, wnp/. krutiti. — Fostaje
od osnove krotk (vidi krotak), te uprav bi hilo
krotciti, kako je i pisano u naj prvotn primjeru.
— XVII i XVIII vijeka (dosta rijetko). Tolis —
krotci§, dobrovojis. I. Bandulavio 299. Gospar
zdribca, koga }ubi, kroci, da ga ne izgubi. J.
Kavaiiin 509h. Daj razlog od tvoje {utine, kako
si je krocio. D. Rapii 16. Da zivinu nepokoriiu
kroci. J. S. Rejkovic 3.
3. KROClTI, krocim, impf. graktati (o ga-
vranu). — Onomatopeja: ciniti glasom kro kro.
— Na jednom mjestu xvii vijeka. Da prem vran
na vrana krofi, ne zkluje vran vranu ofi. P.
Vitezovifi, cvit. 34.
4. KRf)ClTI, krofiim, impf. oklijevati. — U
Voltigijinii rjecniku: .procrastinare, temporeg-
giaro' ,sich in die zeit schicken'. — sasma ne-
pouzdano.
KROCAHAN, krocahna, adj. dem. krotak.
U Belinu rjecniku: krocahni .modestino, dimin.
di modesto' 49'>, i u Stulicevu: ,alinuantulum mitis'.
KROCAHAST, adj. u Stulicevu rjecniku uz
krocalian. — nepouzdano.
KROUAHAT, kroAalita, adj. vidi krooahan. —
U jednoga pisca Dubrovianina xvi vijeka, a iz
nega h Belinu (krodaliti ,iuode3tino, dimin. di
mndoato' 491'>)^» u Stuliievu (uz krni'-alian). Krn-
6alita diklice. §. iMonfietii 5. 131. IHl.
KROCASAN, kroiaSna, adj. vidi krodahan. —
U Stulicevu rjeiniku uz krodahan.
KROCaSaST, adj. u Stuliievu rjeiniku uz
krot'ahaii. — nepouzdano.
KROCENE, n, djelo kojijem se kroti. — Sta-
riji je oblik krorenje. — U Mika(inu rjeiniku :
krodenje, ukrodenjo ,domitura, doinitus'; u Be-
linu: krotjenjo ,domamento, il domaro' .domitura'
275b ; u Bjelostjencevu ; u Voltigijinu : kroi'ene t
grijeskom krocene.
KRO.I, kroja, >k. habitus veatis, naiin kako se
kroji odijelo Hi drugo Ho se Sije. — Akc. kaki
je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima osim
nom. i ace. sing., loc. sing. kr6iu. u svoj mnozini
kad se umeie ev: kr6jevi, kri)ji'''va, krojevima,
krojeve, (voc. krojevi ?). — Rijei je prnslavenska,
isporedi (stslov. okroj, ukroj, rus. noupoii, jKpoi'i),
ies. i po(. kroj. — Jamaino je postalo od ko-
rijena kri, ali se ovaj ne da potvrditi; kraj je
moglo postati od osnove kroj. — Izmedu rjecnika
u Belinu (,taglio d'un abito' ,v6stis iigura' 721^),
u Voltigijinu (,taglio d' abito' .schnitt eines
kleides'), u Stuliievu (v. krojeiie), u Vukovu
(,der schnitt' ,sectuin').
a. u pravom smislu. Odijeva ga cudno tkana
zlatna .svila dicna kroja. G. Palmotic 3, 92*'.
Ugledavsi lipu kabanicu tkala i kroja babi-
lonskoga . . . And. Kaci6, kor. 109. Crne kape
kroja bugarskoga, geferdare kova mletackoga,
a dolame kroja skadarskoga, ostre corde kova
latinskoga. Nar. pjes. vuk. 3, 319.
b. u istom znaienu, ali u metaforickom
smislu. Parke su tri sestre, kih prva zivot sfa-
komu cloviku ukroji, druga sestra jur ukrojen
zivot sasiva, treta pake, kad clovik vik sfoj do-
vrsi, saSiven kroj zivota raspara. P. Zoranid 65*.
Drugi 6e zvon biti, drugi slog, drugi poj, i druge
zvoniti trubje nor glas uioj ; drugi stvor, drugi
broj hrvatskim jezikom, druga sprav, drugi kroj,
drugi red s prilikom. D. Uarakovir, vil. 373—374.
C. u prenesenom smiHu kao oblik, kalup,
nacin itd. uopie. Vuk o ovakovijem znacenima
pise: Ni ,kroj', ni ,uaprava', ni ,vid' prema rijeci
, kalup' nije nista. pism. 42, odgovarajuci V. La-
zicu koji bijase pisao: , Kalup je tur. kaHp, a
sr. ,kroj, naprava, vid', nem. ,form'. u Vuk,
gram, i polem. spisi. 3, 139. istina, sam je Vuk
prije toga pisao : Ako oce azbuku bez krpeza po
kroju ili svojstvu jezika na§ega. gram, i polem.
spisi. 2, 148, ali i ovdje nije kroj u prenesenom
smislu nego produ^uje metaforu Ho je u bez kr-
peza. a) oblik, kalup. SjedaSe glava divna kroja.
B. Radicevic (1880) xiii. Ovo je velika zgrada
bosanskoga kroja. M. D. Miliievii, omer. 62. —
b) naiin. A i ono sto bi znao govoriti, zanosio
bi po tud kroj. S. ^jubisa, prip. 105. — c) moda.
Hode ziviti po naj novijem kroju uz ploraenitase.
M. Pavlinovic, rad. 12.3. Kroj ,favon'. Hajdenak,
naziv. 17. ,mode'. 34. ,tracht, kostiim, mode'. 56.
1. KROJAC, krojaoa, m. covjek koji po svom
zanatu kroji (i sije) odijela. — isporedi krajac,
savac, terzija. — Akc. kaki je u gen. sing, taki
je u ostalijem padezima, osim nom. sing., i voc. :
krojacu, krojafii. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjecnika u Mikajinu (krojafe, koji kroji ha|ino
, sartor, sarcinator, vestiarius') gdje se naj prije
nahodi, u Stulicevu (,sartor, sarciuator'), u Vu-
kovu (,der Schneider' ,sartor, vestificus'. cf. ter-
zija, Savac). Nemoj krojiti halina na drugijom
bududi ti brez nih, kakono obi6aju ciniti ubogl
krojadi. M. Radnid 443a. ,Podi, kderi za kro-
1. KBOJAC 6(
ja£a, dobro 6e ti biti'. ,Necu, majko, za kroja6a,
nece dobro biti : u krojaca tanka igla, gladna
su mu deca'. Nar. pjes. vuk. 1, 379. Ku j' (ko-
su^u) krojilo do dvauajst krojaca. Nar. pjes. istr.
2, 121. Krojac ne uzme nozice ii ruke pa da
komada cohu . . . Vuk, pisma. 66.
2. KROJAC, krojaca, m. u Vukovu rjecniku:
u curcija kratak i sirok noz kojim kozu kroje
,ein schneidowerkzeug der kurschner' ,culter
quidam pellionum'. — Isla je rijec sto 1. krojac
6- jedinom razlikom sto je u uvnm drugom zna-
cenu I'lestn nezivo, te je zato ace. sing, jednak (i
po akcentu) s nom. sing.
KEOJACEV, adj. koji pripada krojacu. — U
SUilicevu rjecniku: ,sartoris, ad sartorem spectans',
i u Vukovu: ,des Schneiders' ,sartoris'.
KROJACICA, /. zensko cefade sto po svom
zanatu kroji i sije (obicno zenska odijela). — U
nase vrijeme u Lid, a izniedu rjecnika u Stuli-
cevu (,quae suit'). ,Vjesta e Soka svaceinu, ka' ti
ona skroji ajinac ali benevreke, svedno stoje na
tebi ka izrasli ; es, brate, prava krojacica, da joj
para nema'. J. Bogdanovie.
KROJACIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Boca 17.
KROJACKI, adj. koji pripada krojacima. —
Izmrdu rjecnika u Stuticevu (,sartorum, ad sar-
tores spectans') i u Vukovu (,schneider' ,sartoruin').
Krojacka daska, na noj cizitiar kroji. Valpovo.
D. Hire.
KROJENE, n. djelo kojijem se kroji. — U
Stulicevu i u Vukovu rjecniku.
KROJILA, /. vidi krojilica. — U Stulicevu
rjecniku: krojila Hi krojilica ,muli6r quae pan-
num scindit (vestibus eonficiendis)'. — nepouz-
dano.
KROJILICA, /. zensko celade sto kroji. — U
Stulicevu rjecniku kod krojila.
KR6ji^A, /. zensko koje kn.ji lia]ino. M. Pa-
vlinovi6.
KROJITI, kr6jim, impf. striii Hi rezati sto
(tkane naj cesce, kozu, hartiju itd.) na neke
oblikc tako da se komadi mogu zajedno sasiti Hi
drukcije sastaniti u jednu cjelinu (n. p. odijelo
ad tkana, obuca od koze, kutija od hartije itd.).
— Akc. se mijena u praes. 1 i 2 pi.: krojimo,
krojite, u aor. 2 i 3 sing, kroji, « impt.: kroj,
krojmo, krojte (u Dubrovniku impt. ne gulii i i
ne mijena akc: kroji, krijimo, krijito; tako je
jos gdje, vidi prvi primjer iz Nar. pjes. istr. kod
1, a, h) aa)), u part, praet. pass, krojen. — I'o-
staje od kroj nastavkom i. — liijcc je prashi-
venska, isporedi stslov. kroiti (t. j. krojiti), rus.
KpoHTh, ce.s. krojiti, pol.. kroic. — Izmedu rje6-
nika u Vrancieevu (,rigare'l, u Mikafinu (kro-
jiti, skrojiti hajinu ,scindei'e sen facoro vostem'),
u Bji'lostjencevu (krojim, v. krajaiu), u Voltigi-
jinu (,tagliare panno, tela ec' ,schneidon'), u
Stulicevu : ,paunmn scindero (eonficiendis ve-
stibus)'; u Vukovu: ,zuschneiden' ,seco ad for-
mulam'.
1. aktivno.
a. 11 pravotn smislu.
fi.) objekat je ono sto sc strize Hi reze,
n. p.: fid) tkane. Zovite terzijo, neka svilu kroje.
Nar. pjes. vnk. 1, 107. Krojte sukno po ka-
tanski. Jarke. 188. — hh) koza. U curcija kratak
i sirok noz kojim kozu kroje. Vuk, rjecn. (vidi
2. krojac).
b) objekat je cjelina sto postane had se
sastave komadi (ako se izrice ono Sto se striie
3 KEOJITI, 2.
Hi reze, obicno stoji u gen. s prijedlogom od),
n. p. : aa) odijelo, hajine Hi koji osobiti haletak.
Crno rusce kroj. M. Vetranic 2, 316. Nemoj
krojiti hajina na drugijem . . . (Krojaci) kroje
odjecu drugijem . . . Kroj odjedu sam sebi. M.
Radnic 41:3a. Kroj is sebi odiiu. J. Filipovid
1, 61''. Tko od zla sukna svite cini, dvas na
godiste kroji. (D). Poslov. dani6. Kroja§e i si-
jase ajine. M. Zoricic, zrc. 108. Zove k sebi
bulgarske terzije, da mu kroje sa zlatom a[ine.
And. Kacic, razg. 37-'>. Za godinu prosio devojku,
a za drugu hajine krojio. Nar. pjes. vuk. 1, 581.
Krojimo si robu na junacku. Nar. pjes. istr. 1, 8.
I uvek je za obojicu krojio podjednake ha)ine.
L. K. Lazarevic, on zna sve. 13. — Tko im
uprede i kosuje kroji. M. Drzi6 145. Ku j' (ko-
su^u) krojilo do dvanajst krojaSa. Nar. pjes. istr.
2, 121. Djever suaSi svilen kavad kroji. Nar.
pjes. vuk. 1, 313. Sutra 6u krojiti kod savca
(t. j. dati savcu da kroji) crvonu dolamu. S.
!]^ubi5a, prip. 266. Da bi te majka vesela gojila,
a jos veselije svitice krojila. Nar. pjes. istr.
4, 18. Od dama§ke dici kroji kape. M. A. Re}-
kovic, sat. Elt>. Tko 1' atove tovit vladikove,
tko 1' siroke krojiti rukavef Osvetn. 2, 155. U
Jelice mila svokrvica, ona ie joj pelene krojiti.
Nar. pjes. vuk. 1, 606. — bb) sto drugo sto se
nacina od tkana. Svilen tebi barjak kroje. J.
Krmpotii, pjesma. 14. — ce) obuca i drugo sto
se cini od koze. Jer on (iizmar) kroji sve od
dobre koze. M. A. Re}kovi6, sat. E2a. Od koze
joj krojili opauke. Nar. pjes. here. vuk. 47. Sjeci
crvenu opulu na dugafiko od jedne koze kaze se
krojiti. (vidi kaisati). \i. Stojanovid.
c) objekat se ima u misli (obicno je isti
sto je kod a) aa) i b) aa)). Savci da do zen-
skijeh bjefiava i kroje i siju i krpe. M. Drzid
213. Majstori ki na svitu krojei, kradose inom'
svitu. J. Kavaiiin 442b. Nije ga bilo doma kad
mu su krojili. (Z). Poslov. danic. Zamolih ga
(terziju) da prida mnom kroji. M. A. Rejkovic',
sat. Elb. Koji se samo zove terzija, a ne zna
ni krojiti ni §iti. D. ObradoviA, ziv. 62. Ne
va}a u ta dan putovati, krojiti ali rabotati. I. A.
Nenadid, nauk. 112. (Kutanica) nek zna krojit
i s razlogom rizat. J. S. Ro|kovi6 388. Dva puta
mjeri, a treci kroj. Nar. posl. vuk. 57. Jednom
mjeri, drugom kroj. 113.
b. mnze se skvatiti kao da nije u pravom
smislu, kad se reze sto tvrdo n. p. ze(ezo. §ve-
dezi imadu strojeva, kojimi kroje J.elezo. M. Pa-
vlinovic, rad. 77.
c. u prenesenom smislu, sjeci (sabfom u
boju). Naluti se Grci6u Manojlo, scepa maca u
lijevu ruku, pa po6era Staroga Novaka. mili
Boze ! cuda velikoga ! da je korao stati pa gle-
dati, kako kroji kapu vucetinu, kako c'jepa suru
mededinu! Nar. pjes. vuk. 3, 32. isporedi 2 piri
krajii i 3, a.
d. u prenesenom i metaforiikom smislu,
izmislati (celee zlo nego dobro). Stevan stane
krojiti nacin, kako bi napao i opalio Mletke. S.
J^ubisa, prip. 8.3. §to bismo mi sami pred ocima
macke krojili? M. Pavlinovi6, razg. 10. Do6im
3 vama crnu kafu srcu, trista nama kroje po-
la§cica. Osvetn. 3, 58. Okrutnik u dvori dane
broji, u nih zloce kroji. 4, 67.
e. u ovom primjeru moze biti snacene kao
kod d, ali va{a da se dodaje i znacene: lagati
(isporedi prisiti). Nek Kopernik i ini kroju da
se zomja vrti. J. Kavanin 476b.
2. pasivno. Na glavi mu mitra od bisera,
kojano je u Mleci krojena. And. Kacic, razg.
181a. Koji prvi na mustuluk dode, nima 6ohu
39
KEOJITI, 2. 6:
nekrojonu daje. Nar. pjes. vuk. 2, 37. I imade
divan -kabauica kojano je u Divuu krojona. Nar.
pjea. vuk. 3, 481. Staiie careva fi6or provati ko-
luju i dnigo ostalo, . . . sve joj pode kao da je
o iioj krojono. Nar. prip. vuk. 128 — 129. — U
ovijem je primjerima u prenescnom smistu (inpo-
redi 1, b). Nisu samo, koliko jo za liranu dosta,
krojoui novci, nego ralogo obilaCljo. A. Kanizlic,
kam. 805. Kad jo buuar iakopan, iV bio drvom
krojeu il' uzidan cio, il' brez svakog obkola i
zida ... J. S. RelkoviA 2112.
3. sa se, pasivno. u doa primjera.
Si. isporedi 1, b. Kod ujista iiek daska
imado, gori Sirja, na dvi noge stoji, doli k|iina
prilikom se kroji. .T. S. llojkovic 240.
b. vidi 1, d. Obaznaso da njeke stvari o
dosastvu krajovstva i sina Bozjega krojahu se.
S. Eosa lOll).
KEOjivO, n. u naSe vrijeme.
a. tkane (hiza itd.) §to se kroji (Sije Hi reze).
— U Stuliievu rjedniku : ,pannus scindendus (ve-
stibus coniiciendis)'.
b. krojene. Prede su (zene u Sarajevu) tkale
platna, a sad jo to zamijeieno . . . krojivom i Si-
veiiem. V. Bogisi6, zbom. 120.
1. KEOK, kroka, m. vidi korak (prema kro-
fiiti vafalo hi da znaci: dugi korak, ali se to ne
poznnje po primjerima). — Jamaino je srodno
s korak i krak; i krok maze biti praslavenska
rijec, isporedi ces. krok; vidi i krooiti. — Iz-
medu rjeinika u Stuliievu (,passus, gressus').
Koji pravedni ufinili s kolijepke su krok do
groba. B. Betera, 6ut. 86. Da put slave krokom
idem. I. Sordid, salt. 49. Sjedi Mirko na po-
molu bojnu, niz pocinu utocio kroke. Osvetn.
2, 112. Nije hide dobitnici vojsci, ona grede
krokom lagahnijem. 7, 37. A deda laganim
krokom ode manastiru. M. P. Sapcanin 1, 140.
2. KROK, m. vidi: Krok, konopac kojim se
opasu ribari kad vuku mrezu na kraj. Slovinac.
1880. 389. Svaki drug ima oko sebe jedan pas.
ovaj je kad spiel en od konopa, a kad od dobele
pripredene kanave koju zovu: ,svilaci'. spleten
je na nalik pletenice zenskijeh kosa i zovu ga
,krok'. L. Zore, rib. ark. 10, 357. — Od xviii
vijeka, a izinedu rjeinika u Helinu (,fune da tirar
la rete' ,retium funis' 334*) gdje se naj prije na-
hodi, ti Bjelostjenievu (v. vuze), u Stuliievu
(jfunis quo piscatores cinguutur retibus tra-
hendis').
3. KROK, 711. vidi cafran, coforan, Krok, croois
(Vujicid), Crocus sativus L. B. Sulek, im. 175.
1. KROKAJ, /. u Stuliievu rjecniku uz (2.) kro-
kaj. — nepouzdano.
2. KROKAJ, krokaja, m. vidi krok, korak, ispo-
redi korakaj. — U pisaca Dubroviana xviii
vijeka, a izmedu rjeinika u Stuliievu (,gradus,
gressus') s dodatkom da se nahodi u Gundii-
liia (?). On krokaja gorostasna putom hrli. I.
Dordid, salt. 54. Cetr tisuce krokaja. 309. Krok
= krokaj ,passo'. 503. Ca§a od radosti oeka
tebe; evo je, stupi jedan krokaj, pit des je za
vavijek. A. Kalid 134. Kad imam ucinit naj
trudni krokaj, naj pogibnu prodol priskocit. 138.
Vesolo, veselo, ne ostaje nego jedan krokaj samo.
432.
KROKALO, m. u naSe vrijeme u Srijemu, vidi:
U o6i svadbe dode kod Srbaja jedan covjek i
jedna Xena, koji dobiju ime ,krokalo' i donesu u
kudu devojke razlidita jela, kao brasna, soli,
mesa, vina, paprike itd. (u Staroj Pazvi). V.
BogiSic, zbom. 251. Krokalo od kr66iti : u
) KHOMJE
Srijemu zona i muz koji douoso u jolu darovo
djevojci prijo vjendaiia. £). Surmiu. — isporedi
krcan, krokalo.
KROKATI, kriidora, impf. vidi graktati, grok-
tati. — Na jednom mjesta xviii vijeka. Krodu
vrani. I. A. Nenadid, sambek. 12.
KROKOCKVO, n. ime selu. — xiii vijeka. Selo
Krokodovo. Spom. stoj. 8. (1254 — 1264).
KROKODIL, KROKODIO, »». crocodilus, ve-
lika prozdrfiva zivotiAa nalik na guHera, sto
zivi u rijekama i na suhu,. imadu je nekolika
roda. — [J Bjelostjenievu rjecniku: krokodil,
kukuilrio, kukudrilo , crocodilus' i u .lamhresi-
ievu: krokodil ,crocodilu3'. — I u pisaca naiega
vremena, vidi u Salekovu rjecniku kod krokodill.
— Uzeto iz nemaikoga jezika.
KROKO§NA, /. vrsta zagorske bijele loze. M.
Pavlinovid.
KROKOTATI, krikodem, impf. vidi kreketati.
— Na jednom mjestu xviii vijeka. Zabe gnusno
da krokodu ... J. Kavanin 79'>.
KROKTATI, krokdSm,. impf. vidi groktati. —
Na jednom mjestu xviii vijeka. PropivaSo do
sad nime ptico krokcedi (grije^kom mj. krokdedi).
A. Kanizlid, kam. 443.
KRO^A, /. krojija, zensko sto odjede kroji.
M. Pavlinovid.
KROM, praep. s gen. osim, vidi kromje. — U
nekijeh pisaca xix vijeka (nije narodna rijec).
Nek poznadu da jost ima slasti i sjem mleka i
krom majke sisa. S. Milutinovid, trojebratstvo
(a Biogradu 1844). 8. Nit' je kadgod on sluSao
koga krom samoga Karadorda svoga. 32. Da
nikoga ukraj mene ne bi krom gorice, kamena
i nodi. B. Radicevid 1 (1847), 157. I krom vojna
nezino srdasce i ne znade za drugo sunasce.
2 (1851), 29. Al' tko da joj pripomogne jadu
krom onoga koji gromom krede ? Osvetn. 1, 20.
Imam 1' ikog za osvete druga, krom Novice u
razboju ziva? 2, 137.
KROMCIJA, /. vidi krmcija. — U nase vri-
jeme. Proto nije imao druge knige nego krom-
ciju. V. Bogisid, zborn. 183. Evo jedan primjer
iz kromcije nedavno izdane na Cetiiiu . . . 203.
KROME, vidi kromje.
KROMECAN, kromedna, adj. vidi kromjesiii.
KRoMID, m. grc. xQoa/.iviiwi\ novogrc. xqo/j,-
fiiHh, crni luk, isporedi Kromidije, kromiti luk.
— // rukopisu XIV Hi xv vijeka u kojemu kao
da znaii svaku vrstu luka (ali vidi i Kromidije),
pa opet u nase doha kao narodna rijec. — Iz-
medu rjeinika u Vukovu: crni luk ,die zwiebel'
jcepa' s dodatkom da se govori u Podgorici.
Kromidb bdli svari. Sredovjecn. lijek. jag. sta-
rine. 10, 111. Kromid, Kromiti luk (ngr. xqou-
ftvifi) Vuk, Allium cepa L. B. Sulek, im. 175.
KROMIDIJE, m. u priii izmislenu ime za or-
veni luk kao da je ie(ade, prema kromid (vidi).
— U rukopisima xvi i xvii vijeka pisanima cr-
kvenijem jezikom. Prijde k-b nemu Kromidije
ST. bagrennoju ode^deju . . . s-b kletvoju velikoju
tomu izrede: ,Tako mi . . . brata mojego Cestno-
luka belago ! . . .' Starine. 2, 312.
KROMITI LUK, m. crni luk, vidi kromid. —
U Vukovu rjeiniku: vide kromid s dodatkom da
se govori u Boci.
KROMJE, praep. i konj. uprav loc. sing, od
kroma, kraj, tc je prvo zitacene adverbijalno : na
kraju, dakle: izvan. — U naSemu jeziku nema
supatantiva kroma, ali je rijec praslavenska,
KEOMJE
611
KROPITI
isporedi stslov. kroma, rus. Kposia, gornoluz.
kroma, doAoluz. ksoma. — Pise se krome i
krome (jJO istocnom govoru) u knigama pisanima
crkvenijem jezikom, i tako upet od "xviii vijeka
u nasem jeziku, alt nije rijec narodna. — Kao
prijedlog ima i kraci oblik krom (kromb u crkve-
nom rukopisu xiv vijeka, vidi F. Miklosic, lex.
palaeoslov.- kud krome). vidi krom. — Rijec je
praslavenska (krome i s kracijem ohlikom kromb),
isporedi stslov. krome, rus. Kpowi, ces. krome,
krom, lio^. kromia, krom. — Izmedu rjeinika u
Danicicevu (krome ,extra; praeter; sine').
1. praep. s genetivom.
a. extra, procul ab, izvan, daleko od (is-
proa adverah). u naj pruom je primjeru driigo
znacene; u druga se dva ne zna jeli prvo Hi
drugo. Vb tuzdej strane i krome judij svojihb.
Domentijanb 205. Krome svojego wtbcbstva
(uzemjbstvovani byse. Okdz. pam. saf. .53. Jegda
razumese jako krome drbzavy logo sutb . . . Da-
nilo 346.
b. praeter, predasne znacene (izvan) pre-
neseno postaje isto kao kod osim. Sltb inude da
ne bude krome crbkve hilandarskyje. Mou. serb.
138. (1348). Da imb je svoboda tutb vsehb dani]
gospodstva mi krome uncb. 334. (1405 — 1427).
Nemojte nas zaboraviti zasto teSko stradamo sa
vasake strane a poraoci aemamo ni odkude krome
Boga. Glasnik. ii, 3, 91—92. (1708). S Molerom
je tu bio krome ostalije znatuije Srpfiica i pop
Sava. S. Milutinovid, ist. srb. 289. ,Majka moja
Anica' prica sam Derasim (Dordevic) ,nikakvog
drugog jezika nije znala, jadnica, kromje (u ori-
ginalu jamacno krome) svoga maternega vlaskog
govora'. M. D. Milicevic, pomeuik. 2, 15.3.
c. praeter, moze predasne znacene postati
isto kao kod suprot, protiva. tako je u ovom
primjeru : iiplenivb selo krome voje careve. Zak.
du§. pam. saf. 45.
d. sine, od izvan Hi daleko postaje zna-
cene isto kao kod bez. O byvsej krome brani
pobede. Domentijan'' 114.
2. conj. praeterquam, u znacenu kod 1, b
(osim) moze se upotrebiti i pred (okrnenom) re-
cenicom, kao nego samo. I naj gore selo zna na
cemu stoji, a mi ne znamo, krome jedno ciglo
znamo sto ste nam obecali. Glasnik. n, 3, 89.
(1708). I daje nista neiu govoriti, kromje (ooako
je stampano, all je jamacno u rukopisu krome)
malo navesti mu sovjete (jamacno pisano so-
vete) Va§e. (Pismo Avrama Petronijevica god.
1835) u M. D. Milicevid, kra). srb. ,38.
KKOMJESNI, adj. spo^asni, vanski. — Po-
staje od kromje. — Rijec je stslovenska (krome-
sbnb) i crkvena kojom se prevodi bihlicko: tA
nxuiui jb ^^MTfQof jtenebrae extoriores' (u Vuka:
tama naj krajna). mattli. 8, 12. 22, 13. 25, 30 itd.
— Nije nigda postala narodna rijec. — Izmedu
rjeinika u Danicicevu (kromeSbib , exterior').
Vb kroraesbileje tbmy. Domentijau-i 290. Vb tbmu
kromegbuuju. Glasnik. 15, 269. (1348?). Otb
kroiuesbiieje tbmy. Danilo 260. — U knizi gla-
gopkoj XVI vijeka mj. § ima 6, a mj. n ima n
(moglo bi se citaii u glagolici i kao n, ali se
potvrduje i ruskijem oblikom KpoMimin.iii). Vr-
zite ga V tmu kromecnuju. Korizm. 2.3b. Zovu
se tme kromecne, zao je pakal vanka od sva-
koga blazenija i milosti. 231". Povalite ih va
tmu kromecnuju. 42^1.
KROMPAC, m. u Bjelostjencevu rjeiniku : v.
krumpac.
KROMPAV, adj. u Bjelostjencevu i u Volti-
gijinu rje&niku: (u oba) v. krumpav.
KROMPIR, krompira, m. vidi krtola. — ispo-
redi krumpir. — Od nem. grundbirn. — U naSe
vrijeme po sjevernijem krajevima, a izmedu rjec-
nika u Vukoi'U^: [krompir (bez akc.) vide krtola]
(dodano od izdavalaca). Oude su divojke ke ko-
paju krompir. Nar. pjes. istr. 2, 168. Sava po-
vadi krompire, pa u trap. Nar. prip. vuk.^ 276.
Krompiri su od skora poznati i vrlo se malo
siju. Vuk, dan. 2, 103. Kupiti iU perecu ili
devrek ili seceriii krompir. M. D. Miliievic, des.
par. 63. Krompir (liem. grundbirn), Solanum tu-
berosum L. (Brek). B. Sulek, im. 175.
KRONIC, m. prezime. — U nase vrijeme. Tosa
Kronic. Sem. prav. 1878. 4'1.
KRONIKA, /. osim rjeinika svagda pi.: kro-
nike, tal. croniche (od lat. chronica, a ovo od
grc. Tit /j)ovixix), pripovijedane 2^roslijeli doga-
daja u kojemu su ovi poredeni gotovo samo po
vremenu a ne po svezi u kojoj su jedan s dru-
gijem. — Od xvii vijeka, a izmedu rjeinika u
Bjelostjenievu (kronika, pripe6ena letna, izpisana
letneb prigod ,cronica, annates') i u Voltigijinu
(,cronica, cronaca' ,kronik'). — U svijem primje-
rima, osim naj posfednega, istorija reda svetoga
Frane. Zlamenja koja u kronikah male bratje
uzdrze se . . . F. Glavini6, cvit. 184l>. Tako se
Stije u kronikaf/jj svetoga uaSega reda. I. An-
ci6, svit. 29. U kronika^nasega reda stije se...
J. Banovac, pred. 111. Stije se u kronika sve-
tog' otca FranceSka, da . . . razg. 142. Imala si
(Slavonijo) prid ovim junake, kako kaze pismo
i kronike. M. A. Rejkovic, sat. Bl^.
1. KROP, m. vrela voda, vidi i ukrop. — Va]a
da je ista osnova sto je kod kropiti. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjeinika u Bjelostjenievu (krop,
vruAa ili vrela voda ,undaus aqua, fervens 1.
fervida') gdje se naj prije nahodi, u Voltigijinu
(,acqua bollente' ,siedende3 wasser'), u Stuiicevu
(v. pokrop, dakle s drugijem znaienem : krop\ene,
ali ovo nije pouzdano). Krop ,aqua fervens', gen.
kropa. D. Nemauic, oak. kroat. stud. 8.
2. KROP, m. vidi kmin. — Radi postana vidi
1. kopar. Krop, Carum carvi L. (Sabjar). B.
Sulek, im. 175.
KROPILO, n. orude za krop\ene vodom kr-
stenom. — U Belinu rjeiniku: ,aspergola, stro-
iiiento per uso d'acqua santa' ,a3pergillum' 108*;
u Voltigijinu: ,asp6rgola' ,sprengwedel' ; u Stu-
iicevu : ,instrumentum quo aliquid aqua asper-
gimus'.
KROPUSTA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
pozarevaikom. Niva u Kropihi. Sr. nov. 1868.
421.
KROPIONIGA, /. sud ne vrlo dubok u kojemu
se drii (u Katolika) voda krstena ; akn je velik,
obiino je od kamena, a maleni moze biti i od
srebra ili od zlata. — -o- stoji mj. 1. — Od gla-
gola kropiti (kropilnica od part, praet. act.}. —
U Belinu rjeiniku : ,il vaso dell' acqua benedetta'
,amula' 27b; ,pila d' acqua .santa' ,pila aquae lu-
stralis' 566"; u Voltigijinu : ,pila, vaso di pietra'
,weihbrunnkess6l'; u Stuiicevu: ,vas aquae lu-
stralis (parietibus plerumque adfixum').
KROPITI, kr6pim, impf. conspergere ; stillare.
— isporedi skropiti. — Akc. se mijena u praes.
1 i 2 pi.: kropimo, kropite, u aor. 2 i 3 sing.
kropi, u part, praet. pass, kropjen. — Rijec je
balticko-slavenska, isporedi stslov. i ies. kropiti,
rus. KpouHTb, pol. kropii, lit. krapinti. — Iz-
medu rjeinika u Belinu (,asperger con stille di
goccie, fango e simili o con 1' aspergola' ,a3porgo'
lOSi'), u Bjelostjenievu (kropim, v. skropim), u
KROPITI
612
KROSUHjIOA
Volti<j(jina (.aspergere, spruzzare' ,an8pritz6ii'),
u Stiiliievu (,nspergero, couspergore etc.'), u Vu-
kovu (,spritzen' ,asp6rs;o')-
1. prelazno, coiispcrf,'!), pi>lcvati hacajiiii Ho
iitko tako da pada kuplifninn. oni> sto se lijcva
(baca kapficama) Hi onutc kajijem se baca stoji
u instr. — moee ne biti objekta (vidi a, a) bh)).
a. aktivno.
a) subjekat je Pelade.
aa) unpie. Tude§ci zasjodu ti mi,
pofnu 3 njokih gvaceta, a specijom t' ih krope
za otvorit apetit. M. DrziA 202. Kova6 ogaii
vodom kropi, da ga vriidega uftini. (D). Poslov.
daniiS. U kovafia 6im vatru krope. Vuk, rjo£n.
kod kvasilica.
bh) cesto kod sluzbe Bozje, crkvene,
kad se ovako poleva vodom krUenom, svctom
vodicom, u staro doba krvfii zaklane zivotine kod
posvetiliHa. I kropin jih i posvecujem s krvju.
P. Radovfiii, ist. 211. UzimaSe posvotite] kitu
sipanta, . . . pak liom zamocenora u krv od zi-
vine na ftas Bogu zaklane, aliti u vodu zanm-
ienu pepelom iste 2ivine izgorjene vrh otara
kropijaSe puk. I. Dordic, salt. 168. Ksaverio
kropi ih vodom blagosovjenom. B. Zuzeri -105.
— Bez objekta. Eliakim, veli pop od Jerosolime,
nosei smofien isop krop)ase. M. Marulic .58. Na
sva fietiri vrata od grada stupa, kropi. A. Kalic
545. SveStenici kropiSe krvJu. B. Danicir, ,
2duevn. 30, 16.
cc) u prenesenom ili u metaforickom
smislit, sitze se shvacaju kao ono cim ce]ade sama
sebe poleva. Prsi svoji suzami kropiti. F. Vrancic,
ziv. 41. LiSca kropi, uz gtucane hropi, |uto
cvijeli, crna kune dana. Osvetn. 4, 17.
h) subjekat je ono cim se poleva. — U
jedinom je primjeru smisao prema a,) cc). Ter,
da me (suze) utope sa svima ne mogu, da svak-
6as li krope lica mi nebogu. H. Lucie 207.
I), sa se, refleksivno. (Konic) bijelu hita
pjenu na ramena, a potom se kropi do stremena.
Osvetn. 3, 9.
i. neprelazno, stillare, manare, rorare.
a. puStati iz sebe sto htko sto pada ka-
plicama. subjekat je Ho nezivo; Ho pada stoji u
instr. Nebo 6e negovo kropiti rosom. D. Da-
nicic, 5mojs. 38, 28.
b. subjekat je ncHo iitko, glagol znaci:
padati kapficama. Sve nebo poklopi oblak
s traasta lica, iz nega di/.d kropi. M. Maruli6
31. Jutriia rosica iz vedra gdi kropi. M. Ve-
trani6 1, 02. — U jednom primjeru naseya vre-
mena ima s ovijem znacenem refleksivno kropiti
se. Pa s oluje ronke suze bruje §to se krope
oko zrtvenika. Osvetn. 5, 28.
KROPIVA, /. kopriva. — Ima u starom ru-
kopisu 2yisanume crkvenijem jezikom (F. Miklosid,
lex. palaeoslov." kod kropiva). — Pustalo je pre-
mjeHanem slova od kopriva jos u staro doba,
isporedi nslov. kropiva, rus. icpoiiiiBa. — Izmedu
rje&nika u Stulicemi: v. kopriva s dodatkom da
je rijec ruska.
KROP^jANIGA, /. vrst vinove loze bijela
groida (l)almacija, Danilo). B. §ulek, im. 175.
KROPl^EIsTE, n. djelo kojijem se Ho kropi. —
Stariji su oblici krop]enije i kropjonje. — Iz-
medu rjeinika u Vrancicevu (kropjenje ,aspersio'),
u Belinu (kropjenje ,1' aspergero, aspergimento'
jaspersio' 108» ; ,spruzzaujonto, bagnamento leg-
giero' ,a3porsio' 703»), u Stuliievu (kropjeiie
,asper3io, conspersio etc.'), u Vukovu, u Daniii-
cevu (kropjenije ,aspersio'). Kropjenijemt svetyje
vody. rjomentijan'> 2(X). K lausu, posrodniku
zavjeta novoga, i krvi kropjoi'ia. Vuk, pavl. jevr.
12, 2-1. Jakov metiiu . . . spomenik od kamena
i pokropi ga kropjoAem. D. Danifiic, Imojs. 35,
14. Kroi>|oAo plo6iiaka ulicuoga. Zbornik zak.
1870. 157.
KROSAN, vidi kod 1. kroz. 3, a.
KR6sCJE(!;, iiraep. vidi kroz.
1. KROSNA, /. vidi 2. krosna.
2. KROSNA, krosana (krdsni), n. pi. stun,
razboj. — U nekijem je rjeinicima zabifezenu da
je jedninn zenskoga roda, ali se to ni primje-
rima ni isporedivanem drugijeh jezika ne potur-
duje; samo je u jednom primjeru naSega vre-
mena (iz Timoka u Srhiji) zensko, ali u drugom
znacenu (vratilo) : Baba Dona iz aela Selarke u
Timoku ovako bajo od usova (micine): ,Pc)5ao
usov s krosnom (vratilom) na vojsku . . .' M. D.
Milioevii, ziv. srb.'- 265. — Jednina krosno u
prijevodu staroga zavjeta na ststovenski jezik
stoji na jednom mjestu: Ireg. (Isam.) 17, 7 prema
grc. f-Uaaxlnv i lat. liciatorium (F. MikloSic, lex.
palaeoslov.^ kod krosno), znaii dakle : vratilo.
maze se pomisliti da je po tome Ho su u stanu
dva vratila mnozina krosna dobila znaiene : Stan,
premda bi uprav trebalo da je dual. — Bijcc je
praslavenska, isporedi stslov. krosna (u Miklosi-
cevu je rjecniku sing, krosno, kao Ho smo sprijeda
kazali, s drugijem znacenem; ali je drugi pri-
mjer krosna pi. sa znacenem: tkane), rus. Kpncuo
i iesce pi. Kpocaa (i KpocHu), slovacki i pofski
krosna n. pi. ; isporeduje se lit. krase, velika sto-
lica, Ho bi bilo uprav u svezi s rus. Kpec-jio,
Kpec.ia. — Nepoznata postana, moze biti srodno
s kro§ria. — Izmedu rjeinika u Mikajinu (krosna,
Stan ,toxtrina'; brdo od krosan ,pettiue di telajo'
,pecten' 30h), u Belinu (krosna, gen. krosni, n. pi.
, telajo o telaro, strumonto da tessere la tela' ,t6-
larium' 725:i'), u Voltigijinu (f. ,telajo' ,weber-
stuhl'), M Stuliievu (krosna, f. pi. ! ,textrina vol
textrinum' .s dodatkom da je rijec ruska); u Vtt-
kovu: f. (u Hrvatskoj u Krscana) vide razboj.
— Gen. pi. krosana zahijezen je po Mikalinu
rjecniku (u kome je kraci oblik krosan), a kr6sni
po Belinu. Ostave t' krosna i teg, sulac pricnu
zbirat. M. Maruli6 160. Ki nauk mogu dat
krosna, i jagla, i ruka. H. Lucie 287. Ta predo,
ta snuje, ta krosna odbira. D. Barakovii, jar. 27.
A nigda cagodi ona nabiraso, a nigda za krosni,
a nigda sijase. Oliva. 52. Tkalac tece, pqjase,
krosna nosi na rame. Nar. pjes. istr. 4, 22.
Krosna, ]il. ,machina textoria', gen. krosan. U.
Nemanic, 8ak. kroat. stud. iftg. 4. Krosna,
krosnah (sic), tkalaoki stol u okolici Samobora;
jwebestubl'. u Hrvatskoj. F. Hefele.
KROSNAT, adj. sirokih pleciju. na Rijeci. F.
Pilepic.
KROSNATI, krosnam, impf. a) tu6i praznimi
krosnami; kad su pune krosne, tad se tka; b) kad
u maslinskom lulinu nema nista pa se vrti, on
krosna u kamouici. — Krosna se cefadetom, kad
mu se trupom na mrtvo mlati. — Prenosno:
prazno klapati. M. Pavlinovic.
KROSNIGA, /. dem. krosna, vafa da znaci
kakvo tkane. — Na jednom mjestu xiv vijeka.
8oj knige napravi tepafiija Batalo . . . i okovavh
je srebromb i zlatomb i odivb krosnicomb . . .
Starino. 18, 231. (1393).
KROSRED, praep. vidi kroz i sred.
MlOSLHiA, /. ime zaseoku u Hrvatskoj u zu-
paniji licko-krbavskoj. Razdije]. 33.
KROSUr^ICA, / neka bijka. Krosujica, An-
KEOSH^ICA 6
thriscus cerefolium Hfm. (Sabjar), v. Krofulica.
B. §ulek, im. 175.
KKOSIlJ, m. prezime. — xvi vijelca. Pred Gfa-
sjiarom Krosicem. Mon. croat. 268. (1572).
KROSNIKA, /. na jednom mjestu xvii vijcica,
Icau dem. krosna. Priliku (t. ,j. kip) zatvori u
jeiiiiu krosniku. M. Divkovic, zlam. 1&>. va(a da
je stamparska pogrcska i da treba citati kros-
I'licu.
1. Ke6§NA,/. vidi ko5, a i (velika) kotarica. —
vidi i krosiie. — Moie hiti rijec praslavenska
(krosna Hi krosna V), isporcdi (stslov. krosnica Hi
kroshica?), buy. krosna (kolijevka), riis. icpoiuHa,
ces. krosna. — Nepoznala postana (vidi i 2.
krosna); isporedujc se s novitcnem. kraclize, bav.
krachse, kraxe. — U nasemu se jezikti jav^a od
xvn vijeka, aizmedu rjecnika u Mikajiiiu (krosna,
kos ,corbs, sporta' : krosna od gnoja ,corbis dos-
suaria'), u Beiinu (,can6strone grande' ,corbis
magna' 165a; ,cesta' ,cista' (,propriamente ce-
stone') 187b; ,cofano, corbello' .oophinus' 198''i.;
.panaro, canestro' ,panarium' 537b), « BJelostjcn-
ceru (kajkavski krosna, v. kosara), a VuUigijiiiu
(, panaro, canestro' ,brodkorb'), u Stulicevii (,co-
phinus, corbis, sporta'), (( VukoBu: (u Dubrov-
niku i daje k jugu) vide kotarica.
ii. uopce. Rnke negove u krosni sluzise
(,manus ejus in cophino serviorunt'). B. Kasic,
rit. 349. psal. 80, 7. Svim sedamde.set Akabovim
sinovom glave orlsikose, stavise i(li,) u krosiie i po-
slase if/(^ k Jeu na dar. A. d. Bella, razgov. 9G.
Pod krosnam priteskijeme sluzec (,in cophino
.sorvierunt'. psal. 80, 7). I. Dordic, salt. '279.
iSvoti Gundisalvo . . . jednu krosiiu krulia bila
kako suig prokle. J. Filipovi6 1, lilBb. Osta
dvanajest krosaha ulomaka. .3, 318l>. Hvali se,
kroino, er te imam jjrodat. (D). Kukom je trijeba
sijat a ne krosnom. (D). Poslov. danic. Zamota
ga u postav, i metnu ol'_ti ostavl u jednu krosiiu.
M. Zoricici, zrc. 35. Ulomak nakupise dvanes
krosana. S. Eosa 93''. Spustaii niza zid u krosni.
And. Kacid, kor. StiS. Ne6u reci da plotos od
slaiue krosnu. J. S. Rejkovid 284. Punanu jednu
krosiiu sve starijeh opanaka. Nar. prip. vrc. 5.
(jonio nekakav coek na magarcu dvije krosiie
punane lonaca. 76. Uzme krosnu . . . spuste
opet krosnu u jamu. Nar. prip. bos. 1, 19. Sa-
kupi dumur i strpa u dvije krosne. 1, 81. U
krosni nosi rucak, a na uprt kolijevku. V. Vr-
cevic, niz. 116. Krosiia znaci : kotarica (a jiigo-
zapadnijem krajevima Srbije). M. D. Milicevid,
s dun. 108. Uvalio bi noge u krosnu strugotina.
M. Pavlinovic, rad. 21. — Krosiia, u 6em voze
na kolima kuci kukuruz, snopove, krompir i
slicno. Kovnic na Krku. — Kod nas svaka kuca
mora da ima krosiiu, jer bez ne ne moze da se
unese pjeva s guvna niti se moze iz kotarine
nositi zimi slama u jasle, a da se ne prosipje.
krosiie pletu sejani sami od [eskovih grana a
nalik su na cagu, a liima mjere koliko n. pr.
trebaju pice na dan, ili posude jedan drugome.
,Ja sam unio deset krosana pjeve, a ti nijesi ni
prismrdio k noj'. u Dobroselu. M. Medic.
1). kosnica. — U Mika(inu rjecniku: kroi5na
od pcela, kosnica ,alvearium, alveare, apiarium,
cella apum, loculamentum', i ic Bjehintjencevii :
(htjkavski) krosna, v. koJic, 3 (vidi kosio, d).
C. , krosiia' zove se u bosanskoj Krajini ople-
tono kao kosnica ali sire ; zapiiie se pored vode
te se hvataju divje patke. M. Kuzicid.
2. KROSNA (?), /. vidi 2. krosna. — U BJelo-
stjcncevu rjecniku: (kajkavski) krosna, v. stan.
3. KROSNA, /. naziv za krosiiastu zensku. —
J KBOTAK
U na§e vrijeme u Lid. , Borne tebi us tu krosnu
nije studeno'. J. Bogdanovid.
1. KROSNAB, kr6siiara, m. covjek Ho plete
krosne. — U nase vrijeme u Lici, a izmedu rjec-
nika u Stulicevu (,cophinorum artifex'). Kroinar
,korbenmach6r'. J. Bogdanovid.
2. KRO§NAR, m. suvrst hrasta (Vukotinovid).
B. Sulek, im. 175.
KROSNAST, adj. ii Vukovu rjecniku: n. p.
drvo, t. j. siroko (gore u granama) ,a3tig' ,ra-
mosus' s dodatkom da se (jovori u Srijemu. —
Pustaje od krosna (sirok kao krosna). — U Lici
o zenskom ce(adetii: O malenoj a poSirokoj zen-
skoj reku: ,krosiiasta e'. ,Bisna cura, omalena e,
all je krosnasta'. J. Bogdanovid.
KROSNAT, adj. it Vukovu rjecniku : vide
krosnast.
KROSNE, krosana, /. jil. u Vukovu rjecniku :
(u Srijemu i u Bafikoj) na dva savijena drveta
isprepletano uzicama, te se u liemu nosi slama
(jedni govore tra]e) ,eine art heutrage' ,feretrum'.
— vidi krosna.
KROSNIOTINA, /. auijm. krosiia. — Od xvui
vijeka. Dusu pogrduiju udiniste od iiaj nedistije
kroSrietine. I. J. P. Lucid, razg. 112. ,Nakopaj
za krmke punu onu kroSnetinu krumpijera'. J.
Bogdanovid.
Kk6§NICA, /. dem. krosna. — Od xvii vijeka
a izmedu rjecnika u Mikalinu (krosnioa, sepetic
,panariolum'), u Beiinu (,cofanetto, cofano piccolo'
,cophinus parvus' 198*), u Stulicevu (,exiguus
cophinus, corbis exigua'). Sto zlamenuje dvanaest
krosnioa i kruh, koji osta na trpeziV M. Div-
kovic, bes. 305'). SkupiSe Sto bise ostalo od
ulomak sedam krosiiic. I. Bandulavid 166l>. marc.
8, 8. Cinase se u snu inomu da krosnice tri na
glavi muke nosah pune. P. Vuletid 30. I na-
puiiise 12 krosnica ulomaka koji ostase. V. La-
strid, od' 202. Opletose jednu krosuicu na nadin
kolibke. And. Kacid, kor. 60. ,Malu onu kro§-
liicu ukopaj krumpijera'. J. Bogdanovid. ,Ako
ne bude vise okle, bobme ni s ovom kro§nicom
sijena nije mi pomozeno'. u Dobroselu. M. Medid.
KRO.SNO, m. covok trbusat. L. Dordevid. —
isporedi krosnast.
KROSNONOSa, m. i f. iejade Sto nosi krosne.
— U Beiinu rjecniku: ,chi porta cesti' ,c6stifer'
187'', i u Stulicevu: ,qui cophinos portat'.
KROSTO, vidi kod kroz.
KROT, krota, m. vidi krotost. — U Stuliievu
rjecniku: ,man3uetudo, quies voluntaria, tranquil-
litas'. — nepouzdano.
KKOTAHAN, krotahna, adj. dem. krotak. —
U jednoga pisea xvii vijeka (adv. krdtahno), a
izmedu rjecnika u Stulicevu (v. krodahan). Komu
ponizuo i krotalino ima§e odgovoriti. P. Baksid
68. Krotahno i potibo jedase. 168.
KROTAK, krotka, adj. cicur, mansuetus, mi-
tis, placidus, naj starije je znaiehe kao kod pi-
tom (vidi), ali se od ovoga razlikuje (kao Ho se
vidi po znaceAu glagola krotiti) tijem Ho krotak
uprav znaci da zivotina (pa i cefade), spoznavsi
jacu silu u drugoga, noj se du]e ne protivi niti
od ne brani; a pitom uprav znaci: othranen,
odgojen iz malena. iz starijega onoga znacena
(kod krotak) razvila su se druga vec u prasla-
vensko doba. — Akc. se moze mijenati u sloienoj
deklinaciji: krotki i kr6tki, krotkoga t kr6tkoga
itd., krotka i kr6tka itd. — liijec je praslavenska
(krot-Bk-i), isporedi stslov. krottk-B, rus. KpuTiciii,
ceL krotk^, poj. ki-otki. — Korijen je krot ne-
poznata postwAa. — Izmedu rjeinika m Vranii-
ievu (,cicur'), u Mikafinu (krotak, tih .mansuotus,
iiiitis, lonis'), u Belinu (,maii30 o luansuoto' ,man-
suetus' 4G1»; .quieto, pacifico' ,mitis' GO!''; ,cheto
e quieto, tacito, oho nou fa rumoro' ,taoitus' 188*;
,inodeato, cho vive con modestia' .luodostus' 491''),
u Hjelostjenievu (kajkavski krotok, tih ,miti.s,
luausuotus'. 2. v. pitom), « Jambreiiievu (krotek
,mitis, cicur, mansuetus'), u Voltigijinu (,mite,
mansuoto, quieto" ,sanftmiithiff, ruhig'), u Stuli-
icvii (,mitis, mausuetus, lonis, clomons, modestus'),
u Vukovu (jZahm, sanftmiithig' , mansuetus'), it
Daniiiievu (krotbkb ,man9uetU3').
1. adj. — Komp.: ti) kr66iji (mj. krotciji).
V. Lastri6, ned. 43, t « Stuliievu rjeiniku (krot-
6iji). — b) na jednom mjestu xvii vijeka ima
krofit: Naj kro6i fiovik. M. Radnid ll'Jb; all po
svoj prilici treba iitati krofiiji. — r) kr6tkiji (ne
vele dobro): §. Budinid, sum. 85b j u Belinu
rjecniku: krotkiji ,piu manso' ,mansuetior' 461*.
a. 0 zivotinama.
a) o domacijem.
aa) naj ieice o ovcama, jagnadi, o
stadu (ovaca). istice se naravna mirnoia. Krotku
ovfcicu, mirnu i blagu vuk u gore strasui uvuce.
I. Gunduli6 165. Straze su mu psi uzdani, krotke
ovce puk podlozni. 377. Krotke ovce run pro-
biju. J. Kavanin 14'>. Ali ova krotka i pokraj
toga straJliva zivinica (ovea) ... M. A. Ile|kovi6,
sat. L4b. — A ja, kakoto iaganac krotki koji se
vodi na zaklaiie. N. Kanina 95b. jer. 11, 19.
(Lav) pred ie noge kako krotak janci6 pade.
F. Qlavini6, cvit. 21b. — Eesei cvijetkom na li-
vadi krotkom stadu Cela ruda. I. Gundulic 126.
S tebe veseo krotka stada pod sviroku pastijer
pase. 399. Zivjeh pasuc krotka stada. G. Pal-
moti6 1, 239. S mirnijem ovcam krotkijeh stada.
I. Dordi6, salt. 20. — Amo mogu pripadati i ovi
primjeri u kojima se govori o iefadetii Hi o dru-
gome iemu isporedujuci s ovcama i jagancima:
UfativSi proklete Zudije onoga jaganca krotkoga
(Isusa). J. Banovac, razg. 159. feto je od ovce
kroSije? F. Lastric, ned. 43. Postadose krotki
kako janci. A. Kanizli6, uto6. 264. Krotak kao
jagAe. Nar. posl. vuk. 161.
bh) 0 konu, istiiuci mirnocu Hi na-
ravnu (u onoga kona) Hi sto je postala odga-
janem. Na krotku konu ja§e6i. I. Grlicic 112.
cc) 0 golubicama, istiiuci naravnu
mirnocu. Bijele i krotke golubice. J. Kavanin
574a. Niti krotku vik porodi golubicu oro sivi.
P. Sorkofievid 588b.
(Id) 0 drugoj ptici (sevi). §eva, mila
ptifiica, krotka, mirna, pitoma. M. Katancic 73.
b) 0 svjerenu uopce. Rrotko zvjereuje i
oholo zbijeno u jatu jednom tece. I. Gundulic
408.
c) ovdje stavfam i primjer u kojemu je
pridjev krotak prenesen sa zivotine na krv. Za-
dosti se od starina proli mirnijeh od zivina prid
otarim krotke krvi. G. Palmotid 3, 22a.
b. mansuetus, mitis, placidus, modestus, o
iefadetu Hi o onome sto se shvaca kao decade (o
Bogu), miran, koji se ne da zanijeti od strasti,
blag, ponizan.
(i) uopce. Mnogo pitom i krotak go-
spodin i dobar kraj. Dukjaniu 26. Ovom tolom
Isukrstovim clovok stvara se i 6init se u poka-
ranju tShiji i krotkiji. §. Budinid, sum. 85b.
Bratucedi . . . krotci, snjezni, nouvrjedi. J. Ka-
vaiiin 103*. Kakouo pravi naslidnik poniznoga
Isusa ukaza se miran, krotak i ponizan. And.
Ka6i6, razg. 23. Izhodedi od majke krotke i
tihe. Ant. Kad6i6 138. Odgovori Nikola vas
1 KROTAK, 1, b, e) ib).
krotak i miran. I. J. P. LufiA, izk. 11. Narod
je krotak i pokoran. 1). Obradoviii, iiv. 67. Za
to sto jo Nijomac krotak i skladan. Nar. posl.
vuk. 205. Ja pofiitujem redovnike krotke i bo-
gobojazne. S. Lubiija, prip. 252.
b) maze sc istaknuti potane znacene:
(III) po samome smislu. aaa) kojega
ne zanosi (utina, miran, mansuetus, mitis. Usta-
vite srditost i budite krotki. Korizm. 49*'. Bog
ia biti giijovan tadaj, ki je vele krotak sada.
Pril. jag. ark. 9, 79. (1520). Da budo prilifian
krotkim proz naglosti. D. BarakoviA, vil. 140.
Sa svijom tijem da jo Mojsije bio naj kroSi covik
nego se je mogao na6i na svijotu, kada ugloda
junca i poskakivaiia i ftoporovo puoka Izrael-
skoga toliko se rassrdi ... M. Kadnic 119b.
Onda Bog ustegne sribu i ucini se krotak i
sladak da jim pofirae pra§6ati. J. Banovac, prod.
53. Viditi ce sina Covicanskoga ne umrloga, no
trpliva, vise ne krotka. B. Rapid 15. — bbb)
mitis, lenis, blag, koji prasta uvrede. Prikrotki
sinu Bozji i odkupiteju moj. P. Radovcic, nafi.
268. (Eli) kako bijaSe savise krotak, govorase
im: ,Zasto cinite take stvari pogrdne i opake?
nemojte, sinci moji'. (Ireg. 2, 22 — 24). F. Lastric,
ned. 217. Marija ucini Boga krotka i milosrdna.
A. Kanizlio, uto6. 206. — cce) modestus, skroman,
ponizan. Ki su krotki i umi)eni. Tondal. star.
4, 112. Cini se krotak, o oholi. Korizm. 54b.
bb) u mjestima prevedenijem sa sve-
toga pisma po latinskoj rijeci. uaa) mansuetus.
Evo ti grede kra} tvoj k tebi krotak sjodeci na
tovarici. N. Eanina 89*. matth. 21, 5. Evo kraj
tvoj grede k tebi krotak, sideci na tovarici. I.
Bandulavio 78*. Evo kra} tvoj do6i 6e ti krotak.
F. Lastrid, ned. 317. — Sluga Gospodni ne treba
da se svada nego da bude krotak k svima, po-
udjiv. Vuk, pavl. 2tim. 2, 24. — bbb) mitis
(matth. 11, 29). Krotbkb jesmb i sbmerenb srb-
dbcemb. Mon. sorb. 5. (1198—1199). Sava, sim.
pam. §af. 2. tip. hil. glasn. 24, 186. Ki je krotak
i umi}en srcem. Transit. 49. Krotak jesam i
umijena srca. N. Ranina 177b. matth. 11, 29.
Krotak jesam i ponizan srdcem. I. Bandulavic
245b. Sljes' (^ slisi) nauke mojo izbrane, . . . er
sam krotak na sve straue i srca sam pouizena.
A. Vita|ic, ostan. 333. Ucite od mene, jer sam
krotak srdca ,discite a me, quia mitis sum'. J.
Filipovic 3, 286b. On je krotak i ponizen srdcem.
A. Kanizlid, utod. 724. Krotak sam i smjoren
srcom. S. Rosa 92 — 93. Jer sam ja krotak i
smjeran u sx-cu. Vuk, mat. 11, 29. — (matth. 5, 4).
Blazeni kroci, za§to de posidovat zemju. F. La-
strid, svet. 116*. Blago krotkima, jer de naslije-
diti zemju. Vuk, mat. 5, 5. — fee) modestus.
Budite . . . milosrdni, krotci, ponizeni. I. Bandu-
lavid 165a. ipetr. 3, 8. — (isai. 11, 4). Bude po-
karati u priklonstvi cide krotcijeh od zemje. N.
Ranina 16b. Nego do . . . po pravici karati
krotke u zemji. D. Danidic.
c) popunuje se smisao kaiuci u kojoj je
svezi s kim Hi s cim.
uu) sveza s cejadetom pokazuje se :
au<l) dativom. Bogojubnim blag i krotak uka-
zivao se je. A. KaniZIid, kam. 92. — bbb) pri-
jedlogom s s instramentalom. Daj mi milost da
ja sa svakim na priliku tvoju krotak budem. J.
Filipovic 1, 345b. — cce) prijedlogom proma
(pram) s dativom. Bi krotak pram starisinama.
V. Lastrid, test. ad. 108').
bh) sveza sa stanem u kojemu se javla
krotost izrice se lokativom s prijedlogom u. Ki
videdi Bonaventuru u ociju ponizna, . . . u hodu
krotka, ... F. Glaviuid, cvit. 217b. Bijasmo
KROTAK, 1, h, c) bh). 6
ve6ma kroci u zivotu, vecina posluzui starijem.
P. Posilovic, nasi. 9a.
c. mjeste cefadeta, u istom smislu kao
hod b, kaze se o dusi, duhu, naravi, cudi Hi o
kojem duSeimom djelnvanu (n. p. o posluhu), o
nacinu. Italiju uoit smjese krotkih dusa skodom
velom. J. Kavaiiin 4.55^. — Diih je tih i krotak.
Kateh. 1561. DS". — Covjek naravi krotke. S.
l^ubisa, prip. 144. — Primi u dobro sej besjede
krotke cudi }ubovnika. J. Kavanin 4501'. Poce
proslavjati krotku cud I'legovu. A. Kanizlic, kam.
392. — Ki s posluha krotka svoga uciuio je sebo
mreca. J. Kavanin 338''. — Ignatija krotkim i
zakonitim uacinom reco. A. Kanizlic, kam. 21.
d. 0 rijeei, glasu.
u) znaiene je kao ki>d b, U naredbah
ponizeni krotkom rijeCju zapovide. J. Kavauin
363b. Scepan krotkim glasom rekne. S. l^ubisa,
prip. 107.
b) summissus, u tjelesnom smislif, tih,
pi)lagcihan, ne jaki. Tihomb glasomb ,Blagoslo-
vite, sveti' krotkomt glasomb vzbivaje. Sava,
tip. stud, glasn. 40, 143. Glasom krotkim (ima
se govoriti oficij). Narucn. 26''.
e. II prenesenom smislu, o ruci (kao o ce-
(adetu pod b). Krotka 6e rufiica zilu izguliti. I.
T. Mrnavic, osm. 115.
f. na jednom mjestu xvi vijeka ima: po
krotku, t. j. s priji'dloyom po lokativ sredncga
roda. jamacno je pisac mislio nn znaiene: tiho
(Hi potajno). u originalu je peto mutuo, ali on
ne razumjevsi 2)os\ednu rijec, kao da je mislio na
mutus, nijein. Pitaj po krotku u svijeli susjeda
suda prazuijeh. N. Eanina 62''. 4rog. 4, 3.
3. ado. krotko. — Komp. kr6ciji5. F. Lastric,
test, lllii, i u Stulicevu rjccniku u kojemu i u
Belinii (,piu modestamente' ,m()destius' 491'') ima
i kr6tkije (mane dobro). — Tzmectu rjecnika u
Mikalinu (krotko, tiho ,mausuete, loniter'), m
Belinu (,mansuetamente, con mansuetudiue' ,man-
suete' 46la; .modestamente, con raodestia' ,mo-
deste' 41)lli ; .piacevolmente' ,lenit6r' 560''), «
Bjelostjencevu (krotko, tiho, mirno ,mausuet6'),
« JambreHcevu (.mansuete'), u Voltigijinu (,man-
suetamente' ,sanftmuthiger woiso, sanftmiithig-
lich'), u Stulicevu (,mansuete, leniter, clomenter,
mite, humaniter, blande etc.'), u Vukovu (,sanft'
,mansuet6' s primjerom iz narodne pjesme: A.V
mu Bogdan krotko odgovara).
a. mansuete, leniter, placide, modest6,pre»ia
znacenu kod 1, b: mirno, blago, ponizno. Lav
krotko podnasaSe. Transit. 14. Ke protivsdine
kako krotko podnasa. 19. Strpjivo i krotko liih
zledi poda mesto. 32. Jeli mogao (Isu.^) krocije
odgovoriti V F. Lastric, test. 111". Odgovori mu
krotko i ponizno. M. Zoricic, osm. 89. Klece6i
na kolini ponizno i krotko. Ant. Kadoio 205.
Isak krotko i bez ogovora poslusa. J. Matovi6
370. Ta niste li tada vidili, kako je krotko i
umijeno u vas pogledao? E). Rapid 259. Posto
poso k vojvodovoj ruci, krotko Bozju pomoc na-
hvalio. OsvGtn. 2, 157.
b. lente, u prenesenom smislu, polako (o
micanu), sporo. — Izmedu rjecnika u Belinu
(, adagio, cioe lentamente' ,cunctanter' 29''). Ima
1' se govoriti brzo ali krotko? Narucn. 41''. I
odtole tiho na stan i krotko uputismo se. P.
Zoranic 18b. Krotko ju povedi, da malo pocine,
odar joj naredi. S. Gucetie Bendevisevic 247.
A krotko gdo bodi, koraci svi miri, on se zdrav
uahodi i dopre gdi smiri. £). Barakovid, vil. 32.
Krotko setajuci. 140. Jak da mrakom vodi
tanac, krotko peda mneci pasti. 172. Hteo
obaj ti . . . nigda krotko nigda kasom. 233. Ugleda
5 1. KROTITI, 1, a, a) bb).
ga tanana nevjesta, krotko hodi dok do nega
pride, krotko hodi, tiho besjedase. Nar. pjes.
vuk. 2, 121. Da poigi'am krotko kaluderski.
Pjev. crn. 58a.
KROTAN, krotna, adj. vidi krotak. — U dva
pisca Bubrovianina xviu vijeka, a izmedu rjei-
nika u Stulicevu (v. krotiv). Jeste li ubozi u
duhu, jeste li krotni, suzite li ? D. BaSi6 26. Da
se ucini miran, krotan i sa svim dobar narodu
zudinskomu. And. Kacic, kor. 321.
KROTILAC, kr6tioca, m. iovjek koji kroti. —
U Stulicevu rjecniku kod krotite|.
KROTILICA, /. zensko iefade ito kroti. — U
Stulicevu rjecniku kod krotitejica.
KROTINA, /. krotkost. — JVfj jednom mjestu
XV vijeka. U viri i u krotini negovi sveta ga
ucini. Bernardin 173. ecclesiastic. 45, 4.
KROTIONICA, /. samo u Stulicevu rjecniku
kod krotitejica.
KROTIONIK, m. samo u Stulicevu rjecniku
kod krotitej.
KROTITE^i, m. covjek sto kroti. — isporedi
krotilac. — U Mikalinu rjecniku : krotitej, koji
kroti ,domitor'; u Bjelostjencevu: (kajkavski) kro-
titel, vkrotitel ,domitor, mansuefactor' ; u Jam-
bresicevu : krotitel , mansuefactor, domitor' ; u
Stulicevu: kroti tej, krotilac i grijeskom krotioc,
krotionik , domitor, domator'.
KROTITEl^ICA, /. zensko eelade sto kroti. —
isporedi krotilica. — U Mikafinu rjecniku: kro-
titejica, koja kroti ,domitrix' ; u Bjelostjencevu :
(kajkavski) krotitelica ,domitrix' ; u Stulicevu :
krotitejica, krotilica, krotionica ,domitrix'.
1. KROTITI, krotim, impf. domare, mansue-
facere, placare, ciniti da ko bade krotak Hi da
sto bude krotko. — Akc. se mijena u praes. 1 i
2 pi. : krotimo, krotite, u aor. 2 i 3 sing. : krotf,
u part, praet. jmss. kr66ea. — Rijec je prasla-
venska, isporedi stslov. i ces. krotiti, rus. kpothtb,
po(. kroci6. — Postaje od osnove krot (vidi kro-
tak). — Izmedu rjeinika u Mikalinu (krotiti,
ukrotiti ,domo, edomo, condocefacio, mansuefa-
cio'), u Belinu (, domare' ,domo' 276a; ,mansar6,
ammansare , domesticare' ,mansuefacio' 460b |
,mortificare, reprimere, raflrenare' ,coerceo' 498b),
u Bjelostjencevu (krotim ,mansuefacio, domo'. v.
pitomim), u JambreHcevu (krotim ,cicuro, man-
suefacio, domo'), u Voltigijinu (,amraan3are, raf-
frenare, addomesticare' ,zahmen, bezahmen'), u
Stulicevu (,mansuefaeore, domare, subigere, man-
suetum reddere etc.').
1. aktivno.
a. domare, vecom silom lomiti neiiju (ne-
koga Hi neiega) silu i tijem ciniti da ono (objekat)
bude krotko.
a) subjekat je ielade.
aa) objekat je zivotina. Bijesne kone
kroti i vlada. I. Gundulic 331.
bb) objekat je eelade (naj cesce glagol
znaii pokoravane neprijateld u ratu). Morske
razbojnike krote Rimjani. P. Vitezovi6, kron. 21.
Vid Gazaric kroti Turke i Aih globu. J. Kava-
nin 189b. Yrle page i veziri otomanske opet
kroti. 385b. (Bog) (ubi ke pohaja, nepokorne
kroti. M. Kuhacevii 44. Petar carstva svog
zlotvore brijetkim macem kroti i svija. J. Krm-
poti6, kat. 99. — Moze amo pripadati i ovaj
primjer u kojemu je skazni u smislu celadi (mor-
skijeh gusara). Jena (Genova) afriske skazni
grube kroti. J. Kavanin 225b. i ova dva pri-
mjera (u prvome je adjektiv objekat, a u dru-
gome se objekat ima u misli): Boje plaha krotiti
1. KBOTITI, 1, 8, a) bb). 6
negli krotka plaSiti. (U). LaSiie je krotit neg
aokolit. (D). Poslov. danifi.
<■)•) metaforivki Hi u prenesenom smislii.
tiaa) continere, coercere, frangere, objekat su
(lie) ie{e, misli, cud ltd. samoya ohjekta, Hi ne-
govo (ijelo; ti prvom sluiSaju maze krotiti zna-
iiti i: uniStavati. Krote Zojo u potrjobi. J. Ka-
vanin 317i'. Svetei krotili su liiliovo ( = svoje)
opake misli. V. M. GuSetic 133. Svojo zloiud-
nosti krotiti. I. A. Nonadif, iiauk. 208. Krsis li
poJude iiouredno? krotiS li taSto pripastiV I. M.
Mattel 1G2. — Pedipsati i krotiti ovo tilo. P.
Kadovfiid, nafi. 88. Pedepsajom tilo mojo, krotim
ga i na sluXbu ga podlagam. A. d. Bella, razgov.
59. Katariua kroti s postima svoje tijolo. V.
M. Gu6oti6 X8(). Tolici crkoviiaci ne samo ne
kroto tijelo s pokorom ... D. Basi6 271. amo
pripadaju i ovaki primjeri: Plti rvuAi se duh
krodali mnozimi posti. Transit. 8. Kroto pilti
bijesnu .silu. J. Kavailin 364''. — bbb) objekat
je (inoralno) do uopce. Biskupi izvrsevali bi dila
od dobroga likara podaju6i pomod, krotedi zlo.
A. d. Costa 2, 197.
It) suhjekat je kao i objekat neSto du-
ievno. glagol je u prenesenom smislii kao kod
a) cc). Sama jubav svijotom vlada, predstojuika
kroti smijenstvo. J. Kavanin 207*. Pod mafia . . .
vlaati (pravda) kroti judske svo propasti. 343'>.
c) suhjekat je neko djelovane Hi stane
(post), objekat je i glagol kao kod a) cc) aaa).
(Post) grihe ki-oti. P. Glavinic, svitl. 98.
<l) subjekat je nesto tjelesno (raskosno
jelo), objekat je i znaiene kao kod a) cc). Sla-
dica ki u studeni ne kroti ogan bludim smijeni.
J. Kavaiin 22''.
b. placare, viiriti, blaziti, taziti. suhjekat
je iejade (u naj poslednem primjeru kod b) shva-
cena je vjecna pravda kao celade, uprav Bog)
kao i objekat.
a) miriti sa sobom. Slatke rijeci uz-
mnazaju prijateje, a krote neprijatele. K. Ma-
garovic 107. — Kad se mi bogojubno s naSim
molenjem skruSeni k Bogu utecemo, Boga kro-
timo. J. Banovac, razg. 9. Eedovnici premda
zli ne ostavjaju ne krotit Boga, nihovim posveti-
listjim uklanat Bo2je osvete od ludi. Blago turl.
2, 119.
b) miriti itd. uopce. Mladi (Turd) . . .
hoiedu da se (vjestice) kamenuju, a stariji i pa-
metniji krote ih. V. Vrfievid, niz. 97. ,Nista i
ne radim nego vavije djecu krotim, da se ne
tuku'. J. Bogdanovic. — Vjecna pravda er je
htila, nedospiven da bi bio ki bi grijeha rad ne-
mila zadovojno nu krotio. A. Vitajid, ostan. 34.
2. sa se. — Izmedu rjeinika u Stulieevu
(,mansuescere, mansuefieri').
a. pasivno. Ako (pokornik) jest bluduik,
tada postom Lma se krotiti. F. Glavinid, svitl.
105. I tve pravde bifi gorudi kijem se ohola
srca krote. I. Dordid, salt. 482.
b. rejleksivno. Kako mu se (konu) ustegne
zob i pida tudije se podne krotiti. M. Divkovid,
bes. 442a.
2. KEOTITI, kr6tim, impf. znafii Sto i ,kriliti'.
— U nase vrijeme u Lid. ,&.V ga lijepo ovce
po onoj liivi krote'. J. Bogdanovid.
KEdTIV, adj. koji se mole krotiti. — U Be-
linu rjecniku: ,domabil6' ,domabilis' 27511; ^ Vol-
tigijinu: ,domabile, addomestichevole' ,da3 zu
zahmen ist'; u Stulieevu: jdomabilis'.
KR0TKu6a, /. krotosl. — Alic. je kao kod
kro&ina. — U Belinu rjeiniku: ,mansuetudine,
virtu opposta aU' ira' ^mansnetudo' 461* gdje se
3 KROTNIK
naj prije nahodi, u Jijelostjenceou : krotkoda,
krotkost ,mausuetudo'; u JambreUcevu: ,aia.nau6-
tudo'; u Voltigijinu: krotkoda, grijeskom krot-
koda, krotkost ,modostia, mansuotudine, iiiitozza'
,sanrtmiittiigkoit, beschoidonheit' ; u tStulicevu :
,nmnsuetudo, dementia, leuitas etc.'.
KllOTKtx'^triJAN, krotk66udna, adj. koji je
krutkc iudi. — U jednoga pisca xviii vijeka, a
izmedu rjeinika u Stulidevu (,temperatis mo-
ribus'). Bijahu jubki i krotkodudni. D. E. Bog-
dauid 109.
KltOTKOUUDNOST, adj. osobina onoga koji
je krotkoiudan. — U Stulieevu rjecniku: ,tempe-
rati mores'.
KK0TK0('!U1)STV0, n. u Stulieevu rjecniku
uz krotkodudnost. — nepouzdano.
KKOTKOST, kr6tkosti, /. vidi krotost. — Po-
staje od osnove krotk od krotak. — Mislim da
nije rijec praslavenska, ako i ima stslov. krotb-
kostb i ces. krotkost. — U na.iemu se jeziku
javla od xvi vijeka. — Izmedu rjeinika u Mi-
kalinu (krotkost, tihost, krotdina ,mausuetudo,
lenitas, leuitudo'), u Belinu (krotkos ,mansuotu-
dine, virtu opposta all' ira' ,mansuetudo' 4G1»;
,modestia, maniora di tare o dire ogni cosa a suo
tempo' ,modestia' 49 !!>■), u Bjelostjenievu (kod
krotkoda), u Volligijinu (uz krotkoda), « Stuli-
eevu (v. krotkoda). V [ubvi vsakoga umijenstva
i krotkosti. Transit. 106. Propustivsi za sada
onu krotkos od djolovanja. B. Kasid, in. .%.
Istiue radi i krotkosti i pravde i priveJet tobo
divuo desnica tvoja. M. Alberti 10. Izgled od
krotkosti. J. Kavanin 560''. Nemu s tolikom
krotkosti govori. A. d. Bella, razgov. 79. Pri-
mite 8 krotkostju i blagodom Bozju ric. 124.
Vidjet cete toliku krotkos i snizeiie, u svakomu
lieu taku stavnos. B. Zuzeri 212. Da imam
ustrpjene i krotkost. J. Banovac, prisv. obit.
37. Daj, Gospodine, blagos i ustrp]enstvo u srcu
momu i krotkost u jeziku. I. A. Nenadid, nauk.
55. U bogojubstvu, krotkosti, ponizenstvu iz-
vrstit. A. Kanizlid, kam. 50. Pisao je kiiigu
punu jubavi i krotkosti. 65. Govore, da je u te
prisla krotkost i ustrp[ene Joba. 422. Pripo-
vidao je od krotkosti i lubavi. kam. 657. Krot-
kost mirna. roz. 95. Ako ne ostavis tu savisnu
krotkos i skupjenos, svak do bjezat od tebe. D.
Basid 108. Naucite se od mene krotkos i pod-
nizenstvo. 120. (Jesus) ukaza krotkost i posluh.
J. Matovic .5'2. Pokarati brata s tihosti i s krot-
kosti svojom. 263. Izgled stediie, krotkosti i
poniznosti. I. J. P. Lucid, nar. 54. Opacina ne-
gova u krotkost bode nas privesti. D. Rapid 24.
Udij u du§i miruost i krotkost izgube. 265.
Krotkost, milosrde, mirnost i ustrp|ivost. B. Lea-
kovid, nauk. 320.
KEOTKOSTIV, adj. u Stulieevu rjecniku: v.
krotak. — Nacineno od krotkost. — nepouzdano.
KROTKOSTIVOST, /. osobina onoga sto je
krotkostiv. — U Stulieevu rjeiniku: v. krotkoda.
— nepouzdano.
KKOTKOSTIVSTVO, n. u Stulieevu rjecniku
uz krotkostivost. — .sasma nepouzdano.
KROT^jATI, krotjam, impf. vidi 1. krotiti
Qirema kiijemu je glagolu ovaj zlo nacinen kao
toboze impcrfektivni od perfektivnoga). — U Stu-
lieevu rjecniku: ,sGnsim mansuefacere'. — sasma
nepouzdano.
KROTNIK, m. krotak (Icrotan) iovjek. — Samo
na jednom mjestu xviii vijeka. Pak zazva bla-
£ene krotuike, koji se s nikim ne inadu ni na-
tjedu, nego kada prime koju nedragos ali kojo
KKOTNIK
6] 7
3. KEOV
bezakone, prika^ivaju ga, Bogu : ,B6ati mites'.
D. Basic 25.
KKOTOM, adj. krotak. — Samo u jednoga
pisca Dubrovcanina xvi vijeka, koji je po svoj
prilici sain naiinio ovu^ rijec prema pitom. Lav
bi -stal, miiu, krotom. S. Mencotii 72. Kad ovo
slisih ja, za on cas stah krotom. 248. Za vele
vrimena ne sluzih ku sluzn, za casf'^ ne imena
voloci da tuzu, jor da ne dobrotom vojan saiu,
bjese glas; kad toj (jamacno taj) sta krotom,
ocutili nuvu slas. 302.
KKOT(_)ST, krotosti, /. luansuetudo, leuitas,
mens jilaoida, modestia, osobina ono(ja koji je
krulak. — isporcdi kroOina, krotkoca, krotkost.
— Pijstajo ud oanooe krot (vidi krutak) na-
staokom ostb. — Rijec je praslavenska, isjioredi
sislov. krotostb, rus. kpotocti., poj. krotosc. —
Lzinedti rjecnika u StuUcevic (v. krotkoAa a' do-
datkom da je uzeto iz misala), u Vukovii (,die
zahmheit, der sanftmuth' ,mansuetudo'), ii Da-
nicieevu (krotostb ,mansuetudo'). Davidovu kro-
tostb. Sava, sim. pam. saf. 3. Aste i cto revuo-
vahwmb podobiti se jemu i sb iiu/.dejii i izvbnb
krotosti. Mon. sorb. 332. (UU.t — 1427). Ki cine
zio s umijenstvom i krotostiju. Stariiio. 23, 151.
{14'Jtj). Hristovo pomilovanje i milosrdjo, jubav
i krotost. Narucii. 84''. Kon tih ka Aleksandru
rzase i krotost vsaku caru ukazovaSo. Aleks. jag.
star. 3, 229. Podloziti se krotostju. Zborn. 111*.
Plod paki duha jest . . . vera, tihost, krotost.
Anton Dalm., ap. 751". Hi ne maris za bogastvo
I'legovo dobrote i krotosti i trplona'? Vuk, pavl.
rim}. 2, 4. Molim vas krotosti radi. 2kor. 10, 1.
Da se vladate sa svakom poniznosou i krotosdu.
ef. 4, 2. Krotost vasa da bude puznata svijem
[udima. fil. 4, 5. Mac arhandolov zuamenujo
slogu, bratinstvo, milost i krotost. S. Jfiubisa,
j.rip. 272.
1. KROV, /.
il. vidi 2. krov. — U jednuija pisca Dubrov-
canina XVIII vijeka. Pripese ga daklo na krov
od kude, koja krov od kuco bjese na obicaju
onijoh kuca raviia i potleua opekami. S. Kosa
()2t>. — nepouzdano.
1). vidi 3. krov.
2. KKOV, krova, »t. vjwav sve Sto pokriva, ali
se kaze sariio fyiak vidi e) za unaj diu kiice Hi
drugc yradevine .slo je nacinen navrh iie i po-
kriva joj i zatvura ozgor unutri'ii dio braneci ga
od kise i od sunca itd. ; od ovuga se znaceiia
prenosi na neke drmje. — Akc. kaki je u gen.
sing, taki je u ostalijem padezima, osim nom. i
ace. sing., i loc. kr6vu. — lUjec je praslavenska
(krov%), isporedi stslov. krovt, rus. K-poiri,, ces.
krov. — Postaje od korijena kry (vidi kod kriti)
tijem sto se y mijena na ov. — U priiiijeru :
Pod visoka niha krova vrijedna sebi da priluoe.
,1. Kavaiiin 154^ obtik krova sama je pogreika
pa bio ace. pi. (sredi'iega roda !) Hi gen. sing. —
Jzmedu rjecnika u Vrancicevii (,tectum'), u Mi-
ka(inu (krov od kuce , tectum'), (* Belinii (,totto,
parte superiore della casa' , tectum' 7311"), « Bje-
lostjencevu (krov, streha , tectum'), u JambreH-
ccvu (,teotum'), u Voltigijinu (,tetto' ,dach'), u
Sttdieevu (krov, gen. krovja ! v. krovje s dodatkom
da je uzeto iz brevijara), u Vukovu (,das dach'
, tectum'), M Danicicevu (krovb ,tectum ; tegmen').
a. znacene je kao Ho je sprijeda kazano
(tectum). Martinac jest daroval v pornoi krova
te crikve dukat. Mon. croat. 137. (1489). Da
Zajedno bude krov i strane i fundament. Narucn.
50''. Buduci ov posal s nikimi meStri na krov
crikve. Transit. 280. Koji su na krovu, da ne
sljozu uzeti stogodi od doma svoga. N. Ranina
1(j9''. matth. 24, 17. Krov rio (te polaie) sjase
od zlata kako sunco. Aleks. jag. star. 3, 307.
Kada ooviku na kisi kroz pokrov procuri voda
u kucu . . . vaja pokrpiti krov. F. Lastric, nod.
310 — 311. Krov uzcupan na sve strane strsi.
V. Dosen 205*. Od krovova siin|a otpadase. Nar.
pjes. juk. 79. No kolibe od kamena luta, a so-
varje krovi ponositi. Osvetn. 1, 18. — Oesto se
kaze pod krov, pod krovom mj. u kucu, u kuci
(ispod krova mj. iz kuie). (jospodine, nisam do-
stojan da ulizes pod krov moj. I. Bandulavic
22^'. matth. 8, 8. Nijo dostojna kuca moja da
pod liezin krov unides. A. Kaiiizlic, utoc. 35t).
Pod jednim krovora, a no u jednoj sobi blagova
jaganca (s nim). 558. Koji siuo se ovdo sastali
danas u ovi posteni dom a pod kucni krov. a
Vuk, kovc. 70. A pak iioce da pod krovom
strada. Osvetn. 3, 41. Gvozda Tubalova kojeg
ruka u zlo skova, da liira goni nas rod ispod
krova. 4, v.
b. na brodu (paluba, kuvijerta). (Nikula) u
jodnu veliku ubrodi se nav .... Ku stvar (oluju)
vidoci Nikula izpod krova izajdo tudijo. V. Gla-
vinic, cvit. 402''. Lada, koja bijase svakolika
ucinita od plomenita drva codra, . . . krov na-
kicon 3 dragim kameAera od Mauritanijo . . . D.
Rapic 138. i u Sulekovu rjecnika: ,verdock'.
c. preneseno od dijela na eijelu gradevinu,
moze znaciti: a) kuca Hi pukrivena gradevina
tiopce. Opravi se i jiojti van krova (na. str. 09
tuinaci pisac: van kuce) sa mnom sad spravi
se. M. Marulic 37. Proticah po pustihi vani
krova ali liizo. Transit. 8. Bogdauski v liih
vojevoda Stjopan caru odrva so ; gdjo visocijeh
krov bi poda, .sad na suncu stado jiaso. I. Gun-
dulic 319. Gdi bi ga godi no6 nasla, ondi bi
mu i opocinak tuzni bio, brez svakoga krova i
brez vatre. A. Kanizlii, t'ran. 220. — b) hram,
crkva. Ki tempal razorit jest so zalivalio, sveta
tva ockvrnit, ka s' ti posvetio; krov (na str. 09
tiimaci pisac: krov: tempal) ki jo sad cio stukSi
ga razvrici. M. Marulic 30. — r) prema grc.
ffxiji')), lat. tabornaculum, sator. Ovo krov Bozji.
Anton Dalm., nov. teSt. 2, 204''. apoc. 21, 3. ^
eesce u mnozini (isporedi Inc. 10, 9). Da primesi
mo vb vecnyje krovy. Stefan, sira. para. saf. 18.
Vb nobesi.nyje krovy. 20. U smrtne krove anjel
vas puk vrze. Ziv. kat. star. 1, 223. Prijomut
vi va vecni krovi. S. Budinic, sum. 155".. luc.
10, 9.
d. u prenesewim smislu, sevar (jor se Aim
kuce pokrivaju). ii sjevernoj Dahnaciji. M. Pavli-
novic. — Ovako va(a da je znacene i u ovom
primjeru: Ta(j) krova nakosi ter stanisce gradi.
D. Barakovii, jar. 27.
e. u naj sirem smislu, ono sto pokriva, ali
se opet nalazi samo u osobitijem znaieiriina.
a) tutela, jiraesidium, metaforicki, zaklon,
zastita, obrana. Pokryti nasb krovomb krylu
tvojeju. Mon. serb. 106. (1358).
b) alligatnra, zavoj (na rani). — Na jednom
mjestu XVII vijeka. Bolezni skrovite pod krovom
borave . . . ako podrjiva ruka krov odvije, tor se
bolezniva rana taj odkrije, ruXne bolocice voc se
razpiraju. I. T. Mrnavic, osm. IB — 17.
c) velum, zavjes (vidi mattli. 27, 51; marc.
15, 38; luc. 23, 45). — Na jednom mjestu xviii
vijeka. Krov se crkveni rasoipi tja do zom|o. F.
Lastric, test. 163''.
3. KROV, krova, m. djelo kojijem se ko sakriva
(moze znaciti i mjesto gdje se sakriva, pn po
tome i zasjedu, busiju). upotreblava se (osim jed-
noga primjera, vidi a, a)) u instrumentalu Hi
3. KROV
KEOVTNA
s prijcdlozima u t iz naj ieiie kao adverab. —
Jamacno postaje od kriti na isti naiin kao i 2.
krov, te je po sroj prilici isti akcenat. — Samo
u dva pisca Dubropianina xvi vijeka (u Vetra-
niea vrlo iesto, dvaput u Hainne). — U jednom
Banininu primjeru ima yen. sing, krovi, uli jc
to jamacno samo radi slika, te se ne maze reci
da je ienskoga roda.
». kao pravi sapstantiv (ne u adverbijalnom
smisluj. — samo u ['etraniia.
a) na jednom mjestu num. sing, enaii:
djclo kojijem se ko skriva, skrivane. (Suzana go-
vori bjeieci ispred dva starca Ho sit se bila sa-
krila:) Mnim da je krov ovi s velike peiSali, Sto
su se popovi do sada tajali. M. Vetranid 2, 354.
h) mjesto gdje se ko sakrio (isporedi i d).
U skrobut i brStau pri hridu skrio se bjeh, iz
krova gdjo no smjeh . . . Iz krova ter virah. M.
Vetranic 2, 120. Iz krova ja virah iz triSJe ze-
lene. 2, ]24. U krovu torn atoje ... 2, 124.
b. instr,: krovani znaii : tajno, potajno, kra-
dimice. (Poslije napokoncga siida) vjecni 6e biti
dan, sunce 6o svo sjati, nu ne vijem, no6ni san
gdi se 6g tajati, vrjemena iii roka zac ne6e bit
tadaj, iii sunca istoka, ni tmasti zapad taj
S uafiiuoin pravedno za toj bih rad znati ; go-
diste naroduo gdi se 6e tajati? kud li 6e krovom
prod, kad svasma odlu6i suncano kolo o6, kad se
§ iim razlufii? M. Vetranic 1, 294—295. Ki
krovom ukrade Dijauin peharac. 2, 123.
C. u loc. s prijcdlogom n : u kr6vu, sakri-
veno, znaci: u sakrivanu Hi u sakrivenom mjestu.
— Samo u Vetranica. Ter lava kad (jelen) fiuje
da gorom prohodi, u krovu tuguje cijem ga se
slobodi. M. Votranid 1, 37. Samo pod snjegovi
ki tamo padaju sve gore s brjegovi i poja ostaju
u krovu skroveua. 1, 161. (Mjesee) dvanaes krat
ter takoj u krovu ostaje. 1, 177. (Fraoda) stoji
ne vijem gdje u krovu. I, 369. A ti tac u krovu
poce se tajati, i gdi te ja zovu, nedes se javjati.
2, 33. A ne vijem u krovu gdje se je sad skrila.
2, 33. Satiri od gore jeda hine nas? u krovu
sad muce, potajno sad stoje. 2, 123.
d. u gen. s prijedlogom iz : i'z krova (iz krovi
u naj pos^ednem primjeru). krov znaci sto i kod
a, b), ali je znacene advcrbijalno, kao : iz zasjede,
iz busije. Kad lovac prihitar rani ju (koiutu) iz
krova. M. Vetranid 1, 388. Ka (zmija) mnokrat
u grijedu pedi me iz krova. 1, 110. Ali liu (ko-
Sutu) kad lovac u himben tonotac uhvati iz
krova ... 1, 108. Ovca ka iz stada iz svoga
izlazi, brzo se vuk nome iz krova zajazi. D. Ka-
nina 97''. Tuj junak priskoci, ter hitro iz krovi
vili toj na oci brzu zvir ulovi. 191'.
4. KEOV, krova, m. thesaurus, sakriveno blago,
pa i blago uopce. — isporedi kroviste, c. — Va^a
da je ista rijec Ho 2. i 3. krov. — U jednoga
pisca XVI vijeka. Ov precini krov i blago odre-
Senja grehov Isukrst Gospodin naS dovio i otegnuo
nam jest prejutora smrtju. §. Budinid, sum. 14*.
Opleniti i pokresti crkvi nevdstici Isukrstovi ve-
liki krov blaga Isukrsta nevestaca neje. 77a.
KECJVACIJA, /. Hrvatska, vidi Kroacija. —
U dva pisca xvii i xviii vijeka. Erovacija pod-
lozena. P. Kanavelid, iv. 343. Po razdijenu od
Krovacije. Norini 37. Kekli smo da se je odi-
lila provincija s. Jerolima od Krovacije. 51.
KROVACAC, krovidca, m. vidi kravadac. Kro-
vaeac, carlina, angelica (Pizzelli), angelica, c:ha-
maleone bianco (Aquila-Bud), cameleone (Kuzmid,
Skurla), Carlina acaulis L., v. Kravadac. B. Sulok,
im. 175.
KJiOVAN, krovua, adj. koji pripada krovu
(vidi 2. krov). — Na jednom mjestu xvii vijeka.
Eajske krovne podpodnice. J. Kavanin 509^'.
KEOVAE, krovdra, m. iuvjek koji po soum
zanatu gradi krovove. — Va(a da je naiineno u
nale vrijeme. Krovar ,zieg6ldecker'. Jur. pol.
torminol. 658.
KEOVARICA, /. neka ptica. Krovarica ,Cettia
altisonans'. G. Kolonibatovid. progr. spal. 1880.
21. (Kod Cettia Cottii La Marm.) Kolombatovid
je u popisu od 1880 god. zabi[eJ!io ime , krova-
rica' koje je po svoj prilici narodno. S. Brusina,
ptice hrv.-srp. (nastavak). 54b.
1. KEOVAT, ad;', podoban za krov ,t6ctorius':
ploda krovata, tanka ploda kojom se kriju kude;
krovata slama. M. Pavlinovid.
2. KEOVAT, Krovdta, m. Ilrvat. — Od tal.
Croato (kaze se gdjegdje i Crovato). Cododa krivi
biskup od Krovati. A. d. Costa 2, 34.
KEUVATA, /. vidi ovratnik. — Od tal. cra-
vatta, crovatta, croatta, corvatta, a misli se da
su owe rijeci kao i franc, cravate, §2}an. eor-
bata postale od Croato, Crovato, Crovatto (Hr-
vat), jer da je ovaj dio odijela presao od Hr-
vata na zapadne Evrop}ane. — Akc. se mijena
u gen. pi. krovata. — U nase vrijeme u Dubrov-
niku, a izmedu rjecnika u Stuliievu (,quella
parte del vestito del dosso cho cuopre il collo'
,gulae vel colli operimentum, tegmen') gdje nije
dobro tumaceno. ,Vezati, odrijesiti, zapeti, otpeti
krovatu'. P. Budmani.
KEOVCAC, krovdca, m. u Stulieevu rjecniku:
krovcae, mali krov ,parvum tectum'. — nepouz-
dano.
KEOVCIC, TO. dem. 2. krov (uprav dem. krovac,
ali ovome deminutivu nema potvrde). — U Stu-
liievu rjecniku uz krovcae.
KEOVEN, adj. sakriven, potajan. — Uprav je
part, praet. pass, od kriti, vidi kod skriti. — D
jednoga pisca Dubrovcanina xvu vijeka. U pri-
dicah sad krovene cinijase nam razgovore, sad
odite i odkrivene, svak razumjet da ih more. G.
Palmotid 3, 155*.
KEOVICE, /. pi. ime nivi u Srbiji u okrugu
jagodinskom. Niva zvana Krovice. Sr. nov.
1867. 503.
KEOVIC, krovida, m. dem. 2. krov. — U nase
vrijeme u Lici. J. Bogdanovid. — Ista se ova
rijec nalazi i u pisca Licanina xviii vijeka, te
vafa da je znacene gotovo isto (kao mali krov
nacinen od kose nad glavom ?). Ogleda se i pak
kose trudi s vrudim gvoMem . . . i na nike sa-
vija okruge ... a ostale na krovide gori dize. I.
Krmpotid, malen. 22.
KEOVINA, /. nevalalo sijeno .Ho nije dobro
za picu zivotinama nego se nim pokrivaju siro-
maske kuce i druge zgrade. — Postaje od 2. krov,
ali nije augmentativ (kako se vidi po akcentu),
nego ovdje nastavak ina dava znaiene: cim se
pokriva, cim se gradi krov. — Od xvui vijeka,
a izmedu rjeinika u Vukovu: .schlechtes, unge-
niessbaros heu (was zum dachdecken nur zum
gebrauchen ware)'. II' kad s plasda poskidas kro-
vine. ,T. S. Eejkovid 256. Kude su po ravni...
po naj vise rdave, pokriveno krovinom iii lubom.
Vuk, dan. 2, 100. Prostirao (od kakve krovine
ill sjenine). rjecn. kod podina. Pritiskovi se
medu po krovnatijem kudaraa da vjetar ne od-
nese krovinu. kod pritisak. Sijeno oko vrha sto-
^ine zove se ,kroviua'. ,U ovom tvom velikom
stogu sijena ima krovine i podine nemalo pun
voz, Sto nije za jesti'. J. Bogdanovid. — / kao
KEOVINA
1. KEOZ
ime mjestu (a Srbiji u okrut/it cuprijskom). Niva
na Krovini. Sr. nov. 1873. 511.
KROVINAK, m. krov od dame ili od sijena
(krovinej. — U nase vrijeme tt Bosni. Zavukle
se pticice po kroviriacima. Bos. vila. 1890. 323.
KKOVINARA, /. vhli krovriafia. — TJ nase
vrijeme ti Srbiji. Mracne i to.skobne krovinare.
M. D. Milicevic, zini. vec. 11. Krovinare, lub-
nice i kulace. 173. Na jednoj kuci krovinari.
263. Da nisam rotten i odranen u sejackoj kro-
vinari. slave. 3. A i pod krovinarama skupilo
se u gomilu pokucanstvo. S. Matavu( , novo
oruzje. 88.
KROVINARICA, /. dem. krovinara. Kuca u
kojoj je duinruk i u kojoj zivi dumruggija niska
je krovinara. M. D. Milicevio, s dun. 59. I da
oni naj vise tuguju za ooiuim slemonom, koji su
ostavili, mozda samo kakvu krovinaricu. skol. 44.
KROVISTE, n. Hi ono sto pokriva ili krije,
Hi sto je pokriveno ili sakriveno; ali se nalazi
samo u osobitijem znaienima. — Postaje od kriti,
kao krov, nastavkom iste. — U svijem je pri-
mjeritna (osim Kavaninova koji je siimnio) sa
-s6- rnj. 5fc po cakavskom govorii. — Od xv vijeka
u cetiri pisca cakavva.
a. prostirac ili sag. vafa da je ovako zna-
cene u ovom primjeru: Baruni odparsi vrata od
lozisca i svuda nastarsi sviona krovisca. M. Ma-
rulic 45.
b. tabernaculum, sveto shraniite, civot. Koji
nose sudi Gospodni i sluze skini ili kroviscu.
S. Budinic, sum. 65a. — Sliino je i u ovom pri-
mjeru gdje vaja da znaci Ho i svetiiia nad svo-
tinama: Ovo 'e tajna loza ona ka, u kroviStu
kucie zlato, ko i u templu Salamona, plodi 8;rozdje
obilato i u svetom svetijeh stoji. J. Kavaiiin
451).
C. thesaurus, vidi 4. krov. Od blaga ili kro-
visca komu gospodar ne znadet se. S. Budinic,
ispr. 108. Skrevamo blago i krovista nebeska.
sum. 155^*. Boze, koga milosrdju ni broja, i do-
brote neizmirno jest krovi§6e. M. Alborti 363.
KROVITI, krovim, impf. graditi krov. — U
Sttdiievu rjecnikii : ,far tetto' , tectum coustruere'.
— nije dosta pouzdano.
KROV^E, n. coll. (2. i 3.) krov. — Na dva
mjesta xvii vijeka s razliinijem znaienima, a iz-
medu rjeinika u Stuiicevu (krovje .tectum, ve-
lamen, latcbra, latibulum, conopoeum, tentorium'
s dodatkom da je uzeto iz hrevijara) gdje ima i
drugijeh znacena.
a. mystorium, sacramentum (u crkvenom,
krScanskom smislii), sakramenat, vidi otajstvo,
svetotajstvo. Dobra crikve uavlastito su sveta
krovja ili sakramenti. P. Radovcic, ist. 98.
b. vidi 2. krov (?). Susedastva krovje branit
bi imili kako svoje. P. Vitozovic, odij. Gi.
KROVNAT, adj. pokriven krovinom (o kuci Hi
zgradi uopce). — U nase vrijeme, a izmeda rjec-
nika u Vukovu, (n. p. kuca ,mit stroh, lieu bo-
deckt' ,tectus stramine'). Pritiskovi se mecu po
krovnatijem kucama (i ostalijem zgradama) da
vjetar ne odnese krovinu. Vuk, rjecn. kod pri-
tisak.
1. KROVNICA, /. vidi crijep (na krovii), ce-
ramida, 2. kupa. — U dva pisca xvii vijeka, a
izmedii rjeinika u Belinu {,embrice, tegola con
che si cuopre il tetto' , imbrex' 286b; , tegola,
lastra di terra per coprir il tetto'; ,togala' 724''),
u Voltigijinii (, tegola' ,ziegelstein'), u Stuiicevu
(,imbrex'). Uzidose ua krov i niz krovuice spu-
stise ga. I. Bandulavii 157''. luc. 5, 19. Jos ue
bise zora jutro pozlatila . . . ravuo kada zvizde
s neba odlitaju . . . kako da bi iste zvizde svo'e
iskrice okresali ciste na turske krovnice; ogan
se uniti u krove priinorske. I. T. Mrnavic,
osm. 30.
2. KROVNICA, /. kiivieg pokriven zaklojicein.
— U Belinu rjeiniku: ,cassa coporta di qH'ilcl'S
cosa' ,theca' 1751) ; u VoUigijinu : ,coporchio'
, deckel' (gdje je zlo preoedeno — poklopac —
jer je Voltiggi krivo razumio sto je u druga dva
rjeinika), u Stuiicevu: ,tlieca'.
3. KROVNICA, /. lisnata grana. — U nase
vrijeme u Istri. Krovnica , ramus frondosus'. 1).
Nemanic, cak. kroat. stud, iforts. 43.
KROVNICITI, krovnicim, impf. graditi krov-
nice (vidi 1. i 2. krovnica); pokrivati (zgradu)
krovnicama. — U Stuiicevu rjeiniku ; 1. ,era-
brices texere'. 2. v. pokrovniciti. — nepouzdano.
KROVNAC, Krovnaca (?), m. ime nivi u Srbiji
u okrugu valevskom. Niva Krovilac. Sr. nov.
1875. 1207.
KROVNACA, /. kuca pokrivena krovinom. —
U nase vrijeme, a izmeda rjeinika u Vukovu
(.strohhiitte' ,casa'). ,Dnk jo mojo prebijelo kule'.
A on je sjedio u krovnaci. Nar. pjos. vuk. (1824)
1, XXI.
EIROVU^INA, /. u Vukovu rjeiniku: augm.
V. krovina.
1. KROZ, praep. s ace. per, pokazuje micane
ili smjer micaha od kraja do kraja u unutrnem
dijclu neiega &to stoji u akuzatiou (s ovim pred-
logom rec u cetvrtom padezu pokazuje da je u
onome sto sama znaci mesto po kome se Sto
mice s joduoga kraja na drugi, ili je samo upra-
vjeno tako. D. DaniciA, sint. 4.52). — Naj ieice
je bez akcenta, i izgovara se s rijeii sto slijedi
kao jedna rijei, n. p. kroz miglu, kroz vAros
(krozmaglu, krozvAroS); ako je na ovuj rijeii
jaki act. ( ", " ), gubi ga, a kroz dobiva kratki
slabi (') ili jaki (") akc, n. p. mjeste kroz riipu,
kroz Turke, kroz goru, kroz nos izgovara se
obiino: krozrupu, kr6sturke, krozgoru, kriiznos.
— Moze biti rijei praslavenska (jamacno isprva
kao adverab, isporedi 2. kroz i o-fobito krozi) ali
nije jasno u kojem je obliku takooa. jamaino
postaje od istoga korijena od kojega i crez (vidi) ;
za ODu rijei misli Miklosic da je naj stariji sla-
venski oblik kers't, etymol. worterb. llal> (-s po
stsloiK crest uz crezt, po po^. skros, i po ispore-
divanu s baltiikijem jezieima i s grikijem). tesko
je razumjeti kako se er u korijenu promijenilo u
iiekijem. jezieima na to, pa i na re i na tr. osim
toga vaja da je ova rijei imala pred sobom s
(isporedi skroz) i to ne samo u praslavensko
nego i u baltiiko-slavensko doha, isporedi bug.
kriiz, novoslov. krez, rus. CKpos-L, cicpea-h, ces.
skrz, po^. skros, stprus. kirsa, lit. skersas, po-
prijecan, skradzas, skroz, let. skjors, poprijeian.
Miklosic kaze da^e da bi i orez (V) i kroz uprav
bill supstantiv kroze (u loc. sing.), vidi krozi; i
isporeduje gri. xaqaioi;, poprijeian, kriv. — Kao
i drugi prijedlozi sto se svrsuju konsonantom
moze dobiti na kraju a: kroza. to je slobodno
pred rijeiima, u kojijeh na poietku imadu gla-
sovi s, s. z, z ilije nagomilano vise konsonaiiata
ili je uopce tesko izgovoriti (akc. je kao kod kroz,
a ako bi bio slabi, prelazi na a), n. p. kroza san,
kroza zube, kroza sto, kroza sve, kroza sred itd.,
ili kroz san itd., vidi i : kroza Cfnu Goru. Ogled,
sr. 25; kroza razdrjanu koJuju. S. Matavul, novo
oruzje. 84; kroza mrak. B. RadiSevic (1847) 131 ;
kroza jad. M. Drzid 'J. dodaje se a (dugo u ovom
1. KEOZ 6
sluc(iju) kao pravilo bez isuzetka prcd cnklitic-
nijem ohlicima HSnijeh zamjenica : krozS. mo,
krozd to, kr5za so, kruzS. i\ (kruzS, I'lf^a), krozG,
iins, krozfi, vas, tako i u kroza I'lii, kroza i\ih,
kroza no (vrata). B. GradiA, djev. 34, pa i u 6a-
kavskom yovoru krozfifi (kroza Ho, kroSto). — U
iifkijcm se sluiajcvima kroz sastavla i u govoru
i u pismu s rijerju sto je za nim: kruSlu (vidi
It priwjiirima pod 0), krosojei, kriicjed (vidi 7,
a), krosrod (vidi 7, b). — Izmettu rjecnika u Mi-
kaliiiu (kroz, s jedno strane na driigu ,da baiida
a banda' , trans'), u Selinu (,por cjualcho luogo,
o per mezzo di qualcho cosa, v. g. passar per
r osorcito' ,per' 553''), u Jiiclostjen6evu : kroza. te,
krozefi (kajkavski mj. krozaft) tobo, radi tebo ,tua
causa'; u Volti(jijiiiu : ,por, medianto, per mozzo'
,durch'; kroza sto ,a cheV a qual fine? ,w()zu?';
kroza te , medianto di to' ,durc)i dich'; u Stuli-
cevii: ,ob, propter, por, gratia, causa, precibus
alicujus; praetor'; u Viikovu: ,(mit ace.) durch'
,per': kroz vodu, kroza me, kroza te s primjcrom :
Kroza to ce ogrijati sunce; kroza n, kroza liga;
u Danicicevii: vidi krozu. — U dosta rijetkijem
})riiiijerima nalazi se protiv pravila iiz kroz ge-
tietiv mj. akuzntiva: u ova dva s tuga sto su
pisH mislili na ce(ad Hi na ccfade : Kroz osujo-
ni.jeh. M. Orbiu, zrc. 182. Eazmis(aj da kros
takoga uzroka (kroz sina) otac neboski posfeti
.sfetoga Jozefa. Cestitosti. 11. u ovinia samo radi
stiha: Kroz jodnog vezona jagluka. Nar. pjos.
vuk. 1, 733. ifad sam bio kroz Pipora. Marko.
4, 41. A kad bili kroza Sarajeva. Nar. pjos.
Vila. 186G. 647. Kad otideS kroz gradova. u V'uk,
kovc. 108. — isporedi proz.
1. u pravom smislii.
ii. kod pravoga micana, kao sto je ne, .samo
u glagola sto znace micane subjekta nego i dje-
lovane drugoga subjekta koji je uzrok Hi po-
magac micanu, (tjerati, voditi, i^ratiti itd.).
a) mjesto kud je micane okojeno je sa
svijch strana, Hi drukcije, Supjotina je (rupa,
vrata itd.) u cjelini. uz kroz moze dakle stajati :
(Hi) sama supjotina, n. p. : vrata.
Trudno jo samu i golu se kroza no (vrata) pro-
tisknut. B. Gradic, djov. 34. Koji ne ulazi kruz
vrata u stan ov6ji. I. Bandulavic 155'^ joann.
10, 1. Ukraj grade kroz gvozdena vrata uska,
tijesna i mala, dno ponora udubena dub)a je
jama jos propala. I. Gundulic 771. Ne ulazi
kroz vrata nego kako lupez priko zida. Ant.
Kadcic 2. mctaforicki. Jes vele vrata kroz koja
grih ulazi. A. d. Bella, razgov. 185. Kroz vrata
od podnosenja. I. P. Marki 63. Ovo su troja
vrata, kroz koja svaki grisnik ima proci. F. La-
stric, od' 107. Kroz uska vrata u krajestvo ne-
besko doci. A. Kanizlic, kam. 245. Ja sam
vrata; ko ude kroza me spasoe se. Vuk, jov.
10, 9. — prozor. Kroz prozor spustise me u ko-
tarici. Vuk, pavl. 2kor. 11, 32. — jama, raka,
2>roboj. On so (vukodlak) moze provudi i kroz
uaj manu rupicu. Vuk, rjecn. kod vukodlak. Ne
mogao so mis provuci kroz jamu, pa svezao ti-
kvicu na rop. (Kad ko sam ufiini sebi kaku
smotnu). Nar. posl. vuk. 205. Poredo nam rake
iskopajte i kroz rake ruke sastavite. Nar. pjos.
vuk. 1, 239. ProbiSo beden od grada toliko si-
roko da bi mogla kola kroz proboj proci. And.
Kaci6, razg. 105. — cijev (cunak). V nase vri-
jemo nalazili su judi u zoraji od olova cunkovo
kroz koje je vodena voda s Caricine na Praovo.
Vuk, dau. 2, 51. — prsten. Takova ga strilca
povidahu, da kroz prsten promitasa strilu. Aleks.
jag. star. 3, 320. Ti strijejaj kroz prsten jabuku.
Nar. pjos. vuk. 2, 148. Kroz prsten bi proSla.
0 1. KEOZ, 1, a, a) te).
(Kaio -se za tanku kosuju). Nar. posl. vuk. 161.
— M^ta, Cim spavaSe ulize kroz usta u unutarna
jedna zmija. A. d. Bella, razgov. K!. U diinu
kroz usta (moze se uzeti tabak). Ant. Kad6i6 75.
— nozdrve, nos. Tako so jjodnoso, da mu mloga
krvca kroz nosdrve udari. A. Kani/.lic, fran. 178.
Na tri se nafiina moze uzeti tabak: 1. u prahu
kroz nos. Ant. Kadfiic 75. — iiho. Kroz jedno
uho ulazi a kroz drugo izlazi (mcliiforiiki). (U).
Poslov. danic. — oci (metaforiiki) . Ako zli plam
uzrok zloba naj prijo kroz vas (oci) k srcu slazi.
I. V. Bunic, mand. 18.
bif) neUo kuda obicno nema prolaska
Hi je tezak ali je prodrto Hi otvoreno (ohiino
sihim: u prvijem primjerima cudoiii). Razdili
tudo Mojses more s cudnovatom Sibikom, upu-
tise so kroza li. A. d. Bella, razgov. 131. (ovaj
i drtigi primjeri o crvenome morn .mozebiti da
bi bole pripadali pod c)). Val crjeni u razlika
razdjejena prosjeko je; na sramotu svijeh zaprika
kroza ii svoj puk provoo je. I. Dordic, uzd. 203.
Kroz probijono zidove ulaziso. A. Kanizlic, kam.
819. Ocevi na§i svi pod oblakom biso i svi kroz
more prodoSe. Vuk, pavl. Ikor. 10, 1. — Otvori
so lioj tutako jedna volicka stina cudnom silom
Bozjom . . . tako sfeta djevica casom kroza nu
prode, a stina se opeta sjodini. B. Kasic, per.
184. — Razapne poiiavu, pa prorezavsi jo stane
skakati kroza liu i tamo i amo. Vuk, poslov.
264. Kroz caksire propala kojena, kroz rukave
propali laktovi. Nar. pjes. vuk. 3, 94. — A sestri
je prosekao dojko i kroz dojke promolio ruke.
1, 540.
cc) neSto na iemu ima mnogo (osobito
malijeh) rupa kuda moze prolaziti .Ho vise Hi
marie sitno. Prosej kroz sito (neko korcne). Z.
Orfelin, podrum. 244. Prosao i kroz sito i kroz
rosoto. (Trpjeo je i ogledao sva.sta). (metaforicki).
Nar. posl. vuk. 264. — Kroz plot tkato (i tkanc
je micane), kocem zbijato. (Ilece so za rijetko
platno). 161.
(Id) neHo supje unutra a naokolo za-
tvoreno (osim na jednom Hi na malo mjesta), u
iemu se obicno prebiva, n. p. kuca. Nijesam rad
ni da ga u vre6i kroz moju kudu pronosu (rece
so za rdava cooka). Nar. posl. vuk. 217. — soba
(kamara). Uzevsi ga za ruku stane ga voditi
kroz sve sobe. Nar. prip. vuk. 10. Setajudi se
tamo amo kroz kamaru. 146. — Ovdje se moze
zabileziti i ovaj primjer, premda je smisao me-
taforicki, jer skole znaii skolske nauke, a kod
prodi so ne misli se na micane u prostoru nego
u vremenu. Koji tako prode kroz skole. Vuk,
pisma. 37.
ee) neHo kuda se obicno ne moze proci,
nego se probija i prodire vecom Hi manom silom.
Ukopase jedno do drugoga, kroz zemju im ruke
sastavise. Nar. pjos. vuk. 1, 240. Turci su se
svaku nod kroz zemju blizo prikucivali k srpskim
sancevima. Vuk, dan. 1, 85. — Igla kroz zlato
i srebro prolazi, pa je opot gola. Nar. posl. vuk.
95. — Ote! konu, pust ostao! strelica te ustre-
lila kroz sedlasce u srdasce ! kroz uzdicu u gu-
bicu! kroz sve noge kroz cetiri! Nar. pjes. vuk.
1, 178. — Probosti ga liode kroz jirsi. Zborn.
511". Udarilo ga tane puscano vise love sise pa
izislo kroz plede. Vuk, grada. 45. — Metuuse
na kriz (Isusa), i pribiso ga s oStrim cavli kroz
ruke i noge. J. Banovac, razg. 163. Prostreli
ga kroz desnicu ruku. Nar. pjes. vuk. 3, 427.
— A more zif ogaii poda inuom li tanca, tor
manom sve kroza li (kroz more) srdit val ko-
baca. I). Barakovid, vil. 293. — Ne udara Golo-
trba Iva, da devojku kroza n no ubije, ved do-
1. KEOZ, 1, a, a) ee). 61
rata medu oba oka. Nar. pjes. vuk. 3, 101. No
kroz Aega zrno proledelo. 3, 197. — Amo pri-
padaju i ovakovi primjeri, jer se i u nima misli
kao da treba ncka sila : Ja udarih kroz taj pra-
men magle. Nar. pje.«. vuk. 1, 110. Jeduu noc
proTuku se kroz maglu i kroz pomrcinu. Vuk,
grada. 38.
ff) nesto sto se maze otvoriti Hi raz-
dijeliti. Prometnu ga kroz nedra svilena, da b'
se dete od srca nazvalo. Nar. pjes. vuk. 2, 1.57.
O moj dragi, opasi so tvrdo, da ti ruza kroz pas
no projjane. 1, 462.
b) kao mjesto kud je micane shvaca se
vinostvo stvari od prilike jednakijeh (i ie]adi),
te u nekijem primjerima (ne uz kolektivni sup-
stantiv) medu ili izmedu moze zamijeniti kroz.
aa) uopce. Kroz kosti joj trava pro-
nicala. Nar. pjes. vuk. 2, 17. — Ona nosi od
zlata koiuju koja uije kroz prste predena (pre-
dene se shvaca kao micane). 2, 550. — Noj se Rade
kroz kovije krade. 1, 264. I kroz triie vodu
navratiti. 2, 43. — Propustio ga male kroz ruke
(u prenesenom smislii,: izliio ga). Vuk, rjecn. kod
propustiti.
hh) mnostvo bi^aka, koje se pokazuje
kolektivnijcm supstantivom, n. p. suma, dubrava,
pa i planina, gora (vidi 1. gora, b). Coban pode
sa ziuijom kroz sumu. Nar. prip. vuk. 13. —
Prohodeci on kroz jediiu dubravu. A. Guceti6,
roz. mar. 288. — Kolika je Jahoriua planina,
kroz riu tece tiha voda rijeka. Nar. pjes. vuk.
1, 236. Pak potrca kroz Miroc planinu. 2, 217.
Vezana ga vode kroz planiuu. 3, 11. Pa potera
mene kroz planiuu. 3, 36. Dok ugleda lijepa
kaduna de promice barjak kroz planinu. 3, 208.
Da proprate blago kroz planinu. 3, 305. Pop i
dak hodili kroz veliku planinu, pa ih oude uhvati
mrak. Nar. prip. vuk. 186. — Iduci jednu no6
kroz jednu goru u kojoj se nahodase lupez. M.
Zoricic, zrcalo. 3. Asan-aga kroz goru jaliaSe,
na vitu se jelu naslonase. Nar. pjes. vuk. 1, 271.
Prodoh kroz goru, ne znam kroz koju. 1, 385.
Da je prate kroz goru zelenu. 1, 5.50. Bjezi
Novak kroz goru zelenu. 3, 32. Ranilo (raniti
u prenesenom smislu znaii micane) dovojke kroz
goru na vodu. 1, 120. — Amo maze pripadati i
basca i vinograd. U kovaca gusta basca, kroz liu
tece tiha voda. Nar. pjes. vuk. 1, 530. Pa po-
bjeze kroz zelenu bascu. 3, 105. — Prodoh dragoj
mimo dvor kroz zeleni pelovoj. 1, 287. — Nije
dobro led ni u marami kroz vinograd proneti.
(U Srijemu). Nar. post. vuk. 214. — Idase Isus
u subotu kroz usjeve. Vuk, mat. 12, 1.
ec) mnostvo celadi. ti(Ui) u mnozini.
Da s' nijesu Turci posilili, kad su prede kroz
nas prohodili a bez rane i bez mrtvo glave. Nar.
pjes. vuk. 4, 72. — Da kroz Turke juris ucinimo.
4, 186, Izide s Jadranima srecno kroz Turke.
Vuk, grada. 36. Namisli da s vojskom bjezi
kroz Turke. dan. 1, 77. — Kako dizgeii oslabi
kula§u, dize glavu, ode kroz svatove. Nar. pjes.
vuk. 2, 139. — Pa prolece kroza svo delije. Pjov.
crn. 132a. — jjaj te/.e je bilo gotovim novcem
krenuti kroz hude pustahije. M. Pavlinovic, rad.
182. — hhh) kolektivnijcm supstantivom. Ona
prosavSi kroz strafe. E. Pavic, ogl. 377. — Rabin
kad to vidi, pobiXe kroz vojsku. M. Zorici6, zr-
calo. 115. Provodicu deou kroz Kosovo a ,kroz
vojsku' cara na Kosovu. Nar. pjes. vuk. 2, 269.
— ProSavsi kroz puk. And. Kaci6, kor. 262.
Provre se kroz narod do kneza. S. Milutinovii,
ist. srb. 249. — Nedii zade kroz tu bjezan. Vuk,
dan. 3, 199. — Tokatlijc railen proleti kroz prvu
zasedu na atu. Vuk, grada. 70.
1 1. KROZ, 1, a, g).
c) mjesto kuda je micane ncHo je du-
gacko ogradeno s dvije strane (s desna i Ujeva),
a ozgor je otkriveno, kao n. p. zlijeb (z|eba?).
Sveti sakramenti jesu zHba (,xubba') kroz koju
nam tefie (milost Bozja). Ant. Kadci6 11 (meta-
foricki). — gudura. Da ga Srbi mame u one
Sume i gudure kroz koje va|a proci . . . Vuk,
dan. 5, 44.
(I) (slicno kao kod c)) mjesto je ogra-
deno s dvije ili vise strana zidovima ili zgra-
dama, n. p.:
aa) ulica, sokak, carsija. Ne projti
kroz onu ulicu. A. Komulovic 18. — Da moju
zenu posade na nega (magarca) pak da je onako
vode kroz sve sokake. Vuk, dan. 2, 132. — Pa
pobjeze kroz Stambol-carsiju. Nar. pjes. vuk.
2, 399. Ko god putem kroz carsiju prode. 2, 622.
bb) selo, grad, varo§ (mjesto u uzem
smislu). Pojde kroz jedno mesto. Mirakuli. 119.
— Momce mi promce kroz selo. Nar pjes. vuk.
1, 415. Dode u drugo selo i prolaze6i kroza u
vidi . . . Nar. prip. vuk. 112. — Gradovi kroz
koje teku rike. F. Lastric, test. 254''. I toliko
je grad sridniji, koliko ve6a rika kroz ili kraj
nega te6e. ned. 252. Jer i Isus prohodase kroz
sve gradove i varose u6e6i u skupstina. I. J. P.
Luf,i6, bit. 65. Dode u nekakav veliki grad i
setajuci kroza n upazi ga careva kier. Nar. prip.
vuk. 148. Raja ne smije kroz grad ili kroz varos
jaati. Vuk, dan. 2, 88. — Sabac-grade, moj ve-
liki jade! kroza te se proii ne mogase. Nar.
pjes. vuk. 1, 494. Kad ne mogu kroz Loznicu
procii. 1, 501. Pode Arap kroz Stambol bijeli.
2, 397. Stane vojska prolaziti kroz Kragujevac
k Moravi. Vuk, grada. 177. Kad ude u Jerihon
i prolazase kroza n. jov. 19, 1.
e) kod dujega micana (putovana) upo-
trebfava se kroz uz supstantive koji znace zemju,
prijedio, drzavu bez obzira, prolazi li se izmedu
gora ili kroz gudure itd., dapace i uz takove
rijeei (kao livada) kod kojijeh kroz znaii uprav
ito i preko. takovi supstantivi :
aa) naznacuju uopce kakvo je mjesto
po naravi, kao n. p.: dolina. Kudar ste mi ho-
dile? — Kroz begove doline. Nar. pjes. vuk.
1, 195. — livada. A oko 6e zelena livada, kroz
nu tece zelena Bojaua. 2, 105. — pustina. Kroza
liu (pustinu) narod prode. I. Dordic, salt. 222.
S brdovitijeh jurve 'o strana kroz pustosne pu-
tovati. J. Kavanin 353*. — otoka. Malo Todor
kroz otoku ide. Nar. pjes. vuk. 3, 160. — Ovi
mladic imase cudotvorni prsten, te s ilime kroza
svijet (ima se u pameti glagol kao idi, hajdo),
nade azdaju. Nar. prip. vuk.- 263.
bb) prijedio koji je politiiki odije{en
od drugijeh uopce ili neki osobiti koji ima .fvoje
ime. Da ju ni po Sto no puStaju kroz zemJu.
Vuk, dan. 5, 27. — Vojvodi se vidi putovati,
kroz krajinu voditi vojvode. Nar. pjes. vuk.
2, 483. — Poci (^emo iz nasega grada kroz na-
sije sedamn'est nahija. 4, 137. — .Ta sam idem
kroz zem)u arapsku. 2, 621. — Ta ja prodoh
kroz Kosovo ravno. 2, 308. Provodicu decn
kroz Kosovo. 2, 269. Po6erase kroz Pipero
Turke. 4, 35. Da gleda kako da prode kroz
Sumadiju k Arnautskoj. Vuk, dan. 3, 163. Da
provede Turke kroz Macvu i tamo i amo. dan.
H, 202. Idahu kroz Galileju. marc. 9, .30. .lor
<iu proii kroz Macedoniju. pavl. Ikor. 16, 5.
/} mjesto je rijeka ili druga voda preko
koje se gazi. Kroz rijeku kroz Toplicu na kraj
drug! prigazise. J. Palmotic 178.
(f) glagol koji znaci pravo micane moie
stajati u metaforickom smislu, n. /». :
1. KROZ, 1, a, <;; aa). f>
aa) uz kroz ruko, vidi kod lukiv. Kroz
liogovo svete ruko avo so cidi i jirohodi. I. Iva-
iiiSevi6 22. Da svo stvari kra|ostva sirijanskojfa
kroz iegovo ruko prolazo. And. Ka<5i6, kor. :i4G.
hb) kroz stoji uz rijec koja znaii ito
umno. Pridao dull otcu kroz niuku i trud i grob.
Dukjanin 34. Cuvenjo mojo izbistri, za kropos
kroza n u paruGt nioju uvesti. V. Andi'ijasovi6,
put. 342. Pet 6u66nja tila fiovidanskoga, po ko-
jimi se sagriSujo, i kroz kojo (aic) ulazo uzroci
od ffrilia. Ant. Kaddic 172. l>a nam kroz ninogo
nevoje va|a uH u carstvo Bo2ije. Vuk, djol. ap.
14, 22. Da so kroz svu ovu mjoSavinu ino?.o
doi'i do stvari vrlo dobrijeh. D. Danicii. rad.
20, 155.
cc) uz kroz iina cefade, vidi 4. Tosko
onom Covjoku kroz koga dolazi sablazan. Vuk,
mat. 18, 7. Kroz jodnog 5ovjoka dodo na svijet
grijoh. pavl. rimj. 5, 12.
b. inia glagola koji uprav ne znace mi-
cane (u obicnom smislu), a ipak s nima stoji
kroz u prayom smislu, jer se shvacaju kao da
znace micane. takovi su:
a) glagoli koji znace: paliti (iz piiske.).
misli se na znacene: tjerati zrno iz puske. De-
lijo kroz penger opale u nega iz pusaka (vidi
a, a)J. Vuk, dan. 4, 3.
If) glagoli, kao .sjati, koji pokazuju utisak
svjetlosti na oko (zraka se miie put oka), ova se
toliko shvaca kao pravo micane da se upotrehfava
za to i pro6i, prolaziti (vidi kod aa, hb, cc)).
aa) uopce o kakom mu drago mjestu.
I sunce prolazi kroz kajava mjesta, ali .se ne
oka}a. Nar. posl. vuk. 105.
bh) kod svjetlosti ima to osobiio da
ono kuda prolazi pusta je bez sile i bez rupe,
akn je posve Hi nekoliko ,pro,zirno' (drukiije nego
kod a, a) ee)). Zraka sunfiena prode kroz caklo.
F. Matic 30. — Da kao sunce kroz oblak ne
prosine. A. KanizUe, kam. 272. §to kroz inaglu
sijevaju muiie, to s'jevaju toke na junacim'. Nar.
pjes. vuk. 3, 260. — U jedan put opazi gde se
nesto kroz pomrcinu u sumi belasa. Nar. prip.
vuk. 168.
cc) isporedi a, b). §ta se sjajl kroz
goru zelenu? Nar. pjes. vuk. 1, 13. Kano mjesec
od petnaest dana kad obasja kroz jelove grane.
3, 155. — Sve 6u tvoje kosti izlomiti a tvoje 6u
srce izgoreti, kroza to ie ogrijati sunce. 3, 303.
— Bijela mu brada do pojasa, pa se kroz liu
toke prosjauju. 3, 284. Sjaju mu se toke kroz
brkovo. 3, 154.
c) glagoli koji znace glas, buku itd. (sto
nekuda prolazi dok dode do nha).
aa) vidi a, a) aa). Vice Bogdan sestri
kroz pengere. Nar. pjes. vuk. 1, 539. — Tako
se izgovaraju (jos kroz nos) ta slova. Vuk, rjecn.'
XXIX. A gurukro Francuz kroz nos. P. Petrovic.
slobod. 199.
bh) vidi a, b) aa). Putnik stane ka-
zivati kao kroza zube, da mu je krsteno ime
§6epan. S. ^ubiSa, prip. 91. Pripita Marko kao
kroza zube. 135. Knez kroza zube rece. 241.
cc) vidi a, b) cc). Nek telali kroz sva-
tove viknu. Nar. pjes. vuk. 2, 539. Neka jeka
ide kroz Uskoke. 4, 497.
<l) glagoli Uo znaie vidjeti (ono Sto do-
lazi kod b) ovdje se prima u oko).
aa) vidi h) hb). Veju da ona (zem\a
poslije strasnoga suda) po vrhu zdvora biti ce
bistra, sfijetia i da 6e se mod pozrjet kroza nu
kako kroz jodno cklo. M. Orbin 259. Mi ne
gledamo oCale nego kroz ocale. A. Kaniziii, uzr.
211. Sad vidimo kao kroz staklo. Vuk, Ikor.
2 1. KROZ, 1, c, d).
13, 11. — Jiog vidi opafiinu kroz dobelu oblacinu.
(D). Poslov. danic. — Maglovito po|e uglodaSo,
kroz maglu se malo nazirase. And. Ka6ic, razg.
25311. — Kroz tmino nocne gleda na da|o k .le-
ruzolimu. F. Lastrii, test. 105'). — Amo moze
pripadati i ovo (drugi stih i pod dd)). Vidi mu
so vinco kroz gi-oce, bile ruke kroz tanko ru-
kavo. Nar. pjos. vuk. 3, 512. — U metaforiiktim
smislu 0 stvari koja nije ni po sto prozirna. Ma
jo lakoraos svijet zaslijepila: kroz dinar svak
gloda, na dinar svak poziro. M. Drzi6 219.
bb) vidi a, a) aa). Kroz buXu me
gledas, no das mi pokoja. M. Urzic 368. Ja 6u
izvaditi kjuc iz vrata, pa kad se stane skidati,
onda ceS ga vidoti kroz rupu. Nar. prip. vuk.
67. — 6osto Milos kroz prozor pogleda. Nar.
pjes. vuk. 2, 213.
cc) vidi a, a) bb). Te mu se kroza
razdrjenu kosuju vide jiroke grudi. S. Matavu|,
novo oruzje. 84.
<lfl) vidi a, a) cc). Na oci joj zlatali
marame, rijetke su, te kroz I'lih vidase. Nar.
pjes. vuk. 2, 553. — Amo moze pripadati i ovaj
primjer: Solomun se kroz kola bio zagledao u
prodno tookove. Nar. prip. vuk. )98.
ee) vidi a, b) aa). Ako nijesam ku-
movao, a ja sam krcz plot gledao. Nar. posl.
vuk. 7. Kad pogleda kroz brvna u jednu zgradu.
Vuk, poslov. 229. Bili su mu na ruci i mnogo
mu kojesta gledali kroz prste. pravit. sovj. 76
(metaforicki, vidi kod prst). — / ovaj primjer
moze amo pripiadati, ako ne pod 4 : I kroz tebe
je, stari, pogledao Gospod na nase selo i pomo-
gao mu je. M. P. §apcanin 1, 174.
e) glagoli koji znace cuti (primati glas
sto dolazi do uha). Kroz ma usta cuj svjet stavni
koji me nebo rijet nadiSe. I. Gundulic 303. Vika,
jauk: ,0 pusti nas, pusti !' zacuo se kroza mrak
taj gusti. B. Eadicevio (1847) 131.
f) amo mogu pripadati i ova dva pri-
mjera u kojima se shvaca kao da je micane,
premda glagol uprav to ne znaci (u drugom pri-
mjeru metaforicki) : Opletu vijence od vrbovijeh
mladica, pa se kroza nih }ubo i mijeiiaju jaja
(sarena i crvena). Vuk, rjecn. kod druzicalo.
Mnogi oblici . . . nijesu mogli ni postati druga-
ftije nego kroz oblike staroga slovenskoga. D.
Danicic, dioba. 9.
c. glagol ne znaci niposto micane od mjesta
do mjesta, ali kroz stojeci uza n pokazuje da
ono sto znaci glagol biva u isto vrijeme u koje
je i micane u pravom smislu kao kod a, n. p. :
a) glagol je biti (budem). Kad su bili
kroz goru zelenu. Nar. pjes. vuk. 1, 582. I kad
budes tamo kroz carsiju. 2, 622. Kade sa mnom
bidu kroz Kosovo. 2, 269. Kad su bili kroz
Korita ravna. 3, 455.
h) u ovom primjeru s glagolom imati
(biti) smisao nije o pravom mieatiu nego o smjeru
(kojijem se mjeri dufina). Kroz cijelti naiu zom|u
(u prijocniku) ima 1720 mi|a. Vuk, priprava. 101.
c) glagol znaci neku radnu koja se cini
prolazeci kuda. Da ne pevam kroz Miroc pla-
ninu. Nar. pjes. vuk. 2, 216. Evo junak pjeva
kroz CarSiju. 2, 623. Kroz Gacko ne pjevaj.
Nar. posl. vuk. 161. Ona se prometnu ovca i
poce kroz kudu blejati. Nar. prip. vuk. 146.
Stade jeka kroz zelenu ba§6u. Nar. pjes. vuk.
3, 104. — Moli Boga de se moja mater nije
doma namjorila nego posla da bile kroz goru
bere. Nar. prip. vuli. 118. — Nadu sve pefiene
i varivo iskotr}ano kroz kuXinu. ^ 259.
d) u ovom primjeru tuga je znaiH stane
1. KBOZ, 1, c, d). 6
tjelesno hod prolasJca. Da, je nijo kroz goricu
tuga. Nar. pjes. vuk. 1, 585.
2. od mjetsta je preneseno na vrijeme, te uz
kroz stoji ime za vrijevie, cim se kaze Icoliko
kakva radna Hi stane traje. Po zemjah se ovi
kroz lito skitaju. I. T. Mrnavic, osm. 41. Koji
godi ispovideni i pricostjeni u koje godi vrinie
kroz godinu. A. Kanizlic, bogojubQ. 437. Ti bis
morala mucat, a ni jedne reci ne sprogovorit kroz
celo to vrime. Nar. prip. mikul. '20. Koja su so
(i.mena) kroz pet stotiiia godina pod turskom
vladom zadriala. Vuk, odg. na lazi. 21. Sto kroz
jednu jeseu preko i-eda potrosite. M. Pavliuovic,
rad. IIG. — Amo pripada i ovo: Tuj cijem ja
budu uza te pocivat, drago 'e u bludu tve dike
iizivat : naj lise gdi kroz toj zagrlis me grlo . . .
D. Eanina 21a.
^. od znacena kod 2 prelasi se na nacin:
uz kroz stoji supstantiv koji pokazuje duicvno
stane Hi stane sto je ujedno tjelesno i dusevno,
te se shvaca kao da nesto biva dok ovo traje.
moze se i pomisliti da ovaj smisao postaje od
mjcsnoga znacena (kod 1) shvacena metaforiiki.
ovaki su supstantivi n. p. :
a. san: kroz san, kroza san, iesto. (u Du-
hrovniku se gdjegdje kr69an shvaea kao sup-
stantiv i znaii kad ce\ade nije jos tvrdo zaspalo
Hi kad se polako budi, dakle stane u kojemu
nije posve u snn ni na javi. P. Budmani). Mo-
litva se ima ciniti, ne kao kroz san i drimajuci.
F. Lastrid, ned. 233. Kroz san besjedi. (Z).
Poslov. danic. Bratac seji kroz san odgovara,
Nar. pjes. vuk. 1, 428. Jost se porainem kao
kroza san. S. J^ubisa, prip. 132.
b. plao (suze), uzdasi, smijeh itd. uopce
tjelesni znakovi dusevnoga stana. Seja bratu kroz
plac odgovara. Nar. prip. vuk. 2, 112. — Roni
suze niz junacko lice, a kroz suze giievno pro-
govara. 2, 421. — I kroz uzdah naj goruci, da
ukaze skrovne jade, jedva iz srca naj poslije
jedno tuzno ,vaj' podrije. I. Gundulii 239. Kroz
uzdahe huka glasi se. B. Bettera, or. 29. —
Ka kroz smijehe prevelike pada u njedra druzi
luiloj. J. Kavanin 198''i-.
C. nepokoj i takovo sto drugo. I svrsio jos
bi u plaou dni kroz teske nepokoje, razgovora
da ne zacu od jedine kcerce svoje. I. Gunduli6
378.
4. u Novom Zavjetu Vuk prevodi ovijem
prijedlogom grc. iSui s genetivom, po cemu bi
kroz znacilo prijelaz u metaforickom sinislu (ispo-
redi a, g) cc)). o ovakovijein primjerima Daniiic
pise: sto pomaze ili cini da Sto bude moze se
uzeti kao da radna kojom se 6ini da sto bude
(prosto rekavsi) kroza n prolazi. D. Danifiic,
sint. 45(). Svijet kroza n jiosta. Vuk, jov. 1. 10.
Da se svijet spase kroza n. 3, 17. Kojega (sina)
poatavi naslednika svemu, kroz kojega i svijet
stvori. pavl. jevr. 1, 2. Da se u sva6emu slavi
Bog kroz Isusa Hrista. Ipetr. 4, 11. Srca sve-
tijeh pocinuse kroza te. filim. 7.
5. moze (kao instrumental, isporedi i preko)
pokazivati ono (ruskom rijeci sredstvo) sto su-
bjekat upotreblami da izvrsi svoje djelo. i ovdje
se shvaca metaforiiki kao da je ono kao put
(vidi put u metaforickom smislu) kuda prolazi
djelovane.
a. u ahuzativu je supstantiv verbalni ili
uopce supstantiv koji znaii djelovane. Zitak i
spasenje kroz ove beside daje (Isus). Kateh. 1561.
Cih. o vjetri milosni, ah dali ganu vas kroz
pla6 svoj zalosni od tuzba lijepijeh glas? I. Gun-
dulic 55. Kroz gorjenje neka tvoje u pepelu
Troja lezi. 362. Na svak cas bo kroz veliko
3 1. KROZ, 6, a.
djelovanje od cudesa kaze svijetu on koliko . . .
437. Kroz svoj pogled mili zlato i Jubav sad u
jedno Kalinku su pridobili. 460 — 461. Sve sad
gnbi kroz smrt budu. 525. Kroz tve znane i
hitrinu bi cas moja sahraiiena. G. Palmoti6
1, 317. Kroz ovaku da nevjeru moja majka
umori to. 2, 139. Kroz pjesance i kroz tance
lijepu diklu proslavite. 2, 258. Sto pakjene kroz
privaro tve vitosko ruzis ime? 2, 336. Kroz
neizmeruo tvoje (svctoga duha) dilo netegnuto
djeve izbraue on u plodno side krilo. 3, l\
Kroz muk moj snizeni uztegnuo gniv sam I'lima.
B. Betera, cut. 40. Da oba (kra(a) mirne kroz
beside razlog svaci izuvide. J. Kavanin 251b.
Oni kroz neposluh sebe i nas u propast potis-
nuse. A. d. Bella, razgov. 238. Farauna raz-
bojnika kroz vodene strati boje. I. Dordii, uzd.
203. Ze}a Bo^ije slave navlaStito javla se i kaze
kroz trude i nastojanje. I. M. Mattei 45. Prije . . .
nego ja bih . . . kroz izdane toli hudo ostavio
Ijepos tvoju. P. Sorkocevii 582''. Ili bojna kroz
ina dila isti zivofc izgubiti. 591l>. Tu 6u istu
ja prigodu prigrliti u vese|u, ka ce tvoju kroz
slobodu vasu i moju smirit zeju. 5921>. Vi koji
ste nekad bili odluconi i neprijatoji kroz po-
misli u zlijem djelima. Vuk, pavl. kol. 1, 21.
b. u akuzativu je supstantiv koji znaii sto
umno. Gdi je ona rajska mlados kroz liposti
koja svoje uzrokaSe slatku rados? I. Gundulic
266. All |ubav kroz vlas zivu jaca oruzja da
joj. 338. Ali liemu smrt nemila kroz namjeru
hudu i priku svit je u brzo polomila. 377. Koja
kroz moc krepku i jaku za mnom letis. (i. Pal-
motic 1, 6. Zlobnoj gusi zle dat sme6e kroz
pogubni glas nemio. 1, 49. U toliko mi na-
stojmo dobro ime steci, u koliko kroza n ufamo
dobiti prijate}stvo. A. d. Bella, razgov. 73. Iz-
punimo svrhu na koju Hrist Jezus hotje sazdat
to sveiotajstvo a to je kroza li sjediniti nasa
s negovim srcem. I. M. Mattel 67. PraSta nam
G. Bog kroz pokornu izpovijest sve nase grijehe.
T. Ivanovio, nauk. 76. Prava |ubav k narodu
ne rada se s covjekom, nego se dobiva kroz
nauku i odgojeno. Vuk, kovc. 13—14,
e. u akuzativu je supstantiv koji znaii sto
tjelesno. znaiene kao kod oruda. Nevjernici po-
harani kroz desnicu leze tvoju. G. Palmotic 1,
306. Evite se medu vama kroz junacku pes
gvozdenu. 2, 376. Kroz tri k|uca zatvorili gvoz-
dena im bjehu vrata. J. Palmotic 13. Jove vasu
miso kroz treskove je satariso. J. Kavaiiin 42.8*.
— Mogao bi amo pripadati i ovaj primjer; Kroz
glas meden i veseo nastojte nas veseliti. G. Pal-
motic 2, 406. i ovaj u kojemu se mogu ^udi shva-
titi kao orude. Ondi je dade kroz jiaiidure po-
vezat. M. A. Rejkovic, sabr. 42.
6. u daje prenesenom smislu p>okazuje uzrok
(i ovdje se moze pomisliti da je uzrok ono kuda
metaforiiki prolazi djelovane). una ilzroka od
razlienijeh vrsta, ali je teSko po ovima naiiniti
do konca diobu. po stopama Daniiicevijem ja iu
se ograniiiti na tri vrste uzroka (i to dijefene
nije bas lako kao sto ce se vidjeti). Daniiic (sint.
457) kaze da je uzrok onakav kakav je kod pri-
jedloga s s gen. ili kakav je kod prijedloga radi.
ovdje su kod a primjeri sto bi odgovarali p<i
nemu prijedlogu s, a kod b « c prema radi. —
Ovo znaiene sto se iesto nahodi u starijih pt-
saca rjede je u na.se vrijeme, u koje se uzdrzalo
osobito kao konjunkcija kroSto (kroz sto, kroza
sto), vidi kod c.
a. 0 svakome uzroku koji ne pripada pod
b t c. — Kroz moze se zamijeniti prijedlozima a
(s gen.) i od. V to vrime bihu dobri muzi ki
1. KEOZ, r>, a. C5
urkvi svojim bliigom iiruSe dahu, Uaioz i rizaiu
kiiigami kroz vsaku dobrotu (moglo bi nc .shva-
liti kao da kroz ovdje pokazuje naiin, isporedi
ii). Mon. Croat. 318. (l.'JS?). Kroza Sto, rnXico,
no pomnis za moneV §. MoiiCoti6 120. Vpli je
loj uzrok kroz ki so sad tu/.u. 158. Kroza te
tuzioo muogo su sad meni. 298. Kroz toj se ne
suiliiii, 1)0 lipos or alidim. G. Drzii ;351. Gdi
mo?.o . . . moje srdafico kroz vilu ne cvilitV 372.
No vjoriijuci i 6ude6i so kroz vosoljo. N. Kai^ina
I2(>". luc. 24, 41. Nikadar visnoga uckiiila milos
iii, kroz toj svak u Aoga ufaj svo svoje dni. N.
Dimitrovii 3. Umiras . . . kroz ku stvar, dobro
znaS, koli so bojim ja. 20. Cjoc toga tuzan ja,
ki cvilim dan i no6 kroz moja grijeSonja, molira
te za svu mo6. .55. Bremo kroz ko cu plakati
i tuzit sve vrijemo. 61. Ter mi je podnijet sva-
koja vesolo i inilo podepsanja tvoja kroz hudo
me dilo. 65. Lijevah na svak cas kroz grijohe
velike niz blijodi moj obraz od suza dvije rike.
57. U srdascijoh nase rano kroz ko Xo[no umi-
romo. N. Najoskovic 1, 167. Jes odi pastir jedau,
kroz koga ze|no gori mlados moja. 1, 204. §to
mladosti nase pate kroz luvene smrtne rane.
1, 238. Nika gospoja kroz koju zalosna mlados
je sad moja. 1, 297. Tiij ona: ,Sto muftiS? kroza6
no govoris?' 1, 314. Za imat ne milos jedinu
na svijeti bit mi co usilos kroza liu umrijoti.
N. Najoskovic 2, 99. Nil za svu boljezan, ku
nobog podnosim kroz tvoju Juvezan. 2, 27. Zac,
kruno izbrar.a, umire on sada kroz boles od raua
koje mu ti zada. 2, 52. Jer draga moja vil ne
moze k moni doc, kroz toj nas zestok evil ne
pusta dan i noc. 2, 59. Skazu cvijenjo i boles
ku cutim kroz ovo dijejenje. 2, 80. A dokli
jednu stvar tko ima ua svijeti, dotle ju nikadar
no bude zeljeti. ja vidim u meni inako toj djelo
kroz ures Juveni i lice tve bijelo. 2, 136. Kroz
toj se ne trudi, ako tko u pjosan ne lipos rit
zudi. M. Drzid 6. Kroza jad vene mladosti moje
cvit. 9. Sroe tuzno gori kroz ne obraz. 11.
Prosimo od Boga da ne dopusti nam poginuti
radi ili kroz nistete, pecali i nevoje ovoga sveta.
S. Budinic, sum. 20''. Hotec pri kroz vilu vridnu
zlo prem tuzit, neg za slas tuj milu z drugora
se zadruzit. D. Ranina Si*— 4a. Svaki dan pa-
titi trud zaman, uzdisuc kroz hudi, luvoni, juti
vaj. n^. Nea se toli ne oholi ne lipota vrh zi-
vota moga puna zla nemira, kroz ki jadno sve
umira. 117*. Kroz misli ke moro srco me, oci
su od suza zlih more, koja stvar bit moro od
ove vik gora? 128''. Drugoj (pjesni) ku drugi
dan stvori za tim dnera kroz poraz, zafiuvsi, da
mori nemoii zle je vlas. 137'''. Jer te vidim zlo
tuguvat kroz ces hudu. D. Zlataric 25'>. Kroz
hud glas, ki 6uste, tvori plao. 30a. Nijemi
ostasmo kroz zalos i cudo. 80''. Narodi ki bibu
kroz ta, dar veseli. D. Barakovio, vil. 145. Vje-
ronici obrani dostojno nad sve ine kroz ures iz-
brani Ijepoto istino. I. (Jundulic 173. Oco vjeSni,
no umijom rijeti, kroz grijeh hudi i prokleti
koju 6utim ja boljozan. 248. Kroz to grozno
sved plafiite, oci naSe bolezjive. 272. Turkiiiica,
koja sudi za mladica Krunoslavu, snobiva so,
paiii i fiudi kroz Ijepotu lie gizdavu. 461. Ki Ao
slavan sved Zivjoti kroz hrabrena svoja dila. G-.
Palmotid 1, 115. Da kroz zonsku jednu glavu
izgubimo prediiu slavu. 1, 66. Ki cas vjecnu
dobivate kroz viteska vasa dila. 2, 87. U srcu
se radovaso kroz obiinu slas fiostitu. A. Vita|ic,
ostan. 65. Oni so parbo i inade; kroz sto? kroz
2em|u: sticu bastino, sagraduju ku6e ... J. Ba-
novac, pripov. 6. Ki kroz djela slove bojna.
Zgode. 2. ,Koja ti je goloma novo}a, to si tako
1 1. KROZ, 6, c.
u obrazu hloda a ua srcu vrlo Xalostiva? il' kroz
braca raoga Alil-agu, il' kroz moju ostarilu majkuV"
,Nij' kroz majku, vo6 kroz brata tvoga: Alil-aga
u moliani pijo, vazdau pijo, a svu no6 rae bijo'
(oidi kud b). Nar. pjos. vuk. 1, 619. — Vidi i
hod c.
b. uzrok je (Hi razloy) ncsto (Ho maze
biti i cejadej iemu se radi na kurist (Hi na Utetu),
za (ubao (ili od mrziie), po vofi (ili protiv vofe),
uopie obziruii se na korist ili vofit onoga (Da-
nicic, kao Hn je kazano, tumaii ooo znaiene ispo-
redajuci ga s radi, a kod ovoga prijrdloga piSe :
S ovim prodlogom ro6 u drugom padeXu poka-
zuje da se sto radi maredi za ono Sto aama
znaiSi; . . . kad so za Sto mari, mo/.e se gledati
da mu so ugodi ili da mu §to pristano. sint. 292).
— U OBOin se znacenii kroz moze zamijeniti ne
samo prijedlogoin radi, nego i prijedlogom za
(s ace), za |ubav (koga ili cega). — Naj bo(e
sc moze poznati razlika izinedu s i radi (izmedii
znaieiia kod a i ovoga) u ova dva primjera:
Bjez' odatle, Turkina devojko! ja cu 3 tebe iz-
gubiti glavu. Nar. pjos. vuk. 1, 577. Ho6u moju
glavu izgubiti radi krsta i bogorodice. 1, 610.
ali je uopce teska ova razlika sto se moze odmah
vidjeti u naj zadnem primjeru kod a, koji i Da-
nicic navodi u sintaksi bez dva zadna stiha, ali
se bez nih has ne zna, pripada li primjer pod
a Hi amo; pripadao bi amo, kad bi se pitalo,
jeli blijeda sto zali Alil-agu ili majku (koji mogu
biti bolesni ili upali u koju nesrecu ili umrli) ;
a poznaje se da pripada pod a istom po dva
zadna stiha u kojima se vidi da je nezinu 6|e-
dilu ,kriv' muz. — Ooo su primjeri sto Danilic
navodi za ovo znaiene (= radi): I 6a§e se otet
od Turaka, al' se seti nejaka Stevana: ,Te§ko
meni do Boga visnega! Turci ce mi dete zaro-
biti, Turci 6e mi dete poturciti, pa kuda ce moja
gresna dusa?' kroz dete se i)redaje Turcima (kroz
dete = radi djettta, za fubav djcteta; s djeteta
znacilo bi da mu je dijete krivo). Nar. pjes. vuk.
3, 37. Kon so kroz dlaku ne hvali nego kroz
brzinu (hvafnne nije bas marene; niti se ovdje
gleda da se dlaci Hi brzini ugodi Hi pristane;
s toga ovaj primjer ne pripada amo, premda bi
radi 6o|e nego s zamijenilo kroz. ovdje imamo
dakle nesto osubito sto ne pripada ni pod a ni
pod o ni amo : znaceile je da je uzrok ujedno i
mjera — ili mozebiti jos bofe, smjer — hvali).
Nar. posl. vuk. 150. Svada kroz jagluk (Vuk).
Zavadi se i milo i drago, da kroza sto, ne bi ni
zalili, vec kroz jodnog vezena jagluka (bofe pri-
pada pod a 7iegn amo). Nar. pjes. vuk. 1, 561.
— Mislim da amo pripada i ovaj primjer u ko-
jemu je kroz = za, za fubav : Ho6e li blazeni
imat boles kroz osujonijeh? M. Orbin, zrc. 182.
i ovaj gdje kroz stoji u zaklinanu kao za i za
)ubav: Kroz onuj radost mf)lim te. Zborn. 171a.
C. uzrok je (ili razlog) namjera kojom .te
sto radi (causa finalis). Danicid pise kod radi ;
Za §to se mari, moze se gledati da se dobije ili
samo da bude. sint. 293. — Amo pripadaju ja-
maeno ova tri primjera: Krozao si kosice pro-
sula niz grlo? ali t' so drago jes pogizdat niini
sad, ali 6e tvoj ures da zejnim zadaS jad? S.
Mencetic. 28. Neg da mi znati daS, krozac mi
toj tvoris, krozac mo skoncavaS ovako i moris ?
ako t' je sto boje, da mono ovakoj [uvoni noz
koje . . . mirno 6u podnijeti. N. Na|e§kovi6 2, 27.
Kroza sto ,a clio fine, a che proposito' ,quorsnm'.
A. d. BfiUa, rjecn. 26''. — Ne znam, pripadaju
li ovi primjeri amo ili pod a. KroSto (kroz sto),
vide zaSto s dodatkom da .ie govori u vojvodstvu.
Vuk, rjefin. Krosto — zasto, ko to jo§te znade?
I. KHOZ, 6, 0.
625
1. KRPA, a.
B. EadiCevic (1880) 173. Ne zna se ni zasto ni
krosto Karadorde ostavi Besarabiju. M. D. Mi-
Ii6evi6, pomenik. 2, 226.
7. moze imati uza se koji drugi prijedlog.
a. s cje6 (ako se i govori cijeda, sto ne
znam, alt svakako treba govoriti ejei jer je pro-
klitika): kroz cje6, jo^ ceSce krScjed, u naj sta-
rijem primjeru kroci (krocij mj. krooic, i sad u Du-
brovniku kroojej); pokazuje uzrok kao kroz, 6 i
cjec. — Izmedu rjecnika u Belinu (krocjec tebe
,per tua causa, per tua cagione' ,tua causa' 181t>,
krocjed cesa ,onde, per la qual cosa' ,quapropter'
524'>), « Stulicevu (kro cje6, v. kroz cje6; kroz
cje6 cesa, kroz cje6 toga ,ob id, propterea, idciroo,
ideo, hac de causa, hujus rei causa'). Ne krs(m)aj
kroci tebe samoga. Zad. lekc. 10. dan. 9, 19.
Ne6e kroeje6 zalosti udriti cetru. I. Dordic, salt.
459. Koje podnijeh krocjec tebe. ben. 43. Krocjec
tega milostivi Benedik po6e ih razgovarati. 45.
Neg nefiasna vik da u puku ti se refieS krocjec
mene. pjesn. 69. Krocjec toga istina je, da je
od zvijezda ne svijetla kruna. B. Zuzeri 172.
Trijeba je dake o6ito spoznat, da neugodnos nase
smrti nije krocjec iste smrti, nego krocjei grijeha
naSijeh koji nam je raztrovjivaju. 332. Poznan
krocjei svoga plemena. S. Rosa 154".
b. sa sred: kroz sred, krosred, vidi kod
sred.
8. ne slaze se s glagoUma ni s imenima
(rijetki primjeri nijesu narodni; ovdje nijesu za-
bi(ezene rijeii Sto je Stulli za svoj rjecnik iz-
mislio: kroscijediti, kroziti ltd.); mjeUe kroz na-
lazi se pro- (isporedi proz).
2. KROZ, adi\ vidi krozi, 2 i skroz. — Vidi
radi postana 1. kroz. — Na jednom mjestu xvii
vijeka. Prozor negov oni mili srce moje kroz
prostrili. M. Divkovic, kat. 128.
KROZDE§A, /. ime kosi. Bastaja, Daruvar.
D. Hire.
KROZI, praep. i conj. vidi 1. i 2. kroz. — U
naj starijim primjerima pisano je krozo, ali pu-
slije (od XV vijeka) svagda krozi, te va(a da je
ovako i pa juznoin govoru, ako je kroze uprav
loc. (vidi kod 1. kroz). Prema ovotne bila bi ova
rijec praslavenska, premda se ne potvrduje u
drugijetn jezicima. u naiemu je naj stariji pri-
mjer xiv vijeka.
1. praep. vidi 1. kroz. — Od xiv do xvi
vijeka (i u jednom primjeru xviii radi stiha,
vidi kod a). — Izmedu rjeinika u Daniiiievu
(kroze ,per; propter').
a. u pravom smislu. (Selu je VrmoH isla
meda) po delu kroze gbvozdb. Mon. serb. 95.
(1330). Dok dugotrpni bol smrti ne projde krozi
treptudeg srca pol. M. Katanfiii 73.
I), vidi 1. kroz, 5. Ako me nebesa od mora
obrane krozi nih 6udesa. D. Barakovii, vil. 280*^.
C. vidi 1. kroz, 6 (naj ceSce). Kroze pri-
jazenb vaSu hwtni smo doSbstviju vaSemu. Spom.
sr. 1, 69. (1405). Pozelismo ga ogrub|ena i naj
grjega filovika od muzi krozi bolizan. Bernardin
80. isai. 53, 2 — 3. Krozi te da budem tolikoj
bit mufien. §. Mencetic 129. 6iu' da se ne bo-
lira toll ja krozi te. 325. Ni odnesi milosrdje
svoje od nas krozi Habrama |ub}enoga tvoga
i Izaka slugu tvoga i Izraela svetoga tvoga. N.
Ranina 84''. dan. 3, 35. Ponizeni jesmo po svoj
zemji danaska krozi grijehe nase. 84''. dan. 3,
37. Svak je nas spravan krozi te boj biti. N.
Dimitrovi6 85. Izbrani moj cvite, §to muce leiis
tac, gdi meni krozi te probada srce ma6? N. Na-
Jeskovid 1, 193. Jaoh! dragi moj cvijete, ito si
ta6 zle vo|6, ter mene krozi te nemilo smrt ko|e'?
2, 62. Nu toj znaj, draga ma vilo, sto patim
krozi te, da mi je sve milo. 2, 88. Buduiii sva
misal tva krozi Jubveni poraz u petje uznita i
nukana. P. Zorani6 i. Jur blizu konca zitak
moj krozi toga bise. 2''. Kada kojagod zena
krozi ta grih k hoj se pridruzi. 8l>. Budi da se
veliki krozi toga zalosti da§e. 33i'. Da krozi te
tuzit prija voli nego se z drugome sadruzit. D.
Ranina 17b. Vilo, ako zaludu krozi te duh pati,
razlog je, da budu oci me plakati. 125'i. Krozi
te vas gorim. D. Zlatario 46b.
d. u jednom primjeru xvi vijeka stoji krozi
da pokaze koji bi bio subjekat da je glagol u
aktivnom obliku: Jedna predika krozi Stipana
Istrijanina. Kateh. 1.561. 1. — ovo jamaino nije
po narodnom govoru.
2. adv. s jedne strane na drugu, vidi skroz.
. — isporedi 2. kroz, krozju. — xvii i xviii vijeka
(rijetko). S kojijom (iavlom) probi mu krozi
glavu. M. Radni6 317*. Da ga krozi probode.
And. Kacid, kor. 164.
KROZJE, vidi krozi.
KROZJU, adv. vidi krozi, 2 ( skroz. — xviii
vijeka (rijetko). (5etvrto tila slavnoga nareseiie
jest tankost, sto ce reii, da ce mo6i svaSto krozju
prod. J. Filipovid 1, 224*. Lasno cemo Kroju
osvojiti, zidovi su krozju probijeni. And. Ka6id,
razg. 141b. Krozju jedan drugoga probode. kor.
185.
KROZLISTA, /. neka bijka. — Nece biti na-
rodna rijec (vidi 1. kroz, 8). Krozlista, (prema
lat.) perfoliata (Durante), Bupleurum perfoliatum
Lam. B. Sulek, im. 175.
KKOZNETEN, adj.'^ part.'^ rijei nejasna na
jednom mjestu xviii vijeka, koje je cijelo jamaino
zlo stampano. A ognem su priprcene dvi Mar-
tove kroznetene. J. Kavanin 417'''. — Ako je od
glagola kroz-gnetiti, vidi sto je kazano kod 1.
kroz, 8.
KKOZULICA, /. neka bi{ka. Krozulica, gin-
gidio (u sinskom rukopisu), Anthriscus cerefo-
lium Hfm. v. Krosu}ica. B. Sulek, im. 175.
1. KRPA, /. komad kakvoga tkana. — Od xv
vijeka, te nema dovo^nijeh dokaza da je prasla-
venska rijec ; da je to, korijen bi joj bio ktrp, »
srodan s lit. kirpti, strici, i s lat. carpere. ^
Izmedu rjeinika u Mika^inu (krpa, zakrpa ,pezza'
,pannus'), u Belinu (,pezzo o striscia di panno o
tela' ,panni frustum' 559b; ,toppa, pezza' ,reseg-
men' 735*; ,straccio' ,peniculum' 710b), u Bjelo-
stjenievu (samo mnozina krpe, zar stamparskom
grijeskum'^ , plica, veteramentum panni, commis-
sura, junctura, pitacium, appendix, frustum, sup-
plemeutum ad vestes resarciendas'), u Jambresi-
cevu (jamaino po Bjelostjencevu krpe stare ,ve-
teramenta'), u Voltigijinu (,toppa, pezza' ,Hnck,
lappen'), ii Stulicevu (krpa i pi. krpe .reliquiae
panni, telae etc.'), u Vukovu: 1. ,ein flock (tuch,
leinwand)' ,lacinia'; u Daniiiievu (krbpa ,pan-
nus').
a. sa znacenem sprijeda kazanijem (naj cesce
se kale o prtenom tkanu), u koliko nije potrebno
pomisliti da je komad od cega drugoga odadrl
Hi razdrt, Hi da se Aim ito krpi. Solb trenu . . .
svezi ... vb krbpu svilbuu. Sredovjecn. lijek.
jag. star. 10, 101. Jecmenno brasno svari . . . i
polagaj na krbpu vruce. 112. Prostbrb po kri.pe
sija i poloii na jetru. 113. Druzi mu (Jezusu)
o6i pak krpom zastirahu. N. Najeskovid 1, 131.
Procedi i pregnuvSij kriipu wt svile ili (ut vale
u drugu ciniju i sbvij kn.pu veliku. Glasnik.
25, 35. (xvii vijek). Oni koji se slavi hajinami
40
1. KRPA, a. «
jest priliJan onomu koji se fali krjiami a kojijom
(IrXi svezane avoje lane. M. Railnio 73«l>. Dd-
inisti da rau su pokrivene o6i jadnoin krpom.
284''. Taruri siidove jeduom krpom oStrom o6ista
36. -iSSb. Na maloj rani vele krpe. (D). Poslov.
dani6. Imat prijiravnu jednu fiistu krpu. I. Gr-
liCii 106. Kadii .4Lmana na smrt osudiJe, dovo-
dose ga na misto od pogibili, zavozane o6i crnoin
krpom. J. Banovac, razff. 141. Da ga no imadihu
u Jto poviti izvan u uiSto siromasnih krpa.
pripov. 93. Ona krpa, svrhu koje na otaru u
vrime svete mise sto.ji prisveti .sakramenat, no
ima bit vezona. J. Filipovic 1, 101''. (Naijlavnik)
kako drugi promisjaju , zlamonuje krpu onu
9 kojom od Zudija prikriven bijase obraz Isu-
krstov, kada mu govorahu ; ,Prorokuj nam, tko
je koji te je udario'. A. Kanizlic, bogo)ubn. ii'S.
Za§to misuik meco bilu krpu na glavu ditetu
krstenu? F. Matid 84. Stade na krpi s kojom
se kalez tare. M. Zori(u6, zrc. 17n. Ona ga obvi
krpami. S. Rosa 31l>. Mazi po krpi. J. Vlad-
mirovi6 7. Procidi kroz krpu. 8. Metni u jednu
krpu ritku. 34. Raskravit s vrucim krpam. M.
Dobreti6 363. Mogao bi svaki i svaka s cistom
krpom pjuvaku otrti. I. J. P. Luci6, doct. 48.
Ve?.i krpom da ki§a ne pere. J. S. Rejkovic 146.
Stari su ma]ali ^ubav maleno diteSoe slipo, jerbo
su mu svozali s krpom oci. A. Tomikovic, gov.
64. Vaja ju cistom krpom trti. G-. Pestalic 244.
Gde brazdila, tu zaspala . . . pokrila se tankom
krpom. Nar. pjes. vuk. 1, 330. Na krilu joj krpa
burun^uka, po hoj veze grane pozlaceue. Nar.
pjes. petr. 1, 119. Krpa sto se liom ispira sto.
Vuk, rjecn. kod ispiraca. Debela krpa sto se
mece navrh parionice. kod luziiaka. Bijela krpa
sto se metne preko findeja. kod privezae. Pa se
pokrije po obrazu krpom bijelom. V. Vrcevic,
igre. 17. ,Ru6nik' je otkana pamucna krpa koja
je udesena kao kakva kapa. M. D. Milicevi6,
ziv. srb.'- 40. ,Poblijedio kao krpa', kazo se kad
ko poblijedi ili od straha ili od bo)e ili zbog
cega drugoga. u Dobroselu. M. Medic, i n Da-
brovniku. P. Budmaui. — • U osobitom znacenu.
,Bolu krpu' na glavi nose zene a Krajini, u
KJu6u, u Crnoj Reci i u Zaglavku ... M. D.
Milicevid, ziv. srb.- 40. — Metaforicki. Koja je
veda budalaStina od ove: ostavit se vladati jeduoj
silovitoj i nemiloj pozudi koja nam odmah zlo-
zgoduu krpu na oci me6e? A. Tomikovifi, gov.
127.
b. komad odadrt od cijeloga tkana, od odijela
ili drugoga cega, pa i od koze (kao sto je u naj
prvom primjeru), ili razdrt. kaze se 6esto s pre-
ziranem pa i o komadu sto nije onakav. (Mravi)
meni zgrizo§e do krpe supa} mijeh. M. Vetrani6
2, 84. U zitu obicaju obisiti krpe za upla§iti
vrebce. A. Kanizlic, kam. 223. Kazao bi trule
krpe. V. Dosen 3b. Razdrtu se krpe dile. 37l>.
Nek od vrata to do pete od neg' gusto krpe
lete (od udaraea tojagom). 18.8*. Gdi se godi
Sto prokine (na halinama), krpa ti se vec ne
skine. '205b. Krpe vise; usi lizu . . . 209i'-. Spo-
padnem u jutiui komade svile, i sve ih izderem
u krpe. Vuk, dan. 2, 129. Izuado^e nasu sada
toliko poznatu hartiju od krpa. priprava. 183.
— Moze znaciti i naj mani komad na odijelu
(s preziranem). Nit' du s mene skinut krpe. V.
Dosen 123''. Po zivotu golu bije, jer na vami
krpe nije. 149b. Brez zaprega i hajine i brez
svake krpe ino. 208". — Do krpe u naj starijem
primjeru kao i u ovome: Pak pomamne one hrpo
odoru mu (vitezu) svu do krpe izkidase. V. Dosen
124a znaei: do tia,j manegn komadica. tako je
jamaino i u ovom primjeru : Znoj mi se pro-
1 KRPAfi
todi, . . . trudan mi pomo&i iivot vas do krpe.
D. Barakovid, vil. 280a « kojemu iivot znadi
tijchi (odjeeeno).
c. komad Ho se umetne i uSije u tkane ondjc
gdjc je prodrto (vidi krpiti).
(I) u pravom smislu. Hajina starai kr-
pami naSvena. B. KaSid, fran. 51. Ako ne sta-
vjamo svaki dan krpe na ovu ha|inu, nije uz-
mozno nosit ju na sebi. M. Kadnid 419".
h) u metaforickom smislu, tuzba, grdna,
psovka. — Po diHi naj prva primjera moze se
vidjeti kako postaje metafora. Drugu je jos krpu
iliti tu/.bu i-odenoj tuzbi priSio. A. Kanizlic, kam.
'249. Ako bi se na jednu stvar namirili, koje
ili ne bi razumili, ili . . ., odma bi trista crni
krpa pisaocu priboli (stioci). V. Dosen ix. Na
gospodskog sina pazi (haka), da brez krpe ne
odlazi. 128". Znam, gospoda da ne trpe ni naj
maiio nosit krpe. 152b.
(l. krpa platna, vidi u Vukovu rjeiniku:
krpa platna ,ein stiick leinwand von '20 ellen'
,massa lintea'. — Jamaino je ovakovo znaiene u
ovom primjeru: Pos}i meni onu krpu platna.
Nar. pjes. vuk. 1, 560, a moze biti i u ovima,
ako se i ne misU na neku odredenu mjeru, ali
se svakako misli na veliki (dugi) komad : Pa do-
vati jednu krpu platna, preturi je gradu niz be-
deuo ; Momcil' vati onu krpu platna, pa se pane
gradu uz bedene. Nar. pjes. vuk. 2, 112 — 113.
Donesose b'jelu krpu platna, zaliSe je lojem i ka-
trauom, pa uvise kuju Ikoniju savrh glave do
zelone trave. 2, 179. Baci mene jednu krpu
platna, izvadi me iz vode Marice. 2, 340. Do-
nosi mi jednu krpu platna, utegni me, selo, od
bedara, od bedara do vitih rebara. 2, 465.
e. krpa gunska, vidi u Vukovu rjecniku:
krpa gunska ,art woUener zeug fiir gun' ,panni
genus': ova je krpa kao domade ovraneno sukno,
ali iznutra ima rese, i toplija je od sukna. —
Abagije grade naj vise guneve od gunske krpe.
Vuk, rjecn. kod abagija.
i. tkane uopie, isporedi die. — U jednoga
pisca nasega vrcmena. Varosko se (odijelo) od
sejackog razlikuje koliko krojem toliko joi vise
krpom od koje se kroji. M. D. Milidevid, ziv.
srb. 1, 65.
g. u prenesenom smislu, kaze se u Crnoj Qori
krpa slanine za komad odrezan od prilike kao
krpa. — Izniedu rjecnika u Vukovu (dodato u
trecem izdanu po Vukovijem bi(eskama) : (u Crnoj
Gori) krpa slanine, t. j. veliki komad kao n. p.
polovina ili cetvrtina citave slanine. Knezu onoga
sela pogine jedna krpa slanine. Nar. prip. vrd.
44. Ugleda de nad vatrom vise dvije krpe sla-
nine. 132.
2. KRPA, /. ime ovci. P. Kurelac, dom. ziv. 32.
3. KRPA, m. hyp. krpad ili krpegija. — Akc.
se mijena u voc. krpo. — U Vukovu rjecniku:
,der flicker' ,sartor cerdo'. [cf. krpegija].
KRPAC, krpoa, m. vidi krpad. — U jednoga
pisca XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Selinu
(,ciabbattino, soarpinello, colui che rattoppa le
scarpe' , cerdo' 191", ,racconciatore di cose veccbio'
, interpolator' 602b; ,rappezzatore, colui che rap-
pezza' ,sarctor' 607"), u Voltitjijinu (,rattoppa-
tore, racconciatore' ,der flecke aufsetzt'), u Stu-
liievu (uz krpad). Doje zeja jednoga krpca od
crevij ... M. Orbin 111.
KRPAC, krpada, m. eovjek koji po svom za-
natu krpi ili odijelo ili obucu. — isporedi krpac,
krpei*ija. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je u
ostalijem padezima, osim nom. sing., i eoc: kt-
padu, kfpadi. — U Mikajinu rjeiniku: krpad,
KRPAC
027
KRPATtTR
koji krpi hajme ,sarcinator' ; krpac, koji krpi
postole il' crevje ,cerdo, veteramentarius, sutor';
u Bjelostjencevu: krpac, koji krpa ,sarcinator,
resarcinator, veterameutarius' ; u Jambresicevii:
krpac stareh duguvaii , veteramentarius'; ii Stu-
licevu: ,qui calceos efc vestes reficit'.
KRPACIGA, /. zensko ce{ade kao kri>ai. — U
Mikajinu rjeitiiku kod okrpacica ; u Belina :
,rappezzatrice' ,sarcinatrix' 607a ; u Stulicevu :
,quae vestes suit et reficit'.
KRPA CIO, m. prezime. — xvi vijeka. Ivan
Krpafiic. Mon. croat. '238. (1536). Brnardo Kr-
paoic. '244. (1.544).
KRPACKI, adj. koji pripada krpeima (kf packi
— krpacima). — V nase vrijeine u osobitom zna-
ienu. Krpacki, n. p. krpa6ki porub, taj je vec
drukoiji i od slepackoga i od supjickoga. U Sri-
jemu. M. M6di(^..
KRPACENE, n. djdo kojijem se krpati. Kako
86 ova djeca ne mogu oduoiti krpacona kruva!'
J. Bogdanovii.
1. KRPAN, kfpna, adj. dronao, prnav, riiav
(oidi 1. krpa, b). — IJ Vrancicevu rjecnikii:
ipannosus'.
2. KRPAN, m. prezime. — U nase t^rijeme.
Krpan, prezime u Lici. M. Medic. Krpan, pre-
zime u Lovincu. M. Medic.
KRPANI, m. pi. inie seln u Hrvatakoj it zu-
paniji licko-krbavskoj. Razdijej. 39.
KRPANE, n. djelo kojijem xe krpa. — V Bje-
lostjencevu rjecniku.
KRPAR, m. nemam potvrde za ovii rijec, alt
mislim da se gdjegdje govori i da znaii islo sto
krpac; od ne su postale krparija i krpariti.
KRPARENE, n. djelo kojijem se krpari. J.
Bogdanovii.
KRPARIJA, /. krpfene (s nckijem preziranem).
— Od nepotvrdene rijeii krpar s talijanskijem
nastavkom ia. — U nase vrijeme. Krparija ,flick-
arbeit'. Hajdeuak, naziv. It). — U prenesenom
smislu: nevafala, neozbilna rabota (kao Sto se
shvaca da je krp^enc prema izradivana cega no-
voga). Inace sve jo igrarija i krparija. M. Pa-
vlinovi6, razl. spisi. 2.
KRPARITI, kfparira, impf. tiprav raditi kao
krpar (nepotvrdeno), krpiti, ali se upotreblava it
prenesenom smislu (krpiti staro, jer se ne maze
Hi ne umije iiniti novo; po tome znaii slahu,
nevajalu radnu Hi takovu koja samo biva za
nevoju). — Ake. kaki je u j^raes. taki je u impf.
krparah i u part, praet. pass, krparon; u osta-
lijem je oblicima onaki kaki je u inf., osim aor.
'2 i 3 sing, krpari.
a. raditi sto beskorisno. Oznacili su ga (0)
pisari krpareci i natezuii s ,K'. Djelovod. prot.
IV. Da donekle krparis i povlacis... M. Pavli-
iiovic, razl. spisi. 4.
b. siromaski zivjeti, ziviikati, kuhuriti. ,§to
mi ga radisV esi li mi ziv i zdrav'i" ,Vala Bogu,
do voje Bozije ziv i zdrav, krparim dan za dan,
dok edanput i smrt ne stigne'. J. Bogdanovid.
KRPAST, adj. uprav pun krpa (vidi krpa, b
i c), kaze se o iefadetii u kojega na lieu ima
mnogo ozilaka (kao da je lice iskrpleno). — U
nase vrijeme u Istri. Kirpast ,cicatricosu9'. D.
Nemanic, cak. kroat. stud, iiftsg. 29.
KRPASTA, /. ime ovei. (u Istri). P. Kurolac,
dom. ziv. 63.
KRPAT, m. sukna, zem|e, krpa, komad mali.
M. Pavluiovic. ,Oii kad dae, ne dae na malo, nego
na krpat' (jos mane). J. Bogdauovi6.
KRPAtAK, krpatka, m. krpa (vidi 1. krpa,
b), dronak. — V nase vrijeme. Krpatak, orepina.
Slovinao. 1884. 95. — I u prenesenom smislu,
komad (kad se sto razbije). Sva se zgrada pre-
tvori u gomilu krpataka. S. !^jubisa, prij). 276.
Zvokotnuse krjiaci ogledala. prio. 74. Caklo...
razbije se u stotinu krpataka i tirintika. 74.
Pokupo krpatke od srusene brodine. 114. — i u
drugom smislu. Isto sto i pr} (obicno ma kako
drvo, koje se nade ispod kakve vocke, te se nime
moze mlatiti rod sa te vocke). L. Dordevic.
KKPATAN, krpatna, adj. koji se krpati. u
Lici. V. Arsenijevic. ,Ovaj se kamon ne da lijepo
rediti, jer je krpatan'. ,Ova e pogaca krpatna
svedno kao i prosenica ili kukuruzovnica'. J. Bog-
danovii.
1. KRPATI, krpam, impf. vidi krpiti. — Od
xvi vijeka po sjeverozapadnijem krajevima, a iz-
medii rjecnika u Vrancicevu (,sarcire'), u Bjelo-
stjencevu (krpam, krpim ,plico, sarcio, resarcio,
reficio'), « Jambresicevu (krpam .resarcio') , ti
Voltigijinu, (,rattoppar6, rappezzare' ,flicken').
Vidi druga dva brata . . . krpaju6i mrize svoje.
Zad. lekc. 34. matth. 4, 21. Mrize krpabu. Anton
Dalm., nov. test. 49''. Uzri dva brata mrize kr-
pajuii. F. GlaviniA, evit. 237b. Koji s bradom
krpa brke, al' peharom stre}a Turke. P. Vite-
zovi6, cvit. 155. I misinu dlanim krpa, tamuo
rugo da potrpa. V. Dosen 208a'. Ono vice :
,Krpaj ku6u!' 209^. Krpali bi i popravjali pro-
bijene zidove. A. Kanizlii, kam. 819. Crevjo-
krpac koji crevjara obuzo zaSto je staru obucu
krpao. A. T. Blagojevic, khin. 33. Da bi znale
matere ca su konci kvatrni, ne bi v kvatrah
predalo ni decicu krpale. Nar. pjes. istr. 6, 14.
Dajte, mamo, iglicu, da si krpan suknicu. 4, 24.
Nek on svoje trajo krpa. Nar. poslov. stojan.
132. Krpati, krpiti: ,Ona ga krpa'. M. Pavli-
novic. — U prenesenom smislu, vidi krpariti, b.
Kuburimo i krpamo kako se moze. Nar. poslov.
stojan. 97.
2. KRPATI, krpam, impf. mtlciti, truditi. —
Akc. kaki je u inf. taki je u praes. 3 pi. krpajii,
u aor. kfpah, a ger. praes. ki-pajflAi, u ger. praet.
krpavSi, u part, praet. act. kfpao; u ostalijem
je oblicima onaki kaki je u praes. 1 sing. — Ne-
poznata postana. — U nase vrijeme u Srbiji.
a. aktivno. Da vas, brado, ne krpamo docnije.
M. D. Milioevic, slave. 40.
b. sa so, refleksivno i pasivno. U jedan mail
dode mi u paiuet kako na I'lega placu toliki }udi,
kako se s noga krpa i muci ovoliki svijet pa —
opalili! M. D. Milicevic, zim. ve6. 220. Ja mislim
da se lute zato gto im je tesko krpati se a moze
da bude i jos kakav uzrok. 254. Tamo se krpam
a sve uzalud. zlosel. 89.
KRPATITI,^ ki-patlm, impf. mrviti, drobiti.
M. Ruzioic. ,Sto tako kruv rukami krpatis, sto
ga nozem ne odrezeS'?' ,N6moj tako kruva krpa-
titi i lomiti'. J. Bogdanovic. — Sa se, rejlek-
sivno. Krpatiti se, drobiti se, ru.^iti se (stijena),
mrviti se, u prenosnom smislu znaci brzo govo-
riti bez oduske. M. Ruzicic. Krpatiti se, mrviti
se, trositi se. Kad se vosak privari, onda se kr-
pati. u Lici. V. Arsenijevic'-. ,61e, kako so kruv
krpati!' u Dobroselu. M. Medio.
KRPATUR, krpatiira, m. vidi jorgan. — (Jd
tal. copritore (moze. biti i dalmatska rijec, vtdi
kelomua). — Od xvii vijeka, a izmedu rjernika
u 3Iikajinu (,tape3, tape, tajietum') i it Stulicevu
KRPATUR
628
KRPK'
(,lecti tegumentum gosypio plenum'). I da ona
stijeii u6ini, krpatur ga (stijeA, t. j. pamuk) dat
ne krati; za no stati ja u tmini bi ga (krpatur)
sila rasparati. A. Gledevii 283". — I u nase
vrijeme u Dubrovniku (P. Budmani) t na liijeci
(F. Pilepii).
KRPEGIJA, m. vidi krpafi. — Postaje od 1.
kr)ni Hi od krpiti turskijem nastavkom gy. — U
nasf vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovti (vide
kipa). Udade so za krpe^iju. Bos. vila. 1888.
133.
KRPEJCI, Krpejaca(y), »i. pi. ime selu u Sr-
biji u okrugu niSkom. M. D. Mili6evi6, kraj. srb.
118.
KRPELE, kfpelii, /. pi. sprava sto saslavla
jarmove volova na plugu (i na koUma). — ispo-
redi krfiale, krCele. — U naSc vrijeme, a izmedu,
rjeinika u Vukovu (,das vorbindungswerk der
joohpaare ochsen am pllugo' ,jugi pars'). Kao
oje u pluga od kola do prvijeh krpela. Vuk,
rjefin. kod zadava6a. Drvo, kao uska das6ic;a,
sto stoji kroz krpele (kod pluga i kod kola vo-
lujskijeh). kod pleti'iica.
KRPEL16, m. ime selu u Bosni u okrugu
travniikom. Statist, bosn. 59.
1. KRPE^j, krpeja, m. Ixodes ricinus L. neka
bubica Ho zivi u grmfu, ali prione (zenska) na
ielad i zivotine (naj iesce na paicad) i sisa im
krv. — isporedi krpusa. — Akc. je sabi(ezen kako
je u Vukovu rjecniku (u Dubrovniku je ki-pe),
krpela). — Od xvui vijeka (u Belinu rjecniku;
maze biti i starije, isporedi novoslov. krpelj), a
izmedu rjeinika u Belinu (,zeoca, vermetto note,
che s' attacca succhiando il sangue' ,ricinus' 783b),
u Voltigijinu ; ,zecca, vermetto' ,filzlau3' (sic) ; u
Stulicevu: , ricinus (animal quod aestate infixo
semper sanguini capite vivit, jumentis est ma-
xime molestum)' ; u Vukovu : ,eine scbaflaus'
, [Ixodes] ricinus [L.'; cf. kr}a, krpijel, krpusa]. Si-
romah je krpej koji g-...e uema. Nar. posl. vuk.
285. Prionuo kao krpe|. Nar. blag. mehm. beg
kap. 895.
2. KRPE]^, krpela, m. neka bijka. — U Vu-
kovu rjecniku: vide krpiguz. Krpe], Krpiguz,
Setaria verticillata Beauv. (Lazic, Vuk). B. §u-
lek, im. 175.
3. KRPE:^, m. ime gori u Hrvatskoj. Dobra . . .
tekuc pod zemjom opet provire ispod gore Kr-
peja. J. Wessely, kras. 206.
KRPENA, /. ime jednome Hi dvjeina selima u
zemji poloJskoj Ho je car DuSan darovao ma-
nastiru u Htetove. — isporedi Krpeno. Selo Krb-
pena .... I selo Krbpena. Spom. stojan. 29.
(1337 — 1346). — Jamaino je isto ovo mjesto sto
se pomine u dvije hrisovu{e Stefana (Urosa) po-
tonega cara srpskoga. Selo vb Poloze Krbpen.
(ne zna se koje je zadne slovo). metohb svety
Nikola. Glasnik. 11, 135. U Poloze Krpeno i
crbkvb svetyj NikoI(a)ie. Glasnik. 13, 373. — Iz
ova dva primjera u Daniiicevu rjecniku: Krb-
peno, crkva je treskavacka imala ,vb Poloze' selo
(Krbpeno'. — Po postanu bi trebalo -e- kao Ho
pile Daniiic, ali nastavak en iesto u sva tri go-
vora glasi en.
KRPfeNlCAR, m. vidi krpafi. — Na jednom
mjestu xvin vijeka. Da me nisu ovi prokleti kr-
penifiari naterali platiti 1050 taelov za pravicu
smeti vikati stare naglavico i drugu krpeX . . .
A. T. Blagojevid, kliin. 69.
KRPENO, n. vidi Krpena.
KRPENSKI, adj. koji pripada selu Krpeni
(vidi Krpena). — U Daniiiievu rjeiniku: krb-
pi5nbskyj, sto pripada .Krponu': ,vb Htetovu na
krbpenbscC' raestC. G(lasnik). 11, 135.
KRPENA, m. (Hi f. ?) ime Hi prezime. — Na
jednom mjestu xvii: vijeka. Od Krpeiie bijuc im
dana, glavu Entimija drie cijelu. J. Kavanin
327a.
1. KRPKTA, /. vidi u Vukovu rjeiniku. —
isporedi karpit. — Ne postaje od mlet. carpetta
(nekakva zenska halina) nego od tal. carpita,
bijef, guber. — U Stuliievu rjeiniku: ,tovaglia'
,mappa' i u Vukovu rjeiniku : (u Dobroti) Sarena
pohava, kao 6ilim, 5to stoji na stolu (talijanski
, carpetta') ,der tischteppich' ,tapetum in mensa
ponendum'. cf. [vide] trpeiiiak. — vidi i 2. Kr-
peta.
2. KRPETA, m. muski nadimak Hi prezime u
dubrovaikoj komediji xvi vijeka. — Moze , biti
ista rijec Ho 1. krpeta. PociAe komedija de Guho
Krpeta . . . ,Prije sam bio Zuho, a sad .sam Kr-
peta'. M. DrXid 397.
KRPETICA, /. dem. 1. krpeta. — U Stulicevu
rjecniku : ,parva mappa'.
KRPETINA, /. augm. 1. krpa (pod b). — Od
XVII vijeka, a izmedu rjeinika u Vukovu. Ho6e
divojcica jednu od krpetina divojku. M. Radnid
129a. Nijedna luSija nije prez kakve krpetine.
N. Palikuca 23. Leze na krpetinama. D. Obra-
dovic, basn. 403.
1. KRPEZ, /. vidi 2. krpez. — U jednom pri-
mjeru xvin vijeka. Za pravicu smeti vikati stare
naglavice i drugu krpez. A. T. Blagojevid,
khin. 69.
2. KItPEZ, m. djelo kojijem se krpi, krjjfene;
u konkretnom smislu ono Ho se okrpilo. — Od
xviii vijeka (vidi kod 1. krpez), a izmedu rjei-
nika u Vukovu: ,das flickwerk, die flickerei' ,con-
sarcinatio' s narodnom poslovicom kao primje-
rom: Trpez i krpez po svijeta drze (isporedi
dale).
a. krpfene. Krpei i trpez po svijeta diie.
Krpe2 je sirotinska majka. Krpez kucu drzi.
Krpez ku6u tece. Nar. posl. vuk. 161. Sto se
tifie svena, prediva, plativa, krpeza i veza. V.
Bogisii, zborn. 124.
b. Ho je okrp]eno (u svijem primjerima, osim
naj zadnega, u prenesenome smislu kao i krpa-
rija). Kad se slavenska ortografija u srpskom
jeziku mora pokvariti i srpska ostati opet puna
krpeza i natege . . . Vuk, rjecn.' xi. Namisliv§i
ja da nacinim za srpski rjecnik nove znake za
one glasove koji se u govoru nasemu nalaze a
pored svega mnostva slavenskijeh slova pi§u se
s krpezom protiv svojstva jezika. . . odg. na utuk.
'26. To je sve, vele ti [udi ,napredna6ki' krpez.
M. B. Miliievic, medudiiev. 39. Vilaet Bosna
ve6inom drugo nije, nego krpeX zemaja. M. Pa-
vlinovic, razg. 53.
KRPICA, /. dem. 1. krpa. — Od xvi vijeka,
a izmedu rjeinika u Vukovu. Vedasom krpicom
poveza ranicu. M. Vetranic 2, 92. Da t' u §ka-
tulici da bijeloga, crjenoga, u gostarici vodice,
u krpici njekijeh guba. M. Drzid 132. Cistom
maramicom ili krpicom sveiu celo. A. Baci6 290.
Prisivsi ovu krpicu za zastavu slobode. A. Ka-
nizlid, kam. 431. Plafii mene, mati, pod bilom
krpicom. Ja6ke. 65. Zgujeno mesto od svoje
kore i lika sa suknenom krpicom zavezi. P.
Bolic, vinod. 1, '260. Malko soli u krpici. M.
D. MiliceviA, zim. veft. 309.
KRPI(^, m. prezime. — xvi i xix vijeka. Za
KRPl6 6
Krpida Bla^a. Mon. croat. 261. (1564—1576).
Petko Krpi6. Rat. 180.
1. KKPIGUZ, m. Setaria verticillata Beauv.,
neka hi]ka. — isporedi 2. krpej. — U Vukovu
rjecniku: ,quirlf6rmiger fennich [quirftliitige
borstenhirse, borstengras]' .Panicum vorticillatum
(Setaria -verticillata P. B.]'.
2. KEPIGUZ, m. poredaju se djeca u kolo, a
jedan, na koga padne kocka, ude u kolo, te ga
biju loptom. ako onaj koji bije promaSi, onda on
ide u kolo. u toj igri dobacuju loptu jedan dru-
gome, da bije ouaj kome je blize i zgodnije. ako
li onaj koji je u kolu uhvati loptu, onda ide u
kolo onaj, koji je bacio. — U nase vrijeme u
Srbiji. I. Pavlovic.
KRPIJEL, m. a Vukovu rjecniku : vide (1.)
krpe} s dodatkom da se yovori u Grnoj Gori.
KRPIKOTLE, m. tako zovu Slovake, §to idu
kroz Likn, pa krpe kotlovo, tave, i vezu zicom
lonce i drugo stosta drvena i zemlana. u Dobro-
selu. M. Medic. — Mislim da je voc. sing.
KRPILICA, /. tako se zove velika igla kojom
se obicno zakrpe prisivaju. Zovu ih jos i ,babje
igle', a za cijelo isto to znafiene ima i rijec ,ba-
bja6a' u ovom rjecniku pod br. 1. ,Gospodaru,
kad sam kupila kod vas sivelica i vezilica, dajte
mi nametnite koju krpilicu'. ,Sto ce tobi krpi-
lice?' jimam ja babu kod kuce, treba joj da
okrpi starca'. u Dobro.selu. M. Medio.
KRPILONCIJA, m. sto je u Lici ,krpikotle'
ili ,kotlokrpa', to je u Srijemu krpiloncija; raz-
lika je ta, Sto po Srijemu ne krpi kotlove; to
rade kazangije. M. Medic. Krpiloncija, serpeiiar.
B. Mugicki.
1. KRPINA, /. augm. krpa (gotovo sumo za
znaiene pod b, dakle drunak). — Od xvii vijeka,
a izmedii rjecnika u Mika^inii (krpine ,stracci;
pezze di panno' ,scruta; pauni') gdje se naj prije
nahodi, u Belinu (,strofinacoio' ,p6uiculum' 71,3b;
krpine ,3tracci vecchi' ,scruta' 710b), ,( Bjelo-
stjencevu (,panniculum'; krpine stare ,scruta'),
u VoUigijinu (,straccio, strofinaccio di cucina'
jwischlappe, kiiohenfetze'), ti Stuliccvu (,frustulum
telae; panniculum'; krpine ,scruta'). Kako gnus
na plemenitoj sviti vecma se poznava i ne pri-
stoji, nego na razdrtoj krpini. A. d. Bella,
razgov. 60.
2. KRPINA, /. augm. 1. krpeta. — U Stuli-
cevu rjecniku: ,vilis, inolegans mappa'. — nepo-
usdano.
KRPINAST, adj. pun krpina, dronav, prnav.
— U Stulicevu rjecniku us krpinav.
KRPINA V, adj. vidi krpinast. — U Stulicevu
rjecniku: v. utirintitjen.
KRPINKA, /. ime ovci. Bruvno. I). Hire.
KRPITE^j, in. iovjek koji krpi, isporedi krpac.
— U Belinu rjecniku : .racconoiatore di cose
vecchie' , interpolator' 602b ; ,rappezzatore, colui
che rappezza' ,sarctor' 607a, i u Stuliievu: v.
krpafi.
KRPITI, krpim, impf. popravfati sto (tkane
ili sto siicno) iimecuci krpu (vidi krpa, c). ^
Akc. se ne mijeiia (aor. 2 i 3 sing. kfpi). — Od
XVI vijeka (vidi 2), a izmedu rjecnika u Mika-
]inu (krpiti, zakrpiti .saroio, resarcio'), u Belinu
(,rappezzare, rattoppare' ,sarcio' 606b), u Bjelo-
stjencevu (vidi kod krpati), « VoUigijinu (v. kr-
pati), u Stulicevu (.reficere, resaroire, reconcin-
nare'), u Vukovu (,flicken' .pannum adsuo').
1. aktivno.
3 KRPITI, 1, c.
a. u pravom smislu, kao Sto se kazalo
sprijeda. — objekat moie biti:
a) odijelo ili dio od odijela. Kadno ti
krpjase cilicio, ja ti pomagah drze6i za jedan
kraj. M. DivkoviA, zlam. e-l^b. Krpe hajine
kada im se razdru. M. Radni6 176b. Krpit nove
ga6e, (D). Poslov. danic. Kad si krpio pas tvoj,
ona ti je pomagala i drXala z druge strane. M.
Zorifiic, zrcalo. 81. Da ih (hafine .Uare) stanes
umetkom novijem krpiti. S. Rosa 64b. Krpjaie
hajine. I. J. P. Lufiic, izk. 13. Krpi (inuzu)
gace i kosuju; sto ga vragu vecma krpis to so-
tona ve6ma dere. Nar. pjes. vuk. 1, 301. Odne-
so§e te hajine, osta rda u koSu}i; ni sta prati,
ni krpiti, ni o plotu objesiti. 1, 374. Derem no-
gavicu, pa krpim tur. (Kuburim). Nar. posl.
vuk. 58.
b) Ho drugo od saSivena tkana. Ali
krpi al' ne krpi, stara vri6a male trpi. P. Vite-
zovic, cvit. 126.
<-J itogod spleteno (mreia, bjecve itd.).
Vidi druga dva brata . . . krpe6i mrize. Ber-
nardin 145. I. Bandulavi6 188a. naatth. 4, 21.
Luc nam je cipati i krpiti mriiu. P. Hektorovio
48. Krpedi mrize svoje. F. Lastric, od' 127.
Krpjahu mreze. S. Rosa 60*. Oni u ladi kr-
p|ahu mreze. Vuk, mar. 1, 19. — Savci za da
do zenskijeh bjefiava i kroje i siju i krpe. M.
Drzic 213.
<t) sto sasiveno od koze (obuca itd.).
Poce krpiti crevje. M. Orbin 111. — Zasukao
brkove kao da 6e amove nima krpiti. (U voj-
vodstvu). Nar. posl. vuk. 87.
e) nesto uopce, ili se ne izrice objekat.
Tko staro krpi, zaludu konce trati. (Z). Poslov.
danic. Ko staro ne krpi, ni novo ne nosi. Nar.
posl. vuk. 156. Staro krpi, konce trati. 294. —
Tko te naufii krpit? Velo djece a malo kruha.
(D). Poslov. danic.
f) rupa (mjesto gdje se ito prodrlo) u
koju treba umetnuti krpu. Krpi rupu dok je
mana. Nar. posl. vuk. 161.
(f) ce^ade, ali se misli na odijelo i obucu
ko je na nemu. Tko fudem vida obrok ? ^ene.
Tko ih puda od buha? Zene. Tko ih krpi? Zene.
M. Drzic 14'). Glad i zedu gdi ne trpi, golotinu
gdi ne krpi. V. Dosen 182". ^ene ne bi ga
dele odijevati, prati i krpiti. V. BogiSid, zborn. 29.
b. u sirem smislu, poprav(ati sto mu drugo
sto se slomilo, razbilo ili drugadije pokvarilo, kad
se kod poprav{ana umecu novi komadi. Kotlove
krpe Cigani. Vuk, dan. 2, 102. — Zapodeo po
selima krpiti stare cijevnike (orguje). M. Pavli-
novid, rad. 75. — O koja zlocesta kuda!... svaki
dan od potribe jest liu krpiti i podslanati da ne
pane. P. Posilovid, nasi. 45^*. Kaluderi, popi i
ostali svecenici s pukom krpjahu zidove razva-
]ene. And. Kacid, razg. 1.59. Da krpimo beden
na Zvorniku. Nar. pjes. horm. 1, 191. — Krpi
kao Fata pitu. Nar. posl. vuk. 161.
c. u metaforickom smislu, objekat je Sto
umno a i tjelesno, kod iega krpiti isti6e da se
ono samo djelomice i nedovo(no popravfa, dok bi
trebalo potptino popravlane ili jiosve novo izra-
divane. U redu . . . svrSeui liiovu nesvr§enost
krpe i podizu. P. Knezevid, osm. 171. — Sla-
vensku ortografiju da kvarimo i u jeziku nasemu
protiv zdravoga razuma opet da krpimo i da na-
tezemo? Vuk, pisma. 7. — Ouaj primjer radi
svoga prvoga dijela mogao hi impadati pod a,
a), ali radi drugoga svakako pripada amo : Svaki
dan idemo krpedi ovu hajinu (metaforiiki tijelo),
zasto vazda vrudina naravna skondava vlagu ko-
rijensku, i od potrebe je krpit ju i lijedit ju jez-
KKPITI, I,
binaiiia. M. Eadnii 419a. — Awo tiiole pripa-
dali i oi'dj primji'r: Maiie u lioj Rid i Macko
(imena kjiisadi) trpi nog po 6a6ku kad korafiaj
krpi. J. S. Ko|koyi6 66.
d. u prenesenom smislu, karati, ruiiti, vidi
krpa, c, b). — U Vukovu rjeiniku: koga ,3ohel-
ton' ,inci'6po'.
3. pasivno. Bubiue tej svuci, a ke su kr-
pjene na sebe obuci. M. Vetranid 1, 119. Te ih
metnu u krpjeno torbo. Pjev. cm. 186''.
3. na se, refleksivnu. — suhjekat je ielade
(I'idi 1, a, g)J. Sam sam so krpio i prao. M. Pa-
vliiiovic, rad. 122. — Metaforiiki (vidi Radniccv
primjer kod 1, c). Mnogl zarad jedne malakne
razdrtotino stav|aju mnogo i voliko zakrpe je-
duci mnoge jezbine, mogudi biti zadosta jedna
sama. joSter obifiaje uzrasti toliko prozdrlstvo i
odrijeSeno, da so krpe razjocima mastima i raz-
boritijem svitami, blaguju6i meso i ribu na jedan
isti obrok. M. liaduic •il9''.
KKPJEN-, vidi Krpen-.
KRP.JES, m. vidi krpez. — U Stulieeou rjei-
niku: ,seruta, res suenda, reficienda'. — nepouz-
dano.
KRP^A(5, krp[d,fia, »/(. vidi krpac. — U Mika-
(inu rjeiniku : krpjac, koji krpi ,sarcinator' ;
krp]ac od crov|a, od postola ,cerdo, veteramen-
tarius, sutor'.
KRP^jACICA, /. zensko ielade kao krp]ai. —
U Mikalinu rjeiniku: ,sarcinatrix'.
KEP^A(5lNA, /. vidi krpoz. — V nase vrijeme
u Lici. ,Imam krpjacine oko djece ; da osaiu dana
na igli sjedim. ne bi sve iskrpila'. J. Bogdauovio.
KEPJ^ANIK, krplanika, m. u Vukovu rjei-
niku: put ili prtina od krpaja .oine mittelst der
krpje gemaohte schneebahn' ,via per nives in-
.strumento krpje dicto facta'. — Ake. kaki je u
yen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim
num. i ace. sing., i voc: krpjanioe, krpjanici.
KRP^vE, krpa|a,, /. pi. u Vukovu rjeiniku: (u
Horcegovini) kao obruoi sto se isprijecaju (iskrpe)
dretvom ili oputom, te cobani i lovci po Herce-
govini obuvaju na noge, da se moze ici povrh
snijega .der sohneeschuh' ,calceatu3 quidam per
nivem vadantium' s primjerom iz narodne pjesme:
Ma da vidis Kadovid-Soepana, vrbove je krp}e
napravio, pa razgazi snijeg u planinu. — Rijei
je (ili dajbudi osnova) balticko-slavenska, ispo-
redi lit. kurpe, crevja, let. i stprus. kurpe, rus.
K-_vpiii.i, (ces. krpc, gen. krpete ,schneereif6u',
krpec ,bastschuh', kraple ,scbneeschuhe', poj.
kierpce ,art beschuhung', kurp ,bastschuh') ; ispo-
redi i yrc. y.oovncla, nekakve drvene Heme.
KRP^ED, m. vidi balatura. u karlovackoj oko-
lici. D. Trsteriak. — isporedi krpjun.
KRPl^ENICA, /. (o torhi) koja je kr plena. —
U narodnoj pjesmi crnogorskuj nasega vremena.
Skini s nega (kona) sedio od bijura, metni na
nem konsku samarinu, . . . skini s nega mjedene
bisage, metni na nem krpjenice torbe. Pjev. cm.
186^.
KRP^ENE, n. djelu kojijem .se krpi. — Iz-
medu rjeinika u Stulieeou (krpjene) i u Vukovu.
Ot krpoiia majstoru pada se (sve). G-lasnik. ii,
3, 21. (169.5).
KEP:^EZ, m. vidi krpoZ. KrpleZ trpleZ. Bos.
Vila. 1887. 318.
KRPJUN, krpjiina, »i. tignum, greda. — U
rukopisu iakav.'ikom xvi vijeka. — .Tamaino je
rijei dalmatska (vidi kod kelomna), isporedi srlat.
caprones, tigna, cantherii; cabiro, cabrio, can-
therius (Ducange), franc, chevron, rog (na ku-
cama), roznik. Krp)uni kudo na§e od fiodra, a
.slimona od ciprosa. Nauk. brn. 24''. canticuiu
cant. 1, 16.
KRPNA, /. krplene. — Na jednom mjestu kvu
vijeka. Niti do biti potreba od krpio. M. Radnid
419ft.
KEPNACa, /. igla povelika za krpjeiie se-
jadkih riitina. I. Pavlovid.
KEPUCA, /. vidi krpu.sa. — U Stuliievu rjei-
niku: v. klop. — nepouzdano.
KRPULE, /. pi. ime mjestu u Srbiji u okrugu
Sabaikom. Vinograd u Krpulama. Sr. nov. 1875.
1131.
KRPURINA, /. augm. 1. krpa. — U Vukovu
rjeiniku: vide krpetina.
1. KRPUSA, /. vidi 1. krpe). — Akc. se mijena
u gen. pi. kJ'puSa. — U Mikalinu rjeiniku: ,ri-
cinus, oroto, cynorrhaista' ; u Belinu : ,zecca, ver-
metto noto die s' attacca succhiando il sangue'
,ricinus' 783''; u Stuliievu: v. krpej ; u Vukovu:
vide (1.) krpe) s dodatkom da se govori u Boei.
— U na^e vrijeme u Dubrovniku (P. Budmani)
i u Bakru (D. Hire).
2. KRPU§A, /. zvrika. — Od xvi vijeka, a
izmedu rjeinika u Mikalinu (krpusa, udorac
nohtom, luskaiie ,talitrum') i u Stuliievu (,ta-
litrum, ictus digiti altcri digito impositi, com-
plicati et vibrati'). On mogage lava pesti a s kr-
pu§om ubit vola. D. Zlatarid (hrv. pis. xxi) 201*.
— I u nase vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani.
3. KRPU§A, /. ime ovci? F. Kurelac, dom.
ziv. .32.
KRPUSAR, m. Glareola pratincola L., neka
ptica, vidi zijavac. Krpusar, Glareola pratincola.
(j. Kolombatovic. progr. spal. 1880. 41. Pok.
Surid, koji nam je pribavio prve primjerke za
muzejalnu zbirku, saopstio mi jo imena: , zijavac,
krpusar' i ,cicavac'; prva dva ima i Kolomba-
tovic. S. Brusina (kod genus Glareola), ptice
hrv.-srp. nastavak. 129''.
1. KES, adj.? u ohliku krsu (ace. sing, f.?)
na jednom mjestu xviii vijeka, nejasna rijei (ras-
krsen, iskrsen ?) koju je jamaino sam jiisac na-
iinio radi slika. Vjecni sudac na uzkrsu posrjed
golih oglobina kazat hoce Ijepost krsu punu
crv|ijeh gadelina. J. Kavanin 5633..
2. KES, m. u rukopisu xvi vijeka (pisanu
Krbsb) stoji tnj. Kris (vidi 2. Kris). Aleks. nov.
76.
KESEEDAE, krserdara, m. krk-serdar, vidi
kod 4. krk. A veliki vezir, Kursid-Pa§a, bio ga
je postavio ,krserdarom'. M. D. Milidevid, po-
meuik. 1, 101.
KRSMALAC, ki'smaoca, m. covjek koji krsma.
— Na jednom mjestu xvii vijeka, a izmedu rjei-
nika u Stuliievu (krsmalao i grijeikom krsmaoo
,cunctator'). Pravi posluSnik nije krsmalac. M.
Eadnid 545b.
KESMALICA, /. zensko ielade sto krsma. —
U Stuliievu rjeiniku: ,cunctatrix'.
1. KESMAN, adj. koji krsma. — U jednom
primjeru xvi vijeka, a izmedu rjeinika u Stuli-
ievu : ,morosus' ; nasladjene krsmano, naslada
krsmana ,delectatio morosa (apud theologos) h.
6. voluptuosa in qua homo sponte immoratur'
gdje je nesto drugaiije znacene. Po tom budi
skoro sliSati a krsman odgovarati. Pril. jag.
ark. 9, 138. (1520).
2. KESMAN, m. ime musko. — Od xviii vijeka,
2. KRSMAN
a izmedu rjecnika u Vukovii (,nomen viri' ,manns-
name')- Krsmaii Dugi. Glasnik. ii, 3, 76. (1706 —
1707). Bas Krsmana kneza Vuicica. Nar. pjes.
vuk. i, 164. Krsmau Grligorijevie. Rat. 414.
KESMANIJA, /. ime zenslco. — isporedi
Krsman. — U nase vrijeme. Ivan da isplati
Krsmaniji 40 grosa. Glasnik. u, 1, 178. (1808).
KRSMANOV, adj. Jcoji pripada Krsmanu. Tu
izlazi }uba Krsmauova. Nar. pjes. vuk. 4, 165.
1. KRSMANOVICA, /. zena Krsmanuva. — U
nase vrijeme. Marija Krsmanovica Sapoanka.
Glasnik. ii, 1, 77. (1808).
2. KRSMANOVICA, /. ime mjesta a Srhiji u
okrugu oa(evsl;om. Ub . . . u Tamnaru utice na
mostu Krsmanovioi. M. D. Milicevic, srb. 3()3.
KRSMANOV16, m. prezime (pi> ocii Krsmana).
— U nase vrijeme. Ilija Krsmanovic. Rat. 86.
Jovo Krsmanovic. 417.
KRSMANE, n. djelo kojijem se krsma. — Sta-
riji je oblik krsmanje. — Radi oblika krzmaiie
oidi sto je kazano kud krsmati; ovdje se maze
dodati da ima krzmaiie i u Dubrovcanina Be-
tere xvii vijeka, a xviii i u S. Hose (u obadva
jedaii put). — &sto se nahodi bez krsniaiia 11
adverbijalnom smislu. — Izmeita rjecnika u Be-
linu (krsmanje ,<iilatioue' mora' 237"; ,dimora'
,mora' 258'' ; ,tardameuto , tardauza, indugio'
,cunctatio' 7221"; bez krsmanja ,senza dimora'
jsine mora' 258b; ,senza verun indugio' ,omni
ounctatione abjecta' 397'' ; .prestamente, presto,
aw.' ,cito' 583*; ,seuza tardanza' , nulla mora'
72'2l>), u Stulicevu (,mora, cunctatio, tarditas, di-
latio etc.'; bez krsmana ,prompte, parate'), u Da-
nicicevti (krbsmanije ,mora').
a. krsmane. Niht dlbgo stojanbje i krbsmaiije
tamo. Spom. sr. 1, 92. (1408). No zazri jerb je
bilo tolikoj krbsmanbje posia vasega. 1, 178.
(1418). Jere brez nijednoga krsmanja nas uvi-
suju V jednom zivjenji. Starine. 23, 148. (1496).
Brez krsmanja spenzaj. M. Maruli6 133. Gredu
prez krsmanja v raj. Korizm. 18*. Neposluh i
krsmanje u zapovijedi starijega. Zborn. 166b.
Zapovedamo . . . kruh, muku, zob sto brze simo
nositi prez krsmanja. Mon. croat. 295. (1392).
Svuda ovuda ide misao i pamet moja u jedan
cas bez uikakova krsmanja. M. Divkovid, bes.
284*. Zarad mala pokoja i krsmana. M. Eadnio
153b. Ne cini ptica na zemji veee krsmana od
onoga... 154*. Izaci brez krsmana prama smrti.
331b. Bez krsmanja bi od Isukr-^ta nadarena.
A. d. Bella, razgov. 85. Zeninom smrti stoprv
razvezan od zenidbe, hrlis bez krsmaiia u rod
sveti. B. Zuzeri 6. Za nime idu bez krsmana.
93. Hitaju ga (Jesusa) vojnici bez kr.^maiia. D.
Basic 55. Na negovii zapovijed spravja se dobri
starac za izpunit je bez krsmana. 99. Koliko
je potrebno ozvat se bez krsmana Bogu. 193.
Ti s hrabrenijem Licanima bez krsmana, bez
obzira, etc srneS . . . na visoke tvrde. Zgode. 8.
— U ovum je primjeru -s- jamacno stamparskom
tjrijesknm. Gdje ga oncas bez krsmanja uvedose
znano u vijece. J. Palmotii 23.
b. krzmane.
(i) vidi krsmati, 1, b, a). Oni jo slijede
bez krzmana (stamparskom yrijeskom). D. Basic
192.
b) vidi krsmati, 1, b, b). Bez krzmauja,
vjerue moje, plahi stupaj pospijesite. I. Gun-
dulic 100. Pak u kratko bes krzmauja kaze .glase,
ke joj nosi. 414. Bez krzmauja Krunoslava u
odluci, ka je zeze, ne ima misli, ku strah dava.
469. Hocu da oci vide tvoje veoeraske bez krz-
831 KRSMATI, 1, a.
mana. G. Palmotii 1, 331. Bez krzmana teci
sada. 2, 350. Bez krzmauja. P. Kanavelic, iv.
113. Po mjeseou opet masti bez opreda i krz-
manja. J. Kavaniu 216*. Kraji vjere ine gredu
ih grabit prez krzmauja. 268*. Svi napredkuju
vazda u sumni i u krizmanju (sic). 354*. Evo
me bez krzmana na tumacene Pavlovijeh rijeci.
A. Kalic 96. Nije odgovora, nije nevana, nije
krzmana. 394. Na tvu sluzbu bez krzmana po-
spjesno sam ja ustala. P. Sorkocevic 587*.
c) vidi krsmati, 1, b, c). Ne da smrt
vrijeme nijedno od krzmauja. B. Bettera, or. 21.
Bez krzmana posla po no muza Uriju. I. Dordic,
salt. XIV — XV. Bog nece krzmana u dobrijeh
odlukah. ben. 14. Poco bez uikakva krzmana
ispravjati. 28. Ako su koje zaprike, brez kr-
zmana i udij dignuti. A. Kanizlic, kam. 860.
Bez krzmana ostavi sve. S. Rosa 63b. Nego
brez svakoga krzmana ... D. Rapid 278. Da
popisanu djecu bez krzmana sa}u u Skolu. Zbor-
nik zak. 1853. 2, 43.
KRSMATI, kfsmam, impf. oklijevati, dangu-
hiti. — Nepoznata postana ; it jednom rukopisu
XVI vijeka ima krmsati (vidi), ah i ovu (po svoj
prilici mladi oblik) ne pomaze. — Od xiii vijeka,
ali vec xvii po svoj prilici nije bila narodna
rijec. to se poznaje iz toga sto neki ^nsci i pre-
pisivaci mijenaju -s- na z: krzmati, i to vec od
XVII vijeka: naj proi je za kojega je to doka-
zano pisac Bostiak Ancic; xviii vijeka Dubrov-
ianin Dordic, Slavonci Knezovic i Kanizlic (vidi
jas kod krsmane). — Izmedii rjecnika u Vran-
cicevu: mozebiti stamparskom grijeskom krcmati
(,karcsmati') ,morari'; u Mikalinu (karsmati, dan-
gubiti ,terere tempus'), u Belinit (krsmati ,tardar,
indugiare in neutro' ,moram facere' 722b), u Bje-
lostjencevii (vidi 2), u Voltigijinu (karsmati , tar-
dare, indugiare' ,verspaten'), u Stulicevu (krsmati
,morari, cuuctari, immorari, commorari'), u Da-
nicicevu (krbsmati ,morari').
1. aktivno.
a. krsmati. Arbhimanbdritu krbsmaybsu tu
predb crbkbviju svetyihb. Domentijau* 340. Ua
djelateji ne krsmaju. Pril. jag. ark. 9, 146. (1468).
Ne krsmaj cica samoga tebe, Boze moj, jere jime
tvoje zazvano jest svrhu grada ovoga. Bornardin
36. dan. 9, 19. Spravi se, ne krsmaj. §. Men-
cetid 286. Ne krsmaj o lueni, hrlo me umori.
G. Drzi6 402. Za toj vede na krsmajte. M. Ve-
tranid 1,351. Ne krsmaj, neg hodi. 2, ,208. Na
dauju ne krsmaj. N. Dimitrovid 5. Cin' brzo
sto iraas, ne krsmaj vede ti. N. NajeSkovid 1, 128.
Za toj vede ne krsmajte, kad se raj sted lasno
more. 1, 161. Tijem ako d pomod dat, nemoj
mi krsmati. 2, 63. A''ede ne krsma'te. M. Drzid
56. Daj brzo, ne krsmaj. 462. Da vidite da
more ne krsmati, er je sve spravjeno. Starine.
10, 10. (1558). Mnedi se nasititi s liom krsmase.
P. Zoranid 41*. Rad vile, ka svu vlas ua po-
spijeh sve gubi, ne krsmav zli poraz. D. Ranina
137b. Poklam ovde moramo krsmati . . . Mon.
croat. 296. (1592). Ter kroz toj krsmati ved ne
bi tuj meni, podoh ih iskati po gori zeleni. A.
Sasin 136. Ja grem nad Gorstaka no oca, da
ga knimpovedem; zac samo htijenjeje liegovo,
sto lipse i krsma, da skladno nih ktijenje bude
se izvrsit. D. Zlatarid 80*. Nb pohodi, ne krbsmaj.
Aleks. novak. 90. Krbsmati ze tu nemoj. 118.
(iini i ne krsmaj. Aleks. jag. star. 3, '224. Ne
krsmavSe k mani da harac donesete. 255. Hodi
oslobodi nas, jurve nemoj ki-smati. M. Divkovid,
bes. 10b. Doene i krsmajudi djeluje. M. Div-
kovid, bes. 654*. Ved ne krsmaj, vapijahu. plac.
15. Doci de vrijeme, nede krsmati. M. Radnid
KESMATI, 1, n. r.."
04". Svo trii naglo k svojoj svrsi ne kr9maju6i
ni fas. 150". Tko krsma u zloj misli stavja ae
iia pogibil za izpunit ju. 448b. Ne hotijmo ve6
krsmati, jur .se ima on ustati. P. Hoktorovii (?)
81. Odprav'to 36, ne krsmajte. 118. Nijo po-
triba da stojimo i krsmamo prilikovati u stva-
rimi svitovnim. S. Margitic, fal. 8. Hodi vede,
Gospodine, nomoj krsmati. 58. Oni no pobigose
udi|e nego pofiele krsmati. 85. Oprogti mi 5to
.sam krsmao k tebi ae obratiti. ispov. 53. Nemqj
krsmat, nego hodi. 200. Sto krsmate, sto 6e-
kateV A. Gledevi6 lO^. Pojdi brzo, majko, i ve6
no krsmaj. M. LekuSii 59.
b. krzmati.
a) grijeSkom naStampano (trebalo je
krsmati), jer se po rukopi.iima tie maze poznati
kako je. Molim te, ne krzmaj. M. Marulii 226.
Hod' ve6e, ne krzmaj. §. Menfietid 59. Vede ne
krzmaj izvidat [uven stril. 132.
I>) ne zna se, kako je pisano u originalu
jer nema originalnijeh rukopisa. Ne krzma'mo,
sila jada da se s glavom carskom zdruzi; potla-
fiimo ko potlaCa, uduSimo ko nas du5i. I. Gun-
dulid 485. Sto krzmate bez uzroka? 569. Joste
cknite? jo§ krzmate? G. Palmotid 1, -50. Sred
otoka voce toga ne hotjesmo mi krzmati. 1, 93.
Ne krzmamo i ne cknimo. 1, 123. Hod'mo na
plav, ne krzma'mo. 1, 169. Pripravite, da osvetom
ne krzmamo, kcie i plavi. 2, 340. Nu ni'e
krzmat, ni'e sum)iti, da 6e t' zeju prekratiti. J.
KavaAin 39'ia.
/•) grije§kom samijeh pisaca. Milosrdje
Bozije podnosi, ma ne krzmajmo. I. Andic, ogl.
XXIX. Ne krzmajmo stat u griju, ve6 odimo na
svetu pokoru. 141. Ti krzmas s tvom oblasti.
I. Dordii, salt. 247. Bog krzma do vremena.
321. Ah ne krzmaj za pomoc me! 479. Do-
fijem mi krzmamo. uzd. 81. Nemoj, kraju, duzje
ti krzmati. A. J. Knezovid 200. Da ne krzmaju
i ne otezaju se. A. Kanizlic, kam. 512. Ovako
docneii i krzmajud, stize vrime. uto6. 66. Sto
dakle krzmas i kasniS? uzroci. 251.
2. sa se, refleksivno ; znacene je kao kod
aktivnoga glagola. — U Bjclostjenievu rjecniku:
krsmam se, v. mudim se.
KESME, ki-smota, n. vidi mi-tvina (danak sto
se placa kad tcmre domacin). — Jamacno od
tur. qysmet (dio), isporedi krsmet. — U Vukovu
rjecniku: vide mrtvina s dodatkom da se govori
u Srbiji.
KRSMENE, n. u Stulicevu rjeiniku: v. kr-
smane. — sasma nepouzdano.
KESMET, m. udes, sreca, arap. tur. qysmet.
— isporedi krsme. — f/ naSe vrijeme. A tako
mi dina i krsmota. Pjev. cru. 130l>. Pa ako kad
krsmet dode. Bos. vila. 1892. 157.
KRSMINA, ,/. ime mjestu u Srbiji u okrugu
podrinskom. Niva u Krsmini. Sr. nov. 1871.
141.
KESNA, /. ime dvjema selima u Srbiji u okrugu
smederevskom. Mala i Velika Krsna. K. Jova-
novid 149.
KESNI, vidi 1. krstan.
1. KESNirA, /. krsno ime; kolai za krsno
ime. — U nase vrijeme (xvui vijeka u mnozini,
vidi kod a).
a. krsno ime (i gozba kojom se svetkuje), vidi
1. krstan, c. Taj mu svetac osta u potomstvu u
krsnici. S. :^ubi§a, prip. 28. 0 krsnioi, o bozidu,
uop6e pri svakoj svetkovini Jomacoj. 252. Sve-
toga Nikolu zimnega £to mi je u domu krsnica.
pri£. 37. Svaka kuia slavi osim krsnice i pri-
1 1. KRST
sluXbicu ili prisluXbu. 41. Svotoj Petki koju
slave dva dijela sela krsnicom. 109. • — Ovdje
imendan : Krsntca ,diea onomasticus ; epulao die
onom. apparatae'. D. Neraanid, dak. kroat. stud,
ifortsg. 43. — u mnoiini u jednoga piscn xvni
vijeka. Krsnice dasti slavne. V. Dosen v. Dok
kom krsno ime bano, i krsnice slavit stane. 172*.
— Vidi i : Krsnica, 1. plomensko krsno ime. 2.
oaobni imoni dan. M. Pavlinovid.
b. kolac Sto se mijesi za krsno ime. u Bosni.
Pa da ima za bozuka svoga djeci pedi prisuijeh
krsnica. Osvetn. 2, 49. U Bosni se taj kolac
zove krsnica ili krsni kruh. M. D. Milidevid,
slave. 25.
2. KRSNICA, /. mjesno ime. I Jovana kneza
iz Krsnice. Nar. pjos. vuk. 4, 138.
1. KRSNICE, /. pi. vidi 1. krsnica pod a.
2. KRSNICE, /. pi. vidi u Vukovu rjeiniku:
u sabje ili u uiada ono gdje se drii rukom ,d6r
griir am sabol' ,capus', cf. [balda, zbaod,] baldak
s primjerom iz narodne pjesme : Dokle im se
sab]e polomiSo do krsnicah i rukah desnicah. —
Va{a da je uprav baliak kao na zapadnijem ma-
cevima, gdje je sliian krstu.
1. KRSNIK, m. postaje od ki-stan nastavkom ik.
— -t- ispada, ali se nalazi pisano.
a. krscanin. — U jednoga pisca xvm vijeka.
Ti mu (caru turskome) zakon hud lukavi, vrhu
sab|e, Muho, stavi ; ti, narodi da od svih strana
krstnici se grabu mali. J. KavaAin 238*. Mi
stojimo uz misnike dim prikazu slavnijeh ostij
(hosti') posvedenja za krstnike. 506*.
b. vidi kod kriz, 1, a, e) bb) ccc) na kraju.
— U pisaca naSega vremena. Veliki krsnik (,gross-
kreuz') reda zejezne krune. Zbornik zak. 2, 1028.
2. KRSNIK, TO. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. zagr. 1875. 265.
KRSNO IME, vidi 1. krstan, c.
KRSNu6e, n. djelo kojijem se krsne. — Sta-
riji je oblik krsnutje. Mlogovrsna krsnutja i de-
znutja ndroda. D. E. Bogdanid.
KESNUTI, kfsnem, impf. nacineno od uskrs-
nuti (vidi) kao imperfektivni glagol s neprelaz-
nijem znacenem. airenem je ovoga znacena po-
stalo drugo (u Mikajinu, po netnu u Stulicevu
rjecniku) : javfati se. — Od xvi vijeka, ali rijetko ;
izmeiu rjecnika u Mikalinu (krsnuti, iziti ,com-
pareo, exeo') i u Stulicevu (krsnuti, krsnujem i
krsuivam ,exire, egredi, comparere, resurgere, ad
vitam redire'). Ili imam sad krsnut, cemerno ili
umrit. S. Gucetid Bendovisevid 267. Udinit kako
zunevid (sic) madak, ki krsnu, kad scijenaSe po-
ginut. (D). Kad je cijenio krsnut, tad je po-
ginuo. (Z). Minu kad krsnut cijeAase. (Z). Po-
slov. danid. On moze na mjesto vas iz ovije(7i^
kameni dinit krsnut sinova Abrahamu. S. Eosa
45b. Sve mu krslo i voskrslo ! Bos. vila. 1888.
31.
KRSOGON, m. Xqvadyovog, Chrysogonus, ime
muSko. — xm vijeka (u poznijem prijepisu). Go-
spodin K.rsogou. Mon. croat. 39. (1275 prepis.
1546).
1. KRST, kista, m. crux, u pravoslavnijeh Hri-
Scana (pa iesto i u katolika) : isto Sto kriz ; zna-
mene kriia ; krStene. — Akc. kaki je u gen. sing,
taki je u ostalijem padezima (i u tnnozini kad
se umece ov : krstovi, krstova itd.), osim nom. i
ace. sing., i voc. : kJ-ste, krsti. — Bijec je pra-
slavenska (ista Sto i 2. Krst), te je doSla u sla-
venske jezike po svoj prilici prije nego su se Sla-
veni pokrstili ; isporedi stslov. kn.9fcT., ,crux', rus.
]. KRST
KpecTT., ces. kfest, gen. kftu ,baptisma', po}. krzest,
gen. krztu (i chrzest, chrztu). — Radi oblika
mnozine Hi dvojine krsta vidi 4. i 5. krsta.
1. crux, sprava (drvena) za muiene. ali se
gotovo svayda misli na onu na kojoj je hio Hrist
mucen, Hi na nesto po onoj nacineno. radi oblicja
vidi kriz iz poietka. — Pravoslavni uz krst cesto
apotreb(avaj u pridjev fiasni (pa po nima i kato-
lici), a gdjegdje i mnozinu krsti mjeHe jednine.
— Izmeitu rjeinika u Mikalinu (karst, krst, kriz
,crux'; krst, propetje ,crux'), u Belina (krs ,croce,
segno notissima da punire i rei' ,crux'; krst
,croc6, segno doll' humana redentione' ,crux'
238a), u Bjelostjencevii (krst, pri Dalmat. zuatne-
nuje kaj pri nas kriz ,crux'), u Stuliceou (,crux'),
M Vukovu (,das kreuz' ,crux' [of. kriz], n. p. krst
od drveta ili od zlata), u DaniHievu (krbstb
,crux').
a. krst na kojemu je Isus umio.
(i) u pravom smislu.
aa) uopce. Nadose filovjeka cirenej-
skoga, imenom Simuna, kojega usilovaSe ponesti
krst liegov. N. Ranina 931). matth. 27, 32. Pri-
bise ga k krstu. Zborn. 8Q^. Isukrstu ki za
tebe rare na krstu. N. Naleskovic 1, 1.51. Jaoh !
na krs pribise, da bude tuzno umrit, ruke ke
stvorise nebesa. D. Ranina MSh.
bb) sam krst i drvo od kojega je na-
cinen i komadi od nega cnste sc kao moci. Ta6
drvo od krsta, kim se Bog vas rani, uzrok bi
da vrsta }udi se sva shrani. D. Ranina 149b.
Silno a mnoztvo svetih tila, krsta i inih osta-
naka. J. Kavanin 219*. Kosta ki sljednikom
krst ostavi. 298b. — Gdi su sade nasi fasni
krsti? Nar. pjes. vuk. 2, 85. Onda care (Ko-
stadine) na noge ustade, te se casnom krstu po-
klonio i fiasnoga krsta celivao. 2, 88. I krstove
od fiasnoga dreva. 2, 3.
hj casti se kao znak tniike Isusove i spa-
sena (udskoga (vidi i c)).
aa) uopce. Molitva od svetoga krsta.
Zborn. 168''. Te se moli Bogu istinome i va-
§emu krstu po zakonu. Nar. pjes. vuk. 3, 64.
— Ili si se danas poturcio, casnog krsta pod
noge zgazio, casnog krsta i krasnog zakona.
Nar. pjes. vuk. 2, 7.
bh) kao svetkovina odredeni su mu
neki dnni u godini (vidi i krstov) i crkve. Treda
(nede^a casnijeh posta zove se) , krstu poklonena'.
M. D. Milidevic, ziv. srb. glasn. 22, 81. — U
Gruzu kod Dubrovnika ima crkva sto se zove
Krst. P. Budmani. U selu Sik)i bjese crkva koja
se zvase , Krsti'. G(lasnik). 15, 287. D. Danifiic,
rje6n. kod krbstb.
<■!■) kod kletve, zakletve, proklestva (vidi
i kriz, 1, a, b) cc)). Zakline ih krstom i za-
konom. Nar. pjes. vuk. 4, 166. — Klbnemo se
u dbstny krbstb. Mon. serb. 22. (1234 — 1240). Da
ga ubije krbstb cbstbni. 70. (1273—1314). Tako
mi krsta f.asnoga ! Nar. posl. vuk. 302.
(/(/) kao znamene xjere hrisianske
(pravoslamie i katolicke) znaci od prilike sto i
vjera, crkva. Sam krst vridan da je slave i casti
tvrdi. Ziv. kat. star. 1, 219. Al' smrtnih telesi,
ali dub, al' osin, al' krsta, al' zivin naslidnik bi'
si kad. £). Barakovic, vil. 289. Ali ne more
crkva stranputati ni iz krsta izaci. I. Ancic, ogl.
25. Papa more sagrisiti, . . . ali zac s puta i
stranputat od krsta u naredba crkovni ne more.
43. Od straha sagrisi smrtno, prikaza tam|an
idolom, ali krsta ne izgubi nit' ga se odreiSe,
vrati ss k svojim i izpovidi grije. 43. Ko je
krstu bilo ua velike skode. P. Vitezovic, odil.
78. Junak bi§e al' je poginuo krs branedi,
(i.S3 1. KRST, 1, a, d) ee).
s Turcim bojak biiui. And. Ka6i6, razg. 208b.
Hocu moju glavu izgubiti radi krsta i Bogoro-
dice i zakona od Hrista mojega. Nar. pjes. vuk.
2, 610. Na krst pluju, Boga ne vjeruju. 4, 464.
Prije nego sto su se nam stari krsta primili. S.
;^ubisa, pri p. 26. Od kad su se (udi krstu dali.
145. Ne rod je posten i ni krstu se jo§ ni za-
miril (u hrvatskom primorjii). V. Bogisid, zborn.
157. — On ne smijn po6i u Kosovo za krst casni
krvcu pro]evati. Nar. pjes. vuk. 2, 290. Pa
ustade na noge junacke, pa se casnu krstu pre-
krstio. 2, 490. Za krst casni i lijepu slobodu.
S. ^jubiSa, prip. 124. Al' se mukam vjera isku-
Java i krst casni krvju osvjetlava. Osvetn. 2, 89.
Jednoc cu se; , Juris!... za krst casni!' 2, 128.
e) po jevandelii (matth. 16, 24; luc. 14,
27), vidi kriz, 1, a, c). Prijem|u5te krbstb, posle-
dujustu Hristu. Sava, tip. hil. glasn. 24, 172.
Svak svoj krs nosi. (D). Poslov. danic.
fl) krst rnoze biti nacinen (zgraden od
drva, kamena, zlata itil. ili naslikan) kao znak
ili znamene vjere, vidi kriz, 1, e).
(Hi) svecano se drzi Hi nosi na ru-
kama Hi se lirani u crkvi (i drugdje). Da koji
godi primine s ovega svijeta, da mogu ga s krsti
bjelodauo provoditi. A. Gufietic, roz. jez. 28. U
gradcu Saveriju hrani se jedan krst davni. B.
Kasic, fran. 201. Krs u rukah zlatan nosi. I.
Gundulio 428. Obje mu su noge bose (pusti-
nakii), drzi u rukah krst raspeti. 436. Kada bi
sveti krst iliti kriz dizao. A. Kanizlic, kam. 112.
Oiida stade Niko patrijare, manu krstom na ce-
tiri strane. Nar. pjes. vuk. 3, 64. Da rastopi
krste i ikone. 3, 67. Izostao kao baba za kr-
stima. Nar. posl. vuk. 100. Tako mi krsta koje
smo drzali I (K pobratimu) 302. — Igumenb
cbstnimb krbstomb znamenaje. Sava, tip. stud,
glasn. 40, 158. Ctstnii krbsti i sbsudi zlatii.
Mon. serb. 80. (1302—1321). Priloziti hramu
semu . . . Cbstbnyje krbsty i lokovanyje i pozla-
cenyi sb biseromb i kamenijemb. Dec. hris. 27.
I razbiSe kamen stanoviti, prosuse se mlogi krsti
zlatni. sto Jevreji krste sakovali na priliku kako
nasi krsti, da se nasi krsti ne poznadu. Nar.
pjes. vuk. 2, 88. Krste nositi a Boga moliti
mnogo je. (Dva posla je teSko raditi). Nar. posl.
vuk. 161. Kao nekud da krste nosimo. P. Pe-
trovic, gor. vijen. 51.
bb) na barjanima. Na barjaku od zlata
jabuka. iz jabuke od zlata krstovi, od krstova
zlatne kite vise. Nar. pjes. vuk. 2, 290. I iznese
krstat svilen barjak na kome je dvanaest krstova,
svi dvanaest od 6istoga zlata. 2, 300. Na bar-
jake Oil zlata krstovo, na krstove drage kamo-
nove. 3, 48. Na bajraku krst od zuta zlata.
Osvetn. 2, 88. — Sliino je i ovo : Zelen §ator od
zelene svile, na liem zlatni dvanaest krstova, tri-
naesta jabuka od zlata. Nar. pjes. vuk. 2, 482.
cc) na prsima, vidi kriz, 1, a, e) bb).
Niz vrat visi (vladici crnogorskome) krst od zlata
zuta. Osvetn. 1, 10. — kao znak viteskoga reda
ili odlikovaria uopce. Dao mu je veliki krst reda
s dijamanti. A. Tomikovic, ziv. 95. Ordena Leo-
pnldova velikoga krsta kavaler. Vuk, rjecn. ' xv.
Krst za zasluge .rerdienstkreuz'. Jur. pol. ter-
minol. 552.
dd) na crkvi (osobito na krovu). Bijela
crkva, s ne krst zlacen sjajnim gori zarom.
Osvetn. 2, 16. Pa ce kraj hrvatski diii casni
krst na crkvu sv. Sofije. M. Pavlinovic, razg.
100.
ec) krst od drva, jos cesie od kamena
nasaden u zemlu, isprva same kao znak vjere.
Onb ukrasi svoje otbfibstvo vbsakyimb blagove-
1. REST, 1, a, d) ee). 0!
rijenifc i svotyimi crbkbvami po{a i udolija i
bi-bda, idoie no dostiie crbkbve sbtvoriti, tu krbstb
postavi, da iia vbsakomb mestfi iiiio Boiije pro-
slavjajetb so. Domontijau" 205. — Cesto ovaki
krstovi bi(eze granice izmeda iciiiafa, n. p.: U
brbdo gde stoji krbstb. Mon. serb. 18. (1233).
Na GradiJte, na tri krbsto. 92. (1330). I tamo
vbdruzisrao krbstb vb dube. 131. (1348). Na ie-
loznyj krbstb na sbbornyj putb. 131. (1348).
Preko brbda do krbstbb. Do6. hris. l.j. 83. U Tri-
fuib krbstb. 42. ili Lima u Lucinb krbstb. 4.i.
(Meda id() na wiiu strauu u krbstb medu Patb-
kovo i Slatinu. 56. (Meda idc) pravo podb zlate
krbsto na cerb. 101. Do krbsta kalniStbskago i
(ut krbsta po doln na vito krbste. trlasnik. 27,
291. (1347).
ff) Krste lipovi ! (Be6e Tur6iu Hri-
Jcaninu kad ga Sto psu.je). Nar. posl. vuk. 161.
— isporedi 3. Krst.
b. sprava za muku i stracene ne samo
Isusovo, vidi kriz, 1, b. Da ne ostanu na krstu
tolosa u subotu. N. Rahina 111*, joaun. 19, 31.
Marte krs, Juno ma6 a Febo voden kraj, reSe
joj, kroz hud plaft dat mi 6o smrtni vaj ....
Zgodi se meni tafi da svrsih ja moj vik kroz
vodu, krs i ma6, bio zona i clovik. D. Eaniua
61*.
c. u prenesenom smislu, nesto naciucno kao
krst, isporedi kriz, 2.
u) znak -\- kojijem se ^uili nevjesti pi-
sanu bileze (kao potpisom) na kakvom spisu da
pristaju na ono sto je ondje napisano. u tri
naj starija primjera stoji uz pravi potpis, te
treba shvatiti kao znak zakletoe, isporedi 1, a,
b) cc). — Izmedu rjeenika u Vukovu (krst sto
kod svojega potpisanoga imena nacini onaj koji
ne zna pisati). Krbstb (mjesto oega je grijeskom
stampano ,prbstb'. Danicic) kneza Miroslava.
Mon. serb. 2. (1190). Krbstb Sim-imwvb i podb-
pisanije. 6.(1198—1199). Krbstb kneza AndrSja.
35. (1249). I tko ne bi umio pisati ucini jedan
krst. P. Posilovic, nasi. 101». Ucinise svojijem
rukama krste. Pravdonosa. 1851. 26.
h) isti znak kao kod a sto se upotre-
b^dva II knigama kao nekakav bileg, isporedi
zvjezdioa i 1. krstic. Gospodinu sa dva krsta. Vuk,
gram, i pol. spisi. 3, 274.
e) znak kao x (X) sto znaci broj 10. Ce-
tiri krsta sto i cetrdeset godina. S. ^ubisa, pric.
36. — I na rabosu. Zarezo mu je krs u veliki
rabos. (Z). Poslov. danic.
<l) zove se ono gvo^de, sto se umece u
prozore, da ne bi ko provalio na prozor i usao
u kucu da krade. ,Izvalili su mi lopovi krst na
malom prozoru'. u Dobroselu. M. Medic.
e) zadiii .io samara (u okrugu uzickom).
^. Stojanovic.
f) u Vukovu rjecniku': (po Viikovijem
bileskama) cetiri spice u tocka. cf. gobe)a s do-
datkom da se govori u Dalmaciji.
fl) na nebu krsl nacinen od 4, 5 Hi vile
zvijezda. — U Vukovu rjecniku: krst na nebu
,ein gostirn' .astrura'. vafa da je isti znak sto se
zove labud (cycnus). — Petrov krst, zvijezde na
kriz, koje idu za scapima. M. Pavlinovic.
Ii) u Vukovu rjeiniku : gomila (u pao-
riji gdje se daje desetak) od 20 (a u krajini) od
18 snopa zita; a ,krstina' jo mana od krsta (u
paoriji od 10 snopa, u krajini moze biti i od 18,
i ouda se kaze da je u krstini citav krst) : ,desot
krsta nasadio na guvnu'. cf. krstina. Nego se u
snopove zajedno .svezu i u krste naloze. I. Ja-
blanci 77. Tad so metat u krstove stanu (ru-
koveti). J. S. Eelkovic 303.
1 1. KRST, 3.
i) u krst, adoerbijalno. No6e vaga u
krst dooi. S. ^ubisa, prip. 250.
2. znak Sto se dini na samome sebi kao zna-
mene kriza (isporedi kriZ, 1, a, d)). kaze se i za
pravoslavni naiin (vidi: Ne ostado krsta od tri
prsta. P. Potrovii, gor. vijen. 11) i za katoliiki.
— Izmedu rjeinika u Vukovu (krst Sto fiovjek
nafiini na sebi kad so krsti).
a. na sebi. Ufiini sveti krst na sobje.
Zborn. 47'". Neka krs ufiinim, M. Drzifi 153.
Nijesi krs na sebi jutros uftinio. 217. §to na-
doto da je aunedeno, ter so ne6e krstom prikr-
stiti. And. Kafiic, razg. 941). ja cu tvoju viru
virovati i tvojim se krstom prikrstiti. P. Eadman
37. Koji so krstom krsti. Nar. pjos. vuk. 1, 80.
Musolim se krstom kriza prvi. Osvetn. 4, 51. I
Mirdite sto se krste krstom latinskijem. 3, 62.
Neki se vrag boji krsta a neki tojage. V. Bo-
gi§i6, zborn. 46. — Casnijem so .krstom prokr-
stite. Nar. pjos. vuk. 4, 82.
l». na cemu drugome. Paka (pop) krst 6ini
svrh gostarice od vode. Na6in (1592). res. grad.
3, 54. Jes' vidio kad cobani vuka sastigofie
stetna kod jaradi pa ga krstom prekrstit hoiahu?
Osvetn 1, 17. — Amo moze pripadati i ovaj
primjer: Kad je Sordije Srbijom zavlad'o i Sr-
biju krstom prekrstio. Nar. pjos. vuk. i, 151.
3. baptismus, krUene (naj prvi sakramenat).
ne samo u pravoslavnijeh nego vrlo cesto i u ka-
tolika. — Izmedu rjeenika u Vraniicevu (, bap-
tismus'), !« Bjelostjenievu (krst, kr§6eno , bap-
tismus et baptismum, baptisma, latino : intinctio
1. immersio sou ablutio atque regoneratio'), u
Voltigijinu (karst i kerst ,battesimo' ,taufo'), u
Stulicevu (,sacra ablutio'). Osce je zavozan clovik
za onili ke drzi na krsti. Korizm. G6'). Da_ jedan
kum ili kuraa naj marie bude pri krstu. S. Ko-
zicio 6^. JuZe (dje.vicu) otac jego drzal je na
krste. 15i'. Nega ti (Dubrovnik) svaka vrst judi,
i ka ima i koja nima krst, Jubi i prijima. H.
Lucie 263. Prihodeii k riegovomu krstu. Anton
Dalm., nov. tost. 1, 3. matth. 3, 6. Krst Ivanov ,
od kuda bise'r' 321'. matth. 21, 25. Pooamsi od
krsta Ivanova. 1711>. act. ap. 1, 22. Zao Marom
zvana je na krstu prvi 6as. D. Barakovic, vil.
10. Krst, krizma, eukaristija, ... M. Alborti
XLiv. Jedan kum i jedna kuma imaju ditica na
krstu drZati. F. Glavinid, cvit. 6''. Zasto grih
narodni s krstom . . . opira so. 14*. Koga na
krstu Ivanom prozvahu. 3331'. Da jo dite prez
krsta umrlo. svitl. 80. S kumom koji ga je
drzao na krstu. S. Matije\'ic 65. No prima so
nikor na krst. P. Eadovcid, ist. 4. Koju (dje-
vojku) bijaSo drzao na krstu. P. PosiIovi6, cvijet.
198. Krst jest vrata svim ostalim sakramentom.
L Zanotti, upit. 5. Prije nego riim se podado
krst. 8. Krsta svetu riku voc krizmom ne tvrde.
P. VitozoviA, odil. 44. Svecija i Danija krst
prijese. P. Vitezovid, kron. 61. Pijan clovik,
izvan krsta, ni^ ni dobrom prascu vrsta. cvit.
156. Jeda bi oni sa mnom htili ovi zakon sad
od tebo, krst prijati vrhu sebe! P. Hektorovic(?)
123. 0 Lovrinfio, stan' se gori, tere krstom uas
pritvori. 125. Tu cu t' zo|u ja odneti. i mom
rukom dat krst svoti. 141. S. sakramenat od
kr.sta. L. Terzi6 137. Kad Isus prija krst u
Jordanu. F. Parcic 47. S Godeslavom, koji kad
primi krst, povijeda pak ga inimi. J. Kavariin
246*. Prerodit se vec u krstu s inijem trago od
riogovo (bi htio). 298*. Oton pastijer ki noprane
krstom umi Pomorane. 302''. Koji je okrsten
svetim krstom. Pisanica. 8. Ne imajuoi priliku
uzeti krst vodeni . . . 40. Drzarie na krstu svo-
jega poroda. Ant. Kadcid 411. Koji drii na
1. KRST, M.
(i35
fi. KRST
krstu. M. Dobretic 40. Ditesce koje jo umrlo
brez krsta. M. Dragiievic IGO. Koji nijo opran
svetim krstom. 160. Nigda ti se nedu poturciti,
ni odre6i od krsta mojega, ni HristovH vjeru po-
huliti. Nar. pjos. vuk. 2, 009. Vodi Zlatkii u
bijelu crkvu, te j" riscanskim krstom pokrstio.
3, 142. Bog te vidi. Turkiiia divqjko, hoceS s'
mojim krstom pokrstiti, hooes moju viru viro-
vati? Nar. pjes. istr. 1, SG. Krst na se. a prase
preda sp. (Kad ko hoce da kaze da se Turcinu
lasno pokrstiti). Nar. posl. vuk. 161. Osim krsta.
(Doda se u govoru: 1. kad se kakvorn zivincetu,
n. p. konu, rece da je pametno kao coek ; 2. kad
ko Turcina pozali, da je dobar kao i Hriscanin;
a 3. kad se Hriscaninu kao psujuci rece: ,Pasja
vjero!') 241. Tako mi krsta u kom sam krsten !
302. Nekakvome coeku umirahu deca: neka
jedva krst docekaju a neka ni petnaest dana.
Nar. prip. vuk.- 212. Kao da ste, osim krsta,
Turci. S. ^ubisa, prip. 1.56. A uza nu (qlavii)
uigdje nista svoga, osim krsta gola na tijelu, a
i za neg krv si duzan cijelu. Osvetn. 2, 68. At'
se h}eba nahranio nisam, nit' se krsta nanosio
s mirom. 2, 68. Ako mogli sto ira cudi zude,
ni krst na nam ne6e ostaviti. 3, 70. Krstom
vjeri udriso pecate. 4, 31.
4. -po crkvi (vidi 1, a, }>) hh)) Hi po krstu
tiasadenu (vidi 1, a, d) ddj) zovii no ooako neka
mjesta.
a. zaselak ii Hrcafsknj it siipaniji h'cko-
krbavskoj. Razdijej. 34.
h. M Srbiji. ii) mjcsto a ukrtiija hiotfrad-
skom. I^iva ispod Krsta. Sr. iiov. 1863. 200. —
b) mjesto u okriigii kneievackom. Niva kod Krsta.
Sr. nov. 1871. 27. Niva na Krst. 1867. 314.
liiva u Kr-stu. 1873. 31.5. — <■) mjexto u okrufiu
pozarevackom. Vinograd na Krstu. Sr. nov. 1875.
562. — <1) (Pod Krstom, ispod Krsta) zaselak u
okrugu uzickom. ^. Stojanovic. — e) mjesto u
okrugu valevskom. Vinograd na Krstu. Sr. nov.
1868. 645. — ^f) Kojin Krst, mjesto i( okruqu
Icneeevaikom. Niva u Kojin Krst. Sr. nov. 1872.
2. — ff) _Petrov Krst, mjesto u okrugu kneze-
vackom. lifiva u Petrov Krst. Sr. nov. 1869. .527.
— Vidi Krsti, Krstovi.
2. KRST, Krsta, m.. Hrist. - vidi i Isukrsfc.
— isporedi 1. i 2. kr.st. — Akc. je zabi^e.zen
prema Isukrst. — S ovijem je z»(ii'ynem jamaino
jirnslnoenskn rijcc (Krbst-i.) sto je postata od qrc.
XQinioi (all vala da je presla preko kojega dru-
goga jezika u kojemii. nema gln'ia za grc. x) Jos
prije nego se pokrstise Slaveiii; poslije je dobila
drugo znacene (vidi t. krst): u pravoslavnijeh
kriz, a katolika krstene. — U naseinu jezika vafa
da je opet postala kasnije po lat. Christus Hi
po tal. Cristo; nalazi se od xv vijeka, ali samo
u katolika (oboje se potvrduje ovijem rijecima:
Zde uecii hulu vbuosetb vij nacele glagojuste :
,Krbst6 Boze, pomagaj' i obozeiiije tvoretb. Kon-
stantin fil. star. 1, 30). — Izmedu rjecnika u
Stidicevu (, Christus') i u Daniiiceou (Krbstb
, Christus'. cf. Hrbstb).
a. 0 Isusu. (Prva dca primjera ne pripadaju
amo nego pod Isukrst:) Na slavu Isu Krbsta,
sina Bozija (pise Stefan Tomas kra^ bosa)iski).
Mon. Serb. 448. (1451). Koji je pi-odao sina Bo-
zbjega Isu Krbsta na raspetbje (pise Ivanis vo-
jeeoda humski). 453. (1452). Nasega Gospodiua
Jezusa Karsta (pise A. Bajl'o, mletarki knez i
kapetan u Kotoru). 463. (1454). Ako ti jesi
Krst, spasena ucini tebe samoga i nas. Zad. lekc.
24. luc. 23, 39. Prorokuj nam, Krste, tko je on
ki te udri. Bernardin 72. matth. 26, 68. Ti Ii
si Krst, sin Boga blagoslovjenoga ? 77. marc.
14, 61. Ako ti jesi Krst, oslobodi samoga sebe
i nas. 84. luo. 23, 39. Da Krst ovo naredi.
Narucr. 13^, Krst Isus sidi na nebu. Transit.
109. Molitav uciniti Krstu propetomu. Korizm.
6b. OAote Ii da vam pustim Krsta ali Varavu?
95l>. Od Isusa Krsta. §. Kozicic 3*. Krst leza
ta dan v grobe. 1 li. Ja nijesam Krst (.Chrasf).
N. Raiiina 14''. joann. 1, 20. Da sto krstis, ako
ti nijesi Krst? 1.5>i. joann. 1, 25. MeStar vas jedan
jest Krst. 52b. matth. 23, 10. Kako i Krst )ubi nas.
59a. paul. ephes. 5, 2. Isus Krst sin Bozji. F. Vran-
cic. ziv. 39. Iz tebe rodi se suuce pravde, Krst Bog
nas. M. Albert! 184. Koje nas nauoi Krst G-o-
spodin nas. I. T. Jlrnavic, ist. 1. Vojnioi uzve-
licanoga oesara nasega Krsta. 6. Krste, pomiluj.
nauk krst. 1702. 35. P. Posilovii, nasi. 8la. B.
Pavlovic 13. 46. F. Matic 102. Krst istinim na-
ciuom bi propet. P. Radovcic, ist. 47. Izpovidi
da ja nisam Krst. S. Margitio, fal. 136. Neka
otci male sine saju Krsta na nauke. J. Kavanin
Ifi^. Krst ill obra uprav sebi nevaranom po
svoem svitu. 368'i. Prorokuj, Krste, tko te je
udrio. M. Lekusic 64. Krv koja bijaSe izisla iz
prisvetoga tila no prislavnoga sinka Isusa Krsta.
129. U Isusa Krsta. H. Bonaci6 15. Krste, slisi
nas. J. Banovac, blagosov. 215. F. Lastric, od'
81. Sto je u ono vrime Krst Pavlu rekao. P.
Knezevic, osm. 82. Od Krsta Grospodina nasega.
Blago turl. 2, 220. Krst naredi ovi sakramenat.
2, 267. I radi ovijeh uzroka Krst bi zvan. J.
Matovic 30. Krst nas odkupi od proklestva za-
kona. 52. Krst ili Hrist. T. Ivanovic 22. Niti
sam ja Krst niti Ilija niti prorok. B. Leakovic,
gov. 12. Od Krsta Isusa A. Tomikovio, zivot.
302. Vjeruj Krsta, izdati te nece. Osvetn. 2, 42.
— Neobicno je u ocoin primjeru dva put Krst:
Tebe umijeno molim, Krste Isuki-ste. M. Div-
kovic, nauk. 266.
b. u mnozini, o lazivijem Krstima (antikr-
stima, antihristimd). Ustati hoce lazivi Krsti.
N. Raiiina 170'^ matth. 24, 24. Ustace bo him-
beni Krsti i lazjivi proroci. B. Leakovid, gov. 260.
c. u sirem sntislu, po grc. /uiriio^, pomazanik.
Krstu momu 6iru. Bernardin 5. N. Ranina 17b.
isai. 45, 1. To bo zlamenuje Krst iliti pomazan,
zudinski rece se Mesija. F. Lastrio, od' 122.
Isus CO reel spasite}, a Krst pomazan. F. Matic
34. Zovijahu redovuike . . . i krajeve Krste. J.
Matovic 30.
3. KRST, krsta, m. Krsianin, Hriscanin (ali
s preziranem: ovako govore Turci i u narodnijcm
pripovijetkaina zli duhooi). — Akc. je kao kod
1. krst. — U nase vrijeme. Krv se skupa misa
krsta i Turcina. Jacke. 202. Krst mi Aihi, va
kuce mora bit krst! Nar. prip. mikul. 88. Ki
te jo amo dopejal, ti nevajani krste? 112. Moli
ocenas, da vidin, ako si ki'st. 127. Sjasi, krste!
zakon ti . . . Vuk, dan. 2, 83. A pri tomu ve-
se|u i vinu hora u krsta zatec gotovinu. Osvetn.
1, 29. S mukom Mujo smuzden k kraju prije,
ter sto umije kleti istor vije: ,Krci, krste!' 4,
35. U tih zgodah zimu zimovali, krsti krili,
Turci ne odali. 4, 36. Neka krsti znadu, ka-
kove su u Turaka ruke. 6, 46. — Moze stajati
i koli'ktivno za sve Hriscanstvo (ne kao kolek-
tiviii supstaiitio, nego po tome sto jedan ntuzc
u I'lckijem slucajeoima stajati za cjelinu). — fl
Vukoini rjccniku: nema ga u krstu ,seinos glei-
chon gibt's nicht in der Christenheit' ,nou in-
venies parem in Christianis'. Ne izjedini, Halahu,
krsta! Vuk, rjecn. kod izjediniti. — mislim da
ouaj priinjer ne pripada amo nego pod 1. krst,
1, a, b) dd). Neka mudrim' tvim' slovesi skupe
krsta svu gospodu. J. Kavanin 226b.
KRST-
krstaCe
KKST-, mdi kr56-.
1. KliSTA, /. lii/p. Kristina. — Mislim da sam
Clio ovako zennki) ime, ali se ne spomiiiem gdje.
P. Budmani. — vidi i 1. Krste.
2. KRSTA,/. ime ovci. F. Kiirelac, dom. iiv. 32.
3. KKSTA, wi. ime muSko. — Postaje od Hri-
stofor. — Od prije naSega vremena (dajhudi od
pocetka xvm vijeka), a izmedu rjecnika u \'u-
kovii (,mannsname' ,nomon viri'). Krsta Vajda.
Glasnik, ii, 3, 73. Krsta Josipov. 75. (170(> — 1707).
Tej tezSine prevolike biSo kusao sveti Krsta.
J. KavaAin 502''. Krsta rpfoiii uzide iia prlpo-
vidaonicu. S. Badriii, uknz. OS). KriiSta. S. No-
vakovi6, pom. 72. Tukao iiaiiakom kneza Krstii
Igiiatovida . . . Krsta mi so poslijo tu^io. Vuk,
prav. sovj. 49.
4. KKSTA, n. ('^) pi. ovako se zove svetkovina
sto u Srbiji svako selo svetkuje it koji (etni dan
(do Petrova posta) i uz ostalo nosi krstove po
po\u ; naj cesce se kaze : nositi krsta. — dudnovat
je oblik (srednega roda), isporedi i 5. krsta. zar
se isprva kod nositi krsta shvncalo krsta kao
ace. sing, necega ziva r* — U haSe vrijeme, a
izmedu rjecnika u Vukovu (kod 1. krsta) nositi
krsta ili krsto, cf. zavjetina s primjerom: Od
tada su krsta nastanula. (Nar. pje5. vuk. 1, 123).
— U Srbiji svako selo ima po jedan dan koji
slavi i svetkuje (i to obicno biva |eti od vas-
krsenija do Petrova posta). skupe se svi se}aci
na kakvo bxdo ili na drugo lijepo mjesto u
selu .... pa se onda dignu svi s krst vima i
ikonama po po|u .... Takovo se vesele po Bra-
ni6evu zove .zavetina' a u Jadru govore: , nositi
krsta' (krste?) ili ,krstono§e' (oni sto idu s krsto-
viina i s ikonama po poju i po selu). u TrsiAu,
gdje sam se ja rodio, nose krsta drugi dan Tro-
jioina dne. Vuk, ziv. 29 — 30. Nosi krsta i ikone
od zapisa do zapisa, ne pomaze ni§ta. M. P.
Sapcanin 1, 87. Opstinska slava krsta , . . Svako
selo . . . ima po jedan dan u koji se zbira na
opStinsku bogomolu za rodnost po}skih useva . . .
Selo moze imati vise dana u godini u koje drzi
opjtu bogomoju, i u koje posle toga biva igra
i vese|e, ali se sve te svetkovine koje se mahom
zovu ,zavetine' razlikuju od onih koje bivaju od
vaskrsa do Petrovih poklada. M. D. Mili6evi6,
slave. G3. U oci dana u koji selo nosi krsta. 64.
,Krst,onose krsta nose'. 65.
5. KRSTA, krsta (i krsti), n. (?) pi. onaj dio
na hrbatu (preko pasa) u kojemu je srijeda
kralijesa (gdje je naj siri) a na dvije su strane
dva boka (sve zajedno od prilike kao krst). —
isporedi 3. kriXa, 1. krsti. — Nejasan je oblik
srednega roda kao i kod 3. kriza ; moglo bi se
pnmisliti da je negda bio dual (prema dva boka?),
pa da se to zaboravilo. — Od xviii vijeka, a
izmedu rjecnika u Vukovu (,das kreuz, ala ein
tlieil des korpors' ,regio sacra, lumbus'). Dvoja
pomazanja na krsti. S. Badric, prav. nafi. 51.
Tu se on . . . straSno rani negde oko krsta. Vuk,
dan. 4, 1.3. Sjeknu me u krstima. rjefiu. kod
sjeknuti. Po6e pregledati (piece) od krsta do
odsoja i prisoja. V. Vroevic, niz. 130. Neki
rastapaju kamfor u |utoj rakiji pa nime tru po
krstima. M. D. Milidevic, ziv. srb. glasn. 37, 143.
— 1 u zivotine. (Proricu iz brav^ega pleca :)
Knez Rogan: Koja dr?,e da je na§a strana? al'
od krsta ali je od studa ? Knez Janko : Mi smo
vazda od krsta drzali. P. PetroviA, gor. vijen. 66.
KRSTAC, (gen. krsca ili krstaca), m. uprav
dem. 1. krst, ali se nalazi samo u osobitijem
znaienima. — -a- (negdaine b) u nekijem zna-
ienima ispada u svijem padeiima (osim no7n. i
ace. sing.), a u nekijem ostaje, ali se to ne mole
svagda saznati (moze biti da za neka znaiena
biva oboje).
a. krstiVci, samo u mnozini, brav(a krsta
(vidi naj zadni primjer kod 5. krsta). — V naie
vrijeme u Lid. Zadiii kraj bravfiadi zove narod
,krstacima'. ,Glavu i krstace ostavi za mali boXic'.
,Izgladnio sam sad, bi cijele jaiie6o krstaco pojio'.
J. Bogdanovi6.
b. strana samara nasprama glaviiu, na kojoj
je drvenica na kriX sastavjeua. .M. Pavlinovid.
Krstac, na straXiioj strani samara ona dva ko-
mada drva koja se na gornoj strani na kriz
zdruiuju. na Brafiu. A. Ostojic. isto snaH i pi.:
krstaci. U antreSej pe6 kruha bijela, na krstace
torbu struiiavicu. (Nar. pjes.) A. Ostojic.
c. Krstac, mjesno ime.
a) Kistac, Ki'sca, vidi u Daniricevu rjei-
nikii : Krbsti,cb, dva .sela koja jo car Stefan dao
crkvi arhandelovoj u Prizrenu : ,oba Krbstbca'
medila su sa selima Pakisom i Rap6om. G(lasnik).
15, 281. 301. (1348?). da se drugo b nije izgova-
raln poznaje sc po rijeci Krsfianin (vidi).
0) Krstac, Krsca, vidi u Vukovu rjecniku:
1. u Gacku karaula s nekolika topa s primjerom
iz narodne pjesme: Od palanke Krsca krvavoga.
(Ogled, sr. 149). — 2. brdo izmedu Crmnice i
Pastrovica ,ein berg' ,montis nomen'. ali vidi i c).
r.) dva sela u Hercegovini. Statist, bosn.
112. 116. — jedno vafa da je isto sto je u Vu-
kovu rjecniku (vidi b)) pod 1 ; ispada li a u dru-
goga, ne znam. — vidi i : Jedno jutro pokliknula
sa Krstaca vila. Osvetn. 2, 78. Petra pravi ka
Krstacu tvrdu. 5, 124.
<l) selo u Dalmaciji u kotaru kotorskome.
Report, dalm. 1872. 7.
f) Krstac, Krstaca, zaselak u zupi Du-
brovackoj. Schem. ragus. 1876. 29.
/} u Srbiji. tiu) Krstac, Krstaca, mjesto
u okrugu aleksinackom. Niva kod Krstaca. Sr.
nov. 1875. 335. — //b) Krstac, Krstaca, zaselak
u okrugu cacanskom. K. Jovanovii 168. i vis.
M. D. Milicevid, srb. 645. — vidi: Zemja n
Krstacu. Sr. nov. 1871. 212.
(•/) Krbstacb. S. Novakovic, pom. 136.
d. neka bifka. Krstac, Paris quadrifolia L.
(Lamb], Visiani), v. Krizarica. B. Sulek. im. 175.
KRSTAC, krstaca, to. vidi krstas (orao, barjak).
Naj prvi su krstaci orlovi. Pjev. crn. 253*. Sve
ugleda krstaca barjaka. Nar. pjes. vuk. o, 327.
Stade huka krstaca barjaka. 5, 333.
KRSTACA, /. postaje od krst, ali se nalazi u
osobitijem vrlo razliiitijem znaienima. — Akc.
se mijena u gen. pi. kfstafta. — IJ nase vrijeme.
1. komad sto ostaje nasaden u ze)n(i od
slomfena krsta. — U Vukovu rjeiniku: ,stamm,
stiimmel eines kreuzes' ,trunca crux'.*
2. vidi u Vukovu rjecniku: (u Risnu) rece
se za vjesticu kao da joj se ime pred djecom
ne bi spomenulo. cf. rogu|a. — vidi krizarica, b.
3. nekakva morska zivotina. Krstije2 i krstaca.
L. Zore, rib. ark. 10, 341.
4. Krstaca, ime mjesno.
a. selo u Hercegovini. Statist, bosn. 108.
b. jedno ili dva mjesta (Krstaca i Mala
Krstaca) u Srbiji a okrugu kragujevackom. Niva
u Krstaci. Sr. nov. 1875. 101. Niva u Maloj
Krstafii. 1875. 907.
KRSTACE, Krstaca, /. pi. ime iiekakvii mjestu.
— U Vukovu rjeiniku samo s primjerom iz na-
rodne pjesme : Tu Osmanu jadnu zapanuse na
Krsta6e, na debele doce.
krstaCk^. gj
KRSTACI6, m. orude (na brodii) gdje mala
katarga zglaba s velikom, uamaknut je u prije-
krst jedan opaSaj od cetiri drva zajedno stucena
u koji ulazi mala katarga i od iiega drzata je.
M. Vodopic, tuzn. jel. dubrovn. 1868. 209.
KRSTaCkI, adj. koji pripada Krscu Hi Kr-
stacu. Na visoku brdu krstaSkome. Nar. pje.s.
vuk. 5, 300. Pride zore na poje krstacko. P.
Petrovic, gor. vijen. 41. Pa ispali na krstacke
klance. Osvetn. 2, 160.
KK.STA6, krstdca, /«. vidi krstas, a.
KKSTA^E, n. coll. od 1. krst, 1, c, h) Hi od
krstina. — U poslovici nasega vremena. Rijetko
vlace, rijetko i krstace. Nar. poslov. stojan. 217.
KRSTAJKA, /. vidi krstionica. — Samo u Be-
linu rjecniktt: ,pila d' acqua santa' ,pila aquae
lustralis' 566*, i ii Stulicevu: v. kropionica iz
Belina.
1. KRSTAK, (krskay), in. dein. 1. krst. — U
jednoga pisca xvii vijeka (iina samo nom. i ace.
sing.). Darova mu jedau krstak od srebra. B.
Kasid, per. 77. Dignu s grla krst i liim blago-
sovi more, . . . prilika Gospodina stvoriteja od
valova pade iz ruka . . . i potopi se . . . Biv5i jos
daleko od mjesta gdi se bise krstak potopio, vide
jednoga raka morskoga da . . . nosase , . . sfetu
priliku .... i . . . dopusti mu da uzme krstak.
fran. 165—166.
2. KRSTAK, krstdka, m. neki h(eb .Ho se mijesi
za krsno ime. — U nase vrijeme it Srbiji i u
Banatu. Kolac, krstak i poskurica mese se od
pSenicna braSna s kvascem. M. D. Mili6evi6,
slave. 2.5. Krstak je kiseo hleb u obliku krsta.
na nega se udara pet poskurnaka : jedan na sredi
a po jedan na svakom kraku. u Nisu, u Kuma-
novu ovaj se krstak zove ,sveta presveta' . . . u
Sumadiji se ti krstaci nose crkvi. 26. Uzeze
sve6u i privosti je za krstak koji je narofiito za
to umesen. zlosel. 304. Ki'stak, krstdka, kolac,
koji se o krsnom imenu mijesi, a ima oblik krsta.
u Banatu. V. Arsenijevi6.
KRSTAlI, adj. vidi krstas (harjak). — Na-
iineno od 1. krst, Hi mozebiti od krstaS tur-
skijem nastavkom ly. — Ne mijena se po obli-
citna. — U narodnoj pjesmi hosanskoj nasega
vremena. Razvi Stojan krstali barjake. Nar. pjes.
liiirm. 1, 307.
1. KRSTAN, krsna, adj. koji pripada (l.)krstu.
— Postaje od 1. krst nastavkom bn; t izmedu
sin ispada, ali se gdjegdje nalazi pisano. —
Naj cesce se upotreb]ava slozeni oblik kirsni. —
Rijec je praslavenska, isporedi sislov. krbstbnt,
rus. K-pi'CTHbiii, ces. krestny, ]jo}. krzesny (chrzesny).
a. prema 1. krst, a. — Izmedu rjecnika u
Stulicevu (krstan ,crucis') i u Danicicevu (krb-
stbnb ,crucis').
(i) vidi 1. krst, a, aj i d). (Dva) krbstb-
naja roga jimaze Hristosb vragy jeju nizlozi.
Danilo 198. S takom slavom stupa i hodi mnoStvo
sniznijeh redovnika, i kolo im sveto izvodi s zlat-
nijem stijegom krsna slika. J. Palmotii 9. Ta-
koide pisi vbse zapis vise krbstb sb slovi krstni,
i niie krbstb ST. slovi krbstnii (na zapisima o
kojima je ovdje rijec ima krst, sto mu je u uglo-
vima napisano fg X.g A'/ xct .■ to su ,krsna slova').
Zapis. nov. star. 18, 187.
b) vidi 1. krst, a, b). — moze se zamije-
niti i rijeiima hriscanski Hi krscanski. .iigradi
vbsejenuju wruzijemb krbstbnyimb. Stefan, sim.
pam. saf. 25. Oruzijemb krbstbnyimb pobediti
vragy jego. Domentijan-i ig. Ca znamenuje ci-
sto6u krstnu. Narucn. 13*. Da se umire svetom
r 1. KESTAN, c, a).
papi krstne vlasti. J. Kavanin 2011'. Vojnica
kora car krsne puke vali. 238"-. On nam dade
ovu besmrtnu hranu kao plod koji uzre na rie-
govu krsnom drvetu. D. Danicid, pisma. 196.
Svi koji uzeste na sebe u zivotu jaram krsni i
za mnom idoste u vjeri. pisma. 363. I da krsna
ne ponizi crkva nase stare aleme munare. Osvetn.
6, 4. — U ova je dva primjera krsni (kao siipst.)
isto sto krScanin : Da svo'e blago krstnijem dade.
J. Kavanin 296a. Krstnijeh mudros sva 'e od
djela, a ne samijeh od besjeda. 5441>.
b. vidi 1. krst, 3, koji pripada krstenu. —
Izmedu rjecnika u Belinu (krstni .battesimale,
aggett. di battesimo' ,baptismalis'; voda krsna
, acqua battesimale' ,aqua baptisraalis' 133'>), u
Voltigijinu (karstni , battesimale' ,zur taufe ge-
horig'), u Stulicevu (krstan ,ad sacram ablutio-
nem spectans').
a) 0 vodi. A krstnom je vodom stare tvoje
istocne zlobe odnio. A. Vitajic, ostan. 5. Kada
te je svu koliku krstna voda 6isto oprala. 310.
Ako sin si ti crkveni, krstnom vodom vas 6plakan.
J. Kavanin 389t>. Plam kojega krstno vrilo vik
ni'e moglo zagasiti. 5b. U blagosovu vode krstne.
1. Velikanovic, uput. 3, 469. — Dicica su krstni
studenac opoganila. A. Kanizlio, kam. 572.
b) 0 miliisti. Ako bi mozebiti pravednost
i milost krstnu izgubili. I. Velikanovic, uput.
3, 67.
c) 0 imenu .Ho se primi na krstenu (drugo
je krsno ime kod c); krsno ime znaci i sveca
cije se ime nosi. Jednom Jure krsno ime bise,
Petar drugi imenom se zvaSe. And. Kacic, razg.
215'i. — Po svetoga Tripuna, moga krsnoga
imena. M. Drzic 3B8. Tako meni Mikuli Bog
pomozi . . . dvanadeste apoStolov, cetire evanje-
li§te i meni Mikule moje krsno ime. Mon. croat.
338. (1585). Tribuje da se priporuci Bogu, . . .
svomu krsnomu imenu ... I. J. P. Luci6, doct.
5. — / dan u koji se svetkuje onaj svetac (po
svoj je prilici ovako znaiene u ova dva primjern,
a ne kao kod c). Ter meni, bane, dodi na kra-
jevo krsno ime. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 47.
Dok kom krsno ime bane. V. Do§en 172a. —
Amo moze pripadati i ovaj primjer: S tog ne
reci, krsni imenace. Osvetn. 6, 35.
c. krsno ime, vidi u Vukovu rjeiniku (kod
kirsno ime): Svaki Srbin (uprav svakii kuca) ima
(naj mane) po jedan dan u godini koga on slavi,
i to se zove , krsno ime, svfeti, sveto', i ,blagdan,
[krSnak, sluzba], (slava'. Milidevic) .... Po naj
vise slave Niko} dan, Jovan dan, Durdev dan,
Arandelov dan itd. i to se ne mijena uego ostaje
od ko[ena na kojeno: za to se smatraju kao ro-
daci svi koji slave jednoga sveca. vidi da(e o
tome u istom rjeiniku, a joS potpunije u M. D.
Milicevic, slave u Srba. — Od xiv vijeka (vidi
primjer iz Mon. serb.), a izmedu rjeinika osim
Vukova u Danicicevu (,krbstbno ime' §to i danas
kod krbstbnb).
a) uopce. Jesmo prisegli svetemb Jurjemb
i ariianbdelomb Mihajlomb, naSimi krbstnymi
imeni (pisu zupan Bjelijak i vojevoda Radii
Sankiiviii) . Mon. serb. 219. (1391). I ikona sve-
toga Jovana, krsno ime MusiAa Stevana. Nar.
pjes. vuk. 2, 300. Sveti Dorde, krsno ime moje !
2, 94. Svet.i oce Nikolaje, moje krsno ime ! M.
D. Milifevid, slave. 8. — Gde se krsno ime pomi-
nalo, tu i pomagalo. slave. 51. — Radi Boga i
krsnog imena. Nar. pjes. vuk. 2, 96. Krsnoga
mi imena! M. D. Miliievic, slave. 8. — Pera-
stanom bjese krsno ime krstov danak. Nar. pjes.
bog. 183. Sutra mu je (vojvodi Toduru) krsno
ime sveto, krsno ime, sveti Deordije. Nar. pjes.
1. KRSTAN, c, a). 6!
vuk. 3, 96. Mene (Krnleviiu Marku) jeste sutra
krsno ime, krsno imo lijep danak Durdev. 2, 3G5.
Nemoj danas krvi udiniti, daiias ti ja krsno ime
krasno. 2, 135. Kodite|e svojo iia liiovo krsno
ime svotog Goorgija posetila ... D. ObradoviA,
ziv. 78. Krsno imo nijo ti iznenada doslo. Nar.
posl. vuk. 161. O krsnijem iniouima i na osta-
lijem velikijem gozbama. Vuk, nar. pjes. 1, 77.
— Za fciji se kolad maSi dote, onoga sveca slave
roditeji posle toga kao i krsno imo svojo. M. D.
Miliievi6, slave. !). Naslednik duzan jo s na-
sledstvom da primi i krsuo imo onoga 6ijo imaAo
nasleduje. 9. — l)a proslavim mojo krsno ime.
Nar. pjes. vuk. 2, SHo. Kad slavis krsno imo.
Ji^ar. prip. vuk. 97. Krsno ime slave u Torlaku
kao i u §umadiji. M. D. Milicevii, kra}. srb. 267.
— Slugam' dade da mu vino sluzo, da mu slugo
kr.sno ime sluzo, ne posluzi krsno ime svojo jedan
danak kako jedan casak. Nar. posl. vuk. 2, 9<1.
Kad do tvoje ja dolazih kule, u tebo so krsno
ime sluzi. Nar. pjes. horm. 1, 4.TO. Kako se
krsno ime sluzi. Vuk, nar. pjes. 2, 93. — Nemoj
grozne suze prolivati, no skrvi mi moje ime
krsno. Nar. pjes. vuk. 2, 434.
b) u jednoga pisca nasega vremena krsni
daui znaii sto i krsno ime. Gotovinu na tri
mjesta sprema: jedna mu je za krsnijeh dana . . .
Osvetn. 1, 22. Ovne devetake, za krsnijeh sto
branite dana. 8, .5t.
c) krsni moze znaciti: koji pripada krsnome
imenu. — isporedi slavski. — Izmedu rjecnika u
Vukovti (krsni, n. p. kolao [vide krsiiak 3J, svi-
joca ,zum liauspatron gehorig' ,pertin6ns ad diem
patrouo cooliti .sacrum, laralis (?)')• Lome (do-
raadin s popom ili s kim drugim kad nema popa)
krsni kolac (koji mora biti od senicua brasna u
kiselo umijo.sen i nasaran poskurnakom). Vuk,
rjecn. kod krsno ime. Eadi kojiva, poskura i
krsnoga kolaca. Vuk, nar. pjes. 2, 4. Eazdrobo
krsni somun ... u Nar. pjes. here. vuk. 350.
U Bosni se taj kolac zove ,krsnica' ili , krsni
kruh'. M. E). Milicevic, slave. 25. — Tako mi
krsne svijece! Nar. posl. vuk. 301. Tako mi se
krsna svijeca ne ugasilal (Tako svi od iuoga
roda ne pomrli i ne imao ko krsnoga imena
slaviti i u slavu ustajuci svijece paliti!) 304.
Bez krsne sveie krsno se ime ne moze slaviti.
M. D. Milicevic, slave. 23. Pa eto nam se ne bi
gasila krsna sveca. S. Matavu), novo oruzje. 104.
(I) kod mjesnoga imena. — xiv vijeka. Selu
Sakatu bjese meda ,Krbstbny Potokb'. G(lasnik).
15, 287. D. Danicic, rjecn. kod krbstbub.
2. KRSTAN, krsna, adj. koji pripada krstima
(vidi 5. krsta). — U jednoga pisca nasega vre-
mena. Krsni zivci dvojako djeluju. M. Pavli-
novic, rad. 60.
3. KRSTAN, m. vidi 3. krst. — V jednoga
pisca nasega vremena. Dace krstan, cim mu pane,
blaga. Osvetn. 4, 12.
4. KRSTAN, ni. ime mitsko. — isporedi 3. Krsta.
— xviii vijeka. Krstan volar. Glasnik. ii, 3, 77.
(1706—1707), 224. (1710). Krstan. 78. (1706-1707)
KRSTANA, /. ime zensko a Srbiji n okrugii
vranskom. — isporedi Krstan. M. D. Milidevid,
kraj. srb. 316.
KRSTANIC, tn. prezime (po ocu Krstanu). —
V nase vrijeme. Bozu Krstanida. Glasnik. ii, 1,
200. (1808). Krstani6. D. Avramovid 271.
1. KESTANE, n, djelo kojijem se krsta. — U
Stulicevu rjeinikii. Krstane svijetla. M. Pavli-
novio, rad. 54.
2. KESTANE, n. ime mjestu u Srbiji u okrugii
8 KRSTA§, 0.
kragujflvaikom. Livada kod Krstaiia. Sr. nov.
1863. 274.
KRSTAOBEAZAN, krstaobrazna, adj. u ko-
jega je ihlicje (ohraz) kao u krsta, slidan krstu. —
Cadnorat je ohlik krsta-. — Samo u knigama
pisaiiima crkvcnijcm jezikom.; u ruskom kni-
zevnom jeziku ima Kpiicrooopaaiir.iii; jamad/io nije
nigda bila narodna rijei. — Izmedu rjeinika u
Daniciceni (kri.-<taobrazi>nb ,cruci similis'). —
Za adjektiv neniam primjera, nli vidi F. Mi-
kloi5i6, lex. palaeoslov.-' kod kr'Lstaobrazbnb. —
Adcerah krstaobrazno znaii Ho i unakrst. Rucfi
krbstaiobnizno na prbsehb postavjajetb. Uomen-
tijan'' 58. Krbstaiubrazno blagoslavjati vodu. 199.
KRStAreNE, n. djelo kojijem se krstari. ,1
po vasora krstarehu ipak se po solu krade'. J.
Bogdanovi6.
KRSTARITl, ki-starim, impf. hoditi tamo i
amo (unakrst); samo u osobitijem znacenima. —
Akc. kaki je u praes. taki je u impf. krstarah,
(u part, praet. pass, ki-staren); u ostalijem je
oblicima onaki kaki je u inf., osim aor. 2 i 3
sing, ki'stiiri. — Postaje od nepotvrdenoga sup-
stantiva krstar. — U nase vrijeme.
a. 0 strazi osobito nocnoj (vidi patrola, ronda)
koja ide naokolo iuvajuci mjesto od lupeza itd.
Eeku .seoski patrolci : ,Svu noA smo na sokri§
po selu krstarili'. J. Bogdanovic. Zbi|a strata
hoda i krstari. Osvetn. 1, 17.
b. vidi kriZati, 3, b, i krizariti. A po morn
krstare lade i brodovi. Bos. vila. 1888. 7.
KRSTAS, krstasa, m. uesto na cemu ima krst,
samo u osobitijem znacenima. — isporedi 1. krizak.
— Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem
padczima, osim nom. sing, i ace. sing, (kad nije
jednak s genetivom sing), i voc: kirstasu, kfstasi.
a. orao krstas, Aquila iraperialis Guv., vrsta
orla (ima kao krst na ledima). — Od xvii vi-
jeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (krstas orao
,der kreuzadler (?)' ,aquilae genus'). Kakono ti
orao krstas cini pticem svojijem, kadano hoce
da polete. M. Divkovic, bes. •52.5b. Dospi oni
veliki ora' krstas. J. Banovac, pripov. 94. Da
zastrelis oi-la krstatoga, krstas' orla sto vodi
oblake. Nar. pjes. vuk. 2, 360. Krstas , Aquila
fulva'. G. Kolombatovic. progr. spal. 1880. 7.
Krstas, orlov, orlina, orlusina , Aquila fulva'. D.
Trsteiiak. Aquila melanaetus (L.). orao krsta§ . . .
Etiug^r je kasnije doznao da se ovaj orao u Sla-
voniji zove ,krsta6' ili , krstas' .... PrijateJ me
Nakicenovic uvjeravao da je , krstas' ime orla i
u Boei kotorskoj. S. Brusina, ptice hrvat.-srp.
(nastavak). 86 — 87. — U prcnesenom smislu, ce-
sarski orao (na grbu i barjaku) u Austriji. Tebe,
bane, i tvoje gradane pouukujora kano i sinove
da bacito te orle krstase od dvi glave zlo uzdaiie
vase, a metuote careve (turske) barjake na bo-
dono Beca bijeloga. And. Kacid, razg. 232*.
b. krstas talijer, talijer (novae) koji je prije
na sehi imao kosi krst (ili krst svetoga Andrije)
X, ali sad moze biti da se misli na dvoglavoga
orla. — IJ nase vrijeme, a izmedu rjecnika u
Vukovu (krstas talijer ,d6r kronthaler' ,thalorus').
Ta je (deorana) puna krstaSa talira. Nar. pjes.
horm. 2, 99.
C. krsta§ barjak, barjak na kojemu je krst.
— U naie vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu
(krstaS barjak ,die kreuzfahuo' ,voxillum cruci-
atum'). Prod liima jo Bosko Jugovidu, i on nosi
krstasa barjaka. Nar. pjes. vuk. 2, 289. Krstas
ga je barjak jioklopio, pobratime, do koiia alata;
na barjaku od zlata jabuka, iz jabuke od zlata
krstovi. 2, 290. Sa krstasem u ruci barjakom.
krstaS, c.
2. KRSTI
2, 314. I na negov krsta§ alaj-barjak. 2, 374.
— Jos ostaje Bosko Jugovicu, krstas mu se po
Kosovu vija. 2, 294. Eno Mirko pred krstasom
hoda. Osvetn. 2, 132.
(1. vidi 2. krizar. — U jednnga pisca nasega
vremena. U prolece godine 1096 krstaSi sa za-
pada koje je vodio Vitez Valter i Petar od Ami-
jena putujuci u sveta mjesta udare na Nis. M.
D. Milicevic, kraj. srb. 88.
e. vrsta pauka s krstom na zatku, vidi 1.
krizak, d. Krstas (Epeira diadema L.). K. Crno-
gorac, zool. 167.
f. ime mjestu u Srbiji u akrugu vafeskom.
Niva na Krsta^u. Sr. nov. 1871. 468.
KRSTASICA, /. kao iensko preina krstas ;
kaze se u osobitijem znacenima. — t/ naie vrijeine.
a. vjestica, vidi krstaca, a, i 1. krizarioa, b.
(Lasno ti je poznati vjesticu, sijedih kosa a krst
ispod nosa. V. Bogisic, zborn. .561). Da nam
pomete trag od bezdusnih hrdoroga i krstasica,
Bog im sudio ! V. BogiSii, zborn. 561.
b. novae: polovina a i cetortina talijera kr-
stasa (vidi krstas, b). — U Vukovu rjednika:
,der halbe kronthaler, auch dor vierte theil des-
selben' ,tlialeri cruciati dimidia, et vel quarta
pars'.
C. krstasica grana, grana slicna krsta. A za
kapu djene obijezje, krstasicu omarovu granu.
Osvetn. 2, 6. Ter mu vldje kapu ostru|icu i za
nome krstasicu granu. 2, 42.
d. Pelias berua Merr., vidi ridovka (zmija).
— Va t'lemacknm kreuzottor. I otrovnu zmiju
krstasicu. K. Crnogorac, zool. 49.
KRSTASlt, m. vidi krstas, a (uprav demi-
nutiv). — U narodnuj pjesmi nasega vremena.
Na Jabufeju orli prolijeiu, po naj vi§e orli kr-
stasioi. Nar. pjes. vuk. 4, 176 — 177.
KKSTA&INA, /. augm. krstas, (a). — U nasc
vrijeit\e, a izmedu rjeinika u Vukovu (augm. v.
krstaS .s- dodatkom da se govori u Crnoj Gori).
Dok dolece krstaSina orle, krstas-orle velikijeh
krilah ; to ne bje§e krsta.sina orle, no to bjese
Mikoniou Marko. Ogled, sr. 426. A pred nima
(gavranima) krstasina oro. Nar. pjes. horm. 1,
414. _ _ ,
KRSTASKI, adj. kuji pripi(da krstasima (vidi
krstaS, d). — Nacinenii u nase vrijeine. U srijedi
ovoga perioda stoji jedan osobiti svoStenik po
imenu Grgur Hildebrando i krstaske vojne. Vuk,
priprava. 84.
KESTAT, adj. na kojemii je krst (vidi 1. krst,
1) Hi su krstovi; nalik na krst. — isporedi kri-
zat. — U nase vrijeme.
a. na kojemu je naslikan Hi drukiije nacinen
krst Hi vise krstova. — Izmedu rjeinika u Vu-
kovu (n. p. barjak, orao ,kreuz-falino' ,signatum
cruce, vexillum cruciatum').
tl) orao, vidi krstas, a. Da zastrelis orla
krstatoga, krstas-orla sto vodi oblake. Nar. pjes.
vuk. 2, 360.
b) talijer, vidi krstaS, b. I tu ima fietiri
sanduka, sve su sami krstati talijeri. Nar. pjes.
vuk. 3, 437.
c) barjak, vidi krstaS, c. I iznese krstat
svilen barjak na kome je dvanaest krstova. Nar.
pjes. vuk. 2, 300. Razapese krstate barjako. 2,
302. Krstat barjak cara Kostantina. 3, 83. Pak
razvija krstata barjaka. Pjev. crn. 138'^. Ali
Klanca doma ne nahode, no razvio orlasa kr-
stata. 3121>.
(IJ u osobitijem slucajeoima. Pop Duro u
isti mah uputi se k boniku sa price§6em; oruzje
mu je u krstatoj torbici, s kojim ne ubijaju no
lijefie greSne duse koje svijet ostavjaju. V. Vr-
Cevio, niz. 201. — Uvrh varosi (Vrane) inia jedna
4'amija koju Vraiianoi zovu , Krstata Gamija'.
iKrstatom' su je prozvali zato sto u onoj strelici
koja strfii na vrhu svake munare ima nekakav
mali krstic ili nesto nalik na krstic. M. D. Mi-
licevic, kra}. srb. 300. — Vidi 1. kri^.an, b.
b. koji je nalik na krst.
a) krstat put, krstati puti, mjesto ydje se
doa puta sijeku unakrst. — Izmedu rjeinika u
Vukovu (krstat put, vide raskr§6e s primjerom
iz narodne pjesme : Kada dode na krstate pute).
Vodio b' te na krstate pute, sek'o bi te na 6e-
tiri strane. Nar. pjes. vuk. 1, 545.
b) u osobitijem slucaievima. Na glavi mu
krstate celenke (pripada U amo Hi pod a?). Nar.
pjes. horm. 2, 90. — Manastirska crkva ima
oblik krstat. M. D. Mili6evic, kraJ. srb. 24.
C. kod mjesnijeh imena ii Srbiji. — (i) Kr-
stata Granioa, ime mjestu u okrugu crnorijeikom.
Niva u Krstatoj Granici. Sr. nov. 1871. 268. —
b) Krstati do, dolina u Gajevima (u okrugu
uzi6kom). ^j. Stojanovic. — c) Krstato Po)e u
okrugu smederevskotn. Niva u Krstatom po]u. Sr.
nov. 1870. 318.
KRSTATA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
kragujevackom. Niva u Krstati. Sr. nov. 1875.
123.
KRSTATI, krstam, impf. u Stulicevu rjecniku:
,incrocicchiare' ,decussare', gdje po talijanskom
tumaienu znaci : prekrUati (n. p. noge) ; a po
latinskom : rezati unakrst. rijei je i s toga posve
nepouzdana, i va(a da je Stulli naiinio prema
krizati.
KRSTATIGE, /. pi. ime selu u Dalmaciji u
okrugu imotskom. Repert. dalm. 1872. 14.
KRSTAV^E, n. vidi 2. krstionik. — Nu je-
dnom mjestu xviii vijeka. Ki krstav)u u Zadru
ravnom trim zgradise. J. Kavanin 232''. — nije
dosta jiouzdano.
1. KRSTE, /. ime iensko, hyp. Kristiua. —
Akc. se mijei'ia u vac. Krste. — U naie vrijeme
u Crnoj Gori. Tu ih srele cevske pokajnice, a
pred liima Krste Mojaseva. Ogled, sr. 71.
2. KRSTE, m. hi/p. 3. Krsta. — xvin vijeka
u pisaca Dalmatinaca. Ivanovi6 pop don Krste
dvorit bi od mnozijeh. J. Kavanin 132b. Vase
bratje Frane, Kazimira i Krste izvrstitosti . . .
J. Banovac, razg. vii. Vaaeg strica Krste koga
Bog dneve 2ivota produjio ! vii.
KRSTE^^AC, krstejca. Hi. trrsta veza (jamaino
na krstiie). — U jednoga pisca nasega, vremena
iz Boke. Kosuji je oplece vezeno na vodice,
osve, pruce i krstejce. S. !^ubisa, prio. 124.
KRSTENIGA, /. neka hi(ka (moze biti da treba
citati krstonica). Krstenica, satirium basilicum,
satirium regium (Durante), palma Christi major
(Durante, u sinskom rukopisu), Orchis maoulata
L., V. Krizao. B. Sulek, im. 175.
1. KRSTI, krsti, /. pi. vidi 5. krsta. — Od
XVII vijeka, a izmedu rjeinika u Mika(inu (krsti,
dona strana u covjeku pod pleca ,lumbus'; slabost
od krsti ,lumbago') gdje se naj prije nahodi, u
Belinu (,il mezzo de' lombi' 442b), n Stulicevu
(kail u Mikajinu, ali tef. lumbi; slabost od krsti
,lumborum vitium ac debilitas'). Iziskavajuci srca
i krsti Bog. Blago turl. 2, 9. Ma gdi i sto ti
fall, o neustrpjiva duSo? sto ti je opet u krsti
siknuloV D. Rapid 192. Te se grdno udari u
krsti i u obje ruke. Nar. prip. vr6. 27.
2. KRSTI, krsta, m. pi. vidi 5. krsta. — Od
xviii vijeka, a izmedu rjeinika u Vukovu (vidi
2. KESTI (!■
krsta). Sveti Jakov, krste, ategno ko^a zoriS.
J. Kavaiiin 3271>. (Krava) mora imati . . . krste
Siroke. I. Jablanci 117. Krsti da su mu (bikn)
veliki. 118.
3. KRSTI, (m. ? Hi) f. mjesno iine.
u. ne zna se kojega je roda. — U Daniiiceuu
rjeinika: Krbsti, zaselak selu Sikji. G(lasnik).
15, 286. (1348?).
b. ime mjestu (u Crnoj gori'^). AH demo na
Krsti krvave. Pjev. era. 79*. Ogled, sr. 176.
KESXiCI, ki'stitakil, vi. jyl. u Urvalskoj toko
se zove iast koja se daje po.Ho se dijete krsti.
F. Ivokovii, rjeftn. — Uprav kajkavski krstitki,
vidi u Bjelostjenievu rjeinikii: .baptigmi solem-
nitas' i u StuUieou (jamaino iz Bjelostjenieva) :
krstitki ,sacrae ablutionis caerimoniae'.
1. KRSTIC, m. dem. 1. krst. — Akc. se mijena
11 gen. pi. kistica. — U Vukovu rjednikii. Pa se
od svijede otkiue malo voska, te se od liega iia-
6ini krstii. Vuk, rjefin. kod zapis. — Vidi 1. krst,
1, c, b). Sto ima u starijoiu karlovafikom (ruko-
pisu) a nema u lavovskom, ono stavih medu dva
krstida; sto ima u karlovafikom starijem a nema
iii u mladpm karlovaftkom ni u lavovskom, ono
stavih medu krstid i zvjezdicu. D. Danicic u
Danilo x.
2. KRSTIC, m. prezime. — Od xviii nijeka.
Vi Krstici i Lalidi. J. Kavanin 153a. Krstic
Toma. Norini 6. Milo§ Krsti6. Rat. 402. —
Ovdje je jamucno ime musko (dem. 3. Krsta):
Od Krstida BjeloJa. u Pjev. crn. 71'>.
3. KRSTI6, m. ime mjestu u Srbiji u ukrugu
cuprijskom. Zem)a u Krsticu. Sr. nov. 1875. 641.
KRSTICEVI*-', m. prezime (po ucu Krsticu). —
U narodnoj pjesmi crnogorskoj naSega vremena.
Sijimo je . . . Krstidevid-Vuku. Pjev. crn. 71''.
KRSTIIIA, TO. ime musko. — xiii vijeka. Iz
Bakra Krstiha plovan. Zak. vinod. 55.
KRSTIJENCICA, /. dem. krstijenta. — U Stu-
licevu rjecniku. — sasma nepouzdano (radi 6).
KRSTIJENTA, /. nekakva pogaia (va{a daje
nalik na krst, isporedi 2. krstak. Hi da se jela
u nekije.m osobitijem prigodama, kao na krstena
Hi na krsnv iine). — U jednoga pisca Dtibrov-
ianina xviii vijeka, a izmedii rjecnika u Belinu
(.focaccia' .placenta' 320b) gdje se naj prije na-
hodi, i u Stulicevu (.placentae species quae sub
cinere tantum coquitur'). U snu vidjeh jednu
prikazu cudnovitu: krstijentu kruha podpepeona.
B. Zuzeri 43. — Nijesam nigda cuo te rijeci u
Ditbrovniku ni u okolini. P. Budmani.
KRSTIJEZ, m. vidi kod krstaca, 3.
KRSTIKA&A, m. muski nadimak Hi prezime.
— U nase vrijeme. Krstika^a iz Poslonca. M. D.
Milidevic, srb. 792.
KRSTI-KUME-DUilTE, neka bifka. — Ne
moie se mijenati /lo padezima. — U Vukovu rjec-
niku: (po istocnom govoru) krsti-kume-dete (u
Srijemu) ,kriechender klee' ,Trifolium reptans
[Tr. repeus] Linn'. Krsti-kume-dijete, Trifolium
repens L. (Lazid). B. Sulek, im. 176.
KRSTILAC, kistioca, to. u Stulicevu rji'cniku:
V. krstite).
KRSTILNIK, vidi krstionik.
KRSTILO, TO. jjrezime Hi muski nadimak. —
— Prije naSega vremena. Krstilo, drugojacije
Pavlovic, knezovi od Tribina, Popova i Konavja.
And. Kadid, kor. 453.
KRSTILOVICA, /. ime hrdu u Srbiji u okrugn
vranskom. M. D. Milidevid, kra|. srb. 276.
3 1. KRSTIIIA
KliSTIMIR, m. ime mulko. — U jednoga pisca
XVII vijeka koji va{a da je sam izmialio ovo ime
prema narodnima na -inir. Gdje si, dobri Krsti-
miro y G. Palmotid 1, 18.
1. KKSTIN, adj. koji pripada Kiati, vidi iJ.
Krsta. Krstine kude. Glasnik. 11, 1, 166. (1308).
— / kod mjesnoga imena. Krstin Potok, ime
potoku. Borci kod Daruvara. 1). Hire.
2. KRSTIN, m. ime muiko. — /Vi;e naiega
vremena. Krbstini.. S. Novakovid, pom. 72.
1. KRSTINA, /. augm. 1. krst. — Akc. se
mijena u gen. pi. kfsttna. — U naSe vrijeme.
a. uopce. — U Vukovu rjeiniku: augm.
V. krst.
b. M osobitijem znaienima.
<>) na samaru, vidi 1. krst, 1, c, e). —
U Vukovu rjecniku: a samara straXAi kraj koji
jo gore u nakrst sastav|en s primjerom iz na-
rodne pjesme: Svaka stica svata udarila, a krstina
kuma po prsima. — Isto je znacene i u mnozini:
krstine. .Nasloni se na kr.-;tine'. U Dobroselu.
M. Medic.
b) vidi 1. krst, 1, c, li). — IzmeCtu rjeinika
u Vukovu (,etliche garben die auf dem felde
beisammen liegen' ,mergitura cumulus', ef. krst).
^udi po pojima navalili kao mravi, znu zito,
I revlace krstine. M. D. Milidevid, medudnev. 21.
2. KRSTINA, f. <rstobo{a. Muci ga krstina.
u Slavoniji. D. Surmin.
3. KRSTINA, /. ime zensko. — isporedi Kri-
stina i Krstina. — U jednoga pisca xvrii vi-
jeka (moze biti da treba citati Kris-j, a izmedu
rjecnika u Vukovu (,frauenname' ,uomen fe-
minae'). §to imam pravit od Krstine pak kra-
}ice? J. Kavaiiin 260iJ.
1. KRSTINE, /. pi. vidi 1. krstina, b, a).
2. KRSTINE, krstma, /. pi. vidi 5. krsta. —
U nase vrijeme. Izidite . . . iz gu§e, grk|ana. . . .
grbine. krstina, grudi ... M. D. Milidevid, ziv.
srb.2 290.
3. KRSTINE, krstina, /. pi. ime mjesno, vidi
1. krstina, b, b). Krstina, mjesto ravno na nekoj
glavici u Podgori, gdje su prvo bila guvna, i
slagalo se snopje na krste: ,Hajdemo na Krstine'.
M. Pavlinovid. — I u Srbiji u okrugu kneze-
vackom. Niva u Krstine. Sr. nov. 1875. 11.
KRSTINICA, /. pidi krstionica. — U jednoga
pisca XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Mika]inu
(karstinica, krstenica, kamenica od krstenja .bap-
tisterium'). Voda proslavjena Onega godilta koja
se ima hraniti u kladencu cistu ili krstinici. B.
Kasid, rit. 5. Misnik hodedi k krstinici s ku-
movi. 14.
KRSTINICKI, adj. koji pripada krstinici. —
U istoga pisca u kojega ima i krstinica, a iz-
medu rjecnika u Belinu (voda krstinicka ,acqua
battesimale' ,aqua baptismalis' 133b) u kojemu
moze biti isto znacene ili kao kod krSten (krstena
voda). Primisati s vodom krstinickom. B. Kasid,
rit. 5. Uzima vodu krstinicku 3 krstinice. 39.
KRSTININ, adj. koji pripada Krstini. Dilak . . .
glave Krstiniue (vidi sto je kazano kod 3. Kr-
stina). J. Kavanin 323b.
KRSTINOVKA, /. ime zem\i u Srbiji u okrugu
va(evskom. Sr. nov. 1875. 737.
1. KRSTINA, /. ime zensko. — vidi 3. Kr-
stina. — U nase vrijeme, a izmedu rjeinika u
Vukovu (,oin frauenname' .nomen feminao'). Kad
Krstina ono razumjela. Pjev. crn. 260^'. No Kr-
stina knezeva jubovca. Ogled, sr. 68. Tu nadole
Gasovu Kratiiiu. 140.
2. KESTIl^A
641
KESTITI, 1, a.
2. B31STINA, /. ime mjesno u Hrvatskoj. —
isporedi 3. Krstine. u) selo u zupaniji modriiSko-
rijeckoj. Eazdije}. 59. — b) ime orauioama u
Divoaelu. J. Bogdanovio.
KRSTInAC, Krstinca, m. covjek iz sela Krstine.
V. Arsenijevic. — Akc. se mijena u gen. pi. Kr-
stiiiaca.
KRSTIINIKA, /. zensko cejade iz sela Krstine.
v. Arsenijevic. — Akc. se mijena u gen. pi. Kr-
stinaka.
KESTINSKI, adj. koji pripada selu Krstini.
V. Arsenijevic.
KKSTIONICA, /. uprav (zatvorenoj mjesto gd.je
se krsti, ali se saino nahodi u znacenu: vetiki
(obiino kameni) sud u kojemu se hrani krstena
voda i na kojemu se krsti. — -o- stoji u stoka-
vaca mj. negdasnega 1 (postaje od part, praet.
act. glagola krstiti). — Bijei je praslavenska,
isporedi stslov. krbstilbnica, rus. Kpee-ni.ibHHua
ces. kftidlnice, po^. ehrzcilnica. — U Bjelostjen-
ievu rjeiniku pa iz nega u Stulicevu ima oblik
krstelnica. — Izinedu rjeinika u Bjelostjencevii
(krstelnica ,fon3 baptismalis'. v. opiralnica), u
Stulicevu: krstelnica iz Bjelnstjenceva, v. krstio-
nica; krstiouica ,fon3 sacer (apud Christianos)';
u Vukovu' : (po Viikovijem bijeskama) [,tauf-
stein']; « Danicicevu: krbstilbnica ,baptisterium'.
Na svetuju kupelb jeze jestb krbstiluica. Domen-
tijanb 199. Baronij pravio ti je da znojise kr-
stionice. J. Kavanin 312*. Krstionica, battiste-
rio. S. Budmani 422a'. Koja se (voda) sahranuje
u krstionici. J. Pilipovid 3, 20''. Mnoge crkve
parokijanske ne imaju ovi krstionica. A. d. Costa
1, 175. Za tu svrhu stoji (voda) u krstionici.
Ant. Kadcic 121. U crkvah u kojih se krstio-
nice nahode. I. VelikanoviA, uput. 3, 22. Tada
sveStenik s kumovima koji nose dijete tri puta
obide oko krstionice. D. Danicic, pisma. 191. —
U nekijeh se pisaca nalazi i oblik krstionica
(vidi).
KKSTIONICKI, adj. koji pripada krstionici.
— U Stulicevu rjeiniku, ali u drugom smislu
(koji pripada krstenu) : ,ad sacram ablutionem
spectans' s dodatkom da je uzeto iz Belina, ali
u ovome nema ove rijeii nego krstinicki (vidi).
1. KRSTIONIK, m. vidi krstitej. o- stoji
mj. negdasnega 1. — Na jednom mjestu xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu (uz krstite)).
Kad krstionik izliva vodu na glavu krstjenika,
ima i izrec formu. Blago turl. 2, 207.
2. KESTIONIK, m. zgrada u kojoj se krsti.
o- stoji mj. negdasnega 1 (u prvom primjeru
ima 1). — XVII t xviii vijeka. Ki (pop) u krstil-
niku pocivajuci jedan petak. F. Glavini6, cvit.
257". Te jih (tijela sveta) prini u krstionik Kon-
stantini. J. Kavanin 306b.
KBSTIR, krstira, m. vidi uStrcaj, strcajka. —
Od talijanske rijeii cristero. — U Mika(inu rjei-
niku: ,clyster, clysterium'.
KIISTI§TA, n. pi. mjesno ime. — xiv vijeka.
Meda selu Plavamb ide na Krbstista. Spom.
stojau. 25. (1327).
KKSTISTE, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu
vajevskom. Niva zvana Krstiste. Sr. nov. 1875.
721.
KESTITE^, m. covjek koji krsti (iesce u oso-
hitom sluiaju). — Rijec je praslavenska (osobito
u smislu kao kod b), isporedi stslov. krbstitejb,
rus. KpecTHTc-ib, ies. kititel, poj. chrzcioiel. —
Izmedu rjeinika u Belinu (,chi battezza' ,bap-
tizans' 133b), u Bjelostjencevu (kajkavski krstitel
V
jbaptista, baptizans'), u Jambresiievu (krstitel
jbaptista'), u Stuliievu (,qui sacro fonte abluit),
u Vukovu (Krstite} Jovan ,Johann der taufer'
,Joannes baptista'), u Daniiiievu (krbstitejb ,bap-
tista').
a. baptizator, iovjek koji krsti (u naj uzem
smislu). — vidi u Belinu, Bjelostjenievu, Jam-
bresiievu, Stulicevu rjeiniku. A prem danas
slavna llara krstiteja svoga slave. Gr. Palmoti6
1, .33. Od krstiteja i od onoga koji se krsti.
Ant. Kadcid 125. Kako bi se mogao podniti
krstitej? M. Dragicevic 253. Zapisati imena i
prizivke kiima, istoga krstiteja, oli misnika. 264.
b. baptista, Baptista, kaze se osobito i naj
iesie o svetomu Ivanu Hi Jovanu koji je krstio
Isusa. shvaia se i kao pravo krHeno ime. a) stoji
uz Ivan Hi Jovan. Jojvana krbstite}a. Mon. serb.
2. (1189). Svetoga Ivana Krstiteja. Mon. croat.
83. (1457). Jivan Krstitej. Ziv. jerol. star. 1,
229. Ivan Krstitej. Korizm. 74b. Ne hote6i
vjerovati zacetje sina svoga Ivana Krstiteja. A.
Guc.6ti6, roz. jez. 101. Sveti Ivane Krstiteju.
M. Alberti 329. Komu Ivan ime biSe, Krstitej
se zovijaSe. S. Margitic, ispov. 148. Vesele se
dubrave jordanske gledajuci Ivu Krstiteja. And.
Kacic, razg. 19'i. Ivana Krstiteja, pridhodnika
Gospodinova. I. Velikanovic, uput. 3, 443. —
Kum da mi si, Krstiteju Jovane! Nar. pjes. vuk.
1, 122. Ona srete Krstitoj-Jovana. 1, 122. Jedno
jeste care Duklijaue a drugo je Krstitej-Jovane.
2, 81. — h) stoji samo bez imena. Sveti Krstitej.
S. Margitic, fala. 134. Pak Rafael i Krstitej.
J. Kavanin 209". Vikase Krstitej u sve glase.
D. Basi6 18h. Koji se pokorise u Jordanu kr-
stjase, i radi ovoga Krstitej zva se. I. Velika-
novic, uput. 1, 137.
KESTITE^AN, ki-stitejna, adj. koji pripada
krstenu (uprav krstitefu Hi krstitejima). — Na
jednom mjestu xvi vijeka. Bez opranja, krstitej-
noga prerodjenja. S. Budini6, sum. 184b.
KRSTITE^jEV, adj. koji pripada krstiteju. P.
Budmani.
KR.STITENAK, krstitenaka, m. u Belinu rjei-
niku: ,battezzato' .baptismo renatus' 133b, i u
Stuliievu: v. pokrStenak. — nepouzdano.
KRSTITI, krstim, impf. i perf. dva su zna-
iena: udijeliti (kome) prvi sakramenat (krStene);
uiiniti nad iim Hi nad kim krst (znamene kriza) ;
iz ovijeh (prenosenem Hi metafnrom) postaju
ostala. — Akc. se mijena u praes. 1 i 2 pi. : kr-
stimo, krstite, u aor. 2 i 3 sing, kfsti, u part,
praet. pass. krSten (kfs6en). — Postaje nastavkom
i ud (1. Hi 2.) krst: po prvom se znaienu misli
da postaje od 2. Krst; po prvome i drugome da
je od 1. krst. ja pristajem uz Miklosiia za drugu
etimologiju (vidi o tome F. Miklosic, christl. ter-
minol. 29). — Rijei jr praslavenska, isporedi
stslov. krbstiti, rus. KpecTiiTb ieL kftiti, poj.
krzcic, chrzci6. — U impf. i u part, praet. j>ass.
-stj- mijena se u cakavaca na sc, it Hokavaca
na st (a i na s6): krstah (krs6ah), krsten (krsien),
vidi jos kod 2.
1. aktivno.
a. iiniti da ko bude Hriiianin Hi Krsianin,
umaiuii ga u vodu Hi polijevajuii ga vodom
uz rijeii sto su za to odredene. — upotrehfava
se i u metaforiikom smislu. — Naj iesie je im-
perfektivni glagol, ali moze biti i perfektivan
(ridi u Vukovu rjeiniku) ; prema ovome je impf.:
krstati. — Izmedu rjeinika u Mikafinu (karstiti,
krstiti , baptize, baptismo expiare, sacro fonte
lavare vel abluere, baptismatis fonte lustrare,
sacro latice intingere, coelesti lavacro expi-
41
KRSTITI, 1, a. (i
are'; krstiti, opniti vodom ,baptizo'), » Belinu
(.battezziire, conlerire il battesimo' ,sacro foiite
abluoro aliijuem' ]33'>), H lijelostjenievu (kr-
stim ,baptizo, tingo, baptismo x-eoipio, sacro foiite
levo 1. abluo, baptismatis t'onto lustro, coe-
losti lavacro expio, sacro latico intingo'), u Jam-
hresiievu (krstim , baptize'), u Voltigijinu (kar-
stiti ,battozzaro' ,taufen'), u Stuliceva (,sacro
fonto abluoro'), « Vukovii (pf. u. impf. ,taut'Gii'
,baptizo'), u Danicicevu (kri.stiti ,baptizar6').
a) u naj uzem smislu, kad subjekat
svojom rukom i seujijem rijecima vrsi ubred.
tltl) impf. Kri>stite|a Jwvana dosnice juzo vbzlozi
na trbhb 2iXdite|a, i krbsti. Mon. serb. 11. (122'2
— 12'28). Da zafc krstiS, ako ti nisi Isukrsl,? Ber-
nardin 3. joann. 1, 25. Da sto krstis ako ti uijesi
Krst? N. Eaiiina 15*. Ondi pripovidase, kr§6a5e
i pridescaso. F. Glaviuic, cvit. 14". Ja to krstiiu
u ime otca i sina i duha svetoga. M. Bijankovi6
31. I. A. Nenadii, nauk. 100. U ime oca Boga
ja te krstim i ponavjam. P. Hektorovid (f) 96.
Ter po6ne krstiti Lucila. 121. Tako krstadi
broz potribe smrtno bi sagriSio. A. Ba6i6 280.
Ondi pribivaso (hukrst) s liima i kr5ca§e. J.
Banovac, razg. 212. S onim koga kr.sti. P. Fi-
lipovic 20. Ako dakle ti nijosi Mesija ni drugi
prorok, Sto krstis? F. Lastrii, od' 160. Krstei
svakoga na pokajanje. S. Rosa 44''. Kad krstite
i kad vjen6avate. D. Ba§i6 296. Krste6i nih u
ime otca . . . Ant. Kadcic 112. Ocito krstoiie
s kojim krscaso i koga pripovidase sveti Ivan
Krstite). M. Dobretio 24. Oli tri puta vaja
s liim u vodu zamodit krsteci na grcku. '26—27.
Krstio, vjeufiava' . . . Magaz. 1868. 65. — bb) tnoze
biti impf. i pf. Otijuci on (Ivan Krstite!) krstiti
Isusa. Korizm. 74b. Indijo, nihov Zavor ke
krsti' je. J. Kavaniu ^7iK Svatko more u po-
tribi dite krstiti, da ue umre nekrsteno. F. La-
stri6, od' 22. Da je zupnik zazvan, da krsti di-
teSce. M. Dragicovio 248. Vaja drzat cedo na
rakama, da ga krsti pope Crnogoroe. Nar. (ijes.
vuk. 4, 15. Na Jordanu da mi krstis sina. Nar.
pjes. here. vuk. 311. Ako sam ti dao sina da
ga krstis, nijesam da ga utopis. Pravdonosa.
1852. 10.
6^ znacene je kao kod a), ali se kaze u
poslovicama kao od sale o neeemu sto ne moze
biti. aa) impf. Besposlen pop i jarice krsti. (Bes-
poslen coek zabavfa se svakojakim besposlicama).
Nar. posl. vuk. 12. — bb) impf. Hi pf. Krsti
popa, ali pop pop. (D). Poslov. danic. Krsti vuka,
a vuk u goru. Nar. posl. vuk. 161.
c) kaze se da krsti i ko pomaze kod kr-
Uena (kum drzeci dijete na riikama). — kad je
glagol u mnozini, Hi se misli za svc one sto su
kod krstena (krstilac, roditefi, kum itd.) Hi se
uopce hoce da kaze da je neko krsten. (i<i) impf.
ir je kuma kumce iznijela, da car krsti i da ga
dariva. Nar. pjes. vuk. 2, 155. — b1>) impf. Hi
pf. OkumiSe Todora vezira, krsti Todor cedo
muSku glavu. Nar. pjes. vuk. 2, 157. Koja kiiiga
od Sibina grada, Janko u noj (Marka) na kum-
stvo zaziva, da mu krsti dva nejaka sina. '2, 363.
Te on krsti ono railo kumce. 3, 327. — Ajd'
ovamo, moj Jovane kume ! da idemo na vodu
.Tordana, da krstimo Hrista sina moga. 1, 122.
— Sv. Jerolim pride u Rim. tote ga krstise.
Ziv. jer. star. 1, 226. Krstili ga su boz kuma
pri svijedi. {'£). Poslov. dani6. Pa krstise cede
musku glavu. Nar. pjes. vuk. '2, 71.
d) glagol je u kauzalnom smislu, kad je
subjekat uzrok krUenu (zapovijeda itd.). au) impf.
Carb kbde ima syna zoniti ili krbstiti, i bude
Hemu dvorb 6initi ku6e, vbsaky da pomoze. Zak.
2 KRSTITI, 2, a.
dus. pam. .saf. 45. KriiaSe po ufienici svojira.
M. Dobretic 33. — bh) impf. Hi pf fKra( Dra-
gutin) mnogyje otb jerotlkb obrati vb voru hri-
stijanbskuju i krbsti ihb. Danilo 41.
e) u mctaforiikom smislu, gotovo svagda
od Hale, ad) po tome sto se na krUenu ime na-
dijeva, moze znaciti .sto i prozvati (promijeniti
objektu ime) kngn Hi sto. uu(i) impf. Za muza
smo jqj krstili tu prepredenu fukaru. S. ^jubiSa,
prip. 103. U vas kad |udi poludo, narod ih krsti
carevima ili sveoovima. 120. — bbb) impf. ili
pf. Otac sina krsti (^ nazva) blekovom. M. Pa-
vlinovio, rad. 158. Sto car roce da noma ha-
ra6a, krstiste ga, ime daste ino. Osvotn. 3, 7i).
Cook ne moze biti dokle ga Xena ne krsti (dok
so no ozeni i no postano cook svoje zone), mislim
da 000 nije praoi smisao, nego da je znacene kao
kod cc). Nar. posl. vuk. 349. — bh) {evati na ili
« .Ho (oodu, pofevati, u^evati, n. p. krstiti vino). P.
Budmani. — re) iiniti da objekat drukcije (bole)
misli, preobracati. — impf. Hi pf. Ja te pustam
Duri Dauicidu, nek to on krsti. M. Pavlinovi6,
razg. 66. vidi i naj pos\edni primjer kod aa) bbb).
1). kao blagosloviti, blagosliv)ati, kad to
bioa krstom (znamsnen kriia) pa cesto i kro-
p(enem vode. — Obji'kat moie biti vrlo razlicite
vrste. a) impf. (Krafica Jelena) otb suboty do
suboty masla krbstesti rukami mnogyibb ijerei.
Danilo 7.3. Kada gospodin biskup krsti niku
crikvu. Kapt. sen. ark. 2, 82. — b) impf. ili
pf. 01 tar V crkvi sv. Petra krsti. Mon. croat.
184. (1503). Krsti, Bo/.e, mjesto moje do ja spim.
Nar. pjes. petr. 1, 30. — Kaze se i krstiti zvona
(i nadijeoaju im se iinena). P. Budmani.
3. pasivno, impf. Hi pf. — Part, praet. pass,
nalazi se (ne dnbro) napisan i sa -stj-. Archiv
fur Slav, philol. 4, 428; P. Hektorovio (?) 96.
118. 121. 125; J. Kavadin 210a. 369b; sa -stije-:
F. Vrancic, ziv. 78; I. T. Mrnavi6, ist. 40; sa
-stj- (sto iiprav treba citati sc): J. Kavaiiin SSS'i:
sa -st- u pisca B. Kasiia (svagda, isporedi i
druge rijeci sto se pocinu na krst-). — ■ Sam ovaj
particip shvaca se i kao adjektiv, ali se ta raz-
lika u znacena ne moze svagda poznati (vidi i
krsten).
a. prema 1, a. Od kih (roditela) ne samo
rojen bi da i krstjon u viru Isukrstovu, kako
nahodimo. Domn. lesk. ark. 4, 428. To je vsa-
komu krscenu 61 )viku potribno znati. Kateh.
1561. 97. Kada Isukrst krsten bi. A. Gu6etic,
roz. jez. 133. Po liih bi krstijena. F. VranSic,
ziv. 78. S krstenim ditetom. B. Kasii, rit. 18.
Nije dostojna ni lijepa u ociju mojijeh ona koja
nije krstena. per. 166. I tako u krvi svojoj bi
krscena. F. Glavinic, cvit. 33*. Koji su krstijeni.
I. T. Mrnavio, ist. 40. Jere krstjen ja jos nisam.
P. Hektorovid (?) 118. Kako bi Roman krs6eu.
143. Nece djova da udara na krstjono vjerne
duSe. J. Kavaiiin 210*. I gospodin svega stvora
hti od sluge krstjen biti. 383a. Svatko more u
potribi dite krstiti, da ne umre nekrSteno. F.
Lastrii, od' 22. Proglasi puku krStenomu. L.
Radi6 85. U komu daklo (duhu) krsteni jeste?
J. Matovid 76. Ali ste u ime Pa via krsteni?
79. Vjernici u Jesukrstu krSteni jesu. 91. Kr-
§ton 3 vodom i z duom svetim. M. Dobreti6 18.
Nitko ne more biti krsten po sebi istomu. 31.
Svaki fiovik i zona krsten mali i veliki. 56. U
sanduku cedo muska glava ni kr.steno ni zlame-
novano. Nar. pjes. vuk. '2, 71. Kako liijam 6edo
nekrSteno. 3, 325. Sisano je isto ka' krsceno.
P. Petrovic, gor. vijen. 40. A moj brat ubroXdio
kao svi ovi krsteni. Pravdonosa. 1852. 31. — U
ovakovijem primjerima znaii §to i krS&anski:
KRSTITI, 2, a. 6
On ti ostavi grad veseli za kr§6ene du§6 drage.
J. Kavanin 270b. Pazi dobro, o duso krstena.
J. Banovac, pripov. 97. I ja sam krstena dusa.
Nar. prip. vuk. 46. Davo radi oko krstene duse.
S. !^ubiSa, prip. 191. Kad ovaki strvni gosti
dodu u krsteno selo. Osvetn. 2, 5H. — Uopce (ii
prenesenom smislu) kao pametnn Hi dohar. ,Ma
esi li ti krSten? sto to uradi?' ,Eli mu cemu
mladai" ,E3 krstena dusa, Bog ga uprav namjeri
na krStenu du§u'. J. Bogdanovi6.
b. prema 1, b. Ta dan bi krscena crikva
po gospodini biskupi. Mon. croat. 2. (1321). Ona
crkva jest uzidana i senskim biskupom krscena.
182. (1500). Ta 6aca6ka crkva, koja je ve6 ne-
koliko puta i turcena i krstena, stoji i sad. Vuk,
dan. 1, 35.
3. sa se.
a. impf. i pf., pasivno (rijetko refleksivno)
prema 1.
a) prema 1, a. — Izmeda rjecnika u
Belinu (.battezzarsi, ricever il battesimo' ,bap-
tismo renasci' 133t>), u Stulicevu (,sacro fonte
ablui'), u Vukovii (impf. u. pf. ,getauft werden'
,baptizari'). <ni) impf. Kad Vladislava ime sebi
krsted se uze. I. Gunduli6 429. Koji se krscahu
po ruke svetoga Ivana, ne primahu milost. M.
Radni(5 517". Videci puk da Josafat cinase to-
lika cudesa u ime Isukrstovo, svi se krscau. P.
Macukat 69. Morete li . . . krstenjem krstiti se
kojim se ja krstim? (ovo zadne kao da je reflek-
sivno). A. Bacic 278. Od krstitela i od onoga
koji se krsti. Ant. Kadci6 125. Tko se krsti na
silu oli od straba. M. Dobretic 38. Krsteci se
dakle u ime duha svetoga. J. Matovic 79. — ii
ovom je primjeru pasivno bez subjekta (imperso-
nalno) : U liemu se (u Carigradu) ne dile pro-
^tena, nit' se krsti nit' se izpovida. And. Ka6ii,
razg. 168b. — bb) impf. Hi pf. Trojice presveta,
slava tebe, vb te bo krbstihb se. Mon. serb. 203.
(138G). Da se vi krstite u nasu vjeru. Zborn.
158b. Kada se Isukrst krsti u Jordanu. M. Div-
kovic, bes. 16*. I da u vodi Jordanskoj oba
bote se krstiti. F. Glavinii, cvit. 185 — 186. Ako
bi nagovoril koga poganina ili zidovina da se
ne krsti. F. Glavinic, svitl. 80. Imena od svetih
neka se stave onim koji se imaju krstiti. M. Bi-
jankovi6 29. Koji si riku Jordana blagoslovio
i u noj si se krstiti otio. L. Terzi6 327. I on
krstiv se s Bogom smiri. J. Kavanin 263b. Kr-
vavo (krUene) s kojim su se krstili mladinci. J.
Banovac, razg. 210. Da se krstiti imai ovim
krstenem krvi tvoje. F. Lastri6, test. 104b. Jeli
se pak krstio otac negov Svetimir, nije Ii, ne zna
se temejito. And. Kacici, razg. 21. Ovi kra),
premda je vazda slidio i stovao zakon Isukrstov,
nistanemane ne bise se jo§ krstio. 68. Da bi se
u o6i uskrsa i duhova uvisbanici krstili. I. Ve-
likanovii, uput. 3, 426. Tada bi se krstio u
svojoj krvi. M. Dobreti6 22. Moji su se dedovi
krstili. Nar. pjes. vuk. 5, 515. (Otac) hoca^e
uput da se dijete krsti bojeci se smrti. Nar. prip.
vuk.''' 213. — Bez subjekta. Danas jeste nedeja,
u noj se nista ne deja ve6 se krsti i veiica. Nar.
pjes. vuk. 1, 135.
b) prema 1, b. aa) impf. Krste se gro-
bovi. I. An6i6, svit, 208. — Na krstov dan (5.
Jan.) krste se vetrovi. M. D. Milicevic, ziv. srb.
glasn. 22, 128. — hb) impf. Hi pf. Ako ka od
crikav obAinskih z Vinodola imaju se krstiti.
Zak. vinod. 55.
b. impf. refleksivno, ciniti na sebi krst (vidi
1. krst, b), znak kriia. — Uprav je imperfek-
tivni glagol sto postaje od prekrstiti se. — Iz-
3 KSSTITNIK
medu rjeinika u Vukovu (impf. ,kreuz machen'
,digito crucis figuram imitor').
a) uopce. Sfetijem se kriiom krstiti. B.
Gradi6, djev. 36. Sad se brzo spravi k smrti,
ter se veoe tuj ne krsti. P. Hektorovi6 (?) 102.
Mnogi se krste kao da muhe od usta tirau. F.
Matio 3. Koji se krstom krsti. Nar. pjes. vuk.
1, 80. Ko ce klanat nek id' u garaiju, ko ce
s' krstit nek ide u crkvu. 2, 513. Kazu da se
ne va}a krstiti kad grmi, jer vele da onda sveti
Ilija bije davole, pa bi davo mogao pobjedi pod
krst znajuci da grom u krst nece. Vuk, rjecn.
kod krstiti. Svakomu tko se krstom krsti. Osvetn.
1, II. I Mirdite sto se krste krstom latinskijem.
3, 62. Ivo kriza, krsti se Jovane. 5, 34. To se
zove sebi ooi vadit mislec da se krstiS. M. Pa-
vlinovic, razg. 56.
b) osim kod molitve, maze se (po obicaju)
covjek prekrstiti kod jakoga dusevnoga osjeeana,
n. p.:
aa) od ialosti. — Na jednom mjestu
XVI vijeka. Za toj ti ja veju ... da drzis skro-
veno stvari tve i dila, na slu/.bi juveno' ka t' se
su zgodila, ter prste ne6 kr§it, ni prijat ku Jalos,
i nee se sve krstit, kakono i jutros . . . Tuj vi-
djeh ja tebe gdi velmi poblidje, i posta vrh sebe,
pak u jed vas pride, ter se sta krsteci veomi
zlovo}an i prste krseci jak da si uma van. V.
Vodopii u N. Naleskovic 1, 346.
bb) od cudena. On se stane krstiti i
fuditi sta bi to bilo. Nar. prip. vuk. 105. Da se i
sam cariSin sin zacudi, i ne mogaSe da progo-
vori rijeo, krstedi se od cuda. ^ 216. Dosta je
prooitati naj miliju vam povjesnicu, da se fiovjek
krsti. M. Pavlinovii, razg. 56.
re) kao od straha, a u isto doba misli
se da se krstom dejade moze cega izbaviti. Krsti
se, pope, zemja se trese. (Z). Poslov. dani6. Krsti
se, pope, zem)a se trese. (Kad se fiemu u §ali
cudi). Nar. posl. vuk. 161.
(M) It ovom se primjeru kaze ce(adetu
da se krsti ili u smislu da ne radi da{e Ho u
onaj cas radi (da se onoga okani, prode) ili Ho
se malinitost shvaca kao djelo vrazje: Krsti se,
jesi li malinita? S. ^jubiSa, prip. 79.
ee) krstiti se (od) koga, (od) 6ega, vidi
u Vukovu rjecniku : koga, cega, od koga, od 6ega
,kreuz machen vor etwas' ,abomiuari' s primjerom :
Krsti se ti liega, t. j. bjezi od nega, Cuvaj ga se.
— po tome Ho se krstom tjeraju vragovi. Da ga
vidis (grijeh smrtni), da ko Juta zmaja grstis, i
od neg se sveder krstis. J. Kavaiiin 3b. Vidis
ga da zlo djela, krsti ga se. D. Obradovic, basne.
257. To su laze i varalice, od takovijeh se ti
krsti i bjezi ! Vuk, priprava. 56. A ti se, dragi
moj, krsti takovijeh mudaraoa. 57.
f'f) u Dubrovniku se kaze i: krsti se
od mene (i od koga drugoga), krsti me so (i
krsti ga se) u smislu : ostavi me, okani me se, ne
dosaduj mi. P. Budmani.
c) misli se da je veliki grijeh krstiti se
lijevom rukom i da se na to moze vrag licno ja-
viti. Krsti se lijevom rukom (smisao je : zao je
coojek, ali moze biti i: toliko se iadi i snebiva
da se nepravom rukom krsti). (Z). Poslov. dani6.
Tako se lijevom ne krstio, a desna mi usahla !
Nar. posl. vuk. 309.
C. reciproino, u prenesenom smislu kad
jedno stoji preko drugoga unakrst, n. p. putovi.
Gde se bas putovi krste. M. D. Milicevic, ziv.
srb. 2, 37. Na Vlasotincima se krste ovi putovi.
kra}. srb. 117.
KESTITNIK, m. na jednom m,jestu xviii vijeka
gdje zna6i jamacno dovjeka na kome je krst ; ali
KHSTITNIK
(i44
KHST09A
se uie enadeAe ne moie sainati: kr^ianin:' fratar
Hi kaluder'^ biskup? (On) ima u svojti i u ro-
djanatvu plemeuita krstituika, zaSto nije u tri-
zaustTU alijedio liega izglednika, ki ne htje blud
ui prikore, neg post, 6isto3t i pokoreV J. Ka-
vaiiiu 631>.
KESTITl^I, adj. (dan) u koji se kfsti (crkva).
— Na jednom mjesta xiv vijeka. Jo56e narediSe,
da od toga ki orikav stvori kratiti ima prijati
kapitul pol stara dobra vina a zutra u kratitiii
dan jedaii obed . . . Ka|). seii. ark. 2, 8>.
KRSTIVOJ, III. ime uiuako. M. Ru?,i6i6.
KRSTIVOJEVKJ, m. prezime (po ocu Krsti-
vojii). 6. M. Nenadovid, mem. 67.
KESTJ- vidi kr56-.
1. KRSTO, wi. nejnsna rijec na jednom mjestu
xvin vijeka (maze biti da je ovo zlo stampano) ;
kao da je hijp. 1. krst (vidi 1. krat, 1, a, c)).
Kako bogat svcj muci ae, veaeli se a ubogi, nit'
moie otit jedan gdi se drug nahodi : krsto mnogi
utvrjen je meu obima, da on ne ufa, a ov skrb
ne ima. J. KavaAin 525*.
2. KRSTO, m. hi/p. 3. Krata. — Akc. se mijena
u voc. Kfato. — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Voltigijinu (,Cristoforo' ,Christoph') i u
Vukovu (hyp. V. Krata). U to doba Krsto pri-
skofiio. Nar. pjes. vnk. 4, 97. A na ruke Kre-
sojevi6-Krstu. 4, 95. Ne oatavi druga naj bo-
Jega, po imenu VujaCica Krata. 4, 381. Ve6 za
Krsta sinovca tvojega. 5, 9.
KRSTOBO^iA, /. bolest u krstima. — U nase
vrijeme. — (J Sulekovii rjccniku: ,krouzsclimerz'.
KRSTOFAL, m. vidi Kristofal. — Xa jednom
mjestu XVIII vijeka. Krstofala Petra svita dobra
u Zadru bojnicara. J. Kavaiiin 108".
KRSTOFOR, m. vidi Kriatofor. — Na dva
mjesta xvi i xvii vijeka. Moci sv. Kratofora.
Mon. Croat. 184. (1508). Krstofora vidih glavu.
D. Barakovi6, drag. 350.
KRSTOHOR, m. vidi Krstofor. — Prije na-
Sega vremena. Ivrbstohorb. Spom. atojan. 185.
KRSTOJE, m. ime musko, vidi Krstojevid.
KRSTOJEVIG, tn. prezime (po ocu Krstoju,
ali imenu Krstoje nema potvrde). — U naie
vrijeme. Vuica Krstojevii. Rat. 361.
KRSTOL, m. vidi Krstul. — xv i xvi vijeka.
Krstol Domjanic. Mon. croat. 89. (1460). Vi-
nograd Krstola Panci6a. 186. (1504).
KRSTONOSAN, krstdnosna, adj. koji nusi krst,
na kojemu je krst. — Izmedu rjeinika u Dani-
iiievu (krbstonosbnb ,crucem ferens'). — U pri-
mjeru xiv vijeka ima adv. krbstonosbno i znaci :
noseci krst. Krbstonosno Hristu posledovaTb. Do-
mentijanb 55. — I u nase vrijeme ima i kao
adjektiv, ali va^a da je iznova nacinen. Brani-
6evo koje je poznato jo5 od krstonosnoga (stnm-
parskom grijeSkom krstosnoga) rata. Vuk, dan.
2, 57. Papa stade propovijedati krstonosni rat
na nega. D. Danifiid, majkov. 36. — Davo i kr-
stonosna torba. V. Vrfievic u Nar. prip. vr6. 6.
vidi i (na istoj strani u pripovijeci) : Kaluder
donese sobom svoju torbieu u kojoj je bio pe-
trahi), krat i trebnik.
KRSTONOSA, m. covjek koji nasi krst (krsta)
Hi Krsta. — Od xviii vijeka (vidi kod a na kraju,
ali vidi i kratonoSin na kraju gdje je primjer iz
XIV vijeka).
a. iovjek koji nasi krst (Hi krsta), vidi 4.
krsta. Krstonose (oni §to idu s krstovima i s iko-
nama po poju i po aelu). Vuk, ziv. 30. Jednome
izmedu i^ih da se veliki crkveni krst, i to jo
pravi kratonoSa. M. I). Mili6evi6, slave. 64. Ali
as i aav skup zove ,krstono£e'. 65. ,Kratono§e
krsta nose'. 65. vidi i 4. krata i kratonoSe. —
I kao prezime Hi nadimak, xviii vijeka. Jovan
KrstonoSa. Glasnik. ii, 3, .S09. (1728).
b. koji nosi Krsta (vidi 2. Krst). — Na je-
dnom mjestu .will vijeka. Tako kratonoSe bit
6emo to jest Krsta nose6, kad negovo tilo i krv
u naaa vuda prinosimo. Blago turl. 2, 268.
KRSTONOSE, /. pi. vidi 4. krsta. — U Vu-
kovu rjeiniku: of. [vide] zavjetina [2].
KRSt6nO§i6, )«. prezime. — U naSe vrijeme.
D. Avramovi6 261.
KRST6nO§IN, adj. koji pripada krstonoH.
Gde ovako biva, tu kratonosin otac ne mesi ko-
laca. M. D. Milicevift, slave. 65. — Kod mjes-
noga imena. u Daniiicevu rjeiniku: krbstonoSinb
(Crueem ferentis': solima u Macvi koja je car
Lazar dao Ravanici isla je meda ,na Krbsto-
iiosiiib hrastb'. Srpski letopis. 79, 53. (1381).
KR8TUN0§KI, adj. koji pripada krstonosama.
Lekovito je, vele, iz krstonoSko ruke. M. i). Mi-
lideviA, slave. 68.
KRSTONA, m. ime volu. F. Kurelac, dom.
ziv. 24.
KRSTOPOKLONI, adj. vidi: U tre6u pak ne-
djeju slavi se poklon 6asnome krstu Gospodnemu
i po noj se cijela nedjeja dana zove ,krstopo-
kloua'. D. Danicic, pisma. 110. — Od rus. Kpe-
CTfXlOK.lOHHaa He^^'fe.lH.
KRSTOPO^, m. (XQiaxdnoXis?), ime mjesno (u
Macedoniji?). — xv vijeka. Zemju strumbskuju
i serbskuju, Krbstopo) ze i iny strany okrbstb-
nyje zemjb tehb. Danilo 113.
KRSTOPOR, m. vidi Krstofor. — xv vijeka.
V vrime biskupa Krstopora. Mon. croat. 154.
(1493).
KRSTORODICA, /. (Marija) koja je rodila
Krsta (Hrista). — U jednoga pisca xviii vijeka
koji je ovu, rijec nacinio prema bogorodica. Ne-
Storio . . . izusti i pripovida psost protiva lau-
krstu i protiva divici Mariji govoreii ... da di-
vica Marija nije rodila Boga i 6ovika nego samo
covika, zato ne ima se zvat bogorodica, dali
krstorodica. J. Filipovic 1, 507ab.
KRSTORUKA, /. neka bilka. Kratoruka, Kr-
stova ruka, Krstova saka (prema lat.), palma
Christi (Anselmo da Canali, sinaki rukopis, Sabjar),
Orchis maculata L. B. Sulek, im. 175.
KRSTOS, m. Hrist, Krst. — Oblik nacinen od
Hristos i Krst. — U rukopisu dubrovackome xvi
vijeka. Takoj i Krstos ne samoga sebe proalavi.
N. Raiiina 2ja. paul. hebr. 5, 5. — Na drugom
mjestu Krstos. Nih ispitivase gdje se KrStos
rodio. 28lJ— 291. matth. 2, 4. i Krstos. Po Kr-
stolu da bude obiona utjeha naSa. 207t>. paul.
2cor. 1, 5. — Na dva mjesta Krstost: pisac je
mislio na milost itd. sto se u Dubrovniku govori
milos, te je grijeskom napisao t. Spasitej koji
jest jCharstost' Gospodin. 21*. luc. 2, 11. Jeda
li on jest ,Charatoat'? 66a. joann. 4, 29.
KRSTOSATI, krsto§em, impf. bifeziti krstom
u osobitom sluiaju. — U naie vrijeme u Srbiji.
Da vampir ne bi zivima naudio, uzmu 6iata ka-
traua, obaju ga, i liim ,krstosu' vrata i pragove
od svojih kuca, koliba i koSara. (Krajina). M.
£). Milioevic, ziv.^ 326.
KRSTOST, KRSTOS, vidi Krstoa.
KRSTOSa, /. ime krmaii. Bastaja, Daruvar.
D. Hire.
1. KRSTOV
645
3. KR§, d, (1).
1. KRSTOV, adj. koji pripada krstu (vidi 1.
krst). — Naj cesie se kaze krstov dan (vidi u
Vukovu rjecniku). — Izmedu rjecnika u Viikovii
(,das fest des kreuzes, deren es zwei gibt, dea
5. Jan. u. den 14. sept.' .festum st. crucis') i u
Daniiicevu (krbstovb , crucis'). Na krbstovb dbub.
Mon. serb. 52. (1240—1272). U crbkviste krb-
stovo. Glasnik. 15, 300. (1348?). PeraStanom
bjese krsno ime krstov danak. Nar. pjes. bog.
183. O krstovu danu jesenemu. Nar. pjes. vuk.
4, 27'2. Ponizio sam sebe postavsi poslusan do
same smrti, a smrti krstove. Vuk, pavl. fil. 2, 8.
2. KRSTOV, adj. koji pripada Krstu (vidi 2.
Krst). — Izmedu rjecnika u Stulieevu (,Christi')
i u Daniiicevu (Krbstovb ,Christi'. of. Hrbstovb).
Va ime Krstovo, amen. Mon. Croat. 44. (1379).
V Krstovo ime, amen. 61. (1437). 89. (1460).
Stada Isukrbstova (uprav pripada pod Isukrst,
a vidi i krscanski, 1, a). Mon. serb. 559. (1618).
Na dan rojstva Krstova. Narucn. lOG^i. Krstove
pritaci. Transit. 281. Petak jest dan k rauki
Krstovi. Korizm. lOK Rojstvo Krstovo. 12'*.
Da vselit se va me sila Krstova, 78''. Brata
obrati na veru Krstovu. S. Kozi6ic 7''. Ta isti
dub gveti jes recon i imenovan dub Krstov. S.
Budinic, sum. Ilk Vazda Krstov zivot u misli
imiti. A. Georgiceo, nasi. 1. Vojnici Krstovi.
I. T. Mrnavic, ist. 6. Urzei Krstov kriz u ruci.
J. Kavanin 256'>. Jaram Krstov ko 'e ugodan i
lak. 385a. Tko ce nas razlu6iti od |ubavi Kr-
stove? P. Kuezevid, osm. 173. S. viru Krstovu.
Blago turl. 2, 221. U krvi KrstovoJ. J. Matovid
51. Po poznavanu pravednosti Krstovo. I. J. P.
Lu6ic, nar. 5.
3. KRSTOV, adj. koji pripada krstu (vidi 3.
krst). — Mislim da amo pripada ovaj primjer:
I u nemu (Sarajevu) ozida munare , Turkom
lijepe i gizdave hrame od 6stanka krstovih ol-
tara. Osvetn. 1, 9.
4. KE,STOV, adj. koji pripada Krstu (vidi 2.
Krsto). Bozja pomoc, Krstova Jubovco ! Nar.
pjes. vuk. 4, 96.
KRSTOVACKI, adj. vidi u Daniiicevu rjec-
niku: KrbstovbCbkyj, selu je Brodu crkve arhan-
delove u Prizrenu isla meda ,us potokb Krb-
stovb6ky'. G(lasnik). 15, 282. (1348?).
KRSTOVI, m. pi. ime mjestu u Srbiji u okruiju
pozarevaikom. Niva kod Krstova. Sr. nov. 1873.
847. — vidi 1. krst, 1, a, d) ee).
KRSTOV16, m. prezime (po oeu Krstu). — U
naie vrijeme. S Vojinica Krstovid-Novaka. Nar.
pjes. vuk. 5, 65. Jovan Krstovii iz Bukovika.
M. £). Mili6evi6, srb. 246. Nikola Krstovic. Rat.
198.
KRSTOVOBRAZEN, adj. vidi krstaobrazan.
— Naiineno od Krstov obraz nastavkom jen kao
da je part, praet. pass. — vidi u Daniiicevu
rjecniku: krbstovbobrazenb ,cruci similis' s pri-
mjerom: Mene krbstov-bobrazena. Gijf. bos. 276.
KRSTOVO PO^iE, n. ime po{u. Ca6inac kod
Orahovice u Slavoniji. D. Hire.
KRSTUL, m. ime midko, vidi Krsta, Krstotbr.
— isporedi Krstol. — xv vijeka. Krstul Do-
mjanic. Mon. croat. 89. (1460).
KRSTUL16, m. prezime (po ocu Krstulu). —
XVI vijeka. Ivana Krstulica. Mon. croat. 206.
(1518).
KRSTULOVIC, m. prezime. — isporedi Kr-
stulic. — Pontine se xviii vijeka.* Mihovila Kr-
stulovic, Despalata i Komara. J. Kavanin 100*.
KRSTUE, m. ime mjesno.
a. selo u protopresviteratu somborskome. §em.
prav. 1878. 30.
b. Srpski Krstur, selo u protopresviteratu
Velike Kikinde. Sem. prav. 1878. 95.
e. mjesto u Srbiji u okrugu pozarevaikom.
Livada u Krsturu. Sr. nov. 1863. 278.
KESTU§, m. vidi u Daniiiievu rjeiniku: Krb-
stu§b, gledaj Kurucb .s primjerom : KrbstuSi na
TJgro, i plenise mnoge gradove i sami zle pogi-
bose 1515. G(lasnik). 10, 277.
KRSTVO, n. vidi krscanstvo. — Na jednom
mjestu xviH vijeka. Krstvo tko pridobi? J. Ka-
vanin 310t>.
1. KRS, adj. u Stulieevu rjeiniku : krii, v.
krsiv s dodatkom da se nahodi u pisca S.
RosefO. — nepouzdano.
2. KRS, /. vidi 2. krs, a. — U jednoga pisca
Dubrovianina xviii vijeka, a izmedu rjeiniku u
Belinu (,sasseto, luogo pieno di sassi' ,saxetum'
642h — 643a) i u Stulieevu (,rupe3'). Za ne iziti
stramputice i na kojoj krsi ne slomit se. B. Zu-
zeri 49. Koji bi vam navijestio ali koju kr§
puzjivu ali ponor koji nespoznani. 311. Put
koji ulazis ili 6e te dovesti umorna na krs koju
strmenitu, gdje ces lasno oborit se . . . 353.
.3. KRS, krsa, m. hrid, kamen. — isporedi 2.
krs. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je u osta-
lijem padezima, osim nom. i ace. sing., i voc. :
kfsu, krsi (krsevi). — 3Ioze biti od istoga ko-
rijena od kojega je krhak i krsiti. — Od xiv
vijeka.
a. vidi hrid t 1. kamen, II, 1, o. — Izmedu
rjecnika u Vrancicevu (,kars', grebeni ,cautes'),
ti Mika^inu (krs, klisura, stijene ,rupes'), u Be-
linu (,luogo alpestre' , locus ferus' 446b), u Vol-
tigijinu (karS ,carso, luogo sassoso' ,steinigter
ort'), u Stuliievu (,rupes'), u Vukovu: (u Crnoj
Gori) ,der felsen' ,saxum' [vide 1.] kameiiak fl|,
cf. stjenak; u Daniiiievu (krbsb ,saxum'). Selu
Gradu isla je meda u krbSb. De6. hris. 39. Er
(Bale = vino) u krSu plodi dosti. J. Kavanin
167*. Da mi nase izvedemo rob|e u pianino i
krseve jute. Nar. pjes. vuk. 4, 33. ZapadoSe u
krs kod ovaca. 4, 514. Potrcite brdu Kukutnici,
pa iz krsa udrite stjeuama. 4, 526. Iz krvavih
krsah brdanskijeh. Pjev. cm. 300". Iz krvava
krsa hajdufikoga. Ogled, sr. 163. On ne pazi
krsa ni kameiia. Nar. pjes. juk. 193. Kumim
ti (svu stoku redom) tvoga psa, put kojim ides,
i zmiju pod krsem i ticu u goru. (U Crnoj Gori).
Nar. posl. vuk. 163. Meso pri kosti a zemla pri
kr§u (va|a. U Crnoj Gori). 177. Udri (zeno)
rdom o krs, pa daj i to jaje. 328. Zove se i
danas ,prokleti kam' onaj krs, na komu je Drusko
papke oteguuo. S. l^iubisa, prip. 277. A ovo
nasib krseva, ako ne mo2emo osloboditi, moXemo
ih braniti. S. Matavu}, novo oruzje. 75. Iz krsa
napitka. Bos. vila. 1886. 71.
b. preneseno na mali kamen, vidi 1. kamen,
U, 1, d i e i f. — Izmedu rjecnika u Vukovu:
(u Crnoj Gori) ,der stein' , lapis', cf. kamen s pri-
mjerima: Udario ga krsem. Diie krs da ga
udari. Ili lonac o krSu ili kr§ o loncu (udario),
loncu kami svakojako ! (U Crnoj Gori. Po pravilu
nasega jezika vajalo bi kazati ,0 krs' i ,0 lonac'
mjesto ,0 krsu' i ,0 loncu', ali se onamo tako go-
vori). Nar. posl. vuk. 102.
C. vidi 1. kamen, II, 1, n. Krs da ti je, mah-
nitina Tale ! Pjev. crn. 158*.
d. kao mjesno ime.
a) vidi: U Vysokij Krbsb konb dela. Mon.
serb. 95.^(1330).
:?. IvRS, d, h). 6<
b) selo u §arancima (u DrobAaciina u
Crnoj Crori).
r) dva zaseoka u Hrvatskoj u iupaniji
liiko-krhafskoj. Razdije). 37. -il.
(I) u Srb{ji. ail) mjesto u okrugu kragu-
jevaikom. Vinograd pod KrSom. Sr. nov. 1867.
249. — bl>) brdo u okrugu 2)odrinskom. Zemla
granifei brdom KrSom. Sr. nov. 1868. 157. —
cf) mjesto u okrugu pozarevaikom. Zem|a kod
Kr£a. Sr. nov. 1872. 516. — ilil) mjesto u okrugu
vafevskom. Niva u KrSu. Sr. nov. 1861. 496. —
ee) Krs i Gavran, dugafika gola stena u Srbiji
u okrugu crnorijeikom. M. D. Mili6ovi6, srb.
871. — ff) ^uti Kr5, wis u Srhiji u okrugu kru-
sevackom. 705. — fftf) l^uti Kr§, mjesto u okrugu
uziikom. Livada pod Lutim Kr§em. Sr. nov.
1869. 148.
4. KK§, kiSa, in. sto voda fianese i ostavi kad
poplavi. — Moze biti ista rijei sto 3. krS (isti
je akcenat), premda nije jasna sveza. — U na§e
vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu: (u Srbiji)
,das duroh aufgetretene wasser ange-schwemmta'
,adluvio(?)' [cf. okrsaii, olosj s primjerom: Snijela
voda SuSaii pa nacinila krs (kad ko kaze da je
s kim rod, a no zna se po 6emu). (Nar. posl.
vuk. 291). Ondo je bila krasna livada, a sad je
na noj krS od naj debjih klada. M. D. Mili6evi6,
zim. ve6. 263.
5. KR§, m. krierie. — 17 jednoga pisca nasega
vremena. Bez tutnave kuli pod svodove i bez
krSa pre6i pleterove. Osvetn. 1, 70. Ma krs
plota, tihan bahat noga. 1, 72. Krs kopaja, a
zveka sabaja. 2, 133.
KESaJ, to. vidi okrsaj. — U jednoga pisca
nasega vremena. Vjeru daju da se ne izdaju, dok
jednoga tefie u krsaju. Osvetn. 3, 114.
KRSaK, kifska, adj. krsan, loman, kamenit.
— U Vukovu rjecniku: vide loman.
KRSALO, n. u Stulicevu rjecniku: v. gusva.
— nije dosta pouzdano.
KKSA!^, krsja, m. nejasna i nepouzdana rijec
na jednom mjestu xvm vijeka. Kosti i zile sklo-
pit ce se veoma hitro sve zajedno ; vlas, clan,
krsa), razpao ki 'e se, raznosno udo al' izjed'no
sastavit ce tijelo oilo, neka ostane ko je bilo. J.
Kavanin 560*.
1. KRSAN, ki'sna, adj. pun krsa. — isjioredi
krsevit. — Od xvn vijeka (vidi 1, a, b)), a iz-
medu rjeinika u Vrancicevu (,asp6r'), u Stuli-
cevu (v. krsiv), u Vukovu (1. jfelsig' ,saxosus', cf.
loman).
1. adj. — Komp.: ki-Sniji (krsnij. Nar. pjes.
here. vuk. 274).
a. u pravom smislu.
a) 0 kakvom mjestu. Jer su tursku zemju
porobili, sve zagorie i krsno primorje. And. Ka-
ci6, razg. (strana?). I utekoh uz krsno pri-
morje. Nar. pjes. vuk. 2, 220. Sad sam poi'o u
krSnu Kladusu. 3, 98. Vuce viknu u krsnu Po-
cerJH. 3, 367. Jedan mejdan u krsnim Korit'ma.
3, 465. Iz primorja iz krsnih Kotara. 3, 476.
Te je sa)e u krsne Pipero. 4, 31. Od nasega
krsna Kola^ina. 4, 467. Sve junaci od krSna
Drobl^aka. 4, 478. Ispod krSna brda Kukutnice.
4, 526. Ode bane krsnome Erdeju. Nar. pjes.
Vila. 1866. 100. KrSuo selo, al' veselo bilo, krsno
jeste jere nije ravno, a veselo jer nije Turaka.
Osvetn. 5, 33.
h) 0 putu. Tijesna su vrata i krSan put
koji vodi u ?,ivot. M. Divkovic, bes. 204*. Ko-
liko kr§ni i primu6ni puta uoinio si ! J. Fili-
povi6, prip. 3, vi. — Amo moze pripadati i ovaj
! 1. KRS.AN, 1, b, 6;.
primjer (o danu putovana). KrSni danci, a dugi
konaci. Smailag. meh. 40.
r) kod mjesnijeh imena (u Srbiji).
till) Kr-^ina Cuprija, mjesto u okrugu hiograd-
skome. Niva kod Krsno Ouprije. Sr. nov. 1874.
8. — hh) KrSna Glava, selo u okrugu vafevskome.
K. Jovanovi6 101.
b. u prenesenom smislu, muian, teiak (is-
poredi a, b)), Hi tvrd (kao kamen), dakle ivrst ;
iz ovakva dva razliiita shvacaAa postaju posve
razlicita znaiena: jedna u zlome, druga u do-
brome smislu.
a) u zlom smislu, n. p. : an) muian.
Obrani i shrani dusu slugo tvoga meu pogibili
Xivota kr§noga. A. Georgiceo, nasi. 281. —
hh) strasan. ZaSto se ne bojis ti ovoga suda i
dneva kr.snoga? M. Radnic .556l>. Kada vece on
6eka i mi se ne okredamo, toliko ve6e pokaraiie
biti 6e tesko i krsno. P. Posilovi6, nasi. 29". —
cc) i 0 boju, borbi, znacene moze biti: muian,
straian, ali kao da se kod toga misli i na kr-
sene. Neg' junaka od boja krsnoga. Nar. pjes.
juk. 312. U krsnoj borbi za ukidbu ropstva. M.
Pavlinovi6, rad. 93. — (Id) o vremenu, teiak,
zlosreian. Krsna ti mi nasta ova godina ! a jost
krsnij' dan bijeli srijeda ! ja izgubih svog dil-
bora lijepa. Nar. pjes. here. vuk. 274. Odgovori
mu kum : ,Nikako bo)e, zasto je danas krsan
zeman a mucan svijet: kome se uzajmi nikad ne
plati'. Nar. prip. vr6. 74. A kad je , krsna' ura
krsno (slabo) se i razmisja. Pravdonosa. 18.52.
33. — ee) tcznk, muian, neugodan. Krsna i grdna
rabota! Pravdonosa. 1852. 23. — //) o iejadetu,
dosad(iv, pokar]iv, zao. Jest m" obifino, moja
drugarice ! vece mi je krsna svekrvica, u ponoci
zaiste vodice. Nar. pjes. petr. 1, 231.
h) u dobrom smislu, naj cesce o iovjeku,
kao pohvala: vafan, vrijedan, junaian, pa u si-
rem smislu, moze zamijeniti i rijeci: dobar, lijep.
— Izmedu rjeinika u Vukovu (,waeker, trefflich'
, bonus, praeclarus' s primjerom : KrSan je to
oovjek). na) o iovjeku, junaku. Jesi V Cuo, jel' ti
ko kazeva, ka' je turska zemja propanula od sil-
noga vojvode Dordije i krSnoga Mutapa Lazara?
Nar. pjes. vuk. 4, 314. Udrise se dva kr§ni ju-
naka. 4, 317. Eno cure za naseg Halila, a za
majke krgnog prijateja. Nar. pjes. horm. 1, 535.
0 Gavrane, krsan kapetane ! 2, 196. Krsna zemja
hercegova , krsne' rada sokolove. Osvetn. 4, vii.
Pa doceka krsne poslanike. 6, 37. Voda joj je
krsan generale. 7, 81. , Krsan' covjek, krsne cudi.
M. Pavlinovid. ,Baka krsan coek u svafiem!' J.
Bogdanovi6. — bb) 0 zenskom ce(adetu, dobar,
vajan, a jos cesce lijep. A krsna ti na ogaku
majka, %'ridna gosta more docekati. Nar. pjes.
marj. 70. ,Baka krsnu djerojku uzimje!' J. Bog-
danovid. — Krsna mi je sestra u odaji. Nar.
pjes. petr. 70. O Jelice, krSna divicice ! Hrv.
nar. pjes. 3, 306. — cc) o glavi (pameti), cudi,
mudar, dobar. Uza svu svoju krsnu (= mudru)
glavu. M. Pavlinovi6, rad. 151. Krsan coek,
,krsn6' 6udi. M. Pavlinovic. — (Id) a konu, lijep
i dobar. Vid' de krSna ovoga dorata. Nar. pjes.
marj. 76. — ec) o odijelu, ruhu, lijep. Na nemu
je krSno odijelo, sjaju mu se toke kroz brkove.
Nar. pjes. vuk. 3, 343. Pripela je tri krsna der-
dana. Nar. pjes. juk. 284. Krsno ruho junak
vrZe na se. Osvetn. 4, 41. — amo pripada i
ovo: Sjajni stijezi krsni i oprani, al' jur turskom
krvju ubrjani. Osvetn. 5, 40. — /» o blagu (si-
caru, imanu itd.), velik, obilan. Krsan jesam si-
6ar upazio. Nar. pjes. marj. 118. Za slobodne
ruke trgovaria krSna prometaia. Osvetn. 3, 40.
U Hercegovini sva pokretna i nepokretna dobra
I. KRSAN, I. b, h).
(!47
krs6anin
zovu se jednim imenom ,irad' i kazati ce o zen-
diloj familiji : ,Krsan irad ima !' V. Bosfisic,
zborn. 320. — f/f/) o rijecima, miidar. Krsne
serdar cim izasu rijeci. Osvetn. 3, 71. — o Ita-
herii, dobar. Da ti, draga, kr.san haber kazein.
Hrv. nar. pjes. 4, 171. — o jjrelu, ui/odnn.
Druzba. povrgavsi i pivo i jelo i to krsno krsno
prelovaiie. Osvetu. 1, 18. — /i/i) o djelovanu,
dobar, va^an. Pa nuti mu krsna poslusaria.
Osvetn. 7, ,54.
3. adv. krsno (rijetlco).
a. prema 1, b, a). A kad je kr.sna ura
, krsno' (slabo) se i razmisja. PravdonoSa. 18.52. 33.
b. prema 1, b, b). ,Ta cu tebe krsno opre-
miti. Hrv. nar. pjes. 3, 116. Krsno ou tobe da-
rovati. 3, 220. Svi ste mene krsno milovali.
3, 355. Al' je krsno pngledati bilo, gdje knez
prati momke razigraae. Osvetn. 5, 69.
2. KR§AN, krsna, adj. krhalc, koji se krsi. —
U Vrancicevu rjecniku (,fragilis').
3. KE§AN, m. ime mjesno.
a. selo M Istri, tal. Chersano. V. Sabjar,
mjestop. rjecn. 510. _ — Od xiii vijeka. Termini
za Koz}ak i Krsan i Sunber. Mon. eroat. 8. ( 1275
prepis. 1540). Meju KoZjakom i Krsanom i §un-
berom. 11.
b. nekakvo selo (jamacno nije isto sto je pod
a). — Prije nasega vremena. Krbsanb (selo). S.
Novakovic, pom. 136.
KRSANAC, krsdnca, m. ime nekijem bi^kama.
— Izmedu rjecnika u Stulicevu (krsanao, trava
,linaria, erba' ,herba6 species'). Krsanac, 1. li-
monia reticulata (Aquila — Buc, Skurla), Statice
reticulata L.; 2. spaccasassi (Skurla), Celtis au-
stralis L. B. Sulek, im. 176.
KRSANAK, Krsaiika, m. ime brdu u hataru
knieskom u Gruzi. L. Doi'devie.
KRSANE, n. ime zaseokii u Srbiji u okrugu
uzifikome. 1^.. Stojanovic.
KRSAVIC, ?«. prezime. — xv vijeka. Sin Mi-
kule KrSavica. Mon. croat. 87. (1460).
KkSaVINA, /. kriene, krsna (bitka kod kr-
sena). — U Mik(i(inu rjecniku: karsavina, krsiia
,f'ragor', i u Stulicevu: ,fragor'.
KRSCANIN^, m. covjek i: sela Krsca (vidi 1.
krstac, c, a)). — Xalazi se u pomeniku xiv vijeka
mnozina .Krbstbcani' kao ime samome .^elu. po
-s- vidi se da je -tb- pisano samo ortograficki
prema Krstbcb, i da je s postalo § s toga sto je
odmah za nim c (u izgovaranu). — vidi u Da-
nicieevu rjecniku: Krbstbcani, mjesto koje je bilo
blizu Prizrona: ,uz Suhu Reku do krbsta koji
stoji raedu Kostanani i medu Krbstbcani'. G(Ias-
nik). 15, 286. (1348?). mislim da je isto koje se
piJe i ,KrbstbOb'.
KRSCICA, /. vrsta veza. — isporedi krstejac.
— U jednoga ^i.s-ca nasega vremena. Poramje (je
izvezeno) na police, krscioe (,krscice'), vijuge i
osvice. S. ^jubisa, pric. 124.
KRS6-, vidi kr.st-.
KkSCANICA, /. krscanka. — \a jednom.
mjestu xvin vijeka, a izmedu rjecnika u Stuli-
cevu (krstjaniea kod cristiana u talijanskom
dijelu). Zelim da bude pivana (pisna) i krstja-
nom i jos krstjanicam. L. !^ubuski 72.
KRSCANIK, m. vidi krsianin. — Sa -stj- u
dva pisca .wii i xviii vijeka. Sista papu nevir-
nika, kako hinca krstjanika. P. Hektorovic (?)
107. Ogan zeze Dioklecijana, jer pogubi mnoge
krstjanike. L. !^ubuski 29.
KKSCANIN, m. Christianus, covjek koji pri-
pada Hristovoj vjeri, ali ovako kaiu sad sami
katolici (vidi Hris6anin); i prosti narod kato-
liiki po svoj prilici misli da nemu samome pri-
p>ada ovo ime, a ne drugijem krscanima (hrisia-
nima, lutorima itd.). pisci upotreblavaju u sirem
smislu,. — Akc. se mijena u gen. pi. Ki'-Jcana
(vidi da(e). — I'ostaje od grc. Xoianavoi, ali
preku drugoga jezika (latinskoga Cliristianus?) u
kojemu iiema y, isporedi 2. Krst. — Rijec je pra-
slavenska (Krbstijanin'b), isporedi stslov. Krbsti-
jaiiini, (i Krbstijam.), rus. KpecTbiiiiiiHi. (se^ak),
ces. ki-esfan, pof. krzesciauin, chrzesoianin. —
Oblik sa -stij- promijenio se vec xiv vijeka na
-stj- i (pisano) -stbj-: sa -stij- nalazi se samo u
Mon. serb. 253. (1401). 323. (142.3). 461. (14.53).
Starine. 18, 232. (xv vijek), ali vec prve godine
(1404) ima i sa -stj- u Spom. sr. 1, 50. istina,
oblici sa -stij- nalaze se opet xviii vijeka u tri
pisca : J. Banovao, pred. 3. F. Lastric, test. 232''
(dva puta). J. Matovii 59, ali s toga Uo u ovijeh
istijch pisaca mnogo su obicniji drugi oblici, sva
je prilika da je u dva prva to samo Hamparska
pogreska (Lastric pise svagda -stj-, Banovac -sc-,
-§tj-, -stj- — vidi da^e — , a u gornijem je pri-
mjerima stampano -stia-). u Matovica koji pise
svagda -si- (vidi dale) nece biti Hamparska po-
greska. — XV vijeka uz -stj- ima i -stbj- od pri-
like u jednakom broju primjera : naj stariji je h
Mon. serb. 368. (1432). — oblik sa -stj- traje do
naSega doba, ali se vec xvii vijeka jav(a naj no-
viji na -Jc- koji je jedini narodni u stokavaca,
ali vecina pisaca upotrebfava oblike sa -stj- (jer
su blizi rijeiima krst i Krst) i to do u nase
vrijeme (n. p. Osvetn. 2, 126). -sc- (Ho iieki pisu
i s6, stj, stc) nalazi se u ovijeh pisaca: Vite-
zovic (-SC- i -stj-; ce^ce nego krsdanin ^jse kr-
sconik, a po ovoj rijeci va(a da mu je obicnije
.sc, vidi i krs6anski), Badovcic (stj), Terzic, Ma-
cukat, Badric, Marki (std), Pisanica, Zoricie (sc),
BaHc (sc i stj), A. d. Costa, L. Vladmirovic (i
stj), Matovic (stc), Obradovic, Luiic, Norini; u
Kavahina su primjeri sa so i ,stj nepouzdani
(obicno je stj); Banovac ima i s6 i stj t stj (po
ovome zadnemu moze biti da i stj treba citati
kao so), vidi i druge rijeci od ove osnove (krsdan),
osobito krsdanski. — Kristjani u F. Lastric, test.
272'' jamacno je Hamparska pogreska. — u ca-
kavaca je jos obican oblik sa -stj-. — Nalazi sc
gdjegilje u.jcdnini oblik bez nastavka in, n. p.:
Krstjanu. Mon. serb. 492. (1465); Krsianu. J.
Matovi6 80; Krsdana (acc. sing.). Osvetn. 2, 78;
Krstjan se govori na otoku Krku (I. Milcetic).
— U mnozini ispada nastavak in: Ki-sdani, Kr-
sdana itd. — Stariji oblik za nom. i voc. pi.
s nastavkom e nalazi se od prvijeh vremena do
XVI 1 vijeka (u zadnijem primjerima kod caka-
vaca), n. p. Krbstjanje ("sjcj. Mon. serb. 319 (1423);
Krstjane. Ziv. kat. star. 1, 218. S. Menceti6 341.
M. Vetrani6 1, 82. 83. Duk|anin 3. Anton Dalm.,
nov. test. 189b. B. Krnarutii 34. P. Hektorovic (?)
115. 171; nejasno je i nepouzdano: Da se imaju
pohitati sfe krstjane. B. Kasic, per. 33. — Na
jednom mjestu ima gen. pi. s nastavkom i: Ti
svotosti bi prilika, i krstjaui (u drugom ruko-
pisu krstjanih) cast i dika. P. Hektorovic (?) 168.
— Radi rijetkijeh oblika: krbstijamb (dat. pi.).
Starine. 18, 231. (xv vijek) ; krstjami (instr. pi.).
Statut pojicki. 47 vidi kod gradanin. — Ima acc.
pi. krbstjani. Spom. sr. 1, 50. (1404). samo na
torn mjestu. — Izmedu rjecnika u Belinu (kr-
stjanin ,christiano, chiunque professa la fede di
Christo' .Christi cultor' 190^), u Voltigijinii (kar-
stjanin, v. karstenik; kerstjauin, v. kerscenik),
u Stulicevu (krstjanin ,Christicola'), u Vukovii
KltSCANIN
0-18
KRS(^.ANIN, 0.
(krSdanin, i^idi kod o), u Daniiiievu (krbstijaninb,
vidi kod d).
It. znaiene je kao Sto je kaeano sprijeda,
iiopde. sa -stj-. Nima se ukopati s inimi krstjami.
StJitut poliCki. 1100. 47. Mnoge krstjane poklal
biio. Ziv. kat. star. 1, 218. Krstjane tuXni stahu
plafiudi. 218. Govoraso od krstjanina. Korizm.
■IQl'. O nevo|ni krstjaniiiB. 12'>. O vjerni kr-
stjane ki putem liodite. §. Menietii 341. Plijene
t' drzave krstjane i Turci. M. Vetranii 1, 8:3.
U6ini se krstjanin. Zborn. 72<'. Od krstjan dim
ovoj. N. Dimitrovii 74. I da t' su pridani, Boie
moj, nevojui krstjani. 85. Pozrito Je.susa, kr-
stjani, jedan 6as. N. Na)e§kovi6 1, 109. Na nas
prihude i grjeSne krstjane. 1, 125. Krstjane i
refioni pogani oruXaSe se. Duk(anin 3. I ako
mni§ da nee mnoz tuga zlih patiti, tot pocel
uijesi ti krstjanin jos biti. D. Ranina i:Ua.
Svjema bogojubnijem krstjanom. A. Guc6ti6,
roz. jez. 2. Netom se nade bogojubni krstjanin
u ovoj molitvi. 3. Srce jednoga krstjanina. B.
Kasic, per. 70. Ja krstjanin spijevalac ki pra-
voga Boga poznam. I. Gunduli6 192. Slavni je
cesar dundo tebi, ki vi.se svijeh kruna sjedi; a
naj ve6i svi pod nebi kra^i od krstjan bratucodi.
278. Priko cnia mora doni Osman sabju vrh
krstjana. 421. Ca se ne dostoji za jednoga kr-
.stjanina. Statut trsat. 1640. 223. Brane se bra-
breui krstjane. B. Krnarutic 34. Da se krstjanin
ne zaboravi od toliko visoka dobrocinstva. M.
Eadnic 335^. Spomeni se da si krstjanin. P.
Posilovic, nasi. 5l>. Kriviiu vrgose na krstjane.
P. Vitezovic, kron. 33. Od vicnega Boga strane
pozdravjam vas, o krstjane. P. Hektorovii (?) 80.
A krstjane sve proklete star'te tvqje sile svete.
85. Zahvajam vam, o krstjane. 115. Pokli misal
tva se skrusi, ter krstjanin bit odluci. 141. Svi
krstjane ki ste toti. pogrdite vasa tila. 171.
Kano pravi krstjanin. S. Margitic, ispov. 25.
Turcin plemic, pak krstjanin. J. Kavaiiin 131a..
Vrstnos krstjanina. 173'>. Od krstjana i od bla-
zenih. 524a. A. niStanemane ovi pake pun je
krstjana. A. d. Bella, razgov. 37. Kra} David
zaziva svakoga krstjanina na razgovor. M. Le-
kusic 150. Samo se dakle mi zovemo krstjani.
A. Bacii 150. U krstjana Eimjana. 153. Kr-
stjani, virujete li vi ovo? J. Banovac, razg. 5.
Dv) rifii take pune, koje da se jednom dobro
razume, ne bi veo potribovalo pripovidana medu
krstjani. pripov. 207. Ah krstjanine grisnice!
ako se koji ovdo nahodis, probudi se. J. Fili-
povic 1, 209a. Reci mi sada, o krstjanine, da se
dogodis u ta vrimena, sto bi obrao. P. Lastric,
ned. 3. Buduci grisi, navlastito smrtui, rijetko
se naodili medu krstjani. .50. Koliko e slavno
ime krstjanin! 3G7. Mene i tvoje sve krstjane
fiuvaj. J. R. Gucetic 17. Primamo ime krstja-
nina na krsteriu. A. Kanizlic, kam. 141. ^ Nije
pristojno krstjaninu imati prijate}stvo s Cifuti.
497. Vidi6emo naj pri sto je virovaue i koliko
su ga duXni krstjani znat. F. Matic, jezgra. 32.
Moze biti koji zo krstjanin. D. BaSi6 15. Imat
ime da si krstjanin a provodit iivot poganski.
L. Vladmirovid 19. Ako je Isukrst kleca, zasto
ne bi ti, o krstjanine? 48. Tad u Rimu nezna-
boZci stahu ter krstjane tezko progonahu. And.
Ka6ic, razg. 18''. Matijasu svitla kruno na§a,
moie 1' podnit to dobrota vaSa, da krstjanin tare
krstjanina? 314'>. Da se krstjanin grisnik s Bo-
gom smiri. Ant. Kadfiic 222. Jesi li ti krstjanin?
T. Ivanovii 17. Ko da nije krstjanin. 25. Niti
krstjanin ho6e reii drugo, nego jedan princip i
plemid po krvi. D. Rapic 323. PomijeSasmo kr-
stjane u Turke. Osvetn. 2, 126. — sa -si-. Krstja-
nine koji StiS nauk dobra umrtja. P. Radov6i6,
nafi. 1. KrSdani Jerusalem obdrXaSe. P. Vitezovii,
kron. 80. Poklara bi oaemdeset i osem let kr-
£cani .Jerusalem drXali . . . 88. U svako vrime
krSianin iina biti sdruXen s vojom BoXjom. L.
Terzid 2. Nagovaram svakoga krs&anina i kr-
s6anku. 47. Sve ono sto jedan dobar katolik i
krStjanin joma virovati. 65. Da svi kr§6ani
budu razasuti. P. Macukat 5. I ovo bijaSe Covik
nemilosrdan protiva krsdanom. 5. U6inio se
krscanin. 43. S cetirima joS krstjani. .1. Ka-
vaitin 814''. Kr66ani i J^idovi. 441''. Pravovirni
kr56anine. S. Badri6, prav. nac. 4. Krsianin za
obsluiit ove stvari. 15. Pazi dobro, krSianine.
15. Kad bi kr56ani Xivili gledajuci na Isukrsta.
J. Banovac, razg. 52. ,Tesi li krstjanin? ()5. A
po smrti da se ne ukopa medu krStjani. 233. Da
su svi krstjani dionioi od blaga duhovnoga. 238.
Zastitite} svih krs6ana. blagosl. 53. Sto prudi
vira joduomu krstcaninu? I. P. Marki 14. A
krstiani u crikvi ne smidu se prikazati krst6ani.
45. Ja sam krsianin vjere katolicanske. Pisa-
nica. 8. Nahodeci se jedan krscanin u suXanstvu.
M. Zoricic, zrcalo. 16. Ne bi za mnom zlo go-
vorili ui dobri krscani. D. Basic 15. Noj (crkvi)
dakle pristoji vladati i upravlati sve virne kr-
siane. A. d. Costa 1, 3. Brata krscanina izkr-
liega. L. Vladmirovid 8. Pravovirni krJcani. 9.
Krstcani imaju pridati sebe istijeh Jesukrstu. J.
Matovic 34. Koji ima biti prvi po'tupaj covjeku
krstdaninu? 76. Ako zaludu jides kruh crkovni,
ocinstvo svetih mucenika, darovstine bogojubnih
krscana. I. J. P. Lufic, bit. 35. Pridi dakle,
krScanine, pridi, crkovnafie, za samih osam dana
zabaviti se ti sam sa samim tvojim Bogom. 74.
Ponukovati pravovirne krscane. I. Garanin 10.
Kako svetkuju mnozi krscani. 14. Ti li si oni
koji krscane nagovaras da bi2e? Norini 24. • —
sa -stij- (u svijem primjerima -stia-). Ah da budu
krstijani ova procinili ! J. Banovac, pred. 3. Su-
prot mlogim krstijanom. F. Lastric, test. 232".
Pravovirni krstijani. 232''. Vjera krstijana jest
uskrstuuce. J. Matovic 59.
b. u Dubrovniku katolici reku iesto i ne
misleci na vjeru o covjeku uopce krSAanin, ali se
svagda misli na dobra covjeka, n. p. : ,Daj kr-
sdaninu da se naije, nemoj mu stedjeti hrane'.
,Ovoliko bi bilo dosta za svakoga krsdanina'. P.
Budmani. — Slicno je i ovo: U Dubasnici na
Krku nije , krstjan' samo krScanin, nego uopce
covjek. I. Milc.etic. Krscani zovu se Judi iz
okolice grada Baske. (napisao D. Dauicic). ali se
za ova dva primjera mole pomisUti i na rus.
KpeCTtaHIIH'b.
e. istice se kao ime za same katolike. — h-
mcdu rjecnika ii Vukovu : tako sebe zovu Srbi
zakona rimskoga (jer oni mjesto Isus Hristos
kazu Isu Krst), a one koji su zakona grckoga
zovu Hrisianima (jer oni govore , Hristos') ,ein
roinisch-katolischer Serbe' ,Serbus romauo-catho-
licus'. sa -SC-. Mi sva siromas od sve varoSi,
krscani i hriscani, molimo se .svitlome turfinu.
Glasnik. ii, 3, 62. (1707). Kad god govore medu
sobom krscani i riscaui. S. Badrid, ukaz. 6.
U2edi vedu |ubav bogojubstva u pravovirnim
krsdanim i risdanim. L. Vladmirovid 10. Ako
kad jedna strana nazove drugu ,kr5cani' ili ,ri-
sdani', to se za osobitu u&tivost tvori i drzi. D.
Obradovid, basne. 306. ,Vazda i Marija 1' odgo-
vore krscani oko Spjeta kad im se nazove: ,Fa-
jen Isus!' Vuk, poslov. 31. KrJdani zvone vise
nego hriSdani. 160. Prije tih novih zanovetana
mi smo se zvali hrisdani a vi krscani. M. Pa-
vlinovid, razg. 14. — sa -stj-. I tako nam za-
KRSf^ANIN, c.
KR!^('lAT>rSKr
kaza, kako hristjanom tako i krstjanom. Glasnik.
II, 3, 69. (1707). Primlo^i krstjani i hristjani.
A. Kanizli6, kam. 817. Svit mu (riscaninu)
krstjani dadose . . . uto6. xix.
d. vidi u Daniiicevu rjecniku : Krbsfcijaninb
jChristianus', dolazi samo za svesfcenike (hogii-
milske, patarenske) u krajeystvu bosanskom xv
vijeka. sa -.sfcij-. iitb ruky Hvala krbstijaniua.
Mon. serb. 2.53. (1404). Po gospodinu Vlatku
Tumrblicu krbstijaninu. 323. (1423). Postavismo
svedoke i srediteje vere naso doda bosbnakoga i
§ nimb 12 poglavitijehb krbstijaub i 12 nasijehb
plemenitehb vlastela (pise herce? Stjepan. Da-
nicic). 4(U. (14.53). (Batalo tepacija) bise ranogo
dobrb dobrimb )udemb i mnogo slavaiib dobrirab
krbstijamb. Starine. 18, 232. (xv vijek). — sa
-stj-. Poslasmo nase strojnike i krbstjani (pise
,episkupb crbkve bosanbske'. Danicio). Spom. sr.
1, 50. (1404). Svepoctenoga muza krbstjauina
Vlatka Tu(mrb)lica. Mon. serb. 306. (1420). Pri-
mismo po Tvrbdislavu krbstjanu. 492. (14B5).
Predb krbstjaninomb Tvrbdisavtomb. 497. (1466).
— sa -stbj-. Draitarb krbstbjaninb. Spom. sr.
2, 64. (1415). Radena krbstbjanina. Mon. serb.
368. (1432). Po RadiSinu krbstbjaninu. 399.
(14391.
KR§LANKA, /. Christiana, kaze se o zenskoin
cejadetu kao o muskom krscanin (vidi). — Akc.
se mijena u gen. pi. krscanaka. — Rijec je pra-
slavenska (krhstijantka), isporedi stslov. krbsti-
jantka, riis. KpecTbHUKa (selakina), ces. krostiauka,
kfest'anka, po(. chrzescianka. — Ltmeda rjecnika
u Belinu (krstjanka ,Christi cultrix' 190b), u
Stulicevu (krstjanka ,mulier Ghristicola') i u Vu-
kovu (vidi kod b). — Jamacno maze imati sva
znadena sto i krs6anin, aku se i ne mogu potvr-
diti jirimjerima.
a. uopce. sa -stj-. Jedna zena krstjanka. Mi-
rakuli. 115. Ke su refiene prave krstjanke. Ko-
rizm. 98*. Buduci vam krstjankam od krstjan-
gkoga iivota govorenje uoinio. B. Gradic, djev.
3, Krstjani i krstjanke. A. Gu6eti6, roz. mar.
18. Ima svaki krstjanin i svaka krstjanka na-
stojati da budu primjeni u ovu svetu druzbu.
roz. jez. 35. Obrani krstjanine i krstjanko. M.
Divkovi6, nauk. 14. Bjese krstjanka. B. Kasic,
per. 33. Opovidi ju da je krstjanka. 134. Ah
krstjanine i krstjanko! zro. 1.52. IJa bje.se kr-
stjanka. I. DrXic 198. Dobri krstjani i krstjanke.
I. Anci6, ogl. 56. Toliko krstjaninu, koliko kr-
stjanki. P. Posilovic, nasi. xlv. Cim krstjanku
ne zaviri. J. Kavaiiin 263'*. Kazi mi, krstjanine,
krstjanko ... A. d. Bella, razgov. 155. Krstja-
nina i krstjanku. B. Zuzeri 13. Oni krstjanin,
ona krstjanka. 40. Ove svete zone koje nazvane
biSe naj prve krstjanke. M. Lekusici 150. Ah,
moji krstjani i krstjanke ! J. Banovac, razg. 162.
Ogledajuoi tolike krstjane i krstjanke. 169. Ter
se ovim moze redi, da su krstjanke? pripov. 104.
A sad krstjani i krstjanke sve se s nim kunu.
163. Teodora biJe krstjanka. .1. Filipovic 1, lib.
Krstjanine i krstjanko, kako ti divicu Mariju u
ovomu naslidujes? 1, 577b. o krstjanine, o kr-
.stjanko! V. M. Gucotic, pohv. 56. Svaki krstja-
nin i krstjanka. I. A. Nenadic, nauk. 57. Kr-
stjanka sam i biti 6u. P. Knezevio, pism. 108.
Stara i izvrstita krstjanka. A. Kanizlic, kam.
145. I otjeraju s pameti onega krstjanina i one
krstjanke. D. Basi6 17. Jedna dobra krstjanka.
L. Vladmirovic 17. — sa -sc-. Nagovaram sva-
koga krsdanina i krScanku. L. Terzii 47. Oni
kr§6ani i krScanke. J. Banovac, pred. 58. .ledna
krscanka za mnogo godina bijaSe privarena od
sotoue. M. Zorifiio, zrcalo. 75. Tebe ce, krsianko,
ialost napopadnuti. I. J. P. Lu6i6, razg. 10. —
sa -stij-. Krstijanka , Christiana'. D. Nemanic,
cak. kroat. stud, iftsg. 63.
b. vidi krscanin, c. — U Vukoini rjecniku :
,eine romisch-katholische Serbin' ,Serba romano-
catholica'.
KRSCANKINA, /. vidi krscanka. — Samo u
Stulicevu rjecniku (krstjankiiia) uz krstjanka.
KUSCAnLUK, m. krscanstvo (kao kolektivni
supstantiv). — Pustaje od osnove rijeci krscanin
turskijem nastankom lyk. — Od xvm vijeka, naj
cesce u pisaca is sjevernc Dalmacijf. — Sa -stj-.
Poznaju rimsku crkvu za mater svega krstjan-
luka. A. Baoic 248. J. Banovac. izk. sab. 18.
Ipak gdi se vise cuje i nahodi izvan u krstjan-
luku? J. Banovac, pripov. 185. U kojim krstjan-
luk vrlo su posluzili. P. Knoz8vi6, osm. 372.
Vas krstjanluk tako brani. pism. 122. Obradene
na viru svetu kraja Budimira uzrokova veliko
veseje svemu krstjanluku. And. Kacic. razg. 22.
Kako je prija toga doslo bilo pokarane na kr-
stjanluk. 338. U zao cas po se i vas krstjan-
luk iztocci. kor. 427. Koja (crkoa) jest prva od
svega krstjanluka. A. d. Costa 1, 245. Ovi je
razdijen od druztva svega krstjanluka. M. Do-
bretic 117. Ako sa uzimaju u krstjanluku. 571.
Ah jao! ovakovi klaiiasa jest danas pun krstjau-
luk. D. Rapi6 68. Sakramente izkoreni, mloge
biskupe pogubi, jednom ri6ju, krajestvo od An-
glije koje bise krstjanluk plemeniti i dan da-
nasni u nesridnomu svomu stanu pribiva uzdi-
suci. 78. Jeda li ne ima u krstjanluku hasno-
vita tomu lika? 281. Koji je uveo u Rusiju
krstjanluk. A. Tomikovic, zivot. 6 ,Ier ova pri-
sveta nasa majka od milosti dostojala se jest...
one milosrdne svoje oci prama krstjanluku svemu
obratiti. Grgur iz Varola 8. Odkuda pak izviru
sva zla u krstjanluku. 83. — Sa -sc-. I tako me
strah, da se ovi grih mnogo rasirio u krScan
luku. J. Banovac, razg. 107. Koja sad krscan
luk podnosi. 192. Vladaoca svega krscanluka.
pred. IV. I svake drugo ueprave i opafiirie dilu
ju6i, koje se svaki dan cuju i vide u krsdanluku
pripov. 17. Ovo su psosti svetogrdne, koje se
svaki dan cuju u krsdanluku. 61. U krScanluku
u sadaiia vrimena no samo ima bludnica, dali
jos i pri|ubodivaca. 182. Ah krs6anlu6e nesri6ni,
na sto si u sadaiia vrimena dosao! 186. Dvi
ri6i tako pune koje da se jednom dobro razume
u krScanluku, no bi veC potribovalo pripovidana
medu krstjani. 207. Da cu se s vrimenom po-
krstiti i doci u kr.scanluk. M. Zoricic, zrcalo.
116 Nika mista od krscanluka. A. d. Costa
1, 3. Od svi naroda krscanluka. I. J. P. Lucie,
nar. 54. Prvasha vrimena krscanluka. razg. 25.
KKSCANOVIC, m. prezime. — U narodnijem
pjesmama crnogorskijem nasega vremena. Da 6e
udrit na Krscanovica. Pjev. crn. 72*. Pali pusku
na Krsdanovica. Ogled, sr. 412.
KKSUANSKI, adj. koji pripada krscanima;
koji pripada vjeri krscanskoj. — Radi -sc- vidi
krsAanin. ali treba dodati da za oblik sa -56-
ima jedan priinjer iz xv vijeka (Mon. croat. 104
god. 1469), i da tako pi^e i Glavinic (xvii vijeka).
moze biti (kao sto je kazano kod kr§6anin za
Vitezovica) da je i ovdje -si- prema krscenik
(Olavinii svagda ima ovu rijec a mozebiti nema
nigda krSdanin). — Rijec je praslavenska, ispo-
redi stslov. krbstijanbskt, (rus. KpecTi.aHCKiii, se-
facki), ces. ki-est'ansky, poj. chrzescianski. — Iz-
inedu rjecnika u Belinu (nema napose, ali vidi
prikrstjanski ,chri3tianis3imo, superl. di ohri-
stiauo, titolo antichissimo de' re di Franoia'
KRSi'ANSKI
KRSCANSTVn
.chriatianissimus' nastov francuskoga krafa), it
lijelostjeniei'ii (krJcnnski, christianu3'), u Volti-
(jijiiiu (karstjauski ,di Cristiano' ,kristlich'; (/ri-
jeikoin korSCaiiaki , cristiano' ,kri3tlich'), u Stu-
liieiiu (kratjanski .christianus'), u Vukovu (kr-
s6anski ,romisch-katliolisch' ,romano-catholicu9'),
M Daniiicei'U (kri.stijansky.j .christianus').
1. adj. — Konip. : krsdinskiji potvrduje se
samo u Bjelostjenievu rjeiniku gdje ima kaj-
ktivski oblik: naj kr56anskej ,ohristianis3imus'.
ov nadpiaek daje so kra|u Prancije iliti francus-
korau.
a. uop6e. — sa -stij-. Blasrosrbdu byti na
mirb krbstijaiibsky (piie Stefan Neinana). Mon.
serb. 5. (1198—1199). CarigradakaKo cara lisi
cesarastvija kuptio i kratijanskago opconija. S.
KoXifti6 17''. Artikuli prave kratijanske vore.
Kateh. 15G1. 1. Mjeato pak je ufiinio krstijan-
skoj pravoj istiiii. J. Kavanin 340b. Trbpimo
veliku nevolu polagb krbstijanske vire. Mon. aerb.
560. (1618). Svetomb krbstijanskomb gwspodomb.
560. (1618) fova su dva primjera iz pisma Ho
hilandarski kaluderi piiu biskupu zagrebaikome.
ima i drugijeh rijeci po kojima se vidi da je
onaj koji je sastavio ovo pismo bio katolik, n. p.
Isu Krbsta (2 puta) uz Isu llrista, Isukrbstova,
vbrdijanb i wpatb; po svoj je prilici bio iakavac
iz Istre Hi iz hrimtukoga primorja, jer mijeSa e,
e, i (Zagreba, zaplerieni, vblezi, svetine, veoma,
grehomb, trumbeti, vire), va i u (vrbdijanb, Vbai-
lija), pise poslemo (pos(emo) kao da nije mogao
dobro izgovoriti s, i upotrebfava rijei krsceni-
kombj. — sa -so-. T(u) se vrh toga obeiasmo
veru krscansku. Mon. croat. 104. (1469). Velik
jest Bog kr§6anski. F. Glavinii, cvit. 431b. Vere
krS6anske. P. Vitezovid, kron. 33. Cetrto kr-
scansko pregananje. 36. S vnogim juotva kr-
§6anskoga pomorom. 84. Da krajem i gospodi
krsdanskoj niir podiliti doatojis se. L. Terzi6
101. Da svemu puku krscanskomu mir darovati
dostojis se. 102. Paka 6e on obratiti svu Indiju
na viru kr§6ansku. P. Macukat 22. Dila nauka
krSdanakog. S. Badric, prav. nac. 15. Oataloj
hrani kr§tjanskoj. J. Banovac, blagosov. 201.
Bio sam na svitlost dao nauk krscanski na
1757. L. Vladn2irovi6 9. Nauka krstcanskoga.
J. MatoviA VI. Za sjedinene kra|a krscanski. I.
J. P. Lu6i6, doct. 56. Jer su protivne duhu kr-
scanskomu. I. Garanin 13. bto rekoste svje-
dogba vajade i krscanska kao i islamska. Osvetn.
3, 79. — sa -stj-. Vere krstjanske ci6a. Ziv. kat.
star. 1, 218. Nijo zadovo|no imiti samo ime kr-
stjansko. Transit. 67. V poli vere krstjanske.
143. Potrebuo je iskat naoiue krstjanske. P.
Hektorovic 74. .Spasenje dus krstjanskih. Mon.
Croat. 245. (1545). Milostivo su dopustili svjema
duiama krstjanskijem. A. Gucetic, roz. jez. 3.
Blago koje dusa krstjanska mogla bi dobiti. 4.
Priko crna mora goni sad kratjanski ma6 Osmana.
I. Gundulic 421. Z veseljem svega puka krstjan-
skoga. F. Glavinid, cvit. 136*. Iz ruke kr-
stjanske. B. Krnarutid 10. Kratak krstjanski
katolifianski nauk. Azbukv. 1690. i. Od nauka
krstjanskoga. M. Bijankovii 9. Koji ne znaju
nauk krstjanski. 139. A krstjansku viru odhaj.
P. FfektoroviA (?) 88. I krstjanski nauk prini.
J. Kavanin 101b. Dria puk poganski u zlom
strahu svijet krstjanski. 212*. Na krstjanski
put ae stavi, da s istoka Mahumeta bacis. 26ita.
Krstjanskoga Boga pravog i veloga. 293^. Kr-
stjanska h6er Girila Decija veloga cesara. 298*.
Zlom' sjemenu odoju'uc im krstjanakim svojim
izgledom. 302*. Nauk krstjanski. H. Bonacic 3.
Nama puku krstjanskomu. F. Lastrio, test. 23b.
Udari se vojaka krstjanska s navirnici. A. ICa-
nif,li6, fran 31. Kripost pravoslavno jakoati kr-
stjanske. 162. Ovako uci u ?,ivotu kratjanskomu.
D. BaSi6 51. Posli nego mu kazaSe nauk kr-
stjanski. And. Kaftic, razg. 23. Slavodobitje
kratjansko. L. Vladmirovic- 1. Otajstva pogla-
vita vjaro krstjanske. T. Ivanovi6 6. Po dobru
?.iv|oAu krstjanskomu. 17.
b. u ovom primjera stoji adjektiv mj. ge-
netioa objektivnoga (progoniti krScane). Odtud
prvo pregaiianje krSoansko pofia se. P. VitezoviA,
kron. 33.
C. vidi krsianin, c, i u Vakonu rjeiniku.
— sa -s6-. lieretiki veru prijahu kr§6ansku. F.
Glavinid, cvit. 184". ,Kransko' ovdje zna6i upravo
,krs6ansko'. Vuk, poslov. 160. Kad je o krs6an-
skom boiicu jugovina. 227. U Ilrvatskoj oko
Karlovca djevojke krsdanske po selima u o6i
Durdeva dne a u varosi na Durdev dan u jutro
jladaju'. ^iv. 29.
(I. na ki-s6ansku, adverbijalno, znaii ito i
kod 2. — U Belinu rjeiniku: na krstjansku
,christiauamente' ,christiano ritu' 190b.
2. adv. ki-s6anski, kao krscanin, kao kr^iani.
— Izmedu rjecnika u Belinu (krstjanski ,chri-
stianamento, da cristiano' ,cliristiano ritu' 190b),
It Bjelostjencetni (krScanski ,christiane, christiano
ritu'), « Stulicevu (krstjanski ,Chri3ticolarum
ritu'). — Ima i komp. kr§6anskije, vidi: Da 6es
tude povratiti, ono prijatejstvo nepoStono osta-
viti, one prigode sa svim rastrgnuti i poceti kr-
stjanskije ziviti. J. Banovac, razg. 168 — 169.
a. uopce. sa -stj-. Da krstjanski zivjet
budu (ja). N. Dimitrovic 42. Ondi krstjanski i
redovnicki posvetiti ju. A. Gu6eti6, roz. mar.
33. Tko oce krstjanski zivjeti. M. Divkovic,
nauk. 18. Ako hodemo krstjanski zivjeti. 434.
Trudeii se mudro i krstjanski. M. Kadnic 488!'.
Kako moze jedan covik krstjanski zivit. I. Gr-
licic XVII. Niki ne samo ova ne obsluzuju, ui
krstjanski diluju za za'ranit jediuu svoju dusu,
dali diluju sve sto vise mogu za izgubit je. J.
Banovac, razg. 101. Zivi vazda krstjanski. J.
Filipovic 1, 14b. Sramotu oini Isukrstu tko se
krstjanin zove a krstjanski ne zive. F. Laatrid,
ned. 368. Ufiiui se krstjanin, zivi i umri kr-
stjanski. And. Kacio, razg. 78. On krstjanski
osobno zivja§6. Nadod. 162. — sa -§6-. Ki ov-
6ice svoje krstjanski uci zivit. J. Kavanin IHb.
Kad jim je koja predika krstjanski recena. J.
Banovac, pred. 118. Koji krstcanski zivu u }u-
bavi. J. Matovic 96.
b. kao [udaki, isporedi krsdanin, b. sa -stj-.
Gdje mi krstjanski govore, gdje nas razumiju.
M. Driic 254. Reci mi krsianski, ca mislis. (u
Istri). NaSa sloga. god. 14, br. 12, str. 12.
KR§6aNSTV0, n. ima dva razlicna znacena
a prema tome i razliine akcente: a) apstraktno,
krldanatvo, stane u kojemu je onaj koji je kr-
scanin, t. j. KJera krscanska i sve sto sa sobom
nosi; b) konkretno, krScanstvo, kao kolektivni
supstantiv, svi krscani na svijetu. — Radi -s6-
vidi krsianin i krScanski. — Rijec je prasla-
venska, isporedi stslov. krbstijanbstvo .christia-
niamus', (rus. KpecrbHHc.TBo, sclacko stane), ies.
a) ki'est'anstvi, b) kfest'anstvo, j'ol- a) i b) chrze-
sciaiiatwo. — Izmedu rjecnika u Belinu (krstjan-
stvo ,christianesimo, il popolo christiano' ,chri-
atianorum coetus' 190b), u Bjelostjencevu (krsdan-
stvo, t. j. puk krscanski ,christianitas, Christia-
norum coetus ; christianisraua, disciplina naza-
rena'J, u Voltigijinu (grijelkom kersdanstvo ,cri-
stianesimo' ,kristenthum'), u Stulicevu (krstjan-
stvo ,cristianesimo, cristianiti' ,Christi religio'),
KR§(^ANSTVO
KRf^IC
u Daniciievu (krbstijanbstvo ,orbis terrae chri-
stianus').
a. krgianstvo, u drugom (konkretnom) zna-
ienu. sa -stij-. Ne razme u krbstbjanbstve, da u
Turcehb i vb inehb narodehb poganbscehb. Spom.
sr. 1, 140. (1417). Oslobojonije krstijanstva. S.
Kozicid 55*>. Dobro bi za krstijanstvo. .31l>. —
sa -stj-. Dobra ka se cine v krstjanstvi. Korizm.
22<i. Po krstjanstvu gredu. 75''. Od svijeh ma-
nastijera koji se uahode u krstjanstvu. A. Gu-
fcetii, roz. jez. 21. Svekoliko krstjanstvo imalo
bi nastojati. 31. Po svemu krstjanstvu. M. Div-
kovi<^, nauk. .531. Da Vladislav zdrzi obrane od
krstjanstva svega svijeta. I. Gundulic 360. Vitez
spanski izbrani turskom krvi more omasti i kr-
stjanstvo sve obrani. 371. Skrip}6 zubim, od
zlobe ga svrdo vrti, ne Pojake sbarat same, neg'
krstjanstvo sve satrti. 472. Strasna vojska bjese
jaka, da dobude ne Pojaka, nu krstjanstvo sve
potopi. 475. Kad jezdjase gizdav krstjanstvo
pliniti. B. Krnaruti6 10. Tri zlotvora jedovita,
ki krstjanstvo kruto biju. J. Kavanin 223''. Za
krstjanstva svega bo}e. 262=i. I krstjanstvo oba-
rova. 299''. Jeda li nisu oni koje sam pobrojio
naj vedi svitiiaci krstjanstva ? A. d. Bella, raz-
gov. 177. Nije samo Kim nego krstjanstvo sve-
koliko u privelikoj duznosti pram prisvetira ovim
apostoli. F. La3tri6, od' 116. Ovo je samo sjen
od nike nosrice druge, koju motrim u danasnem
krstjanstvu i narastaju. 303. Da vam je viditi
s kakvom slavom slavi se ovi dan u krstjanstvu.
335. Grisi bo se ne dizu niti smankaju u kr-
stjanstvu, nego slide i uzmlozaju. ned. 119. Ko-
liko je razlicito bilo krstjanstvo u prvastoj crkvi
od sadasnega puka i narastaja ? 369. Ustaju
prot) svemu krstjanstvu. A. Kanizlie, kam. 455.
Ne vidoSe jednokrat, nego ve6e puta u krstjanstvu
ove promjene. D. Basic 16. — sa -J6-. Da ko
zlo krscanstvu ne utini. F. Glavinic, svitl. 64.
U prva godisca od krscanstva. I. P. Marki 3.
Nije se iskorijepila sa svijem iz krsdanstva opa-
6ina i zlofiesnos. A. Kalic 481.
b. ki-§6anstvo, u prvoin (apstraktnom) zna-
cenu. sa -stj-. Tako izgubi krstjanstvo i dusu.
J. Banovac, pripov. 108. Kako se to dvoje skupa
slaze, biti krstjanin, a obdrzavat neznabozke obi-
caje koji su krstjanstvu skodjiviV M. A. Kol-
kovic, sat. A7". Ah koliko je sad prilicnijeh
Rakeli koji s dvora ka^u dobrotu i krstjanstvo
a pod ruhom od kreposti i od svetihe sakri-
vene imaju mnoge grijehe! A. Kali6 149. — sa
-s6-. Dava kriz mu joj krsianstvo. J. Kavaiiin
288''>. Ne tribovase radi ovoga fiiniti krstjanstvo.
I. P. Marki 62. Krstianin bez krstcanstva. 91.
Koji spovijedaju krstcanstvo, a u grijesima gniju.
J. Matovii 48. Krscanstvo rasprostrise po svijetu.
M. Pavlinovic, rad. 129. Preko liih krsianstvo
prode u Srbiju. razg. 33.
KRSCE, n. coll. mnostvo krstova (vidi 1. krst,
1, c, h)). — isporedi krsta6e. — U jednoga pisca
xviii vijeka. Koje (snope) drugi u krSce gotove.
J. S. Kejkovii 299. Jedva snopje u krjce po-
meces. 303.
KRSCENOVAC, Krscenovca, »!. kajkavski Kr-
sdenovec, ime selu u Hroatskoj u zupaniji I'a-
razdinskoj. KazdijeJ. 98.
KRScEESA, /. na jednom mjesta xv vijeka u
glago\skom spumeniku. ako je dohro procitana,
i'a^a da je slozena rijec od Krst (nidi 2. Krst) i
cersa: Krst-6ersa, dakle: kccrsa u Krstii (neptis
in Christo kao filia in Christo). znacene bi bilo:
filia adoptiva, pocerka, all sveceniku. nije se pri-
stojalo da ima kcer nego samo kceriu. Ja, domin
Brajko, . . . puscam Peruci mojej krs6er§i s ma-
terju ne vsega moga mala i velika polovicu.
Mon. Croat. 110. (1472).
KR§ELCI, Krgelaca, m. pi. ime plemenu u
gornoj krajini (ii Buzanima). — xv vijeka. Pavl
Vlaksic s Hlmcan plemfgjna Krselac. Mon. croat.
58. (1434). Tomas satnik z Gvozdanico od ple-
mene Krselac. 120. (1484). Franko Sirinic
s Humfian ot plemena Krselac. 144. (1490).
KRSE^, m. nekakva glista u iitrobi domacijeh
zvvotifia. — Bijec je novosloi'enska i kajkavska.
— U Bjelostjencevu rjeiniku (snmo mnozina) :
kajkavski krseli, t. j. crvi vu crevu zivine, marhe,
kakti koha ,elmis, elminithes'. — U drugom
znacenu: Krse], zute muhe, §to na balegu pa-
daju. u Lepoglavi. D. Hire.
KRSENA CUPRIJA, /. ime mjestu u Srbiji u
okrugu biogradskom. Niva kod Kr5ene Cuprije.
Sr. nov. 1874. 318.
KR§ENA KRUSKA,,/. ime mjestu a Srbiji u
okrugu knezevackom. Niva na KrSenu Krusku.
Sr. nov. 1868. 267.
KRSENICA, /. ime nivi u Srbiji u okrugu va-
fevskom. Niva zovoma Krseniea. Sr. nov. 1869.
165.
KRSENOST, /. osobina onoga sto je krseno.
— Samo u Stulicevu rjeiniku uz krsene (ne posve
u istom znacenu).
KRSENSTVO, ». vidi krsenost. — U Stuli-
cevu rjeiniku uz krsohe. — slabo pouzdano.
KKSENE, n. djelo kojijem se krsi. — Stariji
je oblik krsenje. — Izmedu rjecnika u Belinu
(krsenje ,rompimento, il romporo' ,fractio' 631''),
u Stulicevu (,fractio, fractura'), u Vukovu (,das
brechen' ,fractio, ruptio'). Gledaj znano tebi me
krSenje (tndi krsiti, 3, b, cj na)). A. Georgiceo,
nasi. 166. Zdrav je jezik drvo zivotno, a opa-
(Sina s nega kr.sene od vjetra. D. Dani6ic, price.
