Skip to main content

Full text of "Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Obraduje D. Danicic"

See other formats


/^ 



/ 



II 



RJECNIK 



' ^JiJL S ILi~^3 f ^ 



RJECNIK 



HRVATlSKOGA ILI 8RPSK0GA JEZIKA 



NA SVIJET IZDAJE 



JUOOSLAVENSKA AKADEMIJA 

ZNANOSTI I LIMJETNOSTl 



OHRADU.IE 



F. BUI) MAN 1 



DIO V 

KIPAK— LEKEN 



..-fCA 



T^ 



i- 



<r^ 



Po 



P - 



•7 - 



W ZAUREBU 1898-1903 

LI K1*I2ARNICI JUGOSLAVENSKE AKADKMIJE (DIONICKB TISKARE) 
TISAK DIONICKE TISKARE. 



KII'AK' 



KIl'.lF/n, .i. h). 



KIPAK, kipka. )». ilrii,. i. kij.. — /.' Sliilin-ni 
rjernilii : .|iri'soiia' x (Indntkoiii ilii xr iiiilii:i ii 
jiisra r;,iiiil,illrHi^). — M,rj hill ,1,1 , ,,r„j /,ri- 
»/./<•/• mil, I iiriiiiii/ii, ,1 11, ■ piiil Wi\a,-: N'ail..^.' ■^•W 
iiii visiJMlHi oliisoui o vratii iiiki iiiali ki|i.i. lu 
jos Hike iiial(?. prilike oil lazivih )>oi;ova. A. ■!. 
'BoUa. ra,z.y-ov. 108. 

KU'AKLANANE. //. riiV ki|.,,klanan... — /' 
j,;l,i„m iirii„j,'ri( sv<n nj,-/.„ i ii„r.,^ /-/7/ ,/„ sl„ji 
il,iuijiiirsl:,iiii iirij,-s!:,iiii mj. ki|inkla\'iai'h". S\-,. 
ki|iaklai'iau.' ucliniutn. S. JJnsa l^^s:^. 

Kil'A.V. kipna. iiilj. jiiisl„j,' ,„l 1. ki|. iiiistiir- 
l:,iiH J.n. 

„. a l.;ij,v„ ./■<■ nil/.- ,1, lij,;, hp ,,-i,li I. ki,., 
■_'. b / (•). - r Mil:„l,'i,„ rj,riiil:ii : ki|iaii. ...1 ^,.- 
lika tijria, ,vii- nia-iia,.. .■,,i|...i-a,riira(- ; /( /.'/r/,,- 
s/Jfiii'i-i-ii : l;,ijl:iii-^l.'i kipi'ii, v. h^{>. 2. kipcii. t. j. 
vi'likciyu li'la i s|i. .. l,iliuo;>;a .vir luai^nao i-nrpora- 
luiar': (( SI ,,l,i';i-,i : \. lijop, kj-iipostasan /." liji'- 
l,.stj,i„-,r„. 

ll. p.Ts.,„alis. /■„/, j,i-i,,„,/„ l:ii,„ iriili J. kip. 
a). — I- j,;/i„„/,i iiixni xviii r//W,». Zaviti niki 
ji'sii i,li,iiti (,ir„l:,i /.is,,,' :/,, i„;;;i,/i l„l. ivalis, 
I.;,,, piy,,,,/,, .l,;,ri.sl,;,i;ii,: ,„•,„/„ :i„„ri„, ,„;i„, 
l.iiil isliiill). a iiiki kipiii . . . /a\il i^liiiili j.-^l 
l.kciji tirr iiiiaiija. vriiiirnita (iiinua Iknji i^w r-ini. 
Zavit kipiii jest tknji lie- kip... 'I'oiiiarini s.' 
prilika.iii: riiiim za,vil .hit U,\ crkvi loliko |.iiicz, 
v.i^ka ,■(/),■.; ovi J.'^r za,vir 'i.tiuili : rinim zavit 

pi.jl pl^ll.lllil til i-vkvil h. tlivirr: IIM, ji'sl z:i.\il 
kipiii. I!hl-ii tlll-i. 2, :i7. Ovi zavit lirr ilila 
kipna .slu iuia izvr.sit di ('I'laili'. J. '.i7. 

KtPAK. kipilra. iii. siailptur, -ta.l iiaiuin ailil'i'\. 
i„,;i,'k l:„ii ,,nn-i hip,,,;: - \,„-,i,ri„. „ i„,i,' 
rri,i,'ii„\ Kipar. arl. .l.iMliaiin-. la k .-..-iil tm-i'-. 
I'lv. .snilpt.alr-. i-'k .^nil pd .i-. Ii. Siili^k. rji-cii. 

Kil'AKA, ./■. iiiji'xio ,i,ljr »■ hnni,' k,/inri. — 
\,i,'ii'ifiiii II II, li,' ri-iji'iii,-. Kipara. arl. ^tat. 
•M-lyptothok-. Ii. Siilrk. iji'iii. zii.iiisiv. iiaz. 

KII'ART.IA, /; (■-,,/,;„ l.;,i.,iii sr i,ni,;- kip,,,-!. 

- iKI„imli kipai-slvii. - .\,i,iii,'i,„ ,1 ,i,ik,- n-u,;,„: 
-- r Sii/,-l:,,r,i rj,;-iill:ii: .hililliaunivi, s. I.ikl- 
lianorkiiiisf. 

KIPARIS, ni. Ciiprnssiw snnpi rviivus I,., iV)/,- 
jirvs. — Oil i/ri': xv:iiii^iinno<, ,ili /ii;l,-ii mx. lai- 
riapin'i.. — A'/yV iiiinnliiii riji, . , iifihr.i ■<,■ n 
l.iiiiiiiiiiii iiisiiiiiiii'i ,rl:i-i'iiij,'iii j,:il;„iii lis/mn-ili 

ripal-isi. „ i:w,,b, ar,inh„ „ Shili.',;-,, .y. riMi, pr,. , 
s ,l,„l,lll;,uil ,1,1 J,' lij,r ril^hll. .Iril.an palia-ijal- 
.^tai- ml kipa,risa,. (il.i^iiik. .Mk |i;."i. !l7.1:(). Ki- 

pari-< .ilii' r\ pii'^-;i'' .( 'llpl'i's^ll, srlllpi'l'viri'Tls'. Ii. 

Lazir l.-)!i. 

KIPARNK.'A. /. iiirsh, ,i,li,' i;i,lr lrip,ir;. iflj,- 
SI- ijnxdf kijiiiri. .\,i,'-iii,-iiii ii iiii<,- rrij,ii,,\ 

Jvipaniii-a. art. JiiMliaiici-wi'rksiaj.t, liililliaiirr- 
atolior'. P.. Sulok, rjcrii. znan^iv. naz. 

KiPAKSKl, adj. hijl pi-ip,i,l,i l;i p,inii„i. I.i- 
liiir.ftrii, kijiDriiiiit. — S'lii-ii'ifim it ii,ii,' rrijiiin: 
-~ i' fill! rk„ I'll rh-i nihil: kipaixki. miliste'. ki- 
paiska akailoiuija .liilcllia,iii'i-akaili'iiiii'- ; liiparsko 
i-llijoto ,bil(lliaii(irpisi'ir. 

KIPARSTVO. II. ii,ii,i,-l,iosl ili -.,111,11 kip,ii-<ki. 

— Nrii'iiifiiii II nils,- n-iji-iii,-. Kipar-itvo, art. 
.liil.lliaiiia-kuusf. tal. .snihiir.i. -litti.'a'. fiv. .art 
lilasti,|iir-, r-4l. .phistirs-. !',. Siil.'k. rji-i-n. ziiaii-^tv. 
jiaz. 

KII'rAC. kiprr.a. III. ,1,-111. kip.ik. /' Shili- 

,'i-rii rjc-nikii kml ki|ii'ir. - s<r<H/i( iii'iii)ii-,l,iii,i. 

KDVir, III. ili-iii. kijiak. — .^,111,1, „ Slii/i,V,-„ 
fjec-iiikii: .sigilluiu'. 



IvlJ'Ll'.. III. ,l,-iii. I. kip. — U jediitHjd pisca 
iiiiiiilii n-i'iii,-iiii. Sill knliavnoffa jiroilavca kipica 
n,| sadi-o. M. PavliiMivir. ra.l. CT. 

KIPIV. ndj. porsnuali-.. k„ii i,i-ij,„d„ kipii i,-,di 
1. kip. ai. - isi„,i-,,l, -1. kipliv. - r :pd,i,.,,,i 

l,i.<i-,i .will riji-k,,. Mojii nil u t.-iii-l koji il.aji- 

i prima i ii,i,l,ii-j,-) iiiia liiti ki|M\ii razliiri'ii jo. A. 
a. C.sta 1. l'K;. SvrziMij'.' j.-.t j.'iliia pi^.lii'isa i-r- 
k(i\iia . . . i (ivo JKst ml (Ivi \rsti . . . : ki|iiva cili 

KilMK'ri, kipiiii. iiiiiif. .'XiiiMlaiv. iv.liiii.larc, 
ull'ia-vcsi-i.ri'. — -ji'- sl,,ji II ill ill, nil ,i,ir,ii-ii mj. 
ii,;,,l,l^i„-,,,i ;-. tr ST „ li,-,;-,-,i,„;i,-k„ii, ,/.v„r» j 
li-.,i |.) ii,ij,-,;„ III, |: kiplcti; ,1 isl,„-ii„ii, ,il,isi 
kiprli. ,1 -.,ip„dii,„„ kipili. - .\k,. s,- i„- ,i,,j,-i„,. 
- l;,j,r J,- ,,ni-,l„,;„-,k„. ,sp,„-,;l, ..l.l„i-. kvp-li. 
r»x. Kiinl.ii., ,,-s. kvpi-ti. p„l. kipim': Mikl„ii,' 
,..p„i-,-,li,j,- , 1,-1. kiipt. - .\,-j„yii,i p„sl„i„i-. Mi- 
kliisi,- ,sp,,i-,-diij,- s,i siixki-l. kiip. kiipjafi. iiii,-,ili 
s,-. kn].a,jaii. i„,iiii,-,ili dilMM- ilir stri-i.r. n. .Icliii, 
.■iir: Uni, 11,1,11111 ~v,-,-j.i. m-annn. .Irr iii.|..-rriii. 

spr.arli. P. :1S|, x„ .^l-l-,'„ill. Iiuptrll. „ll,ll,,.<llk^. 

liiippi.au. .s7»r,./N/. I.nppa,. ,i,,i;,,-ii,'iii. InipfLii. p,,4-,i~ 
km, I,. - iii,s ii,ii-,„l k,i,i ,1,1 i,n\ll ,1,1 j,- isli /.-,,- 
,-,l,l, sl„ i k,„l ka,., kap|a„ kapali. - l-.„„;l„ 
i-j,-,-iiik,i ,1 Mik,i(iiiii ikipili. kak.iti k.nar kipi 
.srnrror p.^r s,,pra. .-..u,.- la la pi^ialla pur il 
:;i-aii l.nlli.iv ,,.niii,r,, „ lU-liiiii (kipil.i ,l...llii-o 
lral,...Ta.li.l(.' .crilil.'iv rrrviHln- Il|li; .1 rain .rrans 
iiil.'<o ,li r.„a rhr l.nllr- ., .IV.'rv.'^i u' 7:lSa;. „ 
I!/, -I, , si j, -II,',-,-, I ikipiiii. viviii. \iaiii ,1111.1(1. I'l.rveri. 
liillli... I. nil... Irrv... .•..lilrrv..,.. \:-r\r<,-,,- -. kip.'ti 
pivsl.aj.nii ..l.'l,.]-v.'.., . I.. C'rv, ■<,■..-,. il .1 ,i iiihi-,-^i,','i-il 
(kipiin. vivni .lorv.'... I.iilli..-). ii \',,ltiiji jiii ii ikipili 

.trali.Ha-aiv. r..\i'^.aar .Ii | ..hf ..k'.s iil,..|-,.|i,.,i 

.Ins tnpfds'i, ,1 Sli,/i,-,-l',l i.kIII v, ..\ n n. la r..' j, ii 

laiil'.'ir .r.Mlnn.l..-: .(' I l,i iii,i,',-,-ii ,k\|.."'ti ,s,'a t.'iv). 

II. rnii l,ik,i ,1,1 ,111,1 si, I n-i i:lij,-,-,i .s,- pi-,-ki, 
siiihi. p,i i imp,'-,- i-.lij,-i-,ili s,-. 

a) .■xnn.larc. s,ilij,-k,il ,/V .i/(i. sin ■<,■ i-.lij,i;i . 
aa) II pritriiiii siiiislii. S\a. hiipi is pirnn l.ipiz,-. 
slaniiia ^'.li kipi. M. l>r/i.' IJ'.i. Linia.- k.iji \ ri 
knil vatro, iz kosa ska.'ii kip.M-i kap|i.-.> v. ..!.•. 
M. Iia..liiii- 27.-).i. — 66) ti iii,-l,if,iri,-k„iii smislii. 
XoiiHir kijii. Xarnrn. 7.!". Vzi-aiiija ...I plli 
kipjaliii. 'I'ransit. S. iXai-nnt iz i'ii>i;a kipiii s\,ika 
tajiia,. '/.. Ort'.'lin. p.i.lr. L'S. eel s,-.-,t, •]-,-. ,i 

l,i-,-iii-s,-ii„ii, siiiis/,1. i-i-rji-li i„sili,ijiii, U,-„liii,i,ii„. 
sl„s,- ,i„l,ii;, i:li.i,-i;i,i,i l:,i„ k„pi). iSli-j,-:i,ii pik 
iiiraA-i kipjalm. M. Vi'trani.' ■■'. 'js:!. Mii,,,;viiii. 
."■ri.v.'-nii. ki|i.'sl inn. p.. ii.l.'^.'lii. j.'f;-... < Ikiiz. pain, 
saf. ."i7. 

hj s„lij,-kiil .j,- s,iii ili II, ,p,'-,- ,;,-sl,, /;■ ,'-,-,i,i SI- 
sill i.-.-liji-rn. fiai II pi;ii-,iin smislii. H.xli ja s k..- 

spji'iiit; s\-nci jfiispiidn, a Innac kipi. M. Drzir 
I'll. Lnnar. kail vri, svo sto vot'-o pokriva si. svi 
v.'.'ina kipi. (I)). Pnslnv. (lanir. Kotlovi nlovoin 
kipm'i. J. llajii''. pour. 1, :!2. Iili u zrMn|n koja 
kipi medom. 1, .SI. — met<ifiirii.-ki. Kipei' [linoni 
zivcnii tngo otrovitc I. T. Mniavir, osin. 111. — 
66; 11 i,i;-,i,-s,-ii,„ii,- ili II iii,-l,if„i-i,-k„i„ swislii. 
drfi.:ili ■.v^ :,-slili s,-. iii,iii,,l, s,- ,„„, ,,^,-,- ,„l (n- 
liii,-. nil I ,1,1 k,ij,-,i,i ,l,-i„i,„i,i i,-sl„k,„i„ „sj,-,-„ii,i 
diii,-niiiil,i. II. p. ,;l si mini, .:,■!,- ,1,1. i. - s„hj,-k,il 
III,,:,- hi'li: ,--,-(,1,1,-. Ali ..li..l..-<tin, .■..vi.... li kipi.s. 
I. '['. Mrnavir. ist. 1S7. Sav ii ;,'n.^vii ki].i. .1. 
R.aji.', IliJ. II. Ako .-ill i kipiii od jaro.sti. pour. 
1. ."ill. Til padiin oda svakiid slijopri koji iiz 
-nsli. pjrvajn jiinarkc pj<«sino, |.rnpasl, svpsko^a 
larstva i poxilnjii si-jisko f^-ospostiui'. nan.d so 
svijo oko jijovai"a da laijo i iipamti pjnsiun, iniiogi 



KIPJETT. n. h). 



KTPOKLANATT 



nzilisu i pliii'U, a svi ki|u>. S. I^uliisa, |iri|>. I0.">. 
■irvi', jirsi. ,\r kaki> mi sico ki|iil V. Dosoii 
125l>. Srco lui kipjaso za iiaukoiii. (i. Zolio (i. 
Kad kipjaso srco iiiojp i rastr/.ah so u sobi. D. 
Daiiii'ir, psal. 73, 21. I'a iiu src-o od coinora 
kipi. Osvotn. 1, 50. Sto mi pisa kipo sa uzasmn. 
1'. Potrovii''. K'oi'. vijoii. 20. — (/(///. Vajila iluh 
mil iia osvotu kipi. (Isvotn. 1, ii2. — staroxt 
(sltira tliih ill utiiri (iidi). Kipi starost koristo- 
inhijom ilili pribitkom. .T. Rajii'-, ponf-. 1, 3. — 
rvj bill piDi sitiirjeli zil-otiiid, is/iorcili ii) cc). 
\'so (tiji'lo) vr\\ kip|aso. Korizm. 2.")''. 

b. oH'ci'vosr.oro, cn'ti iKipce. Mlikii kipiti. uz- 
mli>zati sc i posuiiicu napiinati piK'O. A. Kanizlic'. 
iifoi'. (i2."). U kazanii ki]io. .T. Rajii'. pouc. 3, 127. 
/,i>m|a (Iri'O. kipi moro. .1. Kniipotir, kat. 111)!. 
I lau u koji ro trosti so pianino, kipiti moro. I). 
Kapio 12. — Nije Jdsno II. jediKDii jtriiiijeni xvni 
rijckii : l:i((> dii ziitici iinrjeti. Al" kijjito (o rni- 
ijariiiHi) viouo glavno posrjcd ovo pe('-i davno. ,T. 
Kavai'iin ■i2ii'*. 

c. ciili kapati, 1, a, ii) no). Kojijom (iiiisoiii) 
odsvud kr\oa kipi. M. Uivkovic, plac. io. Znoj 
izmijosau s krvi kipi s «lavc, tor pada na zomjii. 
D. Basio 54. 

KIPLAE. III. presiine. — (' naic crijeiiic. .lovan 
ICiplar. Eat. .3.55. 

KIPLETA, /. iiejni^ria rijee ii jednom priinjerii 
.\vi n'ji'kd. Nijo mi romoto, rosota, kiploto. M. 
l»rzi.''l:!ii. 

KIPLE, II. n,U. 1. kip (cidi pod 5). — V 
ji'diiiiijd pincd .will rijeka (sraijdii kipjo). Svijotla 
tura protvrddKa stoji kipje jasnih }udi. J. Ka- 
vai'iin 4.Sla. Mou svfitim' .se opet sgleda od krje- 
posti kipjo slavno. 489*. — lumnoziiii. Svakoga 
iii od kamena gorustasna kipja jaka (ne cine xe). 
205^1. Stupja, kipja jasnijeh zida razkosnoga svi 
su vida. 479'>. 

ICIpLENE, )i. djrio l-iijijnii ><• Icipi. — Stariji 
,/V idilih kip|onjo. — V Mil.iijiiiii r/'v'/z/A-if; kipjenjo 
,i'fHuxus, offluentia, ofrtnviiiiii' : /( r.j:'ln.-<ljniiirii : 
l;iijl;iiniki kiploiio, vroiie; ii Sliilinrii : .I'Miinl.it in'; 
(( \'iil,(irii : ,da^ iiborlaufon dos ^i.'ili'udiii »:i.;si'is' 
.roduiidatio'. 

1. KU'LIW (('//. kiiji kijii. — U jediiofin pi.tra 
iiii.ii'i/ii rreiiiriiii. Kipjiva zuo. P. l!nlii\ viiio- 
diol.' 2. U\. 



■1. K1I"LI\', iidj. ridi kipiv i kipan. b. — T 
jrihiiiiin pisai xviii rijeka, a izmedii rjcciiika ii 
Sliilirrni i.porsoiiali.s'). Izi.skujupo kipjivo pribi- 
vauo. 1. ,1. P. Liioio. nar. lOB. 

KlPOrA.SNTK, III. ,'orjek koji rii^l, ki/i<iir. i.ipn- 
yedi kipoklai'ialae. — V Jiilimiid /i/.my/ win riji'kd. 
Po^.aiiiiii i noviriiici u iiiko vriuio bill su kipcp- 
castiiici. I. Volikanovic, upnt. 1, 412. 

KIPoOasTAN, kipocasna, adj. knji pripddd 
kijiiii'iiirii. II, jj. (I hramii, crkvi f/dje .ie kipori 
idste. -' J' jiiliHxja piscii xviii rijeka, n izmedii. 
rjiiiiikd II Slitlicerii (,fa!sis numinibiis dicatiis'). 
I'ljpovc od I'liovi kipocasiii crikava. P. Maciikat 5. 

KIPoOasTITE]^, III. covjek koji kipoir r-rs//, 
ixjioredi kipooasiiik i kipoklai'ialae-. — f lltliiiii 
ijrr'iiikii : ,idolatra o idolatro, ;H|.u:it,,n( d' idoli' 
.idoliiiiiiii oultor' H'i'i; n Jl/rnKl jiii,', ric kaj- 
kdrski kipooastitel ; u Vidtiijijiiid . .iddatra. ido- 
latro' jabgiittoror' ; UiStnlireni: .falsor'iiiii iininiiium 
oultor'. 

KIPOCASTITI, ki|)Ooastim, imp/. ra.ylHi kipure 
(kao hiiijiire}, ixpnredi kipokla.iiati. — Siiiidi ii 
Stiilii'erii rjeiiiikii : .falsa iiumiiia ooloro'. 

KIPOCAisrE. II. idoj.datria. ridi kioorasrcno. 



— SIdrijI jf dlilik kiporastjo. /-' jiisiu-d xvii / 
win rijrkd, d iziiieilii ijfeiiil;ii a Miknfiitii (ki- 
pofiastjo, poftaiistvo, klai'ianjo kojo so fciiii kipovom 
&istoci liudobii .idololatria. idolorniii i-iiltiis, falsa 
dooriim roliKio'l ydje se iidj jiriji iinlioili. n Itje- 
Uixtjeiivera ikipooastjo, v. klaniii'ir i. ii Shilirrni 
(kipooastjo .falsorum niiiiiliinni i-iiltiis'i. iNoposliili 
jost zvaii kipooastjo alili vraKoklai'iaiio. M. Kadiiir 
.5l{ih. Po^aiisko jo kipo<"asoo. .1. Kavai'iin 55li. 
Cim kra) slavski kijiorastjo to siiilali' jo. .•!ii2.'i. 
Sin iiozji izgoni tmino kijjiioaslja. A. rl. |!i.|la. 
razs:o\'. 2:!9. 

KTPorAsriON'E. II. idolohiliiu. (//■'•/" /'■"./■'>'" 
sr kipori riislr ikojijnii se ki/iordsli ). i.-i/iiiirdi 
kipokhii'iai'ic. - .Sliiriji je ii/ilik kipor-asrcjijo. 
r jii.iaea xviii rijeka, a ixinedii ijn'nikd n Iti- 
liiiii (kiiiooastjonjo .iilolatria, oulli> d' iiloli- .idu- 
loriim oultiis' ;i74'') (jdje .se iiaj jirije iiiiliodi. 
Evat so s jodnijoin svijotoni punijom kipoi'astjoiija. 
D. Basio 232. Koji jo nzrok bio da su ii kipo- 
6astjoi'io iliti uovirstvo upalii' I. Volikauovio, 
uput. 1, .SfS. Obicaj ovi bijase jost vika jjeto-^a 
i sestoga u kojo vrimo no bijaso kipocasteno jost 
sasvim pristalo. .9, 477. Ustogo so od |>oganstva 
i kipocascGi'ia. A. Kalio 257. 

KIPOD.TELAC, kiiiodjeloa, in. I'orjrk koji ki- 
jiore djrid. ridi kipar. — isporcdi ki])i>djo|ac. — 
I' jiiliiiiiiii jii-iid. will rijrkd ipo .idjtddiioin ijo- 
rorn ki|iodllaf i. Kipndilci. goiubari. iglari. M. 
A. Eo|k.ivi.'. sat. KSl'. 

KIP()L).JE]^AC, kipodjojca, m. ridi kipndjolai-. 

— U jednoya pisca xviii rijekd ijio zdpddiioiii 
ijoroni, kipodijac). Jakov. koji ii Vacinui buduc'- 
izuc kipodi[ac. J. Kavai'iin 118''. 

KIPOKLAN-, vidi kipoklan-. 

KIPOKLANAC, kipoklaiica. in. ridi kip.ikhi- 
I'lalao. — T^ pisaca xviii rijekd, it i:iiiedii ijei- 
iiika a Beliuii, (.idolatra o idolatro, adoratoro 
d' idoli' jidolorum oultor' ;574"'). S kipoklai'iae ki 
ukorno oni sjevor svoj zaliodo. ,!. K.av.ai'iin 2(i():i. 
Na knui joj mnokrat stojo kipoklai'ioi sl.avo. 378a. 
Slijepe obsliizi kipoklaiioe. 443a. Od neznabo- 
zaca i kipoklai'iaca. M. Dobrotic 530. — IJ iirii 
dra priiiijcra n ispred, c proiiiijeiiito se na u : 
Kipoklanco ki Kumano obratiso. J. Kavai'iin 
307^. Castiteli negovi josii kipokl.anoi. I. ,T. P. 
Lucie, liar. IB. 

KIPOKLAN ALA (.\ kipoklaiiaooa. in. idololatra. 
in. cnrjrk koji se klinia kiporinia ikdo liof/oriind i. 
ridi iic'/.iKibiizar, pogauin. — isjioredi ki|joklai'iai'. 
kipof'astitr'J. kipocasiiik, — U pismii will rijekii, 
II i:inrdn ijeciiika ii Stdlieern (v. kipooastito)). 
('iiii si'bo poganijem kipoklai'iaooom svak tko 
icijciii iuijeiu osvom Boga zakuiio so. S. Eosa 
73l>. Ni bludnici, ni kipoklanaooi, iii liotimoi no 
utaze pravdu Bozijii. E). Basic- 27. Kad bib ja 
govorio o vijoku pakjenomu s novjornicima .ali 
s kipoklanao(-iiua. D. Basic 2.S4. 

KIPOKLANANE. n. djelo kojijeiii se kipoklaiid. 

— Sdnio II jednofjd pisea xviii rijeka {sa stiirijiiii 
o/ih'koni Idpoklananjo). Buduc iskorouuo svaki 
liilig kiiinkbii'ianja u svomu krajostvu. Blago turl. 
2, Bii. J-Cipolvlai'iaiijo nijo drugo nog jodna oast 
podavana stvorenju kakono da bi bio Bog i kad 
se stujo stvoronje torn castju .sto samo pristoji 
Bogu. 2, 80. 

KIPOKLANATI, kipoklai'iam, impf. klanati sc 
kiporima (kdo lioijoriina). — isporedi Idpocastiti. 

— V jediioijd jiiseii will rijeka, a izmedii rjec- 
iiikd II I !el ill II I .'nil <l:itr:u-i^. adoraro gl' idoli' ,idola 
cil.-n-- :l7l''i. II I '()//((//■///((( i-.idolatraro' .abgijttoroy 
trcilii'ii-|. II .sliittirrit (v. kipocastiti). A nam Bog 



KIPOKLANATT 



KIPTJC, 1. 1., 



jo jpiliiii sanii . . . a. Ijacaiuii kipovu iiir ki' -^iji'- 
tamo. kipokliiiuit ne moreniu. J. Ivavaiiiii .")(ilub. 

KIPOKLAKAVAC, kipoklaiiavca. in. ri,li ki- 
pokkai'iac^ — U dvit jiist-K xvui fijckii. Uzimmi- 
lisp so S'otk 3()3 Zudijo prntiva Krstjanom vole 
\-eco noa: kipnklaiiavci. M. Pavisii'- IS. Ccsa- 
I'iiua. Uijokleinjanu i Maksiiiiijiuin kipoklaiuiA - 
. iuin. Tiian-o tiirl. 2. 1-21. No-ovi khina.vri j.-sii 
kipnklaiiavci. 2, 272. 

KIl'OKLANSTVO, ii. r,,li ki|inkkai'iaiic. — T 
//•/ jiixca xviii rijil.d l;ti,jii sni iri jtiiii ii iiij. I'l. 
Svi pvaskaviii Hrvatiiiri, ki|«pklaiistv(i ki (idiunrur... 
.1. Kavai'iiu 2!I{)1'. Pasti u kiixiklaiistvo oliti u 
iilnlatriju. Ant. Kailiir- 55. Eazlos' jost, joro hi 
pudlo/.io piik, koji jo ua I'los'iivoj mi.si, pud kipn- 
klanstvi). klai'iajuoi so stvoroiiju krulia iia iiiistn 
stvorit.o|a. Ant. Kadoi.' 7H. M. UrasiooAir I l:!. 

KrPOKLOXSTVO. „. ridi kii.oklaiistvo. - 
.l„„u,rlin jr J,„ni,n>n ,„l ns,.nn, njrr, kip / p„- 
IJ„„iii s... /,■ n,(<, ,l„ hi u,,n,r „l„.il„ kii,op„- 
kloiislv... jiil /,■ jr,/i,(i |.o isi„ll,, r.il ilniilailil. — 
r lira i„s,;, xvni r//VV,-.,. I'.wli kipnkl.)iistva 
/.latiii.-a, tclira. I. .1. I'. Lii.ir, ray,-, j:!. Kipn- 
klnnstvo BoKa uvmtujo. 110. Upadr u -lili od 
kipoklnnstva. (iro^ur i/, Varosa IH. 

Kri'OSAN fkipostanV). kiposiia. iti/j. riili kipan, 
I,. r J.',I,„..IU ,,h,„ XV, n rijrl.;, l.-nj, jr s„ui 

hi njrr nil. mi,.. M,./,. <r iv.'i da ..l,la<i -n.p,.- 
dania l.as,'in<ka pr,>li,,di -< 1-1..111 stvarjn 11 La^'i- 
liikc . . .: dali i.Ma^t yvKp,.dai-lia, kip...<iia. i lako 
.Iriiua ldau..dai-<tv:, knja piasl,,i,' .-..jad, ■! 11 la- pi. .- 
hndi- 11 ovaknvo vr^li hasri II I kc-. .\. d. C.^ta 
1. 255. 

7\;n'O.S|.()y,,\X, kipo-;|uziia,. iiilj. II l;,.jniii '<" 
sli,:.'iii mj../,,,. kiiii.i-i I kip II iii.i.riiii i,.,.l I. a 
Hi ■■I. — r j.-./iiiiiiii iiisiii will rijil:ii. I;i.ji or.iki. 
jii-.-niili l.ii. individiius. Zonilba jrst iiiu^kn- i 
zoii.skcii;- niuzov.ski zavoz iiiodu zakmiitiiiia i;ia- 
vaiiia. kiiioslozuos: zivota oliii'-aj uzdrzajiic'i i.iii- 
dividiiaiu vitao sociotaloiii roliiioiis' 1. P.. l,oak(>\ ii'-. 
iiaiik. 2.'iS. Da bi iiiiiskd i zonskii kipnsldziiim 
dnist\-i)iii ziviiri i |iriliiva jiiri plndili iiarnd Tnvi- 
oanski. 2;i.S. 

KIPOST()l;.\(', kipn.sli.l.a, III. riili kipi.-lnv.lr. 

— r ji'ilii.iijn jiisiii x\-in pijrl;ii : :l.i iiiiiiii.ii.i 
iiij. kipnslova.- <ilii iiijr III,}. ki|.>.^l,.valar. n.li s.- 
pii kipost..)lst\o ki.j.' n.lil. ()\i kiaj z.ao r,.\ik 
liiso i kipnit.nlar i' voliki iiKviniik. And. Kaci.', 
kor. 2(li;. 

Krr()S'rol.ST\-(). „. riil, kip..st,,vslv,i. - Umli 
l.iistin'iii isjii.n.li kipi>.il.dar. /' isli.ijd pi^.n 11 

k.ijriiii ill, II I ki|...>l.dar. Od lada id.iial.nja, aliti 
kip.i.;i,,Ui,v,. |„,Madr. And. Ka. ir. kcr. I I. 'I'paMi 
.1 kipnslolstvn. 257. 

KII'()S'I'(1\'.\(;. kiposlnv.a. III. ri,r/rl: l.nji illljr 
kitnirr ll:,ii, /ini/nrr,. isi.,.i;,li kipo'ManaJ.ar. — 
Siiiiiii II Sliiliirni rji'i'iiil.-ii : \. kip.)rasliic]. -- 
isjiorrili i kipnsti)lao. 

KII'OSTOVI^E, ;(. sinriiiir kijii.rii km. Iniiinni. 

— i.siiiirfdi kiporasrono. kipDklanani-. -- /' jr- 
(liiiii/ii /jIsi-ii XVI 11 rijikii II kiiji'ijii iiiiii III! knijii 
-vjc. (irili snirtiii . . . jost jodno kipnslnvjc' n 
kiniiii rnvik mnrli no dva znia taninana |)i'ikaznji' 
0111. ijin bo^u laznomu iio^o sobo isto^a prikaziijo 
na |ic>^votilisto %Tagu paklonninu. P. Knozovir. 
osni. .Sll- .S7. 

KIPOSTOV.STVO. )/. riili kipnstov|o. — ,S',r,»„ 
)( Shilitrrii rjiiiiikii: v. ki|i.Hastjr>. — i.^jn.ri'ili i 

kipn^l,.L-(.Vn. 

KII'('l'rV(li;,.\(;. kipotvAiva, III. rnrjrk knji Irari 
kipiirr. ml, kipar. — ,S/o,;'r;yo (../ ,,siinr,i rijii-i 



kip / tviirili iiiinhirki.iii hri,. - Oil xvu rijvkii. 
II i.:ii,idii r/rriiikii n Mikii(iiiii ( k i pot vorac, koji 
ki|ii< cini ,statuarius-j i/iljr sc inij jirije nahodi, 
II Jlcliiiii (.st.atiiaiid. laritoi- ili slatiio', .statuarius' 
7()7"'l, II Jljrliisljiiir,',-,, I kiijkii r.-ik i kipotvovet:, pil- 
tavar .statuarius-). /( \'nll iijijiii 11 i.statuario' ,bild- 
liaiicr'). II Sliilirrrii t v. kipntvornik). Kip nira- 
iiioiiii 11 kniiiii jo riik.a vjoista kiijotvoroa dull i 
/i\nt nidiijrm nariniini boz samo rijooi utvorila. 
J!. Zuzori i.S5. Jiac-i 1111 kipotvonai. prisliijnn 
ciiiu kojora prociiien josaiu od nib. I \'(dikaun\ ir. 
iiput. 1, 02. zacdi. I 1', 1:'.. 

KIPOTVORAX. kip..lv,.nia, mlj. ridi kip..- 
tvorski. — U .Slidir.rii rjniiikii: ,di statu.- .sta- 
tuarius'. — )irjiiiii:diiiiii. 

JvlPOTVOKNIK, III. ridi kijiotvorao. — Siiiiii. 
II l^hilici'rii rjrriiikii : .sriiiptin'. 

KIPOTVOltNOST. /■. ridi kipotvnrstv... - 
Siiiiiii n ,SI iilii-rrii rjn'iiikii 11: kip.d vorstvo. 

KIPOTVoliSlCI, iidj. ki.ji jiriiiiidii kijiiilr.ir.-<lra. 
- .'Siiiiiii ii ,Sliilii;rii rjrnnkii: v. kipntv.>raii. 

KEPOTVOKSTVO. v. ridi kiparstv,,. - /s/zd- 
rrdi kipotvorao. — I' llrliiiii rjn'iiikii : .slaliiaria., 
lin.'- arto di far statno' .statiiaria- 7ll7»; /( I'lil- 
liijijiiiii : .statuaria, arto' .liildliaiii'ikiiiisC : 11, Slii- 
lirrrii : .statuaria'. 

KIP()\ I, III. pi. piislii II Sl,ir„iiiii II ^iijiiniiji 
.rijrnisk.ij. Razdij..]. II;!. 

KIPoVonoiJAH. kipoV(dinr,a,. ///. ror/,/,- knji 
iiii.di ilii jr iirijrll i'lisliti kipiirr 1 llllisliiru ill. - 
Xil jrdlliiili llijrstil II jrdlliiijil [iixni win rij.kil 

jr nri.j sliiiiijiii. iiirii jr .:ii prri dii. pi. kipnvi. 
Mn;;u st> na. I'lili lu/.iti, i na, niki nariu ikmio- 
borro. to jost kipiivobor.o zvati. A. Kanizlir. 
kain. .582. 

KIPRA, /. psiirkii .11 Kliirii '.run. Xrpi.:ii,ilii 
pii.fliiiiii. - I' jrdniii/ii jii.srii win rijiiii. ( l\ilo 
baba oil-nvara babi 'k,,|a nii pukaia: .Miic-i kipr..! 
tu noski.-il' V. no.soii 1251'. Sad jii (srrkrrn) 
z.ivn: .iiiajk.i niila!' a, siitra, or bit kobila, priko- 
siitra vrr do rurka bit rr kipia. bit .■■.■ ku. ka. 
1571'. A t.i tvojo niladii st.ua', 11 iiaraiuku kipro 
/.(siio . . . 2.")5ii. 

KiPRir, (//. pn-:iiii". - f iin.ir rrijrnir n 
Dnhrornikn. Sidaon. ra-. Is7ii. 25. 

KIPKNMK, in. injr.snn iiiir. - /' spiiinrnikii 
XIII rijrkii. U Kvprniiki, i nti. I\\pri.nika . . . 
Spoil!.' st..j. P. I 1251 12lih. 

Ivip'IMI-rrr, kiptrm, imp/, rnjrli. — iKporrdi 
kipjidi. - /' iiiisr rrijrnir. \] I'lnj n trnjirania 
kip'ti sab,,r iz n.dv..lik.'. ..k.dnili s(da. M. D. Mi- 
lirovir, zini. viT. 22. 

KipUr, ,111,1. k,.,iikipi, - I'pnirjr purl, priirs. 
ml kipjoti. (■;,//, ..onir / vriir. — Mu'r l.il 1 stii r.i 
rijri\ ispiirrdi rir<, i.iiMY'iiii: /( nii^ni, .■<.,ir : ikii 
,p,rli, ml XVI r,,irk,i. - Linr.ln i;j,rn,k<, :i lUrlo- 
sl,jriirrrii ikipiio, vnd, vnir .trrvidii-. rvr\.ais\ 2. 
ki|air (kipii.'aii) rbiv.di, gda jo jakn sidit ,li..iiii. 
ira aut ixlin ibrvfiis, ira ant odin imonsus ot 
forvidus') / /( Sliilirrrn (v. klokuiiajur 1. 

1. iidj. 

a. villi ki|.ji-ti. a. h). a) n pninmi sinislii. 
Lonno kipuc'i. F. Vranrir. ziv. sp. — b) n nirln- 
fiirirkoin Hi j.rriir.^rni.in .^mi.^lii. Pdso ifnilnr) 
ki[air na tn zKi. Transit. 2ils. 

b. ridi kijjoti, li. ul II priinini Kini.^lii. rriu. 
rnir. Toliko ni kijino zoloza tvi-da kiis. kail I'-o 
na kova6 tuo, ali ga f;lodjo bnis. I). Parakovio, 
vil. 2liS. Kiga van dim kipuo plainiri ziviina. 
:U5. Vozanotta u kipiu'o bililui ulji'. F. <ila- 



KII'I'C. I. h. 



I. K IK- I.I A. 



vinic, ivit. l:)(»''. - h> ii jirriicsrniim smislii. 
Stndoiia iiamva i kipiu'o krvi. Niinirii. 27". 
(Moiiti'iil kipui'ii, (IplaU'lim. !)7'>. (idi .ji> .jiil 
kipuri znvidiisti duK". D. Hiivakovir. vil. ;")!». 

2. iiilr. kipui'P. — I' Jijelostjentrnt i-jiTuilni : 
.t'oivontoi', t'orvido". 

Kil'U(''AX, kipuona, mlj. n'di kipin'-. — I' 
Jtjiiiisljriii'crii riri'nihii kiiil kipnr. 

KIl'l'ClXA, /'. Dsohiiiii iiiioi/ti xtii jr kijiiiie. — 
/■ llifldstji-iitrrii rjeriiikii : kipiu'iiia, vrclDst. Afln- 
A^otano, klokaiu" ,foi-vor\ / M Stiilirrni: v. kli)kiiii. 

KIPTK. III. }iir.:liiic. — I'n'Ji- iiiisi'jin rmiiriid. 
Kipuri. (prozimo). S. Novakovir, pnm. liil. 

KUi-, ))'( iiiivvtkii nehiji-h rtjei-i (jri-kijch ii sjin- 
iiii'iiiciiiKi (■iriliirxkijnii iiitliv.i xr jiisiiiid kiv- / 
krr-. /(' jiiiiini'iiii tivha ciliifi I'ir-. '/'/* I'ir. c'ira. 
Civijatojov, Civil, (''iriopaslia. 

KIRACit.IA. III. II I,- nam ill. tiir. kiragy. — Mim- 
uiiii .je i('».s7."(»/(( ;•()(/((. — /' Viikani rji'ciiikii: 
kiragija (.kirajjifija) .dcr micthwoliiior. raiptliiiiaiin' 
.iuquiliims-. 

KIKA.ICTJA. III. riili kirajf>:ija. Kosuici, poslo 
lU'koliko daua. oi\c n oim svqjn kiii'-u, da vidi 
kako iim so vladaju novo in>/,nan<> kirajcijo. M. 
D. Milii'iivir, luddnduov. S2. 

KIRA.TG1.TA, in. fidi kirafiija. — I' Viiknni 
ijeciiikii kod kii-agija. 

KIRE, vidi koji. 

KIRICA, /. vidi: Kirica, suvrst sui()k\'(' i^Va- 
javae. u Primorj'.i). B. Sulek, im. 14-i. 

KIRK,', m. presime. u Himatii. V. Ar.seiiijovif'-. 

KIRIGIC (ujir/ii' Kin4'i.ii<''K '"■ pre.:iiii(' (pi} 
iicti kiricjiji). — r imse rriji'iiir. Va-iiliji' Kirifiir. 
Rat. 98." 

KIRIGLIA, III. ritrjrk knji dlljr ,1 IKljilm. pad 
-fiklip .<tnijf kni'ir ilii sr mi iiiiiiii jdir Hi ijoiii. 
te .•iiiiii Zil jiliitii iilr >■ iiiiiiii. — isiKii-rdi I'iriiii j:i. 

— [' iiiiiiKiiii jr iniski'ijii niilii. — h'oliko :ii(iiii. 
iieiiia u tiii:^kiiiii ji\:ikii rijrii kiriji-i ad kiiji- hi 
iini iiifiijlii posldii: iiniii .<r iiiiiiiiil,i ii iiiiinii 
jcsikii III inid i iiiii/. kirifiija / iitiii. c liiii;;iri > ml 
kirija liii:-:kijiiii iKisliirkiuii ^i- — "'' ^^i njrkd: 
iidj ■•ildi-iji jr jiriiDJrr n xpidiimikii ddlnid-dikdiiir 
i/d'il. \:,-2's pisdiiniii Idliidiiskijnii jriikum: ,Mor- 
la>/hi ouoro cliirisif, K. .liivc.k, die ula.-hnii. I."). 

- XVI i XVII cijt'kd pi.'idiKiji- '/. III]. K <''>di k pud 
<• i e). — Imii'dii rjciiiikii n lirliini i .inulaiiii'ii'. 
folui (die g'uida i iiudi' .iiiulin' ."i(i2'i: .\fttiiiali', 
votturiiio' .ijHi vocturis vivit' TUBI'i. ii Slidivmi 
{v. ijoiiaf'i, II Vukoni i^.fulirniann. dor saiimcr' 
.viH'turarius, vector cditollarius'). Ovo ti sp brodo 
tuv>(kp kiri/.ijo kai'avauo. Xar. pjos. n P. Hokto- 
rovic 20. Pripravan sluf.iti n st'akoj potrebi 
istijem sltig-am ili kiriJ.ijain za dati I'liiii \f'i'-p 
vi'jeiuona da pocimi. 13. Kasir. fraii. iii. Pu- 
tovati s kirizijaiui (.kirisijami' iiiiizriiili iiiiiii- 
piirskom (jrije.ikoiii) hodoPi i vracajupi so. 72. 
Zapopiva Vlasic kirig-ija. And. Kacic, razg. 28()*. 
Kirigija, ti si n goromn (JailiiJ prpnosepi rami 
na .samaru proko Bosno na Ercegovinu. Xar. 
pjps. vnk. 1, 50ft. Podiglp .so kirigije mlade od 
ubava Skop(a bela grada, oni vozo Orke i Bn- 
garo. 2, ;52i. .lodan veli kirigija niladi. 2, ii2.j. 
Kirigija, kanio ti kirija? — I J liangije i ii luo- 
hangiJG. Xar. posl. vnk. l.'3:-i. Bojo jo biti i 
kramar nego kirigija. _ X^ar. l>lag. melim. beg 
kappt. 2.^. Za I'legova Sarca jedni jiripovijpdajn 
da mu ga jo poklonila iiekaka vila a jedni opot 
da ga jo kupio n nekakijeb kirigija. Vnk, /.iv. 
240. Ustann kirigije da oproniaju koi'io. Bos. 
vila. 1886. 7S. Kirigija. I'oringas, vozar za platn 
,lohn-kulscher'. Jnr. pol. terinimd. iJlj(J. 



KII.'Kil.lAS, kiriglja.ia, in. villi kirigija. - /' 
))((.sV vvijeinv ii liiisiii. Zapovjodi sviiu kirigi- 
jasiiua da svp porpiro polaiio poiuern n knwi'io 
i <la so odniab spronie na jint. Xar. pri|i. bos. 

1. :r>. 

KIK'kU.U.V.sIvI, ,(,//. /,•,,/•/ pii,,ddd kiriijijdwd. 
— /' iidsr rrijrinr ipi.iiiiin kirigijnski ( kiriginskii. 
11 iziiii'dn vji'rnikn n Vnkuvii (kirigijnski, n. p. 
kon, siilia .t'raelit-' .voctnrariiis'i. I'ii|)adasp sohi- 
kirigiiiskp. Ogled, sr. Hill. — linii i ddr. kiri- 
gijinski, kiio kiriijijc. Vi ijevajte jasno kiri- 
ginski. Xar. I'jps. jnk. -^78. 

KIRil'il.lSKI, adj. vidi kirigijinski. - I' iid.ir 
rriji'iiii' ipininiii i kirigiskii, ii i:niritii rjriiiikd ii 
Viikiivii ii: kirigijnski. Kirigiski koi'ii. M. Mi- 
lieevic, zlospl. l.'i. — Adv. kirigijski. Pa narpi'a 
od ogaka liila, a zapjeva taiiko kirigijski. Smailag. 
nioli, -18. 

KIRIGOVAXE, )/. djrin kdjijvni .-.r kinijiiji: — 
Iziiiefta rjeciiikd n ]'iikdni. O nredenn kirigo- 
vana. Zbornik zak. 18.").'5. 2. 4ii. 

KIRK'^OVATT, kirignji'ra, imp/, hili kii-iijija. 
riiditi kiio kiriijija. — Akc. kiiki ./V '( jii-dis. hiki 
Ji' II iinpf. kirigovali, u inipt. kirigni. ii ifcr. 
]inicx. kirigujfici; ii osUdijrni, je oldirimn oniiki 
kaki je u inf. o.iini dor. 2 i 3 xiiu/. kirigoA-a / n 
part, pravt. dd. k'iiig.nno. kn-i^joxala. — U niiii' 
nvijciiic, d i^iiiiitii rjiriiikd ii I'dkni-n i.Tnliniianns- 
gospUiit't treibfir .vectuiMiiiini :i;.'i'ro'i. JJobieo 
svaki kirijas kiiizien od dulirnc oljhisti n znak 
da je vlastan kirigovati. Zlioniik zak. 185IJ. 

2. W. 

1. KIRIJA. /. najam, zakup (i Sdinn poyodhn i 
lino sto .te placaj, naj (:eiie ae knze o koiiiiiii 
(ispiiredi kirig-ija) i o kitii. — iaporedi eirija. — 
Od (imp. kira' (ne qire kao Mo je nd.ildinpiiiiii 
kinl eii-ija), titr. kira. — Akc. -sfi mijriid n ijen. 
jd. lurijfi. — Gnvori ne uzpti. dati na kiriju / 
i-cirr |i. id kiriju. — Od xvii rijil.d liiidi i ii /m- 
ijdrsl.niii jezikiij, a iznieitii rjiriiikd n liiliini 
i.vcttnra. portatura' ,vepti(i' Tii:!'''. n Jljehixljeii- 
rrrii (kirija, v. foringa). d Shilin-ni (, portatura' 
.iransportatio. veotio'), /( \'iil:iini i 1. .dip miotlip- 
.niercrs iniiducti-. — 2. .die Ira.-hf .veelura. 
nieri-i'^ \ectiii-ai"i. 

n. iidjdiil Iddi-fld kni'ld ill jdlldiie ili lluieile. i 
mil} .ill! .sr zd III placd. Izgubit brodidvii, ponos 
i kiriju. [D). Poslov. danic. Aratos ti kirije, 
^adi mi s kola. Xar. posl. vuk. 11. Kirigija. 
kaiiio ti kirija? — U liangije i u meliangijp. 
i;).-i. Kad (koi'ij oslabi nosopi sto costo pod ki- 
riju. Vuk, poslov. 99. Koii se. dado na uslugu,... 
pod kiriju... V. Bogisic, zborn. 414. .Slaba 'p. 
gospodine, i iz kirije plapa, to toliko samo da 
coek uijo dokon". .T. Bogdanovie. — f jirciieneniiin 
xinixht (kail od idle! ziidi-i hiiliiK . Tr.azi kirije 
na suhu putn. i^Tra/.i zlai. Xar. posl. vuk. 319. 

b. najam tncte knee ili .■'liiiid ili ■•iofic i sto xe 
za it) placa. Uzmem na 10 dana poil kiriju jednu 
sobu. IJ. Obradovic, basn. 382. Kuea so uzmo 
ili da pod kiriju. Vuk, rjecri. jiod najam. Tu 
je zivoo gotovo iieznaiio i nevideno, priinajuei 
kiriju od svojili iiokoliko knea i duraiia. M. D. 
Milieevip, medudnev. 82. Poti dan kako c(d;aiu 
kiriju. M. P. Sapeanin 1, 78. Vis ducana uzeo 
onu kueu pod kiriju. Bos. vila 1880. 291. — 
.lino inoh pripadiiti i iiro: Peele gospodaru 
blagodarnn kiriju s medoin i voskoni naplaeaju. 
I. .Jablanei lo7. 

Ii. zakiip tilde zeiii(e i Mo xe zii lo pldiii. More 
Ii se izvadit sime i kirija? K. Matip 78. One 
tesko veliko areiidp ili kirijp koje se po drngima 
vilaetama od duluina plai'ajn. I. .lablanei Ui."). 



1. KIRI.TA. a. 



KI^iAO 



d. iiiijia. Stvar tuda tebi data na postavu. 
na kiriju . . . A. Bai'-ic 112. J. Bauovac, iilioj. :i7. 
Od oviida (cska f/Maruiicija, od ouurla malta. "d 
ovuda |icivr-ija. nd ciiinda kirija. aki-is. }). l{,a|iii'' 
I'.iJ. 

2. KIIM.IA. /. ///»■ I'lrhijriii rilKtiiiii. Kirija 
mala .Aiilliiii- -iaccr'. Kirija prava .Sen-aims 
Jlijjas' (nili kij. 111:1). (i. Kolombatovu''. pcsii. ."i. 

K1KI.1.\K(I\'I(''. III. prrumr. — U iinir rrljniir. 
I>. .\vraiiiovir -Jlw. 

KUillANE, ll.iljriu hiiiijriii sr kirijii. .Kakv.i 
'(> t,(i tvu'o kirijauo. kad ti uo iiin.s sfdn^ ni kona 
iz kirije rauitiy' J. Boppdauovit'. 

KIKl.JAS. kirijasa. in. rirli kirisija. - I' iins,: 
n'ijciiir. Rolia koja S(> po kirijasii iivuzi. /limnil, 
/ak. ;!. (i72. Kirijas .vpiturariiis-. I). XiMnanir, 
i-a.k. kinat. stud. lis. .On jc kiiijas. pa, iiiii .■ 
ImK.. .Inkiaj i-ara do.'i-. .1. linyd^iu.n ir. 

Kli;i,l.\SKi. mil. k.iji jiriiiinl,, l.injn.iiiiiii. 
IHUIM, J.- pivdlnziti sv,.ju kirijaskii kiiizi.u 
..tVa.lilrlhiirl,--. /.l,,,ihik zak. I.S.VJ. ■_'. l:i. .Ci' 
sii 1.. kmuy .Kirij:iskr. M. Mrdir. 

Kllll.lA'I'l, kll-li;,in. lllilif. riill ki|-l;;..x:,ti. - 
r lin^r irijniir. .\'aM|,. kiriias, a liika.l i,i sol. I,. 

Iii':\ii/.irl:hi. Tako to id.-, kad s,. kirija. M. I'. 
Sapranin I. SI. 

KIIM.IK. ri./i kini,.|,.j>ou. - f j,:li„„i.i pisn, 
NX-ll rijfl.tl. ()\(i Kirlji' uaivili s\ I't i ( J luur papa. 
. . . za kirij.M,. -,. -ovovi -lorijn. :\l. I livkovir, 
naiik. Hiiiii. 

KlKl.lKhK.lSO.V. iijinir Kvri,' olois,,,!. (//v. 
lU;ju n.::,,,rnr. liospodi pnn.iluj. r,/,vV /ny,,/,,, „■ 

II nill.-hni l.ill,,lirl;ni rrl.ri l>nril,ll Irhlllljr I si,, sr 
,l„rnrr I, i„-n,i,l illjrhl ,„l iiiisr inili / )„/,irl inT 
in-iiiurr I.;,,! kanoi,. .-. - / .^iiiiin kirij.' ,n,/ii. 

f jr,lllnl,,l jiisni NVIl rijrilil. Za illM-.,ilolll >.■ 

-ovori kIrlirlcJM,!, d.'vrt pnta. ,AI. I li vk..vir. iiauk. 
Ki.-.l'. 

KIIMKA. r. mil- iniskniiii liv.i ,i ilnmu. r,i(,i 
ilii jr i: iin'L;,,/!! jr.il.u. — f n,l.;,i,isii nviii 
nirl.;, 1,1 ilriuimii nih,i,is,i .sl,,ii Krlkiii. I.ovrina.- 

pojdc 11 kurll Kilikl. U.lovi.v. I'. lloklolovi/M?^ 

;i.-.. (tzdravivsi Iviiika usiaiir s,. -ori. IMi. 
, KIlMh. III. a™,;.;...,-, ,„„■ iinisl.i,. - i.^j„,r,;li 
Ciril. (hi XVII rijrl.ii. SM-ii j;,,|i .\|,.zaiidii- 

jaiiski. S. Diidiiiir. siihi. I|i>. Kiril l'..i,o\ ir. 

Kll;ll,.\l'. Kiril.a, III. iHJ.si,,, ill,,-. - r SI,,,,,,,-, 
iiil.ii Mil rii,-l.;i. K\rili.ci.. Spoil. . stoj. II. l.'Ti; 
-l-jsl,. 

Kll;ll.M\-.\C. Kinlo\,M. m. iii'iisl,, i, .Srliiji i, 
„lni,ii,s„,..l,-i;r-.l.„ii,. ,s/„„-,W,(''iri|.,va<'. .Viva u 
Kiiiio>,M. Sr. iiov. isi.l. I IS. 

Kll;ll.o\ .\(KI. ,i,lj. I.;, I, i,iii„i,l,i Kirilovrii. 
isjiniril, ririhAacki. - Kirilox,,,ko [U.\... iiii,s„,, 
nil,- ,1 Srhiji I, „l.:riuin <„„ ,l,i;rsl.-,„„ . Vino-rad 
ii Kinl..\arkoi,, nnl.i. Sr. iio\. |si,.i. j|i;, 

Kil;il,()V|(', III. i,i;-:i„„- ,/„, ,„n Kii-il,,,. 
,.si,„r,;li Cnlovir. - /■ i„ii,- ,-nj,i„,-. Cni^orijo 
Kinlnw.'.. Nar. ,,,,.,. vuk. 2. <V,u ,„„;l„ i„;-i,'i,- 
iii,'i;iiili,ii,n. SnlVouij.' Kiril. ,\i.'. S.-iu. piav. I sTs. 
|:i. '.i:i. Al.-k>aii.lar Kiril. .vi.V 'iI. 

k1K'II.ii\'SKI. ,i,Ii. ,vrilli.-,i.. . vrilliaiiu.. I.,r,' 
.<,■ „ sl„n„„i , „ l,iil.-,-l,i'sl„ s,- iiiisii ,l„ j,' 11,1, II, ,„ 
.sirli Cinl. - r mis,- irijiiii,- M,iavili kiril..v,ki 
alfavit. N'lik, .Ian. I. ;is. 

I. Kilii.V, KiiiiKi. /». (iiiiriims. iiii,- niiisl:,,, pit 
i. iiikUiiiiiL I, jii;::iuir. 



il. nil, iiiiiik,!. — Oil Nui rijfka. Iz Grobnika 
Kiriii plo\aii. /,ak. viiio.l. ."i."i. Valentin i Kirin. 
M.iii. .r.iai. II. I hJT.'il. Iidiiiiu Kirin Vranii'-. 
II."). (111.".). Kiriii Sh'tulinir. 12.">. lldSlii. Solo 
Kirina N'rl.aiii.'a. 27". i I."i72i. Od nioup Kirina. 
Starinp. Jl. 11:;. kiI.,, Ii;7'.i -llissi. 

I». iiiiiliiiHil-. II lirr,ihl„j l.nijiiii. V. Ars.Mii- 

jpvir. 

f. /ir'\:iiii,\ - (III s\ii rijikii. Ivan Kirin. 
Sfa.tut trs.-it. 2i:i. lIlllUi. Kirin. S.-lit-in. z.a-r. 
|S7.-.. 22S. 

2. KlIMX, III. svA; II lln;ilsl;„j ii Inpaiiiji :ii^ 
,n;'l„i,-k,.j. Uaz.li.jPl. S7. 

i;ii;i.\A. f. Krni-ini.Cyvrur. i,ir,l.;i) iinl.ni jiiiii 
II .y,i;;-iinj Afriri. — /'" iinhiiii nhlil.ii ii Viikii. 
.Nadosp covjpka iz Kii'iii.. po innnm Siniona. \'iik. 
mat. 27, .S2'. 

KIEIXAl'*. Kiriii.'a. m. iiijisii,, In,,-. r s/,,,. 

111,'iiilii Niv nj,-l;,i. I).. i;M.-ii..ua. i d.. Kiriii.'a. 

Moil. ..-roat. :;. . i:;2i .. 

KlKIXl'.XK, III. nil,' mil's, 1,1. - f .i„,iii,„il.',i 
Nv ,-ij,'h;i. O.I l',iik..\|a II Kiriii.'ak i Kiriii.'ak..iii 
11 Lipn. in,li I r,iiko\|.- 11,1,1 2i. .A!..ii. ,r..al. 
1711. ) J l;iS). 

KlUIXIl'd. III. III. lull' /ili'iiii'iiii Hi si'lii. . r 
siiiiiiiriiikii XVI nii'l.n. I'r.'krizi,. kii.l ImmI,. Kiri- 
iii.'-i. Mon. .■r..al. 21 1. . |.".2.".). 

KIKIXOVk"'. Ill iin.iiiir. - I' si„,iiiniil.ii xvi 
,-ii,'hi. l'..|ar KiriiL.xi.' sii.la.'. AI..11. .roat. 2."i2. 
' I. "..".2 I. 

KII;rZ:M.\. m. in-i-.m,,'. - Prij,- ii„.s,',i,i rr,'. 
111111,1. Kirizjiia (prpziiiKM Xiko.lciin,. S. X'ova- 

Kli;i/,r;iXIi'A. /: iiiji'sl,, II Srhiji II ,,l.riii/ii 
,'iilinjsl.;,iii. Xiva k.Hl KirizA^iiii.-.'. Sr. nov. 
|s7:!. .",ii.s. 

KIK.IAKO\|(\ „,, in-,'.., III,'. r II, IS,- n-ii,-iii,'. 
Xar. pjps. vuk. 2. i;:.|. 1;:..", iiiii'ilii i,i;-,ii,,ii,'i',iii 
liiiiiii. S..m. prav. IS7S. .",:i. 

KIHKA. f. ki'stunnv rvij.'t iVa|avap). B. Snick. 
im. I U. 

Kll;Kn\ir. II,. i,,;-:ii,i,-. - x\'\ rljikii. Mikiila 
Kirkovi.'. .M,,ii, .ro.il. 272. l|."w:l). - / 11 lliisi- 
ri-ili'iii,: ]>. .VvrauH.vi.- 272. 

KIKLA. /■. latil.. kojim kalatal iiiaz.' I.r...l. vi.li 
skiil.au. M. I'avlim.vu'. 

KIUM.W. III. i III,' ii-iiik,,. -- r sj,„„„iiikii XVII 
lij'-kii. Si., i iza lali .islal.. .1110 jp ICirmau iizi^'. 
Siariu... I I. 12".. ' Ili7:i.. 

Kn;XA. /■. ilili kijpii.a. ~ r II, li,- rriji-iiii- 11 
ll,iliii,i,iji. raso|,. .•■i-s. miiz. IS.M. •_'. Isi;, 

KIKSir. III. iin-.'iiii,-. XVI nii'kii. Mat.' Kir- 
si.'. Moil. .a..al. :;:;.".. i|.".7'.i:. I'lisio .-pI.. spI.. 
jpilii.. Toniasa KIrsi.'a; Ilia.' Kirsi.' )|rzi rp|,. s..|., 
j.Muo. ;lii7. .|.",:is,. 

1. KIS. Ill, IS k„ii,i,'iii sr ■.,„;■ i„is irj,-,l,- s,- islijiiii 
,ll,is„„, ,i„i,i ,-,ir - r iiiii,- i-riji-i,i,- II l),il,i;,niikii 
i II „l:..lii,i. ,1 i:ii„',lii i-i,-,-,i,k,i I, Sliiliirn, .kis 
kis ,v.,N .pia .■aiiPs in lilvrio a.llipim,tui-i. r,,\y~ 
mi |.. ku.'aky kis kis! ,.yu -a .,1 K. M. Api.pii- 
.liiii. -ranim. :!22. 

2. KIS. III. oxv.liini. ,11 lii-iiiijii .sl„ ,,„st,ii,-k,id 
s,' k,.i, j„h;'I„ ,,-l,-ii„-ii„ll si„,ji s ki.sikiiili. - Xil- 
i'liiiii,, II II, IS,- i-riji'iii,-. Kis. .-liPiu. lat. ...xv.lunr. 
...x.\.|-. lal. ...ssl.l,.-, fiv. ...x.v.li-. p-1. oxy.l-. li. 

KIS.\I.:. kis,-a, II,. Ill liiiiiiji) ,1,1 ill',, k,s„ II 
k,,,iiii,i Jl- isti rlniii'iiiil II. kisik, iiii,i,i II kiiji'iiiii 
1111,1 iiiitiii- J.'isikii. — A'lii'iniiiii II iiiisr nijiiiiv. 



KTSAC 



KISFJJCAIJ. 1., 



KISAC, III. xih) II iiiiitdjiirKrili'riilii iinnininl.'ilciim. 
Soiii. prav. 1K7K. 21. 

KlSAl), /. foil, kill) lilt ji- inmiUna prema kisp, 
kisola, Hii hi iiiiiiil'i :)iiii':iH jiiLsiii; /ilriii; (iiiikUiU) 
hi oil 1. kis) iili iiijr iiolrrdnio. — U IIiTcnjnriiii 
iiliolirh(ai'ii. sr hiin /J.iovlcii (l:iio pasfacl, stoiiadj. 
Dnda tiirska iloca okupo lirisransku kaiuci'iom 
vioiioi: ,Ko vas za bozio pita, kisadi oil kniiakaV" 
Nav. pi'ip. vrc. 16. 

KISA^jKA, f. Hycs'^i " Srhiji ii okriujii knit- 
:iriii-lcoiii. Niva kod Kisa|ko. Sr. iiov. 1875. G57. 

1. KISANE. /(. (Iji'lo kojiji'iii .sit kisa (i-hli 1. 
kisati). — U B.jiionljriHrvii rjn-iiikii. 

2. KISANE, »(. ilji'lo kojijnii «■ kisii (,:id! >. 
kisati). — U Viikorii rjiTiiikii. 

KISAO, kisla, iiilj. (■(>// kisco. — liijcc Jc jjni- 
■tlinrii.-ikii, isporc.di .sislor. kysl-i.. ni.-i. Kiic.ii.iii, ('ex. 
kysl^, poj. kisl3'. premila ,jr liihi iihiriiiju rijir 
Ill-Ill) kysoH, « iniSrmii sc ji'.'.ikii jml i-ntiijc islmii 
II ji'ihioin priiiijvrii nvmi rijikii. iili kao ila ,/V 
iiiiniihia n'Jiv ii l.iii (riili knd kisolovuica). — 
hiiivdil rjiiitikii siiiiKi II ,S7«//irr/r ikisli, V. kisidl 
.s diidaikitiii dn jr rijir fii^kd. Navaviii otrov 
I'lpgov kisli jcdiici cilijola. dj'U^^o luisli. .1. Kavai'iiu 
.3.59'). 

1. KISATI, kisaiii / kisfiii. iiiijif. klsiniti., pa 
i nrli (u Itjfliixljciiirni r/rriiikii i kiiluiti). — 
Miiir ./'■ jiriisl(iri'ii!.lii. is/Kin-di iiis. (ii)KiicaTi,, 
tV.v. l-\-;ili, k\~;llii / K,\vi. /..>/. kis;ir. - !' i,',hii„in 
pixin iiil.fliifi wii rijihi mdjr jf iiirf^i I'ur/i'ki 
.llllisiiiil.il i.llirdll rjrrllikil II Hjilnslji'iii'-i-ni (ki>,i.|]i, 
kisaiii jfonuoiitusco'. 2, ,ebiiIlio'. 3. v. kubam) i 
II Stidiixvii (.formeiitescere' iz Bjelvstjcnceva). 
Piiu srzbo i bisa tolik broj kad vidi, si'ce mu Ii 
kisa, stara se i .sidi. D. Bai'akovic, vil. 6'2. Ki- 
sati, po iiaj vise s prijedlogom .do'. .Jeli ti kruh 
dokisao?' ,Nije jos'. u Dobrosolii. M. Medic. 

2. KISATI, k'lsam, imjif. kriviti i mijeiiiiti licciii 
kao Stu hiva kad celadi: hocc da se itipliu'c. — 
inpiircdi 2. kiseo. — f Viikoini rjuinikii : ,(6sterr. 
raiinzen) .siob zum \v(uuou aiischickeii' ,os ad 
fletum diduco'. 

JvISE. kiseta, n. vidi kud kisad. 

KISEL, m. ime bijci. — Zecji kisel, Oxalis 
Aceto.solla L., zeoja soea, zecji kitpus, kisejaca. 
sooica, slanica. u niskom okrngu. S. I. Peliva- 
novic. javoi'. 1881. 123. 

KTSELAC, kisfdca, in. iiiji'.'<iiii iiiic. — i\-.</»./c 
lid kiseo, i-^jiviriU ii. //. Kise|ak. — U .•ii/niiii-iiikii 
XIV I'iji'ka (jiiximii Ki.seli.cb, ridi kod kisou), ridi 
II naniHceini rjpciiikii: Kyselbka t Kyselhcb. selu 
je ,Tudori.cu' u Toplici isla meda ,u Kbelbku 
rckii, i uzb Kisolbcb do piiti' (Glasnik. 1.5, 306 
ffod. 1348?). tu su dva imeiia istoj rijeci, mislim 
da CO u jednoni biti pogijeska, i to u prvom 
gdje mo?,6 biti da bi trebalo ,Kyselbsku'. 

KISELACA, /. vidi ki.sejaca, b. — U Stuliceva 
rjec.niliii: (s -je-, vidi hod kiseo) kisjelaoa, trava 
,trifolium acidum'. 

KISELICA, /. postaje od osnove kisel (vidi 
kiseo) iiiistarkom iea. — 3tuze biti praslavenska 
rijri'. isjiiirfdi nix. i,iicimiiii,m, cc.s. kyselice .s-« zna- 
ci'iiriii l.iiii l.-iiil .1. II iiii.<ri,iii se jezikti javfa (kan 

lllJislHi iiiir, ridi. knil r, ml Niv cijeku. 

II. kiscla jidia (ridi ii I'likorii rji;i:>iiku) . — 
Iziii.edu rjecnika it lijrhisljriirmi i kisolica, juba 
llirrska ,jvi.s I. jusculiim liii ruiviiiMim, jus acidum, 
jusculum austorum (!x fui-furibus'), n Volliijijiiiii, 
(kiselioa, kisjalica ,brodo acido' ,saure supp<i'i, ii 
Vilkovii f.saure suppo' ,jus acidum': kis(>lic,a od 
rasola ili od octa ili triciia kisolica .sto oliicuo 



u .Sriji.iiiLi j;i-ade .s- iiriiiijiriiiii i,: iiiiyi)diir pjismc : 
Toraj, kiiiiip, loRova preko toga korova: daleko 
jo Miti'ovica, oladi so kisolica). Ovo stvari od 
svijota josu kakono kisolica koja iie iiasica uogn 
veciria razdrazuje jedci'io i 6ini izjosti voce. M. 
Jvailiiic 370* (nc ziiaiii pripuda Ii ooaj priiiijrr 
iiiiio). A ti uz nog kusai kiselicu. J. S. Ke|- 
kovic ()8. Dobru jubu tor pecei'iu muzu diii, 
kukuricu, kiselicu sebi drzi. .lacko. 20.5. — S e 
II Volliijijiiiii rjn'iiikii (ki.sjelica kod kisolica). 

b. drii.idiiiii ltd riiiii. — Od xvii cijeka, a 
iziiirdii rjrciiikii ii Mikii\iiiii (kiselica od grozdja, 
drozdjo .feces') i u Vnkorii i.weinhefen' ,faex, 
faeces' *• prinijvrima: Stoji viuo jo.s ua kiselici. 
Dobrog jo viua i kiselica dobra (ridi i Nar. posl. 
60). — U'igiuiti dro/(lr, ki^c-licu ,defeco'. J. Mika)a, 
rjecii. 6-1*. Rodini j.'^i Mo.ili. pociva svrliu svo- 
j'izije kiselica. .M. Ilmliii.- 179a. jpi-. .18, 11. I 
idicsi jodnu kosicu do kisolico ('« hiire). Z. Orfoliu, 
podr. 237. Ocet dobro uskisnut sa .svojom kise- 
licoiu pomesaj. P. Bolic, vinodj. 2. 313. 

('. /( iirii dm jiriiiijrrii I'irsin ~ill;n i l.isdii (it 
ilntfiiiiii iirxlii sill sr jiijrl, iili ii iislnhiiii iiijr jiisiio 
,:iiiii'i'i'ii'. IS'e iuia smx-ada i uocisloi'e kujit so on 
ne uzda da nece s kiselioom i sircotom oprati. 
1). Obradovio, sav. 58. Odjila sjuis otprit usta! 
Kisolica ti ni gnisna, vino, iiivo ino zgano liigdar 
t' nt bilo prei'ano. ,Tacke. 266. 

d. kisclo voce. — Od xviii cijeka (ali ovo zna- 
cei'ic ima i ii riiskom jezikii). Kiselice, dune, 
kruske ... J. Kavaiiin 21a. Kiselica, suvrst ja- 
buke (Vajavac). B. Sulek, im. 144. Kiselica, 
s]iva. Bastaji, Dai'uvar. 

o. ime hilkania. — Igmedii rjecnika it Tijelo- 
stjeiirerii (kiselica. trava ,oxelis'), u Vol tiiji jinn 
ikiscdlr:!. kisj.liiii .arefcosa' ,sauerampfer'), it Vii- 
korii jIi 1 -.aiiriviiiipli !■■ .Kumex acetosa Lijui.'). Ki- 
selica. Ki.-.r|ara, slo\. kiselca, kislca, rus. Kiicciua, 

KHC.IIIHKa, K11C.ieHHHU,a, KHC.lHUa, KHCJiyillKH, KH- 

t:jmfl,Kn, KHC.1H,i^^, KHC.iiiHKa, ces. kyselac, kyselak, 
luz. kiselck (Rumex acetosa), oxalidos, trifolium 
acutum, lapacium, acetosa, aeedula (u mletackoin 
rukopisu), 1. Oxalis acetosella L. (u mlelackoui 
rukopisu); 2. Kumox acetosa L. ('Bjelostjenac). 
B. Sulek, im. 144. — S e: l:m.dii rj.ijnku u 
Bi'liiin. (kisolica .acetosa, erba ii"i;i- .mm 11^- ji;'' . 
(( Voltii}ijinil (kisjelica A'OfZ kis.li. a :. (( Shilinrii 
(, oxalis'; kisjelica mala .oxalis minor' I. Kisjelica. 
oxalide_(S. Budmani, Bellabella), Rumex acetosa 
L. B. Sulek, im. 144. — i s nekijem pridjcviniii. 
Kisjelica mana. acetosa minore (Aiiuila-Buc), 
Rumex acetosella L. Kisjelica. rimska, acetosa 
romaua (Kuzmic, Aquila-Buc),' Rumex scutatus 
L. Kisjelica veca, kisjelica velika (Kuzmic), 
acetosa maggiore (Aquila-Buc), Rumex acetosa 
L. B. Sulek, im. 144. 

1'. nijesHO ime (samo Kiselica i Kisjelica). 

a) prije naSeya vremeiia. — it prva dva pri- 
mjera inoze hiti ime vodi ili izvorii. Po srode 
dela na kami koji spada u Kiselicu i nizb Kise- 
licu gde pripada u reku. Glasnik. 27, 291. (1317). 
Preko brbda vyse Kiselice i vyse gradista nadi. 
KisC-licomb. 24, 268. (1388). Kyselica. S. No- 
vakovic, p<nn. 1 36. 

b) srli, II Cniij n.iri. filasnik. 40, 21. 

K'. klsrhi niilii. mil l:ail ki-^i'o. — U nase vrijeine 
lull I li SI I III. Ivl^ilica. ul;i-. .^ani'ibrunuen, sauerling', 
tal. ,ari.|iil,r. fir. ,ciuix acidiilos ou gazouses', egl. 
,acidnl(iii^ ■-priii;.^''. 

Ki.M-:i;H'.\i;. III. 

a. zovu po srijemskim selima )ude koji cesto 
jeilu kiselicu (juhii). M. Medic. 

I), posni triod iz koga so za vrijeme casuoga 
posta poje u crkvi; grasar. Zovu ga popovi i 



XISETJCAR. v.. 



KISELAK, b. 



uciteji u siili taUn. jrr so /.a vrijcMiu' |iiisl,i nnj 
visp JccIp liisrli.ri. u r.arkoj. V. Al-SOllijrvir. 

KISELirAST. ,1,1 i. i„, nrsto /,7W0. — T /(<rv<' 
<■)■//■-•/«<•. Kisrlicasm Jrl,.. P. IJiilic-. vin,.lj,.l. 2. 
:!01. Kis.-lu-iist vku-^. 2. H2i. 

KisEEirivi. »(//. />■"./( iirii„i,l,i Kis,li,i ,ri,li 
ilntiii iiriinjn- kotl kisBliea, f, »i;. — .S .', — 
(J{l,-\in kisrlirku. Glasnik. -ii, 'Jils. iI;iSM). 

KlfSELIKA, /. crda jabiih:. — isjHimli kisi- 
litra, d, kisolka._ Kiselika, kiselka, siivrst, jabuko 
(Va|ava(''). B. Sulek, iin. 144. 

KISEl/ll\A, /■. jio^faj,- ,1,1 asi,,,,;- ,i,IJ. kism „„- 
sl„rl.;,w ina. - ];,i,l, „hh'I.„ kisjcUnn ,/,// /,■„,/ 
kisru. - M,\l,m ,1,1 s,' „l,: ,i,,j,i„t „ ,l,il. siii.i. 
kTscliiii. II II,;-. simi. k'l^.diiiu. /' ni,'. siiiii. kisi'- 
lino. II 11,1111.. II,,-.. i-iir. jil. ki^i'liiii'. — Oil xviu 
rijrbi iriili /.ml h. ,i r.iiii-dii rji-riiihi ii Viikoni 
iriili ki.il M , n. 

a. „s„hiiiii iiikiis) ,1,1, ,1111 it,, ./V kisi-li,. - I-.mntii 
rjrrinkii ii Viikmii i.dii' siiuriv .aror. ariditas-). 
Oc.'liii vkii-i ji' kntkad zbug- svnjc )utiiu' i kisc- 
liiic vi'^iiKi iii-|'i-ii;itaii. P. Bollc. vinuilj. ■-'. :!■")(!. 

b. liii^. — r riikiiiiisn XVIU rijrkit fv jc . Ki- 
sji'lina, .fiTTiii'iilo'. S. liiidiiiaiii l'-!!''. 

' c. ki.--,-l,i iiiliiikii. — Od xvm riji-kii. ,i i.iiikIii. 
,-ji-,-iiik,i II Viikiini: <n Hrvatskoji kiM.|.. inliji-ko 
(kail slatku varciiikai .sanro luihdi' .nxyfjala'. 
Moi-ps isti |>rali zainisati u kisoHuu. J. V'ladiiii- 
l-uvir 111. — ,S' jo. T iiiicsiini iidijcdia kisjcliiie. 
Xiir. ]■],■.. \i,-v: vuk. I.M;.' Xo li.'-cnu in.' inlij.diom 
iia|.o|iii 11. ■:;■.. mi ]>ni/... pu.'.Ti.-ii ki>j<-liii.' . -sj- 
.:ii,i,-i fll.is ,,.^,,l,ili. mil kiiil l.J. ■-'. il. Ill him iia zloj 

■«l. ki-.-liiKi. <iij.'>. -irij.'s. bii-sa. II Urvat-^k..]'. 
V. Ai-.'nii.'\i.'. Si.'ju svojstv. ■11.1111 Z..V.M11.. viu- 
>k..jii ki-..din..in. 1'. I'...li.-. viiii..lj.l. J. :ri. 

0. lis,'l,i jiiliiikii. Xij.'iii.-i u Sriji'iiiu. 

r :,.-i.|llli;, III hnilliil <ln li.istilji- kilil sr s/ilijl 
l„,rrlii n-lnill-llllh s i;,ilik,,iii. I,- j, ,,hl,-lln kisill, 
iikiisii. - Xiii-niniii in-i-mi, iniii. ^amv. mnirliili. 
jiii ri-.i. kys.diiia. — /' iiiixc rri.ji-iin' knil pi.-nini. 
,Siiiii|.iiiiia kisiiliiia I koja se u apah ki |.."l iiii.'iji>iii 
,ai-i.lu)ii snl|iliiirii'uiii eoiic-entratiinr .l.iliili iiinzci. 
N(iv. S1-. I.s:i5. H'J. Iviselina u^'jiMia. .1. i'liiirir, 
Zdolciij. )-• Kisoliiia oratna. 23. Kisidiiia pniska. 
I'.l. Kisidiua, ,-\wui. .siiun-, tal. .a.-ido'. tVc. .arid.'', 
fi^\. .acid-. 1!. Sul.di. rj.'.ii. zuanstv. iiaz. 

KISEIJTI. kTs.diiii. luipf. i-iiiili ilii ill, ki^ii,. 

II,- SIIWII lilt I, mil- kis,l,, llrili, ,1,1 s,- I >lkl-lls, i ,11,- 

1,1,',, i-i-iji, -itkii. - .\k,: <,- in- i.iijiiiii II,..,-. -li ■■'. 
^i„il. lu-.dii. -^ lliiili i.lilikii s- |,.^ .ki.|..|iii' ,/.// 
knil kis.'... - Oil xvni i-iiil.u iiiiij /nij,- ii Ililniii 
,-jrii,ikii. nil, kiiil ■_'.. 

1. iiklini... 

n. I-,, III I ilii ill, iinslii,,,, ki^'-l.i III. II. iiiliji-k... 
kll/ilLS. hji^l.i ihl.l. - I-.,lii-illl rjnillkil II Sliili. 
i-rrii (l.i^j.dili. nili kv,-i-.:ill' / /( I'lik.ini ii. |.. 
j.d... mlij.d^.. ..saiuTir .a.-i.lui,i iv.l.l,... Umi iia- 
(■■iiia jc.-iu kiipiis kis.lili. ,1. S. i;.|k..\h- loi;. IM 
sii-iiu'o i da kiM-liiii... .In ..d .lnm..L' ^irn ii.' |ir..- 
siiii... P. Kiaiiss. siiiaihi-. iiMdi. |i;ii. 

II. knisifl. 1,1. .rill. - r ];iki,rii rji-niikii: u. p. 
npaiiki.. ku.l.'lii ..MiiWi.i.di.Mi- .iiia.-.T..-. 

2. yii >... i-illiksiii„, Hi pii^inin. - 1.1,1, du 
l-Jirll/kil II H.l'lllil .I.Tliicnnil-M .. lM.\itar<i- .(.■!,- 
III. ■UK'S. ■..■ :;i(ia, / „ Vnllii'iijuii, i.i;.nii..iihirsi. lii- 
vitai-si- .-ahroii'). .Joi se inac krastavai- kis..|i. 
.1. S. i;(.|kovi.' :i21. Koze so u boji kisolc' ili 
vrijii. u lh\atski.i i Slavmiiji. V. H.-ftdc. - Ivi- 
sjidili. X.d^akva baba uii.nz.' in I ij.<ls;.. \a .In j.ij 

kn.l s,- kisj.dii i-sj- :.iiiir, n.^iiliili ijlii-^. nil, ki.d I. j, 
2, .1, II) Ijlill. \a)-. piip. vi-i.'. bj. 



KISE1>KA. /■. 

II. ,-,-xlii jiil,,iki-. - i^/i.,i-nli ki^ela..'. d. Ki- 
s.dka, siivrsi jabuk.. I Va|avai-. Stubica). P. Sulek, 
iui. PPl. 

h. rldi kise|a(-a. Kisidka. saiii'rain|if(>r iVa- 
javafl Rumox acotos.dhi L. I!. Sulek, ini. iSG. 

C. ridl Kiselae. 

JvlSELurA, /■. riili kis.diiia. a. — 1" Jiimhri-- 
sii-i-rii ,-j,-vii,kii': .ai-i.lilas-. 

KISELOST, /■. rlili kis.dina, a. — T jidiiiuiii 
1,1x1-11 xvm i-lji-kii. Vi.^i'i. va kisobist. Z. (Irf.din, 
piidv. 371. Ki,selo.st, .dn.in. ..a.ddiUif, tab ,ai-iilita'. 
P. Sulek, rjecu. zuaiislw nnz. 

KISELOVNICA, ,/'. kisa... knili bii.l kaki.va 
brasna zovu kiselovnii'.iin. .ILnii.., bral.', ili izuin, 
brate, preda nas eijidii ki>. I.i\ ni. n iiaina" ml |iii 
nunc debehf. — il iinir rrijinn- ii Li, i. .]. P(>K- 
.laiiiivie. 

KISELATA, /'. ii,,stiiii- lid kiseo. — ispii,-i-di. 
kiselira.'— r ,111 il- niii-,,11-. 

n. n-stii ,kisi-li-l jiihnki-. - I.mnlii ,-jn-iiik,i ii 
Viik.ini: 111 uzi.'k.ij iiabijii .nvt aplbb .p., mi -.■mis-. 
Kis.'la.'n, suvrst jn I mk.'' i Viikn. i„.,:.-li,ti il.i I ,:-liii 
ritilli Vuk, nil n.li ilnln. I;. Siii.d,. im. I 1 1. — 
/ .s' i,,-iil,.-n„,i. Ki-.,.|n.-n liij.dn. ki-<.dn. bj.dkasta 
jalmka iVukai. II. Sul.d,, im. I II. 

b. hi{k.ii. -^ I:,iii-dii ,-ji-riiikii II \'iik,,ni: (u Pu- 
bnivuikui ,saii.Tkl.'.-' .liNniis a.el..-i.dla Liuii-. — 
Kisi'laca, rus. Kiic.ifH'i., icHciiina, aaii'iH Kiiciuua, 
alleliija, trifo.ylio acctoso (Skurla), ilraba (Pii- 
rautei. I. Oxalis acetn.sella L, (Uanilu); 2. Ruiiiex 
a./etosa L. (Lauibl, Visiaiiii; 3. Puiiiex ar.-td.sidla 
Ij. lOiLspic, u oiiiisk.iin iiikupisui. P. Sulek, im. 
1 U. — / .s jii-id.jii'iiiiii. Kise]a(-a niai'ia, a.-et.isa 
iiiiiiore I Durante I, Kiiiiii'X arntDsella L. Kise]aea 
v.'i'-a, ari.lula vel ai-etiisa ( Duraiite), iRumex) ace- 
t.isa. L. P. Sulek, im. ill. — S -je-. Kisjo|ara 

I Kisjelaca Skurla. StuUi), 1. trituy:Ho acetoso, alle- 
liija iPizzelli, A.juila-Piu', Kuzuue), Oxalis ace- 
bisella P.; 2. aootosa iiia.KKiiire (Aiisehuo da Ca- 
iiali), Ruiiiox ai-etu.sa L. 11. Sulek, im. Ml. 

e, ///('■ iitjcsHiiia. 

a) I'liva 11 Virju ko.l Viiiiic u Hrvatskoj. 

b) .:n,ilii II Hiliiji II iikniiiii ,-iili:rski>,ii. Sr. iiov. 
1.S74. .S5. 

KISEl^A.IA, /. vrsta jabiike. I. Pavl...vi.'. — 
isjiiindi. kisejaea, a. 

KISEPAK. kis..|aka. ,„. pn-lnji- ml ,,.-^,ii,ri- iiilj. 
kise.,. — .\ki: knki jr ii i/i,,. siiiii. Inki .jr i, <«/-(- 
liji-i,, iiiiili-.:ii„ii, ii^iiii ii.t„i. i iti-v. simi. i nil-.: \ii- 

a ki.^i-lii r.i.i., ,,-ii.li,iii. - l:„ii-dii ,-j,-i-iiikii I, 
y,ikiini 'M.I.. kis.dn v...ln, .v il.,ili,lk.,„i iln «' </./- 
i-i„-i II l:i,s,ii. 

(I I sn,,,ii mil.,. V.'.l.' rii.lii.' . . . iialin.le so iia 
vls.j mjesin i 1.1 prvii; kisi.|ai'i iliti kisele vode, 
luij Klasuvitiji u ij.'peiii. i. P. Juki.'', zem}. 7. Ova 
se voda tamo zove kisejakoui, jerbo je kisela, i 
pri.idaje se iia oke u Traviiiku i u .Sarajevu. D. 
Pupovic, poznav. rube. 12,s. 

6) inji'sfii, i.:i;ir ki.trlr mdr. aa) iinjirr. Na 
.IN. line druiau j.is iiiia.lii tri kise|aka. P. .fiiki.''. 
,ipis. 7. b.'p.-iii;n. uaj liLJi kis.'jak u idjeluj P.isui. 
:ir.. — hht km, iiiji-siin i„,i- ,1. Jidsiii. aaa) si-lo 

II nknniH s,,,-,,ji-i.-il.i,iii. Sinlnst. bosu. 13, ^ bbb) 
tiiji-sln II nki-iniii I). nil I'li.-li'. Kisejak, 2 sata od 
Si.li Ji.iii.'. blizii s..|n, l'..|niie. F. Jukic, zem[. 13. 

b. iiiii- liilkii„iii. i.^iiin-nli kiseli(.-a, e. — Isiiiedu 
rj.-i,iik.i II ^llkn(l,lll ikl-.'|nk. kls.diea, tr.ava ,o.xa- 
l'i>. a..'i,.sn-i / II \'iiknrii ivid.. ki,.di.-ai. Lisee 
...I .n-.' trn\i> skill., j.'sl prikla.liKi .livjemu kise- 
|aku. I, .Jaljla,u..-i 17:1. Kise|ak. 1. Pumex aee- 



KINKI.AK I., 



ft 



KISEO. 1. tl. 



tosn L. (Paiicir. ii oiiiiskoiii iul<M|)isii. ijiv/.ir); 'J. 
Oxnlis acPtosKlla L. (Oifoliii"). It. iSulok, ini. 111. 
Kisp|ali, Uumox acotosolla (>t, |iati(>iitia L. (Urla- 
kovif'-). l.sfi. - / >■ )iri(ijii'imn.^ Kisojak pitoriii, 
Riiiupx sfutaUis L. (llolic'). B. Sulok, im. 114. — 
Kisojak criii, suvrst viiiovp lozo (l)iaK()sav|ovi(''). 
lit. _ / ,v -jo-. — izmi'du rjecnikti u StitliccPii 
(IIS kisjolicn). Kisjp|ak, acetotia, oxalis (Stulli). 
Jtiuiiox aiotosa L. K. Sulok, im. li-'i. 

C. li'isio lir. — I' lijvlostjencrni rjchiiliii: ki- 
sojak (.scilic^pt) sir ,oxigalaeteus caseiis, oxigalac- 
tiiis 1. oxigalactiiim'. 

d. ki^clu pill II. — U ji'diMfiu pisca iiaicija urc- 
iiii'iM. Pirot noma kud izvoziti svojega krasnoga 
villa, a Sofija mora po .skupe novcp piti lualiom 
svakojaki kisojak. M. D. Milicovic, s dtiii. 54. 

e. u Lic.i .slaba rakija, koja iia posjetku ouri 
iz rakijiuskoga kotla. cf. vooa, patoka. u Dobro- 
splu. M. Mecli6. 

KISEVAKOV, ((///. kiiji pri.jiada kisifika. Ki- 
s(>|ak()v koron clobiva so od ki.selaka, Kumox aco- 
tosa ^l. D. Popovit'-, [loziiav. robo. "227. 

KI8EXiAST, adj. knji ;jc. pime.iti) kiieii. — U 
iiiise vrijeiHi'. U ki.sejastim bijuim orgauima. .1. 
Paucic, botau. 10. 

KI«E^;ENE, «. djeli) kmiem ,se kisrii. — U Stii- 
licevti rjcciiikii: kisjejei'ie ,fermoiituiii'. / » Vii- 
kouii: I. ,das sauerri' ,fermentatio'. 2. .das ein- 
weicdioii' ,iiiacoratio'. 

KISEJ^KJA, /'. Eiimpx acetosa L. — U inisc 
rnjviiir ii Ddlmaciji. Kisejiea U3 kisejaca. Cas. 
(■PS. muz. I.S.^2. 2, 5'2. 

KlSKl^KA. f. iiijcsiiii iiiir II Siiiiji II Dkniifii 
kiir^cnii'kiiiii. Niva kod Kisclke. Sr. iiov. ;1.S72. 
(i-1.5. 

KI!SE]^0(!A, /. nidi kisoliiia, a. — U ji-dHnija 
l)i!<ca xviii fijcka. Ova kispjoca . . . opot so ra- 
stopi. I. Jablauci 215. 

KISEO, kisola, adj. acidus. ii knjriiii jr iikii.s 
kail II ijcta. — Kiirijm ji' isti .<tii i. kml filiiijnUi 
kismiti (kys). — (hiiiii'ii je kysci, nli «■ iliir,t(iiii 
lie miizc .iiiiili. jdi iiii.ilnnik <■! /// '1. /i" knji'inii 
je zaditeiiiii nldik ii jiuiiuiit ifuciini Jcisici. liisjpla 
ltd., u Zii/)iiiliiiiiii hi hill k'isio, kisila, ali iiiii 
tieiiiam iml ndr: ii islniiiiim je iiohii xliii'aja jednak 
iihlik: kisiM., UTsrla. olilit se x -,'- pulrnhije lijew 
.ill, jr (ihiriiiji II jii:iiijnii l:nijrn'i,i,i i ii slitrijiiii 

jc II hiiijiir.-ikiiiii je;il;ii ulilik kisi-l ; n- iion'm- 
liiMckmii kisa}y, t u piilnknm inia rijec niolvisiafosc 
I'reS. kysoly niiita ne dukasuje, je.r -so- inose pii- 
stati i od so i od se, kai> ni rii-'tke rijiii icucc-.n,, 
KHce.iHna Ud. sto postaju od ove iisimn-. i in 
•s istiif/a ruzhxja)-, Mie.i se .v -a- pnl rrdiijii liji'iii 
.Ho nil iiiiiijii nil ■•ijererii iiiixeijii iiiiriiiln i jrkiiri-i 
i ikiirii, fill iiiiio /ii-iiMidii i iiiu'ii.-iUir. kiscl. yi 
jto iiiistiii'iii lie iiiiiSe lie ~ii rijelii :iiiili kiikii hi 
Irehalo daje: mofllo /li n iiiisnii jr.il.n r jin^liiti 
lid 0. kllO II obitej, ali s< n/iel lir jiir.iiilje .•illlll:.iil 
pH, lie/JO .^IIIIIO II /iiiii. iiriiil. ml. filniinln Ire- 
cega redn iim >-i\ . n iil'iijnl k\^,'ii nije jmlenteii 
kao pra.sliin iisl:,i n/ir inililml ki^j.-li. Viiln 

da je jinislar, iist.ii rijer lisjHiri'ili res/,-/ / ijoriiii- 
luziiki ohiik), ali kao da je oliicniji liio oblik 
kysl-b (cidi kisao). lit. kisplius la^a da je itzeto 
iz jiolskiifia jezika ii kojeinii ima kisifil. — U nii- 
seinii ^1 ji :il.-ii iiir(ii ml jirrijeli rreitiena, a izinedii 
ijeeiiil.ii II .Mikiijiiiii kis,.|(,, )uto .agro' .arris'; 
kiselo kaki) kvas .luniicml-aLus"; kiselo, uskisuulo, 
kako ti kruli kiseo ,t'ormeutatus'), ii TIjelosfjeiu'eru 
(kisel, u.skisnut ,fprmeiitatus'. 2. prokisol ,ULmis 
fprmPTitatu.s'. ii. kisol, octPii, jut, ostpr, jak, zp.stok 



.appi-biis. ai-idus, acridiis, aiistorus, acpr. raiieidus'l. 
II .laiidireiiiieni (kispl ,a('i<Iiis''), /( Volliijijliiii 
(kisol .acidd, acptoso' , sailor"'), il Stiltieerit (ki.sel 
iz llalideliceea), ii VnkoKii: ((^omii. kisoliji) ,sauor. 
aoidiis'; a h -p- n lieliiiii (kisio. kisjola ,fpriiipn- 
tato o lievitato' ,fprmpiitatiis' .'UOa; ,iiiagrito' 
.aproni essp' ;i8Ha; i .i olia iililika: kisio, kisela 
.acptito, dpi latto' 2(ia), ii Stiiliirfu (ki.sio, kisjola 
.formputatus, acpr, at-orbus'), " Daniciccvit (kysoli. 
,a(-idiis ; forijioiitatiis'). 

I. ("//'. — h'liiiiji.: kisi'dijr ^» V'likiieii rjeeiiikii) 

Hi kisi;:i,i;, 

II. iiiijiee. Ill II jiraeoiii sniislii. ll'ieii/ bise 
ili'ugim kispla, zlhka i uopodiiosna. JCorizm. 82''. 
Pica ima dva kraja : zuhko i slatko, iikmI kimi 
jest treto, kako oiin kiselo ili .slano. F. Cilaviiiic, 
cvit. 10 — 11. AT ne va)a voi. kisela (hraiiit). 
V. Boson tf)7a. Knigo su kao i jecloci, niki 
sladki, niki kisoli. M. A. B,elkovip, sat. iJlh. 
Kiselo kao vist. Nar. posl. vuk. L^S. Kiselo kao 
sirce. 134. Kiselo vino looiti. P. Bolic, vinod. 
2. 17. — b) » metaforiikoin miiidii, kao nevcseo, 
iieitijodaii. Lipo mil je novosolo; tilo mu jo svo 
kisplo. V. Dosen 17Cb. Trcati za tastom i ki- 
scdom gostbom tila i svita. A. Tomikovic, gov. 
Uvi. To jo ni kiselo ni veselo (ni zlo ni dohro, 
obicajno govori so o jezbiiii ,iiLsipido'). M. Pavli- 
uovic. 

b. voiu. (Jiihlka) ]oAno imiXo kisela. KoriziJi. 
11''. — o ijroMu, kad ne kaze, znuii i ila iiije 
zrelo. Otci su na.si zobali grozdje kisolo. Bor- 
uardiii 31. I. Bandtilavio .^7''. pzopli. 18, 2. Ki- 
selo grozdo, no va|a. trnu zubi od nega. (Kazala 
lisica kad nije mogla da ga dohvati). Nar. posl. 
vuk. l.Sn. Oci jedoso kisolo grozdo a sinovima 
trnu zubi. D. Danicic, jer. 31, 29. jezek. 18, 2. 
— .V -e-. Otci nasi zobali su grozdje kisjolo. N. 
Kaiiina 151'. ezoch. 18, 2. 

e. ieiiiii (zitkii Hi trrdii) Ho nekijem djvloeunem 
postaje kiselo. ii) o mlijcku. Da jasti. zo i kiselo 
mleko gusto. Sredovjecii. lijek. jag. star. 10. 109. 
lllijoko kisolo. J. Mikaja, rjocn. 2""^ nilijoko. 
Trazi ii Ciganke kisela mlijeka. Nar. posl. vuk. 
320. — »■ -0-. Mlekn kiselii. Domentijan'' 115. 
Kisjola lulijoka trbube naliti. 31. Vetraiiic 2, .328. 
Lijepa Ii je vruca pogaca u kisjolu (-sj- znaci 
osohiti ylus, cidi 1. j ^jo(Z 2, d, a) hh)) inlijoku. 
Nar. prip. vrc. 215. — ft) o hlehu, kriihu (kaze .se i 
u kiselo i u kiselu). Kruh ima biti prosan, a ne 
kisel. Narucn. 20a. Posvetiti u kiselo ali ti presno. 
K. Pejkic 66. Krub . . . kiseo to jest s kvasom 
uciiion. I. Grlicic 110. Nije dobro posvecei'ie u 
prijpsnu zasto je Isukrst u kiselu posvotio. A. 
Bacio 297. Koji godir uzjede u kiselo pogiiiucp. 
299. Da jo blagovao jaganca s prisnim kruliom 
a no s kisplim, i u prisnii posvotio a no ii kiselu. 
299. Da nijp kisola kruha. 299. Da no ima 
krulia u kiselo u svemu Izraelu. 301. Niti se 
u kiselu cini (kruh) da je svrson. .1. Banovac, 
razg. 224. Kruh kiseo iliti zakmaii s kvasom. 
A. Kanizlic, kara. 458. U kriibu kisolu, to jost 
u lu'ubu s kvasom. 486. Kruh kiseo. I. Veli- 
kaiiovic, uput. 1. 60. Da bi blagovali kruh u 
sladko a ne ii kiselo pecen. 1, 60. Crkva la- 
tinska sluzi se samo kruhom u prisno a grcka 
crkva samo u kiselo. 3, 42. Uz hjebovo kiselo. 
D. iJanicic, 2mojs. 34, 25. No jedi s I'lom hjeba 
kiseloga. omojs. 16, .3. — s -6-. Da so daje 
kisoli. lilobh vsemt jednaki.. (ilasnik. 15, 306. 
1 1348?). Kruh kisjo'li trijebiti. S. Rosa ' 140l>. 

*l. rodi. a) iiopee. — u jedinum priiiijcni (a 
-C-) iiietaforiiki. Deveta voda kisjola. (Diileka 
rodtiina kao da nije vee. riidhina, radi deveta 
nidi dovoti pod c)). (D). Poslov. danic. — bl 



KISEO. 1. .1. 



KISXUTI 



,;„hi ita ,: .,11,1' l.nrr. tr jr ii,„lu l:>srl„ ,nnli 
,„ll„,iv l.-,srl,„r .1,, jr „ in.JK i„i i n„l„ l.nj,, sr 
„r.,l:n in,,--, I,,- :„,;■ -.,■ ki-.-la v.«la , I:,;,,- , ,„r-l,< 
,1,1,,- ,,,■ ,:,:.,: ,sj„„-nl, kis..|ak /„„l :<. - l:„„',l„ 
rj,;,,,/:,, i, V„l.„r„: k\^,'\:t v. ..la. I. ..l.'i- ^aiirr- 

.a.|na.- -.uuU,- >■ i,n'iii,ii'i;iii„: Tijc kisolii v.hIii. 

1' -J,]: L ki-.'la v,..la. rf. kisi'lak. - S:< rctvif 

-ala n.l I'alaiik.' kraj ^a ivk.- .las,Mii,-r i/.viiv 

,,.k.vn.. imziiata ki-<.'la v.., hi. M. I). M ll io'\ ir. 
srli. Kill. — ,, 11,11 »'";'(■ i,iii„i,h,h ,' i,,-,,: (l^im 
iivi iiiiiicriiliii izvcjra iuia . . . |..ilaii kis.M. k.iil 
Asan-i>O.Sinp palaiiki'. ji'ilan. i>i"'t kis.i., u i'.uku- 
vikii. Viik. lian. ■>. -.'il. -- / l.ii,i ii,i,'si,„ ,„„■ I ma 
j.Mliia .Kis,.|a V.i.la- na |.nlii kii.l ■..■ ale ii Hiulaii, 
ka,.! -. |.ro,l.. srin |l..l.ri,-ala. ^ .l.'sua . . . Ov,. 
lll.-^t.i ZOV s,. .Ki,,.|a \'n.|a-. kan -In -r vi.li, VpIm 

hi lui.-iu'ii.i l.il.i zaiuis|ati .la, sc ,,v.. iia:'sl.. iiii-^ll 
|H)cl .KisliiH.nr. all ja n|irt, nstav|a.iii |.iianc la- 
iTscii.i. S. Xovakovir. ii.ivn I>r.lo. s;i. ,\/„,rrr// 
kislilal. r. 

c. k,„\ ,„„■„„ i„h,,i,l, /„l„l.„ l.„„ i,n,l,r,-. 

a) kisi.la .lji.t,..|llia. /■/.// /.■.../ .lli.l.'lllia. 

/.) ki<.-lu .h-v... l;il^ U philia I,. - l.,l„;t,l 
ri,,l,il.„ I, V„l,„-„-_ kis,.|,', ,lrv,, al.T ..s^i:; l,a iiui' 
.l;.!-. U],|iiii;iii,-. jirvo kisrl... l;ii^ lv|.liina I.. 

Laza-i. M. Siilrk. in.. TH. 

ft ki-.'li 111.. /•/.// /.-.„; trn. 

•». „,h\ k'i^.'l... Ka.la .l..sla kis..|.. ii.laiv.. .1. 
S. l;,.]k.,Mr :;i:i. 

KISKO.VIK. ,„. ,-i,li kisik. .\„;-,i'i,-i,„ „ i,,,^,- 
i-rlj.iiir. Kis.M.iiik. .ixi-..ii. .1. I'aii.-i,'. z.h.Io-. 
■_'.■). :!ii .l.'L.va kis.-,,i,ika. 1 1. I>..ii..vi.-. |M,ziiav. 
r.il.... i.-ii;. 

KlSir. i„. I,,;:,,,,,-. - r i„ik,- ,-rij,-i„,- „ It,,- 
hn„-i,,Li,. ]'. Ilii.lii.ai.i. 

KISIIiO. I\i,i,l,.la. ,„. l,ij,-^li, ,1 Si-hijI ,1 ,,lri,,i„ 
l„r:„, ;■,■„,■ l.;„„. \iva ii Ki-i.|..lil. .S|-. i,.,v. ISCH. 
{...■|. 

KISJK. „,. .ixv-.'i.iiini. Ill li,i„,i,i ,'l,„„ii,il l;,i- 
j,;,,i nil,, „ ,„.,'l„l,„. I,' !„■_ ,„',,„ „,' h, „,n,ilr :,- 
,:i,'ll :,n,l,ii,' I liifb. „,l, 1,1 s7,. ,//...//.. ,inrj,'l,. - 

ijirs,- iiii.l,/,, ,1,1 j,' ,il„,-i,i ,-l,-ii„i,,,l l.,„l lis,' I, II,-, 
linii,,, ..wx.'uuii,. , //r/;.. ^a.i.T-l..tf. Ki-ik. .h.a... 
hit. ...w-.a.iiii.i- .-.an.T-t..ir. ...w-.af. lal. ...s-i- 
;;.ai..-. tVc. ..i\,v-.'ai.--. .-I. ..ivs-.-ir. Ii. Siil,.|,. 
rj.'fij. ziiaii.^tx. uaz. 

KISILKV.\('KI. „,li. I.;,/, i,r,i„i,l,i h'isil,,-,i. 
Kisil.^vaVka i,,i,s/ii„i ,. K. .i..vaii..vi.' I In. 

KlSILKVf). //. ^,-1:, „ Si-hii, II ,ihriii,i, i„i:iii;- 
i;i,'l.nii,.' K. .|..vaii..vi.- I l(i. — .1/..:V l,il, ,1,, j,- 
i\t,i iiijixt,, il,, SI- i„,i:,ii„- M\ /■//,/„. ,-i,li II II,,- 
iiii-iirni i-j,,„il-„: K\~il.'v... s.l,, k.,|.- y- ,-.n- l.azar 

.la,, .akvi l,.,i;,.i-...li.-iia.i .1 /..|i.|.'l.| I i..-v ,lv. .n, : 

..\.!uj.>v.. -a, Kisil,-v..ii.i.- iM..ii. -.al.. I'.ll ,i,„l . 
lliNT,. i„,iililialivil ...Ml, a |...tM.|... 1 -a. I in. a l.lizil 
..II. .-a /.hij.'ia ^.'l.. Ki^il.'V... 