15, 4.
KRSEVA:^, m. vidi Krsevan. — U jednoga
pisca xviii vijeka. I biskupa Kr§eva(7nj svijetla
od stabla Fan(foriica), sbor viteza tocijeh k(ra}a).
(stihovi su stampani bez kraja osim drugoga sto
je potpunio izdavalac, a ja sam putpunio prvi i
treri). J. Kavaiiin 124*. Grizogona ufaS tijelo,
Krsevalom koga velis. 330".
KR§EVAN, Krsevdna, tn. Cbrysogonus, tal.
Grisogono, ime iiiu.§ko. ovako se davno u Zadru
nacinilo prema nasrmu jeziku. — isporedi Kr-
sevaj. Kakono Split Dujmom, Zadar Krsevanom,
tako neka se veseli Trogir Ivanom Rimiianiuom.
Ivan trog. 22.
KRSeVIOA, /. ime graniinoj strazi u Srbiji
u okrugu vranskom. M. R. Mili6evic, kra). srb.
272.
KRSeVIT, adj. pun krsa (vidi 3. krs). —
isporedi krsovit. — Od xviii vijeka. Vojska raz-
bijeria u tudoj zemji, n planinam strahovitim i
klancim sasvim krsevitim. And. Kacid, razg. 284.
Jedna kuka s Muciia krsevita. Nar. pjes. vuk.
4, 525. Po Kunari brdu krsevitu. G. Martio u
Nar. pjes. juk. 25. Krsovit, pun krsa : ,Dugi
puti, krseviti klanci'. M. Pavlinovi6.
KRSEV^E, n. prilomci osusenih grana. na
Brafiu. A. Ostojic.
KRSIBABIC, m. prczime. — xiv vijeka, a iz-
medu rjecnika u Daniciievu (Krhsibabicb). Durdh
Krbsibabicb. Glasnik. 15, 293. (1348?)
KRSIC, m. dem. 3. krs. — U Daniciievu rjei-
niku: krbsic ,saxulum': selu je ,Trebb6i' s Do-
krSic
KRSiTI, 1, a, h) hh).
sudem iSla moda ,u ^brafiju Stenu u KrbSicb'.
M(on. aorb). 'to. (1330).
KR§ICA, /. ime sumi. Strmoc kod Klanca. D.
Hire.
K3\Sl(5, »i. ime mjestu u Srbiji u ukriigii uiii-
kom. l^iva pod Kr§i6em. Sr. nov. 1865. 359.
KKSiDBA, /. krsene (buka). — U naie vri-
jeme. Stoji klopot drvja po Skarima, . . . stoji
krsidba stabara po obliznijem vrtima. M. Vo-
dopid, tuzn. jel. dubrovii. 1868. 210.
KRSiJE^j, m. u \'ukovu rjeiniku: (ii Booi) ne-
kakav mali krpej koji se ukoti psima u usi.
KRSIKAPA, m. mu.iki nadimak ill prezime.
— U na^e vrijeme. Od uskokah Petar KrSikapa.
Nar. pjes. vuk. 4, 373. Sve prizivju Kriikapu
starog. 4, 463. Od 8irovca Petar KrSikapa. 4,
484.
KRSiK^iA, /. ime selu u Istri. Krsikja je
smrekvarija. Nar. pjes. istr. 2, 167.
KR§IK^.ANIN, m. covjek iz KrSik(e. — Mno-
zina : Krsik}ani. — U primjeru (iz narodne
pjesme istarske) nema nastavka in. ,Divojcice,
kega bi§ ubrala, bi§ li tela Krsik|ana?' ,Krsi-
k]ana nikad ni jenega'. Nar. pjes. i.str. 2, 167.
KRSIN, m. nekakva trava za pasu (u Istri).
Krsin veli, Milium effusum L. (u Istri). B. Sulek,
im. 176. — Katarina Dauka goni krave vanka
na morav, na krsin, kudar pase 6ukin sin. Nar.
pjes. istr. 4, 20.
1. KRSiNA, /. augm. 3. krs. — Akc. se mijena
u gen. pi. kf^ina. — U nase vrijeme, a izmedu
rjecnika u Vukovu (augm. v. kr§). Blago nama!
ako sre6no prolomi krsinu, put otvori. L. Milo-
vanov VII — viii. — KrSina, ime mjestu u Srbiji
u okrugu knezevackom. Niva na Krsini. Sr. nov.
1871. 836.
2. KRSiNA, /. komad Hi gomila komuda (kad
se sto krsi). — U Voltigijinu rjeiniku: karsina
,rottame' ,ein haufen von zerbrocheneu saohen',
t u Stulicevu: ,fragmen, fragmentum'. — nije
dosta pouzdano.
KRSiNCI, Krsinaca, m. pi. ime selu u Slavo-
niji u zupaniji virovitiikoj . Razdje}. 135.
KRSiSTE, n. u Stulicevu rjeiniku: v. krs. —
nije dosta pouzdano.
KR§ITE1^, m. covjek sto krsi. — U Belinu
rjeiniku : ,rompitore, quegli che rompe' .raptor'
fi32a. ^
KRSITI, kisim, impf. lomiti, ali se obicno
istiie da lomjenem postaje mnogo komada, ko-
madiia, mrva, i da to biva uz buku. — Akc. se
mijena u praes. 1 i 2 pi. : krSimo, krSite, u aor.
2 i 3 .sing. krSi, u part, praet. /Jass. ki'-Sen. —
Rijei je praslavenska (kr-tSiti), isporedi .-ftslov.
krtSiti, rus. KpomiiTi., po}. krszyi. — Postaje od
osnove krT>h (vidi krhak) nastavkom i pred ko-
jijem se h mijena na s. — Fzmedu rjeinika u
Mika(inu (karsiti, krSiti, lomiti ,frango, effringo,
perfringo, rumpo, abrumpo'; kersiti, krSiti ,com-
minuo, frango'), u Belinu (.rompere, frangere,
spezzare, ridurre in pezzi' , frango' 631a), u Vol-
tigijinu (karsiti ,rompere, spezzare, sfrondare'
jzerbrechen'), u Stulicevu (.frangere, rumpere,
scindere, elidere'), u Vukovu (,brechen' , frango".
cf. lomiti).
1. aktivno.
a. « pravom smislu.
a) naj ieice je objekat sto drveno: drvo,
grana itd., Uo naiineno od drva itd. (Poplavica)
krSi dubja. G. Palmotid 3, 136». — A grane ru-
kami od iume krsaSe. A. Sasin 132. A ostali
stanovito krSahu granje od dubja i sterahu po
putu. M. Divkovii, bes. 346''. (Vjetar) krsi
grano. M. Radnid 541*. Kitnu graiiu od ma-
sline u dosnici svqjoj drZi, koj na zimi lis ne
gine, plalii sjever ku na krSi. P. Kanavelid, iv.
488. No krSi grane kojo 6o ti do godine roditi.
D. Obradovii, basne. 127. .Tabuka so vjetru
moli, da joj grano ne odlomi: ,Da moj vjetre,
ne lomi mo, no lomi me, no krsi me'. Nar. pjes.
vuk. 1, 488. — Goru s nogam' krSile (kobile).
1, 195. — Tuj vibar no krsi naj maiio zoleni.
M. VetraniA 2, 272. — IV la nome (desnicom)
vajati kamene, il' krSiti iz okola proSi^e. Osvetn.
2, 72. — KrSiti kopja vita. G. Palmotic 2, 315.
On (medvjed) krsase zlate strilo. A. Sasin 192b.
Eto i ^lubav puna cvila krSi za nom svoje strile,
bivSi ovako izgubila svoje krajevstvo i sve sile.
I. Gundulic 264. ^ubav strijele krSi. V. Andri-
jasevic, put. 35. — Kad se uzeze prah ogneni,
sve rastrese i razvali, . . . trijeska, puca, praska,
krSi, dok sasvijom ga (Sambek) svega svrsi. I.
A. Nenadic, sambek. 25. ^ Vaze§e krSiti vse
prelike. §. Budini6, sum. 33*.
b) objekat je gvozde Hi §to gvozdeno.
Krsis naj jace gvozdene zatvore. V. Audrija-
sevi6, put. 223. Corde krSeo, pola (sic, jamacno
treba citati kopja) lomec. J. Kavanin 2631'. Zem]e
jedne piskovite, druge cvrstim glibom krSit znadu
plugo. J. S. Relkovic 108.
c) objekat su prsti, ruke, ali (osim ovoga
primjera : Prste krsi, to ga (sokola) mosom hrani.
M. £>. Milidovic, kra). srb. 320) krSiti prste i
ruke znaii previjati kao da se koce slomiti (a to
moze biti i uz nekii buku, vidi krsiia, b) sto je
znak zalosti. vidi i lomiti. Srcem umirah gdi
prste kr§a§o. §. Mencetie 250. Tor prste nee
krSit ni prijat ku zalos, .... Ter se sta (ti) kr-
stefi veomi zlovojan i prste krseci jak da si uma
van. V. Vodopii u N. Najeskovic 1, 346. Dodu
prid ispovidnika, pak krse prste mu6e6i, ili se
tuze na siromastvo, na zle suside. F. Lastrii,
od' 200. — Ne (svoje) snjezane biiele ruke sada
krsi, plete sada. I. Gunduli6 466. Ruke sla-
ma(?ju, ruko krso. J. Kavanin 355*. Krsim
ruke, trgam vlaso. I. Dordii, uzd. 87. Skripi
zubim, krsi ruke, puca od jada i neufana. B.
Zuzeri 73.
d) u jednom je primjeru objekat vlasi,
ali je to posve neobicno. Mile majke a cvileci...
vlase kr§e6 i skubo6i pladna lioa razkidaju. B.
Bettera, or. 9.
e) objekat je zub. — U jednom primjeru
svi vijeka. Za§to pas kos glode, i o jiu zub krsi?
D. Ranina 122a.
f) objekat je krilo (metaforiiki) ; zna-
cene je sliino kao kod a)). Vojska tva mu (zmaju)
skube pera i ognena krila kr§i. I. Gunduli6
281.
f/) subjekat je vojnik (u bid), objekat bi
bio uprav oruzje, stjegovi itd., ali se uz to na-
brajaju i (udi i koni, isporedi h) cc). — ■ U jed-
nom primjeru xvii vijeka. (Kra^evic Vladislav)
koiie, }udi, stijege, oruzja krsi, lomi sve i sijece.
I. Gundulid 446. istina, moze se misliti da svaki
glagol ima svoje objekte, a da im je red okrenut,
te da je smisao: krsi oruzja, lomi stijege, sijeie
}udi i kone. — Mogao bi amo pripadati i ovaj
primjer : (Deli Mirko) krSi glave k5 jelove grane.
Osvetn. 2, 136.
h) nije izrecen objekat.
an) subjekat je zub. — nije vele obiino.
Zub vremeni krSi i vrta. J. Kavanin 483*.
bh) subjekat je vjetar. naj veee se
misli na znaiene kao sto je kod a). Imamo se
KRSITI, 1, a, h) hb). H]
osititi da su vitrovi nagli neprijateji i suprotivni
atvarma velikim, jakim i visokim, a malim i la-
ganim jesu prijateji i milostivi, ovije bo ue krSe
nit' lome kako one. F. Lastric, test. bil. 249b —
2.50*. Kad ali eto ti vetra, rusi, krsi, prevrie
gde god sto nade. iVar. prip. vuk. 72.
cc) subjekat je vojnik u bid, vidi g).
(Sokolica) lomi, krsi, tre, potlafia, bije, sijece,
plese i mece. I. Gundulio 410. Silna vjetra jaci
i brzi (Dilaver) rvo, va|a, lomi, krsi, uoge, ruke,
glavo sijece. .522. (J(tkost) zrjelom muzu snagu
vrsi, nok s liom baca, lomi, krsi. J. Kavahin
349a.
l». u prenesenom sinislii, kao svladivati,
krotiti.
u) objekat je ce{ade (drakcije je kod d)).
ivi krsim kraje u boju. I. Dordic, salt. 383. —
u vekijein su formulama za zaklinane objekat
vragovi. Djavle neciste odgonim, krsim i ra-
sipjem. L. Terzic 256. U ime sina razbijam,
lomim i krsim vas (svaki skote skodlivi) krizem.
32.3.
hj objekat je nestu umno sto se uprecuje
po svojoj naravi svladanu, n. p. moc. Toj jestje
podrzi u boju svakoga i svaku moc krsi. N. Di-
mitrovic 89. — sila. Vi negovu silu krsite. I.
J. P. Lucie, razg. (i4. — amo pripada i ovo:
(Adamant) u svjetlosti dofiim sjaje, snage krSed,
cijel ostaje. J. Kavanin 202*. — samosi(e. Nu
vias Bozja brzo u sebi samosilja krsi i slama.
I. Gundulic 573. — oblast. Zli izgled (krald) krsi
i slama sve naj jace svijeta oblasti. J. Kavanin
3o9b. — Amo moze pripadati i ovo: !^ubav go-
ruca krsi sve zaprjeko. I. M. Mattel 32fi.
c) objekat je silovito osjecane u drugoga
cefadeta. Glatka ric krsi gnev. §. Budinid, ispr.
95. Jidno krsi tega ze|u. I. Zanotti, en. 41.
Hocu krsit ja oholas od gre.suika. I. Dordic,
salt. 251.
ft) objekat je sam subjekat (svladati sebe,
(( moralnom smislu, asketirki). Trebuje da se na-
ucii tebe u mnozih krSiti, ako hodes biti s dru-
zimi miraii i skladnos uzdrzati. B. Ka.sio, nasi.
28. U svacijeh sebe krsiti iste. 203.
e) objekat su pozude, srce itd. samoga
subjekta (znacene je kao kod d)). KrSis li po-
zude neuredne? I. M. Mattel 162. Veliki je to
uzrok tebi, krsiti tvoje srce i samovoje satirati.
164. — U ovom se primjerii govori metaforicki
o rijeci koja sama scladuje svojtt plahost trkom :
Stize ga ovi i udara i na li se ori jakno rijeka
ka niz goru strmo odzgara krsi plahos bijesna
tijeka. I. Guudulii 54G.
/} pozude svladujii tijelo. (Sveti sakra-
menat) uzdrzi tilo zdravije, jere miri i gasi boj
medu nasim pozudama bezrednim kojo ne samo
mlohave i slabe snagu dusi dali joj i tilu kr-
seci ga, lomeci ga i uiigajudi. Ant. Kadcic 167.
C. u jednom je primjerii xvin vijeka objekat
rijec, znaccve je kao prekidati, presijecati, Hi
mozebiti uopie lomiti (nejasno izgovarati). U pi-
vaiiu ne imadu se rici prisicati, krsiti. P. Kne-
zevid, osm. 137.
d. M prenesenom smislu, kad je objekat
tiesto sto je duznost izvrsivati. krsiti se shvaca
kao impf. prekrsiti. Za nenavidost smrt il' po-
raz ki cini, . . . smrt si zudi, ki hi sara sebe bil,
pete krsi udi zapovidi (Bozje) nemil. S. Budinid,
ispr. 74. Grehota je krsiti i pokolebavati zborske
odluke. S. !^ubisa, prip. 35.
e. prenosi se i na znacene : muciti (obicno
u umnom i dusevnom smislu, samo ujednompri-
mjeru 0 tjelesnome, vidi a) aa) aaa)). — Izmedu
i KKSITI, 3, b, b).
rjeenika u Belinu (,torra6ntare, dar tormento'
jCrucio' 735b).
a) objekat je celade.
aa) subjekat je celade. <nt.a) u tje-
lesnom smislu. Zli duh metajudi ga po tlijeh i
krsedi ga. I. 0ordid, ben. 166. — hhb) u du-
sevnom smislu. U cemu ti sakrivi blagi Jezus,
Hristjanine, dijem li te ozlovoli, da ga take mo-
ris, krsis, skoncavas? I. M, Mattel 322.
bh) subjekat je §to umno. Nas ovdi
strah se vrsi, ki nas svijeh jedovno smeta i krsi.
G. Palmotid 3, lOb. — Ni ga ubostvo srarano
smeta, slaba nemoc ni ga krsi. 1, 146. — Te-
gote trudno breme nemilosno krsi mene. B. Be-
tera, cut. 55. Nad Judma li oni strsi, koga tezko
brime krsi? V. Doseu 28*. — Kad kog' mnogi
posli krse. 51*.
b) objekat je pamet, svijest (pripada sa-
■mome subjektu). Cemu tad pamet je krsiti ? M.
Vetranid 2, 461. O tomu dan i nod mi§)ase kr-
sedi pamet svoju. F. Lastrid, ned. 255. — Za-
man da ne krSim s pameti svijes moju. M. Ve-
tranid 2, 6.
f. objekat je zdravfe, znacene: kvariti, uni-
stavati. — U jednom primjeru xvii vijeka. Vjetar
koji lomi i krsi^ zdravje. P. Kanavelid, iv. 59.
g. moze biti neprelazni glagol, te onda ima
uza se instrumental mjeMe objekta.
a) u pravom smislu (vidi a, a)). Dubom
sjever vije, trga, krsi, lomi i ori. P. Kanavelid,
iv, 228.
b) u instrumentalu su ,zubi' : ne znam
znaci li : tako skripati zubima da se lome. Hi ii-
niti buku kod §kripana (u ovom zadnem zna-
cenu instrumental ne zamjenuje objekta). Kad
(smrt) na vrata dode i zakuca, kako je prime
(bogaei) ? Eazjedjeni stresaju se, krse zubim,
reze na nu i psuju je. B. Zuzeri 161.
cj miciiti, vidi e, a) aal aaa). (Zli dusi)
silno krse nime i gorke mu muke daju. G. Pal-
motid 3, 134*. (Srda) siledi ga . . . krivit ustim,
krsit sobom. 187a.
2. pasivno. U mene nema ni kr§one pare za
tro.sak (vidi i lomiti). M. D. Milidevid, slave.
22 — vidi i Krsena Cuprija, Krsena Kruska.
3. sa se.
a. pasivno. — Izmedu rjeenika u Belinu
(.fracassarsi, rompersi' ,collidor' 327''; ,rompersi'
,frangc)r' 6311').
a) u pravom smislu, prema 1, a. Ako
vidis (u snu) da ti zubi krse se i z bolestju da
ti padaju, toj prilikuja smrt od oca aliti od ma-
tere. Zborn. 129b. Prid kojijem sve strijele ne-
prijateja pak|enijeh krse .se. V. Andrijasevid,
put. 222. Kako god muria s gromom razdira,
prodira i oblake razcipjuje s tolikom bukom i
praskom, da se sve krsi, lomi, ori i trese. D.
Rapid 296. Kad u voce, Boie ! duva vetrina,
krse se drva, misliS sve de iz korena izvaliti.
Nar. prip. vuk. 179.
b) u prenesenom smislu, prema 1, b.
Ako ti se ova (zapovijed) sama ote sada od voj-
nika, visina se tvoja slama i vlaa krsi sva ko-
lika. I. Gundulid 496.
b. refleksivno.
a) u jjravom smislu. Zgar s krvavijem
meni oblakom krsite se oko cela s bukom, s tres-
kom, 3 smecom svakom, dazdi od ogah, gradi od
strijela. I. Dordic, uzd. 13. Zimi se krse i pro-
lijevaju o plitko dno bijesni valovi. S. l^iubisa,
prip. 1.
b) u prenesenom smislu, vidi i, b, d).
— U Stulicevu rjeiniku: ,seipsum cohibere, con-
tinere'.
KR§ITI, 3, h, c).
(554
KRSl^IV, a.
c) muiiti se, vidi 1, e.
(Hi) u sebi, u duU. KaXo izdaviiik lice
dvoruo, a u sobi se jadiio krsi, da pakjeno i pri-
korno svoje izdajstvo prije izvrSi. (i. Palmot,i6
3, (iS^. Skondava se mlada i krii. I. V. Buni6,
mand. 16.
hh) moriti se trudom, radnom. — Iz-
inedti rjediiika u Belinu (krsiti se trudom ,fa-
ticaro gagUardameiito' ,elaboro' 305'i) i u StuH-
cevu (krsiti so trudom ,elaboraro'). Zaludu se
pamet |ucka prostira, krsi ... V. Andrijasevid,
put. 24i. Radirao, duCimo se, krsimo se, bri-
nemo se. G. Postalii 86.
cc) hoditi po mjestiina (osobito krh-
vitijem) po kojima je trudno micati se (istice se
i buka). — Ismedu rjeinika u liclimi (krsiti se
po stijenah ,caminar per luoghi sassosi' .per as-
pera ambularo' 162b) i « Stulicevii (krSiti se po
■<tijenah, v. petriti se iz Belina). Cujahu se krsit
niz greboiii vopri. I. Dordio, uzd. 60. — Amo
maze pripadali i ovaj primjer: Gambas doda po
konopjem (sic) da se krSi. J. Palraotio 226.
(Id) hrzo tridti i s mukom — Izmedu
rjeinika u Belinu (krsiti se u tijeku ,corrore iu
fretta' ,fostinanter currere' 2311;) i u Stulicevu
(krsiti se u tijeku ,festiuare'). Jakno tigre zvijer
srdita... u plahom se krsi tijeku... I. Gunduli(!'
409. Prosipju se srde ohole po telesijeh crna
imanja (svind), koje .,. . krseci se i lome6i u dno
mora skace i srti. G. Palmotio .3, 136*1'. Sve
sto od suha strane uzdrze, i podlozni svi otoci,
ludi i zene, svi se krse u grad sa svijem pribi-
voci. J. Palmotic 7. Po gorah se tijekom krsi
i na kriiih sved putuje. 4.5. Isprid tresne strasue
u strabu sve tu bjezi i krsi se. 263.
(I) de coitu, 0 ovnu. Od podruge (godine)
pak ovan se krsi. J. S. Rejkovic 190.
KRSIV, adj. koji se lako krsi (lomi) ; pun krsa.
— U prvome zna6enu postaje od krsiti, u dru-
gome od (3.) kr.s. — Od xvn vijeka, a izmedu
rjeinika u, Mika(inu (korsiv, krsiv, koji se lasno
krSi .fragilis'; krsiv, krhat .fragilis'), u Belinu
(.fragile' .fragilis' 327b; .rompevole, fragile' .fra-
gilis' 6311>; krsiva mjesta ,alpestro e alpestre,
significa aspro, rigido' .silvestris' 66^), u Volti-
gijinu (karsiv , fragile, spezzabile; scosceso' ,ge-
brechlich; stoiuigf), u Stuliceuu (,ifragilis, incom-
modus, praeruptus'). — Komp. : krsiviji. vidi u
Belinu rjecniku: krsiviji ,piu fragile' ,fragilior'
327l>, i u Stulicevu kod krsiv.
a. u prvom znacenu, krhak (u primjeru je
metaforiiki, vidi krhak, 1, b). Jesmo krsivi i ne-
stanoviti. A. Goorgiceo, nasi. 55.
b. u drugom znacenu, krseoit. Upravi se
putom toliko krsivijem i trudnijem. I. M.
Mattel 41.
KRSIVOST. /. osnbina cega sto je krsivo. —
Od XVII vijeka.
a. vidi krSiv. a. O kolika jest ovd' krsivost
clovifija! A. Georgiceo, nasi. 54.
b. vidi krSiv. b. — U Stulicevu rjecniku :
.rupes, scissura, locus praeruptus', gdje je (ne
dohro) tumaceno: krsivo mjesto, krs.
KkSkANE, n. djelo kojijem se krska. — U
Vukovu rjecniku.
KR^KATI, k'rSkam, imp/, dein. krsiti. — Akc.
se ne mijeiia (aor. 2 i 3 sing. kr§ka). — U nase
vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu (dim. v.
krsiti).
a. aktivno. Kada budeS preko plota, 6uvaj,
ne krSkaj. Nar. pjes. vuk. 1, 521.
b. sa 96, pasivno. Zlatne se uzde trgaju, sre-
brna sedla krSkaju. Nar. pjo3. u Bosni. D.
Surmin.
KRS^.\, /. mjesno ime. ovako se zovu dva
sela: Krs|a nova i Krsja stara u Hrvatskoj u
iupaniji modraikorijeikoj. Razdijoj. 53.
KRS^iAK, krs|dka, m. fiovjek od krsa: ,KrSlak
je uvijek 6vr.s6i od pripojca'. M. Pavlinovi6.
Morati Ao nudati kr§|aku i primorcu. razl. spisi.
848.
KR^^iAnAC, KrAlanca, m. fiovjek iz Kl'Sje,
Kr§|anin. V. Arsonijovic. — Akc. se mijena u
gen. pi. Ki-§|anaca.
KRS^iANIN, m. covjek iz K'rsje. V. Arseni-
jevi6. — Mnozina: KirSJani.
KRS^iANKA, /. iensko 6e|ade iz Krsje. V.
Arsenijevi6. — Akc. se mijena u gen. pi. Kr.s|a-
n&ka.
KkSj^ANSKI, adj.
a. koji pripada selu Krsli. V. Arsenijevic.
b. koji pripada Krsni (Maloj i Velikoj).
Krsjanska (opstina). K. Jovanovid 149.
KR§^iAST, adj. samo u Stulicevu rjeiniku:
V. hridast.
KRS^jAT, adj. neprocav6en. Slovinac. 1884.
31. — vidi 1. kr§(av.
1. KrS^AV, adj. 0 drvetu sto (n. p. od sta-
rosti Hi od suse) slabo raste, te ispuUa malene
grane. — Miklosic isporeduje ces. krsati .defi-
cere', po{. karSlak, krs(avo drvo, lit. karszti, sta-
rjeti, let. karst, snskrt. krs ,attenuare' ; misli se
obiino na krsiti. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjeinika u Vukovu (,im wachsthum zuriickge-
blieben. butt, verkiiramert' .qui non juste excre-
vit'. cf. kriav. krzjav). Dub ovi granat i kitan,
oni nag i krj|av (metaforiiki). A. Kali6 246.
2. KRS^jAV, adj. pun krsa. — U jednoga
pisca Dabrooianina (u kojega ima i 1. krsjav).
Putem hridnijem i krsjavijem. A. Kalic 491. —
Nije dosta pouzdano, isporedi krSjast.
KRS^jAVA, /. vidi krslavina, a. — U jednoga
pisca na§ega vremena. Nit' se 6uje krsjava re-
bara. Osvetn. 2, 149.
KRSl^AVINA, /. buka kod krsena; ostatak od
cega sto se raskrsilo (u jedinom primjeru zgrada,
dakle: razvalina).
a. prvo je znaiene u Belinu rjeiniku: ,stre-
pito, che fa cosa che si rompe' .fragor' 712b, i
u Stulicevu: ,strepito che fa la cosa che si rompe'
, fragor'.
b. drugo je znaiene u jednoga pisca xviii
vijeka. Nisu li se od razora soliuskoga naresile
toke crkve preko mora, krsjavine prebrodile? J.
Kavaiiin 164''.
KRSl^AVJETI, krsjavim, impf. postajati kr^av
(vidi 1. krsjav). — U Stulicevu rjecniku: krsja-
viti ,vix crescere'.
KR§^E, n. ime selu u Bosni u okrugu bi-
hackom. Statist, bosn. 50.
KRSlfilNA. /. komad. — Postaje od krsiti. —
U jednoga pisca xviii vijeka. Gdi se Isusa shrana
tijelo u krs(ino (jamacno treba iitati krsjini)
svakoj cijelo. ,1. Kavanin 320a.
KRS^jIV, adj. vidi krsiv. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjeinika u Belinu (.fragile' .fragilis'
327b; .rompevole, fragile' .fragilis' 631b; .alpestro
e alpestre, significa aspro, rigido' ,silvestri3' 66b;
,sa3303o' ,saxeus' 643*) i u Stulicevu (v. krsiv).
— Komp.: krs[ivijr. B. Zuzeri 158. 341.
a. vidi krsiv, a. Sva judska su na svijet
krka, sva krSJiva. J. Kavanin 487*. Trsti slabe
KESl^IV, a.
655
KRSTEN, b.
i krsjive. B. Zuzeri 130. Ako smo slabi i krs|i-
viji od ckla istoga, kako na hudobsko tako cesto
nasrtane necemo se razkrsiti? 341. Kr§[ivi(jt)
jeste oda ckla isto^a. -415. Slama jecmena kr-
sjiva postane. I. Jablanci 80.
b. vidi kisiv, b. Jeda je krivina od puta, er
jednijem je bio boji i ravniji, gori druzijem i
krsjiviji? B. Zuzeri 158. Koja bi te (sritlost)
upravila u putu toliko krs}ivu. Ant. Kadcic 2o4.
KRS^jIVAST, adj. samo u StuUcevu rjeciiiku:
V. hridast.
Ki!S;^jIv6ST, ki-sjivosti, /. osobina onoga sto
je hrsjivo. — Od xviii vijeka, a izmedu rjecnika
a Belinu (.fragilita, fragilezza, 1' astratto di fra-
gile' ,fragiiitas' 327b) ydje se naj prije nahodi,
i u Voltigijinu (karsjivost ,fragilita. frallezza'
,gebrcchlichkeit'). Ako hocemo mi s nogama ho-
diti po svemu svitu, nedemo najti da su dobra
ovoga svita niita; ali ako hodimo s pametjom
promis|aju6i liiovu kratkost, nestalnost i krsjivost,
najti como da su nista. A. Tomikovic, gov. 97.
KRSNEROVAC, Krsnerovca, m. ime pitsti u
Slaorniiji a ziijjaniji virovitidkoj . Razdijel. 132.
KKSNA, /. krsenc (u osobitijem znaienima).
— Od XVII vijeka.
a. huka kod krsena. — Izmedu rjecnika u
Vrancicevu (.fragor') gdje se naj prije nahodi, u
Mikajinu, (vidi kod krsavina), a Belinu (,3tre-
pito che fa cosa che si rompe' , fragor' 712''), u
StuUcevu (1. V. krsjavina. 2. .digitorum contorsio,
conviilsio ob vehemontes dolores', radi drugoga
znacena vidi kod b). Siisiia od grma, krsiia od
grana, praska od dubja svud cuje se. J. Pal-
motic 320. Slijedi od plavi krsna u tmini. I.
Dordif', pjes. 206.
b. buka osobita kod krsena ruka (vidi krsiti,
1, a, c)). Gdi je (u paklu) vaj smrtni, ki sved
koje, . . . srgbo, omraze, smece i gnivi, skripiia
od zuba, ki'siia od ruka. I. Gundulic 2.36. Za-
glusen skripnom zuba, krsiiom ruka. B. Zuzeri
368. — Stiilli nije dobro razumio Gunduliccv
primjcr, zato je napisao drugo znacet'ie (nidi
kod a).
e. inuka, bol tjelesni. Pustit cu oiiijeh kijem
ustresla s groznom jeziiom tresna |uta bjese
zglobe sve rastresla slaba tijela utrnuta, da kroz
nijediiu ne bi pomriu jaka izlijecit ruka umrla
neprislavnu krsnu i lomiiu ka ih bjeso srartno
stria. G. Palmotic 3, 129b. — Po ovome primjeru
iiiia u Belinu rjecniku: krsiia ,sbattimento, lo
sbattersi' ,troinitus' 645* gdje nije dobro tuma-
icno.
KRSNAK, VI. krsno ime i sto mu pripada (i
sam sveiar). — Od xvm vijeka.
a. krsno ime. — U Vukovu rjecniku: (u Hr-
vatskoj) krsno ime (t. j. svetac kojega ko slavi)
,dGr liauspatron' ,patronus coeles'. — Va^a da
pripada amo ovaj primjer: Al' mi nije do dan-
gube, jer znas sta ga je danas kr§naka. D. Obra-
dovi6, basne. 207.
b. u Vukovu rjecniku: (u Bosni) krsni kolao
,ein kuchen so am tage des hauspatrones iiblich'
, placenta honoribus patroni coelitis dicata'.
C. u Vukovu rjecniku : veliki lonac u kome
se kuva jelo o krsnome imenu ,ein grosser topf
in welchem am tage des hauspatrones gekocht
wird' ,olla major in qua die patrono coeliti sacro
coquunt'.
d. covjek sto slavi krsno ime. — Izmedu rjec-
nika u Vukovu: (u Crnoj Gori i u Lici) vide
svecar. — Svecar se u Bosni zove krsiiak. M.
D. Milicevic, slave. 31. U oci krsnoga imena
domacin krsnak . . . Bos. vila. 1887. 184.
KRSNAVi, KirSnavoga, m. prezime. — U nase
vrijeme. Schem. zagr. 1875. 265. — isporedi ies.
krsfiavy, (evoruk.
KRSOTINA, /. u StuUcevu rjecniku: v. kr-
sina. — nije dosta pouzdano.
KRSOVIT, adj. vidi krsevit. — Od xviii vijeka
(u naj starijem jjrimjeru u metaforiikom smislu :
mucan). Svrhu stvari zenidbeni koje su medu
ostalim veoma mucne i krsovite. M. Dobretid
490. Zasto je ovako nasa Hercegovina odve6
brdovita i krsovita? Nar. prip. vr6. 75. Odosmo
Kcevu krsovitu. Pjev. crn. 242*. Krsovita i
skoro nepristupna brda. S ^jubiia, prip. 1.
KRSTATI, krstam, impf. krstiti (kao impf.
prema pf. krstiti). — Rijec je stara, isporedi
stslov. krbstati, rus. Kpemart. — V kriizi piianoj
xvi vijeka crkvenijem jezikom i u dva pisca ia-
kavca (u kojijeh je -sc-) xvi i xvii vijeka, a iz-
medu rjeinika u Daniiicevu (krbstati ,baptizar6').
Ne krbstati se. Glasnik. 10, 24s. Kqji se kr§6a.
§. Budinii, sum. 62b. Ter pofino krsiati Lucila.
P. Hektorovic (?) 122. — Mogao bi pripadati
amo i koji primjer kod krstiti M kujemu je im-
perfekat.
KRSTAVANE (krscavane), n. djelo kojijem se
krstava (krseava). — U Vukovu rjecniku (krs6a-
vane). Ovo krstavane Jovana koji stajase na
sumedi oba zavjeta. D. DaniSic, pisma. 313.
KESTAVATI, kistavam, impf. vidi krstati. —
Akc. kaki je u inf. taki je u praes. 3 pi. krsti-
vaju, u aor. krstivah, u ger. praes. krstivaju6i,
it gcr. praet. krstavavsi, u part, praet. act. kr-
stavao; u ostalijem je oblicima onaki kaki je u
praes. 1 sing. — U Vuka i u jednoj narodnoj
pjesmi svngda je -s6-: kr§cdvati, jer nije stara
rijec; Danicic pise st-. — U na.ie vrijeme, a
izmedu rjecnika u Vukovu (krsiavali ,taufen'
,baptizo').
a. aktivno. Za§to dakle krsdavas? Vuk, jo v.
1, 25. Ja krs6avam vodom. 1, 26. Isus sam ne
krs(^avase, nego ufcenici negovi. 4, 2. Kad sta-
dose Hrista krscavati. Nar. pjes. petr. 1, 36. —
Koje znaci mjesto gdje je krstavao Jovan na
Jordanu. D. Dani6i6, pisma. 313.
b. sa se. Sto se krs6avaju mrtvijeh radi.
Vuk, pavl. ikor. 15, 29. — Za to sto su se u
ovaj dan krstavali neznabosci. D. Dani6ic, pisma.
1.55.
KR§TEN, adj. koji pripada krHenu. — Uprav
je part, praet. pass, od krstiti (vidi krstiti, 2).
— Radi -st-, -s6-, -st- vidi krstiti, 2. — Od xvi
vijeka, a izmedu rjecnika u Mika{inu (vidi kod
a)), u StuUcevu (vidi kod b)), u Vukovu (krsteni,
n. p. kum ,tauf-pathe' jbaptismalis'). — Kaie
se n. p. :
a. 0 vodi. — Izmedu rjeinika u Mikajinu
(krStena vcda, voda blagosovjena ,aqua lustralis,
aqua benedicta') i u StuUcevu (krstona voda
,aqua lustralis'). Naj prije se operi u vodi krsteni.
M. Vetranio 2, 219. Daj vode krstene. N. Na-
jeskovic 1, 273. Okropi se krstenom vodom. M.
Drzic 1«7. Miliea, nu da' malo krstene vodice.
396. Stavivsi vodu krstenu polak sebe. A. Gu-
6etic, roz. mar. 84. Vodom krstenom. M. Orbin
.89. Krstenu vodu u Kolorihu lijeva. Proso je
s vodom krstenom. (Z). Poslov. danic. Voda kr-
stena. B. Leakovic, nauk. 170. — Eazmuti u
krscenoj vodi. J. Vladmirovic 43. — Kad se
pokropis vodom krstenom. B. Ka.sic, nac. 94.
b. 0 kamenici, studencu (krstionici). — Iz-
medu rjecnika u StuUcevu: krStena kamenica
jfons sacer (apud Christianos)'. S studenca krsce-
KEf^TEN, b. 6
aoga. I. J. P. Lufti6, nar. 48. — Koje su dig-
nuli » ](ladenca krateuoga. B. Kasid, rit. 7.
C. 0 kumu > kiimstvu. Kum krsteni. A. Ba6i6
•292. Da kum krsteni mo?.e biti na krizmi kum.
J. Banovac, razg. 219. Kiim krStona oli krstoui
jest oni, koji drii dito na krstu. M. Dobrotid
■10. Kum ima biti drugi izvan krstenoga. 59.
I oglobi kuma vjenCanoga, vjendanoga ill krJte-
noga, Nar. pjes. vuk. 2, 2. Na svojega krste-
noga kuma. 2, IftO. vidi i u Vukovu rjecniku.
— Neko ima prijate|a avoga, lieko svoga kuma
krsdenoga. Osvetn. ,'S, Gi). — Da ja idem na kr-
steno kumstvo. Nar. pjes. vuk. 4, 15. Zove nega
na krsteno kumstvo. Pjev. crn. ()0'>. Nema
kumstva bez kr^tena kumstva. P. Petrovic, gor.
vijen. 40. Mokro kumstvo znaci krsteno. V. Bo-
gisic, zborn. 37G.
d. 0 iinenu. Ime krsteno prominivsi. A. Kani-
zlic, kam. 3. Ne zovu ga kr§tenim imenom. Nar.
pjes. here. vuk. 34. Tako da se mnogima kr-
steno ime slabo i zua izvan ku6e i rodbine lie-
govo. Vuk, odg. na lazi. 28. Nadimak (ime osim
krstenoga imena, koJ6,u Cruoj Grori gotovo svaki
dovjek ima). Vuk, nar. pjes. 1, 499. Po svoj
prilici mu jo krsteno ime bilo Nikola. 3, 448.
Da so pisu po odinome krstenom iaienu. ziv. 94.
Putnik stano kazivati, da mu je krsteno ime
Sdepan. S. ^iUbisa, prip. 91. — Nihovo ime kr-
sceno. Aut. Kadcid 138.
e. 0 pismu Hi listu, vidi krstenica. — U
Vukovu rjecniku: krsteno pismo (u vojvodstvu),
vide krstenica. — ,Dajte mi izvadite kr§teni list'.
J. Bogdanovid.
f. 0 znamenu (ne zna se sto je). — U na-
rodnoj pjesmi na^ega vremena. Na ruci mu kr-
steno zlamene. Nar. pjes. juk. 392.
g. 0 zdravici. Dosla kderi na kumstvo i pri-
mila krStenu zdravicu. M. Pavlinovic, razg. 88.
KBSTENICA, /. postaje od kriten nastavkom
ica, i ima nekoliko razlicnijeh znaiena. — Radi
-st-, -sd-, -3tj-, -St- vidi kod krstiti. — Od xvii
vijeka (vidi kud c).
a. krsteno zensko cejade; krscanka. — ispo-
redi kritenik, a i b. — Ismedu rjeinika u Vul-
tigijinu (grijeskom kersceuica ,Cristiana' ,eine
Kristinn') i u Stnlicevu (krsdenica, v. krstjanka;
krstenica ,quae fuit sacro fonte abluta'). I u tom
gradicu bihu krsdenice posteue i Bozje dobre
sluzbenice. Oliva. 18. Krstdnica, zensko oejade
krsteno. ,To zna svaka kr§tenica'. u Lici. V.
Arsenijevid.
b. zensko cefade koje se krsti Hi ce se krstiti.
— isporedi krsteuik, c. — U Stulicevu rjecniku:
krstenica (ohlik je posve nepouzdan) ,sacro fonte
abluenda'.
e. vidi krstionica. — Izmedu rjeinika u Mi-
ka(inu (vidi kod krstinica) gdjc se naj prije na-
hodi, u Helinu (krstenica , fonte dell' acqua .santa
dove si battezza' ,fons aquae lustralis' 323*), u
Voltigijinu (karstenica ,battistero' ,taufstein'), u
Stulicevu (krstenica ,fons sacer'). Prvo nego pri-
stupi k krsdonici, ima redi zakletvu. L. Terzid
170. Udi) f)ak kum ili kuma ili obadva zajedno
iz svete krsdenice dvizu dite. 172. Vodom vrutka
iz krstonico. .J. Filipovic 3, 19''. Crkva i da-
nasni dan blagdano blagoslivja krstjenlce u ve-
liku subotu pred duhove. Blago turl. 2, 205.
Uce s. otci, da jest bio obifiaj u staro doba za-
tapat do trikrat u vodu krstjenice de|ade tkoje
se krstijase. 2, 207. Krsdenice nije im bilo do-
puSceno imati nogo u poglaviti parokijanski
crkva. A. d Costa 1, 47.
d. list kojijem zupnik svjedoii daje ko kriten.
— U naie vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu
a krSteniste
(kr5t6nica ,der taufschein' ,literae baptismales'
s doddlkom da se govori u Zndru). KrStenica,
kr.^teni list, krSteno pismo .taufschein' ,rode bat-
tesimalo'. B. Petranovic, rudn. kii. 35. KrStenica
, taufschein'. Jur. pol. terminol. 500.
e. krSdenica, kiiiga u koju se piSu krScena.
M. Pavlinovid.
f. u jednom primjeru xviii vijeka ne zna se,
znaii li krUene ili je isto Ho krstionica ili je
znaiene kao kod d ili je ono Ho se plaia pa-
rohu za kritene. Za krStenice Sto stoji dati.
(Jlasnik. ii, 3, 173. (1712).
g. kr§tenica, gdje se modu cijepcima niti
osnove joS jodanput krizaju. I. Krsiiavi, list. 44.
— Postaje od krstiti (prekrstavali, prekrizati) u
prenesenom smislu.
h. ime bi(ci, vidi crii, 2, criievac. Prunella
vulgaris L. J. Pandic, flor. biogr.' 455. Zora.
1879. 196. — vidi i krstenica.
i. KrStenica, ime mjestu u Srbiji u okrugu
kneievaikom. Vinograd u Krstenici. Sr. nov.
1872. 636.
KKiSTENIK, krstenika, m. postaje od krSten
(part, ili adj.) nastavkom ik. — Akc. kaki je u
gen. sing, taki je u ostalijem ])adezima, osim nom.
sing., i vac. : kirStenice, krstenici. — Radi -§t-,
-§d-, -stj-, -st-, vidi kod krstiti. — Od xvi vijeka.
a. musko ielade krsteno. — Izmedu rjeinika
u Stulicevu (krstenik ,qui sacro fonte fuit ablu-
tus') i u Daniiicevu (krbstenikb ,baptizatus').
Sakrameut od potvrjenja imaju prijeti krsdenici.
Narucn. 15b. Krijepi svoje krstjenike (Kvirin
biskup). J. Kavanin 304*. Krstenik, krStenika,
musko delade krSteno. u Lioi. V. Arsenijevid.
b. vidi krscaniu. — Od xvi vijeka (osobito
po sjeverozapadnijem krajevima), a izmedu rjei-
nika u Bjelostjenievu : krsdenik, t. j. Kristusev
(jChristussov') ili Isukrstov naslednik ,(voee turc.)'
kaur .Christianus, Christi cultor'; u Voltigijinu:
karStenik ,Cristiano' ,Krist' ; grijeskom kersdenik
,uom cristiano, battezzato' ,6in Krist'; u Stuli-
cevu: krsdenik, v. Krstjanin. Vera u krsteniku
stanoveta biti imajet. 8. Budinid, sum. 27b. Kr-
sdonici vese|ahu se. F. Vrancid, ziv. 39. Gdi (u
Antiokiji) udeuici bihu prozvani krSdenici. F.
Glavinid, cvit. 20b. Krsdeniki kdere svoje na
sluzbu heretikom daju. 260. H naSemu nevoj-
nomu staniju podb gospodomb, koju sami dujete
kakvi su nami krbsdeuikomb (radi ovoga pri-
mjera vidi kod krSdanski, 1, a). Mon. serb. 560.
(1618). Ne mozemo se naduditi, kako to na§i
suz^i a vasi krsdenici mogu prosti biti. Starine.
11, 98. (oko 1655). Ja nisam nevirnik nego sam
krsdenik. 106. (1662). Drugo pregananje krsde-
nikov. P. Vitezovid, kron. 35. Zato krsdeniki,
toga se duvajto. Jacke. 182. Neka vjeru tvrde
vjorenici, a vojuju za krst krstenici. Osvetn. 2,
89. Pa rekose da j' i svetom ocu ?.ao bilo Sto
krSdani biju krsdenike. 3, 94.
c. iovjek koji se krsti, ili ce se krstiti. —
Od XVII vijeka, a izmedu rjeinika u Belinu (kr-
stenik ,chi deve battezzarsi' ,baptizandu3' 133b)
i u Stulicevu (krstenik , sacro fonte abluendus').
Za krstenika na upitanja odgovore. B. Kasid,
rit. 10. Upita imenom osobitim krSdenika, odgo-
varajudi kum misniku. L. Terzid 171. Kad kr-
stionik izliva vodu na glavu krstjenika, ima i
izred formu. Blago turl. 2, 207. Kada se krsde-
nik oplade. A. d. Costa 1, 131.
KRStENISTE, n. vidi 2. krstionik. — ispo-
redi krstionica. — Samo u Stuliieini rjeinika:
grijeskom krsteuiSte ,locus ubi Christicolae sacro
fonte abluuntur'.
KR§TENI§TVO
(557
1. KE,T
KKSTKNiSl'VO, n. vidi krSteniste. — U je-
dno(ja pinca xvii vijeka (pisano krstenictvo, radi
-st- vidi krstiti, 2). Ima se krstiti u crkvi ili u
krstenictvu. B. Kasic, rit. 20. — nepouzdano.
KKSTENSKI, adj. koji pripada krstenu. —
(J jednotjii pisca xviii vijeka. Poslija krsteu-
skoga opranja. I. Ancic, vrat. 212.
KiiSTENACA, /. vidi krsteiiica, d. Ivrsteiiaca,
krstono pismo, cf. krstonica. (Narodno). S. No-
vakovic.
KEHTENAK, krsteddka, m. vidi krStenik, a.
— isporedi pokrsteiiak radi ol/lika. — U jednoija
pisca XVII I vijeka, a inneda rjecnika a Stuliceon
(uz kr^toiiik). KrStoiie od Ivana umisjeno . . .
ne udjelivase krstei'iaeima prostene j^rijeha. S.
Rosa f)'!"-.
1. KESTEIs'E, n. djelci kojijem ko krsti ill se
ko krsti. — vidi i 2. krsteno. — Stariji je ohlik
s -nje. — Radi -st-, -so-, -stj-, -st-, vidi krstiti.
— Izinedu, rjecnika u Vukovu (krstene j kfScoile
,da3 taufen' ,baptizatio'). Hoce znat, tko ti je na
krsteiiju bio. M. Urzio 303. S cijein na krstenje,
3 tijem u grob. (D). Poslov. dauic. Poslije kr-
stenja. S. Margitic, ispov. 1. Ti si se na kr-
stenu po tvom kumu odvrgao svita, tvoje puti,
i djavla. .f. Banovac, razs;. 92. Na krstenu na-
zvan Nioetom. A. Kanizlic, karu. 1. Hi ime-
novaii ua krstenu Stipan. And. Kacic, razg. 68.
(Majka) svoga sinka .saje na krsteno. 92,^. Jesi
li ti rekla na krstenu da virujoS u jednoga
Boga...? M. A. E6|kovi6, sat. D6b. A kaJa
je bilo na krstenu, kum je staru majku zapitao.
Nar. pjes. vuk. 1, 560. A siuove saje na krscene.
Nar. pjes. juk. 4-t. — Hadi ovoqa primjera iiidi
krstiti, 1, b. Dan krstjenja crikve. Kapt. seii.
ark. 2, 79.
2. KRHTENE, n. proi sakrainenal kojijem ce-
(ade pustaje Hriscanin ili Krscanin — isporedi
1. krst, 3. — vidi i 1. krsteiie (tesko je razliko-
vati u svijem primjerima jednu od drictpuja). —
Stariji je ublik s -nije i -nje. — Hadi -st-, -so-,
-stj-, -st- vidi kod krstiti. — Rijec je stara (u
ovome znacenu), mozehiti i prailaaenska, isporedi
stslov. krbstenije, rus. n|)i-ineni,i' ceS. kftini. —
Izinedu rjecnika u Mikafinii (karstonje, krstenje
,l>aptismus, baptismum, baptisma'). ii Belinu, (kr-
stenje ,battesimo' , baptisma' 133''), a BjeUfftjen-
cevu (krscene, v. krst), a Stiiliceim : krs6ene
, sacra ablatio (baptismum)', u Vukoou (krsteiie
,die taufe' ,baptismu3'), u Danicicei'u (krhstonije
, baptisma'). — sa -it-. Postavi mo velijoi^a zu-
pana, nareconago vb svetemb krbsteniO'i) Stefana
Nemanu. Mon. serb. -t. (1198—1199). Pripovije-
dajuce krstenje od pokore u odpuStenje grijoha.
N. Rahina 19t>. luc. 3, 3. Po krstenje, koje na
sebi uosim. M. Drzio 316. Da koje dijeta umro
bez krstenja. S. Matijevii 91. Morete li kr-
stenem krstiti se, kojim so ja krstim? A. Bariic
278. Krstene jest sakramenat. 279. Krstene,
krizma, eukaristija, pokora ... J. Banovac, razg.
199. Naj prvo vafa znati da je krstene od tri
vrste: krvavo s kojim su se krstili mladinci...;
drugo je krsteno plamenito ili od uXgaiia, kada
tko ne moguci primiti krstene vode, ima zelu
krstiti se . . . ; trace krstene vodeno ... J. Ba-
novac, razg. 210 — 211. U Jordanu, ovi isti dan
kad primi od Ivana krstene. F. Lastric, test.
60". Krsteiiom imam krstiti se. 1.50'''. Jedan
Grospodin, jedna vira, jedno krstene. A. Kanizlic,
kam. I. Primio je krstene od jodnoga episkopa.
l-l.^. Budimir po hotiiiu otoa svoga primi sveto
krstene. And. Ka6ic, r,azg. 22. Zlaraenujte moje
birmance zlamenjem svetoga krstana. M. A. Eel-
kovic, sabr. 32. Kojijeh odlufiiste drzati na sveti
vrutak krsteiia. J. Matovio 156. Oncas mu po-
daju kr.stene. 169. Da bi se krstetia sluzilo i
davalo. 172. Prvo se krstene zove vodno, to jest
koje so cini s vodom . . . ; drugo se zove ogde-
vito oliti zejno...; tre'^o se zove krvno . . . Kr-
stoiie vodeno jest pravi<iSakramenat. M. Dobreti6
22. Oftito krstene s kojim krsoase i koga pri-
povidase sveti Ivan Krstitef. 2-1. Krstene ze(no
oli pokorno. 24. Od krstena podpunoga koje
daje parok iliti zupnik. 43. KrSteiia ocitoga,
proslavnoga i sa svim svojim obicaji. 43. Za
predaje sto bi, to predade; za krstena sto bi, to
iskrsti. Nar. |ijes. vuk. 4, 151. Kad dijete bjese
od krstena. Pjev. crn. 280'>. No znamo se, al'
so poznajemo po krstenu i po vjerovaiiu. Osvefcn.
2, 43. Nasa krvca za nase krstene. 3, 151. —
sa -SC-. Pripovidajuii krsconje pokorno za od-
pusienje grihof. Bernardin 7. luc. 3, 3. Krsce-
nije od sv. Ivana. Narucn. 3*. Krstjani jesu
preporojeni vodu krs6enija. Korizm. 40a. Be-
sede s kimi je sv. krscenije i krst naredil. Ka-
teh. 1561. 10. Tako crikva ima krscenje proti
grihu narodnomu. F. Glavinic, cvit. 447-'. S sve-
timi sakramenti krscenja i pokore. P. Radov6i6,
i-tt. 29. Zakliiiam vas s porod|enjem Grospodina
nasoga Isukrsta, krscenjom i glasom s ueba go-
vorecim. L. Terzio 292. Da se brez krsiena
saranit ne mogu. M. Zoricid, zrc. 177. Krscene
i vjencano svrsuju popovi po ku6ama. Vuk, dan.
2, 108. — .yd -stj-. Brez krstjenja. I. T. Mrnaviii,
ist. 23. Ne imijuci svetoga krstjenja. 40. Pak
Zajedno pridi s nimi, ter krstjenje ovo primi. P.
Hoktorovic (?) 124. KraJ kipjcastje to smlati'
je svojim krstjoniem. J. Kavahin 302'i'. §to bi
bio dotekao po krstjenju vodenomu. Blago turl.
2, 205. To se zove krstjenje krvavo. 2, 205.
— sa -st-. II sinjeh je pisaca jamafino pi-sarska
ili stamparska pofjreska, osiin Kasica {vidi kr-
stiti, 2) i Ant Kadcica, i mozehiti doiju Fili-
pooica. Usfiuvaj krstenje. B. Kasi6, rit. 41.
Primi sveto krstonje. per. 110. Pokle tvoje od-
luoenje spravno je-it jur na krstenje. P. Hekto-
rovicj?) 120. Neka se dica nose na krstene medu
osam dana. J. Banovac, razg. 195. Voda na kr-
stenu nije naravno zlameiie milosti Bozlje. 198.
Svotim krsteiiem oprani. J. Filipovic 1, 3)*. U
krstenu jest dvostruko kumstvo. P. Filipovii 20.
Kada tko drugoga drzi na krstenju il' na krizmi.
F. Lastrid, test. 331*. Imamo: 1. krstene u sve-
tomu Matiju . . . A'lt. Kadoic 112. Krstene: 1.
od vode; 2. od plamena; 3. od krvi. 124 Ispo-
vij'odam jedno krstene. J. Matovi6 x. Jedna
vjei'a, jedno krsteiie. 16. Da bi se sluzilo u
krstoiiu s imenom oca i sina i duha . . . 78—79.
KRStIONICA, /. vidi krstionica. — I] dva
pisca XVIII vijeka. Kad se dite donese krstio-
nici za primit krstene. P. Matid 83. Koja se
(voda) uzdrzuje u svetomu vrutku, to jest u kr-
Stionici. ,1. Matovio 144. Stojeci prid istijem
vrntkom krstena to jest krstionicom. 174.
KRSTOKOR, m. vidi Krstofor. — U pisaca
cakaBura xv i xvi vijeka. V vrime kneza Krsto-
fora. Mon. croat. 156. (1493). Knez Krstofor.
2.32. (1527). Ot Krstofora sluge svojego. S. Ko-
zicic 20''. Prosvetlomu Krstoforu . . . Postila.
(posveta 1).
KRSTOS, vidi Krstos.
KRSLTL, m. ime miisko. — xv vijeka. Fratar
Krsnl. Mon. croat. 51. (1422).
KRSUI^IGA, vidi krzujica.
1. KRT, adj. vidi krhak i 1. krhat. — Ocito
je po oblikit i po znacenu ista rijec Ho 1. kr-
42
1. KRT
I. KRTTNA, b.
hat, jer se nalati samo u onijeh pisaca i u onoga
dijela naSega naroda §to ne izgovaraju h. tre-
balo bi iiprav da je nom. sing. m. u ovijeh kifat,
all se hiko shvaia da se od uhlika bez h naiinto
sada.iiii oblik za onaj padez kH (isporedi kod
krhak). Miklo.Uc ne misli ovako, nego da je krt
od pradaoenskoga kbrtt kojemii ncma potvrde
u dnigijem jezicima, i isporediije got. hardu i
grc. xgcavi (Verg;l. s:ramm. 1-, 247) a poslije let.
kurtet .holzis; odor schwammig werdon". — Od
XVII vijeka (samo u pisaca koji ne iimiju izgo-
voriti h), a izmedu rjeinika u Vukovu (1. krto
meso ,das fleisch alloin mit ausschlus3 des fettes'
,carno3 excepto adipe', cf. krtiiia. — 2. n. p.
divo, gvoMe jsprode, unbiogsam' ,durus, fragilis').
a. vidi 1. krhak, a. u ovom je priwjeru ta-
kovo znaiei'ie, premda je u prenesenom smislu
(vidi c), jer se isporediije s trskom: Nemcij se
naslaiiati na jedan 5tap od trsko, i krt takov jest
6oek umrli. M. Eadnid 37ol>. vidi u Vukovu
rjecniku (pod 2).
b. uopce, koji ne traje, jer se na koji mu
drngo naiin unistuje. SvrSuje so kakono krta
hartija. M. Kadnid 132*. Poziiaj da si od mesa
i nemoj se zaboraviti od krta lisa od koga si
zametuut. 362a.
C. u prenesenom smislu, vidi krhak, 1, b.
Imas iiedoskutica i pomaiikaua kakono covik
grisiiik i krt. M. Raduic .53«. Krto i za malo
jest utjeserie Judsko. 321a. Nasladoria svitovna
jesu krta kakono caklo. 36.5b.
d. 0 mesu (sto je za jelo) na kojemu nema
pretila, tustine. tako se kaze po svoj prilici, jer
je meso tvrde nego tustina i drobi se vise, ispo-
redi krhak, 1, d. — U Vukovu rjecniku.
2. KBT, /. vidi 3. krt. — Samo na jednom
mjestu XVII vijeka. Bili su o6i (u mojomu) krti
slijepe (grijehu mnogu), pomankanju a u tudemu
Argi i Lincei rijet se mogu. B. Betera, 6utj. 45.
3. KE.T, m. Talpa europaea L., tmka zivotina.
— isporedi 2. krt i krtica. — Akc. se ne mijetia.
— mjec je pra.flavenska (kr btt), isporedi stslov.
kn.tT., rus. upo-r-b, ces. i poj. kret. — Izmedu
rjecnika u Belinu (,talpa, animale noto' , talpa'
7211'), u Bjelostjenievu (,talpa'), « .lamhresicevu
(jtalpa'), u Voltigijinu (kart, kartica ,topo, talpa'
,maulwurf' ; krt, v. kart), « Stulicevu (,talpa').
Primijeniti se moze laza krtu koji pod zom|om
Jive. Zborn. 5*. Blaga ka skupac sve kupi,
kako krt u rupi ki stoji od zemje. D. Kaiiina
lOSb. Ije zem)u kako krt. (D). Poslov. danid.
) u nase vrijeme u okolini dubrovackoj. P. Bud-
mani.
KRTAK, kftka, adj. vidi krhak, krhat, krhtak,
kritak, krt. — Jamacno je ista rijed sto krhtak.
— Samo u jednoga pisca xvii vijeka koji ne iz-
govara h, a izmedu rjeinika u Mikajinu (krtki,
V. krhti) i u Stulicevu (v. krhac).
1. adj.
a. vidi krhak, 1, a. iStap od trske je §u-
pa| i krtak. M. Eadnii 181*.
h. vidi krhak, 1, b. Divice krtke i slabe.
M. Radnii 237». Korisno za mladiia jest ako
od svojo krtko mladosti uznosi svrhu svojije
pleia jaram Isukrsta. oob^. Imaj vazda na
uspomeni da si kriak i grjoSnik. 44.5'>.
2. adv. krtko. — Samo u jednom primjeru
u kojemu kao da znaii: ivrsto. Gospodin razlu-
fuje od zabavjeiia izvanije one koje krtko jubi.
M. Radnii 490".
KRTAN, m. u Vukovu rjecniku: vide [krcan]
sukalo s dodatkom da se govori u Srijemu.
KRT.\N, krldha, m. ime bari obrasloj §iblem
(u bosanskoj krajini). M. Ru/.iftid.
KRTELIQ, /. pi. ime liivi. Lukavac kod Sla-
tine. D. Hire.
KRTENAcI, krtoiiilka, \n. pi. scrophiila. ij.
K. Lazarevic iz .Sapca.
KRTEZ, m. ime mu§ko. — xiv vijeka. U&di,
imb Krbtoib Prbvosb. De6. hris. 35.
KRTICA, /. nidi 3. krt. — Uprav je demi-
nutiv. — Akc. se mijena u gen. pi. krtiia,. —
Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Mikajinu
(kartica, krtica, slijepi mis , talpa') gdje se naj
prije nahodi, u liitinu (,talpa, animate noto'
, talpa- 721''), u Voltigijinu (kod krt), u Stuli-
cevu (v. krt); u Vukovu: ,d6r maulwurf , Talpa
[ouropaoa L.]'. Kako krtica criia i slipa. I. Aricic,
ogl. 95. Kakono krtico pod zomjom. M. Radnic
SOO". More so prilikovati zlotja od lazi krtici.
P. Posilovid, cvijot. 133. Da jest krtica zivina
prilakoma. nasi. 21". Da veco no budoino slijepi
kano krtica zemajska zeleci. S. Margitid, fala.
1. Slipe krtice, otvorite o6i. J. Banovac, prod.
98. Artabu kraju drago bijaSe slipo krtico lo-
viti. pripov. 66. Ra/.umite li. o krtico gluhe?
143. Ne pipamo ji samo ociiconjem zdvorahim,
kao krtice ... F. Lastric, test. 61a. Kao kr-
tice zakopani ii brigah Z6ma|skih rnju. A. Ka-
nizlic, bogo(ubn. 154. Zem}a od krtica izrovana.
I. .Jablanci 35. Zvao to je, molio te je, . . . a ti
od krtice slipiji . . . Jubio si bole.st. D. Rapid
69. Krtica bizi duboko pod zomju. 258. Tada
ce baciti covjek idolo svoje . . . krticama i slijo-
pijoiu minima. D. Danicic, isai. 2, 20. Bog mu
ga je (siniij pretvorio u krticu, i odsudio da do
veka rije ispod zemje. M. D. Milicevic, opst.
30. Kao krtico vredni i radini. M. P. Sapcanin
1, 141. — I kao prezime. Schem. sogn. 1371. 110.
i u Dubrovniku P. Budmani.
KETICNAK, m. gumiliea zemje sto izrije kr-
tica. — U Vukovu rjecniku: ,der maulwurfshiigel,
maulwurfshaufen' .cumulus terrae a talpa agge-
ratus'. cf. krtorovina.
KRTIG, m. a) komadid; b) djolic stroja, raz-
glavjeua n. p. sata. M. Pavliuovic.
KRTICI, m. pi. ime zaseoku u Hercegovini.
Statist, bosn. 117.
KETIJAbl, m. pi. vidi u Daniciievu rjecniku:
Krbtijasi, selu Jelsanici koje car Lazar dade Hi-
landaru bjese zaselak ,Durdevidb na comu su se-
deli Krbtjasi'. G(lasuik). 11, 139.
KRTIL, m. vidi krto. — U Vrancicevu rjec-
niku: jcalathus; canistrum', i u Bjelostjencevu:
v. korpa. — U oba dva je pisano kartil, te se
ne zna, treba li citati kartil Hi krtil: u Vran-
cicevu ar stoji obicno za r, ali ne u Bjelostjen-
cevu, nli maze bili da je Bjelostjenac i uzeo ovu
rijec iz Vrancieeva i zlo je procitao (kod koSara
Bjelostjenac pise kratil).
KRTILAC, krtilca, m. dem. krtil. — U Vran-
iicevu rjecniku : kartilac ,quasillus'.
1. KRTINA, /. krt, krtica ; krticnak. — U pr-
vom smislu moze biti augm. krt; u drugomc moze
biti apstraktnu ime od krt Hi uopce materijal
u svezi s krt. — U nase vrijeme.
a. krt (vidi 3. krt), krtica. — Izmedu rjec-
nika u Stulicevu (v. krt) i u Vukovu (vide kr-
tica). Krtina ispod zemje ide pa opet ne moze
da se sakrije. Nar. posl. vuk. 162.
b. krticnak. Krtina, krtidnak, krtorovina. u
Lici. V. Arsenijevid. Krtina .cumulus tei-rao a
talpa aggeratus'. D. Nemanic, dak. kroat. stud.
1. KRTINA, b. 6
ifortsg. 32. — Ima i u- Sttdieevu rjecniku: v.
grobiste s dodatkom da se nahodi u nekakua
pisea S. Grisica Dubrovianina; maze hiti da su
metaforieki. shvaceni grobuvi kao krticnaci.
2. KRTJNA (krtina), /. krto mcso. — U iiase
vrijeme, <i izinedii rjecnika u Vukova: krtina
(krtina) ,das fleisch, mit ausschluss des fettes'
, earner pxcopto adipe'. Krtina, umbuo. Slovinac.
1884. 95.
KRTINACKI, adj. koji pripada selu, Krtin-ikoj.
Krtinacka (opHina). K. Jovanovio lOi.
KRTINE, /. pi. ime zascokii w Bosni u okrutju
traoiiickom. Statist, bosn. 00. — Radi imemt
Krtine selu u Hercegooini (S. Novakovic, obi.
25) oidi Krtine.
KRTINSKA, /. ime selu u Srbiji a okrii/fu va-
leoskum. K. Jovauovic 101.
KKTINA, /. Krtu'ia, veliko pnje u BUitu (na
KorculiJ obradflno lozom i masliaom. Slovinao.
1882. 187.
KETINACA, /. mjesno ime.
a. pusta u Slaouniji u zii,j)aniji virovitickoj.
Razdijej. 137.
b. mjesto u Srbiji u okrugit jagodinskam.
Zemla zvana Krtiuaca. Sr. nov. lS(j7. 803.
KRTINAK, Hi. nidi krticnak. — U jednoga
pisca Slaeonca .win vijeka. Jodnlm trudom kr-
tinake rusis, ravnas, da jos i mravince tusiS. J.
S. Rfijkovic 12lj. I nastoje krtii'iakn rusit, promda
nece krtico potuiit. 305.
KRTINE, n. ime selu ii Hercegoiuiii. Statist,
bosn. 107. — isporedi Krtine.
KRTITI, kii-tim, impf. nalazi se na jednom
mjestu XV vijeka u pisca iakaoca sa znacenem
muciti: .Jere se uavraia pecal ka ga krti. M.
Marulic 10; a jednoga pisca Slaoonca xviii vijeka
u kojega znaci: lomtti Hi mroUi: S to;? u vrime
hu (zem^u) dubriti kini, pruzi pliiga i na sitno
krti, da se sime pod zemju uprti. J. S. Re|kijvic
175; u drugom primjeru, istoga pisca stoji sa so,
rejleksiono, i znaci sto i muciti se, te moze biti
isto Sto lomiti se a prenesenom smisla: I (diva)
sto znade to bas silom radi, jer ju vikla broz-
poslenost sladi, koju ueoe ostavit do siurti, jer
se mlada poslujuc ne krti. 155; u nase vrijeme
u Dalinaciji : Krtiti, u komade lomiti: ,Krti
sumu, da je mecemo na vatru'. M- Pavlinovio.
— sad se ne znn, koje bi bilu starije znaceiie :
nwglo bi biti i lomiti (u Maralicevti primjeru u
metaforickom smisluj, ati ima i malorus. uopruru,
muiiti (suhjekat je nesto sto se vrlo zeli: M'^iie
mocb Kopi'bifbi, rus. KopriiTb, boleti (i silno ie-
(eti, all moze biti ono malorasko), po\. korcid,
bo{eti, gristi (i karoic, krotiti). ako je dakle nasa
rijec praslaoenska, starije bi znaceiie bilo muciti
(trebalo bi dodati da se u prvom primjeru Ue(-
kovicevu moze pomisliti na srodnost s 3. krt).
— Posve je draga rijec krtjeti (vidi).
KRTJESIC, m. prezime. — xiv vijeka. — Iz-
meda rjecnika a Danicicevu (Krbtosicb). Priboje
Krbtesicb. Spom. sr. 2, 26. (13li9— 1376).
KRTJETI, krti^m, impf. oklijevati. — Akc. se
mijeiia u praes. 1 i 2 pL: krtiuao, krtite i u ger.
praes. krtidi. — Drugo je krtiti (vidi). — U
Dubrovniku od xvi vijeka (vidi i kod 2, a), a
izmedu rjecnika u Belinu (,tardar, indu-^iare in
neutro' ,moram facere' 722'') i u Stuticevu (kr-
titi i krtjeti, v. krsmati).
1. aktivno.
a. uopce. Ti se sprav' i hodi, ne krti ve6e
sad. M. Vetranic 2, 175. Da ne stoji, da ne krti.
9 KRTOLA
G-. Palmotid 2, 230. Ne stoj, fias ne krti. P.
Kaiiavelid, iv. 529. Odi krtjet ved mi nije, za
vidjet sa letim k uemu. A. Gledevid 275''. Ve-
selo, prisridni slipde, nu sto krtis, sto dekas?
kazi svoje poziide. A. d. Bella, raz.gov. 68. Ali
pedepsa iz desnioe Benediktove ne krtje. I.
Dordid, ben. 173. Vi, go^pode, kad zovete go-
disniou, ako se o^lusi, ako krti i odmide, uije
trijeba da izgovorim sto joj redete. B. Zuzeri
93. Od udate ka se prti. od djevojke ka se vrti,
od djetica kino trti i od sluzbe koja krti da
ukloui nas Bog do smrti. (Z). Sve §to pa(s)
krti, sve na svom repn. (Z). Poslov. danid. Vi-
jerne druge Bozje majke, sto cinite'Psto krtite?
.A.. Kalid -162. All! stavi se pokajana, da ne-
beski to su svjeti, da u Solimi uejma stana, ni
da bade ved krtjeti, nego da jom je otit sila.
N. Mardi 40. it DiCbrovniku dan danasiii moze
znaciti sto i drijemati, kiiiiatL P. Budmani.
b. s injinittvom. Ustaviti krv ne krti. P.
Kanavelid, iv. 303 Tko kad pade miso upravja
dignut se ondas i ne krti. B. Betera, dutj. 29.
S kijem se studit ti ne krti. I. Akvilini 119.
Krti dod liegov gospodar. S. Rosa 139*. !^ubav
pokorna, koja tuzi, cvili i kaje se sto je krtjela
t'lliko ovemu srcu sa svije-ji darovati se. I. M.
Mattoi 69.
2. sa se.
!i. rejleksivno s istijcm znaiei'iem kao i ak-
tivni glagol. Nisd so ne krtivsi (moze se iitati i
krativsi) pojde v Belgrad. iS. Ko/.idid 57''. Ti
se krtiS u li uljesti. A. Kalid 243.
b. pasivno bez suhjekta. Neka se ovdi ved
ne krti. G-. Palmotid 3, 26*'.
KKTJNT.iK, m. vidi krticnak. — Na jednom
mjestu xviii vijeka. Krtiiaoi i mravnaci. I. Ja-
blauci 36.
KRTO, krtola, m. nekakva kotarica. — Od lat.
cartallu-i. — isporedi krtil. — Od xvii vijeka, a
izmedu rjecnika u Mika(inu (krto, krosna ,ca-
nistrum, panarium, cartliallum') gdje se naj prije
nalazi, u Stulicevu (krto i krtol ,canistrura etc.'),
u VukoBii (.art korb' ,corbis genus', cf. riidiiak,
sepet s dodatkom da se govori u Hrvatskoj). U
krtolu, koji visi o klinu, dr/.e po gdjekojim ku-
daraa zlice i zdjele. u Dobroselu. M.. Medid.
KRT6C[6, m. dem. krto. — U nase vrijeme u
Bosni. Dohvati krtodid iz vajata. Bos. vila. 1839.
35.
KRT()Gr, m. sm.etU.Ue, ditbre. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjecnika u Vukonu (,der unratb im zim-
mer' ,soi'de3 in cubili sparsao'). Tu su (u kola)
kjasti i sepavi, tu su slipi i delavi; tu se svaki
krtog vidi gdi na zom|i sirom sidi; tu se criva
jos zolena teke malo obarena vuku... V. Dosen
166^. Ono golo, ali holo u krtogu ig»a kolo.
166''. Koji niste drugo nego svine koje se u
svoj krtog povradaju. D. Rapid 249.
KRTOJEVIG, m. prezime. — xiv vijeka. Durbko
Krbtojevidb. Dec. hris. 96.
KRTOLA, /. Solanum tuberosum L., gomo]
Sto izraste pod zemloin iz straka (ne iz konjena)
bi{ke sto se jednnko zove, i vrij'-di kao jelo. i
jedan gomo^ i vise ih zove se krtola. — isporedi
krompir. — U nase vrijeme po juznijem kraje-
otma. — Postaje od item, kartoffjl (mozebiti preko
krtovola); wa faZ. carota, mrkva, ne treba mislitl,
premda je cudnovato da se samo caje na jugu.
— Izmedu rjecnika u Vukovu (.kartotfal, erdapfel'
,Solanum tuberosum L.' cf. krompir .f d'idatkoin
da se govori u Crniij Gori). Milo mi je sto si
prispio, ali mi je vrlo zao sto mi se cestito nije
KRTOLA
RRUDELITAT
namjerilo iioffo krtole na bistru vodu. Nar. prip.
vuk. " 293. No sluCajiio ne desi se nista spraviio,
iiego Sto bjesO ostauulo O'l rutka podropca i kr-
tole zajodno varene. Nar. prip. vri. 3(i. Kodila
jedno Kodiiio dobro krtola 1 kupus. 147. Tako
so krtola {Urompir) raziieso po ostaloj Evropi.
Vuk, priprava. ti. No da svaki svoju gloda
marvu i da sadi u niiru krtolu. Osvatn. 1, 14.
Ali 6o izsuliti nezrelu krtolu. V. BogiSiA, zborn.
594. Pun sahan krtole. Bos. vila. 1887. 18.
Trudom proizvodili krtolu. 1890 279. Krtola,
Solatium tuberosum L. J. Panfiid, bot. 244.
KRTOLAC. krtica, hi. dem. krto. — U Belinu
rjecniku: krtolac, krtoca ,ce3tella' ,fiscina' 187'',
i u Stuliievu uz krtolic.
KRTOLAR, krtoldra, m. covjek sto plete kr-
tole. — ()d xvni vijeka, a iimedii rjecnika u
Belinu {,cestaro, chi fa cesti' .cistarius' 187'J) i
u StuUcevu (v. koSidar). Lankaster je bio kr-
tolar. M. Pavlinovic, rad. 12.
KRTOLE, /. pi. ime kneiini u Boei kotorskoj.
— Od XIV vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu
(opStina izmedu Kotora i mora) i u Danicicevu :
Krbtole, opStini kotorskoj potvrdi car Stefan
s drufrim solima i ,Kortole' M(on. sprb). 151.
(1331 prepiaano xix vijeka). i sad su ondjs. —
Izmedu mor.i, i otoke su male dvijo knezine ili
kapetanije : Lustica i Krtole. Vuk, poslov. xvn.
U Krtolama. 58. — Jeli svagda bio nom. (pi.)
Krtole ili je bio Krtoli (dakle m), ne znam, ispo-
rcdi Krtoli (ovdje u prDom jc primjerii ace, te
se ne zna kakav je nom.).
KRTOLI. m. pi. vidi Krtole. — xvut vijeka.
Crna Grora i pleme Grba}, Pastrojeviie, Krtoli,
Lustica . . . Glasnik. ir, 3, 7. (1700).
KRTOLICA, /. dem. krtola. — U jednom pri-
mjeru nasega vremena znaci: mali gomol uopce.
Bijue pace ima mnogo u krtolicama orkidojo. J.
Pancic, botan. 8.
1. KRTOLIC, m. dem. krto. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjecnika u Mika(inu (krtolic, krosiiica
,quasillus, fiscella, fiscina, stirpiculum') gdje se
naj prije nahodi, i u StuUcevu (,cistula, cistella').
Dvista krtolida smokava. And. Kacic, kor. 176.
,Ajde, onaj^mali krtolic naberi tresana'. J. Bog-
danovic. Sto imas u krtolicu ?' ..Tagoda'. u Do-
broselu. M. Medic. ,Donila mi jo krtolic smo-
kava' (na Trpnu). M. Milas. Krt61ic, dem. krto.
u Lici. V. Arsenijevic.
2. KRTOLIC, m. u narodnoj zagoneci nasega
vremena. Visolici visole, krtolici krtole; krtolici
Boga mole da visolidi vrat ulome. odgonet(aj:
zir i sviiie. Nar. zag. nov. 202.
KRTOLINA, /. augm. krto. u Lici. V. Arse-
nijevic. u Dobroselu. M. MediA.
KRTOLIStE, 1). mjesto gdje su bile pusadene
krtole. — U Vukovu rjecniku : ,ort wo kartoff'el
gebaut worden' ,locus ubi solanum tuberosum
fuit iasitum'.
KRTOLITI, krtolim, imp/, rijec nacinena za
zagonetku, vidi 2. krtolic.
KRTOl^, m. kroJna u kojoj se drze lazico i
vijuske. u uzickom okrugu u Srbiji. S. Peliva-
novic. vidi krto.
KRTOI^EV DO, m. ime mjestu u Sriiiji u
okrugu krai/ujecackom. Niva u Krtojovom Uolu.
Sr. nov. 1875. lui).
KRTOPRDA, m. u Vukovu rjecniku : vide
[krcanj sukalo s dodatkom da se gocori u Srijemu.
— nadineno od sale i ruga.
KRTOROVINA, /. vifli krtiCAak (Hn krt ruje).
— U Bjelostjencerii rjeiniku: .tuber torrao, gru-
miH, grumulus per talpam suggastm', i u Vu-
kottu: vide krtifii'iak s dodatkom da se govori u
Barani.
KRTOROVNAK, m. vidi krtorovina. Ludbreg.
D. Hire.
KRTO.ST, kf tosti, /. osohina onoga Ho je krto.
— U jednoga pisca xvn vijeka. Upasti u sla-
bosti, krtosti i noharno^ti. M. Radiii6 351l>.
KRTOVA, /. ime selu u Bosni u okrugu Titzle
Dotie. Statist, bosn. 92.
• KRTOVIGA, /^. ime mjestu u Srbiji ii okrugu
smedercvskoin. Niva u Krtovici. Sr. nov. 1874.
115.
KilTOVINA, /. vidi krtichak. — U StuUcevu
rjeiniku: , terra quam talpa podibus excavat' iz
Habdeliceva. — I danas se govori u sjov. Hr-
vatskoj. P. Ivekovic, rjocn. Krtovina, kup6ic, sto
ga krt izrnje. Volika Gorica. D. Hire.
KRTOVINAC, krtovinoa, >n. vidi krtovina.
Ludbrog. D. Hire.
KRTOZAN, krtozna. ndj. koji pripada krtogu.
— U jednoga pisca nasega vremena gdje vaja
da znaci : neoprnn. A krtozna judesina Loja.
Osvetn. 6, 8.
KRTOZENE, n. djelo kojijem se krtozi. — U
Vukovu rjecniku.
KRTOZITI, krtozim, imiif. razmctati smctliste
(po sobi), prlati. — U naSe vrijeme, a izmedu
rjecnika u Vukovu (,unratb machoii im zimmor'
,sordes spargore per oubiculum'). Tko ie podnijet
haramije bijesne, da krtozo proz ulice tijesne?
Osvetn. 4, .59.
KRUCAN, krucna, adj. vidi krucinan.
KRUCICA, /. vidi kruscica. — Krucica je za-
selak kod Banica u Dnlmaciji u kotaru dubro-
vackom. Schem. rag. 1876. 37.
KRUCICINA, /. ime planini na zapad od Dur-
mitora.(?)
KRUCINA, /. cholera, bilis, zuc, jed. — Rijec
je stara (kracina), isporedi stslov. kracina, rus.
KpyHiiHji (zalost). — Samo u knigania pisanima
crkvenijem jezikom (F. MikloSic, lex. palaeoslov.'-'
kod krijcina).
KRUCINAN, krucina, adj. koji pripada kru-
cini, gorak, iUrovan. — Samo u ktiigamn pisa-
nima crkvenijem jezikom u kojima je oblik kru-
cinbnb, krucinbna. Aste by koja jadfa bridi.ka ili
kru6inbna predbstavfena jemu, jako da nikolize
ne nasladitb se grbtanh jego. Danilo 241. u
drugom rukopisu stoji krucbna kao da je nom.
krucbiib (krucan); taj oblik nije dosta pouzdan.
KRUC, )H. nekadasne ime sela Kruievica. ,Kru-
ievici, antiquis Kruch' (t. j. Kruc). Schem. herceg.
1873. 104.
KRUCEVI61, m. pi. ime selu u Hercegovini
(grijeskom Kruceviii). Statist, bosn. 105. Kru-
6evici. (cetiri puta). Schem. herceg. 1873. 104
— 106. — isporedi Kruc.
KRU6iNA, /. osobina eega sto je kruto (ili
kruceY). — Akc. se mijena u dat. sing, kr&cini,
u ace. sing, kriicinu, u voc. sing, kriioino, u nom.
ace, voc. pi. krilcino. — U Vukovu rjecniku:
,die dicke' ,crassities'.
KRUDEL, vidi kriidoo.
KRUDELITAT, /. crudelitas, ncmihst, ukrut-
nost. — Od oblika romanskoga * crudelitate. —
U rukopisu (dubrovackome) xvi vijeka. Ukazati
KRUPETJTAT P,<
cu moju krudelitat, neco vajati nih molenja.
Zborn. 64^. Jest tvrdo, ptino od krudelitati. SOh.
KRUDELTAT, /. vidi krudelitat. — Od ru-
manskoya ohlika orudeltate (lal. crudelta). — U
zapadnijch pisaca ud xvi vijeka. O noslisana
knideltati tamnakov. Ivan trog:. 151). — fma i
HOin. siiijj. knidelta (prcma taUjanskoin ohlika).
Nemilos i krudelta (sadruzuje) strasivicR. I. Drzid
27r,.
KRUDEO (kriidel), krudela, adj. crudolis, nc-
iiiio, okrutan. — Od till, crudelo. — Fo zapad-
nljem kntjiviiiia oil xv oijeka.
1. iidj. — Komp.: kriideliji. M. Marulic 178.
Zestok i krudel. Mou. croat. 107. (1470). Ta kru-
dela dila kada, luajko, vidis . . . M. Marulic 173.
Od svih bi ta bila krudolija mati. 178. D.ipaco
je bil skup i krudel suprot vsakomu. Stariue.
23, 149. (t4'J6). Krudela je stvar da . . . M. Ma-
rulic 237. Toli nee krudela bit toll . . . S. Men-
6etic 151. Bjose plac krudeo. Zborn. 77-I-. Zasto
ste same sebi nemilostive i krudele? B. Ciradic,
djev. IIG. Poslusacu ga, nije krudoo. I. Drzic
372. Od srg-be krudeloga Iruda. V. Andrijasevic,
put. 153. Da krudeli cesar sada strasno muke
vele zada prijate|u. P. Hektorovic (?) 1G6.
2. ado. kriidelo. Da mene krudelo zidovski
puk lati. M. Marulic 174.
KRUG, m. circulus, orbis, oblik tilhio u koji'iin
je svako mjcsto nii kraju (na nhodii) jfdnnkn il i-
leko od jednoj/a mjestn u srijedi. — .ike. fu- mi
jei'ta u toe. sini). kriisu, « ijen. pi. kru^a, h dut.,
instr., loc. pi. krilzima, i k id .<<; mncce ov ii iniio-
iini: kriigovi, kruiiovQ,, krug6viiiia, krii2;i)ve (Hi
kriigovi, kri'ig6va. kriiijovima, krusovoV). — Rijec
je praslai'enska (kronafi.), i.iporedi it^oii. kr.tg-b,
r«s. Kpyn., 6es. krub, poj. kr.jg. — I.-ipiirfituje
»■« sa stoilcin hrino, nomii'iieni. riii;;, anijlosiiks.
hriug, prsten. Mikluiii prniia gi'rinanJtkomn -in-
mi.ili da je poitalo od osnove kreng. — Izmcdii
rjecnika i, Mik/i(inii (krug, okrug, kolobar ,oir-
culus, circus, orbis'; krug, okruzensti-o ,circum-
ferentia, extremitas'), u Belinii (,giro, circolo'
.circulus' 348'>), u Bjelostjenceou (krug, okrug,
V. kolobar; krug, okruzene ,(drcumferentia'l, ii
Jambresiceva (krug, okrug ,circulus, orbis, cir-
cus' ; okruzeiie .circumferentia'), » Voltiijijiim
(,cerehio, circolo, r.)tondita' .zirkel, rundo'), ti
filt«/ice/'(i (.circus, circulus, orbis, circumferentia').
« Vukooii: 1. ,oine scheibe' , discus'. — 2. oiiaj
teme). od drveta sto se na duo bunara raotne, to
se nazida. cf. kolac. — 3. (u Dalmaciji) okruglo
rajosto, n. p. glavica ili niva. — 4. (u Crnoj
G-ori) kad se zmija savije u krug: ,Sjekni ka'
zmija iz kruga'; « i)c«»jcjcey«. (krugb ,circulus').
1. u pravome ili ti pri'nesenom smislti, nli
ostnjuci pri znacenu ijore rccenome.
il. ohoii necega knji vas stoji u istoj rav-
nici.
<i) circ.ulus, /( matematici linija u nin-
iiici, kad joj jc livaka, taika jediiako diilekn oil
jedne tauke ii .fredini (sredista) ; alt sf sad po
uijDOoru ohifno tako zovc ravnica sto jo. okoluje
linija, a sama se linija mnse zeati kruzna linija
(k. crta), kruznica (oidi b). — Amo moifii pri-
padati ovi primjeri: Crnijem prutom oko sebe
krug uciui. I. G-unduli6 300. Lijevom nogom
bosonoga u strasivi krug ulazim. Gr. Palinotii
1, 50. Ovi prutom ucinivSi krug, ujde u ta
s mladicem. Blago turl. 2, 137. Sve po curku
od zlata krugovi. Hrv. nar. pjes. 3. 325.
f>) neMo naiineno tako da je slicno ohodn
Il kruga (karika, kolo, kolac, obruo, prsteu ltd.).
ail) uopce. Dokli ih. (pramej savila gojtanom
I KRUG, 1, b, h).
nis" u krug. S. Mencetic 89. Krug od vlas sa-
plela. D. Barakovi6, vit. 122. Bivsi mu ruka
dosna odsicena . . . primi istu ruku zdravu od
b. raajko; ali mu ostavi na uspomeuu ovoga
cuda zlamen kakono krug /.ice na mistu posice-
nomu. B. Kasic, is. 116. Jedan krug gvozdoni.
D. Basic 180. Nad glavom se s. Martina nazri
jedan krug ogneni. Blago turl. '2, 256. vidi ii
Vukopii rjeiiiikii, 2. — bb) kad .se samje zmija,
tde ltd. (uprau je zaooj). Pokle s' dal da zmija
nigdar se ne stara, ka se u krug svija i rani jad
stvara. G. Drzic 362. Cvi|u jak zmija u krugu.
434. Zmija, u krugu ka lozi. M. Vetranic 2,
254. Ali te zla zmija iz kruga udari u grozno
srdacce s oemerom. M. Drzic 467. Skrovno iz
kruga zla me zmija peci u srce. D. Ranina 48''.
A ne scijeiiali, da se zraije pod cvijetjem viju u
krug. 48'". Bije se zmija ka ti u skutu svije se
u krug, da te peci. I. Gundulic 498. Ne boj se
zraije dokle se u krug no svije. (D). Poslov.
danic. Ko zavita u krugu }uta zmija. B. Zu-
zori '22. Mece se ko zmija iz kruga. (Z). Poslov.
danic. Kravosac krug mu izvija priko ooi niz
obraze. N. Marci 51). Sjekni ka' zmija iz kruga.
(Kad ko rijecima koga vrijeda. IJ Crnoj Gori).
Nar. posl. vuk. 287. — Spaso svejer na gumini
u krug sagnutoj. B. Kasi6, fran. 54. — ce) vidi
kauka fiiioze hiti da pripada pod b). Nek sluXi
na priliku kauka oH krug na glavi redovuika.
Blago turl. 2. 37. Sto ce roc krug oli kruua
pop^vska? 2. 317. Zivot izvrsni rodovnika oliti
zakna, koji zlamenuje oni krug ueinou na vrh
glavo. Ant. Kadcic 30. — tfif) kad se sto (it
priinjerima celad) poredi nmikolo. kod toga nije
polrehno misliti na prani krug. U krug svi se
skjintaSe. P. Zoranio 72''. TIco ovu silu (Tiirke
,sto sii okrazili liec) skrsi i smete i rasprsa krug
nomiliy P. BogaSinovic 39. Vas narod u krug
na po|e. Nar. pjes. vuk. 5, 475.
c) orbis, gyrus, put kad ko ili sto ide
naokolo. nit) uopce. Ivijem nebesa krugora gredu.
G. Palraotid 3, 111''. (Oro) prostiruci krila jaka
vitijom krugora s prva leti. 3, US'). Niki koiia
spine ter nim cini kruzi. B. Krnarutic 21. Preko
ogiia i nebesa, kruga od suuca mlijeone staze.
.1. Kavaiiin 466'i, Suuce u krugu pozla6euu leti.
N. Marci 26. — bh) u jirenefenoin smislu, o ore-
menu.. Nemojte mi reAi da su zivot Aloisov samo
dvadeset i tri gudiSca s kratkim krugom obuj-
mili. -A. d. Bella, razgov. 112. Sto 'e prije i
poslijo vremenitijom krugora vije (Bog). I. Dor-
die, uzd. 113. — osobito u astronomiji (za mje-
rehe cremi'na), cyclus. Vb leto 6810 slbnbcnago
kruga 22, lunbnago i?e 10, indikta 13. Mon. serb.
66. (1302). Letbnaago kruga prehozdenije. Da-
nilo 206. Lune krug napliiuje se i skoncava se
na novinu i na starost. Aleks. jag. star. 3, 316.
Od kruga devotnadestnoga zlatnoga broja. B.
KaSio, rit. 3*. Ove jo godine krug sunca 26.
Vuk, dan. 1, kal.
b. circulus, prostor, mjesto (ili uprav Hi
od prilike ravno) sto je ograniceno ohodom.
a) It matematici, rannica ograniceiia Ii-
nijom (vidi a.) koja je svud jednako ilaleka od
sredista. — Amo mogit pripadati ovaki primjeri :
Ki uci pauna raSirat okasto perje u krug. D.
Zlataric 52''. Pomrcavsi vas krug suncani. B.
Kasic, is. 73.
b) discus, liesto plosno (ploca) naokolo
zaohleno kao krug, kolut, kotur (vidi u Viikovu
rjecniku, 1). I donesose glavu negovu ra krugu.
Vuk, mat. 14, U. Donese glavu negovu na
krugu. mar. 6, 28. — trikovi je i sirac (pr.iri ili
od voska, loja ltd.), vidi: U naiin oaoga kruga
KKfTf}, I, 1>. h).
(•.R2
KRUG, 2, p, r).
u£inena od inlika usirona. A. Vita|i6, ist. 201.
Kriiff sirn. M. D. Mili6evi6, lot. voft. 205. Kod
lias so kaio ,kriis;' voska, a tako dolazi i u ovoj
naiodnoj pripovijoci: UosavSi pop u jodiiu kiiru,
zatefe sainu babii, ali ona no imade svije6p, nogo
izne.se kru"; voska da je istom usufio. VidjevSi
pop kriiff vo.ska, rec4 do zvonaru : .Donesi ular',
tobozo da o Aomu usiifcu svijodu. Na to ce baba:
, Nodes, popo, ako je i Bogu, mnogo jo', u Do-
broselu. M. Me id.
c. orbis, jjlobus, geometricko tijelo na ko-
jema je svnka tackn jednako dakka od sredistit,
ktu/la, lopta. — Izmedn rjccnika u liilinu (,!!;lob(i,
corpo rotondo' .tjlobus' 351"; krug zomalski
,mondo, cio6 la terra sola' , orbis torrao' 495>i).
a) u pisaca iina cento ,nvbiski krug'
po biblijskom jeziku- misli se samo na ohod; i
cesto se shraca kao svod. Sima arhistratisjoiua
nebosna krus^a Sudesi i.sbplbni Gospodb. Men.
sorb. 13.9. (ISIS u prijipisu). VbzvisajuSto se
vb kruzehb nobosnyihb i podnebesnj-ilib. Glasiiik.
15, 26'1. (13-18?). S dvjoma stadi nek uzlitam
zvjezdenoga vise kruga. J. ICavaiiin 1.59". Iz-
mjoriti tvoga Olimpa kru^ osobni moga pera
setkom malom. 227'>. Kada lupjoin hti probiti
tvrdjad kru^ov od nebe.sa. 422ii. Krug iiebeski
pouositi BoXju slavu glasi. I. Dordid, salt. 53.
Kruzi nebeski zdrze se zaklopjeni jedan u dru-
gomu. ben. 97. Iloda po krugu nebeskom. D.
Danifiid, jov. '22, 14.
b) i ovdje treba shvntiti kao svod. Kad
je razmjoravao krug nad bezdanom. D. Danicid,
price. 8, 27.
c) jZemaliki krug' moze se shvatiti u
pravom smislu, ali moze hiti da koji pisac shvnca
u prenisenom smislu, isporedi 2, a. Po svemu
krugu od zeraa|a. B. Kasic. i^. 65. Ki ce glasit
zakon Bozi priko svega zemje kruga. G. Pal-
motid 3, 138". Orn i tminav da se ucini krug
vas kolik svijota ovoga. A. Vitajid, ostan. 292.
Po prostranom zomje krugu. I. Dordid, salt. 333.
U krugu svijeta ovoga. uzd. 192. Vojstice pored
s nime krug zetiia}ski. S. Eosa 9*. No moze
jedan covjek zemajski vas krug obaci. A. Kalic
482.
2. u prenesenom smislu, kad nije potrebno
misliti da je obod kao u kruga.
a. granice kojega mjesta, ohod uopce, pre-
neseno od 1, a. Vidih misto mnogo razkosno i u
krug vele siroko. P. Zoranid 9''. Sasma kratak
krug se cini tijesna ovega okolisa. G. Palmotid
2, 526.
b. preneseno od 1, b.
a) uopce vtjesto knko mu drago ograni-
ieno. Toce vidit od skrovisda kruge u ko .stase
Judit. M. Marulid 56 (ii torn primjeru moze biti
da znaci Sator). (Makrobij) postavja da duse
dobrih vse grodu v krug od Galicije. Korizm.
221). Gdi (.iu) oni, ki se od svih ]udi dobitnici
oglasiSe? gdi li uzmozni, kill pozudi krug ma-
lahan vas svit bise ? I. Gundulid 231. (Car)
koga 2eji, koga misli svijet vas kolik bjose ti-
jesan, slugo ga su svojo stisli, . . . pace ocito u
prikoru da so u krug (u tamnicu) mao zatvori...
prije norodno nog se umori. 563.
b) u metaforiikom smislu, poslovi na
kojima se moze vr.iiti koja radAa (ii juridickom
smislu), pofe. — U pisaca nasega vremena. Ako
je taj krug poslova bio stegnut. V. Bogisid,
zakon. 249. U tom do Statutu biti tocno oznacen
krug radne ufiitejskog zbora. Zbornik zak. god.
1873. 128.
c) u metaforiikom smislu, circulus, ordo,
societas, kakvo }udsko druStvo vi§e Hi mane ogra-
niieno. U sfitovna kruga (sic, kao da je srednega
roda, a vaja da nije gen sing ) ojidi se pridom
rit... P. Zoraiiid 52a. Zivot Hrvata razvijajud
so u krugu zapadno Evrope ... M. Pavlinovid,
razg. 33. Svo to unosi tur-tki jozik vrlo brzo u
svo odabrauijo krugove Sarajevaca. M. D. Mili-
dovid, zlos. 149. U krugu |udi koji se po zanatu
ill inado rodovno bave takom vrstom poslova.
V. Bogi.sid, zakon. 268.
e. preneseno od 1, c.
a) moles, massa, globa, neSto sakup\eno
Hi zbijcnii knko mu drar/o, kao gomtla, qrumen
(tako se znacene nahodi i « ceikom jeziku). —
Po zapadnijem krajevima. Bolo vam dotedi alu-
?.icu jost virna. nego krug naj vodi zlata neiz-
mirna. H. Lucid 228. Grad on ki prvo krug
Adrijana (po lat. moles Adriana) cosara imeno-
va§o se Kastol svotoga anjela prozvaso. F. Gla-
vinid, cvit. 74*. Bi ucineno da oni veliki krug
ki i danasni dan u Rovinu vidi so u kom sveta
pofiivase muconica (Eitfemija) dvi drobue zivi-
nico dari na brdo Rovinskoga Skola dovukchu.
312'^ Neka u skutu raajko mile u mao krug
sbijon lezi. P. Kanavelid, iv. 205.
It) od znacena pod a) postala su druga
medu sobom slic.na (nrh od kamena, od gore, bre-
zulak). — Po zapadnijem krajevima, vidi u Vu-
koou rjecniku, 3, ali ne vjeriijem da krug znadi
nivu.
aa) stijena u moru (i uopce u vodi).
— Izmedu rjecnika u Vrancicevu (,scopulu3'), u
Mika\inu (krug, stijena u moru, grebeni ,sco-
puliis'), a Stalicevu (stijena u moru po Miknlinu).
Kakono jodna hiza na stanovitu krugu sazidana
ne moze od rike ali od vitra maknvita biti. F.
Vrancid, ziv. 113. Kako stup kamoriit ali krug
pod vodom D. Barakovic, vil. 11. Niz krugove
skoci (Krka). 90. Vrgoli se u more, ter za krug
od gore sridom se uhitih . . . Kruga vrh obloraih
ki drzah rukami, doli se oborih niz kruge stra-
nami. 286. Kriig ,rupe3'. D. Nemauid, dak. kroat.
stud. 12.
bh) brezulak. Ni kruga na po|u ni
spi(o ni shrane. D. Barakovic, vil. 73. Reka' bi
(da je vojska) kamen krug od bilih oklopaj. vrh
noga pruten lug uzvisen od kopaj. 111. ((}rlica)
ui ce bistre pit vodice, nego sedo vrhu kruga.
169. Uzida crikvu jadnu na mistu, ko so zvaso
Bukuli, na krugu joduom polag mora. F. Gla-
vinid, cvit. 107". Najdosmo jo nigdi u lugu u
kamonju i u drvi, na visokom jednom krugu.
P. Vuiotid 13.
cc) vrh od gore. Napokon treti dan
namiri so na jedan velik krug na brdu nikomu.
F. Glavinid, cvit. 17''. U nikom krugu na vi-
soku jednu na samu ukaza mu spiju. 76i>. Gdi
p.asu zivino, gdi su.goram kruzi. i spijam dubine.
D. Barakovic, vil. 24. (Sokol) do kruga raz-
gleda, gdi do past nizoko. 77. Do gore veliko
VeloV)ide kruga. 90. Nigda goram straJni kruzi
obliodedi. 231. Kad budih jur gori na krugu
visoku, pogledah prostnri po po|u siroku. 287.
Slot', Popijovko, sloti moja, s kruga Askrba, ter
dod' k meni ! J. Kavanin 391^'.
<l(l) Krug, ime gori a Bosni. F. Jukid,
zem}. 28. 29. Medu Krugom i medu Rovine.
Pjov. crn. 320l>. Ogled, sr. 226.
c) u dva pisca Dubrovcanina (ujednoga
vrlo cesto, it drugoga jedan put) znaci: prsi (Hi
mdra, krilo). jamncno je preneseno od 1, c, ali
nije jasna sveza. Gdje srce mo bjesni podrijet se
iz kruga. M. Vetranid 1, 73. I zalos i tuga me
srco izvija s korijenkom iz kruga. 1, 153 — 154.
Za koga bih (druga) dala svo srce iz kruga. 1,
KRTTG, 2,
f).
187. Cini mi podrijeti srdacce iz kruga, cini
me umrijeti taj zalos i tuga. 1, 191. Vas pikat
i plucu tko u tvoj krug uastaiii? 1. 3o8. Gdje
mil je taj strijela u kruga naj Use srdacce pro-
bila. 2, 60. Zalos mo oznobi, cutim trud krvavi.
gdje u mojoj utrobi koporu sve mravi i trbuh
moj grizu, da opeta na bil dan sve iiive izljezu
iz moga kruga van. 2, 85. Srce iz tijela s kru-
gom se podira. 2, 287. Kako da mi juta zmija
srdacce is kruga podere. M. Drzic 41.5.
KRUGAL, indi krugao.
KRTIGALO, )(. villi sestar, sestilo. - Sanw h
Stiiiicevu rjcciiiku: ,compa33o' ,cireinus'.
KRUGAO (krugal), kriigla, adj. koji je kaci
kruij (obao, zaohlen). — Rijei je stara, isporedi
stglov. kragVi. / rus. Kjjyr.iuii. — Ismedu rjci-
nika u Vultigijinu (.ovale, rotondo' ,rund') i u
Stulicevii (krugal i krugo ,orbicus, orbicularis,
rotundus, globosus, orbiculatus'). Gdi je (more)
kruglo i plitko. M. Vetranic 1, 122. Tri krugli
kamonoki. Jacks. 18tj.
KRUGATIOA, /. uz zmija, isporedi cruokrug
(Ivekovic). — U narodnoj pjcsmi nasetja vre-
mena. Griiba ti je zmija krugatica . . . Strab je
mene zmije krugatice. Hrv. nar. pjes. 1, 402.
KRUGE, /, pi. ime selu u Hrvatskoj a zapa-
niji liiko-krbavskuj. Razdijoj. 41.
1. KRUGLA, /. nekakav sud. — Miklosic ispo-
reduje stcnem. crugela. — U rukopinma xv vi-
jeka, t mozebiti kasnije u novoslovcnskom jeziku
i u knjkavskoin (jovorH. — Izmedii rjeinika u
BjelostjenceiJu (krugla, stuca .fidelia') i it Dani-
cicevti (jpoculi specie.s'). Dvije zdjele zlate i jedna
krugla -s pokrivacem zlata s kamenkomb sa-
finomb . . . Dvaiiadesete krugala srbbrbnijehb po-
zlacenijeh, potezaju tre dosef.i i cotiri litre i je-
danadosota unaca i trb axage. Men. serb. 372.
(1433). Dvije krbugli srbbrbni pozlaceni s po-
krivaci. 380. (1435). A lustali prbstenci i krugla
mala (da se da) kuezu Vlatku. 416. (1442).
Krugla vela. Spom. sr. 2, 121. (1443).
2. KRUGLA, /. kiigla, lopta. — Od ncm. kujrol
pretna krug. — U rukopisii -xvi vijfka, i u Bje-
lostjenievu rjeiniku (v. kugja). na ubadva mjesta
moze biti da treba iitati -\- mj. -1-. (Darij)
Aleksandru posla kruglu malu i kolo driveuo . . .
i kiiigu pisauu tako govoreci: ,. . . Poslah tobi
ditihu igru da se nu zabavjaje igras . . .' Aloks.
jag. star. 3, 237.
KRUGLACA, f. sitna okrugia sjiva (Vajavac).
B. §ulek, im. 176.
KRUGLAS, »i. ime lioadi a Srbiji u okrufju.
cafeuskum. Livada nazvaua Kruglas. Sr. uov.
1872. 389.
1. KRUGLICA, /. 1. rapum rotundum (Bjelo-
stjenac, Zagreb), Brassica rapa sativa L. , v.
Okruglica; 2. suvrst sjive (u Varazdinu), v. Kru-
glafia'. B. Sulek, im. 176.
2. KRUGLICA,/. ime mjesta u Srbiji ii okniiju
piizarevaikom. Niva u Kruglici. Sr. uov. 1S()7.
687.
KRUGLINA, /. osubiiia ceija stc je kntyla. —
U Stulicevu rjeiniku: ,rotunditas'. — Iiiui i rus.
KpyiMHHH.
KRUGLITI, kruglim, impf. ciniti da sto
(objekat) bude kruglo. — U Stuliceou rjeiniku:
V. obliti. — Ima i rufi. Kpyr.aiirt.
KRUGLOST, /. u Stulicevu rjeiniku: v. kru-
■ glina. — Rijei je stara, ispuredi stslov. kraglostb,
rus. i;pyr.iocn,.
S KRUH, a, a).
KRUGLA, /. vidi 2. krugla. — U pisaea na-
sega vrcmena. DuSan po6eo tijaru nositi na glavi,
a drzati u ruci zeinalsku krugju s krizem. M.
Pavlinovic, razg. 96. U obliku krugje. V. Bo-
gisic, zborn. 127.
KRUGl^AK, m. ime injesttc u Srbiji u okrugu
pozarevackom. Niva u Krugjaku. Sr. nov. 1875.
760.
KRUGOGLEDATI, krugogledam, impf. cir-
oumspicere, gledati na okolo (u krug). — U je-
dnoga pisca xvii vijeka koji ce biti sam nacinio
ovii rijec. Ustani, Jerusolime, i krugogledaj
k istoku. F. Glavinic, cvit. 219a.
KRUGOST, /. .sams u Stuhcevit rjeiniku: v.
kruglina.
KRUGOVACKI, adj. sa naokruglim kolcima.
Krugovacko platno, na kome se prave naokrugla
kolca. u Lici. V. Arsouijevic.
KRUGOVIC, m. prezime. — U naie vrijeme.
Schem. zagr. 1876. 265.
KRUH, m. paiiis, vidi bjeb. — Rijei je pra-
slavenska (kruhi.), aii u drugome znaienu: komad,
isporedi stslov. kruhb, rus. Kpyxi., (ceSki ima
dem.: krusec), po}. kruch. — Od istoga korijena
od kojega je i krsiti (Miklosio). — S nuvijem se
znaienem (hjebj govori samo po zapadnijem kra-
jevitna (i u novoslovenskomej, ali se starije zna-
eene suuda izgubilo (ipak vidi kruSac). — Po
krajevima gdje .se ne izguvara h, kaze se krii,
kriia i kriiv, kriiva, moiebiti u Hercegovini i
kriik (kruk. J. Banovao, razg. 224, t kruke. J.
Matovic xxia same su Hamparske pogreike). —
Od XV vijeka (vidi a, b)} i u svijem rjeinicima
sa znaienem ,panis', samo je xi Daniiicevu: kruhb
,victu3'.
a. kao materijalni supstantiv, stoji svagda u
jednini.
u) u pravom smislu. Reci da ovo kameuje
budo kruh. Bernardin 27. matth. 4, 3. Kadi
demo kupiti kruba da ovi blaguju? 52. joann.
6, 5. I kruha da biste poslali. Mon. croat. 294.
(1592). Ne jij kruha s velo peci. M. Gazarovi6
97''. Da mu dica kruha prose. I. Ancic, svit.
165. Srjed Solima tako grada djeca kruha cim
pitahu. P. Kanavelio, dubrov. 10. Sjedi, kruse,
da te ijem. Kruh izrezau bez truda je bla-
govan. (D). Poslov. danio. Zabih moj kruh jisti.
A. Vitajic, ist. 337''. Svej po vratih kruh pro-
sili. 3S7h. Gdi cemo kupiti kruha da blaguje
puk? S. Margitid, fal. 24. Dade dvista ovuova
i kruha. P. Macukat 5. Koji ide na put, vazda
neka nosi torbu i u noj kruha. N. Palikuoa 66.
Ko daje kruv tudim psom, negovi na n laju.
66. Kruh proseci k riomu pride. J. Kavadin
lOt). Oce, tvrd je kruh a noz ne reze (metafo-
riiki). B. Zuzeri 108. Kruh, koji nigda ne do-
dijeva i s jestojskom svakom ugada so. 242. Ve-
fterajuci uze Isus kruk (sic) i blagosovi. J. Ba-
novac, razg. 224. Krstjani bo imadu drugojaoiji
kruh od prikazaiia. E. Pavic, ogl. 139. Koji
s kruhom obiluju. M. Zoricic, osm. 38, Da po-
stiS o kruu. zrealo. 143. Ne zua kruha odrezati.
V. Dosen 90b. Koga nije da kruha nejide. And.
Kacic, razg. .53. Dade liemu sve sto imadise,
komad kruha i glavicu luka. 148''. Gdi se
z mirom nece najist kruha. M. A. Eejkovic, sat.
D2^. Kad razlamajuci kruh, rece . . . Ant. Kadcic
6 .ledan kruh, jedno tilo mlogi jesmo svi, koji
od jeduoga kruha obcimo. M. Dobretic 61. Ko
se motikom ne nabusa, ta so kruha ne nakusa.
(U Boci). Nar. posl. vuk. 154. Ovo u ruku, a
kruh u kvas. (UzovSi sa zem|e sto u ruku reku
KRIIll, n. n).
KRim, n, /)).
zene u Grb|u kail kriih iiiotuu u po6, da bi kruh
narastao i lijopo so razabrao). 2-il. Izvadi jodaii
bokunifi kruha i dade Ra carovu sinu Kovoredi:
,Na ovo kruha!' Nar. pi'ip. vuk. 117. Iiiiao jo
jodnu J6er blagu kao audio, dobru kao kruh.
I(i4. .'Vko Dalraaoija ne pritHjjus Bosuu, boz kojo
ne mozo ui da se kruhom hrani ... M. Pavli-
novii, razg. .'JO. Dajto s;ladiiiiu kruha komadiva.
Osvetu. 4, V. I obraz mu blijod i .skorav kaXo.
k6 li kruha bez prisraake sinaXo. 1, It. — Ako
vidij (u snit) da kruh bio blajfujoS, toj prilikuje
dobit. Zborn. 1.S6''. §to dini bijoli kruh i clobra
Ijetina. M. Dr/.ic 96. Na maroi^i car u sili po-
crniti kruh pribili ki blaijova u svoiu dvoru. I.
Gundulii 485. ^derati jizbiau kruha bila. A.
Vita|i('-, ist. 4llJ. Al' bijola kruha seniftnojra?
Nar. pjes. marjan. 3"). Prod Aime jo od zlata
trpeza, ua trpozi kruva bijoloo^a. Nar. pJes. kras.
1, .59. Brasiionicu kruva ov.<eiiico. Nar. pjos.
here. vuk. 1.5b. U prisnu kruhu. A. Ba.l:\i '2it7.
Prid dan svetkovino, kad su Zudije blasovali
kruh prisni. .T. Bauovac, razg. '222. Da jo kruh
prijesan. J. Matovic 195. Posvetiti u kruhu
prisuomu. M. Draa:icevi6 99. Pe6ena blas;ovac6
ga s kruhom u prisan. Aad. Kacic, kor. 71. Da
se blaituje kruh u sladko salatju divjora. I. Ve-
likduovii, uput. 1, (iO Da bi blagovali kruh u
sladko a ue u kiselo peeen. 1, 60. U kruhu na-
uzkvaSuu ali ti nekisolu. P. Kadovoic, nacin.
.544. U kiselu kruhu. A. Bacio 297. Bla^ovao
jasfaiica s prisuim kruhom a ne s kvasnim. J.
Bauovac, razf?. 223. Kruh kiseo I. Velikanovic,
uput. 1, 60 Da donose kvasaa kruva. Nar. pjes.
here. vuk. 321. Cic to^a trziti sitan kruh no
htihu. H. Lucie 2 i5. Pri kruh suh stoj jesti
trpezi na tvojoj, ne? slasti naj drazo u kuci u
tudoj. D. Raiiina 116^. Tri dni posti o suhu
kruhu. J. Bauovac, pripov. 36. Jeo hajduk sita
kruha suha. Osvetn. 2, 35. Sto me jedva suUim
kruhom hrane. 3, 33. Sto krua vojackoj^a dva-
put pecenoga, sto sijena 400 000 obroka. I. Za-
nioic 125. Kruh dvopeini, pripecon kruh ,bis-
cotto, pano duo volto ootto' ,panis buccallatus'.
A. d. BoUa, rjocu. 142*. Bijeli kruh, sitni kruh
,pane bianco' ,pauis candidus'. Prijesni kruh,
kruh nokisio ,pane azimo' ,pauis non fermeutatus'.
Kruh od mekina. pajavi kruh .pane di semola'
,panis furfureus'. Krupni kruh, sebicni kruh ,pane
di tritello' ,panis secundarius'. Kisjeli kruh .pane
fermentato' ,panis formontatus'. Jecmeui kruh
,pane d' orzo' ,pauis hordeaceus'. Psenicni kruh
ipane di grano' .panis triticeus'. Kruh sup|ast,
§npa] kruh ,panp spongoso' , pan's cavernosus'.
Kruh od prosa, pr >seni kruh ,pan di miglio'
, panis e milio'. Kruh dvopecen .pane biscotto'
,pauis nauticus'. Kruh popecen .pane bruscato'
, panis torrefactus'. Kruh utren, kruh utrt ,pane
gramulato' , panis depsiticus'. Kruh skoro peceu
,pane fresco' , panis mollis'. Kruh juonraiii ,pane
rifatto d' un di' , panis hesteraus' 538*. — Od
liih jedan, koji kra|u plemenito kruh na stolu
pripravjase. P. Vuletic 26. Oni primisaju go-
rusiou 3 brasnom da priprave kruh. A. Kanizlii,
kam. 499. Koji kruh priprav}ase i naredivase.
And. Kaftic, kor. 40. Mijeslti kruh ,far il pane'
,panem conficere'. A. d. Bella, rjecn. 537''. Si-
jati braSno i mijasiti kruv. Nar. pjas. mag. 1863.
46. A nevjesta mijosila kruh. Nar. prip. vrc.
15. Nokakva zona hriscanka mijesila kruh. 38.
Kruh koji kuhaju na prodaju. Stat. po|. ark.
5, 306. Jedna naseokii'ia skuha Ivruha u dan
svetftani, i va.(s) se oni kruh u krv obrati. M.
Divkovi6, bes. 78li>. .Todna u svotao kruh ku-
▼aju6i, osta i^eiena od ogna nevidenoga. J. Ba-
uovac, pripov. 143. Da jim ne me|u Xito, ne
kuaju kruh. Ant. Kad6i6 298. Kruha kuha, u
ogiiisto puha. Osvotn. 4, 67. U Dubrounihu ,se
jteie kruh'. P. Budraani. — Dvista kolaSa kruha.
And. KafiiA. kor. 175. Skuvaj kolacic kruha. F.
Lastrii. oil' 201. Da se izmrvo dva hljebca kruha.
V. M. Gufiotic 113. Isus mogaSe s pot hjebaca
kruha od joftma nasitit pet tisuAi Judi. D. Basid
31. I^eli kap|u rautno vodo, hjobac kruha plje-
snavoga. 133. Krstijantu kruha podpepeona. B.
Zuzori 43. Samun kruha. Vuk. kovc. 52. Pode
kruliaru, uzo glavu kruha. M. Pavlinovic, rad.
70. Krus5id kruha nedjo[u danaka. Nar. pjes.
juk. 131. ISte u prodavaoca ruku kruha. M.
Vodopic, tuzu. jol. dubrovn. 1868. 199. Komad
kruha. B. Loakovid, gov. 33. Komu on no tiSe
jodnu rarvu kruha udiliti. .T. Bauovac, pripov.
229. Mrvica kruha oli mesa. -Ant. Kadcid 75.
— Zdvojni sini od oca se dijele, ne s zloduda niti
s noposluha, no s cnraerne kore kruha suha.
Osvetn. 4, 67. Primisaj sridine od kruva. .1.
Vladrairovid 32. — Kruh tr voda. Korizm. S*.
Postedi o krusi i o vodi. 41''. ^ivudi samo o
kru i vodi. ,7. Filipovic 3, 3B2'. Imojto del vina
i kruha vedijskoga. Kapt. son. ark. 2, 81. Bez
vina i kruha Jubav je smrznuta. I. Guudulid
151. ^i\ibili se kao kruh i vino! Nar. pjes. here,
vuk. .353. — O zrfcvi, ku ucini Melhisedek,
V kruhi i vini. Korizm. 82'''. Mozo li ovi kruh
i vino posvetiti rodovnik? Moze li se posvetiti
drugi kruh nego psenicni? I. Zanotti, upit. 18.
Kad so tij kruh sveti slama. J. Kavanin 68*.
Kru§6 prislatki ! I. Krajid 31. Disputase tanko
i visoko . . . od §euicna kruha po^vedetia. And.
Kacic, razg. 163*. Nijedan drug! kruh izvan
psenicnoga. M. Dobretid 345 Pod oblicjam
kruva i vina. B. Leakovid, gov. 90. Sakramenat
kruha i vina. nauk. 1.85. Sluziti misniku u misi
spivan.jj, pridajudi mu pliticu s kruhom. M. Dra-
gidevid 88. Prosim milosrdnost tvoju, (iospo-
dine, da dojdet svrhu kruha tebi posveden.a na-
punost tvojega blagoslova. I. Krajid .30. Kruv
l3lagoslov|oni. A. d. Costa 1, 63. — U Posavini
(bosanskoj) . . . domadin (na slaini) lomi ,krsni
kruh'. M. D Milicevid, slave. 45. — (i^poredi
b). Svagdani kruh. Kateh. 1561. 28. Kruh nas
svagdani. I. Vrancid, rjodn. 127. F. Lastrid. od'
15 T. tvanovid 5. — Hleb ili kruh. S. Budinid,
sum. 62h. Hi si basta ili daca, ili hljeb ili kruh,
sve iefdno) ter jednako. (Z). Poslov. danic.
Dosao jedan pop glago|as u Bosnu, pak kad bi
co|ad govorila u ocenaSu: ,kruh nas' on bi, to
no vaja, nego : ,leb nas'. F. Lastrid, od' 4.
b) u prenesenom, iirein sinislu, hrana uopc.e,
hporedi 1. hjeb, c). Ako li mi ugaidista i svrb-
sista '«ba Sto mi sta rekla, za mowga zivota da
je nima gospoctvw takoj i po taj naciub kako se
visa iraenuje, raze ako bi mi se stoio videl") ojdh-
luciti izbmedu liiju u kruhb kudamb nasijemb.
(piie hereefi Stjepan). Mon. serb. 462. (1453).
S nami kupno jide kruh. Mon. croat. 107. (1470).
Svako zlo jes bole s kruhom neg bez kruha. jer
su dvjje iievojo s novolom trbuha. N. Dimitrovid
17. Cesto kruh vrh kruha kad tko iziskuje i
kruha i ruha on se izbav|uje. I. T. Mrnavid,
osm. 161. I bolos s kruhom dobra je. S tr-
buhom za kruhom. (D). Poslov. danic. Neka naj
prije budu jesti, dok su zivi, kruh u trudu. ,T.
Kavanin 25*. Da kruh u znoju lica svoga jide.
E. Pavid, ogl. 9. Po nemu (nauka) kru i zivjene
stodi. M. Zoridid. aritm. predg. 10. U tebi je
Sto je kruha. V. DoSen 38*. Ide sad 3 trbuhom
za odicom i za kruhom. 1520. Jfek jedan red
zadobavja kruha. M. A. Be|kovi6, aat. K4b. S tr-
KEUH, a, 0). ii(
bahorn za kruhom. Nar. posl. vuk. 296. Sto je
ruha na meni je, sto je kruha u meni je. SoH.
Pode od ku6e da dobavi otkud kruha svojoj de-
ftici i zeni. Nar. prip. vuk. 136.
e) u metaforiikom smislu, o dusevnoj hrani
i 0 pricescenu, isporedi 1. h]eb, d). Gdo bi ti
prodal kruha od 2ivota. Ti-aiisit. 147. Napitat
I'lega kruha od zivota i razuina. N. Raiiina 23b.
ecclesiastic. 15, 3. Ja jesara kruh zivotni. Anton
Dalm., nov. test. 1401'. joann. 6, 35. Nace u
liemu kruh zivi i vjecni. A. Gucetic, roz. jez.
11. Gospodine Isukrste, kruse andeoski, kruse
zivi i vicnega zivota. I. Bandulavic 289'>. Da
ona ne bude nam zaprijecenje g zivotu koji ti,
kruhu zivi, jesi nam zadobio. S. Matijevi6 100.
Zdrava sveta namjesnice arko tvrde, u koj mana
ne pribiva. ma kruh zivi. ,T. R. Gucetic 21. Gdi
stoji istini kruh zivota. P. Posilovic, nasi. 69".
Za imati raj nebeski i blagovat kruh aujelski.
P. Hektorovio (?) 117. Plav trgovska ka s da-
lece kruh od Bozje rijeci nosi. A. Vitajic, ostan.
2. A nebeskim kruhom pita. J. Kavariin 515''.
Andel.'iki kruh, kruh zivuci ,eucaristia' .eucharl-
stia'. A. d. Bella, rjecn. 297'). O kruse 3d zi-
vota. A. Kanizlic, bogo|ubnost. 111. Da blaguje
kruh slobode sinov Bozjih. Ant. Kadcie 107.
Kruh andeoski. M. Dobreti6 63. 358.
<l) u jednom primjerii xvii\ oijeka: Ostala
ostavjam svrhu ovoga bogoslovcem dijputat u
skula, niti je ovi kruh za svakoga nego vira,
ufane i dobra dila. M. Dobretic 237 stoji po ta-
lijanakoj poslovici: Non e pane per i tuoi denti,
nije kruh za tvoje zube (uvaj posao, oen .v/ivic
nije za tebe, jer ti ovo ne razumiJi'S).
b. sto je u jedan kumad uinijeseno i i,spe-
feno, isporedi 1. hjeb, e). — Jzmedii rjecnika ii
Belinu (,pagnotta, cioe un pane' ,panis' o35*').
Cto su obli krusi / Pril. jag. ark. 9, 107. (1468).
Razlomi lacnu kruh tvoj. Bernardin 25. isai.
58, 7. Ki jima pet kruhof ozimcenih i dvi ribe.
52. joann. 6, 9. Bile su meni suzo moje krusi.
B. Kasi6, rit 23. Pade mu kruh u med. U je-
dnoj ruei nosis kruh, a u drugoj stap. (D). Poslov.
dani6. Vazda u crkvi krusi posvedeni stajahu.
S. Margitic, fala. 180. Iz naj gorne ter krosnice
u koj krusi lipi bili. P. Vuletic 30. I laJuoga
s krusi pita. J. Kavaiiiii llh. Bile su mi suze
moje krusi dan i uoc. P. Lastric, test. 253*.
Jedan izmedu ovili dviju kruha. A. Kanizli6,
kam. 489. Ne bijau u obicaju kruhi prisni. 538.
1500 vojnika izide za 1 dan kruha 1769. M. Zo-
rioii, aritm. 110. S krusima prisnim iliti u
sladko. I. Velikanovic, uput. 1, 63. Odkle cemo
kiipiti kruke. J. Matovic xxi". Kada bjehu za
primiti kruhe prikazana. 221. U pet kruha i u
dvi ribe. D. Rapic 262. Koliki najmenici u domu
otca moga obiluju s krusi. G. Pestalic 99. Kad
je s malima krusima mlogo hijada [udi naranio.
B. Leakovic, gov. 106. ,Umrije medu krusima',
ro6e se, kad kome nestaue kruha upravo onda,
kad nova hrana prispijeva. ,Jesu li peceni krusi?'
u Lici. V. Arsenijevic. Tko tebe kamenom, ti
nega kruhom. (Feric). Poslov. danic. — I ii si-
remii smislu, kao hrana, ali metaforicki. Ize ime-
jase 3 duhovni kruhi (tri prebende). §. Kozicii
28b.
c. kao ime hi]kama.
a) Kruhjeruch), frumentum (u mlotaokom
rukopisu). B. Sulek, im. 176. uprav je isto zna-
cene sto je kod a.
b) Kruh krmski (Sabjar) (tal. pan porcino,
nem. saubrod), Cyclamen europaeum L. B. Sulek,
im. 176.
1 KRUHOPEC
r.) Kruh stari, Lonioera caprifolium L,
(Zagreb, Vajavac). B. Sulek, im. 176.
(f) Kruh zecji fSabjar), v. Zecji kruh. B.
Sulek, im. 176.
KRUHAN, kriihna, adj. oidi krusan. ^ U
Stulicevu rjecnika: ,panicous'. — Nije dn.tta po-
uzdano.
KRIJH.4R, m. covjek sto po svnme zanatu cini
(mijesi i pece) Hi prodaje kruh. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjecnika u Mika(inu (kruhar, koji kruh
cini ,pistor'), u Belinu (,fornaro, colui che fa o
vende il pane' ,pistor' 325>i), u Bjelustjencevu
(kod kruhopek), u Voltigijinu (,pistore, panattiere,
fornaro' ,brodbocker'), it Stulicevu (.pistor'). Ovi
kruhar pripravan cekase. M. Divkovio, nauk.
177b. Kra} osudu tu odredi, da se kruhar udi}
strati. P. Vuletic 32. Bise jedau kruhar, hocu
reci, koji kruh fiiiiase. J. Filipovic 3, 264-<i. Jedan
kruhar obicavase u nediju sijati braSno. F. La-
stric, ned. 126. Krila sam se od kruvara mi-
risnih. A. T. Blagojevid, khin. 80. Pode kru-
haru, uze glavu kruha. M. Pavlinovid, rad. 70.
KRTJHAREV, adj. koji pripada kruharu. —
U Stulicevu rjecnika.
KRUHARI, m. pi. ime selu u Bosni u okrugii
bihackom. Statist, bosn. 55.
KRUHARICA, /. zensko cefade kao kruhar. —
Od xvii oijeka, a izmedu rjecnika u Mikafinu
(,pistrix') iidje se naj prije naliodi, u Belinu
(.fornaja, colei che fa o vende il pane' ,pistrix'
825"), u Bjelustjencevu (kod kruhopecica), u Vol-
tifiijinu (, fornaja' ,beckersfrau'), u Stulicevu (,pi-
strix'). Ljeti tovijernarica a zimi kruharica. (D).
Poslov. danic. Bio je sin uboge kruharice. M.
Pavlinovic, rad. 75. ,Kupujem kruh u kruha-
rica'. u Stonu. M. Milas.
KRUHARICIN, adj. koji pripada kriiltarici.
— U Stulicevu rjecnika.
KRUHARINA, /. samo a Stulicevu rjecniku :
V. pedarina.
KRUHARISTE, n. u Stulicevu rjecniku: ,pa-
uariolum', dakle : mala kotarica. — nepouzdano.
— U istoin rjecniku ima za isto znacene i kru-
haristvo sto je sasma nepouzdano.
KRUHARITI, kruharim, impf. u Bjelostjen-
eevu rjecniku: kruharim kod krusnarim. [ma i
u Stulicevu s prijevodom: ,))auem venders' i s do-
datkom da je >izeto iz Bjelostjenieva, ali je drugn
znacene: prodavali kruh.
KRUHARNICA, /. dunan gdje se prodaje kruh.
— U dna 2>isca xviii vijeka, a izmedu rjecnika
u Stulicevu (v. pecarnica). Uuide u kruharnicu
ovoga eovjeka. J. Filipovic 3, 264*. Ulaziste
unutra u manastir, kako u pecnicu iliti kruvar-
nicu. P. Filipovic 19.
KRUHAROV, adj. vidi kruharov. — U Stu-
licevu rjecniku.
KRUHARSTVO, h. posao Hi zanat u kruhara.
— Samo u Stulicevu rjecniku: ,ars pistoris'.
KRUHOBORAC, kruhob6rca, m. .iovjek koji
se bori za (svagdani) kruh, koji radi da steie
zivlene od dana do dana. — U jednoga pisca
nasega vremena, koji ce sam biti nacinio ovu
rijec. Nije htio da mu brada postanu kruhobor-
cima, da guiju u pisarnah. M. Pavlinovid, rad.
182.
KRUHOPEC, m. vidi kruhopeca. — U nase
vrijeme u Lici. ,Trudan sam, pus'te me, da malo
lezem, pa da samo edan kruvopec ospavam' (t. j.
toliko da odspava, za koliko se jedan kruv pod
pekom ispeci moze). J. Bogdanovic.
K rtthopeCa
KKUHOPECa, /. onoliko vremcna koliko trcba
da Kc ispcif jediin kruh. — isporedi knilioi)Oi-.
— U jednoija pisca lio^naka xvii vijeka. Scijo-
liaSo da no bijaso za jednu kruhopeftu sliSao oue
ptiSioe. M. Divkovi(?, bos. STOl". Vnjeme so zove
kako to jedna kruhopofia, to jost dokle bi so
jedaii kruh ispokao. 875''.
KKUHOPECiCA, /. vidi kruharica (iensko ce-
jade sto pcie kruh). — V Bjeloxtjendevii rjeiniku:
kruhopoiica, kruharica .pistrix', v. fistrovica.
KKUHOPECNIK, hi. knthar (uprao ioi'jek koji
mece kruh a pei). — U jedtiofia pisca xvii vijeka.
Od dvajii zatvornika koja bijahu u tainiiici Fa-
raiinovoj kruhopoinik izado za biti objegen. M.
Eadnic 540''.
KRUHOPEK, HI. kruhar (covjek §to pece kruh).
— U lijelostjfnievii rjfinikii: kruhopek, kruhar
,pistor', V. fister; u Jambreiiievu, : ,pistor'; u
Stulicevtt: v. kruhar.
KRUHOPEKOVICA, /. kruharica (mozchiti
uprav: zena kruhopekooa). — U Jamhresicevu
rjeiniku: ,pi,strix', i u StuUievu: v. kruharica.
KRUJ, »i. Croja, grad u Arbaniji. — U spo-
meniku xv vijeka, a izmedu rjecnika u Danici-
cecu (srrad u Arbanaskoj, koji pisu ,Kroja' i
,Krua'). Gospodovati Kruj i arbanaiku zem|u.
Spom. sr. 1, 1.32. (1415).
KRUJA, /. vidi Kruj. — U narudnijcm pjes-
mama crnofjorskijem nasega vrcmena. Od krvave
Kruje na krajinu... Da ih cera Kruji u Epiru...
Pjev. crn. SOt). Do Kruje i okolo Kruje, ali
Kruju rsvojit ne moze. 298-'.
KRUJAN, krujna (?), adj. u Stulicevii rjeiniku:
V. krupan. — sa.'Una nepouzdano.
KRU.JANIN, m. iovjek iz Kruje Hi koji pri-
pada Kruji. — U narodnoj pjcsmi nasega vre-
mena, a izmedu rjecnika u Vukuvu bez znaiena,
samo s primjerom: Uz koleno pass Krujanina.
(Nar. pjes. vuk. 4, 111).
KRUJICI, m. pi. ime zasenku u Bosni u okrugu
sarajevskom. Statist, bosn. 23.
KRU.TMADA, /. h Danicicevu rjeiniku: za-
selak §ik|i: ,Krnjmada'. G(lasnik). 1.5, 286.
(,1348?). Krujmada je danas Kromat neSto nize
Sikje. S. Novakovi6, zem|. 49.
KRUJSKI, adj. koji pripada Kruju. — U
spomcniku xv vijeka, i otale u Danicicevu rjei-
niku (krujskyj). Subasi krujskomu i rabanskomu
Balabanu begu. Spom. sr. 1, 132. (1415).
KRUKOJEVCI, Krukqjevaca, m. pl.iine zaseoku
u Bosni u okrugu hilutckum. Statist, bosn. 55.
KRUKOPETLINA, /. vrata grozda. Krukope-
tlina, woisser mehlweiss, w. honigler (u Zagrebu),
V. Krkopetlina. B. Sulek. im. 176.
KRULAC, Kruloa, m. prezime. — U nase ori-
jeme. Schom. sogti. 1871. 112.
KRULIC, m. prezime. — xvi vijeka. Blaz
Krulic. Mon. croat. 251. (1.552).
KRULITI, krulim, impf. guritati. — isporedi
ndov. kruliti. — Ne zna se, treba U pisati i iz-
govarati s -1- Hi s -|-. — Po sjeverozapadnijem
krajevima, a izmedu rjecnika u Bjelostjenievu
(krujira ,griinuio' hrokam, krupam ,ut solant
porci'), u Jamhre.sicevu (krulim ,gruunio'), « Vol-
tigijinu (kruliti .grunire, gorgogliare' ,grunzen'),
u StuUievu (kruliti, v. brokati iz Hahdeliieva) .
Zakojimo prasca, ki na pragu kruji. Jatke. 272.
— U drugome prenesenomc znnicnu : Kruliti.
kada u trbuhu zavija. na Rijoci. V. Pilepic. i
ovo je znaiene u novoslooenskome.
liRfi
KKTTMPTRAf;
KRfjlri.iC, kru|oa, m. kru\av iovjek. — U naie
vriji'mi' u f.itri. Krri|iio ,hoino luoinbris uiaucus
et dobilis', f^ori. krii|(!ii. U. Nemaui6, oak. kroat.
stud. 27.
KEU^jAST, adj. vidi krujav. — U nase vrijene
u Istri. Krujast ,m8rabris dobilis'. D. Nomanii,
6ak. kroat. stud, iiftsg. 29.
KRU1^.4V, adj. sakat. — isporedi novoslov.
krujati, hramati. — U nase vrijeme u Istri.
Kriijav. D. Nemanir:, 6ak. kroat. stud, iiftsg. 29.
KRUl^E, kriijota, m. krujavo 6e(ade. — U na§e
vrijeme u Istri. Kriijo ,homo mancus', gon. krii-
jota. D. Neinani6, 6ak. kroat. stud. 33.
KRU^jENE, n. djelo kojijem se kruli Hi krufi.
— U Bjelostjenievu rjeiniku: kajkavski kruleiie;
u Jambresiievu : kruloae ; u StuUievu : kruleiie.
KRUI^jITI, krujim, impf. vidi kruliti.
KRUMA, /. « Vukovu rjeiniku: voda koja
tece kroz Dukadiu i utjeco u Drim.
KRUMARA, f.Jme mjestii u Srbiji u okrugu
pozarevaikoin. Niva kod Krumare. Sr. nov.
1865. 427.
KRUMPAC, m. gavran. — U Bjelostjenievu
rjeiniku: krumpa6, krompafi ,satyra avis', v. ka-
vran. Krumpac, galovran, Corvus corax L. D.
Trstonak.
KRUMPAK, m. covjek hrom Hi krivijeh nogu.
— Od nem. krumm, kriv (u avstrijskom govoru
krumpe). — U Bjelostjenievu rjeiniku: ,com-
pernis, valgus, varu.s, various, loripos'.
KRUMPANE, n. djelo kojijem se krumpa (vidi
1. krumpati). ^ U Bjelostjenievu rjeiniku: krum-
pai'iG, grakane ,crocitus, crocatio, crocitatio'.
1. KRUMPATI, krumpam, impf. grakati. —
U Bjelostjenievu rjeiniku: krum(>am, krompam,
grakam ,crooito', i u StuUievu: v. grakati iz
Bjelostjenievu.
2. KRUMPATI, krumpam, impf. hramati. —
isporedi krumpav. — V Voltigijinu rjeiniku:
,zoppicare, ranchottare' ,hinken, lahm gehen'.
KRUMPXJER, vidi krumpir.
KRUMPIR, krumpira, m. vidi krompir i kr-
tola. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je u osta-
lijem padezima, osim nom. i ace. sing., i voc. :
kriimpiru (krvimpire), kriimpiri. — Mjeste -i-
iuje se i -ije- (kao da je negda bilo e) : krum-
pijer, krumpijera. to se moze iuti ne samo u juz-
nom govoru nego i u zapadnome (u pisaca Sla-
vonaca). isporedi manastir, pir itd. — u rijeiima
sto od ove postaju prema kratkome -i- moze sla-
jati -je-, vidi krumpiras itd. u) krumpijer. Krum-
pijer ili krizalina. I. Jablanci 03. Rotkva i
krumpijer. J. S. R6|kovic 40. (vidi kod kriza-
lina). Krumpijer, krumpir. u hrvatskoj krajini.
V. Arsenijevic. J. Bogdanovic. — b) krumpir.
Krumpir ,die kartoffel, grundbirne' .Solanum tu-
berosum'. G. Lazic 111. Krumpir zapadno, zna6i
sto i krumpijer. J. Bogdanovic. Krumpir (hem.
grundbirn), ces. krumpir, krumple, Solanum tu-
berosum L. (Visiani). B. Sulek, im. 176. — <:)
s pridjevom morski, znaii drugu bifku (iicovku).
Krumpir morski, Helianthus annuus (grijeskom
mjeste tuberosus, vidi u istoj knizi na sir. 522'')
L. (Sabjar). B. Sulek, im. 176.
KRUMPIRAS (krumpj^raS), krumpirasa (krum-
pjerdSa), m. naziv za onoga koji rado krumpijere
jodo. ,On ti je krumpjeras, hemu samo dosta
krumpijora, pa on drugog jela ne treba'. U Lici.
J. Bogdanovic.
KRTTMPIRASrCA ri(
KRTJMPIRIi^IOA (krumpjeriSica), /. zenskn
ie(ade kao krumpiraS. J. Bogdanovic.
KRTJMPIRIC (krumpjeric), »i. dem. krumpir.
— {/ Liei. Kad krumpijeri dobro rode, iiarod ih
onda Z0V6 ,krumpjorinama', a kad slabo onda
jkrumpjerici'. J. Bogdanovii.
KRTJMPIRINA (krunjpjerina), /. aiigin. krum-
pir (vidi i kod krumpiric). — U Lid. ,La, ko-
lika 'e ova krumpjerina'. .Roiii's krumpjeriiie pa
i nemam de sipati'. J. Bosrdannvic.
KRUMPIRIStE (krumpjeriste), n. mjesto gdje
su Jetos krumpijeri bill. IJ Lici. J. Bogdanovic.
KRUMPLS, m. indi krumpir. Krumpis, Krum-
piska, Solanum tuberosum L. (Vajavac, rad).
B. Sulek, im. 48fi.
KRUMPIS KA, /. vidi krumpis.
KRUMPJER-, vidi krumpir-.
KRUNA, /. corona, sto nose na (ilavi kao znak
svogn dostojanstva i ohlanti carevi i kraleni (ii
novije doba bioa to samo kod krunena i joi kod
koje urh) nvecane prigodc), te je skovano od zlata
i nakiieno dragijein kninenem. oblik je u krune
lean ohruc (Hi bo\e obluk) iz kojega se obiiiio
pruzaju mani luei sto se jedni s drugijem sa-
stavl<iju svi na jedno mjesto, a na ovome je
kugla s krstom. tipicki oblik krune. kako ga narod
shimca, obluk je ozgor narezan na jednake uglove.
i plemici nose naslikanu krunu na stwm grbu,
te su neke ovakove krune (osobito grofovske, ba-
runske) sliinije nnom tipickom obliku. — isporedi
koruna, vijenao. — Postalo je od lot. corona, te
je stariji oblik koruna, koji maze biti da je po-
stao i u praslavensko doba, isporedi stslov. i ceH.
koruna, po(. korona; oblik je kruna pozniji (ima
i stslov. kruna, ali ne znam iz kojega je doba, i
nslov. krona), i u nasemii se jeziku ne potprdttje
prijc XV vijeka (prije se upotreblaralo za ovo
znacene vijenac, vidi). ne znam, jeli kruna po-
stalo od koruna ispndanem slova o. Hi je pre^lo
iz srimem. krone. — Tzmedu rjecnika u Vranii-
eevu (,corona'). u Mikajinu (,corona'), a Belinu
(, corona e diadema' , corona' 230n), u Bjelostjen-
('evii. (v. koruna), u Voltigijinii (.corona' , krone').
ti Stulicevu (.corona, thiara, mitra, sertura, dia-
dema'), u Vukoi'u (,die krone' .corona', cf. ko-
runa), M Daniciievu (, corona').
a. u znnienu kao sto je sprijeda kazann.
a) u pravom smislu. Krunu bisernu. Spom.
sr. 2, 1'25. (1466). Caru se jednaci i jur mni bit
veci . . . u kruni sideci. D. Barakovie, vil. 60.
Ovo li su krune jasne s kojim resis prams raqjeV
I. Gundulic 46. U krunah krajevi snizeni oda-
svud i puci joste svi doci ce na tvoj sud. 78.
Vrhu Ae vedra cela vidaSe se kruna sjati. P.
Kanavelid, dubrovnik. 7. Da te trojna kruna
resi. J. Kavariin '213''. Krajica sebi krunu udo-
vica skinu s glave, ter ju stavi duzdu u biljeg
od Jubavi. '214'i. Nijemski orlo, krune dvoje
pokle nosii. 220a. Obruc krune vas na vrhe no
nahodi sebi svrhe. 288''. Klekavsi prid ditescom
u §tali krune svoje skinuti. F. Lastric, test 62'''.
Obecajuci joj krunu od cesarice metnuti na glavu.
test. ad. 86'>. (Garsku) glavu kruna kiti. A. Ka-
nizlic, kam. .319. On ce ti isti krunu na glavu
postaviti. M. Zorifiic, osm. 88. Gospodine ! nije
kruna za lincine: il' puk drzi kao va!a il' ostavi
ime kraja. V. Dosen 249^1. Na celu mu od
krune zlameue. And. Kafiii, razg. 92ii. Svitlu
krunu k vedru nebu baca, ter se care s krunom
razgovara. 1.50at>. Baci na zemju krunu Fara-
unovu. kor. 61. Glava krunom ukrasena. J.
Rajii, pou6. 1, 2. Na glavu joj (banovici) zlatna
KRTTNA, a, c).
kruna, na ruku joj prsten zvekce, na glavu joj
kruna tropti. Nar. pjes. vuk. 1, 342. Lepo nas
jo Erceg darovao : meni dao krunu pozladenu . . .
1, .'i.51. Meni, Maro, krunu od bisera. 1, 552.
Ti nacini krune pozlacene sve od srebra i su-
voga zlata a iskiti dragijera kameiiem. 2, 90.
A na glavi devet perisana, povrh toga kruna
pozlacena a u liojzi tri kamsna draga. 2, 198.
Posji staku Nemanica Save, zlatnu krunu cara
Kostantina. .3, 80. Ko prosi, da krunu nosi, vaja
mu dati. Nar. posl. vuk. 1-52. Imahu krune
zlatne na glavama svojima. Vuk, otkr. 4, 4. —
Amo pripadaju i omiki primjcri: Kruna papina
, thiara'. J. Mikaja, rjecn. Papina kruna , corona
dol papa' .thiara". A. d. Bella, rjecn. 230 !•. Safe
mu krunu episkopsku. A. KanizliA, kam. 294.
6) II metaforickom smislu, carska, kra-
{erska vlast, can'rane, krnlevane. Nece se odni-
miti pristolje aliti kruna od Jude. M. Divkovid,
bes. 51a. IJali ova krunu steoe s huda dila ne-
f.asnoga? I. Gundulic 24. Svak slavi veceras,
ko pod mom krunom jes. lirabrenu moju vlas i
me vil' drag ures. 100. Lasno dobit krunu od
svita bi s vitezim tac hrabrenim. 290. Vitez
koga krunom kopje obdari. 313. Lasno tebi,
care Osmane, bi na krunu doc od svijeta, na
onu krunu po razlogu ka za ocem tebi ide. 497.
S kom (sabloin) u ruci slavni Osman krunu stece.
565. Vidim puke sve podlozne uzmnozitoj srbskoj
kruni. Gr. Palmotic 2, 260. Hotijase mu krunu
uzoti. J. Banovac, pripov. 253. Da tko nemu
ill dici negovqj ne otme krunu. A. Kanizlii,
kam. 2. Hotio jo carsku krunu osvojiti. 33. Ako
koga neprijateja imades, iliti koji ti o kruni radi.
E. Pavic, ogl. 433. I zatim otici ce andeli medu
cosare i kraje, gdi nece biti uspomena od krune
i vladana. D. Rapic 7. Ti ce§ biti krune moje
na§lednik. Nar. prip. vuk.^ 2.50. Ja ti povijedam
razliku izmedu krune i svecenstva. M. Pavli-
novic, razg. 93.
f) od preddhiega .<!e znaiena prenosi na
samo lice cnrevo Hi krajeuo. cesto uz pridjeve kao
svijetal, sjajan, vodar, slavan itd. Hi iiz narodno
ime (u kojemu od prvijeh primjera moze biti zna-
cene kao kod b) Hi d)). Vicnik svote krune
ugrske. Mon. croat. 5. (1288). Na sto bi imali
pravdo od krune ugrske. 66. (1446). Sto je sada
pod krunom ugrskom nih plemstino. 66. (1446).
IVasledujem mojih prvih vernu sluibu svetoj
kruni ugrskoj. 231. (1527). Vladaocu nad bla-
gom kruno ugarske. D. Zlatarii in. Vedre kruno.
teSka rala jednom kosom ona slama. I. Gundulic
233. Da naj visijeh sred lie kruna visoka se
kruna umjesti, ka gospodi slave puna s mnogom
sre6om. 276. Slavni je cesar dundo tebi, ki vise
svijeh kruna sjedi. 278 Ces je mnoga tvojih
puka sto tvoj kruni posluh daju. 280. Kra( fra-
nafiki, sparislta kruna, Leh cemorni, i gospoda
sva od svijeta istu pleme suproc sebi cjec po-
roda. 305. Carstvu tvomu cijeca toga spomenut
se meni vidi, s krunom kra|a po]ackoga s prva
iskat da mir slidi. 308. Slavnoj spaiiskoj kruni
opota on se uzda vrha doci. 359. Inostrane
krune i knezi, s kim Po}aoi drustvo iraaju, na
nih pomoc. i oni ustaju. 417. Da s pojackom
slavnom krunom mir utvrdi i utemeji. 423. Ovo
cuv.5i oci gori di2e k slavnoj leskoj kruni. 447.
Dvije kruno su, u ke uzdati ti se mozes do ne-
voje. 451. Pokle svrsen jest oflcij i prikazan
sakrificij, Valerijane moj uzmnozni, mojoj kruni
tore zbozni . . . P. Hektorovic (?) 87. Ol sta
kruna svit izgiibi. gdi vojnika kra| ne ]ubi! V.
Dosen 125a. Vojsku kupi kruna cesarova, K.arlo
peti. And. Kacic, razg. 246*. Ispunit ze[u i bo-
KRHNA, a, c). fl
golubstvo te krune. M. Dobreti6 392. Da hi
nnma u ens dobar! naSoj kruni 6osarovoj! Nar.
pjos. vuk. 1, 17G. — Ct'-^tu se uoako iiazinje via-
dulav (car Hi kraj) kad se s Aim ijovori. Ali iia
boj suprotiva earn fiin tva kriina iistajo, ka dr-
iava tva poCivaV I. Guiululid 453. kJa to, o
kiuuo, kojqj sii('u iia sviin krunam vistii je pudo.
■tol. Neka znade tvojo velifiaiistvo da sain ja
doJIa prid tvoju kruiiii s oviiu ^onam. N. Pali-
kuia 35. Zaklineni ti se, kra|u moj i kruno
moja. M. Zorici6, osiu. 89. A ona je i^omu (kra-
(icii kraju) besidila : ,Vira moja, svitla kruno
moja!... Sad prouiisli, diajja kruno moja!' Nar.
pjes. vuk. 1, 411. Kruno nasa, care Konstan-
tiiie! 2, 90. Qospojico, kruno od Kusije! Nar.
pjes. petr. 2, 59!). Tako, kneze, nasa kruno draija!
Osvotn. 3, 69. — Rekose; , Svitla kruno, oto ti
Juda!' F. Glavini6, cvit. 124'>. Svitla kruno, o
cesare, ne brini se tim niStare. P. HektorovioCi")
160. Odgovara mu (kra(a) : ,PrisvitIa kruno, nije
ovo vrime za ispovidit se'. .1. Banovao, ra;;^:.
103. Svitla kruno, roci nam .san. F. Lastri6,
ned. 154. Svitla kruno ! A. Ivanizlic, lurooi. 35.
Ve6 to molim, svitla kruno moja. And Kaoic,
raz"^. 41a. Svitla kruno perzijan-ika. D. BapiA
281. Cujes li mo. svotla kruno mojii! Nar. pjes.
vuk. 2, 166. Svjotla kruno, caro gospodine !
.3, 87. Ajmo mani, kraJu, svitla kruno naSa! Nar.
pjes. istr. 6. 21. Hoou, svotla kruno. Nar. prip.
vuk. 57. — Ne sumiii, jasiia kru lo, od i-itino. A.
Kanizlic, kam. 417. Jasna kruno krajovska! D.
Rapic 326. — Slavna kruno, ja sain obro jednom
Sdie hoc za to umriti. I. Ganilulic 503. O ce-
sare, kruno slavna, tar u dobra svaka spravna!
P. Hektorovic ('?) 160. — Za to, o kruno svim
costita, i vi svijetia ^ospodo ina ... I. Gundulic
449. () slavna i costita km'e otmansko kruno,
vidim, da pocatak earstva od svita sad krvavim
krijepis zidim 495 — Nu je naj veca tvoja slava,
kruno vodra i cestita, sto imas sina Vladislava.
315. Vedru demo krunu tvoju do kra|estva sa-
druziti. G. Palmotic 1. lOi). Jor tva pamet,
vedra kruno, ... P. Kanavelio, iv. 220. — Uzvi-
sena kruno I ,(. Banovac, pred. 49. Ti, uzvisena
kruno cesara, svidoci, jei-e se jo na tvojoj medi
dogodilo. 0. Rapid 138. Svitla i privisoka kruno !
F. Lastric, svet. 17i). — Zdravo. kraju od Ma-
cedonije! zlatna kruno pod nebom na zemji !
Nar. pjes. vuk. 2, 481. Car-Lazare, srpska kruno
zlatna! 2, 256. Svetli caro, kruno pozlaoena !
1, 160. — Dostojna kruno! Zborn. 48!i'.
d) u prenesenom smifslu, drzaoa itn je pod
carein Hi kra(eiu, canoina, knifevina. Nasega
plemenito^a ofospodina svete krune ugrbske. Mon.
serb. 357. (1429). Svjet)i od sunca njetko iztjefie,
mudar svijesti, moguc rukom, i od velika ime
atece, i ostavi krunu nnukom I. Gundnlid 277.
Kruno ugrsko voci dio vlas poda se turska ukinu.
390. Da u rod skacu svi junaci krune opdene
na obranu. 433. Jeda kruna tva pojafika sa-
hranit se tijem ce modi'? 451. Ociustvo ti je
svecka kruna, s dvjema druzim sadruzena, . . .
453. Treti odabra krunu Lesku i podvrgnu ne
kmetovo. J. Kavaiiin 260". I^emadka skupjajud
3ve krune nz jeduu krunu. M. Pavlinovic, razg.
B. Sabor svih krajevina svete krune ugarske.
Sbirka zak. 1, 50.
b. vidi vijenac (u uzemu stnislu). a nekijen
je primjerima znacene it metaforickom smislu
(vidi c). — oBakova se kruna saoija, i to n. p.:
a) od coijeia. — Izmedu rjeinika a Mi-
kaftnu (kruna od cvijetja, vijenac ,sortum, corona
pactilis, strophium') i u Belinii (kruna cvijetna
.ghirlanda' , corolla' 343a). Uciniti jeduu krunu
18 KRUNA, ('.
prekraanu od cvStja. Transit. 210. Krunu vrh
no nosi prolitnega cvitja. G. Dr?,i6 363. Srida
jo prolltja, siroko jest pole, zeloiii i cvitja u nom
jo do vo|o. .-V dudna nut' duda! ne vim so pri-
jati ni podat, od kuda krunu ti svijiti (iiietafo-
ricki, 0 lnHilnma) . H. Licic 285. Tere 6u joS
donit svakojzi ja o.l vas od sta do krunu svit.
N. Najeskovid 1, 175. Naodigledico dono-so andeo
s noba dvl krune cvitja pleiuonitoga. M. Zoridic,
zrc. 42. BijaSe obidajan kitit cvitjom jeduu pri-
liku iste divice i nadiiiat joj od cvitja krune.
F. Radman 57.
b) od liscfi. Da sad mi govore tve pi.^ni i
k:iia, o,ieta na zbore da s' do.^al k ParnaXu, da
t" krunu prika/.u javora divice ko tuj cine strazn
Pegaske vodico, ke znam da sujico za radost
proliso niz ruiueno lidca ki das te vidiSe. ,Ovoj
li je' rise ,on kog.v mi mnimo da izginul bise,
a sad ga vidimo?. . . i krunu savitu od javora
drugu dajmo ran i svitu do tleha der dugu'. H.
Lucid 276. Ti)ga rad vese|a gospoda i vas puk
slomiso od ze|a rairisna svaki struk; gospojo
svojili ruk prosipju s prozora vitezom na klobuk
kitice odzgora s iiaranzom javora misano. vitili
krun. D. Bir.ikovid, vil. 296. Ned u boju slavan
ostat srjed tabira. kruned krunu od javora. J.
Kavatiin 76''. — U ooijein se primjerima misli
ii'i vijenac oi looorik', lauroa, znak doktorske
casti. (8. B'jniocntara) ukup z svotim TomaJom
od Akvina prija krunu od nauditoja. F. Glavinid.
cvit. 218''. Gdi do^tignu krunu od mastra 21S'''.
Kruna nauditejska ,Laurea dottorale' ,Iaurea raa-
gistralis'. A. d. Holla, rjodn. 429''. — Amo hi
moi/ao pripadati i ooaj primjer: Od mora od
slana da s' tolik gospodar (Neptune!) u kruni
od braka. M. Vetranid 2 19.
c) od trna (po maltli. 27, 29; marc. 15,
17; joann. 19, 2; mifili se i na praou krunu, jer
je I-iWi za rug okrunen kao kral). Hoce donesti
krunu trnovu. Zborn. 121''. Spletose krunu od
trnja. Anton Dalm.. nov. tost. 162''. joann. 19, 2.
Trnovom krunom krnnen. A. Gucetic, roz. joz.
6. Trnovom krunom krunivsi Isusa. M. Div-
kovic, bes. 5*. Tebi sada ja naridara s blago-
sovom mir izpuni, a put moju davam bidem. a
trnovoi glavu kruni. I. V. Bunid, mand. 25.
Glavu zastokom krunom kruniso trnovom. A.
Vitajid, ostan. 373. Trnja krunu slavnu dosti.
J. Kavaiiin 50*. Trn je kruno Isusove. 331".
Tecijahu kaple oi krvi iz prigorkijoh' i Jutijeh
bod(ina trnove kruno. M. Lekusic 110. Trnovu
mu krunu stavise na glavu. F. Lastrid, test.
114'i. Okrunen bolestivom krunom trnovom. I.
A. Nenadic, nauk. 241. Zlamonovat krunu tr-
novu koja bi p vstavjana na glavu spasiteja na-
iega. M. Dobretid 285. Ved bi ti trnovu krunu
s glave skiuuli. Osvetn. 1, i. — Ni' mod rit bez
plada, kako m(uj zlu krunu na glavu od drada
staviSo svu punu. D. Banina 148''. Dradnu krunu.
A. Vitajid, ostan. 171.
d) od vlasi (metaforicki). Koj (kralici od
liposti) prije od zlatnijeh prama stivi narav
krunu oko cela, nago li onu. s kom na glavi co-
stita je. I. Gundulid 281. — Amo bi mogao pri-
padati i ovaj primjer: A kad al' je vridan krune
(hololaza) od pasjaga repa vune. V. Dosen 40».
C. s toga sto je u Grka i Rimfana bio obicaj,
kad bi ko sto izvrsno ucinio, Hi se u iemu medu
ostalima naj hofi pokazao, da bi mu podijefena
bila kruna Hi uprav vijenac, u prenesenome se
smislu kruna (obicno kao vijenac) shvaca kao
znak odlikooana Hi nagrada. vidi: Oni u istinu
teku, da vazmu krunu razruSnu ka na mane pri-
KRXJNA, c. ti
hodi, a mi tecimo da vifinu vazmerao. Bernardin
I'J. paul. loor. 9, 25.
a) uopie, kaze se kruna od dobiti, od slave,
slavddobitna. Okruni ga Gospodin kruuom od
slave. N. Rariiua 201''. ecclesiastic ii, 9. Pak
i raoje okruniti krunom slave imam dijete. ,1.
Kavaiiin 511b. I tako ce5 onu kruuu slave imati,
koju je on (IsukrstJ svim obecao. J. Banovat:,
razg. fi5. Da ti taste slave krunu s tvoje hole
glave spunu. V. Dosen 51«. I tebi cicia ke vas
svit ako se bit bude, viciie dike kruna se hoce
svit. H. Lucie 199. Krunom hvale okruni ga
(papa). J. Kavanin ISO^i. Krunu imase od do-
biti. P. Kanavelic, iv. 186. Blazoni ki dobitiiu
krunu odnose. J. Kavanin SW". Od dobiti grabe
krunu ki se sile, ue ki h|unu. 366*. Jasnom
kruQom od dobica ka je i inim postavjena ne-
oskvrnikom pravde cica. olfi'i. Kruna nd do-
bitja ,!aurea trionfalo' ,laurea triumphalis'. A.
d. Bella, rjocn. 429'>. >fe da nam so kruna od
pridobitka. M. Zoricic, osm. 131. Kruna slavo-
dobitna ,corona trionfale' .corona triumphalis'.
A. d. Bella, rjocn. 230ii'. — Aino pripada i ovo:
Er ku i dobit na svit diku . . .? ki li c stsci
zivot divi . . .V ka li 6 kruna da t' so svije, kad
uzvidis gdi puk vrvi nada h mrtva rauii u krvi
a prid pragom tve 6elijoV A. Cubranovio, jed.
159 — 160. Jos Dubrovnik s davhom krunom
stoji cjec vjere u slobodi. I. Guudulic 389. Nu
Uubrovnik sred pokoja ki od slobode krunu stoce,
s mita od zlata, s prijetne od boja od vjero so
lie porece. 389.
b) znaci pjesniiku stavii Hi loupce kiiizev-
nicku. Kad pjesni luvene dostojan er si bio kruiie
da no vene koju ti svi Klio. N. Na|eskovic 1, 311.
Tor im su (pjesnikom) za slavu te muze savilo
po krunu. 1, 318. — Za6 ako sveder taj Imdes
drum sliditi, krunu 6o§ vjectiu, znaj, na colo tve
sviti . . . pisma ce vik tvoja iia svitu ziviti. U.
Rai'iina 58^'.
c) znaci slacii rajakti po smrli. (Sveti i
socticc) vencom i krunom nadareni. M. Jorkovic
100. I primite izabranu krunu vama obeianu.
J. Kavanin 381 •. Toj izustiv, Ijepsom se odi
krunom (iimrije). 247«'. Kusauim bo krunu pravi
svojim jubnikom Bog pripravi. ■ISS'i'. Pode
s ovoga svita za primiti krunu nebesku. A. Ka-
iiizlic, kam. 634. Vole zlata kesu punu neg no-
boskog' raja krunu. V. Dosen 79'i-. Kad iskuseii
buiio, primiti ce krunu slave. J. Matovic 514
— usobito za svecc muienike. Isukrst vojnikom
svojim kripko za n boreci se kruuu obita. Ziv.
kat. .star. I, 223. Bi mu dana kruna od muce-
nika u vriine Antonina Pia. F. G-lavinic, cvit.
4''. Vitezi Isukrsta, sada je vrimo, u ko prijeti
budote krunu vicnosti, alio srceno budete bo-
riti so. 25^. Do tri dni ces sa mnom gori s kru-
nom pojti V rajskili dvori. P. Hektorovio^?) 91.
Krunu piini smijenstva zagrlise od miicijenstva.
J. Kavanin 296''. Okrunena krunom mucenictva.
A. Kanizlic, kam. 5. Sveti Kajo papa i mucenik
primi krunu na 296. . . Svi ovi primise krunu
s svctom Susanom na 295. And. Kacic, razg. 12.
— Ami) maze pripadati i ov.o : Zahraiiena mi
jest kruna od pravde ku mi ce povratiti Gro-
spodin ouoga dne pravdeni sudac. Bernardin
173. paul. 2tim. 4, 8. Ostavjena jest meni kruna
od pravde koju dati ce meni Gospodin u oui dan
pravi sudac. N. Raiiina 26^. Zato da ufain
krunu opravde ua dan veli. J. Kavanin 331''..
tl) metaforicki, ko je medu ostalima niij
bofi nosi krunu kao da je medu I'lima kra(. Er
dostpjis vrhu glave krunu nosit svih gospoja.
A. Cubranovic 148.
9 KRTINA, d, d) ce).
e) kao nagrada uopie. Izgubiti tolike
krune od dilih kripostnih. P. Radovcic, na6. 251.
A za krunu truda tvoga stoc Cos dragu tvu ^u-
bicu. I. Dordid, pjesn. 8.
(1. prcma predasnemu znacenii koil c kaze sc
o cefadetu kao naj oer.a pohvala.
u) isporedajuH s druijom celndi istice se
d'l je ono u cema Hi u soemu naj bole, ne maze
sc u soakom priiiijerit dohro razlikooati od zna-
cefia k(td b). Od svijeh zona ti si kruna. N. Na-
jeskovic 1, 116. Ne umijom tisiiei roAi dil, zasto
si kruna svijein gospodam vazda blT. 1, 178.
.Ja sara kruna od svijeh vila, sve se vile mnome
dico. I, 206. Tuj ti me saveza taj kruna od
vila, koja jo s nebesa od sunca sletila ; . . .
2, 19. Bozia majko i djevice, vjecua kruno od
svijeh zena M. Drzio 423. O casti i diko i
kruno svijeh gospoj: 415. Marija, zdrava bud,
milosti si puna. Gospodin s tobom svud, ti si
zenska kruna (.bonedicta in mulieribus"). F.
Vrancic, iiiv. 115. Dalmatinskijeh .svijeh gra-
dova svijetla kruna ti I'es biti (Dubroonice).
(t. P.ilmoti6 1, 110. Lijepu Elenu podi rani
krunu slavnijeh svijeh gospoja. 1, 233. Vri-
jednijoh kraja vjekovita cas i kruna. 2, 161.
K6orca ina mila vrijednijeh kruna i cvijet. 2, 205.
Idinoii, kruna svijeh proroka. 2, 370. Kupili bi-
skupa jo kruna uresna. J. liavaiiiu 93^1. Ona
od lijopijeh cvijet i kruua. I. Dordic, uzd. 4.
Ne izgleda se u Cicoroiia, krunu svijeli bosjod-
nika. V. M. Gucotic 1. O Nopomuceiio, izpo-
vidiiika kruno! A. J. Kuezovio 279. .4 babajko
ovog' sina bise kiuua svi starina. V. Dosen 35''
b) kaze se kruna o ce^adetit, koje je dragoj
cefadi, injestu itd. kao slava, dika, ure^, vidi i a).
Sv. .lorolim je dika, postenjo i slava i svitla
kruna hrvatskoga jezika. Ziv. j'or. star, 1, 230.
Drzici su mjesta ovoga kruna i cas. M. Drzic 23.
Kruno moje ti si , kruna'. I. Guudulic 53i>.
Tomas nd Akvina, dika i kruna reda s. Domi-
nika. F. Glavinio, cvit. 66'>. Sveti Ludovik do-
voti kruna krajestva od France. 291''. Blazoni
s. Juraj, crikvo katolicanske dika, vojnikom
kruna, a vornim prilika. 99''. i) ce-stiti Du-
brovnice, svijetla kruno kraja ovoga. (i. Pal-
motic 1, 289. Kruno slavna, diko i casti slo-
vinskoga od jazika. I. Ivanisevic 229. Ki te
svoj drzavi za vikoviiu diku, za krunu postavi,
i za cast volikii. P. Hektorovii 64. Uomiaui
ki je kruna otacbine. .T. Kavanin 16''. ^oiia
postena jest ftoviku kruna i posteiie. J. Banovac,
pripov. 186. Kruna naseg slavnog uaroda Je-
roliiu (.■itamparakoin (jrijeskoni .lorosolim) sveti.
M. Zorii-ic, osm. 75. Po imenu kaludere Sava,
kruna, dika, posteiie i slava slovinskoga puka i
naroda. Andr. Kacio, razg. 18''.
e) kao pohvala uopie bez isporedivana
s druijiina. Ka godi s' od vila, kruna si Ijeposti.
N. Na|oskovi6 1, 236. Zasto je ona cvijet i
kruua od diko, 2, 80. Koja (zliea) no bi bil'
dostojna takoj kruui slnzit .sve dni. S. Boba-
Jevic 207. Nemoj me odagnati, kruno od svit-
iosti. M. Jorkovic 25.
fl) u vokativu se upotreb(ava nz moja ;'
bez te zamjenice:
ua) od stovana (preiua a)~-c)). Kruno
srca moga. M. Jorkovic 104.
bh) od (ubaoi, prcma b). Bratjo moja,
pridrasa i prizelina, voseljo moje i kruno moja!
Bernardin 143. paul. philipp. 4, 1.
cc) od {ubaoi i dragosti prcma senskom
celadetu, po sooj prdici onako kao Ho se zove i
zlatom, blagom, uresnm, dikom itd. A za toj, ma
kruuo, pokle si izovala, izvrsna napuno nada sva
KRtJNA, d, d) cc). (m
ostala. H. Luci(S 213. Jur poznaS mil viru i ffdi
saui umiru za tobo, ki'uuo, prav. N. Na|oSkovic
2, 7. Zftsve ihi s svijeh stratia, biserua ma kiuuo,
za te jo od raua srdasce me puno. 2, 9G. O
kruiio izbraua! M. Drzid 4'15. Nu ja tebi sad
so obitara, moja kruuo svita, iiikad iieoo moja
mlados diugu vilu sluiiit. U. Rai'iiua lOljii. Uz-
mnozaj ti moc i zdravje svo to vece dugo lita,
moja kriuio zlatom svita. A. Cubranovic IfiS — Kit.
Sada, kruno ma biserna, ja no prosim moni platu.
S. Bobajevic 209.
e. 0 ncceinii ncziou sa znaiei'icm kao kod
d, a). Kazuiu jja susrite, kruiia od razlocfa. M.
Marulic 1.50. Tu Salamuu, kraj 6ostiti, 6ini_crkvu
sagraditi, kruuu judskijeh svijeh tudesa. O. Pal-
motic 3, 18a.
f. u premsenom smistu, n. p. :
a) gori'ie grane u drveta. Graiie sastavjaju
u drvecu krunu. J. Paufiic, bot. 50.
6) It zuba. Kruiia, goriii vid|ivi dio zuba.
.T. Panoic, zoolog. 19.
c) vidi kauka. Kada ne uose kruim ili
kavku. §. Budinic, is|>r. 22. Kruua ali kauka
iieka bude otvorena. M. Bijaukovio 91. Sto de
ro6 krug oli kruua pcipovskaV Blago turl. 2, 317.
Jeli od daviia ove kruno dijacke u erkvi obifiap
Da je od svetoga Petra Apoatola ova ki-una ua-
redena bila, sciui sveti Grgur turouenski. I. Ve-
likauovic, U|iut. 3, 102.
<l) driistoo, vidi krug, 2, b, c). Sad ako i.
siditi s prvimi u kruui i sud nam suditi . . . D.
Barakovic, vil. 103. Tebe slavua ucenika druzba
i kruua pricestita . . . hvali (,t6 gloriosus aposto-
lorum chorus . . .') .). JJ. Gucetio 11.
jr. kao pristojnija rijec mj. rozi (kad zena
nije vjerna iiiuzu). — U jednuin priinjera xvm
vijeka. Da se nahodi toliko dobar muz da zatiska
jedno oko dopustujuci svojoj zeni, da mu cini
krunu, bi li ova uciuila pravo prijubodiustvo?
And. Kadcic 519.
h. novae sto u razlicnijcm mje^tima ima
razlicnu vrijednost, Anin. krone, engt. orown itd.
u Austriji mu je sad vrijednost po forinte, a u
zlatu 81 kruna vrijedi 85 metrickijeh franaka.
dijeli se u 100 Jilira Hi para ili potura.
i. vidi krunioa, /. — U nase vrijeine u Lici.
,'Eli na n vika"?' ,Bome 'es mu nekolike kruue
ooata". J. Bogdanovic.
k. cvijct i bi^ka. Kruua, Lilium bulbiferum
L. (Vodopic). B. Sulek, im. 176. Carska kruna
,die kaiserkroue' ,Fritillaria imperialis'. G. Lazid
122.
2. KRUNA, /. hyi>. Krunija. — Akc. se mijena
u voc. Kruno. — Od prije nasega vremena, a
izinedu rjecnika u Vnkovu. Kruna. S. Xovakovic,
pom. 72. Mati moja Kruna imenom. D. Obra-
dovii, ziv. 17.
3. KRUNA, /. ime doiiiacijem ziootinnina.
a. kukosi. Kruna, naziv za kokos, koja ima
krunu na glavi. ,Ngs mo'e krune zaklati'. ii Lici.
J. Bogdanovic. it Dobruselu. M. Medic, w Bosni.
D. Hire.
b. ovci koja ima krunu na celu. u Dobro-
selu. M. Modi6. Kruna, ime ovci. u hrvatskoj
krajini. V. Arsenijevic.
1. KRUNAC, krunca, m. tifiar, vrst graha.
Gregurevci u Srijemu. D. Hire.
2. KRUNAC, Krunca, m. ime planini. UtekoSo
u Krunae-planinu. Pjev. crn. 2'1G'>.
KRUNA^KA, /. masina gvozdena za kruueiio
kukuruza. Sr. nov. 1875. 1107.
KRUNAST, adj. na kojemu je (ako je zivo-
) KBUNICA, d, c).
Una, na glavi) neito kao kruna. — U naie vri-
jeine. — n. p.
II. 0 kokuH. — U Vukovu rjeinikii: n. p.
kokoS ,gekr6nt' ,coi-onatus'. [vide 6ubast]. cf. ka-
porast.
b. 0 ziniji. Sestro .Tole, zmija te copila,
kratka repa a krunaste glave, od koje se zmije
ne preba|a ! Hrv. nar. pje.s. i, 323.
C. 0 zgradi. A. na jednoj straui (ima NisJ i
npko krunasto utvrdene. M. D. Miliievio, kraj.
srb. 93.
KRUNAS, IsruudSa, m. zivotina kojoj je kao
kruna na glavi. — U nase vrijeme.
a. ime pijetlu. KriinaS, naziv za pijevca koji
ima krunu na glavi. u Lici. J. Bogdanovic. u
Bosni. D. Hire.
b. zubalac krunas. neka riba (tal. deutale
colla corona). Zubatac krunas ,D6ntex gibbosus'.
G. Kolombatovic, pesci. 6.
KRUNAT, adj. na kojemu je kruna, okrunen
(0 glavi). — Na jednom mjestu xvm vijeka. Tri
krunate lavske glavo. J. Kava.iiia 284:''.
1. KRUN6ICA, /. Robinia pseudoacacia L.
(Vukasovic!). B. Sulek, im. 176.
2. KRUNCICA, /. neke ziootine koji ma je kao
kruna na glavi.
a. .sewa. P. Budmani.
b. ime guski. Bastaj, Daruvar. D. Hire.
KRUNBTINA, /. augm. kruna. ,Vide, kolika
e krunetina onom pijevcu narasla'. J. Bogda-
novic.
KRUNICA, /. dem. 1. kruna. — Od xv vijeka,
a izmedu rjecnika (za znacena kod a i b) « Mi-
ka^inu (krunica, mala kruna , corolla'), u Bjelo-
stjencevii (vidi kod korunica, a), u StuUcevu (.co-
rolla, sertum'), u Vukovu (diui. v. kruna).
a. vidi kruna, a. Prid svakim jahase oprovda
u krunicu. M. Marulic, pjes. 12. Gabrijel uzgan
od Jubavi tecise vas vesel s krunicom na glavi.
211. Sto li mu (orlii) pomaga krunica na glavi,
i da se svijeh ptica naziva kra} pravi? M. Ve-
tranid 1, 37. Aureola to jest zlatna krunioa. B.
Gradic, djev. 66. Podlozuica usijena, bez kru-
nioa i plomena. J. Kavaiiin 29011. Dostojna j'
ta glava nositi krunicu. Nar. pjes. istr. 2, 133.
b. vidi kruna, b, a). Krunica ali vez od
cvitja razlika. S. Monoetid 27. Beru evitak ru-
zice ter sebi viju krunice. G. Drzic 413. Kru-
nioe povita, molim te ja, podi k jediuoj vrh svi-
jota mojojzi gospodi, nego te na glavi pronosi
taj vila za biljog jubavi. N. Na|eskovic 2, 100.
Zlatom pak krunice i cvitke ovijahu. P. Zoranio
561^. I gizdava zarjeznica, puna paoma i kru-
nica. J. Kavaiiin 485*.
C. vidi kruna, b, c). Trnovu krunicu pletu
i viju (Isiisu). M. Drzi6 456. Trn slavue od
krunice spasite|.ske. J. Kavanin 320l>.
<1. 0 cejadetu, vidi kruna, d.
n) vidi kruna, d, a). Krunice od gospoj !
§. Menceti6 23. Bog tebe krunicu vrh gospoj
satvori. 7.">. Proklinu vas ures, krunice od vila,
koji mi odnije svijes. N. Najeskovic 2, 36.
b) vidi kruna, d, c). Kazi mi, kitice, ze-
lena vijek bila, §to je od krunice ka mi te po-
sila? N. Na[eSkovic 2, 62. Podi mi, pticice,
smjoruo to molim ja, u one krunice, ka moni
suncem sja. 2, 68.
c) nidi kruna, d, d) bb). Krunice gizdava!
M. Vetranii 2, 33. Zeledi k tebi do6, biserna
krunice. N. Na|eskovi6 2, 101. Zi ti slavne dike
tvoje, od bisera ma krunice! Jed. nezn. pjesn.
237.
KKinsncA, e.
671
KRUNISATI
e. corolla, u cvijcta onaj dio sto se sastoji
iz listica svakakve boje, te je sakriven u pupkii
prije nego cvijet proevate (a botanici). J. Pancic.
f. vidi korunica, b. — Izinedu rjecnika ii
Blikafinii (krunica, kralis , corona, rosarium'), u
Belinii (,coi'ona da far oratione' , corona preea-
toria' 230a), it ISjelostjencevu (vidi kod korunica,
b, a)), II VoUigijinu. (,rosario, corona' ,rosnn-
kranz'), u Stulicevii (.globuli filo trajecti quibus
utimur fundendis precibus'), u Vakovu (vide bro-
jenice s dudatkom da se govuri u Sp^etu).
a) vidi korunica, b, a). Koji covik vsaki
blagdan 50 ave Marij i 5 otcanasov rodom iz-
moli (to isto molenje imenuju krunica). Postila.
Bb2''. Nacin govoriti rozai-io iliti veliku kru-
nicu Gospinu. A. Kanizli6, bogo|ubnost. 859.
Krunica svakovrstna. . . . radosna, . . . zaiosna, . . .
.slavna. 361. Govoreci rozarije, ili krutiice. L.
Vladmirovii 91. Smoli§e dio rozarija (krunice).
M. Vodopic, tuzu. jel. dubrovn. 18G8. 240. — U
krunici Isukrstovo' govori se triest i tri oce-
naja . . . M. Divkovic, nauk. 219t>. Sva otajstva
rozarija mogu se razmisjavati u tri puta u kru-
uici Isusovoj trih desetaka. Azbukv. 1690. 28.
Poci za cuti krstjanski nauk, za cuti Bozju ric,
i reci krunicu Gospodinovu. A. d. Bella, razgov.
189. Krunica Gospodinova od trideset i tri otco-
nasa, pec zdravijeh Marija i vjerovanje. I. A.
Nenadie, nauk. 250. — Govoriti krunicu od pri-
svetijeh rana Jesusovijeh. B. Kasic, nac. do. —
U krunici GospinoCx* govori se seset i tri zdrave
Marije i sedam ocenasa i jedno vjerovanje. M.
Divkovic, nauk. 221''. — Da s. Orsula i ne sfete
druge miluju i pomagaju. . . onezijeh koji su se
nim priporucevali i govorili liih krunicu. B
Kasic, per. 147. — Govorim krunicu s. Ante. L.
Vladmirovic 71. — Znam da se govore innoge
krunice, rozarija, oceuasi. S. Margitic, fal. 159.
Ti imas muogo zlamenja od pravovirka, dohodis
u crkvu, kadagod se pricestivas, govoris i kada-
god krunicu. A. d. Bella, razgov. 108. Tko kru-
nicu govoreci krade. A. Ba6i6 369. J. Banovac,
uboj. -42. Kad govorite u vecer krunicu. F.
Lastrii, od' 178 Koliko li ste krunica, koliko
postova, koliko li lemozina ucinili siromahora V
nod. -112. Kad krunicu ili druge pobozre mo-
litve govori. B. Leakovic, nauk. 398.
b) vidi korunica, b, b). Krunica od pri-
st'etijeh rana Jesusovijeh ima pet koljenaca od
kojih sfaki ima pet ocenasa... B. Ka§ic, nacin.
46. U ruci krunice na molitvi steci. ,1. Armo-
lusic IV. Ki bi jemali medaje ali krunice od
proscenja. P. Radovcic, na6. 236. Da ovu kru-
nicu posvotiti dostojis se. L. Terzic 217. Tko
prodade krunicu ili kalez. A. Bacic 64. Uzmu
u ruku krunicu pak se razgovaraju. J. Filipovic
1, 286b. Cine na oci drugije krunicu pribrajati,
uzdisati. F. Lastrii, od' 250. U svetkovine ne
trazi se gospina krunica nego smrdjivo ogledalo.
ned. 306. Zato bi obicavao slati dicicu s pa-
licom svojom i kruuicom. A. Kaniilid, fran. 59.
Ot6enas zlameriuje otca, a cinas zrno od kru-
nice. F. Matic 4. Nije sabja za popa ni fratra,
vo6 krunica i kriz izpod vrata. And. Kacic, razg.
176*. Darujuci krunice, meda|ice i krize. I. J.
P. Lucio, izk. 39. U blagosovu krunica, meda-
jica i drugih ovakih stvari. I. Velikanovid, uput.
3, 469.
e) u prenesenom smislu, catati kome kru-
nice, mnogo govoriti i vikati (karajuci i ruzeci).
— U nase vrijeme ic Lici. , Borne mu cata kru-
nice'. J. Bogdanovii.
g. vidi kruna, e. c). — U Belinu rjecniku:
krunica crkovnaSka ,chierica, corona in cima
del capo tosata per segno del chlerioato' , ton-
sura clericalis' 189'>, i u Bjelostjencevu (vidi kod
korunica, o).
h. na jcdnom injcstu xvui vijeka ima kru-
nice kao line jednoine andeoskoine reda, prema
lat. potestates ili dominationes. Serafini prvi prve
troredice, srjedni sveti kerubini, zadni prijestolja
i krunice. .1. Kavanin 498^.
i. krunica Gospodinova, neki cvijet i bifka.
— Izmedu rjecnika ii Stulicevii. Krunica Gospo-
dinova, granatiglia, detta fior di passione (Piz-
zelli, Aquila-Bu6, StuUi), Passiflora coerulea L.
B. Sulok, im. 176.
k. vidi seva. — U Vukova rjecniku a do-
datkom da se govori u Crnoj Gori.
1. iine mjestii u Srbiji u okrugu jioiarevac-
kom. Zemja u Krunici. Sr. nov. 1875. 1167.
KRUNICAN, kriinictia, adj. koji pripada kru-
nici. — Izmedti rjecnika u Stulicevu (.coronalis').
Zrna ona krunicna (vidi krunica, f, b)) mlogu
su kripostnija protiva noprijatejom duhovnim
nego olovna protiva tilosnim. A. Kanizlid, uto6.
411.
1. KRUJSriCAK, m. covjek sto po svome zanalu
cini krunice (vidi krunica, f, b)). — U Mikafinu
rjecniku: krunicar, tko 6ini al' prodajo krunice
.corouarius'; u Belinu: ,coronaro e coronajo,
facitor di oorone' ,coronarius' 230"; u Bjelo-
stjencevu: korunico koji napravja ali prodaje,
krunicar ,corouarius' ; u Stulicevii: ,coronarius'.
2. KRUNICAR, in. Upupa epops L., vidi pu-
pavac. Tordinci kod Vukovara. D. Hire.
KRUNICICA, /. dem. krunica. - Od xviii
vijeka, a izme/tu. rjecnika u Belinu (,corouetta,
corona piccola' , corolla' 230a) i u Stulicevu (v.
krunica). U kuci svojoj priliku divice Marije
imadijase i ua prilici krunicicu. A. Kanizlic,
utoc. .50. Imaju govoriti kruniSicu od pet rana
Isukrstovili. 287. Red oviju sedam zalosti jest
potvrden od s. otca pape Aleksandra Sedmoga.
govore^im pako krunicicu ovu . . . dopustio je
papa Benedikt Trjnaosti dvi stotine dana prn-
steno. 368.
K RUNIC, m. prezime. -— fl nase vrijeme.
Alinpija Kruaio iz Lesnice. Glasnik ii, 1, 25.
(1808).
KRUNIDBA, /. krunisane. — Nacinili su pisci
nascga uremena. P. Budmani.
KRUJSriDBEN, adj. koji pripada krunidbi. Po-
lozeiie krunidbeno zakletvo. Zbornik zak. 1869. 19.
KRUNIJA, /. ime zensko. — Postajc od 1.
kruna. — Od prije nasega vremena, a izmedu
rjecnika u Vukovu (.frauenname- ,nomen fe-
miuae'). Krunija. S. Novakovii, pom. 72.
KRUNIJICA, /. dem. Krunija. — U Vukovu
rjecniku: Krumjca, dim. v. Krunija.
KRUNIKE, /. pi. vidi kronika. — U jednoga
jpisca X.VU vijeka. Kako u krunikah reda nasega
nahajamo. F. Glavinic, cvit. 250 — 251. Kako u
liegovili krunikah nadaje ste se. 337''.
KRUNISANE, n. djelo kojijem se krunise. —
Izmedu rjecnika u Vukovu. O krunisanu kraja
niSta se jost ne cuje. Nov. sr. 1835. 142. Sprdn-.
je to kruuisa^ne Scepauovo. S. J^ubisa, prip. IJO.
KRUNISATI, krimisem, impf. i pf. vidi kru-
niti. — Akc. se mijena u aor. 2 i 3 sing, kru-
nisa. — Od svni vijeka, a izmedu rjecnika u
Vukovu (impf. i pf. , kronen' ,corouaro' s do-
datkom da se govori u vojvodstvu). — pasivno.
Krunisati prorok. J. Rajic, pouo. I. 2i). Kru-
nisani kra| Ugarske. Zbornik zak. 1869. 16. —
KRUNISATI
1. KBTTNITI. 1, h. a).
s<» s«, rtjtcksiviiu (a uouih pritujeru uprenesenoin
sminlii: ispuniti se). Spa^om 6e so tvqja kriini-
sati iiadn. Javor. god. Ui, br. 38, str. 593.
KKUXISTIO, n. pinnae (moonium), nnvrh ijrad-
akijtli Ihiiimii kiio eiibi ^firadeni zn kojf se iiuxjii
siiUrirali hranior.i. — (/ lielinii rjcfniku: kru-
iiisto od mira .merlo, ornamenlo doUe muraglie,
6 difosa' , pinna' •183l> ; ii Viiltifjijiiiu: .inorlo di
muraglie' ,zinne obnn an einer manor' ; ii Stii-
licet'u: ,merlo, _,paito superiors delle muraglie'
, pinna'. — i u Sukkovit: ,zinno'.
1. KRUNITI, kriiniin, impf. postavlati koine
(objektu) knintt na glaiiu. — isporedi krunisati,
vjeutati. — Akc. se ne inijena (aur. 2 i 3 sing.
kriuii). — Od xv vijeka (nidi 3, a), a izmcdti
rjecnika u Vrandicevu (,r6dimire'), « Mika(inu
(kruniti, okruniti ,corono, iraponere alicni co-
ronam, rodimo'), u Belinu (,coronare, incoronare,
motter la corona' ,corono' 230^^; kruniti vijencom
Hi vijoncem ,in(:oronar di ghirlande' ,corolla ro-
dimire' 343'9, « lijelostjencevu (krunim kod ko-
runim), it Voltigijinu (,incoronaro' , kronen'), u
Stuticcua (,coronare, coronam alicui iraponero'),
u Danicicevu (,ooronare').
1. aktivno.
a. subjekat je celade Hi AeHo sto se «
prenesenoine Hi metaforickome smisUi shvaca kao
cefade.
u) objekat je cefade.
aa) It pravom smislu (vidi kriina, a)
Hi u prenesenoin smistu a koliko se ne misii na
samo postavlane kritne na ylava nego na pre-
davane (krafeoske Hi drwje) vlasti kojoj je znak
kritna. iPapa) Karla carom narece, kruni i po-
maza. S. Kozi6i6 18^'. Kece : ,. . . Moga sina
ho6u . . . ostaviti na momu gospodstvu i na ko-
runi', i kruni ga i ucini ga konika. Zborn. 80*.
Negova sina krunise. Krunivsi ga poglavice u6i-
nise vijoce. 80*. David kraj kruni sina svoga
Salamuua. A. Gucetic, roz. jez. '277 Papa posla
dva kardiuala s krunom, i krunise Zvonimira.
P. Vitezovic, kron. 78. (Krai) odluci vazeti za
svoju kra]icu prilipu Olivu . . .; hoti se s ma-
terju svojom sfitovati, rece joj : ,Gospoje, ja bih
sada hoti'l Olivu kruniti'. Oliva. 26—27. Te iz-
gubi kiiaza opakoga, a ti sada kazes da ga krune.
Nar. pjes. vuk. 5, 485. — Da ju (Mariju) hoti
(Isus) uzdignuti na svoje pristoje; i postavit jo
na dosnu sebe krune6i je krunom od slavo. J.
Banovac. razg. 7. — Poslije svionico (biskup)
podaje jim (divicnma) prsten 3 kojim zarucene
i viucane jesu s Isukrstom i za bilig ovoga vin-
cana kruni ji s krunom izvrstitom uresenom.
A. d. Costa 1, 11.0.
hb) postavlati na glavu vijenac (vidi
kriuia, b) : (i<ui.) od cinjeca (ii jcdinoin pri-
mjeru stoji metaforicki costitijem vijencera kru-
niti u smislu: itstitijem ciniti). Visni G-osppd,
gospodifne, cestitijom vas vencem kruni! A. Cu-
branovic 141. — hbb) od lisca. Vas javor do
lista krune6 ga slomi§e. D. Barakovi6, vil. 102.
— ccc) od trna. Orn/.nici ga krune trnovom
krunom. A. Komulovic 6l). Koji ga trnovom
krunom krunise. M. Divkovic. nauk. 170^. Kru-
nise ga vijencem triia npsmijena. I. Dordic,
uzd. 78. Posli ovoga frustana pocese ga' trnovom
krunom krunit. J. Banovac, razg. KiO. — amo
pripada i ovaj priinjer u knjeinu je ncSto uiiino
shviicenn nutaforicki kao celade (subjekat) : ^jubav
te bici izbi, trnovom krunom kruni, na kriz prope.
A. Gufetic, roz. joz. 180.
cf) u prenesinome Hi u metaforickome
smislu, vidi kruna, c. aaaj u metaforickom
smutu, o slavi rajskoj, vidi kruna, c, e). Ah, da
te Bog pomozo! djovioa te krunila krunom! M.
UrJiii 2Hi). Onoga ce kruniti Gospodin Bog
krunom slave nobesko. M. Divkovic, bos. 2(52'<'.
Nut' Lazara ubogoga . . . sada. mu je plemeniti
stol i jeza preizbrana kom pravedan Bog ga
puni i slavom ga svojom kruni. J. KavaAin
.t18i'. — amo moze pripadati i ovaj primjer u
kome kripost uprav znaii kreposne \ud«. Bog
kripost uzvisuje i kruni. A. Kanizlii, kam. 2G2.
— bbb) kruniti slavom, proslav^ati, vrlo hoaliti.
Vidiiega hvalom postuj, slavom kruni. A. Vitajic,
ist. I". Jos srjed lijepo tve dubrave slovi vila
nine slave . . . tor jih kruni, ter jim sklada pjesni
6udno od krjeposti. .i. Kavanin 17(3". — ccc)
kad je subjekat Bog, kruniti moze znaiiti nada-
rivati (u proom primjeru resiti). Tako Bog ki
vrh svili lipotom te kruni. H. Lucii 194. Bla-
gosiv|aj, duso moja, Gjspodina . . . zaSto jo prostio
tvoje grijehe . . . i krunio te je mnostvom od
svoga milosrdja. I. Drzici 82. Bog i sveti od
istine kruniSo ih (Bnetke) pod svojim desom ve-
li6austvom i uresom. J. Kavanin 209". — (1(1(1)
znacene je kao odlikovati, aagradivati ; u svijein
je primjerima subjekat nesto umno sto se shvaia
kao ie^ade. Da, ko u miru uz vil raoju zeljenjo
se me izpuni, tako vlas tva (slobodo!) da u po-
koju cpstitijem nas vijencom kruni! I. GunduliA
176. Gdi mudrovlast zapovijeda pravi josu svi
zakoni . . . kruni vrijednost, ko'a dostoji. J. Ka-
vanin 208*. Ova kripost . . . daje placu onome tko
tree, kruni onoga tko vojuje . . . M. Zoriciii, osm.
132. I u tome istes slavu, kad za guizdo dajes
glavu, gdi zmaj lezi od holosti i sablasti s nime
dosti koje tvoju slavu puue, kad te svojom zlocom
kruno, V. Doseu 16''. — eee) vidi kruna, d, b).
Viteze naredni, Brtucevicu moj, . . . koji nas svih
brani u potribe nase i bez ckvrni hrani kako
zlate case, koji nas svih kruni po mnoga zla-
menja, kojim smo pripuni svakoga postenja . . .
P. Hektorovi6 3. I starijih mudrijoh kitu kruni
u znauom svojom svitu. J. Kavanin 103". Neka
kruni kucu, buduc imac svijest izudu. 144'>.
b) objekat je glaoa (i vlasi; neobicno je
u prvom primjeru kod aa) ruke, usta). u pravom
Hi u metaforickom smislu. aa) djelo se vrsi na
drugome. Feb vam, Merkur, Mart mogusti kruni
glave, ruke, usti. J. Kavaiiiu 219*. A on slavu
sluti, i kruni pulcu glavu 470'''. Da ti dado
zojnu slavu (svit), i liom kruni tvoju glavu. V.
Dosen l'J7'<-. — u ooom je primjeru subjekat hip
shvacen kao ce(ade: Jedan hip sam naj posljediii
ili glavu vijencem od slave kruni ili u vjeku-
vjocno suzanstvo okiva i zatvora. V. Andrija-
sevic, put. 355. — bb) subjekat vrsi djelo na
samu scbi. Danas lijepe pastjerice s vijencem
krune zlatne vlase. I. Gunduli6 126. Kada krune
glavu cvijetjem. I. Drzic 174. Nek s riim (smet-
lislem) holu glavu kruni. V. Dosen 18'',
(•) objekat je kruna, te kruniti krunu
znaci: postavlati sebi krunu na glavu ili primati
krunu. — Samo u jednoga pitca xviii vijeka koji
je ovako pisao jamacno s tobozne analogijc s gla-
(jolima sto znace odijevati Hi obuoati. Ne uciniv
prikazanja od krjep6st£, ned u boju slavau ostat
srjed tabora kmuec krunu od javora. J. Kavanin
76l>.
b. subjekat je kruna ili sto se shvaia u
metaforickom smislu kao kruna.
a) kruna Hi vijenac u praoome ili n
metaforickome smislu; objekat je delude Hi glava
(ielo). Ili imah kitnoga vijenca koji kruni 6elo
nevjestama. P. Potrovid, gor. vijen. 37. Gdi hu
kruni vi6na kruna. A. Kanizlid, bogojubn. 341.
EEUNITI, 1, b, a). 6
— Amo piipadaju i ovaki primjeri-. Sad kru-
nite moje celo, o lovori ponositi. ci. Palinotid
2, 61. Ranenu tvoju glavu slavno kruni zelen
lovor. I. A. Nenadic, sambek. 20. — 71/yie pri-
padati amo i ovaj primjer: Dva rozcica ki me
krune u mjesto mi su od rudeza. I. Gundulid 18(i.
ft) M preiiesenom sinislu, i subjekat su i
ulijekat iieHve steari, te prvi stoji nad drugijem
i ujedno ga resi. A kruni u taj oas planine
sunfian zrak. A. Sasin 143. Bor ki kruni relo
od gore. J. Kavaiiin 8a. Hras ki kruni vrh
od gore. I. Dordic, uzd. 17. Koji krune zemju
plodnu, u perivoj svoj prinese. P. Sorkofievio
57.5b.
c) sulijekat je .Ho umno a objekat ie-
(ade. znaiene je od prilih- resiti. Medu sviju
ovi (djela) i drugi, koja vas slavno krune, jest
zamirna u vami Jubav, pomja ... .1. Banovac,
razg. VII. O ! i to li biva slava, kad pogrdno
gine giava? te i to li koga kruni, sto viSala
sobom puni 'f V. Doseii 14^.
d) i suhjekat je i objekat luUo umno.
znaiene je : zaglav(ivati, svrsavati, dovr^iaoati.
Svrha dila kruni. I. .\ucic, vrat. 83. Da svrha
djelo kruni. A. Vitajic, ostan. 316. Tebe mati
i polubrat nuka, svjete al' kruni tva odluka.
J. Kavaniu lOSii. Pir kruni svako vjencaiie.
V. M. (xuoetic 200. Indi Bog vlastite darove
kruni, kada zivot vieiii kako plaiu za dila nasa
daje nami. I. Velikanovio, uput. 1, 326.
2. pasivno. Krunene mnoge glave. D. Ba-
rakovic, jar. 23. I kruiiona glava ima na I'le-
gova odlu6ouja priguuti se. J. Kavaiiin 163'>.
Krunu vladikovu i kuezevu ko kruiieiiu glavu.
Osvetn. 2, 103. — Neg' kruiienih zen i judi. J.
Kavanin 295;i. A Baltazar ki u zlatu kruiien
stijenjem dragocjenim . . . 26b. Vidih glavu ne
krunenu ne biseroru neg zvizdarai. £). Bara-
kovic, vil. 222. — Petre i Dmitrio Nikola, kru-
neni laurom igraju u kolu. N. Najeskovic 1,
318. — Trnovom krunom krunen. .\. ilucetic,
roz. jez. 6. Kad bi krunen dracom trnovom
135. Nu ko za(5u dikla, krunen truim da si
ostrima. I. V. Bunic, mand. 31. — Biti ke kruiien
V zivoti vecnom. Transit. 38. Nece biti krunen
premozenjem %'ecne slave. 21-5. Velicanstvom ki
je krunen (Bog). .T. Kavanin 535a. — Stabar
krunen svakijem cvijetom. 37 1''. — Od zvijezda
krunena. Zboru. 79b.
3. sa se.
a. pasivno (moze se slivatiti i kan re-
jleksivno). Da namt (kra^) pise ila bismo ga
poStovali uu ne sbda nu ki.ili se bude kruniti.
Spom. sr. 1, 159. (1421). U nib (hugaikinah)
joste vas svijet puni glas i bojna djela slovu
od Lausa ki se kruni u Budimu i Krakovu. I.
Gundulic 313—314. Zaludu se krune kraji. S.
Margitic, fal. 116. Kad se kruni David tri-
jezni ... J. Kavanin .58". Ako koji vojvoda,
ako viciiik, ako oiii koji se krunom kruni ne-
dostojno pristupi, zabrani, otiraj. A. Baiic 176.
Tada ucinise zakou da se kraji raSijanski budu
u napridak kruniti u Pristini. And. Kacii, razg.
47. — Maslinice graue gojis ajavoru li nastojis,
cim se glava tvoja kruni. D. Barakovi6, vil. 96.
— Sine more kijem se krune (f. j. rese) ovi
kraji. <t. Palmotic 1, 190.
b. rcjleksivno. Andelskim vjenac.cem bi rek
se s' kruniia. S. Menr.etii- 71. Za me cvijetjera
razlicime prolitje se mlado kruni; za me roduo
Ijetne vrime zlatnim klasjem liive puni. I. Gun-
dulii 245. Prem kad slavno primalitje s liim
se (cvitjem) kruni lijepo i milo. A. Vita|i6,
ostan. 7. I .Satire i Fauue, gdje se zivijem
a KRTTNOVAN
kitjem krune. .T. Kavanin 80-''. Sad se, dok
cvatu, kriiui ruzicama. G. Pestali6 81.
2. KRUNITI, krunim, impf. vidi runiti, dro-
biti, mrviti. — Akc. kaki je a praes. taki je it
impf. krunah, « aor. 2 i 8 sing, kruni, it part.
praet. pass, krunen ; u ostalijem je ohlicima onaki
kaki je u inf. — Od xviii vijeka (vidi h), a iz-
mecta rjecnika u Vukopu: ,brockeln, plliicken'
,earpo' [cf. vrijeci, komiti, runiti], n. p. kukuruze,
subo cvijece (n. p. da se iz nega sjeme izvadi).
it. aktivno. Da ne krunim bijela bedena. Nar.
pjes. it Vuk, rjecn. kod kruniti. I da se vec
tesko zapis cita, jer ga vreme kruni. M. D. Mi-
lidevid, pomenik. 2, 191.
I), sa se. — dodato u trecem izdanu Vn-
kova rjecnika [kruniti se, v. r. v, kruniti; cf.
runiti se].
a) pasivno. To se radi, kad se misec puni,
onda klasom i slama se kruni. J. S. Re|kovi6
114. Kukuruz se sa klipa kruni. Govede po)e
kod Daruvara. D. Hire. A u ko5u tamo gore,
kukuruz se kruni. Srp. zora. god. 1876. br. 2,
str. 39.
b) refleksivno. Misec kad se s lavom puni
ill dvojci, cvit se onda kruni. J. S. Rejkovic 91.
Biserna brada, srebrna casa, biser se kruni, u
casu pada. Nar. pjes. vuk. 1, 70. Dul-djevojka
pod dulom zaspala, dul se kruni te djevojku budi.
1, 287. Te joj drze skute i rukave, skute- drze
da se ne oprase, a rukave da s' ne kruni zlato.
2, 640. A stare bogomoje, umukle, opnstele,
kapju i krvine se svaki dan. M. D. Mili6evi6, .
medudnev. 157. Zar ja sada vrhom svoga stapa
ne kuckam onu polu nasega drustva koja se, po
svojoj starosti, kruni, rusi i u grob sasipa? 173.
I kruniia se (crkva) malo po malo, od vremeua.
pomenik. 3, 420.
KRUNKA (krunka), /. ime ziootinama Ho
imajii kao krunicu na glavi. — U nase vrijeme.
a. Alauda cristata. Pakrac. D. Hire. — vidi
seva.
b. ime kokosi. Bosna. D. Hire.
C. ime guski. Bastaj, Daruvar. D. Hire.
d. imo puri. Bastaj, Daruvar. D. Hire.
('. ime kozi. Bastaja, Daruvar. D. Hire.
f. ime ovci. Bastaj, Daruvar. D. Hire.
KRUNO, m. ime musko (jamacno ipokoristik).
— Prije nasega vremena. Kruno. S. Novakovie,'
pom. 72.
KRUNOGLAV, adj. (zubatao), vidi krunas, b.
— U jednoga jiisca xviii vijeka. Da'e jenguje i
zubatce kruuoglave (tuka). J. Kavaniu 328b.
KRUNOSLAV, m. ime musko. — U dva pisca
XVII i XVIII vijeka. Krunoslav, kraj od Epidavra.
G. Palmotic 2, 160. Kraj Krunoslav. J. Ka-
vanin 282b.
KRUNOSLAVA, /. ime zensko. — isporedi
Krunoslav. — Naj prije ii pisca (rundulica
(koji ga je i izmislio), pa po nemu u drugijeh
pisaca. Ali obranit tve dr/.ave ka 6e oruzja, cije
desnice, od hrabrene Krunoslave, Korevskoga
vjerenice? I. Gunduli6 308. Korevskoga Kru-
noslava. J. Kavanin 278b. Sred tamnioe Kru-
noslava su^na u mrkloj osta tmini. P. Sorko-
cevio 579b. — U Stulicevu rjecniku ima ova
rijec, ali ne kao ime zensko,. nego sa znacenem:
,triumphus, victoria', i, sto je dudnovatije, s oni-
jem primjerom iz Gundulica (bez zadnega stiha).
KRUNOSLAVliE, n. mjesno ime. Krunoslavje,
pusta u Slavonijt u iupaniji virovitickoj. Eaz-
dije|. 183.
KRUNOVAN, kriinovna, adj. koji pripnda
43
KRUNOVAN «■
kriini (rladaocii Hi driavi). — Naiiiieno u nnSe
rrijeme. Krunoviii ,krou-'. Jur. pol. torminol.
308. Krunovni nred .kronamt'. B. Sulek, rjefiii.
KRUNOVIO, m. prezime, vidi u Daniiiceou
rjedtiiku: Krunoviib, DiibrovSaiiiii .diimi. T<im(i5b
Krunovicb' izmedii 1100 i 1200. M(on. sorb). 7.
1. KRUNOVINA, /. 2em[(>, poknijina Hi> pri-
pada kruni (drzavi pod jedniji'in vladuocem). —
Naiineno it naie vrijeme. Kiiiriovina ,kroiiland'
jdominio della corona'. H. Petranovio., riifiia kA.
•29. Sve patents i iiaredbe, knje .su za svu ca-
revinii ill za. pojedine kriinovino izdane. Zbornik
zak. 1, 2. — » (J ,^ulekovu rjeiniku: ,kronland'.
2. KRUNOVINA, /. liclmide (u siiiskom ru-
kopiau), Lychnis coronaria Lam. B. Sulek, im.
176.
KRUNOVStINA, /. zemla, dohro sto pripada
kruni (vladaocu). — Niicineno u naSe vrijeme.
KrunovStina, ggr. stat. (kransko dobro) ,kron-
giit', tal. ,beuo della corona'. B. Sulek, rjofen.
znanstv. naz.
KRUNSKA. /. ime kozi. Bastaja, Daruvar. D.
Hire.
KRUNSKI, adj. koji pripada kruni (vladaocu,
drzavi). — Nacineno u nase vrijeme. D nijodnoj
krunskoj zemji. Zboruik zak. 1, 12. Krunski,
Stat. ,kron- (in zus.)' ; krunsko dobro .krongut',
tal. ,bene della corona'. B. Sulek, rjeon. znanstv.
naz.
KRIINUTl, krunetn, pf. moze biti da bi uprav
glasilo kroiiuti (od kropiti). — U nase vrijeme.
a. neprelazno, pasti (o kap(i). — U narodnoj
pjesmi crnogorskoj. E nejmase de kap|a krunuti.
Pjev. cm. 143*.
b. koju kap uliti: ,Kruni malo u)a u svicu'.
(u Vodicama). M. Pavlinovic.
KRUNAS, kriiiiasa, »i. curruca, muz kojemu
je nevjerna zena. — vidi kruna, g. — Porugjiva
rijei, ali pristojnija nego druge kojima se spo-
mii'iu rozi. — U jednom primjeru xvm vijeka.
Kad muz poznaje igru svoje zene, i moze bez
teska svoga zla to smesti i ne haje se. i ovih so
krunasa la^ne nahodi na svitu. Ant. Kadfiic .519.
KRUNATI, kruiiam, impf. kao iterativni gla-
gol prema 1. kruniti. — U dva pisca xvi vijeka,
a izmedu rjeinika u Stulicevu (,in coronando
esse' iz Mencetica). Sto je tuj ^posal moj '? Go-
spodi grlo i vencat i krunat. S. Men6eti6 238.
Kruna od pravednosti kojora ti svakoga krunas,
tko tebe nasljeduje. A. Guceti6, roz. jez. 287.
KRUNE, n. coll. kruua^. — Na jednom mjestu
xviii vijeka (u mnozini). Celo odiju kruna ranoga
(liogu). ,T. Kavanin .530*.
KRtlNENICA, f. okruneno zensko ce(ade. —
U Stulicevu rjeiniku uz kruiieuik.
KRIINENIK, m. okruneni covjek (i sto se kau
iovjek misli). — Od xvm vijeka, a izmedu rjei-
nika « Stulicevu (,coronatu3, corona redimitiis,
cinctus'). Krunenifie rajski i Bo?,e! I. Dordic,
salt. 129. Kruiienika neizmjernoga shxii i dvori.
337. J ^
1. KRUNENE, n, djelo kojijem se kruni (vidi
I. kruniti). — Stariji .tu ohlici kruiionije i kru-
ienjo. — Izmedu rjeinika u Mikafinu (kruiienje,
okrunenje , coronal io'), u Bjelostjencevu (krunene
kod koruneiie), u Stulicevu, u Danicicevu (kru-
neiiije ,coronatio'). Kra|e\bstva nasega lito losmw
a krunenja purvio (sic). Mon. sorb. 494. (1465).
Padnuvsi car u jednu bolest, od potribe je bilo
kruheiie oddaleCiti. A. Tomikovic, ziv. 367.
2. KRI'NENE, n. djelo kojijem se kruni (vidi
t 1. KRTTPA, 2, c, n)
2. kruniti). — U Vukonu rjeiniku : .pfliicken'
,curptio'.
KRl'JNITI, krflntm, imp/, vidi 2. kruniti. Ku-
kuruz se krurti. Babina groda. D. Hire.
KKl'P, krupa, m. vidi 1. krupa. — Od xvii
vijeka (vidi h), a izmedu rjeinika u Belinu
(.grandiue, gragnuola' ,grando' 3.5l>), u Bjelo-
stjenievu (vidi 1. krupa), u Stulicevu (uz krupa).
11. u jednitii. Kad krup pobi vinograje. J.
Kavanin 32.5*.
b. u mnozini. Strile lete zgora, kot krupi
7. oblaki. P. Vitezovid, odil. 8. Qdi kisa ne
raofii, nit' padaju krupi. M. KuhaiSevic 84. —
U prencsinom smislu (taneta). Od olova s krupi
kot z rukava triska. M. KuhaceviA 1'20.
1. KRUPA, /. sitni gr'ad, sto zimi pada (vidi
u Vukova rjeiniku), solika, sugradica. — ispo-
rcdi krup. — Rijei je praslarenska (starije je
znainnir. mrva, zrno, Hi tarana), isporedi stslov.
krupa ,mica, similago', rus. Kpvini, ces. kroupa,
po(. krupa (u sva tri jezika : tarana, sugradica).
Miklosic isporcduje nem. graupe i staronem.
isgrupe izrno gr'Ada). — Govori se u jednini
(kao kolektivno ime) i u mnoiini.
1. mica, naj starije je znaiene: mrva, mrvica,
i mislim da je takovo u onome primjeru: Trpeza
krupa ne jede. Nar. posl. vuk. 321.
2. sa znaeenem sprijeda kazanijem.
a. u jednini znaci jedno zrno grada, ali
stoji svagda u mnozini. Bjeu od tacih krup nece
procviliti. M. Marulid 65. Davam snijeg i slanu
i krupe od grada. M. Vetranic 1, 355. Padaju
krupe od grada. 2, 17. Tisu6a mene krup udri
kad ti pade. I. Ivanisevic 333. Ali eto izvise
lie criiaviua strasnom mejbom spustava joj krupe
grada fiesta. B. Zuzeri 121.
b. u mnozini, kriipe, .sa znaeenem sto je
sprijeda kazano, isporedi a. — Izmedu rjeinika
a Mika\inu (krupe, grad, tuca ,grando'), u Bjelo-
stjencevu (krupe, sing, krup, grild, v. tuca), »
Stulicevu (krupe ,grando'). Zaklinanja od grada
ill krupa. B. Kasic, rit. 423. Brane od grada
ill krupa. nasi. x.k. Kako grom od krupi . . .
D. Barakovic, jar. 58. Sunca znaci kadgodi pro-
toco krupe i snizenje. I. T. Mrnavic, osm. 102.
Svakiias mi jagmu daju sve puskami, ter stri-
lami, reka bi grom da i s krupami. I. Zauotti,
skaz. 8. Dohode krupe. H. Bonacic 68.
c. i( jednini, sa znaeenem sto je sprijeda ka
zano. — Izmedu rjeinika u JSeZtntt(,tempesta, gran-
dine' ,grando' 726a), u Voltigijinu (krupa, kru-
pice ,gragnuoIa' ,hagel'J, u Stulio.evu (.graudo'),
u Vitkovu (,der hagel, graupen' ,grando'; krupa
se razlikuje od grada po tome sto je sitnija i
mek^a i pada naj vise u zimno doba a grad samo
[eti : [vide] cigani, of. sugradica).
a) u pravome smislu. Grom krupe u litu.
D. Barakovic, jar. 15. Digne se oblak i pade
jedna krupa. M. Radnid 194b. Zakletve protiva
gradu, gromu i krupi. L. Terzid 326. Za gr-
mjavinom uza doc krupa. N. Palikuca 47. Ve-
lika krupa istuce Rim pristrasnim gradom. M.
PaviSid 21. i?to je od krupe oliti grada ostalo.
And. Kacic, kor. 68. Ako bi krupa obivala i
satirala po|a. Grgur iz Varela 75. Pade slana
okolo Mostara, sitna krupa okolo Klobuka. Nar.
pjes. vuk. 1, 527. A iz magle krupa propadase.
Ogled, sr. 425. Bjezedi od kise, naSla ga krupa.
Nar. bl. mehm. beg kap. 303. Dobar kao [eti
krupa. 405. Bolest u kuci suha krupa. 24. Po-
padne po zemji neSto sitno, okruglo, kao krupa.
D. Danicid, pripov. '" 34. Krfipa ,grando'. U.
Nemanid, cak. kroat. stud. iftg. 31.
1. KRtTPA, 2, c, h).
It) metaforiiki, o nesreci. Cesar bojeci
se da se ta krupa na nogovo cosarstvo ne prospa.
And. Ka6i6, razg. 86.
c) u proiesenom smislu, zrna iz puSke
Hi iz toj/d. Rusi brijetke ma6e dizu, krupa olovna
more krije. J. Krmpotio, katar. 133. Pri maloj
zadevici posula bi pazar krupa od karteca iz to-
povah. P. Petrovio u Ogled, sr. .510. Prosu krupa
od olova teska. Osvetn. 3, 92.
d. stuji u mnozini, ali se ne zna, jeli za
jednn jednina Hi mnozina. Vitri, krupe, ledi, . . .
M. Maruli6 11(3. Onada sve slane biju me i
krupe, i tuge obstrane i jadi opstupe. H. Lueic
205. S krupami daz mizi. P. Zoranid .58b. Tri.ski
joster, gradi i krupe. B. Kasi6, rit. 417. Rad
mraza al krupi mnogokrat povene. D. Barakovic,
jar. 15. Grade, dazje, krupe ... M. Grazarovic
39. Da ove grade, krupe, vitre i svaku zlu go-
dinu uzrokovanu od djavla u vodu obratiti do-
stojiS ae. L. Terzic 329. Zaklinam vas, oblaci,
krupe, gradi, gromovine i zle godine. 330. Od
zlijeh godin, grada, krupa vinograde stiti i braui.
.J. Kavanin 319b. Da sve krupe u more pro-
spete. J. Banovac, blagosov. 89. Sluzbu od za-
kliiiana od krupa. 204. Ove krupe u vodu na-
ravsku dazditi cinite. 249. Vinograde, zita, druga
imajstva krupe i gradi odnesoSe. M. Zoricic, zrc.
167. Trpi vitre, krupe, led, vrucinu, zimu. Blago
turl. 2, 237. Protirevati zle godine, krupe i gra-
dobisine. A. d. Costa 1, 184.
S. kam od jecma, vidi: Od jecma se pravi:
krupa ili prekrupa ili arpaka5. D. Popovic, po-
znav. robe. 340.
2. KRUPA, /. neka bolest. Kad se dete pre-
jede pa ga protera na poje kao belancetom, kaze
se da se okrupilo; a takva bolest zove se , krupa'.
(u Biogradu). M. D. Milidevic, ziv. srb. glasn.
22, 200.
3. KRUPA, /. mjesnu ime.
a. u Bosni. <t) mjesta. auj tryovi.He u okruyii
bihackom. Statist, bosn. 51. — bh) selo ii okrutju
banolucknm. 34. — ec) selo u okruyu travniikom.
75. — radi mjesta kod aa) vidi u Vukovu rjeiniku :
Kriipa, grad u Tur.skoj Hrvatskoj na Uni, od ko-
jega se u smijesnijem poslovicama spomiiie i
, Krupa kapetan'. Kri'ipa u Vukovu rjer., ali ja
sam 6uo, da je akceuat pravi Krupa, kad sam
tuda isao. M. Medi6. pontine se od xvi vijeka.
Zaujeti naj prvo Bihar, Krupu, paki vse grade
u Hrvatih. Hon. croat. 222. (1527). Ivan od
Palizne, ban rvatski, ufati obi krajice kojijeh
povede u grad Krupu, potom toga u Novi kod
mora. And. Ka6i6, kor. 429. A od Krupe Arna-
utovica. Nar. pjes. vuk. 3, 255. — b) rijeka sto
utjece u Vrbas. F. Jukio, zemjop. 26. 46. Krupa,
Tisa, Prut, Murava. J. Kavanin 275a.
b. u Dalmaciji, selo i manastir u kotarii
benkovackome. Repert. dalm. 1872. 6. — Od xviii
vijeka, a izmedu. rjecnika u Vukovu (Krujia, na-
mastir u Dalmaciji). Sidem u Krupu mana.stir.
D. Obradovic, basn. 326.
e. Krupa, u Uercegovini. a) ooda. Mislim
da mi vala kazati da Krupa istina postoji, ali
da se ne sastavja s Bregavom nego mnogo nize
u Bregavu utice. Glasnik, 20, 397. — b) mjesta.
Misto koje se zove Krupa iza Citluka. And. Ka-
cic, kor. 462.
d. vidi u Danicicevu rjecniku: rijeka blizu
Prizrena. Meda Sikbji . . . kako upada Krupa u
Drimb, ... us Krupu uzb reku. Glasnik. 15, 286.
Po strane u Kupu u reku, kako upada Krupa u
Drimb. 287. (1348?).
4. KRUPA, m. ime musko, vidi kod 3. Krupa,
075 1. KRUPAN, 1, a, b).
a, a). — U narodnijem pjesmnmn naiega vremena.
A za nima Krupa kapetane. Pjev. crn. 101".
KRUPAC, Krupca, to. mjesno ime.
ii. seln u Bosni u okrugu sarajevskom. Sta-
tist, bosn. 9.
1). Kriipac, rjefiica u Niksi6u. V. ^esevid.
C. « Srbiji. a) Doiii i Gorni Krupac, dva
sela pi'ije u niskom okrugu sada u aleksinac-
kome. Sr. nov. 1879. 2."* — h) selo u okrugu pi-
rotskome. M. D. Miliiovid, kra]. srb. 234. _.—
cj selo u okrugu toplifikom. zove se i Krus. D.
Danicid.
(I. mjesto se s ovijcm imenom pomine prije
nasega vremena. Krupacb. Spom. stoj. 185.
KRUPAC, m. Asparagus tenuifolius Sam., kru-
pavce, zecji Ian, divja §parga. u niskom okrugu.
S. I. Pelivanovic, javor. 1881. 123.
KRUPACA, /. ime sela u Hrvatskoj u zupa-
niji zagrebackoj. Razdijej. 69. , — Na drugome je
mjestu u mnozini: Krupace. Schem. zagr. 1873.
88.
KRUPACKI, adj. koji pripada mjestu Krupca.
Krupacko jjoje, ravnica u Srbiji u okrugu pi-
rotskom. M. D. Milidevio, kraj. srb. 176.
KRUPA JA, /. u Srbiji ime: o) rijeci. M. D.
Milicevi6, srb. 1020. — b) selu u okrugu poia-
revackom. K. Jovanovii 144. -
KRUPAK, krupka, m. rus. KpyiiKa (Draba
verna). Lychnis coronaria Lam. (Srpski arkiv za
celok. lekarstvo). B. Sulek, im. 176.
1. KRUPAN, kriipna, adj. koji se sastoji iz
cestica (zrna, mrva itd.), istice se. da te cestice
nijesu posve malene. suprotno je sitan. — Akc.
se mijena u slozenoj deklinaciji: krupni, krupna,
krupno, krupnoga itd. (a Dubrovniku je akce^nqt
kao kod gladan). ^ Rijec je stara, isporedi rus.
K-pynubili. — Postaje jamaino od 1., krupa. -^
Izmedu rjecnika u Mika^inu (krupan, velik ,mag-
nus'; krupan, kako ti kruh ,acerosus'), u Belinu
(,grosso' ,crassu3' 359b), u Bjelostjenceva (kaj-
kavski krupen, v. velik), u Voltigijinu (,gros30,
robusto, panciuto' ,dick, wanstig'), u Stuliievu
(.magnus corpore, magnus, grandis; crassus, ru-
dis, vilis'), u Vukovu : 1. n. p. so, braSno ,gTdh'
,crassus'. — 2. covjek, riba, kon, vo ,gro3s,'wohl-
boleibt' ,corpulentu3'. [cf. trsnat, krutj.
1. adj. — Komp.: krupniji (a Belinu i a
Stuliievu rjecniku i u pisaca nasega vremena)-,^
kriipni (u jednoga- pisca Slavonca xviii vijeka:
krupna. J. S. Re}kovic 158. 261. 262; krupnu.
a. sa znacenem sprijeda kazanijem.
<i) 0 materijalnom supstantivu (ki^fn,
grad, brasno, trava itd.) sto nazHaSuje ne§to sto
se dijeli u male cestice. Nigda krupna grada op-
6ena poraza, nigda zimna jilda ledenoga mraza.
D. Barakovic, vil. 239. Smrzne kisu u oblakii,
koga poslije razgrijavgi vrucina oini padati
okrugla ili dugojata, krupna ili situa ... A.
Ba6i6 444. A oblaci dazde tuou krupnu. Osvetn.
3, 28. — Vitojn, Orijun i Plejadne krupnim daz-
dem obaraju. J. Kavanin 166a-. Grozna kisa,
t. j. krupna. Vuk, rjecn. kod grozan. — Medu
psenicom plodnom i krupnom. M. Radnic 280".
— ■ Krupno brasno kao zir. Nar. posl. vuk. 162. .
— A naj krupnu (trava) za koue spravjaju. J.
S. Rejkovid 257.
b) supstantiv znaci nesto a ceyd cestice
nijesu rastavfene, n. p. : aa) o kruku (suprotno :
sitan). Kruh ili je sitan ili krupan, vedi jo ii
trbuhu. (D). Poslov. danic. — hb) o tkanu (su-
protno: tanak, fin). Zaodiven odjedom krupnoiu.
M. Radnid 28*.
I. KRTTPAN. 1, a, r). fi'
<•) u kulektivnoin supntantivu, te dijeloiii
mogu ne biti ni po Ho maleni (suprotno: sitan).
Krupifia zivaci vi§o joja grije. J. S. Re|kovi6
158. Sitno blago; koze i ovce, a krupiio: go-
veda. Vuk, rje6n. kod blago. Zaplijeiiise svu
stoku I'lihovu, kriipnu i sitnu. D. Dani6iA, 4mojs.
31, 9.
b. prenosi se s cjetine Hi s kolektivnoga
supstantiva na same stvari Ho su dijelovi cjeline.
Hi se s drugijem stnarimn jednakijem ujedno
broje. suprotno mole biti sitan.
ti) 0 iemu tjelesnome. Zemje ove u sebi
nikakvu sloznost ue iinadu: djolfiidi Aozini, pre-
mako se nama vidi da su veoma sitni, nistane-
maAe jesu krupni. I. Jablanci 21. — One jabuke
krupne su, zrile su. S. Margitic, fala. 239. —
Krupan orah. Vuk. rjeCn. kod babac. — §6epan
uze grose i dukate i na golo krupne talijere,
Mitru daje pare i dinare. Nar. pjes. vuk. 2, 630.
— A loXite krupna drva, ne cijepajte. Nar. pjes.
here. vuk. 339. — Jedno veliko, na artiji krup-
nim slovima napisano jevandelije. Vuk, dan.
1, 27. — Krupne ribe, ke izhode i iz mora i iz
vode. .1. Kavaiiin 21''. — Amo mogu pripadati
i ovaki pritryeri a kojima je krupno 6e|ade =
odraslo. Toliko krupnoj fiejadi koUko di6ici.
Ant. Kad&i6 144. Znam da su ispovidnikom teska
i mufinija (dica) neg krupne cejadi. 244. — Po-
teXe svijet na svetoga Ivana Krstitela jedan
krupan purak prikazuju6 mu postene Mesijino, ...
ali on kakonn dobar vojnik pripade k zemji po-
nizivSa se (metaforicki). M. Radnic 3.50'>.
b) o iemu umnome. U krupnijem slu6a-
jevima. V. Bogigid, zakon. 105.
c. od predasnega znaiena (kod b) postaje
drugo: uopce golem, osobito debeo. kaze se a ie-
}adetu i o drugome. Hercegovci i krupni Bosnaci.
Nar. pjes. vuk. 5, 166. Koja je bila krupna i
zdrava i lijepa devojka. Nar. prip. vuk. 4. Radic
je bio krupan, zdrav i jak fiovek. Vuk, dan.
4, 16. Mojsej bijaSe oovek mnogo krupan. G.
Zeli6 253. — (i metaforicki, isporedi d). Dogada
se da mis mrsav i ogladnio ulize u kuhihu kroz
jednu §upjinu veoma tijesnu, koji jeduci i nasi-
tiv§i se, kako se razdebja i naraste, ne moze
ulisti u onu jamicu kud je ulizao, i tako ostane
od ma6ke ufaden i mrtav. tako ulaze bogatci
rdavi, malahni i ubogi gdi se dijeli kruh ali u
kuhihu od ovoga svijeta gdi narastu i opritile i
u6ine se krupni z bogatstvami, posidovahami,
bastinami, koja ne moguci pak iza6i prosto kroz
§up|iuu tijesnu od smrti, jesu poginuli od djavla
i ukopani u paklu. M. Radnic 263*. — Tilo
krupno i debjina. V. Dosen 20''. Tilesa krupna
i debela. B. Leakovir, nauk. 128. Krupna struka,
sijed na poli, vas odiven u zelenu. J. Krmpoti6,
kat. 26. — Sjedi srda u svili i zlatu, krupna
glava kanoti bundava. Osvetn. 4, 11. — Ovan
mora imati krupan debeo vrat. I. Jablanci 128.
— 06i krupne i koje su vanka malo vide. M.
Radni6 353*. — Krupne sise odkrivone. V. Dosen
105*. — Krupan i debeo rast ili jasen. M. Radnid
541a. /5a liima se nek korerie sadi, tko zeli da
krupnije izvadi. J. S. Re|kovi6 180. Sijanica ili
bila ripa . . . krupiia biva i sirje so reXo. 21)1.
U struku ista trava jest krupneja. I. Jablanci
174. — Prikaza grebu svetoga jednu krupnu vo-
Stenicu. Blago turl. 2, 72. — Probodeno jednijem
krupnijem fiavlom. M. Radnid 232''. Probode
glavu krupnijem klinom. 268*. — Krupnom
daskom iP ciglom pokriju. J. S. Rejkovic 47.
d. u prenesenom smislu, o celadetu, mo-
gucan, jak, bogat. Od koje me svi sedam krup-
nih krajeva ne moze rastaviti. V. Vrdevic, niz.
5 1. KRTTPAN, 1, k, h).
33. I (nnijledao se) druge krupne gospodo koja
so bila slokia u Bee. M. D. Milidevic, pomonik.
2, 177. U kom su sedoli |udi mnogo krupniji i
mnogo ruvoniji. 3, 327. Krupnim trgovcima.
Bos. vila. god. 2, str. 2.
e. o mjestu, velik ('^). Nego je iSlo na
krupne kotare. M. Pavlinovid, razg. 16.
r. o glasu, debeo i dubok. Dodo vuk ... pa
stane i on svojim krupnijem glasom vikati. Nar.
prip. vuk. 224. Ne otvoraj ni po isto na krupan
glas, ve6 na vrlo tanak. 225.
g:. 0 glasu (izgovaranu slova), puniji, jaci
(u primjeru pisac kaze da je s krupnije od s).
Niti si slidio jednifli) ni drugije za dati zvuk
obliji iliti krupniji slovu ,s', nego si mu nado-
stavjo ,h', na priliku ,shipka nasha' (iipka naUa).
F. Lastric, test, bilab. xii.
h. 0 rijeiima (u primjeru: koje vrijedaju).
Vuk Maudusid i Vuk Midunovic zapodese s llam-
zom kapetanom oko vjere nesto popovati, dok
od jeilnom oui zagustiSe, ujegose u krupne rijedi:
rode llamza Midunovid-Vuku: ,Ja sam boji, duj,
vlase, od tobe'. P. Petrovid, gor. vijen. 14.
i. uopce 0 stvari ili o cemu umnome, ve-
liki, golem ild. Kada se trazi koja stvar golema
i krupna, nije potribe sa svidom ju traziti. F.
Lastrid, nod. 25. Nije se na toga dovjeka na-
sloniti za krupniju koju stvar. M. Pavlinovid,
rad. 109. Posten dobitak i pametna sluzba stvar
je krupna. 118. Planu junak, jer su krupne,
sto izrede, stvari. Osvetn. 1, 50. — Posal toliko
prikrupan, kakono jest oni od spasenja nasega.
Blago turl. 2, 278. — Krupno ne§to udis u pa-
meti. P. Petrovid, gor. vijen. 20. Pa nesto
krupno mozgom ucit stane. B. Radidevic (1880.)
225. Pa kuhaju u tihodi Turci nesto krupno za
golema vaja. Osvetn. 2, 38. — ilalo je kad uadi
da koji krupniji izum sama jedna osoba obavi.
M. Pavlinovid, rad. 29. — Ovaj mlin je jedna
krupnija uovina n timockoj dolini. M. D. Mili-
devid, moduduev. 2.52. — Vede krupni griha naslo
bi se u r'lemu nego 1' u ovomu. J. Filipovid
1, 438<V Ne bih ti ispricao one krupnije grijehe.
S. ^ubisa, prip. 222. — Da ne opstoje krupne
pogrjesko proti redarstvenim propisom. Zbornik
zak. 1874. 212. — A pak djeca viknula pokvarna
na krupnija djela. Osvetn. 4, 3. — Izmedu se
sapdu zeiieuici, jedni druzijem krupne vjere
tajne. 5, 29. — Nemoj podnositi toliko krupne
tozkode. M. Radnid 272a-. — a svaki krupniji
zajam za tri mjeseca. V. Bogisid, zakon. 94. —
Oboje krupna laza. S. ^ubisa, prip. 84.
k. acc. sing. n. krupno (s ovakijam akcen-
tom!) uz prijedloge na, po, u (na krupno, po
krupno, i'l krupno) stoji u adverbijalnom smislu.
u) u pravome smislu (vidi a). Iseci na
krupno. Z. Orfelin, podr. 62. Stuei oboje na
krupno. 115. — Rastlboi sisku po krupno. Glasnik.
25, 34. '(xvii vijek). — U Vukovu rjecniku : n
krGpno s primjerom: U sitno se ne desilo, a u
krupno nemam (Nar. posl. vuk. 335) ,gegentheil
von kleinera gelde'. Metne ondje nekolike pare
ili u krupno kakav novae. Vuk, rjecn. kod po-
lazajnik. — Amo moze pripadati i ovaj primjer
(suprotno: jedno po jedno, po tanko). Ili se broje
na krupno sama judska plemena. M. Pavlinovid,
razg. 6.
b) 0 krupnijem rijeditna, vidi h. Koji
se na krupno zainadise. V. Vrdevid, niz. 23. —
Drugi je smisao u ovom primjeru (ono o iemu
se govori nije sitnina nego nesto veliko, vazno) :
Kad §to zbore, ka' da sve satvore, sve po krupno
a niSta na sitno. Nar. pjes. vuk. 5, 550.
■•• 1. KRTTPAN, 1, 1. f
I. kod imena hifke. Krupni brnis, Chry-
santhemum leucaatheraum L. (Srpski arkiv za
oelok. lekarstvo). B. Sulek, im. 176.
III. kod mjesnoga imena: Krupna Gora,
mjestu II Srbiji a okrugu smederevskome. Zem|a
pod Krupnom (xorom. Sr. uov. 1875. 809.
2. adv. krupao.
a. uopce u pravome sinislu, vidi 1, a. Zupa
ti je Zrnovica sve krupno kamenita. Nar. pjes.
bog. 224:.
b. vidi 1, f — h. Al' Halija krupno progo-
vara (jasno, ocito). PJev. crn. 236''. Tere nima
krupno progovara. Nar. pjes. juk. 301. Janko-
vica krupno dovikuje. 271.
c. vidi 1, g. Jedan put se (slovo s) tanko
izgovara, drugi put se opet krupno stvara Nadod.
117.
d. vidi I, i. Krupno smo pogrijesili. S.
]^ubi§a, prlp. 209. Niko krupno ka' Turcin ne
laXe. P. Petrovid, gor. vijen. 43.
2. KEUPAN, krupna, adj. koji pripada krapi.
— isporedi krupen. — Na jednoni mjestu xviii
vijeka. Suprotiva vrimeau krupnomu. J. Ba-
novac, blagosov. 347.
KBUPAN, Krupna, in. iine varosiei u Srbiji
u okrugu podrinskoin. K. Jovanovic 135. — Od
XVI vijeka, a izmedu rjeinika h Vukovu (,atadt
in der Radevina'). — Pomine se it knizi pisanoj
latinskijem jezikom xvi oijcka (,Ue itineribus in
Turciam libellus, Felice Potancio auctore'. l.">22),
vidi u Rad. 49, 1.39 — 140. I Loznicu i Soko i
Srebrbnicu i Sase i Krupaii. Glasnik. 2.5, 44.
(xvii vijek). U Radevini ima 34 sela i varosica
Krupan. Vuk, rjecn. kod Radevina.
KRUPANSKI, adj. koji pripada Kriipnu. —
Izmedu rjecnika u Vukovu (,von Krupari'). Kru-
panska (opHina). K. Jovanovid 135. — Kru-
paiiska Rijeka, iine vodi ii Srbiji u okrugu po-
drinskoin. M. D. Milidevid, srb. 521.
KRUPATI, krupaiu, iiiipf. guritati. — // lije-
lostjenievu rjecniku: krupam kod krufim.
KRUPATICA, /. neka riba. — U nase vrijeine.
a izmedu rjecniku u Vukovu : ,art fisch [gieban,
plattfisch]' .piscis genus [Blicca argyroleuca
Heck.J'. — Krupatica, Blicca argyroleuca Heck.
J. Pancid, ribe u srb. 93.
KRUPATKA, /. vidi krupatica. — U Vukovu
rjecniku uz krupatica. — iVa drugom mjestu
s drugijeni znacenem. Krupatka ,die plutze,
scheibpleinzl' ,Cyprinus erythrophthalmus'. Gt. La-
zic 80.
KEUPAVCE, rt. Asparagus tenuifolius Lam.
Vele, gde ono raste, tu ne pada krupavica (grad).
u niskom okrugu. S. I. Pelivaaovid.
KRUPAVICA, /. krupa. Ne biju ga (guza), sto
se bori s alom, kad je oblak, i ne da krupavici
da padne. u pirotskom okrugu. S. I. Pelivanovid.
J_ javor. 1880. 1531.
KRUPE, /. vidi 1. krupa, 2, b.
KRUPEN, adj. koji pripada krapi. Kad otrusi
sid oblak krupen grad. D. Barakovid, vil, 79.
— • moze biti da je stainparska pogreska i da
treba citati krupan.
KRUPEZEVI6, m. prezime. — U nase vrijeme.
D. Avramovid 226. Eat. 250. 339.
KRUPEZIC, in. prezime. — U nase vrijeme.
D. Avramovid 233.
KRUPICA, /. dem. 1. krupa. — Akc. se mijena
>i gen. pi. kriipica.
a. mrvica. — Izmedu rjecnika u Stulicevu
7 1. KRUPNIK
(,mica, frustulum, exigua particula, analecta'
s dodatkom da je iizeto iz brevijara).
(i) uopce. Da se i azb nasiStu sb raby tvo-
jimi wt krupicb padajustiihb wdb trapezy tvojej.
Starine. 22, 214. (xv vijek). Oiia stran jima se
odistiti svrhu kaleza, kqja skup[a5e jiste krupice.
I. Krajid 67. I sa nekoliko krupica soli... Srp.
zora, god. 1, sv. 7 — 8, str. 147. Krupicu hjeba.
Bos. Vila. 1888. 43.
h) u mnozini, kasa. Krupice ,gries' (ka§a).
u Slavoniji. P. Ilefele.
b. vidi 1. krupa, 2.
«i) u mnozini. — Izmedu rjecnika u Be-
linii (,grandine' ,grando' 855'>), u Voltigijinu
(kod krupa), u Stulicevu (v. krupe). Za kojijem
slijede grmjavine i krupice. M. Radnid 201*.
Studen koja cini potope dazditi i krupice cesto
udarati. L. ]^ubu§ki 20. Pusti na nas i kuzne
ognice i na poje studene krupice. 64. Krupice
udaraju. J. Banovac, pripov. 227.
h) u jednini. Krupica, sitna a nimalo
Stefcaa krupa. na Bradu. A. Ostojid.
KRIIPICAV. adj. pun krupica, vidi krupica,
a. — U naSe vrijeme u Lici. ,Moje se mlijeko
ne da nigda tako ukiseliti lijepo ka' tvoje, moje
je nekud vavije krupidavo'. ,Krupi6av po lieu'.
J. Bogdanovid.
KRUPlfilt!, m. prezime. — xiv vijeka, a iz-
medu rjeinika u Baniiicevu (Krupididb). Prilozi
carstvo mi Bozida Krupidida. Qlasuik. 15, 272.
(1348y).
KRUPIO, m. va{a da je prezime, vidi Rakani.
KRUPILITI, krupilim, impf. klepati kamen.
u Brodu. F. Hefele.
KRIjPIS, m. vidi nalijep. Krupis, Aconitum
napollus L. (Lambl). B. §ulek, im. 176.
KRUPI§TA, n. pi. ime selu. — Prije nasega
vremena. Krupista (selo). S. Novakovid, pom.
136.
KRIIPITI, kri'iptm, impf. padati kao krupa
(grad). — // jednoga pisca xviii vijeka, a iz-
medu rjeinika u Belinu (,grandinare' ,grandinat'
355h) (■ M Stulicevu (.grandinare'). I na krivca
nevojnoga iste zvijezde krupiti de. J. Kavanin
559b.
KRUP^iAK, in. ime mjestu u Srbiji u okrugu
pozarevaikome. Niva u Krupjaku. Sr. nov. 1867.
577.
KRUPl^rCISTE , n. ime mjestu u Srbiji u
okrugu knezevackome. Niva kod Krup|i6i§ta. Sr.
nov. 1872. 645.
KRUPNIGA, /. vrsta jabuke. Bastaj, Daruvar.
D. Hire.
KRUPNICI, m. pi. ime selu u Staroj Srbiji.
— XIV vijeka, a izmedu rjecnika u Daniiicevu
(Krupbnici). Selo Krupnici. Mon. serb. 191.
(1379).
KRUPNI6AV, adj. vidi krupan, 1, a, b). H)eb
krupnidav. Bos. vila. 1889. 281.
KRQPNK^, m. neka bi(ka. — U Stulicevu rjec-
nika: krupnid, trava ,corregiuola, erba' ,9angui-
naria, polygonus'. Krupnid, sanguinaria, poly-
gonus, corregiuola (StuUi), Polygonum aviculare
L. B. Sulek, im. 177.
1. KRUPNIK, m. ovako se zovu nekolike bilke.
— Kad znaci zito, akcenat je: kri'ipnik (u Vu-
kovu rjecniku) ; za znacene u Stulicevu rjeiniku
akc. je krupnik. (P. Budmani). — Od prije na-
Sega vremena, a izmedu rjecnika u Stulicevu
(ipavarina* ,chelidoma'), i u Vukovu: ,eine art
1. KRUPNIK
1. KRTTSAG
fifotreidepllanzo' ,Triticum polonicura [Trit. di-
ooocuQi Schrob.'; ct'. pir, pir noktasj. Pfienioa i
krupnik no propado. D. Dani6i6, 'iraojs. 9, 32.
Kriipiiik, Triticum monococcum h. J. Paiifiid,
bot. 162. Krupnik, fcos. krupon (Hordouiu zeo
oryton), pavarina (Stulli), chelidonia minora
(StiiUi, Kuzmid), hermola, arua^^^alus (Pizzolli,
Kuzmi6, Aquila — Bu6), castraugolo, foraria (Ifuz-
mio), Ralotrico (Pizzelli, Aquila — Buo), gran farro
(Kuzmid, Stulli), herba saera (xvi vijekaj, 1. Fi-
caria ranuncoloides Roth.; 2. Tritieum sjielta
L. (Marinkovii) ; 3. Anagallis arvensis coerulea
Schreb. (Visiaui, Lambl); i. Polyaonum avicu-
lare L. (Visiani, Pizzelli, Kuziuii); 5. Salvia
verbenaca L. (Vodopii). B. Sulek, im. 177.
2. KRUPNIK, m. uStulicevu rjeSnikii: , magnum
forrum'. — nepouzdano.
3. KRUPNIK, m. iine mjestii u Srbiji ti okragu
sabaikoine. Krupnik, zem}a. Sr. nov. 187.'>. 9.59.
KRUPNINA, /. u apstraktnom smislu, osohina
cega sto je krupno; u konkretnome smislu, stvari
krupne. — isporedi krupnoca, krupnost. — Akc.
se mijena u dat. sing, kriipnini, u ace. sing.
krupninu, u voc. sing, kriipnino, u nom., ace ,
voc. pi. kriipnine. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjecnika u Vukovu (,grobe, grosse saohen' , cras-
situde'). Osobite dostanu krupnine. J. S. Re|-
kovic 147. Kad se one krupninom uapuhne.
J. S. Re}kowi6 271. Jeli da ti je draga ova
sitnica iz Baba-Katine kude, pored one krupnino
iz moje gospodske kancelarije? M. D. Milicevic,
zlosel. 131.
KRUPNOOA, /. osohina cega sto je krupno.
— Akc. je kao kod krupnina. — U nase vri-
jeme. Alosija je covek koji tako krupan da vec
iiegova krupnooa prelazi u rugobu. M. Kova-
covic (u Starora Vlahu), vidi kod alosija. Ona
nena (Bejanice) krupnoda . . . Glasnik. 43, 277.
KRUPNOST, /. vidi krupnina — U Belinii
rjecniku: krupnos .machina e molo, ogni cosa
grande' ,moles' 449'', i u Stulicevu: , moles'.
KKUPN6sTASAN, krupn6stasna, adj. koji je
krtipna stasa. — U Belinu rjecniku : ,oorpacciuto,
corpolento, grosso di corpo' ,corpulentus' 230* ;
u Voltigijinu: krupnostasni, krupnostasan ,cor-
pacciuto, corpolento' ,dickbauchig'; u Stulicevu:
,magnus, statura procerus, giganteus'.
KEUPNA, /. krupnoca. — U jednoga pisca
xviii vijeka. Pod nu jaja da pram krupne redi.
.1. S. Rejkovid 157. Bile, krupnom i mlozinom
vede (krizaline) lako kod nas popaliti nede. 214.
KRUPJSTACA, /. vrsta slive. Kupgin dol. D.
Hire.
1. KRUPNAK, krupndka, m. bus (sic) kriipe
i zle godine, ital. ,9cioue'. M. Pavlinovid. Kad
je krupa rijetka a budu velika zrna, veli se da
jo ,kriipnak'. na Bracu. A. Ostojid.
2. KRUPNAK, m. Salvia verbenaca L. Slo-
vinac. 1881. 418. — isporedi 1. krupnik.
KRUPNATI, krupAam, impf. postajati krap-
niji. — U jednoga pisca xviii rijeka. Kajsije i
briske na 5|ivah napriduju i krupnaju. J. S.
Rejkovid 147. Dirie i lubenioe krupnaju. 310.
KRUPOSTASAN, krup6stasna, adj. u Stuli-
ievu, rjeiniku uz krupnostasan.
KRUPSKL, adj. koji pripada mjestu Krupi.
— Izmedu rjeinika u Vukovu (,vou Krupa').
Krupaka nahija. F. Jukid, zem). 52. Arhimandrit
Krupski. Nar. pjes. vuk. 2, 053 (medu prcn-i-
merantima).
KRUS, m. ime nekakvoj planini. Prvi made
vojevoda Mirko preo Krusa planine krvave.
Osvetii. 3, 120.
KBU8E, /. pi. ime selu u Urnoj (hiri u (e-
sanskoj nahiji. Glasnik. 40, 20. Pogibe Maraut
paja na Kruse 179G. Starine. 10, 2l>2. Na selo
je Kruse udario . . . bograe Kruse selo opalio.
Nar. pjes. vuk. 4, 81. Na Krusama selu Krva-
vome. 5, 423.
KRUSIC, m. prezime vlasteoskoj porodici u
Duhrovniku, tal. Grooe. — Od xiii vijeka, a iz-
medu rjeinika u Danicicevu (Krusidb). Tudri.
Krusidb. Mon. serb. 19. (1234). Posbkali Krusidb.
39. (1253). Matko Krusidb. 320. (14'23).
KRUSITI, krusim, impf. vidi 2. kruniti. —
U nai^c vrijeme u Lid. ,Cio dan krusim kuku-
ruze'. J. Bogdanovid.
KRUSIVOJ, OT., KRUSIVO.JA,/., KRUSIVOJ^,
m. vidi 1. krisovul. — isporedi krusovoj. — Sva
se tri ohlika (i jos kruSivoj) nalaze u rukopisu
XIV vijrka, all je ovaj poznal samo po prijepisu
xiK vijeka, koji nije kritican ni vjeran, s toga
oblici nijesa dosta pouzdani (prepisioai pi&e V zti
,u'). otale u Daniiicevu rjeiniku: krusivoj, kru-
sivo|fa, krusivoja, /QvadflovlXov. Kru.sivoj i zapisn.
gospodina i deda ui. Mon. serb. 1.50—151. Do-
nesoso svoje kru3ivo[6 i zapise. 150. Videsmo . . .
zapisb i krusivoju . . . 151. Po krusivoju go-
spodina kraja Durda. 151. Sij krusivoj. 1.52.
(1351).
KRUSKA Q-LAVIGA, /. ime nekakvu visu.
Druga stoji na Krusku glaviou. Pjev. cm. 319b.
Ogled, sr. 223.
KBUSOVOl^, m., KRUSOVU;^, m., KRUSO-
VUlfiA, /. vidi 1. hrisovuj. — isporedi krusivoj.
— rj nase vrijeme u Crnoj (fori i u Boci ko-
torskoj a izmedu rjeinika u Vukovu (krus6vo]
iChrysobuUe' s dodatkom da se govori u Crnoj
Oori s primjerom: Pop Zlovoja dita krusovo}a).
Kako izgovara krusovuj. S. !^ubisa, prip. 1.59.
Evo kako izgovara krusovuja starinska. prid. 133.
KRUSTAVICA, /. vrsta prohe (torte). — Od
tal. crostata. — U Voltigijinu rjeiniku: ,crostata,
specie di torta' , torte', i u Stulicevu: , placenta,
crustulum'. — U nase vrijeme u Sulekovu rjec-
niku : , torte'.
KRUSTE, /. 2'^'. i'ne mjestu na ostrou Krkii.
— XIV vijeka. Do mesta ko se zove Krusto.
Mon. Croat. 44. (1379).
KRUSTULIC, m. vidi kunac (kruha), §kani.-
tica. — Od tal. crosta. — U Mikaj/iAu rjecniku :
krustulid, Skanatica , crustulum'.
KRUSVA, /. vidi kruiva.
KRU§, m. vidi Krupao, c, e).
1. KBUSA, /. vidi kru5ka. — U rukopisu
XVI vijeka. Kotb boje se vbzbeze na krusu ideze
medvedb. medvedb 2e . . . skocivb boje se kota
i pad wtb krusi izdbse (nekoliko redaka prijc
ima na krusbku, vidi kod kruSka). Starine. 4, 71.
2. KRU§A, /. im,e mjestu u Srbiji u okrugii
po'arevaikom. Gradina u KruSi. Sr. nov. 1867. 47.
1. KRUS AC, kriisca, m. po svoj je prilici dem
kruh kao i 2. kruSao, ali se od toga razUkujr
akcentom i znacenem. od znacena komadic iti
zrnce sto hi bilo naj starije razoila su se nekn
osobita znaiena. — Akc. se mijena u voc. : krusce
krusci, i u gen. pi. kriisilca. — Rijec je prasla-
venska (krusbcb), isporedi stslov. kruJbCb, rus
K|)y ijcub, ce.5. kruSec, p')/. kruszec; u ceSkom jc-
ziku ima jos i naj starije znaiene: komad; u
1. kkuSac h'
svima znaci : ritda, metal, kovina. ovo je znaiehe
doslo od suli (kamene), vidi ces. krulec, per
excellent. = solny se rozumi, krusfiova sul ,stein-
salz, berjfsalz, kornsalz'. Juagmaun. — po/. kru-
szec solny. Liude. — U nasemu su jeziku dim
usobita znacena.
a. zrno grada. — U knignma pisaniiiia cr-
kvenijem jezikom. Bogb pruvelikyimi> graflomb
otbVTbze hlebi nebesbnyjo krusbci velikyimi.
Domentijanii 250. Po prestauiji ejrada togo na-
lozivb palariju carbsku pnvelikyihb krusbcb.
2.51. — JiimacHO jc isto znacem i u ovom pri-
injeru (Miklosic, rjecu.^ kud krusbCb mece ga
pod snaiene metallum): Vi. tb casb student
bystb jako krusbCb. .\loks. novak. 145. (xv Hi
XVI vijek).
h. krusao soli, komad soli (poveci, u naj
starijem je primjerit mjera). — Izineda rjecnika
u Vukovti (t. j. soli ,ein brockou salz' .frustum
salis'). Po petb sbtb kruStcb soli. Glasnik. 24,
273. (1395). Krusao soli da ne plada glavom.
Pjev. cm. 330''. LTgledala vige sebe na tavanu
krusac soli .... ,Da padne ojiaj krusac soli s ta-
vana i da ubije moga sina Jovana . . .' Vuk,
poslov. IX. S koga se je (trga) svake godine
samim svetogorskim isposnicima slalo po pet
stotina krusaca soli na poklon. M. D. Milidevic,
niedudnev. 28. — Misli se svagda na kanienu
go, a takovo je znacene i same rijeci kruSac a
ovom primjerii: PoloXi malko soli wt kra§ca.
Glasnik. 26, 34. (xvii vijek).
2. KRUSAC, kriiSca, m. dim. kruh. — ispo-
redi 1. krusac. — Od xv oijeka, a i:medu rjer-
nika u Belinu (,pagnotta, cio6 un pane' ,panis'
5331'; jpagnottina, pagnottella' ,panis teuuissimus'
.536*), u Stulicevu (,exiguus panis'), '« Viikovu
(hyp. V. kruh).
a. vidi kruh, a. Donesi mi, mo(u te, i kusae
krusca. Bornardin 36. 3 reg. 17, 11. Kad srica
odajde, s tobom ostane art, ter ti krusac najde.
JVI. Marulic 145. Gdi kruSac krvavi tudini bla-
guju. M. Vetranic 1, 171. Jesuse, ner si ti taj
kru§ac i voda. 1, 368. Uzmi samo kruSca i vo-
dice i blaguj prid liim. M. Divkovic, bes. 409<'.
Ukup s crnim krusoem metahu mu (juhu). F.
Glavinic, cvit. 224''. Nego se nima oce samo
krusca i mlika. F. Lastrid, od' 8. Kruseem i
vodicom svoj zivot od smrti branase. A. Ka-
nizlic, kam. 16. O samu kruscu i vodici oni
dan provodeci. A. Kanizlic, utoc. 282. U jutru
lii uzeo tri zalogaja krusca. bogo|ubnost. 450.
Gdi so krusac i drugo zatvara. M. A. Ee|kovi6,
sat. GSt". Naredise da se kruSac nam i drva
dadu. Nadod. 61. Bo)e je i suha krusca pojesti
uogo se naopako u smok hvatati. (U Dubrov-
iiiku). Nar. posl. vuk. 24. De god suiice sije,
tu se krusac ije. Nar. poslov. u Lici. V. Arse-
nijevic. I petiim da im odobrava, jer u krsu
s mukom krusac rada. Osvetu. 3, 28.
b. vidi kruh, b. I dite se pla6e kada mu
gdo krusac vzame. Mon. croat. 182. (1500). Ka-
dano od pet krusaca jarcanije i od dvije ribice
nasiti pet tisuda ludi. M. Divkovic, bes. 312''.
Ne imajuci vise nego polovicu krusca. S. Mar-
gitio, fala. 67. Uze dakle jedan krusac blago-
sovjeui. I. Dordic, ben. 38. Nego krusac i zem-
licku pece. M. A. Rejkovii, sat. DS'*. Macki
trupac, meni krusac. (Kad se vraca da prode
cibujica trupac. U Grb}u). Nar. posl. vuk. 176.
3. KRUSaC, Krusca, hi. mjenno ime.
a. pomine se prije nasega vremena. Krusacb.
S. Novakovic, pom. 136.
b. nijesto ii Srbiji u okriigu pozarevackom.
Branik Krusac. Sr. nov. 1872. 440.
^ krttSci
4. KRU§AC, KruSca, /». ime musko. — xiv
vijeka. Vladislavb i Krusbct. Dec. hris. 47. —
/ kao prezime. prije nasega vremena. KruSbCb
(prezime). Damjanb. S. Novakovi6, pom. 72.
KRUSAG, )«. /ime mjestu u Srbiji u okrugu
smedcreuskome. Niva u KruSagu. Sr. nov. 1870.
707.
KRUSAK, m. ime mjestu u Srbiji ii okrugu
nidniikome. Livada u KruSaku. Sr. nov. 1865.
213.
KRUSAN, kriisna, adj. koji pripada kruhu.
— Od XVI vijeka, a izinedu rjecnika u Bjelo-
stjencevu (krusna skrina ,cardopos, panarium,
et dicitur de omni eo in quo panis conservatur'),
(( Jambresicevii (krusna Ikriiia , panarium'), u
Stulicevu (,pane provisus, instructus'), u Vukovii
(kriisni, n. p. pe6 ,brot-' , panis'. cf. hlebni). Da
prevrne v prilika krusnu. .Yarufin. 42''. Unide
Isus u one vrste krusne. I. An6i6, svit. 102.
Ceres ku su drXali za krusnu boginu. P. Vite-
zovic, kron. 5. Da je Isukrst . . . s covicanstvom
i bozaustvom u onom s. sakramentu pod obliftjem
krusuim. J. Banovac, lazg. 42. .Stati na krusne
mrvice. F. Lastrid, ned. 51. Pod kruSnom pri-
likom jest pravi Bog. A. Kanizlic, utoc. 677.
Kripost krusna ostije. F. Matic 88. Pod kruSnom
prilikom. M. A. Rejkovid, sabr. 24. Kvas u
kruSnoj tijesti. I. Jablanci 27. Od kruSne srje-
dine. 143. Premda se svagdi za pofaliti Boga
cistooa srca iziskuje, ali nigdi veda, ako je do-
pustito reci, nego u Betelu, u Betlehemu, u kuci
krusnoj. D. Rapic 53. Ozgor nad lie krusnog
kvasa stavi. J. S. Re)kovi6 321. Vrado se sretni
brod k domacoj luci, ono sto se rece, rusan i
krusan, da zimuje i ponapravi se. M. Vodopic,
tuzn. jel. dubrovn. 1868. 243. Evo dva dana da
nijesam okusio krusne napore. S. \jubisa, prip.
176. Poklam suzaii potkozio tijelo krusnom castju.
Osvetn. 1, 59. Kriisan, braSnav. Krusan kum-
pijer. u Lici. V. Arsenijevid. ,Nema u kudi od
krusna zive stvari'. ,Nede niSta krusna da okusi'.
,0n nikad kruva ne kupuje, negova je kuda va-
vije krusna'. J. Bogdanovid.
KRUSAI^A, /. ime brdu u Srbiji u okrugu
valevskome. Sr. nov. 1869. 262.
KRUSAR, m. mjestio ime u Srbi.ii. it) selo ii
okrugu caprijskom. K. Jovanoyic 180. — h)
mjesto u okrugu knezevackom. Niva u Krusaru.
Sr. nov. 1875. 547. — c) mjesto u okrugu kragu-
jevackom. Livada u KruSaru. Sr. nov. 1861. 602.
KRUSARA, /'. ime mjestima u Srbiji. a) u
okrugu jagodinskome. Niva u Krusaru. Sr. nov.
1874. 420. — b) u okrugu kragujevaikomc. Niva
u Krusaru. Sr. nov. 1865. 168.
KRUSaRINA, /'. Ho se placa za kruh. — U
nase vrijeme u Lici. ,Ja imam Sto sam dva mjo-
seca u stokauzu leXa sesnaest vorinti kruSarine
platiti'. .J. Bogdanovic.
KRUSARSKI, adj. koji pripada selu Krusaru.
Krugarska (opHina). K. Jovanovid 180.
KRU§AVAC, kruiavca, m. na jednom mjestu
u rukopisu xvi vijeka pisanu crkvenijem jezikom
(isporedi Grunes): postaje Hi od kruh Hi od kruska.
Grunesa slatka krusavca. Starine 2, 311.
KRUSCE, adv. u krug, naokolo. — U jednoga
pisca Slavonca xviii vijeka. Po po sloga kruzce
masuc sakom. J. S. Rejkovid 119. Zimsku strbku
koju k jilu hodes predom va)a da kruzce omoces.
355.
KRUSCI, Krusaca, m. pi. ime selu u Srbiji u
okrugu toplickom. M. D. Milidevid, kral. srb. 384.
kkuSCac ()(
KUrSc^AC, krnSficn., m. u Stuli^eou rjeinikii uz
krui'.6ic. — nepouzdaiw.
KRUSt-IAJ, m. hue mjestii u Srbiji u okrugii
idifkome. liliva u Krn56aju. Sr. nov. 1873. 255.
KEI'SCaNE, n. ime livadi ii Zaoviiiama (ii
Srbiji u okriigu iiiiftkome). I^i. Stojanovid.
KRU§ftKTINA, /. attym. kruSka. ,Nasa stara
krii56etiiia ve6 odavno ne rada'. J. Bogdanovii.
KUl'§C'EVIO, m.preeiine. — U iiarodnoj pjeami
hosanskoj imsei/a vremena. S posestrimom Ruzom
Krusi^oviAa. Nar. pjes. juk. 432.
1. iCKU§(5rCA, /. dem. kruska. — U Dubroo-
niku i u okolini govori sc kriicica (vidi P. Bud-
inani, , dubrov. dijol. rad. 65, 159 (34)). — Od xviii
vijeka, a izmedii rjeinika u Belinit (,perotto, per^)
piccolo' ipirum parvum' 554l>) g^e se naj prijc,
nahodi, i ti Vukovu (dim. v. kru5ka).
a. u pravom smislii (drvo i voce). Ne mo2es
kru§6icu proidreti. J. Raji6, boj. 26. A ja odo
pod kruScicu, motnu kalpak na jabuku, a pu5-
cicu na kruSfticu. Nar. pjes. vuk. 1, 116.
b. u prenesenom smislu, vrsla veza i tkana.
TkaAa ua kru56ioe i ras4ioe. I. Krsnavi, listovi.
69. Krusfiioa, neka vrst sejafikog veza po platnu.
,Ona lijepo vezo kruscice po platnu'. J. Bogda-
tiovid. Kruscica, vrsta veza na kojericima od
kosuje. ,Tu su krusfiice, krivujice, sklapaoe, ko-
lica . . .' u Dobroselu. M. Medic.
I C. neka druga hilka. Kruscica (od xviii
vijeka), Pyrola vulgaris L. B. Sulek, im. 177.
2. KRUSCICA, /. mjesno ime. — U vecemu
dijelii sludaja bice ista rijei Ho 1. kruscica. —
isporedi i Kruscica.
a. selo u Banatii. §em. prav. 1878. 51.
b. u Bosni dva sela u okrugu Iravuickum.
Statist, bosn. 62. 65. — Drugo se zove i Brojani.
c. selo u Crnoj Gori u nahiji katunskoj.
aiasnik. 40, 18.
d. tri sela u Hercegovini. StatLst. bosn. 112.
115. 120.
e. u Srbiji. a) kosa u okrugu smederevskome.
M. D. Milicovic, .srb. 152. — h) u okrugu uzic-
kome. aa) brijog do Uzica, na istocnoj strani.
^j. Stojanovi6. bice isto sto pi. Kruscice u na-
rodtioj pjesmi: Nelto puca sa malih Krus6ica,
uz Detinu mune sijevaju. Nar. pjes. vuk. 4, 176.
— bb) selo. K. Jovanovio 162. — cc) zaselak.
160.
■ f. u Staroj Srbiji. a) Se mede selu Plaa-
nomu:' . . . Lysbci. i wd Lysca koji pohodi delb
u Krusbcicu u Vrbbnicu. Spom. stoj. 6. (1234 —
1240). — b) vidi u Danicicevu rjecniku: Kru-
sb5ica, zabjel koji je car Stefan prilozio crkvi
arhandelovoj u Prizrenu i kojemu je meda isla
,u Vranu St&nu: zabSlb Krusb6icu'. &(la3nik), 15,
276. (1348?).
ST. nekakva voda. — U narodnoj pjesmi crno-
gorskoj nasega vremena. Na Kruzcicu (sic) na
vodu studenu. Pjev. crn. 222''.
KRUSclCE, /. pi. mjesno ime u Srbiji. —
isporedi 2. KruSc ica. a) u okrugu uziikome, vidi
2. KruSfiica, e, bj aa). — b) mjesto u okrugu
vafevskome. Zeraja kod Krui5cica. Sr. nov. 1874.
85.
KRUSCICKI, adj. koji pripada selu KruScici
(vidi 2. Krusfiica, e, b) bb)). Krus6icka (opitina).
K. Jovanovic 162.
1. KRU§6l6, m. dem. krug (uprav kruzak).
-^ Akc. je kao kod 2. kruSfiid. — U naSe vrijeme,
a izmedu rjeinika u Stulicevu (,circulus, orbi-
culus, globulus'). Kru56i6, dem. krug. Krn56i6
*03ka.'.u Iiioi. V. Arsenijevic. — KruSfiic, vidi
) 2. kruSene
vretonka. u Srijemu. F. Hefelo. — KrusKc'- ,ru-
pecula' (oidi krug, 2, c, b)). D. Nemanio, 6ak.
kroat. stud. 38.
2. KRUSCl6, »». dem. 1. krusac. — U Vukotm
rjeiniku. — :\kc. se mijena u gen. pi. krii66I65..
3. KRU§Cl6, m dem. 2. kru§ac. — Od xviii
cycAia. Razlaui[am ovi kruscii potrebitim. J.
Banovac, razg. ix. I ponese uza se ne vise nego
pet kruSfiica. F. Lastrid, od' 164. OdgovoriSe
da imadijau samo 7 kru§6i6a. 247. IT koiaru
bijau od svake vrste pe£oni krus6i6i. E. Pavic,
ogl. 83. Pak mu posla jedan krusfiii prisan. L.
Vladrairovid 68. Krus6ic kruha nedje|u danaka.
Nar. pjes. juk. 131. Krii56ic, dem. kruh. u Lici.
V. Ai'sonijevic. — Po zapadnijem krajevima imn
i oblik kri'i§6i6. Postavja u usta niki mali krus6i6
bio i tanak od nega blagoslovjen po svomu za-
konu. I. J. P. Lu6ic, izk. 29.
4. KRU§Cl6, m. mala kruSka (drvo), dem.
kruSka. — U Vukovu rjeiniku: ,6in kleiner birn-
baum' ,pirus parva'.
5. KRUSCIC, m. prezime. — Ima samo adj.
pos.'i. Krus6i('ev u narodnoj pjesmi nahga vre-
mena. Vodu to6i Krusficeva Jelka. Nar. pjes.
petr. 1, 253.
KRU§6i6eV, vidi kod 5. Krusfic.
KRUSCIK, m. ime seocu u Bosni u okrugu
banoluikom. Statist, bosn. 39.
KRUSCIKA, f. nekakva bi^ka (pelin'^). Kru-
scika, artemisia mater lierbarum (xviir vijek). B.
Sulek, im. 177.
KRUSCICA, /. ime selu i zaseoku u Hroatskoj
u zupaniji liiko-krbavskoj. RazdijeJ. 37.
KRUSCIC, vidi 3. kruscic.
KRUSE, n. (?) Hi f. pf?) ime mjestu u Srbiji
u okrugu knezevaikome. Niva u mestu ,Kruse'.
Sr. nov. 1875. 627.
KRU§EDOL, m. ime manastiru, selu i pusti u
Slavoniji u zupaniji srijemskoj. Razdija). 143.
— Od XV vijeka, a izmedu rjeinika u Vukovu
(1. namastir n Fruskoj gori. — 2. selo kod tog
namastira) ( u Daniiicevu (Krusedolb). Monastirb
glagojemij KrusedoH . . . Selo KrusedoH. Mon.
Serb. 541. (1496 po poznijem prijepisu). Usrid
Fruske stoji Besevina . . . i Grgetei;-, Krusedol,
Remote ... M. A. Re|kovic, sat. B3'>. Da kojoj
ce Laza zaduzbini: il' Opovu, ili Krusedolu, . ..
Nar. pjes. vuk. 2, 326.
KRUSedOLAC, Krused61ca, m. covjek iz Kru-
sedola. — U Vukovu rjecniku: ,einer von Kruse-
dol'.
KRUSeDOLKA, /. zensko celade iz KruSe-
dola; KruSedolkina. V. .\rsenijevic.
KRU§Ed6lKINA, ./. zensko cejade iz Kru-
Sedola; Krusedolka. V. Arsenijevic.
KRUSeDOLSKI, adj. koji prixjada Krusedolu.
— Izmedu rjeinika u Vukovu (,von KruSedol').
Iz studenioke lavre i krusedolske obiteji. M. P.
Sapcanin 1, 136.
KRUSeI^AST, adj. mlijeian(?), o kravi. — U
jednoga pisca Slavonca xvni vijeka. Jedno (mjesto)
krave kruse(aste plodi, svaka mlikom teraSna
dohodi. J. S. Rolkovi6 192.
1. KRUSENE, n. djelo kojijem se krusi (vidi
I. krujiti, 1). — U Vukovu rjeiniku: ,da3 bro-
ckeln' ,carptio'.
2. KRIJSeI^IE, n. djelo kojijem se ko kruH
(vidi 1. kruSiti, 2). Krusenje ,poenitontia'. D. Ne-
manid, cak. kroat. stud. iftg. 12.
3, KRITSEl^rE (iS
3. KRl'lSENE, n. djelo kojijem se knisi. (Kru-
seiie. J. Boedanovid).
KRITSEPOJ^E, n. mjesno ime. — Pomine se
XVII vijeka. Pavel Kiniz v Krusepoju 30 jezor
Turak pobiSe. P. Vitezovid, kron. 127.
KRUSeVAC, Kriisevca, /». mjesno ime. — Akc.
kaki je u gen. taki je u ostaiijem padezima, osim
nom. i ace. — Izmedu rjecnika u Vukovu (vidi
c) i u Daniiieevu (Krusevbcb).
a. zaselak n Bosni u olerugu sarajei'skom.
Statist, bosn. 29.
b. selo u Herceqovini. — Od xv vijeka, ridi
u Daniiieevu rjeeniku: ijrad koji s irradom Vra-
tarem i Novim vojvoda Doiiih Krajeva Juraj,
sinovac Hrvojev, potvrdi bra6i Jiirjevicima :
,gradb Krusevacb'. M(on. serb). 37s. (1434). isti
je irrad ,Chriis6vac' (latinskijem slovima) kra|
bosanski Ostoja dao vojvodi Jurju ocii pome-
nutih Jnrjevi6a. 386. (1422—1435 u prijepisu xvi
vijeka s tatinskijem slovima). Selo Knisevac iia-
lazi se na jnznoj strani ravuice mostarskoi;' blata
i danas. S. Novakovic, obi. 42.
c. u Srbiji grad i rasvaline u. okrugii kru-
sevaekom. Knisevae, varos. K. Jovaiiovic 125.
vidi i M. D. Mili6evic, srb. 745—755. — Tzmedu
rjeinika u Vukovu: ,stadt (nud ruinon) in Ser-
bien' ,ui-bs Serbiae', i u Daniiieevu: Krusovbcb,
stoni srad eara Lazara, i sada u Srbiji : ,ii sla-
vnomb sradu i;ospodstva mi u Krusevcu'. M(on.
serb). 207. taj Krusevac mislim da se poraine
rije6ima: ,prilozihb' (car Lazar Ravanici) ,kodb
Krusevca n Spizlelib Oj^nana z Brankwmb synomb
i z baStinwmb'. S(r). l(et). 1847. 4, 55. (1381). ,ii
Krusevbcu ^'radii'. (Spom. sr.) 2, 44. (l39'J) itd.
(Car Lazar) sbzda arady tvrbdy, sbzda zo i Kru-
§evbCb S'laaolemyj. Glasnik. 42, 262. (xv vijek).
Dodi mene ka Krusevuu i^radu. Nar. pjes. viik.
2, 258. Slavu slavi srpski knez Lazare u Kru-
sevcu mjestu skrovitome. 2, .310.
d. vidi u Daniiieevu rjeeniku : Knisevbcb,
mjesto koje je bilo blizii Decana, jor je l?ivo|akii
iSia meda ,do vodo koja tecs Krusevcii'. M(oii.
serb). 92. (1330). isti je Krusevac ili medio sa
selom manastira Decana Papracima ili mu bio
zaselak. 92. — Drusi je Krusevac bio blizii Pri-
stine, jer je selima maiiastira GraCanice, Graca-
nici i Susici i Selcu isla meda ,u KrusevbCb i
Krusbvbca kako nestajetb, pravo u Biitovbcb', a
i druije su zera|e manastira Gracauice ^a, ,Siiho-
dolomb, Sknlanovomb i ^japinomb' i ,sb Batusi...'
isle ,medu Motyoanb i medu Krii.sbvcb i na Bii-
tovacb'. M(on. serb). 563. 564. (1322). — Selo ii
Peku koje je ear Lazar dao Ravanici, bilo je do
Gndreca i Zitkovice koje vidi. S(r). l(et). 1847.
4, 52. (1381).
('. pomine. se prije nasega vremena mjesto
s ovijem imenom. bice koje od preda.^nije.h. Kru-
sevacb, mesto. S. Novakovid, pom. 136.
KRUSeVACKI, adj. koji pripada Kriisevcn
(vidi Krusevac, o). — Izmedu rjeinika u Vu-
kovu (,von Krusevac'). Sam otide po|6ra kr.use-
vackim. jSTar. jjjes. vuk. 2, 271. Knisovacka (op-
stina). K. Jovanovii 125.
KRUSEVA GLAVA, /. ime seUi u Srhiji u
okrugu vranskom. M. D. Milicevic, kral srb. 304.
KRUSEVANI, m. pi. mjesno ime. — Prije na-
sega vremena. Spom. stoj. 185.
KRUSEVA POl^ANA, /. mjesno ime, vidi u
Daniiiievu rjeeniku: Kamijeva je isla meda ,na
Krusevu po)anu'. M(on. serb). 199. (1381).
KRUSEVATl SE, krusujem se, impf. kajati
se, vidi krusiti se. — Na jednom mjestu xvii
KRTT§EVO
vijeka. Kada se kaje i krusuje od yrijeha. M.
Divkovid, nauk. 183'a.
KRUSEVCE, Krusevaca, /. pi. ime selu u
Bosni u okrugu Tuzle Do'ne. Statist bosn. 81.
— isporedi Krusevci (va\a da je i Kru^evce prije
tako glasilo).
KRUSeVCI, Kriisevaca, m. pi. ime selu u
Bosni u okrugu Tuzle Dune. Statist, bosn. 97.
— isporedi Krusevce.
KRUSEV DOL, m. ime selu u Bosni u okrugu
Done Tuzle. Statist, bosn. 95. Sva ^ospoda od
Dola Kruseva. Nar. pjes. petr. 2, 178. Pak je
saje Dolu Krusevome. 2, 322. Pak je ha.\e
Krusev-dolu ravnom. 3, 219.
KRUSEVICA, /. mjesno ime.
a. u Dalmaciji selo u kotaru kotorskome.
Report, dalm. 1872. 8. — pomine .se od xiv vijeka,
vidi u Daniiieevu rjeeniku: Krusevica, selo koje
je s Bijelom (cf. ,Bela') car Stefan dao Kotoru.
'M(on. serb). 151. (1351). i sad je ondje izmedu
Perasta i Bijele koju pisu na kartama .Bianca'.
b. u Hercegovini. u) dva sela. Statist, bosn.
118. 123. — b) kneiina. — u Vukovu rjeeniku:
knezina u trebihskom kadiluku.
c. selo u Slavoniji u zupaniji srijemskoj.
Razdije}. 154.
(I. u Srbiji. a) selo u okrugu hiogradskom.
K. .Tovanovic 97. — h) selo i zaselak u okrugu
cacanskome. K. Jovanovic 173. vidi Bezbo^e. —
(■) tri sela u okrugu jagodinskome. Velika Kru-
sevica. K. Jovanovid, 108. 109. Mala Krusevica.
109. — d) planina i selo u okrugu niskom. M.
D. Milicevic, kra}. srb. .3, 118. — e) dva sela u
okrugu pozarevaikome. Doiia Krusevica. Gorna
Krusevica. K. .Tovanovic 143. — pominu se xiv
vijeka, vidi u Daniiieevu rjeiniku: KruSevica,
dva sola u Zvizdu, od kojih jedno Ravanici a
druao crkvi boaorodicinoj u Zdrijelu branicev-
skom dade car Lazar. S(r). l(otop). 1847. 4, 53.
M(on. serb). 194. (1380). — f) >^elo u okrugu to-
yliikom. M. D. Milicevic, kra). si-b. 396.
c. vidi u Daniiieevu rjeeniku: Krusevica,
selo koje kao da je bilo blizu Prizrena: selu je
Selcaiiiiua bila meda ,kako ide putb izb Kruse-
vice u Vrbbicane'. G(lasnik). 15, 303. (1348?).
KRUSEVICE, /. pi mjesno ime. — isporedi
Krusevica.
a. selo u Bosni u okrugu travnickome. Statist,
bosn. 74.
b. u Hercegovini. Krusevice, selo u Zup-
cima(?). Krusevice ,autonomno selo u Hercego-
vini'. V. Boffisic, zborn. 569. - vidi Kruse-
vica, b.
C. vidi u Daniiieevu rjeiniku : Krusevica,
selo koje je kraj Vladisav dao sv. Nikoli vra-
liinskora. M:(on. serb). 26. (1234—1240). bilo je
blizu Gualave s kojom mu je meda isla ,u Virb
u Besb'.
KRUSEVICKI, adj. koji pripada Krusevici.
Krusevicka (opstina). K. Jovanovic 141. 143.
170. M. D. Milicovid, kra|. srb. 3.50.
KRUSeVIK, m. ime selu u Bosni u okrugu
Tuzle Done. Statist, bosn. 99.
KRUSEVl^ANI, m. pi. ime selu u Hercegovini.
Statist, bosn. 120.
KRUSEVICE, n. ime mjestima u Srbiji. o) u
okrugu krusevackome. Livada u Krusevju. Sr.
nov. 1875. 19. — b) u okrugu pozarevaikome.
Niva sa zabranom u KriiSevlu. Sr. nov. 1867.
113.
KRIISEVO, n. mjesno ime.
KRUSeVO, a.
i;h2
KRU«!JE
a. selo u Bosni u okruyu sarajevakom. Statist,
bosn. 18.
b. selo u Dalmaciji u kotaru benkooadkuiiie.
liepert. dalm. 1872. 6.
c. doa sela u Hercegovini. Stalist. bosn. 103.
122.
(I. selo u Slavuniji u iupaniji pozeikoj.
KazdijoJ. 127.
c. u Srhiji. a) vidi f. — h) mjesto u okrui/K
crnorijedkum. Niva pod bre^jnm u KiuSevu. Sr.
nov. 1867. (i.SO. — r) zaselak u okrugii smede-
revskome. K. Jovauovic 1.50.
r. ;( narodnijem se /ijesmama dosta cesto
spomine Krnsevo i Krusovo pojo, te sc ubiino
misli na poje kod grada Krttiepca (oidi Kru-
sevac, c) Hi na stim yrad. Kadno mi se zeiiaSo
od Btidiina sv'jetli kra|ii, on se kraju zeha^e od
KruSeva lijepofja. Nar. pjas. bog. 28. Kaduo mi
se zeiiase od Budima svijetli l;ia|u, a on mi se
zeiiaSe sostroin bana od ICriiSeva, svatovima do-
hodi ka Krusevii svijetlu gradu. 72. Te se prirai
iiz Krnsevo ravno. Nar. pjes. vuk. 2, 2.57. Vo6e
pade II poja Krnsevo n psenicu slavnoga Lazara.
2, 259. Veie osta u poju KruSevu. 2, 260. Ora-
sevo i Krusevo. Nar. pjes. here. vuk. 247. U
Kru§evu na carevn dvoru. Nar. pjes. potr. 2, 260.
Do KruSeva slavuii car-Lazaru. 3, 233.
j:. vidi It Danicicevu rjecnikii : selo koje je
kra} Milutin dao Hilandaru. M(on. serb). 58.
(1293—1302). 138. (1348). 140. (1348). — Krusevo
po|e, na kom je ,na Kruseve poji' imala vino-
grad crkva sv. Nikole u Prizrenu. G(!asnik). 15,
271. (1348?).
h. vidi: Onaj manastir .Krusevo' kqje^a sam
pomenik ja opisivao u Glasniku xlii, 17 — 18;
21 — 24 takode je u limskoj dolini, i mislim da
ce mu se jo§ zuati trasj u selu ,Krusevu' koje
je na Limu malo vise Bijelog PoJa. Naj posle
ima jos jedno , Krusevo' i ispod liega ,Sasin
poje' (? Sasin-poje) juzno od Pjevja pod istocnim
krajem ,Kra}eve Gore'. S. Novakovic, novo
brdo. 21.
KRUSEVO BRDO, n. ime selu ii Bosni u
okrugu travnickom. Statist, bosn. G8.
KRUSeVO PO^iE, n. vidi kod Krusevo, f i g.
KRUSEVSKI, adj. koji pripada Kruseou (Kru-
sevcu? Kruseviei'^). — xiv vljeka, vidi u Dani-
cicevu rjecniku: kruSevbskyj, planinama plavskim
koje je kra| Stefan Defianski dao De6anima isla
je meda ,('db RXane putemb u krusevbskyj delb'.
M(on. serb). 96. (1330). a selu Brodu crkve ar-
handelove u Prizrenu bjeso meda ,Liz reku kru-
sevbsku'. G(lasnik). 15, 282. (1348?). cf. Kru-
sevbcb.
KRUSICA, /. tnjesno ime.
11. u Dalmaciji zaselak u kotaru spfetikome.
Repert. dalra. 1872. 3.3.
b. vidi u Vukova rjecniku : u Lici rijeka
koja utje6e u Bauicu.
c. u Srbiji tnjesto u okrugu vafevskome. l^Tiva
u Krusici. Sr. nov. 1865. 35.
(1. vidi: Do Krusiee i do reke Htetove. Spom.
stoj. 29. (1337—1346).
KRUSICE, f.pl. ime mjeslu u Srbiji u okrugu
smcderevskome. Niva u mestu Krusioama. Sr. nov.
1805. 243.
1. KRUSIC, nt. ime mjestu u Srbiji u okrugu
smcderevskome. Niva u Krusicu. Sr. nov. 1875.
583.
2. KRIJSK';, m. prezime. — Od xv vijeka.
Va|a Krusi6. Mon. rroat. 91. (14G1). Kako Ivan
KruSid senski kapetan hitro ugrabi Jelicu svoju
sestru ... H Nar. pjes. bog. 326. Prid liima jo
.Tela gospodifna, draga seka Kru§i6-kaurina. 327.
KRUi^llC, krusika, m. mjesto gdje su posaitenr
kru.ike. — .Ike. kaki je u gen. sing, taki je u
ostalijem padezima, osim nom. i ace. sing., i voc. :
kri'i5i6e, kriiSici.
a. u pravom smislu. — U Vukovu rjecniku:
,birngarton' , locus in quo piri sunt consitae'.
b. kao mjesno ime.
ti) zaselak a Bosni u okrnga Tuzle Done.
Statist, bosn. 81.
ft) mjesta u Srbiji. an) u okrugu bio-
gradskome. Livada u Krusiku. Sr.,nov. 1874. 79.
— hh) u okrugu kragujevaikome. Niva viSe Kru-
sika. Sr. nov. 1875. .59. — cr) u okrugu smcde-
revskome. Niva u Krusiku. Sr. nov. 1865. 151.
— (Iff) u okrugu sabackome. Zem}a u KruSiku.
Sr. nov. 1867. 67. — t'c) u okrugu va(evskome.
Zem|a pod Krusikom. Sr. nov. 1868. 5.
KRUSILNICA, /. ime nekakvuj zupi. — xm
vijeka, a izmi'du rjecnika u Danicicevu (Krn-
silbnica). Sije zjupe prilo2ihomb (govuri Stefan
Prvovjeniani) pod wblastb sije crbkvi (u iimna-
stiru ^ici) : KruSilnicu, . . . (dva puta). Mon. serb.
13. (1222-1'228).
1. KRUSlNA, /. augm. krub. ,Izvali preda nas
onako gladne krusinu, kolik ore6e kolice'. J.
Bogdanovi6.
2. KRMSINA, /. Rhamnus frangula L. (u Kri-
zevcima). B. Sulek, im. 177.
KRU§INCI, Krusinaca, m. pi. ime selu u Srbiji
u okrugu krusevackome. K. Jovanovi6 129.
1. KRUSITI, krSsim, impf. mrviti (n. p. so).
— isporcdi kruh, 1. krusac, krsiti. — Akc. kaki
je u pracs. taki je u impf. kriisah, u aor. 2 J 3
sing, krnsi, u part, praet. pass, krnsen; u osta-
lijem je oblicima onaki kakije u inf. — Rijccje
praslavenska, isporedi rus. h-pyuiwrh, ce§. krusiti,
])ol. kruszyc, premda se u nasemu jeziku ne po-
tvrduje prije nasega vremena.
1. aktivno.
a. sa znacenem sprijeda kazanijem. — U
Vukovu rjecniku: ,br6ckeln' ,carpo', n. p. so.
b. lomiti, krsiti (u metaforickom smislu).
— U jcdnoya pisca nasega vremena. Pa docim
so Bogu pomolio da mu kobi zle na putu krusi.
Osvetn. 2, 22.
2. sa se, refleksivno, kao imperfektivni glagol
prema skrusiti se. — U jednoija pisca nasega
vremena (isporedi 1, b). Kada zlobne utitore
du§e, od kajaha znaj da se ne kruso. Osvetu.
2, 48. A zivi se kruse pokajani. '2, 150.
2. KRUSlTI, kriisim, impf. postaje od kruh
a. jesti sto s kruhom. — U Stulicevu rjec-
niku: .mangiar qualche cosa col pane' ,pane
aliquid edere'.
b. krfisiti s kime, imati jedan kruh, zajeduo
jesti i piti, zajedno zivjeti : ,Nije sa mnom kru-
sila, kam' sam je moga^ poznati (kakve je dudi)'.
,Ne6e§ ti viSe sa mnom kruSiti'. M. Paulinovid.
KRUSlVGI, m. pi. ime sumi. Nedo Malesid
Bosnak.
KRUSIVOJ, oidi krusivoj.
KRUS,JAK, m. ime livadi u Srbiji u okrugu
krusevaikome. Sr. nov. 1874. 487.
KRUSjAR, jn. ime mjestu u Srbiji u okrugu
smcderevskome. l^iva u Krusjaru. Sr. nov. 1875.
1379.
KItUSJE, «. mjesno ime.
KRTJ?:JE, a.
683
KBUSKOVAC
a. M Srbiji selo u okrugti nleksinackomc.
K. Jovanovi6 94.
b. vidi u Daniiicevu rjeeniku: KruSijo, kao
da bjese selo blizu Prizrena: selu je Piranima
isla meda ,s Krugijemt prezb Drimi.', a i selu
Diniciuu ,s Krusijemb i s Celinami, kako upaila
reka Bele Crbkve u Drim'. G(lasnik). 15, 274.
275. (1438?).
1. KRUSkA, /. Pirus communis L., voce i drno.
— Bijec je praslavenska, ali je nejasna, jer u
nekijem jezicima ima g- na poietku (a ii novo-
slovenskome i u nasemti jezika po sjeverozapad-
nijem krajeeima h, vidi hruska); kao da postaje
od grusa Hi krusa nastavkom bka, pa i na-
stavkom bva, (vidi hru§va i krusva), isporedi
stslov. kru§bka, bug. krusa, nslov. gruSka, hruska,
ruski rpyma, ces. hruska, pol- grusza, yornoluz.
krusej, krusva, donoluz. krusa, ksuSa, polapski
greusva, grouk, pa i lit. gruse, krause, kriausO,
stprus. krausy. — Izmedit rjecnika u Mikalina
(kru§ka, stablo ,pyrus vol pirus'; kruska, voce
,pyrum'), u Belinu (,pera, frutto note' ,pyrum'
533^; ,pero, albero noto' ,pyru3' 556*), « VoUi-
gijinu (,pera' ,birne'), u Stulicevu (kruSka, stabai
,pyrus'; kruska, vo6e ,pyrum'), ii Vuknnit: 1. jder
birnbaum, die biru' , Pirus [communis L.]'. — 2.
,die birn (frucht)' ,pirum'; u Danicicevii (Urusbka
, pirus').
a. voce.
u) II pravoin smislu. Kruske inednico vam
se radale. M. Drzic 124. Postenje i glas u kipu
jesu kako kora na kruskaf/f^ ali na jodnoj lijepoj
jabuci, da buduci jedna stvar toliko plemenita i
tanka zahranuje voce sve vrime koje ga imaju
oko sebe, i dignuvsi ju, u tri ure iztrune i po-
kvari se. M. Eadni6 21*. Imaju nike kruske
ozimnafie koje se ne mogu jestiti (aic) ali bla-
govati, ako nijesu kuhane. 462'>. Pas gladan i
pecene kruske ije. (D). U brijestu krusaka ne
prosi, odkle ih ne nosi. (D). Poslov. danio.
Kru§ka batvaca ,pera buon christiano' ,pyrum
lacteum'; kruska divja ,pere salvatichs' ,pyrum
silvestre'. A. d. Bella, rjecn. 553''. Ja 6u ti
dati jabuka, krusaka i svega. J. Filipovic 1, b3^.
Dune, kruske, ... J. Kavanin 21'''. De ce , kruska'
no pod krusku? Nar. posl. vuk. 78. Koja kruska
sama pada ne vaja se na lui bacati. 140. Veja
kruSka u grlo zapadue. P. Petrovic, gor. vijen.
44. Kud ce kruSka, te ispod debla? V. BogiSio,
zborn. 631.
h) metaforicki, zrno iz puske. Mi smo
vama sigurali rucak : iz pusakah vrucijeh kru-
sakah. Nar. pjes. vuk. 4, 114. Pa se stase da-
rivati darom, a liinijem darom nemilijem: iz
pusaka crnijeh krusaka. 2, 5G1. I Omoru za
jabuku dala iz puSaka crnijeh krusaka. Osvetn.
'l, 13.
c) u prenesenome sinislu. U Ex-deviku vidio
sam drveno orude nalik na krusku u rukama
konopara ili uzara, pa mi rece da je to , kruska'.
preko lie ima uz}ebina kojo se na sijastora kraju
saataju, i tu se oni kouci sastaju, kail ih usu-
kuju. M. Medic.
I), drvo.
a) u pravom .imislu. Modvedt vbzbleze na
krusbku visoku. Starine. 4, 74. (xvi vijek). Tuti
bo rastise svake vrsti drevje: . . . kastano, i kruske
slaje svih i sipci ne maiie ... M. Marulic 77.
Prisaditi krusku na krusku. M. Divkovio, nauk.
1281'. Ter umetne unutra granfeicu od kruske.
D. Basic 2. Sadih krusku ukraj puta. Nar. pjes.
vuk. 1, 346. De ce kruska no pod , krusku'?
Nar. posl. vuk. 78. Te bi tu krusku redom
cuvali. Nar. prip. vuk. 99. Kruska, Pyrus com-
munis L. (Pan6ic, Vuk). B. Sulek, im. 177. i
s pridjevima : KruSka divJa, Pyrus silvestris Mnch.
— Kruska vu§ka (1. Sab[ar). 179. — Ooakovi
primjeri idu aino ako se misli na praou kraskit,
koja je jos na svome mjestii, ako Ii vec nije, onda
idu pod b) : (Meda ide) preko u krusku u belugb
i (utb kruSke pri''ko u Krusevbcb. Mon. serb. 568.
(1322). . . . na Vatovu krusku. 127. (1347). . . . na
Dalakiju na krusku. 197. (1331). (Meda ide) na
krusku u Suhodole. Glasnik. 27, 292. (1347).
b) preneseno, mjesno ime, vidi a) blizu kraja.
aa) u Herceqovini. Kruska, velika strana
(silazeci s Pisca k Pivi) (?).
66) u Srbiji. ana) injesta u okraiju bio-
i/radskoiiie. Niva kod Sariceve Kruske. Sr. nov.
1875. 428. I^iva kod KruSke. 1863. 181. — hbb)
injesto II okrui/u knezevackome. Niva u Kruski.
Sr. nov. 1872. 256. — nrr) mjesto u akruiiu kra-
sevackome. Livada kod Kruske. Sr. nov. 1874.
437. — (l.(M) vis u okritgit pirotskom. M. D.
Milioovid, kraj. srb. 171. — eec) mjesto u okrtigu
pozarevackomc. Podne orana na Krusku. Sr. nov.
1861. 316.
cc) vidi: U tu/.de Krusbku Bojatiju.
Svetostef. hris. 11. U Krusbku. 16.
2. KBUSKA, /. rakija od divlih krusaka. I.
Pavlovic.
KRUSKAR, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
crnorijeckom. Vinograd u mestu Kruskaru. Sr.
nov. 1869. 54.
KRUSKIU. m. ime mjestu (moze biti da je
uprav prezime) u Srbiji u okriu/u riidnickom.
Livada kod Kruikica. Sr. nov. 1875. 1418.
KEUSKIN, adj. ko.ji pripada kricsci. — Kod
imena mjesta u Srbiji u okrugu jagodinskom.
Vinograd u Kruskiuom potoku. Sr. nov. 1867.
399.
KRUSKO.IE, m. ime musko (za drvo krusku)
naeine.no u basni. — (/ rukopisu xvii vijeka pi-
sanome mijeSani}em jezikom. Veliki protonari»uib
KruSkoje. Starine. 2, 311.
KRUSIvOLIK, adj. nalik na krusku. — Na-
cineno u na.ie vrijemc. Organi bi}ni mogu biti
kruskoliki, ... J. Pauci6, bot. 27. Kruskolik,
phys. kruskolik tlakomjer^ ,birnbarom6tor', tal.
,barometro piriformo'. B. Sulek, rje6n. znanstv.
naz.
KRUSKONA, m. ime volu. Bruvno. I». Hire.
1. KRITSkOV, adj. koji pripada krusci ili
kruskama. — (M xvm vijeka, a izmcdu rjecnika
u Vukovu (,birn-' .piracius, o piro').
a. uopee. Jabukovo drvo, kruskovo ... I.
Jablanci 186. Kruskovi must. Z. Orfeliu, podr.
377. Kruskova il jabucjeg imena. J. S. Re]-
kovi6 46. Iz ove pricine razdejene su razlike
jabukova i kruskova drveta. P. Bolii, vinod.
1, 31. KruSkovo vino. 2, 309.
b. kod mjesnijeh imena.
n) Kruskova kosa, gora. Okolica daru-
varska. D. Hire.
b) Kruskova Plana, zaselak u Hrvatskoj ii
zupaniji lieko krbavskoj. Razdijej. 32.
c) Kru.skov Grad. — Samo u narodnoj
pjesmi nnsega vremena. Ja s' ozenih iz Kruskova
Grada. Nar. pjes. krasic. 1, 157.
<lj Kruskovo Pole, selo u Bosni u okrugu
Tuzle Doric. Statist, bosn. 88.
2. KRUSKOV, m. nadimak u Dobroselu M.
Medic.
KRUSKOVAC, kriiskovca, m. postaje od 1.
kruSkov nastavkom bcb.
kri'Skovac, 1. R
1. Stap od kruSkova drua. — U Vukovii
rjeinikit: .birnstab' ,baciilus piracius'.
2. Kruskovao, mjesno ime.
SI. selo n ITrvatskoj u zupaniji Uiku-kr-
liai'skuj. Kn7.dije|. 211. — I'omitie se xviii vijeka.
Iz sela Kruskovca. Stariiie. 12, 41. (oko ITlii)'
b. zaselak » ISlavoniji u zupaniji virovi-
tiikoj. Razdije). 141.
'i. KruSkovac, prezime. — U narodnnj pjesmi
cinogurskoj nasega vreinena. Po iinenu Kru§-
kovac-Nikolu. Ogled, sr. 42.5.
KRU&KOVACA, /. postaje od 1. kru§kov na-
stavkoin aja.
1. batina od kruSkova drva. — U Viikovu
rjecniku: ,dor birnstock' ,fustis piracius'.
2. rakija od krusaka. I. Pavlovic.
:!. KriiskovaCa, mjesno ime.
u. !< Hrvatskoj. <i) selo u zupaniji mo-
druiko-rijeikoj Razdije). 55. — h) ime oraiii-
cama i livadama u Divosolu. J. Bogdanovid.
b. ime mjestu u Srbiji u okrugu krajin-
skome. M. D. Miliievic, srb. 944.
KEl'SKOVACKI, adj. koji pripada selu Krii-
skovcu. V. Arsenijevic. .7. Bogdanovi6.
KEl'SKOVCANIN, m. covjek iz sela Kruskovca.
V. Arsenijevii. J. Bogdanovic. — Mnozina : Kri'i-
skovfcani.
KRU§KOVCaNKA, /. zensko ce(ade iz .sela
Kruskovca. V. Arsenijevic. J. Bogdanovic.
KET'SKOVICA, /. rakija od kru.iaka. - U
Vukovu rjeiniku: ,birnbraniitweiM' ,vinum ustum
a piris'.
KEUSKOVINA, /. kruskovo drvo (malerijal).
— U Stulicevu rjfdniku: kruskovina, drvo od
kruske .lignum pjri', i u ]'iikovu: ,das birnholz'
, lignum piri'.
KRl'S^AK, m. ime mjestima^ u Srbiji.
a. II okrugu cacanskome. Niva u Krus|aku.
Sr. nov. 1874. 204.
b. u okrugu knezevankome. Niva u Krus)akii.
Sr. nov. 1872. U45.
KEl'Sl^EVAC, Kruslevua, iii. mjesno ime u
Hrvatskoj, (kajkavski) KruSJevoc.
u) selo u zupaniji varazdinskoj. RazdijeJ.
101.
b) selo u zupaniji bjelovarsko-krizevaikoj.
116.
KEfSl^EVO SELO, n. ime selu n Hrvatskoj
u zupaniji zagrebackoj. Razdije). 85.
KEl'SNARITI, krusnarim, impf. ciniti (mije-
siti i peci) kruh, isporedi kruhariti. — U Bjelo-
stjenievu rjecniku: krusnarim, kruharim ,pani-
ftco', i u Stulicevu: grijc.ikom krusnariti, v. kru-
hariti iz Bjelostjenceva.
1. KRUSNICA, /. niva, usjev (gdje se kruh
rada). — U nase vrijeme u lAci. ,Ima on lijep
grunat, pravu krusnicu koja ga na izobile rani'.
,r)a 6 u mene negovo blago, i mqja bi zem)a,
ako i nijo dobra, bila krusnica'. ,Slaba 'e u hega
krusnica, prem iira veliku zemju, .svake godine
prikup)ue kruva i palente'. J. Bogdanovic.
2. KRt'SNICA, /. pogan kokosja. F. Kurelac,
dom. ziv. 52.
3. KRU§NICA, /. mjesno ime.
a. voda u Krupoj u Bosui. M. Medic.
, b. mjesto a Srbiji u okrugu pozarevackome.
Niva kod Krusnice. Sr. nov. 1868. 376.
KRl'SNIK, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
Sabackome. Sr. nov. 1867. 67.
KE.USNAK, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
i r\RIIT. 1, b.
biogrndskome. Livada u KruSi^aku. Sr. nov. 1871.
26:?.
KRI'§OVA POL ANA, /. ime mjestu u Srbiji
u okrui/u crnorijeckome. IsTiva na KruSovoj Po-
)ani. Sr. nov. 1874. 161.
KRrSTANE, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu
uziikome. Niva u Krustanu. Sr. nov. 1871. 678.
KRl'SVA, /. vidi 1. kruska. — Izmedu rjei-
nika u Vraniieevu (,pyrus'). Zaliho je batom uz
kruSvu hitati gdi kruSve grohatom vidimo pa-
dati. I. T. MrnaviA, osra. 134. Krusve su uzrile,
krusvo i jabuko ovako se grizu. 134. Zeli
krusve (sic) u jeseni, u kris vodu. J. Kavanin
56i>. Mosdenico gradu, spred vama jo krusva.
Nar. pjes. istr. 2, 8'.). lirusva, KruSvica, Pyrus
communis L. (u Primorju). B. Sulek, im. 179.
KRl'SVAC, Hi. ime selu. — xnr vijeka. Selo
Krjusbvbcb. Spora. stoj. 9. (1254 — 1264).
KRUSVAR, m. ime selu u Dalmaciji u kotaru
sinskome. Report, dalm. 1872. 42.
KRnSVIC.4, /. dem. krusva. Krusvica se po-
tresuje s vrhom zelenim. Nar. pjes. mikul. 156.
KRUSVIC, m. ime bi(kama (dem. krusva).
Krusvic, 1. Prunus chamaecerasus L. (Ores); 2.
Pyrus achras Wallr. (Istra). B. §ulek, im. 179.
KRUT, kn'ita, adj. tortus, rigidus, durus, flr-
mus, severus, erudelis,. vehemeus, immanis, naj
starije je znacene: cvrsto zavijen, zapreden (ne-
stalo ga je u nasemu jcziku), od kojega postaju
druga : negibak, pa od ovoga : ivrst, tvrd i druga
znaieiia u tjelesnome i dusevnome smislu. — Akc.
kaki je u nominativu kriit taki je u slozenoj de-
klinnciji: kruti, kruta, kruto, krutoga itd.; kaki
je u gen. kn'ita, taki je u nominalnijem oblicima
i u slozenijem Ho zamjenuju nominalne: kruta,
kri'ite, kn'itoj, krutu itd., osim nom. sing. m. i
ace. kad je jcdnak s nominativom (u Dubrov-
niku ostaje akc. kao u krut i u kruta, kruto,
krutu, kruti, krflte). — lUjec je praslavenska
(kronti.), isporedi stslov. knitt , tortus, immitis',
rus. K)>vTc>ii, ces. krut\'', po]. krpty; u ovijem su
jezicima i ostala znacena. — Korijen je krent,
isporedi krenuti, kretati, i osobito okrenuti, okro-
tati. — Izmedu rjecnika u Mika(inu (krut, ze-
stok ,8trox, saevus, nimium vehemens'), u Be-
linu (.feroce' ,ferox' 310b), u VoUigijinu (,orudo,
duro, spietato, feroce' .grausam, roh'), u Stuli-
cevu (,magnus, atrox, immanis, fortis, vehemens,
saevus, inhumanus'). (( Vukovu (,dick' ,crassus'),
a Daniciceva (kruth , rigidus').
1. adj. — Komp.: kri'idi (H. Lucid 240; B.
Gradic, djev. 48; I. M. Mattel 140; J. S. Re)-
kovic 49. '282; u Stulicevu i u Vukovu rjecniku);
mane je dobro kri'itiji (I. M. Mattoi 29; S. ^iu-
biSa, prip. 87, i u Stulicevu rjecniku).
a. rigidus, kad je Ho cvrsto upredeno (n. p.
uze), ne da se lako sagibati, s cega brut dobiva
znacene: ukocen, negibak, ukorio. Da ne spade,
nek je dobro kruta (kesa). J. S. Re)kovic 333.
Cijena je kiiige u krutoj polukoznoj svezi 20 for.
Vuk, gramat. spisi. I, 94. Krut varak. rjecn.
kod kozar, 2. Kruti vrsi u nebo uprti. Osvetn.
2, 97. Ispod krutih zejeznijeh uza. 4, 62. — /
u prenesenome smislu. Marinkovid je bio . . . kre-
tana malko kruta. M. D. Milicovid, pomenib.
3, 323.
b. durus, solidus, od predaSnega znacena
postaje slicno: tvrd (koji se ne lomi). StupiSe
osudje gdi su tisni puti, gdi su klanci kruti meju
klesurami, da stavsi na )uti medu se pracaraj.
M. Marulic 29. I voda iscrpe mramor krut. f".
Menfietic 95. I voda izcrpe krut mramor u gori.
KRUT, 1, b.
KRUT, I, k, /).
D. Rahina lOSb. Nego jak u snig bil, pisera u
mramor krut ime me slaviie vil'. A. Sasin 14H.
Kako dva bivola kim tare jaram |ut vrat z grlom
od zdola zelezan uzal knit. D. Barakovic, vil.
."iS. — U metaforickome smislu. Ter dim, da je
kruii driva i kamika i srcem jos juci (,lu6i') od
lava gladnika, kosa ne silujo tvoja ric pridraga
i da te miluje i da te pomaga. H. Ijiicic 240.
C. stabilis, diuturnus, sto se ne lomi ono
se i ne troii, te krut moze znaciti i: trajan.
Dobro od svita nijo vjecno ni kruto. S. Men-
cetic — G. Drzic 501.
d. firmus, stabilis, solidus, cvrst, koji se
ne da rasciniti, rastaviti, razilrijesiti. \'z put
mores izsicati koje koje ti je za ogradu bojo ili
prostje gdi ue ima pruta, od neg gradba nijo
dugo kruta . . . dakle da ti ograda je kruca, i
da posli ne izgnbis vrime, sad ga (pruce) sici i
sla/.i u brime. J. !S. Rejkovi6 49. — I u meta-
fiirickom smislii. Hotio jo Bog da muz i zona
s krutom svezom jubavi svezani budu. D. Rapic
84. Spomenite so da sto mater i otca ostavili,
da .se vi dvoje krutom svezom svezani medu so-
bom jubite. 202.
e. validus, robustus, cvi'.st, jak, snazan.
Nima (guseicima) da su sto u snagi kru6i stogod
zobi daj pod zrvnom stuci. J. S. Refkovic 282.
r. firmus, constans, koji se ne mijena, u
prenesenome smislu, o cemu iimnome, n. p. o od-
liici Ti znas moju krutu odluku, da sam gotov
svasta podnositi, samo da mogu stogod mate judi
srione i blazene uciniti. G. Pestali6 197.
sr. rigidus, severus, znaccne kod a prenosi
se na celade Hi na (itdsko djelo Hi djelovaiie, te
krut znnci: koji ni u cemu ne popiista, nego se
ci-rsto drzi kakne odluke , ostar. BoXe, ti nisi
onaki kano svitoviii velikaSi na kojili nogo pro-
stiraju so niovi poniXeni suZiii i sliige i driu na
niovo kruto zapovidi. G. Pestalid 183. Da ces
ti moj jedan put sudac biti, koji ces od sviju
dila mojih kruti racun iskati. 2.30. Krut ,streng'.
.Strasno 'e krut'. J. BogdaiioviA.
Ii. crudelis, saevus, imnianis, od predas-
nega znaieha postaje driigo u (lorcm smislu, : koji
trazi tude zlo radi svuje naslade, ispnredi okrutan.
uprav se kaie o ce(afhtii (ili ziootiin), a u pre-
nesenom smislu i o dnigome, n. p.:
u) 0 cefiidelu. Prom jo taj krut ki no
plafto, od kamena tvrdi pace i od zmije toj }ii-
tice, tko ne zali smrti ove. M. Bunic 77. Svu
silu kruta cara i razprsa i razcini (Sobicski). J.
Kavaiiin 265^1. On postade naj krutijim krScan-
skim gonitejem. S. ^^ubisa, prip. 87. Providnik
i pasa bill su kruti i na raju kivni. 173. Dobro
|)laca svojo krute sluge. Osvetn. 1, Kj. Kruto
pleme od Osmana kruta. 2, 98. Nijo to oni kruti
tamnicar. M. Pavlinovic, razl. .spisi. 334. — Amo
pripadaju i ovaki primjeri (a pokrajini, o iimnoj
rijeci sto snnii cefad) : Trece eto s Arbanije
krute. Osvetn. 5, 95. Ni poganska sila kruta.
J. Kavahin 217".
b) I) oruzjii ili 0 oriidii kojijem se ra-
iiava, ubija, miici. Gdi je carska sab)a kruta?
J. KavaiUn 454". Priukloni glavu od zuluma i
od noza kruta. Osvetn. 2, Iti Spomeni se, o
privisni Gospodine .lezuse Hriste, one krute su-
lice koja ti prsi razjazi. I. M. Mattel 83. Ka-
zuci razjazeno krutom sulicom svoje prsi. 125.
— Tretja pake i cotvrta bozanstvena kruta strila.
J. Kavahin 570*. — Slab strasi se bica kruti'.
293b.
r) metaforicki, o stvari tjelesnoj sto je
skodfiva zdraDfii Oni nodi prem studene ukla-
liahu rosu krutu od djeteta G. Palmotic 3, 112^.
S krutom sjenora i nezdravom gdi kra(uje nod
strasiva. 3, 153a.
(IJ 0 nacinu, djelovanu. Valerian krutim
uacinora krsdenike proganaSe. P. Glavinic, cvit.
188a. Zar pojari srca usplanuta, da se late dje-
lovana kruta. Osvetn. 5, 28,
e) 0 jarmu (metaforicki) , silovanu, vla-
danu. I odmotni vjeri i Bogu pod krut jaram
sva drzahu ... J Kavaiiin 211". A prod'te se
kruta silovaria. Osvetn. 2, 114. Trsili se kraji
zajedini, da doskooe krutoj vladavini. 5, 3.
i. atrox, foedus, dodaje se supstantivit koji
znaci nesto vrlo neugodno, naj iesce tjelesni bol,
istiiiici zestinti, od prilike kao zestok, strasan,
gorak, n. p. :
(t) 0 holesti, muci. Nije krutije bolesti
na saj svijet pri onoj, koju onada dutjase srce
negovo. I. M. Mattel 29. PoJnijeti bolesti naj
krutde. 140. .Tosia se razbolio od ospica, tada
krute i smrtne bolesti. M. Pavlinovid, rad. 25.
— Krute muke i martirio podnijeSe. B. Gradid,
djev. 85. Krute muke od krvnika. B. Zuzeri
333. Pod krutijem mukam. 400. Da su tako
tezke, tako krute, tako zestoke muke. D. Basic 44.
Besjedaso o krutoj muci svojoj. I. M. Mattel 7(i.
b) 0 rani, udarcu. U tom poznaj krutu
ranu svoju. B. Gradid, djev. 5. Balsam koji
ulit u svaku ranu premda krutu i duboku udije
je svu izcisti od ghiladi. B. Zuzeri 279. — Uda-
rise mu sest tisuca i sesat i Seset i sest udorac
vele krutije i zestocije. M. Divkovid, nauk. 144''.
Dizen krutijem udorcima. I. Dordid, uzd. 81.
f) 0 bica, u prenesenom smislu. Do brzo
slobodna bi od krutoga bifta sva Provenca. Stit. 4.
(I) 0 boju, rati. Nukas mono plahe rati
grdke i bojo kruto i bide protresati. I. Zanotti,
on. 4. S jedne strane rnuoi^ velika andeoskoga
vojstva kruta. J. Kavahin 422''. Ratim intadnom
i tako krvnom i krutom. S. Rosa 21''.
e) 0 pozaru (maze pripadati pod k).
Kruto uzezehe popali vas grad. t. Dordid, ben.
175.
/) 0 nei'd^i. I nevo|a [udska kruta. J.
Kavahin 557''.
ff) 0 smrli. Da prijo izberes naj krudu
smrt. B. Gradid, djev. 48.
k. vohemons, velik a ujedno i zestok, pla-
hovit, nagno.
a.) 0 vjctru. Kad puse vitar krut. M.
Marulic 234. Kada plav nagnise pod more vitar
krut. P. Hektorovid 72. Mrkla nod svitlostju
bil de dan naditi, rasrcan krut vjetar morski
val taziti. D. Rahina 124*.
ft) 0 dusevnom stanu. Evo pida, pitje,
odida i ina, za uzdrzat tilo koja su potribna;
teska jesu duhu u kora jo vrudina. daj mi se
s takov'mi trizno uzdrzati, to jest s Xelinjem
se krutim ne splitati. A. Georgiceo, nasi. 186.
Zalio sam u svojoj krutoj razdraXenosti. S. !^u-
bi§a, prip. 88.
r) 0 buci, lavezu. Gdje so sli§a buka
kruta od jaukanja i od plada. J. Kavahin 29''.
Ostavi oncas krute lajo (pas troglavi). 392*.
tl) 0 zimi. Kad je kruta zima. J. S.
Relkovid 426.
e) 0 snazi. De je tvoja kruta snaga?
kruti sinko! rsom srzni, rukom vrzi, (ucki rsu!
Vuk, rjecn. kod rs. Pa razmakni ramenima,
kruta snagol Nar. pjes. vuk. 5, 456. Duge ruke
prekrstio, snahi lele I krutu snagu oborio, snazni
grome ! u Vuk, ziv. 201.
f) moze biti da amo pripada i ovaj
jirimjer u kojemu se kaze o poslu: Koji nije
mogao prispjeti radi dugoga puta a posla kruta.
KRUT, I, k, /), (i
Nor. pjes. here. viik. 8r>9, t ovo: Osiidivao je
krtito propui'iane glave za same ispite. M. Pavli-
iiovic, rad. 147.
I. II jednom primjeru uz sirota 2naii Hi:
l>ravi, veliki, Hi: jadan, nevolan. isporedi i |ut.
All, knita ja sirota I Nar. pjes. istr. 5, 14.
m. 0 ce{tidetu, deben, jttki, krupan. Voda
inutna a djevojka kruta, te potonu Filip i Aneta.
Nar. pjes. vuk. 1, 165. fiovjek poiiizak a krut.
Viik, rje6n. kod zdopast.
II. ridi krupan, a. Jednu cetvrt funte
krupnoga bra§na. Z. Orfelin, podr. 128. Uzmi
krupnog brasna. 210.
o. gust, o tminama, diinu. Vrh ponora
usiona kruta tamnos krajeva^e. t!. Palinotid
3, a*. S toga od limba zle diibine gleilahu so
ne dalece gdi hrajuju krute tmiiie, gdi vik sunco
tie isteCe. 3, 2(X Vlaga oblakom dima kruta
maglijase razmrznuta. I. Dordii, uzd. (il.
2. ado. kruto. — Knmp. : kriido (H. Lucie
192; A. Georgiceo, nasi. 134; Michelangelo 24;
It Stulicevu rjecniku) ; krutje u M. Marulic^. 186 ;
P. Radoviid, nafi. 15 t u Stulicevu rjerniku moze
biti da treba citati kru6e; mane je dubro krii-
tijo (S. Rosa vni). — Izmedii rjeinika u Vran-
^j'ceVM (,admodum ; apprime; nimis; obnixe; por-
(juam; valde'), u Mikafinu (kruto, zostoko, jako
jfortiter'; kruto, nemilo ,atrocit6r, ferocitor, sae-
viter*), u Belinu (,duramente- ,dure' 282"; ,forte-
monte, con fortezza' ,acriter' 325''; ,severamente,
rigorosamente' severe' 672''; ,ferocem6nte, fiera-
mente' .ferociter' 310l>), u Bjelostjencevu (kruto,
jako, vrlo, vele, vehoma (sic), vrlo, veoma, mnogo,
puno, dosti ,admodum, eximio, valde, veheiuenter'
ltd. v. jako), u Jambresicevu (kruto, jako , valde,
vehementer'), u Voltigijinu (,molto, assai, gran-
demente' ,viel, sohr'), u Stulicevu (v. krutno;
komp. : krutje i krude , fortius, tenacius, avidius')-
— Naj cesce se upotrebfaoa po sjeverozapad-
nijem krajevima gdje je znaiene uopce: veoma,
vrlo, mnogo (eidi u Vrandicevu, Bjelostjencevu,
Jambresicevu, Voltigijinu rjecniku); i u osta-
lijem se krajevima moze shvatiti kao da znaci
uopce: jako, cvrsto, alt, kako se vidi po primjc-
rima, moie se naci koja razlika u znacenu i
upotreblavanu.
a. irrema 1, d, tvrdo, cvrsto, kad se sto
tesko razdrjesiije Hi uopce rastav(a. smisao moze
biti i metaforiiki i prenesen. Niki ga (Isusa)
rastezu ne pomilujudi, niki krutje vezu. M. Ma-
rulic 188. Kako ja ka kruto od nih sam sve-
zana. G. Drzic 403. Paka k stupu vez'te kruto
(Lovrinca). P. HektDrovi6 (?) 133. Tudije ju
placari na sular podase, ter k jednoj koloni kruto
privezaSe. Oliva. 42. Zapovidi kra[ s koiiopci
ga (Ivana) kruto stupu pritegnuti. A. J. Kne-
zovic 167. I prisvete one ruke vidimo danas
lanci kruto svezane. D. Rapid 20. 6ini s. pri-
povidaoca u tavniou baciti i lanci kruto steg-
nuti. 21. Pivaoca mene plemeuite s lanci lipota
zene vele kruto drzi. 24. Evo sada poznajem
tegotu singira necistoce kqjima jest me kruto
stegla necista Hirudkina. 29. Indi nije tako
kruto covik s svojim stegnut oficijom? 42. Pati
u ruku od kruto vezani konopaca. 220. — Kad
bi malo kruoe obhitio to stisne. H. Lucie 192.
U ko'e sam se (hlato) zabol kruto. A. Vita|ic,
ist. 208'. Temp| jako stav|en i kruto utvrden.
A. Bacic 159. Onu staroga testamenta korab}u
Noevu jest isti Gosp. Bog bio kruto zapocatio.
D. Rapid 226. Niti puea, vedo drzi kruto (zem\a).
.T. S. Rejkovid 246. — Kruto nom (oojskom)
bjehu opsjeli grad. S. Rosa 6''. — Nijoduo pri-
jetejstvo, druStvo niti dobrovo|iiost vrimenita
8 KRTTT, 2, e
toliko kruto ujodirtuje i veXe medu soboin judo,
koliko zavGz zonidbeni inuza i zenu po )ubavi
veie. B. Leakovid, nauk. 2.39. — K toj milosti
krude ni treba prionut. A. Georgiceo, nasi. 134.
Koji bi tako jako i kruto s Isukrstora zdruien
bio. \. Velikanovid, uput. 3, 289. I sa svim tira
joste se tako kruto svitu prilozili. D. Rapid 270.
MoXomo izplivati i ustati, koliko god so puta
ovoga sakrainenta, kakono jedine u pogibli daske,
kruto prifatiino. B. Leakovid, nauk. 20.3. — Amo
bi mogao pripadati i ovaj primjer : Negov pastir
kruto zaspa. Ziv. jor. star. 1, 2.82.
b. prema 1, o, jako, sa svom snagom,
snazno. Kruto se iraa duvati griha. F. Glavinid,
svitlost. 36. Kad se dakle Josua kruto s Aima
bise. E. Pavid, ogl. 120. Iz koga se svi gra-
dani kruto branije. 193. A bunareve n.arodi
da so kruto straze. 374. Kad s' ovako kruto
se borili. I. Zanidid 36. Varos od varoSi kruto
pripricuje se. G. PeStalid 53. — vidii: Da kruto
(vulg. , forte' koje je uzeto u smislu tal. , forte'.
M. Resetar) ue budu dotegnuti na kami noge
tvoje. N. Kaiiina 42a. matth. 4, 6.
c. prema 1, f, firmiter, constanter, ne mi-
jenajuci se, sve jednako. Ja ga toliko krutje i
stanovitije virujem. P. Radovdid, nadin. 154.
d. prema 1, g, oiitro, zestoko, kod zapo-
vijedi i uopce kod govora, kod prijekora, kod
pedepsana pa i kod izvrsivana zapovijedi. I Bog
je takajse muzem kruto zapovedal, da nimaju
pri bolnih zenah lezati. Postila. Z4'>. Vele kruto
im zapovida. Anton Dalm., nov. teSt. .56''. marc.
5, 43. Zapovidivsi kruto nastojnikom. E. Pavid,
ogl. 104. Ovo ocistenje Bog kruto i za glavu
zapovidio bise. 289. Vi lupezi tude zene vama
kruto zabranene! V. Dosen 108b. — Zato ga li
karaj kruto. Narudn. 90^. Otac der kruto pode
karat. J. Filipovid 1, 270». Nek nihove ni go-
dine priju kruto i sidiue. V. Dosen 90*. — Zasto
prijeti vele kruto da se osveti vele luto. M.
Divkovid, kat. 120. — Togaj cojka Sto bode po-
doban da ga krotu (u cijelome sc spomeniku
mijesa o i u) pribisemt (pedep.sem?). Mon. serb.
551. (1517). Kruto pedipsaje uvrijedena udineua
iskrnijem. M. Radnid 381b. Kruto imade biti
pedipsan. I. J. P. Lucid, nar. 98. — Zudije bo
kruto svetise subotiii dan. E. Pavid, ogl. 149.
e. prema 1, h i i, crudeliter, saeve, fe-
rociter, atrociter, acerbe, nemilo, okrutno, ze-
stoko, strasno. Sluzbe kimi je on nam kruto
udrazal. Mou. Croat. 169. (1498). Da te kruto
smetu, pusti cida Boga, ne dini osvetu. M. Ma-
rulid 120. Udini ga sudac kruto isfrustati. Ziv.
jer. star. 1, 226. Toliko sam kruto bjeu. Mi-
rakuli. 12. Mene koje (ze^e) kruto more. G.
DrXic .398. Djavla pakleuoga koji sidi u zalosti
muka paklenijeh koje zna, poznaje, trpi i pod-
nosi vele kruto i zestoko. M. Divkovid, bes. 62".
Pode djavao ova dva druga vele kruto napasto-
vati. 1321). Ni onoga kara knji ga vele kruto
porazi. 371b. Kriz bjese vele tezak, a nas spa-
site) vele kruto slab i umoren. 383b. A.h ne-
harna zem|o, . . . tve crnilo da bez sjeui Ijetno
sunco kruto pode ! I. Gundulid 89 — 90. Decio
kruto pode krsconike progahati. F. Glavinid,
cvit. 23a. Sudac dini Blazija kruto s palicami
biti. 46*. Koga jesam dostakrat kruto vridil.
svitlost. 126. Udri toliko kruto da mu se zubi
svi stresose. Michelangelo. 34. Drade koje na
vrimo liihova priminutja kruto de jih probadati.
P. Radovdid, nadin. 49. Sto covika kruto rani.
P. Macukat 88. Ere su te zlobe moje kruto
izbile verugami. J. Kavanin 52*. Zaboli vas
kruto. B. Zuzeri 368. Ugrabi mu silom one
KRtTT, 2, e.
687
KRtlTAN. a.
bi6e i poce se kruto mlatit. 40 1. .Ter bisrao
kruto Boga, uvridili. J. Bauovac, pred. 100.
Kruto po obrazu ndaran. J. Filipovic 3, 49*.
Tako nime kruto i nemilo o tie bacise. A. Ka-
nizlic, kam. 106. Kruto ranen i izpribijau. 597.
SvevlaJ koji dize vojsku na Grke, razbi \(lt) i
purobi i(h) kruto. And. Kacic, razg. 6. Kruto
ogladuio. kor. 26. Eazbi je i kruto izsice. 1-22.
Da se ua to razsledanje zalostno no poboli pri-
svetomu onomu srcu tako kruto peftajenu? I.
M. Mattel 54. Srce bude grdeno i kruto vrije-
dano. 319. Gled' kako rani Turak katanu po
desnici kruto. M. Katancic, 47. Koliko te luuci
kruto opieckay D. Rapic 175. Ali sam ja knitn
raiieii osta. Nar. pjes. istr. 1, 43. Pa djevojku
kruto udarila. Hrv. nar. pjes. 2, 75.
r. 2'>'eiiia 1, k, vehementor, zentuko, Jalco.
fi) a tjclesnoiii smislu. Tako kruto po-
tezahu (riiku) da razdrise prsi. Korizm. 97"-. —
Tad se kruto izaziinat hoce. J. S. Relkovie 390.
— 1 kuda prodro ciiii zem|u kruto tresti. S
Margitic, fala. '254. Zomja so kruto potre.so. J.
Filipovic 1, 99'. A zemla se tresijaSe kruto od
topova turski i riscauski, od bubaiia i od tam-
balasa, . . . And. Ka<"i6, razg. 167h. Kruto iza
dna krenuso se svi teme|i tvrdijeli gora. I. Dor-
die, salt. 45. — Da ne gori taU) kruto. Korizm.
3;^. Pec razdezena bjese kruto. N. Raiiiua 123^'
dan. 3, 22. — Da kruto raste vera vasa Anton
Dalm., nov. teH. 2, 101". paul. 2the^s. 1, 3. —
Velo kruto obnemoca i stase u veliki boleziii.
Mirakuli 14. Buduci vole kruto nemocna. 32.
b) 0 dusevnoin stanu. Boliiu se kruto.
(i. Drzic 433. Na to se no roditeji kruto raz-
zlovojise. F. Vrancic, ziv. 5. Bolosuom i kruto
raza|oiioin s neharstva julskoga. I. M. Mattei
XI. Kruto se je Ive razjadio. Nar. pjos. istr.
1, 42. Preduc se je kruto razajala. 2, 28 To
se Marku kruto na za' dalo. Hrv. nar. pjes. 2,
233. Svakouau so sazalilo kruto. Osvetu. 2, 78.
— Vele kruto se vzradovah. Anton Ualm., nov.
test^ 2, 89. paul. pliilipp. 4, 10. NasavSi volik
broj krScenikov, kruto se razvesoli. F. Glavinic,
cvit. 107''. Kruto se radujte. svitlost. xxii.
Poce se Oliva kruto veseliti. Oliva. 56. Tako
kruto radovaso se. P. Kuozevic, o-iiu. 149. —
Prid kim kruto predam. M. Marulic 234. Ton-
dal tada vele kruto drhtase. Tondal. star. 4, 112.
Svi so tada kruto pristrasise. L. ^ubuSki 40.
Svi se kruto pristrase. J. Banovao, prod. 112.
Doceka ga deli Asau-beze na srid ravna poja
Dibrenskoga, al' se bise kruto poplasio. And.
Kacic, razg. 130a. Jer ga se kruto bojase. kor.
186. Majka se je kruto prestrasila Nar. pjes.
istr. 3, 5. — Kruto se je cudit. M. Marulic 104.
Kruto se zacudise. N. Raiiina 228-'. matth. 19,
25. Svi .se kruto zacudiSe. S. Margitic, ispov.
166. — Evo vrime koje sam kruto Xudil. F.
Vrancic. ziv. 26. Kruto zeliti ,affoctare'. rjeon.
Pozoli kruto s. Fernand jeda bi i on krunu od
mucenika prijati mogal. F. Glavinic, cvit. 181'>.
Al' bi kruto rad znat. P. Vitezovic, odil. 70. —
Ki priliod Isukrsta spasitola kruto cekahu svoga.
F. Glavinic, cvit. 81. _ — On ga kruto |ub|ase.
F. Vrancic, ziv. 81. Nu skupno sve kruto po-
cese |ubiti. Oliva. 20. — Popi idolski kruto se
smutise. F. Vrancic, ziv. 37. — Rasrdi so vele
kruto. Anton Dalm., nov. test. 1, 2l>. Tako kruto
rasrdi se. P. Knezevic, pism. 110. — Slisajuci
cesar plac . . . smili se kruto. F. Glavinic, cvit.
430—431.
r) o tjelesnome djelooanii kojijem se javfa
dn^pvno staiie. Gulija ne plaka Ponpea kruto tac.
D. Raiiina 18''. Nitko ne cvili kruto tac. 19*.
— Krnto jefti, jedva progovara. M. Pavlinovi6.
— Od ovili se kruto tuzi Gospodin Bog. P. Ra-
dovci6, nafiin. 499. — Drtan soko jade jadovaSe
i sudbini naricase kruto. Osvetn. 1, 5. — (Sta-
risine) k nebu ti put 5ist6, kruto jim zahvali.
M. Marulic 110. — Pofieh kruto moliti i zakli-
uati. Mon. Croat. 242. (1543). Braiia mo kruto
prosiso. I. Bandulavic (predgovor). Primi i drugi
(Inid), kruto te prosim. F. Glavinii, cvit. 111).
Ima kruto Boga moliti za biskupa. I. Velika-
novic, uput. 3, 521.
g. 0 filasii, buci, jako, u glas, isporedi 1,
k, c). Vzdvignu ooi na aebo i kruto placuci zo-
vise Mariju Mirakuli. 2L Krioeii kruto visokim
glasom. Korizm. 97''. Ca(h) andela kruto go-
voreci velicijera glasom. N. Raiiina 199''-. apoc.
5, 2. Kruce i zesce zufti i vapije. Michelangelo.
24. Glas vele kruto uzdvignufsi. 81. Paka otvo-
rivsi kruto zavapi§e. Oliva. 49. Ona so place
i kruto javco. Jacke. 43.
h. « jednom priinjeru xvm vijeka, kao
suprotno preina slatko, n izgovaranu. bezglas-
noga slnna. Da bude se ,z' (!') slade izustiti ko
za rijeti ,zem|a, zatvor', a ,s' krutije ko ,slados,
sila'. S. Rosa viii.
I. valde, itopce mnogo, veoma, vidi 1. jak, 2, f.
a) uz glagol. Za6 se Nimci kruto spra-
v|aju. Mou. Croat. 224. (1.527). Veoma kruto
sagrC'Suju. §. Budinic, sum. 51'». Bogatstvo ke
se je dan na dan kruto poveksalo. Jacke. 164.
Kruto se varaju oui. M. Pavlinovii, rad. 21.
6^ .s adjektivom Hi s adoerbom, kan vrlo,
veoma, jako, zdravo, oisto. vidi 1. jak, 2, f, 6^.
Ako ni (Ijekarija) kruto zlkka. Korizm. 41''.
Vina kruto vodena. 43". Od kruto dobrih judi.
Mon. Croat. 216. (1.526). Kruto dobar glas. 230.
(1527). Divica kruto pleraonita. F. Vrancic, ziv.
47. Nauki, svakomu kruto koristni. F. Glavinid,
cvit. I. Ko jest potribno kruto svim zelecim raj
nebeski. xix. Bi u Siriji diovik kruto bogat.
9:i. Smrtni grih kruto tezak. svitlost. 54. Kruto
smrtni grih. 63. Iznajdoh jedan kruto dobar,
lagak i pravioan nacim za takovo pismo. P. Vi-
tezovic. cvit. VII. ZloC6-!ta je kruto placa gdi so
zlo za dobro vraca. 44. Tako su Turci grad
uzoli, koga su i samoga cara smrtjom kruto
drago platili. kron. 154 Dlvoj6ica kruto lipa.
168. Od nasih samih 11 poginu, raiienih kruto
malo. 170. Kra| o-ita udovac, da mlad kruto
bise. Oliva. 26. Zvan ako zakan bi kruto ma-
|ahan bio. I. Kralic 68. Radost kruto slatka.
M. Kuhacevii 41. Moci kruto zuhki. 57. ^ubav
bi kruto velika. 72. Zenio so kruto na daleko.
Nar pjes. istr. 2, 65.
KRUTAN, kriitna, adj. vidi krut. — Akc. se
mijei'ia u slozenoj deklinaciji : krutni, krutua,
krfitno, krutnoga ltd. — Rijec je praslavenska,
isporedi rus. iCiiyTHi.iii (brz), ies. krutny, pol.
kri'tny. — Jamacno moie imnti sva znacena Ho
i krut, ali se nalazi mnogo rjede, a naj ie^c.e u
znacena prema krut, 1, h i 2, e. — Tzniedu rjec-
nika u Stiilicevu (uz krut).
a. adj. — Koinp. : krutniji (a Stulicevu rjec-
niku). Dauijel svetova lutoga i krutnoga krala
Nabukdonozora. §. Budini6, sum. 155*. Nakou
toga krutua pobijeiia. S. Rosa 38i. Buduci ovi
kraj krutan samosilnik. 40*. Sebi milostiv a
inijem krutan. 78''. Tijera krutnijem grijehom.
121*. — U ovijein^ primjerima: krapan, jak, sna-
zan, 0 ce^'idetu. Cini mi se u srcu mojemu, da
sam krutna rodila junaka, junafikijem pasom
opasala. Hrv. nar. pjes. 1, 155. Kud si mi se
uputio, svekre bane, tako krutan i ugledan? V.
Vrcevic, niz. 272.
KEUTAN, b.
2. KETt:?;io
b. adv. krutuo. — Komp. : kn'itnije (u, Stu-
liiivcii rjeiniktt). — Izmedu rjeinika ii Stiiliiei'u
(,atrociter, criuioliter, immaiiiter, saeviter, inhu-
mane'). Isus krutno i potiho jocase. M. LokuSid
l.i9. Da Ce biti krutno prouoi'ioni. S. Rosa 147'>.
Prnvda fljelujo ovako krutno sa mnora. 159".
KRl"TI§OI, adj. (o daiiu) ne dosta jasna rijed
nti jednoin m/estu xviii vijeka; moie biti da
snaii zlosreian (i.tporedi krut, 1, h i i). ali va(a
da jc zlo naitampana rijcc. Da ima§ icanet pro-
cijeniti od mjesoca po kom svimo tijelom nosu
so u bolesti dni kruti§6i, zli al' 6o3ti. J. Ka-
vartin 469'i.
KRIJTITI, krutim, imp/, iiniti da Uo (ohjekat)
hudi' krido. — Od xvi vijeka.
a. aktivno (prema krut, 1, b— f), Niti uzu
krutim niti ju oslabim. P. Zoranic IS'i. Nije
krutit naj kruio uzase, jor mo jostor rane peku
grdne. Osvetu. 5, 13.
1». reflcksivno.
a) prema znaie'Au kod a. Nima covi6tvo
kriposti ko se tobom (vinom) ne kruti. I. T.
Mrnavid, osm. 147. Svak se smuti i na sr^bu
kruti. Osvetu. 4, 44.
b) prema krut, 1, li. — U Stuliceou rjee-
niku: ,saevire'.
KRUTNOST, /. osobina onoga stu je krutan
(okrutan, neinio). — U jednuga pisca Ditbrov-
canina xviii vijeka, a izmedii rjecnika u Stuli-
cevu (.atrocitas, diritas, inhumanitas, saovitia,
crudelitas'). Puk opit u krutnosti. S. Rosa 1.58'^.
KEUTOCUDAN, krutocudna, adj. kojije krute
(vidi krut, 1, h) cudi. — Samo u Stulicevii rjec-
nika: , indole crudelis, immanis, vehemens'.
KRUTOCUDNOST, krut66udnosti, /. osobina
imoga koji je krutocudan. — Samo u StuKcevu
rjecniku: , indoles vehemens, crudelis, immanis'.
KBUT06UDSTV0, n. samo u Stulicevii rjec-
niku uz krutocudnost.
KRUTONA, m. ime volu. V. Vrcevic u Nar.
prip. vro. 184.
KRl'TOST, /. osobina cega (Hi koga) sto je
kruto (krut). — Od xvi vijeka, a izmedu, rjec-
nika u Belinu (krutos ,severita' .severitas' G7'2'>),
u Bjelostjencevu (v. ostrina), u Voltigijina (,cru-
dita, crudelta' ,g:rausamkeit'), u Stuliceou (v.
krutnost). Razmi§jaju6i ostrost i krutost bozan-
stvene pravde. B. Gradic, duh. 11. Da so prvo
uobicaji muke negove zestofi i krutost razbirat.
61. Do 'edna knitos i osvota, oini mu se da je
sveta. .J. Kavaiiin 57*.
KRUTOTJELESAN, krutotjelosua, adj. u ko-
jega je kruto (vidi krut, 1, m) tijclo. — Samo u
Stulicevii rjecniku : ,corpore forti, robiisto'.
KRUTOVAN, kruto vna, adj. krut (u kojemu
znacenu?). — U nase orijeme u ugarskijeh Ur-
vata. Otprte nam vrata! poda dnom su zlata
V obrhn krutovna. Jacke. '29.8.
KRUTU^AV, adj. dem. krut (vidi krut, 1, m),
podebfi. — U Vukovu rjecniku: ,dicklich' ,sub-
orassus'.
KEUZA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu po-
zarevackom. Zemja u mestu Kruzi. Sr. nov. 1872.
682.
KEUZl, Kriiga, m. jil. mjesno ime.
a. zaselak u Bosni ne daleko od Sarajeva.
Schem. bosu. 1864. .5fi.
b. vidi Kruge. §em. prav. 1878. 63. — Ja-
macno je Kruzi pravo ime.
KRUZIJE, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu
pozarevaikume. Zemla na Kruziju. Sr. nov, 187.').
37,i.
KEUZA, /. ime ovci. Vetovo, Po^ega. D. ilirc.
KEUi^AC, kri'iSoa, in. dem. kriig. — U Stuli-
licevu rjeiniku: v. kruXSac.
KEU^AK, kriiSka, m. dem. krug. — U Stuli-
ieou rjeiniku: v. kruXCac.
1. KRII^AN, kruXna, adj. koji pripada krugu
(u osobitome znacenu, vidi krug, 2, c, b)). —- f/
jednoga pisca iakavca xvii vijeka. Kruzna gora
uzjekeie, tor posIidAi glas povraia. D. Barako-
vic, vil. 208. Naglo hodod stranputice niz vi-
soke kruzno stine. 172.
2. KRUZAN, kruzna, adj. imasamo adv. kru2no
u jednome primjerit xvin vijeka, te se ne razu-
mije znaccne (moze biti i zto nastampano). I
svido6o da juteca viku ziuaja dolizt nece da ko-
joga kruZno peca gdi se osorska zemja raeco. J.
Kavaiiiu 331*.
3. KKUZAN, m. ime ovnu. Vetovo, Po2ega.
D. Hire.
KRUZANA, /. ime zensko. — Prije nasega
vremena. S. Novakovio, pom. 72.
KKUZAN, Kruzna, m. ime selu u Hereegovini.
Statist, bosn. 106.
KRUZAT, kruzdta, m. vidi u Vukovu rjeiniku :
cohana kratka hajina bez rukava koja se presa-
miti i po I'loj so opase; mnogi iraaju na kruzatu
sprijed srebrna puea s obje strane s dodatkom
da se govori u Risnu i s primjerom iz narodne
pjesme: Neki broji puca na kruXatu. — isporedi
fermen, gamadan. — Akc. kaki je u gen. sing,
taki je u ostalijem padezima, osim nom. sing., i
voc. : kriiXate, kriizati. — Po svoj je prilici tali-
janska Hi romanska rijec, isporedi tal. incrociato,
part. pass, od iucrociare (prekriziti, pa i presa-
mititi). — U naie vrijeme po zapadnijem kraje-
vima. Gore po kosu|i ima od erne svite (oohe)
prsluk koji oni (Bokefi) zovu ,kruz;it': prsluk jp
ovaj gore izrezan, a doje se presamiti kao pre-
7nitaca (gamadan), i s obje strane (dosta po raz-
daleko) niza n vise o srebrnijem singiricima
majstorski nafiihena srebrna puca. Vuk, kovc.
40—41. KruJat, koret, jacerma, liroke gace. S.
J^ubisa, prip. 8. Kruzilt .vostimentum sine ma-
nicis'. D. Nemanic, cak. kroat. stud. 36.
KRUZATI, kruzam, impf. vidi 2. grusiti. Kru-
zati ,das gotreide spitzeu' u mlinu. Psenica a
osobito helda prvi put pod zrvnem samo se kruza.
u Slavoniji. F. Hefele.
1. KRUZENE, n. djelo kojijem se kruzi (vidi
1. kruziti). — U Stulii'evu rjecniku: .ambitus,
circuitus, circuitio'.
2. KRUZENE, n. djelo kojijem se kru.fi (vidi
2. kruziti). — Stariji je oblik kruzenje. — U
Mikajinu rjecniku: kruzenje od zita ,cribratio',
i u Bjelostjencevu : kruzene, okruzeiie ,cribratio'.
KRUZEVAGKI, adj. o nekoj vrsti tkana. —
U nase vrijeme u Lici: Neka vrst domaceg
platna u cetiri nita. ,Otkala sam 25 tavajola
ma sve kruzevacki'. J. Bogdanovid. — Ima i
adv. kruzevafiki. , Kruzevacki tkati', neki osobiti
naciu kako se ce. u Dobroselu. M. Medi6.
KRUZEVO, n. mjesno ime. — T^ jednoga pisca
XVIII vijeka. Sisto, nasog' ki po djedi' iz Kruzeva
iztok vodi. .1. Kavanin 271a.
1. KRUZIC, m. dem. krug. — V StuUcevu
rjeiniku: v. kruzcii, i u Vukovu: dim. v. krug.
2. KRUZIC, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
smederevskome. Niva u Kruzicu. Sr. nov. 1871.
290.
3. KEUZli 6!
3. KRU^IC, m. prezime. — Od xvi vijeka
(naj prije u latinskome spomeniku). ,Gregorii
Orlowchyth de Choka et Petri Krwsyth de
Kroos, capitaueorum nostrorum Se^uiensium et
castelianorum Clisienfiiuai'. Starine. 5, 216. (1524).
Plemeniti kuez Petr Kruzid. Mon. croat. 212.
(1524). Hrabreuoga G. Kruzic Petra kapitana
kliskoga. F. Glavinic, cvit. 141*. Kruicii, bani,
duke i markioni od Klisa. And. Kacic, kor. 453.
Na 1537 podsidose Turci tvrdi grad Klis u Dal-
maciji koga je vitezki za godinu cilu branio
Kruzi6 Petar. 475. Eazbise Turci Aiidrijasa
Kruiica. 480. U vrime Kruzic-Petra bana. No-
rini 39. Moli mobu Kruzic-gospodaru. Nar. pjes.
vuk. 1, 605.
KRUZICEV, adj. koji pripada Krugicu (vidi
3. Kruzi6). Napred zela Kruzi6eva Jela. Nar.
pjes. vuk. 1, 605.
KEUZliEVIt", m. prezime. — U naiie vrijeme.
Schem. spalat. 1862. 29.
KE,UZle;i, m. pi. ime selu u Hrvatskoj u zu-
paniji modrusko-rijeckoj. Razdijej. 48.
KRUZIK, m. ime mjestu u Srbiji u okrui/u
vafevskome. ]^iva u Kruziku. Sr. nov. 1875. 753.
KRUZINA. /. mlinsko kolo nutarne aastoji
iz trih kruzina. u Bistracu kod Samobora. P.
Hefele.
KRUZIPOSTE^A, /. kau zavjes oko postele
sto joj pokriva (okruzuje) donu stranu (nbiice).
— Vala da ju je naiinio Bella Bella po tal.
tornaletto. — U Belinii rjecniku: ,tornaletto,
velo che copre i piedi del letto' , velum lecti
pedibus circumjectum' 735b; « Voltujijina: .tor-
naletto' jbettgehangsel' ; u Stulicevii: ,pannus
vel velum quo undequaque inferior pars lecti
circumdatur (vel ornatus gratia vel iis quae sub
lecto sunt tegendis)'.
1. KRUZITI, kruzim, impf. ciroumdare, circum-
stare, ambire; rotundare, okojavati, okruMoati;
obliti; uprav je imperfektivni glagol prema okru-
ziti. — Akc. kaki je u praes. taki je u impf.
kruzah, u aor. 2 i 3 sing, kruzi, u part, praet.
pass, kruzen ; it ostalijem je oblicima onaki kaki
je u inf. — Bijecje praslavenska, ispuredi stslov.
kraziti, rus. KpyjKHTb, ces. krouziti, pol- knjzyC.
— Izmedii rjecnika u Mika{inii (kruziti, okru-
ziti ,rotundo'), « Bjelostjeneeva (v. okruzujem),
it Voltigijiuu (.volgere, voltare, giraro testa'
,umdrehen'), u Stttlicevu (,circumdare, ambire,
cingere').
1. aktivno.
il. ciroumdare, circumstare, circumsedere,
oko(avati, stajati okulu cega (i ii metaforiikome
Hi it prenesenome smislu). Vezijera ovdi velikogs
Husaina se sator prope, deset tisuc okolo ga
kruzi, nosec bijele oklope. I. Gundulic 323.
Lovci ju (dubravti) kruze sa svijeh kraja. 407.
Cim mnoz pasa sa svijeh kraja kruzi ga (oepra)
okolo i obstira. 542. Zlobnici nas kru/.e od
svuda. I. Dordii, salt. 31. Ne kruze li nas ko
gusari razbojnici opake druzbe? B. Zuzeri 14.
Kruzi nega (vladiku) dvanajst svecenika. Osvetn.
6, 12. — (Miri) cuvace te, lijepi grade, i kruziti
u okoli. (i. Palmotic 1, 102. Prostrane se kruzit
vide nega (.feritzalem) obzide. I. Dordic, salt.
432. Gore okolo takove me kruze. A. Kanizli6,
roz. 52. Ter ga kruze s svake strane gnusae
rijeke i pogane. N. Marci 65. Svom zemjom,
ku val kruzi. I. Sordid, salt. 237. Tri slavne
krune koje mi kruze sijedo celo. B. Zuzeri 149.
Kruzila je zemja i travica. Nar. pjes. here. vuk.
157. — Onoga, koga nijedno misto kruzi, a svako
1 KRV
misto napuniva. A. d. Bella, razgov. 183. — Oda
svijeh strana tvoja ga jubav obsijeda i kruzi. I.
M. Mattel 328.
b. ambire, circumire, obilaziti, koditi (Hi
uopce micati se) na okolo. Bjezi kud znas, sto
ho6 cini; zapad i istok vas obhodi, i bezkrajnoj
po puftini svijet kruzeci Indije brodi. I. Gun-
dulic 233. Stresam prutom, zemju kruzim. G.
Palmotic 2, 327. — If ovijem je primji'riina ne-
prelazni glagol: Kardinali kl okolo liega kruze.
,T. Kavauin 380''. Kada bi ovako zacuden po
sobi ocima kruzio. A. KanizliA, fran. 96.
C. cingere, ciniti da nesto stoji oko ne-
cega (objekta), okofavati. Sultanskim fadolom
glavu ti kru2irao. I. T. Mrnavic, osm. 184. I
tvrd konop kad donese, vrat mu 'e sveti s Aim
kruzio. A. Vitajii, ostan. 190. — Metaforicki.
Nek te veci kruze hvalom. J. Kavaiiin 227'>.
Vesti iglicom srca i kruziti ih plamima. I. M.
Mattei 158.
d. rotundare, ciniti da sto (objekat) bade
kao krug, obliti. Ovo (zile) nozem u okolo kruzi
rizu6, u stran koja god se kruzi. J. S. Re|kovi6
263. Zile deblu odkopaj polako, kano zemju da
Sestarom kruziS. 149.
2. pasivno. Siroko kruzeni (bor) pritvrdom
oblinom. I. T. Mrnavid, osm. 166. Kad kruzena
kolom zvijezda nebom seta. J. Kavanin 474''.
3. sa se, refieksivno.
a. sakup^ati se u krug. Na trgu podbocani
sad se kruze, sad setaju. J. Kavanin 173i'.
b. pruzati se na okolo. Kad (ze(er) u zomji
kruziti se stane, bas6ovan se s nozem k nemu
gane, koji brka zakufiita ima, da zgodnije krajne
zile prima. J. S. Re[kovi6 263.
c. okretati se, vrtjeti se. Odtad svijetom
pretvoreno u sebi se more kruzi, niti smije
preko kraja da se pruzi. J. Kavanin 71''. De-
vojka se kruzi, za kora tree pet muzi, kad je
svih pet uhvatise, u kolo je okrenuSe. (Misli se
na zicu prediva i pet prsta od ruke). Nar. zag.
nov. 53.
d. obliti se. Celo im se kruzi nad dve
obrvice. Nar. pjes. istr. 2, 138.
2. KRUZITI, kruzim, impf. vidi oki-uZivati.
— U Mikajinw rjecniku: kruziti 2ito ,cribro,
vanno' ; u Bjclostjencevu : kruzim, obcinam ,cribro,
vanno'; it Stuliceuu: kruziti zito, v. vrhati. Kad
se zito kruzi na reSeto, kad se na krug svija i
zbija ociriak i ostala trovaS. M. Pavlinovic.
KRV, kirvi. /. sanguis, ono zitko u (udskome
i zivinskome tijelu (prostome je narodu krv samo
crvend u tijelu u covjeka i u zivotina visega
reda) sto uzdrzava zivot i kao da hrani soaki
tjelesni dio. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je
u ostalijem padezima, osim num. i ace. sing.,
instr. sing, kfvju (ali krvi), loc. sing, krvi, gen.
pi. krvi, dat., instr., loc. pi. ki-vima. — Bijec je
praslavenska (krbvb), isporedi stslov. kr-hvb (gen.
krtve i kri,vi), novoslov. krv, kri, ras. Kpoiib,
ces. krev (gen. krvo), po^. krow (gen. krwi), gorno-
luz. krej (gen. kreje, krvje), donoluz. k§ej, kseVf
(gen. ksvje), })a i stprus. crauyo, krawia, lit.
kraujas. — Osnova je indoevropska, isporedi
snskrt. kravi, kravis, kravja, meso, grc. xijf.Fai;,
meso, lat. cruor, staroir. cruu. — U praslavensko
je doba bio nom. sing, kry, vidi nslovenski, gori'io-
luzicki i donoluzicki oblik, vidi kri (ace. sing ) it
Stat. poj. ark. 5, 293; isporedi crki (crkva), lubi,
smokva. prema tome obliku ima ace. sing, kriju
u jednoga pisca cakavca xv vijeka, ali samu na
jednom mjestu i vafa da je i to radi slika: I
svitlih prorokov broj, ki se verno riju, dojdose
KRV
KRV, 1, f
u pokoj, za te proliv kriju. M. Marulid 210. —
Ohlici su ea instr. sing. krv|u i krvi; prvo se
nahodi i u starijim oblicima: krvijti (§. Budinic,
ispr. 18; F. G-lavinic, cvit. 410l>), krvju (dosta
iesto, pa i u naie doba : Nar. pjes. vuk. 3, 274) ;
osim toga po sjeverozapadnijem krajevima i< tie-
kijeh pisaca (us druge oblike) ima i krvjom
(krfjom. D. Barakovi6, vil. 131. 132; krv)om. F.
Glavini6, cvit. 20l>. 55''. 253t). 35o«. 8871); P.
Baksid 99. A. Kanizlio, kam. 639); nije dobar
oblik krvim t moze biti da nije narodni (I. Gun-
(luli6 325. 558 u nekijem rukopisima ; J. Kavaiin
222». 2451'. 2B3a. 283b. 298'i. 448a. 460a; I. Dor-
did, pjesii. .30; V. M. Gufiotid 14). — Nejasan mi
je loc. sing, krvji. Nar. pjes. istr. 1, 65. — U
svijem je rjecnicima : u Vraniiievu (,cruor; .san-
guis'), u Mikajinu (karv, krv ..sanguis, cruor'i,
u Belinu (.sangue' , sanguis' 641a), u Jjjelostjen-
ievu (.sanguis, saugueu, cruor'), ii Jamliresicevu
(.sanguis, cruor'), u Voltigijinu (,sangue' ,blut'),
u StuUievu (.sanguis, cruor; voluntas, genium;
stirps'), u Vukovu{,Aa,s blut' , sanguis, cruor': po-
piti kome krv, t. j. ubiti ga), u Danicicevu (krtvb
, sanguis; consanguinitas ; caedes').
1. dok je u tijelu.
a. 11 pravom smislit. Krv iza svih stran
kipa k naj poglavitijomu udu vrudi. P. Zoranid
7a. Meni krv u lica udriv i sramezjiv rekoh.
Ggb. Uputivsi se sva krv na sroe. M. Orbin 83.
Za krenuti umore i krv od onijeh neraocnika.
90. Krv zdr.'i.va .sangue buono, non guasto' , san-
guis incorruptus'; krv nezdrava, istetenafsic) krv
, sangue guasto, sangue corrotto' , sanguis cor-
niptus'. A. d. Bella, rjecn. 641a; pun krvi ,.san-
guigno, pieno di sangue' , sanguineus' 641'^. Poce
u nemu krv umirat, ... i treci dan otide pod
zemju : umri od stra. J. Filipovic 1, 2501" (ridi
i c, bj). Odma liega krv zadusi. V. Dosen 177^.
Kad tko stoji nad propasti u koju je slisko pasti,
te ne moze pobiguuti, celo mora uzdignuti, vaja
oci dignut gori, da ga nesvist ne obori ; nad
strasnom bo stajat smrti, krv se mrzne, svist
se vrti. 230a. Gori indi, linovladi! krv dok
vam se ne oladi. V. Dosen 230a (ciJi i b). Na-
sjela krv .unterlaufen' , sanguine suft'uudi'. Vuk,
rjecn. kod nasjesti. Podustala krv (kad covjek
otece na zdravu mjestu). kod podustati. Krv ga
jela ! (Kletva). Krv ga sukala I (Kletva). Nar.
posl. vuk. 160. Na oci mu krv nasjela crna.
Osvetn. 1, 59. Krv artorijozna. J. Pancid, zoolog.
33. Krv venozna. 34. Potpuno prozracivane
krvi kroz obilatu plucu. M. Pavlinovid, rad. 137.
— Otidi od mene, ja jesm pit i krv. Pril. jag.
ark. 9, 91. (1468). Put i krv ne ocitova tebi,
nego otac moj. A. Kanizlic, kam. 450. — Ki ne
od krvi ni od pohutinja puti ni od hotiuja mu-
skoga, da od Boga rodise so. Zadar. lokc. 3.
joann. 1, 13. Da se mi porodimo ne od krvih
ni vo)o putene. .T. Matovid 42. Z drugim ze-
nam miSati svoju krv i svoju put. M. Dobretid
475. Zona i covik kad pomisaju medu sobom
svoju krv. 532. Tijelo Jesukrstovo ufiiiieno bi
od pridistijeh krvih prisvete djevice bez ikakva
djela covjedjega. .J. Matovid 37.
b. uprao u prenesenome smislu (nli cesto
se misli da je u pravome smislti) krv moie zna-
citi narav (adsku (lemperamenat) kad se o noj
kaze da je vruca Hi hladna, te se misli u prvome
slucaju na iestinu (n. p. na naglost u srgbi, u
odnoSajima medu mu.^kom i zenskom stranom) a
u drugome na mirnocu. Kada je mlada, jest stu-
dena... narava i kipude krvi. Narucn. 27a. Cet-
nici su vrude krvi i na zor. S. ^jubisa, prip.
195. — Ovo nemodstvo . . . u mu§kuj glavi iz-
hodi oli od volika zimogrozja naravi iliti studo-
nosti od krvi, oli izhodi od velike vrudine krvi :
prva dizo kripost puti dovidanskoj da no moie
pridobiti zonsku; druga 6ini sijati prv|e nego se
puti sklopo. Ant. Kaddid 456. — Amo pripada
i ovo: Paride: Boiicami ali od uebi vjerovati
imam prije, ludu i staru ali tebi u kom sva krv
vede umrije? G. Palraotid 1, 270.
c. sliino se kao kod h kaze da biva it krvi
kakva promjena radi jakoga i lestokoga duhv-
noga osjecana (gdjegdje stoji it iperbolickome
smislu).
a) 0 (ulini, jedu. Cuje da mu so uXezo
krv od srdbe. S. Matijevid 12. Cuvji Turci ovo
rugaiie, uzavri u iima krv. A. KaniXlid, kam.
825. Bududi usilovan, napastovan i opsovan od
svoga podloznika, uzavri u nemu krv. And. Ka-
did, razg. 120. nije posve isto u ovom primjeru:
V kih krv vari da idu na poboj. B. Krnarutid
18. — Ovo koreiie Ivanovo mutijaSe krv Erodi-
jadi i Jerudu. S. Kosa 551>. — Suprotno. Po-
dekaj dokle srgba projde, dokle se krv smiri. J.
Filipovid 1, 464l>. ,1. Banovac, razg. 57.
h) 0 strahti, uzosu. Strah ledeni svijes
i pamet mil zanese i utrnu krv u meni. dr. Pal-
motid 1, 240. Nenadni strah ledeni moj'a pamet
svu zanese i utrne krv u meni. J. Kavariin 3921j.
U meni krv umira procinujudi da, ako dosavSi
.andeo, mene koji sam pripovidao stavi na livo,
a one kojim sam pripovidao stavi na desnu sudca
Isukrsta, kakva ce moja pogrda bit. J. Filipovid
1, 145b. Smrznu im se krv u zilama, kad vi-
djese, gdje su zabrozdili. S. ^ubisa, prip. 195.
c) 0 putenosti. U mladost kadno krv
vrije, ne mogose zaceti. I. Ancid, vrat. 204. Cim
Tomas vidje svoju lijepu napas, tim se vas pro-
muti, krv mu uzavre, obrati se u zivi ogah. V.
M. Gudetid 145. Jer od pitja krv uzkipi, dovik
pijau jer oslipi, da nek drnut i u mraku ved na
zlocu srne svaku. V. Dosen 148a. Ako je uz-
bucilo krv i smradne pomisli. Ant. Kaddid 158.
Paziti se smoka i pitja koja uzigaju krv. 255.
U ono vrijeme necista zeja osvoji srce Davi-
dovo: kad se krv u covjeku zaplamti, hode i oci
da zaslijepo i usi da ogluhnu i srce da otvrdne.
D. Danicic, prip. bibl. " 71.
(I) uopce. Sta je covek kad ga kakva
strast preuzme! kad kakvo mectanije uzeze mu
mozak, pcdbuni srce i udiui da sva krv u nemu
uzavri ! D. Obradovid, ziv. 77.
d. posve u prenesenom smislu (drugo je
pod b), narav, cud.
a) uopce. Sedam vrijednijeb sinova mile
krvi, blage dudi (ne znam odakle je taj primjer).
Pitomost krvi i mozga uzgojivost. M. Pavli-
novid, rad. 29. — U ovom je primjeru metafo-
riiki, ali je isto znacene: Ne znam ko jo ni §to
je, no znam da je mudar i cistac. u Aega je pro-
cijedena krv. S. ^lUbiSa, prip. 97.
h) u ovakovijem primjerima krv znaci
naravnu naklonost k {ubavi prema kome Hi cemu.
Da krv prilici priteze. P. Zoranid 10''. Hra-
breno dilovati po krvi ti je. J. Filipovid 1, vi.
u Dubrovniku se cesto kaze 0 celadetu Hi 0 dru-
gome da je po krvi' (milo, ugodno) Hi da ,nije
po krvi' fneugodno). P. Budmaui. — Suprotno.
Zaradi protivnosti naravi i krvi jednoga prama
drugomu. M. Dobretid 564.
r) 0 samome cefadetu sto se fubi Hi mrzi
(isporedi b)J ka£e se krv. isporedi milokrvan. Oko
mi )ubi ne (djevojcinu) krv. M. Drzid 201.
e. u prenesenome smislu, zivot. I rad kraja
i rad slave itedi krvi ili glave. V. Do§en '200'>.
f. M prenesenom smislu (poeticki), 0 crvenoj
KRV, 1, f.
KRV, 3, a, h).
boji u rtizi. Tako i ruza majci u krilo prem kad
svoje lice otvara, Hjepo i drago rumenilo nu po
main kaze odsgara; al' kad zori ka ju kripi svoje
'e celo raztvorila, tada 'e rusom krvju lipi vas
svoj obraz pomastila. A. Vitajic, ostan. 39. Koji
bijelu rusu svu umastili u krv rusu. J. Ka-
vaiiin 51*.
2. isvan tijela (posto se iz tijela prolila).
a. uopie u pravome smislu, pa i kod ra-
nava/ia, ubijana, bitke (cesto iperboliiki).
a) }udska krv Hi uopcc. (Mjesec) nece
potamnjeti ni se u krv obratiti. M. Divkovic,
bes. 25*. Al' je tuj ka rika da krvjom provira?
D. Barakovid, vil. 132. Ko (oko) on krvju s.
Kristofora pomazavsi . . . F. Glavinic, evit. 239'-'.
Mokra 'e zemja rusom krvi. A. Vitajic, ostan.
171. Stablo koga jesu zile krv}u sinka nato-
plene. P. Vuletii 86. Svaki krvim cvijet za-
livan. J. Kavaiiin 304b. Kad se krvju do dna
smuti (more). 311*. Da s' dolama krv]u ne
uprja. Nar. pjos. vuk. 1, 539. I o sabji ruka-
vice crnom krvju rapunane. 1, 178. I zaklaSe
ceJo prenejako i od ceda krvi ugrabiso, poskro-
pise po belome dvoru. 2, 10. Pavle uze zladene
no2eve, pa ih vadi iz srebrnih kora, ali nozi u
krvi ogrezli. 3, IC. De je od lie kap|a krvi
pala, onde raste smi[e i bosije. 2, 17. Vas mu
konic u krv ogreznuo. 2, 293. I on nosi pusku
ioisanu, po ne mu je krvju zaliveno. 3, 27i.
Kad hajduci videse dolamu, ja kako je krvju
pokapana. 3, 309. Nade liega u krv umrfana,
iz krvi ga malo izvadila. 3, 490. Ta nemoj je
(kosulu) krvju poganiti. 4, 22. Od krvi su puske
zakisnule. 4, 87. Svako slovo u krv oka|6no.
4, 268. Crnom krvju tuXbe potpisane, na sa-
rajske posiju gradane. Osvetn. 4, 54. Miesina
je s greba provrvila, nit bajana, niti uapuhana,
no mrtvacke krvi punahana. 4, 70. — I pri sam
umio ma<!tit se u krvi, i s kirn sam boj bio,
nijesi ti prvi. M. Drzic lit. IJsrjed mnoge krvi
po6otak se . . . od gospodstva utemeji. J. Ka-
vanin 130b. Videdi obodvoje na zemji u krvi
lezeci. M. A. Eejkovic, sabr. 41. Pa .so soce po
razboju mlada, po razboju cestitoga kneza, te
prevrde po krvi junake. Nar. pjos. vuk. 2, 315.
Sovra 6e mu u krv ogreznuti. 2, 412. Sva loz-
nica u krvi ogrezla, a bratac joj u krvi lozase.
2, 497. A po krvi jedan gazi junak. 2, 561.
Mlav-planino. krvava krajino! 6udno li si u krv
ogreznula ! 3, 27. Sav je Tale u krv ogi-ezao.
3, 163. Vas se Turo u krv ucinio. 4, 44. Mi
se potocima krvi oslobodismo. S. ^ubisa, prip.
133. Eno vidis krsta spasovoga, vajaco ga
okupati krvju. Osvetn. 2, 89. Da junacko ne
polijecu glave i zemjicu krv ne kvasi crnu. 2,
113. Bide krvi po dolini pjuska. 2, 127. Tu su
kule od Judskijeh glava, a jezero od krvi ju-
nacke. 2, 135. Vile harnu sredu nima uavi-
jestale, Jute noze da u krvi kale. 4, 30.
I*) zivotinska kn\ I uzmu krvi negove
Cjayanecve) i postave svrhu jedne i druge strane
od vrata. N. Eaiiina 108*. exod. 12, 7. Okrva-
viso svite negove kozjome krvju. Zborn. 25b.
A suknu mu omazase vrudom krvju od zivine.
P. Vuletid 12. Ov mekcava malom krvim od
kozleta. J. Kavaiiin 460*. Da bi krvju istoga
jarca skropio. I. Velikanovid, uput. 3, 317. Ved
zakoju koiia ja sokola, napiju se krvi od gi-ooa.
Nar. pJGs. vuk. 2, 414. Britku du mu sabju za-
topiti, zatopiti onom slanom krvlu, da se ne da
izvadit iz kora. 2, 107.
b. metaforicki. Pije krv na pamuk. (Kad
ko lijepim rijeciiua zabasuruje ono zlo sto cini;
o.sobito ae govori za poglavaro i upravituju).
Nar. posl. vuk. 247.
C. metaforiiki, krv na (u, prod) odima
znaci neito viio mrsko i nemilo. moie biti u
svezi sa znacrnem pod 8, kao da cefade gleda-
juci kof/a sto mu je osubito mrzak, hoci: da ga
ubije (ucini krv), vidi i: Nosi mi krv s ociju.
(Bjezi dok te nijesam ubio). Nar. posl. vuk. 226.
— Vrag koji vazda o zlu nastoji potakne ovu
madehu da nije mogla svoju pastorku koliko krv
na ocima videti. Nar. prip. vuk. 164. Pa svi su
im krv u oku crna. Osvetn. 3, 36. Svaki mi je
od vas stupac krvi pred ocima. S. ^ubisa, prip.
16.8.
3. dok ishodi iz tijela.
a. subjekat je krv.
<i) krv uopcc iihodi iz iijcga tijela kroz
ranu Hi drukcije kroz kozu, pa i kroz nos, kroz
usta, kroz u^i itd.. Hi radi udarca Hi radi bo-
Iriiti. razlicni se glagoli upotrebjavaju za ovakovo
znacene. Ter joj krv na nos i na usta i na druga
mista idase. J. Banovao, pred. 148. Krv komu
ide na nos. J. Vladmimvid 20. Krv ne iJe iz
babine ruke. Nai-. pjes. vuk. 3, 41. Da bi komu
u jutro hodila krv iza zubab. I. A. Nenadid,
nauk. 184. — Sa svojom materju od koje od
cetiriju godisca volika krv teoise. F. Vrandid,
ziv. 47. Toliko grozno plaka, da joj ziva krv
suzami teciiase iz ociju. M. Divkovid, bes. 374b.
Tecise od svih stran tela krv. F. Glavinid, cvit.
271*. Da jedan dovik udre drugoga jako sakom
u nos i mnoga mu krv iztece . . . Ant. Kadcid 80.
— Da mu se zubi potresose i na usta krv udri i
potece. M. Divkovid, bes. 37ib. Udara oncas
krv iz rane. B. Zuzeri 408. Da mu udri krv
na usi. .1. Banovac, pred. 149. Tad mi udri
krv na grlo, u ovomu nade mo smrt. razg. 63.
Tako liime o tie bacise, da je iz nega krv uda-
rila. A. Kanizlid, kam. 106. Kad bi komu sama
krv udrila iz tila. Ant. Kadcid 80. Udari mu
iz rano kuzaii krvi. S. l^iubisa, prip. 21. — Tako
da povsud iz onoga svetoga tela krv sa proli-
vase. F. Glavinid, cvit 48*. — Bija krv iz rane.
Vuk, rjedn. kod biti, bijem. — Otvrzla mu se
krv na nos (ili iz nosa). kod otvrsti se. — Puce
mu krv grlom i nosom. S. ^jubiSa, prip. 216. —
Vidjeh gdje mu krv iz ozidica kutja. Pravdo-
nosa. 1851. 30. — Iz nogu mu krv oijepa, a uda
od umora padaju. M. Pavlinovid, rad. 82. —
Vidi gdje je sva odrta i gdje krv joj od svud
vrvi. I. V. Buuid, mand. 15. — Hrco rigajudi
mu krv na grlo. M. A. Bejkovid, sabr. 41. —
Ko je god sirae izio, braca Milivoja krv Sikala.
Nar. posl. vuk. 141. Sikala ga krv, t. j. tocila
ga, isla od liega. Vuk, rjocn. kod sikati, sikara.
— / bez glagola. Krv od lioa, suzo od oci. I. V.
Bunid, mand. 10. -;r Amo pripadaju i ovakovi
primjeri: Njesto krvi, ka se proli iz propotja
davuo josdo. J. Kavaiiin 328*. Iz prilike sve-
toga Durda krv protece. A. Kanizlid, kam. 634.
h) prolijevane Hi tocene krvi znnci boj,
pokol, ubojstvo. Videhu kolika se hode krv pro-
lijati skoze Elenu caricu. Pril. jag. ark. 9, 125.
(1468). Prije nego li so krv prolijo. Zborn. 23*.
Mnoge danas iirolise se krvi. Aleks. jag. star.
3, 274. Obzirud se na gomile kosti ke svud le/.e
okoli, . . . misli, koja krv se proli. 1. Gundulic
322. Krv se je yelika za uzet Troju grad pro-
lila i do sad. G-. Palmniid 1, 203. DopuSteno
daj da mi je na izgled drage lie pomasti da se
moja krv prolije. I. V. Bunid, maud. 13. Kako
za li se (Boga) krv proliva. P. Hektorovid (?)
116. ■ A u nerednom jostbovanju vino i krv se
da prolije. J. Kavaiiin 26*. Kada bi Carigrad
KRV, 3, a, b). (V.
zarob|en, slidilo je veliko prolivaiio krvi. A.
Kaiiizlii, kam. 894. Uoj se bije, kiv se proli-
jeva. Nor. pjos. vuk. 4, IKi. No ilaj graiia bez
volika jada, boz projeva krvi od Srbina. 4, 249.
Noz sijeva, krv 30 prolijova. 4, 330. Znaj da
valom bojna krv ae lije. Osvetii. 2, 27. — Jedaii
pro6 drugomu 9 oruzjem da akoCi, u boju tor
tomu da im so krv to6i. M. Biinic 8. Kojo (he-
dene) dobit krv se tofii. V. Uosoii 245". Videdi
ga (boj) uevjos sudi, sad, sad itiva krv protec
ce. P. Sorkodevic 584'>. Drugom sjoklid trikrat
Siju lupa. krv se to6i, zrtva grfie boci. Osvetn.
4, b3. — Amo mugu pripadati i ovakovi pri-
mjeri: Strasno smo se pobili 5 liimo, krv pade
do kolena. Nar. prip. vuk.'- 199. Pope, ti nam
kazi, dok nije medu iiama jutros krv kanula, Sto
na nebu rado. Nur. prip. vr6. 174. Dazdi ki§a
od krvi juna6ke. Osvetn. 3, 140.
b. subjekat je celade Hi zivotina, te ii nega
kro tece kao kod a, a). Od koje (trave) kazu da
stoka u pro|eco 1 rotoci krvju. Vuk, rjefiii. kod
devosij. KrvJu tocio! kod to6iti. — Krvju bju-
juAi. And. Kacic, kor. 319. — Plako mrtva koga
|ubis, plako krvim vrijeme u svako ! I. Dordi6.
pje.sn. 30. — Isukrst znoji se krvju od velike
tuge. A. Komulovic ti2. Pooe se s krvju potiti.
J. Bauovac, pripov. 4(j. — Jer ga skoro hitilo se
vlase nize grudi, ko?.a znala, al' krvi ne dala!
Osvetn. 4, 39. — Amo mogu pripadati i ovakovi
primjeri : Zona koja je dvanaest godiua bolovala
od teCena kr"i. Vuk, mat. 9, 20. Ona, na prosi'iu
ke Martu sestru od betega krvi ozdravi. F. tlla-
vinic. cvit. 232'>. Ua vide s svijeh strana gdi
niza 11 krv grede. N. Najeskovic 1, 135. Oblije
je krv. Pravdonosa. 1851. 21. Drugom rukom
dize sina ogreznuta svega u krvi. I. V. Bunii,
mand. 31. Drug im je u svojoj krvi ogrezao.
5. ^ubisa, prip. 168. Vidi gdje je sva u suzah,
sva u krvi. I. V. Bunic, mand. 16. Kazjagme
se tu perfiini, i s krvi se nos zafiini. V. Dosen
173a.
C. subjekat je celade koje cini da drugome
(iefadetu Hi zivotini) tece kro is tijcla.
a) s glagotom pustiti (rjede vaditi, vidi)
znaci, kad ne kod lijecena nekome probode zila
da mu istece po nesto krvi. Pusti mu krtvb vb
levuju ruku konb maloga prbsta. Lesekorner saf.
130. Krbvb da pustitb wtb lakta vb sbbornuju
zilu. Sredovj. lijek. jag. star. 10, 105. Da mu
se pustiti ne moze krv. S. Kozicic 40'^. Dvakrat
mu pustise krv. B. Kasic, fran. 197. Pusti mu
krvi koliko moze podnijet. (D). Poslov. dani5.
Pustiti krv iz ruke oli iz uoge. Ant. Kad6i6
545. Pusti mi krv. Nar. prip. vuk. 129. Pusti,
baba, konu krv i teletu mlijoka. (Govore deca
metnuvsi travku kunice u nos i tukudi odozdo
jednom pesnicom u drugu koja travku pod nosom
drzi ; i tako cine dok ne udari krv iz nosa. U
Srijemu). Nar. posl. vuk. 266. Krv pustiti ,zur
ader lassen' ,.sanguinem mittero'. Vuk, rjeon kud
krv. Neki pustaju bolesnome krv iz uva. M.
D. Milicovic, ziv. srb. 2, 36. — Metaforicki. Da
pustim pijetlu krv. (Rece detko u sali kad ho6e
da mokri). Nar. posl. vuk. 54. — Pustas krv
vaditi. V. Andrijasevic, put. 250. Na istok i sklad
zvijezd vrucije^/i^ krv nije vadit. J. Kavanin
468''. Pustiti ili izvaditi krv ,sanguinaie, trarre
o cavar saugue' ,sanguinem emittere'. A. d. Bella,
rjeCn. 641b. — Suprutnu I krv 6e se ustaviti.
J. Banovac, pred. 43. — Moglii bi i ovo amo
pripadati, premda se ne rudi la lijeccne: Diea
sakajudi so i izbijauci modu sobom jedau dru-
gomu krv n p. iz nosa . . . Ant. Kadcic 80.
h) naj iescc s glagolom proliti, znacene
2 KRV, 3, d, h).
je: raniti (onobito na stnrt), ubiti. A Bo^.ju krv
pravu nopravo proliSe. D. Ratiina 14Hl'. .fa
greSuik koji sam . . mnoge krvi prolio. M. Div-
kovic, bes. •109'>. S Kajiiiom, judsku prvu krv
ki proli. .7. Kavanin 444'>. Zajto me ubi i moju
krv proli y J. Banovac, razg. 93. Krstjanaku
krv svoje radi slave ne hti prolivati, A. Ka-
ni?.li6, kam. 2. Atila, kra| ungarski, refien bif:
Bozji, mnogu krv proli. And. Kafiid, razg. 5.
Neraoj, Stevo, mafia povaditi, niti vise krvi pro-
|ovati. Nar. pjes. vuk. 3, 307. — U osveti krv
mu tofio (iskrnemii). J. Kavai^in 12b. — / Qoaj
l>rimjer pripada amo, a ne pod d : Sad prolijevam
moju krv ja za te (gnvori Abram, hoteei zrtvo-
vati Bogu Izaka). M. Drii6 472. — Mogu pri-
padati amo i ovakovi primjeri: Plemenitom krvju
ruko oskvrnuti. A Kanizlid, kara. 18.
d. subjekat cini da iz negova tijela krv tece.
a.) krv se toii po malo kad se ubode zila
ili uopce koza, isporedi c, a).
(tu) pustati krv moze znaciti da po
no(i ili uopce po potrebi subjekta neko mu drugi
nidi negova zdrav^a bode zilu (kao kauzalno
prema c, a)). Kada krv pusiamo ... J. Kavanin
430b. Dogodi se da jedan dan pusta krv iz zile . . .
J. Banovac, razg, 150. Brez velike potrebe, to-
plice cuvaju se, ne meAu kupice, niti krvi pu-
scaju iz zile. J. S. Rejkovic 72.
bb) subjekat sam sebi probija koza ili
se ranaoa, te cini da ma krv ishodi. aaa) su-
bjekat je celade. Sam sebi krv otvori i svojom
krvju zavit upisa. M. Zorioic, osm. 32. Pa u
lice perom udario, od obraza krvi natocio, s krvi
nemu knigu zapecati. Nar. pjes. vuk. 2, 247.
U lice je perom udarila, od obraza krvi otvorila,
Marku sitnu knigu napisala. 2, 391. Ne piie
jo cim se knige pisu, veo je pise krvi od obraza.
2, 214. — bbb) subjekat je zivotina, Iz prsi tad
svojijeh bude krv pustiti (ptica pelikan). N. Di-
mitrovic 69. — cec) u metaforiikome smislu.
Al' i tu ih milost grije toli, da drug drugu i
krvi iz li§oa ulit hode. Osvetn. 1, 62. Uvijek
veli: raalo mi je, rajo, da mu i krv iz obraza
lijovas. 2, 67. ,Tako ga cuti (liibi, rado ima)
da bi mu do krvi ispod grla'. u Dubrovniku. P.
Budmani.
b) lijevati (svoju) krv znaci hiti uhijen
ili ranen ili mucen do smrti. ua) uopce. U gradu
istomu ovi uzivaju, druzi na drugomu mistu krv
livaju. I. T. Mrnavic, osm. 154. Krv proline
nasi u boju. B. Bettera, or. 15. — bb) naj cescc
se istice da subjekat gine ili je ranen ili mucen
po svojoj vo^i. (Uia) znacene je od prilike kao
zrtvovati se, zrtvovati svoj zivot. Ona kolona na
koj ti bi mucen i na koj bres mire proli slavnu
krv tvoju, a za jubav moju. M. Jerkovio 51. Koja
to dovede na to propetje i prolitje sfeto krvi
tvoje. 68. Kad za a Isus svu krv toci. J. Ka-
vanin 91. Rubje toko omasti krvju iz rana ku
izcidi (Isus). 318b. Zejan bise (Bog) gri§nikom
krv proliti. J. Banovac, razg. 138. Za ni pro-
liti svu svoju krv u priteski muka. F. Lastric,
test. 44''. — Ki krv svoju prolejut za ime jego.
Pril. jag. ark. 9, 93. (1468). I nisi jos za me
kapje krvi prolil (govori Isukrst). A. Georgiceo,
nasi. 163. Za6 mi braniS s tobom iti, tere s to-
bom krv proliti? P. Hektorovic (i*) 93. Krjepko
u mukah krv prolise (sveti Kristin i dr.). J. Ka-
vanin 305». Prolise krv za svjedocaustvo od
pravovjernosti. I. Dordid, salt. 223. I da za n
(Isukrsta) jos i krv u potribi prolijes. M. Zo-
ricic, osm. 11. Te onog li (Boga) ne poznamo,
za kog' prolit krv imamo? V. DoSon 4'*. Kad
krv proli za obsluXene zakona Bozjega. M. Do-
KRV, 3, li, h). fii
bretii 219. — 666^ znacene je : boriti se za Ho
Hi za kofja (kao vojnik). Krv prolivajuii na
nasih sluibah. Mon. croat. Ufi. (liTG). Ki za
otasbinu krv prolise. J. Kavaiiin 349''. Da rad
hega vojevase (Francuzi) i krv svqju prolivase.
V. Dosen 54b. Za gospostinu je moja kuca do.sta
krvi pro3ula i muka prenijela. S. I^ubi§a, prip.
54. jer smo mi . . . dosta krvi prolili tukuci se
oko nega. Vuk, grada. 133. — cccj znacene je:
vuleti umrijeti ne<io Ho pretrpjeti. Ko djed Zarko
krv proliti hti prije, nego 1' suzaii biti. J. Ka-
vanin 84b. Ifrv ce prije on proliti, neg 6e tome
privoliti. V. Dosen 109*.
r) prema znacenu kod h) hb) kaie se
metaforicki : krvju:
n<i) oplakati, oprati. Opiaci ga (prvi
grijehj tvojom krvi (Boze). N. Najeskovic 1, 152.
Pojde Bogu ki ga kusa i ki ga opra svojom
krvi. J. Kavariin SSo^*. Imam krvju mojom
grisnike oprati. F. Lagtric, test. 102«.
bh) otkupiti, kupiti, dobiti. Za spa-
senjo dus krvjom mojom odkuplenih. F. Gla-
vinid, evit. 253b. Kad si ju ti tvojom krvim
odkupio. J. Kavaiiin 573b. Odkupjene s krvju
svojom. J. Matovic 34. — Ovo je kra|estvo vase,
jer sam ga ja mojom krvju za vas kupio. J.
Banovac, razg. 6. — Bog koji nas i dobi sebi
svojom krvju. J. Matovic 328.
re) platiti. Neprijatelu moj udosni,
sve ces platit tvojom krvi. G. Palmotic 2, 146.
Ti trpeci placa krv)u me dugove. J. Kavanin
51b. Cesto krvim mnogora placa. 222''i. — Pa
za n (za otacastvo suoje) i vi krvju dugujete.
O.svetn. 3, 150.
<M) potvrditi, dati svjedocanstvo, (me-
taforicki zaliti). Mucenik, ki s krvju pripovidanje
potvrdi svojom. F. Glavinic, cvit. 23S'i. — Krvjom
svojom da svidocanstvo crikvi svetoj. 20b. Ki
krvjom svojom mestru svidocanstvo poda svomu.
•123'«. — Bog ga zali svojom krvi (nauk iid istine).
V. Dosen 138b.
ei') posvetiti. Neka Breiu krvjom po-
svete svojom. F. Glavinid, cvit. 55b.
ff) atno pripada i ovo: Krstei'io od
krvi jest kad bi jedau umro za svetu viru kr-
stjansku. Ant. Kad6ic 124.
(I) amo mogu pripadati i uvakovi pri-
mieri: Mi nijosmo jedne zenske glave, pod za-
tvorom zenski da pomremo, pa da crkvu krvi
obojimo, da kostima crkvu potrusimo. Nar. pjes.
vuk. 4, 170. Tako mi se ogniste mojom krvju
ne ugasilo ! Nar. posl. vuk. 305.
e. do krvi, do kapje krvi znaci: dok pocne
krv teci.
u) ti ce{adeta. Muku moj' i svetih htij
dobro razmislit; jos se nis' do krvi protivan
ucinil i nisi jos za me kap|e krvi prolil. A.
Georgiceo, nasi. 163. — On krunu svoju i do
krvi brani A. Kanizli6, kam. 2. — Mufienja od
tijela tja do krvi. B. Kasic, fran. 51. Svaki bi
se dan verigami do krvi mu6io. A. Kanizlid,
bogo|ubnost. 451.
b) u zivotine. Magarac ako ga do krvi
ne udns ali ne obodes. M. Divkovic, bes. Sll'i.
4. piti krv, napojiti se krvju, napojiti krvju
itd. kaze se u pravome a cesce u prenesenome
smislu.
a. u pravome smislu: u primjerima same
0 zivotinama. Da inim to6e krvi virne (lav).
J. Kavanin 216*. A mi tice doletismo gladne,
doletismo i gladne i zedne, juckoga se nara-
nismo mesa i krvi_ se jucke napojismo. Nar.
pjes. vuk. 2, 329. Cije ste se krvi napojili (dva
vrana gavrana !) ? 3, 562.
! KRV, 6.
I), u prenesenome smislu.
a) popiti itd. koms (ciju) krv znaci Ho
i ubiti. Hocu li ti se kad krvi napit, hoc li mi
kad u ruke upasti? M. Drzic 358. To sam
volij' no mu krv popiti. Ogled, srp. 6. Sad cu
ti krv popiti (ubicu te). Nar. posl. vuk. 274.
Popiti kome krv, t. j. ubiti ga. Vuk, rje6n. kod
krv. Da mi je sva tri sina na muke metao i
krv im popio. S. ^iubisa, prip. 148. — I opo-
jeni juckom krvi bojnici su ovi vrli. I. Gun-
dulic 500. Opojena krvim srce (vojska). 558.
Dvanaes tisuc liih so glasi zadojenijeh krvi od
boja. 325. — Negda tudu krv lokase (Hirud),
a sad zeli pasje kase. V. Dosen 128b. Mnogo
krvi sto poloka (krvolok). 164''. 11' krv lokat,
il ju prolijevati! Osvctn. 4, 6. — Zaisto Urikses
mudar clovek jest, ti'ra se iznemje, da bi so ne
pricestil trojskoj krvi. Pril. jag. ark. 9, 126.
(1468). — OmrSen judskom krvi ,micidiale' ,mi-
cidialis'. A. d. Bella, rjecn. 486*.
b) metaforicki se ka.:e da oruzje ,pije
(loce) krv', Hi da ga subjekat ,napaja krvl,u'
(ubijajuci). Sabje vase tursku krv lokase. B.
Krnaruti6 26. — Turskom krvju zednu (vidi
5, b, bj) sabju napojiti. J. Kavaiiin 261". Turci
krvjom grfikom napoje sabje svqje. A. Ka-
nizlic, kam. 639. Krvju svojom sabje nase na-
pojise. 823. Ja otido da sabju napojim, da na-
pojim krvi od Turaka. Nar. pjes. vuk. 4, 231.
Ovaj se mac napojio mletackom krvju. S. ^u-
bisa, prip. 87.
c) metaforicki, upropascivati, vrliku H/ia
nanositi.
(ta) naj cesce :nnci : lisavati koga
imana trazeci preveliku dohit (kamatu), pa i
uopic prijevarom Hi silom. Piti krv siromasku
s nikim ugovori kamatiiijem. F. Lastric, nod.
50. Kradu i piju krv siromasku. I. A. Nenadic,
nauk. 137. — (Bogatac) i.skriiega da sadere, ko
i ovcu sgoni i bije, . . . krv mu lo6e, ter ga davi.
J. Kavanin 55*. — Vi u znoju tad phvate (la-
komi) i krvi so zalivate. V. Dogon 54b. — Cesto
se govori u ovome smislu sisati krv, ali nemam
nijednoga primjera.
bh) uupce, iiniti veliku stetu. Tajno
mito krv pije. Nar. po.sl. vuk. 297. Tajni lupez
krv pije. V. Bogisic, zbor. 111. — Moze pripa-
dati amo i ovaj primjer (gdje je znaiene muciti
sama sebe). Rad kog' (blaga) svoju sam krv
zdere. V. Dosen 54b.
5. prema 4 kaie se da je ko (Hi sto) zedan
(zejac) krvi u pravome i u prenesenome smislu.
il. u pravome smislu, o iivotinama. Jao!
joS dva upadose vrana, . . . vrani vrani vrane
krvi zedni Osvetn. 4, 63.
1). u prenesenome smislu.
u) 0 ieladetu Ho zeli koga ubiti Hi nhi-
jati uopce. Koliko mu krvi zedan bje§e, sablom
manu, ods'jece mu glavu. Nar. pjes. vuk. 2, 178.
Koliko je junak krvi zedan. 3, 309. — Ali ne
8(5e juta sirotina zejna, kado, krvi od Turaka.
4, 352. — U nem judi ko zmajevi zubi, na krv
juti i na zlo udarni. Osvetn. 2, 67.
b) 0 oruzju, metaforicki. Pri pojasu
sabja ozednela, pozejela krvi od junaka. Nar.
pjes. vuk. 4, 230.
c) 0 zemfi, metaforicki. No je nama belci
zemja zedna [t. j. krvi zedna (zeli nam zlo).
Vuk]. Nar. pjes. vuk. 2, 539. Te je zemja krvi
pozelela. 3, 108.
6. krv Isusova u sakramentu i pricesti. Pri-
coStase se tela i krbve Gospoda Boga. Sava,
sim. pam. saf. 11. Da je povinnt krvy Gospoda
Boga. Mon. serb. 15. (1222—1228). Tvojom
KKV, (i.
KRV. 8, e.
drnso™ krvi. N. Dimitrovi6 -16. Oblita pre-
ciiiom krviju. S. Budinid, ispr. 18. Jestojska
je prava inqje meso, a krv moja pi6o. J. R. Gu-
cetii'' 9. ZakliAem vas s krv)u Isukrstovora. J.
Banovac, blagosov. 77. U sakraraentu tila svoga
i krvi. F. Lastrii, test. 103*. Uzirnje vino i
govori im: ,Pito {;a, ovo jo moja krv'. V. M. Gu-
6eti6 14. Pokli su i oni nasitjeni s istijem Bo-
zijom tijelom, pokli su i oni napojeni 3 istom
Bo/.jom krvim. 14. U prvasiia vrimena (dijakon)
razdi|ivnse krv Gospodinovu onim Icoji se pri-
fiestivaju. sad ne moie, buduci krv uzimati za-
branono svakorau koji nije niisnik. Ant. Kadfeift
46. Slavostovua krv. 10. S krvjii Gospodinovom.
J. Matovic 215. Hostijn podigne, a svete krvi
ne more. Nar. prip. mikul. 119.
7. jirojevatic krvi, ranaoane (vidi ziva krv
pod 8, b), ubijane (vidi 8), poko(. Kadkad se
dode i do krvi. F. Lastrin, nod. 307. Da 6e biti
dosta krvi. V. Dosen 123". Koji udara samo
recenoga putnika bez rano i bez krvi. Ant.
Kadfcic 28(i. Vise puta je izmedu dvije familije
do krvi doslo. G. Zelic"-. 407. Tegetov sve umiri
bez krvi i sile. M. Pavlinovio, rad. 80. Visekrat
u Bizancu doslo se po ulicah do krvi. razg. 9.5.
8. u prenesenome smislu,ubojstvo Hi uhojstva,
vidi u Vukovu rjectiiku: ,mord' ,caedes': ucinio
krv; krv platio na svom domu I (,fluch in der
Herzegovina'): pala krv, t. j. pobili se.
a. uopce. Zemja uasa ubijena bystb krbvbmi.
Stefan, sim. pam. saf. 19. Sto se budu ucinile
koje jubo fitete a ili zlobe ili krbvi u sijuzi ratb.
Men. sorb. 170. (1362). Tada more taj se kri
pitati od gospodara. Stat. po}. ark. 5, 293. Vzdr-
zali da bi se ot ubijenija i krvi. y. Kozicic
lib. Ako bi se uzdrzal bil od krstijanskije krvi.
,38t). Za krv bjese postavjen u tamnicu. N. Ra-
liina 921". matth. 27, 16. Cuju se svud vike, jo§
me 'e strah da krvi ne budu velike. F. Luka-
revic 238. Ter da navede na n (Zadar) strah,
nesan, plac i glad, rasap, krf i ogaii. D. Bara-
kovic, vil. 64. Otima kra(estvo ocino ubojstvom
i krvi. G. Palmotic 2, 489. Tko zaziva drugoga
na boj od krvi. I. Grlicio 57. ICo se odve6 na
krv sgoni, uaj poslijo i on svoju roni. J. Ka-
vaniu 287a. Ucinili bi pritezak grih za koji
zakon svitovrii nareduje pedipsu od smrti . . .
dali zakon crkveni koji se no misa u krv Jusku
samo za pedipsu tolike zloo.e nareduje bezredje.
Ant. Kadcio 138. Poradaju toliku krv i ubojstva.
M. Dobretic 501. Ja moj sinko, Kra}evicu Marko,
nemoj nosit niSta od oruzja, ti se jesi krvi na-
ucio, uoinices krvcu o prazniku. Nar. pjes. vuk.
2, 411. Leze krv, t. j. pade krv, pogibe neko.
Vuk, rjecn. knd leci. Ne bismo s liima pristali
u krv proroka. mat. 23, .30. Koji bijase bacen
u tamnicu za nekakvu bunu i za krv. luk. 23,
19. Gospod ti ne da da ides na krv. D. Da-
nicic;, Isam. 25, 26. Obrati Gospod sve krvi
doma Saulova na tebe. 2sam. 16, 8. — Ako
krbvb uciui di-ticb, da ga poda gospodarb. Mon.
Serb. 52. (1240-1272). Kamo koli idese, tu sa
krv ucinase. Pril. jag. ark. 9, 123. (1468). Ino
gospodstvo ne biSe tu blizu ko bi moglo uciniti
krv. Transit. 232. Nije on krvi ucinio nego li
ja. M. Divkovid, bos. 810''. Krv ucini, a ne
postavi zla zakona. (D). Poslov. danic. Nemoj
danas krvi uftiniti, danas ti je krsno imo krasno.
Nar. pjes. vuk. 2, 435. Ne cin' krvi bratu na
vesp|u. 3, 506. Da so kaju sto su krv uCinili.
Vuk, poslov. 38. Kad jo ko ubio fiovjoka, slabo
se traiJio krvnik, nego se iskala globa (krvnina):
od prije samo od onoga mjesta gdje jo krv ufci-
nena . . . Vuk, rje&n. kod globa. Koji su u buni
ufiinili krv. mar. 15, 7. Krvninu ne placa samo
onaj koji jo ufiinio krv, nego sve solo. ziv. 266.
— Nit' jo did u mene, ki ruke proklote oca svojo
Xene u krvi izmete. H. Lucid 191. Marko mojdan
okajao crnom krv|u suparnika .svoga. Osvetn. 2,
13. Pa za ri bratskom krvju kvasis ruke. 3, 157.
Okajab jo krv|u braokom. S. ^jubiSa, prip. 178.
— Kada vidje da je uSinio nepovinu krv, tada
sam selie nbodo. Pril. jag. ark. 9, 121. (1468).
— Da prido vrhu vas svaka krv pravedna, koja
prolita jest vrhu zom}o, od krvi Abela praved-
noga di) krvi Zakarije, sina Barakije, koga za-
klase mcdu crkvom i otarom. N. Ranina 23''.
matth. 23, 35. — Da bi mi osvotio krv sina
moga. M. Orbin 146. Na krv, na osvetu I I.
Gundulid 5, 41. Krv zaspati ne moXe. (Kad ko
koga ubije, no moze se zaboraviti. U Crnoj Gori)
Nar. posl. vuk. 160. — Da im je prosta krv moja.
S. ^-ubisa, prip. 222. .ledan drugorae prije nego
su ispjehnuli (uzdahnuli) krv alaliso (oprostise).
Pravdonosa. 1852. 30. Zensko cejade koje lude
u ku6i zavada (kao medo krv raedu nih). Vuk,
rjecn. kod krvometnica. — Krv se krvim ne
umije neg vodom. (D). Poslov. danic. — Amo
hi se mogao metnuti i ovaj primjer (o zivoti-
nama). Kano risi, kad ih na krv dud ponese
gladna. Osvetn. 1, 47.
b. mrtva krv znaci ubojstva, Xiva rami.
Uoinise meju sobomb 7 mrbtvihb krbvij na viri
gospodbskoj. Mon. serb. 226. (1395). Krv ka se
na sobi uciui, mrtva ali ziva. Stat. po). ark. 5,
254. Ako bi tko ucinio krv mrtvu ali zivu.
254. Tada je duzan koji jednom mrtvom krvju.
296.
e. po narodnijem obicajima i po starijem
zakonima lici se krv na ubojicu, sudi se, miri se,
placa se itd. Toli se od nih (kra]a) pravda grli
i pedepsa ne uzmice, silnici se zovu vrli, krv
pravednu na nih lico. I. Gundulid 482. Liditi
krv na koga, t. j. kazati da ju je on ucinio (t. j.
ubio covjeka). Vuk, rjecn. kod liciti. Kotorani
su otrovali Rubica, pak mu krv licali na Petra
i na Pavla, tek da uklone sa sebe sumnu. S. ^ju-
bisa, prip. 53. Mijat lici svoju pravu krv na
Milosa. '235. — Duziti koga za krv. Vuk, rjecn.
kod krvniciti. Da gredutb predb sudije za krbVb.
Zak. dus. pam. saf. 38. 48. Za sijezi da gredu
predb carbstvo mi na sudb : za krbVb i za
zem)u . . . Mon. serb. 146. (1349). Suditi u krvi.
Ant. Kadcic 4. Kad se skupe kmetovi te sude
za krv i mire krvnika s rodbinom ubijenoga.
Vuk, rjecn. kod krvno kolo. — I sudbcbo i globe
i krbvi u miru da budu na nihb voju. Mon. sorb.
106. (1333 u prijepisti). Da mirimo krvi medu-
sobne. P. Petrovid, gor. vijen. 27. Kad god se
krv mirila. V. Vrcevic, niz. 44. Naredujem da
mirite krvi medusobne. S. l^ubisa, prip. 107. —
Ovdo so cudim kako se ne stide od Judi tako
zestoko krv napladivati. .T. Filipovid 1, 459''.
Kako se ne sramuju na sobi vidit kojugod odidu
za krv niova brata ili sina uzetu! 1, 459''.
Ostavi se vise, krv placa', ka' i bodes ! Nar.
prip. vrc. 59. Tako se pripovijeda da je u Za-
b)aku nokakav Turcin pet sest puta pladao jednu
cigansku krv. Vuk, poslov. 206. — Duzan je
mrtvom krvju. Stat. po|. ark. 5, 295. Da bi
onaj koji bi pomislio koga da ubije odmah znao
s kim do so zavaditi i kome ce krv duzan po-
stati. Vuk, rjecn. kod prezimo. Vidi de za liim
trde podernici, kojijema je on bio krv duzan.
Nar. prip. vrc. 172. Mi vam vazda haraft glavo-
duXni, ali vi nam krvju dugujeto. Osvetn. 4, .35.
— Sud stavi ubici zem}e pod krv. S. ^lUbiSa,
prip. 174. — Da ne bi raneuik ostavio krv na
KRV, S, e.
IsRV. II. n. /)) iia).
Jekara. Pravdouosa. 1851. 35. — Ako je za mnom
i tvoja seja, u krvi su nasa dva sela. V. Bo-
»i§ic, zborn. 655. — Mof/lo bi amo pn'padati i
oco: Krv i noz (n. p. izmedu liih, t. j. mrze
jedan na drugoga). Nar. posl. vuk. 160.
i(. n prenescnome smialti, krv znaii nekoliko
novaca sto plaea za ranu ranilac po orlluci suda
(I'ldi 8, c). Svota naznacena dijeli se na dva-
naest dijolova, to jest na tako zvanih dvanaost
krvi. V. Bogisic, zborn. .581. U mirenu radi
mrtve glave je krv jedinica koja se ucjeiiuje 20
talijera . . . rauioc ima platiti toliko krvi. 582.
Glava je mrtva iz krvi i svaka jo krv 10 cekina
pa po vrsti rane cijene kmetovi toliko krvi.
Pravdonosa. 1851. 21. Drugoga prebise sodam
krvi. 21. Za ranu od jedue do jedanaest krvi.
25.
10. u ovome primjeru u krv va^a da znaii:
skiipo. Te su majolike u krv prodavane i tra-
zene odasvud. M. Pavlinovic, I'ad. 26.
11. cognatio, genu«, progenies, u prenesenome
smislu (prema znacenu kod 1, a pri kraju), rod,
srudntvo, porod.
a. rod, srodslvo, uopre.
ti) cognatio, kad ko po rndti potjece od
kiiija drugoga Hi je obadcoje poteklo od jednoya.
aa) u apstraktnuin smislu, sveza koja
tako postaje medu cejadi. Nihb (ostanku, kaUo
krbvb podaje, svem(u) plemenu nihb po muskiomb
kolenu. Mon. serb. 285. (1419). Nasemu plo-
menu, kako blizna krbVb podaje. 290. (1419).
Nasemu lostaiiku praavomu i pocteuomu srbdca
nasega, sto je po muskomb kolenu, ali nakon
toga po zenskomb kolenu, sto bi (odb naSega
srbdca, ako li konb zenskoga kolena, sto je na-
sega srbdca, tad.a nasemu wstanku, kako krhvb
podaje. 338. (1427). Hotejaso ugoditi Bogu, ne
plti ni krvi. S. Kozicid 281'. Ne imaju6i mi ni-
kogare blizriega jii krvi nase koga bi se go-
spodstvo pristojalo. Mon. croat. 267. (1572). Ako
bude prit tko zakon ovi moj, da bude taj umrit,
jo§ da mu j' krvi svoj. M. Bunic 38. A i strici
i ostali krvi ove triski u bojnoj, vruioj prici. J.
Kavariin 85a. Ne gledajuc krvi i vjero. 234*.
NavedoSe koga Grci da se u svoju krv omrci.
254'''. Da se jur ne razbire krv ni rostvo. J.
Banovac, pripov. 186. Ako mu i ide bastina jio
krvi, moze je izgubit po nepomji. J. Filipovic
1, 389b. Ako so je koji od virenika bio ozenio
u krvi drugoga virenika do cetvrtoga kolina.
Ant. Kadcic 405. Da krv u peto kolino smeta.
426. Rodoskvrnenost oli ti potlacene rostva i
krvi. M. Dobretic 153. Zaiadi krvi ro^tveae.
332. Jerbo ni krv voda. M. Kuhacevic 69. Krv
iiije voda. (Kaze se kad se braca zavade, t. j. od
jedne su krvi, mogu se opet lasno i pomiriti).
Nar. po=l. vuk. 160. Tako mi krvi! (K srod-
niku). 801. Pomijesademo krv, skrsiti starinsku
lozu. S. I^ubisa, prip. 35. Kumovi se kumstva
spomiriali, a rodaci krvi i Jubavi. O.-svetn. 2, 30.
— Ki neharnom izdavniku bjese u krvi i rod-
bini. G. Palmotic. 3, 39''. Zadovojno uciniti onim
kim je duzan i ki su mu u krvi, kako reci, si-
novom i drugim dididem. P. Radovcie, uacin
108. Mene ostavise otac, mat, brat, prijate}i i
svi u krvi ki mi bise. A. Vitalic, ist. 79b. Sto ti
se ciiii, krstjanine, ill ti vece dobivas, kada samo
za se Boga molis, ili kad molis i za se i za
druge, navlastito za one koji niti su ti sto u
krvi, niti si od nih koje dubro primio? J. Fili-
povic 1, 3.59-1. Trjebuje |ubit svakoga opceno,
i ko nam je u krvi i ko nije. D. Basic 147.
Kad se jedan boji od kojega zla teska i velika
oli sebi oli svojim blizu u krvi. Ant. Kadcid
446. Jeli prva Xena toga mladida bita sto u krvi
sadasiioj zarucnici do cetvrtoga kolina? 428. —
Vaj tuj ce poznati i otac i mati od srca porod
svoj, i rodjako od krvi i od ploda. M. Votranid
1, 291. I rodjaka jubis tvoga er je od tvoje
krvi i roda. A. Vita|id, ostan. 20. Koji au od
jedne krvi i zovu se rodjaci. F. Lastrid, tost.
.331t>. — Jeli sto pri krvi sadasiioj zarucnici?
Ant. Kadcid 429. — Mati s bratom ki mi su
blizu po krvi. Mon. croat. 189. (1506). Po krvi
u rodbini. A. Gudetid, roz. jez. 162. Svi smo
mi svoji po Isukrstu i ovo je svojstvo blize nego
ono po krvi. J. Banovac, pripov. 49. Eoditeji
po krvi, to jest: otac. djed, i pradjed, mati, baba
i prababa. F. Lastrid, ned. 132. Stable ovdi
umetnito ukazuje razlicita rodstva po krvi znati
kolina. I. Velikanovid, uput. 3, 211. Naj skoli
onim, sto no su braca po dvije krvi. Osvetn.
1, II. Srodstvo krvno ili po krvi. V. Bogisid,
zborn. 202.
bbj u kunkretnom smislu, srodno ce-
jade, srodiia ce^ad. Kamo tolika pijanstva, blud-
nosti, da se ne prasta ni svojoj krvi? J. Ba-
novac, razg. 87. Dal' muzeve jato krvi na ba-
bine sve dovrvi. V. Dosen 168b. Da jo sagrisic
svojora krvju, ne tumaceci u kojemu koliuu.
Ant. Kadcic 211. Ako jedan od virenika sagrisi
puteno s krvju drugoga virenika do drugoga ko-
lina. 405.
/>) cognatio ; affinitas, razUkuje se muska
ili debela krv od zenske ili tanke, ali ne svagda
u istom smislu.
fid) cognatio, consanguinitas, krv^nact
,Ho i kod a): kaze se o >wj daje muska ili debela,
kad srodstvo biva samo preko oca (lat. agiiatio),
kao sto je medu stricem i sinovcem Hi sinovicom,
medu djecom dviju brata, polubracom (po ocuj
ltd. ; ka.:e se zenska ili tanka, kad. je srodstvo
preko inatere, kao sto je medu polubracom (po
malrri), medu ujakom i necakom, medu djeiom
dniju sestara Hi sestre i brata itd. mislim da jc
000 starije i pravo ziiacene, po cemu bi se srodstvo
po krvi razlikovato od tazbine (ridi kod hb)). —
Izmedu rjeinika u Belinu (rodjak po krvi , pa-
rente di sangue' ,cognatus'; svoj ,parente per
matrimonio' ,affiuis'; biti u krvi ,essere parento'
jaliijuem cognatione coutingoro' 540'ib) i u Vu-
kovu: rod jio krvi, t. j. po muskoj lozi (a kad
je po zenskoj lozi, onda se kaze: ,po mlijeku').
Sveta Gunegunda . . . koja od kraja srbski po
zenskoj krvi izlazi. And. Kacid, razg. 13. Gdi
des vidit u kratko, dobrovolni stioce, trinaest
poroda po muskoj krvi. 189. Eodockvnie u
prvo il' u drugo kolino svoje krvi oli zeuine.
Ant. Kadcid 411. Od dvi se vrste ovdi razumi
rodstvo naravsko: jedno po krvi, a drugo po
prijate}stvu koje izhodi od sraisaha krvi, oli po
zakonitoj zenidbi . . . Rodstvo dakle naravsko
po krvi nije drugo nego ,jedan savezaj oli sa-
stavak kipa koji ili jedan od drugoga izhodi ili
svi od jednoga'. 423. Po kojoj krvi mogu biti
u rostvu po tankoj oli po debeloj. 426. Narod
razdjeluje svojtu na slijededi nacin : a) po ocinoj
krvi (debeloj), rodbina: strio je ocin brat, . . .
tetka negova sestra, . . . b) po materinoj (tankoj),
ujdevina: brat majdin : ujak, . . . sestra majcina . . .
c) po tazbini . . . (Hercegovina, Crna Gora, Boka
kotorska). V. Bogisid, zborn. 376. Svojta dijeli
se po krvi (t. j. ocin rod), po mlijeku tmaterin
rod), kumstvo krsteno. (Saliacki okrug u Srbiji).
V. Bogisid, zborn. 378. — /m ovakove se pri-
mjrre ne zna pripadaju li amo ili pod bb). Koji
su u rostvu po debeloj i tankoj krvi. A. d Costa
1, 195 — 196. Svojta se dijeli po debeloj i tankoj
KKV, II, H, l>) an).
(i',)G
KRVA(5lTI SE
krvi : dobela je krv po luuSkoj a tanka jio ienskoj
lozi. V. Bopisic, zbor. 375.
lib) krv s« shvara u Siremu smislu,
le znaii i svezu, Uo postaje metta mueem ili
ienom i rodacima druge strane (,affinitas' taz-
bina). gdje je ovakuvo znacene, debela ili muSka
krv prava je krv kao knd a), a tanka ili ienska
;naci tazbinu. ovo mislim da je mlade znacene.
— Ismedtt rjeinika ii Stulicevu (debela krv ,con-
sanguinitas, cognatio'; tanka ili tanahna krv
.affinitas'). Naravno rodstvo jest po krvi debeloj
i zabrai'iuje Jenidbu do Celvrtoga kolina. J. Ba-
novac, razg. 270. Velim da se ovo rodstvo (na-
ravsko) razdi|uj\ na troje, to jest po debeloj i
po tankoj krvi. Blago turl. 2, 325. Eodstvo po
tankoj krvi nije drugo iieso niko rodstvo sto
fovik Mni s rodbinom zene tkoju puteno po-
znade, i zaminito Xena s rodbinom rovika. 326.
Niki zovu .rodstvo po tankoj krvi, rodstvo pri-
jatejstva'; drugi ,svoj po zeiii, rodjak po zeni;
svoj po muzu, rodjak po muzu, rodjak po rauskoj
glavi': ja jednoin rijo6i polak slovuika Delia
Bella zovem .svojstvo'. I. Velikanovi6, uput. 3,
214. Rostvo naravno ili puteno jest ono kad se
jedno o(d) drugoj^a rada po zakonu, po puti i
po krvi debeloj iliti muSkoj. M. Dobretid 547.
Rostvo po zenskoj krvi ,affiinitas' ili kako drugi
roku po tankoj krvi. 561.
b. progenies, u uzemu, smislu, srodstvo
medu roditelima i djecnm, djedovima i unucadi
itd. (ii pravoj liniji), pa i konkretno, rod, porod,
djeca, potomci. Ne dalece -udb nihb plbttju pa6e
sinb i sinovbcb i naslednikb pravi istinni wdb
liihb krbvi. Mon. serb. 381. (1435). (Sultan)
6ini Arslana s bastva zvriii premda j' krv
Otmana. B. Krnarutic 25. Ni svoj krvi prostio
bise (sijedi Lot). J. Kavanin 8a. Od zlih zena
ki ni mogo svoje krvi rodit sina. 263b. Kada
ne bi ostavili nijednoga od svoje krvi bastiuika.
A. Kaniilic, kam. 607. — U ovom primjeru krv
zamjenuje rijee sin : Ako ga nijesam ja rodio,
ne moze brojit se krv moja (,E se nol general,
non e mio figlio') . . . Rijoh ti da 'e krv moja,
ne da ga rodih ja (,Dissi ch' e tiglio mio, non
di me nato'). F. Lukarevic 178.
e. genus, prosapia, majores, rod, pleine,
loza, stari. — Izmedu rjeinika u Belinu (, pro-
sapia, stirpe, schiatta o lignaggio' ,stirps' 592a).
Bartolomej bi od plemenite krvi. Transit. 55.
Buduci toliko dobro rojena i dobre krvi. Korizm.
58''. Kraj krajem, a to ne samo uzrokom roda
i krvi. .S. Kozicic 3^1. Pridruzi sebi gospodskije
krvi filovika. 46a. Sa Elionoru zenu portugal-
skije krvi. 55a. Bjese poglavica, od vlasteoske
krvi. Zborn. 46'^. Trojanin od krvi nase bise
Titon. H. Lucid 191. Svojta je cestita, sve krv
plemenita. M. Drzic 23. Sretose se u njekoga
covjeka po krvi vede nego djelijema plemenita.
B. KaSic, in. 41. Plemenit po krvi i slavan
s imenom. D. Barakovic, vil. 111. Prosih sluge.
koje krvi ta gospodin moze biti. 179. Krv di-
vjacna uzdivjadi, plemstva u zenah tko ne pazi.
I. Gundulic 305. Sve gospode da se izbiru,
svijetle krvi, rajske slike. 310. Nu moguda ova
lipos s svijotlom krvi kad se sdruzi, dvakrat
vedu kaze kripos, da ju dvori svak i sluzi. 374.
Pedeset divojak plemenite krvi. F. Glavinid,
cvit. 274'>. Svijetle krvi velidina i u pastijerskoj
sijeva odjedi. &. Palmotid 1, 3. Slavne vile krv
izlazi od onoga slavna bana. 1, 21. Po lieu bi
svom saraomu krv krajevsku svjedodio. 1, 41.
Rece da krv vasa ishodi od hrabreuijeh .svijet-
lijeh bana. 1, 43. Ovijeh ]udi krv izvire od
zlijeh Gota. 1, 66. Krv na Sto me ma zaveza,
od dadka se upisati 6inih u broj od viteza. 2,
175. Ti si vitez prvi junaftkoga stasa i krvi.
2, 309. Koji su plemenite krvi. M. Radnid .399b.
Al' more biti da bi tko i sum)io, prociAujudi ga
(s. .losipa) dovikom od sama zanata drvodi|aha,
a no od izlaXiSta krvi plemenite. .J. Banovac,
razg. 123. Ali Bog ne iziskuje, od kakvo je tko
krvi i rodena, jer zna da smo svi sinovi Ada-
movi. 123. Ugon gospodar od ToSkane krvi
priplemetiite bi od svoje matere krstjanski uz-
dignut. J. Filipovid 1, 578*. Rodi se od rodi-
te|a plomeniti po krvi. F. Lastrid, od' 376.
ZaSto je ona rodena od krvi kra|evske. test,
ad. 79". Bog dade mu plomenitu krv. V. M.
Gudetid 208. Primlogi od svitle krvi mladici.
A. KaniXlid, kam. 12. Pogrdivat trudno dilo
starca Mjelovana, kakono su i dosada oni, koji
nisu od viteike krvi sastavjeni. And. Kadid,
razg. 1. Bududi gospodin i gospodske krvi. M.
Dobretid 501. Gospodidid po krvi ali siromaSan
po imanstvu. 518. Jedan izvrsiti plemid po rodu
i krvi. I. J. P. Lucid, razg. 100. Pokle su se
bratja poXenila od jednoga roda i plemena i od
jedne krvi i korena. Nar. pjes. istr. 1, 52. —
Amo moze pripadati i ovaj primjer u kojemu
krv kao da znaci oca ili mater: Krv krStena
priteXe oli primaze krv necistu i nekrstenu ; bu-
dudi dakle otac oli mati toga oli toga diteta
krsten, more se dostojno krstit: ,quia proles se-
quitur originem parentis christiani cujus con-
ditio est melior'. M. Dobretid 36. — I sama
rijei krv moze znaciti plemeniti rod. Po svem je
poznati da si krvi prave. M. Drzic 438. Bio je
obidaj da se ercegine od krvi ne u laju (po franc.
prince du sang, od krajeva roda). A. Tomikovid,
ziv. 29. — I 0 celadetu se kaze u prenesenome
smislu. Umnozni vlastele, svitia krvi. M. Drzid
242. O Sismane, vedra krvi, treci imenom, sla-
vom prvi u krajevstvu si od Po}aka. I. Gun-
dulid 314. Blago onome koji se na ]udsku krv
namjeri. a tesko na orijacku. PravdonoSa. 1851. 21.
d. u vrlo sirokom smislu, narodnost. Po-
pisani sut meju tatarskimi narodi i unnadkiie
krvi. S. Kozicid 49"'. Umri otrovan od lidnika
judejskije krvi. 51*. Eekla bi da je ono na-
sjenac; istom krv poteze na svoga. M. Drzic 273.
Gospodiue Acelis, primi oruzje i idi proti Ektoru
kraju, oslobodi krv plemene tvojego. Pril. jag.
ark. 9, 130. (1468). Bnetacke krvi sin. D. Ba-
rakovid, vil. 5. Po krvi Zadranin. 35. Tezaka
od krvi sloviuske. I. Dordid, ben. 113. Ovi puci
od slovinske krvi po porodu. 116. Sveti otac
Kajo dalmatinske krvi. Ant. Kaddid 8. Ko
je Srbin i srpskoga roda i od srpske krvi i ko-
lena. Nar. pjes. vuk. 2, 299. Da mi Bog da
zenu od prave krvi krsdanske. Nar. prip. vuk.
101. Ima vas, po krvi, i Hrvata i Srba. M.
Pavlinovid, razg. 46. — 0 cefadetu. Cvijetkom
ti i ruzicom puti porasli, kotorska slatka krvi !
M. Drzid 265.
12. kod imena zivotine (polipa, koraja). Od-
dva-brata-krv (Tubipora chamissonis L.' ili ,mu-
sica L.') K. Cruogorac, zool. 197.
13. kod imena hi^ke. Krv drakuna (ceru
dracugnja u mletackom rukopisu), rus ApaKo-
HoBa KpoBb. des. draoi krev: sideritis, sanguis
draconis (u ml. ruk). Dracaena draco L. (1415).
B. Sulek, im. 179.
KRV AC, krvca, m. uhilac, ubojiea, krvnik. —
Na jednom mjestu xvm vijeka. Krvcu brata
svoga. J. Kavanin 254b.
KRVACITI se, krvacim se, impf. biti se do
krvi, ubijati se (medu sobom). — U jednoga pisca
KRVACITI SE (!
nasega vremena. Nejakom je za nevoju }utu, da
se s jacim prijefii i krvaCi. Osvetn. 2, 126. Kr-
vace se medu sobom Turci. 3, 115.
KRVA JA, /. korice, drzak od noza (?). Krvaja,
krikaja: rek bi da je ona od ,krvi' (sto prolije
krv), a ova od ,kriv' sto su nozevi obicajno na-
krivi. M. Pavlinovii.
1. KUVAN, krvna, adj. koji pripadakrvi. — U
Vukovu rjecniku ima samo slozeni ohlik krvnt;
ovdje nam zabifezio akcenat po Danicicu (akcenti
u adj. rad. 14, 95), ali mi se iini da hi hu]e hilo
krvan i kfvni. — Bijec je praslavenska, isporedi
stslov. krtvbin., riis. kpobhuH, ce§. krevn^', po{.
krewny. — Izmedu rjecnika it Belinu (krvni
.micidiale' .micidialis' 486''; ,3ausuinario, vago
di sangue' ,sauguinarius' 641b), u Bjelostjenceeii
(krvno pluvane ,bemophtysis' ; krvno tefiene ;
krvno preleane), u Jambrcsicevu (krvno tecene
odzada ,hemorrhoides'; krvno bjuvane), u Stuli-
cevu (,sanguinolentu3, sanguinarius'), ii Vukovu
(kfvni jblutig, blutvergiessend' ,cruentus' : uftinio
krvno delo ,hat einen mord begajigen').
1. adj.
a. shvaca se krv u pravume smislu ; krvan
znaci : koji pripada krvi uopce, koji se sastoji iz
krvi (vidi u Bjelostjendevu i u Jambresiceoii rjec-
niku). Krvno prolivauije. Starine. 11, 106. (1662).
Uze Metliku s vnogim krvnim prolijanjem. P.
Vitezovic, kron. 27. Za tvoje prislavne rane,
za krvno prolejanje. Pisanica. 96. — Koja su
(gvozdja) zadala tezaku krvni znoj. M. Vetranic
1, 7. — Izabrati se imadijase krava crvena, boje
kano krvne. I. Velikanovic, uput. 3, 325. —
Tropavicam krvnim svracu (vrazi). J. Kavanin
410*. — Krvnoga posvetilista. S. Budinic, sum.
79b. Posvetiliste krvno oliti s prolitjem krvi.
M. Dobretic 337. Posvetiliste ovo nekrvno od
posvetilista Isukrsfcova krvnoga nista u bistvu
nije razluceno. I. Velikanovic, uput. 1, 7. Krvna
posvetilista prolivaiiem krvi cinise se. 3, 313.
Misa sveta ponavja uspomenu krvnoga posveti-
lista. I. J. P. Lu6ic, doct. 36. — Trece se (kr-
Hene) zove krvno, to jest po krvi, kad jedan
prolije svoju vlastitu krv za viru i zakou Isu-
krstov. M. Dobreti6 22. Krstene krvno. B. Lea-
kovii, nauk. 162.
b. koji pripada profevanu kroi (11 ratu, u
borbi).
a) 0 ratu, 0 borbi. V istoj krvnoj rati.
P. Kanavelic, iv. 78. Jednom ratim intacnom i
tako krvnom i krutom. S. Rosa 21''. Krvno
rvane. B. Zuzeri 399.
b) 0 mjestit (jdje su rati, bitke. Pano-
nije ravne krvne cetri rijeke (,rijedke') preko
hode. J. Kavanin 283h. Niz Krajinu krvnu na-
nizane. Osvetn. 5, 37. — Drugo je 11 owoine pri-
mjeru: Zatoj zvana jest liiva krvna. N. Ranina
92b. matth. 27, 8.
c) u ovom primjeru stoji krvno sveti-
liSte u drugome smislu nego je pod a, i znaci
uprav pokol: Da od mrzecih nizih glava krvno
uoini svetiliste. J. Kavaiin 182S'.
c. u prenesenome smislu, koji je nakan na
krv, na ubojstvo (koji je zefan, zedan krvi, vidi
krv, 4 i 5).
a) 0 cefadetu. Od prokleta, od neprava,
od krvnoga izdavnika. G. Palmotic 1, 379. Od
liihove trage prave krvni Antikrs da ce iziti.
3, 54'^. On zavrze govor ovi znaju6 djela kleta
i huda, zlo izdanje ke gotovi suproc liemu krvni
,luda. .3, eS-i. Jak da je roden krvne od guse.
3, 81''. Krvni [udi dotekose. P. Kanavelic, iv.
441. Eukam krvna ubojice. 457. A sad krvni
1. KRVAN, 1.
b).
[udi zali zlo ga jesu nagrdili. A. Vitajio, ostan.
134. Taj Bimeleh, Irud krvni bez osvete ostat
neie. J. Kavanin 215''. Puce objeSen krvni
Juda. I. Dordi6, uzd. 80. Nastase krvni gusari
od dobara. ben. 174. Ovi krvni samosilnik
umori ... S. Rosa 38l>. A stigli ga krvni tje-
raoci. Osvetn. 6, 61. Krvni neprijate| dangubi.
M. Pavlinovic, rad. 54. — Amo pripada i ovo :
Moja Ijepos . . . podobna ce biti plata dobitniku
krvne (krvnika) glave. G. Palmoti6 2, 444.
h) 0 cudi. ZnajuAi krvnu cud sinoviiu.
I. Dordid, salt, xv, Niki od nature jesu Jubez-
nivi, a niki nature krvne. Korizm. 48*.
c) 0 diiscvnome stanu. Sto se u bijesu
krvnom opi? G. Palmotic 3, 41'*.
(I) 0 odluc.i. Cijem mi krvne stinu od-
luke. G. Palmotic 1, 74. Krvne odluke motri i
snuje. P. Kanavelic, iv. .5.
e) 0 rtici. Stayja na kcer ku porodi i
na unuka krvne ruke. G. Palmotid 1, 184. Krvna
ruka. P. Kanavelic, iv. 340.
f) 0 nozu. S ruku nozi svjetlucnuse
krvni. Osvetn. 4, 35.
(I. krvno djelo, ubijane, ubojstvo. Da zla
kraja ne zako|u, da ne ucinim krvno dilo. G.
Palmotii 1, 76. Neka bude on paziti krvno djelo
svojijeh ruka. 1, 180. Jedan plemeniti mladic
jedno je krvno dilo ucinio, sikuoi i prolivajuii
tursku krv. J. Banovac, razg. 185. Kad se ganu
prije krvnog dila. A. Kanizlic, roz. 45. Gdi krvno
djelo imase se izvrsiti. S. Rosa 1.59b. Da za
novce to krvno dilo ucinite. M. A Re)kovi6,
sabr. 43. Oskvrni se zemja krvnijem djelima.
D, Danicic, psal. 106, 38. — Amo pripadaju i
ovakovi primjeri: Na to divske usprijese cudi,
pa se krvna okanise 6ina. Osvetn. 1, 48. Zla-
menje te zlobe krvne. Mirakuli. 21. Da se plati
krvno zamucene. Osvetn. 5, 8. Nema Jeta bez
krvnih osveta. 1, 8.
e. prema krv, 8 (osobito pod 0), znaii:
koji pripada ubojstvu, kojije u svezi s ubojstvom,
te se kaze:
a) 0 sudu uopce. Nacini verige, jer je
zemJa puna krvnoga suda i grad je pun nasija.
D. Danicic, jezek. 7, 23. O sudovima krvnim
nize. V. Bogisic, zborn. 547. — Naj ceUe se po-
mine sud sto se zove krvno kolo u nase doba.
— izmeiu rjecnika u Vukovu: krvno kolo (u
Crnoj Gori) kad .so skupe kmetovi te sude za
,krv' i mire krvnika s rodbinom ubijenoga ,das
blutgericht' ,judicium capitis', [cf. vrazda]. —
Kako se danas na Mitrov dan sastadosmo i sje-
dosmo pod kruskom blizu svatovskih grobnica
mi zemajski glavari, popovi i knezovi i stare-
sine, mirotvorci bratski. prebrojismo se, nadosmo
se u krvnom kolu 78 judi, a to da razaberemo
kako se dogodila bratska pogibija na proSli Lu-
cin dan izmedu dvoje .svatova Milkovica iz Za-
sada i Ninkovioa iz Mustaca. V. Vrcevic, niz.
39. Da oni krvno kolo sastave. 240. Broj sud-
nika krvnog kola. 240. Gldvimo krvno kolo
od dvadoset i cetiri kmeta, pozovimo dave, pa
posto kaze svak ,svoj razlog, neka osude. S. l^iu-
bisa, prip. 158. Okupimo kolo u Crmnicu, umol-
nike crnogorske i primorske, ni po svojti, ni po
hatoru, no mirotvore neumitne. 158. Kad se
kolo sastalo da cijeni Zlatijinu glavu. pri6. 47.
Metati krvno kolo. Pravdonosa. 1851. 21. Kad
se mirila mrtva glava (krvno kolo). V. Bogisic,
zborn. 541.
b) 0 razmirici. Kako na danasni dan i
u debar cas sastaSe se dvadeset i fietiri kmeta i
dobra coeka ... da razvide porok i razmiriou
krvnu. S. !l^ubisa, prip. 163.
1. KRVAN, 1, e, n). (iO
!•) o osudii (0 onome Sto se plaia za
krv). Ako bi Movika ubil, plati gospodinu krvni
osud. Mon. Croat. 255. (1553). — Maze pripa-
dati amo i ovo (u prenesenome smidu): Budu6
da sam krvna cina siaa tvoga. P. KneXevid, osm.
317.
<l) 0 Steti. Cini zaplatiti krvi krvnu naSu
stetu. P. Kanavelid, iv. 2'29.
f. krvni danak it ovome primjeru vafa da
znaii vojniiku sluzbu i drvgu: Ugovore ... da
im se ueke uzimat iiikakav porez, danak noviani
ni krvni. S. ^lUbisa, prip. 9.
g. prema krv, 11. Ta se (prijazan) zove
krvna. Narufin. 63". Petar ni mi pri.jate) krvni.
GTb. PlemenStiua krvna. M. Eadniii 76*. Molio
bi je i Jsakliiao s Jubavju oteovom, s mlikom
materinim, s prijatejstvom krvnim. I. J. P. Lu-
6ic, razg. 104. Vsi krvni rodjaki. Jafike. 124.
Srodstvo krvuo ili po krvi. V. Bogisic, zborii.
202. Zaprjeke su zenidbeno krvni rod, kumstvo . ..
202. Svi bratstvenici slave jedno krsno ime, Sto
i opet pokazuje nihovu medusobnu krvnu svezu.
513. — Od krvnoga ockvriienja. P. Kanavelic,
iv. 424. — (vidi krv, 11, d) Videci Gospndin
Isus da so mnogi bogaci od ubozi razdiluju, ter
ne mare za to krvno i naravsko sjedinene, za to
donese na svit svoje s. evandeje i milost, tor nas
svojom milosdu jos vise sjediiiuje uego nas bise
narav i vrsta sjedinila. ,T. Banovac, pred. 40.
2. adv. kfvno. — U Stulicevu rjccnikii: , era-
onte'.
2. KBVAN, krvdna, tii. vidi karvau. — IJ Stu-
licevu rjecnikii : .carovana' (tal). — vije dosta
pouzdano.
KRVAE, m. u Ivekovicfvit rjrcniku: covjok
koji judima krv pusta. isporodi .berberin, ber-
berina'. — govori se oko Gline. P. Leber.
KRVARA, /; Sanguisorba officinalis L. (Ma-
rinkovic). B. iSulek, im. 179.
KRVAEENE, n. djelo kojijem se krvari (a
osobitijem znacenima kojijeh nema svijeli hod
krvariti). — Od .^viii vijeka.
a. pustane krvi. — U Bjelostjencevu rjec-
niku : krvarene uupicami ,scariiioatio' ; krvarehe
na zili, ,phlebotomia'.
b. tecene krvi. Kvar ociju krvarene slidi.
J. S. Eelkovid 208.
c. prolijevane krvi (ii boju). Zar da je
(Bosnu) poticvi neprestana prevjerivana i krva-
rena velikasaV M. Pavlinovic, razg. 51.
1. KRVAEICA,/. ce§. krevnicek, Androsaemum
(vulgare) Grtn. (Sab)ar). B. Sulek, im. 179.
2. KEVAEICA, /. vidi: Krvarice iz korena
ne daj. — Krvarica jest loza iz zemje od ko-
rena. J. S. Ee]kovic 30(i.
3. KEVAEICA, /. intestinum coecum, nem.
blinddarra. na Bracu. A. Ostojic. — isporedi
cmar, kujen.
KEVAEICI, m. pi. ime, selu u Hrvatukuj ii
-upaniji zagreba ckoj . Eazdijej. 90.
KEVAEINA, /. vidi krvnina. — Od xviii vi-
jeka, a ixmedii rjeinika a Stulicevu (,jus rope-
tendae raulctae pro liomicidio') i u Vukovtt (vide
krvnina). Ubise mi otca i za krvarinu uze trista
grosa. J. Filipovic 1, 4.59''. Oglobe gorje nego
kad Turci krvarinu napladuju. 1, 459l>. Mire6i
krajine, mrtve glave i krvarine. V. Vrcevic, niz.
135. Odavna je pukia krvarina na sve cetir
strane. M. Pavlinovic, razl. spisi. .885. Ako
krvnik ne moze platiti krvarinu kuci ubijenoga.
V. Bogisic, zborn. 513. Plata za mrtvu glavu
zove se krvarina. 579. — U jednom primjeru
« KEVAV, 1, a, rt^ aa).
xviu vijeka nije posve u istome znaienu. fiejad
ubivenago kase (kaze?) odma suprot onoga ubo-
jice iskai^e (.iskaine') 6iiie (cine'O krvi, koja
s pufikira jazikom naroda zove se krvarina.
jodna ceta ludstva oruXana skiiplona ot uvrije-
denih . . . nosi pomori, razrusenij . . . Starino.
10, 39. (1790).
KRVARITI, krvarim, impf. postaje od krv
(uprav od krvar), i ima razliina znacena. — Od
XVIII vijeka.
a. puitati krv. — U Bjelostjenievu rjecnikti :
krvarim, krv pu56am, kuplco ali roge priklap|u6
jScarifico, scalpoUo aperio'; u Voltigijinu: ,cavar,
cacciar sangue, salussare' ,ador lassen'; u Stuli-
cevu : ,scarificare'. — I sa se, rejleksivno. — u
Bjelostjencevu rjecniku : krvarim se, krv puscam
sokui 2ilu.
b. vidi krvaviti. — U JambreHcevu rjeiniku :
krvarim ,cruento'.
e. prema krvarene, b i c, moglo bi znacili:
prolijevati krv, neprelazno.
KEVAENICA, /. vidi stratiste. — U jednoga
pisca XVIII vijeka, a izmedu rjecnika u Belinu
(,luogo dove si giustitia' ,carnificinae locus' 351")
gdje se naj prije nahodi, u Voltigijinu (,forca,
patibolo, luogo di sangue' ,galgen'), « Stulicevu,
(v. krvniSte). — U jedinome primjeru stoji u
metaforickome smislu. Ima se vice uzeti u ovoj
stvari od ispovidnika, i dobro viditi da ne bude
sto savise; iii bo ispovid du§a krvariiica kako
nerazlozito i himbono poluvirnici govorili su. I.
Velikanovic, uput. 3, 83.
KRVAENIK, m. vidi krvar. — U Jambresi-
ccvu rjecniku: , scarificator ; phlebotomus'.
KEVAENOVATI, krvarnujem, impf. u Stuli-
cevu rjecniku: v. krvnioiti. — sasma nepouzdano.
KEVAST, adj. u Stulicevu rjecniku : ,sanguine
abundans' pun krvi. — Takovo znacene nije po-
uzdano, bole je: slican krvi (n. p. erven), vidi:
Krvast, bot. min. art. (erven kao krv), lat. , san-
guineus' ,blutroth', tal. ,sanguigno, rosso come
sangue'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
KRVAS, m. Gervasius, ime musko. — Bice po
latinskome nacineno (vidi i kimak) ali uz pucku
etimologiju od krv. — U Dubrovniku xii i xiii
vijeka, a izmedu rjecnika u Danicicevu (KrbvaSb
, Gervasius'). Ja banb bosbubski Kulinb prisezaju
tebe, kneze Krbvasu, (,juro comiti Gervacio'. Sr.
spom. Biograd. 1840. 2) i vbsemb gradamb Du-
brovbcamb. Mon. serb. 1 — 2. (1189). Krtvasb
Manbderovicb (vlastelin dubrovacki). 23. (1234—
1240).
KRVAV, adj. eruentus, na kojemu je (osobito
mnogo) krvi, krvju obleven, krv^u okafan. — Rijec
je praslavenska, isporedi stslov. krtvavi., rus.
KpouaBbiii. ces. krvavy, poj. krwawy. — U svijem
je rjecnicima : u Vrancicevu (, eruentus ; sangui-
neus'), u Mikajinu (karvav, krvav .cruentatus'),
u Belinu (,iusanguinato' .eruentus' 408"; ,san-
guinolente, imbrattato di sangue' ,crueutus' 6411)),
u Bjelostjencevu (,cruentus, cruentatus, sangui-
nolentus'), u Jambresicevu (,sanguinolentus'), u
Voltigijinu (,sanguinoso' ,blutig'), u Stulicevu
(,cruentatus, sanguine foodatus'), u Vukovu (,blu-
tig' , eruentus'), u Danicicevu (krbvavb , eruentus').
1. o.dj. — Komp.: krviviji (J. Banovac. razsr.
117. 157; Osvetn. 3, 107).
a. u znaienu sprijeda kazanome.
a) 0 celadetu, o zivotini, o dijelu tijela.
aa) lead krv tece iz rana na samome
tijelu. uau) o ieladetu. Ondi smo vidili Grgu
krvava. Mon. croat. 203. (1513). Tekuci po sti-
KRVAV, 1, a, (i) an). (',!
nah, po kamenju i po kupjenah vas krvav po
nogah. B. Kasic, fran. 59. Sva se izkubla, sva
je krvava. I. V. Bunic, mand. 10. AV ga, srete
vjereniea }uba, ona bjesR suzna i krvava. Nar.
pjes. vuk. 2, 20. — bbb) o dijelu tijela u tela-
deta i u iivotine. Koji put i krvavi glava bude.
F. Lastri6, ned. 320. Dok izneso rusu g-lavu od
sikare svu krvavu. V. Dosen 124*. On prevrce
te leseve mrtve i krvave ogleduje glave. Nar.
pjes. vuk. 2, 562. A da stapom omarises glavu,
bi je svojom platio krvavora. Osvetu. 2, 52. —
Pod priteskim kriza brimenom satreno i krvavo
rame. A. Kanizlic, uzr. 88. — amo pripada i
uvaj primjer u kojemu se govori o dijelu tijela
ill 0 kozi ill 0 cijelome tijelu : Kako je derano,
(i) nije krvavo. (Kako je radeno, raoglo je i gore
biti). Nar. posl. vuk. 125. — ccc) oodje moze
stajati i kad se govuri o ranama i udarcima.
Brez krvave rane mrtav pade zee. A. Kaiiizlio,
kam. 559. Bubic im vida erne i krvave udarce.
S. l^ubisa, prip. 154.
b/>) kad je km iz tudega tijela. ana) o
ce(adetu. Srite ga jedan krscanin koji videdi ga
krvava rece mu: .Odklen idesV ti si ubio koga
covika'. M. Zoricic, zrc. 25. Posli nikoliko vri-
mona ugleda se i izlaziti vas krvav iz vojske
turske . . . koga vojska ugledavsi mnogo se obe-
seli, navlastito kada vidise da je zdrav brez ni-
kakve rane. And. Kaoio, razg. 112. .Jagne sam
klala, te sam krvava. Nar. pjes. vuk. 1, 216. —
bbb) 0 tijelu Hi o dijelu tijela. Upadu u ruke
krvave i nepoSteiie. B. Kasii, per. 128. Krvava
se ruka viku prvom vodom ne oplaka. I. Gun-
dulic 500. Sve po puSci i krvavoj ruci. Nar.
pjes. vuk. 4, 52. (u tijein je primjerima krvava
ruka po nesto u metaforickom smislu). — Al" eto
ti jednoga junaka na vranciou koiiu pomamaome,
krvave mu noge do ko(ena a junaku ruke do
ramena. Nar. pjes. vuk. 3, 100. — Polecela dva
vrana gavrana, krvava im krila do ramena i kr-
vavi kjuni do ociju. 3, 561. Sve ti ptici j)o raz-
bojih ovijele; krvavi im do ociju kjuiii. Osvetri.
1, 8. — Iz krvavijeh cejusti. I. Dordic, salt. ix.
— Izgledanje u .stupaje krvave i bolesne Jezusa.
L. Radio 35.
b) 0 cenm neiivu (katkad u metaforii-
kome Hi u prenesenome smislu), n. p. :
ua) 0 oruzju. Krvavo uo/.o svud sije
taj tuga. M. Vetranic 2, 348. Krvave noze nosi
u ruke. Nar. pjes. vuk. 1, 216. I jedva despot
ziv utece izpred sabje sve krvave. I. G-unduli6
387. Ua su pali pod vlas sabje tve krvave. P.
Kanavelic, iv. 15. Sto mi ti je, mila majka, sa-
b)ica sva krvava? Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 10.
Pogledaj mu sabju o unka§u, sva krvava britlca
do baloaka. Nar. pjes. vuk. 1, 547. Andeo kr-
vavi mac u noznice stavl. A. Kanizlic, utoc. 456.
Krvave im ruke do ramena i zeleni maci do
baloaka. Nar. pjes. vuk. 2, 308.
bb) 0 drugome oradu kojijein se ubijn
Hi muci, n. p. o hicu. Premako krvaf bic vidjaliu
prid vrati (metaforicki). D. Barakovi6, vil. 78.
Bio je bicevan sibioami krvavima. A. d. Costa
2, 152. — 0 krizii. Nego tvoj svet ki-iz krvavi . . .
J Kavanin 32''. — // ovome primjeru stoji po-
steja metaforicki mj. kriz : Ter se s krizem raz-
govara privelika pokornica (sveta Jelina kriza-
rica) : .Eajsko cablo, ziva zejo, za tobora sam
izceznula, o krvava ti postejo, istuc. tebo uve-
nula'. And. Kacio, razg. 17 — 18.
rr) o odijelu. Sve mi donosi ruo kr-
vavo. nocom ga perem, a danom susim. Nar.
pjes. vuk. 1, 491. Sto t' je, rano, krvava do-
lama y 1, 540. Drzi krvav jagluk u rukama.
I KRVAV, 1, b, n) an).
2, .Sol. A staroj se dosadilo majci sve peruci
krvave hajine. 2, 438. — (metaforicki). Drugi
vije iz Kozaro puste, sa krajine krvave liajine.
Osvetn. 5, 31. — Kadi krvava kosujica vidi ko-
sujica, c. i u Vukovu rjecniku: krvava kosujioa,
vide [vodenak] kosu}ica 2.
<l<l) 0 kamenu, drvccu (na mjestu gdje
je hio poko{). Krvavo je po drumu kamene, kr-
vave su vite omorike. Nar. pjes. vuk. 3, 312.
Zora crna i krvava, krvavije niz tocila stijene.
Osvetn. 3, 107. — U ovome primjeru, u metafo-
rickome smislu: Za to, o slavua i cestita kuie
otmanske kruno, vidim da pooetak oarstva od
svita sad krvaviin krijepi.s zidim. I. Guadulic
495.
ee) 0 jiutu (metaforicki). U ruci je
s macem trijebi put otvorit krvav tebi. G. Pal-
motio 2, 46.
ff) 0 mjestu gdje je bio vciiki poko(
Hi bitka tiopce. gdjegdje moze biti znacene kao
kod d, a) bb). Mlav-planino, krvava krajiuo!
Nar. pjes. vuk. 3, 26. Te je saje u Liku krvavu.
3, 109. Od Kotara krvave krajine. 3, 142. Vo-
jevoda od KCeva krvava. 4, 61. Kod krvavog
sanca Deligrada. 4, 528. — Amo pripada i ovo :
S koga je (oruzja) svijet krvav. M. Vetranic 1, 8.
1). sanguineus, koji se .sastoji iz krvi, u
kojemu ima krvi, pa i u prenesenome smislu,
erven kao krv.
u) o cemu, zitkome sto je Hi sama krv
Hi je pomijesano s kro\u (gdjegdje u metaforie-
kome Hi u prenesenome smislu), n. p. :
na) 0 cemu zitkome u (udskome tijelu
Hi sto iz nega izlazi. una) kako su prije mi-
slili, u (udskome tijelu ima cetiri^ zitke stvari, te
po nima postaju temperamenti. Cetiri umori od
tijela, to jest krvavi, srditi, melaukolik i fle-
matik. M. Orbin 73. — bbb) o znoju (prvi su
primjeri u pravom^' smislu po luc. 22, 44). Od
pota krvavoga. Korizm. 94*. Naj prije ce krvav
znoj iz lica proliti. M. Drzic 456. Kada se kr-
vavijom znojem znojase. A. Guoetic, roz. jez.
181. Oni krvavi znoj, kojim znojase. M. Jer-
kovic 44. Da kad Isus pun Jubavi iz slavnoga
svoga obraza proli na svit znoj krvavi ... P.
Vuletid 88. Poce se znojiti potom krvavim. F.
Par616 51. I probivsi mu odicu krvavi znoj . . .
F. Lastrio, test. 107^. Priuzevsi ga krvavi znoj.
E. Pavi6, ogl. 609. — metaforicki Hi iperbolicki.
Rimski vojuik ta glas nosi, Afrikanom da ga
zvase . . , niku milost za se prosi, Rimjani mu
zatajase, nega voji ue pristase, a znoj krvaf za
nih rosi. D. Barakovic, vil. 357. Lijenim ostavit
cu trudne pute, zno'e krvave. .T. Kavanin SO''.
Popade me u onoj sjeni znoj krvavi i ledeni.
445*. — Dubje znojit se 6b krvavijem znojem.
Zborn. 521'. — ere) o suzama, plaiu. Pa pogleda
cara poprijeko, krvave mu suze iz ociju. Nar.
pjes. vuk. 2, 344. Tamo noj krvave suze iz ociju
letole! Nar. prip. vuk. 177. — naj iesie u me-
taforickome Hi ipcrbolickome smislu. Slis'te tuzben
vaj i moj plac krvavi. M. Vetranic 1, 70. Kroz
toj se s krvavijem suzami bez broja utjecem
k tebi. N. Dimitrovic 43. Gorke tuzice i pla6
krvavi. M. Drzid 457. Kad pocnem u meni, ne-
sreco, misliti, koliko tvom zledi mogu se tuzan
rec, suze mi krvave iz oci pocnu tec. U. Ra-
nina 107t>. Placu6i s krvavim suzami. J. Ba-
iiovac, pred. 38. Zasto je stanak niov toliko ne-
srican, koliko je dostojan zaliti se s krvavim
suzama. F. Lastrio, ned. 343. Ovo je uzrok,
koji me mice i probuduje na gorko uzdisane i
suze krvave. 368. Vi pjevate, a nama krvavo
polijecu (suze). Nar. posl. vuk. 35. Krvave vaja
KRVAV, I, h. a) aa). :
(siizo. Kad se kazuje za koffa da plafie ili onako
da luu J8 tesko). 160. Alt ja krvave va|ain od
muke. (t. Zelic 108. — tldd) mciem amo i oimj
primjer, premda nije baS zitkn nno Ho sc ima
kod ovojia u tnisli (vidi kod natezati se) :
Bijeila vrana zs^ar letedi podriska rao i pohabi. i
osrajehnuh se od Zalosti i rijeh: ,Da ti k|un po-
vene, . . . i kad hodeS poc od sebe krvavijem se
natezala." M. Vetrani6 I, 23.
hb) o dazda (o vodi unpce, vidi h)
aa)). Sunce u istok vratit mogu, s neba dozvat
dai krvavi. G. Palmotii 2, 432. I padahu vrhu
trave dazja kapje svud krvave. P. Vuleti6 88.
Svu nod sjala jasna mjeaeSina, u ponoci krvav
dazdic nade. And. Kacit':, razjj. 222'. — U ipcr-
bolickome smislu. Sab|e, Stiti, strijele, luci s kr-
vavijem se dazdom ore. I. Gundulii 543.
r(') 0 hlatu, potoku. On vas streptjo i
u krvavu blatu pade na tli doli. I. Gundulic
410. — Metaforifki. Krvavira potokom sramotu
osvete. D. Barakovi6, vil. 103.
h) 0 iemu Ho je pomijesano s krvfa ili
se sastoji iz kroi (kao kod a)) ili je puno kroi,
alt istieuci vz to crvenu boju.
(ui) 0 iemu iitku. aait) o nodi. Ubi-
strise vode, ke smucene bihu, kad ti Turke bode,
krvave tecihu. D. Barakovic, vil. 351. Do suuca
joj bistra voda bila, od sunca .se voda zamutila,
udarila mutna i krvava, pa pronosi koiie i kal-
pake, ispred podue rai'iene junake. Nar. pjes.
vuk. 2, 340. "Potekose vode sedrvani po Stam-
bolu mutni i krvavi. 3. 63. — (>M)) o pjeni (iz
iista). Na usta im bila pina skace, al' Turcinu
bila i krvava. And. Kacic, razg-. 121. Nosise .se
jotni dan do podne, dok Turcina pjene popanuse,
bijele su kako gorski snijeg, Strahin-baaa b'jole
pa krvave. Nar. pjes. vuk. 2, 284. Nosise se
Jetni dan do podne: Musu b'jela pjena popadnula,
KrajeviAa b'jela i krvava. 2, 408.
bh) 0 slovima napisanima kro{u. Sinoc
mene crna kniga dode, crnom bjese bulom za-
bulana, a krvavim slov'ma napisana. Nar. pjes.
vuk. 1, 395.
ccj 0 tijelu (udskoine ili zivinskome,
Hi o dijelu tijela. a<i<i) o tijelu ili o kozi, kad
pocrveni, jer udari ii nu km. Bokrija je taj ne-
sre6an dervis, . . . krvav dervis bjese do ociju.
Nar. pjes. vuk. 2, 273. Jedau (cahnr vina) dase
konii od megdana, krvav koiiic do usiju dode,
drugi popi na pohodu Marko, krvav Marko do
oftiju dode. 2, 225. — hbb) o ociina, Oci diviji
i krbvave. Stefanit. star. 2, 280. Isus s licem
strasnim recet s ocima krvavima. Korizm. 17*.
I u kosijeru strasna zuba i krvava oka ogan
zivi prijeti. I. Gundulid 554. Kon krvavih ociju.
B. Krnarutii 8. Oci zuto i krvave. V. Dosen
176''. To je bio strasan tucak junak: mrka brka
a krvava oka. Nar. pjes. vuk. 3, 407. Neki Ra-
dun s krvavijem ocima od ogiia i dima. S. J^ju-
bisa, prip. 241. — metaforicki. Krvavim okom
gledahu nu. P. Bak§ic 5.
<•) u prenesenom smislu, erven kao krv.
Bozanstveno znamenje kriza krvavo. §. Kozi6ic
21b. — Ako vidis (u snii) da je mjesec krvav,
toj prilikuje trud i muku. Zborn. I33b. Nece
vec svitliti (misec) nego ce se krvav ukazati. .1.
Banovac, razg. 2. A danica krvava ii|egla. Nar.
pjes. vuk. 3. 223. Stade 6eta, pa gleda mjeseca
i negovo krvavo odijelo. Osvotn. 1, 63. — Krva-
vijem oblakom. I. Dordic, uzd. 13. — Krvavome
kad koprenom sve se nebo uaoblafii. G. Palmoti6
1, 19. — Podrtijeh iz uzdaha, boz umrtja u kih
crka, krvavijem dimim paha, smrdeoijem pjenam
hrka. I. Guudulid 472. — Miho: Vidis li mcinu
H) KRVAV. 1, .■, e).
ovu? — Vlaho: Vidim, sva je rdava. — Miho:
Bila je ua provu. — Vlaho : Zato je krvava. M.
DrXic 44. — Drugu sveoi digoi5e priliku: od
Durdeva do Dmitrova dana sve barjaci krvavi
ido§e viS' Srbijo po nebu vedrome. Nar. pjes.
vuk. 4, 131. — Krvava kapa, krvavo sukno. (A
nikad se ne kaXe crvena kapa, crveno sukno.) u
Draganidima. D. Trsteiiak. — Gored iskre u
gredami, od kijeh svaka krvava je, no.se ogan.
B. Bettera, or. 27. Iz nozdara kodu su6o krvavi
plam. S. l^ubiSa, prip. 240. — U Ditbrovniku
krvavo gvozde moze znaiiti usjalo. ,Jeli mi utija
krvava V P. Budmani.
d,) u prenesenome smislu, vidi krv, 2, c.
Posjed du im i muSko i Xensko, krvavi su kad
za liih pomislira, vazda su me brukom tovarili.
Nar. pjes. vuk. 5, 492. .Olazi od mene, lopove,
sav si mi krvav na ocima'. J. Bogdanovid.
C. oruentus, atrox, saevua, kod kojega sc
krv lije, u kojemu je pokof, uhojstvo.
a) 0 boju, rata ltd. pa i o svadi, ne-
prijate(stvu. I pozno si i vidio sred krvava juta
boja, koli je teSka sila svoja (negova). I. Gun-
dulic 308. Ja ki stratih sva ma Ijeta slijedit
s vojskom boj krvavi na sve detr strane od
svijeta. 484. I nasrnu s krvavijem ga rvat bojom.
520. Kad u boju krvavomu starca ostavi ti Ne-
stora. G. Palmotic 1, 207. Silne boje i krvave
nije spametno zametati. 2, 128. Da ih moja ve-
licina na krvavi svijeh boj zove. 2, 351. Za boj
ostri i krvavi. P. Kauavelid, iv. 42. Kad vojuik
ulazi u koji krvav boj. I. Grlidic 120. O strasna
boja, o boja krvava! F. Lastrid. test. 157b. Kr-
vavi ovi boj na moru bijase. A. Kanizlid, utoc.
406. I ako je vede od slave pridobiti sebe istoga,
neprijatejske neg drzave posred boja krvavoga . . .
P. Sorkocevid 578''. Nakou dva sata krvavoga
boja. M. Pavlinovid, rad. 87. — U toliko i vo-
jevoda bogdanski se caru odvrze i od krvavijeh
bojnijeh zgoda pocetak se hud zavrze. I. Gun-
dulid 338. — Na krvavo bijenje i vrlo. 340. —
TJ krvavoj rati. D. Barakovid, vil. 58. Iz kr-
vave mrzi je rati s Turcima se pobjeguda prid
Pojacim ukazati. I. Guudulid 396. Svud zamedu
rat krvavi. G. Palmotic 2, 3. Vi moji druzi u
krvavoj rati. B. Krnarutid 25. Rat krvava za-
vrze se. P. Kanavelid, iv. 182. U ovemu krva-
vomu ratu. V. M. Gucetid 129. Zametnuo bi-
jase rat krvavi. I. J. P. Lucid, razg. 64. — Nod
harcovanje krvavo razstavi. I. T. Mrnavid, osm.
57. — Pouavjaju se cesti i krvavi sukobi medu
onijem Srbima. S. !^ubisa, I'rip. 155. — IT ovijem
krvavijem borbama. 81. — • Radi§ S nih upasti
u krvave smede i boje. G. Palmotic 1, 266. —
Hrvati krvavijem oporom uzbiju Turke. S. l^u-
bisa, prip. 83. — Svadidi ki bez svadbe ke kr-
vave drzaSe ga (Knin). J. Kavanin 231a'. Kr-
vavoj u zavadi za me mrahu. I. Dordid, uzd.
31. — Ostaranijeh i krvavijeh neprijate]stva. B.
Kasid, in. 54. — Amo pripada i ovo: Da one
dvije kude ne opomiiie na krvavi dogadaj. Prav-
donoia. 1852. 30.
b) 0 smrti (ubojstvu). Kad bi tko bio
usilovau ili koji grih uoinit ili koju veliku ne-
voju ili teSku i krvavu smrt poduijet ... I. Gr-
licid 198. Pogrdni obidaj megddna umetnut s iz-
mii|enem djavla za da s krvavom smrtju tilesa
dostigne joste izgubjene dusa. I. J. P. Lucid,
nar. 133. — Ubojstvo koje se dini s oruzjem
jest krvavije. J. Banovac, razg. 117. — Amo ne
pripada ovaj primjer, vec pod e: Mjesec krvav,
smrt krvava ... J. Kavanin 558*.
r) o krstenu. To se zove krstjenje kr-
vavo. Blago turl. 2, 205.
KRVAV, 1, d. 7(
(1. cruentus, sanguinarius, koji krv (tudit)
prolijeva, koji ubija, Hi koji zeli ubijati Hi se
nasladuje ubojstvom, pokofem, isporedi krvan, o.
ti) 0 ieladetu.
4tu) u zlome smislu. aau) o gelatu.
Pa naredi krvava gelata, da izgubi zorna kau-
riua. >far. pjes. vuk. 2, 610. Krvav gelat pred
tavnicu dode. Ogled, sr. 491. — bbb) o drugome
covjeku. Ah zli kraju i krvavi ! G-. Palmotic 1,
179. ]^ut i krvav ho6e biti (covjek) ko lav, mo-
dvjed, panter, zmijo. .T. Kavanin 76b. — amo
pripadaju i ovakovi priinjeri: Djaval . . . nepri-
jate} krvavi. M. Vetrauic 1, 115.
bb) u dobrome smislu, junacki, hrabar.
u narodnijem pjesmama nasega vremena (ispo-
redi krvnik, c, ubojica). Ja okupih sezdeset Tii-
rakah, sve Turcina krvava junaka. Nar. pjes.
vuk. 3, 320. Drobnaci su krvavi junaci. 4, 489.
E su u hu (vojsku) krvavi Spuzani. Pjev. cm.
174b. (jtac joj pogibe pod Skadrom, krvavi ju-
nak, Bog da ga prosti! S. ^ubisa, prip. 67. —
Amo pripada i ovaj primjer : Od krvave kuce
Perovina. Nar. pjes. vuk. 4, 523. — isporedi i
a, b) if).
b) 0 zvijcrima. Bese v rece toj videnijo
krvavo, ishojase i povedase zemju. Pril. jag. ark.
9, 115. (1468). To ne bila tri krvava vuka. Pjov.
cru. 149'>. — U ovome se priinjeru kaze o ce(a-
detii: Malo poslija uzrivsi djavla, rece mu : ,Ca
to ti stojil, krvava bestija?' P. Glavinic, cvit.
370-1.
c) u prenesenome smislu, o naravi (cudi),
nagumi. Ptice krvave uaravi. M. Vetrani6 1, 93.
Negova bezbozna ruka, slepo poslusua krvavom
nagonu ^ mracnoga srca, nije prezala od savesti.
M. P. Sap6aniu 1, 121. — Moglo bi i ovo amo
pripadati : Tac grabeci silui vuci, kad krvavi
glad ocute. G. Palmoti6 3, 22b.
(I) vidi e, e).
c. atrox, II prenesenome smislu, vrlo mucan,
tezak, strasan.
a) muka, jad, tuga, i uopce ncugodno
stane tjelesno Hi dusevno (radi rijeci muka i
trud vidi i h) i c)). Jos mislit — jaoh sele! —
muka je (u drugome rukopisu: tuga je) krvava
pastiri sto vele od tezijeh dubrava, sto mi je
trudno cut, er kad se spomenem, sva treptim
kako prut i blidim i svenem. M. Vetranid 2,
261 — 262. Ead muke krvave za toj se spravimo
oba dva da glave na rizik stavimo. 2, 350. Jerbo
je on dvi muke trpio, u dusi jednu, u tilu drugu:
obedvi su ove muke strahovite; prva je ostrija,
premda je druga krvavija. J. Bauovac, razg.
157 (u tome se priinjeru moze shvatiti krvav i a
pravome smislu). — Taj jad krvavi. M. Vetranic
1, 101. — Smi§]aje naj liSe krvave tuzice. 1, 57.
vidi i sprijeda primjer iz 2, 261 — 262. — Da
budeS podnosit do groba taj nemir krvavi. 2,
165. — Ocutit nepokoj i oemer krvavi. 2, 472.
— Pogledaj ti negovu bolizan krvavu. Korizm.
861*. — Ni taj trud krvavi nu nega (Juba) ne
moze od tvoje jubavi rastavit, moj Boze. M. Ve-
tranid 1, 149. Zalos me oznobi, cutim trud kr-
vavi. 2, 85.
b) 0 trudu, mud (u drugome smislu
nego pod a) : kad ko radi i triidi). Za trudim
krvavima, joster cemo puni slave suprotive sve
dobiti. G. Palmotic 2, 87. Vidio sam gdje se
plada neharnosti trud krvavi. P. Kanavelic, iv.
160. Pod imenom zaman tvojijem stekob vjecne
casti i dike i na celu rukam mojijem slavne uz-
gqjib lovorike; jer s visiue kola tvoga (srecoj u
dno obali eto meue, da od krvava truda moga
ne ostane ni uspomeue. P. Kauavelii, iv. 194.
I KRVAV, 2, b.
Uzivajte i(h) kakono dostojnu pla6u krvavije(7(^
truda vnii(h). F. Lastric, svet. 104b. Koje je
on krvavim trudom stekao. J. Raji6, pouc. 2,
47. f^to nam je Bog i nas krvavi trud ucuvao.
Pravdonosa. 1852. 33. — Muka je krvava oprijet
se sili toj. M. Vatranic 2, 249. — Amo bi mogao
pripadati i ovaj primjer : Krvava razloga i mufina
za dati se ! F. Lastric, ned. 380.
c) sto se trudom Hi mukom dobije (i to
se moze kazati trud Hi muka). Krvav im pu-
stimo i tuzan dobitak. P. Vitezovid, odil. 84. —
Sila sam krvavijeh zalogaja izio, t. j. dosta sam
muko podnio. Vuk, rjecn. kod krvavi zalogaj.
— Kad krvavu svoju muku pod lakomu vrgu
ruku. V. Dosen 55*. ,To 'e moja prava krvava
muka'. J. Bogdanovic. — O krvavo svita blago!
V. Dosen 53b.
d) u prenesenom smislu, o vremenu. Na-
stati ce vremena tamna i krvava. S. !^ubisa,
prip. 69.
e) amo mogu pripadati i ova dva pri-
mjera (o sjeceru, o student), Hi se moie shvatiti
da pripadaju (u metaforickome smislu) pod d.
Kad sjever krvavi sve dmedi povrijedi. M. Ve-
tranic 2, 17. Tolika mecava ter bjese po svijeti
i studen krvava ku nije moc izrijeti. 2, 82.
f. 0 pismu, u prenesenome smislu (o onome
sto je napisano).
a) znacene je od prilike: strasan (jer
prijeti). Poce ucit krvava fermana. S. Miluti-
novic u Pjev. crn. ^~^.
b) takoder strasan, ali Jalostan. Pa
bijele jiisu na sve strane, bijele knige jadne i
krvave. Osvetn. 2, 73. Po§a)emo krvavu zalbu
u MIetke. S. ^iubisa, prip. 208.
g. uz imena mjcstd (osim e) o vodama,
vidi h, h) aa) aaa)).
fi) Krvava Lokva, vidi: Selu je Rapci
crkve arhandelove u Prizrenu isla meda ,na
Krhvavu Lokvu'. G(la3nik). 15, 281. (1348?). D.
Danicie, rjefin. kod krbvavb.
b) Krvava Voda, vidf: Selu je Homora-
nima i Nebregovu iSla meda ,na Krbvavu Vodu'.
G(lasnik). 11, 134. 13, .371. D. Danidid, rjei'u.
kod krbvavb.
c) Krvave Bare, izvor Temstici (u Sr-
biji). M. D. Milicevid, kra). srb. 172.
(I) Krvavi Zdenac kod Kupcitie. — xv
vijeka. Zdenac, ki se govori Krvavi Zdenac. Mon.
Croat. 170. (1498).
e) Krvavo Brdo, hrezulak u Lapadu
blizu Dubrovnika. Sa juga Hladnica, Petka mala
i velika s brezujcima Krvavog Brda i Babina
Kuka. M. Vodopid, tu2n. jel. dubrovn. 1868. 176.
li. uz imena bijaka.
a) Krvava g}iva (Sabjar, Gojak), v. Kr-
vavioa. B. Sulek, im. 179.
b) Krvavi korijen, des. krvav^ kofen
(Chelidonium majus), Hypericum perforatum L.
(Sabjar), v. Krvarica. B. Sulek, im. 179.
c) Krvavi mledic Jm^ecic), Euphorbia
myrsinites L. (u Istri). B. iSulek, im. 179.
i. krvavi zalogaj, ptica. — U Vukovu rjec-
niku : krvavi zalogaj, nekaka mala crvenkasta
ticica ,art vogel' ,avis quaedam [Regulus igni-
capillus Brehmj. cf. [sradka], sracak. Krvavi za-
logaj .Troglodytes parvulus'. D. Trsteiiak.
2. adv. krvavo.
a. vidi 1, a. Kada se krvavo oznoji. A.
Gudetid, roz. jez. 135. Kako krvavo rano Go-
spodina (sidice). F. Lastrid, test. 1.58b.
b. isporedi 1, c. I krvavo sad suzbije dug
pretezki meju zmije (Juda). J. Kavanin 454b.
Rim imase krvavo pasti pod oblas. I. Dordic,
KRVAV. 2, b.
KRVAVITI
ben. 118. Krvavo pustit se pobijediti. S. Kosa
115l>.
c. isporedi 1, b, b) cc) bbh). Videdi da ga
Filisteji krvavo gledahu. I. Dordi6, salt. x.
(1. vidi 1, e, b). Po vru6iiii, \>a zimi, kr-
vavo trudio i obdan i obnoiS. A. Kalii 395.
§to . . . krvavo si stekao. M. Pavlinovid, razl.
spisi. 351.
KRVAVAC, krvavca, in. postaje od krvav
nastavkom bcb, a dobiva razliina znaiena.
a. (knav) iovjek, koji krv (tudii) lije, koji
ko(e, itbojica.
a) u ziome smislu, vidi krvav, 1, d, a)
aa). — XV ( xvii vijekit. Tom krvavac oni
mnozih jur ubili. M. Marulic 27. Krvavca da-
ju6i pod oblastju 2ciie. V>2. (u nbadva primjera
0 Olofernu). — Metaforiiki. Covna privelik je
krvavac, jer ubija milost Bozju u sebi i u dru-
gomu koga smuti: ovo dvije krvi. I. Anfiid,
ogl. 93.
b) u dobrome smislii, vidi krvav, 1, d, a)
bb). — U nase vrijemc, a ismedu rjecnika u
Vukovu (junak, ubojnik ,der blutigo' .cruentus,
sanguinolentus' s primjerima is nnrodnijeh pjc-
sama : De god iiadom zlicu i krvavca. Sve bi-
rani zlice i krvavci, i s dodatkom da se (jovori
It Crnoj Gori). Ti pokiipi stotinu Turaka po
svojemu gradu Niksidkome, sve bo)oga zlicu i
krvavca. Nar. pjes. vuk. 4, 468.
b. neka mala zivotiria. Krvavac, Aphis la-
nigera, liem. blutlaus. na Bracu. A. Ostoji6.
c. neke bolesti.
a) neka bolest u goveda. — U Stuliievu
rjecniku: ,iaorbus bubuhis'.
bj vidi krvavica, b, a). Krvavac ,haerDa-
toma' I'lem. ,blutbeuIo', na Bracu. A. Ostoji6.
d. zcmla gdje se nahode kao zali crvenkasti.
Slovinac. 1880. 87.
e. wjesno ime it Dalmaciji. Krvavac, a) solce
pri obali Neretve izpod Norinske kule. — b)
straiia staroga maaastira u primorskom Zaostrogu.
M. Pavlinovic. — Pomine se (pno?) xvin vijeka.
Do kastela Krvavca. Norini 82.
f. bijka. Krvavac (ceruauac,- u mletackom
rukopisuj, rus. KpoBaBHHKa. (Achillea, Conval-
laria polygonatum), ces. krvavec (Poterium, Che-
lidonium), poj. krwiowiec (Sanguinaria):araomum,
pes columbinus (mlet. rkp.), cinoglossa (u sii'iskom
rukopisu), 1. Geranium columbinum et mollo L.
(Visiani); 2. Erodium ciconium W. (Visiani).
B. Sulek, im. 179.
KEVAVAN, kfvavna, adj. vidi krvav. — JVa
dva nijcsta xviii i xix vijeka. Na krvavne trohe
kuda biCnira dracam tlehom kuca. J. Kavanin
414*. (Znamene) od grjeSnoga gneva zavajano
i kr%-avno i veoma stravno. Osvetn. 2, 150.
KEVAVAST, adj. crvenkast, vidi krvav, 1, b,
c). — U nase vrijeme u Tstri. Krvavast ,si]b-
ruber'. D. Nemanio, cak. kroat. stud, iift.sg. 48.
KRVAVCI, m. pi. ime za.teokti u Srbiji u
okrugu uziikome. K. Jovanovic 157.
KRV.AVICA, /. postaje od krvav nastavkom
ica; ima nekoliko raztiinijeh znaiena. — vidi i
krvavice.
ii. uopce neito puno krvi, n. j). voda. — U
nase vrijeme. I u tobi, vodo krvavico. Nar. pjes.
juk. 478.
b. i'ttok pun krvi. — Od xvii vijeka.
ti) nopie Hi u cefadeta. Nut' modrica, nut'
krvavica! AI. Bivkovic, boa. 386". — u na^e vri-
jeme u Sulekovu rjecniku: ,blutbeule'. isporedi
krvavac, c.
b) H kona. u Vukovu, rjecniku,: ,bei doii
pferdon oino blutbeule' , tuber cruentum'. —
Moic biti i rana (f). Krvavica, rana koi'ui na
vratu od koniota. u Lici. D. Trstoiiak.
c. vidi krvavice, a. — Samo u Volligijinu
rjecniku: ,emoroide' ,die hemoroiden'.
(1. djcvenica krv(u nadjevena, isporedi dje-
vonica, kujen. — U Mikalinii rjecniku: krva-
vica, divenica ,botulus, botellus', i u Vukovu :
,die blutwurst' ,botiiIus cruore farctus'.
e. sitno pero puno krvi. — [J nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Stuliievu (,plumula san-
guine plena'). Krvavice, .sitno perje, Sto ostane
u koii, kad se perad oskube. u Dakovu. D. Hire.
f. grana sto udara iz korijena. — Maze
biti useto od predah'iega znaiena u prenesenomn
smislu. — Od xviu vijeka. Krvavice lozo . . .
smifiu se. J. S. Rejkovi6 258. Krvavica, grana,
sto iz korijena izbija. Lapovci u Slavoniji. D.
Hire.
g. bUke. — Od XVIII vijeka. Krvavica, lingua
sanguinea, sanguino, aucusa (Durante), I. An-
cliusa tinctoria L. ; 2. (Sablar) v. krvavica; 3.
suvrst breske (Vajavac). B. Sulek, im. 179.
Krvavica, neka crjena peturka. na Brafiu. A.
Ostojic.
li. crvena zemfa. — U nase vrijeme u Istri.
Krvavica ,terra rubra'. D. Nemanic, fak. kroat.
stud, iftsg. 61.
i. Krvavica, ime selu u Srbiji u okrugu ja-
godinskome. K. Jovanovic 108.
KRVAVICE, /. pi. mnozina od krvavica.
a. Su(evi. — isporedi krvavica, c. — Od
XVII vijeka, a izmedu rjeinika u Mikafinu (krva-
vice, su|i, nemoc ,hemorois') gdje se naj prije
nahodi, ii Belinu (,emorroide' haemorroidis' 287''),
u Stuliievu: ,haQmorrhoides (fluxus sanguinis ex
venis in ano sitis, vel tumor earundem venarum
absque sanguinis fluxu)'. Bog im posla krvavice
u tijelo. I. Dordi6, salt. 269.
b. Krvavice, ime mjestu u Srbiji u okrugu
jagodinskome. — isporedi krvavica, i. Sjivak u
Krvavicama. Sr. nov. 1875. 299.
KRVAVICAN, krvaviona, adj. koji boluje krva-
vicama (hilevima). — U Stuliievu rjecniku: ,hae-
morrhoide laborans'.
KRVAVICAST, adj. vidi krvavast. — V nase
vrijeme u Istri. Krvavicast ,subrubor'. D. Ne-
manic, cak. kroat. stud, iiftsg. 46.
KRVAVICKi, m. prezime i mjesno ime.
a. jjrezime. — Na jednom mjestu xviii vi-
jeka. Niko Altaman Krvavicift. J. Kavanin 231'>.
b. ime zaseoku u Jiosni u okrugu sara-
jevskome. Statist, bosn. 14.
KRVAVINA,/. postaje od krvav nastavkom ina.
a. u Stuliievu rjeiniku: v. krvarina. — ne-
pouzdano.
b. crvenilo, ispondi krvav, 1, b, cj. — U
nase vrijeme u Istri. Krvavina ,rubedo'. D. Ne-
manic, Cak. kroat. stud, iftsg. 63.
KRVAVITI, krvavim, impf. ciniti da .Ho
(objekat) bude krvavo. — Akc. kaki je u praes.
taki je u impf. krvavjah i u part, praet. pass.
krv§,vjen; u ostalijem je cblicima onaki kaki je
u inf., osim aur. 2 i 3 sing, kfvavi. — Uijei je
praslavenska. isporedi stslov. kr-hvaviti, rus. Kpo-
KSBHTi., iea. krvaviti, po^. krwawic. — Ujednome
primjeru xvi vijeka: Rana od grla krvav|ase.
Mirakuli 121 ntprelasni je glagol i znaii: teci
krv\u. moglo bi se pomisliti da bi infinitiv bio
krvilvjeti prema ieS. krvaveti (a istome znacenu)
i rus. KpoBBK+.Tb (postajati krvav) ; ali vala da
KRVAVITI 7
tako nije, jer bi krvavjeti uprav isto znacilo Ho
i u ruskome jeziku, a i u ceskome uz krvaveti
ima i krvaviti za isto znacene. osim ovoga pri-
mjera ima i u Vrancicevii rjecniku lat. sangui-
nare i nem. bluten i u Bjelostjcncevu sansjuino,
ali su ta tumaiena jamacno pogreske pisaca, jer
u Vrancicevu ima jos tal. iusaguinare i maij.
veresetenni, dakle s prelaznijem znacenem kan
Uo su i (jstala tri tumaiena u Bjelostjenievu.
— Izmedii rjecnika u Vrancicetni: .sanguinare'
(vidi sprijedn), u yiikalinu: krvaviti, okrvaviti
.cruento'i 11 Belinu: ,insanguinare' ,crueuto' 408-i;
u Bjelostjenievu: krvavim ,sanguino (vidi spri-
jeda), sanguine inficio, sanguine deturpo, cruonto' ;
u Voltigijinu : ,iiisanguinare' .blutig machon'; 11
Stuliceeu: ,cru6ntare, sanguine inficere, imbuero,
foedare'; u Vukovu: ,blutig machen' ,cruoro ma-
culo'.
1. aktivno.
a. uopce ciniti da Ho bude krvavo kojom mil
drago krvi (ni subjekta ni objekta). Ondoj'pala
krvoa od junaka . . . onde su ti sva tri poginula.
vec ti idi ilvoru bijelomo, ne krvavi skuta i ru-
kava. Nar. p.jes. vuk. '.i, 319. Bogom brate,
krvavi gelate! na mene su toke pozlacene, sviici
mi ih da ih ne krvavim. Ogled, sr. 492. Cini mi
se, kako kaze Mujo, va}at ti ce krvavit kameiie.
Nar. pjes. u Bosni. D. Sarmin. — Amn pripada i
iivaj primjer: Na cetiri strane stahu sance biti
i z malim oruzjem zide krvaviti. M. Kuhacevie
140.
b. objekat Jc oho iim .sv raniiva Hi iihijii
(oriizje, orude, ruke, nokti, zubi).
a) krv je tuda; kaze se: krvaviti o knga,
Hi o sto Hi n sto (u krv). sinisao je poeticiii.
an) objekat je sab|a, mac, corda itd.
Ovi se jo5 tira i sabju krvavi. H. LuciA 242.
Nomas na 5to sab}e izvaditi, nit' je imas o sto
krvaviti. Nar. pjes. vuk. 2, 14.5. Nikada je nije
prikorio sto je za nu sabJu krvavio. Hrv. nar.
pjes 4, 2.T. — Svaki britki mac krvavi. V.
DoSen .59*. Takvi slavno mac krvave gdi dus-
mauin iste slave. 126''. — Nemam 0 sto poga-
niti ruke, a ni svoje krvaviti corde. Nar. pjos.
horm. 1, 57.
bh) objekat je ruka. U liegovu krv pra-
vednu tvojijeh ruka ne krvavi. G-. Palmotic 3,
lt)9b. Ne tise dobre sluge krvaviti ruku o mi-
snike. I. Ancic, vrat. 134. .ledni siku, jedui bodu
Turks, ter krvave svoje bile ruke. And. Kacic,
razg. 234a. I viteski krvavise ruke. Nar. pjes. vuk.
."), 84. — (hmj primjer maze hiti da amo pripada;
ali mislim da dosna ruka sioji metaforicki (brat
brata odvraca da ne ubije svojii zenu ; te bi
mogla desnioa ruka znaiiti zenu, premdaje kriva
i duzna smrti) ; onda bi kod krvaviti bilo zna-
cene od prilike kao kod c: Ti ces sebi bo|u naci
}ubu, ali nima (djeci) nikad neces majke, ne kr-
vavi tvoju desnu ruku. M. A. Ee|kovi6 sat. IBti.
Nar. pjes. vuk. 2, 637.
cc) objekat su nokti i zubi u zvijeri
(a vidi i primjer kod b) bb)). Lav nokte krvavi.
U. Zlatari6 51b. Tigra obijesna, zla pantera . . .
zube i nokte svo'e krvave. P. Kanavelic, iv. 247.
b) krv je samoga subjekta.
tta) had se na Ho (nehote) rani. Kuna
stara ne krvavi gvozdja. (Z). Poslov. danic.
bb) kad se hoce raniti. Odira svoj
obraz i nokte krvavi. M. Vetranii 1, 71.
e. objekat je ie(ade Hi zivotina Hi tijelo iz
kojega se cini da krv tece. krvaviti se kaze i 0
malo krvi, kao i 0 mnogoj (te onda je krvaviti
od priUke kao ranavati, mrcvariti, ubijati, klati).
objekat moee biti i sam subjekat.
13 KRVAVl^ENSTVO
a) objekat je ce(ade Hi zivotina. Deti
vbzbmbse stapi, imize ratb tvorahu: jegoze krb-
vavb|ahu, tb jako pobezdenb izb boja ishozdaase.
Aleks. novak. 11. PtiSica pelikan sam sebe kr-
vavi. M. Vetranic 2, 275. — Neg te opeta, job,
propine svqjimi grisi i krvavi. I. Ivanisevic 38.
Nek (me) zeXe (kra0, nek pali, neka i krvavi.
A. J. Knezovid 186. — Car Selim drpi, krvavi,
plijeui krstjanske krune. V. M. Gucetic 128. —
Ki (nuk) stada krvavi. M. Vetranic 1, 372.
b) objekat je tijelo Hi dio tijela. Majke
krvave nokti lice. M. Vetranic 1, 29. Nokti
svoj obraz i lica krvavi. 1, 131. Zato kruna
draca puna meni glavu svu krvavi. A. Vitajic,
ostau. 330. Dominik krvavi svoja sveta ple6a.
V. M. Gucetic 108. Krvavili su nihovo tijelo
s bicima. 133.
2. sa se.
a. pasiono.
ft) uopce. Jeli sud pravi da se tac kr-
vavi vite§ka po[ana? M. Vetranii 1, 85.
b) vidi 1, c. Bqjna poja na kojima su
se vec krvavili Srbi i Masiari. M. D. JVIilidevic,
pomenik. 5, 8.58.
I), refleksivno, postajati krvav. — Izmedu
rjecnika u Belinu (.insanguinarsi' ,cru6ntor' 408*>'),
u Stulicevu (jCruentari'), u Vukovu (,blutig werden'
,oruore maculor').
(f,J uopce. Krvavi se sva voda Morava
od junaka i dobrijeh kona. Nar. pjes. vuk. 4, 222.
h) toiiti, puHati is sebe krv.
<i(i) iwpee. Ter se sad krvave kr-
stjanske drzave. M. Vetranic 1, 51. Da se svijet
krvavi u oruzju zvonedi. 2, 36.
bb) 0 srcu, metaforicki, 0 velikoj brizi
i neiniru. Moje srce, vidi, kako se krvavi! jere
ga misao i briga sa svim more i mu6e. G. Pe-
stalic 173. I vasa srca ovako jedan put uzne-
mirivaso se i ovako krvavise se, kano sad i
moje. 220.
c. reciprocHO, biti se (incdu sobom Hi
s kijem), prcma 1, c. Zapadne drzave ter se tac
bezredno mou sobom krvave kako nije praveduo.
M. Vetranic 1, 134. Da se biju i krvave turski
i aganski vitezovi. I. Gundulic 540. Sto cemo
se krvaviti, i bez boja kad istina otkrivena- moze
biti? Gr. Palmoti6 1, .331. Grijeh je da se bez
krivine oni biju i krvave. 1, 390. VukuAi tako
(ciganin) ouo magare vidi ga drugi ciganiii i
promisli da se s nekim bije, pa potrci vicu6i :
,S mirom te, }udi, ne krvavite se, sto vam je?'
Nar. prip. vrc. 39. Crnogorci so krvave i ko)u
medu sobom. S. l^ubisa, prip. 95. — Amo pri-
padaju i ovakovi primjeri: Neou, ,u ovemu da
se boju nitko drugi vec krvavi. G. PalmotiA 2,
109. Da se stave Turnov zivot obraniti, da se
i oni za li krvave. 2, 121. Pak se koli i krvavi,
kad ne nades sre6u bo}u. 2, 266.
KRVAVKA, /. tieke bifke. Krvavka, 1. Cap-
sella bursa pastoris Much. (I. .Sabjar) ; 2. breskva
crvona mesa, blutpfirsicli (u Varazdinu); 3. su-
vrst kruske, blutbirn (Vajavac). B. Sulek, im.
179.
KRVAV.^AHAN, krvavjahna, adj. samo u Stu-
licevu rjecniku: krvavjahan uz krvavjasau.
KRVAV^^ASAN, krvavjasna, adj. dein. krvav.
— Samo u Stulicevu rjecnika: ki-vavjasau ,nun-
nibil cruentatus'.
KRVAV.^jENOST, /. osobina cega Ho je krvavo
(krvavleno). — Samo u Stulicevu rjecniku: krva-
vjenost uz krvavjene.
KRVAV:^ENSTV0, ». vidi krvavjeuost. — U
KBVAV^iENSTVO 7(
Stulicevu rjeiitiku: krvavjenstvo uz krvavjeiie.
— nepuitidano.
KRVAv^ENE, n. djelo kojijem se krvavi. —
Stariji je oblik krvav|enje. — U Belinu rjei-
niku : krvav|enj6 ,insaiiffiiinamento' ,cruei)tatio'
•108"; u Stulivevu: krvavjone ,cruGiitare, subst.';
It Vukovu: ,das blutigmaclien' ,adspersio cruoris,
cruentatio'.
KRVAVNICE, /. pi §ulevi. — Maze biti
rijei praalavenska, isporedi ce§. krvavnice, po(.
krwawnica. — U Mikalinu rjeiniku: karvavnice,
suji (stamparskom (jrije^kom 2u|i) ,horaoroi3, ma-
risca, ficus'. — I u naSe vrijeme (ne ziiam 6ija
je bile§ka). Krvavnice ,goldader, goldeno ader'
,haemorois' 5u}evi.
KIIVAVOCA, m. (i f.) cejade krvavih izbu-
lenih o6iju. rijetko. M. Pavlinovi6.
KKVAVUSA, /. suvrst breskve, blutpfirsich
(Va|avac, u Virovitioi). B. Sulek, im. 179.
KAVCA, /. dem. krv, nalazi se gotouo samo u
pjesmama i znaii isto sto krv. — Akc. se mijena
u voc: kfvco, kfvce. — Od xvii vijeka (vidi a),
a izmedii rjecnika u Stulicevu i u Vukovu. —
Dosta iesto ima uza se pridjev crna.
a. vidi krv, 1. Kade pade krasna poglavica,
a zgleda se mnoga porodica, u junake krvca
uzavrela. Nar. pjes. vuk. 2, 561. U junaku
krvca uskipila. Osvetn. 3, 69. — Napio se vina
crvenoga, . . . te u lice krrce zadobio. Nar. pjes.
vuk. 3, 134 — 13.5. Bijela se zara'ziSe lisca, a po
nima krvca cvanu rujna. Osvetn. 2, 91. — Sve
mu drusto izgubilo lice, a iz lica izgubi se
krvca .... A iz lica izgubise krvcu. Nar. pjes.
vuk. 3, 177.
b. vidi krv, 2 Videci tuzna majka da je
kosujica krvcom poSkropjena. A. Kanizlid, uzroci.
219. Rumenile su se ko§u}ice i podnice krvcom
polivene. bogojubnost. 451. Kud negova sabja
dopirase, on'da potok krvce tecijaso. And. Ka6i6,
razg. 126a. Be ogreznu krvca do kolena, tu po-
gibe Banovic Strahiha. Nar. pjes. vuk. 2, 294.
Izmifie ga iz te mloge krvce. 2, 315. Onde j'
pala krvca od junaka ta dobrome konu do stre-
mena. 2, 319. A ogreznu krvca do kojena . . .
Krvcu gazi, a Bogu se moli. 2, 561. Sva je
sila na cardak udrila, iz fiardaka krvca udaraSe.
3, 276. Po kamenu i po krvci crnoj gazi junak
harambaSa Limo. 3, 312. Vukodlaci krvcu lo6u
crnu. Osvetn. 2, 176. Crna zem}a krvcu polo-
kala. 2, 177. — Jer je krvca iz zemje provrela
(metaforiiki). Nar. pjes. vuk. 4, 131.
C. vidi krv, 3. Odsvud krvca kipi. M.
Divkovic, plac. 45. Svu kroz ovu ranu petu
izli 3 vodom krvcu svetu. A. Kanizlic, fran.
143. Tako se podnese, da mu mioga krvca kroz
nosdrve udari. 178. (Majka od milosrda) pri-
stade k tomu, da se prolije pridraga neprocinena
krvca sina nezina. utoc. 92. Krvca je je polila
djevojku niz bijelo lisce. Nar. pjes. mikl. beitr.
1, 18. Kasrdi se Juba Brankovica, Vukosavu
rukom udaraSe, kako je je lako udarila, iz nosa
joj krvca izvirala. And. Kacic, razg. 59a. Sinu
lice kako jarko sunce. kad to vide Ture Asan-
aga, od jada mu usta ispucase, lije krvca niz
srebrna puca. Nar. pjes. vuk. 1, 583. Pa po-
sekla desnom rukom levu ; od srca joj krvca
udarila, ne zna niko krvcu ustaviti. 1, 605.
Pa je nemu ruke savezala od lakatah te do vrh
uokatah, od nokatah lije krvca crna. 2, 33.
Malo rani glavu na junaku, poli krvca niz ju-
na6ko lice. 2, 285. Pak duvati onu kupu s vinom,
pa udara careva 5au$a, prste kupa a prste i
glava i proli se i krvca i vino. 2, 431. A moje
I KRVCiCA
6u lice nagrditi dok pokaple krvca od obraza.
2, 558. To preso6e na ruku konopce, posef
Gruju po dosnici ruci, iz ruke mu crna krvca
lije. 3, 41. Prosijeca svilu i kadivu, a iz svile
crna krvca lije i koraadi odlijedu mesa. 3, 470.
Murat riega pos'jefie po glavi, Pero rukom ranu
pritisnuo, da mu krvca oi.i no zaliva. 4, 88.
Kako vojska nije pofinula, niti gladna h|eba
zalozila, ni umorna vode uapojila, od zede im
uata ispucala, a niz prsi krvca oborila. 4, 40G.
Ijetko ga Sakora udarila, dok dijote krvca oba-
sula. Pjev. crn. 1201). A kud Stanka sine Re-
gepova (corda), iz Stanojla crna krvca lije.
Osvetn. 2, 143. Rana zijeva, krvca tefie ziva.
3, 49. Krvca Strca, bijela platna pla6e. 4, 61.
— Vrana koiia natrag pripovrnu, opasa ga tro-
strukom kangijom, puce koza koiiu po sapima,
a pokapa krvca po kopiti. Nar. pjes. vuk. 2,
559. Iz kopita crna krvca ide. .3, 242. Uoslo
mi je moga kona klati, da s' napijem krvce od
koiiica. 3, 490. — Po diroku udari bangarom,
iz direka krvca pokapala. Nar. pjes. vuk. 2, 197.
A ne boj so, Stevo, cedo moje ! krv ne ide iz
babine ruke, uego ide krvca iz konopca. 3, 41.
— Probudi se, svece Muhamede, ter osveti krvcu
prolivenu. And. Kaci6, razg. 141b. Tu se teska
krvca prolivase, teska krvca konska i junaska.
182a. Tu se dvije udariSe vojske, tu se mnoga
projevaso krvca. Nar. pjes. vuk. 4, 8. Tu se
prosu krvca od junakah kako burna ki§a iz
oblaka. 4, 374. — G-di je sopra, tu je dolibasa;
gdi je vojska, tu je arambasa; gdi je krvca, tu
je delibasa. 1, 444. — Maksim pade u travu ze-
lenu, svega g' crna krvca obalila, krvcu pjuje,
a tiho besjedi. 2, 480. — Cura dere vezene jag-
luke, te Tadiji krvcu ustavjase. 3, 167. Raspine
mu puca na dolami, pa mu crpe krvcu iz ne-
dara. 3, 509. — K nemu brzo Mitar doskofiio i
pustio krvcu od obrazah. 2, 632. Durad pise
do tri sitne kiiige, ne pise i samim murecepom
vece mesa s krvcom od obraza. 2, 569. Rano
rani, bilu knigu pise; ne pise je crnim mure-
6epom voc je pise krvcom iz obraza. And. Kaci6,
razg. 73.1. — Ja ti krvcu za me proli. S. Mar-
giti6, ispov. 218. On no smjede podi na Kosovo
za krst fiasni krvcu pro|evati. Nar. pjes. vuk.
2, 290.
d. vidi krv, 4. G-acani su vasi suparnici, od
starine vasu krvcu pili. Osvetn. 2, 79. Piti
krvcu ko i lozovinu. 2, 105. Tece gledat ma-
leno i velo, ko 6e Turci vlasku krvcu piti. 4, 62.
e. vidi krv, 5. Koliko mu krvce zedan bjese,
manu sabjom, ods'jece mu glavu. Nar. pjes. vuk.
2, 560. Hajduci ceznuc da jos kojeg smire, jer
im duzi od dangube dnevi, a na krvcu zazednele
cijevi. 0.svetn. 4, 34.
f. vidi krv, 8. Ne mogu ti rane preboleti,
vec ti prosta moja krvca bila! Nar. pjes. vuk.
2, 81. Marko ode Svetoj Gori slavnoj, pridesti
se i ispovjedi se, jer je mnogu krvcu uoinio. 2,
370. Ti se jesi krvi uaucio, ucinides krvcu o
prazniku. 2, 411. Nijesu se nigda umirili, niti
mogu krvcu da umire. 2, 567. Jedau drugom
krvcu halalise. 3, 381. Pa se onda obadva ru-
kuju i po jednu fiasu piju vina, jedan drugom
dok oprosti krvcu. ta lasao je kavgu zametnuti,
al' je tesko krvcu oprostiti. i, 306. Ko je krivac
neka krvcu plati. Osvetn. 3, 137.
g:. vidi krv, 11. A kdi, moja krvca, gola je
brez ruha. A. Kanizlic, roz. 28. Moli Boga,
mila sele moja, da ti nisam lisce objubia, da so
nije krvca pomisala. Nar. pjes. istr. 1, 21.
KRVCIGA, /. dem. krvca. — Od xvii vijeka
samo u pjesmama. Povrati meni Hektora prez
KRVCICA
1. KRVNICA,
krvcice. 1. Zanotti, en. 37. Desna tva s ke pruh
slavnu ti krfcicu (stamparskom grijeskom krfi-
cicu, to se vidi po metrit). Michelani^elo. 52.
Tvoju svitlost dvore i krvcicom svojom. P. Vi-
tezovic, odil. 24. Da svu za neg proliju krvcicu.
I. Zanioic 14. Ta tu nije srca ni dusice, a ka-
moli duha i krvcice. S. Milut.inovic ii Pjev. crn.
327".
KRVEL, indi krvej.
KRVE^, m. (?) ncka ln(ka. — U nasc vrijeme.
Krvel (Vujicic), Krve| (korbel), Antliriscus cere-
folium Hffm. (Visiani), v. Krfulica. B. Siilek,
im. 179.
KRVEN, adj. koji pripada krvi, kaji pnfstaje
ud krui. — Na dva iiijesta xviii vijeka.
a. u pravome sniisla. Bi zadoTo[aii da mu
se krvena cr[enost kaze na obrazu. A. d. Bella,
razgov. 40. ^
b. erven kao krp. Bijole pristave i krvene'
(crvene?) obi imaju. J. Kavanin 283».
KRVETIC, m. preziiiie. — xv rijeka, a iziiiedii
rjecnika ii Danicicevu (Krbveticb). Nikbsa Krb-
veticb i bratb mu Jaksa. Spom. sr. 1, 37. (1402).
KRVEZDINA, /. augm. krv, osobito se kaze o
krvi pomije.sanoj s gnojem Ho teie iz ranc Hi !>
priita. — U naSp. imjemr it Duhrovnikn. P.
Budmaui.
1. KRVICA, /. vidi krvca. — // luirodnoj
pji'smi nasega vreniena iz Istre, a izmedii rjec-
nika a Bjclustjenici'U (,saiiffuiculus'). Zlatau pr-
sten u krvici plava. Nar. pjes. istr. 2, 127.
2. KRVICA, /. vidi krvavica, b. — U jcdnoga
pisca nasega vremena. Zestoko krja poca goveda,
kojoj cesto koin krvavi pa nacini krvico. K.
Crnogorac, zool. 1.55.
KRVICAN, kifvicna, adj. krvav. —Naje.diiom
mjcstu XVI II vijeka. Krvi6no .svoje tijolo. 8. Eiosa
144IJ.
KRVLJA, /. ime gro/ilii. ii. Hcrcegnoini. — Fo-
stnje od krv. Schem. herceg. 1873. SI.
KRVI.TE, /. jjl. ime selu ii Srbiji n itkrugu
pvzarevackome. K. Jovanovic 142. — i^poredi
Krvija.
KRVIJSKI, adj. ko.ji pripada Krrijnma. Kr-
vijska (opstinn). K. JovaiioviA 142.
1. KRVINA, /. aiiijm. krv. — Od xvii rijeka
(rijetko).
a. unpce. Sto jes bio covjekV Krviua ne-
cista. B. KaSie, nac. 67. Kot gladan lav na lev,
oral na mrcinu, take on na rusku gora§e krvinu.
M. Kuhacevic 118.
b. fit ).6)r(u. tecene krvi poslije. rodena. Ma-
rija, ko rodija, po sveceniku bi ufiistjena od kr-
vine od koje rodije su obicajne prati se cetres
dana po rodjenu sina. S. Rosa 36''.
2. KRVINA, /. vidi krvnina. — Ka jednome
mjestu u nase vrijeme. Kad je duzna zadruga ili
treba platiti krvinu . . . V. Bogisic, zborn. 28.
moze hiti da treba citati krvninu.
KRVINAK, m. neka trava. — U Bjeloxtjen-
cevu rjecnikii (u latinskome dijelii kud vinca), i
u Stuliievu: krvinak, trava, v. skrobut. Krvitiek,
Krvinak (sto ti krv vstav[a Bjelostjenac), vinca
pervinca (Bjelostjenac), laureola (Parcic), Vinca
minor L. B. Sulek, im. 179.
KRVITI, krvim, impf. samo u Stuliccvit rjec-
nikii: V. krvaviti.
KRVITI SE, ki-vim se, impf. uprav krvaviti
se, ali samo reciprocno, biti se do krvi, ubijati
se, klati se. — isporedi krvaviti, 2, c. — Akc. se
V
mijena ii praes. 1(2 pi.: krvimu, krvite, a uur
2 i 3 sing, kfvi, u part, praet. pass, (ako ga ima)
k?v}en. — Od xviii vijeka, a izmedu, rjecnika «
Vukovu (,blutig zanken' ,eruentor'). Nije potribe
da se vojske biju ni krve. And. Kaci6, kor. 161.
Da so krve, a ne da se Jube. Nar. pjes. petr.
2, 48. A Ilija, krvopija stara, i prije se krvit
naufiio. Nar. pjes. horm. 1, 544. Pa se krve do
Xalosne majke. Osvetn. 2, 66. Ne mogli se po-
zuat cetenici, ter se jadni krvili medu se. 7, 74.
Plemena su se nemilice krvila izmedu sebe. M.
Pavlinovic, rad. 45. Cijele vijekove oni su se
krvili medu sobom. M. D. Milidevic, omer. 78.
KRVJAPROLI^E, n. proliee krvi. — Na je-
dnom mjestu xvm vijeka. Da se toliki bojevi
s krvjaprolitjem uciuise. F. Lastrio, test. 354''.
— aasma nepouzdano (moze biti da nije dobro
nastampano).
KRV^ENE, n. djelo kojijem se medu sobom
krve. — Izmedu rjecnika u Vukovu (,das blutig-
zanken' ,rixa cruenta'). NaPeSe se zadjevice i
krv}ena. S. ^ubisa, prip. 127.
1. KRVNICA, /. zensko cefade kao krvnik. —
Od XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu:
,bojessa' ,carnifici3 uxor' (vidi b), i u Vukovu :
,die morderin' ,interfectrix'.
a. sa znacenem sprijeda kazanijem, zensko
eejade .§to je koga ubilo, ali i kao psovka vrlo
zloj i neprijate]skoj senskoj glavi. (Pakleni duh
govori:) .fevrijenske djevice dojde sin jedini, od
nase krvniee, da nam dvor poplijeni. M. Ve-
tranic 2, 203. Polinesto : Vajmeh meni ! slip
ovakoj kudi da grem, vajmeh kudi? . . . Da mi
je koju uhvafciti ... da poznaju sto desnioa umije
ova silna moja koja isto, pipa sada tej trojanske
zle krvniee . . . Ne mogu Ii dostignuti koju od
nib Jutu zmiju, da krvnica ka oduti §to je ova-
kom igrom igrat. 476—477. Oni kako s krvnicom
sa mnom sved beside, ne kako s krajieom. F. Lu-
karevic 237. Koga je krvnica mati tva izdala.
D. Zlatari6 4l>. Ona, od majke potukana priko-
rene s gnusna bluda, glavu isprosi slavna Ivana
u silnika zlobna i huda. zasve ubojno na pro-
senje koje uoini zla krvnica od bolesti kraj 6u-
tjenje sred smuiena ka/.e lica ... G. Palmotii
3, 140alJ. Kuga kucna, krvnica prava diftiee
svoje. D. Rapid 114. Sestra sestri krvnica. Vuk,
nar. pjes. 1, 216. Ta je baba krvnica i iakopa-
nica. S. l^jubiSa, prip. 200.
b. krrnikova (gelatova) zena. — U Stulicevu
rjecniku (vidi sprijeda). — nepouzdano.
c. M prenesenome smislu, o mjestu (zenskoga
roda), uprav o narodu onoga mjesta, kao o krvnoj
neprijate(ici. Bukovico turacke krvniee. Nar.
pjes. vuk._ 5, 38-4. — I o driavi. U ratu proti
Velikoj Nemafikoj, nihovoj krvnici. M. Pavli-
novii, razg. 6. — Nije posve to isto u ovome
primjeru gdje se shvaca drzava ili narod u me-
taforiikome smislu kao da je ce]ade: K6eri Va-
vilonska, krvnico, blago onome ko ti plati za
djelo koje si nama ucinila! D. Danicic, psal.
137, 8.
(I. vidi u Vukovu rjecniku: (u Crnoj Gori)
puska iz koje ko koga ubije. I krvniee puske
objesimo. P. Petrovii, gor. vijen. 28. Ruko-
stavnik izade puSkom krvnicom o vratu. S. ^u-
bisa, prip. 163. Osudise da objesim krvnicu o
vratu. Pravdonosa. 1851. 21.
e. tt jednome primjeru (prevedenome s tali-
janskoga jezika) xvi vijeka, metaforicki o usnama
■u lijepe djevojke koje kao da uhijaju. jer mame
lude. Bib zacjed osvete ugristi blizu rioj krvniee
45
1. KRVNICA, e. 70B
Usui te (tal. Poco manc6 oho 1" oiuicide labbra
non mordessi). F. Lukarevid 37.
2. KRVNICA, /. vidi krvnina. — U jednoija
pi.ica naiefia vremenn. Do6 oe Turci iskat mone
ziva, . . . str6e selo, krvuiou uzeti. jadnu puku
zulum nanijeti. Osvetn. 4, 6.
KKVNICaN, krvutfina, adj. koji pripada kr-
vnicima. — Itmi saino krvniSno dracje m na-
rodnoj pjesmi crnogorskoj naiega vremena, te ne
znam, kaze li se o draijit da je krvnicno, jer ne
pii,Ha (ude bjeiati te je uzrok da ginit, Hi je
Krvnifino DraCje mjesno ime. Ceraju ih niz krv-
niino drafije. Pjev. cm. 67*.
1. KRVNifiEl^E, n. djelo kojijem se krvniii.
(vidi 1. krvnifiiti). — U Stuliievii rjecniku: v.
krvnovaiio.
•2. KRVNi(!!ENE, n. djelo kojijem se krvnici
(uidi 2. krvnifiiti). — U Vakovii rjecniku: ,die
beschuldiguug des mordes' ,to caedis aocusare'.
1. KRVNlClTI, krvniftim, impf. raditi kao
krvnik. — Mislim da je akcenat isti kao kod 2.
krvnifiiti. — U Stulicevu rjecniku : .carnificis
munus exorcere' gdje je ograniceno znaeetie (krv-
nik je gelat).
2. KRVNIcITI, krvn£6fm, impf. icprav zvati
koga (objekta) krvnikom, pa po tome znaiene u
Viikovu rjedniku: ko;^a (t. j. duziti koga za krv)
,6iueu des mordes beschuldigen' , caedis accusare'
(s dodatkom da se gnvori u Crnoj Gori). — Akc.
kaki je u praes. taki je u impf. krvnicah i u
part, praet. pass, krvnicen ; u ostalijem je obli-
cima onaki kaki je u inf., osim aor. 2 i 3 sing.
kfvnifci. — U nase vrijeme. §to me krvnici N. N.
PravdonoSa. 1851. 8. Koji bolesnik umre ispod
ruke [ekara da ga ne ima kuca mrtvoga ni naj
maiie krvnifiiti. 35.
KRVNICKI, adj. koji pripada krvniku Hi krv-
nicima, koji je kao u krvnika. — ()d xvii vijeka,
a izmeiu rjeinika u Belinu (,di boia' ,oarniii-
cius' 144*), u Stulicevu (,dei manigoldi' .carnifi-
ciuus'), u Vukovu (dodano u trecem izdanu) : kr-
vnicki (krni6ki) ,m6rder-' ,occisoris'.
a. adj. Osladivsi ona krvnifka srca. B. Ka-
si6, fran. 67. Tim ako su blage cudi (kraji), ter
krvnicku mrze ze}u ... I. Gundulic 482. Pro-
miniv§i ovu krvnicku cud. A. Kanizlic, kam.
57. Ter se ocijepi meso od kosti cjec krvnicke
nemilosti. N. Marfi 51. — Pruzise krvnicke
ruke. P. BakSic 59. Svrhu Isusa pruzise krv-
nicke ruke. M. Lekusic 53. — Od negove krv-
nicke oblasti bio sam oslobodeu. I. Grlicic 156.
— Eda li ce blizu tebe stati prijesto krvnicki i
onaj koji namisja nasije nasuprot zakouu? B.
Danifiid, psal. 94, 20. — Krvnifikn ovu zapovid
ispunise i Teoktista umorise. A. Kauizlii, kam.
18. — Krvnicko je ovo dilo. uzroci. 239. Omrzla
mi je kutna radna kao da je krvuicka. S. J^u-
bi§a, prip. 35. — U ova krvnicka vrimena. A.
KaniXlic, kam. iv. — Presjednik sam pravdu 6i-
naSe u rasprami krvnickijem i glavnijem. S.
Rosa 156"''. — Ne smijahu ki6eni svatovi, el je
Maksim krvnicko kojeno. "Nar. pjes. vuk. 2, 546.
Tamo ode krvnicko kojeno (Maksim), on 6e dvorit
cara u Stambolu, izdvoride kaku vojsku silnu,
te ie zem|u nasu pogaziti. 2, .566. Vidite li
gdje onaj krvnicki sin posla da mi odsijece glavu?
B. Dani6i6, 2car. 6, 32. — Da na jedno selo
udarimo, da krvniSke kuco poharamo. Nar. pjes.
vuk. 4, 397. To je sa Saula i .s doma liegova
krvnif.koga, sto pogubi Gavaonane. 2sam. 21, 1.
Ho6e§ li suditi gradu krvniCkomV jezek. 22, 2.
— Zatocnik je, dokle ne iskali na krvnickoj (krv-
k'oje
1. KRVNIK, b.
ni^ki Hi od krvnika nnprav(enoj) rani
boli. Osvetn. 1, 58.
b. adv. kivnlfiki, kao krvnik, kao krvnici.
Ali oni s nama bratski neco, voc krvniftki po
Turskom nacinu. Ogled, sr. 5. I'o6o§6 se krv-
niftki goniti. P. Petrovii, gor. vijen. 8. ^ivimo
bracki, a ne krvniftki. S. ^lUbiSa, prip. 158. Ja-
kov)ovic dobar junak bijaSe, no i vino krvniftki
pijase. u M. D. Miliftovii, pomenik. 2, 192.
1. KKVNIK, krvnika, m. iovjek .Ho je uiinio
krv, sto je prolio itu/te) krvi, uhilac. — Akc.
kaki je a gen. sing, taki je u ostalijem padezima,
osim nom. sing., i voc: kifvnice, krvnici. — Od
XV vijeka (vidi b), a izmedu rjeinika u Vranci-
cevu (,carnifex'), u Mikalinu (karvnik, krvnik
,carnifex'; krvnik, manigod, cooan ,carnifex'; krv-
nik, nemio ,s)anguinarius, orudelis, immauis,
saevus'), u Belinu (,boia, carnefice' .carnifex' 144*;
jsanguinario, add. vago di sangue' ,sanguinarius'
6411'), u Bjelostjencevu (v. habar), u Voltigi-
JmM (.sanguinario; boja, manigoldo' ,blutdurstig ;
scharfrichter'), u Stulicevu (,carnifex, carnufex,
tortor'), u Vukovu (,der mordschuldiga' ,occisor'),
u Danicicevu (krbvbnikb ,homicida').
;l. interfector, percussor, iovjek koji je u ne-
kome osobiiovie slucaju nekoga iihio, koji je duzan
krv, iesto s genetivom Hi s adjektivom posesiv-
nijem iime se kaze koga je uhio. Raiiena zace
ti (Lukrecija) jak slavna vladika ^osvete nositi
od tvoga krvnika. S. Mencetii'- — G. DrXift 473.
Krvnikom kako bib mogla se osvetit. D. Zla-
taric 2*. Straznik taocen za krvnika. J. Ka-
vanin 121b. Tako biva svoj krvnik. F. Lastri6,
ned. 111. Poginu, sam sebi krvnik buduci i
smrt zadajuci. I. Velikanovic, uput. 1, 168. Vo-
lim biti morskim ribam hrana, neg' Voinu za
nevoju juba, neg' Voinu bratinu krvniku. Nar.
pjes. vuk. 1, 536. Ale ranen brata dozivase: ,0
ti Mujo, brate i krvnice !' 2, 50. Stan', krate,
izjeli te vuci! ne nosi mi Bmitrova krvnika.
3, 341. Znajuci ovo da pravedniku zakon nijo
postavjen nego bezakonicima, . . . krvnicima oca
i matere, krvnicima Judskima. Vuk, pavl. Itim.
1, 9. Kad je ko ubio ftovjeka slabo se je trazio
krvnik nego se iskala globa (krvnina). Vuk, ziv.
264. — Amo maze pripadati i ovaj primjer: Ako
li gdo ubije tebe, vsemu svitu krvnik bude.
Aleks. jag. star. 3. 309.
b. homicida, sicarius, iovjek koji je uopce
gdjekoga ubio; kaze se u zlome smislu (isporedi
c) kao utJredna rijec. iidb svitb i ojdb lubuce
svlbkli i uftinili veliku sramotu sto ne bi wdb
krbvnikb ucinili. Spom. sr. 1, 104. (1411). Ovdi
ni krvnikom stana. M. Drzi6 65. Oni koji po
sudu krstjanskomu pogubi ftovika kako prava
pravda odsudi oni nije krvnik. M. Divkovic, bes.
26b. Kako krvnici bodi, ko|i, sici. B. Krnarutic
28. Bog mrzi na krvnika. P. Kanavelic, iv.
424. A jadovnih mnoz krvnika sunovrato da
pogine. J. Kavaiin 351*. Krvnik malo haje
hoce li juta biti ova rana koju raztvora. B. Zu-
zeri 136. Na drvu od kriza, izdahnut medu dva
krvnika i lupeza. D. Basic 53. Kad dode blize
ima cudo i videti: devet divova bas onijeh krv-
nika gradskijeh a nima svijema glave posje-
cene. Nar. prip. vuk.- 192. — U metaforiikome
smislu. Krvnik i lupez jest svaki grih smrtni.
F. Lastric, ned. 192. Tot gresnik svaki bi krv-
nik nemilosrdni. I. M. Mattel 322. — U ovome
primjeru: Budi tebje kako krvnik i ocitnik. N.
Ranina 62*. mattli. 18, 17 moglo bi biti tako
znaiene, ali rijei nije na svome mjestu, jer stoji
prema lat. ethnicus. zar je pisar iz drugoga ru-
1. KEVNIK, b. 7(
kopisa zlo prepisao rijec cariiiik Ho bi odyova-
rala lat. publicanus (ovdje o6itnik)?
c. « duhrome'smislu, Hi dajInuU nc u dome,
isporedi kt-Taii, l', d, a) bb):i'Pa.k ti kupi pod
barjak junake, sve krvnike i beskuianike. Nar.
pjes. vuk. 3, 463. — Tako je i it ooome iudno-
vatome primjeru: Ti s' ne bojis na zemli junaka,
vec 6es bolan umrijeti, Marko, ,ja od Boga od
starog krvnika. Nar. pjes. vak. 2, 4:40.
(I. homo sanguinarius, caedis avidus, saevus,
snacene je kao kod b, ali je razlika u tome Uo
maze znaiiti i coojeka koji je nakan na tibojstvo
i na krv, ne isticuci da je ko(ja ubio. Slobodi
mene od krvnika. A. Gtucetic, roz. ruar. 108.
Eazluci roe od krvnika, stav' s pravednim dusu
moju. A. Komulovic 77. Gdi jo pod nogam od
krvnika ko vise liih svijeh gospodi. I. Giindulii
547. Ne pristajuc a .svake strane jos krvnici
zli vapiti. 552. I 6ijem krvnik nesmijoni pun
obijesti pun vrlino bez milosti hara i (dijeni
zupe i sela. . . &■ Palmoti6 1, 22. Hudi krvnik
pun poraza jedan bi|eg ne ukaza blage svijesti.
2, 440. Od krvnika tvoje odvracas sveto lice.
A. Vitalio, ist. 19''. Od zlotvora i krvnika iz-
bavit nas priso je. I. Bordi6, uzd. 204. Krvnike
i nemile samosilnike. D. BaSii 101. I tu glavu
posjekli krvnici! Nar. pje-s. vuk. 3, 431. — Amo
mecem i ovaj primjer (o viiku) : Odi sam ja od
vuka krvnika jaghece ouvao. M. Vetranii^ 1, 1-56.
e. ve.xator, progonilac, cnnjek koji progoni
do krvi i smrti. — nije siHigda lako razlikovati
od znaiena pod d i f. Krvnikom no daj nioj ?>i-
vot u ruke. M. Vetranic 1, 38(i. To joda se
osvetimo zlomu krvniku. M. Dr/.ic 141. Da bu-
dem ozalostiti i smesti zavidnike i krvnike. A.
Guceti6, roz. jez. 228. Bizeci kra) i gospodin
segaj svita od krvnika usilnika. B. Kasic, is. 18.
Ne moj, mill cacko vece, neg krvnifce luoj ne-
pravi. G. Palmotii 1, 179. Ukloniti ga od pro-
gonstva krvnika Iruda. F. Lastrid, svot. 21l>.
Jovan pode da trazi krvnike (svoje). Nar. pjes.
vuk. 2, 37. Od Turcina nasega krvnika. 4, 51.
Osobito Cengic Alaj-bego, krvnika ga ri§6an-
skoga aeina. 4, 51. Ja bih ovu vojsku okrenuo
na nasega staroga krvnika. 4, .'597. Nema krv-
nika nad poturcenaka. Nar. posl. vuk, 203.
f. inimicus capitalis, neprijate( Hi diiimanin
do krvi, do amrti. Izeti iz ruka od djavla, inoga
krvnika. A. Gucetic, roz. jez. 194. OpkruXena
od krvnika i neprijatoja riogovih. B. Kasii, is.
50. Zbijen je, za utec hude stete, primit .s ocim
zazetimo od krvnika svake uvjete. I. Gundulic
478. Rob je krvnika pakleuoga. A. Kaniilic,
utoc. 404. Tko rad lika zmiju gubi, on krvnika
svog' pogubi. V. Dosen 115''. Evo danas bega
^iubovica, tvog zlotvora a krvnika moga. Nar.
pjes. vuk. 3, 403. Krvnika sam dobavio tvoga.
4, 91. Znas, Murate, moj stari krvnicol 4, 519.
Pa znadeS li, Murate krvnice? 4, 520. Do suda
kao krvnici, a od suda kao braca (vaja parci da
budu). Nar. posl. vuk. (38. Navadenik gori je
nego krvnik. 185. Nije krvnika bez brata rod-
nika. (U Crnoj Gori). 215. U stara krvnika
nema nova prijate}a. 3.8f). — I u ovoine je pri-
mjeru tako znacene : Alekseubdre, namn krt-
vbnikb budi. Aieks. novak. 125 (pokrarrno u
rukopisu jer je izostavfeuo ne, isporedi: Alek-
sandre, ne budi nam neprijate}. Aleks. jag. star.
3, 312). — Metaforiiki. Jesu ne samo neprija-
teji, nu jo§ krvnici Bozje pravde. A. d. Bella,
razgov. 34. Celivamo se ko prijateji, a toboci
ko krvnici. (D). Poslov. danifi. Braca ka' i
brai5a, a toboci ka' i krvnici. (U Crnoj Gori).
Nar. posl. vuk. 29. Veiega krvnika coek nema
1. kevniStvo
od rdave kuce i bastine. (Nifci je moze drzati ni
ostaviti. U Crnoj Gori). 33.
g. carnifex, covjek kojemu je posao stratiti
Hi muciti {ude na to osiutene (vidi i u rjecni-
cima). Er da sam neviruik glavom i svim duzau,
taj bi me sam krvnik zaleAi bil tuXan. G. DrZic
893. Jo5 ce se za svoje krvnike moliti (muce-
nici). N. Dimitrovie 72. Krvnici i manigodi.
I. Drzic 332. Krvnik 6ini uza6i zlocinca na vrh
vjesala. M. Eadni6 200". Krvnik, to jest sluga
od pravde. P. Posilovi6, nasi. 133*. Karolu
kraju ocito na pijacu od krvnika glava bi odsi-
cena. P. Vitezovi6, kron. 192. Tamnicarskijeh
ter iz dvora nega izvede krvuijek hudi. A. Vi-
talid, ostan. 202. Jakov sveti kom kad krvnik
njegda kleti sijece uda. J. Kavanin 340b. gj
dakle udi} od krvnika povufien k mistu od muke.
F. Lastric, od' 120. Krvnici rasteXuii i priki-
vaju6i Gospodina. test. 117a. Mojasa Isukrst na
krizu, ne samo za krvnike svojo, nego i za sve
kolike grisnike. A. Kanizli6, fran. 217. Sokrata
uze otrove ca§u od krvnika. M. A. Eejkovid,
sabr. 1. Jesu krvnici, to jest oni koji plaieni su
da koga ubiju. A. d. Costa 1, 181.
2. KEVNIK, m. neka bilka. Krvnik, rus. icpo-
BHKT. (Inula helenium), Cyaanchum vincetoxicum
EBr. (Par6i6). B. Sulek, im. 180.
KEVNIKOV, adj. koji pripada krvniku (vidi
1. krvnik). — U Stulieevu rjeiniku: ,carnificis,
ad carnificem spectans'.
1. KRVNINA, /. homicidiuiQ, krv, nbojstvo.
— Mislim da je akcenat kao kod 2. krvnina. —
Na dva mjesta xvii i xix vijeka. I mene istina
starih judih smeta, da svaka krvnina smrtju je
prokleta; i tko sabjom druga svoga pogubjuje
bez odloka duga sabjom umiruje. I. T. MrnaviA,
osm. 180. Kazi po istini, ki su bili vlasi na
krvnini. Osvetu. 4, 43.
2. KEVNINA, /. §to se placa za krv (ubojstvo).
— Mislim da se akcenat mijena u dat. sing.
kic'vnini, u ace. sing, kirvuinu, u voe. sing, ktv-
nino, u nom., ace, voc. pi. ki^vnine. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika a Vukovu (,da3 blut-
geld' jpretium sanguinis'). Krvnina ,multa o pa-
gamento per il sanguo'. S. Budmani 422'j. U
Turskoj je krv turska 1000 grosa a srpska (i
svakoga drugog hris6anina) 1001 gros (tako pri-
povijedaju). krvninu ne placa samo onaj koji je
uoinio krv nego sve ono .selo (a kajto i vise
obli/.nijeh sela zajedno) gdje je krv uciiiena (kad
je krv ucinena u varosi, onda i Turci moraju
placati krvninu). krvnina se ne plaia samo kad
covjek ubije covjeka, nego i kad fiovjek umre
na putu od zime, kad padno s drveta ili s koiia
te slomi vrat, ili oda sta mu drago bi umro,
samo kad ga nadu na putu ili u poju mrtva
(takovi se fiovjek ne smije prije sahrauiti dok
ne dodu Turci da ga ,cine ces'). Turci slabo traze
krvnika nego iStu krvninu: zato krvnik dosta
puta utece u drugu nahiju dok }udi plate krv-
ninu i malo pozaborave, pa poslije opet dode
natrag, i niko mu se ne 6ini ni vjegt, osim roda
onoga koga je on ubio (a s rodom mora da so
miri, jer 6e ubiti i oni nega). Vuk, rjefin. kod
krvnina. (Drobnaci) cesto su Turke ubijali i
glave im sjekli . . . ne placajuci nikakve krvnine.
nar. pjes. 4, 460.
KEVNIStE, n. mjesto gdje se strate (udi osu-
deni na smrt. — Samo u Stulieevu rjeiniku :
,carnificina, locus ubi sontes puniuntur'.
1. KRVNISTVO, n. u Stulieevu rjeiniku: uz
' krvni§te. — posve nepouzdano.
•1 krVniStvo
?0S
KRVOLO^AN, a
'2. KiiVNlS'rVO, n. faciniis criiontum ; caedes,
krvttidko djelo. — J'ostaje od krvnik nastavknm
bstvo, te se k ispred i. mijena na f, a sa ovijem
s i.tpada : krviiictvo (noako se nahodi nekuliko
puta pisanoj ; pa se i 6 ispred t mijet'iii na s.
— Od XVII vijeka.
11. krono Hi krviMko djelo uopce (ne misli
se svagda na ubojstvo, negu i na muiene i mrcva-
reiie). C'ini ju (svetit Katarinu) sfuci golu i bi-
ciina oStrijeini od zila volujijeh biti iestoko . . .
uzrokujuci u piiku koji izgledase to krvniStvo
toliko pomilovanje, da sHkolici plakahu. B.
Kaii6, per. 174. Izbavi luo od krvnictva, Boze
(.libera me do sangiiinibus, Deus'). M. Albert!
284. psal. 50, 1(5. Od krvnistva I'legova kako jo
posli fateno. A. Kaniilic, kain. 00. Jeda no
luo/.e strah zadati takvo krvnistvo? 102. Sjero-
tiiia jo§ nevojna cvijeli rad krvniStva od vas
podinena. Osvetn. 4, 52.
1). M pisaca nasega vremena, krv, ubojstvo.
Krvnistvo, umorstvo ,mord' ,omicidio'. B. Pe-
trauovic, rufina kn. 56. Krvnistvo ,mord, mord-
that'. Jur. pol. terminol. 352.
KRVNOV, krvnova, m. krvnik, ali si; upo-
treb(ava kao psovka. — (/ Vukovu rjecniku:
,als schimpfwort fiir krvnik' s dodatkom da se
govori u Crnoj Gori.
KRVNOVANE, «. djelo kojijcm se krvnuje. —
U Stulicevu rjecniku. — nepouzdano.
KRVNOVATI, krvnujem, impf. u Stulicevu
rjeiniku: v. krvniciti. — nepouzdano.
KRVO, m. hyp. krvnik (kao psovka, isporedi
krvnov). — U nase vrijeme. Zlo si, krvo, uradio,
da pritisnes prava coveka ! Srp. zora, god. 2,
-sv. 2, str. 28.
KRVOBl^iUVINA, /. bluvane krvi. — Na
jednom mjestu xvii vijeka. Neprostanom krvo-
bjuvinom do malo dan i duSu iztoci. P. Vite-
zovic, kron. 21.
KRVOCKVRN, /. ii Stulicevu. rjecniku: ,in-
cestus, incestum'. — nepou::dano.
KRVOC, adj. va(a da znaci: u kojega su
krvave oci. moze biti i muski nadimak. — U
dubroimckoj poslovici xvii; vijeka. Igra na ba-
sto6a u Vlaha krvoca (vrvoca). (Z). Poslov. danic.
KRVODJEVSTVO, n. stuprum. — Na jednom
mjestu u pisca xvii vijeka (po zapadnom govoru
krvodivstvo), a izmeiu rjecnika u Stulicevu (kr-
vodivstvo ,ince.stus, incestum') s dodatkom da je
uzeto u Mrnavica. Zabraiiujo so krvodivstvo §to
jest sagriSiti s divicom. I. T. Mrnavic, ist. 100.
— nepouzdano.
KRVODUZBINA, /. caedis crimen, dug za
krv, krivica ubojstva. — U naSe vrijeme. Po-
prasmo ih od svake krvoduzbine. V. Vrcevic,
niz. 205.
KRVOHODSa, adj. f. menstruata. — Drugi
je dio rijeci part, praet. act. ii od glagola ho-
diti. — V jednoga pisca xvii vijeka. Ne pristupi
k Zeni krvohodgoj (grijeskiim krvohodokoj). I.
Bandulavic 38a. ezech. 18, 6. Krvohodsoj = od
koje krv grede, k zeni. 299.
KRVOJEDAC, krvojeca, m. onaj (u jedinom
primjeru lav) koji jede krv, koji se hrani krv(u.
— U rukopisu xvn vijeka pisanome crkvcnijcm
jezikom (pisano je ja mj. je po slslovenskoiiie
jezikv). Lbv ze reco: , . . . Travu bo jastb sb a
ne mi'rsa, pace bo azb krbvojadcb sij togo bylib
s-hn(j)ei\b. Stefanit. star. 2, 276.
KRVO.TEVIO, m. inie selu u liosni u okrugu
sarajevskom. Statist, bosn. 23.
KRVOKA I'KA, /. neka bifka. Krvokapka (prema
liem. bluttrcipfchon), Sanguisorba nflicinalis Grtn.
(I. Sub|ar). H. Sulok, ira. 180.
KRVOKOPICA, /. iieka bi(ka. Krvokppica,
Cynodon dactylon Pera. (Vukasovic). B. Siilek,
im. 180.
KRVOLIJA, »!. (u plur. /., gdjegdje i u sing.)
covjek koji lije ludu krv, vidi 1. krvnik. — Od
XVII vijeka, a izmedu rjednika u Voltigijinu (us
krvolok), u Stuliievii (jsangiiinarius, sauguino-
lentus, sicarius, carnifex'), u Vukovu (,blutver-
giesser' ,qui sanguineui facit'). Ove rijeci skro-
vitijem nacinoni govori svakomu krvoliQi) koji
prolijeva krv 6ovje6ansku. M. Divkovi6, bes. 261>.
Ua im pusti Barabana zlofiinca, razbojnika i
krvoliju. 379>i. Nomqj fiokati da te Bog iz6es|a
nego bndi ti iiapre krvolija od samoga sebe.
M. Kadni6 559". Dva Mohmeta, krvolije oba
kleta. J. Kavaiiin 2381>. Tada se vecma umo-
rise krvolije s, Blandinu mucoci. J. Banovac,
prod. 70. Sad ga (Isukrsta) gledaj medu ne-
railira krvolijam svezana. J. Filipovic 1, 881".
Dojdose H misto gdi ima smrt primit po ruke
krvolije. 1, 449". Cud oStru imadiso kako svaki
krvolija. P. Knezevic, pism. 107. O neharni vi
Zudije i nemili krvolije! muka. 31. Sto 6es ti
ovdi, zivino paklena, krvolijo dusa plemoua ju-
skoga? F. Lastrie, od" 377. Evo cu vam ja
ukazati lupezo i krvolije, koji zasidu cine. nod.
192. Ne bi ovo zadosta bisu krvolija. A. Ka-
nizlic, kam. lOti. Da ih pridade u ruke krvo-
lija. 830. Zlamonujo da je Isukrst od krvolija
svlacen. bogojubuost. 254. Meduto nemile krvo-
lije mucise ovo ditesco. E. Pavio, ogl. 440. Isti
kad se vodase na muke od svoji krvolija bi mojen
da zanifio ime Isukrstovo. M. Zorici6, zrcalo. 9.
Al' Budima obranit no moze vec izgibe silna
vojska moja od Lorene duke nevirnoga, krvolija
naroda turskoga. And. Kacic, razg. 235''. Krvo-
lije smrti ocevine on pofata. Nadod. 144. Ne
imadose za tada ondi gelata koji bi onoga obisio
krvoliju. D. Rapic 120. Da ga oua danas no
bade prikazala, ne bi imali dopusteiie oni krvo-
lije t'rustati ga. A. Tomikovic, gov. 29. Do ca-
dora krvoliie Marka. Pjev. crn. 135a_. Dedaga
je krvolija stara. Osvetn. 3, 48. Neki brati
krvoliju svoga. 3, 107. — U prenesenome smislu
0 cemu nezivu Hi umnu Ta je ogan muka c.ud-
novata, osudenim giiivni krvolija. L. ^ubuski
20. Isti poluvirci su stajnu ispovid pogrdivali
i nu sad krvoliju sad zamku nazivali. G. Pe-
stalic 129.
KRVOLIJINSKI (krv61inski), adj. koji pri-
pada krvoUjama. — U dva pisca xviii vijeka.
Buduci on kano i Isus, izmedu tolikih po krvo-
linski ruku smaknutja iizdrzan bi. E. Pavic,
ogl. 99. OstavivSi svoga mestra u ruku krvo-
lijinskih. 612. Pridavsi Pilat Isusa vojnikom,
ovi jos mu i drugu opaku i krvolijinsku sra-
motu ufiinise. 618. Bijase mu naj prije radi
krvolinskoga ubojstva smrtua osuda proltiveiia.
D. Rapid 211.
KRVOLTJINSTO (krv61in3tvo), n. prolijevane
krvi, krvno djelo (uprav osobina krvolija). —
Na jednom mjestu xvm vijeka. Nego dionik
biti krivog i opakog dila i krvolijinstva. E.
Pavic, ogl. 416.
KRVOLOCAN, krvilocna, adj. koji loce krv,
ali samo u prenesenome smislu o ce(adetu Ho
rado krv prolijeva i ubija. — isporedi krvopilan.
— Od XVM vijeka.
a. adj. Jer buduri ostavili puni straha i
skoncanja krvolocnijeh judi sili svakolika svoja
KRVOLOCAN, a.
krvooCan
imanja ... P. Kanavelic, iv. 522. Prije bi se
pustio 0(1 svih krvolocnih silnovladaca muciti.
P. Knezevic, osm 1:^2 — 123. O razbojuice krvo-
loftni! D. Eapic 4. — Melaforiiki, o cemu umnu
Hi nezivu. Krvolocna pravda. V. DoSon TO*.
Teiacki je kruv krvolocan i Urvopilan. J. Bog-
danovic.
b. adiK krvolocno. Krvolocnd ila nasniii
(Iwjduei). V. Dosen 2(i4b.
KRVOLOCANSTVO, n. osobina onuga koji je
krvolocan, u konkretnume sniislu, krvno djchi.
— U dva pisca xviii vijeka. Pusti se u sjrihe
bludnosti, krvolocaustva. A. Kanizlic, utoc. TJ.
Venceslav bio se je vece utopio kaiioti u neci-
sto6u. u nemilost i krvolocanstvo. A. Tomi-
kovic, gov. 105. Ivrvolooaiistva koja su cinili
Sveci Moskovom. ziv. 202.
KBVOLOCENE, «. djdo kojijem se krvoloH.
J. Bogdanovie.
KRVOLOCITI, krvulocrm, impf. raditi kao
krvolok. — U nase nrije.me. 'L^v mislite pustajlit
za vazda, da kradete i krvolocite? Nar. pjos.
mas;. 1864. 80. — 11 drugome znacenu (tiktivtii)
i sa se, refleksivno) truditi i raditi preko mjere.
,Krvoloc'im svaki dan i na svom i na tudem
poslii, pa opefc iieruam nista'. ,Tdko ti sav .svijot
zive, iieko se krvoloci, neko muc-i, a iioko fijuva'.
J. Bogdanovic.
KRVOLOCKI, adj. koji jiripada kriuilociiiui.
— U jednoga pisca xviii vijeka. Za uklnniti se
krvolocki ruku. E. Pavi6, 02^!. 496.
KRVOLOCNICA, m. i / vidi krvopilica. —
U nase vrijeme 11 lAci. ,Muci, jucka krvolocnica!'
.1. Bogdanovic.
KRVOLOCNIK, m. vidi krvolok. — f! Vukovii
rjecnikii uz krvolok.
KRV6L0Cn6sT, krvolof'-nosti, /. vidi krvo-
lofianstvo. — Na jednom injestii .win vijeka.
Dojdose komsije i videci priveliku krvolocnost,
objavise sudou. D. Rapie 120.
KRVOLOGIsfAK, m. neka hipca. Krvolociiak,
Vinca minor L. (u Loboru), v. Krvinek. B.
Sulek, im. 180.
KRVOLOK, m. krvolocan covjek, vidi 1. krvnik.
— Od xvu vijeka, a izmedu rjecnika a lijelo-
stjencevu (,sanguiuarius, sanguisuga, tyrannus'.
V. krvnik), u Jamhresiceou (,sanguiuarius'), m
Voltigijinu (,sanguinario, manigoldo' ,blutraensch,
blutdiirstiger mensch'), u Stulicevu (,bibendi san-
guinis avidus'), u Vukovii (.blutdiirstiger mensch'
iSanguinarius'. cf. krvopilac). Vedkrat ste razbili
krvoloke nase. P. Vitezovic, odil. 33. Niti se je
bojala Iruda krvoloka. A. Kani^lic, utoc. 544.
Oslobodeni od krvoloka Holoferna. 789. Obisno
sebe smice, krvolok je mnogo gori. V. Dosen
116a. I krvolok sebi biva zderuc. I8OI1. Krvolok
Hiero pitase Simonida. M. A. Rejkovic, sabr. 6.
Ovaj mudri mestar krvoloka cesara Nerona. 7.
Sto ucini tebi domovina tvoja? svoje zomje
tezak krvoloce ! A. T. Blagojevic, pjesuik. 28.
Eto ti sinovli krvolok lezi pred vratiraa. S. !^u-
bisa. prip. 177.
KRVOLOKA, /. neka bi{ka. Krvoloka, (prema
lat.) Sanguisorba L. (I. Sabjar). B. Sulek, im. 180.
KUVOLOKATI, krvolocem, imx>f. u Stulicevu
rjecnikii: .sanguinis bibendi avidum esse'. — ne-
pouzdano.
KRVOLOSTVO, n. osobina onoga koji je kr-
volok, krvno djelovane, krvavo djelo. — Postaje
od krvolok nastavkom bstvo; k pred b postaje 5,
te za ovijem s ispada, pale se c ispred t inijena
na s; ali se nalazi pi^ano i krvolocstvo i krvo-
loctvo. — Od XVIII vijeka. Cesara Leona krvo-
loctvo. A. Kanizlic, utoc. 47. Krvoloctvo tvo
nemilo Judstvo moje davi i zere. I. Krmpotic,
kat. 42. Sacuvan od krvolocstva Borisa. A. To-
mikovic, ziv. 17. ITzstavio je svojo cete od kr-
volocstva. 196. Da. go^paru moj. stojetno kr-
volostvo slobodimmnih Ingleza. M. Pavlinovic,
razg. 7.3.
KRVOLOZ.TE, h. iiicestus, ineestum. — Na
jednom. mjcstu xviii vijeka. Krvolozje n prvoniu
kolinu. Ant. KadciA 412.
KRVOLOK, m. krvno djelo — Foslaje od krv
turskijem nastavkom luk. — Na jednom nijestu
XVIII vijeka. Zlogledan bise cica krvoluka koga
11 svi>ioj kuci i u kra|e^tvu ucini. And. Kacic,
357.
KRVO^jAC, krvo|ca, hi. pogrdua rijec. Skoi'o-
tera. 1844. 249. — va(a da je postalo od krvolija.
KRVOl^iEV, HI. kroo{evan covjek. — fJ istoga
piscii nasega vremena u kojega ima i krvo]evan.
A zn liiixie krvojevi druzi. Osvetii. 7, 22.
KRVO^jEVAN, krvojovna, adj. koji lijeva krv,
II primjerinia 0 boju u kojema se lije krv. — V
jednoga pisca nasega vremena. Ne noso vam boja
krvolevna. Osvetii. 6, 20. Nakon duga boja krvo-
|6vna. 7, 67.
KRVol^UBAN, krvojubna, adj. prijazan. M.
Pavlinovic.
KRVO^UBNOST, krvo|ubnosti, /. prijaznost
.affabilitiV. Sada su Turci stokli u se iiiku krvo-
(ubncjst; da su onaki do sad bili, mogli smo od
cojo obojke nositi (BoSi'iak). M. Pavlinovic.
KRVOMETNIGA,/'. u Vukovii rjecnika: zensko
ce|ade koje |udo u kuci zavada (kao ,mece krv'
medu liih) ,ein frauenzimmer welches die haus-
genossen luit einander verfeindof ,raulier inter
domesticos inimicitias concitans'.
KRVOMIJESTVO, n. ineestum. — U kiiizi
pisanoj crkvenijem jezikom xv Hi xvi vijeka.
Ubijstvu i krbvoraestvu. Aleks. novak.- 82.
KRVOMI.JESAC, krvomijesca, m. ai'aoa.i'xi >ji,
i!icestus. — U dva rukopisa pisana crkvenijem
jezikom. Gde sutb zlijo clovCtci, pogani, krbvo-
mesbcije, dusegubci. Starine. 18, '202; 22, 204.
KRVOMOCAN, krv6mocna, adj. ko.ji mokri
(modi) krv^u. — U Bjelostjencevu rjccniku: (kaj-
kavski) krvomocen ,sanguinem mingens'.
KRVOMOK, Hi. neka bi(ka. Krvomok, Tor-
mentilla ereeta L. (Vraz). B. Sulek, im. 180.
KRVOMIJTAN, krvomiitna, adj. koji (dru-
gima) muti krv, koji zamecc svadu. — U jednoga
pisca nasega vremena. Pop je napao na zenu la-
javu i krvomutnu. S. ^jubisa, prip. 141. Srdita
i krvomutna zeiia. 200.
KRVOMUTITI, krvomutim, impf. niokriti krv(u
fmutiti mokracu krv(u). — U jednoga pisca na-
sega vremena. Ovome se coveku pozale |udi stn
im goveda krvomute (mokre krv|u). M. D. Mi-
licevic, iiiv. 2, 10.
KRVOMUTNICA, /. krvomutno zensko ce(ade.
— U nase vrijeme. Ova krvomutnica trkne u
Budvu. S. ^jubisa, prip. 64. Krvomutnica, zeiia
koja piri svadu. Slovinac. 1884. 143.
KRVOOBRAZAN, krvoobrazna, adj. krrav
(krvava obraza, t. j. ohlicja). — vidi 11 Danict-
cevu rjecniku: krbvoobrazbub ,cruentus'; ,v'i. kri>-
vowbreznuju pucinu'. Gi|f(erding), bosii. 275.
KRVOOCAN, krvoouna, adj. krvavijeh ocijii.
KRVOO(^AN
KRVOSNICA
— U StuJiccvH rjeiniku: isanguineis oculis prae-
ditus, saiiguineo adspectu intuens'.
KE^'OPERKA, /. neka riha. Leuciscus rutilus.
Gudiiice kod Sakova. D. Hire.
KRVOPI.TA, »i. i f. sto pije km. — Od xvmi
vijeka.
a. m. Hi f. (ii mnozini srat/da f.) covjek Ho
Hjc tudu krv, Sto ubija, krvnik. — Izmedii rjei-
nika u Vukovti : f. (u Crnoj Gori) vide krvopilac.
Dobro do§o, turska krvopijo! And. Ka6i6, razg.
182'^. To su tm-ske vazda krvopije. Ogled, sr.
37. Pogin'o je KuriA O.sman-beXe, Juta guja,
srpska krvopija. Nar. pjes. kras. 1, 165. Krvo-
pije i hikavi no6o sastaviti polovine dana svojih.
D. Danieii, psal. 55, 23.
h. f. u prenesenome smislu, o sabji. I uziina
sabju krvopiju. Nar. jijes. mag. 1869. 116.
C. /. vrlo tezak posao, trud (koji tako umara
kao da covjeku kro pije). — V Vukovu rjecniku :
(u Crnoj Gori) ,eine schwere arbeit' ,iDgens la-
bor', [vide krvosalija].
d. Ii Stuliievu rjecniku: v. pijaviea. — ne-
pouzdano.
KEVOPIJICA, m. vidi krvopija, a. — U kni-
gama pisanima crkvenijem jezikom, a izmedii
rjeiuika ii Danicicevu (krLvopijica .sanguinem
bibens'). Oni prokleti krbvopijice nemilostivi.
Glasnik. 56, 76. (xv vijek). ^lUtaago oru2nika
(unogo i kr-tvopijicu. Glasnik. 11, 111. (xvii
vijek).
KRVOPILAC, krvopilpa i krvopioca, m. vidi
krvopija, a. — U nase erijemc, a izmedii rjec-
nika u Vukovu (krvopilac, krvopilca ,der blut-
sauger' ,sanguisuga'. cf. krvolok, krvolocnik, kr-
vopija). Krvopioce i lukave mrzi Gospod. D. Da-
nici6, psal. 5, 6. Nemoj duse moje pogubiti iii
zivota mojega s krvopilcima. 26, 9. A nvaj jo
nesretan i kriv, zrtva i krvopilac. M. Pavliuovi6,
razl. spisi. 189. ,NiJ6 on 6ojk, on je krvopilac,
on bi te na raznu ka' zeca okreta". J. Bogda-
novic. — Metaforiiki, o macu, isporedi krvo-
pija, b. ITzalud u ruci krvopilca maca. Srp.
zora. god. 1876, br. i, str. 22.
KBVOPILAN, krvopilna, adj. koji pije krv (u
prenesenome smislu, isporedi krvopija i krvopilac).
— Od XVIII vijeka. Naziva Jorama krvopilnim
ubojicom. I. J. P. Lucii, razg. 129. — U dru-
gome znacenu, isporedi krvopija, c. ,Krvopilau ja
s nom kruv svaki dan jedem". J. Bogdanovic.
KEVOPILICA, Hi. i f. vidi krvopija i krvo-
pilac. — Od XVIII vijeka. Ne bi Ii se uticali Zu-
dijem krvopilicam. M. Pavicic 50. Sest opaki
krvopilioa. I. J. P. Lucie, izk. 17. Dokle 6e§
(Boze) trpiti krvopilice tvoje slave? razg. 86.
J Oram nemili krvopilica. 129. Gano pise po
Travniku vojsku, nabodice i krvopilice. Nar. pjes.
hbrm. 1, 53. ,01azi, krvopilico jucka, krv lucku
pijeS'. J. Bogdanovi6.
KEVOPILIJA, /. te2ak posao. isporedi , krvo-
pija' i ,krvosalija'. ,Ko ce to uraditi, ta to je
krvopilija'. u Dobroselu. M. Medio.
KRVOPILITI, krv6pilim, impf. s velikom mii-
kom zivjeti, isporedi krvopilan na krajii (i krvo-
pija, e) i krvopilija. — IJ nase vrijeme u Lici.
J. Bogdanovic. — nidi kod krvote^iti.
KRVOPILNIK, m. krvopilac, vidi krvopija, a.
— Na jednome mjestu xvii vijeka. Carom ne
svojuju kad krvopilnici. I. T. Mrnavic, osm.
108.
KEVOPIleI^E, n. djelo kojijem se krvopili.
(Krvopilene). J. Bogdanovid.
KEVUPITAN, krv6pitna, adj. koji se pttd
(hrani) krv(u. — Samo u Stuliievu rjeiniku:
,qui sanguine nutritur'.
KRVOPIVAC, krvopivca, m. krvopilac. — Na
jednoiii mjestii xviii vijeka. Nenasitni krvopivci,
gvozdo/.eri i gavrani. ,1. Kavaiiin 456".
KRVOPROLlCE, n. prolijevane krvi, poko}.
— Po stslov. (crkvenome) kr-Lvoprolitije. — Iz-
medu rjeinika u Vukovu: ,da3 blutvorgiessen'
,oaede.s' s primjerom : I tu vide LopuSina Vu6e
na Krnovo da bit niSta node a do zli6a i krvo-
prolica (Nar. pjes. vuk. 4, -122), i u Danicicevu:
krbvoprolitije , sanguinis efFusio'. Veliko krbvo-
prolitije tvore. Domentijan" 224. Gotovb bee
kt kr bvoprolitiju. Glasnik. 11, 110. (xvii vijek).
Da prekinu toliko krvoprolide. V. Vr6evi6, niz.
41. — va{a da nije posve narodna rijei.
KRyOPROLIJATE^i, m. iovjek koji prulijeva
krv, krvolija. — U knigama pisanima crkvenijem
jezikom, a izmedu rjecnika u Danicicevu (krbvo-
prolijatelb ,3anguinem offundens'). Garb juty i
krbvoi5rolijate)b. Stefan, sim. pam. saf. 8.
KRVOPROLIJSTVO, n. vidi krvoprolice. —
I] rukopisu xvi vijeka. Kletvoprestupleuije i kr-
voprolistvo i krivo svidofiastvo nastavsi. Aleks.
jag. star. 3, 280.
KRVOPROLITAN, krvoprolitna, adj. u ko-
jemu se (u boju) prolijeva krv. — U nase vrijeme
(maze biti da nije rijec narodna). Dogodila se
medu varosi Alsasuom i Elseom krvoprolitna i
zestoka bitka. Nov. sr. 1835. 1.58.
KRVOPROLITE^i, m. vidi krvoprolijatej. —
U knizi pisanoj crkvenijem jezikom. Nekyj vbsta
carb Jutb i krbvoprolitejb. Domentijani' 22.
KRVOPEOLITIV, adj. koji krv (tudu) pro-
lijeva, isporedi krvoprolitnik. — U nekom ruko-
pisu (pisanomc crnogorskijem govorom). Ako se
zacue dijete, bide omalo zivota, sakato, ali krvo-
prolitivo, ali zlocinec ali zao coek. Starine. 18,
180.
KRVOPROLITNIK, m. iovjek koji prolijeva
krv, vidi krvolija. — U Vukovu rjecniku: ,blut-
vergieaser' ,qui sanguinem profundit'.
KRVORODSTVO, n. uprav rodstvo po krvi,
ali u jedinom primjeru (xviii vijeka) u drugnme
znacenu: incestum. Zatvoren je (Ivan Krstitel)
u tavnicu i poslije posiden po zapovidi Iruda
Antipe kojega on odito prijubodinstvo i krvo-
rodstvo slobodno kara§e i pogrdivaSe. I. Velika-
novid, uput. 1, 514.
KRVOSALIJA, /. uprav nesto sto se krv, ali
je snaiene kao kod krvopija, c. — U Vukovu
rjeiniku : tezak kakav posao ,6in6 sohwierige
arbeit' , labor immensus'. cf. krvopija.
KRV(JSER, m. nepristojna rijec za jaki neva-
\ali duhan. — U Vukovu rjeiniku : ,schimpf-
wort fiir einen schlechten und starken rauch-
tabak' ,oouvicium in herbam niootianam acrem'.
KRVOSISAN, krv6sisna, adj. koji sisa krv. —
U jednoga pisca xvii vijeka koji va(a da je sain
tu rijei naiinio. Pijaviea krvosisna. P. Kana-
velid, iv. 557.
KRVOSMIJESANE, n. incestum. — isporedi
stslov. krtvomesemje, incestum, i kriivos-bmesb-
nikt, incestus. — Samo u Stuliievu rjeiniku :
V. prikrvje.
KRVOSNICA, /. vidi krvoanica. Krvostnica,
po|. krwawosok (Dracaena draco), des. krvavee,
Poterium sauguisorba L. (Visiani). B. Sulek, im.
180.
KRVnSNICA 7
KEVOSnICA, /. heka bi^ka. — isporedi krvo-
snica. — Izmedu rjecnika u StuUievu (.sangui-
sorba'). KrvoSnica, sanguisorba (Stulli), Poterium
sanguisorba L. (Visiani). B. Sulek, ira. 180.
KRVOTEZAN, krvitezna, adj. vrlo muian,
trudan (o zieotu). nidi kod krvoteXiti. — U naxe.
vrijeme ii Lici. ,Sav mi ja zivot krvotezau'. ,U
mom krvoteznom zivotu nigda no vido vedra
dana'. J. Bogdanovio.
KRVOTEZENE, n. djdo kojijcm se krootrzi.
.Krvopilene, krvoloceiie i krvotezehe ocerace me
prvo reda sa ognista u prosjake'. J. Bogdauovic.
KEYOTKZITI, krvotizim, impf. zivjeti s ve-
likijem tradom i mukom. — -teziti ne postaje od
tizak negi) od teg (vidi tezak). — U nasi' orijeme
H Lici. .Krvopilira, krvotezim, krvolocim svaki
dan, odrije se i ria svom, a osobito tudem poslu,
i nikad niSta nemam'. J. Bogdanovic.
KRVOTEZLTJK, m. vidi krvotezeiie. — Po-
slaje od krvotezau Hi od krvoteziti tiir.ikiji'iii mi-
staokoiii luk. ,Niko do Boga ne zna, kakav je
ona krvotezluk podnijola, dok jo onliku djocu
ka' udovica podigla'. J. Bogdauovic.
KR^'6T0CAN, krv6tocna, adj. koji toci iz
sebe krv, iz kojega .se krv toci; koji pripada tc-
ceiiu krvi. — Od xvi vijeka, a izincdu rjecnika
u Stulicevu (,oruorem emanans' .s dodatkom da
je rijec ruska).
a. u zenskome cefadetu slo boliije kroolocjem.
Pripovida .se jevanjelije, kako Isus Hrist jednu
zenu ot neje dlga krvotocua betega ozdravi. Po-
stila. tW^. Zena krvotocna. I. Aucic, vrat. •">.
Ozdravio je zenu krvotocnu. 1. Velikauovic, uput.
1, 111.
b. 0 zenskome cefadetu, meustruata. Kakono
kosula zene krvotocne. F. Lastric, nod. 27,
KRVOTOCENE, n. djelo kujijein se km toci
(krvotoci), isporedi krvotocje, krvotok. — Sanw
a Stulicevu rjecniku: , sanguinis fluxus'.
KRVOTOClNA, ,/'. bolest ,s koje se kro toci. —
Od xviii vijeka.
a. zenska bolest, vidi krvotocje, a. — (J Bje-
lostjenceou rjecniku: kod krvotok, )' m Voltigi-
jinu: iflusso di sangue' ,blutHu3s'.
b. mokrene krv(u. — fJ Vukoiui rjecniku:
,da^ blutharnen' ,minctio cruenta'.
KRVOTOClTI, krvotocim, impf. tociti iz sebe
kri: — U Stulicevu rjeiniku: ,sanguinem ema-
nare'. — nepouzdano.
KRVOToCiV, adj. koji boluje od krvotocja (o
zenskome celadetu). — Stslov. kn.votociv'i.. — U
knigama pisanima crkvenijem Hi mijesanijem je-
zikom. Ona krbvotofiivaja o nejze obretajemb
vb jevanbdeliji byvbseje. Danilo 315. I evo Jena
krvotociva trp|ase dvanadeste godisc. Postila.
r4a.
KRVOTOCJE, n. tecene krvi (uopce, all naj
cesce kao bolest). — liijec je stara, isporedi stslov.
kr-bvctofiije. it nasemu se jeziku jav]a od xvi
vijeka (vidi b), a izmedu rjecnika u Mikajinu
(karvotocje i krvotocje , sanguinis fluxus'), u lie
linu (,ilusso di sangue' , sanguis prottuvium' 320'i'),
u Bjelostjencevu (kod krvotok), a Voltigijinu (v.
krvavica), m Stulicevu (v. krvotocene).
a. uopce. Izide iz utrobe broz svakoga kr-
votocja. A. Kanizlic, utoo. .53.5.
b. menstrua, zensko prane. Ako pozual jest
zenu na vrime krvotocja. S. Budini6, ispr. 83.
U vrime od krvotocja zeuskoga. Ant. Kadcic
496. Krvotocju likarija kada ga zene ne mogu
imati. J. Vladmirovic 8. Krvotocju likarija ko-
jega iene ne imadu. 21.
1 KRZANCE
c. zenska bolest; naj cesce se nnlazi u ovome
smislu. Zena, koja krvotocje trpja^e dvanadeste
godist. I. Bandiilavic 183:ilJ. matth. 9, 20. Udije
bi ozdravjena zena od svoga krvotoftja. I. Ancic,
vrat. 5. Od svete Marte pise svoti Ambroz da
nosi krvotocje udijno i bi sacuvata od grija pu-
tenoga. ogl. 170. Kakono si ozdravio zenu od
krvotocja. L. Terzic 197. (Divojkn) razboli se
bolestju krvotocja. J. Filipovii 3, 337l>. Evo
jedna zena koja siromasica krvotocje trpjase od
12 godina pristupi. F. Lastric. od' 287. Zenu
je Isus od krvotocja ozdravio. A. Kanizlic. kam.
581. Udi} bi ozdravjena od krvotocja. I. Velika-
novic, uput. 1, 419.
d. srdobofa. Protiva srdobuji i krvotocju. A.
Kanizlic, bogojubn. 581. Neraocaici ozdravjeni
od ognustiue, . . . krvotocja, . . . fran. 70.
e. sulevi. — Samo u Voltigijinu rjecniku.
KRVOTOCNICA, /. zensko ce(ade stu boluje od
krvotocja. — If jednoga pisca xvjii vijeka. Isu-
krst ozdravi krvotoonicu. Blago turl. 2, 68.
KRVOTOCNIK, m. covjek -Ho boluje od srdo-
bo(e(?). — U Stulicevu rjecniku: krvotofinici ,qui
sanguinis fluxu laborant (cooliacos Gels, adpollat)'.
KRVOTOK, m. vidi krvotocje. — U Bjelo-
stjencevu rjecniku: krvotok, krvotocje, krvoto-
cina ,sanguinis fluxus, sanguinis profluvium', i
u Stulicevu: v. krvotocene iz Habdelioeva.
KRVOTOICA, /. srdoboja. — U jednome pri-
mjeru xvii vijeka. IJmri Mihael kra) pojski od
krvotoke. P. Vitezovic, kron. 199.
KRVOUBIJSTVAN, adj. koji ubija, krvav,
krvan. — U knizi xvri vi.jeka pisanoj crkvenijem
jezikom, i otale « Danicirevu rjecniku: krbvo-
ubijstvbnb jSanguinarius'. Krbvoubijsfbvnuju de-
snicu. O-lasnik. 11, 110.
KRVOVATI, krvujem, impf. u Stulicevu rjec-
niku: ,vulnerare, sanguinem gignere'. — nije
dosta pouzdano.
KRVOZEDAN, krv6zediia, adj. zedan krvi (u
prenesenome smislu). — U jednoga pisca nasega
vremena. U sredini svijeta krvozodr.a. Osvetn.
6, 31. -- Ima i u Bjelostjencevu rjecniku: kaj-
kavski krvozejen, v. krvolok.
KRVOZEDAN, vidi krvozedau.
KRVOZUDAN, krv6ziidna, adj. koji zudi krv.
— Samo u Stulicevu rjecniku: ,sanguinolentu.s,
sanguinarius'.
KEVUSINA, /. augm. krv. — U nase vrijeme.
Ostrkni i okropi ih koja kap one pogane krvu-
Sine. S. ^ubisa, prip. 243.
KRZ, Hi. ime mjestu u Srbiji u okrug u poza-
revackome. Zemja na Krzu. Sr. nov. 1872. 9.
KRZAN, krzna, m. vidi krzno. — U dva pri-
mjera xv * xvi vijeka.
a. vidi krzno, a. Evo krzan na kom pjau
pricece (vidi: ,Ecc6 conopeum illius in quo re-
cumbebat in ebrietate sua'. Judith. 13, 19). M.
Marulic 52.
b. vidi krzno, b. Vec te odicom resi (vojno
tvoj) i svati, ner prolitje cvitjem trzan, il' on,
koga vele, u krzan da svoj |ubi nad svih trati.
M. Pelegrinovic 181.
KRZANAC, krzanca, m. dem. krzan. — Na
jednom mjestu xvii vijeka (o hafini). Gdi Jove
i Pala, prvi broj u tancu, podvignuf odzdala
skut svilnu krzancu. D. Barakovie, vil. 13G. —
Moglo bi biti da je od nom. sing, krzance (vidi).
KRZANCE, rt. dem. krzno. — U Bjelostjencevu
rjecniku: kajkavski krzence .pelliceoUum'.
I. KK/^A'I'I
KKZNOST
1. KRZATI, kfzara, impf. trnenem diniti da
He Mo islize Hi iskosi. — Akc. .s'e ne mijenn
(aor. 2 I 3 sing. k?za). — U naie vrijeme, n iz-
meitu rjecnika u Vukovu : ,abwotzen' .detero'.
1. aktiono. — 11 jedinnini; primjeru niftd-
foriiki. Vidite kako s krajeva nase zemje krzaju
tudinci. M. D. Milidevii, zlosel. 75.
*2. sa se.
a. pasivno Hi rcfleksivno. — (J Vukoou
rjecniku: ,abg:ewetzt werden' ,d6teror'.
b. reciproino, u iireneneiinme xminlii, iiko
cef/a se tiskati (oliruii se jedno o drugo), /hi i
otimati se. — U Vukovu rjeiniku: krzaju se oko
noffa djevojke, t. j. otimaju se ,wotteifern' .con-
tendere'.
2. KRZATI, krzam, imjtf. na jednom mjestu
XVI II vijcka kao da znaii sto i krsmati, all mole
bili i stamparska pogrcSka. U ku6u ju zajmo
<5a brie moremo, vede no krzajmo. Oliva. li).
KRZATVIO, in. prezime. — xvm vijeka. Ivr-
zatvica, Katunara, ... J. Kavaiiin 100'.
KRZI, vidi krzli. — U narodnoj pjesmi na-
sega vremena. S no^ii skida krzi jemolije. Nar.
pjes. marj. 154.
KRZLARAG-A, m. vidi kizlar-aga. — U Vu-
kovu rjecniku: .frauenhiitor, obarverschnittene'
,eunuchorum praefectus' s primjeroin iz narodne
pjesme: I svojega agu krzlaragu.
KRZLI, adj. vidi krrnzi, od cega va(a da je
liostalo po analogiji prema drugijem turskijem
rijeiima u kojijeh je nastavak li. — Ne mije.na
se kao ni krmzi. — U na.^e vrijeme u Bosni i
Hercegovini (u narodnijem pjesmama). Ti pn-
digni krzli nogavice. N'ar. pjes. hero, vuk, 17.
Krzli, crvenikast. 357. Jedan joj je od krzli
mergana. Nar. pjes. juk. 284. Stade susan krzli
ciftijana. Nar. pjes. petr. 2, 209. Iznijole krzli
pejtemaje. Nar. pjesin. horm. 1, 216.
KRZMATI, vidi krsmati.
KRZMO, n. vidi krzno.
KRZNALI, adj. vaja da je isto sto krmzi i
krzli i da nije poslalo od krzuo (premda bi to
moglo biti po puckoj etimologiji). — U narod-
nijem pjesmama bosanskijem nasega vremena.
Zute 6izme za krznali noge. Nar. pjes. tord. 18.
KRZNAR, krznara, Hi. covjek koji po snrime
zanatu iini krzna, kozuhar. — Akc. kaki je ii
yen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim
nom. sing., i voc. : krznarii (ki'znare), kizuari.
— Od XVI vijeka (kao prezime), a izmedti rjec-
nika u Bjelostjencevu (krzuar, koiuhar, curcija
,pellio'), u, Jambresicevu (,peltio'), u Volliijijinu
(ipellicciajo' jkirschner'), u Stuliccvu (kerznar, v.
kozuhar), u Vukovu: ,der kiirschner' ,pellio'.
cf. kozuhar, curfiija, s dodatkom da se govori u
Hrvatskoj. — Kao prezime. Jakov Krznar. Hon.
Croat. 185. (1504). Kmot Broz Krznar. 27(j.
(1575).
KRZN.ARIC, Hi. prezime (uprav dem. krznar).
— XVI vijeka. Andrij Krznaric. Men. croat. 191.
(1.508). Vid Krznarid. 307. (1598). i u na.se vri-
jeme. Boca 21.
KRZNICA, /. bijela halina na cc(adetu sto se
krsti; bijela tnahrama Sto se mece na dijete kad
se krsti (u crkvi pravoslavnoj). — .Tamacno ne
postaje od krst, krstiti; ali ne znam, postaje
li od krzno. Hi od ,chrisma' kako je mislio
DaniHi (osn. 331). — Od xviii vijeka, a izmedu
rjeinika u Vukovu (,das taufhemd, das tauftuch'
,v63ti3 baptismalis, liuteum baptismale'). Kad se
on oblaci u krzaicu. J. Raji6, pouc. 3, 27. Pri-
kumak, kumov inomak, koji na krSteAu dodajo
krznicu. Vuk, rjo6ti. kod [jrikumak. Prostirac
koji se mece na trpezu kao na dijete na krStoi'iu
krznica. D. Uanifti6, pisma. .342. Kome so no
dr/.e deca, odvedo zenu, dok je trudna, popu,
te zona zapali svecu i dri^i krznicu. M. D. Mi-
lidevic, iiv. srb. 1, 85.
KRZNO, it. u Hrvatskoj od xvm vijeka (kako
se vidi po rjeinicima) znaii Ho i koXuh. ovo se
znaiene potvrduje stvnemaikijem chursinna, ohru-
sina (srlat. crusina, orusinna, crusna), kozuh ; ali
se ne potvrduje dovnlno u starije doba u koje
kao da je znauilo skupu Italinu uopce Hi jos u
iiremu smislu skupo tkane, — Rijec je prasla-
venska (k-brzno) isporedi stslov. kr-bzno (Mikloiie
prevodi vestis poUicea, ali se to znaiene ne jav\a
u primjcrima od kojijeh su gotovo svi uzeti iz
Aleksandride, vidi kod b), rus. Kopano, icopaeHi.,
plast, kabanica, ie.i. krzno, skupo odijelo (i ko-
zuli.'/); u ova je doa jezika ostarjela rijei. —
Mikloiii ne zna jesu li oou rijec uzeli Slaveni
od Nijemaea Hi Nijemci od Slavena. — Ima
i ohlik krzan (vidi) sto moze biti stara rijec
(kT.rzbnb), isporedi rus. ijopscHi.. — (/ rukopisu
XV Hi XVI vijeka ima na don mjesta m mj. n :
krzno (vidi kod b), ali je to samo pisarska po-
greska jer je na drugijem mjestima a.
a. perde, zavjes nad postejom, isporedi krzan,
a. Juditina milost oruzje pridava, Oloferna oholost
kim se oruzava, koga joj tad dava puk he, kad u
gradu s plinom ujahava, vesel glade bradu. u
tempal da dadu tuj, rece, cast Bogu i k tomu
iiadadu krzno na kom nogu sterise ki mnogu
oholost odside, kad ona nobogu glavu mu od-
kide (vidi: ,Porro Judith universa vasa bellica
Holofernis quae dedit illi populus et conopeum
quae ipsa sustulerat do cubili ipsius obtulit in
anathema oblivionis'. Judith. 16, 23). M. Marulii
64. — Isto je znaiene Hi slicno u ovome pri-
mjeru: Oprati cu svaku noc suzami mojimi po-
ste|u moju i krzno moje zalivati. Nauk brn. 12b.
b. odijelo, hajina, po svoj prilici skupa,
drngocjena halina. — Ooako je jamacno znaeene
u ovijem primjerima (a ne kozuh): Otpravjajuc
se Efctoru gosipoje prostirahu krzna svoja prod
riega fariza... I prostirase krzno biseruo Ektoru
prod variza. Pril. jag. ark. 9, 131. (1468). Krbzno
cjudodejstvbuo. Aleks. novak. 39. Carica jego
Klitimistra vlasi do zomb|e raspustivbsi i krbzno
mnogooeubnojo na sobe razdbrbsi . . . 106. (Doi.
tisitci divic na bilih farizih) u vincih i na nih
krzna cr(ve)na natkana zlatom... Izne^ose krzno
voliko i mnogocinno cara J6vr(o)jskoga Solomuiia.
Aleks. jag. star. 3, 244. Cujase se Aleksandrovu
krznu i klobuku. 267. Vlase do zemle raspu-
stivsi (i) krzno mnogocinno razdri. 295. Sedam
ga je godin narekala da ni lipa krzna sprona-
sala. Nar. pjes. istr. 2, 74. — Radi ovoga pri-
mjera (u kojemu je krzmo) isporedi primjer iz
Starino. 3, 244: Dve tisusti devicb na belehb fa-
rizehb i krbzma crbvena i vezona sb zlatomb . . .
Izkosose jemu krbzbmo velikoga cara Solomona
crbveno. Aleks. uovak. 32 — 33.
c. kozuli. — Izmedu rjeinika u Bjelosljen-
icvu (.pelliceum'), u .Tambresiievu (,pellic6um'),
u Stulicevu (kerzno, v. kozuh iz Bjelostjenieva).
Kad se v krzno vuS zakrpa s mladimi ga vred
natrpa. P. Vitezovic, cvit. 129. Preda li zene
lu6na nose vida, jodna s hoga skupo krzno skida.
Osvetn. 4, 16.
KRZNOKA, /. ime kozi. Bastaja, Daruvar. B.
Hire.
KRZNOST, /. mozebiti krsmane. —Najednome
KRZNOST
KSENOFOT
mjestu u knizi xviii vijeka zlo stampanoj. Narod
koji krajem plavi, po^anci to josu stari . . . ; ki
da] kraju otisli su slabi jesu, ki padose cic kr-
znosti, razbili su na uzroke ke najdose, zasve
iskali da ih nisu. J. Kavanin 441'. — nr.pouz-
dano, usobito radi z.
1. KRZA, /. ime za doije vrste ptica. — vidi
i 1. krg^a, isporedi krzu|a i skvrzuja. — MikloHi
isporeduje s malorus. kryzna utka, kryzanka
.stockente'. — U nase vrijeme.
a. vidi krzuja. — Izmedii rjecnika ii Vu-
kuvu (uekaka divja patka ,art wilde ente' ,anatis
ferae genus', cf. kriuja, krga). Krza, Anas creoca
L. J. Pan6i(5, ptice u srb. 73. Krza (patka).
Prkovci kod Vinkovaca. D. Hire.
b. vidi skrzu|a. Krza .Starna cinerea'. G.
Kolombatovic. progr. spal. 1880. 34. Krza, ore-
bica, Perdix cinerea. D. Trsteiiak.
C. u prenesenome sinislu, skudni uadimak za
malu zensku. M. Pavlinovic.
2. KEZA, /. kvaka. u Lici. F. Uofele. Krza
na cekrku. I. Krsnavi, list. 61.
KRZAK, krzaka, ?n. naj gora ersta dahana.
— vidi 2. krga. — Akc. kaki je u gen. sing, taki
je u ostalijem padeiima, osim noin. i ace. sing.,
i voc. : kiiace. — U nase vrijeme, a izmectu, rjec-
nika u Vukooii : ,art geoieineu rauchtabaks'
,lierbae nicotianae vilioris genus [Nicotiana ru-
stica L.]'. Krzak, Nicotiana nistica L. (Vuka-
sovic). B. Sulek, im. 180. Naj loSija struka du-
vana jeste krzak. D. Popoviii, poznav. robe. 242.
KEZAN, »«. prezime. — fl na.se vrijeme. Paun
Krzan. Rat. 156. Krzan. .Schem. zagr. 1875.
265.
KRZAVA, /. mjesno ime u Srbiji it okrugit
podrinskome. a) selo. K. Jovaiiovic 13."). — b) ri-
jeka. ^. Stojanovic. — Pomine se prije nasega
vremena. Krbzava. S. Novakovic, pom. I'iG.
KRZICA, /. dem. 1. krza, a. — Akc. se mijena
u gen. pi. kfzica. — U Vukovii rjecniku.
KRZIG, m. ime mjestu u Srbiji u ukrugii sme-
derevskome. Niva u Kr2i6u. Sr. uuv. 1870. 336.
KRZIOI, m. pi. ime zaseokii u Bosni u okrugti
sarajevskom. Statist, bosn. 13.
KRZIN, m. prezime. — xv vijeka. Jakov Kr-
zin. Mon. croat. 65. (1445).
KRZINA, /. kumad crijepa (zemlanoffa suda
sto se razbio). — Od xviii vijeka a Duhrooniku,
a izmedu rjecnika u Belina (.rottame' ,fragmen'
633a) i u Stulicevu (, testa'). Benodiktu ukaza kr-
zine od suda rastucena. I. Dordic, ben. 14. Kr-
zina, mali komad razbijenoga zemjanoga sada.
U nase vrijeme u Stonu: ,Kako jo pala razbila
se plitica u sto krzina'. M. Milas
KRZINGI, Krzinaca, in. pi. ime seta it Srbiji
u okrugu vranskoin. M. D. Milii/evic, kraj. srb.
302.
KRZINSKI, adj. koji jc naciiicn od krzina.
— U Stulicevu rjecniku: krzinski, podumijenta
krzinske .fundaraenta caementitia'. — nepoiiz-
dano.
KRZIT, m. skrgut. — Na jednom mjestu xvi
vijeka. S krzitom od zuba. M. Vetranic 1, 95.
— Moze biti da treba eitati skrzitom.
KRZ^iA, /. hi/p. krzfavica. ,Pa 'eli da ta krzia
lepSe od tebe prede'?' J. Bogdanoviii.
KRZlfiAV, adj. vidi krsjav. — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Vukovu (vide kr§(av). Co-
koce je na takoj zemji krz(avo. P. Bolic, vinod.
1, 115. Blatija i krzjava Sikarija. M. Pavlinovic,
rad. 8. — U prenesenome smislu, o ieladetu, mrsav,
slab, vidi krz}avac i krzjavica.
KRZ^j.WAC, krzjfivca, m. krs^av iovjek. naziv
za krz|ava ooeka. — IJ nase vrijeme u Lici.
,Opravio onog kukavog krzjavca, pa ga nes ziv
iscekati, dok dode'. J. Bogdanovid.
KRZJAVICA, /. krz(avo zensko celade. ,Da ja
onu krz|avicu uzmem!' J. Bogdanovic.
KRZ^iE, m. hyp. krz|avac. znaci sto i ki'zjavac.
,Muci, zalosui i prebjeni krzje'. .T. Bogdanovic.
KRZMATI, krzmam, iinpf. nidi krsmati. —
Na jednome mjestu xvni vijeka (sama pisceva
Hi stamparska pogreska). Ivane, nemoj tu krz-
mati. I. J. Knezovic 143.
KRZ0.^A, f. neka ptica. — isporedi 1. krga,
1. krza. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u
Vukovu: mala divja patka ,eine art wilder ente
[die kriokeueutej' .anatis ferae genus [Querque-
dula crecca L.'; cf. krza, krga]. .lata gusaka, pa-
taka i krzuja. S. ^iubisa, pric. 129. Pucajuci
na coporove krzuja i divjili pataka. Srp. zora.
god. 1, sv. 2, str. 35.
KRZUJfiICA, /. dem. krzuja. Zdrave snase
zdravu djecu radu, krzujice tice kukavcice. V.
Bogi§ic, zborn. '20il.
KSANKO, m. ime musko. — Jamacno dem.
kojega grckoga iinena sto se poiihe 3ii ''!)-■ —
Prije nasega vremena. Ksantko. S. Novakovii,
pom. 72.
KSARA, m. musko ime biblijsko (ne znnin koje).
— Na jednom mjestu xv vijeka. Kad Ksara kraj
u bqj vojask vodi stada rat cinec puku tvom,
puku Izraila. M. Marulic 247.
KSATIH {?), m. ime mu§ko. — xv vijeka. Go-
spodinom Ks'tihom. Mon. croat. 68. (1447).
KSAVER. m. vidi Ksaverij. — H naie vrijeme.
KSAV'ERI.I, m. ime (uprav prezime jednoga
svetnga Frana, spanolski Xavier Hi .Tavier, lat.
Xaverius). — isporedi Ksaver, Ksaverija, Ksa-
yeriie, Ksavijer, vidi Saverija, Saverio, Savijer,
Saverij, Zaver. Uominik, Inacij, Ksaverij. A.
Georgiceo, pril. 5. Kus kojujo Inacija i skrabice
Ksaverija. J. Kavanin 323'>.
KSAVERI.TA, m. vidi Ksaverij. Od prinauc-
noga bogoslovca Ksaverije Pejacevic. A. Ka-
nizlic, kam. 578.
KSAVERI.JO, m. vidi Ksaverij. Xaverijo apo-
stole prihrabreni! B. Zuzeri .395. Ovu ratios svi
danaske u svetoga Xaverija izprosimo 414.
KSAVIJER, m. vidi Ksaverij. Med kimi bi
Fabro, . . . Fraice.sko .Xavijer, ... V. Glavinic,
cvit. 249^1. Posla mu tada s. Franceska Xavijera.
2.501J.
KSENIJA, /. 5fi7-«, Sfvi\, ime zensko. — Od
XIV vijeka, a izmedu rjecnika u Daniciceva:
Kbsenija, gospoda ,Xseuija', kao da je bila mati
Kostadinu koji je drzao Skadar i Zetu 1395.
(Spom. sr. 1,) 1. 2. (1395). — Ksenija, kalude-
rioko (ime). S. Novakovic, pom. 72.
KSENOF, m. vidi u Danictcevu rjecniku: Kbse-
nofb, manastir u Svetoj Gori: ,Xenofa igumenb'.
M(on. serb). 127. (1347). 132. (1318). — isporedi
Ksenofot.
KSENOFONTE, m. vidi Ksenofot. — Po ta-
lijanskoiite obtiku Seuofoute. Ksenofonte. I. J. P.
Lucie, razg. 72.
KSENOFOT, m. Ztroifuiv (gen. 3hriji^,C,>r[i,i).
ime musko. — Ispalo je -n- ispred t. — Prije na-
sega vremena. Ksenofotb (monah). S. Novakovic,
pom. 72.
KSRROPON
ri4
KIIHR
KSEROPON. m, kostoho(a, ulozi. — Kao da
jp rijcc grika, ali ne znam koja je. — U ruko-
pimi XV v{jek(i. ASte kto imatb giity ili kseropoiib
ie?.e prehoditb po 61auov6hb i bolitb. Sredovjefin.
lijek. jug. star. 10, 111.
KSI, ime (/rckome slovu ,- ^to se tako zove i u
cirilici. Pisao je i uk i ot i izicu i ksi i pai. M.
P. SapJanin 1, 26. — Uz drugo slooo pai (od
Sale). Psi ksi, ksi psi, svi sto psi. Nar. posl. vuk.
•265.
KSIFETAR, ksifetra, in. axTjniQov, sceptrum,
carski ili krn{ei)ski Hap, zezlo. — isporedi ku-
patar. — Postaje od grike rijeii tijem sto se
premjeHaju. dva pn^a slova, p postaje f, a iz-
medu ovoga slova i t ume6e se e (Uo se muze i
ne umetniiti: ksiftar). — Obadva oblika dolaze
XIV vijeka, a izmeitu rjecnika u Danicicevu :
kbsifetrb, kbsifbtrb .sceptrum'. Spodobjenb byhb
ksi'fetra carbstva. Mou. serb. 201. (1.382). Ksiftra.
Glasnik. 11, 130.
KSIFTAR, ksiftra, »i. vidi ksifetar.
KSILALOG, m. vidi aloj (Excoecaria agallooba
L.), gr6. ^vX(0.6>j. — U knizi pisanoj crkvenijem
jezikom, i otale a Danicicevu rjecnikii: ktsilalogi.,
^vX(i).6)j. ,Dastb jerau vb pocbstb xilaloga izbranna
trupb'. D(oraGntijanl>). 192. samo tamo u genitivu.
KSIROPOTAM, m. Biijionocufwi, vidi u Da-
nicicevu rjecniku : Kbsiropotamb , manastir u
Svetoj Gori: ,Xiropotamu igumeiib'. M(ou. serb).
127. (1347).
KSISTO, m. Xystus, docnije Sixtus, papinsko
ime (pet papa). Vladase to doba crikvom Xisto
prvi. F. Glavinic, cvit. 3l>. Ka tudije papi Xistu
tretomu ukaza ju (oeruguj. 252*. Imi red s. Fran-
oiSka pape . . . Xista iiii, Xista v. SSd''-.
KSANDRA, /. Ki'.<jirdr(S()K, ime zensko (iz pje-
sama o Troji). — U rukopisu xv vijeka. Sestra
Aleksandrova (Paridooa) , gospa Ksandra . . .
,Ksandra gospoje . . .' Pril. jag. ark, 9, 124. (1468).
KTA6, jn. prezime. — U nase vrijeme. Ilija
Ktac. D. Avramovic 249.
KTE, conj. nego, vec. — Fosta-Ae mi nije dosta
jasno. — Na dva mjesta xiii vijeka, a izmedu
rjecnika u Danicicevu (kbte ,sed'). Da ihb ne
primemo, Ibte da imb pakostimo. Moa. serb. 36.
Da imb se ne vezbraetb kumerekb . . . kbte da
budu svobotbui. 37. (1253).
KTITOE, m. xti]iioq, utemelitel. — xii i xiv
vijeka, a izmedu rjecnika u Danicicevu (kbtitorb,
xT>'it(i>ii ,fundator; curator'). Obretohb monastirb
nekoji byvbsi, zovomy Hilandarb, ideze ne be
kamenb ostalb na kameni nu razva)enb odbuudb.
i . . . Sbpodobi me Vladika moj byty jemu kbti-
toru. Mon. serb. 5. (1198—1199). — U ovome
primjeru nije isto znacene, i va\a da znaci upra-
vite{: Po mojej samrbti da bade tomuj ktitorb i
okrbmitelb moja unuka gospoda Jelena vojevo-
dina i liihb knezb Vladisavb. Spom. sr. 2, 122.
(1442).
KTITORIJA, /. osubina ili posao onuga sto
je ktitor. — U spomeniku xiv vijeka i otale u
Daniiicevu rjecniku (kbtitorija .fundatoris con-
ditio'). Vbzdvigohb otb osnovanija monastyrb
Vb slavu svetago vbznesenija, mne ze vb ktito-
riju. Mon. serb. 196. (1381).
KTO, vidi tko.
KTUNANO, vidi Ktuno.
KTUNCIC, m. prezime vlasteosko u Duhrov-
niku (po svoj prilici tal. Catena, vidi Annales
rag. anon. nod. 151. 182). vidi u Daniiicevu
rjefniku: Kbtunbftiib, vlastelin dubrovaftki ,Mi-
hojlo Kbtuiib6ifib' u v6|em vije(?u 1253. M(ou.
serb). 40. (1253). — Moie biti da hi glasilo Ka-
tnn6i6.
KTUNO (Ktunano?), n. vidi u Danidi^evu
rjeiniku : Kbtunbno, Godihu su iSle mode ,u
Ktuiino na prevorb medu Dupilu i medu Ktunbno
nadb GodinbCb'. M:(on. serb). '26. (1234—1240).
KU, vidi 2. k. — Samo pred rijeiima kojima
je prvo slovo u. — U jednoga piscn xvii vijeka.
Komu 6u ja pogledati nego ku ubogomu? M.
Divkovid, nauk. 4'>. (Jtei-e se ku uto6istu. zlam.
50.
KUA-, vidi kuha-.
KUBA, /. vidi kube. — Od xvii vijeka, a iz-
medu rjecnika u Mikalinu (,cuppula' ,tholus')
gdje se naj prije nahodi, u Bjelostjenievu (v. ku-
pula), u Stuliievu, (.cupola' .tholus, fornix, te-
studo'), u Vukovu: 1. vide ftrulo] kube s pri-
m,jerom iz narodne pjesme: I crkovne kube u
visinu. — 2. (u Baraiii) svod nad ogniStem. Kako
je }ucka svijes uznijela pored brda ponosite kube,
a nad vrsima brda vite kule zvonika. A. Kali6
221. Blizu vrata vidiS kamenicu drveuom ku-
bom pokrivenu. 222. Kakova je svetogorska
crkva? sja joj kuba medu gradovima ka' danioa
medu zvijezdama ; a na kubu zlatni barjak sjase.
Nar. pjes. vuk. .3. 68. — Kuba, vidi 1. kapak, a.
,Pekao bih rakiju, ali mi je kuba ulupjena i
supja'. u Dobroselu. M. Medid.
KUBAR, m. neka bifka. — Izmedu rjecnika u
Stuliievu (kubar, trava .satureja'). Kubar, fa-
ludel, satureja (Kuzmii, Aquila-Buc, Stulli), Sa-
tureja hortensis L. (Alschinger), v. Cubar. B.
Sulek, im. 180.
KUBAS, m. u narndnoj zagoneei na§ega vre-
mena. — U Vukovu rjecniku: u zagoneei: Utece
mi kubas uz brdasce niz brdasce, ko mi nece
kazati krvavo mu srdasce (zee).
KUBASI, »i. pL ime selu u Dahnaciji u ko-
taru kotorskome. Sem. bokokot. 1875. 17.
KUBASNICA, /. mjesno ime. — -u- stoji mj.
negdasnega lb. — xiv vijeka, a izmedu rjecnika
u Danicicevu: Klbbasbuica, mjesto koje je bilo
blizu Kladoruba. — Odb pute vlaSkego greduste
vb Kladoruby i vb Klbbasnieu. Glasnik. 11, 135;
13, 373.
KUBAS, Kubasa, »(. ime planini u Hercego-
vini. Glasnik. 22, 27.
KUBA§LIJA, /. nskakva (skupa) kapa. — Po
obliku bi bila rijec turska, ali ne znam koja:
2ar kumasly? — Ujednome primjeru xviii vijeka.
Metuu na se sa zlatom ha|ine i na glavu kapu
kubasliju. And. Kaiiid, razg. 179b.
KUBE, kubeta, n. tholus, hemisphaerium, krov
Hi svod (naj cesce nad crkvama) kao pola kugle
ili drukcije, ali slicno, zaobfen. — Od arap. tur.
kubbet, kubbe. — isporedi kuba, trulo. — Od
XVIII vijeka (vidi i kubeSce), a izmedu rjecnika
u Vukovu (vide trulo s dodatkom da se govori
u Srijemu).
a. sa znacrnem sprijeda kazanijem. Sagradi
crkvu svu ot osnovanija i §iru i lepsu, kube nije
bilo ni cemera, podize cemer i kube. Rad. 1,
187. (krajem xviii vijeka). A iz neba lu6a pole-
rela i kroz kube crkvi ulecela. Nar. pjes. vuk.
3, 74. Polecela dva vrana gavrana sa kubeta
crkve Nemanida. 4, 341. Crkva je s kubetom.
Vuk, dan. 1, 26. Te se sijahu kao kubeta kakih
ispolinskih hramova. M. P. §ap6anin 1, 121.
b. pec. — U istocnoj Srbiji. M. D. Milidevic,
s dun. 108. Kube (u Jagodini) pe6. D. Danicic.
KUBEBA 7:
KUBEBA, /. vidi kubebe. — U Sulekovu rjei-
niku : ,cubebe'.
ICUBEBE, /. pi. vrsta papra (Piper cubeba L.)
sto se upotreblava kao lijek. — isporedi kubeba.
kubebi. — U pisaca naSega vremena. Kubobe (pi.)
spada medu mirodije prnste i dolazi u prometu.
Zbornik zak. 1853. 989.
KUBEBI, m. pi. vidi kubebe. — U Stalicevu-
rjecniku: ,cubebe'.
KUBED, m. selu u Istri, lat. Cubedum, tal.
Covedo. Schem. terg. 187«. G4. — i.'iporedi ku-
bodski.
KITBEK, m. mjesno ime. — Prije ntwfja vre-
mena. Kubekb. S. Novakovi6, pom. 136.
KUBESGE, kubesceta, n. dem. kube. — Od
xvin vijeka. .Jedino kube&ce na sredi ucineno.
Glasnik. .56, 130. (1733).
KUBICA, /. dem. kuba. — U Stuliceoii rjec-
niku: , parvus tViolus'.
KUBICAN, kiibicna, adj. vidi kockast. — U
pisaca nasega vremena. Moraju sudovi biti obaz-
dareni glede kubifinoga sadrzaja I'lihova. Zbornik
zak. 1874. .304.
KUBODSKI, adj. na jednuin mjestu xv vijeka;
mozebiti treba citati kubedski (koji pripuda Ka-
bedu). Kubodskemu plovanu. Mon. croat. 94.
(1468).
KUBRASNICA, /. ime mjestu ti Srhiji u
ukrugu kragujevackume. Niva u Kubrasnici. Sr.
nov. 1861. 774.
KUBKEC, m. Jme mjestu u Srbiji it okrugu
smederevskome. Niva u Kubrecu. Sr. nov. 1875.
999.
KUBRETIO, Jrt. prezime. — Pontine se xviii
vijeka. Kubretic iz Cetine, knezovi od Vrjike.
And. Ka5ic, kor. 4.52.
KUBR&NICA, /. nne vadi u Srbiji u ukrugu
kragujevackome i smederevskome. vidi M. B. Mi-
liievid, srb. 130. Livada u reci KubrSnici. Sr.
nov. 1863. 366.
KUBRUZ, m. vrsta veza, vidi 3up|ika. — Od
tur. Qybrys, Kvngo-:, Cipar, uprav ime ostrva na
kojemu se onako veze. — U Vukovu rjecniku:
vide [§up|ika] cesma s dudatkom da s". govori u
Srijemu.
KUBRUZAl>rE, n. djelo knjijem se kubruza. —
IJ Vukovu rjecniku: vide cesmane.
KUBRUZATI, kubruzam, impf. vesti na ku-
bruze. — Akc. se ne mijena (aor. 2 i 3 sing, kii-
bruza). — U Vukovu rjecniku: vide 6esmati. cf.
supjika .s dodatkom da se govori u Srijemu.
KUBUK, kubura, m. vidi 1. kiibura, b. — Akc.
kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima,
osim nom. i ace. sing., i voc. : kiibiire, kiiburi.
— U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu
(pi5to| iz kubura, cf. [vide] kubure [2J). Pa po-
trie zlacena kubura. Nar. pjes. vuk. 3, 18.5. A
krv ide iz vruoa junaka, te zatopi zlacena ku-
bura. Nar. pjes. u Vuk, rjecn. kod zafcopiti.
1. KIFBIJRA, /. tur. qubur, sprema, tok, tul;
u nasemu jeziku stoji u usobitijem znaienima.
vidi: Kubura, prokop, supjina (vidi 2. kubura),
tul, mala puSka. u Nar. pjes. horm. 1, 615. —
Akc. se mijena u gen. pi. kiibiira.. — Od xviii
vijeka, vidi b, a izmedu rjecnika u Vukovu : (samo
u mnozini) 1. ,die scheide im sattel fiir die pi-
stolen'. — 2. ,diese pistolen selbst'. [cf. kubur,
kuburas, kuburlija]. vidi i kod h.
a. na sedlu kao korice u koje se spremaju
male puske, pisto]i (svagda su dvije, s toga je
j KUBURLTJA
cesce mnozina). Pa poteze pu§ku iz kubura. Nar.
pjes. vuk. 3, 101. Ne moze te sjeci ostra dorda,
ni probiti puska iz kubura. 3, 162. Ali ubi
pugkom iz kuburah. Ogled, sr. 8. Sto moguce
jepse nakidene koiie na kojima sprijed i kubure
vise. Vuk, ziv. 293. Pa onda raetnuvsi pisto) u
kuburu potegne sabju. grada. lOG.
b. mala pu.ika, pistol sto se hrani u kuburi
(vidi a), pa i uopce. Mece i(li) se Stipurinovidu iz
kubura i mali pusaka. And. Kacic, razg. 254b.
Pod puSkama i pod kuburama. Nar. pjes. vuk.
4, 286. Ubise se s Vukom kuburama, tu na n
puce tri stotin' kubura. 4, 430. U Crnoj Gori
i onuda po okolini kubure se zovu pistoji koji
imaju okrugle jabuke (a ne sijate kao Sto su u
arnautskijeh pistoja); u Srbiji su ove prve pi-
stole zvali .prizrenski pistoji' a ove druge ,arna-
utski'. i osim jabuka ovi se pistoji razlikuju i
po tabanima: u |irizrenskijeh pistoja tabani su
nemacki (na kojima su lukovi i zubovi iznutra),
a u arnautskijeh su tabani arnautski ili turski
(u kojijeh su lukovi i zubovi spoja). Vuk, rjecn.
kod kubure. Opali mu Arbanas dvije kubure u
hrbat. S. :^ubisa, prip. 168. Malu pusku, sto
za pasom nose, zovu ,kuburom'. J. Bogdanovic.
2. KUBTJRA, /. arap. qubur, pi. od qabr, grob,
tur. qubur, a nasemu jeziku u dva razUina zna-
cena. — Akc. je kao kod 1. kubura. — U nase
vrijeme.
a. mracno mjesto (soba?). — U narudnoj
pjesmi na§ega vremena. Ona leti kroz mracne
kubure, ona dode u mu§ku odaju. Nar. pjes.
horm. I, 161.
b. nevofno stane, kad ce\ade kuburi (jedva
maze da zivi). — U Vukovu rjecniku: ,der kiim-
merliche zustand' ,angustiae'.
KUBURAN, kiiburua, adj. nevo(an, siromasan.
— Ima samo adv. kuburno, nevofno, siromaski
u jednome primjeru nasega vremena. Zivio je
kuburno. Srp. zora. god. 2, sv. .3, str. 64.
KUBURAS, kuburiSa, m. vidi 1. kubura, b.
— (/ Vukovu rjecniku: naj viSe se govori pi.
kuburasi, t. j. pistoji Jfco se nose u kuburama
,die sattelpistoleti' [vide kubure 2]. cf. kubur,
kuburlija.
KUBURENE, n. djelo kojijem se kuburi. — U
Vukovu rjciniku.
KTJBURETINA, /. augm. kubura. .Kuburetinu
za pas, pa se ne boj nikog'. .1. Bogdanovii.
KUBURIGA, /. dim. kubura. J. Bogdanovic.
1. KUBT'iRI.JA, ,/'. vidi kuburlija. — U na-^
rodmij pjesmi crnogorskoj nasega vremena. Al'
daleko Harap odmaknuo, jos je da[6 Haca bede-
vij6e, kuburija ne bi doturila. Pjev. crn. 275ti.
2. KUBURIJA, /. nekakva kalina. Te oblaci
sjajnu kuburiju. Bos. vila. 1886. 125.
KUBURITI, kuburim, impf. nevofno, siromaski,
jedva zivjeti. — Akc. se mijena u aor. 2 i 3 sing.
kiaburi. — Postaje od 2. kubura. — U naSe
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu: ,kunimer-
lioh leben (sein geschaft treiben)' ,anguste vivo,
ago', [cf. komraciti]. Kuburi kao davo u paklu.
Nar. posl. vuk. 162. (Derem nogavice pa krpim
tur). Kuburim. Vuk, poslov. 58.
KUBURLIJA, /. vidi 1. kubura, b. — U nase
vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu (vide ku-
buras). Objesi mu (konu) zlatne kuburlije a ga-
dare s obadvije strane. Nar. pjes. vuk. 3, 97.
Turoin trze pusku kuburliju, te on gada Dani-
6ica Vida. 3, 443. Pa izbaci pusku kuburliju.
3, 509. On poteze puSku kuburliju. 4, 236. Tu
KITBURLT.TA 7
ispali bistra ^eferdana i ietiri kiiburlije male.
•1, 401.
KUBURNAK, m. (ue piMof), vidi 1. kubura,
b, kubiirlija. — U jednoj/a fiiscii nasega vremena.
O zidu visi puska krcalika, i dva piStoja ku-
buriiaka. M. D. Mili(5ovin, pomeuik. 5, 770.
KUBUKdVIC, »i. preeime. — U nak vrijeme.
Damjan KuburoviA. Nar. pjes. petr. 2, 3.54 (mettii
predhrojnicima).
KUBITSeI^E, II. djflu kojijem si; kubiiSi. J.
Bosdaiiovic.
KUBUSlTI, kubuStm, imp/, piisiti (lulu). —
U naie vrijeme u Lici. ,§to radi LukaV ,Evo
brte zapalio lulu, pa kubuSi ka' i TuriSin'. J.
Bogdaiiovi6.
KUBUZ, m. vidi obica. — Bijed je tumka (D.
Popovic, tur. rec. glasn. 59, 129). — U naie
vrijeme, a izmedu rjecnika u Viikovu: ,die hau-
bitze' ,tormenti bellici fjenus, cf. |vide| obica
S dodatkom da se gonuri u Srbiji. Meni jo palo
na um da bi ovde u dobru pomoo pristala du-
leta od kubuza. Golubica. .5, 183. Dodo Kara-
Bordije u Jagodinu sa pet ijada judi i sa tri
topa i jednini kubuzom. Vuk, dan. 5, 45.
KuC, glas naiinen kao onomatopeja ud ku-
cati. — Gesto se udvoji: kuc kiio. — IJ nase
vrijeme.
a. kuc kuc, samo kao onomatopeja, n. p :
a) 0 kucanu na vratima. — U Dubrovniku,
kod djecije igre a i bez toga: ,Kuc kuc!' (kao
da se kuca na vratima) ,Ko jet" (kau da pitajii iz
kuie). P. Budraani.
b) 0 kucanu srca (kad jako kuca). Srce
mu ucini kuc kuc. M. Vodopi6, tuzn. jel. du-
brovn. 1868. 222.
c) u nekoj igri a kojoj .se udara topom
(bicem nacinenijem od krpe). Oui sto drzi top,
kao i negova druzina, neprestano obigravaju
okolo protivne druXine vi6u6i svi: ,Topa topa,
kuc kuc', pa kad se sasvim izmijesaju u onome
troaiu, udari jednoga. V. Vi'cevi6, igre. TO.
d) u zagonetkama.
fui) 0 zveku klepetuse. V gorici kuc kuc,
a u vodi ban brc. udgonetfaj: klepetusa. Nar.
prip. i zag. vuk. 373. (404).
bb) 0 zveku kad sijeku drva. Gorom
kuc kuc, u po|u tuc tuc, a u vodici bambrc. od-
gonet(aj: lada. Nar. zag. no v. 110.
b. u poslovici i otale u Vukovu rjecniku :
(vou kucati ,klopfen') sto kuc to rauc ,(wie go-
arbeitet, so gegessen). von oinem kleinem ge-
werbo dor kaum seinen mann nahrt'. §to kuc to
muc. (Sto zaradi to i pojede). Nar. posl. vuk. 3.57.
— Radi znacena vidi i skucati.
C. Kiic ! viic ! tamo amo (vele za skitnicu).
\. Stojanovi6. — Mozebiti o kucanu na vratima,
isporedi a, a).
KUCA, /. hyp. kucka. — Akc. se mijena u
voc. : kfico, kuco. — [J Dubrovniku se haze i o
muskome (kuiku), uprao kuco (vidi). — Od xvi
vijeka, a izmedu rje6nika u Vukovu (hyp. v.
kufika). Bjese so kucka navadila okolis zobati i
zateCo ju vuk s vrata i refie joj : ,Dobar dan,
kuco!' Pril. jag. ark. 9, 148. (1520). Paklona bo
kuca bo|o od paklenog hrta koje. V. Dosen US'*.
Dode kuca, uvjede ga. Nar. pjos. here. vuk. 285.
Ve6 on sjedi s kucom na buuistu. Nar. pjos.
marj. 201. No laje kuca f^ela radi nego sobo
radi. Nar. posl. vuk. 201. Lajava kuca solo
cuva. Nar. bl. raehm. bog kapet. 110. — / o
zenskome cejadetu kao psovka. Ka' i majka stara
kuca. V. Doson 119''. Tako .stara kuca zuga.
129a.
1 KITOATI, 1, a.
KtrCAK, ki'icka, m. vidi ku6ak i kuca. — U
naiie vrijeme u ugarskijeh Hnmta. Kucku demo
kruha ])odat, tor on neco bavketati. JaSke. 47.
Ako v solo idem, kucki na mo laju. 107.
KUOALAC, kiicaoca, (h. iovjek Ho k'ucd. —
Samo u Stulicevu rjecniku: ,pul3ans'.
1. KilCALICA, /. zensko ce^ade Ho kited. —
Samo u Stulicevu rjecniku : ,pulsan3'.
2. KUCALIGA, /. (pasja Hi vucja), vrijeme ku-
caiia. K. Kurelac, dom. ziv. 45.
KUCALO, n. cim. se kuca na vratima (naj
(V.sce nije halka, nego je vi.ie nalik na iekii). —
U nase vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani.
1. KtfCA^j, kiicja, m. struk. — U nase vrijeme
u Istri. Knca[ ,caulis', gen. kucja. D. Nemanid,
6ak. kroat. stud. 28.
2. KUCAl^, m. imo nivi. Jaskovo kod Kar-
lovca. D. Hire.
KUCA^jKA, /. vidi kuonica. Kiioajka. J. Bog-
danovic. Kdcalka. M. Medic.
1. KTJCAN, kucna, m. kiicdne. — U naSe vri-
jeme. Stado kucafi sitnoga bisera. Bos. vila. 1892.
325.
2. KUCAN, kucna, m. u narodnoj zagoneci.
Kucaii kuca, travu bore, n tamburu mode, odgo-
net(aj : ovan. Nar. zag. nov. 147. — Vafa da je
kucan zvono o vratu Hi klepetusa.
KUCAI>IA, /. vidi 1. kucane (kao u (utini). — U
Dubrovniku xvi vijeka. §to je ona kucanaV Ava
zlo! obija bravu. M. Urzic 194.
1. KUCANE, n. djelo kojijem .se kiicd. — Sta-
riji je oblik kucanje. — Izmedu rjeinika u Be-
linu (kucanje ,il battere alia porta' ,pu[satio fo-
rium' 132''), « Stulicevu, u Vukovu. Cuso ku-
<'ane u jednoj dugani. M. Divkovid, bes. 374a.
CuJG kucaha srca. M. Radnid 2Wl''. A cuje kad-
kad ugodno kucano. P. Knozevid, zivoti. 59. Da
je to zvaiie i kucarie tvoga spasitoja na vrati
srca tvoga. M. Zoricid, osm. 91. Zadosta jim
uzrokuje straha i srca kucana. M. A. Relkovid,
sat. jji^. Ako li uisto odgovarali onomu ku-
canu Bozjomu, ono vrime jest vedo proslo za-
ludo. A. Tomikovid, gov. 11. ,Vrazije mu ku-
j cane, Sto za mjesoc dana skuca, to sve za edan
1 petak u Gospicu popije'. J. Bogdanovid.
2. KUCANE, n. djelo kojijem se (kucka) kit&i.
— U Vukovu rjecniku: ,das laufigsein dor hiiii-
din' ,catulitio'.
KUCATA, /. u Dubrovniku se govori u sali
djeci da se novci dobivaju ,na kucati'. P. Bud-
mani. — isporedi skucati.
KUCATI, kiicam, impf. udarati, lupati na
nacin da se iuje (ne vrlo jaka) huka Hi zvek lu-
pana, na pr. kad se cim gvozdenijem udara u
drugo Ho gvozdeno. — Akc. se ne mijena (aor.
2 i 3 sing, kiica). — Nije dem. od kovati, jer je
u postalo od 1, isporedi bug. klbcam, nslov. kol-
cati, isporedi i 2. klocati. — Od xvi vijeka, a
izmedu rjecnika u 3iika(inu (kucati, klapati
,pulso, pulsito'; kucati na vrata ,pulsaro fores,
feriro fores'), « Btlinu (,bus3aro, val battero'
,pulso' 153"; kucati na vrata , battero, piochiare
alia porta' ,pulsare fores' 132b), u Bjelostjencevu
(kucam, sducam, stucam ,singulto'. 2. v. kucim),
M Stulicevu (,pulsare; singultire'), u Voltigijinu
(.singhiozzare; picchiare, bussaro' ,riilp3en; au-
klopfon'), u Vukovu (,klopfen' ,pul3o': kuca srce,
kuca du^a).
1. aktivno.
a. subjekat je cejade.
KUCATI, 1, a, a). 7
a) kucati (halkom, kucalom) znaci uda-
rati u vrata od kuce koja su zatvorena, da ce^ad
u kuci raju i otvnre. — naj ce»ce.
aa) u pravoiii smislii. Poceh kucati
od spile na vrati. M. Vetraaic 2, 191. Tko kuca
doluV M. Drzic 175. Podose kucati na vratije.
P. Posilovic, nasi. Ifi"*. AT se ubostvu tvom
pristoji iskat, prosit i kucati. A. Vitajic, ostan.
334. Ide kucat na vrata od susida. A. d. Bella,
razgov. 12. Vrata im su se zatvorila i premda
su vikale paka i kucale, nijesu, ne, mogle uljesti.
B. Zuzeri 348. Dojde djavao kucati na vrati
manastira. J. Filipovic 1, 500b. Kucati na vrata,
prositi somuu kruha. V. M. Gucetic 107. Dje
moz' dozvat, nigda ne kuca'. (Z). Poslov. danic.
Vrata zatvorivsi, cuje da nitko kuca. A. Kani-
zlic, utoc. 53. Cu da nitko na vratih kuca. (i9.
Netko kuca halkom na vratima. Nar. pjes. vuk.
3, 247. Ko to kuca nocas na avliji? Nar. pjes.
petr. 2, 629. Ko u sudu muca poslije zaludu
kuoa. Pravdonoga. 1852. 10. Petar jednako ku-
case. Vuk, djel. ap. 12, 16. — Amo pripadajit i
ovaki primjeri (kuca se rukom, Hi ne na rra-
tima). Bog oini da im kuca ubogi svojom rukom
na vratije. M. Kadnic 90''. Jedan dode na vrata
od komore, poce na vratih kucati. J. Bauovac,
razg. 36. Lezeci receni mladic na svojoj posteji
6u da kuca na vratih liegovo loznice. pita: ,Tko
je?' Odgovara mu oni koji kuca: ,Ja sam'. .1.
Filipovid 1, 2501). Meni prozor tvoj gdje kucam
otvori. N. Dimitrovic 41.
hb) u mitaforickome smisla. Kucajte
i otvoriti se ce vam. N. Ranina 134'>. luc. U, 9.
Reko nam je nas spasite| da kucamo i da ce
nam bit otvoreno. I. A. Nenadie, nauk. 2i>9. Ko
kuca tomu se i otvara. Nar. posl. vuk. 144. Ku-
cajte i otvorice vam se. Vuk, mat. 7, 7. — Sto-
jim na vra,ti(hj i kucam. I. Aucic, ogl. 4. Ja
stojim na vratije i kucam. M. Raduic 215-''. Evo
stojim na vrati i kucam. F. Lastric, ned. 34.
Evo stojim na vratima i kucam. Vuk, otkriv.
3, 20. — Ki k nebeskom krajestvu pospijeSno
pri6i kucaju. B. Gradic, djev. 22. — Smrt starim
na vrati kuca. A. Kanizlic, bogo|ubnost. 2. Da
ti svaki dan smrt kuca ua vrati. M. Zoricic,
zrcalo. v. — Kuca sotona na vrati za uci. J.
Banovac, razg. 110 — 111. — Sam ua vratih tvoga
srca Isus tiho kuca. A. Georgiceo, pril. 19. Bog
sadara svojom rijeci i nadahnucem kui-a na tvoje
srce i zove te na pokoru. B. Zuzeri 4S. Bog
kuca na vrati od tvoga srca. J. Banovac, pred.
115. Driiiui lia vas (Boy) prosvit|uje i u srcu
kuca cesto. J. Filipovic 1, 19 1*. Kucaju6 na
tvog srca vratih. A. Kanizlic, roi. 123. Prvo
(Isus) kuca na vrati vladalaca veliki. F. Lastric,
test. 332^. — X kuca na vrati duSo moje. nod.
34. Kuca na vrati duse liiove i doziva ih. 253.
— Eno pozejeni od sviju naroda kuca na vra-
tije. test. 372b. Gospodin kuca, da mu so otvori.
ned. 34. — Kucati na vrati moga /.ivnta. P. Po-
silovic, nasi. 12''. — Da velikim nastojanjem i
viruim naslidovanjem kucali bismo na }ubeznive
usi Boga naSega. Blago turl. 2, 162. — Kako
se nesricni coviU rodi na svit, ndi) pocme ku-
cati na vratih od drugoga zivota. .1. Banovac,
pripov. 208.
b) uopcc. Poce kucati stapom u zid. M.
Divkovic, zlam. 56. Kucajuci kakim stapom po
ulistu. Vuk, poslov. 189. — Kud je kuca, onud
koza puca. Nar. pjes. petr. 2, 627. — (isporedi
CI) Sud koji je pun, prem ako i veoma kucas
u li ne cini zveke. M. Divkovic, bes. 88*.
(■) u crude koje daje muzikalni zvek,
n. p. II tamburu (udarati). On uzima sedefli
r KTJCE
tamburu, te otide u zelenu basfiu, sitno kuca,
tanko popijova. Nar. pjes. here. vuk. 175. U
rukam mu sodefii tambura, sitno kuca, tanko
popijova. Nar. pjes. petr. 3, 141. — u zvono
(zooniti). StaSe kucat u sva zvona rodom. Nar.
pjes. bog. 161.
d) u prenesenome smislu, govoriti vise
puta isto. Zaludu im kucaju pripovidaoci izgu-
bjene slave viciie. F. Lastric, svet. 64b.
b. subjekat je Ho nezivo.
(i) kucanu je uzrok cot\jek Hi (udska
rukd. Da si, Niko, kulu nacinio, . . . kucalo ti
pet stotin cekica, tri stotine decs argatara. Nar.
pjes. vuk. 3, 231. U Fojnici majdan kuca. Nar.
pjes. petr. 2, 206. — Dobos kuca do bijela dana.
Nar. pjes. juk. 516. A kucaju jasni talambasi.
Hrv. nar. pjes. 4, 306. Zvono kuca: ko za cim,
ko za cim! (S\-ak neka gleda svoj posao). Nar.
posl. vuk. 88.
h) kucanu je drugi uzrok (ne iovjek).
Jedan kalpak, devet celenaka, i deseto krilo oko-
vano, a iz liega do tri pera zlatna sto kucaju
Gruja po plecima. Nar. pjes. vuk. 3, 6.
e) subjekat je sprava koja sama po sebi
kuca. Cini im se da uro kucaju ubah brzo. M.
Radnic 124''. Nek sat kuca, tebe srce puca. Nar.
pjes. here. vuk. 74. Kuca li mu saat u nedrima.
270.
(I> subjekat je sto u t'eladetu Hi icopce
u cemu zivome po srhi kuca, kao srce, kru, zila,
dusa. Kako ga je dobro pogodio ba§ u puca gde
mu srce kuca. Nar. pjes. vuk. 3, 188. (Nasa
srca) ne kucaju vise u prsima. 5, 463. Srce
moje jako kuca. D. Danici6, psal. 38, 10. — Krv
koja u mojima zilama kuca i vrije. G. Pestalic
212. — Dok mi pod grlom kuca. S. ^ubiSa, prip.
160. — Lekar poznaie po zili koja kuca da je
coek ziv. M. Radnic 456". — U zlo ga je mjesto
udario medu puca gdje mu du5a kuca. Nar. pjes.
bog. 333. Al' u liemu joste kuca du5a. Nar.
pjes. vuk. 3, 189. Medu puca de mu du§a kuca.
4, 387. Jos joj du§a kuca. V. Vrcevic, niz. 337.
c. singultire, vidi kod stucati. — U Bje-
lostjencei'u, Stulicevu, Voltigijinu rjecniku.
d. it prenesenoine smislu, kao imperfektivni
glagol prema skucati, dobivati, stjecati. Poc'o
borne i Luka novco ka' i stari lean kucati'. J.
Bogdanovic.
i. sa se.
a. pasivno (bez subjekta). De se kuca (bije)
tu i puca (koza). Nar. posl. vuk. 76.
b. refleksivno. Prignuvsi glavu, kucase se
u prse istuAi skruseno oprostenja. F. Lastric,
ned. 326.
e. reciprocno. Kucasmo se (caiama, u case)
i pevasmo. M. P. Sapcanin 1, 104.
KUCATI SE, kucam .se, impf. coituni appe-
tere (de cane), catulire. — Od xviii vijeka, a
izmedu rjecnika u Stulicevu. , catulire (h. e. las-
civire, veneremquo appotore, dr. de canibus)', i
u Vukovu: ,laufig sein (von der hiindin)' ,ca-
tulio'. Kucka kad se kucat stane ... V. Dosen
98h. Psi so kucaju ili kujaju. F. Kurelac, dom,
ziv. 45.
KUCAV, adj. koji kuca ili koji moze kucati.
— Saino u Stulicevu rjecniku: ,pulsatilis'.
KUCAVICA, /. stucavica, stucane. — U Bje-
lostjencevu rjecniku: kuoavica, sducane , singultus' ;
u Stulicevu : v. stucavica iz Habdeliceua ; u Vol -
tigijinu: ,singhiozzo' ,riilps'. — vidi kucati, 1, c.
KUCE, /. vidi kuca. — Akc. se mijena u voc.
klice. — Od xviii vijeka, a izmedu rjecnika u
8. KUC, a.
Stiiliievu (,oanis'). MaAe je Sto ujede neg sto
kuoe posane zubo iikaza. (Z). Poslov. dani6.
KUCl'oirilKA, / okomak (kukuruziii). u hr-
vtttskjj krajini. V. Arsenijevii.
KUCEN, m. goli klip kuruze. Valpovo. D. Hire.
— isporedi kucejika. — f kno prezime. Schein.
zagr. 1875. 21(1.
KUCIN, adj. koji pripada kuci. Pod rop ku-
cin uaseliti i pod him se veseliti . . . Zaprog
kucin vrc na glavu ... V. Do5en 1G2*.
KUCINA, /. aiigm kuca. — U Jirtvc vrijeme
n ugarskijeh HrtHita. No milujes gospodina, ravno
tak kot ni kucina. .lafiko. 2Hl^.
KUCINOVO, n. mjesno ime, oidi u Danicicevu
rjecniku : selo kojo je car Lazar dao Kavaiiici.
M(on. Serb). 197. (1381).
KUCKALO, rti. fcaie se djetetu sto see jednako
it Ho kucka. — (/ Viikovu rjeiniku: ,der klopfer'
,pulsator' ,(vom kinde)' s primjernm: Stani ti,
kuckalo.
KUCKANE, n. djelo kojijem se kucka. — U
VukovH rjecniku.
KUCKATI, kilckam, impf. dein. kucati. — (6-
poredi kucukati. — .ike. se ne mijena (aor. 2 i
3 sing, kiicka). — U na.se vrijeme, a izmedu rjei-
nika u Vukovu (dim. v. kucati).
a. aktivno. Od krstova zlatne kite vise, te
kuckaju Boska po plecima. Nar. pjes. vuk. 2, 290.
Sitno kucka, tauko popijeva. Nar. pjes. marj. 173.
Cica, kuckajuci stapom u kaldrmu, rece mi . . .
M. D. Milicevi6, zim. vec. 351. Naj posle, upu-
tio sam se ka grobovima i poceo sam kuckati i
od mahovine i nanosa fiistiti niliove grobove.
pomenik. 1, iii. Promaja kuk, a na kuku crkva
kucka. S. ^.ubisa, prip. 2.
b. sa se.
a) rejieksivno. Rece kuckajuci se po tr-
buhu. Nar. prip. vr6. 160. Svaki od vas kuc-
kajte se rukama po kojenima. V. Vrcevic, igre. 7.
b) rcciprocno. Kako su potom pjevali i
kuckali se casama i pili u zdravfe. Vuk, gram,
i pol. spisi. 1, 144.
KUCLA, /. ime nekakvu mjestu ne daleko od
Oda u Hrvatskoj. — U jednome spomenika .wi
vijeka. — Ne moze se znati, jeli uprav Kucla Hi
Kucia, jer je pisano na obadva nacina; moze
biti da i -1- stuji iiij. ], isporedi Kuc(ak. Ime-
nije ko on lada po danju pokojnoga gospodina
otca nasega, vladanju grada na§ega Oz}a u Kucli
(,V kuczly') meju Kupom i Dobrom sela cela.
kmetcka tri, . . . i k tomu u Zadobarju jedno
kmetsko selo . . . ca godir k tim gori recenim
selom u Ku61i (,V kuchly') i u Zadobarju prav-
deno pristoji . . . Mon. croat. 270. (1572).
KUC;^AK, m. prezime (vidi i Kucla). — xvi
vijeka. Jedno selo Blaza Kucjaka. Mon. croat.
270. (1572).
KUCMORKA, /. vidi kucmorka. — U Bjelo-
stjenievu rjeiniku: kucmorka, trava .siler'. v.
mrkva bela.
KUCNUTI, kiicnem, pf. udariti jedan put (ku-
cajuii) ; pe.rfektivni je gtagot prema kucati a ima
ujedno i deminutinno znacene (koje cesto stoji u
ironiikome smislu prema kucati, 1, a, c)). — Ake.
se ne mijena (aor. 2 i 3 sing, kiicnu). — Od xvi
vijeka, a izmedu rjeinika u Stuliievu (,semel
pulaare') i u Vukovu (,einmal klopfon' ,pulso
semel'). Druga dva kucnu na vrata, jeda im milos
da. N. NaJeSkovid 1, 144. Njetko gvozdjem
kucnu. M. DrJid 206. Ba6va prazna, malo ako
kucneS, velik zvek i veliku gud|avinu u5ini. M.
Divkovid, nauk. 87». Grad je ba&io : kucni
s jedne strane, udi}e zvefii vas bafiio. (Z). Poslov.
dani(5. ZaCu gdi rau Bog kucnu na vrati od
sroa. .1. Banovac, pripov. 70. Kucni ga sad
s tvojom sibikom. D. Ba§i6 30. Dostiiie ga
MiloS na kulasu, te i hega kucnu sestopercem.
Nar. pjes. vuk. 2, 142. I ja imam ne&to buzdo-
vana, da te kucnem tri 6etiri puta. 2. 424. Cans
vikuu, kucnu dalbulana. 2, 544. Kucnu Rada
halkom na vratima. 3, 365. .lodnom nega kucnu
topuzinom. Pjev, crn. lo8l>. Da ja kucnem junak
uz tarnburu. Nar. pjes. juk. 419. Koga Bog
kucne, onomo nista drugo ne vala. Nar. posl.
vuk. 136. Evo ti ovi .stap, . . . liime u sto god
kucnes ondole ce izlaziti na stotine onake aspro
kake ti namijenis. Nar. prip. vuk. 120. Kuc-
nuvsi Petra u rebra probudi ga. Vuk, djel. ap.
12, 7. Kucnu Petar u vrata od dvora. 12, 13.
Kucne me po raraenu i dovati ruku. S. ^ubiSa,
prip. 14. Sad jo kucnuo ugodni cas. 15. Ako
bi naglo podigao koSnicu ili kucnuo u liu, onda
je to pcelama velika uvreda. F. Dordevic, pcelar.
13. jNemoj da te kucnem (udarim)'. a Duhrov-
niku. P Budmani.
KUCO, »!. hyp. kuoak. — isporedi kuca t kuce.
— U nase vrijeme. Ne laje kuco sela radi, no
sebe radi. S. l^iubisa, prip. 208.
KUCOV, kuc6va, m. pas. — Od osnove kuca
1 kuco postaje nastavkom ov kao i osobita imena
u pasa (n. p. garov, samsov itd.). — U Vukovu
rjeiniku : vide pas.
KUCOVLAH, TO. Cincar. — Gri. KoviZo^hf/ni
(mozebiti: tepavi Vlah, isporedi xovr^oyhoaaoi.
tepav). — U nase vrijeme. Cincari ili Kuoovlasi.
M. D. Milidevic, ki-a). srb. 295.
KUCOVO, n. mjesno ime, vidi u Danicicevu
rjecniku: selo u strumskoj oblasti koje je kra(
Milutin dao pirgu hilandarskom. M(ou. serb).
74. 80. (1302 — 1.321).
KUCUKANE (kuciikahe), n. djelo kojijem se
kucuka. — U Stuliievu i u Vukovu rjecniku.
KUCUKATI (kucukati), kiicukam (kuciikam),
impf. vidi kuckati. — Akc. se mijena u aor. 2
i 3 sing, kiicuka ; drugi se akc. osim toga mijena
u praes. 1 i 2 pi.: kuoukamo, kueukdte, u part,
praet. akt. kiicukao, kiicukala, « part, praet.
pass, kiicukan. — U nase vrijeme, a izmedu rjei-
nika u Stuliievu (.leviter pulsare') gdje se naj
prije nahodi, i u Vukovu (dim. v. kucati). Niz
bedrice sab[e kucukaiu. Nar. pjes. petr. 2, 141.
Uz tamburu sitno kucukase. 3, 31. .Sve joj
zlato o zlato kucuka. Nar. pjes. horm. 2, 59.
Crkveiiak kucuka u jedno malo zvono. V. Vr-
covic, niz. 139.
KUCUL, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
smederevskome. Livada u Kuculu. Sr. nov. 1875.
514.
1. KUC, /. ime ze|ezu cim se vo u jaram za-
tvori. u Prigorju i Zagorju. F. Hefele. Ku6,
zejezna sipka na jarmenu sa strane desne i lijeve.
Barilovii. D. Hire.
2. KUfi, m. 1. vrst vinove loze bijela gro2da
(Dalmacija, Danilo); 2. suvrst vinove lozo orjena
grozda (Dalmacija); 3. vrst vinove loze crna
grozda (Dalmacija, Danilo). B. Sulek, im. 180.
3. KU6, m. mjesno ime.
a. u Crnoj Gori, vidi Kuci. — D narodnoj
pjesmi nasega vremena, i otale u Vukovu rjei-
niku: na.j vise se govori pi. vide Ku6i. Lomna
Ku6a i Bratono2i6a. Nar. pjes. vuk. 2, .530.
Tredu Ivan sitnu knigu pi§e lomnu Kudu i
Bratonoiidu. 2, 534.
3. KV6, h.
719
b. selo u Srbiji u okritga topliikome. M. D.
Milicevic, kraj. srb. 414.
KUCAC, kucca, m. dem. 2. kuk. — Ma jednom
mjestii II istarskome spomeniku xiv vijeka i/dje
je pisano klcac. Deveto zlamene je od Jazvinca
pod Petrcu jamu na kl6ac ki je naj visi. Mon.
Croat. 46. (1895).
KUCAD, /. coll. kao mnoiina prema Uuce. —
Iimedu rjecnika u Stiilicevu (v. pasjad) i u Vu-
kovu (vide stenad). Starica donese troje kucadi
umjesto troje dece. Nar. prip. vila. 1868. 848.
KU6aJ, m. ime mjesno ii Srhiji u okrugii po-
zarevaikome, isporedi Kucajna. — vidi i Kufaj-
planina. — xvii vijeka. Na Branicevo tako pisi:
Vb bogospasnuju eparhiju branifievskuju jeze
jestb kadilukb Pozarevacb, hramb Resava, Kufaj,
Pedb, Golubacb i proc. Glasiiik. 2.5, 44.
KUCAJA, /. ime planini u Srbiji. — isporedi
Kucajna, Kucaj-planina. — U nase vrijeine, a
izmedii rjecnika u Vukovu: (plan'ina), nom. propr.
.eines berges in Serbien' ,mons Serbiae'. [cf.
Kufiaj-planina]. Pod Kucajom viaokrim planiuom.
Nar. pjes. vuk. 2, 20-t.
KUCaJINA, vidi Kufiajna, a), tako pise Da-
nicic (vidi kod kucajski) prema Kucajinac i ku-
fiajinski.
KUCAJINAC, Kucajinca, m. covjek iz Kacajne.
— isporedi kucajinski. — U narodnoj pjcsmi
nasega vremena. Do Stefana Kucajinca Jova. Nar.
pjes. vuk. 2, 202.
KUCAJINSKI, adj. oidi kucajiiski. — isporedi
Kufiajinac. — U narodnoj pjcsmi nasega vre-
mena. Pa do nega Jovicu JJesavca, kucajinska
bojna kopjenika. Nar. pjes. vuk. 2, 482.
KUCaJNA, /. mjesno ime u Srbiji u okriigu
pozarevackome. — isporedi Kucaja, Kucaj-pla-
nina. a) ime planini. — xiv vijeka, vidi u Da-
nicieevu rjecniku : planina oko kojo je mnoga
sela dao Bavanici car Lazar : ,iotb Kuoajine . . .
u goru Kucajinu'. M(on. serb). 197. (1381). iz-
medu Morave i Dunava. cf. kufiajskyj. — h) selo.
K. Jovanovic 14.S; i majdan. M. D. Mili^evii,
srb. 1026.
KUCaJNSKI, adj. koji pripada Kuiajni. —
isporedi kucajinski. Kucajnska (opstina). K. Jo-
vanovii 143. Kucajnska Eeka, ime vodi. M. D.
Milicevic, srb. 1022.
KUCAJ-PLANINA, /. vidi Kucajna. — U na-
rodnoj pjesmi nasega vremena, a izmedu rjec-
nika u Vukovu (u pjesmama, vide Kucaja). Pod
visokom pod Kucaj-planinom. Nar. pjes. vuk.
2, 326.
KUCaJSKI, adj. koji pripada Kacajini (Ku-
iajni). vidi u Danicicevu rjecniku: kucajskyj,
qd Kufiajine : ,('jtb mestb kufiajskyihb rekomb
Zrelo'. Okaz. pam. saf. 64. — Niva u Kucajskoj
Reki (u okrugu, pozarevackome). Sr. nov. 1873.
939. vidi kucajnski, b).
1. KUCAK, kiicka, m. pas. — Akc. .«; mijena
u voc: kiicku, ku6ki, i u gen. pi. kiidaka. —
Postalo je od zenskoga snpstantiva kucka (vidi)
koji je bez sumne stariji negu kucak. it naj sta-
rijemu primjeni (u. Mika(inu rjecniku) znacene
je deminutivno. — ,Javla se od xvii vijeka, i it
Dubrovniku je mnogo obicnija rijec u nase doba
nego pas; koliko se daleko pruza izvan Dubrov-
nika, ne znam (vidi primjere). — Izmedu rjei-
nika ii Mika]inu (kod ku6i6) gdje se naj prije
nahodi, u Belinii (,cane' ,canis' 164t>), u Stiili-
cevu (,canis'), ii Vukovu (vide pas »■ dodatkom:
osobito po zapadnijem krajevima).
KUfiAST
a. u pravome smislii. Kufiak laje na lava.
(D). Poslov. dani6. Morit 6e te glad i zeda vele
gora neg od kucak jedovitijeh. B. Zuzori 21. A
svi grijesi kako kucki oko nega lajati ce. 37.
Zavijane od kucaka. 37. Obraca se kako kucak
za ugristi onu sibicu koja ga udara. 109. Lovni
kucak. 357. Mi paru ne iinamo kako psi i
kucki nego dusu. I. A. Nenadid, nauk. 119. Hi
hrt ili pas, sve kucak ter kucak. (Z). Poslov.
danic. Moze iiaufiit cistocu od grlica, vjernos od
kucaka, razbor od mravi. D. Basic 117. Ali se
nadose kuoci }ube/.]ivi ter mu pi'i toli bijednomu
bitju rane lijecahu. 283. Izprid ku6ka najedjena,
izprid lovca kada ]ut.a bjezi gorom poplasena
prem plasiva zvijer kosuta ... N. Marci 77. A
kad oru, sve o liemu zboru, a o ru6ku, gore no
o kucku. Nar. pjes. here. vuk. 156. De kufiak
loce tu i laje. (U Eisnu). Nar. posl. vuk. 75.
Zao kao kucak. 84. Nije kucak nego kucka.
V. Vi'cevio, igre. 197. Posto fiusmo da mu je
otac pas, ne moze biti drugo nego kucak. 198.
Bosanski begovi nemaju fiime ubiti ni bijesna
kucka. M. D. Mili66vi<i, omer. 63. Ni kufiki od
lova ne mogahu ga stici. Pravdono§a. 1851. 30.
— U Dubrovniku se o zlu (osobito jedovitu) co-
vjeku kaze da je kucak. ,()no nije ce}ade nego
ku6ak'. ,Gori je nego kucak'. ,Ku6ku jedan!' P.
Budmani.
b. u prenesenome smislu, po tal. pescecaue,
neke vrste velikijeh riba (fam. Squalidae) sto su
vrlo grabez^ive i pogibe(ne i za (ude (n. p. Car-
cbarias glaucus Cuv., Carcharodon Rondeletii
Miiller et Henle). — U Vukovu rjeiniku: (u Du-
brovniku) nekaka morska riba ,art seefisch' ,pis-
cis quidam marinus'. — dodacii da mi je i-udno-
vato kako je Vuk mogao ciiti ovu rijei u ovome
znacenu u Dubrovniku. moze biti da je sad ovako
ime ondje poznato po knigama, ali znam da su
se prije one ribe zvale samo ,kaHe' (vidi 2. kaiia)
ili ,kanigule'.
2. KUCAK, ku6ka, m. vidi 1. kovfia. — ispo-
redi kuka. — U nase vrijeine u Istri. Knfiak,
gen. kn6ka , fibula'. D. Noraaiiic, 6ak. kroat.
stud. 26.
3. KUCAK, in. ime rijeci kod Ivrizevca. D. Hire.
KUCALICA, /. kuka, kvaka. — Postaje od
kufiati. — U Mikajinu rjeiniku: kucalica, kuka
,uncus'; u Belinii: ,uncino di legno' , uncus li-
gneus'; kucalica od samara ,uncio di basto' , un-
cus clitellarius' 773l>; u Stiilicevu: ,uncinus, un-
cus'.
KUCALITI, kucalim, iinj)f. ii Stulicevii rjei-
niku: 1. , uncos seu uncinos eonstruere'. 2. ku-
calieom pritegnuti. 3. met. v. grabiti. — nepo-
nzdano.
KUCANI, in. pi. mjesno ime. — xv vijeka.
Simun VukSic s Kucan. Mon. eroat. 120. (1484).
130. (1487).
KUCANIC, in. prezime. — xvi vijeka. l''ilip
Kucanic. Mon. croat. 200. (1512).
KUCANE, n. djelo kojijem se kuca. Izubaviti
se od kucaua hvale. S. Rosa 76a. ,Mu6i, muci,
oucos mu nede naskoro gusala, prisjesde mu ku-
fiane'. J. Bogdanovi6.
KUCARA. /". ime mjestu u Srbiji u okrugu
krusevaikome. Zabran u Kucari. Sr. nov. 1875.
51.
KUCAST, adj. koji je (nakrivlenj kao kuka.
— U nase vrijeme (vidi i poku6ast), a izmedu
rjeinika u Stulicevu (,aduneus'). Kucast rog je
naprijed pognut, Slun. D. Hire.
KUdATI
720
KUd:EVI§TA
KITCATI, ku«ftm, impf. kukom (kvakom) pri-
Hafiti k sebi, niij ieice it prenrsniome smislu —
Akc. kaki je ii inf. taki Je it prae.f. 3 pi. ku-
(•aju, II aor. kufiali, u ger. praes. ku6aju6i, u yer.
praet. ku6&v5i. k part, praet. act. ku6ao; u oata-
lijem ,je obliciiim onaki kaki je u praes. I sim/.
— Od XVI vijeka (vidi 1, o, b)), a izmedu rjei-
nika u lielinu (oidi knd I, o, b)) i u Stuliceuu
(.curare, studere, niti, cnnari, ijuaerero. pararo.
comparare').
1. aktienu.
a. za pravi .•iinisao neiiKiin nijednogn pri-
mjera, ali vidi 2, a.
b. II preneseiwme smt.siu. kad ko sio hoce
da dobije, osobito kad to liikavatvom radi ; objekat
mozc biti stvar i 6e{ade. Cika seve kad jo poskok
kuCa. Osvotn. 2, 35. I nas ta sudbiiia ku6a. (i,
24. Sto su poSli 6ine na cesara, a bo|ega ku-
6ali sidara. H, 76. Odavna naSe kuca carstvo.
da se pripim to krajiue bijedne. 7, 8. ,Majka
sve ku6a za svoju cor onega mladica'. i« Dit-
hrovnikii. P. Budmani. — 1 beg objekta. A. bit
node ko sto notko kuoa, da olako tudii muku
ru6a. Osvetn. 6, HI. ,Sve on polagano ku6a, pa
na A se niko i ne osjeAa'. ,T. Bosdanovic.
c. neprelasno, o micanii, hndu, sinjcrati,
namjeravati nekiid Hi. — ni.je dosta jasna sneza
.s prrddsinjnii znacei'iem : moglo bi biti da je
iiprnv : ciniti da je Ho krivo kan kiika, pa otale
nakriv(ivati piitem, okretati se, lioiliti dntgijem
smjerom (vidi primjer kod a)).
ti) namjeravati nekiid ici. Hi mozebiti
okretati drugijem pittem. Bugarska mu sola ostaju
s lijeve strane. k desnoj ku6a. gdi so k morskom
store kraju plodna i pitna svijera Dobruca. I.
Gundulic 318.
h) u prene-iPnomc smislu (Hi it metafo-
rickome, kad az glagol ima adverab Hi driiga
rijec kojom se pokazitje smjer micaiia)., smjerati,
namjeravati uopce. Da su drzani kucat i na-
stojat prici na izvrsnos svete jubavi. B. Grradic,
djev. 132. Kud kucajii me besjede, ako tvoje
carstvo prosi ... I. Gundulic 300. Domisjam se
kud kucas ,mi aceor^o dove mirate' .adverto quo
tendis'. A. d. Bella, rjecn. 489'i. Visoko kucati
,avere alti ponsieri' ,alto spectare'. •5521'. K.uA
kufiaju ove rici? razgov. 189. Kojijera kucahu
ukazati se stavni. S. Rosa 't2'-.
2. sa so.
a. pasivno, prema pravome znacenu (pri-
vlaciti sebi kvakom). Niti kvake kom so voce
kufia. .T. S. Rejkovic 312.
b. refleksivno. — U jednome priinjeni xvii
vijeka, u kojemu je znacene onako kao sto je it
aktivnoga glagola pod 1, c, b). (Paklcni kra^)
kroz vuhvenost svoju mnogu, prom visoko ka se
kuca, proc svomu se stvorcu i Bo»u vrhe motric
ne ustruca. G. Palmotid 3, 140h.
KUCAVA, f. ime kravi. F. Kurolac, dom. ziv.
24. — Va^rt da je radi rogova, isporedi kucast.
KUCE, kiifieta, n. mladi pas (kuiak) Hi mlada
kucka, psetasce (maze znaiiti i uopce sto i pseto,
cega nema u nijednoinc primjcru vec samo a
Stulicevu rjecniku). — Nema mnozine, ncgo se
za mnozinii upotreb(ava coll. kuoad, Hi pi. ku-
ciii. — Postaje nastavkom et, kao i mnoga druga
imena mladijeh zivotina. — Od xviii vijeka, a
izmedu rjecnika u Stulicevu (v. kucak) i u Vu-
kovu (,das hundchen' .catulus'. cf. Stene).
a. u pravome smislu (vidi sprijeda). Uzme
dva kufieta zajedno od jedne kucke okocena, pa
jedno nau6i loviti zecove, a drugo nista nego
Zderati i lezati. D. Obradovid, basn. 58. Ne bih
tebi ni kufteta dala, kamol' bih ti liSce poklo-
nila. Nar. pjes. horm. 2. 351. Nema ni kufteta
ni maceta. (Kad ko iietua u kuni niSta zivo za
Sto bi mu se vajalo brinuti). Nar. posl. vuk.
203. Za nom (devojkom) pode od ku6e i malo
ku6e koje je ona vrlo volola. M. D. Milidevid,
kra|. srb. 330.
b. u prene-ienome smislu, neka zivotina nalik
na krta. — U pisaca nasega vremena. Slepo
ku6e ,Spalax typliUn Pall.' K. Crnogorac, zool.
61.
KUCPjN, m. vidi u Viikova rjecniku: (u Boci)
vide kosijer (nas, a u nih ko^ijer ima mnogo
duzi drzak, i liime se sijefie drafta i .sasijeca se
srrai'ie stoci). — U nase vrijeine. Za sjekiru, kuceu,
kosijer. V. Bogisic, zborn. 49.
KUCEiVANI, m. pi. ime zaseoku u Srbiji u
okrugit uHikoine. K. Jovauovic 160.
KUCEN015, kiifienceta, n. dein. kuce. — U na.^e
vrijeme. U kapetana ima jedna bena, kuoenco,
koje vodi svud uza so. M. D. Milidevic, omer.
(>8. I modu nih uleti malo crao kucenoe. Bos.
Vila. 1887. 226.
KUfiENAK. m. prezime. Schera. zagr. 1875.
265.
1. KUCKNE, n.' mnogo kucaka, paScad (kaze
se s prezirahem). — U Stulicevu rjecniku: v.
pasjad.
2. KUCEi^E, n. djelo kojijein .se kiici (vidi 1.
kuciti). .1. Bogdanovic.
3. KUCENE, n. djelo kojijem se kuci (vidi 2.
kuciti). — U Bjelostjenievu rjecniku: ,strepitus,
pulsus', i u Jambresiceva: , pulsus'.
KUCEE, wi. ime mjestu u Srbiji u okrugu va-
{eoskome. Zabran u Kaoeru. Sr. nov. 1868. 361.
KUCERA, m. prezime. — U nase vrijeme.
Sohem. diak. 1877. 68. — Uprav je ceSko pre-
zime.
KUCERINE, /. pi. aiigm. kucine. ,Ne5 se sa
ovo kucerina nigda rastati'. ,Esi li ti, rodo, ono
kuoeritia vec oprela'i" J. Bogdanovic.
KUOETINA, /. augm. kucka. — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Vuhovu (augm. v. kucka).
Jos da vidis kucetinu majku. Hrv. nar. pjes.
1, 327. — U Diibrovnikii je i augm. ku6ak. P.
Budmani.
KUCEVAG, Kucevca, m. ime inusko. — U
spomeniku xiv vijeka. Bratb mu KufievbCb. Dec.
hris. 45. 98. — U istome spomeniku maze biti
nadimak Hi prezime. Kucevbcb Bogoje. 21. 89.
KUOEVCI, Kucevaca, m. pi. ime zaseoku u
Srbiji u okrugu podrinskome. K. Jovanovi6 l.'il.
KUCEVK';, m. prezime (samo u muhamedo-
vaca). — U nase vrijeme. Od onoga po)a Bije-
loga, od nog, kado, do dva Kucevica. Nar. pjes.
vuk. 3, 565. No ne hode Kucevida Mujo. Pjev.
crn. 142*. Bu)uba§a Kucevid-Ferate. Ogled, sr.
40. Od Turdina Kudevid-Ahmeta. 231.
KUCEVISTA, n. pi. mjesno ime. — isporedi
Kudevisto. — -u- stoji mj. negdasnega 1. — vidi
u Danicicevu rjecniku: Klboevista, selo koje je
car Stefan dao crkvi arhandelovoj u Prizrenu,
meda je ,Klbdevistemb' isla ,ua putb koji ide
(utb Baiianb pravo mimo selo Slivovikb'. G(la3nik).
15, 284. 285. (1348?). bez sumne isto : ,vt. sole
naricajememb KHcevista pod uvesije crbnije
gojry'. G(la3nik). 8, 149. — Ovako se ime (s u)
pomine i na drugijem mjestima prije nasega vre-
mena. Kudevista. S. Novakovid, pom. 136. Spom.
stoj. 185.
kuCeviSte 7:
KUCeVISTE, n. mjesno iine. — isporedi Ku-
cevigta. — Prije nasega vremena. S. Novakovid,
pom. 13ti.
KUCEVISKI, adj. koji pripada KucevisHma.
— U Danieicevu rjecniku : klbceviStbkyj, Ito
pripada selu ,Klbcevi§temb' : ,u hrisovule klbce-
vistbkomb'. G(lasnik). 15, 283. (1348?).
KUCEVKINA, /. zensko ce(ade iz Ku6eva. —
U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu
(,eiu frauenzimmar von Kucevo'). Kucevkine
belo platiio bele, Kucevkine i Branicevkiiie. Nar.
pjes. vuk. 2, 506.
KUCEVO, n. iine kraju u Srbiji ito se svagda
pomine uz Branicevo. — U tome je kraju bio
negda i grad, a sad je varosica. — Od xv vijeka,
a izineda rjecnika u Vukovu [sada varosica u
okrugu pozarevackom] i u Danieicevu : zemla
pokraj Braniceva: ,popali Kucevo i Branicevo'.
(Okdz. pam. saf.) 77. U Branicevu selo Topo-
lovnikb, selo Kupjenovo, . . . ; u Kucevu selo
Drugovci, selo Vlasi Radivojevci, ... Spom. stoj.
3. (U28— 1429). U Kucevu i Brauifievu. I. T.
Mrnavic, osm. 12. Kad su bili kod Kuceva
grada, kod Kuceva i kod Braniceva. Nar. pjes.
vuk. 2, 506. vidi i M. D. Mili6evi6, srb. 1035.
1. KUCEVSKI, adj. koji pripada Kucevu. —
vidi u Danieicevu rjecnika: kucevbskyj, od Ku-
ceva: ,birb brani6evsky i kucevbsky' dao je car
Lazar Ravanici ,na poje s mitropolitojmb'. S(r).
l(etop). 4, 55. (1381). mislim da je mjesto ove
rijefci pogrjeska ,kucbkovy'. M(on. serb). 198.
(1381) koje opet u S(r). l(etop). 4, 50 stoji ,ku6b-
fisky'.
2. KUCEVSKI, adj. koji pripada Kucevistima.
— vidi u Danieicevu rjecniku: klbcevbskyj, sto
pripada ,Klb6evistemb' : ,Sbborb kucevsky, . . .
lutb crbkve ku6evske'. G(la3nik). 18, 149.
KUCi, m. pi. ime plemenu (i kraju) u Crnoj
Gori (u Brdima). Glasuik. 40, 20. 21. — Po-
mine se prije nasega vremena. S. Novakovi6,
pom. 136. — Od XVII vijeka, a izmedu rjeinika
u Vukovu (,ein stamm an der ostlicheii grenze
von Montenegro', cf. Kuc). a) pleme, narod.
Vb bogohranima plemena Vasojevice, . . . Kuce,
Pipere, . . . Glasnik. 25, 44. (xvii vijek). Ku6i
se predadose, a Cruogorci ue dadose se (1768).
Rad. 1, 180. Ti pokupi Kuce i Pipere. Nar.
pjes. vuk. 4, 418. Skupito mi Kucah tri hijade.
5, 151. A hijadu vitezovah Kucali. 5, 212. Kiici
su ga jedva docekali. Pjev. cm. 74''. Sodam su
mi Kucah izgubili. 245". — h) kraj. Pa po Ku-
cah turise telare. Nar. pjes. vuk. 5, 162. A si|e
je u Kuce kamene. 5, 227. IzjegoSe u Kuce
kamene. Pjev. crn. 42a. I vrati se u Kuce ka-
mene. Ogled, sr. 103.
1. KlfCiCA, /. dein. kuka (kvaka), kovcica. —
Od XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Vraniicevu
(,fibula') gdje se naj prije nahodi, i a Vukovu
(dim. V. kuka. cf. kukica). S gvozdenijem singiri
3 ostrim kuoicama i zvrkovi nakiienim . . . po
Ta,na,(ti) nemilostivo udarajuci gujahu mu kozu i
meso zvrkovma gvozdenim i kucicama. F. Lastrid,
test. 113b. Kilcica , fibula'. D. Nemanic, cak.
kroat. stud, iftsg. 34.
2. KUCICA, /. dem. kucka. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjecnika u Mika^inu (kucica, mala
ku6ka ,catella') gdje se naj prije nahodi, u Be-
linu (,cagnuola, cagna piccola' ,oatella' 157b), u
Stulicevu (jCatilla, catella'), u Vukovu (dim. v.
kudka). I kuciei Bog pomaga. (Z). Poslov. danic.
3. KUCICA, /. vidi lupar. — il/oie biti ista
rijec sto 2. kucica. — Od xviii vijeka, a izmedu
V
1 2. KUCnSTA
rjecnika u Belinu (pi. kucice .telline, sorte di
conchiglie piccole' ,tolliuao' 725'i-), « Stulicevu
(pi. kucice , telline, sorta di conchiglie piccole'
,concharum species'), u Vukovu: nekaka morska
riba (ili §ko]ka?). Kucice su i prstaci ... J. Ka-
vanin 21*.
4. KUClCA, /. snop lana ili konopaja. — Od
XVIII vijeka. Kad (Ian) izvadiS, ua kucice slazi.
J. S. Rejkovic 254. Kucica, snopic konop]e. u
Lici. P. Hafele. — isporedi kucine.
5. KUCICA, /. lieka bi^ka. Kucica, Ornithopus
scorpioides L. (iia Cresu). B. Sulek, im. 180.
1. KUCIC, m. vidi 1. kucica. — U nase vri-
jeme u Istri. Kiicid ,fibula'. D. Nemanid, cak.
kroat. stud. 31.
2. KUC16, m. dem. kudak, mladi ili mali yas.
— Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Mika-
}inu (kudid, kudak, pasid ,cafculns, catellus'), u
Belinu (,caguol6tto, cane piccolo' , catellus' 157'>),
u Stulicevu (,catulus, catellus'), u Vukovu (samo
pi, kiicidi, vide stenci, vidi kucad). Od radosti
tako mnoge blag i vjeran kudid tede, ter gosparu
svomu noge Jubko veze i obtjede. G. Palmotid
3, 141). Kudka presna slijepe rada kudide. (D).
Poslov. danid. PadoSo mu (zviri) krotke prid
noge, lizudi ga kako }ubeznivi kudidi. A. d. Bella,
razgov. 46. I kucica potistena, kad je svoj, ob-
}ubi ga. B. Zuzeri 91. Kad so kudid bije, i lavid
se strati. (Z). Poslov. danid. Ali i kudidi jedu
od mrvica bra.sna. S. llosa 97*. Vidi da nosi
u skutu cvijet, da nosi kudica. A. Kalid 475.
3. KUCI6, m. vrsta zabe. Kudid, Bombinator
igneus. D. Hire.
4. KUCl6, m. prezime. — Od xiv vijeka. Pri-
bislavb Kudidb. Deo. hris. 53. Zarko Kueznid,
Ugrin Kudid. J. Kavaiiin 23'2>'. Stipan Kudid.
Norini 53.
KUfilCI, m. pi. mjesno ime (isporedi 4. Kudid).
a. selo u Bosni u okrugu sarajevskom. Sta-
tist, bosn. 24.
b. selo u Dalmaciji (u Po(icima). — Od xv
vijeka. U Kudide. Stat. poj. ark. 5, 309. (1482).
Iz sela Kudida. Norini 55.
e. zaselak u Hercegovini. Statist, bosn. 124.
KUC16-KULA, /. ime selu u Bosni u okrugu
Tuzle Done. Statist, bosn. 100.
KUClJE, /. pi. u Bjelostjencevu rjecniku: v.
kodije.
KUCIji, vidi kucji.
KUCIKA, /. neka bi\ka. — Postaje od 2. ku-
diti. Kudika (grije.ikom Kudika) (kucikaV od ku-
cati = pulsare), Pulsatilla Mill. (Vukasovid). B.
§ulek, im. 180.
KUCIN, m. ime ovnu. F. Kurelac, dom. Ziv.
.32.
1. KUCINA, /. augm. kudka Hi kudak.
a. u, ovome primjeru xvi vijeka va(a da je
dem. kudka: Jes Mrkov, jes Mrkas i njeka ku-
dina i njeki velik pas kneza Vukasiua. A. Sasiu
115.
b. augm. kudak. — U Belinu rjecniku: ,ca-
gnaccio, cane mastino' ,canis maguus' 157'', i a
Voltigijinu : ,cagnaccio, mastino' ,ein grosser
huud'. — I u nase vrijeme u Dubruvniku. P.
Budmani.
c. vidi kudak, b. .Charcharodon Roudeleti'.
G. Kolombatovid, pesci. 25.
2. KUCINA, /. vidi 1. kudiue. — Jednina je
muogo rjcda od mnozine. — Od xviii vijeka, a
izmedu rjecnika u Belinu (,stoppa di lino o di
46
2. KUfilNA
722
ktjCka
canape' ,stuppa' 710") g<{je se tiaj prijc nahodi,
1 i< Voltigijinu (,stoppa' ,wor<>;'). VrXe pod most
ailii kuCino, sraole, slame. A- Kaniilid, uto6. 426.
Veselo sroe i kufiinu predo. F. Krauas. amail.
meh. 60. — Ne posve u istome znaienu. Ku6ina,
prosto vlakno konop|e i lana. U cijeloj domo-
vini. F. Hefele.
3. KUL'INA, /. goli klip kuruze. Selce kod
Dakova. D. Hire. — isporedi 2. kuiina.
4. KUClNA, /. mjesno ime. — isporedi Ku-
6ino. — Prije naiega vremena. S. Novakovi6,
pom. 136.
KUCINAV, adj. rutav (o krupnome tkanu).
Prodaje svituStiiiu kufiinavu i debelu. M. Radnii
1841>.
1. KUClNE, /. pi. kratka i lamrsena vlakanca
Ho ostaju od konopa(a Hi od lana kod ogrebana.
— Akc. se mijena u gen. kiifiina. — liijetko Je
u jednini (vidi 2. kii6ina). — Uprav je augm.
1. kuk (klbkb), te -u- stoji mj. 1. — Od xvii vi-
jeka, a izmedu rjeinika u Mlikalinit (,stuppa')
gdje se naj prije nahodi, u Bjelostjenievu (ku-
fiine od prediva ili konopline, v. kudoja), u Stu-
liievu (,stupa'), m Vukovu (,da3 werg' ,stuppa'.
cf. rediti, povjesmo). Balotice od kuSin. M. Bi-
jankovid 59. Boje je kufiine kupovat nego zlato
prodavat. (D). Poslov. danic. Nar. bl. mehm. beg
kapet. 26. Nezine kosujice debelim od kufiina
koncem odtkane bijahu. A. Kaniilid, uto6. 639.
Zapleo se ko piple u kucine. (Z). Poslov. dani6.
Zapleo se kao pile u kucine. Nar. posl. vuk. 85.
Trice i kucine. (rdavo, zlo). 320. Devojke kasto
naCine na zemji od ku6ina kao kolo. Vuk, poslov.
123. Bi6e junak kao kucine i djelo negovo kao
iskra, i oboje ce se zapaliti. D. Danicid, isai.
1, 31. Sto 6emo vi kriti u kufiine? P. Petrovi6,
gor. vijen. 32. Nemoj ti meni u kucine kriti.
S. l^ubisa, prip. 99. Ove kose pune, uduSene
sumporom, paklom i kuSinama obore na tursku
vojsku. 63. Ispletite mi bradu od kufiina i na-
zuta konopja. 151.
2. KUCINE, /. pi. ime selu a Dalmaciji a
kotaru spletskome. Repert. dalm. 1872. 33.
KUCINIC-SELO, n. ime zaseokit u Hrvatskoj
u zupaniji modrusko-rijelkoj. Razdije[. 51.
KUCINO, n. ime nekakvu selu. — isporedi 4.
Kucina. — Prije naSega vremena. Ku6ino (selo).
S. Novakovid, pom. 136.
1. KUCINSKI, adj. koji pripada kucinama,
koji je od kucina. — Samo u Stuliievu rjeeniku :
jStupeus'.
2. KUCINSKI, adj. vidi kucji. — U Stuliievu
rjeeniku: ,caninus', gdje ima i adverab kucinski
,irato animo' ((utito kao sto moze biti pas). —
nepouzdano.
KUCINAGA, /. plaf/jjtu od kufiina otkatu zovu
,ku6iiia6om' ili ,ponavom'. J. Bogdanovic.
KUCINAV, adj. od kufiina je ili ima kufiina
u vlasu, a po torn i u tkaAu. u Dobroselu. M.
Medi6. — isporedi kufiinav.
KUCl§, m. u Bjelostjenievu rjeeniku : v. kofiiS.
KUCiSTE (i iakavski Ku6i56e), ?i. mjesno ime.
a. u Dalmaciji (u Po(icima). — xiv vijeka.
Granica Ku6i56a. Stat. poj. ark. 5, 313.
b. mjesto u Srbiji u okrugu knezevackome.
Niva u Ku6igtu. Sr. nov. 1875. 785.
1. KUCITI, kuiSim, impf. vidi kucati (istoga
je korijena i -u- stoji mj. 1, le se 1 nalazi joi u
pisaca iakavaca xvi vijeka). — Od xv vijeka po
^everozapadnijem krajevima (i u Busni), a iz-
medu rjeinika u Bjelostjenievu (kufiim, kucam
, pulse, pulsito, .strepito'; kufiim na vratoh .pulao,
1. pulsito fores'), M JambreSiievu {kuCim ,pulso'),
u Voltigijinu (,piochiare, stropitare' ,anklopfon').
Ako ki ubogi klSaSe pri vratih. Korizm. 8''.
Po6e klfiiti, jor bihu vrata zatvorena. Transit.
201. Tit neprestanno kl6ase. 262. I S6iti ku-
6e6e budu budit lioga. M. MaruU6 54. Oruzjem
koporu, Oloferna zbufiit htoA, jer na zaporu ne
sraihu mu kufiit. 55. Ku6ite i otvori se vam.
Nauk brn. 24i'. Tko kuci dokuci. D. Barakovic,
vil. 35. ,Tko ce u grad, sad je vrime' uazivajud
sluga kuCi. 210. U glavi mu bubaii ku6i. 213.
Da se plaf razpuJi... ob ku val svo ku6i. 280''.
Ku6ite, i otvorit vam se. F. Glavini6, cvit. 301'.
Poklo nejo ((ubavi) sila na srdcu mi ku6i. I. T.
Mrnavic, osm. 144. Da prosimo i kucimo na
vratih od milosrdja Bozjega. P. Radov6i6, nacin.
I'JO. KufieAemu otvori se. 195. Zaman zvoni
voce kuce, kada trsje grad potufie. P. Vitezovid,
cvit. 40. I proz kufiit udi} na dvor dojde. M.
Kuhafievid 51. §to covjek bru6i, sam sebe kuci.
Nar. bl. mehm. beg kap. 232. Kad kuci na
vratih. Nar. prip. bos. 1, 37. Kufii jednoc pal-
cem u nu (tevsiju). 1, 143. Pucaii udri u Ru-
diiie prve, ku6i pucan Zupce i Baiiaue. Osvetn.
5, .32.
2. KUfilTI, ku6im, impf. vidi kucati. — Od
XVII vijeka, a izmedu rjeinika u Stuliievu (v.
kufiati).
il. aktivno. Ti s' mene mutila i k sebi ku-
cila i kot sladkim cukrom mene primutila. Jafike.
17. — Kuciti, pame6u nagadati. Kuci da ce rioj
s puta muX dodi nodas. M. Pavlinovid. — Zo se
jezik prostrije i kuci pohuliti toj cineuje. G.
Palmotid 3, 143'i. ,Kucio a spava', ne pomaze
ti kod liega kuciti'. ,Posta Mican lugar, da es,
odavno ved i kuci za lugarijom'. J. Bogdanovid.
b. sa se, refleksivno. Tko ne trudi i ne muci,
ilvora se ovijeh vik ne ku6i, slave vijeku ne do-
biva. G. Palmotid 2, 442.
3. KUfilTI, kiidim, impf. curvare, kriviti, pri-
ginati, naginati. — Korijenje isti kao kod kuka.
— Od XVIII vijeka, a izmedu rjeinika n Stuli-
ievu (v. pokuditi).
a. aktivno. Na §etli§te kada pride, vrat ko-
ceni trbuh kudi. J. Kavanin 531>.
b. refleksivno. On se kuci i uvija, da omali,
da ga ne vide. S. ^lubiSa, prip. 141.
KUCIVRAT, m. ime musko, uprav koji kuci
(vidi 3. kuditi) vrat. — V jednogo pisca xvi vi-
jeka, koji ie biti sam izmislio ovo ime. Ah Kudi-
vrate, gdje si moja vjerna sluga i kmete? M.
Drzid 374.
KUCjI, adj. koji pripada paicadi (kuckima).
— Ima i oblik kiiciji. — U Stuliievu rjeiniku:
kudiji, V. pasjadki, i u Vukovu: kudji, vide psedi.
KUCkA, /. Canis domesticus L. femina, pas
zenskoga spola. — isporedi kucak, cucak. — Od
ove rijeci postaje kucak. — Nalazi se samo na
jugu, isporedi bug. i nslov. kudka. — Vnja da
postaje od arb. kud (pas, djetina rijei), vidi G.
Meyer, etymol. worterb. der albanesischen sprache
pod kut§. da bude srodno s rus. Kyxji, Kyrhica,
KyreHOK't, stene (ili s mag. kutya, pas) trebalo
bi da je uprav korijen kut (isporedi arb. kut,
glas kojijem se zove pas), pa da je k ovome pri-
doiao nastavak Bd, sto se ne moze dokazati. —
moze se isporediti i snskr. kukura, kukkura, pas.
— Od XV ili XVI vijeka, a izmedu rjeinika u
Vrancicevu (,canicula'), u Mikafinu (kudka, vaSka
,haec canis'), u Belinu (,cagna, cane femina' ,ca-
nis' 157a), u Bjelostjenievu (kudka, psica, v.
KU6KA 7!
cucka), u StuUcevu (,cani3, f.'), " VoUigijinu
(,cagna' .hiiudinn'), u Vukovu (,di6 hiiudiii' .canis
femina'). — Treba opaziti da je u Vraneicevu
rjecniku deminutiv.
a. u pravome smislu. Muoge kuobke medb-
veda terajutb. Aleks. nov. 56. Bjese se kucka
navadila okolis zobati. Zborn. STh. Pril. jag. ark.
9, 148. Mnoge ku6ke medvida tiraju. Aleks. jag.
star. 3, 262. Kuoke u kih je zensko lice, psi
troglavi, zmaji hudi, ... I. Guudulic 474. Ko
kucke zavijevaju. P. Kanaveli6, iv. 489. Kucka
presua slijepe rada ku6i6e. (D). Poslov. danic.
Ko bije kucku, pas daleko od ne stoji. N. Pali-
kuca 66. Zene zajedno kufike i zmije. J. Ka-
vaniu 4601". DrXaSe ju kano jednu ku6ku. E.
Pavi6, ogl. 552. Ide ko pas za ku6kom. (Z).
Poslov. danic. Muci, ue laj kao kucka. V. Dossu
124b. U kucu ti ne hi(h) dala ni devote kuoke
slipe. 167b. Pod num ku6ka spi. Nar. pjes. istr.
2, 49. Lajava kucka selu ucuva. Nar. posl. vuk.
165. Nade na putu dve kucke gde se koju je-
duako. Nar. prip. vuk. 112. Rodi mu zeua dva
blizanca, kucka dva hrta, . . . 147. Ne moze biti
drugo nego ku6ak. — Nije, uego kucka. Nar.
prip. vro. 198. Istenile se sve kucke. Vuk, rjecn.
kod isteniti se. U jednom se macka omacila, a
u drugom kucka ostenila. kod paramenia. Su-
sten, t. j. kufika. kod susteu. Kucka nek laje
a zena nek mu6i. V. Bogi5i6, zborn. 46. vidi i
kod kuja, a.
b. kao psovka zlome cefadetu zenskome (a
pjesmi moze biti gdjeydje u blazijemii smislu,
isporedi pri kraju). Nut kufike, be.sjede koje je
sloiiila! N. Na)e§kovi6 1, 257. Zuam, ku6ko,
zivot tvoj i sto si cinila. 1, 264. Znaces, ku6ko
jedna, ribaodo, zla zeno. M. Urzic 165. Joste
des, ku6ko, za mnom proplakat. 364. Vidivsi ju
Afrodisija u kuei sfojoj, prihuda kucka, poce
sfacimi naj ja6imi na6inijem uapastovati sfetu
djevicu ... B. Kasi6, per. 35. O opake ^ene,
jedne kufike lute! N. Palikuca 17. Cujes li me,
kucko stara? V. DoSen 125l>. Ne smije te ona
se (majka) doditi jer cemo ini ku6ku udariti.
M. A. Eejkovic, sat. G2^. Oj ku6ko devojko!
ne plet' na mac kose, ne mami mi sina. Nar.
pjes. vuk. 1, 104. Kucko sceri, da sto si cinila?
(u istoj pjesmi u Duhrovniku : ku6ko Mare. P.
Budmani). 1, 233. Hod' otole, kucko snaho !
1,308. Kucko Nero ! gde si bila ? 1, .353. Kurvo
ku6ko, lijepa djevojko! ne bijeli lica, ne rumeni,
ne mami mi sina Osman-age. 1. 371. Ku6ko
jedna, ne jetrva moja! 1, 559. Nemoj, mati,
kderi verovati; ue pustaj je u selo na prelo; iz-
laze se u selo na prelo, nije, ku6ka, ni vidila
preje, vece ide s dikom u Siskane. 1, 634. Sto
je, ku6ka, Bogu zgrijesila? 2, 12. Vidi ku6ke Ko-
jadinovice ! on' izjede ribi desno krilo, a banici
dala je lijevo. 2, 62. Tako zgore kucka Iko-
nija. 2, 179. Kucko jedna, a ne ceri moja!
s nime si se, kucko, sjaranila! 2, 381. Odjas'
kona, kucko, ne devojko! 2, 523. Dok joj pola
klina udario, i dusu je, kucka, ispustila. 3, 362.
Bjezi, kucko, ubjegnuti necei. Nar, pjes. istr.
1, 70. Kucka majka, da od Boga nade! svoju
djecu u dom ostavila, u rod posla te se pre-
udala. V. Bogi§ic, zborn. 139. — U pjesmi se
gdjegdje rede u sali, i kao od mila. Stidne momce
neg' devojce ispod stida progovara: ,Daj, devojko,
jedno oko'. Ona ku6ka milostiva i na srcu zalo-
stiva pak mu dade i obadva. Nar.- pjes. vuk.
1, 425. Koliko je ona kucka I'jepa, jos joj Jepse
ruho odgovara. 1, 568.
c. kao psovka covjeku, kao nevafalu, kicka-
oici. Ku6ko kurvo, suzan-Milutine ! Nar. pjes.
3 KUCLAT
vuk. 3, 403. Kurvo kucko, senski kapetane !
3, 423. Kucku kurvu Bogicevi6-Antu koji mi
je Jadar posvojio ... 4, 239.
d. iz-kola-kucka, lieka igra. — U Vukovu
rjeinikti: iz kola kiicke, n. p. da se igramo iz
kola kuoke ,art spieles' ,ludi genus'. Igraoi stanu
u kolo i uhvate se za ruke, a jodan koji se zove
kuCka stane u srijedi, kojega oni iz prijevare
biju po naj vige turom (opleteucm maramom)
govoreoi mu: ,iz kola kucko!' kad kucku koji
udari, ona navajuje ondje da prodre iz kola gdje
je ruka pustena te ga udarila, pak gdje prodre,
onda onaj koji je ruku pustio va(a da ide u kolo
mjesto kuoke.
1. KUCKI, adj. vidi ku6ji. — U Vukovu rjec-
niku (po Vukovijem bileskama) : vide paski.
2. KUCKI, adj. koji pripada Kucima. — U
na§e vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu^ (po
Vukovijem bileskama) : ,von Kuci'. I otide na
kucko zboriste. Nar. pjes. vuk. 4, 118. To su
kucke poglavice bile. .5, 236. Vodeo kucko ro-
bje u suzanstvo. 5, 264. More 6ujes, kucka vo-
jevodo ! Pjev. crn. 44'''. Znaoi od zida bez kreoa
i zemje, koji je iSao od Bijele gore ... do Kuc-
koga Koma. Vuk, ziv. 225.
KUCKICA, /. dem. kucka. — U naSe vrijeme.
U nase kuckice po hrbatu sisice. odgonetlaj burma.
Nar. zag. nov. 11.
KUCKIN, adj. koji pripada kueki. Ne5 Halile,
kuckino kopile. Nar. pjes. horm. 2, 111.
KUCKODER, m. covjek ito hvata pogibelne Hi
sumnive pse (kucke) i ubija ih pa im i kozu dere.
— isporedi nem. schinder. — U Vukovu rjei-
niku : .hundeschinder' ,excoriator canum' s pri-
mjerom iz narodne pjesme: Kad se zeni kuoko-
dei'e Arso.
KUCKOVAC, Kuckovca, m. ime brdu. Bruvno
u Lici. D. Hire.
KUCKOVACKI, adj. koji pripada Kuckovcima.
— XVI vijeka. Petar sudac Ku6kovacki. Mon.
Croat. 250. (1550).
KUCKOVCI, Kufikovaca, m. pi. mjesno imf.
— XVI vijeka. Sudac Petar iz Kuckovac. Mon.
Croat. 237. (1535).
KUCKOVI61, m. pi. ime zaseoku u Bosni u
okrugu sarajevskome. Statist, bosn. 26.
KUCKOVIJANI, »t. jjZ. mjesno ime. — U spo-
menieima xiv vijeka u kojima za ija stoji i.i.\ Hi
I,, te se ne zna kako uprav treba izgovoriti. —
Mj. krajnega -i pisan je stariji nastavak -e. —
vidi a Danicicevu rjecniku : Kucbkovijane, gledaj
Kucbkovene ; Kucbkovene, solo crkve treskavacke:
,Kuckovbjane'. G(lasnik). 11, 133. ,Kuckovbjane'.
G(lasnik). 13, 376. ,po srede Kuckovbjanb'. 13,
375. i sad ima to selo od Bitoja na jug na rijeci
Florini. Hahn, reise 149 ,Kutachkow6n', a na
karti ,Kutzkoweu'.
KUCKOVIJANSKI, adj. koji pripada Kucko-
vijanima (vidi Kuckovijani). — vidi u Danici-
cevu rjecniku: kucbkovijanbskyj, gledaj kucbko-
venbskyj ; kuobkovenbskyj , sto pripada mjestu
,Ku6bkovene' : ,do pute kuckove....'. G(Iasnik).
11, 131. ,do puti kuckovijanskoga'. 13, 375.
KUCKOVJEN-, vidi kuckovijan-.
KUCLA, vidi Kucla.
KU6LAT, m. mjesno ime, vidi u Baniiicevu
rjecniku (3, 597) ; Kucblatb, sadasni Kuslat u
Bosni: ,nekolici wdb nasehb trbgovacb posli su
putb podb Kuclatb, da tudezi produ u Srbbje'.
(Spom. sr). 1, 7. (1396).
KUC^jIV, adj. kaie se zn Uonnc koji nije dobro
iipreden. L. Pavlovic.
KIICmA, /. vrsta Subare. — Po svoj je prilici
luda rijec (mozebiti tatarska, isporedi kukma) ;
nalazi se i u novoslovenskome, ii maloruskome,
u pofskome (kuozma). — U naSemu se jezikit
jav(a u rukopisima xv i xvi vijeka, a izmedu
rjecnika u Bjelostjenievu (ku6raa, kapa krznena
.pelliris'). — Nije posve jasno znacene u naj pr-
vome primjeru. Pariz delase kufimu, a drugi sin
dSlaso bat. Pril. jag. ark. 9, 122. (1468). Ku6b-
momr> persidiskomb. Aleks. uov. 115. Persidb-
skaja kuCma. 139. Antioh Kandavlija darovati
povelo kufimom persidskoiii. Aleks. jag. star. 3,
ii03. Na glavi liogovi porsidska kucma s kaftka-
milovim perijem. 322.
KUCMANI, m. pi. ime zaseoku u Srbiji u
okruyu uziikome. K. .Tovanovi6 158.
KUCME, /. pi. drvo, koje fiovjek na joduoj
iiozi hrom pod pazuho drzi te se o li opire pri
hodu. Na Krku. I. Milfietic. — vidi §taka.
KUCmORKA, /. neka bilka, mrkva. — ispo-
redi Icucmorka, kuzmorka. - Va^a da je rije6
praslavenska, isporedi nslov. kuzmorka, pol- kucz-
merka, kucmerka, kucmorka. — Nejasna po-
stanal va^a da je slozena rijec, te ee osnova
drufjoga dijela biti ista Uo i kod mrkva; prvi
je dio nejasan: u oblicima kucmorka i kuCmorka
kao da se shvaca po puikoj etimologiji: koja
mori kuike. — U Mika^inu rjecniku: kucmorka,
trava ,carota' ,siser', i u Stulicevu: kucmorka,
trava ,carota, erba' ,siser'.
KUCNICA, /. gomila pasa sto ide za kuckom
koja se kuca. — U naie vrijeme a izmedu rjec-
nika u Vitkovu (,der haute hunde die einer lau-
figen hiindin folgen' ,turba canum persequen-
tium catulientem'). Kupi se kufinica. (Kad kakoj
zeni ili devojci dolazi mnogo mladijeh i bespo-
slenijeh judi). Nar. posl. vuk. 164. Kucnica
vucja. M. D. Mili6evic, let. vec. 305. Lepo, 6ato,
a kad ono prede preko leda, odonud iz ritova
vucja kucnica . . . medudnev. 226.
KUCNAK, m. onaj zub na pili, koji baca pi-
jevinu van. Vrbovsko. D. Hire.
KUCUK, adj. pers. knoik, tiir. kiiciik, malen,
samo kao turski nadimak ili kao tursko prezime
(Kucuk). — U nase vrijeme. Ni cetiri velike da-
hije : Aganlija i Kucuk-AUja, Mula Jusuf, Focic
Memed-aga. Nar. pjes. vuk. 4, 143. Od Alije i
Kucuk-Salije. , 4, 152. No joj veli Kucuk-Zaim-
aga. 4, 176. Nih (basa) fietvorica: Focic Memed-
aga, Kucuk Alija, Aganlija i Mula Jusuf koji su
kao poglavari te bune bili nazovu se ,daiJ6'.
Vuk, dan. 2, 144—145.
KUCUKOV, adj. koji pripada Kucuku. Sanak
suila Kufiukova (Kucuk- Zaim-age) majka. Nar.
pjes. vuk. 4, 173.
KUCUTNICA, /. mjesno ime. — Prije nasega
vremena. Kufiutbnica. S. Novakovio, pom. 136.
1. KUCA, /. aedes, domus, zgrada u kojoj se
prebiva (sjedi, zivi). — isporedi 1. dom. —
Negdaine je znaiene bilo: sator, sjenica, koliba
(vidi a). — -u- stoji mj. negdasnega ij. — Bijec
je stara (praslavenski bi oblik bio kontja) sa
znaienem : sator, isporedi stslov. k^sta, bug. k-Lstt,
koliba, novoslov. kOfia, koliba; u ruskome ima
samo dem. pi. KyiKu, sjenice (zidovski praznik),
all u polskome ima kucza, sjenica, sto ne moz^
biti pojska rijec nego je jamacno tizcta iz rus-
koga. — Korijen vala da je kont, isporedi stslov.
s-bk^tati, utisnuti, sahraniti (pugrepsti i uopce
i 1. KU(^A, b, a).
saduvati), bug. k'l.tam, sahraiiujem, §tedim, rus.
KyinTi , pokriuati. uaja da ne treha misliti na
kut (vidi) ni na rus. Kyia, gomila (isporedi iei.
skutiti, zgrnuti). — U knigama pisanima crkve-
nijem jezikom nalazi se i -st- mj. i. po .st.ilonni-
skome, n. p. Domentijan* 99; Glasnik. 49, 3f)l.
(1321)); Zak. dus. pam. 5af. 35. — Izmedu rjec-
nika u Vraniiievu (,domus'), u Miknfinu (ku6a,
dcm, Stan, pribivaliSte ,domus, domicilium, aedes,
habitaculum, habitatio'), u Belinu (.casa, fabbrioa
di muraglio per habitation d' huomini' ,domii9'
175»; ,habitatione' , habitatio' 360a), u Bjelostjen-
ievu (v. hi?,a), n Stulicevu (, domus, aedes, habi-
tatio, domicilium, familia'), u Voltigijinu (,casa,
abitatione' ,haus'), u Vukovu (,das haus' ,domus'.
cf. selo), u Danicicevu: kusta , domus'; kuca , do-
mus, aodes ; aorarium ; taberna mercatorla (vidi
a, b)); patria; familia'.
a. u knigama pisanima crkvenijem ili mije-
sanijem jezikom nalaze se i starija znaiena.
<l) koliba. Za grehy naSe vbsa zemja nasa
plbna bese mrbtvbcb, i dvori plbni i kuSte plbne.
Domentijana 98—99.
hj u ova tri primjera nije jasno, jeli sa-
daine znacene: u prvome moze znaciti i: ducan
Hi magaza (Danicic pihe: , taberna mercatoria'
moXebiti ovdje); u drugome i u trecmnu maze
biti zgrada u kojoj se ne zivi. Da imb se ne
uzima po sile ni skrblato ni medb ni muka ni
koja kupja; i ku6e da imb se no pecate ni wtb
kra|a ni wtb vlastelb. Mon. serb. 52. (1240—1272).
I ufiinili behu Kotorane kustu vostanu na trb-
XiSti ... a inbde da se ne cedi voskb, ni da se
postavi druga kuSta u vsemb grade. Glasnik.
49, 364. (l:-;26). Dve vodenici u jednoj ku6i i
vrbtb. Glasnik. 27, 291. (1347).
b. u znacenu kazanome sprijeda.
a) u pravome smislu. Ako vidiS (u, snu)
da kudu zides, toj prilikuje razgovor i utjeseiie.
Zborn. 129*. Da ti kudu kameu gradi. A. Vi-
tajid, ostan. 9. A od prediva svojih ruka platno,
svitu, kudu sgradit (hti). J. Kavanin 386'>. Za
koliko bi mogo dospit istu kudu? M. Zoricid,
aritm. 83. Ono vide: ,Krpaj kudu!' V. Dosen
209*. Odkrije kudu za podinit ju. Ant. Kaddid
26. Uoini drugu kudu u kojoj lituje. M. Do-
bretid488. Onde zametnu kudu u kojoj zimuje. 488.
Devet b'jelih kuca nadinismo. Nar. pjes. vuk.
2, 41. Svaki dakle koji slusa ove moje rijeci i
izvrSuje ih, kazadu da je kao mudar dovjok koji
sazida kudu svoju na kamenu ... A svaki koji
slusa ove moje rijeci i ne izvrsuje ih, on de biti
kao covjek lud koji sazida kudu svoju na pi-
jesku . . . Vuk, mat. 7, 24. 26. (MHaforicki:
Po isti nacin, redovnice, uzrok zasto tako pade
na zemju i razruSena osta kuda od redovnistva
tvoga jest, zasto u pocelo tvoga redovnistva ne
metnu podumintu od pravog zivjena. M. Zoricid,
osm. 23. Tako cinedi nije moguce da de se ra-
zasuti kuda od redovnistva tvoga. 26). Podigao
bill kudu, proSirio pojatu. S. ^ubisa, prip. 138.
— Bratenci koji su zajedno u jednoj kusti. Zak.
dul. pam. §af. 34. 35. Koji se u liezinoj kudi
nadose. And. Kadid, kor. 108. Koji sjedise u
kudah. D. E. Bogdanid 14. — Smrad u kudi
linoine. V. Dosen vir. Dal' u kudi noj grob
dade. 85a. — Kao da nijesi vrata na kudi imao.
(Kad ko za sobom ostavi vrata otvorena). Nar.
posl. vuk. 130. Kuda mu se kocem zatvorila !
(Pusta ostala !). 164. Ah, katancima gvozdeni-
jem kude bismo suprod nemu zatvorali. B. Zu-
zeri 347. Bila mu je kuda otvorena i sto po-
stavlen za svakoga. Vuk, pravit. sovj. 76—77.
— Da ih primi u kudu svoju. Zborn. 58*. AT
1. KTT(^A, b, a). 7
u ku6u prija piitnika. J. Kavaiiin 91). — Aste
kto uXezetb kucu. Zak. dus. pam. saf. 37. Kuste
mu popalilb. Glasnik. 49, 364. (1326). Ako bi
ki poloiil V kucu ogan. Zak. vinod. 77. Sfcvori
velike Stete u kotaru liihb ie^aie kuce . . . Mon.
Serb. 444. (1451). I liihove kuce popalio. Nar.
pjes. vuk. 4, 7. Ku6e pale, iz nib nose blago.
4, 113. Mnoge turske kuce poharase i zivijem
ognem zavatrise. 4, 339. Ako kuca izgori, dug
na og-ak izleti. Nar. posl. vuk. 5. Najde vsu kucu
pogorelu. Mirakuli. 124. Vidismo vse kuce sa-
zgane. Mon. croat. 204. (1513). Starac sjedi u mrku
odijelu, ko da mu je kuca izgorela. Osveta. 2,
18. I ako ruke svemoguce taknu m' oblas moga
Boga, cim sve obori dvore i kuce. P. Kaiiavelic,
dubrovnik. 8. Dogovor kuce ne obar.i. Nar.
posl. vuk. 145. Stade prijetiti da oe im pova-
jati ku6e. S. j^ubiSa, prip. 112. — V jeduoj pusti
ku6i. Korizm. 25li. Osta mi kuca pusta. V.
Dosen 167'i. Jedni jadi, osta ku6a pusta. Osvetn.
1, 34. Kuoa tmasta i crna, svijeca uzeiena. (D).
Poslov. danic. KuAa linceva kakva je. V. Dosen
V. Da se nemu ku6a sjaje. 60'>. Nahodi .se if
hoj 39 vojnifikih a 70 varojkih kuca. M. A.
Ee|kovic, sat. 85"-. Ku6e trgovca Durda Man-
drovica u dva kata. Bo'J. Onemu je uska ku6a,
a onemu odeda kratka. D. BaSid 36. U zlu kucu
pokapjivu. Nar. pjes. vuk. 1, 306. Kuca mu je
od kamena, a u kuci ni kamena. Nar. posl. vuk.
164. Eno ti tri sirote devojke u jednoj kuci po-
zemjusi. Nar. prip. vuk. 139. — Naplniti kucu
do vrha. Korizm. 64''. Imajuci krcatu djece
kudu. B. Zuzeri 357. Mi koji imarao kucu djece.
162. — Krivo vatra lozeria, trunora voda tocena,
prahom kuda metena. Nar. pjes. vuk. 1, 520.
Pobratime dragi, vidje 1"? kuca ometena, cista!
Osvetii. 1, 43. — Moja kudo, moja vazdagiia
kudo, nemoj me se odvrd. M. Dr/.id 393. — Ko-
liko je od moje kudo do tvoje, toliko je od tvoje
do moje. Nar. posl. vuk. 145. Prosedi od kude
do kuce lemojzinu. iVI. A. Rejkovid, sabr. 31.
Prosedi od kude do kudo. Vuk, uar. pjes. 1, 128.
Da bi se ne moglo imiti pristupjenje k kudi.
Narucn. 73''. Spiriti daleko od moje kude. Amen.
M. Drzid 395. Goni vuka od kude, nije dobar
kod kude. Nar. pjes. vuk. 1, 502. Krave ridu
oko kuce. 1, 346. Jedni vicu iznad kude, drugi
vicu ispod kude. 1, 374. Pred kudom joj badem
drvo raste. 1, 359. Vise kude stado ne blejalo !
Nar. pjes. petr. 2, 283. — Pusdam vsu masasa-
riju po kudi. Mon. croat. 112. (1473). Gar sred
kuda skrovno uhodi nasa djela. I. Guudulid 485.
Vide badan nasred kude. Nar. pjes. vuk. 1, 518.
Klekne na prostrte struko nasred kude. Vuk,
nar. pjes. 1. xn. Kada budeS preko kude, nemoj
se jav}at. Nar. pjes. vuk. 1, 52. Svi oraci i ko-
paci i po kudi poslovaci. 1, 112. — (Isla je
meda) oitb reke pravo u Velij Dolb za MiloSeve
kude. Glasnik. 15, 278. (1348?). Kude u gradu.
Glasnik. 24, 235. (1349). Do Elimske kude. 13,
370. U gradu Krusevbcu kuda i clovekb Ra-
doslavb Bugarinb, i svetago Prokopija u gradu
kuda Vlbkoto Bogdasevida sb vbsomb bastinom . . .,
i u Ldskovcn kuca i dva cloveka Kostadinb i
Drazu], i u Novomb Brbdu kuda Martina Vr|6.
24, 273. (1395). Tej kude i bastine. Mon. serb.
290. (1419). Kude koje mi jesmo imali u Kotoru.
326. (1423). Vinograd v kom je kuda. Mon.
croat. 132. (1487). Ostavila si zemjn i kudu i
otisla si u Edipat. P. Posilovid, nasi. 70'^. Koji
daju u najam svoje kuce odituim kamatnikom.
Ant. Kadcic 293. Da on vidi cuda velikoga, kad
udari tridest na jednoga, pa ne sceka kuda ui
jednoga. Nar. pjes. vuk. 3, 128. Daleko je hle-
5 1. KUCA, b, hj ijij).
barova kuda. (Rede se deci kad desto istu h}eba).
Nar. posl. vuk. 51. Dok je asa, dotle je kuca
nasa. 64 Kuda mu se kucerinom zvala! 165.
Kude koliko te moze pokriti, a bastine koliko ti
oko vidi (vaja gledati da coek stece U Booi).
165. Rece da je po.sao da trazi kudu mesecevu.
Nar. prip. vil. 1867. 288. Ja sam svoju kudu
pregorio. Osvetn. 2, 70. — Kada bijase na svitu,
ne imadijase kude ni stana. L. Tei-zid 320.
Nigder stana ni kudi ne nasal ! Nar. prip. mikul.
39. Nismo videli sedan let ui kudi ni kudisda.
65. Kad ko nema ni kude ni kudiSta. Vuk,
poslov. 35. — XJ nas daleko kuda od tjezijeh
obraza od mrcarije. M. Drzid 244. Hej lac-
manstvo, daleko ti kuda! Ogled, sr. 51. Daleko
mu lijepa kuca! (Kad ko nije rad koga imati
kod sebe). Nar. posl. vuk. 51. — Omladina . . .
koja bi, samo da moze, prevrnula kudu na dimnak.
M. D. Milidevid, zlosel. 33. — Ooaj je primjer
nejasan (jainacno je zlo preoeden s drugoga je-
zika) : S velikijem molitvami ukazuje svoju muku
i kudu (s molitvami velikimi i .sa slzami kazase
hisu svoju. 1468). Pril. jag. ark. 9, 137. (1520).
b) u prenesenome smislu, o neceinu sto nije
prava kuca, a moze ne biti ni zgrada, te se ttpo-
trehfava (gdjegdje u metaforickome Hi u iperbo-
lickome smislu) kao stan.
au) o pecini (premda .se moze shvatiti
i a pravome smitlu, osobito kad je ogradena).
Niko noma kuce ni baStine, kuda mu je kamena
pecina. Nar. pjes. vuk. 1, 495. Nek uvate tvrde
meterize i pedine kude zazidane §to su riini stari
zazidali od velika straha i zuluma. 4, 33.
bb) 0 raja i pakUi. (Raj) ki je nasa
istina i dobra kuda. Korizm. 7t>. Idudi Jezus
na nebesa, u kudu oca svoga. A. Gucetid, roz.
jez. 251. — Gres v kudu teplu (u pakao) k vragu.
Korizm. 81a.
re) vjecna kuda. <i(i(i) grob. Vjecnu du
mu kudu naciniti, vjednu kudu, od zlata grob-
nicu. Nar. pjes. petr. 2, 547. Jel' t' obicna kuda
vijecmca? Nar. pjes. iz Rogatice. D. Surmin. —
bhb) crkva (zaduzbina) kao kuca u rajii po
smrti. Jednu babo sagradio crkvu . . . vjecnu
kudu ua ouomo sv'jetu. Nar. pjes. vuk. 2, 101.
— cc<-) djet'ojka sto se hoce utopiti zove jezero
svnjom rjecnom kucom (grobum). Bozja pomod,
zeleno jezero! Bozja pomod, moja kudo vjecna!
u tebe du vijok vjekovati, udadu se za tebo, je-
zero, volim za te nego za Arapa. Nar. pjes vuk.
2, 394.
(l(l) 0 covjek'i (n. p. hajduku, prosjaku)
§to nema kuce Hi ne zivi u pravoj kuci. kaze se
da mu je kuca odijelo Hi drvo Hi na batini.
Hajduku je kuca kabanica. Nar. pjes. vuk. 3,
439. Ste}a stijena, kuda kabanica. Osvetn. 3,
74. — Struka mu je kuda ponosnica. 2, 71. —
To mu brana i od glada brana, kuda jela, ru-
dina prostijerka. 2, 35. — Kuda mu je na ba-
tini (u torbi? prosjak). Nar. posl. vuk. 164.
ee) grad. aau) u pjesmi kuda bijela bez
osobitoga isticana. Ogiievite janioare Turke sto
Jedrene drze kudu bilu. Nar. pjes. vuk. 2, 266.
— bbb) gdje stanuje mudrost (gdje su mudri
ludi). Da, vazdakrat bi u Spljetu kuda prava od
mudrosti. J. Kavanin 891'.
//) u dusevnoine smislu, o tijelu, o dusi,
0 dusevnome stanu. Onda tilo kuda biva, dub
pakleni gdi pribiva. V. Dosen 1i'-^. Ima se na-
resiti kuda unutrna duse nase. Ant. Kadcid 387.
— Da nisi u pocelo kudu od zivlena sagradio na
dobru tpmeju. M. Zoricie, osmina. 2.'-!.
g<j) 0 volu (u pjesmi), kao od mila,
I. KUrA, h, b) ,j<j).
72fi
1, KUc'lA, .], c) aa).
onako kao Ho sr knie i hrana (vidi hratia, c)).
Oj ti volo, ku(5o moja! Nar. pjes. vuk. 1, 508.
Uh) u isporedivanu : vukova ku6a =■
gre.inikovo tijelo. Tko volikog: ziia grisnika da
zdrav biva duga vika, on za vuka kazat zuade,
dobru ku6u da imade ; vuk so a kuiSom malo
brini; malo griSnik zdravje cini. V. DoSen 8t>.
r) zgrada je nalik na ku6u, ali nije prava
kiiia u smislu da u noj iovjek sa svojom poro-
dicom iivi, nego se zove onako u prenesenome
smishi.
aa) crkva. aaa) u hriScana (ku6a BoXja,
Gospodinova ltd.). Biti ie u napokone dni pri-
pravna gora od kiice GospodiiSe. N. Raiiina ISn.
isai. 2, 2. Nemojte fiiniti ku6ii otca moga kii6om
od prodavalac. 71l>. joann. 2, 16. U kuAi BoXjoj.
Nauk. brn. i8^. Pak se obratih BoXjoj ku6i. .T.
Kavanin 543'^. Ter kad ulazis u ovu Bo/.iju
kiiiu, pogledaj na oni tabernakiio. J. Banovac,
razg. 15. VidivSi pomAu i brigu za lipotu kuia
Bof.jih. A. Kanizlic, fran. 11. Ponukuje crkov-
I'iake i sve koji kuiii BoXju sluZe. M. Zorif.ic,
osmina. viii. — bbb) u miihamedovskoj vjeri
(iaba). Da mi cabu ku6u polazimo. Nar. pjes.
Vila. 1867. 629. — fcr) u jednome primjeru xvii
vijeka vrag zove svojom kucom pogansku crkvu.
Hudoba: BoXjom mo6u starae ovi iz naSe nas
kiiAe (iz templa Martova) goni. P. Hektorovii (?)
lOi.
bh) manastir (tal. casa). (Uspomene) na-
pisane negovom rukom od samoga uboztva od
kuda profesijeh. B. Ka§i6, in. 67.
ce) zgrada gdje se sakup\a (drzavni)
sabor, parlamenat ; i osobito kad se taki sabor
sastoji iz dva dijela, znaii jedan dio (nem. haus,
oberhaus, unterhaus, herrenhaus, abgoordneten-
haus itd.). — U naie vrijeme. S privolom jedne
i druge kuce mojega carevinskoga vijeda. Zbor-
nik zak. 1865. 239. Grospodska ku6a .herren-
haus'. B. 8ulek, rjefin.
dd) ku6a varo5ka, gdje sjedi i vijeca
opcinsko (varosko) poglavarstvo (nem. stadthaus).
— U jednome primjeru xviii vijeka. Da se zna
ka(d)e se sabrase tizedusi u varoikoj ku6i.
Glasnik. n, 3, 50. (1706).
ee) trgovafika kuca, jedan Hi viSe trgo-
vaca Zajedno Sto obav(aju trgovaeke posh: misli
se na kucu u kojoj rade pa i na sve ono sto ni-
hovu poslu pripada (nem. handelshaus). — U
nase vrijeme. Mato zametuu novu trgovacku
ku6u. M. Pavlinovio, rad. 118. i u Sulekovu rjcc-
niku: (handelshaus-.
d) i tamnica je prava zgrada, ali se o
noj kaze samo u prenesenome smislu da je cija
kuca. Ali ti je gladak dodijao, al' tamnica jadna
kuia tvoja? And. Ka6i6, razg. 86a. Tamnica je
kuca neobifina. Nar. pjes. vuk. 2, 379. E ! tav-
nioo, kuco oplakana! Osvetn. 1, 39.
f',) (carska Hi kra)evska) ku6a, tndi dvor,
b (sa svijem onijem sto dvorii pripada). Danicic
za naj prvi primjer bifeii znaiene: patria, ali
to ne mole biti, jer se istiie kuca kao riesto drugo
nego su gradovi i trgovi. Da trbguju i hode svo-
bodbno u kuci (,kju6i') carbstva mi i u gradovehb
i po trbgovehb. Men. serb. 168. (1360). Koji se
mehkimi oblace, u kueah krajerih jesu. I. Ban-
dulavii^ 2'>. matth. 11, 8 Njemacki je cesar
jedno, irugo ipaiiski kraj moguAi, ali cesar joi
neredno ima bijenje na svoj ku6i. I. Gundulic
451. Me§tri od kuc poglavic i gospode svitovne.
P. Radov6i6, nafiin. 85.
c. kao Stan, prebivaliHe uopce, ali istiiuii
ugodnost i zadovoptvo kod prebivana u svojoj
(vlastitoj) kuci. Danicic i ovdje prevodi patria.
Mi Tvrbtko, milostiju BoXijo'nab banb bosnbski,
pridosmo u nafiu ku6u u gradb Dubrovnikb . . .
Prisegosmo na moiehb i na svetomb jevandoliji
klbnuce ae kako da je naSa ku6a sb Dubrov-
nikomb jedbna ku6a do v6ka, kako je jodbna
kuia bila s naSimb stricemb, z banomb Stopa-
nomb, takozi dajestb s nami Dubrovbnikb jedna
ku6a do vAka vekomb, da se tezi dve kuAi ne
razdvojita nikbdare. Mon. serb. 176. (1367). Du-
brovnikb jestb kuda gospodina Kostadina. Spom.
sr. 1, 1. (1395). Kako su bili primili nasb za
svoje prijateje i da jestb Aihb kuda Dubrovnikb
kako to je bilo i jestb i bit de. 1, 21. (1397).
Ako bude gospodi Jeli ugodno dodi u na§u kudu
(pisu Dubroviani). 1, 21. (1398).
(1. kuda znadi i ono sto je u kuci (iefad i
imane), a uz to moze znaiiti i samu zgradu. —
isporedi 1. dom, a i b.
a) kuia kao zgrada i ujedno 6e(ad Ho u
noj live. Na tysuStu kudb da pitajetb se vb mo-
nastyrihb 50 kaloderb. Zak. du§. pam. 5af. 30.
TJze svetoje carstvo mi u gradu Stipu 20 kudbb,
i' to priloJSi pod crbkovb svetago arhistratiga Le-
snovskago, da su crbkvi sb vsemi baStinami svo -
jimi ito si imaju u gradu tomb. Glasnik. 27,
292. (1347). Ako se priludi gospodi kura Jeu-
deni dodi u metohiju monastyrbsku, da jtoj se
da desetb kudb jacehb §to jwj te drbva nositi i
Sto jtuj te poslovati. 24, 281. (1,396). Da mu za-
pisu za plemenito 100 i 30 kudb }udi. Spom. sr.
1, 146. (1419). Dasmo mu u nasemb rusagu sto
kudb (udi. Mon. serb. 481. (1458 prepisano xvi
vijeka). Kude ,fuochi cioe famiglie' .familiae'.
A. d. Bella, rjecn. 334*. Hi selo ili kuda Judi.
M. A. Re|kovid, sat. K3b. Pa nametnu namet na
vilaet, sve na kudu po tri litre zlata. Nar. pjes.
vuk. 3, 2. Udomjena u zlu kudu. Vuk, nar.
pjes. 1, 805.
b) sve Ho je u kuci, iejad i imane, a kod
toga se moze tnisliti i na zgradu. Ovdesnih (udi
domasnih s kudom i s domom. Glasnik. ii, 3,
88. (1708). Kuda na glasu a madka gladna. Nar.
posl. u A. d. Bella, rjecn. 3381>. Da gledamo
kudu uzmloiiti . . . Kada vidim da ce rasut
kudu ... M. A. Rejkovic, sat. 02''. Da mi kuca
ni dala zanata. 13^. Te sam tada [uto gtetovao
i svoju sam kudu raskudio. Nar. pjes. vuk. 3,
449. Kutni lupez kudu kopa. Nar. posl. vuk.
164. Nek se zna cija je kuda masna. (Cini mi
se da je kazala Ciganka Cigancetu kad mu je
dopustila da pojede citavo jaje). 201. Tako mi
se kuda ne iskopala! 305. Ubije nekaka Tur-
cina i tako prospe svoju kudu i otide u hajduke.
Vuk, nar. pjes. (1891). 1, xlvii. Zato se Milo§
preselio s kudom u Saraue. grada. 72. U Po-
zarevcu . . . Mijku koji je bio kod MiloSa momak
pa s kudom onde sedeo. 175. Srbin kako ode u
hajduke ved je kudu svoju raskudio. poslov. 9.
Nema svoje kude nego sluzi drugoga, pa gdje
mu je gospodar, ondje mu je i kuda. nar. pjes.
1, 261. Kako sam ja kupovao i nabav|ao sto je
za kudu trebalo. pravit. sov. 79. Kuda na glasu,
a madka (spi) na popretu. Nar. posl. u Dubrov-
niku. P. Budmani.
c) sva ce{ad Ho zive u istoj kuci, poro-
dica, pa i sluzincad, uopce domaca lefad.
aa) uopce. Da ne gledamo sramotu od
na§e kude. M. DrXid 180. tjz ove tuge jos nas
i nas dom i na§a kuda bije. 368. Starjesine od
kuda. A. Gudetid, roz. jez. 37. Smuduje zava
svu kudu. J. Banovac, pripov. 115. Jer sva kuda
gladna plade. V. Dosen 167*. Te bi bila kuda
sita. 214''. MoZe biti da ti ona dade, ali za to
sva kuda ne znade. M. A. £e}kovid, sat. C4b.
1. KUCA, d, c) an). 7:
(H)Ta,nila, je i udomila je u Rudaika grada bije-
ioga u veliku ku6u Dizdarica. Nar. pjes. vuk.
2, 375. Od bogate kuce Petroviia. 3, 474. Od
krvave kuce Perovicai 4, 507. Cejad od ku6e
metnuse je na policu. Nar. prip. vuk. 207. Nije
bog dvije kuce pokvario. (Kad je rdav i 6oek i
zeiia). Nar. posl. vuk. 213. Zle pos}edic6 koje se
izmed ove dvije kuce mogle dogoditi. Pravdonosa.
1852. 30. Kuca, t. j. domaca zajednica, u svojoj
cjelini stupa na mjesto clanova kuce. V. Bogisii,
zakon. 331. Obionija je zadruzna kuca. zborn.
5. Uopfie se kaze, bila sira ili uza familija
,kuca' i to ovu zove narod ,mala', a onu ,velika
kuca'. 7. Mjesto ne (rijeci: zadruga) upotre-
bjava se: ,neodiJ6ljena kuca'; za inokostinu :
.odijefena ku6a'. 8. To je dobra kuca, bogata
ku6a... inokosna kuca. 9. Kad se covjeku ku6a
istrazi. 303. Ko je tu od kuce ObradoviAa? 7.
bb) prema domacinu (ocii, starjeUni).
Da je slobodanb onb i negova detca i negova
ku6a otb vojskfi. Mon. serb. 481. (1458 prepisano
XVI vi'jekti). Daj nam Danijela, inako bo6emo te
ubiti i kucu tvoju. I. Bandulavic 71a. dan. 14,
28. Virova on i sva ku6a negova. F. Lastrio,
ned. 402. Krstio je strazanina i svu kucu ne-
govu. A. KauiXlic, kata. 570. Da iskorini kudu
Ahabovu. E. Pavic, ogl. 332. Priteii mu, da ce
ga ubiti i svu negovu ku6u izkorenuti. And.
Kaci6, kor. 303. Izvan Noe i uegove obitili iliti
ku6e. I. Velikanovic, uput. 1, 45. Veselio mu
Bog kucu i vas dom! Nar. pjes. vuk. 1, 80. A
tvoju cu kucu zatrijeti. 4, 439. Svu negovu
ku6u iskopajte. 4, 441.
ec) prema kojemu mu drago ilanu po-
rodice. Nece se bojati kuci svojoj od zima snje-
zanijeh, svi zato pitomi ne obuofeeni su u duplo.
N. Eanina 187''. prov. 31, 21. Kad je mladoze-
nina ili djevojacka kuca u zalosti. Vuk, nar.
pjes. 1, 10.
(I) imane (u prva iri primjera : krajevsko
imane ; Danicid prevodi aerarium). nije lako
svagda razlikovati od znacena pod b). Ua imb
plati kra}evb3tvo mi iz moje ku6e. Mon. .serb.
85. (1.826). Knezove carbstva mi koji drb/.etb
kucu carbstva mi. 160. (1857). Posila krajevb-
stvo mi kb vamb svojega unutrbnega milostnika
ku6e kralevbstva mi kneza Bisteta, da da mu ste
dali dohodbkb krajevbstva mi koji ste dlbzni kra-
Jevbstvu mi. Spom. sr. 2, 9. (1328). §to nam
ces dat objedu? — §to kuca da i dobru vo}u.
M. Drzi6 407. Ki svoju kucu dobro spravja i
uzdrzi. Kateh. 1561. 48. Naredi kucu tvoju za§to
ces ti umrijeti. M. Divkovic, bes. 512''. Bise
covik tad u kuc^i koji ,kuc.om' upravjaSe. P. Vu-
letic 61. Da nastoje redit kucu, rajat sine. J.
Kavaiiin 128i*. Zena va}a da zna kucu cuvati.
B. Leakovic, gov. 31. Ne mogui'^i tegotu kuce
sania nositi. D. Obradovic, ziv. 19. Lijepe kolo
vode, a ruine kucu ku6e. Nar. posl. vuk. 169.
Licemjeri sto I'edete kuce udovifike. Vuk, mat.
23, 14. Gde zena kucu kuci, tu nema ni kuce
ni ku6i§ta. V. Bogisic, zborn. 34.
e. za primicane kuci ili utazene u kucu, za
stnjane, za udajivane (izlazene) upotrebfavaju se
razliini padezi i prijedlozi Ho mogu biti u svezi
s razlicnijem znacenima.
a) s prijedlozima u, iz, kad se ulazi, stoji,
izlazi te se kuca misli samo kao zgrada (ali vidi
aa) na kraju).
aa) u ace. s prijedlogom u za micane.
Tadaj rece : ,Vratit se ho6u u kucu moju od-
kuda izidoh'. i dosad nade nu pustu i metlom
pometeiiu i napravjenu. N. Eaiiina 45*. matlh.
12, 44. U koju godi kucu uljezete... 179''. luc.
I. KLT(''A, e, r).
10, 5. VraLio se je u ku6u oca svoga. A. Gu-
6etic, roz. jez. 251. U Simuna gubavoga kucu
k nemu sada poc i,n. I. V. Bunic, mand. 17.
Da se bise uvratil u ku6u jednoga farizea. P.
Radovcii, nacin. 37. U koju godi kucu ulizete,
pozdravite nu govoreci : ,Mir domu ovomu !' L.
Terzic 237. Docne je, veli, vaja da ide svak u
svoju kucu. F. Lastrid, ned. .S3'2. U ku(^.u, vrazi !
M. A. Re}kovic, sat. L7li. U razpu§cenu ski-
taiia koje je skoro dovede u jednu kucu poka-
raiia. A. T. Blagojevic, khin. 85. Kad 1' u kucu,
vode nema. Nar. pjes. vuk. 1, 308. Nu dovedi
Strahinioa baua u dvorove i u kuce nase. 2, 264.
Trk na poje, set u kucu. (Kad koga cera na
pole). Nar. posl. vuk. 321. Otide u kucu. Nar.
prip. vuk. 110. Kad mladozena ulazi u kucu
djevojacku. Vuk, nar. pjes. 1, 20. Ako ko do-
lazi k vama i ove nauke ne donosi, ne primajte
ga u kucu. 2jov. 10. Uze ga pod pazuhu, i la-
gano iznese u kucu, a iz kuce ode s riim niz
voce u mrak. M. D. MiliAevid, zim. vec. 303.
— U ova dva primjera moze se shvatiti da je
znacene kao kod d, d) : Pogadaju , §to daje u
kucu. J. S. Re[kovi6 366. Koji u kucu ne do-
nosi taj iz ku6e ne iznosi. V. BogiSic, zborn. 89.
bb) u h)c. s prijedlogom u za stajane.
Zazvase i tuznu majku, da bi se dostqjala pojti
pocinuti u ku6i nihovoj. M. Lekusic 142. Koji
mi su u kuci. S. Rosa 105a. Mama Una u kuoi.
V. Dosen v. U kuci greSnikovoj ne pribiva mir.
D. Basic 63. Da u kuci nezinoj slobodno kona-
kovati moze. And. Kaci6, kor. 24. U kuci mu
cedo ne plakalo! Nar. pjes. petr. 2, 288. U ko-
jega sam kuci u Perastu sjedio. Vuk, nar. pjes.
1, 85. Nad mrtvacem u kudi. 1, 90.
cc) s prijedlogom iz za izlazene. Buduoi
se dvigao iz kuce oca svoga. A. Gucetic, roz.
jez. 249. Kad izlazim nadvor iz kuce. B. Zu-
zeri 295. IzadoSe slobodno nadvor iz kuce. F.
Lastri6. od' 230. Kad mrtvaca iznesu iz kuce.
Vuk, nar. pjes. 1, 91.
b) u dativu bez prijedloga: kuci, Ho stoji
gotovo adverbijalno, isjyoredi doma. kuca se shvaca
u Mremu smislu, ne samo kao zgrada negu uopce
kao mjesto gdje ko prebiva.
aa) za primicane. Kada godi se iz krfime
pijan ku6i vra6ase. M. Divkovii^,, zlam. 31. Ma li
Urija doSavsi, ne (h)ti svojoj kuZ-i otici. J. Ba-
novac, razg. 105. Za mo6i prispit na konak
kuci. M. Zorioid, zrcalo. 204. Zafali jira, neka
kuci idu. M. A. Re|kovic, sat. F2b. Idu kuci u
luglesku. sabr. 12. Ode svatko svojoj kuci. sabr.
27. Kuci se povrati. And. Ka6ic, kor. 478. Do-
Savsi kuci zastade sina svoga ziva i zdrava. B.
Leakovic, gov. 287. Svo'oj ku6i ne dohode. Nar.
pjes. vuk. 1, 92. Po}ub}ena kuci doSla. 1, 349.
Da 6e carev sin dodi i nihovoj ku6i. Nar. prip.
vuk. 163. Eto ti jarca kuci. -' 244. Narikafie
koje . . . sa}u mu ku6i. Vuk, nar. pjes. 1, 89.
Nosili svojijem kucama. 4, 460. S tijem se rasta
sila nejednaka, kuci Turci , u goru hajduci.
Osvetn. 4, 36. I kao prava braca kuci u pravoj
Jubavi podu. PravdonoSa. 1852. 31.
bb) za stajane. — Od xv tnjeka, a iz-
medu rjecnika u Vukovu^ (dodano po Vukovijem
bijeskama) : ,zu hause' ,domi' (kao i doma): bio
sam kuci (t. j. kod kuce, on je kuci itd.) s do-
datkom da se govori u Dalmaciji. Pilatovi kuci
tako me izrane. M. Marulic 176. Ovce vaja
cuvat da se kuci ojane. J. S. Rejkovic 385. Pa
tude si i ostala sama? jer ti milo nije kuci bilo.
Osvetn. 2, 40.
(■; « dat. s prijedlogom k za primicane.
1. KU(5a, e, c).
72R
1. KU(^A, k.
Vra^a so s dobitkom ?.e]nim ka svojoj kuAi (tr-
ijovac). F. Lnstri(?, test. 15G».
d) « (7*n. s prijedlo(jom od «na6' uda\i-
pane, all se ku(^a Hioi« shvatiti i kao hod d, 6)
i c). Al' sam davno otiSla od kuAe. M. A. Rej-
kovi6, sat. E6''. ]*a zato pobigne od kuAi. Nar.
prip. mikul. 11. Brat piojde od ku6i. 39. Od
ku6e se o pijetlovih dijelo. Oavetn. 4, 2.
e) u gen. s prijcdlofiom kod sa stajane.
a Sircmtt smisltt kao kod d). Otrka brzo doma
da kod ku6e kaze. E. Pavi6, ogK 53. Drvca
nojmas, zna§, kod ku6e. V. DoSen 39''. I kod
ku6o ufiile se presti. M. A. Rejkovii, sat. C6*.
Jer ne mogu kod kuce siditi. C6'>. Joli iihovo
veli6anstvo kod kuie? M. A. Rolkovi6. sabr. 23.
Imam seju i kod ku6o. Nar. pjes. vuk. 1, 214.
Kod ku(^e je Fatima devojka. 1, 249. Ko rat
2eli, kod ku6e ga imao! Nar. posl. vuk. 152.
Kad ona otide k mesecw, nade mesefievn majku
kod kuAe. Nar. prip. vuk. 71. Kad se nadaju
svatovima kod djevojafike kuce. Vuk, nar. pjes.
1, 12. Al' se pope ne okoristio, jer kod kuca
nije judi bilo. Osvetn. 2, 92. Hrvati sami imali
kod ku6e dosta neprilika. M. Pavlinovid, razg. 37.
f) s prijedlogom na. ti siremu smislu kao
kod d).
aa) u ace. za primicane. Otide mu na
kucu. M. Divkovi6, nauk. 179*. Pojde na ku6u
kra}evu. P. Macukat 37. Gospar ti se jur odavna
odijelio i mo?,e do6 na ku6u ill danas ili sjutra,
nadaj mu se avaki cas. B. Zuzeri 114. Puk na
svoje kuie otide. S. Rosa 97b. Marija budu6i
prisla na kucu ^akarinu . . . 181*. — U ovoine
je primjeru drugo znaiene (navaliti, udariti na
kucu) : Sta obicno radite, kad dodete komo na
kucu? M. D. Mili6evic, zim. ve6. 187.
bh) u loc. za stajane. Ima ga pozvati
s pristavom na ku6i govoreci . . . Stat. poK ark.
5, 270. Ah, ne trpi da su vrijedne na tvoj kudi,
u tvom mjesti djevojfiice mlade I'edne dan od
tvojijeh slava smesti. I. Gundulic 409. Dignuo
ti so gospar s tega mjosta i misli biti na svojoj
kuii vefieraske. B. Zuzeri 114. Naj bo}i je pazar
na svojoj ku6i. (Kad se ne nosi nikud, nego
knpac dode ku6i). Nar. posl. vuk. 186. Oni na
ku6i zive kao i ostali sejaoi. Vuk, dan. 2, 103.
Neka sjede svaki na svojoj kuoi. 3, 194. Pripo-
vijeda so da je na kudi bio potreban i inokosan.
nar. pjes. 4, 93.
f. znaiene se kod d, c) shvaca u siremu
smislu, te ku6a moze znaciti: pleme, rod (i stare
i potomke). — Izmedu rjecnika u Belinu (,ca-
sata e casato, cioe famiglia o stirpe' , progenies';
plemenite ku6o, sfijetle kuce ,di casa nobile' ,fa-
miliae nobilis' 175*; ,prosapia, stirpe, schiatta,
o lignaggio' ,stirps' 592a). X)a mii i uzmozna
bratija nasa i kuca na§a sa vsemb nasimb go-
spoctvomb hocemo imiti lubavb i jedinbstvo, pri-
jazanb i dobri mijerb sb rpcenimb . . . duzemb
bnotackimb. Mon. serb. 327. (1423). (Da se ima
dati) druga polovina poklada recenemb fietiremb
kucami., a na ime knezu Radivoju Stepkovicu i
knozu Radosavu i knezu Kadicu Stepkovidemb
i t'lih -ijstanku po muSkwmb kolSnu, i knezu Iva-
ni§u Ostojidu i knezu Vlatku Obradovidu i niju
ostanku po muskomb spolu, i knezu Ivanu i knezu
Sladoju Vlbkovicemb i i^iju ostanku po muSkom
kolenu, i knezu Dragisi Gojsajidu i Aegovu
ostanku po muSkomb kolenu, temb vise refienemb
kudamb detiremb; zgodilo bi se terb koja kuda
odb tehb kuda poma^bkala bezb natraSka mus-
koga . . . 357. (1429). G djevici zaruceni muXu
komu ime bjeSe Josef, od kude Davidove. N. Ra-
nina lob. luc. 1, 27. Nijesam poslan nego ko
ovcam koje su pogible od kude izraelske. 4r)b.
mattli. 15, 24. Kudi .Tudinoj bi od Boga nare-
fiena oblas viSe puka. I. Dordid, salt. 197. f ini
ga (Jorama) smaknut i sedamdoset bratje i sve
Sto bi od kude Akabove. .T. Banovac, razg. 34.
Odpu§titi de se zloda kude Jakobove. .T. Ma-
tovid 495. — Svijetla plemena Sin?ovid-kude.
M. DrKid 23. Jedan mladid stare kude DrXid.
68. Covjeka . . . kude plemenite, mogude i jake.
M. Divkovid, bes. xv. Da tve carstvo |ubi pravu
uzmo. no robinu nopoznanu od koljona potifitena,
nog gospodu izabranu svijetle kude, alavna iraena.
I. Gundulid 304. Dali svijetla kuda moja i vi-
soko vodro plome ovu od tebo das dostqja? G.
Palmotid 1, ,325. l^ubav veliku nosim vaSoj kudi.
M. Radnid iii. Jedan mladid plemeniti od go-
spodsko kude i roda. P. Kanavelid, iv. 28. Prim'
ju za }ubu vjere pune, da se kuda ne udune. J.
KavaAin 103*. Pustinaci vidodi jednoga plomida
od velike kude. A. d. Bella, razgov. 93 Krunu
du u tvojoj kudi i pleraenu utemejiti. I. Dordid,
salt, XIV. Slidi kratko zabiliXeiie od jasne i pri-
svitle obitili i kude kneza Reje Omudevida Gr-
gurida. And. Ka6id, razg. 189. Pastir od kuda
malahne. kor. 165. Koliko je kuda, Cojadi i ve-
likih obitila osiromaSilo. M. A. Rejkovid, sat.
Bla. Ako ima koji greb od svoje kudo. Ant.
Kaddid 361. Da je od isto obitili oliti familije
i kude biskupove. M. Dobretid 292. Sada ima
svata na probira, sve po izbor' od dobrijeh kuda.
Nar. pjes. vuk. 3, 473. Junak pope, i od kude
mu je. 4, 114. Tu pogibe kuda Sehovida. 4. 443.
Od velike, gospodske kude. Vuk, nar. pjes. 1, 514.
Spidani ubiju dijete i ugaso jednu od naj sta-
rijeh kuda. S. XiubiSa, prip. 160. — Nemo', slavni
care od cara, u pogubi tvoje glavo da otmanska
kuda stara trepti. I. Gundulid 303. Nije s nim
pako jaki, nije, ako slavnu i mogudu od pri-
vedre Austrije novijem vezom zdruzi kudu. 477.
IT kudi od Austrije. I. Drzid 196. Sve de s 6a-
stim bit velikom, kra]u, tvoje kude carske. G.
Palmotid 2, 254. Ter krajevsku kudu vedru vri-
jednijem djelim uzvisite. 2, 323. Skazanje dija,
zivota i sramotno smrti Baozita petoga kraja
kude Otmanovid. Radojevid 43. Pleme cesarsko
aliti kuda pridestita od Austrije. I. Dordid, ben.
9. Prijatejstvo s carskom kudom. A. Kanizlid,
kam. 5. — Netjak Kastriotida ,Musachio' kudom
zazvan. And. Kadid, razg. 134. — (o celadetu).
Fala ti, kao gospodididu, stara kudo i gospodska
lozo ! PravdonoSa. 1851. 21.
g. u prenesenome smislu, neHo sto je nalik
na kucu jer se u onome zivi, n. p. kora na spusu.
vidi u Belinu rjecniku: spuzija kuda ,scorzo di
lumaca' ,testa cochleae' 445^). — V nase vrijeme-
u Sulekovu rjecniku: puXeva kuda .schnecken-
haus'.
li. u prenesenome smislu, nekakvo mjesto oso-
bito naznaieno u igri kampoSu. — U nase vri-
jeme. KampoSa . . . Djeca se razdijele na dvije
casti ravuoga disla, jedni ostaju tako redeno u
kudi . . . Mala cije} otstoji ot mjosta kude zova-
jemago na 6 do 10 koraki . . . Dobiju pravo udi
u kudu i loptu Stapom tudi. S. Tekolija. letop.
119, 8.
i. u prenesenome smislu, jamica iskopana u
zem\i. — isporedi kudica. — D igri krmadi ili
duli, vidi krmada, b. Kod dule so jame sve zovu
,kudice', a velika kuda u srijedi ,salas'. Vuk,
rjedn. kod diila.
k. kuhina. — 0 naie vrijeme u Srbiji, a iz-
medu rjeinika u Vukovu: ,die kiiche' ,culina'
[vide kiiharnicaj s primjerom: A. Be ti je kuda?
1. KU6a, k. 7i
— B. Kod sobe. Tu provali §aSovke nad kudom.
M. D. Milicevic, zim. veo. 303.
1. kod mjesnijeh imena.
a) Ku6a Stara, zaselak u Bosni u okrugu
traimickome. Statist, bosn. 65.
b) Krajeva Ku6a, vidi kra)ev, d, c) (u
Staroj Srbiji, nije u Srbiji, kako je ondje ka-
zano).
2. KT!t6a, /. hyp. 1. kuca. Kuca (sic), kao dje-
tina ku6ica. M. Pavlinovic.
3. KUCA, /. (po Zagorju) samaraste rpice zela
za posipane tijesta. M. Pavlinovic.
KU6aK, m. prezime. — U nase vrijeme u Hr-
vatskoj. P. Budmani.
1. KUCAN, kiicua, adj. koji pripada kiici. —
-a- stoji mj. negdasnega h. — Nominalni je ohlik
rijedak; u sloznijem se oblicima -6n- cesto mijena
na -t.n-, vidi 2. kutni. — Od xv vijfka (vidi 1,
b, a) aa)), a izmedu rjeinika u Mikafinu:
kucna (sic), od kuce, domaci ,domesticu3', u Sfii-
licevu (,doine9ticus, familiaris, intimus, privatus'),
u Voltigijinu (kucau i grije§kom kufian ,dome-
stico, casalingo' ,hauslich'), u Vukovii (kiicni,
n. p. vrata ,hau3-' ,dom6sticus'), u Danicieevu
(kuibDb , familiaris').
1. adj.
a. kuca se shvaca kao zgrada, vidi kuca,
b. BivSi vrata kucna zatvorena. I. Ancic, vrat.
179. Sva .su brvna kuina trula. V. Dosen 205ii.
Proz kuina vrata. S. Rosa 62b. Judit unilazase
jednako ku6no pomoliste. G. Pestalic 71. Jako
mu se kuini teme} stavja. Nar. pjes. petr. 1,
294. Ku6ni je prag uaj veca planina. (TeSko se
6oeku samo od ku6e otisnuti, a poslije ode kud
naumi). Nar. posl. vuk. 16.5. Za zdrav|e svijeh
nas koji smo se ovde sastali danas u ovi posteni
dom a pod kucui krov ! u Vuk, kovc. 70. Na
kucnome pragu prostru struke. Vuk, nar. pjes.
1, XII. Kazu da je kucno §|eme tvrde. rjecn.
kod ple6e. Progovorise mu na vratima kucnim.
D. Dani6i6. Iraojs. 43, 19.
b. vidi kuca, d. — isporedi domac, osobito
pod 1, a.
>i) 0 cefadetu Hi o ie^adi sto zive u istoj
kuci. Morete slobodno dojti i atojati koliko vamb
)ubo na vaSu vo)u sb vsomb vasomb opoinomb
ku6nomb. Spom. sr. 1, 132. (1415). Od obiteli
kuine. Zak. vinod. 63. Sva ku6na Cejad iz lie
piju6i. B. Ka§i6, per. 78. Pas no ko]e ku6nu
ce)ad nego tudine. M. Eadni6 5201". Mrzite na
vasu dicu, na kucnu 6e}ad. A. d. Bella, razgov.
210. Pas kod kuce koji stoji cejadi se ku6no
boji. V. Dogen 117'\ Sama negova obitej (iliti
kudna 6elad) uzmnozivala se je. A. T. Blago-
jevid, khin. 9. — S kudnom druzbom dohrlit de.
I. Dordid, salt. 67. Mlogi otac prida svomu sinu
gospodarstvo i kudnu druXinu. M. A. Eejkovid,
sat. 12*. Svi kudni dlanovi zovu se kudna ,dru-
zina'. V. Bogisic, zborn. 9. — Kad se vama raz-
boli jedno kudno <5e)ade. J. Banovac, pripov. 51.
Kog' de)ade kudno vodi. V. Do§en 117*. — Od
starjesine kudne. A. G-ucetid, roz. jez. 68. Mudi
se i nastoji oni staresina kudni dan i nod. J.
Banovac, razg. 146. Onda kudni staresina, otac,
inati ... V. Dosen 154b. Ovako se obicno na-
ride za kudnijem starjesinom. Vuk, nar. pjes.
1, 90. — Idu kudni gospodari. V. Dosen 163^^.
Dobro motred kudni gazda gdi je. J. S. Eej-
kovid 67. Veseli se, kudni domacine! Nar. pjes.
u Vuk, rjedn. kod domadin. Jel' u kuli kudni
domadine? Nar. pjes. juk. 381. Mi hvalimo, mi
castimo kudne domacine. Nar. pjes. istr. 3, 14.
— Dal' kad kudni dada grune, kudna mama da
3 1. KU6aN, 2.
§ Aim trune ... V. DoSen 207^1. — Da kdi kudna
u sluXbu se dade. J S. Eejkovid 69. — Imat,
opaz svrhu svojijeh sluga kucnijeh. I. Drzid 267.
Koje su duznosti muza i zene prama slugama
svojima kudnima? I. Velikanovic, uput. 3, 228.
— Kudne sirotice. A. J. Knezovic 26b. _ Ta-
kovo ce^ade moze biti i kudni lupez, kucna raz-
metkina, kudni neprijate}. Pomiiivo se duvas od
nadvornijeh i kudnijeh lupeza. V. Andrijasevid,
put. 304. Lupeza kudnoga ucuvat se ne mores.
(Z). Poslov. danid. Kudni lupeX kudu kopa. V.
Bogisic, zborn. 111. Kudni lopov ili pustahija.
619. — Nametkina kudna razmetkina. Nar. pjes.
vuk. 1, 631. — (metaforicki) Zasto je (nasa put)
neprijatej kudni ... .T. Banovac, razg. 113.
b) imane, zemla, dobra, stvari itd. —
isporedi domad, 1, a, f). 8to je bylo kudbne
zeraje Ostojidb. Mon. serb. 531. (1485). — Nede
oni imati nijeduu skodu u Aihovom kudnom
imanju. A. d. Bella, razgov. 14. Voju da me
stravom strave vuci, no kod kudnog mog imana
Turci. Osvetn 2, 20. — Kucna dobra rasipat.
I Grlidid 52. Podkradajudi dobra kudna. F.
Lastrid, ned. 306. — Nastoje na . . . stvari kudne.
P. Posilovid, nasi. 8b. I nek svoje kudne stvari
na red metne. V. Dosen 207b. ijad vam dari-
vaju druzijem kudne stvari. D. Basid 4. _ — Na
ramenu oca iznese i bogove kudne svoje. G. Pal-
ootic 2, 450. — Kudnim sinom pak ob zimu
hrani. M. A. Eejkovid, sat. I5b. — Onda u crip
i mast kudnu dadu. .T. S. Relkovid 104. — Brez
nikakve prdije oliti ruha i pomodi kudne. M.
Dobretid 501.
c) 0 vladanit kuce, gospodarstvu, poslo-
vima, brigama itd. Na uzdrzanje i vladanje do-
made iliti kudno. F. Lastrid, ned. 133. Ne moze
se rijeti da je toliko trgovina koliko kudno vla-
dane. D. BaSid 263. — U kudne sve posle. M.
DrXid 90. Mnogo su zapleteni u kudnih i u
druzih poslijeh svitovnih. A. Komulovid 44. Na
posle sve kudne mrdi se i gadi, samo lioj da su
ne naprave, to radi. I. Gundulid 147. Posle svi-
tovne ili kudne. S. Badric, prav. nac. 8. Oca
slusati okolo poslova kudnijeh. A. Badid 93. U
opravjenu kudnih poslova. A. Kani21ic, utoc.
519. Niki pi§u od kudnoga gospodarstva. M. A.
Eejkovid, sat. Bl''. — I pode5e kudno gospo-
darstvo. B5a. — Za stedi kruh svakdani kudna
briga. A. Kanizlid, fran. 174. Kad padne kudna
briga na glavu, n. p. sinu poslije ocine smrti.
Vuk, poslov. 119.
d) uopee, o iemu mu drago sto pripada
kuci. Pak se mozeS kucnom dobru nadat. M. A.
Eejkovid, sat. Klb. Od krade kudne. A. Bacid
112. J. Banovac, uboj. 36. Potribe kudne. A. Ka-
niilid, utod. 479. Da smrad kudni mane vidi
(linac). V. Dosen 207a.
C. attentus ad rem, diligens, (o ce]adetu)
koji se brine za kuca (kao kod b), koji uinijc
dobro vladati kucom. Da mi budes u kudu kudna
ukudnioa. Pjev. crn. 187b. ,0n je kucan doek,
ni§ta mu uzalud ne prolazi'. ,Lako mu e, kada
ima onako kudnu ienu'. ,Namjerio ga Bog na
kudnu zenu' ili ,na kudno cejade'. J. Bogdanovic.
d. kudni boj, bellum domesticum, bellum
civile, vidi domad, 1, b, b). — U jednoga pisca
xviii vijeka. Osta mirna zemja i podinu od kud-
noga boja. I. Dordid, salt. 197. Sva Velika
Britanija lezase u kalu od nevjerstva, razrusena
i kudnijem i inostranijem bojem. ben. 3.
2. kiidni, kao supstantiv, vidi domad, 2, a,
a) aa). Pomrsi u meni s kudnimi nemilost. I.
Ivanisevic 132. Kudni svak plakase. I. Zanotti,
en. 43. Udar kudni moji vodjahu tance ugodne
1. KU(\\N, 2. 7
koloin milim, u£ar slava, zlato i srebro, a dana!<
mi Rolo 'e rebro. A. Vita|ic, ist. 5t8». I liesa
4u a ku6nijem' 2alit, er nij' dao druge judi
svo'em oiaku ... J. Kavadin 1.52". Bog nas
krstjane izmedu toliko judi obrao, da smo Ae-
govi ku(!ni, da smo i^egovi siuovi. ,T. Filipovid
1, 12''. Negovi ku6ni . . . du?,ui su ga ponu-
kovat. J. Pilipovii 3, 2180. Tko brigo ne ima
iiavlastito od svoji kuAnije viru jo zatajao. F.
LastriA, ned. •112. Take ona za rubje se brine,
nikom prten da kuenom ne gine. J. S. Belkovii
387.
2. KUCAN, m. mjesno ime.
a. ietiri sela u Ilrvatskoj it ziipaniji vn-
razdinskoj. Kuian. Razdije(. 97. KuAaii Doni,
Kucaii Gorni, Kii6an-Marof. 102.
It. oidi u Daniiiievu rjeinika : Ku6anb, selo
koje sa zaseokom Cajetinom priloZi despot Stefan
Visoki crkvi bogorodiftinoj u Ibru a 3 nom Hi-
landaru: ,Ku6anb'. M(on. serb). 568. (1403—140.5).
moie biti da je sadasne selo Ku6aai u Srbij> u
okrugu uZiSkom gdje je i 6ajetina.
KUCANAO, KuAanca, in. (kajkavski) Ku6anec,
ime selu u Urvatskoj u zupaniji zagrebaikoj.
EazdijoJ. 86.
KUtjANCI, Kucanaoa, m. pi. ime dvjema se-
lima u Slavoniji u zupaniji virovitickoj. Eazdijel.
131. 134.
KUCA.NCANIN, m. prezime (jamaino iovjek
iz Kucanaca). — U nase vrijeme. Petar Kucan-
canin. Sem. prav. 1878. 40. Kucaucauin, pre-
zime. u Barani. V. Arseiiijevic.
1. KULANI, wi. pL vidi kucauiu.
2. KUCANI, m. pi. mjesno ime.
a. selo u Bosni u okrugu travnickome. (Ku-
cane). Statist, bosn. 71.
b. selo u Srbiji u okrugu uzickome. K. ,To-
vanovi6 162.
KUCANICA, f. vidi kuinica (isporedi ku6anik).
— Od xvni vijeka, a izmedu rjecnika u Stulinevu
(v. kucnica) i u Vukovtt (,die hausliche frau'
,bona mater familias'. cf. kucnica).
a) zensko ce]ade sto upravla, kueom, doma-
cica, gazdarica. a.u) .Ho uprav]a svojom kuiom.
Hi uopce. Pak kako 6e postat kucanica i uazvat
se dobra gazdarica. M. A. Re}kovi6, sat. Es''.
Neka bude dobra kuAanica. H2i'. Ona nije za
muza, vidi§ da je tukava, niti ce biti dobra ku-
canica. D. Rapi6 383. Ovog ne zna kucanica
svaka. J. S. Ee)kovi6 137. Da budu dobre kuca-
nice. Vuk, pavl. tit. 2, .5. — bh) sto upravla
tudom kucom. Ali je ona dobra kucanica moja,
tako meni veli, a da ju ufatis da krade iz san-
duka tvoga, odma bi ju otirao. D. Eapic 49.
Seneka filozof imadijase u kuci jednu zenu ku-
danicu, svake fale dostojnu. 67.
h) zensko 6e{ade sto umije dobro uprav^ati
kucom (dobra kucanica). ,Nemoj na liu vikati,
po Bogu brate, samo kad je kucanica'. ,Nije ona
rasipafina, ona je kudanica'. ,Nikakav ti ocenas
uzalud otiga nije, kad te Bog na taku kuAanicu
namjeriu'. J. Bogdanovic.
KUuANICKI, adj. koji pripada kuianicama.
Baba Kata zeli da joj 6i sada dovr§i kucanicku
skolu pod rienora upravoni. M. D. Milicovi6,
zlosel. 173.
KUGANIJA, /. u jednomc primjeru .win vi-
jeka, a ne znam jeli isto Ho kucanica (moglo bi
biti itampano j mj. c, u rukopisu z) Hi znaii
kiicene. Ku6aniju pohvaliSe, muXa i djela prosla-
viSe. J. Kavaiin 3861).
0 KTj6aNIN, a, b)
KDOANIK, »». vidi kuinik. — U na^e vrijeme,
a izmedu rjeinika u Vukouu (,dGr gute haus-
hiilter' , bonus pater familias'. cf. kuinik).
It. f.uvjek Ho uprav(a imanem. Ku6anik (go-
spodar) ,okonom'. Jur. pol. terminol. 375. ,wirth
(hauswirth)'. 647. Kudauik opdiue ,anwalt einer
gemeinde ( vermogensverwalter)'. 29.
b. iovjek Mo umije dobro upraiifati ima'nem.
Uda6o se za momke ku6anike. M. i). Mili6evi6,
zlosel. 186.
KUCANIN, m. kucno ie^ade. — Mnozina:
kii6ani (kucna ie}ad) ; ima i gen. pi. kiidanina
(M. Radni6 ISQn; J. S. Ee}kovi6 297), ali je to
vrlo neobiino. — U mnozini se mnogo eeHie go-
vuri nego u jednini. — Od xv vijeka, a izmedu
rjeinika u Stulicevu (kudanin, v. kudnik); ii Vu-
kovu: kudani ,die hausgenossen' ,qui in eadem
domo habitant, familia(?)' fcf 1. domadi, 1. do-
maSiii]; u Daniiiievu (kudaninb, domesticus').
a. u znaienu sprijeda kazanome.
<i) prema starjeSini, domacinu. ua) u jed-
nini. Mooga kudanina Ostoju dbjaka. Mon. serb.
368. (1432). Svoga kudanina Ivana dijaka. 420.
(1442). — u prenesenome smislu. Kudanin Go-
spodina Sabaota. A. Badid 453. — bh) u mno-
zini. Da mu daamoo kudu podobnu za nega i
Aegovelib kudana i sluga. Mon. serb. 473. (1455).
Oni tri kudane (sa starijim oblikom) moji. Spom.
2, 126. (1466). Da vlada obitio i kudane. M.
Divkovid, bes. 825^1. Da se ui ti ni tvoji ku-
dani ue bojite prokletstva. uauk. 268'>. Go-
spodar pokaruje uepomne kudana svojizije. M.
Eadnic 149''. Abram tako udase sve svqje ku-
dane. 500''. Starisine od manastira mogu po-
dati ovi sakramenat brez dopusdenja kuratova
svojim kucanom, to jest koji stoje i boluju u
liiliovu manastiru. L. Terzid 150. Svaki otac i
mati, kada godi budu svoju djecicu ali kudane
ali istoga sebe ovoga nauka krsdanskoga ucili.
Pisanica. 4. Vodedi sobom nike svoje sluge i
kudane. M. Lekusid 135. Eto, race Pilat, moji
judi i moji kudani. 148. Tugovati prid svima
slugam svojijem i kudani. F. Lastrid, tost. 162''.
Koja on s kudani svojima progonstva podnese.
A. Kanizlid, kam. 96. Udeci starije i kudane
svoje nauk kr§tjanski. fran. 47. Zapovidi i
svojim kudannm, kad ji zovne, da mu se ozovnu.
M. Zoricid, zrcalo. 73. Starisine od kuda vide
od svoji kudana nika pogaustva. M. Dobretid
98. No bi on sam trpio nego i svi kudani. D.
Eapid 164. Kudani danasiiega krajida vidili su
i poznali prvo nego niov gospodar da je dijete
ozdravilo. B. Leakovid, gov. 237. Kako date
vasu kudu snaziti i kudane rauiti i odivati ?
nauk. 142. (Starjesina) s dogovorom kudana
prodaje, kupuje, . . . Vuk. dan. 2, 100. — u pre-
nesenome smislu. Jeste gradane svetijeh i kudane
Boziji. N. Eanina 203''. paul. ephes. 2, 19. Ne
vidis li, .slijepde, da, cinedi ono sto ne imas,
nijesi pokaran od Boga, jest zlamene bistro da
nijesi od kudanina negovije? M. Eadnid 150".
Oni kojino su ovde karani i pedepsani jesu
Bozi kudani i prijateji. ,1. Banovac, pripov. 101.
Bijau takodor dostojni biti kudani Isukrstovi.
E. Pavid, ogl. 524.
b) uopce. au) u jednini. Malo dana posUje
ukaza se jednome svome kudaninu. M. Zoridid,
zrcalo. 151. Gdje god dode ko kudanin dode.
Osvetn. 2, 37. PoSto dobit od radne svakoga
kudanina i sastavja glavni prihod. V. BogiSic,
zakon. 333. -- bb) u mnozini. Tebe Boga sve-
mogudega priklonito molimo za ovu kudu i za
ove kudo kudane. I. Bandulavid 292''. Odstupi
sklad od gradana i kudana. I. An6id, ogl. 127.
KUCANIN, a, b). T.
Rodjaci i kucani. P. Posilovi6, nasi. 871). Cule
bi se svagdaiie smutne i griXne medu bratjom,
medu svekrvam i nevistam, i drugim kucani.
J. Banovac, razg. 182. Zovnu svoju mater i
ostale kuoane. J. Filipovii 1, 126*''. Svi kucani
Zajedno litanije govore. A. Kanizli6, uto6. 229.
Kao kakvi ku6ani kad se dijele i svaki sebi
ku6u gradi. Vuk, poslov. 317. Osim ku6ana i
obliine rodbine pokojnikove. Vuk, 2iv. 155.
Svatovi sazovu djevojacke rcditeje (ili one od
kucana koji su joj mjesto nih). nar. pjes 1, xi.
Jer bi kuce pustili ku6ani, kad bi im se domo-
vati dalo. Osvetn. 7, 38. Zadrugari ili kuAani
svi su svoji po krvi. V. Bogisid, zborn. 18.
b. M jednom primjeru xvm vijeka kao da
snaci: covjek koji ima svojii kudu, domacin,
gazda. Postavsi zatim velika skupoca u vilaetu,
dotira ga glad i nevoja, da mu vajade sluzbu
primiti kod jednoga kucanina koji ga postavi
u svoj majur, da fiuva svine. E. Pavii, ogl. 577.
(,uni civium'. luc. 15, 15).
e. iovjek koji dobro umije upravjati svojijem
imanem, isporedi 1. kucan, 1, c. Kada zita dobrih
ku6anina pojem stoje ... J. S. Relkovii 297.
,Pravi je on kucanin'. ,Ne maris ti iia li vikati,
on je kucanin'. .1. Bogdanovic.
d. Kudanin, prezime. — xvi vijeka. Petr
Kucanin. Mon. croat. 184. (1503).
KUCANKA, /. kucno zensko cejade (isporedi
ku6anin). — U jednome primjeru xvm vijeka
(u snaienu : domacica, gazdarica),^ a izmedu
rjecnika u Stuliicvu (v. kudnica). Sto je veca
sad do posli zima, to kudanka vecu brigu ima.
J. S. Relkovic 98.
KU(';aNSKA GORICA, /. ime zasi-oku u Hr-
vatskoj u zupaniji zagrebackoj. Razdije}. 74.
1. KUiANSKI, adj. uprao koji pripada ku-
canima, te se shvaca i u smislu: koji pripada
uprav^anu kuce, kucenu, pa i uopce: koji pri-
pada kuci. — Od xviii vijeka, a izmedu rjeinika
H Stulicevu (v. kudau). I poslove kudanske raditi.
M. A. Rejkovid, sat. KS*. Satir mu mece prid
odi kudanske falinke. H8''. Za kudausku po-
tribu. T. Jablanci 37. Kucanska marva. 111.
Ja znadem, kada je vrime tebe pomoci i tvoj
kudauski kriz s tebe skinuti. D. Rapid 204.
Naj prije testamenat iliti naredbu kucansku ucine.
468. §to potribu kudansku sastavi. J. S. Rej-
kovid G. Mora znati kudanske poslove. 32. Ob-
laksa kudanske trude majci. M. Pavlinovid, rad.
182. Kucanska slava. M. D. Milidevid, slave. 7.
Odneo mi 37 dukata kudanskih novaca. medu-
dnevn. 288'>. Nego se sva ta buna svrsila na
miran, kudanski naoin. pomenik. 1, 79.
2. KUGANSKI, adj. koji pripada selu Ku-
tima (u Boci kotorskoj). U Kutima . . . paroh
kudanski. Slovinac. 1881. 147.
KUCANSTVO, n. cura rerum domesticarum,
(uprav osobina ili stane kucanina) upravlane
kuce i kucnoga imana. — Od xvm vijeka. Ravna,
ucen od kudanstva znatiem. J. S. Rejkovid 14.
Obzirom na pravo kucanstvo napredovati. V.
BogiSid, zbor. 106. — U siremu smislu, ne o
kuci nego o drzavi. Da se u kudanstvu drzavnom
ukloui svaki suvisni tro§ak. Zbornik zak. 1863. 6.
— 7 sto pripada kuci. Pod kudanstvom razumi-
jevaju so samo stvari koje su potrebne za pri-
stojnu porabu stana. Grad. zakonik. 2, 101. Kada
sluzince stupi u sluzbu postane clanom kudanstva.
Zbornik zak. 18.53. 2, 88.
KUCANE, n. neka djecina igra u kojoj se
gada na gomilice od ietiri oraha,iHo se zovu
I 1. KUCARirA
kude ili kupe. — Rijei je kao verbalni sup-
stantiv od kudati ili kudati se, ali oeoga gla-
gola ne.ma. — U nase vrijeme u Srbiji. Igrane
kudana ili kupa. M. D. Milidevid, Ziv. srb.'^ 239.
1. KUCAR, kudara, m. klijet, mala kucica pri-
gradena kuci ili hlizu kuce. — Akc. kaki je u
gcnetivu sing, taki je u ostalijem padezima, osim
nom. i ace. sing., i voc. : kiicaru, kiiddri. — Po-
staje od kuda, i shvaca se kao deminutiv, ali
nije jasan nastavak arb. — U nase vrijeme.
a. vidi u Vukovu rjeeniku : u zadruznijem
kucama u kakvoj zgradi pregradak gdje ozeneni
[udi zive sa zenama ,eine abtheilung im hause
fiir das ehepaar' ,cubiculum separatum conjugum'.
Pak jo§ s muzem Sapde u kudaru kazujudi da
ni kriva kvaru. M. A. Re|kovid, sat. Mb. Posto
su unisli u sobicu ili kudar ... V. Bogisid, zborn.
240.
b. vidi 1. klijet, a, b) i sprema. — U Vu-
kovu rjeiniku: (u Slavoniji) ,art speisekammer'
,cella promptuaria'.
C. kudar zove se kolibica, koju nadine kod
tora, pa u noj spavaju cobani, te cuvaju nodu
stoku od vuka ili hajduka; kao §to to biva u
Turskoj. i( Nar. prip. vila. 18G7. 704.
(I. ne znam jeli ovdje drugacije znacene ili
koje od predasnijeh. Zone kupe sad pomjivo
iaja po kudarih i po drugih stajah. I. S. Rej-
kovid 98.
2. KUCAR, kuddra, m. covjek sto cuva kucu.
— Akc. je kao kod 1. kudar (ace. sing, kudaraj.
— U narodnoj pjesmi nasega vremena iz Istre.
Vole ja imam, volara uimam . . . Kude ja imam,
kudara nimam. Dvore ja imam, dvorara nimam.
Nar. pjes. istr. 2, 50.
KU6aRA, /. kucica, koliba. — isporedi^ 1.
kudar. — Po nastavku bi bio augmentativ. Nih
su dvije u kudari same. Osvetn. 2, 168. Vatrom
prze staje i kudare. 3, 96.
1. KUiAR.AC, kudarca, m. (dem. 1. kudar),
koliba, kucica. — U jednoga pisca Slavonca
xvm vijeka. V kucarcu vitrovom otvoreuu. A.
Kanizlid, fran. 150 Zavirujudi u kudarac od
rogoXnica sastavlen. 168. Osobitu pako jubav
ukaza prama nemodnikom u ubozih kudarcih.
210.
2. KUC'.ARAC, kuddrca, m. torbar, torbicar
(koji nosi robu na ledima i prodaje po kucama).
— Nacineno od nein. liausirer. — U pisaca na-
sega vremena. Kudarac ,hau3ir6r'. Jur. pol. ter-
minol. 276. Da nitko ne dobiva prava da trguje
kao kudarac. Zbornik zak. 1870. 47. i u Sulekovn
rjeeniku,: ,hausirer'.
KU^AraK, kucarka, m. dem. kuda. — ispo-
redi kuderak. — U narodnoj pjesmi bosanskoj
nasega vremena. Stare bake da paze kudarke.
Nar. pjes. juk. 341.
KUCARATI, kudarara, impf. vidi kudariti. —
U pisaca nasega vremena. Kudarati .hausiren'.
Jur. pol. terminol. 276.
KUliAREJifE, n. djelo kojijem se kucari. —
U pisaca nasega vremena. Pod kudarenem ra-
zumijeva se trgovaiie s robom, kada trgovac ide
od mjesta do mjesta i od kude do kude, ne ima-
judi stanovita prodavalista. Zbornik zak. 1853.
19. ( « Sulekovu rjeeniku: ,hausirgeschaft, hausir-
handel'.
KUCARI, m. pi. ime dvjema selima a Ur-
vatskoj u zupaniji bjelovarsko-krizevackoj. Raz-
dije]. 116. 118.
1. KUOARICA, /. kucica, koliba. - isporedi
1. kudar i kudara (preina kojima je rijeiima
1. KU(''AEICA 7
deminuHv). — Od xvii vije.ka, a izmeda rjeinika
H Mikalina (kod kueica), u lielinu (,capanua,
stanza di strame, pallia eoc' ,taKurium' 168";
,casetta' ,domunciiIa' i751>; ,tii(irurio, abitazione
angusta' ,tugurium' 748i'), u StuU'evu (.casula,
domuncula'). Sinrt no gleda niftije lico, jodnako
se od lie tlafie siroraaSko kuAarice i krajevske
tpj polafie. I. Guudulid 233. Djed goranin aplote
od hrasta kudaricu, ffdje pribiva. 301 Priprosta
mu je kuiarica mramoruoga mjesto hraina. 377.
Da ga (Jerusolim) voAo uiiniSo prili6na unoj ku-
6arici ili §atoi-u, kqji sluXi za strazisco od voca.
A. Vita|i6, ist. 257. Kad na selu stoji u luiru
prcst u svojoj ku6arici. J. Kavaiiin 83". U si-
roiuaSkoj kudarici niki pokornici pustliiaci pri-
bivaju. A. d. Bella, raz^ov. -19. Sastavi tuj
jednu priprosta kuiaricu. I. Dordi6, bon. 50.
Mnostvo koje bi i§lo Botlemsku pohoditi ku6a-
ricu. B. Zuzeri 92. Gradi ku6arice, igra se
s Ijepiricom. V. M. Gu6eti6 142. Dali su mu
tu na blizu za dom jednu kuoaricu. A. Kali6
.359.
2. KUGA.RICA, /. neka riba, Callopeltis quadri-
lineata. G. Kolombatovif, posci. 28.
KUiARICICA, /. dfm. 1. ku4aric.a. — U Be-
linu rjecniku: ,capannetta' , casula' 168", i u
Stulicevu : , casula'.
KU(!;ARi6, m. kojl se rado ku6e dr^i. na
Rijeci. F. Pilepid.
1. KUCAEIKA, /. augm. kuAa (uprav 1. kucar
ili kucara). — U Stulicevu, rjecniku uz kucetina.
— / kao mjesno ime u Srhiji ii okrugu pozan-
vaikome. Branik u Kucarini. Sr. nov. 18H8. 434.
2. KU^AEINA, /. porez sto se placa za kiicu.
— U naSe vrijeme, a izmedii rjecniku u Vukotni
(,haus3teuer' ,tributum in singulas domes impo-
situm') s dodat'com da se yovori ii Boci. Ku6a-
rina ,haussteuer'. ovo je ode na novo postavia
rijefi, od kad je narod poc'o porez od ku6a pla-
cati, od tadaj taj porez zovu ,ku4arinom'. J.
Bogdanovio. i u Sulekovii rjecniku: ,haussteuer'.
KUCAEITI, ku6arim, iinpf. raditi (trijovati)
kao kucarac. — isporedi kucarati, kucevati. —
Nacineno od nem. hausiren, indi i 2. kucarac i
kucareiie. — U pisaca nasecja vremena. Osobe
koje kucare s robom Qebi|egovauom. Zboruik
zak. 1853. 23. i u Sulekoi'u rjecniku; , hausiren'.
KUCAEKA, /. zensko ce(ade kao kucarac (vidi
2. kucarac). — U pisaca naseqa vremena. Ku-
carka .bausirerin'. Jur. pol. terminol. 276.
KUCAESKI, adj. koji pripada kucarciina. Ku-
oarske dozvole podijejene po propisu. Zbornik
zak. 1869. 44. i u Sulekovu rjecniku: kucaraki list
,hausirpass'. — vidi 2. kucarac.
KUCAESTV^O, 71. kucar&ev posao, kucarene. —
vidi 2. kucarac. Kucarstvo ,hausir-handel'. Jur.
pol. terminol. 275. t u Sulekovu rjecniku: ,liausir-
geschaft, hausirhandel'.
KUCAS, m. prezime. — U naie vrijeme. Sohem.
zagr. 1875. 205.
1. KUCE, /. pi. mjesno ime u Hrvatskoj. a) selo
u zupaniji zagrebackoj. EazdijeJ. 63. — b) Sken-
zine Kude, zaselnk u zupaniji licko krbavskoj.
2. KU6e, n. coll. nekoliko ku6a. — U starome
ohliku kucije u tri spomenika xiv vijeka: po svoj
prilici kuca je shvaiena u znacenu : kolibn (vidi
1. ki'ca, a). — Izmedu rjecnika u Danicicevu:
kucije ,ueutr. coll. domus': crkva je treskavafika
imala ,u gradu Prildpd dvorb s kurijemi. i zit-
nicomb'. G(la8iiik). 11, 131 ; 13, 374. Prilozi
2 KUC^ERINSKI
carstvo rai dlovflka Dordija Ludera (? .Lukera')
sb detcomb i sb kudijemb i ab vsemb namesti-
jeiub sto si iraatb. 24, 287. (1349).
KUCENICA, /. vidi kudanica. Maco moja, ku-
deniee puata! Nar. pjes. horm. 2, 486. Dobra
kudeuica. Bos. vila. 1891. 2.32.
KUCENIK, m. vidi kudanik. A pod krove uSli
kudenioi. Osvetn. 1, 18. Daj i nama, brato, koru
h|eba, jer daviii srao ovdje kudonici. 1, 39.
KUCENSKI, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
biogradskome. Sr. nov. 1875. 119.
KUOENE, n. djelo kojijem se kuci. — Izmedu
rjecnika u Vukovu. Starati se Sto se kucena tide.
V. Bogisid, zborn. 44. Narod smatra zadrugu
kao kudeiie. 320.
KUCEE, m. vidi 1. kudar (ne posve u istijem
znaienima). — U na§e vrijeme (ali vidi i ku-
derak).
a. vidi u Vukovu rjecniku: fiobanska koliba
na kolima, Sto se privladi za torom ,oino art
birtenhiitte' ,tugurium pastoruin'. [cf. glada].
1). vidi u Vukovu rjecniku: kao komoriua
pored kudo, gdje .se sudi dr?,o i sve sto u kuini
treba. vide fklijet], kuderak.
e. Kucer, ime selu u Hrvatskoj u zupaniji
zagrebaikoj. (ICuder). Eazdijel. 69. Kuder. Schem.
zagr. 1875. 88.
KLTCEEAK, kud^rka, m. dem. kuder. — Od
XVII vijeka.
a. uopce, kueica, kucarica, koliba. Da uXegu
malo kuderka ali malo kolibe od slamista. M.
Divkovid, bes. 203^. Od coveka nigde nista nije
joj ostalo do jednog kuderka. Nar. prlp. vila.
1867. 462.
b. u osobitome enaicnu, vidi 1. kudar, b. —
U Vukovu rjecniku : ,die speisekammer' ,cella
promptuaria'. [vide klijet 4].
KUCEEICA, /. dem. kuder, isporedi kuderak,
a. — Od xviii vijeka, a izmedu rjeinika u Vu-
kovu (kao koliba .hiitte' ,tugurium'). Kod ne
zgradi kudericu. P. Knezevid, piam. 4. Bi za-
tvoren u jodnu kudericu. Blago turl. 2, 112. Od
naj visega grada do naj maiie kuderice. Nar.
prip. vuk. '^ 254. Nade sincida i der de grade
kudericu. Nar. prip. vrd. 152.
KUCEEINA, /. augm. kuder, vidi kucistiaa.
— U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu:
(augm. V. kuda) ,unformliche3, verfallenes haus'
,caduca domus', cf. [kudetina, kudurina] kucistina.
a. uopce. Kuda mu se kuderiuom zvala! Nar.
posl. vuk. 165. Za jednu kudorinu govori se da
je bila kuda Baja Pivjaniua. Vuk, poslov. xvii.
To je neka grdna kuderina. M. D. Milidevid,
medudnev. 71.
b. ime mjesno.
a) zaselak u Bosni u okrugu sarajevskome.
Statist, bosn. 13.
b) pi. Kuderine, ime riivama u Dobroselu.
M. Medid.
c) u Srbiji. na) pi. Kuderine, mjesto u
okrugu biogradskome. Livada u Kuderinama. Sr.
nov. 1861. 434. — bb) u okrugu podrinskome.
Zemja zovuda Kudnrina. 1875. 347. — cc) u
okrugu sabaikome. Niva nazvana Kuderina. 1872.
558. i pi. Kuderine. iffiva u Kuderinama. 1863.
528. — (Id) u okrugu va(evskome. Livada u Ku-
derini. 1870. 194.
KUCEEINE, /. pi. mjesno ime, vidi kuderina,
b, b) i c) aa) i cc).
KU6eEINSKI, adj. koji pripadi m.jestu Ku
cerinama (vidi kuderina, b, c) aa)). Kuderinski
KTJ^ERrNSKI 7
Lug, mjesno ime it Srbiji ii okrugii biogradskome.
Livada u Kui^erinskom Lugu. Sr. nov. 1861.
434.
KU^ETAK, kuc^tka, vi. dem. 1. ku6a, ispo-
redi kucerak. — U nase vrijeine. Oni su dakle
sebi nacinili nesto kucstka i tako u nem zivili.
Nar. prip. bos. 1, 111.
KU6eTINA, /. augm. kuca. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjecnika u Stuhcevu dcasaccia' ,casa')
i u Vukovu (augm. v. kuca). Nesto propale ku-
cotine prodadosmo. Glasnik. ii, 3, 140. (1709).
Ide ^ori u jednu kucetinu. Nar. prip. bos. 1, 101.
On pod zivim Bogom nije iraao nista okrom
raEva}ene kucetine. Bos. vila. 1886. 7"2. — / kao
mjesno ime, vidi Kudetine.
KUCETINE, /. pi. mjesno ime u Srbiji (pi.
kucetina). (i) jedno Hi dva mjesta u okrugii kra-
giijevackome. Niva na Kucetinama. Sr. nov. 1861.
628. Niva u Starim Kuoetinama. 187.5. 39. —
b) u okruga smcderevskdiiie. Niva u Kiiiotinama.
1H72. 374.
KUCEVAG, Kucevca, m. tine mjesta u Srbiji
Ii okrugii kragiijeoackoiHK. Niva u Kucevcu. Sr.
nov. 1873. 914.
KUCEVAN, kiicevna, adj. vidi 1. kucan. —
Gotovo samo u slozenome obliku: kiiievm. — U
nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (kii-
6evni ,dem hause, der ganzen familio gehorig'
,universae familiae'i. Radila svo ostala ku6evne
poslove. Nar. prip. vuk. 160. §to su se otpa-
dili od kucevnoga posla. Vuk, dan. 2, 94. MiloS
uije bio ajtagija (koji becare i hajduke kupi oko
sebe, kucevne Jude prezire), nego kuievni fiovek.
grada. 50. — Po ugnutom kudevnom krovu. M.
P. Sapdanin 1, 193. Te zdravice krsne a na
glave sve po redu vrsne, pa na sjeme i kuoevno
sjome. Osvetn. 1, 45.
KUCEVANE, n. djelo kojijem se kucuje. — U
Sulekovu rjecniku: ,hausirge3chaft, hausirhandel'.
KUCEVATI, kiiiujem, impf. vidi kucariti. —
U pisaca nasega vremena. Zabraiieno je kude-
vati iliti torbariti sa salitrom. Zbornik zak.
1853. 403. i u Sulekovu rjecniku: ,hausiren'.
KUCEVICA, /. mjesno ime u Hrvatskoj. a) selo
u zupaniji zagrebaikoj . Razdije}. 73. (na dru-
gome mjestu pi. Kucevice. Schem. zagr. 1875.
84). — h) zaselak u zupaniji modrusko rijeckoj.
44.
KUCEVIC, HI. vidi kueic. — U Vukovu rjec-
niku.
KUCEVNICA, /. daska kod koca u preii. 6e-
tiri kudevnice pa gotov kotac za presu. u Za-
gorju. F. Hefele.
KUCI, vidi 1. kuda, e, b).
KUt'ICA, /. dem. 1. kuda. — Od xiv vijeka,
a izmedu rjecnika u Mikaj,inu (kndioa, kudarica,
hiza ,ligellum, aedicula, casula, domuncula'), it
Belinu (,casetta' , domuncula' 175"; ,capanna,
stanza di strame, paglia ecc' ,tuguriura' 168*},
u Bjelostjencevu (,aedicula, casula, domuncula,
ligellum'), u Stuliievu (, casula, domuncula'), u
Voltigijinu (,casetta, casino' ,hausch6n'), u Vu-
kovu (,das hauschen' ,casa'), u Danicicevu (.do-
muncula').
a. M pravome smislu.
a) u spomeniku xiv vijeka nije dosta jasno
znacene (moglo bi biti mjesno ime), vidi u Da-
nicicevu rjecniku : Meda je Prosinovcima isla ,na
kudico'. M(on. serb). 198. (1381). ne vidi se sta
je za cijelo. (evo popunena primjera: Selo Pro-
3 KirilCATI
Sinovci, i meda granica Sarbanova i otb tole i
obrbSina kucice i na Slatinu . . .).
ft> sator, vidi 1. kuca, a. V jutro okolu onih
kudic iav}a§e se k(ako) jedna rosa ali zrno od
sniga (exod. 16, 13—14). Korizm. 85b.
c) mala kuca, vidi 1. kuca, b. Vele da se
porodi na§ spasitel meu dvjema kudicami pod
jodnom strjesicom, zasto ne imaSe svoje kude ni
domka. M. Divkovid, bes. 80*. Uljoze u jednu
hizicu ili kudicu od prutja. B. KaSid, fran. 196.
Sveti pustiiiaci koji stedi zatvoreni u pustosah
ali u nihovih kudicah. I. T. Mrnavid, ist. 158.
Grob ucinen na nacin jedne kudice. V. Baksic
186. Ouu nepristalu kudicu gdi odstupise. P.
Kadovcid, nacin. 450. Pribivajudi u kudica od
slame. M. Radnid 64*. Po nagovoru svoje 2ene
ocu i materi nafiini kudicu baska. F. Lastrid,
ned. 60. Ne zeli krusca u svojoj kudici. 85.
Kod liegova greba zena nacini kudicu. M. Zo-
ridid, zrcalo. 235. U kudici Nazareskoj. I. M.
Mattei 35 Ne stekla. Mare, sredice, kolik' ni
paun kucico! Nar. pjes. vuk. 1, 383. Moja ku-
dica moja slobodica. Nar. posl. vuk. 182. Svoja
kudica svoja vojica. '282. Svoja kudica svoja
slobodicica. 283. Ugleda kudicu na tri Sarapoda.
Nar. prip. vuk. 140.
(I) u pcela. Sagrade od voska kucice cu-
dnovato uredene. F. Lastrid, test. 279*.
b. u prenesenome smislu.
a) kutija, kutijica, tok. — Izmedu rjec-
nika u Stuhcevu (.stucchio, ripostino' .theca, re-
positorium'). U Dubrovniku se govori n. p. ku-
dica od odala (gdje se naoiari hrane), kudica (od
knige), u Ho se pismo zatvora itd. P. Budmani.
b) (uska oko sjemena (n. p. u jabuci). —
U jednoga pisca xviii vijeka. Izbaci iz nib
(dguna) seme s kudicami. Z. Orfelin, podr. 364.
c) vidi ko5u[ica, c. — Izmedu rjecnika a
Mikalinu (postejica, il' ti kudica u kojoj dijete
stoji u utrobi materinoj ,secundae' 4671'), u Be-
linu (,seconda o secondana, membrana dove sta
involto il parto nel ventre' ,3ecundae' 6631>), u
Stuliievu (.membrana dove sta involto il parto
nel ventre' .sacundae'). Iznese na svomu tijelu
ispuznut iz kucice neke opdene male gnusobice.
S. Rosa 184*.
il) mala jama iskopana u zemji.
(Hi) za sadene povrea, dina itd. — {/
Stuliievu rjecniku : ,porca' ,area', i u Vukovu :
,ein hauschen fiir fasolen' , casula phaseolorum'.
bb) vidi 1. kuda, i.
f) predjelak, razdjelak na skrizafci (ta-
blici). — U jednoga pisca xvii vijeka. Sluzba
ove slike (skrizafke) ova jest . . . pridati de se
.slovo ,c' prve kucice, . . . dati de se dva slova
,A, g' ine kudice . . . Kudica u koju godiSte uka-
zano upada. B. Ka§id, rit. 7*.
KTJCICAST, adj. u Stuliievu rjeiniku uz ku-
dicav. — nepouzdano.
KUCICAV, adj. u Stuliievu rjecniku: ,locu-
losus (distinctis cellulis abundans)'. — nepouz-
dano.
KUCICE, /. pi. ime selu u Bosni u okrugu
banoluckome. Statist, bosn. 43.
KUCICAI^E, n. djelo kojijem se kucica. V.
Arsenijevic. (Kudicaie). J. Bogdanovid.
KUCICATI, kudicam, impf. vidi kucifiiti. —
Akc. je bi(eien na razlicne nacine. — U nase
vrijeme. Kucidati, kudicam. praviti kudice, n. p.
za krumpir; kudiditi. u hrvatskoj krajini. V. Arse-
nijevid. Kudidati. ,Ajte kudicajte za krumpijere'.
,Evo kudicamo za krumpijere'. J. Bogdanovid.
Kudidati, praviti kudice za sijane krompira, bo-
KU(^lfATT
KUilTI
staiia, pasujft itd. M. KuiifciiS. Ku(^i6ati, of. ku-
oiSiti u Vukovu rjefiniku. ,Tako so no kuci6a,
kao Sto ti radis'. n Dobroselu. M. Medii.
KU6l(JENE,' n. djelo kojijem se kudiii. — U
Vukovu rjedniku.
KU6lCIl.\ m. prezime. — xv vijeka. Simko
Kuiifiift. Mon. croat. 31!). (1440).
KU^ICITI, kiliSicim, impf. diniti (kopati) ku-
iice ea sadefie povrra (vidi kucica, b, d) aa)).
— isporedi kudifeati. — Akc. se ne mijena (aor.
2 i 3 sing, kftditi). — U Vukovu rjedniku: ,die
kucice bereitea fiir die fasolen' ,paro tumulos
phaseolis inserendis'.
KU6l6, m. uprav po postaiiu znadi: sin kuce,
ali se nahodi u osobitijem znaieiiima. — Od xvm
vijeka.
a. kuianin uopee. — Na jednom mjestu u
pisca Slaviinca xviii vijeka. Nek divojka svaka
budo viSta, kad so uda, §iti i kuvati, i kuiiie
posluziti znati. J. S. Ke|kovic 70.
b. u Crnoj Gori, covjek od bogate kuce (ne
plemic, jer u (Jrnoj Gori nema plemstva). —
isporedi kudeviA. — Izmedu rjeinika u Vukovu:
6ovjek od dobre ku6e ,voii guter fainilie' ,no-
bilis'. cf. ogakovic, plemic, ko}enovi6 .s dodatkom
da se govori u Crnoj Gori. U Crnoj Gori niti
ima grada ni varosi, i zato se ne mo2e ni mi-
sliti da ima kakijeh drugijeh Judi osim sejaka i
tezaka. medu prvijem starjeSinama, n. p. serda-
rima, vojvodama, knezovima, kojima starjesinstva
ova ostaju od oca sinu, kao i medu ostalijem
glavarima i kucidima mnogo ih vise ima koji
ne znadu citati nego koji znadu. Vuk, kovc. 12.
Stevan je kucic i gospodiiSic. S. ^^ubisa, prip. 43.
KU6lL0VINA, /. ime selu u Hrvatskoj u zupa-
niji zagrebackoj. Kazdijej. 85.
KU6lNA, /. augm. 1. kuda. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjeinika u Stulicevu (v. kudarina).
Paka ju u jednu kudinu zatvori. B. KaSid, per.
184.
KU6lNE, /. pi. ime mjestu u Srbiji u okrugu
biogradskome. Niva u Kudinama. Sr. nov. 1861.
688. ^
KUtlNSTVO, n. kucanstvo, kucene. — U je-
dnoga pisca Slavonea xviii vijeka. Tako de mu
bit kucinstvo tuzno. J. S. Eejkovid 16. To to-
liko u kudiustvo ide. 439.
KUCIN.'^TINA, /. vidi kudistina. — U Stuli-
cevu rjecniku uz kudiSte. — nije dosta pouzdano.
KUciSTA, n. pi. vidi kudiste, a, c).
KUCiiSTE, n. mjesto gdjc je prije bila kuca,
Hi razvaline. — Mj. -st- u cakavaca i u zapad-
nijeh stokavaca Sd. — Od xiv vijeka (vidi a, c)
aa)), a izmedu rjeinika u Belinu (,antioaglia,
odificio disfatto' .parietiuae' STb), u Stulicevu
(,aedes pene exae.sae'), u Voltigijinu (grijeskom
kuciste ,edifizio diroccato' ,eing6rissenes ge-
baude'), u Vukovu (,ort wo einst oin haus ge-
standen' , locus ubi domus fuit'), u Daniiicevu
(,area').
a. u znacenu^sprijeda kazanome.
a) uopee. Cin' da pogine jak sijeno ke po
kudiStijeh bus dini. I. Dordid, salt. 443. Oko
kudista ovega razruSena jeli se doslek vidio igda
skup gospode tako svijetle i plemenite? B. Zu-
zeri 220. Zasto dake sve glavno misli tako ludo
tratit oko kudiSta ovega razaijaiia? 242. Natrag
se vratiSe zafalivSi Bogu privicnemu na kudiStu
svojem prijasiiemu. Nadod. 70. Sve ji primi u
stara kudilta, vrativSi im prvasna ogniSta. 136,
S kudiSta! (Eede se u 5ali kad kogod hukne).
Nar. posl. vuk. 288. Niti demo se pre vratiti
ua svqja kudiSta dok ti medu nama sasvim ne
ostanoj. Vuk, grada. 131. A hodu da podignem
i §kolu ua onom naSem kudiStu usred sela. M.
P. §apdanin 1, 140. Stani bill, ostaSe kudista!
Osvotn. 4, 32.
b) kad se kaze da ko nema kuce radi vece
sile dodaje .se rijeii kuda i kudiSte. Iz doma ne
ima nigdi nista, ni koia, ni vola, ui kudo ni
kudista. Starine. 11, 122. (1678). Bez kude i bez
kudijta. D. Obradovid, Xiv. 58. Koji brez kude
i kudista pod tudi krovovi drSdete. D. Rapid
197. Nit' ima kude ni kudiSta. Nar. posl. vuk.
223. Nismo videli sedam let ni kudi ni kudiSda.
Nar. prip. mikul. 65. U ajduka niti ima kuce
ni kudiSta. Vuk, dan. 3, 164. Gde zena kudi
kudu, tu nema kude ni kudiSta. V. BogiSid,
zborn. 34.
r) Kudiste (i pi. KudiSta) kao mjesno ime,
aa) KudiSta, vidi u Danicicevu rjecniku :
katunu Guncatima crkve arhandelove u Prizrenu
bjeSe meda ,nizb delb u gorbhi kraj MileSeve
Bare na Budilova kudiSta'. G(lasnik). 15, 192.
(1.348?).
bb) u Crnoj Gori dva sela u nahiji ka-
tunskoj : Kudiste u Ceklidima ; Kudiita u Cu-
cama. Glasnik. 40, 18. Do Kudista kroza Sal-
kovinu. Ogled, sr. 479.
re) u Dalmaciji. aaa) KudiSde, selo u
kotaru spfetskome. Repert. dalm. 1872. 30. —
pomine se od xv vijeka. Grauica Kudiida. Stat.
po|. ark. 5, 309. (1472). — bbb) KuciSte, selo u
kotaru korculanskome. Repert. dalm. 1872. 13,
obicnije Kudisde. Schem. ragus. 1876. 42.
<l) selo i zaselak u Hrvatskoj u zupaniji
liiko-krbavskoj. Eazdije}. 30. 37.
c) u Srbiji tiekoliko mjesta, n. p. aa) u
okrugu biogradskome. Niva kod Kudista. Sr. nov.
1863. 152. — bb) Staro Kudiste u okrugu cu-
prijskome. Niva u mestu Staro Kudiste. Sr. nov.
1870. 447. — f:cj Zivino Kudilte u okrugu kra-
gujevackome. Niva u Zivinom Kudistu. Sr. nov.
1875. 101. — till) u okrugu podrinskome. Zem)a
zovoma Kudiste. Sr. nov. 1372. 233. — ee) u
okrugu pozarevackome. Niva u KudiStu. Sr. nov.
1875. 900. — //) u okrugu §abaikome. Niva na
KudiStu. Sr. nov. 1871. 217. Niva u KudiStu.
1874. 74. — f/f/) u okrugu uzickome. Kudista, po
sata od reke Uvea stara gradiaa kojoj se ni ime
ne zna. M. D. Milidevid, srb. 586.
b. kuca, prebivaliste, stan uopee. — U je-
dnoga pisca Slavonea xvm vijeka. Ouda ide te
kudiste sebi gladan novo iste. V. DoSen 210l>.
Dal' na zemji teme( istu vikovitom svom ku-
diStu. 229". To kudiste kad nasele, da ved S nega
ne odsele. 229*1.
C. pleme, vidi 1. kuda, f. MetnuvSi kocku ua
rodbinu i kudiSta. E. Pavid, ogl. 172.
KU6iyTINA, /. uprav augm. kuciste, znaci:
razvaline kuie sto je izgorjela. — Bijezim akcenat
i znaiene kako je u Dubrovniku gdje je vrlo
obiina rijec; u Vukovu je rjecniku drugi akcenat,
a nije posve isto ni znaiene. — U nase vrijeme,
a izmedu rjeinika u Vukovu (kudistina, vide ku-
derina) s dodatkom da se govori u Grb^a. Tako
mi se kuda ne zvala kudiStinom ! Nar. posl. vuk.
304. Da se naslo blago u zemJi ili starim kudi-
Stinama. V. BogiSid, zborn. 408. — U mnozini
kao ime mjestu u Srbiji u okrugu uzickome. Ku-
diStine, ime livadi u Zaovinama. 1^. Stojanovid.
KU6l§TV0, n. u Stulicevu rjeiniku uz ku-
diSte. — sasma nepouzdano.
KUCITI, kiidim, impf. upravjati kucom, imanem.
KU^ITI 7
— isporedi gazdovati. — Akc. se ne mijena (aor.
2 i 3 sing, kiici). — Od xvui vijeka, a izmedu
rjecnika u Vukovii (t. j. ku6u ,haushalt6n' ,rem
familiai'em curare, au^fare'). — U nase vrijeme
ima gotovo svagda ma se objekat kucu. Koje oni
kuceoi ovako stekose. J. S. Relkovic 33. Lijepe
kolo vode, a ruzne kucu ku6e. Nar. posl. vuk.
16'J. Tuda kudo, . . . ne kucim to vec te rasku-
cujem. Vuk, rjecn. kod raskucivati. Grde zena
kuci kucu, tu nema kuce ni kuciSta. V. Bogisic,
zboru. 34. Domacica kucu ku6i. Nar. bl. mehm.
beg kapet. .52. Te se porodica ovoga vrati u
GaraSe, da kuci kucu iznova. M. D. Milicevii,
pomenik. 1, 93.
K&CITI SE, kuclm se, impf. okuciti se. —
Akc. je kao kod kuciti. — Od xvii vijeka, a iz-
medu rjecnika u Belinii (,acca3arsi overo acca-
sare, aprir casa in un luogo' ,domicilium collo-
care' 12i), u Stulineim (v. okuciti se), u Voltigi-
jinu (grijeskom kuciti so ,domiciliarsi, accasarsi'
,sich hauslich niederlassen'). I pribiva dobro-
vo}no vazda u stvari posteiiije i kuci se i obii
vazda u svakomu srcu. P. Posilovic, cvijet. 9.
Ako ti je na um palo da se zenis i kuiis. S.
!^ubisa, prip. 35.
KUtNI, adj. vidi 2. kutiii.
KUCNICA, /. uprai) kiic.nu zensko ce(ade, alt
se upotrebfava u usohitijem znaiemma, vidi i
kutnica. — isporedi kucanica. — Od xiv vijeka,
a izmedu rjecnika u Stulicevii (,domostica, fami-
liaris, rem domesticam curans'), u VoUigijinii
(grijeskom kucnica ,casiera, ecouoma' ,hau3wirt-
scbafterin"), ic Vukovu (vide kucanica s dodatkom
da se govori u Crnoj Gori), u Daniiicevu (kuci.-
nica ,uxor').
a. uxor, zena (prema muzu). — U naj sta-
rijim primjerima. Da se to selo ne odnime go-
spoji Stane za lie zivota nikadare, a konb lie zi-
vota to selo dajemo knezu Juriju Radivojeviiiu
i negove kucnicu a ne kceri. Mon. serb. 225.
(1395). Palko Zurbgovicb (s) svojomb kuinicomb
i s decomb. Spom. sr. 1, 38. (1402). Vladika
Stopanida kbci vojevode MrbkSe Si6evskoga i
kucuica Zigojeva. 2, 135. (14621. Na Auuhli
kuAnici Katka Dcbrbkovica. 2, 118. 1 14(53).
b. vidi kucanica, a). Ako kucnica ovo ostavi
uciniti. M. Bijankovic 134. Kucuicama sad je
briga svima. J. S. Re}kovic 156.
C. vidi kucanica, b). V hramu svetomu bise
redovnica, u staniscu svomu pefialna kudnica. I.
T. Mrnavic, mand. 53. To 'e ma Jubi, ka ku6-
uioe pohvajene ime nosi. J. Kavaiiin 85ii. Zena
kucnica, ptica pjevacica i voda koja izvire nista
ti ovoga svijeta boje. Nar. bl. mehm. beg kap.
329.
KUCNICKI, adj. koji pripada kucnicima. —
U dva pisca xviii vijeka (u prvoga grijeskom
kucnizki mj. kucniskif, a izmedu rjecnika u Stii-
liievu (kucniski, v. kucan s dodatkom da se na-
hodi u (iaraiiina). Iz cestoga zdruzivada kuc-
nizkoga. I. Garanin 15. Ne dopuste kucnizke
razgovore. 15. Kucnickoga je vridno obzirka.
J. S. Rejkovic 206. To kucnicka jest zabava
bila od starine. 428.
KUCNIK, HI. kticni covjek, upotrebfava se ii
razlicnijein znacenima, vidi i kutiik. — isporedi
kucanik, kucanin. — Ima na jednome mjestu
(vidi c) i kucnik (sto bi mogla biti stamparska
pogreska). — Od xv vijeka (oidi b), a izmedu
rjecnika u Belinu (padrone di casa' ,herus' 534b;
, padre di famiglia' , pater famiiias' 534*; ,dome-
stico, familiare' ,domesticus' 276''), u Stulicevu
(,domesticus, familiaris, rem domesticam curans'),
5 Ku6i!ri, 1.
u Voltigijinu (grijeskom kufinik ,dome3tico, oa-
salingo' ,hauslich'), it Vukovu (vide ku6anik
s dodatkom da se govori u Ornoj Gori), u Da-
nicicevti (kudbnikb ,maritU3').
ii. gospodar u kuci, domacin, gazda. A on
im (Jesus) navijesti: ,Put grada vi hode, covjek
ce vas sresti nose6i sud vode; gdi nega vidite
uljesti vi tada, kucniku (,domino domus'. marc.
14, 14. ipatrifamilias domus'. luc. 22, 11) recite
da vam tuj mjesto da. N. Najeskovic 1, 127. Uz
vrimena i nafiin valade, po kom ku6nik vladati
se znade: nacin ti je od poslenog reda, jer kuc-
nika svaki posao gleda ... U tom mnogi bas
ku6nioi fale jer §to malo brigom zanemare, s tim
sve kadsto kucnictvo pokvaro. J. S. Rejkovic 14.
— Amo pripada i ovaj primjer: Evo ti u kraju
kucnika koji oblast ima svrhu ukuiana svojih.
J. S. Re}kovi6 x.
b. maritus, muz. — isporedi kuinica, a. —
U svezi s predaSnijem znaienem. — U jednome
primjeru xv vijeka. Pitaje pravde na Anuhli
ku6nici Ratka Dobrbkovida i na refienomb Ratku
kuiniku receuo Anuhle. Spom. sr. 2, 118. (1463).
C. po znacenu kod a, ima u Belinn rjecniku :
ku6nik (vidi sprijeda) ,albergatore, colui che al-
berga' jhospes' 59*. dakle gazda, gostioniiar.
d. covjek koji umije dobro upravfati kucom.
Olimpicu, kume Jero, er si kudnik i Steditej . . .
J. Kavanin 152».
e. covjek (Hi cefade uopce) Ho s drugima
zivi u istoj kuci.
a) uopce. Obecava Ijekar ... da kudnikom
dat ce reda da mu piti dadu dosti. A. Vitajid,
ostan. 95. Jedni bi svoje plakali kucnike, a
drugi svojte, ili [uboznike. P. Knezevid, pism.
172.
h) prema domacinu, starjeHni (u naj pr-
vom primjeru prema domacici). I poda plina
kucnikom svojim. Bernardin 156. (1586). prov.
31, 15. Imaju se nagovarati siiiovi kucnici oca
domadina. J. Matovic 317. Biskup kudnika svoga
sebi nepodlozna neee rediti. I. J. P. Ludid, nar.
44. — U prenesenome smislu. Da smo kako pravi
kudnici i sinovi Davida. A. Gudetid, roz. mar.
148. Da se ucine gradani svetih i kudnici Bozji.
A. Vitalic, ist. 45. Da budomo kudnici BoXji.
J. Banovac, blagosov. 159. Redovnici jesu kud-
nici, prijateji i sinovi Bozji. P. KueXevid, osm.
94. Mi gradani svetijeh i kudnici Bo2i. J. Ma-
tovic 66.
f. covjek koji ima kucu, koji zivi u kuci (su-
protno : beskudnik). No da su sve sami beskud-
nici i zlikovci, a kudnici Arnauti ne pristaju uz
ni nikako . . . Hteli svi da udare na Majdevsku
stranu, no kudnici Arnauti nisu im dali. Nov.
sr. 1834. 84.
KUCNISTVO, n. vidi kudanstvo. — Od xviii
vijeka (u primjerima kudnictvo), a izmedu rjec-
nika u Stulicevu (,familiaritas') gdje nije dobro
tiimaceno (isporedi kudnost). S tim svo kadSto
kudnidtvo pokvare. J. S. Rejkovid 14. Jerbo
nije za prostog te^aka od kudnifitva bas zabava
svaka. 76.
KUCNOST, /. osobina kilcdnd u svezi medu
sobom. — Samo u Voltigijinu rjecniku: grijeskom
kudnost ,domestichezza, intrinsichezza' ,hauslich-
keit, vertraulichkeit'.
1. KUCNAK, m. vidi kucnik, a. — Na jednom
mjestu XVIII vijeka. Nije kriva kuda, nego kud-
nak. B. Zuzeri 64.
2. KU6naK, m. vidi kutnak.
KTJCNI, adj. vidi kudan. — Od xvi vijeka.
1. kao pravi adjektiv.
KU6lh, 1, a. 71
11. I'ldt kufiiii, 1, ft. U kuineinu pomoliStu.
1. Dordk', ben. 178. Stisni so oko onofja kuA-
nega zida. J. Banovao, pred. 128. PoSto sjajnu
iaru dobavio, preo ku6iieg praga prevalio. Osvetn.
2, 2.
b. vidi ku6an, 1, b. Posle ku&i^e 6init. M.
DrXi6 138. Ovo je kudi^i neprijatel- B. Gradi6,
djev. 63. Psom tudim metati kruh ku66i. D.
Kanina 691'. Koliko mi kuiiii posli dopuStaju.
D. Zlataric v. Mnogi su ovoga kuihega nopri-
jateja Ct. J. put svojtt) pridobili. J. Banovac,
razg. 114. No ima ve6ega rata i nemira od kuA-
liega. 182. Ciiii so iia voju tilu nasem neprija-
te|u kuciiem. prod. 34. Naj ve6e sluXi trgovcu
i vladaocu kucnemu. M. Zoricic, aritm. predg.
9. Koje (stvari) pristoje pom|i kuinoj. A. d.
Costa i, 151. Ne rasipati dobra kudna. Ant.
Kad6i6 512.
C. vidi kui'an, 1, d. U kucnemu razmirju
od franafikijeh zemaja. I. DordiiS, ben. 32.
2. kao supstantiv, vidi ku6an, 2. Prid liimi
grodu ku6Ai mrtvoga. B. KaSic, rit. 231.
KUCONOSA, m. i f. onaj (Hi ona) sto na sebi
kueu nusi (n. p. korAafta, spu2). — Samo u Stu-
licevu rjecniku: ,domiporta'.
KUCOV, m. vidi ,6uk6v' (pas), na Braou. A.
Ostoji6.
IvUCUPCIJA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
vafevskome. lifiva u Kudupciji. Sr. nov. 1863. 90.
KUl'URA, m. prezime. — U nase vrijeme. Mi-
lija Kucura. Eat. 354.
KUfiUBINA, /. augm. 1. kuca. — U Vukovu
rjecniku: vide ku6etina.
KUD, adv. qua; quo, pokasuje mjesto krnz
koje Hi preko kojega Hi mimo koje biva micane:
pokaziije mjesto put kojega biva micane. izmedit
ova dva glavna znacena x^i'vo je starije. — -u-
stoji mj. negdasnega a. — Osnova je prasla-
venska (kond-), vidi A, te postaje od korijena ki,
(vidi tko, gdje, kad, kako, kamo itd.) i od na-
stavka ond; ovaj moze biti i indoevropski (ondh?),
isporedi lat. unde (gdje se misli da je otpalo c
na pocetku), inde, (mozebiti i grc. iv9a, ondje,
gdje).
A. oblici. osnova se kud (kond) nalazi vec
u praslavensko doba s razUcnijem svrsecima, od
kojijeh neki, ako ne svi, mogu se shvatiti kao
padezni nastavci. k ovijema se gdjegdje dodaju
i enklitike n, no (od ono), r (t. j. ze), j.
a. kud se nahodi bez nastavka u 7iasem
jeziku i u nslovenskome (kod, od kod, do kod),
pa i u ceskorne i u po{skome, ali samo uz pri-
jedloge (ces. odkud, dokud, pol. dokad, poknd,
zkqd). osim po, svi ovi prijedlozi stoje s gene-
tivom, te se moze pomisliti da je praslavenski
oblik kondt gen. pi., isporedi d. — Is enkli-
tikom no: kudno. Protok. nenad. 86. — Vidi i
otkud.
b. kiida, isporedi rus. Ky^ia. moglo bi se
pomisliti da je gen. sing, (ali vidi i kada). —
I s prijedlogom od, vidi kod otkuda. — Moze
imati uza se enklitike:
a) j: kiidaj. u iakavaca: A. Vitajic,
ist. 508. Jacke. 18. i u nslovenskome: kddaj.
h) r (ze), ra: kudar, kudara, dosta iesto
u nase vrijeme, is2>oredi i nslov. kodar. — u
Dubrovniku ce ko reci i kudarica i kndarioe.
c. kude, nije dosta jasan oblik: Hi je
istocni oblik od kude (oidi e) Hi je postao na-
stavkom e mozebiti od kudy (vidi d), kao sto se
dogodilo u nom. pi. zenskijeh supstantiva na a.
ovo bi se zadne potvrdilo akcentom kude, kako
5 KTTD, B, 1, ft, a).
ga Vuk bi(eii, ali sam ja samo duo ktide. istina,
iuje se i u juinomc govoru. — U naj siarijim
primjerima po svoj prilici stoji mj. kudd, jer se
u istijem knigama mijeia & i o, n. p.: kude.
Mon. serb. 18. (1233); Domontijan^ 137; Zak.
duS. para. saf. 35. 36; Mon. -sorb. 20(i. (1387);
264. (1389—1405) (u istome spomeniku ima i
kudu). 415. (1442). — Is enklitikom j: kudej.
Jaftke. 146. — Is enklitikom r (Je) : kiider. I.
T. Mrnavi6, osm. 171.
d. kudi (vidi n. p. ti. MenCetid — (i. DrXid
513; M. Vetranic 1, 130). mislim (ali vidi kod
el da nije zapadni oblik od kude (vidi e) nego
da postaje od praslavtnskoga kondy, isporedi
rus. KVAI-", ieS. kudy, po/. k^dy. moze se shvatiti
-y kao nastavak za ace. pi.
e. kudije, gdje -ije stoji mj. negdainega
§ : kudo, isporedi i hug. kT>de. kao da je -e
nastavak za loc. sing. — Nalazi se od prvijeh
vremena (vidi i pod o): kudo. Mon. serb. 24.
(12.34—1240); 9.5. (1330); kudije. 312. (1421); po
zapadnome govoru kudi. 229. (1397). — Moze
imati uza se enklitike : a) no od ono : kudeno.
Spom. sr. 1, 12. (1.398), i okrneno n: kudijon,
u naSe vrijeme, n. p. Nar. pjes. vuk. 5, 168; P.
Petrovid, gor. vijen. 51. — bj r (ze). naj stariji
je primjer kudijer. M. Vetranid 2, 240.
f. kudu, rijecje stara, isporedi stslov. kadu,
rus. Ky,iy, i s prijedlogom oti,. — Nastavak -u
moze pokazivati gen. sing, od osnove na u. —
Vidi kod otkud.
g. kiid, kiide, « nase vrijeme po jugoza-
padnijem krajevima. — Vaja da je postalo od
kudo (vidi e).
h. kiij, postalo je od kud u brzome govoru.
— U Vukovu rjecniku : vide kud s dodatkom
da se govori u Crnoj Gori i s primjerom iz na-
rodne pjesme: Kuj si diga' piperske prosjake.
B. znacene. — kao u svijeh rijeii Ho postaju
od korijena kt smisao je naj stariji interogativni,
od kojega se razvija itidejinitni, a docnije rela-
tivni. — znacene je kao sto se kazalo sprijeda ;
ali hi moglo bitijos starije: udafivane odmjesta,
isporedi lat. unde i inde, i vidi otkud. — Izmedu
rjci'nika u Vrancicevu (kuda ,qua'), u Belinu
(kud, kuda ,a che termine' ,quo' 261); kuda ,per
dove, significante moto per luogo' ,qua' 279'';
kud ,a qual luogo' ,quonam' 598b), a Bjelostjen-
cevu (kud, kuda ,qua, per quam viam, locum
etc.'), M Stulicevu (kud? ,quorsus? quorsum?
quoi"; kuda? kudije? ,qua?') u Voltigijinu {kud,
kuda .per dove, per qual parte' ,wodurch') ; u
Vukovu : kud, kuda, kudar, kude, kudije, ku-
dijen (kod toga dvoga s dodatkom da se govori
u Crnoj Gori), kudijer (s dodatkom da je po
juznome govoru), kud (po juznijem krajevima),
kude (u Crnoj Gori), kuj (vidi A, h) ,wohin,
wo vorbei?' ,quo? qua?'; u Danicicevu: kuda,
kudb, kudo ,quo'; kudu, s predlogom otb ,und6'
(vidi kod otkud).
1. interogativno.
a. u pravome pitaiiu.
a) qua? kroz koje mjesto? preko
kojega mjesta? Kud se skitaS? jer ne radi§? V.
Dosen 89b. Kud je, snaso, u to selo put poslije
rucka? Nar. posl. vuk. 162. (u prenesenome
smislu) Nut' mene! ter kud se ja ovo zavedofAj
premda t\o']i(h) al' ne tvoja kriposna dinena
ukazujudi, kolik da nisu zadovojna sama tvoja
za imati svu onu slavu . . . ? J. Filipovid 1, vii.
Kud igda di)e mogla bi se pruziti slava nasa?
F. Lastrid, test. 232b. _ (hez glagola) Doli?
kuda to, jaoh meni? I. Gundulid 87. Jao moje
povesamce, kuda des se povladiti ! Nar. pjes.
KTJD, B, 1, a, a). ',
vuk. 1, 183. — Oucu ouou, kobile, kudar ste mi
hodile? — Kroz begove doline. 1, 195. Kudar
6emo na neg udariti? 4, 500. — Kudara je Vule
zamako? Dubromik. 1870. 15. — Ona ima nigdi
svoja osobjiva vrata, kudoj hodi simo tamo,
kudej joj je drago. Jacke. I-IG. — Ma%ario,
vilenice, kudije se tuces ? gdje si stado ostavio ?
M. Drzic 150.
b) quo? u koje mjesto? put kojega
mjesta? vidi kamo, vidi i bog, 4, c) (uprav d),
all je uostalo stamparskom grijeskom) pri kraju
(I, 476a).
aa) s glayolom Ho znaci pravo
micane. Kud sam tako ides sadaV I. Gundulic
339. Kud ide tilo, kad izade iz riega dusa? u
grobniou. J. Banovac, razg. 148. Kud oces da
pudemo ? 223. I dva svata, dva uprosnika ! kud
vi idete? sta vi trazite? Nar. pjes. vuk. 1, 1.
Kud nam pode duveglija? 1, 71. Kud odose,
na koju li stranu? 2, 621. Kud srnete mladci
plasiy I. V. Buni6, mand. 6. Stani, momfie, kud
si navalio? M. A. Kelkovic, sat. 0-7^. Kud se
one Maksim zatrcao? Nar. pjes. vuk. 2, 559.
Stan', Turfcine, kud si nasrnuoV 4, 232. Stan',
Turcine, kud si pobitao? 4, 373. Kud hitisV
nije ti krava na uogu stala. Nar. posl. vuk. 163.
amo pripadaju i uvaki primjeri: Kud te sila
slomi preko mora na daleko cetfest konaka,
preko mora, da ne vidis doma! Nar. 1>J03. vuk.
2, 530. Kud te, care, sila zanijelaV jesi li se,
care, pomamio? 3, 70. — Kuda toj tuzefii sam
hodis? I. Gundulid 131. Kuda cemo ici, gdi
nam je ku6a? A. Kanizlic, utoc. x. Kuaa ides,
siroma? Nar. pjes. vuk. 1, 515. Kuda da utece
tuzni osudenik ? A. Gucetic, roz. jez. 298. Kuda
bjezis s lijepijem plijenom? G. Palmotid 2, 247.
— Da ti kude bodisi? Domentijan* 137. — Kudi
gres bez drage tve druziue? G. Palmotic 1, 19.
— Kudije sad misliS po6? M. Vetranic 2, 240.
Ceka', kudije bjezis? M. Di-zic 274.
hb) 0 pravome micaiiu, all s gla-
golom koji to ne znaci nego namjeru, pocetak
hoda, okretane. Kud cu stupaj moj svrnuti, kud
s_e zivot moj uputi, kud mi otide srce drago 'I
G. Palmoti6 2, 54. Kud ste se uputiliV D. Basic
72. Kud li jesi tako zaputio? Nar. pjes. vuk.
3, 482. Kamo Enea, kud se odijeliV G. Pal-
moti6 2, 137. Kud si mi se podigao, Janko?
Nar. pje.i. vuk. 2, 242. Kud si tako rano ura-
nila? 1, 124. Kud bi se naj boje bilo okrenuti.
M. A. Rejkovio, sabr. 6. — Te kuda 6o3 tada so
okrenuti, o nevo|ni grisnice! D. Rapid 9. Kuda
cemo s cetom obrnuti? Nar. pjes. vuk. 4, 125.
Kuda li si bio namislio? 3, ,120. — Kudi se
oprav|as sad? S. Mencetid — G. Drzi6 513. —
Kudijer se odpravJa§? M. Vetranic 2, 240.
cc) nevia glagola (samo u pret-
posfednem primjeru) Hi ima glagol hotjeti kojijem
se naznaiiije namjera Hi uopce budiice vrijeme.
smisao je kao kod bh). Kud ces tamo. Demo
Brdanine? Nar. pjes. vuk. 2, 412. Kud cu sade,
na koju li stranu? 2, 496. Kud ces, Jovo? nogu
podlomio ! 3, 105. Kud 6es vojsku, Ograsic-
serdaru? 3, 275. Kud 6e vjestica do u svoj
rod? Kud ce guba nego na jare? Kud ce iver
od klade? (Od kakva je ko roda onaki je). Kud
6e rda do u rod? Kud 6e suza neg' na oko?
Kud ce steta te na rdava kmeta? Nar. posl.
vuk. 163. — Kuda ces, dragi, kuda 6es? Nar.
pjes. vuk. 1, 212. Kiko vifie: ,Kuda, namjer-
nide?' Osvetn. 4, 5. amu moie pripadati i ovaj
primjer u kojemu je glagol znati: Rece muzu:
,Ja ove tvoje dece vise ne mogu gledati, nego ih
vodi iz kuce!' Covek je staue blaziti: ,Ta nemoj,
V
!7 KTTD, B, 1, a, c) cc).
zeno, zaBoga! kuda zuum s liima? (= kuda cu
s nima? kud cu ih voditi?)' Nar. prip. vuk.
172—173. isporedi i dd).
del) samo s glagolom hotjeti kao
kod cc), ali ne u pravome znacenu, jer se pita
(naj cesce u prvome lieu) kud ce otici, u smislu
sto ce s nim biti, sto ce raditi, i pokazuje ne-
odlucnost (radi kakve nesrece) pa i ocajane. uz
kud moze biti radi vece site i druga interoga-
tivna rijec (sto, kamo) .s glagolom htjeti. Kud li
ces, kamo li ces tada? M. Divkovic, bes. 31l>.
Kud cu, kamo 1' sad brez tebe? P. Kuezevic,
muka. 17. Ajme! kud 6u? 46. Vide6i da jo
osuden, kud li 6e, kamo li 6e? A. Kanizlic,
utoc. 93. Pak ve6 onda ja i dica kud 6u? M.
A. Kejkovic, sat. G2lJ. Sto je mislit kud cu,
sto cu? A. Kalic 171. Gospod Bog kud ce sta
6e, te posje celu. Nar. prip. vila. 1867. 655.
(isporedi pretposledni primjer kod cc)) Ali driigu
za proniisjaj kaze: ,Mi umaknut, al' kud naSe
majke?' Osvetn. 4, 6. — Kuda veie hocu? B.
Kasic, naf. 31. Ona kuda ce Sta 6e sirota, nego
se sakrije pod koru jolova drveta. Nar. prip.
vila. 1867. 764. Turci ce mi dete poturciti, pa
kuda ce moja gresua du§a? Nar. pjes. vuk. 3,
37. Nema djeteta; a ja kuda 6u? D. Danicii,
Imojs. 37, 30. — Sto cu sada? kudije li 6u sada?
M. Drzic 350.
ee) s glagolom djeti, djeti se. Itre
noge kud se dise? S. Margiti6, isp. 250. Tekla
voda tekelija, kad je tekla, kud se dela? Nar.
pjes. vuk. 1, 49. Kud 6emo se, majko, dijevati?
2, 27. Kud se dede car-Nemaiie blago? 2, 101.
Kud se dede moj mio ujace ? 3, 497. Kud se to
deva rod s naSe jabuke? Nar. prip. vuk. 18. —
Kufiko §ceri, kuda si je (ruzu) dela? Nar. pjes.
vuk. 1, 233. — Kude im se mudra pamet dela?
5, 58.
ff) 0 smjeru kod miSjet'ia, gledana,
sto se shvaca nekako kao micane. Kud se miso
tva prostire, kud se odluka tva uputi? G. Pal-
motii 1, 31. 06i moje, kud ste pogledale? Nar.
pjes. vuk. 1, 221. — Kudi si misli tve, rec' mi,
obratila? S. Guceti6 205.
c) smisao je pitana da ono sto se
trazi nije i ne maze biti, vidi gdje, II, A, 1, a,
b) dd), i kamo, I, 3, a, c). moze biti da kud u
ovakovijem primjerima ne znaci Sto gdje i kamo,
vec da je isto sto otkud.
ad) s glagolom biti. Kud bi ku6i
od tog srice vede? J. S. Relkovid 366. Od kr-
maoe kud de plemenitije sta biti, koja po osmoro
oprasi? Nar. posl. vuk. 234. Pa kud bi im 6a-
snija zadada? Osvetn. 2, 25.
bb) nema glagola, ali se misli na
glagol biti (je) kad ima nominativ u reieniei;
kad je genetiv, vafa da se shvaca reienica kao
negativna (po smislu). cesto u ovakovijem pri-
mjerima. Kud ta sreda da ga posluSasmo? Nar.
pjes. vuk. 5, 508. Kud ta sreda da grdne gla-
vare sve potrova i trag im umrije ? P. Petrovid,
gor. vijen. 9. Kud te srede da ga i ne znadem?
Nar. pjes. vuk. 5, 467. Da ih se godinom toliko
podnivi, kud srede ! S. ^jubisa, prip. 7. — Kud
ta sreda da se pokaurim? Nar. pjes. vuk. 5, 513.
cc) s glagolom htjeti kao pomoc-
nijem glagolom, i kod toga va{a da se misli na
buduce vrijeme glagola biti. Kud de veda po-
grda? A. Kanizlid, kara. 2.50. Kud de od neg
likarija boja? J. S. Rejkovid 208. — A kuda de
veda nesrida, naudenje i otrov jednoj dusi, nego
iztirati iz ne duha svetoga? F. Lastrid, ned. 400.
A kuda ce gorja smrt i vede zlo, nego kad tko
postane suzan pakleni? B. Leakovid, gov. 95.
47
KTJD, B, I, a, c) cc).
73P
KUD, B, 2, a, h) aa).
A kiula Ae vei^o dobro, nego kad lui po |ubavi
postttjemo pribivaliSta BoXjaV 183. Kuda co vo6e
7,lo, nego kad tko izgubi poJtei'ior' nauk. 362. —
Kud I'^e viSe budale od takvoV Nar. pjoa. vuk.
5, 492.
ihl) s glagolom htjeti, ali ne kao
s pomo&nijem glagolom nego u pravome smislu
(vello). vidi hotjoti, II, A, 1, a, c) gg) hhh). Kud
co5 gorjih od tih kurjakova? M. A. Ke|kovi6,
sat. 05". U vrtlu mu svake viste zeja; kud 6e
bojeg od toga veseja? L5*. Stedi soli, ne da
omrsaja, kud ceS goreg kuci okrSaja? O-ivetn.
•I, 66. amo pripadaju i orakovi priinjeri: Bi4eto
kao bogovi! kud oe so veoa liolostV F. Lastrift,
test. 42". Kud io se pogrdnija psovka? 42ii. —
A kuda <?emo ve6e bogastvo, nego kad Boga
imademo? B. LeakovicS, nauk. 184.
ne) s kojijem drugijem glagolom.
Kud je boje mogao reci s. .sabor Tridentiski,
neco . . .? F. LastriA, test. 300''. Kud li co su-
mliti tko da . . .? SOOb. Kud r.e se, kako li 6e
so pohlepa vise pruXati? A. Kanizlic, kara. 6fl.
d) od c) Hri se da(e u smislu da
nesto biva sto ne bi moglu biti, te pokazuje iu-
(tene. i ovdje kud kao da je isprva bilo isto sto
otkud (u prvome i trecemu primjeru moglo bi se
zamijeniti rijeci kako). Kud ce diva nesreca tak-
nuti ! Nar. pjes. vuk. 2, 34. Da kud i-.Q ti pokor
i sramota? sad se nemas eirae povaliti. 3, 256
— 257. Kud si ti, star i pametan covek, pristao
za budalom? Vuk, nar. pjes. (1833) 4, 16.
e) u ovijem primjerima kao da se
moze zamijeniti adverbom gdje, ali nije dosta
jasno znacene, jer se istice i cudene (pisac se
rudi samome sebi) kao kod d), pa i kud ne na-
znacuje mjesto ograniieno kao sto moze biti kod
gdje, nego prostor kroz koji se sto moze siriti i
pruzati: Kud ohodim ja I'legova govorenja sladka
i znana . . .? kud korisnijeh broj nauka . . . ? G.
Palmotid 3, 155a. Kud ohodim potiStene ufie-
nike ki § Aim gredu? 3, 16la.
f) i u ovome primjeru kao da znaii
Ho i gdje, ali je primjer iz narodne pjesme iz
okruga toplickoga u Srbiji u kojeniu se ne razli-
kuje padeiima i adverbima stane od inieana:
Kude cemo k nooi po6ivati '? (nize: Da nodimo
u gore zelene). u M. D. Milicevid, kra}. srb. 409.
b. u podloznoj recenici, radi shvacana
kao interogativnoga adverba vidi kako, I, 2).
a.) qua, vidi a, a). Kud si s listom
bil, sada ho6u znati. Oliva. 45. Eto pazi, nevir-
nice, kud nevira tvoja nice. V. Do§en 258''. Koji
zem]e zna dilit u sitvu: kud luk vaja, kud li
sijat blitvu, kud Ian nice, kuda zito rodi, kud
sam kucnik po bostanu hodi, kuda loz6_ grozdjem
se ponose, ... .T. S. Ee}kovi6 15. — Cinase mu
se da je zasal is puta i ne umi§e kuda pojti.
Mirakuli. 103. Gdo hodi po no6i, ne zna kuda
hodi. Transit. 90. Oliva upita, dojti 6e on kuda.
Oliva. 56. Na Kosovu turska vojska biSe, kud
ce udrit jos se ne znadise. And. Ka6i6, razg.
211''. Da ja vidim kud mi drago §eta. Nar.
pjes. vuk. 1, 369. — Povedet kuda je kunfin ta.
Moil. Croat. 46. (1395). Jer slip ne zna kuda ide
sunce. And. Kacic, razg. 310i. — Ne umijuci
kude iziti, rikam poslidovah cetirim. Aleks. jag.
star. 3, 290. — Ne umijaSo kudije poci. Zborn.
43». — Soko 66 ti kazevati kudijer ies putovati.
Nar. pjes. vuk. 1, 82. — Ne umijuci kud hoditi.
Nar. prip. vuk.^ 247.
h) quo, vidi a, b), i 3, b. Tbj 6asb
delise se i pojdose, da ne vemo kudb. Spom. sr.
1, 64. (1405). Podu iz daleka za nim, da vidim,
kud 66 po6. M. Dr2i6 234. Upita kud idu. F.
Lastri6, svet. 17'>. VidiS, idero, kud propaneS.
V. DoSen 186». Da ne vidi kud joj ode majka.
Nar. pjes. vuk. 1, 572. Mole sveca, kud 6a svetac
poci. 2, 75. Ode mialit kud 6e pobjegnuti. 3,
284. _A ja ne znam kud je otiSao. 4, 147. Svi
gledaju otUud izvire, a niko ne gleda kud po-
nire. Nar. posl. vuk. 282. Ali ne znam kud se
kiSige diie. M. A. Eejkovic, sat. BR". Neg so
cudi, kud 38 StoSta diva. C4''. No zuaS kud ces
bit osuden. M. Zorifid, osmina. 70. Nit' da mari,
kud de duiia. V. Do§en 6*. Pazite, nenavidost
kud vas vodi. 143''. Nit' ga sreta tko, ni kud
de pita. Osvotu. 2, 10. Da ja pitam, kud so
vojno sprema. Nar. pjes. vuk. 1, 424. Moramo
bar za ovu naj mladu sestru znati, kud je da-
jomo i za koga je dajomo. Nar. prip. vuk.* 186
— 187. — Tko hodi u tamnosti no vidi kuda
gredo. Bornardin 68. N. Ranina 88". joann. 12,
35. Kad pozna kuda gre. N. NajeSkovid 2, 61.
Znajudi poklisari, kuda to ide, rekoSe... A. Ka-
ni21id, kam. 304 Ne znas odkle dclazi oli kuda
idii. M. Zoridid, osmina. 22. Pita kuda ides,
zrcalo. 28. Sjetuj mene, moja stara majko, kuda
mi je sad ici naj prece: il' du idi na carevu
vojsku, ir du idi kraju u svatove, . . . Nar. pjes.
vuk. 2, 363. Ko de znati kuda li de Mirko ?
Osvetn. 3, 143. — I ja vas povenem i srce me
grozi, kada se spomenem, kudi se privozi voliko
toj mnostvo od vjere krstjanske povodom u rob-
stvo u strane poganske. M. Vetranid 1, 130.
Kani ne hted istu mene, pak pobjeze, no znam,
kudi. S. Bobajevid 228. Ah! mladce, htjej nam
rit, kudi te odpravja. S. Gucetid 279. IJtekla
je ne znam kudi. G. Palmotid 2, 238. Onda de
viditi lakomci, kudi im se okrenu blago, zarad
koga dusu izgubise. J. Banovac, razg. 3.
(■) uz kud stoji i kamo radi vece
site, kad se istice da se ne zna kojijem se smjerom
treba micati. dajbudi u naj starijim primjerima
kud znaei sto i kod a). Gremo ne znam kud ni
kamo. G. Palmotid 2, 67. Ne znase uklonit se
kud ni kamo. I. Sordid, salt. 468. — Tijem
gremo ne znaje ni kudije ni kamo. N. Dimi-
trovid 35.
2. od interogativnoga se znaiena razvilo
indejinitno o nenaznacenom mjestu, 2>a se shvaca
i u iiremu smislu, ne samo o mjestu. gdjegdje se
dodaje radi vece site i kamo (isporedi 1, b, e) i
b, h)) Hi kako.
a. 0 mjestu (uopce je tesko razlikovati,
misli li se na micane kroz mjesto Hi preko mjesta,
Hi put mjesta).
a) u pozitivnoj reienici. Ako bi muz
kud daleko otisao. I. Grlicic 180. 11' okolo kud
obidi ... V. Dosen b?!^. Kada kud izlazi . . .
eib. Da kad jedan kud odlazi... 96a. Da kud
po kvaru ne hodi. J. S. Rejkovid 156. Kad se
kud sa}u carski novoi. Vuk, dan. 2, 92. Kad je
grof Neselrode isao kud na put. prav. sovj. 37.
amo pripadaju i ovakovi primjeri : Uspomene
bise satrvene i po svitu stokud raznesene . . .
Ostali stokud izmakose. Nadod. 49. Pocne ga
svud kud traziti. Nar. prip. vrd. 160. — Ne po-
vadi i rasaduj kuda. J. S. Rejkovid 151. Zavabi
te sviue kuda tamo. Vuk, rjecn. kod zavabiti.
— Sto gode bihb kude odlucila od imanja mo-
jego. Mon. serb. 415. (1442). — Jezici, od kijeh
kad mo2' kudi, naj brf.e uteci. N. Dimitrovid 14.
b) u negativnoj recenici (u nekijem
primjerima kao da se gubi mjesno znadeAe i kao
da se prelazi na znacene kod b, b)).
(ui) uz kud nema slicnoga ad-
verba (kamo Hi kako, vidi cc)). Da ved nejma
kud iz ruke ostaviti tude muke. V. Do5en 75*.
KTJD, B, 2, a, b) aa). 7
Aku tamo kud uapiujod nemam, ui uaua„' su
nemam kud vratiti. Nar. pjes. vuk. 4, 23. —
Nema kuda kona provest. 1, 7. Vala, kardas,
nemas kuda amo. 4, 188. Da iin kuda ne po-
bjogne Stevo. Nar. pjes. petr. 2, 371. Vec gi-
nimo i ne ostajimo, jer nemamo kuda kuci doci.
Osvetn. 2, 124. — Ni kude obajti. D. Barakovid,
jar. 113. — Nije kude bjezati ovamo. Pjev. crn.
19b.
hb) uz kud ima i kamo, vidi kamo,
TV, a, b) aa). Jfe imam kamo ui kudaj bizati.
A. Vitajid, ist. 508.
cc) uz kud ima i kako (u jedi-
nome primjeru kud znaci micane kroz mjesto).
Zavezi dvojici oci ubruscem kako se naj bo|e
raoie da ne bi kako ili kudijer ni naj mane pro-
zreti. V. Vrfievio, igre. 62.
c) kud stoji pred koji (tjotovo kao
da od oboga postaje jedna rijec) i pokazitje da
se svaki mice drugijem smjerom, vidi koji, 2, b,
i) bb). — Izmedu rjecnika it Vukuvu (kud koji
,in alle winds?' ,quaqua versus V s primjerom :
pobiegose kud koji). Ostali pobigose kud koji.
And. Kacic, kor. ,330. Za tili cas vojska nepri-
jate|ska prsne i razbegne se kud koje. Nar. prip.
vuk.- 207. A ostali }udi, videci, da tu uijo mjesta
za boj s Turoima, prsnu kud koji. Vuk, dan. .3,
204. Turci sa svom silom uciuise juris, to ih
sve rastjeraju kud koga. grada. 95. — Bjez'te,
roble, kuda koje znade. Nar. pjes. vuk. 2, 524.
— Bjez'te, braoo, kude koji moze. 3, 30t>.
b. kud ili samo ili uz kamo dobiva
sire znadene, te se vec ne misli na mjesto.
(i) kud i kamo, kud kamo znaci od
prilike sto i uopde. Koji rad bi previditi, a vara
se kud i kamo. J. Kavanin 467b. jjvi stvari
siluju me plakat, to jest, izgubitje ove zene i da
ja kudkamo ne postavjam toliku pomhu za odrazat
Bogu, tkoliko ova za omilit |udma. Blago turl.
2, 18.
b) vidi kamo, IV, a, b) bb).
aa) samo kud. Ne laz'to, er ni
kud lagati. M. Vetrani6 2, 386. Vece nam od-
loztvo ni kud protezati. I. T. Mrnavio, osm. 103.
Nebeske catibe ni kud provraoati. 130. Nema
kud ni amo, vec je i kod nas dobra nestalo. (Ka-
zala Ciganka kad je nekaka zeua karajuci svoje
dijete rekla mu u Cigane da ide). Nar. posl.
vuk. 203. Ni kud majci, ni kud u devere. 221.
Bez toga truda, bez toga rada nije kud. M. Pa-
vliuovi6, rad. 57. — Ni kuda lagati. M. Vetranic
2, 376. Zato se nije kuda protiviti crkvi. I.
Aucic, vrat. 134. Braniti se vec ni kuda. P.
Vuletic 70. Bit srodniji ve6 nejmamo kuda. S.
Milutinovii u Pjev. crn. 4b. — Boji ti nijesam
mogao biti, a grdi nemam kud. (Kad se ko pravda
sto mu kakav posao nije boji. u Grnoj Gori).
Nar. posl. vuk. 28. — Izmedu rjecnika u Vukovu
(nemam kud ,ich kanu nichts anders thun' , alias
agere non possum' s primjerom iz narodne pjesme:
Noma kuda }uba Dragijina, otvorila devetora
vrata). Nema kuda srpski car-Stepane, ve6 na-
ma6e dva gelata mlada. Nar. pjes. vuk. 2, 164.
Sada otao no imadne kuda nego je moradne za
nega udati. Nar. prip. vila. 1867. 762. — Nema
kude Komnen-barjaktare, no 3 polovin' ode ka
Udbiue. Nar. pjes. vuk. 3, 178.
bb) uz kud ima i kamo. Mi vece
ne znamo ni kud ni kamo. M. Drzic 356. Be-
sjeda me tvoja steze, da ne mogu kud ni kamo.
G-. Palmotii 1, 169. Ne umjese ni kud ni kamo.
I. Dordic, ben. 186. Ne imajud kud ni kamo,
svaki utec se k tebi zeli. A. Vitajic, ostan. 254.
Nije ga kud ni kamo. (Z). Poslov. dauic. Ispred
9 KUD, B, 3, a, a).
Boiije vo\e ui kud ui kamo. Nar. pusl. vuk. 105.
— Nije kud kamo. (Nema se kuda, nego tako
vala da bude). Nar. posl. vuk. 215. AH mu no
bi kud kamo, nego mu je (seer) da i on se s uome
vjenfia. Nar. prip. vuk. 129. Vide vec da nije kud
kamo, te ona sta ce, da je otac ue vjenca, naumi
da ubije sama sebe. 145.