KI.SKI, ,„// kl..... 

1. KislTI, ,-,,1, !,.,j,-t.. 

■_'. Kisrri. kiMi... /»//«/. i„ I,, I,,,/,, ,'-ii,,h ,1,, vr 

iti, ,l.„l:,l,- ,-l,-,liri,„ll ./...jl s l.l.ll.nill. - .\, ,,-,,1,-11,, 

„ i,,,-,,- ,-,;i,-„„-. KkiIi. . I. .■.,,. ..kiMti ...vv.lir. ..-. 
Ul. ...^si.kiiv. liv. ...vv.l.a-. .M^l. .».. ..svilal.'-. Ii. 
Siil.'k. i-j...ai. ziiaiL-ilv. iiaz. 

K'iS.lFM.-. ,-,,/, kis..|-. 

Ivis.lETl, ki^ii.., ,„,i,t' i„,sl,,i,- ,1,1 l.,„;i,„i, ,|l,,- 
l||||,l ki.siiiiti. II.,-, I,, if s,- II,- 11111,-11,1 - Xiihr.i 

W jlis,lllll ,/llt,,,-i, -,,-,,,1,1,1 ki,|ll. ,,ll S,,lil ,-,11, II Ihi- 

hi;ii-l,,l.i, 'ki<iri,. i. uii^liii, ,1,1 j,- h, ,,i;iri ,,l,lil;. 



l.-,„. <t,. s, ,-„l, i„. ,„,-i„;l„ :„.„„, :„„.-,„„ , /„■ 
,il.,,-iili,. 

II. I,,t, I,., i„,il., lisi-li, ,il.,i<.,,. Oil Nviii r,j,-l.'i,. 
„ ,-.111, ', III ,-i,-r„,L„ „ r/(/,..r»iki<ill.ki-<;ii. .s.iii..rl..-li 

.,1. .k.ai- .Mll.a. i.l.illis Mil.,- . .\k.. 1.1 .. . Vila. 

ki.~iti |....-..|,,. /. (l.-lVliii. |....li-. -J Ilk 

b. /a. Ill, ,1,1 , 1,1,,, i„,,l„l, I,, k,iii. /„> i„,il„ i 
I, In, ,l,r,li,-li. - /■ Sl„l, ,-,-,-, I ,-j,-,'-,ill;i,-. kiMti.lc- 
v.i.M' i.lu.av . il.„l„ll..„„ ,l„ s,- ii„l„:i „ ins,;, 
I.nslr, ,-„,■■' I : ki-j.'ii. '■„// ki-lii. - / „ „,,s,- ,-,-ij,-ii„- 

„ I)„l,i;„-„,l.-,i. .[',„;.]., \ ,,i., kisj.ai-. .Kisi ].., 

laal..-. r. ISii.lmai.l. isiini;-,!, ki^j.'li. 

1. K'isKAXE, //. ilji-l,, l:,,j,j,-,i, -v l.isi;,, ,,-l,li 
I. kiskati.. — r \;,l.-,n-,i ,-j.-,-i,,l,i 

■_'. k'isk.xxiv /'. .//./,, /,•..;//.■/// sr /,■,./,„ ,,-,,n 

-I. ki.kalk. ^ SU,,-'ii, ),- nl,l,l: kiskanj.-. /' V„- 

lilii, r ],;■-, I, I;,,-. ki-^ka>.j.. .il .l.ia i.ia iv .|.ial.h,. .ani- 
mal. -. .-an.' .. simil..' .v..."iiv ISsL. , ii SI iiliir,- ,( : 
.ll .■hiamar l .alir .v...-ar.' .'aaa-^'. 

I. KISK-ATI. ki^kani. iii'lif. il,'i„. >■ ki^ati. - 
r ]-,il:.n-,i ,■',,;■- „il;„. 

■1. KISKATI. ki^kai... ,i„i,f. .,;ili i,--<'i ../'"■'"■'•''■' 
ki. kw, - /■ !!rlli,„ ,-i,;--„il.-„: ..•liiaiiiar i .-aiii- 
issl.. , „ SI, ll, ,;-,■„: .\a..-.ir.. .-an.-.-. 

K'isi.K'.V. /: ,( ]-,il.-,,r„ ,-ji;'-,ill.„: na, -^nkni |...- 
siava ...k.z.l.. izniiira i..k.. j.'.in.' |....|la.ni.-.. ,,in,ka.. 

,-[. <inuvl' s ,l.,.l„ll.-.„i, il„ s.- ,,.„;, n „ Si-ij,-iii„. 
\;,l„ ,l„ :,,- ,„l „„„,. kisz..|i,i, ,:,;-:„l,. istnn. 

KISl,i.\.\. /-. ii,isi,,i,- „il „s„,,,;- ,,,lj. kisa... I.„i, 
ki-..'liiia ,../ ki...... 

a. ,-,,!, ki-..|ina. a. -- /' \;,ll„i,j,i,,i ,\i,-,'-i,,l',i : 
,a..a.l..sil'i. a.-.M-l..'zz.a- .sa nri-k.'ir. 

h. /•„// ki-...iina. f. Ki-llna. | .."i.^kaj il.'a (knall- 

<a.ir -aiarnii.. ..• il |.r.an.>l il. /,l...niik zak. ISalk 

lllsl. Ki-iliiia, M.-a,iia.sla. spa. la, In l,vaia k.- 

iiiii-k.'. isi;-,. |i;i. 

C. il,,,- „,j,-sl„ in-,j,- ii,,s,-,i,, ,-,;-,ii,-ii,i. rj,-,ll,,,lll 
J,- i-i,l.-„iiis,i II j,-,l,ii,ii: lia-a i.l.a.i Ki^l.nn . Sk..- 
I.ali.'al .\ik..lil nlivali. .\i-.-l..v Inr <\-.\\ . |.liil..-. 
-1. 11.;. /,• ,lriiii„iii,- „ ,„„„:,„,. , ,,l„l,- II III, „„'„-,-,■„ 
,-j,-,i,,l:„-. Kvsiin... I r>l .Sk..l.ali.',. iil.i 'I'nik.. n 
I'.an.'. |.,. I. .mi. |.n.|.. I.a,a na Kl~lll..' i ^k. .I.a I l.'a 
iil,\ali' nk.lz. |.am. >a C. 7s . - ,,,1, , : \/ l..ua 
...... ,|a~n.. vali .la ,.■ .Tiv| .mia' npniv ..lal.- -I.' 

s.. |.nl K.in.an..xa z.a X..v.. 111-.!.. raz.lva|ali in. ,/,.■. 
,,., I.,.|...kam,, izv..ra, v•,\^■^ uva,- l.il. snmn.. .la 
j,. II, im:;.!.. i .Ki-lina-. all -.• z;i I'ln ...■ nai^aa. 

.!.. sa.l nisia I Z.Ian.. l-aza,i.ral i. S. \,, vak. .v i.'. 

la, v.. I.r.l... .S..I. ,•„/, , /,„,/ kl-,M, ,/„ l.nij,, 

KISj.Mk'dH ,„. ,-nl, ki.ik. .\„,,„,-„„ l„, l„- 

hlKhnii ,,,1,1.-.. ,11, III,,-,,,,. - I l,-,l„„,J„ l„s,-„ „„- 
s,-,/,, ,-i;-iii,inl \.»ia -• iz ,1m- ,..,lavn.- .'a-ti. 1. j. 
Iz v...l..i-,..la i kisl..r...la -iaz.a I'. Ik. In'. vin...l. 
■2. 11. K..i.' I.'l.. - ki-;l..r...|,.iii -.],,?..;,., . . . -'. -J I . 
KISkOST. /; /■/,// |.,i..>lilia, a. - Oil n.siinrr 
,l,ll. kisa., k,,i, ki-.'l..sl ,,il kis,.,.. r ,sl,„l,l 

l„.,-„ NMil ,-,.i,-l.„ „ l.„,,-,l„ ,,.,„ I kiM.|..<t. Sa.a,. 

v.aii vi I kisli.Mi. Z. Ui-lrliii. |,...lr. -Jkk 

KiSLn'IW. f. ,-,,1, kiMlina. a. - isji„i;-,li kl- 
.,.|.,.--a. /■ „-,lii,„t„ i„^,„ „n^i;i„ ,■,-,-„„■„„. Ka.l 
mal., |.rin,. .,,„,,,,-> ki.l,.lii i ...in, ..I Nana. ...... 

s,- ,,t... i, S. •[■■•k.'lila. I.-I,,|,i- mal. sr. I I'.l. i-l. 

KlSXri''!.;. ,/. ,//,/.. /,,.///,/» s,- I.-, sin. Sl„,-,j, 
,,- ,,1,1,1. ki-i,ni|.-. r .\l,l„l,„„ ,-j,,„,l.„: kis- 

iinl,|.-. rasklsiniii.' .inliisi..': ,i lU-t,,,,,: k isiiiilj.' 

.nia.-.Tazi, ll llla.,■,■lar.^ lav in..llH- .ma. .na I i,r 

ll!ia: „ Sl„l, ,,,-„-. ki-i..il|.. .inlii-i... iiia.|..|-. 

KIs.xrTL kl^al... '//,/./- l„,sl„i„l, l.,s,-l,i,-ii,. 

Illisli s.,lnl,,i ,ln-„,ni:.l, i, i-„lil,,- 1, , ■!,. s, .In,,,. 

„. I,. I...,! ,-,„„ ,1, ,ll-ili,,„,„ l„,-„. I.„,l ,„,sl„llr l.,,ll. 
I.-,„I ml, ill.,,. I.,., I l,{,-l„, ,1, l,l,-sl„ ,1,1. - .il.,. .-'■ 



laSNTTTT 1 

,„ //,,/,;../ i>ini: -2 i :! "inn- li'Nriiii. • -i- slnji 
mi. iiriiiliisiiriia y. - liijic ./'' I'lasliiivii-ska (im(a 
(ill ji- i's/iirK hill jirrjHiinii ijlnilulK isitoirdi .■<tslor. 
kvsiiilli. ;-(/,v. Kiu-iijTi., ("tx. kysiiouti. yiii/. kisiiivr. 
~ Kniijiii ./'• kys, tf sc -y- niii-r iiriiiiiijvtiili na 
vii (/■/'/( kviis, kvasiti) ; mjr jiidn-itrn kiii> inilo- 
rcn.//.s/,/ liiiiiini (kiisV); rijfi-i Hlo hi ml nqiii j/ii- 
.■<liih- II liliirsk-iiiii jvzikii (fidi kail kispo * kvas) 
iiiiiKiriiii sii iizrtf iz slairiiskiiiiii Jc:ikii. — Ohlici 
iniishiijii ririiiniii (iisiiii iiiiiifJ iiioiiii /instil jii 1 1 i 
ml siiiiiii kiirijitiii : (im: ktsiuih / kisoli. (/cc. jmirt. 
ktsiiuvsi /' kisavsi. //((/•/. jn'iii-l. ml. kisnuo ( kisao: 
((// iiiiiiii iiiilndc II jirliii.jcriiiiii iW .fiimo :a imrl. 
/iniil. mi.: KTso f'oban kisim stniku susi. Osvetn. 

1. IS. (riiili ziiiiiri'ui n'lli b, /))). — Jzmcitu rjci- 
iiikii II liiiiiiit (.essor bajriiato ilalla jiiogKia' :iiia- 
.lofiKi-i pluvia' 5GG'>), ii Jijiiiisljfiweeii (kisiu^m, 
V. oUisiiujoiu ; ore rijcci lu-iim iinpone u istoiii 
rji-iiiikii). It Vi)ltijji.iiiiii (V. kisoliti se), ii Stuli- 
ivrii (I. .atl pluviam moraiii trahoro'. 2. ,fermeu- 
tosi-orc ; SII iivu zniiieiic iiiiii rlodalak da ,je pu 
riLskiim ji-zikii), u Vakorn (1. .saucr wcrdcii' 
.atresco'. 2. ,vom rogen benotzt wordoir , pluvia 
luadosco") 

u. till ziiitci'i'ii'm njirijcda knztinijem. Tako kisne 
(siri'vl buiUici na vriuHi. J. S. Rp|ko\'ic 249. Za- 
kisolila zeiia n sobi lonao mlijpka, pa ;;a pokrila 
i povozala torbom, da bi so u toplini prije uki- 
si'iild. kad to svo svrsi, onda rouo: ,Kisiii, ne misli, 
stifilo iiip do vrata' (t. j. da so mlijoku uklsoli 
dok oiia biMlo do vrata). A'uk. poslov. 134. Vino 
kisue. 1'. TJolio, viiiodj. 2, 310. iirako xc kaze i: 
t-ijoslo. li|cb, kruh kisne itd. 

h. luadoscere. madefipvi, jin snij priliii s hii/a 
.ilii lijrsli). kild ki-'<lir, iiiihnjil knn sniuh r ii nidi, 
imsliilii ji- i driiiin liiiii'n'ir n iiiiinii jr.ikii : jirii- 
iiiiikiiti sr. IIIIIIII Jul i sr. iin'-.iiiili. ispimli kvasiti. 

— ( /( hiii/iirskiiiii /I'Jkii iiiiii sliriiii :iiin'ci'ic. 

a) iwjivi: — Od XV njrkii iridi V. .Miklr.sir. 
Ii^x. palaooslov.- kud kysin^tii, ii iiiiirdii rjci'-iiikii 
II, lii'U.iiii: staviti da kisue .mar, Tan', tpuor uun. 
frisa ill acijua tauto rlip vcusa luolli'' .macoro' 
11! I". 

h) irslii ■■<i- kiizi- kud sti) iiiiDZr liiii i hfulv) 
slnji lie link i-irnii) i iii'.:ii.iticriiii na dazdu (kiii). 

— Oil xviii rijrka. Svojii lirauu jer cuvati zuadu 
da no kisno. .1. S. Kc|kovic 299. Pa joj kisuu 
krsti i ikone. Nar. p.jes. |ietr. 2, 573. Niti kisue, 
nit" ga suncp. zeze. npgn uzuri, jede i pije. (Kad 
SB ka/o za koga da doliro zivi). Nar. posl. vuk. 
223. Cini se carak od puske piikri\-a da no kisno. 
a Xar. pjes. here. vuk. 35<S. 

c) pu /jrcdasi'iemu snai'ci'iii kidi- «■ * n kiiri Hi 
II mihi (i o krnvii) kad kriic ne hraiii ml kiii: nciju 
ktijii. Mi, ako nam je jodna kuoa dimliva, ako 
nijo dobro pokrivena, ili jo ostavimo, ili uasto- 
jiiiio uapravit da ne dimi i da no kisne, J. Fi- 
lipovir 1. 108". Kvicu saino opravjati moice da 
ne kisne. Glasnik. ii. 1. 1. (180S). I svo su 
ikiivc) pokrivono crijopom, ... da so svako s'O- 
diiio nioraju prokrivati. pa opot kisnu. Vuk, dan. 

2, 11. Ponav|ao sam dvijo kolije i jodnu iiialu 
crkvu koje su bile bez podova ostalo, i nenialo 
svo propalo kisnuci. Ij. Zolic till. 

d) j)u znaciMia kml hi ili /iiriiia rijeii kisa, 
jcdun i)iinic XVIII i-iji'kii iipnlrrliliini nru riji'c u 
zniicena: dazd.jcli. pu.slnli iz .ii-bi- kiiit. Bok nebo 
zatvori, da ne kisne. .-V. Kanizlio, utuo. 125. ^ 
/ N inxlraiiiciilaliiui (ii iininnii ili jiirncienoin 
■sini.sliij. \'i. oldaoi. kisnito suzanii. uzr. 13. Ki- 
snuti CO nobo zostokiui oKi'ieni. boi4;ii]iibn. 33. Kto 
nebo s krizi kisno! Iran. 13(1. 

Kl!SOXI(', m. pi-czinii' rlaxlrnske piinidiir a I)ii- 
lirooniku; lut. i till. Cisaiia (Chisagua). Annul. 



1. KISA, n. 

ratr. anon. nod. 150. |.S2. — 1' Danivin'rii rjir- 
nikit: Kysonioi., vlastoliu dubrova6ki ,Marini. Ki- 
souioi.' u vojeni vijeou 12.5.S (Mon, sorb. 10). — 
^f||il■ hili da treha citiili Kisoi'iic, 

KIST, III. ponioillus, (»■»(?« *rt .v/j'/ifinc, naciiieno 
ml illiikii ili striina Hii au Irrdii eezane na pali- 
cici ili II cijcri. — ridi i kiseiea. — Ni,je na- 
riidnii riji'i, nei/o .sii. jr ii nasi: rrijenie. uzeli puci 
iz riixkiiiju .iezikd. — l/potirhlam *<■ it miiJikow 
rmlit. jiirmda je zen.ikoiia rndii it uxtidijem -sla- 
rrnskijnii jezicima. — Ri.iec je iiraxliicennka, ixpn- 
rrdi niii. kucti., diieacki kys', pol. kist. — Iz- 
mvdii rjeenika it Stidirerii: (nijc zahijezcn rod) 
v, pernik s dudatkom. da ,je ri-jeH runka. Kist. 
art. ,pinsol', tal. ,peimollo', fro. .piiisoau', egl, 
,l)en(-il': kist od vlasa, art. .liaarpinsol', tab .jion- 
nollo di poll'; bot. kist, lat, ,i)onnicillus'. B. Sulok, 
rjoCii. zuaust. uaz, — Iina i u Siilckuvii rjeciiiku 
(kml [linsel) ryrfje nije znhijezeH rod i a Parciccrii 
i/d.je ,je zahilelen iiwiki rod. 

KISTACA, /", OS saoruni, lanka kii.st (nadno 
kii'mcnieii). — U pi.siicif na.sci/a rirntcna (ca(it dii 
je riji'i naiineiM). Kistaoa, zool. .das lioiligo 
boin', tal. .saero osso', v. .kreuzboin'. 13. Sulek, 
rjecn. znanstv. naz. 

KISTACKA. ./'. mjeslii ii Srhiji ii ukniipt pn- 
zaiTrackom. Livada u Kistiu-kl. Sr. nov. 1,S72. 
(il3. 

ICiSTANK, n. tri/nri.ile it Diilmacije it kiitura 
henkiiniekiiin. Eojiert. dalrii. 1S72. <). ^ 

IvlSTEN, Hi. mmii ii Stidiirrii rjecnika: v. 
kostan, 

1. K'is.A, f. pluvi.a. nida stii jimla na ziinla 
iz (ililiikii i rrijfiii'' k'lil to hira. — i.'iporedi da/.d. 
— I'lislii jr (III kiirijriiii iihiijola kisnuti (n znacenii 
kud bi iiiisliirkuiii \:i. tr .sr -sj- niijeha na s. — 
Siiiiiii h iiiisiiiiii ir.il.ii: pnl'rnlniu /V ml xvii 
nji-kil. illiji-lnil rr.-nir l,nf>d,i :,, iiiijrililil stiirijil 
rijer daz.l kiijii nshijr sum,, /.<. :,i piiil in'jciii krii- 
jeriina. — Iziiiedu rjiriiiku ii Mikiiymu (kud 
daz, ridi dazdi. n llrlinn i.pioggia. acqna (die 
vieue dal cielo' .inibei" olKJl'i. ii Bjulustjeiihrii 
(V. godina), (( Viilliijijiiiii '.pioggia' ,i'egen'). ii 
Stiilicern (v. dazd), n \'iikiini .dor rog-en' .pluvia'. 
cf. dazd). 

il. nopce. Poslije ki.se bude ajor vedar. M. 
Radnic 1 12*. Neka raste kakono kisa moj nauk. 
-429a. Zapovidajuci nebesom da ki.se uo dadu. 
.S. Margitic, fal. 40. Voda bila iz mora ili od 
kise. A. Bacic 280. Dacu vama kisu na vrime 
svoje. .1. Bauovae, pripov. 139. Kada je ici trazit 
i isprosit divojku za ozeniti se, niti se gloda kisa 
Ili snig, ni zima, ui vrucina. F. Lastrid, od' 236. 
Ilija zapovida nebesom, da no spuscaju kise dok 
im on no rece. 343. Doci ce nam, veli, kako rosa 
iliti kisa vrimenita i ugodna, nod, 33. Svojom 
molitvom zatvori uebo i ustavi kisu. 217. Kako 
zom|a brez kise i rose ne])lodna jest, onako je 
svaka dusa brez rose od darova duha s. utisiteja, 
250. Zom|a, koju ki.sa ne natapa. 251. Led iliti 
tuoa s kisora i vatra iliti gromovi i muiio pro- 
sijiajn se i iz tog oblaka. 391. Podnosio sam 
zimu, vrueinu, ki.su, putujuei gladan i zedan. 
A, Kanizlid, bogo|iibn. 19. Srite ga velika kisa. 
M, Zoricic, zrc, 8S. Dodo.so k jednom potoku 
koji poradi kise bijaso velik nstan. 204. Kisa 
odkud dolazi. V. Dosen v. Oblak visok malo 
kiso dado. vi. Sto jo kisa to jo jola visa. And. 
Kaoid, razg. G4b. No izlazase is kuce kad je 
kisa, N, Palikiica 9. Molitvom nebo zatvorio jo, 
da zoni)i kise nijo dalo za tri godine, I. Veli- 
kanovid, uput. 1, 93, .todan isto kisu a drugi u 



1. l-CISA. 



KTSCri'A 



isti par ii<1.r voilro. J. Kajir. pouc. 1, 100. I\:ic, 
kisa niz jpIovo "Tai'ip. ISar. pjp>:. jietr. •_', -'71. 
iKi'aju sp iriafjaivi, bico kiso. Nar. po.-il. viik. I I. 
Slpa znii'\|i' iz pu.saka kai> kiSa. Vuk, nar. p,i<'^<. 
I, lii'J. MiMini l)i -itali picil vratijem ua dvorii 
i ua ki.-i i siiij(-ii. <:. Zrlir .->ill.' Da so HP Iji 
kisaiDa izla-alo <luse. V- Bi'H''. viiaHljcl. ■_'. low. 
Ki^a kao iz iiijoSiue. V. Vrc(^\ic'. niz. I:!K. Nit.i 
zaiim pijc'ska iiiz vrlcti, itu ri' ki^-a ii ravaii 
siiijrli. ( l-votii. ■_'. 1-Ji;. Zi'lulirii (■■(■ n|aal kisa 
cniii. .!. ICl. 

b. o Liii sr hiir iisjiornli .la.z.l i„i,l d ) I : in 
lilt piiilii. Da kisa uo [lada. A. liacic 500. Jvisa 
kad pado. lie u.stavja so voda iia visoki planina. 
K. Lastrir. ii«d. ;-il. Paiio kisa. J. Bamivac, prod. 
.■|'_'. Tii'iii akii jo ilazd iliti kisa padala. A. Ka- 
iil/lir. kaiii. -js.-j. lin kad s' voro ptic kad pada 
kisa. 1. Zaiii.io Ji:,. Xo i.iozo iiaoiniti da kisa 
pa.la. :\l. A. Ko|k.,vir, sal.r. 5i;. Kisa pado. 
modna. rnsa ii pujii. .\a,r. pji's. \-uk. 1. !'•'■'•. 
Sunro sjaso. a k,4 padaso. Xar. pjo,. p.-tr. I. 
Ilil. l;..- .■.• dah pa .■■.■ kisa pa-d. I. JS L Ki,-a 
kad lino- da padno. uaj prijr p,Ha,o kapali. Kisa 

pada kap|i.-auia, |iak iiapada, ickvir a. ,\ar. 

pcisl. vuk. l-'l!. .loihni dan padala kisa. \ar. prip- 
vro. 200. (■/'/( /: l\adauo za 3 .niuliuo i il niis,>,i 
uo pado kap kiso. F. Laslrir, <id' 20:!. 1 zat \ n- 
riso so (,a,k(i. da za 3 ,-udiuo i Aost uiisi'. i k.ap 
kiso ua zoiulu uo jiado. .'ii.'!. — iilc. Da ur idc 
kisa. A. liaoio VV,. Kisa ido. A. Kauizlu', n./.. 
HI. Kisa. ido, javciriua tiamo. Nar. pjos. vuk. 
1, -J.SS. Kisa idi. i |H,nialo su'jo-a. 1. |ii:i. Kisa 
ido. ,i;-,,u^v ruuiouijo. Xai-. pjo^ui. i.otr. I. -JHI. 
Id.- kisa I iz u.'l>a i iz z.'ui|.' (vrl.i,. 1,1.- kisa 
La.i iz rukava.. ,\ar. p.isl. vuk. !«;. - ili,lii:>. 
Iiiiili. ,lo,i Ii vidio. kail plahn kisa ilodo. da za 
lualr, dura. .i. llauovao, razy. Ji.'i. Kad l)i kisa 
la.dila. 1". Ku.vovio, .i.,ui. Mo. - iiiilii:i. K.ija 
linnil kad kisa uado i p.iouui viiri puliali. M. 

Znrioir. nsui. SA. - llir.ill. |la>dl ki. I klvi 

jiuiaok.' Ill iiriminuii s„ii-hi. n.li l.ml .k. ()-,v.'iu. 
:i. 110. — h) ilii iiiliini. Idari ki.sa. V. Lasirir, 
nod. ;U0. Xa svo strauo ndariso kiso. \adnd. 
l:>. S voo.-ra p- kis:i udaHla. .Var. pjos. xaik. 

I, ;i52. I'dn. ' kisa, al' ua l.rala luo-a, >air,o 
noiMcij ua, svalora ua.ya. I. C:!?. Kail kisa l.oor 

da ii.lari, uaj prij.' | ur ] Toka pj i val i. Xar. p..-.l. 

vuk, 117. IMaida ki>a. .\ar. prip. vuk. Jul. 
Xokiijikn djrMijaka. ka.l j.- susa. idu p., solu ..d 
kuoo ,1.1 ku.M- I,' pj.vajii i sluP. .la ii.lari kisa. 
Vuk. ziv. III. Iijr. Liji. ki.sa ka.j iz kalda. 

.\ar. p.,sK vuk. li;'.i. iiliiili. ZapjuAti kisa kao 

iz lujoliova.. S, l^^ulusa. prip. 2liS.' — slisiir w. 
\)<<k \n' kisa, uial.i stisuo. V. Diisou 20."vi. - c) 
III iiiiiliij l.isil ilii killer. Kisa kapjo. trava rasto. 
.laoko. 10. ,- i-iisi. \,.k ti ri.s.'o situa, kisa znik 
pnda.Ii. A. Kauizli.\ roz. 2. - rf/ ikml pnsliijri 
ilii iiiiuii: .hdi.-a j.. proza|.|(da -ran.' i .la ishar 
i .la Idsa uiau.'. (')s\-,.tu. 2. :i:i. 

.•. ,irl.,j,i„ SI- ,,nil,rnmii kiKr kiikri, jr kisii. 

II. i>. iiiiiir hili: till, I Iz .dilaka tilia ki,;a, pa.l.'. 
Xai-, pj.'s, |.otr. 1. 21. -,siliiii. Siiua kisa u.larl. 
Nar. pjos. vuk. 1. ."ill. ' ri,-<iiii. Ha u.lavi ros,,a 
kisa. 'l. 111, - /iiiniii. ,irii:ii,i. iniiiln. iilnlm. 
Kau.i i.urua ki.^a iz oldaka. 1. :i7l. Ma-lusI iu;i. 
-lal.a Lis,, rodua majka, .-r..zu.. kl-.-. \'. Ii..s,u 
2i;(i''. \"o.lro uobo. griizua kisa pa.la. .\,ii-. pj.'^. 
\uk, 1. :ii)il, Kano ^I'lzna kisa iz ..i.laka, 1, 
2.".7. I'usti r.og iiaj?lu kisu, E, I'avi.-, .,-1, Hk 
I'.i-li ua-1.' kiso. 20. I'laho kiso. A. Kauizli.'. 
trail. 111. Da iz uolia plalia ki.~a pa.lii... Xar, 
pj.'s. vuk. 2. :il:l. - ilnhni ijnlii). ,l...lu..ui |..ti 
|.uslijo Uiliko siiso paiio diilii-a kisa. Xar. prip. 
vrc. 49, — [III i pii kiirisli kujii rim. /ijiim. ulu- 



liitii, Jiiliiii Zoiiija zasiisi'iia \'rii(''iu(mi i ^•it!• 
HI' in. no Ma'o^a tilai^a iinati. luru^oli vriuipuitu, 
lipii, iilulatu kisu, F, Lnstrio, nod, :«, To d.a 
niauo lipo kis.' lohliil.-). V, Dosou lim, Zlal.uu 

kisu link il so inliliikK -.Ii jo trilia .la iztivso. 

21 ; 111, 

d, II inrriir.nii s„iisl,i 

a) mil daz.l. /-). Ka.la. izuovir.-ui L;i-a,.l s uiu^ 

uami. lu/.unui kis isik.va .la, so prida.lo. A. 

Kauizli.'. frail. .Mk Loplir kad iz oauri.'o izuiili 
pusta pn iisi'u irvi-u.' kao krv kapjio.-, nliida: 
krvava kisa, K. Oriii.i;-..rao, z.,i,l, I |(k 

ft) nili .kiz.l. ri. liaz.li kisa ,,.! krvi jiiuarko. 
(lsv..tii. :-i, 110, Kisu uiilosrda sial.iu,, r...s, vila. 
lS,Slk SIk 

(•) iiliitili kisu, iikisiiiPi, l.ili pijaii. ..|iiM so, 
|iulai.\iiik. isds. -jn. - /v/air.v// .'.kisuuli. 

2. Kis.\, /■. xiirlii. nil, i ,i sriiin. - I' Viikoni 
rjrriiikii : ,iloi- riissid' ,r.is|.ruui siiis', ot', oiisa, siirla, 
lil.i, 

:•: KIS.\, /■ nili ki-t, - r i,lhn,llil piyril NVlll 

n/J.-ii Til VI. Il,, , lav,. Ill slik.ivaii.' ki.sniii ralo, 
hi >lavlini; p..k.d.ai,i li...lil.,. liaoiu. i.iai/.jo. M, 
Kalaui-ir 02, 

K'ISAX, k'isua, (((//. knil linpililll Us, ilnprr I 
,1 osnliilniii siiiisln. - l),l Nvii rijrl.ii. II iiiiinlii 
rji'riiikii II r/J.-..r»; kisaii, vido kisi.vil: kisid, 

;l, /,-|i// i/iillnsi kisll. ki.jl jr ahll.ll lliniii , r n inilr . 

■jhliik ilil.i. Vriji'iii.' kisu,,, M, j;a..liil.' lo'.ri. 

ziiuuo i kisu.,, I, Volikaii.ivi,', upiil, 1,.V22, Fr.,/ 
diuiovo sij.'vaju vlako, ko sviotlin' pn.z kisiio 

niilako, (isvoi'ii, :i, |-,r,, ^ .ii»,, /»„;,■ i,ri/,iiil,iii 

i l.l-ilj lirillljir II knjrill jr :,liirriir : lulu mil, 

ikiiiin. KVsi", o,d,aii kisuii sl.niku sii.,i, (isx,.|i,. 
i, Iw, 

h ki.j, i,i,sl,ijr,„l kisr iri.ilii. rli„i.i.kiii4ii ilil.l 
V,„la ki,,l,a lli suizua. .1, Filip,.vi,' :k I7i, \,.,|a 
,la^,OAa iliti klMia. 1, \'olikau,,vir, iipiil. A. 20, 
.Slii/.ua M„la, kisiia. ml zivadi krv i s ,lnl-,ilii 
poiui.-aiia, lula.li, ,1, S, l;,.)ki,vi.- OO, Ha jilii 
ki^ua pia-pil iiii.iv vlauii. 111, .X,- s,. pnuii iza 

ki.,iio .~ki-,,pi, :lii.-,, 1 vriiiio 11 ki>ii,.,i, ,lul 

sP-u,., :1I0, Vi„la, kisiia., Ik Koaki.vi,', uaiik, llkk 

Ki>liiui kap|aliia raz ksava, jo. D. llalii,-li', 

p,al. .;:,. Ml. 

.-, h,ii sr n/inlrrhlnni k.iil jr kisn. Kisui plasl 
,r,'-oliiiiaiil.o|-, llajdiMiak, liaziv, :;:!, 

.1, km, /inil/rr knil imriii, hilkr. Kisu, urviai Ca- 
|,Mi,llila phlMali- I,,'. K, ('rii,.-,,iao, l.i.l, P:! IM. 

Kis.\,\K, //. ilj.'lo l.i.jijriii sr kisii. f-.llirilll 

r,rr„,k,i II i-,ik„ni (.,1a, ,.ii,u rii-liiar ,nia,M-ra 1 1.,' i 
.V ili.ihllk.ill, ilil sr ,li,r,,r, II l)ilhr.,rii,kil inil, kiiil 
kisati;. I'sliioil ,|u-,,- kisai'ia ii i,i,,iai, L, Zmv. 
ril,, ark. III, :k_".i. 

K'1S.\T1, kisa,,,, iiiijif. ,1,-r.iiiili. iiiniiiikiili s,. 
- Aki. -.r iir mijniii. '- r i„iir n;ir„„ II 1)11- 
lirovmkii, n i.iiirdn rjiriuku n Shilir, ni , ,il,,lll,■l- 
sum osso'), ,K.„u|,. va|a ,1a kisajll lirknlik,, ,1 

kisa-, ,|i,,sia ,1 so k,ip,",. II, ■ ki,a| vis,, u iir.rir, 
1', l!u,liiiaiii, Ilil, I I II ]'iiL,.rii r/,riiikii : krsali, 

kisolili slo, u, p. k,,sii|,- II \,„li ,,auu,a, li,Mi- ,11111- 
, ■.■.■,.-, , kisal. „■, p,,ki„di,i „.. ra-pa,li s,- i, v,„ll 
..■iii:;o»,.|il,i u.T,|,.ir .ma, ,.r,in- v ,,rii„,,'n,iii. Ha 
\iililii,, II,,,',. I> „■ l,i.,-,ki.l ,l.,l,r,, kisati / .V ill,' 
iliilkoiii .1,1 vo ,,l„,ir ,i„r„ri II hiil,r„n,,k,i: nli i<i n 
..,;,k,„l, i,,-rl,i..,r,„i I ,;ilrks,n„u,i .iinrr,,,, nijr.ii,,, 
,-,i,, ,1 /iiil,i;,r„ikii. prriiiil,, I,, l„r„ k,i,l /V ,,r,ii 
,,l,i,,„l s ,,rijr,ll„:n,i„. nili ir /,. iskisari. raski- 
sali, zaklsati. 

KISI li'A, /, iniiili -II siirin^; nil, kist, — I' 



KTSnCA 



12 



KIT 



VilhoiK rjeiliihil : villi' sarii|ka. "// orr rijiii iifiiid 
lia svum iiijc.it II . riili i: Kiscicii. Ixit. art. lal. .|k'ii- 
iiii'illus' .|>iiisol', tal. .p<Miiiolliii(i'. cf. Uisl. I!. 
Siilck. rj(H\ znanstv. naz. — Jdiiiiiciiii jc ilrin. ail 
kisli, Jos hull: ltd ikmiiiiilira kislttka. itiiln jr 

'riiskiiijit riiilii ridi laid kist. 

KISEVAC, KisKVca. iii. mjrsh, ,i SrhijI ii nliiiiin 
hriiMi'iiiliiim. Iiivadu ii I\is(>vcu. Sr. iiciv. 1S7,">. 

KISKV URI.FRC. III. sviHT ii IlrnilduJ hli:,i 
Xiiniiin Cii'-ii II :ii/iiiiiiii :iiiiitIi<iH:iiJ. i knjlcurr^ki ) 
Kiscvbrt'K. Schoin. za^'r. IS?.'). I'.ll. 

KlSEVir. III. jirciimi: — xvi (//<•/,„. Mihal 
Kisuvic il(< Loinnica. Miiu. cioat. 2'>2. inko l")')'2i. 

KISKVIT, iidj. ridi kisovit. -- I' iia^r rrijriiir. 
(iiiiliua kispvita i prilic.no rnihia. il. 1). Mili- 
iH-vic, ziv. si-b. 2, 27. 

KISEVO. ((.. sniir II IlrriTi/,,riiii. S.-linu. Villus. 
187(i. 58. 

KmV.\. f. dnii. I. kisa. - (Id xvjii rijrl;ii.:i 
iililcitil rjn'iiikii II Viilliijijiiiii I ,|iiiiviic'c'iii' .kli'iiiiT 
rt'snii. ricsclii'i / ii V'likiirii i.lini. A', kisai. ha, 
bi sp Ifes' (liistiijao zpiliiii z('!ii|u razlailiti. A. Ka- 
nizlic, utoc. 124. SuSkajui'a kisii-a. M. A. i-ioj- 
kovic. sat. LH''. J)o ^"^1 ilobijp kisicii lUorliiu. 
(i. Ppstalio 121. .Fa sam, iiiajki), Burdpvska ki- 
sica. Nar. pjos. pptv. i, 8. Iz iieba vam kisica 
padala. 2. 112. Oblak kaza kisici, a kisica tra- 
vici, a travica ovrama. bpln stadn pobanu. Nar. 
pjes. srem. (io. 

1. KISK'. /;(. jimilllr. — r jidlliii/(i jilsrii xvill 
riji-lii. nujslav. Kisir. Siiiiinirti. .1. Kavai'iiii 

I tl 111. 

2. KISI(\ III. .•'(■Ill II Jln.-iiii ,1 nl-niiiH Ihiiir 'l'ii:lt: 
.Statist, liosii. .s:i. 

KisiTI, (■/*■ kisj.ni. 

Kis,IETl, kisiiii. iiii/if. d,i::djrti. padai; is,n,i„ 
o kisil. — Aki: sr iir iinjiiiii. - I'nstnJ, ,„/ kiia 
iiiistiirkiiiii jr /( //'/■,, i /( (inirs. - (Id .xvin riji'kil, 

II i.llli'ltll rjrrilikn II I'nlliijijljlll (.piovPi-c. ililu- 
viari'' .ri';;iii'ir i ii \'itkiini <ki.siti. kisi. vide ki- 
sjcti ; kisji'ti. kisi .rp^fii' .pluere', ef. dazdjoti 
.s- dinliitkijin kiid oliuija dit se ijopiiri ii, Bocil. Ako 
im UP kisi oz^^or s iipba. M. Radnic riia. Dokip 
IK' kisi svrliu zenije. tVil). Ako zaistu da ne kisi, 
npt-p kisiti. 2>i4'>. .Tela, ako sp stavi na zemju u 
vodii koja kisi, iza.i;i'iije. •''u". Ilija ucini da 
lie dazdi a da ki.si kad on lioti. 529''. Svrliu 
gradova od Sodomp ciiii kisiti o^aM. fS. Mar- 
Siti<-, fal. 6H. — Vidi dazdjcti. IT. b. iil. Bos 
kisi svrhu pravpiluijp i svrliii uepravediiiji'. .M. 
Eadiiic 77''. 

KIHKATI SE, k'isk;llii si.. ,/»/,/'. irrriiirurii,,) 
svuddti •>•'■. druiili «■ V /,///(. illi ri-shi nil li/n- i 
idle. — r /hdn-nniikit od xvi n'jfkn. \iiiiii.-ii 
iiip tuj res liioja irdi ;;:iziiava t»ij :ios[ioja s J^u- 
bavi so razgovara, gdi sp kara i tiJRce i s I'lim 
fN J^.,ididril kiska Korska vila, i siujejiu'-i I'lPiuii 
ref-p: .Sad ti o^kiilioh zlala krila'. .A.'Sasin 121. 

— J II liiisc rrijriiir: .hjmi. n.'iiHijtp so kiskati'. 
P. Biidmaiii. 

KTSLEOINA. III. linnl Lis l,.u,-)iv. iiidii liiiniHik. 

- U niki./.isi, xv:,, njH'i nu.r.r l,lh , i,r,':n,n;. 
t'ripoDiiiiu da, iii].-il \o-.kii Ir nk;i iim ,Si.,iiinii kis- 
log-iiui 2 for. i :!(i ki'. (ilasnik. ."ill. 1 :!.">. i 1 7:i:!i. 

KiS_^IV. ,id,i. ridi kisovil. - r Viiknrii i-jrr- 

nikll S dlldlllklllll dll «' llnniri ll llnri. 

KISXICA, /. III. v..d:ii. kisinl rudil. — l.yturrdi 
dazdpvica, hi. — I lul^r nijrmr. a r.llirdil rjir- 
iiiUa It Vulciirii ivielp da,/.dc;vipa ,s dndiilkiiin da 



xr iiiirnri II Ijdi-kiijl. JJa odvratis kisiiicu vodu 
s tvoje strolip. V. Uoj<i!<ip, zakou. 2U3. 

KISNA, ./'. ffi'pblo kovacko. kao oiio kojim le- 
bai-i ristp svojp peri. I. j. vadp I'liiiip zar iz pprf. 
M. Durovir. 

KISN.\K. m. iiiir iirkijriii Urol iiiii mil. I'li- 

sldjc ml I. kisa. 

II. Salaiiiandra iiiapulata Laur. ii Diikoni.. — 
isjHircdl diizdpviiak. 

ll. puz balavao. u iJaruvani. 

Kl.SiSIAR.A, /. Eaiia viridis L.. ^iihii. u (iraiu 
u Sbivoniji. 

KISNICA, /■ (■/(// kisnica. — V nasi; rrijniir. 
.lama u kojoj sp ustav|a voda kisiiipa. M. D. Mi- 
lirpN-ip. iiiiipr. lO-j. 

K'isoliKAN. III. Mif od kiir. - ispnrrdi aiiibivl. 
— Xiiriiinio II jidxi' rrijriiir jirriiiii linn. rpjfPii- 
siliiriii'. — V Siilrkiirii rjrriiikii: .rpgpiiscliiriii'. 

KISOVICA. ./'. ridi kisijara. — U Birvjakiiriui. 

Kisnvrr. fidj. ridi kisau. a * dazdiv. hi. — 
ispiirrdi kisc\ii, Od xvin rijrkd. n i.iiirdii 

rjrriiikii II Sliilirrrii i v. ilazdiv) i ll. ViiLtirii ( u. y. 
godina .rpgiioriscdi' .pliiviosns'). Kada jpst kiso- 
vito vrijpmo. I. .lablanci .j'J. Vrerup kisovito. 
J. Rajic, poiic. ;S, IHs. U vrime kisovito sadi sp. 
J. S. Rpjkovip 22(1. ivisovito vrijeine. Viik, po- 
slov. 170. IJicp nami |pto kisovito. Magaz. 18{)8. 
65. Oiiaj ('-0 jupspc- biti kisovit. M. D. Milippvip. 
ziv. svb.'2, 27. 

KISOVITAX. kisovitiia. dilj. _cidi kisovit. — 
I' ji'dniiilii /lixrd, .xviu rijrkd. jS'e zaktiva kiso- 
vitiio vriiiiP. .1. S. Rp|kovi(': 212. 

KISPATIC III. pri'zimc. — V miir rrijrmr. 

KISPATOVA DOLIX.A, f. iiijrsto ii Srhiji a 
iikriiijii piiidrrriickiiiii. Xiva u i-Cispatovoj Do- 
liiii.' Sr. iiov. 1878. 7:t5. 

1. I'd'!, i/liis kiijijriii ,^v■ ljrriijii.j(ifjnnci od oraca 
dll .Ki- :iihirr. — isjiiirrdi kit Inc. — U Viikuuit 
rjrriiikii: .riit't man dpu lammpfu zH. indpm man 
sie von dpu miittern abtreibf .vox spparaiitis ad 
tPiiipiis agiios a matribns'. 

2. Kl'i', III. Iia,lapna iiivstirctii- L., iiiij rrrd ii- 
mliihi s/<i x</,/ nil, I 1,11 .<rijrl,i. imsh, i,r, ,i iiiiini. 
,TSI„ sr l.„:r ,1,1 jr nl,.,. ,,rr,„d„ nhil Hijr. ,i,r jr 
rriirr km. ,h\r ,d,i,'',,ii, i ,l„ji mlndr. istijrm sr 



driiir ..ll. 



sir. — 



Hiia 



'■-■/"" 



■-//■ ba- 



■kn jr akrrnal. iir iKiliua. — (Id i/riik. 
z/,(o,-. I)nik< ijr j,. .iihUririi nkrriiat a Vukurii 
rjrriiikii. Illi I" llijr iriir.dniin: Viik kdze da jc 
run orii rijrr ii 1 hilirnrink ii . iili jiiiiiiicnii kii mil jc 
dkrrilill kir.iln „,jr .ii.io knku i rrlnl dll Inldr. jrr 
lli II Dllhrnriiikil nr,( riin- ilijr lliiniilllil. nrdj, 
jr ilkrrlldt :,il,i(r:ril j,n Mikilliail. Hrlniil. lljrlo- 
sljriirrni rjrriiikii i /in dm iiiij shirijn priiiijcra. 
- .\illil.i sr i ,1 ..Islnrrliskniii : kill. Ilir kyVb.pO 
iriiiii sr ridi dii llijr diiriii) jjriiiiliini i: iirrkni/d 
jr.il.iil i II riiskniiir: khtIj, (crski jr k\[ iiiiriiiniii 
II iiiiir diihii /III kriritj diidliifiijii. II jiniiiiriiii 
llijr lliildjr llliriillllll rijrr llrijn ir.rlil i: rrk rriinllH 
jr:ikii.' I.iiirdii rjrhiiki, 'll Mik.ilnin ,kii. l.a- 
lilia. I'iba ..■rlM-. rrW. l.ali'Ua, | n-l nx' i. il llrliiul 
I kit .Ital'-iin,. [jpscp iiuiriiio noto' .ba,ipiia* 12-'il'i. n 
Hjrinsljriirrrii (kit ,pet,ns, pistrix. balena'), ». Vol- 
li.ijijiiiii i.lialoua" jWalliiscli'i. ii. Stnlicerii (,balaeiia. 
pptus'i. II Viikiirn (kit .dci- wallftscdi' ,l)alapua 
iiiysticptiis'). Straliovita i vclika i-iba kit (,kijf). 
A. Uucetip, niz. JRz. 171. l!la,gosivjajte. kiti 
(.kijti') i sfa koja se krprii u vodah, Gfospodiiia. 
J5. Kasic, rit. 237. dan. 3, 79, Blagoslovite, kiti 
i sva koja so poilvizut ii vodah, Uospodiiia. I. 
Ki'ajir 1(1. .Stvori Bog kitovo vplikp i svo zivp 



KIT 



i:! 



I. KI'I'A. 1.. II). 



dnso sto se luicu. B. Dauiric!-, Iniojs. 1. -il. Ki- 
tnvi, eetacpa. J. Paiicio. zoolog. IH"). 

:!. Ivh', III. i-iiti kitina. — Siiiiiit ii I'.jihi^ljiii- 
irrii rji'iiiilii : kit. velr so svrf.i z -im'-oiu .il.ti- 
si'iip .i;r;i.vatM.' iiivilms t'lnmlcs. tV.iii.lc- niviliu-; 
,l..,.,-os.a.-. 

I. Kll'. III. riili 1. kita. - /' i/ni pisni svii 
/ Nvin nj.'hi. V livu li^ikiti iiiii-i-na rvira kit. 
1). i!;iiMk..vir. vil. -JSll. O s^riij kitii u.-iMJcli miki, 
k(,jih inavi .IJola jakrt riu.i|iniv|a l<'..-k:iiiiia. .1. 
Kavai'iiii ■><>'>«■. 

.".. KIT, ill. llljl'.'illii illir II .^•|7)//(. Ol II nl.l-llllll 
siiii'ilrr.i-'^l.umi. Xiva u Kiln. .Sr. ii..v. Is71. sllL 

— (,} II iikriiijil iliirkiil.i. /.alM-aii -.a iirit., niv.. 

II Kitii. Sr. 11, IV. ls(;;i. J.in. 

I. KI'I'.V. /. tV.iii-- itioiiilis.: fn^ririiliH. iinni- 
niii X iisirin: srriiin. ii: uni ilni uiurriiii iiiin 
ill iiii i.Hnlil.:, ilriliiijrli. nil v„ sni .v/,r»„ „i,,tii 
.illiulil I puljiri, ,: \,,;lll,„,,l oil on, ,lni. kujr Jr 

ml tii-iji'li .■iliirijr iir iiiir.f .«' rii :ir.ii,il i : run xr 
III, ..iin..lii ilii jr prni. all iju .,/.-•/ iiniia „ i.„(.L;.in 
jr:il:ii ,1 iinlum iil ,i irilrnm. Inn in n I ilursh.m. 
'- ''lii.ii iii.j. iiriiihi^iiifiii \. ■- Ji'ijir J,- pni- 
sI,ii;iikI:,i. i^i„,rnl, sl^l.ir. Uvv.,. rii.-<. i.-i, i.-i. rri. 
kvta isiiil ^iiiii,, ,1,1,1.: kvfkai. /. >/. kita. j,,, i 
lil<irsl,-i kiita ..|iia>l.- iiirili. kaiitr. s». ./«-/,■ I, mil 

III lr.,ii„i,„l.,. ,■„(„ ,1.1 ;,. ,i:rt„ i: lil,ii:d„,,ii ill i: 
l.„,,-,l„ sl„,;;isk,„,,i j,-:,k„,. - .\,i„r.ii„l,i j„,.l,ni„ : 
mil.:,- lull ,1,1 j,- Inn'iiH kvt .kiili xi;„l,i,i s /,„- 
VUmniii kvii i;j,-ri ,.vi,j..t ii,i;,..l„i;'„.ki kvw-,... 

- I:iii,;tii r,,riiil.;i ,i \-r„ii,- nirii li'..,,.. tn.n.livi, 
II Miliiliiiii ikila c.l ivij.'tia .fax-irit I ii~ ll.iniur; 
kita, lii-i'l-a .llla-a liia l-a tila nili,- ,. I, 11,1, II i, ~ .n<iv/.7.n, 
fas.-rtdi ,li rhr I Ii,. ,1.,- . la-r |. 11 1 liv HhI'; .fi'^iti illO' 

.siM-tinii- ;!|-Ja: kita sviliia .lincro .Ii si^ia' .(inc-ius 
--ioi-icus- :!lsa), „ lljrl,,sljrii,';Tii I v. i;raiia. -2. kita, 
vc'ja stara ,ilr,aro'. ;i. kita splotciii zmiski lasi 
,ca|iilli .-..iiii.ti-, I. kil,-i ili l.izuva tiMiva ,.|iirani..li, 
illiraln.aiMllii, 1 ,rarl,iiii,i ~,.|i raliiil- vili,, pallia's. 
saniaMiluiii ^■itis, tla-.'lhliu \ili-.. r.ili, ,-t,-.-.. ii 
.hiiiilinii.Tni i.fun,-. raiiiiis-;. ,i V,.ll imn ii ii .rhio- 
iii.a: Ii,,.-.-,,: maz/,.. .Ii li..n- .Ian-..- L..|.|liaar ; 
ll.i.-k.- lihiijii'iisti-aiis,- . /( Sliili,; ,■„ i.tl.i.-.aw. las.-j- 
.alius: raiiiiiv; kita .■vilj.a ,11, .rum la-.a.-ulus-; 
l,is..n,a kita .iiiar^anla rum „.ri..s-,. ii Vi,l.„,;i : 
1. .,|,-i- sM-aiis.. l,u-.-h.ai- .....auiir ,v pniiijn-iiiiii: 
kila <vi|.-,'a. - r,, kiMl liizi.-.-, |,:, ,lni-u |iilii,-,.. 
■J. si:ij:, ,'■,■! kita i svat,ui. t. j. ki.'iuii svatii\i 
.\vi.. iiii \'ii-i;il': .ai-iua viruiii,|ii'|.-. :i. ,,lii. ,|iiasti.- 
.rin-iis, liinl.iia-: kit.a iia Irsii. n.a Karjaku. I. kila 

I- kita ..!.,. luamili,!,,. :;li.-,l dry kili.l.a-. 

^ U. ir..iis, i.Tui,.-.. ,ii„ii,i,-,i V ll-^rii, ,,1 i .•iiri'ti- 

aj II pniniii, siii,'.li, (1,1 ..\-.i-a zl..-a km-i'iia 
i-sliaja 7 zllli kit. .Xani.i.. s,-,!.. .\a z.'l.-u.ij 
kiti niasliu,,. Knriziii. (il''. \a \..ak..j kiti iri 
|.l."li. ;i|-i. diia i,i„li,lii,„i |.ri.l.. k n.-iiiii ii.,- 
s.M'i kitii luasliii,. II k|iinu. .\. I.'ai'iiua I lli^^. 
,U.ai. .s. II, I'li.lu |,li.-.. ii,-l,.'^k.' 1 -uiz.la cin,. 
lia kilah li,.i;.,vili, .\nt,.n |lallii„ li.iv. tfit. 2". 
iiialili. l:i. :!■_'. Ka,l kila 11, .p. 111. 'Ilka liii,!,.. 
7l'. mar. |:i. -JS. Vaz,-s,. kit,"'.,. I palaiii. I.VJ. 
|..alii,. 1-J, l:l. Xa iia.i vis,. I. it,. ...1 .liil.a.'a [.(.liii.-l 

sc. i'. Zoranir :lnli. 1 |.i i, i... ziil.,.; it,- |„,ju,' j 

/.(■liMif kiln. .kJl'. Kit., [..ilaiii. Xaiik l.in. VJ.. 
Kit., i -rauji. krsaliii ...1 .liil.ia. M. hiv k,.vi,'. l.,.s. 
:!l(ii'. r'zuii 11 riiku ti, Mai in... ,,\ii kitu ...I 
uiasliii... kat. inc.. Ovaj .lill, |.rl-li.i\M ur.iur. 
1 kill. sv.,|,. , , . 1!. Ka^,i.'.'is. 1.-,. Z..)a 111,. |",uiika 
ila viiliiii tri kito oil staroiia striika zi'li'iii- rakitii. 
I). liarakiu i.'. vil. ^(i. X.^ osta .IuImiI' j.aii. iii 
graiio. iii kite. ."i7. L'rv zalizo s stabia u j;raii.>, 
z grau u kite. 1. Ivanisevic. 178. Xe"' scili .ivo.na 



hrasta iia, knj kiti. ]'. Vitezovi.'.. .i.lil. .".I. I'ri- 
kazujem je.liiii kitu ii.' saiii.i v,.,''..iii iiar.'.seuu. 

A. Vitalir. list. IX. Kitu ,"l L.v.irik.. ii rii.i l.i 
n.isi,,. S, Mar-itir. IVil. ill. Il..ii,.s,. kitu ,..l 

liahii.. iliti 1 1... A. Kanizli.'. iit,"-. ."mi;. M..,Iii 

.li..|ii.j..iii .liilija kitam. .S. Rosa I :li >''. (I|.,.f .a tsk.. 
,,k.. ,|asi,., za\iruje. ri.ji'ri rita : .l',.zliaj.. s,- r,.. .. 
.lasii.,, s|a\,,iisk.. j.. ^,.r.. kitir. ,1, Kri„|„.t i,' , 
kal, 7:i, lli,.liu -..IV Mij-zu,. ,...|.. |.r.,ii,ii..i,ll.. ii 
zoleiii. kite, X, Maiei 111. I i,.iiii..A.. .I.,iiia.'iiiii 
kitu masline. X'ar. pji's. xuk. I. in. I'liizi mi 
kitu loznvu lijepa ;;rnzila viii.iva. Xar. i.j.'^, |.i.tr, 
I, iL'O. Zrasla mi j.' kita I ii/uia li ua . Xar. i.ji.s. 
isir. -J. .".. Xarali.-a -.• \..tiii m.,li ,|a y<\ kitu li,' 

ks. Kita r.ikid.va. t.. j,. ^I..|,i hi,.ja. .hh'k... :is. 
Kita, -raua .,l.i..i,a u I', im. .rju. l-. II.. I.. I... 

ft) I, ji,-riii's,',i,,iii ili i„,-l„lnn,'-l:.,,ii xmi^lii. na) 
l.,„, ill,, ill n-stii i\;t,i. Ki mill inia II kit, ke 
kill, sii .,v.. , , , Stariu.., ■_':!, \X,. . I l:ii;., - Oh) 
II i;i,l,i. ,i,ii;„li,i. ill,,. Kita kivna i k.ilikn jo 
kiti kolikii ji' l^i.li'u. Xaru.ii. i;.i.-i. Kita je pravn 
skui.leujc \ ,,<iil.stvili »kii|.|,.iiili s piijazauju krvnii. 
i;;!.i. Kit,. ]..sii tri. jiilua !;,.ii i;ii.,liii'i. ilrui;a 
,l..li. tr..|a |,.,prik. I'.:!!'. — rrl nisi, si, in,. n,l,i 
,1,1 ;<. /,,i /,(/. / l,il. paliiia. ,ii;iii,i mimir lisli 
liiinilii- st„j,' I,,., :i„lk p.ihinl,- I'sliin. (l^a kr,.|„,st 
,laj,. kitu uiii,-,.iiik..iii i i.kriina .iivi.-... M. Ita.liii,' 
.-.Hill. M. 7.,.riri,'. ,.sm. I;;_'. r,it,.|ii .1 iirisi,-u, i 
tva. mil.lr.is l,i vr..m..lia, tv..iu kitii ,.ii..|iiti I'li. 
,1, Kavai'iiii 1,'iJl', I la 11 .ivi.m slavinuii i-\itu sva 
stariua stir,, kitu. V. Hnsni .ii;!', 1 s ki,-' kitu 
i»l sv,.t,.sli ,.u uki.l.. |.. l.|ii.lii..sil. lll'l.. Tresiii 
-a j<. s kitiuii ...1 iiiu.-.uiika. A. ,1, C.sta I, 20. 
— 'iiLsiti kitu :ii,i,i: hill II, ij hull, I, mill, I, Ili, 
l„i l,itii,sk„iiii palmaiii l.-iiv. I,il. i„.rtar la paliua. 
Ova kiv|.,.si . . . uiisi kitu 1 |.iiv,i,li l,r,„liiika ii 

pristaiiist I s|,asi.|ia. M. K'ailiii,' .Miia. Ova 

kripiist 11, .si kitu i |iii\....li l.r.i.lara ii zavitarjo. 
M. Z,.riri,-., ..s,„, l:l2. 

b. Ias,.i,iiliis. .v,,„/, ill sn:,,,, II k„j, J,- sk„i.l,;,ii 
,„l„„l„ sin,, -I j,',lii„l.ij,-l, ,li sliniijili ,i„;t,i s„li„iii 
niiisli <(• iiliirii,, ,, sir, in,,,,, l,,i,j;,jrii, i ihiiji jnii, 

kll, I II. p. „ sl,lpk,lll„l. sl„ sr „„.sl,„„ijil jniiiil I,:: 

,liii,l„ p,i ST ,1/1, /„ n-i„ :,,j,,li,,,). nsl,, sr „.: I„ 
iiii.sU ,1,1 jr lirsh, „,i,„li,„ r,,lirli. 

a) ras,.i,.ulus tli.riiiii. 1,1,1 .sr „r,,l:,, :,,jnli,i, 
rr.:r rrijir,' is/r /// r',.l,,''i,r rr<l,' l,il:,, il,, ,','i,'/,,ri 
ii.shij,, 'i,;l,ii, ii: ,lr,i,i,. - rrin r,sl,,. T..i. ]>il.. 

smii..s(.iiiiii ...I ■|!..ua-:' X, Xaj..sk,.vi,' 2, i;i. Ha' 
vj..r..iii.-a v|..r..iilkii kitu svij,.. ^[. lir/i. I Ilk 
Sail 1,1,. j.. |„,slala , .,v.,iu kit, .In ,1a lia,l,.m I'ji- 
riiia I .la iiiii j,. .lam. lor.. 0,l l.i j..| i |,.|, .■u ja. 
ruzi.a llj..|,u kitu .Iar..\ati. I.. I'allu,,l|.' I. 117. 
I'ij..,' v,.s,.|i,i |.,„l-m|,.|iu|,. ,„1 riizi,-a -kl.i.liia kita, 
. I.' Kavai'iiii -7'. 'rivs..ii -, ..v.^zijoiii rajskijeiii 
kriiiiaiu 1 kllaia. \'. M. I ! in-ntu'- 20.S. Vije viji.u.-e 
i lij..|.,. k,l<. Isukrstii. 212. r riii-i ,lrzi n',1 i-ii- 
ziia kitu. .\. Kaiiizlir. roz. in. Kraj pakn na 
stitii sviimii iiiiai) je kitu oil s\iju ,.\ it.iva. uzr. 
!i. .Siail,. ti ;;-a bi'uliti kitnin ..v'i,.<'a. Iiiisii.knva. 
Xar. pp.s. niikl. l.eitr. 1. ;!1. Tr,.pe,'u jiiii krila 
piizla.'eua. za kalpaknm kita, v,.sliil,.iia. Ami. 
jvai'ir. raz^-. HM''. Harem kitu cvita pnnesavsi. 

B. Kaiiii' 2.">.j. Uzniite ovii kitu i iiakitito vasa 
prsa. A. T. Blajfrijevir. khin. 7H. Kuze (irez i 
ruziiiarina nit' je kite nit" je lipi.. ^1. Kataui'-ie 
I).'). Oki) tebe loza vita i j.Mri, a kaii.. kita. 7.">. 
Kiija kita pi'v'jeneeva, ta je kita svilmu vita. 
Xar. p.ii's. vuk. i. 111. .S vee.-'ra, j,. b,,,i|ak iiikan... 
a II ziuii II kite so vio... S\aki.m s\atu po 
kita b...i|ka. 1. 22. 1'.. kitu ruzi.-o. p.i .lriii;u 
lubioo. 1. 102. Iilu.' s vode ovijeee sam brala, 



1. KTTA, h. II). 



1. KITA, 1>. *; 



siivilii sum ill) f'otii'i kilp. I, 2'.\2. V'.jiMu-i' vijii, 
kito voy.u. 1, 'i.'Jl. Oku jji'ada cvijocn pi>l>i'alii, 
a iiaj vise cvijoi'-a luljiihaffa, una mi ;>;a ii kil-ii 
savija. 1. 2itt— 2H">. Pa so vijo ruza i)ki> l)ora, 
kao svila oko kito smi|a. I, 2U). Nosi kitii sit- 
iioKa l)i)si|ka. I, "iKi. II" I'li liiati kitii cvijora? 
I. ;$;!l. Aiulolina ruin brala, iliviiu kitu iiakitila. 
I. i?iili. Niina ilajo do tii kito; joilua kita jorso- 
vaiia. Uriiga kita oil jablaua, troi'a kita bosioka. 
Xav. I'jos. potr. I, U't. Pa djovojko kito viju i 
za slavo iliju. Osvotii. i!. 4. — Aiiio jtripiiiliiJH 
i nri jiiiinjiri fjiu sn-toiii pimiiii) : Zato ga zovu , 
kitoni od miro. S. Marsitio, I'al. 122. Uzimaso ' 
kita sipaiita. I. Dordio. salt. KiS. Uzmito kitu 
isopa i zaiiinoite jo ii krv. D. Danioio, 2inojs. 
12, 22. — Kiuv -11' irlnilrfii oil iiiiln. Ali livala 
Ijospod-BoKU. inoja kito od riizioo, jur cos jiarjat 
svo tnzioo. A. (Jiibranovic 1-1;). Moja kito pori- 
vojiia, zlatom zicom svita! D. Rai'iiiia 105''. Zac 
l)i radja. moja kito, tobi za liar posluziti neg 
za drago druzijom mito. fS. Bobajovic 20H. Ajiiio! 
dito, kiid to vinndi) lipii kitu materiuuV V. Uosen 
li!7''. Ej Momiro, lopa kito cvoca! Nav. pjos. 
vuk. 2, 1()2. O dovojko, kito nasa! \ar. pjos. 
poti\ 1. S8. Dovoi-ovi, kito mojo! 1. HS. () sva- 
tovi. kito naso! 1, I0.>. 

hj liiiil Jc siintitfli'iii) Hi srcsunii itn dniijo (iic 
i-rijece Hi lie sniiu) crijere), n. p.: aa) vih't. 
Obilna i sita svega za do\'o]o, kako vo6a kita, 
gdi jo rodno po)o. P. Hoktorovii' oT. Kitu mi 
njoki dan jabuk da J^jubioa, da joj livalim pi'am 
zlatan i uros od lica. I. (riuidulii- 140. Kito 
zlatno i rumone vise o dubju vora zi'ola. 319. 
Bog urosi kitam' voca, cvijoca i trave poja. I. 
Dordic, uzd. 14. — Ob) Jchisje. Kita, i-ukovot 
kimopje. u Lioi. F. Hofole. — ccj perje (ii perja- 
iiici). Vrb kamonka sviui bogata siva perja tropti 
kita. I. Gimdulic 299. IS'a glavi mu jos bogata 
zuta od porja i zoloiia kita. P. Kanavclic. iv. iiO. 
Za klobukom bela kita porja. Nar. pjos. ruk. 2, 
:5l)2. Dovati mi jeduu kitu porja. jednu porja, 
ilrugu porjanif 0. Pjov. i ru. 19()ft. — prema ovome 
moil' :iiitvili i hills II jisriiiri- i iiietlicu, remi 
liiiiixki irijiii nil l;iil;iini:ii. Jak blagoga od 
vjotrica kad krouuta Ijotnii u vrijomo zrela u kiti 
jur psoiiica susui mahom jeduacijeme.. . P. Sor- 
kooovio .580". Kita. rosa, metlica kuruzo. fTovodo 
|io|o kod Daruvara. ~ dd) zlnln i iiKiuhHI :l,il in- 

lliti, ali llije j(ls)ll) Jl'li urn iinlirin II si-ill.-.ilil 

jiriiiiji-rii, ti' iiiiih- lliti ilii ji- iiiljninil -.11111 iiii- l.iio 
lend cj). Oui su mou judi voiiac kic-en zlatom, . .. 
oiii zlatiia kita, oni cvit, oni oast, oni miris svita. 
D. Barakovio, vil. 115. Procvitase toko kako 
zlata kita. jar. 74. jSTosi kitu zlata, da pozlati 
vrata. Nar. pjos. vuk. 1, 117. — ee) Icod. kita 
mira u nariidnijein pji'fimiiiiia ra]a da sc misli 
ujcdiio iin miro (isjiorcdi i kita od mire kod a)) 
i iia mir. A u ruko dvijo kito mira, da jo miriia 
jodua i druga banda. Nar. pjes. vuk. 1, l(i. A 
koja jo svijoh sv.ita, ta jo kita mii'oiu svita, uiii' 
donijoli! mir poiiijoli ! 1, 20.8. — f'f) n prene- 
ncvmn siiiisliijpje.sme, molitre itd. zajediio skiipieiw. 
Pjosmo u kitu slozimo. T. Dordic, uzd. vu. Sve- 
koliko (molitrr) u kiti prinosi i prikazujo prid 
pristojo svomogucoga. I. Dordic, bon. 181. — 
f/ff) ill) druyi) ujcdnn sluzcno (samo u pjesHiikom 
yovoruj. Tuj ruci obidvi i licce i grlo na moj 
skut kitom svi. S. Moncotic 298. 

c) nakit na odijelii (svayda na fesii), na po- 
kuc.slni (n. p. na zanjesu, na sagti itd.), nn ha- 
rjaku, itd., sto sc xa.'tfnji iz iiiniii/o iiiti Hi rivri 
xvileiiiji-h Hi viDH'iiiJeh itd. (pii i i; .Jul iiijiii Hi 
urehniijiiil kiije ■<» oliii-nii isle ilnlini' Ir sii mi 
Jediiitiii kiajii (iiii ijiiri'iiiiiiil inji'iliin npUiiiii Hi 



dnikrijr siistaiinic i tiiko ri.if l kmi kiln rrijn'ii Hi 
dniijoijii, cfijii kail ait izunicj. — <Jd xviii rijrka iriio 
ccstij). Epitraila 4 . . . ua I'lili po 4 kito svilono. 
(ilasiiik. 51), 205. 1 17ii;-i). Kite i zastoro visoco 
oko obloka i vrata. F. Lastric, tost. 3.52". Indi 
sauu) diram kito kojo I'logov kalpak kito. V. Do.son 
llil'i. Na kalpaku porjanica vijo. po raraoni kita 
bijo zlatiia. M. Kataiicic US. Kito kiti, pndvo- 
zico ploto, svaka kita od dukata zlata. Nar. pjos. 
vuk. 1, 1.58. Pokricu to (kniiaj svilom do kolona. 
od koleua kito do kopita. 2. 217. I opasa sab|u 
dimiskiju. zlattie kito biju po zom|ici. 2, 224. Od 
krstova zlatno kite vi.se. 2, 290. Zelon ga jo 
barjak oklopio. ajamaka kita od barjaka. ii. 194. 
Ali kida kito na pojasu. B, B97. I bas viju kito 
od barjaka. ii, 421. A na glavu fosa finolosa, na 
komo jo kita od bisora. 8, .5ii5. iS kape bjeso 
kita opanula. Nar. pjo.s. here. vuk. 511. Razviso 
se kito i barjaci. Nar. pjos. peti-. 2, 289. A za 
liima udrise kocijo pokrivono dibom do zemaja. 
sva ibrisim-kitora potkicena. Smailag. mob. 11. 
Svilono kape kicenke od kojijeli su svilono kito 
visile s jedne strane niz prsi. Vuk. y.iv. 2l)8. To 
so (,kvasto') srpski zox'O kita, n. pr. na fesu. pism. 
25. Po (!r|onoj kapi ostrujici i po struci kita 
kostrotnijeh. Osvotn. 2, G. — Ami) miize pripa- 
dafi i oriij jifiinjei; (iki> nije u I'iciiiu sire ziia- 
cei'ir kill) kiiil hi: Kosajoj jo kita ibvisima. Nar. 
pjos. viik. I. 157. — Va(tt da iiiiin priiiiidii i oviij 
priiiijir II kiiji'iiiii se zrake suiu'aiie slinirajii ii 
preni'seiiom smislu kao da su nili Hi rcse. za. kitu: 
Sunoo trakov kite nadvisiv odzgara. II. Lucie 
2.88. — IJ Dvoiii priiiijeru stiiji u metaforiikom 
smislii I) tjelesiiiim osjecai'iu: Moni slano kito po 
obrazu biju od liogova stida. S. ^ubisa, prip. 218. 

d) kita od bisera, biserna, biser-kita znaei 
iil/ieiin .ito i niz, sfnika bisera (vidi u Mikajinii 
i u Stiilii-eru rjeinikii). Ni biserna kita koju 
Zadar uui ... D. Barakovic, vil. 41. A na prsili 
kolajno nisani, biser-kite i kamena draga. Osvetu. 
2, 145. — U ovom Je p)rim,jeru ziincene kao kod 
c) : .la sam bisor prosula, pomozi mi nizati i u 
kitu kititi. Nar. pjes. vuk. 1, 180. 

e) kao sto se kita cvijeca aopiv poklaini zeii- 
skoin ieladetu, tako se zove kita i druijo sto se 
prikaziije mlndoj it srecaiioj priyodi kao dar. 
Drugi sastanak zenidbeni zove so ,uprosi'. kadno 
idu mati i otac, il", ne ima Ii nih, drugi rodaci 
i kucani na uprose devojci, nosoci joj kitu, t. j. ja- 
buk u nakiconu novcem, svilom i navozom, koja 
je omotana u rubac ili sarenu maramu koju do- 
vojka iz liihovih ruku uzmo u znak da je vjora 
sklop|ona. (ii Zumberkii). V. Bogisic, zboru. llio 
— Uil. 

f) u prenesenom smislu, kao nakit. iins iiujiie. 
aa) u piravom smislu, n. p. kod odijrla. 1 kad 
na se kite mecu (iiHiide)^ da se svitlo ... V. IJosou 
104-'. — kod pjesiiie. Sto sam reko od Noroida, 
Teti i Notuna, sve su to kito pjosuicke. N. Mai'ci 
7. — bb) u prenesenom smislu, knn ii. ji. sto Je 
koje ii'laile kojemu mjestu. (Slnrrsiiir) koji sad 
su srica svita, potle nebu lipa kita. V. Uoson 
250". 

g) diiya kosa spletena, pletcnica. — I'o sjevero- 
zapadnijem krajevima (vidi i u Bjelostjeniern i 
u Voltiijijinn rjeinikii). Jodna (dirojka) cose 
zute kito svoje. Nar. pjes. istr. (1, 27. Kita ,ca- 
pilli nexi'. D. Nemanic, Cak. kroat. stud. iftg. 19. 
Kita. ime pletenici kosi djevojackoj. u Prigorju. 
F. Hofole. 

h) penis (pueri, vorecundiao causa dicitur). — 
/' Vukiini rjeiniku. 

i) skiij), mnostro i^ejndi, ali svayda n jiolirnl- 
nom ^iiacei'iu. K bijclouiu .Smcdorovu poiji kitu 



1. KIT A. li. /;. 1 

tvili jiiuaka. I. (luinlnlir IL'H. S <1mi;;v islni}ii-) 
vojska od Pojaka svijcm so ka/.o li,ir|i;i Kil;i. i>il 
lirabreuijeli .sva junaka po izboni skhulnn svita. 
4;U. Bise u oiioj vnjski kita jeiliia ml r,.| i .|.'s,.t, 
snlilatov krscpuikov. F. Glaviinr, c\ii. iiia. yi- 

(lo('"i nnu kitu mladih bratov smili ^'' ii: 

•il^'i. Tor so s Tionio i-adovaso i iirlirska la Kra- 
|ii-a i s I'liim kita svi diviru. S. AlaiL;itii', i>|inv. 
IS-J. Knmmikov da so kita stavl ii vaA -lad. .1. 
Kavaniu llUl'. Tu tisni kitii tvi.jili jmiaka. -'■Jd". 
Kon I'lihkola izpo^ijollar i biskiiiia kita \ rvi. ."._'2l'. 
Kitasvojijoh lubovui.a. I. D.inli.'. -alt. 117. Xa 
dvi strano mi'u-onika kilo. A. .1. Knoz(i\ic 2iil. 
Xijo oiu) jato sokolova yd- busaiiski kila \ilr'- 
ZDVa. And. Kaoio, razK. 'IVy-'. l.i|ii kniia a \\\>>\ 
junaka kano jodiia kita divDJaka. ill I''. Xaj iz\ r- 
sitija kita drustva gosposko.ua. I. .1. V. Luoio. 
i-azg. .*?. Oti.sla jo ona pbMuonita kita Moskova 
11 Kim. A. Toiiiiknvir, ziv. ill. I'riiiorio j,. svnjnin 
kiioiii vnjiiika pod Koliiii !irl,oi,i. I.s:;. Iiivmi 
kitu svojtc svojo. Xa,r. pjr's. vuk. I. If!. .-\ za 
I'lioia po dvjosta Srbiiia. . . . lio/.o mili. da lijopo 

kite! 1, ISa I lijopo kilo .lni;n\i,a. r. I'oMovlr. 

gm-. vijon. 10. Ono kilo |iidi ,-io mi /.omuio izu- 
uiito|iui. M. Pavlinovio, lad. Js. luiaiuo lijoi.ii 
kitu braro i it I'lih svijotka orti/.ja. Pfa\doijosa. 
l.s.M. ■1\. i'a pi-onida jo yozlia iizorita lij^'pa 
diii-a ubrauijoh kita. (isvotii. I. H;. - /' iimiii 
pnwjrn, >.l„j, i,„srr mrhifnnrl;, i,rnii„ :„a,rini 
/,■.»/ cl: Svo >,.M |,n,la 11 Z(.l„|il si,,vii„kn. -laviir, 
kiln od kadilr liln-^ku. Xadod. I:',S. /',, /;,■/////( 

amnh,, ,i„„, »o .,n„n „n,.,sln, rrj,,,/, nnin , 
,1,1, u, l.;(l.-„ s„ ,rl,i,l /,„,;■, l,'„„. I. I. i,„.,l:„l„. ,;,l,: 
kila ludi ..M-ivliio d' liilnniilii. val.. radillial.za 
,1'lmoluilii |iosta in -iro- .,,,rona- |si;a. I.;,,, ,1,, 
J,- „i;il,„r„ :.i,„r,ii,^ i ii ,.,:>„i pi; ,„,,,;■,( i,„s,,i„ 
rrt'lllrlul : X'ud' poi;l.-da|. nilada Mar.', okolo s,d,o. 
divan ti so saboi l»a-.' okolo t,d». : j,.d,,a kila foda 
ivou-a. drti-a od doina. X.ii, pjo,. vuk. I. S,. 
,.l„„-r,l, ,„„l ... 

,-. ors'/o •<,■ ,„s„l„l„ I, i„n:„l,i,j,'i„ ),jrs„i,uii,n 
l-(l':c kita i svatovi. ndi ii. p.: Da odvodoni kilit 
i svatovo. Nar. pjos. vuk. 2. ti-'i. S|.rouiisi' so 
kita i svatovi. -2, l."il. Azuiala.. kila. i svalovi ! 
•>. .'^IM. Podi/.e so kita i svalovi. 1. :\:'<'.K I la po- 
ku|iini kitti i svatovo. 2. ."ili:{. Xoka. kupi kitu i 
svatovo. .Xar. pjos. hru'iii. I. i;. .\ za uIiim- kila 
i svalovi. lio,. Vila. IS!I2. 211".. \'iil,- tiiiii,ii'i ■,i;i 
n s,:„„ ,:i,r„,ln, ,,;,n s,.,;,nla , l.n.,.l„ :,„U; i-h, 
sh, ki.'olH svah.vi (/■/,/, klllli. 2, I.. ,ni. p,, ro,„/( 
/„ hihi n I,,,;, III ih iirii.iiiiliil.n liiinni ,i l.-o/oj ml 
,l,;i siip^l.iiilini jriliui hi hi,, ,lrn,io,:iil:,ii, nil ji1:l ,r 
,1, ,,n,r,,'r ,\-„k l.i,i,.;;ti,ji- Int. anna, vlniiu.pf 
ilii hi pii ,1,11., i;i shniiinn, :ii,i,'ihi ish, sli, x,yyun 
annatniiii; ,ili lUi l>i n nr,,i,i ^hiriijii kita lulu i-h, 
ill, iiakit /rv/.-o III, jr r'l, ,-i,nili. kIiiiii. (tv/o .v 
l.iiir I ki.-.Mii svarovi. n'li h, nprl .,r„ i,i.„ll„ /».- 
<l,,li ,,il kila i svalovi /.<•: iih:,i;i ini :iiii,\-,ir ^/o 
,r i.prn, imiili, n,iir kita. ii.nl: j, Ir.l.:, ,;, :i,hr,il,. 
I„;„„l,< so ,,,7.-,./,7.-n iiiili, ,,.,,11,, I, kiia, ir. rij.r 
, val. .VI nil ili-iii/i 1,1, r, II. II ii.ij sliinjnii pn,iij,'i;i: 
I'ril.j.ra dj..v..ika od roda |.nl.|.-i;la. a za .•|..iii 
za I'loni.' iia kit.' svalo\-o. Xar. |.j.'^. // S. .Mi'U- 
(••otio — (i. Krzio .Ml l.nn ,li, \iiiiii ,^t., >/.. kila, /„»i' 

b. i). tiikiihi hiii, i urilir: (Ilk Ki.ii ii za, kilom 

svatova. Xar. pjos. jnk. ss. iii,,,ih. hi hili i ii:. 
:.,t(irri;i' (i-iili b. () j,i-i l:r,ijiil, isp..i:ili ,_ l/j.^'o 
ti jo po;;l(-dali kako svali kilom sjcd,'. .\ar. pjcs. 
vuk. 1. lit.. — I'l, pniiijiriiiiii: I'okiiris,. i,a kitu 
svato-i-o. Nar. pj.'--. |.i'tr. 2, lUi. 1 pokiipim na, 
kitu svatovo. 2. .'.22. Xar. pj.'s. jiik. '.I'l. !'....■ 
kupil na kitu svatovo. :il:l. .Xar. |.|.'s. prlr. d. IMI 

„,i,-:.' ,v, i,„i„iKiiii ilii vo i„i<i, nil' l.iiii <i.. j. II. I 

h.irpil.ii I 11,1 xiiiii hiirjiil-. I, isj,i„'r,l, ,: Hon.jos.' 



KTTALT 

doinaoinu kiln nia,sliiH.. ( l'i-i|iovij.Mla so ila ji- ii 
Risnu oli.rijo l.i.. obioaj ti svatovi' mj.'sl,. I.a^ 
rjaka nositi i;raiiu inaslino; no sad --i' t.. saiiio 
onda oini, kad jo inladozoiiina ili dji'\ ..ja.ka, km'a 
u zalosti. ViikL Xar. pjos. vuk. i. ID. it iiniilln 
hi h,l, il.l sr iiii^li I 11,1 :iiil,-i-;ir p,„l b. ,/. 
(I. ,„ir hill.mii,,. 

a) mill il.i jr Kh, ^h. v:,\iiv.i II nn, III pri iiijirii : 

AT ini km'o biso split I .,rvara i o.l kit.'. .1. 

Kavaiiui 2,sli. nn, hi <,■ p„lrnlil,. , ,;jrr,„„i kila 
rakita ii iiit^r rri ini,r : Sir..ka kila rakita z.-l.'iio 
polo prokrila. Xar. pj.'s. hmr. \aik. 2:17. Kita 
rakita i it li..] .Uanosi stupi.\-.i . . . i.iil.iiiiniliij : 
ilnililiill. S. X..vakovi<'. liar. za^. ;;i. Xa nikili 
kiti .Iv.iji troji pti.'i... ,.,.lii.,lii'l(.ij: i/irhriiiK ::::. 

b) II .jrihi,.,,, pn„ii.ni VMi nj.!.., iimii Ini , ili, 
■liaci liikitr rnji'l ,.il.a iiijr :iiii,riii- l.ii,, l:„il b. 
n)). X,ar.'dl.,. i iiivli,. ..d .xitja i riiz.'. kila i 
lubioio. M. .lorkovio loti. 

C'l Kita [.asja,. Rii^.-u,- ai-iiloaiiis b. i Laiubl ). 
H. Sidok, iiii.l I.-.. 

2. KITA. /-. iiiir .:r,isl:„. - T ]-,iI.i,i;i lyiriiihi: 
.tVaiionnani.'' .iioiii.'ii f.'iiiiiia.'-. /■/://,■ T'loi vino 
Kita l_'.'tiiiija ... !.;o|i pij.' ^vaki io'inapija. \ar. 
pjos. istr. 2. 7:i. 

;i. K'iT.\. /; ()/(.■ piiiiiiiiiniiiL - r iiiiii- n-i,jri,ic. 

a. lihuiiiiii II ll,;:'.;i,„;iii. - l:„,ritii i-jiriiitii 
I, Viil.;,i-i, iplaniiia u 1 b'lv.'m.vini .. .la zapa.loli 
II Kitu planinii. Xar. pj.'-. vuk. :'.. :'.2ll. Xa 

Klldi 1 Kitu plaliilill. I. r.\'.i iL.kl.'li dodos 

pod Kitu plaiiinu. llul.'.l. sr. |(i|. 

b. jihniiiisl.; n-h ii .S,-h,ji i, ,,/.r„i,,i iiiil.nm . 

M. D. :\lili.'.'vio. kia|. sib. ::. 

\. KITA. /', Inili. I. kita. --- nili 1. kila pml 
1.. //). 

.-.. KITA. /; line ili.iii.nv'iii : ir.il, ,i„„iii . - I pnii- 
jr ij,.,J:.,nsl,k. 

a. inir l.-niri. V. Kiir.'lao, ,l,.ni. ziv. 21, 

I), iiiir iirri. - It liritniit 

('. inn- l,-.i:i. - It Jl.isiii. 

(1. KIT.A. III. iiiir iititsl:n. - I' iitt.ii- i-riji-iiir ii 
Si-hij, It „l.;-iiiiii iilvl.siiiiiiki,,,,. ^v. II, ,v. bstllJ. .-.ill. 

7, KI'TA. III. mil kit... 

KItAB. kitaba. iii. nil, .■ilal., iir.ip. kitrd.. - 
/' jiiliKifiii jiisiii iiiKi'iiii n-riii'-iiii. I lor AUzo. 
svoziialioi. stara. .doiio ziia.l.'s sm' s.'.lani kitaba! 
Osv.'l. I. 21. 

KITAt'A. /. inn pi-ii-^iti. I''. Kuivlar. .loin, 
ziv. II. 

IvITA.l, III. nil I Kina. — J: riisl;,iii.i jr.-.il.n. 
r nnir n;jn,n' n pis, mi. - V ,Sii/ii;,rn rjrO- 
nikii: .(Jliina-. 

KITA.TAC, Kitajoa. ni. nirj.f i: Kihijn. I' 
piyiiiii niiiifin nriiiniii. - I Siilil.nrii rjn'nikii: 
.('liin..-.oi-. 

KLT.V.IKA. /; ini^kti niitil.' i : hiht.jti. -- I' 
jii.^iin, niisviiit i-iYniniii. - I' .■iiilrknni r/rrnikic 
.t;iiinos,.riir. 

KlTA.IbblE. /■/'// kitali / kitalija. — V jriliniuii 
jiniiijirn kn.i ilii sh.ji n xmliinii nnhi ii.: ,V1.,'. 
Xa ii-a in.'rii .■.•1... kilajlij.', I'.os. \ila. bsiij. 171. 

KITAJSKI. .(,//. k.i.ji pripiiil.i Kiln.iii. - Oil 
XVII fi.irkn i n ii.ii,- r rijniir ,sii,i„i it pi-<iint). 
Xa, Kilajsk.. l.lal,.. Im.iHIi 11 Tatar.'. I. T. .Mriiavi.'. 
.ism. U2. / II tinlrknrn aihiikii: ..■hiu.-<,<,'\,- ti.l.ir 
mill i itilr. kitajski. 

KITALI. -(-//■. niii-fini kihnn ili kiiiniiii iritli 
1. kita, b. i-ll. — Si- niiiniii sr pn j„„l,\iinii . — 
I'lislaji: ml kita I ii iski'inii niisliirkniii li. - ispniYili 
kitalija. kitajllj.'. — /' /o/,^.■ n-ijiinr it H.isiii. 1 
kitali losa ttinajliju. .Vai". pjos. potr. .J. o.Sl. 



KITAI.I.IA 



KITAIv'A 



KITALI.IA. ,/'. isl nihil v l.iliiinii. - isi,n,r,li 
kitiili. — r iiiiif vrijimi' n liostii. A pi-pturi 
slriiku kitjiliju. Xar. |ijos. potr. 2. •")(!:!. it, nSH. 

K\'V.\\j. III. zmii 11 Islri knil iiosi'io oiiu opravii. 
kiijii iliila/i i/.iiiiMl ^iiri'io opravp i kosulo. II Kliiiii 
(II Islri I. K. Siiurii'. 

I. KITAX, kitiiii. (/(//. fnmilosus, Driiatiis, iiii 
l.iijniiii ./'(• iiiiiiijlii kiln Ifiili I. kitiii. hiliiiixl, l:ii'rii. 

— (hi xvii lijrkii, II iziiiiilii rjiniikii ii Vnllii'fljhiii 
ikilaii. kiUiiial .tViiinlii-iiV .lauliic-li, liolaulif), ii Sin- 
iiivrii (.IrDiiiloscoiis. iVoiKlit'or. iVuiiiln-iiis'i. ii ]'il- 
kiini (.1. y'nlo kitiinst .v jiriiiiji'niiii l: iniviiilvn 
jiiisiiif. Modu kidiini X'"'it''ii>">- -■ kic'-on .go- 
srliiniu-kt' .oriintus' *■ jirinijrriim iz iiiiriidiie 
jijisiiii': \'n ulivati kiuui Crii<)y:i)ikii ). 

1. iiilj. — Koiiiji. kituiji I.I. Kavaiiiu ."lid"). 

n. tVoiiilosiis, fiiliatus. liciisus. IlHiiiixI, ii ilrrrfii, 
ilrm'ii. n .iiiiiii Hiljc Ji' iiiiKii/ii kiln iridi I. kita, 
a), fill i (I lirillli llll klljllj Jl' l/lisln liirf i n llllsliilll 
liii-n. koil tiijlii Ke I'eslo iiiiii ii iiii^li i ih-iiifn :iiit- 
iri'ic (kiiriil. 

a) nil kiijoiiH je. mtiniio kiln, iiri'tiiiicd. an) ii 
(h'rrlH, ilrrci'U. Kitiii javnr. vita.jpla._. . I. (iuu- 
diilii' 102. 1-iijppi liiasti, kitiii boii. (j. I'aluiotii'; 

1, 101). Kitiia (lnbja. 2, 42.J. Na kitnoj jeli. 

2. 4(i!l. Sill (lobrnga Noa koji kitiin lozn jirvi 
usadi. ;!. 17''. Kitiia diibja graiifi. V. Kaiiavoliii, 
iv. 522. iM(irijii) od lopona uzoi-itija, kitnija 
luaslin, cddra vit.ija. .1. Kavai'iiii 521)". Zolpne 
duboviiiia kifcnijom k'oi'P. I- Doi'diu, bon. 1S)!K 
isptiiicp dubjpiri kitiiijpin u du|iuu tja ilaloko 
upravjoiip. Ii. Zn/.ni 2K). Dub ovi graiiut i 
kitaii, oiii nay: i knijav. A. Kalic 24(>. — » iini- 
knniiii Jl' jiriiiijrni njiriir zinn'ri'ii': kiirn, iiiikii'rii : 
(tiH vosplijpiii plodoin kitiio svpd masliiip zpIpiio 
>o. D. Palmntio :i. "vi". — Ob) ii .iiiiiii. ijori, jiii 
i nojii'-e II mjr.flii ijiljc ,jc fliistn ilrriu'-r. aaa) it 
ihihniri, i/ori. Kitnijpli (bibniv sjpui luilp bjpbu 
lioiuu omililp. (t. Palmotic :i, liO'i. .S Bogom. kitiip 
u diibravp ! A. Glpdpvic 7'i. — O pi-ilipa goro 
kitna! P. Knezpvit'-, osm. 'iMVii. Til se vido kitnp 
goi'o. X. Marci 11. — Kitiii Liban i u^odni. I. 
Dordip. salt. .ST. Kitni Tabor. SO.S. .Jordan iz 
Lil-iana kitna izvira. N. Marf-i 76. — bbh) o 
jii'finijii. K'lji porivnjy kako kitan? kako raz- 
bbulani' .\. Kalic 75. Ko kitni pprivoj. ;i.51l. 

— ccc) II xiniiii, ilrbiri. Usrod kitnijoli tczijoli 
strana jodiioj lijppoj u jiroduli vplika sp svijpm 
pojaua 11 ras'iiini svoj (iliiili. .1. Palmotic iil;). 
Plodno i kitiip dr/.avo. .A. Kalip :J5. — ddd) o 
Itiilii, zuiii(i. iiiji'xlii (II sni Iri primjcrii ziinciti'ie 
Je: kiieii, iinkirnii. II i-vijppii kitno piije. I. 
fiordip, nzd. 178. Kad sp zpui|a s iiin(i,;;fom slavom 
plodna ukaza i zplpii.a. zracu.a PAijptjoni, kitna 
traA'om . . . (_t. Palniotip .'I. 2-lt>. IJulijpm kitno i 
1'a.skosiio kojp nijpstiH'p. P. Zuzpri 155. 

h) I) hriijamii, ijyriiiaiiia, (iranviaama na knjiinii 
Je ninofjii lixca. (irni ili splp.tpii, dnbjp cpsto 
giistim gajoni jiir obstrijp, paco kitnim livojani 
iiijpsto nobpsom ih istini krijp. I. Gimdiilir 402. 

— Vidis oiii dub, gdi kitnp grano svqje svinl 
prostira. (i. Paluiotic'- 1, .S7. .Druzi nosoc grano 
kitnp. P. Kanavplip, iv. ;?72. A priprosni od 
naroda kitnp grane svi nosaliu. P. Knezovip, ziv. 
lil. — U tpbi jp, bascica, graiipica kitna zRlpiia. 
M. Kataniic 75. 

cj kojcya je vnwi/o zdjednii, yii-il, o lixi-ii, roi-ii, 
ci'ijeiii. Siisilom zvizdi i ziibovi kitno listjp fini 
trpppcp. Gr. Palnintir 2, 47(!. — Sladko vopp, 
kitno pvijppp. I. Dordii';, salt. 1. Obilnos i kitna 
cvijop.a i zrpla vopa. V>. Zuzpri 120. 

tl) jtrema ziiaceini koil h), o kiiiiioj xjeni ilii Ji- 
villi gusto liiiie. Pod drag ziibpr od slavica kitini 
u sjencu bise pala. J. Dordir, pjpsn. II. 



b. iiiiiaiiis. rxonialiis. kiii'ii, tiiikiitii, iinsiii, 
IKireseii, II iiiisr nijiiiie iiiij ri-irr ii ieiiskiiiiii i 
II sriiliiriiiiii. Kiid SI- jiiiiiiiiir i nun i-ini Jr kn 

kireii ili .ill! kii'i'iin. sliiji n iiislniiiieiiliilii. Ji dim 
lull II finifHrii (riiii jirri priiiijer kiid nil. 

a) o I'e^ildrlil. Djpdi sii nii svi orini pari 
istofni privisopi; smprni gnrstapi ii planini iiia- 
Icrp sii niojp oci . . . IJvorili su kitni zlata jpilnijcli 
plpniii'-i iisrpd grada: druzijpni grad jp bio pojata. 
a dvorani drnima stada. I. Gnndiilip liOl — ii05. 
AH ("-as nPUiiirUi tvoji djpdi, slavom kitni. u po- 
zusnu boju vrlu dobivaliu iipdobitni. 277. !Sva 
ga (xora Criia izabrala za svojpga gosjiodara. 
Osvptn. .S, (it. — ') hnrjnklnni. I)a mi biulp 
kitan barjaktaro. X'av. lijps. pptr. :5. :i48. A za 
I'liiiia kitni barjaktari. Xar. pjps. magaz. IS(>7. 
05. Pprjanickog kitna barjaktara. OsvPtn. 2. 
1.50. — I) zenskiiiin i o sralnriiiin, ridi kititi. 2. 
b. Tvojp spk(> kitnp Andcdijp. Xar. pjPs. pptr. 
2. 105. Mladp niomkp i kitnp djpvojkp. 3, 155. 
I'd iniPiiu kitiui Vasilija. 3, .340. Vidis .Tai'ip 
kitnp cobanioe. .S, 429. Do gospodo kitiiP Maksi- 
iiiijp. Nar. pjps. .stojad. 1, 117. A kod noga 
nidp iiikog iip.ma nego pp.rca, kitna Andplija. 
IS'ar. pjps. u Banicima. D. Snrmin. No govori 
kitna Urnogorka. Ogled, sr. 501. — U Icaura kit- 
nijpli svatova. Nar. pjes. potr. H, .S54. Kitni svati 
Mirpptp \'ojvodp. 3, 4(il. Kad se kitni svati sa- 
kupiSp. ;S, ()31. Opravisc liaber Cnprilipii, da 
mu kaXu za kitnp svatove. Nar. pjps. liiirni. 1. 10. 

b) n zinilihi (n kiiiin). AtP, sviloui kitiu'. 
srpbroni ]>okovatp. Osvpt. 4, 49. 

c) II mill fiid.'ikofjn tijela (u Jediiunii jiriiiijeni 
(jinril. (ilava kitna i puna urpsa, a inisliy 
Da nijp iiipdu tpzijpin pvijptjpni koja zniij.ay B. 
/iizpri 4. 

d) II kipn I ridi 1. kip. 5). S drugp straiip 
prvi u rpilu kip sp kazp plijpiiiiu kitan. T. Gun- 
dulic -429. 

e) ndijelu i uopie o cemii sto .«> iin .<(■/// imsi. 
Nihovp sp banp kcpri u bogatoni kitnu iirpsu. 
I. Dordip, salt. 480. T dala mu kitno obijpzjp. 
Nar. pjes. petr. 3, 223. .\ kitno sp pprjanipp 
nisu. Osvotn. 2, 99. 

f) I) pokiicst.rn. CriiP mu sp opi otrgoso do 
banova kitna civilnka. Nar. pjos. liorra. 1, 280. 
Doskopio kitnu civiluku. 2, 7. OR. 

ff) n ktici, stniiu, car.HJi. I bijasmo na kitnu 
bijardu. Nar. pjps. vuk. 5, 405. No iz)pgoli iz 
kitiip bi|ardp. .5, 'WG. — Odp Mandp u kitnu 
carsiju. Nar. pjps. juk. 400. 

h) I) ijrndii. Egra. Ostrogon, Biograd sldjiii i 
Kaniza, gradi kitni. G. Palmotic 2, 310. 

i) n preiiese.miiii sinislu, o f/ornnt (knd i/iiriiniik 
trnzi i izahirc rijeci da t/oror hiide I'lekiikn knn 
iinkii'-eii), oratio ornata. U cvijppu kitna govo- 
rcn'ia kriju sp ziuijp. B. ZuzPri 3.S. 

!j. adr. kitno. Kitno majpi u visiiip rastp. 
Nar. pjos. petr. 3, 2-50. U cokopp lozn kitno 
vpzp. Srp. zora. 1876. br. 4, str. .si. 

2. KITAN, kitana, m. poslajc od 1. kita. 

)l. kaze se od mila djetetu. — U iia.ie rrijeiiie 
u Lici. .Kitano moj!' I vplikom so cojku pro- 
vare Kene repi: ,Kako ti stoji kitan?' 

b. iiiie iirnscn. F. Kurelap, dom. i'.iv. 41. 

c. iiiie Jnnii. F. Kurelap, dom. ziv. 3S. 
KITANA, /. ime zenskn. Zpm|ak. 1.S71. 2. 
KITANOVA DUMUBANA, /. ime mjrslii n 

Srinji 11 nkruijH hioijrndskoin. Glasnik. 19. 171. 

KITANOVKJ, III. preziiiie. — T' nn.ie rnjeiiie. 
Dimitrijp Kitanovip. Rat. 170. 

KlT.\R.-\. ./. llll. cliitarra (frnnc. guitarp), iiiu- 
ziknhin sprnrn l.iliriiii tniiilnirij sa sest iiea stO 



KTTARA 



17 



KITIOICA 



se itrstiiiia ir'n. kod ndiiran<t. — IJ dra jiixai 
XV >. xvni riji'ku, uli Jc zmweiic pmiui i/rc. xt- 
S-dna, lat. uitliara. Pridiivsi jos n broj s kitannn 
Apnla. M. Marulic 7. U svojo vijoliiip, kitaro 
i tainburo zazvnuo. And. Kacio, Ivor. '2ri2. — f^ 
iiiise rrijciiir ti IJiihronilliii imit z>uii'ei'ic kao i ti 
taUj(i)i!iktim jrzikii. P. Budmaiii. 

KITAKOi.IA, ;/(. corji-k .ito itdiira ii kllarii. — 
Kiii'iiienii ml kitara tiir>:kij{'m jiiislnrkoiii ci. — 
U Ji'iliioijii jiiscd xviu rijrkfi. Ciiii dnf'i jodnoga 
tauibiirciju aliti kitarcijn. And. Kaiii'-, kor. KiO. 

KITAST, adj. ii Viik<iri( rji'aiikn: /'((/e kitiiast. 

KITAS, III. ridi siJBi-ak. — I' ikisc vrijeme it 
Didiiiaeiji. KitaS, Sorghum viilgare Pors. (Lambl, 
Vi.-iiaiii). B. Sulok, im. 115. 

KITAVA, /. iiiic krnri. V. Kiirolac, doiu. ziv. 24. 

KITES, III. iiiie jiircii. J''. Kurolac. dnni. ziv. :is. 

KITESA, /. iinc diniiiinjeiii zifotiiiiiiiKi. 

II. kritci. F. Kurolac, dom. ziv. 21. 

b. ki)3i. F. Kurelac, dom. ziv. .'58. 

C. jirrnfiii. F. Kurohu-. dom. ziv. 41. 

KITEZ. III. iiiir rolit. — [f iifiii' crl.jniic ii Ixtri. 
Volir kituz. Xar. pjos. istr. 1, 4. I'isiii: tiiiiiiici 
Hint rijrr It liili'svi : rogovi iia kite. 

KrnCA, ,/■. drill. 1. kita. — Od xvi /•//(■/,■((, a 
iziiieitn rjifiiiikn n Mikii(iiiii (,fi()cro doUo coroiio' 
jlcmuisei'l, n Belinit (.liocchotto, fiorco ])ii-oolo- 
,lloeL'ulHS' tilHa; kitica c'vijctja .lii-c.rito di tiori' 
,fas(nc,ulus Horum- :i(Ma). h'Vi^IIkjiji mi .liondiot.to, 
mazzetto di fiori' ,l)lumoiisti;iii.i-.i lii'iri. u SiitJl- 
ierii (.flocculus'), n Vitktirii (dim. v. kit.a). 

n. ridi 1. kita, a. Ovo je ouih sodara koroni 
sa svojimi kiticami. Nanicu. S.")'i. Zila so ma- 
sliuo prostrla uiz dola, a ]>n I'loj kitica svudi tiid 
pronikla. H. Lucie 217. Za zoju slatkoga mirisa 
utrgnu liiticu jodnu. P. Zoraiiic B,")'i. Kako u 
jodnom stablu dvi kitir'o razlioitoga sada mogu 
se ucipiti. F. Gkavinic, cvit. 42(1''. Da iman ro- 
icicu, kiticu bosijka. iS^ar. pjos. istr. 2. 7S. 

b. i^idi 1. kitica, b. 

a) ridi 1. kitica, li, n). Kiti<-o povita, pokli 
mi ti dodo, od one svita jodino gos])odo ... N. 
iVajoskovic 2, 9. Ka/.i mi, kitico. zolona vijok 
bila, sto jo od krunico, ka mi to posilaV 2. 112. 
Tvoj gospodar s kiticom sota i djovojko snaluidi. 
M. brzic 210. Ako li joj idiidrii k\tu:n ali vinac 
od cvica. A. Kanizlic, utoc 21:!. Komu vo(dcu, 
kom cvita kiticu. M. A. Ilojkovic. sat. L2l>. Has 
kiticu lijopu sakupili durdica j^u'■l^ri. JVI. Kataucic 
.">(). Pa savija cv'joi'(( u kitico . . . ,Sto ja kitim 
cvjocp u kitico . . .' JS'ar. pjos. vuk. 1, 40. U 
^vakoga po kitica cv'joca. 1, )i!)il. lljogoso dva 
iiozja andola, zaklaso joj u bo.sici sina. poknpiso 
ki-vcu u kiticu. postrapaso n'jomo i slijopo. .Nfar. 
|ijcs. bore. vuk. 317. — Kaie .w si'iiskiim i:e{itdclii 
od iiiiht (ixpan'di litid 1. kita). pto t" sam molio 
svaki dan, kitico. S. Mencetic — G. Drzic 49.5. Na 
^vitlo, ugodna kitico moja, poj. I. Ivanisevic ri. 
<) kitico Jaiio cobaniee 1 Nar. pjos. potr. 1, 270. 
llcorcico moja, rozice moja. kitico moja! Nar. 
pjos. istr. 5, H. 

b) (> kht.yii, ridi 1. kita. b. Ii) hl'i. I'ovozi liih 
(hlasore) na kitice. Z. Orfolin. podr. li;(;. Svozi 
u tri kitice. 217. 

c) erijecc .ito rit.ftc iijrdiin mi I'lrkijciii ItllkiiiiKt, 
te je iiitlik na kitti crijera Hi na jirrjuiiicii, ispn- 
redi 1. kita, b, b) cc). Kitiia ,i]Kip|ia, ■pial c 
qiiella dol tinocchio, aiiiso, u simili- .potasus-. A. 
d. BoUa, rjocn. 4t)ll'. Kitica .panocchia, nomo 
gonorico di tutti ({uolli .semi a guisa di chioma 
nolka cima ilollo pianto' ,panus' 5;iH'i, Kitica 
,thyrsus'. J. Paiicic. bot. 57. 



(l) ridi 1. kita, b, c). Tobolac sa zlatnijom 
kiticama. Vuk, kovc. 00. 

e) ridi 1. kita, b, li) ff). Sloziti kakono u ki- 
ticu ona cudosa. B. KaJiii, in. 101. Ugodno (•p 
ti s toga biti iznaci pri svrsi lijepu kiticu pjesni 
na Pas srca .Jozusova. I. M. Mattoi xviii. 

/; stropba. I'irkniikn xtiliiini knji iiioijii iiirdii 
■stihoiii liiti rir.liriii ii ni,irii. a sfiriiinrn jit jrdiiiiut 

llll'tnillt i Xlilislnlil. II, ij rrirr jr kltir;, illli Jlji'>illll' 
knjit «' Hilda, ii/iii/ili, dijrli II l:ilir,- j.dliakc jiti 
iiirfnt. — F pisiica iiaknia n-i'iiinia. Kitica, stiL 
,stroplic\ tab .strofa'; dvorcihia kitica ,zw(nzoiligo 
stroplio' ; od jodno kitice ,oiii,strophig' ; clanak ki- 
tico ,colon, strophongliod'. B. Sulok, rjocn. znanstv. 
iiaz. — Iiiia takiirii zitaieiii' i arapaka rijei qii'a 
tttir. i^yta), ali je jainacno kitica doliila mm ziia- 
vriie jiti prudttiiiemu (ktid el). 

ff) ridi 1. kita, b, y). Na glavi joj zakvrconi 
vlasi a kitico naro.sone iglam. M. Katancic ()7. 