3. M relativnome smislu.
a. qua, 0 prolaienu kroz mjesto, preko
mjesta, pa i mimo mjesto.
a) u pravome smislu. Kud imise
minuti Isus. Korizm. 94b. Ukazi mi put kud se
ovamo ide. M. Drzi6 125. Put u visini nebeskoj
kud je orao proletio i prosao. M. Divkovic, bes.
65a. Jur se dan nagiba kud sunce zapada. B.
Barakovid, vil. 151. K lioj na prozor uziso je,
kud ga ona skrovno primi. Gr. Palmotic 1, 363.
Cisti slide Isusa kud po raju seta. I. Ancic, ogl.
135. Ki put kazu tebi i meui, kud se grede na
nebesa. J. Kavaiiin lOofi. Vrata ognena, kud
se shodi dol' Kocitu. 39 lb. Otvor'te mi vrata,
kud ulazo praveduici. I. Dordic, salt. 402. Ima.s
u pameti mista kud imas proc, gdi imas do6.
J. Filipovi6 1, 332b. Kud po suhu imas hodit.
A. Kanizlid, bogojubnost. 434. Nitko tamo ne
izvodi kud fiejadi mnogo hodi. V. Dosen 105b.
Rodio se je kud sva djeca radaju se. S. liosa
184'i. Priko Palestine kud bise nihov put. And.
Kacic, kor. 72. Po zelenim goricam kud zdene
rike teku. M. Katauftic 45. Zv'jezda ce ti svijet-
Hti kud des putovati. Nar. pjes. vuk. 1, 82.
Cestit bio kud odio! 1, 147. Pak je nosi putu
na raskrsde kud de prodi svati Ivanovi. 1, 243.
I kaldrmu kud mu Ruza sede. 1, 262. Ukraj
Save, ukraj vode ladne, kud prolaze zitarice
mlade. 1, 263. Nose cudim zecu dimijama: kud
se vere, kako ne izdere ! 1, 529. Na raskrSdo
kud prolaze |udi. 1, 545. Prodi, lu6e, kud te
srce vuce. 1, 634. Pozatvora skele oko mora i
drumove okolo primorja kud prolazi carevina
blago. 2, 402. U klisuru tvrda Kacanika kud
ce prodi Grcidu Manojlo. 3, 26. Kaz', Harape,
kud si prolazio. 3, 321. Stade Luko razredivat
vojsku, kud de koji udrit poglavara. 4, 253. Kud
je voda jednom tekla, opet do protedi. Kud ludi
prodrijese, tud mudri ne mogose. Nar. posl. vuk.
162. Kud svi Turci tud i delavi Mujo. Kud uslo
tud izi^lo! (Rece se u sali nazdrav|ajudi). 163.
— Nadamo se svaki cas Turci udaro kudno i
lane. Protokol pis. pr. M. Nenadovida. 86. —
NiStar ne poresa, ni trava ni zito, kuda vojska
plesa, po sve ono lito. M. Marulid 15. Kazi mi
put, kuda u pedinu ovu vhode. Aleks. jag. star.
3, 304. Pri ovomu kraju, kuda puta nije opdeua.
Gr. Palmotic 1, 348. Lipa ti je Sava voda ladna,
kuda tece nije zem)a gladna. And. Kadid, razg.
245*. Kakva je ograda kuda su koni unisli.
M. A. Bejkovid, sabr. 71. Tesko zem|i kuda
vojska prode ! Nar. pjes. vuk. 1, 494. Da znas,
diko, kuda ^aja prodi. 1, 633. Kuda vojska pro-
lazi tud se trava ne nalazi. Kuda ide Rusto tuda
stoji pusto, a kuda ide Lazo tuda stoji prazno.
(U Hercogovini). Nar. posl. vuk. 162. Rupa na
kudi kuda izlazi dim. Vuk, rjedn. kod baga. —
Kudaj sam hadila, tudaj sam molila. Jacke. 18.
— Otb mesta... kude su tekovista nis Plavnicu.
Mon. Serb. 18. (1233). Ovo kude povedose medu.
264. (1389—1405). Sto bi godi nihb trbgovci ili
nibb sluge srebra nosili iz nasega rusaga u Du-
brovnikb ili inude kudo imb drago. 487. (1461).
Pojdose vozedi kude sami htihu. P. Hektorovid
17. Nos i dvi nosdrve kude dib pojimas. D. Ba-
rakovid, vil. 17. Kude gre§, tude mre.s. Jacke.
2. — Kudi imaSe prodi. N. Radiua 202-''. act.
KXTD, B, 3, a, a). 7'
ap. 5, 15. — Kudo Turoi hode dobra no 6iu6.
Spoin. 8r. 1, 148. (1420). ICudijo proi imaSe.
N. Nal6§kovi6 1, 121. — A ilru^^osa P'lta ne
imahu a kudijoii utedi mogalm. Nar. pjes. vuk.
o, 1G8. Da otidera nodaSnijom tragorn kudijeu
sam zavodio Turko. Ogled, sr. 142. I tvrda jo
kudijoii idemo. P. Potrovio, gor. vijen. 51. —
Okrenu so kud istjefie sunce. Nar. pjes. u Vuk,
rjeftn. kod kud.
b) s (jlagolima Ho znaie udarali,
vezati, o mjestima po kojima sr udara, o mjestu
jireko knjega se veze. Kud udara bo/.o ^ubovicii,
kud udara Piv|anina Baja, prosijeca svilu i ka-
divu, . . . Nar. pjes. vuk. 3, 470. Va|alo bi ga
po trbuhu biti (a ne kud so judi biju). Nar. posl.
vuk. 31. Ko dr/.i za per6iri udara kud hoie. 137.
Kud ga veze srco mu so steze. Nar. pjos. vuk.
3, 432. Udario ga kud se teoci vezu (po glavi
ill po vratu). Nar. posl. vuk. 327. — Tor rau
svu protri put kuda je izraiien. M. Vetrauio 2,
170. U dosnoj sabja, pa sijecite kuda znate.
PravdonoSa. 1852. 8. — Sijocito kuder hocete. 1.
— A kudije Vidak udaraso, onudije crna krvca
vraSe. Pjev. crn. 158b. — ifo lijevom per5in
drii desnom sijefte kudijer hoce. Nar. posl. vuk.
144. A kaluder bijuci ga opet kudijor je mogao.
Nar. prip. vr6. 29.
c) 0 mjestu preko kojega ili po ko-
jemu se Ho Siri ili pruza, ili koje Ho (sireci se)
obuhvaca. maze biti u prenesenome sinislit (ne o
pravoine micanu). Zrakom obhita kud pore morski
val. D. Barakovi6, vil. 15. Buduci mu aestalo
koze, pofie zubi natezati, da ima kud jos pisati.
F. Lastric, ned. 319. Buduci zalosno iskali ga
kud su urajeli. S. Kosa 41*. Vinska loza kud
se nizom me6e. J. S. Re}kovie 76. Kud su dosad
rodna iita bila, tud jefimova bi se klica klila.
113. Ivan gleda i gore i doje, al' ne zuade nista
kud je gore. Nar. pjes. vuk. 2, 562. Po planina
kud Manojla kaiu. 3, 325. Zavede in Lazar u
plauine od svijeta kud ga vldet nece, kud s' ne
6uje vaSke ni kokota. 4, 303. Kud je prt, tud
je put. Kud je teze onamo i preteze. Nar. posl.
vuk. 162. Po refienim mjestima kud se danas
juna6ke pjesme naj vi§e pjevaju . . . Vuk, nar.
pjes. 1824. 1, 20. Ono mjosto kud su posadene
jabuke i kruSke. rjefiu. kod baSfa. — Da si 6ine
trbgb zakouomb kuda ushote. Mon. serb. 363.
(1430). Na§e trbgovce sabjudati . . . svuda kuda
je nihb mo6b mo2e doseoi. 430. (1445). Put
otvoren kuda vide. V. Dosen 91*. Dva kalama
il' fietiri bilo, med ne kuda cipotiua rezi, kore
komad od kalama vezi. J. S. Rejkovic 145. Bu-
JubaSice iz oni naija kuda je on zapovijedao.
Vuk, dan. 1, 78. — Da pase kude jedno selo tude
i drugo. Zak. duS. pam. Saf. 35. Kude su bili
trbgovi u prbve gospode, tudezi da su i sbda.
Mon. Serb. 206. (1387). Svude inudo kude se
drze. Mon. croat. 243. (1543). Kude on po nebu
svitli tude ona za Aim cvitom obraca. P. Zo-
ranio 36a. — Kuder ga vojnici slavjena dvoriSe,
onder ga krvnici vezanj. gonise. I. T. Mrnavi6,
osm. 171. — Da sabludamb nihb trbgovce i nihb
trbgb odb vsakoga zla vsude kudi budu modi
doseii. Mon. serb. 229. (1397). — Kude oblada,
tude si hodite. 24 ' _J4 — 1240). Kude ne drb-
zave krajevbstva mi'. 60. (1293—1302). Kude se
ne ore ni kopa. 95. (1330). Vsudije kudije uasa
moStb more dosedi. 312. (1421). — Po mestehb
kudeno je zakonuo mesto soli prodavanija. Spom.
sr. 1, 12. (1898).
b. quo, M koje mjeslo, isporedi kamo,
m i gdje, n. A, 3, b.
a) uz glagol koji znaii pravo mi-
) KUD, B, 8, b, e).
cane. Ni kuil pobjeXe, ni se kuda ukloui. M.
DivkoviA, bos. QSOb. Da onamo propanote kud
tegliti na'ftaneto. V. DoSen 225''. Kud mo oci
vode i nogo nose (oti6i 6u). Nar. posl. vuk. 162.
anw pripadajii i ovi primjeri : Kud pade da pade.
(D). Poslov. danifi. Kud puklo da puklo. M. A.
Re[kovi6, sabr. 23. Kud palo da palo. (ili:) Kud
puklo da puklo. (Bilo kamo mu drago). Nar.
posl. vuk. 163. i ovakovi primjeri u kojima glagol
znaii micane, ali se shvaia u prenesenome smislu :
Kud su o§li tri mjesoca dana, noka idu joste tri
nedoje. Nar. pjos. vuk. 3, 314. Kud je otisla
sjekira nok ido i drzalo. Kud je otisla tiau6a
nok ide i stotina. Kud je otiSlo juno nok ido i
uze. Nar. posl. vuk. 162. Evo do malo vrimena
kud 00 dodi tvoje posteiio. J. Filipovid 1, 479'>.
— A mi da idemo kuda smo poSli. M. A. RB|kovi6
sabr. 48. — I kudije ja idu, vi ne mo/.eto dodi.
N. RaAina 51". joann.' 8, 21. — Moze kud zna-
iiti i micane put ieladeta, te je gotovo islo Ho
kojemu, put kojega. Kazuj, kurvo, druzinu ostalu,
i jatake kud ste dohodili. Nar. pjes. vuk. 3, 357_
b) nema glagola, ali se ima u misli
glagol Ho znaii pravo micane. Bjez' ti kud hod.
I. G-undulid 491. Dodi de vrime kada do vam
kouopoi biti kojim dote ne samo biti frustani
nego joS svezani i odvudeni kud ne biste otili. F.
Lastrid, ned. 319. Kud bi htio id ne more. V.
Do^en 2(>^. Da ji pusti podi s oruzjom kud jim
drago. And. Kacid, razg. 108. Idi sada kud ti
drago. Nar. pjes. vuk. 1, 350. Idi s Bogom kud
je tebe drago. 3, 180. Ode pravo kud je na-
umio. 3, 442. Kud mu otac naredi ode. J. Ba-
novac, prod. 83. Otidose na posao kud im bi-
jase stareSina naredio. M. Zoricid, zrcalo. 181.
Kvid ostali narod, tuda du i ja. Vuk, grada. 53.
amo pripada i ovaj primjer: Tere ne moze pje-
sice podi kud si se zavjetovao . . . M. Divkovid,
nauk. 36!^. — Da ponese na slobodnu ili mu u
Dubrovnikb ili inuda kuda mu drago. Mon. serb.
487. (1461). Josip uprav}a koracaje Isusove kuda
je nemu drago. A. Tomikovid, gov. 33. Voce
bjezi kuda tebi drago. Nar. pjes. vuk. 2, 112.
Kuda htiste tuda grete. M. Marulid 299. Kuda
hodeS ti me vodi. G. Palmotid 2, 241. Put
otvoren sirom svima, da izbere kuda voli. V.
Dosen 32b. — Do svetoga Luke kud ti drago
ruke, a od svetog Luke tur' u Aedra ruke. Nar.
posl. vuk. 67.
e) uz glagole slati, zvati (koji znace
iizrok micanu). Kud koga posaje onamo grede.
1. Andid, ogl. 94. Kud ni (mlade) truli linac
Saje. V. Do§en 241*. amo pripada i ovaj primjer :
Te je sitnu knigu nakitio, ne kitije kud je nojzi
kaze, no je kiti preko mora sineg. Nar. pjes.
vuk. 2, 382. — Ne hotedi podi kuda ga Bog po-
silaSe. Nauk brn. 22b. — ide broz svakoga ka-
snutja onamo kuda ju Bog zove. A. Tomikovid,
gov. 27.
(I) uz glagole Ho znaie dati, a to
u osobitome smislu (n. p. udati. trositi).
aa) ako glagol znaci udati, kud
znaci: za kojega (muia), u koju kucu. Kud je
(kcer) dala, u zS 6as je dala! Nar. pjes. vuk.
2, 480. Zeni sina otklen znas, a udaj sder kud
mozes. Nar. posl. vuk. 80. — Slieno je i uz
glagol zeniti se (uprav o mjestu). Ti se zeni kuda
tebi drago, ne zeni se u Robjine grade. Nar.
pjes. istr. 1, 20.
bb) uz glagol Ho znaci troHti ;
kud znaii: u Ho. Etc babo kud poharfii blago.
Nar. pjes. vuk. 2, 104.
e) uz glagol i druge rijeei Ho znaie
smjer, n. p. kod okretana, gledana, (u prenese-
KUD, B, 3, b, f).
KUDATI
name smislu) govora. Kud svrneS tve lice, tuj
dode sva rados. S. Manfietic — (r. Dr2i6 491. Kud
jjogleda, okom raaijefie kao muiia iz mutna oblaka.
Nar. pjes. vuk. 3, 407. Kud o6i tud i pamet.
L. Vladmirovic 48. — Zid 6e opasti na onu stranu
kuda je nagnut. M. Eadnii 270ii. Kuda o6i tud
i pamet. J. Filipovic 1, 282b. Kuda je Barda
svojim razgo\'orom nisanio 1 smirao. A. Kanizlii,
kam. 42. — Svak iece poskokom kude glavom
kine. D. Barakovi6, vil. 14. Kudo glava krene
tamo uda sluze. 120. — Vazda veseo budi i
posten, strice moj, veseli ti kudi obrnes obraz
tvoj ! A. Sasin 150.
4. moze imati pred sobom prijedlog od
(ot-b), mdi otkud. rjede do. Dokuda Njeperi6ioa
shodi. I. T. Mrnavi6, osm. 41.
5. vidi kudgod, kud god, kud mu drago,
ikud, nikud.
1. KUDA, adv. vidi kud.
2. KUDA, /. rep. — Moze biti da Je od tal.
coda, ali je vi§a prililca da je dalmatska rijei
(vidi kod kelomna) od lat. cauda. — Od xvi
vijeka (vidi a, d)) it Diibrovniku (i jos gdje po
zapadnijem krajevima), a izmedu rjecnika u Be-
linu (,coda' , cauda' IBT'i), u Bjelostjencevu (v.
rep), u Stulicevu (,cauda').
a. u Dubrovnikii se kaze svagda kuda za rep
u ptice i u ribe, pa i u prenesenome smislu u
zvijezde (rcpatice) i na odijelu.
tt) u ptice. Moze se primijeniti ta§ta slava
k paunu koji je puu taste slave i sve negovo
veselje nije ino negoli gledati perje svoje fiiiieii
rotu kudom. Zborn. 7:>. Cesto rasiriva (paim)
svoju kudu u saroviti ol;rug. A. d. Bella, raz-
gov. 143. Priobrazeiie Argovijeh ofi u kude od
pauna. I. Dordio, pjesn. 236.
h) u ribe. Vidijahu se ribe nijeme gdi po
poju morskom pliju i gdi kudam izvitijeme va-
lovite pjene biju. G. Palmotii 3, 25". Bo|e je
bit glava od gere nego kuda od cipola. (Z). Po-
slov. danic. — Moze biti da amo pripada i oraj
primjer: Kudu odrijet, tu je poso. (Z). Poslov.
daniS.
c) u zvijezde (repatice). Zvijezde s kudami.
M. VetraniA 1, 97. Iz sebe pustide (zvijezde) i
prosuti kude i repove ognene. M. Orbin 199.
Tredi er dio jasnijeh plama svojom kudom s neba
ori. P. Kanavelic, iv. 180. Zvijezdu koj do crkvo
kuda slazi. 602.
(I) dugi skut na ha(ini Ho se vlaci po
zetiifi. O zene ohole s kudami i s penolami, s faj-
tili ! Korizm. 24*. A kudom se dugom dici
(dikla). J. Kavanin 37i. Cim se mota u svjet-
lilu, i kudom se dugom gizda (Gavan). 54''.
Kuda ,coda e strascioo, la parte della veste che
si strascina per terra' ,syrma'. A. d. Bella, rjecn.
197h.
b. rep u zivotine (pta i u zmaja i u vraga)
sto nije iii ptica ni riba. govori se kuda jer se
drzi da rep nije dosta pristojna rijec. Kada se
prigodi da ju (zmiju) tko zaklina, jur kudom
zavije, tuj uho neka glas od rijeci ne cuje. §.
Mencetic 172. (Djaval) zled koju ne more dje-
lovat po glavi djeluje po kudi. M. Vetranic 1,
374. Gdi najdoh prituzan, ni spedi ni u san, bez
glave trup ruzan, grdobnu nakazan, ne imavsi
ni kude. 2, 18. Na krvave kuda (kra{a od pakla)
kap)e dracnijem bicim u tie lupa. I. Gundulic
475. Da ona (zmija) huda i otrovnija kude na
te ne obrati. 500. Kudu vije, glavu stresa (zinaj).
G. Palmotic 1, 25. Dusi kleti pripadeni taj cas
svise pod utrobu grdu kude. 3, 200''. Ide kuna
po prosu, a nije ga (va]a da treba citati: ne ije
ga), ma vije kudom, ter truni ga. (D). Poslov,
dani6. Zmaj ki nas trovnom kudom pe6e. J.
Kavanin lesli. Zvijer ima kudu od vepra, bradu
od koze. I. Dordio, salt. 68. Govori da je ne-
gova (behemotova) kuda tako jakosna, da koga
zahiti i ovije s liom ne moie mu se izmaknut.
A. Kalic 118.
e. u ovome primjeru va{a da znaii sto i tug
(konski rep), isporedi b. Pa nu meni ti zajmi
velikoga kona tvoga, i zajmi mi, moj care, kudu
srebrom okovanu. Nar. pjes. bog. 102.
(1. u prenesenome smislu, strazni kraj od
iega mu drago.
a) kao suprotno drugome kraju (glavi).
Zac leziS u bludu (govori Mlecima), za toj te
svak hull, a glavu i kudu slavan ti car (ttirski)
guli. M. Vetranid 1, 50. Ni s kude ni s glave.
(D). Poslov. danic.
b) uopce. Drugo poctenje bjese jere nega
stavjahu svrhu velijeh kola . . . Tretje podtenje
bjeSe jere svi tamnifiari koje bi uhitio bio sve-
zali bi ih za kudu od onijeh kola. Zborn. 13*.
Prilozite repate neke grijehe koji za sobom kudu
vode. B. Zuzeri 152. Ulomio je noz u kudi. (Z).
Poslov. danic. Odsjekli su mu rep pri kudi. Nar.
bl. mehm. beg kap. 178.
3. KUDA, /. ime zensko. Zemjak. 1871. 2.
KUDA GOD, KUDA GOD, vidi kud god.
KUDAGOD, KUDAGOD, vidi kudgod.
KUDAJ, vidi kud.
KUDAJ GODAR, KUDAJ GODER, vidi kud
god.
KUDA MU DRAGO, vidi kud mu drago.
1. KUDAR, adv. vidi kud.
2. KUDAR, kudra, adj. rijetka i vrlo nejasna
rijec: kaze se o konu (xiv vijeka u jednome pri-
mjeru i mozebiti i u drugome), te je po svoj pri-
lici znacene: tovarni; o tamnici (xvi vijeka) i
moze biti da znaii : taman ; o maiki (u narodnoj
pjesmi nasega vremena), mozebiti o kudravoj (ali
nema kudravijeh maiaka). mngu biti dvije Hi tri
razliine rije6i, ali Daniiic misli da je jedna te
ista rijei za dva prva znacena, vidi u Danici-
ievu rjecnika: kudrb, prvo znacene (prema ku-
diti, i Sto u Budinica psalm. 1861 ima , kudra
tamnica') mislim da je ,turpis', dolazi samo za
kona tovarna, pa je tada ,equus clitellarius': ,3ela
tovara da ne nose, ns da hrani vsako selo po
jednoga kona kudra da uosi erbkovni tovarb'.
Mfon. Serb). 99. (1330j. dolazi jo§ samo jedan
put, i to bez rijedi ,konb' a u istom znacenu :
,ucinihi.' (car Stefan) ,Seilanomi.' (selu orkve ar-
handelove u Prizrenu) ,zakonb da imb ne uzi-
maju Ibna, ni jagiietinb, ni kudra, ni da imb
jestb dalnega puti'. G(lasnik). 15, 576. (1348?).
mislim da se takom konu na suprot stavja ,koiib
dobrb', t. j. jahadi. Z(ak. dug. pam. saf.) 43. cf.
konb. — Dusa zatvorena v ovom tmenastomu,
umrSlomu (sic) i rastalenomu telu kakono u jed-
noj kudroj tamnici. §. Budinid, sum. 61''. — Ja
nabavi kudru madku. Nar. pjes. petr. 1, 288.
KUDARA, vidi kud.
KUDASI, m. pi. mjesno ime. — -a- je pisano
mj. negdaSnega b (ne zna se uprav kako bi tre-
balo da glasi). — vidi u Daniiicevu rjecnikii:
Kudbsi, selu je Zeravici crkve arhandelove u
Prizrenu isla meda ,u Kudse, otb KudbSbb prfiko
u Drimb'. G(la9nik). 15, 310. (1348?).
KUDASIC, m. prezime. — xvi vijeka. Marko
Kudasid. Mon. Croat. 277. (1576).
KUDATI, kudam, im^s/. uidi kuditi. — Na
KITDATI
712
Jednum mjestu xvii vljeka. Da bi bil dostojan
jodan ki je neumic da sa svi kudajn i karaju
ako ne bi viroval druKonui f.loviku raudru, plo-
nipnitu ... P. Eadov5i(^. na6in. MS.
KUBATICA, /. reiyatica (zvijeida), vidi 2.
kuda. Zvijezda kudatioa. P. Kanaveli6, iv. 602.
KUDBA, /. kudem. — Na jednom mjestu xviri
vljeka. §to svaki dan nzrastaju s velikim nepo-
Steiiem i kudbom naSe sv. viro. M. PaviSi6 51.
KUDE, vidi kud.
KUDKCAlifE, n. djelo kojijem sc ktideca. — U
Vukovii rjecniku.
KUDlilCATI, kud6c6in, impf. teturati, vrludati.
— Akc. kaki je u inf. taki je u praes. 3 pi. ku-
decaju, « aor. kudi^cah, it gen. praes. kudt^cajuii,
i( ger. praet. kud6cavsi, u part, praet. act. ku-
dicao; M ostalijem je oblicima onaki kaki je u
praes. 1 sing. — U na.^e vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovii (,taumeln' .titubo')- A ja starac,
romi jarac, kudecaiu uz ulicu. Nar. pjos. vuk.
1, 436.
KUDE^-, vidi kudje)-.
KUDEJ^jA, m. ime mu§ko (Hi nadimak). — U
narodnoj pjesmi xviii vije.ka. Od mqjega pobra-
tima od Kude]e Nov}anina. Nar. pjes. bog. 195.
KUDE^jAN, m. prezimc. — xvi vijeka. — Maze
hiti da je e po ekavskume yovorii, isporedi ku-
djeja. Mafcija§ Kudejau. Mon. croat. 300. (1595).
KUDER, vidi kud.
KUD GOD (god se jace. istice akcentom ne.go
kud), adv. quacunque; quocunque, kud je rela-
tivno, a god niu daje neogranicerio znacene; mcdu
kud i god moze se nmetnuti jedna Hi vise enkli-
tika (ispuredi 2. gdje god). — Toliko kud moze
imati koji mu drago oblik, koliko i god (vidi).
— Od XIV vijeka (vidi c), a izmedu rjecnika u
Belinu (kud godir ,dovunque' ,quocunque' dSO-'i)
gdje se naj prije nahodi, u Stulicevu (kud god,
kud godi, kud godir ,quocumque, quoquoversus,
quoquoversum'), u Vtikovu (kudgod, n. p. kud-
god podes trebade ti to ,iiberaU' ,ubique'; kuda-
god, kudagod, kudgod).
a. quaounque, kroz koje god mjesto, preko
kojega god mjesta, mimo koje god mjesto. Ova
voda, koju nosim ja uza se kud god hodim, u
noj mo6i sve nahodim, dobri pjenez i S nom
kupim. Jedupka nezn. pjesn. 237. Kud god ide,
on zamece kavgu. Nar. pjes. vuk. 1, 215. Kud
god odi§, neka jadikujes. 2, 25. — Pla6em i tu-
gujem kud godar prohajam. Nar. pjes. istr. 2,
172. Kudaj godar tuzna hodim. Jacke. 83. —
Kude gode naJi trbgovci gredu po putovehb,
vbzde careva zom}a. Spom. sr. 1, 2. (1395). —
Kudaj goder sam setala na tebe se ogledala.
Jacke. 81. — Kud god hodim na srcu ga nosim.
Nar. pjos. vuk. 1, 377. Kud god sunce tece,
svud se h}ebac pece. Kudijen god pasase, posa§e
(n. p. ovce ili krave, i zuaSi: kako je god bilo,
ele se iteta ufiinila). Nar. posl. vuk. 162. — Kud
sam godo na konu hodio, sve sam Marka aa so-
bom vodio. Nar. pjes. vuk. 2, 194:.
b. quocunquG, u koje god mjesto, put kojega
god mjesta. Kud se god okre6em. A. KaniXlii,
roz. 32. Zato oni sada slide jaganca, kud god
on ide. E. Pavic, ogl. 682. Srican bio kud god
se ganuo! M. A. Re|kov;6, sat. H41'. Kud god
se okreneS svagdi je Jupiter, sabr. 6. Kuda se
god Aman okrice. I. ,1. P. LuCic, razg. 3. Kud
god obrati ofti svoje. J. Rajic, pouc. 1, 6. Kud god
)udi putuju, tu staju. J. S. Eejkovic 384. Ja
idem za tobom kud god ti podeS. Vuk, mat. 8,
KUDILOVK^
19. (5uvaiu te kuda god pode§. D. Dani6i6,
Imoja. 28, 15. Idi kuda te god poSJem. jer. 1, 7.
— Kud godi moj pogled obratim^ pun vire, svud
mi 90 njoSto lod i ogan prizire. S. MenCotic 54.
Mlada 6ibi6ica, il' je prigneS na lijevo ili na
desno ili uprav pu3ti§, kud godi ju okreneS,
onuda raste. M. Divkovic, bes. 122''. Kud so
godi u svetoj crkvi obratimo, svagdi prid oCima
imamo ... J. Filipovii 1, 313*. Kud mu godi
pamet hodi ... V. DoSen 821>. amo pripada i
ovaj primjer a ne pod kud mu drago (vidi) : Da
kuda mu godi drago bude, mo6i 6o hodati. A.
Kauizlic, kara. 73. — Ovi slijede jaganca kudije
godijer pode. N. Ranina 24''. apoc. 14, 4. Tebi
sreda svud jo sluXbovala kud godir sam tobe
opravio. Osvetn. 3, 61. — Kud god hode, prele-
deti moie. Nar. pjes. vuk. 2, 107. Kuda so god
obradaSe, nadvladivase. D. Danidid, Isam. 14, 47.
KUDGOD (kiidgod), adv. aliqua; aliquo, rijelca
god daje adverbu kud indefinitno znaiene (ispo-
redi 1. gdjegod). — I mj. kud i god mogu biti
razliini oblici (vidi kud i 3. god). — Od xiv
vijeka (kude gode, vidi c).
a. aliqua, kroz kojcgod mjesto, preko ko(fa-
god mjesta, mimo kojegod mjesto. — Izmedu rjei-
nika u Stuliievu (kudagod ,per qualcho luogo'
,quaquam').
b. aliquo, quopiam, quoquam, a kojegod
mjesto, put kogagod mjesta. — Izmedu rjeinika
u Belinu (kudgodi ,in alcun luogo' , aliquo' 447a ;
kudgodijer , verso qualche luogo' ,quoquo versus'
447"), u Stulicevu (kudgod , quoquam, quopiam,
aliquo'), u Vukovu (kudgod i kudgod ,wohin
immer' ,quocumque demum'l. Sto du ja sad od
ovoga tvoga mala a mojega lijepoga dara, ili du
ga s tobom na ovo mjesto arciti,... ali kudgod
u vilaot poslati? u Vuk, kovc. 67.
e. s prijedlogom od (otb). — Izmedu rjecnika
u Belinu (od kudagod ,da qualche banda' ,ali-
unde' 598''). §to starbcb samb pritezii ili dobude
ili isprosii otb kudegode. Mon. serb. 80. (1302 —
1321). Ako bi kojugodi usilostb odb kudagodi
Dubrovuikb imao. 452. (1452).
KUDI, vidi kud.
KUDICA, /. dem. 2. kuda. — Akc. se mijena
II gen. pi. kudica. — Od xvi vijeka, a izmedu
rjeinika u Belinu (,eodetta, coda picoola' ,cau-
dula' 198a). Pozlatua kudica joS joj se (zvijeri)
vidja§e. M. Vetranid 2, 176.
KUDI6, m. prezime. — U naSe vrijeme. 1>.
Avramovid 2-53.
KUDI61, m. pi. ime selu u Bosni u okrugu
travniikome. Statist, bosn. f>7.
KUDIJE, KUDIJEN, KUDIJER, vidi kud.
KUDILAC, kiidioca, m. eovjek Uo kudi. — h
Vukovu je rjeiniku akc. kud-, ali vaja da je to
pogreska, vidi kuditi. — U naSe vrijeme, a iz-
medu rjecnika. u Vukovu (,der tadlor' .calumni-
ator'). Kude mi je troji kudioci. Nar. pjes. vuk.
1, 275. Kletva kudiooima. Vuk, nar. pjes. 1, 275.
KUDILIOA, /. zensko ce(ade sto kudi. — U
nase vrijeme u Lid. ,Kako ti se djevojka za-
rudi, onda kudilice imaju posla'. ,T. Bogdauovid.
KUDILICINO, n. kao da je ime selu. — xvi
vijeka. Solo ko je bilo Kudilidino. Mon. Croat.
214. (1.525). ^
KUDILOVIC, m. izmisfeno kao prezime za 60-
vjeka .sto kudi. — U jednoga pisca xviii vijeka.
Ne najdose se nego samo dvojica kojima ovaj
Satir ciiiase se nakrivo ... A drugi (hi) moga
vojnidkoga stana imenom Nesmir Kudilovid. M.
A. Rejkovid, sat. A4«.
KTJDI];.EVO 7
KUDIJ^EVO, n. izmisjeno mjesnu ime (mjesto
gdje se kudi). — U narodnoj poslovici nasega
vremena, a izmcdu rjecnika u VuTcovu (u ovoj
poslovici : Idem u Kudijevo, da te skudim ,das
tadelland' , terra calumniatorum'. cf. ako). Ako
Bog da? (mjesto: ,kuda 6es, kuda si posao' ili
,kuda si naumio', koje nijedno kazu da ne vala
reci; ako li bi se ko zaboravio te zapitao koa:a
sa ,kuda', deko)i mu odgovore;) Idem u Kudi-
)evo da te skudim. Nar. posl. vuk. 1.
KUDINA, /. ime mjestu na ostrvti Krku. —
XV vijeka. Na Kudini (sini). Stat. krc. ark. 2,
295. (1443).
KUDITI, kiidim, iiiipf. vitii])erare, puknzimiti
rijecima da se o home ili cemu (objektu) zlo misli,
govoriti o cemu (ohjektu) da je zlo, da ne vrijedi ;
suprotno: hvaliti. isporedi huliti, huditi, hudati.
(nije dobro titmaceno u rjeinieima rijecima sper-
uere, contemnere, despicere, i calumniari). —
Akc. se ne mijena (anr. 2 i 3 sing, kiidi). u Vii-
kovu je rje6niku kuditi, kiidira (takoder i ku-
dilac), ali je to jamacno Stamparskom grijeSkom,
jfr su u istome Vukoni djelii slozi-ni glagoli oku-
diti, p6kuditi, skuditi po kojima se vidi da je
prosti ohlik kiiditi ; i Danicic pi§e kiiditi. akc.
u glag. rad. 6, 107. — Bijec je stara, isporedi
stslov. i nslov. kuditi. — Tzmedu rjeinika u Mi-
kalinu (kuditi, liuliti, pogrditi ,sperno, contomuo,
despicio'), m Bjelostjcnremi (kudim ,improbo, in-
cilo, do vitio, reprehendo, reprobo, vitupero'. 2.
V. spotam), u Stiilicevii (,spernere, contemnere.
despicere' iz Mikajina), ii Voltigijina (.riprovare,
biasimare' ,tadeln'), a Vnkovu liibol reilen von
einem' ,calumnior').
a. aktivno. Tvoj grad ja ne kudim, jore svako
misto pribogato sudim, u kom si ti listo. H.
Luci6 191. Ali hvali ali kudi. I. BandulaviA,
predgovor. Kudi' me tko kudi, li me nijo dosti.
I. Ivanisevic 280. Kad te zlofiest ftlovik kudi,
kot da hvali, vesel budi. P. Vitezovii, cvit. 24.
Vridan casti ni med ]udi ki sto hvali to i kudi.
49. Svoja uzdizat a drugoga djola kudit. I. Gr-
licii 201. Kudi, hvali, ruzi, slaSi ... J. Ka-
vaiiiii 88a. Mrmjak kudi stvari tuje u tmi, muogo
kad ne vidi. 79^. Njeki neuprav kude riega da
na grabse bio je davan. 243''. Kudim zlovojnost
kako zapriku od kriposnih dilovanja. A. d. Bella,
razgov. 210. Mnogi zamiraju, kad koje ki'iige
izadu na svit (a navlastito hrvaske) i kude ih u
puno stvari. J. Banovac, pripov. iv. UdiJ ga
pocmu neiiavidnici kudit i zl iglasiti. 230. Ovo
dilo kudi§e mlogi. A. KaniXlic, kam. 20. Kude
papu kako fovjeka slabijega srca. .384. Latini
kude zlotvorstva ovoga cara. 617. Dal' svak
psuje i svak kudi da je straziii od svih judi. V.
Do§en J.58''. Ovu stvar kada razumise, pocei^e
faliti Caslava, a kuditi liegova otca Kadoslava.
And. Ka6i6, razg. 26. Kada bi mahne svoga
vilajeta kudili i u knigah korili. M. A. RelkoviA,
sat. A8a. Zagledaj u ovaj cvit, i ako u liemu ne
najdeS za tebe meda, ne kvari ovita i ne kudi
liega. sabr. in. Jezik tvoj kudi bliznega. J.
RajiA, pouc. 1, 71. Sveg me budes primiti kad
moje lice kudi§. M. Katancid 49. Samoga sebe
ne vaja ni zalit; ni kuditi, to je drugif/tj (udi
posao. D. Obradovid, basne. 435. Kude mi jo
troji kudioci: jedni vele, sanjiva djevojka, drugi
vele, (uta kano guja, treci vele, ne|upka je roda.
Nar. pjos. vuk. 275— 27(i. IsTu mi fale, a hega
ne kude. 2, 224. A i mene ne kudi druzina.
3, 390. Ni hvali Heraka ni kudi Petaka, oba su
brata iednaka. Nar. posl. vuk. 225. Tebe hvale,
a mene ne kude. 313. Bud ja, more, tvoje dobro
3 KTT1)JR];.A
kudim, a zaSto ga ti kudis? u Nar. posl. vuk.
254. Kao kudo mladozeiiu a hvale djevojku.
Vuk, nar. pjes. 1, 37. Vifiu na spisateje i kudo
ih privatuo recenzlrajuci. pisma. 61.
b. pasivno. Od nikijo fajene josu a od ni-
kije kudene. P. Posilovii, cvijet. 119. Nit' ku-
djen .sam jesi. P. Vitezovid, odil. vin.
e. sa se, pasivno. Niti se ima nase dobro
hvaliti ni zlo kuditi. M. Divkovi6, bes. 137*.
Zakon se liegov kudi. J. Kavanin 5731). A. kada
se drugi kudi, to u riemu radost budi V. Dosen
11.5a._
KUDIV, adj. vituperabilis, kojega treba kuditi.
— Kao da je oimkooo znaceiie it jednome pri-
mjeru xviii vijeka. Tkoji razlog jest imat posto-
vanje prahu 1 ostadkom svetih, buduc toliko na-
semu vidiuju od nista i kudivi? Blago turl.
2, 67.
KUDJELIN, m. ime musko. — -je- stoji po
juznome govoru mj. e; u istocnome glasi Ku-
delin. — xiv vijeka, a izmedu rjecnika u Dani-
cicevu (Kudelinb, ime musko). Vt vreme ze to
nekoja dvaa velmozii samovlastna i samobratna
suste vikorenivsa se behu vt. Branioeve v h meste
rekomemb Zdrele, Kudelinb i Drbmanb. Spom.
stoj. 20. (oko 1318). (vidi i: Obretosta se dva
neka velbmuza ukorenivbsa so vb drbzave zem)e
branicevbskyje vb mestu rekomfimb Zdrole, . . .
brata jedinyjo matere, jaze glagoju Drbmana i
Kudelina. Danilo. 114 — 115). Dojko a brat mu
Kudelinb (Kudelinb. 85). Doc. hris. 17. it istome
spomi'nikii ima jos Kudelinb * Kudelinb, svako
po tri piita. Uvedesmo kako sto svezali Kude-
lina Dabojevi6a nasega Dubrovcanina. Spom. sr.
2, 31. (1388). — Bio je i grad ovakovoga imena.
(vidi: Jos ima vi§e razvalina od kula i od starih
gradica s jedne i s drugo strane Mlave. narodno
pricane sve to pripisujo braci Drmanu i Kude-
linu. M. D. Miliiiovio ii Glasnik. 21, 57). Upire
(Be(anica) u Mlavu kod razvalina grada Kude-
lina. Glasnik. 43, vidi i M. D. Mili6evi6, srb.
1033.,
KUDJELA, /. a) cannabis; b) pensum; c) co-
lus, ne maze se znati koje je naj starije znacene,
vala da je naj proo, ah ne a konop(ama kao o
bi^ci, nego o uredenijem za predenc. — -u- stoji
mj. negdasnega a,, a je- po juznome govoru mj.
6, ti istocnome glasi kudeja, u zapadnome ku-
dija. — Akc. se mijena u gen. pi. kiidjSja. —
Rijec je praslavenska (uprav kondOlb, /., vidi i
primjer iz Nar. pjes. vuk. 2. 312 kod c), isporedi
stslov. kijdelb, potka, nslov. kodeija (sa znaienem
b)), bug. k-bdele, b), rus. Ky,\e.ih, b) i svlak od
konopa^a, ces. koudel, svlak, kucine, pol. k^jdziel,
6; i c), pa i lit. kodolis, b). — Miklosic misli
da je osnova u svezi s osnonom kondrb n kudrav.
— Sto u jednome primjeru xvni vijeka ima -1-
mj. ), to je samo radi slika: Nosi kopja za vre-
tenca, za iglicu zlatne strijole, a romincu mjeste
vijenca, tvrda oklopja za kudjele. ,T. Kavanin
2731'. — Izmedu rjecnika u Mika(inu (kudi|a,
preslica, kuzel ,colus'; kudi|a, predivo ,linum'; i
kod konopje), u Belinu (kudje|a ,conocchia, istru-
mento da filare' ,colus' 216l>), u BjHustjencevu
(kudeja, kudelica za teiiku preju, sebica , pen-
sum'. 2. kudeja prosta, kucine ,stupa'), u .Jam-
breUievu (kudeja za preju iz vune , pensum'; ku-
deja za debelu preju ,stupa'), u Stulicevu (.coins'),
u VoHifjijinu (kudeja ,lucignolo; conocchia' ,haar-
rupfe'), u Vukovu: fjuzno] 1. vide kouopje. —
2. ,die rupfe (so viel flachs, hanf u. s. \v., als
man auf einmal um den rockenstock bindet (oder
wiekelt), der rocken' , pensum' [cf. kudejka]. —
3. (po jugozapadnijem krajevima) vide preslica.
KUDJEH.A, a.
11. cannabis (Cannabis sativa L.), konople.
Ki kudijami otai'6 mesta pomazana. Naru?n. 58''.
Idite, kudiju uredivati, proslicu i vretono fiiivati.
I. Velikauovi6, prik. 41. Niti ostado boz, niti
kudija, niti moslo, niti slanina, niti brasno, 5to
ona za vino i rakiju ne dade. D. Rapid 268.
Udri, udri, sitna kiSa, to porosi Xito, vino, . . .
i lanove za darovo i kwdo|ii tankoviju. Nar. pjos.
viik. 112 — 113. Punu torbu kudoje. Nar. prip.
vuk. 158. ObiSno se pied kui'ama iiabija ku-
deja i Ian. Vuk, poslov. 343. U kude[i nokaki
od onijeb strukova na kojima raste sjeme, i koji
se poslijo ne dadu dobro nabiti nogn se u ro-
deiiu vade i bacaju napojo. rjecn. kod zivica.
One 5to ostaje na ogreblu kad se ogroble ku-
djeja ili Ian. kod ogreb. Prohu, grab, konopje
(kudjelu). kod omlatiti. PoSto se kudjeja (ili Ian)
izvadi iz raofiila i osnsi, onda se nabija stupoin.
kod rediti. Predu kudelu i Ian. dan. 2, 103. Ku-
djeja ,die zuberoiteten fasern'. B. §ulek, rjefin.
kod hanf. Kudeja, Cannabis sativa L. (Lazid).
Kudjola, V. Kude)a. B. Sulek, im. 180.
1). kao ime drugijem bi]kavia.
o) Kudjo)a, rus. i<yfl,L'.\u oapamicii (Primula
officinalis), Solida^o canadensis L. (VodopiA). B.
§ulek, im. 180.
b) Kudeja morska, Bicinus communis L.
(Lazi6). B. Sulek, im. 180.
c. pensum, koliko se ne samo konopala nego
i lana ili vune jednom oko presUce omota da se
prede. vidi u Vukovti rjecniku gdje ima i pri-
mjer: Daj mi jednu kudjeju vune. Vezadu ga, uz
to bojno kop}9 kao zena kude(' uz preslicu. Nar.
pjes. vuk. 2, 312. Pokloni joj sunCeva majka
zlatnu preslicu sa zlatnom kudelom i sa zlatnim
vretenom. Nar. prip. vuk. 171.
d. colus, preslica (ne samo za konop]e nego
i za Ian, vunu itd.). — Po zapadnijem kraje-
vima.
a) uopce. Dubrovafika godisnica s kudje-
}om, s motovjelom. M. Dr2i6 152. GodiSAice za
ogniste, prelice za kudjeju. 213. Svioni ures i
zladeni pritesko je noj oklopje, a kudjeja vito
kopje. G. PalmoticS 2, 167. MjeSte iffle i ku-
djeje kopje i teSki mac vladati. 2, 383. Ter
s kudjejom na me sko6i, brade se hiti. V. Men-
fietic. app. not. 2, 276. Paukom kudjeju vrag
ukrade da iz repa predu vade. (D). Poslov. danic.
Kudija prez vretena. N. Palikuca 20. I kudeje
i vretena kriva muzu cinit rade. J. KavaAin
46''. De se svekri kotlom biju, a svekrve va-
sanima, a deveri motikama, a zaove kudejama.
Nar. pjes. vuk. 1, 306. A kad zlato (djevojka)
do kudeje bilo, skovaSe joj srebrnu kudeju. pri
kudoji od zlata vreteuo. 1, 471. Na kudeji mi-
sirsko povjosmo. Nar. pjes. here. vuk. 200. Sje-
tila se preja kudeje uo6i nedeje. Nar. posl. vuk.
287. Neka mi od toga napravi kudeju i vre-
teno i stative. Nar. prip. vuk. 134. U Crnoj
Gori i u svemu .susjednome primorju preslica se
zove ,kudeja' (kao Sto sam u Risnu i u pjesmi
slu§ao: ,Sko vase joj srebrnu kudelu'). Vuk, poslov.
xLvii. Da su ga jednom izbile 2ene kudejama.
V. Vrfievio, igro. 14.
b) presti kudjeju u svijem ovijem primje-
rima pripada amo, premda bi po znacenu moglo
pripadati i pod a ili c. S djevojkam kudjeju
presti so postavi. D. RaAina 11a. Vejahote, da
kudjele Xene predu doma u tmini, a junaci ne-
prijateje da zatjefiu na ravnini. I. Gundulii 290.
Da kudjeju sramnu prede dijote vrijedno. G. Pal-
moti6 1, 120. Malo po malo prede baba kudjeju.
(D). Poslov. dani6. Ditioa zibju6i, kudiju pre-
diSe. Oliva. 52. Jfik Alcide ni 1' se stavi' prest
744 KUDJE1,.ITI
kudjeju ci6 Jubavi. J. Kavanin 7a. Sto soinite
da je samo . . . za Zeno kudiju presti? J. Ba-
novac, pripov. 242. Voselo sroe kudeju prede.
Nar. posl. vuk. 33.
c) uopie naS narod misli da je sramola
za iovjeka baviti se kudjelom, a osobito u Crnoj
Gori gdje je naj veia pedepsa za iovjeka (ju-
naka) zadjesti mu kudjelu za pas. PaSu ove
smione (zene) muXevom kudjeju, a oblaSe ga6o
one. I. Gundulic 147. Tim ako su blage 6udi,
ter krvnifiku mrzo Zeju (krali), ko zlofieste 5Ju
ih ludi medu 2ene pod kudjeju. 482. Zadjode
muzu kudjeju. (Z). Poslov. danifi. Kao da smo
pripasali oproffjace ili zadjeli kudeje. S. XiUbiSa,
prip. 188. Tone mi obraz pod o6i kao da sam
pripasao kudeju. 240.
e. vidi u Ivekovicevu rjecniku : (u Hrvatskoj)
kad se konopje ili Ian grebenaju ono Sto ostane
na grebenu. vidi kufiine, stupa, isp. sebica s pri-
mjerom: On pokida guzve kao §to se kida konac
od kudjeje kad osjeti vatru. (D. Danicid,) sud.
16, 9 (,filum do stuppae tortum putamine' ,zwirn-
fadou von werg'), ali je u Luterovu prijevodu
,eine flachserne schnur'. — vidi jos : kudjeja,
raSSeSJana kufiina. u cijeloj domovini. F. Hefele.
f. u prenesenome stnislu, kidjelja, viSe vrsti
,libellula'. na Bracu. A. Ostojii.
g. vidi stijen. — Samo u Voltigijinu rjei-
niku (,lucignolo').
KUDJE^ACI, Kudjejaka, m. pi. ime tnjestu u
Srbiji u okrugu biogradskome. — Samo s -e-
mj. je, ali to mole biti po istoinome govoru. Li-
vada na Kudejacima. Sr. nov. 1861. 334. Niva
u Kudejacima. 1875. 789.
KUDJEtiACAK, Kudjejafika, m. ime mjestu u
Srbiji u okrugu biogradskome. — Radi -je- vidi
kod Kudjejaci. Livada u Kudejacku. Sr. nov.
1861. 688.
KUD,1E:^AK, to. ime mjestima u Srbiji. —
Badi -je- vidi kod Kudjejaci.
a) u okrugu biogradskome. Livada u Kude-
Jaku. Sr. nov.' 1870. 759.
b) u okrugu oafevskome. Zemja u Kudejaku.
Sr. nov. 1866. '475.
KUDJElf/AN, kudjejna, adj. koji pripada ku-
djeli (vidi kudjeja, a). — U naie vrijeme, a iz-
medu rjeinika u Vukovu (kudjejni, vide ko-
nopjan). Vaja sa struka kudejnoga koji je jo§
neisfiupan u jedan mah rukom svu6i sve seme i
li§6e. M. D. Mili6evi6, ziv. srb. 1, 108. Kudjejna
preda ,hanfgarn'. B. Sulek, rjecn.
KUDJE^jARA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
sabackome. — Badi -je- nidi kod Kudjejaci.
ZemJa Kudejara. Sr. nov. 1872. 595.
KUDJELICA, /. dem. kudjeja. — Izmedu rjec-
nika u Belinu (.pennacchio, quel obe si pone su
la rocca per filare' , pensum' s primjerom : ku-
djojica vune 552a), u Bjelostjencevu (kajkavski
kudelica, vidi kod kudjeja). u Stulicevu (,parva
colus'), u Vukovu. Tada uzeh kudelicu (u brzome
govoru -1- m.j. J). Nar. pjes. here. vuk. 238. — Po
zapadnijem krnjevima znaii naj ieMe .Ho i ku-
djeja pod c (vidi u Belinu rjeiniku). Jadnog
kadiju povuku po podu kao kudejicu vune. V.
Vr^evic, igre. 51. Trepavice, svilu-kudijice. Bos.
prij. 1, 37.
kUDJElriXCE, /. pi. neka bi(ka. Kudijice (cu-
diglice), lupuli (Danilo), Humulus lupulus L. B.
§ulek, ira. 180.
KUDJE^jIStE, n. u Vukovu rjeiniku: vide
konopJiSte.
KUDJE^ilTI, kudjejim, impf. graditi kudjele
KITDJE^^TTr 7
(preslice) ; naticati jiredivo na kiidje}u (presUcu).
— U StuUcevii rjecniku: 1. ,colos construero'. 2.
V. ukutljejiti. — prvo znacene nije pouzdano, a
slaho je i drugo.
KUDJE^KA, f. vidi kudjeja, o (uprav je de-
minutiv), ispnredi kadjojica. — Akc. se mijena u
gen. pi. kudjejaka. — U Viikovu rjeinikii (samo
istoini oblik) : kudejka, vide kudje}a 2 $ pri-
mjerom iz narodne. pjesme: Svaka sprela po ku-
dejku preja.
KUDJE^jNICA, /. va^a da znaci: zt-mko ce-
jade Uo zivi predenem. — Na jednome mjestii
XIV vijeka, i otale u Danicicevu rjeinikii: ku-
delbnica ,inop3' (za cijelo ne znam 5to je). Sirota
kudelnica da jestb gvobodna, takozde kako i popb.
Zak. dus. pam. saf. Si.
KUDJETI, kudira, impf. u Stuliievu rjeiniku:
V. iskudjeti. — Bijec sasma nepoitzdana kojii je
sam Stulli nacinio misleci da iskudjeti (vidi) po-
staje od iz i kudjeti.
KUDLAK, m. vidi vukodlak. — U naSe vri-
jeme u hrvatskome primorju i u Istri. Na§ je
otac kudlak, pa mu va}e krst zadiSi. Nar. prip.
mikul. 88. Kudlak ,vampyrus'. D. Nemanic, cak.
kroat. stud. 36.
KUDLaS, m. platno tkauo preda po predi. u
Virovitici. F. Hefele.
KUD MU DRAGO (kud mu drago), aci«. qua-
libet; iiuolibet, znaii, kan kud, prijelaz Hi mi-
cane put mje.tta, all se istice da mjesto maze
biti koje niu drago, makar kqje, isporedi sdje mu
drago 8 koji mu drago, dakle kroz (Hi miino)
koje mu drago mjesto, preko knjega mu, drago
mjesta; put (Hi u) koje mu drago mjesto. —
Mjeste kud mogu biti i drugi oblici s istijem
znacenem. — U Belinu rjecniku: kud mu drago
,in qualsivoglia luogo' ,quocum(-iuo' 447^*; u Stu-
licevu: kud mu drago ,quolibet, ([uocumque, quo-
quo'; u Voltigijinu : kud mu drago ,dovunque'
per dove vuole' ,wnhin man will'; u Vukovu: kiid
mu drago, kuda mu drago ,woliin immer' ,quo-
cunque, quo libuerit'. — Za oonkovo znacet'ie
nemam primjera, jer amo ne pripadaju primjeri
u kojima i rau i drago imaju pravo znacene, te
je kud mu drago isto Slo i kud ga jo vola, kao
Uo je i ovdje: Ko to ne bi mogao ili teo pod-
neti, onaj neka ide iz Srbije kud mu drago. Vuk,
grada. 32. — MjeHe mu moze se upotrebiti i ti,
vidi u Stulicevu rjecniku: kud ti drago, kud ti
[ubo, V. kud mu drago.
KUDlsTA, /. kuiene. — U nase vrijeme u Lici.
,Moja rodo ! dok ti cura ne uzme novco (dok se
s kim ne vjeri) niko ti za nu i uo zna, a dok
uzme novce, to ti onda kudne sa sviju strana,
pa i oududa, moja sejo, odakle se nikada ni na-
dala nijesi'. J. Bogdanovi6.
KUDONOSa, »». (moze biti i f.) ce(ade sto
nosi shut (vidi 2. kuda, a, d)) kraju, hiskupii
ltd. (mu^ko nasi m,uskome, a zenskome, n, p. kra-
(ici, maze nositi i zensko). shvaca se kao sluzba
i cast. — U Belinu rjecniku: ,caudatario, quel
che sostiene la coda o strascico del mauto de'
cardinali o prelati quando caminano' .syrmata-
rius' 181^, i u Stulicevu: ,qui extrema vestis al-
terius caudae instar desinentis manu sustinet'.
KUDONOSAC, kudonoSca, m. vidi kudonosa.
— Samo u Voltigijinu rjecniku : ,eaudatario'
,schlepptrager'.
KUDONOSENE, n. sluzba (Hi cast) u kudo-
no§e. — U Belinu rjecniku: (sa starijim oblikom)
kudonosenje , officio di caudatario' ,munus syr-
> KTTDRAVAC
matarii' 181*, i u Stulicevu: .munus illius qui
extrema vestis etc'
KITDO§, m. ime potoku u Slavoniji. Regul.
save. 207.
1. KUDRA, /. naziv za zensko, koje ima ku-
drave kose'. ^ TJ naie vrijeme u Lici. J. Bog-
danovii.
2. KUDRA. /. ime (kudrastoj) kokosi. P. Ku-
relac, dom. ziv. 53.
3. KUDRA, m. u Bosni zovu 6oyjeka kudrava
kudrom : ,kudro jedua derviSka'. F. Kurelac, dom.
ziv. 57. — V narodnijem pjesmama bosanskijem
nahodi se kao psovka (vidi i kod kudrav). Sto je
godi guja u Krajini, ta sve ih je kudra poku-
pio. Nar. pjes. jiik. 169. Grdje si kudro, Dulic
Ibrabime? no6as si se, kudro, zaklinao da ces
mene na mejdan pozvati: odi, kudro, sada, ako
smides. Nar! pjes. juk. 182. — u ovume je pri-
mjeru zenskoga roda (all vidi predasni primjer) :
Jer se no6as kudra zakliiiala, taman glavom
Dulid Ibrahime, da 6e mene na mejdan pozvati.
181.
4. KUDRA, m. ime musko. — (J narodnoj
prici u Srbiji. Prica so da su dva majora, Kudra
i Udra, hteli tu da grade grad. M. D. Milicevic,
srb. 1054.
KUDRAC, m. (crvenkudrac i pldvenkudrac), vidi
kuiidrac. Dva macka idu jemovom gredom, jed-
nom ime crvenkudrac, drugom ime plavenkudrac :
pis, pis, crvenkudrac! mac, mac, plavenkudrac! ko
moze naj kra6e cetiri puta uzastopce izgovoriti
a da se ne pomete. B. MuSicki.
KUDRAN, m. ime psu. F. Kurelac, dom. ziv.
45. — isporedi kudrov.
KUDRAST, adj. oidi kudrav. — U nase vri-
jeme. iKudrasto cejade'. ,Kudrastije kosa'. J. Bog-
danovic. — Kao adverab u prenesenome smislu.
Kudrasto, neoprano. Tad mi je kudrasto bilo,
ital. ero nelle strette (po Zagorju). M. Pavll-
novic. vidi kudrav pri kraju.
KUDRATAST, adj. vidi kudrav. — U jednoga
pisca XVIII vijeka. Vuna noziiia (ovce) mora gusta,
kudratasta . . . biti. I. Jablauci 127.
KUDRAV, adj. o dlaci, vlasu, kosi, vuni itd.
.Ho se naravno uvija, te tako cini uoojke. —
isporedi kuzdrav, kustrav, kus(av. — -u- stoji
mj. negdasnega a. — Rijei je praslaoenska (kon-
drjav-b), isporedi nslov. k6drav, bug. k-bdrav, rus.
KyAp;iBbiii, ces. (s nejasnijem promjenama) ka-
defavy, kuceravj', pol/. kodzierzavy; postaje od
kondrb, kovrcica, nslov. koder, rus. Ky,iep (icy-
lepii). cei. kadei-. kufiera, po\. k^dzior, kijdzierze
(pi.), osnova ili korijen kond moze biti isto sto
je u kudjeja (vidi). — Tzmedu rjecnika u Vu-
kovu (.kraus' ,crispus'). Dlako kudrave. I. Ja-
blanci 117. Kosa mu je kudrava. D. Danioic,
pjes. nad pjes. 5, 11. Oko glave i kudrave joj
kose savila se crvena calma. Srp. zora. god. 2,
sv. 3, str. 51. — Cudnovato je drugo znacene (od
prilike rdav, nevafao) ove rijeci, jer je te§ko naci
u kojoj je svezi s proijem (ili je posve druga
rijec?), vidi kudra i 2. kudar. Kudravo cejade,
neuplodno, neureduo. M. Pavlinovic. va{a da je
i ovdje takovo znacene: Sto bje glava co'eka
ubavnoga, to sad zva}e zmaja kudravoga. Osvetn.
2, 62.
KUDRAVAC, kiidravca, m. u Vukovu rjec-
niku: kudrav cilim koji se u dva nita tka ,art
teppich' ,tapetum quoddam' s dodatkom da .■ie
govori u Srijemu. — Po svoj se prilici kaze i o
covjeku u kojega je kudrava ^kosa, isporedi ku-
KTIDRAVAC
71(i
KXTGA, 11.
(iravioa i kudie, vidi u Sulckoou rjcSniku: ku-
(lravn(^ ,lockeiihaupt, lockeiikopf.
KUDRAVICA, /. iensko delude u kojega je
kiidrara kosa. J. Bogdanovii.
KUDRE, m. hyp. zn iovjeka kudrastijch kusa.
J. Bogdimovii^.
KUDREC, m. ime mjeslii u Srbiji u okrugu
smederevskome. Zabrau ii Kudrefiu. Sr. iiov. 1875.
1110.
KUDRES, m. ime selu u Srbiji u okrugu po-
zarevaikome. K. Jovauovic 141. — Isto se ime
pomine xiv vijeka. IT studenbcb u Kudresb. Sveto-
stef. hris. 22.
KUDRESKI, adj. kuji pripada Kudresu. I
gbde upada kudrosbkii potokb za Nevefieranb.
Svetostef. hris. 22. Kudre§ka (opitina). K. Jo-
vanovid 111.
KUDRlS, m. vrsta psa. V. Kurelac, dom. ziv.
45.
KUDROV, kudr6va, m. vidi u V'ukot'u rjei-
niku: ime psotu ,oin liundeuarae' ,noiiien cani
indi solitum'. — IJ nase vrijeme. — Kao da bi
znacene bilo: pas kudraste dlake, ali V. Vrcevic
tumaii drukiije: U iias, balijo, okinu psu usi,
pa mu nadedu ime kudrov. Nar. prip. vrc. 60.
* ove je primjere jamacno napisao isti Vrcevic :
Mi u nas zovemo psa kad nema repa kusov, a
onoga sto cijele u§i nema kudrov, a pas te pas
vazda. Nar. ;rip. vuk.- 293. Kudrov, t. j. pas
bez usiju. Pravdonosa. 18-51. 30. Okinemo mu
(psu) usi i zovemo ga kudrov. V. Bogisic, zborn.
201. — / kao ime vohi. Bruvno. D. Hire.
KUDU, vidi kud i otkud.
KIJDUZ, m. ime tursku. — U naSe vrijeme. O
Turcine, Kuduz-Del-Alijo ! Nar. pjes. vuk. 3,
478. — I kao nadimak ii Hrisianina. Podi, kceri,
Baju za Kuduza [Ivuduz (kome jo pravo ime bilo
Nikola) bio je i gluv i lud i tepav. Vuk]. Nar.
pjes. vuk. 1 (1891), xi.. .la se opominem da su
u Trsicu jednoga covjeka, kome jo nadimak bio
,Kuduz', zvali: ,0 Kuduze!' Vuk, nar. pjos. 1, 499.
KUD, kiide, vidi kud.
KUDENIK, kudenika, m. vidi kudilac. — I'o
postanu (od part, praet. pass, kudeu) znace/ie hi,
bilo suprottio : kuden coijek, ali je jamacno rijec
nacinena samo za j/oslovicu radi slika i slicnosti
sa sudenik. — U poslovici nasega vremena, vidi
u Vukovu rjefniku : ,der tadler' ,vituperator' ,in
dom sprichworte': kad dode sudenik, nek izjedo
govno kudenik (kaze se ako ko kudi kakvu dje-
vojku, a smisao je da mu je zaludno kudene i
da netiiu pada na sramutu, ako je sudeno da se
ona uda).
KUDENE, n. djelo kojijem se kudi. — Izmedu
rjecnika u Vukoim. Veseo u kuderiih. S. Badric,
prav. nac. 30. Citato) sam neka sudi, sto jo za
falu, Sto Ii za kudone. Vuk. grada. x. Odbrana
od ruzena i kuJoha. odbr. od ruz. 1. — (frijcskom
kudene. Uzrok liiova kudona. A. Kanizlic, kam.
552.
KUDO, hyp. Kuzman. J. Bogdanovic.
KUF, m. vidi labud. — Rijec je tuda (tal.
snfn, jejina? tur. kugu, kuh, labud?). — U da-
brovaikijeh pisaca od xvi do xvii: vijeka, a iz-
medu rjeinika u Belinu (ciguo, uccoUo acqua-
tico noto' ,cycnus' 193l'j, u Bjelostjencevn (v.
labud), u Stulicevu (kuf, plica ,olor'). Kuf kako
pribili koji so pojodi iivotom razdili u vodaU
stojeci . . . S. Men6etic 129. Umiru a poju kako
kuf pribUi. G. Diiik 422. Kad je kuf u on fias
na prijeku smrt spravan. M. Votranid 1, 3. Kako
kuf prij' fiasa od smrti od svoje ... 8. Gufiotii
290. Pjevati 6o kufi bili, pjovati io vile od mora.
I. Gundulir 13. On (Jove) k i\a dici u prilici
siiezanoga kufa dode. G. Palraotio. 1, 263. Tada
6o kufi pjovat, kad budu fiavko mu6ut. (D). Po-
slov. dani6. — Metaforicki : pjesnik. Neka od
Arna kufi bijeli fiestitosti tvoje poju. I. Gun-
dulid 282. — U nah vrijeme znadi i druiju plicu.
Peleoanus onocrotalus. Slovinac 1880. 32''.
KUFAR, kufra, »i. nem. kupfor, mjed. — U
Bjelostjencevu rjecnika: (kajkavski) kufer, bakar
,cnprum'. ii Jambresiievu: kufor , cuprum'.
KUFli, HI. dem. kuf, mladi kuf. — U Belinu
rjecnika: .eignotto, il figlio del cigno' ,pullu3
olorinus' 193').
KUFIN, kufiua, m. tal. confine, granica, ineda.
— U narodnoj pjesmi crnogorskoj nasega vre-
mena. Sve 6e mi se vojske sastanuti na kufiuu
du5;da mletackoga. Nar. pjes. vuk. 4, 80.
KUFREN, adj. nem. kupforn, mjeden. — ispo-
redi kufar. — U Bjelostjencevu rjeiniku: ,cu-
preus' i u .Jamhresicevu : , cuprous'.
KUGA, /. pestis, pestilentia, Pestis orientalis
(inguinalig, bubonica), uopce svaka prileplioa
bolest od koje mnogo (udi umire, a u osobitomc
smislu bolest u kojoj otjecu zlijezde uz zestoku
vrucicu. — isporedi buba, i), cuma, morija. —
Jamacno je tuda rijec, isporedi srvnem. koge. —
U nasemu jeziku od xiv vijeka (.tamo joS u nslo-
venskome), a izmedu rjecnika u Vrancicevu (,pe-
stis'), u Mika(inu (kuga, nemoc smrtna ,postis,
pestilentia, pestilitas, lues, vastitas', i kod buba),
u Belinu (.peste o pestilenza' , pestis' 558''), u
Bjelostjencevu (kuga, nemoc smrtna , pestis, pe-
stilentia, lues, pestilitas, lues lethifera'), u Jam-
bresicevu (,lues, pestis'), u Stulicevu (.pestis, pe-
stilentia, morbus pestilens, coutagium'), u Volti- '
gijinu (, peste, epidemia' ,pest'), u Vukovu (,die
pest' , pestis'), u Daniciceeu (,pe.itis').
a u pravomc smislu. Pnmiraju odb kuge.
Sjiom. sr. 1, 29. .80. (1400). Ini kugom poginuo
jest. B. Kasii, nasi. 49. Od kuge umrise. J.
Filipovic 1, 571''. Sodam sinova bana Abarskoga
jedan dan od kuge je umrlo. And. Kacic. razg.
6. — Pomor od kuge. M. Vetrauic 1, 11. —
Pride velika kuga ka pomori okolo 3-ti del |udi.
Mirakuli. 149. Ostale kuga pomori. Ivan trog.
16. Morila je kuga na Ugrih. P. Vitezovic,
kron. 194. Kuga moraSe u grckoj zem)i. J. Ba-
novac, pripov. 62. Vojsku kuga pomori. J. Fi-
lipovic 1, .308''. All su vas Grci porobili, ali
vas je kuga pomorila? And. Kacic, razg. 30-v
Sarajevo, oghem izgorjolo ! po vrhu te ogah
opalio! a po dnu te voda zanijela! po srijedi
kuga umorila ! Nar. pjes. vuk. 1, 321. Kuga
mori, pasa robi. 1, 376. Kuga ga umorila !
(Kletva). Nar. posl. vuk. 162. I velika kuga
strasna sva pomete noizbasna. .J. Kavaiiin 101''.
Kuga u tri dni pomete seset tisni podloXnika
kraja Davida. D. Basic 164. Blizu kuga mote.
S. ;^ubiga, prip. 1G9. Ne hoce kuga da me omete
178. Dica istu sto.sta drugo, oci vele: ,Gdi si.
kugo, te sotoue te ne davis?' V. Dosen 209''. —
Otruje se kao o kugu. M. Drzic 373. Sve kra-
Jestvo bi kugom otrovano. F. Glavinic, cvit. 28".
Kugom otrovani. F. Lastri6, svot. 130'. Dode
na n otrovna kuga. .1. Banovac, pred. 104. Kuga
tila koga rani. V. Dosen 9.5». Da se to blud-
nice uhvati kuga, bi Ii je oncas istirao iz kuceV
Ant. Kadcic 2-V2. Oba ih spale cmolom, smudom
i paklora, da kome kuga no prione. S. ^ubisa,
prip. 277. — Kupi kao kuga decu. Nar. posl.
KUGA. a.
747
KUGA, c.
vuk. 164. — Pistorio . . . izagno je kugu svojim
Kotorinom. J. Kavariin 308^. Drzave nase od
kuge morije saraiii. F. Lastric^', od' 82. Posteno
u svako vrime krajinoiii vladao i riu od kuge
koja moraSe po Dalmaciji branio. And. ^KaSic,
razg. 205. §tit siiprot kuzi, treSni, . . . Stit. 1.
Molitva suproc kuzi. 27. Kuzi likarija. J. Vlad-
mirovic 26. Spozuavsi Saveriju za svoga od kuge
za§tifcite|a. A. Kanizlic, fraii. 73. — Izniknu od
nikud u Sieni kuga. F. Glavinic, cvit. 147'i'. Da
se je knga javila. A. Vitajic, ist. 400. Kad iia-
vali na vrimona kuga. M. Lekusio 160. U oiio
vrime dode kuga i on se isti okuzi. P. Posilovic,
nasi. 10«. Dal' u smradu kad sto lezi, prije iz
neg kuga re2i. V. Dosen 255b. Ofiitova .so u
vojski kuga. I. J. P. Lufiic, izk. 11. U dvorovo
kuga udarila. Nar. pjes. vuk. 2, 275. — Bojimo
se da nam kugu ne unesete u grad. S. ^ubiSa,
prip. 265. — Tako kuga prestanise. Mon. croat.
165. (1496). — Da nam se ne zgodi kuga sadan-
naja. Narucn. 49-'». Imate v gradu kugu, gri?,u.
Korizm. 4^. Bududi pomorenje i kuga vrla po
Rimu. B. Kasic, is. 116. Kuga je u Sremu. —
Nijo nego u tremu. (U Bafikoj). Nar. posl. vuk.
162. Ne izbiva kao kuga iz Sarajeva. 200. —
U kugi na isti nacin . . . duzan je sluiiti ovi sa-
kramenat. A. Ba6i6 399. U vrime od kuge.
Ant. Kadcii 219. — Posla gospodiu kugu u Izra-
ela. I. Bandulavic 26.S1'. 2reg. 24, 15. (Bihi)
propusti vrhu liih (Rimlana) kugu. F. Glavinic,
cvit. 113'i. Gospodiu podepsa opacnike sad s gla-
dom sad s kugora. D. Basid 51. Koji griSnika
tebi prilicni i morobiti od tebe ma6i, ija^u ijada
gromom jest ubio, kugora umorio i nosriconj po-
karao. D. Rapid 76. Nit' na zemji kuge bjuje
(azdaja). V. Dosen lOb. — (Bag) pos|e im kugu
ali rat all glad. Korizm. 4.5''i. Ako vidi kugu,
glad, rat. 76*. Bog krstjane kara z gladom,
s kugu. Kateh. 1561. 89. Od kugo, morije, glada.
I. T.' Mrnavid, nauk. 1702. 35, Kuga, glad i
boj. B. Krnarutid 37. Od kuge, glada i rati.
P. Kanavelic, iv. 535. Al' kuga i rat i glad
stravla'ud. J. Kavaniu 373''. Tuce, gradi, su§e.
glad, kuga. F. Lastrid, ned. 213. Napade glad
i kuga na Bulgariju. A. Kanizlid, kam. 145.
Biti de vojske, kuga i glad. bogo|ubno3t. 33.
Nemila sto dva druga ne satrse : glad i kuga. V.
DoSen 58b. Progon, vojsku, kugu dobrovojno
da trpimo. 203-i. Prikaza vojske, kugu, glad i
treSiiu zem}e. B. Leakovid, gov. 2. — Ta ka-
Stiga ali sentencija bi kuga. Mon. croat. 165.
(1496). Zdravje u kuzi, dobro u zlodi (iste oholi).
J. Kavanin 6.3*. Kako je u sadaitia vrimena
kuga, onako medu Zudijauia guba bijase i otrovna
nemod i desta. F. Lastrid, ned. 350. Porazna
kuga. Stit. 3. Baba gora od kuge i od lava.
V. Dosen in. Od nagle kuge gore. 70^. Jerbo
kuga Xivim Skodi. 129*. Kuga u judma. A. To-
mikovid, gov. 12'\ Ako bi meduto kuga ili ve-
liki crni prist napeo se. G. Pestalid 243. — Srbi
kazu da je kuga ziva kao zena (to osobito do-
kazuju oni koji su le^ali od 66). mnogi kaiu da
su je vidali gdje ide zavjesena bijelom maramom ;
a gdjekoji pripovijedaju da su je i nosili, t. j.
ona nade covjeka u polu, ili srete gdje na putu,
a gdjekom dode u kudu, pa mu kaze : , Ja sam
kuga, ved hajde da me nosis tamo i tamo' (kud
ona bore), onaj je uprti nakrkace dragovojuo
(jer ved liemu i riegovoj kudi nede nista uciuifci)
i odnese je bez ikake muke (jer nije teska ni-
malo) kud mu kaze . . . Kad kuga mori, onda
joj slabo govore ,kuga' nego ,kuma' (kao da bi
je s tim umilostivili) niti smiju u vede ostaviti
neoprane sudove; jer ona dode nodu u kudu te
gleda jesu- li sudovi lijepo oprani, pa ako ne
budu a ona sve kasike i canke izgrebe i otruje.
Vuk, rjedn. kod kuga. Kumidos kugu da te
umori (ako ti to i to bude). Nar. posl. vuk. 164.
— I u zivotina. (5im motase ih (ovcice) ve]a
kuga. J. Kavanin 91*. Posla kugu na zivotinu.
And. Kacid, kor. 67. — U mnozini. Kuge, gladi
za tim kazu se. M. Marulid 230. Postom se zli-
dujii kuge telesne. Narucn. 97b. Biti bote kuge.
Anton Dalm., nov. test. 37*. matth. 24, 7. Tresiie,
kuge, vojske, pomori i ovim prilidna. F. Lastrid,
ned. 1. Kuge imaju prnko mora svoju zemju
(gdje samo one zive), pa ih Bog po5|e amo (kad
}udi zlo rade i mnogo grijese) i kaze im koliko
de Judi pomoriti; ali i nih mnogo propadne od
pasa: za to ka^u da se vrlo boje pasa. Vuk,
rjecn. kod kuga. I dosad su kuge prehodile.
Osvetn. 2, 81. II' so na vam kuge izasule. 2,
181.
b. M prenesenome umislii, veliko zlo, projmst
(slioacena naj cesce kao prelaz(iva bolest).
a) sto umno. Lakomos je kuga od svijeta.
M. Driid 220. Ukloniti se tej kuge od nenavi-
dosti. §. Budinid, ispr. 95. Pusti pozudu pro-
kletu gospostva, kugu tuj prihudu, s ke su zla
na svijet sva. M. Bunic 29. Da se zatvore vrata
iziskovanju ili ambicijoni i castijem sfjetovnijem
u sfomu redu, scinedi jih da su kuga od du5a.
B. Kasid, in. 75. Tasda slava jest zla kuga. A.
Georgiceo, nasi. 218. I do istine jest jedna ve-
lika kuga u krstjaneh, da judi idu na slipasku
u tolikom poslu (u Upoi'ijedaiiu grijelm). S. Ma-
tijovid 6. l^ubav vlastita jest jedna naj gora
kuga i okuzono. M. Radnid 397b. Grisi smrtni
jesu (itrov i kuga naie duse. .1. Banovac, pred.
113. Znam, ni zene redi nede da gdi druStva
iuia vede. mod tim jatom nejma §uge, il' da
redom bludno kuge. V. Dogen 93*. Ova se kuga
od zlotvorena razplodila po svemu svijetu. D.
Basid 92. Da se ta kuga vede ne rasiruje na
rasap dusa pravovirnih. Ant. Kadcid 339. Da
se kojigod ne bi ockvrnio s kugom poluvjerstva.
J. Matovid 83. Noizbrojna jesu zla koja grijeh
uneso u dovjoka koju maloman nedospivenu kugu
izusti David s ovijom rijeciraa . . . 498. U ko-
jijora se ova duliovna kuga ne ualiodi. A. Kalid
585.
h) ce(ade koje veliko zlo ili kvar iinl.
<iu) u zlome smishi, kao prijeknr, cesto
kao psovka (naj cesce zenskome dc(adetu). Te su
skortizane zle i nedobre; ... to ja kuga od ne-
svijesne mladosti. M. Drzid 321. CZla zena)
srdobola, vrijed i kuga. M. Orbin 26. Pusto-
lovci, vilenice, uzme, tenci, upirine, vukodlaci i
vjestice plodue odrijese nam baStine: zato nastoj
i poto2i svak podepsat tragu zlobnu; trnom bodi,
ognem ze2i kugu stetnu i hudobuu. P. Kaua-
velid, iv. 36. — Kao psovka zenskome ce^adetu
duga i zla jezika. Al' Sarena ova kuga jezika je
vrlo duga. V. Dosen 97*. ,Tos zub jedan ili
drugi toj u glavi klima kugi. 129*. ,Muci, kugo
jedna!' ,Onn je prava kuga, a ne ^ena'. u Du-
brovniku. P. Budmaui.
bb) bez prijekora (ii ovoine slncajn kao
pohvala). Sorid turska se kuga mogaSe zvati.
And. Kacid, kor. 486.
<'. II prenesenome smislu, kiiga b6bova,, neka
bi{ka sto priraste bobouoj sili te tamani bob.
Kuga bobova, rus. Kyra (Typha, Soirpus), Kyra
iio.K'B.-iH (.Tuucus communis), Orobanche caryo-
pbyllacea Sm. (Alschinger, Vuk, u Dubrovniku,
Vodopid, Visiani). B. f^ulek, im. 180. vidi i bo-
bov, b).
kugaCa 7
KUGACa, /. tieka bilka. Kuffafia, Orvala la-
mioidos DC. (u Gospidu). B. Sulek, im. 181.
KU6AVITI, kftgavim, impf. ii Stuliievu rjed-
xikii : V. kuXiti. — nije dusta pouzdano.
KIIQIN, adj. koji pripada ktisi kao zoni (vidi
kod ku^a, a priinjere iz Viikot^a rjeinika). —
Bofe je kilzin. — Od prije na^eya vremena (vidi
drugi primjer). Nekakav zli prist za. koji .so go-
vori da je kugina sestra. Vuk, rjeCn. kod tra-
vjaJa. — / kod imena nekakve bifke. Kugina
opak, finocchiella (Kuzmi6). B. Sulek, im. 181.
Kl'GLA,/. (geotnetrii'-no Hi fizicno) tijclo suuda
naokolo jednako zaobfeno, u kojeyaje soakn tiidka
na porrsini jednnko iidalena od jcdne tacke u
srijedi, tUm. kugel. — isporedi krug, 1, c, 2.
krugla, krugja, kug|a, lopta. — U naSe vrijeme,
a izmedit rjeinika u Viikovu (,die kugel' , globus'
,« dodatkom da se govori u vojvodstvu). Zaru-
bjena kugla. P. Boli6, vinodjel. 2, 95. Kugla
otna. ,1. Pan6i6, zoolog. 77.
KUGLAna, /'. mjesto ydje se iyraju ci'ina. —
Naiineno od kugla (isporedi i kuglati se) i od
pers. tur. cliiino. — U Vukovu rjecniku: ,der
kegelplatz, die kegelbalm, der kegelplan' ,area
conorum lusui destinata'. — I kao^ ime mjestii u
Srbiji u okrugu pozarevackome. Niva kod Ku-
glane. Sr. nov. 1871. 368.
KUGLANE, n. djelo (igra) kojijem se ko kugla.
— U Vukovu rjecniku: ,der kegelsehub' ,lusus
conorum'.
KlfGLAST, adj. obao kao kugla. — U pitiaca
nasega vremena. Orgaui bijai mogu biti ku-
glasti, ... J. Pancio, bot. 27. Kuglasta gucica.
33.
KUGLATI SE, kfiglam se, impf. igrati se
ci'inii. — Akc. kaki je u inf. taki je u praes. 3
pi. kuglajii, u aor. ki'iglah, u ger. praes. kugla-
jQci, u ger. praet. kuglavgi, u part, praet. act.
kuglao; u ostalijem je ohlicima onaki kaki je u
praes. 1 sing. — Postaje od kugla. — U Vu-
kovu rjecniku: .kegel sebieben' ,Iudo oonis'.
1. KUGLICA, /. dem. kugla. — Unase vrijeme.
Staklene kuglice. P. Bolic, vinodjel. 2, 1-18. Ku-
glice krvne ,globuli sanguinis'. J. Pancic, zoolog.
32.
2. KUGLICA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
valevskome. Vinograd u Kuglioi. Sr. nov. 1872.
849.
KUGLIN, m. ctm. — Postaje od kugla (ispo-
redi i srvnem. kugellin, dem. kugel). — U Bje-
lostjencevu rjeinika: kuglin, plur. kuglini, med
koje se kugja ta6e ,conu3, meta, pyramis', i u
Stuliievu: ,conus, meta, pyramis' iz BjeloHjen-
ieva.
KUGLIStE, n. vidi kuglana. — U Bjelostjen-
cevu rjeinika: ,sphaerist6rium'.
KUGLOTA, m. ime volu. Bruvno. D. Hire.
KU6!]^A, /. vidi kugla (i radi postana). —
Od XVI II vijeka, a izmedu rjeinika u Bjelostjen-
ievu (kug|a, globuS, krugja, oblica ,sphaera, pila,
globus') gdje se naj prije nahodi, u Stuliievu
(,sphaera, pila, globus'), u Voltigijinu (,globo,
sfera' , kugel, ein kugel formiger korper'). Milorad
je ondi mladan bio kano rosa, i kug|u dobio; od
mala se ratu priu6ivo. §. Stefanac 38.
KUG^ANE, n. djelo kojijem .se ko kug(a. —
U Bjelostjenievu rjeinika.
KUGl^ATI SE, kugjam se, impf. igrati se ku-
gala (Hi uprav ciina). — V Bjelostjenievu rjec-
niku: kugjam se ,ludo conis, metis, pyramidibus,
K kuhaC
projioio sphaoras ad conos, metam, pyramides,
everto sphaeras'. — Drugo je znaietie (va(ati se)
u Voltigijinu: ,voltolarsi, rotolarsi' .sich walzen,
rollen'.
KUGOBOLAN, kug6b61na, adj. koji boluje od
kuge, kuzan. — Samo u Stuliievu rjeiniku kod
kugobolestan.
KU60BOLESTAN, kugobolesna, adj. samo u
Stuliievu rjeiniku: kugobolestan, kugobolan, ku-
gonemoAan, kugotrovan, kugoraztrovan, v. kuXan.
KUGOBOLOVATI, kugobolujem, impf. bolo-
vati od kuge. — II Stuliievu rjeiniku : .poste la-
borare'. — nepouzdano.
KUGOBOI^ETI, kugobolim, impf. u Stuliievu
rjecniku uz kugobolovati. — nepouzdano.
KUGONEMOOAN, kugonemo6ua, adj. vidi kod
kugobol(>staii. — nije dosta pouzdano.
KUGONOSAN, kug6nosna, adj. contagiosus,
koji nosi kugii, jiri^ep^io. — U jednoga pisca
XVI II vijeka. Tko se no6e oskvrnut srabom, gu-
bom i drugom nemodu kugonosnom, no ima jist,
pit, ni obiit s onim tkoga se drxe te nemodi.
Blago turl. 2, 283. — Metaforiiki. Posal dja-
valski jest varat i prihinivat du5e i na tu svrhu
nateXu i krivovirci kugonosnim naucima. 2, 31.
KUGOKASTROVAN. KUGOTROVAN, adj.
vidi kugobolestan. — oboje nepouzdano.
KIIHAC, kuhdca, m. vidi kuhar. — Akc. kaki
je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim
nom. sing., i voc. : kiihafiu, kiihaci. — Radi oblika
kufic i kiivac vidi kod kuhati. — Od xv vijeka,
a izmedu rjeinika u Vraniicevu (,coquus'), u
Mikalinu (kuhao, koji kuha .coquus'), u Bjelo-
stjenievu (v. kubar), u Stuliievu (,coquus, cocus'),
u Voltigijinu (,cuoco, cucinatore' ,koch'), u Vu-
kovu (kubac i kuvac, vide kuhar). Naslidujuci
umitftlnu sredbu raskosna kuhaca. M. Marulic
3. Nih blago rastrka kuhacem dajuci. 48. Po-
slao mi si vojsku kuhaSa. M. Drzid 220. Svi
koji zaliho pijuci i jeduci tove tijelo svoje ku-
haci su koji pripravjaju piou i blagovanje crvom.
M. Divkovic, bes. 772t>. Sluzase liima za ku-
haca. B. Kasii, fran. 5.5. AM eto gdi skafie
k nam kolo satira, poznat je kuhaoe i glumce
od pira. I. Gundulic 171. O kuhacu a ne re-
dovnifie. P. Radovcio, nafiin. 512. Da se misnici
ne imadu ni od koga pogrdivati, ni od kuhaca.
I. Ancic, vrat. 127. Biti kuhac jednoga pogla-
vice. M. Radnic 117a. Bivsi kuhafi u manasti-
jeru. B. Zuzeri 14(i. Pripravila se dva redov-
nika kuhaca pricestit se s ostalim redovnici. J.
Filipovic 1, 434a. Onoga kuhaca ponizenstvo.
P. Knezevic, osm. 217. Kuhaci golube dave. A.
Kanizlii, kam. 562. Bit lacan cini hvalit ku-
haca, iStom da je pospijesan. (Z). Koliko je lac-
uiji gospar, toliko je izvrsniji kuhafi. (Z). Poslov.
danic. Pravda od svog maca skova razan rad
kuhaca. V. DoSen 69b. Uhodi s dvojicom ma-
6im u prilici kuhaca. Blago turl. 2, 146. Neg
§to kuhac, glad, negov nacina. M. A. Re}kovic,
sat. L2a. Unide unutra jedan strasan kuhac. D.
Rapid 264. — Koliko vide da je brasna, kuaci
onliko mocu kvasa. I. Anoic, vrat. 185. I joSte
§ I'lime posla jednoga kuaca. P. Posilovic, cvijet.
129. Shige aliti kuaci od crvi. S. Mararitio, fala.
146. Egidio bijaSe laik, knac kako mi recemo.
J. Filipovic 1, 336a. Majstorija jednoga kuafia
ali kuarice. F. Lastric, ned. 216. Dva redovnika
reda s. otca Franceska kuaca. M. Zorici6, zrcalo.
181. — (Ostav(am) mostru Martinu kuvafiu moj
noZ. N. Palikuda 68. I majoran kog traze me-
sari, likar, kuvac, taj svak za lieg mari. J. S.
Eejkovid 80.
ktthaCa
749
KiraARNICA, a.
ifUHACA, /. vidi varjaca. — U Ujtlustjencevu
rjecniku : ,rudicula, tudicula, eoclear culina-
rium'; u Jambresiceou : , tudicula'; u StuUcevu:
, eoclear coquinare' t> Habdeliceva ; « Vnltiijijinu :
.mestola' ,kochl6ffel'.
KUHACAN, kuhaCna, adj. saino ii Slidicevu
rjecniku v. kuhacki.
KUHACEVIO, Hi. prezime (po ocu kuhacu). —
— Od xvn vijeka. Matija Kuhacevic. Stat. po|.
ark. 5, 311. (1662). Luku Kuhacevica. M. Ku-
hacevic 25.
KUHAGICA, /. zensko cefade kao kuhai, ku-
harica. — U StuUcevu rjeiniku: ,coqua'.
KUHACICICA, /. dem. kuhaftica. — Samo u
StuUcevu rjecniku: Juvenis vel parva coqua'.
KUHACI6, m. dem. kuhac. — U BeUnii rjec-
niku: jCuochettn, cuoco piccolo' ,coculus' '241*,
i u StuUcevu: .juvenis vel parvus eoquus'. — 1
kao pn zirne, isporedi Kuha6evic. xvii vijeka.
Matija Kuhacic. Stat. po|. ark. 5, 314. (1G70).
Marku Kuhacicu. 316. (1685).
KUHACITI, kiihacim, impf. raditi kao kuhai,
kuhati. — U StuUcevu rjecniku : , coquinare'. —
slabo pouzdano.
KUHACKI, adj. koji pripada kuhacima. —
U jednoga pisca xviii vijeka, a izmedu rjccnika
u StuUcevu (,ad coquos spectaus'). A Xivota ku-
hafikoga stane smirno hti prijati. P. Knezevic,
zivoti. 39. Hti kuhacki stan obrati. pism. 42.
KUHALAC, kiihaoca, m. covjek Ho kuha. —
Samu u StuUcevu rjeiniku: kuhalac i grijeskom
kuhaoc, v. kuhac.
KUHALICA, /. zensko iefade sto kuha. —
Samo u StuUcevu rjeiniku: v. kuhacica.
KUHALSKI, adj. u StuUcevu rjecniku: v. ku-
hafiki. — sasma nepouzdanu.
KUHANICA, /. vrst_ tikve koja se kuha
(Novak, na Hvaru). B. Sulek, im. 181.
KUHANA, /. vidi varivo. — Na jednume
mjestu xvin vijeka. Da od graSka s cim raz-
stave zi^ka i kuhana liemu hude frizka. J. S.
Relkovic 119.
KlfHANE, »/». djelo kojijem se kuha. — ■ Sta-
riji je ohUk kuhanje. — Radi -h- vidi kod ku-
hati. — Izmedu rjecnika u Mika^inu (kuhanje,
,coctio, coctura'), u BeUnu (kuhanje ,allessamento,
r alles.sare' ,elixatio' 64* ; ,cocitura e cottura,
cioe il cuocero' ,coctio' 197*), u Bjelostjencevu
(kuhaiie, vareno ,coctio, coctura'), u StuUcevu
(,coctio'), u Vukovu (kuhane i kuvaho .das ko-
chen' jCoctio').
a. u apstraktnome znaienu kao Ho je spri-
jeda kazanu. (Rakija) u kuhanu postaje i kroz
lulu prolazi. Vuk, rjeon. kod muceuica. — Pri
svakom kuvanu mazuna. Z. Orfelin, podr. 401.
Od kuvana zanat ne zna veci. J. S. Rejkovio
70. Izlisna se voda kuvaAem masta na poje
poteruje. P. Bolic, vinod. 2, 16. — U prenese-
nome smishi. Srditost raste zajeduo za Sastje i
za kuhanje krvi. Korizm 47b.
b. u konkretnome smisUi, ono Ho se kuha,
ono Ho je kuhano (jelo), vidi i kuhana. NiSta
se kuhana u subotu ne okusaju. A. Kanizlic,
utoc. 84. Sva tratna od mliva, od kuhana i od
peciva. M. Zorific, aritm. 86. — (vidi varivo).
Zaiska od Jakova kuvana. E. Pavi6, ogl. 58.
Ponacina od is tog kuvana kano tanesca. 419.
KUHAE, m. covjek sto kuha, covjek kojemuje
zanat kuhati. — Rijei je praslavenska, isporedi
stslov. kuharb, rus. i.yxapi,, ies. kuchar, pof.
kucharz. — Pustaje nastuvkoin aib (jd stviieiu.
chohhSn, srvnem. i nvnem. kochen, variti, a ovo
je od lat. coquere. — Radi obUka kiivar vidi
kod kuhati. — Voc. sing, kiiharu i kiihare. —
Izmedu rjeinika a Vrancicevu (.cocus'), u Bjelo-
stjenievu (v. sokaft), u JambreHcevu (,coquu3'),
u StuUcevu (v. kuhaS), u VoUigijinu (v. kuhac),
u Vukovu (kuUar i kuvar ,der koch' , eoquus'.
cf. kuhac). ,Nabukzard' 6a se timafii : poglavje
kuharov. Narucn. 97. Najde da vsi skandali
izvirahu od kuhara. Mirakuli. 126. (Krai) cini
kuhara na razan metnuti. A. J. Knezovic 126.
Kuhar sam i pecar. M. Kuha6evi6 85. On je
bio manastirski kuhar. S. ^jubisa, prip. 241.
Kuhari i momei posli su da gledaju. 274. —
Povradam se natrag kuvaru. A. J. Knezovic
127. Kuvar i podrumar uvijek se dobro razu-
mijevaju. (Po manastirima). Nar. posl. vuk. 162.
Odmah kazu kuvaru . . . ,Ne6e, kuvare!' rece mu
ona. Nar. prip. vuk. - 225. Posaje svoga ku-
vara preobu6ena mjesto sebe. Vuk, odg. na lazi.
12. Da se ovake gradevine preduzimju u ma-
nastiru, radovali bi se i daei i kuvari. M. D.
Milidevic, medudnev. 41.
KUHAREV, adj. koji pripada kuharu. — U
Vukovu rjeiniku: kuharev i kuvarev, vide ku-
harov.
KUHARICA, /. zensko ie(ade kao kuhar,
zensko iefade kojemu je posao kuhati. — Badi
ohUka kiiarica i kiivarita vidi kod kuhati. —
Od XVIII vijeka, a izmedu rjeinika u BeUnu
(,cuoca' ,coqua' 240'') gdje se naj prije naliodi,
u Bjelostjenievu (,coqua, coca'), u JambreHcevu
(,coqua'), u StuUcevu (v. kuhacica), u VoUigijinu
(,cuoca, euciuiera' ,k6chinn'), u Vukovu (kuha-
riea i kuvarica ,die koehin' ,eoqua'). Nosi piti
radost 3 alvom svoje pite kuhariea sladost. A.
Kanizlic, roz. 80. Kako jadnu kuharicu psuje.
M. A. Relkovic, sat. D4''. Kazem novome daku
da je ona devojka na§a kuhariea, a drugo nije
nista. Nar. prip. vrc. 818. Bila na dvoru jedna
kuhariea. Nar. prip. mikul. 60. Uzimace i kieri
va§e da mu budu i kuharioe i hjebarice. D.
Danioid, Isam. 8, 13. — Majstorija jednoga
kuaJa ali kuarice. F. Lastrid, ned. 216. — Inafie
odjevena mogia bi se uzeti za kuvaricu. Javor.
god. 16, br. 18, str. .597.
KUHARICIN, adj. koji pripada kuharici. —
U Vukovu rjecniku: kuharicin i kuvarifiin ,der
koehin' ,eoquae'.
KUHAEITI, kuharim, impf. raditi kao kuhar,
kuhati. — U StuUcevu rjeiniku : v. kuhafiiti —
Rijei je praslavenska, isporedi rus. Kyxapiirt,
ies. kuchafiti, poj. kucharzyd, aU je jamaino
nema u nasemu jeziku , a StuUi ie je biti uzeo
iz ruskoga rjeinika, premda to izrijekom ne kaze.
KUHARKA, /. vidi kuhariea. — Bijei je pra-
slavenska, isporedi rus. Kyx;\\)Ka, ies. kueharka,
poj. kucharzka; u nasemu se jeziku jav{a istom
od XVIII vijeka, a izmedu rjeinika u Vukovu
(kuharka i kuvarka, vide kuhariea). Dojde ku-
harka, pak ufati jedno ili dvoje (piliea). D.
Rapid 465.
KUHARKIN, adj. koji pripada kuharci. —
(J Vukovu rjeiniku: kuharkin i kuvarkin, vidi
kuharicin.
KUHARNICA, /. postaje od kuhar nastavcima
bn-ica.
a. mjesto gdje se kuha, kuhina. — U nase
vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu: (u Grb|u)
gdje se kuha jelo ,die ktiche' ,culina'. Pode u
kuvarnicu, . . . pak uzev§i soli baci u pinatu.
Nar. prip. vuk. '' 293.
KTJHAENICA, b. 7!
1). vidi kuha£a, varjafia. — U na§e vrijeme
u Istri. Kfllmrnica , cochlear culinarium'. 1). No-
manii, 6ak. kroat. stud. iftg. 51.
KUHAROV, adj. vidi kuharov. — hmedu
rjeinika u Vukovu (knharov t kuvarov .des
koclis' ,coqui'). Na ove se rijefii kuvarove derviS
tako smeto. Vuk, odg. na lazi. 13.
KUIIARSKI, adj. koji pripada kuharima. —
Moze biti rijc6 praslavenska, isporedi rus. ly-
xapcuiii, 6ei. kucharsk<', pol. kuchar.ski. — U
StuUcevu rjeinika: v. kubaCki.
KUHARSTVO, ii. kuharev jiomo Hi zanat. —
Mozc biti rijei praslavenska, isporedi rus. i.y
x:i|)iTBo, ceS. kuchai'stvi, po(. kucharstwo. — IJ
Stulicevii rjecniku: ,coqui ars', i u Voltigijinu :
,cucineria, arts di cucinare' ,kochkunst'.
KUHAKSTVOVATI, kuharstvajom, im}>f. vidi
kuhariti. — U Stulirecu rjeinika: ,coquum agere'.
— nepouzdano.
KUHATElfiAN, knhatejna, adj. koji treha da
se kulta. — 6' StuUcevu rjeinikti: ,coqiiendiis'.
— nepouzdano.
KIJIIATI, kuhara, impf. gotoviti jelo na ognu,
Hi u uzemu smislti, variti (u vodi sto vri), Hi
uopce. moze se kazati i o iemu Ho nije jelo,
osobito u uzemu znaicnu. — Akc. se ne mijena
(aor. 2 i 3 sing, kiilia, part, praet. pass. kiihSn).
— Onaj dio nasega naroda sto ne zna za glas
h (vidi 1. h pod a, a) dd)) izostavfa ya Hi ga
samjenuje ylasom v: kilati, kilvati; jednako i a
drugijem rijecima ad iste osnove (kuhac, kuhar,
kuhiia iid.). ohlici s v (ne zna se zasto) nalaze
se cesto i u knizevnika nasega vremena koji
obicno 2)isu h u drugijem rijecima (i Vnk mijesa
kuh- i kuv). — Premda je kuhar (vidi) rijci
praslavenska, kuhati nije, jcr se nahodi samo u
nasemu i ti nslovenskome jeziku (sumnivo je ies.
kuchati, exenterare, rasparati, isparati), zato ne
znam jeli postalo uprav od item, koohen, Hi se
nacinilo od kuhar. — Od xvi vijeka, a izinedu
rjeinika « Vrancicevu (,coquere'), u Mikafinu
(,coquo, coquinor'), a Belinu (,cuooere' ,ooquo'
240t>; ,allo33are, lessare, ouncer cou acqua' ,eIixo'
G4'i), u Bjelostjencevu (kuham, varim ,coquo,
cibum Gsui praeparo, coquinariam exerceo, cibum
psui aiitum reddo, coquinor'), u Jambresicevu
(kuham ,coquo'), u StuUcevu (,coquere, ooqui-
nare, coquum agere'), u Voltigijinu (.cucinare,
allossare' .kochen'), u Vukoou: 1. ,kochen' ,coquo'.
fcf. varitij. — 2. hjeb (u Srbiji) ,brot anmachen'
,pin.so, coquo panem'. cf. mijesiti.
1. aktivno.
a. u ulema smislu, gotoviti jelo (pa i drugo
sto) postavivsi u kakav sud (lonac, gvozdenak
itd), te drzeci na ognu da vri Hi samo Hi u
vodi. (Mali) kuhase vlas6nu svoju ditcu. Korizm.
47». Pokle u lonfiii pomast kuha. J. Kavaiiin
4.5111. Histo prilifno balsamu ,s vodom kuhaju.
A. Kfnizlii, kara. 242. Vaja pedi i kuhati. V.
Dosen 170l>. Neka mijesi pogacn i kuha ci-
cvaru. Vuk, fiGslov. 199. Mat kubala juhu.
Nar. prip. mikul. 27. Sjutra .je subota ; sto
6ete pe6i, peoite, i Sto cete kuhati, kiihajte danas.
D. Danifiid, 2mojs. 16, 23. — Neka kuva kunicu.
J. Vladmirovii 21. Nika trava, zovu .je kono-
p)icoiii, pak liezine ^ile kuvaju. 36. (Feci) kavu,
t. j. kuvati. Vuk, rjecu. kod po6i. VoStiuu treba
kuvati. F. Dordevic, pcelar. 4.'>.
b. uopce, gotoviti jelo na ognu na koji mu
drago nacin. objekat moze bili i ruiak, vecera
itd.; u kojemu je primjeru i izostavien. Tko ti
kuha ovdi? M. Dr2i6 132. Po6u vefieru kuhat.
) KUHATI, 2, a.
291. Va|a da sada metem, sada perem, .sada
kuham. A. Kani?,li6, bogojubnost. 273. Pojdi
mi kuhat vi6eru. Nar. pjes. istr. 2, 153. (kao
metaforiiki, u znaienu: cini od mene Ho horns)
Ti mo peci, ti mo vari i na vo)u tvoju kuha'.
1. Gunduli6 167. — Nije grih (u snetkooinu)
loviti za spa§, kuvati i druge stvari potribite
fiiniti. A. Bacic 80. Da .ji (zvirine) mogu ubiti,
kuvati i jisti. E. Pavi6, ogl. 19. Smi(ka kuvala
rufiak. Javor. god. 16, br. 36, str. 503.
C. kad je objekat hfeb Hi Ho drugo Ho se
sastoji iz tijesla, te se peie suho, kuliati znaii:
gotoviti uopce, t.j. mijesiti i peci. Koji mu kruh
kuhase. M. Divkovic, nauk. 177'i. Kruh koji
kuhaju na prodaju. Stat. poj. ark. 5, 306. (1623).
Kuhaj meni moke braSjenice. Nar. pjos. vuk. 91.
Kuha bijelu pogacu. Nar. prip. bos. 1, 87. —
Da jim ne meju 2ito, ne kuaju kruh. Ant.
Kadcic 298. — Jodna u svetac kruh kuvajudi
osta izeXena od ogiia nevidenoga. J. Banovac,
pripov. 143. Kuvaj meni bijele kolafte. Nar.
pjes. vuk. 3, 130. Kuvaj meni tanke bra5)enice.
Nar. pjes. juk. 53. A majka im pitu kuva. Nar.
pjes. petr. 1, 319. Kuvaj meni lake brasnenice.
Nar. pjes. kras. 1, 46. — Moze znaiiti i samo
mijesiti, vidi primjer kod botati.
d. u prenesenome smislu.
a) u ova je dva primjera samo djelo-
mice preneseni smisao, jer se misli na pravu vru-
cinu. I da zlato cisto ostane, plam ga kuha,
mlati tuku. A. Vitajio, ostan. 15. Od kud sunco
dobro vino kuva. J. S. Re}kovi6 258. — Moze
biti da amo pripada i ovaj primjer u kojemu
vaja da stoji kuhati za grijane dasevno, alt
moze biti i u svezi s c) (ali o dobroj namjeri):
Kad Bozjega on bi vas napunen duha, koji radi
crkve u nem svom Jubavjom kuha, pode pro-
misjavat u sebi stalnije, da Bogu cinit vaja Sto
je povo)nije. A. J. Knezovic 42.
ft) kao muciti, isporedi i prvi primjer
pod a). Danas bidni glad me kuha. A. Vitajic,
ist. o48<i.
c) potajno gotoviti, spremati ; objekat
moie biti Ho tjelesno Hi dusevno; u svijem se
primjerima istice zla namjera. — Izmedu rjei-
nika u Bjelostjencevu (kuhati boj, tolnac, t. j.
otajno pripravjati ono kaj je potrobno k boju
,coquere bellum' itd.). Sto vicnici kuhauci za-
kuvaSe, sve je bilo suprot Ignatiji. A. KauiXlic,
kam. 30. Kuhao je himbe suprot Ignatiji. 369.
Pa kuhaju u tiho6i Turci nesto krupno. Osvetn.
2, 38. vidi i naj zadni primjer kod a}.
(I) a sebi (u dusi, u pameti, u srcu)
kao hraniti i gojiti; objekat je dusevno osjecane
Hi misao. Ijed u srcu kuhajudi. B. Zuzeri 104.
— U srcu svome teSke misli kuva. A. J. Kne-
zovic 91. Druga mislit Frido jest pofieo, kuvat
mlogo u srcu zafieo. I. Zanicic 13.
e) u ovome primjeru kao da znaii:
2>retresati, mnogo o iemu (objektu) govoriti. I
jedno se na drugoga tuzi i prid drugim svoga
druga ruzi; pak kazuje liegove falinke. viruj
meni, to su zle prilike, nego vaja da drug druga
6uva i falinke jos vecma ne kuha. M. A. ReJ-
kovio, sat. F8b.
e. kao neprelazni glagol, kipjeti, vreti. —
Samo u jednome primjeru xvm vijeka. Jedno
kuhaju6e more od vatre i gorudeg plameua digne
se po male u vedrine nebeske. M. A. Rejkovic,
sat. L5''.
2. pasivno.
U. vidi 1, a. Stvar mi kuhana bi§e v ne-
navist. Transit. 29. Ne blagujte od ovogaj si-
rovo niStar id kuhano u vodi. N. Ranina 108".
KUHATI, 2, a.
751
KTJHII^SKI
exod. 12, 9. Pak kuhana hti izjiati iia sbol
svojima poglavisti. J. Kavahin 259''. Kuhan
,all63go, cotto in acqua' ,elixus'; kuhano ,aIlesso,
la coaa allessa' ,6lixum'. A. d. Bella, rjeon.
0411. Vode mutne, neblagoslovjene, kuhane. Ant.
Kadcic 111. Daj mlijeka ili kuhanijeh sjiva.
Vuk, rjecn. kod zasladiti. Pirinafi kulian gusto
gotovo kao u nas pilav. kov6. 82. Kavu ijte,
daje se kuhana. Osvetn. 4, 17. amo pripada i
ovu : kuhano vino, v. vareuo. A. Bjelostjenac,
rjecn. — Jane ne kuano u vodi nego na ognu
pe6eno. I. Velikanovic, uput. 1, 60. — Zute guiie
u medu kuvane. Nar. pjes. vuk. 1, 284. S jedno
strane preda nekuvana, s druge strane preda ne-
predena. Vuk, rjecn. kod antresej. Motiie gvo-
zdenak s kuvanim jagnetom preda se. dan. 4,
37. (Ko hrcene srce). ICo mnogo spava onaj
slabo jede sfco kuvano. Vuk, poslov. l.ii). Potos
ili kuvani pepoo. D. Popovic, pozuav. robe. 119.
b. vidi 1, c. Sluziti se kruhom u prisno
ili u kiselo kuhanim. I. Velikanovic, uput 3, 42.
C. vidi d, dj. Kuhanu za dugo na Latine
zlobnost izrigaSe. A. Kanizlid, kam. 837.
3. sa se, pasivno (mozebiti i njleksivno). —
Iziiiedu rjecnika u Vukovu (1. ,koclien, sieden'
,coqui'. — 2. figiirl. nesto so kuha ,6s giihrt'
,f6rmentat').
a. vidi 1, a. Na vatri veliki kazan, kuva
se u nemu veoera. Nar. prip. vuk. 92. Svaka
liezina suza vri u kazanu, u liemu se kuvam.
105. Ali se so nigde no vadi, niti se kuva.
Vuk, dan. 2, 29. (Bobna) kuva so za jolo. rjecn.
kod bobna.
b. vidi 1, b. Kad se kuha, trijeba je puhat.
(Z). Ne umivam ruka, er mi se objed ne kuha.
(Z). Poslov. danio. Svake vrste jizbiua kojo se
obicaju kuhati. And. Kacic, kor. 41.
C. vidi 1, c. Da se kuha hjoba izobila.
Osvetn. 2, 49. — Kruh prije nego so u6ini, velik
se trud oko hega ciui, jerbo se psonica sani6|6,
kuva i pefie. A. Ba6i6 307.
d. u prenescnome sinislii, prohav^ali se (o
hrani). Hrana s usta dolazi u utrobu, tu se
kuha, razfiiiia, priobraca. A. Kalic 190. Crno
se vino u zelucu lakse kuva. P. BoliA, vinodjel.
2, 52.
e. vidi 1, d, c) (vidi t ii Vukovu rjecniku).
Tu se mecava kuva, koja 6e so na I'logovu glavu
zgromiriati. A. Kanizlic, kam. 3().
f. vidi 1, d, d). Osobito u Arabiji, kuhalo
se svakovrsne zeje za osvetom. M. Pavlinovic,
razg. 95. Tako se kuhalo, dok se opot Vucii
metnuo na glavu. 88.
KUHATJ^IV, adj. koji se maze kuhati. — U
Stulicevu rjciniku,: ,ooquibilis'. — nepouzdano.
ICUHAV, adj. vidi kuhatjiv. — U Stulicevu,
rjecniku: ,coquibilis'. — nepouzdano.
KUHINA, /. vidi kuhina. — Kod onorja dijela
nasega naroda sto ne izgovara h; kiiiiia, pa i
kiijna. — Od xv vijeka, a izinedu rjecnika u
Vukovu (kiiina ,die kiiche' ,culina'. cf. kuca, ku-
harnica, kuzina s dodatkom da se govori ii voj-
rodstvu). U kuhinu pojdi gori. M. Maruli6 260.
Sada opet nosim drva u kuhinu. A. Kanizli6,
bogojnbnost. 273. Pode u rautvak (kuhinu) te o
kakav lonac omrci ruke. V. Vrcevic, igro. 49.
A sluSkine ni da provire iz kuhine. M. P. Sap-
canin 1, 23. Dosao Vucko u kuhinu. L. K. La-
zarevii, on zna sve. 49. — ■ Kad ti ostavis lizati
pjate u kuini. N. Palikuca 26. Dole kuiua bila
i cejadska soba. S. Tekelija. letop. mat. srp. 19,
43. Bije neko u vrata od kuine (inoze hiti da
nije crnogorska rijec), da ih slomi. P. Petrovi6,
gor. vijeu. 113. — Pored kujue muuu. B. Kadi-
6evi6 (1880). 121. §indralija s mra6nom sobom
i 3 cadavom kujiiom. M. D. Milicevic, zim. vec.
173. Na zapad su kujne gde se gotovi jolo. jur.
•49. Po Srijemu kazu: ,Prazna kuina. luda ku-
varioa'. M. Mpdi6.
KUHINICA, /. dem. kuhina. Kujnioa. J. Bog-
danovic.
KUHINIK, vidi Kujnik.
KUHINSKI, adj. koji pripada kuhini. — Od
xviii vijeka, a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu
(,culinarius, coquinarius' gdje se naj prije na-
hodi), u Voltigijinu (,culiaario, di cuoiua' ,was
zur kiiche gehort'), u Vukovu (kuinski ,kiichen-'
,culiuarius'). Knhinski otarak. A. Kanizlio, uto6.
637. Procedi onu vodu kroz kuhinsko sito. Z.
Orfelin, podr. 392. — Dotle ona (zena gostioni-
careva) trci oko ognista od jela do jela, i kuva se
u velikoj zegi kujinskoj. M. D. Milicevic, medu-
dnev. 36.
KUHIlsfA, /. mjesto (u kuci Hi prigradak) gdje
se kuha. — S oblikom kuhina Hi kuhna rijec je
praslavenska, isporedi nslov. kuhinja (kuhnja, va-
rivo), ces. kuchyne, po/. kuchnia (rus. Kyxnii rijec
je po(ska. MikloSii). — Od stvAem. chuhhiua
(srvnein. kuchen). — Uz kuhina ima i kuhina
(vidi). — Kod onoga dijela nasega naroda sto
ne izgovara h govori se kuina i kiijna. — U na-
seinu se jeziku jav(a od xv vijeka, a izmedu rjec-
nika u Vrancicevu (,coquiua; ouliaa'), u Mika-
finu (kuhina, koSiia ku6a ,culina, coquina, po-
piua, termapolium' ( kod koliba), u Belinu (,cu-
cina, dove si cuoce il cibo' , coquina' 240"), ti
Bjelostjencevu (u latinskome dijelu kod coquina),
u Jainbresiccvu (,culina'), u Stulicevu (,culina'),
u Voltigijinu (,cucina' , kiiche').
a. u znaeenu sprijeda kazanome. Cineci oficij
od kuhine. Mirakuli. 125. Ne bjese vam dosta
jedna kuhina. Zborn. oti'>: Nigda i vede od ti-
suoe koiii a vazda seJam sat na naj main, proz
(osim) straz, spij i ostalih oficiji vojski i prez moje
kuhine. Mon. croat. 231. (1527). Kuhinu hocemo
za nas. M. Drzic 215. Vodu sigase i u kuhinu no-
sase. F. Vrancic, ziv. 85. Devot mjesta od kuhine
pri desnomu pak su kraju. I. Gundutid 532. Mis
ulizo u kuhinu. M. Radiiid 263:i'. Zgori 15 tisu6
ostarij aliti obcinskih kuhiii. P. Vitezovic, kron.
171. Za ognista i kuhine. B. Zuzeri 266. 11'
kuhinu il' sobu odadre. M. A. Re|kovic, sat. lib.
Dojde va kuhinu. Nar. prip. mikul. 2. Ovo su
kuhine gdje ce zrtve narodne kuhati koji sluzo
domu. D. Danicid, jezek. 40, 24. — Kad Marta
u kuini oko blagovana nastojaSe. E. Pavic, ogl.
572. — Jedan kraj francuzski, prolazeci pokraj
kujhe, vidi tu momfie gdi okrode raZan. D. Obra-
dovid, basne. 245.
b. kuhano jelo. Da bi jim imiti ejiptsku ku-
hinu. M. Marulic 256. Nijednu kuhinu je jil
nego samo u poslednoj nemodi. Transit. 161.
Koji )ubi kuhine zove se glotun. Zborn. 16'^. —
Kamo ti lipa ta kuina? S. Margitic, ispov. 251.
— Metaforiiki. Car . . . nasu kuhinu lasno de
spiniti. I. T. Mrnavid, osm. 100. Znase da Oliva
biti de dresela, zao joj zlu kuhiiiu pripravila
bise u listu hinbenom, s kira tidac tecise. Oliva.
36.
KUHINICA, /. dem. kuhina. — U Bjelostjen-
cevu rjecniku : ,cucinetta, cuoina piecola' ,coqui-
nula', i u Stulicevu: ,parva culina'.
KUHINSKI, adj. koji pripada kuhiiii. Kn-
hinski noz ikiiohenmesser'. Kuhiiiski ormar ,kii-
chenschrank'. B. oulek, rjecn.
KUHTA
KUJTTNGIJA
KUHTA, HI. sluga (cljetid) Uo pomaze kuhaiu
i plaie posude ii kuhini. — Rijedje praslavenska,
isporedi nslov. kulita, c'e.s'. t pof. kuchta. — I'o-
stitje od kuhar Hi od kuliina (zar ud srvnem.
kiichon-knohtV). — U Bjelostjenicou rjeiniku:
kulita, sokaCic, kulia6i6 ,suboocus, ooculus, lixa';
M Stuliievii: , famulus in eulina" iz Habdeliieva;
It ]'olti(jijinu: igfuattero' ,kuchenknecht'.
KUHTIi', HI. prezime (po ocu kuhti?). — xvi
vijeka. Tomas Kuhti6. Mon. croat. 236. (1534).
KUIIUKATI, kuhukam, impf. dem. kuhati. —
Saino u StuUcevii rjeiniku: .coquitare'.
KUJ, vidi kud.
1. KUJA, /. vidi ku6ka. — Po akeenlu kao
da je augmentativ. — Od xvin vijeka, a izmedii
rjeinika u Vukoiru (vide kucka).
a. u pravnme sinislu, vidi kucka, a. Gori,
jubo, kuja to rodila! Nar. pjes. juk. 42i3. Dok
kuja repom ne vino, ne6e pas za liom potrftati.
Nar. |iosl. vuk. 64. Zla kao kuja. (Kaze se zloj
zeni. Mjesto ,kuja' roce so i , kucka'). 90. Hvala
mu kao (i) kuji koja je planinci sir pojela. 341.
b. vidi kucka, b. Kapetanu hodu ju tuziti,
neka kuji on jezik zavezo, da za drugim drugi
put ne laze. M. A. Rejkovii, sat. D4''. Ona
kuja, orjatsko koleno, u vino mu bendeluke
mesa. Nar. pjes. vnk. 1, 543. Izdade me kuja
Vidosava. 2, 110. On udara sestru Stojanovn:
,Poznaj, kujo, dvije mrtve glave!' 3,270. Muci,
kujo, a ne (ubi moja! Nar. pjes. here. vuk. 99.
— Ne u dome mislu, vidi kucka, b pri kraju.
Kad to 6ula Zlatija devojka, spusti kuja toke
na prsima. Nar. pjes. vuk. 3, 296.
2. KUJA, /. vrsta plane. J. Bogdanovic.
3. KUJA, /. stap u tari da se vratilo ne okrece.
u Lici. F. Hefele.
KUJACA, /. ime zensko. — isporedi Kujava.
— (J jednoga pisca Dubrovcanina xvi vijeka.
Kuja6a. sluzbenica Abramova. M. Vetranic^, 2,
236.
KUJANI6, m. prezime. — tl nase vrijeme.
Jakov Kujanic. Rat. 407.
KUJANOVIC, HI. prezime. — U nase vrijeme.
Panta Kujanovid. Eat. 142.
KUJ ATI, kujam, impf. u Stulicevu rjecniku:
V. kunati. — nije dosta pouzdano. — isporedi
1. kujati se.
1. KUJATI SE, kujam se, impf. nalazi se od
xvin vijeka u dva razlicna znacena koja ipak
mogu hiti u nekoj svezi medu sobom.
a. pretvarati se. — U Bjelostjencevu rjec-
niku: kujam se, v. jalim se, i u VoUigijinu:
,simularsi, fingersi' ,sich verstellen'.
b. spustali krila. — U Stulicevu rjeiniku:
,alas paulatim demittere'.
2. KUJATI SE, kujam so, impf. coire (de
canibus). F. Kurelac, dom. ziv. 4.5.
1. KUJAVA, /. ime zensko. — xiv i xv (i xvi)
vijeka, a izmedti rjeinika u Daniiicevu (zena
kraja bosanskoga Ostoje 1399 — 1420). Gospojomb
Bogomb darovanomb mi krajicomb kirb Ku-
javomb. Mon. serb. 236. (1399). Gospodomb kra-
jicomb Kujavomb. 276. (1410). 294—295. (1420).
Gospoda Kujava er tamo u selu za Tvrdka
udava djevojku Veselu. M. Drzic 443.
2. KUJAVA, /. selo u Bjelopavlicima. V. J^je-
S6vi6.
KUJAVCE, /. pi. (i) ime zaseoku u Bosni u
okrugu sarajevskome. Statist, bosn. 24.
KUJAVIOA, /. ime selu u Srbiji u okrugu
Sabaikome. K. .Tovanovid 176.
KUJ AVICI, m. pi. ime plemenu (iii selu':'). —
U jednome primjeru xv vijeka, i otale u Da-
niiicevu rjeiniku (Kujaviib, kraja bosanskoga
Tvrtka Tvrtkovica vlasi ,KuiaviAi' 1406). Sto
namb volikostb krajevbstva ti piJe za %'lahe Ku-
javiie s inemi vlasi. Spom. sr. 1, 82. (1406).
KUJE, /. hyp. Kujaca. — Akc. se mijena u
voc. Kuje. — U istoga 2^'sct '<■ kojega ima i
Kuja6a. O Kuje, zi mi ti! M. Vetranic 2, 328.
KUJETINA,/. augm. 1. kuja. — U nase vrijeme
u Lici. J. Bogdanovid. M. Medid. ,Dobar 6oek
fierau kraja nije, ali mu e zena pusta kujetina'.
J. Bogdanovii.
1. KUJIGA, /. dem. 1. kuja. — U nase vrijeme.
Podmetne jednu kujicu mesto diteta. Nar. prip.
mikul. 21. Sarena kujica pred ku&om laje. od-
gonet^aj : prat)a6a. Nar. zag. novak. 175.
2. KUJIGA, /. vidi kujifiar.
KUJICAE, m. neku vrst iepnog noza zovu
kujifiarem; a deko mu re5e i: ,kujioa'. Kujicar
noZ zatvora se u korioe, samo su mu korice
drveno. J. Bogdanovi6.
KUJIC-BARA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
smederevskome. SJivar u mestu Kujic-bari. Sr.
nov. 1872. 113.
KUJIN, adj. koji pripada kuji. — Kod mjes-
noga imena. Kujin potok. Potok Borci kod Da-
ruvara. D. Hire.
KUJISATI, kujisem, impf. vikati s munare
(kao mujezin) pozivluii Muhamedovce na mo-
litvu. — isporedi kujisiti. — Va\a da je od turske
rijeci, ali ne znam od koje. — isporedi kujusi.
— U nase vrijeme. Ukori hoda popa: ,Ma da je
tvoja vjera od moje boja, i ti bi kao i ja po pet
puta na dan kujisao s munara, to sazivao svoj
narod da se Bogu moli'. Nar. prip. vrc. 90. On
kujise kano hoga na ^amiji : ,kujuSi kujusi'. Nar.
prip. bos. 1, 52.
KUJiSlTI, kujisim, impf. vidi kujisati. Oga
turski kujisi u munari. M. Pavlinovic.
KUJ-KOVAC, kuj-kovdca, m. vidi kovac. —
U narodnoj pjesmi nasega vremena. Da beremo
zlatne rese, da nosimo kuj-kovacu. Nar. pjes. u
Magaziu. 1866. 99.
KUJNA, vidi kuhina.
KUJNI, vidi kuni.
KUJNIK, m. ime dvjema selima u Slavoniji
u zupaniji pozeskoj. RazdijeJ. 121. 129. — Va^a
da bi pravi oblik bio kubinik, vidi prvi primjer.
— Famine se jos od xv vijeka u latinskome spo-
meniku. ,Zwlkowcz, Kamarycza, Kuhynnyk, Chy-
glenyk et Pethowalcz'. Starine. 5. 124. (1483).
Priko Slatiiiika, Stupnika, Radovaiia, Orijovoa,
Kujuika, ... M. A. Rejkovid, sat. H2l>.
KUJNA, vidi kuhina.
KUJO, m. ime musko (jamacno ipokoristik) .
— U narodnoj pjesmi crnogorskoj naSega vre-
mena. I sokola Kuja Markovida. Ogled, sr. 486.
KUJUNGEVICI, m. pi. ime zaseoku u Bosni
u okrugu sarajevskome. Statist bosn. 21.
KUJUNGIJA, m. (u mnozini f.) zlatar, tur.
qujum^y. — isporedi kulungija. — Nalazi se i
pisano s -c- mj. g. — Od xvii vijeka, a izmedu
rjeinika u Vukovu (vide zlatar). Zaludu je nauk
kujunciji, kosadu ... I. Andid, vrat. 199. Zovo
Orun mlade kujuncije. And. Kacid, razg. 80a.
Rukave su vezije navezle a vence su kujungije
KUJUNGIJA
6. KUK
vile. Nar. pjes. vuk. 1, 5. Oj Boga ti, kujun^ija
Janko! da ti pos|em malenu paricii, sakuj meni
v'jence i oboce. 1, 167. Bog ubio kujuDgije koji
zlate sve nozeve! I, 187. Imam brata mlada
dobra kujun^iju, skovace mi prsten i veci i
lepsi. 1, 429. Zlatu ce se kujun^-ija naci. (Dobra
6e stvar docokati onoga koji je ne dostojan).
Nar. posl. vuk. 91.
KUJUN(ilJIC (Kujungic), m. presime (po ocu
kujuiifjijij. — U nnse vrijeine. Na sokola Kujun-
gijca Dui-a. Nar. pjes. vuk. 2, 535. BraAa Ku-
jungijci, trgovci iz Lijevna. 2, 661. (medu pre-
numerantima).
KU.JIJNGIJIN, adj. koji pripada kiijuntjiji.
— U Vukovu rjeimka: ,A.es gold- und silber-
arboiters' .aurificis, argentarii'.
KUJUNGIJINICA (kujungiuiea), /. kujumji-
jina zeria. — U Vukovu rjecniku: kujiingijnica
,die goldsclimiedin' ,uxor argentarii'.
KUjifNGlJINKA (kujung-inka), /. zensko ce-
jade Ho radi kao kujungija (ovako je u primjeru
znacene, ali Vuk tumaci kao da je isto sto ku-
jungijiniea). — U narodnoj pjesmi nasega vre-
mena, i otale u Vukovu rjecniku (kujiingijnka)
uz kujuBgijnica s primjeroin : Od devojUe mlade
kujungijnke, i^idi: Te donesi onu oasu zlatnu
Stone sam je skoro kupovao u bijelu Varadinu
gradu od devojke mlade kujungijnke. Nar. pjos.
vuk. 2, 18H.
KUJUNGIJINSKI (kujunglnski), adj. vidi ku-
jungijski. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika
u Vukovu (kujungijnski uz kujungijski). Ako
zatisnemo usi od kujunginskog nakovja. M. Pa-
vlinovio, razl. spisi. 394.
KUJUNGIJSKI (kujiingiski), adj. koji pripada
kujungijama. — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovu (,gold3climied-' ,argentarii'). Za-
nati se u Nisu rade ovi: terziski, abagiski, obu-
6arski, uzarski, kujungiski, . . . M. D. Milicevic,
kraj. srb. 129.
KUJUNGILUK, m. tur. qujumgylyk, kujun-
yijin zanat. — U Vukovu rjecniku: ,dio gold-
schmiedekunst' ,aurificis ars'.
KUJUSI, glas kojijem se hoce da pokaze kako
mujezin vice s munare, vidi drugi primjer kod
kujisati.
KUJUtSlC, m. ime zascoku u Bosni u okrugu
sarajevskome. Statist, bosu. 14.
1. KUK, m. kucine. — Naj ee'sce u mno'zini
(kucif). — -u- stoji mj. negdasnega 1. — Rijec
je praslavenska (kl-bk-b), isporedi stslov. kKk-b,
rus. icioKT,, ces. kluk, po(. klaki (pi.). — Izmedu
rjecnika u Danicicevu: klbkb ,3tuppa' (upravo
samo u mnozini kao sada kucine). — Aste kto
vbzbmb QHka) vb klfccehb i polozitb podb glavu
zene ne vedusti jej . . . Sredovj. lijek. jag. star.
10, 114. Hotij pogledati ove moje ruke... kako
strilom luke iiih ie otezati, k stupu kako kuke
u klupko svezati. M. Marulic 175. Jabuka u
klupko od kuka stvori se. M. Vetranic 2, 131.
§ta cu vam krivo kazivati ili vam zamotavati
kuke u kucine? V. Vrcevie, niz. 85. Kiiki (nom.
pi.) ,stuppa'. D. Nemanic, cak. kroat. stud. 12.
Kuk, naj prostije predivo. u Ogulinu. F. Hefele.
2. KUK, kiika, »i. coxa, femur, kost u boku,
hedra. — -u- stoji mj. negdasnega 1. — Itijee je
stara (k-blki.), ispurcdi (stslov. klT.ka), novoslov.
kolk, liug. ktlk. — Izmedu rjecnika u Bjelostjen-
6evu (kuk, prasje stegno ,p6rna'), u Jamhresicevu
(,perna, petaso'), u Stuliceeu (v. zarebrnik) (iz
Habdeliceva) , u Voltigijinu (,co3cia ; presciutto'
jhiifte, schiukon'), u Vukovu (,das hiiftbein' ,os
coxae').
a. uopee (u primjerima u cefadeta i u hona).
Od straha se potu kuki. Jacke. 222. Dok on ovoga
sveze, drugi potogne iz puSko, te ga rani u kuk . . .
Ostane malo rom i tane mu ostane u kuku. Vuk,
dan. 4, 18. — I pod liime doge zakuoio, sve od
kuka do strazi'ioga s)uka Nikolina rascijepila
corda. Nar. pjes. juk. 289. Pak poteze paklenu
kangiju, i prifaca po butovim dogu sve od kuka
do straziiega Sjuka. 518. Dobar dore na kukove
pade. Nar. pjes. marj. 76. Kiik ,coxa, femur' ;
kiik ,os coxae'. D. Nemani6, cak. kroat. stud.
8. 12.
b. u osobitome znaienu, slana hedra svinska
(but, butina), vidi prsut, sunka (vidi u rjeini-
cima). Kuk, sunka (na Visokom). L. Mrazovic.
Kuk, kost u sredini sunke. Belec u Zagorju. D.
Hire. — Mislim da amo pripada i ooo: Obisao
kuca kao mi5 kuka. (Rece se za skitniou). Nar.
posl. vuk. 229.
3. KUK (kuk), kuka (kiika), m. veliki kamen,
hrid. — -u- stoji mj. negdasnega 1. — Mislim
da je ista rijec sto 2. kuk u prenesenome smislu.
— Od XIV vijeka (vidi b, f)), a izmedu rjecnika
u Belinu (kiik ,un sasso grande' fi43a), u Stuli-
cevu (.magnus lapis, rupes'), u Vukovu: kiik,
kiika (u Dalmaciji) veliki kamen (stijena) ,der
felsen' ,saxum'.
a. uopce. Nu se cuj (cuvaj) od kuka, koji je
posred 6e (propasti). N. Najeskovic 1, 189. Ako
ona plav nemila od mora se ne prozdrije, o kuk
li se ne razbije u tisuou mrva. I. GunduliA 37
— 38. Na onomu golom kuku s koga op6im od-
izgora prostiruci s trstim ruku varat ribo . . .
40. Na Eegepa kuk se obali, i istiSte mu van
utrobu; u stijenju su mnogi ostali ukopani Jivi
u grobu. 524. , Vise gola kuka onega koji gleda
put zapada. G. Palmoti6 1, 102. Tad se uspe
na kuk hridac da mu boji slih podadem . . . Sklopi
ruke, vas so strese, i kuk na kuk ucini se. J.
Kavanin 434'". Pomaja kuk, a na kuku crkva.
S. .^ubi§a, prip. 2. Kiik ,saxum promiuens'. D.
Nemanic, 6ak. kroat. stud. 8. Kiik ,saxum pro-
minens'. 12.
b. kao mjesno imc.
a) u Bosni. <i(i) planinski vis. Kiik.
Glasuik. 22, 57. 21, 356. — hh) zaselak u okrugu
travnickome. Schem. herceg. 1873. 190.
h) Kiik, velika plauina, kad se iz donega
Lapca ide na Udbinu. M. M;edi(^..
e) Kuk i Superka mjesna su imena (blizu
Cavtata). L. Zore, rib. ark. 10, 35H.
d) zaselak u Hrvatsknj u zupaniji mo-
drusko-rijeckoj. Razdije|. 55.
e) Kiik, zdrijelo silazoii u Izgori (?).
f) Bijeli Kuk. ;* Danicicevu rjecniku: klbkb,
selu je Brcelima i§la meda ,u Buli Klbkb, sb Be-
loga Klbka preko na Drenb'. Mon. serb. 114.
(1321 — 1336).
4. KUK, m. nejasna rijec u rukopisu xvi vijeka :
po svoj prilici stoji pisarevom grijeskom mj. ku6a.
Suna6nomu kuku pokloui se Aleksandar (prije
toga ima o kuki sunafinoj gdje va(a da treba ci-
tati kuci). Aleks. jag. star. 3, 287. u drugijem
rukopisima suncano(j) ku6i, vb slbnbftbnemb gradu.
nov. 92, va slncauije ramine.
5. KUK, m. vidi 2. kuka. Kuk, 1. Humulus
lupulus L. (Visiaui); 2. Tamus communis L. (Vi-
siani) ; 3. Sonchus oleraceus L. (Visiani). B. Sulek,
im. 181_.
6. KUK, m. vidi gak. — na Neretvi. M. Pa-
vlinovii.
48
1. KTJKA
754
1. KUKAC, b).
1. KUKA, /. kao oriide (naj ieice gvoideno)
tako nakrivlenu da ,se moze nim sto hvatati i
vladiti, Hi da se na ono moze ito objesiti. —
isporcdi ku6alica, kvaka. — Korijenu kuk kao
da je znaiene nakriviti, vidi kukonos. — Iina i
bug. kuka. — Od xvii vijeka, a izmedu rjeinika
u Mikafinu (kuka, kufcalica ,nncus, uncinus' i
kod kjuka; kuke od samara .clitellae'), « Bjeto-
stjeniemi (v. k)uka), u StuUcevu (.uncus, uiicinus';
kuke od samara ,clitellae'); u Vukoiui (,dor ha-
ken' , uncus', n. p. kuka od drveta kojom se do-
hvataju grane od tre§ai'ia ; kuka gvozdena na
kantai-u itd.).
il. tiopde. Vidjeh djavlo paklene gdi iz ppdi
paklene izodahu nose6i kuke gvozdene i mone
so hitaliu da bi me dokufiili. M. Divkovi6, bes.
185^. Kuke {jvozdono stavi u usta bogatcu. zlam.
95. Easdrt kukami gvozdonijom. P. Posilovic,
nasi. 127''. Ono gvozdono kuke, ili boje rekavsi
udice, za meso zapiiiahu. a kad ji oni iztozahu,
sobum meso iznosahu. .!. Bauovac, razg. 160.
Pusti Aemu na fiokrk uzicu, na uzici kuke od
6elika, izvuce ga do pola tavnice. Nar. pjes. vuk.
3, 122. Pa izvadi gajtan-merdevine i na nima
kuke od ftelika; baci kuko uz visoku kulu, za-
kucise kuke zajabuke, zakufiise kuke za demire.
Nar. pjes. horm. 1, 351. Pa izvadi (iz torhe)
kuke i teuefe. 2, 196. Baba ido po kuci, uoge
.ioj vise o kuci. odgonet{aj : obuca kad se skine
veia se o kuci. Nar. zag. novak. 147. Kuka
koja je privezana za oje pa se nom zakaci ona
grana sto je pod plastom, kad se jjlasie svlaci
na jedno mjesto. Vuk, rjecn. kod ojiste. Turci
se kroz zemju tako prikuce k srpskome sancu,
da su kukama otimali barjake i oni od Srba i
Srbi od lii. grada. 37. Nafiiui pedeset kuka
od zlata. D. Daaici6, 2mojs. 26, H. Posto ih
gancima i kukama posmucaju. S. ^jubisa, prip.
277.
b. u osobitijem znacenima.
a) u Srijemu ,muska kopca', a u Crnoj
gori jkovcar'. ,Imam spona, ali nemam dosta
kuka; kako bi bilo, da otkinem 3 kuke sa starili
natikaca?' u Dobroselu. M. Medi6. — isporedi
kukac, kovfiar, muzjak.
b) zakucasta igla kojom se ptcte. Nijesam
ja navikla ralu ni sjedbi no igli i kuki (kriva
igla). S. ^jubisa, pric. 122.
c) vidi u Vukovu rjecnikii : s jedne strane
kao pouzak tniokop, a s druge kao veliki kjun
,6sterr. krampe' ,harpaginis genus', ovakijem se
kukama po kamenitijem mjestima naj vise kopa
i radi; i mozo biti da se ovaka kuka misli u
onoj poslovici : Kad ustane kuka i motika ; of.
kjuua, fiakja [1, objetelica, pijuk 3, trnokop 2].
Ti no pijes mlacenicu batom bivenu nego vino
kratosiju kukom trapjenu. Nar. pjes. vuk. 1, 31.
Pobacajte kuke i motike. 4, 344. Kad usta.ie
kuka i motika (bide Turkom po Mediji muka).
Nar. posl. vuk. 122. Kuka i motika. (Pripovijoda
se da su Nijemci uhvatili davola, pa ga pitali
sta je lijek od kuge, a on im kazao: ,kuka i
motika', t. j. vuci mrtvaca kukom u grob pa
motikom zakopaj. tako se to sad uz rijec govori
i za druge bolesti, a kasto i za moraine po-
grjeSke. U Crnoj Gori ,kuka' znaoi cak|a ili
kjvina — s jedne strane kao uzak trnokop a
s druge k|un — i u ovome smislu bi6e ono:
,Kad ustane kuka i motika'). 163. Pisi kukom
po ledu. (n. p. kad jo kome duzan ko od koga
se no moze naplatiti). 248. Kad kaluderi dignu
kuku i motiku. S. ^iubisa, prip. 73.
(t) u ovome primjeru va\a da znaii uvojak
(na kosi). Jedna vspored druge naprav|a si kukr>,
junakom blazine s kimi je prehine. Jaftko. 249.
e) virgula, znak dijefeiia rijeii i reienica
u pisanii, vidi zapeta. — U rukopisu xvni (?)
vijeka. MoiSdustroiijo, si re6 kuka. Konstant.
filoz. star. 1, 29.
f) nesto nakrivlcHo kod vezena. Koliko jo
na marami grana, toliko mu na srdaScu rana!
koliko rau po gianama kuka, toliko ran na sr-
dascu muka! Nar. pjes. vuk. 1, 271. Koliko je
na marami kuka, onoliko g' uhvatilo muka. Nar.
pjes. kras. 1, 152.
f/) u ovome primjeru kuka savija grano
(na drvetii) va\a da znaii da se grane (od ata-
rosti) krive i kr^lave: Od tog duje jos raste ja-
buka, gi-ane ka§no joj savija kuka. J. S. Rej-
kovic 147.
/*) mjesto gdje se rijeka okreie (na krivo).
Kuka ,flusskrummnng'. Zbornik zak. 2, 700.
i) drvena |u}aska (u okrugu biogradskomo
oko Grocke). ^. Stojanovic.
1c) na samaru, vidi it Mikalinu i Stuli-
cevu rjeiniku.
2. KUKA, /. (cesee u mnozini kiike), Tamus
communis L., iieka trava sto se jede (vidi u Vu-
kovu rjecniku). sliina je divfijem sparogama, ali
nije ni sparoga ni hmz]. — Moze biti da je ista
rijec sto 1. kuka (mladice se savijaju). — Od
XVII vijeka, a izmedu rjeinika u Mikafinu (kuke,
trava, hmej .lupulus, lupus salictarius') gdje se
naj prije nahodi, u Stulicevu (kuke, trava , lu-
pulus'), u Vukovu: (u Dubrovniku) po naj vise
pi. kiike ,art spargel' ,asparagi genus [Asparagus
officinalis L.?J'. u Dubrovniku se kuke obare
pa se hladne jedu s u|em i s octom ili limunom.
Kuka, vite nera (na Visovcu, prije nasega vre-
mena), Tamus comunis L. (Vodopic), v. kuk.
B. §ulek, im. 181. Kuke, 1. lupuli (Kuzmic,
Durante, Stulli), giunco odorato (StuUi), Hu-
mulus lupulus L.; 2. v. Kuke erne, Kuk. 181.
— Kuke erne, vitis nigra (Durante), Tamus
communis L. (Lambl.) 181. — Kuke divje, vitis
sylvatica (Durante), Bryonia dioica Jacq. 181.
3. KUKA, /. skojka (ili vrsta skolke?). — II
nase vrijeme u primorju, a izmedu rjeinika u
Stulicevu (,conchilium'). Kuka, §ko]ka ,conchiglia'.
Progr. karl. giinn. 1878. 41. — Va(a da je ro-
manska rijec od lat. concha: on je postalo ii
pak u.
4. KUKA, /. injesno ime. — vidi i 3. Kuke.
a. ziiselak u Bosni u okrugu sarajevskome.
Statist, bosn. 29.
b. Kiika, cosma. u Zabuciju do U/.ica. 1^.
Stojanovic.
1. KUKAC, kukca, tn. a) vermis, larva, crv ;
b) insectum, buba uopce; c) Anobium pertinax
L , neka buba sto grize jelovinu i kucka jednako
kao sahat (nem. todtenuhr); d) Paronychiura ten-
dinosum, crh (nem. fingerwurm). — -a- stoji mj.
negdasnega b. — U sjeverozapadnijcm krajevima
i u nstovenskome (kukec sa znaienima c) i d)),
a izmedu rjeinika u Bjelostjenievu (kajkavski
kukec ,vermis' ; kukec, bol .phagedaena'), « Jam-
brcsiievu (kukca bol imajuci ,phagedaouicu3'), u
Voltigijinu (,verme' ,wurm').
a) crv. — U Bjelostjenievu i u Voltigijinu
rjeiniku.
b) buba uopce. — U Bjelostjenievu rjeiniku:
kukec koji pupjo ili oka trsova je i kvari ,ipes
ot ips'. — koji zitek kvari ,cis'. — koji drevje
,thrips 1. trips'. — koji opravu ,cis'. — kukec
Sestomi nogami obrh vode drfeeii ,tipula. — v.
centipeda.
1. KUKAC, c). ;
<•) Anobium pertinax L. Kukac (kukac) ,A]io-
bium pertinax L.'. K. Crnogorac, zool. 137.
tl) crn (Hi nokojeda). Kukac, ime oiru, sto
se dugo ispod nokta prsta sabire. u Prigorju,
Zagorju, Posavini. F. Hefele. vidi i u Bjelostjen-
cecu i Jambresicevu rjeiniku.
e) u nase vrijeme I'leki pisci zovu ovako bube
11 kojijeh su gorna hrila tvrda kao kora (colae-
optera). — U Sulekovu rjeiniku: ,kafer'.
2. JCUliAC, kukca, m. vidi kovCar. — U nase
vrijeme, a izmedu rjeinika u Vitkovu s dodatkom
da se govori u Uercegovini. Na s' obuco od sahe
cakSiro, pri liima su kukci pozladoni. Nar. pjes.
juk. 240.
1. KUKAC, kukaca, m. vidi 1. kuka, a. Na6i-
nile bijahu kukac da nime dnvate kada im sto
treba. Bos, vila. i889. 12.
2. KTJKAC, kukdca, m. vidi 1. kukac, c).
3. KUKAC, m. ime muSko (?). — Potvrden je
samo adjektiv posesivni kod mjesnoga imena u
Bosiii. Bosua (rijeka) kod Kukaceva samea utice
u Savu. F. Juki6, zem}. 3.
KUKACBV, adj. vidi kod 3. Kukac.
KUKALIN, m. vidi a Daniciceou rjecnika:
Kukalinb, selu je Ni'ttri isia meda ,do Knkalina
Studenbca'. G(lasiiik). Ih, 279. (1348?;. of. Ku-
kaiiinb.
KUKALOVAC, Kukalovca, m. mjesno ime u
nase vrijeme. Do Kukalovca. Rat. 114.
1. KUKAlfi, kuk]a, m. Seput, zamka. uzao je
svezau na kuka|, kad se ino2e lako da odrijesi,
inace je svezan na smfsak. u Lici. V. Arseni-
jevi6. Svezati sto ,iia kukaj' kaze se n. pr. kad
se voze onako kaa sto so vezo svitoak od gaca
ili podveza; inafie je mrtvouzice svezaiio, a tad
se ne drijeSi lako. u Dobroselu. M. Medic. —
isporedi kukujic.
2. KUKA1|J, kukja, in. kad se plotica igla za-
pili, onda so ouo zove kuka|. u Dobroselu. M.
Medii.
KUKA^iKA, /. vidi kukavica, b. — I' jednoga
pisca nasega vremena. U to mire zakuka kuka]ka
lioka stara pro.sjakiha baka. Osvetn. (i, 68.
KUKA^NACA, /. vrsta jabuke. Kupcina dona.
D. Hire.
KUKANGIJA, /. kukatic. — S tiirskijem na-
stavkom. — U naie vrijeme. .Stane ga kukangija
i pomagiiavina. Magaz. 18G8. oH.
KUKANIN, HI. vidi u Danicicevu rjeiniku:
Kukaninb, selima je SlamodraXi, DobroJojanima,
Neprobistima, Momusi i Bijoloj Crkvi isla raeda
,na Kukaninb Studencb'. M(on. serb). 18. (12;i3).
of. Kukalinb.
KUKANOSA, m. nadimak fiovjeku sa kukastim
uosom. u Backoj. V. Arsenijevic. — isjiuredi
kukonos.
KUKAN, m. vidi u Danicicevu rjeiniku: Ku-
kai'ib, vojvoda je Sandaj bio ,u Kukai'm' i ,podb
Kukanemb". M(on. serb). 329. (1423). (Spom. sr.)
2, 8.3. (1429). to ce biti sadasiie selo Kukan na
Bosni blizu Vranduka. Zemj. bos. .38. na kar-
tama ,Kakanj'.
KUKANA, /. kukane. — {/ jednoiii priiiijerii
nasega vremena. Prepade se i pomisli da umrije,
i stade je kukai'ia i lelekaiia za majkom. Nar.
prip. vrc. 54.
KUKANE, n. djelo kojijem se kuka (vidi 1.
kukati). — Izmedu rjeinika u Stulicevu (kukane
,ululatus') i u Vukovu. Neces li slusati jauke i
5 1. KUKATI, b, a) aa).
kukanjo tolikih krstjana po paklu. L. JjubuSki
12. Kad je dosla u bijele dvore, zaou lelek i
zacu kukane, staru majku Jova kukajudi. Nar.
pjes. here. vuk. 91. I zahuci zemja od kukana.
P. Petrovii, gor. vijen. 45.
KUKAR, m. ime selu u Dalmaciji u kotaru
xiiiskome. Report, dalm. 1872. 29.
KUKARA, /. vidi u Vukovu rjeiniku: kuka
sto se riom vuku navi}ci, vide ojiSte. — Lifiina
kojom se veze plaSce kad se vuce kukarom. kod
plasnaca. — Akc. se mijena u gen. pi. kiikara.
KUKARI, m. pil. ime plemenu. — xv vijeka.
Pavao Hatezevic od plemena Kukari. Mon. croat.
147. (1492). vidi i: ,Stephauus Mylwtbynych de
genere Kukarow'. Mon. croat. 171. (1500).
KUKAS, m. prezime. — U nase vrijeme. V.
Bogisic, zborn. 15.
KUKAST, adj. nakrivlen kao kuka. — U Vu-
kovu rjecnika: ,hakonf6rmig' ,uncinatus'.
1. KUKATI, kiikam, imj)f. cuculare, pjevati
kao kukavica (kuku, kuku). — Akc. se ne mijena
''aor. 2 4 3 sing, kiika). — .Jamaino je rijec pra-
.slnven.fka, isporedi (rus. KjKaTb, mrmfati), ieS.
kukati, po}. kuka6. — Postaje od kuku. — Iz-
medu rjeinika u Stulicevu: ,cantar del kuko (sic),
lamentarsi' ,queri, conqueri' ; ,ululare', i u Vu-
kovu : 1. jguck guck schroion' ,clamo cu cu' ,(vom
guckguck)'. — 2. ,wehklagen' ,ululo'.
a. u pravome smislu (glas u ptice kukavice).
Kukavica blizu kuka, zlo Co se dogoditi. A.
Badic 56. A kuka joj tica kukavica usred Seiia
ua bijeloj crkvi. Nar. pjes. vuk. 3, 223. Zelene
se lugovi posavski i kukaju sine kukavice. 3,
373. Listaj, goro, kukaj, kukavioo. Nar. pjes. u
Vuk, rjecn. kod kukavica. Zato svaka Srpkiiia
kojoj je brat umro opiace i danas kad cuje ku-
kavicu gdje kuka. Vuk, 2iv. 224. Ptica kuka,
a kara je Luka. Osvetn. 2, 40. Kad kukavica
dode blizu te kuka nije ua dobro. M. D. Mili-
covic, ziv. srb. 2, 07. — Amo mogu pripadati i
ovakovi primjeri (u pjesmama) u kojima kuka-
vica stoji metaforiiki za celade : Kukala je crna
kukavica usrid zime kad joj nije vrime; nije
ono crna kukavica, ve6 je ouo Jafiinta gospoja.
And. Kacic, razg. 41'i. ZakukaSe do tri kuka-
vice: . . . koja kuka, nikad ne prestaje, to je
jadna .lovanova majka; koja kuka jutrom i ve-
Serom, to je tuzna Jovanova seja; koja kuka,
kad joj na um padno, to jo mlada Jovanova )uba.
Nar. pjes. vuk. t, rl30. A sto kuka tica kuka-
vica, ono je?5te proto Milutine. 4, 177.
b. sam se glas u kukavice shvaca kao znak
zalosti, zato je u na^emu narodu (osobito kod
zenskijeh, ali nije rijetko ni kod muskijeh) obiiaj
vikati: kuku! u velikoj zalosti, te po tome ku-
kati znaci vrlo iesto sto i jaukati, jadikovati.
a) ostaje neprelazni glagol.
na) uopce. auu) subjekat je zensko ie-
lade. O! mnoga ti bula kuka kunui! V. Do§en
35'). Ona kuka kano kukavica, a uzdi§e kauo
udovica. Nar. pjes. vuk. 1, 256. Muoi, scerce,
u jadu kukala! 1, 466. Ona kuka Mari celo
glave. 1, 553. Ona trci svome gospodaru kuka-
ju6i i lice grdeci. 2, 16. Vec m' ostavi mladu
bez zakletve, da ti kukam kao kukavica, da pre-
vrcem kao lastavica. 2, 209. Osta Vilip nogom
kopajuci a }uba mu mlada kukajuci. 2, 355. A
ja, sine, kukam na garistu. 2, 267. Tako u jadu
ue kukala! Nar. posl. vuk. 311. j^ena kuka u
vas glas. S. l^ubiSa, prip. 201. Nit' mu kuka
pri opijelu majka. Osvetn. 2, 25. Na grobje ce
pre dodi nezvan kako se 6uje da ko kuka nego
1. KUKATI, b, a) aa). 71
na slavu ili na avadbu. M. D. Mili6evi6, Ziv.
srb. 2, 63. — bbhj subjekat moze bill mtisko. Da
bill znao do sutra za plotom kukati. M. Vo-
tranifi 2, 325. Vidod gliku jadiia Osina ki jiir
kuka. J. Kavaiiin -lOi''. S lijove strane mnof.
kukat 6e svijeh hudoba. 564''. ]Ci sa vide sve
oiii pivaju, ki ne vide sve oni kukaju. L. Lu-
buski 52. Kuka kraju kauo kiikavica: ,Jo Kaica,
moje 6edo drago!' Nar. pjes. vuk. 2, 48i). (Tr-
govac) kukajudi otide doraa. Nar. prip. vuk. 137.
Eaiienik staiie da kuka i lelofe. .S. lf.ubi§a. jirip.
245. Kuka 6a6a, a jaufie majka. Osvetn. 4, 46.
bb) kad je uzrok zalosti cefade Ito jc
umrlo ili ito neiivn Mo se izijiibUo, moze se iz-
reii instrumentalom s prijedlogum za. Kad je
prvi put umro Lazar, sestro liegove Marta i Ma-
rija zavjetuju se da 6e kukati za liim dok .su
zive. Vuk, rjecn. kod kukavica. Kukam i le-
lefiem za mojom krvavom mukom. PravdonoJa.
1851. 31.
cc) u ovakovijem primjeriina stoji kao
proklestvo kojijem se zeli kome smrt (da majka
za nim kuka): Noka bjozi, kukala mu ruajka!
Nar. pjes. vuk. 4, 365. Oj serdare, kukala ti
majka! Pjev. crn. 210".
b) moze biti prelazni glagol a objekat je
umrlo cejade. Brata kuka, ovako govori . . . Nar.
pjes. here. vuk. 63. Kuka majka svog jedinka
sina. 91. Pa potrfi k majci kukaju6i svog oca.
Nar. prip. vrfi. 9. Ako me kukas a 'no me ^ali.
V. Bogisid, ^boru. 588. A |uba mu plaeom selo
glusi, svoga ziva kukajudi druga. Osvetn. 1, 69.
Mene moja nede kukat majka. 2, 70. Nit' na
nami ostati ie kletva, da nas ku1;a sjerotina
tuzna u suzaiistvu. 3, 99. Boj se bio i padale
glave, ne pita se, koga kuka majka. 7, 54. —
Ocakovi je smisao i u ovijem primjerima u ko-
jima je subjekat majka sto kuka za mrtvijem
sinoin (sre6om od napretka, od srca): Sto m'
ovako jadnu ucvijeli, da ja kukam srecu od na-
pretka, od napretka, od srca svojega ! u Vuk,
kov6. 101. Jer si ovo docekala, da ti kukaS
sredu tvoju od napretka, od srcana srca tvoga.
101.
2. KUKATI, kiikam, impf. cackati (zube). —
Akc. je kao kod 1. kukati. — Moze biti u svezi
s 1. kuka. — V nase vrijeme u Dubrovniku.
,Kad si se naio, a sad kukaj zube'. P. Budmani.
KIJKAV, adj. jadan, nesrecan (uprav za ko-
jijem se kuka). kaze se zaleci ali gdjegdje uz
prezirane (vidi b). — isporedi kukavan. — Od
xviii vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu: vide
[jadan] kukavni ,s dodatknin da se govori u Crnoj
(jori i s primjeriina: Znam ja kukava kukavica!
(Nar. prip. vuk.- 295). Kukave bile !
a. uopce, naj cesce o ce{adetu, ali se moze
kazati i o zivotini i o drugome 6emu. Kom' (osu-
rfeni'^M^ rijeh: ,Kukav gdi propade?' J. Kavaiiin
394". Zalosni i kukavi Adame. I. J. P. Lucid,
razg. 43. I kukava gladna dica. V. Bosea 39b.
Kukavi bolestnice, kuda si napro? D. Rapid 69.
Kada kume lice ugledao, odmah se je kukav
razbolio. Nar. pjes. marj. 23. Ali iiema (iim se
kleti) kukavi Jurisa, ved van da bi svojoni des-
nom rukom. 121. On kukav bez oruzja ne moze
niSta. Nar. pjes. u Magaz. 1869. 74. — I nadi
de, svit kukavi da se s jednim dasom bavi. V.
DoSen 46*. — Kukavi pas lovacki cio dan zeca
tira i sasvim umoran jedva ga ufati. D. Kapid
374. — Jesu na krvavu kasapniuu odredeni (vo-
lovij, kukava im indi nihova dobjina 286.
b. s preziranem, isporedi kukavica, a, c).
Kukav Ezau zdjelom lede proda bratu prvo-
8 1. KUKAVICA
rodstvo. J. Kavaiiin 26'v. Pod alidedim carom
Mihailom Stratiotikom, kukavim starcem komu
pristojnijo bijaiso u postejici lozati nego na pri-
stuju caivskomu siditi. A. Kani?.lid, kam. 467.
1. KUKAVAC, kiikavca, m. kukav iovjek. —
Akc. kaki je u gen. sing, taki je u ostalijen pa-
dezima, osim nam. sing., i gen. pi. kiikavaca. —
V svijem primjerima s preziranem, vidi kukav,
b. — Postaje od kukav nastavkom tcb. — Od
-Will vijeka, a izmedu rjef.nika u Vukovu: ,ein
armor ungliicklicher meusch' ,mi3ar' s primjerom:
Sto du kukavac sini! (radi s'lin moze se shvatiti
kao da je i.ita rijei .sto i 2. kukavac). Ovaj ku-
kavac psuje va§o velicanstvo. M. A. Kejkovic,
sabr. 9. NedoS, kukavde, u istinu sam biti. 37.
Ne budali, kukavce. D. Obradovid, basne. 285.
Dosta ved, Malenica, kukavce! ziv. 66. I u Do-
broselu so ouje, kad koga 2ale: ,Sta des sad, ku-
kavde moj '?' M. Medid.
2. KUKAVAC, kiikavca, wi. tica, muzjak ku-
kavidin, n. p. : Cuju Ere kukavoa i prdavca pa
podu na put misledi da vise snega ne moze biti.
kad al' sneg mal' ih ne zaspe. jedva kudi dodu i
rpknu deci: ,No verujte ni kukavcu ni prdavcu'.
Z. Radonid. Zakukala kukavica . . . Pitala je
mlinarica: ,Sto ti kukaS. kukavica?' ,Kako ne
bih zakukala, kad mo daju za kukavca, a ja ne-
du za kukavca'. Nar. pjes. krasid 1, 133. — Akc.
je kao kod 1. kukavac. — Fostaje od 1. kuka-
vica promjenom nastavka, a ne od kukav.
KUKAVAN, kiikavna, adj. vidi kukav. — Od
xviii vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu: kii-
kavni! ,traurig' ,moostus'. cf. [videj jadan.
a. adj. Oovik kukavni. B. Loakovid, gov.
46. Ode kukavna baka put carevih dvora. Nar.
prip. bos. 1, 98. Vjero |>rava, kukavna siroto!
P. Petrovid, gor. vijen. 24. Na oci ti iznose
narod nouredan, kukavan. M. Pavlinovid, razg.
52. Sin kukavnoga prodavca kipida. rad. 67. —
Tu kukavnu vederu pocmu ova dvojica vecerati.
Nar. prip. bos. 1, 27. 0 kukavno srpstvo uga-
seno! P. Petrovid, gor. vijen. 2. Lazar Bran-
kovid, da uziva sam kukavno vasalstvo. M. Pa-
vlinovid, razg. 82.
b. adv. kiikavno. Moram ovako kukavno zi-
vot. Nar. prip. mikul. 106. Kukavno i uevojno
zivim. S. ^ubisa, prip. 174.
KUKAVCEV, adj. koji pripada kukavca {vidi
2. kukavac). A sted nedes u planini druga, ter
de5 dopast kukavceva ruga. Osvetn. 2, 35.
KUlvAVCIC, m. dem. kukavac. — U jednome
primjeru nasega vremena, gdje po smislu moze
znactti jadno, siromasno dijete, ali je veca pri-
lika da znaci inlado u ptice kukaoice (dakle dem.
2. kukavac) koja podmecc svoja jaja u tada
gnijezda. (Govore Ornogorci u Kucima:) Kukav-
cici sto se od nih (od Arbanasa koji su se na-
selili u Kuce) lezu uece da govore srpski. S. .^u-
bi§a, prid. 53.
KUKAVE^;, m. kazu kukavnu i nemodnu (ne-
jaku) covjeku. ,U sto si se ti upleo, kukaveju
moj !' u JDobroselu. M. Medid. ,0 moj zalosni
kukavoju, pa se i ti zenis !' J. Bogdanovid.
KUKAVE^jICA. /. kukavo zensko celade, zensko
kao kukavef. — U nase vrijeme u Lici. ,Kako
se ona preialosna kukave|ica smije udati?' J.
Bogdanovid.
KUKAVIC, m. Upupa epops L., pupavac. Ke-
Sinci u Slavoniji. D, Hire.
1. KUKAVICA,/. Cuculus canorus L., poznata
ptica u koje je glas kao kuku. — Bijei je ono-
matupejska, isporedi 1. kukati, te ako se i na-
1. KUKAVTCA
hodi u mnogijem jezicima rijec od iste osnove
(n. p. rus. KyKyiuKa, ces. kukafika, kukavka, ku-
kufika, jio(. kukawka, kukulka, pa i iiem. kucknk,
engl. cuckoo, lat. cuculus, franc, couoou itd.), to
nije nikakav dohaz za srodnost, osim bug. i nslov.
kukavica sto je ista rijec (isporedi i ies. kuka-
vicka). — U Mikalinu i u StuHcevu rjecniku. i
u vckijem primjerima u pisaca (vidi b) nije pravo
znacvAe, jer su insci pomijesali ovu rijec s kuku-
vika. — Od xvi vijeka (u knizi pisanoj crkvenijem
jezikom, vidi F. Miklosi6, lex. palaeoslov.- kod
kukavica), a izmedu rjecnika u Vrancicevu (,cu-
culus'), u Mika(inu (kukavica, ptica ,ulula, bubo,
aogalius'), u Belinti (,cuco, cucolo, uccello' .cu-
culus' 2401'), u Bjelosijencevii (v kukuvaCa), ii
Stulicevii (kukavica, ptica .allocoo, barbagianni,
uccello' ,bubo'), u VoUigijinu (,cuco, cucolo'
iguckuck'), u Vukovu: ,der guckguck' , Cuculus
[canorus L.'; cf. pjovaoica].
a. u znacenu sprijcda kazanome.
a) II pravome smislii. cesto se u pjesmi do-
daje pridjev sina.
iKl) uopce. Oblijetaju kukavice i ga-
lebi. I. A. Nenadic, sarabek. 1'2. Kukavica ku-
kuce. G. Pestalic 108. Govorila tica lastavica:
,Blago tebi, sina kukavice! kad s' ne lezeS ku6i
u kominu'. Nar. pjes. vuk. 1, SriO. Kukavico,
rano je ne budi, neka s mirom u zem)i pociva.
3, 521. Na Jabucju orli prolijeAu i med' nima
tica kukavica. 4, 176. Jako borje po vodi sta-
nulo, s ne poleoe tridest kukavica, popadase na
glavicu zbornu. 4, 448. Bo|e je kukavicu u ruci
no sokola u planini (iraati). Nar. posl. vuk. 24.
Ko nema sokola i kukavici se veseli 149. Ku-
kavica kukuoe Radosavu vis' kuie. Vuk, rjefin.
kod kukutati. Kukavica je vila, jejna gugucala.
S. !^ubija, prip. 277. Istor prlmu kukavica sina.
Osvetn. 2, 39 U ta doba graknu^e gavrani, za
gavrauim kukavica sina. .3, 151.
bh) kukavica podmece svoja jaja ii tude
gnijezdo. Podmece kao kukavica jaje. Nar. posl.
vuk. 251. Hej kosove, pa take ti gnijezdo ne
plakalo, niti u n ti kukavica nila! Osvetn. 2, 34.
cc) vidi u Vukovu rjecniku: U uas se
misli da je kukavicu grjehota ubiti, ali ih u Du-
brovniku biju i jedu, i kazu da su vrlo dobre
za jelo. — Ne vaja se biti kukavica, ali ne zua§,
rda te ne bila! da su one Sceri Lazareve (vidi
kod ee)). P. Petrovic, gor. vijen. 7.
(Id) kukavice se javjaju pocetkom pro-
jeca, te kao da ga navjestuju (vidi i ee)). Ja ti
mlada ponude nosila: seder s mora, smokve iz
Mostara, i janeta prije prema|etja, ze|anico prije
kukavice. Nar. pjes. vuk. 1, 286. Zelene se lugovi
posavski, i kukaju sine kukavice, ima trave oko
vode Save. 3, 373.
ee) nas narod shvaca glas kukavice kao
tuzan i zlokoban. Kukavica blizu kuka, zlo oe
se dogoditi. A. Bacic oK. Kad kukavica izade
rano te kuka po crnoj sumi, onda kazu da 6e
biti zlo (one godine) za hajduke; ali kad kuka-
vica kuka po zelenoj sumi (vidi dd)), onda su
hajduci veseli: ,Listaj, goro, kukaj, kukavico,
nek se 6ini ora za hajduke' (Nar. pjes.). Ko
prvi put cuje kukavicu da kuka, ako je prije
sunca, vaJa tri puta da rece: ,Za mojim zlotvo-
rom!' t. j. kukala! Vuk, rjecn. kod kukavica.
vidi i: Srb}i pripovijedaju da je kukavica bila
Xena i imala brata, pa joj brat umro i ona za
Aim tako mnogo tuzila i kukala, dok se nije
pretvfirila u pticu . . . ; za to gotovo svaka Srp-
kina kojoj je brat umro, i danas oplafie kad 6uje
kukavicu gdje kuka. A jedni pripovijedaju da je
kukavica ovako postala: kad je prvi put umro
757 1. KUKAVICA, a, c).
Lazar (u Vitaniji, Jovan, gl. xi) sestre ilegoye
Marta i Marija zavjetuju se da de kukati za nim
dok su zive, kad pak Hristos Lazara vaskrsne,
on onda, da bi nihov zavjet ostao, stvori ticu
koja C9 mjesto nib kukati do vijeka. Vuk, rjecn.
kod kukavica.
ff) s toga sto se shvaca glas kuku kao
tuzan (vidi ee)), viie se kao usklik u velikoj ia-
losti (vidi kuku i kukati), te se isporeduje ce-
jnde (osobito zensko) sto jadikuje s pticom kuka-
vicom. A kad dosla u bele dvorove, ona taii
kano kukavica, a previja kano lastavica. Nar.
pjes. vuk. 1, 212. Zakukase kano kiikavice. 2,
42. Kad to zacu gospoda Milica, procvijela kao
kukavica. 2, '209. Jadikuje kano kukavica. 4,
208. — Kraj zakuka kano kukavica. 2, 488.
b) u prenesenome smislu, ce]ade (naj cesce
zensko) sto od zalosti kuka, pa i uopce nesrecno,^
vrlo zalosno zensko ce^ade. kukavica moze imati
i pridjev crna.
aa) u pjesmi se kaze prvo da (ptica)
kukavica kuka ili tuzi, pa se poslije porice i
kaze da je ono ce^ade. AV u dvoru kuka kuka-
vica; to ne bila sina kukavica, vede Aina osta-
rila majka. Nar. pjes. vuk. 2, 42. Zakukala crna
kukavica, kad joj roka ni vremena nema, po bo-
zicu o Savinu danu, u tvrdome gradu Niksid-
kome. ono nije crna kukavica, no je majka Beke
Turcinova: skoro joj jo Boka poginuo. Ogled.
sr. 185. — Tad zakuka siiia kukavica usred zime,
kad joj roka nije; to no bila sina kukavica, vec
to bio Vucidevic Pero. Nar. pjes. vuk. 4, 2—3. vidi
drugijeh pnmjera kod 1. kukati, a pri kraju.
bb) zalosno zensko ce(nde. ana) u me-
taforickome smislu, jer se misli na pravu kuka-
vicu pticu. Da ostarie devet udovica, da_ zakuka
devet kukavica. Nar. pjes. vuk. 4, 15. Zena mu
prenemazuci se odgovori : ,Kuku raene kukavici!
evo ga (musa) u kuci gde lozi mrtav'. Nar. prip.
vuk. 215. To sam, kukavica na zelenoj granici,
kr'ila. S. ^iubiSa, prip. 228. — bbb) kad se uopce
govori, moze se pomisliti daje kukavica postalo,
kao 1. kukavac, od kukav; ali je veca prilika da
se u svakome slacaju prenosi ime ptice na zensko
Ho od velike Zalosti kuka. cesto se izrice u sa-
zalenu. Pravo blago vili svakoj jest lipota, brez
ne je u svili i zlatu sirota; a ona mi gruba
lica i sva ruzna hoce bit joS (uba? kukavica
tuzna! A. Kanizlic, roX. 31. Kukavici Sto se
sgodi, kopilesce kadno rodi. V. DoSen 119*. Al'
se bojim kukavica . . . 235''. Sto udine vele
jade mladoj tvojoj kukavici (udovici) kojojzi si
vjeru dao da je nedes ostaviti? (naricane u Pa-
strooicima). Nar. pjes. vuk. 1, 94. Ne ostavjaj
devet sestrenica, svijeh devet mladih kukavica.
2, 510. Sto j' danica krvava izjegla, to des stara
ostat kukavica. 3, 223. Postace ti majka ku-
kavica, ostaco ti }uba udovica. 4, 233. Ostala
ti majka kukavica. Ogled, sr. 95. Da padne
ouaj krusae soli s tavana i da ubije moga sina
Jovana, sto bi onda majka kukavica! u Nar.
posl. vuk. IX — X. Hitaj, kukavice crna, doma.
S. Ijiubisa, prip. 247.
c) homo iners, ignavus, imbellis, « prene-
senome smislu (ili po samoj ptici, vidi a) bb). ili
po znacenu kod b), kao da se covjek ne umije
sam pomoci nego kuka kao zena) neva(ao covjek,
naj cesce kao suprotno prema junak, i onda je
gotovo isto sto franc, lache, tal. vigliacoo, nem.
memme. — Od xviii vijeka, a izmedu rjecnika
u Vukovu (,ein elender mensch' ,homo nihili'
s primjerom: Idi, kukavico jedaa!). Jer ne zuaju
klina zaostriti, kukavice, jjak so svaki priti. M.
A. Rejkovic, sat. I6'». (iena ka£e o mu£u:) Sto
1. KUKAVIOA, a, c). 7f
Ao ova sii'ia kiikaviea! da otrujem mojeffa dovei-a.
Nar. pjea. vuk. 2, 627. Ali-paSo, siiia kukavico!
4, 272. (Ti si tiA od kukavice). U Crnoj Gori
rpfie se kakvoj ,kukavioi' kad se junafti. Vuk,
poalov. 317. Velikaii, grduo kiikavice, postadoSe
roda izdajice. P. PetroviA, gor. vijen. 9.
b. nekakva no6na ptica, nidi Ho je sprijeda
0 tome kazano i kukuvika. — U dva /Jiscn xvii
i xviii vijeka (i u Mika]inu i Stulicevu rjeiniku).
UCinio aam se kakono kukavica u pribivaliStu
(jfactus sum siout nycticorax in domicilio'. psal.
101, 7). B. KasiA, rit. 88. UAinio sam se kakono
kukavica u pribivalisAu svomu. L. TerziA 95.
c. t^rsta iabe (glas joj se moze shvatiti kao
il flu... Hi kfl ku ku . . .). ^aba kukavica ,Bom-
binator igneu.s'. Gr. KolombatoviA, pesci. 28.
d. ime nckijem hilkama. — U naie vrijeme.
Kukavica, (kukavijni vez), slov. kukovca, kuko-
vifino perje, rus. KyKyiiiicHHij c.aeaiCH, KVKyiiiKa,
fieS. kukaCka, luX. kukava, po|. kukawka, kuka-
weczka: satyriou (Vujiftic, «t Bosni), 1. Orchis
L. ; 2. Ery thronium dens canis L. (u GospiAu) ;
3. Muscari racemosum Mill. (Sab)ar, Bijeka). B.
§ulek, im. 181.
e. mjesno ime, vidi i Kukavice.
a) !t Bosni. na) planina. Glasnik. 20, 296.
— bb) dva sela u okrugu sarajevskome. Statist.
bosn. 12, 21.
b) u Srbiji. aa) vis u okrugu kruievac-
kome. M. D. MiliAeviA, srb. 704. vidi u Vukovu
rjeiniku (uniftnuto u trecem izdanu) : visoko brdo
(u okrugTi kruSevackom?); vidi s. v. Jadovnik.
— bb) planina u Pojanici (starom Inogo^tu), tek
osojem svojim pripada niskom okrugu. juXna
Aena pola pripada okrugu vranskom. M. D. Mi-
liAeviA, kraj. srb. 2. — cc) selo u okrugu nis-
kome. M. D. MiliAevio, kra}. srb. 118. — dd) selo
u okrugu pirotskome. 237. — ee) selo u okrugu
vranskome. 304.
2. KUKAVICA, m. ime muiko (prezime Hi na-
dimak?). vidi 2. Kukavicic. A cetvrtu (knigu)
bosanskom veziru, uAtugliji paSi Kukavici. Nar.
pjes. vuk. 4, 240.
KUKAVICE, /. pi. mjesno ime. — isporedi 1.
kukavica, e.
a. u Bosni. a) selo u okrugu banuluikome.
Statist, bosn. 34. — b) zaselak u okrugu trav-
niikome. 74.
b. pontine se prije naiega vremena. S. No-
vakoviA, pom. 136.
1. KUKAVtCAK, kukaviCka, m. kao dem. ku-
kavac. — U naSe vrijeme u Lid. ,Sta Aete na
tom kukavifiku?' J. BogdanoviA.
2. KUKAVICAK, kukavicka, m. vrsta leptira.
— isporedi kukaviAji, b. — U jednoga pisea na-
iega vremena. Kukavifiak, Gastropacba neustria
L. K. Crnogorac, zool. 150.
KUKAVICAN, kukaviAna, adj. koji pripada
kukavicama. KukaviAni vez, vidi kukaviAji, d.
KUKAV161CA, /. dem. kukavica. — V nase
vrijeme.
a. u pravome smislu. — U Vukovu rjeiniku :
dim. V. kukavica.
b. neka bi]ka. KukaviAica, Orobus vernus
L. (VukasjviA, u Slavoniji). B. Sulek, im. 181.
1. KUKAVICIC, m. mlado od kukavice (uprav
deminutiv). — U Vukovu rjeiniku: ,der junge
guckguck' ,cuculi pullus'.
2. KUKAVlCiC, m. prezime. — isporedi 2.
Kukavica. V. BogisiA, zborn. 17. -Znatniji bezi
n Bosni jesu: BabiA, . . . KukaviAiA, . . . F. JukiA,
zem)op. 142.
! kukCeva TEAVA
KUKAVI6IN, adj. koji pripada kukavici. —
Kod imena bilke: KukaviAin hjeb, Orobus vernus
L. (PanAic). B. Sulok, im. 181. — Kukaviftina
trava, phu minore (SalinoviA), Valeriana offici-
nalis L. B. Sulek, im. 181.
KUKAVI6INA, /. augm. kukavica. — U Stu-
licevu rjeiniku (,vilis bubo'), radi znacena vidi
Ho je kazann kod 1. kukavica.
KUKAVlCjI, adj. koji pripada kukavici Hi
kukavicama. — isporedi kukaviAki. — Od xviii
vijeka.
a. uopie. — V Vukovu rjeiniku : ,dos guck-
gucks' ,cuculi'.
b. u osohitome znaicnu. — U Vukovu rjei-
niku : kiikaviAja suza ,eier dos ringelspinners
(osterr. guckgucksbrot)' ,ova neustriae'. vidi 2.
kukaviAak.
C. kukaviAji koAic, ptica pupavac. — Izmedu
rjeinika u Vukovu (kiikavicjr kfiiiic, kiikavicki
koiiic .wiedehopf' ,6pop3'). Mi smo kako ptica
kukaviAji kouic zvata. D. RapiA 196.
(1. kukaviAji vez, lieka bi^ka. KukaviAji vez
(VujioiA), KukaviAni vez, rus. KyKyuiKa, KyKyui-
KHUH cjiesKii, palma Ghristi (Vujicic), testiculi
species (KuzmiA, Aquila — Buc), Orchis maculata
L. B. Sulok, im. 181.
KUKAVICKI, adj. koji pripada kukavicama.
— isporedi kukavicji. — U naie vrijeme.
a. adj.
a) uopcc, u primjerima je znaiene preina
1. kukavica, a, c). Pokazao bi malodusnost i ku-
kavicku slabost. M. E). MiliceviA, zlosel. 212.
Svoju nemoA i nerad kukavicki traze da prav-
daju tim izdajniAkim izrekama. 213.
h) kukavicki konic, vidi kukavicji, c. —
U Vukovu rjeiniku: kukaviAki konic uz kuka-
viAji konic.
b. adv. kiikaviAki, znaiene je prema a, a).
Vama se ja mnogo na Audim, vec se cudim Fi-
lipovic na glasu bezima, kukaviAki de bi se pre-
dali. Nar. pjes. krasiA. 1, 200. Turci Bosiiaci,
ne hoteAi kukaviAki ustupiti Bosne, spremahu se
na krvav otpor. M. D. MiliAeviA, omer. 39. Goda
je kukavicki, na spavanu, ubiojunaka. pomenik.
5, 845.
KUKAVtCLUK, m. vidi kukavstvo. - S tur-
skijem nastavkom luk. ,To 'e onaj prezestoki
rdaluk i kukaviAluk'. ,To 'e od tebe, raoj brte,
pravi kukavicluk'. J. BogdanoviA. I to bio neki
kukaviAluk, a sta vise od mene. Bos. vila. 1887.
307.
1. KUKAVKA, /. vidi: Pak u nega isprosi
zije i kukavku (kukavka jest instrument koji
pritiskivan izdaje glas kukavice, to jest ,kuku').
J. Eajic, boj. 111.
2. KUKAVKA, /. ime staroj crkvini u Srbiji
u okrugu vranskome. M. D. Milicev-c, kra(. srb.
284.
KUKAVSTVO, n. osobina ieladeta Uo je ku-
kavica (vidi 1. kukavica, a, c)). — isporedi ku-
kaviAluk, kukavstina. — U pisaca naiega vre-
mena. To kukavstvo tajila bi vila. Osvetn. 5,
37.
KUKAVSTINA, /. vidi kukavstvo. — U pi-
saca nasega vremena. Nazadak narodni jest svota
kukavstina, sebicnosti i zloAa. M. PavlinoviA,
rad. 6. Da se dignem nad svaku kukavstinu.
130. Da]e od saharija, . . . da|e od kukavstina.
razl. spisi. 29.
KUKCEVA TRAVA, /. 1. Plantago L. (Kri-
^evoi, Casma); 2. Scrophularia nodosa L. (Podra-
vina). B. Suiek, im. 181.
1. KUKE
KUKMA
1. KUKE, /. pi. I'idi 1. kuk i kuoine. — Na
dva mje.sta xvi i xvii vijeJca u poslovici duhro-
vackuj. Stojeci jak piple u kukah. M. Vetranic
1, 445. Zaploten kako piple u kukah. (D). Po.slov.
danid.
2. KUKE, /. pi. vidi 2. kuka.
3. KUKE, /. pi. negdasne iine selu u Srhiji u
okrufiu bio(iradskome. K. Jovanovid 9fi. Od ijod.
1879 zove se Dren, vidi drijea, c) cc).
KUKES, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
aUksinnckome. Niva u Kukesu. Sr. nov. 18H1.
161.
KUKEZ, m. ime ovnu (zakufienih rogov). (ii
Istri). F. Kurelae, dom. ziv. 63.
1. KUKICA, /. vidi 1. kucica Sto je bole ncgo
kukica (isporedi rucicaj. — U naie vrijeme, a
izmedu rjeinika u Vttkovii: dim. v. kuka. of. ku-
cica. Vitinice se kao s nekim kukicama za druga
telesa vataju i drze. P. Bolic, viaod. 1, 78.
2. KUKICA, m. prezime Hi nadimak muiki.
— XIV vijeka. Milosb Kukica. Gla^nik. 35, 122.
KUKICIN, adj. koji pripada Kukici (vidi 2.
Kukica). — U istame spomeniku ti kojemti ima
i Kukica. Krstt Milosevb Kukifiina zeti. Glasnik.
35, 121. (xiv vijek).
KUKIO, m. prezime. — U nase vrijeme. Evo
t' Kukic 0.smanaga. Pjev. orn. 245*. MiloFan
Kukic. Vuk, grada. 188. Kapetan Kukid. M.
D. Mili(^.evic, srb. 1047. Kukic. .'^em. prav. 1878.
34. 58. 63. 72. — I kod mjesnijeh imeiia. Kukica
brdo; Kukida plandisto. u Rujevcu. D. Hire.
KUKKJI, m. mjesHo ime. — isporedi Kukic.
11. zdselak it Bosni a ukruga Tuzle Done.
Statist, bosn. 99.
b. sclo u Srbiji u okrugu caianskome. K.
Jovaaovid 167.
KUKI.rA, m. nadimak covjeku u lickim Da-
janima. of. kukonosa. M. Medio.
1. KUKIN, m. ime ovnu. F. Kurelac, dom. i,\v.
32.
2. KUKIN, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
knezevackumc. lifiva u Kukinu. Sr. nov. 1875.
347.
KUKINAS, Hi. mjesno ime. — Prije nasega
vremena. KukinaSb. S. Novakovic, pom. 136.
KUKINOVAC, Kukinovca, »n. izvor u Dobro-
selu, kad u jesen padnu velike kise. (Progr. ze-
munske realke. 1883—4. 11). M. Medio.
KUKINA, /. vidi trnina. — Akc. se mijena u
gen. pi. kiikina. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjeinika u Vukoru (1. vide tniiua. — 2. .sacma
ualik na triiinu ,art sohrott' ,grando plumbea
quaedam' s dodatkom da se govori u Slavoniji).
a. u pravome smislii, plod. Jedni mecu u
vino drinine, bob poprXeu ili ce kukiiie. J. S.
Rejkovic 247. Crne oci kot kukii'ia. Jacke. 8.
Kukiiia, Pruuus spinosa fructus L. (Vukasovio,
u Slaooniji). B. §ulek, im. 181.
b. bi^ka, Prunus spinosa L., crni trn. Divju
krusku ir kukinu vele mlogi, glogov a trn drugi
zele (za zivi plot). J. S. Eejkovic 124.
e. vrsta sacme, vidi u Vukovu rjecniku.
KUKINICA, /. dem: kukina. — Unaie vrijeme,
a izmedu rjeinika u Vukovu. Lijepe moje dvije
kukinice ! Zvouimir. god. 1889. 158.
KUKIJSfOV, adj. koji pripada kukiiii, kicki-
nama. — Na jednom mjestu u pisca Slavonca
XVIII vijeka. Kukiiiovo tnie sasma kasno izraste.
I. Jablanci 179.
1. KUKLA, /. lutka. — Od tur. quqla. Ho moze
biti ngri. xnvxXa, a za ovo se misli da je od lat.
pupula. — n na§e vrijeme u istoinoj Srbiji (na-
lazi se i u bugarskome, ruskome, ieSkome jeziku).
Kiikla ('sicj, lutka {,pupp6'). U Leskovcu. M. Du-
rovic.
2. KUKLA, /. vis na granici medu Srbijom (u
okrugu pirotskome) i Bugarskom. M. D. Mili-
devid, ki-aj. srb. 166.
1. KIJKLIC, ;«. ouaj zarezak (kudica) na vrhu
pletide igle da zahvata pletivo. I. Pavlovid.
2. KUKLIC, m. vidi Kukjid.
KUKLINOV, m. prezime. — U naSe vrijeme.
D. Avramovid 249.
KUKi^ANE, «. djelo kojijem se kuk}a. — V
Vukovu rjecniku.
KUKi^AST, adj. zakuien (zavinut) kao kuka.
— U nase vrijeme. Nosedi u jednoj ruci naodare,
a u drugoj svoj kukjasti drenovak. M. B. Mili-
devid, zim. vec. 80.
KUK^jATI, kiikfam, impf. vidi 1. kujati. — U
nase vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu (vide
ku(ati) ,s dodatkom da se govori u Srijemu. Podnu
vodi kukjati crijova. Srp. zora, god. 2, sv. 1,
str. 9. — U Lici znaci i teSko disati i hropiti
(na umreu). ,Uprtif/ij evo veliko breme drva na
se, pa edva ovo ziv kukjam'. ,Pocelo mu je u
prsima kuk}ati, nece dugo'. J. Bogdanovid. amo
pripada i ovo: ,Edva, brate, ovo kracina za so-
bom kukjam' (s tcskom mukom vucem). J. Bog-
danovid.
KUKLESEVAC, Kukjesevca, m. vidi u Dani-
cicevu rjecniku: KukleSevbCb, orkva je Spasova
u Prizrenu imala ,mlinb u Kukjesevci'. G{lasnik).
15, 270. (1348y).
KUK^iEVINA, /. kukaiie. — U narodnoj pjesmi
bosanskoj nasega vremena. Sramota je sve siroke
Like kukjevinu slugat kukavice. Nar. pjes. horm.
1, 330.
KUKJ^ic, m. vidi Kukjid.
1. KUKlf,ICA, /. II zagoneci. Otac im kukjica,
mati im jag)ika, deca im manita. odgonetlaj :
loza (vinova: grozd, vino, rakija). Nar. zag. nov.
117. — isporedi kukrica.
2. KUKJICA, /. ime selu u Dalmaciji ti ko-
taru zadarskome. Report, dalm. 1872. 37.
KUKJ^iCANIN, m. covjek iz Kuk(ica (vidi
Kuk}id). J. Bogdanovid. — Mnozina: Kukjicani.
KUK^iCANKA, /. zena iz Kukjica (vidi Ku-
kjid). J. Bogdanovid.
KUK^iiCKINA, /. vidi Kuklicanka. J. Bog-
danovid.
KUK^ilCKI, adj. koji pripada Kuk]icu (vidi
Kukjid). J. Bogdanovid.
KUK.^l6, m. ime selu u Hrvatskoj u iupaniji
liiko-krbavskoj. Razdijej. 29. — Pontine se xv
vijeka u mnozini: Kukjidi (moze se citati i Ku-
klidi). Juraj Malid s Kukjid. Mon. croat. 129.
(1487). Iz sela Kukjid. 177. (1499). — U nase
se vrijeme pise i (mozebiti stamparskom grijeikom)
Kuklid. Sem. prav. 1878. 61. a zove se i Kukjic.
J. Bogdanovid.
KUK^IN, m. ime selu u Srbiji u okrugu ja-
godinskome. K. Jovanovid 108.
KUK^INSKI, adj. koji pripada selu Kuk^inu.
Kukjinska (opstina). K. Jovanovid 108. — Ku-
kjiuski Kjud, ime mjestu u okrugu jagodinskonie.
Vrbak u Kjucu Kukjinskom. Sr. nov. 1866. 262.
KUKMA, /. vidi ciiba, huhor. — Misli se da
KUKMA 7(
je od tur. quqa, kapa s perjanicom. — U Bje-
lostjenifvu rjeiniku: kukina, huhor .crista'; u
StuHievu: v. huhor; u Vultiijijinu: ,cre3ta' ,hah-
nenkarum, schopf ; it Vukoou: vide 6uba s do-
datkom da se govori it Slaooniji.
KDKMACa, /. ime kokoHi. F. Kurelac, dom.
?.iv. 64. — isporedi kukmarka.
KUKMARKA, /. vidi u Vukovu rjeiniku : tica
u koje je kukma na glavi ,gehaubtBr vogel' ,avis
crista ta'.
KUKMAST, adj. u kojega je kukma na glavi
(o ptici). — Od XVIII vijeka, a izmedii rjecnika
u Bjelnstjenievti (kukmast, huhorjav .cristatus')
gdje se naj prije. nahodi, u Voltigijinu (,orostato,
crestoso' ,das einen kamm oder federbusoh hat'),
u Vukovu (vide dubast s dodatkom da sc govori
u Srijemu). Kukmast dite}. A. Kaui?jli6, roz. 8.
KUKMICA, /. dem. kukma. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (kukmica, hu-
horii ,cristula') gdje se naj prije nahodi. Druge
(kose) ua kukmice dignem. A. Kanizlid, ro2. 41.
S cvitjom bisor niJom, po kukmicah i-edim. 41.
KUKMOEKA, /. ime kokoii. F. Kurelac, dom.
2iv. 64. — isporedi kukmarka.
KUKNA, /. mjesno ime. (Meda ide) po d§lu u
Kukbnu. Svetostef. hris. 7.
KUKNIC?), adj. na jednom mjestu xviii vijeka,
kao da znaii: koji pripada kuku (kamenu), vidi
3. kuk. Neka zem}a dava soli, rude kukne, arebro.
J. Kavanin dSSb.
KUKNIS, m. moze biti ime musko (ako je dobro
pisano), vidi u Daniiicevu rjeiniku: Kuktuisb,
Kamijevu je isla meda ,za Kuknisa nive'. M(on.
serb). 199. (1381). u S(r). l(etop). 1847, 4, 5-5.
(1381) stoji jKupnik-' (te hi moglo biti Kupnida
iive).
1. KIJKNUTI, kiiknem, pf. zakukati, jedan
put ispustiti glas kuku, kao perfektivni glagol
prema 1. kukati. — U nase vrijeme. Kad joj
kukne kukavica crna. Osvetn. 6, 41.
2. KIJKNUTI, kiiknem, pf. kucnuti kao per-
fektivni glagol prema 1. kuciti. — U naSe vrijeme
u ugarskijeh Hrvata. Na sku|icu kuraaj kukne,
vejek strela va dno pukne. Jacke. 267.
KUKNAK, m. vrsta opanka. Kukiiaci, opanci
od koze s kukova. L. K. Lazarevic iz Sapca.
KUKNAVA, /. kukane. — IJ nase vrijeme, a
izmedu rjecnika u Vukovu: ,das jammergeschrei
(das kuku-mene klagen)' ,ejulatio'. Kuknava i
lelek stane svijeh Misiraca. fi. Danifiic, prip. iz
St. i nov. zavj.' 42. Na kom se mestu zateces
kad prvi put 6ujes nenu (kukaviiinu) kuknavu.
M. E». Milicevii, ziv. srb. glasn. 37, 113.
KUKNA VINA, /. vidi kuknava. — U narod-
nijem pjesmama bosanskijem nasega vremena u
kojima se kaie u zenskijem zivotinama (materama)
§to jadikuju za svojijem mladima. Stoji buka
nejakih telaca, stoji bleka malenih janaca, ku-
kAavina starijeh majaka. Nar. pjes. horm. 1, 25.
2, 21.
KtJKO, in. nadimak fiejadetu musku i Xensku
zakukanu, kukavnu, malenu. M. Pavlinovi6.
KUKODRIO, kukodrila, m. vidi krokodil. —
11 Voltigijinu rjeiniku: kukodrio, kukodria (sic)
jCocodrillo' ,krokodill'.
KUKOL (Kuko|), m. ime muSko. — xiv vijeka,
a izmedu rjeinika u Daniiicevu (Kukolb). Kukolb
z dStcami. Mon. serb. .564. (1322).
KUKOLICA, vidi kukojica.
I KUKO^ilSTE
KUlvO^i, m. Agrostemma githago L., travu-
rina Uo raste medu zitom i krari ga. u- stoji
mj. negdainega ij. — Rijei je praslavenska (kon-
kolb), isporedi stslov. kiikolb, rus. Kyico.ii., ies.
koukol, po(. kifkol, pa i stprus. cunclis, lit. ku-
kalis. — Izmedu rjeinika u Vraniicevu (,vicia'),
u Mikajinu (kuko|, trava ,vicia', j kod mukoj),
« Belinu (,voccia, sorte di biada' ,vicia' 755»), u
Bjelosljcnievii (,nigella, vicia, zizanya'), « Jam-
brehievu (Hamparskom grijeskom kukej ,zizania';
u latinskome djelu kod zizanium stoji kuko|), u
Stulicevu (, vicia'; kukoj pitomi, trava ,nigella,
seme d' un' erba' ,gith'), u Voltigijinu (.veccia'
,wicken') ; u Vukovu : ,die wicken [kornrado]'
, Agrostemma githago Linn.'. — U primjerima
se iesto shvaia metaforiiki, osobito po jev<inite{u
(matth. 13, 25). Skupite naj prvo kukoj. M. Div-
kovi6, bea. 199'i. Od svakoga trnja, kukoja, juja
i drafija. I. Bandulavi6 297''. NasijaSe mnogo
kukoja i }u)a. I. Anoid, vrat 124. Ovi jesu ka-
kono kuko]. M. Radni6 233". Koja sazi/.o ]u)
i kukoj sviju griha. F. Lastric, ned. 88. Kukoj
opakoga nauka sin. A. KaniXlic, kam. 169. Ne
mogase kukojom otrovati nive. 484. Neg ako li
u obftinu tko kukoju dado oinu ... V. Do§en
128*. Orkva Bo2ja medu mlogom plivora i mlo-
gim kukojom postavjena. I. Velikanovii, uput.
1, 246 Gdi senica nikne, kukoj raeato najdo.
M. Kuhacevi6 41. Dok judi spavaju, djavo uzima
prigodu, kukoja neslozuosti medu liima usijati.
B. Rapic 123. Obifiaju kukoj izbirati na sazgaiie
a Xito staviti u zitnicu svoju. B. Leakovic, nauk.
88. Senica mu nikad ne rodila, ve6 rodila jujem
i kukojem! Nar. pjes. petr. 1, 304. Kukoj vaja
iz korijena iscupati. Nar. posl. vuk. 163. Nema
zita bez kukoja. 202. U svakom zitu ima ku-
koja. 335. Ona mu (volu) onda stala davati
kukoj da jede. Vuk, poslov. 15. Dodo negov
neprijatoj i posija kukoj. mat. 13, 25. Kukoj,
slovenski kokolj, kokalj, cslav. Ka>KU.\I>, rus. kv-
Ko.1t, 6es. koukol, poj. kakol, luz. kukel, kukol,
litv. kukalas, mad. konkoly, ngr. xoxxoXr,, veccia
(Delia Bella), gicingela (Pizzelli, Kuzmic, Aquila
— Buc), pseudomolanthium (Durante), nigella, gith
(Kuzmi6, Aquila — Buc), Agrostemma githago L.
(Vuk, Vodopii). B. Sulek, im. 181. — S pridje-
vima. Kukoj divji, rus. Kyito-nma, .ibcHnii KyKo.u..
(Lychnis vespertina), poj. kijkolnica (Nigella),
nigella salvatica (Pizzelli, Kuzmic, Aquila — Buc),
1. Nigella arvensis L. ; 2. Lychnis coronaria Lam.
(Srp. ark. za celokupno lokarstvo). Kukoj pitomi,
nigella (Vujioic, u Bosni), melantio (Kuzmic),
Nigella domestica L. (Pizzelli, Aquila— Buo, Delia
Bella). B. §ulek, im. 181. — I kao prezime Hi
muski nadimak u nase vrijeme. Zna se za nekog
Dorda Kukoja. M. D. Milidevid, srb. 342.
KUKO^iAN, kukolna, adj. koji pripada ku-
koju. — Samo u Stuliievu rjeiniku: ,viciariHs'.
KUKOJfiAST, adj. pomijesan s kukojem. —
Samo u Stulicevu rjeiniku: ,vicia permixtus'.
KUKOJA V, adj. samo u Stulicevu rjeiniku uz
kukojast.
KUKO^ilCA, /. nekakva bijka. — U rukopi-
sima cirilovskijem xv i xvii vijeka; pisano je
kukolica, ali jamaino treha iitati ji- (kukojica,
V. Jagid. star. 10, 84). Pbprb trenb i kukojica
trena. Sredovjecn. lijek. jag. star. 10, 102. Ku-
kojicu rastlboi i razmuti sb octomb. 107. fxv
vijek). Uzmi kukojicu i rastuci ju i primesi
octa. 92. (xvii vijek). otale: Kukolica (^efiebnik),
rus. KyKo.iima, (Melandrium pratense, Silene in-
flato)." B. Sulek, im. 181.
KUKO^iI§TE, n. uprav bi bilo mjesto gdje je
KUKO];iI§TE 7
rastao kukof, ali je u Stalicevu rjecniku (,luoffo
da seminar veceia' ,vioiarium') sa znacenem :
mjesto gdje se hoce sijati kuko(, s toga je ne-
pouzdano.
KUKO:i^ISTVO, n. u StuUievu rjecniku uz
knko}iste. — posve nepouzdano.
KUKO^SkT, adj. koji pripada kukolu. — U
jednome primjeru xvii vijeka u prenesenome
smislu (sijalac kukojski -- opadafi). Tako se joJ
8atrb David kadno vjerova udije lazima Sibinim,
i ne cuvsi drugu stranu osudi neoekvrnenoga
davsi Misfibozetova jednomu sijaocu kukolskomu
(2reg. 19). M. Kadnic 242t> (pisac jamacno nije
razumio original).
KTJKONOS, adj. adunco naso, u kojega je nos
kiikast (skit&n, zakucen). — isporedi kukonosast.
— Od XVIII vijeka (maze biti i starije, vidi F.
Miklosii, lex. palaeoslov.^ kod kukonosn.) U torn
kolu Aiika bosa i s liom Kate kukonosa (,ku-
konoaa', ali je jamacno jnsarska Hi .stamparska
pogreska). I. Dordio, pjesn. 34.5.
KUKONOSA, /. nadimak covjeku u lickim
Dojanima, jer ima kukast nos, kukonosast je.
M. M6di6. — vidi kukonos.
KUKONOSAST, adj. vidi kukonos. — U Vu-
kovu rjecniku : jhakennasig' ,naso adunco'.
KUKONA, m. kukonos covjek. — U nase vri-
jeme u Lici. .T. BogdanoviA.
KUKOR, wi. irrte musko. — xui vijeka, a iz-
medii rjecnika u Danicicevu (Kukorb). Kukorb
sb detiju. Moil. serb. .")9. (1293— 1302).
KUKORIJEK, WI. vidi 2. kukurijek. Kukorijek
(Vukasovii, u Slavoniji), Kukorik, crkvenoslav.
KuyiioyfttYli, fies. kokoSik (Convallaria polyg.),
pol. kokorzyk, kokorzyez (Fumaria), Papaver
Khoeas L. {Rossi, u siiiskom rukopisu), v. Ku-
kurijek. B. §ulek, im. 182.
KUKOROGA, /. ovca koja ima dole savijeno
rogove. u uzi6kom okrugu. S. I. Pelivanovic.
KUKOTREP, m. vidi: Kukotrep ce raziursiti
kuoiue, a glava probiti stijenu. (Kukotrep je
prosto orude kojim nase jirostakiiie u Slavoniji
prireduju kufiine za predeiie. jeskov ili zestilov
sirov stap savije se na poluokrug i privezu
se oba kraja j^tapa jakira otankim konopcem
(vrpcom); — eto kukotrepa. konopac se prebira
prsti kao strune na cimbali i tako so tropaju
kucine i rasprav|aju zamrsene, kao sto 6iue i
klobufiari priredujuc vunu za seSire. Ova se
fraza uzima, kad se kaiii izraziti, reci, da bez
oruda i sredstva, ali i bez vjastine ne da se
tezak zamrsen posao nraditi). Nar. iiosl. stojan.
63. — Postaje od 1. kuk i od glagola trepati.
KUKOTRES, m. vidi u Vukova rjecniku: vide
but (?) s primjerom iz narodne pjcsme : Osteti
mu suru bedoviju od kraj repa do vrh kuko-
tresa, da ne va|a sedlu ni samara. — vidi 2. kuk.
1. KUKOV, m. mjesno ime, — vidi u Dani-
cicevu rjecniku: Kukovb, selo je ,Pot'^cbCb' bilo
,na sbstavku na delu potocnu i Kukovu'. S(r).
l(etop). 1847. 4, 53. (1381).
2. KUKOV, adj. kao da je poseaivni adjektio,
ali ne znam od kojega bi imena mogao postati,
upotreb^ava se na dva nacina.
a. uz ime voca (kruske). Kukova kruska,
vrst kruske (Sabjar). B. Sulek, im. 182.
b. kiikov dan, znaci (gotovo u .iali) : dan
koji nece nigda doci. — vidi u Vukoou rjecniku :
,in dem sprichworte' : o kukovu dae, na kukovo
Jeto ,nie' ,ad calendas graecas'. O kukovu dne.
1 KUKRIK
(Nikad). Nar. posl. vuk. 237. To bi va|alo co-
kati kukov dan. M. Pavlinovic, razg. 52.
KUKOVAC, Kukovca, m. ime mjestu u Srbiji
u okrugu knezevaekome. Branik u Kukovcu. Sr.
nov. 1875. 645.
1. KUKOVACA, /. nekakoa hi(ka. Kukovafia,
bijka zuta cvijeta (u Primorju). B. Sulek, im.
182. Kukovaca drobna, nekakva bi}ka (Sabjar,
na Grobuiku). 182.
2. KUKOVA(:a, /. kukavica (ptica). — V
nase vrijeme u sjeverozapadnijem krajevima. D.
Trstenak. i u ugarskijeh Hrvata. Kukovacu,
ranu pticu cuti je 'z gore. Jafike. 224.
KUKOVACIN, »(. ime visa u primorju hrvat-
skome blizu Novoga. — Od xiv vijeka. Ki put
gro z Jatine senokose poll kamik v Kukova6in,
z Kukovacina nipju Rupice ores Brezovu Luku
V Masevo. Mon. croat. 2. (1309). Kukovaoin
kamen, vrh u primorju daje Novoga. D. Hire.
KUKOVACINA, /. neka bi(ka. Kukovacina,
Arum inaculatum L. (Sab|ar u Moravici). B.
Sulek, im. 182.
KUKOVACillNA SOL. /". Oxalis acetosella L.
(Sab}ar). B. Sulek, im. 182.
KUKOVATI, kukujem, impf. vidi 1. kukati.
— (J bosanskoj pjesini nasega vremena, a izmedu
rjecnika u Bjelostjenievu (kukujem ,cuculo').
S juiiakom je bole kukovati nego s rdom pilav
pirovati. Nar. pjes. u rkp. D. Surmin.
KUKOVICA, /. neka bifka, Orcliis coriophora.
Grobnik. D. Hire.
KUKOVICNO PERJE, n. Orchis raaculata L.
(Anselmo da Caiiali), cf. Jvukavicji vez. B. Sulek,
im. 182.
KUKOVIO, m. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. diao. 1877. 8.
KTIKOVINA, /. ime nekijem hi(kama. — ispo-
redi 5. kuk, 2. kuka. — Od prije nasega vre-
mena a Dnbrovniku, a izmedu rjecnika u Stu-
licevu (,vitis nigra'), i u Vukovu: ,vitis nigra
[Bryonia alba L.|' .'i dodatkom da se govori
u Dubrovnikn. Kukovina, vite negra (Kuzmic,
Aquila — Bui, Stulli), 1. Tamus communis L.
(Lambl), v. Kuk; 2. Convolvulus silvestris W.
(Vodopid). B. Sulek, im. 182.
KUKRETIC, m. prezime. — I'omine se xvm
vijeka. And. Kaci6, razg. 187b.
1. KUKRICA (kukrica), /. pupo}ak lisni na
gori. I. Pavlovic. — U nase vrijeme. Da ubera
grma kukricu. Bos. vila. 1890. 92. — I u za-
goneci. u Vukovu rjecniku: kiikrica, u ovoj za-
gonoci : Majka kukrica, otac jaglika, decica ma-
nita (cokot, grozd i vino ili rakija).
2. KUKRICA, /. ime zaseoku u Hercrgovini.
Statist, bosn. 116.
KUKRICAST, adj. na kojemu su kukrice. —
U Vukovu rjecniku: vocka ili drugo kako drvo
koje se ue cisti i ne potkresuje, nego se zapusti
i zakrz|a s dodatkom da se govori u Boci.
KUKRICJE, n. ime zaseoku u Hercegovini.
Statist, bosn. 107.
KUKRIC, kukrida, m. jedan komad osjecenog
kukricastog drveta. u Lici. ,Otisla zena u kukrik.
da donese kukrica'. V. Arsenijevic.
KUKRIi';E, n. coll 1. kukrica. — U Stalu'rvu
rjecniku: ,frascame' ,rami'. — Nepouzdano radi
t, (isporedi Kukricje).
KUKRIK, kukrika, m. grm od kukridastog
(niskog, kr2|avog) drveda, osobito onakvog, koje
f/^^^^/t^^^^^ife^pk^^J^
KUKOTK
762
KUKU^^AN
iiikiio iz piiiW. 11 Lici. ,OtiSla ?,eiia u kuUrik, ila
doiiese kukri6a'. V. Arsenijevii. ,Ajd6 kakvagod
kukrika ozgo iz glavioe dovuci na vatru'. J.
Bogdanovi6.
KUKRIKA, /. vidi u Vukovu rjeiniku (u treceni
izdanu po Vukovijem bileHkama) : vide fiesta] §6-
vari6, grm s dodatkom da sc f/ovuri u Dalmaciji.
— isporedi 1. kukrica. Niti bijke ni paiia ku-
krike. Bos. vila. 1886. 70. Kukrika, 5uma, sto
so iia oablu osusi. M. Pavlinovi6. — Znaii i
nekit Oilku. Kukrika, Carpinus duiuansis Scop.
(Sabjar, u Lici, VujiCic, it Bosni), cf. Kukrik.
B. .^ulek, im. 182.
KUKSA, /. itne mjestu u Srhiji u okrugu po-
zarevackomc. Niva u KukSi. Sr. nov. 1875. 710.
KUKSiC, Ml. iine nekakvu selu. — Prije na-
i-ega vronena. KukSicb (solo). S. Novakovi6,
pom. 136.
KUKU, interj. glas u ptice kukavice, upo-
trcblava se kao uzvik velike ialosti, vidi 1. ku-
kati i kukavica. — (>d xviii vijeka, a izmedu
rjeenika u Vukovu (n. p. kuku mene! kuku
liemu! ,woh mir!' ,hei mihi! me miserum!')
a. unpce. U paklu ces vazda trpit muku i
jaiikat kuku. L. ]^ubu5ki 53. Kuku, dive, evo
.lovan ludi ! Nar. pjes. vuk. 2, .37. Kuku, brato !
Vuk, ziv. 179. No kad 6u£e zauhnuse, uh ti u
dom! da si nama premiuuo, triput kuku! 198.
,Ajme, bane!' ili: Kuku, bane!' ili: ,Lele, bane!'
Vuk, nar. pjes. 1, 90. Pa poraagat u glas pri-
onule: ,Kuku ! ludi, u zo cas vi bilo !' Osveta.
1, 41.
b. cesto s dativom, te maze znaciti sto i
jaoh i tesko (suprotno : blago). Jer je tebi kuku.
J. Eaji6, boj. 120. Kuku mene, moja mila majko!
Nar. pjes. vuk. 2, 31. A turske su bule zaku-
kale: ,Kuku nama jutros i dovijek !' 4, 116.
Kuku mene i srcu mojemu! 4, 452. Ko se ne
muci u mladosti, kuku mu u starosti ! Nar. posl.
vuk. 154. Kuku sarau i na vaganu! V. Bogisic,
zborn. 4. Kuku mene kukavici ! Nar. prip. vuk.
34. Kuku mu ku6i koja ga ima! Nar. prip. vr6.
172. Kuku onoj duSi za dovijek. P. PetroviA,
gor. vijen. 19. Kuku nojzi, ako ne vjerova! 31.
— Amo pripada i ovaj primjer: Blago onome
ko dava, a kuku ko izgleda. (U Uisnu). Nar.
posl. vuk. 16. i ovaj, premda u nemu nije iz-
recen dativ: Ni blago da dode ni kuku da ne
dode. Nar. posl. vuk. 212.
KUKUC, m. kukulica, tal. ,cappuccio', liem.
kappe, kapuze'. na Bracu. A. Ostojid.
KUKUCAN, m. mu$ki nadimak. u hrvatskoj
krajini. V. Arsenijevid.
KUKUCATI, kukucam, impf. vidi kucati i
kucukati. — Ij nase vrijemt ii ugarskijeh Hrvata.
Pod obloke kukucam, naklaiiam so Maricam.
Ja6ke. 235.
KUKUCNAK, m. neka bilka. Kukucnak, Phy-
salis alkekengi L. (Vukasovic, u Slavoniii). B.
Sulek, im. 182.
KUKUDOVAC, Kukudovca, m. Jme mjestu u
Srbiji II okrugu smederevskome. I^iva u Kuku-
dovcu. Sr. nov. 1875. 671.
KUKUDRIL, KUKUDRILO, KUKUDEIL,
KUKUDRIO, m. vidi krokodil.
a. kukudri! ili kukudrio, gen. kukudrila. — U
dva pisca xvi i xvii vijeka, a izmedu rjeenika
u Belinu (kukudrio ,coccodrillo, animalo acqua-
tico o terrestre' ,c,ocodrilus' 197^), u Bjelostjen-
cevu (kukudrio, v. krokodil), j* Stulicevu (ku-
kudrio i kukudril, zvijer pogaua ,crocodilus').
Skonipora plivaju kukudrili. M. Votranii 1, 163.
Kukudril jest ka6ka nika. Glavini6, posl. 16.
b. kukudrilo. — U jednoga pisca xviii vi-
jeka, a izmedu rjeinika u Belinu (uz kukudrio).
Kukudrilo proidre i Au (zmiju). V. Lastrid, test.
184". Nadobiti svoga velikoga neprijateja, ku-
kudrila. 184'i.
c. kukudrij. — U jednoga pisca xvii vijeka,
a izmedu rjeinika u Mikalinu (kukudri), zvijer
|)ogana ,cocodrillus'). Poklahahu so . . . kuku-
drijom, zmijam, juncem, . . . B. Kasi6, is. 96.
KUKUDRILSKI, adj. kojt pripada kukudri-
lima. — U Stulicevu rjeiniku: ,crocodilinu3'.
KUKUJ, m. ovako se zovu dvije razliine lii(ke;
kod drugoga je znacena jamaino ista rijei Ho
kukoj. Kukuj, rus. KyK.iiiKi,, ceS. kuklik (Goum
urbanum), 1. Galium infestum WK. fructus (na
presu) ; 2. Agrostomma githago L. (u Istri). B.
Sulek, im. 182.
KUKIJJEVCI, Kukujevaca, w. ])l. ime sela u
Slavoniji u ziipaniji srijemskoj. Eazdije). 148.
KUKU.INAK, m. Helleborus niger. Vinica. D.
Hire. — vidi 1. kukurijek i kukuvijek. i,
KUKULIJATI, kukulijam, impf. pokrivati ku- /f
kuficom (n. p. glavu). — U Voltigijinu rjeiniku :
,incappucciare' ,vermummen, verhiillen'. — Moze
hiti da bi trebalo -]- mj. 1 (vidi kod kukujica),
ali i tako nije dusta pouzdana rijcc.
KUKU^, m. vidi u Vukovu rjeiniku: ona guka
sto zone nose navrh glave ispod maramo. cf. ku-
kulica .s dodatkom da se govori a Risnu. —
isporedi kuku|ica. — TJ ovome primjeru vafa da
znaii Uo i kuku|ica: Mjesto kamilavke me6u
mu (kaludera) na glavu kuku). D. Danicio,
pisma. 263. — I kao prezime. Kuku). Boca 5.
— Ima i u zagoneci, ali je posve druga rijei,
jer je naiinena od kuku. Kukul poje na plocu,
kuku nemu do Boga, de sve po)e pozoba, pa se
no nazoba. odgonetfaj : mlin. ii Magaz. 1864. 102.
KUKUlpiA, /. vidi kuku)ioa. — Od srlat. cu-
culla (lat. cucuUus), tal. cocoUa. — xviii vijeka,
a izmedu rjeinika u Belinu (.cappuccio, parte
della veste, ohe cuopre il capo' ,cucullus' 1711')
gdje se naj prije nahodi, i u Stulicevu (v. ku-
kulica). Kako se gdi sastanemo, drugima ku-
ku)6 krojimo, svakome mauu naodimo. D. Obra-
dovic, basne. 85.
KUKU^AC, kuku)ca, m. vidi kuku)ica i kuku).
— U jednoga pisca xviii vijeka. Kako upaze ka-
ludersko kape i mantorose i kuku)ce . . . D. Obra-
dovic, basne. 209.
1. KUKU^^ACA, /. vidi kukujava. — Od xvii
vijeka, a izmedu rjeinika u Mikalinu (kuku)aca,
ptica ,galerita, lauda, cassita') gdje se naj prije
nahodi, u Bjelostjencevu (v. ikrlec', u Stulicevu
(,alauda'). Kukujaca, Alauda cristata. Bakar, Pri-
morje. D. Hire.
2. KUKULACA, /. vidi kuku)ica. - U nase
vrijeme. Loma natuce na glavu kuku)acu od
svoga guna. M. D. Miliievio, pomenik, 3, 306.
KUKU^aCiCA, /. dem. 1. kuku)a6a. — U
Stulicevu rjeiniku : ,parva alauda'.
KUKlHiAH, m. ima samo vokativ sing. : ku-
ku)ase u jednom primjeru xvi vijeka; ne znam
znaiena: po svoj je prilici naiineno radi slika
prewa VlaSe. Svaka liih vo)ase; ,Jes' Ii se ozenio?
Vla§o kuku)aso, brizan so okamenio!' M. Dr2i6 22.
KUKIJ1,jAN, Hi. prezime. — U nase vrijeme.
Schera. segn. 1871. 91. — I u Dubrovniku. P.
Budmani.
KUKTT];.ANOVO
768
KUKUNA
KUKIUjANOVO, «. imc sdii ii Hn-dtsL-nj a
zupaniji modrusko-rijcikoj. Razdij6|. 57.
KUKU^|jAK, Hi. covjek Ho gradi kukuje (kit-
kulice). — U Stulicevu rjeiniku: ,cuculloriim
opifex'. — Vala da je sam Stulli naiinio oua
rijei.
KlIKU^AST, adj. postaje od kuku|a.
a. slican kukitlici. — U Belinu rjrcniku:
jCOsa fatta a cappuccio' ,cucullatus' 171».
b. pokriven, uinotan kukulicom; u kujega je
kukujica. — U Belinu rjccniku: ,incappucciato,
che ha il cappueoio' ,cucullatus' SOO'i ; u Stuli-
cevu: ,cucullatus'; u Voltigijinu: ,incappucciato'
jVermummt'.
KUKIUjAS, kukujasa, m. covjek sto nasi ku-
ku]icu na odijelu (n. p. fratar). — U Bdinu
rjeiniku: ,c,hi porta cappuccio' ,cucullatii5' 17I'',
i u Stulicevu: ,cucullatus'.
1. KUKU^jAV, adj. kukav? (o starosti i o
staroj zeni). — U dva primjera sviii i xix vi-
jeka. Kukujava starost. J. Rajic, pouc. 1, 2.
A preda n iskrso kukujava baka, sva u droncima.
Srp. zora, ffod. 1, sv. 2, str. 31.
2. KUKU^AV, m. vidi kukujava na kraju.
KUKU^jAVA, /. Alauda cristata L., vrsta seve
sto ima kao cuhu (kuku}, kukujicu) na glavi. —
ispuredi kukiijafia. — Od xvi vijeka u Dubrov-
niku, a izmedu rjecnika u Belinu (.lodola, uccollo
noto' , alauda' 442''), « StuliceiHi (v. kukulaca),
u Voltigijinu (,lodola' .lerche')- Prid liimi ku-
kujave prolitaju. M. Vetranic 2, 271. Kuku|ava
nije bez kike. (D). Po^lov. danic. Kukujava vri-
jeme od »rozda, a cruoglav jijeva zetvu. I. Dordic,
pjesn. 134. — U ovome primjeru treha jamacno
citati kukujave, jer se oblik kukujav nigdje ne
nalazi: Kuku}ava ja dva ^uijezda, kijoh pjet
narav medno uci, liranim lijepoj. I. Gundulic
140. _ ^
KUKU^EVK';, m. prezime. — U Hrvntskiij.
Ivan Kukujevi6 Sakcinski.
KVKUi^X, }ii. pi iine selu u Bosni u okrtigu
banoluikome. Statist, bosn. 38.
KUKTHjIC, kukiijica, m. macula, kao oko Hi
zamka na uzlu sto je za to nacinena da se moze
uzao lake odrijesiti. — isporedi kukaj, kukujica,
c, zamka. — V nase vrijeme u Duhrovniku. ,Ve-
zati na kuku]ic'. P. Budmani.
KUKULICA, /. dio gornega odijela kao kapa
sto se moze namaknuti na glavu, te pokriim cijelu
glavu osim lica. — Postane vidi kod kuku}a,
prema iemu je kukujica deminutiv. — Nalazi se
(jamacno s nepomne) pisano i kukulica. — Od
XVI vijeka (kao prezime, vidi d) ; u pravome zna-
ccnu od xviii, naj prije u Belinu rjecniku (, cap-
puccio, parte della veste che cuopro il capo' ,cu-
cullus' 171a), u Voltigijinu (kukulica , cappuccio'
,kapuze'), u Vukovu (,eine art kappe' ,cucullu.s').
a. u pravome smislu. Redovnik tadar svrgo
je s lica crnu kukujicu i onu priliku razkrio
puku. B. Zuzeri 2.53. Doroteo sidi i u kiikulice
krijuc Pambo blidi s Dositeom lice. A Ivauizlic,
roz. 101. Zli bijozi mrke kuku]ic6. Nar. posl.
vuk. 91. ,Vido ti, u liega kabanica s kukii|icom'.
J. Bogdanovid.
b. nacineno na glavi od kose kau kukufica.
— U Vukovu rjecniku: (u Risnu) na glavi ple-
tenica od koso iskicena iglama ,art haarflechte'
,gradus". [cf. kuku}]. — Na glavu joj (nevjesti)
nacine ,kuku]icu' (od liezino kose u koju se po-
zadijeva oko 2(X) igala sa sup]ijem od srebra
ispletenijem i pozlacenijem glavama). Vuk, kovc.
96.
c. ridi kuku|ic. — U Stulicevu r/edniku:
, nodus laxus, cucullus'; vezati na kukujicu ,nodo
laxo ligare'.
d. prezime. — xvi vijeka. Sluge nasaga Dra-
gole Kukujico. Mon. croat. 273.(1573). I u nase
vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani.
KUKU.^I(!)AR, w. u Stulicevu rjecniku: v. ku-
ku|ar. — nepouzdano.
KUKLT^ICAST, adj. nalik na kuku]icu. —
isporedi kuku|ast, a. — If pisaca nasega vre-
mena. Takovi meurasti organi kazu se: kuku(i-
6asti (.cucuUati'). J. Panci6, bot. 62.
1. KUKU^ICICA, /. dem. kukujica. — U Be-
linu rjecniku: ,cappuccetto, cappuccio piccolo'
jcucullulus' 171a, i u Stulicevu: , parvus cucullus'.
2. KUKIUjICICA, /. nekakva ptica nialo veia
od zebe. — U Stulicevu rjecniku: kukujicica pla-
ninska ,uccello poco piu grande d' un fringuello'
,avis species'. — nije dosta pouzdano.
KUKUMA, /. nekaknv sud kao ihrik, lat. cu-
cuma, tal. ciiccuma. — isporedi 1. kukumar. —
[/ spomeniku xv vijeka, i otale u Dnnicicevu
rjecniku (,cucuma' ,xovxovfi(iQi.ov" ,hirnula'). 3
kalezi, 6 kukuma i diskosb. Spom. sr. 2, lOn.
(1441).
KUKUJVIAC, kiikiimca, m. navrh glave izdig-
nute kose ili perje. — isporedi kukma. — Akc.
kaki je u gen. sing, ostajo i u ostalijem pade-
zima. U nase vrijeme u Stonu. a) kose u zene:
jNaciuila je (od kosa) kukuinac navrh glave';
Ip) perje u ptice: ,Lijepa je (tica), ima na glavi
kukumac'. M. Milas.
1. KUKUMAR, m. vidi kukuma. — Od srgrd.
xuvxijvadQioi\ ngrc. xuvxoviiiiQi.. — U spomeniku
XV vijeka, i otale u Danicicevu rjecniku (kuku-
raarb uz kukuma). Tri kalezi, dva kukumarbja i
diskosb. Mon. serb. 408. (1441).
2, KUKUMAR, m. Gucumis sativus L., kra-
stavac. — Od mlct. cucuiuaro (tal. cocomaro znaci
lubenicu). — U Vukovu je rjecniku zlo zabilezen
akcenat. — Od xv vijeka (naj prije u mletac-
koiiie rukopisu god. 1415, vidi u Sulekovu ime-
niku) u Dubrovniku, a izmedu rjecnika u Volti-
gijinu (.coeomero' ,kukumer, gurke') i u Vukovu
(kukumar, vide krastavac .s dodatkom da se go-
vori u Dubrovniku). Odluci ubrat jedan tud ku-
kumar. I. Drzid 183. Kukiimara vrtaru ne pro-
dava'. (D). Poslov. danic. Kukumar (cucumari
u mletackome rukopisu), 1. citruUus (u mlet. rkp.,
Pizzolli), Gucumis citruUus L. ; 2. Gucumis sa-
tivus L. (Vodopic, Pizzelli) (prvo znacene — lu-
benica — nije mi pouzdano). B. Sulek. im. 182.
— Is nekijem pridjevima. Kukumari dagi, eo-
comeri lunghi (Pizzelli, Aquila — Bu6), Trico-
santhes anguina L. Kukumari krasivi (Aquila —
Bui). B. Sulek, im. 182. Kukumari krasivi. ku-
kumar, krastavac , Gucumis sativus'. Narodnak.
1877. 136.
KUKUMARIC, m. dem. 2. kukumar. — U Du-
brovniku se vrlo cesto kaze u pravome znacenu.
P. Budmani. — S pridjevom divji znacilo je prije
drugu bi\ku. Kukumarici divji, cocoraeri salva-
tici spinosi (Aquila — Buc), Ecballion elaterium
Rich. B. §ulek, im. 182.
KUKUMICA, /. mala kukma, isporedi kuku-
mac. — U jednoga pisca xviii vijeka. Mrko
perje odilo a na glavi kukumica (sevi). M. Ka-
tancic 73.
KUKUNA, /. ime nekakvoj planini. — U Vu-
kovu rjecniku gdje ima samo primjer iz narodne
KT7KTJNA 7(
pjrsme: Vino piju ii Kosovo raviio pod Kukuaom
zelenom planinom kod bijele RuJarice crkve.
KUKrNEVAO, Kukuiievca, m. ime selit u Sla-
voniji u iiipaniji pozeikoj. Kazdijp|. 127.
KUKUR, »i. ime musko. — Potvrden je mino
adjektiv posesivni Kukurov Ckoji pripnda Kii-
kuru) u spuinfttiku pisanome krajem xiii Hi pa-
cetkom xiv vijeka, a izmedu rjeinika « Danici-
ievu (Kukurovb). Drasroslavb, Kukurovi. zetb.
Mon. Serb. 03. (1293—1302).
KUKUKAST, adj. samo u Stiilicevu rjeiniku
tiz kukurav.
KUKURAV, adj. kudrav. — U Mika^imi rjei-
niku: kukurav, tko ima rude kose ,crispus, ciii
cinnatus, cirratus, calamistratus', i u Stuliievu :
kukurav, tko ima rude vlase ,crispu3, cirratus,
calamistratus'. — U kajkavaca kukurjav, vidi u
Bjelostjenicvu rjeiniku: v. ruiiav; kukurjavi lasi
,cinoini', i « JambreUcevu: ,crispus'; kukurjavi
lasi ,cincinni'.
KUKIIEEK, KUKUREK-, vidi kukurijek, ku-
kurijek-.
KUKUKICA, /. vidi kukuruz. — Od mag. ku-
koricza Hi ud nslov. kukorica, kukurica (isporedi
i id. kukufice, kukuryce, po\. kukuryca). — U
naic vrijemr a ugarskijeh Hrvata, a izmedu rjei-
nika II Vvltifjijinii (,formentone, granturco' ,may.s,
tiirkisohkorn, kukuruz'). Mu2u dili kukuricu, ki-
selicu. Jacko. 26-5.
KUKURIJEC, m. (ili f. ?) nekakva bi(ka s cr-
venijem evijetom, vidi 2. kukurijek. — XJ ruko-
pisu sv vijeka pisanome crkoenijem jezikom (ku-
kurecb). F. Miklosic, lex. palaeoslov.-' kod ku-
kurecb.
KUKUEIJECANI, m. pi. nahodi se kao mjesno
ime prije nasega vremena. ije- ovdje sioji po
juznome govoru, u knizi je -e-, isporedi kuku-
rijek. — Uprav je mnozina od Kukurije6anin,
ali jednini nema potvrde. Kukurecani. Spom.
stojan 18.5.
1. KDKUKIJEK, kukurijeka, m. kukurijekane,
glas u pijetla (kad kukurijeie). — Postaje od
kukurijeku. ije- stuji po juznome govoru, ist.
kukurok, zap. kukurik, vidi kukurijeku. — Od
XVI vijeka, a izmedu rjeinika u Belinu (,il cantar
de' galli' ,galli cantus' .^37a) i u Stuliievu (v.
kukurijekane;. Prvo neg peteh novi dan kuku-
rikom navisti. P. Zoranid 6i^.
2. KUKURIJEK, kukurijeka, m. ovako se zovu
nekf bifke, medu nima i crveni mak. — isporedi
kukurjak i kukuvijok. — Radi -ije- vidi sto je
kazano kod 1. kukurijek. — Ne zna se jeli ista
rijei .^to 1. kukurijek. moglo bi se pomisliti, ako
je naj starije znaiene erveni mak, da je u svezi
s huhorom u pijetla. dodaiu (ali samo kao nesto
zanimlivo) da je u francuskome jeziku onomato-
peja za pijetlovo pjevane coquerico, a coquelicot
crveni mak. — Od xvi vijeka (u isusovaikome
rukopisu, vidi u Sulekovu imeniku), a vidi i ku-
kurijefi; ima i bug kukurok. — Izmedu rjeinika
u Stuliievu (,helleborus niger, helleborum ni-
grum'), i u Vukovu: kukurek, kukurik, kuku-
rijek, 1. ,schwarze-nio3swurz' ,Helleborus foe-
tidus fhelleborus L.'; cf. kukurjak] s primjerom
iz narodne pjesme: Kukurijek s brda vice: ,02e-
nite me', ^^ubioica iz doline: ,Povedite me'. —
2. (u Crnoj Gori) crvon cvijet kao turcinak [,pae-
onia L.'?] (jamaino je isto Ho turcinak Hi cr-
veni mak, te nije bozur). Crveno kao kukurijek.
(U Crnoj Gori). Nar. posl. vuk. 344. Vrve med-
vjedi kao kukurik iz zemje. Nar. prip. bos. 1, 13.
I KUKHRIJEKATI, b.
Kukurek, kukurijek (kukuvijek), crkslav. kuku-
r66b (planta quaedam), 6o5. kukurnik (planta
quaedam), oloboro nero (isuaovafiki rkp.), ele-
borus albus (Pizzelli, Kuzmi6, Aquila — Buc), 1.
Veratrum nigrum L. (Visiani); 2. Helleborus foe-
tidus L. (Vuk); 3. Helleborus niger L. (.Sabjar) ;
4. Papaver Rhooas L. (Vodopi6, Vuk), v. Kuku-
rik, Kukorijek. Kukurik, papavero (u sihskome
rukopisu, Bartulovid), Papaver Rhoeas L. (Sabjar,
siAski rkp., Visiani, Durante), v. Kukorijek. B.
Sulok, im. 182. — S mkijem pridjevima moze
znaiiti i drugu bi(ku. Kukui'ik bili pitomi, pa-
paver .sativum album (Durante), Papaver somni-
ferum L. B. Sulek, im. 182. — Kukurik crjoni,
papaver erraticum (Durante), Papaver Rhoeas L.
183. — Kukurik pojski, hypocoum (Durante).
183.
3. KUKURIJEK, kukurijfeka, m. kri§ka od
sipka (mograna), od luka itd. ovako je tumaieno
(talijanski) u Stuliievu rjeiniku: ,spicchio di
qualcho cosa, come di pomo granato, aglio etc'
, nucleus, foUiculus'. — I doista je ziva rijei u
Dubrovniku za krisku od Sipka (koja se sama
dijeli od drugijeh). P. Budmani. moze biti da se
misli na sliinost s huhorom u pijetla (vidi i 2.
kukurijek).
4. KUKURIJEK, m. nejasno u primjeru xviii
vijeka (u zapadnome obliku). (Glumci i tnamci)
koji kazu smijesno slike, voske i jajne u gostari,
sane rijeke, kukurike. . . J. Kavai'iin 470*.
KUKURIJEKANE, n. djelo kojijem se kuku-
rijeie. — Stariji je oblik kukurijekauje. — Iz-
medu rjeinika u Belinu (kukurijekanje ,il cantar
de' galli' ,galli cantus' 337a), « Stuliievu (,galli
cantus'), u Vukovu (kukur^kane, kukurikane, ku-
kurijekane ,das kikeriki-schreien' , galli cantus').
Ako je u sne stanovito vjerovao ili u sretauje
ili pijetje, u kukurikanje, letenje ili krenutje od
letuStijeh ... B. Kasi6, zrc. 34.
KUKURIJEKATI, kukurijecem ^ kukurijekam),
impf. pjevati kukurijeku (o pijetlu ili kao pije-
tao). ije- stoji po juznome govoru; u istoi-
nome glasi kukurekati, u zapadnome kukurikati.
vidi kukurijeku. — Akc. kaki je u praes. taki
je u impf. kukiirijekilh (i u impt. kukiirijekaj,
ali kukurijeci I ; u ostalijem je oblicima onaki
kaki je u inf. — 1 u drugijem su slavenskijem
jezicima sliine, ako i ne jednake osnove, ali je
rijei onomatopejska, te se ne moze znati jesu li
iste rijeii sto i nasa (osim nslov. kukurikati),
isporedi bug. kukurigam, rus. KyKopcKaTb, ie,s.
kokrhati, po{. kokorekac, kokorykac, pa i ngri.
xovxovq(Co), tat. cucurio. — Od xvn vijeka (vidi
c), a izmedu rjeinika u Mika}inu (kukurikati
, cucurio'), M Belinu (kukurijekati, kukurijekam
, cantar del gallo' , canto' 3.37a), u Bjelostjencevu
(kukuricem, kukurikati .cucurio'), u Jambresi-
ievu (kukurikam , cucurio'",, u Stuliievu (kuku-
rijekati, kukurijecem i kukurijekam , galli can-
tus'), u Voltigijinu (kukurikati. kukurikam i ku-
kuricem ,cucuricare, cantar di gallo' .krahen'),
u Vukovu (kukurijekati, kukurijecem i kukure-
kati i kukurikati ,kikeriki-krahen' ,cano kike-
riki').
a. u pravome smislu. Nit' sad kukurice pivac.
A. Kani21i6, roz. 32. Cu pijevca kukurijekat. S.
Rosa 155l>. Peteh kukurice: ,Kukuriku." Nar.
pjes. istr. 4, 3. Kokot kukurijeka. V. Vrcevic,
igre. 8.
b. u prenesenome smislu, o erijevima kad
krie. Crijeva su mi kukurijekala. Bos. vila. 1887.
305.
KUKURIJEKATI, c.
765
KUKURTIZANA
C- kailati (o kasfu hripavcu). ,On ne kas(e
ka' se kas|e nego kukurijece'. J. Bogdanovic.
d. u ■prene.senome smislu, ludovati (cesce u
sali). — U Dubrovniku od xviii vijeka, a iz-
medu rjecnika ii Belinu (kukurijekati, kukurije-
kam jparola faceta' ,mattoo^giare, pazzeggiare,
smaniare' ,insanio' 466^). Tim ja velik dar sara
steko, sto me mlada plain tvoj zgrija, er pod
staros kukurijeko |Hvena bih ludorija. I. Gun-
dulic 135. Od svijeta se svrha ceka, kada staros
kukurijeka zanesena u Jubavi. I. Dordic, pjesn.
33.
KUKUKIJEKAVAC, kukurij6kavca, m. liri-
pavac, rikavac (vidi kukurijekati, c). — U nasc
vrijeme u Lici. ,Zadavice ga ovaj nesretni kuku-
rijekavac'. J. Bogdauovic.
KUKURIJEKNUTI, kukurijeknem, pf. (jedan
put) zapjevati. — -ije- stoji po juznume f/ovoru,
ist. kxiknriknuti, zajJ. kukuroknuti. — Akc. kaki
je u inf. taki je u o.italijem ohlicima, osini praes.
— Od XVIII vijeka, a izmedii rjecnika u Vu-
kovu: kukureknuti, kukuriUnuti, kukurijokiiuti
,einmal kikeriki-scbreien' ,dico kikeriki (a. g. in
aurem)'. Petao po slucaju kukurikne. D. Obra-
dovic, basue. 70. Niti pivac kukurikne. .facke.
222. — Ne samu o pijetlu, n. p. i kad cefade u
nezgrapnoj sali zavice drngome u nho : kuku-
rijeku, vidi u Vukovu rjecniku.
KUKURIJEKOVINA, /. neka bifka. (u zapad-
nom guooru) Kukurikovina, evoniino (u sihskom
rukopisu), Evonimus europaeus L., v. Kurika.
B. §ulek, im, 188.
KUKURIJEKU, onomatopeja kojom se poka-
zitje glas u pijetla kad pjeva. — Znamcnito je
da -ije- stoji samo po juznome govoru kao da je
hegda bilo e, te a istocnome maze glasiti kuku-
reku, « zapadnome glasi kukurikii, vidi rijeci
Uo postaju od iste osnove. — Potvrdeno je u
nase vrijeme, ali je jamacno starija rijec, jer su
od ne postale druge, kao kukurijekati itd. — Ne
maze se reii da je praslaoenska rijei, ako ima i
po}. kokoryku. s toga sto je onomatopeja, ima
joj sliinijeh glasova u mnngijem jezicima, ispo-
redi tal. chicchirichi, franc, coquerico, nem. ki-
keriki, engl. cock-a-doodle-doo itd. Pijevac akoci
na korito, pak zapjeva: ,Kukurijeku! evo jo pod
koritom'. Nar. prip. vuk. 163. Peteh kukurice:
,Kukuriku!' Nar. pjes. istr. 4, 8. O petehe, mi
ne moremo vei poslusati tega tvojega kukuriku.
4, 3.
K.UKIIRIK, KIIKURIK-, vidi kukurijok, ku-
kurijek-.
KUKURINIC, m. prezime. — xv vijeka. §imun
Kukurinio. Mon. croat. 112. (1472).
KUKURJAK, kukurjaka, m. vidi 2. kukurijek.
— U Vukovu rjeiniku: nekakva trava (cf. ku-
kurijek?) ,art pflanze' ,herba quaedam'. [cf. titra
3; vide kukurijek. 1] s dodatkom da se govori u
Hrvatskoj u otockoj regementi. Kukurjak (Vuk,
Otocac), V. Kukurijek. B. Sulek, im. 188.
KUKURJAV, vidi kukurav.
KUK.URJEKA, /. rteka bi(ka. — -je- stoji po
juznome govoru, isporedi 1. kukurijek. Kuku-
rjeka, Galega officinalis L. (Visiani). B. Sulek,
im. 188.
KUKURJEKUTATI, kukurjekiitam, impf.
uprav dem. kukurijekati, kaze se o govoru i pje-
vanu mladica kad mijenaju glas. — Samo u Sta-
licevu rjecniku: ,dr. de voce puerorum quae circa
pubertatem crassior fit simllisque voei galli gal-
linacei'.
KUKUROV, adj. vidi kod Kukur.
KUKURU§Cl6, m. dem. kukuruz. — U naie
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (dim. v.
kukuruz). Ono sto izraste na rogozu kao kuku-
ruscio. Vuk, rjecn. kod palacka.
1. KUKURUZ, m. Zea mays L. poznata vrsta
zita, isporedi golokud. — Ne moze se znati, jeli
tuda (od tur. qoqoros?) Hi slavenska rijec (ispo-
redi kukoj, kukurijek, kukuvijek). Premda ima
od prilike samo trista godina da se sama stvar
poznaje u Eoropi, rijec .se ova pruza po sooj is-
tocnoj strani: medu slavenskijem jezicima ispo-
redi rus. K/Kypysa fees, kukuruc je nem.), po(.
kukurudz; pa i s nekijem razlikama, vidi kuku-
rica, kuruza. — Od xviii vijeka, a izmedu rjec-
nika u Stulicevu (v. golokud) iu Vukovu (1. ,der
kukuruz, tiirkisches korn' ,Zoa mais Linn.'. 2.
klas kukuruzni sa zrnima ,kukuruzkolben' ,spica
zeae', n. p. udario ga kukuruzom).
a. u znacenu sprijeda kazanome.
n) u jednini. I tu videsmo seder, posdju
uive velike, i ouako je kano kukuruz stablika i
list. Glasuik. 31, 304. (1704). Koji nista neg
kukuruz sije. M. A. Re|kovic, sat. B6b. Kad se
prid liu suv kukuruz dade. J. S. Re}kovic 63.
Da udari rosna kisa, da porosi nasa poja, i se-
nicu ozimicu i dva pera kukuruza Nar. pjes.
vuk. 1, HI— U2. Kola puna kukuruza. Vuk,
poslov. 116. Seuica, jocam, kukuruz, ovas, . . .
rjecn. kod zito. vidi i kod korubati, puriti, za-
orati. Kukuruz, Kukuruza (Jambresidl . . . mi-
lium indicum, frumentum iudicum (Durante), Zea
mays L. (Vuk, Vodopi6), v. Kuruza. B. Sulek, im.
183.
b) u mnozini (prema znaienu kod b). Od
pSenice, zobi, jefima, razi, kukiiriiza etc. A. Bacic
1307. Kominane iliti luSteiie kukuriiza. A. Ka-
nizlic, utoo. 476. Kad ja dojdoh gledat kuku-
ruze. M. A. Rejkovii, sat. D7a. Kukuruzi on
je stade hranit. D7a. Neg potuce fiemu ku-
kuruzo. E7a. Kukuruzi bradaju. vidi bradati
(I, 579a). (Brati) kukuruze, jabuke, grozde. Vuk,
rjecn. kod brati. Za kukuruze kazu .pajetkovati'.
kod biraciti. vidi i klipati, osijecati, svilati, za-
zutjeti, cifuiiati, gruhati, kokati, komiti, kruuiti,
obijati, ogrnuti, osuzbati, otuci, prasiti itd.
h. svaki kukuruzni klas, klip. — vidi u Vu-
kovu rjecniku. — isporedi a, h).
2. KUKtfRUZ, m. ime zaseoku u Bosni u
okriigu Tuzle Done. Statist, bosn. 89.
KUKURUZA, /. vidi 1. kukuruz. — U Bjelo-
stjenievu rjecniku: ,fagopyrum, fagotriticum', i
u Jamhresicevu: ,frumentum vel triticum turci-
oum' (u dodatku).
KUKURUZAN, kukiiruzna, adj. koji pripada
kukuruzu, koji se iini od kukuruza. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu (v. golo-
kudan) i u Vukovu (n. p. hjeb, brasno , kukuruz-'
,e zea mais'). Kako jest od kukuruzne (h)ra,n6.
J. S. Re)kovi6 63. I pomiSat kukuruzaa mliva.
162. Ziva zejo kukuruzna projo! Nar. posl. vuk.
81. Leb kukuruzan. Vuk, dan. 2, 103. U na-
rodu nasemu ima mnogo rijeci za kukuruzno
stablo . . . u Dalmaciji gd akoji kazu , kukuruzna
slama'. Vuk, pisma. 76. Kukuruzni korijen
(okomak). 77. U vrijeme gladi cesto ga (vuko-
dlaka) prividaju . . . oko cardaka i koseva ku-
kuruznijeh. rjecn. kod vukodlak.
KUKURUZANA, /. (kukuruzni) cardak. \,.
Stojauovid. — Drugi je dio rijeci pers. tur.
chane, kuca. Kucerak izvan kuce do dva hvata
dufina od (eskovijeh grana opleten, na cetiri
KUKURUZANA
KUKUVIJEK
stuped podignut. ozdo so iiJ^o oploto, a ]>i-i vrlni
malko Sire, O7.go se metne mali krovir. ili od
siinle ili od slame, sprijeda iiua mala vratascn,
i to se .kukuruzana' zove, de se okomusani ku-
kurtizi mec^u. .1. Bogdanovic.
KUKUKUZAR, »i. Saren grah, 5to se raodu
kukuruzora sadi. BoXjakoviiia. D. Hire.
KUKURUZARI, m. jjI. ime selu u Hrvatskoj
u ziipaniji zagrebaikoj. Razdije|. 79.
KUKIJRUZINA. f. vidi u Vukovu rjeiniku:
vide okomak s dudalkom da se govori j« Bud.
KUKURUzi§TE, n. mjesto gdje je bio posijan
kukuruz. — U StuUieva rjecniku: v. golokud-
niSte (gdje nije dobro tumaieno), i u Vukovu:
,der ackor wo eher kukuruz gobaut war' ,ager
in quo zea mais fuit sata'. — / kao ime mjestu
u Srbiji u okrugu caianskome. Livada u Kuku-
ruziStu. Sr. nov. 1875. 508.
KUEURUZNICA, /. postaje od kukuruzan
nastavkom ica. — U naSe vrijeinc.
11. kukuruzni h(cb. — Izmedu rjecnika u
StiiUccvii (v. golokudnica), i u Vukovu (,das
kukuruzbrot' ,panis e zea'). Ti no mozes jesti
kukuruziiice nego ti va)a traziti pogace. Vuk,
ziv. 90.
b. vidi kukuruzovina. — (U sjevernoj Hr-
vatskoj) kukuruzna slama, kukuruzno stablo.
F. Ivekovic, rjecn.
c. J« prenesenome smislu, suvrst vinove loze
bijela grozda tvrda i gusta zrha. ua Braou.
A. Ostoji6.
KUKURUZOV, adj. vidi kukuruzan. — U
na.se vrijeme. U to vidi de krmak onoga sejaka
mijesa ispod sebe lepusinu (kukuruzovu slamu).
Nar. prip. vrfi. 108. Kuruzovo kopaiie. Zemjak.
1871. 2.
KUKURUZOVAN, kukuruzovna, adj. vidi ku-
kuruzan. — U nase vrijeme u Lici. ,Posudi de
mi zarucak kukuruzovna brasna'. J. Bogdanovic.
KUKURUZOVINA (kukuruzovina), /. kuku-
ruzna slama. — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovu (,das kukuruzstroh' ,3tramen zeae
mais'). U Jadru se kaze (kukuruzno stablo) , ku-
kuruzovina' i .sasarovina'. Vuk, pism. 76.
KUKURUZOViSTE, n. vidi kukuruziste. —
U nase vrijeme u Lici. ,Ja iu na moje kuku-
ruzoviste senicu posijati'. J. Bogdanovic.
KUKURUZOVNICA, /. vidi kukuruznica, a.
— U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu
(vide kukuruznica s dodatkom da se govori u
Hrvatskoj). Kukuruziivnica, kruv od kukuru-
zovna brasna. u Lici. J. Bogdanovi6.
KUKURUZNAK, kukuru^naka, m. postaje od
kukuruzan nastavkom jakt,. — Akc. kaki je u
gen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim
nom. sing, (i acc. sing, kod b i c). — U nase
vrijeme.
a. vidi u Vukovu rjecniku: krmak koji je
ubraiien kukuruzima (za razliku od zirovnaka)
,ein mit kukuruz gemastetes schweiu' ,3U3 zea
saginatus'.
b. vidi kukuruzovina. — Izmedu rjecnika
u Vukovu: (u Hrvatskoj) vide sasarovina. U
Hrvatskoj gdjesto govore (za kukuruzno stablo)
,kukuruzriak'. Vuk, pisma. 76.
c. indi: u Hrvatskoj ,kukuruznak' znafti ta-
koder: a) kukuruzni kos (kao kotobana). — b)
kukuruzni hjeb. F. Ivekovic, rjefeu.
KUKUTA (kukuta), /. ovako se zovu neke
bi{ke. — Rijei je dalmatska (vidi kelomna i
kimak) od lat. ciouta. — Izmedu rjecnika u Vu-
kovu: [cf. giiguta, trbuja, trbujikaj 1. volika
,der achierliiig' ,Coniura raaculatum Linn.' —
2. mala .Aothusa cynapium Linn.' (cf. div|i
persun). I opet je cvjetala kukuta na uskom
putu. Bos. Vila. 1886. 262. Od smrdjivo kukuto.
1890. 354. Kukuta (lat. cicuta), rum. kukut,
Conium maculatum L. (Pan6)6). B. Siilek, im.
183. — Kukuta mala, Aethusa cynapium L.
(Vuk). Kukuta velika, Conium maculatum. L.
(VukV 183.
KUKUTANE, n. djelo kojijem se kukuce. —
U Vukovu rjeiniku.
KUKUTATI, kuku66m, impf. vidi 1. kukati
(uprav je deminutiv). — Akc. kaki je u praes.
taki je u impf. kiikutah i u ger. praes. kuku-
cu6i; u ostalijem je oblicima onaki kaki je u
inf., osim aor. 2 i 3 sing, kiikuta. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjeinika u Vukovu (dim. v. ku-
kati s primjerom is narodne pjcsmc: Kukavica
kuku6e Radosavu vis' kuce; Radosav se obr6e,
traXi ieni obu6e). Kukavica kukude. G. Pestalii
168.
KUKUTKA, /. samo u Stulicevu rjeiniku: v.
kukuvafia.
KUKUTNICA, /. ime visu u Srbiji u okrugu
uzickome. M. D. Milidevic, srb. 578. U vrletnu
domu Vlahu starom na visoku brdu Kukutnici.
Nar. pjes. vuk. 4, 291. Ispod krsna brda Ku-
kutnice kod Cepova i kod Bjeleuse. 4, .526.
KUKUVAC, m. nekakva igra. — U Bjelostjen-
ievu rjecniku: kukuvafi, igra, v. skrivac (ali ove
rijeci nema na svome mjestu).
1. KUKUVACA, / vidi kukavica. — U Bje-
lostjenievu rjecniku: kukuvaca, kukavica ,cu-
culus, coccyx'; u Stulicevu: (stamparskom gri-
jeskom kukuvaca) ,cuculus'; u Voltigijinu: v.
kukavica.
2. KUKUVACA, /. neka bi^ka. Kukuvafia, Lo-
nicera caprifolium L. (u Zagrebu). B. Suiek,
im. 183.
KUKUVAliE, M. vidi kukane. — Nema po-
tvrde za glagol kukuvati (ali vidi kukovati). —
U Bjelostjencevu rjeiniku: ,cocytus'.
KUKUVICICA, /. dem. kukuvika. — U Stu-
licevu rjecniku: ,parva noctua'.
KUKUVICINA, /. augm. kukuvika. — U Stu-
licevu rjecniku: , magna noctua'.
KUJvUVIJA, /. vidi kukuvika. — U nase vri-
jeme. — Krivo se u pisaca nalazi ovo ime za
drugu pticu: Strix flammea L., vidi 2. jej. Ime
,kukuvija' za , Strix tiammea' uzeli su naj prije
Accurti i Vukasovic, za tijem Arsenijevid, Dusl,
Dokic, Furlid, Janda, Hasek, Panfiic, Peci6, Pe-
trovii i dr., . . . Drzim da je Sebisanovicu za
rukom pojlo da dokaze da ime ,kukuvija' ili
, kukuvika' isk|u6ivo pripada samo vrsti .Athene',
t. j. po uasem ,Carine noctua'; za to treba no-
menklatura u torn pravcu ispraviti, premda je
velika veoina odomadila u nasim knigama tu
pogrjesnu izmjenu. S. Bru.sina, ptiee hrv.-srp.
(nastavak). 80*.
KUKUVIJEK, kukuvijeka, m. vidi 2. kuku-
rijek. — U Mika^inu rjeiniku: kukuvijek, trava
jVeratrum nigrum, eleborus niger vel helleborum
nigrum'; u Belinu: ,helloboro negro' .heleborus
niger' 367l>; u Bjelostjenievu: kukuvijek, trava
,veratrum nigrum, elleborum nigrum'; u Stuli-
cevu: kukuvijek, ptica (sic) ,eleboro nero' ,hele-
borus niger' iz Belina; u Voltigijinu: kukuvik,
kukuvijek ,eUeboro' ,niesswurz'. — Kukuvijek,
helleborus ^UoUa Bella), Helleborus niger L.
KUKUVIJEK
KTTLA, a.
(Fapkovi6, u Karlovcii Hi ii Virovitici), v. Ku-
kurek. B. Sulek, im. 183.
K UKUVIJEST,/. (slozeno kuku-vijest), zalostan
glas. — U narodnuj zagoneci (Hi ponlonici?) u
Dubrovniku u nase duba. Izisla pripovijes, iz-
nijela kukuvijes, pa dosla listina, da aije nista
istina. (od iista do usta dosao je zao glas, po
svoj prilici o morskome putniku; a sa tijem je
doslo pismo po kome se zna da nije glas istinit).
P. Budmani.
KUKUVIKA, /. Athene (Carine Kaup.) nootua
Drpss., neka nocna ptica. — Rijec je onoiiiato-
pejska, jer je naiinena po pjenanu same ptice
(od /JCiYiie v'iju viju viju kukuviju), isporedi
kukuvija. i u drngijem jezicima ima takoviji-h
rijcii za istu pticu, n. p. tal. ooeooveo:g-ia, ngrc.
xovxovliayCa, isporedi nase kukuvjeza i kukviza.
— Kod jednoga dijela . nasega naroda zove se
cuk (tako je tumacena ta rijec i h ovome rjec-
niku), vidi: Na Kijeoi i u Dubrovniku zovu ga
(cuka, ovdje Carine noctua) ,cuveta' (oidi 6u-
veta), oceviduo od talijanskoga ,civetta', u Zadru
sam uvijek cuo samo ,6uk', tako je i u Spjotu
po Eeiser-u i Seunik-u, u bosanskoj poraviui
,6uk' i .iitina', za to nije Vukasovic pogrjesno
uzeo ime ,6uk obicni'. S. Brusina, ptice hrv.-
srp. (nastavak). 82t>. ali to nije dobro, jer je i
6uk onomatopejska rijec prema glasu iuuu, i
pripada drugoj ptici (Strix scops L., Scops giu
Sharpe, Pisorhina scops Reieheiiow), vidi : Pi-
sorhina scopa (L.) U Hrvatskoj (po Sloseru), ua Ri-
jeci, u Dalmaciji, u Dubrovniku (po Doderlein-n
i Kosicu) ime je ove sove takoder ,cuk'. S. Bru-
sina, ptice hrv.-srp. (nastavak). SSii. vidi jos kod
kukuvija. — Od xvii vijeka, a izmedu rjeonika
II Mikalinu (kukuvika, ptica ,oivetta, uccello'
.noctua') gdje se nnj prije nahodi, u Belinu
(,alocco, auimale volatile' ,ulula' 66''; ,civ6tta,
coccoveggia, uccello notturno assai noto' , noctua'
19tib), it Bjelostjenievu (kukuvika, 6uk ,ulula,
noctua'), u Stuliievu (kukuvika, ptica , noctua,
cicuma, cucuma'), M VoUigijinu (,civetta, allocco'
,uhu, eule'). / u rijecnicima se mijesaju znacei'ia.
KUK.UVIKANE, n. djelo kojijem ne ktikuviie.
— V Stuliievu rjccniku: ,nugari'. — nepouzdano
(vidi kukuvikati).
KUKUVIKATI, kukuvicem i kukuvikam, impf.
provijavati se, vizliti (kao provijusa, vizlica). —
U Stuliievu rjecniku: ,far la civetta, civettare,
met. scherzare' ,uugari'. — Jamacno je satn Stulli
naiinio ovu rijec i dao joj znacene prema tal.
civettare (od civetta, provijusa, vizlica, uprav
kukuvika, vidi cuveta i kod kukuvika), *■ toga
nije pouzdana rijec.
KUKUVI^ACA, /. neka bifka. Kukuyijaca
(cf. kovije), Stipa penuata L. (Petteri. B. Sulek,
im. 183.
KUKUVJEZA, /. vidi kukuvika. je- stoji
po juznome govoru, u zapadnome glasi kukiiviza.
— isporedi kukvizuza, kukviza. — Bice od tal.
coccoveggia, premda se to za cijelo ne moze znati,
jer je onomatopejska rijec (vidi kod kukuvika). —
Od xvm vijeka u Dubrovniku i na juznijem ostr-
vima. Cuci i noone kukuvjeze. I. Dordic, maruuko
[nemam knige, nego mi je ovako primjer u pa-
meti). Kukuviza, sova , noctua, ulula', od tali-
janskoga , coccoveggia'. Slovinac. 1880. 87. Ku-
kuvjeza govore u Dubrovniku - sova, talijanski :
, coccoveggia'. 87.
KUKVA, /. kokos kapurasta. M. Pavlinovio.
— isporedi kukma.
KUKVIZUZA, /. Noctua minor, a. Kolomba-
tovio. progr. spal. 1880. 10. — vidi kukuvika,
kukuvjeza, kukviza.
KUKVIZA, /. vidi kukuvika i kukuvjeza. —
Ne znam, jeli -i- zamo po zapadnome govoru.
Kukviza, vrsta nijemnga (!) cuka kojom se pti-
cice love. ital. ,oivetta'. M. Pavlinovid. Kuk-
viza. Vuliievic, mati. 28.
KUL, m. narod; vojska. — Tar. qui, rob- kao
kolektivni supstantiv, vojska, (udi. — Od xvii
vijeka. PrijateJ svemu kulu i puku budifmjskomu.
Starine. 10, 18. (1652). Kul, narod. Zemlak.
1871. 2.
KULA, /. vidi torau ; nalazi se i u slicnijem
znaceiiima: gradnc (vidi gradac, b)), kuca uopce
(vidi u Vukovii rjecniku), ali se ne mogu raza-
bruti u svakome primjeru. — Od arap. tur. quUe.
— Akc. se mijeha u voc. sing, kiilo, i a nom.,
ace, voc. pi. kule. — Od xiv vijeka (Danicic je
sumnao i ne bez razloga da je ovako davno pri-
mjeua ova turska rijei u nas jezik, vidi u Da-
niciceou rjeiniku ; ali se potvrduje jos u starijim
primjcrima kao mjesno ime, vidi b, a)), a izmedu
rjeinika u Mikafinu (kula, kastio ,castrum, arx,
castellum'), u Belinu (,rocca coll' o largo, val
fortezza o cittadella' ,arx' 630^; ,torre coll' o
stretta' ,turris' 736a ; na obadva mjesta Delia
Bella bi^ezi da je varvarska rijei, a na drugome
dodaje da je ipak vrlo obicna), u Bjelostjencevu
^kula, branisie ,propugnaculum'), u Stuliievu
(, castellum, oppidum, arx, turris'), u VoUigijinu
(,torre' ,thurm'), u Vukovii (,der thurm' ,turris'.
U Hercegovini se svaka kuca od kamena zove
kula, a u pjosmama i oua koja nije od kamena
zove se ,kula' ili ,dvor'), (( Daniiiievu: ,muni-
mentum': ,gde se gradb oboritb ili kula da ga
naprave grazdane'. Z(ak. dus. pam. saf). 40. ja-
macno poznija glosa k rijefii ,gradb'.
a. u snacenima sprijeda kazanima. Sbzda
kulu. Konstantin filos. glasn. 42, 271. U kulu
utekose. Aleks. novak. 31. Sada ho6u poc u kulu
Kadma tu. F. Lukarevid 301. Dil kule. B. Kr-
naruti6 25. Na kulu Barakovica. Stat. po|. ark.
5, 313. (1665). Dvorov i kul 12 jezer. P. Vite-
zovi6, krou. 150. Uiga se pako v gradu prah i
kulu razmeta. 171. Vrze sina svoga u kulu. S.
Margiti6, fala. 40. Lijep hram s kulom kliski
izradi. .J. Kavaniu 91>i. Graditi visoke kule,
stane visoke. A. d. Bella, razgov. 26. Uzasavsi
na naj vise tavane jedne kule. F. Lastrii, od'
164. Kula prijaka ime Gospodinovo. 294. Ovo
fvisv(eto) ime jest takojor kula i oruzje prijako.
test. 12. Velike i tvrde kule. _2o2'i. Bor i vi-
soke padaju kule. svet. 68". Cigovo poje, toga
i kula. (Z). Poslov. danic. BijaSe jedan zlocinac
koji imadijaSe svoju kulu blizu puta opfienoga.
M. Zoricic, zrcalo. 69. Uzidaju jednu kulu vi-
soku do neba. And. Kacic, kor. 11. BuduAi se
u jednu kulu zatvorili. 128. Kule i zidove od
grada. 164. Elefanti nosahu na sebi tvrde kule
od greda i dasaka nacineue. 337. Zato oni ba-
bilonsku kulu stase zidat. M. A. Eejkovic, sat.
K6li. Dunuo je vijar vetar ladan, oborio kulu
kamenitu. Nar. pjes. vuk. 1, 870. Kud se dede
car-Nemane blago, sedam kula grosa i dukata?
2, 101. Od kule je kjuce odaijela. 2, 177. A
on sakri kone u podrume, a delije na bijelu kulu;
ode glodat sa bijele kule, sta mu deca po avliji
rade. 2, 178. A dole6e na bijele kule. 2, 257.
Bijeli se u visinu kula. 2, 526. Kad s' desire
zatvorena vrata na kulama i na kapijama. 2,
591. Kula tanka ostade mi pusta. Ogled, sr.
491. Pa pobjeze uz debelu kulu. Nar. pjes. juk.
60. Joi su lipse kule Deanove. Nar. pjes. istr.
KULA, a. 7
1, 53. iiida kulo po oblaku. Nar. poal. vuk. 90.
&to Ae mene kiila na pengere, kad ja nemam
nista u teii^frrei* 3G1. Mali gradi6 kao go-
spodska kula t,ritter-,schloss'). Vuk, dan. 2, 45.
Da mi dadeJ punu kuhi zlata. Osvolii. 2, 159.
Tu 3U kulo od (udskijoh glava. 2, 185.
b. kau nijesno imc (dusta iesto), n. p.
U) GorbDy gradb Kula. Glasnik. 49, 36.3.
(1326).
h) Trbgb Kula (u Branilcvu). Glasaik.
24, 265. (1382).
c) u Bosni. aa) zasclak u ohrugu sara-
jevskome. Statist, bosn. 14. — bh) u okrugu trav-
nickome dva zaseoka. 61. 69, i sclo Kula Colopi-
rova. 74. — cc) aelo u okrugu Tuzle Done.. 101.
d) u Dahnaciji selo. Kula-Atlagi6. Repert.
dalm. 1872. 42.
e) u Uercegovini dva sela: Kula CiCeva.
Statist, bosn. 118, t Kula-Fazlagi6. 114; i zaselak
Kula mala. 106.
/) selo u Hrvatskoj u supaniji liiko-kr-
bavskoj. Raz ,ije}. 30.
»/) selo u Slavoniji u zupaniji pozeskoj.
RazdijeJ. 128.
h) u Srbiji. aa) selo u okrugu pozarr.eac-
kome. K. Jovanovic 142. — bh) Kula (stara), zi-
dine u okrugu pirotskome. M. D. Mili6evi6, kraj.
srb. 179. — cc) zaselak u okrugu toplickome. 354.
KULAB, kuldba, »«. vidi u Vukovu rjecniku:
u vodenice Dunavke nekaka greda koja drzi ka-
men vodenicki. — Arap. tur. quUab, kvaka,
stozer.
KULACA, /. ime nekakvoj vrsti kolihe. — Va{a
da je augm. kula. — U nase vrijeme, a izmedu
rjecniku u Vukovu (fc. j. koliba ,eino zeltartige
hiitte' ,tentorii genus', cf. savrndak). Kulaca, ko-
liba na dve sqje. u uzifikom okrugu. S. I. Peli-
vanovii. — Sejacke kuce u Zlatiboru gotovo su
sve iz reda krovinare, lubnice i kulace. M. D.
Milicevic, zim. vec. 173. Kod teatra ima 8 ku-
lafia sazidani i pokriveni. S. Tekelija. letop. mat.
sr. 119, 52. 2ive6i po zemunicama i kula&ama,
judi su bill svi cadaTi od dima. M. D. Milidevic,
pomenik. 1, 53.
KULACE, /. pi. ime mjentima u Srbiji, vidi
kulaca. a) u okrugu biugradskome. Kulace, br-
dovito mesto u vracarskome srezu. Glasnik. 39,
178. — h) u okrugu kragujevaekome. Niva na
utrini u Kulacama. Sr. nov. 1861. 598.
KULADACKA VODENICA, /. mjesno ime u
Srbiji u okrugu smederevskome. Livada kod Ku-
lada6ke Vodenice. Sr. nov. 1867. 487.
KULAF, m. pucina, more daleko od kraja, grc.
xdlnoi, tal. golfo, zaton. — U drugijem pade-
zima osim nom. i ace. a ispada ali ispada i 1,
te je gen. kufa, dat. kiifu, lac. kufu. — U nase
vrijeme u Dubrovniku. ,Vidi se brod u kufu'. P.
Budmani.
KULAGA, m. vafa da je od tur. qulo agasy,
zapovjednik vojniiki u gradu (u kuli). — U na-
rodnoj pjesmi bosanskoj nasega vremena. I or-
dagu i Krlin-kulagu. Nar. pjes. horm. 1, 248.
KULAJINA, f. ime mjestu u Srbiji u okrugu
cuprijskome. Zemja u mestu Kulajini. Sr. nov.
1874. 300. — Cesto se pise i Kulajna, n. ^J- Zem)a
u Kulajni. Sr. nov. 1873. 183.
KIJLAK, m. drveni stupac osobito oni oko
vrata, sto se urezuje u podumijentu, na donem
i goniem kraju zapili se i zare/.o toliko, koliko
se ima u podumijentu ukopati, i taj zapijeni i
zarezani komadid ozgo i ozdo zove se , kulak'.
,Jo5 dubje kopaj u podumijeuti, neda modi sav
8 kulaSina
kulak upasti'. J. Bogdanovid. — Tur. qulaq,
iilw; drzak.
KULALICA, /. iensko ie\ade sto kula (sporo
ide). J. Bogdanovid.
KtlLALO, m. iovjek Sto kula (sporo ide) ,Ne
saji toga kulala, ta.j ne dokula nikad'. J. Bog-
danovid.
KIJLAN, kulna, m. zapovjednik na kuli. — U
Stulicevu rjriniku: ,castollanus'. — nepouzdano.
KULANDIC, m. prezime. — U naSe vrijeme.
Stevan Kulandid. Sr. nov. 1879. 1215.
KULANIC, »i. prezime. — xv vijeka. Martin
Kulanic. Mon. croat. 133. (1487).
KULANSKI, adj. koji pripada selu Kuli (vidi
kula, b, h) aa)). Kulanska (opstina). K. Jova-
novic 142.
KULANE, n. djelo kojijem ko kula. J. Bog-
danovid.
1. KULAR, kulAra, m. vidi 2. kolar, a). — Od
XV vijeka. Hvati ga za kular. M. Marulid 256.
Vlasi jodnaki i kratki tako da ne pokrivaju ni
kular ni usi. M. Bijankovid 94.
2. KULAR, tn. ime mjestu u Srbiji u okrugu
smederevskome. Plac kudni u Kularu. Sr. nov.
1874. 19.
KULASA, /. Sator? koliba? — Samo na jed-
nome mjestu u nase vrijeme, i ne znam postana,
s toga mi je nepouzdana rijei. Cerge su im gdi-
koje povelike do 3 fata siroke, okrugle, kao i
kod nas pastirske kulase. S. Tekelija. letop. mat.
sr. 119, 66.
1 KULAS, kula§a, m. kulatast kon. — Akc.
kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima
o.iim nom. sing., i voc. : kiilasu, kiilaSi. — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (,ein maus-
fahles pford' ,equus coloris murini' [cf. 2. kulin] :
tako se u pjesmama zove kon znatnoga cete^ije
i junaka Tala od Orasca). Cuvaj dobro dizgen
od kulasa, jer se kulas jeste naucio putovati
s konma carevijem. Nar. pjes. vuk. '2, 139. Al'
eto ti Tala na kulasu. 3, 256. U nalega ma-
jora ima kon kulas. M. D. Milidevic, omer. 67.
2. KULAS, Kuldsa, m. musko ime, vidi 1. Kule.
— U nase vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu
(ime nekakoga Kulasa arambasa. cf. Kule). Kulas
arambasa je bio u Bosni. Vuk, poslov. 38.
KULA.'jAST, adj. kulatast, kao kulas. — U
nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (vide
kulatast). Ali-pasa Gusinac pomoli se na bijesnu
kulasastu hatu. M. D. Milicevic, omer. 188.
KULASEVIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. bosn. 1864. iv. xxvii.
KULASI, m. pi. ime selu u Bosni u okrugu
banoluikome. Statist, bosn. 37.
1. KULASICA, /. vidi u Vukovu rjecniku: ku-
latasta mlada kobila (a stara se zove ,kulusa')
,junge mausfahle stute' ,equula coloris murini'
s primjerom : Istura nogama kao kulasica u vr-
saju. (Nar. posl. vuk. 105).
2. KULA.81CA,_/. ime mjestu u Srbiji u okrugu
kragujevaekome. Niva u Kulasici. Sr. nov. 1875.
82.
KULA§IN, m. vidi Kolasin, a. — U nase vri-
jeme. Kulasin, varos s tvrdom u krsovitoni mjestu
na rijeci Tari. F. Jukic, zem|. 59.
KULaSiNA, /. augm. 1. kula§. — U Vukovu
rjeiniku s primjerom iz narodne pjesme: Ne da
Tale svoje kulasine jal' bez rane, jal' bez mrtve
glave.
KTJLA§INAC
KULASINAC, Kula§inca, m. coojek iz Kula-
sina. — isporedi Kolasinac. — U nase vrijemn.
Do skoro Kniasinci i Sa.Tani (Taraiti?) nikakva
poreza nisu placali. F. Juki6, z6ni|. 3. Izdat ve
nece gora crua, jer Novica zagna Kulasince.
Osvetn. 3, 38.
KULASINSKI, adj. koji pripada Kidasinu.
— isporedi kolasiuaki. Kulasinska (nahija). F.
Jukic, zemj. 59.
KULATAST, adj. (o konu) koji je misje boje.
— Vostaje od tur. quia at, kon ride zuckaste
boje (franc, isabelle). — U nase vrijeme, a iz-
medii rjecnika u Vukovit (n. p. kon .mausfarb,
mausefarbig' ,colore murino'). Naj poslije ga od-
vede i u trecu subu de je za jaslima bio kula-
tast kon. Nar. prip. vuk. 10. Davsi Kara-Dor-
diju SeSanu i lepa kulataata ata. Vuk, dan. 5, 35.
KULATI, kulam, iinpf. sporo, tiho hoditi. —
isporedi ces. kulati, valati se (od kule, kitg(a),
po{. kulac (od kula), i mag. kullogui. — U nase
vrijeme u Lici. ,Sporo li ga fci na torn tvom pa-
ripu kulas'. J. Bogdanovic. — Sa se. Kulati se,
vuci se polako za kakvijem lovom. L. Zore, dubr.
tud. 11. Kulati se, iti potiho, da se ne cuje,
vuci se. u Stonu. ,§ta se kula§, kako da te ue
cujem?' M. Milas.
KULAUZ, m. vidi kalauz. — Od xviii vijeka
(ima i primjer xvii vijeka, ali je u nemu drugo
znacene, vidi na kraju). Ona saina bududi ku-
lauz i kaziput niov. S. Margiti6, fala. 32. Ovi
je kulauz i voda Uprav u muke paklene. F.
Lastric, ned. 209. Slideii dakle kulauza, recenu
zvizdu, za trinaest dana dodose u Jeruzolim. od'
296. Kao vodu i kulauza. I. Jablanoi 12. Brez
kulauza, brez hrane. D. Eapii 203. — U pri-
mjeru xvii vijeka ima posve drugo znacene: breme,
teret, Hi mozebiti jaram, te ne znam kako je ovo
moglo postati. Jedno veliko zlo jest, kada no-
se6i kulauze toliko goleme koji cine u tvomu
srcu nevojan zivot koji imas sluXeii svijetu, ne
iatii i(h) niti se tuzis na nih. M. Radnii 207a.
1. KtShE, m. hyp. 1. kulas. — Akc. se mijena
u voc. Kule. Ostala im sa koiia eskija, no ko-
liko u noj malo gvozda, mom bi kulu sve cetiri
bile i dvadeset i cetiri klinca. Nar. pjes. vuk.
3, 336. Tek mi bjese vrlo zoban kule. 3, 338.
Dura kule, dura dobro moje! Pjev. crn. 225-1.
Uprav smjeri kulu kroz kolane. Nar. pjes. juk.
438.
2. KULE, m. hyp. 2. Kulas. — Akcenat je za-
bilezen kao i u drugijem ipokoristicnijem rije-
cima; u Vukovit je Kiile, jamacno po vokativu.
— U nase vrijeme, a izmedii rjecnika u Vnkocu:
hyp. v. Kulas s dodatkom : .Voli Kule na kocu
cucati nego zao rucak rucati' kazao s koca ne-
kakav Kulas arauiba§a kad su mu Turci svete6i
se govoi-ili: ,Ori, Kule! kopaj, Kule!' (vidi Nar.
posl. vuk. 38).
3. KULE, kaze se na kiile na vile, vidi u Vu-
kovu rjecniku: na kule na vile, n. p. razbi, t. j.
odvrati ga razlicnijem rijefiima od onoga sto je
htio da 6iui. — Razbi na vile na kiile. (kad ko
koga razlicnim rijecima odvrati od kakva na-
mjerena). Nar. posl. vuk. 269. Kazujuci srpski
drugijem rijefiima kako je ko razbio na kule na
vile, reklo bi se kako je govorio : ,Ovo bilo, ono
se svilo' itd. Vuk, rjecn. kod vila. Razbi na
kule na vile (kad koji sto odrece ili pokvari
s rijecima). kod na kule na vile (gdje ima zna-
cene ,ausfluchte, vorwande bei einer absclilagigen
antwort' po eemu bi znacene bilo: svakojakijem
izgovorima ne pristati na sto).
769
1. KULI.TES
KULIiBATI SE, kulebilm sn, impf. vidi ko|e-
bati, b. Kulebati se, 1. cujati se, kad dva sjednu
na koje drvo samo po srijedi na.sloneno, pa jedan
3 jednoga kraja a drugi a drugoga pritezu se i
u zrak odbijaju. 2. u hodu cu|ati se. M. Pavli-
novic.
KULECATI, kulecam, impf. vidi kudecati. —
isporedi ku}ecati se. Tesko drustvu u kom omla-
dina kasjuca i starafeki kuleca ! M. D. Milicevi6,
zlosel. 85 (treba li citati kudeca?).
KULECIC, m. prezime. — U nase vrijeme. Di-
mitrije Kulefiic. Rat. 386.
KULEN, KULEN-, vidi kujen, kulen-.
KULEN, m. ime mjesno u Srbiji. a) u okrugu
kragujevackome. Livada u Kulenu. Sr; nov. 1870.
490. — b) It okrugu smederevskome. Niva u Ku-
lenu. Sr. nov. 1875. 745.
KULENAK, Kuleuka, m. ime mjestu u Srbiji
u okrugu kragujevackome. — isporedi Kulen.
Niva u Kuleuku. Sr. nov. 1874. 223.
KULENOVI6, vidi Kuliuovic.
KULETE, kiileta, /. pi. vidi pripojasnice, fisek-
6ese. — Nepoznnta- postana ; va^a da je tada
rijec. — U naSe vrijeme u Crnoj Qori, a izmedu
rjecnika u Vuko.vu: ,die patrontasche' ,embo-
lorum theca'. [vide] pripojasnice, cf. fisek-iese
s dodatkom da se govori u Crnoj Gori. — Ne
utece ziva pilicnika, da unese kunte ni kulete.
Nar. pjes. vuk. 5, 372.
KULETIC, m. prezime. — xiv vijeka. Hranbcb
Kuleticb. Dec. hris. 21. 89.
KULETINA, /. augm. kula. — Od xviii vi-
jeka. Lupnu ona kuletina mesnata (metaforicki :
Golijat) ponorice tako, da se zemja potrese. F.
Lastrii, ned. 75. Kuletine daje razvajivati. D.
Obradovii, basne. 237.
1. KtfLICA, /. dem. kula. — Akc. se mijena
u gen. pi. kiilica. — U Belinu rjecniku: .tor-
retta, torricella' ,turricula' 736*; u Stulicevu:
joppidulum, parvum oppidum, parva ar.\, turri-
cula'; u Voltigijinu: ,torretta, torricella, torruc-
cia' ,thurmchen'. — / kao mjesno ime: Kulica, od
prije nasega vremena. S. NovakoviA, pom. 136.
— selo u Hrvatskoj u zupaniji liiko-krbavskoj.
Razdijej. 30. — mjesto n Srbiji u okrugu va-
{evskome. Zemja na Kulici. Sr. nov. 1870. 37.
2. KULICA,' vidi kujica.
KULIC, m. mjesno ime u Srbiji. — Jamacno
je dem. kula. a) mjesto u okrugu pozarevackome.
Zem|a u Kulicu. Sr. nov. 1875. 332. — b) u
okrugu smederevskome: selo. K. Jovanovic 148,
i razvaline. Kulic, grad sad vec razvajen na
otoku Morave u Dunavo. M. D. Milioevic, srb.
121. i u Vukovu rjecniku: ,ruinen einer festung
an der miindung der Morawa' ,parietinae quae-
dam'.
KULICANIN, m. covjek iz sela Kulice u Hr-
vatskoj. J. BogdanoviA. — Mnozina: Kulioani.
KULICANKA, /. zensko cefade iz sela Kulice
(u Hrvatskoj). J. Bogdanovi6.
KULICKI, adj. koji pripada:
•A. selu Kulicu. Kulicka (op)itina). K. Jova-
novi6 148.
b. selu Kulici (a Hrvatskoj). J. Bogdanovii.
KULICKINA, /. vidi Kulicanka. J. Bogda-
novic.
KULIC, m. p>rezime. — U nase vrijeme. Bozo
Kulic. M. D. Milioevic, srb. 639. zim. ve6. 219.
1. KULIJES, kulijesa, m. vidi u Vukovu rjei-
niku: kao kacamak od sitna bungura ,art ge-
49
1. kulijeS
KULOVAO
richt' ,cibi genus' s dodatkom da se tjovori u
Crnoj Gori. — isporedi 1. ku|en.
2. KULI.TES, m. ime selu u Biisiii u okrugu
sarajevskome. Statist, bosn. 10.
KULIJE§KI, adj. koji pripada kuUjesu (vidi
1. kulijeS). — JJ Vukovu rjeiniku: u. p. tucan
kojijeni se tuio kukiiniz za kulijeS.
KULIK, KULIK-, vidi kolik, kolik-. — Amo
pripadaju i primjcri u kojima ispada i (kulko)
pa za niin i 1. Kuko bo)e more, svrSi svotu
sluzbu od mise. Mirakuli. 94. Kuko produzen
be lieinu Zivot. S. Kozifiic 4".
KULIM, »). u jednume rukopisu stoji Kulirab
mj. Kudoliub (vidi Kudjelin). Drbmaiib i Kuliuib.
Uanilo 115.
1. KULIN, m. vidi 1. ku|en.
2. KULIN, kulina, »i. vidi 1. kula§. — 1} nase
vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu s primjerom
ie narodne pjesme: Da mu damo Talova kulina.
3. KULIN, m. ime musko. — isporedi 2. Ku-
}en. — Od xii vijeka, a izmedu rjeinika u Vu-
kovu (,in der redensart' : po6eo pripovijedati ko-
jesta od Kulina bana .orditur ab ovo' ,er holt
weit aus') i u Daniiicevu (Kuliub, ime musko).
Ja banb bosbnbski Kulinb. Mon. serb. 1. (1189).
Lubota, Kulinb, Velimirb, ... 12. (1222—1228).
Kulinb sb detiju. 60. (1293—1302). Kulin ban.
Nadod. 202. Vojsku kupi Kulin-kapetane kra-
jisnike Turke nevjernike. Nar. pjes. vuk. 4, 194.
Kad je Kulin opazio blago, to Kulinu vrlo milo
bilo. 4, 202.
KULINA, /. augm. kula; zidine od kule. —
Akc. se mijena u gen. pi. kiilina. — U nase vri-
jeme, a izmedu rjeinika u Stulicevu (,iugen3 ac
praeceps turris') i u Vukovu (zidine od kule ,ru-
inen einer kula').
a. uopce. Pa on ide doje niz kuline. Nar.
pjes. marjan. 124.
b. kao mjesno ime.
a) u Bosni. ua) selo u okrugu banolue-
kome. Statist, bosn. 39. — hh) selo u okrugu
Tuzle Bone. 100.
h) u Srbiji. aa) selo u okrugu aleksinac-
kome. K. Jovanovic 94. — hb) stara zidina u
okrugu niSkome. M D. Milicevi6, kraj. srb. 17.
— r(') suma u Bogostici (u okrugu podrinskome).
1^. Stojanoyii. — d<l) mjesto u okrugu pozare-
vackome. Niva u Kulini. Sr. nov. 1873. 59.5. —
ee) mjesto u okrugu sabackome. Zemla na Ku-
lini. Sr. nov. 1867. 67. — ff) stari gradic u
okrugu toplickome. M. D. Milicevic, kra|. srb.
355. — f/ff) mjesto u okrugu valevskome. Niva
u Kulinoj. Sr. nov. 1870. 287. Niva na Kulini.
1878. 379.
KULINOV, adj. koji pripada Kulinu (vidi 3.
Kulin). Kada dodo Kulinovu knezo, Kuliuovu
svilenu cadoru. Nar. pjes. vnk. 4, 197. Tu iz-
lazi kada Kulinova. 4, 203.
KULINOVACKI, adj. koji pripada Kulinov-
cima. — Kod mjesnoga imena. Kulinovacko po)e,
mjesto u lirhiji u okrugu iacanskome. Niva u
Kulinova6kom Po|u. Sr. nov. 1863. 102.
KULINOVOI, KulinovacS., m. pi. mjesno ime.
a. selo u Bosni u okrugu banoluckome. Sta-
tist, bosn. 39.
b. selo u Srbiji u okrugu caianskome. K.
Jovanovi6 167.
KULINOVlt, m. prezime. Od Vakupa dva Ku-
linovi6a. Nar. pjos. vuk. 3, 255. I viteza Kuli-
novic-Pera. 5, 114. IHja Kulinovi6. Rat. 238.
— Kulinovi6i u Bosni misli se da su potomci
bana Kulina (vidi .3. Kulin i 2. Ku|on). zovu sc
i Kulenovidi. Zemja (u nahiji Kulin- vakufskoj)
gotovo svaje bega Kulenovida koji do 40 o*aka
broje. F. .Iuki6, zem]. .50. Znatniji bezi u Bosni
jesu: . . . Kuleuovi6, . . . 142.
KULIN-VAKUF, m. mjesno ime u Bo-ini u
kotaru bihackome, vidi Vaknf. — Oovori se i
Kulen-vakuf. Kulon-vakuf, varoS u otoku koga
nafiiiia Una. F. Juki6, zom[. 50. Kulin-vakuf.
73. Vakuf Kulen, opcina u kotaru hihaikome.
Statist, bosn. 53.
KULIN-VAKUFSKI, adj. koji pripada Kulin-
vakufu. Kulin-vakufska ili novosolska (nahija).
F. Juki6, zem]. 50.
1. KULI§CE, n. u Stulicevu rjeiniku: ,sphao-
risterium'. — Posve ncpouzdano: po svoj je pri-
lici Stulli htio napisati kujisde, a to je uprav
kugliSde (vidi) Sto je zlo proiitao.
2. KULI&OE, vidi Kulisto.
KULI&16 (Kulisic), m. prezime. — Pomine se
od xvui vijeka. Delimarki, Kuli§i6i, ... J. Ka-
vanin 131*. Tadija i Jure Kulisici. And. Kacic,
kor. 487. I § nima su sva tri KuliJiia. Nar.
pjes. vuk. 3, 164. Sinao KuliSic. 2, 663 (medu
prenumerantima). Kulisi6. Sehem. bosn. 1864.
XX.
KULISTE, n. mjesno ime (jamaino znaii mjesto
gdje je prije bila kula). — I sa -si,- mj. st.
a. Kulisde, ime livadi u Hrvatskoj. D. Tr-
stenak.
b. KuliSte, selo u Srbiji u okrugu knezevai-
kome. M. D. Milidevic, srb. 835.
KULITI, kulim, impf. kuditi. J. Grupkovic.
KULIZA, m. muski nadimak i pre-ime. — U
nase vrijeme. U narodu nasemu ima prezimena
n. p. Kuliza, . . . Vuk, ziv. 95. Milosav Kuliza.
M. D. Mili6evi6, srb. 199. Za Mratince se (koji
slave sv. Mratu) svuda drXi da su rdavi }udi, i
zovu ih jKulize' .... Mnogi ih zovu ,Kulize' sto
je ime poruzuo a sta upravo zuaoi ne znam.
slave. 13.
KULIZDRA, /. sa}iv naziv za naj prostiji
sir, odnosno basu. .Donijela, brte, preda nas one
kulizdre, da s nome vuka ispod repa namaices,
vrag zna kud bi se stanio'. J. Bogdanovic.
KULIZIC, m. prezime (po ocu Kulizi). — U
rease vrijeme. Za turskoga vroraona u Sapcu jo
bio jedan trgovac Jakov Kulizid. Vuk, ziv. 95.
Maiko Kulizic. Eat. 179.
KULIZINO, n. ime zaseoku u Srbiji u okrugu
uziikome. K. Jovanovi6 152.
KULKUMA, /. mastionica (crnionica, kalamar).
— Va{a da je rijei turska, ali ne znam koja. —
U narodnijem pjesmama nasega vrcmena iz Bosne.
Zlatija je divit izvadila, u kulkumi murooefa
crnog. Nar. pjes. horm 2, 147. Ivulkuma, t(urska)
T(ijec), mastionica. 1, 615.
KULMA, /. mjesno ime u Srbiji. a) mjesto u
okrugu pozarevaikome. Niva u Kulmi. Sr. nov.
1873. 595. — ft> u okrugu uziikome. Niva u
Kulmi. Sr. nov. 1875. 799.
KULMANlC, m. prezime. — xvi vijeka. Jan-
drija Kulmaaica. Mon. croat. 330. (1565).
KULMIS, m. neka bijka. Kulmis, (lat.) calamus
aromaticus (Sabjar, u Zagrebu), Acorus calamus
L. B. Sulek, im. 183.
KULOS, m. neka bifka. Kulos, ammoni (Kuz-
mii); cf. KoloS. B. Sulek, im. 183.
KULOVAC, kulovea, hi. neka bi^ka. Kulovac,
KULOVAC r
Scolymus liisiianicus L. (Vodopio). B. SuloU, iin.
183.
KULPIN, m. varos u Ugarskoj u prolopresvi-
teratu novosadskome. Sem. prav. 1878. 25.
KULSKI, adj. koji pripada kuli Hi kulama.
— U nase vrtjeme. Vodi koi'ia kuli do mostova;
kad doveo pod kulske mostove . . . Nar. pjes.
marjan. 151. One prate OsmanAlajbega, lipa
Zlata bas do kulskih vrata. 157.
KULTURA, /. cultus atqiie humanitas, sto se
sad pise obrazovanost, prosvjeta. — Od tal. cul-
tura, nem. cultur. — U pisaca nasega vretnena.
Trgovine dubrovacke kojom je naj viJe ta jugo-
slavenska republika iimjela doci do svoga ovijeta
koji hraneci u sebi kulturu svake straue narod-
noga zivota onoga vremena . . . D. Dani6ic. rad.
9, 191—192. Sto su one (rijeei tiute) veoma
vazne i za historiju kultnre narodne. ogled, iv.
KULTUB.AN, kultiirna, adj. koji pripada kiil-
turi. Za kulturnu historiju nasega naroda. D.
Danioi(^.. rad. 9, 191.
KTJLUCAB, m. covjek (tezak, se\ak) sto ka-
luci. — U nase vrijeme. Kmatovi da daju kulu-
fiarima napojnicu. u M. i). Milicevid, opst. 23.
— Mnozina: Kulucari, kao ime mjestu u Srhiji
u okrugii krusevackome. Ivfiva u Jvulufiare. Sr.
nov. 1863. 187.
KULUCE, Kulilca, /. pi. ime mjestu u Srhiji
u okrugu biogradskome. Livada u Kulucama. Sr.
nov. 1876. 236.
KULUCENE, n. djclu kojijem se kuluci. — Iz-
medu rjecnika u Vukovu. (Policiski cinovnik
mora) da uadzirava kuluceiie. M. F). Miliievic,
medudnev. 20.
KULUCITI, kulu6im, impf. vidi kulukovati.
— Akc. se mijena u aor. 2 i 3 sing, kiiluci. —
U nase vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu
(vide kulukovati). Kmetovima da |udi kuluce
ako hoce a ne pod zor. u M. D. MilideviA, opst.
23. Bio je zakoniti obicaj da knezina nekolike
dane od nede}e kuluci svome knezu. pomenik.
1, 78. I primorava ih (decuj da kuluce. Srp.
zora, god. 1, sv. 2, str. 36. Zar vavek da ku-
lufiimo toj zem|i? sv. 7, str. 164.
KUIiUC-KESA, /. vrsta kese sto vojnici (n. p.
husari) nose obje^enu o ramenu (vidi u Vukovu
rjecnika). — Prin dio va(a da je tur. qylyg,
sabla. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u
Vukovu: u katana sto visi ostrag (do ispod ko-
Jena). — Nas dakle mundir bila zelena curdija
s crnim pervazom, . . . zelene cizme, erne kuluc-
kese, kalpaci, ... S. Tekelija. letop. mat. sr.
120, 4.
KULUGLIJA, m. tur. qui oglu, (vojnik) pjesak.
— U nase vrijeme. Tu pogibe cvi jet od Turaka :
kuluglije i mlade delije, . . . Nar. pjes. vuk. 4,
77. Tu je Mahmut vojsku pogubio, pogubio age
i begove, kuluglije i svoje delije. 4, 78.
KULUK, m. tlaka, robija. — Tur. qullnq,
sluzba, straza. — Od xviii vijeka (naj prije u
rukopisu pisanome crkvenijem jezikom), a izmedu
rjecnika u Vukovu (,die froUne' ,angaria'. of. ro-
bija, begluk). Od porcije i pro6ega datka i ku-
luka sut slobodni. Glasnik. 56, 219. (1733). Ku-
luk ili robote, samo na putove i mostove mo-
radu ciniti. S. Tekelija. letop. mat. sr. 120, 83.
Da od dosejenih Hercegovaca ne trazi poreza, ni
kuluka. M. D. Milicevic, pomenik. 1, 117. Bun-
tovnici su trazili da se ukinu kuluci. 2, 150.
Zar i ti, tata, da kosis pod kuluk? 2, 266.
KULUKATI, kulucem, imj)/. o glasu u tukca,
I 1. KTH^A, b.
purana. — U nase vrijeme u ITosni. Da kuluce
ko tukac. Bos. vila. 1890. 236.
KULUKOVANE, n. djelo kojijem se kalukuje.
— U Vukovu rjeiniku.
KULUKOVATI, kulukujem, impf. raditi pod
kuluk. — Akc. se mijena u aor. 2 i 3 sing, kii-
lukova. — Od xvii vijeka, a izmedu rjecnika u
Vukovu (.frohnen' ,angariam, operam .servam
praesto'. [cf. kuluciti, begluciti, tlaciti 2]). Ni§to
drugo ne ima (Krstjanin) u nedi|u i u ostale
dni svetcane ciniti ni kulukovati. M. Divkovi6,
bes - 507.
KULUMGrIJA, m. muski nadimak ili prezime.
— Ista je rijec sto kulungija. — U nase vrijeme.
Pisato vojevodi Dimitriju Kulumgiji. Djelovod.
prot. 31. isporedi kulungija na kraju.
KULUNG-, vidi kujung- (vidi u Vukovu rjec-
nika kod kulungija).
KULUNGIJA, m. vidi kujungija. — Od .xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (vide ku-
jungija ,mit alien ableitungen' s dodatkom da se
govori u vojvodstvu). Kulungije, trgovci, likari.
M. A. Relkovic, sat. K8'>. Bog svemogudi tako
svoje po}ub}ene cini vocestruko kuSati, bas kano
kulungija srebro. D. Rapic 181. I zapovedio mu
(upravitefu), da zakaze u 6arSiji iiarocito kulun-
gijama, da metre na neke osobite pare. M. D.
Milicevic, medudnev. 294. — Vidi Kulum^ija.
Dimitrije Kulungija. M. D. Milicevii, srb. 741.
KULUNGIJIC (Kulungi6), m. prezime (po ecu
kulungiji). — U na.^e vrijeme. Milisava Kulun-
gida iz Sibnice. M. D. Milidevic, srb. 100. Ku-
iungic. Schem. diac. 1877. 64.
KULUR, kuliira, m. vidi kolur. — U jednoga
pisca cakavca xviii vijeka. Jednom svitom punom
razlikosti, od razlika i mnogostruka kulura il'
masti. A. Vitajii, ist. 140.
1. KULU§A, /. vidi u Vukovu rjecniku : ku-
latasta kobila. cf. kulaSica. — Akc. se mijena u
gen. pi. kiilusa.
2. KULUSa, m. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. sibeu. 1875. 26.
KULUZ, m. vidi kulauz. — Na jednome mjestu
XVIII vijeka. I ona (je zoizda dana) samo za ku-
luza aliti za kaziputa krajom. S. Margitii, fala.
4. moglo hi siajati stamparskom grijeskom mj.
kulauza, ali isporedi i Kuluzid i Kuluzovic (oba
prezimena mogu biti postala po ocu kuluzu).
KULUZIO, )«. prezime (vidi kod kuluz). —
isporedi Kuluzovic. — U nase vrijeme. Mirko
Kuluzic. Rat. 408. Vasa Kuluzi6. &em. prav.
1878. 54.
KULUZOVIC, m. prezime. — Pomine se xviii
vijeka. U recenomu Bristu . . . bise kuda od sta-
rine Bilopavlida od koje su sada Vezici, Kulu-
zovidi, Levrici i Saridi. And. Kadid, kor. 471.
1. KUl^A, /. (ce.^ce u mnozini ku}e), trbuh
uopce, pa osobito veliki debeli trbuh, trbusina (u
cefadeta i tad se kaze kao u rugu, rjede u zivo-
tine). — Srodno je s 1. kujen (vidi). — U nase
vrijeme.
a. u jednini.
u) u cefadeta. Pale mu dupine niz ramena,
spustio ku}u. S. ^jubi.sa, prip. 132. Jer jedno
dobande nije nadojilo lakomu kuju Vuka Dojce,
pade mu na um da nas podaradi. prid. 99.
b) u zivotine, drab, lapaci, zeludac. Operu
vodom kuju brav}u. V. Bogisid, zboru. 613. Ku}a.
govedi trbuh. Bos. vila. 1892. 223.
b. u mnozini. — Izmedu rjecnika u Vukovu:
1. KU];.A, b. 7
(,aohiiD]>flicl>') vido trbuh s dodatkom dn sc r/o-
rori u Ornoj (luri.
«i) u ieladeta. SpuSti ku|e a obrivi brko.
P. Petrovii, gor. vijen. G(>.
h) u iivolii'ie. Kiko voli : ,.Ja h\ gledat po
srijedi pa§u; ti, ZeH<^ii, ii kuje kulasu'. Osvotn.
4, 43. KuJe ,venter pendulus' ,liiingebaiich'. F.
SimiSid u Istri.
2. KlUiA, /. u Vitkouii rjccnikii : vide ka^a-
mak. — isporedi 1. ku)en.
3. KIUjA, /. naziv za zensko, koje je trbu-
5ato. — U naSe vrijeme u Lici. J. Bogdanovid.
4. KU^jA, /. ime kravi. F. Kurolac, dom. ziv.
24.
KU^iACE, /. }il. selo u Dalmnciji u okrugu
kotorsknme. Itepert. dalm. 1872. 7.
KU^AJE, /. pi. ime selu u Hruatsknj u zupa-
niji zagrebadkoj. Kazdijej. 71.
KU^AK, m. ime nijestu m Srbiji u okrugu
smederevskome. Vinograd u Kujaku. Sr. nov.
18G7. 415.
KU^jANA, /. ime selii u Bosni u okrugu Tuzle
DoAe. Statist, bosn. 34.
KU^ANCIC, m. prezime. — U naie vrijeme.
D. Avramovii 276.
KLf^ANI, m. pi. mjesno ime (uprav pi. Ku-
|anin).
a. selo u Bosni u okrugu bihackome. Statist.
bosn. 49.
b. u Hrvatskoj. m.) selo u zupaniji zagre-
haikoj. EazdijeJ. 76. — h) zaselak u zupaniji
Ucko-krbavskoj. 40.
KU^ANIN, m. iovjck iz sela Kule (vidi kula,
^1 f))- V. Arsenijevi6. J. Bogdanovic. — Mno-
zina : Kiijani.
K1T^;ANKA, /. iensko celade iz sela Kule (vidi
kula, b, f)). V. Arsenijevic. J. Bogdanovi6.
KUl^ANE, «. djelo kojijem se ku\a (vidi 1. ku-
|ati). — U Vukovu rjecniku: ,das hervorwallen
(z. b. des rauchs)' ,provolutio'.
KUJ^AE, kujara, m. vidi u Vukovu rjeiniku :
kesa na gribu s dodatkom da se govori u Crnoj
Gori. — Bijec je srodna s 1. ku}a i 1. kujen.
1. KU]^ATI, kujam, impf. prodirati silovito iz
cega, kaze se o cemu Htkome Hi o drugome cemu
sto ide u vis kao n. p. ogan, dim. — Akc. se
mijena u praes. 1 i 2 pi.: kujdmo, kujdte, i u
aor. 2 t" 3 sing, kiija. — Maze biti da je ono-
malopejska rijec, kao kukjati, krkjati, kjukati.
— U naie vrijeme, a izmedu rjecnika u Stuli-
cevu (v. kjukati) i u Vukovu (, hervorwallen' ,pro-
volvi', II. p. dim iz pe6i, celo iz koSnice, crijeva,
krv). Grotlo iz koga jo silna voda kujala. Nar.
prip. vila. 1868. 502. Kuja vino ko voda sa ko-
rubo. Bos. vila. 1890. 98. A zadaj od ruma i
rakije kujao je iz nega. Srp. zora. god. 1, sv. 5,
str. 100. Iz ogaka je kujao gust dim. sv. 6,
str. 122. Nek iz pakla ogan kuja. god. 1876,
br. 7, str. 150.
2. KIUjATI, kuj§,m, impf. sldgati na svu silu
u Ho usko (vreiu, spag), napunati, zbijali. —
vidi i nakujati. — Po svoj je prilici srodno s 1.
kuja. — U na.se vrijeme u Dubrovniku. ,§to sve
tako kujaS u spag? vidis da ti ne moze stat'.
jSIaba je zdravja, a sve kuja kuja' (ije mnogo).
P. Budmani.
3. KU^ATI, kujam, impf. vidi znacene u pri-
mjeru. — U nase vrijeme. ,Da je sta kujati' (sjedi,
rezati poteSko) ,dalo bi so i kujicom'. (Kaze se
u oskudici, kad bi fiovjek rado se mutio, trudio
'2 1. KTJUjEN
i silo Hvojii ulagao .samo da iiiia u sto, da ziia
zasto, da jo izgled koristi. Nar. posl. stojan. 107.
KU^jATI se, kujam se, impf. u titulicevu rjec-
niku: ,pila, coiiis ludoro'. — Jamaino je Stulli
zlo proiitao rijei kugjati se « Bjelostjenieou
rjeiniku, zato je posve ncpouzdano. — isporedi
kuliSto.
KLUiAV, adj. trbusat. — Postaje od 1. kuja.
— U nase vrijeme.
a. uo})ce (o iovjeku). — U Vukovu rjeiniku :
vide trbusat.
b. knjava (?,ena), trudna. u) kao pogrdna
rijec. vidi u Vukovu rjeiniku: (u Srijomu) knjava
zena (,9chimpfiich') t. j. trudna ,snhwang6r' , gra-
vida'. — b) bez pogrde. I u Lici se kaze za
truduu ili iiosedu zenu da je knjava; a od grdiie
rekne se i trbusatu covjeku. M. Medii.
e. kujava (krava), steona. F. Knrelao, dom.
&iv. 28.
d. kujava ko2a, nabubrena koi'.a kod uciiiai^a
u kozariji. u Dubrovniku. F. Hefole.
KIJ^AVICA, /. trbuSata zeua. ,f. Bogdanovid.
1. KU^iE, /. pi. vidi 1. kuja.
2. KUJ^E, /. pZ. ime mjestu u Srbiji u okrugu
kragujevaikome. Niva u Kujama. Sr. nov. 1861.
426.
KUJ^EBIC, m. prezime. — xiv vijeka (pisano
s -IS- mj. je, kako bi bilo po juznome govoru), a
izmedu rjecnika u Danicicevu (Kulebidt). Ku-
lebidt Kosta. Glasnik. 15, .809. (1348?).
KTJ.^ECANE, n. djelo kojijem se ko kuleca. —
U Stulieevu rjeiniku.
KU^EGATI SE, kiijecam so, impf. vidi kude-
cati. — isporedi kulecati se. — U Stulieevu rjei-
niku: ,tremolare, tentennare, camminare o ope-
rare scioperatamente' ,tremer6, liuctuare, jactare,
titubare'.
1. KU^jEN, m. a) vrsta djevenice: debclo crijevo
ili imar nadijeva se (svinskom) krvfu, brnsnom,
mascu, mirodijama, suhvicama itd. (od prilike
kao tal. sanguiuaccio, boldone, franc, boudin,
ncm. blutwurst itd.). — b) trbuh; drob, vidi 1.
kuja. — Zabi(ezio sam akcenat kako je u Vu-
kovu rjecniku. u Dubrovniku se govori sad kiijen,
kiijena (akc. kaki je u gen. sing, taki je u tista-
lijem padeziiua, osim nom. i ace. sing., gen. pi.
kujena, dat., instr., loc. pi. kujenima), a xv vi-
jeka pisano je kulien sto se ne zna tnba li ci-
tati kiilijen ili kiiljen; u Kavanina i u Poslov.
danii. .Hampano je kuljen sto bi se moiilo iitati
i na ta dva nacina i kao kujen. — Ka/n. da je
od iste osnove od koje i 1. kuja; nastavak nije
jasan: u Dubrovniku je stariji oblik kulijen,
mladi kujen, a imaju i oblici kulen i kulin, po
cemu bi se moglo pomisliti da je stariji nastavak
bio en-b, ali se opet u ikavaca, n. p. u V. Do-.^
sena nalazi kulen, a u jekavea l^ubise kulin. —
Jamaino je romanska rijei, kao i 1. kuja, od lat.
culleus, mijeh, ili jos bo(e od lat. coleus (scro-
tum), radi nastavka irn. ili em. moze se pomi-
sliti na tal. coglione (.testiculus'), pa i na bol-
donf>, boudin, isporedi mjesna imena kao Solin,
Labin itd. — Od xv vijeka (vidi a) bb)), a iz-
medu rjeinika u Mikajinu (kujen, nadivonje ,far-
tum, farcinea, tomacula'), u Stulieevu (,boldone'
jfarciminis species'); u Vukovu: kujen (po jugo-
zapadnijem krajevima) kao velika kobasica ,die
mageuwurst' , venter' [vide djovenicaj. u Risnu
nadjene se (bravjo siriSte) kukuruzna bra§na,
loja i .snviea, pa po§to se skuva, jede so. cf. ku-
lin; kulen, vide kujen; kulin, vide kujen s pri-
1. KU^EN
773
1. KUM, a, a).
mjerum iz narodne pjesme: Kuliu baba varila,
kulinom so falila.
<i) u prvome znacenu, djevenica. au) u pra-
vume smislu. Hoc mi dat jkuJiena' podprigana?
M. Drzic 227. Gdje .kuljene' i djevenice ije.
253. Nadjeven je kako kuljon. (D). Poslov. danif.
Tu su jazici i kuljeui... J. Kavanin 201'. Utone
kao kulin u brasno. S, l^jubisa, pric. 114 Cuk
nadeven zbijenom vunom kao kulin. 123. —
bb) kao alegoricko ime u pjesmi ,Poklad i ko-
rizma' sto se misli da je Maruliceva (u istoj su
pjesmi i ostala imena alegoricka, kao Trbusko,
Dezun, Sladolik, Bobok, Sutil, Grozi, Posturad,
Svejilo itd.). Fra Bobok udari Kulina po panfiu.
M. Marulid 254. — cc.) u prenesenomc smislu,
nesto w cemu ima svasta pomijesano. ovako se
yovori u Dubrovniku. ,Svasta putis i rutis, pak
ce izit kujeu'. ,Toliko si so mucio i trudio i mi-
slio i ucio, pa sad imas u glavi ku|en'. P. Bud-
mani. ovako se zove neki rukopis u biblijoteci
Male Brace u Dubrovniku, u koji je pisar pre-
pisao smikojakijeU stvari (vise od 100 pjesama
medu kojima je i Osman Gundulicev), vidi 74.
Kujen, rukopis in folio od 1020 lista... Biblio-
teca di fra Innocenzo Ciulich. Zadar. 1860. 23.
(>) u driigome znacenu, trbuh, droh, zeludac.
Da vas kulen napunite, da prozdrlost okrunite.
V. Uosen 173^. Kada razlog vas zavrze i nad
gla\'u kulon vr2e. 179!^. A kad ku|en svoj
ozdrijebi dogo. Osvetn. 2, 146. Progone ih kano
vuci jaroe, s kujenovim mroinedi klance. 3, 106.
Kulen, ime zelucu od prezivaea. u Lici. F. He-
felo.
2. KU^EN, m. ime selu u Bnsni u okrugu
'I'uzlc Done. Statist, bosn. 83. — isporedi 8.
Kujen.
3. KIUjEN, m. vidi 3. Kulin. — Postao je ovaj
oblik tijem sto je narod pomijeiao ovu rijee s 1.
kujen po puckoj etimologiji, te je izgovor i ak-
aenat kao kod 1. kujen. — Od xvii vijeka (M.
Orbini, il regno degli Slavi. 1601. pise Culino i
Culien. 347. 350). Kuljena bana od dobrijeh
dana. (D). Poslov. danic. Qdi 'e ban Kuljen,
kraj Ostoja...? J. Kavanin 251''». Povratili su
se (sic) doba Kuljen-bana. (Z). Poslov. danifi.
(vidi: ,Nel cui tempo fu tanta abbondanza di
tutte le cose necessarie per il vitto humano, che
la cosa and6 in proverljio appresso quel volgo
il quale vedendo alle volte simili abbondanze
suole dire: „Sono tornati i tempi di Culien bano"'.
M. Orbini 350). To je bilo onda kad je Kujen
po svijetu hodio. u Dubrovniku. P. Budmani.
KU^ENICA, /. vidi 1. kujen. — U Vukovu
rjecniku: kulfenica, vide [djevenica] kobasica s do-
datkom da sc govori u Sinu.
1. KU^iENOV (kiijeuov), adj. koji pripada ku-
(enu (vidi 1. kujen). Mir baba, mir djede, peci
toj, ter se goj, kuljonova juha do (d)na je gusta.
(Z). Poslov. danic.
2. KtjJJiENOV (Kiijenov), adj. koji pripada
Kulenu (vidi 3. Kujen). U Kuljenovo doba. (D).
Poslov. danifi.
KU^ESA, m. ku(av covjek. — U nase vrijeme
u Lici. ,01azi, kujeSa, nosi tamo tvo'e kuje daje'.
J. Bogdanovic.
KU^feTINE, /. pi. augm. 1, kuje. — U nase
vrijeme u Lici. ,Kujetine joj do zuba, pa ne
moze da makne'. J. Bogdanovic,
KUl^EVCICA, /. ime selu u Hrvatskoj tc zu-
paniji varazdinskoj. Razdijej. 92.
KU^jICA, /. vidi: (kajkavski) Kulica, pastirski
noz sto se otvoriti i zatvoriti dade. u Prigorju.
F. Hefele. — O moja kujice ! s tobom mi zlo, a
bez tebe i criie i gore. (Kaze se o fiovjeku i o
kakvoj stvari, s kim ili s cim nam je slabo po-
mozeno; al' bez toga jos bi nam i gore bilo.
Kujica je slab, tup nozic). Nar. posl. stojan.
107. vidi i 3. kujati.
KULKA, /. ime kravi. F. Kurelac, dom. ziv.
24.
KU^iKINA, /. vidi Kujanka.
KUr^SKI, adj. koji pripada selu Kuli (vidi
kula, b, f)). V. Arsenijevic. J. Bogdanovic.
KU.^0, m. vidi kujesa (uprav je ipokoristik) .
J. Bogdanovic.
1. KIJM, m. u naj slarijemu znacenu, covjek
koji je kao svjedok na cijemu krstenu (i kad bi
krsteni izgubio oca, koji je dulan zamijeniti mu
ga). — Radi ovoga i drugijeh znaccna vidi i
kuma i kumstvo. — Akc. .<« mijena u mnozini
kad se umece ov: kiimovi, kumiva, kumovima,
kiimove; kakav je akcenat kad je mnozina bez
ov ne znam, jer je nijesam nigda cuo (mozebiti
kiimi, kiima, kumima, kume). — Rijec je vrlo
stara, isporedi nslov., bug., po(. kum, rus. Kymt,
pa i lit. kumas. — Postaje od srlat. compater,
od iega je stslov. kbmotn., (nslov. boter, koter),
strus. KHoTpi., ces., po(., gornoluz. kmotr. nije
jasno kako je postao kraci oblik kum: moze biti
da se upotrebfavao nekakav dull oblik pred ime-
nom, pa da se a brzome govorii skratio, isporedi
gospon (kajkavski), gospar, gospa, dum (sto moze
biti prim(eno vec skraceno). — Izmedu rjeinika
u Vraniicenu (prema mag. koma. 119), « Mika-
(inii (kura, koji drzi na krStenje ali ua krizmanje
,patrinus, compater, susceptor'), u Belinu (,com-
pare, quello che tiene a battesimo o a cresima
i figliuoli altrui' , compater' 206')), u Bjelostjen-
cevu (kum po krstu ali krizmanu , compater, pa-
trinus, susceptor'), u Jambresicevu (,patrinus,
compater'), u Stulicevu: kum, koji drZi na kr-
stenu ili na bermanu , compare, patrino' ,(e. apud
Christie, ille qui cum aliquis sacro fonte lavatur,
vol in fide confirmatur, patris vices gorit)' ; u
Voltigijinu (,compar6' ,gevatter'), u Vukovu (kr-
steni ,d6r taufpathe' , sponsor baptismalis': Ne
kumim te §to ja kuma nemam. vidi i kod c, d,
e), u Danicicevu : kumb ,sodalis' kao i srl. .com-
pater' (od kqjega je). ,Pojmeth muza ili kuma ili
bliznago'. §(afai'ik,) lesek. 129. .testis baptismi'
moze biti ovdje. D. D. — Kraca je mnozina vrlo
rijetka (M. Bijankovii 13. 30. 32; J. Kavaiiiii
233'<'; M. Dragicevic 264). u ovome primjeru: Jeli
od potribe da se najdu u krstenju kumi koji
drze diteSce? Ant. Kad6ic 133 jamaino je pisae
rijecjii kumi htio naznaiiti kuma i kumu ; drugdje
kad je mnozina za samoga muskoga kuma imece
i on ov, n. p. Koliko moze biti kumov oli kiima
u svetomu krstenju? 133. Sto su duzui kumovi
i kume ditetu? 134. — U jednome primjeru stoji
u oblika kuma preii imenom muskijem, i ne mi-
jena se po padezima. Ovo naredujem za moju
dusu komu §to hoou: kuma-Durdu na pustari
vinograd i kacu. Grlasnik. ii, 3, 87. (1702).
a. u znacenu sprijeda kazanome (krsteni
kum). krHenem po crkvenijem zakonima i po
obicaju nasega naroda kum postaje (duhovni)
rodak s krstenijem i s negovijem roditejima. ta
se osobita sveza istice kad pravoga kuma tijem
imenom nazivle i krsteno ce(ade (vidi a) na kraju),
ili negovi roditeji (vidi primjere kod b)), ili kad
pravi kum zove nth istijem imenom (vidi kod c)).
<i) pravi kum uopce ili prema krHenome
kumcctu. IJa jedan kum ili kuraa naj mane bude
pri krstu. S. Ko2ici6 6'>. Mladcu ovomu ki'aj
1. KUM, a, a). 7
Ostoja kum jo bio. G. Palmoti6 1, 290. Neka
upiJu imona od krstjenih i od Aihovih roditolih
i kiimih. M. Bijankovid 32. Tko mo2e biti kum
ill kuina iia IrrStenju, i Sto jo potribiio kuinovom
obsluiity I. Qrli6i6 100. Ima so razumit da
medu kumom i onim koji so krsti i ooem i ma-
terom krStenoga ulazi i postaje niko prijato|3tvo
ili rodstvo duhovno koje smota i zabraAujo Zo-
nidbu medu liiina, to jest da kum ili kuma no
moie s kumiSetom ili s ofccom ili materom Ae-
govom vinfiati so. 101. I zato svota crkva na-
rodila jo kumove. A. Ba6i6 276. Kum po kr-
JtoAu, kum krSteni. 292. Pastir crkveni pita za
oca i mator, al' no ktijuci baba i kum kazati,
no kti ga krstiti. F. Lastrid, nod. 401. Kumovi
5ine li koje rostvo s kim? F. Mati6 85. Krstili
^ su bez kuma pri svijeci. (Z). Poslov. danifi.
ZaSto so daju kumovi i kumo onima, koji se
imaju krstiti? I. Volikanovi6, uput. 3, 2.i. Kum
krSteiia oli krsteni jost oni, koji drzi dite na
krstu, to jest u oni fias kad se krsti . . . Bi re-
cono ; ,u oni cas kad so krsti', zaSto ako ga no
bi dr2o u vlastiti ruku i u oni cas kad so krsti,
ue bi bio pravi kum, niti bi ulizo u rostvo s di-
totom ni i iiegovim roditeji; i take oni koji drzi
dite na ruku u vrimo odricaria i dTngi(h) koja
se cino prvo nego se dojde na 6as od krStena
zovo se kum od katekizma oli od nauka, a no
od krSteila, niStauemane obi6a('j I je da bude isti
i na jednomu i na drugomu ; niti je kum oni
koji primi posli krSteiia dite na ruke'. M. Do-
bretio 40. A besedi Todore vezire (kum neverni,
vera ga ubila!) Nar. pjes. vuk. 2, 158. Naslona
se glavom na Todora, na svojega krsteuoga kuma,
Todor uze deto u narucje. 2, 160. Blagomene!
eto moga kuma, eto kuma Krajevica Marka. 2,
195.
b) pravi kum (u prva dva primjera uprav
onaj §to krsti) prema roditefima. Ajd' ovamo,
moj Jovane kume ! da idomo na vodu Jordana,
da krstimo Hrista sina moga. Nar. pjes. vuk.
1, 122. Kum da mi si, Krstite| Jovane! ti da
krsti§ Hrista Boga istina. 1, 122. No da ro6e
tana Grkina: ,Mio kume, Gr6i6u Manojle! pro-
mijeni ovu decu ludu: daj ti meni fiedo Vlahi-
jiino, a Vlahiii da damo dovojku'. 2, 19. Eefie
nemu srpski car Stjepane : ,Mili kume, Vukasine
kraje! . . . caruj, kume, za sedam godina, osme
podaj mojemu Uro§u'. (misli se da je Vukasin
krsteni kum Urosev). 2, 188. Bogom kume, Oblak-
Eadosave! Bogom kume i svetim Jovanom! krsti
nama dvoje dece ludo. 2, 499.
c) ie\ade (dijete) musko sto se krsti zove
se kum jirema svome pravome kiimu, vidi i kumfie.
Stado Jovan krstit kuma svoga. Nar. pjes. vuk.
1, 122. A za Boga, moj kume Mauojle! §to pro-
dade ,kuma' za cekine? 2, 20.
d) otac djeteta zove se kum prema pra-
vome kimm. Al' govori VukaSine kra)u: ,Mili
kume, srpski car-Stjepano ! nijo za me tvoja ca-
rovina, ja ne mogu, kume, carovati' (vidi pred-
zadM primjer kod b)). Nar. pjes. vuk. 2, 187.
e) vidi krsti-kume-dijete.
b. u katolicknj crkvi ima i kod krizmana
kum za mu§ko a kuma za zensko. Kum krizmani.
I. Dr2i6 209. Koji bi krstio ili krizmao brez
kuma. A. Ba6ic 292. Kum krizmeni. 294. Da
kum krSteni moie biti na krizmi ,kum'. J. Ba-
novac, razg. 219. Kum krizmeni jodan dan no
mo2e biti nego samo dvojiei. 221. Kumovi i
kume na potvrdonu daju se. I. Velikanovi6, uput.
3, 40. Kum krizmeni. V. BogiSi6, zborn. 387.
C. vidi sisitel. — U Vukovu rjeiniku: kum
se zove i onaj koji prvi put stri/.e kosu djototu;
1 1. KUM, e, a).
takovi kumovi bivaju i Turci naSim judma, i
nasi |udi Turcima (po Bosni): ,0j Turfiine za ne-
vo]u kume." vidi i siSano kumstvo kod kumstvo.
— Podstrigal da bi ga i bila da bista kuma. S.
Ko?.i6i6 171>. Konavjani koji zolo u6i u svojbinii
s kakvom odiifinom pravoslavnom obiteju, biva
strizoni kum t. j. kumujo pri sveftanom striXenu
kosa djeteta, tim stupa u rodstvo i s djotetom i
8 Aegovom familijom. V. Bogi6i6, zborn. 387 —
388.
(I. kum (vjenfiani, vjenSeni, t na jednom
mjestu deboli, uidi naj zadni primjer pod a))
kod vjeniana jedan od glaonijeh svatova, ili (u
varoiima) jedan od svjedoka (u Dubrovniku se
zove kum svjedok s mladoienine strane, svjodok
s nevjestine). vidi u Vukovu rjeiniku: vjencani
,dor beistand bei der trauung' .testis conjugii'.
Kum so zovo i svaki od rodbine pravoga kuma.
a) uopce. Jor gdi se ka zona veriti hotiSo,
za kuma vinfiena gradjanin grodiSo. D. Bara-
kovii, vil. 76. Roditoji Aiovi (zaruinika i za-
rucnice) oli divori i kumovi imadu i(h) istomu
(misniku) prikazati. M. Dobretid 460. Starom
svatu i vjoncanom kumu. Nar. pjes. vuk. 1, l<i.
Zlatni kume gospodine, dobro dosao ! 1, 19. A
treca jo (kita) kum-vjencana. 1, 19. Posadi se,
kum-vjen6ani, neka ti jo cast. 1, 52. Sretni kume,
dobre ti sijede! u Vuk, kovfi. 53. Veo je nevo-
stica obufiena, samo jos nije obuvena, jer joj ,po-
stoli' noma — donesti 6o joj ih ,debeli kum' (od
mladozenino strane). u Vinodolu. V. Bogisi6,
zborn. 223.
b) prema nevjesti. Kumovi krivi s vasi-
jemi kumami. Zborn. 55'>. Dok nisam stala uz
milog kuma, uz milog kuma i uz dovera. Nar.
pjes. vuk. 1, 33. Mili kumo i rucni dovero, od-
res'te mi svilene pa6ele. 1, 537. Kumu dade od
zlata siniju, a deveru od zlata kosuju. 2, 334.
A devojka kumu govoraSe: ,A moj kumo, duzde
od Mletaka!' 2, 336. Obraz vaja, kum ce doci.
Nar. posl. vuk. 230.
r) prema mladozeni. Kuma zove zarko
sunce, a miseoa svata starog. M. Katancic 65.
Kuma kumi Debelic-Novaka, starog svata Sibi-
lianin-Janka. 2, 471. Te gospodu svate sakupio,
i miloga okumio kuma. 2, 492. Ni ti mene kum,
ni ja tebe stari svat. (Nomamo uista vi§e izmedu
sebe). Nar. posl. vuk. 223. Ivanicin sin Niko
kad se ozeni ima prizvati za kuma vjencanoga
Kada sina Radoeva. Pravdonosa. 1852. 30.
e. cesto se ne zna o kojoj se vrsti kumstva
govori. a jer kumstvom (osobito krstenijem) po-
staje soeza sto (i po crkvenijem zakonima i onako)
nas narod sitvaca kao da nije mane tijesna nego
je srodnost po krvi, kum znaci uopce Aesto vise
nego prijatej, od prilike kao pobratim, te se cesto
upotreb^ava kao i ta posledna rijec.
a) u ovijem primjerima va]a da se govori
0 pravome kumstou (kao pod a — d). treba dodati
da se po narodnome obiiaju zovu kumom izmje-
nice svi clanovi kuce pravoga kuma Hi kume i
onoga (muskoga Hi zenskoga) kome je bio kum,
vidi: Kum se zove i svaki od rodbine pravoga
kuma. Vuk, rjefin. kod kum (uprav stoji kod
vjenfiaui kiim, ali mislim da vrijedi i za drugo
kumstvo). U kojoj kuoi ja kumujem sva cejad
meni i mojemu postaju kumovi, a moja onoj
kudi. (u Hercegovini, Crnoj Gori, Boci). V. Bo-
gi5i6, zborn. 376. — Pop Matij, kum vas. Mon.
Croat. 242. (1543). Kum je pokojnoga otca na-
Sega. 270. (157'2). Ti si ukrao kravu kumu
tvomu. Tondal. star. 4, 113. Zafi so zovo put
kim je kum kumu slamu kral (vidi kod ku-
movski). P. Zorani6 t!5'>. Koga u svoju mlados
1. KUM, e, a). T
obra pobratima, kuma i druga. G. Palmotic 2,
218. Brata, kuma, al' susjeda ... J. Kavaiiin
45a. Veseli se, kume Pavo, Bog pomoze tvu do-
brotu. 98b. ])va prijatela i kuma. F. Lastric,
ned. 174. Ne oprostivsi kumu ni prijate(u. And.
Kafiic, kor. 81. Jedna du§a grijeSna kuma na
sud vodila. Nar. pjes. vuk. 1, 135. Kum svog
kuma na sudove 6ei-a, . . . i oglobi kuma vjen-
canoga, vjencanoga ili krStenoga. 2, 2. Sazvala
je goste i zvanice i kumove i sve prijateje. 2, 99.
Jos se nisam dobro pocastio s kumovima i s pri-
jatejima. 2, 367. A ne boj se, moj milosni kume!
i, 385. Blago mene ! evo moga kuma, samjeco
mi bez ujma. (Kazao nekakav u sebi, koji je isao
u vodenicu da meje, pa naSao kuma vodenicai'a ;
all vodenicar opazivsi liega sa zitom pomisli u
sebi :) Blago mene ! evo moga kuma, da6e mi
dva ujma. Nar. posl. vuk. 15. Kako kum prase,
ti odmah vrecu. (Kad ti ko ho6e sto da da, ne
skahuj se, iiego uzmi odmah, dok se onaj nije
premislio). 126. Kum kesa, a torba prijato].
(Hranim se onim sto kupim i sto nosim u torbi).
164. U kuma su velike oci, ali maleno srce.
(Kad ko mnogo iSte, a malo daje). 332. — vidi
ti Vukoini rjectiikii (kod kum): pred kuma, t. j.
stogod tako dubro da bi se moglo pred kuma
iznijeti. Pred kuma. (Dobro da se moXe pred
kuma iznijeti). Nar. posl. vuk. 260. cidi i 1.
krizan, c i krizevat. — u ovijem primjeriina nije
jasno govori U se 0 kumstvu kao sto je pod a — d,
ili kao neko pohratimstoo: Da je vidimo vsa-
komu fcloveku . . . kako MladoSb Bajeuovidb i si-
novacb mu Brajanb i Lukacb Brajanovb bratb i
Radivoj Dobrosa]icb utakmise se i zbgodise i
okumi§e sb Stepkomb velikijemb i s Brankomb
Milovcicemb Klokurisijomb za uboj i vraMu
Strezojevu koga soeniSe 300 pertpera . . . i pro-
stise 200 perbpera na Bozju castb i vise rece-
nijehb kumova. Spom. sr. 2, 106. (1442). Bogom
kume, Krajeviiu Marko! Nar. pjes. vuk. 2, 244.
Nasao sam krvnika jutros gdje lezi na kutni
prag. dosao je da ga ubijem, raspas i u struci
omotan, a ja ga evo dovedoh ovdje, da vam ob-
javim kako mu opraStam sinovju glavu, a pri-
mam ga za kuma. S. l^iubisa, prip. 178. Primi,
kume, Boga i sv. Ivana. PravdonoSa. 1851. 21.
ft) zove se ko kumom i ako nema pra-
voga kumstva, same da se pokaze (ubav i prija-
tefstvo. l^ubovnomu mi synu i kumu (pise kra-
Jica Jelena knezu dubrovackom Marinu Badvaru.
D. Danici6). Mon. serb. 66. 67. (1304). Nasijemb
prbjate]emb i srbcanijemb kumovorab (pise voj-
voda Kadnsav Pavlovic opstini dubrovackoj. D.
D.). Spom. sr. 2, 91. (1434). Za to vi molimo
kako kumove i srbcane prbjate|i (pisu sinovi Ra-
do.sava Pavlovica opStini dubrovackoj. D. D.).
111. (1447). NaSb pocteni kumb (piso herceg
Stjepan za Uneza dubrovackoga Benka Gundu-
li6a. D. D.). 115. (1449). Ja ti odgovaram da ti
misnici nisu Francezi niti su iz Azije ni iz no-
voga svijeta, nego vasi sinovi, bratja i rodbina,
kumovi, prijate}]. S. Margiti6, fala. 293. Ku-
movi pu)i§ki. (u Dubrovniku se kaze 0 dvoma
sto se cesto svadaju, pa se lako izmiruju, osobito
kad se zdruzuju nekome trecemu na stetu). P.
Budmani. — iesto kad se koine ne zna imena.
Srbi su to svi i svuda, kume moj dragovicu. M.
Pavlinovii, razg. 12. — U nase doba kaze se
cesto sejaku, kad mu se ime ne zna: kume.
f. « pretiesenome smislu, vidi djever, c. Pro-
kliria zatocnike, t. j. ki na boj dvojni drugoga
zatiCe; proklina kume nihove. P. Glavinic, svitl.
117. Koji bi bili se na megdanu i koji niovi
kumovi nazivaju se. I. J. P. Jjuoic, nar. 134.
■-, KUMA, e.
2. KUM, )». pijesak, tur. qum. — U nase vri-
jeme u Bosni. Prekopase pojem meterize, na
Arape srklet uPini.se, te Arapi ko§e ispletose, na-
suse ill kumom i kameuom. Nar. pjes. horm. 1,
249.
KUMA, /. zensko ce(ade kao kum, vidi 1. kum.
— Akc. se mijena u voc. : kumo, kume. — U
istijem slovenskijem jezicima u kojitna ima kum
(kumi.) ima i kuma, pa i u litavskomc. — Iz-
medii rjeenika u Mikajinu (kuma, koja drzi na
krstenje al' na krizmanje ,comator'), u Belinti
(,commare o comare, donna che tiene a battesimo
u a cresima' ,comater' 205a), 11 Bjelostjencevu
(,comater, matrina'), 11 Jambresiieini (,commater'),
u Stulicevu (,oomare' ,est ilia etc. vide kum etc.
matris vices gerit'), u Voltigijinu (,commare' ,ge-
vatterinn'), u Vukovu: 1. ,die patliin, gevatterin'
,commater (?)'. — 2. ,die pathin' ,puella cui sum
commater'. ,Kuma' so zove i svaka ienska glava
od rodbine prave kume. — 3. ,euphemismus fiir
kuga'. of. kuga.
il. kuma krstena, vidi 1. kum, a.
u) iiopce (vidi primjere kod 1. kum, a, a)).
Er je meni kuma moja Barbara sestriea tvoja,
ter ne mogu ja uzet kumu moju za Jubicu. Nar.
pjes. mikl. beitr. 1, 47. Izjogose na Kopije ravno,
al' 3u dosle od Piperah kume, zakumise, te se
pomirise. Nar. pjes. vuk. 4, 124. Al' od mira
vjeru uhvatimo, ja cu prvi po6i pred kumama,
ja za glave bratsko mito dati. P. Petrovic, gor.
vijen. 28.
h) vidi 1, kum, a, b). Kako sto je, moja
mila kumo! (govori jovan Krsiite{ precistoj go-
spodi). Nar. pjes. vuk. 1, 123.
e) vidi 1. kum, a, c). A kada je bilo na
krstehu, kum je staru majku zapitao: ,Kako 6emo
kumi ime desti?' Nar. pjes. vuk. 1, 560. Tebe
j' majka naraa pokloiiila jos malenu kumu na
rukama. 1, 561.
(I) majka kiimdeta prema pravome kumu,
isporedi 1. kum, a, d). Dvije su se kume podig-
nule, dvije kume u jednoga kuma, u onoga Gr-
ci6a Manojla: jedtio jest© tanana Grkina, a drugo
je bijela Vlahiiia; u Vlahine cedo musko bilo, u
Grkiie nije no devojka, i dodose kuma na dvo-
rove, te krstise dvoje dece ludo. Nar. pjes. vuk.
2, 19. \j\ihi juuak kumce u naru6e, liemu kuma
pojubila ruku. 3, 325. Kumfietom ga kuma da-
rovala. 4, 16.
b. na krizmana, vidi 1. kum, b. Kumovi i
kume na potvrdeiiu daju se. I. Velikanovii, uput.
3, 40.
c. nevjesta prema (vjencanome) kumu, vidi
1. kum, d. Idi, duXde, izgubio glavu ! kako 6e te
objubiti kuma ! Nar. pjes. vuk. 2, 335. Veli nemu
Bugarka djevojka: ,Bolan kume, duzde od Mle-
taka! pod nam' ce se zemja provaliti, a vi§e nas
nebo prolomiti, kako ce se kuma milovati !' Re6e
rijec duzde od MIetaka: ,Oj ne luduj, moja mila
kumo! ja sam do sad devet oblubio, kumo moja!
kuma krstenijeh, a vjenoane dvadest i cetiri'.
2, 336. Oj devere, kamo tvoja suasa? a ti, kume,
kamo tvoja kuma? 2, 339. Kiima kiima ako nije
darovala, nije mu ni brige zadala (cim 6e on nu
darovati). Nar. posl. vuk. 163.
d. ne zna se za ove primjere, pripadaju li
pod a ili pod c. Sad nije uzdana nevista u di-
vera, kuma u kuma, rodica u rodjaka. J. Ba-
novac, pripov. 186. Kuma nudena kao i ca§6ena.
Nar. posl. vuk. 163. Ne idem ni u kume ni u
druge. S. !^ubi§a, prip. 266.
e. kaie se uopce zenskome eejadetii kao kum
muSkome, vidi kod e, osobito pod b). u ovome je
KUMA, e. 71
/■■misltt obiittije kumioa. u dva se aludaja upotre-
hfava svngda kuma (kao eufemizam) :
ti) kad se povori o ojeHici. — U Dubrov-
nikii od XVI vijeka. Kmocka k6ori, kradoaroa i
kume (kao da je ipokoristik) ti raalo ne rijeb.
M. Driifi 202. — U naSe vrijeme ko sretne vje-
Uicu, da mu ne naudi (da mu srce ne izije),
treha da rede: ,Kuma, subota te sraola!' P. Bud-
mani.
b) 0 kitzi. Kad kuga mori onda joj slabo
govore ,kuga' nego ,kuma' (kao da bi je s tira
omilostivilil Vuk, iiv. 220. vidi i u Vukovu
rjeiniku. Cuma je 2iva kao zena; sejaoi joj te-
paju kao da im je ,kuma' samo da je ne najute.
M. B. Mili66vi6, ?.iv. srb. 2, 62.
1. KUMAC, m. vidi 1. kukavica, c. KumaC,
Bombinator igneus. Vinica. D. Hire.
2. KUMaC, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu
knezevadkome. l^iva u Kumafiu. Sr. nov. 1870.
31.
KUMA6a, /. druga, posestrima. — Po Vuku
je rijei rumunska. vidi kod druzicalo. — U Vu-
kovu rjeiniku: cf. druJiCalo.
KUMAC, adv. vidi komad. Tuga moja tuga,
svaki dauak druga, kumac jedna projde, vejek
druga dojde, Jaftke. 116.
KUMAJ, adv. vidi 1. komaj. I ja sam se ku-
maj maknul, da ui me je posikao. Nar. pjes.
mikl. beitr. 1, 16. Nar. pjes. bog. 121. (1663). Na
Skujicu kumaj kukne, ve}ek strela va dno pukne.
Jaiko. 267. Kumaj ,vix aegreque' jedva ,a peine'.
u Belostenca po kajkavskom narjefiju komaj ; cf.
tur. jkumahiij' (nije mi poznato) i ism. ,kauiu'.
v. Bogi5i6 u Nar. pjes. bog. 371.
KUMAK, kumka, m. dem. 1. kum. — Akc. se
mijena u voc. sing. kiimSe, u gen. pi. kiimaka,
u voc. pi. kfimci. — U Vukovu rjeiniku: hyp.
V. kum.
KUMAKATI SE, kum§,kam se (Hi kiimafiem
se?), impf. vidi kumati se. Mnogi Arnauti zvali
so ga, da im prvi put si§a decu, pa su se s toga
kumakali s nime. M. D. Mili6evi6, pomenik. 5,
753.
KIJMALO, n. vidi u Ivekoviievu rjecniku: kao
kumstvo, i vese}e nakon kumovana, isp. krstici.
— Tebi ne dam dva posopca sina, da ti sami
idu pod plauinu, Pavelicu, tebi na kumalo. S.
Vojnikovii. rp.
1. KUM AN, m. u Vukovu rjecniku: vide ku-
masin.
2. KTJMAN, m. ime muSko. — U spomeniku
XIII vijeka, i otale u Daniiiievu rjecniku (Ku-
manb). ,Kumanb' (tri puta). Mon. serb. 12.
(1222—1228).
3. KUMAN, m. ime varosici u Banatu. §em.
prav. 1878. 94.
KUMANI, m. pi. ime mjesno.
a. vidi u Daniiiievu rjeiniku : dva sela, jedno
na Dunavu ,Kumany', a drugo u Bitvi ,Kumanii'
dade car Lazar Eavanici. M(on. .serb). 199. (1381).
S(r). l(etop). 1847. 4, 54. ono prvo ima i sad kod
GradiSta (vidi b).
b. selo u Srbiji u okrugu pozarevaikome.
K. Jovanovic 140.
KUMANIC, TO. ime muiko. — xiv vijeka, a
izinedu rjecnika u Datiiiicevu (Kumauicb). Ku-
manicb sb detiju. Mon. serb. 60. (1293 — 1.S02).
Kumanicb. De6. hris. 12. 18. 86. Gla.suik. 15,
289. (1348?).
KUMANICA, /. mjesno ime.
! KUMANSKI
u. zaselak u Srbiji u okrugu uziikome. K.
Jovanovii 152.
b. pomine se prije naSega vremena kao ime
manastiru. Kumanica (mon.). S. Novakoviii, pom.
136.
KUMANICEVO, n. ime nekakvu selu Ho se
pomine xiv vijeka. — Uprav je adj. pass, od
Kuraanic. Selo Kumani£evo. Glasnik. 24, 255.
(oko 1380).
1. KUMANIN, m. iovjek iz nekoga turskoga
naroda (strus. no.ioimi.i), od kojega ima joS po-
tomaka u Ugarskoj (ali sad govore magarski).
— Mnozina: Kumani, u atarijim knigama s ob-
likom Kumane. — Od prvijeh vremena, a izmedu
rjeinika u Daniiiievu (Kumaninb ,Cumanus').
Ugrbskorau kra[u mnof-bstvo innogo Ugri i Ku-
mani sbbravbsu. Domentijan'> 153. SbVbkupiSe
okolo sebe vojsku mnogu jozyka tatarbska i Ku-
mani. Danilo. 115. SlySavbse ia sevornijo strauo
Kumane. Aleks. novak. 17. Muza Kumauina.
28. Kipoklance ki Kumane obratiie. .1. Kavanin
307b.
2. KUMANIN, m. ime musko. — xiv vijeka.
Dedb imb Kumaninb. De6. hris. 47. 99.
KUMANLUCI, m. pi. ime sumi u Begajici (u
okrugu biogradskome). .Sjekao sam drva u Ku-
raanlucima'. ^. Stojanovi6.
KUMANOV, adj. koji pripada Kumanu (vidi
3. Kuman). — Kod mjesnijeh imena.
a. Kumanov Vis, Mcakvo brdo. Na Kuma-
novom Visu. Eat. 22.
b. Kumanov Bob. — xiv vijeka. U Kuma-
nove Bobe. De6. hris. 95. '
KUMANOVA, /. mjesno ime. — Prije nasega
vremena. S. Novakovid, pom. 136. — isporcdi
Kumanov.
KUMANOVIC, m. prezime (po ocu Kumanu).
— XIV vijeka. Dobroslavb Kumanovicb (,-ik').
Dec. hris. 69.
KUMANOVO, n. mjesno ime. — isporedi Ku- ,
manov. ^ ■
a. vidi u Daniiiievu rjecniku : selo koje je
kraj Stefan Defianski dao Decanima. M(on). i ".
s(erb). 94. (1336). Selo Kumanovo. Dec. hris. 26. \, ^
95. Mede Kumanovu. 26. 96. ';
b. vidi u Vukovu rjeiniku : [varos u Staroj
Srbiji] s primjerom iz narodne pjesme: Na onome
ravnom Kumanovu, oude bjeSe Kostadine bego.
— Na Kratovu gradu bijelome, na bijelu gradu
Kumanovu . . . Nar. pjes. vuk. 3, 56. Po Te-
tovu i po Kumanovu. Pjev. crn. 105*.
C. selo u Srbiji u okrugu pirotskome. M. D.
Milidevid, kra}. srb. 238.
KUMANSKI, adj. koji pripada Kumanu Hi
Kumanima.
a. vidi u Daniiiievu rjeiniku: kumanbsky,
neke su nive crkve treskavacke isle ,odb ku-
manbskoga puti'. G(lasnik). 13, 370. — ne znam,
treba li shvatiti da pripada Kumanu Hi Kuma-
nima.
b. koji pripada Kumanima (narodu, vidi 1.
Kumanin). Pojemfa sily mnogyje jezyka ugrb-
skaago i kumanbskaago. Danilo 17. Bezboznaago
jezyka kumanbska. 371. Sam ze vojsku ku-
manbsku shodivb. Aleks. novak. 17. Tloh Ku-
manski, razlik pake, vuka sebi odabra' je. J.
Kavanin 291l>. — J adv. kiimanski, o jeziku.
Kumanbski umejusta obretoSe. Aleks. novak. 28.
C. koji pripada Kumanima (selu, vidi Ku-
mani, b). Kumanska (opslina). K. .lovanovic
140.
KUMAN 7'
KUMAN, adj. Icoji pripada Kumanu Hi Ku-
manima. — Kod wjesnoga imena. — xiv vijeka.
vidi a Dnniciceou rjciniku: Kumahb, selima je
Grafianici i Selcu isla meda ,na Kumanu Glavu'.
M(on. Serb). 5(53. (1322).
KUMANE, n. djelo kojijem se ko s kirn kiiina.
— U ViikuvH rjccniku.
KUMAREVO, n. mjesno ime u Srbiji.
(l) selo a ukrugit ni.^kome. M. D. MiliAevic,
kral. srb. 123.
b) selo It okruyit vranskome. 30i).
KLTMASUR, HI. vidi 1. komesar. — U aikav-
skomc spomeniku xv vijeka. Pu56ain mojim ku-
luasurom po 2 dubat. Mon. croat. 61. (1437).
KUMAS, m. neka osohita vrsta tkana u kojoj
se zice od osnove ne provlaie pod svaka draiju
zicu od potke, nego (naj cesce) pod svaku osmu,
i to tako da se potka s jedne strniie (s lica) go-
tovo i ne vidi; osnova je obiciio svilena i ne-
upredena, te je ovakovo Ikane s lica vrlo mekano
i lasti se (tal. raso, franc, satin, nein. atlas). —
Tur. qumas, tkane, od arap. qumiiS, sve §to na
zemju pada i po zemji se viice (mrve, otpaci),
cilim, pa i tkane uopce. — Od xviii vijeka, a
izmeda rjecnika u Vukovu: ,der atlas (eine art
seidenzeug)' ,sericus pannus densus et colustratus'.
a. u znaccnu kao sprijeda (u nnj prvoine
priinjeru nije dosta jasno, jer se u istoine riiko-
pisti iz kojega je uzet primjer iesti) nalazi rijec
atlaz). Jedne (nariikeice) od plavetne svile da-
inaska, druge od kumaJa crvena, vothe uaruk-
vice od zelena kumasa. Glasnik. 56, 244 (1733).
I na noj je tesko odijclo: tri kavada jedan vrh
drugoga, dva kumasa od svile zelene. Nar. pjos.
vuk. 3, 26(j. I sa nogu ga6e od kumaSa. 4, 211.
Devojka sam, kumas na prodaju, dok sara kumas,
.svakome sam draga; kad ostaram, nijesam ni-
kome. Nar. pjes. here. vuk. 208. — U pjesmaiiia
stoji eesto pred dritgijem supstantivom (n. p. an-
terija, jorgan) u znacenu: od kumasa, i ne mijena
se kao da je s onijem slozeno. Na ko.su)u kumas-
anteriju. Nar. pjes. juk. 240. Trava co nam
duSek biti, desna ruka svilen jastuk, vedro nebo
kumas-jorgan. Nar. ijes. vila. 1866. 700. DiXo
lieuju kumas-jorgan s glave. Nar. pjes. horm.
1, 280.
b. vidi u Vukovu rjecnikii : (u Srijemu) erna
pantlika od kadife sto seoske djevojke nose na
vratu.
KUMA.SIN, m. uprav je augin. kum, upotre-
bfava se naj cesce u vokativu i pokaztije josjace
lirijatcfstvo nego kum. — Od xviii vijeka, a iz-
medu rjecnika it Vukotni (,vertraulich fiir kum').
Jo§ govori kumasine Zuue. Nar. pjes. bog. 341.
Slusajder ti, kumasine vu6e ! D. Obradovic, basue.
177. Nije to tako, moj kumasine. V. Vrcevi6,
niz. 132.
KUMaSlI, ad:j. (nacinen) od kumasa (stoji u
suijem primjerima pred jorgan). — isporedi ku-
mas, a. — Ne mijena se po padezima. — Po-
staje od kumas turskijem nastavkom \y. — U
nase vrijcme u pjesmama. Pokri nega kumaSli
jorganom. Nar. pjes. here. 97. Ta odbaci ku-
ma.sli jorgana. Nar. pjes. petr. 2, 498. KumaSli,
obojak debeo. u Nar. pjes. here. vuk. 3.i8. Ku-
masli, fini. u Nar. prip. vrc. 226.
KUMATI SE, kumam se, impf. (reciprocno)
pozdravfati se zovuii jedan drugoga kume. —
isporedi kumakati se. — U nase vrijeme, a iz-
medii rjecnika u Vukovu (s kim ,sicli als ge-
vatter begriissen' ,salutare se iuvicem no kum
vocabulo'). Milan Obrenovi6 iz nahije rudnicke.
KUMCAD
s kojim se Karadordijo kumao. Vuk, prav. sov.
17.
KUMBARA, /. vidi lubarda, pcrs. eliumbore,
ehumpere, tur. kumbara. — isporedi kum|)ara.
— Od XVIII vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu
(vide lubarda). Po6ese pozdrav}atl Turke u graiiu
kumbarama. J. Rajic, boj. 74. Bije Beoa sa
fiotiri strane, s jedne strane iz topova bije,
s druge strane juris bez prestanka, s treco
strane lagum potkopava, a s cetvrte kumbarama
pali. Nar. pjes. vuk. 3, 46. I poveze tope ba-
jemeze i kumbare cim
barde cim gradove pali
jradove prima i lum-
4, 219. Oboi'io tope i
kurabaro. 4, 220. Eto puce prokleta kumbara,
to udari Potra gospodara. 4, 221. Koliko mi jo
kumbara vi§6 glavo puklo. Vuk, dan. I, 78.
Stane ga biti iz topova i patiti iz kumbara. 5,
47. Tako ogaii sipa iz topova i kurabaro liitase
lubarde. Osvetn. 3, 136.
KUMBARAGI.JA. m. tur. qumbaragy, covjek
(vojnik) sto pali kumbare. — U nase vrijeme, a
izmedu rjecnika u Vukovu (,d6r bombardier' ,py-
robolarius'). Da nam po§lu kumbaragiju. Djolo-
vod. prot. 131.
KUMBARSICI, adj. koji pripada kumbarama.
130 cepova kumbarski. Djelovod. prot. 216.
KUMBAS, vidi kubas. Vrc(evie) mesto ,kubas'
ima kumbas. u Nar. zag. novak. 61.
KUMBAT, m. preziine. — isporedi Kumbato-
vie. — Pontine se od xviii vijeka. Vikovicu i
Ivumbate! J. Kavanin 134'>. Od Kastela Kaje-
vic, Ivanoevio i Kumbat Ivan. And. Kacic, kor.
487.
KUMBATOVIt'"., /« prezime. — isporedi Kum-
bat. — Pomine se xviii vijeka. Fratar Kumba-
tovi6 od Imoskoga. And. Ka6i6, kor. 488
KUMBERIJA, m. prezime Hi muski nadimak.
— xvin vijeka. Glasnik. ii, 3, 78. (1706-1707).
KUMBRA, /. vidi kumbara. — Na jcdnomc
mjestu XVIII vijeka gdje stoji jamacno radi stiha.
Stjepan heroeg man s Brgata trjeskovite i gn-
ruoo kumbro moce, kad mu (Dubrovniku) vrata
i uzga toke dvore i kuce. J. Kavaniu 182t>.
KUMBUR, m. ime selu ii__Sutorini Y«e zna se
ko je zabi^ezio). — Od xviuvTjeka. Kad su doSli
ponti od Kumbura. Nar. pjos. bog. 201. Da bi
dosli na mejdan junaiki s tankijom fustam su-
prema Kumburu. 207. Kumbur je nase|ono
mjesto nakraj mora u Boci. V. BogiSic u Nar. ,
pjes. bog. 386.
KUMBURA, f. vidi 1. kubura. Kumbura, puska
mala, arbanaskog obicaja. u Nar. prip. vrc. 226.
KUMBURLIJA, /. vidi kuburlija. — U pjesmi
crnogorskoj nasega vreinena. Ugrabi mu dvije
kumburlije, pa u Turke obje obrnuo. Nar. pjes.
vuk. 4, 87.
1. KUMBUS, m. vidi kubuz. Pisato Tomi Mi-
linovicu, puskoloju, da nafiini jedan kumbus. u
M. D. Mili6evi6, pomenik. 3, 316.
2. KUMBUS, TO. kombost'^ kupus? — U nase
vrijeme. Kad su soli na veeeru, izneso im majka
naj prije kumbusa zajedno s tikvom pomijosaiio.
Nar. prip. vre. 140.
KUMCaD, /. coll. kao mnozina od kumca. —
U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu :
coll. V. kumce ,die pathen (ohne uutorschied dm
geschleehtes)' ,filii (aut filiae) baptismales'. —
(drujo) vide kulu o(d) devet tavanali, a pred
kulom lijejja uevjesta, do dva drzi u narucju
siua .... Tad nevjesta ruei mu pristupa, zakumi
kum6at) t
fjii BoRom istinijem . . .: ,Prirai kuin6ad Nova-
kovii-OrujoI' Grujiea joj kumfiail privatio. Pjev.
(.ru. Va^. Kiimfiad tieba dii svoiuo kumu uka-
ztiju poJtovaiie. V. Bogisid, zborn. 388.
KUMCe, kuinfeeta, n. dijete kr.iteno (uvaico se
-ore prema kuinoi'imaj, isporedi 1. kum, a, c) i
kuina, a, t'^. — Nema mnozine, vidi kum6ad. —
Od xviii vijeka, a ismeda rjeinika u Vukovu:
,dnr patho (das kind)' ,filius baptismalis'. Kum
ill kuma ne moXe s kiimfietom . . . viniat se. 1.
Grli6i6 101. Da so kiimco nauci zakona Boijega.
Pisanica. 39. ZaJto sii kumovi otci duhovni koji,
kad l)i bila potriba. duXiii su naufiiti kum6e za-
koiiu Bo/.ijemu. J. Banovac, razg. 219. Da kako
oiii koji krsti, tako i kumovi s kumi'etom ulaze
u rod.-^tvo duhovno. A. KaniiSli6, bogo|ubnost.
27(1. IV je kuma kumfa iznijela, da car krsti i
da ga dariva. Nar. p.jes. vuk. 2, 15-5. Uze kume
kum6o iz naru6a, jubi juaak kurafie u naruoe.
3, 325. Kumftetom ga kuma darovala. '1, 10.
Umre kurace, raskido so kumstvo. Nai\ posl.
vuk. 333.
KlfMERAK, kumorka, m. vidi kuiujerak.
KI'MENDAT, kumondata, »i. vidi komeiidat.
— XVII vijeka. Statut trsat. (1640). 219.
KUMESAR, kumesara, m. vidi 1. komesar. —
Od XV vijeka. Zvrhu toga vsega moga odlucenja
stavim moga kumesara gospodina Luku. Mon.
Croat. 65. (1445).
KUMETIC \, /. mjesno ime. — vidi u Dani-
cicevu rjecniku: mjestu jo Livadi u Svetoj Gori
isla meda ,pokraj mora na Topila blizb Kume-
tice i otb tuj prema Kumetice na carbskyj putb'.
M(on. serb). 126. (1347).
KUMFIN, kumfina, m. vidi kunfin. — xv vi-
jeka. Dasmo sinokosu sa vsimi kumfini i mejami.
Mon. Croat. 90. (1461). Poll kumfina te crikve.
138. (1490).
KUMFKATARSTVO, n. vidi bratinstvo, e) i
fratija. — Nacineiio od tal. confratfernita. — xv
vijeka. Prijasmo vas v nase kumfratarstvo i
V bratarstvo. Mon. croat. 145. (1491).
1. KUMICA, /. dem. kuma. — Akc. se mijena
u, gen. pi. kiimica. — Od xvi vijeka (vidi F. Mi-
klosi6, lex. palaeoslov.^ kod kumica), a izmedu
rjeinika u Stulicevu (v. kuma) i u Vukovu (dim.
V. kuma). — Oesto se up<>treb(ava, ali ipak nemam
nijednoga primjera za pravo znacene (kad se
kaze zenskome djetetu Hi kao od dragosti).
il. maze znaciti sto i kuma uopee. Drugo
(rodstvu) jest meju kumom i kumicom krstje-
noga i meju otcem i majkom krstjenoga. Blago
turl. 2, 325.
b. zensko kumce. Kumica, dijete (zensko) ko-
jerau kumujes. N. Lepeg. slovinao. 1884. 108.
«. ?« Dubrovniku se zovu ovako Konavaoke
kojima se tie zna ime. — isporedi 1. kum, e, b).
2. KUMICA, /. ime liekakvu selu. V sele u
Kumici. Spom. stojan. 45. (xv vijek).
KflMIC, m. dem. 1. kum. — Od xviii vijeka,
a i: medic rjeinika u Vukovu. — U primjerima
je znacene kao kod kumce. Duzni su nauciti ku-
mi6e naiik krstjanski. A. Ba6i6 293. Doce kum
i kuma ; . . . doce dva kumica koji krila dizu
kano dva orlica i svog otca stizu. A. Kanizlid,
roz. 22.
KUMID, i». lal. c6mito (od lal. comes), iovjck
koji zapovijeda mrnarima na ladi, a un je sum
podlozan kapetana (tal. nostroino, franc, maitre
d' ijcjuipage, nem. bootsraauii). — U Mikafinu
rjeiniku: kumid od galijo ,reraigum praefectus',
^ 1. KUMITI, 1, b.
i u Stulicrvu: kumid od galijo ,comito di ga-
lera' ,romigiira moderator'.
1. KUMIN, adj. koji pripada kumi. — Izmedu
rjeinika u Vukovu (,(Ior kuma' .commutris et
pestis'). Pak jo5 uzo .leliiio odelo, svoje svufio,
kumino nature. Pjev. cm. 233*.
2. KUMIN, kumiua, m. vidi kmin. — Od xv
vijeka (u mletaikome rukopi.iii, vidi u Sulekovu
imeniku), a izmedu rjeinika u Bidinu (,cumiiio
0 cimino, 1' liorba il cui senio piaco molto a' co-
lombi' ,ciiiununi' 240l>) i u Stuliievu (.cyminum,
cuminum'). Kumin (.cyminuiu'). Anton Dalm.,
nov. toSt. 361^. matth. 23, 23. Kumin (cumin u
mletafikomo rukopisn), rus. tmhh-l, icMiiHb, cos.
po(. kmin: ciminum (u miot. rkp.), cuminum
(Jambrosi6), comino, cyminum, cominum (Stulli,
u smskom rukopisu), Carnm carvi L., v. Kmin.
B. Sulek, iin. 184. i .< pridjevima .ito mu daju
drugo znacene: Kumin crni, p^eudomelantluum
(Durante), Agrosterama githago L. Kumin divji,
cuminum silvestre (Durante), 1. Lagoecia cumi-
noides L ; 2. Carum carvi L. (Alschingor). Ku-
min^ pitomi, Cuminum (Cyminum) L. (Durante).
B. Sulek, im. 184. Govori se i u Hrvatskoj. V.
Ivekovic, rjocn. (po kojema je zabifezen ovdje
akcenat).
1. KUMINA, /. u Stulicevu rjeiniku : kumina,
trava uz kumin. — Bijec je nslovenska.
2. KUMINA, /. ime mjestu u Srbiji u okragu
Sabaikome. Niva na Kumini Sr. nov. 1872. 310.
KUMINAK, kuminka, tn. vidi kumin. — Prije
nasega vremena. Kuminak, cumino (u sinskom
rukopisu), v. Kumin. B. Sulek, im. 184.
KUMIR, m. kip krivoga boga. — Ttijei je
stslovenska (kumirt i kumirb) nepoznata poslana.
— Nalazi se u knigama pisanima crkvenijem je-
zikom, pa su je iz crkvenoga jezika primili i pisci
nasega vremena (tako je i rus. KyMHpt). — Iz-
medu rjeinika u Stulicevu (v. idol s dodatkom
da je rijei ruska; ,ara, altare' iz inisala) i u
Daniiiccvu (kumirt ,idolum'). Sluziti gluhimb
kumiromb. Stefan, sim. pam. saf. 1. Smrada
gluhihb kumirb. 7. Stedjivost ne cini novae
kumirom. M. Pavlinovi6, rad. 119. i u Sulekovu
rjeiniku: ,g6tze; gotzenbild', i u Popovicevu :
,g6tze'.
KUMISAN, kumisna, adj. odijelo i jelo, uredno.
M. Pavlinovic.
KUMIS-ANTERIJA, /. uredna anterija. M.
Pavlinovic. — vidi kumaS.
1. KUMITI, kiimim, impf. pozivati Hi moliti
(koga) da bude kum. — Akc. kaki je u praes.
taki je u impf. kumjah, u aor. 2 i 3 sing, kumi,
M part, praet. pans, kumjen; u ostalijcm je obli-
cima onaki kaki je u inf. — Od xvi vijeka (vidi
c, a), a izmedu rjeinika u Stulicevu: .procurar
che alcuno sia compare o patrino' ,rogare ali-
quem ut etc. (vide kum) patris vices gorat', i u
Vukovu: koga ,zu gevatter oder zu beistand
bitten' ,advocaro pro teste baptismi aut conjugii'.
1. aktivno.
a. u znacenu sprijeda kazanome. a) kod
krstei'ia. Mare mu pride na sustraj, se mu se lipo
klonise, z ditetom v ruki kumise. Nar. pje-s.
istr. 2, 1.54. — b) kod vjeniana. Kuma kumi
Debelid-Novaka. Nar. pjes. vuk. 2, 471. Tebe
kumi Bogom istinijem i nasijom svetijem Jo-
vanom, da ti vjencas tiega i devojku. (isporedi
c). 2, 5'.l'J. Zeni se sto naj blize a kumi §to
naj dale mozeS. V. Bogisio, zboru. 210.
b. u jednom primjeru nasega vremena ku-
miti koga snaii: kumovati neyovu djetetu na kr-
1. KUMITI, 1, b.
77ri
KUMJEEAK, a.
Henu, vafa da je uprav znaienc: zvati ga ku-
inum. Sino6 sam 6edo rodila, hoces mo. kraje,
kumitii' Nar. pjes. here. vuk. '240.
c. kao moliti (s velikom silom), zaklinati.
— pravo je znacene kao kod a: moliti koga da
hude hum (Hi zvati ga kumoin), pa kao ktiin (jos
viSe nego prijate{ i rodak) da uradi ono za sto
.ie moli. ovako se .^iiacenc nalazi u orome pri-
mjeru: Bratimim te Bogom istinijem i kumim te
Bosom istinijem i va§ijem svetijem Jovanom, ue
daj mene crnu Arapinu. Nar. pjos. vuk. 2, 392.
— KZ kumiti stoji cesto i moliti, bratimiti, bra-
titi (u jednoin primjern i sestnti). — Izmcdii
rjecnika u Stuliceru: kumiti, kumiti i moliti
,orare et obtestari, erogitare', / u Vukonit: (po
jugozapadnijem krajevima) moliti , bitten' ,rogo'
n. p. i otac sinu i sin ocu moze re6i : kumim te
Bogom, ucini to. ovamo ide i ono sto so govori
i u Srbiji: .Kumices kugu da te umori' (ako ti
to i to bude). (Nar. posl. vuk. 164). ridi i: Bo-
gom kumi b'iela vila, Bogom kumi ban-Sekula:
, Bogom brate, ban-Sekule ! no vodi me ujku
tvome'. (Kad se kaze: , Bogom kumi', moglo bi
so re6i da bi va|alo kazati: , Bogom kume!' a
ne: , Bogom brate!' ali po onijem mjestima fpjesma
je is RisnaJ , kumiti Bogom' [i u obicnom go-
voru] znafii: vrlo moliti i zaklinati, tako n. p. i
sin rekne ocu, kad ga sto vrlo moli: , kumim te
Bogom!' Vuk). Nar. pjes. vuk. 1, 18'2.
a) uopce kumiti s oimkoiHJein znaienem
upotreb^ara se kao i moliti. Kucivrat: Noa te
jionesem u lijecnika. Arkulin : Kuoivrato, pace
te kum|u. M. Drzic 380. Sila sam ga jadna
luajka kumiti i bratimiti : ,Kazi meni, gavrane,
te bilige do istiiie!' D. Barakovic, vil. 199— '200.
Prosi te i kumi divojka i brati, da i ona umi
drugim kazivati. P. Vitezovic, odil. 5.S. Rodjaci
blizni oko nega kume i mole. B. Zuzeri 1 8.
Kosuta . . . slijedjena od lovaca . . . kumila je
jednu lozu, na koju se u potjeri iiamjerila. 224.
Molim te i kumim, da mi utaXiS stogod malo
ove bolesti. 336. Molim i kumim bit usliSat.
M. Pavisic 44. Lot poco jih kumiti i moliti.
And. Kaci6, kor. 19. Svak smrt kumi, sestri, da
dusmana tla6i. M. Kuhacevi6 141. Niti bi ja
tu usao da me ko kumi. D. Obradovie, basne.
368. Knigu mece. a vijara kumi: ,Ne nosi mi
pismo i hartiju!' Nar. pjes. vuk. 1, 474—475.
Ona (Jaiikoi'a sestra) skoci, dovati Sekula: ,Haj,
Sekula, doma da idemo !' kumi Janko sestru od
nevoje: ,Nemoj mi ga, moja mila seko ! e ja
nemam do hega nikoga'. 3, 2'22. No ga kumi
haga od Meduna: ,Ne za Boga, Babovift-Jovane !'
4, lis. Pasu mole i kume ga juto. Ogled, sr.
16. Svud je vodi po manastirima, i cita joj
masla i bdenija, kumi vraga u sve raauastire da
ostavi snahu Andeliju, kumi vraga, nista ne po-
maze. P. Petrovic, gor. vijen. 32. Ja te (zeno)
kumim, da mirujes. S. l^jubisa, prip. 44.
b) radi vece site dodaje se ii ime koga
Hi cega se moli.
iUl) u instrumentalu. (t(ia) Bogom.
Pa ill kumi Bogom velikijom: .Nemojto me u
jamu bacivat!' Nar. pjos. vuk. 2, 33—34. Kumim
liega Bogom istinijem, nek me pusti iz tamnice
klete. 2, 380. Kumim tebo Bogom istinijem,
Bogom kumim, a ruku ti [ubim, nemoj kmeta
koga izgubiti. 4, 384, Kapam' mole a Bogom
ill kume da im puste Korjenicko Turke. 4, .517.
Pusti mo, kumim te Bogom. M. Pavlinovie,
razg. 12. — bbJ>) Bogom i svetijem Jovanom,
vidi i sprijeda primjer, i pmi kod c). Kumim
te Bogom i svetijem Jovanom! Vuk, poslov. 211.
— rr<-) dnigijem cime. Kumim te nebom i ze-
mlom. S. ^iubiga, prip. 143. Kumi, zeno, sina
mlijekom i nasijem suzama, da nas ne osramoti.
36. Kumimo te hjebom carevijeiu da se mioes
s nase granico. 120. U Dtibroimiku Sf. govori
(kad se sto moli sto nije ba§ vele vrijedno) : , Ku-
mim te ledom', va^a da je s toga Ho se za ma-
len posao nece da pomine Bog Hi rtebo. V. Bud-
mani.
bb) II akiizatiini .s prijedlogom za.
Kumju te za Boga, pomozi me. M. Drzio. 41")
Kumim ve za Boga svakom stvari ! (Kad ko koga
moli. LI Crnoj Gori). Nar. posl. vuk. 163.
cc) i ovi primjeri pripadajii amo :
Kumim te triput od neba do zemje, nomoj S|)ati.
S. Lubisa, prip. 103. Ja te kumim od neba do
zemje. prodi (mc) se. 17-5.
d. ziiaci zaklii'tane kao kod c, ali nije
objekat ce(ade sto se moli nego nebo, zcmla i
drugo sto (dobro i zlo, n. p. zinija), tako da
objekat stoji od prilike kao instrumental kod c,
h) aa), te se onijem zakline. Kumim nobo, nad
tobom koje je, zem[u kumim, pod tobora koja jo,
ne otimaj moje Ikonije. Nar. pjes. vuk. 2, 603.
Kumim ti zmiju pod kamenora I Kumiiu ti plocu
na koju peces leturdiju ! Kumim ti (svu stoku
rodomi tvoga psa, put kojim ide§ i zmiju pod
krsera i ticu u gorul (sve troje a Crnoj Gori).
Nar. posl. vuk. 163.
e. nije mi dosta jasno znacene: Tako me
ne kumile gore i vode! Nar. posl. vuk. 299. (tako
nc poginuo u gori Hi u I'odi?).
2. sa se, reciprocHO, postati kum Hi kuiiia
(jedno drugome). — I:medu rjecnika u Vukovii
(s kim .mit jemand kum werdeii' ,cumatus ne-
cessitudinem ineo'). Mislel sem Maru jubiti, sad
mi se s liome kumiti. Nar. pjes. istr. 2, 154.
Da Bog da i milost Bozja, s kumovima se ku-
mili, sve s drage voje, boz nikakve nevoje! (Za
nevoju se ko kumi s kime, n. p. kad covjek
ubije koga pa se poslije moli za mir i oproStoAe.
Vuk) ti Vuk, ziv. 77. Nit' ionio nit' koga udao,
niti 06 se ko kumiti s liimo. Osvetn. 3, 41.
2. KUMITI, kiimim, impf. na koga, nijerao
koga glavom ali rukom k sebi prizivati. cf. na-
kumiti. M. Pavlinovie.
KUMJEEAK, kumjerka, m. vidi carina, 1 i 2.
— Rijec je dalmatska (nidi kelomna, kimak) od
lat. eommeroium (xiii i xiv vijrka u Dubroa-
niku pisano comerchium, comerclum, vidi K. Ji-
re5ek, die Komanen in deu stadten Dalmatiens.
1, 90a), a vala da nije od ngrc. xovcn'Qxior, jer
bi po svoj prilici mj. drugoga k bHo 6. isporedi
i dumruk. — -je- stoji po juznomc yovoru mj.
e, premda se u vecini primjera nalazi e, ali sa
primjeri iz Mon. serb. 37 i 38 uzeti iz spomenika
pisanijeh vrlo nevalalijem jezikom i grajijom, pa
i u Mon. serb. 46 i 48 stoji gdjegdje e za c; a
jcdan put ima kurairbkb. — Od xiii vijeka, a
izmedu rjecnika u Danicicevii (kumerbkb, gledaj
kumerbkb; kumerbkb ,portorium', ngr. xoufify-
xior; ,telonium').
a. portorium, carina Sto se placa. Da si ku-
pujutb i prodajutb svobotbno vbsaku kupbju, i da
imb se ne vezbmetb kumerekb ni nikire danbje (sic)
ni vb grade ni na sbbore ni vb solehb kupbcemb
ni na moste ni na rfikahb ni na putehb .... Za-
konb koie (sic) jestb odb kumerekb solbski medu
krajb srbpbski i gradb djubrovbcki. Mon. serb.
37 — 38. (1253). Kumerbka ace postavi krajovb-
stvo mi, da stoji u zakone otbcinne mi. -46.
(1254). Kumerbka da drbzimo krajovbstva ti .u
zakone gospodina otbca ti. 48. (1254^1256). Moj
kumerbkb i Nikonovb ne stalb u ('y)iioj nice, liSe
KUMJERAK, a.
KUMPANIJSKI
u vn§o opbiMiiS. 49. (1265). Da iiub (Dubruvca-
iiima) da kto bude carinikb u Svetoini. Sri>di
kiiiuerbkb soliii dubrovb6bki za tri ^odista. Glas-
iiik. 27, 'iaf). (13.">1). Za kumirbkb solbski, pro-
dah ga vasimb poklisaromb za ^udiSto za 9 sbtb
poi-bperb. Mon. sorb. 174. (i;i,5ii— 13(i7).
b. toloniiim, nidi carina, b. Odb roke drinbske
do Noretbvo kumerokb solbski da iiostb na ino
iiie.sto rasbve vb Djubrovbnikb. Muu. sorb. 38.
(1253). moglo hi snaiiti Ho i stovariSte, trziSte.
KUM^ENE, n. djelo kojijem ko kiimi Hi se
ko ktimi. — Izmedii rjeenika u Vukovu (verbal
V. kumiti u. kumiti se). Tamau mi je dijete za
kuiulei'ia. Nar. pjes. juk. 608.
KUMODRaAkI, adj. koji pripada Kwnodrazi.
KuiunilraSka ((ipitiita). K, .lovanovid 98. — I
kml mJi'siHujd iincna: KumodraSko Brdo u okrugu
hioijrad^konx;. Niva u Kumodraskoin Brdu. Sr.
nov. 1861. 722.
KUMOBRA^, /. ime selu u Srbiji u okrugu
hiogradskome. K. Jovaiiovic 98. — Izniedit rjee-
nika u Vukovu fselo u srezu vracarskom okruga
jiodunavskog]. U selu Kumodra^i. M. D. Mili-
covi6, srb. 63.
KUMOR, m. Cucumis sativus L., krastavac,
krastavica, kukumar, ugorak, umorak. u Lioi. V.
Arsenijevic. Kumor (Sab|ar), v. Kukumar. B.
Sulek, im. 184.
KUMOSTVO, vidi kumovstvo. Zo je bilo Kra-
)evicu Mark'., da ga nije na kumostvo zvala.
Nar. pjes. u Stonu. D. Surmin.
KVMOV, adj. koji pripada kumu (ridi 1. kum).
— Izmedu rjeenika u Vukovu (.des kum' ,ad
testem baptismi aut conjugii pertinens'). U vo)i
kumovoj. A. Bacii 276. Kumov momak. Vuk,
rjeftn. kod prikumak.
KUMOVAC, Kumovca, m. ime visu u Srbiji u
okrugu sabackome. M. D. Milicevic, srb. 418.
KUMOVAN, kiimovna, adj. vidi kumovski. —
U jednoga pisca nasega cremena. Luka obade
kumovue i prijatejske ku6e. S. !^ubi§a, prip. 138.
KUMOVAlilE, n. djelo kojijem se kumuje. —
Izmedu rjeenika u Vukovu. Kumovaiie Grfiica
Manojla. Vuk, nar. pjes. 2, 19. A tako ti ku-
movana, kume! Osvetn. 2, 11.
KUMOVATI, kiimujem, impf. raditi kao kum,
biti kum. — Akc. kaki je u praes. taki je u impf.
kumovah, u impt. kumuj, u ger. praes. kiimu-
juci ; u oslalijem je oblicima onaki kaki je u inf.,
osim aor. 2 » 3 sing, kiimova, part, praet. act.
kiimovao, kiimovala, part, praet. pass, kikraovan.
— Od XVIII vijeka, a izmedu rjeenika u Vukovu
(kome ,zu gevatter stehen' ,sum testis baptismi
aut conjugii').
1. aktivno.
a. uopce. Na krslenu jedan ill dva ku-
muju. A. Badic 292. Vazda je bio obicaj, da na
krstehu dva kumuju, a na krizmi jedno. J. Ba-
novac, razg. 219. Dvoje ulazi u kumstvo, t. j.
oni koji kumuje i koji se krizma. 271. Ako
nijesam kumovao, a ja sam kroz plot gledao.
Nar. posl. vuk. 7. U kojoj ku6i ja kumujem,
sva ce)ad meni i mojemu postaju kumovi, a moja
onoj kuci. V. Bogi5i6, zborn. 376.
b. ako se izrice cefade (Ho se krsti, vjen-
cava itd.), to stoji:
u) obiino u dativu. Mu§ko Xenskomu
moze kumovati. .\. Baci6 29,3. Car Mihail je
Bogoru (na krstu) kumovao. A. Kani/.lir, kam.
146. On svojoga okumi ujaka, okuuii ga i ku-
movao mu (ujak). Pjev. cm. 285".
/*) rjede u akuzativu kao ohjekat, te jc
onda kumovati prclazni glagol. Kad u orkvu
decu unesose, kumuje ill t^utica Bogdauo, i ku-
mova docG sodamnaost. Nar. pjes. potr. 2, 42.
A nii s I'limo gorom putujomo, jer smo t'lega
codom kuinovalo. Osvotn. 2, 14. No se roSo uz
Srbiju stojuu i kumuju u podini Marka. 6, 33.
C. u ovome primjeru kao da je znaicne
slii'no znaienu pod 2. Kao da nijosu ni kumo-
vali ui drugovali. S. ^ubiSn. prip. 99.
d. ciniti da ko (objekal) bude koine (s kime)
kum. — U jednome primjeru naiega vremena.
Sila raju i kumuje s Turkom. Osvetn. 2, .59.
2. sa se, reciprohio (kumuju jedan drugome
pravi kum i onaj kojemu je onaj kum). Oni su
se kumovali s I'limo. Hrv. nar. pjes. -1, 29. Za-
ludu se s vami uiirimo i kuraujomo. S. Lubisa,
prip. 156.
KUMOVCAD, /. colt, vidi kumdad. — Kao da
je mnoHna prema kumovde, ali za ovu rijec
nemam potvrde. — U na§c vrijeme. Da so brinu
za kumovdad. V. Bogisid, zborn. .388.
KUMOVCE, n. vidi kod kumovcad.
KUMOVIC, m. prezime. — U naUe vrijeme.
Schom. bosn. 1864. i. xxvii.
KUMOVSKI, adj. koji pripada kumu Hi ku-
movima. — Od xviii cijeka, a izmedu rjeenika
u Vukovu (,dem kum zustehend' .quod decet to-
stem baptismi aut conjugii'). Djetcu kumovskoui
rukom strid. I. Grlicid 35. U Srijemu kazu;
, kumovski momak'. Vuk, rjecn. kod prikumak.
Ova se zdravica zove ,kumovska', no u napijaiiu
od kuma uema ni spomena. Vuk, nar. pjes. 1, 77.
I raspopa uodio grdna, gdjo ne nosi okanicu
ravnu, da kumovsku bukliju mu daje. Osvetn.
2, 110. — Kuraovska slama, ovako se zove po
narodnome pricanu i vjerovanu svijetla nejednaka
pruga sto se vidi obnoc preko svega neba i (eti
i zimi. vidi u Vukovu rjecniku: Kum6vska slama
(na nebu) .die milchstrasso' ,via lactea'. Srbi pri-
povijedaju daje kum u kuma ukrao breme slame,
pa kako ga je nosio, slama ispadala i prosipala
se putem, onako Bog ostavio na uebu za vjecni
spomen. — A duz cologa neba pruzila se ^ona
mlecna staza sa kumovskom slamom. M. P. Sap-
canii; 1, 153.
KUMOVSTVO, n. vidi kumstvo. — Rijec je
stara, ispnrcdi rus. Ky.MOKcriio, mozebiti i pra-
slavenska, isporedi po^. kumostwo. — Izmedu
rjeenika u Stulicevu (uz kumstvo). Narod broji
u duhovno srodstvo kumovstvo krsno i krizmeno.
V. Bogisid, zborn. 206. — I u nase vrijeme u
Dubrovniku gdje je obicnije nego kumstvo. P.
Budmani.
KUMPA.NIJA, /. tal. compagnia, drustvo, pa
i u osobitome smislu vojnicka ceta (od prilike
100 do 200 momaka) kojom zapovijeda kapi'tan
(franc, nem. compagnie). — U nase vrijeme.
•A. drustvo. - U nase vrijeme u Istri. Draga
moja kumpanija, verni prijatejil Nar. pjes. istr.
3, 15. Kumpanija .societas'. D. Nemanic, cak.
kroat. stud, iftsg. 61.
b. ceta vojnicka. — Od xviii vijeka, a iz-
medu rjeenika u Vukovu (,die kompagnie' .certa
militum turba, centuria'). Kurapanije vojnicke.
A. Kanizlid, uto6. xxiii. A ja odo s mojom
kumpanijora od kuda su po naj tjesni klanci.
Nar. pjes. vuk. 4, 253—254. S topora i s jednom
kurapanijom. Vuk, dan. 5, 34. Pisato kapotanu
Milisavu, da zakazo ]udiua po liegovoj kumpa-
niji . . . Djelovod. prot. 180.
KUMPAniJSKI, adj. koji pripada kumpaniji
KUMPANUSKI
(rtdi kiimpauijii, b). — U Vukuoa rjecnika: ,liniM-
pagiiin-' ,qiiod est centuriao'.
KUMPAN, kumparia, m. socius, drmj. — Od
tal. compagno. — Od xvi vijeka po zapadnijem
krajevima. Vi ste sad kumpatii, a ja sam s ocom
bio. N. Na]6skovic 1, 291. Zasto se stije od
Eg'idija kumpaua i druga svetoga nasega iacka.
1. Xntik, ogl. 11. Kumpiin , socius'. D. Nomanic,
eak. kroat. stud. 38. Kumpaii, it. .compagno',
drug. Nasa sloga. god. 11, br. 11, str. 4-1.
KUMPANATI, kumpaiiam, impf. pmtiti. —
Od tal. compagnaro (sad acoompagnave). — Od
XVIII vijeka po zapadnijem krajevima. U jednomu
i drugomu podvizaiiu. s oCima jima se kumpa-
liati. I. Kra|ic 63. Ne boj se ti, du§o draga,
ja cu tebe kumpanati. Nar. pjes. istr. 6, 3.
KUMPAE, m. kum. — Od tal. compare. — U
nnse vrijeme u Istri. Kad so komar s muhom
spravi, su je bratjii na pir pozval, a soviou za
svaticu, a komara za kumpara. Nar. pjes. istr.
2, .57. — Konaplani brdani zooti ovaku (kao od
ruga) druge Kunaclane Ho zive na brezulcima
pri muni. M. Vodopic.
KUMPARA, /. nidi kumbara. I knicparo koje
vatru pale. Nar. pjes. vuk. .">, 136. A kumpare
lete pod oblake. 5, 333. Jeka topova i kum-
para nebo prolomase. Magaz. 1868. 81.
KUMPARIS, Ml. vidi cempres. — Od gri. xr-
ni'tQiimo;. Pokaza jemu dreva tri kodri, pivci i
kumparis. Pril. jag. ark. 9, 92. (1468).
KUMPATITl, kumpatiiQ, impf. vidi kuburiti.
— Jamacno je postalo od talijanske rijeci, te se
iini na prvi mah da je od compatiro, ali sii u
ove rijeci posve druga znacena (znliti, oprastati) ;
vaja da je narod nacinio od patiro (trpjeti, jja-
titi) i combattere (buriti se, kuburiti). — U nale
vrijeme u Lici. ,Kumpatim borne vavije od kad
sam posta'. J. Bogdanovid.
KUMPIJEK, vidi krumpijer. J. Bogdaaovi6.
KUMPIE, vidi krumpir. J. Bogdanovic. Kum-
pir, Solanum tuberosum L. (Vodopic, llorcego-
viiia), V. Krumpir B. Sulek, im. 184. Kumpir
, Solanum tuberosum'. D. NemaniA, cak. kroat.
stud. 41.
KtlMPIB-, KUMPJER-, nidi krumpir-, krum-
pjer-. J. Bogdanovic.
KUMPLIT, )«. vidi kiimplita. — xvi i xvii
vijeka. Va vrimo kum|ilita. Transit. 174. Hla-
goslivlamo gospodina na kumplitu. Nauk brn.
"16. Na prvoj savrsnici iliti kumplitu. L Krajii
74.
KUMPLITA,/. vidi komplita. — Od xv vijeka.
■ Obastri me u vrime kumplite velika svitlost. Ziv.
jer. star. 1, 23.5. Va vrime od kumplite. Transit.
166. Da se po kumpliti cini proceiijon. M. Div-
kovic, zlam. 61''. Prispjeh na kumplitu... Ja sam
drzan govoriti kumplitu. nauk. 180*. U vrime
kumplite bi u greb stavjeuo tilo Isukrsta castno.
M. Alberti 372. Na vrime kumplite . . . Kada
ti zazvekne kumplita . . . Michelangelo. 16. Iz-
van vrimena u koje po kumpliti bio je obicaj
govoriti. M. Bijankovic 127. Kumplita ili do-
spivaiio zlamenuje Isukrstovo pokopaiio. J. Fili-
povid 1, 321''. Zavrsnica oliti kumplita. Ant.
Kadcic 39. Nonu, veceruu i kumplitu. M. Do-
bretic 275. — Na jednome je mjestu shvaceno
kao da je adj. (kao sto i jest upravo talijanska
rijec compieta). Na kumplitoj. M. Alborti 372.
KUMPROMES, m. pogodba, pristatak (kad se
dvoje, sto se pravdolo 0 cemu, pogodi islozi,po-
pnstivsi soako po .sto sa svoje strane), tal. com-
781 KUMSTVO
l>r()inosso. — n nase vrijeme. IJcino s dobrini
judma u sudu pismo ,comproinesso' (kojega narod
zovo ,kuuiprome5' ili ,prokomo5'). u Hercegooini,
Crnoj Gori, Boci. V. BogiSi6, zborn. 541.
KUMRA, /. hyp. Kumrija. — Akc. se mijena
u voe. Kumro. — U nase vrijeme, a izmcda rjec-
nika u Vakovu. Sto je, Kumro? ujela te guja!
Nar. pjes. vuk. 3, 406. Kumra dode u zeloau
bascu. 3, 416. Ona doziva Kuraru robii'iu; ,Cini
mi cini, Kumro robiiiol' Nar. pjes. vila. 1866.
274.
KUMRICA, vidi Kumrijica.
KlIMRIC, m. prezime. — Moze biti akc. Kiira-
ric po majci Kumri, ili Kumrid (uprav Kiim-
rijic) po majci Kumriji. — U nase vrijeme.
Schem. zagr. 1875. 210. Mijajlo Kumric. Rat.
322.
1. KUMRIJA, /. Columba risoria L., vrsta go-
luba. — Od arap. qumrije, tiir. qumri, qumru,
grlica. — isporedi 2. Kumrija. — Akc. se mijeiia
u gen. pi. kiimrija. — U V'ukoou rjecnika: ,die
lachtaube' ,Coluraba risoria [L.' ; cf. gugutka,
kumrikusa].
2. KUMRIJA, /. zensko ime titrsko (naj cesce
u robine). — Va^a da je ista rijei sto 1. kum-
rija. — Od prije nasega vremena, a izmedu rjec-
nika u Vukovu (,ein frauenname' ,uomen fe-
minae'. , moistens gibt man ilin den gefangenen':
Kumrija robiiia). Kumrija. S. Novakovid, pom.
72. Al' pred dvorom Kumrija robiiia, ona nija
od zlata besiku. Nar. pjes. vuk. 3, 405. Pa do-
zivje Kumriju robiiiu: ,0 Kumrija, moja robi-
nice!' 3, 406. Sa Kumrijora svojom robinicom.
Nar. pjes. potr. 1, 59.
KUMRIJICA (Kurarica), /. dem. 2. Kumrija.
Nojzi veli Kumrica robiiia. Pjev. crn. 95''. O
Kumrice moja robinice! Nar. pjes. petr. 1, 59.
Kumrijici Bog i sreda dade. 1, 59.
KUMR'IKUSA, /. vidi 1. kumrija. — Slozeno
od turskijeh rijeci qumri i quS (ptica). — U
nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu s do-
datkom da se govori « Sarajeuu. Ti, kumrikuSo,
otidi . . . Cuvsi to kumrikuSa . . . Nar. prip. bos.
1, 61.
KUMRINO GROZDE, n. vidi u Vukovu rjec-
niku: nekakva trava koja raste po zidovima. —
iaporedi 1. i 2. kumrija i Kumra.
KUMROVAG, Kumrovca, m. (kajkavski) Kum-
rovec, ime selu u Hrvatskuj u zupaniji varaz-
dinskoj. Eazdijej. 94.
KUMSAL, kumsala, m. pijcsak. — Od tar.
qumsal, pjeskovito mjesto. isporedi 2. kum. —
Akc. je zabijezen po M. Burovicu (oidi da(e),
drugaiiji je u Vukovu rjecniku. — U nase vri-
jeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (kumsal, vide
pijesak). Kumsal, pesak, sitan pesak. govori se
VI uzickom okrugu. M. Durovid.
KUMSTO, vidi kumstvo.
KUMSTVO, n. osobina onoga sto je kum; djelo
kojijem ko kumttje. — isporedi kumovstvo. — U
nckijem krajevima ispada v kao i u drugijem
rijecima s nastavkom stvo. Tako se govori i
,kumsto, brasto' itd. (u Kosoiiu i okolnijem kra-
jevima). Vuk, nar. pjes. 1 (1891), i.. — Od xv
vijeka (vidi kod b), a izmedu rjecnika a Bjelo-
stjenievu (,compatrinitas'), u Jambresicevu (,com-
paternitas'), u Stulicevu: ,1' esser compare o pa-
trino' ,ex6rcere munus ejus qui etc. (vide kum)
subst. ; it Voltigijinu (,comparatico' ,g6vatter-
schaft'), u Vukovu (,dio gevatterschaft' , munus
testis baptismi aut conjugii'. Kumstvo je: 1.
KUMSTVO
I. KITNA, h.
vJoiK'uiio, 2. kt-bl/i)iio, i^. disnilo, ii kmuo luiiii iljo-
lotii voi' poodrnslu sijoCe kosu. ovo kiimstvo
luozo bit! (la jo za to postalo da bi Tiirftin llri-
S^nninu i llriscaiiin Tiircimi rao;;jao kumovati),
It Daniciiepu (kuinatvo .sodalitas').
a. rmliine sii vrste kumsiva, ridi joi ovdje
</o/i: J kiid kum i kuma. Ima tri vrsti kumstva:
jodno so zovo .mokro', a dva ,suha'. .mokro'
kuuistvo' z;ia6i krStono, jfdiio sulio' vjonfiano,
a ,dniKo' Sisano. ovo naj potoi'io nastalo jo iz-
iiipdu Hristjana i Turaka, budu6 da Tur6in na
l)rva dva no mozo kumovati. (ii Tlcrccgoiini,
CrnuJ (iori, Boci). V. Bogisi6, zborn. 376. ICo-
liko vrsta kumstva p.izna uarod? Pozna do fie-
tiri vrste : iz krsta, berme i f.enidbe, fietvrta
vrsta biva samo medu mladi6ima i djevojkama:
na Ivane u jotu pokumjuju so mladici i devojke
ill dovojke medu sobom time da ai bacenke i
prsteiie zamjonuju. (u Vinodolu) . . . Tri vrsti
(kumstva) : krSteno, krizmeuo i vjenCano kumstvo.
(u (IradiUki i hrodskoj regementi). 387. Ima tri
vrste: ,kr5teno' kad ko korae krstava i vjen-
cava(?); ,zaklopito', kad ko kome uzajamno kr-
stava i vjoufiava; ,kumstvo po nuzdi', kad ko
koga u nuzdi okumi. (u iabaikome okrugu u
Srhiji). 388.
b. osobinn onoga koji je kum (srodnost i uopie
sveza medu kumovima). Vo|ovb kumbstva i }u-
bavb(V) viserefienijehb Petka i Branka ostaviJe
i prostise 200 perpera na Bozju fiastb i vi§ere-
cenijehb kumova. Spom. sr. 2, 106. (1442). Sveti
Ivan obrati so k Isusu: , . . . Ovu milost sad te
prosim, a za jubav kii ti nosim i za kumstvo
sveto i niilo meju nami ko je bilo, kad te kr-
stib u Jordanu. M. Marulic, pjes. 327. Prija-
tejstvo duhovno, a to je kumstvo. Narucn. 161).
Rostvo, kumstvo i bratinstvo. I. An6i6, ogl. xxxi.
Izvan kumstva krstenoga i krizmenoga. 173.
Niti kumstva ni lubavi. P. Posilovic, nasi. 198i'.
Ne ulaze u kumstvo. A. Ba6i6 294. Nistane-
mane medu sobom ne ulaze u kumstvo kumovi
s onim koji krsti. J. Banovac, razg. 220. Koji
poSaJe drugoga na misto svoje, da kumuje, ulazi
u kumstvo, koji je poslao. 221. Na krizmi samo
dvoje ulazi u kumstvo ili u rodstvo duhovno,
t. j. oni koji kumuje i koji se krizma. 271. Da
se jur no razbire krv ni rostvo, kumstvo, prija-
tejstvo. pripov. 186. U krsteiiu jest dvostruko
kumstvo. P. Filipovio 20. Istina je da kumstvo
Sisana nije pravo kumstvo. 21. Niti kumstva
nit' jubavi. A. J. Knezovic 9^. Kumstvo kojo
izliodi od krsteiia i od krizmana. Ant. Kadci6
417. Kumstvo od sisana vlasi. 420. Napokon
od kumstva vincenoga. 421. Svako otacanstvo
i krsteno kumstvo izihodi od nebeskoga otca.
D. Rapid 837. Petar uze vince i sonicu i k}u-
fieve od neboskog carstva, ... sveti Jovan kum-
stvo i bratimstvo. Nar. pjes. vuk. 2, 2. T'mre
kumfie, raskide se kumstvo. Nar. posl. vuk. 333.
Evo ti prvo mokro kumstvo koje mi se desi u
ku6i. Nar. prip. vrc. 167. Nema kumstva boz
krstona kumstva. P. Petrovi6, gor. vijen. 40.
ObliSe ga suze i rece: ,Kume, sretno nam kum-
stvo!' Pravdonosa. 1851. 21. Tako mi kumstva
sto mi je deveterostruko s tvojom kudom ! S.
!^ubiSa, prip. 99. Kumstvo i bratimstvo (sada
je) §ala i sprdiia. 229. Kumovi se kumstva spo-
minali. Osvetn. 2, 30. Zaprjeke su zenidbene
krvni rod, kumstvo. V. Bogisic, zborn. 202.
Kod katolika samo kumstvo krsteno (uhraja se
u duhovno srodstvo), a kod pravoslavnih ima i
strizeno. (u Bosni). 206.
e. djelo kojijem ko biva kum (kumuje), ku-
movane. Rodstvo duhovno biva po kurastvu kr-
Stoi'iu i kriznio. .1. Uaiiovac, razg. 270. Iz koga
kumstva porada so isto duliovno rodstvo. B.
Loakovic, nauk. 182. Voc nacini jeilnu sitnu
khigu, te je pos|i du/.du od Mlotaka, nek ti podo
na kumstvo vjonSano. Nar. pjes. vuk. 2, HH'i.
Da ja idem na krsteno kumstvo u Ruicicu u bi-
jelii (M-kvu ; va|a drzat fiedo na rukama, da ga
krsti po|)0 Crnogordo. 4, t."). Zovu Marka za
krStotia kuma, al' se Marko kumstva no odrif.p.
Nar. pjos. mag. 1864. 76.
KIJMSUL, m. ndnos koji voda, pri izlivu reka
i potoka, nanesp, to P.ini zomlu rodnom. Govori
se u va|ovskom okrugu, veli g. R. Bade51i6. M.
Durovid. — vidi kumsal.
KUMSA, /. mjcsno ime. — I'rije nasega ire-
mena. Kumbsa. S. Novakovid, pom. 136.
1. KtlN, m. vidi 1. klen. — II naie rrijeme,
a izmeda rjeinika u Vukovu: (u Crnoj Gori) ne-
kakn drvo kao mak|en ,art baum' ,arboris genus'.
[1. (u Starome Vlahu) viae 1. klen, 1; — 2. (u
Crnoj Gori) vide mak(enj. znaiene ,maklen' nije
mi dosta pouzdano. Kun, kuna, klen. u Ni§u.
D. Danicic. Kun, Acer carapostre L. (Pancid,
Vuk, Crna Gora), v. Klen, Klijon. B. Suiek, im.
184.
2. KUN, )H. ime nekoj rijeci. — -u- stoji mj.
negdasnega -1-. — xiv rije.ka (pisano .1 -lb-), a
izmedu rjecnika u Danicicevu (KlbUb, rijeka kod
sela Studencana i Hrastana). U reku u Klbiib,
i otb KIbna uzb dtilb. Glasnik. 15, 277. Konb
Klbna. 275. (1348?).
1. KTNA, /. Mustela foina Briss. i martes L ,
dvije vrste mesozderijeh sisaoaca od istoga roda :
u prve je grlo bijelo, a u druge zuto, te je ovoj
krzno \epse i skup(e nego u prve. prva se zove
uopce kuna (u Sulekoru rjecniku kudna kuna
kod steinmarder), druga se zove i zlatka. Hi pisci
dodaju pridjer gorska (u Siilekovu rjecniku
gorska k. kod baummarder, a Popovicevu k.
gorska), ali vidi kod a, b). — Radi drugoga zna-
cena sto se daje ovoj rijeci vidi kod h i u rjec-
nicima. — isporedi i 2. kuna. — Rijee je pra-
slavenska. isporedi stslov. kuna (kriro stoji u ru-
kopisima prema grc. itiXovQOi, macka), rus. KjHri,
ces. i po(. kuna, pa i stprus. caune, lit. kiaune.
— Izmedu rjecnika u V'rancicevu (,martes'), u
Mikafinu (kuna, zvijer , martes, mustella scitica'),
it Belinti (,volpe, animale noto' .vulpes' 777''),
u Bjelostjencevu (, martes, iktis, mustella scitica'),
u Jambresicevu (,martes'), u Stulicevu (kuna,
zvijer , martes, vulpes'), u Voltigijinu (,volpe'
,fuchs'), u Vukovu (,die marder' , Mustela martes
Linn.' of. zlatka).
a. u znacei'iu sprijeda kazanome.
a) uopce (ne zna se, govori Ii se o prvoj
ili o drugoj vrsti). Jel' istina, cobane Mihato, e
ti imas devet paunovah, . . . i pred nima mudra
vidra seta, . . . medu uima okidena kunaV to je
tvoja vjerenica juba. Nar. pjes. vuk. 3, 4'29.
Vreva kiina, skoiulid jazavaca. Osvetn. 2, 35.
b) krzno od kune. vi.ia je prilika da se
govori o drugoj vrsti. I dva durka kunom po-
stavjeua. Nar. pjes. vuk. 1, 446. Jedne noge,
dvoje sandal-gade oko nogu kunom postav|ene.
3, 137. No joj gade vrede Carigrada. kako su
joj puste iskidene ! do kojena vuci i bauci, od
kojena kune i lisice. Nar. pjes. here. vuk. 78.
Potkrojene kunom i lisicom. Nar. pjes. juk. 140.
b. !f Dubrovniku se misli da je kuna tal.
volpe, lat. vulpes (lisica), i tako svi pisci i rjec-
nici prevode ove rijeci, ali je cudnovato da u
samome gradu i u predgradima ipak misle na
1. KHNA, h.
KUNATOREI^E
praou kiinu, Jcr nc jtriiJuiujedd d<i kitiin kn^c ko-
kosi po predgradima (gdje neina lisica), da je
crna, ne. veca od mackc, da se ui'laci u knknH-
nake, da na vijcstu ko(e kokosl i ne nosi ih ca
itd. s drvge strane opet i pn selima dubrovac-
kijem ceslo se cuje kuna ?«./. lisica, a prava ne
tuna onda zove kunica. — U svijein nvijein jiri-
mjerima kuna jc uprav lisica. Gdi jo propas taj
puna koprjeve ka priidi, i lisic i kuna koje su
zle cudi, ko kuno kudami frudaju i g:lade. M.
Votranic 1, 467. I kuna vuhnena da kokos po-
pade. S. Gucotic 209. Bjezi bez traga i bez
puta hitra kuna, zee pun straha. I. Gundulic
407. Srce krepko i jako ne od kuno, nego od
lava. G. Palmotio 1. 343. Gdje so kuna hitra
krije. P. Kanavolic, iv. 31. Iz grma iz koga se
je jednom kuna iza^nala, i opot ce so izagiiat.
(D). Kad kuna spi, zatvorena usta drZi. (D).
Take rece kuna grozdju ne mog;i6i ga brat da
nije zrelo. (D). Poslov. dauic. Nih tijeln raz-
nosit 6e kuno u gori. I. Dordic, salt. 20.3. Lov
s zdraiom i s kunom dije[ase lav. uzd. 150.
Narav poda . . . kuni hitrinu. ben. 25. Sve je
puno liudoba necistijeh, starijoh kuna od nazad
njekoliko tisuii godist u privarah iztancenijeh.
B. Zuzeri 167. Kune imaju svoje jamo. V. M.
Gucetic 107. Brzi je od srne, hitriji od kune.
(Z). Dvorila kuna vuka, ter izgubila kozuhe.
(Z). Kuna stara ne krvavi gvozdja. (Z). Ni
srna kasna ni kuna nevuhveua. (Z). Stara kuna
lasno so ne privari. (Z). Poslov. danic. Kune
imaju svoje spile, a ptice svoja gnijezda. D.
Basic 207.
2. KUNA, f. nekakav novae Hi izvijesna neko-
licina novaca. — U jednome primjerii xv rijeka
(iz Sena). Da nisu vede duzni nego jednu kunu,
Ca je so(ldina'0 12- Mon. croat, 173. (1499). —
Ovo znacene vn{a da je od starine Hi mozebiti
praslavensko, jer je tako u ruskume jezikti bilo
kod ityHa i T.vHHua, kad je krzno vrijedilo kao
nuvac. jos se u maloruskome ovako kaze novae
Uo se placa vlastelinu kad se djevojka iz negova
sela udaje u drugo.
3. KUNA, /. ime kozi. u hrvatskoj krajini. V.
Arsenijovic. - Vala da je ista rijec sto 1. kuna.
4. KUNA, /. imo livadi u Divosolu. J. Bog-
danovic.
.T. KUNA, /. mjcs)i(i ime it Balinaciji. a) selo
u kotarii dubrovacktiinc u KunaiiiiiKi. Koport.
dalm. 1872. 23. — />) seln n hitarit kori'ntan-
skome (na Ratu). 13.
li. KUNA (Kuna?), /. ime iensko. — // na-
rodnoj pjesmi crnogorskoj nasega vremena. Da
pogubi Muja i Omera, da zarobi Kunu i Haj-
kunu. Pjev. crn. (53''. A zarobit Kunu i Haj-
kunu. Ij4a. — I'omine se t prije nasega vremena,
ali ne znam, jeli mitsko Hi zensko. Kuna. S. No-
vakovi6, pom. 72.
7. KUNA, m. nadimak Hi prezime nekoga Tur-
cina. — isporedi 1. kunao. — Ccsto u narodni-
jem pjesmama. — Prema adj. poss. Kuniciu (vidi)
shvaca se kao da je ipokoristik od Kunica (sto
nije poivrdeno). Pod negovim Kuuom Hasan-
agom. Nar. pjes. vuk. 3, 202. Kod nega je Kuna
llasan-aga sa negovih tridest Udbiiiana. 3, 290.
Bozja pomo6, Kuno Hasan-ago! 3, 387. Skorom
dodo Hasan-aga Kuna. Pjev. crn. 147l>. — Vidi
i G. Kuna.
1. KUNAC, kunca, m. kuna tniiska (ridi 1.
kuna). — Na jednome mjestii a pisca Diibroi-ca-
nina xvi vijeka, it metaforickome smislii snaei:
liikav iovjek (prema 1. kuna, b). O kunco (neko
slu nije razumio rijec dodao je it jednom niko-
pisn sa strane suce) zlokrivi, od popov svijeh
ruze, ne zna li Bog zivi da si kriv do duse? M.
Vetranid 2, 375.
2. KUNAC, kiinca, to. Lepus cuniculus L., zi-
votina slicna zecit (domaca i div(aj. — Akc. .ie
mijena n gen. pi. kiinaca. — (^ini se kao da je
ista rijec sto 1. kunac; ali je iiprao itzeta iz ro-
manskoga jezika (lat. cuniculus, tal. coniglio), te
se osnovi kun dodao nastavak bcb kao da se mi-
slilo na kitnit. — isporedi 1. kunio, kuuije]. —
Od XVII vijeka (ima i nslov. kuuec), a izmedit
rjecnika it Vranciceivt (,cuniculus') gdje se naj
prije nahodi, n Belinu (,coaiglio, animal noto'
,cuniculus' 216a), ,( Bjelostjencevic (kajkavski
kunec, morski zajoc , cuniculus'), it Stnlicevii (v.
kunijej), ii Voltigijinit (, coniglio' ,kaninchen').
Kunac, zivina poput zeca, ital. ,coniglio'. M. Pa-
vlinovic.
3. KUNAC, kiinca, m. nadimak malenu 6o-
vjoku nasr§enih, rijetkih brkova: ,Unde su nia-
lasni ludi kao kunci'. M. Pavlinovii. — Moze
biti ista rijec sto 2. kunac.
4. KUNAC, kiinca, m. komad hleba osobitoga
oblika : kad se ispece riika hfeba (vidi kod ruka),
izreze se poprijeko nn komade od priiike jednake,
te se onako jedn Hi iznova pekit da postane
beskot; svaki se komad :ove kuuac. ii naSe vri-
jeme ii Dubrovnikii. ,Daj siromahu kunac kruha'.
,U ovoj ruci ima deset kunaca'. P. Budmani. —
Akc. je kao kod 1. kunac. — Ne znam postana;
moze biti ista rijec sto 2. kunac, jer mil je oblik
po nesto slican samt>j livotini kad cnHi.
KUNACIC, m. prezime. — xvii vijeka. Barisa
Kunafiid. Stat. poj. ark. 5, 308.
KUNADEA, /. tnasina, mah, mahooina. —
isporedi kundrav. — 11 Viikovii rjeinikit: [cf.
masina 2] 1. ono od prede sto se uhvati u ni-
tima kao pamuk ,die flocke' ,floccus'. — 2. pa-
lacka od rogoza kad se iScupa kao perje ,die
katzchen vom rietgras'. Kunadra zove se jo§ i
,mahovina' u Lici i u Srijemu. M. Medio.
KUNAK, m. mjesno ime it Poficii. — xv vijeka.
Niz riku pod Kunak. Stat. po). ark. 5, .309.
(1482).
KUNAR, m. vidi Kunara. — Obicno n narod-
nijem pjesmama samo pred rijeei planina, t ne
mijena se po padezima. Nek mo fieka pod Kunar-
plauinom. Nar. pjes. vuk. 3, 109. Odo Jovan u
Kunar planinu. 3, 208. Otidose uz Goliju pustu,
a kad dose u Kunara vrha . . . Pjev. crn. 175*.
KtlNAEA, /. ime nekoj planini. — isporedi
Kunar, Kunor. — U nase vrijeme, a izmedit rjec-
nika II Viikovii (planina, vide Kunor). Treii 6u
ti megdan ostaviti pod Kunarom u po)u Kotaru
a na modi turskoj i kaurskoj. Nar. pjes. vuk.
3, 108. Privati se Kunare planine. 3, 112. Srbi
tursku krdisasG vojsku, u Kunaru goru naderase.
3, 116. Pod Udbinom poje pregaziSe, unidoSe u
Kunaru Turci. 3, 152.
KUNARANI, m. pi. vidi it Danicieevii rjec-
nikit : Kunarjane, pi. m. selo ,u Kjuci', koje jo
kra} Milutin dao Hilandaru. M(on. serb). 63.
(1293 — 1302). moze biti da jo sadasiie selo blizu
Prilipa, koje ,Hahn, reise' pise ,Konjari'.
KUNAEICA, /. dem. Kunara (va]a da je islo
Ho Kunara). — Na jednome mjestii u narodnoj
pjesmi bosanskoj nasega vremena. Ode ceta uz
Kunar planinu dok izisli na vrh Kunarice. Nar.
pjes. juk. 168.
KUNATOREl^E, n. djelo kojijem se kunatori.
— V Vukovu rjecniku.
KTTNATORITT
KTJNDTTRART.TA
KIINA'I'OlilTl, ktiiiillonin, »»n/</. villi kiibu-
liti. — Akv. HI- mijcnii it nor. 2 i ;f siiii/. kiinfi-
tori. — Nepoznatii pustiina. — U tiasc vrijemi;
a izmedii rjedtiika it Viikoru (.miilisain lobon'
,vitam misorniu ago'). Tu pomoi je knez davao
Vuku i onda knd jo sani, boraveci u Bocu, ku-
natorio hex novaca. M. i). Mili6ovi6, pomoiiik.
3, 2-11. A U7. to je uvok kunatorio svqjim slabiin
zdrav|om. 5, 691.
KIINATEOV16, m. prezime. — U nase vrijonii'.
D. Avramovic '2t>2.
KUNBARA, /. vidi kumbara. Da uzine po-
trebo, Sto potrobuje oko kimbara. Djelovod. prot.
145.
KUNCERIC, m. prezime. — xvi vijeka. Matko
Kuncerio. Moii. croat. 187. (1504).
KUNCANI, m. pi. ime selu u Hrvatskoj u in-
paniji zagrebackoj. Razdijoj. 71.
KUn6i(!;, m. dem. 4. kunac. — U nase vrijeme
u Dubrorniku. Dva tri kunCica kruha tvrda. M.
Vodopii, tuzn. jel. dubrovn. 1868. 188.
KUNCINA, /. vidi crkviua, c), drijenak, c). —
isporedi 2. konfiina. Kunfiina, Parietaria offici-
nalis L. (Sabjar, u Bakru), v. Konfiina. B. §ulek,
im. 184.
1. KUNDA, /. vidi kusa (kokoS). — Kurelac
kaze da je od gri. xuviog, Uo mi nije poznata
rijec. — U nase rrijeme, a izmeitu rjeinika u
Vukovu (vida kusa). Kunda, kundasta, ime ko-
kosi (sto i ,kusa' xovifd,-). tako so govori i ,kur-
tasta' ,curfcus'. Grci i Latini cak u na§e kokoSi
zasli. (ima i pas ,kurtan'). F. Kurelac, dom. f.iv.
53.
2. KUNDA, u narodnoj zagoneci nasega vre-
mena. Iste kmeka dva kundeka, iste kunda mande.
Nar. zag. nov. xviii. Iste neka dva kundeka,
iste kunde od mande. 41. odgonet^aj : dijete Sto
iste od majke sisu.
3. KUNDA, /. ime zensko. — U nase vrijeme
u Hercegovini. De mu je zena Kunda i kier
Ruza. V. Vr6evi6, niz. 147. Kazuj, Kunda, de
si bila. 148.
KUNDACENE, n. djelo kojijem se kundaii. —
U Vukovu rjecniku.
KUNDAC16, m. dem. kundak. — U Vukovu
rjecniku. — / kao prezime prije nasega nremena.
Kundafeic iz Ercina. Srb. st. pisma. let. 112, 156.
KUNDACITI, kundafiim, impf. nasadivati
(pusku) n. kundak. — Akc. se mijena u aor. 2 i
3 sing, kiindafci. — U Vukovu rjecniku: n. p.
pusku ,(das feuergewehr) schaften' ,munio ligno'.
KXJNDACkI, adv. kundakom, kundacima (n. p.
biti se). — U jednoga pisca nasega vremena. I
tuci se kundaftki i gusati se sa Srbima. M. D.
Mili6evic, pomenik. 5, 650.
1. KUNDAK, m. ono nacineno naj cesce od drva
i gvozda od prilike kao trokut u cemu je nasa-
dena puika, te se naslona na rame kad se hoce
pueati. — Tur. qondac^, qundaq (isprva je zna-
cilo povoj u djeleta). — Akc. se mijena u gen.
pi. kiindaka. — Od xviii vijeka, a izmedu rjei-
nika u Belinu (,piede d' archibuggio' ,sclopeti
calx' 98») gdje se naj prije nahodi, u Stulicevu
(,piede dell' archibugio' ,scIopeti calx'), u Volti-
gijinu (,cassa. di archibugio' ,schaft') ; u Vukovu:
,der kolben (vom feuergewehr)' , lignum tormenti
bollici'. cf. oklop. Za to Ivo nista ne hajase, nog
kundakom bo|e udaraSo. Nar. pjes. bog. 305. Da
mi onde vatru naloZimo od puSaka naSijeh kun-
daka, od maceva nasijeli no/.nica. Nar. pjes. vuk.
.'), I'Jii. Svoju saru |io kuudakii lubi. Nar. pjes.
juk. 43H. A kiindaci od morsko maslinn. Nar.
pjprt. potr. 2, 563. — Kaze .sc i za top, 0 drve-
nomc Hi gvozdenome odru na kojeinii lezi top te
je tako nacinen da se lop mnze lako pomicati i
uprarlati fnein. laft'ette). Top ovaj nije imao kun-
daka iii kola, da so mozo vu6i. Vuk, grada. 86.
Batal' topovo da udari na kakvogod drvene kun-
dake. Djolovod. prot. 200.
2. KUNDAK, m. vidi 2. kunda i kundek. Iste
kundak raando. Bos. vila. 1892, 127.
KUNDAKOV POTOK, w, ime mjestu u Srbiji
u okruyu aleksinackome. liriva u Kundakovora
Potoku. Sr. nov. 1870. 422.
KUNDAST, adj. kus (0 kokosi), vidi 1. kunda.
— U Vukovu rjecniku: vide (1) kus (za kokos).
KUNDEDAT, m. ime musko. — xm vijeka, a
izmedu rjeinika u Daniiicevu (Kunbdedatb).
Kunbdedatb st detiju. Mon. serb. 60. (1293— 1302).
KUNDEK, m. vidi 2. kunda i 2. kundak.
KUNDE^, m. mjesno ime. — xiv vijeka. (Tu-
lifu ide meda) na Kunde)i>. Spom. stojan. 31.
(1365 •?).
KUNDICIJON, kundicij6na, m. vidi 2. kondi-
oijon. — Na jednome mjestu xvi vijeka. S tim
kundicijonom . . . Narucn. 55b.
KUNDIE, kundira, m. vidi kondijer. — Od xv
vijeka u pisaca iakavaca. Niki popijahu kundir
naginu6i. M. Marulic 12. Srebren kundir uzamsi.
P. Zoranic 271). Kundiri i kupe. D. Barakovic,
jar. 80. Zlati kundir ruka liva je shvatila. I.
T. Mrnavio, osm. 32. Kundire po stolu vmiti
so dase. Oliva. 15.
KUNDI§, m. Nerium oleander L. (Visiani,
Kuzmi6, Bartulovic). B. Sulek, im. 184.
KUND.TEG (Hi Kundijeg?), m. mjesno ime. —
XIV vijeka. Niz potokb u Kunbdegb . . . Sveto-
stef. hris. 10.
KUNDOVIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
,Tovan Kundovid. Rat. 410.
KUNDRA, /. isporedi kudrav, kuudrav.
il. ime krmaii. Orozovid. D. Hire.
b. cunnus. u Karlovcu. F. Kurelac, dom. ziv.
57.
KUNDRAC, Hi. vidi u Vukovu. rjecniku: Je-
dnom mafku ime kundrac, drugom makokundrac:
sic kundrac! mac kundrac! oberbac bakuudrac
(ko vise puta zasopce brzo raoZe re6i da se ne
pomete. cf. joguba). — isporedi kudrac.
KUNDRAV, adj. vidi kudrav. Kundravo porje.
raScehano u guske. Gradac u Slavoniji. D. Hire.
KTJNDROV, kundrova, m vidi u Vukovu rjec-
niku: ime psetu koje dugu diaku ima ,pin hunde-
name' ,nomeu cani indi solitum'. — isporedi
kudrov (jamaino je ista rijec).
KUNDUCI, Kunduka(?), m. pi. ime selu u
Hercegovini Statist, bosn. 109.
KUNDUCINA, /. nekakva bijka. Kunduoiiia
(Sablar, Lika). B. Sulek, im. 184.
KUNDUR, m. rijec nepoznata postana u Du-
brovniku.
a. shiga koji sluii u razlicnijem kuiama, a
uprav ne pripada nijednoj. ovako je tumaiene u
Stulicevu rjeinika: ,plurium famulus (qui nuUi
domino est addictus, sed nunc uni nunc alteri
famulitium praestat').
b. danas znaci: covjek sto kunduruje (vidi
kundurovati, b). P. Budmani.
KUNDURARIJA, /. kundurovane (vidi kun-
durovati, b) ; neistinita (i uopie zla) vijest o kome
KUNDURARIJA
785
3. KUN16
Ho je postala kundiirovanem. — U nase. vrijeme
u Bubrovnika. ,To ne mozo bit; to ja ne mogu
nikako vjerovat ; to su same kundurarije'. P.
Budmani. — Postaje od kundur talijanskijem
nastavkom eria (aria).
KIJNDUEICA, /. zcnsko celade prema kundur.
— U nase vrijeme u Dubrovnikii.
a. zensko celade kao sluikina u rasliinijem
kucama, vidi kundur, a. — U StuUcevu rjecniku:
,plurium famula etc.'.
b. danas znaii u Dubrovnikii. zensko cejade
sio kiinduruje (oidi kundurovati, b). P. Budmani.
KUNDURITI, kundurim, impf. u Stitlicevu
rjecnikii: us kundurovati.
KUNDUEOVATI, kundurujom, impf. raditi
kao kundur Hi kundurica. — U nase vrijeme u
Dubrovniku.
a. sluziti u razlicnijem kucama a ne pripa-
dati uprav nijednoj. — U StuUcevu rjecniku:
jpluribus alternatim famulari (ut supra)'.
b. danas znaci : mnogo brb^ati (naj ceSce zlo
govoriti) 0 tudijem. poslima. P. Budmani.
KUNDEVAC, Kundevca, m. kajkavski Kun-
devee, ime sehi u Hrvatskoj u zupaniji bjelo-
vamko-krizevackoj. Razdije). 116.
KUNE, /. pi. ime mjestu u Srbiji u okrugii
smederevskome. Niva u Kunama. Sr. nov. 1867.
.570.
KUNEGUNDA, /. Cunegundis, ime zensko
(uprav nem: Kunigunde). — xviii vijeka. Enrik
cesar 3 Kunegundom svojom Zeuom ... J. Ka-
vahin 2991'. Blazena Kuneguuda zapovidi vodi
da ide uzbrdo. J. Banovac, razg. 18.
KUNELIC, I'idi kunije} i kunelic.
KUNENE, n. vidi klece. — Zlo naiineno po
praes. kunem. — U dva pisca xvii i xviii vijeka,
a izmedu rjeinika u Mikalinn (kunenje), u Stu-
Ucevu, u Voltigijinu. Kletve, prokliuanja i kii-
nenja. B. Ka§i6, zrc. 100. Kojih su usta puna
kunenja. rit. <1.34. Kojih su usta puna kuneiia.
J. Banovac, blagosov. 332.
KUNETINA, /. koza Hi krzno od kuue. — U
na.ie vrijeme 11 Lici. .T. Bogdanovio.
KUNFA, /. vidi kompa. u Posaviui. F. He-
fele.
KtFNFET, m. tal. confetto, vidi zahara. — U
sjevernoj Dalmaciji i u Istri od xv vijeka. Kun-
fete nesihu u pehare na dian k onim. M. Ma-
rulii 94. Svakoga kunfeta po stolu posuSe. Oliva.
15. Diticu podase kunfeta dovoje. 59. Tu na-
pokon donosahu mnoz marcpana i kunfeta. J.
Kavanin 23"-. Ostavi mene da cuvam kvocku i
piliie i jednu zaru kunfeta. N. Palikuda 9.
KUNFETNIK, m. zdjela na kojoj se hrani Hi
donosi slatko (kunfeti). — Na jednome mjestu
XV vijeka, a izmedu rjecnika u Danicicevu (kunb-
fetbnikb ,scutel!a offerendis bellariis'). Jedanb
kunfetnikb, poteze cetiri litre, 3 unce. Men. .serb.
408. (1441). U prijepisu istoga spomenika ima:
kunfetikb poteze 4 litre, 3 unce. Spom. sr. 2,
100. gdje kunfetikb (kako misli i Danicic) bice
pisarska pogreska.
KIJNFIN, kunfina, m. tal. confine, meda, gra-
nica. — Po zapadnijem krajevima, a izmedu
rjecnika u Vukoou : (u primorju) ,die grenze'
,confinium' [vide meda 1] cf. granica. Stvoreni
bise razvodi i kunfini. Mon. croat. 3. (1275 pre-
pis. 1546). Preko mora duzdevoga do kunfina
pastrovskoga. Nar. pjes. vuk. 1, 95. Raspolo-
zerie nihovijeh kunfina ili zemaja. V. Bogisid,
zborn. 1.
KUNI, vidi kuni.
1. KUNICA, /. deni 1. kuna. — Akc. se mijena
u gen. pi. kiinica. — Od xvi vijeka (moze biti i
stara rijei, isporedi rus. KyHimn); u rjccnicima
ima razlicna znacena (vidi da(e) ; ncma je «
Bjelostjencevu, Jambre.sicevu, Danicicevu.
a. uprav kao deminutiv prema 1. kuna, a, a).
— U Vukovu rjecniku.
b. znaci isto sto i 1. kuna, a.
a) sama ziootiua. — Izmedu rjecnika u
Vrancicevu (,mart6s') i u StuUcevu (,martea, mn-
stella' »■ dodatkom da je rijec ruska). Pozlatua
kudica jos joj se vidjase, jak crna kunica, kojom
36 gizdase (vidi kod 1. kuna, b). M. Vetranid
'2, 176.
h) krzno, vidi 1. kuna, a, a). Bi zavit u
hajinice, ne u svilu ni u skerlete ni u kunice,
ni u ostale kozice mehke i gizdave. M. Div-
kovii, bes. 80*. Niki so j' opravil u 5ubu od
kunic. B. Kruarutii 20. Ja bi ciganki oplea od
kunice bile oputico. Nar. pjes. istr. 3, 11. Sa-
mur, kapa od kunice, nalik kaluderske kami-
lavke. V. Vrcevi6 u Nar. prip. vr6. 227.
C. kao deminutiv prema 1. kuna, b (lisicica).
— JJ Belinu rjecniku (,volpetta, volpe piccola'
,vulp6cula' 7771)) i u Voltigijinu. (.volpotta, vol-
pina' ,fiichschen').
d. vidi 1. kunac, kunije]. — Samo u. Mika-
(inu rjecniku: kunica, tekunica ,cunicnlus'.
e. kao ime domacijem zivotiitama. a) ime
oviii (na Krku). F. Kurelac, dom. ziv. 32. -
b) ime kozi. Krupa, Boana. D. Hire.
2. KUNICA, /. neka bifka. — Moze hiti ista
rijec sto 1. kunica, isporedi kuiii rep kod kuiii.
— Od XVIII vijeka, a izmedu rjeinika u Jam-
breSicevu (u dodatku kod millefolium) i u Vu-
kovu: (u Srijemu) nekakva trava [,Achillea mil-
lefolium L.' ; vide papracj. Djeca metnu jedan
struk ove trave u nos, pa driedi ga jednom ru-
kom pod nosom drugom stisnutom biju u onu
odozdo govoredi : ,Pusti, baba, konu krv i teletu
mleka!' i take 6ine dok ne udari krv iz nosa
{vidi i Nar. posl. vuk. 266). Neka kuva kunicu,
millefoglio. J. Vladmirovic 21. Kunica, mille-
folium (Kuzmid, S. Budmani), millefoglio mag-
giore (u sinskom rukopisu. Durante), Achillea
millefolium L. (Lalangue). B. Sulek, im. 184.
KUNICE, /. pi. ime selu u Srbiji 11. okrugu
va^evskome. K. Jovanovid 100.
KUNI6IC, »». prezime (uprav nadimak jcdnoga
ogranka dubrovacke vlasteoske obitc(i (lucetica).
— XVII vijeka. (Dubrovcaiii) redom ucinise po-
klisare na sve strane ... a vrijednoga Kunicida
k Ali pa§i bosanskomu. J. Palmotid 88. Treba
redi da je Maro Gudetid bio prozvan Kunidid. (S.
Skurla). 94.
KUNICIN, adj. koji pripada Kuni (vidi 7.
Kuna). Ne vjeruje Seiianin Tadija, dok ne vide
gabju Kunioinu, pozna sabju Hasan-age Kune.
Nar. pjes. vuk. 3, 290. A on vodi Kuninog do-
rina, pa ga daje seki Andeliji: ,Ja§i kona, sejo
Andelija' ; a uzima seju Kunicinu, pa je baci za
se na dogata'. 3, 890.
1. KUNIC, m. vidi 1. kunac i kunije}. — U
nase vrijeme u Lici. J. Bogdanovio.
2. KUNIC, m. prezime. — xviii vijeka poznat
je latinski pjesmk R. Kunid iz Dubrovnika.
Kunid. Schem. bos. 1864. ix. xxvii.
3. KUNIC, m. mjesno ime u Hrvatskoj. a) selo
u zupaniji zagrebaikoj. Razdije). 75. — h) za-
selak u zupaniji modruiko-rijeckoj. 52.
kxtniAanin
786
KTINOVICA, a.
KUNI^ANTN, Ml. Covjek iz Kuni6a (vidi 3.
KuniA. I>)). V. AraonijoviA. — I'L: Kuniidiii.
KUNIC'KI, acij. koji pripada .selit Kuniiti (vidi
3. KuniA, b)). V. ArsenijeviA.
KUNICKII^TA, /. Xensko 6e)ad6 iz Ki'inica (vidi
3. KuniA, b)). V. ArsenijoviA.
KUNIDBA, /. kkce (uprav djelo kojijem ko
koga kiine). — U jcdnoga pisca naicga vremena
koji va(a da je sam tii rijei naiinio. Ua se gdjo-
gdje oSibnu porooi naSega puka, naj vi§o oaveta,
sutuka, prerasuda, kletva i kiinidba. S. ^ubisa,
priA. 81.
KUNIJE^, kunijfeja, m. vidi 2. kunac. — Od
tal. coniglio. — Akc. se mijena u voc. : kiinijeju,
kCknijeji. — -ije- kao da stoji po juznome govoru
mj. e, isporedi kuiieliA. — Od xvi vijeka, a iz-
medu rjeinika u Belinu (,conigIio, animal noto'
jcuniculus' 216*) t u StiiUievu (kunije], zvijer
,cuniculu3'). ,Kunijeli' (mislitn da treba citati
kunijeji; u driigom rukopisu stoji kuni|i) i zoci.
M. VetraniA 2, 279. Na mrtva lava i kunije)
udara. (D). Ni s lisicaini ni a kunijeji prijazni
no uzmi. (0). Poslov. daniA. Moze se priliko-
vati zloAa od straha kunijeju. K. Maj^aroviA 74.
1. KUNIN, adj. koji pripada kimi, vidi 1. kuna.
— isporedi kuiii. Kuninu kozu u zivu prodaje
(ne kupi). (Z). Poslov. daniA.
2. KUNIN, adj. koji pripada Kuni (vidi 7.
Kuna). — isporedi KuniAin. I on vodi Kuninog
dorina. Nar. pjes. vuk. 3, 390. Kuniua Zlatija.
Vuk, nar. pjes. 3, 199.
KUNINA, /. koza (krzno, koziih) u ktine (vidi
(1. kuna). — Od xvii vijeka.
a. u smislu kazanome sprijeda. On se, VuAe,
podnosi kuuinam i risovinam. Nar. pjes. mikl.
beitr. 1, 18.
b. u prenesenome smislu. — Izmedu rjeinika
u Vukova (brada na trsci s dodatkom da se go-
vori u Srijemu). Kunina (trsica ,panicula'), to je
cvast sa nejednako-razgranatim rastrSenim cvet-
nim petejkama, koje se ne zavr§uju ravno. K.
Cmogorac, bot. 49.
KUNlSlNCI, Kunisinaca, m. pi. iine selu u
Slavoniji u ziipaniji virovitickoj. Razdije). 134.
KUNITE^, m. covjek sto kiine. — Samo u Mi-
kafinu rjecniku: kunite], koji kune ,taaledicu3,
obtrectator', i u S<«/jcct'i<: ,(iui convicia profert'.
KUNITE^ilGA, /. zensko iejade sto kune. —
Samo u Htulicevu rjeinika: ,quae convicia pro-
fert'.
KUNFIN, kunfina, m. vidi konfin. — Po za-
padnijem krajevima u nase vrijeme, a izmedu
rjeinika u Vukovu (,die grenze' ,confinium', cf.
granica s primjerom iz narodne pjesme: Preko
mora duzdovoga do kunfina Pastrovskoga i s do-
datkom da se gnvori u Primorjit). — / (( na-
rodnoj zagoneci : Mis se pene uz kunfiu niz
kunfin, kite bero, kite veXe, sve neSto pritezo.
(V. VrceviA, od koga nam je ova zagonetka, daje
kao odgonetjaj ,deca kad pa|etkuju klasove pse-
nice po po)u', ali nam se ne Aini dosta jasna
sveza raedu ovom zagonetkom i odgonetjajem.
S. NovakoviA). Nar. zag. nov. 42. otale u Vu-
kovu rjecniku: u zagoneci: Mi5 se peiie uz kunfin.
KUNOR, m. vidi Kunara, isporedi Kunar, Ku-
nora. — i/ narodnijem pjesmama nasega vre-
mena, a izmedu rjeinika u Vukovu: Kunor (pla-
nina), cf. Kunara a- primjerom iz narodne pjesme :
Ode boio u Kunor planinu. — PrimiSe se u
Ogorjelicu, od he pravo u Kunor planinu, iz
Kunora u poje Kotarsko. Nar. pjes. vuk. 3, 12.5.
Ajd' izidi u Kunor planinu. Pjev. cm. 224''.
KUNOSK"!!, to. pi. imc zaseoku u Bosni u
okrugu sarajevskome. Statist, bosn. 26.
1. KUNOV, adj. koji pripada kunu (jednome
drvetu Hi drvecu Hi vrsti drveta). — U Vukovu
rjeinika: ,von kun' s dodatkom da se govori u
Crnoj Gori.
2. KUN(JV, m. ime psu. Bastaja, Daruvar. D.
Hire.
KUNOVAC, Kunovca, m. mjesno ime.
a. selo u Bosni u okrugu Tuzle Bone. Statist,
bosn. 90.
b. « Hrvatskoj. a) (kajkavski) Kunovec, selo
u iupaniji varazdinskoj. Kazdijej. 97. — b) za-
selak u iupaniji liikokrbavskoj. 32.
C. pusta u Slavoniji u iupaniji virovitiikoj.
Razdije). 137.
KUNOVCI, TO. pi. ime selu ti Slavoniji u iu-
paniji pozeskoj. Razdije). 129. — isporedi Ku-
novac.
KUNOVICA, /. ime planini, — Va^a da po-
staje od 1. kun (vidi kod a).
a. planina i klanac u Srbiji u okrugu nis-
kome. Jos se mogu pomenuti visovi koji su na
onom ogranku Suve Planiue koji se medu .lola-
sicom i Crvenom Rekom spu§ta ka Nisavi. ovaj
krak Suve Planine ima danas nekoliko imena od
kojih ime ,Ploca' nekad se uzima kao ime za
ceo taj planinski ogranak. medu tim taj ogranak
nece biti nista drugo nego onaj deo Suve Pla-
nine koji su stari zvali ,Kunovicom'. M. D. Mi-
licevic, kra). srb. 4. Kunovica, krajni izdanak
Suve Planine koji se upuAuje k severozapadu, i
koji je po prilici bio spojen s Plesem dokle ga
nije prestrugala Nisava, te izmedu nega i Plesa
prokrcila svojoj vodi put. razni delovi te pla-
ninske kamare imaju danas razna imona, a to je
sve ona, u staro doba Aesto spomihana, planina
, Kunovica'. pleca Kunovice preko kojih danas
prelazi put iz Nisa k Beloj Palanci, zovu se
,Plo6a' . . . Se)aci koji naj bole znaju imena me-
stima u svoj okolini kazu da je to , Kunovica',
koja se prozvala tako od drveta ,kuna' (klena)
kojega mnogo ima u toj strani. Kunovica se la-
tinski zvala , Catena mundi' (veriga svijeta'. 73.
— Pomine se od xvi vijeka, vidi: Od NiSa uz-
lazi se k selu Pirotu lezeAemu u brdinah. pre-
valiv golemu i strmu goru Kuuovicu (,Curono-
vica') . . . dolazi se iza pedeset mi)a u Sofiju. P.
MatkoviA, rad. 49, 121 (putovane F. Petaniica xvi
vijeka). vidi i na strani 123. ProsavSi NiS i
ostavivsi s desna goru Kunovicu (,Cunovitzza')
i gradiA ,Coprivatz' dodose za 28 mija u Klisu-
ricu (,Klis5urizza'). ovo je selo u Bugarskoj koju
Kunovica dijeli od Srbije. (putovane poslanstva
mletackoga god. 1533). 56, 219. vidi i str. 220.
— Izmedu rjeinika u Voltigijinu (,montagna;
monte omo' ,gebirg') gdje kao da pisac misli na
Balkan, i u ijaniiicevu: ,razbi despotb i Jankulb
Hadomb pasu u Kunovici' 1443. (Okdz. pam. §af.)
78. — Kunovica, grlo od svijeta, ka verigom
dugom ve/.e, i ]>lanina stara opeta pro.stire mu
se i proteze. I. Gundiilic 317. Otkli Vitos mrazni,
otkiili Kunovica ledna niAe. G-. Palmotio 1, 21.
U Nis idu i u kadijo Aete uzimju oruzane, or
prohodit lasno nije kunoviAke priko strane. u
planini Kuuovici gdje dubrava rasto gusta )uta
gusa svijem putnici put zasijeda mjesta iz pusta . . .
Samo jodna Sto ulica kako zmija vijase se, koja
gustijeh sred granica prosjeAena vidale se... J.
Palmotic 179 — 180. Verug svijeta, Kunovica...
KTINOVICA, a.
7*87
KUNTENAT, a.
J. Kavaiiin 274*. Da zauzme tesnac Kunovicu
izmedu Ak-Palanke i Nisa. S. Novakovi6, novo
brdo. 42. — U jednoga pisca Dubroocanina kao
ivie vile same planine. Nuti bitre Kunovice koju
slijede izabrane s vilenieim vileuioe ke Planinu
staru brane. Gr. Palmotii 1, 11. tako ce biti i
ovdje : On hitroga sin Vukmana i himbeue Ku-
novice. 2, 176. — / selo na samoj planini. M.
D. Milicevii, kra}. srb. 73. 126.
b. « nekijem pjesmama nasega ereinena znaci
Uo i Kunara, te je iz nih primio i Vuk u rjecnik
(bez tumacena sprimjerom: Kunovicu goru pre-
jezdise). Vino pije Mijat harambasa u visokoj
gori Kunovici. Nar. pjes. vuk. 3, 440. Privati
sa Kunare planine, . . . Kunovicu goru prejezdise,
spustise se u po|6 Kotarsko. 3, 112.
KUNOVICKI, adj. koji pripada Kunovici (vidi
primjer J. Palmotica kod Kuuovioa, a).
KUNOVIO, m. prezime. — U naie vrijeme.
Jovan Kunovic. Rat. 45.
KUNOVINA, /. M Vukovu rjecnika : kunovo
drvo s dodatkom da se guvori u Crnoj Gori. —
Na drugome mjestu znaci Ho i tri§|a. Kuoovina,
Pistaoia lentiscus L. (Visiani). B. Sulek, im.
184.
KUNOVIT, adj lukao kao kiina (iisica). —
U jednoga 2)isca Dithrovianina xvii vijeka. Ove
o6i vuhvovite i nacini uzoviti nega svijesti ku-
uovite ... G. Palmotic 1, 334. Zli Vufiistrah
kunoviti. 2, 176.
KUNOVO, n. M«e selti u Srbiji u okrug u vran-
skome. M. D. Milicevid, kra). srb. 304.
KUNPAKE, /. pi. mjesno ime, vidi u Danici-
cevu rjecniku: Kuntpake, selima u Mafivi koja
je cur Lazar dao Kavanici i§la je meda ,putemb
deonimb podb Kunpake'. S(r). l(etop). 1847. 4,
53. (1381).
KUNPANIJA, /. vidi kumpanija. Kada dode
liiova kunpanija onamo . . . Djelovod. prot. 198.
KUNSKI, adj. u Stulicevu rjecniku iiz kuii.
KUNSOLi, m. vidi 1. kunsuo. — Na jednome
mjestu XV vijeka, a otale u Danidicevu rjeiniku
(kunbsolb, gledaj kunbsulb). Sto se pro medu
sobomb Dubrovbcane, ili se bude ucinilo u Srb-
bbjihb ili u Dubrovbniku, da se pre predb kunb-
sulomb dubrovbckymb i predb nihb sudijami, a
§to sudi kunbsolb i negove sudije, na tomb da
stoje. Mon. serb. 271. (1405). samo tu. D. Da-
ni6ic.
KUNSULAT, m. vidi kousulat, b. — Na je-
dnom mjestu xv vijeka, i otale u Uanicicevu rjec-
niku (kunbsulatb, gledaj konbsulatb). Pisanb bjese
kunbsulatb na 27 dui aprila pisana u Ho6e na
21 danb }u}a na 1444. Spom. sr. 2, 110.
1. KUNSUO, kunsula, m. vidi konsuo. — U
spomenicima dubrovackijem xiv i xv vijeka u
kojima iiprav znaci: sudija, vidi: Upravito).stvo
sudbeno: ,kuez' sam (za vrlo male stvari); ,kon-
suli' (,curia civilis, judioes majoris curiae'), ce-
tiri senatura. M. Pucid u Spom. sr. 1, xxviii.
— Izmedu rjecnika u Daniiiievu (kunbsulb .con-
sul' tako su se zvali Dubrovcani koji su imali
od svoje op§tine vlast po drugim zemlama nad
svojim zemjacima. — tako se zvao glavni sudija
u Dubi'ovniku). Sto se pre medu sobomb Du-
brovfiane, ili se bude ucinilo u Srbbjihb ili u
Dubrovniku, da se pre predb kunbsulomb du-
brovckimb i predb nihb sudijami, i sto sudi kunb-
sulb i negove sudije, na tomb da stoje. Mon.
serb. 206. (1387). Predb goapodinom kunsulomb
dubrovaocijemb poglavje (sic) odb pravada grada
Dubrovnika i negove poctene sudbje. Spom. sr.
2, 127. (1466). - - Mi smo pisali zapovedaje na-
semb Dubrovdanomb kunsulomb koji su po vsoj
srbbbskoj zemji. 1, 62. (1405).
2. KUNSUO, kunsula, m. vidi kousuj. — Iz-
medu rjecnika u Mika(inu (kunsuo, gavez, trava
,consolida maggiore' ,innula rustica') i u Stuli-
cevu (kunsuo, trava ,consolida maggiore, erba'
,3ymphitum'). Kunsuo, consolida maggiore, Sym-
phytum (Skurla), Symphytum officinale L., v.
Konsul. B. Sulek, im. 184.
KUNSEJATI, kunSejam, impf. svjetovati (ili
svjetuvati se), tal. consigliare, mlet. consejar, con-
segiar. — ■ U nase vrijeme u Istri. Oni pocnu
kunSejati, komu ote sestru dati. Nar. pjes. istr.
2, 107.
KUN§IJENCIJA, /. vidi konsijencija. — U
pisaca cakavaca xvi vijeka. Drzan je sroeno is-
kusiti svest i kun§ijenciju svoju. Naru6n. 18a.
Nimam ja kunsijenciju, da bih imel ki smrtni
grih. 781'. Pilat osudi Isusa proti kunsijenciji.
29ii. Sam refie na nega kunsijenciju. Mon. croat.
191. (1508).
KUNSI^, m. svjet, savjet, vijece, tal. consiglio.
— U nase vrijeme u Istri. Pak su ovi dni zbi-
rali kunsij. Nasa sloga. god. 20, br. 12. KunSij,
it. ,consiglio', vijede. god. 13, br. 93.
KUNSI^ATI, kunsljam, impf. vidi kunsejati.
— U nase vrijeme u Istri. Ca si ono kunSi|al.
NaSa sloga. god. 12, br. 14, str. 55. Kad su se
bili zbirali da kunsijaju. god. 15, br. 6.
KUNSI^ER, m. tal. consigliere, savjetnik. —
1} na^e vrijeme u Istri. Nasa sloga. god. 20, br.
51.
KUNTATI, kuntam, pf. na dva mjesta u ru-
kopisu XVI vijeka kao da znaci: platiti (sto bi
moglo biti tal. contare, brojiti), ali je u drugijem
rukopisima kuuteutati. Oni pristava kuntati ima
po dobitku ki je dobio. (Rukopis A ima tu rijec
u toj istoj slici i malo kasiie ; ostali vele: kun-
tentati, kao Sto ima i A po drugih mjestih. M.
Mesid) . . . Oni ima pristava kuntati od sebe.
Stat. po}. ark. 5, 273.
KUNTEN, adj. vidi konten. — • U nase vrijeme
u Lici. ,Esi li ti kuntena za n po6i?' ,Ako ste
oboe kunteni, onda nek Bog blagoslovi vas'. ,Esi
li ti kunten, da danas idemo u Grospid?' J. Bog-
danovic.
KUNTENAT, ki'intenta, adj. vidi 1. kontenat.
— Od XV vijeka, a izmedu rjecnika u Danidi-
cevu (kunbtenbtb ,cout6ntus').
a. adj. Bi jedna i druga strana kuntenta.
Mon. croat. 51. (1422). Da bi bil kuntenat od
nas. 105. (1470). Hocemo i jesmo kunbtenbti
slobodno pustiti. Mon. serb. 32S. (1423). Ako
bi sve selo bilo kuntento. Stat. poj. ark. 5, 266.
I bise kuntenti o istoj naredbi. 308. Takovi da
sude tko more kuntent bit? M. Maruli6 82. O
tisknoj jo§ pidi clovik kuntent bude. 202. Ne
samo je kuntenat ai'amotiti zene, da ovo jiidi
koje. 'Transit. 223. Ako me hodeg ponesti k papi,
vole sam kuntenat. Mirakuli. 54. Ja sam zlo
kuntent da Saul je ziv na zemji. Korizm. 34*.
Ako je providino ovako od Grospodina Boga, ja
sam kuntent. Ivan trog. 32. O koliko vesela,
rada i kuntenta bi§6 diva Maria! M. Jerkovid
18. Biti de zadovojni i kuntenti. P. Radovcid,
ist. 117. Optica osta kuntenta, vesela. Oliva.
36. Ja sam rad kuntenta biti vo|i tvojoj. Nar.
pjes. istr. 2, 94. Nisu bili s Aim kuntenti. Nar.
prip. mikul. 21. Kuntenat, tal. ,contento', zado-
vo|au, rad, pripravan. u Nar. pjes. istr. 6, 50.
KUNTENAT, b. 7
b. adv. kuntento. V ddlu u&iiiiti kuntsnto.
ICorizm. 1". Rado i kuiitonto ti si mo priiuila.
Nar. pjes. istr. 2, 114.
KUNTENSTVO, n. vidi kontonstvo. — Od
xviii vijfkti. Ah svito, svilo! fiistoga u tobi nije
kiintonstva. A. VitajiA, ostan. 393. Bog .svakoga
kiintenstva. L. TorziiS 12f!. Ne6e vam biti oni
dan od .strahote, ni od smutne, ni od osudo /.a-
lostne, nego od radosti i kuntonstva A. d. Bella,
rnzgov. 180. Za ono kuntenstvo koja uXivate u
raju. 11. BonafiiA .39. Imati avako hotPi'io i kun-
tenstvo. J. Banovac, pripov. 108. Dobar voftor,
mils, ja cu ti spodati i kuntenstvo mojo tebi
hocu dati. Nar. pjes. istr. 2, 114.
KUNTKNTATI, kuntintam, pf. vidi konten-
tati. — Od XIII vijrka (vidi kod b) po zapad-
nijem krajevima, osobito u idkavaca.
a. aktivno. Kuntentali smo crikvu rofionu.
Men. Croat. 95. (14()4).
b. sa se, rejleksivno. Take obe strano se sje-
dinise i kuntontase. Mon. croat. 4. (1275 prcpis.
15-l(i). Nad kim se raciinom i on kuntenta. 271.
(1572). Tko se no bi kuntontao o odluci. Stat.
)i<i|. ark. 5, 271. Malim se kuntentat. M. Ma-
ruli6 133. O torn so kuntentaj. 139. Ako se
kuntontas imat toko hliba. 142. Mnozi sini je-
diioga otca kuntentaju se jemati odicu. P. Ra-
dovcid, ist. 117. Kuntentaju se no iiniti grihe
smrtne. na6in. 39. Abram se kuntenta iStom
da su u miru. J. Banovac, pripov. 117.
KUNTINO, adv. sve jedno, jednako, neprcitano,
tal. continue. — Na jednomc iiijcstu xv vijeka.
Inkvjetudo jest okolo dobitka jedan apetit kun-
tino za dobiti. Starine. 23, 143. (1496).
KUNTOS, m. curak ; kozuh. — isporcdi kon-
tus, kuntus. — Akc. je u drugome izdanii Vu-
kova rjccnika: kiintos, ali je it treceinii ispra-
vlcno po Vukovoj bilesci : kuntos ; ovako sain i ja
svagda ciio. — Kao da je od tur. qonto.s; nli
treba primijctiti da se ova Hi slicna rijcc nalazi
i H nekijem slavenskijem jeziciina osim nasega,
pa i u drugijem europskijem jeziciina. znainenito
je da je u 2>ojskome jczika kontusz karakteri-
xticno narodno odijelo. rijec je bez suinne istoena,
ixporedi grc. xdctfoi,-, nekakvo iransko odijelo s rtt-
kavima, te je po svoj prilici i tur.ska rijec od
oimkove irnnske postala, ali je tcsko kazati, jeli
u Europu dosha saino preko Osmanlija. Hi jos
prije. — U Beliiiu rjecniku: (s dodatkom da je
tiida rijcc) .polliccia, veste foderata con polio'
jVestis pollita' 5.50''; u Stulicevu (kuntos, ha|ina
gorna ,mastruca, pallium pelle subsutum'); u Vu-
kovit: 1. (u Crnoj Gori) vide 6iirak. — 2. (u Sr-
biji) vide ko^uli.
KUNTR.\DA, /. tal. eontrada, kraj, okolina;
ulica. — isporcdi kontrada. — Od xiii vijeka.
a. kraj, okolina. No moremo bit prez nih
kuntradi . . . Vam dopu56amo pasti zivine po
na.soj kuntradi. Mon. croat. 5. (1275 prepis. 154(i).
V kuntradi so govori ... 131. (1487).
b. ulica. Ali vanka s erikve po kuntradah.
Starine. 23, 141!. (1496). No mogahu po kun-
tradah hoditi. Korizm. 26". Hocu da se 6iste
vas grad i kuntrade. Oliva. 54. Kuntrado §i-
roka, velo si mi duga. Nar. pjes. istr. 2, 19.
KUNTRAT, m. vidi kontrat. Trgovac moral
kuntrat na£iuit. Nar. prip. mikul. 3. Kuntrilt
,pactuui'. U. Nomanic, fiak. kroat. stud. 36.
KUNTRIOSTANE, n. vidi kontrast. — Uprav
je cerbalni supslantiv od glagola kuntrestati (tal.
contrastaro) za koji neinain pntvrde. — Na jed-
nome mjestu u pisca cakavca xv vijeka (sa sta-
a KUl^ALICA
rijiin oblikom kuntreStanjo). Za6 kuntroStanjo
jest kada 61ovik siiprotivi so istini. Starine 23,
134. (1496).
K1JNTU§, m. vidi kuntoS. — xv vijeka, a iz-
medu rjefnikii u Danicicevu (kuubtusb, glodaj
konbtuSk). Kuutusb zlatomb figuranb Mon. sorb.
415. (1442). Spom. sr. 2, 121. (1443).
KUNTU^A, /. vidi kuntos. — Snmo u Mika-
kafinn rjeiniku: kuntuSa, bajina goriia ,epito-
giiim'.
KUNUTI, vidi kleti. — Oblik zlo naiinen (radi
slika) po osnovi sadasMga vreinena. Da sunfionu
svitlost vazda cu kunuti, ka toliku slatkost 6ini
m' odbignuti. P. Zoranid ISb.
KUNZUO, kunzula, m. vidi 2. kunsuo. — U
jednoga pisca xvm vijeka. Ne imade kako u Si-
beniku gaveza, ni kunzula. J. Vladmirovifi 36.
ICorona od gaveza iliti maloga ili velikoga, premda
ae mali zove kunzuo. 24.
KUN, Hi. od lat. cuneus ili od tal. conio. —
Nalazi se u, doa znacena.
a. vidi 1. klin, a. — ovo je starije znaiene
latinske i talijanske rijeii, ali mu neinain jio-
tvrde prije naSega vreinena. Kun, klin gvozdeni,
§to ga rabi kamenar. u Novom. F. Hefele.
b. orude za kovane novaea, osobito gorni dio
pa i iiopce kov (tal. conio). — Od xvi vijeka u
Duhrovniku. Nasijem dukatmi izpod kuna fres-
cijem. M. Driic 275.
1. KUNA, /. vidi gduna, duna, guna. — Iz-
medu rjecnika ii Vranciceou (,cotoneum'), a u
nase vrijeme u Istri. V drugim lugi kune i na-
ranca. Nar. pjes. istr. 2, 80. Kiaiia, istn sto duna.
D. Nemanic, cak. kroat. stud. iftg. 23. Kuna
(Veraiitius), v. Duiia, Kutina. B. Sulek, im. 184.
2. KUNA,/. Ambrosia maritima L., ileka bi(ka.
— Od XVII vijeka, naj prije u Mikalinu rjec-
niku (kuiia, opak, trava , ambrosia'), pa u Belinii
(kuna , ambrosia herlia, pianta cosi dotta' .am-
brosia' 71-') i u Stulicevu (kuiia, trava , ambrosia'
s dodatkom da je uzeto iz Mikalina). Kuiia, am-
brosia (Mika}a, Skurla), Ambrosia maritiraa L.
(Visiani, Lainbl). B. Sulok, im. 184. — Ali je
ova rijec vrlo sumnina, vidi: Kuiia opa§, .Am-
brosia maritima L. (Pizzelli). B. Sulok, im. 184.
Opa§ kuiia, venter apis (Pizzelli, Aquila— Buc),
millefolium, milium solis (Pizzelli, Kuzmic) ,
Achillea millefolium L., v. Kunica. 266. po ovoine
se cini da nijeste supstantiva kuAa iinali bisino
kuiia opas (kuni rep, vidi kod kuiii). supstantiv
kuna va(a da je naj prije krivo zabifezen (ili
stamparskom grijeskom ili sto je sam Mikala zlo
prepisao iz kakva rukopisa) u Mikalinu rjecniku,
te da injeste kuiia, opak treba citati kuna opas,
a iz onoga rjeinika uzeli su poslije drugi pisei
(ali vidi i opak).
KUNADA, /. tal. cognate, mlet. cugnada, po
priinorju u gradoviina zainjenuje sve nase rijeci:
snaha (bratova zcna), zaova, svast, pa i jotrva
ltd. — isporedi kunado. P. Budmani.
KUNADO, in. tal. cognato, mlet. cugnado (sad
cugna), po priinorju ic gradoviina zainjenuje sve
na§e rijedi: svak, djever, sura, pa i pa§enog ltd.
Kunado babo dedove. (Rece se onomo koji hoco
silom da so svoji s kime. U Boci). Nar. posl.
vuk. 164. Kunado, tal. cognato, Surjak. (a Istri).
Na§a aloga. god. '20, br. 9.
KUNALICA, /. zensko ee(ade sto sve jednako
kuna. — II nase vrijeme u Lici. ,Ma de je u
liega zena, ona zalosna kuiialica?' ,Muci, kuua-
lico, vavijo su ti kojona i zubi skupa'. J. Bog-
danovic.
KUNALO 71
KUNALO, m. covjek Ho soe jednako ktinii. —
I! nase orijeme u Lici. ,Muci, zalosni kuiialo,
vise kunas i spavas nsgo li gledas'. J. Bogda-
novi6.
KUl!fAl5fE, n. djelo kojijem se kima. — Iz-
medii rjccnika u Vukovu. Da razgovor kreno i
da preue od kunana sluge. Osvetn. 1, 64.
KUNATI, kunam, impf. drijemati (osohito kad
se sjedeci klima glavoin). — Akc. kaki je u inf.
taki je u praes. 3 pi. kuiiaju, ti aor. kunah, »
ger. praes. kiinajuci, (( ger. praet. kuiiavsi, u
part, praet. act. kunao; u ostalijem je oblicima
onaki kaki je u praes. 1 sing. — Bijei je stara,
isporedi rus. KyHHrr, (ako jc ccs. kurtkati, jccati
kao bolesnik, deminutir od iste osnove, onda moze
biti rijec praslavenska) — Izmedu rjecnika u
Stulicevu (,flectero caput, dormitare'), i u Vu-
kovu: 1. .(verachtlich) schlummern' .dorrnio'
s primjerom : ,Sta kurias ti tu te no ides spa-
vati ? (reku djetetu kad drijemje). — 2. ,kran-
kolii' .infirma esse valetudine' s primjerom: On
nesto kuna. — Drttgo je znaiene u Vukovu rjei-
niku: biti bolesliv (.Ho je prenrseno od prvoga).
amo pripadaju ovi primjeri : Odavno nesto kuha
i prileskuje. M. P. Sapcanin 1, 175. Pre toga
(smrti) Vujic je kuiiao tri dana. M. D. Milicevi6,
pomenik. 1, 66.
KUNA VAC, kiiriavca, m. vidi kuiialo. — U
nase vrijeme u Lici. ,On ti je onaj zalosni ku-
navac'. J. Bogdanovic.
KUNE, n. ime sumovitii mjcstu u Srhiji u
okrugu niskome. M. D. Milicevid, kra|. srb. 13.
— Uprav je coll. od 1. kun.
KUNE^>ARNICA, /. mjesto gdje sr hranc ku-
nijeji. — U Stulicevu rjecniku : ,cuniculorum vi-
varium'. — slabo pouzdano.
KUNE^jARNIStE, n. u Stulicevu rjecniku uz
kuiiejarnica. — nepouzda)io.
KUNEl^ARNISTVO, n. u Stulicevu rjecniku
uz kuhejarnica i kunejarniste. — posve nepouz-
dano.
KUNE^JI6, m. dem. kunije}. — U knizi Ho je
Vuk popravio za Hampu una kunelic. i znaci Ho
i kunijej ; oii Vuk ovu rijec nema nigdje na dru-
gome mjestu. Francuz jedo zabe, Englez bijele
zecove (kunelice). Vuk, priprava. 1-53.
KUNI, adj. koji pripada kuni Hi kunama. —
Rijec je praslavenska, isporedi rus. ic.VHiii, ies.
kuni, po(. kuni, ali se u nasemu jeziku upotreb-
lava samo za usobita znacei'ia (vidi b i c) Hi u
nekijem dijalrktima (n. p. u ugarskijeh Hrvata,
H kojijeh glasi kujni Hi kuni, vidi kod a).
a. uopie. — U Stulicevu rjecniku: .vulpimis'.
— U ovijem je primjerima znucene prema 1.
kuna, a, h). Ar moj mili ima lipu kujnu kapu.
Jacke. 61. Prvi junak kujnu kapu . . . 137.
Nagne kunu kapu pod siroko piece. 15.").
h. kiini rep, neka hijka. — isporedi 2. kuiia.
— Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Mika-
(inu (kuni rep, trava ,stratiotG.s, millefolium')
gdje se naj prije tiahodi, u Belinu (,millot'oglio,
erba' , millefolium' 487''), u Stulicevu (kuni rep,
trava , millefolium, acbilleos' iz Mikulina) ; u
Vukovu: (u Dubrovniku) .tausendblatt' , Millefo-
lium [myriophyllum L J'. Ucinit cu te meka kako
kuni rep — ili bumbak. (D.) Poslov. danic.
S onom travom koja se ,kuni rop' ili dijacki
(millefolium' imenuje. I. Jablanci 153. Kuni
rep, achillea, millefolium (Durante, Mika|a),
Achillea millefolium L. (Vuk, Vodopii), v. Rep
kuni. B. .^ulek, im. 184. Re]i kuiii, achillea (ii
sinskom rukopisu, Durante), millefolium (Piz-
) 1. KUP, b
zelli, Kuzmic, Aquila— Buc, Skurla), miriofiUo
(u sinskom rukopisu), Achillea millefolium L.
(Vuk, Visiani), v. Kunica. 328. — U Dubrov-
niku se rece: ima ih kako kunijeh repa (vrlo
mnogo). P. Budmani. — Rep kuiii vodeni (blatni
Durante), miriofiUo (siiiski rukopis. Durante),
Hottonia palustris L B. fSulek, im. 328.
c. Kuna i^ut, ime zaseoku u Dalmaciji u
kotaru dubrovackome (na Majkovima). Schem.
ragus. 1871. 27.
KUNKA,/. vrsta skofke, isporedi 3. kuka (istoga
postai'ia). — Od xvii vijeka. Na zalu se po ti-
hosti igrahomo men nami, lovec kunak ona dosti.
M. Gazarovic 30. Kiinka ili skrinica, a velike
kunke zovu banbaje. L. Zore, rib. ark. 10, 342.
KUNVA, /. vidi 1. kuna. — U nase vrijeme
u Istri. Lipi joj je dari donasajo, blide kuAve i
naranfie zute. Nar. pjes. istr. 2, 109. i u Vrb-
niku. D. Hire.
1. KUP, m. gomila, rpa. — Osnova je prasla-
venska: na jugu je supstantiv muiknga roda (ali
vidi i 4. kupa), isporedi stslov. kupi., bug. i
nslov. kup; na sjeveru je zcnskoga roda s na-
stavkom a (ima i bug. kup-b, /.), isporedi rus.
Kvii.T, ces. i po}. kupa, pa i lit. kaupas, kupa,
let. kopa. — Treba razlikovati od kopa (vidi),
premda su ove rijeci nalik jedna na drugu u
obliku i smislu. — Va(a da je srodno s rije-
cima germanskijem istoga znacena u kojijeh je
osnova haup ili hup, isporedi stsaks. hop, angl-
saks. i engl. heap, stvnem. houfe, hufe, nvnem.
haufe; ali nije jasno zaHo i u slavenskijem i
u germanskijem jezicima ima p (prema germ, p
trcbalo bi slav. b). isporedi i kopa. — Korijen
ili osnova kup (kuph?) moze biti indoevropska ,
isporedi n. p. stpers. kaufa, zend. kaofa, gora,
lat. cumulus (od cupmulus?). — Izmedu rjecnika
u Vrancicevu (,acervu^; cumulus'), u Mikaljnu
(kup, nakup, rpa ,acorvus, cumulus'), u Bjelo-
stjencevu (kup, vrpa ; kopa ,acervus, aggregatio
et cumulus'), u Jambresicevu (,cumulus, acervus' ;
kup junakov petoh zastav jcohors'), u Stulicevu
(, congeries, cumulus, acervus'), u Voltigijinu
(,mucchio, ammasso' ,haufen, gchobor'), u Vu-
kovu (sabor ,die versammlung' ,conveatu3'), u
Danicieevu (kupb, s predlogom ,vb' i ,na' ,simul').
a. uopce. Vazgavsi kup drv. Anton Dalm.,
nov. test. 2171). act. ap. 28, 2. Dosavsi nasrid
liive, namiriso se na jedan kup kamenja. F. Gla-
vinio, cvit. 258a. Zeni svojoj jedan kup, da jih
(iuva, ostavi pinez. 2t)6a. Zivi svojo blago upr-
tiSe, a mrtvijem osta na kupove. Nar. pjes. vuk.
3,313. Ovi tri veli kupi zita. Nar. prip. mikul.
77. Kiip, hrpa zita na guvnu (samo sto je iz-
govaraju u novooslobodenim predelima, a naro-
6ito u Vranskom ,kiip'). M. Durovic. Kiip ,acer-
vus'. D. Nemanic, 6ak. kroat. stud. 8. — Kako
da bi izabrana iz kupa. D. Barakovid, jar. 4. —
Nose6i kup strila, hiti strasno juta. A. KaniJlic,
roz. 105. — Izmed kupa svestenlka mudroslovja
vrilo te66. J. Krmpoti6, kat. 83. — Vas kup i
v.sa polza svrsnosti evanjeoske u ovom jest . . .
S. Budinic, sum. 173''. Ti si kup dobra svega.
A. Georgiceo, nasi. 218. Sva prignutja svih
stvorenjih zajedno u jedan kup sabraua. P. Ra-
dovfiic, nacin. 172. Kada mu Bog ukaza hi|adu
prilika od svakovrstnih tuga, uevo]a i protiv-
stina, kao u jedan kup svezanih. A. Kanizlic,
fran. 193. Bozanstvo je kup sviju dobara. uzroci.
4. Pa sred kupa jada i cemera laz ne vidi. B.
Radiftevic (1880) 118.
b. u instrumentalu ili s prijedlozima na i
u (vT.) stoji adverbialno i znaci : ujedno, zajedno
1. KUP, b. 7
(0 nijentii 1 vri-mcnii). — ispuredi okup, skup,
skupa, ukup.
a) u instrumentalu. Ostali nezvani kupom
86 8vi paju. H. Lucii 270.
b) u ace, uprau kod micana, ali se upo-
Ireblava i za stajane.
a4i) s prijedlogom na. (laa) micane.
SkupiSe se vso na ktip. Zak. vinod. 53. Da bi
88 skupili na kup. Stat. krc. ark. 2, 293. IZe
tolikeje mudrosti i nauka bisi da sloXi na kup
rimskije zakoni. §. KoJ.i6i6 13'>. — hhh) stajane.
Eada budu na kup. Zak. vinod. 79. Da je volna
grada togaj ili tuj Zupvi ili toj ku6e ili vbse to
na kupb prodttti i darovati. Spom. sr. 1, 17(i.
(1412). Na kup vlastelo i kmeti jesu potvrdili.
Stat. krfi. ark. 2, 287. MuXi i iene na kup f.i-
vu6e. S. KoZifii6 29l>.
hb) s prijedlogom u. nan) micane.
SbriStuSte se vb kupb. Stefan, sim. pam. fiaf.
27. — hbb) stajane. VidevSe vbsi vb kupb. Do-
mentijan'' 27. Vi5nci ukrasajemb, i vb kupb bla-
Xonstvu spodob|bSa se. 63. I zavapi u kup sve
mnoStvo. M. Alborti 496. Na nebu sidi Isukrst
u kup z otcem i z duhom s(vetim). F. 61avini6,
cvit. 6b. Refienu goru darova mu u kup z dvo-
rom jednim. 521^.
cc) u lac. acta) s prijedlogom na (za
stajane). Kako vi velbmoXijo beste bili na kupe.
Spom. sr. 1, 54. (1404). Jerb 6ete jo§t na kupe
biti sb vlasteli. 1, .59. (1405). Bivb na kupi
z gospodinoiiib herbceKomb Hrbvojemb splic(k)imb
i knezomb doiiihb kraj i s knezomb Pavlomb
Radinovdemb i s vo.jevodomb Sandajemb . . . Men.
Serb. 254. (1405). Vojsku na kupu da drzi. Dje-
lovod. prot. 189. — bbh) s prijedlogom u (za
stajane). SvestaSe vb kupe. Stefan, sim. pam. saf
28. Gromy velici i primrakb vb kupe i strabb.
Domentijan'' 155. Se kolb dobro i kolb krasbno
jeXe Xitii bratiji vb kupe. Mon. serb. 99. (1330).
Ki su V kupu bili g-. Jurja Zrinskoga. Mon.
Croat. 284. (1581). Edehu vsi v kupe pri stole.
Pril. jag. ark. 9, 125. (1468). Kada su (novci)
u kupu. A. Kanizli6, utofi. 455. Pak u kupu
zakliknuSe. J. Krmpotii, pjesma. 16. Sad u
kupu sad po pose. kat. 82.
2. KUP, m. emptio; pretium emptionis; res
empta; res emenda. — Rijei je stara, isporedi
stslov. kupt, nslov. kup; mngla bi biti i prasla-
venska, isporedi ie§. i po}. kup, ali kao da je u
ovijem jezicima rijetka. s toga mislim da je na-
iinena od kupiti, a ne da je ova rijei postala
od kup. — Postane osnove vidi kod 2. kupiti. —
Izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (,emptio'), «
Voltigijinu (,comprita' ,kauf'), u Danicicevu (kupb
, pretium emptionis').
a. emptio, u apstraktnome smislu djelo ko-
jijem se kupuje, kupovane. Ponudih zemju prije
kupa Stifanova. Mon. croat. 57. (1433). Drzi
naiu plemenStinu . . . radi bismo sliSati, po fiem
ju drXi, ali po kupu, ali po zakladu. 148. (1492).
Tabo u svaki kup ter u trgu svakom nee biti
vidit skup. M. Marulid 130. Ofiitovana kupa i
prodaje. Zbornik zak. 1, 47. Nije oni kon u
kup. J. Qrupkovid.
b. pretium emptionis, cijetia sto se placa za
stvar kupjenu. — tako tumaii Daniiic znaiene
u ova tri primjera, ali mi se eini da bi i u nima
bio smisao kao kod a, osobito u proome i trc-
cemu. Da imb ne uzme niSta krajevbstvo mi tezb
kupa. Mon. serb. 120. (1.H86— 1347). Sto svojorab
vo}omb prodaju kra|evbstvu mi, da imb kra-
jevbstvo mi pla6a kupb kako i pro6i }udije. 120.
(1336 — 1.347). NiSto bezb kupa da vi ne uzmomo,
tbkmo da kupimo. 175. (1356—1367).
0 1. KUPA, a, a).
V. u konkretnomc smislu, res empta, stvar
kiipjoia. Kupb sobe prokupujuSte. Sava, tip. hil.
glasn. 24, 176. Prodasva zemju Torai tim za-
kon m, da je vojan oataviti komu nemu drago
kako vlafiii svoj kup. Mon. Croat. 113. (1474).
,Ovaj jo tvoj kup predrag'. J. BogdanoviA.
(1. res emenda, merx, stvar Sto se moze ku-
piti. Bodbuo minuti trbgb, po tomb kupa iskati.
Danilo 200-201.
3. KUP, m. Cstverokutna mreXa (u Dubrov-
niku). Slovinac. 1883. 231. u Rijeci (,Ombla'). L.
Zoro.
4. KUP, m. Cygnus ferus. Progr. spal. 1880.
43. — vidi kuf.
5. KUP, adj. ima samo adv. kupo u jednoga
pisca iakavca, i znaiene kao da jest: podmiMo.
— Jamaino od tal. eupo, zami§(en, cutliv, na-
mrgoden, pa i podmukao. Da su Stogod tako
kupo i pokriveno rekli da im ni razumil. a. Bu-
dini6, ispr. 35. Ako la2no, kupo i himbono nosil
se jest na sudu. 61.
1. KUPA, /. scypbus, vrsta iah, vidi kod a,
a). — Pustaje od srlat. cuppa, 6a§a, koje se misli
da je ista rijec sto i lat. cupa, kaca; ali su
obadvije rijeci joS zive u romanskijein jezicima:
od cupa postaje franc, cuve, .ipan. i port, ouba
(stsaks. k6pa, stvnem. chuofa, nem. kufe od oblika
srlat. oopa); od cuppa tal. coppa, franc, coupe,
.^pait. i port, copa, rutn. copa. — Od xiv vijeka
(ima i nslov. kupa; del. kupa, kaca, jamaino je
uzeto iz germanskoga jezika), a izmedu rjecnika
u Vrancicevu (kupa, ca§a ,crator'), u Mikn]inu
(kupa, casa, zmuo ,cyatus, scyphus, .-iimplum, po-
nulum, cali.x, cratera, patera, crater' ; i kod pehar),
u Belinu (,bicchiere, vaso cou cui si bove' ,cy-
athus' 141"), u Bjelostjenievu (kupa, <5a§a visoka
z preru6i ,earche3ium'. 2. srebrna pozlaAeua ,scy-
phus, crater'; 3. kupa velika ali pehar za zdra-
vice, ali bilikum, dobrodo§nica ,poculura Hera-
cloum, vas Herculis 1. Herculeum, patera', v.
capis. 4. kupa rezauem delom izcifrana ,poculum
eoelatum, toreuma'. 5. kupa cvetjem nakineena
ili vu koje se cvetje drzi ,fiala'), u Jambre.Hcevu
(kupa srebrna pozlaAena ,seiphus'; kupa volika
za zdravice, ali bilikum ,poculum'), u Voltigijinu
(,bicchiere, gotto, tazza' ,becher') ; u Vukovu:
vide cala (po naj vi§e u pjesmama); u Danici-
cevu : ,pocuU species' (vidi i kod 2. kupa).
a. u pravome smislu.
a) uprav se razlikuje kupa od ostalijeh
casa tijem sto je veia (vidi osobito primjerc iz
Mon. serb. 407 i 408), i sto je obiino od zlata
ili srebra ili od druge skupe materije, ali se iesto
nahodi pomijesana s ,casom', vidi primjere iz
And. Ka6ic, kor. 226. 299 i Nar. pjes. vuk. 2, 184.
Prilozi paky drugoje zlato vb monastirb tu, i
kupi 50 komatb, takozde vina 50 kupb na vbsakb
dbnb. Domentijana 156. Kupe tri na stopehb
(stlbpehb. 56) a jestb u liihb 6etiri litre i desetb
unafib i tri akbsade . . . Kupa jedna od aspra
okovana sb ustni i sb uogami srebrbnemi pozla-
Aonemb a jestb u noj tri litre i sestb unacb i
petb akbsagi. Spom. sr. 2, 49. (1406). Dvije
kupe zlate, potezaju 8 litara i 3 un6e i 4 aksage
sa dva kamenka. Mon. serb. 380. (1435). U su-
dovehb zlatehb Sestb kupb s poklopci, tegle osamb
na desete litarb, 6 una6b, 3 aksage; petb 6a§b,
tegle Sestb litrb, 11 unafib. 2 aksaga. 407. (1441).
Kovb srbbrbni .... pedesetb ca§b pisanehb i po-
zla66ne, sve pote2u pedesetb i tri litre, 6 unafib;
osamb kupb ugarbscehb, poteXu dvadesti i Sestb
litrb, 8 una£; dvadesti i jedna kupa razlikehb,
potegoso sesb desetb i dvo litre, 9 unacb i ak-
1. KUPA, a, a). 7S
sagb. 407—408. (1441). Gdi li fsu t') kape ter
bacili srebrnoga kova uili? M. Marulic 315. Iz
kupe te zlate ja 6u tuj slados pit. M. Vetranii
2, 53. Vi ste ukrali carevu kupu. Zborn. 27l>.
Kundii-i i kupe. D. Barakovii, jar. 80. Skro-
vito u jednoj kupi vina podahu mu otrovi. F.
Glavinic, cvit. 77*. Vina svakojaka u kupe na-
liSe. B. Kruarutid 23. Uze mi u ruke kraj kupu
vina crvenoga. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 47.
Uzmi, zete Milosu, ovu kupu vina. And. Kacio,
razg. 57. Pustajije iz gore udrise, otese inu
srebrne tanure, zlatne kupe s kojim vino pije.
281 b. Sto i|ada casa aliti kupa. kor. •226. Po-
vratiti sve 6a§e aliti kupe. 299. Nit' sam ja
Medee kupu popio. M. Katanfiic 56. Kako 6e
kupe i 6ase izpraziiivat. D. Rapi6 263. Te do-
nese onu casu zlatnu, nasluzi je crvenijem vinom,
pokloni je staru Jug-Bogdauu, Bogdau primi
zlatnu kupu vina. Nar. pjes. vuk. 2, 184. Na-
zdravi mu zlatnu kupu vina. 2, 200. (Jare prima
zlatnu kupu vina, kupu prima, a piti je nede.
2, 203. Niza sovru vino natoceno, u zla6eno
kupo uapuiieno, uvrh .sovre jedna kupa sjedi,
kupa bere devet litar vina, al' je kupa od su-
hoga zlata, to je kupa Leke kapetana. 2, 231 —
232. Pak dovati onu kupu s vinom. 2, 431. U
desnicu uze kupu vina, kupu vina od dvanaest
oka. 2, 495. Svaki mu pruzi kupu vina. Pjev.
cm. 124'>. Ozdeldiju Seset kupa vina. Nar. pjes.
juk. 48. Nego s kupom rujno vino pije. 74.
Kupo meda, goro od Several P. Petrovic, gor.
vijen. 34. — Amo pripada i ovaj primjer u ko-
jemu kupa vrijedi od prilike kao mjera (isjiorcdi
kod cizma): Idi, duso, u riznice done, te douesi
tri kupe dukata. Nar. pjes. vuk. 2, 372.
b) u jednoya piaca xvm vijeka znaii sto
i kalez. Sveta je crkva odredila da je kupa od
zlata oli od srebra ili harem od mida iznutra
pozlaiena. Ant. Kadfiic 88. Otvori svetionicu i
izvadivsi svetu kupu . . . 151.
c) kao nakit slican casi (prema lat. scy-
phus). — U jednoga pisca xvm vijeka. (Na soi-
jetnaku pred kovcegom od zavjcta) na svima se-
dam civi imadijau biti jednake kupe i jabucico
s razcvatanima Ii}ani (,scyplio.s et .sphaerulas ac
lilia'. exod. 25, 31). E. Pavic, ogl. 140. — U
Danicicevu prijevodu oasice.
(I) u ovome primjeru znaci jainacno malu
staklenu caSu (isporedi kupica): Ruoie natooi
kupe i podijeli rakiju. S. l^ubisa, prip. 43.
e) u ovome primjeru moze biti da znaci
sud u kojemit se hrani rakija : I dado joj kupu
od rakije, da basama posluzi rakiju. kako kome
koju casu dava . . . Nar. pjes. vuk. 4, 158.
b. (samo u mnozini) jedna od cetiri fele kod
talijanakijeh karata od igre (tal, coppe). Kon od
kupa. V. Vrcevi6, igre. 22. vidi i 2. dinar, 2, b.
2. KUPA, /. opeka zgradena od prilike kao
kratak zlijeh, kojom se (po juznijem krajevima)
pokrivaju kuce. — isporedi cigla, crijep, 6era-
mida. — Od tal. ooppo (misli se da je ista rijec
Ho coppa, vidi kod 1. kupa, ali maze biti da je
u svezi s lat. cubus). — Od xiv vijeka (ima i
nslov. kupa u ovome znaiei'iu), vidi primjer u
Daniiiievii rjecniku, a izmedu rjecnika u Mika-
finu {kupa, opeka ,imbrex, imbricium, tegula';
krov od opeka, od kupa , tectum imbricatum, te-
gulaneum'), u Belina (.embrice, tegola con che
si cuopre il tetto' .imbrex' 286b : , tegola, lastra
di terra per coprir il tetto' , tegula' 72-4''), u Stu-
licevu (,tegula'), u Voltigijinti (, tegola' ,ziegel'),
u Vukuvii: (u Dubrovniku) vide ceramida; ii Da-
nicicevu rjecniku kod kupa ima ,cupa, dolium'.
1. KUPAC
to kao da je ovdje: ,Ako bi vam koje kupe po-
trebLne'. Spom. sr. 1, 15. (1398), ali je tu bez
sumne znaiene Ho sam sprijeda kazao.
a. uopce. Poprzi na jednoj kupi. J. Vladmi-
rovid 22. Smlaci na matunu oli kupi. 46.
b. na kuci kao krov. Uzadi na strehu dig-
nuvsi kupe. M. Eadni6 202b. Probit ve6e ku6a
nego maoka kupa. (D). Skakat s kupa na kupa,
a pak na ulicu. (D). Tko ne naprav|a kupu,
napravjace ku6u. (D). Poslov. danic. Placau
Rim|ani za svaku kupu aliti dasku sto imadijau
na kuci. S. Margitii, fala. 203. Da tko pokriva
kudu, pak na put baoajuci kupe, kamene, drva
etc. A. Badid 99. Ide od kude do kuce ko
maftka od kupe do kupe. (Z). Skita se po ku-
dah kd macka po kupah. (Z). Poslov. danic. —
I jednina moze stajati mjeste mnozine. Kotorani
skocivsi na pokrov od crkve, kupu skidoSe i u
crkvi ga ubise. And. Kacid, razg. 37. Nijesu
dvori kupom pokriveui. Bos. vila. 1886. 108. A
juzna joj je strana pokrivena plodom, pa po ploci
kupom (opekom). 1892. 279.
C. mnozina kupe moze znaiiti i krov uopce.
Oni t' ne stav{aju mahniee pod kupe. N. Dimi-
trovid 101. Neka budu kako sijeno koje raste
vrhu kupa (psal. 128, 6). I. Akvilini 90. Prah
pade, gdi ga je vjetar ostavio, ili u kuci ili gori
vise kupa ili na po)u i na putu. B. Zuzeri 267.
3. KUPA, /. neki cvijet. Kupa, Araaranthus
speciosus L. (Novak, na Hvaru). B. ^ulek, im.
184. — Ne znam jeli ista rijec ito 1. kupa ili
2. kupa (po tamnocrvenoj boji).
4. KUPA, /. vidi 1. kup. — Akc. je zabi(ezen
kako je u Vukovu rjecniku; drukiiji je u Stuli-
cevti, ali se Vukov potvrduje ruskijem k.vti4 —
Mijec je praslavenska, vidi kod 1. kup.
a. uojjce. — U StuUcevu rjeiniku: kiipa
(,kuppa') ,acervus, cumulus' s dodatkom da se
nahodi u brevijaru i s primjerom: SkladoSe nad
nim kupu kamena.
b. M osobitijem znacenima.
a) vidi u Vukovu rjecniku: kupa, gomila
od detiri oraha. takove gomile narajeste djeca
(svako po jednu) u red prema sebi, pa biju redom
,ojnakom' s jednoga mjesta, te ih obaraju (igraju
se kupe) itd. vidi i V. Vrdevid, igre. 27, i M. D.
Milidevic, ziv. srb.'-' 239. — Od |esnika kupe na-
pravili. Nar. pjes. petr. 2, 176.
b) kupa, f. snopovi od trske ili od kukru-
zovine sadjenu se usprav sastavjajudi nihove yr-
hove, te se tako drze. ,Imam tri kupe trske jo§
lanske'. u Srijemu. M. Medid.
5. KUPA, /. Colapis, rijeka u Hrvatskoj. —
-u- stoji mj. negdasnega 1. — Ime K6).unii na-
lazi se u Strabona (o pocetka sadasne ere) ; od
nega je postao oblik Klpa, vidi ,Ad llumen Culpa'.
Mon. ep. zagr. tkald. 1, 14. (1201). pafc Kupa. —
Izmedu rjecnika u Mikajinu (Kupa, rijeka .Co-
lapis, flumen') i u Vukovu (voda u Hrvatskoj).
Od vode Kupe. Mon. croat. 170. (1498). Na
brigu Kupe vode. P. Vitezovic, kron. 174. Sto
od sabje nemu uticase, bno Kupa voda prozdi-
rase. And. Kacid, razg. 240b. _ 1 ime selu (zove
se i 6edan) u zupaniji modrusko-rijeikoj. Raz-
dije}. 44. moze biti isto sto se pomine xiii vijeka
(s u). ,Villam quoque, que vocatur Cupa'. Mon.
ep. zagr. tkalc. 1, 21. (1209).
1. KUPAC, kupca, m. emptor; mercator, uprav
covjek sto kupuje, pa se iz toga razvilo i drugo
znaiene joi u praslavenska doba. — Akc. se mi-
jena u voc: kiipce, kupci, i u gen. pi. kupaca.
— liijec je praslavenska (kupbcb). i^iporedi stslov.
kupbcb. rus. KyiienT,. ces. kupec, po^. kupiec. —
1. KUPAC
792
KUPALO
I'usttije od kurijcna kup ylatjula kupiti nustao-
kotll LCb.
a. emptor, dovjek Uo u nekome sluSaju (kod
prodaje) kupiije. — lemedti rjeinika u Mik(i\inu
(koji kupiije .emptor'), m Belina {,compratoro, chi
oompra' .emptor' '209"; kupac desetina .appalta-
tore, die prendo ad appalto' .conductor veotiga-
lium' 90"), II Bjelostjmievii (hijkavski kupec,
kiipovnik .emptor'), u Stulicevit (kupac, v. kupec,
a kod ovoga ima: ,emptor, coomptor' « dodatkom
da je rijed riiska), u Voltigijinu (.compratore'
,kaufer'), it V'ukovit (,der kaufer' ,eiutor' s pri-
mjcruiii: A. Po Sto je to? B. Ko jo kupac? A.
Ja sam). Prbvoalavb da otgavaratb a kupbci. da
je svobodbiib. Glasnik. 35, 121. (xiv vijek). Pro-
davac kupcu zrufci poses. Mon. croat. 289. (1.588).
Mne6i da bi kupac fiinil nim Spot. Mirakuli. 117.
,Prodajte mi jednoga od vas da kupju'. Reco
Petar kupcu : ,Po6ekaj'. Pril. jag. ark. 9, 82.
(1520). Tko koiia kupi jularom svezana, doodi
li i jular kupcu? V. Lastri6, nod. .932. Koria
kupci jer u §tali vide. J. S. Ro|kovi6 71. Kozu
bi ti derala, ... na pazar bi nosila; kupci bi mo
pitali: ,Po Sto, snaSo. ta koJ.a?' Nar. pjea. vuk.
1. 521. Debar espap lasno kupca nade. Nar.
posl. vuk. 59. Zitni kupac i de^ojacki otac ne
mogu sre6ni biti. 81. Nestaue i koha i kupca.
Nar. prip. vuk. 48. Kad prodavac za kakvu
stvar mnogo zaiste. a kupac se poplasi. Vuk,
poslov. 7. Neka se prora6una s kupcem svojim.
D. DaniCic. Smojs. 25, 50. Prodavac kao kupac.
isai. 24, 2. I odelo je u tih kupaca i prodavaca
razliJno. M. D. Miliievio, zlosel. 8. — Metafo-
riiki. TJpodobimb se prekrasnymb simb kupcemb
iXe kupise predivnuju siju kupju. Sava, tip. hil.
glasn. 24, 172. Kupb sebe prekupujuste, jako i
prekrasni kupci pominajuste vb prepodobnyhb
vaSihb molitvahb. 176. I se sutb kupbci istustii
istovaago iivota vladyky svojego Hrista. isku-
pivbSaago je avojeju cbstbnoju krbviju. Domen-
tijana 304.
b. mercator. covjek kojemu je posao kupo-
vati da opet prodaje, trgovac. — Ovo je znacene
u ceSkome i pufskome jeziku uhicnije neyo pre-
da^ne, a u staroslovenskome i ruskome mozebiti
jedino. — Izmedu rjeinika u Mikalinu (kupac,
koji prodaje ,propola') i u Danicicevu (kupbcb
, mercator'). Da prostisb kupcjemb nalimb carinu.
Mon. serb. 23. (1234— 1'240). Da si hode vaSi
kupbci po mojefX) oblasti svobodbno. 41. (1253).
Ako pridu kupci dubrovbcci. 69. (1273—1314).
Da oblegu u selu kupbci po zakouu. Zak. dus.
pam. saf. 46. Prilicno jest kra)e?tvo nebesko
clovjeku kupcu istu6i dobro kamenje. N. Ra-
nina 22'2''. matth. 13, 45.
2. KUPAC, kupca, m. vidi ojnak. ,Ojnak' u
Bosui zovu ,bojac' ili ,bojcar' a i , kupac'. M.
D. Milidevii, ziv. srb.-' '239. — Postaje od kiipa,
vidi 4. kupa, b, a).
3. KTJPAC, kiipca, m. vidi u Vukovu rjeiniku :
u vodenicama od nekolike oke mjera sa drskom
,ein getreidemass' ,modii genus'. — Kupac, me-
ricica od oke, a i pojafie, kojom se usur (ujam)
uzima. Podunavka. 1848. 58. Kiipac, koritasce
u mlinu. u Brodu. F. Hefele. — Jamacno po-
staje od 1. kup.
4. KUPAC, kiipca, m. vidi 1. kup (uprao je
deminutiv). — U narndnoj pjesini nasega vre-
mena iz Istre. Od Kati koscice na kupac zberite.
Nar. pjes. istr. 6, 21.
KUPAC, kupilfia, m. ojnak u igraiiu kupe. —
u Kragujovcu. 1^. Dordevic. — isporcdi 2. kupac.
KUl'ACKI, adj. koji pripada selu Kupcima.
Kupaftka (opUinn). K. .Tovanovii 128.
KUPA^i, adj. koji pripada kupanu. — Na-
iiiieno u 7ia!ie vrijeme. — U Sidekovu rjeiniku:
,bado-'; kupai'a sprava ,badeapparat'; kupa6a ko-
Su|a ,badeh6md' itd.
KUPAL, m. u Stuliceva rjeiniku : v. kupalo.
— nepouzdano.
KUPAL-, vidi kupao-.
KUPALAC, kupaoca, m. iovjek kojemu je po-
sao jiomagati i sliiziti kod kupana, osobito ta-
ruii ci'ldde sto se kupa. — // Mikajinu rjeiniku:
kupalac, okupalac, koji kup|o u baAu ,balneator',
i )( Stuliievu: kupalac, koji kup|e ,balneator,
aliptes'; t grijeskom kupaoc, v. kupalac.
KUPALAN, kupalna, adj. koji pripada kupa-
lima. — U Stuliievu rjeiniku: ,de' bagni' ,bal-
nearius'. — nepouzdano.
KUPALINA, /. .Ho se jjlaia za kupane. — Na-
iirieno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjeiniku:
.badogeld ; badelohn'.
KUPALISTE, n. mjesto za kupane. — isporedi
kupalo. — Cakavski i kajkavski kupaliSde. —
Od XVI vijeka (vidi F. MikloSic, lex. palaeoslov.-
kod kapaliSte), a izmedu rjeinika u Belinu (,bagno,
luogo da lavarsi' .lavacrum'; kupaliSte mlake
vode , bagni d' aqua calda' .thermae' 125"; topla
kupalista ,terme, bagni caldi' .thermae' 729"), u
Bjelostjencevu : kupalisie (vidi kod kupej) ; u
Stuliievu (.balneum'), u Voltigijinu (,bagno' ,bad').
a. zgrada odredena za kupane. Obicajan bi-
jaSe jednofi na dan razhladit se u kupalistju (sic)
gdi budud jednofi posao za okupat se . . . Blago
turl. 2, 249. Zabrani krstjanom... ulazit s nima
u kupalistja. M. Pavisio 32. Ne nade Paskazija
u kupalistu. M. Zorifiid, zrc. 232. — cesto u
naSe vrijeme kod pisaca: u Sulekovu rjeiniku:
,badeaustalt; badehaus'; u Popovicevu: ,bade-
haus'.
b. mjesto u vodi (mom, rijeci, potoku itd.)
gdje se obiino kupaju ie]ad, pa i zivotine, vidi
kupalo, a. Na pocetku gore 2ivi vrutak tece,
,Evo od pokore vrutka!' ^^jubav rece ,cudno ku-
paliSte! mnogo nemocnika u to utofeiSte ide trazit
lika'. A. Kanizlid, roz. 90. KiipaliSte, mjesto
de se u potoku kupa. ,1. Bogdanovic.
c. kada za kupane. (Kra{ David) gledase
lijepu Bersabpu kad u jednomu kupalistu svoje
tijelo umivase. D. Basi6 42. — U metaforiikome
sinislu. Koji su se oprali u kupalistu s. sakra-
menta pokore. A. Tomikovic, gov. 148.
d. uopce kupane ili voda za kupane. Cuvaju
se vrucih kupalista. J. S. Rejkovio 346. — U
metaforiikome smislu. Vidim prida mnom golemo
od krvi kupaliste. A. Kanizli6, uzr. 95.
e. mjesto (grad, sclo) u kojemu ima kapa-
liste (ili sa znacenem h ili d). — U pisaca na-
sega vremena. — U Popovicevu rjeiniku: ,bade-
ort'.
KUPALISTVO, n. u Stuliievu rjeiniku uz ku-
paliSte. — sasma nepouzdano.
KUPALO, n. mjesto za kupane. — isporedi
kupaliSte, baiia. — Bijei je praslavenska (k^-
padlo, od osnove glagola kijpati s nastavkom dlo),
isporedi ces. kupadlo. — Izmedu rjeinika u Mi-
kalinu (kupalo, kupe) ,lavatojo' ,lavacrum, bap-
tistorium'), u Belinu (,bagno, luogo da lavarsi'
jlavacrum'; mlako kupalo , bagni d' aqua calda'
, thermae' 125"; kupalo ,lavatojo, vaso' , lavacrum'
428b ; .tinello, vaso da lavarsi' ,labrum' 732"), u
Bjelostjenievu : v. beden (vidi i kod kupe)) ; u
Stuliievu (v. kupalista s dodatkom da je uzcto
KTIPALO
KUPAONICAR
iz brevijara), u Voltigijinu (,lavatojo' ,wasch-
haus'); u Vukovu: mjesto gdje se kupa, n. p.
marva na suhoj medi (Turskoj) ,der badeort'
jbalneum'.
a. mjesto na vodi gdje se kupa marha. Na
ovcjemu kupalu. S. Kosa 64^. Ziibi su ti kao
stado ovaca jednakih kad izlaze iz kupala. D.
Uanicii, pjesm. 4, 2. Kao sto su mlini, kupala
za marvu i splavi . . . Zbornik zak. 2, 301.
b. vidi kupaliste, a. Zapovidi da ju zatvore
u jedno bano ili kupalo. B. Ka§i6, per. 161.
C. vidi kupaliSte, c. — » rjeinicima. vidi i:
kupalo, tekne u kom se malo date kupa. Pop
Zivojin iz Srbije.
KUPAl^KA, /. u narodnoj pjesmi nnseqa vre-
mena vaja da znaci sto i kupaiie ali shvaceno
kao igra. Ti zaturi kupaiku i junacku skaka|ku
i kamena s ramena. Nar. pjes. vila. 1866. 646.
1. KUPAN, kiipna, adj. koji je u kupu (u
skupu), skupjen, sabran, sastavlen. — Rijei je
praslavenska (kuptm.), isporedi stslov. (samo adv.
kupbno), rus. KvnHbiii, ces. kupny. — Adverab se
nahodi mnogo cesie nego adjektiv.
1. adj. — Izmedu rjeinika u Stulicevu (kupni
, universalis').
a. tiz kolektivni supstantiv (moze znaiiti i
potpun). Kako buduci kupan zbor Pojic na Ma-
cinu. Stat. po|. ark. 5, 263. Ca ucini i odluci
kupan zbor. 264. Bududi u kupnu zboru. 287.
— Ako bi koja strana ne bila kupna. 278. Ter
bi jedna strana kupna do§la na rok. 279.
b. sa siipstantivom u ninozini. Buduii kupni
izbrani muzi. Men. Croat. 89. (1460).
C. iiz rerbalni supstantiv. Muf.a i zene
meju sobom hizno i verno kupno 2iv|6n6. S. Bu-
dini6, sum, 108a.
2. adv. kiipno, u skupu, skupa, ujedno, Za-
jedno (o vremenu i o mjestu). — Rijetko poslije
XVI vijeka. — Izmedu rjeinika u Bjelostjencevu
(kupno, nakupce ,acervatim'. 2. kupno, skupno,
obiinsko ,comuniter, universaliter'), u Stulicevu
(,simul, una simul, conjtinctim'), u Voltigijinu
(,cumulatamente' ,haufenweise, haufif?'), u Dani-
cicevu (kupbnb, samo adverbijaino kupbno , simul').
a. kod stajana ili radne sto vrsi veie su-
bjekata u isto doha i na istome mjestu. Da bu-
demo na nekomb mesti kupno. Spom. sr. 1, 96.
(1409). Sideci kupno. Mon. eroat. 74. (I4."i0). Mi
kupno budude. 120. (1484). Vsi redovnici kupno
jesu odlucili. 134. (1487). Pojdose kupno k dvoru
Jurja. 197. (1.511). Ovoj Pojica kupno i dogo-
vorno ufiiniJe. Stat. pol. ark. 5, 249. Kada se
vi tada kupno v jedno mesto snidote, tada vsaki
od vas prvo drzi svoju vlas6u vederu. Anton
Dalm., ap. 39. Pomisavse se dojdose vsi kupno.
Aleks. jag. star. 3, 242. — Ovdje se istice mjesto:
Mogu kupno prebivati. Narucn. 69'^.
b. kad kod iste radne ima nekoliko obje-
kata ili popunaka kod predikata. Vse kupno po-
tvrbdujemo i potvrbdismo. Mon. serb. 341.(14'27).
Tuj postavu naau vsu kupno pridajte knezu Ma-
roju Easticu. 426. (1443). — Sa svimi (glavami)
kupno na me buknu (zvir). P. Zoranic 7a.
c. 0 dvoma ili o dvojima kad se o nima
isto kaze.
(() ono dvoje stoji u istome padezu. Ideze
kupno carije i ubozi. Sava, sim. pam. ini'. 4. Da
izbranije biskupa od klera kupno i ot plka tvorit
se. S. Kozifiic 14b. Carigradskago cara lisi ce-
sarastvija kupno i krstijanskago opoenija. 17b.
— Amo pripada i ovo: Da sastanut se kupno
oboja [ovaj, to jest nepravedno prijatje i s6eta
ili skoda ka slice iz nepravodnoga prijatja. S.
Budinii, ispr. 106.
b) drugo se zdruluje s prvijem, te stoji
u instr. s prijedlogom s. S nami kupno jide kruh.
Mon. Croat. 107. (1470). Kupno s muiiom svojim
zavet je bila ucinila. Narucn. 61b. Telo moje
osujeno kupno z duseju. S. KoXicid 23:>. Kupno
sa Arsenijem mnihom vsad v koraba|. 31b. Iz-
gubi cesarastvo kupno s zivotom. 36-'. Tako
hodedi pred nami i kupno delujuii s nami . . .
&. Budinic, sum. 114b. Ne ima s nime stano-
vati ni kupno pribivati. ispr. 124. Ki ishodi od
otca i sina, ki z otcem i sinom kupno klaiiajut
se i kupno slavet ga. Postila. b4b. I istinno
jest, da oboje, dnh v nas vzdise i stvorenje
s nami kupno nevojno fieka, da bismo bili oslo-
bojeni plti i griha. Anton Dalm., ap. hlb. Z otcem
i sinom kupno slavet ga. Kateh. 1.561. 64. Kupno
s djecama cjelujem skut i desnicu vasu. u M.
D. Milicevic, kra|. srb. 47. (1835). — Amo pri-
pada i ovctj primjer u kojemu se ima it misli
instr. s jifij^dlogom s: Dionik zaloga (zloga)
dila, . . . i ta duzau jest zadc)Vo)no uciniti, kada
jest kupno uzrok zla dila. S. Budinid, ispr. 103.
d. kad isti subjrkat ima u isto doha dva
Hi vise razlicnijeh predikata Marija jest divica
i kupno mati Bozja. S. Budinid, sum. 3-^. Prem
er on (Isukrst) be§e iaiiac nevinan . . .. pace
prema er bi'^se kupno Bog neumr§li (sic) ... 7a.
2. KUPAN, kupna, adj. koji pripada kupo-
vatiu, kupni (u Stulicevu rjecniku koji se moze
kupovati ili koji se obiino kupuje). — Moze biti
stara rijei, isporedi rus. Kynmn'i, kupovni. — U
nasemu jeziku u spomenicimn xiv vijeka, a iz-
medu rjeinika u Stulicevu (,quod est de numero
earum rerum quae omi possunt vel solent') i u
Daniiiccvu (kupbnb ,emptionis'). Nikbtoze da ne
drbznetb vbzeti otb toga dbtoo . . . u kupno ime
ni u zalogu ni kojimb obrazomb. Mon. serb.
81. (1.802-1321). ria. (1.336—1347). Pogodbe o
uslugah, pogodbe kupne i mjenoviio. Zbornik
zak. god. 1863. 601.
KUPANOVAC, Kupanovca, m. ^ime mjestu u
Srbiji u okrugu pozarevai-kome. Niva na Kupa-
novcu. Sr. nov. 1861. 456,
KUPANE, n. djelo kojijem ko koga kupa ili
se sam kupa. — Stariji je nblik kupanje. — Iz-
medu rjeinika u Mika\inu (kupanje, okupanje),
u Belinu (kupanje .lavamonto del corpo' 428a),
u Stulicevu, u Vukovu (,das baden' ,Iavatio').
Ono dine §to i nauce, pod ralinom u mladu ne-
di|u kupanja. F. Lastrid. nod. 234. Da je fcrkvu
Hristos) osveti ocistivSi je kupanem vodouijem
u rijeci. Vuk, pavl. ef. 5, 26.
KUPAOCE, n. dem. kupalo. — U Stulicevu
rjeiniku: kupalce, malo kupalo .balneolura'.
1. KUPAONICA, /. vidi kupalo i kupaliste. —
Od XVIII vijeka.
a. vidi kupaliste, a. Vi ste sinod potajuo se
sastali u kupaonice. A. Kalid 551. Plati 40
grosa zakupcu jedne kupaonice na Savi, pa tu
provcde sav svoj odmor pecajudi ribu. M. D.
Milidevic, zlosel. 35.
b. Skip u kom se malo dijete svako jutro
kupa. J. Bogdanovid. — isporedi kupaliste, c.
c. '( nase vrijente upotreb{ava se iesto u zna-
cei'w : sola (u kuci gdje se zivi) odredena za kn-
pane. — TJ Sulekovu rjecniku: ,badozimmer'.
2. KUPAONICA (kupalnica), /. neka bi(ka.
Kupalnica, Ranunculus fluitans Lam. (Vukasovid).
B. Sulek, im.^ 184.
KUPAONICAR, m. u Stulicevu rjecniku: ku-
paluicar, v. kupalac.
kupaoniCaeina 7
KUPAON'ICAKINA, /. novae stu sc plain za
kupaitc. — U Stiiliievu rjecniku: kupalnifiarina,
V. toplijarina.
KUPAONICaRNICA, /. u Stuliievu rjednikit:
kupnlniCamica, v. topliCarnica. — nije dosta jto-
uzdano.
KUPAONI^ARSTVO, n. posao kupauniiarev.
— Samo II Stuliievu rjeiniku : kupalniCarstvo
.balneatoris munus'.
KUPAONlClCA, /. dem. kupaonica. J. Bogda-
uovi6.
KUPAONIK, m. vidi kupalac. — Samo u Stu-
liieru rjecniku : kupalnik, v. kupaoo.
KUPAE, ni. iovjek koji po svom ganatu ijradi
kupe (vidi 2. kupa). — Od xiv vijeka (nije dobru
shvatio znaietie Daniiii; isporcdi primjer iz
Spom. sr. 1, 15 kod 2. kupa, Ho je u istonie spo-
metiiku u kojcmu je ovdje primjer) u Dubrov-
niku gdje je i sad ziva rijei, a izmedu rjeinika
u Stuliievu (.qui lateres conficit') i u Daniiicevu
(kuparb, srl. .cuparius, vietor'). Eazuraosmo §to
naiBb va§a jubovb upisa za kuparo. Spom. sr.
1, 15. (1398).
KUPARI, m. pi. mjesno ime.
a. selo u Dalmaciji u kotaru dubroimikome
(ii Zupi) (/dje se kupe (vidi 2. kupa) grade. So.hem.
ragus. 1876. 29. — Uprav je mnozina od kupar.
b. zaselak ii Hrvatskoj u iupaniji modrusko-
rijeckoj. Razdije). 43.
KUPARICA, /. jiee za gradene kupa (vidi 2.
kupa). — V Stuliievu rjecniku: ,fornace di mat-
toni' ,lateralia'. — / sad je ziva rijec u Dnbrov-
niku.
KUPARIC, m. prezime. — Pomine se xviii
vijeka. Dujma, naini vlastelina. Kuparida Frane
sina. J. Kavanin 99*.
KUPATAR, kupatra, m. vidi skiptar. — Na
jednome mjestu xiv vijeka, a izmedu rjeinika u
Daniiicevu (kupbtrb ,soeptrum'). Kupatri carbsci
po vsoj veselenoj utvrbzdajutb se. Men. serb.
235. (1399). — isporedi ksifetar.
KTJPATI, kupam i kupjem, impf. drzati (obje-
kat je svagda Sto zivo) u vodi Hi u drngome
cemu zitkome i tako pldkati (umivati). — -u-
stoji mj. negdasnega ^. — deSce refleksivno. —
Akc. kaki je u inf. taki je u praes. 3 pi. kiipaju
(ali kup|u), u aor. kiipah, u impt. kiipli (ali ku-
paj), u ger. praes. ki'ipajuii Hi ki'ipju6i, u ger.
praet. kupavSi, u piart. praet. act. kilpao; u osta-
lijem je oblicima onaki kaki je u jjvaes. 1 sing.
kupam Hi kupjem. — Rijei je praslavenska (kom-
fati « uba oblika za praes.), isporedi stslov. k:j-
pati, rus. Kynari. (praes. samo Kynaio) ies. kou-
pati, pol- k:ipa6.
1. aktivno. — Izmedu rjeinika u Mikafinu
(kupati, okupati ,lavo') i u Vukovu: kupati, ku-
pam (kupjem) jbaden' ,lavo'.
a. objekat je drugo iefade Hi zivntina.
Koji kup|e u baiiu. J. Mikaja, rjecn. kod ku-
palac. Kupajte me dulom rumenijem. Nar. pjes.
vuk. 1, 246. Koi'ia poji a sokola kupa. Nar. pjes.
petr. 2, 617. — U metaforiikome smislu. IV da
iStu ruku sveStenika, da ga vodom od opraiia
kupa. Osvetn. 1, 47.
b. objekat je tijclo samoga subjekta. U
komu (vrilu) tuj kup]u6 jiut bijelu hIadjaSe (vila).
D. Ranina 22a'
2. sa se, refleksivno, stojeii (i tniiuii .se, n. j).
plivajuii) u vodi Hi u cemu drugome Ho je zitko,
pldkati (umivati) tijelo Hi ga samo hladiti (Hi
grijati, kad je topla voda). — Izmedu rjeinika
kiipCina
it lielinu (,lavai- il corpo attufandusi' ,lavaro
corpus' 428"), a Bjelostjenievu (kupjem se ,hal-
neo, lavo me'), u JamhreHievu (kup|om so ,bal-
neo'), u Stuliievu (s praes. kupam se ,lavare, in
balnea in^redi'i, u Voltigijinu (s praes. kupam
se ,bagnarsi' ,sich baden'), u Vukovu (,baden,
sich baden' ,lavor').
It. 0 iefadetu. Ako ozdravi da se ima potlo
kupati. Naru6n. b8^>. Starija je nog stara ko-
raarda gdje se djeca sad kup)u. M. Dr?.i6 189.
Pridosta na roku i pojdosta se kupat. Pril. jag.
ark. 9, 101. (1468). No kupji so v mutnoj vodi.
P. Vitezovid, cvit. 118. Da se kupa u mladu
nedi|u prije zore. A. Badid 56. Ne kupaSe se
doisto u ovom jezeru. F. Lastri6, svet. 98b. Da
se pere i kupa u Nilu. And. Kaci6, kor. 60. Do-
vojka se u Drenovcu kupa. Nar. pjes. vuk. 1, 380.
Kupaju se doca na carini. Nar. pjes. petr. 2,
176. DodoSe vile da se kupju. Nar. prip. vuk.
109. One to .so kupat i to nage. Nar. prip. mjk.
49. Opazi tri divojki kado so kupju. 49. (Nih
dvojica) dodu na more i stanu da se kupaju.
Vuk, nar. pjes. 2, 81. Na Durdev dan rano pre
sunca mabom se mladeX kupa. M. D. Mili6ovi6,
iiv. srb. 1, 19. — U metaforiikome smislu. Tijelo
ti se dragom krvi kupje. M. Vetranid 1, 327.
Koji se kupaju u krvi Isusovoj. I. .^niSid, svit.
244. Kuplu se (ja) u viuu. M. DrXid 26. Si-
rotiiia se u znoju kupa. M. Pavlinovid, rad. 152.
Gdje se Pliva u Vrbasu kup|e. Osvetn. 7, 69.
— Ovi primjeri pripadaju aino a ne pod 1, jer
se ima se u miali po bliznemu glagolu: Kup]u6i
igrahu se u jezeru. D. Zlatarid 49>i. Prazno si
se na svitu kupao, a ja hodu da kup}e§ i sada.
L. ^ubuski 68. Pa se gnave bijesni i nesvijesni
u samrtnu znoju kupajudi. Osvetn. 2, 134.
b. 0 zivotini. Oblatiti se viSe kakono kr-
mak u lokvi od blata kad se kupa. F. Lastrid,
ned. 188. Ako k noj dolete ptice, da se kup}u
i piju. A. KaniZlid, roz. 58.
KUPATILO, n. vidi kupaliste, a. — Ovako
mislim da je znaiene u ova dva primjera naiega.
vremena. Istina, svine se kackaju po barama i
ka|ama ; ali, za Boga, to su nihova kupatila. M.
D. Milicevid, medudn. 10. Uputila se prema ku-
patilu. Bos. vila. 1886. 73. — U Sulckovu je
rjecniku drugo (kupaliSte pod c): ,badewanne
(badezuber)'. *^
KUPCI, Kupaca, »». pi. ime selu u Srbiji u
okrugu kritsevackome. K. Jovanovid 128.
KUPCAC, m. dem. 1. kup (uprav dem. 4. ku-
pac). — U Bjelostjenievu rjeiniku: (kajkavski)
kupcoc jgrumulus, grumus'.
KUPCEV, adj. koji pripada kupcu (vidi 1.
kupac). Kupcevi su troSkovi oko prijenosa stvari.
V. BogiMd, zakon. 82.
KUP&C, m. vrsta g(ive. — U nase vrijeme u
Istri. Kiipcid .fungorum genus'. D. Nemanid,
cak. kroat. stud. 31.
KUPCIJA, /. Ho je trgovac kupio da opet
proda, isporedi roba, trg, espap. — U jcdnoga
pisca iakavca xvn vijeka. Trgovac tuzedi se, da
more kupdiju pozri riegovu. F. Glavinid, cvit.
72l>.
KTJPCINA, /. ime vodi i selima it Hrvatskoj
u iupaniji zagrebaikoj. — Pomine se od xv vi-
jeka. (l) tri sela: Kupdina i Kupcina gorfia.
Razdije). 69. Kupcina dona. 80. Na kastelu
Kupcini. Mon. croat. 169. (1498). 11 naSe spra-
vi5de kapeli nasoj na Kupdini (grijeSkom Kup-
dini ; u istome spumeniku ima Kupciiian, vidi
Kupdinanin). 329. (1564). — 0) potok (pritoka
KTJpCiNA 7!
rijeke KitpeJ. Eegul. sav. 24. U potok Kup-
6inu. Mon. Croat. 170. (1498).
KUPCINE, /. 2^1- ime mjestu u hataru drafikom.
L. Dordevic.
KUPCINSKI, adj. koji pripada mjestu Kup-
cini. S mejami kupfiinskimi. Mon. croat. 170.
(1498).
KUPCII^ANIN, m. covjek iz mjesta Kupiine.
— Mnozina: Kupcinani (starije jamacno Kupfii-
nane). — xvi vijeka. Sudac moje bratje Kup-
cinan. Mon. croat. 324. (1-552).
KUPCl§TA, n. pi. mjesno ime. vidi u Bani-
ciceini rjecniku: KuptfiiSta, selu je Radesi crkve
arhandelove u Prizrenu isla raeda ,ni2 brbdo na
Kupbcista'. G(lasmk). 15, 281. (1348?).
KIIPEC-DOL, m. ime selu ii Hrvatskoj u zu-
paniji zagrebaikoj. EazdijeJ. 71. — Oblik Kupefi
moie hiti kajkavski, te bi onda glasilo u knizev-
nome jeziku Kupa6-do.
KTJPEL, KUPEL-, vidi kupej, kupe}-.
1. KUPE:^, /. vidi 2. kupe|.
2. KUPE^j, m kupane, kupali.He, kupalo. —
Postaje od praslavenske rijeci kompelb zenskoga
rnda, isporedi stslov. kape|b, rus. Kyiie,ji,, ie^.
koupel, po]. kqpiel. — Od xvi vijeka stoji -e-
mj. e; ] se potvrduje naj starijim primjerima. —
Od istoga je doba u cakavaca muskoga roda ; u
kajkavaca je i sad zenskoga. — Stu se u pisaea
nalazi je i I, to je po crkvenome jeziku ; tako je
i za zenski rod. — Izmedu rjeinika u Vranii-
cevu : ,balneum ; lavacrum' (jamacno je muskoga
ruda, vidi Vranciceve primjere kod c), u Mika-
finu (kupe), bah ,thermae, vaporarium, balneum,
sudatorium, hypooauatum, jaconicum'), u Bjelo-
stjencevu (kajkai^ski kupel, kupalo, kupaliSAe , bal-
neum, lavacrum, lotio'. 2. kupel vruca ,calda-
rium' itd.), u Jambresicevu (kupe| , balneum';
kupe} vruca ,caldarium'), u Slulicevu (kupe}, m.
V. kupali§te), u Dani6icevu (kupejb ,lavatio').
a. uopce kupai'ie Hi vnda za kupane, ispo-
redi kupaliSte, d. a) u pravome smislu. au) f.
Hi ot-b kupeli vodnija. Starine. 18, 171. (u nase
vrijeme ruskocrkvenijem jezikom). Akteona, sto
ju je u kupjeli golu vidio, pretvorila u jelena.
L. Milovanov 93. — hb) m. Hi f. ? Ca ima biti
to topjenje i kupej u vodi? Kateh. 15G1. 34. —
Cf) m. (isporedi primjer kod b) bb)). Cim u ku-
pe} hitro plovu (dikle). J. Kavanin 198^. Bo}e
bi ti 3 manum ucinila bila, da s' v prvom ku-
pelu mene utopila Jacke. 227. U Sulekovu rjec-
niku: ,bad, badewasser'. — b) u metaforickome
smislu. (Hi) f. Kupe}b svetaa^o krbstenija. Do-
mentijan" 38. — bb) m. Krv i Isusov kupe} 6isti
ki vas miju. J. Kavanin 525*.
b. vidi kupalo, a. u jedinome primjeru f.
Pri ov6i kupe)i. Domentijau'' 99.
C. vidi kupali§te, a. ti) m. Zapovida da ju
u kupe} svoje hize povedu . . . pokle ju stavise
u ta svoj kupeJ . . . u onom iistom kupeju svo-
jemu . . . F. Vran6i6, 2iv. 31. Prosi otca da joj
jedan kupe} uzidje ; dopusti otac, i naredi da se
nidje i da se dva obloka u nem ufiine. 112. —
b) u mnozini. — izmedu rjeinika u Bjelostjcn-
cevu (kupeli, mesto ,baln6arium'). Tu mramorne
kupeli. M. Pavlinovic, razl. spisi. 380.
d. nejasno je u ovome primjeru: Vas okoli§
nem' se pregnu, pak umuknu i prostrasi; i sve
slavnom strenite}u (narodu slavenskome) da svoe
k}u66 na kupe)u ... J. Kavanin 274^.
KUPElfiAN, kupe}na, adj. koji pripada kupeli.
— Ima XIII vijeka kupe}bnb (vidi F. Miklosid,
lex. palaeoslov.- kod kap6}bnb), a izmedu rjec-
5 3. KUPICA
nika u Bjelostjenceou (u dodatku) : (kajkavski)
kupelna hiza ,pyriaterium'.
KUPEpI^TE, n. vidi kupali.^te. — U knizi
XIV vijeka pisanoj crkvenijem jezikom. Ide kb sve-
tomu Jordanu, i prisbdb na mosto kupe)ista Go-
spodbha . . . Domentijan'i 270.
KUPE^jNICA, /. vidi kupaliSte, a. — U Jam-
bresicevu rjecniku : kupelnica ,balnearium' (-1-
stoji jamacno stamparskoin grijc§kom, isporedi
kod 2. kupe} i 2. kupe}nik).
KUPE^iNICKI, adj. vidi u Daniiicevu rjec-
niku: kupejbnickyj, Sto pripada ,Kupe}bniku':
,svetoj bogorodici kupelnifikoj'. G(,lasnik). 15,
288. (1348?).
1. KUPE^iNIK, m. mjesno ime, vidi u Dani-
iicevu rjecniku: Kupe}bnikb, selo koje je car
Stefan dao crkvi arhandolovoj u Prizrenu, bilo
je negdje oko Prizrena i meda mu je isla ,u Su-
§icu f prezb Susicu'. G(lasnik). 15, 287. (1.348?)
u liemu je bila crkva bogorodioi.
2. KTJPEI^NIK, m. vidi kupalac. — U Jam-
breHcevu rjecniku: ,balnoator'.
KUPERIZ, m. vidi cempres. — U jednoga
pisca cakavca xvii vijeka. Kako cedar uzdigoh
se u Libanu i kako kuperiz u gori Sionskoj. M.
Albert! 22. 183.
KUPERUHI, m. (?) pi. mjesno ime. — Prije
nasega vremena. Kuperuhi (vise nega zapisano:
,Pocelovo'). S. Novakovi6| pom 136.
1. KUPICA, /. dem. 1. kupa. — Od xvi vijeka,
a izmedu rjecniku u Vrancicevu (.pocillum'), u
Belinu (,bicchieretto e biccbierino, bicchiere pic-
colo' ,pocillum' 141>'), u Bjelostjenievu (kupica,
casica itd.), u Jambre.siievu (,poculum'), (* Vol-
tigijinu (,bicchierino' .glascben'), « Vukovu (dim.
V. kiipa).
a. mala iasa kojom se pije n. p. rakija.
Moni tuj sluXise vinca razvodneiia kupicom. P.
Hektorovii 25. Ja sam popil moju kupiou. Nar.
pjes. istr. 3, 11. Popiju po kupicu rakije. S.
J^ubila, prip. 20(i. U kupici vode. pric. 54. Vo-
lim da mo puska mine nego kupica (u Sali).
Dimi6 iz gorne vojne Krajine hrvatske.
b. gorni dio n kalcza. Kupica od kaleza ima
bit naj mane srebrna. M. Dobretic 395.
e. staklena spraim (nalik na praou kupicu
bez noge) kojom se pusta krv. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjeinika u Belinu (,coppa, ventosa, va-
setto per lo piu di vetro, che s' applic.a alio
carni per tirar it sangue' ,cucurbita medieinalis'
'2'27l') gdje se naj prije nahodi, u Bjelostjenievu
(kupica z kojum se krv van jem)e ,cucurbita ae-
nea, stannea, 1. vitrea, cucurbita sanguinaria';
kupice postaviti ,cucurbitai adhibere'), u .fam-
bresicevu (kupice postav}ajuci .scarificator'), u
Stulicevu (, ventosa' ,cucurbitnla'; kupice komu
staviti ,cucurbitulas alicui adhibere'), u Voltigi-
jinu (jCoppa, ventosa' ,schropfkopf' ), " Vukovu
(,der schropfkopf' ,cucurbitula, cucurbita': me-
tati kupice). Krv pustiti il kupice metat komu
va}a ... J. S. Ee}kovic 208.
d. vrsta tikve, isporedi c. Kupica, ciicurbitao
species (Vujicii). B. Sulek, im. 184.
e. skupleni prsti u ruke (kao nalik na praou
kupicu). — U nase vrijeme u Istri. Kiipica ,om-
nes quiuque digiti extremi una compositi'. 1).
Nemanic, cak. kroat. stud, iftsg. 35.
2. KUPICA, /. dem^ 2. kupa. — Na jednome
mjestu xvii vijeka. Cinoci kii6ice i bunare od
kala i kupica. M. Radnid 64').
3. KUPICA, /. voda u Hrval.'ikoj (uprav dem.
5. Kupa). Kupica (potok). Brod na Kupi. D. Hire.
KUPICICA
1. KUPINA, a.
KUPlOlCA, /. dein. 1. kupica. Tor si daj iiagui
kupidicu viiiii. Ja6ke. 71.
KUPK', m. ime planini, ridi u Vukovu rjei-
niku: plaiiina P|oSiva6ka s primjernm ii narodne
pjesine: Za Kupiiom zoloiioni planinoin. — NeSto
vi6o s Kupi(?a planine. Nar. pjoa. vuk. 5, 122.
KUPID, ridi Kupido.
KUPIDBA, /. djelo kojijcm se kilpi (kao pofska
radiia), vidi kiipjeiie. — U nase vrijeme. Sazove
iia p|etvu, kosidbu, kupidbu, zptvu, trgaho, . . .
V. i3ogiSi6, zborn. 483. .Danns osvanu vedro,
iigrija6G, bii^e kupidba orna'. J. Bogdanovio.
KUPIDO, !H. -Bows, Cupido, bog fuliani u grc-
koj i rimskoj mitolngiji. — Po talijanskomc (ne
po latinskome.) Cupido. — Od xvi vijeka u pi-
saca (nitj iesie Ditbrovcana i Dalmatinaca). Bog
so taj . . . Kupidom sad zovo. M. Votrani6 2, 61.
Kako prem sa Nida da grodo u novo iz dvora
Kupida i raajke riegove. H. Lucid 282. Majka
Vonero iSto Kupida, svoga ain.a, od no izgubjena.
S. Bobajovii 228. — Obiino je nom. i voc. Ku-
pido. I Kupido kad je vidi, prid nom krije luk
i strile. M. Vetranid 1, 421. Kupido. 2, 124.
Kupido, gdi si ti, comu je tva sila? N. Nn|os-
kovid 2, 125. Jino j' Jude privaria on Kupido
nilado dite. J. Armolusio 19. — Nom. Kupid
nalazi se u jednoga pisca xviii vijeka. Ja rijoh,
Kupid da me ostavi. J. Kavanin 160».
KUPIDOV, adj. koji pripada Kupidu. Ku-
pidov luk i stril proklinam svaki 6as. S. Men-
eeti6 308.
KUPIJERTA, /. krov na kuci. — Prema tal.
coperta, sto je xiv vijeka znaiilo i krov, all sad
ima druga znacena : pokrivai itd. — vala da je
rijec dalmatska: tako sudim po starini znacena
i po obliku. (ije ^ & od romanskoga a, pa i p
nr.promijeneno, isporedi kuvijerta). — U Diihrov-
niku, gdje se i .-tad ne kaze krov nego kupijerta;
potvrdeno je od xvii vijeka. Odkrivon je s ku-
pijerte. (U). Poslov. danic.
KUPIKRASTAVCK^., m iovjek knji kllpl kra-
stavce (siromah covjek sto se hrani krastavcima;
kaze se kao s preziranem o siromahu; prezirane
se istice deminutivnijein oblikom). — If nase vri-
jeme (vafa da je rijec bosanska, isporedi oga-
kovii), a izmedu rjecnika u Vukovu: ,der sich
bloss mit gurken abgibt' ,qui logit cucumes'
s primjerom: Ogakovic je ogakovid, a kupikra-
stavcid kupikrastavcid.
1. KUPILAC, kiVpioca, m. covjek koji kilpi (i
uopce, alt naj cesce kodpofske radne kad sc kupi
voce, sijeno itd.). — Pogreska je nom. sing, ku-
pioc t gen. pi. kupioca (mj. kiipilaoa). — U naUe
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu: ,der leser
(aufleaer, klauber)' .lector, collector (v g. foeni,
prunorum, pomorum)'. Sto kosaca, dvjosta kupi-
oca. u Pjov. crn. 94'>. Koji kupi sjeno zovu ga;
,kni)ilac' i .kupioci'. J. Bogdanovi6.
2. KUPILAC, kupioca, ?n. covjek koji kilpl. —
Uprav bi znaiilo covjeka koji jednom sto kupi,
ali se nalazi i u znaienu kao 1. kupac, a. —
Kadi oblika kupioc vidi .Ho je kazano kod 1.
kupilac. — Od xvii vijeka « pisaca. 6ino isto i
ostali kupioci i prodavaoci. M. Eadnid 23b.
(Isukrst) koji ... bi . . . na muci kupilac od
mijera (mira). S. Margitid, fala. 19.5. Kada je
malo kupilaca ili kada je malo robe. A. Badid
126. Prodavaoci i kupioci iz crkve istirani. E.
Pavid, ogl. .594. Providnost koju nevist kupioc
koiia imati mora. J. S. Ro|kovid 233.
1. KUPILICA, /. zensko cejade sto kiipi (iensko
prema 1. kupilac). — U naSe vrijeme, a izmedu,
rjeinika u Vukovu (koja kupi, n. p. sijeuo, SJive
,dio lesorin' ,lectrix'). Kosci koso, kupilico kupo.
Nar. pjos. u Bosiii. D. Surmiti. Koja kupi .sijeno,
zovu je kupilicom. J. Bogdannvid.
2. KUPILICA, /. pri koSni vrlo rijotke bu-
jadi a i J.ita, raetnu kosci na koso neke drvene
male vilice kojo kupilicaraa zovu, i te kupilico
na blizo zbijaju pokoSenu bujad ili ^ito; a oso-
bito bujad jo ka§i\o lakSe kupiti. J. Bogdanovid.
— U na.^e vrijeme u Lici. — Tsta je rijei Ho
1. kupilica.
KUPILIi^TE, n. znaiene hi bilo: mjesto ydje
se sto kiipi; ali je naiineno u nale vrijeme za
osobito znaiene: mjesto gdje se kupe vojnici (vidi
kod I. kupiti i kod kupivojska*. KupiliSto ,werbe-
platz'. Jur. pol. terminol. 638. U Sulekovu
rjeiniku: vojno kupilisto ,werbeplatz'.
KUPILO, n. vidi 2. kup, a. — Samo na jed-
nome mjestu xvii vijeka, i izmedu rjeinika u
Voltigijinu (,comprita' ,kauf'). Srca nima na ku-
pilo V kom se srco ni rodilo. P. Vitezovid, cvit.
168. , r
KUPIMRAV, m. Jynx torquilla L. Slovinac.
1880. 31b. — isporedi mravar.
KUPIN, vidi Kupinau.
1. KUPINA, /. Rubus fruticosus L., neki grm,
u knjega su duge i tankc grane pune trna i uvi-
jaju se i pruzaju na daleko (kao n. p. u loze),
a voce mu se moze jesti. — isporedi kupjena. —
-u- stoji mj. negdasnega sj. — Akc. se mijena u
gen. pi. kiipina. — Rijec je praslavemka kom-
pina), isporedi stslov. kijpina, rus. KyiinH i, ies.
kupina, po]. kgpina; ali u ruskome i u po(skome
zniiii uprav mnogo stvari skup]enijeh zajedno
(n. p. cesta, grm(e, iupa kose, kita evijeca itd.),
a sredne je znaiene medu ovijem i gornijem zna-
ienem draia (vidi draca, a) uopie. preko oiioga
znaiena koje se nalazi gotovo u svijem jczicima
preslo se s jednoga na drugo, ali ne mogu znati
koje je starije: sire ili uze. — Izmedu rjeinika
u Vraniicevu (,rubus",, u Mika]inu (kupina, drada
,rubus'), u Bjelostjenievu (,rubus, batos, v. mora
et anangilos'. 2. kupina pomensa , rubus Idaeus'),
M Jambresiievu (,rubus'), u Stuliccvu (v. kupjena),
u Voltigijinu (.roveto' .brombeerstrauch'), u Vu-
kovu: (cf. kupjena) 1. ,der bromboerstrauch' , Ru-
bus fruticosus Linn.' [cf. ostruga 1]. — 2. .die
stachelbeere' ,baccae grossulariae' ; u Daniiicevu
(,rubus').
a. bi{ka. u kojemu primjeru mozebiti znaii
i dracu uopie. Svotomu mestu idezo kupina
ognemb goresti no sbgaraase. Domentijan* 312.
Dostojno ne vb kupb sb vinogradomb kupine
razsudivso. b 152. (Mojsej) vijase kupinu go-
redi. Korizm. 41''. Grozdje se ne trga iz ku-
pine. Ant. Dalm., nov. te§t. 921. Juc. 6, 44 Ku-
pinu ku bise vidil Mojzos neizgorenu. M. Al-
bert! 191. Puno kupina i draca. B. Kasid, per.
29. Obraso kupinu. M. Eadnid 42b. Bozo koji
si se sluzi tvomu Mojzesu u prilici plamena
ogneuoga u kupini prikaza. L. Terzic 223. Puno
i kiipin da t' nijo pojo. J. Kavanin 58b. Pade,
i u kupinu nogara' se zamota. I. Dordid, uzd.
150. Mojsije naj manu negovu svitlost vidi u
kupini. J. Banovac, prod. 2. Da ga podme kao
crv gristi i kao kupine i draco bosti. ,1. Ba-
novac, pripov. 237. U plamonu kupine i draca
gorudega. A. Kanizlid, utod. 46t). Vidi izlaziti
iz kupine plamon ogneni. And. Kadid, kor. 03.
Zadjo joj se kupina za svilenu kosuju. Nar.
pjes. vuk. 1, 440. Ako t' i jpst rodila krajica
ua cardaku na meku "duseku, u distu te svilu
1. KUPINA, a.
KUPINOVO, a.
zavijala, a zlacenom zicom povijala, ... a mene
jo Juta Arnautka kod ovaca na ploci stuiioiioj,
u crnu me struku zavijala, a kupiuom lozom po-
vijala, ... 2, 407. I javi mu se andeo Gospodni
u plamenu ogiienom iz kupine. i po^rleda, a to
kupina ogiiem gori i ne sagorijeva. D. Danicid',
2mojs. 3, 2. U zagoneci o .povrascu' (vidi ,po-
vraz, povrijeslo') : ,Pruzila se kupiua proko mora'
kad u kotlu vode ima. u Dobroselu. M. Medid.
Kupina, rubus, batus (mletafiki rukopis,^Durantoi,
Rubus L. (Panfiic), v. Kupjona. B. Sulek, im.
185. — U ovome priuijern snaci drain uopce:
Vidi za sobom ovna men kupinami (.inter vo-
pres') zadiv§i se rozmi. I. Baudulavi6 IIS^-. gen.
22, 13. — / (( ovome je primjeru: Jor so smokve
ne beru s triia, niti se gruzde bero s kupino.
Vuk, luk. 6, 44, Vuk mislin na ovo znaienf, vidi:
, Kupina' u slavenskome jeziku (i u ovoj kiiizi)
znaci ,das gebiisch' (od prilike ,sib'. po zapad-
nijem krajevima ,grm' i ,grmon' i .grmeiie'), a
u nas znafii ,broiuboer3trauch' (,Kubus fruticosus
Linn.'). Vuk, nov. zav. (1847) ix; all je istina
da i gre. jidrug (,Uo ovdjc Vuk prevodi kupiiioiii)
cesto znaci Ho i kupina u naj uzemii sinislu. —
S nckijem pridjevima dobioa druya znacena, vidi:
Kupina grozdata, uva spina, crispa (Durante),
Ribes grossularia L. Kupina pasja, Urtica L.
(Lambl). Kupina pitovna (pitoma), Rubus idaeus
L. (Sabjar, u Lici). B. Sulek, im. 185.
1). rod, voce. Od loze grozd, a od trna ku-
pina (n. p. biva). Nar. posl. vuk. 234. — Maze
znaciti Ho i ogrozd, smaiiak (oidi u Vukoini
rjecniku, 2).
2. KUPINA, /. augm. 2. kupa. — U nase vri-
jeme u Dubrovniku, gdje se upotrrb(iiva za kupu
Ho nije cijclu (Ho je razbijena) i kno materijalni
supstantiv. ,Bokun kupine'. ,Istuci malo kupine
u prah'. — Ima i u Viikovu rjecniku : augra. v.
kiipa ,v dodatkom da se govori u Dubrovniku, ali
bi se moglo pomisliti da je i augm. 1. kupa, Ho
jainacno Vuk nije cuo u Dubrovniku.
3. KUPINA, /. ime zcnsko. — Va(a da je ista
rijec Ho 1. kupina (pod b), isporedi jabuka pod
D, jago a pod i. — Od prije nascga vremena, a
izmedu rjecnika u Vukovu (.fraueunamo' .nomou
fominae'j. Kupiaa. S. Novakovic, pom. 72.
4. KUPINA, /. mjesno ime.
a. selo u Slavoniji u zupaniji pozeskoj. Raz-
dijoj. 121.
b. selo a Srbiji u okrugu toplickomc. M. i).
Milicevid, kra). srb. 391.
KUPINAC, Kupinca, »i. mjesno ime.
a. (kajkavski) Kupinec, selo a Hrratskoj u
zupaniji zagrebaikoj. Razdije}. 80.
b. potok u Srbiji u okrugu va^evskome. M.
D. Mili6ovi6, srb. 363.
KUPINACA, /. vidi: Kupinaca, vaccinia (Be-
lostjenac), Vaccinium myrtillus L. B. Sulek, im.
185. ali u Bjclostjencevu rjecniku ima kod ku-
pina: kupinaca ,mora 1. morum rubi. mora bati-
cana 1. vaciiiia', a u latinskome dijelu : .mora
vaticana, mora vacinia' kupina, sad; po svemu
tome mislim da je za Bjelostjenca kupina i ku-
pinaca isto. — isporedi kupinafia.
KUPINAN, adj. kod mjesnijeh imcna, iiioze
biti da znaci koji pripada kupini Hi kiipinama.
— Pisem Kupinau s a, jer je stari oblik bio Ku-
piutnb, itli je vec xv vijeka ispadalo h izmedu
dva n, te je po tome nom. sing, nominalnoga
oblika (za koji nema potvrde) mogao glasiti i
Kupin. — Izmedu rjecnika u Danicicevu (Ku-
piubnb, gledaj Kupinbnikb).
a. Grad Kupini, vidi 2. Kupinik, a, i Kupi-
novo. — XV vijeka. I gradb Kupimiyj. Spom.
atoj. 3. (1428 — 1429). Pisa se vb Grade Kupinb-
nomb. Mon. serb. 540. (1495).
b. Kupina Glavica. — U nase vrijeme. Trci
Ture Kupinoj Glavici. Pjev. crn. 30a.
KUPINE, /. pi. ime mjestu u Srbiji u okrugu
biogradskome. Niva u Kupinama. .Sr. nov. 1872.
864.
KUPINICA, /. dem. 1. kupina. — U jedinome
primjeru (xviii vijeka) isto je Ho kupina. Koji
se jo sluzi svomu Mojizesu u prilici ogna ukaza'
u kupinici. L. Torzid 220.
1. KUPINIK, m. neka bilka. Kupiaik, anaga-
lido femina (Danilo), Anagallis phoenicea Lara.
(Visiani), v. Krupnik. B. Sulek, im. 185.
2. KUPINIK, m. vidi Kupinovo, a. — Od xv
vijeka, n. izmedu rjecnika u Danicicevu.: Kupinb-
nikb, graii koji so pisao i .Kupinovo' i ,Kupinbnb',
u Srijomu, u liemu je sjodjela despotiea Ande-
lina sa sinoviraa, gdje su i primjeri: U gradu
Kupin-bnikn. Mon. serb. 543. (1499). Vb gradb
Kupinikb. Okaz. pam. Saf. G3. G4. 82. 83. Vb grade
Kupiniku. Glasnik. 10, 273.
KUPININ, adj. koji pripada kiipini Hi kiipi-
nama. — Od xviii vijeka. Razdore i okrvavi sve
svoje §apko o kupinino triie. D. Obradovic, basne.
47. Plodnica kupinina. P. Boli6, vinod. 1, 25.
KUPININCI, Kupininaea, m. pi. ime selu u
Srbiji u okrugu vrai'iskome. M. D. Mili6evic,
kra}. srb. 306.
KUPINO, n. ime selu u Crnoj Gori u Bjelo-
pavlicima. Glasnik. 40, 20.
KUPINOV, adj. koji pripada kiipini Hi kiipi-
nama. — Od XV vijeka. Kupinovo listije. Sredo-
vjecn. lijek. jag. star. 10, 10(i. 108. 113. — I kod
mjesnoija imena: Kupinova Glavica, u Srbiji.
Glasnik. 43, 289.
1. KUPINOVA G, Kupinovca, m. mjesno ime.
a. selo u Hrvaiskoj u zupaniji bjelovnrsko-
krizevackiij. Razdije). 108.
b. selo u Srbiji u okrugu cuprijskome. K.
Jovanovic 180.
2. KUPINOVAC, Kupinovca, m. eovjek iz Ku-
pinova. — XVIII vijeka. Bill su Tomisvarci, Bon-
gradci, Kupinovci i §ab6ani. Glasnik. ii, 3, '203.
(1717).
1. KIj'PINOVACKI, adj koji pripada Kupi-
nova u Srijemu. V. Arsonijevid.
2. KUPINOVACKI, adj. koji pripada Kupi-
novca (vidi 1. Kupinovac, b). Kupinovacka (op-
Hina). K. Jovanovid 180.
KUPINOVCANIN, m. covjok iz Kupinova u
Srijemu. V. Arsenijevii. — Mnozina: Kupim'iv-
6ani.
KUPINOVCANKA, f. vidi Kupinovkina. V.
Arsenijevie.
KUPINOVICA, /. ime selu u Srbiji it okrugu
niskome. M. D. Milicevi6, kra|. srb. 121.
KIJPINOVKINA, /. zonsko fiejade iz Kupi-
nova u Srijemu. V. Arsenijevie.
KUPINOVO, n. mjesno ime.
a. selo u Slavoniji u zupaniji srijemskoj.
Razdijej. 152. isporedi 2. Kupinik i Grad Ku-
pini kod Kupinan. — Od xv vijeka, a izmedu
rjecnika u Vukovu (u Srijemu na Savi solo sa
zidinama) i u Danicicevu: mjesto koje je dao
Krusedohi despot Jovan 1496. M(on. serb). 541.
cf. Kupinbnikb. — Razboje so Despotovic Jovo
u Srijemu u toj zomji raviioj u lijepu selu Ku-
KTIPINOVO, a.
798
1. KtrPITI, 1, a, 6) aa).
pinovu. Nftr. pjes. vuk. 2, 572—573. Ode Vu(5e
soru Kupiiiovu. 2, 578.
b. seuce u Srbiji u okrugu topliikomc. M.
D. Miliievid, kra). srb. 346—847.
KUPINSKI KUT, »!. ime iiijestu u Srhiji.
Preiim ovome jo mjostu iz Srijoma .Kupinski
Kut'. ovdjo Sava svoju desnu obalu (iz srpsko
strane) jodnako roni, a lijevu (na Kupinskome
Kutii) nastavja. Vuk, rjefin. kod Dobrc.
KUPIISIAC, m. ime mjestii u Srbiji u okrugu
xmedcreoskome. iffiva u Kupiiaiu. Sr. nov. 1873.
903.
KUPiliACA, /. vidi 1. kupina, b. — isporedi
kiipinafca. — Od xvii rijeka, a izmedu rjecnika
u Mikafhiu (kupiAaSa, jagoda od kupine ,raora
rubi') (jdjc sr naj yrijc nahodi, i tt Stuliievu (po
J\Iika(iiiii). Kupinaca, rovo (Danilo), Rubus L.
B. .Sulek, im. 185.
KUPINAK, m. mP3to gde rastu kupine. M.
D. Milicovic, srb. 491.
KUPINE, n. coll. 1. kupina. — Stariji je ohlik
kupinjo. — Od XV vijeka. Vidi za sobom ofna
mejii kupiujem zadivsi ae rozmi. Bernardin 96.
gen. 22, IS. Zemla trrie i kupine ploditi 6e tebi.
A. Kani?.lic, utoc. 277. Kupine iliti drafie go-
ruAo. 580.
KUPIROV^ANIN, m. covjek iz Kupirova. J.
Bogdanovii. — Mnozina: Kupirov)ani.
KUPIROV LANKA, /. zensko ie]ade iz Kupi-
rova. J. Bogdanovic.
KUPIROV^iAlStKIl^A, /. vidi Kupirov|anka.
J. Bogdanovii.
KUPIROVJ^ANSKI, adj. koji pripada Kupi-
rovu. .T. Bogdanovi6.
KUPIROVO, n. ime selu u Hrvatskoj u zupa-
niji licko-krbavskuj. Razdijej. 32.
KUPIROVSKI, adj. koji pripada Kupiruou.
J. Bogdanovii.
KUPISINCI, Kupisinaca, in. pi. ime mjestii u
Hrvatskoj xvi vijeka. Mihal Horvat iz Kupi-
iinac. Mon. croat. 277. (1576).
KUPISTE, n. gomila (natr[>anog) vara, s)akne;
dakle gomila onoga Sto je baceno od istop|enog
zejeza. 6uh u Mrkoj Pojani. M. Durovi6.
KUPITE^i, m. vidi 2. kupilao. — U Mikalinu
rjecniku: kupitoj od pioe, od smoka ,obsonator';
u Belinu: ,couipratore, chi compra' , emptor' 209i'';
u Jambresicevu: (kajkavski) kupitel .emptor'; u
Stuliievu: v. kupec; u Voltigijinu: ,compratore'
,kaufer'.
KUPITE^jICA, /. zensko 6e\ade ito kupi. —
U Belinu rjecniku: ,compratrice' 209*; u Stu-
licevu: ,quae emit'; u Voltigijinu: ,compratrice'
,kauferinn'.
1. KUPITI, kiipim, impf. uprav: najedan kup
(vidi 1. kup) mrtiiti, in unum conferre, pa po
tome uopce: mnogo stvari (nezivijeh i drugijeh)
ito .«« daleko jedna od druge uzimati jednu po
jednu, 2>a driati sve u sebe Hi metati sve na
jedno mjesto. — Akc. se ne mijeiia (aor. 2 i 3
sing, kijpi). — Mijec je praslavenska, isporedi
stslov. kupiti, rus. kjiihti,, ce^. kupiti (.7. Jung-
manu), po^. kupi6, pa i lit. kupti, kaupti. — Po-
staje od kup Hi kupa (vidi kod 1. kup) nastav-
kom i. — Izmedu rjecnika u Vrancicevu (,acer-
vare; aggerare; cumularo'), u Mikalinu (kupiti,
skupiti ,colIigo, lego' i kod brati), « Belinu (,ac-
cumulare, ammassare' ,accumuIo' 25'^; ,raccogliere,
radunare' ,colligo' 602*; ,convocare, chiamare a
se' ,convoco' 227«), u Jijelostjencevu (kupim.
spravjam v kup, rpavam ,cumu)o, accumulo, coa-
cervo, c.onglobo, congero'), u Jambreiiievu (ku-
pim ,curauio, coacervo'), u Stuliievu (,colligore,
congrogare, coacervare, cumulare'), u Voltigijinu
(,raccoglioro, ragunare, ammucchiare' ,sammeln,
zuaammenbringen'), u Vukovu (1. .aufleaen' ,col-
ligo', n. p. vojsku, porezu, S|ive, sijono, drva itd. ;
kiipt diV pujiti ,er ist in den letzton ziigeu'. —
2. n. p. sviiie, ko2e, zvijer, vosak ,aufkaufen, zu-
sammenkaufen' ,coi)moro'), u Danicicevu (,con-
gregare').
1. aktivno.
a. u znacenu sprijeda kazanome.
(i) objekat su stvari tjelesne nezive. naj
ceiie se misli da leze na zem(i (na tlima) i da
se rukama hvataju. an) ohjckat je u mnozini.
Koji se usudi drya kupiti u dan subotrii. E.
Pavi6, ogl. 149. Niva, na kojoj ona klasove ku-
pja§6. 213. Da kupimo one mrvice koje s ne
(trpeze) padaju. D. Basi6 33. Nek savije skute
i rukave, neka kupi burme i prstehe. Nar. pjes.
vuk. 2, 151. Ko ne kupi mrvice ne6e 9te6i pu-
nice. (Ko ne kupi mrva, t j. ko ne cuva ne6e ste6i
ku6e ni zene?). Nar. posl. vuk. 149. U Dubrov-
niku ,se kupe' masline (kupjenice) sto su otpale
s drveta, a ,beru se' na drvetu branice. — bh)
objekat je u jednini, jer je supstantiv materijalni
Hi kolektivni. Za me ptica guijezdo zbira, med
za mene p6ela kupi. I. Gunduli6 245. Neka ona
dobrijeh nauk nakupi se jak med kupi pcela iz
cvijeta. G. PaImoti6 2, 202. (Iz istoga cviti6a
fcele medeue sladosti kupe. A. d. Bella, razgov.
190). — Zora u cvijetju s gar s nebesi od cvijetja
nam dar prosipa, kupimo ga, druzbo lipa. I.
Gundulid 133. — Kupi sino il' pSenicu zane. M.
A. Rejkovid, sat. D6b. Zamoli Jude koji su ku-
pili sijeno, te ga sakriju pod plast. Vuk, poslov.
62. — Boga moli momce nezeneno, da se stvori
kraj mora biserom gdi devojko na vodu dolaze,
da ga kupe sebi u uedarca. Nar. pjes. vuk. 1,
432. Savi se paun od neba a paunica od po}a
da kupe biser po perja (iz gorriega primorja).
1, 42. — Kiipi platno, Skadarka djevojko! kupi
platno, bjezi svome dvoru ; evo ide sva careva
vojska, pokupide tvoje b'jelo platno. 1, 600. —
Pake ide u kulu bijelu, kupi blago Janko brata
svoga. 2, 619. Kupi blaga koliko ti drago i jos
ruha kako tebi drago, pa ti bjezi kuda tebi drago.
3, 139. Tri dana kupi§e plijen, jer ga bjeSo
mnogo. D. Danicic, 2dnev. 20, 25. — Kupi klasje
po lanskom struistu. Nar. posl. vuk. 164. Ja 6u
klasje kupiti. Nar. prip. vuk. 221. — amo pri-
pada i ovaj prim jer: Pot svoj kuplase i hrahase
V 6asi. S. Ko2i6i6 371). i ovaj u kojemu stoji me-
taforicki (vidi kod zeti) : Vjetar sija§e a tucu
kupise. M. Divkovid, nauk. 30". — takodcr i
ovaj u kojemu subjekat nije celade: Vihar kupi
slamu, sijeno, prah... M. A. Rejkovid, sat. L7''.
— cc) objekat je supstantiv u jednini koji stoji
mj. mnozine. Da je pusti klas kupiti za zetalicam.
And. Kacid, kor. 141. — dd) nema objekta, jer
se razumije po smislu. Kupis gdje nijesi vijao.
Vuk, mat. 25, '24.
b) objekat je sto umno, dusevno.
uu) rijei, pjesma, pripovijetka itd.
aua) glagol je donekle a pravome smislu: rijeci
Hi pjesme itd. .Ho se na razlicnijem mjestima
cuju, pihi se ii istu knigu Hi uopce na isto mjesto.
Kako ja po narodu nasemu rijeci trazim i kupim.
Vuk, odg. na utuk. 15. Pripovijesti koje sani u
otagbini slusao, kupio i slagao. S. ^ubi§a, prip.
III. — bbb) ovdje je metaforiiki smisao, jer se
samo misli na pamcei'ie. A Marija hranevaSe fse
ove riCi kupodo v srce svoje. Bernardin 9. luc.
1. KUPITI, 1, a, h) aa).
799
1. KUPITI, 1, e, h) hh).
2, 19. A Marija sahraiievase sve rici ove, ku-
peci liih u srdce svoje. L. Torzio 228.
bb) kupiti razlicne stvari u pjesinu
^ pripooijedati ih u pjesmi Hi u pjesmama. Ki
trudo sve va§e i slavne juvezni na jedno kupjaso
slozene u pjesni. N. Najeskovid 1, 344.
€(■) objekat sit misli (rasprsiine), te
kupiti misli ^nact.- nastojati na pomnivost. Misli
kupim, moliti alidim. M. Katan6i6 56.
tltl) objekat je zlo tjelesno Hi dusevno.
smisao je metaforicki. S toga covjek zla zivjenja
gubi snagu, zdravje i moc, i razliku zled i no-
moc kupi, i sva zla cutjenja. M. Pelegrinovid
198. Koliko vec grihov kupi, toliko k vecqj
priblizuje so muki. F. GlaviniA, cvit. H2''. Hud
kad 6ovjek na zlo da se, zla svaknja kupi ua se.
J. Kavanin .53*. Srde vrle u sebi kupi. I. Drazic
19. — Amo bi mogao pripadati i ovaj primjer:
I kalandra po naravi take od bolna bolest kupi.
A. Vita}i6, ostan. 35.
ee) ooima kupiti, metaforicki = raz-
ylidati. Cim Ijepote drage toli naglijem okom
svaki kupi, 6a6ka Boziji sin domoli. Gr. Palmotii
3, 23a.
b. kad je objekat innugo ce(adi, uprav bi
znacilo : ciniti da svi dodu na jedno mjesto (n. p.
sazivanem, pa i silum Hi mam\eAem), all se cesto
ne istiee toliko jedinost mjesta koliko razing s ko-
jega se to iini Hi osobina it kojoj \udi tako do-
laze, jedno i drugo moze se iskazati kolektivnijem
supstantivom, zato objekat mogu biti Hi judi
shvaceni napose Hi kolektivni supstantiv (ono sto
postaje od svijeh kad sii zajedno).
a) uopie. Koji svirato i igrace u hrpu
kupi. M. A. Ke]kovi6, sat. AGl>. Koji tada zvone
ili po drugi nacin kupe puk na tu misu. Ant.
Kadciii 297. Pisi knigu caru cestitomo, neka
kupi hoge i hagije i dervise turske kiiizevnike,
nek se moli svecu Muhamodu. Nar. pjes. vuk.
3, 62. Knigu gleda, kupi Urnogorce, pa pred
liima knigu kazivase. 4, 80. Nije bio ajtagija
(koji beiare i hajduke kupi oku sebo, a ku6evno
judo prezire). Vuk, grada. 50. — Silom oni kupe
mobe. V. Dosen 60t>. Kupiti mobu. Vuk, rjecn.
kod mobiti.
b) u osobitijem slucajevima, n. p. :
aa) kad je vzrok vijecane. Kraj pn-
jacki kupi u vijece sve veliko cvijet kra]evstva
plemeniti. I. Gundulii 423. — S bukom, s treskom
strasno vije6e i on (Beelzebub) kupit zapovijeda
od uabune i od smece. 473. Pod' ti kupi vijeia
tvoja. G. Palmotic 2, 94. Kupe vijece. B. Zu-
zeri 61. — Obicajahu gospoda na vratijeh od
gradova kupiti zbore od puka. I. Dordic, salt.
230. A nijesu vlastitom oblastju sabore kupili.
A. Baiic 256. Pofiela je kupiti sabore. J. Ba-
novao, izkaz. sab. 3. Da je u ovom veku moda
bila sabore kupiti. D. Obradovic, basne. 342.
bh) kad je tizruk rat, a (udiina je
osobina da su vojniei. kap(ene postaje ne samo
sazivanem nego i silom, mam(enem ltd. Kupeo
pod nim (barjakom) vojsku jaku. J. Kavaiiin
278*. Kupi vojsku po svoj zemli zudinskoj. And.
Ka6ic, kor. 212. Svoj stijeg rastire na Sionskom
brdu blagi Jozus i ko uebeski vojvoda kupi
vojsku. I. M. Mattei 335. Kupi vqjsko koliko
ti drago. Nar. pjes. vuk. 2, .502. Kupi vojsku
Krajevic Mijajlo, sakupio do trista hijada. 3, 48.
Vojsku kup'te po bogatoj Macvi. 4, 251. Odrede
Kufiuk-Aliju.. . da kupi vojsku pod platu. Vuk,
dan. 3, 163. Kupiti, popis'vati novako .aushebon
(recruten)'. Jur. pol. terminol. 48. Kupiti vojsku
,truppen werben'. 637. — Zaludu je trudit puke
i velike kupit moci, za na svrhu svoje odluke
oruzanom rukom doci. G. Palmotift 2, 101. —
Neka kupi svu latinsku sihi. 2, 559. — Jamacno
pripada amo i ovaj primjer u kojemu je izo-
stavlen objekat: Tako planu na rijeoi ove od
prije uXezen Daut vrli; vece u srcu kupi, zove,
buui, davi, ko)e i prli. I. Gundulic 513.
cc) slicno je predasnemii kad se \udi
saziv(u u eetu. 6etu kupi Perovic-Kadule. Nar.
pjes. vuk. 4, 3. ^ Amo pripada i ovo : Pa pod
barjak kupi Udbinano; kad sakupi tridest Udbi-
nana ... 3, 150.
dd) razlog je vjencane, a osobina je
da je svaki covjek svat. kiiplene biva pozivanem.
Kupi svato, ajde po devojku. Nar. pjes. vuk. 1, 3.
Kupi, Duro, hijadu svatova. 2, 471. Svata kupi
koliko ti drago. 2, 135. Ne kup' svata, ne tro-
sider blaga. 3, 193. I on kupi na kitu svatove.
Nar. pjes. juk. 100.
c) vidi prvi primjer kod d.
c. objekat su zivotine. ako su rasprsane,
iini se da dodu na jedno mjesto gonenem, dozi-
vanem, domamlivanem itd. Kupeci razprSaue
ovfiice. A. Guceti6, roz. jez 2.50. — Drugacije
je znaiene u drugome primjeru kod d, i u naj
zadnemu kod e, b) aa).
i. u prvome od ova dva primjera objekat
je ce]ad, u drugome Hvine, ali znacene nije kao
kod b i c, nego od prilike kao kod a, ali se ne
kupe objekti da se hrane nego da se unistuju.
Kupi kao kuga decu. Nar. posl. vuk. 164. S ripe,
zela i stvari ostalih kupi crve. J. S. Ee(kovi6
352.
e. kad je objekat blago, novae, pa i drugo
sto vrijedi novca, moze se shvacati po nesto u
prenesenome smislu, kao stjecati, dobinati, pri-
mati, uzimati, isticuci da se pojedini dijelovi do-
binaju u razlicna vremena (n. p. malo po malo),
ili na razlicnijem mjestima (od razlicnijeh lica).
a) istiee se osobito razlikost vremena (da
se sve ne dobiva u isto vrijeme). Kupe blago i ne
znadu komu ce ga skupiti. P. Posilovio, nasi. 21".
Zato kupe blago vrimenito. A. Kanizlii, bogo-
|ubn. 472. l^iude dere, blago kupi. V. DoSen 59'i.
Po krivioi tjlago kupi. 202-1'. Kupiti blago za
lakomiju. Ant. Kadcic 4. metaforicki. Dulevno
ga (blago) htij kupiti. J. Kavanin ,381*. — Ku-
pili su dosta za te . . . da s' ti svijotao i cestiti.
ISSt". — Kupimo ova dobra vrimenita. A. Ka-
nizli6, fran. 256. — Amo pripadaju i ovi pri-
mjeri: Sir, maslo i mlijeko na zdravje kupili!
M. Drzic 254. Kod nas zeno zloobicajno jaja
svaka sebi kupe. J. S. Relkovi6 32. Ocerao
krave i volove, ocerao i koze i ovce, nek' im
bule sir i maslo kupe. Nar. pje^i. vuk. 4, 193.
h) istiee se jace razlikost mjesta (ili lica).
u(i) uopie. Ova voda, koju nosim ja
uza se kud god hodim, u noj moci sve nahodim,
dobri pjenezi s riom kupim. Jodupka nozn. pjesn.
237. — Do§ao sam u Carigrad Inmozinu kupiti.
A. Kanizlic, kam. 329. Mi smo svijet oprosili
kupeci milostinu od vrata do vrata. S. J^iubisa,
prip. 167. Gledah te milostinu po crkvi kupiti.
260. — Kom nije dosta, novce po tudem vila-
jetu kupiti. D. Obradovic, ziv. 27. — Osjeko se
hijadu dukata, devet stotln josam sakupio, jo§
rai vaja kupiti stotlnu. Nar. pjes. vuk. 3, 131.
— Robe robje, a sijoku glave, kupe pusto bio-
gradsko blago. 2, 607. — No se dize Uskok-
Karimane u Rudine, da on kupi ovce: de god
Ture bjese dohodilo, svaki nerau ovcu darlvase,
ko ne dade, onom otimase. 4, 96.
bb) nesto je osobito kad su lica od
kojijeh se dobiva, duzna ono dati. Hi se fihvaca
kao da su duzna. Idem medu to kupiti moje
1. KUPITI, 1, e, b) hh). 8
osuilo duKovo. M. A. Re|kovi6, sabr. 40. Ka-
ludor je dohodio da kupi iijam u|anoffa mliiia.
S. ^ubiSa, prip. '20!i. Hajde, pojio, kupi popo-
vaiio. O.svetn. 2, 155. — NaJ ieiie o porezi,
danku, haraiu, carini ltd. (i had onaj ito prima
ne dobivd za sebe). Od svojijo iskat i kupiti
(ami). h\ Lastrid, tost. 02'). SiJaSo za stolom
od pinozi ffdi cariiiu kup|ase. od' lU?. Kada
slaviii srpski carLa/.are posla zeta Milo5-Obi-
li6a u Latine da kupi harato. Nar. pjes. vuk.
2, 2U. U|(>ga' jo u pleme Drobhake, to on kupi
daiike i haraCe. .3, 440. Da kupimo carovu mi-
riju. 4, 4(>8. Svo ove dacije kupio jo od uaroda
baskiiez preko seoskijeh kmetova. Vuk, rje6n.
predfj. HI. Glavar (braUtva) u mirno doba sudi,
globi, kupi danak. V. Bogisi6, zborn. 514.
fc) ami) pripada i lead se mnoyo cega
dobije kupovanem, vidi u Vukovu rjeiniku, 2.
f. uz jedan sam ubjekat moze kujiiti zna-
cili: Hniti da bade Icraci (n. p. sabiranem u
bore).
a) uopce. (Slun) du<?u trubju (nos) na
iSas svaki stavno kupi, store smijeno. I. (lun-
duli6 554. I jozik je izgubila, celo mrska, lice
kupi. A. Glodevic 31''. — Serafini prid zgleda-
njem tvojiin kupe krila svoja. M. Jorkovi6 58.
— U ovume primjeru skraciaane postaje pote-
zanem, stezatiem. Luka kupi dogatu kajase. Nar.
pjes. juk. 298.
b) 11 prenesenome smislii, kupiti dusu
(duh) znaii: biti pri smrti; te vafa da se misli
na onf case kad se gdjekad povrati malo snage.
Jak na dan od smrce kad bolan duh kupi. M.
Vetranid 2, 286. Naj mane da je koj bolesti u
glavi, oni cas bogmo joj sam kokos udavi; a
bogmo da dusu noboga ja kiiplm, toga ne okusu,
nog ako ja kflpim. N. NajeSkovic 1, 253. Smrt-
noj u pogubi dusu kupi. P. Kauavelic, iv. 401.
Dusu svoju ki kupjase, da se od soga svijeta
odili. A. Vita[i(t, ostan. 258. Nosriini kraj, kada
se k smrti pooe priblizati, kada poce dusu ku-
piti, strasno se mucase. D. Kapic 78. — Jamacno
pripada amo ovaj primjer u kojemu se je kod
oba glagola imalo ti pameti dusu. Kupi da pusti.
(Ka^e 80 za onoga koji je ve6 na samrti). Nar
posl. vuk. 1B4.
c) u prenesenome smislu, kupiti u kratko
maze snaciti : smisao cega izgovarati ii malo
rijeci. — U Belinu rjecnikti : Kupiti u kratko
jCompendiare, ridurre in compendio' ,in pauca
conferre' 207*.
g. capere, coutinere, complecti, imati u
sebi, drzati u sebi, shoacati. Ova (dusa cista i
pravedna) kupi u sebi obilnosti, raskose i blago
Bozijeh milosti. B. Kaii6, per. iv. Pol-oku tikva
kupi. M. Katancic 40.
h. M prenesenome smislu, razmis^anem i
razlozenem od nekoliku poznatijeh razloga dola-
ziti do nekogii suda, izvuditi, suditi. Oni vidahu
6ovjoka toliko pospijesna na trp|enje (bez ni-
jedne dobiti) od sfakoga naj vecoga zla radi uih
spasenja. od cesa kupjahu i vadahu Ivajahu?
stampano vajhahu) da no raogaSo biti nego pri-
sfet i Boiji oui zakon koji taki naiik od jubavi
uca§e. B. KaSid, fran. 111.
2. 8a se.
a. pasivno, n. p.:
u) vidi 1, a, a). Do so cujo nek so kupi!
(Kad se deca igraju kupo, pak kad koje dobijo,
onda udarivsi rukom ili trosnuvSi ono de su mu
orasi, rede), (vidi 4. kupa, b, a)). Nar. posl. vuk.
77. Sve se smeta vise kupi i nastoii. S. Lu-
bi§a, prip. 144.
b) vidi 1, a, b) aa) aaa). Dru§tvo pri- I
) 1. KUPITI, 2, b, b).
stano na to da se kupi grada za srpsku frazoo-
logiju. Kajoui so 6Ui nijesam iskao da se kupe
glasovi. Vuk, pism. 30.
c) vidi kod b.
(I) vidi 1, a, e). U skriAicu gdi se kupi
lomozina. A. (Jufietid, roz. jez. 37. Kupo se
mjodi za crna (sic) dnevi. (Z). Poslov. danii. Ni
jodno zrno za drugoga onega zivota ne kupi se.
B. Zuzori 210.
<;) vidi 1, h. Od svoga toga kupi se da
3 razlogom ovo ftotr vrsto od oo|adi posobito po-
stuju sfoca ovoga B. KaSid, fran. 174.
b. rejleksiinio. — // nekijem je primjerima
telko raspoznati jeli pasivno ili rejleksivno, to je
osnbito kod onijeh Ho su prema 1, b, b). — Lz-
medu rjccnika u Belinu (.adunarsi, raguuarsi'
.convonio' 38t>), u Bjelostjenievu (kupira se ,f;on-
gregor'), u Voltigijinu (.radunarsi, congregarsi'
jsich versammoln'), u Vukovu (,sich sammeln'
jCongregor'. — 2. kupi so n. p. doha, opanci
,einlaufon, sich zusammenziehen' ,contrahi').
a,) vidi 1, a, b). Kad nomodi mnogo kupe
se i gojo (ii starosti). P. Hektorovid 67.
h) vidi 1, b, a). K nemu ^idovi svi ku-
plahu so svak dan. M. Marulid 77. Vas puk na
placu se kup|a5e. Zborn. 48». K liemu su se
kupile sve dovojko i neviste. Nar. pjes. u P.
Hektorovid 21. Neg im so klanaju i oko nih
kupe. N. Dimitrovid 101. Satiri se oko nega
kao oko cuvete ku|)0. M. Driid 123. Kamilo,
moj gospodar, udinio se nemocan. mati mu je
dosla, skube so nad nim, lijeduici so kupe. 210.
Onamo so kuplase voliko mnostvo Krstjanov. P.
Vranfiid, ziv. 38. Ondi se kup}aso svojer mno-
zina velika. B. Kasid, jier. 22. Ja sam udio i
u templu gdi se kupe svi Zidovi. is. 50. Dijase
sve ubozijem Isukrstovijora koji se k nomu ku-
pjahu. in. 33. Od bugarskih mlados sela na
igre so kupi ovo. I. Gundulid 379. Tu gospoda
vrijedna i znana kupide se s muogom cesti. G.
Palmotid 1, 101. §to se tuj kupito 'i 1, 283.
Posjijesno so svikolici kupe vosci i bojnici na
korabje. 2, 260. Mnoz volika svijota svega oko
ovo se rijeke kupi, 2, 453. Gdjo gospoda knezi
i bani kupiti se obdo cesto. P. Kanavelid, iv. 6.
Kupe so oko kogagodi kako oko sovo. (D). Po-
slov. danic. Kad na blagdan tvoj kupe se virni.
A. Vitajid, ist. 230*. Svi se k svomu kupe stanu.
351t>. K nim se kupe i gotove cestijeh |udih
mnostva vela, ostau. 2. .Teste Ii vidjoli skulu
djeco ili kad se kupo iz pocetka ili kad ih svoj
naucitej za koje vrijemo jur skupjenijeh izostaviV
B. Zuzeri 7. Ono misto gdi se djavli kupjahu
Bogu so posveti. J. Filipovid 1, ISb. Gdi so
kupe pravovirni na molitvu. F. Lastrid, od' 144.
Neznabozci kupeci se k riomu od daloka. F.
Lastrid, test. ad. 101''. Sto bi bilo veoma dobro
da u te dnovi nejmaju so djetidi ni druga rauska
cejad kupiti u crkvi. I. A. Nenadid, uauk. 15.
Kupe Ii se gospoda prid dvorove Lazarovo? Nar.
pjes. mikl. boitr. 1, 19. Nek so |udi sirom kiipe,
da prodadu i da kupe. V. DoJon 102''. Gdi ku-
p)abu se svi gradani. S. iiosa eO^. Sam drobni
puk . . . kupi se oko liega. 120*. Kupi se silni
vilaet. Norini 47. Svi trde, svi se u pomod
kupe, D. Eapid 115. Tako mi so na jade no
kupili ! Nar. posl. vuk. 305. Kako jo nekome
bila utekia zena, pa se kupila podora za liom.
Vuk, nar. pjes. (1824) 1, 24. Narod so kupi na
sajam. S. ^ubisa, prip. 3. Na glas zvona ku-
pimo so i Boga hvalimo. 195. Ja sam dospevao
svuda: i na prela, i na sela, i na pozajmice, i
na mobe, i na sabore, gdo se god kupe momci
i dovojko. M. D. Milidevid, medudnev. 89.
1. KUPITI, 2, b, c). f
c) vidi 1, b, b) aa). K uemu se kupi
zbor staresiri od grada. D. Barakovi6, vil. 112.
Kad se kupe zbori i vijeca. B. Zuzeri 97. Sh-
prot kojima kupili su se i drugi sabori. A. Ba6i6
11. Kako su se sabori kupili. J. Banovac, izkaz.
sab. 29. Kad idete i kupite se na koje vi6e, na
dogovore. F. Lastric, od' 231. E se kupe sri-
jemski glavari na sakupu pred bijelom crkvom.
Nar. pjes. vuk. 2, 6.
d) vidi 1, b, b) bb) — dd). Jers so Turci
kupe. Spom. sr. 1, 25. (1399). Darij vojski ku-
piti se rece. Aleks. jag. star. 3, 261. Nu opet
vojska od iiozaka pazi gdi se na se kupi. I.
Grunduli6 4-t-i. Kupi se vojska u Budim. P. Ka-
navelic, iv. 41. Stanu se pod barjak kupiti ju-
naei. Vuk, grada. 79. I doslije su kupile se
vojske. Osvetn. 2, 81. — Kazvij barjak, udri
pred kapiju, nek ss kupi tridoset junaka. Nar.
I)je3. vuk. 3, 301. Turoi se stanu kupiti u fiete.
Vuk, dan. 3, 200. — Kupe se svatovi, spravja
se nevjesta. I. Gundulic 148.
e) vidi 1, c. Na skladanje velo meduo
kon spijevoca Jubovnika od razlicijoh zvijeri
u jedno kupjase se mno^ velika. I. GuiiJuIid
313. — I ko lafini psi slijedeii ki na Xejni lov
kupe 36. I. Dordid, salt. 192. De je strvina tamo
se (i) psi kupe. Nar. posl. vuk. 74. Kupi se
kucnica. 164. — Ondi ovce kupe se u stada. J.
S. Eejkovii 59. — I kupe se (pcele) po granah
drve6a. 237. Roj se pofie u klii[ike kupiti. V.
Dordevic, pcelar. 5.
/) u predasnijem slucajcvima mole su-
bjekat biti u jednini i kad ■■>e govori o jednome
(n. p. kad se kazc svaki). PolotjeSe zapovijedi
po prostranoj krajeviui, put VarSova da svak
slijedi pod oruzjem u brzini, da na vojsku svak
se kupi. I. Gundulic 417. — U ovome primjeru
stoji kupiti se s kim kao da je glagol sastati se :
Na ugovfojru kada se kupjah s RadaSinom. Mon.
Croat. 75. (1450).
f)) vidi 1, f. Svaki pod 5tit svoj se kupi
gdje udarce )ute prima. J. Palmoti6 203. Ali
kada tuj pristupi, da ugleda Jute zmije, gdi se
svaka u se kupi, da na n sko6i da ga ubije. I.
Dordii, pjesn. 58. vidi i u Vukoou rjeiniku kod
2. — ir meni . . . dub se stiskuje i kupi da gre
van. L». Zlataric G4a.
2. KUPITI, kiipim, pf. dobiti ito davU za ono
neHo Ho se misli da onoliko vrijedi, i to gotovo
su svayda novci (plativH cijenu). rijetki su pri-
mjeri u kojima nije cijena novae, i vecijein su
dijelom u metaforickome smislu. — impf.: kupo-
vati. — Akc. kaki je ii praes. taki je u aor. 2 i
3 sing, kupi i u part, praet. 2^ass. kflp|en; u
ostalijem je obiicima onaki kaki je u inf. —
Mijee je praslavenska, isporedi stslov. kupiti, rus.
KyiiiiTb, ceS. koupiti, po(. kupic. — Rijec je ger-
manska, isporedi got. kaupon, stvnem. clioufon,
srvnem. koufen, nvnein. kaufen, anglosaks. cyjian
(u svijein jezicima, osim novovnemackoga, znaii :
trgovati Hi zamjenivati, promjehivati) ; jamaeno
nije u svezi s lat. caupo. — Izmedu rjecnika u
Vranciievu (,emer6; mercari'), u Mika(inu (ku-
piti, kupovati ,emo, comparo, mercor, nundinor'),
M Belinu (,comprare' ,emo' 208''), « Bjetostjen-
cevu (kupil sem za malo ,emi parvo, emi vilibus' ;
kupjen ,emptus, comparatus'), u Stuliceru (,emere,
coemere, mercari, emercari'), u Voltigijinu (,com-
prare, comperare' , kaufen'), u Vukoi'U (,kaufen'
,emo'), u Danicicevu (,emere').
1. aktivno.
a. uopce. Opatb kupi cetvrbtb dola. Sta-
riue. 13, 208. (1185 prepis. 1250). Kupi biser ta.
Narucu. 31='. Kupi ta sin jednoga dobra kopuna.
1 2. KITPITI, 1, e, a).
Korizm. 43''. PoSli bjehu u grad, da jestojske
kupe. N. Ranina 651'. joann. 4, 8. Svrdti se i
kupi glavicatijeh igala. M. Dr2i6 132. Kupi
osla, prodaj osla. (D). Poslov. danio. Kupit radi
tko ne hvali. (Z). Poslov. daniC. Neki kupio
5to od plijena, pa otiSao da prodajo. Vuk, dan.
3, 196. Evo tebi, moje dijete drago, kupi praha,
a mijeni opanke. Osvetn. 2, 152. — Objekat moze
biti i cejade (rob) ; drugo je u ovakovijem pri-
mjerima; Tako zena kad se nudi, da ju mnogi
kupe }udi. V. Dosen 95''. — Ako nema objekta,
ima se u misli.
b. kad se za koga drugoga §to kupi, to se
naj cesce izrece datioom (dativus commodi). Dje-
vojackijeh mnoz naprava ho6u nima ja kupiti.
G. Palmotic 1, 158. Niti mi je kupila halata.
M. A. Relkovic, sat. 13''. Dragi ce mi derdan
kupit. Nar. pjes. vuk. 1, 330. — Kad ko za sama
sebe kupi, to se ne istiie osobitom rijeii (sebi, za
sebe) ako nije potrebno ; Uo se nalazi u 'Aekijem
primjerima sebi (i si u starije doba), to je prema
grckome Hi uprav prema jevrejskome jeziku (vidi
kod sebe). Ize kupise sebe predivnuju siju kupju.
Sava, tip. hil. glasn. 24, 172. Kupivb si ue§to
braSna. Spom. sr. 1, 64. (1405). Odpusti nib da
posad^i u bliina sela i varose kupe sebi blago-
vanja koja 6e blagovati. I. Bandulavid 297''.
marc. 6, 36. Idite k trgovcima i kupite sebi.
Vuk, mat. 25, 9.
e. izrice se nacin kako se kupi Hi mjesto
gdje se kupi. Kupiti oijeno, za malo, jeftino ,com-
prare a buon mercato' , parvo emere'. Drago ku-
piti, skupo kupiti ,comprar caro, cioe a caro
prezzo' ,magno emere'. A. d. Bella, rjecn. 208''.
Kupi drago da t' je sved drago. (Z). Razmiila
kako (ie jeftinije kupiti a skupje prodati. F.
Lastrid, ned. 243. — Kupiti na gotove pineze
,comprare con danaro coutante' ,praesenti pecu-
nia emere'. Kupiti na rijec, na vjeru, u dug
,comprare a credenza' ,credita pecuuia emere'.
A. d. Bella, rjecn. 209". Ovo sve on kupi na
veresiju dok izide u vilaet. Vuk, grada. 70. —
Kupiti na malo, na dinar ,comprare a miuuto
overo a parte a parte' ,particulatim emere'. —
Kupiti s mjerom, kupiti na mjeru ,comprare a
misura' ,mensura emere'. A. d. Bella, rjedn. 208''.
— Kupiti nazad ,wiederkaufen'. Jur. pol. ter-
miuol. 644. — Kupiti po drugoj ruci, t. j. ku-
piti od druge osobo, a ne u dudanu. na Rijeci.
F. Pilepic. — Ako ga kuj'i na dudanu. M. Zo-
ridid, osmina. 107. Kona kupci jer u Stall vide
i ne mare kupiti iz page. J. S. Rejkovid 71. —
Kupit madku u mijehu. (D). Poslov. danic. Ku-
piti macku u mijehu ,comprar alia cieca' ,casu
emere'. A. d. Bella, rjec. 208". sad se u Dubrov-
niku govori i: kupiti madku u vredi, te je zna-
iene kod oboga, da se kupilo neUo sfepadki ne
znajuii kakvo je, Hi uopce da se neHo pogodilo
Hi dogovorilo Ho se ne zna jeli dobro.
d. moze se izreci i namjera kojom se Ho
kapi, n. p. Kupio sam jednu litru zlata, da po-
zlatim Omarijna vrata. Nar. pjes. vuk. 1, 262.
Kad ko 5to kupi na obid ili okusaj. V. BogiSid,
zakon. 90. — I ovaj primjer amo pripada jer
na se we znaci samo za sebe, nego za svoje odijelo.
Onda prodav na se stogod kupi. M. A. Rejkovid,
sat. IStJ.
e. kad se izrice cijena, moze stajati:
a) u instrumentalu. Vinogradi kup)b
opatb crbkvijimb dobytbkomb. Mon. serb. 10.
(1222—1228). KupiSe onijemi dinari nivu. N.
Ranina 92''. matth. 27, 7. — metaforiiki. Ovo
je kra|estvo vase, jer sam ga ja mojom krvju za
vas kupio. ,T. Banovac, razg. 6. — (IrijeSkum ur
2. KDPITI, 1, e, a).
802
KUPrVOJSKA
instr. ima prijcdloff ». Da on (l)eniustcn) tnloiit
(novae) svoj no mo<So i s him pokaj kupit noAe.
J. Kavahin 38''. Sto na igri izgubito, da odi6u
s tim kupite ... V. DoSeii 211". No stoji joj
dobro ona hajina, nijo ho, kupila jo jo s tudijom.
D. BaSi6 15. Koji zudu kupiti s pravom eijo-
nom Olio stvari. J. Matovii 423. — melafuriiki.
Kiipiti s malom zlovojnostjii vi£he veseljo. P.
I<aiiovti6, nafiin. 78. S dobrijora' djoli tko no
kiipi pri ovw zemju. J. Kavahin 4il2l'.
h) u ace. .1 prijedhigoin na. Po Stcti so
zaman kaja, na svoj pjonoz rasnp kupi. 1. (inn-
dulif 118. Kiijiit stapo na dinaro. (D). ICiipio
jo na dras dinar sraniotu. (Z). I'oslov. dani&.
Sva na pjonoz zlatau kupi. J. Kavahin 188b. Na
svoj pjenez kupit stetu , malum sibi sue iumouto
arcessere'. A. d. Bella, rjocn. 208b.
<■) u loc. s prijedlogom na. No bi imale
na 6emu kupiti jagahca. S. Rosa 37*. Na himi
bijahu krv kupili, na hima kupi§e jednu hivicu.
157a. Ku6e koje samb kupio na aspro crkovne.
Starine. 10. 85. (1770). DoSli su u ovo mjesto,
za kupit na svomu dinaru s oijem so prihranit.
A. Kali(i 4<)G. — metaforicki. Tijera sred ruke
bijele svoje uze mramor bjeji od lira . . . komu
roce: ,Jaoh! na tebi piko li sam ja kupila?' I.
V. Buni6, mand. 17. Evo onoga ki .svoj dio
prosu bludnijeh sredu djela, na Com drugo nij'
kupio, nog bolesoi duse i tijela. J. Kavahin 52*.
<t) u ace. s prijedlogom po. Toga Pa-
rana kupi po §to po to. Nar. prip. vuk. 86.
Nego 6u kupiti od tebe po cijenu. D. Dani6i6,
2sam. 24, 24.
e) u ace. s prijedlogom pod. — U jed-
nom primjeru xvm vijeka. Moze kupiti pod cinu
sada^Au za dra^je paka prodati. Ant. Kad6i6
262.
f) u ace. s prijedlogom za. Crbkve da-
doh olovo kupivb za 200 dukatb. Mon. serb. 416.
(1442 u j)Oznijim prijepisu). Kupiti za jaspre do-
brotu. I. An6ie, ogl. 46. Kupit tri za dinar, a
dat pet priganijeh. (D). Kupio je za pofiicu kruha.
(Z). Poslov. dauiC. I razsutak za heg' (blago)
kupi. V. Boson 202*. Da kupite za to zita.
214*. Gospodstvo su na sabji dobili, a nisu ga
za uovce kupili. And. Kacii, razg. 170b. Za
jaspre kupiti. kor. 372. Ja priksinoo kupih za
poturu. M. A. liejkovid, sat. DS*. Kupih koha
za hijadu. Nar. pjes. vuk. 1, 305. Kupih pile
za dinar. 1, 505. Kupio hajduk gace za marja§,
a popio forintu alvaluka. (Ovde , hajduk' znaci
ipandur' ili ,6etnik', kao §to so obiono a voj-
vodstvu govori). Nar. posl. vuk. 164. Za one
novco kupi baruta i olova. Vuk, dau. 3, 195.
— U ouijem primjerima cijena nije sam novae.
Kupihb ujezdnu za 100 ovbcb sb jaghbci. Dec.
hris. 55. Niva ta nadb brazdomt . . . sto kupi
popb Jgna.tifj) za Budimirova koha. Spom. stojan.
37. Niva . . . Sto kupismo za vola i za 5 per-
perb. 38. (do god. 1346). — Metaforicki. Kad
vam ga Isukrs prodava za onoliko, za koliko ga
jo kupio. D. BaSic 229. Kupio bi ga za mekiho.
(Tako je bogat prema nnome drugome). Nar.
posl. vuk. 164. — Ovakovi primjeri ne pripadaju
amo, jer u nima za ne pokaziije cijenu, nego stoji
mj. kako. Za Jto sam kupio, za to ti prodavam.
(I)). Poslov. dauiC. Za Sto kupio, za to i prodao
(kakav nov glas). Nar. posl. vuk. 88.
ff) osobitijem naiinom stoji u ovome
primjeru cijena kao objekat (uprav kao mjera).
Kupimo dvisti pinezi kruha. I. Bandulavid 297b.
marc. 6, 37.
h) u ovome je primjeru kazana cijena
cijelom reienicom (kupiti nije posve u pravome
sinislu, ispnredi otkupiti). Ako hodote zivot svoj
kupiti, zemju vaSu k zem|i mojej prilozite. Aleks.
jag. -Uar. 3, 232.
I', ko proUaje moze stajati ii geiietiou:
It) s prijedlogom od. Obrotb miisto . . .
to kupi otb Svotogorbcb. Domentijan" 170 — 171.
NiSto namb vodo VlahuSa ne osta duzanb odb
carbna i brodova nasijehb koje bjoiio odb nash
kupio. Spom. sr. 2, 111.(14-17). Ponukujera tebe
da od mono kupis zlato oghovito. J. Filipovic
1, 17ii*. Nastoja kupit od apostola pinozma
oblast za mod i on podavat duha svotoga. Blago
turl. 2, 86. Pak sam skoro kupio dorata od
kaura za trista dukata. Nar. pjes. vuk. 3, 251.
h) s prijedlogom u. U koga jostb kupilb.
Mon. serb. 147. (1349). Krajovbstvo mi kupii
tuzi vrbhovinu u piskopa hvostbnbskoga. Do6.
hris. 61. On Osipa u hi kupi. P. Vuletid 20.
Da jedan u nevirnika kupi stvar svetu. J. Ba-
novac, uboj. 46. Za hegova Sarca jedni pripo-
vijedaju da niu ga je poklonila nokaka vila, a
jedni opet da ga je kupio u uekakijoh kirigija.
Vuk, ziv. 240. Da kupis u mene zlata. Vuk,
otkriv. 3, 18. Poznavsi svetu rnku kupi ja u
hega. kovc. 125. Kupio jodnoga paripa u vla-
dike. S. ^ubisa, prip. 117. Mi smo ga kupili u
neznana trgovca. 192
g:. moie i sama cijena biti subjekat. Blago
koje sudca kupi. V. Doien 71*. (ii metaforiikome
smislu, isporedi naj zadni primjer u a).
2. pasivno. Sb Judbmi osobbnyimi , ize ku-
pjenyj hlebb jadetb. Domentijan* 157. Niva ku-
pjena otb Debraje kaloderice za 12 perperb.
Spom. stoj. 36. Niva . . . kupjena otb Durda za
kohb. 38. (do god. 1346). Vesi, grehojubivaja
duse moja, jako no sama sebe jesi vb svobodu,
kupjena bo jesi cenoju krbve aghbca noporodbna
i predista, Hrista. Danilo 30<i. Kup|eui bo jesto
eenu preveliku. Korizm. 83b. ^h, moj Boze, da
sam rob kupjeni! M. Drzid 81. Ne dobrota no-
izroceua i zamjerna svijem Ijepota dostojna jo
bit kupjena s pogibijom sto zivota. (j. Palmotic
2, 119. Moji prami, spravite se, da budete svezat
mene pokornicu na one noge blage i svete za
kupjenu robihieu. I. V. Bunid, mand. 18. Ku-
pjena je niva i pedina na hoj u sinova Heto-
vijeh. D. Danicid, Imojs. 49, 32. Ova puska
nije kradena no posteno kupjena svojom parom.
S. ^ubisa, prip. 176.
3. sa se, pasivno. Kad se sudac kupit more.
V. Dosen 62b. Kano alem kamon veleskupi ki
se ne da ni po §to da kupi. Osvetn. 1, 25.
KUPITUL, vidi kapituo, b, a). — Na doa
mjesta u spomeniku xv vijeka. Redovnici kupi-
tula sehskoga ... S redovnici kupitula. Mon.
Croat. 121. (1484). ali u istome spomeniku ima
opet doa puta kapitula (str. 122) ; po tome va(a
da je u stampano mj. a ili pisarskom ili Ham-
parskom grijeskom.
KUPIV, adj. vidi kupjiv. — Samo u Stulicevu
rjecniku : ,venalis, vendibilis, Venuculus' .s do-
datkom da je uzeto iz misala.
KUPIVOJ, m. ime musko. — V latinskome
spomeniku xiii vijeka. ,Mancipia cum suis here-
dibus: Cupivoy ,. . .'. Mon. ep. zagr. tkald. 1, 72.
(1232).
KUPIVOJSKA, m. iovjek koji kupi vojsku. —
U Vukovu rjecniku: koji kupi vojsku: ,otidose
kupivojske, da dizu vojsku ,anwerbor von sol-
daten' jCouquisitor militum' s dodatkom da se
govori u Crnoj Gori i s primjerom: O Savicu,
naSa kupivojske. (Ogled, sr. 249). — 1 u Side-
kovu i u Popovicevu rjecniku: ,worb6r'.
KTTPJAK 8
KUPJAK, vidi Kupjak.
KUPJENA, /. vidi 1. kupina. — Nije jasno
zasto se -i- promijenilo na je; nigda nema oblika
kupjeua. — Od xvi vijeka po nekijem gapadnijem
krajevima, osobito u Dubrovniku gdje se samo
cuje kupjeaa, a izmedu rjeinika u Belintt (,ro-
veto, spina nota' ,rubetum' 633'' ; ,rovo' ,rubum' ;
jagoda od kupjene ,frutto del roveto' ,mora' 63-1*),
II. Stalicevu (,rubu3'), u Viikovu (vide kupina
s dodatkom da se govori u Dubrovniku). Ali mi
ti su (puti) kupjenom zarasli? §. Menfietic— G.
Drzid 511). Gdi u dracu i kupjenu uvalih se po
nesre6i. M. Vetranic 1, 24. Komu so ukaza
otac tvoj u njekoj kupjeni. 2, 217. O dobre ta6
scjene nije zemje na sviti, ka nece kupjene kad-
godi roditi. U. Ranina 1.511'. Teku6i po stinah,
po kamonju i po kupjenah. B. Kasi6, fran. 59.
Nu da pustos hridna i strma, . . . kupjena i draca
oko grma koj se plete sa svih kraja, joi perivoj
bude UKodan ... I. Gundulic 237 — 238. 6elije
3U grad njekada glasovita bile imena, obiljezja
jedva sada naziru se iz kupjena. 319. Kupjene,
cicak i trne uzgavaju zmijo. M. Radni6 3(i7'i.
U kupjeni gorucioj, koju Mojzes bijaje vidio. I.
Akvilini 204. Kolak spile kfl izvrti narav hrid-
nijeh usred stijena, koj vrh vrata od svud arti
brStan, trisja i kupjena. A. Gledevid 267='. Ra-
stijahu prid nom kupjene. I. Dordii, ben. 1(>.
Iz kupjene razgorjene. S. Rosa 135'i. Kupjena
koju vidjo Mojses gorjeti. J. Matovic 40. Jeduo
od ove dece sakrije se u jednu lominu (plot od
kupjene drace). Nar. prip. vrc. 203. Kupjena
(kupina, kupihaca), slov. kopinje, kupinaCa, cslav.
kijpina, kapininije, rus. Kynena, Kyiien-b (Polygo-
natum), bug. k-Bpini., 6es. kupina (Rubus), po|.
k^pa, kepina (frutex), mora celsa (Pizzelli, Skurla),
moro spino (Kuzmic, Aquila — Bu6), Rubus fru-
ticosus L. (Vodopid), v. Kupina. B. Sulek, im.
185.
KUPJKNa6a, /. vidi kupinaea i 1. kupina.
— Od xviii vijeka, a izmedu rjeinika u StuU-
eevii (v. kupinaea). Kupjenafie-jagode, raoro spino
(Ansolmo da Canali), Rubus fruticosus L. B.
Sulek, im. 185.
KUPJENAK, 111. vidi 1. kupina, b. Kupjenak,
Rubus fruticosus L. (Vujicii). B. §ulek, im.
185.
KUPJENAV, adj. vidi kupjenov. — U Stuli-
cevu rjeinika: v. kupjenski. — nepouzdanu.
KUPJENICA, /. dem. kupjena. — Od xvii
vijeka, a izineitti rjeinika ii Belinu (.mora di
rovo' ,rubi morum' 49K>»; ,frutto del roveto'
,mora' 634'') i u Stulicevii (,mora'). Stoklasu ovu
ku zrelijeh nanizo sam kupjenica, nosim o6i ve-
selijeh, gdi sja sunoe, ma Dauica. I, Gundulio
159. — S pridjevom petoprsna maze znaiiti sto
i jagoda, b, a). — U Stulicevii rjecniku: kupjo-
nica petoprsna, trava ,fragraria' .herba genus'.
Ku[ijenica petoprstna, Fragaria (vosca) L. (Della-
bella, Aquila— Buc, Pizzelli). B. §ulek, im. 185.
ali nema u Belinu rjecniku: va{a da je Sulek
grijcskom napisao mj. Stulli.
KUPJENIStE, n. mjesto gdje rastu kupjene.
— isporedi kupinak. — U jednoga pisca Du-
brovcanina xviii vijeka (znaci sto i 1. kupina,
a), a izmedu rjeinika u Belinu (,roveto, luogo
dove sono molti rovi' ,rubetum' 633t>) i u Stuli-
cevu (,rubetum'). Vidje je Mojzes u onemu ku-
pjoniStvu koje gorjaso. D. Basi6 225.
KUPJENISTVO, n. u Stulicevu rjeiniku uz
kupjeniste. — posve nepouzdano.
KUPJENOV, adj koji jiripada kapji'nama
3 KUPI^iA, b.
(ohrastau kupjenama). — U jednome primjeru
iz narodne pjesme hercegovaike nasega vremena.
Jedno gora jaglikova, drugo gora brstanova,
trece gora kupjenova. Nar. pjes. here. vuk. 334.
1. KtlPJENOVAC, Kiipjenovca, m. vidi Ku-
pjenovo. — U narodnoj pjesini xviii vijeka. Ja
cu, Pavlo, otiti put lijepa Kupjenovca. Nar. pjes.
bog. 42. u istoj pjesmi ima jos nekolika puta
Kupjenovac u ovoine znaienu, a jedan put Ku-
pjenovo (vidi drugi primjer kod Kupjenovo).
2. KUPJENOVAC, Kupjenovca, m. ioojek iz
Kupjenova, vidi drugi primjer kod Kupjenovo.
KUPJENOVO, n. vidi Kupinovo, a. — -je-
kao kod kupjena. — 1/ doije narodne pjesme
xviii vijeka (oidi i 1. Kupinovac). Zdravo doso
s nevjestom ka lijepomu Kupjenovu. Nar. pjes.
bog. 42. I on tamo otide ka lijepu Kupjenovu,
brzo bjese skupio dosta mladijeh Kupjenovaca.
45.
KUPJENSKI, adj. koji pripada kupjenama.
— Samo u Stulicevu rjecniku : .rubous'.
KUPjfiNACA, /. vidi kupinaea. — U Belinu
rjeiniku : ,frutto del roveto' ,mora' 034*^.
KUPLACA, /. vidi varjaca. — ■ Doa puta u
narodnoj pripocijeci nasega vremena: Uzeo ku-
pla6u pa po kazanu loit struguce. Nar. prip. vuk.^
272. Uzme kupladu te od oranije do kazaua, od
kazana do oranijo, ondale kusni, ondale srkni . . .
273. ali je po sooj prilici zlo stampano, te treba
iitati kutlafa, vidi : Trebalo je moze biti ispra-
viti ,kupla6a' (dva puta; da nije ,kutla6a' ?) pa
po kazanu ,loit' struguie (moze biti groskom m.
,i tlo'). D. S. Dordevio u Srpske nar. prip. i zag.
vuk. (1897) 417.
KUPLICA, /. nesto (po drugoine primjeru vala
da je prteno i da se pere) Ho su zenske nosile
na glavi u Dubrovniku xvi i jo.i xviii vijeka.
— Rijei je tiida (talijanska Hi romanska), ali
joj ne znam postai'ia (naj blize je tal. coppella,
nekakvo puce Hi kopca xiv vijeka). Daniiie
(Poslov. danic. xiu^) pise: Kuplica vaja da je
kakav nakit §to zene noso na glavi, prema ital.
coppa, zatjelak. Ti imas sajune, kosuje, kolete, . . .
razlike jos veze, kuplico, ubruse, ... N. Najes-
kovi6 1, 253. Gospoda: Hod' sjomo, Milica, zna§
li kamo dje se jutrosna kuplica, ku Pera do-
nese? — Milica (smjejuci se): Etojus' naglavu
jos jutros stavila. — Gospoda: U istinu pravu,
kako bjeh zabila! Kako mi stoji sad? vid tamo,
neboro. — Milica (obhitivsi joj glavu odzad) :
Prem kako cine sad, boje so ne more: gusto so
sastavja prem odi lozica. — Gospoda: Eto ju
iskaja, ti s' njeka osliea. 1, 257 — 258. Jos 6e ti
(djei'ojci Marusi) liepi dar i lijepa cas biti i da
ti cetiri kuplice nove dam. 1, 277. Ima kuplicu,
ako je i ne nosi. (Z). Poslov. danic.
KUP^jA, /. vidi kupiia, kupovina. — Rijec je
praslavenska, isporedi stslov. kupja, rus. Kyn.iii,
ies. koupe, pol. kupia. — Nalazi se do xvn vi-
jeka, a izmedu rjeinika u Daniiiievu (,merx ;
omptio; conduetum'. cf. kupbAa).
a. roba, trg, espap. Ako si bote iti u tudu
zemju s kup}ami svojimi. Mou. serb. 41. (12.53).
Sto jo mala kupja, da si ju prodaju. 46. (1254).
Da imb ne nametuje meso kupiti, . . . ni malu
ni veliku kupju. 52. (1240 — 1272). Da si gredu
3 trbgomb i s kuplomb svobodno. 157. (1357). Oti.
nase kupje priiskanije vbzistetb. Domentijana
290. Vbsakyje mnogoeenbnyje kupjo. Danilo 282.
b. kupovane. Kto |ubi iti u Uultrovnikr. na
kupju. Mon. serb. 206. 209. (I.S87). Da imb (re-
ieili ditkati) no im.aju n.a uiar'io priti ni za n."d-
KOP^iA, b. »
noga' ftlovoka segaj svota vo|u'^ni za reCb ni za
proSdu [ui^za kup|u ni za predlbxijo . . . 351.
(1127). Kupacb neky hote pojti na kup|u . . .
Stefanit daui6. star. 2, 282.
c. iakiip. — (J jednome primjeru xiv vijeka
(i Daniiic tumaci ,conductum'). Proinismo razb-
logb o(ib vsihb cariub, komorb, kupa|i. 5to je
(lrb^,ali. za go^podiiia biata mi starJago ki'a|a
Stolana Tvrbtka. Spurn, sr. 2, 37. (1392).
ICIJP^J.■vO, kiip|iiCa, m. iovjek koji kilpt. —
vitti kud kupjar.
KUP^,AC)1NA (kup)iftina), /. Uo se kilpl (nooac,
ali tV.We i drugo sto) idiiii i proseci od knee do
kiiie. — U naie vrijeme. N. p. pogfori ko, pa
onda ide kroz solo od ku6e do ku6e, isto i prosi,
§ta mu ko dade, noko zita, neko braSna, neko
sijena, neko i komad robe, i to se svo skupa
zove ,kiip|a6ina' i ,kup|eviua'. J. Bogdanovii.
Kup|A,6ina, Sto je s viSe kraja skupjeuo. M. Pa-
vIinovi6. Manastir iinadijase nesto svoje zemje,
gaja i stoke, ali dohotkom od toga liegova ce|ad
ue mogaSo progodistiti, nogo se pomagahu ku-
pjafiinom. siromaSni poboXni narod hercegovacki
i danas otkida od svojih usta to poma?.e zaduz-
bine svojih starijeh. S. Matavu|, novo or. 6.5.
KUP^jAK, m. (Kupjak), ime selu ii Hrvatskoj
u zupaniji modruSko-rijeckoj. EazdijeJ. 46.
KUP^iAR, m. kupJaB, koji sto kupi, n. p. ma-
sline. M. Pavlinovi6.
KUP^ATi, kupjam, unpf. vidi kupovati (kao
iterativni glagol). — Samo u StuUcevu rjecniku:
,emptitare'.
KXJP^^jAVATI, kupjavam, impf. iterativni gla-
gol prema 1. kupiti. — Na jednome mjestu xvii
vijeka. Gdi se pihci (pisci) i farizeji kup^avahu.
M. Divkovi6, bes. S72a.
KUPlfiAVINA, /. skup, mnostvo. — U naSe
vrijeme. Puk razazdene onu cetu placene kup[a-
vine. S. !^ubi§a, prip. 288. Kup|avina, skup.
Slovinac. 1884. 143.
KUPi^jE, n. coll. vidi 1. kup. — Samo u Stu-
Ucevu rjecniku: kupje ,congeri6s, coUeotio ; con-
ventus, coetus' s dodatkom da je uzeto iz brevi-
jara.
KUPLEN, m. ime mu§ko. — xiii vijeka, a iz-
medu rjecnika u Danicicevu (Kupjenb). Kupjenb
(dva piita). Mon. serb. 12. (1222—1228).
1. KUP^ENICA; /. maslina sto je pala s dr-
veta na zemfu, te se ki'ipi a ne here. — V nase
vrijeme ii Diibrovnika. P. Budmani. — i na
Bracu, Kupjeuice, masline Sto same opadaju sa
stabla, to se pokupe prije berafiine. A. Ostojic.
2. KUP^iENICA, /. kiipfena zemja Hi niva. —
XIV vijeka, a izmedu rjeinika u Danicicevu (,ager
emptus'). I sb kup|enicami sto si je kupilb. Deo.
hris. ()6. Koji imaju svoju baStinnu zembju i
vinogradb i kup|enic6. Zak. du3. pam. saf. 45.
Da si drbXi vsaki svoju bastinu i kup)enicu i
pridiju. Glasnik. 27, 292. (1347). U Klasiieve
dolo niva kiiplenica. 298. (1347). Do kupjenice
Dmitrove. 15, 272. U sihbzi selehb u crbkovnihb
Sto 30 nahodi kup)enica i pridija Xupbska, da ju
drbZe, a sto se obrota u Zupe kupjenica ili pri-
6ija crbkovnyhb judi, da si ju takozde drbXe.
Glasnik. l.j, 282. (1318?). Sb vinogradi i sb vo-
denicami i sb kupjenicami i sb zadusninami. 24,
2-4'l. (1353). — Nalazi ae pisano i kupenica (vala
da treha iitati kup)ouica). Sb selomb sto mu je
kupenica. Glasnik. 24, 2.30. (1349). i joi na ne-
koliko mjesla, n. p.: Glasnik. 11, 13(l; 13, 370.
KUP^iENICE, /. pi. vidi kuiialiito, a ( kupo],
1 1. KUPljiEVINA
0. b). — Samo u JambreHievu rjecniku: ,bal-
neao'.
1. KUP^jENIK, m. nekakva mjera za vino i
ea zito. — Jamacno postaje od 1. kupiti (oil
part, praet. pass. kup|en), isporedi 3. kupac. —
U nase vrijeme. Kuplenik, mjera od 21oke: ku-
p|onik sonico, vina. Svijot na kordunu ra6uiia
svo n.a kup|onike. Zemjak. 1871. br. 2. ICupjonik,
drvoiia mjora za vino, do 20 poli6a. Karlovai'ka
okolica. ]'\ ilefole. vidi i kod fietvrlinka.
2. KUPI^E.'>IIK, m. iovjek koji ki'tpi (u jedi-
nome primjeru: koji kupi poreze itd). — Postaje
od part, jiraet. pass, kiipjen (od 1. kupiti), premda
mu je znaiene aktivno. — U jednome primjeru
XVI vijeka. Puk moj kupjenici jego opliniSo (,Po-
pulum meum exactores sui spoliaverunt'). S. Bu-
dini6, sum. 1381). isai. 3, 12.
3. KUPLENIK, m. mercenarius, plaienik, na-
jamnik (uprav ktipfen iovjek). — Od glagola ku-
piti prema latinskoj rijeci. — U rukopisu xvi
vijeka. Kupjenik i ki nije pastijer, koga nijesu
ovce vlaStite, vidift^ vuka gredu6i ko ovoara,
pusti ovoe i pobjegne od Aih ... a kupjenik po-
bjegne, jere kupjenik jest (i) ne dostoje se I'lemu
ovce. N. Eanina 25b. I3ib. joann. 10, 12—18.
KUP^iENOVO, n. mjesno ime.
a. selo u Hrvatskoj u zupaniji zagrebaikoj.
Razdije). 88.
b. selo a Srbiji. — Pomine se xv vijeka. —
U Branifievu selo Topolovuikb, selo Kupje-
novo, . . . Spom. stoj. 3. (1428—1429).
KUP^jENSKO, n. ime selu u Hrvatskoj u zu-
paniji modrusko-rijeckoj. Razdijej. 60.
1. KUP^jENE, n. djeto kojijem se kilpl (vidi
1. kupiti). — Stariji je oblik kui)|enje. — Iz-
medu rjeinika u Mikafinu (kup)enje ,collectio,
congregatio'), u StuUcevu (,collectio, congrega-
tio'), u Vukovu. Da se Turci ne meSaju u ku-
pjene dacije, nego knezovi sami da je kupe. Vuk,
grada. 132. Kupjene novaka ,recrutirung'. Jur.
pol. terminol. 419. Kupjene, pobirane odredbina
jtaxeintreibung'. 500.
2. KUP^ENE, n. djelo kojijem se kiipi (vidi
2. kupiti). — Stariji su oblici kup|enije, kupje-
nbje, kup|enjp. — U nase doba nije ohiino kao
ni za druge perfektivne glagole, ali se u pisaca
nahodi nekoliko primjera. — Izmedu rjeinika ii
Mika(inu (kupjenje, zakup}enje, trg ,emptio, co-
emptio'), u Belinu (kuplenje ,compra e compra-
mento' ,emptio' 208b), u Bjelostjenievu (kaj-
kavski kupleiie, kupuvane ,omptio, comparatio'),
u StuUcevu (kupjene ,emptio'), u Danicicevu (ku-
p[enije ,emptio; pretium emptionis'). Ako bi kada
carina drinska i sona dosia u nase ruke bez ku-
pjenbja. Mon. serb. 452. (1452). Nije prava ni
istina prodaja ni kupjenje. S. Budinic, ispr. 90.
Himbe u prodavanju i kupjenju. I. T. Mrnavic,
ist. 168. Zabranivamo kupjenja od su?.an tur-
skih. M. Bijankovid 105. Kup|ene stvari svete.
A. Badic 61. Vrhu trgovine pravodnosti u ku-
pjeiiu i prodava6u. Ant. Kadcid 218. Kup|enu
(kucu) preda ocu mome s kontraktom kupjeiia.
S. Tekelija. letop. mat. sr. 120, 89. — U ovome
primjeru Daniiic misli da znaci cijenu kod ku-
povana (, pretium emptionis'); Ta vbsa vb naslfi-
dije Ililandaru vbdana byse kup]ouijemb mno-
gomb. Domentijanb 51.
KUP^E§, m. u StuUcevu rjeiniku: kupjeS uz
kupjevina. — nije dosta pouzdano.
1. KUPJEVINA, /. postaje od 1. kupiti, te
znaii ki'iplcne ili ono Uo se kiipi. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjeinika u StuUcevu: kupjevina
1. KUP];iEVlNA 8(
,mes3i.s' (zetva). U davno doba Bos bjese iia-
redio... da svaki fiovjek od dvaes godista uzgor
iraaso na glavu dati didrahmu, za da torn ku-
plevinom uzdrzala bi se i sahranila crkva Go-
spodinova. S. Eosa Inlb. Kuplevina, vidi ku-
p]a6ina. J. Bogdanovii.
2. KUPl^EVINA, /. u Vukovit rjecniku: vide
kupovina s dodatkom da se govori u Crnoj Gori.
KUP^/EVO, «., ime nijestu u Srbiji u okrut/u
poiarevackume. Niva u Kujjlevu. Sr. iiov. 1870.
126.
KUPNENIK, m. vidi I. kupjenik. — (/ Bje-
lostjeneevu rjecniku: v. mernik; ti Stulicevu: v.
mjerilac «> Bjelostjenceva ; u Voltigijinu : ,staro,
stajo' ,scheffel'.
KUPNICA, /. vidi 1. kupilica. — Samo u Stu-
licevu rjecniku: ,nuae eolligit'.
KUPNICE, ndv. kupno, skupno, skupa, ajedno.
— Na dva mjesta xv i xvi vijeka. Vsi kupnice
i jedinno dase. Men. croat. 142. (1490). Vsi kup-
nice idosmo. 204. (1513).
KUPNIC, vidi Kuknis.
1. KUPNIK, m. vidi 1. kupilac. -- Samo u
Stulicevu rjecniku: ,qui coUigit'.
2. KXJPNIK, m. vidi 1. kupac, a. — fl jednome
primjeru xyi vijeka. Ako ta kupaik jur preprodal
ga je.st. S. Budinic, ispr. 109.
KUPNODJELOVALAC, kupnodjelovaoca, m.
covjek koji kupnodjeluje. — Samo ii Stulicevu.
rjecniku: kupnodjelovalac i ijrijeikom kupnodje-
lovaoc ,cooperator'.
KUPNODJELOVANE, n. djelo kojijem se ku-
pnodjeluje. — Stariji je oblik kupnodjelovanje.
— U jrdnoga pisca xvi vijeka, a izmedu rjei-
nika u Stulicevu (,auxilium, mutuae opere col-
latio, cooperatio'). Jesmo pravodni priim}us6i
V nas pravediiost vsak svoju po meri koju deli
duh sveti vsakomu kako ho.sde i po vsakoga od
lias vlaScemu prepravjenju i kupnodelovanju. S.
Budinii, sum. 186b.
KUPNODJELOVATI , kupnodjelujem , impf.
uprav kupno djelovati, djelovati skupa, raditi
skupa, pomayati. — U Stulidevu rjecniku: ,<!o-
operare' ,operam .suam conferre, adjuvare, simul
agere'.
KUPNODJE^jATI, kupnodje]am, impf. samo
u Stulicevu rjecniku: vidi kupnodjelovati s do-
datkom du je uzeto iz hrevijara.
KUPNODOJEN, adj. koji je skupa s drugijem
na istijem prsima dojen. — Samo u Stulicevu
rjecniku : ,oollactaneus, oollacteus'.
KUPNODOJENICA, /. kapnodojeno zensko ie-
(ade. — Samo u Stulicevu rjecniku uz kupno-
dojen.
KUPNODOJENIK , m. kapnodojeno cejade
muSko. — Samo u Stulicevu rjeiniku uz kupno-
dojen.
KUPNODUSAN, kupn6du§ua, adj. vidi jedno-
dusaii. — Samo adv. kupuoduSno (vidi jeduo-
dusan, 2) u knizi pisanoj xiii vijeka crkvenijem
jezikom, i otale u Danicicevu rjeiniku (kupbno-
dusbnb ,unanimu3'). Kupnodu§no zivustihb. Do-
mentijanb 7.
KUPNOKRIVAO, kupnokrivca, m. koji je
(s drugijem) skupa kriv, vidi kupnotvorac. —
Samo u Stulicevu rjecniku: ,oorreo, compagno
nel reato' ,crimiiiis reus'.
KUPNOOBRAZAN, kupnoobrazna, adj. vidi
jodinoobrazan. — U jednoga pisca xvi vijeka, i
KUPONSKI
otale u Stulicevu rjeiniku (,ooiisontaneus, cou-
forinis, similis'). Mi jesmo kupnoobraziii Bogu.
S. Budinid, sum. 12*.
KUPNOPRfLICAN, kupnoprilicna, adj. koji
ima skupa (s drugijem istu) priliku, isporedi
skupnoobrazan. — U jednoga pisca xvi vijeka.
Kako sinove Boziji po Isukrstu kojemu lioti otac
vefini da izbrani budu jedinoobrazni i kupnopri-
lioni. §. Budinii, sum. 7*.
KUPNORODAN, kupu6rodna, adj. kojije kup-
noga (istoga) roda (kao drugi), vidi jedinoro-
dan, b. — U knizi pisanoj xiv Hi xv vijeka cr-
kvenijem jezikom., i otale u Daniiicevu rjeiniku
(kupbnorodbnbjgentilis'). Kupnorodnyilibpadajutb
trupija. Glasnik. 11, 66.
KUPNOTVORAC, kupnotv6rca, m. koji tvori
(cini, djeluje, radi) .skupa (s drugijem) lie.Ho
(misli se zlo djelo). — isporedi kupnokrivac. —
n jednoga pisca xvi vijeka. Kada mi jesmo da-
te}i ili kupnotvorci zaloga sveta. S. Budiuidj sum.
12.5b.
KUPNOVJECaN, kupn6vje6na, adj. u kojega
je kupan (isti kao u drugoga) vijek (vjeini iivot),
vidi jednovjefian. — U jednoga pisca xvi vijeka,
i otale u Stulicevu rjeiniku: ,ooaeternus'. Duh
sveti jest istini, i otcu i sinu kupnovjecau. 6.
Budinic, sum. 10''.
KUPNOVJEEOVATI, kupnovjerujem, impf.
vjerovati skupa (isto) s drugijem. — Ima samo
part, praes. u jednoga pisca xvi vijeka. David
rece vsem BoZjim sinovom i avojim kupnoveru-
ju6im. S. Budinii, sum. 163>''.
KUPNOVlAdA, /. driava (ili vlada)^ u kojoj
ne vlada jedan nego vece ili mane mnostvo fudi
u skupu, republika. — Naiinili su pisci nasega
vremena. Uprav do padeAa mletaCke kupnovlade.
Pravdono§a. 1852. 5. Da 6e kupnovladi s voj-
nicima u prijekoj potrebi pomagati. 1851. 25.
KuPNA, /. kupovane, kupovina. — isporedi
kupja. — Od XIV vijeka (vidi kod b), a izmedu
rjeinika u Stuliievu (,merx, emptio'), u Vukovu
(,der kauf , emtio' : ja 6u prodavati prema kuphi
s dodatkom da se govori u Dubrovniku), u Da-
nicicevu (kupbna ,emptio ; conductum'. cf. kup|a).
a. u znacenu sprijeda kazanome. Ni za
pro§nu ni za kupiu. Men. serb. 361. (1429). 365.
(1431). 373. (1433). Ako bi doSla carina drevbska
u nase ruke bezb kupne. 456. (1452). O kupni,
prodaji i pogodbam. A. Kali6 28. Kupna ,kauf',
tal. ,compra e vendita'. B. Petranovi6, rucn. kii.
15. Kupnom sticati dobara nepokretnih. Zbor-
nik zak. 1867. 123. Raspolagati iiepokretnimi
dobri kupnom , prodajom , poklouom . . . 137.
Pravo prece kupne biva, kad si, na osiiovi za-
kona ili ugovora, vlastan traXiti, da ti vlasnik
kakve stvari koju ie\i prodati, prije nego dru-
gome proda, ponudi, neies li je ti za istu cijenu
kupiti. V. BogiSii, zakon. 301.
b. zakup. — isporedi kup[a, c. Sto je u nasb
drbzalb kueu nagu i carine i komore i ine kupbne,
oda vsega preraismo pravi plbni i obilati razblogb.
Spom. sr. 2, 37. (1392).
c. Ho se kupuje, roba, espap, trg. — Samo
u Stulicevu rjecniku.
KUPON, kup6na, m. sto se sad govori i pise
odrezak (vidi), franc, i nem. coupon. Izdavade
kup6na k dionicam da se Aimi di2u kamate.
Zbornik zak. 1863. 602. Da pjeneznice imadu
umjesto plateza u gotovu primati i kupone.
1866. 32.
'KUPONSKI, adj. koji pripada kuponima.
KTJPONSKI
806
KUPOVATI, 1, 6, b).
SvoUi u iiuo duhoilarino i kuponsko bijogoviiie.
Zbornik zak. 1873. 178.
KUl'OR, ni. jirtzimc. — I'uminc sc xviii vijeka.
(1-415) Pavao ban Kupor (,Kuppor'). And. Ka6i6,
kor. 431.
KUP0§6l(J, m. prezimc. — xiv vijeka. Boroje
Kuposbfiiii.. Deft. hris. lli.
KUPOVAC, kupSvca, m. vidi kupovalac. —
I'oslaje od kupnvati kako kupac od kupiti. —
Od XVIII vijeka. Istom da kupovac poznaje tu
stvar. Aiit. Kadtid 262. Ti ai prodavalac, hu-
doba je kupovac. A. Kalid 9. Kupovac , emptor',
gen. kupovca. D. Nomanid, cak. kroat. stud. 53.
KUPOVALAC, kup6vaoca, m. covjek koji ku-
jtKJc, isporedi 1. kupac, a. — Ud xvii vijeka.
Isukrst iztjora prodavaoco i kupovaoco iz templa.
M. Radnid 312". Da so avaki dan fiini od ku-
povaooa i prodavaoca (grijeikoin nij. kupovalaca
i prodavalaoa) ... J. Matovii 347. Jesi li . . .
ne odkrivo kupovaocim one zlosti nadvoriie o
kojijeh oui pitali su te? T. Ivanovii 150.
KUPUVALIStK, n. mjcsto (otvoreno) gdje sc
kupnje, vidi placa, pojana. — U Stuliieou rjei-
niku: , forum, platea'.
KUPOVAN, kupovna, adj. a) koji se kupuje,
koji se kupio, koji se moie kupiti ; b) uopce koji
pripada kupovanu, kupovini. — Od xvni vijeka.
a. M prvome snaeenu. — Izmedu rjecnika u
Belinii (kupovni ,cosa che si pu6 comprare' 20"Jii),
u Bjelostjenievu (kupovni ,emptitius'), u Stiili-
cevu (,emptitius, de numero earum rerum quae
ami possunt vel Solent'), ii Vultigijinu (kupovni
icomprativo, comprabile' ,kaufbar'); u Vukovii:
n. p. gun, h|eb ,gekauft' ,emtus' (,gegensatz vora
zu hause erzeugten').
ti) uopce. Da je driiga, ne kupovna robi-
I'lica. J. Kavanin 47a. Uzmi osam lota kupovnog
karanfijka. Z. Orfelin, podr. 295. Postidio so
ka' i kupovni pas. Nar. posl. vuk. 256. Sto je
kupovno to im kupuje zadruga. V. Bogisic, zborn.
114. Trebaju mu tri ulista, jedno kupovno, drugo
darovno, a trede kradovno. S. !^ubi§a, prip. 192.
Na robje svatko ima vlast kao na kupovno meso.
48.
b) istiie se kao suprotno prema domacemu
(sto se u ktici radi). Narukvice kupovnih Cipaka.
M. Katancid 66. Da se hrani kupovnijem h)e-
bom. Vuk, poslov. 192. Nosili su (knezovi) pla-
vetne cohane caksire, i od takove 6ohe deoerme,
gdjokoji sa srebrnijem jDUcima, za pojasom po
dva pistoja i noz, svrh svega toga kupovni gun.
Vuk, ziv. 251. — i kao suprotno prema doma-
cemu uopce. To nam je poznato pod imenom ku-
povnog ili morakog grozda. P. Boli6, vinod. 1, 2.
b. u drugome znaienu. Uzeti sto u kupovno
imo ,titulo emptionis aliquid sumere'. J. Stulli,
rjefin. kod kupovan. Kupovni je ugovor zagla-
vjen potpuno kaparom. V. Bogisic, zborn. 462.
Kupac namiruje kupovnu cijenu. zakon. 83. Ku-
povna pogodba ,kaufvertrag' ,contratto di compra
e vendita'. B. Petranovid, ru6n. kn. 15. On je
kupovno pismo iziiio. M. Pavlinovi6, rad. 94.
KUPOVANE, n. djelo kojijem se kupuje. —
Stariji su oblici kupovanije i kupovanio. — Iz-
medu rjecnika u Vrancicevu (kupovanje ,6mptio'),
j» Belinu (kupovanje , compra e compramento'
,emptio' 208'>), u Bjelostjenievu (kajkavski ku-
puvaie), u JambreSicevu, u Stulicevu, u Vukovu,
u Danicieevu (kupovanije). Prijemi.se talanbtb
otb nego na kupovanije posblani jesmy. Domen-
tijan" 29U. Za kupovanije arebi-a. Mon. serb.
437. (1445). Ki u kupovanju i prodavanju him-
boiio dugujo. S. Budiuid, sura. 39". Ako bi ji-
stino kupovanje bilo. ispr. 90. U prodavanju i
kupovanju. I. T. Mrnavid, ist. 102. Prodavana
i kupovaha. M. Dobretid 73.
KUPOVATEI^jAN, kupovatelna, adj. vidi ku-
pjiv. — Samo u Stulicevu rjeiniku: ,quod omi
potest'.
KUPOVATI, kupujem, impf. 2. kupiti. — Akc.
kaki je u praes. taki je u impf. kupovSh, u
impt. ki'ijifij, M ger. praes. kiipujudi ; u ostatijem
je ohlicima unaki kaki je u inf., osim aor. 2 i 3
sing, kiipova, part, praet. act. kiipovao, ki\])0-
vala, j)art. praet. pass, kiipovaii. — Izmedu rjei-
niku u Mika^inu (kod kiipiti), u Belinu (.com-
prare' ,emo' 208''), u Bjelostjenievu (kupuem, 1.
kupujem ,emo, coemo, mercor, nundinor, cora-
paro, concilio, perstino'), u Jambresiccvu (ku-
pujem ,emo'), It Stulicevu (,eraere, omptitare'). ««
Voltigijinu (,compraro, incettare' jkaufen'), u Vu-
kovu (.kaufen' ,emo'), ti Dnniiicevu (,emere').
1. aktivno.
tl. uopce. Da kupujett ribu. Sava, tip.
stud, glasn. 40, 172. Nego ono Sto druga ku-
puje nit' vam va]a niti vam tribuje. M. A. Re|-
kovic, sat. E8b. Biser raorade prodavalo Bu-
garce, kupuje ga dilber .Stojna Bugarka. Nar.
pjes. vuk. 1, 280. Kujiovadu kona i sokola. 1,
'298. Kupuj mi ruo junadko. 1, 590. Ko ku-
puje sto ne treba prodavade i ono sto mu treba.
Nar. posl. vuk. 144. Mnogo dobija onaj koji
svasta ne kupuje. 181. — Otidose seher-Sarajevu,
da prodaju dijete Gruicu, kujiuje ga Turkiiia de-
vojka. Nar. pjes. vuk. 3, 5. Odmah stase ku-
povati robje. 4, 201. Star me prosi a mlad rae
kupuje. Nar. pjes. berc. vuk. 1(*6. Ne zelim vise
kupovati nejirijateja. (i. Zelic 598. — Cescc bez
objekta nego kupiti, jer sc misli na koji tnu drago
ohjekat. Ali si koga oskodil kujiujuci. Narudn.
8Gb. Poco izgoniti svijeh onih ki prodavahu i
kupovahu u crkvi. N. Rahina 44''. matth. 21, 12.
Trgujudi krivo kupuju i prodavaju. J. Filipovid
1, 250*. Koja kujiUJe i prodaje. M. Dobretic
93. Jedna potreba prodava a druga kupuje.
Pravdonoia. 1852. 3.
b. s dativom, vidi 2. kupiti, 1, b. Da si
kupujutb odezdu. Sava, tip. hil. glasn. 24, 210.
Da si kupuju vbsaki trbgb. Mon. serb. 37. (1253).
Da si kupuju sto imb trebuje. 157. (1357). Neg
sam sebi kupuje obudu. M. A. Rejkovid, sat. IS^.
C. vidi 2. kupiti, 1, c. Sto je Jova skupo
kupovao. Nar. pjes. vuk. 1, 631. — Koji na svoju
ali na drugoga vjeru kupuju trgovine. J. Ma-
tovid 399. — / ovaj primjer pripada amo, a ne
pod f, jer kod pokazuje samo stan ili ducan
prodavaoca. Dubrovdani dine krivo kad kupuju
kod iiega. D. Danidid, ist. majkov. 222.
d. vidi 2. kupiti, 1, d. Koji kupuje za
svoju potribu ili za prodaju. Ant. Kaddid 285.
Da ko izide na pazar, pa da stano kupovati za
kudu svoju razlidne stvari . . . Vuk, pisma. 14.
e. cijena moze stajati (vidi 2. kupiti, e)
n. p. :
fi) u instrumentalu. Petar kupuje duka-
tijomi tisuda glavnijemi sto dukata na godiSte.
B. Ka§id, zrc. 82. A kupovat mojom sriiiom
arajdnosti ugodneve. J. Kavanin 15b. — Ghrijes-
kom s prijedlogom s. Tezko svakom ki kupuje
3 dvojom krvi a kim bluduje. J. Kavanin 38*.
Kupuju u onijeh s pravom cijenom one stvari.
J. Matovid 423.
It) u ace. s prijedlogom na. Imamo na
pjenez kupovat svo jubav. D. Eanina 27b. Ku-
pujudi na tvoj pjenez tve prikore. I. Dordid,
KUPOVATI, 1, e, 6;. 6
uzd. 9f>. Ere mi ih onomadno na asprice kupo-
vase. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 35. Duievnu
(smrtj kupujes na pinezo. Ant. Kadcic 347.
f) u loc. s prijedlogom na. S jadima
suze tik da mogu koji dat, clovik bi ih imal vik
na zlatu kupovat. D. Kanina 46b.
(I) u ace. s prijedlogom za. Grihe ku-
pujudi za darove BoJje koje nam daje. J. Ba-
novac, pred. 37. Vec je meni lonca zao; skupo
sam ga kupovala: zajabuku divjakinu i za druge
polovinu. Nar. pjes. vuk. 1, 177. Hajde od mjesta
do mjesta, te kupuj duso za blago. Nar. prip.
vuk. 121. — Macedoninane voju svoju smrt za
zivot kupuju. Aleks. jag. star. 3, 2.53.
f. prodavalac stoji u gen.:
u) s prijedlogom od. Tako da su od da-
lekih strana od Josipa kupovali zito. M. A. Ee(-
kovic, sat. D4'>. Te donesi onu casu zlatnu stono
sam je skoro kupovao u bijelu Varadinu gradu
od devojko mlade kujungijnke. Nar. pjes. vuk.
2, 183. Od vezi|e zlata (kupovati). Nar. posl.
vuk. 2.32. — Metaforiiki. S nami vojevahu kad
jaurski baui, safrani pafrani od nas kupovabu.
I. T. Mrnavi6, osm. 90.
b) s prijedlogom u. Jedan kupuje kona
u drugoga. A. d. Costa 2, 86. Koji kupuje u
onih koji te stvari vode. Ant. Kadcic 28.5. U
vezije svilu kupovati. Nar. posl. vuk. 326.
2. pasivno. Vecerajde, kupovano blago. Nar.
pjes. vuk. 1, 549.
3. sa se, pasivno. Cijem se kupuje to kra-
jevstvo? M. Divkovic, nauk. 23''. Zloj rijoci
odgovor dobar drag je, a ne kupuju se na dinar.
(D). Poslov. danic. Ova (prava sreca) uboztvom
kupuje se. J. Kavanin 490l>. E,aj se mjedira ne
kupuje. B. Zuzeri 309. Ne kupuje se ovo zlato
za pineze. F. Lastric, test. 70*. Eado se od
mladezi kupuje. A. T. Blagojevic, khin. 80.
Macka se n vre6i ne kupuje (nego se gleda sta
se kupuje). Nar. posl. vuk. 176.
KUPoVILO, n. kupovane. — U na^e vrijeme
II Litri. Kupov'ilo ,emptio'. D. Nemanid, 6ak.
kroat. stud. iftg. 12.
KUPOVLNA, /. kupovane; sto je kupfeno Hi
sto se kupuje. — Od xviii vijeka.
a. kupovane. — Izmedu rjeinika u Stulicevu
(v. kupovane). Jeli dospjela po ulicah pakjena
kupovina od ubozijeh djevojcica? B. Zuzeri 185.
S ovora misli istinitom u paraeti stav|am prid
vas jednu cudnu kujjovinu . . . jodna mi je (kuca)
dobre cijene i veoma lijepa jiod rukami. 242. I
tu kupovinu i prodaju utvrdi zakletvom. And.
Ka6i6, kor. 26. I kupih od Anameila tu nivu...
I napisah knigu i zapecatih ... I uzeh knigu o
kupovini zape6a6enu ... I dadoh knigu o ku-
povini Varuhu. D. Danici6, jer. 32, 9 — 12. (Stjece
se svojina) kupovinom ili darovinom. V. Bogi§i6,
zborn. 398. Cim se kupac i prodavac pogode
o stvari i o cijeni, taj je cas kupovina zavrsena.
V. Bogisic, zakon. 81. .Djevojka (sluskina) ide
u jutro u kupovinu'. ,Vratila se iz kupovine'. u
Dubrovniku. P. Budmani.
b. .Hu je kup(eno. — Izmedu rjeinika u Vu-
kovu (,das gekaufte' ,re3 empta' s primjerom iz
niirodne pjesme: Sto ne rucas, kupovino moja?).
Kupovina, stvar kup)ena. M. Pavlinovid.
e. sto se kupuje. — U Sulekovu i u Popo-
vicevn rjecniku: ,kaufgegen3tand'.
KUPOVi§TE, n. mjesto gdje se ktqmje. —
isporedi trXiSte, trgoviSte. — U Sulekovu rjec-
niku: ,kaufplatz'.
KUPOVIT, adj. ktqjfen, kupovan. — Ujednoga
pisca XVI vijeka. Pace volim tvoja raba kupovita
)7 KUPUS
biti, nog gospoja svim krajem od svita. il. Lucie
219. A ja kupovita raba sam li tvoja. 253.
KUPOVNIGA, / tabulae emj>tionis, kupovno
pismo. — Naiineno u nase vrijeme. Kupovnica
,kaufbrief'. Jur. pol. terminol. 299. — I u Sii-
lekovu rjecniku: ,kauf brief.
1. KUPOVNIK, m. vidi 1. kupac, a. — U Bjc-
lostjenievu rjeiniku: .coemptor', v. kupec; n Stu-
licevu: V. kupec iz Bjelostjenceva; u Voltigijinu:
.compratore, incettatore' ,kauf6r'.
2. KfrPOVNIK, m. koii kupjen. J. Grupkovic.
3. KUPOVNIK, m. kniga u koju se bi(eH sto
se kupuje. — Naiineno u nase vrijeme. — U Su-
lekovu rjeiniku: ,kaufbuch'.
KUPOVNINA, /. vidi 1. kapara (kod kupo-
vana). — Naiineno u nase ■vrijeme. Kujiovnina
,kauf3chiUing'. B. Petranovii, rufin. kii. 15. Jur.
pol. terminol. 300.
KUPOVSTVO, n. kupovaifte. — Na jednome
mjestu xviii vijeka. DrzaSe dvi statire za ku-
povstva i prodanje. J. Kavanin 442b.
KUPOV§TINA, /. samo u Stuliievu rjeiniku:
V. kupovane.
1. KUPKES, m. vidi fiempres. Kupres, rus.
Kiiiiapiicb, Gupressus sempervirons L. (I. Sabjar).
B. Sulek, im. 185.
2. KUPKES, »«. ivie selu u Bosni u okrugu
sarajevskome. Statist, bosn. 14.
KUPRE§, m. ime selu u Bosni ti okrugu trav-
niikome. Statist, bosn. 74.
KUPRESANI, m. pi. ime selu u Bosni u okrugu
travnickome. Statist, bosn. 65.
KUPRESkI, adj. koji pripada Kupresu i Ku-
presu. Poje kupreSko, . . . kupresko. P. Juki6,
zem(. 2.
KTJPREZ, m. u Vukovu rjeiniku: kao knezina
^evanskog kadiluka. na Kuprezu gelepcije hrane
goveda u planinama. — Kao ime mjesno pominc
se prije nasega vremena. Kuprezb. S. Novakovi6,
pom. 136. po slovu e va{a da e stoji po istoi-
nome (i juznome) govoru.
KUPKINA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
smederevskome. Livada u Kuprini. Sr. nov. 1863.
248.
KUPRIS, m. vidi nalijep. Kupris, Aconitum
napellus L. (u sinskome rukopisu). B. Sulek, im.
185.
KUPSTI, kiibem, impf. vidi skupsti. — Od
xviu vijeka u Dubrovniku: uprav je pogreska,
jer se shvatilo da je skupsti slozeno od s i kupsti
i da je zato perfektivni glagol, vidi kod skupsti.
— Izmedu rjeinika u Stulicevu (kubsti ,vellere,
divellere, esstirpare' s dodatkom da se nalazi u
pisca Gundulica Ho nece biti istina). Tako mu
svaku podobnost iz nega vadi i kube. A. Kalic
205. Ovi vlase kube s glave. 445.
KUPTOLOVIC, m. prezime. — xvi vijeka.
Franku Kliptolovi6u. Mon. croat. 333. (1570). 26.
KUPULA, /. vidi kube, lat. cupula. — U Bje-
lostjenievu rjeiniku: kupula, bolta visoka i okrugla
na spodobu klobuka, kuba ,tholus'.
KUPUS, m. Brassica oleracea L., poznato ze^c
sto se vrlo iesto jede, a ima ga veliko mnostvo
razliinijeh vrsta Uo se razlikuju pridjevima ili
nose druga imena (vidi kod c). i sama rijei ku-
pus znaii jednu vrstu u sjevernijem krajevima
(vidi u Vukovu rjecniku) a drugu u juznima
(vidi rastan). — Rijei je romanska, isporedi tal.
cappuccio (mlet. capuzzo), franc, cabus, moze biti
KUPU8
KUPUSIK
doilti prcku ^^emaikoga jezika, isjwredi stvAem.
chiibu^, cliapu^, srvnem. kapprta, nvnem. kappua
(t'idi ns/oc. kapus). nejnsnoje prvu u: akojepo-
stalo od ij, tad bi se pomije.ialo s gorAijem i po-
stat\e onakovo kao ito je kod kapuata (vidi) i
kombost. — Od xv vijeka (vidi kod b), a izmedu
rjeinika u VranHievu (jbrassica'), u ilika(inu
(kupus, vraSt, broskva jbraaica'), « Belinu (,oa-
volo, herba nota' ,bra3sioa' ISll"), u Stuliievti
(.brasaica, caulia'), u Vukovu (,der kohl' ,Bras-
sica oleracea capitata. Linn.').
a. kao bijka uopie. Qdi najdu tra kupusa.
M. Vetrani6 1, 19. Bitve i salate i tratja ku-
pusa naberi. N. Dimitrovid 103. Hrabar raladi
kupus sadi. M. Drii6 144. Saditi kupus. I.
An6i6, svit. 31. Pai doma6i uvijek laju pri ku-
pusu ki fiuvaju. J. KavaAin 31a. Jedan bus ku-
pusa. N. Paliku6a 62. Nuto iz kupusa zeca.
NaT. pjes. vuk. 1, 380. Dere ga kao vola u ku-
pusu. Nar. posl. vuk. 58. Ko kupus sadi i kr-
ma6u hrani, ne boji se gladi. 144. Mnogo je
kupusa izio. (Ima mu mnogo godiua). 181. Sadi
kupus. (Ke6e se u podsmijehu onome koji hramje).
273. Sve kupus i dijete. (Kad koja iena avake
godine rada). 280. Ne bi ga iatjero iz kupusa
(tako je malahan). Poslov. u Duhrovnikii. P.
Budmani. Jaki zubi i tvrd orah sloiue a kamoli
glavu od kupusa. P. Petrovi6, gor. vijen. 42.
Kad su seobe naroda preko nas gazile k6 preko
repe i kupusa. M. Pavlinovi6, razg. 72. Kupus,
brasaica (Kuzmii, Aquila — Buc, Durante), cavolo
(Aquila — Bu6), verze (Kuzmic, Aquila — Bu6, Piz-
zelli), Brassica oleracea L. (Vodopii, Visiani, Sla-
dovi6), V. Kapusta. B. Sulek, im. 185. — vidi i
glava, i, glavica, c), glavi6ati, prokule, struk itd.
b. istiie se da je jelo. (Kromidije) si. klet-
voju velikoju izrefie: ,Tako mi deda mojego ku-
pusa, starago smoka! . . .' Grozdije. star. 2, 312.
S rjepicom i s kupuaom u jusi. M. Drzic 263.
Pofciniti ho6u tebi, er ate, gospo, bez pofiini, kako
kupus bez zacini. M. Pelegrinovid 173. Kupus
jiogrijevan. (D). Poslov. danifi. Kupus umno-
zaje crni jid. P. Knezevi6, osm. 269. Hudu muiu
u kupusu madije (cari). (Z). Poslov. danic. Kad
se zeni bungur momce mlado, isprosio taranu
djevojku, . . . starosvati boba glavatoga, a dje-
veri kupus i slaninu. Nar. pjes. vuk. 1, 533. I
jo§ mrsnom sa kupusa corbom. Nar. pjes. juk.
592. Teiko kupusu iz sela smok fekajudi. Nar.
posl. vuk. 315. Turci vele: ,Tarana je hrana',
a kauri: , Kupus i slanina'. 322. Rece zeni:
,Nastavi dosta kupusa i krtole'. Nar. prip. vrc.
164. vidi i metati, kiseo, prijesan. ukrop itd. u
ovome primjeru kao lijek: V-tzmi kupusb i razb-
zvi i podrbzi vb usta. Sredovj. lijek. jag. star.
10, 102. — U ovome primjeru prvo kao bi{ka,
poslije kao jelo : Po6erala svina ugora ispod
smokve kroz kupus (t. j. meso je naj boje svinsko,
riba ugor, vo6e smokva, a zeje kupus). Nar. posl.
vuk. XI. vidi i Nar. prip. vrc. 212.
C. ovdje se bifeie neke vrste. Griavate kupuse
slauinom vare. M. Drzic 428. — U Mikalinu
rjeinikii: kupus najezen ,bras3ica apiana, sabel-
lica, crispa'; kupus od cvijetja .brassica pompe-
jana, cyria'; kupus morski ,olus marinum, bra-
sica marina'. — U Belinu: kupus glavati ,ca-
volo capuccio' , brassica capitata'; rudi kupus , ca-
volo crespo o riccio' ,brassica crispa'; cvijetni
kupus jCavolo fiore' ,bras3ica pompejana' 181b.
— U Sulekovu imeniku: Kupus cvijetni, rua. Ka-
nycTa i;BtTHaH, brassica pompejana (Vuji6i6), ca-
volo fiore (Delia Bella), Brassica oleracea bo-
trytis L. (Visiani, StuUi). Kupus c(v)itati, bras-
sica fiorita (Durante), Brassica oleracea botrytis
L. — Kupus glavati, brassica capuccia (Kuzmic,
Aquila — Bu6, Durante), asaarantia (KuzniiA),
Brassica oleracea capitata L. (Visiani, Stulli, Vo-
dopid). — Kui>us repaati, Kupus-ripa (Kuzmi6),
brasaica naposa(Kuzmi6), Brassica oleracea caulo-
rapa (gongyloides) L. (Viaiani). — Kupus-rudaS,
rus. Ky,\p)iiiii:i itaiiycT.i, brassica orespa (rkp. u
Visovcu), Brasaica oleracea crispa L. Kupus rudi,
Brassica oleracea crispa L. (Visiani, VujiCift,
Stulli), V. Rudac. 186. — Znaii i lieke druge
bifke. Listije kupusa grbftkago jezo glagojotb se
krambby. Sredovjefiu. lijek. jag. star. 10, 112.
Kupusa divjega bus. M. Vetranid 1, 141. Kupus
morski (prema lat. brassica marina), soldanella
(xvi vijeka, Kuzmid, Bartulovic, Danilo), bras-
aica marina (Durante), Crambe maritima L. —
Kupus pasji (prema lat.) cynocrambe (u sinskome
rukopisu, Durante), 1. Pariotaria officinalis L. ;
2. apocinu (sin. rkp.), brassica canina (Durante),
Gynanchum vincotoxicum RBr. B. Sulek, im.
186. vidi i broskva, cvjetaca, kapusta, kavolin,
prokula, zeJe itd.
KUPUSAC, kupuaca, m. dem. kupus. — U Du-
brovniku od xvi vijeka, a izmedu rjeinika u Stu-
licevu (,cavolino' ,parva brassica'). Kupi kupusca.
M. Drzid 133. — Znaii i druge bi(ke. Kupusac,
rus. KaiiycTica (Sedum acre), 1. Isatis canescens
L. (Visiani); 2. Lepidium draba L. (Visiani). B.
Sulek, im. 186.
KIJPUSAN, kupusna, adj. koji pripada ku-
pusu. — Izmedu rjeinika u StuUcevu (,brassi-
carum'), u Vukovu (kiipusni, n. p. list, kaca
, kraut- kohl-' ,olerarius, olitorius'), u Daniiicevu
(kupusbnb ,brassicae'). Kupusbnb sokb da pijetb
bolbnij. Sredovjedn. lijek. jag. star. 10, 107. Ku-
pusno listije rastlbci. 108. Da izgrizujetb na
dbte srbdbce kupuanb korenb. 108. Kupusna ripa.
I. Jablanci 63. Za kupusnu vrst bas svaku mari.
J. S. Relkovid 182. A ti napoj od kupusnog
lista pravi svinam. 316. Kad bi se kupusna
glavica izvrtjela pa nadjela. Vuk, pisma. 40.
Poajed fudsku ko kupusnu glavu. Osvetn. 2, 104.
Al' uaprle hoge na ditabe ko gusjene na kupusno
zeje. 6, 71. Tu posle prekopaju i poseju ku-
pusni rasad. M. D. Milidevid, ziv. srb. 1, 6.
KUPUSAR, m. u Dubrovniku se govori (u soli)
iovjeku koji jede mnogo kupusa. P. Budmani. —
S drugijem znaienem (iovjek sto sadi kupus) u
Sulekovu rjeiniku: ,krautpflanzer'. — Isporedi
Kupuaarevid, Kupusarovid.
KUPUSARA, /. postaje od kujuis i dolazi u
razliinijem znaienima.
a. sud u kojemu se hrani kiseli kupus. —
U Vukovu rjeiniku: n. p. kaca ,da3 sauerkraut-
geschirr (der krautbottioh)' ,vas in quo olus
acidum adservatur'.
b. mozebiti mjesto gdje se sadi kupus. — Uz
basta kao mjesno ime (u Srbiji u okrugu kneze-
vaikome). Ba§ta Kupusara. Sr. nov. 1867. 314.
c. u prenesenome smislii, stara izdrpana
kniga (u rugu). — U Vukovu rjeiniku: kniga
,schimpflich fur oin altes zerfetztes buch'.
KUPUSArEVI6, m. vidi Kupusarovid. §em.
prav. 1878. 55.
KUPUS AR0Vi6, m. prezime (pa ocu kupu-
saru). — U nase vrijeme. Do§o k sudu Toso Ku-
pusarovid. Glasnik. ii, 1, 202. (1808). Kupusa-
rovid. Sem. prav. 1878. 5.
KUPUSI, Kiipusa, m. pi. ime mjestu u Srbiji
u okrugu sabackome (pi. kupus). Niva u Kupu-
sima. Sr. nov. 1863. 528.
KUPUSIK, Hi. mjesto gdje je posaden kupus.
KUPUSIK
1. KUBAN
— Sainij kao iinc mjestu u Srbiji u okruijii kra-
gujevaikome. I^iva u Kupusiku. Sr. uov. 1861.
771.
KUPUSINA, /. atigm. kupus. — Od xviii vi-
jeka (vidi b).
a. u pravome smislii. — U Stulicevu rjei-
niku (,mala brassica') i a Vukovu (augm. v. ku-
pus).
b. Hi samo Hi s pridjevima moze znaciti
drii/je bi(ke.
a) Kupusina, Kupusiiia od mora (Aquila —
Buc), 1. Lamiuaria Lam. (Lambl); 2. Ulva L.
(Lambl). B. §ulek, im. 186.
f>) morska kupuaina ,soldanella, erba' ,olus
mariiium'. A. d. Bella, rje6n.- 1, 33.5*.
f) s pridjevom vodena. — Izmedu rjecnika
u IStuUcevu (kupusina vodena, trava .epatica, li-
chene, erba' ,hepatica'). Kupusina vodena, rus.
icauycj'a Bo,(fiHaH (Potamogeton natans), epatica
(Pizzelli, Aquila — Bu6, StuUi), pulmonaria (Piz-
zelli), Marchantia polymorpha L. B. Sulek, im.
186.
c. Kupusina, ime mjestu u Srbiji u okrugu
stnederevskome. Livada u Kupusini. Sr. nov.
1871. 82.
d. naziv za trbusata i kablasta fiovjeka.
,Mu6i ti kupusino'. J. Bogdanovic. — In Dii-
hrovnikti pocetkom xviii vijeka nadimak Hi pre-
zime. Stijepo Kupusina. P. Budmani.
KUPUSiSTE, n. mjesto gdje jc hio posaden
kupus. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u
Vukovu {,acker wo einst kohl gebaut worden
ist' ,ager olim olerarius'). Propalo sve, niti se
ima 6im drugim hraniti, nego da ido u kupu-
siste do je kupus posjefien, da se trazi korijena.
Vuk, poslov. 287. — / kao ime 7njestu u Srbiji
u okrttgu biogradskome. Livada u Kupusistu. Sr.
nov. 1874. 115.
KUPUSNICA, /. u jednome primjeru xviii vi-
jeka isto je sto kupus, a. Keleraba, celer, ku-
pusnica, i karfijol kog kiti ruzica, joSter malo
no promflSi ke|a. J. S. Re]kovi6 135.
1. KUPUSNIK, m. mrsno jelo s kupusom u
Srbiji. Kupusnik gotovi se kao i gibanica, samo
sto se medu obge mesto sira i ouog kojefeg
drugog me6e kiseo iseckan kupus a moze i pre-
san. M. D. Mili6evi6, srb. 855.
2. KUPUSNIK, m. ime mjestu u Srbiji u
okrugu cuprijskome. Branik u Kupusniku. Sr.
nov. 1875. 718.
KUPUSOV DOL, m. mjesno ime. — xiv vijeka.
Nadb Kupusovb Dolb. Svetostef. hria. 13.
KUPUSOVI6, m. ime zaseuku u Bosni u okrugu
sarajevskome. Statist, bosn. 30.
KUPUST, 711. vidi kupus i kapusta. — U Bje-
lostjenievu rjeiniku: v. zeje.
KUPUSCI(5, m. prezime. — xiv vijeka. Boroje
Kupusbci6b. Deo. hris. 84.
KUPUiSNAK, m. vrt gdje se sadi kupus. — U
Vukovu rjeiniku: kupusna gradina ,der kohl-
garten' ,ager brassica consitus'.
KUPUZI§KI, adj. koji pripada Kupuzistu.
Kupuziska (opstina). K. Jovanovic 123.
KUPUZIStE, n. ime selu u Srbiji u okrugu
krajinskome. K. Jovanovii 123.
KUH, m. kokot, pijetao. — Bijec je prasla-
venska, isporedi stslov. kur-b, rus. Kypi,, nslov.,
po{. kur, (ceS. kiira, koura, kokos ; kuie, pile). —
U nasemu jeziku vrlo rijetko, mozebiti samo u
sjevernijeh iakavaca i u kajkavaca; upotreblavn
se u mnozini kuri u znaienu: pilad, kokosi. —
fzmcdu rjecnika u Bjelostjenievu (kuri .gallinae'),
u Stulicevu (v. kokot s dodatkom da je rijec
ruska; kuri ,gallinae' iz Habdeliceva), u Volti-
ijijinu (,gallo' ,hahn'). Duzni su dvojenadeste
kuri ter pedeset jaja. Mon. croat. 255. (1533).
Kur ,gallus'. P. Vitezovi6, rjecnik (u rukopisuj.
1. KURA, /. tal. oura, briga, skrb. — Na je-
dnome mjestu XVI vijeka. Ki bade imel kuru i
skrb. Statut. kastav. 1490. 205. — Drmji je pri-
injer u makaronickoj pjesmi jednoga pisca Du-
brovcanina xvi vijeka. Za me ima kuru clie si
belli e rari k ser imporaduru ne idu poklisari.
N. Dimitrovic 99.
2. KURA, /. hyp. ...ac. — U Vukovu rjeiniku'.
3. KURA, /'. arap. tur. qur'a, zdrebane, idrijeh.
— V nase vrijeme. Ako nece niko da bira, tada
se mece na sreiu ; to se u Crnoj gori zove ,bruskot'
a u srednoj Hercegovini ,kura'. V. Bogisic, zborn.
346.
KUEAC, kurca, m. men tula. — Akc. je kao u
jarac. — Postaje nastavkom bcb od kur t shvaca
se u prenesenome smislu, isporedi 1. kokot, b. —
Izmedu rjecnika ri Stulicevu (u talijanskome
dijeluj i u VukovuK
KURACA, /. ovako zovu udovicu, koja sitnu
decu izrani, i sve imaAe odrzi ba§ ka' da joj je
i covek ziv. Pop Zivojin^ Srbije.
KURACIN, adj. koji pripada kuraci. Pop Zi-
vojin iz Srbije.
KURACA, /. samo na jednome mjestu u nase
duba: Ponesu za popa kura6u vina. V. Bogi§i6,
zborn. 244. jamacno je stamparska pogreika i
treba citati buraSu.
KURADA, /. u Vukovu rjeiniku: rdavo kjuse
,der gaul' ,caballus'. cf. kjuverina. — Nepnznata
postana; va\a da nije od tur. qyr at, grosast
kon.
KURAGAC, m. ime mjestu u Rumeliji, vaja
da je Karuganhoi, zidine sto dijele od kraja
poluotiik na kojemu je Carigrad. U grad carski
uljezoSe, kroz ki onfias bez zabave na Kuragac
otido§e. J. Palmotic 233.
KURAICA, m. prezime. — U nase vrijeme u
Dubrovniku. P. Budmani.
KURAIC, m. pjrezime. — U naie vrijeme. Boca
18.
KURAK, kiirka, m. (kukuruzni) klip. — V
okolini dubrovaikoj. P. Budmani.
KURAL, m. vidi kora). — Na jednome mjestu
XVI vijeka. Pak biser izborit nanizamSi pojam
zubi hti naresit kuralom usue z van. P. Zoranic
17b.
KURA^, m. vidi koraj. — U jednoga pisca
XVI vijeka. Pri rumenih lieje usti ostao bi kura}
zada. (dva puta). H. Lu6i6 210. — U istoga
pisca ima u istome znaienu kura|a, /. Tko perlo
od va|6 u pored izniza i zgor od kuraje usta
joj proriza? 208. — U jednoga pisca xvu vijeka
ima kuraje, Sto se ne zna jeli gen. sing. Hi ace.
pi. : u prvome je sluiaju od kuraja, /. : Imam
biser ki 6u t' dati . . ., kuraje ti da tokoj kupih,
sfe 6u ti toj darovati. M. Gazarovii 102.
KURA:^A, /. vidi kura}.
1. KURAN, kurAna, m. vidi 3. koran. Iz ne-
gova kurana stilie povadili. J. Raji6, boj. 51.
Kunem ti se Bogom velikijem i mojijem dinom
i kuranom. Nar. pjes. vuk. 4, 439. Care, tako
ti kurana! Pjev. crn. 276l>. I taj ti je hoga brez
kurana, kome no je medovina draga. Nar. pjes.
1. KURAN
kur(';ela
horiu. 1, 52. Klannjue so I'lomn kn 'i'urdiii kii-
raim. Srp. zora. god. 2, svoz. 7, j;tr. I.")8.
2. KUKAN, III. Sa|iv iia/.iv i za ilijolo i za
dje6aka ,kurano moj ."
a. KUKAN, Kiirana, »t. nadimak. u hrvatskoj
krajini. V. Arsenijevii. — Vafa da je isto ito
2. kuran.
1. KlIKAT, adj. montulatus. — fzmedii rjec-
iiika u Vukuvii'.
2. KURAT, m. tal. curato, zupnik. — Od xvri
rijeka jxi zapadnijem krajctHma. Da bude pop...
svojtar to je8t kurat. I. T. Mrnavid, ist. 143.
Cvit tredi darovan kuiatu Postirskomu. I. Iva-
Disevi6 69. Sto mi Aekamo svakaku od bogo-
|ubuosti i vridtiosti od kurata. M. Bijankovid
33. Brez oblasti kurata ali oblasti s. sabora.
L. Terzi6 144. Cujto dakle, spovidnici, pripo-
vidavci, kurati, biskupi i svi crkveni 3tari§ine.
Blago turl. 2, 177. Kurati oli stare§ine crkovne.
A. d. Costa 1, 34.
3. KURAT, vidi Kurt.
KURATIJA, /. Ziipa, nurija. — Vala da je
nacineno od 2. kurat talijanskijein nastavkom
ia, jer ne Z7iain ima li tal. curatia ili curazla.
— XVII i XVIII vijeka, U svakoj kuratiji od ovoga
vladanja. M. Bijaiikovi6 49. Upitati 6e, joli od
liegove kuratije to dite. L. Terzic 165. ICape-
lanije i kuratije. A. d. Costa 1, 33.
KURAtOR, m. curator, covjek kojeina vlast
daje diiznost da uprav(a imanem (udi odraslijeh
sto nijesu sposohni za uprav{ane, Hi zena. — U
nase vrijeme. Sudbeno progla§eni razmetnici kojim
sud imenuje kuratora. M. Dereucin, tumac. 1,
270.
KURATOV, adj. koji pripada kurata (vidi 2.
kurat). Da bi to bilo protiva voji kuratovoj. L.
Terzid 144.
KURATSKI, adj. koji pripada kuratirna (vidi
2. kurat). Na kuratskoj inisi. L. Terzic 176.
KURATURA, /. ime mjestii ii Srbiji u okrugii
krajin^kome. Niva u Kuraturi. Sr. nov. 1875.
127. — liiic rijcc rumunska.
KURAZ, /. tiem. (franc.) courage, slohoda, ja-
nastvu. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u
Vukova (,die courage, der muth' , animus, animus
fortis'. cf. sloboda s dodatkom da se govori ti
vojvodstvu). Kurazi nikakve protiv iieprijate|a
nisu nigde pokazali. Djelovod. prot. 213.
KURAZAN, kiirazua, adj. Slobodan, junacan,
junacki. — Postaje od kuraz. — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Vukovu (,muthig' .animosus'.
cf. Slobodan i> dodatkom da se govori u vojvod-
stvu). Ja sam sve pokazao kako je nam sirotina
pokorna i verna i kurazna. Golub. 5, 127. (1799).
KURAZENE, 71. djelo kojijem se kurazi. — U
Vukovu rjecniku.
KlIRAZITI, kurazim, impf. slohoditi, junaciti,
sokoliti. — Postaje od kuraz. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjecnika u Vukovu: ,anfeu6rn' ,animum
addo, facio'. [videj sloboditi, cf. sokoliti, junaciti
s dodatkom da se govori u vojvodstvu.
a. aktivno. Kuraf.i je, da ostro navale. S.
Stofanac 8.
b. sa se, refleksivno. — Izmedu rjeinika u
Vukovu (,sich muth machen' ,animum sibi ad-
dere'). On zato i ne zna nego se kurazi. J. Raji6,
boj. 108.
KURB-, vidi kurv-.
KURBAC, kurbdCa, m. vidi korbaC. — U naSe
vrijeme u sjevernijeh cakavaca. On ju gouil
z jodiiPii kurlnu'oii. Nar. prip. luikul. 42. Kurbac
.llagoUiim', goii. kurbafta. D. Nemanid, 6ak. kroat.
stud 48. r II Dnhrovnika. V. Budmani.
KlIRBALK', m. ime sclu u Bosni u okrugu
bihaikome. Statist, bosn. 48.
KURBAN, kurbdna, to. arap. tur. qurban, irtva
(samo u Muhamedovaca) . — Akc. kaki je u gen.
sing, taki je u ostalijem padeiima, osim num. i
ace. sing., i voc: kiirbane, kiirbani. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjeinika u Vtikovu: ,das schlacht-
opfer' ,victiiiia' ,(bei den Tiirken)'.
II. aacrificiura, zrtvovane, prikazivane zrtve
na posvetiliUe (zrtva se kofe). Kurbaii turaki
znaci: zrtva krvava. J. Rajii, boj. 35. Triata
ovnov kurban u6inise. Nar. pjes. tord. 18. A to
bi nam istovjotno bilo, da kojemo za kurbana
svine. Osvetn. 2, 51.
b. victima, ono (zivn) sto se ko(e kao zrtva.
Tridest ovnov zaklase kurbana. Nar. pjes. potr.
1, 33ii. Prid vpziia poklaSo kurbaue. Smailag.
meh. 12. Poklase se kurbani ovnovi. Nar. pjes.
horm. 1, 51. Pa su smaknuli Turcijodno Sri)6o
kao kurban svatovima. Bos. vila. 1887. 162.
Uvijok 6u ti kurban klati. 1889. 108.
c. kurban-barjam, (arap) tur. ijurban-baj-
ramy, veliki praznik u Muhamedovaca kad se
kofu zrtve. A odijelo mu je svaki dan bilo lepse
od odijela pasinoga siiia o kurban-barjamu. M.
D. Milidevic, omer. 23. — U Dubrovniku se rece
u jjrenescnome sinislu, kad je koine vrlo dobro,
kad mnogo uziva. ,Sad ti je kurban-barjam'.
,Nece ti bit vazda kurban-barjam'. P. Budmani.
KURBASIGA, /. vidi kobasica. — U nase
vrijeme u Istri. Kurbasica i. qu. klobasica. D.
Nemanii, cak. kroat. stud, iftsg. 61.
KURBECATI, kurbecam, impf. psovati zenu
potvarajuc je da je kurba. na Bracu. A. Ostojic.
KURBIL, m. mjesno ime. — Prije nasega vre-
inena. Spom. stoj. 185. — isporedi Kurbin.
KURBIN, m. mjesno ime. — Prije nasega vre-
incna. Kurbin, mozo biti isto s prethodnim (Kiir-
bil). Spom. stoj. 185.
KURCANE, n. djelo kojijem se ko ...ca. — U
Vukovu rjecniku': , penis creber usvis in loquendo'.
KURCATI SE, kurcam se, impf. u Vukovu
rjeiniku' : , penis vocabulo abuti'.
KURCOGLAVAC, kurcoglavca, m. Senecio
vulgaris L. Gas. ces. muz. 1852. 2, 53.
KURCOKRET, m. u Vukovu rjecniku' : ,ein
komisches wort fiir celer' (,q. d. excitans penom').
KURCOV, m. znaci sto i klincov. sajiv naziv
za odrasla seoskog klapca. , Veliki si ti vec ...cov,
da si od prave kosti, moga bi vec za svaki posa
oko kuco biti'.
KURCOVINA, m. augm. od ...cov.
KURCEKANA, /. augm. ...ac. — U Vukovu
rjecniku'.
KURCEI^E, n. djelo kojijem se ko ...ii. — U
Vukovu rjecniku': ,imitatio penis'.
KIIR6eV, adj. u Vukovu rjecniku': ,montulae'.
KURCEVIT, adj. u Vukovu rjecniku' : ,ut
mentula'.
KURCIO, m. dein. ...ae. — U Vukovu rjei-
nika'.
KURCINA, /. ridi ...ftekana. — U Vukovu
rjeinika'.
KURCITI SE, kiirfiim se, impf. u Vukovu
rjecniku: ,penem imitor'.
KURCELA, /. u Vukovu rjecniku : (u Cruoj
V
KUE^ELA
Uori) kao prav (veliki) noz na vrhu o«tar s olije
strane. u kurcele kamze neraaju usiju kao u i:o-
zeva, iiego je onako zatubasto i to po naj vise
od mjedi a u gdjekojijeh i od srebra. kazu da
su kurcele od prije nosili mnogi, a sad ih ima
vrlo malo. — Od tal. coltello, coltolla, inlet, cor-
telo.
KUR(^ELE, /. pi. iinc zaseoku it Bosni u
okrugu travnickome. Statist, bosn. 72.
KUK^UBA, m. prezime. — U nase vrijemc. it
Srbiji. Junastvo nekoga Gavrila Kurcube iz
Krive Rijeke. M. D. Milieevid, -srb. 609. Molba
Kuziuana Kurcube. Sr. nov. 1879. 1215.
KURDELA, /. pantjika. u Lici. V. Arsenijevic.
Kiirdela, pantjika u razll6itim bojama i svako-
jake sirine. Take ima cr}ene, zelene, modre i
bijelo kurdele. u Dobroselu. M. Medic. ,Donesi
mi dva tri lakta svilene bijele kurdele'. J. Bog-
danovic. — indi kurdjela.
KURDELIGA, /. dem. kurdela. V. Arsenijevic.
— vidi kurdjelica.
KURDE^i, m. u Vukovu rjecuiku: u plugu
onaj klin sto je za nega zapeta guXva oracica.
cf. kure|, [fur].
KURDE^jA, /. u narodnoj zagoneci. — U Vu-
kovu rjecniku : u ovoj zagoneci: Starac kurdeja
a baba lekurda, a u srijedi divno dijete sjedi.
hez odgonetjaja. Ima ista zagonelka dvii pitta it
Nar. zag. nov.: na str. 114 odgonetfaj je lesnik
(iz Bosanskoga prijate\a) ; na str. 169 odgonct(aj
je pita (s dodatkom da je iz Vukova rjrcnika) ;
alt po Vitkovijetn rukopisima ima opet zagonetka
u Srpske nar. prip. (1897) 370, t odgonetfaj : co-
kot i grozde. 402.
KURDE^jKA, /. kocan, koSahika od kukuruza
(u pozarevackoin i po svoj istocnoj Srbiji: tulu-
zina, tuluska, a po negde u zapadnoj Srbiji, kao
u sabackom s premestenim prediiim suglasni-
cima: 6okan). U Leskovcu. M. Durovi6.
KURDES, TO. u narodnoj zagoneci nasega vre-
mena. I'oslala me mama, da mi das tres i kurdes,
i taj vas, da se napne nas. odgonetfaj : sito. Nar.
zag. stoj. 209.
KURDISATI, kiirdisem, pf. vidi kurisati. —
U Srbiji u okritgit toj)li(kome. U subotu cador
kurdisaSe. Nar. pjes. u M. D. Milicevic, kraj.
srb. 405.
KURDJELA, /. pant]ika, tal. cordella. —
isporedi kurdela, kurdjeja. — U Ditbrovniku gdje
se sad rijetko cuje, ali opet cesto kurdjelica (vidi).
P. Budmani.
KURDJELICA, /. (uprav dem. kurdjela), bijeli
trak pouzi od tanenijeh Hi pamiicnijeh konaca.
— Obiino se sad govori po hercegovackome go-
voru kurdelica, ali se jos u Diibrovnikii (a ceSce
u Cavtatu) cuje i stariji oblik s -dj-. — Izmectu
rjecnika it Vukovu (kurdelica, bijela pantjika od
konaca ,weisses zwirnband' , fascia alba e filis
lineis duplicatis texta') s dodatkom da se govori
It Dubrovniku. Za pasom nosi devojka kurdelicu
crvenu. V. Bogisic, zborn. 129.
KURDJEJ^A, /. vidi kurdjela. — U Dubrov-
niku XVI vijeka. Da mi donese sto lakat kur-
djeje od tri pr.ste siroke za pavijun. M. Drzi6
318.
1. KURE, kureta, n. pile (u Primorju) s pri-
mjerom : ,Zna kuda kure piSa'. D. Danicii. —
Postaje od kur.
2. KURE, kiireta, n. dem. ...ac. — U Vukovu
rjecniku s primjerom: Svako Ture svoje ...e vali.
(Nar. posh).
811 2. KURIC
KUREL, m. vidi kora). — Na jednome mjcstu
XVII vijeka. Iz mora duboka dvi grane kurela,
iz Dela otoka javorna pepela, ... D. Barakovic,
vil. 263.
KURELAC, Kur(51ca, m. prezime. — isporedi
Kuril. — U nase vrijeme. Fran Kurelac.
KUREL16, »i. prezime. — isporedi Kuril. —
U nase vrijeme u Dalmaciji. P. Budmani.
1. KURE^j, III. u Stulicevu rjecniku: v. golo-
kud, i otale u B. Sulek, im. 166. — Na dritgome
mjestu znaii klip, isporedi kursbk, vidi: ,1 smano
.se samo ono zriie sto je u sridi kureja' (t. j. klipa).
(Zora dalm.). F. Kurelac, dom. ziv. 54.
2. KURE^i, m. u Vukovu rjecniku: vide kur-
del s dodatkom da se govori it Hrvatskoj. KuroJ,
drveni klin u plugu za orafiicu. u Crnoj Gori.
F. Hefele. Kure}, klinf.ii, da guzva-oracica kod
pluga ne padne. u Suiii. D. Hire.
KURE^jA, m. prezime. — U naie vrijeme na
Lastovu. Schem. ragus. 1876. 64.
KURENCE, kur(5nc6ta, n. dem. 2. kure. — [/
Vukovu rjecniku'.
KURENTIJA,/. struja (u mora), tal. correntia.
— U jednoga pisea Dubrovcanina xvi vijeka.
Kad li vali s mirom stoje, tadaj cutim muku
vecu, zaSto tuzne mrjeze moje do potrjebe zarnan
mecu: kurentija zac svijeh strana ali Ijeti ali
zimi kako votom od libana oko soka svije liimi.
Ali kad .so pak buleta, kolovrat mi vrti brodom,
i bulentin vas mi .smeta kurentija s plahom vo-
dom. M. Vetranii 1, 17.
1. KURENE, «. djclo kojijem se kiiri. — Izmedu
rjecnika u Stulicevu (,vapore' ,vapori3' s dodat-
kom da je uzeto iz brevijara) i u Danicicevu
(kurjenije , vapor'). Kuronija dyma. Domentijaii''
24. Tomu hladu nstuzdajustu jarostb ognbnuju
i kurenije dyma razgonestu . . . Danilo 352.
2. KURENE, n. djelo kojijem se kllri. — vidi
2. kuriti, d.
KUREPSKI MOST, m. mjesno ime blizu Tu-
sine (Drobiiaci). (Ne snam cija jc bifeSka).
KURES, m. vidi: kuros, zove se tako uzao.
kojim se guzva veze, da se ne razveze. Dubas-
nica na Krku. I. Mil<5oti6.
KURESEVO, n. vidi celopek. — U nase vri-
jeme u Lici. ,Kuca mu na onom kuresevu, oko
ne ni plota'. J. Bogdanovid.
KUREST, m. mjesno ime. — Prije nasega vre-
mena. KureStb. Spom. stojan. 185.
KURETALO, m. dovjek sto ktirece. — U Vu-
kovu rjecniku: ,das plappermaul' ,blatero'. [vide
zanovjetas].
KURETANE, n. djelo kojijem se kitrece. — U
Vukovu rjecniku.
KURETATI, kurecfim, impf. brb(ati. — U
Vukovu rjecniku: ,plappern' ,blatero'. [cf. zauo-
vijetatij.
1. KURICA, /. mlada kokos (Primorje, Vito-
zovi6). F. Kurelac, dom. ziv. 52. — Ima i u
Stulicevu rjecniku : v. kokos, ali pisac dodaje
da je ritska rijec.
2. KURICA, /. pan porcin, poligono femina
(Bartulovic), Cyclamen europaeum L , v. Kuku-
rijek. B. >Sulek, im. 186.
1. KURIC, TO. musko pile (Primorje, Vitezovid).
F. Kurelac, dom. ziv. 52.
2. KURI6, m. prezime. — U narodnoj pjesmi
nasega vremena. Pogin'o je Kurid Osman-beze.
Nar. pjes. krasid. 1, 165.
KUKICI, wi. /)/. imc srlit it Nrbiji k ukriiyu
kriiievtickome. K. .lovanovio 132.
KURltfAK, »H. ime visa u Srbiji it okruiju
vraAskome. M. D. Mili6evi6, kra]. srb. 274.
KURIJ-, vidi kurj-.
KURIJA, /. hiski(poo dvor (osobito kuu injestu
ijdje sc sudi), Int. i tal. curia.
a. u predasnemu smislu. Svrhu ovoga moglo
bi se puno govoroiia produjiti, miUi ova znai^a
sluze za kurije biskiipovo. J. Banovac, razg. 218.
b. (( Zagrebu se covii kurije kuce gdje sta-
nuju kanonivi na Kaptolit.
KURIJEIi, m. prezimc. — U naSe vrijeme.
Sohera. bosn. 1864. xii. — isporedi Kuril.
KURIJER, kurij6ra, m. vidi kurir.
KURIJOZ, adi- vidi radoznao, tal. curioso. —
isporedi kurijoz. — U Dubrovnikii od xvn vijeka
(vidi b).
a. u znacenu sprijeda kazanome. ,§to si tako
kurijoza? ovo nijesu tvoji posli'. P. Budmani.
b. iiidan, iudnovat. ima ovako znacene i ii
talijanskome jezikit. No iinaju se vladat na zeusku,
ni imaju bit prijateli od hajina kuriozijeh. I.
DrZic 295.
KURIJOZAN, kurijozua, adj. vidi kurijoz. —
Oil xviii vijeka. Evo jedan kratak razgovor . . .
i bududi da je kratak vesma i u samoj prostoti
kurijozan, o6u ga ovda pridodati. D. Obradovi6,
basno. 207.
KURIJOZ, adj. vidi kurijoz. — U na§e vri-
jeme u Istri. To su judi kurijoXi. NaSa sloga.
god. 14, br. 9, str. 35. Kurijoz, it. curioso, zve-
d|iv. god. 11, br. 14, str. 53.
KURIK, m. ime miisko, vidi kod Kurikat.
KURIKA, /. neka bijka. — Od prije nasega
vremena. Kurika (Sabjar, u Lici), Kurikovina,
evonimo (u visovafikom rukopiou), Evonymus
europaeus L. (Vukasovii, Visiani), v. Kurkovina.
B. Sulek, im. 186.
KURIKAT (?), Kurikta, m. (?) vidi 2. Krk. —
U jednoga pisca .win vijeka. Od Kurikta otok
plodni na kom njegda grad sagradi slavni Kurik
kra) slobodni . . . pak narefien grad od Veje . . .
J. Kavanin 146".
KURIKAVGA, m. prezime Hi nadimak. —
Moie biti: koji ktiri (police?) kavgu. — xviii
vijeka. Stojko Kurikavga Zedanin. Glasnik. ii,
3, 240. (1710).
KURIKOV, adj. od kurikovine (drva od ku-
rike). — U Vukovu rjecniku: ,von spindelholz'
,ex evonymo europaeo'. [cf. kurkov],
KURIKOVINA, /. vidi kurika. — U Vukovu
rjeiniku: ,der spindelbaum' .Evonymus europaeus
[L.';^ vide magjika]. cf. kurkovina. — Pravo je
znacene drvo od kurike, ne drvo kurika.
KURLKU6a, m. ime muiko (Hi nadimak?),
uprav: koji kuri kucu. — iVa jednome mjestu
XIV vijeka. Dedb imb Kurikuca. Dec. hris. 38.
KURIL, m. KvQiU.ns, Cyrillus, ime musko. —
isporedi Cirilo, pa i durilica i druge rijeci od
isle osnove. — Od romanskoga *Curillus (u od
gri. V, isporedi Cumae od Kifuj, cuprum od Ki-
rtnog ltd.); mialim daje dalmatska rijei (vidi ke-
lomna). — isporedi i Kurilo, Kurilov itd. — Od
XV vijeka u cakavaca. Kurila Putinida sinu.
Mon. Croat. 64. (1445). Jure Malesid i Kuril.
97. (1465). Mirlina, Kuril, Jure. 103. (1468). U
blagdan s. Kurila. Kapt. sen. ark. 2, 84. Vla-
8tiju Kurila, Atanasija, Basilija. §. KoXidid 16».
Pnnese Kuril telo sv. Klimenta v Rim. W^.
2 KURITiOVO, b.
KIJKII.A, /. I'idi Kurilo, a. - Na jcdmimc
mjestu XVIII vijeka, jama(no samii radi stika.
Poliraorjo i Kurilu od Ostojo poslijo kra|a (/)u
broviani primiSe), a Konavja iupu cilu vojevode
od Sanda|a. .T. KavaAin 189l>.
KURILAC, Kurilca, m. ime muMo, vidi Kuril.
— Na jednome mjestu xv vijeka. Kurilac HodCid.
Mon. Croat. 146, (1492).
KURILO, n. mjesno ime. — Va]a da poslajc
od Kuril (po imenu sveca Hi gospodara).
a. ovako se zvalo prije Pctrovo selo u Dal-
maciji u kotaru dubrovaikome (medu Itijekom
i Xatonom). — Od xiii vijeka, a izmedu rjec-
niku u Daniiicevu (mjosto kojo se u sporaeniku
u kom se prvi put pomiiie pise grijeSkom ,Ko-
rilo' i koje naj prije bje.^e na sjoveruom kraju
dubrovaiike drXavo i to izmedu §umeta i Zatona).
Prepisane dodine naSo zora)o i sela i drbXavo . . .
idutb . . . odb VlaStico kako drbzetb gorbre kojo
sutb vrbhb Sumetb i grodutb do Oka, a odb one
strane Oka kako drbzetb gorbre koje su vrblib
Roku i sbtotbgbiiutb se dori do gorbre koje su
vrbhb Korila, a odb Korila kako drbXe gorbre
koje su vrbhb Zatonb i vrthb Pojice i vrbhb
Oralbcb. Mon. serb. S8. (1253). ^ 1 u drugome
spomeniku o istome mjestu gotovu u isto duba
pisani) je Korilo. Solo Osblbnykb i meda jemu
otb Koryla u (S)eneva vrata. Spom. stoj. 10.
(1254—1264). Dade imb (Dubrovcanima) carbstvo
mi (Stefan IJros I) i zapisa i darova zemju kako
se kami vali dolu k vinogradomb dubrovbfikimb
i k mooru od ^jute do Kurila. Mon. serb. 164—
185. (1357). Dahb (gooori Stefan Ostoja) u ba-
Stinu i u plemenito vlastolemb i vsoj opdini
grada Dubrovnika zemje odb Kurila deri do
Stona sa vsimi seli . . . a na ime sija i sija sela:
naj prbvo Kurilo, Osalbnikb, DubaaJ, . . . 234.
(1399).
b. vidi u Daniiicevu rjecniku : drugo mjesto
negdje oko Prizrena koje se u istom spomeniku
imenuje i Kurilovo: ,na Kurile' dade car Stefan
zamjenu za nekoliko vinograda koje prilozi crkvi
sv. Nikole u Prizrenu. G(lasnik). 15, 271. (1348?).
— isporedi Kurilovo, a.
c. pomine se s istijem imenom mjesto u dru-
gome spomeniku xiv vijeka. Vrbhb Kurila. Sveto-
stef. hris. 21.
d. selo negdje blizu granice izmedu Grne
Gore i Arbanije. Na Bosnu spada jos ,Zeta dolna'
s ove strane Morace, u kojoj su varosi s tvr-
dama: Spuz, Zabjak i Podgorica; sela: Lesko
Po|e, Bukovci, Gorica, Kurilo, Plavnica, ... F.
Jukid, zem(op. 60. — Pomine se od xviii vijeka.
Selo Plavnicu i Karabeze i Kurilo . . . Magaz.
1868. 160. (1706).
KURILOV, adj. koji pripada Kurilu (vidi
Kuril). — XIV vijeka. Kurilova detbca. Svetostef.
hris. 29.
KURILOVAC, Kiirilovca, m. mjesno ime.
a. u Hrvatskoj. a) kajkavski Kurilovec, selo
u zupaniji zagrebaikoj. Razdije). 67. — b) vrh
kod Lica. D. Hire.
b. voda u Srbiji ii okrugu cacanskome. Gra-
deiie duprije na Kurilovcu. Sr. nov. 1863. 155.
KURILOVO, n. mjesno ime.
a. vidi u Danicicenu rjecniku: mjesto negdje
oko Prizrena : car Stefan davsi crkvu sv. Nikole
u Prizrenu crkvi arhandelovoj u Prizrenu i pri-
lozivsi istoj crkvi sv. Nikole nekoliko vinograda
dade gospodarima I'lihovijem zamjenu ,na Kuri-
Iovr'. G(lasnik). 1.5, 271. (1348?). cf. Kurilo.
b. mjesto s istijem imenom pomine se xiv
KUEILOVO, b.
2. KUEJACIOA
vijeka. Otb Kurilova nis hridb ua lokvu. Glasnik.
24, 268. (1388).
c. u Srbiji. a) u okrugu iaianskome neg-
daine ime seUi. Gracac, selo u srezu karanovf'ac-
kome u okrugu iacanskome) zvalo se prede Ku-
rilovo. K. Jovanovic 87. — h) brijeg u okrugu
knezevackome. Glasnik. 19. 299. — f) brdo u
okrugu pirotskome. M. D. Mili4evi6, kra}. srb.
171. uprav su dva visa: Kurilovo malo i veliko,
dva brda kod Bijele Palanke. D. Danicic. Ispod
visa Malos Kurilovca izvire vrlo jaka voda Vrelo.
M. £). Milicevii, kraj. srb. 2.S0.
KURIN, m. lat. Quiriim.s, tal. Quirino, Qui-
rini, prezime vlasteosko u Mlecima. — vidi u
Datiicicevu rjecniku: Kurint ,Quiriiius': knez
dubrovacki ,Zanb Kurini.' 126.5. M(on. serb). 49.
KUEIR, kurira, in. glasnik, glasonola, ulak.
— Od nein. (franc.) courier. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjecnika u Mika(inu (kurir, kiiigonoSa
,tabellarius') gdje se naj prije nahodi. Po§a|e on
Kara-Dordiju avoga sekretara, kao kurira s pis-
mima. Vuk, grada. 20. Kad ruski kurir doiiese
ovo Milosu . . . 157. I odtnah se pos)e kurir, te
^nbicu sa Stevanovim detetom vrati iienom co-
veku. M. D. MilicGvic, pomenik. 2, 167. — V
Dubrovnikii se govori kurijer, kurijera po tal.
eorriere. P. Budmani. / u Mikafinu rjecniku
kurir moie biti ista rijec po zapadnome govoru.
KURISATI, kuriSSm, pf. zgotoviti, spraviti,
(trpezu) postaviti. — isporedi kurdisati. — Od
tur. qurmaq. — U nase vrijeme u Bosni. I tu
cesmu lijepu kurisase. Nar. pjes. juk. 590. A
gotova tola kurisana. Nar. pjesm. horm. 2, 99.
Kurisat, napravit, naciuit. u Nar. pjes. juk. 620.
Kurisati, od t. r. kurmak, namjestiti, urediti,
ustanoviti. u Nar. pjes. horm. 1, 615.
KUEITE^J, m. iovjek koji ki'iri. — U pisaca
na§ega vremena. KuriteJ (,heitzer') parne marine.
Zbornik zak. 1853. 2, 23.
1. KUEITl, kiirim, impf. dimiti, pusiti. —
Akc. kaki je u praes. taki je u impf. kurfi,h, u
aor. 2 i 3 sing, kuri, u part, praet. pass, kiiren ;
u ostalijem je oblicima onaki kaki je u inf. —
liijec je praslavenska, isporedi stslov. kuriti, rus.
KypiiTb, cei. koui-iti, pol. kurzyo.
a. u znaienu sprijeda kazanome. — U Stu-
licevu rjeiniku: v. kaditi, ( u Vultiijijinu : ,fu-
mare' ,raucheu'. I iz svoje postene pi pice hr-
vacke kurit. (u Istri). NaSa sloga. god. 20, br.
9. — U naSe se vrijeme prosti glagol mozebiti
vec ne govori drugdje u ovoine znaienu; u Du-
brovniku jos se cuje kao slozeni glagol (vidi za-
kuriti). P. Budmani.
b. grijati, loziti (pec). — U Bjelostjenievu
rjecniku: kurim, v. pritapjam, i H nase vrijeme
u Hrvatskoj. ,Nude, zakuri u ped, pomete nas u
3obi'. , Borne kurim sve jutro u nu, a svedno ku-
rio u Au a spava'. J. Bogdanovic.
2. KURITI, kurim, impf. tal. corrore, (uprav)
trcati, all se nalazi u nasemu kao i u talijan-
skome jeziku u nekijem osobitijem znaienima. —
Od XVI vijeka.
a. kuriti fortunu, tal. correr fortuua, bili na
mora (u ladi) u oluji. — U jednoga pisca Du-
brovianina xvi vijeka. A fortunu kad li kure,
gdi se more plamom stvori ... A. Sasin 171".
/ sad se govori u Dubrovnikii. P. Budmani.
b. u jednome pismu iz Bosne xvi vijeka skala
(skela) kuri kao da znaii: miie se Hi uspijeva.
Nijeste u dobri cas ucinili skale na Spletu . . .
Neka po6ne skala kuriti, kade bude u gradu
mnogo Turaka, hodo basa i beg kliSki ... da
uzmu Split . . . Hoiete vi da vaia skala kuri, a
careve skale z(a)tvorist6. Starine. 10, 15. (1591 —
1592).
c. u nase doba u Dubrovniku govori se n. p.:
a) voda kuri, t. j. tece bez omete (n. p. kad nije
zatisnuta cijev itd.). — b) o novcu znaci da ide,
da se prima. ,Kuri li jo5 cvancika'?' P. Budmani.
d. u nase vrijeme u Lici, o zitu, kukuruzu
itd. kad se dobro prodaje. ,Ali ga dauas ua sajmu
kuruzi kure'. ,Stani dok dods sveti Durad, bide
kurene zitu'. J. Bogdanovid.
KUEJA, interj. usklik kojijem se ruzi ko. —
Nepoznata postana (moze biti u svezi s kurjak,
vidi narodnu etimologiju u primjeru). — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu: kiirja !
,interjectio vituperii'. — Kad povicu |udi na
koga: kurja! (Pripovijeda se da je protrfiala li-
sica a ludi povikali : , Kurja!' pa tako i ostalo
kao da je , kurjak' protrcao). Nar. posl. vuk. 119.
— Treba zabi{eziti da mag. kurja znaci i viku i
vuka.
KUEJAC, m. mjesno ime. — U spomeniku xiv
vijeka: pisano je Kurijadb; mislim da bi u da-
nasnemti govoru -i- ispalo, a osobito ako je -a-
kratko (vidi 2. Kurjace). U Kurijacb. Svetostef.
hris. 15.
1. KURJACA, /. ime bi(kama. Kurjafia (liem.
wolfskraut), 1. Impatiens noli me tangere L.
(Kellner); 2. Atropa belladonna L. (Fapkovid,
Tomaj). B. Sulek, im. 186.
2. KURJACA, /. mjesno ime.
a. nekakvo mjesto (u spomeniku xiv vijeka,
pisano Kurijaca; sad bi -i- ispalo, isporedi Kur-
ja6). U Kurijadu. Svetostef. hris. 13. 14. S Ku-
rijace. 14.
b. Kurjada, planina (u Bosni). Glasnik. 22, 57.
c. mjesto u Srbiji u okrugu pozarevaekome.
liiva u Kurjaci. Sr. nov. 1869. '29. — Na dru-
gome mjestu ima Kurjada Rupa, ne znam jeli isto
Ho predasne. Zem|a u Kurjadi Rupi. Sr. nov.
1868. 586. — Kurjada (rupa) moze biti isto sto
kurjadja.
KURJAGANIN, m. eovjek iz sela Kurjaka. J.
Bogdanovid. — Mnozina : Kurjadani.
KURJACANKA, /. zensko cefade iz sela Kur-
jaka. J. Bogdanovid.
1. KURJaCe, /. pi. vidi u Vukovu rjecniku :
(u sremskome gornemu posavju u brodskoj re-
gomenti) muskihe i Xenskine koje pred bijele
poklade udari poselu u skitiiu, da tra^e kome
§to treba (kao kurjaci kad se gone) s primjerima:
,Provode kurjade'. , Prodi ih se, to su (prave)
kurjade'. [cf. kurjakuSe]. — Povladi odi kao kur-
jace. Vuk, rjecn. kod povladiti.
2. KURJACE, /. pi. ime selu u Srbiji u okrugu
poiarevackome. K. Jovanovid 140. — isporedi 2.
Kurjada, c. — Pontine se od xv vijeka (pisano
Kurbjade, isporedi Kurjad). U Branidevu... solo
Kurbjace. Spom. stoj. 3. (1428—1429).
KURJACiCA, /. zenski kurjak, vuiica. -— Od
XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Mika(inu (kur-
jadica, vudica ,lupa') gdje se naj prije nahodi, i
H Vukovu (vide vudica). Ako .su Romulus i Remo
bili prignuti na lupeitvo, to su se naucili od
svoje dojke kurjadice. A. Tomikovid, gov. 222.
Nase basne kurjadica ne zna lagati. D. Obra-
dovid, basne. 114. A kurjak mu rede: ,Evo je
(kobile) medu nama, stvorila se kurjadica a zdrebe
kurjacid'. Nar. prip. vuk. 31.
2. KURJACICA, /. ime mjestu u Srbiji it
okrugu podrinskome. Zemja u Kurjacici. Sr. nov.
1869. 71.
1. kubjaCk^
S14
1. KURJAK, (1, a).
1. KTHJACIO, m. dem. kiirjak, mladi kiirjak.
— 11 naSe vrijeme, a iemedu rje6nilca it I'ukovu
(dim. V. kurjalt). vidi naj zadAi primjer hod 1.
k ur ja6ioa.
'2. KURJACk!), m. siSka. Otodani, fiakovo. 11.
Uiro.
3. KUR.TA(5lO, HI. preiime. — I'omine se xviu
vijeka. And. Ka6i6, kor. 453.
KUlUlClji, vidi kurja6ji.
1. KUR,TACINA, /. augm. kurjak. — U naie
vrijeme, a ismedu rjeinika u Viikovu (vido vii-
cina). KurjaSiuo, atarina Novafie! Nar. pjea.
stojad. 1, 53.
2. KUBJACiNA, /. kurjacja koza. — U Vu-
koVH rjedniku: vid(( vufiina (oa(a da vrijcdi i za
01)0 znaiene).
KURJACITI, kurjaoim, iinpf. skitati .se tamo
i amo po tioci (kao kurjak). — U na^e vrijeme
II Diibrovniku (treba dodati da n Diibrovniku
rijec kurjak iiupce nije poznata).
KUR.jACjI, adj. koji pripada knrjakii, kurja-
ciina. — isporedi kurjafiki. — Od xviii vijeka,
a izmcdii rjeinika ti Stuiiccvit (kiirjaciji, v. vu-
ciji, aii s dodatkom da je rijec ruska, .Uo je viio
iiidnovato, jer u ruskome postaje od Ky\n., pije-
tao), i It Viikovii (,wolf9-' ,lupi')-
a. uopce. Tad bi se mosli davli veseliti i
kurjafije pisme po paklu pivati. A. J. Knezovii
188. Budu6i da ovca nije u raje kurjacjo do§la.
D. Rapi6 397. Izvadi iz marame kuijafcju dlaku
i protre je, a kurjak u jedan put te preda u.
Nar. prip. vuk. 31.
b. u ovome primjeru (u basni) : koji pripada
nekome kurjaku. U to vreme prispe i lisac, i
fiujo s vrata kurjafiju pohvalu. D. Obradovic,
basne. 19.
c. kod imena bi^aka.
a) kurjacja jabuSica. — Izmedii rjeinika
u Vukovii (kurjafije jabucice, nekaka trava ,art
pfianze' ,herbae genus'). Kurjacja jabucioa, Phy-
salis Alkekenghi L. (Janda). Kurjacje jabucice,
Atropa belladonna L. I'ructus (Fapkovii).
b) Kurjacja jagoda (prema liem. wolfs-
beers), Paris quadrifolia L. (I. Sabjar). B. Sulek,
im. 187.
1. KTJRJACKI, adj. vidi kurjacji. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjeinika u Stulicevii (uz kurja-
ciji) i u Vukovii (vide vufiji).
a. adj.
<i) uopce. Zadajem ti iiiqju kurja6ku veru.
D. Obradovi6, basne. 60. Ja sam gledao jednu
kurjacku bundu. S. Tekolija. letopis mat. sr.
119, 45 Neke opet da bi dete jako bilo pro-
vlace ga kroz kurjafiko vilice. M. D. Milidevic,
ziv. srb. 1, 31. Provlafie ga (dijetc) kroz kozu
obrezanu od kurjafikih usta (a ta se koza zove
,kurjacki zev'). 1, 81.
h) kod imena neke hifke. — U Vukovu rjei-
nika: kurjaBka ci'6va (u Srijemu) ,wasserhorn-
kraut [wasser-weichkrautj' ,Cerastium aquaticura
[Malaohium aquaticum Fr.]'. Kurja6ka crijeva,
6eS. kui'i stfevce, Cerastiuni aciuaticutn L. (Vuk).
B. Sulek, im. 187.
c) kod mjesnijeh imena a Srbiji (isporedi
i 2. kurjafiki). aii) Kurjafika meda, mjesto u
okrugu vafevskome. Livada u Kurjackoj Medi.
Sr. nov. 1865. 290. — bb) Kurjaftke Rupe, br-
dovito mesto u okrugu biogradskome. Gla.snik.
19, 180. — f^c) Kurjafika Rupa, mjesto u okrugu
smederevskome. Vinograd kod Knrjafiko Rupe.
Sr. nov. 1868. 105.
b. adiK kurji'itki. Al' oto ti jodnoga junaka.
3V0 kuijafiki kasa preko po)a. Nar. pjos. vuk.
4, 105.
2. KUR.Ta6kI, adj. koji pripada selu Karja-
iama. Kiirjafika (opHina). K. Jovanovit 140. —
Va^a dii ji: isto (ako ne pripada pod 1. kurjafiki)
i u omme imenu mjesnome u okrugu pozarevai-
kome: Kurjafiki Put. Niva na Kurjaftkom Putu.
Sr. nov. 1865. 20.
3. KUR.TaCkI, ad^j. koji pripada selu Kur-
jaku. J. BogdanoviA.
KlIR.rA6KINA, /. vidi KurjaCanka. J. Bosr-
danoviA.
1. KURJAK, m. vuk. — Ncpoznata postana :
nije ni od tur. kiirk (vidi kod curak), ni od qurd
(vuk). Mikloiic je isproa mislio da je od pers.
gurg, vuk, tur. kiirk, curak (die tiirk. eloin. 2, 11),
aii se poslije toga odrekao (d. t. el. nachtrag. 1,
73). £>. Popovii pise kod kurjak: Ovo jo alanaka
rec koja so sa jos nekoliko reci ovoga sarmat-
skoga plemeua u Srba odrZala. medutim Turci
reku ,kurd' za kurjak. tur. refii. glasn. 59, 132.
vidi i kurja. — Od xvii vijeka (moglo bi biti sta-
rijc, kad hi neke rijeii od osnove kurjac amo pri-
padate) po sjeverozapadnijem krajevima, a irmndii
rjeinika u 3Iikafinu (kurjak, vuk ,lupus') gdje se
naj prije nahodi, u Belinu (,lupn' , lupus' .s dodat-
kom da je narvarska rijei 447''), u Bj>lostjenievu
(v. vuk), i( Stulicevii (kurjak, zvijor , lupus' s do-
datkom da je nakio u pisca kajkavca Miiliha), u
Voltigijinu (,lupo' ,wolf'), u Vukovu (vide vuk).
a. u pravome smislu. Pribivati 6e kurjak
s jadetom. F. Lastri6, test. 2071'. Jade kod kur-
jaka. ned. 71. Jedno jane koje ulove kurjaci.
A. J. Knezovic 13iS. Mogao bo je poslati mloStvo
kurjakova. E. Pavii, ogl. 108. Od kuda se indi
on ovamo dovuce kao kurjak u ovfearnicu? M.
A. Re|kovi6, sat. A6b. Kud co5 gorjih od tih
kurjakova? C5*. Pokazade se kurjak iz ovce.
J. Rajid, pouc. 3, 46. §ume zadrzaju kurjakove.
A. TomikoviA, ziv. 4. 06i mu se bjehu uzmu-
tile k'o u gladna u gori kurjaka. Nar. pjes. vuk.
2, 428. Ja s' ne bojim ni ziva kurjaka, a kamoli
mrtvi kozetiua. 3, 392. Bi6e dosta mesa i ga-
vranom i u goru zelenu kurjaku. 4, 278. AH
Mutap i po mraku vidi kano zvjerka kurjak u
ponodi. 4, .300. Da Bog da ga zaklali kurjaci !
Nar. pjes. here. vuk. .SO. Gladan kao kurjak.
Nar. pusl. vuk. 41. Zabrinuo se kao kurjak u
jami. 82. Kao kurjak. (Kaze se zdravu, jaku i
okretnu dovjeku). 131. Stidi se kao kurjak u
rupi. 295. Kad je bilo oko ponoci, aii kurjaci
zaurlaju a psi zalaju. Nar. prip. vuk. 16. Celu
nod su kurjaci po zemji ispod ne urlikali. 168.
b. u ovakovijem jirimjerima (ima ih nekoliko
u narodnijem pjesmama) misli se na kurjaiju
kozu. Pa pripasa sabju okovanu i prigrnu 6urak
od kurjaka, a na glavu kapu od kurjaka. Nar.
pjes. vuk. 2, 247—248.
c. M prenesenome smislu, o celadetii.
a) a slu smislu, iovjek krvoloian, gra-
bei^iv. Oni kurjaci, oni lupeii. P. Lastric, od'
250. Ugrabjivac, kurjak, razbojnik. A. Kaniilic,
kam. 162.
b) u dobrome smislu, junak. I povede Pro-
kodrinca Radu, Radivoja, staroga kurjaka, koji
dobro puskum biti znade. Nar. pjes. vuk. 4, 27().
d. preneseno kao ime nekijem drugijem zi-
votinama.
a) nekakua riba. Ima jos mnogo imena
riba koje nisam mogao dobaviti, da ih naufeno
ispitam. evo tih imena: . . . kurjak u Smede-
rovu, ... J. I'anfiid, ribo u srb. 8. Morski kurjak
I ,der kle|iplisi;h' .Anarrliichas lupus'. <i. Lazid 77.
1. KUEJAK, d, b). SI
b) vrsta leptira §knd(iva za koinice (Gal- I
leria mellonellaV). Treba cuvati kosnice od lep-
tirova koji se zovu kurjaci. F. Dord6vi6, pfielar.
37.
2. KURJAK, m. hue musko. — Radi -y vidi
kod Kurjac. — Na jednome mjestu xiii ili xiv
vijeka. Bratijanb, Kurijakb, Eadinb . . . Spom.
stoj. 12. (oko 1300).
3. KURJAK, m. ime selit u Hrvatskoj u zii-
paniji liiko-krhaoskoj. Razdije). 42. — Vidi i
Kurjak-brdo. Bruvno u Liui. D. Hire.
KUR.TAKOVAC, Kurjakovca, m. mjesno ime.
ii. pusta u Slai'oniji u zupaniji srijemskoj.
Razdijoj. 145.
b. II Srbiji. u) Kurjakovac, mjesto u okrugu
biogradskome. Glasnik. 19, 180. — h) Kurjakovac,
planina u Kretunima (u okrugu uzifekome). ^i.
Stojanovid.
KURJAKOV16, m. prezime (po ocii Kurjaku,
vidi 2. Kurjak). — Od xv vijeka, vidi 11 Dani-
cicevu rjecniku: Kurijakovi6b, vlastelin kra)a
Stefana knez ,Grbgiirb Kurbjakovicb' 1,S33. M(on.
3erb). 104. radi -ij- vidi 2. Kurjak i Kurjac. —
/ u nase vrijeme. Kurjakovic. Schem. zagr. 187.5.
205.
KUEJAKTISE, /. pi. u Viikovu rjecniku: vide
kiirjace.
KURJAT, m. vidi kurjatin. — [I istoga pisca
u kojega ima i kurjatin. Bo|aniu i kurjat lomi
svijes jednako. M. Vetrauic 1, 139. Gdje vam
3u kobile tance izvodile kurjatu vlaskomu. 1,
218.
KURJATIN, m. sejak, teiak (vaja da je pre-
zirno). — isporedi kurjat. — Po svoj je prilici
mnoiina: kurjati. — Od novogri. /mQuiiqi, ispo-
redi horjatin i horjat. — U jedniiga pisca Dii-
brovianina xvi vijeka. Ali je Bugarin i fiestit
vladalac, ali je kurjatin potistou takmeno, uboga
oca sin, pastijerce najmeno ... M. Vetranii 1,
213.
KURJI, adj. koji pripada karii Hi kiirima
(pijetlima, kokoSima). — Rijei je praslavenska,
isporedi stslov. kurii, rus. Kvpiii, des. kufi, po^.
kurzy. — (/ nase vrijeme u Hrvatskoj, ali samu
uz neke snpstantive kojima daje osohito snaiene.
a. kurja vojska ,Paru.s caudatus L.', neka
plica. Brod na Kupi. D. Hire.
b. kurji cvijet, neka bifka. Kuri cvit, Hello-
borU3 L. (Sab)ar, u Skradinu). B. Sulek, im.
im.
c. kurje oko.
a) in] Sto se na nozi na6ini od tijesnili
6izama ,das hiihneraugo'. govori se u Hrvatskoj.
F. Ivekovic, rjecn. — Po nemackoj rijeci. —
XVIII vijeka a Bjelostjcncevu rjecniku: kurje oko
,oculus gallinae'. v. ,anagalis' (vidi b)). 2. kurje
oko, bradavka ,acrochordon', v. ,myrmecia'.
b) ime bifkama. Kurje oko, rus. Kypjribii
oMH (Anagallis), 1. zacynthia, cichorium verru-
carium (Bjelostjenac), Zaryntha verrucosa Grtn. ;
2. anagallide (Parcic), anagallis (Bjelostjenac,
vidi kod a)), Anagallis arvensis L. ; 3. Strychnos
nux vomica L. (Sab[ar) ; 4. Helleborus L. (Sa-
bjar, Moravice). B. §ulek, im. 187.
KURJOZITA (i kurjozltat), gen. samo kurjo-
zitati, /. osobina onoga koji je kurijoz ili onoga
Ho je kurijozo. — Od tal. curiosita i lat. curio-
sitas (osnova curiositat). — U Dubrovniku od
XVII vijeka. P. Budmani. — U ovome primjeru
H konkretnome smislu: stvar cudnovata. Imaju
mestri pomagat svoje ucenike u ono 5to u6e
5 2. KUE^fAlJlE
ostavjajuAi kurjozitati i stvari bez koristi. I.
LIrzic, uauk. 2S1.
KURJOZITA (i kurjozltat), gen. kurjozitati,
/. vidi kurjozita. — U jednoga pisca Dalmatinca
xviii vijeka. Za niku veleznanost oliti kuriozita.
M. Dobretic 22.s.
KURJUCeIsTE, n. djelo kojijem se kurjnci. —
U Viikovu rjeiniku.
KURJUCIC!;, m. dem. kurjuk. — U Vukovit
rjecniku.
KURJUCITI, kurjuclm, impf. navrtali (cijev
pusianu) na kurjuk. — Akc. se mijena u aor. 2
i 3 sing, kiirjuct. — U Vukovu rjecniku: t. j.
puSku ili cijev puscanu ,deii bodon des flinten-
laufs anschrauben' ,fundo instruere telum glan-
darium'.
KURJUK, m. rep ; (na glavi) pletenica, percin,
kika; ogniUe na pu§ci. — Od tur. qujruq, rep.
— Sva su tri znacena u Vukovu rjeiniku: 1. ,der
schwanz' ,cauda'. — 2. ,der zopf ,cauda capil-
lorum'. [vide] kika, of. pletenica. — 3. (u puske)
,der boden des tlintenlaufs' , fundus teli glandarii
(sclopeti)'. [vidi 2] oghiste, cf. torua, hazna. —
U ovijem je primjerima drugo znaiene: Te jo
buli kurjuk raspletala. Pjev. cm. 156b. Djevoj-
6ica uz zvonki smijeh uplitala u erne kurjuke
svoje . . . Bos. vila. 1880. 55.
KURKOV, adj. u Vukovu rjeiniku: vide ku-
rikov.
KURKOVINA, /. u Vukovu rjecniku : vide
[maSjika] kurikovina. Kurkovina, Evonymus eu-
ropaeus L. (Lazi6, Pan6i6), v. Kurikovina. B.
Sulek, im. 187.
KURKUMA, /. Curcuma longa L., neka bi(ka
§to raste u juznoj Aziji, a iz korijena joj se vadi
zuta boja. — U Stulicevu rjeiniku: kurkuma,
stabar , curcuma, cyperum iudicum'. — / sama
boja. Kurkuma spada medu farbe i ocariiiuje se
u prometu. Zbornik zak. 1805. 113.
KURKUT, m. ime muSko (tursko). — U jed-
noga pisca XVII vijeka. Smioni Kurkut 3 Crno-
gorci skaSe gdi zid nizi gleda. I. Gundulii .521.
KURLAGA, TO. prezime ili muSki nadimak. —
— XIX vijeka. Neki Vu6i6 Kurlaga iz Stapara.
M. D. Milidevic, srb. 615.
KURLAGIN, adj. koji pripada Kurlagi. Kur-
lagina krajina. M. D. Milidevii, srb. 616.
KURLICALICA, /. kao kurlicalo o zenskome
ie\adetu. J. Bogdanovi6.
KURLiCALO, HI. sajiv naziv za onog koji
sporo ide. ,Ne saji toga zalosnog kurlicala, jer
nikad dokurlicati nec.e'. J. Bogdanovic.
KURLtCAl^E, n. djelo kojijem se kurlica. J.
Bogdanovic.
KURLICATI, kiirlicam, impf. sporo hoditi. —
U na^e vrijeme u Lid. ,Vide, kako Vaso kur-
lica, ode li nede li'. ,Ne Saji Vase ziv u Gospid
jer nikad dokurlicati nede'. J. Bogdanovid.
KUR^AJ, m. ime planini u Bosni. F. Jukid,
zemjop. 27. 73. T. Kovafievid, bosn. 34.
KURlfiAJA, /. vidi Kurjaj. Pod planinom Kur-
jajom. F. Jukid, zemjop. 28. Pod planinu Kur-
jaju. T. Kovacevid, bosn. 35. Kiirjaja, planina.
Glasnik. 22, 57.
1. KUR^jANE, n. djelo kojijem se kurfa. J.
Bogdanovid.
2. KtfR:^ANE, n. neka vrst cobanske igre sa
stapom. — U nase vrijeme u JAci. J. Bogda-
novid.
I. KUR^iATI 816
1. KUK^jATI, kurlum, impf. vidi kurlicati. -
U niiie vrijeme u Lici. ,Vide kako onoj kur{a'.
J. Bogdanovii.
2. KURlpiATI, kur)&m, impf. igrati se kur^ana.
J. Bogdanovi6.
KURMIJA, /. na jednome mjestu u pisca Du-
hrovianina xvi vijeka ; znaiene mi nije puznato
(pastirski Stap?). Ilodoci po dubravi zaiujorih
gdi liodi Apolo nosei4 kurniiju u ruci, a prac^a
inu za pasom, i bjeSo se priobrazio u prilikn od
pastijera. M. Drzi6 41(i.
KUliNAUIN, m. prezime. — xv vijeka. Juraj
Kurnafiin. Mon. croat. 40. (1419).
1. KURlJrAK, HI. vidi kokosinak, b. — Postaje
od kur. — Ima i u nslovenskome. — Od xviii
vijeka u Hrvatskoj, a izmedu rjeinika u Bjelo-
stjenievu (,gallinarium, puUaris, puUarium, cors,
chors, cohors') gdje se naj prije nahndi, u Jam-
bresicevu (,gallinarium'), u Stulieeoa (v. koko-
Siiiak iz Habdeliceva) . Kurnak, ime staji za ko-
koSi. 11 Prigorju i Zagorju. P. Hefele.
2. KliJRNAK, m. dimnak. — U na^e vrijeme
u Lici. jProguraj taj kuihak, da lakJe dim iz
peci ide'. J. Bogdaiiovii.
KURI^AVITI, kurnavim, impf. u Vukova rjed-
niku: vido dimiti (n. p. pu§e6i) s dodatkom da
se govori u Crnoj Gori. — vidi 1. kuriti od cega
postaje.
KURNAVLENE, n. djelo kojijem se kurnavi.
— U Vukovu rjecniku.
KURONOS, tn. slanutak, slani grah. — Ja-
maino od toga Sto zrno ima kao kjun Hi nos, a
slicno je i kokoSjoj glavi. — isporedi nslov. noseo.
— Samo u lijelostjenievii rjecniku: ,eicer', i u
Voltigijinu: ,cece, civaja' ,zuckererb.sen'.
KURONA, m. vir meutulatus. — U Vukovu
rjecniku'.
KUROPALATA, m. KovqonuXaciji, zvao se
Mihailo I (Rangavis) eesar vizantijski, znaei :
upraeitef dvora. — U jednoga pisca xvii vijeka.
II devetomu viku bijage Mihailo Kuropalata cesar
u Carigradu. K. Pejki6 19.
KUROPATKA, /. vidi kuroptva. — Samo u
tjtulicevu rjecniku s dodatkom da je rijec ruska.
KUROPTV A, f. jarebica Hi skvrzu(a (Hi oboje).
— Osnoua je praslavenska, isporedi stslov. ku-
rop'itiaa (meso isle Hi slicne pticej, rus. Kypo
iiaTb, Kypoiiarua, ivypoiiarKa itd., ie§. kuroptva,
kurotva, kurotev, koroptva itd., po(. kuropatwa,
gornoluz. i donoluz. kurvota. — Va]a da je (kao
Ho i Miklosic misli) slozena rijec. u kojoj je
prvi dio kur (vidi) a drugi postaje od korijena
p-bt (vidi kod ptica) sto bi znaiio letjeti. — Samo
u Mikalinu rjecniku: kuroptva, jareb, jarebica
,perriice' ,perdix', a iz nega u Stuliceou. — S toga
sto drugdje nema ove rijeii, za mene nije pouz-
dana: moze biti da ju je Mika^a uzeo iz ceskoqa
jezika (isporedi negovu rijec bobra kod dabar).
KUROPTVIGA, /. dem. kuroptva. — U Stu-
licevu rjecniku: ,pullu3 perdicis'. — Nepouzdana
rijei, jer ju je satn StuUi naiinio.
KUROPTVINAK, m. mjesto gdje se hrane ku-
roptve. — U Stulicevu rjeiniku: , locus alendis
perdieibus'. — Nepouzdanu (vidi kod kuroptvica).
KUROPTVINI, adj. koji pripada kuroptvama.
— U Stuliceou rjeiniku: jperdicum'. — Nepouz-
dano (vidi kod kuroptvica).
KUKOSJEMA, 71. pU Hi Kurosjerae, /. pi?
Hi Kurosjerai, ;». pi. ? mjesno ime. — U ruko-
pisu xiii vijeka, u kojemu ima samo gen. pi. Ku-
KUR§UMI(5
rosoiQij. Prbvoslavb Nemana odb Kurosuiub. Sta-
rine. la, 207. (1185 prepis. 12.'j0).
KIJROSMJEP, )». neka bi(ka. Kuroslijep, Ilel-
leborus 0. (Sab)ar, u ICarlovcu). B. §ulek, im.
187. — Ima rus. icypoc-i+.ni,, kao ime za mnogo
bifaka, ali medu nima nije Helleborus.
KUROSLIJEPNIK, »«. u Stulicevu rjeiniku:
V. drijen s dodatkom da je rijec ruska, a to je
i;_vpiicil.iiiiiii;i., Cornus sanguinoa. Kuroslipnik,
rus. K^poe.it.iiHHKi., e.ihiioKypiiiiK'b, Kypocihin.
(Cornus sanguiuea), Cornus mascula h. (Petter).
B. Sulek, im. 187. ovo ie biti po svoj prilici
uzeto iz Stulieeva rjeinika.
KHRPEZOVA GORIGA, /. ime selu u Hr-
vatskoj u zupaniji zagrebaikoj. Razdijoj. 72.
KURSA, /. srlat. cursa, ceta, ietovane. — ispo-
redi kursar. — Na jednome mjestu xv vijeka i
otale u Danicicevu rjecniku (kurbsa, srl. ,cursa,
incursio'). Za OlbmiSane koje (sic) su uhvatili
na§b brigontinb .... PokarafX* ihb i ustavi odt
tej kurbse. Spom. sr. 1, 135—1.36. (1416).
KURSAN, m. gusar (morski). — Od tur. qursan,
a ovo je od tal. corsaro (isporedi kursar t gusar).
— Na jednome mjestu xviii vijeka. Vidismo 2.
Sajke kursana Vrenski i vratismo se na more,
pobugosmo. Griasnik. 31, 307. (1704).
KURSAR, m. vidi 1. gusar. — Od xiii vijeka,
a izmedu rjeinika u Daniiicevu (kurbsarb, gledaj
gusarb). Prisbdb vb monastirb obrete i velbmi
zapustevbSb otb bezboznyihb kurbsarb. Domeu-
tijana 60. (Na drugome mjestu u istoj ki'iizi ima
gen. pi. kursarij sto bi moglo biti od kursarb ali
i od kursarija (vidi), premda ovoj rijeii nema
druge potvrde. Isprosista mesto zapustevbSe otb
bezbo2nyihb kurbsarij. 71). Pinezom zasida kur-
sar, gusar i tat. M. Maruli6 156. Ne bi ni brode
tirali kursari. 157. Cudno robed ti kursari. I.
Zanotti, skaz. 3. Gdi me turska sva mo6 rije
kud god ima na galije i negovi svi kursari. 9.
— I sad se govori u Dubrovniku. P. Budmani.
KURSARIJA, /. pomorsko ietovane, vidi kod
kuj'sar.
KURSIJA, /. tal. corsia, mjesto prazno kao
put usred galije, a s jedne su i druge strane
klupe veslaia. — U Mikalinu rjeiniku: kursija,
pub posrjed galije' , corsia di galera' ,fori'.
KLFRSIVAN, kursivna, adj. povaftn (o slovu,
pismu, u stampi). — Od tal. corsivo, franc, cour-
sif, (nem. cursiv). — U pisaca na§ega vremena.
U bukvaru je nekoliko clanaka nastampano kur-
sivnijom slovima. D. Dani6i6 u Novi srp. bukvar.
(1854). S.
K URSULA, m. prezime Hi muski nadimak.
Jovaii Kursula. M. £). Mili6evi6, srb. 335.
KURbUM , wj. tane, pusiano zrno, zrno iz
pu^ke. — Od tur. qurSun. olovo, olovno tane. —
U nase vrijeme. Ni parceta od lia|ina nema. od
Sta junak ogolio biSe? od crnoga praha i olova,
jer mu sre6a i od Boga dada da ga kursum uije
prefatio. Nar. pjes. juk. 206. Na kursumim'
6ador raznijese. Nar. pjes. vuk. 4, 482. Ne tu-
raju u puSke kurSuma. Nar. pjes. horm. 1, 22.
Kursum, tane od pistola. u Nar. pjes. juk. 620.
Krvnifiki kurlum probi mu junafike prsi. M. D.
Milidevid, pomeuik. 2, 183. Grof je dobio kur-
sum u glavu ba§ u prvoj vatri. Srp. zora. god.
2, svez. 10, str. 218.
KURSUMK';. m. dem. kursum. Treba . . . te
mezgro uva|ati koliko za jedan kurSum, ... pa
taj vrud kurJumid luetnuti na ouo mesto odakle
je zub izvaden i driati. M. D. Miliievid, f.iv.
srb.-' ;!20.
kurSumlija
817
KURTELISITI
KUKSUMLIJA, f. ime varosici u Srbiji u
okrugu toiJlickome. M. D. Milicovic, kra}. srb.
380. — Fostaje od lur. qursualu, olovan, vidi
naj zadni primjer. — U nase vrijeme, a izitiedu
rjeinika u Vukovu: varosica u Srbiji iza Kru-
Bevca [u okruffu toplickoiu]. Na bijelu gradu
Kursumliji, ouda bjese Banovi6 Straina. Nar.
pjas. vuk. 3, 54. U ovoj varosi (Kursumliji), ili,
bole roiii, kod ova varosi u mauastiru svetoga
Nikole svoti Sava je postavio stolicu jepiskopu
toplioke jejjarhije. kako se to mesto onda zvalo
no znam; sva je prilika da se zvalo /roplica'.
docnije to se mesto prozvalo ,Bela Crkve', ja-
mafeno po dvema belim Neraaiiiuim crkvama . . .
Tada (god. 1737) Toplica sva, pa uaravno i Bale
CrkvG, osta pusta . . . Po svoj prilici tada se i
imo ,Bele Crkve' zaboravilo, i niklo ime ,Kur-
sumlija', kako neki vole, od toga sto je crkva
,Sveti Nikola' bila pokrivena olovom (kursumom,
vidi kod kursum). M. D. Milicevii, kra|. srb.
.'580—381. vidi i Rad. 49, 128 — 129.
KURT, m. ime mitsko tursko (oa]a da je od
tur. qurd, vuk). — Trehalo bi da je noiinnativ
Kurat, isporedi oblik u Daniciceuu rjeiniku, ati
vidi naj prvi i naj zadni primjer, i isporedi
Kurta. — U Daniciievii rjeiniku: Kurbtb, brat
cara turgkoga Selima : ,udavi SolimB Kurta i
Ahmata i vbsju bratiju svoju' 1.513. (Okaz. pam.
Saf. ) 82. — Kurt balija z zenora svojom. Sta-
rine. 11, 80. (1605). Priko obraza (Tariin) Kurta
rezo, Memiju u prsi smrtno lupa. I. Guiiduli6
525. — Mislim da je u ova dva primjera Kurt
ime, ali da je zdruzeno s rijeci dehaja kao da
je jedna rijec te Kurt-6ehaja ili Kurcehaja ::naci:
Kurt (koji je) iebaja. (Pasa) Kur-cehaji (,Kur
kjehaji') zapovijeda da s koiiicim sjabat bude...
Kako sjaba Kurt cehaja (,Kurt kjehaja') ... J.
Palmotio 363.
KURTA, )«. ime musko. — Ooako se znve u
drami xvii vijeka morski (jusar,^i jamacno jo
pisac mislio na tur.iko ime Kurt. Cosora i Kurta.
M. Gazarovi6 58. Murat: Nu na strauu vi ho-
dito, Alija, Kurta i Cosora. 69. — U jednome
je primjcru Kurta akuzaliv kao da je nominativ
Kurt. Alija: Najdoh Kurta i Cesera od kad jih
se sfud naizkah. 6S.
KURTAGIC, )». prezime. — Od Kurt-aga ko-
jemii. neina poivrde. — U narodnoj jyesmi crno-
rjor.-iko) nasega vremena. Uhodit Kurtagiia dvore.
Pjev. crn. 154a-. ode ... na bijele Kurtagiia
dvore. 63'>.
1. KURTALA, ititerj. uzoik s dva razlicna
znaccna. — U Vukovu rjecniku: a) kad se ra-
dujo da je kakav nopovojan posao proSao. cf.
aratos. — b) kad koji vidi prije onoga koji je
na kurtali (indi 2. kurtala) da je jodek gdjo za-
peo, onda mu vicu: ,kiirtala! — U jednoga je i
u drugoga ista osnova kao u kurtalisati.
2. KURTALA, /. vidi u Vukovu rjecniku : kad
se lada vuco, onda onaj koji je na kurtali ide
pored jedeka, te gleda da ne bi gdjo za Sto za-
peo, i ako bi zapeo da ga odapue. — Mislim da
postaje od 1. icurtala, h).
KURTALIC, m. ime zascoku u Bosni u okrugu
sarajevskome. Statist, bosn. 29.
KURTALISATI, kurtalisfim, pf. izbavili, opro-
stiti, osloboditi, spasti. — isporedi kurtarisati.
— Od tur. qurtarmaq, pass, i refleks.: qurtulmaq.
— Meni se cini da za aktivno znaiene cesce se
nalazi kurtarisati, a za rejieksivno kurtalisati,
.?to bi odgovaralo turskijem oblicima. — Akc. se
mijena u aor. 2 i 3 sing.: kiirtalisa. — Od xvtii
V
vijeka (ali vidi i kurteliSiti), a izmectu rjecnika
u Vukovu (koga, cega ,befreieu' ,liboro').
1. aktivno.
a. u znaienu sprijeda kazanome. Te na-
breknu onog hrta zuta, doke svoju kurtalisa
jubu. Nar. pjos. vuk. 2, 286. Brzaj, Uso, kur-
taliSi Usa! 4, 429.
b. znacenc je rejieksivno kao kod 2. (Su-
dnik) osudi da oni objesenak ide tri dana po
onome mjestu s licinora oko vrata, kojo objo-
Seiiak radosno izvrsi kad je od smrti kurtalisao.
Nar. prip. vr66v. 7. — Moze znaiiti i: ostati
ziv, preboleti. Raj in junac probode kadijinog u
bokove. Prepane se raja, jer vide da junac ka-
dijin nece kurtalisati. Nar. prip. vrcev. 103.
2. sa sa, rejieksivno. — Izmedu rjecnika it
Vukovu (koga, coga ,los werden' ,liberor', cf.
oprostiti se : Jedva sam ga se kurtalisao). Da bi
se kurtalisala i ona i dite. Glasnik. ii, 3, 128.
(1709). Iz tamnice kurtalisao se. J. Rajic, pouc.
3, 91. Kurtalisati se jedau put crkovni |udi. D.
Obradovid, ziv. 98. Nek .sam gleda kako 6e ga
so kurtalisati. basne. 123. Ako si rad da ga se
kurtalises. Nar. prip. vuk. 46. Kako 6e ga se
kurtalisati. Nar. prip. bos. 1, 65. Oni privole.
samo da ga so sto prije kurtalisu. Nar. prip.
tord. 33. Oni bi so kurtalisali smrti. Bos. vila.
1886. ,59.
KURTALISAVATI, kurtallsavam, impf. kur-
talisati. — U nase vrijeme. Teneoar (se) cistio,
to jest: od dola i neoistoie kurtalisavao. D. Po-
povid, poznav. robe. 116.
KURTIRISATI, kurtarisem, pf. vidi kurtali-
sati. — IJ nase vrijeme.
1. aktivno.
a. vidi kurtarisati, 1, a. Samo me ove na-
karade (kobile) kurtariSi. Nar. pjes. borm. 1, 580.
Da mu poraognu kurtarisati magarca iz kala.
Magaz. 1868. 5W. Bozo ! kurtarisi mo od ove
nosredne zene. Nar. prip. vrcev. 85. Kad jo
Ilak-tal (svomogudi) narodio Noju da ogradi
jednu veliku ladu i naredio mu §ta do u ladi od
potopa kurtarisati, odgovori mu Noje . . . 96.
Prekide onaj konop i kurtarisa psa od smrti.
105. I jedva ga ziva kurtarisu od medoda. 120.
Daruje popu 10 para sto ga jo grijeba kurtarisao.
154.
b. vidi kurtarLsati, 1, b. U to dodose lovoi
te nas okoliso, noga ubise, a ja jedva ziv kurta-
risah. Nar. prip. vrcev. 192. Vidis i sam da si
vise u grobu no u domu, i sva je prilika da des
ovoga puta kurtarisati (preboleti). V. Vrdevic,
igro. 19.
2. sa se, rejieksivno. Valaj du se ja jedanput
kurtarisati to svesebe. Nar. bl. mebm. beg. kap.
322. Dali no znate, da su mene tri zeue u
zemji i jedva sam ih so kurtarisao? Nar. prip.
vrcev. 49. Izvadi noz, da se napasnika kurta-
rise. Pravdonosa. 1851. 8.
KURTARIS, »». utociSte: ,Nemas kurtarisa',
ital. ,scampo'. M. Pavlinovid. — Postaje od kur-
tarisati.
KURTAST, adj. okrnen, okusen, kus. — Od
XVIII vijeka, a izmedu. rjecnika u Bjelostjenievu
(,colurus') gdje se naj prije nahodi. Tako se go-
voi-i i ,kurtasta' (kokos) ; ,curtus'. F. Kurelac,
dom. ziv. 53.
KURT-6eHAJA, vidi kod Kurt na kraju.
KIIRTELlSlTI, kurtelisim, pf. vidi kurtali-
sati. — Na jednome mjestu xvii vijeka (govori
Turcin), gdje ima dativ mj. genetiva. Vod se po-
dervisih Bogu volikomu, ter so kurtelisih vod
grihu svakorau. I. T. Mrnavid, osm. 142.
52
kurteloSka g
KUKTELOSkA, /. vrst vinovo loze bijola
grozda (u Dalmaciji, Daiiilo). B. Sulok, im. 187.
KURTESEV, adj. kod imcna mjcstci, vidi ti
Daniciccvii rjccniku : Kurttesovi., izmodu osta-
loga sto jo iinala crkva troskavacka hjoSo i ,iiiva
Kurteseva u Viucelib'. G(lasnik). 13, 375. — Kao
da je posesivni adj. od tickakva imena (Kurtes?),
aU je neja.^no -e- « nastavku.
KURT16, m. presime. — Od xvi vijeka. Ka5-
para Kurtiea. Mou. croat. 288. (15S7). Vino piju
dva Kurti6a mlada, dva Kurtida, dva brata ro-
dena, s liima pije Boi6i6-.\Ulo, pa so Alii prod
Kurtici vali : ,Cujete li, dva Kuitica mlada?'
Nar. pjes. vuk. 3, 254. Arandol Kurtic. Kat.
349.
KUETIN POTOK, m. ime wjestu u Srbiji u
okriigii knezevaikome. Zabran u Kiirtin Potok.
Sr. nov. 1873. 615.
KURT-OGLI.IA, /. ime (tiirsko, vidi Kurt, a
oglija od fur. ogiil, sin) mahali u yradu Vrani
u Srbiji za tursko doha. M. D. Mili6ovic, kra|.
srb. 300.
KUKTOVA KOSA, /. planina u Kremnlraa (u
okrugu uzifikomo u Srbiji). \l. Stojauovic.
KUKTOV UO, m. ime saseuku u Hercegovini.
Statist, bosn. 121.
KTIIITOV16, m. prezime. — Od xviii vijeka.
Maksima Kurtovida iz Trebina u Ercegoviiii. D.
Obradovi6, basne. 345. Stevan Kurtovii. Nar.
pjes. jietr. 1, 352 (meda predbrojnicima) .
KUETOVINA, /. ime zaseoku u Bosni u okrugu
iravnickome. Razdije}. 76.
KUBTUSI, m. pi. u Daniciievu rjecniku (3,
897): Kurbtusi, selo koje je car Lazar dao Ea-
vanici: ,Kurtusii'. Sr. letop. 1847. 4, 49. (1381).
KUETUSA, /. u narod>toj poslovici bosanskoj
kao da je ime zensko. Smeo so kao Kurtusa, kad
je darove dijelila. Nar. bl. mehm. beg kap. 216.
399.
KUEUC, m. vidi a Daniciievu rjecniku : ku-
rucb, u Magara se ,kuruczok' zvahu sejaci koji
su se 1514 pobunili na vlastelu, pa tako koji se
i poslije buniso: ,Behu iziSli kuruci u Tokaj, i
porazise i Nemci' 1G97. (Okaz. pain. saf). 8is. of.
krbstus. — 1707. Jozevb cesarb mirb ueini s ku-
rucami. Glasnik. 20, 10. (xviii uijek). — liijec
postaje od lat. crux, jer prije one prve bune sc-
(aci bijahu primili na se krst dn se bore s Tur-
eitna, isporedi krstus. — U jcdnoga pisca 67a-
vonca XVIII vijeka kao da znaci: vojnik, mozc-
biii konanik. Vice Salko frajta iz doline: ,Ne daj
sola, niko ne pogine'. Jozo dakle z dvauaest voj-
nika, a kuruca stotina koiiika na lie udri, iz
sela protira, i kapralstvo juaacki dobiva. S. Ste-
fanac 7. Zagnuse se tad prajzki kuruci. 11. Neg
so svaki od kuruca boji. 39. — U nase vrijeme
u Lici: naziv za malena cojka. ,A do je onaj
zalosni kuruc jos za zenitbu'i" J. Bogdanovic.
KUEUNDIJA, /. u narodnoj zagoneci: Mis se
perie uz kutiju niz kutiju, kite bore, kite veze,
peudije, kuruudijo, prstoiu perom romajlije. od-
gonetjaj: mrnar. Nar. zag. nov. 13.
KUEUSaG, m. ustanak, buna. — Postaje od
mag. kurusdg. — U rukopisu xviii vijeka pi-
sanome jezikom mijesanijem s ruskoerkvenijem.
1700. Naata kuruSagb madarski. vostase Madari
vojevati na cesara Ijoopolda, i bystb kuru§agb
6 letb. Glasnik. 20, 10.
KUEUZA, /. vidi kukuruz. Kuruza, Zea mays
L. (u Zagrebu), v. Kukuruz. B. ."^iilok, im. 187.
8 KUEVA, a.
— S nckijem pridjevoin ima drukiije znacrtic.
Kuruza kadina ili kaSja, Arum L. (Sabjar, u Za-
grobu), V. Kaftja kuruza. 13. Sulok, im. 187.
KUEUZEB, m. vrh kamonit viSe Carovog Dola
u Zrmaiii u Lici. M. Modii.
KUliUZOVINA, /. batvo kuruzo. Suiia. Lopo-
glava. D. Hire.
KUEVA, /. morotrix, inulier omnibus propo-
sita. — Bijec je narodna, ali nije prislnjna, za
to se u liekijeh pisacu zamjenuje rijecju blud-
iiica (vidi). — Akc. se mijena u gen. pi. kiirava.
— Rijed je praslavenska, isporedi stslov. kun.va,
rus. KvpRa, ie§. kurva, pof. kurwa. — Srodno je
s stvijem. huora, nvnem. hure, anglosaks. hore,
stHord. h<5ra, pa mozebiti i s gri. xrfo/j (izmedu
P i >i ispaloje F), djevojka, jon. xovoij, dor. xdjgc,
tcsalski x6()ik(. — Izmedu rjccnika u Mika^inu
(kurva, zla zona ,meretrix, scortum, lupa, pellex,
succuba, concubina, t'ocaria'), n Belinu (,baga3cia,
puttatia abietta e sfacciata' , scortum' 124b; ,me-
rotrico, donna di mal affaro' , morotrix' 482l>), a
lijelostjencei'u (kurva, kurba, bludnica, necistnica
,proseda, mei'otrix, scortum, postribulum, upiipa,
lupa, corpus meritorium'. v. hotmica), it Jam-
bresicevu (,meretrix, scortum'), u Stulicevu (,m8-
retrix'), u Voltigijinu (kurva, kurba ,bagascia,
puttana, cantoniera' ,hure'), u Vukovu (,die hure'
,impudica, meretrix'). — Po sjeverozapadnijcm
krajevima i u Slovenaca cesto se govori i pise
kurba. mislim da je tome uzruk sto, kao nepri-
st'ijnu rijec, nije se htjelo izgovoriti je bas onako
kako glasi (isporedi grepsti, a, h)). naj stariji je
primjer xvi vijeka (vidi kod a, b)), a izmedu rjec-
nika nalazi se u Vrancicevit (,meretrix ; scortum'),
u Bjelostjenievu (kod kurva), u Voltigijinu (kod
kurva).
a. u znacenu sprijeda kazanome. u) kurva.
Eeci zeni dobroj ,zla zeno, kurvo' grijeh jo. A.
Komulovic 20. Jesi kako jedna zona kurva, i
sagrisujes brez stida. M. Eadnic 21''. Ucini se
kurva ocita. P. Posilovic, nasi. SS'^. U ubcgu
mudros a u kurvi Ijepos a u bastahu jakos nije
vrijedna dlaku. (D). Poslov. danic. Ukazuju glas
od zarujuico a kurve su ocite. S. Margitic, fala.
215. Babilonija kurva i lazibogom sluzeca crkva.
1. Velikanovic, uput. 1, 258. Nasladenja nepo-
stena i bludna ovoga svita, kako naj ve6a kurva,
uXiva. prik. 35. Kao kurva i kurvar a no kao
muz i zona. M. Dobrotic 531. Nisam zlato, da
me sazezote; uit' sam kurva, da me proterate;
vec sam junak, da me obesite o zlu drvu, devo-
jackom grlu. Nar. pjes. vuk. 1, 397. Nu ako ti
nije majka kurva, ti okupi sve Bjelo|javlico. 4,
108. Kad je vidjo, pomisli da je kurva. D. Da-
nicic, Imojs. 3.S, 15. Pak mi zaprijeti da ce mi
iios kao kurvi (da oprostite) osje6i. Pravdonosa.
1852. 8. — Radi ova tri primjera vidi kurvid,
2. kopile, 2. kopilan. Bojati so Jankovic-Stojana,
jer jo Stojan od kurve kopile. Nar. pjes. vuk.
3. 260. Bre kurva mu stara majka bila! 3, 426.
A kakva je! rodila je kurva! 4, 62. — b) kurba.
Ocitnici i kurbe. Ant. Dalm., nov. test. B'2^.
matth. 21, 31. Osujenje one velike kurbe. 2,
198'). apoc. 17, 1. Ova kurba svojimi carami
umorila jest knezova sina. F. Vrancic, ziv. 36.
Tak divojka oskrunena il' je kurba il' je zona.
P. Vitozovid, cvit. 119. Kurba zena, muZ pi-
janac gusto vrSe v bizi tanao. 141i. Kurbi nisu
drago ?.eno, niti kurbe, nit' postene. 167. No
znato li da tilisa vasa uda su Krstova? uzimajud
dakle uda Krstova, dinit cu uda kurbe? na da-
leko budi. Blago turl. 2, 136. paul. Icor. 6, 16.
Kurbe imaju biti pedipsanr. A. d. Costa 2, 170.
KURVA, a.
KURVARAN
Kurbe siuu, banovid Mijatu. Nar. pjes. istr.
1, 54.
b. kao psovka senskoj, hod cega se maze i
tie misliti na praoo znaccne. Pridr^i mi, soko,
ovo kopile, da se one kurve uapsujem. Nar. posl.
vuk. 262. — Kod tnga se mose istaknuti da se
goDori o lukavome i lasioome i nevjernome zcn-
skome cejadetii. Porucujo O.sman-ase majka :
,Kurvo kiioko, lijepa djevojko! no bijeli lioa, ne
rumeni, ne mami mi sina Osmau-age'. Nar. pjes.
vuk. 1, 371. Kad bi vrerne da se mladi sastaiiu,
rastavi ih kurva kucka Budimka. 1, 401. Nuto
kurvo mlade Vidosave! kad izdade ovakog ju-
naka koga danas u svijotu nema, toli mene sjutra
izdat node! 2, 114.
e. prenosi se cesto kao psovka na musko ce-
{ade, istiiuii osobito, kao kod zenskoga, lukavost,
lazivost, neojeni. — Od xvii vijeka, a izmedti
rjecnika a Vukuvu (,auch als schimpfwort gogen
mannei-' ,mondax, porfidum scortum ). To je kiirva
i ciganovic, negove lazi ne slusajte. Starine. 11,
97. (uko 16-5.5). Kurve jedne devet Jugovida sve
carevo prodadose pivo i carevu haznu zatomise.
Nar. pjes. vuk. 2, 206. Sfcase Marka nazivati
kurvom: ,Kurvo jedna, Kra}evi6u Marko! ti li
posta drugi car na zem)i da otim]es robje od
Arapa?' 2, .S74. Al' govori bolani Dojfiine: ,rzid',
kurvo, crni Arapine! izidi mi na mejdan junaSki'.
2, 466. Ono j' kurva od Avale Porca : dana
nema, kad se ne privlaci i po jednog roba ne
odvodi. 2, 589. Zasto, kurvo, Golotrbo Ivo, tude
ime ti uzima§ na se, te ti mamis Turkiue de-
vojke? B, 101. Kurvo jedna, od Zadra Todore !
stani malo da jeglenisemo, ti ciju ies odvosti
devojku na sramotu svim krajisnicima. 3, 162.
Al' je Tale zap.azio kurva a bas sestru Jankovii-
Stojana, jal' j' odvesti, jali glavu smesti. 3, 257.
Vid'to kurvo, Lakii-Huseina, de ispusti crna
kaurina! 3, 346. Kucko kurvo, suzan-Milutine!
3, 403. ^ Kurvo ku6ko, Senski kapetane! 3, 423.
De si, Sujo, ooigledna kurvo, koji mori o ne-
vjeri radis? 4, 492. — (isporedi naj zadni pri-
mjer). Rusu nerau ods'jecite glavu, da mi kurva
posle ne dosadi. 3, 90. Onda stade pasa besje-
diti: .Gledaj kurve, jednog cobanina, do je doso
da izgubi glavu! da otkupi roba od junaka!' 3,
93. Naloz'te mu vatru na prsima, hoce li so
pomaknuti, kurva. 3, 359. Bre nemojte zako-
pati kurvo, vec ga bao'te u debelo more. 3, 361.
— Moze i ne biti soagda ii zlome smislu, jer se
govori gotovo kao od sale i mila. Jos ga kada
I'jepo svjetovala: , Kurvo jedna, Bolozanovidu !
kada dodes medu moju mobu, §to je staro po-
]ubi u ruku, sto je mlado u sederna usta a de-
vojke pod derdan u grlo'. To je kurva za savjet
primio . . . Al' povika prosena devojka: ,Moba-
rice, moje drugarice ! udrite ga kolom i dilcikom,
to je kurva Bolozanovidu'. Nar. pjes. vuk. 1, 567
— 568. u ovome primjeru drugi put kurva nije
subjekat nego se misli on a kurva se pridaje ovome
(isporedi cetiri primjera prije ovoga).
d. concubina, suloznica. Kra|u Baltasaru
dodo pokaranje od Boga, jer pijaso iz suda cr-
kovni on i negove slugo i kurve. I. Ancid, ogl.
83. Kad cujem da je koji crkovnak beneficijat
na smrti imao svojo vlastite jaspre, toliku bi mi
zalost zadala liegova smrt koliko da umre u kudi
vlastite kurve; jer jednako soijenim crkovnoga
covika osudena, koji skupja blago svitovne od
dobara crkovni koliko koji drzi kurve. 105. Sar-
danapal i Ninevija, koji su se medu kurvama
satarili. J. Rajid, pouc. 3, 91.
c. adultora, vidi prejubocinica. — • U jednoga
pisca XVIII vijeka. Ovom pleda okredes kako
kurva svomu zarucuiku pravom (.Dorsum ei
vertis ut adultera sponso'. 88l>). F. Lastrid, test.
114'>. Okrenuv§i pleda k moni, kao kurva svomu
zarudniku (, Verso mihi dorso ut adultera sponso
3uo'. 139a). 160b.
f. u Vukovu rjecinkii^: [kurva u kartama —
dama. — Marginalija kod ove rijodi u I. izdaiiu].
— vidi 1. krajica, d.
g. kupa oraha koju iljeca ni odovud ni
odonud ne pogode. Kurvu obidno kite t. j. medu
opet svaki pored no po juduu pa na novo biju.
I. Pavlovid iz Srbijo.
KURVALUK, m. vidi kurvarstvo. — isporedi
kurvarluk. — Postaje od kurva turskijem na-
stavkom luk. — U nase vrijeme it Dabrovniku.
P. Budmaui.
1. KURVANE, n. djelo kojijcm ko ktirvd. —
— Izmedii rjecnika u Vukovu (,das hurenartige
benehmeu' , mores meretricii').
2. KIJRVANE, n. djelo kojijem se ko kilrva.
— U Vukovu rjecniku: ,das liuren' ,soortatio'.
Kakav mir, dok je tolikoga kurvaiia Jezave|e
matere tvoje? D. Danicid, 2car. 9, 22.
KURVANSKI, adj. vidi kurvarski. — U nase
vrijeme u Lici. ,Ne zeni se od kurvanskog ple-
tiva'. ,Ne zeni se od kurvansko trage'. ,Ne zeni
se od kurvanskog soja'. ,Ne zeni se od kurvaiiske
pasmine'. J. Bogdanovid.
KijRVAR, kurvdra, m. scortator. — Bijec je
praslavenska, isporedi stslov. kurvarB, ces. kur-
vaf. — Radi oblika kurbar vidi kod kurva. —
Izmedu rjecnika u Mikajinu (kurvar, koji hodi po
zoiiah , scortator'), u Belinu (,chi prattica con me-
retrici' ,soortator' 483-1), « lijelostjencevu: v. kur-
vis (ove rijeci nema na iiezinome mjestu); u Stu-
licevu (,gaueo, scortator'), u VoUigijinu (,putta-
niere' ,hurer'), u Vukovu (,der hurer' , scortator').
a. uopce. a) s -v-. Svi oholi, svi kurvari,
svi pri}ubodijevci, . . . svi su ovi sluge djava-
oske. M. Divkovid, bos. 22'>. S ajdudinami i
kurvarim. I. Ancid, ogl. 145. Govorim i od
obologa, od kurvara i od nenavidioca. P. Posi-
lovid, nasi. 18^. Kurvari pocese u cistodi ziviti.
S. Margitid, fala. 29. Kurvari idu gdi su blud-
nice. 253. Koji su kurvari oli znano dr/e hot-
nice. Ant. Kadcid 312. Kurvar oli je ociti oli
skroviti. 526. Necisti kurvari. I. Velikauovid,
upufc. 3, 157. Kurvari ociti, bludnici i pri}ubo-
divci. M. Dobretid 304. Kao kurva i kurvar a
no kao muz i zena. 531. Sveta mati crkva imade
vlast i kripost odrisiti kurvare, psovace, ubojice . . .
D. Rapid 370. Pisah vam u poslanici da se ne
mijeSate s kurvarima. Vuk, pavl. Icor. 5, 9. —
b) s -b-. Da obikujete redi da ne potribuje da
on takof pop bude jedan opijavac, jedan kur-
bar, . . . Starine. 17, 235. (1555). Nijedan kurbar
ni idolom sluzedi . . . neto posesti didine kra-
lestva Bozjega. Postila. tla. Ni protiva blud-
liakom ni kurbarom. A. d. Costa 2, 169.
b. adulter, vidi kurva, e. Skupstina zudinska,
okronuvSi mu pleda, kako kurva zarucniku, s kur-
varom se Barabanom na oci liogove grli (,syna-
goga dorsum illi vertit, sicut sponso suo adul-
tera, et amplectit adulterum Barabbam' .SSb). F.
Lastrid, test. 115-'». ^ubi se, grli i ostala nepo-
Itena cini s jednim kurvarom. ned. 11.
KURVARAC, kurvarca, m vidi kurvar. — Na
jednome mjestu xvii vijeka. Ohoci, lakomci i
kurvarei. M. Divkovid, bes. 195^. — I u Stnli-
cevu rjecniku: v. kurvarid, gdje je shvaceno kao
deni. kurvar.
KURVARAN, kurvarna, adj. od knjega ima
KURVARAN
2. KURVATI
samo koiiip : kiirvarniji li jednomc riikopisu
XVII (?) vijeka ("wy. vuhovit), vidi kurvariv. Kur-
varnijo iraao of.i (tvoj vojno) i prihvata tudo lado.
A. Cubranovic 145.
KURVARENE, n. djelo kojijem se kiiri'nri. —
U Stiilicevu rjeiniku.
KURVAIvEV, adj. koji pripada kurvaru. —
isporedi kurvarov. — U Viikovu rjeiniku: ,dos
hurera' ,scortatori3'.
KURVARICA, /. u krupnoj §ali mjcHe kuha-
rica (kuvarica). — U Vukovu rjecniku' : ,ko-
misclie und zweideutige vorhunzun? dor' kuva-
rica, , cornice pro' kuvarica.
KURVARIC, TO. dem. kurvar. — Samo ii Sln-
licei'it rjeiniku: ,scortator, dim.'.
KURVARIJA, /. vidi kurvarstvo. — Postaje
od kurvar talijanskijem nnstavkom ia. ^ Od xvi
vijeka (u primjeru: kurbarija, vidi kod kurva),
a izinedu rjeinika u Bjelostjenievii (kurvarija,
bludovane ,scortatio, meretricia vita, meretricia
disciplina, pollicitas, concubinatus'), « Stulicevit
(.scortatus, moretricium' iz Habdeliceva), u Vol-
tigijinu (,puttauoria, puttaneggio, puttanesimo'
,hureroy'). Vinom lie kurbarije. Anton Dalm.,
nov. test. 2, 198''. apoc. 17, 2.
KURVARINA, /. augni. kurvar. Da ne zdere
mnogo vina i da nije kurvarina (radin). V. DoSeu
121b.
KURVAIliyKI, adj. koji pripada kurvaristu.
— Samo II Stulicevu rjeiniku: ,lupanaris'.
KURVARISTE, n. samo u Stulicevu rjeiniku:
jlupanar'.
KURVARI§TVO, n. u Stuliievu rjeiniku uz
kurvariste. — sasvijem nepouzdano.
KURVARITI, kiirvarim, impf. zivjeti kao kurva
Hi kao kurvar. — U Bjelostjetiievu rjeiniku: kur-
varim, z telom trgujem, prodajem telo ,m6re-
tricor, scortor, lupor, meretricium exercoo, cum
acorto libere volutor', i u Stuliievu : v. kurviti.
— Sa znaieinem aktivnijem (zivjeti kao kurva)
ima refleksivno kurvariti se u Voltigijinu rjei-
niku: jputtaneggiare, sgualdrinare' ,huren, hu-
rerey treiben'.
KURVARIV, adj. koji je kao u kurvara Hi
uprav u kurve (laziv). — isporedi kurvaran. —
Na jednome mjestu xvi vijeka (isporedi vuhovit).
Kurvarivi ima oci (vojno), i prihvata tujo lade,
od tebe se no6u krade. M. Pelogrinovid 177.
KURVARLUK , m. kurvarstvo. — isporedi
kurvaluk. — Postaje od kurvar nastavkoiii luk.
— Na jednome mjestu xviii vijeka. Pozejeiio
putpno i kurvarluk. D. Rapid 362.
KURVARNICA, /. lupanar. — U BJelostjen-
cevu rjeiniku : v. kurvinski stan (kod kurvinski) ;
« Stuliievu: v. kurvariste; u Voltigijinu: ,lupa-
naro, bordello' ,hurenhaus'.
KURVAROV, adj. vidi kurvarov. — Tzmeitu
rjeinika u Vukovu. I oko kurvarovo pazi iia
sumrak. D. Danici6, jov. 24, 1.5.
KURVARSKI, adj. koji pripada kurvama
(premda rijei postaje od kurvar). — ■ Od xvii
vijeka, a izmedu rjeinika u Belinu (,di, o da
merotrice' ,inoretriciu3' 482''), u Stulicevu (v.
kurvski), u Vukovu (,liuron-' ,moretricius').
a. adj. Ima glavu bolosnu i folo kurvarsko,
ofii ohole, usi gluho, ... P. Posilovic, nasi. 47''.
Malo jo kurvarskoga pira. (JJ). Poslov. dani6.
Kurvarski stan ,postribolo' , lupanar'. A. d. Bella,
rje6n. .57(il'. Kurvarska ulica ,luogo dove stanno
le meretrici' .lupanar'. 48.'!*. Na kurvarsku ,da
morolrico, aw.' ,morotrici(> more'. 482''. Naki-
det'iem ne malo kurvarskim. 1. Volikanovid, uput.
8, '203. U naSoj ku6i duian otvori i ufiini stan
kurvarski. prik. 71. I pokvari ku6e kurvarsko
koje bijahu u domu Gospodhem. D. Danif.ii,
2car. 23, 7. Ofiima svojim kurvarskim. jezok.
(!, 9.
b. adv. kurvarski. — Izmedu rjeinika u lic-
linu (,da meretrico' ,raoretricio more' 4h2'') i u
Vukovu: ubio ga kurvarski, t. j. iz prijevaro
(,meiicholm6rdorisch'). Nije li onda, kada jo kur-
varski nakitita, Jehu kraja od Boga pomazata,
na nefiisto zazivala dilo? 1). Rapic 11.5. Ti kur-
varski no bi pobjogao. Nar. pjos. hero. vuk. 74.
KURVARSTVO, n. scortatio, fornieatio, adiil-
torium; moi'os moretricii. — liadi oblika kur-
barstvo vidi kod kurva. — Od xvii vijeka, a iz-
medu rjeinika u Mika(inu (,pollicatu3, concubi-
natus'), u Belinu (,arte o vita di meretrice' ,ra0-
retricium' 482''), u Stulicevu (v. kurvareno), «
Vukovu (,hurerei' ,soortatio').
a. u prvume, siremu smislu. a) s -v-. Koji
su ozouoni i udatii, tere meu sobom vjerno zivu
ne iduci po kurvarstvu. M. Bivkovid, bes. 119b.
Poceli su Judi krasti, kurvarstvo diniti, . . . 204".
Iz srca do istine izode . . . kurvarstva, ... I.
Ancic, ogl. 96. Koji su u kurvarstvu ocitom.
vrat. 219. Danas svijot gine od kurvarstva i
prijubodinstva. S. Margitic, fala. 221. Koji ce
se poroditi u Babiloniji ne od roditeja zakoniti
nego s pritrusom vrazijom po kurvarstvu iliti
pri|ubodinstvu. F. Lastric, ned. 1. Iz srca izode
misli zle, ubojstva, kurvarstva, prijubodinstva,
krade. 145. Kurvarstvo nije drugo neg jedno
svakcasno puteno sagriseiie. Ant. Kadcic 526.
Otkud su proizisla kurvarstva? J. Rajic, pouc.
3, 13. Ocita su dila tilesna, kakono su kur-
varstvo, necistoca, nostidjivost, . . . B. Leakovic,
gov. 170. Jer iznutra iz srca judskoga izlaze
misli zle, prejube, kurvarstva, ubistva, . . . Vuk,
mar. 7, 21. — b) s -b-. Bludnost priprostita, kur-
barstvo, oskvrnutje divicansko. A. d. Costa 2,
169.
b. u drugome, uzemu smislu (samo o zen-
skome). Evo zena koja bijase cudo od kurvarstva.
S. Margitic, fala. 44. Staviti kojugod na zao
zivot, na kurvarstvo ,far cho una diventi mere-
trico' joliquara prostituere'. A. d. Bella, rjecn.
4831.
KURVARSTVOVATI, kurvarstvujem , impf.
samo u Stuliievu rjeiniku: ,scortari'.
KURVASTVO, n. vidi kurvarstvo. — Na dva
mjesta u jednoga pisca xvm vijeka (va^a da nije
stamparska pngreska). Koji su lazjivije bogova
svojije kurvarstva postovali. F. Lastric, test.
396'i. svot. 122*.
1. KURVATI, kiirvilm, impf. raditi kao kurva
(lagati). — U Vukovu rjeiniku: ,wie eine hure
sich betragen, liigen' ,meretricio more se gerere'.
2. KURVATI, kurvam, impf. iiniti da nesto
(objekat) hude kao kurva. — Na jednome mjestu
XVII vijeka, (u prenesenome smislu). Reci meni :
da jedan majstor upeiiga jednu lijepu figuru, i
da ti dovedoi drugoga majstora, i da ti pocne
svrhu 0110 figure poiigati, a no umijudi iipoiigati
ni kako jo prvi majstor upehgao, ne bi li se
vooma rasrdio i razgiiijevio prvi majstor vidjevSi
gdi mu drugi kurvaju majstoriju? Nemoj daklo
odmetati pisma i prilike Bozje, a uzimati priliku
kurvarsku, zasto tko kurva i pogrdujo priliku i
pohgu Bo/.ju vole te/.ak grijeh ftini. M. l>iv-
kovid, bos. 284— 2.S5.
3. KURVATI
KirnVINGRAD
3. KURVATI, kurvilm, inipf. vidi kurvariti i
kurvati se. — Na jednom mjcstu xvi vijeica (kur-
bati, vidi kod kurva). ,S ki> su kraji zemajski
lotrovali'. Antou Daliu., uov. test. 2, 198b. apoc.
17, 2. (na strani kod ,lotrovali' stoji ,kiirbali'.
D. Dani<;i6).
KURVATI SE, kurvani se, impf. quaestiim
corporis facere; scortaiu. — Od xvii vijeka.
a. u iizemti smislu, ziojeti kao kurva, biti
kurva. Jao onoj koja se pode kurvati po zli dili
z djavlom. I. An6ic, vrat. 51. Kurvala si se.
D. Danici6, jezek. IG, IG.
b. zivjeti kao kurvar, biti kuruar. — Izmedti
rjeinika u Vukomi (,hureii' ,scortor'). Da smo so
dali na stvari svitovne i potnemo so kurvat
svijotom. S. Margitic, fala. 224.
KURVENDA, /. lupanar; meretrix.
ii. u prvome znaienii, u Bjelostjencevu rjec-
nikii : ,ganea, ganoum'. — isporedi kurveata.
b. u drugome znaienu. I potroSi s kurven-
daini. V. Dosen 121b.
KURVENTA, /. u Stulicevu rje.cniku: ,prosti-
bulum' iz Uabdeiicevn u kojeinu je znacene: ,ga-
nea, ganeum'. — isporedi kurvenda, a.
KUKVETINA, /. auym. kurva. — Radi oblika
kurbetina vidi kod kurva. — Od xvii vijeka (vidi
kod h)). a) s -v-. — Izmeda rjccnika u Stulicevu
(,3cortum') i u Vukovu (augm. v. kurva). Ovakom
[ubavju }ube se i kurvetine. J. Filipovid 3, 205b.
Dakle si ti bila nikakva kurvetina, bludnioa i
male dobra zenska glava. M. Dobretic 442. Cerka
ti jo kurvetina. Nar. pjes. krasic. 1, 139. —
b) s -b-. — Izmedii rjeinika a Belinu (,bagascia,
puttaua abietta e sfacciata' ,scortuiu' 124b) j )(
VoUigijinu (,puttanaccia, sgualdrina' ,garstige
huro'). Gdi je zena kurbetina, mora biti muz ro-
gina. P. Vitezovic, ovit. 149. Kurbetina .me-
retrix'. D. Nemani6, cak. kroat. stud. iftg. 53.
KURVICA, /. dem. kurva. — U Belinu rjei-
nika: ,m6retric6tta' ,meretricula' 483"; u Bjelo-
stjenievu : ,meretrioula' ; u Stulicevu : ,meretri-
cula, scortillum'; u VoUigijinu: ,puttanina, put-
tanella' ,eine kleine hure'; u Vukovu: dim. v.
kurva (u Srijemu kurvica).
KURVK', m. kurvin sin, kopilan; nije svagda
pogrdna rijei kad se home Hi o kome kaze u
prenesenoine smislu. — isporedi 2. kopilan, b, i
2. kopile, b. — I'ostnje od kurva nastarkom io
kao i druga patronimiika imena od supstantiva
na a (muskijeh i zenskijeh). — Iladi oblika kur-
bic (kod c) vidi kod kurva. — Od xvi vijeka
(vidi e), a izmedu rjeinika u Vukovu (1. .der
hurensohn' ,spuriu3'. — 2. ,ein tiichtiger kerl'
,n6bulo'. of. kopile).
a. u ovijem primjerima maze biti pogrdna
rijei, premda se i u nima moze misliti na zna-
iene kod b. Sve ti, bane, juba poharala sa kur-
vicem Dukom Hercegovcem. Nar. pjes. vuk. 2,
175. Mene ho6e sirotiha kleti : ,Gle kurvica
Krajevica Marka ! oni su mu dvuri izgoreli, a
ovi mu pusti ostanuli !' 2, 369. Stan', kurvi6u,
Grci6u Manojlo! lasno j' s decom mejdan dije-
liti, no pricokaj deli Eadivoja. 3, 30. O kur-
vi6u, Doko Petrovicu, de si danas? nide to no
bilo! 4, 310.
b. u ovijem se primjerima istiie znacene kao
kod c, ali opet prema ieladetu Ho je mrsko, te
moze biti ujedno i pogrda. Kog t' je zao, ne §a}i
ga onde, jer je kurvid Vatrica Stjepaue, hoce
onde mlogi ostanuti. Nar. pjes. vuk. 3, 90. Amau,
paso! vidi ni zuluma od kurviia majstora Ma-
nojla. evo danas tri godine dana kako se je
kurvic odmetnuo hajdukovat gore po planina.
3, 323. E)e im uije s mirom prolaziti . . . od
kurvi6a Kostres-harambase. 3, 32^-^.
c. rijei nije pogrdna nego znaii Hi lukavo
Hi junacko, svakako vnjano, momie. Lijepo ga
je kurvi6 poslusajo. Nar. pjes. bog. 324. Vesto
kurvid nilangija bese. Nar. pjes. vuk. 3, 427. — •
S -b-. Od kurbida od Sena Ivaua prosi kdorce
duzda mnotackoga. Nar. pjes. istr. 1, G3
d. u ovome primjeru moze biti da se kaze
uz neko zafene. Bro, kurvidu, Jurisidu Janko !
nedu tebe pare ni dinara. Nar. pjes. vuk. 2, 320.
— jamacno je tako u uvotne primjeru gdje se ne
kaze 0 covjeku nego o gradu: Stade igrat zmija
Lastavicu (kona), koliko je nega raz|utila, u Pri-
zrenu istrla kaldrmu i Prizrena redom pokva-
rila, bas se kurvid pograditi nede za punijeh
dvanaest godina. Nar. jijos. vuk. 2, 58.
e. u naj starijim primjerima stoji vokativ
jednine kao usklik, i nije u osobitoj svezi s co-
vjekom s kojijem se govori. u prvome se primjeru
istice radost i divlene, a ii drugome nasuprot
zalost. Imamo njeke oce koji nas paze, kud gle-
damo, kud liodimo, gdje sjedimu i sto ijemo . . .
Ah kurvidu, da se judi bez otaca radaju, dobro
bi ti nam mladijem bilo! M. Drzid 27G. Ah
kurvidu, kao ja ostavih kjude od magazina onomu
vragu ! 340.
KURVIN, adj. koji pripada kurvi. — Radi
oblika kurbin vidi kod kurva. — Tzmedu rjei-
nika u Stulicevu (,ad meretricem spectans').
(f) s -V-. Udinidu uda kurvina. I. Volikanovic,
uput. 1, 351. Niko nede redi: ,Ja sam kurvin
sin'. Nar. posl. vuk. 220. Ne nosi u dom Go-
spoda Boga svojega ni po kakom zavjetu jdate
kurvine ni cijene od p.sa. D. Danicid, 5mojs.
23, 18. — u psovkama. Joste ti kada sli^ali da
se zval kapfe)tan Peru§id nevernfiyk ali se zval
kurvin sin? Mon. croat. 182. (1501). Kurvine
bestije ! N. Najeskovid 1,261. 287. Kurvine de-
zerte, putane smrdede! 1,290. Kurvine hlapine !
M. Drzic 32. Kurvina starca sto se umije dobro
akomodat ! 315. Mi so bogme svi osvetismo od
ovoga kurvina muza. 396. Kao kurvin mu2
lagal je. Starine. 11, 143. (oko 1G79~8k). —
radi ovakovijch primjera vidi kurvid. Al' mu
baba odgovara: ,Pocekaj me, kurvin sine!' Nar.
pjes. vuk. 1, 350. Kad sam bio mlado momde,
djevojke me bracom zvase, . . . stare babe: ,Majkin
sine'; a kada se ja ozenih, . . . djevojke me vra-
gom zovu, stare babe: , Kurvin sine'. 1, 510.
Kurvin sine, crni arapiue! Nar. pjes. petr. 2, 641.
Ono ti je kurvino kopile, a na ime od Seiia Ta-
dija. Nar. pjes. vuk. 3, 158. Hajd' otolo, kur-
vino kopile ! Ti Ii si so care udinio, da ti drziS
careve haine ? 3, 352. Obazre se Kuna Hasan-aga,
kad sagloda nejakog Matiju: ,Bog pomogo, kur-
vino kopile!' Govori mu nejaki Matija: ,Be cujes
Ii, Kuno Hasan-ago? Ja nijesam kurvino kopile,
meni se zna (zna se meni?) i otac i majka'. Voli
nemu Kuna Hasan-aga: ,Sja5i, more, da pijemo
vino'. 3, 387 — 388. — h) s'-b-. Kurbine je srida
cudi: stare bizi, mlade uudi. P. Vitezovic, ovit.
102. „
KURVINGBAD, m. zidine staroga grada u
Srhiji u okrugu niskome. M. D. Milidevid, kra).
srb. 3, 16. Po naj novijem 03vet}eiiu g. Ruvarca
stari grad Koprijan nije uista drugo nego onaj
dauasni Kurvingrad. 16. — Od Kopren Hi Ko-
prijan (vidi) narod je po puikoj etimologiji na-
iinio danahie ime sto se yomine od xvm vijeka.
Dojdiismo u Nis na uziau i paki (8 — osmi —
konak) na Bugarsku Moravu pod Kurvin grad.
Glasuik. 31, 297. (1704). — Kao eufemizam pa
KURVINGRAD
2. KUS, h.
I s toga Sto se misH na ugarskoga krala Matiju
Korvina postao je drugi ohlik Korvingrad. Spram
Korvingrada. Eat. 53.
KURVINSKI, adj. koji pripada kurvama. —
Od xviii viji'ka, a iimedu rjeinika u Bjelostjen-
Icou (,moretricius'. 2. kurvinski gospodar ,!ono'.
3. kurvinski stan, sramotiia viilica, otito bludisio,
burdolnica .lupanar') gdjc se naj prije iiahodi,
u Jamhrehcevu (kiirvinska hi?,a ,ganoa' ild.), u
Stiiliievu (v. kurvski is Habdeliceva). Srete ga
zena u odijeUi kurvinskom i lukava srca. D.
Dnnifcii, priC. 7, 10.
KIIRViS, m. kurvar. — U Bjelostjencevu rjei-
niku (vidi kod kurvar), u JamhreHcevu (,scor-
tator'), II Voltigijinu (v. kurvar).
KURVIStE, n. aamo u StuUcevu rjcinikic v.
kurvariste.
KURVITI, kurvim. impf. samo u StuUcevu
rjeiniku : moretricari, scortari, meretricem agoro'
s dodatkom da se nalazi u insca Lastrica sto je
vrlo sumtlivo.
KURVOVATI, kurvujem, impf. u Belinu rjei-
niku: ,essere mcretrice' ,fao6ro meretricium' 482b;
u StuUcevu: v. kurviti; u VoUigijinu: v. kurva-
riti. — U enacenu kao kod kurvati se, b u je-
dnoga pisca cakavca xvi vijeka (s -b-: kurbo-
vati, vidi kod kurva). Ki su s nu kurbovali.
Anton Dalm., nov. telt. 2, 200. apoc. 18, 9. —
Na istoj strani u istome znacenii stoji sa se:
Kra)i zemajski su se s nu kurbovali. apoc. 18, 3.
KIJRVSKI, adj. samo u StuUcevu rjecniku:
jineretricius', gdje ima i adv. kurvski ,meretricie'.
KIJEVSTVO, n. samo u StuUcevu rjecniku :
V. kurvarene.
KTJRZAP, m. Rhinolophus forrum aequinum
Keys. etBlas., vrsta sUjepoga mi.ia (lismisa, \Hka)
u kojega je na nosu kao potkova. u Klenovniku.
D. Hire.
1. KUS, kusa, adj. hcz rcpa, kojemu je rep
odrezan iU otkinut. — -u- stoji mj. negdasnega
<■),. — Akc. kaki je u gen. sing. m. kusa, taki je
u svijem oblicima nominalne dekUnacije, osim
nom. (i ace. sing. m. kns, ako je jednak s nomi-
nativom) kfis; kaki je «« ovome taki je u svijem
obUcima slozene dekUnacije: kusi, kiisa, kuso, kii-
soga itd. — S gornijem je znacenem rijec pra-
slavenska (.konsi,), isporedi stslov. kast, ces. kusj'',
j)o/. k(;sy. — MisUm da hi jo§ starije znacene
moglo biti sire: okrnen, osakacen, pokracen, a da
bi ovo postalo od jos starijegn : odgrizen. ako je
take, ista je osnova kao kod 2. kus i 1. kusati
(Miklosic to ne priznaje). — Izmcda rjeinika u
StuUcevu (,mancante, o mozzo di coda o di ma-
nico' ,mutilu3'), i u Vukovu : ,gestutzt' ,cauda
truncata' [cf. kundast, kusast].
a. u znaccnu kao sto je sprijeda kazano.
Kuse smo jo5 blavore gledali. M. V6trani6 1, 235.
Od mala sela kusa je i jalovica. S. Budmani
423''. Odgovara kusi poto. Nar. pjes. vuk. 1,
511. Kuso prase pokraj ogiia pase. Nar. pjes.
mag. 1863. 65. Uzjaho bih kusu bodeviju. Nar.
pjes. horm. 2, 394. I 6or-Musu na alatu kusu.
2, 587. Ima ih ka' i kusijoh pasa. (Mnogo —
all kusijeh pasa nema tako mnogo!) Nar. posl
vuk. 103. Kus pijevac pile do vijeka. 164.
\>. u prencsenome smisUi, nesavrsen, nepotpun.
Ako je i kusa munara, na lioj je OiSid mujezin.
Nar. blag. mehm. bog kapet. 12. I tako ovo
pismo osta ovako kuso, ovako bez zavrSetka !
M. D. Milidevid, modudnev. 187.
C. kod nekijeh mjesnijeh imena u Srbiji moie-
biti sa znaienem kao kod b.
o) Kusa Jaruga, mjesto u okrugu bioyrad-
skome. Livada u Kusoj Jarugi. Sr. nov. 1873.
826.
b) Kusa KruSka, mjesto u okrugu biograd-
skome. Livada kod Kuse KruSke. Sr. nov. 1871.
592.
c) Kusi Do, mjesto u okrugu poiarevai-
kome. Niva u Kusom Dolu. Sr. nov. 1«68. 472.
(I) Kusi Potok, mjesto u okrugu : aa) alek-
sinackome. Livada u Kusom Potoku. Sr. nov.
1863. 450. — bb) biogradskome. Olasnik. 19, 181.
— cc) cuprijskome. Zomja u Kusom Potoku, Sr.
nov. 1874. 14. — d(l) kruievaikome. Vinograd
u Kusom Potoku. IHTI. iHfi. — ve) valevskome.
Niva u Kusom Potoku. 1S74. 426. — ff) vidi u
Daniiicevu rjeiniku: Kusyj Potoki., selu jo Po-
tof.cu kojo ear Lazar dade Ravanici ijla meda
,na Kusj Potokb'. S(r). l(et). 1847. 4, 53. (13sl).
2. KUS, m. offa, bolus, naj starije je znaiene:
sto se jednom odgrize, jio tome znaii ito i za-
logaj. — -u- stoji mj. negdainega a. — MisUm
da se akcenat ne mijena, aU vidi naj prvi pri-
mjer kod c. — Eijec je praslavenska, isporedi
stslov. kijsi>, rus. Kyci>, ies. kus, ^jo^. kqs; ima i
lit. kijsnis u istome znacenx, i Miklosic misli da
bi moglo postati od korijena lit. glagola kandu,
grizem, preko kond-ST>. — Izmedu rjeinika u Vran-
iicevu (,offa; frustum; fragmentum'; kus zemjo
,tractus'), u Mikalinu (kus, komad, kako ti kruha
al' mesa il' ine take stvari , frustum, frustulum,
crustum, fragmentum' ; kus drva ,segmentum,
segmen'; kus soli ,grumus'), u Belinu (,baccone,
morso' , bolus' 143''; ,pezzo, come di carne, pane
e simile' .frustum' 559'' ; ,porzione, parte' .portio'
574''; kus kruha ,tozzo, frusto di pane' ,panis
fragmentum' 737b), u Bjelostjencevu (kus, zalogaj
,fragmen. frustum, fragmentum'; kus kruha, komad,
falat, paradik kruha , frustum panis'; kus dreva
,segmen, segmentum'), u .Jambrcsieevu (,frustum'),
u StuUcevu (,frustum, frustulum, fragmen, bu-
oella'), u Voltigijinu (,boccone, pezzo' ,bissen').
a. u znaienu sprijeda kazanome.
a) u pravome smislu. Oble jiduci kusi...
Starino. 23, 145. (1496). A ti zrlce sladokusi,
oplasnuce ti trbusi; kad se kusa budes hvatat,
kus od tebe bude skakat. M. Marulid 309. Prjes-
naci6 ti nosira, bogme sad dozvah Pribisavu, a
ti ga ne okusi vragut (ne vragu t', kako je Uam-
pano, vidi vragut) kus. M. Drzii 135. Ako i ja
ne okusim kus od toga bokuna. 339. I dobrijom
se kusom covjek udavi. (D). Kus mucan proz-
drijet, ali probavit. (D). Lud je kusan kus tko
pusti, a pohvajon uzmo u usti. (D). Poslov. danic.
Nece da okusi jedan kus mesa. V. M. Gufietic
108. Da neie kad kus tebi u griu nepomicno
prisjesti. A. Kalic 51.
b) u prencsenome smislu, moze znaciti jelo
uopie, hranu (obiino s nekom ironijom misli se
na slatko, iigodno jelo). 0 kusu govore, zasto
kus drze raj. S. MenBetic 336. Gdi bjese slatki
kus clovjeka hranica svakoga bilja bus i bistra
vodica. M. Vetranii 1, 8. Takoder svrh svoga
priporit cijeno kus. 1, 141. Kus i ogiiic starce
uzdrzi. M. Drzii 221. .To§ lijek drugi: nogo i
ruke cudnovatom masti oblagah, s koje poduijeh
mnoge muke, nu se kusom tad pomagah silom,
jer se ne mogase josti ni spat od bolesti. S. Bo-
ba)6vic 213—214. Kus sladak crvi plodi. (D).
Poslov. danic. Dobre kuse ki tu kiha rob ucinen
svoga griha. J. Kavaiiiu 416b. Sladak kus ,boc-
cone buono, cio6 gustoso' ,gulae irritamentum'.
A. d. Bella, rjecn. 143b.
b. frustum, fragmentum, segmentum, u Si-
remu smislu, isto sto komad.
2. KUS, b, a).
823
2. KUS,
a) kumad kakva jela ski se ne prngtita u
jedan put (u kojemu je primjeru teiko razliko-
vati od a), isporedi komad. a, c) i b. Skupite ca
je ostalo kusof, da ne poginu. Beriiardin 52.
Anton Dalm,, nov. test. 139t>. joann. 6, 12. Velik
kus kruha. Korizm. 8l>. Kus hljeba zeleii. M.
Vetranic 1, 223. Daj, dopus' da pocnem daj jesti
tvojega Uljeba kus. N. Dimitrovic 91. Boje j'
kus iimit kruha i vina zban. P. Zoranic .51b.
Kad bi joj donio prosjak kuse kruha. B. Kasi6,
per. 124. Da bi jaki kus al' komad, a ne mrva
kruha bila. J. Kavanin 400^'. Mu6no je malahnu
pogafiu na vele kusa dijeliti. (Z). Poslov. dani6.
— Dase nemu kus ribe pe6ene. N. Ranina 126*.
luc. 24, 42. — I doni ne mala kus ponaceta prem
s kruhom kaSkavala. P. Hektorovii 16.
h) uopce, vidi komad, a, a). Kada jedna
stvar razbije se na velike kusi. Narucn. 49b.
Vidls nikoga ssifiena na kuse. Korizm. TG^*. Toj
me 6e zvjerenje zlosrdo na kuse razmakuut. M.
Vetrani6 1, 93. Gdi ce (ovcti) na kuse vukovi
razdrpit. 1, 435. I mene zle zviri na kuse tr-
gale pri neg' se satiri tim igda pohvale ! M.
DrXic 9.5. Bijoh toli pun zalosti i straba, da srce
ne da mi pogledat za nega ne vidit na kuso raz-
bijena. D. Zlataric 73>i-. Gdi kopja bodezna svud
lete u kusi. D. Barakovii, vil. 79. Tad slomi
u kusi list duba zelena. 133. Ter da me do
mrve u kusi razdere. 290. Pojde kip u kusi,
kosti se razbise, ide dub gdi dusi ostali ki zgrise.
294. Kim (macem) misli u kusi tilo nam pro-
suti. jar. 109. Ne vidiSe na nem rane, nego
sabju u tri kuse. drag. 376. Kupu, ka se tudije
na male razmrvi kuse. F. Glaviiiic, cvit. 77*).
Vitozi na kuse zmrvivSi. 133*. Ter mu vas na
kuse razbihu kalez. 266^1. Justin na kuse. Staler
na mrve rasifjeni bihu. 226b. pH su ga (hrti
zeca) u kuse drobne razmaknuli. I. T. Mriiavio,
osm. 155. Nemila neka gusa na me izriga svoju
zloiu i ucini me u sto kusa. G. Palmotic 1, 317.
U dva kusa stit rascijepi. P. Kanaveli6, iv, 1!S3.
Druzi uzlaze i penu se (na mir) za izmjenu pr-
vijem dati, nu u kusijeh vradaju se na tie ravno
strmovrati. 240. Paka ga rasice na kusove i
one kusovo ostav}ase po putu. P. Posilovic, ovijet.
72. Djavli kleti nih ce u kuse svih razneti. A.
Vitajic, ist. 184b. Brata ubi i isijoce ua kusove.
K. Magarovi6 38. Ljepos rajske ruse ki raz-
cinkah svu na kuse. J. Kavanin 51*. I sve im
plavi sbi u kuse ((largan). 229b. Zrcalo razbi-
veno kad je u kuso. 354*. fiuvajte, na kusove
da ih ne razdru vuci i love. 378b. Kolo raSoi-
niti i i-azbiti ga u sto kusa. A. d. Bella, razgov.
94. Da se tilo moje od pomamnib noprijateja
jutim bicovaiiem na kuse razkine. A. Kanizli6,
uzroci. 100. Da mu opadaSe okolo tila meso na
kuse. Blago turl. 2, 23. Dvize ga s zemle i
podri noz za ucinit ga u kuse. 2, 68. ZuaS, u
Moreli mati mahnita da je za pogostit Vinfieuca
svoje malahno dijete ubila, rasjekla, polovicu
ispokia, polovicu svarila, ali zuas i VinfSenco da
je kuse skupio, svako k svomu sastavio, zivo
dijete povratio. A. Kalic 550. Sikira malo da
ni proSla na sto kusi. Nar. prip. mikul. 54. me-
tafuricki. Sve mi se na kuse srdacce raspada.
M. Vetrani6 2, 210. Zasvo jer joj od bolesti
srce u kuse raskida se. P. Kanavelii 147. Cije-
pa§e u sto kusa srce moni. 230. — Oda svega
blaga i slave poni sobom kus postave. M. Ma-
rulic 316. Jednim kusom vrice pokrise ga.
Transit. 35. Kus novoga platna. Anton Dalm.,
nov. test. 1, 12. Odleti tvrdoga kamika kus. F.
Glavinid, cvit. 184*. Jer ako sad trusi, morsko
uzplihanje, stinja pukli kusi, sunca pomrcanje...
1. T. MrnaviA, ist. 187. I no/, vazam jeduom
rukom dnige ruke kus odsi^e. A. Vita|ic, ostaii.
57. Nosa mu odbi kus nemilo. J. Kavanin 91b.
Oboreni gora kusi. 557b. Srdita uakas (lav)
buduci mu zahitila zubima stegno, otolo jedan
golem kus mesa ooijepi. I. Dordio, ben. 169.
Odrizivavu mu kus mesa. M. Pavisic 42. U suu
vidi andela, tkoji zavukavsi mu ruku u utrobu,
izvadi i odbaci kus mesa uzganoga. Blago turl.
2, 163. Kus karte u kojoj je pisano nihovo ime
krsdeno. Ant. Kadcic 138. metaforicki. Primi,
Aleksandre, srceni i dragi kus srca moga, primi
jediuorojenu kcer moju. Aleks. jag. star. 3, 274.
0 mocima. Andrijeve kus misice. 3. Kavanin
316a. Kus kosu|6 Iiiatija. 323b. Ezekijela kus
profete. 324*.
c) vidi komad, d. Da stavimo kada bi pop
podvigal ostiju i pokazala se prilika diteta ili
kus mesa, ca ima u6initi tada? Naru6n. 4^b.
Bih u utrobi jedan kus mesa. A. Vitajii, ist.
498. Bihu uaSli 1 kus leda. Korizm. 22*. Kus
sam kala grumeuoga. J. Kavanin 403b. Tlaci
se i kra], ko kus gliba, kad ne sijeva iz dna
greba. 30b. Naglo dazjei grad ledeni i zerave
kusi ogileni. A. Vitajic, ist. 51b. Jabucat gvozden
kus (lumbarda) iz gnizda ogiiena izleti kako trus.
D. Barakovic, vil. lO.S.
d) u prenesenome smislii, stoji u znacenu:
naj mam dio, Hi vrlu malo. — isporedi mrva.
aa) do kusa^nact; da naj manega dijeln, dakle:
sve. Sve stado zla niraka vazraijese (sic, raz-
nijese?) do kusa (vuci). M. Vetranic 2, 310. Neka
mi na voju vukovo sva stada do kusa poko}u.
M. Drzic 425. Vas proklet do kusa. D. Ba.ra-
kovii, jar. 101. — bh) u negativnoj recenici
znaci: nimalo. Odkle li je kupjen (maker), do
sada nije gore prije bio istupjon : ne vaja jedan
kus, istecen jur je vas. M. Vetranic 2, 239. Ni
ces mu viditi igdiro tuj kusa. I. T. MrnaviA,
osm. 143. — (ii ovijem primjcrima treba citati
vragut, a ne vragu t' kako je Hanipano, vidi
vragut). Kamo seV os! os! os! nije ga vragut
kus; da bi ga ubio ko5! N. Na)oskovic 1, ISO.
Ona ti pak ukrop ni kase ne kusa, ni s I'livo
uosi snop vraguta ni ,kusa'. 1, 184. Maja me
ne uscuje vragut kus. M. Drzii 107.
e) kao dio (itn inoze i ne hiti materijalno
odijejen od ostaluga), isporedi komad, c, f, g. I
drugu (rihu) tuj vadri bo|e nego miiaSe, kojoj
se pri sadri kus repa vijaso. P. llektorovic 48.
— Da bi srdce moje od dva kusa bilo, svakomu
bim dala svoju polovicu. Nar. pjos. istr. 2, 25.
— Jedan kus vinograda. Mon. crnat. 74. (1450).
Jedan kus zemje. 136. (1489). Dali smo jedan
kus sinokoie. 277. (1576) Tko ore kus zemje.
M. Pavlinovic, rad. 162. Obajdoh dobar kus
utocne glavice. D. Barakovid, vil. 331. — Pe-
daled dobar kus, dvi mije po dva krat. 38. —
Od lita i od negovih kusov. M. Alberti xiv.
Dobar kus vrimena sta onako gol. Michelangelo.
36.
f) vidi komad, e (o novcu). Zatim sedma
(sibila) knige slozi . . . ; to kriposno neje vo6e
doni k oholom Tarkvinu, a za redi sfu mu cinu
za to kiiige sto god hoce, kusi zlata pita trista,
da jib nede mane dati. J. Armolusid 31 — 32.
c. t* osobitome znacenu, greda, balvan, trup
(komad drva?), vidi i u Mika(inu i ii Sjelostjen-
cevu rjecniku. Kus, kusa, balvan od koga se reia
daske. u Gorairju. plur. kusovi. V. Arsenijevid.
,Kus' znaci sto i balvan, ili trupac. ,Esi li ti ove
ore koliko kusa navezaf J. Bogdanovic. — -^-f^/^.
biti da amo pripada I ovaj primjer: I nacini
2. KUS, c. 8
Mikulu joilnosa kusa jarbolac. Nar. pjos. istr.
U, 8.
«1. j>?. kusovi i< jednome primjcni naiega vrc-
mena kao da znadi ito i debelo moso, tanka ko3t.
Oiiot ora6 Ji^ne oSi'iem vola u kusove a iSno i
toiaka u debolo maso. S. ^ubisa, pri6. 145.
3. KUS (moda), m. vidi i.. sat. — Moze biti
da je ista rijei sto 2. kus, i da je ovo znaiene
postttlo od 2. kus, a, alt nije sasma jasno. — U
pisaca Dubroviana od xvii vijeka, a izmedu rjei-
nika u Belinu (kus meda ,favo di inolo' ,favu3
mollitus' 30G'') t u Voltifjijinit (,favo' ,honigseim'
2)0 s^roj prilici iz Belina). Slobodo, pogledaj na
niene odizgar, i ovi kus meda litjej priinit za
ding dar. I. Gundulid 177. Sat, kus meda ,favo'.
1. Dordift, salt. .507. PrinijeSe mu . . . kus moda.
S. Rosa 169l>. Tegnu s prutom u kus meda. A.
Kali6 297. Zasto pCole kuso grado? 572. — Ovi
primjeri jamacno ne pripadaju amo neyo pod
2. kus, a, a): Ter ga (krancic) vina od godiSta
iiapun' i stav' u A kus medan. S. I3oba)evi6 209.
Vrto so oko naj visocijoh ponora gdje vide kus
medeni. D. BaSio 29. Qorjet u ognu vjekuvjefi-
norau za jedan kus medeni. 30.
4. KUS, m. top. — Zabilezio neki Dubrovdanin
M N'ovome Pazaru xvin vijeka. Kus ,cannone'. S.
Budmani 418l>. — il/oie se pomisliti da je ista
rijec sto i 2. kus, i da je postalo od znacena kod
2. kus, b, f) (vidi komad, e), isporedi franc.
piece; i zbifa i u ieskome jeziku kus znaci top,
i tako se tumaci, alt za viene ostaje jcdnako
iudnovato, da se u ieskome i u nascmu jeziku
uzela has rijei kus za ovo isto znaiene koje nije
staro.
5. KUS, m. djelo kojijem se grize (odgrize, za-
grize, ugrize). — Od iste osnove od koje je i 2.
kus. — U dva pisca xviii vijeka. Jabuke na-
udjive kusom u smrt upade (covik). F. Lastric,
test. 42b. 149a. Ali jodan kus (Adamov) sam
protiva zapovijedi Boiijoj sve je to smrsio i uni-
stio. A. Kalic 59.
6. KUS, m. djelo kojijem se kusd, kusdne. —
U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu
(,das essen mit vollem loffel'). Ako se kusom ne
nakusa, jezikom so ne naliza. Nar. posl. vuk. 7.
7. KUS, m. sapor, gustus,. osobito osjeiane sto
jelo uzrokuje u uslima, iim se moze razlikovati
jedno jelo od drugoga. — isporedi okus, ukus.
— Postane nije kao kod 2. kus, vidi kusiti. —
Od XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (n. p.
izjede sve u meden kus ,gesohmack' ,gustus').
a. u pravome znaienu. Jer mi se jid niki i
cemer prem spusti, ki ciui, kus gorki da reste
sred usti. H. Lucii (gdje?). U ruci mu kupica
dvojnica sladkoga kusa. M. Katan6i6 75. I samo
vino i pivo nije nista drugo nego voda pomije-
sana s drugim stvarima, te tako dobila kus i
boju. Vuk, priprava. 9. Kus joj (mani) bijase
kao kus od novoga ula. D. Danicic, 4mojs. 11,
8. Moze li sluga tvoj kusom razlikovati sto 6e
jesti i sto CO piti? 2sam. 19, 35. Za to mu osta
kus liegov. jer. 48, 11. Nekakve bijele vodice
(rakijej, ili zutkasto, ili nokakve trece na oblik
mrke a na kus ne uraijom ti pripovidjet. M.
Vodopic, tuzn. jel. dubrovn. 1868. 199.
b. u prenescnome smislu, sensus, elegantia,
dusevno osjecane kojijem sudimo, jeli sto lijepo
ili nije. Esteticka prosvjota gdje se mnogo go-
vori o kusu. Vuk, priprava. 170.
8. KUS, hi. cibi appetentia, zeja (umjerena, ne
glad) za jelom. — Ne znam jeli ista rijei Mo
a. kus ili 7. kus. — [J nase vrijeme, a izmedu
4 kusa6anin
rjeinika ti Stuliievu (.appetito' ,edoiidi cupiditas' ;
nojmam kusa, odbio mi se kus ,cibo3 fastidio,
satietas cibi me tenet'). Kus, nagon za jolom :
,Nisam kusa 6uja u sebi od boXida'. ,Kad bonik
odbijo kus, dospio jo'. M. Pavlinovic.
KUSA, /. kuso, kusasto zensko iivinie. — Od
xviii vijeka.
a. kuika. — U Bjelostjenievu rjeiniku kod
cucka gdje znaii kucku uopie.
b. kokos. — U Vukovu rjeiniku : kusa kokos
,gestutzte henne' ,gallina cauda truncata'. [cf.
kunda]. Kusa, ime kokosi. F. Kurelac, dom. iiv.
53.
e. ime kravi. F. Kurelac, dom. 2iv. 24.
d. koza. Bastaja, Daruvar. D. Hire.
c. ime ovci. F. Kurelac, dom. iiv. 32. Kusa,
ovca. Bastaj, Daruvar, Bruvno. D. Hire.
f. ime svini. F. Kurelac, dom. ziv. 41. Kusa,
sviiia. Bosna. 1). Hire.
g. u prenesenome smislu, gajiv naziv za oma-
lenu zonu, osobojno ako joj je jo§ i sukAa kratka.
,Udao se Petrova kusa'. J. Bogdanovid.
1. KUSAC, kiisca, m. dem. 2. kus. — Od xv
vijeka (vidi naj zadni primjer), a izmedu rjei-
nika u Mikajinu (kusac, grunac ,frustulum'), u
Belinu {,pezz^tto, pezzo piccolo' ,frustulum' 5.59'';
kusac kruha ,tozzetto, pezzo picciolo di pane'
,panis frustulum' 737b), u Stuliievti (,frustulum,
frustum, fragmeu, bucella'), « Voltigijinu (,boc-
concino' ,bissclien'). Prnesi mi, mo)u te, i kusac
krugca u ruci tvojej. Zadar. lekc. 46. 3reg. 17,
11. Kada na malahte kusce raskrusi se. Narudn.
2*. Razsiko§e ga na kusce. P. Vitezovid, kron.
209. V kusce su me podilili. u Jacke. 222. —
U ovijem primjerima o moeima (u drugome i u
trecemu treba popraviti s na s) : Drze Franciskari
poltovana kusca ova : dilak zglobe mao Lovrine,
diuske i glave Krstinine. J. Kavanin 323'>. KuSca
lupaj muceniko (!) i Grgura i Serija, i od gnata
njekoliko Eusebija i Klarija. 318b. U Omisu
ima svetih svojih kusaca Censorina i Marine.
324». — Vidi 2. kus, c. Da na nih maline i na
stupu i na pilu svaki dlovik da je vojan i Slo-
bodan kusce voziti i sukno nositi. Mon. croat.
116—117. (1478).
2. KUSAC, kusca, m. covjek sto kusa. — U
poslovici nasega vremena, a izmedu rjecnika u
Vukovu (koji kusa, cf. drobac). Ubi drobac kusca
(vidi kod drobac, 1).
3. KUSAC, kiisca, m. kuso, kusasto (musko)
zivince. — Od xvii vijeka.
a. uopie. — U Slikafinu rjeiniku: kusac,
bez repa ,sine cauda', i u Stuliievu: ,cauda mu-
tilus'.
b. kon. Opet vide do dva konanika, na dva
kusca, a obadva vranca. Nar. pjes. horm. 1, 288.
Koni kusci, golokraci Turci. 2, 589.
c. ime psu. F. Kurelac, dom. ziv. 45.
d. vidi crnokrug. Kusac, Vipera ammodytos.
Q-. Kolombatovic, pesci. 28.
4. KUSAC, Kusca, m. ime selu u Hrvatskoj u
zupaniji liikokrbavskoj. Razdije]. 33.
KUSAC, kusada, m. isporedi 3. kusac, d. Kusafi
,Anguis fragilis'. Grradac kod Pozege. Kusac ,Vi-
pora ammodytes'. Gradac kod PoXege. D. Hire.
1. KUSACA, /. mjesno ime^ u Srbiji. a) mjesto
ic okrugu kragujevaikome. Niva u Kusaci. Sr.
nov. 1872. _ 941. — b) mjesto u okrugu pozare-
vaikome. Niva u Kusaci. Sr. nov. 1865. 20.
2. KUSACA,/. gjiva (Sablar, Golak). B. Sulek,
im. 187.
KUSACaNIN, m. iovjek iz Kusatka (vidi Ku-
kusaCanin
1. KUSAT
sadak). — Mnoiina: Kusafcani. — U na^e vrijcmc.
Pisato g. Vujioi Vulicevidu za Kusatoano. Dje-
lovod. prot. 51.
KUSACe,/. pi. ime dvjenia zaseocima u Bosni:
u okrugii sarajevskomc. Statist. bo?;n. 20; i u
okrii(/u I'uzle Done. 97.
KUSACIC, m. jirezime. — xiv vijeka. Smilt
Kusacicb. Dec. hris. 12. 83.
KUSACKO BRDO, n. ime mjcstu it Srbiji u
okruijti crnorijeckome. Vinograd u Brdu Kusac-
kom. Sr. nov. 1875. 781.
KUSAt!, m. ime vrelu u Pociteju. ,T. Bogda-
novii.
KUSACA, /. vrst tikve (Dauilo). B. Sulok,
im. 187.
KUSADACKI, adj. koji pripada selii Kiisatku.
Kusadafika (opstina). K. .Tovaiiovid 150. — Ku-
sadacka Brana, ime mjcstu u okrugtt smedcrev-
skome. Zabrau kod Brane Kusadaftke. Sr. nov.
1867. 487.
KUSADAK, Kusatka, m. ime mjestima ii Sr-
biji. a) selo u okrugu smederevskome. K. Jova-
iiovic 150. — b) mjcstu u okrugu kragujevac-
kome. Zabran u Kusatku. Sr. nov. 1872. 321.
KUSAJA, /. mjesHO ime.
a. selo u Urcatskoj m zupaniji modruSko-
rijeikoj. Eazdijo|. 59.
b. nijesto u Srbiji u okrugu kragujcvnckome.
Niva u Kiisaji. Sr. nov. 1869. 424.
KUSAJICA, /., ime mjcstu u Srbiji u okrugu
smederevskome. Niva u Kusajici. Sr. nov. 1S71.
409.
1. KUSAK, kuska, m. dem. 2. kus. — Od xvm
vijeka, a izmedu rjecnika u Belinu (.bocconcello,
bocconcino, boceone picciolo' ,bucella' liS^) i u
Stulicevu (V. kusac s dodatkom da se nalazi u
I\[ikalinu sto nije istina). Ako ustedi§ krajak ali
kusak, SV6 ti vrada, sve odmo6e. A. Kalic 232.
2. KUSAK, m., injesno ime.
a. vidi u Daniiicevu rjecniku: Kusakb, solu
je Kamijevcu isla meda ,na vrbSinu zde Budova
Kusaka'. M(on. serb). 199. (Sr. letop. 1847.) 4,
.52. (1381). i selu je Vojnicima isla moda ,na
obrbhb Kusaka'. 4, 52. (13H1).
b. mjesto u Srbiji u okrugu crnorijeckome.
Niva u Kusaku. Sr. nov. 1-S75. 300.
KUSAKOVIC, m. prezime. — U na§e vrijeme.
Prodao svoju kucu Laza Abramovio Danku Ku-
sakovicu za grosa 310. Glasnik. ir, 1, 26. (1808).
KUSALAG, kiisaoca, m. covjek sto kilsii. — U
Stulicevu rjecniku: kusalao i grijeskom kusaoc,
V. kusavac.
KUSALIOA, /. zensko cefade sto kiis<i. — U
Stulicevu rjeiniku: v. kusavica.
1. KUSALO, m. covjek (naj cesie musko dijete)
Ho (mnogo) knsa. u sali. — U nase vrijeme u
Dubrovniku. ,Ala moj kusalo! jesi li se nakusoV
P. Budmani.
2. KUSALO, m. vidi kusalac. — (/ Belinu
rjeiniku : ,balbo, scilinguato' .balbus' 125''i, i u
Stulicevu: v. kusavac, » u nase vrijeme u Du-
brovniku. P. Budmani. — S istijcm akcentom ima
i prezime u Dubrovniku. P. Budmani.
3. KUSALO, m. prezime. — U nase vrijeme.
Bukan Kusalo. Nar. pjes. petr. 1, 356 (medu
predbrojnicima). — iVe znam, kako je akc., ispo-
redi kod 2. kusalo.
4. KUSALO, n. u Vukovu rjeiniku: u kasiko
ono 5to se me6e u usta ,der voniere theil des
loifels' ipars cochlearis quae ori admovetur' (s pri-
mjerom.) Kusalom ga zakusuje, a drskom mu
oci vadi. (Kad so ko pokazujo da je kome pri-
jato), a misli mu i radi o zlu). Nar. posl. vuk.
164. — U ovome primjeru moze biti da znaci sto
i kiisaAo, isporedi grizalo: Ako sto ne bi u ku-
salo, ne bi u grizalo. (U Crnoj Gori. gledaj : Ako
se ne nakusasmo, ne nagrebosmo so). Nar. posl.
vuk. 9.
KUSA^j, m. kus kon. — U Vukovu rjecniku:
,gestutztos pferd' ,equu3 cauda curtata'.
1. KUSAN, kusna, adj. u kojcga je (jela) ugodan
kus (vidi 6. kus). — U nase vrijeme. Meso je u
Boci osobito kusno. S. ^jubisa, prip. 7. — Moze
biti da ovaj primjer pripada amo, ali je vcca
prilika da treba citati kuzne (Iciiiga je I'rlo zlo
stampana): Rugajte se takim ponukanjim. pogr-
dite kusno mame. A. d. Bella, razgov. 15.
2. KUSAN, m. ime kusu (kusastu) zivinietu.
— U nase vrijeme.
a. ime maiku. F. Kurolac, dom. ziv. 50.
b. ime ovnu. Bastaja, Daruvar. 1). Hire.
e. ime prascu. Bastaja, Daruvar. D. Hire.
d. ime psu. F. Kurelac, dom. ziv. 45.
KUSANA, ,/. ime mjestu u Srbiji u okrugu
vajevskome. Niva u Kusani. Sr. nov. 1863. 514.
KUSANIC, in. prezime. — xvi vijeka. Jurko
Kusani6. Mon. croat. 338. (1585).
KUSANOV.'iC, Kusanovoa, m. (kajkavski) Ku-
sanovec, ime selu u Ifrvatskoj u zupaniji bjelo-
varskokrizevackoj. Razdije). 118.
KUSANOVA SIKAEA, /. ime sumi. Okesinac
kod Voj. Kriza. D. Hire.
KUSANA, /. inte mjestu u Srbiji u okrugu
biogradskome. Zomja u Kusani. Sr. nov. 1875.
42.
1. KUSANE, n. djclo kojijem se kilsd. — Sta-
riji je oblik kusanje. — U Belinu rjecniku: ku-
sanje ,il mangiare col cucchiaro' 458b ; u Stuli-
cevu; u Vukovu.
2. KUSANE, n. djelo kojijem se kiisd (vidi 3.
ku.sati). — Stariji je oblik kusanje. — U Belinu
rjeiniku: kusanje ,balbezza o balbutimento' .bal-
buties' 125*, i u Stulicevu.
KUS.'i.NICA, /. imn mjestu u Srbiji u okrugu
biogradskome. Livada u Kusanici. Sr. nov. 1875.
685. — isporedi Kusana prema iemu moze biti
deminutiv.
KUSAEA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
kragujevackome. Niva u Kusari. Sr. nov. 1872.
374.
KUSARICA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
smederevskome. Niva u Kusarici. Sr. nov. 1874.
67.
KUSAROVlil, m. pi. ime selu u Crnoj Gori
u Bjdopavlicima. Glasnik. 40, 20.
KUSAST, adj. vidi 1. kus. — U Bjelostjen-
ievu rjecniku: ,d6caudatus, sine cauda'. v. kur-
tast; ti Stulicevu: v. kus; u Vukovu: ,gestutzt'
, cauda truucata'. cf. kus.
1. KUSAT, adj. kusast (o psu). — Na jednome
mjestu xvm vijeka. Rep od krave i krmace on
(caus u svatima) za kalpak svoj zatace, pak i
trecu kitu stefte, rep od kuce Da od strazno
caus strane kitu takvu nosit stane, s tim bi
barom bio di6an, da jo pasjem jatu slican, to
psi kad bi pirovali, za causa nog bi zvali, . . .
kan' da b' bio pasjeg roda, il' da b' bili svi kusati
za negovu sricu svati. V. Dosen 161'' — 162^.
2. KUSAT
kusinCina
2. KUSAT, in. muski nadimak. — U naie vri-
jnw: Jankn Kusata. Olasuik. ii, 1, 32. (IHOH).
KUsAtaK, kusiltka, m. ito kitao. — U Va-
kovu rjeinikii: ,dor stiiiniuel' .truncus'. [of. bati6J.
1. KUSATI, kusfim, im)>f. piinom se lazicom
.alayati, i iiopre naglo jesti, tako da sc kod toga
neka buka iajc. — Akc. kaki je u inf. taki je u
prncs. 3 jjI. kusajii, u aor. kusah, ii ger. praes.
kusajfi6i, n ger. praet. kusavSi, ti part, praet. ad.
kusao; it ostalijcin je oblicima unaki kaki je u
praes. 1 sing. — Ako -u- .ftoji mj. negdasnega ;},
tad je rijcc praslaocnska sa snacei'iem gristi (ispo-
rcdi stsluv. kasati, rus. icycarb, ccS. komati, poj.
kasa6. vidi i 2. kus) te se m nasemu jesiku pro-
mijenilo znaietie; ali moie biti da je od korijena
od kojega i 1. kusiti. — Od xvi vljeka, a izincdii
rjecnika » Mikajina (,comeciere coehleari'), n Be-
linu (,manj;iar col cuochiaro' ,cocieare aliquid
comedoro' 43sb)| « Si((^'cV{i«(,coohlearooomeder6'),
« VoUigijinu (,vorare, maugiucare' ,fresson'), u
VukovH (,Ta\t vollorn loffol ossea' ,cochlGar plo-
nnm ori admoveo'). Al' co kol orlovi gladnili
vozau stati, jatrii ka se novi ki mu de kusati
(u prencstnome smislu, o zivotinama). H. Lucid
28H — 289. Bitve i salato naberi i svari tor kusa'.
N. Uimitrovid lO.S. Oaa ti pak^ukrop iii ka.^o
no kiisa. N. Na)eskovi6 1, 184. Cim protio srka
i kasa (bogati). J. Kavaiiin 24^. N"u s* gledajto
kako sladko ije i kusa. B. Zuzeri 21(3. Kusa,
zdero, suske ti-a.se. V. DoSeu 1.581". Vrlo razva-
renu bar kmaj. J. Vladmirovic 12. Pak kopa
kupusa kog u zimi i u litu kusa. J. S. Kejkovid
298. Jedan drobi a drugi kusa. Nar. posl. vuk.
111. Ko panadu (u Dabrocnikn se govori pa-
natu) costo kusa, obraz mu je kako rusa. (U Du-
brovniku). 151. Ne zua onaj koji kusa nego
onaj koji drobi. 109. Kako udrobis onako ces
i kusati. 127. Ako je ruzno gledat, lijepo je
kusat. Nar. bl. mehm. beg kapet. 13. Oni srcu
pod cadorim kahve i kusaju na obrok pilave.
Osvotn. 3, 17. Uok je corba na astalu treba jo
malo kusati. Srp. zora, god. 1, svez. C, str. 124.
Kusati, kiselo mlijoko zlicom jesti u okolici Sa-
mobora. F. Hofele.
2. KUSATI, kiisam, impf. ncjednako strici, cu-
2)ati. — U nase vrijeme, a izmectu rjecnika u
Stiilicevii (v. iskusati). Kilsati, strici neravno. V
naso vrijemo u Stonu: ,Zasto si pustio da to
kusa, kad no zna stridiV" M. Milas.
3. KUSATI, ki'isara, inqjf. blaeso ore esse, ncm.
lispelu, n govoru ne izgovarati dohro slova s i z,
nego kao novogri. 9 i (F Hi engl. tU u thin i
that. — U Belinu rjeinikii: ,balbettare o balbu-
tire, scilinguaro, tart.agliaro' ,balbutio' 12.5'', i ii
StuUceva (,balbutiro'). — In nase vrijein-', ii Du-
brovnikii (gdje se kaze suskati kad se ona slova
izgovaraju kan six a tepati kao t i d). P. Bud-
mani. — Vidi i kusav.
KUSAV, adj. koji kiisa (vidi 3. kusati). — Od
XVII vijeka, n, izmedii rjecnika u Vranciceou
(,blae3us'), « Belinu (,balbo, scilinguato' ,vir bal-
bus' 125'''), u Stuliceim (,balbutiens, balbus'). Moj-
sije bjoi5e kusav i tepav. M. Uivkovid, uauk. 431.
1. KUSAVAC, kusavca, in. covjek sto kusa (oidi
1. kusati). — vidi kod lizavac. — U Vukovii
rjecnika: vide kusac. cf. lizavac.
2. KUSAVAC, kiisavca, m. kusav iovjek. — U
Belinu rjecniku: ,balbo, scilinguato' ,balbu3' 125a;
i u Sttiliccvu uz kusav.
KUSAVCAC, kusavfica, wi. u Stulicevu rjec-
niku uz kusavfiid. — nepouzdano.
KUSAVCiC, m. dtm. 2. kusavac. — U Stuli-
icvu rjeihiiku: ,iiomiihiI balbutiens'.
uzdano.
slabo po-
KUS.A.VICA, /. kasavo zensko ce\ade. — Sumo
u Stitliievit rjecniku uz kusav.
KUSE^J, m. livada u Zaovinama izmedu Za-
po|a i BojiJta; proko Ae ide suha oranica. ^.
Stojanovid.
KUSEN, w». iine mjestu u Srbiji u okrugu kra-
gujevaikomc. I^iva u Kusenu. Sr. nov. 1871. 434.
KUSETATl, kusedem, impf. maua u jeziku kod
ouih sto ne mogu da bistro izgovore slovo ,s'. —
isporedi 3. kusati. — Na Bradu. A. Ostojid.
KUSICA, /. ovako se zovu neke ptice i jedna
riba, pii svoj prilici s toga Sto su kasasta repa.
a. pticc
a) Ardoa garzetta. Sloviuac. 1880. 8I'>.
b) Ardea ralloidos Scop. Kosid tvrdi da
joj jo imo .kusiea'. S. Brusiua, ptioo hrv.-srp.
(nastavak). 107''.
c) kusiea mala, Galliuula pymaea. Slo-
viuac. 1S80. 32a.
b nckakca riba. Kusiea (rek bi da noma sa-
vrson rep). L. Zore, rib. ark. 10, 338.
1. KUSIG, »i. dem. 2. kus. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (kusid, falatec
,fru3tulum, frustilum') gdje se naj prijc nahodi,
i u Stulicevu (v. kusac iz Bjelostjenieva). Za ovi
raozo sluziti svaki kusid platna. M. Dragidovid
17li. Daj ti meni jedan kusid od tvoje kosujo.
Jacko. 143.
2. KUSIC, Hi. prczime. T. Kovadovid, bosn. 33.
3. KUSIC, m. mjesno ime. — isporedi Kusidi.
a. manastir. — Prije nasega vremena. Kusidb
(monastir). S. Novakovid, pom. 136.
b. selo u Banatu. Sem. prav. 1878. ul.
KUSICI, m. pi. ime selu u Srbiji it aknigu
pozarevackome. K. Jovanovid 140.
KUSICSKI, adj. koji pripada selu Kusicima.
Kusidska (opstina). It. Jovanovid 140.
KUSIDA, /. ime vodi. — U nase vrijeme, a
izmedu rjecnika ii Vukova (,flu3s an der gronze
gegon MoQtonogro' ,fluvii nomeu'). Urugi ih jo
k jnak sustigao kod Kuside studene vodico u
lijopim kusidskim lukama kod bijela mosta ku-
sidskoga. Nar. pjos. vuk. 4, 2G.
KUSIDSKI, adj. koji pripada vodi Kusidi. —
Izmedu rjecnika u Vukovu (,von Kusida') s pri-
mjcrom: Hvatise se krajem kusidskijem. (Ogled,
sr. 115). — vidi i Kusida.
KUSIJA, m. vidi kusov. — U naie vrijeme.
Kusija, ime kusastom psu. Ima pasa i osim ku-
sije. u Liici. V. Arsenijevid. — U Dubrovniku
kao muski nadimak Hi prezime. P. Budmani.
KUSIJAK, Hi. ;i»ie mjestu u Srbiji u okrugu
kragujeoackome. Niva u Kusijaku. Sr. nov. 1875.
72.
KUSIJEVAC, Kusijevca, lii. (kajkavski) Kusi-
jovec, ime selu u Hrvatskoj u zapaniji bjelo-
varsko-krizevackoj. Razdije]. 117.
KUSILAC, kusiooa, Hi. it jednoga pisca xvm
vijeka znaci sto i 2. kus. — U ovome je znacenu
rijei posve nepouzdana, i pisana jejamacno samo
radi slika. A Pankracija pak prstioci u crkvi su
Blaza tvoga, njeki liega i kusioci, da to cuva
zla svakoga. J. Kavaiiin 316*. Jest i iiiha sveta
oca prst (,prist') u srobru Dominika, pole kotar(?)
kusioca druzijeh svetih mudenika. 323*. A pri-
kriju pladne oci strane svite kusioci. 417*.
KUSINCiNA, /. osa. — Vala da je po pra-
slavenskome znacenu glayola 1. kusati. — U nase
KU8INCINA
S27
KUSOlJlE,
vrijcme u Istri. Kusinc'ina ,ves])a'. D. Neinauic,
cak kroat. stud, iftsg. 59.
KUSINA, /. line mjestu u Srbiji u okriigu bio-
yraiUkome. Livada u Kusiiii. Sr. nov. isiil. 778.
KUSIEIC, m. prezime. — xvii vijcka. Iliji Ku-
sii'icu. Starine. 10, 20.
KUSITE^, m. V Stulicevu ijeiniku: v. isku-
sitc] s dudatkom da je rijec riiska.
1. KUSITI, kiisim, impf. vidi kusati. — Nije
srodno s 2. kus, jer je -u- bilo i u praslavcnsko
duha, isporedi stslov. kusiti, (ras. ncK-yciiTb, ces.
zktisiti), pol. kusic, pa i lit. kusyti, kusti. —
0-inooa je kus uzeta iz germanskoga jezika, ispo-
redi got. kiusan, anglosaks. ceosan, engl. choose,
stviiem. chiosan, srctiem. kiesen; korijen je indo-
cvropski gus (u slavenskijem hi jezicima od s;
postalo z), isporedi snskrt. gus, rado jesti, uzi-
vati, (jrc. ytv(<T)(u, lat. ijustus, gustare. — Samo
II pisaca xvi i xvii vijeka (jcdan put xviii, i tu
u osohitome smishi), alt se nalazi cesto slozeiio
s prijedlozima, vidi osobito okiisiti; izmeda rjec-
nika It Stulicevu: ,gustar(?, degustare' ; ,dcgustare,
libare, delibare' s dudatkom da se nalwdi H ^)(sca
Lastriia (sto nece biti istina) ; ,probare, exporiri'
.s dodalkom da se nalazi u Menictica.
a. aktivno. — za uze i starije znacene nema
priinjera, nego je gotovo u svjema kao kod ku-
sati, 1, b. -Eto prom (ja) cokaju taku stvar da
kusim. §. Mericetic 100. Ova ja sve kusili, jeda
bih slobodaa. 17a. Voce taj ne kusi, ni prasaj
u iiaprid. 248. Namoj mnit tkogndi da mone
jur nesan ovoj red dovodi, za6 kusih stvar ovu.
297. ]^uven blud ako je tko kusil. 298. Da
biras i kusis §to je zalos i tuga. M. Vetranii
1, 96. Ja toj sam kusih i dobro poznaju. 2, 315.
To li neces ovi nacin drzat, kusit, ni iskati,
drago zdravje za imati, a ti drugo ovo ucin'...
Jor JG kusan ovi nacin ozdraviti taku nemod,
koji kusit i ti ako 6, da to stf>gno sumiia, no
cin' . . . Ako ti je taj nevoja usi glulio udinila,
kusit malo ovaj dila budi btjonjo i tva voja. M.
Pelogrinovid 200. Jos da bih ia liotil izriti po-
redom, ne bi mi nigda bil' vjerovna moja cos,
ku jesam tuj kusil. D. Ranina 111''. Ma jodan
nov nacin od tuge nosvrsni, kojo sam padu ja,
a drugi ih kusil ni'. 119^. Nu du prvo kusit
jedan (lijek), koji zorom vidjeh u sni. S. Boba-
]evid '217. I tko zla ne kusi dobra ne poznaje.
D. Barakovic, vil. 44. — V ovome hi primjcru moglo
biti znacene kao kod kusati, 1, b, c) : Nu ako
mo tko pita, kada de toj biti, skoncanjo od svita
kad li S6 zgoditi, nitkor me ne kusi, ner inisal
privrati, za6 ni ja ni druzi ne mogu toj znati.
M. Vetranid 1, 295. — Nejasno je znacene u
ovome primjeru: jeli isto sto predasne? Hi znaii
gristi (prema 1. kusati)?: Tim u nasom razsr-
djenju mod zauzdat jazik pusti, da u svojem go-
voreuju ne probada i ne kusi. J. Kavaniu 350'.
b. sa se, pasivno. Nu mana vik liuda vidi so
i dini svakqja zled tuda, koja se kusil' ni. D.
Ranina 126''.
2. KUSITI, knsim, pf. (Hi impf.?) u Vukovu
rjecniku : pf. ,don scliwanz stutzen' ,oaudam
trunco'. — Sva je prilika da pf. u Vukovu rjec-
niku stoji grijcskom, jer vafa da je kusiti iiii-
perfektivni glagol prema iskiisiti, okusiti (kao sto
je dodao F. Ivekooic u svome rjecniku). — Zna-
iene je: ciniti da sto (zivince, objekat) hude kuso,
sjeci mil (objektu) rep.
KUSJACA, /. mjesno ime u Srhiji. a) iiijesto
u okrugu kragujevaikome. Niva u Kusjaci. Sr.
nov. 1868. _ 384. — b) mjesto u okrugu pozare-
vackome. Niva u Kusjaci. Sr. nov. ls6.j. 435.
KUSJAK, m. mjesHO ime u Srbiji. a) mjesto
u okrugu biogradskomc. Glasnik. 19, 181. —
b) mjesto u okrugu krajinskome; zovc se i Ko-
sjak (nema u ooome rjecniku). M. D. Milidevid,
srb. 979. — c) u okrugu smederevsko)itc. Niva u
Kusjaku. Sr. nov. 1870. 586.
KUSJAN, H^., ime mjestu u Srbiji u okrugu
knezevackonie. Niva u Kusjauu Sr. nov. 1872.
645.
KUSKUN, m. tur. qusqun, podrepina. — ispo-
redi kuskune. — TJ nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovu. Da padnu kuskuni s neba, Vu-
jasu bi se o vratu objesili. Nar. posl. vuk. 54.
KUSKUNE, /. 2il- u Vukovu rjecniku uz kuskun.
KUSS.UR, m. vidi kuskun. — U Stulicevu
rjecniku: ,cigna, posolino con cui la sella s' ao-
comoda alia coda del cavallo' ,postilena, cingu-
lum' s dodatkom da se nahodi u pisca Lastriia,
sto vaja da nije istina. — liijec je nepoiizdana,
jer je jamacno zlo napisao sam Stulli.
KUSNICE, /. pi. zatoor (mjesto), itznica. —
Nejasno postane. — U na.ic vrijeme u Iirvatskome
Zagorju. Imaju starjesino nokakav rest (narod
zove i kusnice, svinac) gdjo su zatvarali. V. Bo-
gi§id, zborn. 572.
KUSNUCE, n. djelo kojijem se kusne (I'idi 1.
kusnuti). — U Stulicevu rjeiniku: kusnutje ,gu-
status'.
1. KUSNUTI, kusnera, pf. vidi okusiti (impf.:
kuSati). — U Belinu rjecniku: ,assaggiare, assa-
porare, gustare' , gusto' 109!'; ,assaggiare leggier-
mento' ,prirais labiis gustaro' 109I'; u Stulicevu:
,primis labiis gustare' ; u Voltigijinu : kusnuti,
kusam ,assaggiare, assaporaro' ,koston'. Nije o
liem kusnut i pesekat, nogo ga jo zojno cekat.
J. Kavanin 491''.
2. KUSNUTI, kusnRm, pf. zaloziti se punom la-
zicom. — Kao perfektivni glagol prema 1. ku-
sati. — U tiaSe vrijeme, a izmedu rjccnika u Vu-
kovu (,einen voUon lotTol zum munde tragen'
, cochlear plenum in os ingero'). Ondalo kusni,
ondale srkni, dok sve ostavi prazno. Nar. prip.
vuk.- 273. Kako dervis prvi put zahvati i kusne . . .
Vuk, odg. na lazi i opad. 13. Kusnuo sam iz
lonca iz koga se prejova. M. D. Milidevid, zim.
vod. 219.
KUSO, m. ime kusastijem domacijem zivoti-
nama.
a. ime viacku. V. Kurelac, dom. ziv. 50.
b. ime prascit. F. Kurelac, dom. ziv. 41.
KIFSOMACA, /. vidi gusomada. — isporedi
kusumaca. — xv vijeka. Kusomaca, (Capsella)
bursa pastoris Much, (u mletadkome rukopisu),
V. Gusomada, Rusoraaca. B. Sulek, im. 187.
1. KUSOlirA, m. ime kusastijem domacijem zi-
votinama (naj ce.§ce volu). — U nase vrijeme.
a. tme volu. — Izmedu rjecnika u Vukovu
(kus vo ,der stutzochs' ,bo3 cauda truncata').
Kurjak barnu izeo a kusoiiu naklao. Nar. pjes.
vuk. 1, 511. Da kusonu puste pod i>last (nara-
stao bi mu rep). Nar. posl. vuk. 51.
b. ime ovnu. Bastaja, Daruvar. D. Hire.
C. ime 2>su. D. Trsteiiak.
2. KUSONA, m. vidi 2. kusac. — U poslovici
nasega vremena. Ne zna kusoiia sto cini dro-
bona (nema te rijeci u ovome rjecniku). Bos. vila.
1891. 80.
KUSOInTE, /. pi. mjesno ime.
•A. u Bosni dva sela u okrugu Tazle Done :
Kusone pravoslavne i Kusoiie turske. Statist,
bosn. 94.
KUSONE, b.
KUSTIUUCE
h. II iSliivuniji. a) selo « zujii >iiji polcihoj.
Kaz<lije|. 128. — hj dva sila : Kusoi'ie doAo i
Kiisoi'ie goriio, i piista: Kusoiio gorhe u zitpa-
niji virovitiikoj. 13'J.
KUSONIN, adj. koji j)ripad<i kusoni (vidi 1.
kusoi'ia). — U Vukovtt rjecnikii: ,do3 stufczoohsoa'
,bovis Cauda truncata'.
1. KUSOREP, adj. u kojr.ga nije cio (u kojega
je kiis) rep. — ()d xvii vijeka, a izmedu rjti-
nika ii licliiiii (,chi ha la coda mozza' ,mutiluiu
haboiiM caudam' 197''), M BJclostjencevu (knaorop,
kusoropec, kusoropica ,mutilam camiam habens'.
V. kusast), u Stuliiei'ii (uz kusorepac). MinoSan,
grda6, star, kusorop, {jlavorog, na vrati (od pakla)
jost vratar. D. Barakovift, vil. 304.
2. KUSOREP, m. dugi skuti na odijdu, ispo-
redi 2. kuda, a, d). — U Voltigijinn rjedniku:
kusorop, kusorepac ,coda, strascico di voste'
,schleppe, schweif eines kleides'. — nije dosta
pousdano.
KUSOEEPA, /. kusoiepa kobila. — U narod-
noj pjesmi nasega vreincna. Sam uteoe od Du-
naja bane na kobili kusorepi svojoj. Hrv. nar.
pjos. 1, 4:i3.
1. KUSOREP.AC, kus6repca, m. kusorepo miisko
zicince. — U Belinii rjecnika: ,chi ha la coda
mozza' ,mutilam habens caudam' 197b ; u Bjelo-
stjencevu: (kajkavskij kusorepec kod kusorep; u
Stulicecu : ,animal praocisae, dimidiatae, mutilae
caudao'.
2. KUSOREPAC, kus6rGpca, m. (u} (bi(kaj. —
Ista je rijec ito 1. kusorepac ti prenesenome
smislu. — (J Stuliccvu rjecnika: kusorepac, trava
,lolium', i otale ti B. Hulek, im. 187.