C. purin nos. Dakovo. — Jainacno pii ziiacei'iii 
kt)d b, dj. 

d. ridi kicica j;orf c. — U Vtikiirn rjrriiikii: 
vide kicica .v priiiijcriiiii iz iianidiiijili /ijrsaiiia : 
A zafuzda joibiom zicom zhitnom. okiti mu kitu 
do kiticah. — To joj jubo ruko i kojona. sarca 
kona doje u kitico. 

e. li apoziriji kiid iiijeminya iiiiriia iKiivr kni- 
siitii tiiitiija iiijrsta. — Izinedtt rjei'iiikit it ]'itkiirit : 
(stajaco) ,dio zierliclic' ,ornata' .< priinjrrnin iz 
ititrtiitiie pjeKiiir: Odovlo ('-u prosoliti, kado, u ki- 
ticu varos Podgoricu. — Vosoli so, Punto, nad 
morom kitico, od ovog otoka naj lipsa rozico I 
Nar. pjos. istr. 2, 138. 

X. iiiie zriiHkii. — U jediiiiiiii jr jiriiiijrnt iziiii- 
s(riio oil >:aiiia jiinca. .Todnojzi Porlii-a, drugojzi 
Kitica . . . Ijjo.so ime. M. Drzic 51. 

g. Oi(ka. — Tziiiedit rjeiiiika it. Mikaliiiti (ci- 
]ona kitica. trava ,centaurium'), (( Beliiiii (crjona 
Icitica .contauroa, horba modicinale' .centauroa' 
isl')). It iS?»/(tVr« (.contauroa'; kitica zlatna , cen- 
tauroa minor' ; kitic'a volika , contauroa major' ; 
kitica crjona ,liorba fobrim depoUons'), (( Vttkorit 
(.lias tausendgiildonkraut' ,Clentiana contaurium 
Ijinn.'. cf. kicica s dodatkom da .sc yorori it l)it- 
lirornitit). — Kiti<-a, rus. khtkh (Zoa mais), gra- 
nul.a, s(d torro, contauroa (u sinskom rukopisu), 
Ery(hr.ai'a contaurium Pers. (Vodopic), v. Kicica. 
B. .Siilok. iiii. 145. — / .V pridjerima (za ixtit 
/lilkii i III dntyr). Kitica cr|ena, amortolla (Ai]uila- 
Hur. I'izzoili. .Skuria). febrifnga (Pizzolli, Kuzmic, 
Acpiila-Buci, Erythraoa contaurium Pors. (Lambl. 
\'uki. Kitica gorka i mala, u rukopisu visovackoiuj. 
Kitica mala (Pizzolli), Kitica mana goi'ka (Du- 
rante;, contaiu'oa minors (visovacki rukopis, Piz- 
zolli, Durante), Erythi'aea oentaurium Pers. Ki- 
tica zlatna, contauroa minore (Kuzmic, Ansolmo 
da Oanali, Stulli), Ei'ythraea oentaurium Pers. — 
Kitica veca, velika (u visovackom rukopisu), oen- 
taurium magnum (Durante), Contauroa contau- 
rium L. Kitica zuta, centaiirea major (Lambl), 
Contaurea contaurium L. — Kitica srcana, tor- 
raontilla (Aquila-Buc), Tormontilla erocta L. B. 
Sulek, im. 145. 

h. ime iiijestima. 

a) will u (Jrnoj Gori. Od Kitico sola Marti- 
nicah. Nar. pjes. vuk. 4, 84. 

b) planinn ii Srhiji. Na cijom (I'laloral gro- 
bonu izdizu se lopa, jedno uz drugo tri vrlia Ki- 
tico.„ (Jlasnik. 43, 3.32. 

KITICICA, /. deiii. kitica. — (kl xvui rijeka, 
a izinrdii rjeciiika u Belinii (.panocchiotta, dim. 
ili panocchia' ,panicula' 538l<) ydjv se titij prije 
nahodi i a SfiiliikTii (.parvus flocculus'). (Juda 'e 
\' lozi dri\'a ko Iviticic nima. .Tacko. 92. 



laTiu 



18 



KITITI, 1, b, b). 



ICITJLC, «». preeime. — U naie vrijcme. Kat. 
372. 

lUTILAC, kltioca, m. covjek koji kiti. — U 
jednum priiiijeru nascga vremena u koine ima gen. 
pi. yrijcskum kitioca. Ter boji sq da nestaiio 
gvoida i u Skadi-u srobrom kitioca. Osvotn. 
•i, J02. 

KlTUSr, »». preziine. — U nase vrijeme. D. 
Avramovic 248. 

KITINA, /. snijeg sto oslaje na drvccu. — I'o- 
staje od 1. kita. — U nase vrijeme, a izmcdu 
rjecnika u Vukovii (,die schneobusohon auf don 
bitumen nach frischgolallouom sclineo' ,nivQs in 
arboribus' s primjcrum : Jvitina u planini, ne moy.e 
se iiista sjoci). List opane, kitina napaue. JSfar. 
pjes. petr. 3, 530. Ji.ad sa goro opauo kitina. V. 
Bogisic, zborn. 012. I'od jolom zelenom smo sta- 
jali a kitiua nam je za vrat .sipala. Bos. vila. 
1887. 30U._ 

KITLNCIU, m. prezime. — xvi vijeka. Ive Ki- 
tin6i(!;. Mon. croat. 308. (1598). 

KITISANOI, Jiitisauaca, m. pi. pusta u Sla- 
voniji u zupaniji virovitickoj. Kazdijoj. 138. 

XITISANSKl, adj. kuji pripada Kitiianima. 
Kitiiausko iiive. u Valpovu. 

KITITI, kitim, iiiqif. ornare, exornare, prida- 
oati cemu (objektu) sto cim ono biva {epse, ugod- 
nije, resUi. — I'ostaje od 1. kita, te bi uprav 
znacene bilo : pridavati cemu kite (osobito u zna- 
ceiiii kud 1. kita, b, aj, b) itd.J. — Akc. se ne 
mijena (aor. 2 i 3 sing. kiti). — Od xiv vijeka 
(vidi kud 2, c), a izmedu rjecnika u Mika^inu, 
(kititi, uakititi ,orno, exorno, coudecoro, insignio, 
como'), u Belinu (kititi cvijetje ,far fascetti di 
fiori' ,tioros in fasciculos coUigai'e' 301*), u Vol- 
iigijiiiii (,ornare, abbellii-e' ,auszi6ren'), u Stuil- 
icvu (,01'uare, exoruare, polire, expolire'), u Vu- 
kovu, (,zieron, schmiickeu' , exorno'). 

I. aktivno. 

u. subjekat je ce(ade (a u prenesenom smisiii i 
drugo sto, vidi drugi priinjer kod a) ec)) sto pri- 
daje kome Hi cemu drugome nakit, ures; ovaj, 
had se izriie, stoji u instrumentalu. 

a) objekat je drugo cejade Hi zivotina Hi sto 
nezivo. ua) u pravom smislu. Tezak popijevajuc 
za volovi tesko ralo cvijetjem kiti. I. Grunduiic 
12(J. Ouo sto tratis kiteci stvoreiia nerazlozita. 
M. Kadnic 3591'. Ucite od mene ne nebesa zviz- 
dama kititi, niti travam i CTi6em zemlu. F. La- 
stric, test. 3281). Poiiodi neziue crkve, kiti pri- 
like i kipove. A. Kanizlic, ji-an. 209. Ne kitimo 
cvitom zlata. V. Doseu 37a. Bijase obioajau kitit 
cvitjem jeduu priliku iste divioe. F. Kadman 57. 
Jer doista, tko god crkvu kiti, on od srcbe dragog 
Boga miti. M. A. Kejkovic, sat. Clb. Kitite 
mo cv'jecem karanfijem, cim je mene Merima 
kitUa. Nar. pjes. vuk. 1, 257. Nabrati cu po 
poju rozica pa cu kitit brata i nevestu. Nar. pjes. 
istr. 1, 52. Turskim glavam goru kitim. B. lia- 
dicevic (1880) 18. — bb) u preneseiwm smislu, 
hvaliti. Protresujuci ovu falu kojom Menijata 
kiti Focija. A. K.anizlic, kam. 45. On kiti falom 
papu. 271. Ovako te, o holiti! lazoricno jato 
kiti, dok iz tebe sto iztrese, dok izmami i odnese. 
V. DoSen 3ti'>. — ccj u metaforickom smislu. 
Ijjubi to dub sveti tebe posvecujuci, kiteci i pro- 
svit|ujuci. M. Zoricic, osm. 118. — amo muze 
pripadali i ovaj primjer. Jei- je ispovidi oruzje 
koje pridobiva sve oblasti pakleue, trne srzbu 
BoJiju i kiti dusu svim kripostima. M. Zoricic, 
zrc. 137—138. 

bj objekat je samo tijelo Hi dio lijela u su- 
bjcktn. an) u pravum .smislu. Oni gustori niuco 



glavu moju zasto ju sam saviso losila. M. Uiv- 
kovii, bes. 181a. (Jiog) zoro mile zlato pramo, 
prsi bilo svod rumonom ruzom kiti. 1. (iundulic 
212. (Vojoode) bijelim porjom glavu kite. 141. 
Kiteci tijolo s razlikijom iznasastjami. M. liadnic 
287''-. Da imas joster .sto kititi, bila bi i u glavi 
i na glavi sva prijasiia tvoja tastina. B. Zuzeri 
119. Glavo kititi (ubioom. F. Lastrii, tost. ad. 
82''. One plotu ruse plotenico i kite iU zutim 
magarijam. Nar. pjos. lierc. vuk. 219. Smijoiii 
svoja kitile iiodarca. Oavotu. 2, 99. — bb) mogiuj 
bi amo xjripadati i ovaj primjer u kojcmu su- 
bjekat livali (isporedi a) bb)) koju svoju usobinu: 
I'ripovidko od starina prid lii|adu jos godina kazo 
kau' da b' lani bile i s jiimo so dogoilile, s voj- 
skom nogda jos od Troje on juuastvo kiti svoje. 
V. Uoiien 3911. 

v) objekat je govor (moze se imati u misU) Hi 
pismo. - u i>riiii:-,niiiiii smislu. au) ciniti da 
hude (cpsi gocar ri im-K lii< m itaciiiom. Kititi sto- 
zavuijeh razluzi'iiu. .>. l;..~a 173''. — bb) objekat 
je kiHga, pismo. — neaki narod slii:ir,i jusniie 
Icao slikai'ie i resene. — U narodiiiji m ji/i ^iu'iuki. 
Da, ja kitim jeduu sitnu kiligu. N.n. pj'-. \ ui;. 
2, 382. Uonose mu divit i hartiju, to jo sitnu 
kiiigu uakitio, ue kiti je kud je liojzi kazo, no 
je kiti preko mox'a siiieg, preko mora do grada 
Soluna. 2,^ 382. — s istijein znacencin : kititi sto 
u ki'iizi. Sta je pasa u liojzi (knizi) kitioV JVar. 
pjes. borm. 1, 310. — vc) govoriti lijepo, a brzo 
i lako. — objekat se ne izrice. Smijah se od mi- 
line, de ti take lijepo kitis. S. Matavuj, novo 
oruzje. 126. — cesto o naricanu. Ona sto naj 
fepse zua kititi sjede mu vise glave a ostale sve 
rodom. Vuk, ziv. 186. Kako (tuzbariea) kiti i 
narice mi'tvoga. V. Bogisic, zborn. 301. 

b. subjekat je ono sto se pridaje kome Hi cemu 
(objektu) da bude ^e^tse, te kititi znaci: biti ures 
objektu. 

a) u pravom smislu, all se rijeci ki-uua, vijeuac, 
lovor itd. mogu shvatiti i u metaforickom zna- 
ceiiu (kao slava, slaoa rajska itd.). Kim neumi'la 
svej zelena do tri vijonca cola kite. J. Kavaiiiu 
298''. (Carsku) glavu ki-una kiti. A. Kanizlic, 
kam. 319. Toliko te ki'una na nebesih kiti. Iran. 
liO. Koga slave viciie puna jasna kiti sada ki-una. 
bogojubu. 393. Indi samo dii'am kite koje ilegov 
kalpak kite. V. Dosen 161''. JMase prame kiti 
lovor. N. Marci 12. I iieg kite dva uisana sjajna. 
0.svotn. 3, 152. — Mogla bi amo pripadati i ova 
doa primjera u kojima je subjekat jopota, jepost: 
Er dobivsi, tve pustosi vec Ijepota kitila bi. J. 
Kavaiiin ijV^^. Koje (lice) taka lipost kiti. P. Kno- 
zevic, pism. 17-4. 

b) u prenusenom smislu. aa) objekat je ce^ade. 
aaa) subjekat su dusevne (moraine Hi umne) oso- 
bine, (dobraj djela itd., te se kicene slivaca u mo- 
ralnom smislu. U tebi je rodovniska ponizuost, 
ustrpjeiie i svaka di'uga dobra prilika, koja to 
kite prid Bogom i prid Judma. J. Banovac, prisv. 
obit. 5. Pram ubogim prosti-auo blagodarstvo 
tvoje, izgled dobra zivjeiia, sladki nacin opcenja 
sa svakim, uauka tvoji netakmenost, i sve oso- 
bitosti koje te kite ... J. Filipovic 3, vii. Kad 
kiiposti jasne gazi koje dicno nas svit kite. V. 
Uosen 2431. One (kriposlij dusu kite, pamet 
rasvitjuju a svijest umiruju. B. Leakovic, uauk. 
479. — Sveta mudi-os kiti, resi Tomasa. V. M. 
Uucetic 135. Kazum koji |ude kiti. V. Dosou 
2la. — Ovo su dila koja ga kite. J. Banovac, 
prod. VI. — bbb) subjekat je spo^aina cast, po- 
cast. Uiploma, koja lioga i sve druge od vase 
kuco i plomona postonoga kiti. L. Vladmirovic 
5. — bb) objekat je mjesto; subjekat su cejad Hi 



KITITI, 1, b, 6). 

maiia tnjesta (n. p. gradovi, varosi) sto su u 
objektu. Jos varose brojis plomenito koji tebe 
sa svih straua kite. M. A. Eejkovie, sat. B2''. 
Grad veliki imade i celadi plemenite koja takva 
mista kite. V. Doseu 31l>. — ce) objekat je Ho 
iiiimo. Znadijau navlastito stari mudri Grci da 
razlicuost crkvenih obicaja ne dvostruci vii'u, ue 
kvari jedinstvo svete crkve, da pace liezino ve- 
licanstvo jos lipse resi i kiti. A. Kanizlic, kam. 
IV. — taJco je i u ovom primjenc u kojcm. x>remda 
je siibjekat celade, smisao jc da je on sam ures, 
iiakit: Eekla je heka prosta zeua o velikasu na- 
sega naroda: ,0n kiti svojo gospodstvo' ,er bo- 
legt soine wiirde mit thaten, bedeckt sio mit 
ruhm'. V. Kurelae, rad. 20, 89. 

c. kad jc objekat kita, vijenac itd., Hi ono od 
ieya je kita, vijenac itd., znaicnc je od prilikc : 
(jraditi, tiacinati, savijati (uprav: ciniti kitu). 

u) objekat je kita, vijenac itd. Lijepa kita, 
ima bit da ju je i lijepa ruka kitila. M. Urzio 
406. Kite kiti, podvezice plete. Nar. pjes. vuk. 

1, 158. — Vijence kiti, beri cvijece. 1. Dordic, 
uzd. Gl. Vide poja sva u cvijetju kitit vijeuac 
pi'imalitju. N. Marci 38. — A Boga ti, siv zelen 
sokole! ko ti zuti nogo do kojenaf ko ti zlati 
krila do ramena? ko ti kiti lirunu iiad ocima? 
Nar. pjes. petr. 1, 1.57. 

b) objekat je cvijece, biser i di'ugo od cega sc 
moze naiiniti kita Hi vijeitac. aa) uopce. Za me 
rodno Ijetne vrime zlatuim klasjom liive pmii ; za 
me zrela jeson paka kiti o dubju voca svaka. I. 
Guudulic 2i.5. — Pjevalico divna, ti koja si pra- 
tila i Marka, i kitila za kalpakom porje. Osvotu. 

2, 13. — hb) cesto se kase: kititi u kitu, u kite, 
u vijenac. Svako u vijencac cvijece kite. P. Ka- 
navolic, iv. 84. Sto ja kitim cv'jeco u kitico . . . 
Nar. jjjes. vuk. 1, 40. Ja sam biser prosula, po- 
mozi mi iiizati i u kitu kititi. 1, 180. Pod na- 
rancom cvijet otpadaSo, devojka ga u kite kicase. 
Nar. pjes. here. vuk. l'J9. 

3. pasivno. — part, pract. pass, kioeii cesto 
se nalazi i kao adj., te moze znaciti i lijep, 
Icrasan. 

a. uopce. Kicene biserom. M. Marulic 14. 
Kiceuo i)ojo. M. Vetrauic 2, 392. Ter ti pri- 
kazuju vence zolene, peliiiom kicene. P. Hekto- 
i-ovic 62. I uarancn biserom kicenu. Nar. iJJos. 
vuk. 1, 390. I dva feaa bisorom kicena. 1, 4tG. 
Za klobukom bcla kita perja, u dnu perjo srebrom 
zaliveno, a po sredi zlatom propleteno, i po vru 
biserom kiceno. 2, 302. Oijcpase kicene darove. 

3, 34. !^ubi dase kicona zolenlia. 3, 37. Od 
glavo mu skide kicon kalpak. 3, 507. Koja 
cijena robu kicenomu':' Nar. pjes. jnk. 78. Pa 
ti iizmi kicenu bukliju. Nar. pjes. petr. 2, G21. 
Od sumovite Bavarske, od kieenoga Wii'temberga. 
M. Pavlinovio, rad. 7. Beograd slobodni, na- 
predni, lepi i kiceni setio se zmaja. M. B. Mi- 
licevic, pomenik. 5, 817. 

b. u narodnijem pjcsmama dodaje se i bcz po- 
ircbc (epithetum porpetuum) •Hckije.m siipstanti- 
vima sto znace ie^ad. a) o svalorimn li ruiislma, 
vidi caus, bj). — i u Viikovu rji'ii/il.-ii : kironi 
svatovi (i causi) s dodatkom da je sLajaca rijee 
,das stoUende epithetou der lioclizeitgaste'. — 
vidi i 1. kita, c. Ona kupi kicene svatove. Nar. 
pjes. vuk. 1, 15G. Vecerase kiceni svatovi. 1, 
255. Hazur da ste, kiceni svatovi ! 2, 57. Nema 
brata ni kicena svata. 2, 54G. Povikase kiceni 
causi: ,ISpremajt6 se, kiceni svatovi!' 2, 151. — 
b) o djevojci Hi uopce o mladom zenskom, kod 
ceya moze biti da se i ne misli na nakit nego 
na (cj)otir. To otinijo kicene dovojko. Nar. pjos. 
vuk. 3, 14. ICad to zacu kicena TIajkuna. 3, 



19 1. KITKA 

381. Iz dvox-a ih niko ne gledaSe nego dockan 
kicena kaduna, ona mlada gola izlazila. 4, 389. 
Kad to ouje kiiena Andusa. Nar. pjes. juk. 187. 
I s nim ide kiiena djevojka. Nar. pjes. marj. 23. 
I povesti kicene Latinke. Nar. pjes. horm. 2, 73. 
c. kod mjesnijeh imena. 

a) Kiceno Drijevce, vidi di-ijevoe pod a) cc). 

b) Kiieni Dub. — u Danicicevu rjecniku : 
Kycenb, mede su Stjepanovoj crkvi s Cabioem 
isle ,podb Kiceni Dubb' (Mon. serb. 93 god. 1330). 

:{. sa so. 

,a. u pravom refleksivnom snaceAu, kad radiia 
prelazi od suhjekta na nega sama. n) uopce. 
Svaki pelikom svojim se kiti. J. Kavaiiin 3oyli. 
Da sam so tudim perjem kitio. A. Kanizlic, 
bogojubn. XII. Kuzmiea nim se (durdicem) kiti. 
M. Katancio 50. Koje mlado prode, nok se ruzom 
kiti. Nar. pjes. vuk; 1, 393. — i metaforicki. 
^ubo moja, pitoma ruzice! I'jepo ti mi bjese pro- 
cvatila, al' zaludu, kad s' ne kitih tobom ! Nar. 
pjes. vuk. 1, 406. — b) cesto u nedobrom s)iii.slu, 
had se cefade (naj cesce zensko) bavi svojijem 
odijelom pa i ostalijem (n. p. pletchem kose) tako 
da bude ]epse vidjeti. Ako se i ne kitis sa zlom 
svrhom. M. RadniA 721>. Ako sam se kitio ali 
oiuio koja velicanstva ve6e nego sam jaki za 
taStu slavu. P. Posilovic, nasi. lllb. Ovo je 
pokarane &to sam se kitila. S. Margitic, ispov. 
79. Vec so ppcese kititi i resiti. J. Banovac, 
pripov. lOG. Sto se zensko vrlo kiti. V. Dosen 
1041. Da bi se posteno i stidjivo odivale, niti 
se kitile zlatom, srebrom ... B. Loakovic, nauk. 
247. Kitila si se nakitom. D. Danicic, jezek. 
23, 40. 

b. znaceiie se moze shvatiti kao pasivno jer 
djelo ne postaje od sama subjekta, ali ipak ne 
misli se ni na koga od koga bi postalo. a) u 
pravom smislu. Nut' ouoga, kom kaciga snjo- 
zanijem se perjem kiti. I. G-undulii 440. (Pasa) 
kom se po|a rose i kite. I. Dordic, salt. 481. 
VidiAete u napridak obraz svega okolisa koga je 
mi-az zimni bio pogrubio, kako so prominuje i 
kiti lipotom. F. Lasferio, ned. 137. Nije lasno 
poznat kojim se (cvitjem cvitiiak) lipse kiti. svet. 
46^. A kad dode bijel danak Durdev . . . planine 
se kitise jablanom. Nar. pjes. vuk. 4, 212. Kiti 
se nebo zvjezdama, zeleno poje ovcama. Nar. 
pjes. petr. 1, 5. — b) u prenesenom Hi meta- 
forickom smislu. Lovorikom ter se kiti (mlajili 
olaslelina skup). J. Kavanin 1761). Sveti Marko 
medu ostalim ki'ipostima svetim, kojim jn sjao 
i kitio se. F. Lastri6, od' 322. Odkud ucini red 
serafinski, iz koga izado§e tolike i tolike glavo 
glasovite u nauku i u svetiiii, kojim se kiti i 
prosvitluje s. crkva katolicanska. 365. Da se kruue 
cesarske milosrdjom od oprostenja vocma kite i 
gizdaju. test. 122''. Stvari sobom plemenite nece 
da se lazma kite. V. Dosen 40*. Prokleto grlo 
tvoje koje je od oholosti i izpraznosti biserom 
se kitilo. D. Eapi6 4. Pa poslije (pjcsma) iduii 
od usta do usta rasto i kiti se. Vuk, nar. pjes. 
1824. 1, 32. — amo pripada i ovaj pirimjer u 
kojemu je subjekat prema objektu kod 1, o : I ako 
vam s druge strane visoke se cesti kite, i velika 
dobra hrane, kad mil- s carom ucinite ... I. Gun- 
dulic 454. 

1. KITKA, /. dem. 1. kita. (Veridbenih) sa- 
stanaka bude obicno tri: kitka, lomjeiie hjeba i 
glavna prosidba. kad koji domacin hoce siuu 
devojku da isprosi, onda naj prije posje jednoga 
svoga provodagiju sa kitkoni od bosijka u kojoj 
ima po uokoliko parica . . . (« Srbiji a knezerae- 
kniii okriigii). V. Bogislc, zborn. 166. 



2. KITKA 



■20 



2. kItKA, /. i^kiii'tia ka/ja Ktozeiiskc none no 
jllavi It Srliiji u oknifiu iiiikom. Zensko nose na 
glavi srobrne kitko okiroue svobniim Inn6i6ima 
i podnizniio pavicama. M. D. Miliiovii, kraj. srb. 

i;ir,. 

8. KITKA. /. (lem. kitii]a, Iwr krnri. F. Kn- 
lolac, dom. ziv. 24. 

4. KITKA, /. mjesna imc i( Srhiji. a) ii oknuiti 
iihk'iiiHtckom. Niva u Kitko. .Sr. uov. IST.'i. 2!):i. 
— b) II okrugit knczernckom. Niva n Kitku. Sr. 
uov. 1.S7.^. 6iJ7. — c) planina ii okrwjii kriii<r- 
mi-kom. M. B. Mili6evi6, srb. 723. — il) (im- 
iiicna fstmza ii okriqiii vranskom. M. D. Mili- 
{•o\id, kra). svb. 272. V i( nkriiiju topliikom. :-58(i. 

KITKANE, H. iljch) koJU'm ^c kilka. — U Vit- 
korii rjecnikii. 

JvItKATI, Iv'itkiim, impf. yovoriti kit kit. — 
r Viikorii. rjeiniku: ,kit kit sagen' ,dico kit'. 

KIT LUC, ridi 1. kit. — Vndi Inf rid! zaln- 
citi. — U Viikoru rjeciiikii. 

KTTNA BABA,/. ime iiijcxiii ii Srhiji ii nknujii 
liiuijradfikom. '/„ dana ciraua n Kitnoj Ilavi. Sr. 
nov. 18(i8. 416. 

KITNAST, adj. ridi 1. kitau, 1, a. — U Vii- 
knvu rjeiniku,: ,buschig' ,densus', n. p. bosi)ak. 

kItNICA, /. orn^tns, mimdus, stogod cim se 
iejadc (naj iesic) HI ddijih, Viti. — Kaiinemi u 
naie rrijemc. — U SithLuru rjiinikn: .galanterie- 
■waare; putzgeg-oustand ; |mlz-<rH'lie; piitzwaaro; 
sidimuck'. 

KITNICAR, m. ciirjek koji {po •<(•(»» zniiatii) 
ijrndi Hi pradaje kitnice. — Nniineno u naie 
crijeme. — U Sidekovu rjeiniku: ,galant6riear- 
beiter ; galanteriehandler ; putzliandler ; putz- 
waareiiliandler'. 

KITNICARICA, /. zoiako iejade sto (po anwi 
zamitu) gradi kitnice. za zcnJfko odijelo. — Nnci- 
iieriu II iiaiie rrijemc. — U Siilcki^ni ijcfiiikii : 
.putzmachoriii'. 

KITNICARNICA. /. iiijcitto (durau) ijdjr si- 
prtidiijii kitiiii-i\ — Xdiiiiriio u lui.^e rrijemc. — 
r .Siihkiini rjfiiiil.-ii : .u'^ilaiiteriehaiidlung; piitz- 
iadcn ; ijutzwaurculiandhiug'. 

KITNICARSTVO, n. 2Jroda,ja kitmca. — Xa- 
iii'iciiii u nrixe rrijeine. — f' Saleknru rjeiniku: 
.unl.'ilitrrii'lKUld.'l ; putzhaudel'. 

KITNA. ,/, /.cr.W (iisoltiU) .iciiskiij. — U uiise 
rrij'iiir. S|.a\;ii'(> sobo. sobp za kitnu zcnskn . . . 
.\'o\'. .sr. 1h:!4. Vil. Sa ukraSeiiom brilijantima 
zonskom kitiiom. 1834. 20.8. — U Sideknru r.jci- 
niku: .galanterie (putz); putz (das aufputzon) ; 
schmuck ; schmuckon'. 

KITNACA, /. vrsta jagodj-. Kitiiaca, Fragaria 
olatior Ebrh. (Pancic). B. Sulek, im. 14-5. 

KITNAK, m. vidi 1. gorun. Kitnak. Quercus 
peduiKiulata L. (Pancid). B. Sulek, im. 14-5. 

KITNAST, adj. ridi 1. kitan ( kitnast. — f,' 
nme rrijemc. 

a. ridi 1. kitan, a, i kitnast. ,Vide re, kako 'o 
ouaj ogranak rodan i liitiiast'. ,1. Bogdanovii. 

b. vidi 1. kitan, b. 

a) adj. Ovo nije samo kitnasto po istocnom 
obicaju, nogo i dobro proracuiiono. M. D. Mili- 
6ovi6, kraj. si-b. 101. Lijepo Ii bijaso pogledati 
tu Hjopu kituastu druiinu. Srp. zora. god. 2, .sv. 
7, str. 1.59. 

It) adv. kitnasto. Posadi so do mono pa kazi- 
vaSe prosto i kitAa-sto. M. P. §ap6aniii 1, 118. 
— Ima i konip. : kiti'iiistijp. A lopa (irkii'ia so 



naj kiti'iastijo olmkla . . . Srp. zora. god. 1, sv. 5, 
str. 101. 

KITO, /)(. imc ruin [riifa da je ligp. kitoi'ia). 
— U jedinnm priiiijerii ima roc. kito. Ho nioie 
hiti i lid. now. kita. Kad judi oru, pa mu jedan 
gorn od drngoga otoXo, onda viknu na li : ,113111 
lurlco ! nstu plavo ! ustu kito !' Nar. prip. vr6. 184. 

KI'l'OG, Kit6ga. »!. imc siimi n Srhiji u okrugu 
salmikom. — U ii'i.ii- rnjriiir. k i.iiicdii rjeiniku u 
Vuknru: ,ein gr..^^.i- »al>l in Mii Macva. zwisrlicn 
dor Drina und dn- i.'^nin^' Sal.a'- s primjcrimii : 
Pogubi ga pope Smi[auicu u Kitogu lugu zolo- 
nonio. (Nar. pjos. vuk. 4, 207). Kitog prodi i u 
Sabac dodi. (4, 2fi0. 202). — O Kitoze, no zolo- 
nio so ! Nar. pjes. viik. 4, 209. Eto Kara iz luga 
Kitoga. 4, 290. MaSva je jire nekoliko dosotina 
godina bila sva obrasla gnstom rastovom goroni 
i upravo lionu'srodinu cinio jo onaj cuveni Kitog 
lioji jo i pesma obesmrtila, ali jo^ sad gora tako 
prorodona, da jo putnilc leti od Sapca do Drino 
zi'jan debologa hlada. M. D. Mili6evi6, srb. 421. 

KITONOSA, m. i f. icfade Ho jio.ii kitu. — TJ 
jcdiioga pisea nasega rremena. Zona mlada ili 
dovojka naoini kitu od kakva mu drago (-vijeca. 
pa s kitora stane u sredini drustva . . . Kitonosa 
udari ga malo po obrazu . . . Ako ovu kitu nosi 
muski ... V. Vrcevic, igre. 14 — 1-5. 

KITOIsrA, m. imc domaiijem zirotinama. 

a. ime volu. P. Kurelac, dom. ziv. 24. D. Tr- 
stei'iak. — Izmedu rjecHika u Viikoru. (Vo reie 
kravi:) ,Pak se spomeni degoo tvojega staroga 
kitoiio'. Nar. prip. vrc. 134. Kitona, belorop vo. 
u uziolcom okrugu. S. I. Pelivanovic. 

b. imc jareu(?). — ii Bosni. 

KITORES, m. iires od kita. — U jednoga ptsfo 
xvin rijeka koji ce biti sam ovu rijei naiinio. 
Ilrvjo. suma i sikare ukazu razliciti kitoros. M. 
.V. Rolkovic, sat. L7''. 

KITORESA, f. imc knzi. F. Kurelao. dom. 
7,iv. 38. 

KITOSA, /. imc praaiei. Bastaja, Daruvar. 

KITOSCK'J, m. zove se dio Kitoga (kod iSapea) 
do sela Majura na juznoj strani. M. Ruzie ic. 

KITOV, adj. koji pripada kitu (ridi 2. kit). 
Ijuna V creve kitove tri dni i tri noci . . . Pril. 
jag. ark. 9, 107. (1468). Kako si oslobodil .Tonu 
iz utrobe kitove. M. Alberti 43-5. Kao sto jo 
Jona bio u trbuhu liitovom tri dana. Vuk, mat. 
12, 40. (Vuk u izdaiiu Noroga Zarjetii god. 18-17 
na strani vi kase da je kitov rijei koju .je nzco 
iz crkoenoga jczika). — U Suiekoru rjeiniku : 
kitov us ,schwarzos fischbein' (kod ,bein') ; ,wall- 
fischbarte' ; kitova kost .wallfischboin'; kitov tuk 
.wallfischspeok'. 

KITOV BOR, m. ime mje.'itu u Srliiji ii okrugu 
jiii^areraikiim. Livadu u Kitovu Boru. Sr. nov. 
1864. 406. 

KITOVIt''. "'. jirezime. — ?' narodnoj pjcxmi 
nak'ga nrcmenu. Eto ide Kitovic-Osmane. Pjev. 
crn. 4.")a. 

KITOVNIOA, /. .iclo n Bosni u okrugu Voiie 
Tiizlc. Statist, bosn. 101. 

KtTU^iA, /. ime krari. F. Kurelac, dom. ziv. 24. 

ICITUSA, /. ime domaiijem zivotiiiama. 

a. imc kozi. F. Kurelac, dom. ziv. 38. 

b. ime prasici. F. Kurolac, dom. ziv. 41. 
KIVAN, kivna, adj. qui succonset, qui odium 

occultum gorit, n kojega je na sreu mrzi'ia, pizma 
na koga. — liijei nepoznata postana. va(a da 
nije od korijenu itluifidn kovati (ijtporedi kovaran); 



KIVAN 



•21 



KLACINIOA 



ako je ttida rijec, mof/la bi postati oil ninijar. 
kivanni, zefeti, Hi oil pern, kin, tur. kin, nirzi'ia, 
pdzina, neprijatelatpo. — U naie crijcmc, ti *>- 
iiuidti rjecnika u Vukoeii (na koga ,dei' etwas 
wider einen auf dem herze hat' ,iratus alicui')' 
Kadiji se zadrijemje, a Hero ga gledase onako 
debela zavratka. a kivan na kadiju, pa udari ga 
rukom po zatilku. Nar. prip. vrc. 90. Varme- 
dasi kivni su na meno. S. Tekelija. lotopis mat. 
f^r. 120. 71. Macuha je na tebe kivna. S. Lu- 
bisa, prip. 71. Providnik i pasa bili .su kruti i 
na raju kivni. 173. O.sman. kivan popu. M. D. 
Milicevic, jur. i4. A ti vizle i sokole, vi ostaste 
i ijedni i ki-\nii. Osvotn. 4. 21. ,N6bto sam na n 
kivan, sve bi ga zubi grizao'. J. Bog'dauovic^'. — 
U jediwga piKca nasei/a rreiiieiia i o eeinn iie- 
livom; znacei'ie iiiose hiti I mrzak. Pa te kivne 
zakobismo klance. Osvetn. 1, 2. Da se suzili 
oproste suzaiistva, a vas, kivn(> ojadene zide, 
s vedra ueba trijes ne obido! 1. 10. Vile liarnu 
.srecu niina navijestale : jute noze da u krvi kale, 
doklo kivne ne iskale .jale. 4. HO. A ni pedja 
zem}e ne dobili oim bi stete naknadali kivne. 
.5, 105. 

IviVOT, m. ridi civot. — U indr nijnin-, n 
izmedit rjecnika u Stidiircii (.arra, capsa' .s dii- 
(lalkiim da jc nsrtu iz liiisala ; kivot uvjotni .area 
(jiiam jiixta caerimonias a l('y:e prae.-icriptas .ludaei 
(•irfumferebant, vel in teuipki asservabanf .s' ila- 
datkum da jc uzcto ii brcrij((ra). Tu uelivasve- 
toga u kivotu i starii arapsUu ikunn. M. P. Sap- 
(•anin 1, 33. 

KiVOTK', III. dciii. kiv,il. - I' niknjiisii .xviii 
rijcka jii.iaiiiiiii crkrciiijiiii jriikimi. Iiiuv.ilu svo- 
stonika kivotic stojit jerusalimski. (ilasnik. "il>. 201. 
fl733). 

KJZLAR-AGA, in. iinj iiUiniIji hadniii ii dmni 
titr.skofja cara, zapiirji iliiik mid liinhiiiiniiii . — 
Tnr. qyzlar aghasy, :.iij)iirjnliiik iiml iljrnijkiniiii. 
- Oil xvii rljckn'lii (! iiii'il iiliirni I )s„iiiiiii ilnsia 
ccstu, , .lini.ri,,, r kiin niir „i,isk„: ,1 sliiriyim 
riil;n,,i.siiiiii ftoji Ka/,lara-a, ,-/.< jr iiii.sliji' jini- 
inijriiniii nil Kizlaraga). Kazlai--aga u istoU zun: 
na korab|u zlatnu uzide. I. Gundulir 3li2. Kazlar- 
aga lent glas pun slave od neizmerne .svini liposti 
Sunt-anice prigizdave. 372. Kizlar Aga opazi ju 
iSiincanicii). J. Kavanin 23.">''. .Mi u to crnci 
uzdani Kazlar aga kijem naredi, djevoj(''i(-a cvijet 
izbrani iskat s carske zapovijoili ... P. Sorko- 
cevic 575a. I svojega agu kizlar-agu. Nar. pjos. 
vuk. 3, 85. 

KIZDOBRA, /'. inic injcstu. — I'rijc nniciia 
crcmcna. Kizdobraa. .S. Xovakovic, ]ioni. 1:U. 

KLABUCIG, in. dcin. klabuk. — I' iiiiir rrijcnir 
It T.itri. Nasa sloga, god. 11. br. 11. str. Ul. 

KLABUK, klabuka, in. ridi kloljuk. — T Vni- 
tiijijinu rjeiniku: ,cappello' .hut- ; ii nuir rrijniir 
It I-itri. Nasa sloga, god. 12, br. k, str. 31. 

KLACAN, klacna, ndj. kiiji jc i/radcii kliikoiii, 
rapncn.. — U nase orijeiiic. Ojiet ce me nagiiati 
da mu na zor donesem kamen, pricinu i .s|aku 
da niu maj.stor Kosta gradi klnrni gi-oli. \ar. 
prip. vrc. 87. Zagradi klaeuim ziilom yraiiicii. 
V. Bogisic, zborn. 402. 

KLACENE, n. djelo kojijcni sc klnii. — I' \'ii- 
koru rjccnikii. 

KLACEVICA, /. nelu u Srhiji a nkrwin m- 
j)rijski)iii. K. Jovanovic 179. 

KL.lcHSTA, ,/'. piifitiije iid klak. 

n. '■/'/(' krecana. — Od xvii rijckn, ii i.iii'dii 
rjecnika u lielinii (,tbruace di calcina' ,forna.x 



calearia' 158''), ;/, Sttdicevw (,fornax calcaria'), ii 
VuJiouit (vide krecana s dodatkom da ne giirori 
u Crnoj Gori). Pri jednoj gonicoj peci ali kla- 
cini. V. Antli-ijasevic, put. 51. Nasa .slama jaka 
je u klacini iliti japnenici raztopiti .stanac kami. 
A. d. Bella, razgov. 217. Svake peci i klaciiie 
vruce. L. Lubuski 21. Baci ga n klacimi go- 
recu. M. Pavisic 19. U isto vrime i)alaso klacinu. 
M. Zoricic, zrc. 209. Neki gradi klacinu, neki 
vadi i de)i kameuo. Nar. prip. vrc. 153. Hcase 
se Bogom zakleti, da je klacina progorela. Srp. 
zora, god. 2. .sv. 2, str. 2(). ,,Tnce sukj dozidali 
klacinu, a danas cemo j'o zapaliti'. u iJobroselu. 
M. Medic. 

b. aiiijin. klak, (( ztiaci .itii i klak. Kami'i'ic i 
klacina od koji so oini oli gradi kuca. M. \>n- 
bretic 190. Ako klacinom zid ograili. V. ISogisir. 
zborn. 442. 

C. iine iiijestii it Nik.iicK. — / ii innoLiiii: 
Klaciue. Vir Rastovac aa sjoverne straiio, most 
Klacine sa jugova puta. Osvotn. 5, 107. 

KLAGINAC, Klafunca, m. pasta ii Slacoiiiji ii 
iiipaniji po^cskiij. Razdijp]. 123. 

KL.-U''1XAR, ///. ioijck ill, pull kliirinii. — U 
jciliiiiija piscii xviu nji'kii, u i.:iiicdii rjecnika a 
Uclinii (.fornaciajo di calcc ,calciarius' l.iSli). 
i It Stidiceni i.colui clie fa cuocer la oalcina' 
.calcarius'). Jedan Zndija klacinar . . . baci ga u 
klacinu goi-ecu. M. I'avi.sic 19. 

KLACiNARA, /. kuinad Hi kmiiiidi Hi pruh 
lid riipna ( klaka )' .ilii ulpiiiln i: xhirijcli zidiiia. 
— OhliT jc hilijiuiski I inirii'in, jr „d ink calcina, 
rnjiiin liilijiiiiskijciii niisliirkniii ara i rijii- jc tali- 
jiinskii cahinacciu). — V Jlcliiiii rjccnikii: ,cal- 
I'inaccio, pezzo di calcina di miiraglio rovinate' 
.rudus' 158'^, * n Stuliceru: ,calcinacei(), piezzo di 
i-alcina di muraglie rovinatn' ,rudus'. / ti nasc 
crijcine u Duhrocnikn. P. Budniaiii. 

KLACINCA, ridi klacnica. 

KLACISTA, iiradena ohitcn (ii Srhiji a ukrinpi 
n-ai'iskiiiii). M. D. Milicevic, kia|, srI.'. .11 I. 

ICLA("'1TI, kl.acini. iinpf. lijrpih :i,l ni,,n„in 
ikiakuin), iiprac iiiipnj'cklirm i/hninl iirriiiu oli la- 
citi i zaklaciti, nijc srniiiln islu s/n krorili. 
Oil xvii rijcka, a i.incdii rjccnikii ii Jicliiiii, ikla- 
citi zid debelo ,arricciare il mui'o, dargli la prima 
crosta rozza di calcina' ,iuurum incrustare' 103h), 
(( Viiltigijina (,arricciare mui'o, incrostare' ,deri 
miirtel aufwerfen'), ii Stiiliccni (, incrostare, into- 
nacare' ,crustare, crusta vol calce obducoro'), ii 
]'iiknrii (vide ki'eciti). 

a. iikticnii. U bjaku kom klace i kartaju obrazo 
(iiicfiifiiricki) otrovi najacc i guusobe ulaze. I. 
Ifundulic 145. Moti, pori, a klaci odajo. Nar. 
[ijos. hcirin. 1, 8li. 

b. paairni). .Ovo je platno klaceno', t. j. skro- 
li]i'no, ima muogo skroba ili stirke u liomu. pa 
]c tvrdo; za to ga lualko pokvaso zone jezikom, 
pa odmah vide, jeli rijetko ili gusto, u Dobro- 
sclu. M. Medic. 

c. sa se. ,01azi od klaka, nomoj se klaciti'. 
,1. Bogdanovic. 

KLAOKAONUJA, ,/'. n Viikncn rjcniikii: vide 
kajuza. — Kiio dn jr niiDiiiiihipcjskii njcc. 

KLACNICA, /. ridi klacina, a. — Oil xvii 
rijckii, a iziiicdii rjecnika a HIika(inii (klacnica, 
jaimenica , calcaria fornax, calcatorium') i/djc .-jc 
"",/ pi'iji- naliiidi, i II Stidiccrii (v. klacina). Da 
ova klacnica budo oslobodjcna od svake protiv- 
scine. L. Terzic 221. Uopusti iiami prijati zu- 
djeni dospitak i korisni konac ove klacnii-e tako 
da koja godi zgrada budc s lie klakom zdruzena... 



klaCnica 



22 



1. KLADA, b. 



224. Kakono 6ine duar od kamei^a » lda6uici 
saSoSona. S. Margitifi, fal. 282. — Tl kiiizi is 
koje sii prva dva primjera uzctd inm: r.Ingoslov 
japlenico all klacinco. L. 'I'oi/.i.' JJI. uli jc ,jii- 
»«(((;«() klafciiico sama itampuraku /hi,//; .ika, iircmda 
se nalazi i u drugoine izdahii (gud. 1747 prirc- 
denu od B. Paeloviia) gdje opet na dva mjesta 
stoji klafinica. 

KLa6NIK, m. selo izmedu srpsko sulio gra- 
nice, Drine i ViSegrada. i^. Stojanovifi. 

KLAC, III. covjek koji se klatari. — Pustajc od 
osnovc giagola klatiti. — U na§e vrijeme u Intri. 
Kla6 .homo vagus'. T). Nomanii, 6ak. kroat. stud. 
13. ,Toi' sam celi dan klatila kako i kla6 po 
grade. Nar. slog. god. 9, br. 24, str. 9.5. 

KLAcE, n. vidi klaiio. — Postaje od part, 
praet. pass, klat (giagola klati) kao klaiie od klan. 
— U jednoga pisca nascga vremena. Napokon 
dodijalo inl klace, pa ga prekiuu i na miru ostanu. 
S. !]^ubi§a, prip. 156. 

KlAoeNE, n. djelo kojijem se ko klati. J. 
Bogdanovic. • — U Jamhresiicvu rjecnilcu imu 
grijeikom klatene, klatarija ,vagatio'; u Volti- 
gijinu klateuo ,vagam6nto' ,das herumschwarmou'. 

KLA6i, m. pi. selo u Bosni u okruyu trav- 
nickom. Statist, bosn. 59. 

KLAcUH, m. vidi kla6. — U nase vrijeme u 
Istri. Klaculi ,homo vagus'. D. Nemanid, cak. 
kroat. stud. 41. 

KLAcTJSA, /. iensko cefade sto se klatari. — 
isporcdi klai i klacuh. — U nase vrijeme u Istri. 
KJaif'Usa ,femina vaga'. D. Nemanic, cak. kroat. 
stud, ifortsg. -43. 

KLACUSENA, /. augm. kladusa. Klacusina 
,mulier vaga'. D. Nomanio, cak. kroat. stud, 
iftsg. 53. 

KLAD, m. thesaurus, blago zakopano u zem]u 
Hi drukdije sakriveno. — Postaje od Icorijena 
giagola (1.) klasti. — Rijee je praslavenska, ispo- 
redi rus. KJla/^'b i po}. klad, kod nasegaje naroda 
nema, nego je u nase doha uzcta iz ruskoga je- 
zika. — U Sulekovu rjecniku: ,ein verborgener 
schatz' kod ,sohatz'. 

1. KXiADA, /. oaudex, codex, dva su glavna 
snaceha (od kojijeh je jamaeno drugo postalo od 
prvoga) : jedno je paii, a drugo kao puto, negve, 

bukagije. la- postaje od praslavenskoga ol. — 

Bijec je praslavenska (s oba dva znacei'ia), ispo- 
redi stslov. klada, rtis. Kojio^a, ceS. klada, po(. 
kloda; lit. kalada (samo s drugijem znacenem) 
moze biti uzeto iz ruskoga jezika. — Jamaeno je 
ista rijee ito i u stnord. i u aglsaks. holt, surna, 
a u stvi'iem. i novoviwm. holz; isto ce biti i irski 
caill, coill, suma. sumniva je srodnost s grc. 
xXdiSog, granica, viladica. 

i\. pah u drvcta, ali svagda koji je vec suh Hi 
posjecen, pa i malo otesan, i uopce veliki debeli 
komad drva. — Izmedu rjecnika u Bjelostjencevu 
(klada, trup, kladina ,truncus, arida arbor iii 
terrain prostrata'), ti Jambresicevu (klada, kladina 
,truncus'), u Voltigijinu (,tronco' ,klotz'), u Stu- 
licevu (,trabs, trabes'), u Vukovti (jder klotz, block' 
,trab3, truncus'). 

a) uopce. Za tim dqjde treta, Lada, blida, 
suha kako klada. M. Marulid 261. Jos vidjeh 
u gori gdje medvjed od klado tudijer se satvori. 
M. Vetranid 2, 84. (Vila p)Opade) jedan stup od 
klado, od suhoga pluta ... a pak mi vrh pledi 
taj trupac naprti. 2, 111. Kako gnila klada 
tuhiiam u sebi. 2, 344. Gdi je kako klada od 
pedja mu (zubatcu) rilo. P. Hektoro-s id 6. Lo2ec 



kako klado. D. Barakovid, jar. '20. JaSo sidi 
giiste jolo, uililaSo klade vele, u more ih navaliso. 
drag. 377. Paklone klada podi. V. Doi5en 23«. 
Pak u klupko sobo savro i pod kladu glavu zavro. 
122li. Vazda ivor sto odpada marie va]a nogo 
klada. 208''. Al' zuam svitlost trvile klade, samo 
obnod I'ui imade. 238h. Jesto li kadgod obnod 
hodedi vidili niku od drveta trulad kqja so u 
mraku kako dragi kamen svitli i sjaV a obdan 
glodajte i viditi hodete da nije drugo nego trulo 
klade komadid. D. Eapid 272. Pod riom sjedi 
stara baba, ja mjah da je klada. Nar. pjos. vuk. 
1, 347. Pa se Ivo vere oko klada k'o .sugava 
koza od obada. 3, 197. Iza klado upali i»o5anom. 
3, 340. Kud do iver od klado? Nar. posl. vuk. 
163. Dosavsi jo2 do jodno klade, uvuc'e so pod 
liu u bukovo lisce. Vuk, poslov. 182. Jakovjevci 
sjodnu sa Simom na nekakoj kladi. dan. 3, 206. 
Ko fivrcak na suvoj kladi. M. Pavlinovid, razl. 
spisi. 316. 

b) metaforicki (spridjevima stara, truhla, lijena) 
kaze se o starom ili nevajalom cefadetu, i to kao 
pogrdna rijee. Stara se je klada uXogla. M. 
Drzid 363. Dal' kad kudni cada grune, kudiia 
mama da s riim trune, da obedvi trule klade 
vedma skupa brlog smrade. V. Doseu 207*. Kad 
k noj dodo koja druga, no dize se tad od ruga 
(ako li se pouzdigne, pram drugom se gola prigno), 
i premda je klada Una, sazme ruke i kolina, da 
svog ruga vidit ne da. 208*. Ne mogu bo trule 
klade, da izlegu gjive mlade u kojim bi kripost 
bila koje nejma klada griila . . . nitko ne da .sta 
ne ima. Sto ce otac, sto de mati, trule klado, 
dici dati, nego da su mane cine nego oci, klade 
line? 208l>. Na poslove mlade budi da ne truuu 
kano klade. 216*. Da su Unci trule klade, i tako 
se to ved znade. 238''. 

c) u jednom jwimjeru, metaforicki o mrtvom 
judskom tijelu s presiraiiem. Tila tvoga klada 
gdi joste prebiva. I. T. Mrnavid, osm. 17. 

b. drvena sprava u koju se mecii »(»/<■ sii-ini, 
za pedepsu i da ne moze bjezati. cei<tn sniiu, /ilnr. 
klade, jer sti uprav dva teska komadu ilrriin 
otesana sto se uz dii],inu pi'i^ub^uju a izdubeiui 
su gdje se noge polazu te se Zajedno vczu ili 
drukeije tvrdo sklapaju (vidi i kod a) dva naj 
krajiia primjera). — U svijem je rjecnicima (ii 
jednini ili u mnozini) : u Vrancicevu : klada 
(dalmatice), kaloda (ungarioe) 119''; « Mikalinu 
klade ,compedes, cipus, pedicae'; uBclinu: klado 
,ceppi, istrumento che si mette a' piedi de' carcorati, 
acci6 non fuggano' ,compedos' lH5'i^: .fnrri da 
piedi o ceppi' ,compedes' 311»; u Bji'!"^lj''"' ' '" '■ 
klada vu koju se judi polazu za ka>ti-u j\|iu-;, 
compes, compedes, pedicae, eatasta'; h Jaiiilire- 
iicevu: klada za kastigu , cipus'; u Voltigijinu: 
klada , ceppi' ,holzerne fesseln'; u Stidiccvn: klade 
,comped6s, cippi'; u Vukovu: klade ,der block' 
jCodex, career' s primjerom: Metni ga u klade; 
u Danicicevu: klada ,p6dica lignea'. n)u jednini. 
Vi> klade noze jego obbjemahu se }uto. Glasnik. 
11, 89. Vulcen dlgo po Eimu s kladoju. S. 
Kozicid 34''. Noge im postavi v kladu. Anton 
Dalm., nov. test. 198. act. apost. 16, 24. Po- 
stavio si u kladu nogu moju. B. Kasic, rit. 
202. Klada noge mu zapiue. D. Barakovid, 
vil. 232. Cemo ga u kladu zapriti. Jacke. 240. 
Ako nedes sidit sis kozlom na kladi. 256. Sto 
se klade tico, to je ona stojala na pijaci kod 
crkve a sastojala se iz d\-iju komada drva 
(klada) ali sa rupama gdje su noge osudenika 
metali (u stubickoj zitpi^ i hrvatskom zagorjn). 
V. Bogisid, zborn. 572. Sto se klade tide, krivcu 
su metali i zatvaraU obje noge medu^dva ,trama' 



1. KLADA, h. 23 

fic hrvatslMm zarjorju). 572—573. — h) a mnn- 
zini, judnome. TJ klade bi ti sidila. M". Miirulif. 
2G3. Klarli5 (dual) zlomil. Anton Dalm., nov. 
test. 55. marc. 5, 4. Cini da ju krvniei u klade 
stave. B. Kasi6, per. 49. Zlocest sam i kladami 
oteskan. nasi. 144. Ignatiju metnuta u klade 
zatvorise. A. Kanizlii, kam. 57. Bi u klade 
metnut. And. Kaeic, kor. 365. Zffodno kao Ci- 
ganinu u kladama. Nar. posl. vuk. 88. Ili ga 
samo baco u tamnicu i metnu singir na vrat a 
noge u klade. Vuk, ziv. 265. Meces noge moje 
u klade. D. Danicic, jov. 13, 27. — f) u mno- 
Sini, ali ne o jednome. Nastupe ti druzi na laze 
ki svade, ter cine u uzi stati i u klade. M. Ma- 
rulic 158. I (hiidii) judi privazati pod kra)estvo 
Tsiikrstovo a no .sibami ni s kladami, Postila. Kkb, 
Otidose hitrim minom s stola u palac i u klade. 
J. Kavanin 259*. Da me cuju iz svojijeh klada 
i veriga zalostivi tamnicari, B. Ziizeri 419. Ovo 
sn razlozi za prikazat na ogled sviju scule, klade, 
ruko i noge od voska i ovakove stvari, to jest 
za nzdrzat 2ivu uspomenu od cudesa §to Bog 
dilova. Blago turl. 2, 72. Da ih meces ii tamnicu 
i 11 klade. I). Danicic, jer. 29, 26. — il) u niujrm 
je primjerimn smisao mHnforirhi. Ornzja razlika 
vozana u klade (topova >i. srojim stnnnvi)nn) gdi 
j'e vei^a priljka, veci ga broj klade. D. Barakoric. 
vil. 108. Zelis grijeh i negove klade, gvozdja i 
pokoru. V. M. Gucetic 54. To ce reci da so 
vasi zakleti zaklinaju da zanate okuju u klade 
od svake vrsti. A. T. Blagojevii'', khin. 45. No 
ima li ni jednoga koji bi bio Slobodan od svijn 
tih klada? 77. 

<". n jednnm primjcru xvm vijeka mnnzinii 
klade znnci veliJci leanten ili otocic i(f!red mora. 
Plivajuci on (kral Badoslav) dode na klade i na 
tiinia opocivat stado; kad na klada opocivat pode, 
al' ovo ti jedna lada dode, Nadod. 147. vidi 
Duk|anin 27. M. Orbini, regno degli slavi. 214. 
isporcdi: (Kraf Badoslav) viteski plivajuci na 
jedan skojio izpliva; hoti tako srica negova d.i 
blizu toga sko}ica jedna mala brodica izjedri... 
And. Kaci6, razg. 25. TJ siiio je more uplivao, 
na studenu stinii izplivao . . . Ormanica sajka 
izjedrila... 261\ 

(I. mje.ino ime. 

a) il Danicicevu rjecniku: selima koja je car 
Lazar dao Eavanici isla jo meda ,niz Moravu u 
bregu u Morave protivu Koprivnoj i otb Klado 
na Koprivnu' (Mod. serb. 197 qod. 1381). 

h) voda (?) u Crniij Gori (?). Tu dodose na 
Kladu na vodu, doklo Bajo u Goliju dode. Pjev. 
crn. 271>. 

r) Klada doiia i gorAa, dvn sela u llrvatskoj 
II siipaniji licko-Tcrbavskoj. Eazdijej. 38. 

tl) pi. Klade, di'a mjeata u Srhiji. au) uokrur/ii 
pozarevackoni. Nivu pod Kladama zvanu. Sr. 
nov. 1875. 35. — hh) u okriiyu smedercVKkoiti. 
Livada u Kladama. 1871. 11. 

2. KLADA, /. samo ii. inirodiioj pjexmi crtio- 
fiorskiij namja vremena; kao lin ,/V -.imrriii:: blaijo, 
is/xin-di klad. — Postcije od. dsunrc olmjula. klasti. 
,Tri s(e srpske klade zauzeli : alajliuijak slavnoga 
Lazara, i odezdu svetoga Jovana, zlatuu sjaku 
Despotova Dura,..' , Klade su ti u zemju tatarsku 
u onoga tatarskoga hana, ban ie srpske zauzeo 
klade. Pjev. crn. 32''. 

KLADACIC, m. ime mjentu it kSrbiji a okrur)ii 
cniorijcckom. Niva kod Kladacica. Sr. iiov. l.sTo. 
299. 

KLADALAO, Kladalca,^ m. ime mjcstii ii Srhiji 
u okruyu kncivoackom. Kiva kod Kladalca. .Sr. 
nov. 1869. 127. 



KLADATT, a. 



KLADANOI, Kladanaca, m. pi. vis ti Srhiji ii 
okriiijii, knezi'.vackwn. G-lasnik. 19, 299. 

KLADANISTE, n. ime mjestu tt Srhiji u okriupi 
knezcvackom. Niva u KladaniStu. Sr. nov. 1875. 
675. 

1. KLADAN, K14,dna, m. grad ii Bosni u okriu/H 
sarajevskom. Statist, bosn. 18. — IT narodnoj 
pjesmi namia vremena. A od Kladiia Eamo ba- 
rjaktare. Nar. pjes. vuk. 3, 565. 

2. KLADAN, Klidna, m. indi kladna, krstina. 

— n naSe vrijeme it Lici. Kladna ,der garben- 
schober'. J. Bogdanovi(^. 

3. KLADAN, kladna, in. kladenac. Znas li selo 
kladaA vode hladne? Nar. pjes. iz Dalmacije. D. 
Surmin. 

KLA-DANSKI, adj. koji pripada Kladiui. Kla- 
danska nahija. F, Juki6, zem). 33. 

KLADAE, III. ime dije.ma selima u, Bosni. a) 
u okruc/u haiioUiikom. Statist, bosn. 39. — • b) u 
okriifiii Doiie Tnzle. 90. 

KLADAEA, /. vodenica na kladama. u Posa- 
vini. F. Hefele. — vidi kladarica. 

KLADAECICA, /. Motacilla alba L. Prliovci 
kod Vinkovaca. — nidi pliska, potokasa. 

KLADAEE, /. jd. selo u Hrvatskoj h zupiiniji 
hjelorarsko-krizevackoj. Eazdijej. 111. 

KLADAET, m. pi. ime di^jema selima u Bosni. 
a) H okriiipi hai'ioluckom. Statist, bosn. 38. — 
I}) n okriKju Bone Tuzle. 91. 

1. KLADAEICA, /. u Vukovu rjecniku: na ne- 
kijem vodama vodenica koja ne stoji na ladi nego 
na izdubenim kladama. 

2, KLADAEICA, /. iiekakna fjfiva. Kladarica, 
vrst gjive (Oraovica). B. Sulok, im. 145. 

KLADATI, kladam, impf. vidi 1. klasti, od ceya 
postaje kao imperfektivni glagol od perfektivnuga. 

— Akc. kaki je u inf. tahi je u praes. 3 pi. Ida- 
daju, « aor. klddah, u ger. praes. klfldaju<Si, u 
ger. praet. klddavsi, u part, praet. act. kladao ; 
(( ostalijem je oblicima onaki kaki je n prars. 1 
sing. — Bijec je praslavenska, ali se nalazi samo 
slozena s prijedlosima, isporedi stslov. -kladati, 
riis. -K.ia,-iaTb, ceS. -klddati, po}. -kl'ada6. — U 
na^niiii sr jr:ikii nahodi od xv vijeka, ali samo 
II nil:,iriir,i ; i.iiiedu rjecnika u Voltigijinu (praes. 
kladam l;iiil. klasti) i u Stulicevu (,ponere, locaro, 
coUocare') s dodatkom da se nalazi u pisca La- 
strica(?). 

a. aktivno. u pravom i u jtrenesenom smislii (o 
cemu umnom). Na ne kladajuci po srici zdribovo. 
M. Maruli6 186. Kladaju na jednu trst spugu. 
A. Komulovic 68. Svitli ga (kapitana vclikoga 
od grada) duz klada izbrana umica kakono od 
grada pravoga didica. D. Barakovic, vil. 110. 
Pasuc ofce svoje, za nib dusu klada. 116. Ka- 
meuom na kami svrseno i vreda i dubje z gra- 
nami kladahu poreda. jar. 17. Ja kladati u po- 
stenje i }ubiti Danijela. 71. Na me nepravde ne- 
moj pomnu kladat. A. Georgiceo, nasi. 348. §to 
gre s desna kladas livo. J. ArmoluSii 9. U 
spomen cu sved kladati odkupnika moga tebe. 
J. Kavanin 33^. Pravdu neprav s mene tlaci, 
zona muzu vijenac klada. 44''. Eto t' kladam 
za svjedoke nebo, zemju . . . QO^. Dobro 'e svakom, 
kad iz mlada jaram na se klada. 76^-. Nek oholas 
turska klada u svom stitu mafi dvobodi. 292'i. 
Kad uaglavnik i podi'ucnik, pas i stolu na se 
klada. 459:i. Kladati, slagati (po otocima). M. 
Pavliuovic. — Moze znaciti i pripovijedati, do- 
kazivati (navoditi). I razloge klada sprida od 
zacetja Zadra grada. D. Baxakovid, vil. 125. Svem 



KLADATI, a. 

je ?,upa viru dala Sto I'lim Siuun naprid klada. 

1. Zaiioliti, on. 15. Li on isti mnozi.jpni klada da 
jo Solin i>i'vostola. J. Kavai'iin 117'>. Kladani 
Pavla i div.avjano apostolo zemjo usai'sko, kipo- 
klanco ki Kuinano i odpadniko Isi Abarsko obra- 
tise. .'J07''. — N^cjnsiio jc » oroiii iirivijerii (ispo- 
rcili r, h) bit)): Gdi ognenini koi'iora vijo, svitao 
u slavi brzo klada, zraiju otro^'nu da probije. J. 
KavaAin •!&)»■. 

b. paxirno. Pod liim su (pod yradom Venc- 
cijum) kladani pali od lantica. Nar. pjos. istr. 

2, 99. 
e. sa se. 

a) paxiriio. Svaki dan to bo}o klada se Hp5i 
rod. £). Barakovii, vil. 107. Tako gi-o, kad slip 
sobo vlada, kada se starijih svet pod iioge klada. 
M. Kuhaeovio, 77. — Prema snavc.iiu: pripnrijc.- 
dati. Nij' Ko.stanca ki so klada velog otac Tvon- 
stantina. J. Kavanin 271''. Bi|eznica Iliride i 
inih drzav pak .se klada. 277'J. Kvirin, .Julij, 
Filipov sin ki se klada. ■2dSK 

b) reflekxlvno. aa) uupce. Prid Fedrigom zlo- 
tvor pieda, ki so protiv i\emu klada. D. Bara- 
kovic, vil. 180. — bb) s injinitieom, kao da ziiaci 
namjeravati. Hrvoe kad so kra)e varat klada. 
J. Kavaniu 229b. IJecu gledat ni srjod ada, ko 
so sa mnom pei^at klada. iAQ^. 

KLADECE, n. oklad, opklad, opklada. — U 
tiaiic crijeme u sjeiiernoj Dalmaciji. ,Sinoc smo 
bili na kladecu'. J. Grupko\n<?. 

KLAUELE, n. u Danicicerii rjcciiiku: selo kojc 
jo car Lazar dao Eavauici; bilo je uegdje izmodu 
Kucajiue i Morave (Mon. serb. 197 yod. 1,381). 

KLADENAC, kladenca, m. puteus ; fons, ridi 
stndonac. — isporedi hladenac. — ,l/.r. luli jr 
u gen. sing, taki je u osUdijem padcini^a. nsmi 
num. i ace. sine)., i (/en. pi. kladenaiii. Hijic 

je stiini i shn-i'ji ,/V lihlik In,, klail.;zi. (nili UmI-a), 
all »■ ihinin j,,rh, ; iiibuli nhlil: l;ln,l'iii,ri. (n,/,, 
da jr Jill luiiihiijiji jircmii stTi.lcni.i-i. i. i^iiarrdi 
stslov. klad^zb (' kladeiibcb, huij. kladenec, riix. 
Ko.ioAS'B'', K.ia/^H.'iE., K.'ia/\e8b, Ko.io^eat / K.ia^eiienT., 
KOJioflent. — Bijei je tuda, po !ii:i)j prillci. is 
germanskoga jezika od rijcci (kojoj neina po- 
tvrde) * kaldingas, Uo hi pustala od got. kalds 
(noiwoiicm. kalt), hladan. — Iziiiedii rjecnika 
n Mika-linu (kladenac, vrjolo, studenac ,fous'; 
kladonac, bunar, puc ,puteus'), ti Bclinu (,fon- 
tana, fonte, liiogo dove scaturiscono le aoqne' 
,fons'; kladonac izliitreni ,fontana artificiosa' ,fous 
artefactus' ; lijecni kladenci ,fonti medicinali' 
,fontes modicati' 323a), u Voltigijimi (,fontaua, 
fonte' ,brunn'), u Stidiceru (,fous, puteus'), u 
Vukovu (vide studonac s dodatkom da jc stajaca 
rijec), ti Danicicemi (kladenbct ,putens'). — U 
naic vrijeme samo u pjesmatiia. — Na dva mjesta 
XVI vijeka ima nom. sing, kladouc (samo radi 
sliha): Milija neg li bor uz kladenc studoni. N. 
Pimitrovic 45. Oda ckla jodan sud ki costo pu- 
tuje na kladenc studoni, brzo so jur sknjo. TJ. 
Eanina 97. a) it /iniri,iii .<iiii.^lif. iirnr. (di ii/n-iir 
koji je u iid-.ji,l,ilink(jj,(iiii ^l,i imr.r l,ili ,:,lii- 
hena i ogrndi mi (iiil.sl.niii nil.-nm. jin w /; ,'ir niilii 
zahvala (rlili jinmjrr r. ^hhnuhi i llniihiln i 

VuhirJ; nli rrsh, :il,lr, i r,,',hl s'., i:rirr ilupir 

iz zemlc (mil li iniilitlnrrr priiiijm-). ili I;,, in i, 
zgradi za to naciiicnoj iziijcra sc ili liaca u ris 
(mdh Zuzcriieu priitijer). U _ carev kladoucb. 
Glasnik. 11, 131. Livada na starymb Jvlaiioiibci. 
11, 13.5. Na izvorb kladeni.cb. 13, 371. Na sredny 
Kablarcb na izmaku na kladoncb. Sr. letop. 
1847. 4, h'ii. I povcdo jego zajocb vi. noky kla- 
denacb glbbokb :;t;lo. Stefauit. danic. star. 2, 271. 



21 KLAliPA'Af 

U I'loniii (liigii) tuj vodo po bistrijoh kladoiicijeh. 
N. Najoskovic 1, 174. Od svud nam izviru ida- 
donci od vodo. 1, 22.i. Koji ti prikaza luuza na 
kladoncu vrli goro Parnasa. 1, 300. Pristupi 
k jodnoinn bistru kladoiicu. D. Eanina ix''. Straz- 
nico ki glodas i bjudes studoni kladonac. '2Ha. 
Uciniv na sridi kladonac jodan lip, da budo gqjit 
ga (dnl)jc) . . . 87*. Na vrilu vuk pijo, a paka 
gnvori : ,()vca mi kladonac vas mutan satvovi'. 
SSb. Ovdi Vila satira ohodi pri kladencu. A. 
Sasin 1.32. Iza kladonca i vrola zivoga vodu 
crpe. B. Kasii, nasi. 117. Polak Craramanta jes 
jodan kladonac vodo. M. Orbin l(i7. I one (lulc) 
koje ]iosi'od gora vodo o zori tancac mill pri kla- 
dencu u dubravi. I. Gundulic 13. Till kladonac 
romoneci zove svitlos dana draga. 28 — 29. Pri 
kladencu gdi bistromu vazda zeno trava mlada. 
,80. Sred dubrave gdi kladenac till izlazi vrU 
cvjetica i vrli travo. 3.50. Svak pod dubjem sred 
livada pri kladencih vjotric iste. 403. Kosuta 
ga (jcloui) slidom slidi gdje kladenac bistri vidi. 
.554. Nijo kladonca gdi u juvezni ne vode so 
tanci izbrani. G. Palmotic 1, 30. Iskat lokve 
ostaviv kladonac. (D). Kladenci zedaju. (D). 
Poslov. danic. Easkosna i pitna kladenca. A. d. 
Bella, razgov. 74. Umiva se u kladencu ()d pe- 
rivoja. I. Dordio, salt. xiv. .Telin iste drag kla- 
donac. 135. • Gdi vlaga od kladenca skrovona 
bijase. ben. 113. Trudan jjutnik Ijoti hode nac 
kladenac bistri uziva. pjesn. 57. Velik kladenac 
meco u visinu rijeku vode. B. Zuzeri 210. Ne 
hrli tako zedna kosuta na svoj kladenac. V. M. 
Gucetic 120. Na kladenac hladne vodo. Nar. 
pjos. bog. 14. Kad prohode donjeti sa kladenca 
vode hlacbie. l(i. Izvadio si iz kamena kladonac 
zivG vode. L. Eadic 5. i^ejon blojn put kladonca 
liladne vode. 108. Kladenci, to jest bunarovi. 
I. Velikauovie, uput. 3, 508. Uze glavu svetoga 
Lazara, pa je nosi do vode kladonca, spusta glavu 
u vodu kladenac. stajala je glava u kladencu lopo 
vromo cetrdeset lota. Nar. pjes. vuk. 2, .324. 
•Studenac' i , kladenac' jo , bunar' (gdje se voda 
zali\'ata ili vuceX Vuk, pism. 42. Sine goi'O, ne 
zal'te mu hlada bukovoga, ni kladonca vrola stu- 
denoga. Osvetn. 2, 8. Isce hladna u gori kla- 
donca. 2, 32. Obadva mladonca do bijurna do- 
skacu kladenca. 4, 30. Pa onda (ridis) kladonac 
pored koga jadi kakva tuzna jadika. M. D. Mi- 
licevic, modudnev. 46. — b) mc.taforiiki. ^iv 
kladonco od Jubavi. M. Vetranic 1. 25. TJconik 
kladenac proli od suza. 1, 398. Od svake rai- 
losti kladonac ti jesi. N. Najoskovic 1, 114. Kla- 
denac bi u gizdavih tvojijeli ociju bio meni, 
brasno samo u spomoni tvojoj. Ijopsa vil oda 
svih. S. BobaJGvic 20(>. Iz ovoga kladenca i 
vi'jela izidose razlicna pi-ogonstva. B. Kasic, tii. 
45. Ima se cestokrat svak utjocati k kladencu 
i k vrolu od milosti. nasi. 270. Ua. sam dobrotu 
tvoju. kladonac od svake milosti i dobra, pogrdio. 
M. Orbin 335. Kladonco od milosrdja. I. Akvi- 
lini 334. Isukrs je kladenac od svijob dobara. 
I. Bordic, salt. 59. Pot kladenac pusti s kriza 
po tvojomu cvijetju i travi. uzd. (55. Ovi kla- 
denac svijoli milosti. B. Zuzeri 14. Uljezi u kla- 
denac krvi Isukrstove. D. Basic 194. Vrelo mi- 
losti, kladonco zivota. L. Eadic 15. Ti si zivi 
kladenac vodo one kojo sam zedan. I. M. Mattel 
18. Moje carne oci, dva bistra kladenca. Nar. 
pj'es. vuk. 1, 171. — c) kao iine nijcsno (muie 
bili da je ovako i ii preu ictiri primjera kod a)). 
<ia) Koj'u od Dikla razredise do Kladenca. P. 
Kanavolic, iv. 1 19. — bb) u Srbiji, n. p. « okrugii 
alcksinaikoiii. Niva kod Kladonca. (Sr. nov. 18B3. 
578. — iznor u okrtigu biogradskom. Glasnik. 



KLADENAC 



ICLADNIK 



19, 171. — ){ itkraija jailadinskom. Niva kod 
KladeiK-a. Sr. ,iLnv. 18(i(). '200. — n okrurjii jni- 
zarecaikom. Ni\a kml Kladouca. 18G">. iUii. — 
Tri KlaiUnic'.a, kiir<i'il(t ii okriifju aleksiiKtrkoiii. 
M. D. Milic'-pvi('. srli. 72"). IiUici uz vrlo stnuu 
i u pofetku od\oc uzauu kosu maloga crnofja 
vrha, dospeva taj put na ovo bilo kod Kladeiica 
babe liomaiiico. Glasnik. 43, 2'JG. Najedannahat 
odatlo ima jos jedaii kladenac. Aiitonijev. 297. 
IvLAUENCAC, kladencca, m. cidi kladeucic. 

— U SttMcerii rjciniku: ,fonti('ulu.s, parvus pu- 
teus'. — nepoiisdmw. 

KLADENCAN, kladpucna, mlj. kuji /,riiHid,i 
kladcncn. — (' Stiiliccrii rjeciiikii : ,fontaiius\ — 
iicpoH^daiw. 

KLADEXCIC, III. drill, kladonar. - T' Ilrliiiu 
rjecin'kii : .foutircllo, t'diitaiioUa' .foiitiruliis' 82:5''; 
// ViiHiiiijhiii : .toiitiiif'Uo, fonticolla' ,bruin>ch(Mi'; 
II Stidirrni : V. kladourac. — U («(.«' rrij'i'ilic kao 
iiijesiiii iiiif It Sriiiji II tikniiiii piiitirt'Dit'kiiiii. Niva 
u Klad(M)(-iuu. Sr. nov. 1SI18. 121. 

KLADENC'INA. /. amjm. klatlouac. - /" iiasc 
rriji'iiir kmi iiijf.siiii inn: it Srhiji: a) u nknuiii 
jdiindiiisk'iiii. Vinograd u Kladoncini. Sr. hdv. 
ISl.il. 211). — lij II. okniijit ki-iiiiiijrrarkniii. Niva 
u KladiMiciui. Sr. nov. IS7I. l:i:'>. 

KLAUENSKI, ,idj. I.nji pri/Hid,! klndnini. kln- 
dfiiciiiKi. — IJ litnlirmi rjcviiikn: ,put(>alis'. — 
iiepimzdano. 

KL.4l)ENE. //. iljeh knjijnii .vc khidr (ridi 1. 
klasdi. - Sliiriji Jr „hlik klad.'i.jc. — l-iiirdn 
i-jrviiik,i a Slit/irrn, . ,|,usii,i,,, .■..llocatio'). — U 
itruiii /iriiiiji'm i. irkrnir jijisiii,' i.dios irae') kao 
dii. ziiiiii : ntriiiiaiie (jioUiijtiiii: raciiiia). No krati 
mi jiir |iriisconja, daruj milo.st odrisonja, razlog 
Itogii prav kladenja. Beruardin 181. M. Div- 
kovic, nauk. IIXI. (,Juste judex ultiuuis. duuiuu 
lac romissiouis aute diem ratiouis'). 

KLADETINA. /'. (nifim. 1. klada. — T iiii.ir 
rrijciiie, a iziiirdii rjfriiikii ii ]'itknrn. .luiiak inisli 
da JB kladetina; kad ^'' ir/i\ ali lialx'tiua. Nar. 
pjo.s. vuk. 1, 318. 

KhADEV\.E., II. iiiir iiijrslii II Sr/iiji ii .iknujii 
jiuiodiilskoin. Niva u Jvlaili'vjii. Sr. iiov. |s7.'i. 
''J67. 

KLADEZ, III. ridi kladrna.-. — -i- .-^loji iitj. 
iirijdci.si'irtjii f;. — U kiii.i iiisiini.j ii-kmiiirm jr- 
^ikoiii xiii rijrkil. Ugh.liili. J.'si kladczi,. /Iion'iik 
drag. sre<'-. 8. Jcsti, ua nicst.' Iouie, klad.v.i, dvu- 
u.stb. 11. 

KLADKJA, /. drill. I. klada,. — T Viiknni 
rjrcnikn. — flliiiKinii kladicc iiii>.:c iiiiuli i nsit- 
liitti siiKCeiie. Kladice, 1. I'-iui mi so da su dvaoljla 
drva ozg-o po prucu od bi-auc, i to bli/.u sipaka. 
2. kad se tara moce, oiida so nbjo stativo ut^•rdo 
iia dvjema kladicama i zaglavrinui dobni zai^lavo. 
u Dobroselu. M. Modic. Kladir,. na (■■■krlvu. I. 
Krsi'iavi. list. IJ2. 

KLADIC, III. drill. 1. klada. - I' ]'iiknrii rjrr- 
iiikii. 

KLADI.TE, Didi 2. Klado. 

KLADIK, III. predio kraj .Savo u liosajisknj 
krajini pod plaiiinom Grosarom. M. liuzioir. 

KLADILAO, kladiooa, ;/*. corjrk kt>ji sr k/ndi. 

— ir iiitir rrijcnie. Uzajmi jednomo oil i-ruia 
ill kladilaca. V. Bogisir. zakon. l.is. 

KL.ADIXA. /. ,111,1111. 1. klada. — l' j,',lii,„i,i 
pi><C(t xvi rij,'l;,i. ,i i:iii,;lii rjrriiikii ii diiii,lir,si- 
cmi kod klada. U kladinu .ynilii stvori si' mliou- 
vas. M. Vetrauio 2, ll'J. 



KLADITEL, iii. nirjrk koji kladc. — Najedimm 
iiijrxfii XVII rijrkii, ,loro sam dobrili (•ineiiji iia- 
prida kladito)! A. (ioori,Wooo, nasi. 221. 

KLADITl, Idadim. //»/,/■. riili 2. klasti. — Saiiio 
II 3!ikidiiiii i\j,riiil:ii : kladiti, klasti .iiionostrare' 
jtudiculo-. 

KLADITl SE. kUldlm so. iiiijif. pi-noro oor- 
taro. ridi okladiti so. oplcladiti so, ,„l ,'r,J,i po- 
sttij,' k,i,i niii„rlrklin,i ,il„,i„l. — Akc. sr lie 
ii,,,i.i„, (,„,r. 2 / :l sii,,,. klailfi. ^ Uiiiiir rrijriii.c, 
II i:.iiirdii i]i,riiik,i II Sliili,-i'rn (v. okladiti so) * 
H Vnkora (.wetteu' .piguoro certo'). Kad sam se 
juoor kladio sa oiiim mladim Laus-ban o moga 
kona dorata ... da te .ja lie smem poslati. Nar. 
pjes. vuk. 1, .589. Kladila se vila i devojka: vila 
dava silnovito blago, a devojka sa ramena glave 
koja c" prijo uraiiit ua vodu. Nar. pjes. here, 
vuk. lyG. Al" ne klai'ia luali Eadojica, van se 
kladi mall Kadojioa da ce lipii objubit divojku. 
Nar. pjes. marj. ISG. Divojka se s koi'iari kla- 
dila da iiu hoce vsim koi'ia ukrasti. Jacko. 119. 
Evo se ja kladini u vino za svu ovu druziiiu. 
Nar. pri]!. vrc. 2011. Gde sudbina izvojova vojiia, 
o stono .se nigda ne kladas uio.,_uii so bisiuo za 
cetiri vijoka. Osvetn. -5, 111. 

KLADIV. iidj. It Slidii'rrn rjri'-iiikii: v. nakladiv. 
- iir,,oii:d,ii„:. 

KLAIUV.VC, kla.liv.a, iii. d-iii. kladlvo. - Soiiio 
II Jlirliislinnrn, rj,riiiki,: l,,i il.;i rski klmlivoo, 
nilatai-, nia,|irir .malloohis' r,-K,rio: i, .1,1 iiihn-si.- 
ivni: kladivor .malioolii,- ; /( Sliilii'rrii: kladivoo, 
V. koracic .s ilodiilkoiii do jr ii:rto /:. Hjrhisljrii- 
ieva. 

K1..UIIVO, ,/. nkir, ,i,,ilir. - 3[,,ir hiti rijri 
pnishirriisko. isi„,n;li sisl.ir., ii,,rosl„r.. rri. kla- 
divo. - ,\V III,,:,' -s,- :i,,ili. ii,,sl,ijrli ,„/ 1. klada 
/// oil 1. kl.a.ti: rrn, ,r ,,nllko ,l,l poKlojr „d 
t,i-r,.,i,i. - S.lli,,, „ l!irl„sljril,rn, o,rii,ki,: kla- 
divo kovncko. korao. mhit.. ookio .uiallou>, iiiar- 
ouhis. malleus labrilis. [lyndiola, luartulus'. 2. 
kladivo drovouo .tiidi^s'. 3. kladivo veliko, veliki 
nilat .marous'; /; I'ldlitjijiiiii : .niartollo' .hamnior"; 
II Sliilii'rrii: x. koi'ao' .v d„,lntl;oii, da jr "■■'■'" '- 
l:,,'l„slirii,.ro. 

1. Kf.AMNH'.V. ./. ri,li kladna, krstina. — i.siio- 
r,-di kladnioa. - V iiai,- rrijciiiii it iit/itr.skijch, 
llrritla. I )a b' dal snopak [lo kabal pseuice, a 
kladnioa 'zastava. ki-izio. po oiiili stranali 20 
suopov. F. Kurolari po tii po ootiri. .lacke. 29."). 

2. KLADXItvV. /. Iisl. ,-rdiil„ kojoiii drzani 
j,ir(,t ,1,1 ,'-r iilalili ii,k,i ^r,ilii ii,ir,ira i: srojr 
Idaiiajiiirr. - .\a,-,„rii,, i, loisr rnjriiir(,„/ 1. klasti 
/// mi kladi. - r S,ilrk,u-ii ri.'riii'kn ; ..-assa^rhoin ; 
scliatzkammorsohoin : sclialzsolioiu-). 

3. KLADNK'.V. /'. im,- r,„li i iiijrslii i, .Sriiiji 
I, i,kni,/ii ralrr^koiii. I.ivinlu maniri roka Klad- 
nioa. Sr. nov. 1.m;'.i. 7. Ni\a. zovoma Kladnioa. 
ISi;3. .-.M. - [ k,i,, iiiiisriii. (Id Voilioo do sola 
Kladnioo. Nar. pjo-. viik. I. 3.".'.i. 

KLADXIt'-. III. /,i;.:iii,r. - l',,ii,i„r ,sr xviu 
rijrk,!. Toilui- KUnliiio roi-on l.atmin. slavni nioj- 
danzija. Ami. Ka.n'. kor. Isi;. 

KLADXl lUM Id.lKLi, w. (/;/,■ linh, ii .Srhiji 
It iikntiiii l;iir\rr,irk,,iii. (.ila-nik. 19, 29s. 

KL.VhXlK, III. iiii,-sii,, iiiir. 

11. r,„/,i II jlrralskoj. - I' l„tiiid„iii ,<i„,ii„'- 
iiikii xiii ri/i'ka. ..\d ri\uiii immino Kladnik'. 
Mou. ep. zagr. tkalo. 1, lit. il20'.l). 

b. Kladniki,. Spom. ^loj. Is I. 

C. s,'l„ I, lln-ahkoi I, ':ai,oiii,ji raro^diiisbij. 
EazdijoJ. 91. 



KfiADNTTTI 



26 



2. KLABE, a. 



KLA11NTIT1, kiadiiom, pf. vitli 2. klasti. Kliltl- 
luiti, izvaditi jola in zdjolo. ,Klacliii mi gralia u 
zdjokii'. u Ijici. V. Arsonijovid. 

KlAdInTA, /. acorviis; mota maiiipulox'iiiu. — 
Alcr. ••-■(• iiiijciia n vuc: kliidi'io, kladi'ie, i u i/en. 
jil. kliidfii'iri. — I'osliije ad 1. klasti. — Od xviii 
oijulcit. 

II. iKiiicc, ijoiiiila, rpa. Tilo okronuvsi so u 
saku ucrvana smrd]iva gUVia i u kladi'm criii 
UKlibani kostijii. I. J. P. Lucio, doct. 40. Na- 
sliizid ifolomu kladi'ui drva. M. Pavlinovic, rad. 
■2ii. Kladi'ia, svaka stvar iiaslagaiia ,meta'; ^o- 
mila drva. ,Nanio sam voliku kladi'iu drva'. 
jMetui prid kucu na kladi'm'. M. Pavlinovic. 

b. vidi krstiiia. — Izincdii rjccnika u Vukovii 
('.fin garboiKscliobor' ,raota morgitum', cf. krstiiia). 
Spgo goda 1705 jmsa ot Boligrada bjase posija" 
muogu psenicH, pootima judma I'live i sobra ii. 
kladiio. Glasiiik. 21, 21. Gdjo poi^.oo i skolio 
siiopjo, Riiii luu se uikog iia I'lili noma, nijo ag(! 
da mil kladiie mrsi. Osvetu. ■"), 0. Kladi'ia, kr- 
stiiia. M. Pavliiiovid. 

KL A DA' ATA, f. 

a. Kladi'iaca, vrst i^jivn. H, Siilok, iiu. 115. 

h. Kliuli'uii'a, vrst rilii". .faspnovac. 

KL.AMNE, n. u Vnkovn, rjciniku: u Bo.siii Hi 
H HorcRgovini imkako mjesto s priinjcrum iz na- 
rodiie jijcsmc: A od Kladi'ia Ramo barjaktaro. 

KL.4i)NICA, /. vidi kladi'ia, b. — Jaiiiacno jv 
deiiiirndiv, a isporedi i 1. kladnica. — U nagc 
vrijvme a iiijarnkijeh Hrvata. Dok pod kladiiicom 
(krizovi ili rastave zetelacke, 20 snopov. F. Ku- 
relac) vzdiliuje. Jacke. 2(34. 

KLADNICE, /. selo u Dalmaciji u kutaru 
spfctskom. Report, dalm. 1872. 34. 

KLADORUB, m. selo u Srbiji (istucnoj). — Fo- 
miiie se xv vijeka. U Branicevu solo Kladorubb. 
Spom. stoj. S'. (1428—142!)). 

KLADORUBA, /. ime vodi i nijestu u Srbiji 
It, okniyu uzickom. U Skrapoz se tilivaju recice: 
Sjecic-a, Kladoruba ... M. E). Milicevic, srb. 581. 
Niva u Kladorubi. Sr. nov. 1871. 61. 

KLAUORUBI, m. pi. vijesno ime. — V JJiiiii- 
cicecii rjecnikn: Kladmiiliy. luanastii' jo Treskavac 
imao zeiii|e ,n(li. [iiin- \hisk«go greduste vb Kla- 
doriiby i vb K1i>1.;im. u- (ilasnik. 11, 135. 13, 373). 
to CO selo biti i sada od Eitoja na jug kod mjesta 
Floriiie, samo sto ga ,Hahn, reise 49' i na karti 
pise jKladorop'. 

KLADOVITA, /. scvce u Bosni blizu Sa-fine (ti 
okrugu hiliaikum). .Schom. bosn. 1864. 88. 

KLAL)OV^JE, II. mjesto it Srbiji ii okritf/ii ju- 
(joditisknm. Niva u Kladovju. Sr. nov. 1866. 355. 

KLADOVO, n. ime maloj carusi a Srbiji n 
iikruijii krajinskom. — Iziiieda rjciiiil;" n Va- 
Iciicu (,stadt und festuug an der Don.iu. usilich 
von Orscliova. eiiieu kaiioneiiscliuss ustiii Iht -^ind 
die ruinen der briicko Trajaus'. cf. KJuc). Kla- 
dovo, varosica. K. .Tovanovic 124. Kladovo, na 
10 sata severo-zapaduo od Nogotina, na Dunavu, 
glavna je varo.s sreza kjuckoga koji je po veli- 
cini drug! u krajinskom okrugu. odmah vise Kla- 
dova na obali Duiiavskoj stoji grad Fetislam. 
varos jo Kladovo doo toga grada. M. D. Mili- 
cevic, srb. 986. 

KLADOVSKI, iidj. koji pripaila Kladovii. — 
Iziiiedii rjecnika ti Vitknrii. Kladovska (iipslina). 
K. Jovauovic 124. 

KLADIJRINA, /. utiym. 1. klada. — V naiv 
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vtikovu. Devojkama 



imrjaiio jastuko a inomeima trido kladuriiio. Nar. 
]iJGS. vil'. 186(!. 238. 

KIj.XDlIRdVo, n. ime sclii it Srbiji u okruyii 
puzitrri-iiikoiii. K. ,Tovanovi6 142. 

KL.\ I HIKO VSKI, adj. koji pripada Kladaruvii. 
Kladiirovska (opHina). K. Jovanovii 142. 

1. KLADUSa, /. mjesno ime. 

a. Kladusa velika, trfioviste; Kladiisa mala, 
selo 11 Jiosni u okriifin hihaekom. Statist, bosn. 
48. — Naj jirije it kiiizi xvii vijeka (ali vidi i 
b), a izmedii rjrniikii u Viikovu (,stadt in Tih-kiscli- 
Kroatien' v I'riiiij'-rnin iz narudne pjrsme: Sad 
sam poSo u ki^im Khidusu, daja prosim Mujinu 
Hajkiinii). M577) uzose Turci velikw Kladusii. 
P. Vitezovii, kron. 163. To jo saje u krsuu Kla- 
dusu. Nar. pjes. vuk. 3, 107. Al' eto ti od Kla- 
duso Muja. 3, 108. Nado Todor sa Kladiiso 
Muja. 3,^160. To jo saJe na tursku Kladusu. 
3, 149. Ceta se je mala podignula od Kladuso 
od grada bijola. Pjev. cm. 175a. Isliodio na osci- 
Kladusu. Nar. pjes. juk. 127. Na Kladusi kla- 
iluskoga Miiju. 127. 

b. « spiiiiiriiil;n liiliiiskiiiii N\- rlji'!,-ii pDmiiie se 
f/radav KlmliKn itn mnirliili iiijr i-in mjesto sto 
je kod a. .Matliiu^ ri'\ casti-a Sn-ad. i'.wsin, Kla- 
dwsa, Ostervicza vocata at eastella G,i'adecz ot 
Komogoyiia appellata . . . Martino de Frangepa- 
nibus novae donationis titulo confert'. Starine. 
5, 117. (1464). — isporedi i kladuski, b. 

2. KLADUSA, /. vidi kladara. u Posaviui. F. 
Hefele. 

KLADUSANIN, hi. iovjek iz Kladuse, a. — 
Mnosina: Kladusani. (1644) ban Draskovic razbi 
Kladusane. P. Vitozovic, kron. 190. Razbi Turko 
Kladusane. And. Kacic, kor. 480. Od Kladuso 
Kladusanin-Zuka. Nar. pjes. vuk. 3, 263. Svi za 
iiima Turci Kladusani. Pjev. crn. 175'i. Eto ido 
sila Kladusana. Nar. pjes. juk. 203. Ki'iigu sl'^da 
Kladusaiiin Mujo. 226. Hej ! polako, Kladusaiiiii- 
Mujo! 430. 

KLADUSICA, /. iieka yjiva. Kladusica, Spa- 
rassis Fr. (Janda, Marinkovio). B. Sulek, im. 145. 

KLADIJSKi, adj. koji pripada Kladusi. 

II. vidi 1. Kladusa, a. Mujago, kladuski so- 
kole! Nar. pjes. juk. 202. I pred nima kladus- 
koga Muju. 319. Izletila kladuska gospoda. Nar. 
pjes. marj. 97. 

b. koji pripada mozebiti druijome mirslu Kla- 
dusi. — isporedi 1. Kladusa, b. — I' ^imnn luLu 
XVI vijeka. Od moje kladuske. Mon. i-n.ai. '■V.\:\. 
(1579)'. 

KLADUSNICA, /. ime sela u Srbiji u okritiju 
krajinskom. K. Jovauovic 124. 

KLADAR, Hi-, ime mjestii u Srbiji u okruyu 
kratiujecackom.. Niva u Kladaru. Sr. nov. 1861. 
316. — Bice isto mjesto i Kladari. Niva ii Kla- 
darima. Sr. nov. 1863. 462. — ispurcili i Klader. 

KLAD.ATT, kladam, im)>f. villi kladati. — Sa 
se (refleksiniii) it imxlurii-i iliihrovackoj xvn vijeka 
(jdje'se, jaiiKii iKi hrini. hinnii'i: klati. Bog Judi 
stvara, a sumi su kladaju (koju). (D). Poslov. 
dauic. 

1. KLADE, n. vidi sloga. — U Stulicevii rjec- 
nika : (sa starijim oblikom) kladje ,concordia, 
juiictio'. — nepouzdano. 

2. KLADE, «. ime nijestima. 

a. sa starijim oblikom Kladije « Daniciccvu 
rjecniku: Kladije, selo .Kladie' (ako je dobro pre- 
pisano) s gradom Kjucem kra} bosanski Tomas 
Ostojid dade siuovima vojvode Ivanisa Dragisi6a 
1446 (Mou. Serb. 439). 



2. KLADE, T). 



•27 



KLAICOVTT 



b. selo u Hroatskoj it zupaniji zanrrl/dcktij. 
Kazdijej. 81. — il/oic bifi. da je islo sto »• pu- 
mii'ie XVI nijclca (sa t-hirijini nhUk.nm Klajlji'i. U 
Jiladju. Mon. croat. /i'JV. I'' ■'' . 

c. Klade novo ( staro, ilnjr imsti- it. Shtriiiiijl 
11 ZHiKDilji viniritii'l.nj. Ilaz'lijiij. IHl, 

(1. iiijistii It >irhiji II nl;niiiit knescvackom. Braiiik 
u Klartii. Sr. imv. '-^7-'. i;5<j. 

KLADENE, ii. djelu kojijeiit sv ko kiwli. — V 
Viikuvii rjccniktt. 

KLABEK, m. imc nijestit ii Si'bijo ii oknit/it 
krutjiijeoiickom. Livada u Kladeru. Sr. nov. 1875. 
(il'J. — Mose hiti da je isto Ho jc na driujoiii 
mjfstit, jmiinu Kladur. Niva u Kladiini. Sr. nov. 
lyfiS. 113. — isjtoredi Kladar. 

KLADUE, m. oidi Klader. 

KLAEKATI, klafram, iinpf. brli{<ai, blcbcttiti, 
stueati. — isporadi klaftu-iti, klapniati. — If nasr 
vrijeme n Istri. Pak moraju doca klafrat tali- 
janski. Nasa sloga. god. 10, br. i, str. 1-"). — 
IiiM i II novoslovensktjtn klafrati i klafar, brhl,ali>; 
net) ic hiti od nucoslov. klafati knjc ji' ajiii. oil 
iiem. (u bavarskom govoru) klalfcn (isiinn-ili i 
iicin. klaffou, slektati, i klapporu, k/i'iiohili). 

KLAFTAR, klaftra, m. hvut, I'icm. klaftor. ~ 
i.-ijiori'di klafter. — U nasi: vrijeme ii latri. 
Klat'far, hvat. Nasa sloga. god. .5, )ir. '>, str. l-j. 
i u Sidekovu rjecniku: , klafter'. 

KLAFTER, m. vidi klaftar. — I' Jljitosljni- 
tct'it rjecniku: klafter, sezeii jorgia', ijdje inoze 
hiti da 6 stoji po kajkavskom gooorii mj. itokur- 
skoya a; ali se i tlnKjiljc kaze klaftor, klaftera. 

KLAFURA, m. I'ovjek koji klafttri. — U Bjc- 
kistjcnccvu rjecniku: klafui-a, tlapa, spi-dalo, go- 
vorko .blatero, locutulio, lof|nax, arcliita, crepi- 
taciihim, citoria loquacior', v. rec[iv; u Jimibre- 
si/'ctHi: u latinskom djelu, kod rijeii blatoro; u 
Slitlit'ci'ii: V. govorko .s dodatkom da je uzeto w 
l',j,'l<isiji'iirirtt. — Iiita ista rijec i u novosloven- 
Sknw ,r:,l-„. 

KhAFL'ltKNSKE TRATINE, /. pi. po]o u 
Loninici. 

KLAFURITI, klafm-ini, impf. vidi klafrati. — 
U Bjclosljenieou, rjeciUkii ima: uakolim, v. kla- 
fiu'ijn i onde ostala, ali rijeii klafurim iieitia nu 
svom. mjestii, i ii Jainhreiieeou: n latinHkom dijrlu 
klafurim kod blactero. 

KLAFURl^rV, adj. brblaiK ~ isporeili klafura. 
klafiiriti. — U B.jelu.-ifjeiiccrii rjn'iiikit: klafur- 
]iva zena, krakorjiva, zaprda'':i .ilnuiiacula, gar- 
rula', i u Stidicevu: klafuiji\.i /.na. \-. -uvoruia 
.■>■ dodatkom da je useto iz Jlj-I<'sii, iimn. 

K.LAIC, m. preziine (dii(ii. do hi. trrhulu pisnti 
Klajic). — Vrlo obiino u nnsr rriji'inr. 1 ). Avra- 
uiovic 263—264. Marko Klair. Kai. :i2.'). — Vrlo 
ohicno i u Biibrooniku (ijdje se kaze i K[aii('i / 
n Hrvatskoj. 

KLAJ, adj.fi'J, kad djeoa nijo.su dobra. a naido 
kakav stranac, odmah strasi djocu, da ce ih za- 
klati, pa izvadi uoz iza pasa ili pasiiace, pa (jtvo- 
rivsi ga tare nime o dlan kao ila ga ostri, a pri 
tome govori: .Oijtar bio, klaj bio, klao iljrcu kan 
i do sada!' u Dobroselu. M. Medic. — Noviiieiio 
od klati. 

KLAJIC, vidi Klaic. 

KLAJICI, m. pi. selo u Srbiji u okrii'iu fo- 
p)lickom. M. D. Milicevic, kra). srb. Hs?. 

1. KLAK, III. vidi vapuo. — Miklosii iiiisli dit 
je postalo od stoiiem. clialeh (novoviiem. kalki. 
kako i jest bez sumite goriioluz. i doiiolicz. kalk. 



(■ lit. kalk is; iili :it nu.^ jr:ik. nilsliin da. je sii- 
iiii'iiro. piislii sr lira rijrc iiitliLU ii misiiia norotla 
oxnbito na zitjiiidii. r,ijii dii je roinaiixk'i rijec ott 
lat. calx (iipriir ml nrc rali-om), vidi koil ko- 
lomna; radi dnti/oiin k ridi kimak. — Oil xvi 
I'ijeka (rafa ila i priiiijeri ii F. Miklosic, lex. 
palaeoslov.- nijesii, .•itariji), a iziiieitu rjecnika u 
Mikitlinu. Iklak. japno ,calx, caemeiitum'), u Be- 
linii (.calce o calcina, materia n<:]ta per fabricare' 
.oalx' loSb), ;( Stulicevu (.calx'), u Vnkovii i.dor 
kalk' ,calx'. cf. krec .■> dodatkom da se f/orori ii 
dnwj Gori i a priinjerom iz iiarodnc pjesme: Biso 
grada tri godiue danah. no odbise klaka od ka- 
mena). Nosite klak i kami i drevje i przinu. 
Pril. jag. ark. 9, 146. (1520). Zida ni klaka joiS 
nitkor ue znase. M. Vetranio 1, 7. I)a je naj 
veca muka uaci jajjiia ili klaka. B. Kasic, per. 
12. Ukopano u klaku i japuu. tVan. '207. Spra- 
vivsi klak i japno. rit. 276. Put snjezana uoka 
jo meni, vas se izmazali klakom bijelim. I. CtUU- 
dulic 156. (Irade kucu brez klaka. M. Radnic 
51b. Oborivsa kucu. sto ostaje nego rasuti klak 
i svezaiia od zidova? 3l6l>. Bez klaka stijona 
cini medu a ne mir. (D). Poslov. danic. Da ko- 
ja godi zgrada bude s no klakom zdruzena i j)0- 
mazana. L. Terzic. 224. Luci (na nebit) vrh kill 
stere bulta jaka drobnijeh .stinoic, zlatna klaka. 
J. Kavaiiin tsfa. Pocivaso na ostru sagu pro- 
strtu vrh tvrda ualoga od klaka. I. Bordii-, beu. 
30. Zapovidi da so Jura baci u joduu pec uzo- 
y.etm za klak ciniti. F. Radman 16. S vodom..., 
klakom iliti vapnom, to jest krecom i s piskom 
ucini maltu. I. Velikanovic, uput. 3, 186. Ra- 
botnici pripravlaju kamei'ie, klak, drvja. J. Ma- 
to\dc 183. Ni odbiso klaka od kamena. Pjov. 
crn. 1261>. Udarise u gradsku kapiju, no odbiise 
klaka od kamena. Nar. pjes. horm. 1, 127. Ne- 
kakav vas dusman prosle noci dosao pa mi za- 
mazao klakom ozgo mojo pismo. Nar. prip. vrc. 
132. Clonio se|ak magaro i na fiemu klak. Bos. 
vila. 1892. 75. Razvaline i gomile kamena u 
klaku. S. Lubisa, prip. 29. Kaze so i u Lici. M. 
Medic. — Jiadi orijeh priinjera vidi ziv, gasiti, 
poci: I svrhu rana metnut klak zivi s vodom 
soli. P. Posilovic, nasi. 129". Klak zivi ,calce 
viva' ,calx viva'. A. d. Bella, rjocn. 158''. Mrtva 
su ga polozili u joduu skrinu zivijem klakom 
uapunenu. B. Zuzeri 106. Skriiiu zivoga klaka 
nasuse. .1. Banovac. pred. 11-2. Motni u vino 
malo zivoga klaka. J. Vladmirovic 25. Vaja ga 
spaliti zivijem klakom. S. Lubisa, prip. 238. — 
Klak ugaseu , calce smfirzata' ,calx temperata'. 
Klak neugasen , calce viva' ,calx viva'. — Klak 
pecen , calce ben cotta' ,calx coota'. A. d. Bella, 
rjecn. 158t>. — Niobii-iia je mnozina sto se iia- 
lazi u jednoia jirimji'ni : lOijitiij da im pece, da 
im kuia klake, icair.'. smuko. kiiilia. J. Kavaiiin 
567'i. — iW' poser u islniit xiiiislii. Klak, ime 
lijepu, sto se pravi od ilovaco i primijcsauo p|eve 
za zidane peci i pecuaka. u Prigorju. F. Hefele. 

2. KLAK, ///. srh, II Hosiii a okruijit .•oirajei'- 
skom. Statist, b.isn. Is. 

KLAKAR. "(. ■<rto It r.nsin. u okrui/u haiiu- 
Itii'koiii. Statist, liosn. 11. 

KLAKARJE. ii. srh, it Shiroiiiji. ii zupaniji 
pozrslcoj. Eazdijej. 122. 

KLAKE, /. pi. srlit a llrrnlskoj u. zupaniji 
zaijrrbaekoj. Razdijo|. 82. 

KLAKNUTI, villi klokuuli. 

KLAKOVIT, adj. (kniiirii) ml knjriia .se eini 
klak. — Nacii'irno a nasr rrijrmr. Klakovito ka- 
mene (,kalkstein'}. Zburnik zak. 1853. 897. 



KLALAC ! 

KLALAC, kliioca, m. timij (u,jedini)ni priiiijerii 
nik) koji kojr. — xvii vijeka. Vuk je zivina 
prjovar|iva. drugo klala(% tretjo iiozilrlac. M. ]Jiv- 
kovii'-, be.s. lUT''. 

KLAMA, /. nt\j<i.siia i siiiin'iii'd rijcc it sijamc- 
iiieniku xvu Hi xviu rijeka. imxjU) hi hili i iiije.fiio 
imc, a!i dntgdje nije putrrttcno. Do Slabino sii 
Mrazovci, to jo as careva, zeiiile su Ko.-itajnicana 
knji su u Bai'iqj Luci, a MleCaniea, to jo as carev, 
a iiioja klama (Hi Klania?). Starine. 12, 24. (okv 
ijod. KiltU— 1703). 

KLAMALIC,\, m. i f. irfdde (muiko i zen.tko) 
kati klamalo. — U naic rrijemc a Lici. ,6uti, 
seoska klamalico. iiikad u kuci nijosi'. J. Bogda- 
novic. 

KIjAMALO, m. sa|iv iiaziv za covjoka koji 
vavijc iiokud klauia (ida klnmiiuii). — V itasc 
rrijcmc it Lici. ,1. Bogdanovic. 

KLAMANE, n. djclo kojijem se klama. ,J. Bog- 
dauovic. 

KLAMATI, klaiiiam, iiiipf. ridi klaiuiUiti. — 
U nose vrijeme a Lici. 

H. vidi klamitati, a. , Klama mi ziua iia jednom 
knlu, moram je presjeci'. ,Vidi se da e omrsa', 
kad onako sva roba na nem klama'. 

b. vidi klamitati, b. ,Edva evo po ovom vro- 
menu klamam'. J. Bogdanovic. 

KLAMA V, adj. koji klama. — U naiii; crijcmc. 

— U Sulekuru rjaciiikii: (kod locker) klamavo 
uze ,ein lockeres sell'; (kod los) klamav klinac. 
(cavao. ekser) ,ein loser iiagel'. 

KLAMFAE, m. vidi klamjjar. — L' Bjclostjen- 
cecii rjeciiikii: .bractearius, bracteator, bractea- 
rius 1. laininarius faber', / it Stuliievu: ,battiloro' 
(zlv tiiitiiiano po latinskoj rijeci), ,bractearius' 
s dvdatkom da je uzeto iz Bjelustjenceca. 