3. KUSOREPAC, kusorepca, m. vidi 2. kuso-
rep. — U Voltigijinn rjecniku uz kusorep. —
slabn pouzdano kau i kusorep.
KUSOREPAST, adj. vidi 1. kusorep.— U je-
dnoga pisca nasega vremena. Puh kusorepasti
(veliki pojski ini§ kratka repa). S. ^ublSa, pric.
54.
KUSOEEPICA, /. kusorepo zensko zivince. —
Od xviii vijeka, a izmedu rjecnika u Bjelostjen-
cevu (kod kusorep) gdje se naj prije nahodi. To
se ja domislaju, da ta ,krava kojsava' nije ne-
vinom kusorepicom kakvom. F. Kurelac, dom.
ziv. 29.
KUSOEEPITI, kusorepim, impf. odrezivati (ne
has cio) rep kojoj zivotini (objektu). — Samo u
Stuliccvu rjecniku: v. okusoropiti.
KUSOV, kus6va, m. p)as bez repa (kus). — U
nase vrijemc, a izmedu rjecnika u Vukovu (kus
paa ,der stutzhund' ,caiiis cauda truncata'). Mi
u uas zoverao psa kad nema repa ,kusov' a onoga
sto cijele usi nema ,kudrov', a jias te pas vazda.
Nar. prip. vuk.- 293.
1. KUSOVAC, Kusovca, m. prezime. — U nase
vrijeme u Crnoj Gori. Pop Duro Kusovac. Nar.
pjes. vuk. 5, 531. Pop Joko Kusovac. Magaz.
1868. 72.
2. KUSOVAC, Kusovca, m. mjesno ime u Srbiji.
It) mjesto u okrugu biogradskome. Livada u Ku-
sovcu. Sr. nov. 1874. 40.3. — b) brdo u okrugu
iaianskome. Zabran u Kusovcu brdu. Sr. nov.
1864. 253. — (•) selo u okrugu kragttjevackome.
K. Jovanovid 118.
Kl iSOVICA, /. ko3, ptica. Bosna. D. Hire.
KUSOV^jEV, adj. koji 2»'ipada kusovu. — U
Vukovu rjecniku: ,de3 stutzhundes' ,canis curti'.
KUSRA, /. vidi kusa, g. ,Cuti, kusro! de se ti
smijeS u zeue mijesati!' J. Bogdanovic.
KUSIl.AP, HI. iuio brdu u Velebitu vi§o Pofii-
toja. .T. Bogdanovii.
KUSTAR, Kustra, m. mjesno ime u Srbiji u
okrugu pozarevaikome. Kustar, razvaline od sta-
roga grada u selu Dubravici. M. i). Mili6evi6j
srb. 1030. Livada u Kustru. Sr. nov. 1873. 595.
KUSTLIERNA, /. vidi gustijorna. — Kod
mjesnoga imcna na Braiu xii vijeka. Na Ka-
le(v6) Kusterne. Starino. 18, 20(). (1185 prepis.
12.'j0).
KUSTIJON, /. mlct. oustion, kavga. — xv vi-
jeka. Ki koli bi ucinil ku tatbinu ili kustijon . . .
Stat. kast. 1490. 184.
KUSTOD, m. tal. custode, cuvar, ali samo «
osubitome znaienu: staresina nad fratarskom ku-
stodijom (vidi 1. kustodija, b). — Od xvii vijeka.
Bosne Argentine kustodu doatojnomu. V. Andri-
jasevic, dev. in. Era Potar Bogdan Bak§i6 ku-
stod Bulgarije. P. Bak6i6 vii. Cinili su sn u
provinciji kapituli i obirani mnogi kustodi. No-
rini 53.
1. KUSTODI.JA, /. tal. custodia, iuvane, ali
se u na§emu jeziku nalazi samo u osobitijem zna-
ieiiima.
a. ncHo (kao n. p. orniar, kutija itd.) naii-
neno da se Ho u onome cuva ili hrani. — U je-
dnoga pisca Dubrovcanina xvii vijeka. Misleci
da su tvoje prsl jedna kustodija ali shrana od
prisvetoga sakramenta. I. Drzic 80.
b. u fratara male brace prijedio u kojcmu
ima nekoliko manastira; mani je nego provin-
cija. Kustodija carigracUa i jeruzolimska, i pro-
vincija Albanija i Raguza. I. Ancic, vrat. 174.
Izasle su iz vikarije bosanske kustodije koje
brojim, i ove posli bise uciiiene provincije. No-
rini 23. Isti general ufiini vikarija u samoj
Bosni, jer se mnoge druge kustodije ucinise pro-
vincije. 51. 1757 na 17 juna razdili se iznova
Bosna i Slavonija: Bosna ostado kustodija. 60.
2. KUSTODIJ.-i, m. ime musko. — Ne znam
mu postana. — Na jednome mjestu xiv vijeka.
Popb Kustodija sb tbstemb. .Svetostef. hris. 32.
— U nase vrijeme prezime u Crnoj Gori. Ku-
stodija Marko barjaktare. Nar. pjes. vuk._ 4, 10.
Od Nego§a do dva Kustodije. 4, 19. Od Negosa
Kustodiju Masa. 5, 332.
KUSTOSI.fA, /. ime selu u Hrvatskoj u zu-
paniji zagrebaikoj. RazdijeJ. 90.
KUSTRENA, /. vidi Kostrena (sveta Lucija).
— Na jednome mjestu xv vijeka. Obarito) crikve
svete Lucijo v Kustroni (na dnn strane ima pri-
mjedba izdavaoceva: mjesto ,Kostreni'). Mon.
Croat. 146. (1492).
KUSTUR, m. ime kosi (brdima) u Srbiji.
Glasnik. 43, 283—284. 331.
1. KUSTURA, /. nevajao noz. — Akc. se mi-
jena u gen. pi. kiistiira. — Bijec je rumunska,
ako je rum. custura od cutitura (a ovo bi bito
od cutit, noz); ima i mag. kusztora. — Od .xvii
vijeka, a izmedu rjecnika u Mika^inu (kustura,
nozina ,culter'), m Stulicevu (,vilis culter'), u Vu-
kovu (,schimpfwort fiir ein messer' ,convicium in
cultrum'). A kusturom bradu zastrugao. Nar.
pjes. mag. 1863. 71. Zaprdio nekaku kusturu za
pas. Vuk, rjefin. kod zaprdjeti. Kustura, 1. od-
lomak staroga noza ali britve, cim se nacve 6iste.
2. iiadimak staru nova]alu nozu. M. PavUnovid.
2. KUSTURA, /. guba, rogac, papuca, sjiva
gubava. (u Radevini). \^. Stojanovi6.
KUSTURICE, /. pi. ime selu u Bosni u okrugu
sarajevskome. Statist, bosn. 20.
KUSTURl6
2. KU§AK, b.
KUSTUKIC, ?«. inezime. — Od xvin vijeka.
Toma Kusturid. Norini 84. Od Tome Kusturica.
Glasiiik. II, 1, 15. (1808). Milovan Kusturic. D.
Avramovic 241.
KUSTURINA, /. nitgm. 1. kustura. U ruci mu
kusturina tu|ia. O.^votn. 2, 157. Prebi tursko
gvozdo uprijeko, pado na tie kusturina sama.
3, 139.
KUSTURINO POl^E, n. iine zapnstjelome
mjestu u Bosni u okruija sarajecskome. Statist,
bosn. 27.
KHSUCI, Kusuka, vi. pi. iine zaseoka n Bosni
u okritgu sarajevskome. Statist, bosn. 19.
KtJSULATI SE, kusulam se, pf-(?) u Tiieu
kad pri kupanu hoco da zagi'iuruju jodan dru-
groga silom u voduvele: ,Ajde da se kusulamo'.
Jfi. Stojanovic.
KUSULBAPSKI, adj. vidi 6oselba§ki. — Na
jednome mjestu xvii vijeka. Kasbin i &irvan
projdoh kusulbabski. I. T. Mrnavic, osra. 142.
KUSU^jA, /. fidi u Vukuvu rjecniku: kusa
krava ,die stutzkuh' ,vacca cauda truncata'.
KTISU^IN, adj. koji pripada kusuji. — U Vu-
kovu rjecniku: ,der stutzkuh' ,vaoca6 cauda trun-
cata'.
KUSUMACA, /. hekakva travica koju Judi
jedu. — U nase vrijeme oko Stona (u Osjomu).
,Idem u kusumacu'. M. Milas. — vidi kusomaca.
KUSUR, m. ostatak (od diiga), arap. tur. qu-
sur, manak, mahana, ostatak. — Od xviii vijeka,
a izmedii rjecnika u Vukovu (,der riickstand'
, residuum debiti'. cf. ostatak). ^to ste nami pi-
sali za ono kusura da vami po§|emo. Glasnik.
)i, 3, 91. (1708). I predati carevu miriju, sve
harace, paru bez kusura. Nar. pjos. vuk. 4, 476.
Pa izvadi do tri magarlije, pa ill baci Pangi
Grafeaninu; ,Na de, Pauga, pa kusur isplati §to
sam junak potroSio vina'. Ali fiemu Panga go-
vorio: ,Ne budali, tursko momce mlado! ko godir
jo sa mnom vino pio, taj kusura nikad ni platio,
ne6e§ ni ti, viru ti zadajom'. Nar. pjes. marj.
75. Stan', serdaru, da ti kusur vratim. Nar.
pjes. horm. 2, 467. Kad ce§ mi aga ono kusura
podmiriti? Nar. prip. vrfi. 2115. A medutim co
on za to vremo svo porozo ili kusuro poreza od
roceno sirotiiie pouziraat. u M. D. Milicevii, kra|.
srb. 43. (1835). Do nekoliko dana dacu ti i ostalo
ili , kusur' ili ,re§to'. V. Bogisii, zborn. 467. — ■
U oroine primjeru stoji n prenesenome smislu
(ironicki?) : Prvi bise knez Dohna Brandibur ki
s Svedezi imadise kusur, i za nimi trkao je hilar
kano hitri jedan jaki vitar. I. Zanicic 196. —
Kao ostatak (ono sto je naj zadne) uopce: Iska-
pivsi i kusur od rakije . . . Srp. zora. god. 2,
sv. 7, str. 150.
KUSURATI SE, kusuram se, p/. (s kim), do-
vrsiti racune, isplatiti sto je ko koine duzan. —
Nacineno od kusur. — U nase vrijeme. Ali je
jednom selo Krnevo istuklo svoga kmeta za to
sto mu deonica nije bila dobro zagradona. kraet
se odgovarao na brata, ali se|aci povifiu: ,Ti si
kutni staresina ; ti lezi, pa so posle kusuraj
s bratom'. M. D. Mili6evi6, opSt. 21. Evo ti
Loma, pa se kusuraj s I'lim. pomenik. 3, 305.
KUSURIG, m. prezime. — V nase vrijeme.
Bozo Kusurio. Nar. pjes. petr. 2, 353 (medu
predbrojnici ma) .
KUSURLUK, m. isplacivane duga, racunai'ie (?).
— Nacineno od kusur turskijem nastavkom luk.
— Na jednome mjestu xviii vijeka. Ve6 odstupi
od tog kusurluka. I. ZaniCiA 178.
1. KUS, interj. rijec kojom se kome kaze da
muci, ali s ptreziranem i uvredno. — Od nem.
kusoh (dich), sto se kaie psima da legnu, a ova
je od franc, ik ta) couohe. — U Vukovu rjec-
niku: , kusoh ! (osterr. fiir halt's maul)' ,tace,
canis' s dodatkom da se govori u vojvodstvu.
2. KUS, m. vidi kaduja. — Nepoznata postana.
— (J nase vrijeme, a izmedii rjecnika u Voltigi-
jinu (.salvia' ,salbey'), i u Vukovu: (u Hrvatskoj
oko Porasida) nekakva trava, bijola ili zuta cvi-
jota ,art pflauze' ,herba quaedam'. U Hrvatskoj
je ,kuS' Salvia officinalis. F. Ivekovio, rjecn.
Kii§ .Salvia hortensis'. D. Nemani6, cak. kroat.
stud. 9. Kus, Salvia officinalis L. (Primorje,
Ores). B. Sulok, im. 187. — Kus divji, 1. Salvia
pratensis L. (u Primorju); 2. Salvia officinalis
L. (u Istri). B. §ulek, im. 187.
1. KU§A, m. ili f. kuso zivince.
a. vo. De je bila bez kuse vcidovodnicaV Nar.
posl. u Srbiji. J^. Stojanovii.
b. kusa krmafia. Orahovica, Slatina. 1). Hire.
C. u prenesenome sinislu, nadimak djetetu od
mila. u iuprijskom okrugu u Srbiji. j^. Stoja-
novid.
2. KUSA, /. vidi u Danicieevu rjecniku : u
selu Dabru manastira Kavauico bjeSe ,otb Bra-
niceva na Beranje Kusomb hatarb'. M(on. serb).
199. (1381). mjesto toga u S(r). l(etop). 1847. 4,
51 stoji ,Kutomb'.
KU§AG, kusca, m. po\ubac. — Od nem. kuss.
— Od XVII vijeka, a izmedu rjeinika u Bjelo-
stjenievu (kajkavski kusec, jubac ,osculum, ba-
sium'), u Jamhresicevu (kusec ,osculum'), u Stu-
licevu (grijeikom kusec, v. celov iz Bjelostjen-
ceva). Ku.sc6 primju. P. Vitezovi6, odil. 55.
Dokli oko tve me ustrili, i podaS mi kusac mili.
J. Kavanin 5131>.
KUSA(5, kugdca, m. mirav covjek koji kusa,
ali se u primjerima kaze o vragii. — Akc. kaki
je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim
nom. sing., i voc. : kiisafiu, kiilaSi. ^ Vuk ima
ovu rijec ?« prijevodu novoga zavjeta, i u rjec-
niku : ,der versuchor' ,tentator' (nema u prvome
izdanu), ali u predgovora ,Novoga Zavjeta' (1847)
VII hroji medu rijeii ,kojijeh nije cuo u narodu
da se govore nego ih je sam naiinio'. Pristupi
k nomu (Isusu) ku§a6. Vuk, mat. 4, 3. Da vas
kako no isku§a kusac. pavl. Isol. 3, 5.
KT'SACEV, adj. koji pripada kusacii. S ovom
se molitvom i dijote prima u oglaseno, po torn
idu cetiri zakletve da se odrico lukavstva kusa-
ceva. D. Dani6i6, pisma. I^i4.
1. KU§A.K, kusika, m. vidi trtina. — Fn/a
da postaje od 1. kus. — U nase vrijeme u Hr-
vatskoj, a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (,uro-
pygium'), a u latinskome dijelu : ,uropygium,
quod ultima et angusta spinae pars' naj zadha
hrbtisca kost, ili kusak, ka se u zivade zove
biskup. Kusak, meso iz kojega repno porje po-
rasto. Daruvar. D. Hire.
2. KUSAK, kusaka, m. tur. qusaq, pas, pojas.
— U nase vrijeme.
a. dugo tkane kojijem se pase. Opasal.a tri
comer-kusaka. Nar. pjos. horm. 2, 59 Kusakom
se utegla iemerom, u cemera sve ploce od zlata.
llrv. nar. pjes. 4, 63. Kusak, volika uvijeiia ma-
rama koju upasuju povrh tkanice (u okrugu pi-
rotskome). M. D. Milicovid, kra). srb. 248. , Ku-
sak', obicno ,kusak-6emer', vrsta zonskoga pasa.
u Hrv. nar. pjes. 4, 698. Kusak, sto se inace
zove ,sal'. u Sapeu.
h. u prenesenome smishi, daska ili drugi
•2. KUSAK, b. 8!
komad driHi stojc poprijeko pribijen na tlekoliko
dasaka da ivrsce stoje (n. p. u trpeze), prccanica.
— (/ Viikovu rjciniku: ,das quorholz (z. b. bei
dom tische)' , lignum trans versum'.
litrSAKOVIC, w». prezime. Ima i sud porodica
u Sapca.
KUSALAC, kiiSaoca, m. iovjek .Uo kuSa. —
i^iuiredi kusaf. — U Stulicevu rjeiniku: ,qui ex-
peritur'.
KUSAma, /. u Vukovit rjeiniku: (u Sarajevu
i u ostaliiu varosima po Bosni) ,dio zunftgala,
bei empfanff dos vesirs' ,poinpa coUogiorum'. —
Jamacno je rijei titrska: Miklusic (tiirk. Blein.
nachtrag. 1, 65) kaze da je od qoSmaq, trcati;
D. Popovii pi^e: Kusama, Vuk turaa6i ovu re6
koja se u Bosni 6uje, kao svecan do£ek kod vo-
zira, parada espafska; ona dolazi od tur^koga
,ko.sisma' hodai'ie, trkaiie.
KU!>AN, m. prezime. — U nase vrijeine u Hr-
vatskoj. Schom. zagr. 1875. 228.
KXJSANAG, KuSanca, m. kajkavski Kusaiioo,
ime zaseuku u Hrvatskoj u zapaniji zagrehadkoj.
Enzdij6|. Ii7.
KUSANCI, Kusanaca(?), »». pi. ime mjesta (ii
Meditmurju'/). — xvn vijeka. Mikula knez od
Zriria od divjaka rassicen u Kusancih pri Ca-
kovu Turnu, preminu. P. Vitezovif, kron. 196.
KUSaNE, n. djclo kojijem se kn§a. — Stariji
je oblik ku&inje.
a. vidi kusati, 1, a. — Izmedu, rjecnika u
Mikalinu (kuSaiije, okusenje ,delibatio, degusta-
tio'; kusanje, izgled od vina al' zita .specimen'),
u Belinu (kusanje ,assaggiamento, assaporamento,
il far saggio d' una cosa' .gustatus' 109fi-), u Bje-
lostjenievu (,delibatio, delibutio'), (u Stulicevu: v.
jesa s dodatkom da Je rijei ruska).
u) vidi ku§ati, 1, a, a) i c). u svijem je
primjerima u metaforiekome Hi u prenesenome
smislu. Dostoj se osladiti rajskom sladostim ku-
sanje srca moga. V. AndrijaSovio, dev. 124. Ne-
gore riJGci jesu kuSanja od ueizreoene slatkosti.
M. Radni6 299ii. Mnogo puta dajo Bog kuSanje
od slatkosti unutrne. 423^'. Er pouiznim svak
kusanjem (pricesti) toj viditi mozo u sebi. A.
Vitajic, ostau. 63. §to 'e okusat svo sladosti,
kad kusanje smrt nam nosi? J. Kavanin 3401".
O Jezuse, . . . tva slast inijem nad slastima naj
Te6e se jubit ima: tako krijepi to ku§auje, i ti
miris blazni tako, da to doprijet uzivanje svjet
i .src9 me 'e nejako. A. D. Paoli u I. M. Mattei
371.
h) gustus, gustatus, vidi 1. kusati, a, b).
Grfiilo i slados kusanje razbira. V. Andrijasevid,
put. 345. Po cucenju, po kusanju i vidjenju. J.
Kavanin 465*. Po vidjenu, fiuveiiu, obonanu, ku-
Sai^u i ticaiiu. L. Radii 4. $to s ocima vidimo,
s rukom tioemo, s kusaiiem cutimo. T. Ivauovi6
75.
b. vidi kusati, 1, b. — Izmedu rjecnika ii
FraHCi'ceuM (kusanje ,experientia; specimen; ten-
tamentura'), u Mikalinu (kusanje ,ii6rieulum, ox-
perientia, oxporimontum'), u Belinu (kusanje
,prova, spei-ienza' .experimentum' 593*; ,espe-
rienza' ,oxperientia' 292a; ,prattica, esperienza'
,usus' 5781)), u Bjelostjencevu (,experientia, expe-
rimentum, periculum, tentatio, tentamentum, pro-
batio, specimen'; kusaiie, poufahe ,attentatio'), «
Jambresiicvu (,tentamen'), u SluUccvu (.experien-
tia, experimentum, specimen'), u Vukovu (,das
versuchen' , periculum, exporientia, tentatio').
a) vidi 1. kusati, a, a).
till) tentatio, periculum, djelo kojijem
■) kuSate];jAN
se jedan put kusa sto da se sazna, sto je, kakvo
je. Ako jos ne vjorujoS, Sini druga kuSanja, dokle
ti poznades istinu ovu. B. Kasi6, per. 198. Zna-
dijahu oni i s rudami so vladati i vrljerae u go-
dine po hodu sunca i u mjesoco po hodu mjo-
soca razdijeliti koja stvar potiibujo zrilu pamet,
mloga kusai'ia i vjestino uepriproste. D. K. Bog-
danii 7. Ovi se nafiin na kuSai^e daje prvo. J.
S. Re|kovi6 2^5.
bb) tentatio, vidi kusati, 1, b, a) ec)
ccc). Naj vedo kuSanje lie izvrsne kroposti bi
ustrp(onjo. B. Ka5i6, per. 129.
cc) tentatio, vidi ku§ati, 1, b, a) dd).
I akoprem staviS (Boze) da so ja s napastmi
razlikimi bijem i s protivs6inami, sve ovo na
moju korist narojujes ki tisud' nacini drage iz-
kusujeS u komu kusanju ni to mane lubit tri-
buje, ni maiie, Gospodine, hvalit. A. Goorgiceo,
nasi. 279 — 280. Joli Bog poknSao da dodo te
uzmo sebi narod iz drugoga naroda kuSanem,
znacima i 6udesima...? £). Danifiie, 5moJ3. 4,
84. Nemojte da vam odrveni srco vase kao u
Merivi, kao u dan kuSana u pustiiii. psal. 95, 8.
— Naopastovati jest fiiniti kusane od onoga. J.
Matovii 511. Kad^svrsi davo sve kusane, otide.
Vuk, luk. 4, 13. — Sto razumis za kusanje Bo^e ?
(vidi primjer istoga pisca kod kusati, 1, b, a) dd)).
Blago turl. 2, 83.
(Id) conatus, vidi kusati, 1, b, h). . Ako
bi bio koi uvit ali ogovor do ku§anja ali dogo-
vora ali inoga roka. Stat. po|. ark. 5, 261.
ee) indagatio, investigatio, vidi kusati,
1, b, c). Ovo gledaiie i kusane nejma se ciniti.
Ant. Kadcic 458.
//} experientia, usus, znane sto se do-
biva kusajuci, vidi kusati, 1, b, d). Kusanje li-
karov ocito je (ocituje?) da kolirij bol od ociju
vzima. Narucn. 29'). Kako nas uei svagdane
kusanje. P. Radovcic, nacin. 21. Kad (bogastva)
nista ne pomaiu kripostma voje, uego po ku-
sanju vidimo da cine zabijezonu stetu ... M.
Radnic 82''. Kusanje nas u6i da naj vede oni
koji su jaoi u tijelu jesu slabi i bolesni u duSi.
59''. Kusanje svakdane kaze nam ovo. 302''.
Kusanje mene je naucilo da jo5 krstjani rigaju
suproc dobroti Bozijoj ista proklihaiia. A. d.
Bella, razgov. 150. Prilako jest djavlu zaplest u
svoje mrize tko se negovu prijatolstvu pribliza,
tako da se priritci nahode, da otrosavsi se od
nega k Bogu se povratjaju, kako nam kusanje
6ini poznat. Blago turl. 2, 55. Dali nas svag-
dano kuSane uci da se ritki nahode koji se vra-
daju na ispuiiene takove ispovidi. Ant. Kad£i6
218. (Vjera) ne ima dostojanstvo gdje covje-
canski razlog podaje kusane i poznane. J. Ma-
tovic 214.
ffO) sensus, osjecane, vidi kusati, 1, b,
e). Vidjet demo se malo paka na kusanju ovijeb
muka. B. Zuzori 259.
hit) sentiendi ratio, nacin osjecana (su-
bjektivno prema gg)). 0 privisiil Boze, . . . tako
promini kusanje od srca moga da osven tobe ni-
jednu nikadar ne oduti slast, nijeduu ne [ubi
Ijepotu, nijednu ne iste nopristojnu jubav, . . .
B. Kasic, zrc. 174.
KUSAR, m. ime nijestu u Srbiji u okrugu ja-
godinskome. Livada u Kusaru. Sr. nov. 1875.
374.
KUSATA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
krajinskome. (Rjeiica Jabuca) izvire iz mesta
Prerasta (jedan mi jo prijatef javio da se to
mesto zove ,Kusata'). M. i). Milicevid, srb. 943.
KUSATE^jAN, ku.sate)na, adj. koji (Hi kojega)
KTTSaTE^AN 8J
treba kusati. -^ Sayno u Stulieevu rjecniku: ,ex-
periendus'.
IvtJSATI, kiisam, imj^f. gusfcare, degustaro; ox-
periri, periclitari, tentare, conari. — Akc. se ne
mijei'ia (aor. 2 i 3 sincj. kiisa). — Rijec je slara,
isporedi stslov. i nslov. kusati, buij. pracs. ku§am,
rus. Kyiriarb. — Postaje od 1. kusiti.
1. aktivnn.
a. gustare, degustare, po malo ci'ga (jcla
Hi piva) uzeti u usta, osobito namjeroin da se
zna kakav je kiis (vidi 7. kus). — Ooo je jamacno
starije znacene, ktiko se maze poznati po ruskome
jeziku. — Izmeciu rjecnika u Mika-liiiu (kusati,
ogledati, okusiti , gusto, dogusto, attingo, delibo,
praegusto'; kuSati vino malo po malo ,pitisso';
kusati malo samo usuima ,primoribu.s labris gu-
stare'), u Belinu (.assaggiare, assaporare, gustare'
jgusto' lOU'i), u Bjelostjencevii (kusam, kostam,
okusivam .delibo, praelibo, praegusto, gusto, de-
gusto'), u Jambresiievii (kusam jestvinu ,gusto'),
u StiiliieiHi (kusam kod kusnuti), u Voltitjijinu
(,assaggiare' ,kosteQ'), u Vukovu (ko slu§a, on i
kusa, t. j. daju mu te jedo).
a) u smislu sprijeda kazanome. Hte6
(Eva) da on kusa slabla huda (Adam). J. Ka-
vaiiiu 47b. Na poso stavi ruku i ovo pice pocni
kuSat i na srcke oblazit ga. B. Zuzori 330. Ea-
kiju kusati. P. Bolic, vinodj. 2, 426. — Metafo-
riiki. Kako sada porodena djeca (,dJBvic') raz-
lozno (.razlozni') bez zlobe mlijeko zudite, da u
nem rastete u spasenju; ako ste zato kuSali, jero
sladak jest Gospodin. N. Raiiina 12'J''. potr. 2,
2 — 3. Tko je sladak, kusaj tega! J. Kavanin
.537''. Ah kusajte i pazite, ke cestite slasti jesu.
I. Dordi6, salt. 104. Koja gori jesu kuSajto, a
lie koja su ua zom|i. J. Matovic 62.
b) palato pcrcipere, osjeiati kakav je
kus cega (objekta). Ne bi zivio, voiiao, ticao, ku-
§ao ... J. Kavanin 477*. Ne razpoznajo li uho
rijeci kao sto grlo kusa jolo ? D. Dauicic, jov.
12, 11. — Metafnricki. Nijedan hip nesreina ma
du§a 6emer, jad i nalip gorciji no kusa. D. Ka-
nina WK Oci imam, a slijep grodu, zrak se
obrati u tamnosti, gorim stojeo vas u lodu, a
slas kusam u gorkosti. S. Bobajevii 222. 'Da
neslasti svijoh gorfiina kusahomo. A. Vita|ic,
ostan. .86. Srce ovo bozanstveno puiina je svake
utjehe i sladkoga smireuja: u liu potoni, ali ne
zeli ne slast kusati. I. M. Mattei 24.J.
c) uopie jesti Hi piti, Hi obuje. Da voc
nece ploda ovoga od loznoga kusat vijoku. J.
Kavanin 482a. Da jo Jefrem ubio jim i kravu
i u noj tele i da vise ne budu kusali mlika. M.
A. Rejkovic, sabr. .5!--. Ko slusa, on i kusa.
(Daju mu, te jede). Nar. posl. vuk. 1.56. — Me-
taforii-ki. (Ljepota je) med prislatki, ki tko kusa,
cemer mu se sladak cini I. Gundulid 374. Kruh
ne ku§a izpraznosti. J. Kavanin 386b. Ah! ucini,
kad te knsa, tvoju slatkost da uziva sri6na ovom
hranom dusa. A. Kanizlic, bogo}ubn. 23S. (Dusa)
koja ouu fasu kusa koju Juda. V. Doson SO'*.
b. expei'iri, periclitari, poriculum facero,
ox|)loraro, tentare, conari, u siremii smislii neijo
kod a (ne samo 0 kiisu u ustima). — Izmecta
rjecnika u KrawciceWM (,6x|ieriri; tentare'), n Mi-
kafinic (,experior, periculum facio, probo, tento,
periolitor' ; kusati srecu ,fortunam tentare ot pe-
riclitari'; kusati, stavit se ,audeo, tento'; kusati,
staviti se za isprositi stogod ,aliquid attentare'),
u Belitm (,esperimentar6' ,experior' 292*; ,speri-
mentare' ,experior' G'.lSfi; ,provare, far prova'
,experior' 593*; ,informarsi' ,cognosco' 401''; ku-
§ati stogod , tentare, attentare' ,aliquid attentaro'
728''), M Bjelostjencevii (kusam, ogledain. pro-
t KTJ§ATI, 1, b, a) cc).
bujem , tento, probo, experior, exporimentum fa-
cio, degusto hominem', v. pertento ; kusam ,audeo,
tento, attento'; kusam srecu , probo fortuuam'),
u Jamhresicevii (.probo, tento'), u Stulieevu, (,6x-
periri, periclitari, probare, oxperimontis depre-
hendere, experimento probare'), 11 Voltigijinu
(, tentare, sperimeutare; ardire, osaro' ,versuehei: ;
sich unterstehen'), u Vukovu (,ver3uchen' ,tento'),
« Daniiicevu (, tentare').
ti) vrsiti (jedan put Hi vise ^yuta) na
cemu (ubjektu) kakou radnu s namjerom da se
sazna jeli ono uopce dobro Hi zlo, pravo Hi ne-
pravo, za nesto s^josobno Hi ne. maze se pod-
loznom recenicom izrcci namjcra s kojom se kusa,
vidi n. p. : Nisam ti se bo|om razbolila, vec te
kusam, jesam li ti draga. Bos. prijat. 1, 37.
fiuj uopce. Svaka kusajte, koja dobra
jesu uzdrzite. I. Bandulavic 41'>. paul. Ithoss.
5, 20. Sve kusajuci dobro drzite. Vuk, pavl.
Isol. 5, 20. Nemoj se u napridak tuziti na Bo/je
providjenstvo. Ako nisi bio srican do sada, ti si
kriv. kusaj i vidiies. A. d. Bella, razgov. 13.
Ovo je reii da je (Bog) neviran. kuSajte, kuJajte
i stavidete se da je viran. , Probate me super
hoc'. 30. Kusaj, mozes virovati. F. Lastric,
svet. BK
bb) objekat je sto tjclesno. Ogaii zlato
kusa i gvozdje. B. Kasic, nasi. 22. Pec kusa
sud sudara a vatra od nevoje kuia pravotnoga.
M. Eadnio 339i. — A ako vi kad du§a kom
zledi bolnome vasu svis sadruza, vlk nece za
nu lik ni mao da kusa. D. Ranina 145''. Zla-
menitijeh zvijeri od gore kusah dare ja svakoje.
S. Bobalevio 214. Jednu zeuu veoma oci bojaju
{bolahu) i buduci kusala razlike likarije na-
ravne ... F. Lastrii, ned. 316. — Metaforicki.
Ki ruku na tebi kusati odluci. H. Luclc 274.
Pristupite, da se udrimo i ku§amo vaSu silu. G-.
Palmotic 2, 401.
cc) objekat je .Uo umno, n. p. : ana)
djelo. Svakoga dilo kakvo jest ogaii ce kuSati.
A. Baoid 518. — hbU) licSto dusevno Hi umno
na samome subjektu. V sfijoh ovijeh kusa i ukaza
svoje ustrpjenje. B. Kasid, fran. 8'J. lltjet ku-
sati bezakono tijem zrcalom moje htjone. G. Pal-
motid 2, 228. — Pomiiivo ima prijo kiisat snagu
svoga tijola i srca. S. Rosa 115'>. Sposobnosti
svoje da kusaju. P. Petrovid, gor. vijen. 4. —
ccc) nesto dusevno Hi uopie umno u koga dru-
goga (ne u subjckta). Budud ja dugo kuSal tve
strpjenje. N. Dimitrovid 92. KusavSi sasma sta-
novitost sv. Inaeija ... B. Kasid, in. 50. Da se
usudi Jubi udane kusat viru. G. Palmotid 1, 254.
Ou tvu kripos kusat zeli. 2, 107. Kusat liegovo
ponizenstvo. P. Filipovid 16. Vasu |ubav kusam
jeli istinita. Vuk, pavl. 2kor. 8, 8. Bog je htio
kusati nasu krsdansku strpejivost gladom. S. ^ju-
bisa, prip. 69. — Amo pripada i ovakovi primjer:
Er trojansku mod poznanu nece kroz uov boj
kusati. G-. Palmotid 2, 101. i ovakovi (isporedi
dd)) : Mnozijom tuge das ... da srca nih kusas.
N. Dimitrovid 49. Ter tom hudom nomilosti
hotje (nebo) srce tve kusati za vidjeti, u zalosti
ku do krepos ukazati. I. Gundulid 269—270. —
(lilil) sreca : kusati sredu znaii : raditi na srecu,
raditi nesto sto se ne zna kako ce se poslije svr-
siti. vidi u Belinu rjecniku: kusati srecu ,provar
o toutar la fortuna' ,fortunam experiri' 593''.
Srecu kusase i vu vsakoj igru premagase. Pril.
jag. ark. 9, 122. (1468). Odlucil sam moju sriru
z druzimi kusati. Korizm. 32''. Pojdosmo k N«-
cujmu za kusati sridu. P. lloktorovid 24. Na
poslu vik ne ckui, neg srecu pod' kusaj. N. Di-
mitrovid 10. Oprt drugi i trodi put hoti cosar
KUSaTI, I, b, n; cc).
S32
KUSaTI, 1, b, d).
sriiu kiisati. And. K(i6i6, razg. 38. Hajte brie
vojsku da kupiiuo, s ovfiarima .src6u ila kusamo.
Nar. pjas. vuk. i, "lOS. Poftno da kusa sroiu u
Stapu. Nar. prip. vuk. 121.
<l(l) objekat je icjade. Znana bo [u-
biti jer ga s' kuSal mozeS. M. Marulii 131. Oto
sara te kusao, Radoaave .SivorinCo, bi li mi so
uiuio pri potribl izvrniiti. Nar. pjos. u P. llok-
torovic 21. Ako 6o5 volik broj prijato|a imati,
nialo ill u tvojoj potrebi kiisat liti'. N. Dimi-
trovic 1.5. Drupiara uzdana koga ste kuSali. I.
T. MrnaviA, osm. lit. Ku§aju ga, ima 1' lico od
jakosoi u trpjonju. J. Kavaiiin 3.58^ Mi 6emo
kuSati njso vjoncane jubovcB. Nar. [ijes. raikl.
beitr. 1, 28. Hodi, brato, da kuSamo jubo. Nar.
pjos. u M. A. Kolkovid, sat. 17*. AT neka ga
(ylavara) i sva ku(^a slusa ili tarem pol godine
ku5a, K2». UzdrXati mu sveto odriSene za iiiko
vrimo kuSajuci ga. Ant. Kad6i6 248. Da bi ku-
§ali sebe istijeh. J. Matovid 204. On ne tone
5to je posustao, vece tono to on kusa jubu, hoie
li mu juba vjerna biti. Nar. pjos. vuk. 1, 571.
Hodi, brate, da ku§amo lube, da vidiino, il' je
s moje jubo, il' jo s mojo, il' je, brate, s tvoje.
634. Djovojka rod kusa. Vuk, nar. pjes. 1, 204.
— 6esto u teologiinome jezikii : Bog kusa lude.
Bog kusa svetoga Joba, kakono ti zlato kusaju.
M. Divkovic, nauk. 94''. Pojde Bogu ki ga kusa.
J. Kavanin 385a. Hoti Bog po svakoj podob-
nosti svog slugu na svaki na6in kusati. E. Pavic,
ogl. 346. Kasa vas Gospodin Bog vas, da bi se
oftito ucinilo ... J. Matovio 511. Kakono je
kusao Abrama, Tobiju, Davida. B. Leakovi6,
gov. 72. — (udi kusaju Tioga (kad grijese). Kusat
Boga tad se zgada, kad se govori oli cini stogod
broz pravoga uzroka za isku.sat mogudstvo, mu-
drost, pravdu, milosrdje . . . bozanstveno. Blago
turl. 2, 83. Sta ku§ate Boga? Vuk, djel. ap.
15, 10. Kusase Boga u srcu svom, istuci jela
po voji svojoj. D. Danicic, psal. 78, 18. Na novo
kusase Boga. psal. 78, 41. — vrag kusa (nidi
napastovati), ali s namjernm da. covjek sagrijesi.
Potrebno bi, da bi uaopast kusala tebo. J. Ma-
tovi6 511. Isusa odvode duh u pustii'iu, da ga
davo ku§a. Vuk, mat. 4, 1. Cetrdesot dana ku§a
ga davo. luk. 4, 2. — slicno je i ova (u drugoj
polovici primjera) : On (Hog) ne kusa nikoga,
nogo svakoga kusa nogova slast, koja ga vuco i
mami. Vuk, jak. 1, 13 — 14. i ovaki primjcri u
novome zavjctu: Kusajuci ga iskahu da im po-
kaie znak s neba. Vuk, mat. 16, 1. Sto me ku-
Sate, licemjeri? 22, 18.
ee) zivina. Kupio sam pet jaram volov
i gredem kusati nih. I. Bandulavic 163'J. luc.
14, 19. Drugi odgovara, da jo kupio pot jar-
mova volova, da mu jo potriba ici ni kusat u
jarmu i plugu kako ce orati. F. Lastrii, od' 235.
Ovi bo orao neboski kao i zomajski kusa ptice
i razabiro prave od kopiladi. P. Lastrid, nod. 41.
Izvodo mu zdrala volikoga, kusao ga i kusao
Rado. And. Kacic, razg. 310''.
b) tentare, conari, ztiadene se razlikuje
od predasi'iega u tome sto je objekat djelo koje
suhjekat ne zna hoce li moei izvrsiti, te kusati
znaci: poiiiinti (jedan ili vise puta) djelo s na-
mjerom da se svrsi, ako se moghude, ili dajbudi
da se sazna, moze li se sorsiti.
aa) objekat je u ace. Koko da ni-
kadar ne ku§ah taj dila, ni opoih taku stvar, ni
da mi bi mila. P. Hoktorovid 66. Znadijahu
bogo|ubne ovo zeno da jo tolikim kamonom grob
zavajon koliko ga one odvaiiti no mogadijahu,
ali uzgana jubav usilujo kusati i ona koja su
neuzmozna (,neuzmlozna'). F. Lastri6, nod. 183.
Tada ira re6e ispovidnik: ,Sluzite'8e mojim svi-
tom : u napridak trgujudi nomojte se kloti ni
krivo ni pravo ni lagati . . .' ObotaSe da do to
kuSati za godinu dana. M. iJorifiid, zrc. 130. Ne
znam ja, o6u li pogodit to pismo, kozaru .. .;
al' 6u kusat . . . pismu. M. Katan6i6 46.
bb) djelo se izriie injinilivom. Svoti
Augustin dosed kusa nodohitnu tu viSinu. .T. Ka-
vanin 508'>. Kada, koliko li puta ste ku§ali odo-
liti ovim napastma? F. Lastrid, od' 186. Po-
grdit Boga kusa. V. Doson 6*.
cr) djelo se izriSe podloHnom recenicom
s da. nemam primjera, isporedi kod 3, b, c).
dd) djelo je u podloznoj interogativ-
noj reienici, jer se hoce saznati moze li se vrsiti.
To kusaji moroS li dosognuti, kako jo udii'ieno.
F. Lastrid, tost. bil. 278'>. Vidjo covika gdi e
nasikao drva to slozio u snop, kusa more li no-
siti, il' ne mora. nod. 120. Privoji Saul, i metnu
na lioga (Davida) svoje oruzje, pripasavSi mu
svoj mad. poco David kusati, ode li znati u oruiJju
hoditi. E. Pavid, ogl. 210. — (Oi'aj bi primjer
mogao pripadati i pod c) cc)) Oru2avsi so David
poco kuSati, kako se pod oruzjem vladati ima.
And. Kadid, kor. 163.
ee) nema objekta, jer se razumije po
smislu. Vsuda smo kuSali, nismo mogli posuditi.
Mon. Croat. 216. (1526). Ako bi t' taj vila, raoli
ju, nu kusaj, u nu dopustila. N. Najeskovid 1,
188. Ako se ne bi mogli za tri pune godino
sastat kusaj udi cesto. M. Dobretid 565. — U
ovome primjeru i udio zamjenuje infinitiv: Ja
sam kusa i udio mnogu dicu aritmetiku. M. Zo-
ricid, aritm. jiredg. 11.
e) indagaro, investigare, perscrutari, ex-
plorare, u siremu smislu, ispitivati.
tin) objekat je u ace. i ne znaci ce-
fade. Zatoj svak kusaj besjedu i zori i dobro
svak slusaj, sto se sad govori. M. Drzid 430.
Dobro kusajte sto vam so sad pravi. 434. Dok
ne vidim i ne kusam stvar, od tebe koju slusam.
V. Doson 257a. Xe ku§ajte sve vere i sve redom
gradove, znade 1' svaki za Boga i za ime Bozje.
Nar. pjos. vuk. 1, 12.S.
bh) kad je objekat cejade, moze biti
imperfektioni glagol prema 2. iskusati, 1, f (vidi
i 1. ispitati, 1, a, a)). Izpitiva (okriolenoga) joli
istina sto se govori ua liega, kusa svjedoke, tor
stav]a pomiiu za cut, govore li svi na isti nacin.
D. Basid 86. Sudac budud ga kuso i povrado .so
kusat, nije ga naso u nidem kriva. A. Kalic
203. Ja du liega naj prijo kusati, ako ti nista
ne dene udiniti, ja du mu kazati za tebo. Nar.
prip. vuk.' 197. Dodo zeiii, pa je nauci da kusa
Bai-Celika, do mu je junastvo. 203. To ga stanu
kusati otklo mu novci. Bos. vila. 1886. 74.
cc) mjeste objekta ima interogativna
recenica. Pristupi ovamo, da opipam tebe, da
kusara, jesi li ti sin moj. I. Bandulavic 4sa. gen.
27, 21. Jostera du pridrzati Gradiraira u besjedi,
pri ovoj zgodi za kusati, kako jubit mono slijedi.
G. Palmotid 2, 217. Ja du kusat, ostavjena joda
lipos pladna lica bude jaca. 2, 433. Jer, dim,
hodu ja kuSati, hoce li me poslusati. P. Hekto-
rovid (?) 13"). Dok ne kusa sto je zlato. V. DoSen
71'J.
dd) kao da amo pripada i ovaj pri-
mjer, u kojemu je mj. objekta podlozna reienica
s da, ali moze biti da je pisac zlo preveo tali-
jansku rijec provare (sto bi ovdje mogla znaciti:
pulvrdivati), isporedi i 2. iskuSati, 1, g. Mnozi
ostali bogoslovci kusaju i iziskuju da nijodna
kropost moze biti bos [ubavi. K. Magarovid 8.
d) experientia diseero, usu cognoscere.
KUSaTI, 1, b, d). 8
pokazuje uspjeh prema preiainijem znacenima,
te znaii: znati, poznaoati ono sto se trazilo da
se sazna.
aa) objekat je u ace. Ovu stanovito
istinu kusam. I. IvaniSevid 247. Ovu istinu to-
liko ocitu ku svaki dan kusam. P. Badov6i6,
na6in. 9. Koriolan Cipcic tako, poklije kusa
svijeta varke... J. Kavanin 82a. Tijelo s dusom,
s tijelom dusa nek obcenu pravdu kusa. 556".
Mi zuamo da ovi svit zlo je stane za nas, ori
se, Bog ovo nam cestokrat spomeniva; ovo isto
ku.samo i mi svaki dan, svaki Cas. A. d. Bella,
razgov. 168. Kusamo ovu priugodnu i prislatku
pomuu casti Bo2je. J. Matovii 338. To ti more§
na teb' kusat isti. J. S. Re}kovi6 227.
bh) mjeste ohjekta ima interogativna
recenica. Hoi viditi i kusati ke cu t' muke za-
davati. M. Marulic 324. Strila tva, nemila ]^u-
bavi, meni ue da pokoj vik zudeni da mogu
kuSat, kako se prima svim tima ke za dvor svoj
dvorit vazima. D. Raiiina 116t>. Sad ce , kusat
gusar hudi, sto je hrabrene vrijedat (udi. G-. Pal-
motic 2, 260. .Jodan krat smo mi kusala, sto jo
gospodit i vladati. 2, 38G. Prikuci mu uho ku
ustom kuSajuii, jeli se dusa dilila. S. Margitic,
fala. 172. Gdi 6e kusat, gdi ce znati, male grijehe
kako Bog 6e pedepsati. J. Kavanin 431*. Ku-
5aju svaki dan Sto plodi zal izgled. A. d. Bella,
razgov. 65. K noj (Mariji) u svim vaSim po-
tribam uzdisito i na pnmoi zazivajto . . . i kuSa-
6ete istinito za zivota i na fias smrti vaSe, ko-
liko je mogu6a obrana primilostive majke nase
priblazene divice Marije. Grgur iz VareSa 9.
Da biste mogli kuSati koje je dobra i ugodna i
savrsena voja Bozija. Vuk, pavl. rim). 12, 2.
cc) mj. objekta ima recenica s da. Koji
kusamo da je toj uaravsko ucenje. M. Gazarovic
IV. I Tiberij kusa dosti da puci su od jakosti.
J. Karaiiin 275b.
(M) nema objekta, jer se razumijc po
smislu. Ludos je sijati zem}u onu, ku budes ti
kusav pozuati, podoban da t' ne6e na vrijome
plod dati. D. Raiiina 15t>. Znadise to dobro i
biSo kusal. P. Radovfiic, nacin. 52. Ja sam sta-
novit da mi Gospodiiia dobro ta kazo, dace mi
dobra, kako sam kusal u tolioih darili i dobro-
cinjih koje sam od nega prijal. 207. I nahodimo
se u mnozije straovije, kako kusamo i vidimo
svaki dan. P. Posilovi6, nasi. 44*. Vij i kusaj
na sve strano. A. Vitali6, ostan. i.\. Ne zna,
nije kusao. S. Margitid, fala. 95. Bez kojo je
(krjeposti) slaba dusa, vjeruj meni ki sam kuSa.
J. Kavanin 88a.
e) sentiro, znaiene je oajecati gdje se
osjecane (tjelesno i duhvno) shvaca kao znane
kod d).
aa) objekat je u ace. Voselja se iz-
bavi, a strahu se ne daj, ufanje ostavi, boljezni
ne kusaj. P. Hektorovi6 70. Tko zla kuin ni,
ne more dobra znat. N. Dimitrovii 11. Neka
ftuja i kusaju poraz. .S. Budinic, sum. 56*. Iz-
bavi tuzna me zivota (smrti!) nok mir meu ii-
vim, koji ja kusati ne mogu, budem ga meu
mrtvim imati. D. Raiiina 82*— 82l>. Tko vele o
smrti sve misli na svit saj, ne uziva zivota, ni
cuje, ni kusa, pace ga prije reda smrti zlom sa-
druza. 93*. Blazeni vi nirai ki rici ne imate
ter- mane sve muke na svitu kusate. 9(i^. Oh
koli razbludno trajal bih dni moje kuSajuc pri-
6udno radosti svakoje! 128*. Tozijem moja
svijes i duSa odveie se velmi boli, i s tobome
nemir ku§a razdijelivsi zled na poli. M. Pele-
grinovic 195. Obilnost od bogactva kusati. A.
Qu6eti(S, roz. jez. 10. Ugodnosti segaj svijeta
3 KUSaTI, 2, b, a).
koje kusasmo u tastinali nasijeh. 302. Koju li
slados u srcu tvomu kusase onada...? roz. mar.
134. Moja mlados trpi i ku§a muke one sve
naj gore, osudjena koje duSa pored pakla podnijet
more. I. Gundulic 260. Da tva miso i tva dusa
ne pozudje ino viku, razmi slave u koj kusa
vrijedno srce pravu diku. 268. Ne vjeruje i vje-
ruje, sto od draga svoga slusa, smrtne u srcu
smeie kusa. 466. BivSi od meno ti daleco, ki
jad, koju boles kusa? G. Palmotid 2, 12. Svuda
upado smrtue u vaje, svuda kuso jad pakjeni.
2, 57. Dvakrat kuso smrtno_ bijene, dvakrat raz-
bijen ruxuo jesi. 2, 107, Cuvaj se, odilivsi se
milost Bozja ka je zivot tvoj, ti no kusaS skode
koje sobom donosi smrt prva. P. Kadovcid, ist.
175. Slast je nika kuSat duhu, gda ni modi
kusat juhu. P. Vitozovid, cvit. 42. Muogo je
stvari boje vjerovat nog kusat. (D). Poslov. dauic.
Ona tada kusa bol i muku veliku. A. Vita)id,
ist. 147. Ma dusa pokoj kusa. 169*. Zasto Jute
tej zalosti od nili svaka gorko kusa. ostan. 25.
U poslu duhovnomu kusa i nahodi covik niku
teskodu. I. Grlicid 203. Pomaiika u noj slast,
^eja i nasladenje koje je kusala prvo u dobrih
djelih. 230. Neka ja ne bi kusa u oni cas tvoje
pravedno pedipsanje. L. Terzid 79. Vele mane
muke kusa (bogat mrtao). J. Kavaiiin 420*. Tej
toXcino prevelike bise kusao sveti Krsta. 502''.
Svaki dan kusamo teske tuge. A. d. Bella, razgov.
181. Kusat du drage dni tvoj sluga ko u raju,
kad padu osram}oni ki na me ustaju. I. Dordid,
salt. 381. Kusaju drag pokoj. 450. Umrli ku-
saju svuda teSko odinstvo vaja i truda. uzd. 10.
Slas koju s te Jubavi kusaju. bon. 102. I u
rados koju dusa s Isukrstom uvijek kusa. 209.
U istom tvomu plandovanu nemir kusas. B. Zu-
zeri 66. Nije li doslek kuso bez broja u svomu
srcu zvana ovakijeh i nadahnuda? 67. One za-
losti koju ste kusali. H. Bonacid 144. Dusa duti
i kusa vedu boles negoli tijelo. V. M. Gudetid
134. Kojoj (dioici) dusa bUidnog smrada jos ne
kusa. V. Dosen 6*. Niti kusa kada glada. 73''.
Da nit' tilo, niti dusa ved kriposti koje kuSa.
86*. Tko ne kusa kad nemira ne zna pravo cinit
mira. 127*. Ovi strah imao je i kusao isti Isu-
krst, I. Velikanovid, uput. 1, 306. Adam, David. ..
kusali jesu usiona napirana hudoba. J. Matovid
510. Node ti biti drugovdje radosti take kakvii
des kusati u crkvi. I. M. Mattel 129. Kusa u
sebi neki nemir. A. Kalid 127. Ali jadu kusa
smedu (lavica) negov (poroda) pazed poraz |uti.
P. Sorkodevid 580''. Nu izdane cjed Jubavi sved
des kusat gorke smede. 582*. Sve vjernosti plod
destiti jur kusaju bez predana. 593'' — 594*. —
Amo bi mogao pripadati i ovaj primjer u ko-
jemu je objekat ie^ade, ako je znacene kao kod
trpjeti ; Neka te kusa tko te ne zna. (D). Poslov.
danid.
bb) mjeSte objekta ima podluzna rece-
nica s da. Sto je boje znara i vidim, pade kus.am
da je ovako. G. Palmotid 1, 272.
cc) objekat se razumije po smislu. Kad
se razboli, onda boje i bistrije zna sto je zdravje
i bolest, jerbo kusa. A. Badid 459 — 460.
2. pasivHO.
a. prema 1, a (a jedinome je primjeru
uprav znaiene: poznat po knsanti, isporedi b, b).
Lud je kusan kus tko pusti a pohvajen uzme u
usti. (D). Poslov. danid.
b. vidi 1, b.
a) uopcc (kuSan kao pravi particip).
Mir nigdare kusani. I. T. Mrnavid, ist. 46. Za
koje vrime neka bude kusan, jeli liegovo sa-
zvanje od otca od svitlosti. M. Bijankovid 61.
53
KUSaTI, 2, b, a).
884
kuSevai^e
Ofiistiti ei-e 6e ga ave uevo)6 tad kuSane. J. Ka-
vaAin SSSl". S o6ima duSeviiiin vidi Gospu, koja
inu rofo: ,Nisi zapu56en, nojjo kiisnii'. M. Zo-
riJic, zroalo. 85. Ovo jo oii muogi kuSano.
osniina. 49. Da jo za takova bio kusan i poziiau
po svoimi dilovaiiu. Ant. Kadfti6 23.j. Kada smo
kiiSaiii od Boga u stvariraa suprotivnijeraa. J.
Matovid 455.
h) koji je kulanein posnat kao va}an,
dobar, sposoban itd.; shvaia se kao adj., zato
ima i adv. (vidi bb)).
au) adj. aau) o 6eiim nezivu. Da
imamo medu nami dobre obete i pravoverne rote
podb nopokolobomi i kuSanomi pi-av6mi poiatbmi.
Spom. .-sr. 1, 122. (1414). J«r je kuJan ovi nafiin
ozdraviti taku nerao6. M. Pelogrinovid 200. Ima
vo6u kuSanih taeloma. J. S. Ilo[kovi6 14(5. —
hhh) 0 ce(adetu. I neka jih (sinove) putetn prati
kuSan gojafi naj vjeriiiji. J. Kavaiiin 76-1. Opiruc
oStro lice vojevoda va§ kuSani, svim skazuje . . .
188a.
hb) adv. kiiS3.no, u jednome primjeru
XVIII vijeka, znaci: vjesto (po kusanii), pa i pa-
mettw, razumno. Ijjubav po2udna, kuSano govo-
re6i, himbona jo.''t. P. KneZevid, osm. 809.
3. sa se.
a. pasivno. Nit' se kusa ve6 stvar druga.
V. DoJon 48''. Da se prije kusa vino. 64t>. —
Ca se vidi, tifie i kusa. H. Bouafiid 109. Sto se
oSima vidase i kusase ostalijem cutjenstvima.
I. M. Mattoi 80. — Kako se zlato ku5a v ognu.
Transit. 70. Ki da se od nas nacin kusa? koje
puto da drzimo, na§a koerca da nas slusa? G-. Pal-
motic 2, 234. Komedija koja se kusa prije i
priciiia pet 5es puta dokle naj poslije prid pukom
nazbil prikaze se. B. Zuzeri 198. Ludim se brod
kusa. Nar. posl. vuk. 171. I okuSacu ih kako
so kusa zlato. D. Danicii, zahar. 13, 9. — Pri-
jatej so hita u vo]i, a kusa u nevo)i. (Z). Poslov.
danic. — Kad pravdana kusaju se. B. Zuzeri
97. — Vede se koristi duhovne kusaju. I. A. Ne-
nadid, nauk. 198. — Ka so boles ima i kusa, ki
covjeka jad ustrili, istiskaua _kad se dusa s bol-
nijem tijolom rve i dijeli. Gr. Palmotid 3, 17a.
I takva so rados kusa s liim bosjeded kakva u
raju. P. Kanavelid, iv. 141. Tako i sunce zimu
buga, da se tep(e vrijeme kusa. J. Kavaiiin 472t'.
Moze se ova muka kusati, a ne izreci. A. d.
Bella, razgov. 35. — Bez sitbjekta. Cim so ocito
pozna i kuSa da su vjorni svjoti moji. G. Pal-
motid 1, 222.
b. refleksivno \ uprav kusati sama sebc, ali
moze imati i znacene kao kod 1, b, h).
a) isporcdi 1, b, b) ee) na krajit. A i
mi onbdi jostb hodemo se kusatb o nemb i mo-
liti ga da pojdo. Spom. sr. 1, 78. (1406).
b) vidi 1, b, b) bb). Odu so kusati nlke
stvari pisati. Narucn. 2b. Kusase se uzet mu
isti zivot. I. J. P. Lucid, izk. 17.
r) s podloznom recenic.om u kojoj je da.
Himbeni i nenavidjivi Parizoji kuSaju se u da-
naSnom ivandeju da ufate spasiteja u govorenu.
F. Lastrid, od' 284.
KU§AV, adj. koji se mole kuiati. — Samo u
Stulicevu rjccniku: ,probativus, usu cognitus,
empiricus'.
KUSaVAG, kiiSavca, m. covjek (Hi sto se misli
kao covjek) sto kuSa. — U Bjelostjenievu rjec-
niku: kajkavski kuSavec, ku.sevnik ,probator, ten-
tator', i u Stulicevu: kuSavec, v. ku.salac iz Bje-
lostjenceva.
KU§6aNIN, m. iovjek iz sela Kusca. J. Bog-
danovid. — Mnozina: Kiisdani.
KUSCaNKA, /. zenski) cefade iz sela Kusca.
.J. Bogdanovid.
KUScJANKiriA, / vidi KuSdanka. J. Bogda-
novid.
1. KUSCIU, m. dem. 1. kusac. — U svijim
primjerima stoji -Sd- mj. -56- (po iakavskome i
ponesto po zapadnome govoru). — Od xviii vi-
jeka. Tor kuSdida do dva mo^a sebi riza, Aoj
udili. A. Vita|id, ostan. 00. CastiS kriza Isu-
sova u prikaozih dva ku5dida. ,7. Kavaiiin 314''.
KuSdid kriza, mrva krune. 330". U kusdidu od
ostije. H. Bonadid 110. Svaki kusdid platna.
Ant. Kaddid 1S9. Odlomiti kusdid velike ostije.
162. KuSdid ,fru3tulum'. D. Nomanid, cak. kroat.
stud. 38.
2. KU§CIO, »(. dem. 3. kusac. — U Mikalinu
rjehiiku: vidi kusac, i u Stulicevu: ,cauda mu-
tilus'.
KUSfilNA, /. augm. 1. kusac. — Cakavski sa
-Sd-, isporedi 1. kuscid. — U nase vrijeme u
Istri. KuSdina ,augm. frustum'. D. Nemanid, dak.
kroat. stud, iftsg. 39.
KUSCAR, m. vidi gustor. — U JambreSicevu
rjecniku: ,lacerta'. — Ima i nslov. kuscar.
KUSCARICA, /. vidi gusterica. — U nase
vrijeme u Istri. KQsdarica ,i. qu. giisderica'. D.
Nemanid, dak. kroat. stud. iftg. 51. — Ima i
nslov. kusdarica.
KtJ§CER, m. vi^i guster. — U Bjelostjenievu
rJecm'fcM : kuSter, zelembak ,saura, lacerta major',
i u Stulicevu: v. guster iz Habdeliceva. — Ima
i nslov. kusder. — I u prenesenome smislu : u
Bjelostjenievu rjecniku: kusder, bol ,aagina'.
KUSCERINAC, kuSderinca, m. vidi guster. —
U Bjelostjenievu rjeiniku: kajkavski kusderinec
,chalcidix, lacertula, v. lacerta'. — Ima i nslov.
kusderinec.
KU§E, KuSeta, m. ime musko (I'yP- Kuzma?).
— XV vijeka. Kuse Fabjanid. Mon. croat. 58.
(1433). Stifanu i nega sinom Kuseti i Blazu.
57. (1433). Kusete t^tefanidu. 59. (1436). KuSe
Emrihovid. 86. (1459).
KUSe6aK, m. prezime. — xvi vijeka. Grgur
Kusocak. Mon. croat. 236. (1533).
KU§ENCA, /. vidi konsijencia. — Na jednome
mjcstu XVII vijeka. I po kusonci dadosmo u ruke
vladici kudisda. Starino. 19, 255. (1673).
KUSeNCIJA, /. vidi konsijoncija. — Od xiv
vijeka po sjeverozapadnijem krajevima. Procine
i stimaju po svojoj kusenciji. Stat. poj. ark. 5,
261. I toj stoji u razumu i kusenciji onih. 270.
Po nih kusenciji. Mou. croat. s7. (1460). Na
skupsciuu od dogojajih, to jest kazih od kusen-
cije. M. Bijankovid 57. Za dobro uciniti svotu
ispovid vaja prije dobro protresti svoju dusu i
kusencij'i. L. Terzid 4. Oskvrnena kusencija.
52. S napuiionstvom pridobie kusencije. I. Krajid
31. KuSencija (u Istri). Nasa sloga, god. 20,
br. 5.
KUSENIK, vidi kusnik.
KUSENOST, /. u Stuliicvu rjecniku: v. ku-
Sane. — nepouzdano.
KU§ENSTVO, n, u Stulicevu rjeiniku: v. ku-
Saiie. — nepouzdano.
KUSET16, m. prezime (isporedi Kuse). — xvi
vijeka. Jandrija Kusotida. Mon. croat. 808. (1598).
KUSEVANE, n. djelo kojijem se kusuje (vidi
2. kusevati). — Stariji je oblik kusevanjo. —
Izmedu rjecnika u Bjelostjenievu i u Jambreii-
cevu, ali u ohadva s kajkavskijcm uhlikum kuSu-
ktjSevaiSte
835
1. KU§NUTI
vane. Ali za vo}u kuievani'a all ticanja ruka.
Starine. 23, 146. (U96). Kusevanjem, oboAa-
njem . . . Narucn. oS-i.
1. KUSEVATI, kusujem, imp/, vidi kusati. —
U nase vrijeme u ut/arskijeh Hrvnta. Hocos li
mi, Serman, vino kusevatiV Jaoke. 155.
2. KUSeVATI, kusujem, impf. lubiti, ejelivati.
— Od nem. kiissen Hi joS bofe od nem. kuss, ;;o-
fubac, isporedi kusac. — Nemam potvrde za
vblike od osnove kusev- (ali vidi kod kusevane),
jer se infinitio i prosla vremena nalaze se samo
s osnovom kusuv- po kajkavskom govoru; samo
u Voltigijinu rjecniku ima oblik kusovati za inf.
sto nije dosta pouzdan. — Od xvi vijeka po sje-
verozapadnijem krajevima, a izmcdtc rjecnika u
Bjelostjencevu (kusujem, kusuvati, (ubim, celujera,
jubnem ,osculor, deosculor, basio, suavior, disu-
avior'), ii Jambresicevti (kusujem ,osculor'), ii Stii-
licevti (kusuvati, po|ubiti iz Habdeliceva), « Vol-
tigijinu (kusovati ,baciare spesso' ,oft kiissen').
a. aktivno. (Glovik) kriz kusuje. Korizm.
88*. ZacoSo cesari noge papam kusuvati. P. Vi-
tezoviii, kron. 118. Zena naj vec kad kusujo ,
naj ve6 onda zla zmisluje. cvit. 99. S tim te
Bog voseli, kusujem i grlim. M. Kuhaoevii 70.
b. sa se, reciprucno. — U Bjelostjenievu
rjecniku: kusuvati se, colovati se, pojubiti se
jinvicem osculari, mutuo se osoulari'.
KUSEVIO, m. prezime. — Od xv vijeka. Pred
Iv('aJnom Kus(e)vi6em. Men. croat. 48. (1414).
Nevesta plovana KuSovida. 53. (1423).
KUSEVNIK, m. vidi kuSalac, kusac. — U
Bjelostjencevu rjecniku (vidi kod kusavac , i u
Stulivevu (v. kusalao iz Bjelostjenceva).
KUSiC, m. prezime. — Od xv vijeka. Stane
Kusi6. Men. croat. 86. (1459). Kiisic, prezime.
u hrvatskoj krajini. V. Arsenijevic. Milenko
Ku§i6 iz Ivanice. 1^. Stojanovi6.
KUSICI, in. pi. line selu u Srbiji u ukrugu
uzickome. K. Jovanovii 155.
KUSlCSKI, adj. koji pripada schi Kusiciina.
Kusioska (opHina). K. Jovanovid 155.
KUSl-DIDIJA, Mi. ime musko u narodnoj pjesmi
nasega vremena i otale u Vukovu rjecniku gdje
ima samo primjer: Susrio ih Kusi-didija. (Nar.
pjes. vuk. 1, 518). — Jamacno je izmtsleno samo
od §ale.
KUSIJENCA, /. vidi konsijeiicija. — U na§e
vrijeme u Istri. Nasa sloga. Kod. 13, br. 17,
str. 67.
KU§i:^EVACKI, adj. koji pripada sehi Kusi-
}evu. Parfo/^j kusijevacki. U. Avramovi6 229.
Kusijevafika (opstina). K. .Tovanovic 1.39.
KU§HiEVO, n. ime selu u Srbiji u okrugu
pozarevackome. K. Jovauovid 139.
KUSIN, kusina, m. nidi blazina, jastuk, tal.
cuscino. — Po primorju. Kladi ov rubac pod
kusin tvojo gospodarice. Nar. prip. mikul. 101.
Kusin ,pulvinu3'. D. Nemanid, 6ak. kroat. stud.
43. i u Dubrovniku. ,Stavi mi kusin pod glavu'.
P. Budmani.
KTJ&KA, /. kueka. — Ovako se izgovara uopce
po primorju. Pas ujisti kusku nece. J. Armo-
lusid 6. Idre i kuske nesmi}ene. J. Kavanin
409b. Sestra ga je kuska prid dvorom docekala,
ona bratu svomu, kuska, govorila. Nar. pjes.
bog. 293.
KUSKUTA, /. neka bi{ka. Kuskuta (LambI, u
Starom Gradu), Cuscuta? B. Sulek, im. 187.
KUSLAT, m. ime malome gradicu u Bosni,
vidi u Vukovu rjecniku: ,burg zwischen Zvornik
und Sarajevo' s primjerom: Oj devojko u Ku-
slatu gradu! Bog zna, jesi u golemu jadu. —
Kirigija, ti si u goremu prenoseci ranu na sa-
maru preko Bosne na Ercegovinu. (Nar. pjes.
vuk. 1, 509). Kuslat jo u velikoj vrleti, i kazu
da u nemu noma vise do samo jedna kuca, diz-
dareva. — Kuslat jo mali gradid na jednoj sti-
joni izmedu Zvoriiika i Sarajeva. u Kuslatu noma
do samo jedna kuca (dizdai-eva), pa so opet pri-
povijeda, da je u Oarigradu zapisano: grad Ku-
slat i kasaba Zvornik. Vuk, nar. pjes. 1, 509.
KUSLUK, m. tur. quSluk (upraB pticje doba),
doba a jutro kad se obiino doruckiije (oko 4 sa-
hata prije podne, u okolici dubrovackoj rudaue
doba). — U nase vrijeme u Bosni. Nod nodise,
rano podrauise; kad jo sunce na kusluku bilo...
Nar. pjes. horm. 1, 306. Kusluk, t. r. rucak.
616.
1. KUS^A, /. kaze se kus^avu zenskome ce(a-
detu i zivinietu. — Akc. se mijeiia u voc: kusjo,
kus|e.
a. zensko cejade. — U Vukovu rjecniku: n. p.
zena koja je kuSJava ,dio das haar verworren
hat' ,mulier capillis perturbatis'.
b. kobila. F. Kurelac, dom. ziv. 10.
C. kokos. F. Kurelac, dom. ziv. 53.
2. KUS^A, Hi. vidi kusjo.
KUSlriANE, n. djdo kojijem se ku^a. — U
Vukovu rjecniku (.das verwirren' ,perturbatio').
KUS^ATI, kusjam, impf. zamrsivati (Ian, vunu
ltd). — Akc. se mijena u praes. 1 i 2 pi.: ku5-
)amo, kusjate, u aor. 2 i 3 sing. ku§(a, u part,
praet. pass, kiisjan. — f/ Vtikovu rjecniku: ,(d6a
flachs) verwirroii' ,p6rturbo'.
KUS^AV, adj. zamrsen, o lanu, vani itd. (oidi
kusjati) i o dlakama uopce, pa i o zivinietu u
kojega su dlake zamrsene i o ieladetu u kojega
je zamrsena (ncoces(ana) fco.sa Hi brada. — U
Vukovu rjecniku: , verworren, zerriittet' ,pertur-
batus'.
KUSJ^O, m. ime kus^avu konu. — Akc. se mi-
jena u voc. kuSJo. — U nekijem se krajevima
kaze kusja. — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika u Vukovu: kusjo (s dodatkom da je pojuz-
nome govoru) i kusja (po istoinome govoru) ,der
das haar verworren hat' , capillis turbatis. Ku§jo
je bio kon u Hajduk-Vejka Petrovida. — Kusjo,
ime kohu. P. Kurelac, dom. ziv. 10. Svog po-
jaie kusja. Bos. vila. 1891. 283. — Onda du ja
(govori Hajduk- Vejko) pripasati sabju i uzjati na
Ku.sju. (Kusja; tako mu so zvao naj miliji kon).
Vuk, dan. 1, 83. Kusja tiaci, sabja seva. B. Ea-
dicevid (1880) 78.
KU§NIK, m. (samo Hi uz kamen), lapis lydius,
neki crni kamen kojijem se kuSa zlato jeli pravo,
vidi 1. kamen, ii, 2, h. — U ovome je primjeru
kusonik u istome znacenu, ali je to jamacno
stamparska pogreska mj. kusnik, jer je kniga
vrlo zlo Uampana a sam pisac u svome rjecniku
ima kusnik a ne kusonik : Ovo je kamik kusonik
koji odkrije i pravo zlato i lazivo. A. d. Bella,
razgov. 137.
1. KUSNUTI, kiilnem, pf. pojubiti. — isporedi
2. kuSnuti. — Postane kao kod kusevati. — Od
XVI vijeka po sjeverozapadnijem krajevima, a iz-
medu rjecnika u Voltigijinu, (,baciare' ,kii3sen').
Kusni me prije nere umru. Korizm. 44*. Udi
kusnuste ruke svem krajevskom zboru. M. Ku-
hacevid 41. A ti kusni vrauca va kopito. Nar.
pjes. istr. 1, 34. ,Ku§uut' ouje se po svuda po
1. kuSnuti 8
primorju i otocima (barem po kvarnerskiin). I.
Milfietid.
2. KUSNUTI, kaSnem, pf. jednom poku§ati.
— U jcdnoga pisca naScga vremena. U torn vrolu
okaliie perje, i jijroziioga ku5nu5o teciva. Osvetn.
J, 8. Nu li sreia sogne i u ravni, kuSnucemo,
kakva (majka) koga hrani. i, 3G.
KU§TANI, m. ime sclu u firoatskoj u lupa-
niji hjelovarsko-krizevaikoj. Kazdijo}. 11(5.
KUSTAROVAC, Kustarovca, m. i KuStarovci,
KuStarovaca, m. pi. ime nekakvu sclu. — xvii
vijeka (po cakavskom govorti sa -56- mj. §t). Raz-
bise Bait. Vragovida pri Kus6arovcu. P. Vito-
zovic, kron. 1S2. Pozga Kustarovce selo. ]7'2.
KUAtIJON, /. vidi kustijon. — xv vijeka.
Konluniolija je kada fclovik cini s ri6i kuStijon.
Starino. 23, 136. (1496).
KUS'i'Hi, m. mjesno ime. Lijevo od Klisure
kod Lezimira jeste Banovac, a dosno je Ku5ti|.
M. Medi6.
Ktj^TOD, m. vidi kustod. — Od xv vijeka, a
izmedii rjeinika u Banicicevu (kuStodi. ,custos').
Zavfizasmo .'<e i rotUmo pridb otbcemh ligatomb
biskupomb hvarbskimb i pridb otbcomb ku-
stodomb i kapelanomb Marinomb. Mou. serb.
450. (1451). Ministru i kustodu provincije Bosne.
M. Radnii i.
KUStODIJA, /. vidi 1. kustodija, b. U jeru-
zolim.skoj kuStodiji. I. Auci6, ogl. 106.
1. KUSTRA, /. dlaka. — Ima i ie§ki kuitry,
dlake, vidi i ku'strav. — U Bjelostjencevu rjei-
niku: ,pilu3'. v. dlaka, i u Stulicevu rjecniku:
grijeskom kustra, v. dlaka (vaja da je zlo prepi-
sano iz Bjelostjenceva).
2. KUStRA, /. naziv za okosto zensko. ,Sta
ce ti ona kustra? §to nije ua okii, to nijs ni za
glodati'. J. Bogdauovic.
3. KUStRA, /. kao (ne vrloj pogrdna rijec
covjeku na jednome mjestu xviii vijeka. — jYe
znani,jeli isto sto 2. kustra, Hi postaje od kustrav.
Tegnem ovo reel, plauut dedudive... ,Ne trubi'
red dedu .Mate, . . . pober' se odovud, jadna kustro
stara'. M. Kuhacovic 103—104.
KUStRADINA, /. vidi kostradina. — U nase
vrijeme u Lici. J. Bogdanovid
KU§TRAK, TO. ime psu. F. Kurelae, dom. ziv.
45.
KUSTRAST, adj. vidi kustrav. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu (v.
kosmat) gdje se naj prije nalwdi. Kiistrast ,pi-
losus'. D. Nemanic, cak. kroat. stud, iiftsg. 29.
KUSTRaS, m. ime pijetlu. F. Kurelao, dom.
ziv. 53.
KUSTRAV, adj. vidi kudrav. — 17 Vukovu
rjeiniku: ,gekraust' ,crispus', n. p. kokoS koja je
najozena perja.
KU§TRAVA, /. ime kokosi. F. Kurelae, dom.
2iv. 5.3.
1. KU^TRICA, /. ime kokoH. F. Kurelae, dom.
2iv. 53.
2. KUStRICA, /. lakoTua zena. Sloviuac. 1884.
30.
KUStRONA, m. ime voltt. Bruvno. D. Hire.
Ktr§UM, m. vidi kurSum. Ku^um, zrno od
pu5ke. u Nar. prip. vrd. 226.
KUSUM- i KUSUN-, vidi Sukum- t §ukun-.
kQt, kuta, m. a) versura, mjesto sto ograni-
duju (s dvije strane) dvije stijene Sto se snstajii ;
6 KUT, c, a) bb).
b) angulus, ravan izmedu dvije linije Ho se sa-
staju. — isporedi ugao. — -u- stoji mj. negdaS-
Aega i\. — Rijc6 je praslavenska, isporedi stslov.
kijtT., rus. K}TT., 6es. kout, po}. k^t. — Postane
nije jasno. sliino je po glasu i znadenu romansko
(tal., Span., port.) canto (od iega va(a da je i
Aem. kante) Sto je od srlat. cautiis, a ovo mule
hiti od gri. xai'&u^, ofji kut; ali ne mislim da
je od romanske rijeci postala slavenska, jer imii
nije dosta stara. — Izmedu rjeinika a VranH-
6evu (,angulus'), u Mikajinu (kut, nugao ,angulu3'),
M Belinu (,angolo, cantono, quel cho risulta da
due liuee, che terminano nel medosimo punto'
, angulus': nuglo ,1a parte esterioro'; kut ,1a parte
interiore' SO"''), u Bjelostjencevu (kut, vugel ,au-
gulus'), u Jambresiccvu (,angulus'), u Stulicevu
(,angulus interior'), u Voltigijinu (.cantone, an-
golo intorno' ,winkol'), u Vukovu (,der winkel,
die ecke' ,angulus').
a. versura, u prvome znaienu, n. p. u kuci,
u subi, mjesto gdje se dva zida sastaju ; naj cesce
se misli na unutraSnu stranu. — ovo je jamacno
starije znacene.
a) s unutrasne strane. Vt. nekojemb kute
doma mojego pogrebohb tvoje ielezo. Stefauit.
star. 2, 280. — JVe samo u kuci Hi u sobi nego
mogu naiiniti kut: n. p. stijene u Spifi. Drage
spi)e kuti jizbinom rolahu. D. Barakovid, vil.
44. — kuce Hi uopce zidovi na ulici itd. V kutih
od trgov. Anton Dalm., nov. test. 1, 7''. matth.
6, 5. Kad molite se, ne budite kako licemjerci
koji jube molitvu cinit stojeci u skupima i na
kutijeb prosetaja za da budu vidjeni od cejadi.
5. Rosa 75''. Glas, koj' svih modno razliva se
grada po kutih, M. Katandid 55. — obale na
moru. Od Novoga oko tri sahata na onoj je
strani, ali take u kutu da se sa srijede zaliva
ne ruoze vidjeti, Risan. Vuk, kovd. 29.
b) sa spojastie strane. Kamene ulagati u
nugle i kute od zgrada. I. Dordid, salt. 404.
b. angulus, u drugome znaienu, ravan iz-
medu dvije (obicno prave) linije.
a) u geometriikome smislu. — vidi ugao.
Kut zatupast ,angolo ottuso' , angulus obtusus';
kut tani, kut ostar ,angolo acuto' ,oxygonum,
angulus acutus'; kut upravan ,angolo retto' ,an-
gulus normalis'. A. d. Bella, rjedn. 80b . Oru-
djima do izvrsnosti iztancenijem kute je vadio i
visinu i dalecine. B. Zuzeri 199.
b) uopce, u siremu smislu (n. ])■ o vodi, o
zemfi). Betsaida bijase polozona pri kutijeh istoga
mora. S. Rosa 93^1. Zidine u kutu izmedu Zete
i Morace (gdje se ove dvije vode sastaju). Vuk,
rjedn. kod Duke.
c. u prenesenome smislu, naj ceSce prema
znacenu kod a.
a) maleno a ujedno i sakriveno mjesto
(mo£e se govoriti i o pravome kutu istiiuci ovako
znacene).
ua) izrice se Hi se ima u misli mjesto
u kojemu je takovi kut. Dobar dio i od gresnika
pokajaiiem opravdanijeh iznad de gori (u raju)
mjestoca stogod i koji kut malahni za dobro se
narajestiti. B. Zuzeri 170. Cetrnes cijelijeh go-
dist zive u jednom kutu svoje kude potistenomu.
373. U kojegodi knigaonice kutu kao sova u
dup}u se je savrla (kniga). A. Kanizlid, kam.
69. Da je Isukrst kako mesija iliti spasitej nas
propeti bio po male pripovidan prvo u kutu iliti
bugaku zudiaske driave, posli ocito. bogojubn.
257. Koji bude u kutu u kudi. D. Danidid, amos.
6, 10. Imena slavjanskoga jedva je nadi u ko-
jem kutu zemje. M. Pavlinovid, razg. 7.
hb) uopce. Poni se ne tuXi (ako si ubog),
KDT, c, a) bb). 8
da]i 6e§ bit u put, Slobodan u luzi, sigur domom
i u kut. M. Manilid 156. Zatvoren tamo tja ne
6ujel u kutu, mornarom kako ja koji sam u putu,
kako je prikrila Kodiotski otok cudna mo6 i sila
ku poda vas istok. H. Lucid 270. No krije se
po kutijeh. S. Rosa 118*. I ako §to izgubis na
putu jal' u kakvom drugafiijem kutu, niSta ti se
zatajat ne moze. M. A. Eejkovid, sat. H2''. Neka
traze doline i kute. J. Krmpotic, pjesma. 10.
b) u prenesenome smishi, usko nijesto odakle
se ne muze pobjeci. AV kra) Filip u nemio kut
ga stisnu, da ostavi i povrati plijeu nepravi. J.
Kavanin 2421).
d. u jednome primjeru xvii vijeka znaii (ne
mali) dio (svijeta). Ona virna Spana ka vlada
svita kut. J. Armolusic 26.
e. }cod mjesnijeh iinena.
a) Mali Kut i Veliki Kut, dva sela u Hr-
vatskoj u iupaniji Ucko-krbavskoj. Razdije). 39.
b) u Srbiji.
aa) Kut. mm) mjesto u okrugu §abai-
kome. Zem|a zvana Kut. Sr. nov. 1873. 3(i7. —
bbb) injestu ii okruyu va(evskome. Zera]a zvana
Kut. Sr. nov. 1873. 638. Zabran u Kutu. 1157.
66^,Durin Kut, mjesto u okrugu poia-
revaikome. Niva u Durinom Kutu. Sr. nov. 1875.
1067.
1. KUTA, /. vidi 1. iSavka. — U Mika]inu
rjeeniku: ,kutta', fiavka, iola, ptica .monedula,
graculus', i u Stnliiemi : kuta, ptica ,graculus,
comix' iz Mika\ina.
2. KUTA, /. vidi kutiiia.
3. KUTA, /. drveni sud. — isporedi kutao.
a. badiiii (siri u dnu nego u vrhu) za basu
(basa = sir od ukisana skorupa). u Lici. D. Tr-
stenak.
b. drveua mjera. u Hercegovini. F. Hefele.
4. KUTA, /. imp. drjema selima u Hercegovini.
Statist, bosn. 109. 111.
1. KUTAC, kiica, m. dem. kut. — V Bjelo-
stjencevu rjeeniku: kajkavski kutec ,angellus'; u
Stulieevu: ,angulus'; u Voltigijinu : ,oantoneino'
jkleinor winkel'.
2. KUTAC, Kuca, m. ime zaseoku u Hercego-
vini. Statist, bosn. 119. — Ako je isti akcenat
kao kod 1. kutac, tad je ista rijec.
KUTAK, kiltka, m. dem. kut. — Samo u Stu-
lieevu rjeeniku uz kutac.
KUTALAC, kiitaoca, m. dem. kutao; ali kao
da znaci islo .Ho i kutao. — Od xvi vijeka, a
izmedu rjecnika u Belinu (,foglietta, misura di
cose liquide' ,cotula' 321'') gdje se naj prije na-
liodi, u Stulieevu (kutalac i grijeskom kutaoc uz
kutao), « Vottigijinu (kutalao, kutao ,foglietta,
misura di cose liquide' ,seitel, schoppen'). Tripe,
gospodine, kutalac vinca! M. Drzii 265. Nije
ga izpod prsta tocit na kutalac. (Z). Poslov,
danic.
KUTALAN, kutaona, adj. u Stulieevu rjei-
niku: grijeskom kutaon uz kutan. — sasma ne-
pouzdano.
KUTAN, kutna, adj. koji pripjada kutu. —
isporedi I. kutni. — Od xviir vijeka, a izmedu
rjecnika u Belinu: kutni ,(parlando3i della parte
di dentro) angolare' ,angularis' 80'', gdje se naj
prije nahodi ; u Bjelostjencevu : kutni ,angularis' ;
2. nakutni, na kute napravjen ,angulatus' ; 3.
kutni ili kut6ni zubi ,molares, maxillares, dentes
gemini'; u Jambresicevu : kutni ,angularis' ; ii
Stulieevu: ,angulatus, angularius'; kutni zubi
, dentes mascellares'; u Voltigijinu: kutni ,ango-
7 KUTARISATI
lare' ,winkliclit'. Kojega sazidaiia kutni kamen
jest Isukrst. E. Pavi6, jezgra. 38. — Ima i adv.
katuo M Bjelostjencevu rjeiniku: ,angulatim', i
u Stulieevu : ,angulatim' iz Bjelostjencena.
KUTAN, Kutna, in. ime visu u Srbiji u okrugu
podrinskome. M. E). Milicevic, srb. 519.
KUTAO, kiitla, m. neke razlicne vrste siida. —
Ima i bug. kutel, mala lopata. — Vala da je
dalmatska rijec od lat. cotula, neka mjera za sto
zitko, a ovo je od grc. xorv).)j, ca§a; ngrc. xuv-
TtU«, kutlaca, bice uzeto iz bugarskoga. — Od
XV vijeka, a izmedu rjecnika u Belinu (,foglietta,
misura di cose liquide' , cotula' 3'2l^), u Stulieevu.
(kutao ili kuto ,cutlo, ossia foglietta di cose li-
quide' ,cotyla'), u Voltigijinu (kod kutalac); ti
Vukovu: 1. ,ein grosser schopfloft'el (urn wasser
zu schopfen)' ,haustrum, cochlear haustorium'.
[cf. kutlafia]. — 2. (u Crnoj Gori i u Lici) samo-
tvor veliki sud kao casa ili kablica; u Daniii-
cevu (kutblb ,cotula').
a. kao velika casa s poklopcem (jos veca od
kupe). — Na dva mjesta xv vijeka (u obadva se
govori o istome). .Tedanb kutalb sb rucicomb sre-
brbnomb pozlacenomb na stlbpu i sb pokrivacemb
a jestb u nemb osamb litarb i jedna unca. Spom.
sr. 2, 50. (1406). Kutao jedaub s rucicom sre-
brnomb pozlacenomb na stupu i sb pokrivacemb,
jestb u Aemb osamb litarb i jedua unca. 2, 51.
(1407).
b. mjera (obicno je nacinena od lima) za
vino i drugo sto zitko (od prilike 8 decilitara). —
U Dubrovniku od xvi vijeka. Donese mlijeka u
kutlu. M. Vetraui6 2, 327. Vrati pastir kuto
Kujaci. 2, 328. Da kupi po kutla djetetu. N.
Na]eskovi6 1, 265. Kamo bokarica od osam kutal
taj ? 1, 274. Nijesam Ii ti dao po kutla vina
popit? M. Drzic 244. Kutlom me vina ueces
slobodit. 327. Pak u feistu sudu svari debar
kuto zimiie rose. M. Pelegrinovid 199. I s hime
popismo do dva kutla vina. A. Sasin 101. Mi
smo kutli bez rucice. I. Dordi6, pjes. 346. Kakav
kuto, taka i rucica. (Z). Kuto ili srezan il' ne-
srezan kuto je. (Z). Od cesa kuto od tega i ru-
cica. (Z). Poslov. dan 16. Od sta kutao od toga
i ru6ica. Nar. posl. vuk. 236. Platiti po novcid
na kutao jevtinije nego se prodaje. V. Bogisic,
zborn. 470.
c. varjaca, vidi u Vukovu rjeeniku. — ispo-
redi kutlaca.
d. samotvor veliki sud, vidi u Vukovu rjee-
niku. Svaki mis}a§e da nam node dati ni iz kutla
vode, a kamoli vina i rakije. Vuk, kovc. 68.
Donesite mi nov kutao i metnite u ri soli. D.
Danicid, 2car. 2, 20.
e. Kutao je drvo oblo a kratko kqje je na
rotodki a u kqje se medu diple, i to na mjesini
(gajdama). u Dobroselu. M. Medid.
KUTARA, /. jama na ogiiistu u koju se smede
pepeo. U nase vrijeme oko Stona: ,Zgrni to pe-
pela u kutaru'. M. Milas. — Moze biti da po-
staje od kut.
KUtARISATI, kutarisem, pf. vidi kurtarisati i
kurtalisati. — U nase vrijeme u Bosni.
a. aktivno. Turi ruku u dupje, ... ali po
nesreci u taj mah zestoko puhne vjetar, te mu
lijia nagnuvSi se prisdepi ruku . . . Po negovoj
sredi vjetar na drugu stranu lipom krenu i on
ruku kutariSe. Nar. prip. bos. 1, 135.
b. sa se, rejieksivno. Da se mogu samo ovoga
bremena kutarisati, znala bi odsela cuvati svoje
djevoiastvo. Nar. bl. mohm. beg kapet. 44. S ko-
jim bi se mogla kutarisati nevoje. Nar. prip.
tord. 38.
KUTARISAVATI 8
KUTARISAVATI, kutarisavam, impf. kutari-
sati. U mens je noSto iivo u utrobi, kutarisavaj.
Bos. Vila. 1892. 257.
KUTARISITI, kutirisim, impf. iivariti, tal.
icavarsela discretamentp'. na Bra&u, A. Ostojid.
— Ista je rijei Sto kutarisati.
KUTAST, adj. it Stulicevii rjeiniku uii kutan;
ali je iiprav znaiene : slidan kiitii.
KUTE, /. pi. ime zaseoku i nelu u Bosni u
okrugu travniikome. Statist, bosn. 72. 74.
KUTEN, Ml. prezime. — V naie vrijeme u 11 r-
vatskoj. Schem. zagr. 1875. 211.
KUTEREVO, n. ime selti u Hrvatskoj u zu-
paniji licko-krhavskoj. Razdije}. 35. — Pomine
><; od XV vijeka. Selo Kutorevo. Mon. croat. 158.
(U93).
KUTI, m. pi. ime nekoliko mjesta (uprav je
pliir. kut).
a. selo u Bosni u okrugu sarajevskome. Sta-
tist, bosn. 20.
b. selo u Crnoj Gori u nahiji katunskoj.
Glasnik. 40, 19.
c. u Dalmaciji. a) zaselak u kotaru dubro-
vackome. Schem. ragus. 1876. 36. — b) selo w
kotaru kotorskome. Report, dalm. 1872. 8. — po-
mine sc od xv vijeka, vidi u Danicicevu rjec-
niku: Kuti, selo u 2upi Drafievici koje je kraj
MatijaS dao fratru Aleksandru Dubrovcaninu.
M(on. serb). 494. (1465). to 6e biti sadasne selo
blizu Novo)-a. Sem. dalm. 1859. 25.
d. dva sela u Hercegovini. Statist, bosn.
105. 107.
e. selo u Hrvatskoj u iupaniji modridko-
rijeckoj. RazdijeJ. 46.
f. dva sela u Slavoniji u zupaniji poieskoj.
Razdije}. 122.
KUTIC, m. dem. kut. — Od xviii vijeka, a
izmedu rjeinika u Belinu: ,(di dentro) angoletto,
cantoncino' ,angellus' 80" gdje se naj prije na-
hodi, i u Stulicevii: v. kutac. ,Zbio se u onaj
kutii, pa se ni ziv ne 6ini'. J. Bogdanovid. —
/ kao mjesno ime: pusta u Slavoniji u zupaniji
srijemskoj. Razdijej. 145.
1. KUTI.IA, /. kao kovcezic, toliki da se moze
nositi u ruci Hi naj veci hez muke u dvije ruke,
nacinen od tankijeh dasdica sto mogu biti od
drva, od kartuna, hartije itd.; oblik moze biti
vrlo razlidan ; poklopac je kao u kovcega, Hi, lead
se otvori, odijeli se od kutije. — Od tur. qutu,
quty. — isporedi Skatula. — Akc. se mijena u
gen. pi. kiUija. — Od xvii vijeka, a izmedu rjei-
nika u Mikalinu (kutija, skatula , pyxis') gdje se
naj prije nahodi, u Bjelostjencevii (,pyxis'), u
Voltigijinu (,scatola' ,sohachtel'), u Vukovu (,die
schachtel' ,capsa'). U kutije spraviti. I. Jablanci
175. Zaklopnica, kutija, vulgo skatula. A. T.
Blagojevic, khin. 80. Kutija zaklnpita u koliko
toplom mistu biti mora. J. S. Relkovi6 200. Sa
simenom (svilenijeh buba) ne 6ini se drugo, ve6
se s krpe il' s papira skida, u kutiju na podstavu
prida. 818. Vrzi pjesme na poliou, a turcije u
kutiju. Nar. pjes. vuk. 1, 301. Jedno Mara bije-
loga vrata, drugo Ana od bisera grana, trece
Anda kutija dukata. 1, 328. Zubi su joj dva
niza bisera, usta su joj kutija secera. 3, 516. Pa
doloie do kona dorata koji va]a kutije dukata.
4, 229. Izvadio britve iz kutije. Nar. pjes. juk.
111. Dok ugleda od zlata kutiju, na kutiji kapak
otvorila, u sebi je cura promislila: ,Mili Boze,
cuda velikogal sto 6e bAbi burmut u kutiji?'
Nar. pjes. petr. 2, 149. Nose u kutiji te prioe-
^duju bolesnike. Vuk, pisma. 4. Zabranio je no-
R KUTISaNAC
siti tas po crkvi za vreme bogomoje, uogo je
za to stavio zatvorenu kutiju pred crkvom. M.
D. Miliievid, medudnev. 12H.
2. KUTIJA, /.j«^o od pienice skuhane s medom
ito se jede u neke praznike. — isporedi ko|ivo.
— Samo u knizi xiii vijeka pisanoj crkvenijem
jezikom. — Rijei je praslavenska nepoznata po-
stana, isporedi stslov. kutija, rus. Kyrin, Kyeh»,
pol- kucyja (hozii). Kutiju zobjemo prazdbnika
radi. Sava, tip. stud, glasn. 41', 151. — Da je
joi ta rijei u nahinu jeziku, glasila bi ku6a
prema rus. uyTu'i, te bi to moglo i biti 8. ku6a
(vidi), ali ne s ovijein akcentom; istina, Pavli-
novicevi akcenti nijesu pouzdani.
KUTIJEVA, /. vidi Kutjevo. — xviii vijeka.
U Kutijevi. A. KaniXli6, uto6. xxiv. Po?.ega jo
i Virovitica, Cruik, Pakrac i jo§ Pleternica, i
Valpovo, Kaptol, Kutijeva od starine abacija ova.
M. A. Rejkovii, .sat. B2b. Fra Andrija iz Ku-
tijeve. Norini 58.
KUTIJICA, /. dem. 1. kutija. — Govori se i
kiitica, a nalazi se pisano i kutica i kutijca. —
Od xviii vijeka, a izmedu rjeinika u Vukovu
(kutijca, dim. v. kutija). Da tko prospe jednu
kuticu igala na dvoru u podne, lasno bi i po-
brao. F. Lastrid, ned. 384. Srce mu je pak bilo
kutica Pandori. J. Rajid, boj. 23. Da mu malu
kutijca. Nar. prip. vuk. 78. U ovoj maloj ku-
tijici. S. !l^ubisa, prip. 265.
1. KUTINA, /. vidi duna. — Od tal. cotogna.
— Moze biti da bi uprav glasilo kutina (vidi
na kraju primjer iz Sulekova rjeinika), a da je
n postalo od n u kajkavskoin govoru. — isporedi
kuta. — f/ Bjelostjenievu rjeinika: kutina, tuna,
duna, sad ,cotoneum, malum cydonium, malum
cotoneum, malum lanatum, malum canum, stru-
thium, chrysomelum'. 2. kutina, steblo ,malu9 cy-
donia, malus cotonea, malus lanata'; u Jambre-
sicevu: , malum'; u Voltigijinu: ,codo;:cna', cotogna'
,quitte'. — Kuta, Kutina (Jambresid), Kutiia,
dei. kutna (cotonea), Cydonia vulgaris Pers. (La-
langue). B. Sulek, im. 187.
2. KUTINA, /. augin. kut. — Potvrduje se
samo u mjesnijem imenima.
a. zaselak u Hercegovini. Statist, bosn. 123.
b. trgoviste u Hrvatskoj u iupaniji bjelo-
varsko-krizevaikoj. Razdijej. 115. i kod nega
rijeka. Regul. save. 72.
c. u Srbiji. a) rijeka u niskoin okrugu. D.
Danidid. — h) vidi DraSkova, Eminova, Marina,
Prokopova Kutina.
KUTINE, KiitinS, /. pi. ime zaseoku u Her-
cegovini. Statist, bosn. 110. — Uprav je plur.
kutina.
KUTINICA, /. ime dvjema selima u Hrvatskoj
It zupaniji bjelovarsko-krizevaikoj. Razdijel. 109.
115.
1. KUTINSKI, adj. koji pripada kutinama, vidi
1. kutina. — U Bjelostjenievu rjeinika: ,coto-
neus'.
2. KUTINSKI, adj. koji pripada mjestu Ku-
tini. a) rijeka. Kutinska reka, voda u Srbiji u
okrugu niikome. M. D. Milidevid, kra}. srb. S.
— isporedi 2. kutina, c, a). — b) uopce. Ku-
tinskom dolinom. Rat. 56.
KUTINA, /. vidi 1. kutina.
KUTINACA, /. suvrst crveno-bijele pjegave
krupne reske jabuke (Vajavacj. B. Sulek, im.
188. — Uprav augin. kutina.
KUTISaNAC, KutiSanoa. m. prezime. — U
naSe vrijeme. Trede bjese Damiian KutiSanac.
kutiSanac
n. KUTNAIC
Nar. pjes. vuk. 4, 167. I pogibe Damnan Kuti-
sanac. 4, 174.
KUTITI, kutim, impf. zamisjeno u bolesti cu-
tati: ,Sve (nesto) kuti' kaze se n. p. za dete bo-
lezjivo. S. Vulovi6. — Mislim da bi po juznume
(jovoru bilo kutjeti.
KUTJETI, vidi kutiti.
KUTJETMI6, m. prezime. — xv vijeka. — 7j-
medu rjecnika u Daniiicevu (Kutetbmiib). Zato
smo upisali Radicu Kutetsmidu. Spom. sr. 1,
100. (1408).
KTJTJEVO, n. ime trgoviUu u Slavoniji 11
ziipaniji pozekkoj. Eazdije}. 128. — Zvalo se
prije Kutijova (vidi).
KUTLAC, m. dem. kutao. — Oini se da je ta-
kova rijcc u ovome primjerii xvji vijeka: U niki
kutlaci tvorahu (tikulej s nacinom. D. Bara-
kovic, vil. 56.
1. KUTLACA, /. vidi varjaca. — isporedi ku-
lao, c. — Akc. se mijena it gen. pi. kutla6a. —
U Vnkovu rjecniku: vide [varjaca; cf.] kutao [1].
2. KIFTLACA, /. korice na kosu u vodenici
(u Radevini). ^j. Stojanovic.
KUTLACE,/. pi. ime mjestu u Srbiji u okritgu
rudnickume. Niva u Kutlacama. Sr. nov. 1875.
658.
KUTLaCiCA, /. dem. 1. kutlaca. — U Va-
kovu rjeiniku.
KUTLACiNA, /. augm. kutlafia, sa)iv naziv
za 6e]ade kutlastijeh usta odnosno gubica. ,Mu6i
ti, kutlafiiao, otegni te gubicine'. J. Bogdanovid.
KUTLANA, m. Hi f.? ime mu§ko Hi zensko?
— Ima samo adj. pass. Kutlanin u spomeniku
XIV vijeka. Ba}a Kutlaninb vnukb. Glasnik. 27,
292. (1347).
KUTLANIN, adj. vidi kud Kutlana.
KUTLANA, /. baka sto se iini 11 veliku srijedu,
cetvrtak, petak u katolickijem crkvama. — Va{a
da je rijei onomatopcj.ika. — U nase vrijeme u
Istri. Kutlana ,strepitus hebdomada sancta in
ecclesiis fieri solitus'. D. Nemanic, 6ak. kroat.
stud, ifrtsg. 43.
KUTLAE, m. ime musko. — xiv vijeka. Dedb
imb Kutlarb. De6. hris. 52.
KUTLARICA, /. velika ada u Pivi.
KUTLAST, adj. nalik na kutlacu. — U nase
vrijeme u Liei. ,Lijepo si zlice napravio, ali su
ti preved kutlaste'. J. Bogdauovio. — vidi i kud
kutlacina.
KUTLASTI KAMI, »i. mjesno ime xiv vijeka.
U Kutlastij Kami. Svetostef. hris. 20.
KUTLAZER, m. planina u Kremnima (u Sr-
biji u okrugu uiidkome). J^. Stojauovid.
KUTLE, kutleta (?) , «. vjetronast, handrast
decko (handreSa). u Krajini. D. Trstenak.
KUTLEMIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
MiloS Kutlemid. Rat. 80.
KUTLE&, m. ime selu u Srbiji u okrugu nis-
kome. M. D. Milidevid, kraj. srb. 123.
KUTLESA, m. prezime u Dalmaciji. J. Bog-
dauovio. i u Bosni. Schem. bosn. 1864. vii. xxvii.
KUTLI, m. pi. ime mjestu u Srbiji u okrugu
biogradskome. I^iva u Kutlima. Sr. nov. 1873.
83.
1. KUTLIC, m. dem. kutao. — Od xvi vijeka,
a izmedu rjecnika u Vukovu (dim. v. kutao).
Niki zlice, niki kutlide dubudi. P. Zoranid 18b.
Kutlid jedan od tamariza prihitro udilan. 45ii.
Naclni mu zdjele i case i vjedra i kutlide ko-
jima ce se prejevati, a nadinides ih od distoga
zlata. E). Danicid, 2mojs. 25, 29. Kiltlid, dasa
drvena s repom. u Dobroselu i okolini. M. Medid.
2. KUTLIG, »n. prezime. — Fnja da je ista
rijei sto 1. kutlid (isprva nadimak). — Mozebiti
od prije nasega vremcna. Sr. letop. 112, 156.
KUTLINA, /. augm. kutao. — U Vukovu rjec-
niku. — I u prenesenome smislu : sajiv naziv za
trbusata dojka. ,01azi, kutlino, ko bi tebe natrpa
lijepe i uredne rane'. J. Bogdanovid.
KUTLOVAC, Kiitlovca, m. mjesno ime. Gorni
i Boui Kutlovac dva su sela u Srbiji a okrugu
topUckomc. M. D. Milidevid, kra[. srb. ,S95. —
U Vukovu rjecniku ima: Kiitlovac, selo u Ko-
sovu s primjerom iz narodne pjesme : Od Ku-
tlovca sela malenoga. — Moze biti da je isto Ho
jedno od predasnijeh mjesta.
KUTLOVIC, m. prezime. — xiv i xv oijeka,
a izmedu rjecnika u Daniiicevu (Kutblovidb). A
se judije koji daju voskb; Kiicauici, Kutlovidi...
Glasnik. 15, 272. (1348?). Vezete moje }udi ki
gredu u Stoni,, Kutlovida. Spom. sr. 1, 135.
(1406).
KUTLOVO, n. ime selu u Srbiji u okrugu
kragujevackome. K. Jovanovid 118.
KUTLOVSKI, adj. koji pripada Kutlovu. Kut-
lovska (opstina). K. Jovanovid 118.
KUT^iAC, m. vaja da je isto sto kutlac. — U
nase vrijeme u ugarskijeh llrvata. Nigdor drugi
krivac nog va vezi kutjac da sam ja zgubila moi
zeleui venae. .Tadke. 252.
KUT^jACA, f. vidi kutlaca. — U Mikalinu
rjecniku : zlica varjaca, kutjada ,tudicula'.
KUTJ^ATI, kut)am, impf. hitro feci, tociti se
iz rupe (iz rane), mozebiti kao is kutla. — U
nase vrijeme. Vidjeh gdje mu krv iz ozicice kutja.
Pravdonosa. 1851. 30.
KUT^eJi, m. ime selu u Srbiji u okrugu to-
pUckome. M. D. Milidevid, kraj. srb. 416.
KUT^JIV, adj. na kojemu ima nekoliko kutova.
— V Bjelostjencevu rjecniku: ,angulosu3, plures
habens angulos'; u Stulicevu: ,angulo3us'; u Vol-
tigijinu : ,angolo3o' ,winklicht'.
KUTNANI, m. pi. ime nekakvu mjestu u Hr-
vatskoj XV oijeka. Drzase Kutnane plemenit
i.(lovi)k Grgur Desid. Mon. croat. 128. (1486).
KUTNICA, /. ime livadi. Ivanec. D. Hire.
KUTNIK, m. vidi 1. kutnak.
KUTNACIC, m. dem. 1. kutnak. — U nase
vrijeme u Istri (znaci sto i kutnak). Kiitiiadid,
dens molaris. D. Nemauid, dak. kroat. stud. 57.
1. KUTNAK (kutnak), m. kutni zub. — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Stulicevu (,dens
maxillaris') i u Vukovu (,der stockzahn' ,dens mo-
laris'). Razbijah kuthako nepravedniku. D. Da-
nidid, jov. 29, 17. Zubi su mu kao u lava i
kutnaci kao u lavico. joilo. 1, 6. Kutnjak Hi
kiitnik ,deus molaris'. D. Nemanid, cak. kroat.
stud. 29. — Odjegdje se zamjenuje -tn- glaso-
vima dn, vidi kod 1. kutni. Kiidhak znaci sto i
u Vuka kutnak. ,Sve su mi ved kudiiaci popa-
dali'. u Lid. J. Bogdanovid.
2. KUTNAK, m. mjesto Hi ie^ade u kutu, s oso-
hitijem znacenima. Kutnak, 1. luziiak, mjesto u
kutu gdje se lug smide. — 2. nadimak covjeku
koji zimi smrdi, stoji na kominu. M. Pavlinovid.
3. KUTNAK, m. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. zagr. 1875. 265.
4. KUTlilAK a
■1. KUTl^AK, m. iine selu u Hrvatskoj it iu-
paii{ji varaldinskoj. Razdije|. 97.
1. KLJTl!rI (kutAi), adj. ziib, kaie se o zubima Ho
sit na doije strane (ne sprijcda) u ustima (u ie-
ladeta, a moze se kazati i za zivutiAu); svagda
su iiri i krupniji od predn\jeh, i 'Aima se zvace,
a ne grize se kao prednima. — Jamainu je ista
rijei sto i kutan, jer kao da stoje (osobito naj
kraj/ti) u kiitu od usta. — Po Viikoru je rjei-
nikti akc. ki'ituf, ali sam ja stmgda cuo kutiil.
— Uz kutni nalazi se i ku6ni. premda se ovaj
ohlik nalazi u naj starijemu primjeru (it Vran-
cicevit rjeinikii; ja se spominem da sam ga naSao
u Aekome duhrovaikome rukopisu xviii vijeka;
isporedi i kod 1. kutdak), t premda ima i nslov.
kOMak i kofnik (uz k6tnjak i kotnik), ne maze
biti stariji od prvoga. postane se tiimadi tijcm
Sto su se glasovi 6n (mozebiti tt duba kad se glas
c mala razlikovao od tj kao Sto je i sad kod da-
kavskoga 6) mijenali u tn, kao n. p. u kii6ni t
kiitrii, n66nl i notAi itd., te se po tome shvatilo
kao da izmcdu ku6ni i kiitni tiema razlike za
ona dva glasa. — Od xvi vijeka, a izmedu rjei-
nika u Vraniicevu : kudni (,kuii(^ni') ,j?enuini
dentos', gdje se naj prije nahodi; u Mika(inu
(kutiii zubi ,dpnte3 genuini, intimi, molarea, ma-
xillares'), u Stulicevu (kutaii uz kutan), u Vukovu
(kulni n. p. zub ,d6r stockzahn' ,dens molaris').
Izeo mu je dusu — ili kutni zub. (D). Poslov.
danic. Ti ce5 im smrvit zube i slomiti kutne.
I. Dordi6, salt. 18G. Dva mu je kutna zuba iz-
bio. A. Kanizlid, kam. .57. Uoini Bog proteci
vodu iz kutnesf zuba mrtve kosti magarede. E.
Pavi6, ogl. 200. Dva joj kutna pokratio zuba.
Nar. pjes. juk. 67. Kutni zub izguliti. M. Pa-
vlinovic, rad. 171.
2. KUTNI, adj. vidi 1. kucan. — Oblik kutiii
mj. ku6ni, vidi kod 1. kutni. — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Vukovu (vide ku6ni). Kutiii
lupez ku6u kopa. Nar. po3l. vuk. 164. Oni se
coek zabavi u razgovoru s ostalom kutnom 6e-
ladi. Nar. prip. vuk. 137. Kutni starjeSina vlada
i upravja kudom. Vuk, iiv. 249. I s nome se
oprostio pred svom nezinom kutnom C6}adi.
Pravdouosa. 1852. 9. Omrzla mi je kutna radha
kao da je krvnicka. S. l^iubisa, prij). 35. Objesi
sito o klin pod kutiii trijom. 202. Neka znana
ruka ve6 otvori kutna vrata, i covek nazva . . .
M. D. Miliievi6, meduduev. 154.
KUTNICA, /. vidi kuinica. — Radi -tn- vidi
kod 1. i 2. kutni. — U naSe vrijeme, a izmedu
rjeinika ti Vukovu (vide kuinica .s dodatkom da
se govori u Crnoj Gori). Marija Durova bijase
od onijeh starijeh iena, kojijeh danas rijetko
ima: srca vejackoga, naravi lupke ako malo i
osorne, kutiiica, ... M. Vodopid, tuzn. jel. du-
brovn. 18^68. 220.
KUTNIK, m. vidi kuinik. — Radi -tn- vidi
1. i 2. kutni. — U nase vrijeme, a izmedu rjec-
nika M Vukovu (vide kucnik s dodatkom da se
govori u Crnoj Gori). A u kuci zenena kutiiika.
Nar. pjes. hero. vuk. 320. Ko 6e s kuoom upra-
vjati, moj kutniiSe! V. Vrcevic, niz. 273.
KUTOLEZA, m. maiak sto svagda lezi u kutu
(na ogniStu, na popretu). — U poslovicama du-
brovackijem xvii i xviii vijeka. Kutoleza macak.
(D. Z). Madak kutoleXa miSa ne hita. (Z). Po-
slov. danic.
KUTONIN, m. mjesto gdje se drum okrece (gdje
je kut) • samo kao mjesno ime na Krkii i u Istri.
— Od XIV vijeka. V Kutonin. Stat. kr6. ark.
2, 295. Kiitoiiin ,com. propr. loci cujusdam, ubi
via flootitur'. D. Nemanid, dak. kroat. stud. 57.
ispo-
3 KUVE^iA
KUTOVI, HI. pi. (aprav plur. kut), mje.fno
ime.
a. selo u Slavoniji u lupaniji virovitickoj.
Bazdijoj. 135.
b. mjrsto u Srbiji u okrugu Sabaikome. Zemja
u Kutoviraa. Sr. nov. 1869. 369.
KlJTllA, /. Ba|iv naziv za ?.ensko kojo po vo-
likoj srodi vavijo mufti. — U nase vrijeme u Lici.
,Kad ta kutra zakutri, ne bi od ne rijefti, prvo
bi od studonog kamena'. .1. Bogdanovic.
redi kutriti.
Ki^TTKE, m. o muskome, kao kutra o zenskome.
J. Bogdanovid.
KUTKENIN, m. mjesno ime prije naSega vre-
mena. — e (poslije r) piSem mj. negdaSnega e.
Kutreniiib. Spom. stoj. 185.
K1}tbEI^E, n. djelo kujijcm se kutri. J. Bog-
danovid.
KUTUETINO, n. mjesno ime prije naSeya vre-
mena. — Pisem e {poslije r) mj. -e-. Kutretino.
Spom. stoj. 185.
KUTREVO, n. mjesno ime prije nasega vre-
me.na. S. Novakovid, pom. 136.
KUTRICA, /._ ime mjestu u Srbiji u okrugu
smederevskome. Niva u lugu kod Kutrice. Sr. nov.
1867. 602,
KUTKITI, kiitrim, impf. slusati ili osluskivati
u muku sto drugi govore. — isporedi kutra, kutre.
— U naSe vrijeme u Lici. ,Samo ou kutri (slukti)
sto mi divauimo'. ,Oni su ti [udi naj gori, Sto
vavije kutre'. ,Ovaj niti romori niti govori, nego
vavije kutri ka' i deno'. J. Bogdanovid.
KUTUNCI, m. pi. ime selu u Bosni u okrugu
travnickome. Statist, bosn. 73.
KUTURACA, /. suvrst jabuko (u Podravini).
B. Sulek, im. 188.
KUTUROV, »i. prezime. — xv vijeka. Georb-
gije Kuturovb. Spom. stoj. 44.
KUTUZ, m. tursko ime musko ili nadimak (tur.
qutuz, mahnit). — isporedi Kuduz. — U na-
rodnoj pjesmi nasega vremcna. Kutuz duti, nista
lie govori. Nar. pjes. srem. 137. Al' govori
Kutuz-del-Alija, 138.
KUTUZERO, n. mjesno ime u Bosni. a) selo
u okrugu Tuzle Done. Statist, bosn. 95. — b)
zaselak u okrugu sarajevskome. 20.
KUTUZOV, adj. koji pripada Kutuzu. Kutu-
zova majko. Nar. pjes. srem. 138.
KUV-, vidi kuh-.
KUVAC, kiivca, m. trnina(?). — U nase vri-
jeme u Istri. Kiivac ,prunum ramicosum', g.
kiivca. D. Nemanid, ftak. kroat. stud. 19.
KUVALOVO, n. mjesno ime (moze biti uprav
posesivni adjektiv). — vidi u Daniiicevu rjec-
niku : despot je Jovan dao KruSedolu ,blato Ku-
valovo'. M(on. serb). 541. (1496).
KUVELICA, /. prezrela smokva, vidi kuveo.
— U naie vrijeme, a izmedu rjecnika u Stuli-
cevu (,ficus flaccida'). Smokva ima cetiri dobe:
zadulica, surica, pucalica (kad se jede) i uvelica
ili kuvelica, kad uvene. L. Mrazovid. — U Du-
brovniku i u okolini. P. Budmaui.
KUVELICIGA, /. dem. kuvelica. — U Stuli-
cevu rjecniku : ,parva ficus flaccida'.
KUVELIC, m. prezime. — xvii i xviii vijeka.
Niko Kuvolid. Starine. 11, 117. (1678). Kiiigu
pise Kuvelid-.Iovane. Nar. pjes. bog. l'J9.
KUVEl^A, /. ime zensko. — U dubrovaikoj
drami xvi vijeka. — Moze biti da nije izmiSfeno,
KUVR^.A 8'i
jer ima i prezimc Kuve}i6 (vidi). Kad so rukovo
je Bude|a s Kave}um. M. Drzic 450.
KUVEl^IC, m. prezime. — Od xviii vijeka.
Od Martina Kuvejica. Nar. pjes. bog. 194. Pe-
tar Ii.uve}i6 iz Uzica. 1^. Stojanovi6.
KUVEO, kuvela, adj. prezrio (iuo mm u Du-
lirutntiku saino kazati o smokoi, vidi kuvelica;
Viik u rjecniku govori da se u Boci govori i o
draijome vocu). — Po jedinome primjeru, kod
kuveooiti se kao da -e- stoji mj. negdasnega e.
— Misliin da nije ni u kakvoj soczi s knrijenotn
glagola venuti. — U nase vrijeme u Diibrovniku
i u Boci, a izmeda rjecnika u Vitkovu: (u Boci)
prezreo, n. p. smokva, grozde ,iiberreif' .fracidus'.
KUVEOCITI SE, kuveocim se, impf. postajati
kitveokom, kuvelicum (o smokoi), zreti, prezrije-
vati. — Postaje od kuveoka nastaokom i prcd
kojijem sp. k mijtna na c. — U jedinome pri-
mjeru ima -i- mj. e, vidi kod kuveo. — U Du-
brovniku od xvi vijeka, a izmedu rjecnika u Stu-
licevu (,andarsi appassendo, seeoaudo, appassirsi
dei lichi' ,ficu3 flaccescere'). Razlicijeh smokav
jes, i visi tuj svaka po granah kako pes ali
dobra saka; ter kada puoaju i kad se kuvioce
suzico pustaju kako med i to6e. M. Vetranic 2,
273.
KUVEOKA, /. vidi kuvelica. — U Diibrov-
niku od XVI vijeka. a izmeda rjecnika u Stuli-
ceiHi (v. kuvelica). Sviha utjeco so na putiiji
zelud, koza na bo[u travu, vuk na pritju ovcu,
hvrjak na smokvu kuveoku (grijeskom kuvroku;
moglo hi se iitati i kuvioku, vidi kod kuvouciti),
a fiovjek utjeoe gdi 'e vece zlato. M. Drzic 402.
KUVET, m. arap. quvve, quvvet, tiir. quvet,
sila, snaga, mac, u prenesenome smisla kod vojske.
— U nake vrijeme u Bosni. Da zaiste kuvet i
topove. Nar. pjes. petr. 2, 339. Car 6e nama
silnu poslat vojsku, uz topove kuvet i j^obanu.
Nar. pjes. horm. 1, 27. A uza nih (kalane) kuvet
i idaru. 1, 190. A uz vojsku kuvet i zahiru.
1, 200. Dok sam junak bio u kuvetu, nije bilo
bojega junaka. 2, 3.
KUVEZDIN, Kuvezdina, m. ime mannstira i
selu u Stavoniji u zupaniji virovitickoj. Razdije).
144. — Od prijc na§ega vremena, a izmedu rjed-
nika u Vakovu (namastir u Fruskoj Gori). Ku-
(ve)zdinb. S. Novakovic, pom. 130. Usrid Fru§ke
stoji Besevina, . . . i Opovo, Kuvezdiu, Kakovao.
M. A. Rejkovic, sat. B3l>. U' 6e Divsi ili Ku-
vezdinu. Nar. pjos. vuk. 2, 326.
KUVEZDINAG, Kuvezdiuca, m. iovjek iz Ku-
vezdina (u mnnastiru kaltider). — Akc. se mijena
u gen. pi. Kuvezdinaca. — U Vukovu rjecniku:
,einer von Kuvezdin'.
KUVEZDINSKI, adj. koji pripada Kuvezdina.
— IJ Vukovu rjecniku: ,von Kuvezdin'.
KUVIJERTA, /. vidi paluba. — Od tal. mlet.
coverta — Moze biti da ima -ije- samo u juz-
nome govoru; tad bi u zapadnome glasilo ku-
virta. — Akc. se mijena u gen. pi. kuvjerata. —
Od XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu
(kuvijerta, gorna strana od broda ,navis pars
superior'). Pod kuvijertom u stentini s hustolinom
sve prozderu. A. Sasiu 171''. Otisnu se plo-
viti . . . Kad su vec bill na neki dio puta, zovne
on nega notuo kad su svi pospali, da izide na
kuvijertu. Nar. prip. vuk.^ 2.51. Kapetan po-
stoji malo na kuvijerti (, kuvijerta', tal. ,coperta'
krov od broda). M. Vodopic, tain. jel. dubrovn.
1868. 214. Hmuca se more po kuvijerti. 216.
KUVII^T, kuvina, m. vidi kunfin. — U nase
KUZMANOVI
vrijeme u Lici. ,Nijesara ja, lugaru, u tvom ku-
vinu sjeka' drva, nego u tudera, netuoj me pi-
sati'. J. Bogdanovio.
KUVIO-, vidi kuveo-.
KTJVIZA, /. lieka pticn, Vanellus cristatus.
G. Kolombatovic. progr. spal. 1880. 37.
KUVJELICA, vidi kuvelica.
KUZANA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu sa-
backi>me. Zemja u Kuzani. Sr. nov. 1873. 775.
KUZELA, »i ime mmko. — U jednoga pisca
nasega vremena. Harambasa Kuzeja. M. D. Mi-
li6evic, zim. vec. '211.
KUZINOVI6, m. prezime, vidi 2. Kuzun.
KUZLA, /. kuja, kusa. u Prigorju i Zagorju.
F. Hefele.
KUZLAC, m. klin kojim se pricvrScuje klupa
na ladu. u Posavini. F. Hefele.
KUZLAR, m. mjesno ime 11 Bosni. Kuzlar,
gradic kod ustja Jadra u Drinacu. F. Jukic,
zem|. 44.
1. KUZMA, /. ime kozi. Bruvno. I). Hire.
2. KUZMA, /. mjesno ime.
a. selo u Hrvatskoj it zupaniji modrusko-
rijeekoj. Eazdijej. 59.
b. selo u Stavoniji u zupaniji virovitickoj.
Eazdijej. 139.
3. KUZMA, m. Koafiii,-. Cosmas, ime musko.
— isporedi Kuzman. — Od xiii vijeka, a izmedu
rjecnika u Danicicevu (,Co3ma'). Od Plomina
sudac Brnaba i Jurifjj i Kuzma . . . Mon. croat.
11. (1275 prepis. 1546). Kuzraa a siub mu Vejbko.
De<5. bris. 47. 99. Kuztma i Seraijunb. 57. Kuzmi
i Vlbkii Pokranboicu. Spom. sr. 1, 93. (1407).
Poli crikvu sv. Kuzmi i Damjana. Mon. croat.
74. (14.50). Kuzma i Damjan. P. Posilovic, nasi.
XI. M. Bijankovi6 125. S. Margitid, ispov. xxi.
L. Terzi6 xxii. Pristi Knzme i Jakoba. J. Ka-
vanin 322l>.
KUZMACI6, m. prezime. — Od xv vijeka.
Juran Kuzmaci6. Mon. croat. 131. (1487).
KUZMADANE, n. ime nekoj zupi po svecima
Kuzmi i Damjanu. — xvni vijeka. Kuzmadaiie
zva se zupa ona. Nadod. 58.
KUZMAN, m. vidi 3. Kuzma. — Od prije na-
sega vremena, a izmedu rjecnika u Vukovu (,Ko3-
mas' , Cosmas'). Kuzmaub. S. Novakovic, pom.
72. Zovite mi Damjana, nek donese tamjana,
zovite mi Kuzmaua, nek donese ruzmana. Nar.
pjes. vuk. 1, 496. Podizo se Kuzman od Bje-
iicah. Pjev. crn. 322^. Kuzman Ne§kovio. Rat.
342. _
KUZMANA, /. zonsko ime. u Lici. V. Arseni-
jevi6. — isporedi Kuzman.
KUZMANI6, m. prezime. — Od xviii vijeka.
Kuzmanid. And. Kafiic, kor. 494. Poslanica
Antu Kuzmanicu u Zadar. Vuk, gramat. i po-
lem. spisi. 3, 304.
KUZMANOVA6a, /. ime zaseoku u Hrvatskoj
u zupaniji licko-krbavskoj. Razdije}. 30.
KUZMANOVACKI, adj. koji pripada Kuzma-
novaci. J. Bogdanovic.
KT'TZMANOVCANIN, hi. covjek iz Kuzmano-
vace. J. Bogdanovic. — Mnozina: Kiizmanov-
dani.
KUZMAN0V6aNKA, /. zensko ce^ade iz Ku-
zmanovace. J. Bogdanovid.
KUZMANOVI6, m. prezime. — U naSe vrijeme.
Cujes li me. Kuzmanovi6-Vu6e? Pjev. crn. .322''.
Milojko Kuzmanovid. Rat 420.
KU/.MANA
KUZMANA, /. iiiif mjenlii na Krku. — xv
i-ijeka. Na KuzmnAi. Stut. kr6. ark. 2, 295. (l'U8).
IvUZMARKA, vidi kuziuorka.
1. KUZMICA, /. mji'sno iiiic. — xviii vijekii.
Vrimo zbora redoviiiSkog u Kuzmici. M. Ka-
tiiii6i6 45.
2. KUZMICA, m. imc muSko (dein. 3. Kuzraa).
— xviii vijeka. Ban Godomir i Kuzmica. J. Ka-
vaAin 232''.
KUZMK";, hi. ^))vi:(»ie (po ocii Kuzmi). — Od
XV vijeka, a izmcdii rjeinika u Danidicevn (Kuz-
midb). Mihailb Kuzmiib. Mon. serb. 272. (1405).
Jurjem Kuziniiom. Mou. croat. 339. (1596). Ra-
divoj Kuzmid. Rat. 143.
1. KUZMIN, (idj. koji pripada Kmmi (vidi
3. Kuzma). — (hi xv vijeka (vidi c).
a. uopie. Kada Knzmin sabor obrati' je. J.
Kavanin I27l>.
b. kod imena hilke. Kuzmino cvijede, Cy-
clamen L. (Sabjar, Lastva). B. Sulek, im 18^i.
c. kod mjesnijeh imena.
a) Selo Kuzmino na Sitnice. Spom. stoj.
32. (1410).
It) Na vrh Kuzmin. Mon. croat. 97. (1465).
2. KUZMIN, Kuzraina, m. mjesno ime.
a. selo u Slavoniji u zupaniji virovitiikoj.
Razdijej. 144.
h. pomine se selo s ovijetn imenoin xiv vijeka.
Utesase medi Sredbnemu Solu ot Kuzbmina u
Ubmitrova jagiiila . . . Sredbnemu Selu i Kuzb-
minu . . . De6. hris. 26. 95.
1. KUZMJnAC, Kuzminca, m. fiovjek iz sela
Kuzmina u Srijemu. V. Arsenijovid.
2. KUZMINAC, Kuzminca, m. kajkavski Kuz-
minec, ime trima selima u Ilrvatskoj u iiipaniji
varazdinskoj. Razdijo). 94. 97. 105.
KIIZMINKA, /. zensko cejade iz Kuzmina;
Kuzminkina. V. Arsenijevic.
KUZMINKINA, /. vidi Kuzminka.
KUZMINSKI, adj. koji pripada selu Kuzminu.
V. Arsenijevic.
KUZMIVANOVA, /. ime mjestii na Krku. —
Bice slozeno od Kuzma i Ivan, isporedi Kuzma-
dai'ie. — XV vijeka. Na vrh Kuzmin Kuzmiva-
nova. Mon. croat. 97. (1465).
KUZMORKA, /. vidi kufimorka. — U Belinu
rjecniku: ,oarota, specie di radice' ,siger' 174a;
u Stulicevu : kuzmorka, trava ,siser' ; u Voltigi-
jinii : (jamacno stamparskom yrijeskoin) kuzmarka
,carotta, radice nota' ,mohre, i-othe oder gelbo
riibo'. — Kuzmorka, \>o\. kuczmerka, kucmorka
(Sium sisarum), carotta gialla (Kuzmic), carota,
siser (Stulli), Daucus carota L. (Visiani). B. §u-
lok, im. 188. — Bijec nije dosta pouzdana, jer
maze biti postala naj prije u Belinu rjecniku
stamparskom grijeskom, pa je iz nega primili i
ostali.
KUZMORKAR, m. covjek .Ho prodaje kuz-
morke. — U Stulicevu rjecniku: Stamparskom
grijeskom kuzomorkar ,siserum venditor'. — JVe-
jjouzdano.
KUZNAC, m. kovac. — Rijec je stara, ispo-
redi stslov. kuznbcb, rus. Kjsneui,, mozebiti i pra-
slavenska, isporedi poj. kuznia, kovacnica. —
Samo u knigama pisanima crkvcnijem jezikom.
Jakoze kuzntcb nekyj zlaatije hrblosti 2olezbuimi
rastvarajetb rukodolbmi . . . Aleks. uovak. 129.
KUZNICA, /. u okrugu pozarevaikome u Sr-
hiji blizu Oreikovice ima i druga jodna zidina
koju narod zove ,Kuznica', a oko Ao lezi mnogo
zgura. M. L). Milicevid, srb. 1031. — llijei je
Aegda znaiila: kovainica, isporedi rus. Kyennun,
vidi i kuznac.
KUZO, kuz61a, m. nidi krbuja. — Korijen Hi
osnova moic biti praslavenska, isporedi nslov.
kozol, rus. icynciii'b, jjo/. kazub, ko/.ub, pa % lit.
krizavas, kflzabas; s toga Un se ne slaze posve
oblik korijena moze se misliti da je tuda rijei.
— Od xviii vijeka, naj prije u hjelostjenievu
rjecniku (,dores, caudeus .sou codeus, alveus').
Kuzo, kuz61a, kosarica od kore; lubura, krbuja.
U naj hvajenije jagode naj mani kuzo treba no-
siti. Nar. posl. Mojo bero jagodo u kuzdle gra-
bovo; kuz6U so prodiru, jagode se prosipju. Nar.
pjea. u Lici. V. ArsonijoviA. Cobani u pro)oco
svrnu s drvota koru, proviju je i sa strano klin-
ciiimtr sa§iju, to onda dodo ka' keaa koju zovu
,ki'izo'. u taj kuzo beru jagode, u dokoji kuzo
stano po tri litre jagoda. J. Bogdanovid. Kad
prispiju jagodo, idu djeca u jagode, a i pastiri
beru ih i na vecer nose kuci. lieki ponesu zdjelu,
kra|afu ili kakav drugi sud od kudo, a gdjokoji
ogule od podebela ogranka jasenova ili javorova
kore s dva ped|a, presaviju jo po polovici i pro-
sumito gorno krajovn fpostane iize), pa da tako
ostanu, provuku kroza liih si}ak. u te kuzole
beru jagodo, i kad su ih nabrali, zacopo ih listom
ozgo, da se ne bi jagode prosule. ,Ja sam danas
nabrao 4 kuzola jagoda, ima ih kao da si ra-
zastro crjenu kabanicu'. u Dobrosolu. M. Medid.
Kuzo, krbuja, lubica za jagode. 1^. Stojanovid.
KUZOL, m. ime musko. — xv vijeka. Kupil
od Kuzola. Mon. croat. 131. (1487).
KUZOLAS, m. opanak (kakav se obidno vida
kod Banadana). J^. Stojanovid. — Od osnove
rijeci kuzo (jer je slican kuzolu ?).
KUZOLICA, /. M Vukovu rjecniku: vide vo-
dijor s dodatkom da se govori u Hrvatskoj. —
Od osnove rijcii kuzo.
KUZOLIC, m. dem. kuzo. u Lici. V. Arseni-
jevic. J. Bogdanovid. M. Medid.
KUZUJEVO, w. ime mjestu u Srbiji u okrugu
kraijujevaikome. Livada u Kuzujevu. Sr. nov.
1875. 219.
KUZULBA§, m. Persis, Persija, vidi doselbas.
— XVII vijeka. Posla iz Carigrada na Kuzulba§.
M. Divkovid, zlam. 60.
KUZULBASa, m. Persijanac ili persijski car,
vidi deselbasa. — xvi vijeka, Trgovac ta posta
na kraj sfita poznan od sfakoga gosta do Kuzul-
ba§6 stran. J. Armolusid viii.
KUZULBASANIN, »h.. covjek iz Kuzulbaia
(vidi Kuzulbas). — Mnozina: Kuzulbasani. Pc-
zdravjenje svijem mojijem pojubjenijem Kuzul-
basanom od mene. M. Divkovid, zlam. 61.
KUZULBASKI, adj. koji pripada KuzulbaSu
(vidi Kuzulbas). — vidi i deselbaski. Arapi . . .
Ivana . . . odvedo§e . . . u kuzulbasku zemju. M.
Divkovid, zlam. 59. U kuzulbaSko' zemji. 61.
1. KUZUN, m. prezime. — U narodnijem pjes-
mama nasega vremena ti kojima je nar.ineno od
Kuzinovic (moze biti da se kod toga mislilo na
2. kuzun), a ovo je postalo od Kiivra-xoiKiiroi,
vidi I. Ruvarac, pril. glasn. 47, 199. Drugu VuSe
kiiigu napisao, te je posla seru Dmitrovici na
kojeno starou Kuzun-Jaiiu: ,Starce Jauo, od
Srijema kneic' ! . . .' Nar. pjes. 2, 581. Na bije-
lom gradu Dmitrovici, onde bjeSe starac Kuzun
Jano. 3, 53. Starac Jaiio Kuzinovid (ili Kuzun
JaAo) knez od Srijema . . . Vuk, nar. pjes. (1824)
1, XI.VIII.
2. KUZUN 8
2. KUZUN, m. tur. quzuin (quzy, jagnc),,ja(jne
moje! kaic (Turcin) cefddetu od mila. — U na§e
vrijeme. .Taman!' rede kadija ,a ti ih (svjcdoke)
dovodi sjutra da vidimo, kuzun deromile (milost
na meni ! (?)). Nar. prip. vrcev. Hi. Devojko,
kuzun! Ti govoris kao agamija. M. D. Milicevic,
inedudnev. 78.
KUZA, /. kuga. — Bijec sasma nepouzdana:
naciitio je pisac xvm vijeka od kuzan S(ww radi
slika. Er ko veoma unutrita i boz konca grijeha
'o kuza, to ima bit i prostorita sva pedepsa nek
produza. J. Kavariin i-tOb.
KUZA^i, kiiz}a, in. vidi kuzej. — U nase vri-
jeme u Istri. KiizaJ ,unda', gen. k<l/.)a. D. Ne-
inani(^, cak. kroat. stud. 19.
KUZAN, kiizna, adj. koji pripada kuzi ; iz
toga se razvijajii i neka osobita znaiena. — Po-
staje od kuga nastavkom bn ; g pred h mijei'ia se
na z. — Od XVI vijeka (vidi kod c, b)), a izmedu
rjecnika u Vrancicevu (.pestifer'), u Mikafinu
(kuzan, oku/.en ,peste infectus, pestilontiosus,
morbosus'; kuzan, koji kugu donosi ,pe3tilen3,
pestifer'; kuzni, koji kuzi ,exitiosus'), u Belinii
(kuzni ,appestato, infetto di peste' ,pestiloutia la-
borans' 91b; ,contagio.so' ,contagiosU3' 2'21b; , in-
fetto' , infectus' 400b; ,pestifero e postilente' , pe-
stifer' 5.59ii), u Bjelostjencevu (knjkavski knzen,
kugum otrovan ,pestilens, pestifei', peste ailectus
1. infectus, pestilentiosus'), u Stuliievu (, peste la-
borans'), u Voltigijina (,pestilenziale, attacca-
ticcio, epidomico' ,pesthaft, ansteckand'), u Vu-
kovu (1. ,von der pest angestockt, verjiostet' ,pe-
stilentus, pestifer'. — 2. ,ungliicklich' , miser',
cf. jadan s primjerom iz narodne pjesme: Opet
kuzna Kada dozivaSe).
1. adj. — Komp. : kuzniji. A. d. Bella, rjecu.
559a.
a. koji pripada kuzi uopce, n. p. :
(i) nemoc, bolest. Bududi me od dilo-
vauja odvratio strah segalitne kuzne nemoii. H.
Lucii 185. Sluzeii otrovanijem od zlijeh i kuz-
nijeh nemodi. B. Kasid, fran. 110. Eadi kuzne
nemodi. A. d. Costa 1, 173. U nemodi kuzuoj.
Ant. Kaddid Kil. U razpruzeiiu kuzne nemodi.
I. J. P. Lucid, razg. 132. — metaforicki. Obra-
niti duse od kuzne nemodi grijeha. J. Matovid
181. — Koji imaju bolesti kuzne. M. Eadnid
312b, Kad so uzeze kuzna bolest. J. Banovac,
pred. 109. Od strasne bolesti kuzne biti de oslo-
boden. F. Lastric, od' 358. Na niki misti otrovan
s kuznom bolestju. D. Rapid 144. Bolesuike
bolujude od kuzne i pri|epdivfi bolesti. Zbornik
zak. 1866. 88. — metaforicki. Ovo je jedna bo-
lest kuzna od koje se nije mogude pravo izli-
diti. J. Banovac, pripov. 152.
b) pomor. timor, hie. Ako zaistu pomor
kuzni, udi)e dohodi. M. Kadnid 234". Velik
kuzni pomor be. P. Vitezovid, krou. 144. A iz
rosnoga peci rila kuzni pomor vrazja sila. J. Ka-
vanin 410". Kad je kuzni pomor bio. P. Kno-
zevid, pism. 120. U Ferari je poceo kuzni po-
mor. A. Kanizlid, kam. 717. U vrime kuznoga
pomora. utoc. xxiii. Radi pomora kuznoga. A.
d. Costa 1, 14. Kuzni pomor. D. Obradovid,
basne. 344 — Skoro umora cjed kuznoga moled
za te siuka Boga. J. Kavaiiin 328'''. — Da nas
od kuznoga bica osloboditi dostojis so. B. Kasid,
rit. 338. Bid kuzni koji visi nad ovira gradom.
I. J. P. Lucid, izk. 31. Ku2nim bidom. G. Pe-
stalid 41.
c) otrov. On otrova se kuXnom otrovom.
A. Kanizlid, bogojubn. 4.53. Sluziti raiienim od
kuznoga otrova. I. J. P. Lucid, izk. 10.
? KUZAN, 1, c, a) cc).
il) ogan, rane, gnoj, petici. Umrije jedan
(Ijotidak od kuznoga ogna. B. Kasid, fran. 125.
— Liditi rane kuzne. A. Vita[id, ist. 330. Okuzi
se s kuznom boleSdu, . . . zat\orise mu se svo
kuzne rane. J. Banovac, pred. 150. Dal' i tko
so s liim (kuznikom) sastane, lako prime kuzne
rane. V. Doseu 256". — Buzni napnu so miuri
na smrt, ako kuzni gnoj iz nih no curi. A. Ka-
nizlid, roz. 106. — Vradenu su izagli kuzni pe-
tidi po zivotu. S. ^ubisa, prip. 263.
e) vrijeme kad kuga mete, mori. BivSi
gladno i kuzno vrijeme. B. KaSid, in. 25. U
kuznu vriraenu. I. (irlidid 182. Za nih vrome
je kuzno vrlo udesno. M. D. Milidevid, pomenik.
5, 772. — U gdjekojim mjestima (kao n. p. u
Srijomu) }udi uz kuzno doba oboru selo (t. j. po-
vuku brazdu oko svega liega), da kuga u li no
bi dosla. Vuk, rjecn. kod oborati. — Bojo je
bozid kuzan nego juzan. Nar. posl. vuk. 22.
/} zlo, nevofa. Kuzno zlo. B. Kasid,
nasi. 182. Nikoga se vi§e zlo kuzno no dotaknu.
A. Kanizlid, fran. 73. — Kanoti odvitnika op-
cinskoga u sviju nevojah, a navlastito u kuznoj.
72.
g) i drugo Ho je u nekoj svezi s kugom,
te ■■^e shvaca kao da juj pripada. Eazplodonu
kuznnmu protivna. G. Pestalid 52. — Zatvor
kuzni. vii. — O kaziienu prestupaka suprot na-
redbam kuznim. Zbornik zak. god. 1853. 925. —
kuzno grob|e, kao mjesno ime u Srbiji a okrugu
biogradskome. Sr. nov. 1863. 434.
1). koji holaje od kuge.
it) celade.
(la) u pravome smislu. Od ovije sa
imamo cuvati, varovati i bizati vede nego da su
gubavi aliti sugavi aliti kuzni. M. Divkovid,
nauk. 147. Oslobodi kuzne. B. Kasid, per. 85.
Bizimo od kuznijo. P. Lastrid, ned. 351. Nikad
nisam nikom mila, kao da bi kuzna bila. V.
Do.sen 100*. Drzani su za vrijeme od kuge ispo-
videt kuzna. D. BaSid 309. Kad je muz gubav,
kuzan, francav. Ant. Kaddid --196. Kad bi bilo
kojegod od fii kuzno ili francavo. M. Dobretid
537.
bf>) u metaforickome smislu. Od jedne
tamno i kuzne neprijatejnice. Korizra. 51b. I
bludom bi kuzna Xena bit morala zatvorona. V.
Dolan 9oa.
b) mjesto (grad, selo itd.). Iz kuznoga
sela. A. Kanizlid, utoc. xxiii. — Amo pripada
i ovo: Glad i u kuznu kudu ulazi. A. d. Bella,
rjecn. 301b.
c) zivotina. Od jedne ovce kuzne, otrovne
i gubave. M. Dobretid 125.
(I) tijelo ili dio tijela u onoga sto ho-
hije od kuge. Tad srardi kip kuzan kada je na-
strt ran. D. Barakovid, vil. 294. Nije snazna
molitva u kuini usti. J. Banovac, (ired. 53.
e. koji donosi kugu, od kojega se prima
kuga.
a) u pravome ili dajbudi u iperbolic-
kome smislu (kad znaii da je sto vrlo necisto ili
gadno), n. p. :
HU) duh, dah, para. Na posadio se
ondi duh kuzni, ni povitarce ostatedei B. Kasid,
rit. 2-52. Kuzni dah od smrti iz grla nihova
odi§e. I. Dordid, _salt 34. Otruj se kuznu u
dahu. uzd. 13. Neki kuzni dah. ben. 89. —
Zmaj izmede iz sebe kuznu paru. salt. 36.
bb) smrad. Izide jedan smrad kuzan.
I. Drzid 190. Da smrad kuzni nom zatvori (riii
Bozjom). V. Dosen 2o9b.
cr) vazduh, magla itd. A aer smradom
osta kuzan. J. Kavaiiin 461b. — Neg dubok^j
KU^AN, 1, r, a) cc). H
u (loliiii gdje ga ku/.na magla bijo. J. KavaAin
57t'.
dd) ngaiii u pravome smislii. Od kri-
latijoh kravosaca iz kijeh ku%ni ogi'ii jiiSte, u
stog mu se visok zbaca grunjo otrovno za sje-
diSto. I. Ounduli6 474.
ec) .ito tjeli'sno iiopie. Nitkore, naj
veiu zedu da ima, usudide so piti studenoa komu
na dnu vidi zmijo otrovite i drugo nefiistoie
kuXne. M. Radiiii 13i'. (Ijakomust) po cnioj
zera|i rijo, blago i\ome da pokrije kao da bi bilo
ku/.iio il' od trulog smrada rnzno. V. DoJon 75''.
h) It prenesenome Hi u metaforickume
smislii, I'idi kuga, b (osobito kao moralno zlu).
Ovo bi imalo biti savisiie, kuzno i stotno. J.
Matovid 430. Koja se cijenu spasoviia, mnogo
puta jesu kuziia. 475. — Uruzim zal nauk daje,
iiauk gnusni, hudi i kuiSni. A. Vita|i6, ist. 12.
I ovi kuzni nauk onda so kazujo, kad vi niki
po6met6 prid drugiin od vasega iskruoga zlo go-
voriti. J. Banovac, pripov. 218. — All koja kuzna
ric jost one sobi, sebi ! A. d. Bella, razgov. 29.
Rijefiima i pismima kuinijema lazivijeh proroka.
J. Matovic 4. Da iiije zdrava ikakva strana od
liegova Xivota radi kuztioga grijoha. J. Matovi6
498. — Svijem nerazbor vlada kuzni. G. Pal-
raotift 3, asb. — Od kuznoga korena srditosti
rodi ih se 6. Naru6n. 851>. — Dignite hranu
ovemu kuznomu ognu bjeJeci od zlijeh prigoda.
B. Basi6 152. — I on kuznijem dahom paka
ku?.i |udska djela. J. Kavaiiin 57''. — Epikuro
ki objavi Baka i slijedi kuzne stopo. 457b. —
Litvanski vojvoda Vitoud sbaci ga naredivii sa
sinodom da se kuzni Grci u napridak nejmaju
za crkvene vladaoce obirati. A. Kanizlic, kam.
484. — (po biblijskome: ,et in cathedra postilen-
tiae non sedit'. psal. 1, 1). Ne sido6i s nauka
toga sidalis6a vrh kuznoga. A. Vita|i6, ist. 12.
On do istine sidi vrh kuznoga sidalisca koji ne
samo on kako on zlo fiini i sagrisuje, da jo§ce
i druzim uzrok jest od zla i sagrisenja. 12. I
ne sjedi na kuznomu zlobnijoh stolu. I. Dordii,
salt. 1. Da izrekose u zle hipe, andikrstom kad
ga (papii) zvase, nu (crkvii) sijed kuzni svega
opaztva, sbor taStina, sumna vraztva. J. Kava-
riin 455*.
(1. M prenesenome smislu, uopce strasan i
gadan, isporedi Ho je kazano kod c. ^judski
obraz, ku^ne od srde one (nakazni) ostalu sliku
imaju. (i. Palmotii 3, 7b. § liim hudobni dusi
srte, mnoz na svako zlo pospijesna, ki se u slikah
kuznijeh vrte priko svijeta slaba i gresna. 3, 8b.
Kuzne obraze, grde slike vazeli su dusi vrli.
3, 37a. Kako ovi ce, lole nima! u adu moo meu
kuznijem obrazima prijat utjehu ! J. Kavaiiin
408b. Gdi ih kuXne srde truju. 460'i. — Ovi
grijeh (nenavidost) jest toliko kuzau, da Solomun
svituje da nitko ne ima blagovati s nime, to jest
s nenavid[ivcem. M. Kadniii 279a. — U nacine
nim podobne kuznijem' rijecmi ukorene (duse).
J. Kavahin 404b. — Moee biti da amo pripada
i ovaj priinje.r (ako ne pod c, a)) : Zaklinem . . .
vas, zlodudne, srdite i kuzne crve, Xivino 5ko-
de6a, ... J. Banovac, blagosov. 146.
c. u prenesenome smislu, kaze se zaleci
koga Hi Ho onako kao jadan, tuzan, vidi u Vu-
knvii rjecniku. Opet kuzna Rada dozivala. Nar.
pjes. vuk. 2, 123. Udari se posred srca ziva,
rartva ku?.na pokraj Rajka pade. Vuk dodaje
nadtto strane: , Kuzna' i ovdje zna6i tuzna, za-
losna, nesrecna (kao i u kiiizi ii na str. 123 u
stihu 222; to je predasni stih). 3, 57. Avaj !
kuzna nima boravjeha ! Osvetn. 2, 60.
2. adv. kiizno. — Izmedu rjecnika u Belinu
(ipestiferanienta' ,postifere' 559*), ii Bjrlostjen-
(evii (,pestifore')i " Stuliievu (.pestifere'), u Vol-
iigijinit (.postiforamente' ,|)esthaft'). Djoca koja
su kuf.no bolesna. Zbirka zak. I, 235. 1874. 891.
KUZAN, kuzna, m. vidi 2. kuzej. — U naiSe
vrijeme h jednoya pisca iz lioke kotorske. Udari
mu iz rano kuzaii krvi. S. ^iUbiSa, prip. 21.,
Udari mu kuzaii krvi grlom i nosom. pri6. 74.
KUZAVAO, Kiiz&vca, m. ime vrelu u Pofii-
teju. J. Bogdanovid. — Radi postana isporedi
kuzel.
KU^DRA, /. pogrdna rijeft. Skorotefa. 1844.
250. „
KUZDRAV, adj. vidi kudrav. — U Vukoou
rjeiniku: n. p. glava, vide kudrav.
KUZELITI, kuXelim, impf. (brzo) teci, o vodi.
— vidi 2. kuze|. — U jednoya jnsca iakavca
.•evil vijeka. Mozo Ii nazada rika kuXeliti? I. T.
MrnaviA, osm. 15.
1. KUZEl^, m. vidi kudjela, c i d. — -u- stoji
mj. liegdaSnega i^. — Rijec je praslavenska, ispo-
redi nslov. kozelj, rus. uysKiMi., cei. kuzel. —
Mikloiic misli da je koiijen u svezi s korijtnom
u kudrav i kudjeja.
a. u znaicna sprijcda kazanome. — U Mi-
kajinu rjecniku (vidi kod kudjeja t preslica); u
Belinu: kuzej (gen. kuzja!, vidi i pod b) ,conoc-
chta, istrumento da filare' ,colu9' 216b; u StU-
liccvu: V. kudjela iz Belina.
b. prema kudjeja, b, znaii mjeru (dva po-
vjcsma). Kuzej, dva povesma ujedno vezana. Po-
dunavka. 1848. 58. (Genotiv jo oznacen : kuXja.
V. Arsenijevii). — vidi i kod desetic.
2. KUZE^j, m. naj starije je znacene u pri-
mjerima: voda (moze biti i drugo sto zitko) koja
na cemu (n. p. na zlijebu) Hi kroz sto (n. p. kroz
cijev) brzo tele, te kad joj nestane zlijeba Hi
cijevi samom svojom brzinom skace kroz vazduh
u krivoj liniji (paraboli) Hi u pravoj, ako skace
u visinu. — Nepoznata postana (teSko je naci
svezu s 1. kuzej). — Od xvi vijeka.
a. sa znacenem sprijeda kazanijem. Vruja
ka kuzejem visoko metase. P. Zoranic 53b. Vi-
dih da kuzej od vruje tiho sta. 66'''. Voda jedna
visoko kuzej meduci. 6ya. A pod ilom voda vre
iz bistra kiizeja, studenac ki ne gre van svoga
tomeja. D. Barakovic, vil. 131. Kuzej, v. glogoj
(u Sibeniku). M. Pavlinovic.
b. nejasno je znacene u jednoga pisca xvii
vijeka : u naj prvome primjeru moglo bi biti zna-
cene kao kod a, u draya dva kao kod c. Tako
plov studeni kuzeja Jivoga toci sok vodeni iz-
vora prvoga ; plitkim natopjenjem pisak plaka-
ju6i, skiipim protocenjem strano smakajudi ; naj
mane mom6e ga ne scini gaziti, putnik ne haie
ga rugom priskociti. I. T. Mrnavi6, osm. 18.
Kako strme rike da^di jesenskimi kad su na-
hlipjene, pinami sidimi tor su zabijene, kuiejmi
kipuci koliSi svrtaju. 53. KuXeJi Visle smino
tla6imo. .S2.
e. kolovrat, vrtlog. — U Bjelostjencevu rjei-
niku: .vorago, vertex, vortex'.
3. KUZElfi, m. ime selu u Hrvatskoj u ziipa-
niji modruHco-rijeckoj. Razdijej. 45. — Va^a da
je prema 2. kuzej.
KUZE^ATI, kuzejara, impf. (u Sibeniku) vreti.
M. Pavlinovic.
KUZEI^CaC, kuzej 6ca. m. u Stuliievu rjecniku
uz kuz6J6i6. — nepouzdano.
KUZE^jCIC, m. dem. 1. kuzej (uprav dem. ku-
2ejac Hi kuzejak, ali ove rijeci nisu potvrdene).
— Samo u Stuliievu rjeiniku: ,parva colus'.
KU^EIsfE 8-
KIFZEI^E, n. djelo kojijem se kuii (ko koga
kuzi). — U Tvekovicevu rjecniku.
KUZETINA, /. augm. kuga. — Samo u jcd-
nome- primjeru pisca Dubrovcanina xvi vijeka,
u kojemu nije jasno znacene. Umiju godiSnice ...
gospi odgovarat i, sto mogu, krasti i po gradu
udarat kuzetine u lasti. M. Drzic 34. po svoj je
prilici nominativ i znacene je preina kuga, b, b)
aa); ne mislim da znaci bolest (syphilis?) i s hru-
nologiekijeh razloga.
KUZIfJA, /. dem. kuga. — U Vukova rjecniku
s primjerom : Li.jepa vas kuzica pomorila !
KUZIC, m. prezime. — V nase vrijcme. Pre-
sudismo Nikoli Kuzi6u iz Vajevske naije. Glasnik.
II, 1, 69. (1808).
KUZIN, kuzina, m. fal. cugino, bratuced. —
Od XVI vijeka u Dalmaciji. Mnim da se domisjas,
kuXine dragi moj. N. Najeskovid 1, 323.
1. KUZINA, /. vrst morske ribe. u Bakru. D.
Hire. — Ako je akc. kiizina, augmentativ je od
kuga.
2. KIJZINA, /. tal. cucina, mlet. cusina, ku-
hina. — U Vukovu je rjeiniku zlo zahilezen ak-
cenat. — U nase vrijeme, a izmedii rjecnika u
Vukovu (kuzina ,die kiiche' .culina', cf. kuina
.s dodatkom da se govori u Crnoj Gori i po pri-
inorju). TeSko oiioj kuzini da gospa ne ulazi! (U
Kotoru). Nar. posl. vuk. 316. Nadu sve pecerie
i varivo iskotrjano kroz kuzinu. Nar. prip. vuk.^
259. — U Dubroeniku samo pomorci govore ku-
zina, ostali komin (oidi 1. komiu, c). P. Bud-
mani.
3. KUZINA, /. tal. cugina, bratuceda. — ispo-
redi kuziu. — (J nase vrijeme u Dubrovniku. P.
Budmani.
KUZITI, kiizim, impf. inficere, peste inficere,
perfektivni glagol prema okuziti (vidi) ; iesto u
prenesenome Hi metaforiikome smislu. — Akc. se
ne mijena (aor. 2 i 3 sing. khii). — Od xvii
vijeka, a izmedu rjeinika u Mikalinu (vidi kod
kuzan ; napose nema) gdje se naj prije nahodi,
u Belinit (.appestare, cagionare la peste' ,pesti-
lentiam faeere' 91b), u Stulicevu (,peste inficere,
corrumpere').
a. aktivno. Ko vjeru obsluXi i u vjeri bude
umriti, grijeh ga negov vec ne kuzi. J. Kavahin
64''. Plemic svoje porodo kuzi i truje svijetle
kuce vje6nom stetom. 1'24'>. Licumijerstvom
kletim kuze i dvornike i gospodara. 360^. A po-
pove kuzi vrla lakomija. STTb. Zmije boje nega
sve celiju i otrovnim jedom kuze. 4'i4''. Pazite
se od griha; ako li ih po uesridi i ucinite, uko-
pajte ih i sakrite a nemojte ih ocito ciniti za
da mnoge ne kuzite. J. Banovac, pripov. 221.
Koji (hoar) istom onog kuzi, tko se kuzaom rad
pridruzi. V. DoSen 216b.
b. sa se, pasivno. Proklestvom se i ona kuze
(stvoreiia). J. Kavanin 4b. I }uvene od svijeh
(dikala) strile prima bogat, kijem' se kuzi. 3.5''.
KUZ^jIVAC, kuzjivca, m. kuznik. — U jednoga
pisca Dubrovcanina xvin vijeka. litem da se
tjeraju iz ovoga mjesta trgovci izvan§tina, niSta
mane neg kuzjivci. A. Kalic 102.
KUZNA, /. ime zensko. Zemjak. 1871. 2.
KUZNAV, adj. kuzan. — U poslovici dubro-
vaikoj xviji vijeka. Gladan 6ovjek u kuznavu
ku6u. (Z). Poslov. danic.
KIJZNIGA, /. kuzna zena. — isporedi kuznik.
— U Stulicevu rjecniku: ,mulier peste laboraus'.
KUZNICeV, adj. u Stulicevu rjecniku kod
kuKnikov. — sa.ima nepouzdano.
) KVACEIvIE
KUZNICIN, adj. koji pripada kuznici. — U
Stulicevu rjecniku: ,ad muliereni peste laboran-
tem spectans'.
KUZNICKI, adj. koji pripada kuznicima. —
U Stulicevu rjecniku: ,ad peste laborantes spec-
tans'.
KUZNIK, m. kuzan eovjek. — Od xvi vijeka.
a izmedu rjecnika u Belinii (,appestato, infettato
di peste' pestilontia laborans' 91b), u Stulicevu
(,homo peste laborans'), u Voltigijinu (,impesta-
tore' ,aiisteckor'). u Vukovu (,der pestkranke'
.pestilentia correptus'). Od ostalih da se bjudimo
kako od noprijatoja i kuzneka. §. Budinic, sum.
lOib. Kada imaju opcit s kuznici. I. Drzic 319.
Sluzit nastojaso i pomagati kuzuiko. P. Kne-
zevic, osm. 377. Sluze6i kuznikom s Jubavju
neizrecenom. F. Lastric, od' 357. Cetiristo kuz-
nika ustade. A. Kanizlie, fran. 73. Uz kuznika
tko rad sidi. V. Dosen 93a'. Znam da jo trudno
lijecniku ozdravit jednoga kuznika. D. Basic 92.
Mogli bi nastojati kuznikom. A. d. Costa 1, 85.
Jeli zupnik duzan dati ovi sakramenat nemoc-
liiku kuzniku? Ant. Kadcic 178. Zavitam so,
da cu ja kuznikom sluziti. I. Velikanovic, uput.
1, 433. Kuznikom i drugim otrovnim nemoc-
nikom. M. Dobi-oti6 '258. Tko je tako brez pa-
moti, da bi kuzniku dopustio u svoju ku6u unioi?
D. Kapic 364. Stvari koje su sagi i oduhi kuz-
nika izmetnute, G. Pestalic 238. — U metafo-
riikome smislu. Smut|ivci jesu dusevni kuznici.
J. Banovac, pripov. 218. A nu bludni vi kuz-
nici! V. Dosen lOSb.
KUZNIKOV, adj. koji pripada kuzniku. — U
Stulicevu rjecniku: ,ad hominem peste laboran-
tem spectans'.
KUZNIONICA, /. u Voltigijinu rjecniku: ,laz-
zaretto' ,lazareth'. — nepouzdano.
KUZNONOSAN, kuXnonosna, adj. vidi kugo-
nosan. — U jednoga pisca xvm vijeka, a izmedu
rjeinika u Stulicevu (,pestifer vel pestiferus, pe-
stem adferens'). Bog mrzi na smrad tezih jezika
i srca kuznonosuih. A. d. Bella, razgov. 74. (nema
u negovu rjeiniku). — nepouzdano.
KUZNACA, /. ime dvjema zaseocima u Bosni
u okrugu Tuzle Done. Statist, bosn. 90. 91.
KUZNAK, m. neka otrovna bilka. — Postaje
od kuga. Kuznak, Datura stramonium L. (Vuka-
sovic, Praunspei'gor). B. Sulek, im. 188.
KVA, onomatopcja za glas u patke. — U pjcsini
ugarskijeh Hrvata. Jur se i race vstajadu, kva
kva kricu. Jafike. 224.
KVACE^, m. drvo na kosi koje kosac drzi
desnom rukom. Kupcina dol. D. Hire. — vidi
kvacak.
KVACAK, kvacka, m. vidi babak, 2, i rucel.
— iiporedi kvace}. — Od iste osnove od koje je
i kvaka; kao da je dem. kvak, ali ovaj siipstantiv
nije potvrden. — U nase vrijeme. Kvacak, drzak.
Zemjak. 1871. 2. Kvacak, rucoj (na kosistu). ^.
Stojanovic. Kvacak, desni drzak u koso. Suna.
D. Hire. , Kvacak predni i straziii' drzi kosac
u ruci kad kosi. Levanska varos. D. Hire.
KVACANOVI6, m. prezime. — U nase vrijeme.
Petra Kvacanovi6a. Glasnik. 11, 1, 199. (1808).
KVACATI, kvacam, impf. izmiSlatif/), isporedi
kucati, 1, b. — U jednoga pisca xviu vijeka.
Tu naoimbe izvrsnije ko 60 boje zgotoviti broji,
kvaca, izmis|ija (grijeskom izruiSli' je) za Gavanu
pogoditi. J. Kavaiiiii 22b.
KVACENE, n. djelo kojijem se kvaci Hi se ko
kvaci (vidi 1. kvac.iti). J. Bogdanovie.
kvaCeti 8
KVACeTI, vidi 2. kvafciti.
KVACiCA, /. dcm. kvakn. — Od xviii vijeka.
a. uopce. Iz pridana kraju mora ova (pluzna)
dnska gvozdeni iiakriveii jal' zakufiat uiika6i6
jal' kvafiicu iiuuti, s kojiiu so za pridiii stupci6
od pliiga zakvaii. I. Jablanci 48. (I'luzni noz)
iia lodi va|a da imade jodau mali gvozdoui uu-
kaCi6 ill kvacicu koja mora s no3oui doli okro-
nuta biti, da se u liu uiali 3in4;irfti6 ukvaiiiti
moie. 4i1. (Na plttt/u) uz neg (leme^J dasku i
k stibi pritozu, oiia nogu u pridnu so kvafii
gvozdjem, uz liu kqjo dasku ja6i, i, da ona kud
so no pomiSe, pridiioj uogi lim gvozdon poprido,
urizavsi za kvafiiou misto. J. S. Ro|kovic 19.
Kvatica, dim. od kvaka. J. Bogdanovic.
b. vidi kvafiak. Kva6ica, drvo na kosi, koje
kosao dr2i u desnoj ruci. Kupfiina dol. D. Hire.
C. vidi strzaja Cna vinovoj lozi). KvaSica,
z kum so trs k kolu sam privezuje ,gabelu an
weinreben, die sich selbst heft'tou'. K. Jambresid,
rjofin. « latinskome dijelu hod clavicula.
1. KVaCiTI, kv&fiim, impf. zakitcavati, zakoa-
civati. — Postaje ud kvaka. — Od xviii vijeka
(vidi 2, a).
1. aktivno. — U soijem primjerima tt pre-
nesenome smislu. Kud Eogepa kvafii Stani§ina.
Osvetn. 2, 142. Evo ima toliko godina ito kva-
6ite, borbe zamecete. 3, 29. Podalefie (orli) raz-
vijali krila, za dva mora kvafiilo. im perje. 7, 3.
2. sa se.
a. pasibno. Ona nogu u pridiiu se kvafii
gvozdjem. J. S. Re|kovic 19. (vidi kod kvaka, a).
b. rejlfksivno. Jugovina puhne, a sretne
je sjever mrzlovicu, ter se kvaco o mrke oblako.
Osvetn. 3, 28. — U Lici u prenesenome smislu.
,E, poc'o se i nas momak veo kvaciti'. ,1 na§a
se djevojka pocela kvaditi, vaja da bi se vec
udala'. ,Vide ti nega, § cim se on kvaci, ka ma6ka
izgorelom nogom'. ,]. Bogdanovic.
2. KVACITI, kvacim, impf. vidi kvakati, a. —
U VoUigijinu rjecnikii: kvaceti, kvaCem i kva-
citi, kvafiim ,cornacchiar6' ,krahen'. — oba su
oblika vrlo nepouzdana : vafa da ih je pisac ne-
kako nacinio od kvakati, kvacem.
1. KVADAR, kvadra, adj. quadrus, cetvero-
iKjlast, tal. quadro. — Na jednome mjestii xvi
vijeka. Ucinise on svoj grad Babiloniju v formu
,kvadru' ; vsaki kvadar (radi ove rijeii vidi 2.
kvadar) opasovase 74 mi|e. Korizm. 45''. — Moze
biti da amo pripada i ovaj primjer, premda je
nejasan: Da bi 1 kelomna od zemje do neba do-
ticala kvadra i da je vas nanizan britava tere
da bi ti gorjo i dolje uza nu bodio lezeii, da te
rjezu na zalogaje . . . (mislim da treba shvatiti:
kelomna kvadra ; vas nanizan bice pogreska pi-
sceva, jer su ove rijeii ocito u svezi s kelomna).
Zborn. 173h.
2. KVADAE, kvadra, m. u primjeru -xvi vijeka
kod 1. kvadar nejasno, jer po rijeii vsaki moglo
hi se pomisliti na stranu, ali po opasovase 74
mi)e ne moze biti drugo nego cijeli obod.
3. KVADAR, kvadra, m. vidi slika (osobito
takova koja visi na zidu), tal. quadro. — U je-
dnoga pisca Spfecanina xviii vijeka. Sto kva-
dara i sto slika §to su s ruka glasovitijeh. J.
Kavaiiin 28b. — {/ naSe vrijeme u Dabrovniku.
P. Budmani.
KVADERNA, /. tal. quadorno (moze biti da
ima i quaderna u istome smislu, ali mi nije po-
znato), mkoliko tabaka ciste liartije sasito Hi ve-
zano iijedno kao kniga, da se moze Ho napisati
Hi hi(eziti. — U sjeverrtome primorjii od xiii vi-
B KVAKA, 0.
jeka. Nijodna kvaderna od tr^ac. Zak. viuod. 69.
Driati kvadernu knigu. Nared. modr. ark. 2, 88.
Od kvadorno ,ili conta ili carte'... (rijeii ,ili...
carte' tatinskijem slovima). Mon. croat. . 103.
(1468). V naSoj kvadorni bradino rofiono. 20.5.
(1514). Da stanem nabrajat od vase mladosti 6a
sto potrpili do vaSe starosti, kvadernu bi spravil.
M. Kulia6evi6 41.
KVADERNICA,/. dem. kvaderna. — xv vijeka.
I 6init po kaiiciloro va jodjiu kvadernicu zapi-
sevat. Slatut kastav. 1490. 205.
KVADR.\T, kvadrita, m. tal. quadrato, ie-
Iveroitgao u kojega su sve stranice i svi uglovi
medu sobom jednaki. — U matematickijem kni-
gnma naiega vremena (ima i naiinena rijei 6e-
tvorina); it aritmetici znaii broj pomnozen jedan
put sam sobom. — V jednoga pisca xviii vijeka
znaii ono u, iemu se hrani korporao u katoliikoj
crkvi, vidi i tobolac, tok. Pokle se apara misnik,
nima kvadrat na misalu ili svrhu kaleza posta-
viti. I. Krali6 53.
KVADRATAN, kvidratna, adj. u kojega je
oblik kao kvadrat. — IJ naSe vrijeme. P. Bud-
mani.
KVADRATIN, m. prezime. — U narodnoj
pjesmi istarskoj nasega vremena. Ovo ti je Ive
Kvadratine. Nar. pjes. istr. 1, 41.
KVAK, m. rijei srodna s kvaka, ali ne dosta
jasna znaiena. — Od xviii vijeka, a izmedu rjei-
nika u Vakovu (,in der rodensart' : ja liega ni u
kvak ,ignorlren' ,ignoro'). Sto sada na ovo go-
vorite vi koji u mehaui, za trpezom i na pirovi
na kvak i na nokat iztrosate manlike ? D. Rapid
266. Ja nega ni u kvak. (Ne bojim ga se ni-
malo). Nar. posl. vuk. 108. u oba se primjera
vidi da su poslovice u kojima na kvak i u kvak
stoje adverbijalno, te kao da bi kvak znaiilo ne.ito
vrlo maleno ili vrlo sitno, mozebiti : koliko se
maze jednom zakvaiiti (mislim da nije znacene
koje ie se sad kazati). Kvak, klidak u voda.
Torau u Slavoniji. D. Hire.
KVAKA, /. uprav je ista rijei sto 1. kuka
(vidi) i od istoga korijena (u se promijenilo na
va). — Ud xviii vijeka (naj prije u Bjelostjen-
ievu rjeeniku).
a. kuka uopie, vidi 1. kuka, a. — Izmedu
rjeinika u Bjelostjenieou (,uqcus'), u JambreH-
cevu (,uncus'), u Vukovu (vide kuka). Covik koji
u vodenici bijase hiti se kvakom, zakudenu (dje-
vojku) iza dna potegou i izvadi. A. Kanizlid,
utod. -xxii. — Amo pripada i ovo u Vukovu
rjeeniku (kod kvaka): tegli[tij se kvako, kad dvo-
jica zakvade sredue prste od ruke, pa se vuku
koji de biti jadi.
b. vidi mandal, zasovnica. — Izmedu rjei-
nika u Bjelostjenievu (kvaka, krakun, romazin
ipessulus'), M Jambresiievu (kvaka na vratali .pes-
sulus'), u Stuliievu (,vectis, pessulus' iz Habde-
liieva).
c. sprava na vratima kojom se vrata mogu
otvorati i zatvorati bez k(uia; dvije su glavne
vrste: prva je (starija, Ho se jo.^ nalazi na vra-
tima se(aikijeh ili siroma^kijeh kuia ili soba) bez
brave i sastoji se iz male podit(c (obiino gvuz-
dene) dasiice koja stoji na vratima i okreie se
uz vrata gore i dofe oko jedne osi na jednome
kraju, a duga je tako da joj se drugi kraj prula
preko kraja vrata i kad se zatvora upade u pro-
cijep nacinen na drugome gvozdenome orudu Ho
je zabodeno u dovratnik (talijanski saliscendi);
druga se vrsta sastoji iz (obiino ietverouglastoga)
gvozdenoga mandaliia sto se pomafa izvan brave
KVAKA, c.
847
2. KVAR, b, e).
jer ga tiska iznutra elasticno pero, a na dovrat-
nikii Hi na drtigoine vratnome krilu iina riipa
u koju iilazi kad sc zatvora. — isporedi 6eklun,
aj (gdje nije dovolno istumaccno). — Prvo sna-
iene ima u VoHigijinic rjecniku: ,saliscondo, sa-
liscendi' ,klinke, schnelle an der thiire'; drugo
u Popovicevii: ,klinke'. — Kod dritge t^rste i ono
(kao drzak) iim se otcora i zatvora. Kviika, u
brave ono za sto so hvata rukama, kad se vrata
otvoraju i zatvoraju. u Dobroselu. M. Modid.
d. voliki drveni batac, kojim so stike zabi-
jaju u drvo da so in'okala. u Posavini. F. He-
fele. Kvaka, imo drvenom batu, kqjim se 2e-
Jezno zagvozde u pan zabijaju da rasjjukne. u
Posavini. F. Hefele.
e. drzak u kose. Cucerje. D. Hire. — vidi
kvacak.
KVAKAC, kvakica, m. Ardea nycticoras. I).
Trstenak. — vidi kvakavac.
KVAkAN, m. muski nadimak. u hrvatskoj
krajini. V. Arsenijevi6.
KVAKATI, kvacem (kvakam), impf. pustati
iz sebe glas kva kva (o nekijein pticama).
a. 0 vrani. — U Bjelostjencevu rjeinika :
kvaCem, grakam kako vrana ,cornicor'.
b. o patki. — U nase vrijeme u ugarskijeh
Hrvata. Raca kvaka. Jafike. 225. — isporedi
kva.
KVAKAVAC, kvdkavca, m. Nycticorax gri-
sous Gray, neka ptica. S. Brusina, ptico hrv.-
.srp. lost). — Po glasu kva kva, vidi kvakati.
KVAN, Kvana, m. vis u Uercegovini. Glasnik.
22, 25. 55. — isporedi Kvariak.
KVANAK, Kvaiika, m. brdo 3''._, sata od Mo-
stara, posav u Dubrovnik. L. Stojanovii. — Moze
hiti isto sto Kvaii.
1. KVAR, /. vidi 2. kvar. — Od xv do kraja
xvii vijeka, a izmedu rjeinika a Danicicevit
(kvarb ,detrimentum'). Kako nam govore da
imate i drbzite saraosilbjerab olova nasega Du-
brovcanina Dabiziva Latinice . . . Ako ga najde
koja kvarb ili cteta u tomej olovu za vast uzrokb
i za va§b uredb, napravjenbje sve ce biti svrbhu
vasb . . . Molimo vi, ucinite sto je dostojno a
kvari se ufiuvajte. Spom. sr. 1, 131. (1415). Ne
ufiini se u zem|i ni u [adehb nedna kvarb. 1,
134. (141G). Vidirao da nasb go^podbstvo vi [ubi
i naSoj kvari i vastini neste radi koliko ni vasoj.
1, 164. (1422). Ako bi namb ne(veru) ili koju
kvarb ucinio ili nasemb. Mon. serb. 347. (1427
u poznijemii prijepisu) Ako mu sto bude od
kaura, ali smrt, ali ga ubiju, da vasa kvar bude,
a ako sto bade od Turaka, da sam ja platac (za)
negovo dugovario, i da odkupim svoju viru. Sta-
rine. 12, 3. (oko 1G94). Ako mu sto bi u vas,
kvar vasa; ako li mu §to bi u nas, moja je vira
platac. 12, 7. (1699).
2. KVAR, m. kvarene; steta. — Akc. se mijena
u loc. sing, kvaru (u mnozini koja je dosta rijetka
moze biti da se mijena akc. u gen. pi. kvara, i
u dat., instr., loc. pi. kvdrima; a kad se umece
ov, u svijem padeziina: kvarovi ili kvArovi?,
kvariva ili kvarova?, kvar6vima ili kvdrovima?,
kvarove Hi kvdrove?). — Po nslov. kvar, bug.
pokvarjam, malorus. KsapiiiTbi mogla hi biti slara
rijei; u nasemu je jeziku (mozebiti i u nsloven-
skome) bila isprva zenskoga roda (vidi 1. kvar) ;
kvar, m. jav(a se od xv vijeka (vidi b, /; aa)
aaa)). — Jamacno je isti korijen Ho i u ckvr-
niti, skvrniti (vidi); isporedi i u Vukovu, rjec-
niku,: ckvar, m. (u Risnu) vide kvar itrf. (grijes-
kom je ispusteno u ovome rjecniku)- — Izmedu
rjecnika u Vraniicevu (,kvaar', Skoda ,di3pen-
dium'), II Mika]inu (kvar, pomankanjo ,labes, do-
fectus'; kvar, steta ,dotrim0ntum, damnum'), u
Bjelostjenceva (kvar, s6ap. Steta, gubitak, poguba,
poraza , damnum, dispendium, jactura, dotrimeu-
tum, incomtnodum'. v. Skoda), u Jambresicevii
(.damnum'), ti StuUcevu (.vitiura, labos. mendn,
no-xa, damnum'), u Voltigijinu (,danuo, pordita,
svantaggio' ,schadeu'), « Vukooti (,di6 beschadi-
gung' jdamuura', cf. Steta).
a. stane iega kad je pokvareno (i uopce kad
je gore nego je prije bilo). Prez vsakoga kvara.
Anton Dalm., nov. teSt. 2, 1241'. ipetr. 3, 4. (ne
mogu potpuniti, jer nemain knige : jamacno ove
rijeci odgovaraju grckijem: ir iw nifid-a^Ko, i la-
tinskijem: in incorruptibilitato. dakle znaie ne-
pokvarenost). Da mu osim stare rano na misini
nije kvara. V. DoSen 127''. Kvar ooiju krva-
rene slidi. J. S. Rolkovi6 203, Pak'kad kra-
dom (kuvacica) donaliva vodo (a siree) i gazda
se taj na kvar nabodo, onda laz mu svaku izgo-
vara dajuc uzrok od sirietnog kvara. 248. Kvar
,verderben' ,dep6['imento'. B. Petranovid, rucn.
kn. '24. — Amo moze pripadati i ovo: Ovo,
kako ja scinim, (jest) brez kvara istine. A. Ka-
nizlic, kam. 057. — ■ / kau kvarene u inoralnome
smislu: Po torn se stanu ioniti i udavati jedni
s drugima . . . tako se rasprostre kvar malo po
malo svuda kao kuga. Vuk, priprava. 200.
b. Heta.
a) uopce. Na kvar bliznega. F. Glavinic,
svitl. 56. Ako bi se podpisoval s kvarom dru-
goga. 68. Ako bi mu se poslam roka sto pri-
petilo, to bode moj kvar biti. Starino. 11, 82.
(1623). Ako u roku umre, nas kvar. 11, 86. (oko
1648). Moze se iskati zadovolstina za kvar. A.
Badid 48. Kad so rode Stogod s kvarom iskr-
I'lega. 131. Ti si i drugih kvara uzrok : mlogi
s tebe gubo svrh dobara tilo, duSu, sebe. A. Ka-
nizlid, roz. 33. Da ja vas svit mogu stedi izgu-
bivSi dusu S nimo, koja je korist? nije kvar vedi
(nema vecega kvara). fran. 125. .lost brez kvara
svojiieh junaka. S. Stefanac 12. Brez kvara se
lako vrne. V. Doien 17h. Kada Turke cilo od-
tiraste, Slavonijn opet posidoste, sve od onda
ona so upravja i na novi obidaj postav|a; al' so
evo postavit ne moze, tozka kvara ! slava tebi
Boze! jer Slavonac ne da svoje dice da se idu
uditi a b 0. M. A. Rejkovic, sat. C2''. Boji
komad daje gospodarom, a nama se uvik tuzi
kvarom. D81'. Vrazi svaki dan zlo sluze se na
kvar i Stotu }udsku. I. Velikanovid, uput. 3, 466.
Dubre na kvar kad lezi u torn, J. S. Rejkovid
28. Grane dvo- ili trogodne s kvarom rizu se.
150. Iskra mala, ma vidje li kvara! Osvotn.
1, 72.
b) steta u imanu, gubitak. Po kvaru to-
liko ,u dobrijeh' koliko u poSteiiu. A. Badid 11.3.
Ako brez kvara kudnoga ne mo.gu otidi. .382.
Vira koja mu kazo da su protivStino, nevoje,
kvarovi i nosride plod i pedopsa griha naSih. A.
Kanizlid, fran. 250. I da na kvar sada daje (tr-
govac) tako cine kad prodaje. V. DoSen 120''.
v) u osobitome znacenu, u pofu .Heta koju
cini marha. I od svega pastir kvara vaja da sam
odgovara. V. DoSen 221a. Kuda se s kvarova u
zalogu dotiruju od po]ara. J. S. Rejkovid 155.
Vodi marvu da kud po kvaru no hodi. 156. Ako
jo (stuku) na kvaru nade, onda ih zaplijeni. V.
BogiSid, zborn. 417.
(I) nestatak, nestajane. Sve cinise vino-
grade da so smetu i povade ne zaledi vinskog
kvara. V. DoSen 14815.
c) kad sc zali radi stete, vidi I. grelmta,
•2. KVAR, b, e). f
b) i Jkoda. O! kvar svita po kom hodol o! kvi. •
koju piju, vode ! V. Do5en 211". Jor i ovi lipi
ri6i kvar je, s kojim vas prodifci. 27l)'>. S kva-
rom Sto vas zomja hnini. 21i)l'. (Svadbarina je)
ko s' udaje, tridosot dukata; ko so zoni, tridest
i letiri; ti se vidiJ junak od raejdann, nijo kvara
da ototinu dados. Nar. pjos. viik. 2, 423.
t'J uzrokovai'ie kvara (koine Hi iemu) iz-
rice se:
ua) railiinijcm glagolima kod kojijeh
je kvar higiini objekat. aaa) naj delcc ftiiiiti,
ufiiniti ltd. Ako bi se i joduom na dan napil
studene vodi, prud mu ve6e Cini nofjo kvar za
tolo i za du§u vsakomu iloveku. Pril. jag. ark.
9, 140. (14G8). A o torn no 6inite nam nazadka
nego orsagu kvar. Mon. croat. 293. (1592). Da
s' no fini nijodnom' ki kvar. J. Kavai^in 517".
Jeli komu kvar ili Itotu ucinio? A. Badii 59.
Kakovi kvar ufiini fovjeku svaki smrtni grijeh.
Pisanica. 53. Izvidise takodcr, koji kvar od ne-
prijateja Pragu varoSu bi ucinon. I. Zanifiic
94. Sto u modi kvar u6ini (suina). V. Dosen
172''. Sav komSiluk i sve selo vide da jim
z marvom oui dine kvare. M. A. Re|kovid, sat.
E4l>. Jore mojba vi5e kvai-a dini. E7". Ubit
ju je griota, jerbo kvara no dini (seva). M. Ka-
tandid 74. Sto je caru kvara ucineno. Nar. pjes.
vuk. 2, 58. Hodi, kraju, da se darujemo, daru-
jemo, i da s' oprostimo, sto je koji ucinio kvara.
2, 478. Da povratim onu poturicu, da nam kakva
kvara ne ucini. 4, 232. Koliko je lako udario,
dva joj zuba kvara udinio. Nar. pjos. vila. 1866.
801. Davolast je, mirovati nede, dovojka si,
udinide kvara. 802. .Ta du liega danas objesiti,
dosta mi jo ucinio kvara, dosta kvara i joSte za-
rara. Nar. pjos. krasid. 1, 19. Hdaso vezir jost
kvara podiniti. S. ^l^ubisa, prip. 186. Sijede,
para i glavo obara, silna junak podinio kvara.
Osvetn. 3, 103. — bbb) dati, zadati. Tvrdi beden
sto obara, to li pedi ne da kvara? V. Dosen
92'>. Svi bo maiio daso kvara neg taj lupez.
121". I iskriiem kvar zadaje. 80". — evcj po-
graditi. Dosta smrtna pogradili kvara, Osvetn.
2, 135. Nekoliko spalili pojata, i jos nesto po-
gradili kvara. 5, 59. — (1(1(1) nanositi. Da so po-
rezovnikom no nanosi kvar mankavimi namirami.
Zbornik zak. 1869. 90. — eee) praviti. Jor tko
inom smrtne kvare pravi. Osvotn. 1, 13. — ///)
raditi. Jedan drugom ne radio kvara. Osvetn.
2, 50. — flOO) tvoriti, stvoriti. Kakono se moze
skladovati i medu se ne tvoriti kvara. Osvetn.
3, 23. Lade bdiju s pruda budvanskoga, da mu
s mora tko no stvori kvara. 2, 103.
hh) biti na kvar. A jos gorje na kvar
ti su domu. J. S. Rejkovid 413.
cc) postaviti (koga) u kvar. — U jed-
nome primjeru xvi vijeka. Koji bihu ondi odsu-
djeni rokoso lioj : ,Evo vrata josu otvorena i ni-
kore jih ne cuva, izajdi i ubigni'. Odgovori sv.
Agata: ,Daleko od mene budi da ja venae mo-
jega boja izgubim, i da ja strazci u kvar po-
stavim'. F. Vrandid, Xiv. 44.
()) kvar se moze platiti, vratiti itd. S Ku-
dima se umirismo ali kvar platit ne mozemo.
Starine. 10, 24. (1692). I kvar koga puk udini,
atare§ina plada. V. Dosen 221". — I du2an jest
kvar povratiti. F. Glavinid, svitl. 76.
h) na razlicne se naiine pokazuje da je
home iteta. Kad bi on trpio koji kvar. A. Badid
125. — Da nit' ko/.o niti keso (linac) duva, da
kvar no odnose. V. Dosen 2X0". — Zarad kvara,
Sto u vinu biva. 148l>. Node biti men' od nega
kvar. A. T. Blagojevid, pjesnik. 11. Tako kvar
je o zdravju toXaku. J. S. Rejkovid 43.3. A znam
8 KVARAT, b, a).
nisi nista udinio Sto bi caru danas kvara bilo.
Nar. pjes. potr. 2, G94. — Pa demo im bosu dati
tvrdu, da ira ni§ta od nas noma kvara. O.svetn.
2, 113. — Ako bi po takvoj krivoj svidodbi slidio
kvar drugomu. A. Badid 129. — Sada do nemod,
sada kvar na te srnuti. A. KaniXlid, fran. 196.
— Od sto zrua 37 na kvar proidu. I. Jablanci
76. — Klat s vrudino priko lita node nitko za
so, jer u kvar se mode. J. S. R6|kovid 437.
KVAraN, kvarua, adj. kojemu je ili na ko-
jcmu je kvar. — Akc. se mijena u slozenoj de-
klinaciji: kvarni, kvarna itd. — Od xvi vijeka
(vidi a, b)), a izmedii rjeinika u Vukovu (I. n.
p. orah, joSnik, zito ,vordorbon' ,corruptU8'. —
2. dovjek, t. j. kilav. cf. Stetan).
a. adj.
a) laosus, corruptus, vitiosus, prema 2.
kvar. a, pokvaren, koji se pokvario. Trgovci kada
kvaruo stvari za dobre prodaju. B. Leakovid,
nauk. 343. (Marva) zimnom pasom dosto kvarna
biva. J. S. Rejkovid 153. Budud pdele ovako
timarno, nisu lita do dvadosot kvarne. 166. I
5 no (slaine) kvarne i bolest pristane. 425. Ako
li oko tvoje kvarno budo, svo de tijelo tvoje
tamno biti. Vuk, mat. 6, 23. Ladari tvoji i kr-
mari tvoji i koji opravlahu kvarne lado tvoje.
D. Danidid, jozek. 27, 27. — U osobitome zna-
cenu, kao pristojnija rijec mj. kilav, vidi u Vu-
kovu rjecniku.
h) dotrimonto affeotus, prema 2. kvar, b,
kojemu je steta ucinena, nanesena. Jedno 80 flo.
da sam kvaran i skodau. Mon. croat. 299. (1595).
Tor bi mu so do roka smrt pripetila, da i v tom
kvarni budete. Starine. 11, 82. (1623). Nejte
mu viSe uzimati od dugovanja, jere jo sada kva-
ran bio, ubili su mu tovarusa, tere i kvaran bi.
127. (1679). Ako no bude meda ovi dana, ho-
demo bit kvarni. 128. (1679). Tako noposlen
malo kad je mod se[ani posten; dok u selu je
Sto priko reda ili kvaruo, ta,(d) se na neg gleda.
J. S. Rojkovid 298.
b. adv. kvarno, vidi Stetno kod Stetan. — U
Bjelostjenievu rjecniku : kvarno, stetno ,damnos6' ;
u Stulicevu: v. stetno; u Voltigijinu : ,danno3a-
mento, svantaggiosamente' ,schadlich'.
KVARANTENA, /. vidi kvarantina. Za osobe . . .
bice prvi dan kvarauteue onaj kojega se jo cuvar
ukrcao. Zbornik zak. 3, 438.
KVARANTIN.i, /. tal. quarantina, quaran-
tona (uprauo 40 dana), vidi kontumac. — isj>o-
redi kvaranteua. — IJ nase vrijeme u Dubrov-
niku (P. Budmani) i u pisaca. Da ju je vjetro-
nera prijo kvarantine ili u istoj jurve izgubila.
Zbornik zak. .3, 458.
KVAR.\T, kvarta, m. cetvrti dio, cetvrt, ce-
tvrtina, tal. quarto. — Akc. kaki je u gen. sing,
taki je u ostalijem padeiima, osim nom. i ace.
sing , t gen. pi. kvarata (u Vukovu je rjecniku
zlo zabifezen akc. u gen. sing, kvarta). — Od xvii
vijeka po primorju, a izmedu rjeinika u Vukovu:
(po primorju) vide detvrt.
a. uopce (naj cesce kao dio sahata). Mija tri
tisude sedamsto i pedeset i osam i jedan kva-
rat. M. Orbin 103. — Za jedan kvarat ure. P.
Radovcid, nadin. 440. Za po kvarta od uro. V.
AndrijaSevid, put. 281. Tri kvarta na drugu bi
segur siiial dan, da na sance udru. M. Kuha-
cevid 133. Kvart ,quarta pars', gen. kvarta. D.
Nomanid, dak. kroat. stud. 12. Kvarat ,quarta
pars', gen. kvarta. 20.
b. u osobitijem znacenima.
u) kao dio lakta. Od lakta nije, od kvarta
nijo, od pedi nijo, .ivu gospodu prosvijotli. Srp.
KVARAT, b, a). 8
uar. prip. i zag. vuk. (1897). 359. odgonet\ai :
igla. 396. Nosiue im po od kvarta bjohu. P.
Petrovii, gor. vijen. 61.
b) It Vukovii rjecnikii: (u Boci) austrijski
srebrni novae od pot krajcara .ostorreichische
silberne fiinf kreuzer miinze' ,numi genus', ovako
se zvao jer ih je cetiri u evanciki.
KVARElJfE, n. djelo kojijem se kvari. — Sta-
riji je ohlik kvarenje. — Izmedu rjeinika u Mi-
ka}inu (kvarenje), u Bjelustjencevu, u Vukovu.
Tako se upravo moze reci da kvarene jezika ide
sad niuogo brze. Vuk, pisma. 18. Jer se to ni-
jedno ne moze ciniti bez kvarena i §tete nasega
narodnoga a i slavenskog jezika. 83. Kominu
ot kvarena cuvati. P. Boli?, vinodjel. 2, 71.
KVArEZ, f. i m. vidi kvarene. — U pisaca
nasega vremena.
a. /. Nesredno seme zaglupjivana, drazena i
kvareXi. B. Sulek, socijal. 9.
b. m. Pod kvarezom napoleonskih udvorica.
M. Pavlinovii, razl. spisi, 49.
KVARITAC, kvarica, m. neka vrsta bijcla i
tvrda kainena u okolini duhrooackoj. — Kao da
je postalo od tal. quarzo (bjelutak), i u moje sam
djetinstvo sltisao da i jest taj kamen, all sumnam,
ima li oko Dubrovnika bjelutka. — U Stidicevu
rjeinika: , species lapidis albi et dari aedificiis
construondis, qui in Dalmatia frequentissime in-
venitur',
KVARITI, kvarim, impf. uopce ciniti da ito
(uhjekatj bade gore nego je prije bilo. — ispo-
redi Stetiti. — Akc. kaki je u praes. taki je u
impf. kvarah, u aor. 2 i 3 sing, kvari, « part,
praet. pass, kvaren; u ostalijem je ublicima onaki
kaki je u inf. — Postaje od 1. Hi 2. kvar. —
Od XVI vijeka (vidi 1, a, g)), a izmedu rjecnika
u 3Iikajinii (kvariti, stetiti ,Iabefacio, vasto, dis-
turbo, dissipo'), ii Bjelo.ftjenceou (kvarim ,d6struo'.
2. kvarim vino ,ejicio, vomo, evomo vinum'). u
JambreHcevu (kvarim ,destruo'), u Stidicci'U (v.
iStetiti), u Yoltigijinu ddanneggiare' ,schaden,
jbeschadigen'), u Vukovu (,verderben' ,corrumpo').
1. aktivno.
a. ciniti uopce da sto {objekat) postane u
svojoj naravi Hi bitnosti gore neyo je bilo.
a) objekat je sto tjelesno (iesto i>e misli
na hemiike promjene s kojijch sto postaje nespo-
sobno za \udsko upotreblaoatie). Otrovi u sudu
od zlata ne kvare suda. S. Margitic, fala. 183.
Da ga (meso) vedma smrad ne kvari. V. Do5en
8la. SmotriSe stari da ni voda to drvo ne kvari.
J. S. Re|kovic 89. ^juto sirde svoju fu6iju kvari.
Nar. posl. vuk. 173. — Nijedan (prolog) nije
ostao neprocitan od mene; mnogo bi me puta
popovi karali, sto kvarim crkovne kiiige. D.
Obradovid, ziv. 23. — Zacina mnoge stvari boje
fcini, a ne kvari. V. DoSen 65'J. Biber pali, svu
nam mangu kvari. Nar. pjes. petr. 1, 221.
b) u moratnome smislu.
nil) objekat je celade Hi cejad. Znaiie
kvari naucena. M. Raduid 54h. (Djavo?) kvari
onih ki se oblace kozicami od jaganca, a uuutra
ko zli pace vuci jesu. J. Kavanin 377^. Koje
mnogo svita kvare (zdile i bukare). V. DoSen
149a. Naj vise va}a da se (roditeji) staraju da
dobro vospitanije dadom svojim dadu, da i(h) ne
razmazuju, da i(li) ne kvare. D. Obradovid, ziv. 4.
bb) objekat je srce. Hrcba dugacka
§teti i kvari srce. M. Raduid 274*. Svakom srce
kvare. P. Macukat 89.
re) objekat je koja krepost Hi uopce
koja dusivna osobina. tJvaka zloca i grih supro-
tivi se kriposti i kvari ju. P. Lastrid, ned. 328.
9 KVARITI, 1, c, h).
Prozdrlost kvari crizmenost, bludnost distodu.
328. SiromaStvo smuduje svo obitiji i kvari do-
brotu sviju narava. A. T. Blagojevie, khin. 84.
Grih bo}e i plemenitije duSevne vlasti kvari i
Steti. B. Leakovid, gov. 36.
c) objekat je tjelesna osobina. (Jci joj
samo lipotu kvarahu. And. Kacid, kor. 30. Ogan
ga (miris) kvari. P. Bolid, vinodjel. 2, 37.
ff) kvariti komo voju, ne pustati ga da
cini nesto sto mu je ugodno. Kad coek vidi da
mu se sto na statu isto ili ciui, ali od dobrote
nede drugome vo)o da kvari. Vuk, poslov. 290.
— Amo pripadaju i ovaki primjeri : Da ne kvari
defa vojvodama. Nar. pjes. vuk. 4, 221. Ne mogu
mu kvariti hatera. Vuk, rjedn. kod hater. Koji
kvari drustvo. kod razvrzigra.
e) objekat je jezik, smisao, ortografija
itd.; uapjev itd. U nas gdje knizevnici niti
svoga narodnoga jezika upravo znadu niti hode
da ga uce, nego ga okredudi svaki po svome
krivome zuauu jednako kvare i grde. Vuk, pisma.
14. Prvi srpski spisate) . . . kako je podeo pi-
sati, odmah je poceo i jezik svoj kvariti. 17.
Slavensku ortografiju da kvarimo. 7. Doista je
cudno i smijesno da mi .blagoglasije' u tudijem
jezicima hvalimo, a u svome ga jeziku kvarimo
i grdimo. 19. Sto je pisac . . . gdjegdje umetnuo
rijec koja kvari smisao. D. Danidid, i^iv. kra|. i
arhiep. ix. Al' drhde joj glas groca bijela, pa
joj napjev vele mio kvari. Osvetn. 1, 33.
f) objekat je posao ili djelo uopce. Ako
bi §to cinio, sve ono kvarim. A. Kauizlid, bo-
go}ubn. .508. Ali jednora kad ostari, da poslova
ved ne kvari. V. Do.sen 121". Ja ne pisem iz-
misjene stvari, niti sto trud posleuiku kvari. J.
S. Rejkovid 6. Kad ko preko mjoro liita, pa
kvari svoj posao. Vuk, poslov. 29. Kad bi ko
sdeo kome dobro kakvo da udini, pa onaj sam
kvari. 110.
(/) u naj hiremu je smislu objekat stvar.
Ta takov pat kvari tu stvar. Narucn. od'\ Dosta
sobom dobri stvari nerazlozni nadin kvari. V.
DoSen 183a.
b. trgati silovito dijelove od I'ega eijeloga,
te tako ovo uniitavati ili nagrdii'ati. §umu mladu,
.sibarje kvari. M. Kataiicid 33. Ne kvari drveta
negovijoh sjekirom. D. Danidid, omojs. 20, 19.
— Veli nima Seiianine Ivo : ,Da mi ovde vatrii
nalozimo od pusaka nasijeh kumiaka, od maceva
nasijeh noznica'. Al' govori Jure barjaktare: ,Vi
nemojte tanke pusko kvarit, tanke puske i britke
maceve'. Nar. pjes. vuk. 3, 420. — Davademo
sto god raja iste, ne kvarite carevih gradova.
4, 150. Da ne kvarim bijela bedona. (1824.) 1,
51. Dok je Petar jos palio i kvario sanac u Cu-
priji, stigne Dordije. Vuk, dan. 4, 13. Jednu
crkvu kvariti a drugu graditi (slaba je zaduz-
bina). Nar. posl. vuk. 113. — Da Moskovi raz-
sipaju i kvare Svecku. A. Tomikovid, ziv. 237.
Na detiri andela kojima bjeso dano da kvare
zemju i more. Vuk, otkriv. 7, 2. — Udovidico,
golubicice ! ne roni suze, ne kvari lica. Nar. pjes.
vuk. 1, 231. Lice kvaris, te sokola hranis. Nar.
pjes. vila. 1867. 13. Jedan drugom bijelo Usee
kvari. Osvetn. 2, 170. — Ojaval ga razdiraso i
kvaraSe. Anton Dalm., nnv. test. 99. Inc. 9, 42.
C. uojjce uni§tat'ati.
u) objekat je sto tjelesno. Ne sabirajta
sebi blaga na zemji gdje mujac i rda kvari. Vuk,
mat. 6, 19.
b) objekat je sto umno. Sveti sinoiii
opake naslidbe eretika odb.acuju i kvare. A. Ka-
uizlid, kam. 333. Ne kti ona razvrci i kvariti
koja je u sinodu ucinio. 422. — Razlidnost obi-
54
KVARITI, 1, c, h).
850
KVARTE
faja lie kvnri jedinstvo svoto oiltvo. iv. Jo
liiiistvo crkvo opnkiiua iiauci kvaro. 44'J. —
Kvarimo li daklo zakon vjorom ? BoXe safiuvaj !
no^o ga joS utvrdiijomo. Vuk, pavl. rim]. 3, 31.
— ZaSto taka sum|a kvari viru prisv. trojstva.
F. Lastrid, tost. 275''. — • Ovaka poniaAkanja
kvare zarufenje. I. (iilific, put. 171. Do/^adaji
koji ieiiidbu kvare. A. Ba6i6 -121. Marko Ko-
larii iz Ribara tuzio Ivana Maksimovida Sto je
S Aiino sprego vola, a sad Marko odstupa i kvori
spregu. Glasnik. ii, 1, -17. (I8O5). — Papa...
novi patriarkat ne sarao no potvrduje nego kvari.
J. Pejkid 7.
d. objekat jc mir, poSivario, san itd ; zna-
dene je ometati, smetati, razbijati. .Stvari koje
dizH i kvare mir i sklad medu vama. F. Lastric,
od' 244. Koji to (mir) nenavidi. kvari i razbija.
svet. 47'*. Ne kvari mu pocivai'ia. D. Daiii6i6,
prifi. 24, 15. No dado MiloS da ti kvaro san.
M. B. Mili(!evi6, zlosel. 13.
e. u ovome jc primjeru objekat ie\nde; a
znacene je: diniti mu stetii (gubitak) u imafiu:
Od cotvrte govorit 6u stvari koja mlogog doma-
cina kvari; to je, druze, §to kazani peku, pak
S nih mlogi ba§ nista ne .steku. M. A. Relkovi6,
sat. Go'i. — Amo pripada i ovnj primjer: Na6i-
nite . . . slike od miseva koji kvaro zemju. D.
Danifiic, Isam. 6, 5.
f. s objektom vino, b^uvati. — U Bjelo-
stjencevu rjecniku.
2. sa so.
a. pasivno. Cijom se naj vise mijer kvari
i tla6i. F. Lastric, svet. 48b. Obicaji po kojima
se ne kvari i ne oskvrnuje vira. A. Kanizlic,
kam. 250. Ne kvare li se na ti nacin odlufiki
svotih otaca? 482. Grisi protiva iskriiomu josu
oni kojima so kvari i smeta red, koji so ima dr-
zati prama iskrhemu. 1 Velikanovic, uput. 1,
343. Nek so mliko na sto.sta no kvari. J. S.
Re|kovic 294. A kasto so uma|uje (pjcsma) i
kvari. Vuk, nar. pjes. (1824). 1, 32. Onda no-
demo nikad ni mi ni on bo[o nauoiti (nego ie
so jos i drugi jodnako od nib kvariti i naopako
nciti). pisma. 63. Tako se naj prije sovjet nadre
i pocne kvariti. pravit. sov. 34. I ovaj im se
(jezik) koe od Hrvata, koo od svestonstva, jako
kvari. M. Pavlinovid, razg. 5.
b. refleksivno. Kad se vrste (kniha i viiia)
podnu kvariti, ostavi Isus one vrsto. I. Ancid,
svit. 186. Stabla obrizana u punu mjesecu suse
so i kvare. M. Radnid 119a. Uzrok za §to se
sada sidena grada no kvari. J. S. Rejkovid 89.
,Ova jesena vrucina, pa se podelo meso i ono
kojo je na dimu kvariti'. J. Bogdanovid. — Oni
ki so kvare vinom kadano su podobni prascu...
Korizm. 49a. Zdorojub sam se kvari. V. Doson
vn. ,Ma bila '0 ispocetka kad jo za ii dosla po-
stena, a sa' so lijepo pocela nesto kvariti'. ,Poc'o
se on i to po vratrijn kvariti'. J. Bogdanovid.
— Ko se hvali, sam so kvari. Nar. posl. vuk.
156.
1. KVARNAR, Kvarndra, hi. vidi 1. Karnor.
— U jcdnoga pisca .wii vijeka (samo u slikii,
all ima i tal. Quarnaro). Kakono i mornar, ako
je prem hitar, jidred mimo Kvarnar, naskodi ga
vitar... D. Barakovid, vil. 80. Pitajte Zadarske
otoko i kotar, i strane bakarske, Istriju i Kvar-
nar. 348.
2. KVARN.\R, kvarnara, m. cetrdcfictinn, ie-
trdesetina. — Jiijcc je romanaka od tat. quadra-
gonarium. — V nase vrijeme u Istri. Kvarnar
, Humerus quadraginta' ; dva kvarnara ,ocloginta'.
D. Nemanid, dak. kroat. stud. 46.
KVARNIiR, Kvarndra, in. vidi Karner. — f/
nnsc vrijeme it Ixtri. Jedan brod so vozi po sredi
Kvarnora. Nar. pjes. istr. 2, 135.
KVARONOSAN, kvar6nosna, adj. koji nosi
koar (u dixi razUcna sinisla). — U jcilnoija pisca
XV III vijeka.
a. vidi kvaran, 1, a. Proti ovoj kvaronosnoj
(sa s mj. s pisievom Hi Uamparskum grijeskom)
boljosti. I. Jablanci 82.
b. vidi kvaran, 1, b. Zito node biti bas sa
svimo onako kvaronosno. I. Jablanci 88.
KVAROVANE, n. djelo kojijem se koaruje.
Da im viSo ne ima harana, nit' idosva kudam
kvarovaiia. Osvetn. 3, 57. KvarovaiSo orara pri
soli zaprijoditi. Zbornik zak. 1869. 96.
KVAROVATI, kvarujSm, impf. doa su, zna-
ieiia: a) prelmno, kao kvariti; b) neprelazno,
biti na kraru, na steti, imati stetu. — misliin
da je driigo obiinije. — Od xviu vijeka.
a. prelazno. — U Bjelustjencenu rjeiniku:
kvarujem drugoga ,daranific.o'; (( Stuliccvu: v.
istetiti iz Bjelostjcnicva ; u Voltigijinu: ,rocar
danno, pregiudicare' ,schaden'.
b. neprelazno. — Izmeda rjecnika u Bjelo-
stjencevu (kvarujem, hason gubiin , damnum pa-
tior'). Nista ne kvaruju zaradi ovoga vrimena.
A. Kanizlid, utoc. 229. Koliko du ja sada kva-
rovati. 56. Drugo nedeto duti nego tuzbe, da
je . . . onaj kvarovao u t.rgovini ... D. Rapid
162. Tako Pero mojdan zadobio, ali dosta i on
kvarovao. Osvetn. 3, 129. Sve sto bi kvarovalo
s kojekakova ureda umajeua. M. Pavlinovid, razl.
spis'i. 262.
KVARTA, /. mjera za zito (razUina prema
mjestu i vremenu), tal. quarta. — Od xiv vijeka.
Ima biti u Pojicih vazdi raira stara, da je petim
dilom veda od bnetacUe, tako da prihodi u do-
tiri kvarto pojicko pet stacunskih, Stat. po). ark.
5, 288. (140U). Udinise da u Pojicih . . . dajo so
i uzimjo splickora kvartom zito, i da so na ovu
kvartu iidro bilig zupski; a omiska kvarta da
raoze biti za po splicke novo sadane ku zupa
ucini, a toj pringovorisa da se dr/.i prava kvarta
splieka aliti kamena. 305. (1623). Da se ku[)i
200 kvarat psenice. Mon. croat. 62. (1437). Du-
zan mi je 2 kvarti psenice. 326. (1555). Kriva
mira, krivo kvarto. M. Marulid 304. Oni vo
knga si dao na izor (rudi, stoji na pogibli, mozes
uzeti tri Sinika zita ili dvi kvarto psenice. J.
Filipovid 1, 484a. Kvarta, mjera od zita, koja
po sadanoj mjeri drzi 50 litara. « Lici. J. Bog-
danovid. Kvarta nosi 4 varidaka, a 2'/2 kvarto
ili 10 varidaka jeste ,vroda'. 6 varidaka ido u
,mec'. u Dobroselu. M Modid. Kvarta ima 8
malida, a svaki malid tri mezane. Kvarta i pol
ima vagan. u Lici. F. Hefele. — I (mala) mjera
za dujina. — it nase vrijeme u Istri. Kvarta
,spithama minor'. D. Nemanid, dak. kroat. stud,
iftg. 25.
KVARTATI, kvartam, imjif. dilaniaro, rastr-
zati (uprav sjeci na cctvero, kao sto mesari sijeku
iivotin'-, ali se upotreblava u Siremu smislu). —
Akc. se mijeiia u praes. 1 i 2 pi. kvartdrao, kvar-
tato, u aor. 2 i 3 sing, kvarta, it part, praet.
pass, kvilrtan. — Postaje od tal. squartare_('a
ovo od quarto, cetvrtina, vidi i kvarat, i znacilo
bi uprav: dijcliti na cetvero); shvatilo se kao da
je s na poietku nas prijedlng s, pa otevii ga,
nacinilo se kvartati kao imperfektivni glagol. —
Od xviii vijeka s Dubrovniku. Sijeci mo, kvarta'
me. (Z). Poslov. danic.
KVARTE, /. pi. ime selu u Hrvafskoj u zu-
paniji licko-krbarskoj. Razdijoj. 38.
EVARTER f
KVARTER, m. vidi kvartir. — U Bjdostjen-
dcvii rjecnikit : .mansio, stativa'.
KVARTERME§TAR, m. ncm. quartifirmeist.er,
covjek (oojnik, oficir) koji trazi i odreduje sta-
nove za vojskit prije neijo ooa dode u koje mjesto.
— U Bj;lostjenceoii rjecnikii: kvartermester ,me-
tator, designator hospitii, epidemicus'.
KVARTICA, /. tieka mala injera za sto zitko,
od tat. quarto, vidi kvarat, kvartu6 (uprav je
dem. kvarta). — Na jednome mjesta xvi vijeka
u pisca cakaoca. Imise 1 kvarticu ulja. Korizm.
lOa.
KVArTICIC, m. dem. kvarat. — isporedi
kvartic. — U nase vrijeme u htri. Kvart'i6ic
.quarta pars'. D. Nemanic, cak. kroat. stud. 60.
KVARTIC, III. dem. kvarat. — U nase vrijeme
u Istri. Kvartic , quarta pars'. U. Nemanic, cak.
kroat. stud. 38.
KVA.RTIJER, kvartij6ra, m. tal. quartiere,
ieniu je naj starije zriacetie: cetvrtina, ali se i a
talijanskome i u naseinu jeziku uputreblava u
osobitijem znaicnima.
a. cetvrtina, kad se zivutina (a i celade) ra-
sijece Hi rastrgne na cetvero. — Oooija znacena
noma u talijanskome kiiizevnome jeziku. — Od
XVII vijeka u Dubrovniku.
a) 0 celadetii kad se rastrgne koAma Hi
drukiije (negdasna pedepsa za krii'Ce). Lupezi
gdje kradu tuj su objeseni i razdijejeni na kvar-
tijere. M. Orbin 113.
b) (a mesarnici) govede bedro a i jiredna
noga. Iskat grudi u zadi'iem kvartijeru. (D|.
Svaki kvartijer o svora vratnu visi (ovako je u
rukopisii ; Danicic je hiitio popraciti: vratu, sto
nema smisla). (D). Za toj mesa od kravo ni-
stare ne ostaiie, er njetko ho6e spredi'ie a njotko
kvartijero zadne. (D). Poslov. danic.
b. , Kvartijer od krme' zadna strana na brodu.
M. Vodopi6, tuzn. jel. dubrovn. 1868. 216. — Tal.
quartior da poppa.
KVARTIL, m. vidi kvarti|.
KVARTILSKI (Hi kvarti|ski?), adj. koji pri-
pada kvartilu (Hi kvartila). — xviii vijeka. Za-
tvorili ste nam birove za kvartilske novco . . .
Zasto mi te kvartilske novce ni.srao kader dati.
Glasnik. ii, 3, 62. (1707).
KVARTIR, m. vidi kvartir. — U jednoga pisca
XIX vijeka (ali vidi i kvartilski). — Jedan put
pike KBapTin a na drugijein injestima KB.-ipin.if,
te se ne zna jeli htio napisati 1 Hi |. Uzmein
sebi kvartil u gradu. S. Tekelija. let. 119, 28.
Uzeo kvartilb doktor Soroti6 u domu gazde moga.
119.
KVARTILSKI, vidi kvartilski.
KVAHTIN, kvartina, m. dem. kvarat. — Maze
biti od tal. quartino (dem. quarto), mala mjcra
za sto zitko, ali mislim, da je po puckoj etimo-
logiji nadineno od tal. quattrino, mali nuvcic. —
U nase vrijeme u Istri. Kvartin, it. quartino,
Setvrt. Nasa sloga. god. 14, br. 4, str. !.'>.
KVARTIR, kvartira, m. nem. quartier, Stan.
— Od xviii vijeka.
a. uopce. U kojima djavli na kvartiru jesu.
E. Pavic, ogl. 520. Smrtne liima priprav)a kvar-
tire. S. Stefanac 30. Ni-su po noci hodile nego
bile u svomu kvartiru. M. A. Re|kovi6, sat. C6'i.
Ovdi silom i.sce svoj kvartir nesriia. M. Kuha-
fcevii 37. Poitam u moj kvartir. D. Obradovie,
sav. 24. Uprav ide do kvartira bauu. Nar pjes.
horm. 1, 333. Gde sam kod ondasnega arhiman-
)1 KVAS, a.
drita imao gospndski kvartir. Vuk, nar. pje.^i.
1833. 4, IX.
b. vojnicki stan, mole znaciti sto i oko.
Take je 1814 godine isao u ruski glavni kvartir,
cini mi se, cak u Pariz. Vuk, pravitej. sovj. 75.
Zimovati po kvartiru. Glasnik. 25, 68. (six vijek).
KVARTIRANE, n. namjestavane vojske po
kvartirima. — U nase vrijeme. Da se kozaci ne
utjesnavaju doSekivaiiem i kvartiraiiem vojske.
Nov. sr. 1834. 92.
KVARTIRNIK, m. ukucanin. — Postaje od
kvartir. — U pisaca nasega vremena. Dok kvar-
tirnik u noj (kuci) stanovati ho6e. V. Bogisid,
zborn. 475.
KvArTIRSKI, adj. koji pripada kvartira. —
U pisaca nasega vremena. Kvartirska pristojba.
Zbornik zak. 3, 136.
KVARTJjfcRIC, J». uprav dem. kvartijer, ali
znaci same jagnece Hi kozleie bedro (kao jelo).
— Od XVI vijeka u Dubruvniku. Od lon^e pokli
moz' manipuo izjesti, kvartjerii i kokoS ... N.
Dimitroviii 102. Bih se zalognuo tobom kao bu-
breskom od kvartjerica (yrijeskom kvartjoriia)
od mlijeka. M. Drzic 406. Koji one kvartjerici
biehu, ono stono reco: drijemalo svoju je majku
sisalo. 408.
KVARTUC, m. tal. quartuccio (uprav dem.
quarto), mjera za sto zitko, vidi kutao, b. — U
sjevernoj Dalmnciji od xviii vijeka. Da barilo
vina nosi kvartuca 84. M. Zoricic. aritm. 113.
Jedan kvartuft u|a. J. VladmiroviA 23. Ako ima
bakrice dvije tri male pojaco od kvartuca i po.
Magaz. 1868. 164.
KVAS, m. kiselo tijesto Hi drugo sto kiselo
s cega uskisne hjeb Hi drugo sto kao n. p. mli-
jeko. — isporedi kvasac. — Akc. se mijena u
loc. sing, kvdsu i mozehiti u mnozini (ako je
ima) gen. kvasa, dat., instr., loc. kvAsiina, i
s umetkom ov: kvasovi, kvas6va., kvas6vima, kva-
sove. — Rijec je praslavenska, isporedi .ftstov.
kvas'b, rus. KBact ces. kvas, pof. kwas (ima i
lit. kvosas, kocel, ali je po svoj prilici slavenska
rijec). — Postaje od korijena kys (vidi kod kis-
nuti) u kojega se y promijenilo na va. — Iz-
medu rjecnika u Vranciievu (.formentum'), M Mi-
kalinu (.fermoutum'; kvas, pivo .corevisia'), u
Helinu (,fermento, lievito' .fermentum' 3lOb), u
Bjelostjencevu (.fermentum'), u Jambresicevu (,fer-
mentum'), u Stulicevu (.formentum*), ii Volligi-
jinu (,fermento, lievito' ,sauerteig'); u Vukovu:
[cf. maja 1] 1. ,der sauerteig' .formentum'. — 2.
,saure milch womit man die frische sauert' , for-
mentum'. — 3. pivaraki kvasac ,di6 bierhefon'
, fermentum'.
a. u pravome znacenu sprijeda kazanome.
Opresnaki bez kvasa psenionago. S. Koiiicic .32*.
Od mala kvasa veliko tisto uskisne. Nank brn.
521'. Prilicno jest krajevstvo nobesko kvasu koji
uzamsi zena zamisi u tri uborka mliva. 1. Ban-
dulavi6 24*. matth. 13, 33. S kruliom bez kvasa.
I. Drzid 357. Onda ne dadi(/jju Zudije da se
naodi kruh u kvas. I. An6i6, svit. 175. Posve-
tiliste je dobro u pris i u kvas. S. Badric, ukaz.
87. Zasto kruh u kvas nije svrSen, nego istocen.
J. Banovac, razg. 224. Prikladuo je kra|estvo
nebesko kvasu. F. Lastric, od' 182. Kvas zarai-
Sivati. ned. 126. Kruh kiseo iliti zakuvau s kva-
som. A. Kanizlic, kara. 45b. Da u kriihu pse-
nicnomu ili bio kiseo to jest s kvasom . . . bo-
go[ubn. 192. Pogace se bez kvasa mijoso. (Z).
Poslov. danic. Za sve da je kvas, kad je jur
uzrasto i uzkisnuo . . . D. Basi6 IS. Metni raalo
kvasa u vino. J. Vladmirovic 25. U prisan se
KVAS, a.
KVASINA
posvetiti moJ.e ka' i u kvus. And. Kaii6, razg.
JtiSb. Cvit muko broz kva-Ja oii (^o<a krusi slo-
?.eni bijau. Blago tiirl. 2, 281. S kvasom tiste-
iiim. O. PeStalid 2t4. Te joduo jutro umijesi
obilatan kolafi u kvasu. Nar. prip. vr<i. r)3. U
Grb|u kad Xona metne kruh u po6, oiia uzevSi
sto sa zoinje u ruku refe: ,Ovo u ruku a kruh
u kvas', da bi kruh u peii iiara^tao. Vuk, rjo6n.
kod kvaa. ()|■rf^' i Nar. posl. vuk. 2:U. Pogafta i pri-
ganica nijosu u kvaa nego u prijesno. kod po-
6ati. Dok tijesto dode u kvas. S. l^ubiSa, prip.
28. — U ovijfin je poslovicama nejasno ziiadene:
kvas ne maze znaiiti stolac. Jodnora mahaCom
na dva kvasa no moZe se sidjet. (D). S jednom
tjelicom na dva kvasa sidjot ne moXe so. (D).
S jodnora tjelicom na sto kvasa. (Z). Poslov.
dani6. — Ne razumijem dobro ni ovit poslovicu:
Namjera kvas popija. (D). Poslov. danio.
b. metnforicki.
a) u tjeksnome smishi. Sdubrotnoga mlacna
kvasa voda vockam opet novu kripost doda. J.
S. Be|kovi6 311.
It) u duhovnome sminlu. Othlozbso votbhyj
kvasb. Domentijana ">. Isoistite start kvas. Zadar.
lekc. 25. pavl. Ikor. 5, 7. Ocistite stari kvas.
N. Ranina 123''. Ocistivli stari kvas od nihove
•zlobe. A. Vita}i6, ist. 289. — Pazite se od kvasa
f'arizejsknga. A. Ba6i6 303. Pazite se od kvasa
Farizea. B. Leakovio, gov. 171. — Kvas, bagra,
krv. ,Kekla sam ja da undo ima nemackoga kvasa'.
M. Pavlinovio.
c. hleh u kvas. Nije se imao ukazati kvas
ili kruh kiseo. A. Ba6ic 299. Pa ga u hram
privodio smirna do casnoga na trapezi kvasa.
Osvetn. 2, 22.
d. pivo, vrsta piva. — vidi u Miknfinu rjec-
niku. — isporedi riis. Kuach.
e. kad urozuju ospice (bogine), onda se vadi
kvas iz djece, kojoj su ospice na osam dana prije
u drugom selu urezane. ,Ne dam ja. da iz moga
djeteta vadite kvas'. u Dobroselu. M. Medic.
K.VASAC, kvisca, m. upran jedan komad kvasa,
ali se up()treb(ava isto kao i kvas (kao materi-
jalno ime). — Akc. se mijeiia u coe. : kvasce,
kvasci, i u gen. pi. kvasaca. — Postaje od kvas
nastavkom hcb ne kao deminutiv nego kao indi-
vidualni supstantin. — Od xv vijeka, a izmrdu
rjecnika u Vukovti (iiz kvas). Kvastcb s medomb
smesivb polagaj na izmetb. Sredovj. lijek. jag.
star. 10, 107. Kvasao ,fermento'. S. Budmaui
421''. Carstvo je nebesko kao kvasac koji uzme
zena i metne u tri kopano brasna dok sve ne
uskisne. Vuk, mat. 13, 33. Malo kvasca sve
tijesto ukiseli. pavl. Ikor. r>, 6. Tijelo, koje se
dodaje da drugo lakse uzavri zove se negov
kvasac. P. Bolic, vinodjel. 2, 141. Da vam ko
ne uuese taj zli kvasac (kugu) u zemju. S. l^u-
bi§a, prip. 169.
KVASALICA, /. uom so kosa kvasi (tie zitam
ko je zabi(ezio). — vidi kvasilica.
KVASAN, kvdsna, adj. u kojemu je kvas, kojt
je uskisnuo. — Akc. se mijena u slozcnijem obli-
cima: kvasni, kvasna, kvasnoga itd. — Od xvii
vijeka, a izmedu rjecnika u Vrancicevu (.austerus'),
« Bjelustjcnceou (kajkavski kvasen, kisio, uskis-
uut jfermentatus'. 2. .austerus'), a Stuliceoii (,fer-
montatus';, u Voltiijijinu (.fermentato, lievitato'
,g6sauert').
a. 0 h(chu. U prisni' ili kvasnu kruhu. B.
Kasi6, rit. 77. U prisnu ali u kvasnu kruhu.
I. An6i6, vrat. 21.5. Kruh kvasan. S. Badric,
prav. naC. 49. Blagovao jaganca s prisnim kru-
hom a ne 3 kvasnim. J. Banovac, razg. 223.
Kruha kvasna iliti u kvas kuhana. I. Velika-
U'vio, uput. 3, 42. Da doneso kvasna kruva.
Nar. pjos, here. vuk. 321. Neki komad kvasne
je6raonice. Osvetn. 1, .59.
b. 0 vinu (kiselu), vidi kvasina. ,0vo jo vino
kvasno', t. j. postalo je kvasina. u Dobroselu.
M. Medid.
c. 0 slanome mesa ito se po6elo kvariti. —
U jednome priinjeru xviii vijeka. fiini k|u6om
kotao vodo vriti, kvasno meso pak u liog umafii,
ne za dugo ve6 odma izvlaoi, i o&isti Sto je na
Asm gadno. .1. S. Kejkovi6 322. moze biti da
treba iitati kvarno.
d. nejasno je u ovome priinjeru, u kojemu
govori 0 tije.la dok je bilo zivo (ziv? tusi?). Kad
bi kvasan tvoj kip svijetao i prejasan ... J. Ka-
van in 393".
e. n. kvasno, kao supstantiv, upotreb(aoa se
s prijedlogom u kao kvas (vidi primjere kod
kvas, i u). Od posvocenja u kvasno aliti u prisuo.
S. Badri6, ukaz. 73. Daklon jo, vole, posvetio
(Isukrst) u kvasno, a ne u prisnu. J. Banovac,
razg. 222. Kruhom u prisno a no u kvasno ku-
hanim. I. Velikanov)6, >iput. .3, 42. Da se u la-
tinskoj crkvi ima posvooivat u prisnu a u grckoj
u kvasnu. M. Dobreti6 346.
KVASANE, n. djdo kojijem se kva.ia. J. Bog-
danovi6. — U StuUccvu, rjecniku s osobitijem
znaeeiiein: kvasane ruka od rujaba ,manuum
tumor ex nimio frigoro'
KVASATI, kvasam, im])f. bujati (o tijcstu kad
je u neinu kvas), pa i u prenesenome smislu, de-
b(ati. otjecati. — Akc. se mijena u praes. 1 i 2
pi. kvasdriio, kvasite i u aor. 2 i 3 sing. kvasS,.
— U naSe vrijeme, a izmedu rjecnika u Stuli-
cevu (1. ,fermeutare'. 2. v. oteci). ,Vide, eli poc'o
kruv kvasati, pa meii peku na vatru'. Baku u
§ali i zeni koja je zanoseda: ,Pof.ela e kvasati ne
znam na sto ce se izloci'. J. Bogdanovid.
KVASATI SE, kvasam se, impf. vidi kisnuti,
a. — Samu u StuUcevx rjecniku: ,fermentescere'.
KVASE^, m. vrsta loze, koja dava grozde
rdavo i juto. Slovinac. 1881. 418.
KVASI.TA, /. gorko droo neke bijke (Quassia
amara L.) sto se tipotreb^aua kao lijek. — Rijec
je tuda. — U na§e vrijeme. Seme od pepena
studo se i pomesa s kvasijom i maslom. M. D.
Milicovid, ziv. srb. glasn. 22, 177.
KVASILICA, /. vidi u Vukovu rjecniku: [cf.
kvasilo] 1. navrh drveta krpa sto kosci nose u
vodijeru, te kvase kosu kad hode gladilicom da
je ostre ,ein werkzeug der maher die sense da-
mit zu netzen' .instrumentum fenisecae humec-
tandae falci'. — 2. u kovaca dim vatru krope
,dor kiihlwisch' .peniculus straraineus carbonibus
refrigerandis'. kovadka je kvasilica mnogo veda
od kosacke 1 na duzemu drsku, a stoji u vodi u
koritu.
KVASILO, n. vidi kvasilica (u proome zna-
ieiiu). — Od XVIII vijeka, a izmedu rjecnika u
Vukovu (vide kvasilica) s primjerom: Nadigao
(ili zakoserio) kvasilo (.schimpflich fiir' bradu).
(Sto tribujo koscu?) Vodir, baba, brus, uz ie
kvasilo naj lasiie bi nadiniti bilo. J. S. EeJ-
kovid 256.
KVASINA, /. vidi ocat. — Akc. se mijena u
gen. pi. kvasina. — Postaje od kvas. — Govori
se u sjevernoj Dalmaciji i u Istri, a jedina je
slavenska rijec u ovome znacenu (vidi ocat i sirde).
— Od XVI vijeka, a izmedu rijecnika u Vranci-
cevu (,acetum'), u Belinu (,aceto, vino infortito'
,acetum' 26"), u Bjelostjenceuu (v. ocet), u Stu-
KVASINA
2. kvaSene
Uiivu (.acetum'), « Voltigijinii dacetositi,, aci-
dume' ,saure'), u ViiTcuvu: (osobito u Dalmaciji)
,der essis' , acetum'. cf. stvt.e, ocat. Napojen bi
kvasiuom. F. Vrancic. ziv. 22. Popise iz misine
toko muve i kvasine. J. Kavaniti 1.54^. Vari g-a
u kvasiiii. J. Vladmirovi6 18. Kvasina da ti se
u6ini od vina. 2.3. Buduci vino iStedeno iz,£;u-
bilo svoje bitje a dobilo druffo od kvasine. Ant.
Kaddic 53. U ocat oliti u kvasinu obraceno
(oino). M. Dobretic 347. Vino obicavaSe primi-
iivati s kvasinom. I. J. P. Lucid, izk. 1.5. Sada
ua rastanku doset vrci vina ni kvasine ui ostine,
nego dobra vina. Nar. pjes. istr. 1, 44. Srpski
nije ,ocet' nogo ,oeat', a u Dalmaciji ima za
.sirie' jo| boja rijec .kvasina'. Vuk, pisma. 45.
1. KVASITI, kvasim, impf. kauzalni glagol
prema kisnuti, b : ciniti da sto bude mokro (po-
lijevanem, ttmnlcnnem itd.). — Akc. se ne mijena
(aor. 2 i 3 sing, kvasi). — Postaje od kisnuti,
promijenivsi i (y) na va, isporedi kvas. — Pn-
tvrcteno je od xiv vijeka (vidi F. MikloSid, lex.
palaeoslov.2 kod kvasiti), ali vnja da je starija
rijec, jer je jamacnn postala kad je joi y uzdr-
zavalo svoj stnri glas. Ima i u bugarskome je-
ziku,. — Izmedu rjeinika ii Miknlinu (,madefa-
cio'), u Belinii (.hagnare, amniollare' ,madefacio'
124'); iporre in infusione' ,infundo' 402-i), « Stu-
liievu (,raadofacere') ; u Viikovii: 1. ,netzen' ,liu-
mecto'. — 2. (u Dubrovniku) n. p. hjob u kavu,
vide umakati.
1. aktivno.
a. u pravome smislu, ali katkad ti poetic-
kome Hi iperbulickome. Procttb nadb vodoju davaj
srbkati i krasiti tome. Sredovj. lijek. jag. star.
10, 105. Koji plam da gase sve vode od svijeta
i daidi svi kvase . . . M. Vetranid 1, 355. Kva-
sedi (dukat) vb vode. Glasnik. 25, 34. (xvii vijek).
Vino, koje, premda nije voda, nistanemane kvasi
i pare. M. Dobretic 24. I kvasite vase trgovine,
da vise teze. D. Rapid 164. Zato jim do§ pSe-
nicne posije kvasit. J. S. Rojkovid 162. Diiie
kvase u Sederli vodi. 181. Kako se gdigod pla-
men pokaze, odma ga sa zem}om zaguSuj i cesto
s vodora kvasi. P. Bolid, vinod. 1, 255. Rosa
nebeska kvasi mu tijelo. D. Danicid, dan. 5, 20.
Da junacke ne polijedu glave i zemjiou krv ne
kvasi crnu. Osvetn. 2. 113. Milan kvasio ob-
logu. Bos. vila. 1886. 17. — Jer premda mi usta
kvasi (intura)... V. Dosen 169*. Te mu smrtua
usta kvasijase. u Vuk, kovc. 105. Da mi dades
vode u kakav sud, da kvasim usta. Nar. prip.
vuk. 107. Kad se od sna beg probudi tmuSna,
iste vodu usta kvasit su§na. Osvetn. 4, 17. —
iivaSase (suzama) obraz lijepi Zborn. 1091). Su-
zami kvased svoju prostirku. I. Ancid, ogl. 155.
Kvasase s nima (suzama) svoje prsi. M. Zoridid,
zrc. 20. Grozno suze niz obraze lije, § liima
kvasi prebijelu bradu. Nar. pjes. vuk. 3, 293.
Koli Luko omilio Mirku, muskijem mu suzam
kvasi brke. Osvetn. 2, 170. — Pridavam _djela
moja, i kvasim jih u krv neprocijenenu. Cesti-
tosti. 63. — Pa za n bratskom krvju kvasi§ ruke.
Osvetn. 3, 157. — Hladnijem potom mrske kvase
brazde. 1, 59. — (po tatijatiskome jeziku) Koji
(potoci) kvase visoke gore. I, Drzid 4. Lijepa
zupa Zrhavica koju pase more i kvasi. J. Pal-
motid 172. Koju kvasi potok Moska. A. Tomi-
kovic, ziv. 1. S istoka kvasi ga (grad Skadar)
Drin. S. .^ubisa, prip. 55.
b. metaforicki. Taj kripos velika zgar
kvasi jodnako pravedna i grjesnika. M. Votranid
1, 366. Svak jo duzan prociniti svoje bistvo, da
nije drugo nogo jedna saka praha, koga puSud
vitar od oholosti raznosi na mnoge grijo; od la-
komosti studen kvasi ga tudim suzami. I. An-
did, svit. 1.
2. pasivno, Od nebeske rose kvasen odes biti.
E. Pavid, ogl. 404. Da se jocam ponakvasi prije
jer on (grijrlkom) kvasen jednako se klije. .1. S.
Rejkovid 119. Pelin i zaifija kvasena u vinu ili
rakiji kripi. 2.50.
3. sa se.
a. pasivno. Oli se ulijeva voda svrhu liih,
oli se kvasu s oskropjenem. J. Matovid 149.
b. refieksivno. — Izmedu rjecnika u Mi-
ka^inu (,mad69co, madefio'). Turcinu se zao kvasit
bilo. Pjev. crn. 269^*. Meni se, Ruzioe, svagda
kvase oci kad pogledam na nasu dragu decu.
M. P. iSapdanin 1, 138. — {] prenesenome smislu,
kao mokriti se. O ize vb sne kvase§tihb se.
Sredovjedn. lijek. jag. star. 10, 102.
2. KVASITI, kvasim, impf. kauzalni glagol
prema kisnuti, a: ciniti da .sto uskisne, da po-
stane kiselo. — Akc. kaki je u praes., taki je u
impf. kvaSah, u aor. 2 j 3 kv^si, u part, praet.
pass. kva§en ; u ostalijem je oblicima onaki kaki
je u inf. — Postaje od kvas nastavkom i. —
Rijec je praslavenska, isporedi stslov. i ce§. kva-
siti, rus. KBacHrL, po^. kwasid; u nasemu se je-
ziku uzdrzala samo u sjeoerozapadnijem kraje-
vima. — Izmedu rjecnika u Belinu (,fermeutare
o lievitaro' .fermonto' 310'i), it Bjclostjencevu
(kvasim, kiselim , fermonto'), u Jambresiievu ( fer-
monto'), u Stulicevu (V. kvasati iz Habdeliceva),
u Voltigijinu (,fermentare, lievitaro' ,sauern, gali-
ron').
a. aktivno. Mleko kvasiti. Domentijana 317.
,Ko je ovaj gra kvasio, kad ga nije dobro za-
kvasio'. J. Bogdanovid.
b. sa se, refleksivno, vidi kisnuti, a. — Iz-
medu rjecnika u Bjclostjencevu (kvasim so, ki-
§em se, kiselim se ,formentor, fermentesco'). ,Ovo
0 vino pocelo kvasiti .se'. J. Bogdanovid.
KVASNICA, /. pogaca u kvas. — U Bjclo-
stjencevu rjecniku: ,torta fermentata'; u Stuli-
cevu: , placenta cum fermento' iz Habdeliceva;
u Voltigijinu: ,torta fermentata' ,oino gesauorte
torte'.
KVASNIK, wi. pijanac (isporedi znaiene kod
kvas, d, i rus. kbcIc-t,). — liijec je stara, ispo-
redi stslov. kvasbnik-b. — Samo u knigama pi-
sanima crkvenijem jezikom, a izmedu rjecnika
u Danicicevu (kvasbnikb ,vinol6ntus'). Podobajet
ze episkopu byti ne kvasniku. Domontijant' 140.
KVASNOST, /. osobina cega Ho je kvasno, i
uopce kiselost. — Na jednome mjestu xvi vijeka.
Napojen bi kvasinom za da kvasnost naSe krvi
na sebe prime. F. Vrandid, ziv. 22.
KVASOVAN, kvasovna, adj. kiseo, ili koji je
a kvas. — xviii vijeka. Vino ocatno oli ti kva-
sovno. Ant. Kaddid 53. Ne bjese dopusteno Zu-
djolima imati ikakvu stvar kvasovnu. J. Ma-
tovid 195.
1. KVASENICA, f.jelo napravleno od krizaka
h(eba s jajima i s masti. — U Vukovu rjecniku :
,brot3chnitten in eiern und schmalz' ,cibi genus'.
2. KVASENICA, /. kiseli kupus. — U naie
vrijeme u Istri. KvaSenica ,bras3ioa capitata
acida'. D. Nemanid, dak. kroat. stud. iftg. 51.
1. KVASeNE, n. djelo kojijem se kvasi. — U
Mikajinu rjecniku: (grijeskom) kvasenje; u Stu-
licevu: ,mador'; u Vukovu.
2. KVASENE, n. djelo kojijem se kvasi. — U
Bjclostjencevu rjecniku: (grijeskom) kvasenjo, uz-
kisnutje ,fei"mentatio', ( « Stulicevn : , actus for-
■2. KVA§El!lE
854
kviCati
montandi' s dudatkom da je rijei ritska; kvn-
se6e, V. kvnSei'io j> lijelustjenicva.
KVATALICA, /. nejasna rijci it jednom pri-
mjeru xvni vijeka, po sooj je prilici zlo Ham-
pana. (Bvlzebitb) ko raztvori spije od usta i raz-
globi na kosiro, s kvatalico paru pusta. J. Ka-
vanin 413''. moie biti da trcba iilati s ivata-
lice.
KVATEKNI, adj. koji pripada kvatrima. —
(' JKise orijeinc it sjeMrozapadnijem krajeviina.
Slala sam ju na vodu u kvaternu nedi|u Hi-v.
nar. pjos. 1, '21. Da bi znalo matere 6a su konci
kvaterni, ne bi v kvatrah prodale ni deSiou kr-
pale. Nar. pjes. istr. (5, 14.
KVATEKNIK, in. prezime. — II nase vrijeme
u Hrvatskoj. Sohom. segn. 1871. 113.
KVATIKAN, kvatirna, «i. vidi kvaderna. —
A'a dva nijesta \\v i xv vijeka. §to ishodi van
isi kvatirna od kanfiirilije. Stat. po[. ark. 5, 259.
Nepravo je sad iz^jubit sve 6a iskasmo s fcrudom
dobit, u kvatirnih svu nod i dan piSuc razlog.
M. Marulii 291).
KV.ATRE, kvatara (i kvitri), /. pi. quattuor
tempora, u katolickoj crkvi cetiri posta: marta,
juna, septembra, decembra (n cetiri doba od go-
dine). — isporedi kvatri. — Od tat. quattro tem-
pora. — Od XVI vijeka. U .sridu od kvatar. Ber-
nardin. (1543). 20'^. Izvrsovati suhe poste ili
kvatre. §. Budinic, sum. 541'. Zapovida kvatre
cetiri krat na leto obdrXevati. F. (ilavinid, cvit.
3421'. Od posta zapovjednoga i od kvatara go-
disnijeh. S. Matijevid 56. Od bdenja il'ti od
kvatar. I. An6ic, svit. 270. Jedne kvatre aliti
korizmu pripostiti. V. Andrijasevic, put. 296.
Postiti korizmu, kvatre i ostale zapovjodne poste.
Pisanica. 30. Cetvera vrimena iliti kvatre. A.
Badic 186. Znati vaja od cetiriju kvatara: kvatre
vazda dolaze po pi'voj nodiji u korizmi ... A.
Kanizlid, bogojubn. xxx. Korizmu i cetvere
kvatre kakono i ostale godisiie poste obsluziti.
E. Pavic, jezgr. 107. Sto su cetiri vrimena iliti
kvatre? I. Velikanovid, uput. 1, 528. Da bi
znale matere ca su konci kvatorni, ne bi v kva-
trah prodale ni decicu krpale. Nar. pje.s. istr.
6, 14. U Hrvatskqj govore .kvatre', f. pi. (gen.
, kvatara' i jkvatrr). F. Ivekovid, rjecn. kod
kvatri.
KVATEEN, adj. vidi kvaterni. — JVa jednome
mjesttt XVI II vijeka. Da se pravo obsluzuju po-
stovi korizmeni, cetiri vrimena, to jest kvatreni,
i nadv665rja. I. Velikanovid, uput. 1, 523.
1. KVATRI, kvatri, /. pi. vidi kvatre. — Od
xvu vijeka, a izmedii rjecnika u Stiiliecou -{jquat-
tuor tempora') u kojemu je zabilezeno da je mus-
koya roda i da je gen. pi. kvatara, ali kuliko xe
sjecam, cini mi se da sam u Duhruvniku svagda
Clio u zenakoine rodu. Ovo su detvere kvatri:
prve kvatri dohode ... M. Divkovio, nauk. xvi.
Prve su kvatri po 6istoj srijedi. 132''. Cetr vri-
mena ili kvatii. B. Kasid, rit. 2"-. Ako nisi po-
stio u kvatri sve tri dni. zrc. 51. U kvatri ce-
tvere. 123. Cetvere kvatri. P. Posilovid, nasi.
XV.
2. KVATRIN, kvatrina, m. tal. quattrino, vrlo
maleni noncic. — isporedi kvartin. — V jednoga
pisca Bomaka xvii vijeka, a izmedu rjeinika
u Bjelostjenccim dquadrans nummus'). Dok so ne
plati sve podpuno naj poslidiii kvatriu, soldin
al'ti novae. I. Andid, vrat. 162.
KVATRNI, adj. vidi kvatorni. — U nase vri-
jeme u Istri. Tvoje sestre doma ni, zac ju j'
majka zaklela jeiio jutro kvatrno. Nar. pjes. istr.
6, 11. Suboticu kvatrnu, nedi|iGU kvatrnu. Nar.
pje.s. mikul. 141.
KVAVKOVl6, m. prezime. — Poinine se xviii
vijeka. And. Ka6id, razg. 188. kor. 454.
KV1<;6aNE, n. djelo kojijem se koeei. — U
Vukovit rjeinikit.
KVECATI, kv66im, impf. ispustati iz sebe glas
kao kvek ; nalazi se u dva osobita znaienn. —
Akc. se ne mijena.
It. 0 djetetu kad place. — isporedi kvekati.
— U jednoga pisca xvm vijeka. De6ica kve6e.
J. Rajid. boj. 78.
b. o mladome zecit. — U Vukovu rjecniku:
,kvek-schreien' ,goino ut lepusculus'.
KVEKA, /. vidi kvecane. — U Vukovu rjec-
niku: ,das wohgeschrei (des jungen hasen)' ,ge-
mitus (lepusculi)'.
KVEKATI, kvekam, impf. vidi kvedati, a. —
Na jednome mjestu xv vijeka. Kvokajudije 6eda.
Mon. Croat. 155. (1493).
KVEKIC, m. prezime. — U nase vrijeme. Div-
nom Sdercom Kvekida Jovana. Nar. pjes. vuk.
5, 286. Kvekid. 2, 656. 661. (medu prenumeran-
tima). Nikola Kvekid. Rat. 325.
KVEKNUTI, kveknem, perf. ispustiti iz sebe
gins kvek (perfektivni glagol ])rema kvedati). —
Akc. kaki je u inf. taki je u ostalijem oblicima,
osim prezenta. — U Vukovu rjecniku : kvek-
schreien (wie ein junger base)' ,ingemisco ut le-
pusculus'.
KVENDA, /. neka mirisna trava. — Od new.
quendel, Thymus serpyllum L. (majcina diisica).
— Izmedu rjecnika u Bjelostjenievu: kvonda,
trava, v. spikinarda, i u Stttlicevu: kvonda,
trava , v. despik jamacno iz Bjelostjenieoa.
Kvenda, nardus, spicinardus (Bjelostjeuac, Sa-
b)ar, Vujicic), Andropogon nardus L. B. Sulek,
im. 188.
KVERELA. /. tuzba (na sudu), lat. i tal. que-
rela. — J\'a jednome mjestu xvii vijeka. Jeli ka-
mata zaimati sto dukata jednomu, da ti on razdre
i kasn pravednu tuzbu i kverelu'? B. Ka§id, zrc.
87.
KVERELATI, kverelam, impf. tal. querelaro,
tuziti (na sudu). — isporedi kverela. — Na je-
dnome mjestu xviii vijeka. Tuziti se pravdi proti
liim, ali kako mi govorimo, kverelatjih. H. Bo-
nacid 62.
KVES16, m. prezime. — U nase vrijeme. Schem.
herceg. 1873. 254.
KVESTIJON, m. i f. tal. questione, pitane,
raspra. — U priinurju od xvi vijeka.
a. ne zna se kojega je roda. Kako se govori
na 12 kveStijoni. Narucn. 76b. Ako bi pop ki
at al kvestijon dvigal. Mon. Croat. 192. (1509).
b. miJ§koga roda. Velik je kveStijou iziski-
vaiia, diSputaha i prigovarana medu nauciteji.
M. Dobretid 54.
C. ienskoga roda. Ca jos ni finena ona kve-
stijon z onemi hartami. u Istri. Nasa sloga. god.
15, br. 33.
KVESTIJUN, vidi kve§tijon. Ki bi dinili kve-
stijuii s oruzjim. Statut vrbanski. 170.
KVIC, kvica, »i. neko sto kvici. — U nase
vrijeme u Istri. Kvi6 ,qui acriter clamat', gen.
kvica. D. Nemanid, dak. kroat. stud. 17.
KVICANE, n. djelo kojijem se kvici. P. Bud-
mani.
KVICATI, kvicim, impf. vidi skvidati. — (/
nase vrijeme u gornemu primorju. Kao da laju
KVICATI
KVOCKA
i da kvice pote^uci noge kadiji. V. Vrcevic, igro.
51.
KVICELA, /. vrsta drozya. — Maze hiti da
(flasi kvicjela. — isporedi kvinac. — Samo u
Mikafinu rjeiniku : .kvifijela' ptica ,maluico, tordo,
viscada' .turdus'.
KVI^ilC, Hi. prezime. — U nase vrijeme. Gaja
Kvicii iz vajevske naije, sela Grabovca. Glasnik.
II, 1, 14. (1807).
KVICJELA, cidi kvifiela.
XVIJELATI, kvije]am, impf. vidi bukvije|ati.
K.V1JER, kvijera, m. (teleca, ovcja, kozja,
svinska, magareca) koza sto nije uprao ucinena,
nego ociscena, vapnijm zaluzena, kainenom plucem
izgladena, te se na noj pise. Hi se u nu vein
knige, Hi se rasteze na buhnevima itd. — Akc.
kaki je u gtn. sing, taki je u ostalijem padezima
osim nom. i ace. sing., i voc. kvijere? Hi kvijeru?
— Oblik je juzni, po zapadnome govoru glasi
kvir, kvira. — Rijec je dalmatska (vidi kod ke-
lomna) od lat. corium. — Od xvii vijeka, a iz-
medu rjecnika ii Mika^inu (kvir. kniga od ko-
zice .membrana, carta pergamena'), u Belinti
(, carta pecora o pecoriiia' , membrana' 174^; , per-
gamena, carta pergamena' , membrana' 55.5i), u
Stulicevu (kvir , membrana, oharta pergamena'),
H Voltigijinu (, carta pocorina, pergamena' ,per-
gament'). Da je sve nebo kvijer aliti kniga od
pisanja. M. Orbin '281. Danas zovu latinski , per-
gamena', nemacki ,pergament', hrvatski , kvijer'.
B. §ulek, graf. umjetn. 5.
K.VI.JERAN, kvijerna, adj. kuji pripada kvi-
jeru Hi je nacinen od kvijera. — Samo u Stuli-
cevu rjccniku: , membranous vel ex membrana'.
KVIJUKATI, kviju£em, impf. ispustati iz sebe
glas kviju (kao prascic). — U jednoga pisca na-
sega vremena. A Francuz odgovori: ,Istina je,
dok su onako mali (prascicij jesu Fraucuzici, ali
kad ostare i od dobjina leze, pretvore se u
Nijemca, jer onda ne kvijucu vuivui, nego
grok6u: ja ja ja'. Nar. prip. vrc. 156.
KVIKA, /. vidi kvicaiie. — U nase vrijeme.
OSinu psa na pasji na6in, jer ga stade kvika.
PravdonoSa. 1851. Bl. Ako obaznadu mojo zo-
nice, vjeru ti dajem, staco ih kvika da do Boga
outi ce se. M. Vodopic, tuzn. jol. dubrovn. 1868.
230.
KVILE, kv'ileta, n. hyp. kvic. — U nase vri-
jeme u Istri. Kvile ,clamator', gen. kv'ileta. U.
Nemanic, eak. kroat. stud. 33.
KVILITI, kvilim, impf. cvijeti (o prasetu). u
Fuzini. i). Daui6i6.
KVINAC, kvinca, m. t'leka vrsta ptice, vidi
kvicela. — U jednoga pisca Dubnwcanina xvi
vijeka. Letuste su vrste svake po svoj gori rajske
ptice, cucke, kvinci, ... M. Vetranii 2, 270.
KVINTAL, kvintdla, m. pondus centeuarium,
tal. quintale, franc, (pa i nem ) quintal, mjera
za tezinu, u kojoj je 100 obicnijeh mjera (prije
litara, funti itd); nietriiki je kvintal 100 kilo-
grama. — U nase vrijeme. Uvozniua od svakoga
kvintala metrifkoga teze nefiiste. Zbornik zak.
3, 678.
KVJNTANA, /. tal. quintana, drveni (udski
kip (a gdjekad i samo greda zabodena u zem(u)
na koji su se negda vjezbali za udarai'ie kop(em.
— U dvije poslovice dubrovacke xviii vijeka.
Kvintani se Reno klana. (Z). Stoji ko kvintana
soklinom. (Z). Poslov. dani6.
KVINTICA, /. neka mala mjera za teiinu.
iiem. quint, quontcheu. — U Bjelostjencevu rjcc-
niku: ,dragma'; dve kvintioe ,sicillus, assarius' ;
kvintice tretji tal ,scrupulus'.
KVINTLIKA, /. vidi kvintica. — U jednoga
pisca Slavonca xviii vijeka. Od svakoga 2 dragmo
ill 2 kvintlike. I. Jablanci 160.
KVIT, nem. quitt (od franc, quitte), kaie se
kad se dvojica namire tako da nemaju medu so-
bom vec nikakova duga; kod igre (kartana, koc-
katia) kaze se kad onaj Ho gubi mece na igru
u jedan put toliko novaca koliko je izgubio. —
Od xvui vijeka. Jos da so m faro ukinuo, mlogi
bi s neg ta i poginuo; kvit a duplo, nigdi te
ne bilo ! M. A. Re|kovic, sat. ES^'. ,Sa' smo se
ja i ti izravnali, pa smo onda kvif. J. Bogda-
novii.
KVITA, /. vidi kvitaucija. — U nase vrijeme
u Lici. J. Bogdanovii.
KVITANOIJA, /. vidi namira, namirnica. —
Od tal. quittanza. — U nase vrijeme u Lici.
,Lako 'e onom ziviti, brte, ko svakog mjeseca
kvitanciju gradi'. J. Bogdanovii. — I u Sule-
kovu rjecniku kod quittung.
KVJETANCIJA, /. vidi quitancija. — Od tal.
quietanza. — U Bjelostjencevu rjecniku: ,accep-
tilatio, apotheca, schedula, syngrapba, apocha'.
KVO, i>nnmatopeja kao glas u kooikc, isporcdi
kvoc. — U nase vrijeme. UnesavJi slamu u sobu,
ne dresi konopca nego je izvuce i pocne prosi-
pati vicuci: ,kvo, kvo, kvo', a deca za nim : ,piju,
piju, piju'. M. D. Milicevic, ziv. srb. se|. 2, 22.
KVOC, glas kojijem ko bode da kaze kako
kvocka oglasuje da se raskvocala. u Dobrosolu.
M. Medic. — isporedi kvo i kvocati.
KVOCANE, n. djelo kojijem se kvoce. — Sta-
riji je oblik kvocanje. — U Mikalinu rjecniku:
kvoeanjo; u Belinu: kvocanje ,voce o canto della
gallina' ,gallinae singultus' 337a; u Stulicevu; u
Vukovu.
KVOCATI, kvijcom (rijetko kvocam), impf. is-
pustati glas kao kokoS (kvocka) kad hoce da lezi
na jajima i kad vodi pilice. — vidi kvoc i kvo.
— Akc. se ne mijena (aor. 2 i 3 sing, kvoca). —
Od XVI vijeka, a izniedu rjecnika u Mika(inu
(.glocido, glocio'), u Belinu (,chiocciare, la voce
oho fa la chioccia' .glocito' I'.IO'''; ,cantar, inteso
della gallina' ,cauto' 337-'), u Bjelostjencevu
(kvocem ,glocito, glocio'), u Jambrcsicevu (kvofiem
, glocio'), u Stulicevu (,glocire'), u Voltigijinu
(,cbiocciare' ,gluckzeu'), u Vukovu (,glucken,
gluckseu' ,glooio'). Svaka vas (zena) kako kokoS
kvoco u ku6i na svak cas. M. Drzic 91. I kvocka
odbija pilice kvoftuci. D. Rapid 366. Pak na-
novo polozke podlazi i svrhu nili §to ti kvoce
slaXi. J. S. Rojkovic 101. Ne treba kvocati nego
jaja nositi. Nar. posl. vuk. 210. Uzme doma-
6ica slame i kvocuci (a za liom djeca pijucuci)
prostre po sobi. Vuk, ziv. 3. Kvocka kvoce. V.
Vrcevic, igre. 18. — Kokos koja kvoca. J. Mi-
ka}a, rjecn. kod kokos. Kvocka kvoca. Jacke.
225. — Sa se, pasivno bez suhjekta. Od slame
s kojom se na badni dan kvoce i pijufie ostavi
domacica po nesto. Vuk, ziv. 5.
KVOCUKATI, kv6ciikam, impf. cesto kvocati
(uprav je dem). — U Stulicevu rjecniku: , fre-
quenter glocire'. — nije dosta pouzdano.
KVOCAK, m. kokosinao. ^. Stojaaovid.
KVOCETINA, /. augm. kvocka. — U Vukovu
rjecniku.
KVOCKA, /. kokos sto se raskvocala, sto lezi
na jajima, sto je izlegla pilice i vodi ih (preko
kvoCka
856
K.VRGA, b.
svega to(/a kvode). — Od xvi injeka, a izmedu
rjeinika n Mika(iHu (,gallitia glociens'), '« lie-
linii (,chiocoia e biocca, la fl;i"'"'i '-■he oova
I'ova o ha i pulcini' .gallina glocioiis' 190»; .gal-
liiia cho cova' , gallina incubana' 336''), ii lije-
losljenfevu (.gallina glociens, gallina matrix')i «
Jambreiiicevu (.gallina glocitans'), u Sttdiievu
(.gallina matrix'), ti Vultifjijinii (.ohioccia' .gluck-
hpnne'), « Vukovu (,die gluckhenne' .gallina glo-
ciens').
a. II pravome smisUi. Duh sveti jest ovo riti
zlogal kako jodna kvofika. Postila. al. U jajou
kS kvoCka grije. F. GlaviniA. cvit. 4'14b. Lezi
ko kvotka na jajijeh. (Z). Poslov. danifi. Ua 6e
prije kvofka s jaja ustat. V. Dosen 207'>. Ostavi
mono, da ftuvam kvofiku i piplide. N. Palikuoa
0. Kvofcka odbija pilic'e kvoiu6i. D. Rapid 366.
IdB kao sapota kvocka. Nar. posl. vuk. 96. Ka-
kode kao kvocka. (Osobito so govori ionama, kad
so sto mnogo karaju i vicu). 127. Lakoma
kvocka no moze piplica izvosti. (U Uiibrovniku).
165. Omitario so kao kvofka. 238. Na zlatnoj
tepsiji od zlata kvofika s pilicima biser kjuoala.
Nar. prip. vuk. 11. Pokloni joj meseceva majka
zlatnu kvo6ku s pilicima. 72.
b. u nekijem igrama ce(ade sto radi kao
kvocka. Jedna djevojka ili dijete ucini se kvo5-
kom. driiga djeca il' djevojke jeduo drugom se
uhvati za skut ili kais ... S. Tekelija. lotop.
119. 10. Musko klekne nasred odaje te on po-
stane piple, a zenska ga preveie pasom ispod
pazuha, te drzi kraj od oiioga pasa, i ona po-
stane kvofika . . . U vrijemo igre vazda pile pi-
juce a kvo6ka kvo6e ... V. Vrfievii, igre. 18.
c. V prenesenome smislu. kod prostoga na-
roda kad ko kome sto duguje naiini se dvostruki
rahos: mani dio ostaje u duznika, a veii u du-
zioca (rukodavaoea). ovaj se zove kvocka. a onaj
pile. — U Vukovu rjecniku: .bei deni doppel-
rabo.sch die halfte die der glaubiger behalt (die
andere heisst ..pile", also heniie und huhnlein)'
,pars major bacilli numeris notati „rabos" dicti'.
KVOGA, /. vidi kviga. — U nase vrijeme u
Liei. ,La! kolika mu 'e kvoga na glavi narasla!'
J. Bogdanovic.
KVOGA V, adj. na kojemu su kvoge. — U na§e
vrijeme « Lici. ,Sva mu je glava kvogava'. ,Cudne
grade za kola od ovog jaseniia, samo da nije
kvogav'. J. Bogdanovic.
KVOKA, /. u narodnoj zagoneci nasega vre-
mena : rijec je onomatopejska isporedi kvocane.
Ide 6ica Icaka, nosi vrecu cioaka; pusti vredu
I5aka, stade kvoka cicaka. odgonet(aj: orasi u
vreci. Nar. zag. nov. loii.
KVOKNUTI, kvoknem, pf. vidi u Ivekovicevu
rjecniku: na po sjesti. na po klekuuti po i.stofinom
obicaju. Hrv. nar. pjes. 4. 698. ,Sjed', Osmane
sine, kod meneka. da te, sine, nasvituje babo !'
On pred babu kvoknu na kolina. 4, 91.
KVOST, m. Equisetum L., konski rep, bifka.
— U rukopisu xv vijeka (po svoj prilici treba
citati hvost). Kvost (hvost), alov. vos6. vos6e,
voscenka. voscika, rus. xboih, XBomoBHmc-b, po|.
chwoszcz. chwoszczka. luz. chos6: hipuris. cauda
equina, asperela. equiseton (u mletafekome ruko-
pisu), Equisetum L. B. Sulek, im. 188.
KVRC, glas kojijem se kaze kako je ko koga
udario. — U nase vrijeme u Lici. ,Na edan put
ga iznenada kvro po glavi'. J. Bogdanovi6.
KVRCAliE, n. djelo kojijem se korca, vidi kod
kvrcati.
KVRCATI, kvrcam, impf.hitiC^, cesati(?). —
U naUc vrijeme u Lici. ,Evo se Mile vavije po
glavi kvrca'. ,03tav'te se kvrcaAa, jer ako .ja ko'e
Stapinom pro leda kvrcnom, upazice'. J. Bogda-
novic.
KVRCKA, /. it narodnoj zagoneci nasega vre-
mena. Sprijed kvrcka, .strag kacka, a u srijedi
kroz vodu tefie. odgonet(aj : kazan (za rakiju).
Nar. zag. nov. 80.
KVRC. adj. vidi u Ivekovidevu rjeiniku : vidi
.kovrtast'... Ne6u, babo, Klinkide divojke, kvrco
kose, uosa potofiita, to je, babo, nesritna divojka.
Hrv. nar. pjes. 4. 89.
KVRCA, m. CO i'lf^ ovnu. Vetovo, PoXega. D.
Hire.
KVrCaNE, n. djelo kojijem se kvrii. — U
Stiilidevu rjeiniku: ,stridor, garrulitas', i u Vu-
kovu: .das knurron der katze' .murmuratio'.
KVlifiATI, kvfSim. impf. ispustati iz sebe
(razliine) glasove. — Akc. se ne mijena. — Rijei
je onomatopejska (od kvrk? kvro?). — Od xvii
vijeka, a izmedu rjeinika u Mika(inti (.strido,
strideo' i kod 6r6ati i skvr5ati), u Stulicevu
(,edere strepitum vel olamorem. stridero, garrire,
crociare'), a Vukovu (,knurreu' ,murmuro').
a. glas u zabe. A ti. kad zainuko jos nijosi.
potrfii, gubava zabo, u ko, a ovdi ne kvrci. I.
Gundulii 139. O zabo, s krjesovi pod' kvrci i
krijeSti. 141. A cuju6i zabe de kvrfie: kvon,
kvoii ! Nar. prip. vr6. 160.
b. glas u ptice. ImadiSe jednu pticu, i nu
bijaso naucio govoriti ,zdrava Marija'. dogodi su
jedan dan. da mu ona ptica utece i odleti na-
dvor; namiri se na liu gladan soko, i tirajuii je
da je ufati, naj posli je imade n svqje ostre
panze; koja videdi se na pogibli poce kvrcati i
izgovarati: ,Zdrava Maria!' J. Banovac, pripov.
132.
c. duboki ali tihi glas u maike kad joj je
toplo i ugodno. — vidi kod presti. — U Vukovu
rjecniku (vidi i kod kvrcane).
d. 0 crijevima, vidi krcati, b. i mrstati. Po
Zlatumbegu po6mu crijeva kvrfiati kao drop u
kaci. Nar. prip. bos. 1. 78.
KVRCEO. kvrcela (?). m. Bombynator igneus.
Bozjakovina. D. Hire. — Postaje od kvr6ati.
KVRGA, /. sto je na cemu izraslo, osobito na
drvetu, ivor, guka. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjeinika u Vukovu (,der auswuchs' .excrescens
gibber').
a. u znaienit sprijeda kazanome. Recena je
bila sibka cvatuda Aaronova, ali bez svake kvrge
i koro griha. A. Tomikovic. gov. 293. Na panu
dvije kvrge s obe strane. odgonet^aj : dva uha
na glavi. Nar. zag. nov. 230. Sikirica je kod
uas za secene kvrga. P. Bolic, viuod. 1, 183.
Jelova guba raste i na deblu i na granama i na
kvrgama stari jola. D. Popovic, poznav. robe.
3.50.
b. va(a da je ista rijei u prenesenome smislu,
kad znaci nekakve make na koje su se negda me-
tali optuzenici ili krivci. jamaino su vuike bile
u tome sto ce(ade bijase tako svezano (s rukama
ispod knlena ?) da se nije moglo nikako Hi malo
micati. — V nase vrijeme, a izmedu rjeinika u
Vukovu, po kojemu sc tako zove i nekakva igra:
svezati koga u kvrgu ,etwa in den bock spannen';
dizati se kvrge, t. j. oovjeka u kvrgu vezana
preko sebe premetati (u igri). — ,Zasto sudija
ne turi krivca na muke, pa bl kazao sve?' ,E,
to bi bila kvrga, a od ne da nas Bog sacuva!'
. . . ,Oni su (lopovi) kvrgu zasluzili'. M. D. Mili-
C6vi6. medudnev. 288*. Ako vi zbija hodete da
KVRGA, b. 8
vratite kvrgu, ja na ovomo mestu ui jediioga
6asa neiu oasiti. 296. Kazan okova u uakrst
ill u kvrgu ima se odredivati naj vise na 48 ura.
Zbornik zak. god. 1563. 161. Nega bi trebalo u
kvrgu pa na muko. Bos. vila. 1886. 211.
KVRGAJA, /. vidi u Vukovu rjecniku: (u Su-
madiji) nekaka kruska po kojoj imaju kao male
kvrge ,art birne' ,piri genus [Pirus communis L.,
var.]'.
KVRK, m. vidi kvrka. — U jednoga pisca na-
sega vremena. Niti se sto drugo 6uje do jejine
koja s naj gorne strucico jablana guguce, i kvrka
zaba. u luziai. S. ^jubisa, prip. 196.
KVRKA, /. vidi kvrcaiie. — U tiase vrijeme,
a izmectii rjecnika u. Vukovu: ,das knurren' , stri-
dor' ,(der katze)'. Stoji kvrka po gradu Turakah.
Pjev. crn. 233''. Kvrka, lat. ,gracidatio'. Slo-
vinac. 1884. 143.
KVRKAVAG, kvfkavca, m. ime ptice, nalik
na krestelicu, kad pjeva, pocim|e sa kvr-rr-r. J.
Bogilanovic.
KVRKNUTI, kvi'knem, pf. jedan put ispustiti
glas kao kvrk; perfektivni glagol prema kvrfiati.
— Akc. se ne mijena (aor. 2 t 3 sing, kvrknu).
— U naSe vrijeme, a ismcdu rjecnika u Stuli-
cevu (kvrknuti, kvrknivam ,vocem ranarum in-
star emittere'), i u Vukovu: ,kiuirron' ,immur-
muro (aicut felis)'. Dok ue upanes do vrata u
dug, da ne mos ni kvrknuti. M. Pavlinovic, rad.
120.
KVRKNIVATI, kvrknujem Hi kvrknivam,
imjif. iterativni glagol prema kvrknuti. — Samo
7 L, c.
u Stulicevu rjecniku ima oblik kvrknivam (ne
kvrkiiivam) kod kvrknuti.
KVRKO, m. vidi Kvrkovic.
KVRKOC-, vidi kvrkot-.
KVRKOTALAC, kvrk6taoca, m. brhlalo, nprav
onaj sto kvrkoce. — U Stulicevu rjecniku (s -&-
mj. t, vidi kod kvrkotati): kvrkocalac i grijeskom
kvrkoiaoc .garrulus, blatero, qui coaxat'.
KVRKOTANE, n. djelo kojijem se kvrkoce. —
U Stulicevu rjecniku ikvrkoiane).
KVRKOTATI, kvrkoc?m, impf. vidi kvrcati,
a (moze hiti deminutiv). — U Stulicevu rjecniku
(gdje je 6 u inf. prema prezentu) : kvrkoiati,
kvrkocem .coaxare'.
KVRKOVIC, m. prezime u Trogiru. — Po-
ntine se XVII vijeka. Kvrkovi6a od plemena knez
Matija. P. Kanavelid, iv. 501. — Na drugome
mjestu u istoj knizi (str. 505) ima Kvrko sto
vala da je saino skracen oblik od Kvrkovic.
KVRLITI (Hi kvrjoti?), kvrlim, impf. kviiati,
kvrcati (o prascu). — Na jednome mjestu- xvi
vijeka. Kozlii prnesen na bikariju krici be be,
prasac kvrli. Koriim. 29*.
KVRZICA, /. dem. kvrga. — U pisaca nasega
vremcna. Kvrzice cetvorogube , corpora quadri-
gemina'. J. Pancic, zoolog. 61. Kvrzice za tak-
nuce , papillae tactus'. 68.
KVRZNA, /. vidi kvrga. — V jednoga pisca
Slavonca xviii vijeka. Ovo je sipka na kojoj uiti
je bila kvrzha istofinoga niti kora griha uci-
henoga. A. Kanizlic, fran. 113. bogo|iibn. 429.
L, slovo. — zove se tvrdo prema mekanome J.
a. jamaino je tvrdo 1 imalo u praslavensko
doba osobiti glas, kao po]. 1 i tvrdo rusko .\. to
se potvrduje danasnijem izgovorom svijeh slaven-
skijeh jezika, osim juznijeh i ieSkoga, kod kojijeh
se moze tvrditi da se nazad inalo vjekova pro-
mijenio a ostavio je jos koji trag. itad u ovijem
jezicima, dakle i u na§emu, glasi uopce kao obicno
evropsko 1, n. p. u nemackome, talijanskome,
franeuskome (kod toga se viisli samo na knizevni
jezik, jer u dijalektima nekijeh od ovijeh jezika
nije svagda tako; pa ima i ktiizevnijeh jezika ti
Evropi u kojijeh 1 moze glasiti kao 1, n p. da
ne govorim o arbanaskome, u portugalskome, i
mozebiti nesto slicno kao ! u svedskijem i nor-
veskijem dijalektima). sva je prilika da je stariji
glas bio i u stslovenskome i u nasemu jeziku (od
prilike do xiv vijeka, vidi c). za prvi je duvo\na
potvrda §to se u glagolici i u cirilici zove judije,
dakle mekanijem glasom }, jamacno jer se mislilo
da je ovaj glas slicniji grrkome ). nego tvrdi, dok
se za n uzeo tvrdi glas naSb. (Miklosic je mislio
da su u stslovenskome bila tri glasa I, 1, }, jer
mu je bilo prevec cudnovato pomisliti da bi se 1
izgovaralo i pred mekanijem vokalima e, i, b, e;
ali nko i jest cudnovato, moglo je biti, kako nam
svjedoci sadasni izgovor u maloruskome i u ar-
banaskome). za nas bi jezik bila jedna potvrda
sto se 1 na kraju slovke promijenilo na o, vidi
c (kao i u nslovenskom na u; treba dodati da i
u nekijem sjevernijem slavenskijem jezicima sad
konsonantno I glasi slicno kao u), a druga .Ho
se po nekijem krajevima u Bosni i u Srbiji (vidi
n. p. M. D. Miliievic, srb. 631) cuje jos glas
slican starome i.
b. radi zdkond o omeMavanu vidi kod |.
c. vecina stokavaca mijena na kraju sloga i
osobito na kraju rijeci 1 na o : dao, meo, cuo,
bio (mj. bil i bijel), dio i dijel, orao, debeo, ro-
dio, vidio, izuo, veoma (stsl. velbmi i velbma),
cuvaoca, zeteoca, pratioca itd. kod toga se oo sa-
zimle u 6 : bo (od bosti), vo, do, go, so, soke,
k6ca, toboca itd. jedan dio naroda sazimfe i ao
u o: znam da je tako u Slavoniji, a naj bole mi
je poznato it Duhrovniku i u juznoj Hercegovini.
u Bubrovniku biva to bez izuzetka : do (t. j. dao),
6r6, poma, selo 6s6nik (stslov. Oslfaniki. i, Kona-
voka itd.; u juznoj Hercegovini samo ako u rijeci
poslije sazimana ostaje vise od jedne slovke, dakle
6r6, p6so, ali dao, pao itd. — naj stariji su
primjeri ove promjene : na doo, putemb deo-
nimb. Sr. letop. 1847. 79, 53 (1381); konava-
oska. Mon. serb. 217. (1391); vlasteo, Rapaio,
Pavao. 229. (1397). — ima nekoliko rijeci sto
su izuzeci ovoga pravila: u nekijem se to moze
tumaiiti tijem da se razlikuju od drugijeh rijeci
s kojima bi po ovome pravilu jednako glasile,
tako ce biti bijel uz bio, palca (gen. sing, od
palac da se razlikuje od paoci); kod drugijeh je
teSko naci razloga, n. jj. kod bol, obal uz obao,
svijetal (u Bubrovniku), kod dulca, ubilca itd.
(vidi Viik, pisma, 39). razlog kod nekijeh moie
biti sto se rijetko upotreb{avaju, kao kod val, (7/
.Ho su iz tudega jezika, kao bal (tal. ballo), kod
falas u drugijem oblicima (kod ovijeh rijeci vidi
se da se u starije doba 1 mijenalo na o, ali se
poslije htjelo izjednaciti s talijanskima, vidi bao
i falas), kod bal6a (u Bubrov6ana boca, t. j. ba-
oca), kod balsam; po analogiji povratilo se koje
1 i gdje ga prije nije bilo, tako sam u svomc dje-
L, c. 8
ti>\iitvu (no od Dubroviann samo toboca, a nad
ih ima koji povore toboica, a moh'hiti i kolca.
— iiarud je kaslo zaboravio postage filasa o u
ortikovijem rijecima ; naj bofi je primjcr prionuti
ud pri-lb(p)-n;iti, od koje je rijeci naiinio pri-
anati; vidi i svion (od svilan, sviona), ti Dit-
brovniku usion od usilan i yen. pi. Kouavojaka
mj. Koiiavalaka (ali jos ostnje Osalatka, icnsko
ie(iide s O.sonika, t. j. O-saouika). ami) pripada
sto mnogi pisci, a muzcbiti i dobar dto nayoda,
po analogiji preina drugijem padezima upotre-
b((n'aju mj. pisalac, zetolac, uosilac itd. pisaoc,
zetooc, iiosioc, pa i u gen. pi. pisaooa, zoteoca,
tiosioca mj. pisalaca, zetelaca, nosilaca. u khizeiy-
nomc je jezika svakako to pogreska dokle god su
zivi, harem u jednome dijelu naroda, pravilni
oblici; oviko je i Vuk mislio i ragiio se ohliku
kooc (mj. kolac) sto je neki pisac bio izmislio,
vidi Vuk, pisma. 38—39. (kao golooo nijedan
lakon, ni ovaj se ne maze dutjerati do skraj-
nosti: n. p. premda sam u Uubrovniku soagda
duo pravilne akuzative mnoiine }utli, inravi, crvi,
mislim da je bofe ne razlikocati sc u takovijcm
sitninama od ostaloga naroda, i zato pi^em Judo,
inrave, crve; tako je dobro i prauilno upotre-
b\avati oblike za dat., instr., loc. pi. na ma, ako
se jos gdjegdje iuju, a to samo u pojedinijem
slucajevima, starinski oblici). tako su pogreskc i
u mojom kuci (a Dubrovniku), i mnogi drugi
oblici kakove nabraja Vuk (osobito pisma. 34 —
39) kojima bi, se mnogo kojeiega moglo dodati,
n. p. rasao mj. rastao u sadasnijch pisaca. moze
se dogoditi da do koju godinu narod posi'c od-
baci pravilne oblike; spoznajem da bi u tome
slucaju bila afektacija Hi arhaizam pisati ih
(kao sto bi bilo pisati starije oblike proklinati,
dvizati mj. sadaSnijeh proklinati, dizati); ali Ji-
lolog ne treba da bude prorok, neyo da ostaje
pri onome sto jest, i kod toga da mu vrijedi pra-
vilo: izmedu zioijeh oblika treba izabirati pra-
vilnije. mislim da nije suvisno sto sam podit^e o
ovome govorio, jer toga stvar i vrijedi. a jos cu
dodati da mi se prigovorilo sto kod Stulicevijeh
oblika na oc dodajcm soagda rijei grijeskom.
ali bas kad i ne bi soe ono vrijedilo sto sam
duslije 0 ovijem oblicima kazao, « Stulica su ono
same pogrekke, jer ih je on izmislio. Stulli je od
mene stariji vise od dva naraStaja, i zivio je od
prilike u onakijem krugovima u kakvima sam i
ja (jer je bio moj rodak), a ja mogu reci da su
u moje doba bili obicni a Dubrovniku samo pra-
vilni oblici, pa i u tudijem rijecima, kao u pre-
dikalac, predikoca, predikalaoa ; poma, palama
(da je joi dan danasiU tako ne jamcim, jer se
u Dubrovniku pomocu skola i tudinaca i pu-
rizma mnogo stcari promijenilo, te se govori i
kdnovi, dok se za mojega doba govorilo samo
koni); dakle se moze pouzdano reci da on oblike
na oc ni cuo nije. ima tome i drugo svjcdoian-
stvo: Stulli pise svagda oba oblika, n. p. nosilac
s gen. nosilca, i uosioc s gen. nosioca, po cemu
se vidi da on nihovo postane ni po Ho nije ra-
zumio, nego ih je tumacio na svoj nacin, i prema
gen. nosioca nacinao 7iom. uosioc. — U nekijeh
stokavaca (koliko znam u sjevernoj Dalmaciji i
u Crnoj (iori) od al na krajii rijedi ne postaje
ni ao ni 6 nego a, n. p. da, reka, gleda, pisS., gdjc
mislim da treba shoacati a kao sazeto ao. u ne-
kijem krajevima Crne Gore., ako je a umetnuto Hi
stoji mj. negdasnega h, tako je i sad: rekb. u ne-
kijeh dalmatinskijeh Hokavaca (jamacno po analo-
giji prema tijem oblicima) na kraju rijeci il (jol)
postaje ia, n. p. nosia, govoria, vidia. — V mno-
gijeh stokavaca 1 ostaje nepromijeiieno: dal, ro-
L'
kal, pisal, vidol, vidil, vesol, nosil, Cul, dok H
drugijeh stoji a kao u sjevernijeh dalmatinskijeh
atokavaca: da, roka, piaa, vMia, nosta, a u ne-
kijeh otpada 1 posce: ukre (mj. ukrol, t. j. ukral),
vazo (vazol, uzel), obrati, pozlati (obratil, po-
zlatil) itd. Barakovi6. — U kajkaoaca ostaje 1
nepromijeiieno Hi se (blizu Varazdina) mijena
na u kao u nsloventkome.
d. !« starome jeziku moglo je biti 1 i vokal
(silabiino 1), te se pisalo dirilocskijem slooima
obicno lb a glago(skijem i 1, n. p. dlbgb, plbkb,
slbnbco, mlbfiati itd ; to je biealo i kod rijeii sto
su u stslovenskome jamacnu glasile Vu i lb (gdje
su -b i b pravi vokali), kao n. p. plbtb (rus.
ii.ioTb), blblia (rus. o.ioxa) jablbko (rus. iio.ioKo),
vidi daje kod r. i jedno se i drugo 1 u nascmu
jeziku uopie promijenilo na u (vidi i u); naj
stariji su primjeri sum drugoj polovici xiv
vijeka. (bu^arskomb. Mon. sorb. 44 god. 1254
nije pouzdano; a ni u Bufjare. 140 god. 1349
— u istome spomeniku ima klbtio — nije ta-
koder posve pouzdano; naj prvi pouzdani pri-
mjer mogao bi biti huinbska. 217 god. 1391) ali
oa(a da .se glas isproa iole odlikovao od pra-
voga u, jer se uz ooo iesto nalazi pisano i uo
(jamacno nije znaiilo pravi glas uo nego nesto
slicno, a svakako razlicno od u). ovo se na-
hodi ne samo u starijim spomenicima od xiv
vijeka u naprijed nego i a nekijeh pisaca do
blizu kraja xvii vijeka, n. p u Vctranica, Dio-
kocica, Radnica. nejasno je, zasto se u istijeh
pisaca nalazi i uo i u: dini se da prvo stoji kad
je dug vokal, a drugo kad je kratak, ali u tome
nijesu pisci dosta dos(ediii. u nekijem je spome-
nicima (osobito u glago(skima) u dosta pozno
doba pisano ol i el t ul. — Protiva pravila pro-
mjene na u imaju nekolika izuzetka kojima se
ne zna razloga, tako je kobasa, kobasica od klb-
basa, zaova, po zapadnijem krajevima zava (kao
da 1 nije bio vokal nfgn da je rijec glasdu zblva,
isporcdi Osaoiiik od Oslbnikb, Osblnik), tomaciti
(jamacno nije narodna rijec) m^ tumaciti. — osim
toga se lb na poielku rijeci promijenilo na la,
kao kod lagati, lagak, lau, last, lav; od Ibzica
jiostalo je ozica uz lazica, zlica, od Ibzujakb
ozujak; od Lbcinb Ocin, a Ulciu je arbanaski.
— Vokal se 1 uzdrzao jos na otoku Krku, a na
Lastovu se nije promijenio na u nego na o: pok,
boha itd.
e. ima nekoliko osnova i rijeci (iesto tudijehj
u kojijeh je na pocetku slog la-, negda je prije
ovoga bio slog al- (koji se po svoj prilici poslije
promijenio na ol-), te posto Slavenima nije ugodno
da stoji glas 1 (vidi i r) ispred drugoga konso-
nanta, al- Hi ol- promijenilo se na la- (sto se
dogodilo i u sredini rijeci, vidi kod plandovati).
cudnovato je da se glas al- joS nalazi u kojemu
jeziku u nekijem rijeiima. treba pridati da se u
sjeveroistocnijem i u sjeverozapadnijcm jezicima
nalazi u nekijem rijecima lo- (fo-) mj. la-; vidi
labud, Labin, laoan, lada, lakat, lane, lani itd.
t. 1 i n mijenaju se medu sobom gdjekad
poslije konsonanata, n. p. zlaraene mj. zaaineno,
osobito poslije m: mlogi, mlidijah, Mleci. vidi i
kod n.
g. rijeii sto pocinu glasovima hi- gube h u
vecine stokavaca n. p. hlad itd. ; rijeci sa vl-
gube V ne samo u kajkavaca nego i u Crnoj
Gori, kao vladahe, vladika, vlah. ovakove rijeci
treba traziti pod h i v. — imena Vladimir i
Vladislav i rijeci sto od nih postaju mogu izgu-
biti V- i u drugijem krajevima.
L', vidi li.
LABERINAT
1. LA, glas kad se. hoce pokazati kako tepa
dijete sto jos ne umije govoriti — isporedi nein.
lallen i gri. XaXiio. — U jednoga pisca xviii
vijeka. Mali pak sincic Teopistus, jere govoriti
ne umise, poce rukama okretati, i la la la go-
voriti. D. Kapic 203.
2. LA, glas bez sinisla u pripjeon. — U na-
rodnoj pjesini nasega vremena. Dva pribiga, dva
pribiga goru pribigose, feldum popo, felda la la,
goru pribigose. Nar. pjes. a Bos. prijat. 1, 36.
3. LA, interj. okrneno ala, vidi ala, fj. La!
kolika inu je antramaila! J. Bogdaiiovic.
i. LA. u nekoj nnrodnoj privici nasega vre-
mena ko Ito la (govori Turcin) znaci: ko sto
voti. — Rijec mi je posve nejasna. — Izmedu
rjecnika u Vukovii: ,in der redonsart': ko sto la
,nach beliebeii' , placet', [cf. ko 2J. Ko sto la!
(Hrane6i Turcin kod Nijemaca u ropstvu zimi
sviiie uspo im vrlo vruAii inedu u korito; oku-
sivsi svihce nie6e i oprzivSi so potrci brze bojo
sa surlom u snijeg; oa pak videii to pomisli da
svince voli snijega nogo mece, pa ro6e: ,Ko sto
la' — ko sto voli — ). Nar. posl. vuk. 159.
LAB, Laba, m. ime vodi i ziipi ii Kasovu. —
— Od XII vijeka, vidi kod h.
ii. voda. — Izmeita rjecnika u Vakooti: ,fluss
in (Alt-) Serbieu' ,auvius Serbiae' .s primjeroiii
iz narodne pjesme: Uvatio i Lab i Sitnicu, i a
Danicicevu: Labb, voda koja utjece u Sitnicu u
Kosovu: ,selo Vraninb Dolb na Labu'. M on.
Serb). 278. (1-H3). — Zaselakb sb one strano Laba
G-orhi LukovbCb. Glasnik. 24, 2')'J. (13SI). Selo
Vraninb Dolb na Labu. Spom. stoj. 33. (1-1:19).
U Kosovo vec ulazo, . . . uz Lab rijeku obraAaju.
.1. Palmotic 177. Ukraj Laba ukraj vode ladno.
Nar. pjes. vuk. 2, 170. Pokraj Laba i vodo
Sitnice. 2, 26b. — Po jednomc priinjerii xiv
vijeka doije sii rijeke i.stoga iinena, Hi, sto je
veca prdika, dvije grane iste rijeke. Po Ibru gor-
liemu . . . i obema Laboina. Svetostof. liris. 38.
b. zupa. — Izmedu rjecnika u Daniiiccoii :
Labb, od grcke je zem|e Stefan Nomaiia osvojio
,Labb'. M on. serb). i. (1198—1199;. Sava, sim.
pam. saf. 1. to jo bez sumiie 2upa na vodi Labu.
— Cri.kovb u Labu svety Nikola. Ulasnik. 24,
274. (1395).
LAB.A, /. ime svini (od labatiV). F. liurolac,
dom. ziv. 41.
1. LABAN, m. biblijsko ime musko. Slu/.i ocu
ne Labanu. F. Lastric, test. ad. SBt*.
2. LA BAN, m. ime volu. Bruvno. U. Hire. —
isporedi laba.
3. LABAN, labna, adj kiiji pripada labu. iri-
jedi lab nema u nasema jeztku, ali vidi liibina).
— -a- stoji mj. iiegdasneya b (stslov. t). — Samo
u rukopisima crkvctiijem jezikom pisanima, a iz
nih a Danicicecu rjtiniku (h.bbub ,calvariae').
Mesto Ibbno raj bystb. Safarik, lesekorner. 12'.i.
Mesto kraiievo labnoje. Glasuik. 10, 240. (xvi
vijek).
LABANOV, adj. koji pripada Labanu. Po-
stavi se na sluzbu Labanovu. A. Gucetic, roz.
jez. 250.
LABANOVIC, m. prezinie. — U nase vrijeme.
Pop Mitar Labauovid. Magaz. 18t)8. 76.
1. LABAR, labra, m. nekakoa ptica. — Samo
na jednoine mjesta xviii oijeka. Ne porodi mis
lavica, ni kos labra (.labbra') ni orlica. P. Kne-
zevi6, ziv. 63. — Bijec je nejasna i vrlo sumnioa.
2. L.A.BAR, m. ime mjestu u Srhiji u okrugu
knezcvackome. Livada u Labaru. Sr. no v. 1872.
787.
LA.BARA, /. zensko cefade sto mnogn i hez-
obrazno govori (kaze se naj ceiie o sluskini sto
bezocno odgovara gospodi). — Akc. se mijena u
gen. pi. labara. — Ne znam postana; moze biti
rijec onomatopejska. — U >iase vrijeme u Du-
brovniku, a izmedu rjecnika u Stuliceva (uz la-
barav) gdje stoji da je muskoga i zenskoga roda,
ali nije posve tako, nego kad se rece o muskome,
misli se da je kao brbjavo i bezocno zensko.
LABARAC, labarca, J«. covjek sto labara. —
Samo a Stulicevu rjecniku (uz labarav).
LABARAST, adj. u Stulicevu rjecniku (uz la-
barav).
LABARATI, labaram, impf. govoriti mnogo i
bezobrazno (kao labara) — isporedi labariti. —
U nase vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani.
LABARAV, adj. koji labara. — U Stulicevu
rjecniku : ,linguax, loquax, blatero'.
LAB.\RDENIK, Labardenika, m. u Vukovu
rjeiniku : brdo u Volebitu ,ein berg' ,montis
nomen'.
LABARIOA, /. dem. labara. — U Stulicevu
rjecniku uz labarav.
LABARITI, labartm, impf. vidi labarati. — f^
nase vrijeme u Dubrovniku, a izmedu rjecnika u
Stulicevu (,arrogant6r loqui').
LABAS, m. ime psa. F. Kurelac, dom. /.iv. M.
LABAS, m. prezime. — U nase vrijeme. Scliom.
zagr. 1875. 228.
LABaSTAR, labaStra, m. vidi alabastar. —
U jednoga pisca xvn vijeka. Lukovi bisorui, pi-
lastri od laba.stra. M. Jerkovie 100.
LABAT, m. u njrlostjencevu rjecniku kod
labud.
LABATI. lilbam, impf. uprav piti kao pusiad,
miiiad itd.; pa u siremu smislu, nepristojno jesti
i piti, pa i kao prostacka i poruyjiva rijec mj.
jesti. — Akc. se ne mijena (aor. 2 ( 3 sing, laba, •
part, praet. pass. Ulban). — Rijec je onomato-
pejska, jer kad pas pije, cuje se od prilike glas
kao lab lab Hi lap lap, isporedi gr6. hiiiiu), tal.
lappare, liem. schlappen — tJ naiie vrijeme, a
izmedu rjecnika u Stulicevu (,devoraro, hellu-
onum more edere'). Bojo jo svasta labati, nego
sva§ta govoriti. Nar. bl. mehm. beg kapet. 28.
Labati, piti, roce so o psu. M. Pavlinovic.
LABAV, adj. instabilii, infirmus, koji ne stoji
cvrsto, te se lako moze pomaknuti Hi svaliti. —
Nepoznata postana (jamaino nije a svezi s lat.
labare, labescere itd. ni s tal. labile), cini mi. S'<
da sam cuo i hlabav, ali ne jamcim. — U nase
vrijeme.
a. adj. To vara bose noka stara labava
zgrada. M. P. Sapftanin 1, 43. ,Labavo' jo ono
sto nije cvrsto, tvrdo, zategnuto. (M. D. Mili-
cevi6). F. Ivokovio, rjecn. — / « moralnome
smislu, slab. Krivica mu jo bila sto je bio labav
pr«ma vladici Moleutiju. M. D. Milicovic, kraj.
srb. 66.
b. adv. labavo. Ulazio je kroz labavo zatvo-
rene prozore zagusjiv zadah. Javor. god. 16, br.
41, str. 652.
LABDA, /. vidi lopta. — V Bjelostjencevu
rjecniku: v. balon ; u Stulicevu: ,pallone' ,follis'
iz Bjelostjencevu; u Voltigijinu: ,ballono' ,ball'.
LABECATI, labocam, impf. u Stulicevu rjec-
niku: V. lebedati. — nepouzdano.
L.AB^RINAT, labferinta, m. XaiivQirlto.;, laby-
riathus, grckoin su se rijeci ovako zvale dvije
zgrade u Ediptu i na Krcti u kojima je bilo to-
LABERINAT 8
liko mnoitvo soba i hoditika, da hi se iovjck u
tiiina izgiibio; ustalo jc to ime i za driige takove
Kjrade, pa i za urndine tt kojima su na taj na-
I'in putovi zamrieni. — isporedi labii-i:iat. — Od
lal. laberinto. — Od xvi oijeka (oidi knd h), a
izinedu rjeinika u Stuliceou (v. zahodiiak) s do-
datkom da Je iizrto u pisca S. Menivtica.
a. u pravome smislu. Noka budu vrzani (mla-
dici) u zahodau i zamotouu gradu od Laborinta
za jestqjsku . . . uakazni (Minotavru) . . . Uljozo
i izide ?.iv i zdrav iz zametenoga Laberinta (Tc-
zeo) ... I. GunduliA 3.
b. tt metaforiikome smislu. Ter me je u tarani
laborint zavela, iz koga izljesti ne tuoro ma
mlados, dokli me izvesti no bude lie rado-s. S.
Men6eti6 167. Ah da nestavno djevojfeioo pamet
bistru iraaju kako bi ovo blago od 6istoce seije-
nile, . . . ma zablijostone |)Iamom od tastiria . . .
one se brzo, i kad naj mane scijene, pokajane i
u laberintu od svakijoh nedragosti i groila za-
mrSene nadu. V. AiidrijaSevic, put. .S4.
LABICKO, m. ime prascu. F. Kurelao, dom.
Ziv. 41.
LABICEVO, n. mjesno ime. — vidi u Danici-
cevu rjeinika: u hvostanskoj zomji bjeSe ,pasiste
Labiievo' koje kraj Milutin dade Hilandaru, a
mede mu bjehu ,kako iitice Ribnikb u Drinb' i
,kako utioe J^ubiziia u Oriub'. M(on. serb). 61.
(1293—1302).
LABIN, Labina, m. mjesno ime. — Ake. kaki
je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima, osim
nom. i ace. sing., i voc. Labiue. — Izmedu rjei-
nika u Vukova: ,Albona (stadt in Dalmatian)';
kao da je Vuk pomeo a t b.
a. grad u Istri, lat. i tal. Albona. — Po-
staje od romanske rijeci: radi la- »»;'. al- vidi 1
2}od e. -in na kraju stoji mj. romanskoga -ona,
vidi Jakin, Nin itd. — Od xiii vijeka. Od strane
Labina i Plomina. Mon. croat. 8. (1275).
h. selo a Dalmaciji a kotaru spfetskome.
' Labin (Lubin). Report, dalm. 1872. 34.
LABINICA, /. mjesno ime. — -a- je ovdje mj.
negdasnega b. — vidi u Doniiiievu rjeinika :
Libbinica, ime mjestu ili rijeci. pomiiie se u me-
dama zema|a crkve treskavafike. G(lasnik). 11,
131. (1336-1346).
LABINKA, /. zensko ielade iz Labina u Istri.
— V nase vrijeme. BerSescica (je) pomorila (ru-
kavice) a Plominka sakrojila a Labinka je ujila.
Nar. pjes. istr. 2, 42. — JSoJ« bi bilo Labinka.
LABINANIN, m. iovjck iz Labina u Istri. —
Mnozina : Labinani. — U nase vrijeme u Istri
(oblik je i u jednini Labinan). Parti se Labinan
do Plomina grada. Nar. pjes. istr. 2, 83.
LABINSKI, adj. koji pripada Ldbinu u Istri.
— U nase vrijeme u Istri. Sela labinske opiine.
Nasa sloga. 1882. br. 39.
LABIRINAT, labirlnta, m. vidi laberinat. —
Tal labirinto. — Od xvi vijeka u pisaca. Ako
li tko zeli labirint zidati. M. Vetranio 1, 113.
LABIRINTSKI, adj. koji pripada labirintu.
— U jednoga pisca xvni vijeka. Labirintski za-
tvor hudi. J. Kavanin 438a.
LAB^iAN, m. vidi Labjani.
LABIfiANI, m. pi. ime sela u Kusova Ho se
sad obiino zove Labjan. — U Danicio'vu rjec-
niku: Lab|ane, u Hyosnu selo koje kraj Stefan
Prvovjen6ani dade Zici; ,s Labjani'. M(on. aerb).
11. (1222—1228). bi6e i sada blizu Pe6i, sarao
sto ga na kartama pi§u .Labjan' (i Lab|an. P.
Budmani). — Labjan. S. Novakovid, obi. 112
(vidi kud lab(an.ski). Rat. 192.
0 LABUD, a.
LAB^iANSICI, adj. kiiji pripada Lah(anima
ili Labfanii. Labjanaka Rijoka, voda. Na nacrtu
pristinskoga kraja koji je Stampan uz Ilanovu
kAigu ,difi roiso von Belgrad nacli Salonik, Wien
1861' vidi so da se jodan doo GraSanifike Roke
u gorAom toku zove ,Lablanaka Reka', a u vrhu
1^0 pod samim visovima koji Novo Brdo odva-
jaju od Kosova nalazi so selo ,Lab)an'. S. No-
vakovid, obi. 112.
L.\BO, in. ime volu. Sv. Petar, Ludbrog. D.
Hire.
LABOJEVIOI, in. pi. ime selu u Crnoj Gori.
Iz Labojevidah sela u Bjelop('atf?J(5J»ia^. u Pjev.
cm. 222b.
1. LABOR, m. vidi labura. — U nale vrijeme
u Istri. NaSa sloga. god. 19, br. 43.
2. LABOR, TO. prezime. — 11 na§e vrijeme.
Schom. siben. 187."). '26.
1. LABORA. /. vidi labura. — Od xviii vijeka
u sjevernijch cakavaca. Ni mira, dokle ga pod
laboru vrie. M. Kuhacovi6 36. Lilbora ,deci-
pulae genus'. D. Nemani6, cak. kroat. stud. iftg.
828.
2. LABORA, /. loptafO — U Bjelostjencevu
rjeinika: v. ploh, i ii Stuliievu: ,palla di piombo'
,alter' (jamaino iz Bjelostjenieva).
LABRCNUTI (labrcnuti), labrcuom (libfcnem),
;)/. u Vukovu rjeinika: vide fialabrcnuti.
LABRDA, /. u Vukova rjeinika : vide labrna.
— a Hcmu stoji f. pi. jamaino grijeskom.
LABRNA, /. usnn (s preziranem). — isporedi
labrda. — Moze biti u svezi s labati, ili s tal.
labbro. — U Vukovu rjeinika: videusna (,schimpf-
lich') s primjerom: Sad &a te po labrni. Labrna,
ime usnici, gubici. ,Dao mu po labrni pa je za-
sutio'. u Lici. F. Hefele.
LA BUCK A, /. ime selu u liosni u okrugu Tuzle
Done. Statist, bosn. 100.
LABUCaC, labucca, m. dem. labud (uprav
dem. labutac). — [/ Stuliievu rjeinika: labutfiac
uz labutid. — nepouzdano.
LABUCIC, m. dem. labud (uprav dem. labutac).
— Samo u Stuliievu rjeinika : labutcic uz la-
butid.
LABUCI,. adj. koji pripada labutu ili labu-
tima. — U Belinu rjeiniku: sa starijim oblikom
labutji ,di cigno' ,cygneus' 193''; i u Stuliievu:
labutiji, V. labudov s dodatkom da je uzeto iz
Belina.
LABUD, m. Cygnus (olor, musicus itd.), rod
vodenijeh ptica, u kojijeh se istiie bjeloia (ali
ima i posve crna vrsta) i pjevane (sto je izmi-
sjeno). — -u- stoji mj. negdasnega a. — Akc. se
mijena u gen. pi. labuda, u dat., instr., loc. pi.
labiidima, i u cijeloj mnozini kad se umeie ov:
labudovi, labuduva, labud6vima, labudove. —
Rijei je praslavenska : laboudb uz labontb, le-
bendb, lebedb, isporedi stslov. lebodb, bug. lebed,
nslov. labod, lebed, rus. .ie(je,ifc, .leoii^k ccs. la-
but', poj. labodz, labi'6. — Po Miklosiiu je ger-
manska rijei i postaje od stviiem. alpiz, anglsaks.
ylfete, stnord. .lift. Miklosii jos isporeduje lat.
albus, gri. dhfo,-. — Radi la- vidi 1 pod e. —
Izmedu rjeinika u Bjelostjenieva (labud, labut,
labat, ili guf , cygnus, cycnus, olor'), u Jambre-
siievu (.cygnus, olor'), it Stuliievu (labud, ptica
,olor, cycnus'), u Voltigijinu (labud i labut , cigno'
,schwan'); u Vukovu: ,der schwan' ,oler, cygnus'
[Bechst.].
a. a pravome smislu. Da bude sad pjevati
ko i labud. .1. Kavanin 402''. Labud tioa bijela.
LABUD, a. 8(
Nar. pjes. bog. 31ti. §ta je bili gavranova ili
crui labiidova, toliko je na6i }udi kojim uered
ne naudi. V. Dosen 175". Po Cipru se bijele
gradovi kano bile tioe labndovi. And. Ka6i6,
razg. 181". Pavuni, labudi, ... I. Jablanci 147.
Vrat bijeli u labuda kano. M. Katancic 67. Ra-
nila devojka lava i labuda, lava i labuda i sivog
sokola. Nar. pjes. vuk. 1, 279. Boze mili ! cuda
velikoga! dali soko pronese labuda, dali vraiiac
Jaksica TodoraV 2, G02. Provedose bijela la-
buda i pronese pod krilima blago. 3, 12. I za
kapom krilo od labuda. 3, 31. Sta se b'jeli u
gori zelenoj ? al' je snijeg, al' su labudovi? 3,
527. Crkva se bijeli kao labud uz mjesef.nu
svijecu. S. ^jubiga, prip. 195. Labud ,Cygnu3'
Bechst. J. Panfcic, ptice u srb t)70. Cygnus mu-
sious. zoolog. 206. Cygnu3 ferus. G-. Kolomba-
tovic. progr. spal. 1880. 43 Cicuus canorus.
Slovinac. 1880. 321). _ Metaforicki. Vi 6et6 se
ufiiniti bill labudovi i Bozji prilifinici. J. Ba-
novac, pripov. 204.
b. ime konu (ili nckome osohitome konu Hi
konu nekakve vrste), jer je bio (a mozebiti i s toga
Ho ima vrat kao labud). — U narodnijem pjes-
mama nasega vremena, a izmedii rjecnika ii Vii-
kovu: u pjesmama ime konu (vaja da koji je
bijel kao labud) s primjerima: Ti odja§i od koiia
labuda. Skoci .Tovan od zem|e na noge, i labuda
svoga uzjahao. Labud bije jamu kopitima. Stoji
cika gojena Labuda. Nar. pjes. vuk. 2, 84. Frk
je baci na silna Labuda. 2, 37. Ti odjaSi od
kona labuda. 2, 292. Dok eto ti Cer.gijc-Alaj-
bega na negovu vilenu labudu. 4, 55. On po-
jaha debela labuda. 4, 58. Labud. ime koiiu.
Poiega i Bosna. I). Hire.
C. ime drugijcm domacijem iicotinama :
a) ime bijelu ovnu. u Dobroselu. M. MediA.
6} prascii. Orozovic. D. Hire.
L.'VBUDA, /. ime domacijem zicotiAama.
a. labuda, ime labudastoj t. j. bijeloj ovci.
u Dobroselu. M. Medid.
b. ime svini. u Bosni. D. Hire.
LABUDACa, /. ime domacijem zivotinama.
il. svini. V. Kurelac, dom. ziv. 41.
b. kravi. Orahovica, Slatina. D. Hire.
e. kozi. Krupa, Bosna. D. Hire.
1. LABUDAN, labudna, adj. koji jc kao u la-
buda (bio). — V jednoga pisca nasega vremena.
Ja joj vidim kose raspletene po labudni plivati
rameni. B. Eadicevi6 (1880). 341.
2. LABUDAN, m. u narodnoj zagoneci naiega
vremena. — isporedi I labudan. Pogibe labudan
na Petrov dan; jo§ mu lubina zja. odgonet^aj :
labudan je zito, a lubina strniHe. Nar. zag. nov.
216.
LABUDAST, adj. nalik na labuda po boji. u
Dobroselu. M. Medic.
LABUDICA, /. labud zenka. — U nase vri-
jeme, a izmedu rjcdnika u Vukovu (,das weibchen
vom schwan' ,olor femina').
a. u pravome smislu. Da jo sretna tica la-
budica. Nar. pjes. petr. 3, 31. Labudice, pak i
golubice. 3, 314.
b. M prenesenome smislu, ime domacijem zi-
votinama.
a) ovci. Bruvno, Orahovac, Bosna. D.
Hire.
h) kozi. Bosna. D. Hire.
c) kokosi. Bastaj, Daruvar. D. Hire.
LABUDIC, m. dem. labud. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjecnika u Bjelostjencevii (labudic, la-
buti6, kufti6 ,pullus olorinus') gdje se naj prije
I LABUTAC
nahodi, u Stuliievu (v. labutid), u Vukovu {,juu-
ger schwan' ,pullus olorinus').
a. tt pravome smislu, mladi labud. Padaju
mrtvi tiii labudidi. Hrv. nar. pjes. 4, 184.
b. « prenesenome smislu, ime prascu. F. Ku-
relac, dom. ziv. 41.
LABLFDINA, /. komusina, ojvina. — isporedi
2. labudan. — U Vukovu rjecniku: (u Bjolopa-
vlicima) vide komuSina.
LABUDOV, adj. koji pripada labudu ili la-
budovima. — Izmedu rjecnika u Bjclostjenfevu
(lahudov, labutov ,cygneus'), u Jambresicevu
(, olorinus, cygneus'), u StuUcevii (,oygneus'), u
Vukovu (,des schwans' ,cygni').
a. uopce. Da joj Bog da oci sokolove i bijela
krila labudova. Nar. pjes. vuk. 2, 301. Ruke
9u joj krila labudova. 3, 543.
b. kod imena u bijke. Labudova trava, ces.
labut' (Clematis) (Sabjar). B. Sulek, im. 188.
c. Labudovo Okno, ime hari u Srbiji u okrugu
vafevskome. M. D. Milicevid, srb. 363.
LABUDSKI, adj. koji pripada labudovimn . ~
U jednoga pisca xviii vijeka. Ona mora biti roda
labudskoga. D. Obradovii, basne. 230.
LABUDI, adj. vidi labudski. — U Jambresi-
cevu rjecniku (u latinskome dijelu) kod cygneus.
LABUKOVACKI, adj. koji pripada Labukovu.
a. vidi Labukovo, a. Labukovacka (opstina).
K. Jovanovic 93. — Labukovacka Rijeka, voda,
vidi: Devica ili Goloma Reka koja izvire u pla-
niui Devici, prima Labukovacku, Pirkovacku i
Poplifiku Reku ... M. D. Milicevi6, srb, 8'28.
b. vidi Labukovo, b. Labukovacko Zdrijelo,
ime zdrijelu u okrugu niikome. ^Ova reka (Bela
lieka) tefee kroz Labukovacko Zdrelo, udara na
selo Labukovo ... M. D. Milidevic, kra[. srb. 7.
LABUKOVO, n. mjesno ime u Srbiji.
a. selo u okrugu aleksinackome. K. Jova-
novic 93.
b. selo u okrugu niskome. M. D. Milicevic,
kra}. srb. 7.
LABUNI§TA, n. p. mjesno ime. — Vrije na-
iega vremena. Spom. stoj. 185.
LABURA, /. nekakva stupica za hvatane ptica.
— isporedi 1. labor i 1. labora. — Nepoznata
postana ; moglo bi biti u svezi s mag. lib, noga.
— U jednoga pisca cakavca xviii vijeka. Daun
Finka sjatom pod laburu spravi. M. Kuhacevid
157. Labura, sklopiea, klona (,vogelfalle'). 172.
LABUSOVO PO^/E, n. ime zaseoku u Hrvat-
skoj u zupaniji lickokrbavskoj. Razdije). 33.
LABUT, m. vidi labud. — Izmedu rjecnika u
Mikalinu (labut, ptica , cygnus, cycnus, olor'), u
Belinu (,cigno, uccello acquatico uoto' , cycnus'
193b), u Bjelostjenievu (kod labud), u Voltigi-
jinu (kod labud). Bijeli labuti. M. Vetranid 1,
44. I za toj on (Jove) zlatim dazjem so i vo-
lom satvori rogatim, labutom i orlom. H. Lucid
195. Ki (govor knige tvoje) zvoni tanko i be-
sidi visoko do zvizda, jak labut prid smrti. '283
Neg labut ke (pjesni) poje u blatu pribili. N.
Najeskovic 2, 5. Vran izleze lijejioga labuta. D.
Zlatarid 40^. Kako labut bili. D. Barakovid,
vil. 73. Zabrani Zudjelom blagovati labuta. M.
Radnid 265a. Place labut svoje usmrtje. I. Dor-
did, pjesn. 134. Zabrani obranom puku svomu
jisti i na posvetiliste prikazivati labuta pticu,
zasto bo je labut prilika od lioumirca. F. Lastrid,
ned. 301. Labut tica bijela. Nar. pjes. bog. 317.
LABUTAC, labuca, m. dem. labut. — // Slu-
licevu rjecniku uz labutid.
LABUTl6
<^ L/ 7—x
862
'7
-2^ .
laCahan
LABUT16, m. dtm. labut. — vidi Iabudi(^. —
U Belinti rjeiniku : ,cignotto' ,pullu3 olorinus'
193''; « Bjelosljenievu : kod labudii ; u Stuli-
ccvti : ipullus oloriuus'.
LA13UT0V, ndj. koji pripada labutu, lahulima.
— U lielinu rjidniku: .di cijrno" .c.ygneaa' 193'";
t a Bjelostjcnccru kod labudov.
LACEDEMONEZ, m. Lacedemoiiac. — Tal.
Lacodemonose. — U jcdnoga pisca cnkavca xv
vijcka. Spartani ali Lacodomunezi. M. SJarulii
72.
1. LACI6, m. ime selu u Slavoniji u iupaniji
virovitiikoj. Eazdijoj. 13-1.
2. LAC16, III. prcziiiic. — U naie vrijeme. Schein.
bosn. 18()4. II. VIII. xxvii.
LACKANE, n. djelo kojijem se lacka. — Ig-
meitu rjecnika u Vukocu. Da bi ne pogubili lac-
kaiiem deeu. J. Rajic, pou6. 3, 53.
L.ACKATI, lilckam, impf. vidi laskati. — U
naie vrijeme, a izmedu rjcinika u Vukovii. Mi
ovde Turke lackamo i sa nima kavge zametnuti
noiemo. Protokol pis. pr. M. Nenadoviia. 31.
LACKO, m. hyp. Vladislav. — Od xvi vijcka
(ali vidi i Lackovic), a izmedu rjecnika u Vutti-
gijinu {.Ladislao' ,Ladislaus'). Pridoh v hizu
Lacka Krofiida. Mon. croat. 200. (1,512). Slipe :
Lacko. 236. (1531). Lacbko. S. Novakovit, pom.
LACKOVk!;, »«. prezime po ocu Lacku. — Od
XV rijeka. Ivan Lackovic. Mon. croat. 137. (1489).
Mikula Lackovi6 ban sloviuski i hrvatski. P.
Vitezovid, krou. 100. Laekovi6, prezime. u Sri-
jerau. V. Arsenijevic.
LACLAV, m. vidi Vladislav. — xv vijeka. Ve-
liki Laclav. Mon. croat. .58. (14:!3). Knoz La-
clav Voliki. 59. (1436). V vrimo kra)a Laclava
fceskoga. 154. (1493).
lA.CLAV;^I, adj. koji pripada Laclavu. — Na
jednome iiijestu xv vijeka gdje ima prosti iihlik
Laelavaj. Kelomiu Laclava} sin. Mon. croat. 59.
(1436).
LACLAVLIC, )». prezime po ocu Laclavu. —
XV vijeka. Kelemin Lacla(v)Ji6. Mon. croat. 86.
(1459).
LACMAN, vidi lacmanin.
LACMANCAD, /. coll. lacmance. — Izmedu
rjecnika u Vukovu s primjerom iz narodne jyesme:
Besetero crno lacmancadi. Voda mu se puta)
kraj satora . . . cotvero ga voda iacmanfiadi. Hrv.
nar. pjes. 4, 258.
LACMANCE, lacmanceta, n. dcm. lacmanin;
mladi lacmanin. — Mj. mnozine ima coll. lac-
mancad (vidi). — U Vukovu rjecniku: ,ein junger
lacman' juvenis lacman'.
LACMANIJA, /. coll. od lacmanin. — U dva
primjera iz narodnijeh pjesama xviii vijeka: u
prvomr moze znaciti Nijemce, u drugome se istice
kao druyo nesto prema ,Nemadiji' (vaja da su
Talijanci). Knigu pise care .Sulejmauo, ter je
§a}e doli u Krajinu, na ime goneralu Bergenti-
novi6u: ,Ti .sakupi djecu Lacmaniju, ja cu skupit
djocu Herceliju ; dovedi ih na Sitnicu vodu, da
so ondi sabjom ogledamo, da vidimo ko je boji
junak'. Kad genero knigu prolegajo, oncas caru
drugu otpisuje : ,Vjera moja, care Sulejmane !
necu knpit djecu Lacmaniju, neg' cu kupit djecu
Hrvaiano . . .' Nar. pjes. bog. 282. Kad to ouo
Petro od Moskova, on mi lijepo vojsku razro-
diva: Po)ake je prema jaiiicarim, a katane prema
Saraklijam, Lacmaniju prema Sogmenima, Ne-
madiju prema neferima. 324.
LACMANIN, m. u Crnoj Gnri i u Boci ko-
torskoj ovdko se zove s nekijem preziranem iovjek
iz zapadne Ecrope (n. p. Nijemac a naj cejce
Talijanac) pa i uopte covjck koji ne nosi na-
rodno nego evropako udijelo. — Mnoiina: liic-
mani. — Po tome se kaze i u jednini liicman.
— Po svoj prilici poslaje od nem. landsmann,
ali va(a da se u otiijem krajevima misli da je u
svezi s latinin (vidi). — Od xviii vijcka, a iz-
medu rjecnika u Vukovu: (u Crnoj Gori) ,etwas
vorachtlicho bonennung eines Deutschen und
Italieners (von landsmann?)' , quasi contemptuin
nomen Germani et Itali'.
a. 0 Nijemcu. Kad pripravi zenerao postupit^
Novoga grada, sakupio bija.se Lacmane i Itali- J
jane, i bjoso sakupio Hrvato do Zadra grada/
Nar. pjes. bog. 169.
b. 0 Talijancu. Dogovore se da pamet ku-
puju u Mlotkama, i da knez i pop dodu, da ih
lacmani (U ove krajeve narod na§ pro.sti zove
ovako svakojoga nnoga ko talijanske ajine nosi
ili, sto oni kazu, vilaste gade. osobito u Crnoj
Gori. V. Vrcevio) ne bi prevarili. Nar. prip. vrc.
148. Ja sam se zaludu borio, da so proderao
tijoh lacmana (Mlecica). S. !^ubisa, prip. 15.
Lacmanin. Obicno se i u Boci i u Crnoj Gori
upotrebjuje to ime kao poruga Italijaneu i uopoe
inostrancu, a i svakome koji se odijeva po je-
vropski. cf. landsmann, Latinus. u Nar. pjes. bog.
371. Talijanca lacmaninom zovu. V. Bogisic,
zborn. 648.
c. u siremu smislu, 0 corjeku iz zapadne
Evrope. To ti se zna kao lacmanu bozio. (Va|a
da sto se misli da on ne posti, jja i ne zna kad
mu je bozid). Nar. posl. vuk. 319. Davo i lac-
man (ovako zovu ovamo, a osobito u Crnoj Gori
svakoijcga onoga te nosi uske — talijanske —
gace i druge svjecke hajine). u Nar. prip. vrc.
139.
d. 0 Bokefu {govore Crnogorci) Da se ru-
gaju Crnogorci : ,A cudno li su lacmani (Bokejil
strugali, a niko ih nije gonio!' S. j^ubisa, prip.
196. — Moze biti da amo pripada i ovaj pri-
mjer: Prevario me lacman (oaroxki ducnngija) i
lacmanski sin, te mi prodao nekakve kave koja
no puStava crnilo. Nar. prip. vuk." 292.
e. u Dubrovniku se rece ne kao prava psovka
nego od sale kome (osobito djetetu) sto je lukav,
bez obzirn na preda.ina znadena. ,Lacmanine je-
dan." ,Koji si ti lacmanin!' P. Budmani.
LACMANKA, /. zevsko ie(ade kao lacmanin.
— U Vukovu rjecniku: (u Crnoj Gori) ,etwa3
veracbtliche benennung einer Deutschen und Ita-
lienerin' , quasi contemptum nomen Germanae et
Italae'.
LACMANSKI, adj. koji pripada lacmanima.
— U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu
(,einem lacman gehorig'). Iz Primorja lacmanske
krajine. Pjev. crn. 259>i. Lacman i lacmanski
sin. Nar. prip. vuk, - 292.
LACMANSTVO, n. osobina onoga koji je lac-
manin; tudinstvo (s preziranem). Hej lacmanstvo,
daleko ti kuca! Pjev. crn. 21*. Ogled, sr. 51.
LACNUTI, lacnem, pf. dein. laznuti. — U nase
vrijeme. Kacni mi jedan put da lacnem dvaput. S.
Novakovic.
LAC, m. glad. — vidi kod lacan. — Prema
stslov. albcb. — Samo u Stulicevu rjecniku: .fa-
mes, esuries, ©snritio' s dodatkom da je uzeto iz
brevijara.
LAGAHAN, lacahna, adj. dem. laKan. — Od
XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu (v. la-
casan). Lacahna vnka s kozlici rairiti. M. Ve-
laCahan
laCati
tranic 1, 382. Kakov je pas, i koje ja dudi? —
Lacahan skakco vas. P. Hoktorovic 31. Da siuku
lacahnu prikloni sisicu. M. Drzic 421.
LACAN, lilCna, adj. esuriens, jpjunus, kujega
jednoin muci glad jcr davno nije iu (razUkuje se
od drugoga znncena kod gladan ,famelicus' koji
cesto Hi obicno nema dosta hrane; Vuk bift'zi da
se naj vise kaze psetetu, ali, kako sc vidi pupri-
mjerima, naj cesce se kaze cefadctii, i hlaza je.
rijec nego gladan, jer gladan muze hiti i uvreda,
a lafian nije nigda). — Naj stariji je jn-asla-
venski korijen alk ('i7iolk? vidi\ pod e, a ovdje
da{e litavski ohlik), ali je jos u praslavensko
doba (dajbudi djelomice) od al (Hi ol?) postalo
la. od toga korijena postaje nastavkom bn. ispo-
redi stslov. aHSbnt, lacbm>, rus. a.iHHuii ceS.
lafiri^, po} laczny, pa i lit. alkanas, stpnis. al-
kins. — Izmedu rjecnika u Vrancicevu (Ia6nu
biti ,esurireO. « Mikafinu (lacan, gladan .esu-
riens, famelicus'), a Belinu (,affamato' ,famelicu3'
40'S ,fame!ico, affaraato' , famelicus' SOll"). u Bje-
lostjencevu (kajkavski lacen , famelicus, esuriens'),
u Jambresicevu (lafian , famelicus' ; lacen sem
,esurio, fameo'), M Stiiliicvu (, famelicus, exuriens'),
M Voltigijinii (.famelico, affamato' ,hungrig, be-
gierig'), it Vukovu: vide gladan naj vise se ka/.e
psetetu).
1. adj. — Komp. l^finiji; naj stariji je pri-
mjer. D. Barakovii, vil. 279t); inia i u Helinu
rjecniku : lacniji ,piu afiamato' ,uiagis famelicus'
40'', t u Stuliceou. — Ako se izrice hrana Hi me-
taforicki drugo sto zeli onaj koji je laian, stoji
u genetivu, vidi u primjerima.
a. 0 celadetii. Ja dovoje krat la6an boh.
Mon. Croat. 93. (ll(ii). Da ako bude lac.au tvoj
neprijatej, napitaj hega. Bernardin 17. paul.
rem. 12, 20. No zabivaj pecalnih utesiti, iiagih
odC'ti, laftnih napitati. Pril. jag. ark. 9, 140.
(1468). Lafinoga ne napital. Narucn. Sti^. La-
fan bib i ne napitasto me. Korizra. 8^. Niki
stoje nagi, zajni i lacni. Syh. Sirote lacne uz-
disu. M. Vetrani6 1, 221. Eazlomi lafinomu
kruli tvoj. N. Raiiina 391). isai. 58, 7. Lafinoga
napitahu. Zborn. 3". I nasitis lafina i 2adna
napojis. H. Lucie 204. Pitajuc lacnoga, suXiie
odkupujud, pojedi zodnoga. P. Hektorovi6 46.
Vasijeh dika ko su lafene uapitale i studenijeh
ogrijale. N. Naje.skovid 1, 165. I kad bi po-
stil ... i potom toga lacan bi. Postila. IS-i.
Kako je covik lacan, take je slab. M. Divkovi6,
bes. 608". Lacan i gladan pojde u Betaniju. B
Kasi6, is. 41. Napitati lacnoga. M. Alborti xi.vi.
Daje picu lacnim. 2.12. Poklije ja bjeh lafian i
vi me napitaste. M. Orbin 251. Ka ti 6e hvala
bit, jednoga divjafina satira pogubit i zedna i
lacna? I. Gunduli6 151. Lacnih napi6uje, zej-
nib napaja. V. Glavinid, cvit. 3i'. I lacni i zedni,
trudni i mokri buduii. '207a. Lafian i zedan. A.
Georgicoo, nasi. 290. Pohoditi nemo(fnoga, na-
hraniti lacnoga. S. Matijevid 92. Blagujuci ostali,
ti sam ostajeS lacan. M. Kadnic 470^. Istikrsta
laCna i naga nasiticu i pokricu. P. Kanavelic,
iv, 429. Napitati jadna lacna. P. Posilovic^, nasi.
'203''. Lacan clovik ni za salu. P. VitezoviA,
cvit. 35. Bo]6 situ kopat negli lacnu plakat.
(D). Lafian za gospodstvo ne mari, a sit o dru-
gom no radi. (D). U ku6i gdi so sved jedu go-
lubi6i, la6ni ostaju djetiii. (D). Poslov. danic.
Ucar gostbe . . . danas lacan. A. Vitajic, ist.
548*. I glad lafinoga i bol bolna ojde. ostan.
426. Lafan i go lashe ulazi. J. Kavaiiin 367b.
Goli, bosi, la6ni, blidi. A. d. Bella, razgov. 82.
Vrativsi se jedan dan iz po|a lacan i uraoran.
147. Lacnijeh svakijom dobrom Bog nasiti. I.
Dordic, salt. 370. Moj Isukrst mnukrat lacan,
a ja gojon do razpustenja. B. Zuzori 35. La-
6an i umoran. J. Banovac, prisv. obit. 31. Lj-
fan sam bio i dali ste mi blagovat. J. Filipovi6
1, 158''. Ako si ti sin Bozji, 6ini da ovo ka-
menje bude kruh, da lacan mores blagovati. F.
Lastric, od' 193. Koliko je lafiniji gospar, to-
liko je izvrsniji kuhac. (Z). Lacnu sladak je i
pajavac. (Z). Poslov. danic. Nega lacna napi-
tati su. S. Rosa 139b. Erbo oko no (sinokve)
bje§o (Jezus) lacan zaludu hodio, nu prokle. 132''.
Da ga napita lacna a zedna napoji. D. Basid
'202. Da ih pokrije ako mozo golijeh i napita
laftnijeh. 302. Gledaj ga, gdje se nahodi mlo-
dan, lacan, ubog . . . Misli. 60. Nit' sam lacan
nit' sam 2edan. Jacko. 6. Da bi se lacan na-
sitil. Nar. pjes. istr. 6, 12. — Ali stojii zlovolno,
er si lacan b'jola Ijeba? Nar. pjes. mikl. beitr.
1, 41. Da bi mi dragoga vode napojila, lafina
nasitila. Nar. pjes. istr. 2, 69. Tu se la6an na-
hrani i zejan se napoji. Nar, pjes. mikul. 141.
Jedan put se jos bar najij, da lacan ne umres.
Nar. prip. mikul. 55. Sit lacnu ne vjeruje. Nar.
posl. u Bosni. V. Arsenijevid. — Metaforiiki, u
dusevnome smislu. Ako je lacan i gladan, naiio
u liemu kruh zivi. A. Gucotic, roz. jez. 11. Kriz
s(veti) jest likarija beteznih, kruh lacnih. F.
Glavinic, cvit. 125''. — Blazeni koji su lacni i
zedni pravde. N. Raiiina 229<'. matth. 5, 6.
b. 0 zivinietu. Tad lafian korito prasac
ostav]ase. M. Marulic 15. Moju psi lacnimi.
Transit. 223. Pride vuok lacan. M. Vetranid
2, 119. Budi da ovcico ladne pasti ze|ahu. P.
Zoi-anid 43*. Cista napa, lacna madka. (D). La-
dan pas lajat ne moze. (D). Macka -iita lovi a
lacna krade. (D). Poslov. danid. Da ga koji la-
dan lav razdrpi. A. d. Bella, razgov. 1.30. Lacni
psi. I. Dordic, salt. 192. — Vuk zdrjivi sved za-
vijeva, tuda imanja vazda ladan. I. Qundulid
554.
e. 0 tijelu (ludskome Hi zivinskome) i o
dijelii tijela. La ti 'e tijelo ladno i nago. J. Ka-
vanin lb. Ka tuga gorcija, ka zalost, ka pedal,
ka usta lacnija . . . straSnija more bit nego je
morski val, pogube nigdar sit? D. Barakovic,
vil. 279b. Ladan trbuh node rijedi. (Z). Poslov.
danid. — Metaforiiki, o ce(adi u dusevnome
smislu. I tako ne6e§ nigda pustiti stada ladna
brez pase duhovne. F. Lastric, od' 17.
d. u prenesenome smislu.
a) koji zeli sto kao lacan hranu, Hi koji
.sc ne moze nasititi (o ognu)- Nek dogrusti ognem
ladnim. I. Zanotti, on. 43.
b) s genetii'om, kao lijen, ali se ni po
sto ne istice zeja. Lica bo ne imise (voda), di-
stodo sve lacna, zasvo pri jor bise bistra i pro-
zradna. P. Hektorovid 70. Dusu praznu od gri-
jeha i lacnu taStina i svjotovnijoh dobara. V.
Andrija§evid, put. 237.
3. adv. ladno. — Komp. : lA,cnij8, vidi u pri-
mjeru. — Izmedu rjeinika u Stalicevu (,cum
fame') i u Voltigijinu (.alfamatamonto' ,hungrig').
Do malo do srditije, ladnije nasrnuti za riu raz-
drpiti. A. d. Bella, razgov. 18.
1. LACANE, )(. djelo kojijem se laca. — {/
Stulicevu rjecniku : v. lad. — nepouzdano.
2. LACAI^TE (?), n. mjesno ime. — xvi vijcka.
Mikula z Ladaha (,z laehyanya'). Mon. croat.
338. (1585).
LACA SAN, ladaSna, adj. vidi ladahan. — U
Stulicevu rjecniku: , esuriens, nonnihil famelicus'.
LACATI, ladam, tiiipf. vidi lakati. — U Stu-
licevu rjecniku: ,esurire, fame laborare', i u Vol-
laCati 8
tigijinii: ,fameggiare, aver fiirao' ihungern'. —
nepouidano.
LACedEMON, m. vidi LaAedomoiianin. — Od
tal. Lacodomone. — U jednoga pisca Dubrovda-
nina xvi vijcka. LaSedemoni (tie liacodomoni,
kako je u akademijskome iidanu) . . . poslase
protiva Atonijezom Tirtea pjesnika. D. Kai'iina
111'*.
LACEN, adj. visok, tauak Covjek. u Lici. O.
Trsteiiak.
LACILE, /. pi. (Y) ime mjestu u Srbiji u okrugu
crnorijefkome. Niva u mestu zovomu Laftile. Sr.
nov. 1873. 299.
LACKO, m. ime muSko. — Mose se isporediti
s Lacko. — XIV vijeka. D6db imb La6bko. De6.
hris. 48. 100.
LACNI, Lafianaf?), m. pi. ime selu u Srbiji u
Branicevit. — U spomenikti xiv vijeka. V Bra-
nicevu . . . solo LaSni. Glasnik. 24, 264 — 265.
(1382).
LaCNIK, hi. laian iovjek. — Samo u Stuli-
ceini rjeiniku: ,fameIico' ,e3Urio'.
LACNIVATI, lafinujem, impf. ijladovati, vidi
lakati. — Samo na jednome mjefitu xvii vijeka.
Blazeni ki lacnuju i zajaju pravde. M. Albert!
XI.VI.
LACNOST, lilfinosti, /. stane onoga sto je la-
ian, vidi 1. glad, a). — U Belinu rjeiniku:
,fame, appotito di mangiare' , fames' 301*; u Stii-
liievu: , fames'; ii Voltiijijinu: ,fame' , hunger'.
LAC, Hi. mjesno ime. — U nase vrijeme. A kad
do§o k Lacu malenomu. Osvetn. 5, 101.
LACANE, n. djelo kojijem ko laca Hi se laca.
— U Vukovu rjeiniku (samo za prvo znacene):
,das ergroifen' ,arreptio'.
LACARAK, Laiarka, m. ime selu u Slavoniji
u iupaniji virovitiikoj. Razdije]. 144.
L.AUATI, la6am, impf. latiti. — Akc. se ne
mijena (aor. 2 i 3 sing. laoa).
a. aktivno. — O Vukovu rjeiniku: ,ergreifeu'
,arripio'.
b. sa se, refleksivno. — Od xviii vijeka, a
izmedu rjecnika u Vukovu (,ubernohmen, er-
groifea' ,aggredior'). I onda se za ne meso laiaj.
J. S. Ee(kovi6 63. Neg tko tudi da se za neg
laca. 438. A za svoje sto tko ima blago, nek
za gvozde laca se smiono. Osvetn. 2, 69.
1. LACE, adv. uzalud. — isporedi ladi. — U
jednoga pisca nasega vremena iz Budve. Otva-
rali joj lace knige, svetili masla, sve cinili ko
Sto reoe, a boje dade Bog. S. Ipiubisa, prip. 91.
2. LACE, n. ime selu u Bjelopavliiima. Glas-
nik. 40, 20.
LAOEDEMON, m. AaxtSalfiinv, Laoedaemon,
negdasna Spartanska drzava. — II Sulekovu
rjeiniku (,Laoedamonien').
LAtEDEMONAC, La6edem6nca, m. yluxiSai-
uorios, Lacedaemonius, iovjek iz Laiedemona. —
U pisaca nasega vremena. Likurg medu La6ede-
moncima. Vuk, dan. 5, 8.5. i u Sulekovu rjei-
niku (jLacedamonier').
La6eDEM6nka, /. zensko ce}ade iz Laiede-
mona. — U Sulekovu rjeiniku (,Laceda.mo-
nierin').
La6eDEM0NSKI, adj. koji pripada Laiede-
monu. - U Sulekovu rjeiniku (,lacedamonisch'),
it kojemu ima i adverab : ladedemonski, na la6e-
domonsku.
La6eDEM6i^ANIN, m. vidi Lacedomouac. —
4 I. LADA
Mnozinn : Lai^edem6nani. — U Sulekovu rjei-
niku (,Lacediimonier').
LA^ENE, «. djelo kojijem ko lati (sgrabi,
iigrabi). — Na jednome mjestu xvi vijeka u pisca
iakavca. Ki ujimanja, la6oiija Hi rubjenja, koja
36 zovu represalie, dopus6aju ... §. Budinid,
iapr. 137.
LACEVATI, ladujem, impf. latiti (znaii: hva-
tati, loviti). — U naSe vrijeme. Ka (kukunaca)
pomore ladovat ftice i fti6ine. NaSa sloga. god.
13, br. 47.
La6i, adv. vidi 1. Ia6e. — Samo u Vukovu
rjeiniku: la6i, vide uzalud s dodatkom da se go-
vori u Pastroviiima.
LA^ISLED, m. ime selu u Srbiji u okrugu
krusevaikome. K. Jovanovic 128.
LACMAN, »i. vidi poru6ik i lajtman (od cega
je postalo ,lacman' prerajestivsi se glasovi ,j t',
i slivsi se u ,c". F. Ivokovid). — U nase vrijeme,
a izmedu rjeinika u Vukovu (.der lieutenant'
jSubceuturio'). !^udi (ga) zvali lacman Aloksa.
P. M. Nenadovi6, mem. 273. Dode u Lici u selu
Smi}anu lacmanu Nikoli Borojevidu jedan starac.
Vuk, rjecn. kod uprdjeti.
LACMANOV, adj. koji pripada laimanu. —
U Vukovu rjeiniku : ,lieutenants' ,subcenturi-
onis'.
LACMANOVICA, /. lacmanova zena. — U
Vukovu rjeiniku : ,die lieutenantsfrau' ,uxor sub-
centurionis'.
LACMANSKI, adj. koji pripada lacmanima.
— U Vukovu rjeiniku : ,lieuteuant3' ,subcentu-
rionis'.
LACUH, laduha, m. u Vukovu rjeiniku : od-
sje6ena loza sa nekolika grozda na uoj ,ein wein-
reis mit trauben' ,sarmentum cum uvis' s do-
datkom da se govori u Bisnu.
LACUNI, m. pi. Cyclamen europaeum L. (Vrb-
nik). B. Kulek, im. 188.
LAD, m. kovicg, nem. lade. — isporedi ladioa.
— Na jednome mjestu xvii vijeka. U domu ce-
hovnom sanduk ili lad cehovni obdrzavati 66 se.
Glasuik. ii, 3, 24. (169.5).
LAD-, vidi hlad- i vlad-.
1. LADA, /. zena (svome muiu). — Akc. je
zabi^ezen po Stuliievu rjeiniku (,ladda'). — ispo-
redi rus. .\a/\o, -la^a, muz. — Nejasna postana,
moze biti rijel iz slavenske mitologije, isporedi
2. Lada, 1. i 2. lado, ladati (ies. Lada, bohyne
pohanskych Slovanu, tolik co Venuse LatinikCi
, Venus' iz Mater vorborum. Jungmanu, ne znam,
jeli dosta pouzdano, ali ima jos i ies. lada, lijepa
djevojka, i slovaiki lada, bestidna djevojka, dje-
vojiura). — V nasemu se jeziku jav}a od xvi
vijeka samo u poeziji, a izmedu rjeinika u Stu-
liievu (,uxor'). Koja bi nerada Derencinu biti }u-
bovca i lada. H. Lucid 248. Komu obecala ti
se si bit lada. 252. Sricu mnogu koju veomi
vede zudi§ nego da si earn lada. A. Cubranovid
143. Imas vojna . . . vuhovite ima odi, i pri-
hvata tude lade. 145. Rec' ovako, komu s' rada
biti Jubi ali lada. 150. Zamani je tim bit mlada,
dobra, mudra i gizdava, i u svakom ciuu prava,
a takomu vojnu lada. S. Bobajevic '206. O Du-
bravko, . . . ja tvoj slidim ukras mnogi, zasve u
gorah da imam ladu. I. Gundulid 136. Ah da
kako satirica, ma sumniva divja lada, moze na-
zret moja lica u prilici ovoj sada! 157. Istocnom
si caru lada, o djevojko plemenita! 3'J6. Sad
prihvada tude lade, sad bozico visne tjera, za vi-
1. LADA
1. LADO
lami sad se kra'io. Q. Palmotii'i 2, HI. Pei'io mu
gace stara lada. (Z). Poslov. daiiic.
2. LADA, /. zcnsko ime. — isporcdi 1. lada.
— U tri priinjera: prvi je xv vijeka i u tiemii
kao da noma osobitoga znaiena : Za tim dojde
treta, Lada, blida suha kako klada. M. Mariilic
2(51. u driii/uiue priinjeric iz nasega vremena kao
da je ostatak mitologicke tradicije: Tako mi Lade
i Vlado i dovot sjomena! Vuk, rjecu. kod Vlada
gdje juS ima : cf. Lada, ali je Vuk zahoravlo na-
pisati til rijec napnsc; u trciemu izdanu ima:
[Lada, f. nora. propr. cf. Vlada 2], a na str. xxiii
zabijeziU sii izdavaoei ake. Lada sto se slaze
s Vlada. — u irecemu je primjeru mitttlogicko
ime (vidi kod 1. lada). Uz ilih vile kolo zaigrale,
Ladii, Loju na uroke zvale. Osvotn. 4, 30.
1. LADAN, m. hladan vjetar. — Uprav ytasi
hladan, ali nijesam mogao zabi^eziti oou rijei na
nezinu mjculu, jcr nijesam imao primjera nego
sam ga sad istom naiao ii Tuekooicevii rjecniku.
— U narodnoj pjesmi nasega vremena. Puf/tjni
mi, piifVi^iii, f/ijladane! dodi mi, dodi, dragano,
u moju bascu zelenu Nar. pjeg. horc. vuk. 236.
2. LADAN, m. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. bosn. 1S64. .xi. xxviii.
1. LADANE, n. djelo kojijem se lada. — U Vu-
kovii rjecniku.
2. LADANE, n. hue di'jema selima u Hrvatskoj
It zupaniji varazdinskaj. Ladahe doho i fjnrho.
Razdijo). !)2. 103. — Jamacno je kajkavski oblik
mj. Vladahe.
LADATI, ladam, impf. nidi u Vukuva rjec-
niku: (u Hrvatskoj oko Kai-lovca) djevojke kr-
sdanske nakicene vijencima idu po solima uoci
Durdeva dne, a u varosi na Durdev dan u jutiu
od ku6e do ku6e i pjovaju, i to se ZDve ladati.
— Akc. kaki je u inf. taki je u praes. 3 pi. 14-
daju, II avr. ladah, it ger. praes. Uidajiioi, u ger.
praet. lAdavsi ; ti ostatijem je oblicima onaki kaki
je u praes. 1 sing. — Moze biti da postaje od
1. lado.
LADE, /. ime zensko (uprao je ipukoristik). —
isporedi 2. Lada (ali mozc postati od Vladislava
Hi od drugoga takovoga imena). — U naSe vri-
jeme u Istri. Pisala mi jo list moja sestra Lade.
Nar. pjos. isti-. 2, 10(5.
LADESI6-DBAGA, /. ime xela u Hrrntskoj u
zupaniji zagrebackoj. Razdijoj. 73. — Xa dru-
gome je mjestii. pisano LadoSici. Schem. zagr.
1875. 84.
LADETIC, m. prezime. — xvi vijeka. Paval
Ladetic. Mon. croat. 233. (l.')27). Iminjo od La-
detiia. 336. (158-5).
1. LADICA, /. dem. lada (uprav dem. ladja Hi
ladija; u preome bi slacojtt trcbalo pisati ladjica,
u driigome ladijica, ali sc nalazi saino pisano
ladica). — Amo bcz sumne pripada ovaj primjer :
Brodar ladicu tisnu na dvor. M. Divkovi6, zlam.
70. — A mislim da pripadaju takoder i ovi pri-
mjeri iz xv vijeka, u kojima znaci nekakav sud
Hi vrstu case, ali po sooj prilici nesto slicno
maloj ladi : Ladice tri : dve velike a trettja mala,
pozlacene, a jestb u liihb devetb litarb i Cetiri
unce ; ladice tri: jedna volika a dve male bele,
JGstb u nihb tri litre i dvo uuce i dva akbsada.
Spom. sr. 2, 49. (1406). Dva na deseto ladica
bilijehb srbbrbnijehb, potozaju trbdeseti i sedamb
litara, 8 unaca, 2 axaga. Mon. serb. 372. (1433).
6 ladica velehb. 394. (1438). — Po primjerima
i u Danicicevii rjecniku: ,va3 quoddam'.
2. LADICA. /. kooceg, koi'cezic. — Od nem.
V
lai!r> »• deminulivnijem naslavkom ica. — If Mi-
ka^inii rjecniku: ladica, .skriiiica ,cas3etta' ,scri-
nium' ; u Bjclostjenceou: ladica, skrina, sanduk,
kofan, skopnica. sranisce ,arca, cista, scrinium,
capsa'; u Jambresicevu: , cista, scrinium'; u Vol-
tigijinu : ,canterano, tiratore, cassettiuo' ,kastclieii'.
— U na.se vrijeme u Hrvatskoj znaci sto i skra-
bija, fioka, cokraege. — U Jambresicevu rjecniku
ima drugo osobito znacene: ladica na koj kocis
sedi ,capsus'.
LADICICA, /. dem. ladica. — U Bjelostjencevu
rjecniku: ,arcula, cistula, scriniolum', i u Jam-
bresicevu: jcistella'.
LADIKA, Hi. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. zagr. 1875. 228. — isporedi vladika.
LADIMIRCI, Ladimiraca, m. pi. ime selu u
Srbiji u okrugu sabackomc- — vidi Vladimiroi.
— isporcdi Ladimirovci. — U nase vrijeme. Za-
rija FilipoviA iz sola Kaone prqjavio Gabrila Jo-
vica iz Ladimiraca. Glasnik. 11, 1, 155. (1808).
LADIMIREVCI, Ladimirovaca, m. p. ime selu
u Slavoniji u zupaniji virovitickoj. Razdijel. 137.
LADIMIROVCI, Ladimirovaca, m. pi. vidi La-
dimirci i Vladimiroi. — U nase vrijeme. Dosao
k sudu Avram Milosavjevid iz Ladimirovaca.
Glasnik. 11, 1, 151. (1808). Na prosenije kme-
tova sela Ladimirovaca. 182.
LADINA, /. ime selu u Hrvatskoj u zupaniji
bjelovarsko-krizevaekoj. Razdijef. 114. — Ne moze
biti isto mjesto (uprav Suprot Ladini) sto se po-
niine u spomeniku xv vijeka. (Meda ide) putem
na uvrate drage i tako ref.enoga Suprot- Ladini
u Kupu. Mon. Croat. 170. (1498).
LADINAC, Ladinca, in. kajkavski Ladinec, ime
selu u Hrvatskoj u zupaniji bjelovarsko-krize-
vaekoj. Razdijo). 116. — Na drugome je mjestu
pisano Ladinci, m. pi. Schom. zagr. 1875. 168.
1. LADISLAV, m. ime mu§ko, vidi Vladislav.
— Bez V- nalazi se od xi vijeka (u latinskome
spomeniku). ,Regnante nobilissimo rege Ladis-
clavo'. Doc. hist. ra6. 158. (1093—1095). Ladi-
slava sina ostavio. §. Kozioic 55-1. Rajski uros
lica tvoga Ladislava prije slavnoga zanije gla-
som nog' pogledom. I. Gundulid 375. Vrime
Ladislava drugoga kraja vugrskoga. F. Glavini6,
cvit. ISOb. Despot sina negova Ladislava s ve-
likimi darmi k Janku odpravi. P. Vitezovid,
kron. 122. Svetoga Stipaua, Ladislava ... M.
A. Rejkovic, sabr. 31.
2. LADISL.AV, Hi. mjesno ime. — isporedi I.
Ladislav.
a. dva sela u Hrvatskoj u zupaniji bjelo-
varsko-krizevaekoj. Razdijo]. 109. 113.
b. naseobina u Slavoniji u zupaniji virovi-
tickoj. 141.
LADISLAVAC, Ladislavca, m. kajkavski La-
dislavec, ime selu u Hrvatskoj u zupaniji varaz-
dinskoj. RazdijeJ. 105. — isporedi Ladislavci, 1.
i 2. Ladislav.
LADISLAVCI, Ladislavaca, m. pi. ime pusti
u Slavoniji u zupaniji srijemskoj. B.azdije|. 14(i.
— isporedi Ladislavac.
LADISIC-SELO, n. ime selu u Hrvatskoj u
zupaniji licko-krbavskoj. Schem. segu. 1871. 27.
LADNAN, m. mjesno ime, vidi u Baniciievu
rjecniku: Ladbnanb, solu je Vojincima isla meda
,ua obrbhb Ladnana'. .S(r). l(etop). 1847. 4, 52.
1. LADO, rijec bez smisla sto se pripijeva u
pjesmama. — Moze biti da je ostatak slavcnske
mitologijr, vidi 1. lada i 2. l.iada, inpiiredi 2.
1. LADO
r.ADA, b.
Lado. — Pjeva sr Hi lado lado m svaki stili, Hi
se iiinjeAiijc na svakome driigomc stihii lado lo
mile t oj lado oj. — (J na§e vrijcme, a izmctla
rjcinika u Vukuvu (lado, samo so u pjosmama
pripijeva, n. p. Gleda momu od maloiia, Lado !
J^ado! od lualena do golema, Lado! Lado; liido
le, pripijeva se u pjesmama). IJ kite mo nabo-
rite, lado, lado. Nar. pjes. petr. 1, 85. — DuraJ
kosi po pobrdu, lado le mile!, koiia poiio po za-
ladu, oj lado, oj ! Durdu zeica dodijala, lado le
mile!, Durad koi'iu govorio, oj lado, oj ! Nar.
pjos. vuk. 1, 198. Sunce mi so krajem vije, lado
le mile! to ne bilo jarko sunce, oj lado, oj ! 1,
219.
2. LADO, m. u JambreHcevu rjeiniku,: , Bac-
chus'. — isporedi 1. lada t 2. Lada. — nije dosta
pouzdano.
LADOJEVUJI, Ml. pi. ime zaseocima u Srbiji.
a) u okrugu caianskome. K. Jovaiiovii 173. —
ft) M okrugu uzi6kome. 153.
LADO LE, vidi 1. lado.
LADOM, vidi 1. lado. — Izmjenuje se u sti-
hovima : tedenom i oj ladom. — U nase vrijeine.
Gradila, tedenom, bela vila, oj ladom ; na tern
gradu, tedenom, troja vrata, oj ladom. koja vrata?
tedenom. u krv zlatua, oj ladom. Vuk, ziv. 13.
LADOMIE-ORADlfi, Mi. ime zaseoku u Hr-
vatskoj u zupaniji varaidinskoj. Razdije). 92.
LADOl^, tn. u Stulicevu rjecniku: .Mars'. —
isporedi 2. Lado. — nepouzdano.
lAdOI^A, /. nekakvo drvo. — U nase vrijeme
u Istri. Mosienice gradu, spred vama j' ladona.
Nar. pjes. istr. 2, 88. Ladona , arbor quaedam'.
D. NemaniA, cak. kroat. stud, ifrtsg. 43.
L.\DRIJA, /. atrium, ulaz (?) u kucu. — Od
tal. V atrio. — U nase vrijeme u Istri. Liidrija
,atrium'. D. Nemanio, cak. kroat. stud, ifortsg.
35.
LAJ)EUN, ladruna, )k. neka huhica sto zivi na
brezama. — Zar od tal. ladrone, lupez ? — U
nase vrijeme u Istri. Ladrun ,rhynchites betu-
leti'. D. Nemanic, cak. kroat. stud. 43.
LADUC, m. mjesno ime. Ladud doni i gorni,
dva sda u Hrvatskoj u zupaniji zagrebackoj.
Razdije}. 88.
LADU§, m. ime mu§ko. — xiv vijeka. Bratb
mu Ladusb. Uefi. hris. 38.
LADVA, /. vidi lada. — U Bjelostjencevu rjec-
niku: kod ladja, i u Stulicevu: v. lada iz Bjelo-
stjencevu.
LADVENAK, m. ime selu u Hrvatskoj u zu-
paniji modrusko-rijeckoj. Razdije}. .58.
LADVICA, /. seva. — Od romanske rijeci sto
je postala od lat. alauda nastavkom ica (kao de-
minutiv). — U nase vrijeme u Istri. Ladvica
,alaU'ia'. D. Nemani6, cak. kroat. stud, ifrtsg. 43.
LADViCkO PO^E, n. mjesno ime u Srbiji u
okrugu pozarevackome. iJfiva u Ladvickom Po}u.
Sr. nov. 186G. 155.
LADVIC, )». ime selu u Hrvatskoj u zupaniji
modrusko-rijeckoj. Razdije}. 47.
LADA, /. drvena (u na§e doba cesto gvozdena)
zgrada kojom se putuje (vozi, jedri, plovi, vesla
itd.) na moru i uopee na vodi. starije je i pravo
znacene uopce svaka ovakova zgrada; ali u nase
doba u svemu primorju (koliko znam) zovc se
ovako samo mala lada sjednom katarkom Hi bez
katarke (vidi barka), a naj ceSce kad joj je dno
plitko (za vozei'ie na rijeci) ; kad je velika zove
se brod (oidi brod, 2). — la- na pocelku postaje
oil jjid.tlavcn.'ikdga ol- (vidi 1 pod o); ali u sls/n-
ri'uskoiiie ima i oblik albdija. u sjevernijem je
je,:i(:ima od ol- postalo lo-, ii juznijem la-. «
naiimu je jcziku stariji oblik bio ladija, ud ccga
je postalo ladja, jja lada. — Bijed je prasla-
venska, isporedi stslov. altdija, ladija, ladij, rus.
.io,vii, .io,^b!i, .i;i4bJi, des. lodi. lod', jjo/. lodzia,
lodz; ima i lit. eldija. — Nalazi se u cakavaca
i oblik ladva. — U gen. pi. Vuk pise hldi (vidi
Vuk, rjecii. 1818. xi.; otkriv. 8, 9. 18, 17) koji se
nalazi od .xviii vijeka (Glasnik n. 3, 105 god.
1708); ali iesto ima i pravilni oblik lada (A.
KaniXlid, Iran. 32; A. Tomikovic, ziv. 2(i0) koji
sam i ja svagda cuo. — Izmedu rjcinika u Vran-
cicevu (ladja ,navigium'), u Mikalinu (ladja, v.
lada; lada, plav, brod ,uavis, navigium'; lada,
golica ,linter, ponto, ampractum'), u Bi'linu
(,barca' ,navis' 1291" ; ,navicella, dim. di nave'
,navicula' 507'); ,schifo, battollo' ,schapha' G53''),
u Bjelostjencevu (ladja, ladva. plav ,navis, navi-
gium, alveus, ponto, cymba, hippago, corbita,
lembus'), it Jambresicevu (ladja ,navis'; ladja
mala ,scapha'), u Stuliievu (ladja, v. lada;. lada
, cymba, lembus'), ti Voltigijinu (ladja ,nave, ba-
stimento' ,schift''; lada, v. ladja), u Vukuvu (,da3
schift'' ,navis').
a. uopce (ne zna se, jeli svagda u prvome,
Uremu smislu, o svakoj ladi, dakle i o maloj, Hi
0 velikoj). ladja. Imaj svjetb sa zenomb svojomb,
da srcanoga nej ne pravi, jere ti se je bo)e vo-
ziti u utli lad(X)i u sudbci (! duboci) vodi negoli
imati svjetb sa zlomb zenomb. Pril. jag. ark.
9, 141. (1520). U \a,i.(j)i se ne mogu sahraniti
nego tonu. M. Divkovic, bes. 208a. Ladje krela
sve jimihu. D. Barakovic, vil. 344. Noe bil je
u ladji. P. Vitozovid, kron. 2. — lada. MjeSte
plavi i hrle lado. G. Palmotio 1, 153. A pur-
geri uziralu svaki dobitak sto bi padalo u varos
ot kola, ot ladi . . . Glasnik. n, 3, 105. (1708).
Kakono na moru lade i galije. S. Margitio, fala.
22. Dode u luku jedna brza lada. B. Zuzeri
401. Druga pak likarija, ako se lada razbije,
jest da so tko prifati za dasku. F. Lastric, nod.
195. Kada se jedan prvi put u ladi po6ne vo-
ziti. svet. 44''. Treci dan stize osam lada. A.
Kanizlid, fran. 32. S jednom ladom ja strasivo
hranim tilo. V. IJoson 57''. Da mu se bude lada
razbila u moru. M. Dobretic 92. Da bude vla-
dana od razloga kakono jedna lada od timuna.
20.j. Iskofiio kako iz lade. J. Rajic, pour. 1, 24.
U dvadeset lada (,fregate'). A. Tomikovic, ziv.
260. Cija lada morem ide. Nar. pjes. petr. 1,
137. Trecina ladi propade. Vuk, otkr. 8, 9. Svi
gospodari od ladi ... 18, 17. Nasaditi ladu
.scheitern' ,in arenam impingo navim'. Vuk, rjec.
kod nasaditi. Nasukala se lada, t. j. nasadila se,
nasjela. kod nasukati se. Natisnuti ladu na vodu.
kod natisnuti. Razbila se lada. kod razbiti se.
vidi i jedriti, plaviti se, voziti se, veslati.
b. u drugome smislu, mala lada. Lade da
hode od Dubice, Jesenovca i ostalih gradov. Sta-
rine. 11. 90. (oko 1651). Andrija ostavi oca, vlak
i ladu. F. Lastrii, od' 120. Sad se nahodi Sa-
verio na dva mjosta u isto doba, u drijevu, i u
ladi. D. Basi6 232. Vozila se sajka lada mala.
And. Kacic, razg. 3191*. Kusali su sa cetrdeset
plitkima ladama izvesti na adu jedau debar broj
granatira. A. Tomikovic, ziv. 149. Dodi, babo,
i dovezi ladu. Nar. pjes. vuk. 1, 201. Ukraj
Save, ukraj vode ladne, kud prolaze zitarice lade.
1, 263. Vozar kaza orahovoj ladi, lada kaza stu-
denoj vodici. 1, 324. Tekla Sava ispod Biograda,
izmetala ladu od mergana, i u ladi do tri adidara.
1, 328. Gledala sam sajku ladu i u sajci tri junaka.
LADA, b. 8(
1, -Ml. Dunavoni plovi lada lagaua. 1, 476. Niko
lie moz' da otisiie lade. 1, 5.57. Pak sadeja tauku
sajku ladu, koju voze trideset vesala. 2,638. Usta-
nuce more i jezora, potopiie lade i galijo. 3, 82.
On otiste na dub|ine ladu. 3, 848. Ova dvojica
prekriju Bojanu svojim ladama. S. ^^ubisa, prip.
56. — U ocome je primjeru mane uego barka:
Ova velika ribarica lada poteze za sobom malu
plavcicu, koju jedino nazivju ,Iada', jer drugs
plavi zovu talijanski , barka'. L. Zore, rib. ark.
10, 328.
c. metaforicki. Istina je da smo po s. kr-
stenju svi unisli u ladu citavu od neockvrnenja
i opravdanja. F. Lastri6, ued. 195.
d. M prenese.niime smislu. oruite za slagara
(kod stampana). Lada je obicno drvona dascioa
zarub]ena drvenom letvicom, da se postav]en slog
na liu ne srusi. B. Sulek, graf. umjet. 156.
e. mjesno ime.
a) pusta u Slavoniji ti iupaniji virovi-
tickoj. Eazdijel. 135.
l>) u Srhiji. (in)^ Stara Lada, mjesto u
ukrugii aleksinackome. Niva na Staroj Ladi. Sr.
nov. 1869. ^209. — Oh) mjestu u okrugu crno-
rijeckome. Niva kod Lade. 1872. 419.
LADAD, /. coll. mnoHvo lada. — U Slitlicevu
rjecniku: ,cymbarum copia'. — nepouzdanu.
LADAN, ladna, adj. koji je nacinen od lada
(n. p. most). — U jednoga piscii xviii vijeka.
Ladne moste sve pokvari §irom. S. Stefanac 44.
LADANCA, /. ime zaseoku u Hercegonni.
Statist, bosn. 118.
LADANL adj. kod mjesnoga imeiia xiv vijeka;
pisano je Ladijani, ali vaja da bi sad glasilo
Ladani. A ot Broda u Ijadijani Delb. Svetostef.
hris. 8.
LADAE, laddra, m. covjek sto uprav(a ladom
(vidi brodar, 2); ali moze znaliti svakoga iovjeka
sto radi kod vozena lade. — Akc. kaki je ii gen.
sing, taki je u ostalijem padezima, osim nom.
sing., i voc: lildaru (ladare), ladari. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukoim (,dor schiffer'
,nauta'). Od laddra nepoznan sidavsi u korablu.
A. Kanizlii, kam. 108. Kada opot zednim la-
darom zapovidi da ga spuste u more. fran. 53.
Tilo je lada, a dusa je ladar. utoc. 408. Pise
od Argonavta iliti glasovitih onih ladara. 623.
Bojati ce se na isti nacin brodari, ladari i cini-
teji, koji se na moru promecu. E. Pavic, ogl.
687. Ladar nece tako lako Boga moliti, kada je
nebo vedro. D. Eapii 195. Za ladare strasna
mjesta. Vuk, dan. 2, 36. Ono drvo sto u ladara
stoji preko prsiju kad vuku ladu. rjefin. kod
jarmenica. Posla Hiram na tijom ladama slugo
svoje, ladare vjoSte moru. D. DaniciA, Icar. 9,
27. Bremenosama, rijeonim ladarima. V. Bo-
gisi6, zakon. 210.
LADAEEV, adj. koji pripada ladara. — U
Vukovii rjecniku: ,d6s schiflfers' ,nautae'.
LABAEICA, /. II narodnoj zagoneci nasega
vremena. Ladarica lijeie kroz sna^ino cvijece.
odgonetlaj: cunak za tkane. Nar. zag. novak.
240.
LADAEIJA, vidi ladarstvo.
LADAEOV, adj. vidi ladarev. — 1} Vukovii
rjecniku uz ladarev.
LADAESKI, adj. koji pripada ladarima. —
V nase vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu
{,3ohiffer-' ,nautarum'). Debelo uze ladarsko. M.
Eadnic Sb^. Na zbirci ladarskih rijeSi. D. Da-
nicid. rad. 9, 196.
(■ LADICA, a.
L.'^DAR.STVO, n. ladarski 2>osao i zanat. —
U -lambrcsicevu rjecniku: (u latinskome dijelu)
pod navicularia: ladjarstvo, ladjarija, brodarska
znanost i mestrija.
LADENI, adj. koji pripada ladi Hi ladama.
— TJ Vukuvu rji-cniku : n. p. trosak, jedek ,zum
schifte gehorig' ,navalis'. — 1 kod mjesnoga
imena: Ladena Mahala, u Bosni dio trgovista
Eusovace u okrugu sarajevskome. Statist, bosu.
14.
LABENICA, /. ime mjesiu u Srhiji u okrugu
podrinskome. Zemfa u Ladenici. Sr. nov. 1867.
309. — Ima i Ladenice u mnozini slo moze biti
isto mjesto. Kukuruz u mestu Ladenicama. Sr.
nov. 1875. 1064.
LABENICE, /. pi. vidi Ladenica.
LADENIK, m. ime zaseoku u Bosni u okrugu
sarajevskome. Statist, bosn. 16.
LADENAK, ladeiidka, m. ladni most. — Na-
cineno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjecniku :
,schiffbriicke'.
LADEVAC, Ladevoa, »«. mjesno ime.
a. Ladevac doni i goriii, dva sela u Hrvat-
skoj u zupaniji modrusko-rijeckoj. Eazdije}. 54.
b. selo u Slavoniji u zupaniji poze§koj. Eaz-
dije}. 125.
e. ime mjestima u Srhiji. a) u okrugu ia-
canskome. Suvat Ladevac. Sr. nov. 1870. 390. —
h) u okrugu smederevskome. Niva u Ladevcu. Sr.
nov. (gdje ?). — r) u okrugu vajevskome. Livada
u Ladevcu. Sr. uov. 1873. 759.
1. lAdEVACKI, adj. koji pripada selu La-
devcu (vidi Ladevac, a). V. Arsenijevic.
2. LADEVACKI, adj. koji pripada selu La-
devcima (vidi Ladevci, d). Ladevaoka (opslina).
K. Jovanovic 148.
liADEVGI, Lddevaca, m. pi. mjesno ime.
a. selo u Bosni u okrugu banoluckome. Sta-
tist, bosn. 37.
b. selo u Dalmaciji u okrugu sibenskome.
Eeport. dalm. 1872. 26.
c. zaselak u Hercegovini. Statist, bosn. 112.
(I. selo u Srhiji u okrugu rudnickome. K.
Jovanovii 148.
LAUEVCANIN, m. covjek iz LadCvca (vidi
Ladevac, a). V. ArsonijoviA. — Mnozina: La-
devcani.
LABEVCANKA, /. zensko cejade iz Ladevca
(vidi Ladevac, a). V. Arsenijevid.
LABEVIC, »i. prezime. — U nase vrijeme.
§em. prav. 1878. 59.
LABEVICI, m. pi. ime selu u Bosni u okrugu
travniikome. Statist, bosn. 73.
LABEVINA, /. ime selu u Bosni u okrugu
sarajevskome. Statist, bosn. 21.
LABI, adj. vidi ladeni. — Samo u Jambresi-
cevu rjecniku (kajkavski ladji) m latinskome dijelu
kod navalis.
LADICA, /. dem. lada. — Od xviii vijeka, a
izmedu rjecnika u Vraniiceou (ladjica ,cymba;
linter') gdje se naj prije nahodi, u J\Iika(inu (la-
dica, mala lada ,navicula, navigiolum'), u Belinu
(,barca piccola, barchetta' 129'' ; ,navioella, dim.
di nave' ,navicu!a' 507b), u Bjelostjencevu (la-
djica, mala ladja , linter, cymba, scapha, eelox,
navicula, navigiolum'), u Jambresicevu (ladjica
, cymba'), u Stuiicevu (,linter, navicula, cymbula'),
u Voltiijijinu (ladjica ,uavicella, vascellino' ,schiii'-
lein'), u Vukovu (,da3 schiU'leiu' , navicula').
a. u pravome smislu. Kada se dvije ladice
LADIGA, a. 8
susrotu . . . M. Kttdnid 333''. NapuiiiSe obidvo
Indlco. P. KiipJovic, osin. 373. Bijahri u jednoj
Indici. F. Lastrii, od' 127. Utiido u jodiiu la-
dicu ribarsku. 210. Po6o mornaro zvati i zakli-
Aati da go, k sebi primu a ladicu. And. Ka6i6,
razg. 27. Uputi se priko skadarskoga jozera u
jodnqj malanoj ladici. 31. Da so ladioa pokri-
vaSe -s valovi. B. Loakovid, gov. 3iJ. Ladica
3 koje se riba hvata. Vuk, rjoCn. bod ribarica.
1). metaforiiki. Ladica aposlolska mozo biti
obrvaua. M. Radnii 526l>. Kada valovi od griha
iia moru ovoga svita obastru ladicu duSe naSo.
F. Lastrid, ued. 82.
c. « prenesenome smislu, neUo sliino pravoj
ladici.
a) tkalacki 6imak, vidi fiunak, b). — U
Mika}inu rjeiniku: ladica za provlafiiti potku,
Cunak , radius, panvelium'.
b) Slid (srebrni itd.) ii kojcinu se hrani
tamjan u crkvama katoMkima. — U Mikafinu
rjecnikii: ladica od tarajana ,acerra turis' ; ii Be-
Una: ladica od tamjana ,Havicella d' incenso'
,acerra' 5071); u Stuliceva: ladica od tamjana
,tliuris capsula (naviciilao instar)'.
c) u dubrovaikoj poslovici xvii vijeka kao
da znaii drveni sud u kume stoji razmuceno
vapno za bije(ene zidova. Jodnom ladioom dva
mira obijelit. (D). Poslov. danic.
d) kao male nacvi izdubene od jednoga
komada drveta. — U nase vrijeme u Dubrov-
niku. P. Budmani.
LADIN, adj. koji pripada ladi. — Jedan put
je upotrebio Baniiic ovii rijec. Put ladin posred
mora. B. Danicii, pric. 30, 19. — Ali ima i u
mjesnome imenu: Ladina Bai-a u Srbiji u okriigii
vafevskome. Niva u Ladinoj Bari. Sr. nov. 1867.
101.
LADINA, /. aiigm. lada. — Akc. so mijcna u
gen. pi. ladina. — U Stulicevii rjeiniku: .vilis
cymba'. — U mnozini Ladine kao ime mjsstu u
Srbiji u okrugii sabackome. (Zasavica) ima dva
izvora, jedan iz potoka Batra, a drugi je na La-
dinama spram sela Nodaja. M. D. Mili6evi6, srb.
419.
LADUBINA, /. augm. lada. — U Vukovu rjec-
nikii.
1. LAF, VI. vidi u Vukuvu rjeiniku,: vido raz-
govor s priinjerima iz narodnijeh pjcsama : Vino
pise a laf provodiso. Da se malo lafa premotnemo.
(Nar. pjes. vuk. 3, 238). — Od pers. liif, tur.
laf, rijec, govor, razgovor, hvastane, lagane. —
Amo pripadaju i ovaki primjeri: Bacih joj se
duuom i jabukom. ona mene sa pengera vice :
jLafe mecos, uzoti me ne ces'. (,Laf motati' znaci
u Hercegovini podrugivati so). Nar. pjes. here,
vuk. 178. Crno mu je srce u matore, sto ga
nije lafu naucila, laf lafiti i aSikovati. Nar. bl.
molim. beg kap. 364.
2. LAF, m. vidi lav. — Po izgovoru riiskome
(u nom. sing. .leB-b). — U Crnoj Oori, ali ne
znam jeli narodna rijei. Iz grmona volikoga lafii
izac trudno nijo. P. Potrovic, gor. vijen. ni. U
boju su kako i lafovi. Nar. pjes. vuk. 5, 1&>.
S liime idu mnogi Crnogorci, sokolovi lafi oda-
brani. 5, 332.
LAFA, /. vidi ulafa, ulafica, ulefa. — isporedi
i rus. .la.i.a, sreia, pal. lafa, placa. — U na-
rodnoj pjesmi iz Boke kotorske nasega vremena.
A siluo im obedajmo mito od MoSkova lafu i
gospostvo. Pjev. crn. 72".
L.AFAH, lafra, m. ii Bjclusljenieuu rjccnikii
kod iafra.
8 1. LAUAIIAN, 1, a, a).
LAl''ETA, f. tiein. lafetto, drvena i gimzdena
sprava na kojnj je polnzrn top. — U pimcn na
Sega vremena. Odono (tupj lafotaraa i svom dni-
gom opremora. M. D. Milidevic, pomouik. 5,
706.
1. LAFITI, m. pi. .l(cn(9cu, Lapithao, negda
narod griki it Tesaliji. — U jednoga pisca xv
vijeka. Contaure pogubi Poritov s Lafiti. M.
Marulii 48.
2. LAFITI, lafim, itnpf. kao laf metati, vidi
naj zadni priiiijer kod 1. laf.
LAFOK, m. ime psu. Bastaja, Daruvar. D.
Hire.
LAFRA, /. (va{a da je) plica koja druge vabi
Hi mami (lead se love ptice). — U Bjelostjenievii
rjeiniku: lafra ali lafar ,avi3 allectrix'.
LAFSKI, adj. koji pripada lafu Hi lafovima
(vidi 2. laf). — U pisca (Jrnogorca nasega vre-
mena. Od vitestva odviknuta u liim lafska srca
budi. P. Petrovid, gor. vijen. iv.
1. LAG, m. nijesno ime. — U jednoga pisca
Dubroccanina xvn vijeka. Pak slijedise put na-
prijeda, i u Lag so (po prilici kakva varosica.
S. Skurla) privazaju, kud Morava plaha no da
gazom prici drugom kraju. J. Palmotid 179.
2. LAG-, m. vidi 1. jeka, e. — Zabilezio neki
Dubrovianin xvin vijeka u Novome Pazarii. Lag
,r eco'. S. Budmani 417*. — nije dosta pouz-
dano.
LAG-A, /. vidi laza. — U poslovici nasega
vremena. Vaga laga, mjera vjora (kaze onaj koji
no vjoruje nepoznatu kantaru, nego sam mjeri
stogod kupujuc. i dobro pazi na vagu kad mu
se stogod mjori). Nar. posl. stoj. 94.
LAGAAN, vidi lagahan.
LAGACAK, lagacka, adj. dein. lagak. — Ima
samo adv. lagacko (lagahno) u jednoga piaca na-
sega vremena. Nikola, lagacko, kao leptir, prikrade
so. M. D. Milicevic, zim. vec. 92.
LAGACAK, lagacka, adj. dem. lagak. — Od
xvii vijeka, a izineda rjecnika ti Viikuvii (dim.
V. lagan). Vrica perusina jest lagacka. M. Radnic
209l>.
1. LAGAHAN, lagahna, adj. dem. lagak (vidi
lak), ali se cesto ne pazi na dtminutivno zna-
iene nego vrijcdi Sto i lak, od ccga se mozebiti
razlikiije sto se cesce upotreb(ava sa znaieiiem
levis nego sa facilis. — isporedi 2. lagahan. —
Postaje od osnove Ibg nastavkom -fch-xn. — Ve-
lika vecina stokavaca ne izgovara u ovoj rijeii
h (vidi 1. h pod a), te glasi lagaan, lagana itd.;
ali se naj ceiie govor i i u nom. sing. m. lagan
prcina ostalijem oblicima. — Treba dodati da je
po Belinu rjeiniku drugo a dugo, te bi po nemu
akcenat bio lagdhan, lagahna. — Od xv vijeka
(vidi 1, a, e) bbj), a izmedu rjecnika u Vranii-
ievu (lagahan , levis ; facilis'), ii Mika(inu (la-
gahan , levis' ; lagahan, brz, obrtan ,agilis'), u
Belinu (lagahan ,leggiero' ,levis' 432^), u Bje-
lostjenievu (lagahan, v. logehon ; kajkavski le-
gohon , levis' ; logehon , obrten ,agilis , expe-
ditus'. V. legek), u Stulicecu (lagahan , levis.
agilis, do.Kter etc.'), u Voltigijinu (lagahan ,Ieg-
giero, lieve' ,loioht'), u Vukovu: lagahan (cf. la-
gan) ,loicht' , levis' s dodatkom da se govori u
Dubrovniku i u Bosni; higaan, vide lagahan;
liigan ,loicht' ,lovis' [vide lagahan].
1. adj. — Komp.: lagahniji (u Belinu rjei-
niku 432a i u Stulicevu).
a. levis.
<t) uopcc. Vjefcar jo po svojoj naravi la-
1. I.AIMllAN, I, a, a). 8(
s;ahan. M. Divkovio, naiik. 128'^. Lagahne kako
vlas. D. Barakovic, jar. 46. Kako da bi bili la-
gahna peia. P. Eadov6ic, ist. 161. Od ajera la-
ganoga. I. Ancio, ogl. 54. U lagahnijeli ha|i-
nicah. B. Zuzeri 282. Vitrovi nagli stvarma
malim i laganim josu prijato)i. F. Lastrii, test.
2491). Lagane slamoice k visini uzdigao. 2.50l>.
Kazase svaka Aleksandru davsi mu dragi kameii,
koga metnuta ua torezijo nikakovu tezinu pri-
tegnuti ne mogadijase: nistanemanp kada ga po-
suse prahom iliti lugom, toliko lagan osta, ko-
liko ga jodna slamcica pritozase. svet. 17''. Od
lagane kriz je .slame. V. Dosen 2.5^. Ko da lezi
na krilima lagahnijeh porusina. A. Kalic 480.
Ta zubaca Sto gvozdje imade nek se ,tezke' ime-
nom poznado ; druga koja sve drveno ima pod
imeuom ,lagano' se prima. J. S. Eejkovic 23.
Jedne (zem^ej jesu odvise lagane. 26. Poluvlazno
i na po lagane (senile). 264. Bijeli golubovi
gdje na krilih k nebu doprijese i lagahne duso
u raj snijeso. Osvetn. 4, 47. Beo dim (od vis-
muta) za svasta sto je ladno uvati se, i postano
zudkast lagan prasak. I>. Popovic, pozuav. robe.
154. — jS dativom. Ako sam malen, premalen,
mome sam konu lagahan. Nar. pjes. vuk. 1, 3!)1.
— Metaforicki. Jere jaram moj ugodan jest, a
brime moje lauahno. Bernardin 172. matth. 11,
30. Broujesco je mqjo lagalino. M. Divkovic,
nauk. 29. Brime liogovo jest lagabno. Ivan
trog. 3''. Jaram jo moj ugodan i brime moje
lagano. S. Margitic, fala. 226. Jaram moj ugo-
dan jest i brime moje lagano. L. Terzio 259.
Jaram lagani Isusov. F. Lastrio. s%'et. 202'*. Zar
je ovo, mislite, lagano brime? B. Leakovic, gov.
31. — Da te je on na terazija svoje pravice iz-
mirio i da to je veoma lagana nasao. E, Pavi6,
ogl. 407. Postav]en si na terozije i nasao si se
lagahan. And. Kacic, kor. 297. — Ostajc pravu
znaiene, ali vec 'prelazi na znaceue hod b). Bit
ce (iijelo) tako lagabno, da ce mo6 na6i se u
jedan hip gdje hoce. Misli. 90. Kad se digne
s niznoko ua peruto lagano (seva). M. Katancic
74. Dunavom plovi lada lagana. Nar. pjes. vuk.
1, 476. Kad dodoso na to more sine i sedoJo
na lagano lade. 1, 5.5G. Vidile so lagane kocije.
Nar. pjes. marjau. 55.
b) brz, hilar, ukretan (vidi naj zadne
primjere kod a)).
(ta) 0 cefadetii. Ouda (tczCik) opet na
noge ustano lagan, frizak, pak raditi stano. M.
A. Kojkovi6, sat. LI-''. — U iiarodnijem sc pjes-
mama kaie o hecimii (lijecniku), vajd da je u
smisla: ohrtaii, nkretan. Da trazimo lagahne
oeimo. Nar. pjes. vuk. 1, 285. Da ti trazim la-
gane heoimo. 3, 226.
feftj o zivotini (konu). — U jednome
primjeru xvii vijcka u kojemii se govori uprav
o jahacima, ali se misli i na kone. Jezdit opet
zapovijeda lagauijem konicima. P. Kanavelii.
iv. 1)7.
re) 0 krilima. Leti vila ua lagahna
krila. Pjev. crn. 1581. Kano muna nose6 strijelu
na lagahnu krilu. Osvetn. 1, 41.
dd) 0 nogama. — vrlo cesto u pjesmi.
Sko6i MiloS na noge lagane. Nar. pjes. vuk. 2,
137. Pa poskoci na lagane noge. 2, 239. Usta
Marko na noge lagane. 2, 338. Skocila se na
noge lagane. 2, 619. Kada ustanemo na noge
lagane. 4, 137. Daj digni se na noge lagane.
4, 425. Onda dipi na noge lagane. 4, 453. Nego
hajde na noge lagane. 4, 495. Skoci Turcin na
noge lagahne. Ogled, sr. 116. Hitro dipi na
noge lagahne. 439.
<'(') o koraku (isticc se ne samo brzina
) 1. LA(-iAHAN, 1, 1).
nego da je hod bez biike Hi s imilom bukom). —
isporcdi 2. lagahan. Pa junaku zamijora korake,
al' tko bi mu mjerio Jagahno? Osvetn. 2, 28.
ff) 0 vjetru., Sto mu lagan ne da vitar
mira. J. S. Kejkovii 209.
f/f/) proclivis, propensus, s prijedlogom
na i akiizativom Hi s infinitivom, ti prenesenome
smislu, brz, rad (sto ticiniti). Toliko lagahan na
smijeh. B. Kasic, nasi. 263. Joda bi misnici bili
lagani na dobro! I. Ancic, ogl. 54. Da vazda
budem pripravan i lagahan na svako dilo dobro.
J. Banovac, prisv. obit. 26. — Tako si ti la-
gahan dati usi prijevarami. M. Kadnic 242a.
c) o jelu sto se lako probavfa. Jesti je-
stojska lagahnijeh. B. Kasid, zre. 122.
(I) u prenesenome smislu, osobito o ne-
kijem ttmnijem stvarima, moze znaciti ne samo
koji mnogo ne tegli, nego i koji mnogo ne vrijedi,
i iiopce malen.
aa) 0 grijehit, iivredi itd. Grijeh la-
gahan i malahan. B. Gradid, duh. 80. bto jest
lagahno i vrijedno progtouja. S. Matijovi6 33.
Ako je lagahna zavidost, jest mali grijeh. 87.
Jer so ovi grisi cine lagani, lako so oprascaju.
J. Banovac, razg. 193. Jere su (grisi mali) la-
gani i odpustjivi. M. Zoricid, osm. 28. — Bu-
du6i da u trgovini ue manka bar koja laz la-
gana. F. Lastric, ned. 318. — Ako bi samo jodnu
zauSnicu ili ino lagahno uvridenje ucinili. S.
Matijovii 34. Lagahno jo uvridenje koje se cini
coviku priprostitomu. P. Knozevi6, osm. 80.
bb) 0 pokori (crkpcnoj, osobito kod
ispovijesti). Dajuci lagahnu pokoru za teske
grihe. Ant. Kadcio 359. Pop lagane ispovijedi,
koji na ispovijedi nareduje lagane pokoro. M.
Pavlinovic.
fcj 0 holcsti ili 0 dusevnome osjccaiiu.
Sada 6e te ovi cas uititi lagahan ogiiic. M. Div-
kovid, zlam. 69. No samo za rane smrtne, dali
i za lagahne nemoci. P. Eadovcic, naoin. 34.
1. Strah tezak, 2. strah lagahan oli ti strah ve-
liki i mali. Ant. Kadoii 446.
(Id) 0 cijeni. Da to sutra u ovo isto
doba bra§no i jeoam za jeftinu i laganu cinu
prodavati. E. Pavic, ogl. 327. Tako postade
brasno i jecam za laganu cinu. 328.
ee) nopce. Uzrok je lagahan. I. T.
Mrnavid, ist. 27. Ne htodi joj dati toliko la-
gahnu prigodu od novoga dobitja. P. Kadovcic,
nacin. 72. Vidi svoga odkupjenja plod savise
lagan. F. Lastric, test, 154a. Svo su ostale stvari
vrimonite i kratke i zato lagane pram vidnosti.
od' 155. Zudije dakle, koji obicavau u lagani
stvari biti sumiiivi. E. Pavic, ogl. 626. Easrden
isti Zelic na moje lagano pokarane ocepi se od
manastira. G. Zelid, zit. 305. — Ako no prido-
budes mala i lagahna. B. KaSic, nasi. 18.
e) levis, inconstans, mobilis, u prenese-
nome smislu, koji se lasno mijena, nestanovit.
aa) uopce. Po razlogu i po zakonu
sudite a ne po laganih iliti nestanovitih prikaza
samo. B. Leakovic, nauk. 367.
bb) 0 ccjadetii, vidi lakouman. Oa
hvalora uzneses i budes se cudit, ako pak po-
tepes tero budes kudit, lagahan se hoc zvat, ne-
stanovit u sud. M. Marulid 146. Cisto svido-
canstvo dajes od tobe onizijem koji te sliSaju,
da si cook lagahan jerbo su takove tvoje rijeci.
M. Eadnic 4271'. Tko odma viruje lagan je (,qui
cito credit levis est'). F. Lastric, svet. 18la. — ■
Amo moie pripadati i ovo: Tko vjeruje lasno
lagahna je srca. M. Eadnid 506a.
1). facilis, koji biva bez truda ili bez veli-
koga truda. Da joj su stvari teske lagahne, a
1. LAGAllAN, 1, b. 8
trudiio Insno. B. Gradi6, djev. 73. Srcu kojo
stoji u Bogu svaka mu jo stvar lagahna i lasna.
M. Radnii 371«. ObsluXivSi samu jednu, te la-
ganu zapovid Boiiju. F. Lastrie, test. 367". Za-
povidi moje za obsluzeue la^'ane jesii. M. A.
Re|kovi6, sabr. 72. S. Kate Sijenka ve|age, da
dostojanstvo i lipost jodne du5o taka jest, da .se
svaki trud tkoji ae ulagaSo za obratit je imadi-
jage Cinit lagahan. Blago furl. 2, 18. Kolika jo
bila lasnost no sagriSiti u zapovidi tako laganoj.
I. Velikanovid, uput. 1, 33. Lagahan nafiin zi-
yjenja i blazon. I. M. Mattoi 76. U istinu pomo6
je velika i steii novae lagana prilika. J. S. Rej-
kovid 199. — Moze znaiiti gotovo Hlo i ugodan;
to sc istiie u ovijem primjerima dativom: Lagau
ce se put nam u6initi. J. Banovac, pred. 85.
Duzni smo ga (zakon) podpimo obsluzivati, ka-
konoti koji je ugodan i lagan. F. Lastrid, ned.
375. Da jim se ne £ini mucno obsluzivane uego
lagano i slatko. A. KaniZlic, uzroci. 139. Bri-
lienje biti 6e im ugodno i lagano. I. Garanin
21. u ovome primjeru prijedlogom po s akuza-
tivom: A vrag mu je u pomoci bio dok je lipSe
stvari izmislio, koje god su lagaue po tilo, medu
kojim i kolo je bilo. M. A. Re}koTi6, sat. 08".
2. adv. Ulgahno (lagano), .^ glar/olima Ho
znaie udarati, biti, znaii: ne jako. — Midim da
u ovome znacenu pripada amo a ne pod 2. la-
gahan, jer se u istome smislu upotrebjava i adv.
lako. — Izmedu rjeinika u MikaJiHU (lagahno,
lako, polagahno ,leviter'), u Belinu (lagahno ,leg-
giermente' ,leviter' 432-''-; ,superficialmGnte, cioe
leggiermento' ,leviter' 7181)), u Bjelo.^tjencevu (la-
gahno, V. lahko i ostala), u Stulicevu (,leviter,
facile, nuUo negotio'). — Komp.: lagahnije (u
Stulicevu rjeeniku). Konopcici sidedi lagahno
udarati. B. Kasid, rit. 55. Smrt no udara la-
gano. v. DoSen vii. Koji lagahno se udara od
biskupa u obrazu. J. Matovid 188. Zausujudi
nih lagano^ po obrazu. I. J. P. Lucid, izk. 29.
2. LAGAHAN, lagahna, adv. dem. lagak, kao
1. lagahan, ali .ve od toga razlikiije akcentom i
znacenem (kad se sto lako mice, ne cuje se velika
Hi bas^nikakva buka; po tome adverab lagahno
znaii sto i tiho; ali .se Jos da{e islo: uopce ko-
liko se sto brie mice, biva to veca buka, po tome
ligahan moze dobiti posve suprotno znacene prema
1. lagahan, 1, a, h)). — Kad se ne izgovara h,
glasi^ lagan, lagana. — Bijetko se nalazi adj.,
ali cesto adverab — Od xvi vijeka (vidi 2, a);
radi rjecnika vidi 2.
1. adj. lentus, tardus, rijetko, u primjerima
samo ti drugome znacenu: o hodu, kroku, koji
nije brz. koji je spor. (Redovnik) s ocima po-
niznim k zemji i s redovnickim velicanstvom i
postenjem, laganim hodom ... L. Terzid 335.
Nijo hide dobitnici vojsci, ona grade krokom la-
gahnijem. Osvetn. 7, 37.
2. adv. lagahno (lagano), iesto sloieno .s po:
polagahno (vidi). — Izmedu rjeinika u Mika-
(inu (lagahno, tiho ,remisse, leviter, plaoide'), u
Belinu (lagahno ,adagio, cioe lentamente' ,cunc-
tanter' 29|-'), « Bjelostjencevu (kajkavski legehno,
tiho ,placide, remisse'. v. lehko), u Voltigijinu
(lagahno jleggermente, adagio' ,langsam'), u Vu-
Icovu (lagano ,leise' jleniter').
a. 0 zvfku, glasu, buci, tiho. Meni javor
suh prisapta lagahno. M. Vetranid 2, 86. Pitao
lupe2 lupe/.a: ,Kako tako lagahno razbijas vrata,
da 36 ne duje r" Nar. prip. vrd. 217. Sdepan
6emu lagahno (odvrati). S. :^ubiga, prip. 107.
b. 0 micanu, ne brzo. Po kojoj demo (.ikali)
lagano uzadi. I. Andic, svit. 232. Ono §to vijest
lagahno zafiela, ne znade sahraniti jezik koji je
I) LAfiANSTVO
br/.i. M. Ivadiiid 427'>. On lagahno sve zavoje
uzo odvijat. P. Kanavolid, iv. 578. Saviso la-
gano idnde. F. Lastrid, to.st. 157b. Jer lagano
ne gamine. V. Do5en 192". On lagano opet hodi
(magarac). 212b. Onda majka ustane lagano.
M. A. Rejkovid, sat. C()b. Suuco lagano postu-
pajudi. K5'>. Ne trkom i naglo nego tiho i la-
gano. I. Velikanovid, uput. 3, 302. Lagano po-
lagano sve to gori biva. JJ. Obradovid, basno.
•141. Neg lagano da vuku Sikara. J. S. Relkovid
156. Kad magarac uz brdo ide, lagano ido; ali
kad so okrono niz brdo, sve se proraede. Nar.
posl. vuk. 118. Ko lagano ide, dale do otidi.
144.
LAGAHAT, lagahta, adj. dem. lagak, isporedi
1. lagahan. — U dva pisca cakavca xvi vijeka.
a. adj. i>ati mu pokoru malahtu i lagahtu.
S. Budinid, ispr. 32. Jaram Isukrstov sladak i
lagahat. Nauk. brn. 8a.
b. adv. Sagresuje lagahto i vaodav}ivo. §.
Budinid, sum. 190a.
LAGAHNOST, lagahnosti, /. osobina onoga
sto je lagahno (vidi 1. lagahan). — Bez h: la-
ganost. — Od xvii vijeka (vidi kod e), a izmedu
rjeinika u Mikafinu (lagahnost kod lakost), u
Belinu (lagahuos ,leggier62za' ,lGvitas' 432*; ,agi-
liti' ,agilitas' 52b), ,j Bjelostjencevu (kajkavski
legehnost ,Ievitas'. v. lehkoda), u Stulicevu (,\e-
vitas, inconstantia etc.'). u Voltigijinu (,legge-
rezza' .leichtigkeit').
a. vidi 1. lagahan, 1, a, b) uopce. Treda ti-
lesa s]avm(h) izvrstitost jest laganost ili hitrost.
ovo do reci da do tako bit lagana i hitra da u
jedno trenutje oka modi ce s jednoga kraja svita
dod na drugi. J. Filipovid 1, 224a. (Va.ie tijelo
u raju) imat ce na sebi sve urese jednoica tijela
blazenoga, . . . naglos aliti lagahnos, toga radi
mod' de u jedan cas odlecet s jednoga kraja od
svijeta na drugi. D. Basid 312.
b. vidi 1, a, b) gg). Cetvrto im poda jednu
hitrost i lagahnost priveliku za diniti dobro a
bizati zlo. I. T. Mrnavid, ist. 1699. 162.
c. vidi 1. lagahan, a, f) aa). Jeda li du za
to grije male ciniti, jere su lagani i odpustjivi!
ta za to uzdam se ne ciniti i zasto su lagani,
jer poradi niove laganosti lako cu sebo pridobiti
i napastovana. M. Zoricic, osm. 28.
d. vidi 1. lagahan, 1, a, g) bh). Ucini me,
Gospodine, . . . obrtna bez lagahnosti. M. Albert!
431.
e. vidi 1. lagahan, b. Tada bismo poslije
svaka diniti mogli s lagahnosti. B. KaSid, nasi.
18. Zafina kojom se sve mucnosti nase u lak-
sinu, gordino u slatkost i tezino u laganost obra-
daju. F. Lastrid, svet. 6*.
LAGAHSTVO, n. u Stulicevu rjeeniku uz la-
gahnost. — nepouzdano.
LAGAK, vidi lak.
lAgALA, n. pi. izmislena rijei u naroduoj
pricici nasega vremena, koja bi znacila: orude
Hi alati za lagane. — Akc. se mijcna u gen. la-
gala. — U VukovH rjeiniku: ,das liigenwerk-
zeug, die liigonmittol' ,iustrumenta mendacii'.
, Ostala su mi lagala u selu, nego daj mi kola i
volove da ih donesem, pa cu ti onda lagati ko-
liko ti drago' (pripovijodaju da je nekakav laza
odgovorio caru, kad mu je car rekao: ,Kad se
tako }udi tuze da mnogo lazes, dede da vidim
moze§ li meni sto slagati'. I car mu dao, te tako
i nega prevario).
LAGAN, vidi 1. i 2. lagahan.
LAGANSTVO, n. vidi lagahnost. — Kaiineno
LAGANSTVO
1. LAGATI, I, a, a) ua).
od lagan (vidi 1. lagahan). — Na jednome mjcstii
XVII vijeka u pisca Bosnaka. Laganstvo ("-ini
stvar uza6i gori. I. An6i6, vrat. 199.
LAGANE, n. djelo kojijem se laze, vidi laz.
— • Stariji je oblik laganje. ■ — Izmedti rjecnika
« Mika(inii. (laganje, laX ,mendacinm, falsum,
falsitas'), i u Vukovti, Grih od laganja. M. Ma-
ruli6 2(i(>. Kadi bo je velo govorenja, tu je dosti
laganja. Transit. 91. Placam ga (dug) svaki
dan, dim ti brez laganja. P. Hektorovic 60. Od
laganja, la?.a, vuhvosti ... B. Kasid, zrc. 130.
Jezik od svijeta jest laganje. M. Eadnii 289l>.
Ne mogu covjeku nauditi neprijateji osobito la-
gaiiem i opadaiiem. Vuk, rjeftn. kod vilino sito.
LAGARIJE, /. pi. last. — Nacineno tudijem
iiastdvkom Hi tal. eria. Hi nem. erei. — U iiase
urijcmc, a izmecta rjecnika u Vukovu (,die liigen'
,mendacia'). I da napuni punu torbu lagarija.
Srp. zora. god. 1, sv. 5, str. 102.
LAGASAN, Hlgasna, adj. vidi 1. lagahan. —
Od xviii vijeka, a izmedu, rjecnika u Stiilicevii
(.lagasan, lagasno, v. lagahan etc.).
1. adj.
11. vidi 1. lagahan, 1, a, a). Sud vode kad
prolijemo lagasau se ucini. S. Margitic, fala.
250. l^vibav ciui da je lagasan jaram. 26.8. La-
gasna slamka bijase s. Mihoil. ¥. Lastric, test.
250b. Rika ostav|a po zem[i stvari teske a la-
gaSne nosi. ned. 252.
b. vidi 1. lagahan, 1, a, d). (Svist) sum-
niva jest maknutje suda od lagasiii ukazaua i
skupjaiia na sumiieno malo ne od svako stvari.
S. Badrii, prav. nac. 45. Malasna se i laga§na
cini ona misa', kojano donosi onu il' onu stvar
u )iamet; ma da poznamo zla i statu koju uzro-
kuje u dusi, umili bismo se ciivat. J. Banovae,
prod. 17.
C. vidi 1. lagahan, 1, a, e). Zasto je pro-
mjonjiv, izprazan, lagasau (avijet). M. Eadnii
1941-.
d. vidi 1. lagahan, 1, b. Lagasno jest tr-
plenje. S. Badric, prav. nac. 34.
2. adv. lagasno. — U Stulicevu rjecnika kod
lagasan.
1. LAGATI, liizem, iiii/)/. kazivati neito sto
nije istinito s namjerom da .se prevari onaj ko-
jemu .se kazuje. — Prvo -a- utoji mj. negdasnega
b, praslavenskoga i.. — Akc. kaki je u praes.
taki je u impf. lagah, ii ger. praes. liizuci, u part,
praet. jxxss. Uigan ; u ostalijem je obliciina onaki
kaki je u inf. — Eijel je praslavenska (Ibgati),
isporedi stsluv. 1-igati, riis. .ii-aTi., ce.i. Ihati, j}o(.
Igai. — Korijen je lug (da je indoevropski, bio
bi high) i nalazi se samo u balticko-slovenskijem
i germanskijem jezicima, isporedi lit. lugniti,
lunginti, got. lingan, anglosaks. leogan, engl. lie,
stvnem. liogan, nonein. liigen. — Izmedu rjec-
nika u Mikalinu (lagati, slagati ,mentior, emen-
tior, mendacium dico'), u Belinu (,buggiare, dir
buggia, mentire' ,mentior' 152*), u Bjelosljencevu
(lazem, spe(avam laz .mentior'), u Jambre.sicevu
(lazem , mentior'), tt Stulicevu (,mentiri, menda-
cium dicore'), u VoUigijinu (,bugiare, luentire'
jliigeu'), «. Vukovu (1. , liigen' , mentior'. 2. na
koga ,einen verleumden' , mentior in quem'), u
Danicicevu (Ibgati ,raentiri').
]. aktivno.
a. nema objekta. Hi sto je uprav nepre-
lazni glagol (biti lazivj. Hi sto se objekat ima u
misli.
)i) u pravome S7iiislu, sitbjekat je ce(ade
Hi sto se kao cejnde misli.
a<i) uopce. Izbnadoste da je Ibgalb
kako zaib clovekb. Spom. sr. 1, Ho. (141 ll). La-
ieSi ; sin moj u jistinu zive. Zadar. lekc. 12.
3reg. 3, 22. Lazes ti; sin moj zivo. Bernardin
53. Lazes ; sin moj ziv je. N. Ranina 71a.
Bog . . . zna ... da (ja) ne lazu. Bernardin 20.
pauI. 2cor. 11, 31. Bog zna da ne lazem. N.
Eaiiina 35*. Proklese starac 6ud kino su lagali.
M. Marulic 91. (Vrag) more lagati. Narufin.
19t>. LaJ.es, Kaine, lazes. 51b. On sam ki ne
laze. sob. Ne laze i ne krade. Korizm. 77^'.
Njeki laze za hitros, ali za glumu. Zborn. 5a.
Ovdje trjeba lagat i ucinit veliko srce. M. Dr-
zic 232. Nekoji na ovo lagase. S. Budinic, sum.
90a. Jedno misli, drugo cini: vara, izdaje, laze
i hini. I. Gundulii 2'22. Tko laze, vrag na nemu
jase. (D). Poslov. danic. Tko na sudu zvan za
svidoka povojno laze i sakriva istinu ... A.
Bacio 129. Jedan se ofiito naucio sve Bogom
kleti, lagati, psovati. J. Banovae, pred. 122. Ne
kuni se, laz>i6i, imenom mojim. F. Lastrii, ned.
114. Lazac vistije laze od vraga. V. Do§en v.
Cineci siromah Vladimir da misnici a iiavlastito
biskupi lagati ne znadu . . . And. Kacid; razg.
35. J^azudi i varajudi biskupa. M. Dobretid 307.
Onaj laze koji meni kaze; onaj la2e a ja pola-
gujem. Nar. pjes. vuk. 2, 60. Bre ne lazi, crni
Arapiue ! 2, .398. Sam ti kaze§ da ti javno la-
zes. 4, 370. Misli Ture sto de i kako ce, laze
Doko al' ne laze Doko : ,Taman laze, vsi mu je.li
majku!' 4,476. Dobro lazi, a krivo se kuni. Nar.
pjes. juk. 204. Ako laze, brada mu ne smeta (mlad
je, moze mu jos podnijeti; jer je staru coeku
osobito sramota i grehota lagati). Nar. posl. vuk.
5. Ko rad laze rad i krade. 152. Laze i kad
se Bogu moli. Lazo laze, a Mato maze. (Jedau
laze a drugi polaguje). Ifi5. Tako pokajniee za
mnom do vijeka ne lagale! (. . . Ovaj veli, ako
se krivo kune, da bi u negovu rodu niko niSta
ne udinio Sto bi vajalo hvaliti, nego pokajniee
sve da bi lagale). 308. Kazuj, Duro, i nemoj
lagati. PravdonoSa. 1852. 1. Custe li, gospodo,
ovu guju kako slicno laze? 31. Lagati ni va-
rati. V. Bogisid, zborn. 453. — Uz glagol moze
biti i dativ kojijem se kaze s kijem se govori kad
se laze, koga lioie da prevari lazac. Hi na ciju
se stetu Hi uvredu laze. Sad ,nam' ne lazi, zad
ti nije lagati. M. Vetranid 2, 126. Lazes, ne-
bore, sam tebi i Bogu. Michelangelo. 70. A iz-
uutra tebi la?,e, i snuje ti sto prijevara. J. Ka-
vanin 35a. Laze Bogu. J. Banovae, pred. 82.
Misliti do da im lazcS. V. Dosen .32a, Pak ne
misli, da ti lazem. 257a. Poce ga moliti, da sade
s liime besiditi od stvari od krajestva riogova
lazudi mu i dajudi tvrdu viru. And. Kacid, razg.
34. Neg virujos §to ti ona kaze i pladudi u ki-
jeru laze. M. A. Rojkovic, sat. lr>^. Laze ne
judma ma Bogu istomu. F. Matovid 497. I po-
glodaj u Grahovo ravno pa ces vidjet, laze li ti
vila. Nar. pjes. vuk. 4, 453. Laskahu mu ustima
svojima i jezikom svojim lagahu mu. D. Danidid,
psal. 78, 36. — Lagati u svoju glavu isprva je
ziiacilo (po biblijskome mentitus es in cajjut
tuum. dan. 15, 55. 59) lagati na svoju dusu, na
svoju stetu, na svoj grijeh, poslije je dobilo zna-
cene: bezocno lagati. U jistinu lagal jesi u glavu
tvoju. Bernardin 51. dan. 13, 55. U isto lagao
jesi glavi tvojoj. N. Ranina 68b. Ja ti odgo-
varam i velim da lazes u glavu tvoju. M. Div-
kovid, bes. 137—138. U glavu si lagal. D. Ba-
rakovid, jar. 70. Lazes u glavu ,menti per la
gola' ,mentiris impudenter'. A. d. Bella, rjecn.
481b. — oiiy je drugo znacene i kod lagati gla-
vom. A. d. Bella 481b. — lagati u svoje grlo
(tal. mentire per la gola). Ja sam lagala v mojo
I. LAGATI, 1, a, a) aa). 8'
srio. Korizui. 81l>. — laxati posred usta. Svo
tjj lii/.os posred usti, na Tiojano sto govoris. G-.
Piilmoti6 2, 148. lja2oS posrod usta ,menti por
la ffola' ,mentiris impudenter'. A. d. Bella, rjofin.
■181''. — Stiino je tome i oi'o: Mnogi laXci josu
Kori nego djavao Aihov otac, koji, kada doneso
la/, na svijet. i privari Evu nasu majku, slaga
s priobnvzei'iom nlizavSi u zmiju nemaju6i usu-
deiW lagati na obraz 3 obrazom s licem odkri-
venijom. M. Radnic 288l>. Mialis da to oni vara,
iV u o6i da ti laXe. V. DoSon '256l>. Ali laze
sebi u o6i mjesto da prizna svoje bezakoiie. D.
Danicii, psal. 36, 2.
bb) s nekijem se prijedlozima istice o
koine se zlo (lahio) Ho kaze, isporedi klevetati,
opadati, paAkati. ana) s prijedlogom na i aku-
zativom. Starci lagaSo na Suzanu. M. Marulid
96. Kako psi laju, na meuo lazudi. M. Votrani6
1, 4.')4. Na druga lagati. §. Budinic, ispr. 78.
Ako lazu na one od svoga oficija. I. Dr?.i6 309.
Nemoj lagati na tvoga iskrnega. I. Anfiid, vrat.
34. Na I'lega laze i ogovara ga. B. Leakovid,
nauk. 362. Na to rozu sn lagali. Ja6ke. 9. Da
no lazu jedan na drugoga. Vuk, dan. 4, 5. Na
mono lazu i opadaju me. Vuk, odbr. od ruz. 14.
— bbb) s prijedlogom protiva (ii primjeru s da-
tivom). Lazuci protiva liomu. And. Kaoid, kor.
342. — ccc) s prijedlogom za i instrumentalom
(kod toga se istice da celade ne cuje sto se o
nemu laze). Tako se ova kuzna bolest uzmnozala,
da se ne mozo dvoje sastati, ako za trecim ne
lazu. J. Banovac, pripov. 160. Noka kuji on
jezik zaveze, da za drugim drugi put ne laze.
M. A. Eelkovid, sat. D4b.
cc) u dva pisca xviii vijeka ima la-
gati od s genetivom (mj. o s lokativom) ■ kod toga
se ne misli na opadane. To i vrsni judi cine, nit'
se fale, nit' se cine, dali samo dila dine od kri-
posti vrsno cine ; pak .se vedma s tim ukazu, nog
od sebe koji lazu. V. Do§en 40ti. Jeda 1' mane
}udi kaze, il' jeda li vedma laze od zakona (Bo-
ijcga) i visine nog' od krdja i nizine ? 2.56l>.
Krivu svjedozbu zove aposto ako bi kojigod la-
gao od Jesukrsta i sto se cijeni da se pristoji
negovoj pofali. J. Matovid 408. — U jednome
primjeru ima i prema s dativom (zakonu), gdje
ovaj prijedlog maze znaciti da se govori sto nijc
u zakonu nego suprotno, ali i kod toga se ne
misli na opadane: Prenajgorija lai jest od ne-
milosti kada kojigod laze prema zakonu oli od
zakona. J. Matovid 411.
b) nije u pravome smislu, jer se ne misli
na neistinite ,rijeci', te znaci sto i varati, Hi (kod
bb)) preneseno je od ce]adeta na usta.
aa) subjekat je celade, ali glagol nijc
u pravome smislu jer ,ie istice lagane djelom, a
ne rijecima. Zasto bi oba lagala, jedan z dilom,
a drugi s ridma. M. Dobretid 32. — Amo moze
pripadati i ovo, premda je gramatikalni subjekat
skazanje: Milos velijeh vole kaze; al' skazauje
'e neveselo, kad u djelu vedkrat laze. J. Ka-
vanin 80b.
bb) subjekat su usta. Usta koja lazu
ubijaju duSu. A. Badid 131.
cc) subjekat je crna tmina (pakao).
Nered, sila i privara kad je kod kog poglavara,
ne dobiva to s visine, dal' iz erne ima tmine,
koja §to god kome daje, vara, laze i izdaje, . . .
laze opet gospodaru laz nudedi i privaru da mu
tmina raoze dati oblast, krivo pak vladati. V.
Dosen 232b.
lid) subjekat je iivotina (u drugome
primjeru i rog). Jer ni jato od zviradi o zlu
svakom sve ne radi : ...zmija ko]o, al' ne krade ;
2 2. hAOATI
ris lagati |ut no znado ... V. Dosen 43''. Ako
koza la/.o, rog no laze. (Vaja da je noko bijudi
kozu odbio joj rog, pa se poslije odgovarao da
nije istina). Nar. posl. vuk. .5.
ee) subjekat je -ito umno Hi uopce Ho
tiezivo. u naj prvijem primjerima misli se na na-
mjeru da se prevari, u ostalijem ne. Da b' so
koje judsko tilo tako bisno pomamilo, to da
strana strani laze i opako stvari kaio ... V. Do-
Sen 137''. — Do tada ue znaju gdi to pojt na
strazu, nogo se zdribaju, da zdribi ukazu. svak
boju i drazu obrat bi hti' sobi, dal' Xdribi no
lazu, of meni, ta tebi. D. Barakovid, vil. 109.
— Ovo misli, pak de§ znati, da svlt node vi£o
dati neg san daje, koji laze kad nasasta blago
kaze. V. DoSon 76-'. — Obraz ti kaze, a djolo
no la5.e. (U). Poslov. danid. — Pokli moje o6i i
mojo usi laXu. M. DrXid 181. .Teli istina ovo,
ali mi ooi lazu? 222. Da pameti o6i lazu. V.
Dosen 56*. Trista puta oko lazo, i na krivo
stvari kaze. 2.57b. §tap nalomjen oko kaze; al'
je cio; indi laze. 258a. — Jer u Aomu ka se
pazi slika majke tvoje ne laze. P. Kanavolid, iv.
442.
b. .s objektom.
a) objekat je ono neistinito Ho se rije-
cima kaze.
aa) objekat je akuzatii) koje zamjenice
Hi samoga supstantioa laz. Ovo sto govore nije
istina, pace da stvar mnogo inaka jest od onoga
Sto oni lazu. §. Budinic. sum. 32-i. Onda doso
pocne kojesta lagati. Nar. prip. vuk. 202. >Sto
je tuzbe, biva, laga raja. Osvetn. 4, 15. — Da
on tamne lazi laze (vrag). V. DoSen 141b. —
Amo moze pripadati i ovaj primjer: I prem
mnogu da did lazo, baba voli: ,Pravo kaze'. V.
Dosen 165b.
bb) mjeHe objekta ima podlozna re-
cenica s da. Lazud niSta da nejmade. V. Doson
561'. I od bludnog' smrada laze da je sladi od
posteha . . . 83 — 84. — Da so paraet mista gane
i coviku lagat stane da gdi god je do sad bio,
sto je cuo il' vidio, da on nije tu ni bio, dali
da je samo snio. 137b.
b) simulare, u prenesenome smislu, pre-
tvarati se Hi pretvarati Ho na sebi; objekat je
ono Ho se pretvara. Lazu lice, lazu glavu, lazu
dune svoga krila. A. Gledovid 283b.
c) dissimulare, u prenesenome smislu, sa-
krivati; objekat je ono Ho se sakriva. Zemja za-
snidena pod dudom tolikim drhce uztrosana tru-
som cudolikim, tresud se iza dna gorkosti no
lazo, gorkom tugom jadua bolest svoju kaze. I.