KLAMITANE, n. djclo kojijem se klamice. — 
U Vitkovu rjeciiika. 

KLAMITATI. klainicr'm, imjif. vacillare; nii- 
tare. — ispoi-nU klamati. klimati. — U nnse 
crijcme, a iziiiedn rjcciiika it Viikurii (1. ,waokeln' 
,nuto'. 2. ,wackeln' .agito'). 

a. vacillare, moveri, labare, ^u^ati -se, iiiicitti 
se, kad Sto iiije zahodeno Hi uopce pricrrsceim iki 
snom mjc.stn kao .ito trebri, n. p. klinac (cavao) u 
scojoj nijii, zuhi It desiiimtt, pa i klobuk na glavi 
(kad je pre.sirok), crecfa na nozi itd. Kao ba- 
bini zubi. (Kad je sto slabo i klamice). Nar. posl. 
vuk. 129. — U Viikoni rjecnikn xtoji (u snijem 
izdanima) : .agito' po cemit hi hio prelazni (jlni/ol 
ali va]a da je itampar.tkoin f/rijeikom mj. .agitor'. 

b. nutare, klimati, n. p. i/larmii. Hi Injati xe 
cijelijem tijelom (kao pljaii),' pa i lioditi tako kli- 
mnjuci. 

KLAMITAV, adj. kt.ji klamiit; riiU 2. klapati. 
a na krajii. 

KLAMKATI, klamkam. inijif. n zayoneci na- 
ieija rrenmia, caja da je c/ch;. klamati. Tur.ska 
kapa iza brda klamka (i klapka, od klapkati). 
odtjonetlaj : ■mje.sec. Nar. zag. nov. 129. 

KLAMPAR, m. vidi limar. — isporedi klamfar, 
klanfar. — Od nem. klempner (srviiem. klampfer). 

— U naSe vrijenw ii Lici. Klamparom zove narod 
onog zanagiju, koji od lima, ili iiiog bleha raztie 
stvari i posude izraduje, kao: zaklopce, kante, 
lu6erde, limice itd. .1. Bogdanovic. 

l.KLANAC, klaii.;;. »/, m n.-iisf !a... faiirrs. Ujc-ini 
put (Hi uopce tij'<iii pn,l.i:,il. I iindii <lr,, hrda, 
dvije visine, zdriji hi. ,/»//(,,// .- mii n-^rr s<- njio- 
treblava kao stralcijicna rijcc za mjrsto kudn 
vojska nikaku tie moze Hi jedva moze proci kad 



i 1. KLANAC. a. 

till nrprijalc(i na visinama na strana. u MHcalimt, 
II Bel in It, a i it Voltiijijinu rjeinika ima zna- 
{■ei'te: maleni nski put Hi stranputica, uli se ovo 
donta ne potvrdiijc primjerima. — isporedi klai'iac. 
— Akc. kaki je ii gen. sing, taki je u ustalijem 
pailczima, osim nom. i ace. .sing, klanac, voc. : 
klanco, klanci, gen. pi. klanaca. — V. Jagic (archiv 
fiir Slav, pliilolog. 2, 397) pa i F. Miklosic (trot 
und trat. 24; etyraol. worterb. 117) misle da je 
srtidno s lit. kalnas. let. kalns, hrdo ; onda hi 
mogla biti i indoevropska rijcc, isporedi grc. xo- 
liavi]. xoAfovof, hrezit(ak, lal. coUis (mj. colnis, 
vidi K. Brugmann, vergl. gramm. der indogerm. 
s|iraclien. 1« 3(i8), got. liallus, hrid. samo je kod 
liiga I'lidniiviilo .\to ove rijeci tiema n drugijem. 
slitviii^kijini ji:icima, vcc samo u nasemu i u 
niiviisliivrnskdni iklanec), a ne znam ima Ii je n 
liiigiivskom. — Od xv vijeka, a iminlii ijccnika 
It Mikafinn (klanac, uliciea jcalli^. ^.-niii:!' / kod 
stranputica), it Belinu {,iia,llo, vi.asticua' .si>mita' 
-1 <)()«; .sentiero' ,trames' 668a; ,stradolla' ,seraita' 
711"; ,viottolo, via stretta e noti maestra' ,so- 
mita' 768b), u Bjelostjencevu (v. klai'iec), H Vol- 
tiijijinu, (,sentiero, viottolo, colle, stradella' ,fus8- 
steig, fusspfad'), ti Stulicevu (klanac .passo stretto' 
.somita'), n Viikovu (,der engpass' ,angusta via' 
.V primjerinut, iz narodnijeh pjesama: Od kuda 
su klanci po naj tjesni. Da uhodi klance i bo- 
gaze). 

a. M pravoin smislu. Ner da b}udu droma i 
klance zaskoce, i gdi je proloma da zavale ploce. 
M. Marulic 19. Postavi se stati na nikom klaucu, 
v kom razbijahu vsakoga. Transit. 262. Da bo|e 
obajdu kamenu onu Jut. jeda si iznajdu ki klanac 
ali put. H. Lucie 217. Eto ju (kosutu) pak sritih 
u klancu sricom mom. P. Zorauic 11*. Spi|e, 
klanci, luzi. D. Barakovic, jar. 13. Da se ne ide 
tukuci, obijuci klance, sola, zupe, gradove i mnoge 
razlike strane. M. Alberti in. Na sve klance, 
na sve pute straze uzmnozi. G-. Palmotic 2, 23. 
I da za to kracijem puti potrebno je otrcati. da 
na klancu neke od [uti moc budu ih pricekati. 
J. Palmotic 190. Eliakim cini cuvati klance 
tijosne od planina. M. Radnic 362b. Nugle i 
klance iskali svuda. I. Zanotti, en. 50. Pak se 
napunise ravnice i klanci. skaz. 21. Putnici . . . 
vecma se paze i obziraju kada su u klanci. S. 
Margitic. fal. 1.53. 8vim da otvora bez pjeneza 
klanac klijeski. .J. Kavaiiin 87a. XJ stine i za 
klance sakriveni. ISob. Klanac ,insidia, passo 
cattivo'. S. Budmani AlSb. Vraoajuci se veseli 
natrag, docekase ji neprijateji medu jednim pla- 
nina m u tisnim klancim, i na ne iz busije uda- 
rivsi razbise ji. And. Kacic, razg. 81 — 82. Po- 
znajuci dobro, da Amega za sve arbanaske klance, 
busije, zaside i privare znadise. 117. Lute klance 
Turci prijezdise. 262a. Prez lumbarde zapri klance. 
M. Kuhacevic 147. Stupi na jedan klanac. I. J. 
P. Lucie, razg. 45. Dobro znades klance i bo- 
gaze. Nar. pjes. vuk. 4, 50. Od kuda su po naj 
tjesni klanci. 4, 2.54. Tu su Turci klance pova- 
tali. 4, 338. Teno klance cuva od hajduka. 
4, 389. I na klance stavio pandure. 4, 498. A 
na tvrdi klanac nacerase. Ogled, sr. 54. Jal' 
cem' oba klanac zavaliti. Nar. pjes. juk. 234. 
Doci 6e vranac u tijesan klanac. Nar. posl. vuk. 
69. Kiin se drutitvo pohvali, brze klanac zavali. 
138. Tvoja raja moze da te lirani, pa stalo je 
za liajducke klance. Osvetn. 1, 14. A sa mnom 
ce polovina poci, da uskocke pregledamo klanco. 
1, 29. Pa i meue Muja srazit scaSe, pa zavali 
I'legdje klanac Muja. 2, 11. A oni su pi-isjednuli 
klance. 2, 55. Jer su turski vardali ulaci da su 
vlasi zavrnuli klance. 2, 112. U nerodnu klancu 



1. KLANAC. a. 



20 



KLANALAC 



liticevu. S, 31. Drz' se klaiica p6 vise Nozdara. 

3, 100. tidjc go(t ziiades za iibojiie klauco. 3, 123. 
Eno kueza Evgeuija kojeg jo5 danas klaiiti i 
mostovi uz Bosnu spomiriu. M. Pavlinovic, razg. 
2.5. Ban Dorencin. zacuv cla se .Takub pasa vraca, 
zakrci mu klance. 3S. — ridi i jadikov i jadi- 
kovao. 

b. u metaforn'koiii smisln. A liudobe ce svp 
klance zasjesti luu da ne iitocp. B. Zuzeri 37. 
Prid paklom stoji Bozija pravda oi-uzana ceka- 
jiici na klanou ondi gre.snike. 337. Zatvorice 
(djnrao) sve pute i klancfl, kud ste mu utekli. 
J. Banovac, lazg. 186. Pisa svonm sinu : ,Ti si 
sad doprao na klanac zivota, s kojega va}a na 
desnu ol' na lijevu'. M. Pavlinovic, rad. S4. Tr- 
govini propita Tegetov klanco. 86. 

C. « prenesenom smisl'u, stave u kqjemii irlaile 
nenia kud kamn d'l pohjefine, i tiiknvn diiHefiKi 
stane, osnhito ens amrti. Ako si kad vidil clovika 
umriti, pomisli da c i ti na ta klanac priti. A. 
Georgiceo, nasi. 57. Xe more se reii zaisto da 
ostav^aju grihe, nego veoma vecma da grihe (>:ic) 
ostavja(jH;> liih zasto jesu na taki klanac dosli. 
P. Posilovic, nasi. S^>. Doveden je do klama. 
(D). Poslov. danic. 

2. KLANAC, klanca, m. hlatii, ka<i, ylih. — 
Akc. je kill} kod 1. klanac — Vula dn je ista 
rijee xti) 1. klanac (jer je eesta ii onikiieiiiiie kliuieii 
ttniogo Idiitii). — U Viikoni rjeeiiikn: ,koth- .Uitunr 
.s" irrimjeroin : Klanac do kojcna. 

3. KLANAC, Klinca, )ii. itijesiio ime. — Biee 
ista rijee .sVo 1. klanac. 

a. n Ilrriitskiij. a) it hipaviji lleko-kfha eshij . 
aa) selu. Eazdijc). 37. — bb) tri ziiseokii. 31. 
34. 37. — bj II ziipiiniji iiuidniskii-iijeekuj. aa) 
dva seln. 59. G2. — bb) P.ijcli Klanac, xth,. r,s. 

b. 2>"'<ta u Slacoiiiji n iiijjiniiji viruciliekoj. 
Razdije}. 135. 

4. KLANAC, Klanca, m. ime musko. — U iin- 
riidniij pjesmi nasega rremena. Brze sitnu kiiigu 
napisali staru Klancu sivome sokolu. Pjev. cm. 
312*. I star Klanac ijoskoci na noge. 312''. 

KLANCANE, n. djein knjijem se klanca. — U 
\'akoni rjecnikii. 

KLANCATI, klancain, iiiijif. iiniriti se idiiei. 
— Moze hiti da je dem. klamati. — ispnredi 
klancati. — U Viikoru rjecnikii: .sich miide go- 
hen' ,fatigari eundo'. 

KLANCOS, m. vidi tancos. M. Medic. 

KLANCAC, klancca, m. dem. 1. klanac. — 
Siiiiio n Bje/osfjeiieerii rjecnikii (ridi kod klai'icar) 
/ II Stiilieerii : ,parva seiiiit;i'. 

KLANCATI, klancam, iiiijif. idiici klapati zi- 
votom : mlavo cejade klanca ; u nn'aku se klanca. 
M. Pavlinovic. — isporedi klancati. 

KLAN(-;EV, adj. kiiji pripiidn Klanca (ridi 

4. Klanac). Svako pozna Klancove tnpove. Pjev. 
crn. 312t>. 

KLANCICA, f. ridi 1. klanica laprar je de- 
mimitir, isporedi klanicica). — U nase rrijeme. 
Cim ce pregraditi kucu pordom ili pleterom, ili 
avliju ili obor medom, ili klancicu zidom. ((; 
Hercegorini, it driioj (fori, u Buci kotorskojl. 
V. Bogisic, zborn. 342. 

KLANCIC, Mi. dem. 1. klanac. — V nase rrijeme, 
a izmedu rjecnika u IStulicerii (uz klancae). ,Lako 
'e pro ovog klancica prijeci, ali treba junak koji 
ce se uz onu veliku klancinu uzvuci'. ,T. Bogda- 
novid. 

KLANC'INA, /. augm. 1. klanac. — U naie 
vrijeme. NeS se pro ove klancine prevui5i. .7. 



Bogdanovic. — ridi i kod klancic, Ovako se zove 
i vrh kod Lica. 

KLANFAR, m. ridi klamfar. — U Sulekoru 
rjeeiiiku : .klem[>ner'. 

KLANFARI, m. pi. ime selu u Hrratskaj ii 
'iipaniji iiiodrusko-rijeckiij. Razdije]. 48. 

KL.ANFATI, klantUm, impf. ridi klafati. — V 
nase rrijeme it Istri. Klanfiit ili frfjat, n. p. pak 
ces poc to klanfat okole. « Voloskome. F. Simcic. 

1. KLANICA, /'. stabulum, vidi kosara. — Akc. 
se mijei'iii u gen. pi. klanica. — Mo.ie hiti da 
piistaje od kiirijena glagola klasti. — l^ tia.^e 
rrijeme (ali ridi i klanicica) u Bosni, a izmedu 
ijn'iiika u Stiilicera (.foenile', isporedi pojata) / 
H Viiliiru (vide kosara s dodatknm dn .se gorori 
II Biisni). Kabanica kuca i klanica. Nar. pjes. 
petr. 3, 268. Tavnica mi kuca i klanica. ,3, 417. 
Iz toga cardaka naprav)ene su danasiie kuce i 
klanice. Bos. vila. 1887. 316. A ovce su blecalo 
u klanicama. 1892. 293. 

2. KLANICA, /. domcica zirotiiia (urea ili kozii) 
sto se hrani da se zakofe. — Postaje od part, 
praet. pass, klan glagola klati. — U nase rrijeme, 
a izmedu rjecnika u Viikoru (ovea koja 6e da 
se ko|e ,das stechschaf" ,ovis ad cultrura desti- 
nata' s dodatkoiii da se gorori u Duhrorniku). 
S nama postupaju kao s ovcama klanicama. I). 
Danific, psal. 44, 22. Ovako veli Gospod Bog 
moj : ,Pasi ovce klanice'. zah. 11, 4. 

3. KLANICA, /. ridi pokoj. — Postaje kao 2. 
klanica. — U jednoi/a pisca nasega rremena. Tu 
je tada bila strasna kl.anica izmedu Huna koji 
napadahu i Nisovjana koji grad branahu. M. i). 
Milicevic. kra|. srb. 88. 

4. KLANICA, /. ime selu u Sriiiji u okriigu 
ra^erskom. K. .lovanovic 100. 

KLANICICA, /. dem. 1. klanica. — U jednoga 
pisca (Bosnaka) xviii rijeka. Potribito im bi 
savrijeti se prid gradom u jednoj spijici, da rof em 
klanicici, gdi obicavaSe imaiie plandovati. F. 
Lastric, od' 384, 

KLANOVAC, Klanovoa, m. mjesnn ime u Sr- 
iiiji u okrugu kragujerackom. Livada u Kla- 
novcu. Sr. iiov. 1861. 316. 

KLAN, m. ridi klaiiaiio. — U jednoga pisca 
XVIII rijeka. Merkur s Gracijama u istoni temjilu 
klaii primaju. .1. Kavaiiin 357*. Svjet nas uc.i 
ill rijeci hitat, i Isus, Mariju klaiiom citat. .5051'. 

KLANA, ,/'. ridi klai'iaiie. — II jednoga j^isca 
XVI 1 1 rijeka. Kada Anian bijase pomilovan od 
kra|a Asuera, bijase klai'ia i svak mu prigibase 
koliiia. M. Radnic 202>'. 

KLANAC, klanca, m. vidi 1. klanac. — Samo 
s kajkarskijem ohlikom klaiiec u Bjelostjencevu 
r.jeciiiku: klai'iec, klanac ,vallis, valles', v. dolica. 
2. ,semita angusta, clivosa, via clivia' ; u Jam- 
hre.sieeru: ,callis, angiportus'; u Stulicevu : v, 
klanac .< diidatkom da je iizeto iz Hahdelicera. 
— I kao mjrsno ime. Klaiiec, trgoriste u Hrrat- 
skoj 11 .zupaiiiji nini'tlinskoj. Razdijej. 9,3, 

KLANA(''XO, It. mjesnii ime. — Vafa da hi 
itriikti ghisilti pti stiikarskom govoru, nalazi se 
samo kajkarski tililik Klaiieciio, selo u Hrratskoj 
u zttpatiiji rarazdinskoj. Razdijej. 100. 

KLANALAC, klilnaoca, m. cirrjek koji klaiia 
Hi se klaiia. — Od xvm rijeka, a izmedu rjec- 
nika u Bel in u (,adoratoi'e, colui che adora' ,ado- 
rans' 37a; klai'ialac od nebogova, klarialac kri- 
vijeh bogova ,idolatra e idolatro, adoratore d'idoli" 
,idoloi'um cultor' 374") gdje se tiaj prije nahodi, 



KLAN.ALAC 

u JJjclusljcnievii (t'idi kod klai'iavac), u Slulicvva 
(klaAalac t yrijcskom klaiWoc ,r6vorons, adoraiis, 
colens'). 

a. uopce. Ulizaoci i klai'iaoci papo riraskoga. 
A. Kanizli(5, kara. 270. 

b. o vjrri. Bitduci toliki kipa ovoga klananci. 
P. Lastiic^, test. ad. Sffii'. Krivih l)f)g:ova klnii;i- 
0C6 obvaiajuci. A. ICaiiiXlic, fran. 220. Klnnanri 
Josusnvi. S. Rosa Sl'i. Pravi klai'iaoci kl.n'i.irc 
o(:a dusevno. 57". Klai'ialac? kipa. loSli. stari 
Kim)aiii, liihovi (satira) klai'iaoci. M. A. Re\- 
kovio, sat. A.^b. Da jo ovaj obi^'aj od ovili krivili 
bogova i od I'liliovih klai'iaoca svqj pocotak dobio. 
A7". Klai'iaoci Boga noboskoga. A. T. Blago- 
ievi<^, khiii. .57. Nazivamo so pravi klai'iaoci 
UoXji. B. Leakovic, gov. 201. 

1. KLANALICA, /. zensko ccfade ito klat'ia Hi 
se klana. — U Belinn rjccnikii: ,adovatrice, colei 
cliB adora' ,adorans' ;)7>i, i ii StuUicvii (uz kla- 
I'lalac). 

2. KLAl!fALICA,/. ridi dale. — U naie vrijcme, 
a izmedu rjeriiika u Vukovii (,oiuc art liedor dor 
blindon, mit deiion sio auf dor orde sitzoii und 
aliiioseii bitton' ,cantus quidaiii cooconiin oloeino- 
syiiam mondicaiitium'). U Srijemu. u Slavoniji, 
u Backoj i u Baiiatu .slijepci nasi slabo ziiadu 
jiiiiatkijeb pjosama, nogo prod kucama stojoci 
pjevajn pjesmice pobo/.no da bi liima Jiule iia 
podjolu pobudili, a iia saboriina (kako kod crkava 
i kod manastira, tako i po varosima i po selima 
iia paiiadurima i o praznicima) posjedaju na zem]u, 
)m kao pjevajuci uz gusle mole da im se sto 
udijeli. prve ove pjesmice zovu oni .pretkucnice' 
(ili .pretkutniee', sto se pjevajn pred kucama), a 
druge ,klanalice' (kojima se judima ,klana' i moli). 
Vuk, nar. pjes. 1, 127. 

KLANANE, n. djelo kojijem ko klnna ili se 
klana. — Stariji su oMici klananijo i klaiianje. 
— Izmedu rjecnika u Mikalinu i klaiianje), u Be- 
liim (klaiianje ,adoratioiH>, I'adorare' ,aduratio' 
37a), u Bjelostjencevu, u Jambrekicevii, u Volti- 
gijinu, u Stulicevu, u Vukovu, u Daniiiievu (kla- 
lianije ,iiicliiiatio'). 

H. uopce. Mnozbstvomt klaiianija padajustee 
udy. Dom6utijanl> 44. (Farizeji) }ube prva po- 
sajonja na vecerali i prva sidinja ii erikvah i 
klaiiaiija na trgu. Bernardin 37. matth. 23, G — 7. 
Ona klaiianja i priguutja kolin. P. Eadovcic, nac. 
418. Grospojam od klaiianja harac daju. P. Ka- 
navolii, iv. 419. Za ukloniti se od inlogib po- 
zdrava i klaiiaiia. A. Tomikovic, ziv. 28.5. A 
puci im zasluge priznaju sa klaiiaiiem i sa po- 
•stivaiiem. Osvetn. 2, 25. 

b. o vjeri. Da je u Jerusalem! misto od kla- 
iianja. Bernardin 4'J. joanii. 4, 21. Ne prim|e 
Bog tvojego klaiianija. Pril. jag. ark. 9, 147. 
(14G8). Idolatrija aliti klaiianje stupom. M. Orbiii 
28. Lakomost jest kakono jedno klaiianje idolsko. 
I. T. Mruavic, ist. 168. Gdi god je Isukrst, do- 
stojno jest, da mu se klaiiaiie ciui. I. Velikanovic, 
uput. .3, 58. Od klanaiia Bozjega. J. Matovic 
xvia. Da sama crkva inia pravo klaiiaiie posve- 
tilista. 91. Obratili bi se svi }udi na klaiiaiie i 
casteiie pravoga Boga. 325. Zazivanem svetijeh 
i s klananem relikvija. 331. — U Turaka. Kad 
svTse klanane i izidu pred gamiju svi ga jedjio- 
glasico zapitaju. Nar. prip. vrc. 90. Vise va|a 
dan klaiiaria jedaii. P. Petrovi6, gor. vijen. 34. 

KLANARIC, m. mjesto u Sriiiji u okrugiikra- 
jinskom. Vinograd u Klaiiariiu. Sr. nov. 1875. 

KLANAS, m. vidi Idaiialac, b (a nekijem pre- 
ziranem). No klaiia se ujedno Bogn i vragu. ah 



30 KTvANATI. I, b, /-;. 

jau ! ovakovi klaiiasa jest danas pun ki'stjanluk. 
D. Rapic li8. 

KfjANATE^, Ml. vidi klaiialac. — U SluUievu 
rjecniku. 

KLAlIfATE:^ICA, /. vidi klaiialioa. — II Slu- 
lieevii rjeinikii. 

KLANATE^NICA, /. na dva vijesta u ruko- 
jii^ii XV vijeka s razUcitijem znaienem: na prvum 
iirjeatii znaci sto klai'iaiie, b, na druyoin .Ho kla- 
lialica. ,Ca to Minis'!" ,Ovo klaiiatejuiou Bogu 
ciiiu'. . . . ,Lukava Bogu klaiiatejnice, ne primjo 
Bog tvojego klaiianja'. Pril. jag. ark. 9, 147. 
(14(S8). 

KLANATI, kliliiilm, itit/jf. iterativni glayol 
prema kloniti: nhhl; jr nl.lirni po svoj prilici 
mladi od ri'jii Ir^infii/n lihuuii se koji je obiiniji 
i u •drugijcin il'tri:iLskiji.'iu ji,:cciina. — Akc. se ne 
mijeiia (aor. 2 i 3 sing, kliiiia.). — liijei je pra- 
slavenska, isporedi stslov. klaiiati i klaiiati s%, 
riis, K.iaHHTbca, po^. klaiiiae i klaniai siq; nije 
posve isto ees. klanoti (pracs. klanim) i klaiicti 
so, gornolu£. kloiiec, donoluz. klonis se. 

1. akiivno. — Izmedu rjecnika u Belinu (kla- 
iiati tkoga ,adorare, far atto di rivereuza' ,adoro' ; 
Bozjom casti klaiiati ili postovati tkoga ,adorar6 
imo come Dio' ,divino (^uempiam honore colore' 
37a; klaiiati lazive bogovo ,idolatrare, adorare 
gl' idoli' ,idola colore' 374*), u Slidiieoti (klaiiati 
koga uz klaiiati se), u Vukova : u. p. podue, aksaiu, 
icindiju ,beten (von den tiirkischon sorbeii)' ,oro'. 

il. iuclinare, flectero, poginati, naprijed pregi- 
bati; objekat je glaoa, giiri'ii ilin tijela; to se 
skvaca (u prvom i treccm pnnijrni) kao znak 
Hooana, radi toga u trcii m iimiiji ric ima dativ 
oHoga sto se stuje (isporedi c, i 3, b). — rijetko 
(moze biti da se shcaia kao imperfcktivni glagol 
prema uakloniti, prekloniti). (Andeli) klaiia'u 
lisca, steru krila oko ogleda svoga mila. J. Ka- 
vanin 499'^. Prij', utroba ih (djecu) iieg' izgana, 
kod liili oci uase bdiju, rodnijem jubav krilo 
klaiia, ruke bode im ukrjep|iju.- 505t>. Koji glavu 
klaiia prisvetomu imeuu Isusa. Ant. Kadcic 374. 

b. znaceiie je kao kod klaiiati se, vidi 3, b; 
objekat je sto je ondje dativ. — xvii i xviii vijeka. 

a) vidi 3, b, a). San ovi prikazivase Jozefu 
da ga sunce, mjesec i jedaneCs) zvijezda . . . kla- 
liaju . . . Erbo Jozefa uzpeta na pristoje edipatsko 
klan.0 je negov otac i jedanestiiia liegove bratce, 
to jest sunce i jedanes zvijezda. S. Rosa 51'>. 

bj vidi 3, b, b). Drzi da ona sva je sreca i 
bozanstvo koje klaiia. I. Grundulic 330. Boga . . . 
stujte, fubite, klaiiajte, castite i bojte ga se. A. 
Vitalic, ist. 195. Svi se od svita kra[i sgrbo 
s priklonstvom ga btoc klaiiati. 218''. Priliko 
od zlata narod klana. 481"'. Sama Boga tu kla- 
iiaju6. J. Kavaiiiu 307>'. Ne klaiiase 1' rimski 
puci Priapa, Volupa i SmradesaV 443*. Nego 
cini tvom milosti da te vijerno svi sluzimo, duse 
i uasG da te klana'u, hvale, slave, blagosliv}a"u. 
574a. On je Bog koga svak klaiiat ce. I. Dordic, 
salt. 147. Klanajuci junca od zlata. 2G8. Poiii- 
zeno klanam Boga o6ita i skroveua. uzd. 129. 
Tebe u trojstvu, Boze jedan, svak pripijeva, klaiia 
i stuje. ben. 200. Sa svijem srcem i pameti 
klanam nebo lica tvoga. pjesn. 24. Sliono bilo 
naj vece bi klaiiat vrijeme mjeste Boga. 59. Tebe 
klaiiamo, o blazeno trojstvo. J. Banovac, blagosov. 
28G. Mjeste Boga svoga stvoriteja klaiiase stvo- 
reiie. S. Rosa 21b. Tuj nadose Jezusa s Marijom 
i vidiusi ga metnuso se nica na zomlu prida li 
Iclaiiajuc ga. 8Ga. Klaiiaies Uospodina IJuga 
tvoga. -ISa. Nemoj klaiiati bogove druge prida 
mnom. .T. Matovic 1(1. Bogojubno bi i sveto 



KLANATI, 1, b, /)). : 

klai'iali Boga. 83. Da bi klaiiali i castili Boga. 
ii87. Klai'iati ces mene pvavoga Boga. 3'i8. Prid 
uvjetuijem ovijom zaklopjom klanat cu i hvalit 
cu ime Gospoiliuovo. I. M. Mattei 17. Kla- 
na,(j)t0 me : boiSica sam. ^ N. Maroi 12. Pafo i 
Oorig klaiia mone. 23. Sta u kuli beg po nori 
kavi? il' se mije i klaiia Alaha? Osvetn. -i, Hi. 

c) vidi 3, b, c). I svakomu cini zuati, da gi'ob 
sveua Muhameta iia Meci ce ■poi; klanati. I. Guii- 
dulic 2!JIJ. Idoh klariat tempao svoti. J. Kavauin 
O'tilJ. iSvetijoli ruu6enika kojijoli u ovoj crkvi 
klai'iamu. I. iJordic, ben. lil. Marija koju pri- 
povijodamo i klaiiamo za istinitu majku Bozju. 
.J. Matovic 311. Da jo ovo pravi sakrameiiat i 
jedaii od ouijeli sedam kojiji>li je crkva svoUi 
vazda klaiiala i postovala, 1'.I2. Pak kn svcitu 
klaiiat ce te. N. Marci 85. 

U) vidi 3, b, d). Tri robiiio, tri uarii'i.i ki po- 
stavi na sto uza se, i klaiiajuc zensko Hue, rob 
pritvoi'i od cara se. I. (iundnlic •'31G. Sve tvoje 
kuce prisvitle koju meu cast! ostale klai'ia vas 
gx'ad. I. Ivanisevic 25U. Klaiiam mai'ie, klaiiam 
vele, moga i Vlas-Bozicevica. J. Kavaniu 90''. 
Bratucedi kib dobrotu svi klaiiaju. 103'i. Bis- 
kupa jiUi Jakova gredo klaiiat pero moje. 120''. 
Za liim klaiiam pak Fedrika. 1241'. Katolicanska 
crkva vazda je klaiiala rimskoga vladaoca papu. 
J. Matovic 299. 

V. ZHacei'ie je ptjuoc kdo hod b (osiihito hod 
h)), ali jc razlika a toiiu; Ho iina ikUii' a ne aku- 
saliv Icao kod b. — xvn i xviii vijeka, a i .\vi 
^m itaj prvom primjeru, ali muze hiti da so sloji 
i za briiiu i za klaiiam, Hi aaiiio za draijo, ispo- 
rcdi briuuti, I, 1, c) i^zlodi mozc hiti inatramcntal). 
1 za -sve er briiiu zledi so koj klaiiam, vidu, zlii 
or ciiiu, a od zla se ne uklaiiam. D. Kaiiiua 112''. 
Ivraja komu ijoduizeno sve klaiiati zemje imaju. 
(t. Palmotic 3, 84*. Manases .... balvauom jo 
klaiial. P. Vitezovic, krou. 1-1. Tom' svak klaiia 
zomji nice kipu obetuom' od bozice. J. Kavaiiiii 
■iol'. Pogaiisko je kipocasce s kim klaiiamo zlatu 
u tasce. 55b. Za Ijetui mu harac stavi, da svo'em' 
vijecu uzviseiiu klaiia. IS^b. Nek sva zemla 
klaiia tebi. 227*. Svijet prevarliv i himbeni, sto 
svim moze pak klaiiati. 362*. Tim otajstvom od 
cudosa kojim tabor od nebesa i oruzje i koliua 
vazda klaiia do dubiiia. V. Doseii 112ii''. 

(1. iiKiliti w lioyu klai'iujiici nc (ylavom i yor- 
I'lijciii lijduin put zciii^c), saino o Tiiixima. {ti 
jediiom primjeru naicya vreinena Hriicaniina : 
I'atrijara jo pred ikouam klaiiao. S. ^ubisa, prip. 
l-l(i. II drayoiiie xvii vijeka o poyaniina, ali moic 
bill da so u poklone se atijji i za klaiiaju: Ovdi 
so ima ustati cesar sa svom druzbom, i pojdu 
k idolom i oudi dosav.si klaiiaju i pokloue se. 
P. Hektorovic (Vj 84). — Od xvm vijeka. a) kau 
noprelazni glayol bez objekta. Ulami no klaiiaju, 
iieg' mu prvi odmecu so. J. ICavaiim 270'. Kako 
bi 0110 vrime iloslo u koje Tiirci klaiiaju, udij 
bi klaiiali. J. Filipovic 1, 22^. Niti klaiia uit' 
abdest uzimje. And. Kacic, razg. lOUb. Kad ja 
podem u gamiju klaiiati. Nar. pjes. vuk. 1, 23(). 
ICo CO klaiiat, uek id' u gamiju. 2, .513. (iospo- 
daru, care Sulemaue ! liodi clodi ka Jerusalimu, 
to ti klaiiaj za uedeju daua, da ti padue vatra 
iz nebosa. 3, 58. Te (Turci) klaiiaju i Bogu se 
mole. 3, 2(19. J^fiti klaiia ni avdes uzima. 4, 79. 
Turski klaiiam, srpski Boga molim. 4, 1G8. Na 
sviiisku kozu no klaiiao! Pjev. crn. 80b. Take 
lie klaiiao de Turci klaiiaju. Nar. posl. vuk. 308. 
,8ta ti cini otac'?' ,Klaiia'. ,Sta ti ciui mati':" 
jKrsti so'. 353. Posto Turcin uzme avdes da 
lilaiia. Vuk, poslov. 76. A to kleto odijelo za 
Turciua ni pristalo iiijo, jer so miti i klaiiati 



I KLANATI, 3. a. 

smota. Osvotu. 2, 51. Tako vole age Trebiiiani, 
a miju se i klaiiaju cesto. 2, 77. Joduijem je u 
zakoiiu dano, poraz dina gonit dusmanina, no 
klaiiali kao oni sami. 3, 32. — h) objekat moze 
biti iiiolitoa Hi ■rrijeiiie 11 koje hiva molitva po 
miifoiliiiaiiskom zahonn. To klaiiaju turskoga na- 
maza, klaiiaso ga za nede}u dana. Nar. pjos. vuk. 
3, 59. Vecoraso i akmas klaiiase. 3, 34(). Asan 
aga iciudiju klaiia. Nar. pjes. potr. 1, 159. Ali 
beze ikindiju klaiia. Bos. prij. I, 38. Oiia saViali 
klaiia u odaji. Nar. pjes. hijrm. 1, 4. I narodu 
Idaiio ramazane i ucio djeeu kiiigovaiio. r)s\-etn. 
6, 8. 

C. kao pokhinnti, inijii'rfrkliriii je i/liiynl preiiia 
pokloniti. — U tri pisen xvm rijfka. (tili jim 
klaiias oborito sve jostojsko plemonito. J. Ka- 
vaiiin 23*. Orlanda liegovaste klaiiajuc mu toke 
dax'e. 191h. Djevojcica sramiia "e svaka, bjo/.i a 
zeli bit jubjona, ako se odkrije, braui. a paka 
klaiia, kad jo uzmo)oiia. 253''. Neka klaiia staviia 
yii'a sto poznaiie ue dopii'a. I. Dordic, salt. 464. 
Cim klaiiam male ove kiiige na svjotlost izvo- 
dene tvomu gospodstvu, kropcijeh imam uzroka 
radovati so. I. M. Mattoi v. Tot su duzni pri- 
svetomu srcu .Jezusovu klaiiati svojo srce cisto. 
10. Cast koju mi Bogu klaiiamo. 12. Komu si 
tvoju |ubav klaiiala do sada? 22. Izaberi koju- 
god sluzbu koju ces mu svaki dan klaiiati. 140. 
Bozijemu srcu klanati harac sveudi}ni jubavi. 157. 
Klanati <-f. Bogu naso molitvo. 169. Drugu sluzlin 
jos postavjam koju . . . koristno ces klaiiati pri- 
svotomu trojstvu. Stit. 23. 

I", kao uklaiiati, iiiiperfektiriii yhiyol prema 
ukloniti. — U jednoya pisra xviii vijeka. Svoto 
pomazanjo no brzi smrt, ali jo klaiia. Blago tur. 
2, 304. — U jednoj narodnoj pijcsmi naseya vre- 
inena ima primjer: Sve se cure uklonile s puta, 
a no klaiia Volibegovica. Nar. pjos. here. vuk. 
141, ydje klaiia znaci: uklai'ia .se, kau iln jc iie- 
prelazni ylayol, ali se po svoj pritici iimi 11 mi.tli 
se po predah'iemu yhiyolu. 

'i. paniviw. — prema znaceiiii. kod I, li. Vbscmi 
klaiiajomu. Sava, sim. pam. saf. 11. Iludobo... 
jesu bile . . . klaiiane i prigrjeue. A. Oucetic, 
roz. mar. 143. I u dulia sfetoga... koji je s ocom 
i siuom zajodno klaiian i proslavjen. B. Kasiii, 
rit. 71. Da on sam tote bude klaiian, stovan i 
Iivalcn. A. Vitalic, ist. 2.54. Tilo Isnkrsta vaztla 
budi klaiiano. F. Parcic 73. Da i on klaiian 
tiiti bude. J. Kavaiiin dail). Bog bjose castjiMi 
i klaiian. I. Dordic, salt. 7. S toga on (Benedil:) 
bi klaiian, castjen i slavjau ne samo od talijanskci 
nu od inostraiio gosjiode. bon. 158. .foda li u 
svomu klaiiani Isukrst imado u sobi stogodiro 
sramotno? I. P. Marki 46. Odi je govor o Go- 
spodiiiu Bogu pravomu, Bogu Abraama, Isaaka 
i Jakoba klaiianu od Zudjola. iS. Kosa 7''. Ovi 
djetici iliti mladjonci klaiiani su u liristjanstvu 
k<3 mucenici. 37''. I'ocose kipi bit klaiiani pravo 
kakono bogovi. Blago turl. 2, 82. ,Ia josam Go- 
spodiu Bog tvoj, to jost jodin i sam i klaiian i 
sluzen u samomu i pravomu zakouii katolican- 
skomu. 2, 30. 

i{. 6TI so. 

il. paHictio. — prema znaeenii kod 1, b. Tko 
na cara (car zavika) zgar od Boga posveceua 
stav[a ruke, koga slika odsvijota se klaiia i .sjoiiaV 
I. Gundulic 560. Da so klaiia u svijoli mjestib 
Jesusa ima preblazono. I. Draiic 21. Nek se 
klaiia svet' trojica od pukova. J. Kavaiiin 225^1. 
Taj kami jo.s i sada se klaiia od pravovjornijoh 
putnika. I. Dordic, ben. 114. Da se ne ima k-la- 
liati drngi bog. A. Bac.iii 42. Svoto tilo liogovo 
prinosoiio bi u MIotko gdi s volikim dovoeijonom 



K LA IS ATI, ;t, a. 



KT.ANA'rr. :t. h. ,). 



i |iitioili|ciii klai'ia so i postujo od oiii/.ijo y;ra- 
ctana. K. LastriiJ', od' 321. Koji se s iiconi i 
siiiom zajodiio klai'ia i slavi. J. Matovi('^ x. JJa 
so imaju klauati i zazivati svoti. xi. I I'lOgova 
usj)omona da lii so klai'iala svaki dan. 227. 

b. rejleksivno. uprav pnyinali sr, i.U preyilmti 
(/Innt Hi (jorni din tijcla prcd kirn Hi pre/I t'/m 
_■(( cmil: j)niiisiiosti i atovaiui, pa i drukiijo po- 
kazirali jmniznost i sUwai'ic. kad se isrire pred 
kim se ooako 6iiii, to birn obicnu datii'oiii. iz 
orof/a se razvijaju i druya znaiena, nli nije soaijda 
lako razliknmti jedno od druyotja. — Vrlo cc.ito. 
— U srijcm je rjcenicima: a Vrancicevu ,ado- 
rai-o'; u Mikajiiiu klai'iati sp, pokloniti so ,colo, 
vonoror, adoro, tribuero cnltum religiouis' ; « Jie- 
I ill II ,cliinarsi per riverenza' ,inclinaro se rove- 
rontiao oatisa' 190"; ,i-ispottai-6, portar rispetto' 
,vorooi-' 026"; ,rivoru'e' ,voneror' (i29a; ,adoraro, 
far atto di riverenza' ,adoro' 37'' ; » Bjelostjen- 
v.ei'H klanani se, 6ast dajem, fastira ,adoro, colo, 
vonoror, roligione placo, rolii,'i()nis cnltum tribuo, 
reverentiam praosto, exliibeo, roveronter salnto'. 

2. V. polvlai'iam se ; «. JambreUievu klanam so 
.aduni'; it VoUigijiiiu ,venorarp, inchinarsi, coni- 
plinu'ntare' .anbeton, vore}iren, sich vornoig-en' ; 
II Stiiliirrii klaiiati se koran ,adorar6, vouoraro, 
vencrari, colore, reverori, ad 2J6des alicnjus pro- 
i-idore'; if Vitkovu ,sicli verneigen' ,inclinor'; u 
Daiiii'icevu , caput inolinare'. 

a) caput incUnare, accliiiis ^aliitarM. dohr.rri 
pred koija Hi sretajiiri yn /in.,lriirl,ih ,i,i /ii-nji- 
iHiiieiii tijela, pn / impcc sluji I'i prrd kim j^mkii- 
zirati mil srojti poniznost i stoviii'ie pir.ma uemu. 
Pripadaju klanaje se. Sava, sim. pam. saf. 10. 
I pozdrav}alui i klaiiahu joj se. Starine. 23. 87. 
(140(>). Na kolina padaSe klanajuoi se kako no 
da bi prosienje pita' od griha. Ziv. jer. star. 
1, 233. Klanam se tebi, Dariju caru, sluziti hocu 
tomu ki uami zivot darova. Aleks. jag. star. 

3, 26-5. Padahu na kolina ter mu se klai'iahu. 
Tondal. star. 4, 116. U to Venera bozica izide, 
a vile joj se klaiiaju. M. Drzic 35. Nu miles 
tva velja sminje mi toj daje, da idu k I'lomu ja, 
snizno se klaiiaje. D. Kaiiina 148a-. Ah prikor, 
u dugu tamnilu neznana cic zlata drug drugu 
k'o rob se da klana! I. Gundulic 168. Posmijeli 
mu jo sved .sred usti, svakomu se smerno klaiia. 
311. Na ne stitu zvijer je ona, proc mjesecu 
jasnom s nebi ka se klaiia svim priklona. 344. 
Koga kad vijase Anton, do zemje mu se klariase. 
F. Glavinic, cvit. 183a. Tvoj svjetlosti ja so 
snizen klanam odi. G. Palmotic 2, 16. Svak mu 
se klanase priklono s posteiiem. B. Krnarutic 
10. Ovo promiSja misnik kada se klaiia. I. Ancic, 
svit. 1.51. A svi oni ki ga vide klana'u mu so, 
a on muci. J. Kavaiiin .53h. Vrata ohola kim 
se klaiia vas svijet nica. 216a. Da se zemji istom 
klaiia, po zemji se da i poteze. 436a. Knezi, 
bani . . . klaiiat ce se zemji nice. .568''. Lubeci 
ruke vasomu gospodstvu klaiiam se osobito. I. 
Dordic, uzd. iv. Kudio je mrtva komu se je zivu 
ulizivao i klaiiao. A. Kanizlic, kam. 142. Drug 
se virnu drugu klaiia. V. Dosen 137*. Klaiiajuc 
se do nizina. 140'>. Va[a da se sii-om tare, i do 
erne zemje klaiia, srcom gdino kripost plaiia. 
228l>. VidiC/jj cudo i nagledaf/ij ga se, di se 
klaiia misocu danica. And. Kacic, razg. 47a. Kla- 
liajuci se do zemje. kor. 35. Duboko prignut 
klaiia se. I. Volikanovic, uput. 3, 457. Klaiiaju 
se liomu svi po redu. J. Krmpotic, mal. 12. No 
se rodn licom klaiia. Nar. pjes. vuk. 1, 6. Pak 
se klaiia do zemjice erne. 2, 311. Klaiiam vam 
se! (Kad se ko s kim sastajo ili rastaje — injesto: 
jPomozi Bog!' ili: ,S Bogom ostaj'. U Diibrov- 



niku). Nar. posl. vuk. 1.34. Pristupi k lioiiiu 
oovjok klaiiajuci mu so. Vuk, mat. 17, 14. Ko- 
jiraa so Judima klaiia i luoli. nar. pjes. 1, 127. 
Svi grkuuso iz jodiioga glasa, a ponifie i zolena 
trava, tor so klana Nikolici knozu. Osvotn, .3, 151. 
— U ovijcm se primjerima ima u inisli druyo 
se: TraXe da im so klaiia po ulicama. Vuk, mat. 
23, 7. TraXito da vam .se klaiia po ulicama. luk. 
11, 43. — ISIjeste daliva inoze bili i instr. s prijcd- 
luyom pred. Prod kim se na kolenih klaiiaju 
vsi. Transit. 24. Klaiiati co .se prid tobom. B. 
Kasi(i, rit. 108. Klaiia se prid liime. D. Bara- 
kovi6, vU. 13. I pred liim .se do zem)ico klaiia. 
Nar. pjes. vuk. 2, 028. 

b) adnrarc, pnkazivati naj vcic stovane boyii 
ili kiiuii ill I'i'iim sto se drzi kao hoy, pa i uopce 
posliipiili s l;lin ili s 6im kao s bogoin. Kako 
poznal liudes lioga Gospodina i da no mores iiajti 
drugoga lierau takiuena, liega stuj, liemu se klaiiaj, 
^iv. kat. star. 1, 219. I budu se klaiiati liomu 
fsi anjeli Bozji. Bernardin 9. paul. hebr. 1, 6. 
Kipu zlatomu ki si uzdvigal no klaiiaju se. 101. 
dan. 3, 12. Klaiiati so idolom. Narufin. 85". 
Imamo se bojati Boga i klaiiati se liomu. Korizm. 
30a. Klaiiahu se telcu. 56''. I klaiiati se co 
liemu svi andeli Boziji. N. Raiiina 22a. paul. 
hebr. 1, 6. Klaiiamo se Isukrstu. S. Budinic, 
sum. 7b. Ovem nacinom svetim klaiiaje se kako 
bogom. 32*. Gdi se dvjje zivinico nerazlozito, 
volak i tovarac, lie sinku Isusu velo umijeno i 
pouizeno klaiiahu. M. Divkovic, bos. SOb. Klaiiaj 
se jednomu Bogu. B. Kasii, zrc. 33. Sin od po- 
gubjenja koji je suprotivnik i dvize se sfrliu svega 
sto se Bog zove, ali komu se }udi klaiiaju. M. 
Orbin 194. Gdje mole i gdje se klaiiaju anjeli. 
273. Isukrstu z molitvom i srcem klaiiam se. 
F. Glavinic, cvit. 383*. Pripros bojnik u necijeni 
ukopan ces odi stati i bludnoj se jednoj zeni ko 
i bozici tvoj klaiiati. G. Palmotic 2, 33. I ko 
otaru od bozice Ijeposti se lie klaiiahu. I. V. 
Bunic, mand. 4. Dobra kojim se svit, kako 
idolom, klana. P. Radovcic, nac. 53. Ja se klaiia 
idolom. P. Macukat 72. Bogu s' klanam. J. 
Kavaiiin 80b. Na isti nacin klaiiamo se tilu Isu- 
krstovu. A. Bacic 50. Bog zapovida da mu se 
covik klaiia, a covik jubedi sebe voce nego Boga, 
Boga ostavi i stvoreiiu na misto Boga klaiia se. 
J. Filipovic 1, 411a. Sagrisi puk obrani klaiia- 
juci se onom telicu zlatnome u pustiiii. J. Ba- 
novac, razg. 28. Oni bozanstveni sakramenat tila 
Isusova komu se mi klaiiamo na otaru. 41. Kla- 
iiam ti se, moj Isukrste. prisv. obit. 46. Neka 
mu se klaiiaju svi andeli. F. Lastric, test. 232b. 
Koji se idolom klanase. svet. 50*. Klanam ti 
se ponizno, o spasiteju moj ! A. Kanizlio, bogo- 
lubn. 170. Idole kojizim se otac liezin i sva kuca 
klanase. And. Kacic, kor. .32. Boga nisu pozna- 
vali, nego su se kipovom klaiiali. Nadod. 7. No 
stijete li da su se ueznabozci Moabite liemn 
(Baalii) klaiiali ? M, A. Eelkovic, sat. A6b. Kla- 
iiati se Bogu. sabr. 6. Zapovidi da se sinovi 
Izraelski liima (teociina) imaju klaiiati. 30. Da 
se Judi klaiiaju kruhu na misto svoga spasiteja. 
Ant. Kadcic 154. i ovaj primjer pripada amo, 
jer se stoji i za ima i za klauati : Kojom vrstom 
stovaiia ima se klaiiati Isukrstu u eukaristiji? I. 
Velikanovic, uput. 3, 53. 

c) venerari, pokazivati stovai'ie (mane nego Boyu) 
svetijem licima, stoarima, injestima itd. Mariji 
svaka vrst i svi judi se klaiiaju. M. .Terkovic 
102. Kolici bani, kraji i cosari klaiiaSe se tvoj 
prilici. J. Kavaiiin 217*. Vidis ko so lioj kla- 
iiaju svi dvorani od Siona. 520*. Putnici od 
dragosti vesolo suzo prolivaju, klanaju6i se onim 



KLANATI, H, h, <•■). :B 

mistom u kojim Isus dilova uaSe spaseno. ,1. Ba- 
iiovac, razg. 44. Ovo je jedau poklon Uoji so cini 
stvoreiiu i s ovim se klaiiamo divici Mariji kao 
naj vecemu stvorenu. 77. Krizu sveti, stijegu ne- 
dobitni moga vojvode, moga Jeziisa, klauam ti 
se, cijeiiiin te, slijedim te. I. M. Mattel 330. Ko 
nijo video erkve i peci se klai'ia. Nar. posl. vuk. 

d) observare, oolere et observaro, iiupce iiiiati 
i pokazioati stovane kome, podlaijati mii se, pri- 
atajati na netjuou vopi, spoznaoaii se. mai'iijem od 
neya (i a metaforickom smidii o nezivijein stea- 
rima). Ja se klauam vam v onom v cem xte nas 
dobili. Mou. Croat. 167. (1497). Vsi se klauamo 
pismom i listom jedne i drugs strane. l'.)l. (150li). 
Pridaj zemlu komu mores, mi mu se klauamo. 
249. (1549). Ja koji sam vazda s velicijem pri- 
klonstvom tvojima se kriposti klaiiao. M. Divio 
na. Ke se (rikej Krki klaiiahu i vode za harac 
pridavahu. P. Zoranic 71a. Tac sto krat priko 
due rad tobe jedine koj vazda klai'iam se, nmiru, 
i opet ua zivot vracam so. D. Kai'iiua 110*. Ali 
ona slavua lica, visna krepus kijeli iiaresi, ko- 
jijem zora i dauica klaiiase so zgar s nebesi. I. 
•jundulic 2G6. Drugi (car) oholo ki poil nebi 
vrh cara se svijeh pouosi, samomu se klai'ia lebi. 
315. Kra|u, da ti je srooa u vuci, i da ti ova 
mjesta i da|a klaiiaju se i svi puci! 447. Svijetli 
ui-es liih (djevojakaj Ijepote, kijem se kUuia zrak 
suncani, uasa srca i zivoto sveza. G. Palmotic 
1, 35. Ne Ijeposti ueg kreposti junacko so srce 
lilaiia. 1, 139. Od suago je mudros voca, dos- 
nica se glavi klana. 1, 227. .lodua ka so tobi 
klaiia ({ubi te). 2, 13. Evo plate ka so od blml- 
nijeh vila vadi kijem se toli vi klaiiato. 2, 41. 
Predi'u obicaj svak uklaua, a novom' so samo 
klaiia. J. Kavaiiiu 173*. Uubrovuice, vazda Spljet 
se tebi klaiia. 175l>. Xstini, kojoj s' klaua'u i 
poganci. 340''. Ovo li su stani kijem se klaiio 
zrak sunoaui? I. Dordic, uzd. 6. Klaiiat se ,ris- 
pettare'. S. Budmani 418l>. Kom se tudo poro 
klaiia. V. Dosen 7ol>. Da se smi-adu uvik klaua. 
bSa. Niti se mauemu od sebe tko klaiia i pod- 
laze. M. Dobretic 389. (Cara moskooskuya) sto 
uo mu se pola klaua svijeta. Osvotu. 2, 103. 
Jediia druge klaiiajuo so caru. 2, 104. Ti kojiuo 
klaiias se jediuo o bedriui cordi. 3, 11. A pust 
jimak o torn i ne saiia, jer se svomu otacastvu 
klaiia. 3, 47. Nuzda joste nacerala nasu stokii 
povinovat vuku, pa se klaiiat iirv[u i kameiiu. 
3, 58. 

e) cedere, u prenesenom sinislK, kim popaUati, 
aziiticati, tqirap bUi mane rrijedan ud druyoya 
{a dativii). — U jednum priiiijera .win nijeka u 
ttiiiiiijem stvarima. Pokoro take, da so ne kla- 
iiaju pokorama jednog Potra od Alkantare. V. 
Lastric, test. ad. 105*. 

f) eidi kod 1, f. 
I-. rrjlrksinin, iili drakrij,' „nj,, jr I;, 1,1 b, jer 

siihji'l.al ii/iiir,!. kn(,'iin, -III, III' /iri i/iliii siiiiia sebe, 
all lie pii sriijuj e(i(i. 1 cmsI.. so y l:i,va khuia svojem' 
sudcu u polacu. J. Kavaiiiu 573''. Prid liiiu 
svako .se kolino klaiia. P. Lastrii, tost. 228l>. 
Danas ima jato sluga, sutra ima hrpu duga; danas 
mu so sopra klaiia (od mnoye hrane kliiiia), sutra 
ga .se ,svak uklaua. V. Doseu 152". 

KLANAVAC, klailavca, ni. covjek koji klai'ia 
Hi se klaiia. — isporedi klaiialac. — Od xv nijeka, 
a izineda rjeenika u Bjelostjencevu (kajkavski 
klaiiavee, klaiialac ,adorator, cultor, vouorator, 
adoraus') i u Stuliieou (klanavec, v. klaiialac iz 
Bjelustjeneeva). Da grede vrime i sada jost kada 
pravi klaiiafci budu so klaiiati otcu u duliu i u 
prat'di. Bernardin 49. joaun. 4, 23. Ako on ki 

V 



3. KLAPA 

se brat zove bude bludrdk, ili idolski klaiiavac. 
Anton Dalm., ap. 32. Ko ne vidi ludost ovili 
klaiiavac i iiepristqjstvo pridavati takova otajstva 
Bogu pravomu. P. Radovcic, nac. 152. Zidovi i 
Krstjani trpe muke gore neg klaiiavci i pogani. 
J. Kavaiiiu 452l>. Ustade so posli toga na noge 
ponizui klaiiavac. Blago turl. 2, 24l>. Negovi 
klaiiavci jesu kipoklaiiavci. 2, 272. 

KLANA VICA, /. uprao (ptica) koja se klana, 
vidi crveudac. — U nase vrijeiae u Dalmaciji. 
Klaiiavica, Ruticilla phoenicura. (J. Kolomba- 
tovic, progr. spal. ISISO. 20. 

KLANCAG, klaiicca, m. deiii. klaiiac. — Samo 
II Bjelustjenceoti rjecniku : kajkanski klaiicoc, 
klaucac , vallecula'. 2. ,somita aoclivis'. v. ,idivus'. 

KLANE, n. djelo kojijem se ku(e ili djelo ko- 
jijein se ko s kim koje. — Stariji je oblik klanje. 
— Izmedii rjeenika it Beliitu (klaiijo ,scaima- 
mento, lo scaiinaro' ,jugulatio' ()4S''), « Bjelo- 
sljenievu, it Voltiijijinu, a Stiilicevu, it, Vuhymt 
(1. ,das schlachteu' ,mactatio'. 2. ,zwietracht' ,i'ixa' 
s primjerom: tf liihovoj je kuci do vijoka klaiie 
medu zenama). ,Hoco mo zaklat'. ,Brizno ti tvojo 
klauje!' M. Drzic 218. Ovi im-miiavci jesu oui 
koji paze stada djavaoskoga od koga noco da so 
izgubi nijedna ovca, i ako so odijeli koja od krda 
djavaoskoga, oui ju j^rogoue s lajaiiom i klaiiem 
govoreci zlo i mrmiiajuci ... M. Kadnic 17''. 
X voce ne bi boj ono uogo klaiie i sijecoiio. B. 
Zuzeri 401. 11' od klaiia ako ima krvi. J. S. 
R6}kovic 273. Toli Mirko i liegovi druzi, zudni 
klaiia a i puskaraiia. Osvotii. 2, 123. Ako li su 
se na klaiie sabrali. 2, 12(j. 

KLANeSiAK, m. covjek koji se zaklao. — U 
jednom pyrimjerii iiaseya vremena. A mnogi su 
sami sebe ubili u Meki kad je Muhamod uniro, 
te jo tako mnogo svojijoli klaneiiaka sobom poveo. 
Nar. prip. vrc. 54. 

KLAOKA, /. cloaca, podzcmiii prokop (u, yra- 
dooima) kroz koji se. izvodi na po^e voda i neiist. 
— U Mika(ina rjecniku: klaoka od grada ,chia- 
vica' , cloaca, coUuviarium'. — nije stamparska 
poyrcska inj. kloaka, kako bi se moylo pomisliti, 
jer stoji medu klanao i klapati. — Jamaeno je 
rijec romaiiska (vidi kod kelomna) iito je poslala 
od lalinske, isporedi srlat. clauaca, tal. chiavica. 

KLAONIOA, /. 'mjeslo gdje se kojit ilomaee zi- 
eoliiie {Viilovi, bravij za prodaoane mesa, isporedi 
mesarnica, komarda, kasapnica. — Naeiiieiio it, 
nase vrijeme od ylayola klati. — U bi<lekiirii 
rjixnikn : ,schlachthaus'. 

KLAONIK, m. iiiie klancit {pisano je vclikijem 
sloeom). — I'dslaje od klati. — (/ jednoya pisea 
uaseya ereiiieiia. U tijosnu klancu Ivlaoniku. 
Osvetn. 5, 40. 

KLAP, klapa, m. mlijoko na smokvi kojo se 
vidi kad se otrgne od lie ili plod ili graiiica. — 
U nase vrijeme na Trpnu : ,Klap ml jo izio usta'. 
M. Milas. ^ isporedi 2. klapac i 1. klapiti. 

1. IvLAPA, /. vidi tlapiia. — U nase vrijeme, 
a izmedii rjeenika it Vitkiivit (,dor wahn' ,vauitas'). 
San je klapa, a Bog je istiiia. Nar. jijes. vuk. 
2, 45. Jedua vjorovala jo da tako svo mozo biti, 
di'uga nikako nego da je klapa. M. Vodopic, 
tuzii. jel. dubrovn. 18GS. 241. .Jednom bosodom 
svo jedna klapa. (it Istri). Nasa sloga, gud. 15, 
br. 28. 

2. KLAPA, /. hyp. klapalica. — Ake. se iiiijei'ia 
It voc. kliipo. — 11 nase vrijeme it Liei. J. Btig- 
danovic. 

3. KLAPA, _/'. iine domacijem ziriiliiiama. a) kr- 
maii. P. Kui-elac, dom. ziv. 41. — 0) kaekl. 4o. 



1. KLAPAC ! 

1. KLAPAC, klipca, m. odrastao momak. — 
K(j/a da Jc i^a rijec sto 1. hlapao (drukviji je 
akccnat, uli cidi kud 1. hlap). — U nase vrijeme. 
Ja sam nakan ovog: mog (lJB6aka (klapca, mom- 
6ica) zeniti. (it, Lici). V. Bogisir, zboru. ll>8. 
JClapac, villi japalak. , Veliki klapac, more vec 
blago luaum 6uvati'. J. Bogtlauovic. Kldpao, 
ilecak. ,liua ilvijo cure i jodiiog klapca'. u Lici. 
V. Arsoiiijevic. Klapac, porug|ivo imo za se- 
oskoga nozoi'm. ,Sastao je klapac i rekao joj : 
,i'azi (la ti ue budem ja kriv'. u Lici. F. Hefelo. 

2. KLAPAC, klapca, m. o^uUina od smokve, 
isporedi 2. hlapao. — U nase vrijeme u Daliua- 
eyi, a iz-meda rjeinika u Stulicevu (,licorum cor- 
tex'). Klapac, ojustina s glave od smokve. M. 
I'avliuovic. ,Nasla sam toliko klapaca pod 
smokvom sto mi je ueko pobro smokve'. (u Stunu). 
M. Milas. 

3. KLAPAC, Idiipoa, m. rascijepleno drvo koje 
svaoa duge kad se ba6va svodi. M. Pavliiiovic. 

KLAPAC, m. vrsta pasufa. KIapa6, suvrst je- 
seaskoga pasuja (Vajavac). B. Sulek, im. 145. 

KLAPACA, /. ime krmaci. V. Kurelac, dom. 
ziv. 41. 

KLAPALICA, /. zensko cejade klapavo. — 
kporedi 2. klapa. — U nase vrijeme u Lici. 
jJVluci, klapalico, duji ti je jezik neg kraviji rep'. 
J. Bogdanovic. 

KLAPALO, m klapav covjek. — isporedi klapo, 
klapesa. — V nase vrijeme u Lici. ,6uti, ti klapo 
(klapesa, klapalo), duji ti je jezik neg drzak od 
lopate'. J. Bogdanovic. 

KLAPAN, m. ime krmku. h\ Kurelac, dom. 
ziv. 41. 

1. KLAPANE, n. djelo kojijem se klap)a (vidi 
1. klapati). — ■ Stariji je oblik klapanje. — U 
Mika{inu rjecniku : ,klappanje' kucanje ,pulsatio' ; 
u Belinii : klapanje ,il battere alia porta' ,pulsatio 
foriiim' IS'^l); u Stulicevu: ,klappauJ6' ,pulsatio, 
rumor'. 

2. KLAPANE, n. djelo kojijem se klapa (vidi 3. 
klapatij. — Stariji je oblik klapanje. §to govori 
Oospodin Bog ua ova luda klapanja'? A. d. Bella, 
razgov. 117. Ja govorim otcenas, ako moja pamet 
ne nastoji i ue promisja ouo sto govorim, ovo 
molitva nije, nego jedno, da tako recem, klapaiie 
usta. J. Filipovii 1, 3321. Klapaiie, ogovarahe. 
,Naj gori zauat klapaiie'. J. Bogdanovic. 

KLAPAT, Hi. buka, zveka. — Fostaje od 1. 
klapati (radi druyoya primjera vidi i 2. klapati). 

— U dva pisca cakavca xvii vijeka. I tolik sta 
vapaj po vojski i buka i klapat od kopaj. B. 
Barakovi6, vil. 63. Od nikuda klapat ouju covi- 
caska od hojenja. M. Gazarovic 67. 

1. KLAPATI, klapam i klaplem, impf. kucati 
(naj cesie na vrata). — isporedi 2. i 3. klapati. 

— Vaja da nije isto sto i nem. klopfen, neyo ie 
obje biti onomatopejske rijeci, te je i jediia i druya 
za sebe postala. — Od xv vijeka, a izmedti rjei- 
nika u Vran&icevu (,crepitai'e'), a Mika^inii (,klap- 
pati', kucati ,pulso, pulsito'), u Belinii (,klappati' 
na vrata , battere, picchiaro alia porta' ,pulsare 
fores' 132''), M Voltiyijinu (,piccbiare' ,auklopfen'), 
u Stulicevu, (,klappati' ,pulsai-6, rumorem edere'). 

a. aktivno. 8vitila ugasena u rukah imahu, za 
to zatvorena vr-ata nabojahu; klapati ue prudi, 
placne ostase van. M. Marulic 'jU. Klapajustemu 
otvorit se. S. Budinic, sum. 172". Otvori meni 
klapajucomu vi-ata. Ivan trog. 10. Klapjuci mu 
sfakfias na stan. M. Gazarovic 118. Otvoras mi 
kada klapj.em. I. Ivanisevic 135. Klapajuci na 



I 2. KLAPAV 

vrata. P. Jladov6i6, naC. 190. Klapajte i otvori 
so vam. 1U5. (Tsu.sj mnokiat puu jubavi klapa 
na uliz srca moga. ,1. Kavaiiin 32". Noka sje6na 
i ohola po bodrih im corda klapje. 2"J2i. Ru- 
liave usi j)o plocu tropte, klapa'u i klopecu. 413a. 
Klapati, klapam, kucati. U naso vrijeme na Katu 
stoiiskomu. ,Vidi ko ouo klapa'. M. Milas. — 
M()£e liili da pripadajii, amo i ooi jirimjeri, 
prcmda hi se moglo pumisllti da pripadaju pod 
3. klapati; protiv toyajc instrumental usti, ustmi. 
Tvoje molitvo, Krstjanino, kakve su? kao i ostali, 
klapat usti a ne znat sto se govori. .J. Filipovic 
1, i7'J. Da jo vidit molitve innogi i muogi Kr- 
stjana, strah me da bi se vidile uciiiouo no samo 
broz ovoga nacina, nego tako koliko da nije 
■/. Bogom ni besidio, buduci <la niti se spomenuo 
u molitvi od Boga koga je molio, ui od sebe 
istoga, nego samo da je usti klapao. 1, 296''. 
Drugi sidu, uzmu krunicu u ruku, pak ustmi 
klapajuii po crkvi zjaju. 1, 297a. Va|a ga skru- 
senim si'dcem moliti, nije koristi ustmi klapati 
govoroci: ,Odpusti nam duge nase' ne promisja- 
juci ovi priveliki dug. 1, 445". Ako vidi tvoje 
srce brez prave bolesti izvan samo sto ustmi 
klapas lazjivo brez bolesti. J. Banovac, pripov. 35. 
b. sa se, pasivno bez subjckta. Hoce ubozko 
redovnistvo, da se klapa, da se prosi. J. Kavanin 
364b. 

2. KLAPATI, klapam (i klapjem), impf. vidi 
klamitati. — isporedi hlapati. — Moze biti da 
je ista rijec sto 1. klapati. 

a. vidi klamitati, a. — Od xv vijeka. Zubi 
jim klapaju. M. Marulic 253. Klapaju joj noge 
ua baglame. Nar. pjes. juk. 230. '264. 494. Opanci 
ti klapaju. Nar. pjes. mag. 1864. 75. Opancine 
klapaju. Nar. pjes. kras. 1, 152. Zeleu zee po 
potoku sklec ; zelena mu kapa do usiju klapa. 
odgonet[aj : (c-snik. Nar. zag. nov. 114. Klapati, 
siroka obuca kad ide ovamo i onamo. Opancine 
mu klapaju. U Hrvatskoj i Bosui. f). Surmin. Stol 
klapje = klamitav je. (na Rijeci). P. Pilepic. 

b. vidi klamitati, b (u prvijem primjerima kao 
da znaci uopce hoditi). — Od xvi vijeka, a iz- 
meda rjeinika ii Bjelostjencevu (klapam ,ambulo, 
1. equito cum motu capitis, gradior ad passus 
siugulos decliuaudo caput') * u Voltiyijinu (,cam- 
minare steutatamente, strascicarsi, strascinarsi' 
,keucheu, dahersclileichen'). Klapati dobro u sluzbi 
Bozjoj. Nauk bi'U. 24*. Ni azapa ki ue klapa 
na put. B. Kruarutic 14. Pisice je lagje klapat 
ueg hi'omoga koiia jahat. P. Vitezovic, cvit. 147. 
,Edva kroz ovo blato klapam'. J. Bogdanovic. 

3. KLAPATI, kliipam i klapjem, impf. brbjati, 
hlebetati. — Moze biti da je ista rijei sto i 1. 
klapati (ovo vidi, iisohito pud a [iri krajii), all 
va{a da je akcrmit dnikiiji (pn SfidicrrK rjec- 
niku); a tnoze bitt siminti s khiphi / lUipiti. — 
XVIII vijeka, a i^iiicUa rjcciuka a bliilUcvu (,kla- 
pati' ,nugari, cout'abulari etc.'). Spljet duliov- 
uijeli, koli klapa, a u svjetovnijeli Zadar prije. 
J. Kavaiiin 164*. Vjetar nosi rijeci tap|e, male 
stvara, tko odvec klap}e. 24i'i. Hi ludo klapati 
ili mrmositi. A. d. Bella, razg. 8. 

4. KLAPATI, klapam, impf. yoeoriti zlo na 
koya (na objekat), opadati, pahkati. — Moze biti 
da je isto sto 3. klapati. — U nase vrijeme u 
Lici. ,Ou je uaucio di'uge klapati i oklapavati, 
pa glava doje!' J. Bogdanovic. 

1. KLAPAV, adj. koji klapa (vidi 2. klapati, 
a). — U Stulicevu rjecniku : ,klappav' ,smosso 
(fuor del sito in cui dee essere)' ,dimotu3'. 

2. KLAPAV, adj. koji klapa, vidi 4. klapati. 
— U nase vrijeme u Lici. ,Ona 'e dobra u 



(«■ 



2. KLAPAA^ 



svacem, ali je pusto klapava, svakoff (''O /.iva 
oklapati'. J. Bogdanovic. 

1. KLAPAVICA, /. (H.-sh, 'ni^hn) si,, l.i„i„,, 
vidi 2. klapati, a. — U ii,ir,„li,<;j :,i,i,,ii,ii ii,is,-,iii 
vremena (gdje znaci: vim,,. I'l-tui rctiiir.! ii,,,,!,-, 
ove rijeci nema u ovom rjecnikK), pola, sesta kla- 
pavice, sedma, osma bodavice (rnyovi). odyonetjaj : 
krava. Nar. zag. iiov. 103. 

2. KLAPAVICA, /. u Vukovii rjeiniku: vide 
lapaviea s dodatkom da se govori u Crnoj (rori. 

3. KLAPAVICA, /. ime gaseoku m Hrvatakoj 
It zupamji licko-krhanskoj. Razdije}. 31. 

KLAPAVICE, /. pi. ime zaseoku u HrvaUkoj 
u zupaniji licko-krbarskoj. Razdijej. 42. 

KLAPAVICANIN, m. cot'jek iz Klapnrka. ,1. 
Bogdanovic. — Mimzina: Klapavicaui. 

KLAPAVICANKA, /. h-n$ko ce(ade iz Klapa- 
vica. J. Bogdanovic. 

KLAPAVICKI, iidj. koji pripada KlnpaiHcamn. 
.1. Bogdanovic. 

KLAPAVICKINA, /. mdi Klapavioanka. J. 
Bogdanovic. 

KLAPCIC, in. dem. 1. klapac. — U naiie vrijeme 
u Lici. , Borne "es vec povelUii klapcic, moga' 
l)i u skolu ici'. J. Bogdanovic. 

KLAPCINA, /. dem. X. klapac. — U nase vrijeme 
H Lici. ,Evo u tebe klapcino sad na zenidbu'. 
.1. Bogdanovic. 

KLAPESA, m. vidi klapalo. — U im.ie i^rijrme 
u Lici. J. Bogdanovic. — / miiiiki nadimnk. a 
hrvatskoj krajini. V. Arsenije\-ic. 

KLAPI6, m. prezime. — Oko //orf. 1700. Od 
Omer-odabase Klapica. Starino. 12, I"). 

KLAPi6aTI, vidi klapitati, b. 

KLAPINA, /. plodovo meso u badeuia, oraha 
itd. stvrdne se i malo je socno, pa so zove: kla- 
phia. K. Crnogorac, bot. 98. 

KLAPINIKA, /. vidi kapinika. — U jednuga 
pisca Dtihrovcanina nasega vremena. TJ nokakvu 
brdu medu hridima i klapinikama. M. Vodopic, 
tuzu. jel. dubrovn. 1868. 190. Klapinika, Cytisu.s in- 
festus Guss. (Vodopic). cf. Kapinika. B. Sulok, im. 
145. 

KLAPINATI, klapinam, impf. himcati. — vidi 
5. kUipiti, isporedi klapniati. — U ji'dnoga pi.'ica 
Boke(a nasega vremena. 

a. aktivno. Ne pitaj, sto je putom klapiiiao i 
ista mu se priziralo. S. ^ubisa, prip. .'i2. IJ toj 
luuci poce svega i svasta da klapina. 94. Neko 
kroz ogan klapina. pric. -Jl. 

b. sa se, rejleksivno Hi pasivno (s dalivom). 
Pak se coeku svasta klapina i prizire. S. l^jiibisa, 
pric. 112. 

KLAPISA, /. ime krmaii. P. Kui'elac, dom. 
ziv. 41. 

KLAPITANE, n. djelo kojijem ■■ie kl<ipici'. Kada 
se odmaknes od klapitaiia i buko judske. M. 
Radnic 424si. 

KLAPITATI, klipicem, impf. vidi 1. i 3. kla- 
pati. 

il. vidi 1. klapati. — U Mikafinu rjeiniku (pod 
glomatati, a napiose nema). — vidi i klapifcaiie. 

b. vidi 3. klapiti. — tl jednotja pisca xvui 
vijeka, ali je po osnovi praeif. klapicem i inf. 
klapicati. Kad klapicat di'ugog cuje, da mu lako 
ne viruje. V. Dosen 1321^. Jer tko godi rad kla- 
pice rad izmis|a. 1321". Sto mamurna jezik svata 
klapicuci ne okida. 1.53a. 

1. KLAPITI, klapim, impf. uzrokovati usobitu 



,35 KLAPNA 

vrstu holi i samijem doticanem na vrlo o.sjetjivum 
mjest'u kno na ociina Hi gdje je koza ogu\ena. — 
isporedi i 3. klapiti na kraju. — U nase vrijeme, 
a izmedu rjecnika u titidicevu (,frizzare' ,urere, 
pungere, mordere'). 

il. tiopce. ,Dim me klapi po o<5ima'. ,Saplun 
me klapi po ovoj ranici, kad se iimivam'. u Du- 
hrovnikii. P. Budmaui. 

b. nengodnom osjecaihi u grlit kad .se yuta 
iile (Hi driigo sto masno) sto je pokvareno (ran- 
ketioo). ,Nije dobro ovo uje, klapi'. u Duhrov- 
niku. P. Budmani. 

K. (Me znam jeii islo sto kod a * b) udariti 
biuum, kamgijom (imperfektivni glagol prema okla- 
piti). — U narodnoj pjesmi bosanskoj. Klapi - 
zdi-ala s obadvije strane. Nar. pjes. petr. 2, 212. 

2. KLAPITI, klapim, pf. vidi 2. klapati, b. — 
U Vukouu rjeiniku : ,trabon' ,eo aegre' s pri- 
mjerom: Cijeli dan klapio pjesioe. 

3. KLAPITI, klapim, impf. u Vickovu rjeiniku: 
ova svije6a kJapi kad gori, t. j. topi se mnogo 
,riimen' ,mano'. — I u jednom primje.ru xviii 
vijeka ima orn rijcc, te se iini da amo pripada 
(ako iiij,- : I, II,';- I'll- kao kod 1. klapiti), te kao da 
znaii: jilitiiilji'li, Hi moze hiti: puckati (isporedi 
I. klapati}: Jer i vatra veima plane, i klapiti 
vecma stane. V. Dosen 83''. 

4. KLApITI, klapim, impf. vidi .3. klapati. — 
Od XVIII vijeka, a izmedu rjecnika u Stuliievu 
(itz klapati). — Moze biti da tri naj zadna jiri- 
iiijera pjripadaju pod 5. klapiti. Ali jos budali- 
stije (vala da je stamparska pogreska inj. buda- 
lastije) klape i buncaju uikoji u Slavoniji. A. 
Kanizlic, uzr. xii. U vrime uaredeno za ukazati 
}ubav i postene Gospodiuu Bogu klape, mi'mraju, 
postene trzaju, izkrnega svoga ime erne. 194. 
Danica je jasna zvizda, pak svit klapi i vraguje, 
nad bludziicam da boguje. V. Dosen 1331'. Pak 
joJ (mamuran svat) veli da se §ali, kad u drugim 
bluduost pali, i n torn so mnogo slavi, kada sebe 
s drugim davi ; davi, zasto ne govori neg' u pro- 
past sto obori, nit' klapeii drugo radi neg' vas 
sabor da osmradi. 153b. — / sa so, pasivno brz 
suhjekta. Klapi se da je sloboda do vlade i od 
vlade. M. Pavliuovic, rad. 7. 

5. KLAPITI, kUlpim, //«/</; -»/.. fclapiti. 
11. aktivno. — U Vuhir,/ rj,;'i,ik/i : vide tlapiti. 
b. sa so, rejleksivno. .it,, jr k,,,! a siibjrkat, oudje 

jl- daiiv. — tj Stnlii:ei>u. rjeiniku: klapiti so komu 
,somuiare' s priinjerom : Nocaske mi se klapilo da 
sam etc. — Bice ista rijec i kad znaii: iiniti se, 
videri. u Vukovu rjeiniku: meni se klapi da ce 
tako biti ,3cheinen' ,videtur', cf. oiniti se s do- 
datkom da se govori u Imoskome. 

KLAPITI SE, klapim se, impf. pjeniti se, pje- 
nusiti se, sapuniti se. — U naSe vrijeme, a -iz- 
medu rjeinika u Vukovu (pjenusiti so ,schaumen' 
,3pumo'). Klapilo se, ne klapilo, jesiu to, platio 
sam te. (Pripovijeda se da je kazao Hero kad je 
jeo sapun koji je bio kupio mjesto sii-a). Nar. 
posl. vuk. 134. — Moze biti da je u kakvoj svezi 
s 1. klapiti, b. ^-' 

KLAPKA, /. -vidi klopka. 

KLAPKATI, klapkam, impf. vidi klamkati. 

KLAPNUTI, klapnSm, pf. vidi hlapnuti. — U 
jednoga pisca xviii vijeka. Cutura me istom 
vara, jer, premda mi usta kvasi, srca zede no 
ugasi ; dok trideset puta klajjue, celo mi se odma 
napne. V. Dosen l(J9a. 

KXAPNA, /. kao da je piravo znaiene (vidi 3. 
klapati 4 4. klapiti): prazne rijeii, laz, sala, ali 
se pomijesalo s tlapiia (vidi). — isporedi klapa. 



KLAPI^A 

— Od XVI 11 vijeka, a izmedii rjeinika u Belinu 
(,uiancia, burla, scliorzo, frascUeria' ,iiugao' li)l") 
i u Sti>lii':rt!u (v. zanovotka). San jo klapi'ia a 
sam je Bo^: istiiia. J. Banovac, pripov. 191. San 
je klapi'ia, sam jo Bog istina. Nav. pjos. bog. 2()(). 
San jo klapiia a Bog jo istina. Pjov. cm. 207". 
Nar. lyos. juk. 374. Nar. pjos. potr. 2, 270. 3, 40(). 
U toj klapi'ii opot se pridrno potrbuSke. S. ^u- 
bisa, prip. 95. Kosto mu se u klapi'ii prika/.a 
zouijiste jodno same drZave. M. Pavlinovic'-. razl. 
spis. 14. 

KL.-VPO, Hi. hyp. klapalo (vkli). 
KLAPOE, klapora, m. mlijeko ua smokvi, koje 
so vidi kad so otrguo od no ili plod ili gi-anica. 

— TJ nase vrijemo u Stoiiu: ,Klapor mi je izio 
sva usta'. M. Milas. — isporedi klap. 

KXAPOS, m. ime krmku. F. Kiirolac, dom. 
ziv. G3. 

KLAPOT, m. vidi klapat. — U jcdnoga pisca 
xviii vijeka. Stoji tutai'i, stoji jeka, stoji klapot, 
stoji zveka. V. JJoSen 173a. 

KLAPOVNICA, /. zensko cejade sto klapa, vidi 
3. klapati. — Samo u Stuliccmi rjecniku : ,gar- 
rula, loquax'. 

KLAPOVNLK, m. covjek sto klapa, vidi 3. Ida- 
pati. — Samo u Stiilicevu rjecniku : ,nugatK>r, 
garrulus, gerro, loquax'. 

KLAPEALICA, /. zensko cefade Ho klai^ra. 

— U nase vrijcme u Lid. J. Bogdanovic. 
KLAPEALO, >». covjek sto klapra. — U nase 

vrijeme u Lid. — vidi kod klaprati. 

KLAPEANE, n. djelo kujijem se klapra. .h 
Bogdanovic. 

KLA-PEATI, klipram, impf. vidi klaprnati. — 
U nase vrijeme u Lid. ,Taj klapralo vavije nesto 
Ivlapra ka' i prazna mliuoina'. J. Bogdanovic. 

KXiAJPEJSiANE, u. djelo kojijem se klaprna. — 
U Vukovu rjecniku. 

KIiAPENATI, klapriiam, impf. vidi 3. klapati 
i 4. klapiti. — Postaje od osnove ovijeh glayola. 

— U Vukovu rjecniku: ,plappoi-n' ,blatero'. 
KLAPTATI, klapcem, impf. vidi 2. klapati, a. 

— U narodrwj pjesmi nasega rremena. U glavi 
mu zuba davojega : sve mu klapru kosjorioe 
prazne. Smailag. meh. 125. 

KLAPTITI, klaptim, impf. ci.di 3. klapati i 
i. klapiti. Klaptiti .sva.sta, t. j. brbjati. u Topo- 
lovcu. P. Brantner. 

KLAPUSA, /. ime domacijem zivotii'iama. 
u) kniiaci. F. Kurelac, dom. ziv. 41. — 0) ovci. 
Vekovo, Pozega. 

KLAPUSANE, n. djelo kojijem se klapusa. J. 
Bogdanovic. 

KLAFUSATI, klapusam, impf. bill, tud, lu- 
pati. — U nase vrijeme u Lid. ,Videre! kako 
onaj onoga klapusa (tuce)'. J. Bogdanovic. 

KLAPUTATI, klapucem, im^j/. vidi 1. i 2. kla- 
pati (uprav je deminutiv). — if narodnijem za- 
yonetkama nasega vremena. Daiu klapuce, a 
nocu zvi^ozda hroji. udgotietlaj : deram. Nar. zag. 
nov. 48. U nasega llije trke nu'ke dimije i gvoz- 
deue papuco, te u I'lima klapuce. odgoneijaj : kon. 
170. 

KLAPU/AN, m. vidi klapcina. — Govori se 
od sale. — U nase vrijeme u Lid. J. Bogda- 
novic. 

KLAEA, /. Clara, ime zensko. — Od xvi vijeka, 
a izmedu rjeinika u Helinu (,Chiaia, iiome proprio 
di donue' , Clara' 189*). Vole poctovauijem i bo- 



36 



KLAS, a. 



gojubnijem dumiiam . . . u svetu Klaru (u mn- 
nastir sveic Klarc). B. Gradii, djev. 3. Svota 
Klara pod rogulom i mestrijom svotoga Fraii- 
6oska. 143. Uruga bi se Klara svitu objavila. 
D. EarakoviA, vil. 24(). Klara, imoiiom i z diloiii 
svitla. F. Glavinic, evit. 273*. Dumiio tvoje yilo- 
menito svete Klare glavu pazu. J. Ka\ai'iin SKi*. 
Klara (kaludori6ko i svetovno). S. NovakoviA, 
pom. 70. i u nase vrijeme dosta cesto u Dulirov- 
niku i It okolini. P. Budmaui. 

KLAEEVIG, m. muski nadimak ili prezime. — 
Pomiiie se xviii vijeka. Jure (Kadc) receni Kla- 
revic.. And. Kacic, kor. 469. 

KLAEIC, m. prezime. — Od xvi vijeka. Kiioz 
Ferenac Klaric. Mon. croat. 328. (15(>.3). Siiue 
Klarica celo selo jodno. Mon. croat. 308. (1598). 
Bilic, Klaric, Pribeovic. J. Kavanin 1.35*. Klaric. 
Schem. bosn. 1864. iv. xxvii. Ko.sta Klaric. Eat. 
.321. Kldrio, prezime. u hrvatskoj krajini. V. 
Ai'senijevii. 

KLAEICEVAC, Klaricevca, m. ime selu u Hr- 
vatskoj u zupaniji liiko-krbavskoj. Eazdijej. 40. 

KLAEKJI, j/i. ime selu u Hrvatskoj u zupa- 
niji modrusko-rijeckoj. Eazdije}. 48. 

KLAEIJA, /. ime selu a protopresviteratu ve- 
liko-heckereikom. Sem. prav. 1878. 97. 

KLAEIS, m. kora}. mergan; jantar, amhar. — 
Samo u Bjelostjencevu rjecniku : ,succinum, oloc- 
trum'. 2. klaris zuti ,sualternicum'. 3. klariS 6r- 
|eni ,corallium'. u Jambresicevu : ,corallium'; u 
Stulicevu: grijeskom klaris ,succinum' iz Bjelo- 
stjenceua. — hna i u ugarskijeh Slovenaca (M. 
Pletersnik, sloveusko-nemski slovar). — Jamacno 
je magarska rijec: kaliris, kliris (od lat. coral- 
lium, nem. koralle). 

KLAS, m. spioa, zrna (i cvjetovi i plodovi) po- 
redena u du^inu oko jedne tanke osi (vretena) a 
lir: stalifika te prianaju uz OS (kao sto je na 
psenici i na razi i najecmu) a kaze se gdjcgdje 
i za ovas i za sijerak (gdje su i stab(ike) ild. 
vidi: Klas, to je cvast na podugackom vrotenu 
na kome su ili sedeci (bez petefke) ili petelkavi 
cvetici. K. Crnogorac, bot. 87. — Akc. ,5e mijei'ia 
u loc. sing, kldsu, u gen. pi. klasa, u dat., instr., 
loc. pi. klasima, u svuj miinziiii. Iml .<r umece 
ov: klasovi, klasova, klas6viniu. klii^mi'. — Rijec 
je praslavenska (-la- mj. jinisliimisl:,,,/,! -ol-), 
isporedi stsloi: klasi,, rus. ko.ioc-l, <( s. kl^i-, /iii(.. 
klos. — il/«if biti da postaje od konir)i,i iiln- 
yola klati (bosti). Miklosir; all sr iiiir.r jmiiii- 
sliti i na srodnost s rijirinKi kh.-a, klij.iti. — U 
svijem je rjecnicima: n \'nll mi jnm ,spica'; u Mi- 
ka}inu: klas od zita .^I'lra. <pi(us, spicum'; u 
7)'eKM«: jspiga di grano' , arista' 356^1; ,spiga delle 
biade' ,spica' ; klas bez osja ,spiga senza reste' 
,3pioa imberbis' ; klas s osjem ,spiga con le reste' 
,spica armata' ; proklicati u klas ,spigare, far la 
spiga' ,spico' 6991); u Bjelostjencevu: klas, klasje 
,spica, spieus'; u Jambresicevu: ,spica'; u Volti- 
gijinu: ,spica, spiga' ,ahrG'; u Stulicevu: ,spica, 
series rerum assutariun' ; u Viikovu : ,die alire' 
,spica', cf. vlat; u Danicicevu: klast ,arista'. — 
Lna i mnozina, ali se ceSce mj. mnozine upotre- 
blava kolektivno klasje (vidi). 

II. u pravom smislu. Jakoze na zetve klasovomb 
sice vojuomb na zemju otb ostryhb oru/.ij pada- 
justiimb. Glasnik. 11, 111. Zita ka gori jur po- 
divaju klas. M. Marulic 17. Dosla bi leteci na 
zlatan klas ptica. H. Lucie 288. Koliko je klas 
puuiji zita. M. Divkovic, bes. 57b. TaSci klas. 
1. T. Mrnavic, osm. 132. Zrnce p§enice izmetne 
klas. M. Eaduic 479». Prokleta niva na kojoj 



KLAS, a. 



37 



KLASATI, b. 



klas ne oatajo. (D). U travi je, ili u klasu, sve 
izio. (D). Poslov. danic. Ni klas s draca gre mu 
u skute, niti on vino s trna pije. A. Vitajic, ost. 
278. Klasi prazni pogucase klase pune. P. Vu- 
letid 36. Kitec klase, voce, cvitje. J. Kavaiiin 
l-i". Ki mi dase suplu slamu a ne klase. 78a. 
Silni grad pada na zitnorodne klase. A. d. Bella, 
razgov. 100. Klasi satreni od siluoga grada. 201. 
Sime koje medu dracje i trnje pade, premda so 
proklije i proraste nikoliko, ne more klasa uei- 
niti. F. Lastrii, od' 188. Klas kukoja i }u[a. 
ued. 89. Dobro ni priminuje Job patrijarka osju 
od klasova. 434. Od klasa zrno razstavlajte. A. 
.1. Knezovic xli. Sime koje ce se u obilui klas 
razploditi. A. Kanizlic, kam. 139. Kukovet kla- 
sova jecmenili. .503. Kupila je brizno do veceri 
klase. utoc. 472. Ugleda sedam klasova lipi. E. 
Pavio, ogl. 84. Da moze klasove kupiti. 213. 
Jos je zito u klasu. (Z). Poslov. danic. Da se 
iz zrna posijana klas podiie. D. Basic 298. Vi- 
dase sedam klasova niknuti iz jednoga busa se- 
nicna. And. Kacic, koi'. 41. Sime bacito u zemlu 
struiiivsi kano umre, a izrastivsi i u klas dosavsi 
opet ozivi. B. Leakovic, nauk. 131. Al' ko sla- 
bijem klasom trese (vjrtrii). P. Sorkocevic 5791). 
Zelena se buduc trava u klas zlatan promijeuila. 
586a. Bilo mu u klasu klasato a u busu busato ! 
u Nar. pjes. here. vuk. 3.52. Moja mobo, ne pro- 
sipaj klase. Nar. pjes. petr. 1, 56. A za rozicu 
nosi klas od sonice. Nar. prip. mikul. 17. Mlado 
zito, navijaj klasove. P. Petrovic, gor. vijen. 25. 
Sedam klasova izraste iz jednoga stabla. D. Da- 
nioic, Imojs. 41, 22. Kao vrli od klasa odsije- 
caju so. jov. 24, 24. Sto ce biti od nas i od 
raje, kad grahovi polegnu nebrani i klasovi panu 
nekomaniy Osvetn. 4, 34. — U ovijein primjc- 
rima stuji jcdtiina mj. mnozine : rodico slavna 
i sveta zitna klasa razlikoga ! I. Guudulie 90. 
U zetve zrele brime lijepa niva nepoziiena zit- 
nijem klasom veselime pribogato nakicVena. 481. 
Klas kupiti za ietelicam. And. Kacic, kor. 141. 
h. u pretiesenom smislii, u cemu sto jc slicno 
klasu, stvarima ujedno nanizanijein, n. p.: 

a) o kttkuriizu. aa) oidi klip. — « Vukuvii 
rjecniku kod klas: kukuruz sa zrnima ,dio mais- 
ahre' ,spica zeae', cf. kUp (s dodatkom da se 
govori po juznijcm krajevima). — hl>) vidi 
okomak. Ima mnogo imena i za ono na cemu 
su zrna (a kiikuriiza), n. p. u Jadru so kaze 
jOkomak' , u Sumadiji ,kocan', . . . u Hrvatskoj i 
.sasarica' i ,klas'. . . . Vuk, pism. 76 — 77. Klas, 
vide okomak (cf. oklasina) .s dodatkom da se 
Ijouori u UrvatskuJ. rjecn. kod klas. — <:c) ku- 
kiu'uzna resa ,kafczclion an dor maisiihre' ,julus 
zeae' (s dodatkom da se govori u Hrcatskoj). 
Vuk, rjecn. kod klas. 

b) klas smokava ,fioorum exsiccatarum (sic) 
series'. J. StuUi, rjocn. kod klas. — nije dosta 
pouzdano. — U istoinr rjeinikii ima da se i 
iwpce stvarima txuiizanijem moze kazati klas. 

I', u jednom primjcru xv vijeka kao da znaii 
II niHaforickum smislu : hrana ili uopce nesto ko- 
ri^iw: Uci se od umica, i kad se naucis, nauc' 
neumioa kuigu ku dobro vis; od potribe bo jest 
da ki'uge mnoze glas, da pomoc bude nost po 
svit kiiiznika klas (, propaganda etenim rerum est 
doctriua bonarum'). M. Marulic 145. 

<l. Klas crni (Sabjar), v. Roscici. B. Sulok, 
im. 145. 

KLASA, /. po tal. classe, ili po I'li'tn. klasso, 
red (kamo se sto mece, ili kako se sto ocjeiiujej, 
orsta, razred. — Cesto ii nasc vrijeme. Klasa 
napretka dobiveua prigodom polugodisiiega ispita. 
Zboruik zak. 1, 224. 



KLASAC, klasca, m. dem. klas. — U Stidiceoa 
rjecniku uz klasak. 

KLASACA, /. ime bifci. Klasaca, ces. klasec 
(Lepturus), Bromus mollis L. (Marinkovic). B. 
Sulok, im. 145. 

KLASAK, klaska, m. dem. klas. — U nasc 
vrijeme, a izmedii rjecnika u Stulicevu (mali klas) 
i u Viikovii (hyp. V. klas). Druga nosi klasak 
od i5enice. Nar. pjes. here. vuli. 336. — • I u ho- 
tanici s osohitijem znaienem: Ovu cvast (klas) 
naj vise imaju travke, i svaki liihov cvetic zovo 
se , klasak' (,spicula') koji je obicno sastavjen iz 
plevaka i plevica. K. Crnogorac, bot. 87. Klasci 
(,spiculae'). J. Pancic, bot. 56. Klasak, Klasi6, 
bot. lat. jSpicula' ,ahrchen', tal. ,spighetta'. B. 
Sulek. rjecn. znastv. naz. 

1. KLASAN, klasna, adj. u koje.mu je, na ko- 
jemii je klasje. — isporedi klasen. — U Bjelo- 
stjenceoii rjecnika : kajkavski klasen, klasnast 
,spicatus', gdje ima i klasno brane, klasuvaiie, za 
ziiaci klasja pobiraiie, paletkovane ,spicilegium' 
(vidi i klasnobraiie), i H Stulicevu : ,spiceus'. — 
vidi i 2. klasan. — In Sidekovu rjecnika (sa 
znacenem : uopce koji j/ri/idda klasu ili kla.yu) : 
,abron-'. 

2. KLASAN, klasna, m. jun, junij, lipan. — 
vidi i klasen. — isporedi 1. klasan. — Samo u 
jednoga piscn xvii nijeka koji mijesa cakavske i 
kajkiirsi:' ohlil:r, ,i i.niii'itu rjecnika u lijehistjcii- 
cevii I l.-<ijl:iir^ki klas..ii mosec, ivanscak, lipan ,ju- 
nius') I II .l(iiiihrrsii-i-i-ii. (klasen mesee ,junius'). 
Na 22 klasna meseca. P. Vitezovic, kron. 61. 
2 dan meseca juuiusa aliti klasna. 88. 4 dan 
klasna. 110. 15 den klasna meseca. 111. Bila 
je mc'^iMu kliKua megla. 169. — Ima i a novo- 
.'!lorrii^l.'"iif ji.il: a klasen .s istijem znacenem. — 
S toga ilo soino u jednom primjeru nema rijcci 
mjeseu uza se, moze hiti da treba shvniili ooii 
rijec kao adjektiv. 

KLASANE, n. djelo kojijem (n. p. zito) klasa. 
— V Vukoi'u rjecniku. 

KLASAST, adj. postaje od klas. 

a. vidi klasat. — TJ Belinii tjeH-niku: ,siiigato, 
che ha fatto la spiga' ,spioatus' 699b, j u Volti- 
yijinu (kod klasen). 

b. koji je kao klas. ■ — Naciiieno u nase vrijeme 
(ii botaniei). Clanovi sedoci : klasasti ... J. 
Pancic, bot. 28. Klasast cvet. K. Crnogorac, bot. 
86. — U Hulekovu rjecniku: ,alu-6uahiilich'. — 
Klasast, bot. lat. ,spiciformis' ,ahrenf6rmig'. B. 
Sulek, rjecn. znanstv. naz. 

KLASAT, adj. na kojcmu je klasje, na kojemu 
jc mnogo klasja, koji je rodio mnogo klasja. — 
TJ nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Stulicevu 
(,spicatus'). Bilo mu u klasu klasato i u busu 
busato! u Nar. pjes. here. vuk. 352. Po vrlui 
(ienica) klasata. Magaz. 1868. 65. ,Ove 'e go- 
dine svako zito klasato'. ,Moja 'e ozima senica 
klasata, a jara sitnoklasa'. J. Bogdanovic. — / 
u Sulekovti rjecniku: jahrenroich; ahrig'. — Kla- 
sat, Klasit, bot. lat. ,spicatus' ,ahrig'. B. Sulek, 
rjecn. zuaiLstv. naz. 

KLASATI, klisam, impf. klijuli ii klasje, ra- 
dati klasje, ispustali iz sebe kla^jr m /ii(ri, n. p. 
zitu), obicno se misli na miingo kl'tsji'. 

a. aktivno. — U nase vrijeme, a izmedu rjec- 
nika u Stulicevu, (,spicare, spicas emittere') i u 
Vukot'ii (,in ahi-en schiessen' , spicas emittere, 
spicor'). U duo mu se busalo, u srijedi trsalo, 
a na vrhu klasalo. Vuk, kovc. 121. To klasa na 
debelo! M. Pavlinovic, razg. 69. 

h. sa se, rejleksivno, alije isto znacene kao kod 



KLASATI, b. 

aktivnoijti glagola. — Od xvm vijeka, a izmedu 
rjcHtiikd » Belinu (,9pigare, far la spiga' ,spico' 
ti9!1'>) gdje sc naj prije nahodi, u Vidtigijinu 
(.spigare, fare spiche' ,in ahren schiessen'), u Stti- 
lii'rvii (iiz klasati). DoSlo lito i pocelo so 2ito 
klnsati. F. Lastric, od' 179. Zita so klasaju. 
svet. 53". Onda joftam i bo}e se klasa. J. S. 
Jio|kovic, 114. Kuruzi so klasaju. Strizivojna. 

KLASA V, adj. samo u StuUcevu rjecniku: v. 
klasat. 

KLASEN, adj. vidi 1. i 2. klasan. — Samo u 
VoUUjijinu rjeiniku (gdje je po svoj prilici rijec 
nzcta is kajkavskoga govora, te hi trcbnlo da glasi 
klasan) : klasen, klasast ,spicoso, pieno di spicho' 
,geschosst'; ima i klaseui raosGc ,giuguo' ,der 
mouat jxinius'. 

KLASIOIZAM, klasicizma, m. po not^oj latin- 
skoj rijeci olassioismm, 'ifici: m- suhih ncct'ie 
klasika (grekijeh i rim^l:ij'-li> ni'ijn i »,/>/, i/Vui. Hi 
moda da se twedu opet l;la.<ii'iii uhliri ii slil:iir,<tvo, 
kipaivlvo, gradene itd. — U nase vrijemc po va- 
riiiijiia. Klasicizam, stil. (I'lein.) ,classioismus'. 
B. Sulek, rjo6n. znanstv. naz. 

KLASICAN, klasicna, adj. od lat. olassious, 
izvrstan, uzorit: kaze se osobito u knizevnosti o 
naj glasovilijim piscima i nihovijem djelimn 
()i knizevnosti se prenosi i na umjetnosti), i oso- 
Iritu grikijem i latinskijem, pa i uopce kao po- 
hvala, ali je tad naj ceice u ironickom smislu. 

— U nase vrijeme po varoSima. — Klasican, gr. 
(izredan, izuci) ,classisch', tal. ,classico'. B. Sulek, 
rjefin. znastv. naz. 

KLASICNOST, /. osobina onoga sto je kla- 
sicno. — U na§e vrijeme po varosima. — Kla- 
sionost, stil. (izucnost) ,classicitat', tal. ,classicita'. 
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. 

KLASIC, m. dem. klas. — U Vukovu rjecniku. 

KLASIFIGIEATI, klasifioiram, impf. nem. 
klassiiiciren, rasre.divati. — isp>oredi klasifikavati. 

— Cesto u nase vrijeme po varosima u sjever- 
nijein krajevima. Vjerovnike po pravima pre- 
imustva klasifloirati. Zbornik zak. .3, 739. 

KLASIFIkAcIJA, /. neni. klassifikation, tal. 
classificazione, razredivane, razredba. — U nase 
■vrijeme cesto po varosima. 

KLASmKATI, klasifikam, pf. tal. classificare, 
razrediti. — U na§e vrijeme u Dubrovniku. P. 
Budmani. 

KLASrFIKAVATI, klasifikavam, impf. klasi- 
fikati. — isporedi klasiiicirati. — U nase vrijeme 
u Dubrovniku. P. Budmani. 

KLASIK, m. klasicni pisac. — Po lat. classicus 
preko tal. classico. — U naSe vrijeme po varo- 
sima. — Klasik, hist. phil. (izrednik, izudnik) 
,classiker', tal. ,elassico (autore)'. B. Sulek, rjecn. 
znanstv. naz. 

KLAsESTA, /. (uprav augm. klas) u, Vukovu 
rjecniku: vide ovrSina s dodatkom da se govori 
u Boci. 

KXiASINIC, TO. prezimji. — xvi vijeka. MiklouS 
dijak Itlasiai^,. Mon. croat. 28.5. (1585). — moze 
se iitati i Klasiui6. 

KLASINE, n. vidi klasje. — U jednoga pisca 
xviii vijeka. Jer se s perjom i klasine dizo. J. 
S. Ke}kovi6 210. 

KLASIT, adj. vidi klasat na Jcraju. 

KLASITI, klasim, impf. u StuUcevu rjecniku: 
V. klasati so .s dodatkom da je rijec rmka. — Sa 
se, refleksivno (vidi klasati, b). — n Bjelostjen- 
devu rjciniku: klasim se, klas izpuscam, prokli- 



! KLASOVATI 

eavam u klas ,spico', i u StuUcevu: v. klasati so 
s dodatkom da je uzeto iz Bjelostjenceva. 

KLASJE, w. coll. upolrebjaoa sc kao mnozina 

od klas (vidi). — Postlljr ,„l ki.is lulshirl;,,,,, iijf. 

— Moze hiti praslan n^l.a /■/;... ,\jh,,-' Ji ,/,V.ic. 
klasjo, jxi}. klosio. — / ini^riiiii s, j, .il;ii jiirld. 
od w i-ij,-l;,i. It i.wiiii' ;-i.rii,/.-,f ,1 Mil:,iliiiu{hriiti 
kliisjM ix\>-'. II nrlniii .I.' -^piu'liC /.■'-// ,|ii-a 699l>), 
U Jjji'lnsljriii'rrii il;i,il 1,1:,, , /( Sliifii'rni (.spicarum 
oopia, abiindantia'), u Vukovu (,dio ahrou' ,spicao'). 
Po Siriuah grada nasega klasjo p5eni£no vidili. 
Aloks. jag. star. 3, 212. Bonesti ooto rukoveti 
klasja. Bornardin 120. levit. 23, 10. U zeleni i 
u klasju. M. Drzi6 400. Pooose trgati klasje. 
Anton Dalm., nov. te§t. 1Gb. Za me rodno Ijetno 
vrime zlatnim klasjem riive puni. T. Gundulic 
245. Mlado klasje, drobna stada. G. Palmotic 
2, 53. Zeleni se tot' ravuica punijom klasjom na 
valove. A. Vitalic, ost. 7. U klasju voselomu. 
I. Dordic, salt. 350. Klasjom zrelim zlati. uzd. 
180. Ne ukaze se ni trava, a kamo li klasje. F. 
Lastric, nod. 277. Vrsike od klasja iliti osje. 
434. Za sobom ostavjaju klasje. And. Kacic, kor. 
142. Klasjo prez ^ita. N. Palikuoa 20. U klasju 
zito. A. d. Costa 1, 207. Kupi klasjo po lanskom' 
strnistu. Nar. po.sl. vuk. 164. Ja cu klasje ku- 
piti. Nar. prip. vuk. 221. Pocese trgati klasje i 
jesti. Vuk, mat. 12, 1. Eukom zane klasje. D. 
Danicic, isai. 17, 5. 

KLASNAST, adj. u Bjelo.stjencevu rjecniku (vidi 
kod klasan). 

KLASNIC, TO. ime trima selima u Hrvatskoj u 
zupaniji zagrehackoj. Klasnio doni, gorni, sredni. 
Eazdijo}. 65. 

KLASNOBBANE, n. pabircene, paletkovane. 

— Samo u Jambresicevu rjecniku: ,spicilegium' 
sto je jamacno uzeto iz Bjelostjenceva (klasno 
brane, vidi kod klasan), pa je pisae shvatio kao 
da je jedna (slozenn) rijec. 

KLASOBEE, m. eoijek koji bere klasje sto je 
ostalo za zeteocima (koji pabirci, pajetkuje). — 
Od XVIII vijeka, a izmedu rjecnika u Bjelostjen- 
cevu (klasober, paletkovalac ,spiciles, spicilegus') 
gdje se naj prije nahodi, u StuUcevu (po Bjelo- 
stjencevu), u Vukovu: ,der ahrenleser, nachstop- 
peler' ,spicilegus (?)' s 2>rimjerima iz narodnijeh 
pjesama : Jedna kita klasoboru, druga kita po- 
statniku. U nasega klasobera svilen-kita uad 
ooima. 

KLASOBEACICA, /. zensko ce}ade kao klaso- 
ber. — Samo u Bjelostjencevu rjecniku: klaso- 
bracica, paletkovalioa od klasja ,spicilega'. 

KLASOKIT, adj. okicen klasjem. — TJ jednoga 
pisca XVIII vijeka. Ni djevojke klasokite. J. Ka- 
vanin 471b. 

KLASOMUNA, m. Hi f. samo nom. pi. klaso- 
mune u jednoga pisca iz Boke kotorske: Stide se 
jezika kojim im jo mater govorila, ta im je go- 
vedarski i skitacki, nego im se cini uesto dicuije 
i mudi-ijo zvokotati kao klasomune. S. ^ubisa, 
pric. 54. sam pisac tumaci ovu rijec: noka soja 
Judi kao ciganija. 

KLASOEODAN, klas6rodna, adj. koji rada 
klasje Hi mnogo klasja, vidi klasat. — Samo u 
Belinu rjecniku : klasorodni ,chi produce spigho' 
,spicifer' 699b. 

KhA.SO'VAT^E,n.pabir6ene,pa{etkovane (klasja). 

— Samo u Bjelostjencevu rjecniku: kajkavski kla- 
suvane, v. klasno (vidi kod klasan) i odande u 
StuUcevu (klasuvane). 

KLASOVATI, klasujem, impf. pafetkovati, pa- 
biriiti (klasje). — Samo u StuUcevu rjeiniku : 



KLASOVATE ! 

klasnvati stu jc. sam pisac nacinio po rijeci kla- 
suvar'ie (vidi klasovane). 

KLASOVIT, adj. vidi klasat. — U jrdnoiia 
piactt XVIII mjaka. On ugleda klasovito zito. M. 
A. E,o|kovi6, sat. L4''. 

KLASOVO, n. tine mjestu n Srhiji u okrugu 
kraiiiijcvnAoiH. Vinograd u Klasovu. Sr. nov. 
1R7'3. 523. 

1. KTjASTI, kladem, impf. ponere, stav^ati, po- 
atavjati, metati (n Vukovu jo. rjemiku, zabilezen 
kiw perfektivni glaqol, ali nc.ma primjera u ko- 
ji'mii nc bi mogao biti imperfekiivan ; a imper- 
fektivan je i u drugijem. slavenskijem jezicimn). 

— vidi i 2. klasti. — Akc. kaki jo. u praes. taki 
je u impf. klddijah, u impt. klddi, ii ger. jrrars. 
kladilci ; u ostalijem je oblicima onaki kaki je n 
inf., osim anr. 2 i 3 sing, klade. — Bijec jo pra- 
slavenska (od korjena klad), isporodi stslov. klasti, 
r«.s'. K.iacTi., ce^. kldsti, po^. klaSc. — Kiinjon 
in<ise biti indocrmii^ln, jcr ^■• mihr:! 1 a iimiKin- 
skijini jezicimn l^n : iiiirinriii : Innirilii. /'i/iorrdi 
got. hlathan, .<trii,'ni. Iilirl.'jii i iiur,,ri'i,-iii I;,,lpn), 
iinglos. hladan f/io uramr -inhniiiii i /i,, -.Inreii- 
skniii korijenu indoerrn/i-ili In l;iiriji'n mntinn t)iti 
kladh //j'klodhV — Xn iln, iiijrsti, wui njrka 
iiiiti iKir. 2 xi>ig. kla i 3 pi. klase, nli je to samo 
radi xlika : H ke jakosti neizric.ne u vijeonici ti 
liem samu mramorni spis hvale dicne na spo- 
menak vjecni kla mu. J. Kavanin 178'>. Podlozih 
so krizu koga na me klase. M. Kuhacevio 49). 

— Poslije XVI vijeka nalazi ■<io samo u cakaoaca 
(ali vidi 2 i 3. klasti). — Izinedu rjecnika u VrnnH- 
covu (naprida klasti ,promovere'), « Belinu (,porre 
e ponere' ,pono' .573b), « Voltigijirm (klasti, 
kladam ,porre, -mettere' .setzen, legen'), u Stiili- 
ce.i'u (klasti i grijesknm kladsti , ponere, colloeai-e, 
looare'), w Vukovu (pf. ,stellen, legon' ,pono', of. 
metnuti .? dodatkom. da se govori ii Briidlxknj), 
a Danicicevu (klasti, kladu , ponere'). 

A. aktivno. 

1 . znaiefie je kao Ho je kazano sprijeda. smimo 
moze i ne biti pravi ; objekat moze biti Uo ne- 
zivo Hi zivo Hi iimno ; rijetko .le nc izrico mjoxtii 
(naj cesce n preno.sonom smisti(.). 

a. izrice se mjo.^to : 

(i) prijedlogom u i akuzativom (a tri primjera 
lokativom, ali je to samo pogroSka pisacn: Mo- 
gase Ii u radosti vecoj danas klasti mene? D. 
Barakovic, vil. 249. Tva vlast mnoga lioce da 
s' ti car rodjeni, a Turcina carsfcvo zloga pade, 
i u Stambul-gradu jaku da stol klades i ojaku. 
.f. Kavanin 269^. I u naj vecem hiidom skupu 
pozderivca kladoh mene. 4^17l>). 

na) II pravom smislu. (Zinija) glavu kladise 
V nsta toj zloj hceri. Korizm. 4,3l>. Smrt u 
zemlu sve klade. M. Vetrauic 1, 197. Stare i 
nilade sve kosi na jedno i u zemju sve klade. 
N. Dimitrovii 10.5. Gospoda bde klasti u ta broj 
i liega. D. Barakovic, vil. 16. Klast nogu ii 
strime. 64. Ne mogu sve klasti u pismo ovo sad. 
69. Ead bi te klast u raj. 298. Skiipno s tobom 
poje pisme svake vlasti sada ti no koje hti u 
knige klasti. 365. Klado juj u zito. jar. 64. 
Vode ne klad' u vino sad. M. Gazarovic 117^. 
Tvrdu u tvrzd liega (kona) kladu. I. Zanotti, 
en. 6. Klade ju u komoru, svojimi divami rece: 
,Hocu da jo nada svimi vami'. Oliva. 11. I pra- 
vedna (tuznu meni !) u ovu su jamu klali. P. Vu- 
letic 30. Kra}a Sapor od Perzije u gvozdenu 
gajbu klade. .T. Kavanin 453''. Sad klad'te ga 
va erne taiunice. Nar. pjes. istr. 1, 30. Dajfce 
nam ga bokimii, ca klademo va loncic. 3, 18. 
Kupi racu, klade ju va vodu. Nar. prip. mikul. 24. 



) 1. KLASTI, A, 1, a, (;;. 

hb) n nictdforickom smislu. Devstvo ja kladu 
V nebo. Transit. 12. Kim nikuko prozora um u 
pamet klade. P. Zoranic 56". .Tur u ti neskladi 
mir kladi. D. Barakovic, jar. 79. Boj na nebo, 
a u raj klade tvo'e prijevare, zla napasti. J. Ka- 
vanin 24b. 

cc) u prenesenom smishi. nan) objekat je nesto 
umno (ufane). Ki ufanje kladu u taSce beside 
jiscu da popadu vitar ki ne vide. D. Barakovi6, 
vil. (1889) 115. Ufanje samo klasti u obranenjo. 
I. Ivani§6vii5, kit. 152. U te vazda moje klasti 
htih ufanje. A. Vitajifi, ist. 89b. — 11 jednom je 
primjerii objekat osveta, ali smisao nije jasan: 
treba Ii .•ihvatiti u ne kno da je u uzoj svezi 
s glagolom klasti, te bi znacenr hi/n : oxreti se na 
nima (snopcima). Hi sa supstniilirmn osvetu, te 
bi znaiilo: ostavi osvetu, prodi se osrrtr':' Pusti 
uzroke od napasti, slomi snopke koji to bodu, 
Iitij osvetu u lie klasti, gledaj konac a no Skodu. 
I. Ivanisevic 64. — hhh) mjesto je vesto u.m)io, 
n. p. : misao, pamet. Ye/-, nigdar svojili let u 
misal ne klade takovu strasnu smet. D. Bara- 
kovic, vil. 60. U pamet tvrdo klade. .J. Armo- 
lusic 7. — sklad, nesklad, nepokoj. A ne bih 
ludo rad klast obOi u sklad htec klast obih u 
nesklad. D. Barakovic, vil. 374. Sve nevoje 
nigdar mene u nepokoj ne kladihu. I. Ivanisevic, 
kit. 58. — stnne, to se glagolom kaze prijelaz iz 
jednuga staiia u drugi, promjena. Satrt me i a 
prah klasti. A. Vitajic, ist. 65b. XJ nista svaka 
klasti jest u tvojoj samo oblasti. 175''. Ti u 
kretaiie cinis klasti i u stragnu smutnu more. 
189"'. 

b) prijedlogom na i akuzativom (u jednom pri- 
mjeru xv vijeka stoji lokativ po staroslovenslcom 
jeziku : Koji kladijeliu trbnovb venacb na glave. 
Mon. Serb. 342 god. 1427. u uvom primjeru stoji 
takoder lokativ, moze biti jer se shvaca ne kao 
mjesto kladena nego iwpce kao mjesto gdje .Ho 
bivtt: Ki na gospockoj trpezi ne klade listo va- 
rene ili pecene jistvine. M. MaruliA 4). 

na) n pravom. smislu. Koji mu klaadehu trt- 
novb venaub na glavu. Mon. sorb. 371. (1432). 
Same sebi zanciou na grlo kladote. B. Gradic, 
djev. 100. KlasiSe t' ini javor i brSCan na grebe. 
M. Gazarovic 124b. Maske na stol nogu kladu. 
I. Ivanisevic 305. Klasti ruku na oruzje. P. 
Radovcic, nac. 175. Ha}u kladoh na siroka moja 
pleca. I. Zanotti, en. 47. Na n nogovu svjotu 
kladu iz koje ga prije svukose. A. VitajiC, ost. 
188. Na tvo'e rame tad ces klasti sveta kriza 
dil naj bo|i. 193. Zlatan verug na vrat klado. 
P. Vuletic 39. Sad iioj klade lonac na lirbat. 
Nar. prip. mikul. 15. Kad je mladica klal na 
zemju. 85. 

hb) u metaforickom ili u prenesenom smislu. 
Jeretik lahko bi klal spovidajucega na blud. 
Narucn. 11^. — Od mnozih iskuseuji bih rvan 
kladuci mi na pamet raskose rimske. Transit. 29. 

— Kolik velik Boziji srd i nega vecni kastig na 
se kladu, koji istine i prave pripovidavce more. 
Postila. yl"-. A sada niku kob tujini kladu na n. 
D. Barakovic, vil. 147. Zlobu porodise zlo ^na 
dobrih misled klasti. A. Vita}ic., ist. 25b. — sto 
klademo na dusu prokuraturom. M. Bijankovic 
76. Koju stvar vele klademo na dusu uamistuika 
izvanskoga. 108. (isporedi dusa, d, c) bb) ccc)). 

— Potribno bi t' vecu ze)u na to klasti. A. Geor- 
giceo, nasi. 114. — Na put svoj hod klade. A. 
Vita|ic, ist. 280'<. — Kici koje prostrih na dobar 
broj kladi, jore jih istom rih miloSce zaradi. P. 
Hektorovic 60. 

c) prijedloziiua vise, vrhu, vrh s yenctivom. 
Kladuc te vise svih. M. Marulic 89. Kako ka- 



1. KliASTI, A, ], a, c). 



I. KLASTI, A, 2. 



mono ?.ivo kladoto svrhii zidaliSia. Transit. 90. 
Ki (iiiiia)iti) goni srditi vrh pfore kliiditiu. H. 
Tjucii- '271. Vrliu mora ki ga klado. J. Kavai'iin 
2091). Vlaski namd vrana obire, i vrh modra 
klado tloha (ria grhu). 288». 

tf) iirijcdlogom pod i akuzativum. 

aa) II lira vom smislit. Pod javor klade sad 
l>rivridiia luramora. D. liarakovii^, vil. 139. 

tth) II metaforiikom Hi u preni'scnom smislu. 
I kriva i prava pod oblast jur klado. D. Bara- 
kovic, vil. .52. Koji muogo vojvod klado i kra|ev 
pod nos'O. P. Vitozovic, odil. 72. Pismo jo ti 
vrat .slomilo koje jo otajno tvo pero slozilo. 6isto 
si prod sudom rokal i valoval, prot znanu i duSi, 
<Ia s' ga pod poro klal. M. Kuhacovio 65. 

e) prije.dlufiom kod i genetivom. — Samo u 
jcdnom priinjeru xviii tnjeka. Nek te mjestom 
Lu6i6 misti i klade te kod Trogira. J. Kavanin 
328t>. 

f) prijcdlogom po i ahuzativom. — Samo u 
jednom primjeru xvi vijeJca (u prenesenom smislti). 
No klade po pamet kob tuj !^ubidrag. P. Zo- 
rani6 38b. 

ff) prijedlogom prod i alcuzativom. 

aa) u pranom smislu. Zac tko co prid vola, 
rocG so prilika, klasti voz al kola? nije red ni 
slika. D. Barakovii, vil. 119. 

hh) II prenesenom smislu. Naprvo klades svit 
prod Boga. Transit. 53. Po uzroku od 2en nas 
protivnik klade pred nas za uoiniti nas pasti. 
Transit. 266. 

h) prijedlogom k s dativom; glagol znaci od 
prilike sto i pridati, dodati. JJasap k raapu klade, 
zlo ka zlii pristavi. D. Barakovi6, vil. 69. 

i) prijedlogom oko(l) s genetivom. Steplivsi 
plastB, klade mu okol glavo. P. Hektorovio (?) 137. 
Kladuci okol glave platice (?) Lovrinac Bogu go- 
vori. 137. 

k) prijedlogom medu, a supstantiv je : 

aa) u akuzativu (u svijem primjerima u me- 
taforiikom Hi u prenesenom smislu). Malo krat 
jedinstvo meju dvimi klades. P. Zoranic 37^. 
Klade on Hlume mou Herceze i Zagorce. J. Ka- 
vanin 118". Kotorane hti Urbin klasti meju 
mudre. 131b. 

hb) u insPrumentalu. Vedi svaki oas mou 
sobom kar kladu. M. Vetranic 2, 161. 

I) prijedlogom s s instrumentalom (u oha pri- 
mjeru u prenesenom smislu). S pustinakom ti me 
klado. D. Barakovic, vil. 249. Ob desno ga klasti 
s pravodnimi }udi. drag. 344. 

in) mjesnijcm adverhom.. 

aa) u pravom smislu. I vazamsi sedam ki'uliov, 
kad hvali uzda, razlomi, i da uoenikom svojim 
da naprid kladu. Postila. f4a. Grdi ce nogu naprid 
klasti, vazdi mu so vidi jama. E). Barakovic, vil. 
172. Drug dan klade nebo gori na visoko vise 
svoga. jar. 6. Itkore ne znade misto skrove- 
nito gdi ga muftis klado. I. T. Mrnavic, osm. 
78. Pravo bi nib ondi klasti, gdi Kandijase sveti 
Pava'. J. Kavanin 154". Kamo klade on svoju 
kozu, kad se suce? Nar. prip. mikul. 8. Kamo 
si klal k}uc, tu ga i zami. 13. 

hb) u metaforiikom Hi u prenesenom smislu. 
Vse umanamo i <io(l)i klademo vionim zakonom. 
Mon. Croat. 131. (1487). Ali je di-zan klasti doli 
nu (hunsijenciju) ali ciniti po lioj. Narufin. 72b. 
Naj li§6 kad hini svoj slatki razgovor, omokSat 
u6ini i acar i mramor, da sroe kamouo, gdjo 
himbu tuj klade, sladosti takmeno svoj ga stril 
propade. M. Velranii 2, 55. Posten glas ju 
naprid klade. J. ArmoluSi6 67. Kurati, kladuci 
vanka naredbu od svetoga zbora tridontinskoga. 



M. Hijankovi/'. 150. Svak s Ikaroin prij' bio pao, 
nog let misli tu uprav klao. J. Kavanin 477*. 
b. mjesto se ne izrice. 

a) uopie w prdrani ^inishi. - n ni'oin primjeru 
klasti (na sebe) :niiri 'In i <il,liii'ili : I'h'mrto noka 
svakako kladu ml on.' imi^ii kiija n'l^'ovara ofi- 
ciju od onoga dnova. M. iJijankovic 108. 

b) uopce, ali u pri'nesenom smislu (naj iesie 
je objekal pomi'ia). Vikuvicno mucanjo kladuci 
sliraAujuAi vazda vrv. Mou. croat. 80. (14-51). 
Klado pomnu svaku. Statut vrb. 145. Nigdar 
on po sobi toliko zlo klasti sam sobom zuaj ne 
bi nimajuc oblasti. D. Barakovic, vil. 54. Da 
klado pomiiu vred. 138. Hitra bi, klade moo, 
opravi, providi . . . 282. Ti klado zakoni. 282. 
I klasti svoju moc. 298. Svu hoti pomnu klast. 
356. Klade red i nacin. jar. 64. Kad zapovid 
tiiku ta baSa razvimi, klade (pisac tumaii : po- 
stavi) pomnu svaku ku moze i umi. B. Krna- 
rutid 17. Hotijte pomiiu klasti da . . . A. Vi- 
ta[i6, ist. 13b. — Za ovakove primjere ne zna se, 
pripadaju li amo Hi pod 2: Od toga klade pri- 
liku Avgustin. Naruon. 54b. Ne provlaceci vole 
nase govorenje i na kratko je kladuii. Transit. 
150. Kladuci on jeretik proti nam one knige. 
211. 

r) filnfii)! <;r kl:i<;ti rjoptiihijr iiijinitiuom kojijem 
se kiii' ii:iiiiirr,i riiili !:nj, sr Ichiilr Ico Hi sto (u 
prodiii /iniiijcni iiijr pn.ii-r II prnriiin smislu). Iz- 
braui otci kad klali su I'lih svem' skupu slavit 
misu. J. Kavaiiin 92«. Kano me j' klala spat 
(mati), kasno me j' stajala. Nar. pjes. istr. 2. 52. 

C. ,i: pniri nl,j,'!.:,if jm<i ! ililir. 

a) si:ii<,iii J, ,1,1 ■■•■ ,,i,,iiiii- si,} j,- It dativu (moze 
hiti I '-'i,!,!'-) iloihiji'. ,1,1^1 aria in'sto, n. p.: aa) 
odijelo Hi driigo sto .fe na sebi.-nosi. Hujsemu 
kladese korunu ot slame. Pril. jag. ark. 9, 22. 
(1468). Svrsi kako s' pofie' Zadru krunu klasti. 
E). Barakovic, vil. 158. Na to mi joj klade kru- 
nicu iz zlata, josce mi joj klade do devet prsteni. 
Nar. pjes. istr. 2. 5. Obuc ta te, kako bim do- 
vojku, klasti cu ti bele svite do tal. 2, 33. — 
bb) zgradi (ali je u oba dva primjera metafo- 
ricki Hi preneseni smisao) lemef. Jaki joj (crikvi) 
temel klade. A. Vita[ic, ist. 461a. Vjeri tvrdoj 
temei kladu. J. Kavanin 503a. — cc) slova 
(rijeci, rjecitost),jezik cefadetu, u prenesenom smislu. 
Koga slove ono ime komu vicni klade slova. D. 
Barakovic, vil. 188. Da mana zla uzroci, jedini 
nam jazik klado (narav). J. Kavanin 350b. — 
iltl) ceinu umnom, u prenesenom smislu. On 
prijam razloga Made rad prilici kako b' utec 
moga. D. Barakovic, jar. 54. — ee) u jednom 
primjeru xviii vijeka ima uz objekat i drugi aku- 
zativ kojijem se kaze, kao sto se klade objekat. 
(Vafa da je rijec o grbu Kraiiske) I kraj Jova 
sinu pticu (razstri i mjosec po lie sridi) klade 
sebi bilezuicu, bio (uprav zlatan) i rumen ov se 
(mjesec) vidi : zlamen da mu rastu srece. J. Ka- 
vanin 282b. 

b) dativ pokazuje na ciju se horist Hi stetu 
sto klade (u prenesenom smislu). Od onib ne- 
prijateji ki mi vazda zasede kladu. Transit. 170. 
Stupicu kladu dusam liib. 246. Djaval mnogo 
tomu klade zasade. 266. — Po izgledu ki mu on 
klade. J. Kavanin 296a. 

3. od znacena stavjali poslaje drugo: gradili. 
jamacno je ovako u ornni priinji-ru nvu rijrka: 
Vridno ti j' iz obla zhiii KUkI olnazi^ Stnriuo. 
18, 228. — Nije dosta j,isi,,i :ii,iri)i,' ii nni dea 
priiiij''r<t x\i riji-l:,i. ii l:,iji mil je iihji'kiit plac ; « 
prroiii iiiiuiln 1,1 s,- iiiisliii ,hi jr smisiiii: klasti 
(slagiitij jilu'} II pji'siiui, ali a drugom klasti plac 
kao da ne moze znaiiti drugo nego plakati. Da 



I. KLASTI, A, 2 



IJ 



s placem sve poju pjesanco kw skladam . . . plao I 
ki cu ja klasti, jos pravo mogu rijot, vaj da on ; 
propasti pod zem}u na oii svijefc. M. Veti-anic | 
2, 28. Djevioe grozni plac gdi kladu ii tuzbi. 
1, 131. 

■\. jarjiiti. nnroditi, f/fii^orili. I:ii:i(li. — "''" 
Zitiu'riii' iillil i II llniilij'lll r<liirr)l^l:i'irill jr.irilliil : 
i:„(„ ,l„ ,/,. ;,„,s;„/„ „/■„ :H,trn:r i.rrl.., khixl, ,i;i 
jiii(r, i-iiimitl. Ako se spovidaju i kladu uvi svuJK j 
ziianjo. Narucn. oob. V napridak kladi, da je 
iiiki toliko nastojan . . . je li se drzaii spovidati. 
71''. Ki se fproroci) dvizu u srodi plka naprvo 
kladuci razlika polurerstva. Transit. 21. K tomu 
ti jos naprid ja kladu i ve)u : .Bozja je za- 
pnvid . . .' H. Lucie 275. No kara so nigdar, 
odiuku ku dade, da j' od iuih bo|a uigdare ne 
klade. A. Georgiceo, nasi. 261. Kqjim klade da 
izliode jos od jasnih kraja Scita. J. Kavai'iin 147^. 
Po drugoj rimskoj rati, ko bezstiduo klasti nmjo, 
da Soliu se ja zidati. 1171). Sokrat uj'egda uiudri 
kkido, jedno samo da on zuade. S-i.^''. 

B. jxisivno. (nrai)i kainen) u^primilii zlatu 
kladen. D. Barakovio, \'il. 170. Coi-vina ukras- 
noga s davnim spijevocim kladeuoga. J. Kavauin 
1761. Mat' krala Andrije bi kladena, da dodijo 
banom. 247*. Ne more so, uo, sakriti na svje- 
calu svijetiiak kladen. .873'*. 

C. sa so. 

1. pa.siviio. 

II. vidi A, 1. Navlastiti klad(< so naprvo stra- 
iiomu. Narucn. 75a. No klado so po paniet. 
Nauk brn. 6''. To kra|estvo vidjah lipso kako 
gdi se pomiia klade. D. BarakoviA, vil. 221. Za 
liim pak Fedrika meu pametniin ki se klade. ,J. 
Kavaniu 1241'. Moze se uz I'lili klast i Asan. 
133b. 

h. vidi A, 3. Vazda se klade nva ric. Narm'-u. 
2Ul'. ^jubdiag ki Joi'iuo i Jurja so prauniik khule. 
J. Kavaiiin 235^. 

2. rejlcl-sirnu. 

II. iiiijiri' prniia znacenii kod A, 1, /« jirannm i 
H /irrin sriiniii siiiislii. No JcUido li SO vitoz zo- 
majski na \saki velik rizik? Transit. 70. Ki 
kladu so v pute prejubodejstva. 85. Ne hti s(i 
on klasti u vice nooisto. D. Barakovir, jar. 102. 
Nek se v bunar klade. P. Vifcezovir, odil. (K;. 

b. ^l O.fOhitOIII Smiahl. llill.-ill'nnili » //( imri- 

nati. djelo, na koji; sr siihj,l:iii ii,il:,ii,ii/r ili ifn 
pociiic, izric.K SI': n) rrrlnilnij' m •:iijis/iiiil irmn ( ii 
dva naj prnn primjera zaiiijiiiinuii tni /; hit. 
n prijedloijom na. Ako se jo kada na, to Ulal 
misloci dan i noc za zmisliti ku koli novii stvar... 
Starine. 23, 135 (1496). Na to so kladose po 
svitu hodeci. D. Barakovic, jar. 106. Kako res 
na prostrana i volika kkast se dila? A. Vitajio, 
ist. Ih. Za utisenje nasega srca klademo se ua 
molitvu. 129. Kasno klasti ce se oni na po- 
koru. 176. — b) verhalnijein .supslaiitivom ii arc. 
« prijcdlugom u. Kada nisi tiran, u big so no 
kladi. D. Barakovic, vil. 157. — c) i/lnijiilom ii 
inf. Za usilnu hot izpuniti kladoli se uastojati. 
P. Zoranic lb. Niki na tri skoci skakati se klade. 
D. Barakovic, vil. 45. Preni ako i znade boje 
lud svoju stvar kada se znat klade, neg tuju pri- 
mudar. 154. Pamet mi se mislit lilade da ta 
uji meue guja. 205. Na telesa pade, ter sejisti 
klade. jar. 20. yiisati me svak se klade. drag. .'i59. 
On z,aludu znat se klade. A. Vitajic, ist. 6*. Nit' 
CO teskim snom zaspati cuvat telie ki so klade. 
USti. — II iirniii priiiij<i-ii klasti so »/-.;>• :nnrili 
i li.jriiHli: S|i;,ti so kiadoso. F'. Znranir 2ir^. - 
d) iiliiijnluiii II pnirs. .s kiiii.jiiiikrijiDii d i. Ki so 
klade da naredbu Bozjii slusa. A. Vita|ir, ist. 
lib. Nu kad nije t' se drago klasti da se obratis 



KLASNA 

k moni sada. ost. 356. — e) prijedlouum za i 
(ikiizativom Iciijijeni ne knee «ti> bi htio hiti sii- 
hjekat. Za biskupa nij' so klasti, ako nisi zvan 
od Boga. J. Kavauin 37! in. 

2. KLASTI, kladoni, impf. riiditi jehi il zdjdi' 
II tiii'iiir. - Mii'y hiti i/ii jr l-<hi njrr ill, 1. 
kla-ti: iiiji- jus,,,, l;ikn sr ,/,,.s/,, ,/„ ,,iu,ii,i irli-iiH 
-.liiiniiii. nil ,si„,,;',l, iinrn^lnr. klasli. piiliiijiili 
(pirul i klaja, picii. — I' Miknliiiii i-ji i' iiikii : 
klasti, uklasti .menestran'' .tmlirulir, / ii Jljiln- 
stjencern: kladem, nala/.om v zdrlii .tu.lic ubi\ v. 
nakladam. — / (( iiidi' rrijiiiir ii I.iii. Klasti. 
kladem, vaditi jela iz zdji'l" ii taiiir. u Liii. V. 
Arsenijovic. 

3. KLASTI, kladriij. hiipf. hri. „li xm,,,, n 
cema iiHstoiiic, knii ii. /,. i, lunlii. — .\l;r. jr km, 
u 1. klasti — U nasi: rrijniir, ii i.:iiirdii i-.jrriiikn 
II. VukuBii: impf. klade guuj iz raue, uiozak iz 
glave .laugsam und dick Hiossen (vvio honig, rofczr 
, lento fluere'. — I mozak klado a Skrguru kosti. 
B. Radicevic (1880) 217. — U jednoipi jiisni. x\ ni 
vijeka kao da je gnacci'tc kaazalm, jirnnu pi; ■ 
dasnemu : ispustati, tociti sto ijiiato. Sto po|o 
donosi i sto zemja klade. ,1. Rajic, boj. 90. i sa 
se, re/feJcsivno ili pasimio. Kom so mozak klade, 
kom se crova motaju. ,T. llajic, boj. 11. — Prcnia 
ovome (kauzalnonii) :niirriiu iimiilii hi hili ista 
rijer stu 1. klasti. 

KLASU^A, /. imr hillcKiiia. 

a. Klasu]<a. rus. i;fMoi-uiii;i. i Klvnuis aroiiaiaus), 
po|. klosoudcaillnlnis). kl,.si,i./,ka, ill..rd,.um luu- 
rinum L. (8ab|ar, Lika, (irobnikt. I!. Sulok, iiu. 
145. 

b. Klasuja volika, PoUinia. gryllus. Viiiodid 
(Priniorjoj. 

KLA.SUNAO. klasrnica, in. okunmk, ispoirdi 
klas, b, a) hh). — U nicsc rrijrini: Klasunac 
,spica zeao grants donudata' « Istri. 1). Nemanic, 
oak. kroat. stnd. 54. Klasunac, g(di klip kuruze. 
Oza|. 

KLASl'U\ri('', klasuijri.Hi, III. drill. kla.suuac. 
— U nasi' rrijriiir n l.'slri. Klasinu-ir, .spica zeae 
granis d(^nudata■. 1). .N^emanie, cak. kroat. stud. 63. 

KLASANIK, in. iieko odijrhi. — If Srbiji ii 
okrni/ii pin>lski)ni. Ureha (klasanik) ili guna 
s riikavima i guglom za pokrivaiio glavo od zla 
vromena. M. I). Milicevic, kra]. srb. 217. 

KLASCIt". ni. drm. klasak. - U nasr nri.lrmr 
itlslri. KlasriV, ,s|.irula'. I). i\"nianir, ■•ak. krnat. 
stud. 8.S. 

KLASINU'.', ridi Klasiuic. 

KLAS.TE, (j. nijesnii inn- n Srhi.ji a okriiiin. 
eiiprijskoin. Niva u Klasju. Sr. uov. 1868. 255. 

KLASNAC, in. fiidi KlaAiie. 

KLASNICA, /. ni.jrsnii line. 

a. selo II Uroiit^ki,] n .iiijiiiniji li.rki,~krharski,j. 
Razdijel. 34. 

b. seio II Srhiji. II iikniiiii i-i-niiskmn. M. I). Mi- 
licevic, kra[. srb. 306. 

KLASNICANIN, in. rnr.irk i:. Klasnicr. V. 
Arseidjevic. — iifn.i,~ina: IClasnicaiii. 

KLASNIC.ANKA, /. >;(,s/,'n rr(,idr /^ Klninice. 
V. Arsenijevic. 

KLASNICKI. adj. kojI. pvipada srii, Khiiniri. 
V. Arsenijevic. 

KLASNir. ni. imr :.i,sriikii ii iSrhiji ii nknniu 
ralriskiiin. K. .luvaii.A ir In:;. 

KL.ASNIK. ni. niir sriii, ii liiisni. ii. nkniiin .sf(- 
i-a.irr.^kijiii. Statist, liosn. 30. 

KLASNA, /. itekakoa bjeioa ili iiekakm du- 



klaSi^a 



42 



KLATI 



koliiiirii. — isimri'di I. lilaSi'ifi. — Miizc hiti da 
liiisliiji (III iiiiiHuishr rljffi (od lat. oalcBus, cm>[a, 
rhiiidi, isiitiriili till, cal/.a, calzotta, /ye(5w« Cm .s'<«- 
rijc iliihit tiilzG, /(/. i/aie spletene l-ao sto sii si: 
iiCfldn iioKile), calzoui, hlaie, frc. cliausson. bje.iva. 

— Od prmjdi vremena (alco amo pripadajii, naj 
stiirijl priiiijeri a ne pod 1. klasiio, ako tie, onda 
i.itnm od xviii vijeka), a izmedii rjcinika u Vu- 
koiut : 1. (u Kotaru) dugafike bijele Carape preko 
kqjih se obuvajii ,carap6' (kao h Lici natikafie 
preko jlafie') ,art strumpf .tibialium gonus', cf. 
bjefva. 2. (u Hrvatakoj) djevqjaf.ke sarene doko- 
Jonico. 3. u Srijemn komadid Solie ili druge kake 
krpo Sto se iurki ili guski (n. p. kviiiJBnoj) omota 
oko noge da bi so mogla poznati, ako bi kud 
otisla. i. (oko Vinkovaoa) na amu ono od ko?.e 
kroz kqje su provufeiie strai'ike, da ne bi stru- 
galo koi'ima po robrima, i u Danicicevu: klasbiia 
.tibiale' (to mi se Bini) : car Stefan priloZi celiji 
sv. Save ii Kai'eji na godinu ,10 kozTihb i 10 
klasbi'ib' (Moil. Serb. 1.S9 ijod. 1348). po naredbi 
istoga cara davahu .se ,klasiio'' kaluderima crkve 
Arhandolove u Prizrenu (Glasnik. lr>, 307 ijod. 
1348?). ,'Da ira se dajo po okrqji i po klasiialib' 
(308). .Inii vlasi da daju okroje i klasiie' (310). 
tako i vlasima uezinim ,guui i klasne' (308). 
a) znaiene je uopce kao sio je sprijeda kii^min. 
a lie moze se znati po tane. So ze da dajoti. ^!p 
imi. na godisto: rasa, ko2juhb, postefe dovojno i 
klasi'ip. Sava, tip. stud. glas. 40, 157. vidi i pri- 
iiijeiT u Danicicevu rjecnikii (svi ovi naj stariji 
jiriitijeri moyli hi pripadati pod 1. klasne; tako 
je Viik vec mislio za primjere iz Glasnika 1.5, 
■vidi jediuica jxid 3). Niti kto nosi gaca, ni cak- 
sira, ni klasaiia (,klasana'), ni kalcina. Glasnik. 
31, 304. (1704). (Bevojke) nose carape u kojih 
jo bijolo ono sto je u zena crveno, i mjesto 
modrih bjecava sto zone nose, devojke upotre- 
bjnju sarene od vune opletene koje nazivju klasne 
(a Kotarima i Bukovici, u zadarskom okruyuj. 
V. Bogisic, zborn. 128. Kad dijete prede u mla- 
di6e, obuce ,benevrak6' (pantalone) a do tada nosi 
kosujicu i klasne bijele (bjecve od kolena do 
puca od noge bez stopa) (u istijem mjestima). 
'294. vidi u Vukonii rjccniku pod 1 i 2. — h) u 
preiirsoiDm siiiislu, t>idi it Vukovu rjccniku pod, 
3. — c) It prenesenom smislu, nidi u Vukovu 
rjccniku -pod -4. Digni magaretu klasne, maga- 
retu lasiie. Nar. posl. vuk. .58. Skini s konca 
klasne, da je nemu lasiio. Nar. blag. mehm. beg 
kap. 213. 

KLASNAVICA /. vidi 1. klasne. — isporedi 
klasnenica. — TJ Vukovu rjccniku : rdava coha 
,schimpfwort fiir ein schlechtes tuch' ,convioium 
in pannum', cf. klasne s dodatkom da se ijovori 
u Tinuskomc. 

1. KLASNE, klasaiia, f. jil. rrsln i/nilia siikiin. 

— Moie hiti da je isfa rijrr ;■/„ / kh.siia loliko 
leix sill stoji svarjdii, u iiinir.iiii I'l^lm S hi i i •'■!■ pa 
rji'i'nikii). — Od xviu vijikn mli riili i klawiia 
/Hill II) J, a izmeCtu rjccniku u Stulice.vu: (mnzc- 
liiti iinjeskom, u jednini, ali vidi i klasiiavica i 
klasnotina i klasnice) ,pauno di pelo caprino' 
.pannus ex pilis caprinis oonfectus') i u Vukovu 
(vide jedinica 2, u ovom rjecniku jedinica pod 3). 

a. « znaiei'iu sprijeda kazanomc. Toliki su se 
vidili hodit u odi(-a raskosni, a iimriti u klasiia 
siroiiiasnih. J. Banovao, razg. 33. Skrojicu ti 
- tambar od klfesaiia. Nar. pjos. here. vuk. 225. 
Na liega su gaco od klasaiiah. Pjev. crn. 157b. 
Uzme klasne (trubu sukna). Bos. vila. 1889. 10. 
A navlaci gace od klasaiia na bodru. Sr. zora. 
god. 2, sv. 2, str. 27. 



It. vidi bije|, 6ebe. KlaSiia, bijao, kada an Sare 
na prutove. u Tjici. ]''. Hofolo. KlaSno, pokrilo 
noino na posteji. .T. Grupkovic. 

2. KL.ASNE, n. u Daniiicevw rjeiniku: Klai5i.iio, 
selo koje je car Lazar dao Ravanici: .Klasiie' 
(Sr. lotop. ' 1847. 4, 49 r/od. 1381). u M(on. sorb.) 
197 (1.381) stoji ,Klasnao'. 

KLASISJENICA, /. vidi klaSnavica. — xvi 
vijeka. Vas u svili gdjo se bani koji nejmase 
klasiienico. A. Sasin 18.3*. 

KLAi^NKTINA, f. auijm. klaSiia. — u naic 
vrijeiM u Lici. ,La ! kolika o ova klaSnetina, 
stale bi u liu moe obje noge'. .T. Bogdanovio. 

KLASNEV DO, m. mjesno ime. — U spome- 
niku XIV vijeka. U Klasrievu Dolu liiva kup)e- 
nica. Glasnik. 27, 293. (1347). 

Kl.AS.MCi:, /. pi. dem. 1. klasne. — U jr.dnom 
priiiij'i-ii \\\ i-ijeka, a izmedu rjecnika u Stuli- 
crni : II jriliiiiii klasriica, moze biti da je i « pri- 
nijcru klasiiico gen. sing.). I postavca i klasnice 
jos ti cemo pokloniti. M. Drzid 452. 

KLASTIC, m. prezimc. — IT Danicicevu rjcc- 
niku : Klasticb, hlijevjanin ,Vladko Klasticb z Do- 
broga' 1400 (Mon. serb. 248). 

KLASTE.ENE, ii. djelo kojijem se klaUri. .T. 
Jjogdanovic. 

K.LASTEITI, klastrim, impf. po svnj /iriliri 
ista rijec kao i hastriti i kastriti. — U prinijcrii 
xviii vijeka u prenesenom smislu : biti, uhijali fu 
bid). A Mamula Juti Ogulinac... ne da Prajzom 
oci otvoriti, niti svojojvatri odoliti, vec ji klastri 
sto god bole more. S. Stefanac 50. — U nase 
vrijeme u Lici ima drugo preneseno znacene (li- 
mare caput), u kojeinu se upotrebjava i sa se 
(reciprocno). J. Bogdanovio. 

KLATARENE, n. djelo kojijem se ko klatari. 

— U Vukovu rjccniku. 

KLATARLTA, /. ridi klatarene. — Postaje od 
klat;iriii tiilliiiiiil-iji'iii iiiisfavkom i^a,. — U Bje- 
liist ji iir, rii rj,'! iiil:ii : i, l:i I ;i rija, skitavane ,vagatio'; 
u Jiiiiihi; iinrii : riili kiid klacene ; u Stulicevu: 
V. skitaiie iz Bjelostjenceva. 

KLATARITI SE, klatarim se, impf. skitati se, 
potiicati se. — vidi klatiti se. — Akc. kaki je u 
praes. taki je u impf. klitarah; u ostalijem je 
ohlicima onaki kaki je u inf., osim aor. 2 i 3 
sing, klatari. — TJ nase vrijeme, a izmedu rjec- 
nika u Vukovu (klatari se po svijetu, t. j. vuce 
se .umherstreichen' ,vagor', cf. potucati se, ski- 
tati se). 

KLATENE, vidi klacene. 

KLATEZ, m. covjek koji se klati, koji se kla- 
tari. — TJ Bjclostjencevu rjecniku: klatez, ski- 
talac ,vagator, vagus, erro, ■va.gahnnAwa' ; u Jam- 
bresicevu : klatez, klatjiv ,vagabuiidus' ; u Vnlti- 
gijinu: klates (zlo prepisano iz Bjelostjenceva) 
,vagabondo, raggiratore' ,}ierumsehwarm6r' ; u 
Stulicevu: klatec (zlo prepi.iano iz Bjelostjenceva), 
v. skitalac. — I u nase vrijeme u Lici. ,Ko bi 
onom klatezu (onoj klatnici) vjerova?' J. Bog- 
danovio. 

KLATEZIiSrA, /. augm. klatez. — U nase 
vrijeme u Lici. J. Bogdanovio. 

KLATI, kojem, impf. ubijati, ali cim ostrijcm, 
probadajuci ili obicnije rezuci (naj cesce grlo). 

— Badi (il-vivla riili da\e. — kla- u infinitivu 
(i u jM't'slij' III in iiii'iiima) postaje od negdah'iega 
kol-; u prr.iiihi ji usnova kol. — ■ Rijec je pru- 
slavensku, ispnredi stsloe. klati, ritJj. ko.ioti,, ces. 
klati, po\. ktoo (u ova dva jezika znaii: bosH, 



43 



JvLATI, 1, u. 



all i sji'cidrpa). — Korijrii ninii- hiti iiiiJii,'n-ni,-<l;l, 
isporidi lit. kalti, kovati. kulii, nilnhli. 'irr -/f..), 
himiii, xhtihho, x>mSivuj, dniuili, Jul. .hi. I..-, .Liv:.. 
— Od osnove iiifinitiva postaje aur. klah, klii. ltd., 
ijer. praet. klavsi, part, praet. act. klilo, klilla, 
j)art. praet. pass, klan Hi klat, od osnove prc- 
zenta impt. k6}i, ger. praes. kojuci; impf. maze 
piistati od osnove itifinitiva : klah, Hi preze.nta: 
k6[ali (oidi kojaliu. Transit 227; M. Vptrani.'' 

1, 8; F. Glavinic, cvit. 93a; M. Divkovi.'. l...s. 
153b; J. Banovac, pred. 49; kolase. S. Maigiti.'-. 
ispov. 82. 96; J. Filipovic 3, 176'S M. Zoricie,, 
zrc. 132): prvo je obicnije u nase vrijeme, alt «' 
drugo jos gdje govori, n. p. u Crnoj Gori (oidi 
D. Daiucie, obi.* 92 t akcenti u glagola. 86). — 
ohlik kojeoi (B. Kasic, rit. 428; I. T. Mrnavic, 
osm. .'J4) mj. kojuci sa ger. praes. nije dobar. — 
Izmedn rjeenika u VrancireDu (,mactar6'), (( Be- 
linu (,scaiiuai-e' .jugulo' 648^), u Bjelostjeiiceim 
(kolem, klati, razam ,jugulo, juguliim iiicido, in- 
terficio, iufigo cultrum jugulo, macto, neco, in- 
terimo, occido, trucido, perimo'), il Vultiijijiiiii 
(,straiigolai-G, macollare, srannare' ,absehlacliten, 
erwiu-gon' ), ii t^hilnrni .juyulare, straugularo'), 
u Vnkorii (1. ,:ii.-;i.M li.i., s.;hlachfc6u' ,macto' ; 2. 
jStechen' ,pungo' i, k Itmiiiin'ru (.jugulars'). 

1 . aktivno. 

a. subjekatje ce{ade knje apotreblava kiid khu'ui 
astro oriizje, kao noz, sab^ii, mac ltd. 

a) (ibjekat je zivutina. klati je naj obicnijn 
rijcc kojom sc pokazuje ubijane domaa; zioiiie, i 
obiciio sc misli na prerezdi'ie grla (vidi preklati 
i zaklati). Ko|oci on jagaiica. B. Kasic, rit. 428. 
Niki ovce nukase, niki ko|ase. niki deriso. h\ 
G-lavinic, cvit. 384>i. Ja kojem jagaiice. V. M. 
Grucetic 13. Kolase bake i ostale zivine noraz- 
lozite. D. Basic 195. Ovnove ko)uci, doruci . . . 
S. Rosa 67a. Al' so orle vije pod oblake . . ., iz 
oblaka }ut6 strijele baca, ne da klati svojizi 
ovaea. And. Kacic, razg. 3121'. Ko}e vola i gdi- 
koje jaiie. M. A. Kojkovic, sat. E6b. Jagi'io sam 
klala, te sam krvava. Nar. pjes. vuk. 1, 216. 
Sto ovome gori desiia ruka, I'lom je klao ovco 
prehodnieo. 2, 11. Nit' en klati kofia ui sokola. 

2, 414. I'te, veli, uvatite jai'ca, ne koj'to ga un 
ziva oder'te. 3, 177. Doslo mi je moga kona 
klati, da s' napijom krvce od koiiica. 3, 490. 
Kojem riemu ovoe i jagance. 4, 380. U Srbiji i 
danas muskarci koju marvu i zivinu, a zene ni 
po sto. Vuk, rjocn. kod klati. A to bi nam isto- 
vjetuo bilo, da kojemo za kurbana svine. Os\'etii. 
2, 51. 'Vako meno nancila majka, ko|uc donia 
sku}e prigodi'iake. 3, 140. 

0) objrkat je ce(ade. 

na) shvaca se a pravom smislu, all se cesto 
istice kao iicsto vrlo neinilo i gore ncgo je ubijati 
(jer se o (udima kaze kao o zipotinuma). osobito 
had je objckat mnostoo cefadi Hi kad se objekat 
ima samo ii misli. Vidis li, kako ov po svitu 
tekuc.i lovi krvavi lov, derui'a, ko[uci i grailo 
oruci? M. Marulic 20. Krudeli Irud kole svu 
dicicu od dva lita. Ziv. jer. star. 1, 234. Otajno 
ko}es Judi. Transit. 222. Ne samo je kuntenat 
sramotiti zene, da ovo Judi koje. 223. (Razboj- 
nici) ko}aliu i derahu ki koli v nib ruko prilio- 
jase. 227. Nit' koga ko}ahu gusari priluidi. M. 
Vetianic 1, 8. Ka.! jih budu klati i stijenjem 
pobijat. N. Llimitrovic 71. Ma sto cknim, ter 
liode dubja no korijepim, ne svrcem dnom vode, 
ne ko|em, ne sUpimV M. Drzic 110. Macem ko|o 
svakoga. 129. Ovo je nas dragi pareuat, a mi 
ga ktijasmo klat. 185. Poganski narodi poja 
zgabu, jude kolahu. F. Glavinic, cvit. 93<'. Taku 
nas slidise koleci i deruci. I. T. Mrnavic, osm. 



54. Sve Krstjane kojo u gradovim nabodaju, ne- 
milo kolahu. And. Kacic, razg. 21. Abramo, 
no koH Isaka. kor. 22. Da mi decu vodis u Ko- 
sovo, u Kosovo da ih kolu Turci. Nar. pjes. vuk. 
2, 270. Te ih ko|u po Vracaru Turci kao stado 
po planini vuci. ■!, 311. Klacomo ih ko letosiio 
bravo. Osvetn. 2, 125. 

hb) u preiiesenom Hi n niflnforirkdin (oidi tiaj 
pn'i primjer) smislii, Ic ;:iiiiri: iiiiicHi. proguiiUi, 
iiin'sfni'ati. Ti nozem jezika tvojego klase nih. 
'I'niiisit. 10:3. Ki (djami.<i) s Bogom u svadi drzi 
te i kole. S. Mencetic 342. Kluc mi 'e u ouoga 
manigoda koji me koje. M. Drzic 348. Pokli 
tizijem (azdisanem) drugo ne ciuite nego same 
sebe ko}ete ... B. Gradic, djev. 100. Kada Decio 
cosar zestocijem progonstvom crkvu Isukrstovu 
ko|ase. B. Kasic, per. 201. Cacko i majka mene 
koje i u trudu mi cine stati, priko moje sto me voje 
Bojnislavu hoce dati. G. Palmotic 2, 195. Duse 
pakleni duhovi biju, kolu, dave ... I, Grlicic 28. 
A .sto se zna po koliko uacina uboge kolu'? .J. 
Filipovic 1. 4.30a. Muke. tuge i uevole, svit ue- 
mirni s kojim kole. V. loosen 200''. Jer je lukav 
i opcinu ko}e. J. S. Eelkovic 435. 

c) objekat je sto umnn, a glagul je u jirrm-- 
.frnom smi-iUi, kao uuistavati. Al' ste vuci, ali 
luto tigi'o, ter drui;.iiiiTi postene kolete. L. ^ju- 
buSki, pism. 44. 

h. sidijekiil }<■ ri'lil:i( iinilii'ia Hi zvijer .?to zio- 
bima iifrdii i 'k.^fr. uhjrk.il ir ,ln(<i,i. 'zirntin,! ili 
hfidr ili sv i,i„i i, unsli. 

a) ..iinrrne jr iiliijiili gri-.iiri {li. p. u niikii., 
psii, lana itd.j. Ciuit cu dobitak da ti vuk uo 
kole. N. Naleskovic 1, 211. Atoona svoga vi- 
djola mrtva jes, gdje ga isti psi svoji . . . i drpe 
i kolu. F. Lukarevic 234. Ti me zastupiti raci 
od novo]6, adni lav srditi kom ce da me kole. S. 
Budiiiic, sum. 2.5a. Locu ti psi mlijeko, ovce ti 
vuk kole. I. Gundulic 142. Gladan vuk mori, 
kole. B. Krnarutic 11. Koji (psi) kolu psa na- 
klana. M. Radnic 386*. Vuk da ovce tve ne 
kole. .T. Kavaiun 5.8''. Ne da male zvijeri ko|o 
(lav). 284''. A vuk rasfcira ovce i ko}e. F. Lastric, 
ii.l' 217. Kokosi ('■e lija klati, al' misinoin opot 
plat.i. V. Dosoii t3IJ. .lorbo kole i razkine (lav). 
I29I'. Ha dobiju bisni volu (psi), za da sami sebe 
kolu. 194a. Podaj vuku socico da ne kole ovcice. 
Nar. pjes. vuk. 1, .502. Kurjak se zarekao da no 
koje vise nista. Vuk, poslov. 1. Jal' ce kulu 
porobit hajduci, jal' eo mojo klat jagance vuci. 
Osvetn. 1, 54. 

b) kao ujodati, grisli, alije jaia rijec. objekat 
se ce.ito ima u misli, ili je dio tijela (vidi prvi 
primjer iz Nar. posl.). Paklena bo kuoa boje od 
paklenog' hrta kole. V. Dosen 118''. Mukli pas 
petne zile ko}e. Nar. posl. vuk. 184. Cuvaj se 
pseta koje mucke kole. 350. — subjekat moze 
biti i zivotina koja se obirno ne hrani mesnm kao 
II. p. koi'i Hi svii'ia. Kupujem oyoga kona, ako 
zubi ne koje. M. Dobretic 445. Sarac . . . nogam 
bije a zubima koje. I'jev. crn. 9a. Tridauta kral 
od Armenije radi griha izgubi priliku Bozju i 
pviobrati se u prasetju, tor zemlu rijase i sebe 
kolase. J. Banovac, pripov. 202. 

I-. subjekat je ce^ade,j.Ui sa onide za klai'ie sami 
.:ahi kao u zvijeri. Sostorici savezati ruke, a 
sedmoga zubi klati ziva. Osvetn. 2, 71, vidi lijep 
primjer kod, zaklati iz Nar. pjes. vuk. 2, 286. 

(I. u jediiom primjera xviii vijeka, sitbjekat je 
ielade, a nliji'knl. je ,:eiida, le glagol stoji 11 kaii- 
Zalnom Zllilriiiu: riliili lid til iifi'ilji: viziw) kole. 
Epir lovuiiu vi/.l.mi kla i l.ivi l.ivrar. J. Kavaiiin 
'2871'. 

c. siibjekal je ziitija., te je ziiacene : ujcduli, 



KI>A'I'I, I, p. U 

yruili, nr. urtiDda do siiirti. Koji zmijo zakliiia, 
dn no moi^ru klati ni joila pustiti. M. Divkovi^, 
bos. 2!HI''. Ziuija kolo skrovito. M. Hatbiii! 17''. 
^.utica zimi no ko|o. 'J!!2». Posla o^i'iovite ziiiije 
lor ill ko|aliu, trovahu. J. Banovac, piod. 49. Na 
110 piisla ziuije oKi'ievite kojo ili klaliu, trovahu 
i zivotom rastavjaliu. pripov. 2-lo. Da ga (tili>) 
ko)u ziuiJG naj otroviiije. J. Filipovic 1, 237*. 
Ziiiija ko|G, al' ue krado. V. DoSeii 13''. Pobize 
u planinii, u kojoj nnliodeoi se mnoge zmije puno 
|u(,o, pocose klati vqjsku liogovu, koje zlo vidodi 
N'ladimir izmoli u (iospodina Boga da nikoga 
uiiaprid ujisti iie luogu, i tako u retonoj plauiiii 
ni sada zmijo no koju nikoga. And. Kacic, razg. 
32. Zmijo ognenito poceSe Izraelicano klati. kor. 
9.5. Guje koJu, a akrapi pale. Nar. pjes. juk. 
128. Giije koju, a jakropi stip|u. Nar. pjas. potr. 
2, 3G3. Zuiije kofu a okrapi pale. Nar. pjes. istr. 
1, 58. Koga su zmije klale, i guStera se boji. 
Nar. posl. vuk. 136. Starac koga su guje opa- 
sale, te ga koju i piju mu sise. Vuk, nar. pjos. 
1, 127. — Metafiiriiki. Vesoje od svijeta klati 
6e kakono zmija. M. Kadnio 319*. Zmije su 
((jrijexi) do sada srce nase klale. A. J. Knezovic 
xi.v. Zmija ova, blago svita, blagozderu dusu 
koje. V. Uoseu CyS^. Cfuje sto mi koju zemju 
Hercegovu. Osvetn. 3, 61. 

f. Kubjekat je mala, sitna iieotiiia, te glagol 
znaci: ujcdati Hi bnsti. s ujedana ili bodena po- 
staje u objekta (obicno icladeta) bol (a i i>ogibao 
za iivut) Hi sniab ili dosada. takove su zivotine 
n. p.: 

a) skiiriuji . jii/.-rrpi, Kano skorpijon repom 
koje. S. :\I.ii-iii/. lal. 283. Jodna dusaodjedne 
zone, opasaii;! vrj-i/^am od ogna i pokrivena Skor- 
pijoni i ostalim ziviuam otrovanim, raedu kojim 
jedna ju kojase za srce. ispov. 96. 

6) huhe, mi, stjeriice ifd. Jer gad smradmi svu 
HOC lize, vrvi, pali, koje, grize, da gost prije 
s noktim skiue kozu s leda neg' pociue. V. Dosen 
206''. Koje kao gladna us. Nar. posl. vuk. 146. 
Ovde me nesto koje. Nar. prip. vuk. 5. Koju 
me buhe. Vuk, rjecn. kod klati. 

c) muhe, obadori, ose, pcde ltd. Da juti osiuac 
bode nas i koje. D. Barakovic, jar. 10. Dobro 
ti je Hajdaru u liladu! nit' ga koju muho ni 
obadi, nego mu je pomucno od gladi. Nar. posl. 
vuk. 61. Pokrivsi se po lieu jednom od one tri 
marame da ga muhe ne bi klale. Nar. prip. vuk. 
38. Kad tko krone srsjenovo gnijezdo, ter po- 
buni jut roj i parojke. kako koju i za oci srnu! 
Osvetn. 1, 14. 

IT. f^iihji'kdl !■■ sdiiiii iiniilr (iiu.:. iiiiir ildj. 

ohjrl.„t jr ,i„j rrsrr ,\'l,nlr. ,1 i„n:r hill ! koj, di„ 

od ir,,h, (nd, knd ,n i„ii prri nrnmrr. ,i hud b) 
Vitaliirr). 

a) u ■jiravum siiiishi. Pugke, kopja, sabje, maci 
zgadaju prsi, koju grla. I. Grundulic 445. Bjezi 
od maoa ki to koje. P. Kanavelic, iv. 12.3. Zla- 
coua ga optrkuje dorda, pa ga lize kuda ga j(i 
klala. Osvetn. 2, 151. 

b) 11 metaforickom umishi.. Kada me bridak 
mac uebogu kojase. M. Vetrauic 2, 244. Strjo- 
lica koja mo sad koje. 2, 312. Ovi bridak noz 
koji rae svod koje. N. Dimitrovio 60. I majku 
gdi voci svaki cas koje mac. N. Najoskovic 1, 120. 
6vo mac koji me koje. M. Jorkovic 59. Taj 
britki mac svih nas koje. P. Baksic 219. Noz 
ki me koje. I. Ivanisevic 331. Premda joj mac 
srce koje. A. Vitajir. iwt. 190. 

h. u jf.dnom je ju-imj'ni <iihjrkal dim (rneta- 
foriikisinvatrc). znuniir jr ,,iiinli. yiajka, (i)alra) 
grije da poki-ipi, a sin idiui) kuju da zaslipi. V. 
Do5en aOb. 



KliATI, I, 



r), bb). 



i. subjekat je stu umno. ohjekat je naj iesie 
iclade. glagol je u metaforiikom ili u prcnesenom 
smislu. 

a) subjekat je smrt. znaiene je uopre ubijati. 
smrt se shiHica kao ie^ade (inetafiiricki). Jaoh! 
dragi raoj cvijete, sto si tafi zle vojo, ter mono 
krozi te iiomilo smrt koje? N. NajoSkovic 2, 62. 
Vele bi ti boje bilo, da si uzela mrtvu glavu, da 
znaS kako smrt uas koje. I. V. Bunic, mand. 29. 
Radi Sesa smrt nas koje. M. LekuSid, razm. 163. 

f>) subjekat je Bosja pravda. BoXja pravda 
svijeh koje ki ne cine prave sude. M. Vetranic 
2, 341. 

c) subjekat je tjelesno osjecatie (znacene maze 
biti: ubijati i mueiti), n. i).: na) zima. Kojo 
kada zima koje, ve6 ira nikad nije boje. V. DoSen 
2521). Jerbo zima koje. J. S. Eejkovic 365. — 
hh) glad i zetta. Od tada jih koje zaja. M. Ma- 
rulic 30. Ah kako ih kojo glad i ?,eda, ijed i 
nemir! Misli. 43. — cc) nemoc (tjelesna bolest). 
Nomoci naj gore, ke ima§ (smrtH), sve pusti da 
koju, da more, da vas svijet opusti. S. Boba- 
jevic 211. Kad-sG vidi tuXni fovik gdi ga smrtno 
nemoc koje. M. Lckiisic'-. i-azni. liiii. — tld) smrdd. 
Ono (dite) vice: .Sim.pl m.. k.il- !■ V. I 1o~..mi Jd'.ni. 

fl) subjekat je hi<i<i. iimilif. jad, yahisl. iicsrrni, 
ltd. ohjekat moze biti i sree, dull, dii.ia. .ladi mo 
koju. M. Marulic 276. Skroven jad koje me i 
davi. M. Vetranic 2, 144. Dano ja za boje ma- 
liega zla eica, tuj zled ka ga (srce) koje ne dam 
da ocica. H. Lucie 201. Nevolo koja me svud 
tira i ka me svud koje. N. Najeskovic 1, 302. 
Koje srco ti zla boles. F. Lukarevic 46. S no- 
voje ka kroz ne zestok vaj srce me zlo koje ja- 
dovno. D. Eaiiina 35*. Nam nosreca .srce koje 
kroz svoje tuge i nevoje. 52*. Iz oci mi suze 
viruc naglo kako rike, tuge srce zlo mi kolu, a 
jad srce davi. 105*. Tim juveni slavni boze, 
pokli dull mi tao zled koje, ti cin' meni da se 
odloze sej nevoje. 116*. Neka t' smino tuj od- 
krije bez predanja na svu voju tuge ke mu srce 
koju i jad ki mu dusu rije. A. Cubranovic 154. 
Da sto paka slidi voce od tolike, vaj, nevoje, od 
tolike hude srece, ka uas pored s tobom koje? 
I. Guudulic 42 — 43. Gdi je (u paklu) vaj smrtni 
ki sved koje. 236. Nu razmisliv opet bole, mucno 
odvece da je to steci, tim je nova zalost koje. 
514. Ka me (bolest.) joste danas koje i bije. G. 
Palmotic 1, 76. Smiri tugu ka te koje. 1, 1.50. 
Tuga kole tvoju dusu. M. Kadnic 10''. Vec me 
svaka zalost koje. A. Vitaji6, ist. 115''. Gorka 
me smiitna koje. 163''. Evo za nib jad nemili 
i snu'tne me tuge koju. ost. 230. Klati tkoga 
boles ,addolorare, dar dolore' .dolorem afterre'. 
A. d. Bella, rjecn. 31*. Jad koji te rai'ia i koje. 
I. Dordic, uzd. 153. Porazna me boles koje. salt. 
395. Onda liega tuga kojo. V. Doson 11.5*. O! 
sta rde i nevoje mnoge lin<« tare, koje. 212''. 

e} iilniiiilnw .ve pokazuje muka sto cefade trpi 
u ncl'i iiu'slrri iia sooje grijehe. — ovo moze biti 
iia ilru iiiii-iiin. 

ua) subjekat je dusa (conscientia), svijest, narav. 
Dusa ga vec ne koje. J. Banovac, pred. 9. Jer 
je svakom zao posli, i dusa ga kojo sto ga je 
uvridio. razg. 54. Drzim daje svakomu Krstja- 
ninu zao da je svoga brata uvridio i da ga udij 
dusa koje govoredi mu da se s nim pomii-i. J. 
Filipovic 1, 462''. Ali ga sve dusa kojase. 3, 176*. 
Dusa ga kojase bez pristanka. M. Zoricio, zrc. 
132. • — Da ga dakle svist ne koje. P. Knezevic, 
ziv. 39. — UviJc covika opaka, koje ga narav 
iznutrena. N. Palikuda 21. 

bb) subjekat je grijeli, a ohjekat moze biti i 
dusa. Neg veliko blago s gi-isi ki te koju, i sve 



KLATI, 1, i, <>;, hb). 

6a ti drago imiti na voju. P. Hektorovic 41. 
Jere cutim muogu s gorcinom no voju i griliov 
nalogu ki mi chisu kol.u. 58. I takovu svo oni 
grijeh kofase u dusi. S. Margitic, ispov. 82. Kad 
grih dusu koju ko|e. P. Kneiievic, pism. (ifi. — 
Ooaj primjer maze pripadati amo Hi pod f): Ovo 
iispouieiie, ova poznaiia, ovi grisi, ovi prikmi 
koju dusu nosricnu. J. FUipovic 1, ■237"'. 

f) suhjekat su misli, sumuo, ili neuijodiio da- 
set-no osjecane (kao bijes, iienavidost). IJa ue 
same utazena smii'is sumue ke te kolu. (j. Pal- 
motic 1, 293. I pomoci tuzuu voju da ju misli 
mane koju. V. Doseu G7a. — Silim so, iiaj buje 
kako godii- mogu, skriti bis ki ko)e srce mi no- 
bogu. H. Lucie 193. — Koga od pi-opasti nena- 
vidos ko)e i davi. P. Kanavelic, iv. 125. Noua- 
vidost koju (c<;(nd) kolo. V. Dosen 115b. 

g) znaiene je miiciti i kad je suhjrkat I'le.ito Ho 
nije u samoiiie ieladettc, all on onu iiije Hi vidi, 
kao sto su H. p. tilde rijeci, tiid plac. Koju me 
rijeci tvoje. F. Lukare^ac 21t. Vidjo vila Zeli- 
cevih suza kojo klaSe Kiku unpokorna. Osvetn. 
4, (52. 

'i. sa .se. 

a. pasivno. — Iziiiedti rjecinka a Jijulosljcii- 
cevu (kojem se jugulor';. Jern s(i u posvotiliitu 
tuda put a u posluhu svoja ista voja kojo. B. 
(jradii, djev. 135. Kojo ziviuo kojalm se i pi'i- 
kazivahu se vi-agovom pogauskijem bogovom. B. 
Kasic, per. 167. Hodmo da se rve, da se koje, 
da se sijece, da se bije. (i. Palmot.ic 2, 121. I 
zivinsko sto se koje od Judskog' jo me.so bo(e. 
V. Doseu 69^. Jer ni drugo nije boje za svatove 
sto se koje. 158a. Jer tu 6e se danas krvca vrci, 
a junaci klati kano jailei. Osvetn. 2, 127. Pa da 
su nas, ko se koje, klali. 2, 182. 

II. reJleksivHo (ti Jedinom primjertt klati se 
znaii: muciti se, vidi 1, i). U jadu se grize i 
koje, oci magli, gi-ebe lice. J. Krmpotic, kat. 5i). 

K. reciprocno. — kase se tie samo kad jedan 
druyoga ubija nozem ild. Hi ziibima, neyo kad 
jedan druyoine eitti Hi liocc da uiini koJe zlo tje- 
lesHo bijuci, raiiiijuri, jaceci sc, pa i kad se i/rde 
i psujii II soadi. — Izmedii rjecnika ii Vakora 
(,rauf'en' ,rixor'). 

a) ubje su stratie siibjckat, te mole biti rise 
subjekata Hi jedan n innolini Hi stipstatttip ko- 
Icktivni. uaj mipee. Ki su se jubili lioce se sada 
klat. M. Vetraiiic 2, 19. Znas er se za ovo judi 
kolvi. M. Brzic 2.^3. Uugo vrimo kojuci se, na- 
pokon .Jakvuk (lirtj vuka zakla. P. Zorauii- 3G'' 
-p37''. Trojaui se i Latini rale, biju, Icoju i sijeku. 
(j. Palmotic 2, 140. Vidio Iji i cudio se, sto 
Krstjaui cine koluri so i prijuri prid neviruici. 
P. Lastric, ned. 159. Tu se koju nozim i au- 
garim. And. Kacic, razg. 221)''. Oko lieg so, eno, 
sviiie koju. .\1. A. Relkuvir, sat. (>5li. Posji 
meni onu krpu platna, sto ste prele kada ste so 
klolo, sto ste tkale kada ste se klale. Nar. pjos. 
vuk. 1, 500. De se koju dva bijesua vuka, Avdi- 
!^uca i Vuk Lopusina. 4, 431. Nado na putu dve 
kucko gde se koju jednako. A^ar. prip. vuk. 112. 
No se zlobe kano crni vrazi a koju se ko na 
lesu vuci. Osvetn. 2, 134. Bole da se rastajemo 
zivi, nego da se vijek kojemo zivi. 3, liO. Proslo 
je, Petre moj, vrijeme kad su se judi klali rad 
vjore. M. Pavliuovic, razg. (i9. — bbj istice se 
reeiproinost ylayola rijeciina medu sobom, iz- 
medu sebe. Vidje ovoga otca i sina mu obadva 
u paklu i vidje gdi se meu sobom zubi kojahu. 
M. Bivkovic, bes. 153*1). Odje se Judi medu 
sobom vjerui koju. P. Kanavelic, iv. 113. Ako 
se medu vami kolete i grizete. M. Raduic 245''. 
Kolu se meju sobom kakono bisni psi. Blago 



i 1. KLATITI, b. 

turl. 2, 314. Jer se druzba med sobom ne koje. 
,r. S. Rejkovic 388. Sviiie se koju izmedu sebe, 
ali kako kuijaka opaze, one se sve sloze na liega. 
Nar. posl. vuk. 282. Ako so medu sobom ko- 
lete, gledajte da jedan drugoga ne istrijebito. 
Vuk, pavl. gal. 5. 15. CJnioyiu'ri so krvai'O i 
kolu medu sol.,.m. S. Lul.is;i, prip. 95. 

0) siilijrkdt jr sum, I jiilini siraini. ua) driiij'i 
se straiia i:nre iitstniinfiiliilinn s prijedloyom s. 
1 iziska sve svo'e pole, da su s istim carom koje. 
.1. Kavaiiiu 264a. {Zenii) zuta lirta za usi pod- 
bila, te se s uime k(.)jo uiz planinu. Nar. pjos. 
vuk. 2, 285. Mi cemo se sa vezirom klati. O.svotn. 
4. 40. I stanu se (Tarei) gusati i klati sa Sr- 
biraa. M. D. Milicevic, kraj. srb. 77. — iiieliifit- 
rieki (klati se sa snom = tie odolijero/i siml. 
Najdo na tom poju ucenike svoje gdi no si' suoia 
koju. M. Marulic 182. — <»/.»j dniti<i se stntiio 
ne izric.e. Znam, da si od zlata, za ke so svijct 
koje, gospoje, bogata i piuia dovoje. N. Nales- 
kovic 2, 18. Ki se vas vijek koje i bijo. (t. Pal- 
motic 1, 219. Jeli pravo da se koje vas puk 
ini, a da stojis ti sam zdravo? 1, 268. Pak so 
koji i krvari, kad ne nades srecu bolu. 2, 2Gli. 
Oni otmu i za liu se koju. M. A. Kejkovic, sat. 
K7I'. No se koju deea Martinici, a sili se odrzat 
ne mogu. Nar. pjes. vuk. 4, 114. Sad su 'L'uroi 
usli u Loznicu, pa se sada koju jw Loznici. 
4, 256. Ma ne bjeze iz torina Turc.i, no so koju 
kao mrki vni-i. 4, 523. Onda, braijo, kojite se 
po polu krvavu jutim zubma i jataganima. Osvetn. 
2, 122. — vfj moze znaiiti ne samo sto hiea a 
iiekutn stiicdjit neyo sto obicno hira pn iioraei 
samoya sultjekta. tako se o ziroliixiiini kn.ie iln 
,se ko^a', kiid lako ili bez itzroka Hi s uhiJihjo 
nzroka iijedojii. a ii /iretiesenom sinislii t <> lelo- 
detu. — a \'iil;iini ijirii.ikti: ,beissen, liis>i^ mmh- 
,mordeo' s prtiiijefiiiin : Koje se n. p. marka. koii. 
Dijete, ne koji se! 

KLATICEVAGKI, a>lj. koji, piijt,i,la Kliilieeni. 
Klaticevacka {opstina). K. Jovau<ivir 116. 

KLATICEVO, n. imc selu ii Sriiiji ii okniyii 
nidniekom. K. .lovanovic 146. 

KLATrnOl^, m. rorjek k,;ii klali iri.ti I. kla- 
titi). — Samo ii Shdnrrii rjernikn: .rlio la, rrnl- 
lare- ,runcuuu-e' (sirj. 

1. KLATITI, klatim, iiiipf. iliiiiah, siresoli, 
lit]ati. — Rijee je praslnrenska {ml kiir. kolt), 
isporedi stsloc. klatiti, riis. uiMOTiin, iIiijkiIIi, ns. 
klatiti, pof. klocic. 

a. aktieiio. — Sattio it dra priiiiji'ra win rijekn, 
a izmedu tjeenika u StuUeerii. (,coneut.ere, coui- 
movore'). Bit ce brzo promjenivo (stanoviste) 
svakim skosom klateo boje (oala daje bojo aee. 
pi. od 1. boj). ,i . Kavaiiiu .S60'^ Hrvje koj(! visjo 
lita cvate i dica ga klipovi no klate. .1. S. Kej- 
kovic 8(). 

b. .sa se, rejleksieno, skitati se, iumarati. — 
isporedi klatariti se. — Izmedu rjecnika u Bje- 
lostjenceru (klatim se, skitam so ,vagor, palor, 
passim vagor'), u Jaiidtresieek'U (klatim so ,vagor'), 
u Voltiijijiitu (,vagare, svagare, vagabondare' 
jlierumscliwarmen, sich berumschlagen'), u SiiH.i- 
eevu (,errare, vagari, divagari' s dodatliom da je 
azeto iz Sjelostjencevaj. Ki se klate po svitu. 
Narucn. 76*. Prik zida vau gleda . . . po zidu se 
klati. D. Barakovic, vil. 76. Po pustiiii Arabije 
klateci se. F. Cxlavinic, po.sl. 36. I na nepo- 
dobstva obicna se vratis od tvojega srca kim se 
svuda klatis. A. Goorgiceo, nasi. 132. Neka so 
tamo ne klati, nego neka na rok ide. Stariue. 
11, 106. (1662j. Kail so tozak v krcmi kl.ati. 
Jacke. 262. Klateci so po svijetu dodoli evo 



1. KLATTTI, b. 



tfi 



KLAVOfllMBAO 



k tt>bi. Nar. pi"ip. l)os. 1, 2it. iSojtan jaSi iia ita- 
vojevii'i, pa se klati po svijetu bijolu. Osvotu. 
8, 13. Da ro se on siurad oil sola ilo sola klatit. 
Nasn sloga. god. 20, br. 17. ,Kuil so tu vavijo 
klatisy iiigrla kod kuco nijesi'. J. Bogdauovii!'. 
— Amo pripada i ovaj primjer u kojem je jdnac 
izostario so ui part, praes. klatoi'i: Za])(ivi(la 
Bog ^idovom po pu.stiiii klatociiii da . . . !•". (Jla- 
viiiic, posl. 16. 

2. KLATITI, klatim, impf. hrhlati. — U na.se 
rnjeme u JAci i u xjevernijeh iakanaca. Da .si 
posteno napit, ac ti zaji^k preveci klati. Nasa 
.sloga. god. 13, br. 12. ,Sta vavijc nosto klaCis ?' 
II Lici. J. Bogdanovic. 

KLATNICA, m. vidi klatei. — U nase vrijeme. 
Klatuica, skitnica jo, uijo^za lioga postoiia zona. 
V. Bogisic, zborn. 175. ,Sto pitas za klatnicuy 
znas da iiijo kod kuce, van da se nekud otklatio'. 
J. Bogdanovic. 

KLATNIC, M. ime saseoku u Srbiji it okrui/ii 
va^evskoin. K. Jovanovi(^ 103. 

KLATNO, n. (/vozdeni komad .Ho visi ii zomm, 
te ^u(aju(H se udara u zvimo, i tako svoni. — 
isporedi kleposalo, zve6ak. — Jamacno pustaje 
od 1. klatiti. — U na§e vrijeme, a izmedu rjec- 
nika u Vukovii (,der gloekenschwengol' ,campauao 
pistillum', cf. zvecak). §to je crkva bez popa i 
zvono bez klatna. Srp. zora, god. 1, br. 2, str. 4(i. 

1. KLATNA, /. djelo kojijem .se ko klati (vidi 

1. klatiti, b), klatarene. — U nase vrijeme. U 
mano zloftine (uhraja narod) : . . . klatiiu i bes- 
poslicareiie. (u Zemiinu). V. Bogisic, zborn. .592. 

2. KLATNA, /. ilapna, klapna. — Postaje od 

2. klatiti. — U nase vrijeme u Lici. ,San klati'ia 
a Bog istina'. ,To su sve same seo.ske klatne, tu 
nema ni zere istine'. J. Bogdanovic. 

KLATO, n. I'lesto sto n'si / 1,1(11 s,-. ,1 osuhilijfm 
snaieniina. — isporedi kl,ii\n / klurim. - l'<i- 
staje od 1. klatiti. — I' nase rr/jnin- [lo sjirmi- 
zapadnijem. krajevima . 

II. w Vukovu rjecniku: troje drv]adi sastav}eno 
krmetu oko vrata, da se ne moze provuci kroz 
ogradu (jedni govore ,ogrliea' krmeca) ,art hals- 
jocli, so dem schweine angelegt wii-d, daniit es 
durcb die zaune uiclit dm-chschleicheu kann' ,jugi 
gomis poreo imponendum ne sepimenta pervadat' 
« dodatkum da se govori it Hrvatskoj, 

b. vidi klatno. — TJ Istri. Klato ,pistillum 
campanae'. D. Nemanic, cak. kroat. stud. iftg. 9. 

V. skodlivoj ovci itd. svezu se dvijo uoge, pa 
joj se med lie postavi komad drva, koje se zove 
,klato', koje mora ona za sobom vuiii. Dubasnica 
na Krku. 

KLATVO, n. vidi klato, a. — IT nase vrijeme 
u Hrvatskoj. Klatvo, kratko odebelo okruglo 
drvo, sto se objesi svini oko vrata, da ne moze 
bjezati. F. Hefele. 

KLAUSTAE, klaustra, m. vidi klaustro. — 
U riikupisu XVI vijeka gdje moze biti da znaci: 
manastir (isporedi nem. kloster). Djaval svaki 
dan ulazi u klaustar. Nauk. brn. -55*. Eedov- 
uici iniaju jubiti klaustar. 67b. 

KIjA I s'l'l.'o, 11. dvoriste, dvor (vidi dvor, a) 
u mmi'i shnmii katolickijem, sto su oko nega klijeti 
kaliiil- rii ill Jnitara. — Od lat. claustrum (tal. 
cliiostro). — is/iiii-'id kinustar, klaustro. — U 
jednoga jxisca J)Hhi;,rr,iiiiiin xvi vijeka. Mogu 
uljesti u klaustro od muuastijera. A. Gucetic, 
roz. mar. 30. roz. jez. 25. — I ti nase vrijeme u 
Dubrovniku. P. Budmani. 

KLAUSULA, /. clausula, uprav naj zadni uvjet 
u irisatioj pogodbi; ali nbiino znaii takovi uvjet 



koji se cesto jidnak natazi 11 riekijem pogodbama. 

— is/iiiredi klaiizula, klauZuIa. — (J jednoga pisca 
.wii vijeka. Kangilijori i Skrivaui grijose, ako 
no znaju klausule opdene od Skritura. 1. DrziA 
30^. 

KLAUSTRO, n. vidi klaustro. — // jednoga 
pisca Ddimatinca xvm vijeka. Koji bi skatulo 
ciuio pnstavit u crkvi ili u klaustru. P. Fili- 
povic 11. UlaziSte unutra u manastir, kako u 
klaustro. 19. 

KLAUZULA,/. vidi Klausula. — TT tiase vrijeme 
n jiisaea. Klauznla od logalizacijo ima se pisati 
nad bijogovkami. Zbornik zak. 1863. 604. 

KLAUZUKA, /. salvor, zakon u manastirima 
pi) kojiina redovnici Hi diimne ne smijii izlazili 
Hi primali tiiite ce^adi. — Od lat. claiisura, lievi. 
klausur. — U nase vrijeme it jiisaca. U ostalili 
iiianastirih prostori odlui'inii iiiitarnom klauzurom. 
Zbornik zaic. 2, 570. — rpoln h(iii-a .s« i u kom 
drugome smislu, kao nuhiaiuu slo pisu i slazu 
daci ne kod sebe nego u mjestit za to odredenome 
iz kojega ne smiju izaci. 

KLAUSULA, /. vidi klausula. — U dva pisca 
XVI i XVII vijeka. To danje . . . mi tvrdimo i po- 
tvrjujomo sa vsimi punkti iklauzulami i sluXbami 
i pravicami, kako se v torn li.stu udr/.i. ^Icni. 
Croat. 275. (1575). Ako ima prva (iiitiiiim hiihn 
koje klauzule, to jest rici kano su: .dc>[m>raijici 
i dajemfo) ovo proscenjo u viko i necemo da so 
razumije da je dignuto opconim dignutjein . . .' 
I. Ancio, vrat. 149. 

KLAVIJATURA, /. u klaviru sprava po kojoj 
se udara, vidi tipalo. — Od nem. klaviatur. Ho 
je rijec nacinena prema romanskijem jezicima, 
ali je u ovijem nema (u francuskom jeziku ima 
za ovo znacene rijec clavier). — TJ pisaca nasega 
vremena. Drvca od klavijature spadaju medu 
robu drvenu i dolaze u promet. Zbornik zak. 
1853. 903. — I It Siilekova rjecniku: .tastatm-'. 

KLAVIR, m. vidi fortopijan : Ujirur jr klnrir 
starija mitsikalna sprava od jirijr iinjn -. r.iiii^lin 
fortepijan, te sit mjisti- stidnsmirli nknii lull 11 
neviit kiiiiiiiilii-i .:iitr iiijrili; ali se ubicno govori i 
za >(/r/f/s///( s/,!!!/-// - (hi I'irin. klavier, a ovo je 
po fn'iir. . I,i\ 1,1 (^/.l driiijo znaii, vidi kod kla- 
vijatura). - i^/Kinili 1 glasovir. — U nase vrijeme 
po sjeveriiij' III Irnj' nma. ,Vrajla mu nista i ne 
radi, nego v,i\ ijr 11 klavir sviri'. J. Bogdanovic. 
% u Sulekovit rjeeniku: , clavier, klavier'. 

KLAVIRANE, n. djelo kojijem se klavira. — 
TJ Sitlekovu rjecniku: ucite} klaviraiia kod ,kla- 
viermeister'. 

KLAVIRAR, klavirara, m. covjek koji po svom 
zanatu gradi klavire. — TJ Sulekovu rjeiniku: 
jklaviermacher'. 

KLAVIRAS, klavirasa, m. covjek kojemu je 
posao udarati u klavir. — U Sulekovu rjecniku : 
,klavierspieler'. 

KLAATEASIGA, /. zensko cejade kao klaviras. 
■ — U Sulekovu rjecniku : .klavierspielerin'. 

KLAVIRATI, klaviram, impf. udarati u klavir. 

— U Sulekovu rjecniku : ,das klavior spielen' kod 
,klavier'. 

KLAVIRNIK, }«. ucite} klavirana. — U Su- 
lekovu rjecniku: ,klaviermoister'. 

KLAVLRSKI, adj. koji pripada klaviru. — TJ 
Sulekovu rjecniku : klavirski zuak (?) ,klavier- 
schliissol' (nema osobitoga znaka za klavir). 

KLAVOCIMBAO, klav6fiimbala, m. vidi klavir. 

— Od tal. clavicembalo. — TJ Mikajinu rjecniku: 
,grave cimbalo' ,Gravicyml)alus'. 



KLAVRN '. 

KLAVRN, lulj. obijestan. Dubasnica na Krkii. 

KLAZET<>VA(.!, Klazetovca,, m. ime mjeatti /« 
Urbiji II (jkruga jayudinskom. Niva u Klazetovcu. 
Sr. nov. 1875. 053. 

KLE, vidi dokle, otkle itd. 

KLE, KLEH, vidi tie. 

KLEBECAN, iii. u Viikoni rjehilkii : vi.lo 
smok|an, budala s ditdiithim d<i sr (forori a 
Srijfiiiu i u Backiij. 

KLEGALO, «. nishi klii.pa na knjoj w /.•/'■(■/ 
(n. IJ. U crkm); c/'sln jf imriiiriKi na I'mj sprijnlii 
sprava na kojtl ■ir r,ln,h nm:,' iiii^liniill, nh Id 
nije svagda. — isi>,,iiili I, liM;i|r>. — t'o-ilajr ail 
1. klecati. — Od x\in njil.-,: /i,, sj, rrniij'iii kru- 
jevima, a iznu'du rji-rmla ,t Hi' h>lji ncirn i.siib- 
sellium') gdje se unj /ii-i/r miliodi. ii .luiiihn'si- 
cetm (,subsellium'), it Vukovii: kao uiala klujja 
na koju se klekiie (u krscanskiui crkvama u yia- 
voiiiji) ,kmebaiik' .scaiunuru'. Crkve ovo tomej 
jest duboko pouiieustvo ; . . . kleoala jesu bogo- 
}ubuost; ... A. Kauizlit'-, utoc. .307. Klece ii 
uaj blize klecalo. M. A. RB|kovic, sabr. 22. Zato 
crkvena vrata, klocala i sidalista ue kvare se. I. 
Velikauovii, uput. 1, 497. 

1. KLEGANE, n. djclo kojijem ue klcca (oidi 

1. klecati). — Stariji je ublik klecanje. — Izmedii 
rjecnika u Vukovti: ,das wankeii der t'iisse (vor 
scbwac.lie)' ,Yacillatio pedum'. Imamn ju umijeuo 
pozdi'av|ati src-em, govorenjem i kleL-anjeni. M. 
Divkovic, nauk. lOo'i. ,Ne pomaze proci oiiijeui 
kleeaiie'. J. Bogdanovic. 

2. KLECANE, n. djiio kojijem se kleca (vidi 

2. klecati). — U StiUicevii rjecniku : .ritofi'o, 
suouo che fa la campana ritoccandola' .pulsatiu 
aeris campani ex uno tantum latere'. 

1. KLEGATI, klecam, im})f. kleknuti. --- i.-ijm- 
redi 2. klicati. — Akc. se ne mijena (aor. 2 i 3 
sing. klScS,). — Postaje od korijena kiek ylagola 
kleknuti, a k se mijena na o (kao n. p. ii puk- 
nuti, pucati); vaja da se nacinio ovaj glagol u 
nasem jesiku, premda iina i ces. klecati, gornolaz. 
klasac, donoiuz. kl'ecas, alt u ouijem jezicima 
znaiisamo: hramati. — I'o primjeru: I'red oiiijom 
Amanom vaskolik puok klecucl na koljena kla- 
liase mu se. M. Divkovic, bes. 402, kao da inia 
i praes. klccem, ah mil neiiia dritijdje potvrde. 
nije isto u uvakijem jx'imjerima: iilecuci prid nim 
i klaiiajuci mu se. E. Lastric, lost. 23()'i, u ko- 
jima jamaCHo stoji yrijeikoifi a mj. e, te pripa- 
daja pod klecati. 

a. pregihati ko(ena. u ;.iiiil: shinn'm i jii)iu:>tosli. 
— Od XV rijeka, a iziii'-ttu rjcnnl.-'i n Williyijiini 
{praes. klocam kod klokuiiln. Klorajm'-i na ko- 
lina prid nim rugahu .so liim. Bernardiu 73. 
mattli. 27, 29. I prid nim tuj svaki liili klecaso. 
N. Najeskuvic 1, 140. Svi sveti klecahu na ko- 
ljena. M. Divkovic, nauk. 236". Klecajuci na 
koljena pozdrav|ahu ga. P. Baksic lOU. Na Sul'- 
mane, Bajazete ti djevickom nogom kleca. J. 
Kavanin 213a. Oni za pogrdu, kadano ga triiom 
okrunise, klecau prid nega, govoreci : ,Zdrav, 
kraju y.udinski !' F. Lastric, od' 314. Sest stotina 
puta zasobice klecajuci. A. Kanizlic, utoc. 23s. 
Prid nim poniknuta mnoz klecase sva kolinom. 
N. Marc.i 52. ,Sve sam pred nim na kojena kle- 
ca', dok mi je uzajmio pesest rajnicki'. ,Svo sam 
pred nim na kojena kleca, dok sam ga domolio'. 
J. Bogdanovic. 

b. kad se od slabosti, od umora itd. sama ko- 
jena preyih(u. — suhjekat nioze biti cejade (kao 
u prvom primjeru), a ce.ice su noge iii ko^cna. 
Brjemi pod kini (iete vavijek klecat, znojit. J. 



1.- KLECATI 

Kavanin 4101'. Utvrdivao si kojena koja kle- 
calni. D. Danicir, jov. 4, 4. 

2. KLECATI, klecam, impf. ndarati a svono 
samo s jedne strane a see jednako. — ispondi 
2. kleuuti. — ^1/cc. je kao kod 1. klecati. — V'aja 
da je rijee onomatopejska (kao od kle klc . . . /// 
klec klec . . .). — Od xvii vijeka u Diihrornilii. 
a izmedit rjecnika u Belina (,sonar a ui.-u tcll.i, 
cine a tocchi' ,campauam itoratis pulsibus \ or- 
berare' 086'-') i a Htiilieeeu (,dare i tocchi coUa 
campana' ,aos campannm uno tantum latere pul- 
saro'). Drugi ce (djuk) nositi ovaj I'ifcual i u 
zvoui:e ce sfejer udarati i klecati. B. Kasic, rit. 
69. Domacijem glogom kleca pn selu na jaja. 
(Zj. P(5slov. danic. U crkvi sx'etoga Nikole . . . 
sluzbonik s prva zazvoni misu, pak nakon male 
stane klecati i u dugo. M. Vodopic, tuzn. jel. 
dubrovn. 1868. 175. 

KLEC, m. komnd dm, (erp) .ilo se mere koiiie 
a usia da ne moze yovorili. — U Sinlieerii rjee- 
niku: ,morso' ,t'reuum (pp. e. lignum ori injectum 
locutioui impediendae') gdje je reieno da se na- 
liodi a jiisca Undiniea. — Ako je poazdana rijee. 
iiin-r /;li. snidini s rrs. Ii Inc. i:riri l:,„iiad dm, 
(H ra:lir,t,jriii .iiar.in imi) . I a. S„irl.<,n, rjr,- 
iiiku ijaiiia,:no iz SliilieeraJ: Mln•^n'.[■. ~ isp,,rr,l, 
i klecka. 

KLECAJC, klecka, m. riili': {Iijra) na pod klecak. 
I ovu igru po uaj vise mladici od 10 do 15 go- 
dina igraju. izberu jedan obli kamicak od prilike 
koliko veliki orah, i ovi se kamen zove , klecak' . . . 
pa onda mecu uovcem kojega ugovore put onog 
klecka. V. Vrcevic, igr. 73. — //' nase orijeme u 
Dnbroeniku kao prezime. P. Budmaui. 

IvLECALO, m. oidi klecalo. — IJ Belinii ijee- 
nika: .inginoccbiatojo' ,scabeUum gonuale' 403''; 
a Voltiyijinu: , inginoccbiatojo' ,kniobank'; a Sti(- 
licevii ; , inginoccbiatojo' ,scabelluiii'. 

KLECAN, adj. izatkan na lieki osohiti naiin, 
oidi 2. klecati. — isporedi cuncan. — U nase 
vrijeme, a izmcdii rjecnika it Vitkovu (n. p. ko- 
ceja ,art weberei' ,intextus'). Za svilene marame, 
za klecane kecojo. Nar. pjos. vuk. 1, 119. 

KLECANA, /. ridi kleftatica. Vijeuac. ISKl. 
020. 

KLECANIGA, /. kleiuim, Ikoiie. - ispomli 
klecauik. — U jednoya pisci imsnin vrniirmi. 
Zi\'Ot je Vucicev. kao jaka klecanica, utkan u 
istoriju Srbije. M. i). Milicevic, pomenik. 1, 79. 

KLECANIK, m. cilim sto je klecau. Zivojin 
(.: Srhije. — isporedi klecanica. 

1. ICLECAjNIE, h. djelo k<ji,jn,i sr kin},. — Sta- 
riji je oblik klecauje. — Izmrdu rjeiynika a Jije- 
lostjencevu i^klecaiie, kleknutjej, « Jambresiievii, 
It Sluli(''evu, u Viikoim. V neprestannih slzab i 
klecauju. 'Transit. 7. 

2. KLECANE, n. djelo kojijem se kleca. U lepi, 
gipki i puni izraza .srpski jezik utisli su oni 
psovke kao neko pogrdno klecane u divno go- 
vorno platno. M. D. JVIilicevic, ziosel. .308. 

1. KLECATI, klecim, iinjif. gonibus nixum esse, 
stajati na kojenima (i kad se samo jeilnn knjnid 
prignc, te se cesto ilodaje na kojenima, muzrlufi 
islicitci prema na kii]cniO. — -e- stoji mj. iirii- 
da.inega, ^. — Akr. sr iir mijri'ia. — lindi jio^lam, 
oidi kleknuti (prrmn l.iijriiui i/lfiiioli, iir Irrlm 
shoacali klecati saiiia kan il,i jr niijrrfrhlinn 
glagol, jer ima raz/ila i n .ihimiii, r.jjiouli Ic.'-i 
i lezati). — JRijee je praslarriisku, isjinrrdi. sislnr. 
klqcati, ces. klecoti, 2J0^. kltjczoi';. — Jzmedii ijie- 
nika u Belinu (,star giuoccbione' ,genibus niti' 



1. KT,F,l\\TI 



IR 



Kr^KKATI 



H4-1''; ,iiiKiiiocL'liini5ii' ,j;omia submittoro' lOUl'i, 
« Jjjilostiniiicii iklpciiii ,tliM.'.to, S'"iii'lli«-to'). " 
.lambirsiiirit (kk>rim ,tloi!to'), H VoUiijijinu (,iii- 
giiiooi-liiarsi, star giiiocrliioni' , Union, nieilor- 
knion'). it Stiiliceim (,genua subniitlorp, c^urvare, 
llo(U>ri>. giMiibus provolvi'), « Vukovit (, Union' 
.nitcir ironibns'V tri'bti pazili da it iiikijem rjcc- 
iiiriiiHi iiijc .tpaydii dobio tiiiiiaceno, tr ilaje po- 
iiiijisdiio s (jldijiilnin 1. klocati. 

u. iiupce. Klecalm iia koljonijeh prjed I'limc. 
N. Raiiina 93'i. matth. 27, 29. Kloc-eci stqjasp. 
Zborn. 9()'i. Vece sam klocala npgo stala. Mon. 
rriiat. 21'2. (I'l-lS). Kozaiujo niozo so govoriti to- 
liko Uloceci, koliUo stojpoi. A. Gupotir, roz. joz. 
21. Kada so pokupe, na molitvi kloi-e. i). Ba- 
rakovic, vil. 117. Ke potlo na kolinili kleiSeci 
nn-tvo najdoliu se_. F. Cilavinic, ovit. 14.')!'. Prid 
otai-om klecGci. G. Palmotip 2, 124. Na obadva 
Icolina klocodi. M. Bijankovic 84. Tore joj prid 
sobom ne da vec klocati. Oliva. (U. A cas kratak 
grusti klefiat, kauio li so u inolbi uzjecat. J. Ka- 
vai'iin 20a. Oni poklon koji lui Bogu cinimo 
I'lomu so klanajuci, klecoc na kolini. ,T. Banovau, 
razg. 74. Knige na kolini klececi pisao. F. La- 
.strio, test. ad. 108b. Evo klocim skrusenim grdcem 
moloci uiilosrdo tvoje. A. Kauizlic, bogojubn. 
21!l. Nastolijoh stari mu su svi klecali. (Z). Poslov. 
danif:. Digmi se s mjesta na kojemu klecase. 
i). Basic 28(i. Dok se Janko s Turci prigoiiase, 
sveti Ivo na koliuim kleci. And. Kacic, razg. 
1")2". Bomaciu sa svojoni cejadju kleci na ko- 
linili. M. A. Re(kovic, sat. LS"-. Da bi on po 
pndnova klocao na kolini. And. Kadcic 347. 
Imadu stat na nogu a ne klecat. M. Dobretic 
•">!!. Klececi iia koliuih za cetvrt od sahata. 112. 
Klecuci jeduu noc na kolini. I. .T. P. Lucie, 
razg. 49. 

b. II poslovici nasega vremena haze se o psu u 
onakovom stajaiiu sto se obicno haze sjedjeti. 
Koliko vise kleci, svoj rep meci. Nar. posl. vuk. 
145. 

c. ger. praes. nalazi se u nekijem primjcrima 
posve u adverbijahiom smislu (isporedi poklocke) 
i to s oblicima: a) klece. U torn nikad nek nije 
promina, veo u jutro i u vecer klece nek mo- 
litva od sviju se rece. J. S. Eejkoyic 442. — 
0) klecoci. ,Ja cu tebi klececi kamenom odba- 
citi'. ,Ja (iu tebe klececi povaliti'. J. Bogdanovic. 
— c) (grije.shoin) klecuci. — u Belinit rjecnikii: 
klcciici .ginocchinno' .gnnibus flexis' .344li, a u 
jirurniii i,lilil,-,i ; kli-f-e('i .iiiginocchiato' .genibus 
iinii\u.s' ,li>.'!'' kail iji yinulij. 

2. XLECATI, klecam, impf. tkati, ali onda lead 
so u pravo tkane kaka sara (n. p. cilimska) utkiva 
rukama, ne cunkom. Zivojin iz Srbije. Klecati 
prostirko, kecele, torbe itd. sarati. Podunavka. 
Isls. 58. — tia se, pasicno (u metaforickom 
aitiisluj. Iz toga uzajamnoga popustana kleca se 
ono sareno tkivo koje se zove : redovni, naprodni 
zivot! M. D. Milicevic, medudnev. 107. 

KLECATICA, /. Vipera amniodytes, otrovna 
guja, kainenarka ili grabarka (a zovu je u Uzickom 
,aspida', ali nije aspida, jer se aspida zove ,Naja 
liaje' i noma je u uas). U Suhoj planini kod Nisa 
ima ill muogo i tamo je tako zovu. Po svoj pri- 
lici ovo ce joj ime biti naj prilicuije, a tako je 
prozvata izvesno sa one cik-cak-linije niz celo 
telo od ozgo, kao u sarana, te lici na klecane 
kecejo. Ima mekan cvoric na goriioj usni. M. 
Durovic. — if^poredi crnokrug. 

KLECA VAC, Klecavca, m. u Danicicevu rjec- 
nikti : Klocavbcb, katunu Oolubovcima blizu Pri- 
zrona isla je meda ,u obri.lii> Klecavca' (Glasnik 
15, 293 god. 1348?). 



KLKCK. KMOCECI, ndr. nidi 1. klefati pod c. 

KIjI'K'IIjO. II. vidi kl(H:alo. — U nase vrijenic 
II Ixl.ri. Klik-'flo .subsnlliuMi'. U. Nemanic, cak. 
kroat. stud, il'tg. I.-!. 

KLECINCI, III. jil. iiiit: mjcstu u Slavoniji. 

KLICCIONIK, III. villi klocalo. — Saiiio ii lie- 
linii rji'.ciiikii, : ,inginoccbiatojo' ,scabolkim go- 
nnalo' UW>. i ii Stulicenii: v. klocalo iz liclina. 

KI.KiKV, /. isporedi kleS, ali se niilmdi ii 
ih'iuj,!!:: isniiliiiiiitj .smislu. — U nase vrijniir. n 
iziiinlii rjrriiikii u Sliiliievii {v. klod) i u ['iiknni: 
racvasto i probusono drvo Sto se klinom zatvori 
govefietu (u Srijemu i kjusotu) oko predne noge 
da ne moze daloko otidi. — Klecka i kjccka, ono 
rakjo sto se svincetu mecu oko vrata (ruga), da 
ne moze prolaziti u stetu kroz plotove i preska- 
kati ill. Svud po Srbiji a u Sabackom a mo/.da 
jos gdegod, za sviiie ,r<jga', a , klecka' za kobilo 
i goveda. M. Durovii. 

KLECKOVAC, Kleckovca, m. ime seocu u Jiosni 
II okrugu sarajevskom. Statist, bosn. 22. 

KLECKOVICI, m. pi. mjesno ime. — Prije na- 
sega vremena. Spom. stoj. 184. 

KLE(3E, n. djelo hojijem se kuue. — Stariji 
je oblik kletje. Trateoi svoje vrime v igraniju, 
kletju i va vsakoj necistoci. Transit. 255. 

KLECI, villi kleknuti. 

KLEDENO, n. u narodnoj zagoneci. Ledeno, 
kledeno (nos?), pod kledonom vinograd (usne'^j, 
u vinogradu ducan (usta), u ducanu zulumcar 
(jezik). Nar. zag. nov. 101. 

KLEJA, /. mjesno ime u Srbiji u okrugu sa- 
bachom. Zemja u Kleji. Sr. nov. 1873. 783. 

1. KLEK, m. ime liehakvoj hilci, jamacnn je 
■isto sto kleka Hi klekovina. — Samo u Stuliceru 
rjecniku: ,albero e frutice simile al nastro, ma 
non cresce in alto' .species cujusdam arboris', 
gdje se haze da je grin nalih na nekakvo drvo 
Ho on taiijanski zove nastro, ali ova rijei, koliku 
mi je poznatu, u talijanskoin jeziku znaci samo 
trak. patillikii. a ne kakvu bifku. — Sulck po 
tuiiiiiniiii SI nlii-irii pise: v. klekovina. — U nase 
sr rrijniii i /uiiiiiiiin iz istoga rjecnika) uzela ova 
rijtx .:ii- liraga liilku. Thuja Tourn., klek ili 
smrekusa. Flora croat. 1039. 

2. KLEK, m. Caprimulgus europaeus L., neka 
ptica, legaii. Slovinac. 1880. 30. 

3. KLEK, Kleka, m. mjesno ime. — Akc. kaki 
je u gen. sing, taki je u ostalijem padeiima, osim 
nom. i ace. sing., i voc. Klece (?). 

a. u Vuhovu rjecnihu: kamenito brdo u Hr- 
vatskoj vise Ogulina. kao sto se u Srijemu pri- 
povijeda da se vjestice skupjaju vise Molovina, 
tako se u Hrvatskoj govori na Kleku. 

b. u Vukovu rjecniku: uzak komad zem)B koji 
razdvaja Dalmaciju od dubrovacke tlrzave, kao 
sto je odozgo Sutorina izmedu dubrovacke dr- 
zave i Boke. 

t*. selo u Bosni u okrugu trarnicknm. Statist, 
bosn. 71. 

KLEKA, /. iieka bijku. fn'm. smnka. — TI nase 
vrijeme, a izmedu rjcrinLn n \' nknru {v'ule veiia). 
Kleka, fena, Juniperu-i ciminiinis L. ,1. Paiicic, 
glasn. 30, 28fi. Jvleka, rus. K.ieicanKa (Staphyloa), 
po). kl^k (Cxymnocladus), .luniperus L. (Pancic). 
B. Sulek, im. 146. 

KLEKATI, klekam, impf. vidi 1. klecati. — 
?/ jednoya pisca xvii vijeka, a izmedu rjecnika 
u Jijelostjencevu (klekam, klekati, kloknuti, po- 
klekam ,congenulo, flocto genua, procumlir) ad 



KLEKATT 



I. KLEKNUTI, 1, a, c). 



jjouua, iiigouiciilor'i. IvUikaJuri s koliiii iia /,i!iii|ii. 
A. Bacic 51. 

KLEKE, /. jil. ime mjrstu a Hrhlji. ii okriiifii 
hraguji'vackoiii. Livada u Klnkama. Sr. ikiv. 
1870. '231. 

KLEKIVATI. klokiijfiii / kl.'Kivain, miff. vidi. 
1. klecati. — Siiiiio ii Slnlirrn, ri,,-,iiLi': kloki- 
vati, klekivam ,idoiiti.l.iiu -.Miiia •iiilmiitrrr,''. 

KLEKNISTE, n. mji'sto ijdje sr khxi. — U 
tittdiii'vu rjecniku: , locus fundondis procihus, vol 
ubi genua Deo ponimus'. — )i''piiii:danii. 

KLEKNISTVO, ». h Stulivrni i;jn)ukii ,iz 
kleknistQ. — sasma ncpuiisdaiin. 

IvLEKNIVATI, kleknujPm i klekiuvam, impf. 
kleknuti .s iteraticnijem ::nacei'ieiii (ecsto klecati). 
— U Stulicevn rjrcniku: v. klekivati. — U Du- 
lirovnikii se govori i ii nasi' dul/n, uli s I'l : klek- 
nivati. 

KLEKNUCE, w. djilo k„jijein sr kh'kiir. — U 
Bjeliistjrncevu rjrciukii : (sn slurijiiii iihlikoiii) 
klokuutje kod klecane. 

1. KLEKNUTI, kleknem, pf. in ffouna pru- 
cumboro, ^ja.s^j na kolena (sti'iti na ko^rna prig- 
tiuvsi ill). — Akc. se ne mijei'ia. — -e- stoji mj. 
uegdamega q. — Rijec je, prdslaveiiskii (kleuk- 
nouti), isporedi ces. kleknouti, poj. kl^knsvc (nr 
znam jeli potordenu stslon. kleknuti). — Nrpo- 
znata pnstana. da nema k )ia kraju (a mnie. hiti 
da ovaj gia.'f i ne p)ripad<i kiirijciiii). vuigln hi. sr 
pomisliti na srodnost s rijcri f-lnu (rlc'in,) a i 
.V kojeno (koUmo). elein. jiiisliijr ml k.Oii: /irn- 
mjenom od e na o mole imxlitli k,,lii. a ml. uniiin 
ki.ln, pa klen. kod ki.lrn.. ^s/,„ jr il'n'i do orr 
srodnusti jer je ohlik njrri l,il;,,ri ilu In sr nmiiln 
misliti samo e je i-n<< inislitrnl: n/mk ilnsln i-ijr,l,iki 
uz korijen kol. all je tnlil.n sroihnisl u :ii,irrii,t 
ovijeh triju rijeii, da Inlm nr.im-^lih, jrli smii 
slucaj Ho se u svc tri iiiiln.r isii l.-iiusiiiiniil i k, 
1, n ■« islam rnln. - /'/■..■;/-/ rrr,„rin, Inslii, nii- 
prl-frklilJ.Klnlil rrrmrii.i iiriiii, n inlsr dohil . jrr jr 
pri-jHlini, iiliiir>l. II oil inijr sv inilii iisamo i, jnl- 
mmi priiiijrni II insi'o nikiirrit xvii rijrkii : Nigda 
kleknix' ri;i imiliivu (.-. Aiilioii. E. (jrlaviiiic, i-vit. 
I.G.) iiiiiiju pi. si, III I lid ^iiiiiii, koi-ijriiit klek bez 
iiKstiirkii 7IU, te sn jrdiiako ohirim nliiiilrn nlilikii: 
nor. klrkiili, klhce ltd. i klc"kuiil.. kl.'knu ltd.; 
i/rr. prnrt. klftkavSi (i kli'kav) / im jrihimii iiijrstu. 
kleksi (M. Divkovic, bes. laU'), kli'.kuuvsi (i 
klRknuv); part, praet. net. klekao, kli'kla ( kirk- 
iiuo, kleknula. prema nnnme iiiia i inf. klv.i-i (n. 
Viikomi rjeinikii, a. dnigr polrrde nemaiH pri 
riici). — Izm.edu rjccnikii u Miknliiiii (klokiuiti 
,tloct6i'e genua, procumbore ail gonvia'). ii lieHnii. 
(kleknuti ,gettarsi in ginocchioni' ,in genua pro- 
c'umbere' 3-i:'2*; ,por.si in ginorcliioni' 314''; ,in- 
ginocchiarsi' ,genua submittere' 4031'), u Bjrlo- 
stjeneetui (vidi kod klekati), m Voltiijijinu (klek- 
nuti, klocam ,inginoccliiarsi' ,ni6dorknien, auf 
die knie fallen'), « Stulimvu (kleknuti ,ad pede.s 
alicuju.s procidere, ad alicujus pedes vel genua 
procumbere, se ad alicujus pedes advolvere'), u 
Vttkovu (kleknuti, vide kleci; kleri .ninderknien' 
,in genua procido', cf. kleknuti). 