T. Mrnavid, ist. 182. Tih bogatstvo jos ne lazu
hize ke so riiove kaXu. J. Kavaiiin 101". — Amo
moze pripadati i ovaj primjer, u kojemii se pri-
jeoarom kaze ono Ho nije. Da (oci) od zmije
ribu lazu. V. Dosen 137b.
tl) objekat je celade kojemu se govori Ho
nije istina, Ho se vara. — U narodnijem pjes-
mama nasega vremena. Od nas pesma a od Boga
zdravje. Nas lagali, mi polagujemo. Nar. pjos.
vuk. 2, 60. No je Doko odigledna kurva, sto te
lazo te ti blago mami. 4, 493. — Prema preda-
snijem primjerima moglo bi i ovdje tebo biti aku-
zativ: Tebe laze Malovidu Doko. Nar. pjes. vuk.
4, 474. Laze tebo Malovidu Doko, laze Doko,
da mu blaga date. 4, 475.
2. sa se, pasivHO. Sve se ovo od ne kaze,
sve ovako jeli, nije li? ja mnim mnogo da se
laze, nu se istiue vele veli. I. Gundulid 302. —
Bez subjekta. Moze se )udem lagat, a Bogu ne
moze. (D). Poslov. danid.
2. LAGATI, lagam, ijnpf. sldgati. — U Stuli-
2. LAGATI
LAGODITI 1, c.
cevii rjccniku: ,accumulare' s dodatkoiu da se na-
hodi u pisca Barakoviia (?). — nepoiizdano.
LAG-ATOE, m. imc mjestii u Srhiji u okrugu
podrinskoine. Zeraja zovoraa Lagator Sr. nov.
1S69. 101.
LAGAV, lagva, m. drveni snd, kaca, hacva,
bure. — Od nem. (havarskogn) lage. — isjxircdi
lagva. — Od xviii vijeka u nascmii Jezikti, nli
inoze biti mnoyo starija rijec, isporedi ccs. Idhev,
pti}. lagiew. — U kajkavaca i u Istri (s kajkav-
skijem oblikoin lagov). — Ismedu rjecnika u Bje-
lostjencevu (u latiuskome dijehi) : lagov kod ,do-
liiim' !)dje se naj prije nnhodi, i u Jambresicevii
(ii latiuskome dijelu) : veliki lagov kud .dolium'.
Dokotal jo lagev vina. Nasa sloga. god. 13, br. 2.
LAGIN GROB, m. mjesto u Srbiji u okrugu
sabalkome. Vinograd kod Lagina Groba. Sr.
nov. 1873. 235.
LAGIN.A, /. polak^ane, polastica. — U nnse
tmjcme u Istri (gdje je i prczime, vidi na kraju).
— Postaje od lagak (vidi lak). Ja sam se nado-
jala, da ces ti meni laginu delat, hcerko moja.
Nar. pjes. istr. 5, 13. Lepo jo bit na lagiiio
t. j. no imati nikakva posla, biti bez brige. na
Rijooi. F. Pilepic. Lagiria ,l6vamen; nom. propr.
fam.'. D. Nemanid, cak. krcat. stud, iftsg. 43.
L.AGITI, lagim, imjif. lagati, nli Icao demi-
nutiv I vece u sali nego ozbilno. — U Vukovu
rjecniku: dim. v. lagati.
1. LAGNUTI, lagiiem, impf. vidi 1. lagati:
oblik je pcrfektican, ali je u jedinome primjeru
smisao imperfektivan. — U narodnoj pjcsmi xvi
vijeka. Dvije sta mi so na vodi karalo, karavsi
se su vjodri udarile; jedna mi drugoj : .Novjer-
nice moja, zac mi s' vazela moga ]ubidraga?'
,LagneS mi, lagnes kako huda glava, ja ti sam
hrabra i od prije znala'. u b. Moncetio — D. Drzic
.510.
2. LAGNUTI, lagtiem, /)/. vidi laknuti. — U
nase vrijtme u iigarskijeh Hrvata. Lipo je tu
zemju kopat, jos jo lipso s perom pisat nog
s motikum zem|u kopat. od motike ruke muknu,
ruke muknu u ramenih ; a od pora ruke laguu,
ruke lagnu u ramenih. Lipo jo tu travu ko.sit,
joS je lipse vince piti nego s kosom travu ma-
hat, od koso ti nogo muknu, noge muknu u ko-
lenih; a od vinca noge lagnu, noge lagnu u ko-
lenih. Jacko. 240.
LAGNICA, /. goruce droo. na liijeci. F. Pi-
lepic.
LAGOBORCI, Lagoboraca, m. pi. mjesno ime,
vidi u Danicicevu rjecniku: Lagoborbci, solu jo
Vilskoj isla meda ,na Pribisajb prbstb koji jestb
nadb Lagoborvce'. M(on. serb. 144 god. 1319).
vaja da je pogrjaska sto stoji ,v' iza ,r'.
LAGODA, /. ovu rijec i driigc .Ho su od iste
osnove nije svagda lako razuinjeli, jer se javlajii
u razlicnijem (u dobrijem i h zlijcm) smislima.
— Mislim da bi osnoci lagod- bio smisao naj
stariji: mir, mirnoca, iz kojega sc mogit razviti
znaicna u dobru sniislu: last, udobnost, iigod-
nost, umjerenost itd.; u zlu smislii: slabost, odakle
i ohijest i zloba. — liijec je praslavenska, ispo-
redi nslov. lagoda, slabost, nevrijcdnost, zloca,
obijest, malorus. .laro.vi, mir, mirnoca, ces. la-
hoda ,lieblichkeit, siissigkeit, anmuth, das sanfta
wesen' ,dulcor, duloedo, suavitas, iuounditas'
(Jungmaun). — U nasemu jeziku u dva primjera
iz Istre xvii vijeka i nasega vremena. — U pr-
vome kao da znaii: last, odmor, oblaksavane, a
u driigonie: last, udobnost. Molitva jest pomo6
(lii.si, lagoda tola. F. Glavinic, cvit. 115'». LSI-
goda ,commoditas'. D. Nemanic, cak. kroat. stud,
ifortsg. 32.
LAGODAN, lagodna, adj. postaje od lagoda *
nalazi se u razlicnijem znaceilima. — liijec je
praslavenska, isporedi st-'ilov. lagodbn-h , conve-
niens' ; nslov. lagodon ,sacht, mild ; bequem ;
ivertlos, schlecht, ilbol, nichtsnutz, boso; ausge-
lasson' (Pletorsnik) ; ce.s. lahodny ,liebUch, an-
gonohm, golind, sanft, mild, annehmlich, an-
muthig, glatt; sanft' ,suavi3, affabilis; in malara
partem: blandus' ,schmeichleri3ch; zart, vorzar-
telt, passend, boquem' (Jungmann) ; poj. lagodny
, sanft, geliud' (Linde).
1. adj.
a. ugodan, iidoban. Lagodnu i svotlu (be-
sjedu) stvoril jest. Anton Dalm., nov. tost, prad-
govor. Milost no, sto je sebi korisno i lagodno,
nego sto mnozima koristuje vecma razgleda. B.
Kasic, nasi. 217. Vrime nas uvrti u zivot la-
godan. D. Barakovio, jar. 75.
b. slab.
a) n pravomc smislu. — U Stulicevu
rjecniku ; ,debilis, debilitatus' gdje ima i komp.:
Iag6dniji.
b) u prenesenome (dusevnome) smislu.
Lagodna zac je put clovika i Zone. M. Votranio
2, 381.
c) u osobitome znacenu, slab poslije bo-
lesti (kad se covjek istom oporao(a). — U Mika-
ymu rjecniku : .convaloscons'.
e. « Bjclostjenievu rjecniku ima kajkavski
lagodon, v. priprost, gdje se ne zna, jeli u dobru
Hi u zlu smislu.
2. adv. Uigodno.
a. vidi i, a. Ima lipo, lagodno i razumno
pred liimi 5tati. Postila. Al'i.
b. bez truda? Mogli bi . . . Lelio lagodno
smrtju zavaliti. I. T. Mriiavic, osm. 47.
e. vidi 1, c. — U StuliccvH rjecniku: ,da-
biliter, infirma, imbeciUiter' gdje ima komp. la-
g6dnije.
LAGODITI, liigodim, jwyj/. umirivati, ublazi-
vati, kao da je ovako naj starije znacenc, vidi
lagoda od cega postaje. — Jiijei je praslavenska,
isporedi stslov. lagoditi ,convenire'; nslov. lago-
diti jOrquickeu' (Pletersnik) ; rus. jiaro/;nTt, slu-
gati; ces. lahoditi ,mildorn, lindern, sanftor ma-
ohen, besiinftigen ; anpassen; liobkcsen, schmei-
cheln, schon thun' (Jungmann); jjo/. lagodzi6
,mildern, lindern, sanftor machen, besiinftigen'
(Linde). — Jzmedu rjecnika u Bjelostjencevu (la-
godim, vgadam .tempero'. v. mesam), u Stulicevu
(idebilitare, infirmaro') .s dodatkom da je uzeto
iz Bjelostjcnieva (?), u Voltigijinu (,tomperare,
lenificare' .miissigen, lindern').
1. aktivno.
a. uredivati, prircdivati, sh'igati. Vrhu i>i-
sam duhovnih (papa Damazo) odluci ga iioka
ill prigleda, prigledajudi kara, karajuci ih raz-
dijujo, razdi)ujuci lagodi. F. Glavinic, cvit. 410''.
— Tome je slicno i znacene mijesali (n. p. vodu
s vinom), raslav{ati. u Bjelostjencevu rjecniku
(u tatinskome dijelu): ,temporo'; vino z vodum
lagoditi ,vinum aqua tomporare'.
b. olak^avati. Molitva pamet cisti, voju
kripi, spomenutje lagodi ... F. Glavinic, cvit.
llo^'. Naucite|i, ki veru prosvitjuju, ufane la-
gode. 355a. Post pamet fiisti, voju na dobro
prigiba, spomenutja lagodi. 400a. Ufanje put
k nebu lagodi. posl. 74.
C. kad je objekat cejadc, ohiksavati mu
trad. Bi gladan on ki svako^a nasirujo, zojan
LAGODITI, 1,
LA(iUMATI
ki svakii;;a iiapajft, trudan ki svako;,'a lugodi. F.
(iliivinii, cvit. t'iO.
d. lasknti, niilovati, i u mtlaforiikome Hi
u iirenesfnome smislti. Ticanje pripo^ibivije od
sviju iutjoiija i prinomilostno lagodo/o. Blago
turl. 2, lot. Raskosno 2ivu6 i lagodec svojo tilo.
2, 324. Dali so jost imSlo dico sodmo;^odistna,
tkojiin huduc pritili i lasodili ih progonitoli, da
se odipku s. viro, hrabreiio podnosoSo muke. 2,
222. lJ)ndnosti koja gorjtaka lagodi. M. Pa-
vlinovic, rnzl. spisi. 414. Lagoditi koga, rije-
fcima uiazati, blazniti. M. Pavlinovift.
e. slabiti. — U Stulicevu rjecniku. — ne-
pousdano.
2. sa se, reciproeno, shigati se, sporazumije-
vati se. Tada se lagodi viie, da ima priseXnik
pokazati . . . Stat kr6. ark. 2, 292. (13G2).
LAGODNOST, /. osohina onoga sto je lagodno,
vidi lagoda, — Od xvii vijeka.
a. prema lagoda,n, 1. a. Jore putovno pri-
gnutje, sfojo hotjenje, ulanje od povraieiija, po-
?.uda, lagodiiost ritko se hode uzdalefiiti. B. Ka-
§i6, nasi. 2.5. Radi mojo li Casti ili tvoje lagod-
nosti i koristi ve6ma se prigib|os. 123.
b. prema lagoditi, 1, a. — U BJelustjencevit
rjecniku (u latinskome dijelu) : jtemperamentum,
temperatio, temperatura, temporias', t u osobi-
tome znaiehii (o vremenu kad nije ni vruce ni
studeno) : lagodnost vremena ,temperiG3, ut tem-
peries coeli 1. aeris'.
c. prema 'asodan, b, a). — U Stulicevu rjec-
niku: jintirmitas, debilitas'.
(I. prema lai^odan, 1, b, c). — U Mikajinu
rjecniku : ,couvalescentia'. — Anio vafa da pri-
pada iovajprimjer: Ako pomast zdrav (zdravfe?)
ne dade, lijecit zelis ogan paka, s nim ako rda
sva ne pade, lagodnosti uije traka. J. Kavanin
403a.
LAGODOBNOST, /. u Voltigijinu rjecniku:
, temperatura, tomperie d' aria' ,6ine gemassigte
art der dinge, als der luft ec.'. — Rijec nepouz-
dana, jer je po spoj prilici uzeta iz Bjelostjen-
ceva rjecnika (vidi lagodnost, b) i trebalo hi ii-
tati lagodnost.
LAGODSTVO, ». samo m Stulicevu rjecniku
uz lagodnost.
LAGODUSICI, m. pi. ime plemenu i selu u
Lici. — Pomine se xv i xvi vijeka. Cuju da se
je nika rota uSinila v Lagoduiioih . . . I tu pri-
stupivso plemeniti judi Lagodusici po imeui Ko-
sici i Hrancidi i Eadusici i Tvrdcici i Plavsici . . .
Mon. Croat. 167. (1497). Anton Kosic z Lago-
dusic. 182. (1.501). To je bilo v Lagodiisicih
polak kastola. 184. (1503). Kada pridosmo na
lice zemje, tu pridose Lagodusici. 19(i. (1510).
Matijem Eadusicera z Lagodusic. 204. (1513).
LAGODAHAN, lagodahna, adj. dem. lagodan.
— isporedi lagodasau. — Samo ii Stulicevu rjec-
niku: ,nonnibil dobilitatus'.
LAGODAHAT, lagodahta, adj. u StuUceeii
rjecniku uz lagodahan. — nijc dosta pnuzdano.
LAGODAiJAN, lai;odasna, adj. samo u Stuli-
cevu rjecniku uz la.i^odahan.
LAGODENE, n. djelo kojijem se lagodi. Za§to
tolika lagodjenja ovoj puti sto ima bit jizbina
crvi V Blago turl. 2, 168. — Amo pripada i ovoj
primjer u kojemu jamacno stamparskom grijei-
kom stoji lagolene mj. lagodeiie (smisao nije
dosta jasan). On koji vidijase u srcu nihovu po-
tiSteuos od misli, a cujaSe u rijeci lagoleAo . . .
S. Rosa 94ii.
LAGOTAN, lagotna, adj. vidi lagodan. — U
lijelostjcniiou, rjecniku: (kajkavski) lagoten ,do-
bilis, oxiguus'. v. mlnUav; u Jambresiievu: la-
hoten (sicj ,d6bilis'; u Stulicevu: lagoten, v. la-
godan iz Bjelostjcnccoa; u Voltigijinu: ,dobolo,
Ipygerino' .leicht, goring'. — Ima i adv. lagotno
u Bjclustjenccvu rjecniku: ,dobilitor, axigue'.
LAGOVA CeSMA, f. ime wjcstu u Srbiji u
okrugu irnorijelkome. Niva kod Lagovo Cesme.
Sr. nov. 1870. 318.
I^AGOVATI, lagujem, imj)/. rijei nepoznata
znacena (zar je srodna .v lagati, laskatiV) u du-
hrovackoj poslooici xvii vijeka. S kijem je zi-
movat, nije ga lagovat. (D). Poslov. dani6.
LAGUC, m. dolhak 2rvaii. u Brodu. F. Ho-
fele.^
LAGUHAN, lilguhna, adj. dem. lagak (vidi
lak), isporedi 1. i 2. lagahan. — Samo u narod-
nijem jvesmama nasega vremena : u svijcm je pri-
mjeritna ua nogo lagu(h)n6, te se poznaje samu
ace. pi. f. nominalne dtklinacije. u onoga dijela
nasega naroda stu ne izgovara h, glasi liVguno.
— Izinettu rjecnika u Vukovu: Ulgun, vide la-
gahan s dodatkom da se govori u IJercegovini.
vn}a da je sum Vuk nacinio nam. sing. m. lagun,
kojemu nema drugdje potvrde. — / ovdje je za-
bi(ezen akcenat po Vukovu rjecniku, ali prema
lagusau vii\a da hi uprav bio akc. laguhan, la-
guhna. MiloS skoci na nogo laguue. Nar. pjes.
vuk. 2, 477. Usta Vuco na noge laguue. 3, 3S0.
Skoci Ale na noge laguhue. Nar. pjes. horm.
1, 117. Osman skoci na noge laguhne. Smailag.
meh. 32.
LAGUM, )». podu(i prokop ispod zem]e. — Od
tur. lagyra, lagum. — Akc. je ovdje zabifezen po
Vukovu rjecniku; u Ivekovicevu je lagum; a ja
■fam cuo lagum. — Od xviii vijeka.
a. kod opsade graia, prokop sto neprijatefi
nacine do ispod bedema, pa ondje mecu praha
(baruta) ili drugo sto praskaeo tako da se moze
zapaliti i rastrijeskati hedem. — Izmedu rjecnika
u Vukovu (,die mine' ,cuniculus' : potkopati ili
podmetnuti lagum ,eine mine anlogen' ,cunicu-
lum ago', cf. tavnik). Ucinit jiodkope aliti la-
gume. S. Margitic, fala. 157. Ali Turci nigda
ne pristaju, juris cine, lagum podkopaju. And.
Kacii, razg. 152'>. Turci zestok lagum uZegose,
po Sigeta u lagum digose. 17s^. Da ce so grad
lagumom u ariju baciti. M. Dobreti6 136. Za
koliko so godina Biograd jest zidao? ipak za tri
miseca barutom i lagumi svega razoriso. D. Ra-
pid 397. Nas ce Turci lagumom dignuti. Nar.
pjes. vuk. 2, 503. Gdi do biti lagum pod Mo-
ravom? 2, 503. Pod Turke je lagum potkopala,
i na lagum Turke namamila ; kad lagumu zivu
vatru dade, odletiso pod nebesa Turci. 3, 564.
Bije Beca sa cetiri strane, s jedno strane iz to-
pova bije, s drugo strane juris bez prestanka,
s trede strane lagum potkopava, a s cetvrto kum-
barama pali. 3, 46. Pod kulu ran sanac prima-
kose, s druge strane lagum zakopaso. -4, 442.
Jer mu bjeJe ogaii odolio od lagumah koje pod-
zegose. Pjev. crn. 891'. Svu Oziju u lagum di-
goSe. 306a.
b. vidi u Vukovu rjecniku: (u Srijemu) u
brdu iskopan podrum za vino ,art keller' ,cellae
gonus'.
LAGUMATI, lagiimam, impf. lagumom dizati
u vazduh. — U narodnijem pjesmama nasega
vremena. I duvajte bodem ispod crkvo, o ce
Turci lagum potkopati i lagumat crkvu mana-
stira. Nar. pjes. vuk. 5, 113. Da veliki lagum
zakopamo, da liegovu vojsku lagumamo. 5, 366.
LAGUMATI
875
LAINOVIC
Lagumase prebijelu kulu. Nar. jijes. petr. 1, 2iG.
Htio je lagumati ku6u. V. Bogisi6, zboru. 600.
LAGUMGIJA, m. iovjek (vojnik) kojemu je
posao potkopavati lagume. — Od tur. lagumg-y.
• — Od xviii vijeka, a izmedii rjeinika u Vukovu
(,der minirer' .cunicularius'). Svoga jula no pri-
staSe Turci jade daju6 Bocu bijelomu, lagum-
gije laffume zeguci . . . And. Kacic, razg. 233''.
1. LAGUN, adj. vidi laguhan.
2. LAGUN, m. nejasna rijec u narodnoj pjesmi
nasega vremena. (Iradi lagun na vodici hladnoj,
tu ce do6i mladahne divojke i doci ce mlade
udovice. Nar. pjes. marjan. 143.
LAGUSAN, lagiisna, adj. dein. la,i,'ak (lak). —
isporedi laguhan. — U Vukovu rjeiniku.
LAGVA, /. vidi lagav. Na stolu je lagva, va
lagvi je vino. Jacke. 31. Tjagva, sud drveui za
pi6e. Zemj. 1871. 3.
LAGVAR, TO. covjek sto gradi lagve. — U
Jamhresicevu rjeiniku (a latinskome dijelu) : ,do-
liarius'.
LAGVIC, m. dem. lagav. — U Bjelostjencevu
i u JambreSicevu rjccniku (u latinskome dijelu) :
jdoliolum'.
LAGVICAK, lagvicka, Hi. dem. lagvic. -- U
Jamhresicevu rjeiniku (u latinskome dijelu) : ,do-
liolum'.
LAGtJVER, HI. arap. tur. la^iiverd ,ljapis la-
zuli', modri kamen sa slatnijem zilamn, cijenen
je all nije dragi kamen. — I! na.^e vrijeme. Stare
kujungijo Ciucari prave ga (tirkis) u nasoj zem[i
po nekim mestima i taj se zove ,la^uvcr'. D. Po-
povic, poznav. robe. 14.
LAH, /. vrlo sumniva rijec u knizi xvi vijeka.
po svoj prilici treba citati laz. Ova (osmaj za-
poved zakraduje vsaku ,laah', vsako lastenje i
vsako zlogovorenje na iskrnega. S. Budinic, sum.
39b.
LAH, LAH-, vidi vlah, vlah-, lag-, lak-.
LAHALO, w. pretjeralac, koji pretjeruje. Slo-
vinac. 1880. 389.
LAHANE, n. djelo kojijem se laha (vidi 1. la-
hati). — U Stuliievu rjeiniku.
1. LAHATI, laham, impf. u Stuliievu rjei-
niku: ,celeriter egredi', dakle hi znaiilo brzo iz-
laziti. maze biti da je ovakovo znaieue bilo u
Dubrovniku za Sttiliceva vremena ; sad je ziva
rijei u Dubrovniku, i znaii: hoditi brzo uopie,
a to u nekom podrugfivome smislu, n. p. ,Sto la-
has? pomirili su se'. P. Budmani.
2. LAHATI, laham, impf. pretjerivati, tal. ,esa-
gerare'. Slovinac. 1880. 38'j.
LAHATI SE, laham se, impf. vidi lakomiti
.se. — U jednoga pisca Hercegovca nasega vre-
mena. Necemo se lahat za tudijem. Osvetn. 3,
43. A cesaru nece pomoc pravda, jer se laha
na tuda oghista. 6, 07.
LAHCE, n. ? Hi f. pi. '^ ime zaseoku u Bosni
u okrugu sarajevskome. Statist, bosn. 29.
LAHCATI, vidi lakcati.
LAHCE, n. mjesno ime. — Prije nasega vre-
mena. Spom. stoj. 185.
LAHCINA, vidi lakfiina.
LAHINA, /. ime vrelu. Marindol kod Karlovca.
D. Hire.
1. LAHNUTI, lahnem, pf. uzeti, uhvatiti, zgra-
biti. — Moze biti da je srodno s latiti (kao da
je deminntiv) Hi jos vise s lajati, vidi 2. lajaiie.
1. aktivno. — U jednoga pisca Hercegovca
nasega vremena. Kad se prenu, lahnu dugu po
srijodi di)ku. Osvetn. 3, s. Borci staSe da du-
§icom dahnu, i da gladni kriSku hjeba lahnu.
3, 103. Da je (glavu) zdravu ne puste bjezanu,
ve6 da mu je ko izdajnu lahnu. 3, 133. Jednoc
gejak snese kabo mlijeka i zamofii da mu ga
razbijeli, no bi 1' imo vece srkat bijela, al' Mo-
raca lahnu mu ga cijela. 5, 103. Jer svrvili sisi
i golisi ter lahnuse Loju raiienoga pa snesoso
na ^arSiju slavnu. 6, 79. Poleceli niz brda sol-
dati ter se love na kapiju prvu kano momci
uda6noj djevojci, ko ke prije lahnuti joj ruku.
7, 50.
2. sa se, rejleksivno.
a. s genetivom, uhvatiti se, doci. — U istoga
pisca II kojega ima i aktivni oblik. Da se vojan
lahne Gore Crne. Osvetn. 5, 6.
b. s prijedlogom na i akuzativom. popcti
se (na kona). — U jednoga pisca iakavca xvii
vijeka. Ne taknuf strimena na kona se lahnu.
D. Barakovi6, vil. 37.
2. LAHNUTI, vidi lakiiuti.
LAHOR, m. tihi vjetric, povjetarce. — isporedi
lahoriti. — U naSe vrijeme. Lahor, Lavor, ggr.
jbrise, sanfter wind iiberhaupt', tal. ,aura, uzza',
frc. ,brise, fraichour', egl. , breeze, cat's paw'. B.
§ulok, rjecn. znanstv. naz. i u Popovicevu rjei-
niku: gelinder wind kod wind.
LAHORENE, n. djelo kojijem (vjetar) lahori.
— IJ Vukovu rjeiniku (lavorene).
LAHORITI, lah6rrm, impf. tiho duhati, piriti,
pirkati (o vjetru). — U Vukovu rjeiniku (s v
mj. h) : lav6riti ,sanft wehen' ,d6 vouto leni et
miti': vjetar po malo lavori. — Mislim kako i
Danicic (kor. 24) da v .stoji mj. pravilnoga h.
LAHOTAN, lahotna, adj. vidi lagodan. — U
Jambresiievu rjeiniku: (kajkavski) lahoten ,de-
bilis', i u Stuliievu: v. lagodan iz Habdeliceva.
lAhSATI, vidi kod laksati.
LAHHINA, vidi laksina.
LAIK, m. Xa'ixdi; (od Irco;, puk), laicus, iovjek
sto nije svecenik. — Od latinske rijeii Hi od tal.
Idioo. — Od XVI vijeka (vidi b).
a. uopce iovjek Sto nije sveienik, sto je svjc-
tovnak. Ako pokornik bude laik. B. Kasic, rit.
54. Toliko prima laik u samoj ostiji koliko mi-
snik u osti(ii) i kalezu. I. Drzic 393. Nek drugi
misnik sudi raisnika posveienoga, a laici i ne-
sveti judi ne mogu. I. Anfii, svit. Cu. More
narediti kleriku da promlati drugoga klerika a
laiku laika. 75. Kanon koji zabraiiuje laika ili
svitovnoga za episkopa rediti. A. Kanizlic, kam.
44.
b. frater conversus, u manastirima (osobito
fratarskijem) iovjek sto xiripada redu kao i mi-
snici, ali se bavi samo domacijcm poslom a ne
crkvenijem. Mnisi stijahu se drzati ga kako laika.
Mirakuli. 7. (Opat) 5 nim posla jednoga laika.
Pril. jag. ark. 9, 70. (1520). I u svakomu sve-
tomu redu (fratarskome) dvi su vrste cejadi;
jedni se zovu laici to jest no posveceni . . .; ove
uzimaju misnici, da im sluze u stvari svitovne...
I. An6i6, ogl. 115. Nahodeci so Paskval laik u
manastiru. J. Banovae, prod. 1.38.
c. idiota, s toga sto su srednega vijeka go-
tovo sami redovnici i uopce sveienici (,clorici')
bill uieni ]udi, ostalo je do dana danasnega, da
se laik zove covjek nevjest kakvoj znanosti. P.
Budmani.
LAINOVIC, m. prezimc. — U nase vrijeme.
G. Jovo Lainovi6 koji se rodio u Novome u Boki
I.AINdVK; ^
u<l lojik'lu iz FoCo u Ercogoviiii. Vuk, iiar. pjos.
1, VI.
1. LAJ, liija, Hi. vidi laveX. — V jednoga pisca
xviii vijekn. I Cpas troglavi) ostavi onCas kruta
lajo. J. Kavai'iiii 392". Tu bo/.ica od osveto svoj
toftiSi noprostivo I'lihov Saptat, laj i smctc. 442'^.
— Po tijem primjcrima I'n/a da pripada amo i
ovaj, a ne pod 1. laja: Ujoda ili rijefiira, lajom,
i ogariva svojoui cajora. J. KavniUu 57'>.
2. L.-VJ, i».(?) nejasna rijei na Jednome injcstu
xviii vijeka ; stoji w^ pus i Icao da znaii Injavac.
Po przini kraj Dunaja teku u porod tri psa laja.
•T. Kavaiiin 283". (misli se tm grb slavonski kako
je. naslikan u M. Orbin, il regno degli slavi.
242).
1. LAJA, /. lavcz, isporedi 1. laj. — U jednoga
pisca XVI vijeka. Vufiica . . . bune so ne boji ni
laja od pasa. M. Vetranid 2, 327. Od pasa prid
lajom. 2, 376.
2. LAJA, /. ime domacijem iivotinama.
a. ovci. Bruvno, Bosna. D. Hire. F. Kurolac,
dom. iiv. 32. Laja, crna ovca. D. Trstei'iak.
Laja, irao laj.astoj t. j. crnoj ovci. u Dobroselu.
M. Mod id.
b. kozi. Bastaja, Daruvar. D. Hire.
LAJALAC, Uijaoca, m. onaj (uprav pas, a u
prenesenome smisla i covjek) koji laje. — U Mi-
kafinii rjeinikii: lajalac, koji lajo ,latrator' ; a
Belinu: ,abbajatorG, propriameute cane ehe ab-
baja' ,latrator' 2'*; « Stuliceau: lajalac i grijeskom
lajaoc ,latrator, mot. oblocutor'.
LAJALICA, /. zensko slo laje, isporedi lajalac.
— V Belinu rjecnikit : ,abbajatrico' ,latratrix'
2'i, i u Stulicevu : ,qua6 latrat'.
LAJAN, lajna, m. vidi lajno. — Samo ii rit-
ko/iisu glago}skome xv vijeka. Pismo ih takojo
zovo gudcem, ki no tice ni v jedno vrimo cvifca,
ko obajuje so vsb v lajan. Starino. 23, 74. (I4i16).
1. LAJANE, n. djelo kojijem se laje (vidi 1.
lajati). — Stariji je. oblik lajanjo. — Izmedu rjec-
ilika u Belinu (lajanjo ,at3bajamei!to, propria-
mento il bajar del cane' ,latratus' la), » Bjelo-
stjencevH, u Jambresicenu, u Stuliieoii, u Vukovii.
Ki (psie) lajanjem svojim zoce vzdvize. Narucn.
2'>. Ovi mrmnavci jeau oni koji paze stada dja-
vaoskoga, od koga noco da se izgubi nijedna
ovca, i ako se odijeli koja od krda djavaoskoga
i obrati se k Isukrstu oni ju progone s lajanjem
i klanom govorooi zlo i mrmnajuci... M. Radnid
17*'. Psi zaglusuju svojim lajanjem susistvo. A.
d. Bolla, razgov. 72. Bestimaturi ga kruno svo-
togrdnim lajanem. J. Banovac, pripov. 58.
2. LAJANE, n. insidiao, sasjeda, biisija, uprav
djelo kojijem se laje (glagola lajati u ovome zna-
cenu nema n nasemu jeziku; ali ima stslov. la-
jati, lajij ,insidiari' ; maze biti u svezi s lov i lo-
viti). — V knigamn pisanima erkvenijcm jezikom
(u starijim oblicima lajanije, lajanjo), a izmedu
rjecnika u Danicicevti (lajanije , insidiao'). Seti
jego i lajanija rastrtgb. Stefan, sim. pam. saf.
25. Krtstomi. ograzdajomi vragu protiv]ajem se
no bojesti go kazni jogo ni lajanCj)a. Mon. serb.
S3. (1275 — 1321). Ne ustragi se kramoly jego ui
lajanija. Danilo 85.
LAJAST, adj. vidi lajav. M. Medid.
LAJATElf., m. vidi lajatejstvo. — U Stulicevu
rjecnikii: ,nascondiglio' ,latobiae' s dodatkom da
je uzeto iz brevijara. — nepouzdano.
LAJATEl^STVO, n. vidi 2. lajaiio. — Samo
u Stulicevu rjecniku: ,insidiao'.
LAJATI, UijGm, imjif. i.'ipustati iz sebe glas
n LA.IATI, 1, n, b) cc).
kau pas (obicno se shvaia kao onoiiiaUijicja ban
ban ili van vau). — Ako. se tie mijena (nor. 2 t
3 sing, liija, imi>t. laj, lajmo, laj to). — Rijei je
praslavenska, isporedi stslov. lajati, rus. .lajni.,
(eS. Idti, poj. lajad; ima i lit. loti i let. lat. —
Korijcn je la, a j umece se samo radi zijeva
(isporedi lavez) ; moie biti da je la unomatopeja
(isporedi latraro). — Izmedu rjecnika u Vranii-
6evu (,latraro'), u Mika(inu (,latro, oblatro, al-
latro, conlatro'), u Belinu (,abbajare' , latraro' 2"),
u Bjchistjcncevu (lajom ,latro, baubor'; v. ban-
knni. 2. lajom kot lisica .gaiuiio'. 3. lajom na
drngoga ,obloquor'), u Jambrcsiccvu (lajom ,latro';
lajom jakti lisica ,gannio'), u Stulicevu (.latraro'),
u Voltigijinu (,bajaro, latrare' ,bellon'); u Vu-
kovu: 1. jbellen' ,latro'. — 2. ,schimpilich fiir
rodon' ,gannire' s primjerima: Sve laje za riira
kojeSta. Sta lajeS? No laj (,halt'3 maul'); u Da-
niiicevu (,latraro').
1. nepjrelazno.
a. u pravome smislu.
a) 0 p.-iu (pas laje i od radosti, ali se
obicno misli da laje od futiue), i o defadetu kad
ispusta glas kao pas.
aa) uopce. Jako bosni pasb lajo. Glas-
nik. 10, 251. Kako psi lajahu. Aleks. jag. star.
3, 274. Jao vam, psi nimi ki nedeto lajati. Na-
rucn. 99ii. Psi pooeso lajati. Zborn. 44''. A
kako lajo jak (pas). N. Najeskovid 1, 183. Pas
pakjeni laje i straSi nago sjeni. G. Palmotid 2,
455. Lajo ali ujisti no more. I. Ancid. svit.
245. Psi pri|uti, ki kad laju ... P. flekto-
rovid(?) 91. I za vuci laju i skocu (psi). J. Ka-
vaiiin 378''. Pas svezan u singiru, koji more la-
jati al' ujest no more. F. Lastrid, od' 195. Nok
laje, samo da ne uijeda. (Z). Poslov. danic. Da
nit' rezi, niti lajo (pas). V. Doson 117"'. Kuga-
judi se caus laje, kaXud svatoin, da bi kucka.
158a. Da tko sa psim lajat staue . . . 190*. Li-
nac veli : ,Garov laje'. 256a. Kora laje, svalor
hleba daje. Nar. pjes. vuk. 1, 632. No laje kuca
sola radi ne.go sebo radi. Nar. posl. vuk. 201.
Pas koji (mnogo) lajo ne ujeda. 246. Sto pas
vise laje, maiie ujeda. 3.t9. Kucka nek lajo a
zona nek muci. V. Bogisid, zborn. 46.
bb) kad .se izrice ono radi cega pas
laje, moze stajati : aaa) u ace. s prijedlogom na.
Pas privozan moze lajati na covjoka. M. Div-
kovid, nauk. 98l>. Psi na nas laju. M. Kadnid
217I1. Na li no laja (scenac mnostvo). J. Ka-
vaniu 10b. pgi jja nebo obnod laju. V. Doson
133^1. §ibe, korco! ne laj na svalerce. Nar. pjes.
vuk. 1, 632. Ko na zvijezde laje, ispasdo mu
zubi. 149. Maniti i na zvijezde lajo. 175. Pas
i na zvijezde lajo. 246. TeSko vuku, za kimo
no laju i junaku za kirn no govoro. 313. Da
no laju pascad na proroka. P. Petrovid, gor.
vijon. 71. — hbh) u istome Hi slienome smi.slu
nalaze se prijedlozi za (s instr.), suprotiva (s dat.),
oko (s gen.). Nijo onde vuka, za kojim psi no
laju. Nar. posl. vuk. 216. — Pas laje suprotiva
noprijatejem. I. T. Mrnavid, ist. 172. — A svi
grijesi kako kucki oko riega lajati de. B. Zu-
zor'i 37.
b) kaze se gdjegdje i o drugijem sivoti-
nama u kojijeh nije isti glas kao u psa.
aa) 0 lisici. Sa Tatinca lajaso lisica.
Nar. pjos. vuk. 4, 176. Sa Tatinca sto laje li-
sica ono jeste Lazare Mutave. 4, 177.
66) 0 vuku. Nenavidni ovcarom vu-
kova, koji laju a ne ujedau. A. T. Blagojovid,
pjesnik. 50.
cc) 0 jazavcu. Jazvi laju a jehinobuftu.
Osvetn. 4, 70.
LA.TATI, 1, a, b) dd).
877
LAJHARIJA
(III) (I lavii, vidi lav.
b. u prcnesenome smistii.
a) 0 buci sto cini sto neiioo. Trbuh
lajo, glad nemoo zadaje. Osvotn. 4. 33. Sa nih
laju topi nanizaa!, i iglai-ko polajuju di|ko. Osvetn.
5, 107.
b) 0 ccladetu, zlo govoriti, psovati, hcz-
obraino (joooriti, pa i u ne posve zlome smishi,
vikati.
au) uopce. Pust' [iidi da laju. F. Lu-
karevic 88. Beznanac neka bode, i nenavis neka
laje. J. Kavanin 7'J;'. Okolo lajucih erotika. A.
Bacic 156. Jodni se sve karaju, koju i laju
svako zlo govoreci. J. Banovao, pripov. 201.
Niti smo vas zvali da lajote; sto god bo govo-
rita jesu lazi. A. Kanizlic, kara 3li. Ouda didi
smradno laju. V. DoSen 1651). Dal' kad laju i
kad psuju (prosdori). 185a. A i ouda dok si
mlada bila, nista dobra nisi ucinila nog lajala
kako i sad lajes. M. A. Re}kovic, sat. BH-K Kada
lajaSe i podrugivase so sa mnom neprijateji moji.
G. Pe§talic 14. Ne laj ! (kazo so kad ko pogano
govori, psuje, kuno, iiesramno rijeci izusca). Nar.
pbsl. stojan. 111. No laj, kako ti to smijos reel?
S. l^ubisa, prip. 72.
bh) maze se iireci o koine Hi o cemu
se zlo govori (isporedi a, a) bb)), i to prijedlo-
zima: aua) na .v ace. Krivovirci iia rozario laju.
A. Kanizlic, utoc. 254. A ti ua I'li bisna lajeS.
V. Doseu 125b. Koji laju na iskrnoga. S. Kosa
78l>. — 666^ za s instr. A pokojne odkapaju (ne-
nacidni), kad za nima bisno laju. V. Doseu
131ii. — vcc) protiva Hi suproc s dat. Kako psi
bisni laju protiva meni. P. Kadovcic, naein. 291.
Zaludu laju svi erotici protiva crkvi. A. Bacic
157. Da ue lajem suproc oiiimi. A. d. Bella,
razgov. 72.
2. prelazno, objekat je oho Ho se iziiscujc
lajuci (obicno. ti prenesenome sinislu).
a. ako je objekat to, Sto (relativno) itd.
moze biti glagol i u pravonu. sinisla. Sto pas lajo
vjotar iiosi. Sto pas na zvijozde laje to Bog no
slusa. Nar. posl. vuk. .S59. To im jozik i sad
laje. V. Do§en 165''.
b. objekat je siqjstantiv kajijeiii se u kratko
izrice sinisao onoga sto se govori. I smrad svaki
kada lajo (bludnica). V. Dosen 97'>. Kad sra-
motno no pivaju i smrad svaki kad no laju
(soati). 1521). Jor pogrdo takve laje, zao izgled
da svim daje. Ib'i'-'.. Svaku tamnost bisno laju.
163l>.
C. objekat su same rijeci (oratio recta) sto
se izgovaraju. Ter ovako (ko pas) laje: ,/idrav,
moj dragi mestre !' A. Vitajie, ostan. 100. Kao
crv grizo iznutra du5u, lajuci: ,Sto si ucinio?'
F. Lastric, ned. 76. Na rimskoga papu lajati
,anathema' to jest proklestvo, jest opacina. A.
Kanizlic, kam. 355 — 356.
d. mj. objekta ima podlozna reienica s da
(oratio obliqua). Tu Demokrit placa veoma svo-
jim sljednikom ki snec laja, da od prasaka i od
atoma svijet se ucini s liih micaja. J. Kavaiiiu
443*. A sam prozdor bisan laje, da za Boga on
ne baje. V. Dosen 186^.
LAJAV, adj. koji (mnogo) laje (u praoome a
joi cesce u prenesenome sinislit). — U nase vri-
jeme, a izmedu rjecnika u Stulicevn (,latrans'),
u Viikovu (,der eine bose zunge hat, bosziingig'
,qui linguae aoerbae et immodice liberae est',
cf. jezican).
a. « praoome smislu, o psetu. Lajava kucka
selo ucuva. Nar. posl. vuk. 165.
b. It prenesenome smislu, o cefadetii (vidi la-
jati, 1, b, /')). Lajavoj seki colivi rijotki. Nar.
posl. vuk. 165. Imao horo zlu i lajavu zonu.
Nar. prip. vrc. 8G. Zla godina i lajava zona.
215. Eece se za lajavo zonsko. Vuk, poslov.
240. Napao na zenu lajavu i krvoinutnu. S. XjU-
bisa, prip. 144. — In ovnme se primjeru govori
0 cejadetu kao o psetu: Cujeto li lajavoga ku-
sova a sarenoga kudrova kako slifino veze a
lijepo laze? Pravdonosa. 1851. 30.
c. u prenesenome smislu, o jeziku. Lajav (jo-
zik) sto vise zbori, mane so mori. Nar. posl.
vuk. 165. Zla i lajava jezika. V. Vrcovic, niz.
310.
LAJAV AC, lajavca, m. lajav pas, ali cesce u
prenesenome smislu (vidi lajati, 1, b, h)) covjek. —
Od xvn vijeka, a izmedu rjecnika u Belinu (,ab-
bajante, clie abbaja' ,latrans' 1"; ,abbajatore,
propriamente cano che abbaja' ,latrator' 2"), u
Bjelostjencevu (kajkavski lajavoc, lajavica, koji
ali koja laje ,latrans, latrator, foem. latratrix'),
a Stulicevu (,latrans'), u VoUigijinu (.bajatore,
cialtrone' ,plauderer, schwelger'), zc Vukovu (co-
vjek zla jezika ,mensch der eine bose zunge hat'
,homo linguae acorbae et immodice liberae' s do-
datkom da se govori u Boci). Ne odgovoriti la-
javcu jest rasrJiti ga. M. Radni6 19^'. Kazumite
li vi, niki lajavci i lajavlce, kojeno tolike nopo-
stene i smrdede rici govorite? J. Banovac, razg.
63.
1. L.AJAVICA, /. lajava kucka, ali cesce u
prenesenome smislu (vidi lajati, 1, b, b)) zensko
ce(ade. — Od xvii vijeka, a izmedu rjecnika u
Mikafinu (lajavica, koja lajo ,oblatratrix') gdjc
se naj prije nahodi, u Belinu (,abbajante, che
abbaja' ,latrans' l''; .abbajatrice' , latratrix' 2'>),
u Bjelostjencevu (vidi kod lajavac), (( Stulicevu
(v. lajalica), u VoUigijinu (,ciarliera, cianciatrice'
,plauderinn'), u Vukovu (zensko zla jezika ,frauen-
zimnior das eine biise zunge hat' .mulier linguae
acerbae et immodico liberae'). Razumite li vi,
niki lajavci i lajavice, kojeno tolike nepostene
i smrdede ri6i govorite? J. Banovac, razg. 63.
2. LAJAVICA, /. dosadno pjevane kao lajane.
— U narodnoj pripovijeci nasega vremena. Onda
lacman uzjase na I'l (davola), ali mjosto pjesne
zaintaci u lajavicu: ,tralala, tralala' itd. Dodije
se davolu, pa upita laomaiia: ,Ima )i jos koliko
od te prokleto lajavico?' Nar. prip. vrc. 139.
LAJBAC, laj pea, m. zovu u bosauskoj Krajini
neki fermen ali jo razliditiji od obienoga. \.
Stojanovic. — Od item. loib.
LAJCAN, m. ime ovnu. Vetovo, Pozega. D.
Hire.
LA.JDICA, /. M Vukovu rjecnika: vide cunak
.s- dodatkom da se govori u Hrvatskoj u krscana.
— To je sama rijec ladjica u kojoj su premje-
steni glasovi d i j.
LAJEV DO, Lajeva Dola, m. ime sclii u Crnoj
(iori u katunskoj nahiji. Glasnik. 40, 18.
LAJFER, m. ime psu. Bastaja, Daruvar. D.
Hire. — Od ncm. laufer. — isporedi lafor.
L.AJHA, /. fraus, prijevara. — Postane vidi
kod lajhati. — U glago(skome rukopisii xv vijeka.
Cineci hinbe i lajhe proti tobi i proti iskruemu.
Kolunidev zborn. 3. Ako to lajhe i hinbe ke se
cine ako su vazda proti zakonu Boziju ali proti
zakonu sega svita. 4.
LAJHAE, m. fraudator, varalica. — Od srvnem.
leichaere, leicher. — Rijec je kajkavska. — U
Stulicevu rjecniku : v. varalac s dodatkom da je
uzeto iz Habdeliceva.
LAJHARLTA, /. vidi lajha. — Postaje od laj-
LAJUAKUA
878
I. r,AK
har talijanskijem tia.ftavkom eria (nem. oroi). —
U ulafiohJcome sptmenili-u xvi vijeka. Sobi 6iiioci
s prehimboin i lajharijom. Moii. Croat. 2s3. (1581).
LA.IUARITr, lajharim, imp/, vidi lajhati. —
Postaje od lajlmr. — U Stulicevu rjeiniku: v.
varati .< doddtkom da jc itzeto iz Hahdcliieva.
LAJHATI, lajluim, impf. fraudaro, varati. —
Od srcncm. loichen. — U glayolakom rukopisu
XV vijckn. Ki hiniJ i lajhaS tvoga isknioga. Ko-
lunicov zboni. 3. Vazda ka(da) ti hini§ i laj-
ha3 ... to jest vazda smrtni grih. i.
LAJICA, /. ime ovci. Vetovo, Pozega. D. Hire.
LAJIN, m. ime ovnti. h\ Kurelac, dom. ziv.
32.
T-AJiy, m. vidi lajin. — U narodnoj zagotieci
iiakga vremena. Pun tor ovaca, medii liima sam
lajiS bleji. od(jonet\nj : pop u crkvi. Magaziii.
1869. 124. , — isporedi lajisa.
LAJISA, m. vidi lajiS. Pun tor ovaca, medu
I'lima sam lajiSa bleji. — Crn lajisa med' ovcama
bleji. Nar. zag. nov. 173.
1. LAJKA, /. ime ovci. F. Kurelac, dom. ziv.
32.
2. 1>AJKA, /. nesto sio laje. — U narodnijem
zagonetkama naSega vremena. Lajka laje, daleko
se 6uje. ddg onctlaj : pratjaca. Nar. zag. nov. 175.
hajka laje u doliui, cak se 6uje u borini. odgo-
netlaj: puika. 184. Lajka laje u Morave, cak
se cnje u dubravo. odgonetjaj : sjekira. 204.
1. LAJKO, Hi. ime konu. F. Kurelac, dom.
ziv. 10.
2. LAJKO, m. u narodnoj zagoneci nasega
vremena. Kad pade fratar iz mede, lajko ga od-
mah pojede. odgonellaj : jajel?). Nar. zag. nov.
75.
LAJKOVA, /. kao da je mjesno ime u Boci
kotorskoj. — V narodnijem pjesmama xviii vi-
jeka. Koji Lajkovom k Ledenicam odruaknu se
od Porasta. Nar. pjes. bog. 184. Koji za brdo
za prije pobjedi, koji Lajkovom bandom Lede-
nica. 187.
LAJKOVAC, Lajkovca, m. mjesno ime u Sr-
biji u okrugu va^evskome. Lajko vac, selo. K. Jo-
vanovi6 105. Lajkovac, zaselak. 102. Do6i Laj-
kovac, selo. 103.
LAJKOVINA, /. mjesno ime. — U narodnoj
pjesmi crnogorskoj nasega vremena. Po siroku
poju Lajkovini. Pjev. crn. 38^.
LAJNEN, adj. storcorariua, koji pripada lajnu.
— U jednoga pisca Duhrovcanina xvi vijeka.
(Mravle) u muhe lajnene se stvorise. M. Ve-
trani6 2, 167.
LAJNO, n. stercus. — Bijec je praslavenska,
isporedi stslov. lajno, ies. lejno, po}. lajno. —
Nepoznata postana. — U knigama pisanima er-
kvenijem jezikom, a u nase vrijeme jo§ u Mri.
— Izmedu rjeinika u Bjelostjencevu (svinsko
lajno ,succ6rda' kod svinski, a u latinskome dijehi
pod excremeutam i stercus), u Stulicevu (v. guoj
iz Bjelostjenccva), u JJanicicevu (,stercus'). Ija-
dehu lajna. Glasnik. 10, 224. Svinije lajno . . .
s maslomb polagaj na ranu. Sredovje6n. lijek.
jag. star. 10, 103. Lajna suha lastovica. 110.
Lajnom vodu oskvrni. S. Kozifiid 44a. Zame
komad lajna i klade ga na ogaii. Nar. prip. mi-
kul. 139. Lajnc, pagan goveda. F. Kurelac,
dom. ziv. 29. Lajn., stercus'. D. Nemani6, cak.
kroat. stud. iftg. 5.
LAJO, m. ime ovnu (u Istri). F. Kurelac, dom.
ziv. 6,3. — isporedi lajin.
1. LAJOTINA, Mi. i f. liijavae, lajavica. —
vidi laid 2. lajotina.
2. LAJOTINA, /. laz (onu sto se laje). — U
nah vrijeme u Istri. Lajotina .gannitor seu gan-
nitrix ; mondacium'. l3. Neraanic, 6ak. kroat.
stud. iftg. .".3.
L.\JTMAN, adj. vidi porucik. — Od nem.
leutnant (franc, lieutenant). — isporedi ladman
t lajtnant. — U nase vrijeme. A podviknu Pavle
kapetane . . . On i lajtman ate otiskose. Hrv.
nar. pjes. 4, 147.
L.VJTNANT, m. vidi porufiik, lajtman, laiman.
— Nemam pismene potvrde (ipak vidi lajtnanto-
vica), ali sam cuo ovu rijec. P. Budmani.
L.'UTNANTOVICA, /. lajtnantova zena, vidi
lacmanovica. — U jednoga pisca Slavonca xviii
vijeka. Jedna lajtnantovica i jedna barjaktarica.
M. A. Rojkovio, sabr. 11.
1. LAJUS, lajusa, m. lajavac. — U nase vri-
jeme u Istri. Lajus ,Iatrator', gen. lajnga. D.
Nemanic, fiak. kroat. stud. 48.
2. LAJUS, m. ime musko, mag. Lajos ,Ludwig'.
Lajus, kra] ugrski. P. Vit6zovi6, kron. 108. Po
Lajusa kraja smrti. 138.
LAJUisEV, adj. koji pripada Lajusu. Marija
k6i LajuSeva. P. Vitezovii, kron. 108.
LAJZ, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu kne-
zevackome. Livada kod Lajza. Sr. nov. 1868. 208.
1. L.\K, adj. levis; facilis, uprav koji malo
tegli, a od toga znaceva postaje drugo: koji po-
staje bez truda, koji se moze ueiniti bez truda
(isporedi obadva znacena u nem. leicht). — Su-
protno je tezak. — Postaje od starijega oblika
Ibgbkb (praslav. lbgT.ki>) tijem sto se prvo b pro-
mijenilo na a, a drugo je ispalo u soijem obli-
cima u kojima se poslije k nalazi vokal, te bi
osnova bila lagk- a nominalni nom. sing. m. la-
gak, ali su se kod toga dogodile neke promjeiie:
a) g ispred bezglasnoga k postalo je bezglasno
(k), te je onda ispalo i osnova je piostala lak- ;
tako vafa da .se dogodilo u velike vecine stoka-
vaca. u tome je slucaju po drugijem oblicima na-
stao nominalni nom. sing. m. lak; b) u sjevero-
zapadnijem krajcvima mijena se g ispred k na
h (vidi 1. k pod b): lahka, lahko itd. ; nomi-
nalni nom. sing. m. ostaje tad lagak (vidi n. p.
NaruCn. 34*. 7bb; Korizm. 47b; a. Greorgiceo,
nasi. 307; P. Vitezovi6, cvit. vji. 157; M. Kuha-
cevic 39; Nar. prip. mikul. 55; lagak, Uihka,
liihko , levis ; facilis'. D. Nemanic, 6ak. kroat.
stud, iiftsg. 20). oblike lahk (A. Georgiceo, nasi.
SOS) i lahak (Osvetn. 1, 56) jamacno su izmislili
sami pisci. takoder i lagko. Jacke 15; P. Bolic,
vinodjel. 2, 25; lagka. 2, 418 pisano je po eti-
mologickoj ortograjiji (u prvome primjeru vaja
da treba citati lahko, a u drugome lako i laka).
Oesto se nalazi pisano lahk- mjeste lak-, jer pisci
sami nijesu izgovarali h, nego su ga pisali po
toboznoj etimologiji; tako je jamacno ii primje-
rima M. Itadnica, iz Pjev. cm., lahko. Nar. pjes.
vila. 1868. 710, « pisca Osvetnika; a po svoj pri-
lici i u pisca Kavanina (izdane je vrlo nepouz-
dano) i uopce u pisaca nasega vremena. — Rijec
je praslavenska, isporedi stslov. Ibg^k-b, rus. .-ler-
Kii'i (izgovori johki), eel lehky, po]. lehki (i letki).
— Osnova je indoevropska po svoj prilici Iwghu,
isporedi lit. lenguas, snskrt. laghu, grc. llaxi).;,
lat. le(g)vis, got. leihts, stvnem. liht (leuht), anglo-
saks. lungre (brz). — Izmedu rjeinika : a) lak
u Mikalinu (lak, lagahan , levis' ; lak, obrtan
,agili3, levis, mollis'), u Belinu (,leggiero' , levis'
432a ; ,afl'r6ttoso, frettolo3o' ,fostinus' 4^1); , agile,
1. LAK 8
presto e pronto nell' operaro' ,agilis' 52^; ,rlostro'
,agUis' 252'i; , facile, agevole' ,facilis' 299''), a
Bjelostjeiiienii (v. legek), u IStultcevu (,Ievi3, fa-
cilis'), u Voltigijinu {.agile, leggiero, passaticcio'
,leicbt, schnell'), u Vtikovzc: 1. ,Ieicht (zu tragon)'
,levi3'. — 2. ,leicht (zu thun)' ,i'acilis' ; hj lagak
u Bjelostjencevu (vidi logok, etc.; kajkavslci le-
gek, lehkek, lasni, lak ,facilis, levis'. 2. ,agilis,
expeditU3'), u Jambrcsicevu (logek ,facilis, levis'),
u SMicevu {v. lak iz Bjelostjenccva), u Voltigi-
jinu (lagak, lahka , leggiero, lieve' ,gering, leicht'),
u Danicicefu (Ibgbkb , levis').
1. adj. — Komp. : a) liiksi kao da postaje
od lag-, te se g ispred 5 mijena na s. — frlo
cesto kod vecine naroda. naj stariji je primjer.
Zborn. 98b. nalazi se i u Belinu, u Stulicevu
(pisano i lagsi), u Voltigijinu, u Vukovu rjec-
niku. — b) lahSi (adv. lahsc). N. Dimitrovi6 4;
N. Najeskovii 1, 126. 290; (Z) Poslov. dani6. 68;
J. Matovio 395. nijedan mi primjer, osobito du-
brovaiki, nije pouzdan. — c) lagji pn analogiji
prema dubji, tupji itd. — u vecine iakavaca i u
.tjeveroziipadnijch stokavaca. — naj stariji je
primjer. M. Marulic 30. — cesce se nahodi adr.
lagje, ^!idi 2. — ft) lakciji. — samo u Stulirevu
rjeeniku: lagfiji ,levior'; lag|i ,facilior'.
a. levis, koji mala tegli.
u) u pravome smisla, uujice.
au) 0 cemu tjelesnome. Ueini tebi ko-
rabju od drivja lahka i uglajena. Bornardin 95.
gen. 6, 14. Ucini tebje korabju od drijevja laka.
N. Eariina 115". Odjeca vas resi laka, svita sama
i priprosta ... I. Gundulii 289. Laksi od pera,
od pluta. (D). Poslov. danic. To je zemja plodna
i laka. N. Marci 39. Metni mene na laka no-
sila. Nar. pjes. vuk. 1, 551. Mala laka skocii'^a
ti glava. 5, 485. • — Amo pripada bez sumne i
ovaj primjer: Svjote kojo davam tebi da ne ufa§
u tvoe blago, nu uhi|en kad si u sebi da ti 'e
tijelo lacno i nago, ufaj, er narav gori uzlita
laka a tezka doli hita. J. Kavaiiin 1''. — (Kod
ovijeh primjera misli se i na znacene pod b)) Po
mora na priliku lahkoga driva plavajudi. F. Gla-
vini6, cvit. 311b. Laka lado, vatra t' izgorijela!
Nar. pjes. vuk. 1, 324. Pogradicu orahove §ajke,
§ajke lake, orahovo lado. 4, 238. I on seda na
lake kocije. 1, 539. Pake sjede u lake hintove.
2, 571. Ako ne ima laka krila. G-. Palmotio 2,
343. Te sproleti ptica lahki krili. Nar. pjes.
istr. 1, 32. Nu dofatit rukami naglo zejaSo la-
kim. M. Katancic 49. — I ovdje je u pravome
smislu: Ne gren ni obedvat, cu baren lagak
uuji-et. Nar, prip. mikul. 55. — V pjesmama se
vrlo cesto kaze o geferdaru da je lak, ako se has
i nema u pameti pravo znacene. Pa dovati laka
geverdana. Nar. pjes. vuk. 3, 12. Pa opali laka
geverdana. 3, 13. I prinesi laka geferdara. 4,
363. Dade nemu laka geverdara. 4, 393. tako se
u jednoj 2>jfsmi kaze i o vjesalima (moze Inti da
se misli nu nosila, vidi sprijeda). Odnesi rae pod
laka veiala. Nar. pjes. vuk. 1, 539. — Amo pri-
pada i ovaj primjer: Zlatne rude kojo zem|a u
svom lakom krilu sakriva. A. d. Bella, razgov.
68. — Ne razumije se smisao u ovome primjeru
(moze biti da laki stoji samo radi slika) : Car
namignu na Ciprijanski otok laki koga obsjeds
Selim jaki. J. Kavanin 190b.
hb) 0 metaforiikomc smislu, o duH.
Zac nistor nije teze od zlata na svijeti neg duse
ke zgrijese i umru kako ti, ui lahse od onijeh,
ke Boga poznaju, er stoje vrhu svijeh nebesa u
raju. N. Najeskovid 1, 126. To izusti, laku dusu
pusti. Nar. pjes. vuk. 2, 113. 188. cesto u na-
rodnijem pjesmama.
9 1. LAK, 1, a, c) cc).
h) ifo je tako, miic se brzo ; po tome
moze znaciti i brz, okretan (isporcdi kod a) aaj).
ail) 0 celadctu. Ja sam Griziviuo . . .
grizom, zvom, ijem vino, brz, krjopak, hitar, lak.
M. Drzii 29. I6i 6es laksi. M. Eadnic 88^. Neka
iz gora brzi i laci, divji )udi sred slobode i sa-
tiri vose]aci u tamasah kola izvode. I. Dordi<S,
pjes. 88. Tu viknuso ti laki svatovi. Nar. pjes.
vuk. 1824. 1, 43. Posla care dva laka ulaka:
,Dovedite Bosi}ku djevojku'. 1, 158. Pak joj
dade lake pratioco. 1, 585. Tu viknuse ti laki
Causi. 2, 57. On mi pusta lakoga telala. 3, 324.
Uza starce okrenu mrkoiia a za nime ostala dru-
zina, sustigoSe laki Kolasiuci, te se biju ognem
iz pusaka. 4, 406. Ustaj, pope, na noge lagane.
te potrazi lake kalauze, bas hodemo Stitarici
ravnoj. 4, 398. Sakupise petnaest stotina laka
pjesca i brza konika. 4, 506. A knoz posla lakw
poklisaro. Ogled, sr. 69. Car mi prati dva laka
junaka. Nar. pjes. vila. 1866. 606. Pa izvadi
dvanaes dukata, te ih dado lakoj kiiigonosi.
1867. 399. — Amo moze pripadati i ovaj pri-
mjer u kojemu mladost stoji kao kolektivno ime :
Da biste cinili da se ue staramo, toj bismo sad
ktili, zudimo to] samo: er je teska staros, ne
moze skakati, a laka je ralados, sve bi ktjela
igrati. M. Drzic 59.
bb) 0 -ivinietu. A pod nime koii
ogiieni laksi i brzi nog' sjevor jo. I. Gundulic
397. Pace rekbi, hitri i laci pruzide se (koni)
sad na zvijezde. 426. Plove jakno laka riba...
413. I skacuci (srna) laka i hitra, na dubje se
mede i peno. 554. — Amo umecem i primjere u
kojima se ee(ade isporeduje sa zivincetom. Vede
laksi negoli kragujac. Zborn. 98l>. Lak§i nego
orlovi. M. Eadnid 1131J.
ce) 0 nogama sto brzo idu, isporedi
kod lagahan i lagahna. Lake mi se noge usta-
piSe. Nar. pjes. vuk. 1, 323. No su lake noge
pod hajdukom, u goru ga noge zanijeSe. 3, 29.
(Id) 0 rukama. Pero rizi kako je bad-
kalo, kako b' lasiie pod koru so dalo, med drvom
ga i koru zabodi, ozf;or doli lakom rukom vodi.
J. S. Ee|kovid 270. Na sirotnoga svakom je laka
ruka. Nar. posl. vuk. 191. Ona je lake ruke.
Wage du§e. M. D. Milicevid, ziv. srb. 1, 94.
ee) 0 rjetru. Lahkom" vjetru prilikuje
(zena). J. Kavaiiin 356i>.
ft') 0 hodu (stupaju, tijekit), pa i o
tancu. A Sto vidi oko bistro, ondi uroda laki
stupaj skokora slidi. I. Gundulid 529. Da so
upravja lahkim tijekom. J. Kavanin 285a. Vo-
dite lake tanco. M. Vetranid 1, 30.
f/ff) mislim da .se u ovome primjeru
isto govori n Bozjoj pravdi. Naj lahsa je Bozja
pravda. (Z). Poslov. danic.
c) proclivis, propensus, u prenesenome
smislu od predasnega kod b), brz, rad (sto nii-
niti).
aw) s injinitivom. Oruzjem se svi ob-
strijese (vojnici) s konem poted vazda laci. I.
Gundulid 329. Tako lahk drugomu §to ni dragc
cinit. A. Georgicoo, nasi. 308. Lak oprostiti
uvrideiia. P. Posilovid, nasi. 122b. — Uz inji-
nitiv ima za po tudijem jezicima. LahSa stvar
za uted nigdir ni, koliko zivot na§. N. Dimi-
trovid 4.
bb) s podloznom reienicom u kojoj je
da. Zeka je narocito bio lak da dozna sta rade
Turci. M. D. Milicevid, pomenik. 2, 173.
re) s prijedlogom na i akuzativom.
Naj vise jere lak bijase (Cezar) na proSdenje.
H. Lucid 275. Lagak na smih i na raztrosenjo.
A. Georgiceo, nasi. 307.
1. LAK, 1, a, e) (Id). 8
tifl) s prijedlofioin na i lokaCiBnin
(iipniv snaii brs i ejcit). 5iivaiiovi6 jo bio (Sovek
vrlo vrodau i na peni Ink. M. D. Milicovi6, po-
inenik. 2, IGX.
PC) s prijcdlogom u t lokatioom. Imamo
biti laci u djolijeh bozanstvouijoh. A. Q-u6oti6,
roz. ,joz. 240. Lak u poslijoh, djolijoh ,attivo,
ebo fa o pu6 faro' .actuosus' 117'^.
t'J) » prijedloi/om k. Ua su (rcdovnici)
laliki k touiu dopuJdonju. Naruf.n. 771'.
d) istiio se. da koine Hi {emu nije tesko
nositi Hi podnositi (a prauomc ali deSce it pre-
nescnome sinislu). ako se izriic ko Hi sto pod-
nasi, stoji u dativu.
aa) o breinenu itd. Bromo moje Itko
jestb. Men. sorb. 5. (1U)8 — U9iJ). Bremo mojo
lbo;i.ko jestb. Sava, stof. 2. Joro jaram raoj sla-
dak jost i togiiia moja jest lalika. Zadar. lokc.
G8. matth. 11, 30. Jaram u istinu moj sladak
jest i brjomo mojo lake. N. Eauiiia 177'>. Brimo
bo moja slatko jest i naprienjo raojo lako. 197''.
Jaram istinom raoj sladak jost i togota moja
laka. 230a. Svako tosUo brjerae lioj je (plavi)
lako. G. Palmoti6 2, ild. Jaram Xrstov ko 'o
ugodan i lak. J. Kavaiiin 335a. Da im lakSo
brirae bude. V. Doson 67*. Lagak je kriX zoja
pri povo|iioj pici. M. Kuhacevid 39. Tako bit
6e on (val) i lagji volom ili konma. J. S. Re}-
kovii 24.
bb) 0 miiei, tuzi, nevoli, zimi. Da mi
zuoj trpiti bude laksa muka. D. Barakovid, vil.
26. §to liegovu lugu lagju radi Boga uoini. A.
Goorgiceo, nasi. iv. V zloj srici bud' dobro vo)6:
lagje cini ta nevojo. P. Vitezovic, cvit. 66. —
Vb cetvrbtbkb asto budetb rozdbstvo Hristovo,
zima l-bka . . . Srodovjefin. lijek. jag. star. 10, 117.
cc) 0 siiirti. I svim nam lagja je od
mefia smrt vidit. M. Marulid 30. Smrt 6e mu
labka bit, jer 6e imat ufanje. A. Georgieeo, pril.
104. Mogale ti kojom inom i lagjom smrtju nas
spasiti. A. Kani21i6, uzroci. 94.
(M) 0 rani, udarcii. I raiienje lako a
cesto more zivot pogubiti. J. Kavaiiin 5a. Nesto
lakih zadobio rana. Osvetn. 2, 96. Malahna i
laka zausnioa. I. A. Nenadid, nauk krst. 102.
ee) 0 karanu. S timi pokaranjo ima
biti tiho, lahko i razborito. §. Budinio, ispr. 28.
//) zemla ukopanomc. Uzival' dusa t'
raj u druztvu tvojo vil', a zemja na svit saj laka
ti kostem bil'. D. Kanina 611'. Svaku t' molbu
visni uslisi, zemJa y laka, u ku lezes, a duh ti
se goru utiSi ! A. Cubranovic 164. Laka ti (ili
mu) zemjica! cesto se kase o pokojniku. P. Bud-
mani.
{/{/) o cejadetii (sto je blago, sto nije
oUro). Parac svjetan, pun I'azloga, lak dobromu,
tezak zlomo. J. Kavaiiin 150''.
hit) uopce. Do lahka i do teska vri-
mena. Mon. serb. 274. (1410). — Laksa biva
svinska skika neg' liuoga jata vika. V. Dosen
209". — Pobratima harna; tok nek mu jo lak§i
pokoj duSi. Osvetu. 8, 51.
e) 0 jelu i pica (moglo bi biti znacene
kao kod a), ali ce cesto znaciti: koje se lako pro-
bavi, prokuha), i u metaforickome smislu. Ona
pica nikim je lahka, slatka, medvona. Korizm.
82''. (Isus) dajudi cloviku jistvinu nobesku i
hleb zivi i labki. 85a. Nestalo labka brasne-
nika. Pjov. crn. 78a. Van mi kuvaj lake bras-
nenico. Nar. pjes. raarjan. 2. Lagka voda. P.
Bolid, vinodj. 2, 418. Vina svakojaka i lahka i
jaka. B. Krnarutid 23. Crno je vino izrednije
i lakSo. P. Bolid, vinodjol. 2, .52. — Mogao bi
amo pripndnti i oinij primjer « kojemu je sii-
D 1. LAK, 1, a, /; an).
prolno pniiia gust. Priloi'.one i odlozniio ma<ti
incdu sobora razlicijoh sad gustijnh sad laksijoli.
B. Zuzeri 155.
f) It prenesenoine smislu, s toga sto se
viisli da sto nije tesko ohicnn nije ni veliko, maze
se iiiistiti da znaii od prilike Sto i malen, naj
ceice ako se govori o cemii zloine, ali i o dni-
gome.
(Ut) 0 grijehn. Lagji grijoh. M. Div-
kovii, nauk. 251. U griliu lagjemu biboto vi
tada. D. Barakovic, vil. 44. Ga jest grih lahki ?
F. Glavinid, svitlost. 7. 06is6aju6i ga od sva-
koga grijolia naj lakSega. M. Radaic 431a. Gdjo
ufii lag|o i okorne grijoho okoljom razbirati. J.
Kavaiiin 126a. Koji jo grih te/.ji, koji li laksi.
A. Bacio 379. Mucnije so pak cuvati od griha
lakoga iliti maloga, nogo od griha smrtnoga. J.
Banovac, razg. 193. Koji jo grih teXi, koji li je
laksi. 250. Ovi grih zovo se lak, jor lako so od
liega oslobodi, lako so prosti. J. Pilipovio 1,
203a. Kadkad grih zlodom uciiion lagji je od
griha slabosti. I. Velikanovid, uput. 1, 344. Svaki
drugi grih jost lag}i. I. J. P. Lucie, razg. 94.
bh) 0 cijeni. Cijena jo svomu laka.
M. Vetranid 1, 237. — Moze amo pripadati i
ovaj primjer: Svo oarevo prodadoso i carovu
haznu zatomiio i nadnicu laku ostavise. Nar.
pjes. vuk. 2, 206.
cc) uopce. Nika je (sumna) silna, a
nika lahka. Narucn. 34a. ]vje za uzrok podoban,
da brze za uzrok lagak i mal 6ini svojo rasr-
jenje. Korizm. 47b. s ovijem lah§ijem imenom
lupostino bi zapisana zapovijed. J. Matovid 395.
Kudimo laku i salucavu kiiizovnost. M. Pavli-
novid, rad. 1.50.
fl) u prenesenoine smislu, o duhu, o ce-
(adetu (i o tijeluj, kad mu se otme kakav teret
(grijeh, bolest itd.). Da moj duh lak bude . . .
kad svali sve trude od grijeha s raraeni. M. Vo-
tranid 1, 463. Jere so cini laksi duh nomodnika
s ufaiiom. J. Matovid 283. Cutedi se oslobodena
od one togobe u prsi ma i stogod lakSa otvori
oci. M. Vodopid, tuzn. jel. dubrovn. 1S68. 240.
.Sad sam laksa i malo du pooinut'. 240. Pop
ostane na noge u dubak, lak kao poi-o. S. \in-
bi.sa, prip. 244. — Amo moze pripadati i ovaj
primjer: Probudivsi se nemocnik lagju ruku
oduti. Ivan trog. 18.
h) u pjcsmama, o zdrav}u, preina ziia-
icnu kod d). Tu se bane s oarem sastanuo i za
lako zdravje upitao. Nar. pjes. vuk. 2, 170. Sto
poceSdo k raene ne idete da s' za lako zdravje
upitato. 2, 233. Ruke sire, u lica se }ube, za
lako se upita^e zdravje. 2, 286.
i) u prenesenoine smislu, o snu, jer kao
da oblaksava terete i trude celadctu. Gdi ga tra-
vom san laki docika. J. S. Rolkovid 209.
J() u prenesenome smislu, koji se cesto
inijena, nestanovit.
aa) 0 cejadetu. Boji se spovidnika
svoga ki je lagak i nostanovit. Narucn. 76''. Gdo
naglo viruje lagak je v srci svom. Narucn. 34a.
— Amo pripada i ovaj primjer (ako ne pod I)) :
Za rici lahke zeno ne maredi. ¥. Glavinid, cvit.
405l>.
bb) 0 srcu. Mlado,je srce lak§6 od
pera kijom svaki vjotar vije. G. Palmotid 1, 256.
Clovik lahka i slaba sroa. B. Kasid, is. 60.
/) u goreinii smislu nego kod k) moze
znaciti lud (lake, dakle slabe pameti).
aa) 0 pameti. Zene od tizijoh strana
imaju polaksu pamet od ]udi. M. Drzid 241. Ona
je (zena) lako prem pameti. G. Palmotid 2, 236.
1. LAK, 1, a, I) bb). si
hhj 0 ce(a(letu. Lag-ak ali maiien. Na-
ru6n. TGh. O ieno manena, o Jivino lahka, ti bi
poraXena. Korizm. 56b. Pise besideci od ujekije
udovica lakije. M. Eadnic 125«-. — vidi osobitu:
Lak je ispod kape (prazne glave). Nar. posl.
vuk. 165. Kad ga knez razumije, i vide da je
lak ispnd kape refie mu . . . Nar. prip. vro. 51.
Lak pod kapom. S. ^lubisa, pric. 58.
lit) kad se nesto Ho nije te^ko mice to
biva s malom bukom, s toga moie znaiiti u pre-
nesenome smislu a glasu, zveku, buci: koji se slabo
ciije, koji nije jak, koji je tih (isporedi 2. la-
gahan). Isus rece pjlasom lahkim. Korizm. 92*.
Ovdi pa§a dobesjedi, i ua govor svoj naredan
inedu svijetlim banim slijedi lak i kratak zamor
jedan. I. Gundulid 454.
n) od predasi'ieya snaccna (kod m)) po-
staje drugri : koji nije brz, jer kad se sto brzo
mice, buka se obieno ctije veca (isporedi 2. la-
gahan). — rijetko (kao adjektiv). Od obrtriijeh
nebes paka viku plodna obra6anja; tiha, plaha,
brza, laka, bez pmmjene, bez pristanja. I. Gun-
dulii 212. — Moze biti da amo prijiada i ovaj
priinjer : Ja kako starac laglim (laglim korakom ?)
prohajam. F. Glaviuic, cvit. 269''.
b. facilis, koji biva bez truda, koji postaje
bez trudit, koji se iini bez truda, uopce s kojijem
nema truda.
n) uopce. Ni prijel lahkim zakonom od-
puScenije grihov. Korizm. 80''. Kojo naredbe,
koliko su lasae i lake, toj svaki dan vidimo. A.
Gufietic, roz. jez. .^5. Iznajdoh jedan krut ) debar,
lagak i pravidari nacin za takovo pismo. P. Vi-
tezovic, cvit. vii. Lagak jo put na grihoto, ali
tezak na dobrote. 157. Bouedikta naredbe svete
su, lake i pune razbora. I. Dordic, ben. 149. Put
kratak i lak. .T. Filipovic 1, 407''. Kolikrat lak
je veoma trud ... A. Kalic 414. Namjeriti se
na laku stazu u ovom zivotu. M. Pavlinovic,
rad. 104.
h) pupunuje se dativom koji pokazuje
za koga Ho nije tritdno. Dva naf ina Iak§a, laSiia
i ugodnija krstjaninu. A. Gufietic, roz. mar. 8.
Trudna dila tim su ugodna, i naj teza laka tebi.
1. Guudulic 297. Onomu su laka svaka, sa svijem
srcem tko se stavi. G. Palmotii 1, 292. Nim su
laka djela teska, liih strah ne tre srarti blijede.
2, 528. ^ubav im je s toga laka, ako harni budu
mjpstu. J. Kavaiiin 109*. Sva su uzmuozna, sva
su laka vjeruju6im. J. Kavanin S.Sb'J. To Ae
nam lake biti oproStenje nasije uvridenja, koja
sto primili od iskrnije. F. Lastric, od' 284. I
I'lemu je lak posao svaki. M. A. Rejkovic, sat.
LllJ.
(•) popunuje se injinitivom koji ograni-
uuje znacene. Kazlici sviti pojah lag-ji i lazniji
govoriti neg li izpuniti. P. Zoranic 1*. — U
ovome primjeru stoji za itz inf. po tudijem jezi-
cima: Nisu zapovidi Bozije teze nego lakse za
obsluziti se, nego li su vrazije. F. LastriA, od'
377.
d) sredni rod u genetivu s prijedlogom
iz i z (iz?) stoji adoerbijalno. — U dva pisca
cakavca xvi i xvii vijeka. Ode se moci z lag-
lega red dati. Mon. croat. 216. (1.526). Iz lahka
se uzge sama gdi je blizu ogna slama. P. Vite-
zovic, cvit. 7. Cesa clovik ne kupuje to iz lahka
i daruje. 49.
e) u ovome primjeru kao daznaci: koji
oblaksava. Razgovore davas lake na bolesti teske
i jake. G. Palmotic 2, 50.
2. adv. liiko (radi oblika Ibgbko, lagko, lahkr
vidi sprijeda). — Radi stiha ima i okriteno lak' :
Tko vojnikom lak' vjeruie. .1. Kavauin 252*.
1 1. LAK, 2, f.
Lak' polako do cara se culo. Nar. pjes. vila.
1866. 606. — Izmedu rjtciiika u Mikalinu (lake,
polako, tiho, remisse, leniter, placide'; lake, la-
gahno ,l6viter'), a Belinu (lake .leggiormente'
,leviter' 432*; ,agilmente, con agilita' ,agiliter'
52''; ,a bell' agio, cioe commodo' , otiose, perco-
mode' 52''; ,lentam6nto' , lento' 433*; a passo a
passo' ,pedetentim' 88''; ,a passo a passo' ,gra-
datim' 546''; ,a poco a poco' ,sensim' 89*; ,facil-
lissimamente' .facile' 2991)), u Bjclostjenceou
(lehko, lahko, lagano ,levitor; faciliter, facile,
nuUo negotio, expedite, leve, sine poudere'), u
Jainbresicevu (lohko , facile, leviter'), u Stulicevu
(lako , leviter, facile, pedotentim etc.'), u Voltigi-
jinu (lako ,facilmente, agovohnente' ,leicht'), u
Danicicevu (s po , lento'). — Komp. (vidi kod 1):
u) lakse. naj stariji je priinjer. I. Gundulic 370;
u Stulicevu rjecniku ima lakse i lagSe. — ftj lag}S.
naj .stariji je primjer. Narucn. 81*; izmedu rjec-
nika u Stulicevu (,facilius') i u Vukonu (lagje
s dodatkom da se govori a Hrvatskoj).
a. vidi 1, a, b). Jer pedopsa s neba koli
lakse ide, teze pado. I. Gundulio 370. Brzje i
lagje. A. Kanizlio, kam. 5.59. Lako skoci sa svilna
duseka. Nar. pjes. vuk. 2, 195. Lako skoci ka'
da se pomami. 2, 285. Trze sab|u u desnic.u
ruku, lako pode, pa Meha pre.'itize. 4, 232.
b. prema znacenu kod 1, a. d) (u svijem je
primjerima komparativ), svagda u prenescnome
smislu. Lagje e sto god protrpismo. J. Kavanin
293''. LakSe mene prebo|ot jednoga. Nar. pjes.
vuk. 4, 15. — desto uz glagol biti znaci da je
staiie (tjelesno a i dusevno) bofe nego je prije
bilo. Odma mu bi lakse. J. Banovac, pred. 148.
Donesi mi vode iza gore da s' umijom i da se
napijem, cini mi se, lakSo ce mi biti. Nar. pjes.
vuk. 3, 553. Dovetoga (mjeseca) bi6e joj lakse.
(Kaze se bojesjivoj zeni za koju se misli da je
trudna). Nar. posl. vuk. 58. Pitasi) za sahat u
koji mu lakse bi. Vuk, jov. 4. 52.
C. s glagolom uvrijediti, vidi 1, a, f) aa).
Jer je bo}e umrit nego Boga ili naj lagje uvridit.
P. Filipovic, istomafi. 15.
(1. jeftinije, isporedi 1, a, f) bb). Velik ti si
zijan ucinila, od pedeset zutijeh dukatah ne mogu
ga lakSe napraviti. Pjev. crn. 286''.
e. s glagolima .Ho znace udariti, zamahnuti
znaci: s malom silom, tako da se malo osijeti;
ali gotovo u svijem primjerima stoji inmir.ki o
teskome udarcu. Easrdi se Juba Brankovica, Vu-
kosavu rukom udarase. kako je je lako udarila
iz nosa joj krvca izvirala. And. Kafiid, razg.
59*. Kako ju je lako ufatio, obe oci nadvor iz-
puznuse. Nar. pjes. u M. A. lielkovic, sat. 18''.
Koliko ga lako udario tri puta se Vuce premet-
nuo. Nar. pjes. vuk. 2, 142. Koliko ga lako
udario tri mu zuba u grlo sasuo. 2, 143. Vec
udari u tu vitu jelu, koliko je lako udario, vitu
jelu iz korena krenu, i grane joj na zomju pa-
doSe. 3, 37. Udari se rukora po ko}enu, koliko
se lako udario na kojenu 6ista coha pu6e. 3, 376.
— U ovome je primjeru u pravome smislu, ali
se ipak istice ironija kao u predasnima. Lako
mase, al' udara tesko. Nar. pjes. vuk. 2, 494.
f. vidi 1, a, m). cesto slozeno s prijedlogom
po. Zazva ju lahko po imeni. Mirakuli. 45. Kad
ta vil dotece, pruziv so jak zmi ja, koja se s da-
lece iz glasa nasmija ,Avoj mo' rekoh ja ,Boga
dil, polako, er se cut ovo tja mogaso daleko'.
§. Mencetid 206. Govori polako, da ga jo jedva
cut. M. Vetranid 2, 55. Tor ti se uvukoh naj
lahse doma ja. N. Na}eSkovid 1, 290. Tko lako
govori, daje se duje. (D). Poslov. danic. Gospoje,
polako vicite. M. A. Rejkovic, sabr. 23. Kad
1. LAK, 2, f.
H«2
I. LAKAT
iguman opazio Marka, na Jakoiia dosnnm rukora
maSe: ,LakSe, sinko, da ga ne probudiJ'. Nar.
pjea. vuk 2, 443. Odo5o lako popijevat Pjev.
cm. 52".
g. vidi 1, a, n). iesto slozeno s prijedlogom
po. Lubdraze, hod' lako. F. Lukarevid 153. Pode
za I'limo polako. Okd^. pam. §af. 87. Na podopso
stupas lako, tefieS hrlo na darovo. I. Oundulid
280. Lako po lako osvqji svoija naroda s vri-
menora. K. Pejki6 2S. Bo-; lako gra, ali brzo
stigiie. (D). Kadgodi i tko lako hodi, brzo fja
stiza (stigne). (D). Kola lako jfrodu, ali velo
nose. (D). Lako po lako ide se daloko. (D).
Poslov. daniC. Oznojio bi se odeci po naj lakse.
P. Lastric, nod. 120. F^ako stani, brzo stupi. (Z).
Tko lako hodi, prije doma dode. {'/,). Poslov.
danic. Ne6iji vapaj uzlazi lako po lako a neftiji
uzlijeta put nebesa. A Kalii 507. Pak dojde
polako iskusavati djake. M. A. Ee]kovi6, sabr.
C31». Al' poSeta goapoda Milica, lako seta po
carskom divanu. Nar. pjes. vuk. 2, 198. Vice
Turdin jedau na drugoga: , Lakse, Mujo, no umori
marve'. 4, 187. Lako, lako, moja bra6o draga!
Nar. pjes. petr. 2, 462. Lako, vrance, pust mi
ne ostao! 2, 515. Lako malo, kiceni svatovi.
3, 55. A levom rukom na sunce maso: ,Lako
po lako, sunasce jarko! u Vuk, ziv. 316. Ko
lakse ide, pride doma dolazi. Nar. posl. vuk.
144. Ako dode do nevoje stece, hodes vidit kako
lako krece. Osvetn. 3, 65.
h. facil-j, bez truda, bez velika Inula, vidi
1, b. To je lahko pravo razdiliti. Stat. po|. ark.
5, 250. Ne more se lahko suproo tomuj parna
zdvignuti. .5, 277. Voda ka se nahodi i more so
lahko imiti. Narucn. .5lJ. Eretik lahko bi klal
spovidajucega na blud, 77*. Toliko lag|e najde
odpu§cenje. 81". Malim grihom daju veliku po-
koru, a velike mimohode lahko. Transit. 41.
Vsaku protivs6inu lahko nosi. 70. Lahko pre-
maga djaval onih. 81. Vazel bi ga juze bil
lahko. S. Kozicii 491'. On lahko more poma-
gati. Kateh. 1561. 102. Lagje jest kamenje
omehcati. F. Vran6i6, ziv. 42. Zasto tako lahko
popu podlozi se jednomu (Atila)? F. Glavinic,
cvit. 93l>. Silom negovom lagje nego naukom
tvojim svake hoces ozdrav|ati betege. 241-'. Za
projti lagje po tisknoci smitnoj. P. Radov6ic,
nacin. 91. Lagje uzdrXati na pameti. I. Ancic,
svit. 31. Ne vjpruj lako jeziku tudemu. M.
Eadni6 433''. Smrt podnijeti od dobrije jest
lako, od zlocestije nijo tako lako. P. Posilovic,
nasi. 42". Nasa Klara malo ziva lagje para nego
siva. P. Vitezovic, cvit. 127. Nikomu lagje ne
moze se dogodit . . . L Grlifiic xvi. Nij' se lako,
nije, uije, tom zlotvoru ukloniti. J. Kavanin 24''.
Onako lako moze vam zdravje dat, kako vas je
lako stvorio. J. Filipovic 1, 251". Jedna bolest
tilesna koja je odavua u tilu ne more .so lako
izlicit, nego vaja mnogo trudit; tako zli obicaji
za sagrisit ue mogu se lako izkorenut. 1, 344".
Moci dugu tvomu apoStolskomu lakSe odgovo-
riti. 3, VI. Da moXe lagje baciti. A. J. Kne-
zovic XXXVII. (Bolan) smrt od zdravog lakse
nade. V. Dosen 94l>. Da bi se ova sluzba i ob
no6 mogla lagje obsluzivat. M. A. Kejkovic, sat.
A6". Bog bijase lipo uredio, i grihoti stida na-
redio ... a dobroti neka bude lako ; pak je vrag
te stvari premotnuo i na dobro stida nametnuo,
a grisiti neka budo lako. 08". Ovako ceto lagje
i u friSko pripoti se na slavu. sabr. 1. Lahko
se glad trpi, gdi je dobra pa§a. M. Kuhacevid
39. Perivoj mu trudec, lako plodi trave, vo6e
svako. N. Marci 21. .Ter jo lako vlaha uspo-
znati. Nar. pjos. vuk. 1, 41. Lako cos mi majci
ugoveti: docno legni a rano ustani. 1, 6n. .la
bi lako seju polazio al ce Mujo zametnuti kavgu.
1, 542. Da nadojim nejaku .nirotu, ne bi li je
lakSe uspavala da ne vidi kud joj odo majka.
1, 572. Lako cemo tobi duvovati. 2, 91. Ja bih
stado lako namaknuo. 3, 91. Medu sobom zubor
ufiiniie, kako ce ih naj lakso udriti. 3, 339.
Znadom, bra6o, i ja za te dvore, moremo ih lako
pohoditi. 3, 435. No 6e k tobo raja pohitati i
donijet gro5e i haraco, onda demo lako za gla-
varo. 4, 488. Ko rad igra, lako mu se svira.
Nar. posl. vuk. 152. Ko tvrde veze, lakso od-
rjesuje. 156. Lakse je vjerovati nego i6i to pi-
tati. Lakso jo kamoiie uz brdo vajati nego so
s ludim razgovarati. LakSo jo stooi nego sacu-
vati. Lakse jo postono namiriti nego sramotno
potezati. 166. Tako mi lako du5a isjjala! Tak»,
mi lako umrijeti! 302. Da ga druzi sazajoiiem
krijepe, da mu tijem lagle trpit bude. Osvetn.
1, 46. Taj bi posao lako inogao roditi bunu. S.
l^ubisa, prip. 172. I to se rano lakse zalijociti
mogu. M. Pavliaovio, razg. 4. Lako je sraislit,
ali je muka uoinit. Pravdonosa. 1852. 10. — U
recenici lako biti kome, lako znaci od prilike
Ho dobro, ugodno, isporedi 1, b. Slali po liega
panduri, ale lahko nemu s liimi. Nar. prip. mi-
kul. 80. Ako tias pogazo Turci, node ni tobi
lako biti. S. ^ubisa, prip. 181.
2. LAK, m. nein. lack, vrsta pokosta (sto se
pravi od smole) ; naj boli je japanski i kitajski.
— isporedi 1. laka. — Lak, bot. zool. lat. ,lacca'
,lack, gummilack', tal. .gorama lacca' , frc.
,(gommo-) laque', egl. ,{gum-) lac'; ,lack, lack-
firniss', frc. , laque', egl. , lacker, lac-varnish', tal.
, lacca, vernico'. B. §ulek, rjocn. znanstv. naz.
1. LAKA, /. tal. lacca, vidi 2. lak. — U je-
dnoga pisca xv vijeka. Lako tor azuri ... M.
Marulio 78.
2. LAKA, /. vidi vlaka.
3. lAkA, m. vidi Lako. — Akc. se mijena u
voc. Lako. — U nase vrijeme, a izmedit rjeinika
u Vukovu (vide Lako .s dodatkom da je po isloc-
nom ijovoru). Ne bi V osvetio brata moga Laku
Vulauova. Pjev. crn. 326''.
LAKAC, lakca, m. iovjek lak (brz) na nogama,
uidi 1. lak, 1, a, b) aa). — U nase vrijeme, a
iziiiedii rjeinika u Vukovu (,der leichtfuss' ,homo
velox'. cf. lakic s dodatkom da se govori u Crnoj
Gori). Do god bje.se lakca i bojnika, Ogled, sr.
69. Ima brojem pedeset juaakah . . . svo birana
lakca i momoeta. 467.
LAKARDIJA, /. vidi lakrdija. — fJ nase vri-
jeme. A sto cu ti dujit lakardiju? Nar. pjos.
mag. 1864. 84. — Govori se i u Dahrovniku.
,Ne misli se za to, to su samo uegove lakardije'.
P. Budmani.
1. LAKAT, lakta, m. cubitus, cubitum, uprav
zglob sto je na ruci gotovo u srijedi izmedu prsta
i ramena fjos u uzemu smislti vanski ostri kut
sto se nacini kad se prigne ruka); od ovoga su
znacena postala i neka druga. — la- stoji mj.
praslavenskoga ol-, vidi 1 pod e. — Akc. se mi-
jena u gen. pi. lakata (ovako Vuk bi(ezi; meni
je obicniji akc. lakata); radi akcenta vidi jps
pod c. — liijei je praslavenska (olk'btb), isporedi
stslov. lak'btb, ras. -loitoTt, ces. loket, po(. lokiec,
pa i tit. olaktis, olektis. — Osnova je ol- indo-
evropska, isporedi grd. (oA,<r/j. lat. ulna, staroir.
uilo, got. aleiua, skand. oln, anglosaks. eln itd.
— • Od stare osnove na t ostali su neki oblici
daala jos xv i' xvi vijeka: dvije lakti. M. Drzic
441; tri lakti. Aloks. jag. star. 3, 291; M. Ve-
1. LAKAT
1. LAKAT, e.
trauid 1, 40; F. Vrancio, ziv. 53; cetiri lakti.
Zborn. Sib. — U cakavaca se moze k ispred t
mijenati na h (vidi 1. k pod b) : lahta. P. Ka-
dovci6, nacin. 509; lahte. I. Kra)i6 56 (nijesu
mi dusta pouzdani primjeri: lahte. J. Kavanin
2(i5a; lahta. 308b; lahtova. 3201>).
a. sa znacenem sprijeda kazanijem. — Iz-
medu rjecnika (u inma ima gdjegdje i znacene
kao kod b) u Vrancicevu (,cubitus; ulna'), u Mi-
ka^inu. (lakat od ruke , cubitus, cubitum'), u Be-
linii (,gombito, gomito' , cubitus' 352b; ,braccio'
.cubitus'; .braccio, parte dell' huomo dalla spalla
sino alia mano' ,brachiuin' 14lb), u Bjelostjen-
cevu (kajkat^ski laket ruke , cubitus, cubitum,
brachium'), u Jambresicevii (laket ruke .cubitus'),
« Stulicet'u (jlakaf od ruke , cubitus, cubitum'),
u Voltigijinu (,cubito' ,arm'), a Viikovn (.der
ellbogen' , cubitus': okreuuti kome lakat). Jodaii
tih ki pihu zmul k ustom potoci ; lakat mu za-
bihu, zmul iz ruk iskoci. M. Marulic 94. Kn.vb
da pustitb otb lakta vb sbbornuju /.ilu. Sredo-
vjecn. lijek. jag-, star. 10, 104. (MisnikJ padSi
prid nim (otarom) tja do na lakte. I. Bandulavic
129''. S kojim (ognem) do lakta mu se izazgase
(ruke) i u lug obratise. P. Eadov6i6, nacin. 509.
Ne postavjajuc lakat na otar. I. An6i6, svit. 188.
Bje§e od ruku lakta oba na koljena naslonio. P.
Kanavelic, iv. 164. Govore6i spovist nizoko jima
se pokloniti, sto se razumi da lahte rukovne ko-
lina doticu. I. Krajic 56. Drugu svoju laktom
gruha. V. DoJen 118b. Lakti, pete i kolina kazu
cinu od hajina. 205b. Kad se uamigne okom,
ali dotegne laktom 6e}ad6 koje se nahodi blizu.
D. Basid 93. Ako li se koja druga masi, ods\(cJ
cu joj ruku do lakata. And. Kacic, razg. 155a'.
Nasloni lakat na kolino. M. A. Eejkovio, sabr.
17. Metnuvsi laktove na klecalo a glavu na
ruke. '22. Ruke gole do lakta. Ant. Kadcii 157.
Zasukao ruke do lakata. Nar. pjes. vuk. 1, 536.
Bele joj se ruke do lakata. 1, .597. Pa mu obje
savezala ruke od lakatah to do vrh uokatah. 2,
30. Kroz rukave propali laktovi. 3, 94. Bijole
mu savezaJe ruke od lakata tenef do nokata. 3,
343. Jevreji ne jedu dok ne umiju ruku do la-
kata. Vuk, mar. 7, 3. Crno nosi porusenik ruho,
lakti vire, vjetri mu pazuho. Osvetn. 4, 10. —
U prenesenome sinislu. Ostrvice skoro jedna drugu
laktom kosi. S. l^iubisa, prip. 1. — U Ditlirov-
nikii je velika uvreda kad ko prema kome adari
desnom sakom na lijevi lakat (sprijeda Hi s traga),
te se zove: omicati na lakat, omijerati na lakat.
P. Budmani. — Moze biti da je tome sliciio i
ovo : Imao sam ga na lakat 100 for. = stetovao
sam 100 for. na Bijeci. F. Pilepii.
b. cubitus ; brachium, ruka od prsta do pra-
voga lakta ; cijela ruka do ramena. — U pri-
mjerima se ne moze raspoznati, jeli prvo Hi drugo
znacene. — vidi i u rjeinicima pod a. Podrzati
lakte svoje va visiiiu. Korizm. 7b. Ki usice
lakat jeduomu tovarisu. 81b. Najde se tilo cilo
i nistar nerazruseno izvan lahta livoga. Ivan
trog. 14b. Lakti na krizu rastegnuti. B. KaSic,
zrc. 178. Da Bog ima oci, lakte i ruke. M.
Orbin 156. Nu napokon Hajdar rani Dilaveru
lakat lijevi. I. Gundulic 539. Simo tamo sab)om
lupa, ori lahte, perja, ruha. J. Kavanin 265''.
Siono mori lahta oba, mlateii se gorko vele.
308b. Svete Pavle ucenice lakat . . .' 330b.
c. mjera za dufiriu (od priiike pa metra),
iiprau onoliko koliko je od prsta do lakta (vidi
a), isporedi lat. cubitum, tal. braccio, nem. ell-
bogen i elle itd. — U Dubrovniku je za ovo
znaieite drukciji akc. nego za a. i \i: lakat, lakta
itd., gen. pi. lakata. P. Budmani. — Izmedii rjec-
nika u Mikalinu (lakat, mjera od lakta , cubitus,
cubitum'), u Belinu (,raisura d' un braccio' , men-
sura cubitalis' 490a), u Bjelostjencetni (kajkavski
laket merni, Sink, arain ,ulna, cubitus' itd.), u
Jambresicevu (laket kem se meri ,ulua'), u Stu-
licevu (lakat ,braccio, misura' , brachium'), u Vol-
tigijinu (,braccio' ,elle'), ii Vukovu : ,die elle'
,ulna' s primjerima: Trista lakata (n. p. propao
u zem}u). Nekom dukat, nekom svite lakat ; «
Danicicevu (lakbtb ,ulna'). Petb dosetb lakbtt
skrblata. Mon. serb. 23. (1234 — 1240). Jegozo
dlbgota 2 i §irina 10 lakbtb. Domentijanb 110.
Kada gospodin biskup krsti niku crikvu, za svoju
muku ili trud imi dva bacija nova i dva bukala
nova od mida i dva rucuika nova i dvanajst la-
kat platna nova. Kapt. sen. ark. 2, 82. Ocu da
jej se da sukna lakatb 10. Mon. croat. 102.(1466).
Kozi mu bihu izresli za usima koliko lakat.
Aleks. jag. star. 3, 229. Mani dosti je tri lakti
zemje. 291. Plami se ra§iri svrhu pe6i lakat
cetrdeset i devet. Bernardin 6. dan. 3, 50. Ki
tanko razmjeri do lakta vas svijet saj. M. Ve-
tranii 1, 9. Tri lakti u djinu mu su zadosti.
1, 40. Dobre sto lakata bjese sirok. Zborn. 82b.
Koret od toliko lakata. M. Drl'ii, 134. Ja cu
poc uzot lakat konojiea, ter se cu objesit. 181.
Da mi donese sto lakat kurdjoje od zlata tri
prsto siroke za pavijun. 318. _ Dvije lakti po-
stava njekoga kosmaca. 441. Cinila je sebi uci-
niti jednu stolicu malahnu tri lakti dugu. 1'^.
Vrancic, ziv. 53. More 6e se uzdignuti cetrde-
seti lakata svrhu svijoli planina. M. Divkovic,
bes. 25b. Lakat sestdeset duzine jimise. D. Ba-
rakovio, jar. 61. Gd: (su) oni ki so od svih judi
dobituici oglasise? . . . i ostali nebrojeni ? svi su
u laktu zem|e zbijeni. I. Gundulid 234. Zidovi
kriz negov dvadeset lakat pod zemju zakopahu.
F. (Ilavinii, cvit. 151a. Lahtom jer se kiiigo ne
mire ikadar. I. Ivanisevic 307. Trijem §irok
deset lakata. M. Radnic 185'i. Sada hoie biti n
dva lakta zem}e ukopan. P. Posilovic, cvijet. 53.
Svojijem laktom druzijeh mjorit. (D). Poslov.
danio. Rog od dva lakta. I. Dordic, salt. 68.
Sudac bozanstveni svijem strize na isti lakat.
B. Zuzeri 309. Petnaest lakata voda jo bila
nadisla svrhu sviju planina. F. Lastric, test. 276^'.
Uzvisan lakat s zem}o. V. M. Gucetic 112. Sta-
jase potnajest lakata daleko. A. Kanizlic, utoc.
564. Biti ce mi dosti lakat zemje tisne. roz.
49. Prilozit uzrastu svomu lakat jedan. S. Rosa
77b. Mjere s istijem laktom svoju tjesnodu i
tudu sirinu. D. Basi6 167. Zivi lagum Turci
uzegose, tvrdi beden u lagum digose, velika se
otvorise vrata u sirinu dvadeset lakata. And.
Kaci6, razg. 234. Divne mi je poklonio dare :
tri kavada od svile crjene i cetiri od suhoga
zlata, i jabuku zubnm nagrizenu i narancu bi-
serom kiienu i tri lakta vela od Mletaka. Nar.
pjos. vuk. 1, 390. Pufie crna zemja po tri lakta.
2, 5. Kadifu ne dijele laktom ni arSihom. Pjev.
crn. 96a. Lakat nosi na ramo, skare nosi v ru-
cice. Nar. pjes. istr. 4, 22. Dode jedan lakat-
cose i pedaj-brade. Nar. prip. bos. 1, 18. Ni tri
lakta u visinu stasa. Osvetn. 4, 11. — Jainacno
i ovaj primjer amo pripada, jer treba misliti na
lakat dubine, te lakbtb ne znaci olla (kako se
cini da je i za ovaj slucaj tnislio Miklosic, vidi
negov lex. palaeoslov.^): Na nej (gori) lezage zmej
jako se otb vbstoka do zapuda i preklaiiaje se
pijase otb mora na vsaky dbub po lakbtb ja (a)
zem|u jadeso jako i seno. I rohb azb Varohb
kb andelu: ,Gospodi, po cto pijotb zmy (sic) otb
mora po lakbtb na dbnb i kako no oskiidejetb
more'?' Otkriv. varub. star. 18, 20ii.
1. LAKAT, d. 8
(1. kllsnia (palica kod igre klisa). — // na^c
vrijeme u Crnoj Gvri. vidi u Vukuvu rjeiniku:
of. ceralica (a ovoinc rjefniku iiiia kod ieralica
^tamparskom grijeSkom lakaS mj. lakat i tpifiica
Hij. iti6ica) s dudatkoin da se govori u Crnoj
Gori.
2. LAKAT, Lakta, m. ime. selit ii Hercegovini.
Statist, bosn. 120.
LAKATI, lafiem, iiiijif. Iiiti lacan, gladovati.
— Osnot'u i postaAe vidi kod lacan. — MoSe liiti
lijed iinislavenska, isporedi stslov. alkati, al'h-
kati, lakati, rus. .n.iKari. (i MiKnyti., iei. laknouti,
jiui. Iakn;j6), pa i lit. alkti, lek. alkt. — Samo u
knigama xvi vijeka pisanima jesikom mijeianijem
s crkvinijem. Nasiti lafiucoga (Hi laSuSdega).
Nurutn. yS''. Prelomi lafiuiumii (Hi Ia6u56umu)
bleb tvoj. tiiil). BlaZeni ki lafiut i zedajut. §.
BudiuiA, .sum. 16(>'>.
LAKCATI, likiaui, impf. ciniti da Ho (objekat)
bude lako. — Postiije od lagk- nastaokom ja, te
kj postaje 6 a pred Aim g poataje k — Ima
samo u jednome primjeru xvi vijeka, u kojemu
stoji h mj. k (vidi kod 1. lak). — Drugo je lak-
§ati .Ho postaje od laksi. __ Drugi dio . . . lahfia
trudi, znoji i teska rvanja. S. Budinii, sum. 167b.
LAKCEVIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Pa s' otole primakao na fcoriuu Masa LakCevida.
Nar. pjes. vuk. 4, 421.
LAKCINA, /. vidi lako6a (it nekijem primje-
rima kao da znaci sto i last). — Jamacno se akc.
mijena u dat. sing. lakfeini, u ace. sing, lakfeiuu,
u voc. sing, lakfiino, u nom., ace, voc. pi. lak-
cine. — U pisaca dakauaca od xv do xvii vijeka,
ali samo u jcdnoya s -k-. Sva diluj na cast i na
slavu imena tvoga s ponizeujem i s razborom,
s lakcinom i dobrovojno, s napritkovanjem do
kouca. M. Albert! 400. Daj meni razuminja
britkost, tumaconja tancinu, naufonja lakcinn.
433. — U ostalijeh mj. -k- ima h (vidi 1. lak i
1. k pod b). I niki zivu po mladosti i v lah-
cinahb. Starine. 23, 73. (1496). Svit hoco lali-
ciuu, ter isce vein vlast. M. Marulid 103. Tisi
vitri hladom goiiahu toplinu poju tere gradom
dajuci lahcinu. 19.5. Za srca lahcimi pojt 6u u
Grad Novi. P. Hoktorovic 10. Da uistar lah-
cine, nistar bistrine, nistar razblude, uistar oho-
losti, nistar plahosti ukaze se u tvom hodoiiju.
Nauk bru. 11a. Tko muci i trudi, ta ne zna
lahciue, zac bo su meu Judi razlike gorcine. D.
Barakovic, vil. 32. Vec ni pamot u razlogu,
[irisad zivot ra tancinu, nima mira ni lahcinu,
jak da lezi na brlogu. 214. Najti ces velik mir
i tila lahcinu. A. Georgieeo, nasi. 72. Kripost
cini, da bude dobar 6ovik, i odvise cini da 6ovik
diluje dobro s lahcinom, s hitrinom i sa svr-
senstvom. Dali tko nima onu kripost i ako kad-
godi bude moci dilovati dobro, nece ga dilovati
nego li s mukom i s; hesvrsenstvom . . . Ti vidi§
jodan koji ima nauk i obicaj zvoniti gusle aliti
kopus ali liut, da zvoni pridobro i velikom lah-
cinom promda ne pogleda na zice, gdi drugi koji
nima nauka ali obicaja moci 60 pribirati zice i
zvoniti, dali neie to ciniti ni brzo ni dobro. I.
T. Mrnavii, ist. 14.5. Kako jedan dar od lahcine
teles slavnih. P. Kadovcic, uacin. 91. Koji s to-
likom lahfeinom i mirom priminuse. 259.
LAKKDEMON, LAKEDEMONAC, LAKEDE-
MONSKI, vidi la<S-. — (J Sulckovu rjecniku.
LAKERDA, Petromj'zon marinus, vrsla ribe.
,r. Panfcic, zoolog. 23.5. — Radi osnove isporedi
lokarda.
LAKETA, Hi. dem. Lako. — U nase vrijeme,
i LAKNUTI
a izmedu rjeinika u V'ukova (liy|i. v. Lazari.
,Lako' i ,Lakota' od ,Lazar'. Vul<, odg. ua la/.i.
29. isiv. 97.
LAKETIC, m. prezime (po oca Lakcli). — U
naie vrijeme. 1 on vodi Lakotida Janka. Nar.
pjes. vuk. 4, 110. Junak Laketicu .Janko. Pjov.
oni. 149''.
LAKI, m. sing. CO mjesno ime. — Prijc nasega
vrnmena. .S. Novakovid, pom. 136.
L.XKICA, in. ime musko. M. Ruzicic. — vidi
Lakota.
1. LA.KIC, lakica, m. vidi lakac. — U nase
vrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu (vide lakac)
s primjerom: Sve lakide momke nezeiieno koji
mogu stidi i utedi. (Nar. pje.^. vuk. 4, 417).
2. LAKIC, Hi. prezime (po oievu imcnu Laka).
— U nase vrijeme. Istade se Lakid-Huseine. Nar.
pjes. vuk. 3, 34o. Petar Lakid. D. Avramovid
272. Ldkid, prezime. u Backoj. V. Arsenijovid.
Luka Lakid, Hercegovac. Nar. pje.s. petr. 1, .352
(mcdu pndbrojnicima).
LAKICEVIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Svetozar Lakidevid. Eat. 385.
LAKI61, m. pleine u Crnoj Gori. — U nase
vrijeme. Pop Mitar i Stovo Mitrovid iz Seoca sa
nekoliko Lakida dotrde. Magaz. 1868. 77. I La-
kidi ]uti ubojnici. Ogled, sr. 470. Mirko Tokov
od sola Lakida. 471.
LAKIMIJA, /. equaria, hergela. — Samo u
kniijama pisanima crkvenijein jezikom. — Ne
znam, treba li izgovoriti k Hi d (a knigama u
kojima se nalazi svagda je pisano ki). — Vala
da je postalo od srgrc. laxivi'a : u Miklosicevu
lex. palaooslov.- ima lakinija ,equa uti vide-
tur' s jednijem primjerom i s dodatkom: ,voca-
bulum dubium'. vidi: UX/jd-ov^ noifiviCav, flovxo-
).i'a)i\ Xiixtviwr, po(Txij.ui'(Tior nciiToiior (Neophy-
tus, de calamitatibus Cypri). Ducange, glossa-
rium mediae et infimae graecitatis, gdje se do-
daje: .Poroellos hie intelligi opinatur eruditus
iuterpres', ali je u primjerima kao i kod laki-
nija u Miklosica bez siimne znaeenc sto je sprijeda
kazano. Vlasi Kostadinovbci i Gojilovbci da pasu
lakimiju kobilb, a drugu lakimiju Tudoricevbci
1 Susicane- Dec. hris. 62. Koiii i mbsky bes-
cislbny i lakimije konbskyje. Domontijan.i 155.
Stada ovbda mnogaja i credy velbbudb, lakimije
zo kcnbskyje. Uanilo 137. Zlato mnogo i muo-
gyje inyje potreby crbkovbnyje, lakimije ie konb-
sliyje i skoty mnogy. 344. Da znaSb, caru, jako
vb lakimijahb tvojihb koiib cjudbnb rodi se. Aleks.
novak. 13.
LAKINCI, Lakinaca, m. pi. mjesno ime u Sr-
biji u okrugii aleksinackome. Livada u Lakinci.
Sr. nov. 1875. 517.
LAKMUS, m. Lacca musci. Lacca musica, neka
modra boja sto se vadi iz nekijeh vrsta lisaja
(osobito Lecanora tartarea Ach. i Roccella fuci-
formis DC ). — Od nem. lackmus. — U pisaca
nasega vremena. ,Lackmus', bot. lakmus, lat.
, lacca musica', tal. , lacca muflfa', frc. ,tourne3ol',
egl. , litmus'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
LAKNOVrCA, /. vrst vrbe (Sabjar, Gojak).
B. Sulek, im. 188. — Maze biti da je sprijcda
otpalo V-.
LAKNUTI, laknem, pf. postati lakijem, odlak-
nuti. — Postaje od lak. — U nase vrijeme. Hi
so zastido, ili mu laknu na srcu, tek mu se od
jedau put jezik odreSi. M. P. Sapdanin 1, 84.
Pa se razgovarali med' sobom kako bi dobro
bilo da Srbija prihvati Bosnu, da i riinia lakno
LAKNITTI
8So
1. LAKOM, I, a, a).
od aga i spaliija. M. D. Milicevi6, zlosel. 171.
Pa ce ti laknuti i zaspaces kao mlado jagiie na
zelenoj travi. ziv. srb. 1, 90. — Moze postati i
od osnove lah- (vidi 1. lak), te u krajevima, gdje
se ne izgovara h, ima i oblik linuti, vidi u Vu-
kovu rjecniku Idnuti, lane ,leichtor werden' ,le-
nius est' s priinjerom: Sad mi je laiiulo raalo'.
cf. odlahuuti.
LAKO, m. hyp. Lazar. — Akc. se mijet'ia u
voc. Lako. — isporedi Laka. — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Vukovu gdje se dodajc da
je pu jusnome govoru. U kuli je Stojakovic Lako.
Nar. pjes. vuk. 4, 113. Od Laka Popovica. V.
Vrcevic, niz. 83.
LAKO6, m. ime musko. — Vala da je isto sto
Lako. — U nase vrijeme n Crnoj Oori. Od popa
Lakofta Vujadinovica iz Bjelopavli6a. u Pjev.
crn. 151h.
LAKOCEVIC, m. prezime (po ocu LrtkocuJ- —
V narodnoj pjcsmi crnogurskoj nasega vremena.
O vqjvodo, Lakocevio-Suto. Pjev. crn. '245'|.
LAKOCA, /. osobina onoga sto je lako. —
Eadi oblika vidi 1. lak. — Akc. se mijena u
dat. sing, lakoii, u ace. sing, lakodu, u voc. sing.
lako6o, u noin., ace, voc. pi. lakofe. — Od xvii
vijeka, a izmedu rjecnika u Vrancicevu (lahkoca
jfaoilitas'), u Belinu (lakoia .leggierezza' ,lae-
vitas' 432"; ,facilita, agevolezza' ,fac.ilitas' 299''),
u Bjdostjenievu (kajkavski lehkoca, lehkota, las-
iiost, lasno^a ,facilitas, levitas'), u Stulicevu (la-
koca , levitas, faoilitas, agilitas'), « Voltiijijinu
(grijeskom lakoca .facility., agilita' ,leichtigkeit,
hurtigkeit'), 11 Vukovu (,die leichtigkeit' , levitas').
1. levitas.
a prema 1. lak, 1, a, a) i b). 'I'jelesa (ce
se) svetije priobraziti s velike tego6e na veliku
lahkocu. M. Divkovic, bes. 284i. Kad se s vo-
dom uje liva, odma skoci i popliva, nit' se pusti
s nom zdruzitiajoS mane pod iiom biti : dar bo
lipi od lakode nepridobit imat hoce. V. DoSen
8bb. Koji ne imajui^'i u sebi lako6e i hitrine od
svetih. D. Eapic 13. Koje 6udo snago i lakofe
u nih danas ovde vidijesmo. P. Petrovic, gor.
vijen. 4.
b. prema 1. lak, 1, a, c). Kripost jost dar
Bozji kojim tko poznati i izpuniti duznosti zi-
vota krstjauskoga i lakoc^u i prignutje ima. I.
Velikanovic, uput. 1, 359. Odkuda je takova
hitroca i lakoca suditi drugoga? D. Kapic^, 315.
C. prema 1. lak, 1, a, f). Nihova lakoca
(malih zala) potoze veliku tezinu. f). Rapid 13().
2. faoilitas.
a. prema 1. lak, b, a). Da s vecom la-
ko6om budu obsluzene crkovne naredbo. A. d.
Costa 2, 10. Nerazum Khiukov svi'u lakoce klo-
buke i ardove praviti. A. T. Blagojevid, kbin.
33. ,Kiko i Zelic' slozeii je tolikom vjestinom
i lakocom. Osvetn. 4, viii.
b. prema 1. lak, 1, b, e). Sinovi izraelski
hotjahu lahkoiu i slatkost u putu. M. Eadnid
533a.
3. vidi u Vukovu rjecniku: canut covjek
,der angeschossene' ,non sanissimae mentis', vidi
1. lak, 1, a, I). — Ne znam, jeii miiskoga Hi
zenskoga roda.
LAK66eNE, n. djelo kojijem se lakoti. — U
Bjelostjencevu rjecniku (a latinskome dijelu) :
kajkavski lebkotene ,sublevatio'.
LAKODJELAC, lak6djelea, m. (o cefadetu) za-
htdan (koji djelnje samo sto mu je lako). — U
nase vrijeme u Isiri. (cakavski) Lahkodelac ,homo
desidiosus', gen. lahkodSlca. D. Nomanir, oak.
kroat. stud. 53.
LAKOK^jUiVAST, adj. u kojega je (o ptirama)
lak kfun. — Izmisleno u nase vrijeme. Lakokju-
naste ptice ,levirostres'. Cf. Lazio hi.
LAKOKRIL, adj. u kojega je lako krilo. —
[/ jednoga pisca nasega vremena. Lakokrili vrh
no soke strepi. Osvetn. 4, 21.
LAKOKRILKA, /. lakokrilo zensko (eila). —
U jednoga pisca nasega vremena. Svrh oblakah
iz suneanih zrakah lalikokrilka izlecela vila. S.
Milutinovic u Pjev. crn. 701".
1. LAKOM, adj. avidus, avarus, pohlepan. —
Rijec je praslavenska, isporedi stslov. lakomi.,
rus. ..laKoMuii, ccs. lakom_y, po{. lakomy. — Od
istoga je korijena od kojega je i lacaii (vidi). —
Izmedu rjecnika u Vrancicevu (.avarus; parens'),
u Mika(inu (lakom, lakomac , avarus, illiberalis,
pecuniae appetens, tenax'), u Belinu (,avaro' , ava-
rus' 1191), u Bjelostjencevu (lakom, lakomec,
prozdor, prozdrlac, prozdiralac ,gulo, ingluvio,
gulosus, cupos, cbaribdis, vorax, assotus, catillo,
comedo, comedus, homo gulae ventriquo deditus,
ligurio', V. poziravec. — 2. lakom, pohlepen na
peneze , avidus, cupidus peeuniarum, helluo et
hell us nummorum, pecuniae deditus, aoris sitiens,
famolicus auri'), u Jambresicevu (, gulosus, gulo'),
M Stulicevu (, avarus, tenax, avidus, delicatus,
mollis'), u Voltigijinu (,ingordo, ghiottone, avaro'
jfressig, begiorig'), u Vukovu (,habsiichtig' , avarus'
A' primjerom iz narodne pjesme: Lakom ajduk
bjese na dukate).
1. adj. — Komp.: Iak6miji. u Belinu rjei-
niku: ,piu avaro' ,avarior' 119i, i u Stulicevu.
a. o cejadetu. uprao bi znaiilo: poMcpan
uopce kao gladni za hranom (vidi lacau), ali se
tipotreb\ava naj cescc u znacenu: pohlepan za
blanom, za novcima, pa po tome i u drugome:
koji nece da dade Hi tesko daje drugome novaca
nego ih sve hoce hraniti (, tenax' tvrd, skup, skrt).
ova se dva znaiena (pohlepan za blagum i tvrd)
rijetko mogu razUkovati. — znacena: prozdr^iv
(u Bjelostjencevu, u Jambre.Ucevu, u Voltigijinu
rjecniku); , delicatus, mollis' (u Stulicevu) ne po-
tvrduju se prinijerima.
a) uopce. Tada clovik jest zlodejno la-
kom i hlpoo kada se ne boji uciniti iznajti ve-
liku cscetu drugomu li za jedan mal prud. Ko-
luniiev zborn. 282. Lakomi k skuposti pineze
ki kupe . . . M. Maruli6 117. Ako ki prime uti-
seuje, govore da je lakom. Korizm. 52''. Bludnik
ali necisti ali lakomi. N. Raiiina 59 . paul. opbes.
5, 5. Lakoma krajice! M. Vetranic 1, 119. Bo-
gata lakoma. Zborn ISb. Pokli se lakora rit
ne moze gospodar, ni sluga lakom bit za nijednu
nojma stvar. N. Dimitrovic 5. Skup, kakov jo
lakom. M. Drzic 211. Jesam netrpeZ|iv, skup,
lakom. Kateh. 15G1. 37. Ima biti ruke pro-
strane, to jest ne ima biti lakom. M. Divkovic,
bes. 5b. Videci zena da je muz lakom ... i da
ne cini lomozinu, moze li bez dopustenja liegova
ona ju ciniti? B. KaJid, zrc. 114. Prez svoje
svitlosti kad bude sunce bit, tad lakom do dosti
biti ce blaga sit. D. Barakovic, vil. 156. Da
jemaju cinenja s judmi lakomimi. P. Radovcii,
na6in. 191. Od jednoga clovika lakoma, ohola
i bludnika. 260. I da ne bi od lakoma steko
ime. P. Kanavelii, iv. 428. Lakom dvas jdaca.
(D). Poslov. danic. Jedan lakomi koji nsvolan
zivot cini. S. Margiti6, fala. 139. Lakomi drzi
blago kano suzha. ispov. 41. Lakom koliko veie
ima, vecu potribu ima. 41. Joda bogatac lakom
priporucuje se Bogu. F. Lastrlc, ned. 50. Mida,
I. LAKOM, 1, a, a). K
lakoiui kin| li'iigijo. V. DoSoii v Nijo kainat-
nika tnko tvrda i tako lakoma. D. BaSii 16.
Lakora jest i siromah. I. Velikaiiovii, uput. I,
349. Lakom i tvrd. M. Dobrotii 112. Ni od-
viSe biti lakom ni odviSe razpiiSton. 200. Modti
kojijoma je bio naj stariji pro mjero lakora. Nar.
])rip. vr6. 10. — Amo pripiida t ovaj primjer u
kojemu se kazc u ^eniji (narodu) kao o fejaditu:
Mogu samo reii, da odkada .si viru svotu Isukr-
stovu zapoznao i primio, od tada jo cistu uz-
drziS i po turskoj lakomoj zemji zamiritim iia-
f inom raspriiZaS. Da bi mogli oni bidni krstjani
po Albaniji, Bosni i Serviji raztrkani niirno Boga
stovati i I'legove svete, da ti s jasprom no tazis
turski gniv? A. d. Bella, razgov. 132.
l>) s prijedtogom na. i s akuzaticom, ziia-
iene moze biti itopce jiohlepan. Koji su mi la-
komi na blago. Nar. pjes. vuk. 4, 79. Latini su
lakomi na blago. Nar. pjes. istr. 1, 63. Koliko
je na novce i na ostali svaki plijen bio lakora
na vojsoi. Vuk, dan. 1, 90. — Nije mu zacinio
po voji negovu jednu jizbinu na koju je vooma
lakom bio. A. Tomikovi6, gov. 106. Tako je
lakom na jolo. Vuk, poslov. 98. — Da je bajduk
lakom na Turkine. Pjev. crn. 92*.
e) s prijedlogom za i instrumentnlom
znaccne je isto kao kod h). Da je tko ^irarija,
skup i lakom za blagom. D. Rajiic 261.
(I) s prijedlogom na t lokativom nije
jufino, jeli znaiene pohlepan Hi tvrd. — Samo u
pisaca Dubrovcana xvi i xviii vijeka. Lakoma
i sku))a zena je na zlatu. 6. Driic 431. Nigdar
nije.smo bile lakome na zlatu. M. Vetrani6 2, 128.
Sto bogatae vece ima zlata, to je vece lakomiji
na liemu. M. Drzic 404. — Dusa na kojijera on
je (Jeziis) veomi lakom zeleoi svijeh ih dobiti. S.
Eosa 129a. — U ovome primjerti kao terd ali u
prenesenome smislu 2)0 talijanskome jeziku : Pa-
stijpru, ja pristupam da budera imat dio od one
bolesti ku druzijsm ti obitas ... na noj nomoj
mi lakom (tal. scarso, ovdje isto sto avaro) biti.
D. Zlatarii 71b.
e) s genetivom samijem Hi s prijedlogom
od znaei: tvrd. Lakomi rob svoje muke. V. DoSen
V. Koji je prije bio lakom od svoga. A. Kali6
318.
f) s infinitivom znaci tvrd. Lakom svoje
pri sebi drzati. A. Georgieeo, nasi. 307. Ako
sam bio lakom udiliti za jubav Bozju imajudi
cime uciniti. P. Posilovic, nasi. 111b. Bio sam
lakom ufiiniti lemojzinu. S. Margitic, ispov. 16.
— Uz infinitiv ima za po tudijem jezicima. Njeki
budu za pla6at desetine i prvine veoma tijesni
i lakomi. L Drzic 200.
{/) u jrdnome primjeru, xviu vijeka mj.
infinitiva ima verbalni supstantiv u lokativu
s prijedlogom u. — znaiene je malo u prenese-
nome smislu (suprotno stedjiv). — Mozebiti po
tudijem jezicima. Mestar nije bio lakom u naki-
cenju. F. Lastric, test. ad. 35a.
h) i s prijedlogom prema uz dativ (ie-
(adeta) znaiene je jamaino tvrd. Da ne budemo
lakomi prama Bogu. A. Kanizlifi, uto6. 535.
Svakomu koji je lakom prema mrtvijem. A.
Kali6 288.
b. o zivotini, samo u narodnoj poslovici
0 kvocki; nije dosta jasno pravo znaiene. La-
koma kvocka ne moZe piplioa izvesti. (U Du-
brovniku). Nar. posl. vuk. 165.
e. o iemu (stanu) dulevnome, vafa da je
znaiene svagda pohlepan. Na §to to su bijesne
ze)e i lakome tve potakle? (i. Palmotic 3, 41*.
Kad lakome svoje zo|e rukam puni. P. Kana-
velic, iv. 18. — Svoci nijesu kao mi samozivi i
; 2. I-AKOM
Audi lakomo. S. ^jubisa, prip. l!ll. — (.Jiidd)
krasti uljezo u lakoraom tamnom grijohu blago
ubu§ko. dl. Palmotic 3, 39a. Qd lakomo pisat
zloAo. V. DoSeu 75b. — Lakoma ga miso stiSto . . .
da opeta blago iSte od pobjenijeh DubrovCana.
J. Palmotid 340.
d. 0 stanu tjelesnome, pohlepan. Kad la-
komog tko rad glada jude doro ... V. Doson
59". — S tim lakomu zodu gasi. Bib. — Saii
lakomi sto mu dade. 77".
e. o iemu umnome, pohlepan. Ponudi se
ti svqjim nerazumnim i lakomim obiSajem mene
od carstva odagnati. Aleks. jag. star. 3, 267. —
§to lakoma vasa sila nije k sebi prigrabila. V.
DoSon 235b. — IJ ovome primjeru kao da znaci
tvrd, skup. EaskoSna tradenja i lakoma tokoj
uklon' se skrcanja, u sridovistvo stoj. M. Ma-
rulid 135.
f. 0 iemu tjelesnome, svagda u prenesenome
Hi u metaforiikome smislu, pohlepan.
a.) 0 dijelu Hi udu \udskoga tijela. La-
komog srca mana. V. DoSon 231*. Tko do indi
virovati, kada sudca dar ufati za lakomo o3rda|o
da on moze stupit da)o'? 62b. — Kad krvavu
svoju muku pod lakomu vrgu ruku. 55'». — Ne-
gove su pune srode ruke, a nijesu lakome na
blago. Osvetn. 2, 167. — Lakome su oci pri
pogaci. (D). Poslov. danifi. Lakome su oci prema
pogaoi. (drugo je znaiene kod a, hj). Nar. posl.
vuk. 165.
b) o maiu. Vze lakomi mec, ki vazda
zeleSe na trojsku krv. Pril. jag. ark. 9, 128.
c) 0 moru, metaforiiki. Duhovne razgo-
vore (lakomac) u lakomo topi more. V. Dosen
53"-. Al' lakomo ovo more (lakomac) . . . 60".
(I) 0 zimi. Nic zima lakoma, nio lito
posuSi. D. Barakovid, jar, 15.
2. adv. lakomo, avide, parce. — Izmedu rjei-
nika u Mika^nu (lakomo, skupo , avaro, rostricte,
avide, illiberale'; lakomo jisti , avide comedore'),
u Belinu (,avaram6nte, con avaritia' ,avare' 119'''-;
iScarsamente' , parce' 650"), u Bjelostjenievu (la-
komo, skupo .gulose'. 2. , avide, cupide, avare,
restricte'), u .Tambresicevu (,gulose'), u Stulicevu
(, avare, avariter, parce'), u Voltigijinu (,golosa-
mente' ,fressiglich'). — Komp. : lak6mije. M.
Divkovid, bes. 822", a izmedu rjeinika u Belinu
(,piu searsameuto' ,parcius' 650b) i u Stulicevu.
a. pohlepno.
a) o naiinu kako se jede i pije. Kada
ji lakomo. Narudu. 88b. Lakomo izjesti kakono
prasaC; Zborn. 167". Ki jide lakomo i pozr-
jivo. S. Budinid, ispr. 70. Da lakomija i slajo
budu blagovati. M. Divkovid, bes. 822". — La-
komo pije. M. Vetrauid 2, 329. Muogi umru na
prijedac, jer se lakomo napiju nezdravom vodom
iz jezera. S. ^ubisa, prip. 63.
b) uopce. Cuvaj moje ruke da lakomo
ne prostru se vzeti dare. Transit. 157. Ljepos...
tebi Bog svu izda jakino mjeseccu izmedu svili
zvizda kojili jes' hitila lakomo krjepostju. S.
Mendetid 89. Lakomo grabi odima sve naokolo
sakupjene jude. V. Vroevid, niz. 40.
b. tvrdo, skupo, skrto.
a.) u pravome smislu. Koji lakomo hraui
. . . i drzi svoje. §. Budinid, sum. 121b.
b) u prenesenome smislu, nedovolno, malo.
Tvu lipost naj prija glas mi dopovidi, od tebe,
pravo dim, lakomo ki zvoni. H. Lucid 188. La-
komo zaisto nega je hvalila pisan moja. 265.
2. LAKOM, adj. o svrdlu, vidi u Vukovu rjei-
niku: svrdao, t. j. ostar kojim se lasno vrti, kao
da .sam ide. — Nejasno mi je postane: jeli isto
sto 1. lakom (svrdao koji se lasno vrti shvaca se
2. LAKOM
LAKOMICE
u preneseiwiiie smislu kao pohlepan) 'f ilije srodno
s 1. laky Hi je od iste osnove nd kuje je i 2. la-
komac * lakomica (lijevak, Hi, sto bi bila veca
prilika^, nokat na plugu}?
3. LAKOM, adv. vidi u Vukuvii rjecniku: uinalo
,beinahe' ,haud multum abfuit' s dodatkom da
se govcri u Boci. — Mislim da je isto Ho adv.
lako. — U nase vrijeme. Izbi dijete musko mrtvo
i lakom glavom ne dade. Nar. prip. vuk.'- 213.
1. LAKOMAC, lakomca (lakomac, lakimca),
»!. lakom covjek. — Akc. kaki je u gen. sing, la-
komca taki je u ostalijem padezima, osiin twin,
sing., i gen. pi. lakomaca; « Vukovu rjecniku
inia i s drugijem akcentom : lak6mac, lak6mca,
koji se mijena u voc. : liikomce, liikSmci (i mohbiti
a gen. pi. lakomaca?). — Bijec je praslavenska,
ispuredi rus. .iaKOMen%, ces. lakomec, poj.. lako-
miec. — Izmedu rjeenika u Mikalinu (kod la-
kom), u Belinii (,avaro' ,avarus' 119"), u Bjelo-
stjencevti (kajkavski lakomec kod lakom), u Stu-
licevu (,homo avarus'), u Voltigijinn (,ghiottone'
,sehr begierig, fressig'), u Vukovu (,der habauch-
tige' ,avaru3'). Fsaki prijubodivac all necistac ali
lakomac. Bernardiu 43. paul. ephes. 5, 5. O
zrlci, o lakomci! Korizm. 2i».^ Jegda bi packa-
vac i lakomac cesarastvoval. S. Kozici6 441'. La-
komcu svakomu sto zlo stekal jes grabi mu huda
COS. M. Vetranic 1, 118. Djavao je, a nije la-
komac. M. Drzi6 190. Lakomca! dva mjeude-
oka mi 'e dao! 196. Ne prima djela od lakomac,
koji sa se dali na dobitak bez razloga. M. Div-
kovic, bes. 651^. Narodi lakomcem lemozine. B.
Kasic, rit. 52. Lakomci biti 6e stjeskani prizlo-
cestim neimaujem. nasi. .02. On (Mamona, vrag)
jima pod obar lakomci da prazi. D. Barakovid,
vil. 316 Zato je stvar opcena lakomcem da
prid smrti zanijeme. M. Orbin 44. Lakomac
bude gladovati. F. Glavinid, posl. 52. Lakomac
pridstav]a imanjo Bogu. I. T. Mrnavii, ist. 168.
Tu lakomci, tu zlobnici, tu nemili }udi stoje.
G. Palmoti6 2, 461. Gdi oni lakomac, koji mr-
zeci ne nepravedne dobitke . . . ? A. d. Bella,
razgov. 11. Kamo li ste, pritvrdi lakomci? L.
^iubuski 34. Da ce mnogo lasiio mo6 ulisti debel
konop u iglene usi, nego u raj bogati lakomac.
35. Taji i zabraiiuje lakomac no samo iskri'iemu
cim bi ga mogao podpomodi nego i sebi istomu.
A. Bacic 228. Niti bi lakomci toliko nastojali
za blagom. J. Banovac, pred. 89. Lakomci, ka-
matnici, s vaSim krivicam vi prodajoto Isukrsta.
pripov. 78. Nece lakomac iskrnega da pomoze.
uboj. 30. Lakomac za imati vise i steci niti se
uzdrzaje od lazi ni od zakletve. ¥. Lastric, ned.
129, Po6e dilo ovo lakomac (Juda) kuditi. A.
Kanizlid, kam. 515. Medu to place ova zaruc-
nica Isukrstova nepristance nevidenu smrt takvih
miogih lakomaca. E. Pavid, ogl. 644. Bo}e je
da t' reku : ,lakom6e' negli: ,neimance'. (Z). La-
komac blaga(j) je a blago gospodar. (Z). Sve
lakomcu naljeguje. (Z). Poslov. danic. Pakle-
noga suznem dvora naj teza je to pokora: da
nit' Boga uzivaju, nit' im muke kad pristaju. te
dvi vrste od pokore i lakomce svita more jer o
blago tko s' omrsi Jubav s Bogom on pomrsi . . .
V. Dosen 52 — 53. Ne vide se lakomci obradeni
u blagodarnike. D. Basid 18. Malo je bogataca
koji nisu lakomci. I. Velikanovid, uput. 1, 349.
Ti si, gospodine, medu lakomci bio ruke proste.
D. Rapid 26. Bas lakomce neke Crnogorce ko-
jino su lakomi na blago . . . Nar. pjes. vuk. 5, 4.
Lakomac i lazlivac odmah se pogodo. Nar. posl.
vuk. 165. Lakomcu je vazda malo. 166. Ni u
lakomca mjere, ni u psa vjere. 224. U lakomca
tri toboca. 332. Kad su davoli hodili po jednoj
knozeviui da lakoraciuia i kamatnieima oduzi-
maju tudu muku . . . Nar. prip. vrc. 91. Ni lu-
pezi, ni lakomci . . . carstva Bozjega nece na-
slijediti. Vuk, pavl. Ikor. 6, 10. Tuda para la-
komca vara. V. Bogi§id, zborn. 570.
2. LAKOMAC, lakc'imca, m. pretili cclortak —
U Ivekovicevu rjecniku: u Hrvatskoj so u nekim
krajevima cetvrtak prije poklada (katolickih)
zove , lakomac' (i , lakomi' ili ,tusti' cetvrtak;
is p. , pretili cetvrtak'). — Po.ttaje od lakom u
znacenu: prozdr(iB.
3. LAKOMAC, lakomca (lak6mac, lakomca),
m. vidi u Vukovu rjecniku : (u vajaonici od dr-
veta kao veliki lijevak, u koji voda tece ozgo
zlijebom (kao lakomicom u badaii) a iz nega
do|e u kacu u kojqj su debeta koja se vajaju
,art rinne in der wallmiilile' ,canalis genus'. —
isporedi 2. lakomica.
LAKOMAN, lakomna, adj. lakom. — U pjesini
crnogorskoj nasega vreinena. Kojizi su lakomni
na blago. Ogled, sr. 213. — Ovaj je primjer Vuk
primio u rje.cnik pod zi.
LAKOMCAC, lakomica, m. dem. 1. lakomac.
— U Stulicevu rjecniku: ,alicjuantulum avarus'.
— nepouzdaao.
LAK6mCi6, m. dem. 1. lakomac. — U Stuli-
cevu rjeiniku uz lakomcac.
LAKOMCINA, m. augm. 1. lakomac. — Ud
-xvni vijeka, a izmedu rjeinika u Bclinu (,ava-
rone' ,vir ingenti avaritia' 119a) gdje se naj prije
nahodi, u Stulicevu (,avarissimus'), u Voltigijinu
(,golosaccio, avaraccio, avarone' ,eiu garstiger
geizhals, gefressig'), u Vukovu (augm. v. lakomac).
Kod linog lakomdine. V. Dosen 218''. Ostaje
jos da lakomcinam prikaXem ... I. J. P. Lucid,
razg. 31.
1. LAKOMICA, /. lakomo zensko celade. — U
Belinu rjeiniku: ,avara, la femina' ,avara' 11%^;
u Stulicevu : ,mulier avara' iz Habdeliceva ; u
Vukovu: ,die habsiichtige' ,avara'.
2. LAKOMICA, /. uopcc sprava kojom tece sto
zitko iz jednoga suda u drugi, ali dolazi samo
u o.iohitijem znacenima ili a srodnima. — ispo-
redi 2. lakomac. — Postane mi nije jasno; moze
se pomisliti da postaje od lakom, kao da sprava
lakomo guta ono sto je zitko, ali takovo tuma-
ccne slabo vrijedi kod d. — Nahodi se i « novo-
slovenskome jeziku. — Od xvii vijeka.
a. vidi lijevak. — U Vrancicevu rjecniku:
,infundibulum'; u Belinu: ,imbuto, stromento di
latta 0 legno per mettere il liquore entro a
qualche vaso' ,infundibulum' 379i''; u Bjetostjen-
cevu: lakomica, levalka, levak, levka .enchitum,
infundibulum, instruraentum quo in vas liquores
infundimus'; u Jambresicevu: , infundibulum', u
Stulicevu: v. lijevka iz Belina; u Vukovu: vide
lijevak s dodatkom da se govori u Ormnici.
b. vidi vran. — U Mika(inu rjecniku kod
vran.
c. zlijeb (ne svaki). — U Vukovu rjecniku:
2dlijeb sto nim tece voda u badan (u Jadru) ,die
rinne' ,canalis'. — Lakomica, zlijeb kojim dolazi
voda na mlin. u Kostajnici. F. Hefele.
d. velik prozor na krovu stagja kroz koji so
sijeno baca. I. Krsnavi, list. 9.
e. u Vukovu rjecniku: vrh u raonika, cf.
nokat.
LAKOMICE, adv. laktom (kod udarana), Hi
lako'^ — U narodnoj pjesmi nasega vremena.
Udara rae ta djevojka natrag s laktom lakomice.
Nar. pjes. vila. 1868. 465.
I.AKOMICICA
l-AKOMOd'UDAN
LiAKOAllClCA, /. (km. 2. lakomiea, u. — (J
Stuliietm rjecniku: .parvum vas fusorium'.
LAKOMICINA, /. aui/m. 1. (i mozcbiti 2.) la-
komiea. — V Vukaou rjeintkii: aiiffm. v. lako-
inica (Hiiinparskom grije§kom sabi(ezenu je u
drugome izdttnu da^Je mitSkoga roda, a u trc-
ccmu da je sredncga).
LAKUMIJA, /. lakomost. — Postaje od lakom
tudijem (tatijanskijein) nastavkom ia. — Od xv
ttijeka, a izmedu rjeinika u Vraniicevu (,avari-
tia'), u Bjelostjencevu (kod lakomost), u Stuli-
icvu (v. lakomost iz lijelostjenceva). Lakomija
jest )ubavb nepodobna imeti i obladati blagimi
sega svita. Koluniiev zborn. 231. Taj t' je koiiac
lakomije ka ne pus(^a 6a zadije. M. Marulii 201.
Od igre ka se 6ini za lakomiju. Narufin. 94*.
Za (= radi) lakomiju postavjaSe 1 vr6 vina. Ko-
rizm. Si). V sem naoelniku lakomija nohvalna
be. S. Kozif.ii S'l". Blagodauije protevu sku-
posti ili lakomiji. §. Budinio, sum. 120^. Jakov
toliko tvrdo uzvapi na bogatih radi liihove Jute
lakomije i skiipo-sti. 140". Pokle te smuti stara
lakomija. D. BarakoviA, jar. 28. Lakomijom jer
se giibi (kripost). M. Gazarovic 63. Iskariot
taknut grihom lakomije, pojde g Zidovom. F.
Glavinio, cvit. 57l>. Lakomija (jest) nepravicno
?.olenje imanja. 143". Pustivsi se potegnuti ali
od lakomije ali od oholije. P. Radovoic, nacin.
57. A popove kuzi vrla lakomija. J. Kavaniu
S??!". A vi 7.8, lakomiju i da ve6e dobijete u
svetac privatate i posve jedni dilujete. J. Ba-
iiovac, pripov. 141. Kiipiti blago za lakomiju.
Ant. Kadci6 4. §to je bila stedjivost mozo se
jirometnuti u lakomiju. M. Pavlinovii^, rad. 12S.
Lakomija ,avaritia'. D. Nemanic, 6ak. kroat. stud,
iftsg. 61.
LAKOMISLEN, adj. u kujega su lake misli (u
zlu smislu, isporedi 1. lak, 1, a, k) i I)), kuji lako
mhli, dakle dobro nc razmiila. — isporedi lako-
uman. — U nase vrijeme po rimkomc .lepKo.Mw-
IMtiHLlii.
a. adj. A ostro siba lakomisleno prezirane
svojega naroda. M. D. Mili<5evic, pomenik. 1, 43.
Lakomislena deca. skol. 3. Koji 6e umoti lako-
mislemi namigusu nauf iti pameti. Srp. zora, god.
1, sv. 2, str. .57.
b. adv. lakomisleno. Gdi zaslijepjeni uarod
lakomisleno za svakim uovim misjeria uacinom
ceznedi. Nov. sr. 1834. 116. Ima (u putnim
mehanama) posuda koje se lakomisleno ne raz-
nosi na pesku prekomeruim ribariem. M. D. Mi-
licevid, medudnev. 10. §to mu je lakomisleno
odmicao rokove. V. Bogisii, zakon. 153.
LAKOMISLENOST, lak6mislenosti, /. osohina
(■e\adeta Ho je lakomisleno. — U nase vrijeme
po riiskome .lerKo.Mwc.ieHocTh. Lakomislenost ni-
ova lako bi se izviniti mogla. Nov. sr. 1834.
115. O zenidbi nije govorio od kake lakomisle-
nosti. M. D. Mili6evic, knez miloS u pricama.
14. ,
LAKOMIT, adj. lakom. — Na jednome mjestu
XVI vijcka. O trgovci lakomiti ke lakomos vajmeh
oini druge svijete nahoditi brodeci se po pu-
6ini ... M. Vetranid 1, 35.
LAKOMITI SE, Uikomim so, impf. hiti lakom,
postajati lakom, raditi kao lakomac. — Akc. se
ne mijena (aor. 2 i 3 sing, lllkomi). — Od xvii
vijeka, a izmedu rjeinika u Belinit (,avarizzare,
metter ad elFetto 1' avaritia' ,avare agere' 119>'),
ii Stulicevu (,avarum esse, avaritia ardere, fer-
vere'), u Voltigijinu (.avarizzare , usureggiare'
.j^eitzou, wucliora'), /( I'/i/.-orx in.a sto .habsiichtig
sein' .avaritia duc"r',
a. biti pohlepan, hlepjeti (aopce za hlagoin).
II) s prijedlogom na i ace. Koji ne zado-
vojstvujudi so sa svojim trudora lakomjaso so na
tude. D. Obradovid, basne. 99. Na tudo se no
lakomi. Nar. pjes. vuk. 1, 187. Ako li se la-
komis na blago, dok je, bego, u Kivotu Janko,
bide blaga i tebi i Janku. 3, 373. Lazac mnogo
obrido samo da bi izlagao, skupac so na vise la-
komi. Nar. posl. vuk. 165. Na tako so ne lakomi
blago. Osvetn. 2, 23.
bj maze hiti da amo pripada i ovaj pri-
mjer u kojcmu je s glagolum prijedlog u uz lo-
kativ. Ki se blaga napunise svakom himbom . . .
i u nem se lakomise u ognenom zlatom noru.
J. Kavaiiin 448'>.
c) s infiniticom. Pamet tvoja, srce tvojo
i o6i tvoje lakome se stedi i skupiti blago hiiu-
beno i nepravedno. M. Divkovid, bes. 310i>.
Iraamo se lakomiti naj prvo hvaliti Boga. nauk.
278''. Sto godi covik vede ima, to se vedo la-
komi imat. J. Filipovid 1, 423t>. Nemoj se la-
komit mnogo jist. 1, 423''.
il) s podloinom recenicom u kojoj je da.
Bogati, Sto godi vede imaju, toliko se vede la-
kome, da bi vede imali. M. Bivkovid, bes. 472''.
e) s podloznom recenicom u kojoj je ne-
upravno pitane. Lakomi .se Mujagin Halile, ue
bi li se Filip umorio. Nar. pjes. horm. 1, 492.
b. biti tvrd, skrt, skup.
11) iiopce. Kako li de sam sebi varavo dat
razumjeti, da se mo2e stodjeti i lakomiti s onijem
Bogom, koji sa svijem sebe prida cijeda liega i
posveti? I. M. Mattel 52. S toga nam lakomi
se neplodna zem(a, branu nam krati tjelesnu.
Stit. 15. Er ti ne das, er se ti lakomis. A. Kalid
857. Jer kako je nadane licemjeru, kad se la-
komi a Bog de iscupati dusu negovu? Vuk, jov.
27, 8.
b) s instrumentalom. Mrve istem, zelim i
prosim. ni to nijeste vrijedni udijelit? i tijem so
lakomite? A. Kalid 302.
c) s infinitivom. Hranom, odjedom, loz-
nicom, lijekom, svaoijem potrebuju, a ti se la-
komi§ utjesit ih. A. Kalid 264. Koji se ne samo
lakomis utjeSit siromaba, nu tude uzdrzis. 328.
e. nije jasno, jcli prvo ili drugo znacene
(moze biti i jedno i drugo). Za to se covjek ne
ima oholiti ni lakomiti. M. Divkovid, nauk. 41*.
Tko je lijen iste pokoja u stvareh od ovoga svi-
jeta, a tko stanovito iste pokoja na ovomu svi-
jetu potreba je da se lakomi. 27.3". Trudim, la-
komim se i mucim za uzdrzati ovo §to mi je od
mojijeh starijeh ostalo. V. Andrijasevid, put. 290.
L.\KOM^>AHAN, lakom|ahua, adj. dem. lakom.
— isporedi lakomjasan. — U StuUcei'U rjeiniku:
lakomjahan ,aliquautulum avarus'.
LAKOMJ^iASAN. li'ikomjasna, adj. u Stulicevu
rjecniku : lakomjasan uz lakomjahan.
LAKOM]^EI>rE, n. djelo kojijem se ko lakomi.
— U Stulicevu rjecniku : lakomjene, v. lakomost,
i u Vukovu: ,daa habsiichtigsein, die habsucht'
, avaritia'.
LAKOMNIOA, /. vidi 2. lakomiea, a. ■ — U
nase vrijeme u Hrvatskoj. Badni, brente, skafi,
presa, lakomnica itd. V. BogiSid, zborn. 27.
LAKOMNOST, lakomnosti, /. osobina onot/a
sto je lakoman, vidi lakomost. — U jednoga
pisca XVI vijeka. U lakomnosti bode zlo zivjot.
M. Drzid 220.
LAKOM66udaN, lakom66udna, adj. koji je
lakome cadi. — Samo u Stulicevu rjecniku : , in-
dole avarus'.
].AK0M06UDN0ST 8f
l.AK0M06uiiN0ST, /. osohinn onmja kuji je
lakomocudan. — Samo u Stulicevu rjecniku: , in-
doles avara'.
LAKOMOCUDSTVO, n. it Stulicevu rjecniku
uz lakomo6uduost. — nepouzdano.
LAKOMOST, lakomosti, /. osobina onuga sto
jfi lakoin. — Od xv oijeka, a izmedu rjecnika u
Mikafinu (lakomost, skupoda ,avaritia, cupiditas,
studium pecuniae, illiberalitas'), u Belinu (la-
komos ling'ordigia, avidita' ,aviditas' 404''; ,ava-
rizia, desiderio immoderato di robba' 1191), u
Bjelostjencevu (lakoniost, lakomija , prozdreiie,
prozdralost ,gula, ingluvies, insatiabititas, vora-
citas, liguritio, helluatio, nopotatus'; lakomost na
peneze ,appetitio, appeteutia et cupiditas pecu-
niae, dici potest et de aliis rebus'), u Stulicevu
(.avaritia, avarities, aviditas immoderata'), u Vol-
ligijinu (,ingordigia, ghiottoneria' ,heftige sehn-
siicht nach otwas, fressbegierde'), u Danicicevu
(lakomostb , aviditas').
a. naj cesce prema 1. lakom, 1, a, znaci po-
hlepu za blagnm, tU tvrdost (kad ku nece da se
ostavi blaga). Eda li bismo . . . ovoj zgora ro-
eono, pisano i obetovano potvorcli ali na maiie
prenesli kojomb liitrostju ali lakomostju, . . . tada
da srao prokleti. Mon. serb. 287. (1419 u puzni-
jemu prijepisu). Jeli (sagrisil) lakomostju ali
ubozastvom. Narucn. l?i^. V kih raste skupost
i lakomost. Transit. 73. Trgovcem lakomos ter
cini na svijeti svu tugu i zalos vrh pleii f)od-
nijeti. M. Vetranii 1, IGl. Blud ali kojagodijer
necistoda ali lakomost da ne pomene (se) modu
vami. N. Ranina .59'i. paul. ephes. 5, 3. Smrtni
grijeh jest lakomost. Zborn. 167''. Lakomos po-
cetak oda svijeh zala jes. N. Dimitrovic 6. Da
liih puti budu 6isti bez primjese od svake lako-
mosti. A. Guceti6, roz. jez. 163. Lakomost se
ne cini samo po jedan nacin, . . . negoli se lako-
most cini po mnoge nacine, to jest: kamatom,
kradom, muzovjorstvom, lazju, krivijem kupo-
vanjem i prodanjem, i po mnogo ostale nacine.
M. Divkovid, bes. 308 — 809. Lakomos mudros
gubi. (D). Mala lakomos velika Steta. (D). Po-
slov. danic. Ti podjamstva, ti osveto, ti lakomos
grubu sluzis. A. Vitajid, ostan. 22. Bududi riesto
za lakomos neito za nenavidos rasuo i poplijenio
manastijer. I. Dordid, ben. 32. Lakomost jest
priko nacina poJub|ene blaga. A. Badid 228.
Ogaii . . . ocistit do od holosti, od lakomosti, od
bludnosti. J. Banovac, razg. 3. Kuca na vrati
bogataca i vlastela, ali naodi zatvorena kjncem
od lakomosti, zasto ,svi nastoje na lakomost
(itamparskom grijeskom lakomast)' veli prorok
s. Jeremija. F. Lastrid, test. 332a. Da nisi od
lakomosti gladna i zedna ili putnika i nevojna
od tebe otisnuo? A. Kanizlid, bogojubnost. 133.
Lakomost je neuredna lubav dobara ovoga svi-
jeta. E. Pavid, jezgra. 138. Rad nagle lako-
mosti. V. DoSen 59a. A. prozdornoj lakomosti
nije dosti. 74b. Vide toliku lakomos u bogacih.
D. Basid 304. Uzrok pak sto ji puno utedo bi
obicajna nasi vojnika lakomost koji voIiSe s mrtvi
tilesina sadirati odorn nego ji do svrhe tirati i
sidi. And. Kacid, razg. 284. Pridatje nasega
spasiteja od Jnde za lakomost. Ant. Kaddid 103.
Pace brez bogastva lakomost biti moze. I. Ve-
likanovic, uput. 1, 349. Blagodarnost oli po-
datnost protiva lakomosti. M. Dobretid 202. Ne
bilo vede lakomosti, razdionstva, nestavnosti u
mojoj jubavi prema tebi. I. M. Mattel 23. Turci
misle, da de ovim obrabotavaiiem komsije svoje
na lakomost i srebro|ubije vozbuditi. Nov. sr.
1834. 118.
9 LAKOEINA, b.
b. u osohitome itmislu, prozdrfimist (nije dosia
jasno u prvome primjeru). (Djavao) iskusi Adama
gltoniju . . . iskusi ga od lakomosti obitujudi
znanje od mudrosti. Korizm. 13'^. Kad likar
metne pijavicu, da izazme krv, tako se jako ufati,
ter sa svom lakomostju sasne onu krv, ... J.
Banovac, razg. 90.
c. kao pohlepa ima usa se:
a) prijedlog na s akuzativom, vidi a Bje-
lostjencevu rjecniku.
h) jirijcdlog za s instrumentalom. Lakomost
za novci priteze je. M. A. Rejkovic, sabr. 4(i.
Ako se napastuje na lakomost za blagom i bo-
gastvom. B. Leakovid, gov. 74.
c) u dra primjera xvi vijeka ima genetiv
s prijedlogom od. Lakomost od zlata zac cini,
moj Boze, da se brat u brata poufat ne moze.
M. Vetranid 1, 16,5. Gdi 'o lakomos o(d) dinara,
sto je grijeh, tu nije dobra ui voselja. M. Drzic
220.
LAKOMOSTAN, lilkomosna, adj. koji pripada
lakomosti. — V jcdnome primjeru xvju vijeka.
Karao bi josdor lakomosua i nepodobna pozo-
lenja. A. d. Costa 2, 3.5.
LAKOMSTVO, n. vidi lakomost. — Od xvi
vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu (v. meko-
putnost iz runkoga) i u Vukovu (,die habsuclit'
,avaritia'). I^e lakombstvo imatb no mozotb otb
zla ubezati. Stefanit. star. 2, 292. Nebeskoga
oca sina (Juda) za lakomstvo vajmeh ! proda.
M. Vetranid 1, 318. Kako u lakomstvu tako i
u pokori Matija slide. I. J. P. Lucid, razg. 31.
Provij srce mojo k otkrivenima svojim, a ae
k lakomstvu. D. Danicid, psal. 119, 36.
LAKOMSTINA, /. vidi lakomost, lakomstvo.
— U jednoga pisca xviii vijeka. Od proklete la-
komStine. P. Posilovid, nasi. 21. Od naj ma-
nega tja do naj vedoga svi uce lakomStinu. 461'.
LAKONIK, m. Lacedcmonac. — Od grc. hi-
xMvixdi i lat. laconicus, lakonxki. — l^ jednoga
pisca XVI vijeka. Lakonik ti s' vidit. F. Luka-
revid 278.
LAKONOG, adj. u kojega su lake noge. — U
Stulicevu rjecniku : v. hrlonog.
LAKONSKI, adj. laconicus, koji pripada La-
cedemunanima. — Od grc. ./lixmr, lat. Laco na-
.•itavkom ski. — U na§e vrijeme u pisaca. — U
Sulekovu rjecniku: .lacedamonisch'. — U prene-
senoine smislu, koji (o ce(adetu i o govoru) u
malo rijeci mnogo izrece. — Ima i adv. lakonski
i u pravome smislu (u Sulekovu rjecniku) i u
prcnesenome: Odgovori mi starac lakonski. M.
D. Milidevid, zim. vec. 178.
LAKORA, /. vidi lakorina, a. Lakora, tvrdi
vrh na mesu ili kao kozica od sama mesa. U
nase vrijeme u Stonu: ,Sto de ti to lakoro !' M.
Milas.
LAKORINA, /. tela collulosa; praeputium. —
Brvo znaceixe, premda mu nema potvrdc u ki'ii-
gaina, mislim da je starije, jer je sire od dru-
goga, i ovo zadi'ie gotovo nije ni poznato u Du-
brovniku. — Nejasna postana; po obliku je
augmentativ, vidi lakora.
a. tela cellulosa, kao opnica .sto se cesto na-
lazi u mesu (jelu), osobito oko misica (ribica) i
zlijezda. — isporedi lakora. — U nase vrijeme
u Dubruvnikn. P. Budmani. Lakorina, augm.
lakora U nase vrijeme u Stonu : ,Ne vaja to la-
korine, daj macki'. M. Milas.
b. praeputium. — U Belinu rjecniku: ,pre-
puzio. quella pellicina che dal membro del bam-
LAKORINA, b.
LAKOUMNIK
biiio si taijliava iiella circoncisioue' ,jiraoi>iitiura'
582«, I It Stulicevu: ,praeputium' iz Belina.
LAKORINICA, /. uprav dem. lakorirm, ali se
iipotrcbfava ii istomc znaienu kao lakorina, b.
— U jednoga pisca xviii vijeka, a izmedu rjei-
nika ii Belinu (.prepuzio, quolla pollicina c)io
(lal membro del bambino ai tagliava nolla cir-
concisioue' ipraopntium' "i8'2"), u Bjetostjcnievu
(v. obrezok), u Stulicevu uz lakorina. Lakori-
nioa, to jest koiica pridiia na udu potajnom sva-
koga rauzkoga diteSca. I. Velikanovid, uput. 1,
■183.
LAKORODUjA, f. zensko celade Sto lako (bez
nelikd truda) rada. — U Stulicevu rjecniku: v.
lasnoroduja.
LAKOROUUlfiA, /. sainn u Stulicevu rjecniku
uz lakorodija.
LAKOKUK, adj. koji je lake rake. — U Su-
lekuvu rjecniku: ,loichthaudig'.
LAKOSKD, adj. iracundus, koji $e lako (bez
velikoga uzroka) srdi. — U jednoga pisca na-
sega vremena. Ali su u ovom pitanu narodi veoma
lakosrdi i fiesto nepravedni jedan prema drugome.
M. D. MiliceviA, zlo,sol. r,i. Po naravi iustar i
lakosrd. pomenik. 3, 320.
LAKOST, lakosti, /. vidi lakoca. — Rijec je
praslanenska, isporcdi stslov. Ibg-bkostb, rus. -ler-
KocTb, 6es. lehkost, pof. lekkosc. — Izmedu rjec-
n\ka u Mika{inu (lakost, lagahnost ,levitas, fu-
tilitas'), u Belinu (lakes ,l6ggierezza' .laevitas'
432a), u Stulicevu (v. lako6a), u Voltigijinu (v.
lakoca). u Daniiicevu (Ibgbkostb ,levitas').
a. prema 1. lak, 1, a, a) i b). ObuCe se u
tijelo nadareno darmi od lakosti. A. Gucetid,
roz. jez. 245. Dado mu svitlost, lakost, tancinu
i netrpjenost. J. Filipovid 1, 110a. Kad se kripi,
lahkost stece. M. Kuhacevic 24. Jjakos tvoje
ruke mogu6a koliko togota- Bozije desnioe. A.
Kalic 178. Nesta mi snage, nesta lakosli. M.
D. Mili6evic, zlosel. 290.
b. prema 1. lak, 1, a, c). Gradanin 6e ostati
u svom neznaiiu, s velikoin lakosiu da traXi ono
sto ne treba, a da ne trazi ono §to treba. M. D.
Milicevic, medudnev. 16.
c. prema l. lak, 1, a, d). Lahkost nevole
nase. Anton Dalm., nov. test. 2, 52. paul. 2cor.
4, 17. Ona nosi svoga siua devet miseci u utrobi
brez svake tegoce sa svom lakostju. J. Filipovi6
1, 544b. I za ve6u lakost stioca. T. Babic 1.
d. prema 1. lak, 1, a, k). Ltgkostiju razuma.
Glasnik. 11, 64. U hojonju svomu ne imij bilig
lakosti. Nauk brn. lllJ. K ovemu ne potoie
lieka lahkost zaisto, ni taStiua ili putevnost. B.
KaSic, nasi. 245.
e. prema 1. lak, 1, b uopce: Tezine Fronto-
nova nauka i lahkosti Plinijeve. Transit. 6.
Daje mu lakost ucinit ga (dobro dilo). J. Fili-
povic 3, 281b. — Amo mozc pripadati i ovaj
primjer: Razlozio je iz sivana i uzigraiia o6iju,
iz lahkosti zivota, iz sladkosti razgovora, da je
u nemu jedna dusa rodena za vladane. A. To-
mikovic, y.iv. 26.
f. kao oblaksavane. Skrusenjem molimo, da
[)o nega vo[u lahkost ocutimo odbivsi nevo}u.
M. MaruliA 33. Dal' tim cu dostignut kojugodi
lahkost. 88. Uzivah svita slast, sad sam pun
oemera, pun svake gorkosti; teska muka moja
ne ufa lahkosti imit ni pokoja. 234. Vrelo od
lakosti. B. Kasi6, rit. .366. Uspomen' se truda
moga, pridajem ga, majko, tebi, za imati lakost
sobi. P. Posilovic, cvijot. 220. U paklene gorko
tmino gdi lakosti nigdar ima od pakleni stra§ui
zmija. 225. S volikoui lakosti i mirom duSo
oatavices grihe. nasi. 36^. Smrt no daje mnku,
nego lakost pravodnomu. 41'i. Ali so niozo do-
goditi da se ko zamoli i kom drugom svocu, pa
da dobijo lakost ili pomod. M. D. Milidevid,
slave. 8.
LAKOSVITAK, lakosvitka, adj. koji lako
os»anu(Y), u prenesenome smislu. — N7i Jednome
-nrfSStn~!Cvut vijeka. Niova mlada i lakosvitka
zaktevana na dobro okredu. D. Obradovid, sav.
56.
LAKOTA, /. vidi lako6a (i radi akcenta). —
Rijei je stara, isporedi stslov. Ibg-bkota, rus.
.leiKOTa. — Izmedu rjeinika u Vrancicevu (,lo-
vitas'), u Bjelostjencevu (lehkota kod lehkoca. 2.
,levamen'. 3. lehkota, odpus6ono strun, vuza ,1a-
xitas'), M JambresicevH (lehkota ,faeilita3, le-
vitas'), u Stulicevu (v. lako6a). Kako m6gu mene
(t. j. sebe) u bidnom 2ivotu ovomu pritrpit i
imat lahkotu? A. Georgicoo, nasi. 122. Pripo-
ruka svilnih buba radi vridnosti liiove i lakote
posla oko niju. J. S. Rejkovid 199. Nisam si
mislila da 6e bit moj mili k6j drugoj lakota.
Ja6ke. 88. Jos vam more biti velika lagkota.
186. Porazgrnem pepeo, izvadim masicama zisku,
metnem je na 6eramidu, napipam sve6u i pocnem
piriti zisku da bih upalio svecu (onda jos nije
bilo palidrvca, ovo danaSno lakote). M. D. Mi-
licevi(5, let. vec. 309. Nasi su stari videli mnogo
vecih ruuka, nije pravo da nama vek prode u
samoj lakoti. zlosel. 228. One, ku6ke, ho6e la-
kotu. 277. I odmah osetim neku lakotu na srcu.
medudnev. 95. Covok koga smo poznavali kao
velika gospodina da se ovako ostavi gospodstva
i lakote, pa ode u vojsku na muke svakojake,
bejase nam vrlo veliki. pomenik. 2, 171.
LAKOTAN, lakotna, adj. koji je s lakotom,
lak. — Ima same adv. U'lkotuo (lako, ugodno) u
jednoga pisca nasega vremena. Znao je pisati
zivahno i lakotno. M. Pavlinovid, rad. 151.
LAKOTITI, Iak6trm, impf. laksati, oblaksa-
vati. — Postaje od lakota. — Od xvii vijeka, a
izmedu rjeinika u Bjelostjencevu (kajkavski leh-
kotim, pomazem, ugledam ,sublevo') i u Stuli-
cevu (v. lagsati).
il. aktivno. Voja k trudu trud lahkoti. P.
Vitezovid, cvit. 20. Rijesehe jednoga zadatka
lakoti rijeseiie drugoga. M. Pavlinovic, rad. 142.
Da narodu zivjet lakotimo. Osvetn. 5, 106.
b. sa so, refleksivno. Tako se hrabrene des-
nioe lahkote. P. Vitezovic, odil. 43.
LAKOUCNOST, /. osobina unoga koji lako
uci (u primjeru nije posve tako znaiene). — U
jednoga pisca xviii vijeka. Za izvrstitost razbo-
ritosti slideda iziskuju se . . . lakoucnost . . . La-
koucnost jest takva s kojom se tko hitro i lako
prigne na opomenu i nauk pametnih }udi. B.
Leakovi6, nauk. 471.
LAKOUMAC, lak6iimca, m. lakouman covjek.
— U jednoga pisca xix vijeka. Sveltet zastran
budi kratkoumcu, pravi razvrat neka j' lako-
umcu. S. Milutinovic u Pjev. crn. 329'i.
LAKOUMAN, lakoumna, adj. koji je laka (vidi
1. lak, 1, a, k)) uma. — I'o rus. .lerKojMHbiii. —
U pisaca nasega vremena. To lakoumno popu-
stane i dotjeralo nas. M. Pavlinovii, razg. 74.
LAKOIJM]^E, n. vidi lakoumnost. — U pisaca
nasega vremena. Ako se koje djelo ucini iz ob-
jesti, lakoumja . . . Zbornik zak. 3, 207. I u Su-
lekovu rjecniku: lakoumje .leichtsinn'.
LAKOUMNIK, m. lakouman invjek. — U je-
dnoga pisca nasega vremena. Ti lakoumnici na-
LAKOUMNIK
H'Jl
LAKTAR
veileni su donapokon iia sramotna djola. M. Pa-
vlinovi6, rad. 120.
LAKOUMNOST, lakoumnosti, /. osobina lako-
umna ccladeta. — U pisaca nasega vremena.
Kvar, malodusnost na jeduoj, a lakoumnost i
naduvenost na drugoj strani. M. t). Milicevic,
zlosel. 20.
LAKOUZD, adj. o kohu koji je lak na uzdi
t. j. koji slusa i naj maiii kret Sto ucinis uzdom.
A. Ostnjio.
LAKOV, adj. koji pripada Laku. Od sina La-
kova. V. Vrcevi6, niz. 8.3.
LAKOVICA, /. inie injestu u Srbiji u okruyu
.<smederevskome. Livada preko Lakovice. Sr. nov.
186;i. 637.
LAKOVJERAN, lak6vjerna, adj. credulus, koji
laku vjeruje. — Od xviii vijeka. Lakovirne va-
rajud trgovce. J. S. Rejkovic 72. Velika je sla-
bost lakovernu biti s onim koji je poznat da
laze. D. Obradovi6, basne. 434. Stan', serdare,
lakovjeran li si ! P. Petrovi6, 56ep. mal. 10.
Narod je ovaj lakovjeran. S. ^^ubisa, prip. 94.
Vi Mijata mucenikom gradite u oci lakovjenia
puka. 255. Pak ih nada lakovjerne krijepi.
Osvetn. 4, 55.
LAKOVIC, m. prezime (po octi Laku). — U
na.se vrijeme. S pobratimom Lukom Lakoviiem.
Nar. pje3. vuk. 5, 412. Stefan Lakovic. D. Avra-
movie 261.
LAKRDIJA, /. tiir. laqyrdy, hesjeda, rijeci,
razgoeor, tvrdna; u nasemu jeziku desto u zlome
smislu: prazne rijedi, rijeci bez sinisla, bezjiostiea,
tricn (pa i sala). — isporedi lakardija. — Od
xvin vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (.die
tiindelei' ,nugae').
a. prazne rijeii ltd. (vidi sprijeda) ; maze
biti da je ovo ztmcene postalo od tur. bos la-
qyrdy (vidi bos), ytiju se novino, gonetke i la-
krdije. P. Knezevii, osni. 67. Gdi se u6e igrat
i svakakve lakrdije jjivat. M. A. Re).kovic, sat.
C4*. Pokorite takoder usi vase, nib zaSepivsi . . .
ne samo od Sale i maskaro, nego i od lakrdije
naj mane. D. Rapii 227. Drugo ne 6ini, nego
sve lakrdiju zbija. 263. No bi li ja to ucinivsi
bila svega svita zapretica, lakrdija i maskara?
385. I jedva ti cekaju da koga nadu da se na-
slusa tijeh lakrdija. M. PavlinoviA, razg. 4. To
su Vlasi izumoli da poplase Turke. bos lakrdija!
M. fX Milicevi6, jur. 41. — U Sulekovu rjec-
tiiku: , posse; possenspiel, possenstiick', dakle dra-
matiina sala.
b. besjeda. Kad Novica za6u lakrdiju . . .
Nar. pjes. vuk. 4, 497. A §ta 6u ti du|it lakr-
diju? Pjev. crn. 230'>. Vuk im tude rece lakr-
diju. Nar. pjes. horm. 1, 130. Pokraj bega stade
na nogama, pa Alija veli lakrdiju. 1, 2<i4. Onda
ie istom guslar otpocoti ,razgovor' ili kako kazu
,besjedu' ili , lakrdiju'. F. Krauss, smailag. meh.
70.
LAKRDJJAS, lakrdijdsa, m. covjek koji zbija
lakrdije (sale). — Ake. kaki je u gen. sing, taki
je u ostalijem padezima, osim nom. sing., i voc:
lakrdijasu, lakrdijasi. — U Vukovu rjecniku :
,der spassvogel' .jocosus' [vide sa|ivac].
LAKRDISANE, n. djelo kojijem se lakrdise.
— Izmedu rjecnika u Vukovu. Nije vrijeme od
lakrdi.sana. Osvetn. 3, 153.
LAKRDISATI, lakrdisem, impf. zbijati .iale
(lakrdije). — Akc. se mijena u aor. 2 i 3 sing.
lakrdisa. — Od xviii vijeka, a izmedu rjcinika
u Vukovu (vide saliti se). Ja se salim i lakr-
disem. D. Rapic 366. Obifino pjevaju oni koji
idu uz vuka a on modu lira lakrdise. u Nar.
pjes. krasiA. 1, 135.
LAKSITI, laksi, impf. suuce kad blize k za-
padu ide, rekne se: , laksi sunco'. Poduuavka.
1848. 58.
LAKSa, /. oblaksavane. — Rijec vrlo sumniva
na jednoine injestu xviii vijeka (pisano je -li-
mj. k, a i to moze biti sumiiieo, vidi kod 1. lak).
S koga odvrgoh se i pozabih skrb putenih nasla-
jenja, svijeta razkos, . . . pohlep blaga i postenja:
svaka ovd' ime od dobara nnsu, a uzrok su paklijeh
zara, ka ne lakse neg brjemeni, ne pomoci neg
nemoci, ne plod dobar neg sjeneni . . . i napokon
duhu skodni jesu a Bogu neugodni. J. Kavariin
543*.
LAKSANE, n. djelo kojijem se laksa. — U
Ivekovicevu rjciniku: radiia kojom tko laksa
kome §to.
LAKSaTI, laksam, impf. oblaksavati. — Akc.
se mijena u praes. 1 i 2 pi. : lakSamo, laksate,
ti aor. 2 t 3 sing. lak§a, ic part, praet. pass.
laksan. — Postaje od komp. lak§i. — Od xviii
vijeka (vidi kod b).
a. prelazno, u znacenu sprijeda kazanome.
— Izmedu rjecnika u Stulicevu (v. lagsati; lag-
sati ,levare, moderare, facilem reddere'). Ti (na-
dezda) na morju sihem lakSas vesla breme. L.
Milovanov 105. Isti boli duhovnog vidara, nemu
laksat te je muke dano. Osvetn. 4, 61.
b. neprelazno, postajati lakse — U Belinu
rjecniku: laksa neiuo6 ,miglioramento, diminu-
zione di malattia' ,morbi diminutio' 486'' gdje se
naj prije nahodi.
LAKSAVATI, lik§avam, impf. itrrativni gla-
yol prema laksati. — U Stulicevu rjecniku: lag-
savati, freg. uz lagsati.
LAKSiNA, /. lakoca (uprao osobina onoga -Ho
je lakse). — Od xvii vijeka, a izmedu rjecnika
u SiiiZiceoi* (lahsina ,l6vitas'; laksina, v. lakoca),
u Voltigijinu (.leggerezza, facilita' ,leichtigkeit').
Uskrsnu Isus, i cetiri prija blazenstva, t. j. svi-
tlinu, laksinu, tanciuu , . . . F. Glavinic, cvit.
172''. Sesto blazeustvo tela jest laksina. F. Gla-
vinic, posl. 78. Od laksine s kojom prohodi
svijet. M. Radnic ix. Promisliti laksinu s kojoui
sve prohodi. 87*. Sve trfii naglo k svojoj svrsi
s velikom laksinom. 150h. Hitrost i brzina
s kojom prohodi veseje od svijota ovdi jest pri-
likovano k laksini s kojom prohodi san. 2<i7'i.
Mucnost svu u laksinu obraca. F. Lastric, test.
ad. 127*. Prikoredna laksina i prignutje na za-
kletvu jest sumniva. Blago turl. 2, 89.
1. LAKTAC, lakea, m. dem. lakat. — U Stu-
licevu rjecniku: laktac, laktea ,brachiolum'. —
nepouzda7w.
2. LAKTAC, m. neka bi{ka. Laktac, po|. lo-
kietka (Betula ojcoviensis), Picris hieracioides
L. (Lambl). B. Sulek, im. 189.
3. LAKTAC, m. kajkavski Laktec, selo u Hr-
vatskoj u zupaniji zagrebackoj. Razdije). 85.
LAKTACA, /. vidi lakat, a.. — U nase vrijeme.
Pogodi jednoga Cobanina u desnu ruku, i odere
mu kozu s laktafie to potece krv. M. D. Mili-
C6vi6, zim. vec. 85.
LAKTAN, laktna (?), adj. koji pripada laktu.
— U Bjelostjenceou rjecniku: kajkavski lakten
,oubitali3', i u Stulicevu: ,brachiali3'.
LAKTAR, laktara, m. gusjonice vi§e vrsti
,geometrina' ili ,goomotrae' (nem. ,spaniier'). na
Bracu. A. Ostojio.
LAKTASI
«)2
l.ALEM
JvAKTA^I, m. pi. iiiie selu u lioxni u okriign
hanolitikome. Statist, bosn. 84.
LAKTlVriNA, /. aaym. lakat. — U Stttlicevit
rjeiiiiku: .immania lacortus'.
LAKTIUA, /. pazuho(0- — U Stulicevu rjei-
iiiku: .axilla'. — nije dostd pouidnno.
L.'\KTI(!5, m. dem. lakat — U Belinu rjeiniku:
.bracciolino' ,l)rauhiolum' M6'', i u Stulicevu: v.
laktac.
LAKUM, hi. I'idi rahatlukum, isporedi i lo-
kuma. — Tar. lokum. — V narodnuj pjesmi na-
.sega I'rciiieriii. To doneso Socerli lakuma i bijele
alve ria tabaku. Nar. pjes. vila. 18(i7. 377.
LAKUMIlM'O^E, ». iine mjestu u Srbiji u
okriiyu kragiijcrackvinc. Livada u Lakumi6-pol6.
Sr. iiov. 1875. 1417.
LAKUSIJE, /. pi. tine selu u Sliivoniji u
zupaniji pozeskuj. Kazdijo}. 128.
LAL, adj. ruziiast. — Od pers. tur. la'l, lal,
nibin; erven. — Ne mijena se po padezima. —
U Vukovu rjeiniku [vide ruzicast], cf. al s pri-
mjerom iz narodne pjesine: Kupidu ti lal papuce.
1. LALA, /. vidi 1. lale. — Od xvii vijeka, a
izmedu rjeinika u Mika}inu dala, evijet ,tuli-
panaa') gdje sc naj prije nahndi, u Belinu (,tu-
iipano, fiore' ,tulipanus' 748*), u Bjelustjencevu
(v. tulipan), u Stulicevu (lala, cvit ,tulipa'i, u
VoUigijinu (.tulipano' ,tulpe'). Kao zlatna lala
na mastrafi. Nar. pjes. here. vuk. lO.S. Lala, 1. tii-
lipano (Delia Bella, Aquila — Buc), anemone (Kuz-
mic). Tulipa gesnoriana L. (Vodopjc); 2. Papavor
rhoeas L. (Sab|ar, Dubica). B. Sulok, im. 189.
Lala ,die tulpe' , Tulipa gesneriana'. Gr. Lazic
123. Divja lala ,wilde tulpe' , Tulipa silvestris'.
123. — I u nase vrijeme u Dubrovniku. P. Bud-
mani. — Vala da je isto i ovo (u prenescnome
smislu): Lala, iuie sfco ga mlada pridijeva sta-
rijem muSkom. Skoroteoa. 1841. 248. Bijela lala,
ime sto ga mlada pridijeva mladom zonskom.
1844. 249. (,bela lala').
2. LALA, m. turski velikas, turski dvoranin.
— Pers. tur. lala, rob, sluga; dvoranin; odgo-
jite] (turski je car kao od mila ovijem imenom
zvao dvorane). — Naj cesce u mnozini (lale i
veziri) u narodnijein pjesmnina. — U nase vri-
jeme, a izmedu rjccnika u Vukovu (samo u mno-
zini lale, po naj visu u pjosmama: lale i veziri
.s primjerima iz narodnijeh pjesama : Turci brado,
lale i veziri. Lale _scau biti Bugarina. Bude nega
lale i vojvode). Nu mi prose lale i veziri, lale
prose, a carica neie. Nar. pjes. vuk. 2, 72. On
sazivje lale i vezire, sastavio sto i dvadest pasa
i cotrest uctugli vezira i dvadeset starijeh ka-
dija, pa govori care Ibrahime: ,Slugo moje, lale
i veziri!' 3, 86. Podize se Cuprilijc-vezire, on
otido u lov u plauinu, i sa s liime lale i veziri.
4, 342. A odo§6 lale na zasjedu. 3, 343. Dino-
pa§i rijeft besidaSe ; ,Lalo moja , Dino pasa
stari !' .5, 354. Te sijef e lale i vezire, do jedne
se lale dogoiiale, no ran lala aman zaiskaje.
Pjev. crn. 227i. Pak jo care lalam besjedio.
Nar. pjes. mag. 1844. 97. Kad to zacu pasa od
Budima, od derta je na noge skocio, pa dozivje
Ibru silihdara: ,Lalo moja, silihdare Ibro!' Nar.
pjes. juk. 488. Bas ako ce, lalo odabrana 1
489. §aje blago Crna Gora te§ko, da podmiti
u Stambolu lale. Osvetn. 2, 180. Opravi sidana
fermana i s nim lalu opromi va}ana. 2, 185.
Omer pa§o, moja lalo prva! 3, 61. Podi zdravo,
moja prava lalo! 4, 40. Lala, dvorski ucite),
vozir. u Nar. pjes. horm. 1, 616. Lala, ucitej,
odgojite[. car (turski) tako zove sve svoje dvorske
a i drugo sluibeniko. tako i vezir zove svojo. u
Hrv. nar. pjes. 4, 698.
3. LALA, m. (if.?) ime mu.iko (i zensko?).
ii. muHko bez sumne. — U dva priinjera xm
vijeka, a izmedu rjeinika u Daniiiievu. Lala
sb dStiju, zetb mu Stanb .sb ddtiju, . . . Lala
sb detiju. Mon. sorb. 60. (1293-1302).
b. nc zna se, jeli muSko Hi zensko. — Naj
prije IX vijeka (u latinskome spumeniku). Lala.
Doc. hist. rag. 383. (8.50-896). Mou mlados ostalu
tuj poznah jadovan i Krista i Lalu ter ostah
mramoran. M. Votranii 1, 76. Lala, rauSko i
Xensko. S. Novakovid, pom. 73, X
4. LALA, adj. saren. — isporedi lal i laloli.
u Nar. pjes. horc. vuk. 358.
LALATI, lalam, impf. tepati (o djetetu Sto
istom poiine govoriti). — Od ncin. lallen. — U
Bjelustjencevu rjeiniku : lalam, pocinam govoriti
,fari incipio'; u Stulicevu: v. zabesjediti iz Bje
lostjenieva ; u Voltigijinu: ,balbettarG' , lallen'.
LALATOVIG, m. prezime. — U narodnoj
pjesmi crnogurskoj nasega vremena. Pak je (knigu)
§a)e selu Ozrinidu, Nikolicu i Lalatovidu: ,Ajte
k mene, dvije moje raje !' Pjev. crn. 38".
1. LALE, lileta, n. Tulipa L. (osobito Tulipa
gesueriana L), neki evijet (i bi(ka). — Pers. tur.
I lale. — isporedi 1. lala i tulipan. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjeinika u Vukovu (,tulpe' , Tu-
lipa'). A koji luk za koren imade, kakvog sumbul
j i lalo izdade ... J. S. Kojkovic 226. Te su
j vrsti sumbuli, lilije i tulipan (zvat se lale smije).
j 314. Zade joj lale za glavu. Nar. pjes. vuk. 1,
222. Za glavom joj zadeveno lale. Nar. pjes.
petr. 1, 224. Lalo, Tulipa gesnoriana L. (Vuk).
B. Sulek, im. 189. — I u prcnesenomc smislu.
Lale, tulipan, evijet, i svaki nakit oko zenske
glavo, na kapi, obicno umjetno cvijede. (u Hrv.
nar. pjes. 4, 698). F. Ivekovic, rjeon. Za glavom
joj od bisera lale. Nar. pjes. vuk. 1, 299.
2 LALE, »!. ime musko u Grnoj Gori. — Akc.
se mijena u voc. Lale. — 3Ioze biti da je hyp.
Lazar (ali isporedi i 3. Lala). — U nase vrijeme,
a izmedu rjeinika u Vukovu (gdje je zabi(ezen
akc. Lale po crnogorskome govoru): muiki na-
dimak. Dookan dode Drekalovid Lale. Pjev. crn.
42*. Lale Drekalovid. u Nar. pjes. vuk. 5, 331.
— / prezime u okolini dubrovaikoj. P. Budmani.
3. L.ALE, umetnuta rijec u govor kao bez oso-
hitnga znaiena, ali se po svoj prilici kaze od
mila. — Od xvi vijeka. Lale, zi mi dusa! pravo
ti ja veju. M. Vetranic 2, 325. Da j' u mene,
lale Lazo ! sto j' u cara blago, ja bi znala, lale
Lazo, sta bi kupovala. Nar. pjes. vuk. 1, 356.
Muka, lale ! sa cetiri strane. Osvetn. 2, 76. —
6csto uz milo. S vasim lale mile nopristance
gladodi ju. I. Velikanovid, prik. 29. Lalo mile
drago djevovane! Osvetn. 5, 66. Sto to pomazo,
da amo: milo, lale, .sim§irove grane. M. Pavli-
novic, razg. 18. vidi i: Lale, jubimac. u Nar.
pjes. petr. 2, 698 (ovo bi moglo biti isto sto i 2.
lala, ali jamacno to nije u starijim primjerima).
— Ne znain, pripada li amo ovaj primjer Hi
jiod i. lala: Sesto lale puske pozladene. Ogled,
sr. 228^
4. LALE, m. samo u vok. sing. ,qui stulta lo-
quitur'. Sloviuac. 1880. 87.
LALELI, adj. sarenkast. — isporedi lal i 4.
lala. — Postaje od lale (vidi 1. lale) turskijem
nantavkom li. — U pjesmama nasega vremena.
Sretose je do tri moraka mlada, od miline svak
Fatu dariva: Mujo momce laleli papuce,... Nar.
pjes. here. vuk. 170. Laleli, sarenkasto. 358.
LALETK^.
LAMANE
LALETIL', Hi. prezime. — xiv vijeka, a izmedii
rjecnika u Daniciceou (LaletiAb). Valda Laleticb.
Glasnik. 15, 290. (1348?).
LALEV161, m. pi. ime selu u Cnioj Gori u
Bjelopavlicima. Glasnik. 40, 20.
1. LALICA, /. dem. 1. lala. — Akc. se mijeiia
It gen. pi. lalica. Lalica, Tulipa gesneriana L.
(Vodopic). — Lalica carigradska, Tulipa moa-
stro.sa Alsch. (Vodopic). B. .Sulek, im. 189.
2. LAlICA, m. (Hi f. 0 dem. 3. Lala. — Prije
nasega vremena. S. Novakovic, pom. 73.
1. LALIC, m. prezime (po oeii Lali). — Po-
mine se cesto i 11 razlicnijem mjestima od xvn
vijeka. — U Dubrooniku se ovako zvahi pucka
obite} s Lopiida god. lG3il P. Budmani. Franc
Lalii. B. Betera, cut. xx. Lalii. Sejncica. 4.
Vi Krsti6i i Lalici, ... J. Kavaiiiu 1.53''. de-
rosim Lai 16. Nar. pjes. petr. 1, 349 (medii pred-
brojnicima). Lalic, prezime. u hrvatakoj bra-
jini. V. Ars6iiij6vi6. IHja Lalic. Rat;. !I2. Obren
Lalic. 356.
2. LALI6, m. ime nijeslii 11 Srbiji u okrugu
smedcrevskome. Livada u Lali6u. Sr. nov. 1873.
691.
LALlCl, m. pi. mjesno ime (oidi 1. Lalic).
a. zaselak u Bosni 11 okrugu Tuzle done.
Statist, bosn. 98.
b. zaselak u Hrcatskoj u zupaniji zagre-
backoj. Razdije]. 65.
LALINAC, Lalinca, m. ime selu u Srbiji u
okrugu niskome. M. D. Milicevic, kra|. srb. 126.
U solu Lalincu. Rat. 132.
LALINACKI, adj. koji pripada Lulincima —
isporedi lalinski. — Kod imena vude u Srbiji u
okrugu knezevaikome (vidi Laliuci, a)i. Lali-
iiacka Reka. Glasnik. 19, 290.
LALINCJ, »i. pi. mjesno ime u Srbiji. <l) selo
u okrugu knezevaikome. K. Jovanovic 112. —
h) selo u okrugu rudiiickome. 145. — c) selo u
okrugu vranskome. M. D. MiliAeviA, kra|. srb.
304.
LALINOVAC, Lalinovca, in. ime selu u Srbiji
u okrugu tnplickoinc. M. D. Milicevic, kral. srb.
387.
LALINSKI, adj. koji pripada selu Lalinciina
(I'idi Lalinci, aj), isporedi laliuafiki. Lalinska
(opstina). K. Jovanovic 112.
LALKOVIC, m prezime. — xv vijeka, vidi u
Danicicevu rjecniku : Lalbkovicb, §iboni6aniu
,Gojak Lalbkovicb' 1402. (Spom. sr.) 1, 40. —
Na kom jo sidil Marko Lalkovic. Moii. croat.
161. (1495).
LALOCAN, lalofina, adj. koji pripada laloci
Hi lalokama. — U Bjelostjencevu rjecniku: la-
looni .maxillaris'; u Stulicevu: grijeskom lalocan
.maxillaris' iz Bjelostjenieva ; u Voltigijinu: la-
locni ,mascellare' ,was zum kinnbacken gehort'.
LALOGA, /. vidi laloka. — Na jednome mjestii
XVI vijeka. (Vitelije) vulcen (vuien) s kladoju
juze polozili mu behu pod lalogaiui (,mento
mucrone gladii subreoto'. Suetonius, vit. 17). S.
Kozicic 34''.
LALOJE, m. ime musko, vidi 3. Lala. - xiv
vijeka, a izineitu rjecnika u Danicicevu. Laloje.
Glasnik. 15, 292. (1348?).
LALOKA, /. cellist, vilica, kosijer. — isporedi
laloga i laUika. — Rijec je (lalokt Hi laloka)
praslavenska, isporedi stslov. laloka, rus. .la.iKii,
ces. lalok, po^. lalok. — U nasemu se jeziku na-
lazi u sjeverozapadnijem krajevima, a izinedu
rjecnika u Bjelostjencevu (laloka, zvalo , maxilla,
mandibula'; 2. laloka goriia ,maxilla supera'; 3.
laloka dolna , maxilla iufera'), u Jambresiievu
(, maxilla, mandibula'', (( Stulicevu (.maxilla' iz
Habdeliceva), u Voltigijinu (,mascella, ganascia'
.kinnbacken") Kako Samson prioblada sve Fi-
listee. on s lalokom svetog kriza sve Farisee.
Azbukv. 1690. 35. Da se gatane u lalokah kra-
[evskih i negova usta u sudu ne pometaju (,prov.
16, 10'). E. Pavic, ogl. 284. Sto nitko drugi od
straha kazati no sraije ili nece, to satiri ucine
smiju6im i posprd(ivim obrazom. napecitom gu-
bicom i razdrjitima lalokami od ped|e sirokim.
M. A. Re}kovic. sat. A4b— 5'>. Sin uhiti moju
medvedicu za obadve laloki. Nar. prip. mikul.
80.
LALOM, vidi kolalom lalom.
LALOS. m. ime musko. — isporedi 3. Lala. — -
Od xiv vijeka. Sinb mu Lalosb. Dec. hris. 37.
LaloSb. S. NovakoviA, pom. 73. Lalos vojvoda.
M. D. MiliieviA, srb. 935.
LALOTIC, m. prezime. — xvi vijeka. Paval
Lalotic. Mon. croat. 304. (1597).
LALOVA CESMA, /. ime mjestii u Srbiji u
okrugu crnorijeckome. Livada kod Lalove Cesme.
Sr. nov. 1872. 602.
LALOV16, TO. prezime. — U nase vrijeme. Ni-
kola Lalovic. Rat. 388.
LALOVO BRDO, n. ime mjestu u Srbiji u
okrugu kragujevackome. I^iva u Lalovom Brdu.
Sr. nov. 1875. 3.
L.\HJKA, /. vidi laloka. — Samo u Vranci-
ci'VH rjecniku: , maxilla'.
LALZA, TO. fl-'j ime muiko(?). — Ima samo
adjcktiv posesivni Lalzin u spomeniku xiv vijeka,
i otale u Danicicevu rjecniku (Lalbzinb). Lalb-
zinb bratb Andreja. Glasnik. 1.5, 309. (134s?).
LALZI^f, adj. koji pripada Lalzi, vidi kod
Lalza.
1. LAMA, /. lamina, liin. — Tal. lama (gvozite
od sab^e, od noza itd). — U nase vrijeme.
a. uopce. S ouu stranu Bojaue, tu jo sator
od lame; po duu sjedi loventa, na ruci mu de-
vojka. — odgonel(aj : foiier. Nar. zagou. mag.
1864. 101. Lama od cinka (,zinkblech'). Zboruik
zak. 3, 710. Lama zejezna (,oisenblech') dolazi
u prometu. 1853. 900.
b. karika, pavta (na pusci). — Izmedu rjec-
nika u Vukovu : (u Crnoj Gori) vide [karikaj
pavta, n. p. na puioi s primjeroin iz narodne
pjesme: Pusko moja. vjora ti jo tvrda, neiuoj
mene ogiiem prevariti, kako podem Boci u Ko-
toru, o6a tebe divno opraviti a srebrne lame
udariti. — O ramenu zelenu latinku, na noj
devet srebrnijeh lama. Nar. pjes. vuk. 4, 325.
c. turpija, pila. — U Istri. Liima ,lima'. D.
Nemanic, cak. kroat. stud. iftg. 19.
2. LAMA, /. 7ia jednome mjestu xvi vijeka
va(a da je lat. lamia, vjestica, zenski vnmpir.
Nasasta jo lama 1 vrhu mrtva tela. S. Kozicii
4-|a.
LAMAiXA DRAG.'V, /. ime selu u Hrvatskoj u
zupaniji modrusko-rijeikoj . Razdijo|. 46.
LAMANTIRATI, lamantiram, impf. tuziti se,
nem. lamentiren. — TJ sjevernijeh iakavaca na-
.iega vremena. Pocol je va|e lamantirati na he.
Nar. prip. mikul. 140.
LAMANE, n. djelo kojijem se lama (laiiife).
— U Bjelostjencevu rjecniku: ,fractio'; u Jnm-
bresicevu: u Stulicevu.
1. LAMAR
1. LAMAR, m, imc sclii ii llosni u (ikritqu
Tuzle Done. Statist, bosn. 90.
2. LAMAR, m. iovjek §to kuje lamu Hi lame.
— U pisaca nasp(/a vremena. Lamar .bleoh-
schmied'. Zbornik zak. 2, 297.
LAMATI, Ifimfim (lfim|om), impf. iterativni
ghtyol premii louiili. — Ocl xvi cijeka, a izinedii
rjeiiiikd u Bjelosljenccvu (lamjom, lamati, protr-
gavam, laiuam, lomim , franco, rumpo, abriimpo'),
It Jambreiivetui (larajora , franco'), u Stulicevu
(,frangor6, rumpero'), u Voltigijinu (lamati, la-
mam, lam.|em ,romi)ero, spezzare' ,brechen, zer-
brechen').
1. aklivno, u pravome i u prenesenome smislu.
Redoviiik lama oStiju. Korizm. 83*. Ti lamaS
srdca od griSnikov. Transit. 100. Vila ruke lama.
P. Vitezovic, odil. .50. Kuje, tupi, lamje maie.
cvit. 2.
3. sa se.
a. jiasivno. Razvezan snopii kako so lako
lamjo. J. Rapid, pou6. 1, 1.S3.
b. rejieksivno (u prenesenome smislu). §to
se mufiiS, sto se lamas misaju tvojora? F. Vran-
fiid, iiv. 50.
LAMBA, /. zasjecena, zalambjena daska za
krov. A. ,Kakav ti je krov?' B. ,Pod lambu'. (u
Radevini). \i. StojanoviA. vidi i: zlijeb na stupu,
u koji ulazu daske od hambara, zovu ,lamba'. I.
Kr.^navi, listovi. 20.
LAMBADA, /. vidi lampada. — Od ngrik.
Xaand'Sa (it iza ,a glasi b). — U knizi pisanoj
crkvenijem jezikom i otale u Danicicevu rjecniku
(lambbada , lam pas'). Udari jego lambadoju. Glas-
nik. 11, 91. Lambada. 197.
LAMBIK, in sprava kojom (pomocu vrucine)
cini se da se od koje tvari rastave uni dijeloei
sto lakSe vjetre, pa da se ohlade i sakupe napose
(kao nesto zitko), kao n. p. rakija iz dropa Hi
iz vina, ali se lamhik razlikuje od obicnoga kotla
jer je take nacinen da djeluje mnogo vecom silom.
— Od tal. lambicco. — Od xvm vijeka, a iz-
medu rjeinika a Mikafinii (lambik, kapilo ,stil-
licidium, capitellum, alembicum') gdje se naj
prije nahodi. Lambik, sprava za pecivo rakije.
I. Pavlovic. Lambik, chem. (banica) ,destillir-
blase, destillirkolben, alembik', frc. ,balon, matras,
alambic', e^l. , still, alembic', tal. ,limbicoo, ve-
scica'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
LAMBINICA, /. vidi u Danicicevu rjeiniku:
Lambbinica, crkva je treskavacka imala ,na Ra-
dubti' vodenicu kup|enu,otbLambinice'. G(lasnik).
13, 374.
LAMBITI, lambim, impf. graditi lambu. I.
KrJnavi, listovi. '20.
LAMBOVK^, m. prezime. — U nase vrijeme.
Gligorije Lambovi6. Nar. pjes. vuk. 3, 583 (medu
prenumerantima).
LAMBURA, /. Icuac u kom se mlijeko kiseli
(grusa). u Prigorju, Posavini. F. Hefele.
LAMENKA, /. ime zensko. — Od prije naseya
vremena, a izmedu rjeinika u Vitkovti {,frauen-
name' .nomen feminae'). Lamenbka. S. Nova-
kovic, pom. 73.
LAME8, m. vidi lemes. — Na jednome mjestii
XV! vijeka. LameSe i rala spravjaju orafii. M.
Vetranift 2, 292.
LAMINAC, Laminca, m. ime dvjema selima:
Lamiuac novi i stari u Hrvatskoj ii zupaniji
bjelovarsko-krizevackoj. Razdije). 107.
LAMINCI, l>aminaca, m. pi. ime selu u bo-
sanskoj Ivrajini ni/.e GradiSko. M. Ruzici6.
LAM^jIV, adj. koji .<« lako Inmi (lamle). —
Na jednome mjeHu xvii vijeka. Lamjiva stvar.
P. Vitozovii, kron. 166.
LAMNA, /. riba Sto je ,Ionu proroka progu-
tala (u Vraiiskom), a u Leskovcu neka hala sto
jede jude (obiSno je spominu u pri6ama). M. Dii-
rovid. — isporedi 2. laraa.
LAMOVITA, /. ime selu u Bosni u okrugii
hihackomc. Statist, bosn. 53.
IjAMP, Hi. vidi lanap. Gdi nit se lamp svjo-
tliska ni muna ogAena. M. Vetrani6 1, 97. Vi-
djede so izlaziti iz oblaka lampi aliti .sjecai'ia
od muna. M. Orbin 224.
1. LAMPA, /. vidi svjetijka. — vidi i lanpa.
— Od nem. lampe i tal. lam pa. — U naSe vri-
jeme. Svetu lampu lud vjetar ugasi. P. Negoij,
gor. vijen. 93. Kad preda mnom gori lampa.
M. D. Milicevid, zim. vefi. 352. Lampa zname-
nara propisana za brodove. Zbornik zak. 1868.
25.
2. LAMPA, /. vidi lamp. — U Bjelostjencevu
rjecniku: v. blesk.
LAMPADA, /. vidi svjetijka, kandilo, tal. Um-
pada. — Od xvm vijeka. A lampada uzima ranu
aliti svitlost od uja. S. Margitie, fala. 24. 6o-
raJo trista i Seset i pet lampada. 99. Lampade,
sto sto tako pomrdele '? J. Banovac, pripov. 75.
Dvi lampado od srebra. L. Vladmirovid 6. To-
like svice i lampado na slavu Bogu uzezene. A.
Tomikovic, gov. 195.
LaMPAK, )H. ovako se zovu: gajtani na to-
zlucima i 6ak§irama ispod kojih se kovce pri§i-
vaju. L. Lazarevic (preko S. Novakovida).
LAMP AS, m. vidi lam pas. — V Voltigijinu
rjecniku: ,lampada, lampana' , lampe'. — Moze
biti da je zlo prepisano iz Bjelostjencevu rjei-
nika.
LAMPAS, m. vidi lampada. — Mag. limpis
(od lat. lampas). — isporedi lampas. — Od xvm
vijeka po sjeverozapadnijem krajevima, a izmedu
rjeinika u Bjelostjencevu (lampas, svetnica, svet-
liak, fener , lampas, lampada, laterna, lychnus'),
gdje se naj prije nahodi, i u JambreHcevu i, lam-
pas'). Nego se i u lampase za gorjeti moze po-
tribuvati. I. Jablauci 166. Da mi nazgeS svidu
i lampa§ nebeski. Jadko. 1'22.
LAMPATI, lampam, impf. sijevati. — isporedi
lanpati. — Od rijetke tahjanske rijeii lamparc.
— Od XVI vijeka. Muhe lampaju. M. Vetranid
2, 17. Smote se brijeme i bivsi podolo lampat
i grmjet. L Drzid 186. Sad lampa, sad grmi,
rekal bi svit tone. M. Kuhadevid 153. — Vala
da amo pripada i ovaj primjer (u kojemu nije
u pravome smislu): Da mu vedekrat na uru srce
trepede i lampa. P. Radovcid, nacin. 31.
LAMPICA, /. rod na zucenici. Lampica, Le-
ontodon taraxacum L. fructus (u Karlovcu). B.
Sulek, im. 189.
LAMPIN, adj. koji pripada lampi (vidi 1.
lampa). Ja ne vidim ni dokle dopiro lampina
svetlost. M. D. Milidevid, zim. vefi. 352.
LAMPINA, /. augm. lampa. — U naie vrijeme
u Istri. Lampina ,augm. lucorna'. D. Nemanid,
6ak. kroat. stud. iftg. 17.
LAMPRE, )«. ime musko u nekijem vlasteoski-
jem kucama u Dubrovniku. — Nalazi se, osim
nominativa, gen. Lamprote, dat. Lampretevi, t
dva oblika za instrumental : L(om)pretomb sto je
sumniv, i Lamprbjemb sto je indnoval. — Po
svoj je prilici isto sto ,Lampridius, Lampridio'
LAMPRE
895
LANAC, b.
Ho se nahodi u starijem spomcnicima, vidi Mon.
hist. rac. 22. 23. 32 itd. — xiv i xv vijeka, a
izmedu rjecnika u Daniciccvii (Lambpre, Lamb-
prete, ime musko). Sbtvori milostb kralbstvo mi
Lambpretovi Minbceticu. Spom. sr. 2, 47. (1310).
Lambpre Crevidb. Mon. serb. 215. (1390). Sa
vlasteli izabranijemi . . . L(om)pretomb SoThgo-
cevicemb . . . 287. (1419). Lampre Sorbgocoviib.
295. (1420). S Lamprbjemh Sorbgocevicomb. 299.
(1420). (sva tri zadna primjera iz poznijega prije-
pisa).
LAMPKICA, m. dem. i^ampre. — xv vijeka, a
izmedu rjecnika u Danicicevu (Lambprica, dem.
Lambpro). Kneza Lamprico Sorkocevica. Spom.
.sr. 1, 76. (1422).
LAMUC, m. nijesno ime (nekakvoj lokvi u
Islri). — U spomeniku xin vijeka (u poznijem
prijepisii). Od tu ravno ua loki Lamu6a . . . Da
.su Eakjano svoje zivine na Lamuci . . . napajali.
Moil. Croat. 18. (1275 prepis. 1546).
LAN, m. linum; Linum usitatissimum L., pre-
dioo i hilka. — -a- stoji mj. negdasnega b. —
JRadi akcenta tu dodati da je u Vrandicevu rjec-
nika pisano laan, po cemu hi akcenat bio Ian, a
cini mi se da sain i ja tako od koga cuo. —
Rijec je praslacenska (Ibii'i.), isporedi ststov. Ibin.,
rus. .icH-b, ce§. i jjof. len. — Ista je rijec sto i
lit. linas, lett. lini, got. lein, stvnem. liii, staroir.
lin, lat. linum, grc. Xh'ov. mislim da je dosla iz
latinskoga Hi iz grckoga jezika preko gerinan-
skoga, ali driigi (n. p. 0. Schrader) misle da je
rijec indocoropska. — Izmedu rjecnika u Vraii-
ciccvu (,laan' , linum'), u Miknlinu (Ian, predivo
, linum'), u Helinu (,lino' ,linum' 440'>), u Bjelo-
stjencevu (,lan', predivo , linum'), ii JambreHieeint
(,lan' , linum'), u Stulicevn (, linum'), u Voltigi-
jinii (,lino' ,lein, flachs'), u Vukovu: ,der lein'
, linum [L.]'. cf. ceten; u Danicicevu (Ibnb , li-
num').
a. predivo. Da daje stasb Ibna trij doseti po-
vesbmb. Glasnik. 15, 305. (1348?). Zavit v platno
cisto, to je Ian prebeli. Narucn. 26'"'. Va onoj
kosu}i od lana. 30'). Od lana kako pram u
kratko ki zgori. M. Vetranic 1, 107. Ka 6ini§
tokoje, u kuci iio6 i dan da zaman iie stoje ni
vuua da ni Ian. H. Lucii 286. Da ako li lana
uzgavsi stavis tuj malo rascosjana ... P. Hek-
torovid 14. Balotice od kucin od lana. M. Bi-
jankovic 59. Lan i vunu za odicu. L. Terzii
224. Muogo driva i kamenja, vrece lana i bum-
baka. Nar. pjes. bog. 99. Zamotat jih u lan.
And. Kacic, kor. 104. Lan, dok se iz liega ucini
izvrstiti i pritanki bez, mlogo mora prije trpiti.
A. Tomikovi6, gov. 92. Kraji so oblace u pri-
proste hajine od lana. 198. Baba babi grebla
lan, da joj zaman prode dan. Nar. posl. vuk. 10.
Trla baba lan, daje prode dan. 321. Obifino se
prod ku6om iiabija kude|a i lan. Vuk, poslov.
343. Kad se ogrebje l-udje}a ili lan. Vuk, rjecn.
kod ogreb. (Rucica) kudeje ili lana. kod rucica.
(Trliti) lan, t. j. trti ga. kod trliti. Hoco da mu
skisne lan i konopje. S. ^jubisa, prip. 173.
b. bifka. — U ovome znacenu ima i mnozina
lanovi (vidi primjere iz narodnijeh pjrsama). Kad
dan bude svetog Dobrocine nok se zene lan sijat
ne liine i to boje jutrom neg od podne da su
liive dobrim lanom rodne. J. S. Ke|kovi6 2.52.
Udri, udri, sitna kisa, te porosi zito, vino, i tri
pera kukuruza, i lanove za darove i kudeju tan-
koviju. Nar. pjes. vuk. 1, 113. Pusti, puzo, ro-
gove, da oremo dolove, da sejemo lanove. Nar.
pjes. srem. 56. Lan, . . . linum (Durante, mle-
tacki rukopis), Linum usitatissimum L. (Vuk,
Vodopid). B. i^ulek, im. 189. — Ima osobitijeh
vrsta Hi slicnijeh bifaka: Ijan bogorodicin, ces.
len matki Bozi, pol. Linaria vulgaris Mill. (Lazic,
Vuk). — Lan divji (divji, Vuk), rus. (V'Kiii J\<ia-h,
lino salvatico (Kuzinic), linaria (Jambresid), Li-
naria vulgaris Mill. (Vuk). — Lan plavetni, Li-
num austriacum L. (Lazi6). — Lan rutavi, Li-
num hirsutum L. (Lazi6). — Lan zuti, Liuuiu
flavum L. (Lazic). B. Sulek, im. 189. Div|i lan,
vide bogorodifiin lan. Vuk, rje6n. Lan , flachs',
projetni, Jetni i zimski ili jari, pemac i ozimac.
oko Karlovca. F. Hefele. vidi i funta§, jarik,
okas. Zlatni lan .deutsches goldhaar' ,Ghryso-
coma linosyris'. G. Lazi6 151.
LANAC, lanca, ni. veriga. — Akc. se mijena
u voc. sing, lance, i u svoj miioiini: lanci, la-
naca, lancima, lance. — Ima praslavenski oblik
lanbcugt ili lanbcubb, isporedi stslov. lanbcug-b,
lanbculiT., rus. Jiannyn,, malorus. .laHnyn, aah-
nyx-fc, ces. lancuch, po^. laiicuch, pa i lit. len-
cugas; ali nasa rijec va^a da je od mag. Uncz,
kao i bug. lanxo, nslov. lauec, malorus. -kihu'i,,
pa i rum. lant. — Miklosic (etymol. worterb.
160a) misli da su ove rijeci u svezi sa srvnem.
lan, lanne, veriga. radi krajnega -cug-b meni je
tehko vjerovati da je rijec evropska, nego mislim
da je istocna (turska ? finska '•!), te moze biti da
je Majari nijesu primili od Slavena nego da je
I'iihova od starina: tad hi oba dva oblika sla-
venska bila uprav istocnoga postana. te jedan bi
bio primfen u starije doba (laDbcugT> ili lanb-
cuht) iz kojega turskoga ili finskoga jezika, a
drugi (lanao) u mlade iz magarskoga. isporedi
biocug ili biocuh i belonzuka. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjecnika a Mikalinu (lanao, veriga , ca-
tena') gdje se naj prije nahodi, u Bjelostjcnievu
(,lanc, singir ,catena'), u Jambresicevu (lane .ca-
tena'), u Stulicevu (,cat6na' iz Mika(ina), n Vol-
tigijinu (,catona' ,ketto'), u Vukovu: (u vojvod-
stvu) ,die kette' , catena', cf. singir, verige.
il- veriga. Demir Ham zlatimi lancmi aliti
sinzirmi svezanoga sobom je pelal. P. Vitezovid,
kron. 113. JoSter k tomu uze s lancem dugim
dade. A. Kanizlid, roz. 52. Svaki dan tri puta
on s uzlidi ili s lanci tilo svoje trzaSe. A. Ka-
nizlio, uzroci. 218. Okovavsi ga na tezak gvoz-
den lanac. E. Pavi6, ogl. 348. Ufativsi kraja,
sveza ga na lanac. 352. Kad ga hotijau sve-
zati, potrza na sebi lance. 518. Tu je bila
strasna lupa, vika, zveka lanaca i strasni gla-
sovi. Nar. prip. vuk. 79. Cuje kako lanci kra-
maju. Nar. prip. mikul. 48. Da svezu careve
nihovo u lance. D. Danicic, psal. 149, 8. .Sto bi
lakse bilo past'u klancu, no li lipsat pod sabjum
u lancu. Osvetn. 4, 62. — metaforicki. Tesko je
pokidati lance koji nas odavna isprekrizase. M.
Pavlinovi6, rad. 109. — Tanka zlatna veriga.
,Koji donese lanac da se devefc puta obavije oko
na§e kuce, onoga cu zeniti' . . . Starija brada do-
nela po lanac koji se nije mogao ni jedan put
omotati oko ku6e; onda naj mladi da ocu ku-
tiju, a kad je otac otvori i izvadi iz lie zlatan
lanac. Nar. prip. vuk. 78. nasi se na vratu ne
samo kao nakit nego kao znak dostojanstva.
Zlatni lanac ako ceS, nesi ga. A. J. Knezovii
1.52. Da mu se zlatan lanac na vrat postavi.
E. Pavic, ogl. 407. Lanac s vrata liemu skide.
Nadod. 200. Dva lanca od cistoga zlata. D. Da-
nici6, 2mojs. 28, 14.
b. vidi jutro, 3. — Jamacno je u ovome
smislu magarska rijec. — U nase vrijeme po sje-
veroistocnijem krajevima, a izmedu rjecnika u
Vukovu (lanac zemje ,das jocli' ,jiigerum', cf.
jutro, dan). Zom)a 30 lanaca. M. D. Milii'evii,
LANAC, b.
r.ANDA
pomonik. 3, iU5. To opredijoli domadin od usjeva
jednn ili dva lanon. V. BogiSic, zborn. 113. !S liin
novcima iiajme po koji lanac zem|e. 117. (uba
HU ta den primjera iz Banata).
L.\nAD, f. coll. kao mnozina od lano. — U
]'iikovu rjeiniku: ,dio rehkalbor' ,pulli capreae'.
1. IjANAK, Ifinka, m. dem. Ian. — U nah
rrijeme u pjesini ugarskijeh Hrvaia. Divojfiica
laiiak sije. Jafike. 47.
2. IjANAK, lanka, »i. ime volii. V. Kurolac,
dom. iiv. til.
LANAP, lanpa, m. tat. lampo, svjetlica, hlijeaak.
— isporedi lamp. — Akc. kaki je u gen. sing,
taki .je n ostalijem padezima, osim nom. i ace.
sing., i gen. pi. IJinapfi.. — Madi -n- vidi kod in.
— U nahe vrijeine u Dubrovniku. P. Budmani.
LANAR, lanira, m. iiopie iuvjek kojeinu je
zanat baoiti se lanom : koji pripravja Ian, koji
ce, koji prodaje Ian itd. — U Mikapnu rjed-
nikii: lanar, koji tka stvari od lana .linteo'; u
Belintt: ,linajuolo' ,linarius' 4401"; u Bjclnstjen-
cevu : lanar, koji Ian pripravja ,Unarius, lino-
pola'; u Jambresiccini : ,linipola' ; M Staliievu:
lanar, koj t6e stvari od lana .linteo' iz Mikalina.
LANARICA, /. zensko ce(ade kao lanar. — U
Mika(inu rjeiniku: lanarica, koja tka stvari od
lana ,textrix', i u Stulicevu: ,testrix'.
LANBINSKA KUf'jiSTA, m. pi. mjesno ime.
— U spomenika xiv vijeka. U Lanbbintska Ku-
ci§ta. Svetostef. hris. 19.
LANCA, /. kople, sulica; lada. — Tal. Ian-
oia (u starijem jiziku i mlet. lanza) s obadva
znacena (nli mislim da nije drugo znacene po-
stalo od lal. lancea, nego od lanx). — Akc. se
mijena u gen. pi. lanaca. — Od xvi vijeka.
a. sulica, kople.
a) u pravome smislu. Jednom lanoom pro-
bosti ga hoce. Zborn. 51b. Probodose lancora
negove prsi. I. Drzic 173. Rane od caval i od
lance. P. Radovcic, ist. 62. Marijo, koja sina
tvoga mrtva lancom raniti vidila si. P. Posilovi6,
nasi. 181a. Lancom proboden. L. Terzic 87.
Mrtvu s lancom prsi otvoriti. F. Parcic .57. Od
onoga milosrdja zdenac, koji po lanci soldackoj
iz prisvetoga boka tvoga istece. I. Krajid 30.
b) u prenesenome smislu, vrlo dugo droo
slicno vretenu sto je prioezano katarci na ma-
lijem ladama i nosi jedro (vidi lantina). — U
Stulicevu rjeiniku: .antenna'.
b. mala lada. Malono je vrime postajalo, al'
to ide lanca sajka brza. And. Kacic, razg. 319b.
U lanci aliti Sajci. kor. 492.
LANCAK, lancaka (?), m. dem. lanac. — Samo
u Bjelosljencevu rjecniku: kajkavski lancek, ve-
rizica .catenula'.
LANCANA, /. tal. lanzana, neko debelo uie
na ladi. — U nase vrijeme u primorju. Skote
potezat i lancane vezivat. Na§a sloga. god. 15,
br. 23.
LANCATI, lancam, impf. zakivati u verlge (u
lanac). — U jednoga pisca na§ega vremena, a
izmeda rjecnika u Voltigijinu {.iucatenare' ,in
ketten legen'). Trgline kojimi su lancali klasicne
umotvore. M. Pavlinovid, razl. spisi. 394.
LANCATUR, vidi Vancatur. Lancatura ime-
nemb. Aleks. novak. 18.
LANCI, lanaca, m. pi. 2)lacenici vojniei iz Ne-
maike, bili su pjesaci i nosili su kople; u Du-
brovniku ill je neko vrijeme republika drzala kao
straiare i vojnike ; pa uz to ili su sami bili svi-
raci ili su imali uza se svirace.. — .fi'dnini nema
potvrde. — Tal. lanzo, sto vafa da je narod ini-
slio da postaje od lancia, lanza (oidi lanca), ali
je uprao skraieno od nem. landsknecht. — IJ
maskarati xvi vijeka, na kojnj je ime: Lanci
Alemani, trurabotari i pifari. M. Vetranid I, 248.
Za6 9rao lanci trumbetari ... 1, 248. Tako 6emo
joSte redi da smo lauci Alemani... 1, 249. Gdjo
se trinka u brijeme avako a nami lanci kompa-
liuni. 1, 250.
LANCINA, /. u Stulicevu rjecniku uz lanca.
— nepouzdano.
LANCOVE, /. pi. ime livadama. Kupftina dona.
D. Hire.
L.ANCUN, lancuna, m. plahta (na poste(i). —
Od tal. lenzuolo. — Od xv vijeka u sjevernijeh
iakavaca. Dva lancuna. Mon. croat. 112. (1473).
Zavio ga u lancun bil. M. Marulii 189. I za-
vise ga lancuni cistirai s mirisanjom. Bernardin
90. joann. 19, 40. Opasa so jednim lancunom.
Korizm. 91''. Napravi mu posteju z dovetim
lancuni. Nar. pjes. istr. 2, 41. Zarae jedan lan-
cun, zasije nutar kraja. Nar. prip. mikul. 147.
Lancun ,linteum', gon. lancuna. U. Nemauic, 6ak.
kroat. stud. 46.
LANGU§, m. ime psu. F. Kurelac, dom. ziv. 46.
LAN6a, /. vidi lanca (samo u znaeenu kod
a, a)). — Od xvii vijeka, a izmedu rjeinika u
Vraniiievu (,pilum; sarissa') gdje se naj prije
nahodi, i u Bjelostjenievu (v. darda). Lancon
ranen. P. RadovciA, naoin. 433. Vidila si otvo-
riti svoje prsi prisvete jednom lancom. P. Posi-
lovic, nasi. 71"'. S lanfion ranen. L. Terzi6 86.
1. LANCA C, lancea (?), m. dem. lanac, vidi 1.
Ian6i6. — Od xviii vijeka, a izmedu rjecnika u
Jambresicevu (kajkavski lanoec ,catella, catennla')
i u Stulicevu (lan6ac. lanSca ,catonula'). Ugodan
je ovi lancac iliti derdan Gospi. A. Kanizlio,
utoo. 412. Oko boku lista laucac M. Katanoid
75.
2. LANCaC, lanfca(?), neka bipca. — Postaje
od Ian kao deminutiv. — Izmedu rjecnika u Stu-
licevu (,linaria, herbae apecies'). Lanfiac (StuUi),
Lancid, (lanika), rus. .leaoKi, (Linaria), j.nHHKa
(Myagruiu), cos. Incnka (Thesium), po). Inica,
Inianka: linaria (Pizzelli), osiride (Kuzmid, Stulli,
Pizzelli), Linaria vulgaris Mill. B. Sulek, im.
189.
1. LANC16, m. dem. lanac. — isporedi lancac.
— Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Mikalinu
(,catenula') gdje se naj prije nahodi, u Stulicevu
(uz lanfao), u Vukovu (dim. v. lanac). Cetiri
zlatna lanoica. E. Pavic, ogl. 146. Osim mjese-
cida i lancida i hajina skerletnijeh. D. Uanidid,
sud. 8, 26. Nizove i lancide i trepetlike. isai.
3, 19.
2. LANCli, m. vidi 2. lancac.
3. LANCI6, m. prezime. — Od xv vijeka. Jurem
Landidem. Mon. croat. 68. (1447). Milo§ Lancid.
Rat. 29.
4. L.ANCIC, TO. ime sela u Hrvatskoj u zupa-
niji varazdinskoj. Razdije{. 92.
LANCUG, m. ime selu u protopresviteratu mo-
hackome. §em. prav. 1878. 40. — oidi kod lanac.
LANDA, /. kriskn. — Nepoznata postana. —
Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Mikalinu
(landa, fija kruba ,buc.ella'), u Bjelosljencevu
(landa kruba ,buccella panis praocisa'), n Stuli-
cevu (,buccella'). Nif poda mu ma ogluha jednu
malu landu kruha. J. Kavanin 311>. Landa kruba,
t. j. rezaii, kriska. (u Fuzini). 1). Danicid. —
Amo vaja da pripada i iwaj primjcr u kojemu
LANDA
je nejasan smisao, alt je svakako metaforicki :
Mudri Tikva izvjetri' je, a ne zivu Nifculande,
Haracica sada nije, Mrnavci6a prisne lands. J.
Kavanin 375*.
1. LANDANE, n. djelo kojijem se landa (oidi
1. landati). — U Bjelostjenievu rjecniku : ,divisio,
partitio, distributio carnis, panis etc.', u Stuli-
cevu: V. razdijejene iz Habdeliceca.
2. LANDANE, n. djelo kojijem se landa (vidi
•2. landati). — U Vukovu rjeiniku : ,das schlen-
dern' ,obambulatio otiosa'.
3. LANDANE, n. djelo kojijem se landa (vidi
3. landati). — U Vukovu r_/ecmA;M; ,das klatschen'
.garritus'.
4. LANDANE, «. djelo kojijem se landa (vidi
4. landati). — U nase vnjeme u Dubrovniku. P.
Budmani.
5. LA.NDAl!fE, n. djelo kojijem se ko landa
(vidi landati se). — U nase vrijeme it Dubrov-
niku. P. Budmani.
LANDAraNE, n. djelo kojijem se landara. —
U Vukovu rjecniku.
LANDAEATI, land^ram, impf. vidi 3. landati.
— Akc. se mijena u praes. 1 t 2 pi. : landaramo,
landarate, u aor. 2 i 3 sing. : landara, u part,
praet. act. landarao, landarala. — U Vukovu
rjecniku: n. p. jezikom ,klatschen' ,garrio'.
1. LANDATI, landam, impf. rezati, dijeliti (na
landej. — U Bjelostjenievu rjecniku : landam,
delim .divido, partior, partio, dicitur de come-
stibilibus, ut came, pane etc.'; u JambreSicevu :
landam ,deartuo, divido'; u Stulicevu: v. razdije-
|iti iz Habdeliceva ; u Voltigijinu: ,spartire, di-
videre' ,theilen, abtheileu'.
2. LANDATI, landam, impf. tumarati, vr^ati.
— Nepoznata postana. — Akc. se mijena u praes.
1 i; 2 pi. landamo, landdte, i u aor. 2 i 3 sing.
landa. — Od xv vijeka, a izmedu rjecnika u Vu-
kovu: jUmherschlendern' ,obambulo'. — Obhoded
okoli sluge jim landahu. M. Marulic 28.
3. LANDATI, landam, impf. svasta govoriti,
brb{ati, blebetati. — Akc. je kao kod 2. landati.
— Moze biti ista rijec sto 2. landati (u prene-
scnome smislu), jer se dodaje Hi ima u misli je-
zikom. — Od xviii vijeka, a izmedu. rjecnika u
Vukovu (jezikom ,klatschen' ,garrio'). Ostalo
vreme landati i u vetar blebetati. D. Obradovid,
basne. 224, Kaze se covjeku vjetreiiaku koji
mnogo landa jezikom. Vuk, rjefin. kod hlapi-
miiha.
4. LANDATI, landam, impf. biti po strainici
sakom (osobito dijete; kaze se cesce u iali nego
nazbif). — Akc. je kao kod 2. landati. — Moze
biti onomatopcjska rijec. — (/ na§e vrijeme ii
Dubrovniku. P. Budmani.
LANDATI SE, landam se, irnpf. u Dubrov-
niku se kaze da se ko ,landa' kad stoji Hi hodi
bez potrebe po zimi Hi po hladnome vjetru a nije
dovofno obucen Hi pokriven. ,§to se tu landaS
po ovoj zimi? ho6es li da te protisne?' P. Bud-
mani.
LANDAV, ad), vidi u Vukovu rjeiniku: koji
landa jezikom .klatschhaft' ,garrulus'.
LANDICA, f. dem. landa. — Izmedu rjeinika
u Bjelostjenievu (,buccella') i u Stulicevu (,exi-
gua bucella' iz Habdeliceva). Landica ,segmen-
tum pauis'. D. Nemanic, fcak. kroat. stud, iftsg.
35. — I u Fuzini. D. Danici6.
LANDIKATI, landikam, impf. vidi 2. lan-
dati ('?). — U nase vrijeme u Istri. Ter znate da
ni lazno poc landikat po kucah. NaSa sloga. god.
9, br. 24, str. 95.
LANDISTE, n. plandiste (otpalo je p na po-
ietku). — vidi u Vukovu rjeiniku: (u Crnoj Gori)
vide plandiste s primjerom: U|egle su ovce u
landiste.
LANDOL, m. ime selu u Srbiji u okrugu sme-
derevskomc. K. Jovanovic 149. - Moze biti da
u ovome primjeru stoji grijeSkom Landova mjeste
Landola: Dok pogubim i Jovana kneza iz Lan-
dova sela malenoga. Nar. pjes. vuk._4, 137 — 138.
LANDOL AC, Landolca, m. prezime. -- U Sr-
biji. Dimitrije Landolac. Sr. nov. 1868. 228.
Sreten Landolac. Eat. 87. — Jamacno: iovjek
iz Landola.
LANDOLSKI, adj. koji pripada Landola.
Landolska (opstina). K. Jovanovic 149. — Ima
i Landolski_Potok, ime mjestu u okrugu smede-
revskome. Niva u Laudolskom (grije§kom Lan-
dalskom) Potoku. Sr. nov. 1874. 133.
LANDOV, m., LANDOVO, n. (?), oidi kod
Landol.
LANDEA, /. vidi u Vukovu rjeiniku : ona
tanka kozica na salu ,die schmerhaut' ,membrana
adipis'. U landri se salo su5i s dodatkom da se
govori u Srijemu.
LANDEIN, landrina, m. Ardea cinerea L.,
iap^a siva. — U nase vrijeme u Dubrovniku. S.
Brusina, ptice hrv.-srp. nastavak. 105b. Drugo
znaiene: Ciconia nigra. Slovinac. 1880. 32a nije
dosta pouzdano.
LANE, laneta, n. mlade od srne (i od jelena).
— Nema mnozine, nego je zamjeAuje coll. lanad
(vidi). — -e stoji mj. negda§nega e (lan(j, gen.
lan^te). — la- stoji mj. negdahiega al- Hi ol-,
vidi 1 pod e. — Osnova je praslavenska, isporedi
stslov. albnb, jelen, rus. .laHt, ies. lane, Ian, j}o{.
lani, Ian; ima i stprus. alne, lit. elnis, jelen, lone,
kosuta, let. alnis. — Jamaino je isti korijen sto
i kod jelen (vidi). — Od xv vijeka, a izmedu
rjeinika u Vukovu (,das rehkalb' ,vituln3 ca-
preae, hinnulus'). Prikladan je moj po|ub[eni srni
i lanetu jelinemu. Bernardin 155. cantic. 2, 9.
U toj hrt ^jubicin za jednim mladim lanetom
(irotece. P. Zoranic 37*. Dva jeliuka, dva la-
neta uveznuli u teueta. D. Barakovio, vil. 217.
BjeXi pojubleni moj kakono srndao i lane je-
[ensko. M. Eadni(i 422b. Xod koSute zivo lane.
Nar. pjes. vuk. 1, 614. Kao lane. (Ee6e se za
zdravo malo dijete). Nar. posl. vuk. 132. Ja pre-
grlih tu listinu slavnu kano srna iz popaska lane.
Osvetn. 6, 70. — 0 djetetu od miline. Eeou i
tebi, moj jablane, stvar istinu, ne od lazi, s kom
mi u skrbi tvoj naj drazi(?), zi mi ovo mlado
lane! M. Pelegrinovid 179.
LANECE, laneeeta, n. dem. lane. — Postaje
od lanet- nastavkom bee; ispred c ne iuje se t,
ali se nalazi pisano. — xvi vijeka. Kad joj (ko-
Suti) strjelica prijuta lanece umori. M. Vetranic
1, 108. Ter ti bih ukrala lanetce od koSute. 2,
279. Za lanetca jelinov. Nauk. brn. 58*.
LANECI, adj. koji pripada lanetu, lanadi. —
Najednome mjestu xvi vijeka (sa starijim oblikom
lanetji). U mosAi od lanetje iaro kozice. P. Zo-
rani6 45".
LANEN, adj. koji pripada lanu; koji se iini
od lana; koji se vadi iz lana. — -a- stoji mj.
liegdasnega b; e mj. riegdaSnega e. — Rijei je
praslavenska, isporedi stslov. Ibnen'b, (rus. Ahnn-
Hofi), ies. Ineni, poj. Iniany. — Izmedu rjeinika
u Bjelostjenievu (.linens'), u Jambresicevu (,li-
LANEN
898
lani§6e
neus"), 1/ Stuliievu (.lineus'), u Voltigijinu (,di
lino' ,leinen'), i< Vtikovu (.flachs-' , linens'). Snopy
IbiiOuy sbvlHki.Jo vhigoSe. Daiiilo 351. Pigarib i
inedi. i Ibtieno some sbtrivb i sbvbkupivb po-
mazi . . . Sredovjeftn. lijek. jag. star. 10, lOfi.
UJo laneno. Narii6n. ."><)''. Tolesnici imaju biti
laneni. '26». Zobju i MJenio lanoiio. M. Vetrani6
2, 280. Nigdar na se niito laueno ne postavi.
B. Gradi6, djev. 88. Od lanena beza. A. Baci6
358. Misnici svrhu izvanske bajine oblafiiSe du-
jraCku lanenu kosu|u. E. Pavii, ogl. 145. David
s lanpnim pojasom opasaii. 262. OtrvSi ji s la-
nenim rufnikom. 605. Kom od lanenoga .sje-
meiia. I. Jablanci 31. Korporal i plik imadu
bit od postava oliti platna lanenoga. M. Do-
bretid 395. S kojim se posli laneno simo sije.
J. S. Re]kovi6 121. Za to zetin il' laneno u]o...
282. Sime laneno. G. PeStalii 243. SveStenik
neka obufie svoju hajinu lanenu i ga6e lauone
neka obuCo na tijelo svoje. D. Dani6i6, 3mos.
6, 10. Hajini vunenoj ili lanenoj. 13, 47. Bilo
je i lanena platna vije nego sada. M. D. Mili-
6evi6, ziv. srb. 1, 65. Mislim kako je pamuk
poskupeo da se i tamo mora vise nositi kono-
pjano a blize k Ceru laueno. 1, Go.
LANET, TO. u Stulicevit rjecniku uz lanetao
s dodatkom da se nalazi u pisca Vetranica(?).
— sasma nepouzdano.
LANETAC, laneca, m. u Stulicevu rjeiniku:
lanetae, lanetja ,esca qua catuli aliique quadru-
pedes familiares nutriiintur adhuc juvenes'. —
sasma nepouzdano.
LANI (lini)i adv. proUe godine, zadne godine,
naiad godinu dana. — la- stoji mj. praslaven-
skoga ol, vidi 1 pod e. — U Dubrovniku je dug
zadni slog : lam. — Bijec je praslavenska, ispo-
redi stslov. lani, rus. ^iohh, ces. loni, po^. loni.
— Po obliku kao da je lokativ sing, nepuznata
siipstantiva, vidi i onomlani. — Maze biti da je
isti korijcn sto i u grc. AV./.o,-. drugi, lat. alius,
staroir. aile, got. alis. znaci li driige godine? —
Po istocnome govoru glasi lane. — U Crnoj se
Gori na krajii dodaje h: lanih. — U jednnme
primjeru iz Crne Gore ima oblik lanik (Nar.
pjes. vuk. 5, 524). ako nije stamparska pogreska,
bilo bi dodato k isto sto 3. k. — Izmedii rjec-
nika u Belinu (,!' anno passato' ,anno praeterito'
85''), u Bjelostjencevu (lani, lansko leto, prosasno
godis6e ,anno superiore, anno praeterito 1. elapso
etc.'), u Stulicevu (,anno elapso'), ii Voltigijinu
(lani, lansko lito ,anno passato, scorso' ,da3 ver-
gangene jahr'); « Vukovu: (juzu. [i zap.] I ,vo-
riges jahr' ,anno elapso'; u Daniiiievu: ,auno
superiore'.
a. lani.
<t) uopce. I lani pisa naamb listb. Spom.
sr. 1, 82. (1406). Lani trikratb bilb je predi.
nami. Mou. serb. 326. (1423). Kako sam lani
bil. Mon. Croat. 219. (1527). Zac bi bila, znaj,
po tebi jur u paklu prija lani. D. Barakovii,
jar. 131. Gdje zlamenja mjesto hrani jo§ i ostatke
male njeke od mostova koje lani car prostrije
priko rijoke. I. Gunduli6 320. Tim kad jos bi
vede puta jakno i lani izgubio. 450. Gdi se
lani rodi, letoa se odradja. P. Vitezovi6, odil. 3.
Place sve ono sto se je lani smijala. N. Pali-
ku6a 28. Gundul ovo lani sluzei kraju Karlu
tredem. J. Kavaiin 187''. Spominem se da lani
prem u ove dni s ovoga mista besidio sam. A.
d. Bella, razgov. 63. Lani prode a sad ne dode.
(Z). Poslov. danifi. Kolikoj bi lani u tvome stanu
od tvoje bratje. M. Zori6i6, osmina. 17. Pripo-
vidke od starina ka2e, kan' da b' lani bile. V.
DoSon 39''. Koje iene i koji (udi lani u ovo
doba rairno i veselo Aihov iivot provadahul IJ.
BaSid 249. Lani na danasui blagdan. Grgur iz
VaroSa, kraj. mar. 63. De si, Doko? nide to nn
bilo! zna§ de si so zarekao lani da poodiS zom|u
Sumadiju. Nar. pjes. vuk. 4, 313. Dal' nijesu
lani poginuliy Ogled, sr. 68. Kad nas lani pre-
variSe Turoi. 441. Kako onda i lani. (Kako je
ostalo onda tako stoji i danas). Nar. posl. vuk.
126. Ko me je lani bio, ni sad mi nije mio.
147. Pokazuje dokle je snijeg lani bio. (Hefie se
u 5ali kad Xoiisko iduci po rosi ili po blatu po-
digne skute povisoko). 252 Sve bo)e lani. '279.
Sestru koju sam jo§te lani bio obedao drugome.
Pravdonosa. 1852. 8. Da sam lani znao sto ove
godine znam, no bih bio jadan. 10.
1>) s prijedlogom od znaci vrijemc §to je
proilo u zadnoj godini dana. Htio ti sam rijet
njesto raajde jos od lani N. NajeSkovid 1, 278.
Procinite koliko ih je od lani umrlo. J. Banovac,
pripov. 9. Koji jos od lani nije se ispovidio. F.
Lastric, ned. 198. Nikim od lani, nikim od
priklani a nikim od 10, od 20 i vise godina.
337. §to je blatna jos od lani. V. Dosen 208".
Kose jesu od lani pokojne. J. S. Ke|kovic 117.
Ne samo od lani, nego od pocetka. Djelovod.
prot. 158. ^ Oodje od lani znaci lanski: A jos
bi ovi dan, kako snijeg od lani, da izmeJu svijeh
jedan pastir te ne brani. I. Gundulid 162.
b. lane. — Izmedii rjecnika u Vukovu: (ist.)
vide lani. Evo tebi tri knige stigoSe : jedna lane,
druga onomlane, a treca je ove godinice. Nar.
pjes. vuk. 1, 556. Da si lane po redu pofieo.
Osvetn. 2, 81. Lane oder lane ,anuo elapso'. D.
Nemanic, fiak. kroat. stud, iiftsg. 61.
c. lanih. — Izmedu rjecnika u Vukovu (u
Crcoj Gori) uz lani. Znas, Alija, sto je lanih
bilo kada ti je poginuo babo. Nar. pjes. vuk. 4,
90. Lanih sam ti izgubio baba a jutros 6u tebe.
4, 92. Koji mu je lanih poginuo. P. Petrovic,
gor. vijen. 51. U Crnoj Gori ima primjera da
se ,h' izgovara de mu nije mjesta, n. p. govori
se , lanih' (mjesto ,lani'). Vuk, poslov. xxiv. —
V ovome je primjeru samo, ortografijska pogreska
(u nemu ima i mih, svah, teh mj. mi, sva, te):
Doko je ovde bila vojska lanih. Glasnik. ii, 3,
62. (1707).
d. lanik. Dal' ne znate, §to je lanik bilo?
Nar. pjes. vuk. 5, 524.
LANICA, /. ime ovci. F. Kurelac, dom. ziv.
32. — Jamaino postaje od lane.
LANIH, LANIK, vidi lani.
1. LANIKA, /. na jednome mjestu xvii vijeka
kao da znaci laneno platno. Za6 tebi da lika
gizdava planinka bilija od mlika i od svih la-
nika. M. Tomasevid u D. Barakovid, vil. 367.
2. LANIKA, /. neka bilka. — isporedi lanilist.
Lanika, rus. .imaHKa. pol. Inianka (Linaria), dei.
Inenka (Thesium), Inice (Myagrum), osiris, li-
naria (I. Sabjar), Linaria vulgaris Mill. B. Sulek,
im. 190.
LANILIST, m. neka bi\ka. — isporedi lanika.
— Sastav^ena rijec od lani (lanbu-i., koji pripada
lanu) i list. Lanilist, Linaria vulgaris Mill.
(Pandid). B. Sulek, im. 190.
LANINAC, Laninca, m. ime mjestu u Srbiji u
okrugu biogradskome. Livada u Lanincu. Sr. uov.
1864. 111.'
LANINO PO^iE, n. ime mjestu u Srbiji n
okrugu bioiiradskome. Livada u Laninom Po)u.
Sr. nov. 1872. 5.
LANiSCe, vidi laniste.
LANISNI 8
LANISnI, adj. koji pripada injestu Lanistu
Hi Lanistima. — Na jednome mjestu xiv vijeka
(gdje t nije ispalo) kod mjesnoga imena. U Lb-
niStbnyj Potok. Svetostef. hris. 9.
LANIi-iTANSKI, adj. koji iiripada selu La-
niitu (u Srhiji u okrugu jagodinskome). Lani-
Stanska (opHina). K. Jovanovi6 106.
lA.NI§TE, n. pule na kojemu je bio negda po-
sijan Ian. — U cakavaea i u stukavaca lanis6e
(vidi b, a) bb)). — Od xiv injeka (vidi b, b) aa)),
a izmeiu rjecnika u Vukoini (, acker auf dem
einst flachs gebaut war' ,ager olim lino consitus').
a. u pravome smislu. AV jim ne da idi na
lanigta. J. S. Eejkovid 317.
b. kao mjesno ime.
a) u jednini.
aa) selo u Bosni it okrugu Tuzle Done.
Statist, bosn. 92.
bb) Lanisoe, selo u Hrvatskoj u zupa-
niji zagrebackoj. Eazdije). 71.
cc) u Srbiji. aaa) selo a okrugu jago-
dinskome. K. Jovanovic 106. — bbb) selo u
okrugu i^irotskome. M. D. Milidevic, kra|. srb.
234.
b) plur. Lanista.
aa) vidi u Danicicevu rjecniku : LbniSta,
Komaranima je s Ribarima isla meda ,prezb po-
tokb treskavbckij uzb rbtb jjosrodb Bufiija i po-
sredb Lbnigtb'. M(on. serb). 9.5. (1330). katunu
,Blatbcu', koji je dao crkvi arhandelovoj u Pri-
zrenu car Stefan, iSla je meda ,uz dolb vi§e Lb-
niStb'. G(Iasnik). 15,290.(1348?). mjesto ce biti
isto u oba spomenika.
bb) ime mjestu u Srbiji u okrugu kra-
gujevackome. Niva u Lanistima. Sr. nov. 1873.
756.
LANITA, /. obraz, jagodica. — liijee je stara,
isporedi stslov. lanita, rus. ,i;iiiirr;i. — Samo u
knigama pisanima crkvenijem jezikom (ali vidi i
lanito), a izmedu rjecnika u Stuliccnu (gena,
mala, maxilla s dodatkom da je rijec ruska) i u
Danicicevu (,mala'). Gde takova vida slepu roX-
denu, imaze takyje krasoty dozreti, takyje do-
broty, takyje cistoty, paki ze necistej i otbnudb
osbkvrbnenej lanite pohvalu devbstva fiistoty
tvoje izrednaa kako receta? Men. serb. 58.(1293
— 1302).
LANITO, w. vidi lanita. — Samo u jednome
primjeru na§ega vremena, a izmedu rjecnika u
Stulicevu. A iz ociju joj grunuSe suze uiz bijela
lanita. Srp. zora. god. 2, sv. 2, str. 34.
LANKA, /. mjesno ime u. Slavoniji. a) pusta
M iupaniji srijemskoj. Razdije}. 151. — b) za-
selak u zupaniji virovitickoj. 140.
LANOTA, /. ime kravi? F. Kurelac, dom. ziv.
24.
LANOV, adj. vidi lanen. — Na jednome mjestu
XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Stulicevu (v.
lanen). Plovuca kamika, lanova simena, orlova
jazika, vucjega vimena, ... D Barakovic, vil.
262. — 1 kod imena neke bifke u nase vrijeme.
Lanova travina (Alschinger), v. Traviua lanova.
B. Sulek, im. 190. Travina lanova, Myagrum
sativum L. (Alsohinger). 412.
LANPA, /. vidi lampa. ^ Madi -n- vidi kod
m. — Akc. se mijena u gen. pi. lanapa. — U
nase vrijeme u Dubrovniku. P. Budmaui.
lA-NPATI, l&npa, impif. vidi lampati. — Radi
•n- vidi kod m. — U nase vrijeme u Dubrov-
niku. P. Budmani.
LA.NPRELA, /. zensko cefade sto prede Ian.
9 1. LANUTI
— U poslovici dubrovackoj xvm vijeka. Lan-
preja vino ne prodaje. (Z). Poslov. dani6. —
Mislim da se i sad govori u Dubrovniku. P.
Budmani.
1. LInSKI, vidi lanski.
2. LANSKI, adj. samo u Stulicevu rjecniku:
V. lanen.
LANTENA, /. vidi lantina (tal. V antenna). —
U jednoga pisca iz Istre xvii vijeka. Nav ima
lantenu. F. Glavinic, cvit 444a.
LANTERNA, /. tal. lanterna, fener. — Na
dva mjesta u pisaca cakavaea xvi vijeka. Pride
na 'no mesto s lanternami. Korizm. 93b. Pride
s lanternami. Anton Dalm., nov. teSt. 160''. jov.
18, 3.
LANTIC, >«. nejasna rijec (po svoj prilici vrsta
drva) u narodnoj pjesmi istarskoj nasega vre-
mena. Pod liim su (pod gradom Mlecima) kla-
dani pali od lantiia. Nar. pjes. is>tr. 2, 99. vidi
i: ,Lantic' ne znam sto bi bilo (lanta = polovica
vratnice?). drugdje gam 6itao ,od kampiia' mjesto
te rijedi. to je prilicnije (^). kampi6-drvo je ,legno
campeggio' ,blauholz'. 6, 46.
lAnTINA, /. u rjecnicima i gotovo u svijem
primjerima je znacene kao sto sam pisao kod
lanca, b; ako je tako, postaje od tal. antenna, a
sa clankom 1' antenna; ali sam ja euo u Du-
brovniku i u okolini dubrovackoj znaiene: tro-
uglasto jedro kakvo je na ladama s jednom sa-
mom katarkom, i to odgovara posve talijanskome
vela latina. — Od xvi vijeka, a izmedu rjednika
u Mika\inu (lantina od drijeva ,antenna'), u Be-
linu (, antenna, leguo attraverso dell' albero il
quale sostiene la vela' , antenna'), u Bjelostjen-
cevu (lantina, prikrstak od arbora ,antenna'), u
Stulicevu (v. lanca iz Mikalina), u Voltigijinu
(,antenna' ,sogelstange').
a. M prvome znacenu. Mi toj govorivsi, lan-
tinu svrnuSe, timun nacinivgi, vesla zamaknuse.
P. Hektorovic. 36. Visa liega o lantini tankoj.
And. Kacic, razg. 182''. Da se more vidjeti ne
more no sve jedra, veslo i lantina. Pjev. ern.
304^*. Usadeni jambor posred lade na koga se
uzdigne jedro privezano dugqj a tankoj palici,
koju nazivlu .lantina', zove se ,arbuo'. L. Zore,
rib. ark. 10, 328.
b. drugo znacene kao da je u ovome pri-
mjeru: Jarbuli su od jelve zeleiie, a lantine od
kite basilka, a pari6i od suhoga zlata. Nar. pjes.
istr. 2, 63.
LANUGA, f. vidi 2. lanika. Lanuga (I. Sab}ar),
V. Lanika. B'. Sulek, im. 190.
1. lANUTI, lanem, pf. jedan put zalajati. —
Akc. kaki je u praes. taki je u aor. 2 » 3 sing.
lanii. — Postaje od korijcna la, vidi kod lajati.
— • Ima i stslov. lan^ti; u na§emu se jeziku jav(a
istom od xviii vijeka (vidi kod b); a izmedu
rjecnika u Vukovu (,einmal belleu' ,adlatro').
a. 0 pravome smislu, o j)su. Kako fiujes psa
da lane. D. Obradovic, basne. 77.
b. u prenesenome smislu, o celadetu kad sto
nepristojno Hi lazivo progovori, Hi tiopce (kaze
se svagda' s preziranem). Dali kako tko sto lane,
odraa nemu na nm pane ... V. DoSen IBS!!-.
Nejma slave, ni kriposti, na sto pijan .svat ne
lane. 160". Nejma .stvari ve6 pogane, sto smradno
svat ne lane. 160J'. §iju 6u joj zavrnuti, samo
ako lane. M. P. Sapcanin 1, 91.
C. u prenesenome smislu, o pusci (kao da
progovori, kad pukne). Kad se stanu Turci i Br-
dani, a kad lane puska u gomili, pobice se [uti
Kolasinci. Nar. pjes. vuk. 4, .323.
■>. LANUTl
LAPACKI
2. LANUTl, luoem, pf, kao plamonoiii dignuti.
.Oordom mabnu, nojzi glavu liinu'. M. Pavli-
uovic. Laniit, oduit fivrsto: vuk ovcu, ora' koko§;
svit vodu iz bunara u fias lauu. J. Grupkovid.
— Moie hiti da je isto Sto lapuuti. — Mislim
da amo ide i ovaj primjer iz xvii vijeka (ne u
pravome smishij: S krme zlamoii ogiiom lanu.
I. Zanotti, en. 19. (,Flammas cum regia puppis
pxtulerat'. Virgil, aeneid. ii, v. 25(i, 257).
3. LANUTl, vidi laknuti.
LANATI SE, liiiam so, impf. jadikovati, tu-
Hti se. — Od tal. lagnarsi. — Na jednome mjestu
XV vijeka u piaca iakavca. Da budos imati kad
vele uspitas, ne htij so lanati da mai^sa poskitaS.
ribar na udicu zalozaj nadije, da ulovi ribicu
koja se aadije. M. Maruli6 13L
lAi'ISKI, adj. koji pripada proUoj godini,
koji je bio Hi ne dugodio pruUe godine (lani). —
Eijec je praslavenska, isporedi j-us. .uiHCKoii, ics.
loiisky, lonsky, pol- Joiiski. — Postaje od lani
(prasiav. olni) nastavkom bsk, te nb postaje n,
ali se govori i pise i linski (vidi i u ruskome i
u ccskome jeziku). — Izmedu rjecnika: lanski u
Stulicevu (,anni elapsi'J t u Vukovu (.vorjahrig'
,anni superioris'); — lanski ii Belinu (lansko go-
diSte ,1' anno passato' ,anno praeterito' 85''), u
Bjelostjenievu (lanski, pro§asnoga godi§ca ,pri-
oris 1. praeteriti anni'), u Stulicevu (v. lanski),
u Voltigijinu (,deU' anno passato' ,von dem ver-
flossenen jahre').
a. 0 godini, vremenu u godini, danu, mje-
secu. lanski. Od laAskoga godiSta. Anton Dalm.,
nov. test. 2, b6^. paul. 2cor. 9, 2. Lansko go-
diste. B. Gradi6, djev. 3. Od 9 Marta laAske
godine izlaze u Biogradu novine. Vuk, odg. na
la2i.'3. — Tim odkada lansko lito mlad krajevid
razbi cara, s drugami ona strelovito preko tes-
kijeh strana udara. I. Gundulid 390. Na po-
Jafike ravne strane jansko Ijeto ti se odpravi.
.502. Ka su se bila turskoj sili lansko leto po-
dala. P. Vitezovid, kron. 209. — S deset tisud
ki bojara u istofiuoj skupnijeh strani, lansku jesen
mlada cara od pojacke sile obrani. I. Gundulid
296. Mati koja od starosti bjeSe umrla lanske
zime. J. Palmotic 62. — (Spasov danak) al'
nesto je |epgi od lanskoga. Osvetu. 2, 177. —
Lanskoga je aprila priminula. B. Gradid, djev.
155. — Cas proklihem lanski po sto puta. P.
Petrovic, gor. vijen. 4. — lanski. U lanskoj go-
dini. B. Zuzeri 26. Vojska bila je ove god. 1696
veda nego lanske. A. Tomikovid, ziv. 71. Licki
beg za obist lanskoga bozida u Zadar posla list.
D. Barakovid, vil. 293. U lanskijeh svetkovinah.
B. Zuzeri 351. Ah spomen' se svak, i zali lansku
jesen. I. Gundulid 517.
b. 0 cemu sto se lani uradilo Hi sto je uopce
lani bilo. lanski. Tuj bo iz nova slavna zgoda
dobiti se lanske slozi. I. Gundulid 433. Naj bo)i
je svjedok tomu od laiiskoga boja zgoda. 448.
— Ja ki sam sliSio svidocanstvo lansko. I. T.
Mrnavid, osm. 187. — Od lanskog plodena umorna
podiva. M. A. Kejkovic, sat. L6b. — Sto rekoh
u lanskoj pohvali. A. Kalid 540. — Kupi klasje
po laiiskom strniStu. Nar. posl. vuk. 164. TraXi
vatre na lanskom vatristu. 319. — Na priliku
lai^ske kiSe kojeno se spominas. E. Pavid, jezgra.
167. — Nede biti ni biliga, ka' ni lanskog sada
sniga. V. Dosen 227''. Bilo pa i proslo ka' i
laiSski snijeg. Nar. posl. vuk. 13. ProSao kao
lanski snijeg. 265. Ta se ne broji koliko ni
lai!iski snijeg. 312. — Ja sam lanski i onom-
lanski. (Kazao vrabac kad su ga pitali kako de
prezimiti). 110. — Spomen'te se lanskoga ju-
naStva. Ogled, sr. 478. — Jedva ove godine
ostanu u lanskim granicama. Vuk, grada. 17. —
Od laiUko svedano sjednice do danasiie. FJ. Da-
nidid. rad. 13, 167. — lanski. Kako jo v lanskom
lio?,uu9kom spraviSdu dokonano. Mon. croat. 305.
(1597).
LAOLAC, Laolca, m, ime mjestu u Srbiji u
okrugu pozarevaikome. — vidi Laole. iJiva u La-
olcu. Sr. nov. 1867. 446.
LAOLE, n. ime dvjema selima u Srbiji u okrugu,
pozarevaikome. — Nepoznata postana (va(a da
je izmedu a t o ispao koji glas: h, j, v?). Malo
Laole, Veliko Laole. K. Jovanovid 142. 143. M.
T). Milidevid, srb. 1069.
LAOLSKI, adj. koji pripada selu Laolu. M.
Laolska (Malolaohka opHina). K. Jovanovid
142. V. Laolska (Velikolaolska opstina). 143.
LAOR, m. vidi lavor. Oko glave laor zavijaSe,
kako koju burmu dogonase, svoju dragu u lice
lubJaSo. Nar. _pjes. petr. 1, 162. Laor (Sablar),
V. Lavor. B. Sulek, im. 190.
LAOSLAV, m. vidi u JDaniiicevu rjeeniku : La-
oslavb, gledaj Laslovb.
1. LAP, m. komad? vidi lapat, od cega moze
biti da postaje tijem sto se izgovaralo lapt, pa
poslije otpalo t. — U Bjelostjenievu rjeeniku:
lap, plat zemje ,plaga terrae'. 2. lap, plat sukna
,particula panni', i u Stulicevu: lap ,particula'
iz Bjelostjenieva.
2. LAP, Hi. vidi u Vukovu rjeeniku: gipka
zemja u ritu ,wasseriger boden' , terra humida'.
— jeli ista rijec sto 1. lap (vidi prvo znaiene
u Bjelostjenievu rjeiniku kod 1. lap)?
3. LAP, m. vidi: Lap, u Vraniou. veliki rak
koga po dubrovaSkoj okolioi zovu ,karlo'. L.
Zore, rib. ark. 10, 342.
4. LAP, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu bio-
gradskome. — Moze biti isto sto 2. lap. Lap,
bara u vraiarskome srezu. Glasnik. 19, 182. BaSta
na Lapu. Sr. nov. 1875. 411.
LAPA, /. selo u Bjelopavlidima (ne znam ko
je zabifezio).
LAPAG, Lapca, 7n. mjesno ime. Lapac doni i
goriii, doa sela u Hrvatskoj u zupaniji liiko-
krbavskoj. Eazdijel. 41. — Poznato je od xv
vijeka (vidi lapacki).
lApAGI, lapataka, m. pi. ovako se zovu tri
gori'ia zeluca u prezivalaca (naj iesce u vola),
osobito naj prvi i naj veci u kojemu stoji hrana
(trava i sijeno) prije nego se opet povrati u usta
kroz jednak, pa s nim zajedno i druga dva (vidi
2. kapura i knige kod kniga, f). — Po postanu
je jamacno mnozina od lapatak (jer kad se iz-
vade lapaci iz iivotine, nalik su na krpe). —
Oblik je akuzativa presao u nominativ, kao sto
iesto biva, te se oblik lapatke (vidi) shvatio kao
da je zenskoga roda, ali, koliko ja znam, u Du-
brovniku je obicniji pravilni oblik lapaci. — U
nase vrijemc u Dubrovniktt, a izmedu rjecnika u
Stulicevu (lapatci, lapataka ,trippe' ,exta') i u
Voltigijinu (lapaci, \a.-pa.ca, (sic) ,trippa' ,wanst, ge-
darme'). — (' prenesenome smislu, ali samo od
sale Hi od ruga, znaci: trbuHna (i ]udska). ,Vidi
mu lapataka!' P. Budmani.
LAPACKE, /. pi. vidi u Vukovu rjeiniku: u
vodenice prekaje one daske na kolu Sto udaraju
u vodu. lapacke su pribijene za motoruge.
LAPACKI, adj. koji pripada selu Lapcu. —
Od XV vijeka. Knez stola lapackoga. Mon. croat.
71. (1448). Sudci stola lapackoga. 117. (1478).
lapaCki 9(
Kolo igra uvrh Zrmanice, tu se hvata lapa6ka
devojka. Nar. pjes. krasic. 1, 12G. Lapaoki, sto
pripada selu Lapcu. V. Arsenijovic.
LAPAD, III. poluostrco sto zagraduje gruskii
lukic (blizii Dubrovnikaj. P. Budmani, i na nemu
selo. Repert. dalm. 1872. — Rijec je tuda, po-
mine se od xiii vijcka ii Intinskijem spomenicima :
jLapido' 1272, ,Lapedo' 1282, ,Lapado' xiv i xv
vijeka, vidi K. Jirecek, die romanen in den
stadten dalmatiens. 1. 60. Dva prozora put bre-
zujastoga Lapada ua luku grusku i more put
otoka Dakse. M. Vodopii, tuzn. jel. dubrovn.
1868. 185. Crkva s. Mihajla arkaiidola u Lapadu.
2.S0.
LAPADSKI, adj. koji pripada Lapadu. — U
jednoga pisca Dubrovcanina nasega vreinena.
Eat Sipka sa lijevo lapadske strane, s desne Kan-
tafik ua uscu Rijeke svriuje luku grusku. M.
Vodopio, tuzn. jel. dubrovn. 1868. 177.
1. LAPAK, lapka, m. jezicac u pisku na gaj-
dama. L. Dordevic.
2. LAPAK, lapka, in. vidi (cakavski) lapak,
gen. lapka, isto sto i p|ostica. Slovinac. 1880. 87.
3. LAPAK, lapka, m. ime rodii hi^aka. Lapak,
Lappa Tourii. (Pancic). B. Sulek, irn. 190.
LAPAEA, /. nekakva vrsta ribe. J. Pancid,
ribe u srb. 8.
LAPARDANE, n. djelo kojijem se laparda. —
V Stulicevu rjeinikii.
LAPARDATI, lapardam, impf. govoriti mnogo
i svasia bcz osobitoga smisla. — U nase vrijeme
u Dubrovniku (P. Budmani), a izmedu rjecnika
u Stulicecdi (,inepte loqui').
LAPASTINA, /. line zaseoku u Srbiji u nkrugu
toplickome. M. D. Milicevid, kraj. srb. 387.
1. LAPAT, m. u naj siremu sinislu vafa da
znaii: zvek Hi tidarac koji se cesto }}onav(a i to
svaki put od prilike nakom jednako dugoga vre-
inena. — Moze biti rijec onomatopejska. — Od
XVII vijeka. — U ovome primjeru va(a da je u
siremu znaienu: Obratih kraju rat s pol vesal,
ne vece, suhi mo kraj prijat prida se li nec6;iz
bune jekece (,gechecchie', ne jefceie kako je u
akademijskome izdanu) nim lapat sve na hip,
nazad me odmeee. t). Barakovic, vil. 286. — U
uzeinti smislu: jako iidaranje srca Hi tesko di-
sane. u pisaca Dubrovcana, a izmedu rjecnika
u Stulicevu (, cordis palpitatio'). Lapat srca pri-
padcna. B. Zuzeri 22. Tuznoj majci lapat u
srcu podizo so. 76. Klonuce svako i noga bahat
lapat bi joj u lie srcu, jeda je on, probudili.
220. Koji lapat, koje ceznu(56 neco priuzet tuzno
srce svojom krivinom probodeno! 9s. Ko lapat
koji igda u prsijeh ne pristaje. 299. — Oblaze
mu duhatnicu, lapat se na lioj ne nahodi. 2.51.
Stupa i stupaj uspregniva, i nenadni lapat cuti.
P. Sorkocevic 580-'. Pred ponodu Jele teze se
ustrudi, lapat uzrasto, grudi silovito odisahu, du-
hatiea odebla i zaigra zestoko. M. Vodopi6, tuzu.
jel. dubrovn. 1868. 210.
2. LAPAT, lapta, m. koinad, dronak. — ispo-
redi lap. — Bijec je praslavenska (lap-btb), ispo-
redi rus. .lanori., 23o{. lapec; ima i lit. lopas i let.
ISps. — Va^a da je rijec germanska, isporedi
stvnem. lappa. — Izmedu rjecnika u 3Iika(inu
(lapat, male svite ,panni particula'), u Bclinu
(,pezzo o striscia di tela o panno' ,pauni frustum'
5,59''), M Stulicevu (,panni fragmentum'l.
a. dronak (vidi i u rjecnicima). Izriza je
(ha(inu) na tolike lapte na kolike mogase. J.
Filipovid 3, 335b. Lapat, komad raskinute tka-
nino. M. Pavlinovic. — Amo moze pripadati
ovaj primjer: Oblak spustajuc se na lapte . .
M. Pavlinovid, razl. spisi. 421.
b. koinad senile, pofe. Ako bi se tko s kim
zaminio plemensdine laptom ali ih ve6e... Stat,
po}. ark. 5, 261. Moram prodati jedan lapat
zomje. Mon. croat. 2-19. (1549). Ne more se pro-
vrit kud plandis6a bihu, ni lapte procinit kad
zitom rinihu. P. Zoranic 57*. S manum ces si
malo lapat nagnojiti. Jacke. 155. Tesko moras
zat po laptih. 219. Lapat, po}e, livada. na Krku.
L Milceti6.
3. LAPAT, Lapta, m. iine selu u Hrvatskoj u
zupaniji modrusko-rijeikoj. RazdijeJ. 52. — Moze
biti da se isto pomine xv vijeka, Hi da je zna-
cene kao kod 2. lapat, b. Dase vsi kupno i je-
dino vas svoj del blata pod Marinac poli Lapat
Karinov. Mon. croat. 142. (1490).
4. LAPAT, lapta, m. vidi leut. — Od nem.
laute. — U Bjeiostjcncevu rjccniku: lapt ,lyra.
dicitur etiam vulgo testudo'.
LAPATAK, Upatka, in. dcm. 2. lapat, znaii
sto i 2. lapat, a. — U nase vrijeme a Dubrov-
niku. ,Razdro sam rukav; visi mi lapatak'. ,Po -
rezo se je; visi mu lapatak koze'. P. Budmani.
Tu razdrpanu mrezu nazivju ,lapaci' (lapataka).
L. Zoro, rib. ark. 10, 355.
LAPATI, lapjem, impf. klimati{?). — Vala
da je od iste osnove od koje je i 1. lapat. — ■ Na
jednome mjestii xviii vijeka. Janicarska vrh pre-
stola nek s per6ini ghiva lap]e. J. Kavaiiin
292a.
LAPATINCI, Lapatinaca, m. pi. ime selu h
Srbiji u okrugu toplickome. M. D. Miliievii .
kraj. srb. 387.
LAPATKAR, m. covjek Sto prodaje lapatke
(vidi lapaci). — Samo u Stulicevu rjecniku: ,ex-
torum venditor'.
LA.PATKE, /. pi. vidi lapaci. — U Vukovu.
rjecniku: vide burag s dodatkom da se govori u
jDubrovniku.
LAPATKOPEODAVALAC , la|.atkoprodava-
oca, m. u Stulicevu rjeiniku: grijeskom lapatko-
prodavaoc m lapatkar. — nepouzdano.
LAPATl^IV, adj. vidi u Vukovu rjecniku : vide
govorliv s dodatkom da se govori u Srijemu. —
Miklosic misli da je sprijeda otpalo h. Lapatjiv,
vgl. hlaptati. F. Miklosii, vergl. gramm. 2, 227 ;
ali moze biti da jc ii svezi s 1. lapat i lapati.
LAPATSKI, adj. koji pripada selu Laptu.
V. Arsenijevid.
L.A.PAVICA, /. kisa i snijeg Zajedno, suzne-
zica. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u
Stulicevu {,nix cum pluvia'), u Vukovu (,regen
und schnee durch einander' ,pluviae nivibus
mixtae'. cf. alauza). Kad je medava ili lapavica.
Vuk, pisma. 41. — Danicie (kor. 222) isporedujc
s klapavica i misli da je sprijeda otpalo h.
LAPCA, /. ime injestu u Srbiji u okrugu sine-
derevskome. IiTiva u Lapci. Sr. nov. 1870. 511.
LAPCANI, m. pi. ime plemenu u Hrvatskoj.
— Ne znam jeli isto sto mnoiina od Lapdanin.
— XV vijeka. Sudac Mikula Dobrecic z Vosce
od plemona Lap6an. Mon. croat. 120. (1484). 144.
(1490).
LAPCANIN, m. covjek iz Lapca. V. Arse-
nijevic. — Mnozina: Lapcani. — Pomine se yv
vijeka. Nim naj prvo, ako te oni kupiti, akj li
ne htit(i) oni, a ono ini Lapcaninb. Mon. ..'roat.
72. (1448).
lapCanka
902
LAPTATl
LAPCaNKA, /. ionsko 6e|ade iz LA.poa. V.
Arsonijevid.
LAPCaiSt, in. ime mjestu it Dalinaciji. — Od
xviii vijeka. Od LapfiaAa. Norini 03. Na mesto
Lapiah koje se danas zove i ,Gra lac' i koje je
dvadeset mi)a na jugoistok od Makarske. S. No-
vakovi6, obi. 58.
lApCeVK!;, m. prezime. — U naSe vrijeme.
D. Avramovid 218. 238. §em. prav. 1878. 90.
Lazar Li\p£evi6 iz XJiica,. \i. Stojanovi6.
LAPl'IC, m. prezime; pJur. Lapftioi, pleme u
Crnoj (lori. — U jednoga pisca uaSega vremena.
Nabasa stran i dalok ijutuik na obor Vuka Vu-
lova Vranete Lapci6a Srednomahine. S. ^^ubiSa,
prip. 90. — A sa §i5epanom bez vefere u Lap-
biie. 109. Da ga pusti po6i do Lap6i6a. 127.
lApCANIN, m. covjek iz Lipta. V. Arseni-
jevi6. — Mnozina: Lipiani.
LAPCANKA, /. Xensko 6e)ade iz Lapta. V.
Arsenijevii.
LAP(''ATI, vidi laptati. — U Stiilicevu rjec-
niku.
LAPES, m. hjelilo. — isporedi lapis. — U nase
vrijeme u Istri. Lapes ,cerussa'. D. Nemanid,
6ak. kroat. stud. 31.
LAPESiC, m. dem. lapeS. Lapesii ,cerussula'.
D. Nomanic, cak. kroat. stud. 57.
LAPICA,/. 'lekakav nakit na zenskome odijelu.
— Va]a da je od iste osnove od koje je i 1. la-
pat. — U jednoga pisca cakavca xvi vijeka. O
zene ohole s kudami i s penelami, s fajtili i
s lapicami! Korizm. 24*.
LAPIS, m. vidi olovka, pisajka, plajvaz, tal.
lapis. — U na§e vrijeme po Dalmaciji. Ja umijem
i po nesto lapisom certati ikone. G. Zelid 57.
LAPISTOV, m. Phalacrocorax carbo Leach.,
vidi vranac (S. Brusina, ptice hrv.-srp. nastavak.
102). — Isto je: LapiStov ,der seorabe' ,Pele-
canus carbo'. G. Lazid 67.
1. LAPITI, vidi 1. hlapiti. — U Vukovu rjec-
niku.
2. lApITI, Idpim, impf. vidi 2. hlapiti (gdje
nije zabilezen akeenat; ovaj se mijena u aor. 2
i 3 sing, hlapi). — U Vukovu rjecniku : verdun-
steu' ,ovanesco'.
LAPKATI, lapSem, imi)f. kao da znaii kad
suhjektu srce jako kuca, vidi 1. lapat. — U jed-
noga pisca xvni vijeka. Uzvelicne okolise raja
sveti ke slavise Iap6u6 srcem. J. Kavanin 484''.
Kroz prozirne svak bo kipe lapcu6 gleda stvari
lipe. 499b.
LAP^ENE, n. vidi hlapjene (gdje nije zahi-
]ezen akeenat). — JJ Vukovu rjecniku ; ,das ver-
dunsten' .jb evanescere'.
LAPI^jE SELO, n. mjesno ime. — U nase vri-
jeme. ,Lap)e selo' ima na reci Gracauici. S. No-
vakovid, obi. 112.
LAPNUTI, lilpnem, pf. vidi hlapnuti. — U
Stulicevu rjecniku: ,avide deglutire, absorbere,
voraro', i u Vukovu: vide hlapnuti. — S toga
Sto je ova rijec 11 Stulicevu rjecniku moge hiti
da joj nije ista osnova kao kod hlapnuti, jer
Stulli ne bi(ezi rijeii u kojima je nestalo h kod
vecine naroda ; alt bi moglo biti da je on ovako
duo od sefaka dubrovackoga Hi od Hercegovca
te zabijezio ne istraiujuci dale. — Po tome ne
znam pripada li amo ovaj primjer (ali je veca
jtrilika da pripada pod hlapnuti): Da tvoj brat
lapne sve tvoje suho i sirovo. V. Vroevic, niz.
101.
LAPOC, m. neka bijka 1 crijet. Lapofi, rua. .111-
iiyxa, .i!Miyii]iiiii;i. (Nymphaea), 6ofi. lapaSek (Ana-
gallis), lapatka (plauta quaodam aquatica), Nym-
phaea alba L. (Vujifiii). B. Sulek, im. 190.
LAPONAC, Lapinca, »i. iovjek iz nekoga na-
roda Sto zivi u sjevernoj Skandinaviji i Ru.tiji.
— isporedi Lopar. — Akc. se mijena u voc. La-
ponfie, Laponci, i u gen. pi. LiVponacS,. — U nase
vrijeme (Vuk je uputrebio ovu rijei). Laponci
(iive) oj sjevernoff jolena. Vuk, priprava. 21.
lApONIJA, /. zem{a gdje zive Laponci. — U
Sulekovu rjeiniku : ,Lappland .
LAPONIJANAC, Laponijanca, m. vidi La-
ponao. — JVa jednome mjestu xviii vijeka. La-
ponijanci. A. Tomikovid, Ziv. 119.
LAPONSKI, adj. koji pripada Laponiji Hi
Laponcima. — U Sulekovu rjeiniku: ,lapp-
landisch'.
LAPOR, m. marga, neka vrsta zemfe u kojoj
ima mnogo vapna Hi magnezije, koja se vrlo mrvi
na vazduhu. Lapor, miu. ,mergel', tal. , marga,
marna', frc. ,marne', egl. ,marl'; vapneni lapor
,kalkmergel', tal. , marna calcarea' ; liaSki lapor,
min. ,liasmergel' ; ilovast lapor, glinen lapor
,tegel, thonmergel', tal. , marna argillosa', frc.
,marne argileusp, argile marne', egl. ,argilaceous
marl'; mjedit lapor ,kupferschiefer'. B. Sulek,
rjedn. znanstv. naz. Lapor ,der mergel'. govori
se u sjev. Hrvatskoj. F. Ivekovid, rjodn.
1. LAPOVAC, Lapovca, m. prezime (uprav
iovjek iz Lapova). — U nase vrijeme. Milosav
Lapovac. M. D. Milidevid, srb. 144.
2. LAPOVAC, Lapovca, m. ime selu m Hrvat-
skoj u iupaniji modrusko-rijeckoj. Razdije). 55.
LAPOVACKI, adj. vidi lapovski. — Kod
mjesnoga iviena u Srbiji u okrugu kragujevac-
kome. Livada u bari lapovackoj. Sr. nov. 1807.
584.
LAPOVCI, Lapovaca, m. pi. ime selu u Sla-
voniji u zupaniji virovitiikoj. Eazdije). 132.
LAPOVO, w. ime selu u Srbiji u okrugu kra-
gujevackome. K. Jovanovic 120.
LAPOVSKI, adj. koji pripada Lapovu. La-
povska (opHina). K. Jovauovid 120.
LAPRINA, /. Puffinus obscurus. G. Kolom-
batovic. progr. spal. 1880. 47, neka ptica. —
Vala da je postalo od tal. artena Hi ardena, vidi
S. Brusina, ptice hrv.-srp. nastavak. 164b.
LAPSATI, lapsam, iynpf. lokati. Lapsao kao
kuja. u Lici. D. Trsteriak. — Vaja da je rijec
onomatopejska, isporedi labati.
LAPSKI PUT, m. mjesno ime (Labbski Putt).
— XIV vijeka. Nizb delb prezb Labbski Putb.
Svetostef. hris. 8.
LAPSUN, m. ime selu u Bosni u okrugu trav-
niikome. Statist, bosn. 71.
LAPSINA, f. ime selu u Medumurju. Schem.
zagr. 1875. 143.
LAPT, vidi 4. lapat.
LAPTA, /. vidi lopta. — U Bjelostjencevu
rjecniku : v. balon.
lApTANE, n. djelo kojijem se lapce. — Sta-
riji je oblik laptanje. — U Belinu rjecniku : lap-
tanje ,1' anelare de' cani' ,anholatio' 79b. 165^, t
u Stulicevu.
lApTATI, lapdem, impf. 0 psu, kad od umora
Hi od vriiiine ispustivsi jezik teSko dise. — Vafa
da je onomatopejska rijei (isporedi 1. lapat i
lapkati), ali nije isto Ho 1. t 2. hlaptati. — Od
LAPTATI
903
LASA, b, a).
XV vijeka, a izmedu rjecnika u Bdinu (.anelare,
come fanno i cani pel caldo' ,anhelo' TOb; ,ane-
lare, inteso del cane con la lingua fuori della
bocca per caldo o fatica' ,anh6lo' IfjSii), u Stuli-
cevu (laptati, laptjem ,canem anhelare'), it Volti-
gijinu (laptati, grijeskoin lapcem .anelare, ali-
"tare, asmare' ,kcicben, athmen, nach etwas seh-
nen'). Hrti ter ogari za liimi ticuci, kakono vah-
tari, laptabu skacuci. M. Marulic 14. — U oooine
Daniiiceva primjeru znaci Mo 1. hlaptati, i nafa
da je Danicic shvatio kao dem. labati : Koji
stane laptati jezikom vodu, kao sto lapc.e pas.
D. Danicic, sud. 7, 5. — £/ ovoj narodnoj zago-
neci maze biti da je isto sto 2. hlaptati: Turska
kapa preko dola lapce. odyonetfaj : sito. Nar.
zag. nov. 209.
LAPTINA, /. komad izderane hajine. M. Pa-
vlinovic. — Uprav je augm. 2. lapat.
LAPUSA, /. vidi sladiin. J. Pancic, flor. biog.
456.
LARA, vidi kod lari.
LAEAD, larda, m. slanina. — Od tal. lardo.
— Sad se cesto govori u Duhrovniku i lardo
srednega roda, isporedi libro. — Od xvi vijeka,
a izmedu rjecnika u Belinu (,lardo' ,lardum'
425*) i 11 btulicevu (,lardo' ,lardum, laridum').
Ako vidis (a snu) da larad tuces, toj prilikuje
smrt od kogagodijer. Ako vidis da larad bla-
gujes. toj prilikuje avancanje od druzbe mudre.
Zborn. 134". Sluzim svim kruh, larad. M. Drzi6
26. Kupi kupusca, kupi larda. 133. To t' nose
dvije zdjele: svaka, kolik mijecak: larda, golii-
bica ... A. Sasin 102. Larda dobar bokun. 149.
Nece macka larda. (D). Poc u macke po larad.
(D). Svari to na lardu. (D). K6 kupus na lardu.
I.Z). Poslov. danic. Nije ovo peca larda. Nar.
pjes. here. vuk. 239.
LARDAC, larca, m. dem. lai-ad. — Samo u
Slulicevii rjecnika: lardac. lardca ,laridi fru-
stulum'.
LAKDATI, lardam, impf. natapati rastopfe-
nijem lardom. — U Stulicevu rjecniku: v. na-
lardati.
LARDICA, /. jedna od malijeh krizaka sla-
nine (larda), kojima se proizbada jelo (meso, zee
itd.) prije pecena. — U Dubrotmikii od xvi vi-
jeka, a izmedu rjecnika u Belinu (nakititi lar-
dicom ,lardare, dar lardelli' ,lardulis distinguere'
425ii'>). Polovica zadna od zecica, lardica okolo
uazadijovana. M. Drzi6 271.
LARDIC, »!. dem. larad. — Samo u Stulicevu
rjecniku: v. lardac.
LARDO, n. vidi larad.
LARE, vidi kod lari.
LARGO, n. daleko. — Tal. largo, sirok. — Od
xvin vijeka u gornem primorju gdje se upotre-
bfava iz larga u znacenu: iz daleka. Iz larga ga
ugledala budimska lijepa krajica. Nar. pjes. bog.
91. Iz larga ih bjeSe vrle Turke zamjerila. 140.
— U nase vrijeme u Istri ima adv. largo i znaci
daleko. Largo od it. , largo', a znaci sirok, a u
Klani (u Istri) zamijenili pojam taj, pa ga rabe
za daleko n. p. tamo — largo, largo! F. Srincid.
Largo oder largo ,longe'. D. Nemanii, cak. kroat.
stud, iiftsg. 61. Ima i komp.: largeje. D. Ne-
manic, cak. kroat. stud, iiftsg. 61.
LARI, lari lare lera — lari lara, pripjev a
narodnoj pjesmi isiarskoj nasega vremena. Nar.
pjes. istr. 2, 85.
LARIC, m. prezime. — U nase vrijeme u Senu.
— Ima adj. posesivni Laricev u ovom primjeru:
Napis uad vrati Lariceve ku<:e u Senu. a Men.
Croat. 53.
LARIOeV, adj. koji pripada Lnricu, vidi
Laric.
L.^RMA, /. buka, ali treba razlikovati dva
znacena: prvo je buka ito se navlas iini da se
radi kakve opasnosti sto prijeti (n. p. naimle ne-
prijateld, vatre itd.) sakupe vojnici Hi uopce }udi ;
drugo je buka, vika, buna uopce. — Mislim da
prema znaienima postaje od dvije razlicne ne-
macke rijeii: u prvome smislu od alarm (franc.
alarme), u drugome od larm (sto je postalo od
prve). uprav vala da je postalo od alarm, a da
je drugo znacene doslo docnije od larm. — Od
xviii vijeka, a izmedu rjecnika u Bjelostjencevu
(larma, buka, buna ,classicum, tumultus mili-
taris'), u .JambreSicevu (,classioum'), u Stulicevu
(,classicum'), u Vukovu (,der larm' , tumultus'.
cf. buna s dodatkom da se govori u vojvodstvu).
a. u prvome znacenu. Eto puska bas na
Prajzkoj strazi pu6e, Salka pak na larmu drazi.
§. Stefanao 7. Da oni larmu ue nacine. M. A.
Eejkovio, sabr. 41. Tako za zlo6om i opacinom
trcu, bas kano kada buban ili zvono na larmu
udaraju. D. Rapic 106. Kad to cuse mladi Ud-
binani, na gradovi pucaju topovi, za Stojanom
larmu u6inise. Nar. pjes. krasic. 1, 56. Palo mi
na larmu mo^are. 1, 99. (Panos) se nocu za-
pali kad se ucini kakva larma. Vuk, rjecn. kod
panos.
b. u drugome znacenu. S oba kraja treska,
buka, larma od leleka. Osvetn. 1, 73. Tu je
vika, tu je praska, larma. 2, 84.
LARMAGIJA, m. covjek sto iini larmu. —
Postaje od larma tur.ikijem nastavkoin gy. — U
Vukovu rjecniku: ,der liirmmachpr' ,tumuUu-
arius'.
LARMANE, n. djelo knjijem se larma. — U
Vukovu rjeiniku.
LARMATI, larraam, impf. bu6ati, grajati, vi-
kati. — Akc. se ne mijena (aor. 2 i 3 sing, larma).
— U Vukovu rjecniku: .larmen' ,tumultuor'.
LARO, m. ime musko. — Prije nasega vre-
mena. S. Novakovic, pom. 73.
LARTES, m. ^Ici^gnji. Laortes, ime muSko
griko. — Ima samo oblik sto od nega postaje:
Lartesevic, Lartesev sin u rukopisu glagojskome
XV vijeka. I tada bese v Grceh 1 mudar clovek
imenom Urikses Lartesevic. Pril. jag. ark. 0,
126.
LARTESeVIC, m. .liaQtiuSi,^, vidi kod Lartes.
1. LARVA, /. lat. larva, obrazina. — U Bje-
lostjencevu rjecniku: larva, krinka, maskara, kra-
banosnica ,larvae, larva, vultus fictus et simu-
latus, facies confiota, facios histrouea, persona
histronea'.
2. LARVA, /. krava (kao pristojnija rijecj. —
U nase vrijeme u Skurini. F. Pilepic.
LAS, LAS-, vidi vlas, vlas-.
LASA, /. hgp. lasica. — Akc. se mijena u voc. :
laso, lase. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika
u Vukovu (byp. v. lasica) s primjerom : Laso la-
sicice, pozdravili te nasi misi, da ti odgrizu usi
(kazu da vaja reel lasici, kad je covjek vidi, pa
ce onda sve mise poklati i rastjerati).
a. u pravome smislu. Dosla je lasa s la.'iici.
Nar. pjes. istr. 2, 150.
h. u prenesenome smislu.
a) ime kozi a koje je bio Irbuh. — U Vu-
kovu rjecniku: lasa.sta koza .wieselfarbige ziege'
jCapra mustelini eoloris infra pectus'.
LASA, b, b)
LASKALAC
Oj luiiiuis. Kad to vidi hahi Oraorova,
prama i^oinu lasii kazivala. (Nar. pjes.) A. 0-itoji6.
— Ima i /■((»■. .i.ioiua .vulva bostiarum'.
<•) salija, od hite Hi od rugn. - V Vu-
kuvu rjecniku: .(scherzhaft) dor sabol' .aoinaces'.
LA SAG, lasca, in. imc (lasitstu) volu. F. Ku-
rolac, dom. iiv. 2't.
1. LASAK, Inska, adj. lasan, lastan(?). — Na
jednoine mjestit xviii vijcka. Tako voce trgati so
voli; kad ga strgas, pomoci na daske (to zabave
jesu vrlo lasko). J. S. Ro]kovi6 333.
2. LASAK, Idska, m. kao ime (lasastome) psu.
— f ' narodnoj zagoneci naieya vreinena, po .svoj
prilici mjesec, Jer mu sc vidi it',sto saino (bijeln)
polovica. Koliko jo po|o nemjereno, na homu su
ovce nebrojene; prod liima je Ogran coban, za
liima jo Lasak pasak. odgonetfaj : nebo, zoijezdc,
si.inct, mjcsec. Nar. zag. novak. 217.
i. LASAN, lasna, vidi last-.
2. LASAN, liXsna, in. imo (lasastu) jarcu. u
Dobroselu. M. Medic. F. Kurolao, dom. iiv. 38.
LASAST, adj. niilik na lasiett (o zivotini u
koje je bio Hi subjdast trbuh a hrbat tamne boje).
— V nase vrijeme, a ismedii rjec.nika u Stuli-
cevu (,aniraal cujus dorsum nigrum et vontor
albus est') i u Vukora (n. p. koza ,wieselfarbig'
,mustelini coloris'). Vodni je kos malo lasast
ispod gu§o. u niskom okru^u. S. Pelivanovic. —
Iina i jedan priinjer xviii vijeka gdje se kaie o
bradi, ali znacene nije jasno (zar mj. vlasasta?).
Kazliko im (uragooima) o kosiri' brade visu stra-
hovite, ... ka lasasta i borasta, kozja i devska, . . .
J. Kavaiiin 410«.
LASASTA. /. ime kozi i,v. Vuka). V. Kurolac,
dom. ziv. 38. — vidi lasast.
LASCI, Lasaca, ni. pi. imo selu izmedu srpske
suhe grauice, Drino i Viso»rada; u nemu zive
i Srbi i Turci. 1^. Stojanovic.
1. LASE, /. motika (u sali): ,Kad dode lase u
ruke, sve oe iz tobo ispustiti' (pretilina). — U
sjevernoj Dalmaciji. M. Pavlinovic. — Uprav je
ipokoristik, ali ne znam, moze U biti od lasica.
2. LASE, /. pi. (?), ime zaseoku u Bosiii u
okrugu sarajevskome. Statist, bosn. 30.
LASI, m. pi. suyrst vinove loze crua grozda
(u Dalmaciji). B. Sulek, im. 190.
1. L.ASICA, /. Mustela vulgaris Briss., neka
iivotina. — isporedi novjestica, podlasica, ula-
sica. — Rijcc je praslavenska, isporedi stsloi>- la-
sica, rus. .uk-hh.h, ces. lasice, j.*o^. lasica. — Iz-
medu rjecnika (u kojima nije soagda dobro tu-
maceno) u Mika{inu (lasica, zvjerka ,mustella,
viverra'), u Belinu (.donnola' ,mustela' 2771J ;
,faina' ,martes' 300*), it Bjelostjencevu (, mustela
I. mustella'), u Jambresicevti (,mustella'), u Stii-
licevu (, donnola' , mustella'), u Voltigijinu- (,raar-
tora, faina' ,mardor'), u Vukovii: ,das (die) wiesel'
, Mustela [vulgaris], cf. uevjestica.
il. u pravome »inislu. Vrvo da idju u nu
sami, ko i lasica zatravjeni. J. Kavaiiin 491''.
Pij krvi od lasice. ,T. Vladrairovic 28. Gujo koju,
a akrapi stipju, lasice mu ore nausnice. Nar.
pjos. juk. 461. 4fi4. Hoj kosove! ... pa tako ti
gnijezdo no plakalo od lasica i od gusterica !
Osvotn. 2, 34. Lasica i mis. D. Danici6, 3mojs.
II, 29.
b. bijela lasica, Mustela erminea L. — ispo-
redi bjololasica. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjecnika ti Belinu (bijola lasica ,armpllino, ani-
maletto bianchissimo' .mustola nlba' 102'') gdje
se naj prije nahodi, i u Stulicevu (bijela lasica,
zvijer ,armellino' , mustella alba, alpina' iz Be-
Una). Ziboline, bijele lasice, ... A. Tomikovid,
iiv. 4.
C. nekakva riba (Petrnmyzou fluviatilis L. V).
— U Mikalinu rjeiniku: lasica, riba ,pesce do-
nola, lamproda' , mustella, lampetra, murona flu-
viatilis', i u Stulicevu: ,lampreda, sorta di pesco'
,muraena' iz Mikajina.
2. LASICA, /. ime selu u Bosni u okrugu sa-
rajevskome. Statist, bosn. 9.
LASl6lCA, /. dem. lasica. — L' naie vrijeme.
a izmedu rjecnika u Stulicevu (,parva mustoUa')
i M Vukovu. Laso lasifiico. Vuk, rje£n. kod lasa.
LASICIC, III. inlade od lasice (uprav dem.). —
U Vukovu rjeiniku: ,das junge wiesel' ,catulus
mustelinus'.
LASlClNA, /. (Durante), v. Lisifiina. B. §ulek,
im. 190.
LASICJI, adj. koji pripada lasici Hi lasioama.
— U Vukovu rjecniku : , wiesel-' ,mustolinus'.
LASICkI, adj. vidi lasifeji. — Samo u Stuli-
cevu rjecniku: ,mnstelinu3'.
1. lASIC, m. vidi Ia§i6i6. — Postaje od lasa
kako Ia§i6i6 od lasica. — U nase vrijeme u Istri.
Dosla je lasa s lasici. Nar. pjes. istr. 2, 150.
2. LASIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Schem. herceg. 1873. 256. — U Konavlima ima
i plane LasiAi. P. Budmani.
LASIN, m. ime psu. F. Kurelac, dom. ziv. 45.
1. LASINA, /. 1. vrst vinove lozo bijela groXda
(u Dalmaciji, Danilo) ; 2. vrst vinovo loze crna
grozda (u Dalmaciji, Danilo). B. Sulek, im. 190.
2. LASINA, /. mjesno ime.
a. vidi 2. Lasiha.
b. mjesto u Srbiji u okrugu vafevskome. Niva
u Lasini. Sr. nov. 1869. 510.
LASININA, m. kao da je prezime u narodnoj
pjesmi XVIII vijeka. ,Ja cu tebi dobru poslat po-
moc, dobru pomod trides hi|ad vojsko, prid pjos-
cima Lasanina Spanu' (pise duzd mletacki). Nar.
pjes. bog. 312.
1. LASII^TA, /. Lithospermum L. (Tomaj'i. B.
Sulek, im. 190.
2. LASINA, /. ime selu u Hroatskoj u lupa-
niji zagrebaikoj. EazdijeJ. 80. — Na drugome je
mjestu pisano Lasina. Schem. zagr. 1875. 190.
1. LASKA, /. blanditiae, laskave rijeci. — Bijcc
je praslavenska, isporedi stslov. laska, rus. .lacita,
ces. laska, po},. laska, pa i lit. loska, let. laska.
— isporeduje se sa stnord. elska, (ubav. — /-'-
medu rjecnika u Stulicevu (,all6Ctatio' s dodatkoin
da je uzeto iz brevijara). Ona tlaci i pjuje na
negove lasko i pritiie. Ziv. kat. star. 1, 221.
Koji laskom i blaznostiju dvizuci sini ... S.
Budinic, sum. 129b. (Suleman-pasa) Milosu s naj
vecim laskama pise, da i on pristane s caja-
pasom. Vuk. grada. 62.
2. LASKA, /. ime nekijem rrstama riba.
a. Alosa vulgaris Guv. — U Mika]inu rjec-
niku: laska, riba ,laccia, pesce' , alosa, clupea' ;
u Bjelostjencevu : laska, riba ,alota (sic), clopoa
(sic)'; u Stulicevu: laska, vrsta od ribe ,laccia,
cheppia, pesce di mare' .alosa, clupea' iz Mika-
(ina.
b. Telostos Agassizii Hock. J. Pancic, ribo
u srb. 122.
LASKAC, Hi. nemiran, ziv decko. Dugaresa.
D. Trsteiiak.
LASKALAC, liiskaoca, m. covjek sto laska. —
LASKALAC
905
1. LASKATI, 1, b.
U StitUcevu rjcinikn: laskalac i grijeSkom las-
kaoc , adulator, assentator'.
LASKALICA, /. zensko ielade Ho laska. — U
Stulicevu rjecnika: ,quae adulatur, assontatrix'.
LASKANE, n. djdo kojijem se laska. — Sta-
riji je oblik laskanje. — Izmedu rjecnika u Mi-
kalinu (laskanje, lojenje ,assentatio, adulatio,
blanditiae'), u Stulicevu, u Vukovu. Laskanji i
obitauji velikimi nase goniti. Ziv. kat. star. 1,
218. Svitoviii jube gladeria i laskana. M. Radiiic
292a. Uzdaj se u to tvoje laskaiie. J. Bauovac,
pred. 22. Brez laskana iliti ulizivana. E. Pavi6,
ogl. XIV. Laskane Dalilino. 203. Koji mu ova
slobodno brez laskanja izgovori. 269. Hcase
Mirceta da ukroti pa§u s laskanem. S. ^ubisa,
prip. 166. Covjeku cu govoriti bez laskana. i).
Danicic, jov. 32, 20. Osvoji6e carstvo laskahem.
dan. 11, 21.
LASKAE, m. ^J(iaxcc(ji^. musko ime greko (sred-
nega vijeka). — xiii i xiv vijeka, a izmedu rjec-
nika a Daniciievu: Laskarb, car grfiki ,(-)eodor
Laskarb' bjeso tast kraju Radosavu. D(omen-
tijanl)) 126. — Zeinja sto jos(tb) drzah. Laskarb
Kotaniob . . . i zemfu sto su drzali pronijarije
grbfibsci . . . Laskarb, . . . Spom. stojan. 26. (1332).
LASKA RIN, m. prezime. — V naie vrijeme.
Schem. segii. 1871. 96.
1. LASKAT, adj. svijetao. — isporedi 2. laskat.
— Santo na jednomc mjestu xvii vijeka. Obraz
prigizdavoga sina koji liija§e po obicaji svijetal
i laskati. P. Baklid 1.5.
2. LASKAT, m. sijevane (mune, u naj zadnemu
primjcru: sijevane svijetla oriizja). — Od jjra-
slavenskoga korijena Ibsk Hi lT.sk, isporedi nslov.
i ces. lesk, rits. .locKt, jjof. lysk (vidi kod la-
gtiti se. — Od XVII vijeka. Ido brod leteii, a
nazad osta kraj ; . . . na kraju sta vapaj i laskat
za nami kako kad b[uje zmaj Xivimi glafnami.
£). Barakovic, vil. 336. Ni6 laskat od zgora,
s oblaka gromua buk. jar. 93. Grmjavina, las-
kat, trisk... Laskat ZHslip]uje. F. Glavini6, posl.
47. Ognen laskat B. Krnarutic 30. S oblakov
6e laskat sjati. A. Vitajic, ist. 326». Laskat
mune. J. Kavanin lOlb. — Vi zeleznom u las-
katu, ja dobivam, rece, u zlatu. J. Kavaiiin 44".
LASKATAN, laskatna, adj. svijetao, koji sijeva.
— isporedi 1. i 2. laskat. — Na jednome mjestu
XVII vijeka. Da je bilo oruzjo duhoviio ovih
obrtnib i izporedjeuih Seregov virnih (udili uere
ono laskatuo i hrabrono. M. Alberti .t14.
LASKATAI^E, n. djelo kojijem se laskata. —
Stariji je oblik laskatanje. — Izmedu rjeinika u
Bjelostjencevu (kajkavski lesketane .rutilatio') i
u Stulicevu (v. svjotlost). S velikom grmjavinom
i laskatanem nebeskim. I. T. Mrnavi6, ist. 72.
Bliskaj laskatanjim. A. Georgiceo, nasi. 205.
LaskC«Jtanje od mune. A. Vitajii, ist. 266. Da
se daz ucini u muiiu ill laskatanje. 482.
LASKATATI, laskatam i laskadem, impf. sije-
vati (0 muni, pa i iiopce). — Ima i nslov. leske-
tati. — Postaje od 2. laskat. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjecnika u Vraniiievu (,micare; ruti-
lare') i ii Bjelostjencevu (kajkavski lesketam ,ru-
tilo, mico, rutilum facio').
]. aktivno.
a. bez suhjekta (o muni). Huknuhu vitri,
grmfase iz neba, laskatase iz oblaka. F. Gla-
vinic, cvit. 402
b. sa subjektom. Vidih muna gdi laskata
D. Barakovic, vil. 215. Laskadu jejine ocima
zrfieii. 257. Gromi grme, mune laskataju. A.
Georgiceo, prilike. 70. S grada Troje svagdi
plaba ogna more laskatase. I. Zanotti, en. 22.
Vidit ces gdi laskaAu mjesec, zvizde ... J. Ka-
vanin 10*. Zavezuje i sva zlata ti drag kami,
da laskata. 36-1-. Da|ne i zvijezde laskataju.
129a. Na kov Bozji dom laskata. 320'». U po-
zlatnoj vrb vrat' ploci jasna slova laskataju.
480a. — instrumentalom. Ako i ognem laskataju
(zvijezde). J. Kavanin 472*.
C. u metaforickome smislu. Kojim dostojuo
bise mudrostju laskatati. I. Zanotti, ined. pris.
18. Tako i djeve u onom viru svom Ijepotom
laskataju. J. Kavanin 197a.
2. sa se, refleksivno, znacene kao kod aktiv-
noga glagola. — U jednoga pisca xvii vijeka, a
izmedu rjecnika u Stulicevu (kajkavski lesketati
se, V. lastiti se iz Habdeliceva). Strasnima pla-
meni laskatajuci se, cestokrat; jude strasiti bote.
L Zauotti, ined. pris. 14. Sunce pravde i svitlost
svita pojednako laskatajuci se. 16. Stakleuo se
laskatase. en. .S9.
LASKA TE^i, Hi. u Stulicevu rjccniku: v. la-
ska vac s dodatkom da je ruska rijec.
LASKATE^AN, laskatelna, adj. laskav. —
Samo u Stulicevu rjeeniku : ,cum adulatione, adj.'
s dodatkom da je rijec ruska. — U istome rjee-
niku ima i adv. laskate(no.
LASKATEtiSTVO, n. u Stulicevu rjeeniku: v.
laskane .s dodatkom da je uzeto iz bukvara.
1. LASKATI, laskam, impf. blandiri; adulari,
kao da je starije znacene: milovati, blazniti, bla-
ziti, miriti, taziti, a kasnije da se shvatiln u go-
remu smislu: hvaliti koga, ugadati kome lazivijem
rijeiima. — Akc. se ne mijena (aor. 2 i 3 sing.
laska). — Rijec je praslavenska, isporedi stslov.
i ces. laskati, rus. .lacuaTb. — Postaje od 1. laska.
■ — Isprva je bio prelazni glagol (u na§emu je-
ziku do xviii vijeka). — Izmedu rjecnika u Mi-
ka^inu (laskati, lojiti, mamiti ,as3entor, adulor,
blandior, dare auribus aliquid, servire auribus' i
kod blazniti), u Stulicevu (,allicere. inescare,
adulari, assentari etc.'), u Vnkovii (.schmeicheln'
, adulor").
1. aktivno.
a. prelazno.
a) s prvijem znacenem. Ima grisnika
rici pripefati slatkimi laskajudi. Narucn. 84".
Tako se cini ludu djecu varat i sladkijem ih
rijecmi laskat. M. Drzi6 411. Oni jih laskajuti
kako j' obicaj jubovuikov. P. Zoranic 32a. Ka-
kono otao i mati dr/.eii dijete na krilu doji,
grije, laska, tjesi i uoi govoriti . . . onako ti pa-
.stiri duhovni imaju otcinom i majcinom )u-
bavju... laskati i tjesiti obeoanjem slave i uciti
i da umiju govoriti sto se pristoji postenju Bo-
zjemu i nih spasenju. M. Divkovic, bes. 46la.
Ne va|a sinove uzdizati laskaju6i i milujudi. J.
Banovac, pripov. 256. — Moze se izreci instru-
mentalom ime kojijem se zove kad se laska. Vrstna
kra}a Basilija . . . otcem laska papa, oarom sve
i danaska. J. Kavanin 267a.
h) s drugijem znacenem. Laskajuoi sami
sebe. §. Budini6, sum. 133a. Poce jubenimi (sic)
besidami Evjenija ka sebi laskati. F. Vrancio,
ziv. 75. Cetiri stotine lazjivije proroka laskaso
kraja Akaba. M. Radni6 186''. Koji prid tobuin
laskaju te. 289b. Spasite) pokara one Farizoe
koji ga laskahu prid liim. 318''. Zato poce ga
na svaki nacin laskati i ulagivatl mu se. E.
Pavic, ogl. 456.
b. neprelazno ; sto je objekat kod a stoji u
dativu; svagda je drugo znacene. Komegod laska
vi§e nego obifino. D. Obradovii, basne. 34. Niti
mi je potreba kome laskati. .308. I jednako su
1. LASKATT, 1, b. W
mu laskali da io biti vozir u Biogradu. Vuk,
dan. 3, 221. Ko laska prijatejima, I'iogovijein co
siuovima ofci posahiiuti. D. Dani6id, jov. 17, 5.
Laskaju ti iioprijateji tvqji. psal. 66, 3. Laskahu
mu ustima svojima. 78, 36.
c. ne.ma objekla ni dativa; u svijem pri-
injerima kao da je drui/o znacene. Akn (si go-
roril riii) blaznivo laskaju6i, to jest samo ro-
6ene za ulisti u inilost drugih. P. Radov6i6,
nafiin. 538. Kad koji nepristojno laska. J. Kaji6,
pou6. 1, 98. Malodusiin laska od straa. D. Obra-
dovic, basne. 443. ,Pokoj imao ko te rodio!' doda
Miroota laskajuci. S. l,iUbi§a, prip. 158. — Su-
bjekat su ,rijeci'. Ki varaju s ricmi ke laskaju.
P. Eadovti6, ist. 141.
2. sa se.
a. j)asivno, bez subjekta. (U bogata Vlaha
i goveda su pametna) jer mu se laska. Vuk,
poslov. 325. Nece vigo biti . . . gataiia kojim se
laska. £). Danicid, jezek. 12, 24.
b. rcjieksivno, kao aktivno s drugijem zna-
ieiiem; u jedinome je prinijeru laskati se oko
koga, isporedi ulagivati se. — Iina i rus. .i.i-
cKaTi.cji oKovio Koro. Koji se oko ni laskaju. E.
Pavi6, ogl. 837.
2. LASKATI, liiskam, inipf. vidi laskatati i
lagtiti so. — U jedtioga pisca cakavca xvm vi-
jeka ima pracs. laS^em (vidi drugi primjer kod
b . — Od XVII vijeka.
a. aktivno. A iz ociju iskre ogiiene laskahu
mu (idulu). F. Glavinic, cvit. 291*. Laskati,
kad se zrak krijesi prod oluju, ital. ,lampeggiare'.
M. Pavlinovid. — U ovom primjeru ima part.
2>raes. laskatuci, sto je jamacno pogreska, jer
treba citati laskajudi ili mozebiti laskatjudi (la-
skajuci od laskatati): Prisvitla vojska slavodo-
bitiiica mucenikov susrila tebe, obkruzilo tebe
s li}ani mnostvo od laskatuci ispovidnikov ! L.
Terzid 18—19.
b. sa se, rejieksivno, znacene je isto kao kod
aktivnoga glagola. Ni sve zlato Sto so laska, niti
je grom vse sto praska. P. Vitezovid, cvit. 75.
Ki su tvrdi i la§6u se (kameni). J. Kavanin
205a.
3. LASKATI, laskam, impf. dem. lizati. —
Prvo -a- stoji mj. b, vidi laznuti. — Na jednome
injestu XVIII vijeka. Idete .srtati po tudih koritih
kao psi laskati krv po bikar.skih paiiinah. J. Ba-
novac, pripov. 184.
4. LASKATI, laskam, impf. u juznijeh caka-
vaca, vidi: Laskat, goniti mazgu i tuci je da
brze ide. Slovinac. 1882. 187.
5. LASKATI, laskam, iiiijjf. jedro laska, kad
se uvija i hoce da nadusi na drugu stranu. M.
Pavlinovic. — Moee biti tuda rijec, vidi laskati.
LASKAV, adj. koji laska (vidi 1. laskati, ali
samo u drugome znacenu), koji pripada laskanu.
— liijec je praslavenska, ali osini stslovenskoga,
II ostalijcm jezieima odgovara prvome znacenu
glagola laskati, te znaci: milostiv, dobrohotan,
blag, isporedi ces. laskavf, po}. iaskawy, (rus.
.lacKoKtiS), ali stsluv. laskavt ,adulatorius, adu-
lationis'. — Izm.edu rjecnika u Stulicevu (,adu-
landl vim habens').
a. adj. kaze se o celadetu i o rijeeima. Pr§-
vratiSe jego laskavyimi slovesy otb jubbve ro-
ditoja svojego. Danilo 124. Laskav, koji so
udvara. M. Pavlinovic. — U jednome primjeru
0 knigama (nije dosta jasno znacene: laziv'^).
Bjezi dakle od otrova kiiiga opakije i iievjernije
i izpraznije, laskavijc, ... M. Kaduic 127''.
b. adv. liiskavo. — Izmedu rjecnika u Mi-
Ica^inu (laskavo, lojedi, mame6i ,ass6ntatorie') i
li LASNITI
u Sluliievu (v. laskate]uo). Ja 6u vam javiti ako
mogu s ovira Turcima §to laskavije iiniti. Pro-
tokol pis. pr. M. Neuadovida. Bl.
1. L.VSKAVAC, laskavca, m. laskav covjek. —
Od XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Mikajinu
(laskavac, mamac, koji loji .assentator, adulator')
gdje se naj prije nahodi, i u Stulicevu (v. la-
skalac). Zamke od svijeta jesu laskavci. M. Kad-
ni6 192''. BjeXimo od laskavaca. 317*.
2. LASKAVAC, laskavca, m. neka vodena ptica,
Colymbusseptentrionalis. G. Kolombatovid. progr.
.spal. 1880. 49.
LASKAVAN, laskavna, adj. vidi laskav. —
Na dva mjesta xvii i xix vijeka. Mrzi ua slatke
rijefii i laskavue. M. Radnii SlS'i. Mehmed
Alija odve6 je laskavno pismo g. Briuelu u Lon-
donu poslao. Nov. sr. 2, 11.
LASKAVICA, /. laskavo iensko celade. — U
Mika(inu rjecniku: ,adulatrix'.
LASKAVOST, /. osobina iega sto je laskavo.
— U Stulicevu rjecniku : v. laskane.
LASKNUTI, lasknem, pf. vidi lasnuti.
1. LASKO, m. ime lasastom psu. u Lici. V.
Arsenijevic.
2. LASKO, TO. ime musko (vafa da je hyp.
Ladislav ili Lazar). — Na jednome mjestu xvn
vijeka. Lasku ruku desnu otsijeCe. P. Kanavelic,
iv. 183.
LASKOCA, /. vidi lasnoca. — Samo u jednoga
pisca XVII vijeka. koji mislim da je nacinio ovu
rijec pomijesavsi lakoca i lasnoda. Ne ima5 gr-
diti u liima laskocu od virovana. M. Radiiid
24*. Ne bi se povratili na hihove zle obicaje
s tolikom laskocom. 180*. Uzdane jest laskoca
za upaduutje. 259'>. S velikom laskocom pogr-
devao bi ono. 378*.
LASKOSRDSTVO, n. prozdrlivost. — Samo
u knizi pisanoj crkvenijem jezikom, a izmedu
rjecnika u Stulicevu (,edacitas' s dodatkom da
je rijec ruska). Laskosrbdbstvo bo prileznyimb
vbzdrbzanijomb pobedi. Danilo 34.
LASLAVICI, to. pi. ime selu u Hrvatskoj u
zupaniji modrusko-rijeckoj. Razdije}. 61. — Na
drugome je mjestu pisano: Laslavic-selo. Schem.
zagr. 1875. 79.
LASLAVIC-SELO, n. vidi Laslavici.
LASLOV, m. ime musko. — Prije nasega vre-
mena, vidi u Danicicevu rjecniku : Laslovb, po
magarskom ,Laszl6', Vladislav, gledaj ,Janbkulo-
vi6b', ime mu jedan jetopisac pise ,Laoslavb'.
G(lasnik). 10, 273. — Odb Laslova Janbkulovica.
Okaz. para. saf. 79. Jankuloviib Laoslavb. Glas-
nik. 10, 273.
L.ASLOVO, n. ime selu u Slavoniji u zupaniji
virovitickoj. Razdije). 136. — isporedi Laslo.
LASNIK, Hi. ocito stamparska pogreska u knizi
xviii vijeka sto treba citati glasnik (vidi). Posla
prid sobom lasnike da mu sprave pristaliito u
liokomu visu samaritanskomu. S. Rosa 104''.
isporedi: ,Misit nuntios ante conspectum suum,
et ountes intraverunt in civitatem Samaritano-
rum, ut pararent illi'. luo. 9, 52. — Otale je
prcslo u Stulicev rjecnik: (stamparskom grijeskom
laznik, stoji medu lasnijo i lasniti) ,pi-aecursor'.
LASNITI, lasnim, impf. einiti da sto (objekat)
budc lasno. — Samo na jednome mjestu u pisca
Dubrovcanina xvm vijeka, i mozebiti po nemu
u Stulicevu rjecniku (,facilem reddere, efficere').
Stedes obifaj koja lasni i razsladiva sve, sto iz-
prva bude mucno. I. M. Mattei 303.
lasno6a 0
LASNOCA, /. I'acilitas; commoditas, levitas,
osobina onoga Ho je lasno (vidi 2. lastan), isporedi
lakoda. — Akc. se mijena u dat. sing, lasnoci, u
ace. sing, lasnocu, u voc. sing, lasnoco, u noiii.,
ace, voc. pi. lasnode. — Od xvii vi.jeka, a iz-
medu rjecnika h Belinu (,facilita, agevolezza' ,fa-
cilitas' 299''), u Bjelostjenievv, (vidi kod lako6a),
u Stuliievu (,facilitas, commoditas' s dodatkom
da je uzeto ii pisca Lastrica).
a. facilitas, osobina kojum se sto hez truda
moze ciniti. Daj meni lasnodu nauciti. M. Div-
kovic, nauk. 247. Lasnoca od ove ziobe izlazi
cestokrat od nepomjo ispovidnikov. M. Bijan-
kovic 8. 0 lasnoii kojom se moze raj steci. B.
Zuzeri 318. Maknutje pak od utisenja i razgo-
vora jest siromahom, koji imaju vedu lasnodu
u6initi Bogu posluh kad su zvani negoli bogati.
F. Lastric, od' 237. Porada u coviku lasnodu,
prignutjp i slobodu fiiniti ista dila. F. Lastric,
ned. 120. Obicaj daje lasnocu i slobodu dilo-
vati. 120. Za isku§at bistrije lasnodu zapovidi
Bozije za obsluziti se, razgovorimo se, molim,
ovako . . . 377. Lasnoca kojom Jezus cinio je
mnoz svakijeh cudesa. S. Rosa 89"i. Koji istom
lasnocom tilesa nasa izbudide i izvesti iz gro-
bova, kojom ucinio je ista iz nista. I. Velika-
novid, uput. 1, 318. Lasnoca ove sluzbe. §tit.
23. Moze so jn-omatrati za niku lasnodu i brz-
nost koja covika cini laka i brza na dobro di-
lovarie. B. Leakovic, nauk. 467. Lasnoda do-
lazi od navike na radnu. M. Pavlinovid, rad. 41.
b. polaksane, oblakiica (i prigoda). Uzdam
se da dete dragovo]no darak ovi truda moga za
va§u lasnodu primiti. F. Lastric, od' 3. Ako ne
morete imati lasnode ispoviditi se, bari prije nego
legnes ucini pravo skruSenje. 270. Mogao si
ono slovo uciniti, za lasnocu od onije koji ce
stiti. s akcentom, test. xii. Po dva govorenja
za svaku nedi]u priko godine lasna, kratka i
ravna samo za lasnodu pastira naselackije puka
priprostitoga i nenaucnoga, uredena. ned. i. Ova
nasa pokvarena narav slaba ne naodi tolike las-
node i ugodnosti u obsluzenju zakona. 377. Po-
znati demo koliku nam lasnodu cine za obslu-
Jiti ovu prvu zapovid Bozju. B. Leakovid, nauk.
274. Svaku lasnodu u svojoj sluzbi koju su imali
diniti zadobili su. A. Tomikovid, gov. 119.
c. commoditas, last, zivfene hez truda i bez
brige. Iz ovoga iman^o nauditi ponizivati se i ne
mariti za falu i postenje svitovne, niti za las-
nodu i uzivanje nikakovo na ovomu svitu. F.
Lastric, od' 161. Sto mi imamo pvositi od Boga
u ime Isusa? Jeda lasnodu zivjenja, duzinu zi-
vota, blago i bogastvo? 225. Odrekavsi se do-
bara i lasnode zivota svitovnega. 299. Poznade
da lasnode gradanske, meksine domade u kudi
odinoj razasipahu paraet riegovu. 304.
d levitas, lakoumnost. Biskupi koji s to-
likom lasnodom daju svete redove svakomu. M.
Dobretid_327.
LASNOCQDAN, lasu6dudna, adj. koji je lasne
cudi (s kojijem je lasno zivjeti, uludan, iigodan,
pogodan). — Samo u Stulicevu rjeiniku: ,indole
comis, tractabilis, faoilis, mansuetus, affabilis'.
LASNOCUDNOST, lasn6dudnosti, /. osobina
onoga sto je lasnocudan. — Samo u Stulicevu
rjecniku: ,iudoles tractabilis, facilis, mansueta,
affabilis'.
LASNORODII^A, /. vidi lakorodija. — U Stu-
licevu rjecniku: ,quae facile parit'.
LASNORODUVA, /. ;( Stulicevu rjecniku uz
lasnorodija.
LASNOST, /. vidi lasnoda. — U jednome pri-
7 LASNOST, d.
tnjeru ima t izmeda s i n: Milostivost i lastnost
i prikloustvo za nadariti. J. Matovid 328. —
Od XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Mikalinu
(jfacilitas'), u Belinu (,faoilita, agevolezza' , faci-
litas' 299"), u Bjelostjeneevu (vidi kod lakoda),
u Stulicevu (,otium, commoditas, facilitas, vita
mollis'), u Voltigijinu (.agilita, proutezza' ,fertig-
keit, geschwindigkeit').
a. vidi lasnoda, a. Ocutit dete njeku lasnos
puta Bozijega. B. Gradid, djev. 101. Od kojega
izhodi neuminje, zla dud, mudnost u dobru ci-
nenju a lasnost u zlu cinenju. I. T. Mrnavid,
ist. 263. Bududi Izraelidani sa nvom lasnoscu
osvojili veliki grad od Jerika ... J. Banovac,
razg. 146. Jer se ne bi Isukrst osvetio za to-
lika uvridena primjena, mogudi se sa svom las-
noscu, zasto svemogud, ali ne hti. pred. 29.
Odma mu se razvali u grlu pustema i ozdravi
sa svom lasnosdu. 1.50. Sluzi mu za utisene i
za lasnost trpit. J. Filipovid 3, 3.56l>. Lasnost
na zlo. A. Kanizlid, bogojubnost 268. Sad gres-
nici kriju svoj grijeli s onom lasnosti s kojom
se krije u pocetak djeteSce u utrobi zavijeno.
D. Basid 178. Prodi kroz svaku goru s onom
lasnosti, s kojom zrak suneani prohodi kroz sud
golotni. 812. Kolika je bila lasnost ne sagrisiti
u zapovidi tako laganoj. I. Velikanovid, uput.
1, 33. Jvako polucis lasnost u prostom jeziku . . .
D. Obradovid, basne. 343.
1). vidi lasnoca, b (u kojemu primjeru moze
znaciti Ho i prigoda). Imaju razdijena uceuja,
zapovidi . . . s tolikom pom|om, lasnostju i razu-
minjem. M. Bijankovic 16. Mise neka se s onira
redom razrede, da govoredi jih u vrimena odlu-
cena, providi se i bogo|ubnosti i lasnosti od puka.
48. Podah i kartelu koja jima stati u sekristiji
za lasnost svakoga redovnika. I. Krajid 4. Nistar
nikad nadodano, odnijeto, niti uaj mahsa rijec
prominena koje su bogo[ubstva pod zapovid, dali
koje nisu nego za lasnost i bogojubstvn dobro-
vojno. 71. Ta ista dadose meni uzrok prikazat
tebi ovo moj'e dilovano predidica za lasnost re-
dovnika hrvaskoga. J. Banovac, jired. v. Pisem
s mane slova sto se je moglo za lasnost. i.x.
Dok sam i na moju lasnost kakad nastojao . . .
F. Lastrid, tost. xui. Procini nadine i lasnosti
kojo imas za saranit se. M. Zoridid, osmina. 101.
Za vedu niovu lasnost medem ista bogomojeria
latino. 1.58. Drzim, koliko sam kuSa' i vidio,
da do (ova kniga) dati lasnost i pastirom s otara
i pripovidaocem s pripovidalista. zroalo. v. Za
vedu lasnost i bistrinu moga ucenika. aritm. 10.
Ti si imao prigodu i lasnost za znati. And.
Kaddid 15. Za ugodnost i lasnost od puka. 83.
Za lasnost vedu is['Ovidnika. 201. Kad pokornik
nahodi po ovomu nadinu lasnost za pravije so i
cistije ispoviditi. 209. Za vedu lasnost oniziju
koji budu stiti i uditi. M. Dobretid 445. Budu
odabrani za potribu ili za lasnost vlastitif/t) cr-
kava. I. J. P. Lucid, nar. 40.
C. vidi lasnoca, c. Koji zivu u obilnosti i
lasnosti. F. Lastrid, od' 248. — Amo moze pri-
padati i ovo: Ucini mi tu jubav po tvojoj las-
nosti ,id ubi per otium tibi licebit mihi gratiim
fac'. J. Stulli, rjecn.
d. vidi lakoda, 1, a. Cinedi vas ostali put
tolikom brzinom i lasnosti, kako da ga nebeska
ruka nosase po sfemu putu. B. Kasid, in. 92.
Ogan vodu k sebi nede, mokrost susu ne pri-
jima, a tezcinu lasnost nima. D. Barakovid, jar.
6. Skoto veli, govoredi od lasnosti cd blaze-
nijeh, da sfeti u raju nede imati mjesta da sjode,
ma prije da stoje na nogah; jer nagnutje od dila
LASNOST, (1.
2. LAST
all od uda od tijola tini so da jo suprotiva las-
nosti. M. Orbin 267.
e. vidi lasno6a, d. Da so s tolikom lasiiostju
lupeZi. kauiatnici. . . ne odriSuju, ne bi tolikoga
biezBkoi"ia bilo. .F. Banovac, pripov. 177.
tiASNOTVORITI, lasnotvorim, impf. u Stuli-
cevH rje.iniku v. lasniti. — nepouzdano.
LASNOUHITAN, lasnouhitna, adj. koji se
Insno uhiti (sftpnti?). — Samo adv. lasnouhitno
II jednoga pisca Dubruvcanina xviii i^ijeka. Toll
paka stogod u Aemii lasnouhitno nzkuSas, sve to
slavi Boijoj priloZi. T. Ivanovid i. — nepouz-
dano.
LASNOVALIStE, n. mjesto gdje se lasnuje.
— Samo u Stuliceiui rjecniku: v. lotrovaliSte.
LASNOVATI, lisnujem, impf. zivjeti u lasti
(u besposlici). — Postaje od lastaii. — Samo u
Stulicecu rjecniku : ,desidere, cossare, otiosum
esse, compressis manibus sodere, nihil agere,
otiari' ; lastnovati, v. lasnovati s dodatkom da je
uzeto iz B€lina(?).
LASNOVJEKOVALAC, lasnovjerovaoea , m.
iovjek ito lasno vjeruje. — U StuUcevu rjeiniku:
lasnovjerovalac i grijeskom lasnovjerovaoc ,e.re-
dulus'. — nepouzdano.
LASNOVJEROVALICA, /. zensko cejade Ho
lasno vjeruje. — U StuUcevu rjecniku: ,cr6dula'.
— nepouzdano.
LASNOVJEROVAlSfE, n. djelo kojijem se lasno
vjeruje. — U StuUcevu rjecniku : ,credulitas', i u
Voltigijinu: lasno verovaiie. lasnovjerovane ,cre-
dulita' .leicbtglaubigkeit'. — nepouzdano.
LASNUTI, lasnem, pf. sinuti. — -a- stoji mj.
negdasnega b; izmedu s i n ispalo je k (ali se
gdjegdje nalazi: laskne. F. Glavinic, cvit. 396;
lasknu. I. Zanotti, en. 45), te je korijen Ibsk Hi
l'i.sk, vidi kod lastiti so. — Kijei je praslavenska,
isporedi bug. li.sua, nslov. lesnoti, rus. .locHHTb,
ces. Isknouti se, lesknouti se, j)o/. Isknac sie,
lsnii6 sie (i lyskuijc, Jysniic).
1. aktivno.
a. uprav o muni, pa i o drugome. Jak
muna gdi lasno. D. Barakovic, vil. 2.55. Kako
muha iaskne ii istoku. F. Glavinid, cvit. 396a.
Muiia lasnu. A. Vitajic, ist. 52^. Ociju s kimi
muiia ko da lasne. J. Kavaiiin 413''. — Ti nam
si bill kam nezcino vridnosti s koga kad lasne
plam otidii tminosti. D. Barakovic, vil. 7. Lum-
barde otvori, da lasne trus veli. 72. Pluton bi
jimal strah vidivsi gdi lasne kada so uzge prah,
tor kako grom prasne. 108. Kako kad lasne
prah spod ziva ugjena. 290. Osin jo gdi i mrak,
dokle zrak ne lasno, a kada lasno zrak, tad osin
ugasno. 327. Netom lasne iskre zlamen. jar.
24. Tminu diloc ajer lasknu. I. Zanotti, on. 45.
I». bez subjekta (o muni?). Gde lasne, tu
prasne. Nar. bl. mehm. beg kapet. 62.
c. u prenesenome smislu, mole biti da part,
praet. act. stoji kao adj. i znaci: svijetao.\'Pr\-
kaza se moj primili vas izraiien sinak meni, komu
sjase obraz bili, lasnuo bjeSe gij rumeni, snig
mu bili licce bjose. M. Vetranii 2, 401.
2. sa se, rejieksivno, snacene je kao kod ak-
tivnoga glagola (moze biti praslavensko , vidi
sprijeda u ceskomc i pojskome jeziku). Zadi se sa
juga tmast oblak na gori, muna ga otvori, lasnu
so nada me. D. BarakoviA, vil. 258. — Tamo se
nase sab]o lasnuso. I. T. Mrnavi6, osm. 82. —
Na po|u je neka lepa svatja, raedn liim je Kra-
}evi6u Marko, ki so lasne kako suuce zarko.
Nar. pjes. istr. 2, 71. — (I jednoga pisca 6a-
kavca ima oblik lasniie se (aor. 3 pi.), po svoj
prilici samo radi slika. Kad suuce prasniSo, u
te vqjsko kraji ve6e se lasniiSe neg ogiieni zmaji.
B. Ivrnarutid 16.
LASOlIfA, m.-ime (lasastu) jarcu. Bastaja, Da-
ruvar. D. Hire.
LASOV, Hi. ime (lasastijem) domadijem zivoti-
Aama.
a. psu. F. Kurolao, dom. ziv. 45. Magazin.
1867. 71.
b. prascu. Orozovii. D. Hire.
LASOVA, /. ime (lasastoj) kravi. Bastaja, Da-
ruvar. D. Hire.
LASOVAG, Lasovca, m. ime selu u Hrvatskoj
u zupaniji bjelovarsko-kriievadkoj. Kazdije}. 108.
LASOVIC, m. prezime. — U na^e vrijeme.
Boca 36.
LASOV KRST, m. mjesno ime. — xiv vijeka.
Do Lasova Krtsta. Svetostef. hris. 12.
LASOVO, 11. ime selu u Srbiji u okrugu crno-
rijeikome. K. Jovanovid 166.
LASOVSKI, adj. koji pripada Lasovu. La-
sovska (opstina). K. Jovanovid 166.
1. L.AST, lasti, /. prijevara, lukavstvo. — -a-
stoji mj. negdasnega b. — Rijei je praslavenska
(Ibstb), isporedi stslov. lustb, rus. .lecxi., ces. lest,
po^. lesd. — Jamaino je dosla iz germanskoga
jezika, isporedi got. lists, u ostalijen german-
skijem jezicima list; isprva se shvacalo u dobrome
smislu: umnost, pametnost (korijen se lis nalazi
jos u got. lais, znam, pa i ?t laisjan, uiiti kogn,
skand. leeren, anglosaks. laeran, stvtiem. leren
ltd.). — U nasemu se jeziku nalazi u knigama
pisanima crkvenijem Hi mijesanijem jczikom, ali
je jos ziva rijec u istocnoj Srbiji (vidi naj zadni
primjer) ; izmedu rjecnika u Danicicevu (Ibstb
,fraus'). Na gnevb Ibsti ne pomy§ja§e. Stefan,
sim. pam. saf. 3. Namb razlicbnoverbny sb lb-
stiju javjajuste se gorb§i okanbuej nevernyhb
javise so. Mon. sorb. 89. (1330). Umiju biti
mestri vsakihb lasti i vsakihb lotarstvi. Koluuidev
zborn. 237. Ki nima v jezici svojom lasti. Ko-
rizm. 77l>. Nih lastju nega nepoviuna v svitah
zenskih uciniSe ga priti do pape. Transit. 32.
Jer bih ja ne sagresil, ako bi ne bilo lasti dja-
valske. 69. Bise prehinen lastiju djavjoju. 73.
Pobrinu se novimi lastmi prehiniti ju. Mirakuli.
80. Poznavsi hinu i last zloga i neoistoga djavla.
99. Otrovan umri jadom v kalez vavrzonim En-
rika lastiju. S. Kozicid 24''. Prsijane lastiju
yede nezo krepostiju pobedi. 36^. Lastju sotono.
.S. Budinid, sum. 196a. BlaXen muz koga ni
obuzrocil Gospodin grihom, niti jest u duhu ne-
govu lasti. M. Alberti 316. I vide svedale, da
Isusa lastdu jamut i ubijut. 451. — Last, laz.
Cuo sam ovu rijec u ovom znacenu u selu Pra-
nanima u okrugu rudnidkom u Srbiji. I. Pa-
vlovid.
2. LAST, /. kao da je uprav znacene protivnn
rijeiima: trud, muka, te bi po tome znacilo po-
koj, i jos bo]e: stane (i zivjene) kad cejade ne
osjeca nista jiziiki neugodno, sto se novoin rijeci
kaze udobnost (commoditas, tal. comodo, liem.
bequemlichkeit, engl. comfort); ali se nalazi i u
drugijem znacenima, i nije ih svagda lako razli-
kovati. — -a- stoji mj. b. — Osnova se nahodi
samo u juznijem jezicima, vidi kod lastan. —
Nejasno je postane; isporeduje se s tal. losto.
brz, hilar (vidi list) ; nalazim zabi(ezemi konjek-
turu pok. Valavca po kojoj bi Ibstb postalo od
osnove staroslovenske rijeci letb i,letb jestb, letijij
jestb, '^iKTTir, licet). — Rijetko je muskoga roda,
2. LAST
1109
LASTA, c.
vidi 3. last. — Izmedii rjecniha u Bclinu (,,co-
modita, agio, comodo' ,oomoditas' 203''; ,ozio'
.desidia' 532*), u Bjelostjenceuu (v. manguvane),
M Stulicevu (v. lasnost), m Voltigijinn (,agio, co-
inodita, ozio' .boqueralichkeit'), u Viikovu (,dio
leichtigkeit' ,facilitas').
ii. comwoditas, u znacenu sprijeda kazanoine.
Jur pocnimo danas pobozno ziviti . . . drzat 6i-
stine put, telu ue dati last. M. Marulii 61. Od-
luku nimaju sluzit Bogu virno, ner last da uzi-
vaju ter da jim je mirno. lOG. PosteAi u po-
koji, ni dajuc tilu last. Transit. 282. Jer pravo
govoru, postedih las meni i da vecma udvoru
tvoj obraz rumeni; da vecma ja tebi proslavim
Ijepotu, ne dah mir sam sebi ni svomu zivotu. S.
Men6eti6 IGO. Lasti cas ue cuti zivot moj, ni
mira, ni s dusom, ni s puti, tolik me trud tira.
168. Ohol moje lasti branit se pripravjam. S.
Budinid, ispr. 70. Od muke zlo umre s velikom
necasti, tko po6et ciu pusti, zele6 stat u lasti.
D. Kanina 88l>. Vas perivoj lotra ne6e, u svoj
lasti koji lezi. A. Sasin 198*. Privrze mo s lasti
vela u zalosti vrhovate. M. Gazarovi6 33. Koje
(tiloj oce last i pokoj od ovoga svita. I. An6i6,
vrat. 204. Ceko bi ih paka cesar, da sa svoin
svojoni lasti u Eim grad krcati i obilni povrate
se. B. Zuzeri 12. Vase tijelo koje ne hlepi drugo
nego u lasti gojiti se. 33. On u ubo§tvu a ja
u lasti i bogastvu. 30. Nahodim se u svakoj
lasti. 118. Ima sobe sciniti nedostojna svake
lasti. P. Knozevic, osiu. 334. Las je naj ve6i
trud. (D). Las savisiia §teta gotova. (Z). Prvi
trud posljedna las. (Z). Poslov. dani6. Koji
pridstavjaju kojugod obilnost i last, i vece cijenu
nego voju Bozju. J. Matovi6 404. Ne moze se
sprijatejiti sa srcima strasivijem i razbludjeiiijem
koja uzdiSu jodiuo za lasti, j^okojom i naslado-
liima ovoga svijeta. L M. Mattel 162. Nahodali
se (stamparskom (jrijeskoin nahodeh se) u sirini
i sa svom lasti. 187. Koji odljepivaju svoje srco
od pohlepe bogastva i lasti ovoga zivota. 188.
Da od puta kad dugoga pofiinule budu u lasti,
za dana se zudenoga mogu spravit pirne 6asti.
P. Sorko6evi6 579h. Mala last bude 6esto velika
muka. (Sto bi se u poSetku moglo lasno uciniti
one poslije bude mucno i teSko). Nar. posl. vuk.
174. Prva last potoiia muka. (Kad 6oek node
odmah sto da radi nego sve odgada govorodi:
, lasno demo'; jer sila puta ono sto bi se u po-
cetku lasno moglo uciniti bude poslije tesko).
259. A ko6i negovi nisu so navadali na nepo-
trebitu last. M. Milidevid, medudnev. 3. — Uprav
pokoj (pocivanc poslije trada). Tko trudi, za
trudom ceka las. §. Mendetid 142. Kada trudig
za trudom uzmi las. D. Ranina ix"-.
b. otium, desidia, it zlome smislu: danguba,
hesposlica, lenivost. Tako ni§tar dined zlo cinit
uci last. M. Marulid 138. Prije ko mrav oda
svuda svak nosa§e sebi hranu ; sad za ne imat
malo truda svak mre u lasti go na stanu. L
Gundulid 143. Tim nije duo dim bez znanja dni
u izpraznoj lasti traju. 144. Lezedoj tamnoj
lasti u svom srcu mjesta ue da. G. Palmotid 2,
374. Nastoj zivjet casno iz mlada od isprazne
dalek lasti. 2, 380.
c. voluptas, razlikuje se od a tijein sto se
istice da se ne samo ne osjeca nista neugodno,
nego da se uziva sto je ugodno, dakle: uzivane,
raskosa (nije svagda u zlome smislu). Li gorkost
i neslast neprava sujenja bliznim ne ne da last,
pojuti tuzenja. M. Marulid 86. Pa ta put ti za
istinu uze meni gospoStinu, i po tvojoj ti oblasti
prignu mene na sve lasti. 319. Ter koga po-
glodaS prislatkim pozorom . . . las njeku oduti. S.
Mencetic TO. Kad se jos vidih ja u kril ne ra-
dosti, sunacce muih da sja kon moje mladosti :
toliku dudah slas, ar ne znam izriti, ter uvik
onu las vazel bill trpjoti. 266. EaskoSa tolika
nebeskom radosti opija cloveka, da zajde sebe
van, da ne zna, gospoje, sto je nod, Ito je dan
u lasti toj stoje. M. Vetranid 2, 289. I oui ki
trudi juvenom pod vlasti, veli se, man 2udi pri-
jati ko lasti. V. Vodopid u N. Najeskovid 1, 34'i.
U mjesto minude lasti i vremenitoga dobra ne-
umrlstvo duse i tijela, blazenstvo vjekuste . . .
B. Gradid, djev. 27. Udano jos u puti bolesti i
tuge imaju, u kojoj .se samoj mnase da las i ras-
kole imaju. 38. Cuvaj i varuj da last, po-
hot, voja, ze)a ali pohlep svist ali razbor tvoj
ne posile. P. Zoranid 67a. Jer koja moze las
cloviku tuznu bit, pocknivsi kratak das, kad ima
duh pustit? Neg brzo ubij ga. D. Zlatarid 3.5t>.
Tim (Piram i Tizba) hdahu da sludit bude ih
svitla das s vjerom kom izrucit ufaliu svoj trud
vas, ali im taku las oci dat ne htjese braned sto
u nib vlas obranit ne bjese. 861). Vede u lasti,
mila moja, piitimo se put lijepoga mjesta od mira
i pokoja. I. Gundulid 120. Cim raskose tve raz-
bira, zameta se sroe u lasti. 174. Ko je srca
ze)na i spravna svoje u lasti dni trajati. G. Pal-
motid 1, 110. Vi ^ivete sved u lasti. 2, 147.
Od vjedne je dike i dasti mladu da dalede zive
od lasti. 2, 202. Dokle u bludnoj zivje lasti.
3, 14b. NastojiS veselo trajat vrime, uavlastito
ovih dana proklete lasti. A. d. Bella, razgov. 69.
Ona las, zivinska ona razbluda, ona tastiua, ona
oholas. B. Zuzeri 371. Tilesne lasti trazis. P.
Knezevid, osm. 236. Trjebuje da ostavi las, raz-
bludu i nedistodu. R. BaSid 11. Provode dnevi
u lasti. 27. Zivjet u lasti, u razbludah. 75.
Ostavite las i mekoputnos. 180. Nije pristojno
da vi gojite tijelo u lasti i u razbludah. 240.
Ko mi de povratit one dnevi, koje izgubih u
lasti, u sraijehu? 248. Ne hlepi za minudijem
raskosam, za lasti zemajskom. I. M. Mattel viii.
Odmetni od sebe svaku last, ugodnost, razgovor
i svjetovno oblaksanje. 312.
d. obijest'^ — U jednome primjeru xviii vi-
jeka. Uzdignu se u svoj lasti, al se s grisi ne
ogrubi. P. Knezevid, ziv. 4.
e. lasnoca, lakoca. — € jednome primjeru
xvjii vijeka. Da de ti svu last uzmnoziti du-
hovne tvoje zabave na cast srca prisvetoga. I.
M. Mattel 314.
3. LAST, tn. vidi 2. last. — Na tri mjesta xv,
XVII, XVIII vijeka. Ti si se lastu dal, da dobra
no diuis. M. Marulid 224. Zasto su vazda tijelo
svoje u raskosju i u lastu drzali i hranili. M.
Divkovid, bes. 146''. S volikim lastom i vesejem
noSahu ju. S. Margitid, fala. 225.
lAsTA, /. vidi lastovica (uprav je hyp. la-
stovica). — Akc. se mijena u voc: lasto, laste.
— U nase vrijeme (a mozebiti od xviii vijeka,
vidi b); izmedu rjeinika u Vukovu (,di6 schwalbe'
,hirundo'. of. lastavica).
a. u pravome smislu. .Tedna lasta ne dini
projeda. Nar. posl. vuk. 112.
b. M jednome primjeru xviii vijeka moze biti
da metaforicki znaci: djevojka, ali smisao nije
jasan. Djevojdica sramna 'e svaka, bjezi, a zeli
bit )ub)ena, ako se odkrije, brani a paka klana
kad je uzmojena; ako cekas da ona lasta prije
se odkrije, miso 'e ta§ta. J. Kavanin 2531).
c. morska lasta. Sterna hirundo L , vidi digra,
e). Morska lasta ,die soesohwalbe' Sterna hirundo.
Q. Lazid 67. Po Marinkovidu , morska lasta'. S.
Brusina, ptice hrv.-srp. nastavak. 156«-.
LASTA, d. 9
(1. Lasta Prentina. tine mjestu u Crnoj Gori.
Gone Tiirke uz dole Proiitiiio od Presjeko do na
vrh dolovali ; 6otirista Klavuh poajokoSe, od Do-
lovali do Tiasto Prentino dvojinom ih vi§o po-
sjokoSo, kada bjehu uz Ijastu Prontinu no za-
vika MatijaSev Jauko . . . Ogled, sr. 71.
1. LASTAO, li'i3ca, »i. dem. 3. last — U Vit-
kovu rjedniku: vide last s dodatkom da se go-
vori u Baikoj.
2. LASTAC, lasca i lastaca, m. lazac, laziaac.
— Postajc od 1. last nastavkom bcb. — Rijei je
stara, isporedi stslov. Ibstbcb, rus. Aheteni,. — U
knigama pisanima crkvenijem Hi mijeSanijem je-
zikom (nalazi se pisano i Ibstbc t lastec). Onb
se IbstbCb hoditb . . . Zboru. drag. sre6. 13. Da
je on lastac rokal. Anton Dalin., nov. test. 4(>''.
inatth. 27, 63. Da su se tim lastacem z nih
oholimi visokimi i slatkimi besedami od pravoga
nauka dali prelastiti i odvesti. ap. 25''. Duh
istine a duh lastec. §. Budinic, sum. 43'>. S ko-
jimi zdrui^-iti i nabrojiti so moze lastac ili raz-
inetnik Elimas. IBS".
1. LASTAN, lasna, adj. laziv, varav. — Pa-
sta je od 1. last. — Moze biti rijec praslavenska,
isporedi stslov. lbstbm>, rus. .lecTHMu, ce.s. lestni^.
— Santo u knigama pisanima crkvenijem ili
mijesanijem jezikom, a izmedu rjecnika u Dani-
iicevu (Ibstbnb ,fallax'). Vb Ibstnemb zitiji semb.
Stefan, sim. pam. saf. 27. Toga cic sveti Paval
zapovida, da imamo biJati i sa vsima silama i
mooju Qa§om uklanati se od onih naueitoja koji
po slatkih i lastnih besidab privaraju i hine
srdca bezgriSnih i priproScih. S. Budinic, sum.
128a.
2. LASTAN, Idsna, adj. postaje od 2. last, te
dobiva razlicna znacena, ali je naj obicnije fa-
cilis (vidi 1. lak, 1, b). 1- izmedu sin ispada
te kako se adoerab lasno naj cesce gooori, zabo-
ravilo se da mu je mjesto i u notn. sing. m. no-
minalne deklinacije, pa se desce cuje lasan nego
lastan (osim osohitijeh znacena kod kojijeh se
misli na postane od last), u mladijem primjerima
-t- nije pouzdano, jer moze biti da su ga pisci
upotreblavali, jer su mislili na last, ako ga i
nijesu izqovarali: lastan se nahodi it M. Marulic
2.=i7; §. Mencetic 114. 3,B6; N. Dimitrovic 15; B.
Gradi6, duh. 4; P. Lukarevii 201; A. Guoetic,
roz. jez. 214, roz. mar. 273; B. Kasi6, rit. 21;
M. Orbin 91. 181. 294; I. Drzio 5. 47. 89. 217.
258; G. Palmotic 1, 46; S. Matijevio 5; .1. Pal-
motic 80; V. Andrija§evi6, put. 13; S. Margiti6,
fala. 35. 140. I. Dordid, salt. i. 435; P. Knezevid,
muka. 29; F. Lastri6, test. ad. 101*; A. Kanizlic,
bogojubnost. 15. 46. 112. 41S; utoo. 267; S. Eosa
2a; Misli. 95 (vidi i u Belinu, Bjelostjenievu,
Stulieevu, Voltigijinu, Vukovti rjecniku). za drugc
oblike ima Ibstbno. Sava, tip. hil. glasn. 24, 208;
lastbno. Aleks. novak. 51 ; jia i na drugijem mje-
stima, osobito m pisca Matovica xviii vijelca koji
gotovo nigda ne izostav^a t. — Po razlici jiisana
(s t i bez t) i znacena neki pisci razlikuju kao
da su dvije ili tri (Vuk) razliine rijeci (vidi u
rjeinicima) ; k Vukovu bi(ezenu dodacu da u
jbuhronniku rijeii Idstan ne znam da sam igda
cuo i da se ondje izgovara Idsan sto on pise la-
san, a misUm da je i negovo lasan ista rijec. —
Po tome Ho u Danicicevu rjecniku ima lasbnb
jfacilis' po rijeci lasuije iz Spom. sr. 15. (1398)
moglo bi se pomisliti da isprva vokal nije bio h
nego svagda a; ali premda se u istome spome-
niku drugdje ne pise nigda a mj. b, znamenito
je da u spomenicima one iste godine u istoj knizi
ima i rijeci so,, kao: dosadb. 14; izbnasadb; bo-
0 2. LASTAN, 1, a. a).
sanskoga. 15; izbnaSadb; napravanb; jedanb. 16;
dbnasiiago; ovanb (gen. pi-); doJalb. 17. dakle
treba da i u lasuije stoji a mj. starijcga i.. —
Uopce mistim da lastan i lasan .s razliinijem
akcentima i znaienima uprav je jedna sama rijei:
Idstan, a da bi ii slozenoj deklinaciji akcenat bio
liisni, liana itd. — Od xiv vijeka (vidi 2, a), (i
izmedu rjeinika u Milcafinu (lasni ,facilis, pro-
clivis'; i kod debar: debar, lastan, dobre dudi
.commodus, probus, bene moratus, Justus'), u Be-
linu (lasni , facile, agovole' .facilis' 299b; lastan
za zaboravit ,scordevole, dimentichevole, cio6 di
poca memoria ,oblivio3Us' 658'' ; lastan ,comodo,
agiato' ,comodus' 206i»; ,indulgente' jindulgens'
397l>), u Bjelostjenf:evu (lasni, lastnost, v. legek
etc.; lastan, v. nareden), M Stulieevu (lastan,
lastni, V. lasan ; lasan ,facilis, commodus, aptus,
idoneus, opportunus'), u Voltigijinu (lasni , agile,
pronto' ,leicht, burtig'; lastan , agiato, comodo'
,bequem'); u Vukovu: lasan, ,leicht (zu thun)'
,facilis'. cf. lak; lasan ,darauf ausgohend, ge-
eignet' ,qui apparet posse, idoneus' s primjerom:
Sualio nasa, dilber-Sofijano! jesi 1' lasna, hodeS
preboleti? (Nar. pjes. vuk. 1,285); Idstan, lasna
(lasni, lasna), vide besposlen. cf. last s dodatkom
da se govori u Dubrovniku('^).
1. adj. — Komp. (vidi i kod 2) : f.-) naj obic-
nije laSni. — izmedu rjecnika u Mikalinu, u
Stulieevu, u Vukovu. — /J) lisnijl. S. Budinid,
ispr. 87; D. Barakovid, vil. 17; I. J. P. Lucid,
razg. 57; V. Vrfievid, igre. 67; lastniji. J. Ma-
tovid 103 i jos na nekolika mjesta. — ;) lasti.
— osnovi last- dodaje se nastavak j, te od stj
postaje si, Sc, it. — samo F. Lastrid, ned. 377,
ali ima nckoliko vise primjera kod 2. — if) ne-
jasan je oblik lasji, vidi: Dotedi lasje odpuStenje.
A. d. Costa 1, 168. — Pred i ispada j: Pedipsan
s lasima pedipsami. 2, 123. — vidi i kod 2.
ii. faoilis, koji biva bez muke, bez truda,
vidi 1. lak, 1, b.
a) uopce. Moje putovanje brzo je i lasno
je. Zborn. 66ii. Koji nauk da jos lasni bude.
J. Mikaja, rjecn. predgovor. Ne slusas Boga u
stvarma lasnijem i lagahnijera. M. Radnid 5461".
Nije sum}e da jest lasni i kradi nadin. M. Bijan-
kovid 4. Evo dakle laSni put u krajestvo ne-
besko. S. Margitid, fala. 139. Cini da su sva
dila naia lasna i vesela. 224. Nije vidio ni naj
lasiie podpomodi za umjet se osloboditi. B. Zu-
zeri 52. Stvari dine se lasne. I. P. Marki 96.
Za lasnu sluXbu pastira se]anski. J. Banovac,
razg. I. Odluditi jedan nadin laSni. L A. Ne-
nadid, nauk. 7. Bududi stvar lasna. 101. Put
lip i lasan. A. Kadid, kor. 72. Nejma stvari
laSne. _ 100. Za lalne porodene. Ant. Kaddid
133. Cistoda koja nami daje lastno ulazists u
krajestvo nebesko. J. Matovid sxvii*. Imali
bismo put lastniji k uebu. 275. Ne nahodeci se
stvari lastnije od jubavi. .S22. Lastniji de biti
uacin mrzjeti liu. 389. Lasniji i kradi put. I.
J. P. Lucid, razg. 57. U istinu nije lasan posao.
A. Kalid 33. Nije stvar lasna. I. Garanin 25.
I sto lasnu probavu imade. J. S. Rejkovic '296.
Kakva stvar jest lasna nego Ii snilaziti? A. To-
mikovid, gov. 115. Koliko se ovaj posao cini
lasan toliko je i jos viSe sirok i dugadak. Vuk,
nar. prip. iv. (Posao) vrlo lasan. V. Vrcevid,
niz. 27, Pred liom tooi] s velikim todkom za
lasne okretane. M. D. Milidevid, zlosel. 10. —
U ovakijem se primjerima ima u pameti: za vr-
iene, izvrsivai'te itd. Koje naredbe, koliko su
lasno i lake, toj svaki dan vidimo. A. Gudetid,
roz. jez. 35. Ne dudimo se dakle, bratjo, sto so
u sadaSnemu narastaju nista viie ne vidi, nogo
2. LASTAN, 1, a, a). 9
potlaceiije zapovidi Bozije, premda nisu mucne,
kakono Abramova, nego lasne. F. Lastri6, ned.
211. OH bi bio lasan, oli mucan zakon. J. Ma-
tovic 323. — A u oviiem se primjerima uz lasan
ima u pameti: razumjeti. Sva pisan ova jest
dosti lasna. A. Vitajid, ist. 355. Po dva govo-
rena za svaku nediju priko godine, lasna, kratka
i ravna. F. Lastri6, ned. i. ovdje se ima n pa-
meti: razumjeti Hi nauciti. Molitva pake ova
jest takoder tako lasna. A. Kanizli6, bogojub-
nost. 14. — Na se ces ter stavit krivinu i zazor,
ako me ozdravit ne bude tvoj pozor, koji lik
lastan jes : ciu' da me u kril svoj, gospode, ter
urea prizove obraz tvoj. S. Menfietii 114. Evo
jedno ezempio aliti nauk lastan. M. Orbin 181.
Zasto je taki iegov nauk lastan i sladak. I.
Drzi6 5. Muku promijeniti u jedno remedio i
na6in toliko lastan. 47. Toliko mi je doSao
sladak i lastan (nauk). 89. Predikat nauk zdrav
i cjelovit i lastan. 258. Ustevi se siona voda
i put lastan meni poda. G. Palmoti6 1, 46.
Slijedi ovi put tako lastan. V. AudrijaSevic, put.
13. I ukaza lastan nafiin, ne s trudom ni po
skala ni po uzi. S. Margitii, fala. 35. Put la-
stan ostavjamo a mu6nim odimo. 140. Hotjeh
redovnicam dati lastan nacin, da razumiju sto
govore. I. Dordid, salt. i. Razgovor ravan, la-
stan, svatko ga lasno more uciniti. F. Lastrid,
test. ad. lOia. Ovi nacin od molitvo buduci da
je lastan, jest meni naj ugodniji. A. Kanizlic,
utoc. 267. Zakon lastan. bogojubnost. 46. Bu-
du6i da nam je ostavio tako lastan nacin. 112.
Da porod lastan i srican dopustis. 418.
b) vidi 1. lak, 1, b, b). Da joj su stvari
teske lagahne, a trudne lasne. B. Gradic, djev.
73. Dva nadina laksa, lasna i ugodnija Krstja-
ninu. A. Gucetid, roz. mar. 8. Lasna i mala ta
je stvar nami. G. Palmotid 2, 446. Prem su
lasna svaka nemu. I. V. Bunic, dubrovnik. 3.
Svaka mu je stvar lugahna i lasna. M. Kadnid
371''. Lasna obrana neka nam je glada i raraza.
J. Kavanin 56h. — Hoc poni da tebi tvoj post
lastan bude, pomisli u sebi, ke t' pocitah trude.
M. Marulio 257. — Mjeste dativa ima u nvome
primjeru prijedlog za s akuzativom : Naroden
s lastnijem nadinom za pripovijedaoce. J. Ma-
tovic xm. — Amo pripada i ova] primjer u ko-
jemu je prijedlog u s lokatii^ovi : Tvoje lasrie ra-
zumjene u stenu. I. Dordic, uzd. v.
r) vidi 1. lak, 1, b, c). LaSte su zapo-
vidi Bozije obsluziti se nogo vrazije. F. Lastric,
ned. 377. — I premda je ova naj veoa i naj prva
zapovid Jubav, sa svim tim za obsluziti ju jest
naj lajna. B. Leakovic, gov. 222. — Nafiin mnogo
sputan i lastan za pridi na bogojubstvo. B.
Gradid, dull. 4. Nauciti lastan i opdeni put za
umjoti se ispovidjeti. S. Matijevid 5. Slab po-
tok lastan prem za prod. L Dordid, salt. 435.
<l) sred'iii oblik lasno sloji u akuzativu
s nekijem prijedluzima u adverbijalnome znacenii.
ua) na lasno. — Izmedii rjecnika ii
Belinu (na lasno ,facillissimamente' , facile' 299^).
Nadi du u mojoj na lasno pameti. F. Lukarevid
23. Na lasno i brzo modes toj vidjeti, 204. Na
lasno se on rasrdi, i na lasno miran bude. S.
Boba)6vic 231. U smijehu kim na lasno svim
odkriva da tim vara svijet i laze. 232. Mojome
nu smrti sad moze§ na lasno i Grko satrti i
sliranit grad casno. M. Bunid 64.
bh) u lasno. Koji razbiju u lasno pos.
I. Drzid 198.
b. proclivis, propensus, vidi 1. lak, 1, a,
c), alt mislim da treha drukcije shvatiti postane
znacena; kod lastan vafa da ovo postaje. kao ak-
1 2. LASTAN, 1, g, c) bb).
tivno (koji maze bez tritda Ho uradifij od obic-
noga pasivnoga (koji se maze bez truda uraditi).
a) s prijedlogom na i akuzativom (naj
eesce verbalnoga supstnntiva). Na smilovanje
mnogo lasni i obilni Boze. B. Gradid, dub. 89.
Neka nijesmo odvode bijesni i lasni na rasrdbu.
M. Orbin 16. U koliko je narav liih (zcnskih)
lasna na plac. 304. Da 'e naravna slabos mnoga
lasna na grijeh. B. Betera, cut. 59. Da se ne bi
udinili lastniji na ogrijeSene. J. Matovid 103.
b) s infinitivom. Lasna ti si, o mladosti,
pustit za dvije erne odi od nebesa svo Ijeposti.
I. v. Bunid, mand. 5. Mi smo mlogi toliko lasni
uvriditi naseg iskriiega. F. Lastric, od' 244.
c. aptus, idoneus, sposoban (vidi « Stuli-
cevu i It Voltigijinii rjecniku). Ima se ukazati
spravan i lastan. B. Kasid, rit. 51. — Is infi-
nitivom. Od kojih (ociju) sam pogled ozdravit
lastan jes na svijetu svaku zled. F. Lukarevid
201. — Prema tudijem jczicima uz infinitiv ima
za. Postaju vridni i lasni za podnositi svaki trud.
A. Tomikovid, ziv. 3. — vidi i a Vukovu rjec-
niku lasan s primjerom, gdje mi smisao nije
dosta jasan.
d. kao suprotno prema mucan muze lastan
zna&iti: udoban, ugodan (oblik je nom. sing. m.
lastan), vidi u Belinu, Bjelostjenieou, Stulicevu,
Voltigijinii rjeiniku (u ovome bi moglo hiti zna-
iene kao kod e). Kako naj oStrija ajina, ako de
biti od kostreti, kada se mekim kozam podstavi,
lasna je i ugodna. S. Margitid, fala. 264. Ho-
tijase uredit mu zivot lastan. S. Kosa 2*. U
pokoju mirnu i lasnu. P. Kanavelid, iv. 67.
e. o cejadetu moze se shvatiti u zlome
smislu: koji nece da trudi, besposlen (nom. sing,
m. lastan, vidi u Vukovu rjeiniku). De nemoj
der ved kasniti, ni toliko lastan biti. P. Kne-
zevid, muka. 29.
f. 0 cejadetu, s kojijem je lako postupati,
po tome : dobrocudan, blag. — U Mikafinu i ii
Belinu rjecniku (samo lastan).
g;. kao sto lak zamjenuje lasan, tako i ova
rijec zamjenuje onu.
a) vidi 1. lak, 1, a, a) i b). Jelinova
skoka. postupaja bitra, lasniji od vitra, da ti
svit zavidi. D. Barakovid, vil. 17. Mnu da ved
neg vitar bi lasan zivot moj. 166. (Sluge) neka
su dobre naravi, lasni, pospijosni i sluzbeni. I.
Drzid 293. Ke u bojih da su lasne, obrezahu
desnu sisu. J. Kavanin 272'^. Da je lasniji i da
vise skoci. V. Vrcevid, igre. 67. — Svaki od
blazenijeh biti de lastan i imade priveliku hr-
lodu. M. Orbin 294.
b) vidi 1. lak, 1, a, d). Imifsi zavit reda
tisnijega, nisu imili dispensu ilidopusdenje pi'ije
ner ulizli jesu u red lasniji. S. Budinid, ispr.
87. Muka s imanjem podnijet lasna je. (D). Po-
slov. danic. Po drugijeh laSnijeb pokorah. A.
Badid 390. Lalna bi mi bila smrt moja. F. La-
strid, test. 102b. Pokoru premda lasnu, dostojnu
i pravednu. M. Dobretid 148. Sto bi udinilo
lastniju muku. J. Matovid 74. Onda de im lasna
biti tegoba zenidbena. B. Leakovid, gov. 32. —
Ucinit nam de se trud svaki lastan. A. Gucetid,
roz. jez. 214. Trpedi su u nevo|i, lastan svaki
trud imaju. J. Palmotid 80. Vjerujem da deS
uslisiti moje molbe u ovemu poslu koji toliko
utisti me a tebi je prilastan. Misli. 95.
f) II. preneaenome smislu, o zdravpi lead
je bole.
(Ut) o samu ce(adetu. ZaSto .se cuti
lasiii kad mu da lijeke. 1. Drzid 319.
bb) 0 zdrav]u Hi uopie o tjelesnome
stanit, znaii sto i bojo. stoji u akuzativu sred-
2. LASTAN, 1, g, t) bb). 9
nega roda a prijedloyom na. Noka lie viijodnosti
u meni nebogu svg siouo bolosti na lasno pri-
luogu. G. Driic 416. UpitovaJe dakle liili od
vrimena, u koje mu se je na laSi^e obratilo. L.
Terzi6 104.
<l) vidi 1. lak, 1, a, f) aa). Cine6i lastan
grijeh u zivot. I. DrZid 217.
c) vidi 1. lak, 1, a, k) i I). Slobod vo|e
judske rulokava i lasna je. P. EadovCi6, ist. 164.
izdajicam ste vjerovnli odve6 lasni i odved hudi.
J. Kavaiiin 41.^i'. — Tko tudu stvar b|ude, ako
ce bit 6astan, nemoj da on bude misaju svom
lastan. S. Moniotic S3H. — Hti' vele sluSati a
malo govorit nu uha svijem dati ne hotjej lastan
bit. N. Dimitrovi6 15. Cini mu poznat negovo
neharstvo i naCin lastan. M. Orbin 91.
2. adv. Msno (mj. lastno stu se ixalazi i pi-
sano), obiino facile prema 1, a, bez truda, bez
mul'e. radi akcenta vidi sprijeda. — Izmedu rjec-
nika u Mikafinu (,facile, nullo negotio, nuUo la-
bore'), u lielinu (.facillissimameute' , facile' 299'';
,comodamente, agiataniente, con comoditu' 20.'i''),
u Stulicevu (,facile, expedite, nullo negotio, sine
laboro, adv.'). -- Komp.: a) naj cesce lasne. naj
stariji su primjeri xvi cijeka: N. Ranina 143'i.
228a; Zborn. 33a. 49l>; N. Najeskovii 1, 289. 306;
2, 70; A. Gufietid, roz. jez. 15. 295 itd. — /J) la-
snije. naj stariji je primjer xiv vijeka: Spom.
sr. 1, 15. (1898). — y) lagte, nekolika puta u
Divkovica, vrlo cesto u Lastrica, dva puta (la§6e)
» jednoga pisca nasega vremena (Osvetn. 2, 168 ;
3, 144). — (f) laSjo. nekolika puta u dva pisca
XVII I XVIII vijeka: J. Kavanin 364a. A. d. Costa
1, 8. 92. 168. i jedan put lasje u jednoga 2>isca
XVII vijeka: I. T. Mrnavid, osm. 173. — bez -j-
na dva iiijesta u pisca Divkovica. Da prije i lase
obsluzi ztikon. M. Divkovic, nauk. 11*. Da mogu
laSe na svoj nacin zivjeti. 73''.
a. facile, bez truda bez velika truda, bez
muke, vidi 1. lak, 2, h.
a) uopce. &to je lasne reci: ,odpu§tujut
se tebi grijesi'; ali re6i: ,ustani ter hodi'? N.
Ranina 143*. luc. 5, '23. LaSne 6e kamija uljesti
proz u§i od igle negli bogatac uljesti u kra-
jestvo nebesko. 228a. mattli. 19, 24. Raj dobiva
se takoj lasno. Zborn. 9a. Pravije i lasne. 49t>.
Prijateja je trudno stec, a lasno zgubiti. N. Di-
mitrovii 20. Ako ga ho6e ozdravit, lasno mogu.
M. Driik 216. Lasno se mogu sabrati ... S.
Budinii, sum. 3a. TJ kratko i lasno moze se vi-
djeti. A. Gucetic, roz. jez. 6. Da se laSne budu
izkorijepiti kletve. 15. Neka lasnije i bo|e mogu
se ispovijedati. A. Komulovic 3. Neka laste i
dobrovone (dobrovo(nije) tebe svomu stvoriteju
sluze. M. Divkovid, bes. S3^. Svaka stvar iSte
svoju priliku, zaSto se laste i Ijepse slaze (sj svo-
jom prilikom. nauk. 28a. Da ju svak moze lasno
nauciti. 81a. Mudro svitovati svak druga lasno
smi. D. Barakcvic, vil. 154. Tako lasno misli
svoje ne opce kraji promijenati. I. Gundulid 51.
Lasno debit krunu od svita bi s vitezim tad
hrabrenim. 290. Toliko bi lasnije imalo biti
varovati se. I. T. Mrnavid, ist. 89. Lasne je
prod jednqj kamiji proz uSi ... I. Drzid 277.
Ki snizenijeh lasno duje. G. Palmotid 1, 71.
Zdruzen sa mnom lasne vele zvjereiie ce§ mod
tjerati. 1, 137. Ned mod lasno bjezat vede. 1,
210. Nu je lasne cuvat mire. 1, '265. Tko pro-
misli svoje stvari privarit se lasno nede. 1, 265.
Tako lasno, kao mli§, ne de lijepa se udat La-
vinija. 2, 84. Vjedne slave nije sted lasno. '2,
202. Nemoj lasno virovati. I. Ivanisevid 222.
Lasno je izpravit tanku hvoju. I. V. Bunid, mand.
7. Bo|e i laSne izgovarati. .T. Mikaja, rjedn.
i 2. LASTAN, 2, a, a).
predgovor. Neka to la§ne mogu grliti. V. An-
drijaSevid, put. 139. Ali ce so laSAe uzodi . . .
M. Radnid bd^. Tko vjeruje lasno lagahna je
area. 506". Jeguja lasno se hita istom travom
koju pase. (D). Ko hode daano, nede lasno.
(D). Lasno je bodit uiz vodu. (D). Lasiie de
glava dobit klobuk, neg klobuk glavu. (D). Po-
slov. danifi. Da mojenje bude lasnije usliSano.
A. Vitajid, ist. 229. Svuku se da laSrie boj biju.
S. Margitic, fala. 72. LaSiije je (sic) nadi.Jasta-
vicu u vrime zimne... nego prava prijate|a. 91.
Ne dadu so lazuo (SJC) izkorinit. 211. (Jcu blago
svo ostavi, neka laSiie Boga sL". vi. ispov. 156.
Lavi, u kijeh jame lasno upade. J. Kavanin 3*.
LaSi'io deva uljezti de kroz iglice tanke . . . 62''.
Ladan i go lasiie ulazi. 3671'. Skrusen uzdah
more laano odnijet svo krivine. 432''. Ne bi
zakon Boiji smio tako lasno prestupati. 4341>.
Lasnije jo obraniti grid od vojske oruzane. 462a.
Da ga lasnije zla izbavi . . . 533''. Neka lasiio
duSa na§a bude mod primiti rosu duhovnu. A.
d. Bella, razgov. 62. Da de sted laSne vjedna
dobra. I. Dordid, salt. 325. Sto od cvijeta la§ne
izgine? 37. Zrak sunca tvoj priteze pogled
lasno. 98. Kad jedna duSa u ono tijosno vrijeme
podpuno je ugodena, kako lasne od redovnika
primi pomod, kako slade od raja spomene so !
B. Zuzeri 878. Da de nam biti lasnije spasiti
se. H. Bonacid 117. Ove stvari ostaju lasno u
glavi. 125. Budi mi vjerni pomodnik u tezkodah
i nevojah da ih lasnije svladam. Pisanica. 91.
Niti ono moze se prudnije i lasnije rassiriti po
stranah. I. P. Marki 5. Lasne bi da nebo i
zem}a poginu ... M. Lekusid 25. Sto se lasne
moze. A. Badid 2. Da covik lasne poznade )u-
bav. 34. Na pocetku lasno je iz du§e istirati
grih. J. Banovac, pred. 8. I da ovo moze lasne
ucinit, jedan od negovih vitnika ovi mu svit
dade. razg. 19. Jedan dobar krstjanin sva svoja
ostavi, za modi lasne nastojat za spaseiie duSe.
22. Bog je dobar, on de prija i lasiie prostiti
nego jedan covik umrli. 28. Da la§ho moze
pridobiti napasti djavaoske, tilesne i svitoviie.
216. Zivine Bog stvori, da laSna u zem|u gle-
daju nego k nebesom. J. Filipovid 1, 8*. Sto se
u kratko kaze, lasne je u pameti drzat. 1, 166a.
Mod lasne fale dati Bogu. P. Knezevid, zivoti.
5. Zene lasno poradaju. 46. Kako dete lasno
svi ovo ciniti. F. Lastrid, od' 67. Nikakova
griha ne ima u koji laste i cesde upadaju. 75.
Nista la§te nije, nego redi : kajem se. 104. Da
ga nisto laste nije odvratilo od redenije nasla-
denja, nego li cesta uspomena od smrti. 155.
Svatko ga lasno more uciniti i razumiti jos laSne.
test. ad. lOla. Uciniti pokoru i umirivsi se
s Bogom dostignuti lasno slavu nebesku. ned. 9.
Da grignik s lasnim oprogtenjem brez svakoga
pokaranja ne uzme slobode laSne i desde sagri-
livati. 79. Za§to nit' ima otrovnijega ijeda kojim
se laSte i vise truje dusa. 148. Grihom od blud-
nosti naj laste se i naj vise truje pleme Jusko.
148. Zasto niki istinu mracnu laste viruju, nego
oditu? 165. Kad pomalo i u kratku vam go-
vorim, uzdam se da dete bo}e i laste upamtiti.
232. Laste du i prije ja udiniti ovo §to sam
poceo, nego li des ti dosegnuti ono §to mislis.
255. Zakon Bozji jest lasno obsluziti. 376. Po-
kvarena narav dovjeda prignuta je vazda zlo
prije i laste virovat nego li dobro od iskrnega.
418. Lagne cu ja modi nebesa dobiti. A. J. Kne-
zovid 140. Lasno cara na osvetu navede. A. Ka-
nizlid, kam. 95. Bududi da se ove kiiige lasno
ne nahode. 175. Na ovi razlog Latini lasno od-
govaraju. 346. Gdi se (na po\u) ne nahode
2. LASTAN, 2, a, a). fl
lasuo stabia za lad. uto6. 471. Lasno se na
jjravu viru obratise. 621. Scine6i da Saverija
lasno ce od nega pridobiven biti. fran. 41. Sci-
neti da te se s ovom podpomocju ustarano ne-
znaboztvo lasno satrti. 47. L)a bi posli sole
kosti lasnije prinesli. 74. Lasno jo (nbiti oae
koji nam dobro 6iue. 216. Da ovako nauk liihov
lasnije razumiti mogu. uzroci. ix. Da se pake
jo§ lasnp od svojih griha spomone. bogojubnost.
116. Sada se lasnije razumiti more. 122. Da
ono sto prosij, la§ne isprosis. 420. Da svetije
zivudi, lasnije dobije kra)estvo nebesko. 473.
ZaSto se pouzda lasiie zenu privariti. E. Pavic,
ogl. 6. Da ga posli laSiie vladaocem ucini. 82.
Da zafieti boj la§ne dovrsi. 232. Zasto jo lasne
uslisau sin kod svoga otca. V. Matio 10. Lasno
(;u jih jadna majka is tamnice iskupiti. Nar.
pjes. mikl. beitr. 1, 13. Kobili su pohve pukli,
a kobili i lasne. (Z). Tko tvrdo sveze, lasne
odveze. (Z). Poslov. danic. Eto srite marvu
poslija i sina po naj lasiie idu6i za liima. M.
Zori6i6, zrcalo. 234. Prilasao 6o upasti i u smrtne
(grihe). osmina. 28. Mrav krilati lasno se struni.
V. Dosen v. Nadali su se pisaoci, da so lasno
mogu namiriti kiiige nihove na §tioce. ix. Lasno
6es se nauciti. 32>i. Kako ga je tezko steci
(blago), lasno prosut. oSb. Gdi kada se grijat
stanu, ve6 se lasno no razstanu. 97i<-. Onako je
lasno steci. llSb. Da se ostavimo lasno kleti i
u poslima sitnijem, jerbo tko lasno kune se . . .
S. Kosa 73b. Nije lasno uz gusle vikati (,vije-
kati') ni junake po imenu zvati. And. Kaci6,
razg. 2". Udarivsi na odmetnike, lasno ji pri-
dobise. 26. §to se fall cesar Vasilija da i:e mi
se umedati glavom, to se moze lasno dogoditi.
39'', Ze|a§e da se poglavice biju medu se i da
se biju6i skonca krajestvo slovinsko, za modi ga
lasne poda se metuuti. 46. Muiino 6e ti bit vi-
rovati, da su nasi vojnici tako lasno turske glave
odsicali. 338. Zlamenuje zem|u koja se lasno
razasipje. kor. 289. Zato evo je stavlam, nek ju
mo2e svak lasiie primiti. F. Radman 45. Da ga
mogu lasne naufiiti. L. Vladmirovid 9. Ako se
moze lasno imati. Ant. Kadci6 78. Lasno ne
viruj ni jednomu ni drugomu. 244. Lasno je
baciti kamen u more, ali ga je mu6no izvaditi.
259. Obran za upravjati lasje (sic) i boje svako
nase dilovanje. A. d. Costa 1, 8. Ovo je naj
lasne uciniti. I. Velikanovic, uput. 1, 327. Da
bi grisnici lasne mogli bozanstvenoj pravdi za
grihe dug izplatiti. 3, 118. Da pak lasiie bude
usliSana, pristupa k pristoju milostl u vrime
prigodno. 3, 447. Istu stvar naskofiise mnogo
lastnije. J. Matovic 3. Koliko lastno privari§e
neopazne duSo. 3. S kojijem bi nacinom last-
nije mogli dostignuti. 5. Da se ne mogu tako
lastno razumjeti. 8. Jere cudeso tolikoga djela
lastnije se vjeruje. 22. Tijelo . . . lastno se pri-
giiiaSo ua zajjovijed duse. 64. Sva dodijana i
muke lastnije podnosimo. 74. Da bi lastnije ra-
zumjeli. 240. Za doci lasiie u poznane. Norini
4. Za tako lasnije nas k sebi pritegnuti. I. J.
P. Lucii, doct. 37. LaSne jo ziviti. D. Obra-
dovid, ziv. 7. Lasne bi ko od gladna medveda
utekao, no od tebe. 66. Linost izagnavsi, lasno
ce put u nebesa pogoditi. D. Kapi6 148. Kako
voda § neg se lasne sliva. J. S. Rejkovii 29.
Buduc da je istinu lasno opaziti. B. Leakovic,
gov. 7. Lasiie bo je s jednim novcidem dug iz-
platiti, nego stono govore, kozom vracati. 86.
Blagosivaju se zarucnik i zarucnica, da brimo
svoje lasne mogu nositi. 90. Onda cemo od liega
lasiie dobiti ono §to zelimo. nauk. 113. Kra
jestvo koje se puno lasnije more zaoeti u pa-
V
a 2. LASTAN, 2, a, a).
meti. Grgur iz VareSa 87. Dijete je ludo i ne-
vjesto, ti ces liega lasno nadigrati. Nar. pjes.
vuk. 2, 29. Lasno bi se, brato, iicenili. 2, 43.
Nije lasno izdati Momcila. 2, 106. Ti dos lasno
videt Cilu krila. 2, 108. Ja du lasno kop|e
okronuti. 2, 145. Lasno demo omrazit Momira.
2, 158. Lasno des ga darivati, babo. 2, 185.
Nije lasno Leki pomenuti. 2, 232. Kod sureva
nedu poginuti jali rane lasno dopanuti. 2, 269.
Nije lasno u Kosovo podi. 2, 271. Zensku stranu
lasno prevariti. 2, 285. I lasno ih pridobit mo-
zemo. 2, 314. A lasno je piti rujno vino i }u-
biti solunske devojko. 2, 466. Lasno zeta po-
znavati bjese po liegovu perju i delenci. 2, 548.
Lasno je 3 Grujom mejdan dijeliti, no pridekaj
deli Tatomira. 3, 29. A mudre je lasno svjeto-
vati. 3, 307. Nije lasno Fo6u porobiti. 3, 568.
A da nije Juse i Avdije lasno bismo [ilijenili
ovce. 4, 45. Koje lasno brojit ne mogase. 4, 79.
Bog do lasno pogubiti Turke. 4, 82. Po lako
de, pobratime Luka! nije lasno sjedl naSe Turke.
4, 91. Tu mozemo lasno udariti. 4, 112. Ta
lasno je kavgu zametnuti, al' je tesko krvcii
oprostiti. 4, 306. Dobar espap lasno kupca nade.
Nar. posl. vuk. 59. Zenu i izderanu kapu lasno
je steci. 50. Ko tvrdo veze, lasnije drije§i. (IT
Risnu). 156. Ko bode casno ne moze lasno. 158.
Ko lasno vjeruje, lasno se i prevari. 144. Lasno
je biti 3 tudijem dobar. Lasno je govoriti al' je
tesko tvoriti. Lasno je gotovu detotu otac biti.
Lasno je dijete imati, ma je teSko sina imati.
Lasno je (davolu) u ritu svirati u karabje. (jer
onde trsko ima dosta za karabje?). Lasno je za-
jjovijedati, al' je mucno izvrsivati. Lasno je zdra-
vomu bolesnoga savjetovati. Lasno je iza grma
strijejati. Lasno je iz puna vrata pjevati. Lasno
je ispod japungeta prstima pueati. Lasno je
kavgu zametnuti, al' jo tesko kavzi gevap dati.
Lasno je kamen u Dunav baciti, ali ga je mudno
izvaditi. Lasno je luda prevariti. Lasno je na
dobrom vremenu kormaniti.(U vojvodstvu). Lasno
je nauditi, nego je muka oduditi. Lasno je ne-
vajala na zlo navratiti. 166. Lasno je odbiti
krivicu na mrtvoga. Lasno je pokraj dasa ju-
uakom biti. Lasno je redi, nego jo muka odredi.
Lasno je redi ptr.se, ali se usne tresu. Lasno je
sirotu ucvijeliti, al' je mudno odenuti. Lasno je
s punim trbuhom post hvaliti Lasno je srditka
rasrditi. Lasno je s tudim dobrom dobar biti.
Lasno je tadim rukama za vrelo gvoXde hvatati.
Lasno je delava obrijati. 167. Lasno se dobro
zaboravi, ali zlo mudno. Lasno se ozeniti, al' se
mudno razeniti. 168. Lasne je — gledaj : LakSe
je. 168. Lasno demo ih ukrasti, pusti ti mene.
Nar. prip. vuk. 210. Da lasnije i bo|e posao
svrsi. Nar. prip. vrd. 4. Sto bi se u pocetku
moglo lasno uciniti ono poslije bude mudno i
tesko. Vuk, poslov. 174. Svaki covjek, osobito
tudin, ne moie lasno znati. rjedn. predg. 11.
Lasnije je u grijeh pasti nego ga lijediti. V. Vr-
devid, niz. 132. Golemo je padiSahu carstvo,
lasno demo namjerivat vojsku. Osvetn. 3, 121.
I Krco je zabavio Turke, da je la§iie vojevati
Mirku. 3, 129. Lasno dote rane lijekati i jos
lasne okajati glave. 3, 159. Ja bih to lasno
pogodio. M. Pavlinovid, razg. 63. Svak jo voleo
nasipom i zaobidi samo da laSiie putuje. M. D.
Milidevid, zim. vec. 294. — U istome se znacenu
tipotreblava i s glagolom hotjeti bez infinitiva
(vidi hotjeti, II, A, 2, a, a) dd)), n. p. : A Bog
suncu tijo odgovara: ,Jarko sunce, moje codo
drago! bud' veselo, ne budi jutito, lasno demo
s prokletom djevojkom: ti zasijaj, preplani joj
lice, a ja cu joj udu sredu dati, udu sredu, sve
58
2. LASTAN, 2, a, a). 9:
aitno devero, zlu avekrvu, a svekra gorega ; seti6o
se, kom' se protivlla'. Nar. pjes. vuk. 1, 805.
Stan'te, bra6o, ki(S6ni svatovi ! dok so inalo se-
strioe naglodira, lasno 6emo mi za vaSe blago,
lasno iemo, iiko jesmo [udi. !?, 172.
ft) s dntivom onoga koji Ho radi, i in-
finitivom ylagola. Noka mu jo lasnijo ondi trti.
Stat. po). ark. 5, 2().5. fjaSte se moze ftovjek
slo^iti (5ovjekom negoli ... M. Divkovi6, nauk.
28". Neka nam je laste znati. 112". Silnom
caru lasno jo bilo sve pridobit puke ine. I. Gun-
duli6 119. Lasno tebi, care Osmane, bi na krunu
do6 od svijeta. 497. Mom juna§tvu lasno nije
besjodam so pomagati. (x. Palmotid 1, 204. Lasno
tebi privariti djevojfiicu mladu stase. 1, 379.
Srjed neizmijeriia tvoga znanja pretvoriti lasno
ti je. I. V. Buni6, mand. 15. l^ega 'e lasno
prevariti, a onijeh mu6no uloviti. J. Kavaiiin
SSl). Ogaii u2e6 vrhu slame, ako i mao, lasno
'e svima. 222*. LaSte je devi pro6 troz iglene
u5i, nego li je bogacu uni6 u krajestvo nebesko.
F. Lastric, od' 142. Jeda mu nije bilo jednako
lasno stvoriti vino od nista, il vodu od lii pri-
pravjenu u vino obratiti? ned. 64. Molim, komu
6e biti laSte izlifiiti se? 195. Kako mudrijema
i pametnijema biti ie lasno prevratiti na svoj
nacin. I. A. Nenadi6, nauk. 10. Ovo se dogada
tako lasno koliko listu z gore pasti, koliko vitru
slanfiicom mahati. M. Zori6i6, osmina. 56. U
kratko 6emo istumaciti, koja opceno pristojo
svima sakramentom, za da nam paka laSne bude
besiditi od svakoga ponase. Ant. Kad6i6 107.
Koje stvari lastno ce biti parokima poznati. J.
Matovi6 24. Lasno ti se sanku osjetiti. Nar.
pjes. vuk. 3, 73. Lasno ti je bilo feetovati i zlo
6init po nasoj krajini, dok nijesam bio dorastao
a do koiia a do oltre sabje. 3, 377. Lasno ti je
dete pogubiti, kome nema ni sesnaest leta; al'
od', ago, te pogubi starca. 3, 401. Nima jeste
lasno bjesovati. 4, 38. Lasno ti je, more, babe
przit u po uoci kad niko ne vidi, al' je mu6no
mejdan dijeliti u po podne sv'jetu na vidiku. 4,
169. Lasno ti je starca izgubiti, no je muka
momce doSekati, 4, 318. Lasno ti se tomu pri-
sjetiti. 4, 450. Lasno je cerki s majkom produ
snovati. Nar. posl. vuk. 167. LaSne je nebu i
zem}i proci, nego li jednoj titli iz zakona pro-
pasti. Vuk, luk. 16, 17. Sad je uama la§6e ku6i
do6i. Osvetn. 2, 168. Siraku je lasno zaplakati.
Pravdonosa. 1852. 23. — Mogao bi amo pripa-
dati i ovaj primjer: Kude se trbgovcemb lasnije
uzbvidi a oni te hoditi. Spom. sr. 1, 15. (1398).
(samo tu. DaniGic).
b. u ovome se primjeru ne misli da su-
bjektu nema muke kod radiie, nego se previa gla-
golima istomaciti i ukazati misli da nije muino
,razumjeti'. Da mi si toliko lasno sve istomafiio
i ukazao. M. Orbin 13.
c. kad se govori o neiemu Ho ne znamo
Ho je Hi Ho ce biti, rijeeju, lasno javjamo da je
visa prilika da ce biti nego da nece. — Uz lasno
cesto stoji da, ali maze biti i bez toga. Za ovijem
ce se lasno zgodit da krajevsku krunu rodit brzo
mi ce smrt negova. (1. Palmotic 1, 294. Zna-
duci vele dobro . . . lasno da bi upal u lovinu
protivnikov. A. Vita|i6, ist. 213. Veoma lasno
da (sa) slabosti od naravi na razpustene sved
prignute oslabili ste u du§i stogod. B. Zuzeri
71. Tko odgovara vr)aju6i; ,do6u paka', veoma
lasno da ne dode igda. 93. Ako mu take stete
napomeneS, veoma lasno da ce se nasmijat tobom.
347. Er veoma lasno da jo i nu zamjerio kad
je reko ... A. Kalio 536. — Znajudi da otac
ne6e lasno zabranit svojim sinovom ono sto je
t LASTAR
za liihovu korist. I. Grliftii 21. {Zivine) kada
su na jodnom raistu bill u pogibili, ne6e se tako
lasno vratiti na isto misto. F. Lastrid, od' 111.
»l. prema 1. d Hi o, ugodno, iidobno. Ku-
rati neka osobito na onu uru govore misu, kad
jo puku lasnije. M. Bijankovi6 48. Ako bi tko
rokao da milost bof.anstvena za to samo daje se
za da lasnije fiovik more pravedno f.iviti ... L
J. P. Lucie, nar. 4.
c. prema 1, g maze znaditi i kad Ho mnogo
ne tegli (nije teiko) u pravome i u prenesenome
smistu.
(i) II pravome smislu. UdrivSi ga naj
lasne, pa6e .samo dignuvSi ruku na 6oga. F.
Lastric, ned. 271.
b) u prenesenome smislu.
aa) sa samijem dativom ; istiie se stane
Hi zivfcf'ie bez muke. Al' 6o liima laste biti na
sudu nego vama. F. Lastrii, ned. 380. LaSte
ce, laste biti nevirnikom na straSnomu sudu
nego li vama. .S80. Vas zazivje da dojdete
s nom plakati, jer ce laSne i lioj biti. P. Kne-
Z6vi6, muka. 7. Jost bi odkupiteju naSomu la§ne
bilo; ali ovo je nepodnosjivo i tezju muku sinu
Bozjemu zadalo ... B. Leakovic, nauk. 57. Digni
raagaretu klasne, magaretu lashe. Nar. posl. vuk.
58. Lasno je tebe, al' je teJko postenom coeku.
(Eece u §ali vrSiiak vrsnaku). 167. — U ovome
primjeru moze se shvatiti i u ovome smislu, Hi
kao lako u pravome: Nem napridno, kesi bide
lasne. J. S. Rejkovid 82. — Osobito o zdrav(u.
Aleksenbdrb ze vbstavb, i potirb vb ruce prijemb
i proslbzivb se rece: ,^ubimyj moj Filipe, tezbko
mi jestb sije piti'. Filipb ze rece: ,Caru, pi, ne
boj se; po Ibstbno ti ce biti'. Aleks. novak. 51.
Kada bolesnik ima kod sebo dobra i virna li-
kara, lasne mu se ftini. S. Margitic, fala. 192.
Ako mu ne bude lasne, veoma mu se bojati
smrti. 290. Odma mu lalne bi. J. Banovac,
pred. 132. Mlogo bi ti laste bilo i volio bi sve
muke paklene onda sam trpiti. F. Lastrid, ned.
222.
bb) uz dativ ima i injinitiv glagola
kojijem se kaze Ho je muino izvrSiti. Er zao glas
donesti nikomu lasno nije. N. NajeSkovid 1, 278.
Er bi mi sve lasne nebogu podnesti neg zivjet.
1, 306. Jeli ti lasne te muke podnositi, ali onu
bolest u tilu? M. Zoricic, zrcalo. 218. — Moze
se i izostaviti dativ. ZaSto je smrt priku pod-
nijeti lasne dvas, neg ... N. Naje§kovi6 2, 70.
cc) stoji u istome znacenu ali ne uz
injinitiv, nego uz personalni glagol. Vb 8 dbub
Ibstno bolitb i ozdraveetb. Sredovjec. lijek. jag.
star. 10, 99. Neka uhvaieni vinom lalne smrt
podnesu. M. Lekusic 94. Za tim druga odluka
i svrha jest dobra od zenidbe i udadbe, da laSte
zivu na ovom svitu drugujudi i podpomazuci se
medu sobom. F. Lastrid, ned. 66. Koliko bi
svaki grisnik laste za ono vrime muke paklene
podnio. 308. Lastnije bi mogao podnijeti do-
sade zivota. J. Matovic 308. Da se ili umre
lasne ili ozdravi brze. T. Ivanovic, nauk. 77.
Da je rana od krvna dulmana, las6e bi je pre-
bolio Luka. Osvetn. 3, 44.
(Id) u ovijem primjerima stoji kao
suprotno adverbu skupo: Milijenko, dar je ovi
oni dar blazoni, ki lasno cine svi vazdakrat }u-
veni. I. Gunduli6 155. Ali odkupjenje covika
nije ga tako jeftino stalo ni lasno, nego mlogo
mu6no i skupo. F. Lastric, nod. 204.
LASTAE, lastdra, m. mladi listic na lozi. —
Od gri. jikuardQiov, ngrc. flXtiaiuni. — U nasemu
jeziku od xvi vijeka (ima i bug. lastar), a iz-
medu rjecnika u Stulicevu (,palmes' iz brevijara)
LASTAR
2. LASTOVATI
t u Vukovu (,das junge reblaub' ,pampinus').
Aste komu pozlbteetb obrazb . . . lastare mlade
da grizetb mesto zelija. SredovjeC. lijek. jag:,
star. 10, 111. Kad opali mraz ili plameiiaca §to
mlado, n. p. lastar ili usjev kakav. Vuk, rje6n.
kod oprhnuti. Kao sto lastar postaje list. M.
D. Mili6evi6, zlosel. 314.
LASTATI, lastam, impf. listati (o lozi). —
Akc. se mijena u praes. 1 i 2 pi.: lastimo, la-
state, i u aor. 2 i 3 sing, lasta. — Postaje od
lastar. — U Vukovu rjecniku : ,sich belauben
(vom veinberge)' ,frond6sco'. cf. lastar.
LASTA V-, vidi lastov-.
LASTIN, adj. koji pripada lasti (vidi lasta).
— U Vukovu rjecniku: ,schwalben-' ,hirundinis'.
— Vidi i: Lastin rep, Papilio Machaon. J. Pan-
ci6, zool. 261. Lastin repak, Papilio Machaon.
K. Crnogorac, zool. 145.
LASTINA, /. vidi 2. last. — Od xviii vijelca.
PrikaXuju druzijema veliku lastinu zafaliti ime
Oca. J. Matovii 464. Prva muka posjedna la-
stina. Nar. bl. mehm. beg kapet. 81.
LASTINE, /. pi. ime selu u Urvatskoj u zu-
paniji varaMinskoj. Razdije[. 100.
LASTISAlsTE, n. djelo kojijem se lastiSe. — U
Vukovu rjeiniku.
lASTISATI, lastigem, impf. it Vukovu rjei-
niku : vide laskati.
1. LASTITI, lastim, impf. vidi 1. laskati (maze
znaciti Ho i varati uopce). — Postaje od 1. last.
— -a- stoji mj. negdasnega b. — Moze hiti rijec
praslavenska (Ibstiti), isporedi stsloo. Ibstiti, rus.
.lecTiiTb, ces. Isliti. — Do xvii vijeka,
a. aktivno. Cine judi zgrjeSivati lastece po
sve dni. Zborn. 162<'». On se k nam mnogo krat
povrada, lasti i nagana na grih. Postila. M41'.
Jazici svojimi lastcahu. M. Alberti 257.
b. pasivno. Kada je od svqjega vlas6ega po-
zeljenja potegnen, lalcen. Anton Dalm., nov.
test. 2, 159l>. jac. 1, 14.
C. sa se, rejleksivno. Ne Ibstite bo se, bratije
moja. Sava, tip. hil. glasn. 24, 173. Pomeni se,
okajanyj 61ove6e, Ibste se vb vece semt . . . Da-
nilo 34. Aste li recemo, jako greha ne imam,
sami se lastimo. S. Budini6, sum. 115'^.
2. LASTITI, lastim, impf. vabiti (razlikuje se
od 1. lastiti jer se ne shvaca u zlome smislu). —
JVe znam, jeli ista rijec sto 1. lastiti ; moglo hi
pnstati i od 2. last. — U dva primjera (stariji
Je XVI vijeka, vidi kod a).
a. aktivno. Bog jubeznivo nas vabi i lasti.
Kateh. 1561. 24.
b. sa se, rejleksivno, uzivati, zivjeti u lasti.
Sad se lasti i rone u slasti. Osvetn. 3, 162.
1. LASTIV, adj. vidi laskav (moze imati i
druga znaiena). — Postaje od 1. last. — Iiije6
je praslavenska, isporedi stslov. Ibstiv-B, rus. .le-
cTHEbiii, .itcTiiBbiH, ies. IstivJ', po|. Isciwy. — Do
XVII vijeka, a izmedu rjecnika u Danicicevu
(Ibstivb .fallax'). Sb Ibstivyj, sbmrbty dostojnyj . . .
Domentijanb 17. K lastivim prorokom. Transit.
21. Gospodine, oslobodi du§u moju od ustah
nepravednih i od jazika lastiva. M. Alberti 54.
— laziv uopce. I takovyje glagoly Ibscivyje ve-
stajuste jemu na dlbze, okonbcase hotenije svoje.
Danilo 124. Poraza i ubija ricmi lastivimi.
Transit. 41. Kako ta§6e i lastivo je ovo ufanje.
64. V lastivim govorenju. Anton Dalm., nov.
test. 2, 97. paul. thess. 2, 5. — ugodan (moze-
biti ne u zlome smislu). I da ova vera krsti-
janska ne grede od filovicaske mo6i, mudrosti ili
oblasti, ili od Sovifaskoga Segava nauka, i od
lipa slatka ili lastiva pregovaranja . . . Postila.
v3b. I govorenjo moje ne bise v lipih, Segavih
(lastivih) besedah clovicaske mudrosti. Anton
Dalm., ap. 28''. — U ovome primjeru moze zna-
citi ugodan ili ufudan? : Rodi se otrokb va fiislo
junbfevo: budetb castanb i utvaranb i rumenb
obrazomb, zitijemb obradujetb; lastivb, gizdavb,
[ubivb (kb) zenamb i ka vasakomb filovekomb.
Starine. 10, 124. — U ovome primjeru kao da
znaii : taH, ponosit. Da se sad veseo, sad za-
lostan, sad miran, sad smuden, . . . sad krotak,
sad lastivi najdes. B. Kasi6, nasi. 170.
2. LASTIV, adj. koji se lasti. — Va]a da je
tako znaiene u ovome primjeru xviii vijeka :
Stvara mu se isto blato u lastivo suho zlato. J.
Kavauin 48l>.
LASTIVAN, lastivna, adj. vidi 1. lastiv. —
Itijec je stara, isporedi stslov. IbstivbU'b. — U
knigama pisanima crkvenijem Hi mijesanijem je-
zikom, a izmedu rjeinika u Danicicevu (Ibstivbnb
, fallax'). Zitije sije Ibstivno. Domentijanb 74.
Lbstivnyj mostb ustrajajetb. 55. — Ima i adv.
lastivno. ^vSzda nastav}ajustij ne lastivno vb Je-
rusalimb . . . Starine. 22, 198.
LASTOS, m. ime jarcu. P. Kurelac, dom. iiv.
38.
LASTOSa, m. ime jarcu. F. Kurelac, dom.
ziv. 38.
LASTOV A, /. vidi lastovica. — Na jednome
mjestu u pisca D. Ranine, pa otale u Belinu
rjecniku (,rondine, uccello noto' ,hirundo' 632) t
u Stulicevu (v. lastovica). Lastova ptica ona pod
strehom tudome sagradi sve gnizdo ne s malom
mukome. D. Ranina 101*.
1. LASTOVAC, lastovca, m. covjek sto lastuje.
— U Stulicevu rjecniku: .deliciarum nimio otio
deditus'.
2. LASTOVAC, Lastovca, m. covjek s ostrva
Lastova. — Akc. kaki je u nom. sing, taki je u
gen. pi. Lastovaca. — U naSe vrijeme. P. Bud-
mani.
LASTOVANE, n. djelo kojijem se lastuje. —
Izmedu rjecnika u Vukovu. Koliko i koliko na-
§ega Stiveiia nije nista do knizevna lastovana.
M. Pavlinovic, rad. 144. To je puko lastovane
uma. 149. ,Nema viSe lastovana, ruke na po-
sao." M. Milas.
1. LASTOVATI, liistujem, impf. zivjeti u lasti,
hiti besposlen, besposliiiti. — Akc. kaki je u
praes. taki je u impf. listovah, m impt. lastuj ;
M ger. praes. lastujiiii ; u ostalijem je oblicima
onaki kaki je u inf., osim aor. 2 i 3 sing, la-
stova, i u part, praet. act. lastovao, lastovala.
— Od XVI vijeka, a izmedu rjeinika u Belinu
(,star comodamente' ,comode vivere' 205''), u Stu-
licevu (v. lasnovati), u Vukovu (biti bezposlen
,mussig gehen' ,otior'. cf. besposlifiiti). Nego bol
pohada, malo ih pustujuo, ka s lasta dohada, pa
malo lastujuc. P. Hektorovic 71. Rob ne moze
lastovat. (D). Poslov. danifi. Nijesu sveti lastu-
juci rajsku slavu zadobili. A. VitaHc, ostan. 80.
Ne pustit tijelo da lezi, da lotruje, da lastuje.
A. Kalic 45. Nikomu dake ne moze bit uprav
lastovat. 369. Volili su gladovati nego lasto-
vati. M. Pavlinovi6, rad. (i:i. ,Evo svetaca pa
6ete dosta lastovati'. M. Milas.
2. LASTOVATI, lastujem, impf lagati, varati.
— Postaje od 1. last. — Samo u jednoga pisca
XVI vijeka. Koji himbeno kazu i lastuju da Hri-
stijani jedva, tesko i trudno mogu uzdr2ati ne-
•2. liASTOVATI O:
zdnif.no ili ilivaekqjo staiijo fiistoto.^ §. nudiuiA.
sum. 111''. D.a izlijol Urv i iie lastujot imjam-
niku , bratja sut. 110". ecclesiastic. 84, 27.
LASTOVICA, /. ptica sto jiripada kojemu od
lodovd Hiruiido, Chelidon, Colylo, osubito Hi-
rundo rusticu L. ; ali sc u prenesenome smiiilu
ovako sovu i drutje eiootihe i neke neiice strari.
— U nale je vrijeme kod vecine tuirodit diiiniji
mtadi oblik liistavica, vidi: Po sveiuii iniiuurju
i po Crnoj Gori govori se ,lastovica' m. ,la<ta-
vica'. Vuk, poslov. xi.viii. naj stariji je primjer
ovoga oblika: Lotajetb jako/.e laatavicu. V. J.
^afaiik M Wiener jahrbiicher der literatur bd.
.")3. anz. bl. llf>, ali ne znam od kojega je doha
(u Daniiicevii je rjeinikuj. — Osnova je lastov-
praslaven.fka, isporedi stsloii. lastovioa, malorus.
.i.'K'TouHna, {rtis. .i!icTo"ii<a), fe^. laStovice, vlasto-
vice itd.; nslov. lastavica, laatDvka. — Nejasno
je postane: MikloHc je isprva mislio na snskrt.
rSs ,sonare', poslije na lit. lakstiti ,flatterii'. —
Izmcdti rjeinika : lastovica u Vrancicevu (,hi-
rundo'), « Mikalinu (lastovica, ptica ,hirundo' ;
lastovica, riba ,hirvjndo, piscis'), u Belinii (,rou-
dinolla, rondine piccola' ,hirundo parva'; ,ron-
diuo, pesce' .piscis hirundo' 632^1), u Bjelustjen-
cevu (lastovica, ptica, kak i morska riba , hi-
rundo'. 2. lastovica vodena ,drepani3, hirundo ri-
paria"), u JambreSiievu (,hirundo'), ii Stulicevu
(lastovica, ptica i riba , hirundo'); u Vukovu: 1.
,vide' lastavica ,mit alien ableitungeu'. — 2. (u
Dubrovniku) nekaka morska riba ,art seelisch'
, piscis quidam marinus'. — lastavica u Stulicevu
(v. lastovica iz bukvara), ii Voltigijinu (,roDdi-
nella' ,schwalbe'), u Vukovu: (cf. lastovica) ,die
schwalbe' , hirundo'. ef. lasta; u Daniciievu (,hi-
rundo').
a. Hirundo, Chelidon itd., osobito Hirundo
rustica L. u) lastovica. Lastovica jestb meka
ptica . . . Starine. 11, 199. Lastovica jestb ne-
zlobiva ptica. 202. Uklon' se i bizi, uemoj to
dati, svej u jednoj liizi lastovicam stati. P. Hek-
torovic 32. Cvilu to mi cvijase drobua ptica
lastovica. Nar. pjes. u D. Barakovii, vila. 144.
Kako ptic lastovice tako piscim. M. Alberti 289.
Lastovice na gredah. P. Kadovcic, ist. 12. Jedna
lastovica ne cini primaljetja. (D). Poslov. danio.
Hitra lastovica. A. Vitajid, ist. 274*. Moze se
prilikovati zloda nekrepkosti lastovicam. K. Ma-
garovid 81. Cosila ih tica lastovica. Nar. pjos.
vuk. 1, 489. Da su se obruuli v lastovice. Nar.
pjes. istr. 3, 21. Stimam pticu vernu lastovicu.
Jacke. 128. Dole6ela lastovica na svu pre§u.
Nar. prip. vrc. 186. Lastovica, Hirundo rustica.
Slovinac. 1880. 30*. — b) lastavica. Upade mu
u oko skotine od lastavice M. Divkovi6, nauk.
430. Pjevaju lastavice u pofietak primalitja. M.
Radni6 SOO-i. More se prilikovati zlotja od ne-
temejstva lastavicam. P. Posilovii, cvijet. 154.
LaSnije je na6i lastavicu u vrime zimhe. S. Mar-
gitic, fala. 91. Ta azdaja kad se digne, lasta-
vicu ticu stigne. V. Dojen 40t>. Lastavica tica
zapivala. And. Kacid, razg. 27a. Ona tuzi kano
kukavica, a previja kano lastavica. Nar. pjes.
vuk. 1, 212. Vec m' ostavi jadnu bez zakletve,
da ti kukam kao kukavica, da prevrdem kao la-
stavica. 2, 209. Poletio suko tica siva od sve-
tine od Jerusalima i on nosi ticu lastavicu. 2,
295. Cvili paSa kako lastavica. 3, 76. Vila
gnizdo tica lastavica. 3, 171. Dva obraza dva
dula rumena, obrvice s mora pijavice, trepavice
krila lastavice. 3, 257. Al' ga cuje ptica lasta-
vica. Nar. pjes. istr. 1, 32. Da se k nebu la-
stavica vine. Osvetn. 2, 101. Lastavica, Hirundo
domestica. J. Pan£i6, zoolog. 205.
i r,ASTOvrcir
b. vrata morske ili uopie vodcne ptice, vidi
cigra, c). Lastovica morska, tal. folega. L. Zoro.
— Lastovica morska , rondine di uiare'. Progr.
gim. karl. 1878. 41. Lastovica morska , Sterna
minuta'. Slovinac. 1880. 32a.
c. ovako se zovu neke vrnte riba sto mogu
leljcti nnd vodom (vidi i u rjednicima). Lasto-
vica, Exocoetus volitans L. u Dubrovniku. P.
Budmani. — Lastavica prava .Dactylopterus vo-
litans'. (r. Kolombatovio, pesci. 8. — Lastavica,
.Triglia lineata'. 8. Letica lastavica , Exocoetus
Rondeleti'. 21.
(1. kao ime konu (Lastavica). — Izinedu rjei-
nika u Vukovu: u jjjesmama ime koiiu (va|a da
sto je brz i lak kao lastavica) s primjerom:
Sedlaj, slugo, dva koAa viteza: mone vilu, tebo
lastavicu. Ti osedlaj koiia Lastavicu. Nar. pjes.
vuk. 2, 55. Izvedose koiia Lastavicu. 2, 57. I
opremim dva koiia viteza: meno Vilu, tebo La-
stavicu. 3, 249. Na vilenu konu Lastavici. Nar.
pjes. juk. 345.
e. u prenesenome smislu, vidi u Vukovu rjei-
niku: lastovica (u Crnoj Gori) ,sastav|eni rogovi
u ku6e, na kojima sjeme stoji, za to se kaie:
kuca nafiinena na , lastovicu', u kojo sa strane
nezine duzine nema rogova nego stoji osjedena,
nalik na lastavicu kad ra§iri krila -s' primjerom
iz narodne pjesme: Bijelu mu zanijola kulu, od-
nijela desnu lastovicu. uprav je lastovica strana
od kuce na kojoj nijesu nasluneui rogovi na zidu,
nego se sastavlaju, tako da je gorni dio od zida
kao trokut. mislim da je ime od toga postalo sto
su rogovi ntgda hili dull i sacinaviili kao lasto-
vidji rep. P. Budmani. Bijaso zid visok tri
sezna, a na vrh lastovice zvonik. S. ^ubisa,
prip. 196. Mletacko joj je zvono srebrna zvuka
nad zapadnom lastovicom. prio. 129.
f. u prenesenome smislu, vidi u Vukovu rjei-
niku : lastavica, na glavfiini ona jama u koju se
uglavi spica.
g:. malin jedan cudna cina i razlika; bise
preslica od dvanadeste lastovic. P. Zorani6 74''.
vidi: Lastavica jest klia od drenovine u siski.
siSka ima obifino sedam lastavica. u Posavini.
P. Hefele. Lastavica ,der spindel im spindelrad'
u vretenki u si§ki. u Posavini. F. Hefele.
h. Lastavica, ime zaseoku (t Hercegovini.
Statist, bosn. 119.
LASTOVACKI, adj. koji jiripada lastovicama.
— U na§e vrijeme (lastavafiki). Vjedo su joj la-
stavacka krila. Mag. 1869. 106.
LASTOVICaD, /. coll. lastovi6i6. — S oblikom
lastavicadw nase vrijeme. Lastavicad, ii Sara-'
jevu. (D. Surmin). coll. od: lastavifiidi. F. Ive-
kovic, rjecn.
LASTOVICAN, lastovicna, adj. koji pripada
lastovici, lastovicama. — Od xiv ili od xv vi-
jeka, a izmedu rjeinika u Bjelostjenievu (lasto-
vifcni ,hirundineus, hirundinianus') i u Stulicevu
(lastovifian ,hirundininus' iz Bjelostjenieva). La-
stavicuo gnezdo. Sredovjeon. lijek. jag. star. 10,
r24.
LASTOVICENE, n. djelo kojijem se lastovici.
— U Vukovu rjeiniku: lastavicene.
LASTOVICICA, /. mlada lastovica. — U Stu-
licevu rjeiniku: lastovicica , parva hirundo, pul-
lus birundinis', i u Vukovu: lastavicioa.
LASTOVICINA TRAVA, /. (prema^fA«f(uc =
lastavica), rus. .lacxammM, Chelidonium majus L.
(Jambresi6). B. Sulek, im. 190.
LASTOVI61C, m. mlada lastovica. — Od xviii
vijeka (lastavicic), a izmedu rjeinika u Vukovu
LASTOVICIC
JjASi'ITI
(l&stavicic ,die junffe achwalbe' ,piillus hirun-
dinis'). A osuditi hooe u dolini Josafata kako
goli Iastavi6i6i ostati. D. Eapic 8.
LASTOVICITI, lastovifiim, impf. vidi u Vu-
kovii rjecniku : lastavifiiti, graditi lastavice na
glavfiini.
LASTOVlfiji, adj. koji pripada lastovicama.
— Gotovo je u svijem primjerima lastavifiji. —
Od XV vijeka, a izmedii rjecnika u StuUcevu (la-
stovifi liz lastovifian iz Divkovica?) i u Viikovu
(lastavicjl ,schwalben' ,hirundiuinus'). Lajua suha
lastovifia. SredovjeSn. lijek. jagj. star. 10, 110.