1. (tktinio. 

a. iiiij rr.srr s,' slirnrii kiin .:iiiik iinj rrrri/n. .slo- 
rin'iii i pniii.iinsti prniiii oiimiir prnl kiiii ill jirrd 
run sr kirklir. yih, sr kirklir hid sr iiinli ling (ne 

siuidii istii). 

a) wipce. Kleknuvsi x^rostri ruke. Transit. 
191. Kleknuvsi sada svi, procvili svaki nas. N. 
Najoskovie 1, 143. Klekni doli sada! M. Urzir 
3(iG. Ima poci n i-rkvn i kleknuvsi unii|iMiii jii- 

V 



tati prostoujo. A. Grucetic, I'oz. joz. 37. Kleksi 
pokloiiise mu so. M. Divkovic, bos. lolb. Ku 
stvar videci Petar kleknuv.si zaludoa : ,Izajdi od 
mene, Gospodine, zasto grisnik clovek jesam ja!' 
F. OrlaTinic, cvit. 201»-. Kleknu doli (Stefan), 
neka bude uzvisen gori. 422''. Ima se dijakon 
pokloniti krizu klekav. I. Ancid, svit. 267. Svi 
kleknite ponizeni. P. Kauavelic, iv. 52. I takoj 
kleknuvsi dokli molitvu ucine. P. Hektorovic (?) 
84. I oni svezani kleknuvsi molitvu cine Bogu. 
109. Pokloni se klekav prisvetomu sakramentu 
prid neviruioi. S. JVIargitic, fal. 29. Klekose svi 
Krstjani. J. Banovac, razg. 19. Klekavsi u nuglu 
erkve stajase ponizno. P. Lastric, od' 257. Kle- 
kavsi bi misuicke Jubio ruke. test. ad. 19ii. Sto 
mu se oce? ne cb'ugo nego kleknuvsi prikazat 
Bogu . . . ned. 377. Kao da ce ga u ruku po- 
kibiti klekavsi, iztrze angar. A. Kanizlic, kam. 
043. U kapelicu dosavsi, svi klekose. Iran. 78. 
Klekavsi s ufanem velikim priporuci se (iospi. 
utoc. xvin. Nego jim zapovidi da kleknuvsi pi- 
taju milosrde. A:id. Kacic, razg. 129. Svi kle- 
kose ter se polubise. 179''. 

h) hez potrehe sr iloiliijr rrsln na kri|nna, ((/( 
gdjegdje (kao jniiinrioi n orijrin priiiijrriiiin : 
Klekiuiv (staniparskoiii gnjrskmii klrknav) na oba 
koliua. I. Ancic, svit. 93. A ja kleknuh na oba 
koleua. Nar. pjos. vuk. 5, 512. Skine kapu pa 
klekno. na oba sola ko}ena. Pravdonosa. 1852. 
31) stoji da se istakne klecane na oba ko^ena, a 
ne na jediiome (isporedi: Kleknu jedni na jedno 
kolino, kolik' da ce se u sto sniirat. J. Banovac, 
razg. 7G). Eeksi to kleknu na kolena i rece. 
Transit. 214. Na kojena svi kleknite, udrite se 
svi u prsi. N. Najeskovic 1, 152. Za svoje se 
ueprijateje moli kleknuvsi na koljena. M. Div- 
kovic, bes. 92'>. Nikula na kolina kleknuvsi . . . 
F. Glavinic, cvit. 402''. Klekavsi ponizno na ko- 
lina. I. Grlicic 147. Tako da mi na kolina klek- 
nomo, ili se po zoui|i prostremo. J. Banovac, 
razg. 74. Prvasiii Krstjani . . . nisu se smili kleti, 
voc ako u velikoj potribi, i to kleknuvsi na ko- 
lina . . . 173. Ako Gospodin Isukrst moleci svoga 
(itca na kolina kleknu, zasto ne bismo mi klek- 
nuliy J. Filipovio 1, 281''. Klekni na kolina i 
pokloni se do zemje Bogu. F. Lastric, ned. 48. 
Vazda sam poradi posteiia kleknuo na kolina. 
M. Zoricic, zrc. 77. Klekavsi na kolina. And. 
Kacie, kor. 92. Kleknuvsi na kolina nicice. 124. 
Xa ko|ena gola klekni. Nar. pjes. here. vuk. 333. 
Knji klekne na kojona. D. Danicic, sud. 7, 5. 

V) HZ kleknuti ntoze hiti prijedlog pred .-< akn- 
zativom Hi s instriiiiiriiliiloiii. n olm. ilrii sluraja 
naj cesce se istier koinr sr pol;ii:iijr slonu'ir kle- 
I'anem; to liiva osohilo n dnigoin. sinraju, n. kao 
da se akuziiliriiiii isliir i injrslo gdjr se kleci. 
tako kod aal ii piiiiijrriiiin i,: Lasiriceva Nedif- 
nika kod rijeci prid misnika ne misli se na sto- 
vane prema ooome nego na mjesto gdje se kleci 
preko ispovijesti, 2>a ni u jednoin primjeru nema 
prod nogama nego samo pred noge (nidi i pred). 
ao) s akuzativom. Da mi je prid onoga bozida 
kleknuti. M. Drzii' 123. Zatvori vrata i prid 
kriz kleknu. F. Glavinic, cvit. 67''. Na kolina 
kleknuvsi prida jn. 154». I klekavsi prid ne- 
gove noge. P. Posilovir, cvijet. 57. Inpolit klekne 
prid Lovrinca i govori. P. Hektorovic (?) 123. 
Josafat kleknuvsi prid noge otceve ... P. IMa- 
cukat 15. Ostavivsi svrsit misu, pode onoga 
djaka naci i kleknuvsi prida ii rece; ,Prosti, ako 
sam te u cem uvridio'. ,T. Banovac, razg. 5li. 
Petar padavsi i klekavsi prid noge Isusove ispo- 
vidase ... F. Lastric, od' 241. Dostoja bo se 
kleknuti prid ss-aknu-a. U'M.. lo:!:i. K'lrkav^i piid 



I. KLEKNUTI, 1, a, c). 



50 



KLEMENS, g. 



I'lOga nikii |)o|nbi. tost. ad. 19». Da so no xa- 
boravis, kail kloknos pri(i misnika, nogo ispovitlis 
svo oilovito. nod. 88. Koliko jo lasiio, klekavsi 
prid misnika, roAi: ,Pitaj mo, ofie!' li)8. I prid 
kra|a molot^ klefie da sinu prosti. V. Bosen 22'2'>. 
Ne bi litio da prid Aoga kleknu. M. A. Eejkovic, 
sat. I3l>. Pak prod cara kloco ua kolena. Nar. 
pjes. vuk. 1, ()'27. — hb) x inslrunumtalmn. Kloce 
prid jodiiom prilikom. J. Banovac, prod. 32. Klo- 
kavsi prid ovim ditegcom u Stali. F. Lastrit, tost. 
(!2". Pak klokni prid cesarom noboskim. 122'>. 
Klokavsi prid I'logovim svetim otarora. tost. ad. 
KU'i. Obodvojioa klokavSi prid papom ispovidai'io 
viro ii&inise. A. Kanizlic, kara. 021. Otido prid 
kra|a ungarskoga, kle6e prid liim. And. Kafii^., 
razg. 28. Klokni, rano, prod liim na kojona. 
Nar. pjos. vuk. 1, 62G. Sojak kloknuvsi prod 
sucom na kojona . . . Pravdonosa. 1852. 8. Ho- 
dito, poklonimo so, pripadnimo, kleknimo prod 
Gospodom tvorcem svojim. D. JJauicic, psal. 
95, 6. 

tt) moze se izreci mjesto gdje se Jclekne, i to 
akuzatwom s prijedlozima na i u (oidi hod b, a) 
i primjere ,s dalivom). Kloknu na zemju. Zboru. 
91. IClokav.si na zemju. P. Posilovio, nasi. 521>. 
Klofie na zemJu. And. Kaoic, kor. 215. Klekno 
na tlo. D. Basic 268. Klokne na prostrte struke 
posred kuce. Vuk, nar. pjes. 1, xii. ,.Talah' ro6e, 
na dorata klece. Nar. pjes. horm. 1, 185. — Jodan 
vlastelin susr'te s. saki-amenat u mistu blatnu i 
udi| kleknu u blato poklonit mu se. J. Banovac, 
razg. 45. Oficijer kloco u naj blize klocalo. M. 
A. Ee]kovi6, sabr. 22. 

e) isrice se namjera radi koje se klekne, i to 
supstantivom u akuzativu (u jednom primjeru u 
lokativu) s prijedlogom na Hi infinitivom. Stari 
kleknu na molitvu. F. Lastri6, nod. 404. Kad 
so verni svak pokloni, na molitvi doli klece. D. 
Barakovic, vil. 209. A Petronila kloknu plakati, 
tor od srca vikati Bogu. F. Glavinic, cvit. 156:i. 
Onda kad dodu u crkvu, ili u drugom mistu 
kleknu ga (Boga) moUt. J. Banovac, razg. 75. 

b. iwpie, ne kao znak stoeaiia. 

n) ce^adctu. Kraj vira tor klece na travi 
zoloni ... tor poce sakom pit. M. Vetranic 2, 117. 
Kleknuvsi opra svim noge. J. Banovac, prisv. 
obit. 228. A kad bana rano dopadnuse, kleknu 
vitoz na kolino livo. And. Kaoic, razg. 179b. 
Kad to vide coti arambasa, zem}i klece na desno 
koleno, svojoj pusci zivi ogaii dajo. Nar. pjes. 
vuk. 3, 427. To izrece, crnoj zemji klece, svojoj 
junak saroi vatru dade. 4, 332. To izrece, nirtva 
zomli kloco. Nar. pjes. here. vuk. 138. 

b) zivotini (0 konii). Klece doro do zolene 
travo. Nar. pjes. vuk. 2, 467. Klece dogo na 
prva kojena. 3, 389. 

2. sa se. 

a. pasivno, bcz subjckta. Klekne se ovdi. J. 
Banovac, blagosov. 348. 

h. rejieksivno, u znacenu aktivnoga glagola. — 
U jednom primjeru xviii vijeka. A mou to so svi 
ostali kleknu ujedno ua kolina. L. Terzi6 3.36. 

2. KLEKNUTI, kloknem, pf. vidi kliknuti. — 
isporcdi 2. klecati. — Od xvi vijeka (rijetko). 
Kako da slavicem nanukan tako pojuc klece. P. 
Zoranic 20b. s prilikom z daloce tva hitra be- 
sida prid Bogom jak klece, istinu povida. D. Ba- 
rakovic, vil. 35. .ledan klekne : ,Prihvati me, 
druze!' Osvetn. 2, IGO. 

KLEKNIVATI, vidi kleknivati. 

KLPIKON, m. u Vukovu rjecnikin u ovoj za- 
gonoci : U dno razan, u grad badaii, u vrli klekon. 
— Odgonetjaj je ove zagonetko ,r6pa'. ,klokon' 



jo lisco, kojo jo kloklo ili pologlo po zi>ni|i. M. 
Modic. 

KLKKOV, adj. k<iji pri/xula kind; od drra od 
kleke. — U Vukovu rjeiniku: ,von wachholdorliolz' 
.junipcrous'. 

K l,l'.K()\'A, /. hilo je selo u Srbiji u iialiiji 
sjniirl.iij isiid u okruyu uzicknm). Vuk, dan. 
3, ■i:\\. nil sr jioslijc ne pomiilc. M. D. Milicovic, 
srb. 624. 

KLEKOVAC, klokovca, iii.. I'lekakva ptiea. — 
U nase Krijeme u Islri. Kobac jo donosal drobac, 
soja je donesla loja, vrana jo donosla graha, klo- 
kovac bil jo pekovac. Nar. pjos. istr. 4, 3. Klo- 
kovao ,avis quaedam', gon. klekovca. D. Nomanic, 
cak. kroat. stud. 49. 

KLEKOVACA, /. rakija od veAe. u Karaiiovcu. 
^. V. Stojanovic. — ■ vidi kleka. 

KLEKOVCI, Klekovaca, m. ime selu u liosni 
u okruyu bihackom. Statist, bosn. 50. 

KLEKOVICA, /. M Vukovu rjeiniku: planina 
u Staromo Vlabu. 

KLEKOVIC, m. prezime. — Pomine se xvii 
vijeka. Vid Klekovic. P. Vitozovi6, kroii. 162. 

KLEKOVINA, /. drvo od kleke. — U Vukovu 
rjecniku: ,wachboldorholz' ,lignum junipereum'. 
— I bijka (nalik na kleku). Klekovina (Mili- 
covic), pino salvatico mugo (u omiskom rukopisu), 
Pinus mughus Jacq. (Vodopio, Visiani). B. Sulek, 
im. 146. — Is pridjevima muska i zonska. Kle- 
kovina muska, .Juniperus nana L. (Sablar, Vo- 
lebit). Klekovina zenska, Juniperus sabina L. 
(Sabjar). B. Sulek, im. 146. 

KLEMBER, »(. ?< zagoneci. Klomber bije, klem- 
ber zja, klember kaze: nek se zna, ko sam ja. 
odgonetJ,aj : zvono. Nar. zag. nov. 58. 

KLEMENAT, vidi Klemons. 

KLEMENCIC, m. prezime. — U nase vrijeme. 
Schem. zagr. 1875. 263. 

KLEMENOVO, n. ime zaseoku u Rrvatskoj u 
zupaniji varazdinskoj. Razdije). 101. 

KLEMENS, KLEMENT, KLEMENTA, KLE- 
MENTE, H». Clemens, ime miisko. — isporedi 
Klimenat. — Samo u pisaca (naj cesce kao pa- 
pino ime). 

a. nominativu Klomenat nema potvrde. 

h. Klemens (po latinskom obliku), samo kao 
iioiiiinatir ii(ila~i sr i( jriliwga pisca xvii vijeka 
hiji nil ilriiijijem iiijexliinn. pise Klement. Papa 
Klemous, Petrov uconik. F. Grlavinic, cvit. xvii. 

C. Klement se nalazi dosta cesto od xvi do 
xviii vijeka. Klement. A. Gucotic, roz. mar. 47. 
Klement papa i jun(cenik). P. Glavini6, cvit. 
XXVI. Klement cetrti papa. 68. Svoti Klement 
bi Rimjanin. 380''. Od Ivana naj zadiiega rece 
Kloment jedva dosti. J. Kavaiiin 132'^. Da ko 
i Klement sad jednosti. 372l>. Urban, Klement 
navlastito. 386*. Sist, Klet, Klement. 522l>. 
Pise sveti Klement papa. J. Filipovic 1, 135l>. 
Klement. 1, 183b. 

*l. Klementa, u jednoga pisca xviii vijeka. Papa 
Klementa trinaosti. A. Kanizlid, kam. 906. 

0. Klemeute (tal. Clemente), u pisaca xviii 
vijeka. Klemento papa. S. Badric, ukaz. 53. 
S. otac papa KJemente xm. J. Banovac, razg. 
VIII. Papa Klemonto cotvrti. V. M. Gucetic 156. 
Svoti Klomonte. J. Matovic 178. 

f. radi stiha u jednoga pisca xvi 11 vijeka ima 
za nominativ oblik Klem't. Vjeru utvrdihu . . . 
Herm ovd', a Klom"t u Srdiku. ,7. Kavanin 296^*. 

g. « ovijem .le primjerima nalaze drugi padezi, 
te se ne moze poznati oblik nominativa. V odlukah 



KLRMKNS, ff. '■ 

papo Klemouta petoga. Narucu. 12^. Po Klo- 
uiGuta papu posla mladiiica. F. (Uaviuit;, cvit. 
143a. XJ vrime Klemeuta papo pi-voija. 34 1>. 
Mucenika doni glavu svet' KliMiimta. .1. Ka- 
vaiiin 318a. 

KLEMEISJACA, /. ime mjcMii, u Hrhiji ii okrufia 
kfajinxkom. Vinograd u Klomeiiaco. Sr. nnv. 
1875. sr,!l. 

KLEMPAO, kWmpca, m. klatrio, zoecak.^ — 
upuredi klepac i klempesalo. — // nase vrijeme 
u sjevernijeh cakavaea. Klempac, .pistillum caiu- 
panae'. D. Nemanio, cak. kroat. stud. 2i;. Klom- 
pac, bat od zvona. Na Krku. 

KLEMPAST, adj. vidi klempav. — ixporcdi 
klepast. — U nase vrijeme. Poglaj, brato, mah- 
nita Bosi'iaka, kud on vodi klompasta dogata! 
Pjev. crn. 27oa. Klempast, ko inia spusteno iiSi 
da vise. U nase vrijeme u Stoiiu. ,Moj je prasac 
klempast'. M. Milas. 

KLEMPAV, adj. u knjeya (celndctn i zicotWie) 
vific mi (te klepju Hi klupocu). — fidi klepati. 

— ixpiiredi klempast, klopav, klompav, klonipast. 

— U nase vrijeme, a iziiwctu rjeinika u Vukoini 
(,mit hangenden ohrou' ,aiu'ibiis peiidoutibus'). — 
Kaze se i n usima. Klompave usi. Bos. vila. 
1.S88. OS. 

KLEMPE, klempota, n. iidarnc prsloiii pa uhti. 

— ixporedi klepa. — ridi i- krpusa, zvri'lia. — U 
Vukovu rjecnikii: ,oin hiob mit oinem fingor auf 
das olir'. 

IvLEMPESALO, n. vidi kloposaln. — U na.ic 
vrijeme u Duhrotmiku. P. Budmani. 

KLEMPESATI, klempesam, imjif. [iiiati -se iil- 
seci (kao klempesalo u zvonu, pa i o drugome). 

— vidi kod klepesalo. — U nase vrijeme u Da- 
hrovnikii. P. Budmani. 

KLEMPO, III. kkiniiava muika zivntina (a maze 
se kazali i o covjeku Hi mmknin djetetu). — uprav 
je ipokoristik. — Akc. «■ iniifim a riic. klompo. 

— II na.ic vrijeme, a i:.iii':lii iimiika u Viikiiim 
(,dor hiingonde oliron luii- jjiii icilml. aures pen- 
dontes'). KWmps, zivina kuja ima usi spustono 
tako da vise. U nase vrijeme ii Stonu : ,Vidis ti 
moga klempa (prasca) !' M. Milas. 

KLEMPONA, m. vidi klempo. — U nase vrijeme 
u Stonu: ,Moj klempoiia (prasac) n slami spi'. 
M. Milas. 

KLEMl'OV, m. ime psu. Gravac u Bosui. — 
Radi znaieiia vidi klempast. 

1. KLEN, klena, •»(. .\i-or caijipostro L.. iiekii 
drco. — Akc. kaki je a (jeii. .tin;/, hiki je n n.-ita- 
lijem padezima, osim iioiii. i m-i-. sinij.. i me. 
klone. — Rijec je praslareiisln, isimmli nis. 
KAt'.u-h, ces. klen, po^. klon. — Jsli jr kdrijrii i 
u litavskom klevas i u germaiiskijein ji'.:ieiinii: 
stnor. hlynr, anglusaks. hlyn, stvnem. linboum, 
nvnem.. lehne. — U nasemu se jeziku shoatilo 
kao da postaje i od klem> (vidi 3. klijoti i kjen) 
i od kltni. (vidi kuu). — hmedti rjeenlka u 
Vottiijijimi (jCarpine' ,aliornh(dz'), u StiiUceeu 

(v. kfen s dodatkom da je rijec ruska), u Vu- 
kovu (,der feldahorn' ,Acer campestre Limi.'). 
Blizu liegove ograde ima jedau veliki klen. M. 
D. Milicevic, medudnev. 2'2.5. I zasediio s ove 
strane reke za jedan klen. pomonik. 2, 220. Klen 
(klijen, kun), rus. K-ieHT., ces. klen, poj. klon 
(Acer camp.), luz. klon (Ornus), 1. Acer cam- 
pestre L. (Vuk, Pancic); 2. Acer mqnspossulanum 
L. (Visiani, Petter), v. Klijon. B. Sulek, im. I-IG. 

2. KLEN, m. iiijesiio ime u Sriiiji. — Vafa. da 
je i.ifa rijec sin 1. klon. — a) a oknigii lim- 



1. KLENOVAC 

gradsktim. IvFiva u Klenu. Sr. nov. 1871. (iOT. 
— b) u okriKjii kragujeottckom. iViva kod Klena. 
Sr. nov. 1872. .528. 

3. KLEN, m. vidi 2. klijen. 

KLENAC, Klenoa, m. mjcsno ime n. Hrbiji. — 
Jiicc dem.. 1. klen. — a) u okrugu kriuiiijfrackom. 
Niva u Klencu. Sr. nov. 187(1. -!ss. |,i\acla^kod 
Klonca. .51.8. — b) u okrugu p<i.:(iri rarkdiii. Niva 
pod Kleucom. Sr. nov. 1872. 13(!. 

KLKNAOKI, adj. koji pripada sela Klenku u 
Brijcmit. V. Arsenijevie. 

KLENAK, Klenka, m. iiije.vin ime. — Bice dem. 

1. klen. 

n. 11 Dalmaciji, zasejak u kotarii makaranskom.. 
Report, dalm. 1872. 41. 

b. w Ilrvatskoj. — Pomine se xv vijeka. Na 
Klenku su 3 kmeti. Mon. croat. 126. (148fi). 

e. a Slaminiji, Klenak, Klenka, selo u zupa- 
niji srijemskoj. KazdijeJ. 146. 

(I. u Sriiiji. a) Klenak, mjcMo u okrugii bio- 
gradshim. Glasnik. I'J, 172. — b) u okriigii sme- 
dererskum. Niva u Klenku. Sr. nov. 1869. 126. 

KLENAR, m.^ime mjestii u Srhiji u okrugu 
pozareeackom. Niva u Klenaru. Sr. nov. 1868. 87. 

KLENCANIN, m. corjek iz Klenka u Srijemu. 
V. Arsenijevie''. 

KLENCANKA, /. ,:yvK.v7crj cefade iz Klenka u 
Srijemu. V. Arsenijevie. 

KiENCIC, m. riha (dem. 3. klen). — Kao de- 
miniitiv u Vukonit rjeeiiiku; kao driiga riha-. 
Klencic, Choudrostom.a Kuerii Hack. .1. Pancic, 
ribo u srb. 127. 

KLENDAVICA, /. iieka igra, vidi V. Vrcevic, 
igr. .53 (gdje je klendavice gen. sing.). 

KLENI, m. pi. mjesno ime. — Prijc nasega 
vremena. S. Novakovii, pom. 134. 

KLENICE, /. pi. ime selu u Hrvatskoj u zu- 
paniji varazdinskoj. Razdijej. 101. 

1. KLENIt';, m. dem. 1. klen. — Izmedii rjei- 
nika u Vukovu. Klenic, Acer campestre L. (Sa- 
l.)|ar,- Lika). B. Sulek, im. 146. — / kao ime 
mjestu u Srhiji a okrugii .'smederevskom. Cair u 
Klonicu. Sr. nov. 1873. 743. 

2. KLEN16, m. dem. 3. klon. — isporedi kleucid. 
Kleuic (riba u skadar.'<kome blatu). V. Bogisic, 
zborn. 4!14. 

KLENiCAK, klenicka, m. dem. 1. klonic. a Lici. 
Y. Arsenijevie. 

1. KLENIK, klonika, m. klenoim suma. — U 
Vtikora rjecniku: ,der ahornwald' ,aceretum'. 

2. KLENIK, Klenika, j». mjesno ime. — Ja- 
macnti je ista rijeii sto 1. klenik. 

a. pusta 11 Slaooniji u zupaniji virovitiikoj. 
Razdijel. 135. 

b. mjesto u Srhiji a okrugu sabackoin. Zem|a 
zovoma Klenik. Sr. uov. 1873. 279. 

KLENITI SE, klenim se, impf. (?j u Stulicevu 
rjecniku: v. kleti se s dodatkom da je uzeto iz 
hrcvijara. — napouzdarto (vidi kod kleti). 

KLENOV, adj. koji pripada klenu (vidi 1. 
klen); koji je od drva od klena. — U nase vrijeme, 
a izmedu rjecnika u Vukovu (,von feldahorn' ,ex 
aeere campestri'). Nego uzmi dva klenova stajsa. 
Nar. pjes. here. vuk. 100. Mjesta . . . zarasla >i 
sumu . . . jeskovu, lipovu, klenovu . . . Vuk, dan. 

2, 27. Klenove duge. P. Bolic, vinodjel. 2, 107. 
1. KLENOVAC, klenovca, m. klenov stap. — 

U Vukovu rjecniku: klenov stap ,oin stab von 
feldahorn' ,baculus ex acoro campestri'. 



2. KI.ENOVAO 



1. KLRNE, b, /);. 



\i. XJiKNOVAC, Jiloiiovca, m. injvsna imc. — 
I'ostiiije od 1. Uoa Icao i I. klenovac. — Nalazi 
se vrio icsto, n. p. : 

a. M Jlrvatskoj. a) zaselak i xebi u zupaniji 
licko-krbarsl:oj. Kazdijel. 30. 38. jed)w sf od ovijrh 
n{joita pominc xv vijcka. Od Kloiiovca. Mon. 
Croat. 108. (1471). — b) kajkavski Klonovec, selo 
u zupaniji varazdinskoj. Razilije]. 100. 

b. u Srbiji. a) (s drukcijiiii nkfoitnm). Klo- 
iiovae, potok u Begajici (u okni^n liionradskom). 
^j. Stojaiiovic. — b) u okntiiii kruiinji-oackom. 
Livada ii Klfinovcu. Sr. iiov. isiio. .")ti;j. — c) u 
nkrngii smcderevskom. Niva u Klonovcu. Sr. iiov. 
1875. 1)71. Niva u goruom ICloiiovcu.^ Sr. nov. 
1875. 35. — d) II okrugu iabaikom. Niva ora(^a 
u Ivlenovcu. Sr. nov. 1809. 178. — e) u okrugu 
imjev.-ikotn. Livada u Klenovcu. Sr. nov. 1863. 
278. 

KLliNOVAGA, /. klenova batina. — U Vukovu 
rjecniku: klonova batina ,6in stock von foldaliorn' 
,fu3tis Gx acoro campestri'. 

KLENOVAOKI, adj. knji pripada (injestu) Kle- 
novcu. a) oidi 2. Klenovac, a, a). V. Arsenijevic. 
J. Bogdanovic, — b) u Daniciievu rjecniku : kle- 
novbcbkyj, selu je Srpcima manastira Eavanice 
isla meda ,ua klenovaoku vrbsinu' (Sr. letop. 
1817. 4, 53 god. 1381). nije joj to ime od Kls- 
novnika koji se spomino. — C) vidi 1. Klenovac, 
b, d). Klenovacka fiijeka u Srbiji u okrugu sa- 
baekoni. Zemja u Klenovaokoj Eeci. Sr. nov. 
1875. 460. 

KLENOVCANIN', m. covjek iz Klenovca. V. 
Arsenijevic. J. Bogdanovie. — Mnozina: Kle- 
novfiani. 

KLENOVCANKA, /. zensko cefade iz Klenovca. 
v. Arsenijevic. J. Bogdanovie. 

KLENOVCANKINA, /. vidi Klenovcanka. .1. 
Bogdanovie. 

KLENOVCIU, m. mjesno ime u Srbiji. a) u 
okrugu kragujevaekom. Vocnak u Klenovoicu. 
Sr. nov. 1817. 412. — b) u okrugu smederevfkom. 
Vocnak u Klenovciou. Sr. nov. 1867. 415. 

KLENOVICA, /. mjesno ime. 

II. selo u Hrvatskoj u zupaniji modruSko- 
rijeikoj. Eazdijol. 49. 

b. iiijcato u Srbiji u okrugu va}evski)m. Livada 
u Klenovici. Sr. nov. 1875. 71. 

KLENOVINA, /. drvo od klena. — U Vukovu 
rjecniku: ,holz von feldaliorn' ,lignum aceris cam- 
postris'. — I kao samo drvo (breza?). Klenovina, 
Betnlaalba L. (Lambl), vajda pogrjesno; v. Kliien. 
B. SiUek, im. 146. 

KLENOVNICKI, adj. koji jiripada Klenovniku. 
Klonovnicka (opHina). K. Jovanovic 138. (vidi 
Klonovnik, a). — I kod mjesnoga imena: kaj- 
kiirski Ves klenovnicka, selo u Hrvatskoj u Zu- 
paniji varazdinskoj. Eazdijel. 92. vidi Klenov- 
nik, b. 

KLENOVNIK, m. mjesno ime. 

II. ■■felo u Srbiji u okrugu pozarevackom. K. Jo- 
vanovic 138. — • Pomine se xiv vijeka. vidi u Ba- 
nicicevu rjecniku: Klenovbnikb, selu jo Dabru 
manastira Eavanice isla meda ,na Klenovnikb' 
(Mon. sorb. 199 god. 1381). tako i Eukomijama 
(199). a to ce biti sadasne selo Klenovnik na Du- 
navu blizn Pozarevca. 

b. selo u Hrvatskoj u zupaniji varazdinskoj. 
Eazdijo). 92. — Pomiiie se (latinski) xvi vijeka. 
,Ex Klonownyk'. Mon. croat. 303. (1596). 

KLENOVODA, /. voda u Srbiji u tikrugu pii- 
drinskom. ^. Stojanovic. 



KijENPA, ./'. iiitc Icozi. Knipa u Itosrii. — vidi 
klompav. 

KLENUl'E, ;(. djelo kojijem se klene (vidi 1. 
klenuti). — U Stulicevii rjecniku : (sa slarijim 
ohlikom) klonntJG ,aoris canipani pulsatio unico 
ictu'. 

1. KLENUTI, kloncm, pf. 2. klocati, kad se 
samo jedan put udari u zvono. — Jindi postana 
vidi kod 2. klecati; po osnovi (kleca) ovoga gla- 
gola nc nmzc biti isto -Ho klopnuti. — Od xvi 
vijeka u Dubrovniku (vidi Drzicev primjer), a 
izmedu rjecnika u Belinu (,tocear la campana 
ciofe cominciar a suonar la campana' ,aoris cam- 
panis pulsationom aggredi' 163''; ,sonar a mar- 
tello, cioc a tocclii' ,campanam iteratis pulsibus 
vorberare' 686'') i u Stuliievu (,aes campanum 
unico ictu pulsars'). Postavise obicaj da so na 
I'lo slavu () ^ori, u podne i u vecer kleno zdrava 
Marija. I. Dordio, ben. 75. Kom klenu prvo za- 
zvaiie. 195. i u nase vrijeme: ,Klenulo je zvono'. 
,Klonuli su zadiii put na misu'. P. Budmani. — 
U prenesenom smislu : zla ce klenuti, snaci ce ga 
nesreca, tuifa da se misli zla ura Hi zla nosreta. 
Ako uzazua, toprv mu de zla klenut, i ua me 
sve zlo past. M. Drzic 270. Zla mu je klenula. 
(D). Poslov. danif. 

2. KLENUTI, klenem, pf. u razlicitijem zna- 
cetiima, ali u srjema kao da je pf. klepati, te da 
je p ispalo ispred u. 

a. za^u}ati, pntresti, uzdrmati nesto sto visi 
(vidi kod 1. klenuti). — U Voltigijinu rjecniku: 
klenuti, klenivam ,muov6re, tentennare, agitare 
una cosa appesa' ,bewegen, riitteln'. 

b. wz subjekat srce .itoji aktivno Hi refieksivno 
(srce klene, srce se klene) u znaeenu: zbuniti se, 
smutiti se, poplasiti se, ustresti se itd. — U Be- 
linu rjecniku: klenuti se tkomu srce, klene mi 
se srce ,muoversi, commoversi per qualche affetto' 
,commoveri' 502l>, i u Stulicevu : klenuti komu 
srce ,perturbari, consteruari, animo coufundi, de- 
jici etc.'. — Ne zna se kako je akcenat: u Be- 
linu je rjecniku inf. klenuti, ali se to ne potvr- 
duje ni (il:riiiliiiii jirczenta ni u Stulicevu rjec- 
niku. — .1/":' III 1 1 da je znacene kao kod a, ali 
« prenesi iiiiiii ^mi^ln. 

c. klenuti, klenem, stici (Hi udariti?). ,Kle- 
nuce te to po vratu kad tad'. T^. Stojanovic. 

d. klenuti, klenem, naostriti kosic. ,Jutros 
nijesam kose klepa', moram je sad malko kle- 
nuti'. ,Lijepo ti lezi, pa tu kosu malko kloni, 
vidis da ti slabo odrezuje ti-avu'. ,T. Bogdano\'ic. 

KLEN-VODA, /. izvor u Srbiji u okrugu bio- 
gradskom. Glasnik. 19, 172. 

KLENAE, m. ime mjcstu n. Srbiji u okrugu 
pozarevackom. l(fiva u' Klenaru. Sr. nov. 1872. 
510. 

1. KLENE, n. coll. kao mnozina prema 1. klen. 
— isporedi X. klijene. — TJ nase vrijeme, a izmedu 
rjecnika u Vukovu (vide klijene). 

u. u pravom smislu. Tamo raslo klene i ja- 
seiie. Nar. pjos. vuk. 3, 167. To doculo mlado 
momce, krice di-vje i kameiie, dizo klone i jasoi'io. 
A. Ostojic iz nar. pj. 

b. kao mjesno ime. 

a) pusta u Slavoniji u zupaniji viromtiikoj. 
Eazdije}. 135. 

b) u Srbiji. an) u okrugu biogradskom, jedan 
kraj sola Ensna i oko liega mjesto. Glasiiik. 
19, 172. — hb) mjesto u okrugu knezevai'kom. 
lifiva u Klene. Sr. nov. 1875. 11. — cc) niva 
u okrugu kruiei>ackom. Sr. nov. 1875. 533. — 
Ud) selo u okrugu pozarevaikom. K. Jovanovic 



1. KLENE. 1), h). 



141. — ee) iiijt'nto It ohrwju smedere.iiskom. Za- 
"brau kod iClena. Sr. nov. 1867. 35'J. 

2. KLENE, vidi 2. Klijoiie. 

ICLENEVAC, Klerievca, m. iim mjcstii ii Sr- 
hiji II ubnu/ii bkiijradskoin. Livada ii iCloi'iovcu. 
Sr. uov. 1873. 97-5. 

1. KLENIVATI, kleiilvaiu, iiiipf. 1. kkiuuti. 

— U nasc vrijeme ii Bnhruindku, a izituda rjcc- 
iiika 11 Stulicevit: ('»■ u j/y. li) klenivati, kleiilvam 
.aos campaiium aliquotios jjulsare". 

2. KLENIvATI, kleiiivam, impf. 2. kleiiuti, a. 

— I! Voltiijijinii rjecnikii: pracs. klouivam kod 
klonuti. 

KLENSKI, adj. koji pripada inji-stit Klei'iit. 
Kloiiska (opUina). K. Jovanovio 141. 

KLEOPAZIJ, m. KUojr.ctg, Cleophas (Olpoplia- 
sius?), imc mnskv. — U spomenika xiii vijeka. 
Tako oiidi pridose s Pula go-spodiu Dobonas, j;o- 
spodiii Toma, . . . gospodin .fakov, gospodin Kleo- 
pazij, gospodin Ivan . . . Mon. croafc. 17. (1275). 
Gospodiu Jakov i gospodiii Kloopazij i mnogi 
driigi. 2i). 

1. KLEP, (jjiix kojiji-m .se i>(ik<(:iijc hiika Ho 
jiusffijc kad sc iim ti:rdijrm tidari o sto trrdo. 

— isporedi klepati. — IJ nasc vrijeme. Na.sa- 
rajdin sta ce drugo nego kleji ! orla po glavi. 
Nar. prip. bos. 1, 28. Klep, klop, klop, moj pru- 
dragi kovac zelesce. Jaoke. 22.3. 

2. KLEP, /. ostrerie zrvua. Poslijc klopi iz 
lirvog mliva skripi kruh. — U .Samoboru. F. lln- 
fole. — isporedi klepac, klepci, klopati. 

3. KLEP, m. Hi /. i', na jcdnoin mjctita xvii 
oijeka kao da znaii: plac, uzdali, jaduvaiic. Boze 
ki iia pokornLh ne uirzes evil ni tugujucih ne 
pogrdjujes klep. M. Alborti 4-10. 

KLEPA, /. vidi klempo. — V Vukoni rjei- 
nikii (s dodatkom da se yovori it llriHilskoj). 

1. KLEPAC, kl(5pca, «i. kao cekic kujijem sc 
otkivaju kosc (na hahici), vidi 2. babica, 5, i 2. 
baba, 3. — Akc. se mijei'ia u voc. : klOpoo, kU'pci, 
i H yen. pi. klepaca. — Korijen je kao u ylaijola 
klopati. — U nase vrijeme, a izmedu rjeinika a 
Vukooii (kosni oekic ,der dongolhammer' , malleo- 
lus fonisecao tuudendae t'aici'). Tosko 'e kosit 
s dobrom kosom, ako 'e zlocesta a ni klepca, 
imas vode dost prez zdenca. Jaoke. 219. Klopac, 
uredouo ze}ezo nasadeiio na drvo, da se potuce 
kosa ili si-p i tako naostri. U Hrvatskoj. B. 
Siu-min. — Mnozina klopci ziuiii i klepac i ba- 
hieii, vidi u Vukovu tjeenikii: klepci, kosni kov 
(babica i klepac) ,das dengolzoug' ,instrunieuta 
fonisocae exacuendae falci'. A on li.jopo klepco 
u torbu. Bos. vila. 1888. 129. 

2. KLEPAC, klepca, m. klatiio, zreeak, klepe- 
salu. — U nase vrijeme u Istri. Klepac ,cam- 
panae pistilliim'. D. Nemanic, cak. kroat. stud. 23. 

3. KLEPAC, klepca, m. rijec nepuziiata sna- 
cei'ia u tri poslovice dubrovaike xvm vijeka. Ko- 
dila je sliva klepce. ('/,). Ruga so klopac slivom. 
{'/.). Za klepac pita dui'ui. i'/.). Pnslov. dauic. 

1. KLEPAC, Klepca, m. itijrsii,, ,»/,. - I'rije 
naseya vremena u staroiii ohlikii Kli'pcb. .Spom. 
stoj. 184. 

2. KLEPAC, m. prezimc. - I' nils,; vrijeme. 
Sclienj. zagr. 187.J. 228. 

KLEPALA, n. pi. Hi f.('0 u Danieieevii rjec- 
nikii: (pod klepalo) zemli jo crkvo arlii|evicko 
isla lucda ,nis potokb bclovodin.kv gdo isliodi 
dt.lbna Klopala' (Mon. scrb. 144 yod. I:i49). niisliui 



53 KLEPATI, a. 

da je izostavjen pvedlog ,na', ili bi fcrebalo citati : 
,dole na klepala'. 

KLEPALAN, klepalna, adj. koji priyada kle- 
pala. — XIII vijeka u kiiigama pisanima crkvc- 
nijem jezikom. Klepalnojo udrenije. Sava, tip. 
hi'l. glasu. 24, 183. tip. stud, glasn. 40, 142. 

KLEPALCE, n. dem.. klepalo. — xiii vijeka u 
liiiyama pisiinima crkvenijem, jezikom. Vbdarivb 
ze vb klepalco. Sava, tip. liil. glasn. 24, 183. 
tip. stud, glasn. 40, 143. 

KLEPALO, ?(. daska u koja se udara mjestc 
zvona. — isporedi bilo, 3. — Postaje od klepati. 
— Od prvijeli vremena, a izmedu rjeinika u Vu- 
kovu: ,das lautebret, die bretglocke (in den ser- 
bischen klostern)' ,tabula campanae loco', i u 
Daniiiceva (,pulsabulum'). Po tomb ze velikoje 
klepalo klepjetb, po tomze i mcjdenoje. Sava, tip. 
stud, glasn. 40, 143. Vashote pohvatiti prezneje 
klepalo, ispusti klepalo, i dade ga podijakonu. 
Starine. 4, 83. (xiv vijek). Klepalo vbpijetb: ,Azb 
behb drevo vb gori . . . i pride clovekb i posoce 
me i sbtvori mo na sluXbu crbkvi . . .' Physiol, 
novak. star. 11, 200. Zvona ne imajut, no u kle- 
palo klep[ut. Glasnik. .50, 192. (1733). Petli pese, 
klepala udrise. Nar. pjes. vuk.^ 2, 160. Odjek- 
nulo tanahno klepalo. M. P. Sapcanui 1, 169. 
A kad klepalo oglasi pocetak ... S. Matavu], 
novo oruzje. 7.S. Udara ii zvona, u klepalo . . . 
Srp. zora, god. 1, sv. 2, str. 50. — U prenesenom 
smislit (nije mi dosta jasno znacene). Nocu ja 
da budem nicije klepalo. M. Pavlinovic, razl. 
spis. 52. I da nije puko ustavno klepalo. 337. 

KLEPAN, m. 

i). saliv naziv za covjeka koji ima klepaste usi. 
J. Bogdanovic. 

b. klepav kui'i. Za I'lim Vrcic na klopanu Ibro. 
Nar. pjes. horm. 2, 590. 

KLEPANI, m. pi. ime zascokti a Srbiji a okrayu. 
uzickom. K. Jovanovic 155. 

KLEPANICA, /. smokva, koja prezri, pa so 
obori doje. Bubasnica na Krku. — isporedi klo- 
pati, g. 

KLEPANE, n. djelo kojijem se klep\e. — Sta- 
riji je oblik klepanije. ^ Izmedu rjeinika u Vu- 
kovu i u Daniiiceva (klepanije ,pulsatio'). Klo- 
paiiiju otb nego molitvu vbzeti. Bomentijanl' 
213. On cuje kose od klepaiia zvecati. M. A. 
Ke|kovic, sat. L6a. 

KLEPA.ST, adj. vidi klompav i klempast. — 
U nase vrijeme a Lici. ,01azi tamo ti sa tvo- 
jijom klepastijem usima'. J. Bogdanovic. 

KLEPATI, klep|6m, impf. kucati, liipati, tail 
(hz bitku). dolazi u osohitijem znaieiiima. — Akc. 
kaki je u pracs. taki jr i, n,ii,f kir-prih / /(. yer. 
praes. klepjfici; (( oshtli jim jr iililiniiiu. fJimti, kaki 
je a inf. — Rijec jc praslnrniskd. i^j^mcdi stslov. 
klepati, rus. icjieiiaTb, ies. klnpaii, pn^. klepac. — 
Korijen je po svoj priliei i>iiniii<il<ipijski, i srodan 
je s korijoiom klop i mozcbili, s klap. — U rije- 
iiiiia .Ho postaju od ovoya istuya korijena umece 
se iesto m rneda e i p (vidi klempac, klempast, 
klempav ltd.), to je postalo u novija vremena i 
ne treba misliti da je oslalak praslavenski. — 
Samo u dva primjera naseya vremena ima praes. 
klcijam (&. Zelii 00), vidi kod e, a) ; klepa, vidi 
t'. — Izmedu rjeinika u Voltiyijinu (klepati, 
klcp|em ,martellaro, battoccliiare' ,hammern'), u 
Vukovu (udarati u kleimlo), u Baniiicevu (,pul- 
sare'). 

a. uopie (buiati'O- — l^ rukopisu xiv vijeka 
pisiimiiHe crkrciiijem jezikom. Na Ugrelib sli.su 
jako klei.lutb; da astii klop|utbV razvc plestutb i 



KLEPATI, a. 



rikiijutb i glasi ispuStajutt, krila potrosojutb. 
Stariiio. 4, 83. 

b. koimti, ne o stmkom kovanu nego had sc 
gposdc rastcze u Urn. Za rasiriti . . . gvozdje 
va|a ga inetnuti iiapre u XeXenicu i klojjati ga. 
M. Kadnio 134^. Cetvrti brat, kova^inu zuado. 
dosta kovat svaki dan imado. al' u ku6u nista 
klopat iie6e neg drugomu, pak u kosu me6o. M. 
A. liejkovii, sat. I31>. Kovaii vikal rano vstati, 
raiio vstati tor klopati. Jafike. 239. Koji klopje 
hrabrase onoga koji kuje na nakovi'iu. £). Da- 
\\ii-.\k, isai. 41, 7. — Amo nioze pripadati i ovo: 
Od sejaka ima kovaCa (koji kuju i klepju si- 
kii-e, motike i raoniko). Vuk, dan. 2, 102. 

c. ostriti kosu klepcima. — Izmedu rjecnika u 
Viikovu (motiku, sjekiru ,dengeln' ,pulsando oxa- 
cuo'). Klepati, kosu naoStriti. u Posavini. F. 
Hofole. , Klepati' znaci udarati po kosi ili srpu 
klopcom da se naostri. ,Bas je klepao, kad smo 
dosli'. u Urvatskoj. D. Surmin. 

d. klepati, naostriti (pokovati) kameAe. u Sa- 
moboru. F. Hefele. 

e. udarati u klepalo. a) subjekat je ce]ade (kazc 
se klepati u klepalo, ali u naj prvom primjeru 
ima klepati klepalo, gdje maze hiti da je pisar 
izostavio vb, isporedi drugi primjer). Podbklisi- 
jarbhb . . . velikoje klepalo klepjetb. Sava, tip. 
stud, glasn. 40, 143. Podklisijarhb . . . vb veli- 
koje klepalo klep[etb. tip. hil. glasn. 24, 184. 
Zvona ne imajiit, no u klepalo klepjut. Grlasuik. 
56, 192. (1733). Da podem u jutru igumanu i 
da klepam na jutreiiu. G. Zelio 50. Ne bi za 
skoro zvona propojalo na nasoj orkvi, no bi kle- 
pali kao velike nede}6. S. !^nbisa, prip. 2-i7. 
Slava Bogu, odgovori Pop-Kosta, a ko ce kle- 
pati V M. D. Milicevid, pomenik. 3, 324. — b) 
nema subjekta (moze se pomisUti da klepalo kleplr). 
Bas kad klepalo pred manastirom. S. Matavuj, 
novo oruzje. 64. 

f. u prenesenom smislu, hiti, tuci (ohjekat je 
cejade). Tko se zlu poda, zlo ga i klepa. Nar. 
bl. mehm. beg. kap. 258. Klepati, udarati, tuci. 
,Tko zlo radi, zlo ga klepa'. Nar. rijeo u Bosni. 
D. Surniin. 

g. u prenesenom smislu, visjeti (isporedi klem- 
pav). Kad smokve prezru, onda se obore do[e, 
pa tad vele: da ,klep}u'. Dubasnioa na Krku. 

KXiEPAV, adj. hrom, sakat u nogu (o kunu). 

— isporedi klempav. — Od osnove glagola kle- 
pati (hodeci udara jace jednom nogom nego 
drugom). — U nase vrijeme. A iz tame sam 
ispade Tale na negovu klepavu kulasu. Smailag. 
meh. 40. Bas iz tame evo pobratima na negovu 
klepavu koiiicu. Nar. pjes. iz Gorne Krajine. D. 
Surmin. 

KLEPA VAC, klepavca, m. Vanellus vanellus 
(L.), neka 2)tica, vivak. — U nase vrijeme u Bijeci 
(tal. Ombia) blieu Dubrovnika. S. Brusina, ptice 
hrv.-srp. (nastavak). 143. Klepavac, Vanellus cri- 
status. Slovinac. 1880. Sib. 

KLEPCA, /. ili n. 2)1. CO, vidi 2. Klepci. 

1. KLEPCI, klepaoa, in. pi. vidi 1. klepac. 

2. KLEPCI, Klepaca, m. pi. ime selu u Hercego- 
vini u okrugu mostarskom. Statist, bosn. 121. — 
Na drugom je mjestu piisano: Klepoa. Schem. 
ragus. 1876. 60. 

KLEPCE, n. mjesno ime. — isporedi Klopac. 

— Prije nasega vremena. Spom. stoj. 184. 
KLEPCICA, /. dem. klepka. — U Vukovu rjec- 
nika. 

KLEPCI JA, /. zovu, kad cijeli dan kose po- 
pravjaju. Gracanica u Moslavini. — I'ostaje od 
1. klepac, 1. klepci. 



54 KIJM'IOTALO, c. 

KLEPfiOVO, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu 
crnorijeikom. Livada na Klepfiovu. Sr. nov. 
1866. 166. 

KLEPECnA, /. ime mjestu ii Srbiji u okrugu 
pozarevaikom. Livada ii Klepefini. Sr. nov. 1860. 
347. 

KLEPe6a]SIE, KLEPK^ATI, vidi klepetaiie, 
klepetati. 

KLEPE(^E SELO, n. ime selu u Hrvatskoj u 
hipaniji modruSko-rijefkoj. Eazdijej. 46. 

KLi'.PELICA, /. prepeliea. D. Trstei'iak. — 
I'dsiitjf ml iililika plopplica (maze biti da se misli 
III! i/hninl lil.'pati ili klepetati). 

_K l.i;n';SA una, /. majm. klepesalo. — U Slu- 
iiciTK rj, i iiiLk : ,ingous malleus aeris campani'. 

IvIJO'l ,SA I.O, )(. ktatuo, zvecak. — isjiorcdi 
klcmiii ~iilo / klempesati (prema ovome glagola 
mogao bi bili i glagol klopesati, a postao bi od 
osnove glagola klepati). — U Mikafinu rjecniku: 
klepesalo od zvona, jezicac ,rhopalum'; u Belinu: 
,battaccliio e battaglio, quel ferro che in mezzo 
la campana la fa suonare' , malleus campauarius' 
132a; u Stuliceni : .tnM-is rampani malleus'. 

KLEPET, m. ;'■/,((. Iml.-ii Ho postaje kad vise 
stvari (osobito grn-ihin jrh ili mjedrnijeh, ali mogu 
biti i drvene i drnur. /,</.. impurr. riiV naj prvi 
primjer i Vukur ijriniln l:iiil:ii jrdiin a drugu. 
— I'ostaje od loinj'-mi i//,iijiili( klr|iaii, ali ja- 
macno preko klepetati. — IJ nase vrijeme, a iz- 
medu rjecnika u Vukovu: 1. ,das geton der kuli- 
glooken' ,crepitaculorum sonus'. 2. ,das getos 
(der pantoffel)' ,sonitus'. — Stade klepet mestva 
i papuca. Nar. pjes. vuk. 3, 105. Klepot stoji 
noza i saba]a. 5, 331. Stade klepet noza i pa- 
losa. 5, 344. Stade klepet macah i palosah. Pjev. 
crn. 891. Stoji klepot svijetla oruzja. 178''. Stade 
klepet sedetii uanula. Nar. pjes. petr. 1, 209. 
Kad udari aga sa momcima, stade klepet sabaj 
i nozeva. Nar. pjes. horm. 1, 153. Stade jeka, 
klepet i lomjava. P. Petrovic, gor. vijen. 61. I 
kad i kad cuo bi se klepet medeuica. M. P. Sap- 
canin 1, 64. 

KLEPETAC, klepeca. Hi. vidi klepetalnica. — 
U nase vrijeme u Istri. Klepetac ,crepitaoulum', 
gen. klepeca. D. Nemanii, cak. kroat. stud. 55. 

KLEPETALNICA, /. cegrtalka. — isiwredi 
klepetac, klepotalo. — U nase vrijeme u sjever- 
nijeh cakavaca (ako ima ova rijec u stokavaca, 
glasice klepetaonioa). Klepetalnica ,crepitaculum'. 
D. Nemauic, cak. kroat. stud, iftsg. 58. Klepe- 
talnica, klepetalo, koje na veliki cetvrtak, potak 
i subotu mjesto zvona sluzi. na Eijeci. F. Pi- 
lepi6. 

KLEPETALO, n. iim se klepcee. nahodi se u 
osobitijem znaceiiima. — Od xvii vijeka. 

a. vidi cegrta}ka, radis. — U Mika}inu rjec- 
tiiku : klepetalo, klepesalo od drva, frcajka ,scan- 
dola, battola' ,crepitaculum'; u Belinu: ,scan- 
dala, battola, stromento da fare strepito' ,orepi- 
taculum' 648'J ; u Bjelostjencevu : v. klopotec ; 
u Stulicevu: ,sonaglio' ,crepitaculum' s dodatkom 
da je uzeto iz Mika^ina. — vidi i klepetalnica. 

b. klalno, zvecak. — II Bjelostjencevu rjecniku: 
v. bat, 4 (vidi 2. bat, 5, f)); u Voltigijinu: ,bat- 
tocchio, martello' ,haramer, schwengel'. 

c. u Vukovu rjecniku: daSciea poprijoko obje- 
sena prod ku6om, u koju so po granici i po pa- 
oriji gdje su vojnici kaki namjesteni, udara kad 
}udi treba da idu na zapovijest ili vojnici da 
svoje koi'ie uamiruju. klepetalo se udari naj prijo 
prod strazora pa onda prod ostalijom kucama i 
to svaki udara dotle dok negov susjed no cujo 
i ne stano udarati. 



KLEPETALO, <\. f 

(I. nejasnn je snacetie. Dug glas oini klope- 
talo, al' je u liem duse malo. P. Vitezovi6, 
cvifc. 45. 

KLEPRTANE, n. djclo Icojijem se Jclepece. — 
Stnriji je ohlik klepetanje. — Nalazi se i s 6 
mj. t (villi kod klepetati). — Izmedii rjecnika u 
Belinu (klepetanje ,il far strepito con legni bat- 
tuti insieme, o in senso simile' 712b; klepetanje 
usima ,lo sbattere delle orecohio' ,aurium excussio' 
(544''), ti Slulicevu (klepetahe ,crepitaculi sonitus' ; 
klepecano usi ,aurium excussio'), u Viikovu. Tudo 
cuso plac i uzdisario i oruzja klepetane. D. Eapie 
453. 

KLEPKTAR, klepotara, iti. pidi klejjetusa, 
kle|)ka. — U nasf vrijeme, a izmedu rjecnika « 
VukoiHi (vide zvouo, klepka). Do jednoga ovna 
s klepetarom. Ogled, sr. 192. I ugica ispod kle- 
petara. 114. 

KLEPKTATI, kIopoc."iu ,_ iiiqjf. ciiiiti biikit, 
zvekii, udarajuci Hi kucajuci ciiii o ito. — ispo- 
redi klopotati. — Akc. kaki je u praes., taki je 
H impf. klcpetah i u ger. praes, klepedudi; u 
ustalijem je oblicima onaki kaki je u inf., osim 
aor. 2 i 3 sing, klopeta. — I'ustaje od klopati, 
fe va^a da je deminutiv. — Iz prezenta klepeoem 
preslo je u iiekijerii. jiiznijem krajevima c i u 
osnovu injinitiva (klepeiati). vidi u Belinu i u 
Stidicevu rjecnika. — Na jcdnom mjestu xviii 
oijikii iiii<( pniis. 3 pi. klep('-taju (N. Marci 59) 
iiij. kli'i • I M. '/// je to samo radi slika. — Od 
xvn rijckii iriiU kod b), a izmedu, rjecnika u Mi- 
ka{iiiii (klepetati ,far strepito con scandola' ,cr6- 
pito'), M Belinu (klepetati ,far strepito con legni 
battuti insiercie, o in senso simile ,str6pitum edere' 
712b; klepecati usima, klepetati usi .sbattere le 
orecehie come fanno alcuni animali' .excutere 
aures' 6t4b), u Bjdostjcnccvu (klepecem, pras- 
keiem ,cr6pito, strepo'), u Voltigijinu (klepetati, 
grijeskum klepecem , sbattere, strepitare, batto- 
lare' .klapporn'; pio praes. klepecem ima i zlo 
naciiicno klepecati gdje ima i znaceile ,tabellare'), 
u StulireiHi (klepetati, v. klepecati ; klepecati 
.crepitaculo rumorem edere' ; klepecati komu usi, 
klepecati ko usima .excutere aures'), u Vukovu 
(1. jscliallen' ,sono'. 2. ,wackelu' ,i4Hatio'). 

a. sa znacenem sprijeda kazanijem. Pocmo 
uetko klepetati alkom na vratima. Nar. prip. 
bos. 1, 49. — iSad s krili klepece. A. Kanizlic, 
roz. 111. — Pred Aim da ide birov s velikom 
klopotusom i svim putcm da klopece. M. D. Mi- 
licevic, zim. vec. 280. — Kaze se i klepetati 
usima (vidi u Belinu i u Stuliccvu rjecniku), 
n. p. psu ili drugnj zivotini. nije dubro kle- 
petati usi (s ace.) kai) sto ima u Belinu rjecniku. 
— U jjrenesenom smislit, brhlati. Usijujo li se 
pak i tako da istom govori, onda klepece kao 
klepetusa. D. Obradovic, basn. 180. 

b. subjckat je ono .Ho udara ili kuca o sto 
driigo, n. p. (duge) usi. Trepte zmajska krila o 
pleou, rui'iavG usi do rameua prostiru se i kle- 
pecii. I. Gundulic 474. Kuriave usi po pleou 
trepte, klapa'u i klepecii. J. Kavaiiin 413''. Cas 
mu usi najezeue do vrh roga dohitaju, cas ru- 
ilave privjeseno niz ramena klepetaju. N. Marci 
59. — jezik. Ako srce ni moloce, zaman jezik 
sam klepece. P. Vitezovic, cvit. 7. — usne. Ustne 
mil klejic!''!!. I. Dordic, pjes. 46. — I^ prcnesenoiii 
smislu, n. p. o daskama na poda. ili krouu sto 
nijesu dnhru ucorscene, te se lako micu i ndaraju 
jedna u drugu (isporedi klamitati, a), nidi u Vu- 
kovu rjecniku gdje ima i ovaj primjer: Nek sve 
ilasko klepocu, a sjemo nek miruio (pa co debro 
biti). Nar. posl. vuk. '201. 



. KLEPNUTI 

KLEPKTU§A, /. iiesto sto klepece (sto .je na- 
ciiieno tako da klepece). samo u osobitijem zna- 
ceidma. — isporedi klopotuSa. — Od xvu vijeka, 
vidi kod b. 

a. vidi klepka. — Izmedu rjecnika u Vukovu 
(uz klepka). Pred nim da ide birov s velikom 
klepetusom i svim putem da klep6(^.e. M. D. Mi- 
licevic, zim. vec. 280. Skidaju klepetuse i zvona 
s tudih ovaca i koza. zlosel. 267. 

b. ccgrta{ka. S ovom pristrase se djavli kakono 
ptice s strasilami od klepetusa. M. Eadnic 146b. 
Oni koji, kako popagali, nikada ne pristaju go- 
voreci: oni, reko, koji vole jeduomu zvonu, nego 
cegrta}ki ili klepetusi prilioni biti, ne za to sto 
je zvono glasovitije nego cegrta|ka ili klepetusa, 
nego jero zvouo u svako doba zvoni, a cegrtajka 
samo u jesen. D. Eapi6 252. — Ne znam pri- 
pada li ovaj primjer amo ili pod a : Klepece kao 
klepetusa. D. Obradovic, basn. 180. 

c. '( prcnesenom smisln, brblavo zensko cefade. 
Rasi'di se race, pa nagrdi zabu: ,Kurvina klepe- 
tuso, kurvina blebotuso !' Nar. pjes. srem. 50. 
Sve za jubav one matore klepetuse. Srp. zora. 
god. 1, str. 146. ,Pusti vraga i Poresu, ta znam 
da 'e oua seoska klepetusa'. J. Bogdanovic. 

KLEPETUSICA, /. dem. klepetusa. — U nase 
vrijeme. Kad i kad klepne klepetusica na kozi 
ridi. M. D. Milicevic, zim. vec. 121. 

KLEPINA GEADINA, /. ime mjestu u Ornoj 
Gori. — U nase vrijeme. Bjehu gradske ovce u 
Rudine svrh Trepaca do dno Rijecana, od krvave 
Klepine gradine do proklete Muzevo pecine. 
Ogled, sr. 402. 

KLEPIN UGAO, Klepina Ugla, m. mjesno ime. 
— xiv vijeka. — Vidi u Danicicevu rjecniku : 
Klepiui. Uglh, crkvaje spasova u Prizrenu imala 
vinograd ,u Klepine Ugle' (filasnik. 1.5, 270 god. 
1348 ?). 

KXiEPITI, klepim, impf. samo u Stulicevu rjec- ' 
nikti : V. prtiti. — vidi naklepiti. 

KLEPJETI, kliipim, imjjf vidi Idepjoti. — Na 
tri mjesta u dva pisca xvu i xviu vijeka; s toga 
sto se u istijili pi>:iirii. )iithi:i dniiidje h a ne k, 
bice pisarski jmiir:. -.!;•■ ilrri'<i ,l,,,l,iii da u Stari 
pisci brv. I'.i mjrsii /iD/inicjcmi di'a primjera 
Falmoticeva). TJ svijtdi zborijeh prve 6asti i 
pozdrave prve klepe. G. Palmotic 3, 30b. Od 
dosastja od liegova klepe znati prave uzroke. 
3, 46b. xko li klepi zarad zlata s diklicom se 
sadruziti ... A. Gledevio 289''. (na istoj strani: 
Kada djela sve sto hlepi). 

KLEPKA, /. kao zvonce od mjedi (a i od 
gvozda) sto se objesi o vrat kravi, ovnu, jarcu, 
mazgi itd. glas u klepke nije jasan kao m zvona, 
te se moze reei da ne zvoni nego da klepece ili 
klopoce. — isporedi bakaruSa, klepetusa, klepetar, 
klopotusa itd. — Poslaje od klepati. — U nase 
vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu (,die kuh- 
glocke' ,tintinnabulum'). Da je u glavi, sto je 
u gepu, gotova klepka (da je ucen kao sto jo 
imuiian i bogat, svakomu bi uapunio usi svojim 
razgovorom). Nar. posl. stoj. 64. Gdjekoji jos 
uzmu po jednu klepku u ruke, te se nome biju 
u prsi. Vuk, kovc. 99. Samo sto se kasto petli, 
samo klepka sto se cuje. B. Radicevic (1880) 6. 
Ovciju ili ovnuAsku pa i kozijn bronzu zovu 
,klepkom'. ,1. Bogdanovic. Klepka, zvonce u 
mlinu. u Lici. P. Hefele. 

KLEPNUTI, klepnem, pf. klepal i, inhinti. jcdan 
put da zazneci. — Akc. se ne iiu I'lm nmr. 2 i 3 
si>ig. klcpnu). — ■ JJ nase vrijeiiir, a i^iiiatu rjec- 
nika u ]'iil.-iira (,klirrend sclilagoii' ,S(>nitum odo 



KLEPNUTI 



1. KLETAV 



pulsaiido' s jirimjcrom: Klopnuli so sabjiimii flva 
tripiit). Cigaiiin . . . klopuo ga noXiiiom po vratu. 
Magaz. 18(38. 55. A on (orav) Iclopiio krili . . . 
Nar. pi'ip. tord. 21. Kad i kail klepne klepotii- 
sioa. M. D. Mili6evi6, zLm. ve6. 121. Klepiiuso 
taviii6ka vrata. Bos. vila. 1890. 2()2. 

ICLliPO, m. vidi klepau, jirema iemii je ipo- 
kiiri.ilik. J. Bogdaiiovic. — Akc. sc mijcna u voc. 
klopo. — S drugijcm snacoiem, nidi klopov. 

KLEPOV, III. (i klepo), nadimak Sovjeku koji 
jodva ido i radi. M. Pavliiiovit. ^ 11 drugom 
snacenu (vidi klempav) » narudnoj zayoncci na- 

Hcya wemena. Tri Cetiri (noge), peto sesto 

kokovi (rozi), sedmo osmo klepovi (u^i), i de- 
voto barjaktar (rep). udgunet}aj : koea. Nar. zag. 
uovak. 92. 

KLEPTATI, Idopcom, impf. dam. klepati. — 
U naic vrijeme. Kose klepiu, pa ih ostro bi-usoiii. 
Nar. pjos. juk. 556. Gondar zveci a papufie klopiu. 
Nar. pjes. luarj. 179. Oral klepcd po pustini. 
.JaCke. 225. 

KLEPUTATI, klepucem, iynpf. dem. klepati. 
— Samo u Stulicevu rjecniku: v. grohotukati. 

KLEPUTITI, kleijutim, impf. dem. klepati, ko- 
oati (?), ostriti (?). — U jednoga pisca nasega 
nrcmcna. Zakoni se kuju i propisi klepute. M. 
I'avliuovic, rad. 6. 

KLEK, m. clerus, crkveni fudi u skupu (Hi sue 
crhvc katolicke Hi jednoga mjesta). — Po latinskoj 
rijeii Hi po tulijanskoj clero. — Od xv vijehi. 
Pisem kapitulu i kleru crkve moilruske. Moii. 
Croat. 107. (1470). Stranniei v kler da ne primut 
se. S. Kozicid 11^*. Da izbranije biskupa od klera 
kui^no i ot plka tvorit se. 141'. Kada kler to 
jest redovnici i djaci . . . vezani jesu ... S. Bu- 
dinic, ispr. 151. Koji prikazuju kler od sve dr- 
zave. A. d. Costa 1, 67. Skupom svoga klera 
oliti druztva orkoviioga. M. Dobretic 163. Od- 
rodiije parnice protiv podruonomu kleru. Zbornik 
zak. 1868. 228. — Nije jasno znacehe (drmtvo, 
izjava, tuzba, svjedogba '^) u ovom primjeru : Sud 
ne cineci ver, ni hteoi razabrat, till starci dviju 
kler ca je htil nalagat. M. Marulic 89. 

KLEEIC, m. prezime. — U nase vrijeme. M. 
D. Milicevic, srb. 63. 

KLEEIG, m. vidi klerik. — U knizi god. 1380 
(u poznijem prijepisu). Iz cisla prijatii klerigi. 
Kapt. sen. ark. 2, 81. Almustvo daroval . . . vele 
uboziin klerigom. 2, 82. 

KLEELK, m. clericus, vidi dak, a) i b). — Od 
XVII vijeka (ali vidi i klerig). Biskuj) more na- 
rediti kleriku da promlati drugoga klerika. I. 
Ancic, svit. 75. Nikoji klerik iliti crkovni djak. 
A. Kanizlio, utoc. 612. Klerici ne pladaju do- 
hodarine od svoje zasluzbe. Zbornik zak. 1869. 
120. — U nase vrijeme cesto sa znaieiiem kao 
kod dak, a). 

KLEEIKALAN, klerikalna, adj. koji pripada 
klericima. — Od tude rijeci: lat. olericalis, tal. 
cloricale, nem. klerikal. — ?7 wa.se vrijeme. Druga 
polovina prihoda polazi u skolsku ili klerikalnu 
zakladu. Zbornik zak. 1868. 232. — U politic- 
kijcm novinama cesto se kaze politickoj strand 
koja brani crkvena 2>rava. 

liLESANAG, klesanca, m. kainen otesan tako 
da sii na iiemu pravi svi kuti (ugli), od prilike 
kao kocka. — Naiineno od glagola klesati. — U 
pisaca nasega vremena. Klesanac (kamen), arch. 
,quador, quaderstein, (^uadorstiick, werkstuck', lat. 
, lapis i)uadratus', fro. ,carreau, moiilloii d'appareil', 
ogl. ,broadslone, ashlar', tal. ,ijuadron(>'. P.. Siilok, 
rjecu. znaiLstv. uaz. 



KIjESAE, III. vidi 1. kaiiionar. — [J pisaca 
naSegu vremena po novoslov. klo.sar. Klosar, tocli. 
frc. ,taillo-pierro' ,steinmetz', tal. ,scarpellino, 
tagliapietre'. uf. kamonar. B. Sulok, rjo6n. zuanstv. 
naz. 

KLESAEIJA, /. klesareva radna. — Nacincnn 
od klesar. — U pisaca naicga vremena. IClo- 
sarija, tech. jSteininatzarbeit'. B. Sulok, rjo6n. 
znaustv. naz. 

KLESAENICA, /. mjesto gdje se klese, gdje 
rade klesari. — Naciileno od klesar. — U 2>isaca 
naiega vremena.^ Klosarnica, tech. ,stoinuiotz- 
werkstiitto'. B. Sulek, rjofin. znanstv. naz. 

KLESATI, klesom, impf. kresati, tesati (kamen). 
— U pisaca nasega vremena po novoslov. klosati. 
Klesati, tech. (oklesati) ,bohauou (oinon stein)', 
frc. ,di3larder, degrosair, tailler (la pierre)', ogl. 
,to tool (the freestones)', tal. ,digrossaro, conciaro 
le piotro'. B. Sulek, rjo6n. znanstv. naz. 

KLliSEN, m. komad (mesa, slanine, hleba). T^. 
Stojauovic. — Ne znam, odakleje ova rijec; maze 
biti od arap. tur. qysm, diu. 

KLESTVO, n. djelo kojijem se kunc, vidi pro- 
klestvo. — Samo u Voltigijinu rjecniku: ,male- 
dizione' ,iluch, verwtinschung'. — isporedi klot- 
stvo od cega postaje tijem sto je ispalo t ispred s. 

KLESUEA, /. vidi klisura. — U jednoga pi^ca 
XV vijekO: Gdi su klauci kruti mejii klesnrami. 
M. Marulic 29. 

KLESE VAC, Klosevca, m. ime mjestu u Srhiji 
u okrugii kragicjevackom. Niva u Klesevcu. Sr. 
nov. 18J5. 515. 

KLESIC, m. prezime vlasteosko u Bosni. — 
XIV i XV vijeka. — Izmedu rjecnika u Danicicevu 
(Klesicb). Vojevoda Pavbib Klesicb. Mon. serb. 
232. (1398). Kuezb Potarb Klesicb. '294. (1419). 
Vojevoda Vladisavb Klesicb. 428. (1444). Voje- 
voda Pavao Klesiob. 487—488. (1461). 

KLESOVINA, /. neka bi(ka. Klesovina, rus. 
Kjieiu,euiiHa, po). kleszozowina (Eicinus communis), 
Sesamum sylvestre (Vujioid). B. Sulek, rjecn. 
146. 

KLESTEVA, /. itne mjestu u Srbiji u okriigu 
kragujevackom. Niva u Klestevi. Sr. nov. 
1875. 8.3. 

KLESTOVAC, Klestovca, »». ime mjestu u Sr- 
hiji It okrugu jagodinskom. Niva u Klestovcu. 
Sr. nov. 1868. 561. 

KLESTEENE, n. djelo kojijem se klcstri. — 
U Bjelostjencevu rjecniku. 

KLESTEITI, klestrim, impf. vidi klastriti (ali 
u pravom smislu). — Oblik je kajkavski. — U 
Bjelostjencevu rjecniku: kle.strim, razklestrujem 
lozu etc. ,colluco, intorluco, dofroudesco, defrondo, 
ramos praescindo', i u Stulicevu: klestriti, v. 
hastriti etc. — Maze biti da postaje od novoslov. 
klesiti (vidi kod klijesta). 

1. KLET, vidi kleti, 2, b. 

2. KLET, III. Cletus, ime musko. — Samo u 
pisaca. Klet i Marcelin papo i mucfenicij. F. 
Glavinii, cvit. xxii. Sist, Klet, Klement. J. Ka- 
vauin 522'J. — isporedi Kleto. 

KLETAN, kletna, adj. isto je sto klet, vidi 
kleti pod 2, b. — U nase vrijeme, a izmedu rjec- 
nika u Stulicevu, (v. zakletan) (/rfyV/i dniiio :iiii- 
ceiie: koji prij>ada zakletvi; u isluin rjrrnil.ii him 
i adv. kiotno (,jurojurando'), [tod ziikl> li 11. Ivlotan 
mu so vranac umorio. Nar. pjes. vuk. 4, 112. 
Ta^micu otvorise klotnu. Pjev. cm. 1701). 

1. KLETAV, kletva, iii. vidi 2. kletav. — V 
nase vrijeme 11 Bosni (samo se u prvom primjeru 



1. KLETAV 



KLETI. 1, a. a). 



nidi da jc iitiiskoijd rodii, u iistuliji'iii. se itr. iikk'c 
poznati rod). Na mono jo kletav ostaiiuo. Nar. 
pjes. potr. 2, Kiij. I ovako kletav ucinin. 2, 353. 
Da uciiii na lioj klotav Marko. 3, 205. Zao 
Potru klotav prestupiti. 8, G39. Pa na liemu 
kletav ostavio. Nar. pjes. horm. 2, 562. 

2. KLETAV, kletvi, /. vidi kletva. — ispuredi 
I. kletav. — U glagulskom rukopisii xv vijeka 
pi.faniimi! cakavskijem (juvorum ima oblik klatav 
(vidi kijd klotva). Mi hocomo poloziti ID rasoh 
navlastnih ot kuda %'sih jn koron zali jazik : prva 
jo prazdan, livasta, . . . odmet, klatav. Starino. 
23, 73. (1468). na druijuni je vijestit kladav sto 
je jamaino jnsarska pogreska: Zdi jesmu govorili 
od dpsetih gresili jazika, otkiida prvi jo prazdan 
a poslidni je kladav (klatav?). 71. — ()d .xiii 
vijeka, a izmi'.da rjccriika u VtikoBii (vidn klotva 
a dodatkom da se gutmri u CrnoJ (ruri) i ii Da- 
niciccviL (klotvi. ,exsoci-atio ; jusjiu'andum'). 

a. vidi klotva, a. Na komb je kletbvh ostala. 
Men. Serb. 21. (,12.3.S). Tko li bi sije potvorelb 
all porekalb, da su vse kletvi na liomi. pale. 222. 
(1392). Otcu i materc kletvi no prinosi, da ot 
ced svojili radost priim's. Pril. jag. ark. 'J, 139. 
(116S). Stize mi si' klotav inatorina. I'ji'v. cm. 
62a. 

b. vidi kletva, b. Takomb smb so klotvi.ju 
klelb. Mon. serb. 2-1. 11231—1240). Na sezi (i)mh 
dade carbstvo lui obostanije i kletbvi. i luoju 
vera carbsku. 171. (13()2,i. ISvi vladici khitav 
uciuise da Brdaiio izdavati noco. Nar. pjos. vuk. 
1, 73. , 

KLI'iTI, kiinom, iiiipf. exsocrari, dovovoro, rije- 
iima jarfati .ielii da na koija (na ohjckat) dodc 
zlt), i iHoliti sc Bugii da tako hude. - Akcenat 
nidi dale. — -0- stuji nij. ilegdasiieija (;, a -u- 
iiij. iiegdaiiicga lb. — Pu uhliku klatav * klatva 
(1,'idi hid klotav i kletvai kao da bi vmglo hiti 
ktid iakaviiea i a inj. e (klati itd.), ali .ta to 
neiitain putorde. — liijec je praslavenaka, iapu- 
rcdi stdov. kl(;ti, klj.iui, (rus. icihcti, K.iHiiy), t'cs'. 
kleti, klnu, po(. klsiO, k!n(;. — Korijen je klen, 
a a obliciiiKi sadasiiega vremena mijeiia se >ia 
klbn. — Isti ne korijen jos nalazi ii ntpru.s. klan- 
temmai, kuneiiw, perklantit, prokleti. — Od oanoi'e 
kle, usiiit injinilivu, jiustaje aor. : klGh, kl(', klosmo 
■itd., yer. prael. klovsi (u naj starijem priiiijrrii 
klbnb. Mon. sorb. 1 god. ll.S6,i, part, praet. art. 
kloo, klela, kU'lo, part, praet. pass, klet, klota 
(Hi klc^taV); od (isnore kun, osim presenta (1 i 2 
pi.: kiuicmo, kuneto; /lostaji: imp/, kunijah (i 
ki'inah, otVZ* kunase. « N. Najoskovic. 1,316.317; 
i ti D. Danicic, obi." 67; kuriahu. B. Kaiic, rit. 
88; F. Glavinic. cvit. 2-17li; driigo je kun'jaSo 
rudi sliha dva piila a Nar. pjes. vuk. 1, 383; « 
starijili, pisaca ima i kunijeh, po juznoin gooorii, 
vidi: kunijose. N. Kaiiina ISl'-i; kunijelm. M. 
Vetranic 2, 162), iinpt. kuui, ger. praes. kunuci 
(kuneci. J. Matovic 3-50 .S((;«(t je pogreska). a 
naj starije doba stoji lb mj. u, te se 1 jos naUizi 
u pisca cakavea xvi vijeka (klne. Anton Dalm., 
nov. tost. 36). It. ngar,ikijeli. Hroata ima i impt. 
kloni. Jaoke. 158. 1I>1 (po iemu bi iiiogao l/iti 
i inf. klenuti, isporedi n. p. ies. klnouti), te va(a 
da je po kakuoine ovakom oldikii Stutli nacinio 
inf. kloniti (vidi). ii istijeh Urvata ima i impt. 
klej. Jacke. 100. 159; klejto. 186. — jos trrba 
dodati da se a sjeveruzapadnijeh cakavaca iimeie 
j medu 1 i e, ridi kljeta. P. Vitezovic, odil. 7; 
kljetoj. 30; kljelo. M. Kuhacovic 91. 

I. aktiono. — U svijem je rjecnicima: u Vran- 
cicevu jdetestari'; u Mika(inu kleti, proklinati 
,bestoniiarfi, nialoiliro' ,male(lico, nbtroctu, ilo- 
trabo'; ii> Jlfliiiit ,far improcationi' ,alifai male 



procari' ol-l(!l>; ,maIodire o maladiro, pregar male 
altrui' ,diras improcari alicui' 451a; kleti Boga 
ill sveto ,bestemiare' ,blasph6mo' 139'i; u Bje- 
lostjrncevii kunem, preklinam, proklinam ,male- 
dico, diris devoveo, obtrecto' ; « Jambresiieou 
kunem ,mal6dico'; (( iitidiieou ,bestemmiare, im- 
precaro, malodire' ,mala vel male alicui ])rocari, 
diris afticero ali(iuem, malodicere' ; « Vukiiim 
,fluchen' .exsocror' ; a Danicicevu kloti, klbnu 
,jurejurando adigere; oxsocraro'. 

il. sa znaie lem sprijvdn kazanijem ( isporedi 
proklinati). i u ovonie iiiui. razlika, <>d srn'iniinia 
djela kojijem srecenik knur i Ijrni i: crhrc do 
naj prustijega nizeiia I iisni-min l.nd xc ko x /,■///(, 
svada, te a ovoine slueaju iho,!;c .::nactti, i saiiio 
grditi i psovati; tako je cesto i kad je objekat 
sto sveto, te znaii i ruziti i grditi .ito je socto 
(blasphemare). ali nije smujda lako spo~nati ooe 
razlike ii znacena. — objekat inoze biti sto iitii 
drayo, ne samo sto zivo, a i subjekat nije soagda 
cejade nego (u preneseiiom sinislu, u liasni itil.) 
i zivotina. 

il) uopie, s olyjektom. Aku sam grisil, ue kinito 
me. Mon. Croat. 129. (14s6i. Kada ga kuuihu, on 
ne kunise. Bornardiu 109. Ipotr. 2, 23. No kun' 
mu imena. M. Marulic 14,8. Klnuci i psujuci 
Boga. ICorizm. 231). (Papa) Eridenka II cara 
kle i casti cesarastva lisi. S. Kozicic 27''. I jos 
te u sobi zalosno kunase (ti). a N. Na(oskovi6 
1, 34(i. Taj cas to upitali, na znanje da mi das 
tuj tvoju zlu voju ku ondi imase, i za ku uo- 
vo|u sam sebo kunaso. 1, 347. Kunuci (ja) svaki 
dan, svaku noc, bip i cas, ki godi u zamau prodo 
nam do danas. N. Naloskovic 2, 90. Kunuci no- 
milos gospoje. M. Drzic 4. Ako si kloo ludi, 
zene, liobo ... B. Kasic, zrc. 14. Klico lipos 
(svoju) klet. I. (fundulic 537. Kuni, bolni Fi- 
lokteto, vitezovo, kraja i nione. G. Palmotic 
1. 222. Astories skoci so govoreci, kunuci Sista 
i cosara. P. HeKtorovic C:*) 104. Pace ^rf^i.sc^ kunu 
u onoj gori sebo i Boga. J. Kavaiiin 390t>. David 
kune gresnike. I. Dordic, .salt. 84. Ako odveco 
kunos tuge ko grijoli rodi. uzd. 73. Strijol 
s perjom loteci jur orla pi'ostrijeli ; on uze ovi- 
loci klet gvozdjo na strijoli. 151. Vi kuneto 
lupoze. J. Banovac, prod. 42. Pak nek onda 
kunu svate .sto nam kncu povobiso. V. Dosen 
167''. Kojim kike i porcine slugo kunu. 2I3'>. 
Puk zapuston kako kune staro.sinu kada trunc. 
236''. Lipu srecu ter ne kuni. And. Kacic, razg. 
3". Lucifera kune, kara. 16^. l^ubibratioa kleso. 
M. A. Relkovic, sat. Hlii. Te.sko jih kunuc. 
Ant. Kadcic 506. Nog" izbav' oda zla i dusu i 
telo da t' uo l)i po smrti ovo ilvojo kljelo. M. 
Kubacovic 91. No kuni me, ostarala majka! 
Nar. pjos. vuk. 1, 2ol. No kuni ga, draga neno 
mojal 1, 251. Ko to kune mojoga ovcara? 1, 381. 
l^uto kunu lijeijo devojke ko je I'lima bostan po- 
gazio. 1, 397. Ti ne kuni Savu vodu. 1, 438. 
No kun'te mo, tri lepe devojko. 1, 452. A mog 
braea jadna kleti necu. 1, 550. Sirotina kleti 
CO ti dusu. 2, 204. Klece tebo mloga sirotiiia. 
4, 101. Dobri su ga kaluderi kleli. 4, 472. Ne 
klej ti ju, mila! Jauko. 100. Ne klejto ju, majka! 
186. Nije dobro ni koga muogo blagosijaju, a 
kamo li koga kunu! Nar. posl. vuk. 214. Pod 
teskijom ga mukama kunu i prokliuu. S. J^ubisa, 
prip. 270. Kosovii'U, nemoj da te moja kune 
majka. Osvotu. 2, 35. A rod ce ga kleti do 
vijeka. 2, 71. Kuni vuka, vuka cud ce vuci. 
4, 15. Ijjuto cvijeli, crna kuiie dana. 4, 17. Hoga 
s knigom da sojtana kune. 1. 70. Vrijeduo je 
da kazom i nacin kako bi koga kleli u (irbbi. 
Pravdonosa. 1851. 2(1. Ko le dv:iput [irevaii 



KI.ETI. ], a, a). 58 

kiini jja, a ko tvo(^om |ubi ga. IBfyJ. 10. Voo bi 
in-ijo progorio moju glavu iiego da mo lurtvoga 
oca kosti kiiiiii. 1852. 31. 

hj iiopcc, hez ohjekta. Prom ako im naj voia 
tuga i iiovoja dodp na glavu, ni psuju, ni kuiui, 
iii so srdo, ni 7,lovo)o. M. Divkovio, bes. 88'*. 
I'sovalni, kunijahu, popjuvahu. nauk. 13'>. Kuno, 
grdi i po ku6i skate. M. A. Rojkovic, sat. Gl'>. 
No kloni, ue kleni, rozica divojka. ,lacke. 158. 
No kloj ti, 110 klej ti, gizdava divojka. 159. 
Kuni, sordare Vukota, ti naj bo)e lunijes, a mi 
como svi vikati amin. P. Petrovii, gor. vijon. 
99. Jor car kune i za glavu prijeti. Osvotn. 
1, l(j. Kleti ,3chelton, flucben'. Jur. pel. ter- 
minol. 444. 

c) dodaje sc i Ho se kaze hod kletve, ali ne 
sraqda izrijckom. <ni) kazu se same rijcci kojima 
sc kune (oratio recta). — kod toga moze se izreci 
i He izreci objekat. Ja 6u tebe gore kloti : ti so, 
Maro, neudala! Nai\ pjos. vuk. 1, 178. Bevojka 
jo crno oci klela: ,Crne oci, vi ga ue gledale!' 

1, '270. Soko gnezdo gasi, a devojku kune: ,0j 
devo, devojko! mlogo devovala!' 1, 488. Kuno 
lioga vojvoda Momcilo : ,.Tabucilo, izjeli to vuci !' 

2, 111. Te ga )uto kime i prokline: ,Sine Marko, 
da te Bog ubije !' 2, 197. Pa tek stade onda 
jai'ca kleti: ,Keca, jarce! dopadnuo muka!' 3, 17G. 
Do sam sebe junak kunijase: ,Ah Jovane, danas 
poginno !' 4, 516. — Luto kune lepota devojka : 
,Koji voli da sam od zla roda, ne imao od srca 
poroda!...' 1, 38. !^uto kune Merimina majka: 
,Bog t' ubio, Omerova majko! . . .' 1,252. Kuni, 
luajko, obje da kunemo: cm mu obraz ka' na 
gori sunce! . . .' 1, 382. — bbj izrice se kletva 
podloznom recenicom s da, vidi 1. da, I, A, 2, «, 
a, It) a) aa) (II, 1711)). O ! mnoga ti bula kuka 
kunuo da mu saline vuka. V. Doseii 35b. — 
cc) kletva se izrice u kratko vnstrumentalom, u 
kojriitK moze liiti: aaa) sama rijec kletva. Kune 
druzijoh kletvom teskom. B. Kasio, zrc. 98. — 
bl/b) zlo sto se driigome zeli. Samib sebe zlom 
kunu. A. Vitalic, ist. 487. Tako oci kada trunu 
dicu vragom, kugom kunu. V. Doseu 209''. 

b. prijetiti koine kletvom, ako sto ucini sto se 
nece da hude Hi ne ucini sto se hoce da bade, 
obicno s podloznnm recenicom u kojoj je da. — 
isporedi zaklinati (u prva dva primjera vaja da 
je posoe isto sto i zaklinati). Kuni }ubav da na 
I'lega nomilosti svojom stupi. J. Kavaiiin 41''. 
Ja te kunem i zakliiiem, da mi pravo sva po- 
vidis. 394*. Mene j' majka na rodeiiu klela, od 
jodnoga da ne vezem ruke. Nar. pjes. vuk. 3, 220. 
Da ih vabi gdje se vide glave, izici mu, da ill 
kune, nece. Osvetn. 2, 95. ovako se u Diibrov- 
niku cesto rece, n. p. : jNece ti doc (bas, i) da ga 
kunes' (kad bi ga i kleo sto ne dohodi). P. Bud- 
mani. — Moze biti da amo pripada i ovaj jiri- 
nv'jcr u kojemu se kunuci kori i jav(a ze(a da 
bade drukcije: Ona kune jasnoga moseca: ,0j 
iu»sr>f(!, carev nevernice! zasto grejes earn na 
vennu, te ne grejos ajdukom u goru, da razdelo 
blago d ubrovnicko ? Ej meseoe, carev nevernifie ! 
zast' no grejes danu kako nocu?' Nar. pjes. vuk. 
1, 163. 

c. ad jusjurandum adigere, ciniti da se ko 
(objekat) zakune. Ku cini meni dat i klo me na 
vjori, da imam I'lu podat krvavu matori. S. Gu- 
(•etic BendeviSiovic 229. Kunite ga na srebrnu 
ikonu, noka kaze pravo. S. !^ubisa, pi'ip. 242. 

(I. Uto je sto kloti so )( jednom primjeru xiii 
vijeka. lianielv, ii rjeinikii tumaci .jurojurando 
adigero' kao da znari isto sto kod c, ali za ovako 
znaieiin imaju u primjeru dvije rijeci: ciniti kloti. 
Da smo drbzaiii Ciniti kloti knezovo. Mon. sorb. 



KLETI, 2, b, h). 



39. (1253). — Moze biti da je ovako znacciie i u 
ovom primjeru (ako nije isto sto proklinati, Hi, 
Ho je veca prilika, pisac je imao u pameti kloti 
se po predasiiemu so) : Jedan se naufiio svo Bogom 
kleti, lagati, psovati. J. Banovac, pred. 122i 

3. pasivno. 

)l. uopce. Kto sije pnVskoci daje kleti.. Mon. 
sorb. 30. (1240). Daje kloti. Bogomb. 222. (1392). 
Da budatb kleti. i trbkleti. vb voki. De6. Iiris. 
66. Cesa radi klot bisi i biskupije liSen. S. Ko- 
?.i6i6 20a. Klot je vede krat od papi. 53''. Kado 
bje5e klot, ne kunije§e. N. Ranina 131a. Ipetr. 
2, 23. 

b. part, praet. pass, klet iesto se iipotrehfava 
i kao adj. — Izmedu rjecniha u Vukovu : 1. 
,(scliex'zweise) dor schelm (osterr. vor/iixt)' ,albao 
gallinao filius' s primjcrima: Neie, klet, ni za 
Sto da se prihvati. Kakva je, kleta, no moze jo 
so covjek iiagledati. 2. vide proklet. 

a) ostaje particip, kad se kaze u smislu da se 
zbi(a izreklo nad cim proklestvo. S cesa razsut 
i klot osta s liim grad Salem. M. Marulic 39. 
Vrata joj otvor'te, djavli, da k vam slize, s vami 
ju zatvor'te, da nigdar ne izlize iz te kleto jame. 
237. Oh pritvrdi i zestoki, kletvom kleti ostri 
mocu, dal' na ovo dor u Lecu podah za te piiiez 
toki? A. Cubranovic 158. Gdi zmije otrovne, 
zmaji goruci, srde vrle hude jade, nemir Ju6i 
daju kletim ki se prlo. I. Crundulic 236. Od 
pakjone ostre trubje razdira se trubna mukla, da 
idu kloti, gdi je naj duble prosjedena propas 
pukla, 473. Da sotonska zloba kleta na te comer 
svoj ne kida. A. Vita)ic, ost. 5. Grubost duha 
kleta. J. Kavanin 411*. Kleti krivovijerci. S. 
Rosa III. Marko sine jedini u majke! ne bila 
ti moja rana kleta! Nar. pjes. vuk. 2, 193. 

b) kao i proklet, vrlo je pogrdna rijec Ho se 
cemu (ne samo ce^adetu nego i zivotiiii i nezivoj 
i umnoj stvari) pridaje. kod toga se isprva mi- 
slilo da ono zasluzuje proklestvo Hi se samom 
rijeci klet proklinalo. Kih voli pobiti kraja slovo 
kleto. Ziv. kat. star. 1, 220. Tej klete nesrjece... 
S. Meiicetio — G. Drzic 475. Kada mi te zacuju 
moje ime klikujuci kleti gusari. Nar. pjes. u P. 
Hektorovic 19. Vas sam pribjen, jo§ me tira 
kleta sila (od pastira) po ovoj strani. I. Gun- 
dulic 161. U isto doba pomoc jaku sjes cesaru, 
dundu tvomu, suproo kletu i opaku poluvjerstvu 
odmetnomu. 281. Od liib (r<)dite(a) na zo put 
38 stavi i na djela straSna i kleta. 301. Ah, da- 
vori, druzbo mila, poznate li mjesta kleta, gdjo 
neizmjerna nasa sila minutoga pade Ijota? 321. 
Mac pojacki smrt svim poda, a grob ova zem)a 
kleta. 322. I od pogube boja kleta obratit je 
no pristajo. 356. Potlacio si Turke ohole i dobio 
cara kleta. 399. Gospodicic tako svijeto, ne vje- 
rujom, da do upasti u nevjerstvo tamno i kleto, 
suproc plemstvu, suproc casti. 469. A ne moze 
od silnika imonom se car nazvati, ki vi-h kle- 
tijoli izd.ajnika od osvete sablu obrati. 495. No- 
prijateju liudu i kletu vrha doci sad je vrijome. 
541. Pro6 vezijeru ne smiju tako kleti carski 
odmetnici. 542. Nade u smeci smrt ga kleta. 
558. Vidje poraz srde klote. G. Palrnotic 1, 24. 
Gdje se od mora liuda i kleta Pavo sveti jur 
sabraui. 1, 93. Ako kloti krviiik scijoni steci 
]ubav mo gospodo. 1, 335. Komu kloti na pa- 
meti nomiri su. 2, 128. Moj tako udes hoce 
kleti. P. Kanavelic, iv. 263. Mogora u vidjonju 
strasna i kleta. B. Bettera, or. 4. To 'o grijeh 
kloti od razbludo. J. Kavanin 6". ^ubav kleta 
snagu al' stiro vrhu )udi. 6''. Slavsko i gotsko 
sab|o kloto lijop Soliri poprliSo. 115''. U sadasiio 
rati klote. 2Uvi. Dva Melunota, krvolijo oba 



KLETT, 2. b. //). 



KI.K'l'l, 



/-). 



kleta. 2;38l'. Ko Isusa .fuda kloti (isdaile). 255a. 
Usiouske misli klete s idolovim ki tlacise. 2SIG*. 
Hudi ovas i juj kleti. BTOh. K6 tri su lilope 
kleto kojo Jude na grijoh stezu. 460». Eto me 
liegov nasrc.e govor klet. I. Dordic, salt. 378. 
Na iiepravdu mrzim jak na djelo gi-do i kloto. 
426. Eto stara zloca kleta. uzd. 7. Zarad svoga 
grijeha kleta. 7(i. Po kletom odinetnucu ah 
uvijek izgiuuse. ben. 165. Ostavi djela kleta. 
N. Marci 33. Daj mi, Boze, vjetar od planine, 
da razdene ovu maglu kletu. Nar. pjes. vuk. 
2, 562. — Us I'lcke fie rijeci kaze cesto (yotovo 
kao epithetum perpetuum). Otese mi ih (sinove) 
Turci kleti. I. Gundulic 388. Ko ce ostati kletim 
Tureim mjesta opcena ne dat plijenit i haratiV 
330. Vojske kfi on na Turke skupi klete. J. 
Ivavanin 92a'. Da Turoiua kleta obara. 2C8'>. 
Kako ti su kleti Turoi sve drzave zaplijenili. 
Nar. pjes. mik. beitr. 1, 35. Kako kleti kore 
Srbe Turci od zalosna boja Ivosovskoga. Nar. 
pjes. vuk. 4, 72. A kletizi priskocise Turci. 
Ogled, sr. 13. — Za vrat drzi te u verizi samo- 
silje tursko kleto. I. Gundulic 370. Samosilje 
tursko kleto. J. Kavauin 290"'. — Nek me pusti 
iz taiiinice kleto. Nar. pjes. vuk. 2, 38("l. Te 
izide pred tavnicu kletu. 4, 21. 

c) pogrdnit je riji-r i n ocakurijein pi-iiiijrriiiKi, 
all na stoji n: su [islnntir kaii pniri priilnvitk, 
ncyo sc dudajr kmi iiiifili'ei: [iroklet bio! iijrdnit 
f>e pokazuje iickii cudi'iic Al' eto ti Jerine pro- 
klete . . . kako kleta na vjesala dode, ta srdito 
na katane viknu. Nar. pjes. vuk. 2, -501. Puce 
na lieg' trideset pusaka, ni jodna ga ne promasi 
kleta. 4, 18. Mio druzo ! nemilijeb gosta! ko- 
lika je kuca Obrenova, dupkom su ju napunili 
kleti. Osvetn. 1, 21. Al' nomile nece nista bake : 
vuci nece jer im mesa dava, vukodlaci jer ih 
krvju hrani, pa za liom su siti i gavrani ; Jute 
guje i jesu joj druge, pa jo nima svima baka 
majka. tek muna je gona iz oblaka od drveta do 
kamena tvrda, od junackog do jimackog hrasta; 
al' se baka varka naopaka: kad u glavu hitra 
muiia cijeja, ne pogada, jer joj glave nema; kad 
u pete, al" gdje su joj klete V Nije baka vec. sjena 
opaka, pa cem godir poganica vine, za nom strijela 
groniovnica sine, kamen 6ohne, a ostane sjenka, 
drvo trehne, a ostane sjenka, junak pane, a sjena 
se seta, sve s ne gine a noj smrti nema, jer ona 
je sama smrt nijoma. 2, 175. Vidite li tanaUnih 
vjesala, sto se kleta uz Goricu nisu? 7, 56. 

(i) kase sc ne smno ii cudit na sto ncwjodiio 
(kao kod c)) neyo i a dinlei'iii mi -Ho urjodno, i 
III kill) od mila, ali vise u sali nego zhi^a (vidi 
II Vakopit rjecnikn r/dje ima i druijijeh priinjcra). 
Na nogama gace Sarovite, kakvo su joj kleto 
iskicene! Nar. pjes. vuk. 3, 103. Ah! da ga se 
kleta napijemo! Nar. jijes. juk. 42K. ,Ta imadem 
brzu bodeviju, skoro sam ju kletu naliavila. Nar. 
pjes. hiirm. 2, 135. 

;i. sa se. 

II. refleksivtio, jurare, jusjuranduui dare, kleti 
sama sebe (ze(eti sehi zto a ijdjegdje i ceiiiu soome) 
ako nije istina sto se kaze, yoterdivati zakletvom 
(ino sto sc kaze, zeati Boga Hi driigu sto sveto 
kao si'jedoka za ono sto se kaze. — cesto se iz- 
ricr diitivom iejade (Hi drugo sto) jirema koine 
se suhjekat kioie. — Ooo je snaiene praslavensko. 
— U si'ijem rjevnicima: u Vrancieevu ,kly6ti se' 
.dejeraro'; u Mikajinu kleti se, zakleti so .juro, 
jusjurandiun dare, sacramentum dicoro'; a Belinii 
,giurare, ,chiamare Dio o i santi in testimonio' 
,iuro' 350"; u Bjelostjencevii kunem se ,juro, 
jusjurauduni do, sacramentum dico'; a ]'oHiiji- 
jinii ,nialedire, bestemmiare' ,rtuclion, schworon, 



vorwiiuschen' ; (( Stutieevu ,juraro, jurojurare, 
dojui-aro, dejorare, jurejurando affirmare'; it Vu- 
kiivii ,schworen' ,juro'; ii Danicicevu .juraro'. 

a) uopre. Klbub so i podbpisahb. Mon. sorb. 
1. (11S6). Takode ti so i lui klbnemo, tako ti se 
su i ty bojare posli nasi kloli. 23. (1234—1240). 
Mavbtnlo bauh Vrbsankovicb klelb se za vse vla- 
steli rlubrovbcbke. 43. (1254). Vojslavb klelb se 
za vbse |udije Radoslavjo. 45. (1254). Kamo se 
voky klbnu. Zak. dus. pam. saf. 42. Koji se su- 
dije klhuu. 46. Pocese se klet. I. Drzic 157. 
Ovi sagrisuju kunuci so. P. Lastric, ued. 116. 
Koji uz svaku ric obicaju kleti se. M. A. Ro}- 
kovic, sabr. 47. Lako ti se kleti vrliu tude ispo- 
vijest.i. S. ;^ubisa, prip. 213. A naredo Niku 
kako ce se kleti. Pravdonosa. 1852. 31. Man se 
kune, moli i jauce uznik. Osvetn. 1, 23. — Kadi 
vece site dodaje se i instramental rijeci kletva, 
kletav, rota. Takomb smb so kletvbju klelb. 
Mon. serb. 24. (1234—1240). Kletvoju klo so da 
se nece vrnuti. S. Kozicic 20>i. Da se zemja 
kletvom klela, da ce otajstva sva pronijeti, ka jo 
cula i vidjela. I. Gundulic 483. A do malo po 
tom ne zna (mornar), ca je rekal, ni ca se je 
rotoni kunuci zatekal. P. Hoktorovic 65. — U 
ovdkorijeiH je primjeriiiia znaicne sliciio znaceim 
pod 1, a, 1)). I uegovo svete stujte, no kun'te 
se, ni jih psujte. P. Hektorovic (?) 117. Zapo- 
vida, priti Bog Krstjanom, da so no kunn, ne 
psuju. J. Banovac, razg. 27. I premda so s jo- 
zikom sagrisuje kunuci so, psujuci, niurmora- 
juci . . . 60. 

b) izrice se tine Bozje Hi drugo (neho, vjcra 
ild.) sto se zeli da hade svjedok istiiii oiioga sto 
se kaze, Hi sto (kao zivot, zdravle, glava, dijete 
itd.) sto se ostav^a pod kletvom da se izguhi ako 
nije istina sto se kaze. (vidi: U nas se judi kunu 
onijem sto iui je naj inilije ili naj svetije, n. p. 
sestra so kune bratora [ziv mi brat! ili: tako mi 
ziv brat!], mati sinom, rodite}i djecom, djoca ro- 
ditejima; Bogom [tako mi Boga, ili Boga mi!], 
dusom, zivotom, zdravjem, vjerom, samrtnom 
svijecom, pricescem, crkvom, ali i zem]om i 
nebora i vatrom. a junaci i konem i oruzjem: 
1 Jesnica mi ne usala ruka ! dobru koiiu griva no 
opala ! i britka mi sabja ne rdala! Vuk, rjecn. 
kod kleti so), to hiva: an) instrumentalom, naj 
cesce (vidi i Vukov primjer sprijeda). Koji se 
kune Bogom. A. Gucetic, roz. jez. 41. .la so 
tebi sred _ ovoga kunom zbora bogovima svijem 
od nobi. G. Palmotic 2, 133. Kuuom ti so nobom 
i ovim vedrijem zrakom od nobesa. 1, 358. Kleti 
se imenom Bozijem, grijeli jest smrtni. S. Mati- 
jovic .52. Kunu so mora voron. .f. Armolusio 
68. Mnom se istijom kunem. V. Andrijasevic, 
put. 40. A kunem se eto vami svijem moguc- 
tvom. P. Kanavelic, iv. 10. A kunom so slavom 
tebi. 190. Necu so kleti Bogom. .T. Banovac, 
pred. 11. Da je velika uvrida i nopostene Bogu 
negovim se imenom kunuci ... .T. Bano\-ac, razg. 
171. Sada vi koji se kunoto Bogom procinujete 
li kako i po koji so nacin kunoto V 172. Mojo 
zapovidi u kojira sam zapovidio da se mnom ne 
kunete. .T. Filipovic 1, 581). j kmmo so Bogom 
laze. V. Dosen 142'>. Klot so Bogom, dusom eto. 
Blago turl. 2, 90. Klet so stvorenjima i Bogom 
cini .se isto. 2, 93. Kunom ti se i Bogom i 
vjerom. Nar. pjes. vuk. 2, 235. Miloj seji, da 
s' ne kune mnonie. 2, .382. Kunem ti se svacim 
na svijetu. 3, 308. Za cudo je, kako se u Crnoj 
Gori ne kunu oruzjem. Vuk, nar. pjes. 2, 76. 
Koji se kuno nebom. mat. 23, 22. Vojsku gleli, 
tor se vidom klnli. Osvetn. 1. .'v!. .la X. N. 
kunem so Bogom jediuim, svomogucim. . . Zbornik 



KLETT, n. a. h). f 

zak. 3, 527. — no I'lckijrm mji'stiinn xlirji iirijukhnn 
U3 iitMlniincntal /irijiilloii s (oidi). No kuiii so 
krivo i I'liiuo (liixjom). V. (Tliiviiiid, ovit. 44G'>. 
Kami li so s Bogom i s svetim. Ant. Kad6i6 
2i-">. Koji se kime s bogovinia laXivijoma. J. 
JIatdvic 351. — bb) akiizatU'ijin .s prijcdlutjom 
iia. Tako li so kloste na viru i Boga? M. Vo- 
tiaiiii!- 2, 387. Xuiiu t' so od sado na kripos naj 
visn, da t' voco nikade no uka^u sto piiiu. D. 
IJaiiina ()8». Na vjo6no sve stvari kunu t' so. 
.S7''. Kloti se na Boga ,giurar per Die' ,por Boi 
noiuon dojuraro'. A. d. Bella, rjeSii. 350". Kleli 
su so Tiirci na pogacu da ne idu nikad na Mo- 
racii. Nar. posl. vuk. 134. — cr) lokativom 
s prijedlogum na (ujirac znaci da unaj tito se 
kunit stuji vise onoga cim se kwrie Hi drzi nad 
oiiijem ruku). Kleh imb so u jiihi. velikqj crkvi 
na c!i.stnomb krbste i na mocehb svetago Vlasija. 
Mon. sorb. 183. (1373). — tld) akusalivom s prijcd- 
luyom o. Kloo bih so o glavu junacku, da bje 
dva put viso dobjoglica. Osvotn. 7, 36. — ee) aku- 
zatipom s prijedlofjum po. Ja so kunem po vi5- 
lioga Boga. Zborn. -W*. To.j ti so ja kunu po 
tvojii lipotii ka mi je za krunu i dika zivotu. 
H. Jjucic 215 — 21B. Po zvijezdo se pune uresa 
kunem, po bogovo ki u svjetlosti pribivaju. G. 
Pahnotic 2, 457. Lazno klet so po stvorenja jeli 
tdzak ^jrili V Blago turl. 2, 93. Klet se po s. evan- 
dolijo i po s. ostadke. 2, i)3. — f'f) lokativom 
s prijedlogum po. — iia jednum mjestu xvi i'ijeka. 
Ki godi klnet se po oltaru. Anton Dalm., uov. 
tost. 3(>:i. — ffff) akazativum s prijedlogom u. .Ta 
knozb veil hlbmbsky Antdrej klbnu se knozu du- 
brovbcbkomu u Gospoda Boga i u sveto jovanb- 
dolije . . . Mon. serb. 24. (1234—1240). Klbnemo 
so knezu dubrovbokomu u Grospodina Boga i u 
sveto jovanbdelije i u cbstbny i zivotvoresti ki-bstb 
Gospodbnb i u 318 svetylib otbcb. 34. (1249i. 
Sojaci se stase kleti u sve svoje i zivo i mrtvo, 
da Slepoje nije govorio till reci. M. D. Milicevic, 
zim. vec. 97. — hh) geneticom s prijedlogom 
vrhu (radi znaceiia ispjoredi ccjj. Ja se kleti 
vrliu ceda sebi od Boga namjesceua. ,T. Kavaiiin 
255b. 

c) dodaju se glagolu kleti se adnerbl pi-avo 
(prav), krivo (kriv, lazno, lazjivo, u laz), isprazuo 
(u ispraznost, u tastad, bez potrebe, bez razloga). 
Ne kunito se ni pravo da se ue biste kadgod 
krivo zakleli. I. Dordic, ben. 92. Todor mu se 
pravo kunijase. Nar. pjes. vuk. 2, 149. — Ne 
kuni se krivo imenom mojijem. N. Kanina H3i'. 
levit. 19, 12. Bogom lu-ivo kunet se. S. Bu- 
dinic, ispr. 55. Proklinajuci imo Bozje i krivo 
se I'lime kunuci. A. Gucetic, roz. joz. 3.3. Ne 
kuni se krivo nime. D. Barakovii, jar. 49. Ki 
Bogom krivo kuiialiu se. P. Glavinic, cvit. 247'J. 
Cuju se one sluge i sluzbenioo gdi se kunu krivo 
svojim gospodinom, ona zona svomo mnzu. J. 
Banovac, razg. 27. Kunuci se krivo. P. Lastric, 
nod. 54. I krivo se kunud laze. V. iJoson 120^. 
Krivo se kleti stvarima stvorenijem. S. Kosa 
73'i'. Kleti se krivo, sto cijeni da je istina. J. 
Matovic 350. Devojka se krivo Bogom klela. 
Nar. pjes. here. vuk. 208. Dobro lazi a krivo se 
kuni. Nar. pjes. juk. 204. Stari grivo, no kuni 
se krivo. Nar. posl. vuk. 294. Boje ti se krivo 
kloti. S. Ijjubisa, prip. 162. — I>a ja jednoga od 
ovi koji so ovako lazno kimu upitam ... J. Ba- 
novac, razg. 172. Da se lazivo, krivo li kunu i 
zaklinaju. B. Kasic, zro. 45. Kuiiuii se lazjivo 
i krivo. M.. Dobrotic 555. — Ako si so u laz 
kleo. P. Lastric, nod. 117. — Ne kuni so imonom 
Eozijoni ni pravo ni krivo. P. Lastric, ni>il. 113. 
Kloti se Bogum i ostalim svotim i pravo i krivo. 



) KTiPTI, 3, a, d). 

M. Dobrotic- 1 1 18. Ko so kriv kuno, od traga 
gino, a ko so prav kuno, od stralia (gino). Nar. 
posl. vuk. 154. — Po6ita' Boga jodinoga i no 
kuni so nimo izprazno. A. Gu6oti6, roz. joz. 31. 

— Niki smo naucili u ispraznost kleti so. P. 
Lastric, test. 161'. No kuni so Bogom u ispra- 
znost. M. Dobretii 198. — U tastad no kuni so 
liimo. P. Posilovic, nasi. 108'>. — Kleti so boz 
potrebe ,giurar sonza bisogno o invano' , impor- 
tune iuraro'. A. d. Bella, rjofin. 350b. — Xad 
protresa strasnog Boga, I'lim se kunud brez raz- 
loga. V. Dosen 143''. 

fi) izriie se Ho se tvrdi kletvum kao istinito 
(ovo moie biti dvojako: Hi se stu javja i pripo- 
uijeda, Hi .sv; uheni.nn,). to se moie kazati: na) sa- 
mijem rijrriiiin nuniin sto se kwne (oratio recta). 
uz one sill M yric/'f Hi obecava moga biti i rijeci 
kojima se pulcrdujr zakletvom. ana) izriie se i 
zakletva. — uz javlane. Sestrica se bratu ku- 
nijase: ,Nisam, brate, 2ivota mi moga!' Nar. pjes. 
vuk. 2, 15. A on joj se krivo kunijase: ,A nijesam, 
moja mila kumo!' (a dijete drzi na ko|enu) ,ta 
ne io od ovoga meso!' 2, 20. Milica so zmaju 
kunijase: ,Nije, zmaje, zivota mi moga!' 2, 257. 

— uz obecavane. Evo t' se kunu ja: ,I)a bi mi 
trijes i grom ubio tecenja i ce|ad svu domom, 
ako ti dvas ve6e od toga uoce bit'. N. Najeskovic 
1, 188. Pa so kunem kapi na kojenu: ,Tvrda 
vjera! ostavit te necu'. Nar. pjes. vuk. 2, 378. 
Ramo joj se kune i prekliiie: ,No6u, kado, zivota 
mi moga!' 1, 460. — hhit) ne izrice se zakletcn 
ncgo samo ono sto se tvrdi. Marko joj se kuni- 
jase: , Nijesam ti pi'ston nasa'...' Nar. pjes. vuk. 
1, 154. Todor mu se pravo kunijase: , Nijesam 
je, care, ni video'. 2, 149. Pale s' zetu i Bogom 
se kunu : ,Volimo te, Sti-ahini6u bane, no svu 
zemlu nasu carevinu'. 2, 271. A on se poce 
kleti i prekliiiati: ,No znam toga covjeka'. Vuk, 
mar. 14, 71. — /;/;) dnilriji' ./V iiriio I;nd (ta) lead 
onaj sto se kutu r.rin -.nl.hlni riji'rniiit kunem 
so itd., a k oi'oj nciiifi dudnje druijic Hi vise 
drugijrh l:i:jiiii,i /,(/;. kto tvrdi kao istinito. ove 
reci)iifi' iir irrhii shrnliti kao kod aa) nego kao 
prlvizanc (iic pudluinc, isporedi cc)) k prvoj. — 
uz jav^aiie. Bogom so kunem, brat moj jesi ti. 
P. Glavinic, cvit. 315. Kunem ti se, podnio bih 
ja strpjeno ovu smecu. I. Gundulic 557. Kunem 
ti se, kako tamo kazu, grdnijega u lii}adi noma 
od Maksima sina Jovanova. Nar. pjes. vuk. 2, 528. 
Kunem ti se, a vjoru ti dajem, ko s Voinom boja 
bio nije, ne umije Boga blagodarit. 3, 321. Kunem 
vi se mojom vjerom turskom: ja kakve su Po- 
canke djevojke, mamile bi sa neba oblake, kamo 
1' ne bi sa zem[e juuake. 3, 568. Kunem vi se 
Bogom istinijem i ovijem vinom crvenijem i tako 
mi mq jega oruija ! i tako mi ne ostalo pusto ! 
bih mu radij' odasjedi glavu nego dobit za zi- 
vota blago. 4, 52. — tiz obecavane. Kunem ti 
se Bogom istinijem i mojijem svecem Muamedom, 
nista tebi uciniti nocu. Nar. pjes. vuk. 1, 604. 
No ti, svekre, Bogom ti se kunem ! ja ti vracaj 
blago sa jabane sa vasega vojvode Milosa te 
udari na Maksima tvoga, jal' naprijed ni krociti 
necu, bas da ces mi oci izvaditi. 2, 555. Kunem 
ti se i Bogom i vjerom, ne dam tako tri komata 
dara. 2, 556. Kunom ti se Bogom istinijem, ja 
so natrag necu jjovratiti. 3, 542. Kunem ti so 
Bogom istinijem, ovo tobo stotinu ruspija, sa- 
stavi mo kako sa devojkom. 3, 537. — oc) jmd- 
loznom reeenicoiit : aaaj s da. — uz jav(ane. Da 
ti zua ona nase stvari, kvmu t' se ja dusom, da 
bi me prognala. N. Na|oskovi6 1, 267. Ter mi 
so kun'jase, da voce na saj svijot drazu stvar no 
znase. 2, 106. Kunem ti se ovom krvi. da se 



KLETI, H. a, d). 



01 



KLETVA 



jodaii no pripado. G. Palmotic 2, 58. Kl(>ti so 
(la jest .giurar di si' ,iureiiiraiido aftii'maro' ; kloti 
se da uijo ,g:iurar di no' ,iiireiurando iiogare'. A. 
d. Bella, rjocn. iioOa. Ona rau so kunijase da ne 
znadise. j. Banovac, razg. 135. Oj Getiiio, vodo 
ponosita! ti se .since krivo kunijaio, da na tebe 
nide broda nema. Nar. pjes. vuk. 1, 310i. I pasa 
so cam kunijase da no vide moskovsko delijo. 
H, 82. Kune se i prekliiie da je Scepau lazac. 
S. Lubisa, prip. 113. Da se kuno da I'lom sjeko 
nijo. Osvetn. 2, 157. — us obecavaiic. Klbnu se 
obbcine dubi'ovhcbkoj, da stoju s vaiui u min.. 
Men. sorb. 2d. (1'240). I Bogn i Indom kuuu so 
na svak cas, da nigdar ne budom ostavit tvoj 
obraz. S. Mencetic 185. Kunu ti se dusom mojom 
da izvan tebe diku nijednu neiu jnbit viku. D. 
Raiiina 106*. Kunem ti se visiiijem Bogom. da 
cu tvrdu pomnu stavit. G. Palmotic 2, 39. Uo- 
vojka se klola, cveie da no nosi. Nar. pjes. vuk. 
1, 333. Kunem ti se Bogom istiuijem da ti ovdo 
nikad doci necii. 2, 467. Bjezi ko je ucuvao 
glavu, tor se kune da veo s nome noce preo 
Duge kleto. Osvetn. 3, 102. — bbb) n jako da 
(.Kill vijcka). Sudbce da so klbnu jako da pravo 
sude. Mon. serb. 46. (1254). — cce) s jere da 
(XIV I'ijeka). Knji lubo trbgovbcb dovode koiio 
kupivb iz tudo zembje, a poznajii so, da so kh.no 
tbzi trbgovob samb drugi jero da jesti> kupilb u 
tudej zembji i no zbua tati. Mon. serb. 147. (134'J). 

— ildd) x a da. Jovan mvi se Bogom kunijase, 
a da mu jo ugrabiti nece. Nar. pjes. vuk. 2, 82. 

— eee) kako (tiz ohecavnnr, xvi viji'ka.). I kunom 
se sada vami jnojim ogiH'tn i -nilanii i Ijepotom 
kako vam cu izpuniti uIum ,i|. -\.' |uvono. S. Bo- 
bajevic 233. — dil) u: smiir njrn imoija koji se 
kune ima da (vidi 1. da, I, B, 2, b, dio II, str. 
190a) Hi jere. to je samo u prijeoodii jepande(a 
po latinskom tekstu: ,IUg autem coopit anatlie- 
matizare et jurare, quia nescio bominem istum'. 
marc. 14, 71. A on se poce kleti i rotiti, da ne 
znam clovika toga. Bernardin 78. On se poce 
kleti i rooiti, jere ne znam clovjeka togaj. N. 
Raiiina 98b. On so poce kleti i priklinati da no 
znam oovika toga. I. Baudulavic 'J3a. — Cf- ) in- 
jiiiitivom, samo kad je ohecavaiie (savjet). Klela 
so devojka v'jonca ne uositi. Nar. pjes. vuk. 
1, 334. — ff) su}Ma)itwom Hi zamjenicom: aaa) 
II akiLzativii s prijedlogom za. Gde komu dajo 
Dubrovbcaninb svoj dobiti.kb, tore mu odb I'lega 
u bbhb udritb, da se klbno Latininb za tozi. 
Mon. serb. 147. (1349). (iovorenjo za kojo so 
kiines. F. Lastric, ned. 115. Kriva zakletvajest 
klet se za ono sto znas da nije istina. F. Matic 
60. — bbb) akuzattpom s prijedlogom u (za obe- 
rarat'ie). Klohb se knezu u vecbiii mirb. Mon. 
sorb. 24. (1234—1240). — ccc) u ddtivu n prijed- 
hifiom suprotiva Hi protiv samo ii prijecodu iz 
xrrtoija pisma: ,(^ui laudabant mo adversum me 
jurabant'. psal. 101, 9. Koji liva|aliu mene su- 
[irotiva meni se kui'iahu. 1!. Kasic, rit. 88. I ki 
bvalit mene opcahu, kiinijahu se protiv moni. I. 
(iundulic 203. 

e) n jednoni priiiijcra iz iturndnf pjcsiiii' iiii- 
iega vremcna stoji kloti se bcz subjekta a pa- 
sivnom znavenu kao da se ima u misli dnujo so : 
Pa uaj prije igru zametnite prokletoga u ruke 
prstena, oko liega te se kune krivo. Nar. pjos. 
vuk. -3, 29. 

b. reuiproeno, prema 1, a, a), kad jediio driujo 
kune. Ne bi toj zadosti u karu sto bjebu, s ne- 
mh'iio zalosti se jos kunijehu. M. Vetrauic 2, 162. 
Cuju da sp karaju, da se kunu, da so psuju. A. 
il. Bi'lla, razg. 64. Te iic slusas jada svakojaka, 
de so kunu dvijo jetrvicii. Nar. pjos. vuk. 1, 55:i. 



Kako s' klole, tako so uklGl(>. I, 55: i. Sto str 
prole kada sto so klolo. 1, 560. 

KLETICKO PO\jE, n. tine mje.'ita a Srhiji a 
oknu/u iabackom. Zomla, u Po|u Klotiokom. Sr. 
nov.'l863. 528. 

KLKTISTE, M. vidi k|6tisto. 

liLETIV, adj. koji kune. — /' .S^fY/'Vc/f rjir- 
niku: klotiv Hi klot}iv ,malodicus, laali'iliccns. 
execraus'. — ohoje nepouzdaiio. 

KLET^IV, adj. vidi klotiv. 

KLETNA UKVISTA, n. pi. mjrsno imc. — xiv 
vijeka. Na Klotbiia Urvista. Spom. stoj. 25. (1327). 

KLETNICA, /. postaje od osnone adj. kletan 
nantni'koin ioa. — isporcdi klotnik. 

a. sensko crfade ito .sc kune. — V !Stidieeeu 
rjecniku: ,quao jurat'. 

b. iiesto kleto, prokleto. — U jedmnja pisca na- 
seija vreinena. Nut' Moskova u po nasog grada 
gdjo klotnicu iiograduju crkvii (ijonore I'urci). 
Osvetn. 6, 5. 

KLETNIK, III. postaje od osn(jre adj. klotan 
nastankom ik. 

II. eonjek koji se kune. — Od xviii vijeka, a 
izmedu ijecnika a lielinu (,giuratiiro, clii giura' 
,jurator' )!50''), u lijelostjenieou (Iclotnik, koji so 
kuno .jurator'), u Stuliecvu (,jiiraiis'; klotnici, v. 
oklotnici). Zaklotvu tada govori naprod pop a 
za I'lima kletnik. M. D. Milicevic, opst. 27. 

b. iovjek klet (nidi kloti, 2, b). — fj nase rn- 
jeme. Kletnik opali pusku. Bos. vila. 1891. 226. 

KLETO, m.. vidi 2. Klet. — Po ted. Cleto. — 
Samo u pisaea. Kleto bi rojeu u Kimu. P. Gla- 
viuic, cvit. 108''. Posli svetoga Potra bi svoti 
Lino, posli ovoga sveti Kioto, pak Kloinent. .\. 
Filipovic 1, 1831'. 

KLETO VAN, klotovna, adj. o knizi (pismu) a 
kojoj je pisaiiii .nldelra. — U dva pisma tar- 
skijeh careen Ihilimn miiina xv i xv< rijiko, a 
izmedu rjeemka it. Dnuieieeou (kletovi.ur. .jiira- 
torius'). Dadolib hub soj baratb i klotovnu kiiigu 
carstva mi, kako otb donosnago dna naprodi, da 
budetb medu nami mirb i prijazni,. Mon. sorb. 
526. (1481). Pi.set vlsota carstva ini ovuj svotlu 
klotovnu kiiigu. 550. (1517). 

KLKTSTVO, n.. vidi klestvu. - /' Stulieeru 
rjccnikn uz klotva. 

KLETV.V, /'. iljelo (Hi rijeei) kojijeiu ko koiio 
kune, Hi se komc kune, Hi koya zakiiiie. — ispo- 
redi 1. i 2. kletav. — Postaje od glayola kloti 
(-6- stoji mj. neydasneija ^). — Ji'ijec je prasla- 
venska, isporedi stslov. klijtva, rus. kahtb-a, (ces. 
klatba), po(. klijtwa. — U istom rukopisu xv 
vijeka u kojemu se nalazi i klatav (vidi 2. klatav) 
imei, i klatva. Ot prii'oto, ot klatve. Starino. 23, 
41. (1196). Laze, klatve i gnevanije. 73. — (ien. 
pi. inoze hiti kletava, vidi: Bojec se ocinih klo- 
tava. M. Buiiic 27. I u vik necu moc u tuzi 
tac gorkoj kletava ovijeli oc. D. Zlataric 6i. 
Ostaviti zlu obicaj od kletava. A. Gucetio, i-oz. 
jez. 61. Uzrok od psovaka ill od kletava. B. 
Kasic, zrc. 56. I k temu pristavi lazivijeh kle- 
tava, od svoje (ubavi cim biljeg on dava. I. Gun- 
dulic 155. Imaju se uklaiiat od kletava. I. Drziii 
291. Jur si se odvrgao onili psosti, mormoraiia, 
krivi kletava, pijanstva ... J. Banovac, razg. 
187. Eadi vasib lazi i krivih kletava naj voce 
svrbu vas dolazo nevo|e. pripov. 168. S kletava 
Jezus proUodi na uvrjede. 8. Eosa 73ti. Ima i 
drugib razlicuili kletava. Pravdonosa. 1851. 26. 
vidi i D. Danicic, obl.^ 19. — i kli'tvi. Od klotvi 
i od zlijoli rijeei. M. Divkovic, bos. 12il''. Pro- 
sipa liiladu klotvi na vas. M. A. Ko]kovic, sabr. 



KLRTVA, c. 



i). — I^ svijciii ,jf rjcciiiciina: ii Vritnciccvit ilc- 
tostatiii; ii Mikaliiiii Ulotva, in'oliliiiaiijo ,uial(i- 
dictiiiii, iiialodiclio'; klotva, zaUlotvaJuramoiiluiu'; 
u BcliitH ,giaramonto' ,iusiurandnm' 350i'; ,iua- 
lodizione, quel male olio con parole si raanda ad 
uiio' ,ilirae' 'lo-l"; ,scoiij;iuro, lo scongiurare' ,ad- 
juratio' 057''; u Iljrlnsl jciirfni klotva, kuiioi'io, 
prokl inane ,malodictic', i'\.ri:iiin, dirao, dotestatio, 
inii)ro('atio'. v. rota; ii hinihifiiiTVii ,i'nprocatio, 
juramonturu'; u VuHiijijinu ,malodizione, iinpro- 
cnzione' ,Uuch'; ti S(n/t(Sc«« ,jusjurandum' ; M K«- 
liiirii I. .dor ducli' .oNsecratio'. 2. vide zakletva; 
(( Ihiiiirii'' I'll .I'ss.riMiio ; jusjurandum'. — Po 
j)i-iiiij<'riiiiii M iiif-'r rl,/ji'i.i na koliko se razlli- 
iiijih HiwiiM iiK/.U iijii>l,yeb(avati ova rijec. 

11. exseci-atio, dirae, (Ijelo i rijeci kojima ko 
kof/a kune (vidi kleti, 1, a), proklestvo. I kletva 
na neiui.. Sava, tip. hil. glasn. 21, 197. Ana- 
fferaa da budetb . . . i kletvu da imati> 317 oti>ci>. 
Sava, tip. stud, glasn. 40, 154 — 1.5.5. Budi kletva 
na lionih svetylii> nobesnyhb silb. Mou. serb. 15. 
(1222 — 1228). Kodb clovecbsky toboju izbav|onb 
bj'stb prvyjo kljotvj' (sic) Adamovy. ()7. (1305 
— 1307). Kletvu da imatb otb svetyhb ktitorovb. 
132. (1348). Si sut otcinu i materinu kletvu pri- 
joli, logo radi mucet se. Pril. jag. ark. 9, 112. 
(14li8). Ne tij se bojati sramote od |udi i ne 
inai-ito I'lih kletve. Transit. 107*. Formoza od 
klotre odresi. S. KoziSic 20^*. Goniti hocu Turke 
ratiju, kletvoju, ustavu, prokletstvom. 32''. Da 
postavi svrhu nieue kletvu mjeste blagosova. N. 
Ranina 56^. gen. 27, 12. Ne samo da je kletva 
danu je prava psovka. A. Gucetie, roz. jez. 42. 
Kletva hoce, svit protice, da ne imamo nigdir 
stana. A. Cubranovic 141. Usta su tvoja govorila 
kletve, psosti, himbe. M. Divkovic, bes. 31*. Kune 
druzijoh kletvom teskom. B. Kasic, zrc. 98. Vec 
klotvain svrhu da', vec nam zla ne zovi. I. Gun- 
dulic 90. A i kletva hoce teska, a i tako su- 
deno je, da turacka kruna i leska u vjecnomu 
miru stoje. 4-18. Vidim, kletve gdje liegovo sve 
na glavu tvu padaju. G. Palmotic 1, 206. (Zmijti) 
ostrom kletvom visni prokle. 3, 121*. Zli u 
kletve strasne udara. P. Kanavelic, iv. 36. Svaka 
se govern s kletvama. ,T. Matovic 341. Ot kletve 
oslobodi. J. Rajic, pouo. 1, 83. Ne za to, aki bi 
se bojali, da \(h) se kletva ne primi. D. Obra- 
dovic, ziv. 122. Vec su teske kletve devojacke : 
kad zakunu, sva se zem}a trese. Nar. pjes. vuk. 
272 — 273. Nije meni zemla dotescala, vec je 
teska materina kletva. 2, 26. Pak te zove da te 
blagosovi, da na tebe kletva ne ostane. 2, 136. 
Stigose ga moje kletve! Vuk, dan. 4, 10. Kletva 
na dragoga. nar. pjes. 1, 265. Pravedna kletva. 

1, 269. Blagosov i kletva. 1, 275. Da te Gospod 
postavi za uklin i za kletvu. D. Danicic, 4mojs. 
5, 21. Navuci cu kletvu na dom. S. ^;ubisa, 
prip. 1.39. Sto na nas ostavi novu kletvu V 144. 
On slimi sa sebe kletvu roditejsku, u koju je 
npao. 216. Da se oslobodimo od ove nove kletve. 
241. Moja se klotva svaka stjoca kao u amin. 
244. Prod' se tijeb brda zlokobnijeh, turi na liih 
kletve vjekovite. Osvotn. 1, 14. Vajda znades da ti 
ne povijedam, koje su mi na plomenu kletve. 2, 10. 
No oni su smakli djeda moga, pa je na me slo- 
zila so kletva. 2, 19. Jos ako ces okajati kletvu. 

2, 34. (Davor) na Kadma je navalio kletvu. 
2, (>3. Ma srazice kletva u pokori onog, koji 
vjorolomnost stvori. 4, 59. — U nekijcm primjc- 
rima mnze znaiiti i: nesreca uopce; tako t'e biti 
i u ova ilea primjera: Nase stete i porazi nijesu 
toll sad velici, vole ve6a da ne izlazi klotva 
svotoj carskoj slioi. I. Gundulii 486 — 487. Ma 
se kletvi Ture no davase. Nar. pjes. vuk. 4, 10. 



1). jusjuramlnm, sacramontum, iljclo i rijeci 
knjimii sit kii kune (vidi kleti, 3, a), zdkktna. 
Si.vn.sem^ budiici vaSc-j voro i jiibbvi i kletve 
onoj kojevb mi se liotete obecati. Mon. sorb. 20. 
(12.34t. Kletvu vynu da drb/.imo k tebo nopo- 
nihcno. 23. (1234 — 1240). Ako mi stojito u sijoj 
klethvi". 25. (1234—1240). Ako prost'upirao s'iju 
kletbvu. .39. (1253). PrivrkXfi imb kletbvu. 41. 
(125.3). Ucinihb ovuj kletvu. 447. (1451). Za- 
vozasrao u veru i u kletvu. Spom. sr. 2, 65. 
(1419). Istinuo car makai-onski skaza mi s klet- 
vom govoroci. Aleks. jag. star. 3, 290. S klet- 
voju prisezo jakoXe prav ill nopovinan biso. §. 
Kozici6 18*. Kletvoju kle so da se neco vrnuti. 
20«. Mir kletvoju potvrjen bisi. 24". I opot 
zataja I'lega s kletvom. N. Kaiiina 92". matth. 
26, 72. Da jest klotva medu nami Zidovmi da 
o tomem no povijedamo Krstijanom. Pril. jag. 
ark. 9, 120. (1520). Grijeli od 'krive kletve.' A. 
Guoeti6, roz. jez. 32. Jesu Ii recene (lazi) s klet- 
vom ali no? A. Komulovic 9. Lubav sam ja 
mila, kletvom ti obitam vrb luka i strila, ku 
cinim volno sam. I. Gundulio 11. Er kletva 
nije toj, jubovnik ku tvori mladici gizdavoj, u 
bludu cim gori. 23. Neliarnice, gdi je vira, gdi 
su kletve ke ciiiasey 46. Cujte kletvu, kleti u 
tmini, koju Pluton, bog vas, cini. 68. Tim ne 
imaj zle vo)e, kletvom ti obitam, na starijeh 
pristolje budem te stavit sam. 189. S ucitejom 
i straznikom zenskijem k earn lirlo poje, zna'uc 
pod kletvom da velikom car se i I'lima odkrio 
jo. 298. Da se zomla kletvom klela da ce otajstva 
sva pronijeti ka je cula i vidjela. 483. Uzrok je 
i oni ki pristupi pravom cam kletvu i vjoru. 
51.S. Bivsi ovako utvrdili medu liima kletvom 
veco . . . 537. S kijem nas tvrda kletva sveza u 
trojansko doc krajine. G. Palmotic 1, 206. Ki 
Neptuuu liegda slaga i kletvom ga je privario. 

1, 283. Nego mu se kletvom zakleh ja velikom 
da .se necu zdruzit. 1, 311. Kletvom se otkrit 
podvezimo. 1, 329. Obecana s tvrdom kletvom 
punom cijene. 2, 103. A i ti ces svoje u vrime 
nase kletve potvrditi. 2, 131. Navesti drug(! na 
kletvu, vjerujuci da ce prisedi krivo, grijeli je. 
S. Matijevic 53. Pravjajuci ali lazi ali kletve 
ke su uciuili. P. Kadovcic, nac. 242. Kletvu 
pod vitesku. P. Kanavelic, iv. 250. Duba vidjeh 
nebeskoga, govorase s kletvom oni. 601. Pod- 
loznici so meni kletvom zavjerise. I. Dordic. 
salt. 205. Oni se kletvom podvezuju da nece 
udriti. 459. Objetujudi se kletvom da nece poc. 
ben. 139. Jer se ne cuju drugo rici, nego psosti, 
lazi, krive kletve, mormoraiia. .J. Banovae, razg. 
87. Kada s krivom kletvom radi, vicneg krala 
da osmradi. V. Dosen 142b. Obecana kletvom 
utvrdena. S. Kosa 72'>. Ako Ii mi ne vjeruje.s 
kletvi. Nar. pjes. vuk. 2, 17. Nekakav mladic 
ucini kletvu da se ne6e ozeniti drugom . . . Nar. 
prip. vuk. 151. Sve kazi pod kletvom. S. ^u- 
bisa. prip. 210. Ako ti pritvrdis kletvom, da jo 
svjedok pravo kazao. 213. Eto vjera, eto klotva 
moja! Osvetn. 1, 7. Kletve mecu da se ne odaju. 

2, 16. Prem su kletve zalagali teske. 2. 181. 
Krivu kletvu na dom ne ponesi. V. Bogisi6, zborn. 
637. No kad Hi do kletve, udi-ise svi na se. 
Pravdonosa. 1851. 8. — • Dati kletvu iina dva raz- 
lieita znacena: zakleti se, uciniti kletpu (vidi u 
primjerima) : Dahb veru i kletvu vsakomu. (za- 
kloh se. Danicii). Mon. serb. 174. (1356—1367). 
Nomu kletvu dasmo prije. I. Gundulic 518; ili 
dati drugome da se zakiine, uciniti da se dritgi 
zakiine. Data mu klotva. (date mu da se zakuno. 
Danici6). Spom. sr. 2, 127. (1466). 

c. obtostatio, obsocratio, djelo Hi rijeri kojima 



KLETVA, o. ( 

se ku zakliiic, zaklinanc (oidi kleti, 1, b). lloja, 
Loro, Dolpi-ijo, ua klotvu vas zovom doli, da vi- 
Jjpiija nigda prije covjek no zgleda tuzna toll. 
I. Gundulic 41. Kazlar-aga poce ovako ga s tvr- 
dijem kletvam uprasati. 385. Al' ga ide Milica 
tvrdoni kletvoin zakliuati. Jfar. pjes. mikl. boitr. 

1, 2.5. Nagnacu ga kletvom i ukorbom da osveti 
oca. S. l^ubisa, pi'ip. 236. Molbe, kletve, korbe, 
zalbe, mita, srca u zlo ne liaju zalita! Osvofcu. 
4, 47. 

KLKTVEN, iidj. ki)ji pripdda klctvi: nalnzi se 
It tri snacena. — U nase vrijeme. 

a. M ccmii sii kletve (o knizi, molitci itd.). — 
Izmedu rjecnika u Vukovu (kletveni, n. p. kuiga 
,fluch euthaldend' ,6xso(;ratorius' ; ,dalier eiii fluch- 
brief des patriarchen u. dgl. gegen suspendirte 
priester, und iiiterdikt einer gemeinde'). Scdmu 
posla ev' kiiigu kletvouu na Bosiiake Turke Mu- 
slomano, ua mecete i ua sve gaiuije, ua sve hog-e 
i na mujeziue: ,Ko je Tui'cin i turskog plemeua... 
nek se dize tvici daurina'. Nar. pjes. vuk. 4, 241). 
Oni globe izgone kletvenim knigama (da no luozo 
pop uikake svestenicko sluzbo svrsiti). Vuk, dan. 

2, 117. Cuju kletvene molitvo. S. ^jubisa, prip. 
117. Kaluderi prijeto da ce dici ua mono klet- 
vona bdouja. 210. 

b. /,.>// rrsin Iniiie ill se cento kune. — U Stii- 
licrni rjrriiil.ii : ,jurare assuetus'. — Ovako zna- 
eciic in(i.:e blti i u ovoin primjeru: Kletvon tezak 
kune kleta traga. O-svetn. 4, 21. 

C. o mjestu ijdje se ko kuiic. Imali su osobitu 
goinilu de su .se zakliiiali, i ova so zvala klet- 
vona gomila. i dan danasiii ima jodna koja se 
zove Kletvena Gomila. ova je u okrugu trebiu- 
skom. J. Pamuciua (( S. Novakovic, obi. 21. 

KLETVENICA, /. u Stuliicou rjeciiiku : v. 
kletnica. — isporedi klotvenik. 

EXETVENIK, m. enrrk knji jr klrti;i„i nhr- 
cao sto da iivini Hi su /fil klilni sl-ini .dni'.m. 
— xiii vijcka, a izmcdii ijirnika it Jlnjiirirmi 
(kletvouikb ,fonderatus, jurejiirando obstiictus'). 
.la znpaub liadoslavb jesmb viirbub kletbvonikb 
gospodinu kra)u ugrbskomu. Mou. serb. 44. (1254). 

KLETVOPEESTUPAN, kletvoprestupna, adj. 
koji je kletvii prestupio. — Samo ii StuUievii 
rjeciiiku: kletvopristupan ,perjeratus'. 

KLETVOPKESTUPATI, kletvopri«tupam, iiiipf. 
klotvoprestupiti. — U Stidicci'n rjecnikii: kletvo- 
pristupati, v. kletvopristupiti. — nepouzdano. 

KLETVOPRESTUPITE;., m. vidi kletvopro- 
stupuik. — Samo u Stulieecii rjeiiiikn: klotvo- 
pristupito| ,poi'jurus, perjuriosus'. 

KLETVOPRESTUPITEVICA, ./'. vidi kletvo- 
prostupnica. — Samo u Stiiliri'ra rjei'nikii : klelvo- 
prlstupitcjica ,porjura'. 

KLETVOPEESTUPITI, kletvopr6stupriii, pf. 
jn-pstiipiti kletVH. — U Stuliicvii rjeiniku: kletvo- 
pristupiti ,abjurare'. — nepouzdano. 

KLETVOPRESTLTP^.ENE, n. djelo kojijem se 
kletoa prestupi {isporedi kletvoprestupiti). — U 
kniqama pisaiiima crkvenijem Hi nijesanijem je- 
zikom. Nepravde mnoge i ubijstvo i kletvopre- 
stupjenije. Aleks. jag. star. 3, 28U. — vidi i F. 
Miklosio, lex. palaeoslov.- kod kl(;tvoprostiip|ouije. 

KL irr \i}]'U KST frpNlCA, ,/■. zensko celade koje 
presfu/ii khirii. isiiniiili kletvoprestupuik. — Samo 
a Stulivecu rjicmku : kletvopristupnica, v. kletvo- 
pristupitejica. 

KLETVOPRESTUPNIK, m. conjck sto je pre- 
stupio kletvu. — U ki'iigama pisanima crkvenijem 
jezikom, a izmedu rjecnika u Stulieevu (kletvo- 



5 JfLEVETANE 

pristiipuik, v. klotvopristupitej) i u, Daiiieicevii 
(kletvoprestnpbuikb ,porj urus'). Klofcvoprostup- 
uikb bystb. Domonfcljaul' 107. — fu nase vrijeme 
upot reh^ava oi>u rijec Vuk (koji dodaje da je oro 
jedna od 49 rijeci slavonskijeb koje se u nasemu 
narodnom jeziku ue govoro, ali se lasuo mogu 
razuinjeti i s narodnijem rijecima pomijesati. 
uov. zav. 1847. v — vi). ^;udokradicama, laz}iv- 
cima, kletvoprestupnicima. pa,\'\. Itim. 1, 10. 

KLETVOZATAJATI, kletvozatajam, iiiqif. za- 
tujati kletvu. — U Voltigijiim rjeeniku: ,nogare 
con giuramento, spergiuraro' .falsch sohworen, 
eiueu moinoid tliuu', i u Stulieevu: v. kletvopri- 
stupiti. — nepouzdano. 

KLEVCI, vidi Klijevci. 

KLEVENDALICA, /. vidi klovetalica. - — U 
naic vrijeme u Lid. J. Bogdanovio. 

KLEVlbNDALO, ;«t. vidi klevetalo. — U nase 
vrijeme u Liei. ,Sta slusas toga klevondala?' 
.1. Bogdanovio. 

KLEVEJNTBANE, n. djelo kojijem se klevenda. 
,Ko obadira liezino klevendai'ie, vau ko jo ka" i 
ona?' J. Bogdauovic. 

KLEVENDATI, klovondruu, iiiipf. vidi kleve- 
tati. — U iiaie vrijeme a Liei. ,Ona nista ne 
radi, nego vavije druge klevenda'. J. Bogdanovio. 

KLEVET, m. samo u Stulieevu rjeeniku nz 
kleveta s dodatkom da je uzeto iz hrevijara. 

KLEVETA, /. calumuia, obtreotatio, zlo sto si: 
o kome (jovori, osobito kad se laze, isporedi paii- 
kaiie, opadaue. — Hijee je praslavenska, isporedi 
stslov. kleveta, rits. K.ioiie-ra, ces. kleveta. — Mi- 
klosie iiiisli da jiostaje od istoga korijena od ko- 
jega je i glagol klepati (etymol. wbrterb. kod 
klepa-). — Izmedu rjecnika u Stulieevu (,oalumnia, 
coutumelia' A' dodatkom da je uzeto iz bukvara) 
i u iJanicicevu (,obtrectatio'). (.fuovb, jarostb, 
klevety, obidy . . . Dauilo 208. Da mu ne moze 
ni hooe pauka ui kleveta prijata biti. Mou. serb. 
458. (1453). IClevotnike grdne i klevetu. P. Pe- 
trovic, gor. vijen. 10. To jo kleveta! to jo laz! 
M. Pavliuovio, razg. 55. 

KLEVKTALICA, /. zensko ce(ade sto kleveee. 
— isporedi klevendalica. — U nase vrijeme u 
Liei. J. Bogdanoviti. 

KLEVETALO, m. covjek ito klerece. — ispo- 
redi kleveudalo. — I J nase vrijeme u Liei. J. 
Bogdauovic. 

1. KLEVETAjST, adj. vidi 2. khn'otau, od eega 
se razlikuje samo tijcm sto a ostaje u svijcm ohli- 
ciina. — S toga sto se nalazi samo nu jednoin 
mjestu, nije dosta pouzdano. — U jednoga pisca 
xvii vijeka. Ako (si govoril rici) klevetano pri- 
dajuf'i zlo ali zeleei i prosedi zlo sobi ali druziu. 
P. Eadovcio, nac. 53'J. 

2. KLEVETAN, klevetna, adj. koji pripada 
kleveti. — (hi xviii vijeka. Klevotnim jezikom 
ocniavas. D. Obradovic. sav. 11. Klevetui, ogo- 
vorni, opadui govori ,verleumderische reden'. Jur. 
pol. termiuol. 571. — U Stulieevu rjeeniku ima 
adv. klovetno ,calumniose'. 

KLEVETAjSIE, n. djelo kojijem se. kleveee. — 
Sfariji je ohlik klevetanje. — Izmedu rjecnika u 
Mikafmu (klevetanje), u Bjelostjencevn, u Stuli- 
eevu. Ukor, klevetanje i proklinauje. I. T. Mr- 
uavio, ist. 105. Kriva svidocastva, klevetanja... 
Mioliolaugelo. 64. Eto klevotaiio u puku proti\'a 
popom. Ant. Kadoic 77. Kad se bez smuti'ie u 
puku i klevetaiia ne bi mogao ustaviti od pri- 
cestoiia. 1.55. Sluzinoe ima se uklanati svakoj 
svadi i klevetanu. Zbornik zak. 1853. 2, 86. 



KLKVl'.TANK 



iH 



1. KLICA 



.Ostavi sf klcvctnaa! mij ko''0S '^i ^<" zani't'i n^'i- 
l/ila'. .1. Itii;;ilamivi6. 

KlilCX'lVl'ATI, kl(''vii(-.om (klovotruu), iiniif. bla- 
toraro; dotroctore, raaledicerp; cahiinniari, nnj 
alarijr je znaio'ie jamaino bilo : hrh(aH, pa je 
ponlije postalo : zlo iiovoriti, i lagnli na hoga. — 
■/>''!/''<' J*' iiraslavenska, isporedi hIsIvv. klovotati, 
rux. KMciieTHTh, fes. klevetati. — I'listajc ud klo- 
vota. — Od nsHove sadait'iei/a vremcnu preUo je 
11 nekijem krajevima c i ii inf. i u prosln vre- 
iiunn, ridi ii Stiilicevii rjehiiku i kod a na krcijii. 

— I.:iiir(tii rjifnikd ii Mil;alhtii (.obloijuor'), u 

Jlji liistjiiK < III klrMM'cin .uM.ii| ■■. V. ogovarjam), 

II I'lilliijijiiiii klcMlaii, iirijv.kiiiii. klovocein ,spar- 
larp, dotrarro , i^iam-iaro" .scliolton , plaudorn, 
schwatzeu'), u Stuliccvit (klevetati na koga ,ob- 
loqiii, obtrectare, calumniari'; kloveiati, v. kle- 
vetati). 

11. naj starije znaiene, brhlati, rijetko se na- 
liodi, i to Hprav u osobitijem smklu: dosadi- 
vati iiiolitraiiia i jjrcjjornkama (ii Kavanitwvijem 
priiiiji'riiiiK II dnhriiiii siiiisht). Sam sanioga scijeni 
i )ubi Hi)sa, dobro svib naj voce, i svak da u 
torn dni ne gubi nagovara i klevece. ,[. Kavanin 
115''. (>'emu bismo klevetali i molili za potrjebe? 
■)'l()i'. Klove6.ati, dosadno preporucivati, govoriti 
o istoj stvari: ,Koliko sam ti klevecala (prepo- 
nicivala)'. ,Ne kleveci viSe (ne dosaduj govorom)-. 
M. Pavlinovic. • — Nije dosta jasno znaiene u 
ovom priinjerii: Svijes mi tame, srce pina, sve 
mi noko zlo klevece. J. Kavanin 174'J. 

h. ijovoriti zlo koine, pn i hiffati na koga, 
krivo ya potvarati (vidi opadai i. iMiikntii. — tesko 
jc poznati po priinjerinw , jrli /nin ili ilriigo zna- 
iene. — glagol je neprelazni kau kod a, ali je u 
iiase vrijenie i prelazni, vidi : ,Kako ti ona mudro 
cojka kleveta'. u Lici. J. Bogdanovic. 

a) twpee. Sija zena jest prislusala i klevetala 
i svadu tvorila s susedi svojimi. Pril. jag. ai"k. 
9, 113. (xv tnjek). Zli u kletve strasne udara i 
klevoce i zamori. P. Kanavelic, iv. Bti. Dusi 
mojoj zasto ovu klevecuoi rijec uirmosey 460. 
Klevetati .verleumden'. Jur. pol. terminol. 577. 

I>) ce^ade ili driigo o ienm se zlo Hi laznu go- 
fori, izrice se : aaj^akuzativom s prijedlogom na. 
Klevetahu na li. S. Kozifiic -"lU''. Klevecu na 
ovu istinu. S. Budinic, sum. 67". Od daloc od 
liih klevGcu na lie. ispr. .59. Ako je klevetal na 
ine uciteje. 89. Na nih klevecuci govoreno. P. 
Zoranic 35a. — hh) dativom s prijedlozima suprot, 
protiv. Zlocudnimi besodami klevecuci suprot 
nam. Anton Dalm., nov. test. 2, 140. Sjoann. 10. 
Tko jo pun tminosti u ku se upreoo, zavidi svit- 
losti protif koj klevece. D. Barakovic, vil. .S74. 
Suprot liemu klevetajuci. P. Knezevic, osm. 19. 

— cc) genetivom s prijedlogom od. V cem od 
vas klevecu. Anton Dalm., nov. test. 2, 123t>. 
Ipetr. 2, 12. U cemu klevetaju od vas kakono 
od zlocinac. I. Bandulavid 145''. Klevecuci i go- 
voreii zlo od drugoga. P. Radovcic, nac. 537. 
Sto je da mu se kleveta i mrmni f>d postena? 
Ant. Kadcic 252. 

KLEVETAVAC, klevetavca, in. vidi klevetnik. 

— U jednoga jnsca iakavca xvi vijeka. Ako on 
ki se brat zove bude . . . idolski klanavac ili kle- 
vetavac . . . Anton Dalmatin, ap. .32. 

KLEVETAVKA, ./'. vidi klevetnica. — U istoga 
2)isca u kojegri ima i klovetavac. Zone da budu 
ne klevetavke. Anton Dalm., nov. test. 2, 117. 
tit. 2, 3. 

KLEVETLIV, adj. knji klevece. — U riikopisu 
pisanome crki'cnijein jezikom. Klo\-ct)iva rlusa 
trirozni ima jez3'kb. Glasnik. 25, 71i. 



KM':VK'I'I,.1V1CA, f. ndi klevetnica. — U 

jidniiga /lisro rakaoca xvi vijeka. No klovutji- 
vico. Anton Halm., nov. tost. 2, 101. Itim. 3, 11. 

KLKVRTNICA, /. zensko cefade Un klevece. — 
U nnse vrijeme, ali moze hiti i slara rijei, v^pn- 
redi riis. icjieueiiiHua. — Tzmedii rjeinika u Sln- 
lii'evii (.obloijuons, dotractans'). Imena su mi: 1. 
vcstica . . . 12. klovetni(!a . . . (pisann u nase 
vrijeme, iili jainainu iz starijega rukopisa). Sta- 
rino. 10, 283. ,To 'e sve ona klevetnica, moja 
duSmanica, ne da' joj se Bog s du5om rastati, 
od mciic iiradila'. .T. JSogdanovii. 

KlJO\'K'r.\lK, //(, riiijrk kuji klevece. —Rijei 
je jinisliirriiskii. isjinrnli stslni;. klevetimik'/., rus. 
K.iiRi'] iini. ],. (<^. IHi>\ctnik. — Izmedit rjfciiiku 
u .Mil.:ijiiiii .■tl,|,„|init(ir, raaledicus, conviciainr' . 
u Hji'/iisljiiiiirii jlci liirtor, oblocutor, convici.'itor. 
maledicus'), it I''"/'/'////)//! '.^parlatnre, dotrattoro' 
,eiu lastorer, eiii Ink^imiiIii luensch'), u Sliiliri'i'ii 
(,oblocutoi-, deti-uriui ■ n dmlntkom da jc iizeto iz 
hrcinjarn), u Daniiiievii (klevetbniki> ,accu3ator; 
obtrectator'). Jako gorci klevetnici premo nasi, 
stanutL gresi nasi. Domentijanl> 92. Tko bi ae 
nasao klevetnikb. Mon. serb. 458. (1453). Si sut 
nerodnici i klevetnici ize sut razlueili brata od 
brata. Pril. jag. ark. 9, 114. (1468). Klevetnici 
osujeni sut. S. Kozicic 10'). Ovaj pregresenja 
tvore i cine klevetnici. S. Budinic, sum. 37l>. 
Gi6a straha klevetnikov. ispr. 54. Klevetnike 
grdne i klevetu. P. Potrovic, gor. vijen. 10. Kle- 
vetnik, ogovornik, opadnik ,verleurader'. .Tur. pol. 
terminol. 571. Klevetnik ,dpr verleumdor'. .T. 
Bogdano^'ic. 

KLEVETUSA, /. aiujm. kleveta? Hi klevet- 
nica? — TJ nase vrijeme. Cruim jezicima kle- 
vetuse ... V. Bogisic, zborn. 178. 

KLEVRET (klevrjet?, klevrijet?), m. conservus. 
drug u sluzbi ili ii ro2)sti}it, sto je sluga ili rob 
prema drugijem slugama Hi robovima. — Rijec 
je stara, iftpurrdi shlnr. Iclcvrrt-i,, rii!^. icienpeTT.. 

— Tudn riji'' iirpuiinihi /iii^/tiiiii : Millniir misU 
(i po Si'iij ih-iIk I iii;ir<,i ,hi /,.,,s/'f/V ("/ /((/. colli- 
bertn^. nit null v (iiij. h) va(a da je pniHo preko 
roiiiitii^kij'li jr:ika, isporedi stfranc. culvert, cui- 
vort. pnir. iul\-ert, lopovski. — Samo u knigama 
pisaiiiiiiii crkrciiijriii jriiknm, a izmedit rjeinika 
u Sticlicerii (,ciiiisri \ 11^. I niiimilito, sodalis' s do- 
datkom da je ir.t'U' i: misnla). Ubczdaju tebe 
sladbkaago .Jisusa, klevrOtb-vladiku, rabb-carja. 
Danilo 104. Jeteriji si. klevrcty mnogije pa- 
kosti jemu tvorahu. Starine. 22, 216 — 217. (xv 
vijek). 

KLEZNA, f. selo u ulciuskoin okrugu. 

KLEZIC, »(. preziine. — Poinii'ic se xviii vijeka. 
Klezic iz Rujana od poja livaiiskoga. And. Ka6i6, 
kor. 453. 

KLI, vidi dokli. 

KLIBITI SE, klibim se, impf. smijati se, po- 
kazujuci zube; keliti se, kositi so. u Backoj. Y. 
Arsenijevic. 

1. KLICA, /. germen; gemma, oculus, mlada 
bi^ka onakoim kakva je u sjemenii i kako i- s/V- 
mena raste; takoder pupiofak ili ok" sin m'rr i: 
sama drveta ili iz korijena. — I'osliijr ml kliti. 

— Od XVII vijeka, a izmeitu rjeinika it Mikaliiiii 
(klica, kako ti od luka ,nu('leus, spica'), u Belinu 
(.germoglio' ,germen' 341*; klice kupusne ,broc- 
coli, cime di cavoli pivi tenere e delicate' ,brassi- 
carum cymae' 149a; klica od zutjenico ,cicoria, 
mazzocchi' ,eauliculi cicoreorum' 192''; klice od 
trava ,cime dell' borbe' ,cimae' 193'>), u Bjcln- 
.^Ijenievu (klica, kakti lukova etc. ,gormeu, sur- 



]. KLTCA 



fi5 



■2. KLICATI 



cuius, stylus proiuicaus ex iiucleo, gi'ano, arboi'e 
etc.'), 11 Jambresicevu (,g-Qrmen'), u Vultigijinn 
(,g6rme, broccolo, germoglio' ,sprosse, ausschoss- 
ling'), u tituliieva (,germoglio' ,siu'culus'), « Vu- 
kovti (,dei' keim' ,cyma'). 

a. sa snarei'iem kao Mo je sprijeda kasano. 
Ostavjat zilu koja ce u oiii cas vre opota klicu. 
I. Drzic 117. Evo klice simena, al' brzo usane. 
F. Lastric, ned. 119. Mak ti iie rodio, i ako ti 
rodi . . . iioka ti ga svega grad s vitroiii povali, 
nek ti jo5 mraz nega u klicah opali. A. Ka- 
nizlic, roz. 34. Ako lioces uzmlozat musmule 
koje giiile sime su razsule, skupi, susi i cuvaj 
do sada; posli klicu da ispusti rada, sime kvasi 
naj priJB u vodi. J. S. Relkovio 4-5. Litnom 
zitu govore .jarica', hem je slabja od zimnoga 
klica. 40. tidjesto djevojke metnu na Ivan dan 
u lonao zomle i u nu posiju nekoliko zrna se- 
nice, pa na Poti'ov dan gledaju, kako je nikla ili 
uklijala: ako su kliee savijene kao prsten, onda 
vele da ce se one godiuo udati. Vuk, ^iv. 68. 
jSprosse' (prevrdeno je) , klica' (mjesto ,mladica', 
a klica je ,,der keim"). Viik, pism. 25, ali nidi 
b. De je zrno klicu zametnulo, onde ueka i 
plodom pocine. P. Petrovir, gor. vijen. 23. Uvijek 
jutro nalik bilo danu, kano klica zitu usijanu. 
Osvetn. 2, 149. Embrion {.embryo') ili bijna 
klica onaj jo deo bijnog zamotka iz kog se nova 
bijka razvija. J. Pancic, bot. 79. Klica, bot. lat. 
, embryo, corculum' .keim', tal. ,germe, gormoglio'. 
B. Sulek, rjocn. znanstv. iiaz. — U mctuforiikom 
amislii. Ovo jo klica od svi zloca. M. Zorioic, 
osm. .51. 

b. mladica : Vuk (vidi I'legov drnyi primjer kod 
a) tvrdi da ovo nije pram) znttcene, ali sc nalazi 
u pisaca uer. od xvm oijuka. Kako iz korijena 
oliti breka otrovana, otrovaiia klioa oliti rasklad 
nice... S. Rosa 3b. Trgno busa nejodnake klice. 
Osvetn. 4, 26. — I u metaforickom smialu. Ne- 
navidost je toliko otrovan korijen, koliko klice 
svoje suprot Bogu istom pruza. F. Lastric, ued. 
110. Kakve li klice i mladice otrovne izrastaju 
iz priotrovuoga ovog korijena. 128. 

c. u jedtwga pisca xvii vijeka kao da snail 
nekic vrsta luka. Zeleoi bijele lukove i klice i 
Inbenice od Edipta. M. Radnic 307l>. Zoleci je- 
stiti lukovo i klice odipcanskc pomrijese. 5331. 
vidi: ,In mentem nobis voninnt cucumeres et pe- 
pones, porrique et caepac ot allia'. numcr. 11, 5. 

d. M prcnesaiom smislu, u mladijeh tica one 
batr[ice iz kojijeh poslije pprje izrastp. Vuk, 
rjecn. kod klica. 

2. KLICA, /. igi'a s noiom i kocicima (u Uzicu). 
\j. Stojanovic. 

.3. KLICA, /. doni zub u norasta. Babina (iroda. 
— isporedi 1. kajac i kajak. 

KLICAN, in. vidi Kantan. 

1. KLICANE, n. djelo kojijciii se klice (cidi 
1. klicati). — Izmedu rjecnikn u StuHceDii (,ju- 
bilatio'). IJz odusevjeno klicane sabora. M. Pav- 
linovic, rad. 14. 

2. KLICANE, /(. djfh, kojijrm slu klica (ludi 
.3. kli.atn. — Slariji'.ir ohlik k\ica,nje. — U Be- 
limi ijrrinl.ii : \iV\i-Mi'y ,il germinare' ,germiuatio' 
341*; i( lljrliisl jcia-fpii : klicane, pronikuutje ,ger- 
minatio'; h Slulicevii: ,germiuatio'. 

KLICAST, adj. na kojemu je mnoyo klica. — 
Samn u Stulicevu rjeiniku : ,che produce molti 
gprmogli' ,fructicosus'. 

KLICAS, m. neka bijka. Klicas, Taraxacum 
palustro DC. (u Gospicu). B. Sulek, im. 146. 

1. KLICATI, klicem (kllcam), impf. kliknuti. 



— Od XIII vijeka (vidi 2), a izmedii rjecnika u 
Voltigijinu (praes. klicem kod kliknuti) i u Sf/io- 
licevu (klicati, klicam 1. .jubilare, gestire, ca- 
nere'. 2. ,se explicare'; j))Y(c.s. klicem kod klik- 
nuti). 

1 . akfinno. 

a. kao ncprelasni glagol, nema ohjekta. 

a.) (iidskom glasu. aa) viciici gvati (naj iesce 
II pomoc). O duse, klici vrh raja, zovi koga oies 
odvitnika na tvojo ciienje. Korizm. Gk Eto od- 
krivam, eto klicam, o lijecnice svemoguii. J. 
Kavanin 8S. — Oh) vikati od vcsefa. Neka poju 
i vesolo klicu. D. Obradovic, basn. 455. Ki god 
ill cuje od veseja klice. Nar. pjos. istr. 2, 139. — 
cc) vikati od zalosti. Sestra Mice a mati narice. 
Osvetn. 4, 4. 

b) o zivotinskom (pticjem) glasu. A sto klicu 
zuti jastrebovi. Nar. pjes. juk. 147. Uz nili klicu 
dva sokola siva, jedan klikce sa Avals bojne, a 
drugi je s lomna Durmitora. Osvetn. 5, 31. 

c) o triibi. Truby ratbnyje klicuste. Danilo 
342. 

b. izrice se sto se vice samijem rijecima onoga 
sto vice (oratio recta). 

a) ttojice. Ako bi gdo klical ,pomagajte'. Zak. 
vinod. 57. (1288). Kada su Judi ,sa nam' klical i. 
Mon. Croat. 184. (1503). Svak mu od^ vas neka 
klice : ,Zdrav, prislavni dobitnioe !' Gr. Paoli «. 
I. M. Mattel 372. Aga klice . . . t ,Ki-eui svatko 
pomnit posla svoga !■ Osvetn. 4, 54. 

b) proglaHvati (pred narodom). Tebi, sudco 
v Vrbnici, zapovidamo da ucinis klicati i na- 
vestiti vsem tim Judem da uigdor od liih ne budi 
toliko smiu . . . Stat. krc. ark. 2, 287. (1483). Da 
ima po svem meste ciniti klicati da svaki cuva 
svojega ogiia. Stat. kast. 189. (1490). Aleksandar 
u vojski rece klicati: ,Gdo prvo boja sasedo 
(s koi'ia) da umira brez osujenja'. Aleks. jag. star. 
3, 262. 

C. s infinitivom zvati znaci gotovo: pocinati 
zvati. Sred tugct i sada te klicem zvati. I. Dordic, 
salt. 293. 

d. s objektum. 

(i) objekal je celadc, te glagol znaci: vicuci 
zrati (II pomoc). Klicu Turci Muja i Aliju. Nar. 
pjes. vuk. 5, 115. n' se vila u grm ulovila, tore 
klice pobratima vjerna. Osvetn. 1, 1. amo pri- 
pada i ovaj primjer: Klicem tko bi pomilova'. 
J. Kavaiiin 463*. 

b) objekat je ce(ade, glagol znaci : vicuci hva- 
liti. Da ga Pio hvali i klice, da dostoji svo. J. 
Kavanin 133*. Tebe (Bozc) klice proroka broj 
livajeui. I. Dordic, uzd. 192. 

c) objekat je ime ; znaceiie je ylagola : aa) kao 
kod a). Tve pomocno klicem ime. I. Donlic, 
salt. 395. — bb) uopce zvati. Klicati imena, 
zvati poimenee ,di6 namen ausrufen'. Jur. pol. 
terminol. 50. 

cl) kao proglaSii'ati. Neg ja stimam pticu 
vei'nu lastovicu ka nam v jutro klica veselu zor- 
nicu. .Tacke. 128. A v vecer pletenioa vsakdar 
si-icnu uru klica, ako 'e jjri torn holbica. 270. 

'i. pusivno, bez suhjekta. Ako ni onde klicano. 
Zak. vinod. 57. (1288). 

o. sa se. 

II. pasiono, zvati se. Ali ca ja znaui, kakr> so 
klice. (u Istri). Nasa sloga. god. 13, br. 22, 
str. 89. 

b. reciprocno, zvati jedno drugo (u pomoc, ispo- 
redi 1, d, a)). No boj biju, klicu se junaci. Nar. 
pjes. vuk. .5, 423. Puske gi'me, klicu se junaci. 
Ogleil. sr. 244. 

2. KLICATI, klicam (klicem), impf. vidi 1. klo- 
cati. — Od xvin vijeka (samo po zapadnijcm 



2. KLICATI G 

kra,ievim(i)- A no puSta Aem' s I'lih klicat svo 
koljeuo nelia, zom|o i pakleno. .1. Kavai'iin a72'>. 
KHca a klife: ,Viio umitua ! . . .' lOOn. Klicaju 
prid JBclnim i rtnigiju otarim. A. d. Bella, razgov. 
47. Veiokrat priko dnova prid liom klioaie. J. 
Banovae, pred. 13G. Korisno je klicati kad se 
imonuje ovo ime Marija. M. Zoricid, zrc. 7(3. 
JClico (pred ispovjednika) i osvada se od toliko 
Srija. 122. Sagrisuju daklo kipoklaiWnjem ka- 
tohci, kud Idicaju prid prilike Isukrsta i b. di- 
vice? Blago turl. 2, 80. Koci mi sad, zaSto ka- 
tolici klicajiic prid prilike ue 6ino kipoklai'iaiije? 
2, 81. Jvrsdani klicali bi prid noge luovo. A. d. 
Costa 1, 117. Klica prid noge proroka. I. J. P. 
Lu6ic, razg. 16. Novojni Adam kliea ua kolina. 
43. On iia trku klica na kojona. Nar. pjos. juk. 
259. Sve mu doro klifco na s|ukove. 248. Dogat 
klifie na prva kojena. 271. 

3. KLICATI, klicam (klicem), impf. vidi kliti. 

— Postaje od 1. klica. — Od xvii vijeka, a iz- 
medu rjeenika it Mika^inu (klicati, proklicati 
,6mittere nucleum vel spicam') gdje se naj prijc 
nahodi, u Belinu (klicati, klicam ,g6rminar6 o 
germogliare ,germino' 341a), u Bjelostjenievu 
(klicam, v. niknem), u Voltigijinu (klicati, klicam 
.sbocciare, sbocchiare, germogliare' ,aushUlseu, 
sprossen'), w Stulicevu (klicati, klicam ,germinare, 
surculos emittere'). Vrijez koji je stoprv poceo 
klicat. D. BaSic 107. U vis odmah jer iz pupa 
klicu. J. S. Kefkovic 150. Iz takovili jerbo loze 
kliou. 258. Klicati jkeimen'. Podunavka. 1848. 
58. — Metaforicki. Na noj mi je (na ovoj zem]i) 
grob|e pradjedovsko, na noj moje pleme od Ko- 
sova klica. S. ^ubisa, prip. 175. 

KLICA V, adj. samo u Stulicevu rjecnikii: v. 
klicast. 

KLICIJA, m. vidi klincov. — U nase vrijeme 
u Lid. ,Ti si vec veliki klicija'. J. Bogdanovic. 

1. KLICKATI, klickam, impf. caoare (kaze se 

djetetu). — U nase vrijeme u Srbiji. V. Hie. 

— vidi 2. klicak. 

2. KLICKATI, klickam, impf. na konu kaskati 
(kaze s8 s preziranem). — U nase vrijeme u 
Srbiji. V. ni6. 

1. KLIC, m. vidi 1. klicaiie. — isporedi klik. 

— mjec je star a, isporedi stslov. klicb, rus. kjihht.. 

— Postaje od korijena Idik glagola kliknuti na- 
stavkoiH ji. pnij Vnjijrm se k mijena na 6. — 
U sUirijii;/ liiiijiiiiiii. (I II Istri i u nase vrijeme 
s osiiliilijriii -.iKirrin ,11. Volikb klicB sami mezdu 
sobojii si.tvorise, zaiostiju zadrzeste se. Domeu- 
tijaii'' 299. Ako jest onde klic bil ,pomagaj'. 
Zak. vinod. 8. (1288). — U osohitom smislu: 
proglas, proglasivane, naj iesce kad se .Ho pro- 
daje na huhan (vidi buban, 1, i)), isporedi liciti. 

1 bi cirien klio na placi. Statut vrban. 172. 
Prodan vinograd sa vsimi klici i zakoni nasega 
mesta. Mon. croat. 74. (1450). Tako govore Istri- 
janci i danas: ,prodavat na klic' (,all' incanto'). 
P. Kurelac, rad. 15, 120. Klio ,renuntiatio'. D. 

. Nemanic, iSak. kroat. stud. 9. 

2. KLIC, ni. ime mjestii. — Prije nasega vre- 
mena. Klici.. S. Novakovic, pom. 134. 

1. KLICAJC, klifika, m. drveni klin (u osobitijem 
znacenima). — Moze biti srodno s 2. klica. — 
U nase vrijeme. 

u. drven klin, koji karigu konsku za giiat sa- 
piAe. M JAci. ,No bi iz liega rijeci na kli6ak 
izvuka'. J. Bogdanovic. 

b. koraadic dn'a kojijom se sapii'm plocieo. u 
Stonu. ,Daj mi jos jndan klicak, nomam ili iiogo 
tri'. M. Milas. 



]. KLI.TA 

2. KLICAK, klifika, m. u Vukovii, rjecnikit: 
djotiiie goviio. — isporedi 1. klickati. 

KLICAN, kli6na, adj. koji pripada klici. — 
Samo u Stulicevu rjeiniku: ,surcularis'. 

KLICANE, n. ime gori u HercKgovini. Glasnik. 
22, 24. 55. 

KLICATI (?), kliSim, impf. o glasu u liekakvc 
ptice. — U jednoga pisca xviii vijeka. (Ptiee) 
kli69, cokou, klikcu ... A. KaniXlic, voi. G. 

KLICA V, adj. o ce(adetu u kojega je pocela 
sijedjeti kosa. — IJ Vukovii rjccnikii : klicav fiovjok 
,der anfangt graue liaare zu bokomuion' ,inca- 
nescens'. 

KLIOeTINA, /. augm. 1. klica. — U nase 
vrijeme u Lid. ,Este li vec iskopali taj rastic?' 
,Ne da se jos iskopati, velike su mu kli6etine'. 
J. Bogdanovic. 

KLICEVAC, KHfiSvca, m. mjesno ime. 

a. u Srbiji. a) u okrugu va^evskom. aa) vis. 

— u Viikovu rjecniku: ,ein berg bei Vajevo'. — 
Klicevac, izbreXak ua severnoj strani Valeva. M. 
D. Milicevic, srb. 401. — bb) zaselak. K. Jova- 
novic 99. — bj selo u okrugu pozarevackom. K. 
Jovanovic 140. 

b. u Vukovu rjecniku: brdo vise Skociia na 
lijevoj strani Drine ,ein berg an der Drina' s pri- 
mjerom iz narodne pjesme: Pokliknula prebijola 
Vila sa Klicevca od grada Kostura, te doziv|e 
kamenu Skocicu. 

KLICEVACKI, adj. koji pripada selu Kliievcu. 
iciicevacka (opstina). K. Jovanovic 140. 
' KLICEVO, n. mjesto blizu Niksica. 

KLICICA, /. dem. 1. klica. — U Stulicevu rjec- 
niku: , parvus sureulus' i u Vukovu. 

KLICO, m. u Vukovu rjecniku: covjek koji je 
klicav. — Akc. se mijena u voe. klioo. — Uprav 
je ipokoristik. 

KLi6a, m. Hi f.(?), ime musko Hi zensko (?). 

— Prije nasega vremena. S. Novakovic, pom. 70. 
KLlil, vidi kliknuti. 

KLIJ, m. vidi 1. klija. — I' rukopisu xvii 
vijeka pisanome crkvenijem jezikom, s ohlikoin 
klej po istocnom govorii. Metni vb zlato u ciniju 
klea svetla govezdega na 10 listov zlat koliko 
lesnikb. Glasnik. 25, 35. 

1. KLI.TA. /. gluten, poluzitka tear kojnm se 
tijri'i ill, lid xr siixtiiri a- rim ilnuiijrm, te kad sr 
(isKv/. nsimir jnliiii ilniiiniiir inilijijilrno ; naj 
ii'<cc ar riiii dugn kii/iajiici ku-^li ill kuzu od zi- 
votiiia itd., te se sastoji iz hladMne koje imu u 

onima. — isporedi klij, 2. kej, tutkal. i- sto.ji 

mj. I'legdasiiega e. — S muskijem oblikom klcj 
rijec je praslavenska, isporedi stslov. klfj, rus. 
loieti, ces. klej, kli, po}. klej. ■ — Po grc. xiiXXu 
until' sr pomisUti da je indoevropska nsiiuirri : iili 
jr rr.'ii jjiilikii ihi je rijec uzeta i: lu riiniiishiji-li 
jr.il.ii, isi.nrrili inii-iiviiem. klei, glU'. ijliini. niiiili>- 
.siiks. cl.i -. rinii rlay, pa i stviiem. i, iionirnviii. 
kleibmi, /iril'i'lii'i'ti, itd. ovo je od indoevrop- 
skoga l.-mij, mi, l^/iuredi grc. yXotog, tekiicina sin 
SI' 'iiri(ii>liijr. yXii'ij, yXia, klija, lat. glus, gluten 
((/(// / iiiiiii rijec glina kod koje se nije nista 
k.r.din :ii ui:ii postane). glas k pokaznjr dn jr 
shir.ii<l:,i lijec naciriena po germniiskuj. Inko je 
I ,:■/ III. Iil.jai. — (M xvii vijek.il, n i.iiinlii iji'c- 
Hikii II .Mll;ii(inu (,gluten, glutiniiiu j //'//'■ m' naj 
prijc nuliodi, u Bjelostjenievu (v. keje), ii Volti- 
gijinu (,colla, materia viscosa' ,leim'), it Stulicevu 
(,gluten, glutinum'). Smola, tutkal iliti klija (pi- 
sano kliha). P. Lastri6, nod. 169. Onaj vajak 
sastoji od klijo (tutkala, ke)a) i sinipa ili glice- 



1. KLIJA 



KLIJENIT, a. 



rina. B. SiUek, graf. nmj. 164. Otpaci koza za 
kliju ili tutkalo (.leimleder'). Zboriiik zak. god. 
1853. 911. Klija od ribe, roga, koze . . . 1078. 
Klija, tech. (viilg-. tutkalo, ke}e) ,leim', frc. ,colle', 
egl. ,glue', tal. .glutine, colla forte, colla di ossa'; 
chom. klija od hrskavico ,ohoiidrin' ; kostana klija 
,knoelieiileim', fro. .gelatine d' os, ooUe d' os, ostt5o- 
oolle', egl. ,glue of bones, gelatine of bones' ; bot. 
(;hem. bijevna klija ,pflanzeuloim' ; tech. (skrob) 
,schliclite (des webers)', frc. ,parement, parou, 
oncollage, chas', ^egl. ,dressing', tal. ,bozzima, 
,appareeehio'. B. Sulek, rjecu. znanstv. naz. 

2. KLIJA,/. vidi 2. klijen. Klija, Alburnus lu- 
cidiis Heck., bijelka, bjelica, brzak, varavac, rito- 
trunci, povrhnsice. D. 8ebisauovic, progr. rakov. 
real. 1880. 17. u Karlovcu. 

KLIJALAC, klijaooa, m. covjek koji klija (vidi 
2. klijati). — Samo u Stuliceru rjecniku: klijalac 
■i grijeSkom klijaoo .qui glutinat'. 

1. KLIJANE, n. djelo kojijcm sto klija (vidi 

1. klijati). — if Vukomi rjecniku. 

2. KLIJANE, n. djelo kojijem se klija (vidi 

2. klijati). — Stariji je obUk klijanje. — U Mi- 
kalinu rji'cnikii: klijanje; u Bclinii: klijanje ,iu- 
collamento' .glutiuamentum' ,S92l'; u Sliilicevii. 

KLIJATE^j, m. vidi klijalac. — Saiiio ii. Stit- 
licevii rjecniku: ,qui glutinaf. 

1. KLIJATI, Idijam, imp/, vidi kliti. — Akc. 
!<e mijena u praes. 1 i 2 pi. klijamo, klijdte i a 
aor. 2 i 3 sing, klija. — U nase rrijemr, a izmedu 
rjcinika u Vukovu (,keimen' .gormino'). Sjeme 
ne izrascuje. nego naj pi'ije klija, pa nikue. Vuk, 
pism. 2.5. Poseju nekoliko zrna psenic^e pa na 
Petrov dan gledaju kako je nikla ili klijala. M. 
D. Milicevic, ziv. srb. 1, 30. 

2. KLIJATI, klijam, impf. lijujiiti, prilep^ivati 
klijum. — Akc. je kao kod 1. klijati (part, praet. 
2tass. klijan). — Od xvii vijeka, a izmedu rjec- 
nika u Mikalinu (klijati, priklijati ,glutino, con- 
glutino') gdje se naj prijc nahodi, u VoUigijinu 
(.incollare' jzusammenleimen, einkleistern'), ii Stii- 
licevu (jglutinare'). Da se na nem mozo pisati 
i da postane uopoe jaci i cvrsci, trnba ga klijati. 
B. Sulek, graf. umjet. 21. 

KLIJIOGATI, vidi k(ecati. 

1. KLIJEN, adj. vidi klijenit. — U jednoga 
piaca Duhrovianina xviii vijeka, a iziimdii rjec- 
nika a Vukovu (vide klijenit). Po zom|i cotvcro- 
nozice smucati se kako druzi linnni i klijeni 
mnokrat cine. B. Zuzeri 420. 

2. KLIJEN, m. t'leka riha (vidi dale). — Rijei': 
je pradavenska, isporvdi ces. klon, po\. kleii. ohlik 
je jjraslavnnski kleub: h na krajii pnlvrduje se 
iiiekanijem glasom slova n ii ieskoin i u polskom 
jezikii; a e oblikom rumunske rijeii clean Ho je 
ocito uzeta iz stslovenskoga (ii stslovenskijem kni- 
gama nerna joj putvrde). — Vuk bi^ezi znaeene 
ooe rijeei kod kleu uz druyo znaeene (vidi 1. 
klon), te ne kaze izrijekom dn je klen jjo istocnom 
govorii, a kod kl'ijeu /'(s, \ idn klen ali se ne zna 
jeli Ittio kazati o iili,{ iniimin ili samo o jednome. 
u eaknrriea »• i'jgordni /hi ..iiuulnom f/dvnru klin 
(ne.:niiiii ^■ l:iil:njriii nhrnilnni I. kni) iln .sum »»«<(»() 
zabilci' iin Ihiiurir, rum nii.iim. kiikii lii pii jiiziiom 
goi'ura glusilu, klijen ili kli-n ? uprav se ne zna: 
druyi se izgovor potvrduje kratkijein klen « Vu- 
kovu rjecniku, a prvi samom rijeei klijen ii isUim 
rjecniku, ali se kod ovoya ne zna misli Ii Vuk 
na Acer campestre (a vidi i 3. klijen) ili na 
Squalius dobula ili na oboje. — Izmedu rjecnika 
u Bjelostjencevu (klen, riba ,capito') i u Vukovu: 
klen, klena, nekaka riba ,Squalius dobula Heckel' 



(u trecem izdaiiu: ,Squalius cephalus L., Diibol); 
klJjon, vide klen *■ dodatkom da se govori u Ornoj 
Gori. — Kleu ,der mausfanger'. G. Lazi6 80. 
Kleu (Squalius dobula Hack.). K. Crnogorac, zool. 
120. J. Pancic, ribe u srb. 113. — isporedi 2. 
klija. 

3. KLIJEN, m. vidi 1. klen. — Nije dosta po- 
uzdana rijec, jer se u starijim kiiigama maze ci- 
tati i kljeu (vidi 1. kjen), a radi Vukova rjec- 
nika vidi sto je kasano kod 2. klijen. — Od xvi 
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (vide klen 
s dodatkom da se govori u, Crnoj Gori). Gdje 
jedua od vila kraj vira vodena bjese so sakrila 
za stabar od klijeua (ili kljenaV). M. Vetrauic 
2, 116. Pri stupu od borka, smrijeka i jasena, 
pri stupu javorka, hrasta i klijena (u naj sta- 
rijem ntkopisu klena, u mladeinu kjeua). 2, 283. 
Klijen (ili kljen?, jamacno u rukopisima kljen), 
carpino (Kuzmic, Aquila-Buc), Acer monspessu- 
lanum L. (Vodopic, Hercegovina. Vuk, Crna Gora), 
V. Klen. B. Sulek, im. 14fc>. 

KLIJENAK, Klijinka, m. ime nekakvu gradu. 

— U Vukovu rjecniku bez znacena s primjerom 
iz narodne pjesme : Iz Klijenka grada bijeloga. 
(Knigu pise Hasanagiuica iz Udbine iz turske 
krajine, mila cerka Hamze kapetana iz Klijenka 
grada bijeloga. Nar. pjes. vuk. 3, 199). 

KLIJENIK, »(. klijen (vidi 1. klijen) covjek. 

— Samo u jednom rukopisu xvi vijeka. Mnozi 
tadaj klijenici i hromi izliJ66eni jesu. N. Raiiiua 
142a. act. ap. 8, 8. I oto ludi nosec na odru 
clovjeka ki bjese klijenik. 1421'. luc. 5, 18. Pri- 
kazovahu liemu klijenika. 16.51'. matth. 9, 2. lieoe 
klijeniku. 165b. matth. 9, 6. — Na jednom mjestu 
ima dat. sing, klijenikomu kao da je adjektiv : 
va]a da se pisaru htjelo pisati klijenitomu : Eece 
klijenikomu. 143*. luc. 5, 24. 

KLIJENISTVO, n. paralysis, osobina (bolest) 
onoga koji je klijenit. — U^yrav klijenitstvo, alije 
t ispalo ispred s. — Na jednom mjestu xvii 
vijeka (po zapadnom govoru klinistvo). Devet- 
naeste oslobojenijeh od pritescijoh bolesti...; od 
tropike i kliuistva cetiri ... B. Ka§ic, in. 102. 

KLIJENIT, adj. debilis, paralyticus, koji se 
radi bolesti ne moze micati ili ne moie micati 
kojijcm udom. — isporedi 1. klijen, klijenitav, 
klijentav. — Oblik je klijenit po juznoni iiovoru. 
po istocnom glasi klCnit, po zapodnoiu klinit. — 
Ncpoinata postaita; moze biti uzeto iz grckoga 
jiz'ika, isporedi grc. xXi'vi], poste^a, xXivixu.; i no- 
viigrc. xkni'jQiig, koji lezi bolestan u jiostefi. — 
Od XVI vijeka po zapadnijem krajevima, a izmedu 
rjecnika u Mikajinu (,paraly ticus') , u Belinu 
(,paralitico, che patisce di paralisia' , paralyticus' 
oSgh), u Bjelostjencevu (klenit, v. di-htavec), u 
VoUigijinu (klenit ,paralitico' ,gichtbriichiger'), 
u Stulicevu (,attractus, mancus, mutilus, paraly- 
ticus'), u Vukovu (sakat, da se ne moze maoi, 
vide uzet s dodatkom da se govori u Crnoj Gori). 

a. o ce^adeta. Slip nosi klijeaita, er nemu nije 
moc podana, da moze po sebi igdi poc, a klijenit 
pak tomu ki vida ne ima, da dobro it moze kaze 
put ocima. D. Kanina 107*. Ali je lasne rijeti 
gresniku: prastaju ti se grijesi ? ali klijeuitu : 
dvigni se i hodi V . . . Tadaj rece klijenitomu : 
,Dvigni se i hodi . . . !' A. Gucetic, roz. jez. 295. 
Jedan paralitik klinit Ii osta zdrav. B. Kasic, 
fran. 213. Marija Diac slijepa i kliiiita stece i 
vid i snagu. 214. Sluga moj lezi u kuci klinit. 
rit. 104. Koje hrome, koje kjaste, ke klijenito 
blag izvida ! G. Palmotic 3, 129a. Klinit pravan 
iznade se. P. Kauavelic, iv. 518. Isto rece klije- 
nitu uemocniku ozdi-avivsi ga. B. Zuzeri 5. Vidje 



KLl.TENIT, a. 



68 



KTJJESTA, 1.. 



jodiioga klijonita siromaha. 03. Skafio (in6as no | 
kako klijonitio c;e|ad0, nogo kako sjdrav. D. Bafii6 
loo. Slijedio bi veoma lasno loXat za dosta vre- 
uiona u odru cijec nomoiii oiii klijonit od koga 
nam cini uspomouu sveti Mateo. 149. Tako klije- 
iiita no sidela! (U Crnoj Gori). Nar. posl. vuk. 
2!>8. Oboli i klijenit ostane savrtijeli noga i 
ruka. Nar. piip. vuk.' 2(j2. Znadi da des klije- 
nita lezati. V. Vr66vi6, niz. 285. Klinit, bolestan. 
na Krku. L. Mrazovi6. 

b. iidii koje S(^ ne moze micati. Da, ruke i 
noge raojo budu klijenite biti i usable. V. Audri- 
jasovid, dev. 71. 

KLTJKNITAC, klijonica, )«. klijenit covjek. — 
Na jcdnoni mjextu xvin vijclca (sa zapadiiijem 
ohlikom klinitac). Slijepce, gubce, zdi-avio nijo li 
i klinitca drliatl' J. Kavaiiin 3;37». 

KLIJENITAA'^, adj. nidi klijenit. — isporcdi 
klijontav. — U dva pisca Dubrovcanina xvni 
Kijeka. Izlijeci jude klijeuitave. I. Sordid, bon. 
31. l)eset klijonitavijoh ozdravi. 35. Ovemu 
klijenitavu zdravjo podijeli. 143. Nosijahu ra- 
slabjenika u zilami i klijonitava. S. Kosa 62^. 

KLIj ENITA VAC, klijonitavca, m. klijenitav 
covjek. — U dt^a pisca Dubroecanina xviii vijeka. 
Ruku ususenu uekoga klijeuitavca izvida. I. 
Dordic, bon. 143. Ne pozuavsi ga voce za pred- 
liega klijeuitavca. 193. Uspese klijeuitavca na 
tomu odj'u. S. Rosa 63ii. Klijenitavce, tebi go- 
vorim. 63». 

KLIJENT, adj. vidi klijeutav. — titMi je ja- 
inacno ovu rijec nacinio od klijenit i klijentav, 
te nije ni po sto pouzdana. 

KLIJENTAV, adj. vidi klijenit. — isporedi 
klijenitav od cega vala da i postaje izguhivsi i 
izmedu n i t. — U Stulicevu rjecniku: klijont, 
klijeutav, v. klijenit. — I u nase vrijnmc u J)ii- 
hrovniku. P. Budmani. 

KLIJENTAVAC, klijeutavca, m. kUjcntao co- 
vjek. — IJ nase vrijeme u Dubrovniku. P. Bud- 
mani. 

KLIJENTAVICA, /. klijentavo zensko ce(ade. 
— U nase vrijeme u Dubrovniku. Klijentavica 
iz Gruza donijela vrecu spuza, pogla na Gradac, 
sloniila vratac, poSla na Goricu, slomila nozicu. 
(u djecjoj iyri). P. Budmani. 

1. KXIJENE, n. vidi 1. kleno i 3. klijen. — 
ispioredi 2. Klijeiie. — U Vukoru rjecnikn: ,dnr 
abornwald' ,aceretuui'. 

2. ICLIJENE, n. inu; selii u Srhiji u okruyii 
iabackom. — Po svoj prilivi ista je rijec sto 1. 
klijone. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u 
Vukovu (selo u Macvi). II Klijeiie selo dolecese. 
Nar. pjes. vuk. 4, 183. — Nalazi se jiisano i 
Klene (K. Jovanovic 177), ali je to po istoinom 
govoru: u Vukovu rjecniku ima: Klene (ist.), vide 
Klijeiie. 

KLI.JESTEN, m. vidi keston. Klijesteu, ca- 
stagne (u sinskom rukopisu), Castanea vesca 
Grtn., V. Kesten. B. Sulek, im. 146. 

KLIjfe§TA, n. pi. foi-eoi.s. i,ni,1r (iiaj cesce 
kovaiko) kojijem se sto sti^lm/r i ili\i irr-ilo. sa- 
stoji se is dva mala (ohirim ijni^ili'ii,!) i mjii (oziba, 
ilrijc 'i)iilii//i) kiijti .ill iirrl:ril,'iiii ili dnikcije sa- 
stiirbiiii hill, ilii sr ,.l:nrii ,,/,■,, jnliir. osi ili ste- 
-'.iijice: iliijii .si: siniiiii ulr.ak) ilr.ii u ruci te 
kako se ova rukiim -lisl.'iij, . ilruya strana neko- 
liko vecom silom. i/iniiui ^injoj manoj dulini) 
stiskiije ono sto st: hm-.r i-irslo driati. — Osim 
ohlika srediiega roda koji je naj obiiniji, imaju 
i dva zenska ohlika : klijoste i klijesti (ovaj go- 



f.oro samo ii. iakaviicnl . /( inhinni in-iiiijirii pisca 
JJuhroi'canina xvi njfl.,! I.im itn ir iJip ,-ii nms- 
koga roda: Ti mi ii;u->kava^ kak'j klij'^ii koji 
nijosu za ino dobri neg za tisknul i polognut 
sebi. M. Urzid 277. — Rijec je praslavcnska, 
isporedi stslov. kleSta, rus. iciemw (m.), ces. kK'stc, 
klostc, kliSto, jjo/. kleszcze ; vala da je srodno i 
lit. klisze (u raka). — -ije- stoji u juznom go- 
voru mj. praslauenskrigri r. knko se ridi po stsla- 
renskiim obliku (i pn niiihinnl-iim iciiiinii), te po 
istornoin govoru glasi kl. -^ta / klc.ste (u Vukovu 
rjecniku; kleSti nije pulrrdcno), ]io zapadnom 
klista, kliste, klisti. — f cakavaca i u nekijeh 
zapadnijeh stokanaca ima sc mj. st. — II vekijeh 
caknraca ima i \ mj. 1, n. p.: k)i.sci (instr.). 
Tondal. star. 4, 114; kjisci (nam.). J. Kavaiiin 
459b; kjeSda. Nar. prip. mikul. 26; i u jcdnoga 
pisca stokavea iz Slavonije: kjistama. A. Tomi- 
kovic, gov. 165 ; klistma. 165. 166. — Nepoznnta 
postana; moze biti da je srodno s novosloo. kl«- 
siti, klastriti, ceL klestiti, klastriti, skopiti, pof. 
kloscic, skopiti, isporedi kleStriti. — Izmedu rjec- 
nika u Vrancicevu (klisca ,forceps'), u Mikajinu 
(kliste ,forceps'; klisti od ogiia ,forceps ignaria'; 
klisti za vaditi zube ,forfex' ; klisti za usoknuti 
sviJBCu ,einunctorium, fuiiicula, forcinula' ; klisti 
od raka, al' iue ribe ,acetabula, tiagella, forceps 
denticularis, chelae, grallae, forficulao'), a Bclinu 
(klijesta ,tanaglia e tenaglia, strumento noto' 
.forceps' 721l>), 11 Bjelostjencevu (klesce, klesca 
,forceps'. 2. klesce kubinske ,prunicops, forceps 
igniaria'. 3. kojemi se zubi zuimjvi ,odontagra, 
dentorpaga'. 4. klesce rakove ,cliela'). ii Jambrc- 
sicevu (klesce ,forceps' ; klesce za ogeii ,prunic6p3'). 
u Voltigijinu (klestje .tanaglia; moUette' ,zange. 
kneipzange'), u Stulicrru (klijesta, f. (sic) pi. 
,forcipes ignitae, volsella, branchiae' ; klesce. v. 
klijesta); u Vukovu: klijesta ,die zange' , forceps'; 
klijoste, 1. vide klijesta. 2. (u Dubrovniku) ,dio 
lichtscheere' ,emnnctorium'. cf. mumakaze (ridi 
kod e). 

n. uopce. — klijesta. Indi nek mu nije ruka 
stisla nokte, kao klista. V. Dosen 231*. Zamo 
kjesca, pa ju udre po prsteh. Nar. prip. mikul. 
26. Majstor za to ima klijesta da ne zeze ruko. 
Nar. posl. vuk. 174. Kovac klijostima radi na 
zivom ugjevju. D. Danicic, isai. 44, 12. — klijoste. 
Ocas zaklucast kako klisce na dvoje jemise (zvir). 
P. Zoranic 7:'. Kovac za to ima klijoste da ruke 
ue ?,e;''i\ Xni-. pcisl. vuk. 135. 

b. tiniiti' :ii iiiiiii IK l;njijem se stip)le, dere meso. 
oade .:iilii, ijiile imkli ltd. — klijesta. Otkidahu 
jim meso klestima. B. Kasic, per. 80. Ako bi 
osudeni hotio biti klisti mucen. P. Posilovic. 
nasi. 128'k Njeki klijestima gorucijem razkinuti. 
B. Zuzori 333. Nokte prije izpod zila jodnoga 
po jednoga klijestima su joj skorijopili. 333. 
Kazu da su mu klestima vukli i sekli sise i meso. 
Vuk, dan. 4, 10. « paklu i ognena klijeSta. Da 
CO bit (u paklu) klista od ogna. J. Eilipovic 
3, 372a. Nepodobe popadose liega klisci ogi'ie- 
nimi. Tondal. star. 4, 114. — klijoste. Imam 
kliscG, bradvu i konop ... P. Hektoro vie (?) 101. 
Strasne kliste donesose. S. Margitic, ispov. 203. 
KliSte i klini usjani. I. Grlici6 128. — klijesti. 
Bradbe, kose, klijesti, uda ki nesvijosno cica 
zloce tvo'a nemilo kidat hoce (u paklu). .T. Ka- 
vaiiin 3931*. Ogni, cesji, kjisoi, kju6i . . . 4591'. 
— Ovakovi primjeri ne zna se pripadaju li amo 
Hi pod c. — klijesta. Vazamsi za to oooan kli.^da 
poce joj zubi vaditi. F. VranciA, ziv. 62. Povadi 
mu klijestima zube. Nar. pjes. vuk. 2, 208. Ti 
uzimaj klista od mazije, vadi Radi dva bijola 
zuba. Nar. pjes. marj. 112. 



KLIJESTA, f. 



«9 



I. KLI.IET, b, h). 



c. orude jekarsko, n. p. za eadene zuha. Klijesta 
,cane, stromento da barbiere per cavar douti' 
,forfex'. A. d. Bella, rjocu. 165a ; klijesta za 
vadit zube ,cavadeuti, stromento col quale si ca- 
vano i deuti' .forceps dentaria'. ITTl^. I'idl i u 
drayijem rjeiiUciina. — isporedi b jiri kmjii. — 
3loze hit/ da i ocaj primjur (is oblikoin klijeste) 
amo pripada: Pazit vala pripasne juuadi; ilizi 
I'lqjzi pocestje jezike. pod ilim' budu bradavice 
nike . . . uzmi ostre stipaoice kliste, pak zastipaj 
i skidaj y- doli. J. S. Rplkovir- 423— 421. 

ll. cim sc rtidi i: (iiiini nisji,i(rii iiiihii. nslnsii 

urilka khjril:! ilnil.rij,' IHIrrn:,: ,„]' n».„ia ^In J( 

kazaiK) sjirijiild- Kiij<<;^t:i, .umllc, ^truiin'iiio di 
forro por jjrondcr carboiii .ircosi' , forceps-. A. d. 
Bella, rjec-u. 49i!'i (ridi i if dnu/ijem rji-ciiieimn). 
Buduc klijestima digo .s otara ug-jeu goruci. A. 
Kalic .533. S ug]enom koga s klisti s otara uze. 
E. Pavic. ogl. 390. Ziv ugfen koji uze s oltara 
klijestima. D. Danicic, isai. 6, 6. — klijeste. 
Uzamsi jedan vatreni zivi ugjen . . . i to ne 
s rukom vece s kjistama. A. Tomikovic, gov. 
165. — klijesti. Sto je serafin s klistma uzeo 
oiii ugjen. 165. Sto serafin oni nijp smio vla- 
stitom rukom dotaknut se oltara, veoo se je sluzio 
s kjistma . . . 166. 

C. cim ae srijeca iisece. Klijesta za svijece 
..smoccolatojo, stromento col i|ualo si smoccola.' 
,emuiK-torium\ A. d. Bella, rjecn. (jHla. ridi i it 
drugiji'.m rjcciiicima (Viik knze. da sr ii nruui 
nmidu u Dubroimikii htLe klijesti'. ali sunt jn ii 
Diibrvriiikii I'lm saiiiu klijesta). 

f. lido slicnii prarijiiii klijrstiina ii itrl:iji'li ,;/- 
votiiia, kau u raka, ii jakirjin ilil. Klijesta od 
raka .brauea di grancliio' , chela'. A. d. Bella, 
rjecu. 355*. — klijesti. S protegiiutijeiiii klisti- 
jemi (ruk) uosase ... B. Kasic, fraii. 166. — 
ridi i II rjcciiiriiiia. 

KLIJESTE, /. pi. ridi klijesta. 

KLLJESTEVICA, /. rjora n Srhiji ii Siimadiji. 
— U Vukovii rjreniku. 

KLI.JESTI, ridi klijesta. 

KLIJESTICI, ML pi. drill, klijesta. T Jiliini 
rjecnikil: .taiiaglia e lenaslia, striimeiitn imto' 
.forceps' .dimiuutivo' 721'', i ii Stidirrrii. - iiijr 
dtjsta poitzdanii (rudi niiisl.niin nidni. 

KLLTESTITI, klijostim. /(//_///. sliskinili klijr- 
stiiiKi (u osobitum smislii, imicili xtiplnri i deriivi 
kozti i mi'so). — (' Beliiiii rjrriiikii : .attanagliare, 
cioe torraentare con le tanaijlic .Ibri-ipe torijuere' 
115''; II Voltigijinu: kle.stiti i klijestiti .attana- 
gliai'e, tormentar con tanaglie' .zwicken, knoipeu'; 
M Stuliirrii : ,forcipo torijuore'. — fJ jedniif/a 
pisca nnscya rreiuena u jireiirsi'iium (iprrhiiUckoiii) 
■■iiiiiiiu, (I ijcima, kaoda siiiiiiji:iii yledaiiem lira- 
tiiju kao klijeHa. Gelati su u upravi prvi. sa 
I'lili roha crjenilom blijesto, a krvave oci na krv 
klijeste. Osvetn. 4, 63. 

1. KLLIET, /. casa, celhi, /,'/.. (/'( ./< //,(./ sUi- 
rije znacene: mala kuca splr/rim ml jiriini, Ir 
sit se iz ovuya razvila i ilniy.i. — i-i/mmli 2. 
klijet. — -ije- stijji mj. iirijihi^inijii <■ it Jiiziioiii 
ytjnirn, it. istociioiii ylasi kli'i, u .:iijiiiiliiiiiii klit. 
'— Akc. tie iliijrim ii'lov. suiy. Klijcti [k\<'-ti, kliti), 
(( yeii.pl. klij.ii kli'ti, Iditi), /(, dat,, iii.itr., Inc. 
pi. klijetima kl/!iii!.;, Iditima). — liiji'i: jr jiril- 
slavenska, isjinnih ^tslnr. kleti., riis. K.rl-.Tb, (tr.s. 
klece, kafezj , ptj^. klec (zrmlitnii kolibn) ; lit. 
kletis, let. klets rafa da sit rijcri ii:i:tr /.; sla- 
renskoya ji'zika. — Nrptizit.iitn /mslniia. IMiilnsir 
isporeduje ynt. hlethra, •iiuroriifiii. (it tlijulrktiil 
kleete, srlat. cleta, starnir. rliath .iralns'. — jrli 



korijen srodan .s korijenom yrc. xakin, xccXwg. 
xakvi-iii, lat. cellaV — Izniedu rjecnika u Bjelo- 
sfjcnt'rmt (klet, v. pevuica), u Jamhresicemi (klet 
.eellarium'), (( StuUcevu (klet, klit i klijet, klijeti. 
f. ,cul)iculum'), u Vuknvu (ridi kod a, b)), u Da- 
niciceou: kletb ,conolavo: crates pastorales' (rekao 
bih da je to. cf. kletiste). 

a. kiwiea, kuliba. 

a) kuliba spletena od pruia it kojuj (eii pre- 
bioiijtt pasliri (ridi ii Daniiiiieoit rjecnikit). — 
isporrdi kjetiste. Jako putb upada na kleti. 
Olasuik. 15, 281. i:!348?). Na Drhtutovu klGti,. 
.'i(>2. Na Vlbciju Kletb. 282. — Foja dit amo 
jirijiada i ovaj primjer : A cista djevioa gdje u 
klijeti sjedase, Jesusa mladijenca na kriocu dr- 
zase. M. Vetranic 1, 309. 

h) ridi it Vukoru rjecniku : kl'ijet, f. ,eiiie 
kammer' ,colla' s dodatkom da se yovori it Hcr- 
ceyovini i jos: Klijet u Srbiji na liekijem mji^- 
stima (kao n. p. po Jadru i po Pocerini) zovu 
,ajat' ili .vajat', a na nekijeni mjestima (kao n. ji. 
po Moravi) ,stasina' i ,iziua'. u Srbiji koliko god 
ima u kuci ozeiienijeli Judi. toliko ima oko kuco 
vajata, te svaki covjek u svom vajatu spava (bez 
vatre i }eti i zimi: jer se u vajatima ne liizi 
vatra) sa svojom zenom, i drzi svoje ha}iuo i 
ostalo kojesta. u gdjekojijem so vajatima drzi 
vino, rakija. sir. maslo. skorup, med, i ostale do- 
mace stvari. ridi i: Vajat, klijet i stasina oso- 
bito su zgrade za sebe, a komora. ciler i sprema 
po naj vise su u kuci. Vuk, rjecu. kod sprema. 
Paraklisijarbhu sbdbsu kb kjucarevi jako da 
vbzbmotb vino, i obema vbsbdbsiima vb kletb... 
Danilo 208. Klijeti vam sve pune, druzino giz- 
dava, i sukna i vune i bijela postava ! M. Drzic 
454. I vnoter mi vpe|a3mo toga Kalimano\'ii':a 
vu vinograd i vu klet na gorui vrate toga viuo- 
yraibi.. Mon. croat. 300. (1595). Klit mirlisa 
r.w/ji'i;a. J. Banovac, blagosov. 163. Dobar covjek 
iz dobi-e klijeti izuosi dobro. Vuk, mat. 12, 35. 
Ivuca do se sakuplaju na blagovario i na dogovor 
zove 36 .domaciua", stauovi pojedinijeb zadrugara 
.kleti'. V. Bogisic, zboni. 7. 

c) It jednum primjeru xv rijeka it ritkopisit 
liisaittime crkreiiijeiii jrzikum ztiaii rrlikii kavii. 
Jako sbstvija dbui 6. i pokaza mi kletb preveli- 
kiijii. Starine. IS, 205. 

K. mjeslo :.alriiriiiii it kiii'-i yilje se prcbirti, sobit, 
sohica. 

a) conclave, cubitailum, soha itopi-e (bez vbzira 
na vidici)iiii, naj cesre it kojoj se spara. Vb taj- 
nuju kletb carb %-i>lu)ditb. Domontijan'J 128. Jegda 
molisi se, vblezi vb kletb svoju i zatvori dvei-i 
svoje. Danilo 38. matth. 6, 6. Vas dan je sidjela 
zlovolna u klijeti. M. Vetranic 2, 323. Uljehci 
unutra u klijet rece ... M. Divkovic, zlam. 35». 
Blagoslov lozuice ali kliti gdi se spi. L. Terzic 
239. Ova divica bi toliko cista da bi puno draga 
Bogu, i posla joj anjela Gabrijola, i ona stasc 
zatvorena u jeclnoj kliti i ciia.se molitvu. P. Ma- 
cukat 27 — 28. Pocti unutra u klijet tvoju. S. 
Kosa 76='. A ti kad se molis, udi u klijet svoju. 
Vuk, mat. 6, 6. Sto na uho saptaste u klijetima. 
luk. 12, 3. One ce (zabej izaci i skakati tebi po 
kuii-i i po klijeti gdje sjmvas. D. Uanicic, 2mojs. 
8, 3. U klijeti gdje spavase. 2sam. 4, 7. 

b) cella, istice se da je mal.ahiio nijesto. (trrobi 
u jodnoj hridi usjecen na Kalvariju u jednomu 
vrtu malo daje od mjesta na komu bi pribjon 
na kriz Jezus, utvoren je u uacin cetverokutja, 
i unutra stijenom izsjocenom ko prigradom pro- 
dijc|en u dvije vrtopi oliti klijeti. tijeh vrtepi 
iliti klijeti predfia ostaje na straui istuka itd. S. 
Kosa lij4:\ Vaja da ide ua poje u klijeti do 



I. KLT.IET, b, h). 7 

letue sobo. D. Damfti6, sud. 3, 24. Donesi to 
jelo u klijot (Luter : ,kammer') da jedem iz tvoje 
ruko. "isam. 13, 10. Baoi ga u pouzauu klijet 
vrh svojo sobe. S. ^ubifia, prip. l^.l. .la se ne- 
sredan zabij u iieSto ovsa pod krmu vrh same 
vodine klijeti (snm jmac tumnci: sobica). pri6. 9. 

c. » o»'owi primjeru naSeya vremena moze hiti 
da zna&i kafcz. Oj vi umni sokolovi, za kojo 
nije klijeti ni plonice! M. Pavlinovic, razl. spis. 
137. 

2. KLIJET, »». mdi 1. klijet (gdje su i svi pri- 
mjeri u kojima se ne poznaje rod). — U jednuga 
pisca xvm vijeka, a izmedu, rjeinika a Mikajimi 
(klit, klijet, sprema ,prontuarium, cella prontuaria, 
colla peiiuaria, horreum penuarium, penus'; tko 
iiiia pomiiu od klijeta), ii Belinii (klit, klita, ra. 
, camera, cioe stanza da dormire' .cubiculum' l(>ll>), 
u Voltigijinu (klet i klijet, klijeta ,capaiina, oa- 
succia, tugurio' ,eine hiitte von stroll'). Ne imaSe 
ui klita ni pokrovca. P. Macukat 28. Pojde u 
svoj klit. -49. Krai Cini uciniti lip klit. 60. U 
kraj svoga klita. 61. 

KLIJETA, /. vidi 1. klijot. — U jcdnoga pisca 
XVIII vijeka (po istocnom govoru kleta). Kad po- 
misle .sta ga im jo u podrumu, pvuie klete meda i 
masla i suve krmetine ... J). Obradovii, basn. 87. 

KLIJETKA, /. dem. 1. klijet. 

a. u Stulicevu rjeiniku: v. kajpa s dodatkom 
da je uzeto iz brevijara. 

b. sjeiiifiarka, bundeva namjestena za bvataie 
sjenica. ^j. Stojauovic. 

c. mjesto gdje se hrani jelo. u Lid. D. Tr- 
steiiak. 

KLIJETO, n. vidi dlijeto. — ISla jednom injestu 
XVIII vijeka. Take se srca prorijezaju, kako slu- 
zeci se s klijetom ... J. Matovic 245. 

KLIJEVCI, TO. pi. mjesno ime. 

a. selo u Bosni u okrugu bihackom. .Statist. 
bosu. 55. — jamadno je isto selo sto se pomine 
u spomeniku xv vijeka, ali u istocnom obliku 
Klevbci (u ostalome je spomenik pisan zapadnijem 
govorom). vidi u Daniciievu rjecniku: Klevbci, 
selo koje je s gi-adom Kjucem kra} bosanski 
Tomas Ostojio dao sinovima vojvode Ivanisa 
Dragiiida (Mou. serb. 439 god. 1446). 

b. Klevci (Klevci), selo na PSini. Spom. stoj. 
184. 

KLIJOTINA, /. ono sto isklija iz zakislih sno- 
pova. u Srijemu. M. Medi6. 

1. KLIK, TO. vidi 1. klicane. — Bijec je stara, 
isporedi stslov. klik'B, rus. k.ihk^. — Postaje od 
korijena glagola kliknuti. — Izmedu rjeinika u 
Stulicevu (,clamor, vociferatio' s dodatkom da je 
rijec ruska), u Vukovu (,der ruf' ,olamor' s do- 
datkom da se govori u Crnoj Gori), u Danici- 
cevu (klikb jClamor'. Kliki. Gilbferd. bosn. 283.). 
Marku soko klikom odgovara. Pjev. crn. 133a'. 
§to je ovo, 6V0 neko doba te su naso gore umu- 
cale, ne razlezu ratnijem klioima? P. Petrovid, 
gor. vijen. 11. 

2. KLIK, m. brdo sto se spusta u potok, n. p. 
jBeograd je na kliku' (cuh od vojnika, ali ne 
znam odakle su). M. Durovid. vidi i : Klik, strma 
kosa u Grdovidima, u okrugu uiickom, u Srbiji. 
I. Pavlovid.'^ — I kao ime mnogijem mjestima ii 
Srbiji, n. j). a) u okrugu biogradskom, brdo. 
Glasnik. 19, 172. — vidi i: Livada u Kliku. Sr. 
nov. 1861. 354. — b) u okrugu jagodinskom. 
l^iva u Kliku. 1864. 58. — c) u okrugu kragu- 
jevackom. Livada u Kliku. 1873. 923. — li) u 
okrugu krusevackom. IsTiva u Kliku. 187-5. 631. 
— e) u okrugu rudnickom. Votnak kod Klika. 



KLIKNUTI, a, a). 

1875. 33',). — f) poveliki zabran u oki'ugu uzidkom. 
^j. Stojanovid. vidi i sprijeda. — Pomine se i 
kao mjesto u Ilrvatskoj u latinskom spomeniku 
XVII vijeka. .Klikum versus'. Arkiv. 2, 31(i. 
(1(!57). 

1. KLIKA, /. vidi 1. klik. — U narodnoj 
pjesmi xviii vijeka. Kliku mi ti klikovaso jedna 
Budimka divojka. Nar. pjes. bog. 77. 

2. KLIKA, /. samo u Stulicevu rjccniku: v. 
klica. 

KLIKAC, klikca, m. vrst ptice. Lukovdo. 

KLIKNOVElifE, n. vidi kliknudo. — Na jednom 
mjestu. u knizi pisanoj glagolicom xvi vijeka (sa 
starijim oblikom kliknovenje). S kliknovenjem 
slave. Transit. 169. 

KLIKNUCE, n. djelo kojijem se kliknc. — Sta- 
riji je ob/ik kliknutje. — U Belinu rjccniku: 
klikuutje ,1' iiitonare il canto' ,praecontio' 414'', 
i u Stulicevu: kliknutje. 

KLIKNUTI, klikuem, pf. zapjevati; zavikati, 
■viknuti; zazvati vicuci (uopce poceti neito u vc- 
liki glas). — Akcenat se ne mijena (vidi dafe). 

— Rijec je stara, isporedi stslov. kliknijti, rus. 
K.iHKHyTb; ima i lit. klykti, vristati. — U naie 
se vrijeme euje samo u pjesmama (ali ne samo o 
vili, kao sto je u Vukovu rjccniku). — Korijen 
klik va}a da je onomatopeja, isporedi kriknuti. 

— Prosla vremena (osim imperfekta kojega vre- 
mena nema, jer je glagol perfektivni) mogu po- 
stati i od sama korijena klik bez nastavka nu : 
aor. klJkoh, kllce itd. (naj stariji primjeri: klikoh. 
M. Vetranid 2, 116; klice. P. Hektorovid 22. A. 
Cubranovid 158, vrlo cesto u Crundulica i u na- 
rodnijem pjesmama nasega vremena; klikosmo. 
M. Vetranid 1, 239; klikose. G. Drzid 435. P. 
Hektorovid 22. 30); i kliknuh, kliknu itd. (naj 
stariji primjeri : kliknu. P. Zoranid 16*. M. Bunid 
40. A. Gucetid, roz. mar. 154. I. Gundulid 462) ; 
ger. praet. klikavsi (nema potcrde) i klikniivsi 
(A. Gucetid, roz. jez. 105. 218); part, praet. act. 
klikuuo (I. Gundulid 883), kliknula i kl'ikao, 
krikla (klikle. I. Gundulid 404); inf. kliknuti 
(naj stariji primjer : M. Vetranid 263) i klidi 
(satno u Vukovu rjccniku). — Izmedu rjeinika 
u Mikajinu (kliknuti, pocet pjevati ,praeciuo, 
praeire voce' ; a na strani 186* : poceti kantat, 
kliknuti .s istijem znaienem), u Belinu (,intonare 
il canto' .praecino' 4141> ; ,chiamare, nomiuaro, 
domandare' ,voco' 188*; ,incominciar a parlare' 
,loqui incipere' 541a), u Voltigijinu (kliknuti, 
klicem ,cliiamare ; intouare' ,rufen ; anstunmou'), 
M Stulicevu: kliknuti, klicem, 1. v. zvati. 2. v. 
zabesjediti. 3. ,intonar6 (pp. e. initium cauendi 
facere in choris, ut hi harmoniose praecineutem 
sequantur)', u Vukovu (klidi ^rufen wie die vila' 
,olamo ut dryas', cf. kliknuti s primjerom iz na- 
rodne pjesme : Klice vila iz gore zelene ; kliknuti, 
vide klidi). 

a. zapjevati. 

a) poieti pjevati kakvu pjesmu koja se za tijem 
izrice onako kako je pjevana (kao oratio recta). 
Obadva (ribara) klikose, pisam zacinudi po tiho 
ne brzed, svaki vesel i vrud, jedan nize drzed, 
drugi vise pojuc: (slijedi pijesma). P. Hektorovid 
22. Na izmin klikose opet s dobre vo)o ... 30. 
Popogudiv i glas zukom .sredif kliknu (slijedi 
pjesma). P. Zoranid 16a. Ja u posluh a on klido 
(slijedi bugarsdica: Cvilu to mi cvi|a§e . . .). R- 
Barakovid, vil. 196--197. Iz svijeh tijem usti u 
skladu jedan glas ovako izusti i klikni veceras : 
,0 lijepa, o draga, o slatka slobodo . . .' I. Gun- 
dulid 175. 