Lastavicje skotine upade TohiQi) u oko. M. Div-
kovic, bes. 253*. Upade skotina lastavicja na
oci Tobine. M. Eadnic 299''. Iz giiizda lasta-
vicijega. E. Pavii, ogl. 364. Zaspa pod guizdom
lastavicijim. And. Kaci6, kor. 273. Gledajde ti
lastavifiije glave. D. Obradovic, baane. 303. Pla-
kase Tobija, kada od skotine lastavifije ocoravi.
D. Rapi6 77. — 1 kod imena bilkc. Lastovifiji
koren (I. Sab}ar), Lastoviciiak (Sab)ar), Lastovka
(Bjelostjenao), rus. .lacroBeHt, ces. lasfovicnik,
(prema lat.) hirundinaria (Bjelostjenac), Cynau-
chum vincetoxicum RBr. (StuUi). B. Sulek, im.
190.
LASTOVICKI, adj. ti StuUcevu rjeinikii : v.
lastoviCan.
1. LAST0VI6NAK, III. vidi ii Vukovu rjec-
niku: lastavicnak, svrdao kojijem se vrti kad se
grade lastavice na glavcini.
2. LASTOVICNAK, in. neka bi(ka. — Izmedii
rjecnika u StuUcevu: lastoviCnak .vincetoxicum,
vox bot.'. Lastavicnak ,die schwalbenwurz' ,as-
clepias vincetoxicum'. G. Lazic 115. Lastavifiiiak,
ru3. .lacToBei^t, Cynanchum vincetoxicum RBr.
(Orfelin), v. Lastovicnak (vidi kod lastovicji).
B. Sulek, im. 190.
LASTOVIC, m. vidi lastovifiid. — U narodnoj
pjesini naiega vremena (lastavi6). Odnijela pti6e
lastavide. Nar. pjes. juk. 420.
1. LASTOVKA, /. zensko cefade s Lastova.
P. Budmani.
2. LASTOVKA, /. vrsta masline koja raste
visoko i granato. Slovinac. 1882. 187. — Va}a
da raste na Lastovu.
3. LASTOVKA, /. lastovicji koren, vidi kod
lastovicji.
LASTOVO, n. ostrvo u Dalmaeiji bUzu Mleta,
tal. Ligosta, gri. ^luSiaiov, lat. Ladestum, Au-
gusta, i na nemu trgoviste (Repert. dalm. 1872.
12). — Nalazi se pisano od xvii vijeka, a iz-
medu rjeinika u Mikalinu (Lastovo, otok ,Ce-
ladus, Augusta') gdje se naj prije nahudi, u Be-
linu (.Lagosta, isola nello .stato raguseo' ,La-
destris' 423a), u Vukovu (,insel Lagosta unweit
von Ragusa'). Knez od Lastova. J. Palmotid
271. (Lastovo, otok za KorCulom, koji je spadao
pod vlast dubrovacke republike. S. Skurla. 277).
Lijepe otoke od Lastova i od Lopuda vam do-
bavi. J. Kavanin 188b.
LASTOVSKI, adj. vidi u Danicicevu rjecniku:
lastovbskyj, sto pripada Lastvi, koju vidi : ,Ia-
stovbsko blato'. M(on. serb). 68. (1305—1307).
LASTRIC, m. preziine piscu Bosiiaku xviii
vijeka koji se obicno pise Filip iz Ocevije, vidi
F. Lastric, od', test., ned. P. Budmani. — is2}0-
redi Lastric.
L.\STURA, /. vidi palastura. — U Bjelostjen-
cevu rjecniku: lastura, naj veksa ostriga ,piiia,
concha margaritifera, concha cyteriaca, ostrea
major', i ii Voltigijinu: ,conca, conchiglia' ,mu-
schel'.
LASTUSa, /. iiiie kozi. F. Kurelac, dom. ziv.
38.
1. LASTVA, /. ska6a, zaskok, mjesto medu
ratovima gdje §to raste. M. Pavlinovi6.
2. LASTVA, /. mjesno ime. — Izmedu rjec-
nika u Vukovu (ovako se zovu mnoga mjesta u
Crnoj Gori i onuda po susjedstvu, n. p. ,La3tva
Ozrinicka', planina od Niksica do Kceva, Cnca
i PjeSivaca; ,Kastel Lastva', lazaret i nekoliko
ku6a u Pastrovioima kod mora), i u Danicicevu :
selima koja je kra|ica Jelena dala manastiru bo-
gorodice rtacke i§la je meda ,oth Lastbve, kako
tece gtudbnhcb Mostbcb u lastovbsko blato'.
M(on. serb). G8. (1305—1307). mislim da ce to
naj prije biti sadasiia Lastva koja se italijanski
pise ,Cast6l Lastua'.
a. selo u Bosni u okrugu bihackome. Statist,
bosu. 52.
b. nekoliko mjesta u Crnoj (iori. planina.
Glasnik. 40, 27. 30; selo u Cevu. 40, 18. Od pi-
tome Lastve Crnogorske. Pjev. crn. 391'. U kr-
vavu Lastvu Ozrinicsku. 33a.
c. seto u Dalmaeiji u kotaru kotorskome, tal.
Castel Lastua. Repert. dalm. 1872. 7. >
d. selo u Hercegovini. Statist, bosn. 125.
LASTVO, n. vidi 2. last. — Od xviii vijeka,
a izmedu rjeinika a StuUcevu (v. lasnoca). Umri,
ko je Xivio, u lastvu (Epolun). J. Kavanin 390l>.
Bogatstvo i lastvo nije od potrebo razvoju naj
uzvisenijih mo6iju naravi judske. M. Pavlinovid,
rad. 15.
LASU^A, /. epithimum (u mletackome ruko-
pisu), Cuscuta epithymum L. B. Sulek, im. 190.
LASVANIN, Hi. prezime. — Pomine se xviii
vijeka. Petar Lasvanin. Norini 58.
lAj^CA, /. dem. lai. — U StuUcevu rjecniku :
laica ,m6ndaciunculun)'.
LASCINA, m. (if.?) augin. lazac. — V jednoga
pisca XVIII vijeka. Lazfitna mnogo na svitu. V.
DoSen v. Pak lazcine nepostene grle, Jube takvo
Stene. 138b. a la?j6ina sam laz bjuje. 141''.
Krivokletnoj pram lazfiini. 143*.
lASOAC, laSdaca, m. mjesto na nebu vedro
medu oblacima (vidi oko). — U nase vrijeme u
Istri (pu stokavskoin govoru bilo bi lastac).
LaSiiic i(dem) q(uod) bles6ac, gen. lasdaca. X).
NemaniA, cak. kroat. stud. 40. — Kod bleScac
ima , locus ubi coelum nubilosum disserenat'.
LA.SCATI SE, lascam se Hi laSiim S6(?), impf.
vidi laStiti se. — U Vraniicevu rjecniku: ,splen-
dere'.
LaScET DIV^jI, m. Ornithogalum umbellatum
L. (Novak). B. Sulek, im. 190. na Hvaru?
LAs6eTAK LUK, m. vrsta divjega luka. M.
Pavlinovic.
LASCETICA, /. Andropogon pubescens Vis.
(Lambl). B. Sulek, im. 191.
1. LASCINA, /. vidi 2. last. — Po Hokav-
skome bi govoru glasilo lastina. — Od xviii vi-
jeka. Ne bi Ii ti Bog dao lastcinu. Nar. pjes.
juk. 155. Mnoga brada razbludona u lasiini
turskoga obifiaja. M. Pavlinovic, razl. spisi. 202.
Las6ina, last, izmjena u trudnom poslu sto se
komu dade, ital. ,solli6vo'. M. Pavlinovic.
2. LAS6iNA, /. dio grada Zagreba na is-
toku. Razdije). 89. — Po svoj je prilici sprijeda
otpalo V.
LASCITI, vidi lastiti.
•^
r-r
c^ ,
LaSiCA, /. iine ovci. F. Kurelau, dom. iiv. 32.
LA§U';, HI. preiime. — U naSe vrijeme. Dimi-
trije La5i6. Rat. 135.
JjA&KA, /. djetinaria, Inkrdija. — (' Belinu
rjeiiiiku: .pastocchia' ,nasae' .546'>; u Slulicevu:
.nugae' izBelina; u Voltijjijinu : ,ragazzata, ba-
gatella' ,kinderoy, gauokeley'.
1. LA§KANE, »J. djelo kojijem se laSka (vidi
1. laSkati). -- U Stulicevu rjeiniku: ,latrocinium,
furtum'.
2. LaSkANE, n. djelo kojijem se laSka (vidi
2. laSkati). — U Ivekovicevu rjeiniku.
1. LASKATI, laskam, impf. krasti. — Samo
u Stulicevu rjeiniku: .furari'.
2. LASkATI, laSkam, impf. ugoniti u laz, go-
voriti da ko (objekat) laze — Postaje od la2
(-Z- ispred k protnijenilo se na I). — U Iveko-
vicevu rjeiniku s primjerom : Ti fiijega laskaS
pobratima? Hrv. nar. pjes. 3, 222.
3. LASKATI, liSkam, jif. pojjustiti, odrijesiti
(rijec mrnarska). — Od tal. lasciare, mlet. laacar.
— U nase vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani.
LASKOVAC, LilSkovca, m. ime selu u bosau-
skoj Krajini u sjeverozapadnom kraju planiiie
Kozare. M. Ilu2ici6.
LASNICA, /. ime selu u Srbiji u okrugu alek-
sinaikome. M. D. Milicevid, srb. 8U.
LASNINA, /. osobina onoga sto je lasne, ispo-
redi lasno6a. — Na jednome mjestu xvm vijeka.
Za dati mu laininu. And. Kaci6, kor. 166.
LASNOCA, /. vidi lasriina. — Na jednome
mjestu xvm vijeka. To se zdrzi u }ubavi Bozjoj
za lasnoiu od zakona. S. Margitic, fala. 223.
LASTENE, n. djelo kojijem ko lasti Hi se sto
lasti. — Stariji je oblik laStenje. — Izmeda
rjecnika u Belinu (lastenje ,lisciam6nto, abbelli-
mento' ,expolitio' 441l>) i u Stulicevu (.splendor,
fulgor, nitor'). LaJtenje od svitlosti. B. Kasi6,
rit. 174. Gizde, rasko§ne odiiie i lastenja ue
pristoje neg zonam uecistim. Blago turl. 2, 156.
— U ovijem primjerima nije jasno znaiene: laz?
laskane? Izhodi na si svijetb lastenje i grdi sni
i prizraci. Zborn. 162'i. Ova zapoved zakracuje
vsaku lah, vsako lastenje i vsako zlogovorenje
na iskrnega. §. Budini6, sum Sgl).
LaStILAG, liStioca, m. — U pisaca nasega
vremena. ,lackirer'. Zborn. zak. 2, 296.
LAStILO, n. orude za lastene. — Izmedu
rjecnika u Stulicevu (,instrumentum perpoliendis
metallis'). — / « pisaca nasega vremena. Lastilo,
techn. ipoliroisen, polirstahl', frc. ,brunnisoir',
egl. .burnisker', tal. ,brunitojo, forbitojo'; crjeco
lastilo, tal. , rosso da brunire' ,polirroth, rouge,
crocus, pariser roth', frc. , rouge (i polir)', egl.
jeweller's red, rouge, crocus' ; ,glanze, glanzma-
schine', frc. ,lis3oir', egl. ,glazing machine, sa-
tining-apparatus, sleeking-macbine, smoothing-
machine'. B. Sulek, rjefen. znanstv. naz.
1. LASTINA, /. u jednome primjeru naSega
vremena kao da znaii lasnoca Hi last (vidi 2.
last). Kulikib muka je stala ta potona laStina.
M. Pavlinovic, rad. 63.
2. LA§TINA, /. osobina onoga sto se lasti Hi
ito je zalaHeno. — U pisaca nasega vremena.
Lastina, tech. (glac) ,politur', tal. ,politura, for-
bitura, lustro', chem. ,blick', tal. ,lampo, 1am-
peggio'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
LASTITI, liStim, impf. levigare, polire, illi-
nere, ciniti da sto bude glatko take da odsijeva.
< LaStITI, 2, b.
— -a- stoji mj. negdaSAega b. — Mj. -&b- u ca-
kavaca a i u zapadnome govoru kaze se s6. —
Akc. se mijei'ia u praes. I i 2 pi. : laStimo, la-
stite, u aor. 2 i 3 sing. liiSti, u part, praet. jiass.
liiSten. — U aktivnomc obliku kao da se nalazi
samo u na.^emu (i u ruskome) jeziku, ali je ko-
rijen Ibsk (li.sk u ruskome) pranlavenski. postaje
od ovoga korijena nastavkom i te se pred nim
.sk mijena na sfi, 66, S6, St. — isporedi stslov.
IbStati 36 ,splender6', ieS. leak, Isknouti se, les-
knouti 36, Utiti se, poj. Iskn^c si^, Isnad si^,
lsni6 sir, (rus. .nocic-h, .locHyrb, ..toiuhti.).
1. aktivno.
a. u pravome smislu. — Amo maze pripa-
dati ovaj primjer: Vino la§6i lica. M. Gazarovid
ini). — U ovijem je primjerima ponesto prene-
seni smisao. A celo mu (Kupidit) blud Juveni
laSti, reai i odiva. S. Bobajevic 232. Koliko deS
mo6 trpiti smrad tvoga istoga tila, koje sada
toliko la§ti§ i milujes! A. d. Bella, razgov. 222.
b u osobitome znacenu, liciti, bijeliti, ra-
meniti (lice), cersati (u ovome rjeiniku ima samo
rejleksivni oblik feersati se). — isporedi tal. li-
sciare. — U Dubrovniku od xvi vijeka, a izmedu
rjeinika u Belinu (,li3eiare, allisciare' ,levigo'
441b) i a Stulicevu (gdje stoji uz lastiti se, ali
ima primjer za aktivno znacene uzeto u pisca
M. Drzica, vidi /pod b; isti je primjer i u Be-
linu rjeiniku). Nih je taj poso vas obrvo tan-
6ati i laStiti obraz, ne presti ni tkati. M. Drzio
90. Mrci i lasti dlake sijede i od obraza suhor
tmasti. I. Gundulii 459.
c. M prenesenome smislu, laskati. — U Be-
linu rjeiniku: lastiti tkoga ,adulare, lusingare'
,adulor' 371).
d. neprelazno, znacene Je kao kod 2. — U
jednoga pisca xvm vijeka. Sto ubozkoj obitili
pristoji ka li lasti u svili ... J. Kavanin 354^.
Kralice ka zlatnimi ha|inami lasti. 521-1. —
Part, jjraes. akt. nalazi se cesce u istome smislu.
Stan po klondih ulizan lascec kako meden. M.
Marulic 77. Kako kristaldenu lasceAemu jaspidu.
Anton Dalm., nov. teSt. 2, 205b. apok. 21, 11.
Dva venca od roXic i zi|ev lasieiih. F. Vranfiic,
ziv. 18. Bi viden s obrazom nebeskijemi svijet-
lostijemi cudnovato prosvijetljenijem i lastedijem.
B. Kasic, in. 74. Obkruzila tebe s lirimi mnoz
od lasteiih spovidnika. rit. 119.
2. sa se.
a. pasivno. A mastim od fierse daleko na-
Saste lica im (vilam) svuder se pengaju i laste.
I. Gunduli6 145.
1). rejleksivno, nitere, sjati se, sjajati se ;
prema znacenu kod 1 svjetlost ne ishodi iz sa-
moga subjekta (kako iz sunca, zoijezde, svijece
itd.), nego odsijeva jer je gladak (kao zrcalo itd.).
— Od XV vijeka, a izmedu rjeinika u Mikafinu
(lastiti se, sjati se ,niteo, nitesco, coUuceo, elu-
ceo, luceo, splendeo, fulgeo, splendesco'), u Be-
linu (,luccicare' , luceo' 444b), u Stulicevu (,ful-
gere, refulgore, fulgurare, coruscare'), u Volti-
gijinu (.lucicare, lucciare, lisciare' ,glanzen,
schimmern'). Eika mala lascase se kako zlato.
Aleks. jag. star. 3, 307. I na brade prami la-
sdase se ckvara. M. Marulic 49. Mlada kozica
lasti se na meni. M. Drzic 51. Nu ako li, ruso,
u belu kopnis liCce da t' se lasti, . . . savija' ga
u rusu belu. A. 6ubranovic 147. Da kolur vina
se las6i. Nauk brn. '28b. Guste ne kose koje se
lasdahu zlatnom sfjetlosdu. B. KaSic, per. 20.
Bez svrhe i kraja plahe su i taSte (vile), biocim
od jaja cela se nih laite. I. Gunduli6 144. Ono
male nadvorne masti izpefiene koja okli i koja
se lasti. B. Zuzeri 266. Las6iti se, svijetliti se
LASTITI, 2, b.
'J19
latiCno
od svijeta jali od masti; more se la§6i od suii-
canih zraka; ugladena sabja la§6i se ; dejade
mladoliko la§6i se; ugor se lasci od masti. M.
Pavlinovic. Ormari mu se laste, mogao bi se u
nih ogledati. M. Milas. — U ovome primjeru
kao da svjetlost ishodi iz sama subjekta (splen-
dere, fulgere): Vidi ju (kamaru) prosfijet}enu za-
mijeruom sfjetlosti usrjed koje bise sfeti otac
laSteci se i 3Jaju6i iz sebe 6este zrake od sfje-
tlosti. B. Kasic, in. 82.
LA8TIV, adj. koji se lasti. — Od xvii vijeka,
a izmedu rjeinika u Belinu (,li3cio' jlaevis' 4411'),
« Stttlicevu (,splendens, resplendons, fulgens, re-
fulgens, coruscans etc.'), u Voltigijinii (,li3cio,
lucicante' ,glanzend').
a. adj. Kroz tve silom zarudene i laStive
zenske prame. G. Palmoti6 2, 138. A od laStiva
criia ebana s tie trpeze gladke ustaju. 3, 61^.
Oaa bjese tkajica postava bilijeh i laltivijeh. S.
Rosa 190a.
b. adv. lastivo. — U Stulieevu rjecniku:
,nitide, splendide, lucide'.
LaStIVAC, liitivca, m. covjek sto laUi (samo
u prenesenome smislu: laskavac). — Samo u Be-
linu rjeiniku : ,adulatore, lusingatore' ,adulator'
38a.
LaStRE, /. pi. ime mjestu u Istri. — U ru-
kopisu XIII vijeka prepisanome xvi. Idose na
LaStre. Mou. croat. 19. (1275 2}>'ep. 1546).
LASTRICA, /. nadimak pjesmi sastavjenoj za
smijeh i za maskaru. M. Pavlinovi6.
LaStRIC, t'idi Lastric. ,P. Philippus Lastric
ab Odevia'. Schem. bosn. 1864. 99.
LAStRITI se, lastrim se, impf. la'stiti se. —
Samo na jednome mjestu xviii vijeka, gdje moze-
biti stoji -r- grijeskom. Na nima su devetera
vrata, ka se lastre, kanda su od zlata. J. Krm-
poti6, malenica. 4.
1. lAStVO, n. laz. — Uprav laztstvo. — Od
XVI vijeka, a izmedu, rjeinika u Belinu (,buggia,
menzogna' ,mendacium' 1.52*), u Staliceuu (,fictio,
simulatio'; laztvo, v. lai), u Voltigijinu (laztvo,
V. laz). Kaze lastvo neprijato|;1 danaSnih. I). Ra-
liina 87''. Za laz zlo stoji taj ki so pokore od
laztva ne boji. F. Lukarevic 124. Laztva ue
mari tinit mi bez broja. 187. Hotio sam laztvom
ozlobit visne. 247. Nenavidos, lastvo, u svakom
nevjera. A. Sasin 128.
2. LAStVO, n. f uprav bi trebalo kazati ulaS-
tvo), vidi ulaz. — U naSe vrijeme u sjevernoj
Dalmaciji. Kad jodna obitej spane na samu kder,
onda . . . zovu kakva vrijedna mladida u lastvo
(u kudu). V. BogiSid, zboin. 355.
LA§VA, /. mjesno ime u Bosni.
a. rijeka. — Izmedu rjeinika u Vukovu
(rijeka koja tede kroz Travnik i utjece u Bosnu
,ein fluss in Bosnien' ,fluviu3 Bosnae'). Pregazili
Lasvu i Busovku. Osvetn, 7, 31.
b. ime zaseokzi u okrugu travniikome. Sta-
tist, bosn. 62.
LASvANIN, m. prezime (iovjek iz Lasoe). —
Famine se xviii vijeka. Petar LaSvanin. Norini
75.
LAT, m. (?) na jednome mjestu u pisca Du-
hrovianina ima ni u lat sto maze znaiiti: ni po
sto ; ali moze biti da treba iitati ni ulazit. Ja
nedu ni u lat goru. M. Drzid 167.
lAtA, /. hyp. Latinka. — U Vukovu rjei-
niku s primjerom iz narodne pjesme: Tebe c'
Lata omraziti s majkom.
1. LATAK, Idtka, m. nesto izatkano, tkane. —
Po svoj je prilici ista osnova sto je i u prasla-
venskome lata, krpa, prikrpa, isporedi rus. jiara,
ces. lata, po(. lata, vidi i 1. latica. — U naSe
vrijeme. Vezak vezla Merima djevojka na pen-
geru na debelom latku. Nar. pjes. vuk. 1, 257
— 258. Latak ,stofi''. Hajdenak .53. Latak, tvar
,zeug'. 59. Pamudni latak ,baumwoll-stoff'. 53.
Svileni latak ,seidenstoff'. 54. Vuneni latak
,wollstoff'. 54.
2. LATAK, latka, m. vidi lakat od iega po-
staje premjeitanem slova kit. — Od xviii vi-
jeka u nekijem krajevima. Nemojte Jtogod ciniti
nepravetuo u sudu, u latku, u utezu, u mjeri.
J. Matovid 397. , Latak' mjesto ,lakat'. G. Martid
It Nar. pjes. juk. xi.
LATANA, /. ime nekakvoj rijeci, po svoj pri-
lici nem. Leitha. — U jednoga i>isca Dubrovia-
nina xvi vijeka. Do rijeke Latane. M. Vetranid
1, 45. Dunav i Latana. 3, 263.
LATAS, m. prezime. u hrvatskoj krajini. V.
Arsenijevid.
LATilRAN, Laterina, m. Lateranae aedes, ba-
silica Laterana, papinski dvor i crkva (svetome
Ivanu u Rimu). U Bim gdi u crikvi od Late-
rana nahodi se stolac od drva. F. Glavinid, cvit.
20—21. Isti Konstantin u poladi svojoj od La-
terana. 364a. U crikvi od Laterana gdi sveti
otac misu sluzase. 371b. Prozva ju (crikvu)
svetim Ivanom od Laterana. 431''. — U ovome
primjeru stuji kao pridjev uz svetoga Ivana
(crkvu) : U crkvi svetoga Ivana Laterana. A. Gu-
ftetid, roz. mar. 65.
LATERANENSKI, adj. vidi lateranski. Crkva
Lateranenska. P. Knezevid, osm. 371. U saboru
lateranenskomu. A. d. Costa 1, 25. J. Matovid
206.
LATERANEZ, m. covjek (kanonik) sto pri-
pada lateranskome kaptolu. — Na jednome mjestu
XVII vijeka. Kanonika regulara lateraneza. B.
Kasid, nasi. x.
LATERANSKI, adj. koji pripada Lateranu.
— Od XVII vijeka. Z ramenom crikvu, da ne
pade, podpira lateransku. F. Glavinid, cvit. 335''.
Rim i lateranske drzave izrucivsi papi. 432''-. On
svo'e stavi u red lateranski. J. Kavanin 1481'.
A ova je zapovid udinena u saboru lateranskomu
godine 1215. J. Banovac, razg. 233. Od sabora
lateranskoga, fiorenskoga. J. Matovid 193.
1. LA.TICA, /. vidi znaiene u Vukovu rjei-
niku (uprav je dem. 1. lata, vidi kod latak). —
U nase vrijeme, a izmedu rjeinika ?/ Stulieevu
(,pars indusii sub axilla') i u Vukovu (klindid u
koSuje pod pazuhom ,der armzwickel' ,cun6us
tunioae'. Latica ,cuneus tunicae'. D. Nemanid,
dak. kroat. stud, iftsg. 43.
2. LATICA, /. Bromus arvensis L., ovsik, div}a
zob. — u Srbiji u okrugu pirotskome. S. I. Pe-
livanovid. javor. 1881. 123.
3. LATICA, /. zensko ime. — U latinskome
spomeniku xviii vijeka. ,Soror dicti Gruboe La-
tifa'. K. Jirecek, die wlachen. 9. (1285).
LATICI6, m. prezime, vidi u JDanicicevu rjei-
niku: Latididb, vlastelin vojvode Radovana Pa-
vlovida i sina mu Ivanisa, prvoga ,dvorbskyj',
knez ,Pavao Laticidb' 1439—1442. M(on. serb).
401. 413. — Vlastelin sinova istoga vojvode Ra-
dosava knez ,Tomasb Latididb' 1454. M(on. serb).
472. — Fomine se i xviii vijeka. Latidid. And.
Kadid, kor. 455.
LA.TICNO, n. ime planini izmedu Pive i Go-
lije. (ne znam, ko je zabi(ezio).
I.A'riNIN, b.
LATil-'A, /. <li(i(lo(iih, cvijct. — Od aiaji. tiir.
laMf, uyodan. — U narodnoj pjesmi hcrcefjovackoj
iiaSei/a vremena. Cron^o lale koi'ia sedla, al-baber
so za put sproma, a latifa Sorbe muti, a. iieven
ga redom poji. Nar. pjos. horc. vuk. 1, 264. La-
tifa, drftf?ojub. 845.
1. LATIN, adj. vidi latinski. — Od tal. latino.
— XVI i XVII pijcka.
a. vidi latinski, a. Ko pomaiikauje latiniiii
jezikom govorit so ,rooiduum'. S. Budini6, ispr.
40. Boz znanja potrobna od jezika latina. I.
Dr>',i6 296. U latinomu alfabetu je slova 22. I.
An6i6, vrat. xii. Purgatorio od rifii latine ,purgo'.
157.
b. vidi latinski, c. Da so sjedine s latinom
crkvom. I. An6i(f, svit. 175. Latina Zona ne ima
■slidit obicaja muZa Grka. 219.
2. LATIN, m. suvrst vinove loze (u Samoboru).
B. Sulek, im. 191.
3. lAtIN, Hi. prijevod na latinski jezik (kao
skolska ladaca). — Po tal. latino. — V jednome
primjeru pisca Vubrovianina xvi vijeka, gdje
dati latin stoji u prenesenome smislu, kao Ho ne-
ugodno naruciti Hi uciniti. Pedant: Nije mi drag
ovi Turftin ovdi, smosti ie moje posle. ,Nolo te',
po6 niu 6u dat jodan latin. M. Drzic 174.
4. LATIN, m. vidi Latinin. — xvi i xvu vi-
jeka, a izmedii rjeinika u Bjelostjendevu (Latin,
Talijan ,Italus'), u Jambresiievu (,Italus'), a Vol-
tifjijinu (, Latino, o ancho Italiano' ,Italiener').
Oblast koju Latin zove jurisdikcion. S. Budinii,
ispr. 9. Sto Latin govori ekvivokati. B. Kali6,
zrc. 46. Lino papa bi Latin, u Volteri od Tos-
kano rojen. F. Glavinii, cvit. 319*. Nij' Latina
all Grka ... J. Kavanin 278*.
5. LATIN, Latina, m. ime selu u Hrvatskoj ii
okrugu modruiko-rijeckome. RazdijeJ. 52.
LATINAC, Latinca, «i. vidi Latinin. — Od
XIV vijeka, a izmedu rjeinika u Stuliccvu (,ltalus,
Latinus') i ii Danicicevii (Latintcb, gledaj La-
tininb). Nihb grada (Duhrovnika) |udije inbde
suda da ne imaju razve predb Dubrovcani vinu
predb Latinci. Mon. serb. 228. (1395). Viruj,
pobro, ako ti je drago, jor to znadu Tai-ci i La-
tinci. And. Kafiid, razg. SIS'). Da su pak svu
rimsku Dalmaciju Hrvati posjedovali, priznaje
sam dalinatinski latinac Lucius. M. Pavlinovid,
razg. 27.
LATINAS, latindsa, m. koji uinije Hi koji
pise latinski. — U jednoga pisca nasega vremena.
ArciZakan Toma, splitski latina§. M. Pavlinovic,
razg. 32.
LATINCAD, /. coll. Latince. — V nase vri-
jeme, a izmedu rjecnika u Vukovu: (coll.) ,die
jungen Latoiner' .juventus latina'. Eto gore na
bijeloj kuli, onde ima dvoje Latincadi, zovu tebo
na mejdan junacki. Nar. pjes. vuk. 2, 475. Do-
ves6u ti dvoje Latin6adi. Pjev. crn. 262l>.
LATINCe, Litinteta, n. dem. Latinin. — MjeSte
mnozine ima coll. Latinfiad (vidi). — V naSe
tjrijeme, a izmedu rjeinika u Vukovu (.das La-
teinerchon' ,Latinellus'). Al' jiovika sa grada La-
tince. Nar. pjes. vuk. 2, 144. A povika s be-
dena Latince. 2, 476. — U narodnijem se pjes-
mama iestn kaie bijelo Latinfie (kao o grada-
ninu sto nije pocrnio na suncu kao sefak). Ustan',
momce, bijelo LatinSe. Nar. pjes. vuk. 2, 145.
Pusti kopje Milos Voinovi6, te prikova bijelo
Latinde, prikova ga za Lodanska vrata. 2, 14C.
I ufatiS bijolo Latince. Nar. pjes. petr. 1, 11.
LATINI, m. pi. ime selu u Bosni u okrugu
bihackome. Statist, bosn. 49.
1. LATINICA,/. latinska slova, latinski alfabet.
— U pisaca na^cga vremena. Eh! pa zaftto^bar
ne bacite latinicu? M. Pavlinovic, razg. 74.
2. LATINICA, TO. prezime u Dubrovniku xv
vijeka. vidi u Daniiicevu rjecniku: Dubrovfeanin
,Dabi?,iv Fjatinica' 1403 — 1415. (Spom. sr.) 1, 44.
181.
LATINlCiC, TO. prezime, isporedi 2. Latinica.
— - vidi u Daniiiievu rjeiniku: Latini6i6b, Du-
brovfanin VlahuSa [jatiui6i6b 1444 dr2ao je ca-
rine u horcoga Stjepana (Spom. sr. 2, 110. 111.
113).
LATINI6, m. prezime (isporedi Latinica). —
XVI vijeka. PoStovanomu Niku Latini6u. N. Na-
joSkovii 1, 297.
LATINIJA, /. coll. Latini. — U narodnijem
pjesmama nasega vremena, a izmedu rjeinika u
Vukovu (,dio Lateiner' , Latini' s primjerom iz
narodne pjesme : Nek se fiudi mudra Latinija).
Dok no znate Sto je Latinija. Nar. pjes. petr.
2, 690.
lA,TININ, m. Latinus, iovjek iz naroda sto
je negda zivio (u Italiji) u Laciju (Latium) i u
Jiimu; iz ovoga su postala i druga znaiena. —
Mnozina: LiVtini (gen. Liitina). — Od prvijeh
vremena, a izmedu rjeinika u Mika(inu {.Italus'),
u Belinu (pi. Latini , Latini' 426'>; Latinin ,Ita-
liano, d' Italia' , Italus' 421"), u Vukovu (1. ,der
Lateiner' , Latinus'. — 2. ,der Italiener' , Italus'.
— 3. u Cruoj Gori i onuda po okolini zove se
Latinin svaki covjek zakona rimskoga s primje-
rom iz narodne pjesme: Pokraj mora sve Latine
jute. — 4. kao §to u Dalmaciji primorci i Bo-
duli zovu sve jude sa suhe zemje iznutra ,Vla-
sima', tako i Vlasi svakoga koji je obucen u ta-
lijansko odijelo zovu ,Latininom', makar bio koga
roda i zakona). u Daniiicevu (,Latinu9' za co-
vjeka rimske vjere ; u tom znaoenu dolazi i za
Dubrovcane). — Ima u jednome rukopisu xvi
vijeka rijei latini posve krivo napisana (pisac je
preveo ocako latinsku rijei tinea!!): Koje lupez
ne more poletjet ni latini (,latjnj') ne more ga
privenut (,quo fur non appropiat neque tinea
corrumpif). N. Ranina 320*. luc. 12, 33.
a. u znaienu sprijeda kazanome (Latinus).
Koji bjehu u linbu . . . bez nijedne zlo6e, Zudio
budi ali Latinin ali Grk. Zborn. r22>'. Rodom
je tudinin, doso k nam njekada, drzavom La-
tinin. S Gucetic BendeviSevic 208. Spijevanja
od vrijednijeli Latina ali Grka. D. Zlataric. viii.
K nam Latinin jedan grede . ._. Trojani se i La-
tini rate, biju, kolu i sijeku. G. Palmotic 2, 140.
Sve okolovine, koje Latini zovu ,cireumstantiaf '.
S. Matijevic 19. Toliko Latini koliko Italijani
ovo slovo ,g' inako izgovaraju. R. Gamaiii6 131".
Rift koju ni Grk nije mogao istomaftiti ni La-
tinin. I. Zanotti, i ned. pris. 30. Latini boga
zovu ,dou3'. M. A. Rejkovic, sabr. 56. Kog ie
vraga Latininu ono ,met' na kraju rijeci, kad
kaze ,egomet, ipsemet' itd. ? Nov sr. 1817. 541.
b. u siremu smislu, Italijanac, Talijanac.
Boj su bili s nima (Turcima) Hrvati, Bosiiaci,
Grci ter Latini, Srbli tor Pojaci. M. Marulid
245. On Turke s nacinom izagna iz Pu)e, bivsi
jur Latinom smoklo do kosujo. H. Lucie 257.
U ove jur strane, Latini gdi stoje. D. Ranina
78l>. Ako Latini u stvareh nih jezika kime svak-
cas govore . . . 162b. Prid liim postupa mu-
ftenstvo koje Latini zovu ,martirio'. B. Kasii.
per. 94. Latini ti hfalu daju, Nimci tokoji gdi
si bio. M. GazaroviA 141''. Naskociv Latine nih
grade naruzi. I. T. Mrnavi6, osm. 20. Kako se
radjamo Hrvati ali Latini. ist. 36. Vrle Goto
LATININ, b.
1. LATINKA, a.
i Slovine mi digosmo jur, da zbiju sve Rimjane
i Laline u primorsku Dalmaciju G. Palmotic
1, 11. Ne cini razlikosti od Grka, Zudija, Lati-
nina, Ilirika, Tude§ka. I. An6ic, vrat. 124. Na
Latine vojsku posla. P. Vitezovi6, kron. 142.
A o2eni dva nejaka sina s preko mora otud od
Latina. Nar. pjes. vuk. 2, 180. — iesto o Mle-
ciiima. Mi gospodiub vojevoda Radosavb i sin
mi knezb IvaniSb dajemc na videnbje vsakoomu
cloveku komu se podobaa i pret koga lice ovb
nasb listb oivorenb dojde, a!i bi pred gospodina
cara turskooga a ili pred gospodina kra[a ugrb-
skooga a ili pred gospodina kraja Tvrbtka bo-
sanskooga ili inooga Bosnaniria a ili gospodina
srbpskooga a ili Latinina . . . Mon. serb. 3GS.
(1432). Ja, veliki vojevoda gospodinb Stepanb
daju na videnbje vsakomu cloveku malomu i ve-
likomu predb koga se iznese sej zapisaubje naSe
otvorenno ali predb presvetlemb gospodinomb
cesaromb rimbscemb i kra}emb ugarscemb ali
predb caremb turscemb a ili predb kraJa bosan-
skoga a ili inoga BoSiiauina a ili predb gospo-
dina srpskoga a ili Latinina . . . stvori milostb
gospoctvo mi, da je vidimo vsemu svetu kako
gradu Dubrovniku, knezu i vlastelom i vsoj op-
6ine dubrovackoj . . . potvrbdismo imb . . . vse i
vsakoje poveje . . . 381—382. (1435) (kod ova dva
primjera Danicic dodaje : ovdje se va|a da misle
Mlecici). To jest slavni i bojnicki narod kojino
je o hrabranstvu sta' svojih ruku hrabreiiicki(^/ij,
a ne u noga zakovanstvu ko neskladno nega
para, kad Latinin ga ukara. ,T. Kavariin 241''.
Vele liemu mladi janifiari: ,Ne budali, kneze La-
tinine' . . . Car je riemu tiho besidio: ,Silna glavo,
Latinine Pavle' . . . And. KaciA, razg. 172*. La-
tini se bode zafiuditi, a onome srpskom odijelu.
Nar. pjes. vuk. 2, 536. I u Mletku sto bide La-
tina. 2, 545. Cudan adet bjeSe u Latina svad-
bovati rodu devojafikom. 2, 548. Dok dodo§e
Mletku pitomome b'jelu dvoru bana Latinina.
2, 582. Podize se duzde od Mletaka, pa on ide
pod 6ador Stipanu, pa govori duzde Latinine.
Nar. pjes. marj. 8. — U ovome primjerii znaii
covjeka ciji je jezik postao od latinskuga : Erde-
Jani, Maurovlasi, crni i crjeni Latini. J. Ka-
vanin 238b.
c. iovjek sto pripada rimsko-katolickoj crkvi
(maze biti da je ovo znaeene postalo po katolic-
kome crkvenome jeziku joS prije nego su se crkve
razdijelile) . §to jestb dohodkb otb Latinb, tozi da
jestb crbkvi. Glasnik. 15, 307. (1348?). Jedan
nacin kim se krste Grci, a drugim Latini. Na-
rucn. 6'>. Dvize se jedan blud od jereticastva
meju Grci i pride dari do Latinov. Transit. 187.
Otci Greci i Latini istocne i zapadne crikve. S.
Budinic, sum. 11a. Ove rijeci ni Latini ni Vlasi
ne priobrnu u svoj jezik. M. DivkoviA, nauk.
98b. Grkina zena nek slidi razlog muf,a Lati-
nina. I. Ancic, vrat. 219. Duhovnike s nima
ine i Latine i Slovine. J. Kavanin lOO-'. Go-
vore Grci da posvecerie, koje Latini 6ine, da
nije dobro. J. Banovac, razg. 222. Nigdi se ne
naodi C« nijednome saboru) da se je ijedan u
ovome protivio i govorio protiva Latiuom. 224.
Kakono Grci, tako i mi Latini. A. Kanizlic,
kam. I. Sveti oci i Grci i Latini. A. d. Costa
1, 13. Prvi (Srbi gr(ke crkve) zovu ftore (Srbe
rimske crkve) , Latini'. D. Obradovic, basne. 306.
Suzni okrsoene glave, Latini su Hoti, Kastrioti.
Osvetn. 3, 93. I pokupi Miridita ravna, pokraj
mora sve Latine Jute. 4, 218. Kao sto Eistjane
Srbima ravna u Hercegovini Krstjane Latinima.
F. Juki6, zem}. 48. Latini = rimokatolici. V.
Bogi5i6, zborn. 644 — 645.
d. u naj Hremu smislii, covjek iz zapadne
Europe (kod toga xe maze misliti i na vjerii sto
nije istocno-pravoslavna) . i same primorce na-
sega naroda ostali narod zove , Latinima'. Pri-
Sbdbse Latinije i prejese Cbsarb-gradb. Sava,
sim. pam. saf. 13. Balduin Konte od Fijandre
bi prvi eesar Latinin u Carigradu. K. Pejkic
50. Odemo li mi mirovat s mirom, Latinine ne-
vjerni juuace? Nar. pjes. bog. 160. Pak s' opremi,
ode u Latine. kada dode bijelu Ledanu . . . Nar.
pjes. vuk. 2, 133. Latini su stare varalice. 2,
136. I donese glave od Latina. 2, 476. Pobra-
time, gine od Latina! 2, 519. Mudar kao La-
tinin. Nar. posl. vuk. 183. Hercegovci svakog
Evropejca zovu Latininom. Magaz. 1868. 55. —
Vbsaky gostb i trbgovbcb i Latininb. Zak. pam.
saf. 46. Kbdi prii Latininb Srbbina, da da
Latininb Srbbinu polovinu Latinb a polovinu
Srbb]b svedoke . . . Gde komu daje Dubrovbc.a-
ninb svoj dobitbkb komugode trbgovbcu, tere mu
odb hega u bbbb udritb, da se klbne Latininb
za tozi, da bude verovanb po zakonu. Mon. serb.
147. (1349). Da ga za to ne poiste ni carstvo
mi ni gospoda carica ni gospodinb kra| da ini
ni uitko odb vlastelb carstva mi, ni Grkb ni La-
tininb ni trbgovecb ni Sasinb ni ini nitko u
zem|i carstva mi . . . Spom. sr. 2, 23 — 24. (1356
prepis. 1862). Zakonb ne ni jestb slicno da se
Latininb za Srbbina odbklbne ni Srbbinb za La-
tinina, nu jestb zakonb kako to jo u poveji
zapisano da jo porota Dubrovfianinu negova dru-
zina Dubrovfianb. Spom. sr. 1, 3. (1395). Pak
ne idi pokraj mora sina, jer su oeste u Latina
straze. Nar. pjes. vuk. 2, 98. Posla zetu Milos-
Obilida u Latine da kupi barace. 2, 211. Od-
jaha ga gradu Dubrovniku, pa prodade liega u
Latine. 3, 94. Ode pravo k moru na krajinu u
Latine vidat desnu ruku. 3, 471. Kad dodemo
do Kotora grada, tu hocemo, bra6o, zapa§iti bas
Mebmeda mojega siuovca, nek paSuje i nek go-
spodnje, neka za to i Latini znadu. 4, 70.
c. Latinin, kao prezime ili mitski nadimak.
Knigu pise Jorko Latinine. Nar. pjes. vuk. 3,
297. Bogom brate, §ime Latinine! 3, 548.
LATINITI SE, Utinim se, impf. postajati La-
tinin (vidi Latinin, c), kao imperfektivni glagol
prema polatiniti se. — U nase vrijeme. Volio
bib se turciti oli latiniti. S. ^ubisa, prip. 133.
1. LATINKA, /. zensko ie{ade kao Latinin.
— Akc. se niijena u gen. pi. Litinaka. — Od
XVI vijeka (vidi kod b), a izmedii rjeinika u, Mi-
kafinu (,Itala'), u Belinu (Latinka ,fem.' ,Italiano,
d' Italia' ,Italus'), a Bjelostjencevu (Latinka, Ta-
lijanka ,Itala'), M Stulicevu (.mulier itala, latina'
iz D. Ranine), u Voltigijinu (,Italiana' ,Italie-
nerinn'), u Vukovu (1. ,die Lateinerin' , Latina'.
— 2. ,die Italienerin' , Itala'. — 3. ,frauenzimmer
romischer religion'. — 4. ,frauenname' ,nomon
feminae').
a. vidi Latinin, a. — U jedinome primjeru
Manto Latinka metaforiiki znaci vilu Intinske
poezije (Virgilija iz Mantue). Nigder se pri-
minka Sibenskoj (vili) nahodi, van Manto La-
tinka. u D. Barakovic, vil. 363. — Ovaj primjer
uprav aiiio ne pripada, jer odgovara znaccniiiia
pod Latinin, a i b : U sinoi od duba vile mnoge
okolo vode sijahu (= sidahu) i u krilu jabuke
iz duba po razlikih rukah trgane razgledajuci
u ne se gizdabu. i taj jedna koj naj pri u krilo
se nadazrih, vidib da joj na prsih pismo zlatih
slof dijase LATINKA, i u lie mnoge i mnoge
jabuke dvojega jezika male i velike bihu (ale-
gorija: knizevnost latinska i talijanska). P. Zo-
ranic 69''.
1. LATINKA, b. il
b. vidi Latinin, b. Latinko Rospoje (metafo-
riiki 0 llaliji), oholi tvoj uros i liiko to tvoJB
slovo se do iiebea. M. Vetranid 1, 82. J^ubav
voliku jeduojzi gospoji litttinci iiosa5e. D. Ra-
I'liiia 10". Kako ga uiuori Jjivija zla Latiiika.
;)0''. Ma. mila Latinka )iibka t' se vidaSe. 102l>.
Bill Vilu (Slovinku) odpravi', u Zadru da poje...
al' oni voliSe Latinki pogodit, siamni su luozebit
jezikom svojime, ter vole govorit ."ivaki 6as tu-
jime. D. Barakovi6, vil. 18. O naka/.o, [uska
nepriliko, za te li .su Latinke divojkoV And. Ka-
tif, razg. 1721). Na krilu mu Latinka, latinski
mu govori. Nar. pjes. vuk. 1, 417. Prepade se
Criiojevid Ivo, te Ijatinci snasi progovara: ,Snaho
raoja, Latinko devojko . . .' 2, 557. Pise knigu
Latiuki divojki. Nar. pjes. istr. 1, 47.
C. vidi Latinin, c. Grk nek slidi Latiuku
?.enu. I. An6i6, vrat. 244*. Da joj druge u svu
zemlu nije, ni bijele biile iii vlahine, niti ima
taiiano Latinke. Nar. pjos. vuk. 2, 223. Da se
junak oieniti nedu ni Latinkom ni Srpkinom
mladora. 3, 95.
d. vidi Latinin, d. Pa otide niz poJe le-
dansko : gledale ga Latinko devojke. Nar. pjes.
vuk. 2, 145.
e. latinka, vrsta pidke (skovane it zapadnoj
Evroin). No upali bijolu latinku, al' mu pusta
ogan no prifati. Nar. pjos. vuk. 4, 131. O ra-
menu zelenu latinku. 4, 325. Pobismo se S nima
iz puSaka, jednu ubih puskom srmalijom, a ti
drugu zelenom latinkom. 4, .S28. Tanka puSka
zelena latinka. Pjev. crn. 181b. Latinci dade
vatru zivu. 246b. A na rame breske i latinke.
Ogled, sr. 465. On latinku pu§ku dohvatio. 475.
De je tvoja svijetla latinka? 207. Zaciktase
breSke i latinke. Nar. pjes. mag. 1869. 115.
f. ime zensko (vidi i u Vukovu rjecniku).
Latinka Maksina. Glasnik. ii, 3, 74. (1706—1707).
Latinbka. S. Novakovic, pom. 73.
g. ime ovci. Bruvno. D. Hire.
2. LATINKA, /. neka bilka. Latinka (le-
dinka?), BelHs perennis L. (Gospic), cf. Lodin-
cica. B. Sulek, im. 191.
3. LAtINKA, /. Xensko ce|ade iz Latiua; La-
tinanka. V. Arseuijevid.
LATINKIN, adj. koji pripada Latinci (vidi
Latinka, f). — xviii vijeka. Mihat Latinkin.
Glasnik. ii, 3, 79. (1706—1707).
LATINKINA, /. vidi Latinka. — V jednoga
pisca xviii vijeka, a izmedti rjecnika u Stnlicevu
(uz Latinka). Latinkihu sob' za druga nade. Na-
dod. 151.
LATINLTJK, m. ime mahali M Sarajevu gdje
su prebivali katolici. — Postaje od osnove latin
turskijem nastavkom lyk. U Saraj'vu hladno pije
vino po varo.su i po Latinluku. Nar. pjes. juk.
612. Prije dosastja Eugeuiova u Sarajevo, muogo
je ku6a krstjanskih bilo, koji su svi s nime otiSli
preko Save, od kojih se u Sarajevu mahla Latin-
iuk i sad zove. F. Juki6, zemjop. 32.
LATINOVCI, Latinovaca, m. pi. ime se.lu u
Slavoniji u okrugu pozeskome. Razdjo]. 128.
LATINOVIC, m. prezime. — U na§e vrijeme.
Nikola Latinovii. Nar. pjes. petr. 1, 353 (medu
prcdhrojnicima) .
1. LATINSKA, /. (t. j. zem]a), vidi kod la-
tinski, 1, a i b.
2. LATINSKA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
kragujevackome. Zem|a pod vinogradom u La-
tinskoj. Sr. nov. 1875. 95.
1. LATINSKI, adj. koji pripada Latinima;
2 1. LATINSKI, 1, a.
razliina su znaiena kao i kod Latinin. — ispo-
redi da6ki, a, b). — Rijel je praslaoenska, ispo-
redi stslov. latinbskt, rus. .laTuiicniii, 6eS. latinsky,
pof. laciiiski. — Izmedu rjeinika u Vraniiceou
(latinska zom|a , Italia'), u Mikafinu (latinska
zomja, Italija .Italia, Ausonia, Vitullia, Vitalia,
Hesporia'), u Bclinu (.latino' ,latinus' 426'>; ,ita-
liano' ,italus' 421"; latinska zemja .Latio' ,La-
tium' 426''; , Italia' 421"), u Bjelostjenievu (,ila-
licus'; latinska, talijanska zemja , Italia, Antonia,
Hesperia, Vitalia'), u JambreUcevu (,italicus' ;
latinska zem|a .Italia'), u Stulicei-u (,latinus, la-
tins'), u Voltiijijinu (, latinska zem)a , Italia' ,Ita-
lien'), (( Vukovu (,lateiniscli' .latinus'), u Dani-
cicevu (latinbskyj , latinus'; za ostatke starih
Rimjana, i to Mlefiide; za vjeru rimsku).
1. adj.
a. latinus, prema Latinin, a. — naj ieSce
0 jeziku, rijecima, slovima, knigama, piscima. V
vande]u nazarenskomu kojo on (sveti Jerolim)
prinesao jest u latinski vlaSki jezik. B. Ka§i6,
is. 74. Molitve bogojubne iz latinskoga jazika
istumacene. A. Georgiceo, nasi. 346. Krstjenje
gr§kim jazikom zlamenuje opranje, i tako sveta
crikva i u latinskomu jaziku uzdrzi ric gr§ku
zoveei ga ,baptismus'. I. T. Mrnavic, ist. 120.
Zove se misnik ,sacerdos' latinskim jezikom. I.
Anci6, ogl. 17. Djaokim aliti latinskim jezikom
nasta se zvati Slavonija. P. Vitezovi6, kron. 51.
Ovi sakramenat zovu Grci .eucharistia', a u jezik
latinski zlamenuje ,boua gratia'. J. Banovac,
razg. 221. Misnici naroda na5ega koji se latin-
skim jezikom ne sluze. B. Pavlovid 3. Na 1446
Vilemiro Vladmirovic bi biskup od Kresovijo i
u jeziku latinskomu i grfikomu puno naufian i
razuman. And. Kacid, razg. 192. Diploma u la-
tinski jezik ovako pocimje . . . 314. — u ovome
primjeru latinsko srednega roda znaci: latinski
jezik. Glas je, Bandur da pismati iz grckoga u
latinsko rije5 (rijec' mj. rijeci?) obranom jos
preobrati djelopravje bizantinsko. J. Kavanin
180b. — I u latinske rijefii i slova svako pismo
cinit (sic) umihu ; nijedan kance sad to ne umi.
96". Ric .satir' dohodi od latinske rifii ,satyra'.
M. A. Re}kovi6, sat. A4". Nacini§e na zidu
svrhu zdenca ovaj nadpis latinskima riftraa: ,Ex
puteo hie aquas' itd. II3b. — Pisaoci rijeci na§e
pilu latinskijem slovima ... R. Gamanic A3".
Tijem slovima mi se ne sluzimo neg slovima la-
tinskijema. A4b. Ova je pjesma prvi put na-
Stampana 1774 godine u putovanu ,Forti3ovom'
po Dalmaciji i to latinskijem slovima. Vuk, nar.
pjes. 3, 527. — 4 poveje, . . . dvije latinsci a dvi
srbpscije. Mon. serb. 107. (1333 u poznijemu
prij(p)isu). Razumnici stari jazika grdkoga i hitri
pismari pisma latinskoga. D. Barakovic, vil. 72.
,A' slovo drugo (u ,Zadar) pak u sebi ni mane
latinske kiiige zrak i slovo prvane. 100. Svojim
djelom latinskime grijeli prikrati. J. Kavanin
97". Ovu mi prediku bi potriba od polovice
skracati muogo . . . zato, ako ce5 ju cilovitu,
uzmi iz latinske, ondi je cila. P. Lastrid, test,
ad. 64. — Pisci izvanski. grdki, latinski. J. Ka-
vanin 116". — U ovijem primjerima znaci sto i
rimski: (Govori Kajfa): Nijesmo mocni mi ni-
koga na smrt sudit, drazi moji ; sudca u ruci
latinskoga smrt i zivot krivijoh stoji. G. Pal-
motid 3, 75". Ovi puci ... do malo iza premi-
nutja Benediktova iz strana sjevernijeh sunuse
se 3 jednom poplavicom od oruzja vise latinske
krajevine. I. Dordid, ben. 117. tako i u ovome
primjeru Latinska (zem[a) maze znaiiti rimsko
zapadno cesarstvu: U istoku niki carevase, po
Latinskoj niki kra|eva56. Nadod. 11.
1. LATINSKI, 1, b. 9:
b. italicus, talijanski, prema Latiuin, b.
§to pi§ete za one koji su cejadb prodavali tamo
na drevehb . . . muogo smo trudili . . . posilaje
zarucaje na sve strane koliko se je nasa mostb
prostirala da se ne prodaju; jer s toga bese pri-
rokb rusaga a i namb po latinbscehb mestehb
gde goTorahu: ,Bosna prodaje [udi a tamo je
Bosna blizu vasb a toj ste vbse jeduo'. Spom.
sr. 1, 146. (1419). A ili predb gcspodu srtpbsku
a ili predb gospodu bosanbsku a ili predb go-
spodu latinsku (jamacno = mletncku). Mon. serb.
388. (1437). 391. (1438). Zov' France krala, pak
zov' i luglitere, . . . Cehe zov' i Ugre, . . . zov'
latinske kneze ... M. Maruli6 242. Ter osmi-
naesti dan stavismo nogu van na latinske kraje.
P. Hektorovic 73. U latinskoj zemji. B. Gradii,
djev. 140. Pjesni razlike Dinka Eanine . . . u
kojih on kaze sve sto se sgodi mu stvoriti kroz
jubav stojed u gradu latinskom od jangle. D.
Ranina i*. Gradu moj, ki se moz' s tvojima
vridnosti takmiti k latinskim mnozima. 78b.
Prinesoh iz latinskoga pastijersku pripovijes
Tassovu. D. Zlatari6 v. U latinskoj zem]i. 84a.
Po sve kraje drJave latinske. A. Gu6etic, roz.
mar. 18. Iz Milana drEav latinskih mesta. F.
Glavinic, cvit. 23b. Vnogi klo§tri toliko u la-
tinskoj, koliko u franeskoj zemji pusti stahu.
51b. Gore ke latinsku od franacke razdi|uju
zemju. 318b. U Asisu od Umbrije, latinskih
drzav mistu. 383". Plemstvom more se takmiti
s latinskijem gradovima. J. Kavariiu 193b. Kad
latinsko vino piSe (Francuzi). V. Dosen 54b.
UzviSuje i zem|a slovinska, jos i lipa drzava
latinska brez pristanka Marulu divojku. And.
Ka6i6, razg. 174b. Pa odo5e Mletku latin-
skome. 2, 516. Neka kupi svu latinsku (mle-
tacku) silu. 2, 559. O moj taste, duzde od
MIetaka, kupi vojsku, syu latinsku zem|u. 2,
565. l|juto cvili Durad Carnojevi6 u Mlijetku
gradu latinskome u tavnici kra]a latinskoga.
2, 568. Dobro, majko, u zem]i latinskoj,
jesam, mati, curu isprosio u onoga baiia od
MIetaka. 2, 578. OtidoSo u zem|u latinsku
dok dodose Mletku pitomome. 2, 582. Preko
mora u zemju latinsku. 3, 286. Tre6i derdan
od latinskih ru§pi. 3, 439. I hijadu latinskih
cekina. Nar. pjes. juk. 314. — Latinska (zem^a)
znaci Italiju. Dojde Karlo nikoji Solenka iz La-
tinske, il' je iz daleka. M. A. Ee|kovic, sat. H2b.
U Latinsku posao. S. Tekelija. let. 119, 6.
C. catholicus romanus, rimokatolicki, prema
Latinin, c. Latinbskymb ijereomb. Stefan, sim.
pam. Saf. 2. Latinbskoje krbstenije. 2. Jeresb
latinbsku. Zak. dus. pam. saf. 29. Veru latinb-
skuju. 29. Popove latinbsci, koji su u §ik)i,
tere drbze vinograde bastino, da daje vsaki popb
Cbbrb vina crkvi (arhandelovoj u Prizrenu. D.
Danici6). Glasnik. 15, 287.(1348?). Ucini se kon-
cilij za sloJiti crikvu grcku z latinskom. F. Gla-
vini6, cvit. 218b. Budu6i da meu trieset i §est
zupih izvanskih samo jest jih osam od latinskih.
M. Bijankovii 103. On nasija prav nauk grcki i
latinski Basilski u sbor glasoviti, kim kti odmet-
.stvo predobiti. J. Kavanin 177". Toliki sabori
koji su bill toliko u grckoj koliko u latinskoj
zem}i. J. Banovac, razg. 224. Od crkve latinske
iliti rimske. A. Kanizlid, kam. i. Sjutradan po
latinskomu vodokrstju. And. Kacic, kor. 470.
Po svoj crkvi zapadnoj latinskoj. A. d. Costa
1, 127. U crkvi latinskoj. M. Dobretic 85. Da
im nema lica ni oblika u svu srpsku zemJu i
latinsku. Nar. pjes. vuk. 2, 536. Jesi 1' cuo la-
tinsko Primorje, kod Primorja ri^ianske Kotare ?
3, 120. Svu gospodu srpsku i latinsku. 5, 427.
J 1. LATINSKI, 2, a,
K latinskome gradu Dubrovniku. Pjev. crn. 181".
I Mirdite sto so krste krstom latinskijem. Osvetn.
3, 62.
(I. occidentalis, europaeus (?), prema La-
tinin, d. Dve tepsije latinskehb foramb. Mon.
serb. 408. (1441). 27 laMcb i 9 bada)akb ... 2
tezje latinbske forme . . . Spom. sr. 2, 100. (1441).
Kad se zeni srpski car-Stjepane u Ledauu gradu
latinskome u latinskog kraja Mijaila. Nar. pjes.
vuk. 2, 132. Kako care ode po devojku na da-
leko u zemju latinsku. 2, 137. Pa otrCa dru-
mom za svatovi sa sest stotin latinskih katana.
2, 150. (Knez Lazar) kiiigu sa|e gospodi la-
tinskoj, u knizi im ovako besjedi: Cujete li, go-
spodo latinska? pustite mi mog zeta Milosa, po-
dajte mu od zem]e harace. 2, 214. Peul bio u
zemji latinskoj, te kovao svijetlo oruzje. 3, 280.
Ostre 6orde kova latinskoga. 3, 319. — Va^a
da i ovo amo pripada: Latinski, fino, gospodski:
,Dala mi je latinskoga cvi6a' (karanfila, jubice
itd.). M. Pavlinovid.
e. na litinsku stoji adverbijalno kao la-
tinski kod 2. a) vidi a. Na latinsku ,Iatinamente ;
latine'. A. d. Bella, rjefin. 426b. — ftj t^di b.
Na latinsku ,all' Italiana' ,italice'. A. d. Bella,
rjecn. 421*. — c) vidi c. Sve kuoe od ovoga
plemena (Kacica) drze svetoga Ivana za svoga
braniteja; . . . oni u donem primorju slave ga
na latinsku po nasemu bozicu. And. Kafiic, kor.
470.
f. kud mjesnijch imcna » Srbiji.
<i) j)rema znacenu kod a. Latinske Kule,
Latinski Grad, razvaline u okrugu crnorijec-
kome. M. D. Miliievid, srb. 880. — Latinski
Grad, rusevine u okrugu niSkome. Od grada se
poznaju samo okolni zidovi. taj je grad cuvao
, Latinski put' koji je u staro vreme isao od Nisa
tuda na Belu Palanku . . . Sejaci vele da je i
onaj grad i to korito gradio nekakav , Latinski
Car' ; ali imena tome caru niko ne zna i ne po-
miiie. kra). srb. 17.
h) prema znacenu kud c. U selu Gradni
(u okrugu vranskome) imaju teme}! od nekake
crkve koju sejaci zovu , Latinska Crkva'... ,La-
tiaska Manastirina' u solu Drenovcu, ostaci od
neke stare zidine ... M. D. Milicevii, kraj. srb.
284—285. — Izmedu Vucinca i Dobrotiia (u
okrugu toplickome) ima jedna crkvica koja se
zove jlatinska', a oko ne je grobje. kra|. srb.
375.
2. adv. litinski. — Izmedu rjeinika u Mi-
kafinu (,italice'), '* Belinu (,latinamente' , latine'
426b), u Bjelostjencevu (,italice'), u Stulicevu (,1a-
tine').
a. vidi 1, a. Primismo jedanb listb odb
vase prijazni (od Hrvoja) koji beSe pisanb la-
tinbski. Spom. sr. 1, 66. (1405). Za vi§e svidi-
telstvo mojomb rukomb latinski upisano kako
nize udrzi. ,Ego Balsa' itd. Mon. serb. 503.
(1467). Pisanb vbletb 6979, nojevra 4 a pakb
kako se latinski razume, odb rozdbstva Hristova
1470, nojevra 4. Mon. serb. 514. (1470). Zivot
svetih izpisan grcki, latinski, ... F. Glavini6,
cvit. XIX. Virovane latinski iz grfikoga zove
se ,symbolum'. J. Filipovic 1, 50". Magi, to
jest mudraci, bili sa kraji, ako i ne veli ivan-
deje latinski pisano. F. Lastrid, test. 59. Koja
zato latinski se zove dan gospodinov, a naski
zovemo nedi]a. ued. 124. Zato oni Babilonsku
kulu stase zidat, . . . meduto jim Bog odluku
smete i jezik jim jedini pomete na taj nacin
da u sest jezika govorise; . . . jedan iste da
mu kreca dadu, drugi pako latinski ne znadu,
nego vodu do nega donesu. M. A. Rejkovic, sat.
1. LATINSKI, 2, a. 'X
K7». Koji se trudio oko prevodoi\a rijef.i na
noraa6ki i na latinski. Viik, rjecn. prodK- ni.
b. vidi 1, b. Slovnik u komu izRovaraju
so rijsCi slovinskc latinski i dja6ki. J. Mika|a.
rjefin. i. Ne samo djafiki. nego i latinski al'ti
talijanski. predg. Na krilu mu Latinka, latinski
mu govoii. Nar. pjes. vuk. 1, 417. Al' Tadija
riSi razumio, i latinski poCo govoriti : ,0 Seriani,
/alosna vam majka!' Nar. pjos. marjan. 62.
2. LATINSKI, adj. koji pripada selu Latinu.
V. Arseuijevi(5.
LATINSTVO, «. osuhina imoga .Uo je latinski)
(u rjcinicima: latinski jezik). — U Belinu rjei-
niku: (,latiniti' jlatinitas' 426'') gdje se naj prije
niihodi, u Stiiliccvu (,latinitas'), u Voltigijinu
(,latinit^, latinismo' ,latein'). A katoliStvo je la-
tinstvo. M. Pavlinovid, razg. 13.
LATINSiiCA, /. (oko Zagreba) talijanski ku-
kuruz koji se od skora sijo po uaSim krajevima.
D. DaniCid.
1. LATJI^rANIN, m. Latinin. — U jedinome
primjeru (nasega vremena) rimokatolik. Osim §to
ga iStu Latiiani. Osvetn. (5, 31.
2. LATINANIN, m. oovjek iz sela Latina. V.
Arsonijevi6.
LATINANKA, /. zensko Pelade iz .sela La-
tina ; Latinka. V. Arsenijevid.
LATIRNA, /. fener, lat. laterna. — Na jed-
noine mjestu xviii vijeka. I zalagao u tovirne
svijetiiak, crvi6 za latirne. J. Kavanin 164^1.
LATITI, latim, pf. uhvatiti, uzcti (bno Hi
na silii), spopasti, egrahiti. — Akc. se ne mijena
(aor. 2 t 3 sing. lati). — Nepoznata postaAa. —
Od XV vijeka (vidi predzadni primjer kud 1, a,
a)), a izmeda rjeinika u 3Iikafinu (latiti, popasti,
uliititi jprehendere, apprehendo, capio, sumo'), u
Bjelostjencevu (latim, v. popadara), u Stuliievu
(,celeriter abripere, capere, siimere'), u Vukovu
(.schnell ergreifen' ,arripio').
1. aktivno.
a. subjekat je cefade Hi sto se misli kao
ce]ade.
a) objekat je cefade. Da mene krudelo
2idovski puk lati. M. Marulic 174. Ukladali bi
se u pru protiva judem crikvenim lateii jih. S.
Budinic, ispr. 133. Dopusti da ga jimaju latiti.
F. Vrancio, ziv. 22. Otide sluga ovi neharni i
nade jednoga druga svoga, koji mu duzan bijase
samo 100 grosa i lativsi ga pokazivase kao da
6e ga zadaviti. F. Lastric, od' 28;-!. Vojnici . . .
udi| veseli ga latije (Isusa). test. 116li. Nikakav
covik lativsi ga, rva se s liim. SeSl). Isus dakle
bududi poznao, kako bi dosli da ga late i uoine
ga krajem, utece. ned. 160. Cuvsi ovo liegova
gospoja . . . lati dva sincica, to s dioom otide...
107. Djavao lativsi onoga i s dusom i tilom
odnese u vifiiie muke paklene. 332. Djavao lati
ju da ju izvuce iz grada, svot. 179". Latite vi
Katu ter ju spropejajte. Nar. pjes. istr. 6, 19.
— Maze se izreci akuzativom s prijedlogom za
dio tijela Hi iido sto se osobito uhvati kod ohjekta.
LativSi za ruku toga nesridnoga, ufiini da zdrav
ustade. Blago turl. 2, 130. Onda ga (zensko
dijcte It nekoj igrij jedno lati za noge, a drugo
za glavu, kao da ga ponesu. Vuk. nar. pjes. 1,
496. — MetaforiiH (prevariti, uloviti). (Djaval)
lati Adama i Eugu v raji z9ma]skom. Kolunidov
zborn. 247. Cine podzglaynice pod glavu vsega
urastenja za latiti du§e. S. Budini6, sum. 1271>.
ozeeh. 13, 18.
h) objekat je ziwtina. Ku (kosutii) latit
zeledi dugo vrime trujali. V. Zoranic IIh. — Ne
I LATITI, 3, a.
boj 30, nogo lati tu ribu za Xvale, izvuci na
sulio, rasparaj liu. F. Lastriu, ned. 222.
r) objekat je Sto neiioo. Judita mafi lati.
D. BarakoviA, jar. 77. LatiSe kamenje i bill bi
ga jo§ ondi kamenovali. F. Lastrid, od' 205.
Martin, lativSi mad, razriza na pole svoju ka-
banicu. 376. Lati svqju ludariou. ned. 7.5. Ima-
juci sud u|a ili pomasti drage, lativSi rtim gasi
oni smrad i ogaA. 173. Rasrdi so i lativSi, satr
vas sud. 220. LativSi noii dijete zakla nekrsteno.
401. Lati ovi list, pridade slugi. svot. 92''. Ni-
kone lativSi jedan stap otira ga. M. Pavidid 21.
LativSi glavhu goredu, torn zatira tu paklenu
nakazan. Blago turl. 2, 167. §to je muSko la-
tilo oruzje. Osvetn. 5, 34. Lati da§u i pij. Doiia
vojna Krajina. (Ko je zabifezio'O — Moie se iz-
reci kako se objekat uziinle. Lopate kojo moiaci
obirucke late. J. S. Eejkovid 420. Pa u ruke
lati geverdara. Nar. pjes. vuk. 4. .52. Golu sabju
u ruke latio. Oglod. sr. 184. — amo moze pri-
padati i ovaj primjer: Nemu oni pogaui nauk
donosase na pamet i na jezik obicajne psovke,
al' je latio jezik zubi te grize. F. Lastrid, ned.
73.
<l) objekat je sto umno. Selni late i hS-
taju krajevstvo nebesko. S. Budinid, sum. 97*.
e) bez ohjekta, kod toga moze jednako
glagol biti prelazni. Lati, nije svatko mati. (Uzmi
§to ti se daje, jer nije svatko mati da ti da ono
sto je naj bo|e). Nar. posl. vuk. 168. — Ili je
glagol neprelazni, te mjeste objekta ima akuzativ
s prijedlogom za. I ti s nima lati za oruzje.
Osvetn. 2, 155. — isporedi 3, b.
f) mjeste objekta ima infinitiv; u gla-
gola je latiti onda drugo znaiene : poieti, naka-
niti se. Al' kad gazda esapiti lati, al' se liemu
ni polak ne plati. M. A. Eejkovid, sat. El^-.
Kudnik va|a da znade alate, kima radit posle-
nici late. .1. S. Eejkovid 16.
b. subjekat je riika ; primjer je u prenese-
nome smislu. Ako nao§trim kako munu mac moj
i lati sud iliti pravdu ruka moja. F. Lastrid,
ned. 92.
c. subjekat je zivotina. ,Ne padose na
zemju' veli s. pismn ,dok ji latige lavi i sve kosti
niove satrSe'. F. Lastrid, test. 200*. Dode lav i
lati ovna . . . dode medvid, lati drugoga... ned.
75. Putnik smion udrit i Sdekati, a kon smrvit
sto poda se lati. Osvetn. 4, 32.
d. subjekat je sto nezivo. Prostrta je mriza
da lati loviuu. M. Marulid 173.
e. subjekat je sto umno. Prije cere te lati
svita uvridjenje. I. T. Mrnavid, inand. 50. Pri
ner nas zlo lati mi zlo propudimo. osm. 125. I
debelu (oven) nemod prije lati. J. S. Eejkovid
363. Jer ga posli drug! posao lati. 89.
2. pasivno. Gdi du laden biti tore na smrt
pridan. M. Marulid 172. (Isiikrst jest bil) na
skonfanje laden, vezau i popejan za umriti. Sta-
rine. 17, 237. (1555). Ako mi budemo latjene od
nih ... F. Vrancid, ziv. 56.
3. sa se, rcfleksivno, znaiene je slicno kao
kod aktivnoga glagola. — Izmedu rjeinika u Vu-
kovu (n. p. posla, kona , ergreifen' ,adgredior').
— §to je objekat kod aktivnoga glagola stoji:
a. u genetivu (naj obiinije). Tujega se late.
M. Marulic 141. Meni vodka trodeg lita cvate,
kad se grane dobro debla late; ako li je prifat
ponejaki, detiri pet on dodeka svaki. J. S. Eej-
kovid 147. — Naj iesie je u genetivu kakav po-
sao, n. p. : Za ovim nas uci da nijedan covik
uima se ovoga latiti i na ovo se postaviti nac
ni od Boga pozvan ni postavjen. Postila. N4*.
On se stag! d i vedega lati. M. A Eejkovid, sat.
LATITI, 3, a.
LAUSA
C4''. Dosta zamrsen posao koga sam so latio.
f). Danicic. rad. 20, 155. Meku, na kqju bi iia-
vabili sve da se sklipa late rada. M. Pavlinovic,
razg. Go. Ter se svojih latite poslaka. Osvetn.
t), 21. — ftliino je i ovdje: Te sakupi do trideset
dru8:a i lati se druma sirokoga. Nar. pjes. vila.
1866. 438.
b. u instrumentahi (o poslu) s prijedlogum
7,0.. Ter /.estoko za poslora se late. J. S. Ke}-
kovi6 2.
e. latiti se rukoin u gep, doseynuti. Use
s' lati rukom u gepove. Nar. pjes. krasic. 1, 15.
LATKA, /. vidi 1. ladiea ('?). — U Stulicevu
rjecnikii: ladka .lobes, cacabus, aheiuira, calda-
i-ium' 6' dodatkom da je useto iz hrevijara. —
nepouzdano.
LATKOVAC, Latkovca, m. iine injestu u Sr-
hiji u okrugii kruseoaikume. K. .Tovanovii 126.
LATKOVIG, m. preziiue (sprijeda je jamacno
ntpalo V, te bi iiprav glasilo Vlatkovic). — U
nase vrtjeme. §to bi Stanko Turak promasio do-
cekuje Latkovic-Jovane. Nar. pjes. vuk. 4, 190.
Latkovid. Schem zagr. 1875. 213. 265. Sohem.
diac. 1877. 68. Latkovic, prezime. Srp. nov.
1880. 750. — / kao mje.'oio tine (iiprao Latko-
vi6i koje indi). K. Jovanovi6 1,03.
IjATKOVIuI, m. pi. ime selu ii Srbiji u okrtujii
valevskome. M. D. MiliceviA, srb. 408. — vidi i
Latkovio pri krajic.
LATOV, latova, m. carinik, covjek sto pregleda
i cuva carinii i prijeooz. — Od mag. Idt6. — U
nase vrijeme, a izniedu rjecnika u Vukovu: ,der
Uberreitor (aufseher bei der maiith und bei der
iiborfubr/' ,portitoris genus'. I doneo baruta u
velikoj cuturl u kojoj su austriski latovi mislili
da je vico. M. D. Mili6evi6, poruenik. 5, 735.
Van s nasapa zone se cirlicu, a latovi : ,i)rz' so,
Mujo!' vifiu. Osvetn. 4,35. Latov, oarinski nad-
glednik ,zoll-aufselier'. Jur. pol. terminol. 662.
LATOVIC, m. prezime. — U narudnoj pjesmi
.will vijeka. Lov lovio Latovi6-Ivane. Nar. pjes.
bog. 301.
lAtOV^EV, adj. koji pripada lutovit. — U
Vukovu rjecniku: ,dos iiberreiters' ,portitori3'.
LATOVl^EVICA, /. latovfevn zena. — U Vu-
kovu rjecniku: ,die iiberreitersfrau' ,uxor porti-
toris'.
LATOV^jEVIC, m. prezime (po ucu latovu'^).
— U nase vrijeme. Dode k sudu Milivoj Lato-
vjevic. Glasnik. ii, 1, 132. (1808). Latov|evi6. D.
Avramovi6 185.
LATOVSKI, adj. koji pripada latovima. — U
Vukovu rjecniku: ,>iberreiter-' ,portitorum'.
LATRIJA, /. djelo kojijem tie casti Bog (vidi
klariati, 3, b, b)J. — Od grc. licign'a. — Od \vi
vijeka. Ka ric je latrija? Odgovara sveti Toma.. .
ciiienie ko se ima cin(ijt,i Bogu samomu a ne
inomu stvorenju. Korizm. 14b. ,Teda se jest po-
klonil inomu nego Bogu latrijom. §. Budini6,
ispr. 54- Bogu latrijom to jost uaj visnom fiasti
(imnmo se klanati). B. Kasi6, zrc. 39. Latrija
re6i ce naSki bogocastene. ,1. Banovac, razg. 76.
LATUN, latiina, m. zuta mjed, pirinac. — Od
tal. rnlet. laton (isporedi i franc, laiton; a kni-
zevnome talijanskome jeziku ottone). — U jednoga
pisca Dalmatinca xvii vijeka. Dva kandilira od
latuna. M. Bijankovic 83. — / u nase vrijeme
u Dubrovnikti. P. Budmani.
LATVICA, /. ime selu u Srbiji u okrugu uzii-
kotiie. K. .Jovanovic 162. — S istijem se imenuin
pomine mjesto prijc nasega vremena. Latvica. S.
Novakovic, pom. 1.16.
LAUD, m. vidi Laudan. — U Vukovu rjec-
niku: (stajaie, a kad §to pripovijedaju o nomu,
onda kazu , Laudan') ,der general Loudon (lie'<
Laudon)' s primjerom iz narodne pjesme: Medu
liima Laud generale.
LAUDAN, Laudana, m. uprav Laudon (pisf se
i Loudon), prezime auslrijskome marsalu .win
vijeka. — Od xviii vijeka, a izmedu rjecnika u
Vukovu (cf. Laud). (1757) bilb nacalnikb u vojski
krajicinoj Laudanb i Nadazdija, veltmarsali.
Glasnik. '20, 17—18 (u rukopisu crkvenome xviii
vijeka).
LAUDANOV, adj. koji pripada Laudan u. ^ —
Kod imena mjcsta u nase vrijeme : Laudanov Sa-
nac u Srbiji u okrugu biogradskome. — Izmedu
rjtcnika u Vukovu: Laudanov, n.^ p. sanac (na
Vracaru) ,des generals Laudon'. Niva iza Lau-
danova franca. Sr. nov. 1863. '204. Niva do
Sanca Laudanovog. 1872. 440.
LAUDANOVIC, m. prezime. — U nase vrijeme.
Stanoje Laudanovi6. Eat. 383.
LAUDANT, m. vidi Laudan. — If rukopisu
XVIII vijeka pisanomc crkvenijem jezikom. Lau-
dantb i Nadazdija, veltmarSali, . . . Laudant volt-
marSalb . . . Glasnik. '20, IS.
LAUDON, m. vidi Laudan. — xviii vijeka.
Ne docekas Jutog Laudona. J. Raji6, boj. '20.
LA UK, m. lovor, lovorika. — Tal. lauro. —
U jednoga pisca Dubrovcanina xvi vijeka. Petro
i Dmitric Nikola, kruiieni laurom igraju u kola.
N. Najegkovid 1, 318.
1. LAUBA, /. Laura, ime niusko (talijnnsko).
P. Budmani. — isporedi 2. Lavra.
2. LAURA, /. vafa da je isto sto 1. lavra. — U
narodnoj pjesmi crnogorskoj nasega vremena, kao
mjesno ime. Bijela je vila dozivala iz Laure
turske kalauro. Pjev. crn. '26a'.
LAURATI, lauram, impf. jamacno od tal. la-
vorare, truditi, pa u prenesenome smislu. biti,
tuti. — U narodnoj zagoneci nasega vremena,
a po noj u Vukovu rjeiniku (laura, u zagoneci :
Pendo visi, pendo ija, tendo pendo laura). Peudo
visi, penda (pendo. Nar. zag. nov. 59) zja, pendo
pendu laura. Srp. nar. prip. vuk. (1897) 361. od-
gonet^aj : zvono i zvecak. .397.
LAUS, m. ime musko, mag. Lajos ,Ludwig'. —
isporedi 2. Lajus. — Od xiv vijeka, a izmedu
rjecnika u Danicicevu: Lausb, po magarskom
, Lajos' jLudovicus' : ,Lausb kra|b' magarski 1400.
M(on. serb). '248. (Spom. sr.) 39. i drugi kraj
magarski kojega ,ubi na Muhacu carb Sulimaiib.
1526. (Okaz. pam. saf.) 83. cf. LovuSb. — Listi
kraja Lausa i krajice Marije. Mon. croat. 203,
(1513). Po zapovidi Lau§a kra|a ugarskoga. 253.
(1552). Gdi tvoj stric, priraudri Laus, er}en
klobuk prija. H. Lucie 285. U nih (bugarkinah)
joSte vas svijet puni glas i bojna djela slovu od
Lausa, ki se kruni u Budimu i Krakovu. I.
Gundulic 313 — 314. Janko i Laus od svijeh
bjehu samo ostali joste zivi. 378. Lau§ sin
kra}a boemskoga. 6. Palmotio 2, 160. Gdi si,
Lausu, druze smioni? 2, 229. Laus koji zagr-
|enu na stit drza s Vislom Savu. J. Kavaiiin
262b. Ona nemu porodi Lausa i Matijasa. Nar.
pjes. bog. 69. Lausb. S. Novakovic, pom. 73.
Besedi nojzi Laus ban. Nar. pjes. vuk. 1, 593.
,Laus se banu poklana' (mjesto: ,Lau§-banu se
poklana'). Vuk, nar. pjes. 1, viii.
LAUSA, /. zensko ime prema iiiuskome Laus.
LAU§A f
— J'rye naSega vremena. LauSa. S. Novakov^(^,
pom. 73.
LAUSaN, m. ime muSko, vidi Lau5. — U na-
rodnoj pjesmi nasega rri'mena. Kad fjausan na
Kosovo pade. Nar. pjes. potr. .3, 32().
LAU§EVl6, in. preiime (po ocii Lanhc). — U
naie vrijeme. D. Avraniovi6 240. 256.
IjAUSIJE 13RES.IE, n. ime mjestit u Srbiji u
okriigit poiarevaikome. lifiva u FjauSijem Bresju.
Sr. nov. 1872. 658.
LAUT, in. vidi leut. — Po nem. laute. — Na
jednome mjestu xvii vijeka. Tubel (zmisli) zpe-
vanjo, oitaro, laut i ostale igre. P. Vitpzovid,
kron. 1.
IiAUTARI, m. pi. ime selu u Hrvatskoj ii zii-
paniji modrmko-rijeikoj. Eazdije). il.
LAUTEVCI, Lautevaca, m. pi. mjesno ime. —
Prije nasega vremena. Lautevci. Spom. stoj. 185.
LAUTOR, >n. ime musko. — U narodnoj pjesmi
nasega vremena. I pros! je Lautore devere . . .
Nar. pjes. vila. 1867. 13.
LAUZA, /. It Vukovu rjecniku: vide alauXa.
1. LAV, m. Felis leo L., pioznata zvijer. —
ispuredi laf, arslan. a- stoji mj. negdasnega
b. — Eijed je praslavenska (Ibvb), isporedi stslov.
Ibvt, riis. ASB-h, ce.s\ lev, pof. lew. — Doslo je
is germanskoga jezika, isporedi stvnem. lewo,
nvnem. lowe; germanska je rijec postala od lat.
leo, a ova od grc. X^uv, sto je po svoj prilici
dosla iz hamitsko-semitskijeh jezika. — Nas prosti
narod jamacno misli da je lav istoga korijena
la od kojega je i lajati (isporedi 3. lav, 1. lava,
lavez), vidi: Tad zaiaja dsvet Jutih lava. Nar.
pjes. vuk. 2, 305. — Izmedu rjeinika u Vranci-
cevu (,leo'), u Mika\inu (lav, zvijer ,leo'), u Be-
linu (,leone' ,leo' -iSS^), u Bjelostjencevu (v. oro-
slan), u Stulicevu (,leo'), u Voltigijinu (,lione'
,16we'), u Vukovu: ,der lowe' , [Felis] leo[L.'; cf.
arslanj ; « Danicicevu (Ibvb ,leo'). — U mnozini
se moze umetnuti ov Hi ne. na jednome mjestu
svi vijeka ima gen. pi. lavi: Kon tebe ni sada
ni vukov ni lavi primrlih od glada. H. Lucid
252.
a. uopie. Kikasta jakoze Ibva. Stefan, sim.
pam. §af. 21. Kricase kako lav. Korizm. 19^-.
Clovik bude izjiden od jednoga lava. 82b. Ako
vidis (u snu) da lav troi, tqj prilikuje opravjenje.
Zborn. 134*. Koje bi (dvi zalosti) gorskoga
umoril' jos lava. P. Hektorovi6 71. Jak zvijeri
kad tjera po gori srdit lav. D. Kaiiina 15b.
BjeSe men lavi. M. Divkovic, nauk. 47*. Tijekom
stizem srne plahe, snagom rvom lave ohole. L
Gundulid 136. I lav mnokrat u planini pi6a
ostane drobnijeh ptica. 501. Lav oholi svakoas
zlatnom grivom stresa. 555. Izajde kako Da-
nijol iz jams lavov. F. Glavinid, cvit. 89b. Vas
vijok zdrii lav ocinu cud i narav. G. Palmotid
2, 494. Bacani lavom. M. Radni6 10a. Bi mu
data smrt od jednoga lava. 187i, Bojedi se od
naglosti nomile lavov. A. Vita|ic, ist. 23. Sretit
ce ga zvijerje i lavi. J. Kavahin 3i. Nu i lavi
isti |ube, mehka a suza stijenu dube. 40a. Omrt-
vomu medvjed prasca, lav prostrta ne raztrese.
77a. Bi Danijel baten u jarau medu lave. J.
Banovac, pripov. 20. Jase na lavu. (Z). Poslov.
dani£. Lav ne6e mrcine. V. Dosen v. Hi lava
koji rice. 15b. Nit' lav uvik srdit rezi. 72 a.
Da je na vam pasja glava, i za vami rep od
lava. 173*. U jamu lavsku u kqjoj biie sedam
lava. And. Kafiic, kor. 303. Lavo i medvide.
Ant. Kadci6 37. Ijada muha ne more ufiiniti
jednoga lava. M. Dobreti6 235. Mrav pred la-
16 1. LAV, d.
vom postavjen. J. Rajid, pou6. 1, 21. Lavovi
ako su i kipoli ot jarosti ... 1, .50. R&nila de-
vojka lava i labuda. Nar. pjes. vuk. 1, 279. Oko
kop|a dovet dobri koiia, a pored lii dovet |uti
lava, tad zavriSta devet dobri koiia, tad zaiaja
devet |uti lava. 2, 305. Lavica jodno okoti, ali
lava. Nar. posl. vuk. 165. Na kapiji stoje dva-
naest lavova i ftuvaju grad. Nar. prip. vuk.-
239. — U basni. Ra.skaja se Itvb o poslanif'jVj
jego . . . .lako vidfi jego lavb . . . Stefanit i ihn.
star. 2, 271. Nije ortastvo s lavom imat, sam
jor dobit svu 6o primal. J. Kavaiiin 251*. —
Cefade Hi Uo se misli kao ce^ade isporeduje se
s lavom Hi radi bjesnoce i krvotoinosti, Hi radi
junnHva i snage. Kako 1 lav jadovit. Korizm.
45*. Suprotivnik va§ djavao kakoto lav revuii
obhodi. N. Eaiiina 148b. Ipetr. 5, 8. Kao lavi
idau na mene. I. An6ic, vrat. 41. Neprijateji
sa svih strana reze kako lavi. P. Posilovid, nasi.
200a. Baba gora od kuge i od lava. V. Dosen
III. Pomarani kao lavi. 59a. Odoru mu svu do
krpe kano lavi izkida§e. 124*. Lavom srjbu
nek ostavi (poglavar). 231*. UsrnuSe kano lavi
strvni. Osvetn. 4, 35. ^ Ovdje trjeba ufiiuit
sree od lava a obraz od zle zene. M. Drzi6 306.
Nisu tice sokolovi sivi, no uskoci kano lavi zivi.
Osvetn. 3, 56. — ?rija upudena bijaSe (Bog) kao
zestoki lav. J. Banovac, razg. 137. Zdrav kao
lav. Nar. posl. vuk. 89. — Mali kip Hi ures
nalik na lava. Lavb jedanb srebrbni pozlaienb
a jestb u liemb jedanadesete unaSb i tri akbsade.
Spom. sr. 2, 49. Lavb jedanb od bisera a jestb
u nemb dve unce i dva akbsada. 50. (1406). —
kao nakit kod veza. Jel' ti druga vezen jagluk
dala? ja sam ti ga i jepSega dala, sto na nemu
tridest i tri lava... Nar. pjes. vuk. 1, 197. vidi
i kod b.
I), mletacka je republika imala kao znamene
i grb krilatoga lava (svetoga Marka), te u pre-
nesenome smislii lav cesto znaci mletackii vladti.
Komu ho6e slava sluti mnoga lita pod krejuti
lava. D. Barakovic, vil. 40. Jos Dubrovnik
3 davriom krunom stoji cje6 vjere u slobodi
medu lavom i drakunom. I. Gunduli6 389. Jos
sred usta [uta zmaja i nokata bijesna lava oko
tebe (Diibrovnice) s oba kraja slovinska je sva
drzava. 390. Morski lav se k liemu (Dubrov-
nikti) uputi, sved negove zejan krvi, da mu poda
nemir |uti. J. Palmotic 3. I nastoji sa svom
spravom, da obrani grad rodeni, ili 'o trijeba
bit se s lavom, ili dode zmaj ogneni. 42. Lav
krilati pazi mjesec s gledom krivom. J. Kavaiiin
216l»-. Danas je otagbina u §kripcu medu lavom
i zmajem (Mlecidem i Turcinom). S. :^ubi§a,
prip. 68. Boka 6e obnriti krilatoga lava. 238.
c. znak (zvijezde) u zodijaku. — Izmedu
rjeinika u Belinu (lav nebeski ,leone, segno del
zodiaco' ,leonis signum' 433b). Junbcb, rakb,
Ibvb, skorfia, kozi rogb, . . . .Starine. 10, 119.
Lav. Zborn. r27b. Vrh lava sunacce kad stane.
M. Vetranic 1, 161. Febo zlatoglav v zlamenu
bi.se kogano cuva lav. B. Krnarutic 24.
(1. u prenesenome smislu, junak (covjek sna-
zan i hrabar kao lav). O cudni v judeh i hrabri
vitezi i lavove: Acilisu i Ektore i Ajakesu i Ne-
store! Aleks. jag. star. 3, 250. S sedam sinov,
sedam lava. J. Kavanin 251a. On na svojoj do-
movini sebo strasnog' lava cini. V. Dosen 122*.
Imade sedam sinova, svi sedam zestoki lava.
And. Kacie, razg. 33. Jos deliju kaiem od mej-
dana, po imenu Makar-kapetana. ovo bi§6 lave
od dvi glave. 242. Pa dok mi je slugu odbra-
nijeli, odbranijeh, lava izbranijeh . . . i dok mi
je lava odbranoga, od Srijema pisara Andrije . . .
I. LAV, d. 9'
Nar. pjes. vuk. 4. 290. Dok je u mene mojih
kapetana i momaka, lava odbranijeh. 4, 289.
e. II zlome smislii, o 6eladetii (nagUi, krvo-
locnu itd.). Bijuci primaju kasteli, gradove, tabo
t' sve obladaju pri|uti lavove (Tiirci). M. Ma-
rulic 245. Molim te, gospodu, ne budi srcem
lav, ter ne daj da podu skoncat so za )ubav. S.
Mencotic 1.54. Isto(m) me nemoj dat izjes' tomu
lavu. M. Driic 32. I paklenom takvom lavu
(kleoetniku) ne uteku ni u slavu (pokojni). V.
Dosen 1291).
f. 0 vragit, po biblijskome jeiiku. Oslobodil
si mene . . . od lavov pripravjenih na izidenje.
Zadar. lekc. 75. ecclesiastic. 51, 4. Ne bi sad
poznal ni lave pak|eue. M. Vetranic 1, 259. Ja-
doviti ovi lav (djaval). P. Radovcic, naSin. 70.
Ti si paklenomu lavu glavu oholu skrsio. L.
Terzic 83. Pak i lava paklenoga stisnu, da ga
jadno biza. J. Kavanin 27a. Da ga ne bi lav
pakleni tu zagnuu' i zaplijeni'. .505*.
g'. u prenesenome smisht, o drugijeni zivoti-
nama.
<() Morski lav ,der seelowe' ,Phoca jubata'.
G. Lazid 43.
b) Lav mrav|i .Myrmecoloon'. .T. Panf.i6,
zool. 259.
2. LAV, m. Leo, ime musko (ista je rijec sto
1. lav). — Prevedeno po Int. Leo. — Od xvi
vijcka. Papa Leon ili Lav veleki. S. Budini6,
sum. 45*. Ni kruna uvita kom ga Lav okruni.
D. Barakovic, vil. 41. Svete ikone kqje bjeSe
po6eo bezbozno ukidati Lav Isaurski. D. Da-
nicic, pisma. i u Sulekovu rjecnikii (,Leo').
3. LAV, /. uprav je isto sto lavez, ali se na-
lazi sarno u znaienu: pseto (kau pogrda ceja-
detu). — 0 jednoga pisca Dubrovcayiina xvi
vijeka. I na sto tko nogu oda psa postavja, i
togaj rijet mogu da zamau trud spravja, za nistor
za drugo nor dala nije narav na stolu u dugo
da stoji pasja lav. M. Vetranic 1, 230. Celo ti
sad kaze, jedna pasja lavi, da jezik tvoj laze po
bradi i glavi. 2, 375.
1. LAVA, /. laves. — Od \.vi injeka (oidi naj
zadni primjer). Od pasa nije 6uti ni bune ni
lave. M. DrXic 424. More djavao napastovati i
poticati i navlaciti na zlo, ali ako mi no privo-
jimo, ne more nam nauditi ni zadati rane du-
hovne, zaludu mu je lava. F. Lastric, od' 195.
Tada cete viditi skripnu, lavu i griziiu svijesti
va§e. ued. 70. Kazud lavom da on ne6e osta-
viti. V. Dosen 82*. Covik sa psim da zalaje, i
za lavu da rifi daje. 1361). i dvonoge tako psine
lavu Sine na visine. 133*. Na prozor je pomolio
glavu, da razbere i atravu i lavu. Osvetn. 1, 72.
Kad se prenu, ecu visku, lavu. 3, 8. Za kojim
vukom lave nejma, teSko li se nemu. Nar. bl.
mehm. beg kap. 280. — U ovome je primjeru
isto sto 3. lav: Pasju tu lavu na svijeti nitkore
za rep ni za glavu uhvatit ne more. M. Vetranic
1, 228.
2. LAVA, /. kamene od velike vrucine zitko
Uo izbacuju vidkani, tal. lava. — U pisaca na-
sega vremena. Vru(5a lava iz Vezuva. Vuk, pri-
prava. 24. Unutra li zemji strasue velike vatre
izbacuju silu rastopjonijeh metala (lave), pepeo
i kamene. 102. i ii Sulekovu rjecniku (,lava').
3. LAVA, /. tieka bijka, vidi 3. lavina. Lava,
Alchemilla L. (Delia Bella), v. Lavina. B. iSulek,
im. 191. — U Belinu rjecniku nijesam nasao ove
rijeii.
4. LAVA, /. ime zaseoku u Hrvatskoj u zu-
paniji varazdinskoj. Razdije). 100.
7 LAVEZ
5. LAVA, /. zensko (?) ime. — isporedi 2. Lav.
— Frije nasega vremena. S. Novakovi6, pom. 72.
1. LA VAC, lavca, m. vidi lavic. — Samo a
Stulicevu rjecniku: , parvus leo' »■ dodatkom da
je uzeto iz brevijara.
2. LAV AC, lavca, m. brh(avac. — Od korijena
la glagola lajati, vidi i laviti. — Samo u Stuli-
cevu rjecniku: ,blatero'.
LAV AN, lavna, adj. lavski. — Samo u Stuli-
cevu rjeiniku: ,leoninus'.
LAVANDA, /. vidi de§pik, tal. lavanda. —
Od xvin vijeka. Lavande travo. J. Vladmirovii
30. Lavanda, rus. .iaBai£,;a, ces. lavandule, la-
vendula, po(. lewanda, lawandola (Bartulovi6,
Danilo), 1. Lavandula officinalis L. (Visiani); 2.
Lavandula spica L. (Lambl), v. Levanda. B.
Sulek, im. l!)l.
LAVAESKl, adj. koji pripada lavri. — U
knigama pisanima crhvenijem jezikom sa starijem
oblikom lavrbskyj. Bratijami lavrtskyimi. Do-
mentijan* 138. Vb lavrtsku metohiju. 273.
LAVAST, adj. rid, ridast (kau lav). — Po
tal. lionato. — Samo u Belinu rjecniku: ,lionato'
,fulvu3' 4401), j u Stulicevu: , lionato, color di li-
ons' ,fulvus'.
LAVCAC, lavfica, m. u Stulicevu rjecniku: v.
Iav6i6. — nepouzdano.
L.AVCAD, /. coll. lavoe. — U nase vrijeiue.
A za nime osmero lavcadi. Nar. pjes. petr. 3,
287. Ter poSeta slavan generale kano lave na
odmazdu juti, kad mu lavcad Cesva zvijer smuti.
Osvetn. 7, 25.
LAVCAN, m. ime mjestu u Dalmaciji. — Po-
mii'ie se xviii vijeka. Vukasina (Kacica) zapade
na dio Brist, Lavfian i Podjezerje. And. Ka6i6,
kor. 407. Stari Kafiici iz Lavcaiia. 467.
LAVCE, lavCeta, n. dem. 1. lav. — Mjeste
mnozine ima coll. lavcad (vidi). — U nase vri-
jeme. A lavfie se hitro dogodilo. Nar. pjes. petr.
3, 33. Pak on lavce gleda po ple6ima. 3, 371.
LAVCETINA, /. lavska koza. — Postaje od
lavoe. ^ U narodnoj pjesmi crnogorskoj nasega
vremena. Prigrni se straSnom lavSetinom. Pjev.
crn. 62b.
LAV(5l6, m. dem. lav (uprav dem. lavac ili
lavak, ali ni jedno ni drugo nije potvrdeno),
vidi lavic. — U jednoga jiisca xviii vijeka, a
izmedu rjecnika u Stulicevu (,parvu3 leo, leonis
catulus'). Lavcii u onom lugu radi lovit slobod
dugu. J. Kavanin 198*.
LAVENDA, /. vidi lavanda. — Radi postana
vidi lavendula. — U jednoga pisca xviii vijeka.
Od metvice, lavende ... Z. Orfelin 418.
LAVENDULA, /. vidi lavanda. — Od nem.
lavendel. Rutica, polin, zalfija, medvica i laven-
dula. G. Pestalic 246.
LAVETINA, /. augm. 1. lav. — U jednoga
pisca XVIII vijeka. Bas kakono lavptine jake pri-
dobiSe negove vojake. Nadod. 179.
LAVEZ, m. vala da je od tal. laveggio, lonac.
— Na jednome mjestu xv vijeka gdje se kaze o
trbuhu (punu jela ili u kojemu se kuha jelo, Icao
u loncu). Svih jistvin lavezi biliu trbusi nih.
M. Marulic 82.
LAVEZ, »). lajane. — isporedi 1. lava. — Po-
staje od korijena la glagola lajati. — U nase
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukcvu (,das ge-
belle' ,latratus' s primjerom: Stoji lave/, pasa).
Lavez pasa. M. D. Mili6evi6, ziv. srb. 1, 36. I
LAVEZ OS
psetu koje sa laveXoin fiim ih za brijog; prati.
Osvotn. i, 34. Gora glusi, lavez u5i du5i. 4, 24.
1. LA\'I, m. pi. samo u jednoj narodnoj lyesmi
niiiega vremciia: pu znacet'iu moylo hi biti sliinn
iiemaikome leheii, ali je jiimarnn rijfd lurskd;
ipak je ni u jednome tiirskome tji-cniku xijesam
inogao naci: Imao sam neSto malo blaga, mlofjo
lave i luloge tiinaro . . . §to au bili lavi i tiraari,
pojttgmili Turci na mirazo. Nar. pjes. vuk. 2,
27.5.
2. LAVI, Hi. pi. ime (j(d i dan danaSni) strmoj
hridi na kojoj puieiie graditi Dubrovnik. — I'o-
mine se u latinskijem i lalijannkijem knigama
(.Labes, Lavo') vec od prvijch vremena (vidi K.
Jiretek, die Romaiien in den sliidten Ualmatiens.
1, 60). vala da je romanska rijei, mozehiti od
stgri. Xicii..;, kamen, hrid. Ostru od Lava stijenu
ovu. G. Palmotic 1, 8. Na visoke dvije gore,
ke -su blizu ostrijoh Lava. 1, 8. Vrb ovezijeb
oStrijeh stijena, ke se od prije zvabu Lavi. 2,
519. Pod Brsatom i Lavima korab|a je ova
ve6e. 2, 211. Vrhu Lava oStrijeh stina da se
sila no uzboji. J. Kavanin 181l>.
LAVICA, /. zensko od lava. — liijei je pra-
slavenska, isporedi stslov. Ibvioa, rus. ^ibBima,
ces. Ivice, po/. Iwica. — Izmedu rjednika u Mi-
kalinu (,leaena'), u Belinu (,leones3a' ,l6aena'
433b), u Stuliievu (,lea, leaena'), u Voltigijinu
(,lion6ssa' ,lowinn'), u Vukovu (,lowiu' , leaena'),
u Danicicevu (,lbvica , leaena'). Svirepyje Ibvice
isfiedije. Glasnik. 13, 860. Kada lavica rodi
svoju ditcu ona je rodi mrtve i gre tja od liih.
Koluuidev zborn. 196. Naostrivsi se srdu, poce
rati kako lavica. Pril. jag. ark. 9, 135. (1468).
Ja sam kako lavica. Korizm. 45". Ako vidiS (u
snu) lavice, toj prilikuje strab. Zborn. 134ii'.
Izide lavica srdita. D. Zlataric 87h. Delo Isvovo,
jego razdajetb Ibvica. Starine. 11, 191. Prva
zivina bjese prilifina lavici. M. Divkovii, bes.
307b. ,Tak lavica, kad sred stijena lavice joj lo-
vac digne. L Gundulio 341. Jak lavica usred
gora, kad pritisne glad ju }uti, na sve straue u§i
otvora . . . 400. Snagom materi on (kaplan) la-
vici a ocu je risu slican glavom. 555. Zesto-
6iji od jedne lavice. B. Ka§i6, per. 41. Lavica
ku lov6ar uhiti. I. T. Mrnavic, osm. 50. On 6e
kakono lavica ustati. P. Baksid 206. Jak la-
vice skafiu. G. Palmotic 2, 397. Kako zle la-
vice. 2, 463. I lavica tako bijesua ob6i ranit
prije ^ore. I. V. Bunic, mand. 5. Od bijesne
lavice pakjene ovcicom bi te ucinila. V. Andri-
jasevic. put. 288. On 6e kakono lavica ustati.
M. Lokusi6 155. Lavica nemila. J. Filipovid
1, 412''. Koga je lavica razadrla. 1, 469a. Jedna
bise prilifina lavici. And. Kacic, kor. 294. La-
vica okoti jedno, ali vrijedno. Nar. posl. vuk.
165.
LAVICIOA, /. dem. lavica. Jedna lavifiica mla-
jahna. P. Zorani6 28".
LAVlClt, m. samo u Stulicevu rjeiniku iiz
lavid. — lina i sMov. Ibvifiistb.
LAVIC, m. mlade od lava (uprav dem. 1. lav).
— Ima i stslov. IbviStb. — Od xvi vijeka, a iz-
medu rjednika u l\[ika(inu (lavic, mali lav ,scy-
m(n)aa, leunculus'), u Belinu (.leoncello' ,catulus
leonis' 4331)), u Stulicevu (,leonis catulus'), u
Vukovu (,ein jungor lowo' , catulus leoninus').
Kako 1 lavid. Korizm. 4511. Neka ova otide la-
vica prod meni s lavici ka ide. V. Lukarevid
299. Jak lavica, kad sred stijena lavide joj lovac
digne ... I. Gundulid 341. U vojnici lavic. P.
Vitezovid, odil. 79. Kad psica biju, i lavid se
i LAVORIS
boji. (D). Poslov. danifi. Kako 'e hitar na lo-
vinu lav ali lavid ... A. Vita|id, ist. 48''. La-
vidi joS re/.edi za sgrabiti zvir da hodo. ist.
351''. Ki reiiahu jak lavidi bijesni. I. Dordid,
salt. 188. Koga je lavica razadrla jer je otisao
I'lezine lavide uzeti. J. Filipovid 1, 469'. Ne po-
rodi mij lavida. P. Kueiovid, ^ivoti. ()3. Dosal
jo lavo s lavidi. Nar. pjes. istr. 2, 1.50. Zubi
lavidima satiru se. lav gine nemajudi lova, i la-
vidi rasipaju se. D. Danidic, jov. 4, 10 — 11. Na-
vrani so lavo s lavidima. V. Vrdevid, igre. 40.
1. LAVINA, /. augm. lav. — isporedi lavetina.
— Na jednome mjestu .xvii vijeka. Da je djavao
kano jadna lavina. I. Andid, vrat. 195.
2. lAVINA, /. usov. — Od tal. lavina Hi od
nem. lawine. — U Sulekovu rjeiniku (,Iawine').
3. LAVINA, /. neka bijka. Lavina, Alcliemilla
vulgaris L, (LambI), v. Lavska noga. B. Sulek,
im. 191.
LAVIrINAT, lavirinta, m. vidi labirinat. —
-V- stoji mjeste b po novome grikome jeziku. —
U pisaca nasega vremena. U neki lavirinat poj-
mova . . . .Tavor. god. 16, br. 41, str. 652.
LAVITI, lavim. impf. brb\ati. — Postaje od
korijena la (vidi lajati), isporedi 2. lavao. — U
Stulicevu rjeiniku: ,inepte loqui'. — nije dosta
pouzdano.
LAVKAI^E, n. djelo kojijem se lavka. — U
Stulicevu rjeiniku.
LAVKATI, lavdem, impf. ispuHati iz sebe glas
kao lisica (uprav je dem. lajati). — U Stuliievu
rjeiniku: ,far la voce di volpe' ,gannire',
LAV^jATE^j, m. covjek Ho lav\a, vidi lovac.
— U Stuliievu rjeiniku: ,venator, praedator'. —
nepouzdano.
LAVIfiATE^^ICA, /. zensko ielade kao lavfatef.
— U Stuliievu rjeiniku: ,venatrix, quae prae-
datur'. ^ nepouzdano.
LAV^iATI, lavjam, impf. loviti (uprav kao
iterativni glagol). — U Stuliievu rjeiniku: v.
ulavjati. — nepouzdano.
LAV^iE, n. coll. lav. — Na jednome mjestu
xviii vijeka s -j- mj. J. Bo|e 'e judem prebivati
u pustoSe posrjed lavja. J. Kavanin 406b.
LAV^i, adj. lavski. — Postaje od 1. lav na-
stavkom j Ho se poslije v mijena na J (u prvome
je primjeru j). — Sijei je praslavenska, isporedi
stslov. Ivij, ies. Ivy, pol. Iwy. — Samo u dva
primjera xvii i xviii vijeka. Sminost lavju kad-
godi izrod Judski odije. I. T. Mrnavic, osm. 151.
Jakos lavja. J. Kavanin 290b.
lAvO, m. hyp. 1. lav. — U nase vrijeme.
Do§al je lavo s lavidi. Nar. pjes. istr. 2, 150.
Navrani se lavo s lavidima. V. Vrdevid, igre.
40.
LAVOR, m. lovor. — Od xviii vijeka. Koliko
lavora (kad nema u Belinu rjeiniku, va\a da je
Hamparska pogreska mj. lovora) koji su nedavno
usahnuli. A. d. Bella, razgov. 25. Lavor, La-
vorika (Visiani), rus. .lasp-b, des. vavfin, Laurus
nobilis L. (Lambl, Visiani), v. Lovor. B. Sulek,
im. 191.
LAVOR, LAVOR-, vidi lab-.
LAVORIKA, /. vidi lavor. Hi (kite kuie) la-
vorikom. Magazin. 1866. .56.
LAVORIS, m. Kelis leopardus L., neka zvijer.
— Rijei je slozena od lav i ris kao i tatinska
leo-pardus. — V Mikalinu rjeiniku: ,pardus, leo-
pardus, pardalis'; u Belinu (,leopardo' , leopardus'
433b), u Bjelostjencevu i u Jambreiiievu (u la-
LAVORIS
LAVRO
tinskomc dijelu kod leopardus), (( Stidiccvii (la-
voi'is, zvijer , leopardus') s dodatkom da se na-
hodi u pisca (runduUca (?), u VoUijijinu (,leo-
pardo' .leopard').
LAVORISKI, adj. koji pripada lavorisu Hi
lavorisima. — Samo u StvKcevu rjecniku: ,leo-
pardinus'.
LAVOROV, adj. koji pripada lavoru, koji je
naciiien od lavora. — Na jednome mjestu xviii
vijeka, gdje maze biti da stoji piscevom Hi statu-
parskom grijeskom mj. javorov. Kadno lani prode
niz kotare i proneso gusle lavorove. And. Kacic,
razg. I'l.
1. LAVOV, adj. koji pripada lavu, lavima. —
Rijec je praslaoenska, isporedi stslov. Ibvovb,
ras. jibEOBT,, ces. lirov^, po]. Iwowy. — Izmeda
rjecnika ii Mika(inu (lavov, od lava ,leoninus'),
u Belinu (.leouino' ,leoninus' 433t>), ii Voltigijinu
(jleoniuo, di liono' ,16wenhaft'), u Vukoou (,des
Iciwen' jleonis'), u Danicicevit (Ibvovb ,leonis').
Lavova mati. Stofanit. star. 2, 283. Od ruk la-
vovih. Transit. 114. Ufa proluda ovcica ufiiniti
proti sili lavovi. 271. Nih zubi bihu kako la-
vovi. Anton Dalm., nov. test. 2, 187. apoc. 9, 8.
Sahrani mone iz usta lavovih. B. Kasic, rit. 384.
Usta nezina kao usta lavova. Vuk, otkr. jov.
13, 2. Od usta lavovijeh. D. Danicio, psal. 22,
21.
2. LAVOV, m. Leopolis, nem. Jjemberg, glnvni
grad u Galiciji- — Po po]. I^wow. — V Sule-
kovu rjecniku (.Lomberg').
LAVOVIC, m. vidi lavio (uprav kao lavov sin).
— U narodnoj pjesmi nasega vremena. Dok evo
ti devet lavovica. Nar. pjes. petr. 3, 334.
LAVOVKINA, /. zensko ielade iz Lavova. —
U Sulekouu rjecniku (, l^embergerin').
LAVOV^ANIN, m. covjek iz Lavova. — Mno-
zina: ljavov)ani. — U Sulekovu rjecniku (jfjem-
berger').
LAVOV^jI, adj. vidi lavji. — Samo u Stuli-
cevu rjecniku: jleoninus' s dodatkom da je uzeto
iz brevijara.
LAVOVO SELO, n. injesno ime. — Prije na-
sega vremena. S. Novakovic, pom. 136. — vidi
lavov.
1. LAVOVSKI, adj. vidi lavski. — U jednoga
pisca nasega vremena. Kojima lice bija§e kao
lice lavovsko. D. Danicic, Idnev. 12, 8. Da se
baci u jamu lavovsku. dan. 6, 7. 12.
2. LAVOVSKI, adj. koji pripada Lavovu. — U
Sulekovu rjecniku (.lemberger').
1. LAVEA, /. ovako se zovu neki veliki ma-
nasliri u istocnoj crkvi. — Srgri. i novogri.
lavQu (pile .se gdjegdje i hijiQit), .Ho je mozebiti
isto Ho stgrc. Xcivqu, mahala. — Rijec je stara,
isporedi stslov. lavra, rus. .xaupa. — Izmedu rjec-
nika u Vukovu (tako se zovu veci manastiri, kao
n. p. lavi-a StudeniSka) i u Danicicevu (Icvoa,
manastir). Volikyihb lavrb. Mon. serb. 26. (1234
— 1240). Pripovijoda se da je Jovaiia nekad bila
kao lavra. Vuk, dan. 1, 18. U Srbiji bilo ve-
likih manastira, lavri, pod koje su se stavlali
drugi manastiri i crkve. D. Danicic, majkov. 58.
— Studenica. Narece svetyj veliku lavru. Do-
mentijan^. 25. Monastirb tb prijemb, narieajetb
jego zvati se lavra Simeona. b 94. Da vidite
lavru Studenicku ne daleko od Novog Pazara.
Nar. pjes. vuk. 2, 211. Samo se zna da je bio
jeromonah u lavri Studenici. M. D. Milicevic,
pomenik. 1, 51. Iz studem6ke lavre. M. P. Sap-
6anin 1, 136. — Hilandar. Vb monastyri lavri
V
Hilandarskoj. Moii. snrb. 49. (1261). Vb svetuju
i volikuju lavru srbbbskuju, vb monastirb gla-
gojemii Hilanbtarb. 125. (1347). — (U Svetoj
Govt) lavra svetago Atanasija. Domentijan'j 31.
— Da je on kaludere kod lavre u Jerusalimu
razdelio. Javor. god. 16, br. 37, str. 589. —
Vino piju srpski poglavari u Morafii kod bijele
crkve, kod velike lavre Nemani6a. Nar. pjes.
vuk. 5, 401.
2. LAVRA, /. lovor. — Na jednome mjestu
xviii vijeka. Ti si kuca Nazaretska, jer s' u Aemu
nacinena, a od lavie sad Loretska, jer u gaj si
no stavjena. P. Knezevio, pism. 180. — Moze se
shvatili da je isto Ho 3. Lavra.
3. LAVRA, /. vidi Laura. — U Belinu rjec-
niku: , Laura' 429''.
LAVRANIN, m. covjek (osobito kaluder) Ho
zivi u lavri. — Mnozina: lavrani (starije la-
vrauo). — U knigama pisanima crkvenijem je-
zikorn, a izmedu rjecnika u Danicicevu (lavra-
uinb, ko zivi u lavri). Vb lavru ze dosbdbse sve-
taago Atanasija, prodani byse i lavrane kupise
je. Domentijani' 183. Lavrane glagolase se.
Domentijanb 31. Lavranomb priititi. 32.
LAVRANKE, /. pi. suvrst tresne (u Primorju).
B. Sulek, im. 191.
LAVRCA, m. dem. Lavre. — xv vijeka, a iz-
medu rjecnika u Danicicevu (Lavrbca ,Lauren-
tius dem.'). Lavbrbca SorbgoceviAb. Mon. serb.
347. (1427).
LAVRE, Lavreta, (starije Lavrete), m. dem.
Lavrentije. — isporedi Lavrca. — U Dubrovniku
XIV i XV vijeka, a izmedu rjeinika u Danicicevu
(Lavre, Lavrete ,Laurentius'). Lavre Vlbkasovicb.
Spora. sr. 2, 19. (1348). Lavre Sorbgodevidb.
320. (1423).
LAVRENAC, Lavrenca, m. vidi Lavrentije i
Lovrjenac. — U jednoga pisca iz Istre xvii vi-
jeka. I tako ucini s. Lavrenac. F. Glavinic, cvit.
268^. (Udovicu) kad rukom prikrizi Lavrenac.
269i'. Ksisto rece Lavrencu . . . 269a. — Ima i
nom. bez a,: Lavreuc. Sveti Lavrenc. F. Glavinid,
cvit. 268i''. Oni peceni Lavrenc. 271'».
LAVRENCIO, m. vidi Lavrenac. — U istoga
pisca. Koga kad s. krizem Lavrencio prikrizi.
F. Glavinid. cvit. 270^i.
LAVRENCIc!;, m. prezime (po oca iMvrencu).
— Od XVII vijeka. Od oca Ivana Lavronoiia iz
Varazdina. I. Aucic, vrat. i.
LAVRENTIJE, m. .lauQtvTio^, Laurentius,
ime kaludersko. — Od xiv vijeka, a izmedu rjec-
nika u Danicicevu (Lavreubtije .Laurontius', cf.
Lovrenbtije). Karakalu igumenb Lavrentije ijero-
monahb. Mod. serb. 127. (1347). Lavrentije. S.
Novakovic, pom. 72. Lavrentije Gersio, nasto-
jate[ man. Hodosa. Nar. pjes. vuk. 3, 588 (medu
prenumerantima).
LAVRENTIJEV, adj. koji pripada Lavren-
tiju. — Kod imena bilke. Lavrentijeva trava
,Consolida media'. Z. Orfelin 491.
LAVRETANSKI, adj. koji pripada Loretu.
— -av- stoji po tat. lauretanus. — Na jednome
mjestu XVII vijeka. Prinesenje s. hize Lavretanske
na Trsat. F. Glavinic, cvit. xxin.
LAVRIOTSKI, adj. koji itripada lavri. — U
knizi pisanoj crkvenijem jezikom. Jego otb po-
rabostenija lavriotbskaago svobodi. Domentijana-
184. Sb igumenomb lavriotbskyimb. 271.
LAVRO, m. hyp. Lavrentije. — xv vijeka, a
izmedu rjecnika u Danicicevu (.lua.nTentin'i'). Lavro
59
LAVEO 9
Misovicb (I'lastcliiic Jelcnc Sandtijiwicc). Spoiu.
sr. 2, '.15. (1438). — U Bani ,Lavro .Sigovit-b' 111'^,
M(on. aerb). HIS. (Spoiu. sr.) 2, 122. boz sumAe
je istomu prezime u drugom spotupniku ,Mi£;o-
viib' koje vidi. D. Danidic, rjeSn. kod §i<;ovi6b.
LAVROV, adj. lovorikov. — isporcdi lavor i
2. lavra. — V jcdnoga pisca nasega vremena.
Ako dobivaju lavrovih vonaca ... M. D. Mili-
ievii, 5kol. 89.
LAVKTIJE, III. tine inu^ko, jamaino skraieno
(mozebiti samo u pi.fiiuij Lavreutijo. — Prije na-
Sega vremena. Lavrbtijo. S. Novakovi6, pom. 72.
LAVSKI, adj. koji i>ripada laviina. — liijei
je stara, isporedi stslov. Ibvbski,, mozebiti i pra-
slavenska, isporedi des. lovsk^. — Izmedu rjei-
nika u Belinii (.leonino' ,leouinus' 433'^), ii Stu-
licevu (v. lavov|i j> brevijaraj, tt Vukovu (,lii-
W6U-' ,leoninu3').
1. adj.
a. uopce (inoze biti i u prenesenome smislu,
vidi 1. lav, d, e, f)). Oni ga vazamSe vrgo§e n
jamu lafsku. Beinardiii 62. dau. 14, 29. Prili6
obraza fietiroh zivin: obraz clovifiji i obraz
lafski . . . 166. ezek. 1, 10. Toliko je stra^an
glas lavski . . . M. Divkovic, bos. H17a. U pri-
lici lavskoj. zlam. 25. Ne projde godisce, to
roka daju ti, da lavsko loviJ6e silan car oduti.
1). Barakovic, vil. 68. Utvrdi srcu moc, bud'
lafske naravi. 293. Kako si oslobodil . . . Da-
nijela iz jamj lavske. M. Albert! 435. Zavapiti
glasom velikim kano je lavski. I. Anci6, vrat.
66. Zapasti u oholost lavsku. M. Eadnii 187a.
Solomua prilikuje jakost i slobodu pravetnije
k jakosti i slobodi lavskoj. 237ii. ^.udi pitomi
obicaju obu6i srce svojo zestinom lavskom. 280b.
Boje se }udi rezana lavskije. 560*'. Kako si
oslobodio Danijela od jame lavsko. P. Posilovic,
nasi. 157a. Lavsku i kozu s nom popadoh. I.
Zanotti, en. 47. Zestok lavski zub. A. Vitajic,
ostan. 16. Dalmacija kaze tri krunate lavske
glave. J. Kavanin 284b. Lavska rila. 472b.
Lavskom febrom veoma gori mjesoc creak sr-
pan. 473a. Prvo (iivu) ima lice lavsko. 516a.
Otmi lavskijeh iz cejusti mens. I. Dordic, salt.
65. Boga moli Danijel u jarai lavskoj. J. Fili-
povid 1, 311a. Da se baci u spi|u lavsku. F.
Lastrid, test. 199b. Prividivsi duhom prorocan-
skim u nemu i kroeinu ovciju i lavsku zostiuu.
ned. 43. Zatvori usta lavska. svefc. 38''. Danijel
u jami lavskoj. E. Pavic, ogl. 408. C6}usti joj
bijau kano cejusti lavske. 681. Iztezase iz zrala
lavskih. M. Pavi§ic 41. Zajer mislis da svak
ima lavsko srce, kad mac prima? V. Dosen 126a.
Iz usta lavskih. And. Kacic, kor. 135. Pode da
vidi kakva je lavska oast. D. Obradovic, basne.
33. U jamu lavsku spustan. G. Pestalii 71. —
Ni lavsku ima adverbijalno znacene, vidi 2. Na
lavsku rezati. I. Dordifi, ben. 190.
b. kod mjesnoga imena. Za cuvalca veli-
koga dvora (u Garigradu) recenoga ,Kod usta
lavski' bi postavjen Petar Julijan. And. Kacid,
razg. 158.
c. kod imena bijaka.
a) Lavska noga (prema lat.), ces. Ivi-
stopa, Ivova stopa: stellaria, pes leonis (Durante),
Alchemilla vulgaris L. (Sablar). B. Sulek, im.
191.
b) lavski rep. — Izmedu rjecnika u Stu-
licevu (lavski rep, trava ,orobanche'). Lavski rep,
Orobanche L. (Vujifiii). B. Sulek, im. 191.
2. adv. lavski, kao lav, kao lavi. — Izmedu
rjecnika u Vukovu' (,wie eiu lows' , leonis more').
NaJ Jerolim lavski ri6e: ,Vino 'e otrov'. J. Ka-
0 1. LAZ, f.
vaiSiu 27a. Baiii slavski ki .se rvase svojor lavski.
231b. Lav.ski su so buiili, da no puSte tursku
silu. S. l^jubiSa, prip. 81. Jodem jolo lavski, ido
mleko kravski. M. D. jMiliievie, i'w. srb. 1, 85.
LAVUR, lavura, m. umivaonica, leden. — Od
nein. lavor (od franc, lavoir, mjesto gdje se umiva,
kupa). — U nale vrijeine. Od srebra se prave
i lavuri, tafiuri, ibrici, Seiernice. D. Popovi6,
poznav. robe. 139.
1. LAZ, »i. a) semita; b) hiatus, ostium; c) ve-
teretum, vervactum; d) acorvus lignorum. —
isporedi 2. laz, 1. laza, lazina. — Premda su
dosta razlicna znaiena, mislim da je ipak jedna
isla rijec, u koje je naj starije jedno od prva
doa znacena iz kojega su se razvila ostala : isprva
va^a da je znaiene bilo mjesto kud se prolazi (a))
Hi kud se ulazi (b)). — Ako je tako, rijec po-
staje od korijtna lez (vidi laziti), i nije potrehno
mistiti na postane iz tudega jezika (MikloHc
isporeduje korijen las it stvnem. calasuoo ,comar-
canus'). — Rijec je praslovcnska: sa znacenem
a) rus. .laa-B, po^. laz (lazy ,stammenden, klotze,
wurzeln, buschwerk'); sa znacenem c) nslov. laz;
(ces. laz, neizorano mjesto).
a. semita, uski put (putana) sto malo po
malo judi Hi zivotine nacine u suini Hi u grmfu
samo prolazeci onuda. — U Stulicevu rjecniku:
,via, semita, callis'.
b. hiatus, ostium, foramen, kad je sto ogra-
deno (zidom, plotom, zivicom itd.) mjesto kud se
moze prolaziti; kod toga se ne misli obicno na
prava vrata (ako ne u prenesenome smislu) iiego
na mjesto gdje je ograda razvajena Hi prolo-
mlena. — isporedi 2. laz. A kada 11 probise be-
dene i Siroke laze otvorise. And. Kacic, razg.
I52b. Ogradena zidom Suma, niva ili po}e imade
uiaz — laz. na Krku. I. Milcetic. Laz ,aper-
tura saepis', gen. laza. D. Nemanid, cak. kroat.
stud. 10.
C. vervactum, uovale, mjesto gdje se iskrcila
(ili gdje se jos krci) suma da se moze zem[a iz-
raditi. ovo je znacene postalo iz kojega od dva
predasna. — Izmedu rjecnika u Daniciceou (lazb
,ager novalis'). I takozde imb prilozi kra[evbstvo
mi goru da si seku lazove. Spom. stoj. 12. (oko
1300). Koliko je uzmozbno judemb crkovnj^mb
da si cine laze, i vso Sto je kbto oinilb laze na
nih zemji da sije ima svetaja crkvi. Glasnik.
49, 363. (1326). Senokosb u Zlomb Po)i . . . i
lazb u sredbnega luga. Dec. hris. 59. Sb liva-
dami, s pasisti i sb lazi i sb planinomb. Mon.
Serb. 138. (1348). Nitkd bezb hotenija mitropo-
litova da no trebi laza na zemji na erbkovbnoj,
ni vinograda sadii. Glasnik. 24, 246. (1353). Ja
sam juce sjekao laz. S. ^^ubisa, prip. 189.
d. vidi u Vukovu rjecniku: kao mala niva,
osobito izmedu kamena s priiiijerima: Boje je
navrh laza nego nadno laza (Nar. posl. vuk. 24).
Krivo ralo Lazarevo, krive laze razoralo (Nar.
posl. vuk. 160). — Ovo znacene postaje od pre-
dahiega (kod c), ako nije isto.
c. vidi u Vukovu rjecniku: (u Crnoj Gori)
mjesto gdje je mnogo sumo isjeceuo (n. p. kr-
cena radi) i drveta popadala jedno na drugome
,eine menge iibereinander gefallter biiume' ,silva
caesa'. cf. carev laz. — .lamacno ovo znacene
postaje od znacena pod c (vidi ondje u primje-
rima laz kao objekat s glagolima sjeci, trijebiti).
— I u Hremu smislu, gomila. Nit' u dolu pro-
cvanulo cvijede, no laz pustib nalozen trupina.
Osvetn. 2, 173.
f. iesto kod mjesnijeh imena, ali se ne moie
znati koje je pravo znacene izmedu predaStiije/i.
I. LAZ, f, a). 9
11) liAZ.
on) II ( 'rnoj Gori selo ii katunskoj na-
hiji. Glasnik. 40, 19.
bb) u llrvatskoj selo u zupaniji zagre-
hackoj. Eazdije}. 84.
<:<•) u Srbiji ime mjestima. aati) u
okriigu aleksinackome. l^iva u Lazu. Sr. uov.
187.5. 22. — bbb) u okrugu caianskome. Zabran
u mestu Lazu. Sr. nov_. 1871. 290. — ccc) u
okrugu knezevaikome. Nive u Lazu. Sr. nov.
1872. 170. — ddtl) u okrugu kragujevackome.
Niva u Lazu. Sr. uoy. 1875. 351. — eee) u
okrugu krusevackome. Niva zovoma Laz. Sr. uov.
1871. 352.
b) Laz Pavlovicja, mjesto u Hrvatskoj. —
Pomine se xvi vijeka. Postavi ju oudi kadi sam
sede, to je na Laz Pavlovi6a sta. Mon. croat.
250. (1549).
c) Braisinb Lazb. Mon. serb. 87. (1327).
(I) Carov Laz.
<ui) Otb tudu u Carevb lazb, kako ne-
staje laza. Glasnik. 15, 27G. (1348?).
bb) u Crnoj Gori (vidi Carev Laz). Carev
Laz (krcevina careva). Pjev. cm. ll'i. U ta doba
udario Janko s desne strane iz gore Prznika,
zivim ogiiem Turke ucerase medu guste sume i
klisure, guste sume brze optekose i u nima Turke
zatvorise; tu stojase dok Turci nestase, i to
mjesto Carev Laz nazvase. 15'i. Udari im i Du-
raskov Janko, nu da ti se nagledati, pobre, kako
srpske sabje sijevahu, a dusmanske glave zije-
valiu, a srete ill drv}e i kameiie, ne utece od
nih ni kamona. to se mjesto Carev Laz nazvalo
i po danas vazda de se zvati. 175*. Ogled, sr.
36.
e) Dragomaiib Lazb. Mod. serb. 95. (1330).
/) Gusti Laz, selo u Hrvatskoj u zupaniji
modruSko-rijeckoj. Razdije|. 45.
t/) Kosmaoi (Hi Kosamfti?) Lazi. U pla-
niuu na Kosmbfie Laze. Mon. serb. 92. (1330).
h) Podb Kovafievb Lazb. Mon. serb. 94.
(1330).
i) Preko Mirujeva Laza. Glasnik. 15, 276.
(1348?).
h) Stari Laz, selo u Hrvatskoj u zuiianiji
modrusko-rijecknj. Razdijej. 62.
I) Trnov Laz, selo u Srbiji u okrugu to-
plicknme. M. D. Milicevic, kra(. srb. 397.
Ill) Na Vlaski Lazb. Mon. sorb. 94. (1330).
2. LAZ, /. vidi 1. laz, b. — xvii i xviii vijeka.
Tad prqjdoh na vrata na ka so izlazi gdi deta
najata bdi strazu i pazi, prosad van kroz lazi
kud oci put kazu najdoh se na stazi pod Ka-
menar-strazu. D. Barakovic, vil. 25. Ta bizi po
stazi ne obziromice, ta sko6i prik lazi, drugu
put pritice. 74. Slisajuci iz polace sluzbenici
verui i drazi dotekose priko lazi gdi Suzana
z glasa place, jar. 68. Kona nek ugradi ne-
ulazjiva u laz grada. I. Zanotti, en. 15. Cetvero
krat na laz grada prista. 18. Za tom hizom laz
otajna kako u tmini nikoj stase. 31. PadSi
dvara lazi zjahu. 33. Ovdi jest laz otvorena
smrti. 44. Ne istira kone na onu istu laz na
koju su unisli. M. A. Rejkovic, sabr. 71. Laz
,apertura saepis', gen. lazi. D. Nemanic, cak.
kroat. stud, iftsg. 65.
1. LAZA, /. vidi 1. laz, b, i 2. laz. — U ca-
kavaca od xvi vijeka, a izmedu rjecnika u Stu-
licevu (uz laz). Kada sliSase vapaj u vrtli, sluge
od hize pritekose kroz lazu da vide ca bi§e.
Bernardin 50. dan. 13, 26. Laza, prosijek u medi.
Slovinac. 18S2. 187. Laza ,apertura sepis'. U.
Nemanic, cak. kroat. stud. iftg. 31.
t LAZAR
2. LAZA, m. h.tjp. Lazar, vidi Lazo. — Ake.
se mijena u voc. Lazo. — U nase vrijeme (moze
hiti i od prije, vidi naj prvi primjer, ali ovo
moze biti i hyp. Lazara). — Izmedu rjecnika u
Vukovu: vide Lazo s dodatkom da je po istoc-
nome govoru. Laza. S. Novakovic, pom. 73. Ti
mi zovni Radanovi6-Lazu. Nar. pjes. vuk. 2, 25.
Tada Lazu uadvladaSe Turci, i pogibe srpski
knez Lazare. 2, 298. Milos ubi za Lazu Mu-
rata. 4, 134. S Bogatica Martinovid.-Lazu. 4,
141.
LAZAC, Lasca, m. mjesno ime.
a. dva zaseoka u Hrvatskoj u zupaniji mo-
drusko-rijeckoj. Eazdije}. 48. 46.
b. selo u Srbiji u okrugu iaianskome. K.
Jovanovic 167.
LAZACkI, adj. koji pripadii Lascu (vidi La-
zac, b). Lazacka (opstina). K. Jovanovi6 167.
LAZAN, lazna, adj. znaci sto 1. i 2. lastan.
— -a- stoji mj. negdasnega b. — Jamacno po-
staje od korijena Ibg (vidi 1. lak), isporedi stslov.
Ibze, dopusteno, rus. .iiaa, lako, ce.^. Ize, po(. Iza.
— Od prvijeh vremena (vidi b).
a. adj. vidi 1. lastan (zaludan?). — U dva
pisca Dubrovcanina xvi vijeka. Obijesui i lazni
Boga zabiste. M. Vetranic 2, 388. Na |ubav tuze
so i lazni uzdisu. M. Drzid 84. — U srednemu
rodu s prijedlogom na : na lazno, kaii da znaci :
bez omete. — u jednoga pisca cakavca xvi vijeka.
Tako misalju uznit po|em budu hodit, ter ua
lazno cvilit poJ jelom zelenom u sinci sido6i.
P. Zoranid 24''. — U srednemu rodu u nase
vrijeme znaci u Istri: danguba, besposlica. Neutr.
lazno ,otium'. D. Nemanic, cak. kroat. stud, iiftsg.
20.
b. adv. lazno, lako (?). Aste imutb hottiti ra-
secati zelezomb vrata, to ne bude imt IbZbuo.
Zborn. drag. srec. 17.
LAZANI6, m. prezime. — xvii vijeka. Cvit
treoi darovan gosp. Nikuli Lazanicu vlast. bras-
komu, kuratu postirskomu. I. Ivanisevic 69.
LAZANKA, /. vrsta kruske. Vetovo kod Po-
zege. D. Hire. Lazanka, lazarinenbirn (Veselic).
B. Suiek, im. 191.
LAZANA, /. rijeci bez smisla ; brb(ane. — Vaja
da je ista rijec sto lazane (vidi) u prenesenome
smislu. — U nase vrijeme u Istri. Hodi to ti
liega pitat, 6es 6ut lazanu. NaSa sloga. god. 14,
br. 15, str. 65. — I u Dubrovniku. ,Sto 6e te
tvoje lazane? mislis se s liima izvadit i ne platit
sto imas'. P. Budmani.
LAZANATI, laziiiam, impf. brblali. — vidi
lazaha. — U nase vrijeme u Istri. ,Ca lazaiias
prez potrebe?' F. Simoic.
LAZANE, /. pi. tal. lasagne, vrsta jerista
(tanko tijesto izrezano na jednake trakove). —
isporedi lozane. — Od xvi vijeka po primorju,
a izmedu rjecnika u Mika(inu (lazane, jeriste
,tagliulini, lasagne' ,laganum' i kod skrob), u
Bjelostjencevu (,leganum, artolaganum, tracta
panis'). A kamo lazane, kamo li jos zmire ? M.
I)rzic 429. Nijesu lazane bez magaiie. (D). Po-
slov. danio.
LAZANKA, /. vajar za mlince. u Lici. D.
Trstenak.
LAZAR, m. ^hiCuQoi, Lazarus, biblijsko ime
(iz novoga zavjeta). — U Dubrovniku se izgo-
vara La^ar. ,Crkva svetoga Laijara'. ,Pod La-
i;aroin'. P. Budmani. vidi i: Zora, ^ar, Laijar.
R. Gamanic C5''. — Od prvijeh vremena, a iz-
medu rjecnika u Iklinu. (, Lazzaro' , Lazarus' 430*),
LAZAR ;•:
u l'/iAiii'((, It iJ'tnicicvt'ii ^Laziiri. ,Laziiii;s). O-
tvoiedbneviiago l.azani vi. Vi.'hiniji. Ooniontijan''
9'.'. Lazare, hodi vanka. Bernardiii (iO. joann.
11, 13. Smrad|iv l^azar grob ostav|a. .1. Ka-
vaiiin {)3''. Uskrisi Lazara brata Marijo Mand.
F. Lastri6, tost. bil. ISO''. Lazare ! izidi na po|o.
Viik, jov. 11, 13. — BiSe iiiki prosjak jimoiiom
Lazar. Bernardiii 33. luc. lf>, 20. Povist ubo-
goga a fiestita Lnzara. .T. Kavanin v. Epiilu'ii
molit de se bijednom' Laz'ru. 5()8'>. Bijase jedau
siromah, po imeiiu Lazar. Vuk, luk. Id, 20. —
Lazarb. Svotostef. liris. 31. — Hranoje a brath
mu Lazarb. De6. bris. Sti. — Azb blagovernyj
knezh Lazarb, samodrbf.btb v.seje srbbbskyjo
zeiii|o. Mon. sorb. 194. (1380). Pokle Lazar tijom
silovo bjose i umri na Kosovo. J. Kavanin 185*.
Lazar Groblanovid, despot ili poglavica od Ra-
sijo. Knez Lazar biSe sin Pribica Greblauovida.
And. Ka6ic, razg. 56. Car-Lazaro sjede za vo-
foru. Nar. pjos. vuk. 2, 288. Tada rece srpski
knez-Lazare. 289. Krstas barjak srpskog knez-
Lazara. 3, 80. — Sinovi Vlbkovi Grbgnrb i
Durbdb i Lazarb. Mon. serb. 223. (J 392). — Mi
milostiju Bozijeju gospodinb Srbbjemb despotb
Lazarb. Mon. serb. 476. (14.57). Dize se iskat u
svom dvoru Lazar despot od Servije dva junaka
po izboru da uda za nih kceri dvije. I. Gun-
dulic 386. — U Rde[skom stignu boju smrt Mi-
lo5a i Lazara. 378. — Andrijai (Krnjeinc) se iqo-
jase basi no toliko za sebe koliko za brata La-
zara. Nar. pjes. u P. Hektorovi6 23. — Posilaju
coveka na ime Lazara Sebisanina. Mon. serb.
557. (1566). — Lazi, lazi, Lazare (vidi kod laza-
rica, b). Nar. pjes. vuk. 1, 119. — Oj 1-azare
livadare! ko ti dado tu livadu? 1, 302. Budila
zora Lazara: ,Ustani gore, Lazare I' 1, 340. —
Bogom brate, Pecirep-Lazare I 4, 41. Mutap
Lazar kona nac ne moze. 4, 302. Do samoga
Zivkovic-Lazara. Ogled, sr. 243. Lazar Pa-
vlovic. M. £). Milioevic, kra}. srb. 381.
LAZARA, /. ime zensko prema muskome Lazar.
— Prije nasega vremena. S. Novakovift, pom.
73
LAZARET, m. tal. lazzaretto, lazzeretto, isprva
bolnica za gubavcc (pustaje od Lazzaro, Lazzero,
Lazar, vidi luc. IB, 20), pak zgrada u kojoj se
cuvaju i motre celad i trgovine sto su dosle iz
kuzna mjesta. — Ooo je znncene i kod babagafer
(u ovome rjeiniku zlo pisano babacafer * zlo tu-
maceno) i bagafer (ovako se jos govori u Duhrov-
niku, all nijc zahile£eno u rjecniku). P. Budmani.
— U Dubrovniku la?,aret. P. Budmani. — U
nase vrijeme, a izmedii rjecnika u Vukovu: ,die
quarantine', cf. kotromanac (gdje je tumaceno
kao kontumac). Tako bi isto dolazili i u sremske
manastire da nema lazareta i drugijeh smetui.
Vuk, ziv. 87. I odma jos u lazaretu (kontu-
macu) stane kupiti frajkor za Nemce. dan. 4,
14. Ni iz Dubrovnika u Novi po suhu drukcije
ne mo2e otici nego s pratiocima od lazareta
preko turske zemje. poslov. xix. U zemunskome
lazaretu. Nar. prip. vuk. viii. Lazaret pomorski
je lucki i pomorski zdravstveni zavod. Zbornik
zak. 2, 715. Ako su so osobe za prvih 12 sati
po ustanovjenu kontumaoa iskrcale u lazaret. 3,
488.
LAZARETSKI, adj. koji pripada lazaretu.
Lazaretski putni list ,contumaz-pass'. Jur. pol.
terminol. 120.
LAZAREV, adj. koji pripada Lazaru. — ispo-
redi Lazarov. — Izmedu rjecnika u Vukovu (La-
zarev dan, Lazareva subota ,Lazarstag (der
sarastag vor den palmsonntag)' ,dies festus s. Jja-
2 LAZARICkI K\.V(i
zaro'. I'.f. lazarioe) i u Daniiicevu (Lazarevh ,La-
zari').
a. uopce. Sb Stepanomb bratomb Lazarevomb.
Okaz. pam. saf. 79. Zetb Lazarevb, knozb Sto-
fanb. 80. Jolaca dbsti Lazareva. 80. Uka/.ujo
80 po prilici Lazarevi. Naruftn. 56". V kuii l-a-
zarevi. Korizm. 91'>. I kupe se gospoda prid
dvorovo Lazarovo. Nar. pjos. mikl. beitr. 1, 19.
Od Marijo sestre Lazarevo. S. Rosa 84*. Noiom
odo ka KruSovcu gradu, pa ne siede Lazarevoj
kuli, ve6o pade u po|o Krusovo u pSonicu slav-
noga Lazara. Nar. pjes. vuk. 2, 259. I pogodi
Lazarovu slugu. 4, 320. Da me okruno Laza-
revoni krunom. S. !^ubi5a, prip. 171.
b. Lazarova subota, vidi u Vukovu rjeiniku.
Na Lazarovu subotu bere se cveco. M. D. Mili-
cevi6, ?.iv. srb. 2, 7.
c. kod mjesnijeh imena u Srhiji).
ti) ]^azarev Kladenac, izvor u okrugu
vrai'iskome. Ima izvor ,Lazarev Kladenac' koji
vele da jo prona§la vojska cara Lazara, kad je
jodnom tuda pi-olazila. M. D. Milicevid, kra).
srb. 275.
b) Lazarevo solo, selo u okrugu niskome.
M. D. Mili6evi6, kral. srb. 126.
LAZAREVICA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu
uziikome. Livada u Lazarevici. Sr. nov. 1861.
56.
LAZAREVIC, m. prezime (po ocu Lazaru). —
isporedi Lazarovic. — U nase vrijeme. Prvo jesto
Lazarevic Luko koji Sapcem komendira gradom.
Nar. pjes. vuk. 4,226. Bosko... poznan je tamo
pod imenom Bogdan Lazarevic. u Pjev. crn.
326*. Tuzi Jakova Lazarevida. Glaanik. ii, 1,
48. (1808). — I u Dubrovniku ima prezime La-
zarevic. P. Budmani.
Jj.AZAREVICI, m. pi. mjesno ime (pi. Laza-
revic).
a. knezina u 6rb(u izmedu Kotora i Budve.
Vuk, posl. XVIII.
b. selo u Bjelopavlicima. Glasnik. 40, 20.
LAZARI, m. ime zaseoku u Hrvatskoj u zu-
paniji modrusko-rijeikoj. Razdijej. 43.
LAZARICA, /. postaje od Lazar, u osobitijem
znacenima.
a. vidi u Vukovu rjecniku: lazarica, tako
zovu slijepci onu veliku pjesmu od kneza La-
zara i od kosovskog boja. lazarica se pocino;
,Car-Murat6 u Kosovo pade; kako pade, sitnu
knigu pise, te je saje ka Krusevcu gradu'. a sve
sii ostale kosovsko pjesme komadi od lazarice.
b. vidi u Vukovu rjecniku: lazarice. — Do
skora jo bio obifaj u Srbiji (a moze biti da je
gdjesto i sad), da idu lazarice (nekoliko djovo-
jaka) uoci Lazarevo subote od kuce do kude, te
igraju i pjevaju pjesme od Lazara (onoga §to ga
je Hristos vaskrsao). po Srijemu i danas skupe
so djevojke uoci Lazareve subote i stanu u kolo
a pruze ruke od sebe, pa dignu malo dijeto musko
te ide preko ruku, a one pjevaju: ,Lazi, lazi,
Lazare, te dolazi do mene' itd.
C. neka bilka. Lazarica (lazicarica?), Cochle-
aria officinalis L (Vujicid). B. Sulek, im. 191.
(I. crkva svetoga Lazara. Eno zvoni zvono
na Lazarioi. M. D. Milicevid, jur. 9.
e. ime selu u Srhiji u okrugu krusevackotne.
K. Jovanovid 125.
LAZARICKI, adj. koji pripada lazaricama
(vidi lazarica, b). Lazaricka pesma. M. D. Mili-
devid, kraj. srb. 318.
LAZAJtlCKI K^iU6, m. ime mjestu u Srbiji
u okrugu krusevackome (koji pripada Lazarici ?,
LAZARICkI K^iUC 9:
vidi lazarica, e). Niva u K)u6u Lazarickom. Sr.
nov. 1867. 240.
1. LAZARIC, m. prezime (po ocii Lazarii). —
U nase vrijeme. Schem. segii. 1S71. 313.
2. LAZARI6, m. vidi Lazariii, a.
LAZARI61, m. pi. mjesno ime.
a. zaselak u Hercegovini. Statist, bosn. 114.
— Pomine se od xv vijeka, a izmedu rjeinika u
Danicicevu (selo jLazaride' s gradom Kjuoem i
mnogim drugim selima dade kraj bosanski Tomas
Ostojevid sinovima vojvode Ivanisa Dragisida
1446. M(pn. serb). 439). — U nase vrijeme i u
jednini, uidi u Vukovu rjecniku (gdje ima saino
primjer iz narodnc pjesme: Ajde s vojskom La-
zaricu ravnu). Dodo aga Gacku Sirokome pod
maleno selo Lazarica. Nar. pjes. vuk. 4, 469.
b. kuo iiijesto it Srbiji pomine se xviii vi-
jeka. Debejic od Lazarica iz Servije. And. Kaci6,
kor. 454.
LAZARTJA, /. vidi 1. lazaria. — U narodnoj
pjesmi nasega vremena. Koji svoga tila zalit
nede od vlaskoga gvozda studenoga, ni od duge
puske lazarije. Smailag. meh. 54.
1. LAZARIN, TO. neka vrsta pusiane cijevi. —
isporedi lazarija. — Rijei je talijanska, ali mi
nije poznata. — TJ Vukovu rjecniku: ,art flinten-
rohr' .fistula qnaedain jaculatoria'; u prvome je
izdanu dodato, a nema u druga dva: ,qum
(quondam?) Lazzarini Veuoti'.
2. LAZARIN, Lazarina, m. puianin dubro-
vacki sto pripada hraci svetoga Lazara, vidi P.
Budmani u Stari pise. hrv. 21 (D. Zlatarid), viii.
— U Dubrovniku se izgovara 2, mj. z kao u
Lazar.
LAZARKINA, /. Asperula odorata L., tieka
bi(ka. — Izmedu rjeinika u Vukovu : ,art pHanze'
,herbao genus' (,Asperula odorata L.']. ova trava
po naj viSe raste u hiadu, lozica joj je tanka i
mekana gotovo kao u brooa, a cvijet sitan bio
kao u zmije oko. govori se da je ova trava [e-
kovita za rahava usta i desni. Lazarkiiia, kao
broc, bijela cvijeta (Vuk), Asperula odorata L.
(Vukasovid). B. §ulek, im. 191.
LAZAROV, adj. vidi Lazarev. Lazarova dobra
dusa, pusti od glada da pogine. J. Kavanin 29b.
Lazarovo fiostito uzivaiie. J. Banovac, pripov.
280. ^jubi Lazarova. Nar. pjes. mikl. beitr. 1,
24. Da mu smrdo rane l^azarove. M. A. Re|-
kovic, sabr. 73. — / kod mjesnoga imena u^ Sr-
biji u okrugu knezevackome : Lazarov Trap. Niva
u Lazarovom Trapu. Sr. nov. 1875. 765.
LAZAROVAC, Lazarovoa, to. ime selii u Sr-
biji u okrugu jagodinskome. K. Jovauovid 108.
L.4ZAR0V1CA, /. Lazarova zena. — [J na-
rodnoj pjesmi XVIII vijeka. Lijepu setu peseta
Milica Lazarovica. Nar. pjes. bog. 10.
LAZAROVIC, TO. prezime, vidi Lazarevid. —
Izmedu rjeinika u Daniciievu (Lazarovidb, do-
lazi jedan put kao prezime despotu Stefanu sinu
cara Lazara). Prorocastvije svetago Stefana La-
zarovica. Glasnik. 11, 168. To im bjeSe ostavio
vitez kneze Lazarovidu. Nar. pjes. mikl. beitr.
1, 50. Tu mi bjese dosotao Stjepaiie Lazarovidu.
Nar. pjes. bog. 25. Cuj me dobro, Lazarovid-
Ramo. Pjev. crn. 70''.
LAZATI, lazam, imjjf. iterativni glagol prema
laziti. — U jednoga pisca nasega vremena. Jur
Grahovo turski parip gaza a sto guja u kamenu
laza . . . Osvetn. 1, 66. Nit' ko zmija da proz
zemju laza. 5, 25.
LAZAVIOA, /. Ujede li koga zmija, bahornik,
i LAZIN, a.
kad je na kriz rasjekao ranu pa je obavio ne-
kakvom mjeSanijom sastavjenom od vi§e trava,
okrene se prama istoku, pa muklim glasom stane
da popijeva : ,Plazi, plazi, plazavica, ubide te
lazavica, danas je (n. p.) Petrov dan: nedeS utedi!'
na Promini. A. Ostojic.
LAZBINA, /. mjesto (Hi naiin'^) kuda se (Hi
kako se) lazi Hi ulazi (?). — U jednoga pisca
nasega vremena. Al' je .svakomu ta jediua laz-
bina k neumrlosti. M. Pavlinovid, razl. spisi.
235.
LAZE, /. pi. mjesno ime. — U nekijem sluia-
jevima, ako ne u svima, stariji je i pravi oblik
Lazi (vidi).
a. tri zaseoka u Bosni u okrugu sarajev-
skome. Statist, bosn. 20. 23. 29.
b. M Slavoniji. a) dva sela u zupaniji po-
zeskoj. Razdije}. 125. 130. — b) pusta u zupa-
niji srijemskoj. 151.
c. nekadasni zaselak (do god. 1862) u Srbiji.
K. .Tovanovid 88.
LAZENE, vidi lazeiie.
1. LAZI, lazi, /. })l. prijelaz preko vedili rijeka
(kao na brvini). de je rijeka uska pa se preturi
2 — 5 drveta i preko liih prelaze. (Ko je zabife-
zio ?).
2. LAZI, TO. pi. mjesno ime (plur. 1. laz). —
isporedi Laz.
a. selo u Crnoj iiori u Kucima. Glasnik.
40, 21.
b. « Hrvatskoj. <i) u zupaniji modrusko-
rijeckoj : Lazi, zaselak; Crni Lazi, selo. Razdije).
43; Pods}emeni Lazi, Trski Lazi, dva sela. 44;
Lazi novi i stari. 46. — b) selo u zupaniji va-
raidinskoj. Razdije}. 95. — c) selo 11 zupaniji
zagrebaikoj. Razdije]. 67.
e. selo u Slavoniji u zupaniji srijemskoj.
Razdije}. 149.
LAZICA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu va-
levskome. Livada u Lazici. Sr. nov. 1867. 687.
1. LAZIC, TO. mjesno ime.
a. u Istri. Lazid ,nom. propr. campi'. D. Ne-
manid, cak. kroat. stud. 38.
b. u Srbiji u okrugu smederevskome. Livada
u Lazidu. Sr. uov. 1875. 584.
2. LAZIC, TO. prezime. — U nase vrijeme. Koji
svoga kradioca Jovana Lazida tuziti ide. Glasnik.
II, 1, 14. (1818). Jovan Lazid. M. D. Milidevid,
srb. 342. Petar Lazid. Nar. pjes. vuk. 2, (156
(medu prenumerantima). — I kod mjesnoga imena
u Srbiji: Lazida Bara u okrugu vajevskome.
Vodnak u Lazida Bari. Sr. uov. 1861. 295. —
Lazida po}e, u okrugu uzidkome. ^i. Stojanovid.
LAZICI, m. pi. ime dvjema mjestima u Srbiji
u okrugu uziikome. 'i^. Stojanovid.
LAZILA, n. pi. vidi u Vukovu rjecniku: skele
po kojima se ide kad se Sto zida ,das baugeriist'
,machina aedificationis'. of. koze. — U nase vri-
jeme. Utvrdivati odrove ili lazila na susjedovoj
zem}i. V. Bogisid, zakon. 50.
LAZILO, m. iovjek sto lazi. — U poslovici
dubrovackoj xviii vijeka. Trdalo i lazilo staju
se, al' ne druze. ('/,). Poslov. daiiid.
LAZIMICE, adv. lazeci. — U Vukovu rjec-
niku: ,reptando'.
LAZIN, adj. koji pripada Lazi. — U nase
vrijeme.
a. uopce. Ilija Lazin. Glasnik. 11, 1, 16.
16. (I8O81. Danas presudismo; da je kobila La-
ziiia. 49.
LAZIN, b. '.II
b. kud imena bi(ke. Laziua triiva (Sab|nr,
Janda), v. LazarkiAa. B. Sulek, im. 191.
c. kod n\jesnijeh imena ti Srbiji.
a) Lazina (iumurana, mjesto pod iumom u
okrugu bioyradskome. Glasnik. 19, 182.
b) IJaziu Brijeg, suma u okrugu podrin-
skome. \i. Stojanovid.
lAzINA, /. vidi 1. laz (uprav je augmentatio).
— Akc. se mijcna u nom., ace, voc. pi. lS,zine,
gen. pi. Uizina. — Od xviii vijeka (vidi d).
il. vidi 1. laz, a. Koje iia svijetu 3vojom la-
zinom gredu. M. Pavliiiovii, razl. spisi. 235.
b. vidi 1. laz, b. Lazina ,apertura sepis'. D.
Nemani6, 6ak. kroat. stud, iftsg. 39.
c. vidi oplaza. — U Vukovu rjccniku.
(1. vidi 1. laz, c. U to doba pale6i lazine
neki sejanin u po]u ... I. Dordi6, ben. 183.
Osta jedan kao paii u lazinu. (Kad kome svi
poniru. U Cruoj Gori). Nar. posl. vuk. 242. Bra-
lievina i lazina Jovico Miiunova. V. Vrfievii,
niz. 23. Suraa lazine, sto ispod sjekire pada.
237. OstadoSe na lazini za golijem vrhom. S.
^jubiSa, prip. 16. Ispanio se kao star dub u la-
zini. Nar. bl. mehm. beg kap. 402. Kako li
obje strane iznijele s lazine svoje komado bez
viie pogibije. Srp. zora, god. 2, sv. 3, str. 55.
e. vidi 1. laz, d. — Izmedu rjeinika u Vu-
kovu s primjerom iz narodne pjesme : Tu panula
lazina Turakah. Jer oko lie lazina lezase od Tu-
rakah i turskiieh konah. Nar. pjes. vuk. 5, 207.
f. kod mjcsnijeh imena.
a) selo u Hroatskuj u zupaniji zagrehackoj.
Eazdije). 73.
b) ime mjestima ii Srbiji. au) u okrugu
crnorijeckome. Niva u mestu zovomom Lazina.
Sr. nov. 1873. 327. — bb) a okrugu kragujevac-
kome. Livada u Lazini. 1873. 639. — cc) u
okrugu podrinskome. Laziua, niva u okrugu po-
drinskome._ J^. Stojauovid. — (hi) u okrugu va-
Jevskome. Niva u Lazini. Sr. nov. 1867. 67.
LAZINE, /. pi. mjesno ime (plur. laziua).
il. selo u Hrvatskoj u zupaniji zagrebackoj.
Razdijej. 68.
b. u Srbiji. a) u okrugu biogradskome. Li-
vada u Lazinama. Sr. nov. 1873. 803. — b) u
okrugu uiiikome. Niva zovoma Lazine. 1870.
656.
LAZIlSrE, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu
knezevaikome. Vinograd u Lazinu. Sr. nov. 1871.
82. — Va^a da je into sto Lazine Poje. Glasnik.
19, 289.
1. LAZITI, lazim, impf. slnzeno s prijedlozima
(vidi dolaziti, izlaziti, polaziti, ulaziti itd.) znaci
sto i hoditi, ali samo po sebi znaii: hoditi po-
trbuske Hi cetveronoske, kao n. p. crvi, zmije,
gusteri, isporedi gamizati, gmizati, hmileti, pu-
zati. — Ovaknvo je znacene praslavensko, ispo-
redi stslov. laziti, rus. .lasiiTi,, po{. Iazi6, ies. la-
ziti. — Akc. se ne mijena (aor. 2 i 3 sing. lazi).
— Postaje od korijena lez, vidi iz|esti, ujesti,
tijem Ho se -e- promijenilo naa,. — Izmedu rjei-
nika u Belinu (,strisciarsi per terra come lo serpi
ecc' ,repto' 713''), u Stulicevu (v. hoditi ,3erper6,
repere, reptare'), u VoUigijinu (,rampicare, stri-
sciare, serpeggiare' ,kriochen, klettern'), u Fh-
fcoDu: (stajade) ,gehen' ,eo, gradior' s primjerom :
Lazi, lazi, Lazaro, te dolazi do mene (vidi kod
2. lazarica, gdje znacene nije uprav hoditi, jer se
govori o malome djetetu, a osim toga lazi stoji
kao aliteracija prema l^azare ; jamaino je Vuk po-
znavao ovu rijec samo po toj pjesmi, pa je mi-
slio na slozene glagole dolaziti itd.); u Daniii-
cevu: jincodoro', ali u jcdinomc primjeru sto do-
I LAZJE
nosi driigo je znaiene (vidi naj proi primjer kod
b, a)), vidi i lazi mice.
a. u pravome smislu, o iivotinama. Od ptica
po naravu svomu i od dobitka po naravi Aih i
oda svakoga ka laze po zemji po naravi svojoj.
N. Rariina 1 1.')'>. gen. 6, 20. Sve Sto pliva, sve
§to plazi, sto se koti od gi'iilada, sto se vore,
§tono lazi ... J. Kavaiiin 21'' Laze ziva ne-
brqjena. I. Dordic, salt. 352. Za tebe je stvorio
brda i planine i sve u nima Xivuce i lazede i
letusde. A. Kali6 239. — Iz liega la.ia.(lt)n crvi.
I. AnSic, ogl. 184. Al' po zemji crv lazu6i. A.
Vitalid, ostan. 225. Po lieu joj razpadenu pasu
i laze gadni crvi. B. Zuzeri 271. Potiistoniji od
crva koji lazi po zomji. D. BaSic 100. — Kudi
laze gustorice. M. Vetrani6 1, 13. — U mrtvilo
luto zmija isprid mraza cim so vuce, zvizd ustavja,
krug no svija, neg zaiosna lazi mu6o. (i. Pal-
motic 54a. — Upitajte mravi koji laze po zemji.
D. Basid 133. — U ovome primjeru o konu kad
se pruzi kod brzoga trka. Ostro Ajka goni mamna
doru, oStro goni, a dobar se juti, po dva kop|a
u visine klisa . . . katkad lazi na stra/.nim no-
gama, prve mece pod kolana none. Hrv. nar.
pjes. 4, 252.
b. o iefadetu.
a) kad ide cetveronoske. Laze na ruku
svojeju, vladaSe po sebe noze svoji. Stefan, sim.
pam. saf. 21. — cesto o djetetu. Naj prije ondi
ito zaplaka i raladahno lazi dijete ... G. Pal-
motic 3, 49a. Kad matoro dote hode da lazi (ce-
tveronoske) sluti na goste. M. D. Milidevid, ziv.
srb. 2, 68.
b) kad je klijenito Hi hromo, Hi uopce
slabo, znaii: hoditi ali polagahno i 7ie jednakijcm
korakom. Da gde sutb dreva na nihbze jesi la-
zilb? Domentijana 341. Ivan Vairan . . . bi to-
liko u obijeh nogab spet i zgrceu, da za hoditi
potrebovase mu, ko zivini, smucati se i lazit po
zemji. I. Dordic, ben. 192. — LaXahu po zemji
upijude. Starine. 5, 108. Ne raogose se uzdig-
nuti i lazahu po zemji. Zborn. 32a. Zuho lazi
kao indijana 2aba. M. Drzic 361. I na h (mac)
tuj pri strani ja pad oh lazedi, a noga na grani
osta mi visedi. D. Ranina 61"-. Pogledajte ga
(Jezusa) gdje lezi na zemji... kako lazi po lioj.
D. BaSid 56.
r) uopce polagahno hoditi, vuci se, vlaiiti
se. Ja plijezim, i lazim, i ulagam svud ruke,
obilnos gdi pazim od stoke i muke. I. Gundulid
149. Njeki bezredno se tamo i amo viju i laze.
B. Zuzeri 237. Vozi se u dahoru po Rijeci, a u
skornah lazi po Prijeci. (Z). Poslov. danic. Lazi
samodrug put sela. Dubrovnik. 1870. 15.
c. 0 iemu nezivome (umnome u prvomc pri-
mjeru), polagahno se vlaiiti, dovlaiiti. l^iubav ka
nih steze i po nih ka lazi brzo se u/.eze . . . D.
Ranina 27'i. Ogan koliko puta na negovu za-
povijed prista laziti i prliti? D. Basid 2.33. Pri-
likujem ja krivovjernos gustoj, gnusnoj maglini,
koja se uzdizud iz mutnijeh lezodijeh voda na
nadin diraa lazi, stere se. A. Kalid 510. Zladano
jutro od onuda lazi. B. Radidevid (1880). 334.
Svjetlost mirno lazi. M. Pavlinovid, rad. 172.
2. LAZITI, liizim, impf. (med), vaditi sade iz
kosniee. na Bracu. A. Ostojid.
LAZrV, adj. u Stulicevu rjeiniku: v. koradiv.
— nepouzdano.
LAZJE, adv. dopusteno. — -a- stoji mj. neg-
dasnega t, a -je mj. e. — Vafa da je isti korijen
Ho je kod 1. lak. — Vidi u Daniiicevu rjeiniku :
Ibzo ,licitum', mjesto toga grijeskom stoji ,lb^e':
LAZJE
,Na vosku vtoryhb pismeub prbvyhb ue zagla-
divse nestb Ibze postaviti'. D(om6ntijanl') 148.
1. LAZNICA, /. jestve. — Saino u Stulicevu
rjecniku : ,scalae'.
2. LAZNICA, /. motika sredne velifiine kqjom
se kopaju tanke zemje, gdje su lazi. Slovinao.
1881. 418.
3. LAZNICA, /. selo u Srbiji it oknigii poza-
revackomc. K. Jovanovic 143.
LAZNICAN, laznicna, adj. koji pripada lazni-
cama (vidi 1. lazniea). — Samo u Stulicevu rjec-
niku: ,scalaris'.
LAZNICICA, /. dent. 1. lazniea. — Samo u
Stulicevu rjecniku : v. skalica.
LAZNICKI, adj. koji pripada Laznici (vidi
3. Lazniea). Laznicka (opstina). K. Jovanovii
143.
1. LAZNIK, vidi lasnik. — U Stulicevu rjei-
niku (na svome mjestu) . ,praecur3or' s dodatkom
da se nalazi u jnsca S. Rose.
2. LAZNIK, m. ime zaseoku u Bosni u ukrugu
sarajev.ikome. Eazdije). bosn. 24.
LAZNOJEV161, VI. pi. ime zaseoku u Srbiji u
okrugu krusevackome. K. Jovanovid 132.
LAZNTJTI, laznem, pf. jednom polizati. a-
stoji mj. negdasnega b. — Akc- kaki je u praes.
taki je u aor. 2 i 3 sing, laznu i u part, praet.
pass, laznut. — Postaje od korijena liz glagola
lizati tijem sto se -i- mijena na b; ova se pro-
mjena maze biti dogodila vcc u praslavensko
doha, isporedi nslov. -leznoti, ces. Izati (sto ne
znam, jeli dosta i)ouzdano). — Od xvi vijeka, a
izmedu rjeinika a Mikajinu kod oblazuuti, w
Stulicevu (juonnibil lambere'), u Vukovu (,einmal
leeken' ,lambo') Htoc meda slatkoga da lazne.
B. Barakovii, vil. 132. Moju krv lazne. B. Kr-
narutio 32. Onda metne prst na jezik te po-
kvasi, pa umoci u onaj prah i lazne malo da bi
doznala §to je. Vuk, ziv. 232. Sve je uredeno
i cisto (u toj kuei), Sto ono vele, meda da lazne§.
M. I). Milicevio, omer. 19.5. Dok ne zgase tro-
janske zidove, ne laznuse krvi Parisove. Osvetn.
1, .59.
1. LAZO, m. hyp. Lazar. — isporedi 2. Laza.
— Akc. se mijena u voc. Lazo. — Od prije na-
Sega vremena, a izmedu rjeinika u Vukovu (hyp-
V. Lazar s dodatkom da je pu juznome govoru).
Lazo. S. Novakovid, pom. 73. ZaruSniea Laza
Radanovica. Nar. pjes. vuk. 2, 21. Care pita
vjerna slugu Laza: ,0j Boga ti, vjerni slugo
Lazo!' 2, 298. S nime pije Lazo barjaktare, a
do Laza Danifiicu Vide. 3, 440. I doziva Bako-
vi6a Laza: ,Cujes li lue, Bakovidu Lazo?' 4, 3(18.
Zatekose me ua putu Lazo Perov, Duro . . .
Pravdonoga. 18.i2. 8. — U Dubrovniku se rece,
ali .sflHio u sali, ne za uvredu. cefadetu sto laze
(La^o). ,Ko bi ti sve vjerovo, moj Lai^o !' P.
Budmani. vidi i: Lazo laze, a Malo maze. Nar.
posl. vuk. 165.
2. LAZO, n. vidi 1. laz, b. — Od xviii vijeka.
Tko na svome vinogradu lazo prodre. V. Do§en
i)i^. Lazo, a) otvoren prolazak u gradi jali u
zidu na vinogradu: ,Otvorio mi je lazo na vino-
gradu'. — b) zagraditi lazo, pomoci: ,Bogjeda'
ono mrve sira, to mi je zagradilo lazo'. M. Pa-
vlinoviA.
LAZOE, m. vidi Lazar. — xiv vijeka, a iz-
medu rjecnika u Danicicevu (Lazorb). Lazorb.
Dec. hris. 42. 55. Glasnik. 15, 289. (1348?).
LAZOVAC, Lazovca, in. ime mjestu u Srbiji
u okrugu kragujevackome. Niva na Lazovcu. Sr.
uov. 1873. 922.
LAZO VI, m. pi. ime mjestu u Srbiji u okrugu
kragujevackome. — Uprav je pi. 1. laz, c. Li-
vada u Lazovima. Sr. uov. 1861. 290.
LAZOVIC, m. prezime (po ocu Lazii). — U
nase vrijeme. I pozovi Lazovica Rada. Nar. pjes.
vuk. 4, 398. Vec bijele kule Lazoviia. 5, 252.
Gospodine Lazovic-Stevane. Nar. pjes. petr. 2,
487. Marko Lazovic. Rat. 79.
LAZOVINA, /. ime zaseoku u Srbiji u srezu
crnogorskom okruga uzickoga. K. Jovanovic IGO.
(grijeSkom ,Alazovina'). Negda je bilo dvojioe
Turaka Muje i Aze Lazovidi. |udi odonde zovu
se: ,s Lazovine', a ue drukcije. (tako mi pisa
Milicevic). D. Danicic.
LAZTJKATI, lazucem, impf. dem. laziti. — U
Stulicevu rjecniku : ,itare ; reptare'.
LAzUM, ado. arap. lilzim, tur. lazym, po-
trebno. — isporedi lazun. — U naSe vrijcmc u
Bosni. Lazum nijesu do dve duvegije. Nar. pjes.
horm. 2, 284. Lazum, nuzno je. V. Vrdevic,
nar. prip. 22(i. Sto je dobro i samo se hvali,
nije lazum da ga drugi kaze. Nar. bl. mehm.
beg kap. 233.
LAZUN, vidi lazum. Cini mi se, kako Meho
kaze, tu 6e dosta svata lazun biti. Smailag. meh.
33.
LAZUR, m. modra boja. — Od iste osnove od
koje je i laguver (vidi); moze biti da je ruska
rijec: .laaypt, a ova (kako misli Miklosii) bila
hi iiprav od pers. lazur (lazvard, lazurd). — U
rukopisu xvii vijeka pisanome crkvenijem jezikom.
Skazanije za lazurb platneny tanky. — Vbzmi
lazurb latinfj^kyj . . . sbvbkupi u sbsudb iz §ta
hostesi pisati . . . Glasnik. 25, 3G.
LAZURDA, m. augm. Lazo. u Lici. V. Arse-
nijevii.
LAZU§E, /. pi. cesto se izdanci daleko pod
zem[om lazeci (puzeci) provlace, i tek docnije
izbiju ii. zemje i tada se zovu: ,lazuSo' (,sto-
lones'). K. Crnogorac, bot. 61.
1. LAZ, lazi, /. sto se ncistinito reie znajuci
da nije istina, namjerom da drugi vjeruje. —
-a- stoji mj. negdasnega b (praslav. t). — Akc.
kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima,
osim nom. i aec. sing., instr. lazju (ali lazi), loc.
sing, lazi, gen. pi. Ikzi, dat., instr., loc. pi. \h-
zima. — Rijec je praslavenska (l-Lzb), isporedi
stslov. l-bzb, rus. MitKh, ces. leX, })o}. lei. — Po-
staje od korijena Ibg glagola lagati nastavkom
b pred kojijem se g mijena na z. — Ima za
instr. sing., osim oblika lazju i lazi i lazjom (A.
Kanizlic, kam. 119. 356. 627); ovako vaja da se
i sad govori u Slavoniji. — Izmedu rjecnika u
Mikalinu (,mendacium, falsum, falsitas'), u Be-
limi (jbuggia, menzogua' ,mendacium' ISS-i-), ({
Bjelostjenievu (,mendacium, falsum, falsitas'), u
Jambresicevii (,mendacium'), u Stulicevu (,men-
dacium'), u VoUigijinu (,bugia, menzogua' ,men-
daeium'), u Vukovu (,die liige' ,mendacium' s pri-
mjerom: Utjerati koga u laz ,einen liigeu stra-
fen' ,arguo meudacii'), u Danicicevu (,lbXb ,meu-
dacium'). — U kojemu primjeru (kao S. Rosa
84l>; V. Dosen 13'2^b; ^idi da^e) moze laz zna-
citi: uopce neistinost Hi sto neistino, ali je to
tesko raspoznati; zato su ovdje svi primjeri Za-
jedno i bez obzira na koje se nacine moze ova
rijec upotreblavati. Nenavisti i Ibzi otbcb. Do-
mentijanb 79. U usteh liih ni naSasta laz. Zadar.
lokc. 5. apoc. 14, 5. Ostavifsi laz govorite istinu.
I, A/,
',)3(;
I. LAZA
Rorimriiiii Md. iiuil. opli. 1, '2r-i. Niisrifl u laz
pobijani bi5e. M. Marulifi <>9. I.az salna od na-
rava svoga je iiiali grih. Narufin. 51". Prokleta
lai, krajenje, ubojstvo. 73i'. Josi li kada u6inil
falsivost ill hinbu ili si rekal laXV 8G''. Umno-
zuju se ondi laii i ta56e besede. 94''. S falsiju
i s laJSi. Korizm. Ob. Ako \ai osvaiie, nu mraka
ne sceka. §. Menfetic 313. MisIiS li da .sara ja
doSao ovdjo da bih ]udi laiiju hinio? Pril. jag.
ark. 9, 70. (1520). Ukloniti se la?.i ovogar svi-
jeto. 71. (1520). Sve je to gola la?,. M. VetraniA
2, 2fi6. Jeda so, jaoh, sgodi, da tebi laz reco
na meno tkogodi? N. NajeSkovid 2, 113. LaX
na lazi. M. I)rii6 18. I laf.i tolikoj tvoj jazik
nemoj dat. P. Zorani6 52''. Koji laXi govori.
§. Budini6, sum. 40a. l,azi prazdnovite. llfiii.
Kada lazi tvori na sudu. ispr. 6G. Ti mo cuvaj
od hudobe, himbo, laZi. I. T. Mrnavii, nauk.
1702. 31. Re6i laio od grijeha smrtnoga, grijeh
jest smrtni. S. Matijevi6 56. Otidi od moiie,
laXirodo, .stvorfe od lazi. P. Eadovfiic, naoin.
13(5. Lucifer za laz spade u pakao. ogl. 69.
Inako bi se rekla laz. svit. 182. Nahode se
vete lazi medu liima nego meu siromasi. P. Po-
silovic, nasi. 46l>. Laz kratke noge ima. (D).
Poslov. danifi. Laz koja je zloca protivna istini.
K. Magarovi6 69. Lazima i istinom tice casti
svacigove. J. Kavanin 59b. §ajiva laz ,buggia
gioeosa' ,mendacium iocosum'; prudiva laz ,bug-
gia offioiosa' ,mendacium officiosum'; gtetna la2
,buggia pern'ciosa' ,mendacium damnosum'. A.
d. Bella, rjecn. 152-''. Zaslijep}enu od gneva lasno
iz usta laz utefie. I. Dordic, uzd. HI. Laz je
od naravi svoje zla. A. Badic 131. Jer su ovi
grisi mnogo u obicaju, n. p. reci koju laz u
sail ... J. Banovac, razg. 193. Kolike ste pute
vi to zapustali, koliko da je sve laz, sto vain se
pripovida! pred. 48. Ovi je svijet na lazi ,gli
odiati e perseguitati sopravivono'. S. Budmani
422'>. Tolike lazi u6ine i nepravde. F. Lastrii,
od' 51. Vise se izkusujo lafi negoli istine. 369.
Zakletva dakle lazna ili ti u laz nikad ne more
bit! brez griha smrtnoga. ned. 116. Da i go-
vorenje i zlamenje nase bude vazda istinito i
brez svake lazi. 176. Ali za pokaranje svoje
lazi primi gubu od koje se receni izlicio. 415.
Iznade jeduu vele grdobnu laz. A. Kanizli6, kam.
35. Da bi sa uslobodio nih la?ju potvoriti. 52.
06itova Barda laz ovu caru. 57. Drugi su iz-
mislili novu laz. 88. Sto je cetu toliku lazi na
pomoc nzajmio. 88. Cara potvoraju lazjom. 119.
Nikoji lazi tako budalaste iznose. 229. U ocitoj
i jos vrucoj lazi ufaden, 260. Nakupio je su-
proti nemu neizbrojene la?>i. 298. Teofil u lazi
bise nasast. 306. Hotio bi lazjom ovi aveti sabor
opogauiti. 356. Evo nove debele lazi ! 362.
Ovima la^ma natovaren ode u Eim. 382. Siuod
je opak i pun laii. 412. Ni lazjom ne more se
od la2i osloboditi. 627. Miidro odgovorise od-
krivSi liegove lazi. 800. Uslobodi se tako go-
lemu laz izniti. _805. Svijest nasla bi me u lazi.
uzroci. 30. V: Sto je laz? — O: Jest jedno go-
vorene protiva onomu Sto se ima u pameti za
privarit drugoga. — V: Koliko je struka laz?
— O: Trostruka: maskarjiva, korisna i stetna.
F. Matid, jezgra. 71. Djava daje pocetke od
privare, od lazi. M. Zoricid, osmina. 13. Laz
ovijeh izmis|otina zavidnijeh ukaza. S. Rosa
84b. A kad lazi razpazari, svoj prnavor iste
stari, da u nemu lazi kuha . . . Lazi svoje dok
umisi i o vratu lii obisi ... V. Dosen 39''. Zna§
da tvoje lazi hole nece odit dice gole... Takva
mu se cina daje, hole lazi kad prodaje, . . . Koja
(glava) smradne kriino trazi, kada bjuje hole
lazi; -itvari .sobom ploinenito node da so la/ma
kite. 40". Na hijado lazi kuje i prid prostiin
jatom b)iijo ... i iz Aoga lazi zude svakog mu-
drog da naudo, da kriposti tu ne stoje, od kuda
so lazi rojo, dali da je to uliSte tamni lazi i bu-
niste. 41". Uvik nosi vridu lazi. 130''. Tko u
bistroj gleda vodi, kad uza nu dovik hodi, kaze
mu se, da jo tako da on visi naopako; voda la?,o
i potvori da on s nogara stoji gori ... al' varati
tko 30 no da la?, vodonu on ne gleda. 132". Nek
so odma no podlaXo glasu sto mu drugi ka?,o, i
lasno de, kad pogodi, nadi strmu laX u vodi.
132'). Radi s lazma zamazali. I33a. Da la?,
tamnu brizgat .stanu. 1.39a. Da laz ovu i on
ka?e. 141!^. Da on tainiie lazi la/,e. 141b. ]^ntu
zmiju vrag namisti, da negovu la? navisti. 141b.
S jedne male lazi ide na vedu. D. BaSid 163.
Sve ove i druge la?i bududi MiloSu od zone Vu-
kosave prikazane. And. Kadid, razg. 56. Laz
ovu primivSi Lazar za istinu ... 57. Viruj,
pobre, ovde lazi nije. 283b. Promda je laz, ou
tvrdo viruje. M. A. Rejkovid, sat. F8b. Jos
moze sudac nas ufatiti u lazi. sabr. 38. Da je
(ispovid) virna t. j. da je bez lazi. Ant. Kaddid
20.5. Koja se osvada (na ispovidi) . . . od niki
mali lazi koe joj se dogadaju kupujudi i proda-
judi. M. Dobretid 93. Bududi se ufatila u lazi.
144. Tko bi reko laz na ispovidi. 145. Laz
pokriva istinu. J. Rajid, poud. 1, 34. Ako sla?e,
laz mu na posteiie ! (gledaj : Na cast mu laz).
Nar. posl. vuk. 8. Zona se uzda u plac a lupez
u laz. 80. Lazi su gospodske stvari. Laz so
prede primi nego istina. Laz cuo, laz kazao.
(Kako sam cuo tako i kazujem). 165. U lazi je
plitko dno. U lazi su kratke noge. 332. Zet i
nega uhvati u lazi. Nar. prip. vuk. 111. To je
istinska laz (u iali). Vuk, rjecn. kod istinski.
TJgnati koga u laz. A'orf ugnati. Ugoniti koga u
laz. hod ugoniti. (radi znacena: dokazati da ko
laze, vidi u Vukovu rjecniku kod laz). Koji pre-
tvorise istinu Boziju u laz. Vuk, pavl. rim. 1,
25. Kad se Turcinu naj poslije dosadi sto mu
Hero odevidnu laz protiv sebe jednako potvr-
duje . . . poslov. 254. Pravda i istina imaju
samo po jedan put, a laz i budalastina imaju ih
koliko ko hode. pisma. 29. U kojima (novinama)
niSta drugo nema do lazi i ruzeria. odg na lazi.
3. Oholi pletu na inene laz. D. Danicid, psal.
119, 69. Doista, glo, laz udini lazjiva pisajka
kiii?evnidka. jer. 8, 8. Prosipate po koju laz u
puk. S. l^ubisa, prip. 26. Te lazi prodavaj komu
drugome, ja znam sto si ti. 64. On je na istini,
a mi na lazi. 147. Budi dovjek, pa ti la/,i nede
nauditi. 172. Oni su na istinu a mi smo na laz.
Pravdonosa. 1852. 3. Gdje la? omrkla tu i osva-
nula (t. j. s lazom ne da se naprijed idi). 1852.
14.
2. LAZ, /. u Vukovu rjecniku : (u Dubrovniku)
otisao u laz, kad ko ude zeni u kudu (postane
,ulez') ,nubere uxori'). — Uprav je rijec ulaz
(vidi), alt se obicno govori: posao u ulaz, o/,enio
se u ulaz, te se u brzome govoru cuje samo jedno
u. P. Budmani.
3. LAZ, m. lazac. — Ima stslov. Hzb u tome
znacenu i Ibzb u k'nigama pisanima erkvenijem je-
zikom, a izmedu rjecnika samo u Stulicevu (,men-
dax'). Aste kbto redett; ,Boga jubju a brata svo-
jego nenavidej' Ibzb jestb. Danilo 72. Ijoann.
4, 20.
1. LAZ A, /. vidi 1. laz. — Akc. se mijena u
voc: lazo, laze. — il/oie biti rijec praslavenska,
ali je svakako stara rijec, isporedi stslov. 1-i.za,
rus. .iiKa, gornlui. tza. — Izmedu rjecnika u Be-
1. LAZA
!»37
LAZAC
Unu (,buf>:a;ia, monzogiia' ,moiuiaciaTii' 158'^), u
Stulicevu (kod lai.), u Daniiiceva (Itza ,moiida-
cium'). Pecali i obidy, Ibza i smeha. Sava, tip.
hil. glasn. 24, 182. Potvoromt i Ibzomb. Zak.
dus. jiam. sat'. 47. Laza, prirota, karbe. Sta-
rino, 23, 73 (1496). ]|iubiti istinu, laze se cu-
vati. M. Marulic 61. Ki lazu tvoriso pram ovoj.
86. Jistinu uceci i pisuci, a nim laze raScina-
juci. Ziv. jer. star. 1, 227. Pitaj ga od laze,
krivorotstva. Narucn. 89b. ^ubav bez laze. N.
Kanina 30''. paul. rom. 12, 9. Od usta koja
govore lazu. 173l>. ecclesiastic. ^1, 3. No pri-
mijesati k istini nijedae laze. Zborn. 4''. Gdje
se nepravo tece, hinbom, tadbota, lazom. 167"'.
Gin' da si ruilostiv, i laze se 6uvaj. P. Hekto-
rovio 37. Da je i sve ostalo ono s lazom slo-
zeno i izmiSfeno. 5.5. Oni velike^proi moni
rekli jesu laze. N. Dimitrovio 64. Cemu su tej
laze? N. Najeskovic 1, 134. Jer tko ce razlucit
istinu od laze? 1, 339. Vece se veruje lazam
toga lasca. Mon. croat. 230. (1527). Ni tebi ni
nerau nedu lazu vjerovat. M. Drzic 170. Imamo
se cuvati od .svake laze. Nauk brn. 44'. Imas
znati, da je laza sebe zvati Krstjaninom a djola
Isukrstovijeh ne ciniti. M. Divkovio, bes. 54*.
Koji govore lazu. B. Kasid, rit. 185. Malahnu
lazu govoreci. zrc. 20. Mnogo ti govorih pri-
kladne laze spam. i). Barakovic, vil. 294. Ovo
je vece nego laza. M. Orbin 48. U sto obraza
priobraia' i privradaj sto besjeda, varka, izdajstva,
sumna, laza i hitrina ... I. Gundulic 479. Tko
so kuno s lazom. I. Drzic 155. Da so puk pri-
vari lazom nasijeh tastijeh cari. G. Palmotic 1,
48. Ne su cini sve vuhvenstva, sve himbonstva,
mame, tlape, varke i laze. 2, 74. Da pamot uii
u noj kaze svakolika pomankaha istinito i bez
laze. I. Akvilini 294. Odgovori brez nijedne to
ti laze, jel' istina ca se kaze. P. Hoktorovic (?)
148. Laza na lazi, a istina na istini o3taJ6. (D).
Za laze carina se ne placa. (D). Poslov. danic.
Eazabrati istinu od laze. K. Magarovic 50. Znaj
da jesu mnogi nacini od laza . . . jesu laze koje
se govore za prevariti drugoga . . . 69. Laza
kratke noge ima. A. d. Bella, rjecn. 152". Pri-
koriti koga lazom. 4811'. Mfl lazom cas da
otruju. I. Dordid, salt. 10. Premda je on vir od
laza. B, Zuzori S8. Priprosti ludi u kojijeh ti
bijase postavio tvoje ufanje varajudi ih tvojimi
lazami. M. Lekusid 62. Da nijesu ovako cijenu
rijeci, maiie bi laza bilo za mincu. (Z). Poslov.
danic. Kada prid ne izajdo sa svojom pompom,
gizdom i lazama. M. A. Eejkovid, sabr. 32. Ovdi
se ucimo uklanati od lazo. J. Matovid xxi''.
Laza no bi mogla nigdo prodi da se u istinu ne
preoblaci. D. Obradovid, basne. 434. Provare,
kletve, laze, sve je to liemu dobro doslo. sav.
84. Sto si cue nista laza nije. Nar. pjes. vuk.
3, 429. bto pasinu ruku po|uhiso za negove laze
prevelike, repate im laze obedaje. 5, 188. Ako
ti se laza dini, a ti dodi o vederi. Nai\ pjes.
vila. 1866. 831. Priceli su judi laze virovati.
Nar. pjes. istr. 2, 21. Drugoga dlovika i laze
pomoru, a mene neboga istini ne mogu. 2, 22.
Dragi ti list sa]e, otpis' mu drugoga, al' nemoj
s lazama. 2, 93. Do laza omrkla tu i osvanula.
Nar. posl. vuk. 75. San je laza a Bog je istina.
274. Koji je varac i mamio svijet kojekakvim
izmisjenim lazama. Nar. prip. vrc. 3. Gdjekoje
male vojvodice koje su svoja vojvodstva mahom
hrabrosdu ili s novcima i s lazama dobili. Vuk,
dan. 1, 89. Obojo krupna iaza. S. Hiubisa, prip.
84. Znam ja, gdje se ta laza zacela i ko je u
nas unio. 185. Sve sto sam kazao, gola je laza.
222.
2. L.\ZA, m. (i f.) lazac, lazlivac. — Akc. jr.
kao kod 1. lazao. — Od xviii vijeka, a izmedu
rjeinika u Vukovu (,der lugner' ,mendax'). Tad
li ti lazami dvoranskimi ugajaS? L T. Mrnavid,
osm. 37. Jednom laza smodno ije. (D). Poslov.
danic. Povii-ova prorok ovomu lazi. E. Pavid,
ogl. 300. Sastala se laza i polaza. Nar. posl.
vuk. 275. Ubog muz gotova laza. 325. Mi se
opomenusmo da ovaj laza kaza jos za zivota:
,Poslije tri dana ustadu'. Vuk, mat. 27, 63. To
dervisa, kao lazu i varalicu, izvedu na poje.
odg. na lazi. 13. Jer, ako bi mu se ostavilo na
voju, postalo bi (dete) laza. M. D. Milidevid,
skol. 13. Covek laza mora se uhvatiti. 17.
3. L.\ZA, m. ime nnisko, isporedi 2. Laza. —
Ima snmo posesimii adjektiv Lazin xviii vijeka.
Cvio, Lazin brat. Glasnik. ii, 3, 80. (170<i— 1707).
LAZ.\G, lasca, m. covjek sto laze. — Akc. se
mijena u voc. : laSce, laici, i u gen. pi. lazaca.
— Mole hiti stara rijec, isporedi rus. .i>Ken-b. —
IJ naSemu se jezikii jav}a od xv vijeka, a izmedu
rjeinika u Vraneicevu (,mondax'), u Bclinu (,bug-
giardo, montitoro, chi dice buggie' ,mendax' 152''';
,chi dice il false o falsita' .falsidicus' 300b), «
Bjelostjenccvu (kajkaiiski lazoc, lazlivec ,mendax,
mendaeiloquus, holophanta'), u Jambresicevu (la-
zoc ,mendax'), u Stulicevu (v. lazivac), u Voltigl
JMiM(,bugiardo, bugiardone, menzognoro' .liignor'),
u Vukovu (,der liigner' ,mendax'). Zatajase Boga
tamiiaci ter hinci, ubojice, lotri, nepomnivi linci,
lasci krivorotni. M. Marulid 118. Anjel zali
lazac je. Narudn. 19''. Bil bi lazac i tovaris
gresnikov. Transit. 127. Veliki lotri, tati, lasci.
Korizm. 37''. Boje je jubiti razbojnika nego
lazca. Zborn. 5'i. Lazac po vijek vas shraniti
ne more pri sebi svoju das. M. Vetranid 2, 135.
Lazcu ni istinu ni modi vjerovat. N. Dimitrovid
11. Vede se veruje lazam toga laSca. Mon. croat.
2.30. (1527). Drzi me za vedega lasca od svijeta.
M. Drzid 406. On jest lazac. Anton Dalm., nov.
test. 145''. joann. 8, 44. Lazac nijesi ti. F. Lu-
karovid 179. Tko se zovo Krstjanin, a ne cini
djela krstjanskijoh, on je istinito lazac i hinac.
M. Divkovid, bes. 04a. Nije krudeo ni laXac. I.
Driic 372. Sto su lazci. I. Andid, svit. 75.
Psalmista rede: ,Ja reko u duhu, svak je covik
laz' (psal. 115, 2); kako govori sedamdeset to-
maditeja, ne veli David, da je svaki covik lazac
nego da je svaki covik laz. M. Eaduid 166''.
Mrsko su usne lazaca. 288''. Lascu istina node
biti virovana. P. Posilovid, cvijet. 133. Boje
jest jubiti lupeza nego li lazea. 133. Lascu se
ni istina ne vjeruje. (D). Poslov. danic. Tko
govori da }ubi Boga a hrata svoga nenavidi lazac
je. S. Margitid, t'ala. 271. Tako iiiao, lazac, li-
cumirac. 284. Bo)e je jubiti lupeza nogo li lazca.
K. Magarovid 70. Moli Boga da lazce sudi i
izgubi. A. Badid 131. Zasto je on lazac od po-
dola. 498. Ja se ne mogu lazac udiuiti. J. Ba-
novac, pripov. 154. II' se namiramo na jednoga
lasca ili krivokleca. 158. Da drakun jest jedan
lazac. F. Lastrid, od' 194. Zasto je lazac i otac
od lazi. ued. 833. Ako tko redo : ,Ja jubim Boga'
a brata svoga nonaviditi bude, lazac jest. 339.
Ova kniga jest od lazca slozena. A. Kanizlid,
kam. 8. Da bi tako bogogrdnomu lazcu viro-
vali. 56. Nevirau lazac. 278. Lazac gori duha
paklenog. V. Doseu v. Onog koga lazac blati.
132''. Tamni lazde! sram te bilo! 142''. Uka-
zujudi mu da su lazci svi liegovi hudobni pro-
roci. And. Kadid, kor. 246. Svoti Agustin kaze
da Isusa lascem zvahu. L. Vladmirovic 28. Ah
opaki lazde! I. Velikanovid, prik. 87. Zasto bo
tko se uzda u lazca s lazcem ce poginuti i iz-
LAZAC li;
Riibiii so. J). Rapid 93. OproJioi'ie la/.ou izproai.
1. J. P. Lu6i6., nar. 04. I la?,cu se privariti ne
dni. J. S. R6)kovi6 233. Moj tovaruS! al' si
la/.ac! Jafike. 242. Jol' to hinac. jpl' to laXac?
Nar. pjos. istr. G, I'l. LaXac i skupac lasno so
poKode. Nar. posl. vuk. 16.j. To je laXac, koji
so uortafiio su tri izjcso. S. l^ubisa, prip. 103
A pak laXac, ki mu meku vri^o. Osvotn. 4, 22.
Bo|i jo jezik u nijoraca, nego u laSca. Nar. bl.
molim. beg kapet. 433. Labile ,mendax', gon.
lasca. D. Neraanic!, 6ak. kroat. stud. 23.
L/AZACiCA, /. u Stulicei'ii rjeiniku: v. laii-
vica. — nflpuusdano.
LAzAK, laSka, »i. vidi oXujak. — Od xviii
vijeka, a izmedu rjeinika u Vukovu (,der marz'
,mansis martius', cf. oZujak) s dodatkom da se
govori tt Duhruvniku (radi toga vidi T. Marotid.
nastav. vjesn. 5, 242). Prvi je misac u 6ifuta
la/.ak ... A u cetrnaesti dan la/.ka pociiia se
svetkovina od vecorne. A. Bacic 29!i. Prvi je
misec u Zudija la/.ak ili marac... 14 dan laska
pocimje .svetkovina od veceriie. J. Banovac, razg.
222. Miscca la/.ka oli ozujaka. M. Dobretic 97.
— Jedan pisac Slavonar xviii vijeka ovako zove
cetvrti mjesec (a treci o/.ujak). Travaii misec
imenom se izda, . . . nikoji ga pozivaju la/kom,
to znas §to jo u jeziku naskom: lazak vrime
svakojako lazo. J. S. Re)kovi6 171.
L.4ZAN, lil/.na, adj. falsus, fictus, adulterinus,
simulatus, iiprav koji pripada lazi (vidi 1, a),
ali obicno znaci: koji nije ono sto se misli Hi
govori da jest, koji nije pravi (nepravi, neisti-
niti), te nije isto sto laziv, lazjiv, prcmda se
cesto nalazi i u ovome znacenu (vidi 1, c).
— Rijec je stara, isporedi stslov. li.zbm., rus.
.loacBtiii. — Izmedu, rjeinika u Belinu (lazui
jfalso, non vero' , falsus' 301a ; ,posticcio, cio4
finto' , fictus' 576b), u Stulicevu (.mendaciloquus,
falsus, fictus, meudax, fallax'), u Voltigijinu
(lazni, lazjiv ,fal30, menzognero' ,falsch, lugen-
haft'), u Vukovu (,fal3ch' , falsus'), u Danicicevu
(IhZbnb , falsus').
1. adj.
a. uopce koji pripada lazi. — U jednome
primjeru xviii vijeka. Svoj prnavor iste stari,
da u liemu lazi kuha, iskat sutra s nima kruha,
i privaru da nafiini, da kruh lazni 6im zafiiui.
V. Do§en .39h.
b. u znacenu sprijeda kazanome (koji nije
istiniti, jJravi).
a) 0 rijeiima i uoi^ie o eemu sto se go-
vori. Da ne sliSe laznih stvari. Transit. IbT.
Ne6u ja nijednu stvar laznu rijet. M. Vetrani6
2, 13.T. Nistoro lazno rijet. 2, 51. Umrijeti
voju neg lazno sto riti. M. Drzii 434. Tope
istiim lazno rici. J. Kavanin 3G4i. U kih cesto
duh propasni objotom nas laznijem blazni. 470t>.
Zakletva dakle la/.na iliti u laz nikad no more
biti brez griha smrtnoga. F. Lastrid, nod. 110.
Mnoge lazne pogrdne tuzbe. 1. J. P. Lu6i6, izk.
17. Trazahu lazna svjodocanstva na Isusa. Vuk,
mat. 26, 59. Bujovic prospo lazni glas. S. J^n-
bisa, prip. 182.
h) 0 celadetu sto se prctvara da jest ono
sto nije. Lbznij proroki>. Okaz. pam. gaf. 88.
(Petar) pobodi tu Simuna laznago proroka. S.
Kozicic 4*. Lazni proroci to novo Skole. S. Lu-
bisa, prip. 230. — Ki se vasim bogom la/.nim
poklanato tere praznim. P. Hektorovid(?) 91. U
ku6i riihovijoh laZnijoh bogova. E). Danidid, Isam.
31, 9. Jor do izidi laZui Hristosi i lai^^ni pro-
roci. Vuk, mat. 24, 24. — Z la/.na arhijereja.
S. Kozioid 25". Ivanu lazuoiuu arliijereju. Si"!.
< liAZAN, 2.
— Lazni car Sdopaii niali. P. Petrovid, sdop.
mal. 1. — Napastovan od jedne laXne nemodiiice.
Ant. Kaddid 330. — Kad se o svjedocima kaze,
znaiene bi hilo: koji lazu (dakle laiivi). a ipak
inislim da to amo pripada, prvo jer su lazni
svjedoni ,nepravi', a drugo jer se misli na lazno
svjedoianstvo. LaXni svjedoci dolaziSe. Vuk, mat.
2G, (iO. Lazan svjodok. D. Danidic, 5mojs. 19,
18. PodmitiSe lazno svjodoke. S. ^.ubiSa, prip.
147.
r) 0 nekijem tjelesnijem sloarima sto su
izopacene ili krivotoorene (novel, mjera itd. pa
i pismo). Ko bi kovao laZne novce bivao bi sa-
zeZon. I). Danicid, raajkov. 72. — U ruci su mu
mjorila lazna. osija. 12, 8. — Lazni k|u6ovi i
kuko za otvaraiie ,dietrich8 und aufsporrhacken'.
Jur. pol. terrainol. 132. — O laiJnomb pisaniji.
Zak. du5. pam. gaf. 41 (vidi primjer kud 2 pri
kraju). Al' u laznom pismu krivom ... J. Ka-
vahin 62*. Liste lazne slagajudi. Ant. Kaddid
284.
d) 0 cemu umnoine sto je hineno ili iz-
miSjeno (a nekijem sluiajevima moze se i covjek
sain varati). Od sua ustav i laZno vidinje upustiv
zalostan bih. Aleks. jag. star. 3, 289. — Lazno
tvoje mnenje. P. Knezevid, osm. 65. — Nije maiie
laXno i isprazuo ufarie onih koji uzdaju se u
niovo mogudstvo. J. Filipovid 1, 266?'. Imali
laznu uzdanicu. Pjev. crn. 201'. §to imali la/.nu
uzdanicu. Ogled, sr. 50. — (Mahomet) novu niku
laznu veru i zakon dast. S. Kozidid 15". Volo
u svojim l:izni zakoni umriti. J. Banovac, prod.
59. — Koji u svomu pripovidanu navistuju puku
kriva oli lazna cudesa ili prorocanstva. Ant.
Kadcid 29G. — Grlimo smradno stvorene u nomu
polagajudi nasu svrhu, naso lazno podivano i za-
losno uzivaiie. 353. — I ne molim za laznu no-
mod. I. Akvilini 321. — ^^ubav da ne bude
lazna. Vuk, pavl. rim}. 12, 9. — Lazna slava
mora uvenuti, a prava slava cvati i raste boz
prestanka. pism. 60. — Sebo nikim laznim na-
cinom skuzaju. I. Andid, svit. 45. — ■ Kriva
pravni, lazna baci, zva istinu (Aristotel). J. Ka-
vaiiin 96l>.
C. vidi laziv, Iaz}iv.
X) 0 celadetu. Pak lazan budo zvan, kad
pravo besidi. E). Barakovid, vil. 237. U ovom
me lazna nitkor nedo najti. J. Armolusid vi.
Nemoj biti lazan. 71. Sto ce Hjepo mod sloziti
od izkota laznih sluga. J. Kavanin 470^. Veli
da u raj ne idu Judi ovi potajni, dvostruki i
lazni. F. Lastrid, od' 249.
b) 0 cemu drugome (u metaforiikome
ili u prenesenomc smislu). Cuj se laznih dudi,
laza zlo navija. M. Marulid 92. Neharnu la-
komu, hvastavu cloviku, naj ved laznomu pod-
jamnu jaziku. D. Barakovid, vil. 324. — TJ
lazni i u tuzni ki u saj svijet ufaju. M. Vetrauid
1, 470. Koga lazni svit ne more prijati. I. An-
cid, vrat. 79. — Zivote slabi, lazni, gorki, zasi-
neni. Transit. 97. — Nisu meni sanki lazni, niti
Jube dosadne. M. Katancid 51.
2. adv. lazno, uopce nepravo, ncistinito. —
Izmedu rjeinika u Stulicevu (.fallaciter, falso,
false'). Lazno su smi^jona svidoctva pram meni.
M. Marulid 85. Koji hu lazno oklovetaSe. §.
Budinid, sum. 15411. Lazno, kupo i himbeno
nosil se jest na sudu. ispr. 61. Tako ga lazno
osvadi. I. Andid, vrat. 33. Sto Judi od tobe reku
lazno. M. Raduid 14a. §to su iznasli u Aih
knige, nisu lazno svo pisali. J. Kavanin 461*.
Ovo muke zadadoSe mu ^udije bududi ga la/.no
osvadili. ,T. Kilipovid 1, 90''. Premda mn lazno
biSo ]irikazano . , . And. Kacid, razg. 87. I jos
LAZAN, 2.
939
LAZICICA
si mi laJino kazivao. Hrv. nar. pjes. 2, 247. Bas
jest to lazno zboriti. Nar. prip. vuk. 209. Da
ne ubijeS ; ne ciniS prelube; ne ukrades; ne svje-
docis lazno. Vuk, mat. 19, 18. Kloni se posa-
nijeh praznijeh razgovora i prepiraria lazno na-
zvanoga razuma. pavl. Itim. 6, 20. Ne svjodoci
lazno na bliznoga svojega. D. Danicii, 5moJ3.
5, 20. — Radi ovijch primjera vidi 1, b, c) : O
laznomb pisaniji. Aste -se obreStetb u 6ijemb hri-
sovuji slovo Ibziio prepisano. Zak. dus. pam. 5af.
41. Lazno podpisujuci. Ant. Kadcic 284.
LAZANKA, /. vrsta kniske. Dakovstina. D.
Hire.
LAZARA, f. pogrdna rijec. SkoroteSa. 1844.
2.50.
LAZAV, adj. laziv, lazjiv. — U nase vrijeme,
a izmedu rjecnika u Viikovii (,lugenhaft' ,men-
dax' s dodatkom da se goi'ori u Crnoj Gori). Svi
lazavu vjeru Peru daSo. Nar. pjes. vuk. 5, .').
On je jedna lazava budala. Ogled, sr. 163.
LAZBEN, adj. samo u StuUcevu rjccniku uz
laz.an, gdje ima i ado. lazbeno, v. lazno.
LAZBENICA, /. samo u StuUcevu rjecnika:
V. lazivica.
LAZBENIK, m. samo u StuUcevu rjccniku: v.
lazivac.
LAZBENOST, /. samo u StuUcevu rjccniku:
,falsitas, malitia'.
LAZBENSTVO, n. samo a StuUcevu rjccniku
uz lazbenost.
LAZE, vidi lazje.
LAZE-, vidi lazi-. — Nalazi se samo u kni-
gatna j>isaniina crkvenijem jezikom i to u obUku
Ibze, kao Ibzeapostolb, Ibzebratb, Ibzeprorokb itd.
(vidi F. Miklosic, lex. palaooslov. kod Hzo-).
LAZENE, n. djelo kojijem se lazi. — Nahodi
se samo krivi ohUk lazene. — Izmedu rjecnika
u StuUcevu (lazeno, v. hodjeno). Lazene situijeli
mravi. B. Zuzeri 18.
LAZI-, stoji slozeno s drugijem rijecima kao i
tfjivifo-, pseudo-, u znacenu: lazan, nepravi, vidi
laziapostol, lazibog itd. — Shvaca se kao da po-
staje od impt. lazi od glagola lagati, aU je sta-
riji ohUk bio Hze-, vidi laze-.
LAZIAPOSTOL, m. lazni aposto. — vidi lazi-.
— U jednoga pisca Slavonca xviii vijeka. Niki
laziapo§toli kuko} siju. A. Kanizlic, kam. 169.
LAZIBISKUP, m. lazni biskup. — vidi lazi-.
— U jednoga pisca Slavonca xviii vijeka. Bijau
onamo poslali Viktora nikoga lazibiskupa. I. Ve-
likanovic, nput. 1, 2.")1.
LAZIBOG, laziboga, in. lazni bog. — vidi
lazi-. — U jednoga pisca Slavonca xviii vijeka.
Vas svit krivim bogom i lazibogom stovane i
postene nosase. I. Velikanovic, uput. 1, 192.
03taviv.si lazibogova storane. 1, 248.
1. lAzICA, /. kao casa ill casica ne velc du-
boka a cesto produga s podu^ijem drskom kojom
se zahvata sto zitko, naj cesce jelo (n. p. juha)
kad se nosi k ustima. moze biti od srebra, kosi-
tera, gvozda itd. pa i od drva (vidi kasika), kosti
itd. — -a- stoji mj. negdasnega b (praslav. n.),
te je od starijega ohlika Ibzica (kojemu nema
potvrde u nasemu jeziku), osim lazica, postalo
ozica (vidi 1 pod d) i premjestanem zlica, jia i
jos lozica sto mislim da je po puckoj etimologiji
od za-loziti, i zica tijem sto je otpalo 1. — Akc.
se mijena u gen. pi. lazica. — liijec je prasla
venska (Hzioa), isporedi stslov. Ixzica, (rus. M}ikk:i),
ces. Izice, goniluz. Izica (mislim da glasi zica),
fyjcif. le^zka, lyzka). — Jamacno je deminutiv
(isporedi rus. i po}. deminutivni nastavak ka), all
osnova nije jasna. radi t ne moze se pomisUti na
lizati ; visa je prilika da je u svezi s osnovom
ruskijeh rijeci .ion., dolina, siroki klanac, -lom-
MciiTi., dupsti itd. ; ta bi osnova log mogla postati
od leg (vidi 1. loci), jcr obicno i ie]ade i zivotina
lezi na dubfemu mjestu nego je naokolo. — Naj
stariji su primjeri u nasemu jeziku iz xv vijeka.
— Jzmedu rjecnika u Vukovu (samo dodano u
trecemu izdanu: lazica, vide zlica; a za zivota
Vuk je zaboravio zabifeziti ovu rijec, premda je
poznavao i cijenio kao vrlo dobru, vidi naj zadni
primjer ; a zabifezio je i lazicica) i u Danici-
cevu (Ibzica .cochlear'). Dvadosti i osamb lazica
i devetb badajakb potezu tri litre, 11 una6b; ...
tri lazice jajcane;... tri lazice okovane . . . Mon.
serb. 408. (1441). kod ova dva primjera Daniiii
s pravom bilezi da su pogreske: 22 lozice bale.
Spom. sr. 2, 102. (1441). 3 luzice. 100. (1441).
Po svojstvu nasega jezika praviluije je , lazica'
i , zlica' i , ozica' nego , lozica', i sve tri se ove
prve rijeii u narodu vise govore od ove posjedne.
Vuk, pisma. 40.
2. LAZICA, /. dem. 1. laz (bo^e je lasca). —
Samo u Belinu rjccniku : ,buggia piccola' ,mon-
daciolum' 152a.
3. LAZICA, /. vidi jasterica, a (gdje se moze
vidjeti kako i zasto postaje od laz). — Lazica,
cibu|ica na jeziku od lagana. u Sarajevu. (Dr. D.
iSurmin). F. Ivekovic, rje6n.
4. LAZICA, /. lazivo cejade (musko i zensko;
u prvome slucaju vaja da bi moglo biti muSkoga
roda, ali je u soijem primjeriina zenskoga). —
Akc. je kao kod 1. lazica. — Od xviii vijeka
(vidi a na kraju).
a. zensko cc(ade. Omace Marija nezrelioe, a
Marko, prije no zaboravi, pisa oni cas u Mletko
sve sto 6u od one lazice. S. ^ubisa, prip. 65.
A lazice nisu bile vile. Osvetn. 3, 12. Lazica,
laz|ivica. u Lici. V. Araenijevic. Laz'ioa ,femina
mendax'. D. Nemanic, 6ak. kroat. stud. iftg. 43.
— Amo moze pripadati i ovaj primjer, premda
u nemu nije rijec o cejadetu nego o knizi, ali
shvacenoj kao iejade: Jeda ju je (kniyu) stid
kao laziou na svitlost iziciV A. Kanizlic, kam.
69.
b. musko cejade. Dode zgoda da se tijoh la-
zica (Mlecica) oprostimo. S. ^\ibi5a, prip. 16.
Svjetova vladiku da se prode Scepana i da ga
prozeue kao lazicu. 113. Sva so ova sila ovdje
ukopala, trostruka ce doii u pohode toj lazici
(Scepanu) sto sto okrunili. 122. — Tma u Da-
brovniku Lazica i kao prezime. P. Budmani.
lAzICAE, m. lazni car, vidi lazi-. — U nase
vrijeme. Dok naj poslije opremi kolace lazicaru
na po]o Cetine. P. Petrovic, seep. mal. 57. Ovo
je bio prvi cin lazicara. S. !^ubisa, prip. 109.
LAZICAN, laziCna, adj. koji pripada lazici
Hi lazicama (vidi 1. lazica). — xv vijeka, a iz-
medu rjecnika u Danicicevu (Ib/.icbnb .coclile-
aris'). B)uda Ibzicaa. Spom. sr. 2, 102. (1441).
LAZICICA, /. dem. 1. lazica. — isporedi ozi-
cica, zlicica. — Po svoj se prilici upotrebjava i
u pravome smislu, ali imam primjera samo za
preneseno znaiene: ,praecordia, sorobiculu.s cor-
dis' jamica izmedu prsi i trbuha (item, herzgrube,
magengrube, franc, creux de 1' estomac itd.). —
Izmedu rjecnika u Vukovu (,die bru.sthohle' ,ca-
vum pectoris', cf. lozifiica, zlicica). Dovati me
lioni po tabanima, ispod pazua, po lazicici . . .
Vuk, dan. 2, 130. ,Ilie herzgrube' prevedeno je
I.AZlCiCA !i
,sr6aua jauiioa' (a to so u narodu zovo ,la/.i6ica'
ili ,?.li6ica'). pisma. 25. Jelok joj so taj na la-
zi6ici spuCava sa tri srobrna duginota. M. i).
Miliievi6, zim. vofc. 147.
LAZIN, adj. koji pripada Lazi, vidi 3. La/.a.
L.VZINA, /. Zostora marina L. (mislim nafii-
heno i priraslo od tal. ,1' alga'), na Braftn. A.
Ostojic. — vidi vaoga. — Vrifa da je j>ostalo od
valzina (aitgm. od valga, vaoga). P. Budmani.
liA^IPATBIJARHA, m.lasni patrijarha, vidi
lazi-. — U jednoga pisca xviii vijeka. Car je
Focija kao lazipatrijarhu protirao. A. Kani/.li6,
kam. 1.98.
LAZIPKOHA, /. neka bilka, uprav lazna proha,
vidi la/.i-. Lazijjroha, phalaris (I. Sab|ar), So-
taria viridis Beauv. B. §ulok, im. 191.
LAZIPROROK, m. lazni prorok. — vidi lazi-.
— U jednoga pisca xviii vijeka. No prorok, nogo
laziprorok. I. Volikanoviii, uput. 1, 281.
L.AZIHOD, HI. (vrag) koji lazi rada. — U dva
pisca XVII 1 XVIII vijeka. Otidi od mane, lazi-
rode, stvorco od lazi ! P. Radov6i6, nafiin. 136.
Laziroda ako 1' vraga fiine Judi ... J. Kavaiiin
12 la.
LAZISABOR, in. lazni sahor. — vidi lazi-. —
U jednoga pisca xviii vijeka. Iskupivsi lazisabor,
na istomu protiva papi Nikoli osudii proklostva
proglasi. I. Velikanovid, uput. 1, 28-i.
LAZISINODA, /. lazna sinoda. — vidi lazi-.
— U jednoga pisca xvm vijeka. Vridan je na-
zvati se pseudosinodom ili lazisinodom. A. Ka-
iiizliA, kam. 412.
LAZITORBA, /. torba puna lazi, t. j vrlo
lazivo cefade. — D nase vrijeme u Istri. Lazi-
torba ,homo mendax'. D. Nemanid, cak. kroat.
stud, iftsg. 63.
LAZIV, adj. koji laze; cesto se mijesa u zna-
ccnu s lazan (vidi). — Kijec je praslavenska,
isporedi stslov. HzivT., rus. .ijkiibmh, ces. Iziv^,
jioj. Izyvy. — Iina i oblik lazjiv (vidi), — Iz-
medu rjecnika u Belinti (,apparent6, falso' ,falsus'
gol"), vidi i kod 1 ; i « Stulicevu (v. lazben).
1. adj. — Komp.i laziviji, u Belinu rjec-
niku : ,piu buggiardo' ,mendaeior' 152*.
a. koji laze.
a) a ce]adetu,. Clovik laziv je mrzec
Bogu. Transit. <J0. Pogubjau u lazivoj bratji.
N. Ranina 33ii. paul. 2cor. 11, 26. Nemojto se
ufati u rijeci od lazivijeh. 64a. jar. 7, 4. Ter
da on (Pilato) Zidove lazive ne fiuje. N. Najos-
kovic 1, 132. A pri' vo}u ne bit ziva ner ostati
u rugu, da sam u svera svim laziva. M. Pele-
grinovic 172 — 173. Akoprem Apolo laziv ui. D.
Zlatarid 34a. Ki lazivi prorooanstva luda poju.
G. Palmotii 2, 9,5. Ne budite lazivi Bogu u
vasoj molitvi. V. M. Gucetic 64. Procinit so
mogu lako (dica), da su hola i laziva. V. Dosen
381'. Bio jo varavac lazivi. S. Rosa 121''. Zasto
je mlados slobodna, plemstvo oholo, trgovci la-
zivi. D. Ba§i6 16. Pedipsa pristojna lazivima
prikaziteji. A. d. Costa 2, 178. Pomoc slaba i
laziva covjeka. L. Radii 92. Svaki fiovjek
laziv ... .J. Matovic 406. Laziv i lakom brzo
se pogode. Nar. posl. u Lici. V. Ar.'enijevic. —
Amo mogu pripadati i primjeri u kojima se kaze
0 ustima i o jeziku: Od ust lazivijeh. Zboru. 5*.
Da, da bi sad ziva, ti bi ucinila taj usta laziva,
ka ju su (Elenu) hvalila. H. Luci6 220. Usti
imaju svi lazive. I. Dordic, salt. 30. — Lazivi
jezico ! D. ZlatariA 52''. Lazivijome ter je-
zikom . . . imena se moga odrifies. G. Palmotic
I LAZIV, 1. b, h).
3, 67". Ijaziva iu bit jozika. A. Ulodevic 151a.
— 0 iefadi se govori i u ovijem primjerima:
Grad laXivi uzo Troju. G. Palmoti6 1, 204. La-
ziva je ovo traga. 1, 282. Laomedonta vuhve-
noga od lazive on jo krvi. 2, 114.
b) 0 cemu drugome, u prenesenome smislu.
LaZ utini laziva pisajka kiiiZovnifika. D. Danici6,
jer. 8, 8. — Da lazive cvijot maslino plod iz sebe
no izbaci. J. Kavanin ni",. — O svite hirabeni,
o sri6o laziva, nitko ti duge dni u tobi no uXiva.
D. Ranina 142*. Nu kada ga spanjo ostavi, vido6
da je 3V0 taStina, sred ubostva san nepravi i la-
zivu fies proklina. G. Palmotic 3, 29*. Svaku
er satvar, ku nobo prikriva, nesreca laziva, ka-
kono vjotra gniv zemajski drobni pr.ah promiiia.
D. Rartina 150a.
(•) mislim da je i u ovakovijem primje-
rima isto znacene (u prenesenome smisla), preinda
se moze shvatiti da znaii sto i lazan. A neslifino
u ovo vrijeme sno laiivo tja vrzimo. G. Pal-
motic 2, 293. Laziv je san svaki. J. Palmotic
441. — Ovomu .slu/.u (ja) svijetu lazivomu. N.
Dimitrovic 61. Cemu 6oto laXivi svijet Jubiti ?
I. Dordic, salt. 8. Vide Marko, kad ce umrijeti,
suzo proli. pa je govorio: , Laziv sv'joto, moj
lijepi cv'jete ! I'jep ti bjose, ja za, malo hodah!
ta za malo, tri stotin' godina, zeman dodo da
sv'jotom prom'jenim. Nar. pjes. vuk. 2, 441. Na
svijetu onom lazivome. Nar. pjes. petr. 2, 11. —
Laziv pogled dragijoh oci. P. Kanavelic, iv. 73.
Jer izvan lazivi moj ga smih izdajo. H. Lucii
201. Strah ti je u lieu sred smijeha la2iva. S.
Gucetic Bondevisevic 220.
b. lazan, vidi laZan, 1, b.
jri) 0 celadetu. Meju kipi krevih i lazevih
bogov. S. Budinic, .sum. 33a. Poklonivsi se bo-
govom lazivijem. A. Gucetic, roz. jez. 188. Orakuo
lazivoga boga Apolina bise umuknuo. B. Kasic,
is. 6. Klanahu se lazivijem i nopravijem bogo-
vom. M. Orbin 273. Od koga boga lazivoga.
L. Terzic 166. Tako ciriahu hudovjornici svo-
jijem lazivijem bogovima. I. Dordid, salt. 40.
Da se klana lazivom bogu Belfegoru. 368. Na
cas lazivoga Apola. ben. 40. Posvotivam krv
laiivijom bogovima. V. M. Gucetii 13. Uzvisio
si lazive bogove. D. Basic 52. Idoli, , to jest
bogovi laZivi. J. Matovic 421. Slave Gova la-
zivoga i Netuna vodna boga, pak lazive liipo
ostale, ke pogani Judi imase, u pjesnima dizu i
hvale. N. Marci 13. — fiuvajto so od lazivijeh
proroka. N. Ranina 1.52a. matth. 7, 15. Covjek
ovi . . . lazivi jo prorok. S. Rosa 78b. Izajdoso
lazivi proroci na svijetu. J. Matovic 3. Rije-
cima lazivijeh proroka. 4. Jedan od tijeh lazi-
vijeh proroka. S. ^lUbiSa, prip. 230. — Daju6i
poStenu dvorbu i nasjednike tomu kra]u lazi-
vomu. I. Dordic, bon. 119. Bit ces za rug uzet
ko ki-al lazivi. B. Zuzeri 127. — I lazivom gostu
sluzi (hajduka). V. Dosen 239i>. — Od lazivijeh
svjodokah osvadeu. I. A Nenadio, nauk. 260.
Dva laziva svjedoka. S. Rosa 155b. Pogubiti
lazive svidoko. A. d. Costa 2, 159. Ta dva la-
ziva svjodoka. S. ^jubisa, prip. 203.
b) 0 cemu drugome. Ne htito se ufati u
rici lazive. Bornardin 47. jer. 7, 4. Lazivo slovo
kako olovo tesko a pak kako pjena po vodi uz-
plovo. Pril. jag. ark. 9, 142. (1520). Da to rijec
sada tva laziva izlazi. I. Gundulic 111. Rici
nisu jur lazive. P. Vuletic 77. Treba ih (rijeci)
osuditi za lazive. I. Dordic, bon. 124. Lazivim
govorenjem. §. Budinic, sum. 39''. Tve him-
beno i lazivo govorenje. G. Palmoti6 1, 207.
Virovati liogovu lazivu nagovaranju. L. Terzi6
43. Ako tvoja pritac znaS da ni laziva. M. Ma-
LAZIV, 1, b. /)). 9
rulic 26. U pripovijestima lazivijpm. V. Aiidri-
jasevic, put. 343. Zato se uzdat nocu voce u
obecanja tva la/.iva. D. Eanina 491'. Kojim je
govorio stvari lazivo i neistine. A. Komulovic
9. Lazivijeh stvari iznosahu. S. Rosa 1.55b.
Oslobodi, Gospodine, duSu sluge tvoga, kakono
si oslobodio Suzanu od lazive krivino. B. Kasic,
rit. 121. I k tomu pristavi lazivijeh kletava, od
svoje }ubavi cim bi|eg on dava. I. Gundulid 155.
Zasto zakletva laziva i nesvijestna jest grijeh.
J. Matovio 349. Budi pjesan tva laziva, korisna
je tvoj pozudi. I- Dordic, pjesn. 80, Puka va-
rase nauci novimi i lazivimi. B. Kasi6, is. 53.
Ucise krive i lazive nauke. V. M. Gucetii 117.
U ikakvo ime zakona, oli je pravo oli lazivo.
J. Matovic 131. Prjevareni s lazivijom imenom
zenidbe. 317. Istina ta je zgod, ku vi htjeb sad
riti, za sve er je laziva komugod viditi . . . D.
Kaniua I28a. — Koja je stvar laziva i sasma
prema istini. M. Orbin 22. Zasto jo sve to
nestavno, sve lazivo, sve bjeguce. V. Andrija-
sevie, put. 249. — Jer ne pozna i ne vidi sto
lazivo ruho skriva. I. Gundulic 401. — Na tvu
glavu lie laziva ruda prama nastoj stavit svu
napravu. G. Palmotio 1, 324. Ne ugadaju se
kose s glavom, ore su lazivo. A. d. Bella, raz-
gov. 230. — Ne gub' s tvo krivine za ures la-
zivi Ijepote istine. I. Gundulic 145. — Hitro ti
je tuda obraza on lazive uzeo izglede. G. Pal-
motic 1, 51. — Ovi stavlaju bludnos na mjerila
laziva. i). Basic 149. Ovo je kamik kusenik
koji odkrije i pravo zlato i lazivo. A. d. Bella,
razgov. 137. Da si pravi dragi kami, a rie laziv.
137. — Ovaj plac ne more bit laziv. S. Men-
cetic 122. — Za mu smrt lazivu duh se tvoj
odija. S. Guoetic Bendevisevii 297. — Videnija
laziva. Transit. 146. San lazive prikaziva svej
uakazni. P. Kanavelid, iv. 530. — Sni su lazive
sjen misli. F. Lukarevio 234. S kojom se od-
mece dusa s lazivijem mislima. J. Matovi6 338.
— Nevjerniei za ukazat se pravovijerni u lazivoj
vjeri svojoj. I. A. Nenadi6, nauk. 211. S ko-
jijem bi .se poznala prava od lazive crkve. J.
Matovic 92. — Blazenstva tva su sva (sricn!), za
sve er su zrit lipa, nekripka, laziva, nesvijesna.
D. Ranina 131''. Koje da drugo dobro Seka,
neg lazive posred slasti u prikorne stete upasti?
G. Palmotic 2,28. Ah radosti ma laziva! 2,48.
— Vi eijenite da su darovi istiniti, a nisu iiogo
lazivi. i). Basic 7. — Dobra vromenita ovoga
svijeta da su spadjiva i laziva ... T. Ivanovic
100. — Posrid mira lazivoga. B. Betera, iut.
165. Drugacije laziv oni bio bi mir. I. Velika-
uovic, uput. 3, 450. — Bitje i zivot nih lazivi
prilika jo lijepa groba. G. Palmotic 3, 30l>. —
Poznam slave lazive. I. Dordic, uzd. 51. — Umrla
ufanja poprav su laziva, sumna i strah, vidu
ja, istin se odkriva. I. Gunduli6 39. — Laziva
je milos i izprazna Ijepota. I. Drzic 291. —
Mrtvo ufauje ne ozivjiva'; pusti, pusti taj la-
ziva svjedo6anstva od jubavi. I. Gunduli6 188.
C. u siremu sinislu, koji pripada uopce
lazi, isporedi lazan, 1, a. Nije ovo dub lazivi,
s koga zmija hotje rijeti ... N. Najeskovid 1,
152. Od rijeci einis laziv trg svakomu. F. Lu-
karevio 62. (AcHiseva) sulica ne more stati pod
lazivu miscu Uriksevu. Pril. jag. ark. 9, 133.
(1468). Lazivo privarenjo. A. d. Costa 2, 132.
2. adv. lazivo. — Izmcdu rjeinika u Belinu
(,falsamonte' , false' 300b) i u Stuliceini (v. lazno).
^iudi od svijeta zlo govore i lazivo glase hude.
,T. Palmotic 44. Ter mu ide lazivo svijotlu caru
govoriti. Nar. pjes. mikl. beitr. 1, 53. Svjedo-
caiistvo koje se lazivo govori od zakletnika. J.
1 LAZIVICA
Matovic. 107. — Svadi lazivo. S. Budinic, isjir.
74. I'a biso obadon lazivo radi zavidosti. B.
Kasi6, is. 55. Da co biti obaden lazivo od kri-
vijeh svjedoka. S. Rosa lib. Koji je ozloglasio
lazivo drugoga. B. Kasic, zrc. 92. Tako mrtvo
tko dotice, kad lazivo na ni vice. V. Dosen 130*.
— Kad lazivo nega fale. 36''. — Zakleti ce se
krivo i lazivo. A. Komulovi6 17. Lasno co se
zakleti lazivo. B. Kasi6, zrc. 26. Ako si se za-
klinao lazivo . . . 44. Sto su se kleli krivo, vu-
hovito i lazivo. I. Dordic, salt. 191. Tko se
zakliiie krivo i lazivo. I. A. Nenadic, nauk. 116.
Za sto se ne sramite zakliiiat lazivo na pravdi?
D. Basi6 100. Niti se § nim (imenom) bude za-
klinati lazivo. J. Matovic 342. — Lazivo hine6i
vas saj svit jur vlada (sreca) . . . J). Ranina 48».
— Sto sudite krivo i lazivo. L Dordi6, salt. 281.
— Kako su lieki lazivo sumjeli. .T. Matovi6 115.
— Da bi Boga lazivo zvao za svjedoka. J. Ma-
tovid 350.
LAZIVA C, lazivca, m. laiiv covjek. — isporedi
lazjivac. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je u
ostalijem padezima, osim nom. sing., i gen. pi.
lazivaca. — Rijei je stara, isporedi stslov. Itzi-
vhcb, 7HS. juKHBeMT.. — Izmedu rjeinika u Mi-
ka]inu (.mendax, fallax, falsus'), u Belinu (,bug-
giardo, mentitore, chi dice buggie' , mendax' 152'i;
,chi dice il falso o falsita' ,fdlsidicus' 300b), u
Sttilicevu (.mendaciloquus, qui mentitur'), u Vol-
ligijinu (uz lazac). Ako bih rekal da ga ne
znam, biti cu lazivae prilican k vam. Bernardiu
61. joann. 8, 55. Koja zvir naj gore ujida i
rani.. .? — Od divjih jest zviri nesramni la-
zivae ... P. Hoktorovic 31. Spomeni se, nehar-
nice, bratu er ne dah mom' pomodi, neka Ijepos
tva, lazivce, mene ovako bude cci. S. Bobajevic
226. Od ovoga isti prorok i krivi pripovidavac
i lazivae imase biti drzan. Ivan trog. 24''. La-
zivca himbenoga_ sagubit ce tvoja sila. A. Vi-
tajic, ist. 19b. Clovik svaki jest lazivae. 411.
A to er himbon i lazivae ima narav hitra liha.
J. Kavanin 60b. Upisni lazivae ,buggiardissimo'
,mendacissimus'. A. d. Bella, rjecn. 152''. Koji
mu drago lazivae na svitu. razgov. 77. Jedan
lazivae i lupez udil trcu na krivu zakletvu. J.
Banovac, pripov. 164. Lazivae dobiva da mu se
i istina ne vjeruje. (Z). Lazivcu nije ni istina
vjerovana. (Z). Poslov. danic. Onemu je izle-
tjola i mozebiti nehoteci jedna laz iz usta, to t'
je lazivae. 1). Basic 93. Jeli ikad Bog pokarao
u ovomu viku lazivce? Blago turl. 2, 190. Pa-
kjeni lazivae. A. Kalic 5ii. Jere se poznava la-
zivae i krivokletnik. J. Matovio 408. Djavao...
lazivae jest. 413. Lazivae, lizivca, lazjivac. u
Lici. V. Arsenijevic. — 0 svijeta. Pogoduje se
fiestokrat svijet da jo lazivae. B. Kasii, nasi.
141.
LAZIVA6KI, adj. koji pripada lazivcima. —
Samo It Stulicevu rjecniku: ,ad mendaciloquos
speotans'.
LAZIV AST, adj. samo u Stulicevu rjecniku:
V. lazben.
LAZIVCAC, lazivcca, m. u Stulicevu rjecniku
uz lazivcic. — nepouzdano.
LAziVCl6, m. dem. lazivae. — U Belinu rjec-
niku: ,buggiardello' ,m6ndaculus' 152*, i u Stu-
licevu: lazivcic, mali lazivae , mendax, dim.'.
LAZtvClNA, m. augm. lazivae. — U Belinu
rjecniku: ,buggiardo in sommo grado' ,ex men-
dacio compositus' 152*, i u Stulicevu: lazivcina,
veliki lazivae ,maguus mendax' iz Belina.
LAZIVICA, /. (i m.) lazivo zensko ce{ade, all
t.a;?;ivica h.
sf mo:!" kti:ali i o muskoiiif. — isparfdi •!. la-
iica » laz|ivii'a. — Od xvi vijvka (oidi bi.
a. icnsko ie\nde. — Izmedu rjecnilca u Stii-
liicvu (.mondaeiloqua, quae raentitur). Lazivico,
kako mo/etB tako s Bogom govorit? . . . ostat
(ioto pridobito. D. BaSic 81. LuXivica, f. la/,|i-
vica. u Lici. V. ArsoniJGvi6.
b. u ovome primjeru kao da se kaee o muS-
kome: Imajte ua paraeti joro jo prorokovano:
,Ja takoj govorim, makar bih bila laf.ivica'.
Zboni. 781).
LA^IVOGLASAN, lazivoglasna, lulj. « Stuli-
ievu rjeinikti : ,non veridiciis, fallax, falsidicus'.
— nepoHzdano.
LAZIVOOTAC, lazivooca, m. lazni (nepraei)
otae. — U Stulicevu rjeiniku : ,fictus parens (h.
e. baud verus)'. — tiepouzdano.
LAZIVOPKOROK, »h. vidi laziprorok. — U
Stulicevu rjeiniku: ,falsus vaticinatoi'. - nije
dosla pouzdano.
LAZIVOST, lazivosti, /. osobina hoga Hi 6ega
ito je lasivo (lazno), laz. — Od xvin vijeka.
Kolikom pomilom Zudije otvorili bi i ukazali
ocito lazivost da misto pravih prorofjanskib od-
vjeta Krstjani budu kriva prorocanslva iznili.
I. Velikanovid, uput. 1, 123. Nikakav vid lazi-
vosti nije danas vise u obif.aju. D. Obradovii,
basne. 443.
LAZIVSTVO, n. osobina koga Ho je laziv,
isporcdi lazivost. — U jednoga pisca Dubrovca-
nina, a izmedu rjeinika u Stulicevu (,falsitas').
Moze lasuo zasramiti lazivstvo tasto prem bez-
ocnijeh neprijateja. B. Zuzori 189. Nenavidos,
lazivstvo, mrmosenje . . . 374
LAZJE, n. coll. laz. — U jednoga pisca xviii
vijeka. Cuvas li se od lazja, od neustrpjenstva?
Misli. 77.
LAZ^A, m. ftdjcaus, b). — U knezevaikome
okrugu u Srbiji. Caus ili, kako ga ovJe zovu,
lazja obara stoliee. V. BogiSic, zborn. 2,51.
LAZi^IV, adj. vidi laziv. — Po analogiji premn
bodjiv, dremjiv, govorjiv itd. zamjenuje se na-
stavak iv nastavkom jiv kao da je postalo od
glagola a ne od supstantiva laz. — Ima i novo-
slov. lazjiv i bug. Ibzliv. — Od xvi vijeka (vidi
Divkoviceve priwjere kod 1, a, a), i b, b), i 2; a
izmedu rjeinika u Bjelostjencevu (,falsiis, men-
daciloquus, falsus et mondas'), u Jaiiibresicevu
(laz|ivo i nevredne roci ,affaniao'), u Stulicevu
(v. lazben), u Voltigijinu (vidi kod la^an), u Vii-
kovu (.liigeiihaff ,mondax').
1. ac^.
a. koji laze,
a) 0 cefadetu. Jerbo ne samo od nikije
i od mlogije, nego bas od sviju Judi u op6inu
potvrduju ss. listovi da su lazma podlozni i la-
zjivi. F. Lastric, ued. 177. Jur znase tko je, i
lazjiv kako je, himben i pogan. P. Kiiezevio,
zivoti. 55. Barda je bio lazjivi obtuzite}. A.
Kauizlic, kam. 50. O prokleti i lazlivi ! F. Kad-
man 21. Vi Judi laz[ivi, ca sto uiSinili! Nar.
pjes. istr. 2, 21. — Amo jiripada i ova: Ko mi
je god kazivo lazjiva je duSa. Protok. pis. pr.
M. Nenadovida. 176. — 0 ustima ijeziku: La-
zjiva usta mrska su Gospodinu. M. Divkovi6,
bes. 100a. Sva usta lazjiva zove Isus vrata pa-
klena. I. Ancid, vrat. 32. Neka onijeme usta
laijiva. D. Danicic, psal. 31, 18. - Jezik lazjiv.
P. Posilovic, nasi. 47''. Bog nenavidi jezik la-
zjiv. A. Badid 131. Ridi ju isprazae i jezik la-
zjiv mlogo puta. F. Lastrid, ned. 277. Govoro
2 LA/,^IV, 1, b, h).
7.0. mwnu jozikom laXjivijem. 1). Danicid, psal.
uni, 2.
b) o cemu drugome, u prenesenome sniislu.
Lazjivo staklo svaku stvar vodu pokazuje. J.
Knjid, poud. 1, 19. — Nezin znak nije lazjiv. 1,
31. — Poznao sam da je more lazjivo. D. Obra-
dovid, basne. 389.
v) o svijctu. vidi laziv, 1, a, c). Od ovoga
tuznoga i mudnoga, lazjivoga izdajnika svita. P.
Posilovid, nasi. 136''. Da naso blazenstvo nije
od ovoga svita laf.jivoga, ved ima drugi svit, na
komu se u vik iive. J. Banovac, razg. 85. La-
zjivomu svitu no zamiriti se. A. Kaniilid, uzroci.
138. U tminam od ovoga lazjivoga svita. Ant.
Kaddid, predg. i.
b. lazan, isporedi laziv, 1, b.
u) 0 cefadetu. StovaSe bogove lazjive.
J. Filipovid 3, 14^'. Da bogovi tvoji jesu lazjivi
idoli i drakuui. F. Lastric, test. ad. 86*. StovaSe
lazjive bogove. M. Zoridid, zrcalo. 148. Idole
aliti lazjive bogove od srobra. And. Kadid, kor.
32. Odnese svu liiovu odoru, joi i lazjive bo-
gove. 190. Prikazivase tamiiau lazjivim bo-
govom. I. J. P. Ludid, razg. IIJ. — Pazito se
od lazjivi proroka. F. Lastrid, od' 248. Lazjiv
du se prorok nadi. svet. 106''. To on dobavi
ovoga lazjivoga proroka. Nar. prip. vrdev. 3. —
U nekakvoj zemji oglasi se lazjiv vrad. Vuk,
poslov. 79. — Laz jest, da je ikada koji papa
nazvan Jermon . . . Oni lazjivi Jermon imao bi
postati papom god. 604. A. Kanizlid, kam. 228.
Izmjena lazjivih Demetrija. A. Tomikovid, ziv.
11. Lazjivi Nero. 20. — Protiva lazjivomu pa-
trijarki. A. Badid 244. — U takomu premda la-
2jivu (jer je samo djakon) ispovidniku. M. Do-
brotid 123. — Puti su (u pakau) siroci, raskosui
(javiaino raskosne) i staze, zad tuda svidoci la-
zjivi ulaze. D. Barakovid, vil. 294. Od lazjivi
svidoka osvadit se. B. Pavlovid 56. Lazjivi svi-
dok. B. Leakovic, nauk. 363. Kum svog kuma
pa sudove dera i dovede lazjive svjedoke. Nar.
pjes. vuk. 2, 2.
b) 0 drugome cemu. Rijedi svedu laijive.
S. Margitid, fala. 252. Redi rid lazjivu. J. Ba-
novac, pripov. 158. Lazjiva obedaiia. M. Eadnid
7*. I oui liima (poslase) vraze, lazjivo obedane.
M. A. Rejkovid, sabr. 33. Krivovirci lazjivim
pogrdama jesu progonili. A. Kanizlid, kam. 676.
^judska je fala lazjiva. S. Margitid, fala. 151.
Ne reel kriva iliti lazjiva svidodanstva. F. La-
strid, od' 76. Poglavari misuidki i sav sabor
trazahu laijivo svidocanstvo suprot Isusu. ned.
176. Ja dragovojno lazjiva svidodanstva pod-
nosim. M. Zoridid, osmina. 104 Zakletva la-
zjiva jest psovka. F. Lastrid, ned. 115. Zakletva
lazjiva nikad za nikad ne more se udiniti brez
grilia smrtnoga. 115. Da ga nisi pogrdio za-
kletvom lazjivom. 116. Nijesu lazjivi oni nauci.
I. Grlicid 31. Protiva lazjivomu nauku. A. Ba-
did 499. Tminama od sumji i nauka lailivi. F.
Lastric, test. iv. Ova la/Jiva zapovid nigdi se
ne naliodi u knigah. A. Kanizlid, kam. 87. S la-
zjivijemi kiiigami otimaju. M. Divkovid, nauk.
21''. Ta je kniga lazjiva i podmetnuta. A. Ka-
nizlid, kam. 357. Negov nearni ucenik lazjivu
knigu pisa. M. Zoridid, zrcalo. 53. Iznesu ne-
kako lazjivo pismo. Vuk, grada. 23. Kako se
nekakva lazjiva kniga uvatila. dan. .3, 150. —
Trgovci kada lazjivu miru drze. B. Leakovid,
nauk. 343. Lazjiv novae. 343. — Jacinta koja
bi na sud privedena, ali se toliko znade prav-
dati i suze lazjive prolivati, da joj kraj virova.
And. Kadid, razg. 44. Slusajudi ne slatku molbu
i lazjive suze. kor. 138. I'lad nije potribit, pade
LAZ;.IV, 1, b, h).
gdigod more i laz|iv biti. I. J. P. Lucio, doct.
12. — Lazjiv san. I. Urlic^c 209. No iina
prave }ubavi nego li bimbenu i laz|ivu. M. ])iv-
kovic, bes. 414"'. Pise kiiigu Kastriotieu punn
laijive Jiibavi, slatki i medeni ri6i. And. Kacic,
razg. 127. Da naSe bogolubstvo bude pravo i
istinito, a no la/4ivo. Grgur iz Varosa 1.'S.5. —
Kratka i la?4iva jest sva slava od ovoga gvijeta.
M. RadniA &>. — Drzi za malo ova lazjiva dobra.
M. Eadnid 3a. Neka ne skupjamo na nebu
speuze laz|ive. 92*. Postav}ajuci ufaiie svoje u
stvari zemajske i u lazjiva bogastva. P. Posi-
lovic, nasi. 21l>. Izpra/na i lazjiva dobra traze.
A. Kanizlic, uzroci. 15. — Uzivat lazjivo ras-
kosje ovoga svita. J. Banovac, prod. 95. Ea-
dosti su ove kratke i laz|ive. A. Kanizlic, uto5.
3o7. — Lipa je bila ue onom lazlivom i mimo-
hodnom lipotom. 601. — Po fiemu so razaznaje
pravo skrusene od laz|ivoga? I. J. P. Lncic,
doct. 13.
3. adv. laz|ivo. — Izmcdu rjccnika u Bjelu-
stjenccru (,mendaciter, false, misere et tenuiter'),
u Jambresicevu (,mendaciter'). u Volttgijinu (,bu-
giardamente' ,Hig6nhafter weiso'). Dode lazjivo
plafeuci. M. Divkovic, zlam. 17. Laz|ivo Isu-
krsta Gospodinom zove. nauk. 16*. Ako budes
lazjivo suden. M. Eadnic, pogr. l-i*". Jer lazjivo
Boga za svidoka zazivas. A. Baiic 70. Ako si
rekao sto od koga lazjivo, oblazi se prid kim si
govorio. J. Banovac, pripov. 153. Mnogi su
eretici govorili lazjivo. uboj. 23. Kako si mu
ti lazjivo bio rekao. F. Lastri6, test. .SOS'i. Ne
zakuni se laijivo imenom mojim. nod. 115. Pa-
trijarhu lazjivo obtuze. A. KaniXjic, kam. 629.
Koji izmisja i lazjivo proglasujo papinske khigo.
fran. 213. Dvi sestre bijau lazjivo ozloglasene.
M. Zorifi6, zrcalo. 41. Kada jim pocme lazjivo
obecavati dug zivot. M. A. Rejkovic, sabr. 32.
Ne samo ne ima krstit, ma ne more ni prikazat
lazjivo da krsti. M. Dobretic 12. Privarit ga
lazjivo. 13. Koja budii neistinito ili lazjivo do-
stignuta. I. J. P. Luci6, nar. 80. Lazjivo sve-
dociti. J. Rajic, pouc. 3, 47.
lAzJ^IVAC, lizjivca, m. lazjiv cuvjck, vidi la-
zivac. — Od xviii vijeka, a izmcdu rjecnika u
Bjelosljcnievu : (knjkavski) lazlivec (vidi kod la-
zac) gdje se naj prije nahodi, u Voltigijinu (uz
lazac), II Vitkovii (,der liigner' ,mendas'). Lakomac
i lazjivac odmah se pogodo. Nar. posl. vuk. 165.
lAz^>IVICA, vidi lazivica. — U nase vrijcme.
a. /. zensko ie\ade. — Jzmedu rjccnika u
Voltigijinu (,bugiarda' ,luguerinn') i u Vukovu
(,dio Ivignerin' ,mendax femina'). Duso moja, ...
Bog ce na tebe kao lazjivicu omrznuti. B. Da-
nicic, pisma. 86.
b. m. musko cejiide. Id' odatle, jedan lazji-
vico! Nar. pjes. vuk. 1, 455.
LAZNOCUDAN, laznocudna, adj. koji je lazne
(lazice) cudi. — tiamo it SiuJicevu rjecnikit: , in-
dole mendax'.
LAZN06UDN0ST, /. osobina laznocudna ce-
]adeta. — Samo u Stiilicevu rjecniku: .indoles
mondax'.
LAZN06UDSTV0, n. samo u Stulicevii rjci-
niku uz laXnoiudnost.
LAZNOGLASAN, laznoglasna, adj. samo u
Stulicevu rjeC-niku: v. laziglasan, gdje ima i adv.
lazn6glasno ,per infamiam falsam'.
LAZNIV, adj. vidi lazjiv. — U nase vrijeine
u Istri. Lazniv, laznivo, lazniva , mendax'. D.
Nemani6, cak. treat, stud, uftsg. 84.
LAZNIVAC, laznivca, m. lazfivae, vidi laziiiv.
943 LEBDJETI
— U nase vnjemc u fstri. Ijazi'i'ivac , mendax',
sen. laznivca. D. Nonianir, cak. kroat. stud. 53.
LAZNIVATI, laznujom ili laziiivam, impf.
laznuti. — U Stulicevu rjeiniku (grijcskom) la-
znivati, laznivam uz laznuti.
LAZO, m. hyp. lazac. — Akc. se mijena u voc.
la2o. — Govori se cesce u salt nego ozbi(no. —
isporedi 1. Lazo na krajii, i 2. laza. — U nase
vrijeme u Dubrvvniku. ,Ti si lieki lazo, ue moze
ti se nista vjerovati'. ,Muci, lazo, ne lazi'. P.
Budmani.
lAzOV, laz6va, m. lazac, lazivac. — Na-
stavkom ov pokazuje se prezirane kao da se go-
vori sa psetom. — U nase vrijeme. M. D. Mili-
ievii, skol. 17. Narodnih lazova i varalica. soci-
jalizam. 6.
LAZOVICA, /. ime nivi. — U spomeniku xiv
vijeka u kojemu je stariji oblik s -b- mj. a. Lbzo-
vica. Spom. stoj. 38. (1346).
lAzOVSKI, adj. koji pripada lazovima. ,Pa
to su kao petacko, oca ti la^ovzkoga!' eikne knez.
M. D. Milicevi6, knez milos u pricama. 6.
1. LE, rijei bez smisla, vidi it Vukovu rjec-
niku: dodaje se u pjesmama kod gdjekojijeh ri-
jeci na kraju, n. p. Paun seta, vojno le, na von-
civne, s sobom vodi, vojno le, punicu — Pora-
nile devojke, Jelo le, Jelo, dobra devojko — Oj !
i dva svata i dva uprosnika, le loja le ! kud vi
odito, sto vi trazite? 16 leja le! — Nasa doda
Boga moli, oj dodo, oj dodo le! - F)urad kosi
po pobrdu, lado le mile — Neven vene le, za
goricom le, leja 16 — .
2. LE, vidi jo. — U Vukovu rjecniku: vide je.
LEACKA CESMA, /. ime mjestu u Srbiji u
okrugu biogradskomc. Livada kod Leacke Cesme.
Sr. nov. 1867. 135.
LEAKOVIC, m. prezime. — xvm vijeka. B.
Leakovic, gov. i.
LEANDRA, /. Nerium oleander L., tieka bilka.
— Od tal. leandro. — U Mika^inu rjecniku:
leandra, dubc.id , nerium, rododaphne, rododen-
drum', i u Stulicevu iz Mikafina. i u nase vri-
jeme u Dubrovniku. P. Budmani. Leandra, rus.
.iea»^pT>, Norium oleander L. (Vodopii). B. Sulek,
im. 191.
LEANDRO, m. ^/ao'il'po,-, Leauder, i/«e »i«sio.
— Tal. Leandro. — Od xvi vijeka. A ne toj za
ino, nog' pokoj da mogu skoncat nam, jakino
Leandru nobogu. N. Najeskovic 1, 59. Leandro
tac mocno Eru svu jubjaSe. D. Rahina lib.
More plivaso Leandro u noci. SSb. U knizi
k Leandru. J. Matovic 1.50.
LEBANI, m. pi. ime selu u Srbiji u okrugu
topliikome. M. I). Mili6evi6, kraj. srb. 387. —
Moze biti da bi uprav glasilo Hjobani.
LEBDJETI, lebdim, impf. libratis alls pen-
dere (o ptici, a moze se kazati i o drugoj zivo-
tini sto leti) kao stajati nepomicno u vazduhu
ne micuci krilima. — U nase vrijeme. Rijak ne
lebdi. Dubrovnik. 1870. 9. — i u Sulekovu (leb-
diti) i u Popovicevu rjecniku (lebdeti): ,schwe-
ben'. — Mislim da je tako znacene i u ovome
primjeru: Prorok Jezokij vidi na ognenijem ko-
lima divne likovo zivotina . . . idu i lebde nad
zemjom. D. Danicio, pisma. 122. — U prenese-
nome smislu (prema nem. schwebende schuld).
Lebdeii ili fuudirani drzavni dug. Zbornik zak.
1870. 198. — U Vukovu rjecniku ima drugo zna-
cene: cuvati ili uprav stajati nad cim s velikom
\ubavi kako majka nad djetetom; ali je jamacno
to samo preneseno (isporedi kad ptica lebdi nad
LEBIUKTI II
.icoiijem ijnijfzdum)' lobdili ./.iiiUicli |)ll(>;;oii' .Ib-
voo, cmii niuoro euro' x primjerom: ,Li<l)di uko
iioga kao uiati oko dotota' (ili ,n(id dototom').
Nnr. posl. vuk. 1G8. vidi i: Ako jo doto bono,
luajka lobdi iind liiiu. M. D. Mili6ovi6, skol. 6.
— Mistiin dii ;> -i- samn po gapadnomc ijovuru,
ridi II i'oyjoi'iVei'i/ rjeiniku. — U ovomc pri-
mjeru kao da lunii (u prfiicsenomc Kiiiidii): ie-
jeli, feitiuli. No hajiiSo Sto su iTiii hudi, no svak
lobdi da Jim kroJo grudi. Osvotn. 3, Ml — M2.
LI":BOEI!iE, n. djclo kojijcm sc Icbdi. Koji su
II lebdenu i f.aru svom smotani i zadi/.avani bi-
vali. Sr. nov. 1831. 94.
LE»E(!:-, cidi lobet-.
LEBED, m. vidi labud. — U Stulicevu rjci-
niku: v. labiid ,s dodatkom da je rijcc ruska.
LEBEDITI SE, lebndim se, impf. lebditi, ('/»;ie-
piti: Da je kuca ogradena u ouoj zupi, -svaki bi
se pop onde lobodio (isao dragovolno). M. Pavli-
novi6. — ifporcdi lebdjeti na krajii.
LEBEDSKA RIJEKA,/. Lobedska Reka, mjeslo
(coda) It Srbiji u vkrugit vranskome. M. D. Mi-
licevic, kra). srb. 282.
LEBElitJA, /. uslanak, buna{2). — I'ravi hi
oblik bio robolija i postajc od lat. rebellio, tal.
ribolliono, ncin. robollion. — U nase vrijeme. Da
Milutina uapse 6rez to sto bunu i loberiju dize.
Djolovod. prot. 81. Kud so doo KoSut poslo le-
berije. M. D. Miliiovic, s dun. 17.
LEBET, n:. ime sclu u Srbiji u okrugu vran-
skome. M. D. Milicevic, kraj. srb. ;502.
LEBETANE, n. djelo kojijem se lebeee. — U
Stulicevu rjecniku: fyrije^kom) lebocane.
LEBETATI, lebecem, impf. kolebati se, tetu-
rati. — XVIII vijeka u pisca Duhrovianina, a
izmedu rjeinika u Stulicevu (grijeskom leboiati
po obliku prezenta ,fluotuaro, titubare, agitare,
vacillare' ; lebetati, v. lobecati). Tresnom lebeou
nase kude. Stit. 15.
LEBINA, /. (H}ebiiiaV) ime selu u Srbiji u
okriigu cuprijskome. K. Jovanovic 179.
LEBINSKI, adj. koji pripada Lebini, Icod
mjesnoga imena : Brdo lebinsko, v Srbiji u okrugu
ctqmjskome. Vinograd u Brdu lebinskom. Sr.
nov. 1867. 187.
LEBLfiBIJA, /. tur. leblebi ,przenica, naro-
cito neki przen grasak koji Turci uz rakiju rado
griskaju'. D. Popovi6, tur. rec. glasn. 59, 134.
Naut, koji mi u Biogradu poprzen kupujemo kao
,loblobije'. M. D. Milicovid, kral. srb. 12.
LEBRAK, lebraka, m. vidi lombrak.
LEBRCNIK, in. planina u Gacku. (Ko je za-
bifezio?). — vidi Lebrsnik.
LEBRICA, /. vrsta veza. — U nase vrijeme.
Poskude vezeno na lebrice, okanca i kosjerice.
S. :^iUbiSa, prifi. 124.
LEBRNI, adj. samo lebrni ponger « Vukovu
rjeinikw (po Vukovijem bileskamaj: koji nije sa
sokaka nego iz avlije. — Nejasna rijec; zar od
pers. tur. lob, usna, pa i kraj, strana?
LEBRO, n. vidi rebro. — 6uje se po sjevero-
zapadnijem krajccima u nase vrijeme. Kako ju
je cizmom udario, tri joj lebra odmah on izbio.
Nar. pjes. marjan. 124. Lebro ,costa', pi. lebra.
U. Nemanid, 6ak. kroat. stud. iftg. 7.
LEBROVIC, m. prezime, vidi u Daniiicevu
rjeiniku: Lebrovicb, DubrovSanin ,Marinb Le-
brovicb' drza carine u carice Milice. (Spom. sr.)
2, 44. (1407?). na istoj strani latinski: Ad in-
stantiam Marini de Lebro.
i leOioe
LHBHSNIK, HI. /ilanina u llcrcegmnni. (jlas-
aik. 20, :)l)0. 308; 21, 2',)5. — isporedi ljobr6iiik.
— Ne ziiam koji je pravi ublik; isporedi i lo-
bn'ii.
LEBUT, m. vidi labud. — Od xvi do xvjii
vijekn, a izmcdu rjeinika u Vraniicevu (,olor;
cygnus') t M Stuliievu (v. labud). Bilocu pri kih
(prsih) tad lobut bi izgubil. H. Luoio l'J3. 55a-
le6i lobut smrti svojo. P. Zoranii 4'>. Ki te
(poji) kot lobut lotedi bil vodrinom jidrit. 74*.
Kakono i lobut odvraion od jata. D. Barakovid,
vil. 25. Perjo ga prikrije orlova kro]uta, por-
nicu nadijo biloga lobuta. 37. Kako da bi (glasi)
od lobuti. I. IvaniSovic 197. Lebut cvili. 821.
Utvo i labuti (u rukopisu xviii vijeka lobuti)
gdi okolo cvijot beru. M. Votranid 2, 280.
Ll':CANE, n. djelo kojijem se ko leca. — V
Vukovu rjecniku: ,das unpasssein, die unpasslich-
keit' ,invalitudo'.
LECATI SE, leeam se, imj)f. starije je zna-
ieixe: plaiiti se. — -e- stoji mj. negdasnega i\
— Akc. kaki je u inf. taki je u praes. 3 pi. le-
caju, u aor. Idcah, u ger. praes. Idcajiidi, m ger.
praet. Idcavsi, ii part, praet. act. Idcao ; u osta-
lijem je oblicima onaki kaki je u praes. 1 sing.
— Uprav bi bio imperfektivni glagol prema lek-
nuti se, ali (koliko znam) ovome zadnemu gla-
golu neina potvrde u naiemii jeziku. — Korijen
je praslavenski (leiik sa znaeenem, kako Miklosic
misli, ugibati, p>regibati, vidi i 2. luk), isporedi
stslov. l^sti, pregibati, rus. jiBKnyTtciH, poplasiti
se, CCS. leknouti, poplasiti, po\. lijkad, plasiti.
a. sa starijim znaeenem sprijcda kazanijem.
— Izmedu rjeinika u Bjelostjenievu (locam so,
V. pla§im se), u Stulicevu (v. plasiti se iz Bjelo-
stjenceva), u Voltigijinu (grije§kom ledati se, v.
plasiti so). Od gustera gdi se leca (plasivi zee).
V. Doseu 127a.
b. ne biti posoe zdrav, biti nalos. — U Vu-
kovu rjecniku: ,unpass sein' ,minus bene valeo'.
LECIJON, locij6ni, /. indi lekcija, tal. lezione.
— Od XVII vijeka po primorju. Moze govoriti
ofidice mane od trijeh leoijoni. B. Kasid, fran.
177.
LECKA, adv.'? (malo) dem. V. Hid iz Srbije.
(zabijezio i). Danicic). — isporedi lecka.
LEC:^1V, adj. plasiv, vidi leeati se. — U Bje-
lostjenievu rjecniku: v. plah, t u Stulicevu iz
Bjelostjenceva.
LECNUTI SE, lecnem se, pf. od leeati so,
poplaUti se. — Na jednome mjestu xviii vijeka.
Koju teke popom takof'/jj pak so locnuf/j^ i od-
makoCA;. V. Dosen 113b.
LEG, m. tal. Lecoo, grad u Italiji. — V jed-
dnoga pisca Dubroveanina xvi vijeka, a izmedu
rjeinika u Belinu (,L6cce, citta in terra di
Otranto' ,Aletium' 430'i). Dal' na ovo dor u
Lecu podah za te pinez toki, da se u mojoj krvi
umijes? A. Cubranovid 158.
LECANIK, lecanika, m. vidi u Vukovu rjec-
niku: vide dekrk (na cemu se cijevi su6u) s do-
datkom da se govori u Srijemu. — isporedi i
letka (od cega moze biti da postaje).
LECEVICA, /. ime selu u Dalmaciji u kotaru
spjetskome. Report, dalm. 1872. 34.
LECIOA, /. ime mjestima u Srbiji. a) u okrugu
crnorijeckome. Niva u Locici. Sr. nov. 1875. 460.
— b) u okrugu smederevskome. Vinograd u Le-
6ici. Sr. nov. 1875. 999.
LECICE, /. pi. vidi u Vukovu rjecniku: vido
socivioa « dodatkom da sc govori u Barani. —
'P^i^
LECICE 9^
Hijei je sitiiinioa radi -c-, jer jamacno pontaje
od leda; ako nije zlo zabijesena, maze biti po-
stala od mag. leucse, lece.
LECINSKA (zera]a), /. ime mjeslu u Hroatskoj.
— XV vijeka. Zemja LecinsTsa. Mon. croat. 319.
(1440).
1. LECKA, adv. (malo) dem. V. Ilii iz Srbije.
(zabile.iio I). DanieicJ. — isporedi lecka.
2. LECKA, /. zamka (f). — U glayu^skoj kiiizi
XVI vijeka u kojoj je pisano lefka. — Jamacno
stoji -e- mj. negdasnega g i rijec je u svezi s luk.
Ona bise zamka i lecka od dus. Mirakuli. 35.
LEG-, vidl letj-.
1. LECA./. Ervum lens L., ispuredi le6e, socivo.
— -e- stoji mj. negdasnega ^. — Vala da je rijec
praslavenska (lentja), premda nije potvrdena u
sjevernijem slavenskijem jezicima: ima stslov. li;-
sta, bug. lesta, nslov. leca, mrus. lenca (gdje bi
-en- bilo po pojskome jeziku), ali ima i lit. len-
sis, po kojijem bi sc oblicima cinilo da je negda
bilo i u polskome jeziku. — Postaje od tat. lens
(gen. lantis). — Izmedu rjecnika u Vrancicevu.
(,lens'), u Mika(inu (Io6a, sofiivo, so6ivica ,lens,
lenticula'), it Iielinu'(,leute' .tens' 433a), « Bje-
lostjencevu (.Ions'), u Jambrcsicevii (,Iens'), u Stu-
liievu (,lens, lenticula'), u Voltigijinu (leda i
grijeikom leca ,lente, lenticchia' .linse'), ii Vu-
kovii: (u Crnoj Gori) vide lece gdje je (po svoj
prilici zlo) zabilezen akc. Ic6a; « Dubrovnika je
leca. P. Budmani. Lestu svari sb vodomb. Sre-
dovjofin. lijek. jag. star. 10, 106. Le6u issusivb
da jestb (^ jede) s medomb. 111. Za zdelu lece
, proda svoje prvorojonje. Korizra. 6.5''. Bob i
leca korizmina hrana jes. M. Dr/.i6 362. Vazme
malo smokav i datalov i lece. F. Vranfiic, ziv.
109. Kad obogati, leca mu se omrazi. (D). Po-
slov. danifi. Upita u svoga mladega brata zdi-
licu lode. A. d. Bella, razgov. 147. Nesvijesiii
mladic za varivo loco prodo je Jacobu prvo-
rodstvo. B. Zuzeri 293. Nosi sobom smokve
male, ujesto lode i datale. N. Maroi 105. Uvije
te vo)e, ka' i kadiju ledu zobat. (O Crnoj Gori).
Nar. posl. vuk. 57. Leda (lochya u mlotackome
rukopisu), ces. lecha (Orobus), rus. .inm, cslav.
lijsta, lens, lenticula (u mlet. rukop.), Ervum lens
L. (Vodopid, Vuk). B. Sulek, im. 191. — S Ae-
kijem pridjevima moze znaiiti i druge bi(ke :
Leda blatua, (prema lat.) lenti o lentichia pa-
lustre (Kuzmid), Lemna palustris L. — Leda
divja, aphaca (Jambresid), Lathyrus aphaca L.
— Leca vodena, lenticula amnis (u mletackome
rukopisu), pupilla oculi (Kuzmid, Anselmo da
Canali), Lemna palustris L. B. Sulek, im. 19*2.
■vidi i u Mikafinu rjecniku: leda vodena, trava
koja raste svrh vode ,lens palustris', i ic Btuli-
cevu iz Mika^ina.
2. LECA, /. vitrum lentioulari forma, komad
stakla tako izraden i izgladen da je slican zrnu
lece, te se kroza n gleda kad se hoee vidjeti sto
povecano; pa se u siremu smislii kaze i kad
strane nijestc pupcaste nego su (obje Hi jedna)
jamaste. — Ista je rijec sto 1. leda, ali je shva-
cena u ovome smislu po tudijem jezicima, ispo-
redi tal. lente, franc, lentille, nem. linse itd. —
isporedi 2. ledak. — U pisaca nasega vrcmena.
— U SulekovH rjecniku s osobitijem znacenem :
ncsto sliino prozirnome zrnu lece sto stoji u oku
za zjcnicom .krystalUinse'.
LECAC, ledca, m. vodena leca. Ledac, Lemna
palustris L. (JambreSid). B. Sulek, im. 192.
LECAJIV, adj. u kojega su leca (pjege) po
licii. — U Viikovu rjecniku: ledajiv ,sommer-
Y
) LECEVO
fleckig' ,lentigino3U3' s dodatkom da se govori n
Srijemu.
1. LECAK, lecka, m. Ervum ervilia L., vrsla
lece. — U Vukovu rjecniku : krupnije i okruglije
od lede .eine art linse' ,lentis genus [Ervum lens
L. var.]'. Ledak (Vuk, Crna Q-ora'i, Ervum er-
vilia L. B. Sulek, im. 192.
2. LEUAK, li'cka, m. vidi 2. leda. — U pisaca
nasega vremena. Ledak, pbys. lat. egl. ,lens',
, linse', frc. , lentille', tal. , lento'; . . . jamast ledak
, concave linse, zorstreuungslinse', tal. , lente con-
cava', frc. , lentille concave', egl. , concave lens' ; . . .
B. Sulek, rjedn. znaustv. naz.
LECAN, ledna, adj. koji pripada leci. — Samo
u Stulicevu rjecniku: jlenticularis'.
1. LE6e, n. vidi loda. — U nase vrijeme, a
izmedu rjecnika u Vukovu (vide sodivo s dodat-
kom da se gocori u Hercegovini). Jakov dade
Isavu hjeba i skuhanoga loda. I). Danicid, Imojs.
25, 34. Ondje bjese liiva puna leda. 2sam. '23,
11. _ ^
2. LEGE, n. pjega zuckasta Hi tamnije boje
nalik na zrno lece, sto (u visemu Hi manemu
mnostvu) postaje (eti na nepokrivenijem dijelo-
vima tijela (na lieu, na rukama itd.) u celadi
tanke i bijele koze, osobito ako su crvene kose.
— Premda je drukiiji akcenat, ista je rijec sto
I. lede. — U Vukovu rjecniku: .der sommer-
fleck' , lenticula', of. Idde s dodatkom da se go-
vori u Srijemu i s primjerom : Ima lede na
obrazu.
LECENE, n. djelo kojijem .'<e leti. — Stariji
je oblik letjenje, ledenje, a nalazi se (i u juz-
nijeli i istoinijeh pisaca) i oblik letenjo i leteno.
— Izmedu rjecnika u Vrandicevu (letenjo ,vola-
tio'), u Mika(inu (letenje), u Belinu (letjenje
,volamento, volo, il volare' ,volatus' 776a), ;/
Bjelostjencevu (leteno, v. letano), u Jambresicevu
(leteiie « latinskome dijelu kod volatus), u Stu-
licevu (leteno i letjeiie), u Vukovu. Kako kra-
gujac od letjenja. Zbnrn. r21l>. Ako je u sne
stanovito vjerovao ... ili u sretanje, ili pjetje,
kukurikanje, u letenje ili krenutje od letustih.
B. Kasid, zrc. 34. (Andio) taj das rajske u dvo-
rove brio upravi sve letjenje. J. Palmotid 3, 94*.
Pedajone . . . zabranuje ledeiie duse nase k raz-
misjanu. M. Eadnid 153i>. Struc jest prilidan u
perju k svraki i jastrebu i sokolu, ali ne u le-
denu. 265b. Kolesa s letenem naglijem. 4371>.
Coek rada se na trud a ptica za leteiio. 486''.
Orlu medu pticam radi visoka lecena. S. Mar-
gitid, fala. 100. Lastovicam koje vas zivot svoj
istrate u ledenu. K. Magarovid 81. Oblijetat
oko ne s ugodnim letenem. F. Lastrid, test.
346b. Pridomis}onje kojo se ciui od ledenja ptica.
A. d. Costa 2. 125. K stogodi§nom letenu spre-
majuci se. D. Obradovid, basne. 226. Evo s ko-
jim naciuom vol orla, a lav jest slidio covika,
krila sastaviti bise, i jedan drugoga na leteiie
pomagase. B. Rapid 90. Radi brzine ii letenu . . .
J. S. Rojkovid 162. Za zmaja pak misli se da
jo kao ogiievit junak od kojega u ledenu ogan
odskace i svijetli. Vuk, rjecn. kod ala.
LECEV, adj. koji pripada leci. — Od xv vi-
jeka. Ledeva zrbna. Sredovjecn. lijek. jag. star.
10, 110. Prod o ledevu zrncu. (D). Poslov. danic.
LECEVINE, w. ime mjeslu u Srbiji u okrugu
knezevackome. Niva u Lodevii'iu. Sr. nov. 1875.
782.
LEUEVO, n., ime mjestu u Srbiji u okrugu
krajinskome. Niva u Ledevu. Sr. nov. 1875.
1483.
60
1. LE("I !
1. LECI, loiom, pf. (o defadetu i o zivutitii, a
mose se kasati i o cnnu drugome) poslaviti sc
(»a eeni(u, na pustefu itd., uopde na ito ravno)
tako da nijednn dio ne onttije na viscmu od dm-
goga. nalazi se. (ali rijetko) u prelaznomc (knti-
zalnomc) znaUcnu, oidi 2. — MjeUe -e- u nbli-
cima sddahXega ncmena u praslacensko duha
bilo je on (ovtxj je glas, kako 6e se vidjeli, a nc-
kijem jezicima prcsao i na druge oblike). — Akc.
kaki je u praes. taki je u iinpt. lozi i u part,
praet. act. legao {ali I6gla, 16glo itd) i u part,
praet. pass. )o2on (oidi 2); u oslalijem je obli-
cima onaki kaki je ii injinitivu (i u aor. 2 i 3
sing. Id/.e). — Rijed je praslaoen'ika, isporedi
stslov. leSti, lega, rits ^e>ii., .liiry, ies. (starinsko)
It'ci, loha, poj. lou (lodz, liic, l^dz), K^se. — Od
istoga korijena pnstaje loiati i lijegati (imper-
fekticni i iterativni glagol prema lo6i ; a to le-
zati nije, nego je lo6i inkoativni glagol prema
leXati) i kauzalni glagol loXiti; osim toga log-
nuti (eidi); vidi i 2. ledi.
]. neiJrelazHO.
a. 0 ce\adeta i zivotini.
a) nopce. — Izinedu rjecnika u Mika-
\inu (.decumbo, procumbo'), u Belinu (,colcar.si
e coricarsi' ,cubo' 199a), u Stulicenu, (.decutn-
bere, procumbere, cubare, jaoere'), ii Voltigijinu
(le6i, lezim, lijegam ,colcarsi, coricarsi, sdra-
jarsi' jSich niedorlegen'), u Vukovit (,sich legen'
, decumbo'), u Datiiciceou (le6i, legu ,decumbo').
— Korijen je indoevropski legh, isporedi grc.
).i'X(>i, poste(a, Xi!;oucti., leci iu, iliinio, iXixro,
leze (aor.), lat. loctus, srunem. ligen, lezati, an-
glosaks. liegan, engl. to lie; nema ga u azijat
skijcm jezicima. Govern takoj vam da mnogi od
istoka i od zapa<la dodu i legu sa Habrainom i
Izakom i s Jakobom. N. Ranina 32-'. matth. 8,
11. U poju leksi. Zborn. 37b. Dokle on tnidi,
legsi pooinimo. P. Hektorovio 23. Majka pla-
cu6i Jesusa, vrh kriza lezo. N. Naleskovic 1, 133.
A nemu (.fesitsa) rekose: ,Na krizu lezi ti'. 1,
140. Fengam poc lee gori. M. Ijrzio 46. Pace
cii ve6u rit, sve sto se plasis vec, to <^es pri
prid stup moj umorna trudna lee. D. Ranina
91''. I prosili liega tad, kojoga griha rad u paklo
dojde le(S. R. Barakovic, vil. 325. Na krizn hti
leci. jar. 104. Leze uraoran prid vrati. A. Ka-
nizlic, kam. 25o. Legavsi, ostado odkriven. E.
Pavic, ogl. 21. Prorok legavsi u jodnu kolibieu.
429. Tko zlo odar prostre, zlo i leze. (Z). Po-
slov. danio. Dica gola ruha traze; oci vele: ,Lezi,
vraze!' V. Dosen 209a. Kada voll lino leci, neg
raded steci. 209b. Legavsi na drugu stranu. J.
Vladmirovi6 18. Legavsi na ruku. 41. Lezi
tamo, ne digla se! Nar. pjes. vuk. 1, 296. Leze
Merja na meke duseke. 1, 596. Zlo si leg'o, a
gore ustao! 2, 508. Svoj trojici leze celo glave.
3, i'K Pobij zube, pa lezi u kolijevku. (Kad ko
kazo da je mnogo mladi nego sto je). Nar. posl.
vuk. 249. Koje (dijete u djecinoj igri) stigne i
uhvati, ono mora leci. Vuk, nar. pjes. 1, 496.
— Ja pasti budu ovce i leci nih uoinu. N. Ra-
nina 42b. ezek. 34, l.j.
b) osobito i naj cesce kod spavana (neki
primjeri kod a) mogii i amo pripadati). To rek
leze spati. Aleks. jag. star. 3, 258. Jos ni legao
spati. M. Vetranii '2, 355. I rano lez' ter spi,
a s jutra ustani. N. Diraitrovic 22. Leze sudac
i zaspi. N. Na|eskovi6 1, 202. Po6i cu tuzna
led malahno po.spati. 1, 224. Neg vazda mirno
-sam otide oncas led (sin mi). 1, 279. Rec' ako
nedes dod, zasto bih legla sad. 1, 286. Vecer,
kada gres ledi. Kateh. 1561. 43. Lez' ter spi
boz misli, vod tuge ne imam. D. Ranina 92''.
•i 1. LEil, 1, a, e).
'I'rikiat ovo, kada lezos, rec'. A. Oubranovic
150. Er kad IczoJ da jii (ovu travii) 9tavi5 kolak
srca. Jedupka nezn. pjosa. 237. Zmorona lozo
spat. I). Barakovic, vil. 143. Prijo nego lezos.
I. Drzic 74. Prije nego so duje raisa leze jodan
spat. 121. Kada se ima pod lodi spati. V. An-
drijasovid, put. 202. Lezi boz vocoro, da ustanos
boz duga. (U). Poslov. dauid. I leze spavati. S.
Margitid, ispov. 9. Sto sto logli i pospali? V.
DoSen 105b. Neka miima kasno loi«o, pak so
dugo no protoze. 207b. /lo ga loga' i zoricu
zaspa'. And. Kadid, razg. 2?'i Ulizu u jodnu
gustu dubravu i lezo spavati. 129. A ja logo
da p(jspavam. Nar. pjes. vuk. I, 116. i^etvu zelo
tri jetrve, legoSo mi pospavati. Nar. pjes. vuk.
1, 170. VedoraSe i sofru digose, svako lozo do
jo mjesto komo. I, 474. U vino mu bendoluko
mesa, dok opoji l^uticu Bogdana; lezo junak
strrao boz uzglavla. 1, 543. .fa du ledi sanak
boraviti. 2, 299. Ni sedolo, ni se odmoriso, ni
legose, ni sanka imase. 2, 326. Marko lego
sanak boraviti. 2, 338. Carica legla na leda, pa
spava Nar. prip. vuk.^ 240. Kad vecorali, po-
prati ih u deliju . . . Oni legu. Nar. prip. vrf.
U8. Kad hode da loze spavati. Vuk, ziv. 297.
c) s kirn, uz koga. Nitko s nikim a ja
(.■<) Sladomilom na odar logosmo. P. Zoranid
19b. — cesce concumbere (do eoitu). Oncas de
tja uted, a negli jodnu nod na slami s tobom
led. N. Najeskovic 1, 184. Bogme ned u odar
k moni led, neka zaas. N. Naleskovid 1, 2.50.
Lezi, zeno, zakon te veze. (D). Poslov. danic. I
legavsi zajedno, mucedi se u nepostenu lilu za-
spaso. J. Banovac, razg. 150. Pak jos prijo
nego s liime lozes, koliko god uzlica zavozes.
onoliko node godinica tebi, sinko, dosaditi dica.
M. A. Rejkovid, sat. F3a. Da s riom ne more
loci nikako no sagrisiv smrtno. M. Dobretid 524.
Sunce zado medu dvo pianino, momak loze medu
dve devojke; jodnu lubi, a drugu ne |ubi. Nar.
pjes. vuk. 1, 215. Gongelale, lez' kod mono! 1,
454. Ne lez', khigo, no lezi, jazijo ! sa mnom
, legla' seja Ivanova! 1, 469. Kad su legli u
meku posteju. 1, 583. Ruho skide, leze sa kra-
(icom, to krajici objubio lice. 2, 67. Pa s ca-
rioom le/.o na jastuke. 2, 257. Pitali babu: .Ko-
liko ima da nijosi s dedom legla?' Nar. prip.
vrc. 215. Turci se ovamo obicno zone u cetvrtak
kako de uoci petka (nihovog sveea) prvi put ledi
s novjestom. u Nar. iijos. here. vuk. 40.
<l) cefade leze kad je bolesno. Razbojo
se carevicu Mujo, ... pa on lozo u meke duseke.
Nar. pjes. vuk. 1, 568. Leze Osman rano bolo-
vati. Nar. pjes. horm. 2, 95. — Ja du ledi, pa
du i umreti. Nar. pjes. vuk. 1, 5.52. Da je meni
leci, pa umreti ! 1, 634. Kad ban Ivan Karlovid
lezo na smrt. M Pavlinovic, razg. 40.
e) ledi u grob, u zemju itd. i samo lodi
moze znaiiti umrijeti (od naravne smrti, od bo-
lesti). V erkvi logu (ja) vokivecnim le/.anijem.
Mon. Croat. 317. (1368). Mojemu grbbu (= grobu)
dge mi se prbluci leci. Mon. serb. 416. (1442 «
poznijemu prijepisu). Leze u grob muza svoga.
M. Marulic 5. Er imato i vi ledi prjede mnogo
ner Ii mnite gdi je miris taj smrdedi. M. Ve-
tranid 1, 29. Nijedan ini lik rasrzbi ni vodi, ner
kad misli dlovik, da de mrtav ledi. P. Hekto-
rovid 43. Oto sad tuj loze, takoj ktje smrt prika,
Niksa. N. Na|6skovid 1, 314. Koji de nemiran
za tebo led u grob. 2, 14. Tve dike, kojijem du
biti rob dokoli budu led u oni tamni grob. 2, 30.
Svaku t' molbu visni uslisi, zemja t' laka, u ku
lozes, a duh ti se goru utisi! A. Gubranovid
164. A vazda t' du harna biti docijem si na
1. LE(^.I, 1, a, e). 9)-
ovem sviti, i u zem|u pak kad lezes. Jeihipka
nezn. pjesn. 240. Kog' sroba zeze, prid vrimonom
u grob leze. V. Dosen 8b. Dok za hranu crvom
leze. 88a.
/) vprav pasti ali u prenesenome sinislii:
poginuti (od nagle sinrti umrijeti, biti ubijcn).
Gdi se s nim boreii, ni vitez ni junak ne more
ne Isci, toliko bi§e jak. H. Lucie 257. Bez glave
Osman prid liim leze. I. Guiidulic .52"). Prvi
Koreb leze mrtav. I. Zanotti, en. 29. Dole leze,
gore ne ustade. Nar. pjes. vuk. 2, 443. Ziv se
naze, mrtav zemji leze. Pjev. crn. 244*. Padno
li se, lakse s puske ledi. Osvetn. 4, 33. — Amo
moze pripadati i ovaj primjer: Zac je taj dar
veci, i ufat grob imit, srid mora neg le6i i piia
ribam bit. P. Hektorovid 72.
f/j uopcc lead ie]ade nema vec snage da
ctiiji na nogaiiia. Leci pod brime ,succumb6r6
oneri'. J. Mikaja, rjecn. Dok umoran pod liim
leze (pod nzrnkom vire linac). V. Dosen 267*.
— Metaforicki. Bdi, trudi, ne lozi razumom tvo-
jime. D. Barakovic, vil. 72. — Ne lezi, vraze!
kaze se kad se sto iznenada dorjada te se treba
otrijezniti i ne zapustiti se. Dok se mi tome jos
cudasmo i koiie tovarasmo, no lezi vraze! etc ti
pudara od onijeh vinograda. Nar. prip. vuk. 8.
— O zivotini. Sliran zecu kad jo lega', kad prid
hrti u grm pade, pak su orli vrhu I'lega. D. Ba-
rakovi6, vil. 168.
h) 0 vojsci, kao pocinuti Hi utaboriti se.
Sudimo da oce (tarski) car (s voj^kom) na jednu
stranu Dunaja leci. Mon. croat. 217. (1526). Le-
gose vojsko i naredise straze. Dukjanin 33.
S onu stranu te vode Bojane, s onu stranu turska
leze vojska. Nar. pjes. vnk. 1, 600.
b. 0 cemu nezivn.
u) u ovijein se primjerima moze slivatiti
kao u i>ravome smislu. Dim je crni lega' uad
Bajice. P. Petrovio, gor. vijen. 106. Kad so
lada nakrivi, tad vele: ,legla je'. L. Zore, rib.
ark. 10, 227.
h) u metaj'orickome smislu, kao da se
gorori o cemu zivome. Cini cini seji Ivanovoj,
upisujo u cetiri knige. ...acetvrtu pod uzglavje
mece; ,Ne lez', knigo, ne lezi jazijo!...' (ispo-
rcdi ne lezi, vraze! kud a, g)). Nar. pjes. vuk.
1, 469. Lezi, bjebe, da te jedom. (Kad se go-
vori za koga koji nikakvoga drugoga posla ni
brige nema, nego da jede gotovo). Nar. posl.
vuk. 168. Sunce leglo i jurve zaspalo. Osvetn.
2, 8. Mjosec le/.o, zemki zado tavnu. 4, 51.
r) kao pasti, ali i to u metaforickome
smislu. — U Vukovu rjecniku : Iczo krv, t j.
pado krv, pogibe neko. — ,Ta sam mu sve tvoje
reci iskazao i svaka mu je na srce legla (vidi
kod srce). Protokol. pis. pr. M. Nenadovica. 163.
fl) takoder kao pasti, ali u znacenu:
propasti, Hi unistiti se, nestati Na uzdu ga (dar)
koiiu veze, zarad slave sto no leze. V. Dosen
157-'. Leze Dunis, propalo ufarie, slomise so
krila Aleksincu. Osvetn. 5, 72. A kad bjoso
leglo agovane. Osvetn. 6, 21. Da spane kod
Ingleza posteiie, trgovina bi im legla. M. Pavli-
novic, rad. 111. Ali je nesloga izmedu nega i
patrijarha trajala i dale, i tek je legla u leto
1857. M. D. Milicevi6, pomenik. 1, 22.
2. prelazno, u kauzalnome znacenu : ciniti
da ko Hi sto (objekat) leze.
a. aktivno. — Od xvii vijeka (ne t^rlo
cesto), a izmedu rjecnika u Mikafinu (leci koga,
stavit ga u poste}u ,collocare aliquom in lecto'
467b). Tad otac naj prvi dvignut ga (ditica) po-
seze; . . . u skut ga svoj leze. D. Barakovic, vil.
138. PosavSi pocivati leze dite uza se- .T. Ba-
7 2. LECI, 1, f, (i) bh).
uovae, pripov. 64. Izvedo je na bijelu kulu . . .
Kad devojku lezo u odaju, eto ti joj mile sve-
krvice. Nar. pjes. here. vuk. 44. Le/.e Ala na
zelenu travu, a pokri ga zelenom dolamom. 89.
Ti me lezi u moke duseke. Nar. pjes. potr. 1,
332. Unese ga (brata) u sikli odaju, te ga leze
na meke duseke. Nar. pjes. horm. 2, 182.
b. sa se, rejleksivno, kao sleii se, spasti,
umaniti se. — Na jednome mjestu xvi vijeka.
Obris'te sve ured, noka se prijo leze (febra). N.
Najeskovic 270. — U pravome smislu, kao loci.
u primjeru nasega viemena. On se k Audi na
duseke leze. M. Pavlinovi6 (iz narodne pjesme).
2. LE6i, 16zem, impf. u naj rtzemu smislu a
j)ticama, grijati jaja lezeci Hi sjedeci na nima
dok iz nih izide mlad; u hremu smislu moze
znaeiti sto i kotiti, radati (oidi i izleci); obic-
nije je piasivno (sa se) nego aktivno. — Mislim
da -e- stoji mj. negdasnega e (vidi da^e). — Akc.
se mijena u aor. 2 i 3 sing, leze, i u part, praet.
act. m. legao (ali lt5gla, Wglo itd). — Va]a da
je isti korijen sto je kod 1. Ie6i (iako Wliklosic
misli) ; ali vec u praslavensko doba -o- je postalo
en za sve oblike, i u sjevernijem jejezicima (daj-
budi kad nije slozen) glagol primio nastavak
non (na), iiporedi po{. l^gnac, wylac (wylijdz),
ces. lihnouti.
1. aktivno. — Izmedu rjecnika u Bjelostjen-
cevu (lezem ,foetum procroo, footum edo. v. pa-
rio') i u Vukovu (.briiten' ,incubo').
a. 0 pticama. Jarebica ukrade jaja tuda i
leze \(h) I izvede pti6e. M. Radni6 263*. Z jajca
su i orli ptice, al' ne legu golubice. P. Vite-
zovic, cvit. 110. Golubica. ako joj i odnesu ptice,
opet u istomu mistu druge leze. J. Filipovii 1,
168". Le6i ptice. D. Danicic, isai. 34, 15. Giii-
jezdo vije, ter gojenco sebi leze sive. Osvetn. 1,
3. Kokosi piple ili pilice legu i izlegu. F. Ku-
relac, dom. ziv. 52.
b. subjekat je jaje. A ti, koke, jaja nosi,
a ti, jaju, pilu lezi. Nar. pjes. herj. vuk. 286.
c. 0 drugijem zivotinama sto nose jaja.
Saruja no leze jaja, kakono ostale vrste zmija.
F. Lastri6, ned. 361. Pfele u kosnici novi narod
legu. F. Dordevii, pcelar. 7.
d. u prenesenome smislu, o drugijem zivo-
tinama sto ne nose jaja, i o cefadetu. Sve sto
lisica leze, sve liha. M. Dr/.ic 307. — Pa po
tome reko bi obome da su nega sultanije legle.
Osvetn. 2, 145. S te nedace nabroknuo Paso i
rodene gatavice na§o, da ga legla u kosuji majka.
4, 39.
e. takoder u prenesenome smislu, kad su-
bjekat nije sto zivo. I §to zem]a plodna leze od
pitomijeh milijeh zvijeri sve skupilo tu se bjese.
J. Palmotic 223. — Ili kom je davno celo crve
leci ve6 zacelo. V. Dosen 237''. — Crve vlaga
podzemjena leze. .T. S. Re|kovi6 139.
f. u metaforickome smislu, kao radati, od-
gajati, liraniti itd.; objekat je svagda sto zlo ili
takovo da se o nemu govori s preziranem.
(i) subjekat je ce(ade.
ua) objekat je guja u metaforiikome
smislu: zle misli, neprijatefstvo, izdajstvo itd.
Guju le6i u arcu. F. Lastri6, ned. 110. 'i^nte
legu u srcijeh guje. Osvetn. 2, 176.
hb) objekat je kuga u metaforickome
smislu. Te kako 6e linac sjati, koga smradna li-
nost blati? kad so u smrad sto porine, tesko iz
rieg svitlost sine; dal' u smradu kad sto lezi
prije iz neg kuga rezi nego jasna svitlost sine,
car hitrine, a smrt tmine. kada hitri zrak uleze,
brzo trulu kugu ,leze' i lincina kad ne radi,
otruje se i osmradi. sto kad linac trnli leze,
2. JjE6i. 1, f, a) hb). 9
iiOKo irulii kii^ii ,lo/.e' sobe naj pri ilii oboii pak
i Jru^B "I't pomoriy V. UoSon 2">r)l' — 2.j(i''.
cr) objekat je sto iimno (uenavidost,
izdajstvo). (Grih nenavidosti) iiromda jo u svarau
naj siromaSniji od svi ostalih, u ovom ho6o da
se ukazo naj himboniji, jer ne aamo ^a lef.o u
svom vrazjem srcu, iiego joste ukaziije ga oftito
pram svum iskri'icmii ... S. Badri6, prav. naft.
2">. Oni mil (Isukrstu) otvorise pf3i, kino u
srdcu legu nenavidosti. .T. Banovac, razg. 149.
To je zlamei'ie da spravja i leze izdaju. F. La-
strid, ned. 85.
tld) u jednome je primjeru uhjekat
tojago, te tojage sebi lo6i znaci: dobili balina.
Ba5 ni linci po razlogu nadati se torn no mogu,
jer to znadu, kadu logM, da tojage sebi Ii'gii. V.
DoSen 220b.
h) i subjekat i objekat oboje sa grijcsi.
Pozlobjenje svoga iskrhega leze ne samo ubojstvo
izuutrno nego i zdvoraiio. F. Lastrid, ned. 289.
(Prozdrlost) kao matica le^e mloge druge grihe.
424.
c) subjekat je zlatiia ruda a objekat je
zlato. Neka ide poglodati gnizdo koje zlato leze
i a/.daje kojo g' preze: majka mu je prva bila
crna zem[a, zuta giiila; a vatra mu lice dade,
blato zlatom da postade. V. Dosen 2i8'«.
Z. sa se, pasivno. — Izmedu, rjeinika u Bje-
lostjencevu : ,(proprie convenit animalibus) nascor',
i u Stulicevu (,pullos e.\ ovis oriri').
a. 0 pticama. Gdi svracke i vrane ne bi
se legle sad. M. Vetranic 1, 7. Pticica glasi
sfaka oni dolac gdi se lezo. M. Gazarovid 134b.
Ona (goluhica) jubi turaii .svoj na koji leti i ii
kom se leze. ^ Zuzeri 167. Djelovida od Ne-
retve mutne, gdi se legu jilemenite utve. And.
Kadid, razg. 72". Tu se tidi jalkunidi legu. Nar.
pjes. vuk 1, 337. Pod ovijem strasnijem stan-
cem leze se soko i jastreb. S. ^ubisa, pri p. 4.
— metaforiiki. Sibenide gnizdo sokolovo, u tobi
se legu sokolici. And. Kadid, razg. 117".
b. 0 drugijem zivutinuma sto izlaze iz jaja.
U kijeh se de gusterice i repate zmije ledi. M.
Vetranid 1, 31. Od tvoga de se tijela ledi crvi,
zmije i ostale zivine. M. Divkovid, nauk. 41^1.
Crv koji se loze u covjeku ... J. Mika)a, rjecn.
kod crv. U kojoj se legu jedovite zmije. B. Zu-
zeri 140. BaruStma, u kojoj se svakojake zivine
otrovne legu. F. Lastrid, ned. 426. Gnide od
sta se legu. J. S. E6|kovid 139. Bagudno sime
leze se na razlicita legla. 202. U travi se jute
zmije legu. Nar. pjes. vuk. 2, 17.
C. o ostalijein zivotinama i o ce(adetu i o
onotne sto se misli kao cefade (maze biti i u me-
taforiikome smislu). Vuci i lavi legu se i plode.
M. Vetranid 1, 61. Vidimo zivo sfako ledi se u
p.isminah. M. Gazarovid iv. Od kojizih imadu
.-!e ledi sve zivine. And. Kacid, kor. 8. No se
legu Xabe : bivoli. Nar. pjes. vuk. 2, .j6T. U
potoku dje so legu vuci. Nar. pjes. stojad. 2,
170. Jesi li vidio kad se kosute logu'i' £). Da-
nidic, jov. 39, 4. Pod granama negovijom sve
zvijeri po|ske lezijahu se. jezek. 31, 6. — Dje
se legu vuci i hajduci. Nar. pjes. juk. .581. —
.Sunce grije, kisa ide, davoli se legu. Nar. pcsl.
vuk. 296.
(1. M naj Hremu smislu, a svemu Ho se
radn. Kako Bog nasiduje zemju i nu napunuje
razlidimi stvari kojo se u noj radaju i legu. A.
Vita|id, ist. .848.
0. u prenesenome smislu.
a) 0 tjelesnome zlu. Ovo gnijezdo u komu
so kote i legu n6vo|e, tuge ... B. Zuzeri 167.
Kako 1' dija desna jade segla, onako se pod nom
3 LED, a.
kuga legla. Osvetn. 2, 163. Ma sto vodnm iloni
tvrdodom steze, to se veda nosit u liom lo/.o.
4, 67.
h) 0 moralnome zlu. Jer so zled velika
u srcu nih loXe. N. Dimitrovid Sb. Od kojili so
pak legu smrtni grisi. J. Banovac, pripov. 241.
<■) 0 cemu umnome Ho nije zlu. Vorujem
da so nauka . . . leze u svakom umu napose. M.
D. Milidevid, zlosel. 159. I stigao jubav roda
svoga, jer mu se je u srdascu legla. Osvetn.
5, 35.
Le6iCA, /. dem. leda. — IJ lijelostjendevu
rjeiniku: ,lonticula'; lecica vodena ,lonticula pa-
lustris, lens palustris'. — Lecica, lenticula (Bjo-
lostjonac), Ervum lens L. ; v. Ledika. B. Sulek,
im. 192. Lecica vodena (Bjelostjenac), Ledika
(L Sab)ar), Lerana palustris L. B. Sulek, im.
192.
LKCIKA, /. vidi kod ledica.
Le6iNA KUPA, /. ^ime mjestu ii Srbiji u
okrugu ale.ksinaikovie. Niva u Ledinoj Kupi. Sr.
nov. 1873. 307.
LUCIV, adj. koji leti Hi koji mo£e letjeti. —
U narodnoj pjesmi crnogorskoj na§ega vremena.
Orlovima da smo ledivijem. Pjev. brn. ISS*.
LECIVO, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu
krajinskome. Zabran u Ledivo. Sr. nov. 1857.
571.
LECNAK, Mi. jednak (jamacno pokvareno od
jpdnak). — U Stulicevu rjeiniku: v. grkjan.
LED, leda. Hi. voda Ho se smrzla u komadima
oelikijcm (i vrlo velikijem. n. p. jezero) i pro-
zirna je, a ne kao snijeg, isporedi i mraz. —
Akc. kaki je u gen. sing, taki je i u ostalijem
padezima, osim nom. i aec. sing., i loo. sing. Iddu,
i gen. pi. i dnt., instr., loc. pi. kad umecu ov:
ledi5va, leddvima (ledovima?). — Rijec je bal-
ticko-slavenska, isporedi stslov. ledi., rus. ^ie,'\'i.,
ces. led, po(. lod, stpriis. ladis, lit. ledas, let. le-
dus. — Izmedu rjecnika u Vrancicevu (,glacies'),
u Mika^imt (led, mraz ,gelu, glacies, gelicidium'),
u Belinu (,gelo, ghiaccio' ,gelu' 338b ; ,ghiaccio'
iglacies' 342''), u Bjelostjenievu (,glaoies, con-
tractio aquae ex frigore'), ii .Jambresicevu (.gla-
cies'), u Stulicetm (,gelu, algor, gelicidium, gla-
cies'), « Voltigijinu (,ghiaccio, diaceio' ,eis'), u
Vukovu (1. ,das eis' , glacies'. — 2. ,der hagel'
jgrando', cf. grad: pobio led vinograde), u Da-
nicicevu (ledb .glacies').
a. a smislu kao Ho je sprijeda kazano. I
togaa vbzdvize veltmi razdezeuo slbnhce vb zemji
toj, jako rastajati se vbsemb ledenicamb zemje
toje ; i konbcavsu se ledu vb dvore krajeve . . .
Domentijau'^ 249. Leda prosihb Domentijanb 156.
Bihu nasli 1 kus leda. Korizm. 22a. I'aj posal
u meni tako se razcini, kako led studeni na
sunca vrudini. P. Hektorovid 66. Grijav pecu
leda. M. Drzid 53. Narav je dala red svemu i
dobro bitje: zimi 'o dala led, a prolitju cvitje.
93. Zomja bise pokrivena lodom. B. Kasic, fran.
13. Da budo ti§ina po luci kako led. D. Bara-
kovid, vil. 106. Gojko i UroJ sred zasjeda od
turske su sabjo pali, ki su u ogiiu priko leda za
cesara vojovali. I. Gundulic 377. Na visokoj
strmoj gori sred sjovera i sred leda od kriposti
stoje dvori. G. Palmotid 2, 442. Igrajudi se na
ledu prispi joj smrt. I. Ancid, vrat. 143. Pro-
hodimo s ogiia u lode. J. Kavaiiin 398b. x)a
one, ko i ledi ki silni ogiii razdinaju . . . 514''.
(Studen) kujii sve svitovne lode : iz Kaukaza,
Alpi, ... L. l,jubuski 21. Deva, kad ima priti
priko jodne riko smrznuto prvje uego se usudi,
LEU, a. 9'
(lobro izvidi s pridiiim iiosami, inoro li jo mraz
ol' ti led podniti. M. Zoricii, osmina. 57. U led
srarznute kapi. M. A. Ea|kovi6, sat. L8a. Od
sjevernog: vjetra bas do leda se smrznu. I. Ja-
blanci 198. I moci ceS izvazat po ledu. J. S.
Eejkovio 39. I u Z6m|i ve6 nostane leda. 130.
Pila koSuta na ledu vodu. Nar. pjes. vuk, 1, 59.
Sveti Jovan more zaledio, on zalodi dvanaos le-
dovah, . . . u dno mora care opazio, tri je leda
glavom prolomio, pa se natrag opet povi-atio. i
na glavu kami dofatio, i prolomi dvanaes le-
dovah. 2, 83. Nista nemas lijepo videti vec
bijelo brdo Durmitora okiceno ledomi snijogom
u.sred }eta kao usred zime. 2, 10-5. Cist led na
kome odozgo nema snijega ili cega drugoga.
Vuk, rjecn. kod vcdrao. Plasa loda. kod plasa.
.Santa leda. kod santa. Sveti Arandeo prekrsti
rukom more, te na riemu postane led od devet
arsina debeo. nar. pjes. 2, 84. K6 kad sunce
santu leda kravi. Osvetn. 2, 26. — Metaforicki.
Zna davola na ledu potkovati. (Zna mnogo ko-
jesta. osobito se rece za onoga koji se cini miran
i prost, a pun je davolstva i lukavstvai. Nar.
posl. vuk. 98. — Navesti koga na tanak led (pro-
variti ga). X85. — Vede viruj u ledu slovu nego
svitu himbenomu. P. Posilovic, na.sl. 197a. Pisi
kukom po ledu (n. p. kad je kome duian ko od
koga se ne moze naplatiti). Nar. posl. vuk. 248.
Zapisi na led, da so zna koliko je. V. BogiSic,
zborn. 463. — Posijati sjeme od /.ita vandeos-
koga, i ostavivsi ga pod istijem ledom, otiti
inuda, dokle bi sazrjelo. B. Ka§i6, fran. 74. —
Ta je igra dovela neodvis crnogorsku na plitki
led. S. Ifiubisa, prip. 99. — Hitra ti je, da je
led (da se nc rece Bog) ubio ! Nar. pjes. juk.
331.
b. velika studen (takora da se voda mrzne).
Plam se vruc ogiieni plamonom gasiti (ce), i zimi
studen mraz ledome topiti. D. Kaiiina 124*. Od
grada visina zaslaria vitra led. i). Barakovi6,
vil. 106. Trpimo mraz i led. jar. 15. Sad po
suncijeh, sad po ledu. G. Palmotid I, 125. Ledi
" zimiii i snjegovi. I. Akvilini 41. Snig i led
podnose. F. Lastric, ned. 391. Nit' podnose na-
poroda s vama suuea ili Inda. V. Dosen 78''.
Da Skenderbeg po snigu, daz<hi i lodu Turke
lasi'ie m-izo loviti nego po lipu vrimenu. And.
Ka6i6, razg. 113.
C. firiid. Kadano led iliti tuca s kisom i
vatra iliti gromovi i mune prosipaju se iz istog
oblaka. F. Lastric, ned. 391. Kao gusti led u
vinograd usrnuvsi. A. Kanizlic, kam. 166. Mak
ti no rodio, i ako ti rodi, led mu .se zgodio! roz.
34. Ako li si posijao zito, pak led potre, il' je
suho lito. M. A. Relkovic, sat. H6''. Da ne
padne leda ni snijega do jedan put u godini
dana. Nar. pjes. vuk. 2, 3. Nije dobro led ni
u marami kroz vinograd proneti. (U Srijomu).
Nar. posl. vuk. 214. vidi i u Vukoou rjecniku.
A. ne mogii znati u kojemu od predasnijeh
znncena treba shvatiti. Vitri, krupe, ledi . . . M.
Marulic 116. Svita su ovoga i snizi i dazdi i
ledi studeni. A. Vita|ii-, ostan. 395. Ledovi su
i me6ave u te tuzne sve drzave. S. MargitiA,
ispov. 259. Blagosivjajte, ledi i studeni, Gospo-
dina. J. Banovac, blagosov. 339. Blagosivajte,
ledovi i snigovi, Gospodina. B. Pavlovic 44.
Snigovi su i ledovi. V. Dosen 16-1. Pak on vitra
i posaje leda i bojaru uraditi ne da. M. A. EeJ-
kovi6, sat. E7'^. Neka promotri vitar, oblak,
kigu, led, snig, mune i gromove. sabr. 56. I go-
spodske dare dijelise, sto je hima Gospod po-
klonio: . . . Sveti Savo leda i snijega . . . Nar.
pjes. vuk. 4 — 5. Otknd sam se nadao da me
) LEDAN, 1, o, (7>.
sunce ogrijc, odonud luo led bije. Nar. posl. viik.
243. Caruje kao guja na ledu. (Kad je kouio
zlo). 343.
e. u metaforiikome ili m prenesenome smistu.
a) stane celadeta koje nikako neUo ((ubav,
harnost ltd.) ne osjeia; cesto se tnjeste ccfadeta
kaie prsi, srce itd. Pak so sva oklopi Ojospoja)
mramorom i ledom. H. Luci6 245 Ter i ne
uzezi srdacce od leda. I. GunduliA 133. Oci
ognone, prsi od leda (u bludnice). 222. Ne giiiv
}ubav moju uzmnaza; ieravom me led satvara.
222. Ja ka sam^ doslo od leda na neizbrojne
molbe bila ... G. Palmotic 1, 41. Nece od
mraza ni od leda ni kamene bit naravi, da sve
srgbe ne ustavi. 1, 70. §to u meni dobro ugleda,
sladka zejo, nego srce mrazno od leda? al' ko
sunce od iztoCi hotje led moj rastopiti. I. V.
Bunio, mand. 28. Prsi mrazom ogradenijeh led
je u ogan obratila. P. Kanavelid, iv. 75. Dje-
vojcica sad je sva led, sad goruc^a opeta jo.
B. Bettera, or. 17. Led od neharnosti nase . . .
F, Lastri6, test. 146". — Amo moze pripadati i
Olio: Probija ti dusu led opcenoga nehaja za
tvoJG spise. M. Pavlinovii, rad. 47.
b) stane kad fejade i tjelesni hlad oyeia
radi straha, cudena itd. Ja ostah od leda. D.
Zlatari6 73>'. Dazd od krvi, led bojazni rogo
bornom puku hasni. J. Kavaiiin 183''. Priuze
ga taki led od straha, da izgubi i ono malo
snage sto mu jostor ostajase. B. Zuzeri 123.
J^ubavi moje plamen ledom straha zudiuskoga
bi zagasen. F. Lastri6, test. ad. 36.
f. neka bifka, u koje su vidjeti na listima
kao mali komadici leda, vidi ledak. — U nase
vrijeme u Dubrovnikii. P. Budmani.
LEDAC, leca, m. vidi kristao, c. — Gen. pi.
ledaca. — U pisaca nasega vremena. Ledac,
cliem. min. (kristal), lat. ,crystallus' ,krystall'
xQvaiakXo';^ fro. ,cristal', egl. .crystal', tal. ,cri-
stallo'. B. Sulek, rjefin. znanstv. naz.
LEDAK, it^tka, m. neka bijka. — vidi led, f.
Ledak, Mesembryanthemum crystallinum L. (Vo-
dopic). B. Sulek, im. 192.
LEDAN, ISdna, adj. uprao koji pripnda ledu,
ali se ujtotreblava i u drugijein znacenima kao
ledon. — Jtijei je praslavenska, isporedi rus.
.ii-^Hhiir, ces. ledny, po{. lodny. — Izmedu rjei
nika u Belinu (ledni ,freddo' ,frigidus' 329"), u
Stulicei'u (v. leden), u Voltigijinu (ledni, v. lo-
den), u Vukovu (vide leden).
1. adj.
a. pun leda. Otkli Vitos mrazni, otkoli
Kunovioa ledna pice. G. Palmotii 1, 21. Jezik
ki se s ledna mora do adrijanskijeh voda stere.
2, 161. (More) adrijansko, crno i ledno. 2, 275.
Do ledna o6eana. 2, 338. — U dno ledne Grot-
landije. 2, 353. — U Kaukazu lednom. P. Ka-
navelic, iv. 205. Lednu stranu gdi su mrazi.
J. Kavanin 466b. U slovinskoj lednoj strani. I.
Dordic, pjesn. 5.
b. koji se sastoji iz leda. Primaljoce je diglo
rijekam okov lednu. I. Dordic, uzd. 60. Ledna
kora sva dok 30 ne svati. J. S. Rejkovic 427.
— I 0 vodi sto se smrzla. Sunce lednu vodu
stapa. N. Mar6i 31.
c. studen, hladan kao led (moze biti gdjegdje
i koje od predasnijeh znacena).
a) u praoome smislu. Ledna zima. P. Ka-
navelio, iv. 502. Ledne od zime da plam sciti
kod vrucina da hlad brani. A. Vitajic, ostan. 9.
Ledna zima. N. Marci 103. — Pomami se .Jordan
voda ledna. Nar. pjes. vuk. 1, 123. — Uiv ujezo
u lednu pecinu. 2, 37. — Pa izido iz ledne tam-
I.KDAN, I,
<t).
l.KDKN. I. <•, '/)
nieo. 3, 3.jJ. — O iio6i, tvoju vlas ji)§ mo|u
s po?.iido, f'in' da tva ledna tmas smrklit 3vit
vns budo. D. KaAina 74''. Ni iioft traaata ni
mrak lodni Aih stupaje no ustavja. (j. PaliuotiA
3, 38'>. Dio ledne nodi. P. Kanavelid, iv. 26.
Zimnijeh nodi ledne tuiine. 507. — O ic(adctu
kojemii je zima. No razgrija brata lodna (Epolun).
J. Kavaiiin Ul).
b) u metaforiikomeili prenesenome smislit.
atl) 0 sili. Da prisahns sine more, da
su poja tvrdo od stijeno, da dol vrhom padu
gore, da su ledne sile ogAene. A. Vita|id, o.stan.
2G.
bh) 0 srcu, vidi led, f. a). Ter ako mu
ni ovime ledno srce ne razde/.eS ... A. Cubra-
novic 150. Mojo se ledno srce trese, da te snnce
ne odnese. G. Palmotid 2, 27. Moje ledno srce.
P. Kanavelid, iv. 572.
<•<•) 0 strnhu, o sumiii ltd. GoruSta se
lubavrodi slednijemstrahora uporeda. G. Palmotid
2, 10. Sva protrnu lednijem strahom. P. Sor-
kodevid 579''. — Lednn ostavi sumnu kqja |uto
tebi sumAit poda. G. Palmotid 1, 82. Lednoj
sumiii veli. P. Kanavelid, iv. 5()K. — Nu da
opaka sumna moja i ledne so misli uta/e. G-
Palmotid 3, y2b. — 0 straUvu cefadetu. U lice
udrit deS ledue straSivice. I. Dordid, salt. <i2.
2. adv. ledno, kao led. — Izmedu rjecnika
ic Belinu (,gelatamente' .gelide' 338l>) i u StiiU-
cevu (v. ledeno).
a. u praiome smislu. Mii ruku svom uzam
moja vil [uvena, i vidiv, da ledno sva bjese stu-
dena ... D. Eanina 104*. Odkle sjever dune
ledno. I. Dordid, salt. 369.
b. 11 prenesenome smislu, isporedi 1, c, b)
cc). I ustresoh se Into i ledno. d. Palmotid 3,
108.1.
LEDAR, ledira, m. covjek sto prodaje led. —
Samo u Stulicevu rjecniku: ,nivis venditor'.
LEDARICA, /. u Stulicevu rjecniku: v. lede-
uica. — Uprav po oblikii bilo bi zensko celade
prema ledar.
LEDEN, adj. uprav koji se sastoji iz leda, ali
se nalazi u istijem znacenima kao ledan. —
Drugo -e- stoji mj. negda§nega e. — Akc. se
mijena u slozenijem oblicima l^denl, ledena, 16-
d6noo;a. ledenoj itd. — Rijec je stara, isporedi
stslov. leden'b, (rus. .leAHHoii, .ie/(aHui<, .iif.,viHoii).
— Izmedu rjeinika u 3Iika{inu (,gelidus, conge-
latus, frigore coucretus, rigidus'), u Belinu (,ge-
lato o ghiacciato' ,gelatus' SSSb; ,ghiacciato, di
venuto di ghiaccio' 342''; ,ghiacce3eo, di qualiti
di ghiaccio' ,glaeiali3' 342''; ,freddo' ,frigidus'
329a), u Stulicevu (,glaciatus'), u Voltigijinu
(,agghiacciato, gelato' ,gefroren'), u Vukovu (,eis-
kalt' ,gelidus': ledeno medeno! ,ruft der scher-
betverkaufer').
1. adj.
a. vidi ledan, 1, a. Uprijecilo se je ledeno
more. M. Drzid 240. S dubrovadke pokrajine
do ledena mrazna mora. I. Gundulid 276. Slijedi,
slijedi tva vlaa mnoga (tijesan joj je jur kraj
ovi) preko mora ledenoga novoj zem|i bit car
novi. 317. More Baltiko ili ledeno, F. Glavinid,
cvit. XIV. Do ledena mora okolo. G. Palmotid
1, HI. Tja do mora ledenoga, J. Kavaiiiu 232''.
Mora od crna do ledena. 2*u'<: Od adrijanskijeli
pokrajina do ledenoga mora, I, Dordid, ben. ">.
— Pred sjevera ledenoga ka se rodi. G. Pal-
motid 1, 21, Ledeno polunodje. A. Tomikovid,
ziv. V. Slijedi, slijedi, kraj ledeni tijesan ti je.
J. Kavanin 2l)9a. Vite/ki k.ad duvahu svo'e le-
deno podunavje. 2(!1'<.
If. 0 inracu, snijvgii, gri'tdu; ne znam, jcli
znadetie kao kod a ili kod c. Mlati mo slaiia,
dai; trudi me ledon miaz. .\I. Vetranid 2, 89,
O vi, gore karaenito, kijom jjo onijeh vjetri plasi
ledenima dine mrazi zle studeni vjekovite. I.
Gundulid '.18—99. Suliman car ognoni koga jo
silu silom odbio s pojskijeh kraja mraz lodoni.
448, Gine niladac zamamjeni jak visoke vrh
planine isprod suuca mraz ledeni. G. Palmotid
2, 10. U zestini ledenoga mraza, I. .1 . P. Ludid,
razg. 132. Ledenijem snijegom zora \\\x strapaso.
P. Kanavelid, iv. 40. — Naglo dazjed grad lo-
deni. A. Vita|id 51''. — Amo pripada i ovaj
primjer u kojemu je rijec o gradu: Ele pazi od
ledene kise. J. S. Re|kovid 425.
c, studen kao led, vidi ledan, I, c.
a) u pravome smislu. I s odjedora smr-
znutome ledena ih zima slijedi. I. Gundulid 480.
U paklu jo zima priledena. V. Lastrid, nod. 390.
— Svo vode ledeno, sve rose studeno, sve nocne
tamnosti ... D. Barakovid, vil. 19. Cini je
(soldate) n lodenu u veder vodu poloziti. P. Gla-
vinid, cvit 70'J. Stao bi u onoj vodi ledenoj,
J. Filipovid 3, 374^. Evo, pobro, ledena bunara!
napijte se lodone vodico! Hrv. nar. pjos. 4, 102.
Kad zapivas uz liu ledenog kod vrutka volarskog.
M. Katandid 41. — Popade me u onoj .sjeni znoj
krvavi i ledeni. J. Kavanin 445'*, Kuza po-
blijedi i popaue je ledena pot. S. IjjubiSa, prip.
59. — A to nije ledena tavnica, no nekaka jama
bezdanica. Vuk, rjedn. kod bezdanica. — Dan
je, ali iza oblaka od kamenja ledenoga (^ tatn-
nice) prod goruda na dvor zraka vik ne mozo
sunca moga. I. Gundulid 351. Kako moze ledon
kamen dati vatru? V. Dosen 2GL . — Ko je u
proljede leden, ogrije ga jesen. V, Bogisid, zborn.
472. — Salamandra, zvijer studena, marie 'e cudo,
da pravja se, ko ostaje sve ledena. J. Kavariin
40". Kako si grijala ledeno tilo riegovo. A. Ka-
nizlid, bogojubnost, 371. — Ako s bukom u ke
doba zavije sjever ledeni se . . . I. Gundulid 445.
Kad u veder ledon vitar puhn'o, Nar, pjes.
marjan. 23, Ledona i smrznuta vrimena. A.
Tomikovid, gov. 33, — Verugu tko ledenu na
svom vratu suzari nosi. V. DoSen 25''. Ledon i
mrazan, ni u miru ni u goju, zastranih sebe van
dalede svijes mnju. M, Vetranid 2, 82, — Mra-
morne su i kamene oci, usti, ruke i noge, mrazne,
vajmeh, i ledene riih milosti stoje ranoge. L
Gundulid 267.
h) u prenesenome ili u metnforickome
smislu, isporedi ledan, 1, c, 6). Ni nas smeta, ni
poraza vruce ufanje, strah ledeni. I. Gundulid
44. Strah nas leden svijeh posijece. G. Pal-
motid 1. 92. Ki bijeg i strah tvoj ledeni mno-
krat kara i prikori. 1, 207. Nenadni strah le-
deni svijes i pamet mu zanese. 1, '240. Strah
ledeni sved ga mori. 1, 285. Jos me leden strah
ophodi, 1, 366. I leden mu strah gredi§e po
sred srea Jalostnoga. A, Vitajid, ostan. 93. Ne-
nadni strah ledeni moju pamet svu zanese. J.
Kavariin 392''. Priklopi strah ledeni tamnicare.
P. Sorkodevid ,590*. Strahoni leden dojdoh tamo.
M. Gazarovid 119. Svu me strah popada, sva
sam mraz ledeni. G. Palmotid 2, 64. — Pusti
tuge ke te k' |u, jad ostavi tvoj ledeni. 2, 24.
Srce moje svakako u ledenoj stine smedi, 2, 22.
— Rastopi ledeno srce moje. A. Gudetid, roz.
jez. 210. U srce ledeno jednoga od dva lupeza.
B. Kasid, is 67. Uzezi u meni ugasrieni ogari
ledenoga srca moga. A. Georgiceo, pril. 14. —
Kameno i ledeno srce moje. V. Andrijagevid.
put. 95. Usri(j), Gospodinc, ledeno srco moje.
I. lirlidid 1.52, Krstjanin tvrda i ledena srca.
LEDEN, 1, c, h). 9:
V. Lastric, test. 329b. Zrake bozanstvenoga
sunca rastopise ledeno srce negovo. A. Kanizlio,
utoc. 2(J0. Da ti se to srce ledeno okrene u
ogan od )ubavi duhovne. M. Zorifiio, osmina. 24.
Da se ustave tolika bezakoria, kojijem tolika le-
dena aliti mramorna srca sraraote te i vrije-
daju. I. M. Mattel 132. Razedi jubav Bozju u
ledenomu srcu Judskomu. '1. J. P. Lucie, doct.
,oO. Mrazno i ledeno }ucko srce. A. Kalio 495.
U ledenoj dugi mojoj. V. Audrijasovi6, prav. 17.
— Mi mlogi smrzli, ledeni i studeni stojimo bez
svake jubavi i devocijona. F. Lastric, ued. 2113.
— Koja ovo nova zeja mojo srce veze i strijeja
i ledenu miso grije? Gr. Palmotic 1, 40. — Lvo-
reci z dvorbom svim vil puna sve slave ka ledom
studenim utvrdi srce sve ... taj leden ja kami
mnec razbit, mojima bolnima zejami i nadbam'
tamnima . . . D. Eanina 129''^. — Ali u Bozjoj
kad |ubavi ledon tebe mraz uhita. A. Vitajic,
ostan. 48. — Studena i lodcna sulica od nehar-
nosti. F. Lastri6, test. 153a.
(1. crystallinus, koji je slican ledu (vidi
kristao, c, ledac). Nebo ko se zove kristalin, t. j.
nebo stakleno ili ledeno. F. Glavini6, cvit. 8^.
— 0 secern kad se zgusti na osobiti naiin (kao
ledac). Pospi sa stucenim ledenim Sederom. Z.
Orfelin, podr. 74.
e. kod iinena bi(aka, vidi ledak i led, f,
isporedi d. Ledena trava, Mesembrianthemum
crystalliaum L. J. Pancic, but. 315. Belo lodeno
cvei^e (Mesembi-yanthemum crystallinura L.) K.
Crnogorac, bot. 93.
f. kod mjesnoga imena. Ledeni do, utrina
u Tomanu (u Srbiji u olcrugu pedrinskome). ^.
Stqjanovic.
2. adv. ledeno, kao led, stiidenu. — U Mi-
kalinii rjecniku: ledeno, mrazno .gelido'; u Be-
litiu: ,gelatamente' ,gelide' 338''; u StuHcevit:
,frigide, gelide'; ti Voltigijinu : ,ge\a.tamfint6, fred-
damente' ,erfrorner weise, frostig'.
LEDENAV, adj. ledan, leden. — U jednoga
pisca XVIII vijeka. U Norvejiju nit' te stavi, ni
pod pojas ledenavi. J. Kavaniu 13''.
1. LEDENICA, /. postaje od leden, a nalazi
se u razlicnijcm snacenima. — Moze biti stara
rijei, vidi kod a i b.
a. jama ili uprav mjesto iskopano i naii-
I'leno pod zemlom za hranene leda. — ima u
ovome znacenu i stslov. ledenica. — Iztnedu rjec-
nika u Stulicevii (,servandae glaciei cella'), u
Vukovii (,die eisgrube' , fovea glaciaria'), u Da-
nicicevu (, fovea ad conservauda glaciei frusta').
Vb vsebb ledenicahb poiskavb. Domentijan'* 154.
— Aiiio moze pripadati i ovo (mjesno ime) : Pe-
stera koja se zove Ledenica (u Srbiji ti okrugu
alcksinackome) . M. D. Milicevic, srb. 777.
b. dugi a dosta tanki komad leda sto po-
staje gdje voda sve jednako kapi i malo po malo
se mrzne, isporedi kod mosur. — isporedi rus.
.ie;;eHHii,a. — Izmeda rjecnika u Vukovu (,der
eiszapfon' , stria'). Vas se (dogin) sjaje kao lede-
nica. Nar. pjes. horm. 2, 237. Prebio se kao
ledenica. Nar. bl. mehm. beg kap. 19(5. Za po-
jasom mu se sjaju dva srebniaka kao dvijo lo-
denice. M. D. Milicevic, ziin. vec. 22G. Nit' mu
smele ledenice saute. Osvetn. 7, 4.
C. I'leka bi(ka, vidi ledak. Ledenica-trava,
glaciola (Kuzmic), cyperus (Vujicic;, Mesembry-
anthemum crystallinura L., v. Ledak. B. Sulek,
im. 192.
d. Ledenica, mjesno ime. Ledenica, planina
u Pivi iznad Goranska. (Ko je zcibiffzio':'). —
vidi i Ledenice.
I LEDENISTE
e. II prenesenome smislu, zensko cejade osa-
wleno i s toga zalosno i kao sledeno. — U na-
rodnoj pjesmi nasega vremena. Kad se, Jovo, na
taj put opravjaS, na kim, sine, zemja i gradovi,
na kim, sine, do tri kule blaga, na kim, sine,
ledenica majka? Nar. pjes. srem. 147.
2. LEDENICA, /. vidi u Vukovu. rjecniku : (u
Crnoj Gori) mala puska okovana srebrom ,eine
mit silber beschlagene pistole' ,argento ornatum
telum' [cf. ledenikj. — Po svoj je jirilici od tur.
Venedik, Mleci ili Mlecic (vidi F. Ivekovic, rjecn^
kod ledenik); vaja da je narod pokvario rijec
po puckoj etimologiji misleci na sjaj srebra (ispo-
redi neke primjere kod 1. ledenica, b). On izvadi
pusku ledonicu. Nar. pjes. vuk. 4, 86. Za po-
jasom ledenice male. 4, 508. I za pojas ledenica
sjajna. 4, 520. Popadase od pasa puske lede-
nice. Pjev. crn. 49a. Na plecije geverdari zjali,
ledenice sjale za pojasom, a o bodrih krivosije
dorde. Osvetn. 5, 119. Pa im dodade sisanu, dva
6ita laganijoh ledenica i dva ve|a noza. S. Ma-
tavuj, novo oruzje. 80.
LEDENICE, /. pi. (isporedi 1. ledenica) mjesno
ime.
a. u Bosni dva sela u okrugu Tuzle Done:
Ledenice pravoslavne i turske. Statist, bosn. 88.
b. Ledenice gorne i done, dva sela it Dal-
maciji u kotarii kotorskome. — I'ominu se od
XIV vijeka. vidi u Danicieeva rjecniku: Ledenice
,dolbne' i .goriio', dva mjesta koja je car Stefan
dao Kotoru. M{on. serb). 149. (1351). tu je ,na
Ledenicahb' imao carina knez Pavao 1399. (Spom.
sr. 1, 23). i sada su ta oba sela blizu Risna. —
Koji Lajkovom i Ledenicam odmaknu se od Pe-
rasta. Nar. pjes. bog. 184. Bozic zove s Lede-
nica. Nar. pjes. here. vuk. 341.
c. selo u Hrvatskoj u zupaniji modrusko-
rijeckoj. Razdijo]. 49. — Pomine se od xiii vijeka.
Z Ledenie Katko prvad. Zakon viuod. 55.
LEDENICI, m. pi. (uprav pi. ledenik) neka
bi^ka, vidi ledak. — Izmedu rjeinika u Stulicevii
(ledenici, ledenika ,ghiacciuolo, sorta d' erba'
,iris'). Ledenici, Ledenik, Ledenika (Vujicic),
phasganium (Vujicid, Stulli), cristallaccia, ghiac-
ciola erba (Aquila— Bu6), Mesembryanthemum
erystallinum L. B. Sulek, im. 192.
1. LEDENIK, ledenika, m. vidi ledenici. —
Izmedu rjecnika u Stulieevu (, cristallaccia o
ghiacoio, sorta d' erba' ,pha8ganion').
2. LEDENIK, Ledenika, m. mjesno ime.
a. selo u Hrvatskoj a zupaniji licko-krbavskoj.
RazdijeJ. 30.
b. selo II Slavoniji u zupaniji virovitickoj.
Eazdije). 135.
3. LEDENIK, ledenika, m. vidi 2. ledenica. —
Akc. kaki je u yen. sing, taki je u ostalijem pa-
dezima, osim nom. i ace. sing., i voc: ledenice,
ledenici. — U nase vrijemc, a izmedu rjecnika
u Vukovu (vide ledenica 3.). Sto 1' ne meoes do
dva ledenika? Pjev. cm. 169a. Isturismo lode-
nike, koni zarzase. M. P. SapiSanin 1, 107.
4. LEDENIK, ledenika, m. nekakav ubrusac
na komc su nanizani novci, sto nose zcnske na
glavi u Srbiji. Ako se ovaj prevez nanize pa-
rama, sto nose mlade, on se zove tada : ,ledenik'.
M. I). Milicevic, ziv. srb. 1, 69.
1. LEDENIKA, /. vidi ledenici.
2. LEDENIKA, /. vidi 3. ledenik. Nemu dade
dvije puske ledenike. Pjev. crn. 168t>.
LEDENISTE, n. u Stulieevu rjecniku: v. le-
denica, koje znaceiie nije pouzdano, jer ledenica
LRDHNlftTK
bKOINOI
Inba tla Itudr ptikrivcna, a lodonisto /«) ohliku
nc siiadi injfsto pokriveno; ali dolaei prije nn-
sega premena kao mjesno ime. IjodoniSte. S. No-
vnkovi6, pom. 137.
V,KDENI§TVO, n. u Stulirevu rjcbiiku iiz lo-
deniSte. — sasina nepouzdano.
LEDIONIT, adj. vidi lodan i loden. — Nn je
dnome uijcMu •s.viu vijeka. Spod pojasa ledeuita...
do pojasa vrutonita. J. Kavahin 274i>.
LEDKNITI, Ipdoiiim, iinpf. u Stiiliceeu rjci-
iiikii: V. lediti .s di>daiki»n da jc rijei ruska. —
Nana driiye polvrde. u nah'inu jeziku, nego moze-
biti u ovoiite priinjerii gdjc jc sa se, rejleksivno
(ako ne pripada pod ledenoti). Krv u liemu lo-
doni se i inrzne. F. Lastrii, svet. 92'>.
1. LED^NACA, /. vidi u Vukovti rjedniku :
,spanolski talijer koji so po drugijem mjostima
zovo ,direka6' i ,direklija' .ein spauischer thaler'
,thalerus hispanicn.s' s dtidatkom da se govuri u
Hercegovinh — Radi postana isporedi sto jc ka-
zano kod 2. lodenica (o sjaju srebra).
2. LEDElNlACA, /. vidi 2. ledenica. — U nasc
orijeiiic. Za silahom dvije ledeiiafie. Nar. pjes.
hcirm. 1, 210. Lederiafta, puska ili kubuia u
srebru okovana. Nar. bl. mehm. beg kap. 201.
PuSka lederiaca. V. Vrfievid, niz. 12.5.
1. LEDElSlAK, ledendka, hi. vidi u Vukoi'U
rjeeniku : kao gvozdoiia guXva sto se nosi na nozi
da se po ledu ne kliza ,art eisschuh' ,soleae quae-
dam ferreao euntiiim per glaciem'; i : Ledenaci
zvali su so osobiti klinci za potkov koAski, ko-
jiina su koiii potkivani, ako je trebalo po ledu
i6\ ili s koiiem po kakvoj strasnoj poledici tr-
cati. S konma tako potkovanim smjelo se natr-
cati na naj vecu uizbrditu poledicu. Turske ba-
tlije narocito su na mrazu polivali vodom str-
menite strane da nalije(5u na hih s korima tako
potkovanim, to da ogledaju svoje i konsko ju-
nastvo. S. Novakovi6.
2. LEDENAK, ledeiiaka, m. vidi 2. ledenik. A
pripasa sabju alamanku, a za pojas do dva le-
deiiaka. Nar. pjes. vila. 1867. 426. Ledeiiak,
vrsta malih pusaka. i^. Stojanovic.
LEDENE. vidi ledene.
LEDKNETI, ledenim, impf. postajati led, mr-
znuti se. — hna i rus. ledenetb. — U svijem
primjerima stoji nij. e po zapadnome govorii i.
Voc ledenim, vece stinu. I. Ivanisevi6 248. Srca
ista I'lihova bill su poceli utvrdijevati se i ledo-
niti. A. Vitajic, ist. 528. Onde inuci privelika
zima . . . kqja eini rike studeniti i jos zive vode
ledeniti. T. Babid 15. Malo po malo ledeni u
nami [ubav prama Bogu. M. Zori6i6, osmina. 29.
LEDERKINA, /. vrsta jabuke. Valpovo. D.
Hire.
LEDI, /. pi. vidi loda. — (! jednoga piaca
Dubrovcanina xvi vijeka, a izmcdu rjeinika u
Belinu (,dorso, dosso' ,dorsum' 279i « Drzicevijcm
primjerom), i u Stulicevu (,dorsum' s dodatkom
da se nalazi u M. Drziea). Ima nos od pedi, a
od osla ledi. M. Dr2i6 54.
LEDK^yl, m. pi. ime selu u Bosni u okrug u sa-
rajevskome. Statist, bosn. 10.
LEDINA (ledlna), /. terra inculta, zapusteno,
neobradeno po^e (u nekijem primjerima kao da
znaci sto zeni|a uopce). — -e- stoji mj. negdas-
nega i;. — Itijec je stara i postaje od prasla-
venske osnove lend nastovkom (mozebiti kao
augmcntativ) ina, isporedi stslov. I^dina, rus. .ui-
Aiina (.iHA'"', -uIjV)), res. lada, lado, (poj. lad, zemfa,
kopno, suho), gornetuz. lado, nizeluz. I'edo. —
l.yiorcdKJc ■■ic sa Hved-ikijem linda ,l)rachfold'; rt.
inisiim da jc od germanskoya land (indi a po(-
skome jeziku), premda iiijc jnsno kako .le genu.
a promijenilo na mekani vokal (i tal. landa,
franc, lande s istijem znaienem Ho na^e ledina
vala da pnstaju od germ. land). — Izmcdu rjee-
niku u Mikn(i)ru (ledina, zomja neorana ,novalo,
vactum'), H lielinu (,campo ineolto' ,ager incultus'
164"; ,fondo sterile' ,fundus storilis' 322'^), u
Bjelostjenievu (,ager; novale'; v. tratina), u Jam-
bresicecu (,pratura, arvum'), u StuHcet^u (ledina.
zomja neorana ,solum incultum'), u Voltiijijinii
(jbarodo, terra inoolta' ,6in brachliegendos land'),
u Vukocu (zem|a koja skoro nijo orana ,unK:e-
aokertos land' .solum incultum'), u Daniciievu :
, terra inculta'. S(afaiik), lesek(ornor). 77. Do Mi-
loSeve liivo §to jo lodina. Dec. hris. 67. Sto je
narav sazdala vi pustoj ledini. M. Vetranic 1,
141. Svaki od nas u ledini, protrapiv ju kako
on ho6e, lijop vinograd da t' u6ini. N. Na|e.s-
kovi6 1, 163. Tor bismo trapili sve na§e Iodine,
ku6e napravili. I, 283. Neistrapjone Iodine. B.
Kasic, fran. 33. Opasona ledina ni sebi ni dru-
zijem. (D). Sama lodina gladom mre a neg da
bi iito dala. (D). Poslov. danic. Tezati jednu
ledinu i izvadit iz no unaprid korist. A. d. Bella,
razgov. 8. Vjprit 6u se ter s prdijom nastojat
6u se pokrpiti i ponovit moje Iodine. B. Zuzori
186. Vidicu mloge ispuste i ledine. F. Lastric,
test. 396'J. Zasto ovo ledine drzite zaluduV svet.
122*>. Malahan dubak izvaden iz tvrde ledine,
prinosou u meku i protilu zem}u. V. M. (lucetic
187. Gdi ledina tvrda smeta. V. Dosen 42'>.
Zemja je bez sjemena ko lodina zapustena. D.
Basi6 1. Mogu prodati se nike Iodine. A. d.
Costa 1, 270. Da se u ledinu obrati. A. Kalic
572. Nek so trave po ledini stvore. J. S. RpJ-
kovic 47. Jer dok sniga popiju ledine. 107. A
junaci ledinu kopaju. Nar. pjes. vuk. 1, 487. Pa
udari kop|e u ledinu. 2, 248. Kada so jo guja
probudila, mrtav Musa po ledini skate. 2, 409.
Po cetiri mjeri po ledini. Nar. pies. juk. 516.
Na ledini fador razapese. Nar. pjes. petr. 2, 180.
Kako aksam pade na ledinu, ode Arap iskupjati
vojsku. Nar. pjes. horm. 1, 21. Zabosti papak
u ledinu. (Pobjeci). Nar. posl. vuk. 82. Nokat
u ledinu (utece, ili bjezi!). 226. Repom o le-
dinu. (Umfo). 271. Baci cosino blago na ledinu
i pobogne. Nar. prip. vila. 1867. 719. Sto so
bijeli kraj Trebina grada po ledini do bedena
crna! Osvetn. 1, 36. Rrvac parca na ledinu
svali. 4, 2. A skukali bijedui iseoci na lediui
izostavSi pusti. 5, 122. Smrt lelino po ledini
vaja. 7, 48. Ako zem[u pustis pod ledinu, rasti
6o plijevor i skodna travurina. M. Pavlinovic.
rad 108. — / kao mjesno ime (vidi i Ledine) :
M Srbiji M okragu pozarevackome : Vinograd u
Ledini. Sr. nov. 1855. 625. Niva u Ledini. 1870.
37. — tt okragu smederevskome. Niva u Dugackoj
Ledini. Sr. nov. 1871. 121.
LilDINAC, Ledinca, m. mjesno ime,
a. selo u Herccgovini. Schem. hercog. 1873.
224.
b. kajkavski Ledineo, selo u Hrvatskoj ti
iupaniji varazdinskoj . Razdije]. 102.
LEDINAK, lodinka, m. vidi u Viikovu rjee-
niku : brezujak na ledini ,ein hfigel' ,collis'.
LEDINAN, Ifedina, adj. koji pripada ledini,
koji je ledina (o mjestu). — Na jednome mjestu
XII vijeka. Urekoste dati mi mesto lodinno. Glas-
nik. 25, 307. (1193).
LEDINCI, Ledinaca, m. pi. ime sela u Slavo-
niji u iupaniji srijemskoj. Razdije|. 143.
r^EDINCICA
953
LKOOVNTOA
LEUINCXCA, /. ncka bilka. Lodinftica, Roll is
perennis L. (Sladovid). B. Suiek, im. 192.
LKDINE, Ledina, /. pi. wjesno ime (pi. ledina).
a. dva xela it Hrviitsknj. <i) u ziipaniji bje-
lovarsko krizecnckuj. Razdije]. llti. na drugome
je mjestu pisano Ledina. Schem. zagr. 1S75. 1711.
— b) u zupaniji varazdinskoj. Razdijej. 93.
I), u Srbiji.
a) mjcsto u okriigu biogradskome. Livada
u Ledine. Sr. nov. 1870. 713.
b) Bijele Lediuo, dva mjesta, jedno u
ukrugu kruseKackome: Niva na Beli Ledina. Sr.
nov. 1875. 2-18; drugo u ukrugu pozarevackome :
I^iva na Beli Ledina. 1875. 281.
LEDINICA, /. drin. ledina. — U nase orijeme.
Kopa nima tvrdu lodinicu. Nar. pjes. juk. 84.
LEDINICE, /. pi. mje.tno ime u Hrvatskoj
(isporedi ledinica,). — xv vijeka. V nasih malinili
ki su V Zrnovnici pod Ledinicami. Mon. croat.
65. (1445).
LEDINICANIN, m. covjek s Ledinica (vidi
Ledinice). — Mnozina: Ledinicani. — U ruko-
pisu XIV vijeka u kojemu stoji -e- mj. e, i insfr.
pi. iiiia nastavak na ami (vidi kod ffradanin).
Meju Novograci i meju Ledini6aini. Mon. croat.
1. (1309). ^
1. LEDIjiTAK, lediiiaka, m. nekn bi{ka (Ho
raste na ledini). — U nase vrijeme, a izmectu
rjecnika u Vukovit (nekaka trava koja ima zut
cvijet i okrugao list, a korijen kao zrno kuku-
ruziio ,art pflanze' ,herba quaodam [Ficaria ra-
nunculoides Moench.]). — Ledinak, rus. .ia,^HiiK-'b
(Hierochloa), fes. ledenec (Lotus), (Vuk), Ficaria
ranunculoides Roth (Pancii). B. Sulek, im. 192.
2. LEDINAK, m. ime Hvadi u Zaovinama (u
iSrbiji u ukrugu uzickome). J^. Stojanovii.
LEDI&TE, n. u Stulicevu rjecniku: v. ledenica.
— Znacene je nepouzdano kao i za ledenisto
(vidi). — U na^e vrijeme pisci upotreblavaju u
drugome sinislu, vidi: Lediste, phys. (mraziste)
,nullpunkt, gefrierpunkt, eisi'Unkt (am thermo-
meter)', tal. ,puDto di golo, punto di ghiaccio',
frc. , point de froid, do coagi51atiou', egl. , freezing-
point'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz.
LEDISTVO, n. u Stulicevu rjecniku uz lediste.
— sasma nepouzdano.
LEDITI, ledim, impf. cinili da Ho (objekat:
u pravume smislu, voda) poHnne led. — Akc. sr
mijena u praes. 1 i 2 pi.: lodimo. lodito, u aor.
2 i 3 sing, ledi, u part, praet. pass, lodon. —
Od XVI vijeka.
1. aktivno. — Izmedu rjecnika a Miknlinu
(lediti, ciniti ledena ,gelo, congelo'), u Stulicevu
(,gelare, oougelare, glaciare'), u Viikovu (,zu eis
macheu' ,glacio').
a. H pravome smislu. Zimi_vitri dusoc vode
svude ledec. P. Zoranic 58b. jifih nn lede zimni
mrazi. P. Kanavelii, iv. 91. Sada mraz |ut ledi
naga. I. Drazio 50. Plam da ledi, led da grije.
J. Kavanin 80*. Voda ih smrzuje i ledi. F. La-
strjc, ned. 91. U vodi koja ji ledi i smrzuje, al'
ne zatusujo. 391. Odkud sam se nado da mo ce
sunce ogrijat otud me mraz ledi. (Z). Poslov.
danic. — U ovome primjeru lediti znaci neHo
mane nego smrzivati: objekat (Ho nije izrecen)
duse su osudenijeh u paklu, te je smisao da osje-
caju stildrn kao led, ali da ne gabe osjicaj kao
Ho se dogada koine Ho se zmrznuo (isporedi i
driige priinjere istoga pisca): Nije se dakle cu-
diti da je pakao jezero vatre goruce koja zeze
a ne sazize, jezero vode pristudene koja Indi a
ne smrzuje. F. Lastric, ned. 391.
b. II prencsenome smislu. Vrh pristo|a go-
sposkoga on ponosit tako sjedi, tor s pogloda
ohologa svaeja srca .strahom ledi. J. Palmotic
74. Strahovi srca nam lede i sapinu. Stit. Ifi.
Ogaii mrazno ledi u tisucu srca ufane. B. Bo-
tera, or. 28.
2. sa se. rejlsksivno, postajati led. — Izmedu
rjecnika u Mika(inu (lediti se, mrznuti .gelasc^o,
obrigeo, frigore concresco'), m Stulicevu (,glaciari,
oongelari, gelascere etc.'), u Voltigijinu (,ghiac-
ciarsi, agghiacciarsi, gelarsi'), u Vukovu (izu eis
werden, gefrieren' .glacior').
a. ;< pravome smislu. Ovdi n zimu daz se
ledi. V. M. Gucetic 210. Dosao je u vrimenu
studenu, kada se smrzivaju svaka i lede. A. To-
mikovi6, gov. 375.
b. J« prenesenome smislu. Kod ogiia zrak
gdi sja, sve se zlo lediti, a kad je dalek tja, vas
u plam vru6 iti. D. Rahina 9*. IT srcu momu
ledi se krv moja besjedec o tomu. M. Bunic 7.
Studeni se vas i ledi od nevoje i napasti. J.
Krmpotid, katar. 134. Lediti se od pripasti. I.
M. Mattel 72. Ja se ledim pred riimo od srama.
Nar. pjes. mag. 1864. 86.
LEDMANOVAC, Ledmanovca, »/. ime mjestu
u Srbiji u okrugu biogradskome. Niva u Ledma-
novcu. Sr. nov. 1865. 509.
LEDNIK, m. u Stulicevu rjecniku: v. ledenica
s dodatkom da je rijei ruska.
LEDNUTI, lednem, pf. postati led, smrznuti
se. — U nase vrijeme, samo u prenesenome smislu.
,Cim to cuh, lednu me nesto u srcu. a ja, po-
mislim, no de dobro biti'. I. Pavlovic.
LEDNA ZUKA, /. v. Zuka. B. Sulek, im. 192.
LEDOBOLAN, ledobolna, adj. u kojega je bulest
na bubrezima (ledima, vidi leda). — U Jambre-
Hcevu rjecniku: kajkai'ski ledobolen ,n6phriticus'.
LEDOGUZ, m. vidi u Vukovu rjecniku: gla-
vica u Ceroveima ,name eines hiigels' ,collis
nomen'. — Rijec je slozena.
LEDOHNKj, »(. kao da je prezime. — xv vi-
jeka. Tomasic Ledohnic. Mon. croat. 111.(1472).
LEDOJKA, /. rijec naiinena {is §ale '•! Vuk
kaze: iz saza\ena) od led m]. djevojka (va\a da
znaci djevojka hladne cudi). — TJ Vukovu rjec-
niku: (,bedauernd mit anspiehing auf led ,fiir)'
djevojka.
LEDOVAN, adj. koji pripada Icdrima (bu-
brezima; vidi leda,). — U Bjelostjencevii rjecniku:
ledovna bol ali krizicev ,nefritis', i u JamhreH-
cevu : ledovna bol .nephritis'.
LEDOVIT, adj. ledan. — IJ jcdnoga pisca
xviii vijeka. U zimna doba koja su u Makarskoj
veoma ledtvita. I. J. P. Luci6, izk. 15.
LEDOVNA, /. bolest na bubrezima (vidi loda).
— U Bjelostjencevu rjecniku : ledovja, beteg koji
veliku zeju cini , diabetes'; ledovja, zazgaiie ,ro-
num icflammatio, accensio'.
LEDOV^iE, m. bubreg; leda. — vidi leda. —
U Bjelostjencevu rjeiniku: ledovje ,ren'. 2. le-
dovje, krizioi ,lumbus'; u Stulicevu: ,renos' is
Hnbdeliceva; u Voltigijinu: v. ledje.
LEDOVNA,/. vidi u Bjelostjencevu. rjecnika:
ledovna, primorska bukva ,t'agus'.
LEDOVNICA, /. ledovna bolest, vidi u Bjelo-
stjencevu rjecniku: ,idem (quod' ledovna bol);
osim toga kod bol : bol ledovja, ledovnica, trgarie,
zavijaiie okol bokov, bolest od bedre ,ischia,
ischias, sciatica'; i u Stulicevu: v. hote^ iz Hab-
deliceva. — Ima n Bjelostjencevu rjecniku i zna-
l.KKOVNK'A
1. 10 HA, I, c, h).
iri'ie: huhrcij, kud bubroff: bubrojj, ubistjo, lo-
doviiioa ,ren'.
LEDUStI, adj. studen , kan led. — Saino m
Stiiliieou rjecnikti : leduJt ,valde frigidus".
LEJJVA, lodavn, n. p/. vidi leda. — U jediio/ia
pisca iakai'ca xvi vijeka. Priko ledav. Ant. Dalin.,
iiov. teSt. 49. mar. 1, G. Propasana ledva pa-
meti vaSi. 2, 122. Ipetr. 1, 13. ()d Abraamovih
ledav izaSli. 2, 147. jov. 7, o.
LEUVEN, adj. loden. — ()d xviii i-ijeka u
•yerernijeh caknvaca i u kajkavaca, a izmedu
rjeinika u lljelostjenccvu (.glacialis'. 2. lodven,
zamrzol .coiigelatus, golidus, rigidus, durus prao
frigore, frigoro concretus') pdje sc naj prije na-
hodi, u Jambre^ictvu (.glacialis'), « HtuUievu (v.
loden ii Hahdclicevn). Pod liora jo voda ledvena.
Jafike. 294. — Ima i ado. ledveno u lijelostjen-
civu rjecuiku: ,golide, rigido, i u Volticjijinu :
V. ledeno.
LEDVENICA, /. vidi 1. ledenica, a. — U Bje-
lostjcncevu Tje^niku: ,fossa glacialis', i u Stuli-
ievii: V. ledenica is Habdeliceva. — I u naSe
vrijeme u Zayrchu. I). Dani6i6.
LEDVENITI, ledvenim, impf. lediti, ledeniti.
— U BjelustjenitVu rjecniku: ledvenim, lodim,
zmrzjavam ,glacio, conglacio, congelo, gelo,
astringo frigore, in glaciem verto'. — Iina i re-
Jieksivni glagol sa se u Bjelvstjenccvu rjecniku:
ledvenim se, ledim so, zmrzavam se .glacior, go-
lasco, obrigoo, obrigesco, frigoro obstringor 1.
concrosco, coeo, coagulor, nivo pruinaque con-
cresco, in glaciom couvortor', i u Voltigijinu:
V. lediti se.
LEDVENOST, /. osobina onoga sto je ledveno.
— U Bjelostjencevu rjecniku: ,rigor', i u Vulti-
gijinu: ,freddezza, froddore' ,kalte, frost'.
LEDVIJE, vidi leda.
LED, adj. samo na jednome vijestu (crkvenijem
jezikom), vidi u Daniciccvu rjecniku : ledb ,de-
bilis': ,slabo i lode byvajetb otroce'. ^(afafik,)
l6s(ek6r). 82. — Po .^mislii Danicic tumaci: slab.
— U ostalome je rijec posve nejasna; maze biti
da je u svezi s osnovom leda (vidi F. Miklosic,
etymolog. wortorb. l(J2!i).
LEDA, n. 2jI. lurabus, renes, dorsum, naj sta-
rije znacene vafa da je: sredni dio hrbatn yiad
bocima ; osim toga ima druyo znacene: buhrezi
(sto je vrlo rijetko u primjerima), i uopce hrbat
(vrlo cesto; a za naj starije se znacene ce§ce
upotreblava rijec krsta). — -e- stoji mj. negdas-
nega (j. — Osnova je praslavenska lendvi-, tsjjo-
redi stslov. Igdvb i Icjdvija (ali obicno u mno-
zini) ,lumbus, renes', rus. .ih;;hi-h, bedro, ces.
ledvi i pof. kdzwie ,lumbn3, renes'. — Isprva
mozebiti zenskoga roda, u nasemu je jezikii srcd-
nega i svagda u mnozini. — Jamacno je ista
osnova sto se i u gerntanskijem jezicima nahcdi,
isporcdi stnord. i anglosaks. lend, stvnem. lenti,
novovnem. lende (,Uimbus'). moglo bi biti isto Int.
lumbus (kad bi ocdje -b- postalo od indoevrop-
skoga dh, isporedi brada i Int. barba) ; ako iiije,
onda su po svoj prilici Slavcni primili ovu rijec
od Nijemaca.
1. naj stariji oblik ledvijo (f.? Hi ledvija,
n.?) nalazi se samo u crkvenome jeziku u naj
starijemu znacenu, a izmedu rjeinika u Danici-
cevu (ledvije ,lumbi'). Po srede ledvij vb hrbbbtb.
Glasnik. 11, 91.
2. vidi ledva.
3. u kajkavskome se govoru (kao i u sloven-
skome) iimecc o iiirda d i v, ridi ledov|o (zna-
cene je i hubrey).
4. ispada v.
ii. tijem naj prije postaje oblik ledija Hi
lodbja. u naj starijim su primjerima (u crkve-
nome jeziku) oblici kao da je rod zenski, a iz-
medu rjeinika u Daniiiievu (ledija, pi. neutr.
,dorsuin') v primjerom : Pubolitb ramonma i le-
dijami. §(afaiik,) le3(ek). 129. — U tome kao i
u ovome primjeru ja ne znam jeli uprav naj
starije znaiene Hi hrbat. Znamenijo imatb na
6revC i na ledijahb i blizb sbsca i na no^S. Sta-
rino. 10, 125. (xv vijek). -^ U ovome primjeru
moze znaiiti bubrege Hi krsta : O ledbjahb koga
bolo. Starino. 10, 92. (xvii vijek).
b. kasnije postaje oblik lodja: samo u Ma-
rulica (vidi naj zadni primjer kod b)), u Div-
kovii'.a, u Radnica, u Posiloviia (u Divkovica
ima i oblika ienskoga roda). — Izmedu rjeinika
u Stuliii'VU (,lumbi, renos').
aj krsta. Na tri mjesta na krstonju po-
maziiju Covjeka, kada se krsti : na prseh, na le-
djah i na coin. M. Divkovi6, naiik. 36*. Ee-
dovnik pomazo ulijora na prseh i na ledijah
onoga koji se krsti . . . Sto ga pomazuje na le-
dijo zlamenuje . . . 146*.
b) hrbat. Odmetnuti ce ono za ledja
svoja. M. Divkovio, bes. 233*. ObrnuSe k meni
ledja odstupajuci. 233*. Kriz koji nosim na
lodjah mojijeh. nauk. 251". Nosedi priteski kriz
na svojije ledah (jamacno stamparskom grijeskom
mj. ledjah). 2'20''. Isus se okrenu ledjami Gospi.
zlam. 66*. Zdrav, priumi|eni vrat Isukrstov koji
je za nas pobijan zausnicami, i prisveta ledja
koja sn za nas bici pobijana ! nauk. '224. Okro-
nuvsi mu svijet ledja. M. Radnii 27*. Vidi ko-
liko temejita drze ledja prijateji Bozji i kako ji
pomaze. 28'>. S krizem na ledije. P. Posilovic,
nasi. TTl*. — Jamacno pripada amo i ovaj pri-
mjer .XV vijeka u kojemu vafa da je ledjma (mj.
ledjima) dual: ZavrgSi se malo za ledjma. M.
Marulic 268.
c. naj mladi je oblik leda, koji se jav(a
od XVI vijeka. kod ovoga su oblika rijetki zenski
padezi, a ima na jednome mjesta gen. pi. \idi
(A. Kanizlid, roz. 115). — Izmedu rjeinika u
Mikafinu (,lumbu3') i kod hrbat, u Belinu (,lombo'
ilumbus' 442^; ,reni, parte della schiena di fuori'
, renes' 611b; ,dorso, dosso' .dorsum' 279*), u
Stulicevu (leda, v. ledja), u Voltigijinu (leda, v.
ledje), u Vukooa (.der riicken' .dorsum' s pri-
mjerom: Za Bozijim ledima, t. j. u bugaku ili
na strani, gdje ni Bog no vidi).
a) krsta. Da mu se trbu za leda pri-
lepi. D. Obradovic, ziv. 43. .Jednu mi dede pod
glavu mece, drugu mi dedo za leda me6e, trecu
mi dedo pod nogo meco. Nar. pjes. vuk. 1, 2!i7.
b) hrbat. Jaoh si ve moja leda, teske
ti bjeliu one bale. M. Drzic 340. Koji okreno
leda i ploca k zemajskijom. M. Radni6 2*. Ja
sam leda moja momu Bogu obratio. J. Filipovic
3, 1321). Tesko bi bilo no kosama i ledim, kad
bi je se ti dokopao. V. Lastrio, nod. 224. Na
liogovih ledih lukavstvo proganaso. A. Kanizlid,
kam. 126. Leda mu okrenu. fran. 87. Leda
I'lemu obrati. 148. Dok suze niz lica, s ledi krv
ne livam. roz. 115. Skinut s leda sebi runo.
V. Dosen 150*. 6uskijam so leda glade (na pa-
zarih). 173*. Pod vecira se dusok mu6a, kog
misaju leda vruca. 253*. Jer po lodih snig i
kisa dere. M. A. Rejkovid, sat. GS*. Dobro ga
istuku, a navlastito po lodim. N. Palikuca 22.
Volio bi da bude udren po ledi. 42. Neka po-
tavne o6i niove da ne vide i leda hiova vazda
ugrbavi. I. Velikaiiovic, uput. I. 173. Traadu uiu
so odkriti ploda oli ramona do yo loda. M. Do-
I,I0I)A, I, r, h). f<
bretii 257. Sto nam nijo milo viditi, to za leda
medemo. D. Obradovid, ziv. 8. Arsinom po ledi.
62. Ako te gdi kaluderi uvate, tesko tvojira
ledma. 114. Moiaju ne iza leda nego baa u
o6i svakomu coviku istirju kazati. B. Loakovi6,
gov. 107. Da su morali okrouiti loda. A. To-
mikovic, ziv. 4.i. Nek ledami okreiiu. O. Pe-
stalic 58. Mor dolamu na grbava loda. Nar.
pjos. vuk. 1, 523. Skide s leda bugar-kabauicu.
2, 150. Na slugina ploca nabrojise triost i sest
zlatni buzdovana, dobro slugi leda nameksase.
2, 434. I odnese Hajkunu devojku ... I pozna
mu Hajku ra ledima, pa potrzo zlaceua kubura,
to ga gada sa leda junaka, al' ne raozo od Uajke
devojke, ve6 zalazi nemu isprijeka. .'i, 184 — 185.
Na glave im kape od tri vuka, na ledima koze
od mededa. 3, 333. Doceka ga Brdanine Pero
a na svoje dvije puske male, na prsi mu toke
prolomio i na ledi penger otvorio. 4, 107. Kad
vidio moja leda onda i tebe! Nar. posl. vuk.
115. Okreni leda. (Idi, tepi se). 237. Ja uprtim
torbu s prosom na leda. Nar. prip. vuk. 203.
Zensko dijete legne na travi na leda. Vuk, nar.
pjos. 1, 496. Otide im za leda. D. Danici6,
2mojs. 14, I'J. Vidjeies mo s leda. 33, 23. Ba-
ciso zakon tvoj za leda. nemij. 9, 26. Da vas
je takih pet, pa bih vam svima ugrejao leda!
M. P. Sapcanin 1, 129. Turke iznonadi gruhaiie
topova s leda. S. l^ubisa, prip. 83. Iza tvqjijeh
leda sije razdor i mrziiu. 230. Dak okrene starcu
leda, koji osta mahajuc glavom. 263. — U pre-
nesenome smislii. Pa sve to da bi Srbija mogla
na svoja leda naprtiti ? M. Pavlinovic, razg. 48.
— O zivijtini. Stare magare svo raneno po ledi.
N. Palikuca 11. — 0 cemu nczivu. Prama lodama
pluznoga noza. I. Jablanci 50. — 0 tiijcstu. Jer
kad prods Gabeli za leda, ni Mostaru meko biti
nece. Osvetn. 5, 47. Ona mjesta moraju od leda
k polno6i gledati. I. Jablanci 198.
e) ne znam, jeli hrhnt Hi krsta. Bas i
leda koga ceSce bole. J. S. Rejkovid 62. Pauna
nam leda bole. Nar. pjos. vuk. 5, 184.
1. LEDAN, ledna, adj. koji pripada ledima.
— Od xviii vijeka, a izmedu rjecnika u Stiili-
cevu (,lumbaris'). Pune sandufiiee kostiju rucni,
nozni, ledni. D. Obradovid, ziv. 124.
2. LEDAN, m. u narodnijcm pjc.^maiiia tuiicya
iimmena ime nekakou gradii (latinsko)ne). — Ako
-e- stoji mj. neydasileya e, tijem se imenom ja-
macno isprva mislilu na I'ujake (Loho), te se od
kraj ledanski Hi kraj Ledanin nacinilo kao to-
bozi'ie (jradsko ime i to po mag. Longyel, vidi
S. Novakovic, iiber Legjan-grad (Ledjan-stadt)
der sorbischen volkspoosie u Arcbiv fiir. slav.
philol 3, 124—130. J. Perwolf (archiv. 4, 70-
71) misli da postaje od (lat.) .Lendizi', Lijdici,
po^skoga plemena sto se pominc od i.x vijeka, od
iega bi bila i magarska rijec, ali da nasa rijei
nije do.Ua is inagarskoga nego se uzdrzala po
daimoj tradiciji. — Zimedu rjecnika u Vnkovii
gdje ima samo da je siajaca rijec i primjer (vidi
dale): U Lodanu gradu latin.'ikome. — Kad so
zeni srpski oar Stjepane, na daleko zaprosi de-
vojku, u Lodanu gradu latinskome u latiuskog
kraja Mijaila. Nar. pjes. vuk. 2, 132. Podigo so
od Ledana krajo preko l^ecko i proko Po)acke.
Pjev. crn. 122li. Pravo zdravo ka Ledanu gradu
Nar. pjes. juk. 254. Od Karlovca do Ledana
grada. Nar. pjes. potr. 2, 29.
LEDANICA, /. nekakva traoa s koje boluju
ovce. — isporedi ledavica. — U Stuliievu rjec-
nika: ,horba ovibu-i morbum gignous'.
LKDANIN, til. covjekkoji pripiida gradu Ledana.
5 l,RI)KVI(;.-\
— Mnozina: Li-dani. Po naj viio IjoUauiiiu banu.
Nar. pjos. juk. 252. — Famine se prije nasega
vremena i znaci: Pofak (vidi S. Novakovic. archiv
fiir Slav, philolog. 3, 128-129). 1440. ,Consti-
tutus est in Ungaria rox Vladislav Ledianin'.
(Srp. (etopis £). Brankovicn u latinskome prije-
vodu u Archiv. 3, 20).
LliDANSKI, adj. koji pripada Ledanu. — Iz-
mcdic rjecnika u Viikovu (s dodatkom da je sta-
jaca rijec ,von Ledan' i s primjerom iz narodne
pjesme: Pa on ode niz pojo ledansko). Docera
ga do ledanskih vrata. Nar. pjos. vuk. 2, 140.
Veli nemu ledanska kra)ica. 2, 152. Pise knigu
ledanskomu banu. Nar. pjes. juk. 253. U didije
ledanskoga kraJa. Nai'. pjes. potr. 2, 26. Kroz
ledansku veliku fiarsiju. 2, 208. — Pomiixe se
prije nasega vremena (u znacrnii: pofski, po-
(ackij. ,A fratre suo rogo ledianeusi' ledijanskago
kraJa. Srj). lelop. B. Brankovica u latinskome
prijevodu u Archiv fiir slav. philol. c>, 11.
LEDaSCA, ledasaca, dem. leda. — U Viikovil
rjeiniku: dim. v. leda.
LEDAVICA, /.
a. zivotinska protoc. M. Pavlinovic.
b. trava poput jecma koja rasto iz koiisko
ili magarece krkalino, te mlad od no zaloda. M.
Pavlinovic.
LEDE, /(. u VoUiijijinu rjeiniku: ,roni' ,dio
nieren'. — Rijec nepouzdana, jer stoji u jednini
a tiimaccna je kao mnozina, vidi loda.
1. LEDEN, m. (mjedina) umivaonica. — Od
tar. leken, logon, lojen. — Od xviii vijeka, a
izmedu rjecnika u Belinu (.eatino, vaso di terra
per lavar le mani' ,malluviam' 111^ ; ,conca,
specie di vaso note' , concha' 209'') gdje se naj
prije nahodi (zlo je tumaceno, kao da je zemafski
Slid), u BjelostjcnecnK (v. modonica. 2. v. kotol),
a Voltigijinu (, eatino' ,napf, waschbockon'), u
Vukovu ([legen] ,kupt'ernes waschbockon' .pelvis',
ff. sahan). Voda ostane u ledenu. D. Obradovic,
ziv. 90. Te on pijo crveniku vino, ne pije ga
6im 36 vino pijo, vec lodonom od dvanaest oka.
Nar. pjes. vuk. 2, 397. Tad po turski leden do-
nijese. Nar. pjes. horm. 1, 145. Sve se oudi
dilber Andolija, gdo dogatu iz ledona daje. 1,
564. Donijoso loden i ibrika. 2, 568. U Srbiji
so po varosima umiva nad ledonom. Vuk, kovc.
84. Kojoj su (kiijni) duvari ukraSoni mnogim
lepo oribanim sudima : sofra-tepsijama, lede-
nima ... M. D. Milicevic, medudnov. 47.
2. LEDEN, m. mjesno ime.
a. selo sto se pomine prije iiascya vremena.
Lodenb (selo). S. Novakovic, pom. 137.
b. vidi 2. Ledan. — U narodnoj pjcsmi cr-
nogorskoj nasega vremena. Pa ga vodi u Ledenu
gradu . . . Dokle dodo u Ledenu gradu . . . Pjev.
crn. 2801).
LEDENCIC, m. dem. 1. loden (uprav bi bilo
dem. ledenak ili ledenac, ali ove rijeci nijesu
potvrdene). — V Belinu rjecnika: ,catiuollo o
catinella, eatino piccolo' ,catillus' 177->-.
LEDENINA, /. augm. 1. leden. — IJ nase
vrijcme, a izmedu rjecnika u Vitkooii. Popi Marko
ledeninu viua. Nar. pjes. vuk. 2, 250.
LEDENE, n. djelo kojijem se ledi. — U 8tu-
licevu rjecnika: (grijeskom) ledone.
LEDEE, Mi. vidi 1. leden. — U nase vrijeme.
Loder alve u medu kuvano. Nar. pjes. here. vuk.
117.
LEDEVICA, /. bol,,st a brana, vidi lodanica i
ledavica. — A'a jednome mjesta xviu vijeka. Le-
2. LKOAT
iloviii lik: kiul brav6o ziiloda. ziilivaj t;a biliiu
vinoiu. ,1. VliuImiroviiS 2o.
LEDEVISTK, n. ime mjestii u Srbiji a okrugu
uleksinaikomc. iJfiva ii LedeviStu. Sr. nov. 18(i7.
i;u.
LEDEVO, »i ime mjestu it Srhiji u okniiiii
kiajinskome. Niva u IjOitovo. Sr. nov. 185. 85!».
IjKDINE, ISdrna, /. pi. tiiifim. leila. — U nase
prijeme, a i;me<tu rjednika u Vakopii. Nabra liomu
stranu 3mi|a, stranu smi|a i bo3i|a, privali rau
iiz ledine. Nar. pjes. vuk. 1, 296.
LEDOSa, /. ime sviiii. Terozovac, Virovitica.
D. Hire.
LKFANAT, lotanta, m. slon, vldi elofanat. —
{/ Bjelosljencevu rjecniku: lofant ,elefant' (xic).
LKFANCI, adj. koji pripada lefanta Hi le-
fantima, vidi olefandi. — Na jednome mjestii
XVI vijeka. Gdi bi zelen venfiac vili ali Urunu
i>d vridnosti, koga iie bi prihinili, od lefando da
su kosti? H. Lucid 211.
TiEFANDINOV, adj. u rukupisu xv vijeka ima
lefandinov rog, te kno da znaii: slonoo lub, ali
mislim da, jer je rukopis jamacno preveden s gri-
koga, rnoze biti grijcskom ooako napisano po
kakvoj griknj rijeii sto ne postaje od eXi-'ipai,
slon, nego od ilmpo.;. jelen, te bi onda znacilo:
jelet'ii rog. Otb gubb . . . Drugo. Joleuij rogb
izdegb i rastbrb davaj piti s vinomb. — Drugo.
Lofanbdinovb rogb rastlboi i strugotiae sb vi-
nomb toplemb davaj piti. Sredovjefin. lijek. jag.
star. 10, 107.
LKFANSKI, adj. uprav koji pripadn lefan-
tiina, ali je u jedinome priinjerit (xviii vijeka)
znaiene: od slonove kosti, vidi elefanci. Vratjoj
turau ko lefanski. J. Ivavanin 521a.
LEFAN, m. vidi elefaii.
a. .lion. — U Mika^inii rjecniku: lofan, slon,
fi|, zivina ,elephas, elephantus, barrus', i u Be-
linii: ,6lefante' ,elephas' 38.5b s dodatkom da je
barbar.ska rijec.
b. slonova kost (slonoo zub). — U jednoga
pisca XVII vijeka. Blizu nih (nozdroa) sakrivas,
dva prsta malo man', gdi pica vazimas, zubi
kako lefaii. D. Barakovic. vil. 17.
LEB'ANI, adj. vidi elefaiii. — xvii vijeka.
a. koji pripada slona (saino lefaiia kost). —
Izinedii rjecnika u Vrancicevu (lefaiia kost ,ebiir')
gdje se naj prije nahodi, i u Mika^inu (lefana
kost ,ebur'). Lefai'io kosti D. Barakovic, vil.
263.
b. vidi elefanci i lefanski. Turne lefani, raoli
za nas. B. KaSic, is. 122.
LEFANSKI, adj. vidi lefani. b. — Na jednome
mjestu XVIII vijeka. Lofaiiske ke .su (hize) od
kosti. A. Vitali6, ist. 137.
LEG, vidi lego.
LEG A, >i brojenicama (u djecjoj igri) rijec
koja znaii broj sest. — U nase vrijeme u Istri.
— vidi kod doiio.
LEGAC, lekca, m. koii koji rad leze ,ocjuus
cubitor'. F. Kurelac, dom. ziv. 10.
LEGALAN, logalna, adj. logalis, zakonit. —
Po latinskoj rijeii u pisaca nasega vremena.
Kudarac koji logalnom svjedoi^bom dokaXo . . .
Zbornik zak. god. 18.53. 22.
LEGALIUA, /. rod izrasli kod insokta. J.
Pan6i6, zool. 243. Legalicu ,torebra' (iinaju ra-
delice) za ulagano jaja u organske materije. K.
Crnogorac, zoo). 129. — Postaje od 2. leci.
LEGALIZACIJA, /. potorda sa strane spo-
subnc rla.iti kojom se iie.Ho priznajc kao zakonilo
Hi istinito. — Po tudijein jezicima. — '' pisaca
nasega vremena. Potvrdo o logalizaeiji i vidinio-
vaAu imadti se providit pofiatora sudboniiu. Zbor-
nik zok. god. 1853. 317. Legalizacija, t. j. po-
tvrda istinitosti potpisa. 1863. 605. Isprave ne
trobaju logalizacije ako su providone peiatom
urodovnira. 1866. 23.
LEGALIZiR.\l!lE, n. djclo kojijem se legali-
zira; legalizacija. Da su providana potrobltiiu
legaliziraniraa . . . Zbornik zak. 3, 295.
LRGALIZIRATI, legaliziram, impf. potordi-
rati (Ho rnoze uiiniti samo na to odredena vlast
Hi ured) .Ho kao pravo Hi zakonito. — Od nem.
legalisiren. — U pisaca na§ega vremena. Kada
se legalizira potpis od stranke. Zbornik zak.
god. 1863. 604. Legalizirati oporuke i izpravo
svake vrsti. 1871. 401.
LEQALIZOVATI, legalizujem, impf. vidi le-
galizirati. Legalizovati isprave... Zbornik zak.
god. 1866. 24.
LKGALO, n. vidi u Vukovu rjeiniku: vide
loza, n. p. zefija .s dodatkom da se govori u
Srijemu.
LEGAN, m. ime volu. Bruvno. D. Hire.
1. LEGAN, legha, m. Caprimulgus europaeus
L., neka ptica, isporedi kozodoj. Slovinac. 1880.
30ii. G. Kolombatovid. progr. spal. 1880. 16. vidi:
Pouzdanije je ime ,Iegan' (nego ,kozodoj'), jer
nam Vodopic, Doderlein i Kosii jemce da se go-
vori u Dubrovniku ; za Spjet jemce Surie i Ko-
lombatovii ... S. Brusina, ptice hrv.-srp. (na-
stavak). 72b. — Ima i drugo znaiene (s dru-
gijem akcentom) u Srbiji: Legan, legiia, sjuka
,waldschnepf' (u poXarevaokom okrugu). D. Da-
nicic.
2. LEGAN, legna, m. lijen iovjek (Ho jednako
lezi). — U nase vrijeme u Istri. Legaii ,homo
desidiosus'i gen. legiia. D. Nemanid, cak. kroat.
stud. 2L _
LEGANE, n. djelo kojijem se legd. — Stariji
su oblici leganije i leganje. U leganju i razmis-
(anju stvari duhovnijeh nasitit da se ne moze.
B. Gradid, djev. 70. Koliko va)a leganije od
libara. I. DrXid 13. Bududi se mi od djetinstva
leganjem ali dtenjem^ i pisanjem latinskoga je-
zika zadojili ... R. Gamaiiid A5l>.
1. LEGAT, ?«. legatum, zakonska rijei, vidi :
.Ako komu nije ostav|en dio nasjodstva koji so
odnosi na svukoliku zaostavstinu, nego samo ka-
kova stvar pojedina, jedna ili vise stvari isto
vrste, kakova suma ili kakovo pravo; tad osta-
vjona stvar, ma vrijednost liezina cinila naj veci
dio zaostavstine, zove so zapis (legat), i ouaj
komu je ostavjena nema se smatiati kao na-
sjeduik nego samo kao zapisovnik (legatar). Gra-
(tanski zakonik. tj- 535. — Postaje od latinske
rijeii (mozebiti preko tal. legato i nem. legat).
— U nase vrijeme pisci upotrebfavaju rijeii zapis
I zapisak (vidi). — Od xvi vijeka. Cto po te-
stamentu komugod ostavjeno jest, a to se zovu
legati. S. Budinid, ispr. 112. Naredbenosti od
testamenta i od legata. B. Kasid, zrc. 56. Ako
no plate prije duge negoli legate. L Drzid 314.
One legate i mise kojeno ne ispuniste. J. Ba-
novac, pred. 4. Legat nije po ti nacin nego
ostavjene ... M. Dobretid 387. Darovi i legati
Ikolskoj blagajni namijononi. Zbirka zak. 1, 240.
Sve tuzbe kqje se tidu legata ili darovana za
sludaj smrti. 1853. 1219.
2. LKGAT. m. legatus, papin poslanik. — Od
xvji vijeka. Bi odaSal logat. Ivan trog. 3. Koji
'2. LEG AT
957
LEGLI6
god bijase izabran po putii crkvonoiii 11a oz<,'or
receno pristolje, zvase se legat, to jost vikar...
S. Badric, ukaz. 7.
LEGATAR, legatdra, m. srlat. legatarius, vidi
kod 1. legat.
LEGATI, legam, impf. legere, citati, ititi. —
I'o svoj je prtlici dalmatska rijec (vidi kod ke-
loiuna, kimak) od Int. legere. — Od xvi vijeka,
(isobito u Dubrovniku.
a. aktivno. Ovidja pod legaj od |uveiia djela.
M. Vetraiii6 1, 112. Te li ste peisali u kiiigah
legali z grijehom puk vladati? 2, 357. Ki pisma
legate. 2, 373. Nijesi legao u libru. Zborn. 621'.
Ali pak nijeste li legali u pismijeh ? N. Na|e§-
kovic 1, 121. Pa3tijer lega §to je upisano po
jabuci. 2, 210. Ako li stvari hoc krjeposne le-
gati ... 2, 123. Logajto ga (libarce). B. Gradid,
djev. 6. Koja (libra) da oni legaju. I. Drzic 11.
Prijuri komunski . . . imaju bit Judi od dobre
iiaravi . . . da su velo legali . . . 280. Prilozimo
da mi u nas jezik ni legati ni pisati ne u6imo.
R. Gamanic ASb. Onijem koji legaju. V. Audri-
ja.sovii, put. 7. Ne umije iiego u svoje libro
legat kako dum Pefcrina. (D). Poslov. dauic.
Breno lega: ,Moj Filidi ka s Ijeposti srce mi je
osvojila'. A. Gledevic li*. Knigu tanku legase,
grozne suze proljevase. Nar. pjes. bog. .32. Janko
kiiigu legase, siacim svojijem govorase. 81. —
U ovome prinijeni va(a da je oblik legu skracen
od legaju. Kad Novfani knigu legu a na presu
drugu pi§u. Nar. pjes. bog. 204.
b. sa se, pasieno. Koje se legaju po sve go-
diste. N. Rauina 13'i. Lega se u istorijahb. Pril.
jag. star. 9. 27. (1520). Od straha lega se. Zborn.
6b. Ne moguoi se rukopisi lasno imati ni le-
gati. B. Kasic, nafi. 3.
LEGATICI, m. pi. ime zaseoku u Bosni u
okrugu sarajevskome. Statist, bosn. 26.
LEGATOV, adj. koji pripada legatu (vidi 2.
legat). Odlu6i§e ne diliti se od vrat legatovih.
Ivan trog. 3.
LEGATUS, m. vidi 2. legat. — Od lat. legatus
po magarskome izgovaranu. — xvii vijeka. Bi-
jaSe zvan ,legatu§ natus'. K. Pejkii 6.
LEGAVAC, legavca, m. covjek Ho lega, iilalac.
— U jednoine primjeru pisca Dubrovianina xvii
vijeka. Prigovor legavcu. I. Drzic 9.
LEGBABA, /. neka riba, vidi u Vukovu rjec-
niku: riba ,der steinbeisser' ,Cobitis taenia Linn.'.
1. LEGEN, m. vidi 1. leden. — U Vukovu
rjecmku.
2. LEGEN, m. vidi 2. Leden. — U nase vri-
jeme. Ja sam iz Legen-grada. Nar. prip. vuk.-
225.
LEGENDA, /. srlat. legenda (tal. leggenda),
pripovijcst iz zivota kakva sveca, Hi cijrloga zi-
vota. — Od XVII vijeka. Kako ono u legendi
upisah negovoj. F. Glavini6, cvit. 410''.
LEGENDAR, legenddra, m. kniga a kojoj .sm
legendc. — Od srlat. legendarium. — Na jednome
mjeslu. XVII vijeka. U pocetku naSega legendara
ho6e najti. F. Glavinic, posl. 47.
LEGEN, m. vidi 1. leden i 1. legen. — Od
XVII vijeka, a izinedu rjecmku ic Mikafinu (legen,
mjedenica , pelvis, concha, labrum'; legeii za
prati ruke ,polubrura, tiiUium, malluvium') gdje
se naj prije nahodi. Pak mu podaj tri legena
viiia. Nar. pjes. juk. 2.56.
LEGEI^UZA, ime selu u Bosni u nahiji prije-
dorskoj. I. Kovacevi6, bos. 71. — Dragdje se
ne pomine.
LEGET, »». ime hari it Slaooniji. Regul. save.
207.
LEGETld'., prezime. — U nase vrijeme. Kosta
Legetio. §em. prav. 1878. 56.
LEGIJA, /. lat. legio, 11 rimskome vojniHini
naj veci odio vojske (isprva od 330 vojnika, ka-
snije i od 10000). — U pisaca nasega rreiiima.
— U Sulekovu rjeeniku: , legion'.
LEGIJON,/. Hi m. vidi legija. — Od nem. legion.
— Od xvii vijeka. Jednu legijon soldatov, t. j.
sest tisuc sesto Sesdeset i §est. F. Glavinid, cvit.
318. — U prenesenome smislu, 0 vragovima. .la
j ciuim da je cio legijou, to jest, sest hijada sest
stotina sesdeset i sest vragova u mene uni§lo.
e. Rapid 186.
LEGIN, rijci nejasna u poslovici dubrovaikoj
xvii vijeka. Segin legin. (D). Poslov. daiiic. —
/ ime domacijeiH zivotii'iama. tt) ime psu. F. Ku-
relac, dom. ziv. 46. — It) ime nerastu. Orozovid.
D. Hire.
LEGISTAR, legistra, m. vidi registar. — Od
,\vi vijeka, a izmedu rjecnika u Bjelostjencevit
(kajkavski legister ,registrum, codex, liber, ta-
bula, commentarius accepti, codex rationum, re-
gistra'). Po legistrih popisavsi. Mon. Croat. 2-">8.
(1556). Ki lioj bi v legistar naj prija postavlen.
Oliva. 21.
LEGISTAR, m. vidi legistar. — Na jednome
mjestu XVI vijeka. LegiStar udinen svrhu spe-
}anja svidokov. Mon. croat. 251. (1552).
LEGI.'^TROM, w. vidi legistar. — Od lat. re-
gistrum. — Na jednome mjestu xvi vijeka. I
s pravednoga gradskoga legistroma izpisal je.
Mon. Croat. 284. (1581).
LEGITATI, legitam, impf. micati se. U Posa-
vini. F. Hefele.
LEGITIMAGIJA, /. srlat. legitimatio, djelo ili
spis kojijem se sto priznaje kao zakoiiiio (iskaz,
iskaznica) ; djelo ili spis kojijem se nczakonito
dijele priznaje kao svoje (uzakoiiene, pozakonene).
— U pisaca nasega vremena. I providjeti ih
ispravom potrebnom radi legitimacije. Zbirka
zak. 1, 188. Listovi oruzni sluze za legitimaciju.
god. 1853. 49. Koja ce mu u opsegu uredovnog
kotara one vlasti, koja je boravnicu izdala, sluzit
za legitimaciju osobe hegove. 396.
LEGITIMIRATI, legitimiram, impf. nem. le
gitimiren, ciniti ili pokazivati sto kao zakonito
uopce; II osobitome znaienu primati i spoznavati
nezakonito dijete kao svoje; sa se, rejieksivno,
dokazivati svoju pravu lidnost. — U pisaca na-
sega vremena. — U jednome primjeru nasega
vremena ima praet. pass, u srednemu rodu kao
adverab. (Pjesine) jo§ nijesu legitimirano na-
rodske. S. Milutinovid u Pjev. crn. 94b.
LEGIVO, H. lezijne (grijane jaja). — V jed-
noga pisca Slavonca xvm vijeka. Ta zlameiia
zivadi izdaju koje vede k legivu jjristaju. J. S.
Rejkovid 157. Krupha iiivad visje jaja grije, kod
no kvara u legivu nije. 158.
LEGLET, m. ime (istoricko hrvatsko). — I'o-
mine se u ovome obliku xvm vijeka. A Stipan
je (rodio) Legleta uazvana . . . Kada Leglet na-
raste veliki . . . Nadod. 158.
LEGLETOV, adj. koji pripada Leyletu. Svi
prijaki sini Legletovi. Nadod. 159.
LEGLIC, leglida, m. vidi leglo (musko). — TI
na§e vrijeme. Braned bega i kona goluba od di-
dije Tutek-harambase i leglida Trivun-haram-
base. Hrv. nar. pjes. 4, 227.
LEQIilT
■I. LEII
LlOGIilT, in. vidi Ijeglet. — Nil jcdnoiiic injt'itlu
.will I'ijeka. Loslit, zln Itopilo. J. Kiivai'iiii 2')Ih.
Ll'iGLO, II. 0)10 Ho sc izleie (mlade) — Od
xviM vijcka, a iemcda rjcinika u Vakovii (,ilie
brut' ,progonio3' s primjcroin : Pasjo lojflo !).
KnSnn Ipgla vo6 iiisu uzdana. J. S. Ko|liovi6
202. Lo^lo drze6 oseb' svuko. 288. Ciji jo .stup
ill doblo, oiiog: je i plod ill los'"- V. Bosisi6,
Kborn. -iiW. -- t> jireziraiiem o cefadi. Lisiom
iomu za bajrakom po6i, tor hajdu6ki> zatrapiti
loglo. Osvotii. 2, 183. Pa doieka krsno posla-
niko od ustaskog legla odabrano. 6, 37. — U
snacenu: (jnijeido (mjcsto (/dje se Icze). Joan grih
iliti legla i gAizda gdi so grisi lo<jii. F. Tjastric,
lied. i26. Ter gojonoo sobi lo/.o sivo da mu leg;lo
no ostajo pusto. Osvotn. 1, D.
LKGNUTI, li"<rii6ra, pf. vidi 1. ledi (kao da hi
bila neka razlika u znaiena jer se legnuti maze
shvatiti kao deminittiv te uprav znaii u jedaii
put (hitro) leci). — Akc. se mijeiia u nor. 2 i 5
sing, lesiiu. — (Jesto se iipotreblavaju samii
oblici sadahiega vremena. — Ohlik je prasln-
venski, isporedi ststoo. lognijti, ces. lehnouti, po\.
\p^^nafi. — Izmcdu rjecnika u Stuliccvu (,decum-
bere').
a. aktivno. (Svina) hruca, rita, logne u zmo-
ciru. M. Marulii 43. Nigda kleknuv . . . nigda
nica legnuv . . . 207. Bari, prijo nego legnss
ucini pravo skrusenjo. F. Lastrid, od' 270. Po-
nukujem da niti logneto ni ustaneto, ne zlarao-
novavsi se s. kriZem. 325. Morefce ovo istrazi-
vane ciniti pametju saraom u posteji, kada lognos.
ned. 310. Pak u griho kao u blato legne. M
A. Kejkovic, sat. D3i'. Pak ve6 legno pod ru-
tavo cepe. K2l>. Ondi loguo na zelonoj travi.
K4*. Docne legni, a rano ustani. Nar. pjes. vuk.
1, 60. Eauo legnem, a docne ustaiiem. 1, 229.
Da ja legnem sanak boraviti. 4, 28. Pa legno
spavati. Nar. prip. vuk. 19. Lognuvsi potrbusko.
Vuk, nar. pjes. 1, 1.50. Zensko dijoto legno ua
travi na leda. nar. pjes. 1, 496. Ako koga vitak
gilit zegne, il' tko kohu pod kopito legne. Osvotn
4, 19.
b. sa se, pasivno hez subjekta. — U vecer
kad se poslovi svrso, prijo ncgo se side vecerati,
prijo nego se legno pocivati... F. Lastrid, nod.
404.
LEGO, CODJ. ncgo. — U nasc vrijeine u Istri.
Miko kona za gradom kovaso, nijedan ga z duga
ne gladase, lego sostra i (aba liogova. Nar. pjes.
istr. 2, 33. Nisi mi se ti s tim zarairila, lego
majka mi te ne da zeti. 2, 7li. Lego ,sed; solum'.
D. Nemanio, cak. kroat. stud, iiftsg. 61. — Ima
i okrneno leg. Ne zovem te na veceru, brajne,
leg te zovem na tiho zgovorko. Nar. pjes. istr.
2, 30. O ]ubo Jupcice, napoj mo vodice! — Pro-
dragi .slugo moj, niman je kaplice. — Leg kade
ti j' ona ku si sino6 donila? 2, 69.
LEGOVAC, Legovca, m. mjesno ime. — xiv
vijeka. Putemh prezb Legovbcb. Glasnik. 27, 291.
(1347).
LEGEAD, m. ime trgoBtstu u Medumurju.
Sehem. zagr. 1875. 137. — Pomine se od xvi
vijeka. Sada stojeoi na Legrado. Mon. croat. 310.
(1599). Zastanek be na Legradu. P. Vitezovic,
kron. 192.
LEGKOMANAT, Ipgrimanta, »i. vidi nogro-
manat. — U -ialivoj pjesmi pi.-ica I) uhrovcanina
xviii vijeka. I krsti so od amanta kako od tenca
legromanta. I. Dordid, marunko. 12 (vidi Archiv
fiir Slav, pliilol. 2, 454 i 455).
LKGENDA, /. vidi logenda. — Vn tal. leg-
goiida. — II jednogii pisca Jiosnaka xvii fijeka.
Govori otau Boiiavontiira u le^ondi. I, An6i6,
svit. 178.
LEdijON, logij6ui, /. vidi legija. — Ud tal.
loglone. — Na jcdnomc mjestu xvii vijeka. Voj-
voda od rimske logijoni. B. Kasi6, per. 112.
1. LEU, adv. vidi \e (samu, istom). — U naSe
vrijeine n sjeverozapadnijeh cakavaca. Cerajosan
s dragin govorila, danas ga nis' ftala ni vidila,
da bin mu ja loh koiia vidila, kako da bin dra-
goga mojega. Nar. pjes. istr. 2, 76. Kderi se
drzale leh po volasku. Nar. prip. luikul. 1. On
lipo leh sodi i so to gljeda. 12. Loh su podoli
i vo6 fine. 78. V'eo je tako rutav, a loh gre va
prvii Skolu. 80. Leh ,3olum'. D, Nomanic, Cak.
kroat. stud, iifortsg. Gl. Leh, samo, n. p. daj
mi leh to. na Kijoci. F. Pilepic.
2. LEH, conj. nego (isporedi lego, loho, lehor).
— U nase vrijeine u sjeverozapadnijeh cakavaca.
Kad so vila sanka probudila, no zagleda vila
nigder ni jednoga, leh u po]u Marka Kra|evi6a.
Nar. pjes. istr. 1, 28. No prokliiiaj, Marko, te
erne gorice, loh se seci, Marko, malo po na-
predak. 1, 28. Volila bim krunu zgubit, leh
crnoga Morca jubit. 2, 30. Vole! bi se mladi
po Pantu setati leh u Bnoci gradu baskote hr-
stati. 2, 99. Va noj nikoga leh 6a volik ogaii
gori. Nar. prip. mikul. 2. Raje bin ov cas
umrla loh tebe busnula. 5. ,Ma nidnoga ni bilo
blizu' I'efio mu mat ,l6h ca poppjiiha za kuton'.
27. Bil je ja6i loh saki covek. 80. Leh ,3ed'.
D. Nomanic, cak. kroat. stud, iiftsg. 61.
3. LEH, in. Pujak. e- stoji mj. negdasnega
e. — Oblik bi jiraslavenski bio Lenhb, ali se cini
da se sami Pofaci nijcsu ovako zoali (jer u po(-
skoine nciiia oblika Li?ch) nego da to ime dolazi
od susjednijeh naroda, isporedi (st)rus. i malo-
rus. .lax-h, (ces Lech, pleinic, po^. Lech i Lach
sto su tuftc rijeci), lit. Lenkas, mag. Lengyel.
vidi i 4. Leh. — Izineda rjecnika u Mika^inii
(Leh, Pojak ,Polonn3, Sarmata'), u Belinu (,Po-
lacco, natural di Polonia' ,Polonus' 570a), u
Bjelostjencevii (v. Londel), u Stiilicevu (,Polonus'),
(( Danicicevu (Lehb ,Polonus').
a. iiopce. Turske krvi usred blata medu Lehe
junak skoci. I. Gundulic 330. Po razmirju i
razboju mou Lehi i Turci. I. T. Mrnavic, osm.
3. Tatre i Lehe koji pobihu. J. Kavaiiin 267''.
b. u jednini inoze znaciti pof.ikoga kra(a Hi
iiarod pofski (ne moze se a soakome priinjeru
razaznati koje je znacene). Hodi carb Osmanb na
Loha. Okaz. pam. saf. 85. 88. Spom. stoj. 127.
Cesar riemski, kra) franaoki, spaiiska kruna, Leh
cemerni i gospoda sva od svijeta istu plemo
suproc sebi cjec poroda. I. Gundulic 305. Kaz'
mi sve sto od cara bi do Leha. 321. Nu po
voji, ali usijen ako Osman Leha moli. 478. Pak
on ode u zem|u lehansku, te podize Leha i Po-
|aka. Nar. pjes. vuk. 3, 48.
c. M jednoga pisca xvu vijeka znaii zem{u,
drzavu po^iku, te u jednome primjeru stoji u
jednini, ti drugome u mnozini. Istom koje mnostvo
na Lehu izgubi. I. T. Mrnavic, osm. 179. Nje-
storscica voda iz Lohov izvira. 59.
4. LEH, m. ime musko, jamacno izmisleno kao
osnovaoca kraj,evine pojske. — Ista je rijec sto
3. Leh. O Sismane, vedra krvi, ki od Leha i od
ICraka troci imenom, slavom prvi, u kra|evstvu
si od Po)aka. I. Gundulic 314 S bijeUjem
gnijezdom orlovime Leh se u jodnoj ruci objavi.
427. Iz mjosta, u kom s gnijezda orlova Leh
grad prvi zazva Gnijezdom. 441. Od Leha su
■svi Pojaci, od Rusa se Rusi zovu. G. Palmotii
4. LEH
LE.IOM
2, 510. CcL, Loh, Kiis, tri braUi lulada. J. Ka
vaiiin 260*. — Gitndiitic u Osmnnn tiifcc kno
imc nekakva Pofaka: Loha i ICraka ubi u jedno
(Sokolica). I. Gundulic 410.
LEHANSKI, adj. pojacki (koji pripada Le-
sima). — U narodnoj pjesmi nasega vremena.
Pak on odo u zem|ii lohansku, te podize Leha i
Pojaka, Nar. pJRs. viik. 3, 48.
LEH.^TI SE, loham se, vinpf. u jednoga pisca
nasega vremena koji sam na istoj strani tuinaci:
lehati s8 = draziti so. — Al' nadrao6ja dusa ue
doprla, jer se leha tjelesina prhla jos na iuhe
bludnijoh nainama. Osvotn. 4, 69.
LEHIN, m. vidi 3. Loh. — Samo u jednoga
piica xvir vijeka. Tako vodoni skok toti Lehin
glozi. I. T. Mrnavic, osm. 41. Kf>d smo na Le-
hino s carom se odpravili. '.)3.
LEHINANE, n. djelo kojijem se Ichina. — IJ
Ivekoviceau rjccniku (leinaiio).
LEHINATI, lehmam, impf. vidi ii Viikovct
rjccniku: leiiiati, vidi 6aminati. — Danicic (kor.
178) misli da je poslije -e- ispalo h.
1. LEHO, vidi 2. neh. — U nase vrijeme u
Istri. Nasa sloga. E:od. 1.5, br. 30.
2. LEHO, m. imc miisko. — xiv vijeka. Leho
z detiju. Svetostef. Ijris. 31.
LEHOR, vidi 1. leho (dudano je na kraju r
= ze). — U nase vrijeme u Istri. Nasa sloga.
god. 20, br. 5.
LEHOTA, /■. tine potoka u /}»,<«(. (Jlasnik. 22,
57.
LEHOV, adj. koji pripada Lehu (vidi 3. Leh).
— Na jednome injestu xvii vijeka. Koja vas
srioa bi na Lehovoj rati? I. T. Mrnavic, osm.
37.
LEHOVKINA, /. zensko cc(ade prcma 3. Leh.
— U narodnoj pjesmi nasega vremena. Doveo je
Lehovkihu Maru. Hrv. nar. pjes. 3, 75.
LEHSAN, w. okrneno Lehsandar. — Na jed-
nome mjestu xviii vijeka. Po vojnicah Lehsan,
Totio. J. Kavaniu 563''.
LEHSANDAR, Lt'hsandra, m. vidi Aleksandar.
Dosta bi Lehsandar komu bi svit u ces. §. Men-
6eti6 222. V'elikomu Lohsandru kraJu srbskorau.
D. Zlataric vii. Vidii Lohsandra u toj ku6i. J.
Kavahin 101b. Vlast Filipa i Lohsandra. 22811.
Stas Lohsandra, brid Neruna. 469''. — Radi
stiha ima u jednome primjeru xvin vijeka i nom.
Lohsandr: Lehsandr, Cesar, Sansun, Davi. .T. Ka-
vahin 351'i. — Ccsto je u pisaca Diibrovcana
nom. Lehsandro po tat. Alessandro. — izmedii
rjccniku u Belinu (, Alessandro, nomo proprio'
, Alexander'). U gradii ki njekad Lehsandro kraj
stavi. N. Dimitrovii 104. Kra] Lehsandro ve-
liki, od Srb)i gospodar . . . uciiii prostiti svoj
kudi spijevaoca Pindara. D. Rahina ivli— v^i. Jsti
kral Lehsandro razbivsi Darija... va. Car Leh-
sandro primoguci, u vremena starijeh Ijeta mlad
ko i ja vojujuci, dobi carstvo svega svijeta. I.
Uundulii 294.
LEHSANDRIJA, /. vidi Aleksandrija. — U
Belinu rjtcniku : , Alessandria, citta d' Egitto'
.Alexandria' 60^^.
LEHSANDRINA, /. ime zensko jirema mits-
komc Lehsandar. — Od tal. Alessandrina sto je
uprav deminativ. — U jednoga pisca xvii vijeka.
Lehsandrina bi divica. J. Armolusic 48.
LEHSANDRINKA, /. zensko cefade iz Leh-
sandrije. — U Belinu rjccniku: t,Alessaudriao,
voce gentilizia' ,Alexandrinus' BOh.
LEllSANDKINSKI, adj. koji je iz hehsan-
drije. — U Belinu rjccniku: ,alessandrino, d' Ales-
sandria' ,Aloxandrinus' 60.'i.
LEHSANDEInANIN, m. covjck u Lchsan-
drije. — Mnnzina: Lohsandriiiani. — U Belinu
rjecniku: .Alossandrino, voce gentilizia' ,Alexan-
drinus' iiOlJ.
LEHSANDRO, vidi Lehsandar.
LELXATI, vidi lohiiiati.
LEJ-, vidi lib-, lij-. lijeh-.
LEJAVICA, /. paralysis, r'loin. .lahmung'. —
Na Bracu. V. Tomid.
LEJIJON, lejij6na, m. Hi lejijoni, /. vidi le-
gija. — U pisaca cakavaca xvi vijeka. Voce od
dvanadeste lejijoni anjel. Korizm. 93''. Da mu
da jedan lojijon udarac . . . jest sest tisuc, sest
sat i sest deset i sest. 95''. Krstijanska lejijon.
§. Kozicic 36a.
LEJIJtIN, lejijiina, m. vidi legija. — isporedi
lejijon. — U pisca cakavca xvii vijeka. I posjet
meni sada veco od dvanadeste lejijuna anjeli.
M. Alberti 456.
LEJIST, in. jurisperitus, covjck vjest zakonu,
covjck sto se bavi zakonom, zakonak (u jcdinnmc
primjeru u osobitome smislu: covjck vje.H rim-
skome pravu, kao suprotno rijeci kanonist). —
U jednoga pisca cakavca xvi vijeka. Drugacije
racunaju kanonisti, a drugacije lejisti. Narucn.
63b.
LEJISTAR, lejistra, m. vidi le^istar. — V
jednoga pisca cakavca xvii vijeka. Sknpno
(vojsku) obajdosp, lejistar (broj od vojske) od-
privsi u liem zapisaSe. B. Krnarutic 15.
LEJISTROM, m. vidi legistrom. — f/ Dani-
cicevu rjccniku: leistromb, srl. ,registriira, ta-
bulae': ,kapitulu u koga leze lojistromi'. M(on.
.sorb). 248. (1400). ,sb pravimi lojistromi'. 249.
samo u torn jednom spomeniku.
LEJKA, /. tikva. — Jamaeno je istoini oblik,
te bi juzni bio lijka, isporedi lijevati. — U nase
vrijeme u Srhiji. Lejka, tikva za vodn; kad je
prestu]asta, kao sto su mahom ove tikvo za vodu,
onda je zovu: ,gusava lejka'. U Leskovcu (samo)
cuh. M. Durovic. Lejka ,Lagenaria vulgaris
L.'. u niskom okrugu. S. I. Pelivanovic. Kad
svotitej dode u Grdilicu, ukradu mu lejku (vrg)
a on ih prokune. M. D. Milid.evic, kraj. srb.
331.
LEJKO, m. ime musko. — isporedi Lojo. —
XIV vijeka, a izmedu. rjecnika u Daniciccvu.
Lejko Stuparevicb. Glasnik. 15, 271. (1348?).
Lli.JLEK, m. vidi 2. lelek. — Od xvii vijeka
u Bosni: Takojer vole da lejloci cine: kada im
ostare otac i mati, sinovi riih stave svoga otca
i mater na svoje gnijozdo i kakono malahno
dijote stave i(h) polak svojije prsa i tako i(h)
griju i hrane. M. Divkovic, bes. 157''. — 0 ca-
doru. Natovari lejlek erven cador. Nar. pjes.
horm. 1, 348.
LEJO, m. ime musko. — xiii i xiv vijeka, a
izmedu rjecnika u Daniciccvu. Leja cegara de-
tbca. Mon. serb. 62. (1293 — 1302). Otb Leja.
Glasnik. 13, 370. — T u ova dva primjcra treba
jamacno citati (o kao jo: Bratb mu Low. Glasnik.
15, 298. (1348?). Kcr Lew (ovako je popravio
Danicic po rukopisu, a stampano je Pnylew).
24, 270. (1388).
LEJOM, /. vidi lejijon. — U jednoga pisca
cakavca xvi vijeka. Jedna krstijanska lojom. S.
Kozicic 35''.
LEK
LEKEN
LKK, in. u igri ,na baie' ili ,na ploko' oiia
bu6a, odiioauo ouaj kamen u sto so smjera. —
Na Brafiu. A. Ostoji6. — isporedi rus. .ihu-l i
.xbic'i., po(. lik, hroj, raiun.
LKKA, m. imf miiiko. — Od xiv vijeka (vidi
kod Dukadin, a), a izmedu rjeinika u Daniel-
ieuu. Da da Ijoku i I'legovu suahu. Stariiie. 11,
78. (oko 1507). Duka Loka sproma koiia da ido.
Nar. pjes. vuk. 1, 208. Navraiii se mlado luomfio,
Leka, terzijii sin. 1, 3:j7. U Prizronu u bijelu
gradu poglavicu Leku kapetaaa. 2, 22(). Gospo-
daru Loki kapotanu. 2, 232. Poglavice, Loko
kapetaiie! 2, 232. Avaj, Leka! vesela ti majka!
Idi, Leka, do ti sjodi 3eka. 2, 23."). A moj brate,
Loka kapeUkne! 2, 2-11. Kazboje se Loka Uuka-
diufio. Pj«v. crn. H4l>. Prod nima jo Leka Ma-
[atovj*. 76ft. Od Loko Mastiiovica uskoka iz
Uiic^a. u Pjov. era. 324". Leka Dordevid. Rat.
382. Leka, imo inuSko. I. Pavlovic.
LKKAN, lit. imo niusko. L Pavlovi6. — tspo-
redi Loka.
LEKANOMAGIJA, /. .■itoji u mlademu ruko-
pisit inj. lokauomat. Starino. 3, 222.
LEKANOMAT, /. liekakvo vracane za koje se
uputn'b(avajii zdjele. — isporedi lekauomagija.
— Od grc. Xixuvo/zam^a (Xixtii')j zdjela). —
U riikojiisu XV Hi xvi vijeka. Vlbsbbnuju leka-
nomati, nafietb tvoriti. Aleka. stojan. i.
LEKARIC, m. prezime. — Na jednome mjestu,
XVI vijeka. — Po svoj prilici -o- stoji mj. 6 (u
tstome spomenika ima pridevkom, vreme, tnosta
ltd.). Ivan Lekarii. Mon. croat. 185. (1504).
LEKCI. Logaca, in. pi. itne (pisano Legci)
dvjeina zaseocima u Hrvatskoj u zupaniji lidko-
krbavskoj. Kazdije]. 38.
LfiKCIJA, /. lectio, uprav iitane ili nesto sto
se cita, all se iipotrebfava u osobitijein znace-
niina. — Od xvi vijeka. — Oodje se samo bifeze
neka znacena za koje imam primjere, radi ne-
kijeh drugijeh moze se vidjeti kod lekcijon.
it. nattk, uiene (ono ito ucite^ uci ucenike),
ti pravoine smislii (isporedi predavaile) i u pre-
nesenome. Obifiaj ga ode uaufiiti vo6e nego druga
lekuija. Naru6u. 89*. Odomo viditi jediiu kratku
lekoiju od vakreSonija. Korizm. 101*. Zadovo|au
raojiiu fiostim predavaiiom lekcija. D. Obradovid,
ziv. 21. Marija daje lokciju i u6i u izvrstitostma
duhovuima svotoga Igiiatiju. A. Toiuikovii, gov.
19-4. U Befiu g. Voiidrili daje lokoije o indijskoiu
joziku. Vuk, dan. 2, 123.
b. sto uiilej dade udeniku da naaci (vidi
zalaca, zadatak). I sila jo puta znao lekciju boje
nego ijodau od daka. Vuk, nar. pjes. 1883. 4,
XIX. Ako jo koji (dakj onaj dan . . . bio bijou
za lokciju . . . po.slov. 29ii.
c. vrijeme uiena (od dana do dana). U6ite]
napiSe daku naj prijo slova, pa kad rii pozna,
onda mu pi§e sricaiie lokciju za lokcijom. Vuk,
dan. 2, 119.
LEKCIJON, lekcij6ni, /. i lokcij6na, mi. vidi
lekcija. — U osobitijein znaienima.
a. u jednome primjeru xvii vijeka (gdje je
m.) moze biti da je znacene kao kod lekcija, a.
Kako o6o Gabrijol u lekcijonu 60 . . . I. Anfiic,
svit. 213.
b. iitane kotnada svetoga pisma (n. p. sta-
roga zavjeta ili poslanica iz novoga) preko mise (f.).
PoSiiiu pistole i vandolja i lekcijoni koje so lo-
gaju po svo godiSte na misi. N. Hanina IS^^.
c. u rimskome brevijaru tri Hi devet iitana
(cesto iz zivota svetaca). a) f. Papa Paval peti
zapovida, oficij augela fiuvara di-Xati . . . z dovot
lekcijoni ... F. Glaviuic, cvit. 32tjl'. — h) in.
Jsto so stije od svete divice Agate u lekcionu 5.
I. An6i6, vrat. 78. Svrhu lokcijona: ,Agrum hunc
fertilem'. F. Lastrio, test. 395.
d. vidi lekcija, c. (f.). Imaju ustudijat vooma
dobro nih lekcijoni. I. Drzid 281.
LEKCIJIJN, lokcijuni, /. vidi lekcijon (u pri-
mjerima je znacene kao kod lekcijon, c). Lek-
cijun (,Lektiun') druga. Domn. lesk. arch. 4, 430.
Lekoijun tretja. 431.
LEKEN, m. ili f.? cos. leknin, lekno, Nym-
phaea (alba) L. (Lalangue, Sabjar, u Zagrebu),
V. Lopen. B. §ulek, am. 192.
P 0 p r a V c i.
Sir. vr.
80a 20
ozg.
lOll) 12
ozd
105" 17
159l> 8
,'^
163l> 18
1G81) 28
1901' 27
226a 9
ozg.
308* 33
„
380li 28
1. klis popravi 2. klis, c.
prashwenska ,, stara.
Karsniewski .. Karsniewicz.
izbri.U primjer: Podi — 55.
primjer: Koji prvi - 2, 37 ide pod
hhb).
k6kacem popravi k6ka65m.
kolicina „ kolicina.
do „ do kojona.
posto se — smisao) „ prezreti,
vidi iskopiloti.
joiuafiki) popravi jemafiki.
Sir.
503"
5031J
588ii
608l>
(;25.»
(170a
13 ozg. kam' popravi krom'.
34 ozd. novae— convantraiinze popravi: vidi
kremencija.
36 ozg. 1. popravi 2.
22 ozd. nije kroj — bez krpeza popravi :
Vuk upotreblava rijeci saiiwga pisca
kojemii odgovara (vidi : za kroj
uasog upravo jezika sposoban. ii
gram, i polem. spisi. 144).
medu 2. KROZ * KROZDESA ume.lni:
KROZAC, vidi kod 1. kroz.
!))•, 27 ozd. /. popravi f.
Tisak Dionioko tiskaro n Zngrebu 1898 — 1903.
PG Jugoslavenska a'cademija
1^74 znanosti i umjetnosti
R5 Rjecnik hrvats'coga ill
dio 5 srpskoga jezica
PLEASE DO NOT REMOVE
CARDS OR SLIPS FROM THIS POCKET
UNIVERSITY OF TORONTO LIBRARY
For use in
the Library
ONLY
Live Music Archive
Librivox Free Audio
Metropolitan Museum
Cleveland Museum of Art
Internet Arcade
Console Living Room
Books to Borrow
Open Library
TV News
Understanding 9/11