KLIKNUTI, a, /)). 



KLIKNUTI, ... 



b) sto sc pjcva stoji u podloznoj rccciiici. A 
cetvrti klikuuo bjese, ko ugarske skladiie voje 
Matijasa kraja uspese iz tamuice na pristo)e. I. 
Guudulic 383. — U uvoni je primjeru umetniil 
(jlagol klikimti, kao kod h, c) : Ko se iz grada 
Dubrovnika (klice treci) k Zadru uputi despot 
Durad za na prika zeta Ugre podignuti. I. (riin- 
dulic 383. 

c) ohjekat je rijec pjesma, pjesan, pjesauca ltd. 
Da budem pjesanou kliknuti. M. Vetrauic 2, 03. 
Iz glasa kliknimo naj Ijepsu pjesancu. M. Drzic 
450. Kliknu ovuj pjesan. A. Gucetic, roz. mar. 
154. Kad moj jezik pjesni klikne, kako staglic 
ki zuberi, da me resi, cvijetje nikne. I. Gundulic 
140. Glasini medonimi kliknuse ove slatke pjesni. 
398. Da bi ju (pisinii) prid nami kliknuti. I. T. 
Mruavic, osm. 144. Novu pjesan klikni, o zem|o. 
I. Dordir, salt. :i:!2. 

d) l:>i<l i< />. ,,'liidi sto Zajedno pjeva, o omtme 
koji iiiij jirrt imritc, a driigi za nim slijede, vidi 
u Mikalinu, Beliiiu, Voltujijinu, StuKcevii rjec- 
niku. 

e) ptici. Zapjese jos taj cas dva slavja iz 
luga, klikose u glas vas ouaj tuj dva druga. G. 
Drzio 435. Zar da liarnost nebesijem kaf-e, a 
Sto su mu podarila jasna, da mu kliknii ptici 
smjelovici y Osvotu. 1, IS. 

b. zavikati, vikmiti, naj cesie u nekoj rnzdni- 
zeniisti, II, t!et>e(u a i it znlosti; cesto se rijeci iz- 
ijovaraju, ali se gdjegdje i. sum glas isiiiiifn Iti'.: 
praoijch rijeci. 

a) uopce. (Andeli) veselijem glasom klikim\-bi, 
zamijernom radosti nebosa i vas svijet napunise. 
A. Gucetic, roz. j'ez. 105. Klice i iz vrh tvrde 
gore k Samuelu mio pospijesi. J. Kavanin 252a. 
Od bogova Bog neumrli svevlastitom rijeci kliknu 
ter zavikuu ua sud Z6m|u svu prida se (,Uous 
deorum Dominus locutus est et vocavit terrain'). 
I. Dordic, .salt. 160. Klice vila s visoke planine, 
razbudujo Srbo izuenada po svoj Zeti tja do 
Skadra grada. J. Krmpotic, pjesm. 3. Grozno 
klikne, tuznira cikom cikne. Osvetn. 4, 60. — 
Uz kliknuti ima driuji glagol sto znaci kakiii: 
glas, tc kliknuti oiida islice da se pucine i dii. je. 
oelikijem glasom (isporedi e). Kliknimo vosoio 
u sve glase i rocimo . . . V. M. Gucetic 21. — 
oidi i d. 

h) izriie se sto se kaze kliciici, saiiii,ii'iii rijr- 
cima onoga koji klice (oratio recta), ii kiijnii pri- 
iiijeru inoze hiti da ne znaci vikane negu ^aiiio 
da se poH-ne govoriti (isporedi e). I klikosmo 
placno u glase da se cuje do nebesa: ,Podirajte 
ruse vlase, kad nas gusa taj saveza !' M. Vetrauic 
1, 239. Iz glasa tor klikoh kraj vode studeno: 
,0 vodo studena . . .' 2, 116. I klice devojka,_po- 
klico dovojka, jo.s kli6e devojka: ,Staui so, Sis- 
mane . . .' Nar. pjos. (( P. Hektorovic 22. A 
pak liega (mac) vrh bodezni napravivsi k srcu, 
klice: ,0vo plata koju stioe svak pod stigom od 
}uvezni'. A. Cubranovic 158 — 159. Kad ga ubih, 
ti mi kliknu : ,Posij zube sad negove'. M. Bnnic 
40. Uzvrat', gospo, spridu skuta, ter klikni; ,Ovdi 
vi'atizeja!' M. Pelegrinovic 191. Jedino mogahu 
kliknuti: ,Blazeno oci nase . . .' A. Gucetic, roz. 
jez. 226. Klice ovako vas u smeci sebo u sebi 
ne videei: ,Ali, ter ja sani mladac mill . . .' I. 
Gundulic 219. Klice: ,Ja ti, ah, nikako, krale- 
vicu, ne zavidim'. 287. Prista svaki od svjet- 
nika, a car stavno klice u glasu : ,Zivi dundo . . . 
i ma bratja ziva da su . . .' 309. Klice: ,Cut je 
strasno i placno, kako Polak cara dobi . . .' 321. 
U besjedu klice blagu: ,Druzbo mila . . .' 385. 
Juraj despot hvaloc Volsu, klice: , Grade, ti mo 
uzcuva ..." J. Kavaiiin 1851). Tim mu klice; 



,ZU gusaru!...' 236'<. Klice: ,KraJu tvomu kriz 
cu poslat za tutiju . . .' 255'). Nu se varkam 
dikla slavna stavi, i sa svijem glasom klice; ,Ab 
poznam te, ah prokleta slici u tudoj misli od 
svijeta!' I. Dordic, uzd. 19. U to kliknu liemu 
audio: ,1^6 tegni!' A. Kalic 370. A kad dode 
gori Garevici, klice Nenad kako soko sivi : ,Gare- 
vice, zelena gorice! ne ranis li u sebi juuaka...?' 
Nar. pjes. vuk. 2, 78. Klice Stojan tanko gla- 
sovito: ,Vila giiizdo tica lastavica . . .' 3, 171. 
Svi kliknuse a jedinoglasno ; ,Hvala da je Bogu 
velikome ." Ogled, sr. 27. Tada kliknu Eadojev 
Savicu : .Moj sokole, Stakov Eadovane ! Hvala 
Bogu na negovu daru !' 237. Snimi kapu pak 
otvorito kliknu; ,Neka pristupe oni ..." S. ^u- 
bisa, prip. 100. 

(■) znacene je kao kod h), alije razlika u tome 
sto kliknuti ne stoji pred govorom negu se u I'l 
aineee, isporedi govoriti, I, 2, a, b), i kazati, I, 
1, a, b). ,Ke se cudo meni odkriva' klice pasa 
,do istine krajevica vidim ziva'. I. Guudulic 
441 — 442. Ter , Pospijesi' klice ,u domu . . .' J. 
Kavaiiin 9a. ,Sum}e nije' kli6e Dijana ,da nas 
tkogod tu zatece'. 196''. ,Dobri Isuse!' klikoh. 
415*. ,Drago 'e' klice ,drazijeh paziti'. I. Dordic, 
uzd. 75. 

d) sto se govori izriie se podln,! imm i;riiiicoin 
s konjunkcijom da. Kliknite iz d;l,i.s,i, il;i, ,e l!og 
proslavi. M. Drziii 479. Klico^ \au\ ki;i| plnmo- 
niti, da no moze bit inako. G. Palmotic 1, 44. 
Kurio Samitjanom klice ujudno, da on ne mari 
toku zderu. J. Kavanin 83*. — [ ii oeakom se 
sliiiajii moze iimetniiti kliknuti kao kod c). Go- 
spodovat i da uece nego, klice, stati u robstvo. 
,T. Kavanin 26:'. 

e) ima ubjekat u akiizativu kojijein se kaze sto 
se izreklo. u jedinom je primjeru relalivna za- 
mjenica .sto. Dokazi svomu sinu knozu sto vam 
klico aavjetnica vila. Osvetn. 3, 1-59. 

C. H prenesenom smislu, moze hiti suhjekat i 
onii ato se gooori (molba, pjesan itd.). Klikni, 
pisuii moja. P. Zoranic 00''. Neka pjesan sladko- 
glasnijeli klikne iz usti. I. Dordii, salt. '201. 
Klice k Bogu mnn>;i, ni.ija. 473. 

d. riciici za:r,ih. iln-r^ili, pozvati (i u pomoe) ; 
objekiit je oniij >/i/ >' .nr,\ Kad mi budes blizu 
lirabra dvora, (Ivas mi ,ga klikni, tretjom pogo- 
vori. Nar. pjes. u S. Mencetic — G. Drzic 510. 
ICliknuvsi na pomoc druga svoga. A. Gucetic, 
roz. jez. 218. Kliknite mi silua cara, mila bratjo 
i druzino. Starine. 18, 22S. (xvii aijek). Kliknu 
jakoga Boga u pomoc. Nar. prip. vuk'. 119. Otle 
(vila) klice tanko glasovito, a ua ime kneza Moi- 
sija. Ogled, sr. 68. mogu se kazati i rijeci ko- 
jima se zove. Opet klice Micunovic-Vuce po imenu 
Zutkovica Tosa; ,Haj de si mi, Tdno Zui k'lvic'u ■" 
Nar. pjes. vuk. 4, 9. — Po smislu inni/li In pri- 
padati amo i ovi priiujeri, ali sc moii: sheatili 
kao da kliknuti znaci i iwpce zavikati (vidi h, 
a)), jer se dozivane izriie drugijem glagolom. 
Klice vila s Urvine planine, te dozivje Kra|e- 
vica Marka. Nar. pjes. vak. 2, 440. Klice vila 
iz Posavja slavna a Stanojla zove harambasu. 
4, 330. Klice vila u selo Stijeuu, Vukasina zovo 
barjaktara. O.gled. sr. 200. 

e. Stoji s injinilivom driigoga glagola koji znaii 
kakav glas, kao \^'y\;i\\. naricati, zvati, plakati 
itd. te 'znaci pnrrhil: ,1 j. In. sto se jaofa drugijem 
glagolom, a tsiiir tijrdiin da ono biva glasno. 
Neka u naoin drag, nare<lan, gdi sloviuske slave 
slovu, iz pS svita jezik jedan klikne pjevat pjesan 
ovu. I. Guudulic 276. Pak uakazni i sve srde 
po imenu zvati klikne. 301. Klice glasom zalos- 
nime u ovi nacin naricati. 392. GospodiSic mlad 



KLIKNUTI, e. 72 

prid I'liuio klifie glasom volicLme u ovi natiu po- 
pijovati. llti. Klic.o lipos (soojii) klet. 537. Cesto 
zoviiA <lras'0 ime, kU5o ovako naricati. 518. Tuj 
mil ovako klifio rijeti (samo radi stiha; jicrfck- 
tiviii sc glagol ne mozc oraka upolrrhlamti). 55(). 
Kada prodem, kliknem pjovat soj bosjedo. G. 
Palmoti6 2, 5. Klioe plakati ,comiuei6 piaugero'. 
A. d. Bella, rjoon. 201b. J^H duh klifie iz liega 
strasnijem vapajom ovako revati. I. Dordid, ben. 
16G. Klife Iva kroz lug popevati. Nar. pjes. 
viik. 3, 400. KJice vila prijo jarkog .suuca do- 
zivati srpskome logoru. 4, 263. ,Dok luu samo 
stogod prigovoris, ou odma klikno plakati'. ,Ja 
mu samo nelto u sali reko, a on odma klice pla- 
kati'. (ti Hrt.se vrijeme u Lici). J. Bogdauovid. 

KLIKOTANE, n. djclo kojijem se ko klikoie. 
Bi ?,ubora i gwkaiia i podmukla klikotaiia. B. 
Kadifievic (1880) 280. 

KLIKOTATI SE, klikocom se, impf. smijati se. 
— Vala da Je rijec onomatopejska. — U nase 
orijeme. Nekojim se to dalo na smijeh pa so 
klikocu. Bos. Vila. 1890. 225. 

KLLKOVA, /. mjesno ime. — U Danicicevu 
rjecniku: selu je Tmavi crkve Arhandelove u 
Prizrenu isla meda ,n Klikovu' (Glasuik. 15, 283 
tjod. 1348?). 

KLIKOVAIiAC, kltkovaoca, m. covjek koji kli- 
kujc. — U Belinu rjecniku: ,plausor6, colui ohe 
applaude' ,plausor' 569*, i u StuUcevii: kliko- 
valac i grijeskom klikovaoc ,plausor'. 

KLIKOVANE, n. djelo kojijem se klikuje. — 
Stariji je oblik klikovauje. — Izinedu rjecniku 
u Belinu (klikovanje ,applau30 con battore le 
mani' ,plausus' 93a), « Stulicevu, u Vukavu. 
Ispojmo Bogu novu pesan s jedino-klikovanjem. 
Transit. 150. Farizeji cujuc klikovana pokrivahu 
se. S. Eosa ISO^. Uz klikovane stotine hijada 
grla. M. Pavliaovic, lazl. spis. 380. 

KLIKOVATI, klikujem, impf. vikati, iterativni 
glagol prema klikuuti, ali se upotrebjava uo'pce 
kao irtipf. klikuuti, isporcdi 1. klicati. — Akcenat 
se ne mijena (aor. 2 i 3 sing, klikova, impt. kl'i- 
kiij, p)art. praet. act. kllkovao, kl'ikovala, piart. 
praet. 2'<iss. klikovan). — Od xvi vijeka (vidi 1, 
f, b)), a ismedu rjecnika u Belinu (,dire' ,dico' 
259'>; klikovati tkoga ,plaudere ed applaudere' 
,applaudo' 568b; klikovat s hvalom ,applaudire, 
lodare' ,plaudo' 92b), u Bjelostjencevu (klikujem, 
t. j. slavim u glasu ,applaudo', v. slavim), u Vol- 
tigijinu (,applaudire, battere mani' ,frolilocken, 
beyfall geben'), u Stulicevu (1. ,jubilare, gestiro, 
laetos dies agere'. 2. ,exelamare'. 3. ,dicer6'). u 
Viikovu (,i-ufeu' ,voco, clamo', of. vikati s pri- 
mjerima iz narodnijch pjesama: Stade Marko 
brata klikovati. A klikuje od Niksica Turke). 

1. aktivno. 

a. nema objekta. kad ce}ade tiopce vice, moie 
kod toga i ne izgovarati rijeci nego i ispustati 
samo veliki glas. 

, a) kad ko od zalosti vice, vapi. aa) uopee. 
Cude se i luzi i velmi tuguju, ja, vajmeli! gdje 
ze|no klikuju svaki hip i 6as u suze pi'Hute. M. 
Vetranic 2, 32. — bb) pridaje se dativ s prijed- 
logom k, kojijem se pokazuje da se uz viku u ne- 
koga trazi pomoc. U toj tuzi i nevoji takoj 
k Bogu klikujuoi, ocutib se malo bole. M. Ve- 
tranic 1, 25. Ja Budim tuzan gi-ad k nebesom 
klikuju. 1, 52. Koji (Sion) prilikuju k narodu 
judskomu i kroza I'l klikuju k milosi-dju tvomu. 
N. J)imitrovic 71. — cc) subjekat je zivotina 
(kuf, lahud), te bi moglo znaciti: pjevati (isporedi 
klikuuti, a). Da kufa tuj 6uje gdi s veljom bo- 



KLUvOVA'I'I, 1, d. 

Ijezui :ia smrti klikuje pojuci u pjesui. M. Ve- 
trani6 1, 4. 

b) razlikuje .sc od a) tijem sto je uzrok radost, 
a ne zalost. Iz kola mu vila klikovaSo. Nar. 
pjes. vuk. 1, 74. T tako sav uarod Izrai(6v pra- 
6ase kovfieg zayjota (rospodiiega klikujuci i tru- 
boci u trubo i u rogovo. R. Danioic, Idnev. 
1.5, 28. Svi sinovi Bozji klikovahu. jov. 38, 7. 
Vikace (Gospod) i klikovati, nadvladace nepri- 
jate)6 svoje. isai. 42, 13. Klikujte i pjevajte, 
razvaline Jerusalimske, jer Gospod utjesi narod 
svoj. 52, 9. 

e) klikovati na koga u jednom se primjeru 
kaze glasu lava Inlita. Zlosrdo ter stoji (lav), 
ter na mo klikujo. M. Vetranic 1, 383. 

tl) ujnhhiiii lu-iiiiji'ru, glasu truble. AndelsKa 
iz glasa iiiililii klikuje. M. Vetranic 1, 283. 

b. slavUi kiHja ill sto, vicuci. 

a) objekat je ono sto se slavi. Zemla svako- 
lika, klikvij svoga stvoriteja! G. Palmotid 3, 219a. 
IT slavi mi .Jezusa klikujemo. I. Dordic, uzd. 
153. 

b) izricu se rijeci kojima .se ko Hi sto slavi 
(oratio recta). Mnoz priproste ce)adi izade prima 
liemu noseci granice poma i klikujuci: ,Z(li-avje 
i slava! . . .' S. Bosa 131*. — 3Iisliin da i ovaj 
primjer amo pripada: K nemu su se kupile sve 
devojke i neviste, tere to mi Eadosavu Siverincu 
klikovahu : ,Aj davori davori Eadosave Siveriue, 
muozim ti nam si crno ruho postavio, vec to mi 
je hotila nika srica Vladkova da te je junaka na 
veri privario . . .' Nar. pjes. u, P. Hektorovic 21. 

<". znaiene je kao kod b, ali se ne misli o sa- 
mome vikanu nego o pjevanu. 

a.) objekat je ono sto se pjevanem slavi. Pa- 
stijeri livadom uz dipli zacinu, klikuju za stadom 
lipotu vilinu. I. Gundulic 130. Samoj noj se ne 
pristajem svu noc vrtjet oko praga, klikujuci 
skladnom pjesni ne Ijeposti, me luvezni. 222. 
Ko kriposti tve cestite velicinu klikovase sada 
u trubje glasovite, u junacke sada glase. G. Pal- 
motic 2. 314. Uz drag romon lire uredne on ve- 
sele pjesni medne skladnijem glasom pripijevase; 
klikovase djede stare ... 3, 60b. I viteza svak 
od smrti nedobitna klikovase. P. Kanavelic, iv. 
201. Sad mi 'e ine klikovati. J. Kavanin 238b. 
Ijijepo je pjesnim navjesnioam tebe, o Boze, kli- 
kovati. I. Dordic, salt. 317. — Uz objekat se 
moze izreci kao sto sc onaj hcali (u jedinom pri- 
mjeru inslriiiih nliilnm). Vjerenicom i gospojom 
u pjesnili ju lvlik.i\aso. I. Gundulic 535. 

t>) ncitiii (ilijikhi. Ill-go sto bi mogao biti objekat 
stoji u genctiim s prijedlogom od. — u jednuga 
pisca xviii vijeka. U drugo me dilo pocme i od 
nih klikovati moja vila veoma milo. J. Kavanin 
110b. Od ovoga cudes, triida moja Klio ne kli- 
kuje. 321b. 

c) izricu se rijeci kojima se slavi, a u jedinom 
je primjeru umetnut glagol klikovati meSu same 
ove rijeci, isporedi klikuuti, b, c). Pripijevaju i 
bojrdci i pomorci . . . vase carstvo . . . ,Zivi lijepa 
Captislava' svi klikuju skladue u glase ,za na- 
sega Bojnislava'. G. Palmotic 2, 210. 

fl) sto se pjcva kaze se podloznom recenicom. 
Jos klikuje, kako vojska verna u gole gre pu- 
stiiie. G. Palmotic 8, 62b. 

d. kao progla.sivati, isporedi 1. klicati, b, b) i 
d, d). Dolazili gospodarevi ulaci i vas dan s po- 
klica klikovali: ,Ko je vitez?' S. !^ubi5a, prip. 
61. — Moze biti da amo pripada i ovaj primjer 
u kojemu je subjekat glas. Pokle vidis korugvu 
od pravde trepocuci, oruzje sfitledi, trubju tru- 
beci i glas glasoviti klikujudi i naviscujuci priku 
smrt . . . M. Jerkovic 63. 



KLIKOVATl, I, o. 



7H 



1. KLIMA 



c. f/ovuriti (nidi i u Belinu rjcinikii). iiiose biti 
da je ovako znacenc u ovom primjcrii: Kad mi 
sjode klikovati pjesnik glasom medeuime: ,Ri- 
mjaniii sam, Ovidio . . .' I. Dordic, pjesu. 4. 

f. zvati (i H ponioc), isporcdi kliknuti, d. u- 
ricc «; soayda ko se zove, all lu nije a ooom jiri- 
■nijvru : Klikovala prebijela vila, klikovala tri 
bijola dana, rdko joj se ozvat ne smijase. Nar. 
pjos. hero. vuk. 57. i u ocom (jdje. kao objekat 
ima saiiia rljcc klika : Kliku mi ti klikovase 
jedna Budimka divojka. Nar. pjes. bog. 77. 

a) ko iU sto se zove stoji kao objekat. ad) 
ohjekiit je cejade iU sto se ndsli kao ee]ade. Kako 
ill iMtiii') jur driizi klikuju i zovu. M. Vetraiiic 

1, IH. Napokon javoi- suh klikuju fja) iz gore. 
M. Vetrauic 1, 72. Tobe, Jesuse, Iclikuju za svu 
moc. 1, 172. Klikovat i vapit svijotlojca Apola. 

2, 6. Iz glasa klikovah Junonu zovuci. 2, 187. 
Bud da me oes zaman, brate, pri potribi kliko- 
vati. Nar. pjes. ii P. Hektorovic 19. Po nebe- 
sijeli jur se cuje u blag uaciu drag i sladak 
susiiot njeki gizdav hladak ki ua put uas svijeli 
klikujo. I. Gundulic 2G. Oua majka klikovase 
sinka svoga i brajeuka. Nar. pjes. u D. Bara- 
kovic, vil. 197. Klikovase braca Potra. D. Ba- 
rakovic, vil. 205. Moju kceruu ko klikujey (j. 
Palmotic 2, 251. I on strazu klikiije iia mirim 
od Smedereva. Nar. pjes. bog. 31. Nemas koga 
klikovati, vilo! Nar. pjes. vuk. 1, 122. Pa ou 
skoci od zemle na noge, te klikuje svoju siro- 
tii'iu, potrcalo dvades i pot ch'ugab. i, 123. Da 
Uomira brata ne klikuje. 4, 432. Bijela je kli- 
kovala vila, od Zagar6a visoke plauiue, pak kli- 
kuje kraju piperskome, a na ime crnogorskog 
ki'iaza. 5, 217. Deca po6nu plakati i mater kli- 
kovati. Nar. prip. vrc. 38. A klikuje i zive i 
mrtvo. P. Petrovic, gor. vijeu. 115. — bh) objekat 
jc ime. Tve iuie na pomoc klikujo. M. Vetrauic 
1, 373. Za toj cu tve ime . . . klikovat na pomot'. 
1, 384. I jezik moj i glas od kuda ima moc kli- 
kovat svaki cas tve ime dan i noc. H. Lucie 
212. Kada mi te zacuju moje ime klikujuci kleti 
gusari. Nar. pjes. ii P. H6ktoro\-ir li). — ce) 
olijekat je milost, pomoc. Tvu niilos klikuju (ja). 
M. Vetrauic 1, 151. Pomoc tvu klikuju. 1. Dor- 
dic, salt. 307. 

h) uz objekat izricu se i rijeci kojiina se otijekat 
zove (oratio recta). (Jblaka je klikovala: ,Hoir 
mi ruzu liladi'. Nar. pjes. u S. Moncetic — G. 
Drzic oOfJ. Zasto mu se bi'z kon bise po livadi 
razigrao. za liim to mi poticuci vojevoda kliko- 
vase: ,Staui jure, koiiu!...' Nar. pjes. u P. Hek- 
torovic 20. U dubja ih skut zelena klikuje ovako 
))Ocinuti: ,Eto je pastil' svratio stada...' I. Crim- 
dulic 403. Oua mi ti klikovase slavna kraja 
Vladislava: ,Ali de mi si, de mi si, slavni kralu 
Vladislave'i" Nar. pjes. bog. 77. 13ijela je vila 
klikovala s Kosutice visoke plauine, te doziva u 
Crnce kamene a na ime Jovauovic-Vela : ,Cujes, 
Volo, zlo jutro ti bilo!' Nar. pjes. vuk. 4, 122. 
I dijete klikuje Vukale svoga strica Petra Bos- 
koviea po imenu i po prezimenu: ,Aj do si mi, 
o moj mio strice'?' 4, 364. On klikujo dva sina 
uejaka: ,Haj Muse]a de si i Jovane'r" 4, 514. 

c) izricu se samo rijeci kojima se sore, te se 
po nima zna i ko se zove. Priziva i klikuje: 
,Mili i dragi sinko !' M. Jerkovic 71. No kli- 
kuje Mrvalev Vukota: ,De si, DraskoV doma ne 
vidio !' Ogled, sr. 41. Tauahna je klikovala vila, 
vila zove u Moracu gornu : ,Je3' li doma, Malisa 
serdare V 205. 

2. pasivHO. — « srijem je primjerima znacenc 
prema 1, b. Od svakoga klikovani slavni unuci 
gdi su vasi? G. Palmotic 2, 268. Vojevode po 



svom svijetu klikovani. 2, 282. Dugo drzat no 
mozo se ova kripos pokrivena, nog po zomji svud 
prostrije se klikovaua, i liva[6ua. 3, 125^. 

3. SIC so, jiiisirnii. 

n. prema ziiaeri'm pud 1, c. Hi putuik kopumu 
jase, ir pomorac more brodi, Vladislav so kliko- 
vase slavan carskoj pri nezgodi. I. (iuudulic. 287. 

I), prema znaceAii pod 1, f. Klikuju se na glasu 
vitezi. Nar. pjos. vuk. 5, 388. Sve se dobri kli- 
kuju juuaci. Ogled, sr. 20'J. Klikuju so momcad 
po junastvu. 47(). 

KLIKOVIt!!, III. pi. seoce a llereeijoei>ii it 
okruijii inostarskom. Statist, bosu. 124. 

KLIKTANE, n. djelo kojijem .sr klikce. — Tz- 
meda rjeinika a Vukovii. Orao kliktanem izziva 
svoje hrabre ptice. .J. Rajic, boj. 6. Detlici s jo- 
zika ginu (jer ili po kliktaiiu nalazi lovac. Vuk). 
Nar. posl. vuk. 78. Kliktai'ie dipala. . . . S. Ma- 
tavu], novo oruzje. 89. 

KLIKTATI, klikcem, iinpf. iiprae kao dent, 
prema ijlaijolima kliknuti, klicati, klikovati, znaci 
razlii:ne ylasore. — Akc. kaki je it inf. laki je it 
aor. kliktali, /( imp/, klikci. /( i/er. prnrt. klik- 
tavsi; *« ostttlijnn je nhlieiiiia oiniki kaki je ii 
praes. — U inkijnii kniji'vnnit i- prela.i iz pre- 
zenta n inliiiilir i n jiroita eremcna: klikcati 
(riili II Stiiliirrii ijrrnikil). — (M xviii vijeka, 
a izmedit rjcriiika a ]ljriostjeHcevii (klikcem, klik- 
tati .pracciuo, jjraeeo voce', v. zapopevam) rplje 
se naj prije nahotli, u Stidiik'vu (kliktati i klik- 
cati ,initiuui c.auendi faoere'), (( Viikovit (vikati 
kao zui'ia: kli kli kli! ,den ton dcs speclits oder 
der vila von sich geben' ,odo sonum pici vol 
dryadis vocantis'). 

a. zapoiihati pjeoaiie, zapijeoati (ispuredi klik- 
nuti, a, d)). — u Ttjelostjenceva. i it Sfnlieeni. 
rjeinikii. 

b. vikati, zoali kao eila. — it i'nkoni rjeeiiikn. 

c. ijlasti It iljrtla i hi lie iriili ii I'liknrit 
rjeihiikii). Svako se tu srdi... ditn| klikcur (.s«:;. 
A. Kanizlic, roz. 6. 

d. o i/ltisa It orla ili ii sukota. Orao klikce. 
.1. llajic, boj. I). Orli klikcu, a gavraui grcu. 
Osvotn. 2, 174. — Vice Anto ko da soko klikce. 
Nar. pjes. vuk. 4, 243. Sjetno klikce ise|enik 
divui (Soko). Osvotn. 1, 7. Uz liili klicu dva 
sokola siva, jedan klikce sa Avalo bnjno, a drugi 
je s lomna Durmitora. 5, 31. 

e. vidi groktati, b). — U nase nrijemc ii Liei. 
,Ti bi pjeva' lijepo, samo da umijcs kliktati'. .1. 
Bogdanovic. 

KLIKT.JETI, kliktim, impf. uopie zvecati. — 
isporedi kliktati. — U jedno(/a pisca nnsetjii vrc- 
iitena. Olas voseja klikti. L. Milovauov 96. 

KLILO, n. postaje od ylayola kliti (aprav je 
part. x"'(i<ii- o.ot. u srednem rodii itzet kao saji- 
stantiv). — U jednofja pisca xvm nijekn, a iz- 
medu rjeinika u Vakovu (vidi pod a). 

a. rasadnik sto se moze prenositi. — indi it 
Viikovii rjecnikit: ,ein (tragbares) mistbeet, zu 
gurken, melouen' ,areao stercorariao genus', metuo 
se u kakvo korito ili u sto drugo dubrota i zemjo; 
u ono dubre metne se sjeme (liibenicko ili od 
krastavaca) te proklija i nikne, pa se poslije (kad 
se vec ue bojo slauo) rasaduje. — Vadi sto j' u 
klilu i po basci sadi. .J. S. Kejkovic 2'25. 

b. nidi 1. klica. I ne tii'a iz korena klila. ■}. 
S. Kejkovic 121. 

KLIM, l/las knjijrw se l„ir k,ik„ kn Idtllia 
iditei. — U ii'isc rriji'iiii'. Klim amo, klim tamo, 
dok isklima iz one sumo. Nar. piil). lonl. .">!). 

1. KLIMA, ni. ime musko, Itijp. Klimeuat. — 



1. KLIMA 



74 



2. KLIMEN 



isjiurciU Kliino. — xiii t'ijckn, a izmeitu rjecnika 
It Duiiicicerii (,Clomous'). U Klime Nbrko vb rueo. 
M.)ii. sorb. i'J. (l-i65). 

2. KLUVIA, III. ime mmico (vafa da nije isto 
Mo 1. Klima, aku i nije ime tursku). — U na- 
rotliuij pjcumi crnogurskoj nascija vrcincna. I za 
I'liiua Klima kapotauo, |udi kazu da je Klima 
sala, al' je Klima listom Bo8iii glava (na sva tri 
iiijcsia Klimma). Pjov. crn. 101a. 

KLIMALICA, /. postaje od klimati, uprao od 
jKirt. praet. act. nastavkom ica. — U na§e vrijeme. 

a. (( Vukovu rjecnikn: kad u mjesecu Juliju 
koiii klimaju glavom te se brano od mulia kojo 
im u iios nava|uju. 

b. za zensko zna6i, sto i za musko ,kliiiialo'. 
(( Liei. J. Bogdanovic. 

KLIMALO, III. 5a]iv nadimak za oiiog koji 
vavijo iiokud klima, ili kad ide Idima i glavom 
i rukama i iiogama. — U nasi: vrijenw it Lici. 
.1. Bogdaiiovic. 

KLIMAN, III. ime. iiiidku. — isiwrcdi Ivlimenat. 
— U spomeniku xiii vijeka. Kliman Nedal. Zak. 
vinod. .55. 

JCJjIMANE, n. djelo kojijeiii se klima. — Sta- 
riji jr ohlik klimanje. — Iziiiedu rjecnika n Mi- 
kft(iim (klimanje), ii lielinu (klimauje ,acceima- 
mouto col capo' ,capifcis imtus' 13'J; ,tracollo, 
1' atto del tracoUare' ,capitis dejectio' TSS^ ; kli- 
manjeni stogod potvrditi ,accennare di si' ,annuo' 
13''), u Viikotni. Jedovito klimane glave. A. 
Kalic 341. 

KLIMATI, klimam, iinpf. luujii'inti, preijinaU, 
klaiiati, n. p. nl'irnn,, siiiiin'l;in iiii,ri:hj:ni ylagol; 
oiH) .Hi) sc najiiiii- ^Inji h iii^tr"iic iihilu. — ispo- 
ri'di kimati, <id kajri/a iihuiulu jdiiinijini i postaje 
tijem sto se (kako i zasto'f) itinccf 1. — Akcenat 
sr. ne mijena (aor. 2 i 3 sing, klima). — Od xvii 
rijekn, a izmedu rjecnika u Mikalinu (klimati, 
kimati glavom ,anuuo'), u lielinu (,accennare col 
capo' ,capitis nutu siguificare' 13''; ,tracollare, 
lasciare andare il capo per sonno o simile acci- 
doutf , caput demittere' TSSl*; klimati glavom 
.donuicciiiare, soiinacchiare' ,dormito' 2781J), *( 
lijd.ostjencevu : klinam (jamacno stamparskom 
grijeskom mj. klimam; stoji prije rijcci klin), v. 
kimam; u Voltigijinu (,sonnacchiar6, traocollare, 
dormicchiare; accennare' ,schlummern; Avinken'), 
(( Stnliceou (v. kimati), ii Vukovu : ,wackeln (z. b. 
mit dem kopfe)' ,nuto'. 

I. aktivno. 

II. luij cesce s instr. glavom. 

n) glava se pokloni jedan ili i>ise j/iitii kao 
iicki ziiak kojijem se jav(aj/i misli. tako n. p. : 
<iii) k(U) znak lutinc ili prijrtur < im sntom pismn). 
A mimohodeci kuuiliu ga kliiiiajin'i f^lavami svo- 
jimi. M. Alberti 463. matth. 27, 89. — lib) kao 
znak da se na sto pristaje (kad se jedan put 
ijlaca priyiie). — vidi u Mikajinu rjecniku, i pod 
2, a.). Da sto cu rijet o nekijem koji tu dohode 
po dogovoru za vidjet se, javit se, pozdravit se 
klimajuci glavom, namigivajuci okom, bijeg da- 
vajuoi ustima i rukama? A. Kalic 224. Ti ua 
sve to klimas glavom, posmjehivas se, a pak 
cinis kako jo tobi drago. 307. — vc) kad se hoce 
jj(il;,r.iili ilii .-if /ns rivf iiiisli II renin iinjo se go- 
run. n<i,hiln L-.i'l jr -hi II, iiijuilii,,, Ivliiua glavom, 
i ko il:i, > ti'ziji-Mi h.i('r vi'lc i \Ar iz.yovorit, na- 
pomeiiiva. ; ,Smrt iiaj poslijo svijoli nas ceka...' 
B. Zuzori 212. Lijociiici izvan staua od nemoc- 
iiika klimaju glavom i Sapcu se s rodjacima da 
i_e nemoonik vole gori. 240. — ild) od zalosti. 
Ona glavom klima, i noj, jerbo meku na plac 



narav ima, siizo virom toku. A. Kanizlic, roz. 
24. UzdahnuvSi klima glavom. 112. 

b) klimaim se glave ne diijr nikakvn nsohilu 
znacem. aa) to hiva kad ci-(<iili -jnli i nr lr.:i. 
a drijcmje mu se (vidi u Brlinn rirrmlnn, s\r 
klima glavom, da ne pade, kau da luu sc drijiia. 
A. Kanizlic, roz. 38. — bb) o ce^adetu uupie. 
Vavijo klima glavom svedno ka' i paripco u vr- 
saju. u Lici. J. Bogdanovic. 

c) o zivotini. (Sova) sad o6ima ki'ece, sada 
glavom klima. A. Kanizlic, ro2. 7. KokoS kad- 
kad svoju bolest ima, il' vrat skrene ili glavom 
klima. J. S. Rejkovic 279. 

h. a instrumentalu nije glava nego sto drago. 
Tikva mu je puna dima, sobom kreco, rukom kliiua. 
J. Kavaiiin 53b. Ko sto ima, onim i klima. Nar. 
posl. vuk. 159. 

<•. bez iiislniiiiriilnla. 

u) ujrihiniii jiniiijeru xviii vijeka znaii kla- 
mitati, (nliili. •' . .los zub jedan ili drugi toj u 
glavi klima kugi. V. Dosen 129a. 

b) eidi a, h) aa). (Kaluder) mnoge noci visi 
i klima nad postejom bonika. S. i^ubisa, prip. 
253. — Maze hiti da amo pripada i ovaj primjer: 
Nema zaspat, svijedu prizgava, dusa klima s nesna 
utrnuta. Osvetn. 4, 68. 

c) hoditi kud kamo, tumarati (ali kao da se 
kod toga misli : masuci glavom). — U nase vrijeme 
Il Lici. ,Kamo ti vavije klimas?' ,Vavijo neknd 
klima svedno ka' vrtoglav'. ,Vavije klimam blagu 
i bos i go i gladan'. J. Bogdanovic. 

2. sa se. 

a. pasivno, bez subjekta (radi znacena vidi 1, 
a, a) hb)). TJ sudu se glavom ne klima nego go- 
vori. Pnivdi.nosa. 1852. 10. 

II. rrjh'l.siriiii. — u jedinom primjeru znaii sto 
i iikhrni ijliiiiijl pjod 1, h, c). Zubi se klimaju, 
a ruko suse. ' B. Eapic 186. 

KLIMAVICA, /. klimane, drijemaiii: (kad sc 
klima glavom, vidi klimati, 1, b, c)). — U nase 
vrijeme. Mene spopala klimavica i drijemez. S. 
^ubisa, pric. 23. 

KLIMAVNICE, /. pi. naprave (kao neke to- 
razije) u kojima stoji kamene, te tezinom svojom 
preteze i podize mehove, sto u pec duliaju, to se 
zagreva i topi zelezo. u Mrkoj Pojani. M. Du- 
rovic. 

KLIME, Klimeta, m. hgp. Klimenat. — U iJii- 
brovniku xiv i xv vijeka, a izmedu rjecnika u 
Danicicevu (Klime, Klimete i Klimeta , Clemens'). 
Klime Guceticb. Mon. serb. 215. (1390). Klime 
Goceticb. 240. (1399). Klime Easticb. 287. (1419). 
Klime Bodaoicb. 295. (1420). — Potvrdeni su, 
osim nominativa, samo oblici Klimeta za gen. i 
ace, Klimetomb i Klimetomb za instr. Vlastolo 
i bratbju svoju Pavla Martinusevica i Klimeta 
Gocetica. Mon. serb. 104. (1333). Zapovediju go- 
spodina kneza Klimeta Budacica. Spom. sr. 1, 105. 
1, 106. (1411). Klimetemb Podacicemb. Mon. 
serb. 287. (1419). Klimetomb Budacicemb. 347. 
(1427). 

1. KLIMEN, m,. samo na dva mjesta ujednuga 
pisca xviii vijeka, te se ne moze znati sto je. zar 
je od gri. xUfia, nizbrdica? — rijec jc nepouz- 
dana, jer je kniga vrlo zlo nastampana. Tu sje- 
deci vrh klimeni . . . vidim pasti krotka stada. 
J. Kavaiiin 80^'. Na klimenu grada tvoga ima'u 
pobit turski vuci. 327*. 

2. KLIMEN, m. u Vukovu, rjecnika : u ovoj 
zagoneci: Klimen visi, peuda zja, klimen peudu 
kurdoja (od(ionctjaj : .zvono, vidi i Nar. za.g. 
nov. 58). 



3. KLIMEN ■ 

3. KLIMEN, m. ime selu u HriHilshij ii ^le/m- 
niji, oarazdinslcQJ. Razdijo]. 10"). 

KLIMENAT, Klimenfca, m. Cleiuous, imt: musko. 

— iyporedi Klemeus. i- stoji pi> yrc. KXi]fu]i. 

— XIV i XVI vijeka, a ismrdii rjccnika u Dani- 
ci<':i:vii (KlimenbtB , Clemens'). — Potvrden Jc saiiiv 
dut. Klimentevi: Da samb dalb Klimentevi Der- 
zicu. Spoiu. sr. 2, 23. (IBSit — 1362), te Danicic 
inisli da je samo pogrjeska mjesto ,Kliin6tevi'. 

— Kao nam. potvrden jc sani nblik Kliment (i« 
a). S. Kozicic .5'^. 231". g. Budinic, sum. (iTa. 

KLIMENCANIN, m. vidi Klimenta. — 3Iho- 
zina: Klimencani. — U jednoga pisca nascga 
rreiiK'na. I liihovi culi ploraenici, Klimencani a 
i Mirdieani. Osvetn. 3, 94. 

KLIMENT, vidi Klimenat. 

1. KLIMENTA, /. ime si-ocu a Bomi tilisii 
Kozlnka u okrugii truvnickoin. .Scliem. br)sn. 
1S64. 45. 

2. KLIMENTA, m. cuvjek iz lickuija arbanas- 
koya plemena (pi.: Klimenfce, Klimenata). — ispo- 
ri'di Klimencauiu, Klimentaniu. — Nalazi se 
mozchiti od xvii vijeka, a izmcdii rjccnika u Vu- 
kovu: ,der Clementiner (albanesische ansiedler in 
.Sirmien)' ,CIementinus', cf. Ciinirota. — Vb leto 
7157 (1649) bistb nuzda velija niouastiru otb pro- 
kletijehb Klimenata. Starine. 10, 2li6. U to doba 
dosle i Klimeute. Pjev. cru. 71''. Posjiuio je 
tamo u Klimeute. 74'J. 

KLImENTANIN, m. vidi 2. Klimouta. — i:<iMt- 
redi Klimencanin. — Mnozina: Klimentani. — 
U rukopisa xviii rijcka. Togda (1738) Klimen- 
tani mnogi pridose u Sremb. Glasuik. 2(J, l.j. 

KLIMENTASICA, /. zensko ccfadc iz arba- 
naikoya plemena Klimenata. — U Vakunu rjei- 
nikit: ,die Clemeiitiuoriu' ,01omontina'. 

KLIMENTO, m. vidi Klimenat. — U spome- 
iiikii XIII vijeka, i otale ii Danici/:evii rjecnikii 
(Klimenbto , Clemens'). Klimoiibtci Merbiiulu>. 
Hon. Serb. 10. (12.53;. 

ICLIMNIC, m. prezime. — xv vijikx. iStipau 
Klimuic. Mou. eroat. 106. (1470). 

KLIMNO, H. imi' mjestu u Ilrvatakoj. — xvi 
vijeka. Sudac Ivan is Klimna. Mon. eroat. 237. 
(1.5,3.51. 

KLIMNUTI, krimuem, pf. zaklimati (jcdan 
put), kao perfektivni ylayol prema klimati. — U 
nase vrijeme. Naj poslo .sleze rameninia, otreso 
rukama, klimiiu glavom. pa sedo. M. D. Mili- 
(ievic, medudnev. 70. 

KLIMO, m. hyp. Klimenat. — isporrdi Klime. 

— Akc. se mijeita ii voc. Klimo. — U nasr vrijeme 
u Dubrovniku. P. Budmani. 

KLIMOJE, m. hyp. Klimenat. — U Dubrov- 
niku XIV i XV vijeka. — Izmedti rjccnika u Da- 
nicicevu (gledaj Klime). Klimoje Bodacicb. Mon. 
serb. 241. (1399). 2.59. (1405). KUmoje Budacicb. 
262. (1405). Spom. sr. 1, 101. (1411). Klimoja 
Budaciea. 1, 134. (1416). Klimoje Eastic. Mon. 
sort). 347. (1427). Klimoje Goeetirb. Mon. serb. 
402. (1439). 

KLIMOJEV, adj. koji pnpada KUinoja. — 
Izmedu, rjccnika, u I)aiii<'iccpi( (Klimnjdvb .de- 
mentis'). S vojom Klimojevomb. iSpom. sr. 1, 6. 
(1396). 

KLIMPAC, m. vidi kud babji, 2, a). 

JCLIMPESTA, /. vidi kud klinkov. 

KLJMPETA, /. vidi kod klimpov. 

KLIMPOV, adj. a narodnoj zaguncci tmscya 
vremena. — inporcdi klinkov. Raslo drvo klim- 



> I.* KLIN, b, c). 

|iovu, iia klii]i|«ivu kllmpeta, na klimpeti novjesta. 
od/lon.ct(iii : siiiukni, (liicc i rod). Nar. zag. iiov. 
211. 

1. KLIN, m. cuneiis, clavus, hernia. — Mijvi 
je praslavcn.^ka, ispiiredi stslov. klim>, (7(.s. K.uiiri., 
CCS. klin, po^. klin (a ova dva jezika t> proijcm 
i trccijcm :iiacei'iem), pa i lit. klynas (sa zna- 
ceiicm pod b, a) i pod g). — Izmedu rjccnika u 
VranciccvH (,cuneus'), u Mika^inu (klin, k)iii, za- 
glavak jCuneus'), a Sclinii (,cogno, conic, stro- 
mento da spaccar legna o simili' ,cuneus' 198'' ; 
,cugiio' ,cuneus' 240'' ; ,zeppa, c:onio' ,cuneiis' 
783''). u Bjelontjenccvu (klin, civija , clavus lig- 
neus, paxillus, quo duo 1. plura ligna connec- 
tuntur'. 2. klin na kojem se ciga obraca ,axi- 
culus'. 3. klin k kojemu se vesla privezuju ,seal- 
mus'), u ■TambrcUicvu (,clavus') , u VoUigijinw 
(,zeppa, cogno di legno' .holzkeil'), ». StiUicevu 
(,cuneus'), a Viikooit : 1. ,der nagel' , clavus'. klina 
ima i gvozdenijeh i drvenijeh. 2. u prediie oso- 
vine koji kroz srcanicu udara ,der roibnagel'. 3. 
,der keil' ,cim6us'. ovijem se klinima cijepaju 
drva ili prosce. 4. klin u kosuje ,der einsatz boi 
den nahterinen' ,euneus iudusii'. 5. klini ,der 
hodenbruch (bei den kindern)' .oscheocele'. 

a. cuneus, orude (.ito sc n. p. upotrcbjava za 
cijcpane drva) od drva ili od yvozda sto je sjediie 
sfrane plosiw, pa se od ne sve suhije na dvijc 
stranc iako da ,se ovc sastajii kao u oHrice. Vi- 
dt^vb drevode|u drevo ceposta dvema klinoma. 
ytofanit. star. 2, 267. Tad nici zeleue grane mu 
slamaju, nici nakicene kite podiraju, jedni nado- 
daju udorac udorcu, drugi pristav|aju uz klino 
probojcu. I. T. Mi'iiavic, osm. 167. Tvrda je 
stijena, uu su jaoi klini. (D). Sto ne ucini sje- 
kii-a, ucinice klin. (Z). Poslov. danic. U zem)u 
zabijati (kriz) i klinim ga ntvrdivat. S. Rosa 
1921". Vratuice su iziiutra tvrdili mandalima i 
klinima. S. !l^ubisa, prip. 240. Klin, mech. math, 
lat. , cuneus' ,keil' ffifi'ic, (iv. ,coin', ogl. .wedge', 
tal. ,cuneo, bietta, conio'; tijesak na klin ,keil- 
presse", tal. ,torchio a conio'; izbiti kliiiove ,aus- 
keilen'. B. Sulek. rjecii. znanstv. naz. — Ccfito 
u (icnkovijriii jinsiocic'iDia (isporedi ncm. : ,ein 
keil ti-oilit il.'ii audcru'i, ali moze biti da sc « 
kojem priinjcra inisU na znacenc kod c prema 
tal. chiodo caccia chiodo. Klin kliua izbija. M. 
Drzic 275. Klin kliuom izbiti. D. Barakovic, 
vil. 272. Drivodelac z jednim klinom zna i drugi 
klin izbiti. F. Glavinic, cvit. 84''. Klin klin iz- 
bija, a sjekira oba. Nar. posl. vuk. 134. Klin 
so klinom tera. Pravdonosa. 18.52. 17. — Dicta- 
foricki. Nego tolike kline koji ce mu zlosrdno 
opako sree cijepati. D. Basic 282. ,Udi'io mije 
klin u srce' (isporedi kod 1. klinac, a). H nasc 
vrijeme u Dubrovniku. P. Budmani. 

b. u prenesenom smislu, stogod sto je slicno 
klinu u znaccnu pod a. 

a) trokutan komad tkana sto si' usijr ydji- a 
odijelu da bade na onom mjcslii. sire, //-. p. na, 
kosuli ispod pazuha, isporedi latica (vidi u Vu- 
kovu rjccnika). — U Sulekovu rjccnika: zwickel. 
— Mozc hili da anio pripada i ovaj primjer (a 
zagoncci) : Imadoh seku Jelacu, skrojih joj od 
resa bjelacu, a na riu stoje tri klina, jos veil da 
joj je kratka. mli/onctlaj: ruyio. Nar. zag. nov. 
196.' 

b) u Srijemu komad zemjn koji je stisuut i/.- 
medu drugih uiva, uvratina i druina, paje nalik 
na klin. P. Markovic. — Amo na(a da pripadn, 
i ovaj primjer: Dok s druge strane, gle, Bosna 
je klin u Hrvatsku. M. Pavlinovic, razg. 50. 

r) da bi nepokretno vrsa stajala proti vudi. 
vezu za liu kameiia. to kamoiio zovu u Vraiiicu 



KLIN, b, cj. 



,klin'. L. Zoro, rib. ark. 10, 3()8. va(a da je po 
tome Hi) se iahadn pravi klin u zemlu us kakuv 
kolac da budf duhro udur^ien u zem{i (ispovedi 
kud a primjcr S. Rose). 

V. clavus, vidi 1. klinac, b, alije sire znavMie 
III (JO u klinac, jer klin maze biti i od drra i tad 
iibii'iiit iiema j/lavicc. — Ovo znace/i' ruin ,l:i s,- 
iiiilii:i samo it naSeniii jezikii (i ii nnruxloi-f iiskmn / 
It I'lilvrsnikiwu ga rjecniku nema); nti i ii ens- 
knmii klin moie znaciti drvcnu iioiju. On ki 
ilobro veie i mudro zapro klin, in dobro odveze 
i mudro odpre klin. D. Barakovic, vil. 157. 
Konui probodo Jaela glavu krupnijoiu klinoiu. 
M. Eadnic 2GS'. Klisto i klini usjaui. I. Grlicic 
128. No promini joS ni kliua (da pupravi kiiiii). 
V. Dosen 20-11'. Jer ne znaju klina zaostriti. M. 

A. Eejkovic, sat. Ki'). Uobiti do sauduk od ra- 
stovib dasaka s di-venimi klini. sabr. (j7. Pa 
potozp klince in nedara, udara ih pod noktove 
kadi, dok joj pola klina udario. Mar. pjos. viik. 
3, 362. Pouzdan kao vrbov klin. Nar. posl. vuk. 
257. Na nekolika nijesta probijeno (pismi)) i uda- 
reni klini, te prikovana ploca za koricu. Vuk, 
dan. 1, 13. Hukama iskolece kline iz zovica. S. 
^jubiSa, pi'ip. 197. Klin , clavus'. a Istri. D. Ne- 
nianic, oak. kroat. stud. 10. Klin, arch, teckn. 
.pflock (holz. uagol)', tal. ,cavicchia, caviglio', frc. 
.(•liGville de bois, goujon', egl. ,peg, pliig, treenail'. 

B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — Zabija se i u 
zid, da se sto woze objesiti. Novo sito o klinu 
visi. Nar. posl. vuk. 22(3. Jos nam raci, sto 1' 
se moja s klina corda krece. Osvetn. 1, til. — 
Metaforicki. A sad mi truov klin u srcii ostavi. 
M. Votranic 2, 31t>. Koji mi klin zabi u srce i 
dusu. 2, 347. 

<l. u predne osovine klinac sto udara kroz srca- 
nicu. — u Vukovii rjecniku. 

e. scalmus, drvcnu. civijn kojoj se privezuje 
rrxlii kiid rrslmyi. — isjiorcdi palac, skaram. — 
U TlJ-lij/iljriireru rjecniku. 

f. OS u vitla. — U Bjrlostjencevu. rjecniku. 
ff. kila, u maloga djcteta. — ccsce u mnozirti, 

klini i klinovi. — vidi u VukoDU rjecniku. Mnoga 
djeca imaju kline, pa u gdjekojijeb produ, a u 
gdjekojijeli ostauu i poslije budu kilavi. Vuk, 
rjecn. kod klin. Kad detetu (muskom) oteku mos- 
nice kaze se da su niu klinovi. M. D. Milicevie, 
ziv. srb.2 197. 

2. KLIN, Hi. injesno tine. 

!i. vidi Knin. — Samo u dvije narodnc pjesine 
■^viu vijeka. Sangak hercegovacki, cestiti Alaj 
beg Ceugic, kaure jo razbio pod tvrdijem Klinom 
gradom. Nar. pjes. bog. 1()2. Sangak ercegovski 
.A.laj beg Congica kad kaure bjese pridobio a pod 
Klinom gradom bijolijem. ^16G. 

b. selo u Boci kotorskoj. Sem. bokokot. Ia82. 19. 

KLINA, /. iine scocu u Herccijooini. Statist, 
bosu. 121. 

1. KLINAC, klinca, iti. dein. 1. klin. — Akc. 
kaki jr „ f,n,. sh,,,. lull Jr it ,isl„i;jr„i pndrzima, 
osui, linili. I n.r. .,n,,i.. , q, II. /./. kllli;u';"l. — HljcC 
jc jinisliir, ii.'^l.ii. ispnrrili sishir. klini.ri.. ;-»,s. ev.iii- 
HcH'i., CCS. kliuoc, pijl. kliniec. — Izincdn rjec- 
niku u Mikalinu ffcoa cavao), it iidtn». (,zeppetta' 
,cunoolus' 783''), «. Voltitjijinu (,zeppetta, chio- 
detto di legno' ,kloiner holzkoil'), u Stulicevu 
{,cuneolus'), u Vukovii (,der jiagel' ,clavus', cf. 
cavao). 

a. uopce (vidi 1. klinac, a). — U Bjclostjen- 
cevii, Vultijijiuu, Utidicevu rjecniku. — / ovaj 
priinjer (u kojemu stoji u metaforickom sinislu) 
jamahw amo pripada, jer u Duhrovniku klin i 
klinac we znaci isto sto cavao : Kuuem ti so, 



7G KLINAST 

sostro, udi'io mi jo klinac u srco. M. Vodopic, 
tu2n. jol. dubrovii. 1868. 180. 

b. clavus, kao mai'ia Hi veia palicica (obiimo 
ijoozdena, rijetko drvena) Uo je na jednom kraju 
zaiilena, a na drugom je plosnata i Hrokn, te se 
zaliija i( sti) tukuci pn sirokom kraju (glavici). 
-- isjioridi 1. klin, e, cavao, okser. — Naj cescc 
>r K/inln bfava u ovom smislu. Iraati ce sobom 
obili/ja muko svoje, to jest bic, kliuce, sulicu, 
krunu i kriz. M. Divkovic, bos. 29b. Evo utlino 
od klinac kojijemi sam bio pribjen na kri^u. 36». 
Prizostocijemi klinci pribise. nauk. 233''. Oni 
ekser aliti klinac. S. Margitic, fal. 169. Vidaso 
nemile klince gvozdeno. F. Lastrii, tost. 1-53''. 
Kao da su ga klinci ranili i sulica. test. ad. (iS''. 
Uzme covik jedan klinac gvozdeii te zatuce ni- 
koliko u rastovinu. ued. 121. Koji ga mu6a"u, 
klinci prikiva'u brez milosti. 299. Kolo klinci i 
britvama oruzauo. svet. 51i. Gledao je pritesko 
kriza drvo, gvozdeno klince. A. Kanizlic, uzr. 97. 
Nacinioe mu skriiiar lis od orahovih dasaka i 
obsiti ga cruom kadifom sa zutima klinci. M. 
.4. Eojkovic, sabr. 67. Zavrg'o se drenovom ba- 
tinom, u batini hijada klinaca. Nar. pjes. vuk. 
3, 1.51. Ostala mi sa kona eskija, no koliko u 
lioj malo gvozda, mom bi kulu sve cetiri bile i 
dvadeset i cotii-i klinca. 3, 336. Vec uzmito 
dvadeset klinaca, udrite ih pod noktove Eadu. 
3, 359. Pa poteze kliuce iz nedara, udara ih pod 
noktove kadi. 3, 362. Sitnijem ga klincima pot- 
kujte. 4, 299. Sjaha s kona, noge mu podize, 
ni klinac mu nijo poletio. Pjev. crn. 275''. Kouo 
konma klinci pod plooama. Nar. pjes. juk. 2.S6. 
Dok se klinac ispece. (kaze se u sali kad koji 
sto ne moze da oeka). Nar. posl. vuk. 66. Jedan 
u klinac, drugi u plocu (udara. Kad jedan go- 
vori jedno a drugi sa svim drugo). 111. Ko zali 
klinac, izgubi potkovu. 138. Radnik u tvoruici 
gvozdonih klinaca. M. Pavliuovic, rad. 76. Nijo 
vrijedno da iglu oli klinac skuje. 149. Klinac, 
tech. vulg. ekser, cavao ,nagel', frc. ,clou', egl. 
.nail', tal. ,chiodo, aguto'; (drveni klinac), tal. 
jCavicchia, caviglia'; klinci fpl.), tal. ,chiodagione, 
chioderia'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — 
Metaforicki. Mi cemo s klinci od proklinaua 
krizu ga prikivati. F. Lastric, test. 116a. Koji 
su sina Bozijega klincima opacina svojih opot 
na nega prikivali. ned. 6. 

e. po slicnosti preiiia b, ka^e se u prenescnom 
smislu nekoj mirodiji (karanficu, isporedi 1. 
klincio, b). Klinci ili garofaui (.gowiirznelkon') 
spadaju medu fine mirodije. Zbornik zak. 1853. 
990. i ceijctu (karaiifilu) koji kao ona mirise. 
Klinac, Dianthus caryophyllus L. (Marinkovic). 
B. Sulek, im. 146. 

d. vidi 1. klinac, g. Klinci, pococi prijedora. 
M. Pavlinovic. 

2. KLINAC, Klinca, m. hue iimsko. — U spo- 
menikii xiv vijcka (sa stnnj'iii uhlikom Klinbcb). 
Bratb mu popi. Kliubci.. Hi'c. Iiiis. 25. 94. 

3. KLINAC, Klinca, m. iiiie selu u Hrvatskoj 
u zupaniji zagrebackoj. EazdijeJ. 79. 

KLINAEICA, /. civiluk. u hrvatskoj krajiui. 
V. Arsenijevic. — isporedi kliucanica. 

KLINAST, adj. koji je slican klinu. — JV«ct- 
ncno u nase vrijeme. Obret klinastih slova. M. 
Pavlinovic, rad. 44. Klinast, math. lat. ,cuno- 
atus' ,keilf6rmig', tal. .cuneiforme' ; klinast isjek 
krugje i. okruga ,keilformiger kugelausschnitt' ; 
klinasta kost, zool. lat. ,os splienoideum' ,keil- 
bein', tal. ,sfonoide' ; klinasto pismo ,koilsclirift'. 
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. Klinasta kmnic-t 
(a botanici). J. Panoic, flor. biog.''* 438. 



KLraCATI 



KLINDEAG 



KLINCATI, kluicam, imiif. nidi. 2. klocati. — 
U nasc rrijciiic n<i Rijei-i. Maleno zvono kliiioa. 
V. Pilepir. Klineat. veli se, kad se zvonom l.ako 
zvoni, (la bat udara samo u joiliiu straim. Mil- 
cetic, 

KLINCI, Kl'iiiaca, m. pi. mjeniio imc. 

11. seiice u Hcrceyovini. Statist, bosn. ILl. 

II. u SrhijL a) sehi ii oknuju, valeeskdiii. K. 
.TovanoviL^ 100. — />) iiijrslu n kotaru hior/rachkoin. 
Viiioffrad u Klin. inia. Si-. }iov. 1870. 31S. 

c. fehi u DaliniK iji ii l.uhtra kittorskoiii,. Repoi't. 
dalm. 1.S72. 41. 

KLINCdV, >n. viKski (IjctU- sin jv istmii ixl- 
irisfdii i velika jc stasa. — Kaze sc u snii. — V 
nnse vrijemc ii Lici ,Veliki je ou vec klincov, 
moga' bi sto goveda cuvati'. J. Bogdanovir. 

KLINCAC, kliiicaca, dciii. 1. klinac. 

a. kitii di-m. 1. kliii, a. — II iStuUcevii rJi-iUiikii: 
.cuneolus". 

b. kiiranjir i knrantil, vidi 1. klinac, b. — /:- 
iiii'dii rjccnlka it Bjclnstjeitcevu (kajkuvxki kliiicec, 
garufalii'-, karamfil koji so v jestviue mece , ca- 
rlo pby Hum, garyophillum, garyophillon'. 2. kliii- 
cee, dobro znan cvet ,ca.ryophillas'). « Jdmhrc- 
■^irceu (klincec ,cariopbylum'), it StnUveva (kliucnc, 
V. garofalic iz BJclontjcnei'va). Oj Marica, kliiicac 
j^usti ! Jacke. A. Klincac, Diantluis carynpbyllus 
L. iBrlakovic). B. Sulek, im. 48(5. 

KLINCALC), n. spravii za tjradciie klhiaca. — 
\aii::i:n(i ii iiasi^' vrijeme. Kliiicalo, moch. ,nagel- 
maschine'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. 

1. KLINCAN, adj. postaje od 1. klinac. 

ii. pim klinaca, ii kojenm je sabijeno mnoyo 
klinac.a. — U nme nri.jeme. I odvuce klincanu 
batinu. Nai'. pjes. juk. 146. Tale vuce klincanu 
batinu. Nar. pjes. horni. 2, 53. 

It. koji je sliiiiii kUiii a lo al(iviina). — U pi- 
nned naiieya rn-iiii-ini irifli i kliuast, klinovit). 
Sastavjena iz samili sitiiili klina ili .strjeliea rad 
sta so zove klincano ili strejacko pisnio (,knil- 
schrift'). B. Sulek, graf. umjet. .53. 

2. KLINCAN, adj. vidi klecan. — Sii jediuim 
mjestii xvm oijeka. Eazgledajuci cilime klin- 
cane i zlatnimi Siriti nakicene. P. Lastric, test. 
3.-)2a. 

KLINCANICA, /. vidi klinarica. — Xaiiiicno 
u na.k: vrijeme. Klincanica, tech. ,(kleidor-)rochen', 
tal. ,rastrelliere'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. 

KLIN<-'ANIK, klinranika, m. u Vukovti rjee- 
niku: t. j. kud (klincima) potkovani koni idu 
,der wog fiir beschlageno pFerde' .via equorum 
calcoatorum' s primjernm: Hajdo upi-avo klinca- 
iiikom. 

KLInCAE, klincara, iit. niijek koji .sv bnvi 
klineima. — Nacinenc it iin.sr rrijniir. 

a. covjek (kovnc) Ho po aroni :iinatu uiiii (kujc) 
kliiice. Klincar, tech. ,nagler, uagelschuiied', tal. 
,cliiudaiuolo', fro. ,cloutier', ogl. ,nailsmitli, nailer'. 
B. Sulek, rjecn. znanstv. uasf. 

b. covjek -ito prodajc klince. — U Sidekovii 
ijecnikii : ,nagelkramer'. 

KLINCARA, /. kovacnica gdje se kuju klinei. 
— JS'dcii'ieiiii II iiase vrijeme. — U Stdekovu rjec- 
iiikii : ,nagelschiniede'. 

KLINCAEIJA, /. piosao, radua, zanat onoga 
Ho kuje klince. — Nacineno u na.ie vrijeme. — 
IT Sulikopii rjemiku: ,nagols(;limiedhandwork'. 

KLINCARNICA, /. prodavaiie klinnca (iiprnv 
iiijeHo (jdje xc prodajn klinei). — Mdeiiiriio a 
iiiiiie vrijeme. — U Sulektirii rjeejiikii: ,nau-el- 
kram'. 



KLINCARSKI, adj. koji pripad.a klinnirimii. 
Plocarska i klinfiarska radna. Sr. imv. IHT'.l. 
1170. 

KLINCAST, (/(//. k.iji je iialik na klinac. — 
Naeiiieiiij >i inisr n-ijeiiie. Klincast, bot. lat. ,ca- 
rynpliyllaceus- ,nel koiitVU-mig" ; lat. ,claviforrais' 
.nagolfiirmig'. B. Sulok, rjecn. znanstv. naz. — 
Klincasti kiiizak. u Side.knrit. rjeinikii: .uagol- 
scliu.nnrn' i.Apxricus clavatus'!. 

KLlXr.A SRLA, n. pi. ime xelii ti HreuHkoj 
II r.-iipinitji .iiijrelinekoj. Eazdij'o|. 70. 

KLINCAV, ((<(/. kiiji inia klince. M. Pavliuovic. 

KLINOEiNfAK, iii. oriide za (/radei'ie klinaca. 
— Kaciiwiui II na.'ie vrijeme. Kliiicoi'iak, tncli. 
.iiageldocko', t'rc. ,cloutiero, (douvierc', egl. ,nail- 
iiioullo', tal. ,rliindaja, chiodara'. B. Sulek, rjecn. 
znanstv. naz. 

KLINCENE, ». djelo kojijem sr klinei. ^ U 
Viikovii rjeeriikii. 

KLIXCICA, vidi kiid zveckac. — hiiirdii rjei- 
nika u Vitkova: cf. jiip.avira. 

1. KLINCrr. m. drill. I. kliiiar. — .Ikrenol je 
zabi(ezen j,n Vnkoni ijrniikii, ,i misliiii d.i .<c 
kaze i kliui-ii'. - I' inixr rn'jrmc. n i.iiiiitii ij<-v- 
iiika n Stnlieerii iv. klincac) / /( \'iik<irii (dim. 
V. klinac). - Moze imaii osulntu :ii,i,;-i'iiii 

a. niati klinae a povecom ghiricuni knn ii. p. stn 
se ztthija a poj)lti.t (don) na erev^i ili H.o sc niin 
pribija tkaiie na stokcc. — isporedi brukvica. 
Klincic, moch. (brukvica) ,der stiff, tal. ,chio- 
dotto', frc. .chevillette', egl. ,iron pin'; klincioi, 
tecli. ,zweek6', frc. ,pointe', egl. ,ta(di'. B. Sulek, 
rjecn. znanstv. naz. 

b. vidi k.iranfic, isporedi klincac, b. Klincici 
iudijauski, Klini:ici luirisavi, Eugenia caryopliyl- 
lata Thunb. (Ilija Sabjar). B. Sulek, ini. IK!. 
Klincic, bot. lat. .caryophyllus' .nelke', tal. ,cIiiovo 
di garofano'. cf. Ovozdika. B. Sulek, rjecn. 
znanstv. naz. 

e. vidi 1. klin, g. — (/ nnse erijeiiie a J)ii- 
bnivniku. P. Budmani. 

2. KLIjVCK!, ni. jirezime. — Od xv vijeka. 
Petar Klincic. Mou. croat. 90. (1460). I'vaua 
Klincica.^ 12-5. (1486). Petar Klincic. Eat. 40. 

1. KLINC^INA, /'. auynt. 1. klinac. ,Udari ne- 
kolike klincine n ta brvna, pa se onda moze tu 
sta od uspreme objesiti'. u JJci. J. Bogdanovic. 

2. KLINCINA, m. vidi klincov. — U nnie 
vrijeme ii Lici. , Veliki je on vec kliacina, moga' 
bi svasta oko kuce prigledati'. ,1. Bogdanovic. 

KLINCITI, klincini, iiii],/. slujali bez posla v/v 
na istoM injesta (ino'.ebili kno IdinarY). — Akr. 
se ne inijeiiii (nor. 2 / .'i sinij. klhici). — // Vii- 
korii rjeenikii : ,iniissig da stelien' .otiosus sto', 
cf. opstrzati so. 

KL'iN-C'Ol;n.\.,/. iiiinii: na rijci od klin i corba 
/(. sa.(ivoj pripiirtj,-;!! n kojnj se kaze kako je 
s'oldat a babi Ho inn iiijr liljeln. nis/a dnli ilit 
jede, trazivsi isprrn •<niihi iirdilmi klin i rtnlr 
kao da ie od oeoyn nnrnnli Llni-i-nrlni, i~inniiiiii 
malo po inido Ho niii ,/V Irebalo Ie skidtnn /iiirii 
(kaiamak) s jajem i s masti. — vidi Vuk. rjeCu. 
kod klincorba i Nar. posl. vuk. 134. 

KLINDA, /. /( n.arodnoj zayoneci naseyn vre- 
menn. U pendi stoji klinda; u pendi stoji klinda 
i furda; boje klinda nego ja. odyonctliij : slujin. 
Nar. zag. novak. 216. 

KLINDO, n. ('YJ u naruditnj zaijoneei niiHiin 
vremena, villi kod burgijati, a). 

KLINDEAG, kao dipl' skok !, kad .sc koine knze 
dn skoci. — isporedi klindnmuti. Ij. .Stojanovii'. 



klindAcnuti 



KLTPAK 



KLINDUCMUTI, klindiciiCin, p/. dipiti, sko- 
citi. [j. SlojanovicV. 

KLINCIA, /. ili.'»i. kliugo, ijvozde ti noza, a 
s<ib(r ltd. — U Bjeloslje.nievu rjemiku: ,ferrum 
jjladii, tulti'i sine teoha et manubrio'; u VoUi- 
ijijiiiu: ,lama' ,klmge'; u UtiiUcei'ii : ,oiisis vol 
cultri forrum' iz Habdeliceva. 

KLIN16, m. dem. 1. klin. — U lielinii rjei- 
iiikii: jzeppettii' ,cuneolus' 783''. 

JCLilNIlCA, /. ()««/ dio lijecnicke nauke Uo se 
tici vjezhajuci sc pri sanu.j holesnivkoj postefi. i 
samo nijesto tjdje to bivn. — Nai'ineni) u naic 
vrijcme po novijim jeziciiiin, i^poredi tal. clinica, 
franc, clinique, mm. kliiiik (prema (jri. xXivixi], 
hit. clinice). — U Sulckovii rjeiniku: ,klinik'. 

KLININA, /. augm. 1. klin. — Akc. se mijena 
It gen. jil. klmTua. — Samo u Stulicevu rjecmku: 
,magnus cuneus'. 

KLINITI, kl'mim, impf. nakricivali. — Va(a 
da jc postalo od kleti, te bi pnicu ■.Kaciiic hilo 
zakliiiati. — U nasc vrijeme, a izimdn rjcniika 
u Viikovii (koga, vide nakricivati s ilnilalkniii da 
si; ijovnri u Srijcmu). ,Vavijek yu kliuiiu, pa 
svGdiio'. ,Klinio sam ga i klinio, pa 'e sve svedno, 
pa sam ga sad vragu pi-epustio''. u Lid. J. Bog- 
danovid. 

KLINKA, /. Trigon bruco, mka riba. (i. Ko- 
lombatovic, pesci. 26. 

KLINKOV, adj. u Vukovu rjecnikit : u ovoj 
zagoneci : Raslo drvo klinkovo, na klinkovo klun- 
kovo, na kluukovo klimpesta. vidi klimpov. — 
U Viikovu rjeiniku ima i klimpesta: u zagoneci, 
cf. klinkov. 

KLINOVAT, adj. nalik na klin. — isporcdi 
klinovit. — Samo u Stulicevu rjeiniku: ,fatto a 
forma di conio' ,cuneatus'. 

KLINOVIT, adj. postaje od 1. kliu. 

a. djetetu kojemu su klini. — U Viikovn 
rjeiniku: n. p. djeoa koja imaju kline ,liodeii- 
briichig' ,heruiosus'. po gdjekojijem mjestima u 
Bosni sakriju se brusovi na badni dan, da ne bi 
djeca bivala klinovita. 

b. nalik na klin. — isporedi klinast. ■ — Na- 
iii'ieno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjeiniku: 
klinovito pismo ,k6ilsclirift'. 

KLINOVO, n. ime mjestu u Srbiji u okrugu 
pozarevaikom. Niva na Klinovu. Sr. nov. 1808. 93. 

KLINTJTI, kliu5m, pf. vidi klimnuti. — Na 
jednom mjestu xviii vijeka. Da meju to glavu 
klinem, cim sutrasiii dan osvaiie. J. Kavanin 
494a. 

1. KLINATI, klinam, impf. na jednom mjestu 
xviii vijeka samo praes. 3 sing, klina: zakline? 
zaklana? klana? Tijelo ostalo Silveriovo, Ne- 
rezine mjesto klii'ia, Losin Mali Eomulovo, Veli 
stegno svet-Benina (nastampano klignai Benigna). 
.1. Kavanin 3.3'2a. — nepouzdano. 

2. KLIiSIATI, klinem, impf. zakliitati. — Samo 
na jednom mjestu u pisca xviii vijeka u kojega 
ima i 1. klinati. Stigijem te valom klinem da 
mi bistro odgovoris. J. KavaAin 394l>. 

KLINENE, n. djelo kojijcm se klini. ,Obadira 
on tvojo kliiionel' J. Bogdanovid. 

KLIP, klipa, m. kao mala batina, kratka a po- 
deb(a. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je u osta- 
lijem padezima, osim nom. i ace. sing., i voc. klipe, 
klipi (klipovi). — Od xvni vijeka,. a izmedu rjcc- 
nika 11 Vukovu: 1. ,die maisiilu-o' ,spica zeae' 
s primjerimn: Daj mi jodnu vrecu klipova. Pro- 
dao kukuruze u klipovima, cf. klas. 2. (u Ual- 



maciji) komad drvota kao pustimica it primjcriim : 
Udi'i ga klipom. 

a. mala droena batina Ho se baca (n. p. u 
vocku da se stresc i padne vote). Oko lie se 
(voike) dica deru ne moguc ju da oberu ; a kada 
so poizmufie, vei se site i nauGe da klipovo 5to- 
kud beru, dok ju truneu svu oderu. V. Dosoii 
19a. Mai'ii va|a da klip )ubi. 191). Holom zube 
da pogladi ili klipom il' sikirom. 191>. Sva su 
brvna ku6na trula, i mnoga se ve6 prosula; da 
klip baci tko iz vana no odskoci od brvana, da 
unutra ne uskoiii. 20.5*. I dica ga klipovi ne 
klati. J. S. Relkovic 86. Drugog klipa oblasta 
zasiji. 181. Pak ces klipom probadati jame. 218. 
Da podmetne klip Rimu . . . M. Pavlinovic, razg. 
95. Klip, Klipak, tech. jbengel'. B. Sulek, rjecn. 
znanstv. naz. 

b. komad gvozda, zlata itd. kao mala batina. 
Bijaso zakinuo jedan klip zlata. I. .J. P. Luci6, 
razg. 40. Bace u kotao klip gvozda ili mazijo. 
V. Bogisic, zborn. 562. Ili me klipovim zlata za- 
livala. M. Pavlinovic, razl. spis. 362. 

«. Ae.Uo kod uzde u kona. — U narodnoj pjesmi 
crnogorskoj nasega vremena. Zauzda ga nemaA- 
nijem klipom. Pjev. cm. 226*. 226b. 227l>. — Ne 
znam, pripada li amo ovaj primjer ili pod a: 
Zakletve krive za pokoru zauzdane i klip u ustUi 
imajui'^e. A. Kanizlic, kam. 263. 

(I. vrsta klasa (n. p. u kukuriiza, vidi klas, b, 
a) aaj) jer je nalik na malu batinu. vidi u Vu- 
kovu rjeiniku. Klip, klipak, bot. lat. ,spadix, 
clava' ,kolben'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — 
Amo, hi pripadao i ovaj primjer: Tri samo klipa 
biti ce tvoje (Marije Edicijake) obilno brasno u 
pustosi. A. d. Bella, razgov. 196; ali jer je kniga 
vrlo zlo nastampana, moze biti da treia iilati 
hliba, isporedi : Odgovori ona (Marija Edipkina) 
da je iz Solime krub donijela: ,Tri mi kruba i 
ne vise zadusbine udijelise'. N. Marci 101. 

KLIPA, f. vidi klip (pod a). — U nase vrijeme. 
,Gleda6u da i ja tebi kakvugod klipu pod noge 
bacim'. J. Bogdanovic. Klipa, klip (komad dr- 
veta kao pustimica). u Lici. V. Arsenijevic. 
,Nemam drva ni klipe, a na cem cu kruh ispeci ?' 
u Dobroselu. M. Medic. 

KLIPAK, klipka, m. dem. klip. — Od xviii 
vijeka (vidi kod c)), a izmedu rjeinika u Vukovu : 
1. ,eiu holzpriigel' ,fustis (minor)'; tegliti se klipa 
(s kim) ,ein spiel' ,lusus'. kad se Judi tegle ili 
vuku klipka, sjedu dvojica na zemju jedan prema 
drugome oduprvsi jedan drugoga tabanima u ta- 
bane, pa onda uzmu obojica rukama za klipak 
koji stoji poprijeko izmedu nib, i vuku svaki na 
svoju stranu koji ce koga nadvuci, t. j. podig- 
nuti od zemle. 2. ,fig.' vuku se klipka ,streiton' 
,oontendere'. a) uopce. vidi u Vukovu rjeiniku. 
— h) komad drva (kao klip) kojijem se igraju, 
i sama igra. vidi u Vukovu rjeiniku. Klisa ili 
klipka igra se kao i kamposa. S. Tekelija. lotop. 
119, 11. Naj vise o praznieima, na sastancima, 
i kod kola vuku se klipka parovi izmedu mo- 
maka itd. M. D. Milidevic, ziv. srb.'' 250. — 
kaze se dakle vuci se ili tegliti se Hi potezati 
se (vidi c)) s kim klipka. — c) igra kod b) shyaca 
se u metaforickom smislu sa znaienem : goniti sc, 
prepirati .se, tjerati se. Vuku se klipka (kad se 
ko s kime goni i prepire). Nar. posl. vuk. 40. 
Tegliti so klipka (s kim — t. j. cerati se). 313. — 
vaja da amo pripada i ovaj primjer: Muhamod 
pod Ozakom klipka se poteze s Kusi. .1. Kajii''., 
boj. 23. — d) da bi badan bio tjesiii u tbiu 
udara se prvo ,kablo', pa ,cipun', a kad vodenica 
mo)o na ustavu zatiskuje so cipun ,klipkom'. u 
okrugu biogradskom. ^j. Stojanovic. 



KLIPAN 



2. KLIS, b. 



KLIl'AN. III. kage se kao puyrdna rijft' nc- 
Bji-slii. iirsj.rriiiii coojekii (ito je kao klip). — K 
Viikiiin ijrriiikn: vide zavrzan. 

KLIPANICA, /. It Vakoini. rjfhilkM : stogod 
kao klip ili klipak. 

KLIPAT, adj. (o kuktiiiisii) na kojemu ima 
mnogo Hi velikijeh klipa. ,Moji sii se kuruzi ove 
godine tlobro odvi-gli i klipati s'u'. — I ii pre- 
nesenom smislii, boijat. .Bo,? t' dao klipatu djetiu'. 
, Borne 'e on po vratriju klipat'. — Tf nasi' vriji'ine 
II Lici. J. Bogdanovie. 

KLiPATI, kllpam, impf.(f') khmiti (osohito o 
kiikiiruzu, vidi klip, c). — H Viikonu rjecnikii: 
(u Dalmaciji) n. p. klipali knkuruzi, t. j. osjekli, 
istjerali klipovi (ja sam euo gdjo se govori: klipao 
sijerak, t. j. klasao) ,sich ahren' ,spicam coni'i- 
pere'. 

KLIPA VAC, m. vrst sijerka (Tezaski poucatol), 
kolbenhirse, Setaria italica Beauv. B. Sulek, 
im. U(j. 

KLIPETINA, /. auf/m. klip Hi kll|ii,. - IJ 
iifi.sK rrijeme uLici. jNe'kakvom klipotiiidni zvrkmi 
ga po vr vrce glave'. J. Bogdaiiovir. 

1. KLIPICA, /. dem. klipa. ,Dovade mi onu 
malu klipicu, da pod noziou podmetneiu'. J. Bog- 
danovic. ,Hajd'te. djeco, nakupite trosaka i kli- 
pioa'. u Dobroselu. M. Medio. — IJ o^ohitom 
znacet'i/u: raali komadic okrugla drveta sto so 
rabi pri ozimanu koze oko nogu koza. ii ILr- 
vatskoj i Slavouiji. F. Hofele. 

2. KLIPICA, /. iuie svirii. It. Trsteuak. 
KLLPIC, TO. dem. klip. 

a. icopee. Svinari uzmu zaostren klipic (viriz). 
Vuk, rjecn. kod viriz. ,Mali je to klipic bio. 
s oim ga 'e u glavu derno, i odma ka' i svijeca 
pade'. J. Bogdanovic. 

b. vidi klipak, b) i c). Da je kao sto nije, 
viikli bi klipic (svadali bi se i i-vali). Nar. posl. 
stojan. 58. 

<!. komadic, naj vise se govori o slanirii: ,Daj 
mi klipic. slanine'. M. Pavlinovi/'. 

KLIPINO BRDO, n. ime aelii ii Hrimtskoj ii 
-iijianiji iniidnisko-rijeckoj. Razdijej. 60. 

KLIPITI, kl'ipim, pf. ii Vukovii rjecnikii: (u 
Risnu) vide uzjahati, n. p. klipi nm na vrat. 

KLIP^E, re. coll. klip. — Na jednom mje.'ita 
xvin vijeka (pisano klipje). Klipje nilogo u fa- 
tovo mece. J. S. Rejkovic 51. 

KLIPTATI, klipcem, impf. tesko se krilinia 
vozati. Gavran vavijek klipce; svaka ptica kad 
jti iimorna klipoe. M. Pavliiiovic. 

ICLIR, m. cidi kliros / klor. — Od w vijeka 
(it pisaca). Z recenim klir.ini i pikom. Mou. 
rroat. 1()5. (1496). 

KLIRIK, m. vidi klerik (isporrdi kliro.s). — 
I' pinaca sv « svx vijeka. Klii-ici i plk vele bi 
smiicen. Mon. croat. 165. (llOlii. Zivot nikili kli- 
rikov i fratar. Ti'ansit. 1. Ucini >!avkiipiti vse 
klirike. Mii-akuli. 70. 

KLIRIKALAN, klirikalua, adj. oidi klerikalan 
{i.xpiircdi kliros). — U pisaca naseija oreinena. 
i^parliij.ski skolski refereuti imaju .svoje plate i 
uiirovine iz klirikaluog skolskog fonda. Zbornik 
zak. 1873. 13S. 

KLIRIS, in. vidi klii'os. — U npomcnikti .\iv 
I'ijeka i otalc u Danicicecu. rjecnikii: klirisb ,clo- 
rus': ,Predb crbkoviiymb klirisomb' iZak. dns. 
pam. saf. 4S). dva puta. 

KLIROS, TO. vidi kler. — Po yrc. xIijqh^. — 
V spomenicima pisanijem erkvenijem jcsikinu. a 



izmedu rjecnikii, ii Danicicevu (klirost ,clerus'). 
Sb vscmb klirosoiub. Stefan, sim. pam. saf. 16. 
Sbbra velikb klirosb svetaago si otbcbstva. Do- 
montijanii .33:5. Na putrAbn klirosii crbkovnomu. 
Doc. hris. 63. 

1. KLIS, adj. na jednum iiijeata xvni vijeka. 
znaceiie nije doata jasno (kuji nije cin?). Dilaj 
kalam na priliku rifa, cila s leda nek mu bude 
kora, da se lipo s divjakom zatvora i da jedna 
drugoj se prijubi, driigacijo taj posao se gubi. 
na rub neka kolinco nasido, klisa koi-a med ci- 
panu ide. .1. S. Relkovic IM. — ne ziiaiii mo.U' 
Ii se slioatili kao yen. siny. od I. klis. 

2. KLIS, m. kao da je praru ziiaeeih : kmiiiiii 
drva (Hi kaineii.) sto je s jedne ili .s- ohje strane 
zaostren, ali se npotrcblava it osobitijem znace- 
Aima. — Nepoznala postana. — IJ naie vrijeme, 
a izmedu rjecnikn ii Viikovii (1. ,das holzchen 
das in dem nach ilim benaunten spiel in die fovno 
geschlagen wird'. 2. ,das spiel selbst'. 3. .eino art 
dachschindel (fiii- kirchen)' ,scitula6 genus'). 

11. staple, ceperak dugacak koji je na jednom 
kraju s jedne a na drugom s drugs strane za- 
okliseu (,M. D. Milicevic, ziv. srb.-' 237) sto se 
baca u I'lekoj iyri, i sama ta iyra. ovdje se do- 
daje cijeli o/iis iyre iz Vakova rjecnika (nesto 
popai'ien Jill l;nl:i Mi/icenicf.ooj : Zivot Srba se- 
|aka), jer n I'l'imi mni i osobitijeli rijeci kojc se 
ne dadii drnyilji Iniiiaciti: U ovoj igri ima ,kon' 
(drvo kao stap;, ,palica' (kao pola stapa) [vidi 
klisacaj, ,klis' (drvo malo krace od ceperka, za- 
djejano .sa sve cetiri strane) i ,trlica' (sumnata 
grana). igraci se podijele na dvije strane, pa so 
hvataju u stap [ktisacuj koja ce strana igrati; 
onda udare kona u zemlu, pa jedan od strane 
onijeli sto igi'aju baca klis od koiia i odbija pa- 
licom [jedan od onih sto su dobili pravo da prvi 
bacaju klis, postavi na odredeno mesto kakav 
stap koji se zove ,kon' ili ,kobila' ili ,meta'. posle 
uzme ,klisacu' u desnu saku do samoga vrlia da 
tek onoliko viri koliko je ona zarezana, i .klis', 
pa ga polozi svedinom preko klisaco na ono za- 
rozano mesto, i onda ga poizdigne na klisaci i 
poizbaci, a doiiim krajem klisace doceka i baci 
niedu drugove protivne stranke. M. D. Milicevic, 
ziv. srb." 237], a oni drugi svi (od one drugo 
strane) cuvaju podaleko s trlicama i ,trle' (t. j. 
smetaju klis da ne ide daleko, i gledaju ne bi Ii 
ga kako uhvatili prije nego padno na zemlu). pa 
odonud pogadaju klisom (s onoga mjesta gdjc 
padno klis) u koiia; a onaj sto baca klis, cnva 
palicom da ne pogode u kona; kad koji pogodi 
u koria. ili kad klis dotjera blize koiia nego sto 
jc palica dugacka. ili kad ga .utrle' (t. j, ulivato 
dok nije pao na zemju), onda oni sto su trlili 
doJu to igraju, a ovi idu te trie; kad so no po- 
godi u kona, liego klis padne daje od kona nego 
sto je palica dugacka, onda onaj mjeri palicom 
od klisa do koria. i koliko bude piilica onoliko 
broji koria. kad vec izigraju onoliko koria u ko- 
liko su se pogodiii da se igraju, onda im (onima 
sto trie) baci klis triput s koria, pa prisloni pa- 
licu uz koria, te je oni obai'aju klisom; ako u ta 
tri puta ne utrle klis ili ne pogode Aim u koiia 
i ne obore palicu, on<la im baci posjodiii put 
(opet iz ruke) ,jalicu- : pa onda gdje padno klis, 
uzjasu svi one sto su nadigrani, i jasu ih ilo 
koria. — Klisa ili klipka igra so kao i kamposa. 
S. Tekelija. let. lilt. 11. Igrali so i kido i klisa. 
Osvetn. 4, 1. 

b. scandula, jedna od dasaka kojiimi se jinkri- 
imjii kiice, deb(e su s jednoya (use.ya) krn.ja, n 
tune s druyoya. Crkvu grade dva MrlavcON-iia 
II .lolici u planini gustoj, pokrivajn jelovijem 



KLrS, 1). 



KLISRVAC; 



klisom. Nar. pjos. vuk. 2, 20;i. Sa visiikiio kro- 
voviiiia i belim svodovima od klisa. M. P. Sap- 
taiiiu 1, 43. Pokrismo erkvu klisom. GodiSiiica 
N. Cnpi6a. 2, 260. 

c. oStar kamen, oStra hrid. Ponifie mu (sija6u) 
stijone i karaei!ie, pusti klisi. Osvotn. 1, 2. Kraguj 
vinu kano mui'ia brza u to puste klise kaniGnite. 
1. 2. Al' jo stojan kano klis n inoru. 1, 01. Tosko 
klisu, jer je na kameiiu, a kamomi, j(>r jo klis 
ua liomu. 6, 89. 

3. KLIS, m. mjesno imc. 

!i. utvrdeno mjesto u Dnliiuiiiu lili.ii S/iffta. 
Report, dalm. 1872. 32. — isi,„rr,li j. Kli,., IC|is. 
— I'oininc se naj prijc x njrl.n n ijyfkijiiii kiii- 
rjaiiia (KXii'ni;): hil hi^ko ,/V iiiir iaprva Ulisium, 
ktisuije Clisu / I'li--:!. hil. i li^,a,. — Poataue se 
lie ziKi ; ilii piisliijf oil ijrrL-nijii iildifitla xXhCui, za- 
tvorain (ridi naj proi, nrrki. /iniiijii-} Hi da je 
.■iama grcka rijcc xAf/V, A'/'"' ('■/(// n Viikomi rjec- 
niku), vrlo je .iiimnivo. — isjiorcdl i 1. klis. — 
limcdii. rjecnika u Mikaliiiio (Klis, grad u Dal- 
maciji ,Salonae, Colouia Martia, Julia, Salona'), 
w Bdinu (,Clissa, celebre fortezza in Dalmazia' 
,Clissium' 1971), u Bjelostjencevu (Klis, grad vrli 
11 Dalmacije ,Solone, Colonia Martia, Julia, Jos- 
pica, Lapsioa'), u Vukovu: vise Soliiia na glavici 
mali gradic i oko nega nekoliko kuca. Klis (xAfTf) 
grcki znaoi k|u6, i kao sto jo Zadvarje bilo kjuc 
od lijeve strane Cetine do Omisa, tako je Klis 
bio od svega primorja okolo Spjeta izmedu Tro- 
gii-a i Omi.sa, i kako su Turci kad osvojili Klis, 
odmah su im i Kastela (vidi Kastela) i Polioa mo- 
rala plaoati liarac. — Klitact Sii'i ro avyxXtinv covg 
iStiQ/o/uivovi (xit9(r. Constantin Porphyr. u doc. 
rac. 266. ,In suburbio Clisii'. Doc. rac. 20. (oko 
978). ,In suburbio Glysii'. 23. (994). ,Cum do- 
mino Florino priucipe Spalati et Clisii'. 28. (1000). 
,In Clisa'. 153. (oko 1090). ,Comitatum Glissae". 
Thorn, archid. ti doc. rac. 200. Sam Klis ostaje, 
u ki se uzda puk. M. Vetranic 1, 46. Uskoci 
uzese tvrdi Klis u nodi. I. Zanotti, skaz. 19. 
Klis i Mosor ki tiskahu. J. Kavaiiin 2291). Nije 
ono soko tica siva, vecno tvrdi grade na kamenu, 
Klis bijeli zazvan po imenu. And. Kaoic, razg. 
275a. Kad kauri Klis grad porobise. Nar. pjes. 
vuk. 3, 547. Piso kiiigu Asauagiuica a iz Klisa 
grada bijeloga. 3, 549. 

b. seoce u Bosni ii okruyu Done Tuzle. Statist. 
bosn. 98. 

V. mjesto u Srhiji u okrugu smederemkom. Niva 
u Klisu. Sr. nov. 1871. 150. 

<l. nekakva zupa. — Prije nasega vrrmena. 
Klisb (zupa). S. Novakovic, pom. 134. 

1. KLISA, /. vidi 2. klis, a. — Ujednoga pisea 
nasega vremena. Dva djetica ig-rala so klise. 
Osvetn. 6, 49. 

2. KLISA, /. mjesno ime. 

a. vidi 3. Klis, a. — U Danicicevu rjeeniku: 
va}a da je sadaSiio selo blizu Spleta: ,na Klisi' 
(Mon. Serb. 280). samo tu. of. klisbkyj. 

Ir. selo u Bosni u okrugu hihackom. Statist. 
bosn. 53. 

c. u Hrvatskoj zaselak u zupaniji Ueko-krbav- 
skoj. Razdijej. 29. 

<l. M Slavoniji. a) u zupaniji pozeskoj dva sela. 
Razdijej. 128. 129. — b) a zupaniji virooitickoj : 
Klisa 4 Klisa mala, deije puste. 137; Klisa, .seio. 
141 : Klisa Carda, zaselak. 141. 

KLISACA, /. sto se kod igre klisa (vidi 2. klis, 
a) zovc i palica. — TJ nasc vrijeme. Ona dvojica 
sto sii delili druziuu uzmu ,kHsacu', pa jo jodan 
uhvati sakom dole na dnu, a drugi do liegove 
Sake . . . Kome dode da uhvati za vrh stapa (kli- 



safto) tako da drugi noma za Sto da uhvati, toga 
jo straua dobila pravo da prva baca klis. M. D. 
Mili6ovic, 2iv. srb. • 236 — 237. ,KlisaCa' so nogde 
zove i ,raaska'. to je stap prilicno kraAi od Stapa 
za postapano. ona jo na vrhu s jodne strano za- 
rozana, to jest zaokliSona, da na torn mostu lopSo 
klis stano. 237. 

KLISALICA, /. kaze se o zenskom eeladetu 
onako kao o muskom klisalo. — II nase vrijeme 
II Lici. J. Bogdanovio. 

KLISALO, m. Sajiv naziv za onog koji vavije 
skace i klisa. ,£)e si ti voc, vrazi klisalo? vavije 
klisas ka' i kon'. — U nase vrijeme u Lici. J. 
Bogdauovic. 

KLiSAlSrE, n. djelo: 

a. kojijem ku klisa. ,Otisa' u vratrijo klisai'ie'. 
J. Bogdanovio. 

b. djelo kojijem se ko klisa. — (J Vukovu rjee- 
niku. 

KLISAR, klisara, m. vidi poklisar. — Samo 
u jednoga pisca xviii vijeka. Vjefini svjetnik, 
cesti klisar k papam. J. Kavaiiin 121'', 

1. KLISARA, /. u Vukovu rjeeniku: baba kli- 
sara, baba sto mijesi poskurico ,die frau die das 
eommuuionbrot fiir die kirche baokt' ,diaconissa 
paui sacro piusendo'. — vidi 1. baba, 2 ?ia kraju. 

— Eadi postana vidi 2. klisara. 

2. KLISARA, »». vidi crkvenak, b). — isporedi 
1. klisara. — Postaje od klisijarah. U Hercego- 
vini se zovu ovi }udi (koji upravjaju prihodom 
i rashodom crkvenijem) ,klisare', u Crnoj Gori 
.crkvoiiaci', a u Boci ,prokuradui'i'. V. Bogisic, 
zborn. 518. — U ovijem primjerima kao da snaci 
.sto i crkvoiiak pod c), ali .se ne zna jeli govor o 
muskome Hi zenskome (vidi 1. klisara). I klisare 
sto kaudila pale. Nar. pjes. petr. 2, 570. Skupu 
skriiiu prod kom zari ujenica zarom, i dva steca 
stupa vostonika i u danu, kad klisara cuva. 
Osvetn. 2, 22. Ude klisara i unese ikonu. Bos. 
Vila. 1889. 74. 

KLISAREVIC, m. prezime. — U nase vrijeme. 
Timotije Klisarevio. Rat. 407. 

KLISARIC, m. prezime. — U nase vrijeme. 
Proko Klisaric. Rat. 106. Timotije Klisaric. 
177. Vasilije Klisaric. 362. 

KLISAROVk!;, m. prezime. — TJ nase vrijeme. 
Vasa Klisarovic. Rat. 369. 

KLISATI, KLISAM, impf. skakati (kao klis'f, 
isporedi klisiti). — TJ Stulicevu rjeeniku: klisati 
Hi klisnuti od straha ,risaltar indietro dalla pa- 
ura' ,prae timore resilire' gdje je osobito znaienc : 
odskakati natraske od straha. — I u nasc vrijeme 
u Lici. ,Moj djak neoo nikad da uci, nogo vavijo 
klisa'. J. Bogdanovio. — I refleksivno bez pro- 
mjene znacena. ,Ajmo se klisati'. ,OtiSa' klisati 
so'. J. Bogdanovio. 

KLISATI SE, klisam se, impf. igrati se klisa. 

— TJ Vukovu rjeeniku. — Moze biti da amo pri- 
padaju i ovi primjeri u kojima kao da se klisati 
se s kim shvaca u prcnesenom, sirem smislu, kao 
isporodivati so Hi mijeSati so : Ko zna pisati, 
tesko so s nim klisati. M. D. Milicevic, srb. 572. 
Tko zna dobro pisat, ne troba se s nimo klisat. 
Nar. bl. mehm. beg. kap. 261. Da so nizi s vi- 
sijem no klisa. Osvetn. 6, 11. 

KLISE, /. pi. Hi n.? ime mahnli u Vrani u 
Srbiji za tursko vrijeme. M. D. Miliievic, kra). 
srb. 300. 

KLISEVAC, Klisevca, m. vidi 8. Klis, a. — 
TJ jednoga pisca xvii vijeka. Klisevac silnuni 
rukum dobi. P. Vitezovii, kron. 114. 



KLISKl 



81 



KLISURAT 



KLiSlC, m. dem. 2. klis. J. Bogdanovic. 

KLISIJAEAH. klisijarha, m. vidi jeklisijarali. 
— U rukopi.^ii pisiiiioiiii- i'ii:ri'iiiji')n jr:i];i>m xviii 
vijeJca (aU s, ndj, kii,i]:iili(i\ tmlir.i / ii ruko- 
pisu xvii riji:l;ii i/iljr sr /ns' j.'k liMJ.iii.lii,!. Da 
izbirajetb ikonomb i klisijarhb odb bratije do 10 
ili i do 12 ize sutb starejsi. Sava, tip. hil. glasn. 
24, 108. Klisijarha ze vamb podobajetb posta- 
vlati brata... Vbzimajetb narficeni klisijarbb ustavb 
i kluce . . . 200. 

KLISIJAEHOV, adj. koji pripada klisijarhu. 
O po.stavfenji klisijarbhovb. Sava, tip. stud, glasu. 
40, 159. tip. hil. glasn. 24, '^00. Na ime klisi- 
jarhovo. tip. stud, glasn. 40, IfiO. tip. hil. glasn. 
24, 200. 

KLISITI, klisim, pf. skocUi, ndskiicUi fkao 
ktis?), iskocM. — Akc. kaki jc n praea. taki je 
n aor. 2(3 sing. klTsi; a ustalvjcm je ohlicima 
onaki kaki je ii inf. — Od xviii vijeka, a izmedii 
rjecnika u Vukovti: ,daher springen (wie ein klis)" 
,exsilio' s primjeroiH: Klisi lisica ispod klado. 

a. aktiono. Ako 1' se sto obisi, odma krivo 
vaga kli.si. V. Dosen 62''. Dok mu rucak na nns 
klisi. 155'J. Kad je opet ucini postavit na stol, 
klisi iz te jedna prigrda zaba. Blago turl. 2, 111. 
Kad povrativsi se ktide uzet sudio, nazri gdi mu 
iz grlka klisi jedua zmija. 2, 170. To reco pa 
na noge klisi. Nar. pjes. kras. 1. i38. To ban 
rece, a na noge klisi. Nar. pjesiu. horm. 1, 33.5. 
S koiia klisi, pak u I'livu disi. Osvotn. 4, 20. 
Zavjesenik s grane u hlad klisi. 4, 23. 

b. sa se, rejleksivno, ne razlikuje se ii znuci-"iiu 
od nktivnoga glayola. Pa .se klisi Kra)ovicu 
Marko, on se klisi ka' kad ne sidase, pa izleti 
pred bijelu krcmu. Nar. pjes. uiarj. 37. To joj 
rece, na noge se klisi. Nar. pjes. hiirm. 2, 29(). 

KLISKA, /. spraiHi ito vezu pod cri'v^ic da .<<e 
mogu klizati po ledit (/'ranc. patin). — l' nnse 
vrijeme. ,Schlittschuh6' (u Sapcu ,kUsko'). J. 
Boskovic, o srp. jez. 191. 

KLISKI, vidi kliski. 

KLISNICA, /. u Vukovu ijci'nikii: .der sclimiss 
(z. b. des wolfs, fuchses) vor schrockon' ,ijuod 
cacatur prae metu' s primjerom: Izbaeio klisnicu 
fn. p. kurjak u bjezanu). — Vii^a dii i>ii^t<i'ii' od 
1. klis. 

KLISNUTI, klisnem, pf. odskiirili, kim pnfrk- 
tivni glagol prema klisati. — Sdnio u SlnlinTii 
rjecniku kad klisati. 

KLI.SOVIC, m. prezime. — xvi vijeka ii Da- 
brovniku. Gospodina Jera Klisovit'a. D. Zlataric 
3Gt?. U smi't gospode Line Jei-ove Klisovic. 90''. 

KLISOVNIK, m. va(a da je ime hrdti u Crnoj 
Gori. — U narodtwj pjesmi naiega vremena. 
Ubise se boja niz Kopile, nagnase ih ua vrh Kli- 
sovnika. Nar. pjes. vuk. 4, 124. 

KLISUE, m. ime iiiusko. — Frije nasega vv- 
mena. Klisurb. S. Novakovic, pom. 70. 

KLISTJRA, /. angustiae looorum ; rapes. — 
i.^poredi klisui'a. — Od grc. xXifaovQic, nopogrc. 
xXunovQit ftef. clausura), zatvoreno iiijeato. — Akc. 
se mijena u gen. pi. klisura. — Nnj prvi se put 
naliizi orn rijec u (hugarskotn) .ipoiueniku xiii 
fijekii. iili kit" do ji' ziiiiriiie : yrad, tvrdava ili 
inijii-' .III riirniii iiiji'^tn ipfwn tome je tumaceno 
a. IJiiiiirirrrii rjiriiikiti : i la ne imaqltlT, po vsehb 
horah'b carbstva mi i gfrajdoveh'b i klisuralii. 
zapreteuija . . . Kto Ii im'b spakosti o torn libo 
ili na klisure ili ua foroseht . . . Mon. sorb. 3. 
(1217 — 1241). a izmedu rjecnika u Mikalinu (kli- 
sura, krs ,rupes'), u Belinu (,balza, ,luogo sco- 

V 



sceso, preoipitoso delle moutagne' ,rupes' 126* ; 
,rupo, altezza di monti sassosi' ,rupes' 68.5a), u 
Bjelostjenccvii (v. peciua), m Voltigijinii (,balza, 
rupe' jSteiler felsen'), u Stidicevu (,mons prae- 
ruptus, rapes'), u Vukovu (,der bergpass, die klis- 
sura' , fauces'), u Dnnicirevn (xXii'aovQC. ,clausura. 
castellum'). 

II. angustiae locorunj, ridi klanac, zdrijelo. 
Seln je Homorauima u Habuni isla lueda ,sla- 
zeste u dolbiiu klisuru honiorjanbsku' (Glasnik. 
11, 134; 13, 371). D. Danicic, rjecn. kod klisura. 
Dojdosmo na lesovacku klisuru, pak vistasmo rano 
i udosmo u klisuru, i padosmo na uzinu u kli- 
suri . . . paki padosmo na 10 konak pod monastir 
Resitski ua izmak vraiiske klisure. Glasnik. 31, 
297 — 29.S. (1704). Koiie moje povedi u klisuru 
karoenitu. Nar. pjes. bog. .51. Kad dodose u kli- 
suru tvrdu, svi prodose pijani svatovi; kad su 
bill sred klisure tvrde, puce puska iz klisure 
tvrde. Nar. pjes. vuk. 3, 507. U klisuru sinu 
nacerali. 4, 353. Nisava so probija kroz dve 
klisure. M. D. Milicevie, kraj. srb. 170. 

b. rupes, hrid, vrlet. Medu ovijem otocim na 
kljeh se ne vidi neg stijenje stra.sno svim, kli- 
sure i hridi. I. Gundulic 21. Da ostane djevoj- 
cica kra}evskoga od plemena sred klisura i litica. 
27. A o klisurah strme Juti gledas visjet divje 
hraste. 218. Bole 'e bilo niz klisui'U vratom 
ulomit. V. Menfietic. app. not. 2, 275. O klisure 
kamenite! G. Palmotic 1, 183. Vi spile, vi kli- 
sure, vi hridi ... A. d. Bella, razgov. '206. Od 
kladenac bistre izhode u klisuru obraea. I. Dordic, 
salt. 373. Klisura, hrid. 503. Cujes iz klisur 
muklo odisat vjetre. uzd. 2. Nahodite se na kraj 
klisure ponorite. B. Zuzeri 87. S vrha promak- 
luite jedne klisure uze vojsci govoriti. 285. Vidje 
on prohodeci u klisuri uliste cela. A. Kalic. 297. 
U pilam, u klisuram gora vasijeh ustanit se. 489. 
Nad kojijem (ponorima) vise grode i klisure ostre 
i ropave. S. ^jubisa, prip. 4. 

«'. kao ime mnogijrui iiijrstiiiin li i<>diiiii(i),n. p.: 

a) a Staruj Sr/mi. ri,/i n \'iikiirii rjiriiikii: a 
Staroj Srbiji od Kii.Mniku p.Mv.l \..ile Nnrodimje 
nanizp, i drzi oko t sabata (it trrcem iidanii) 
s jjrimjerom iz narodne jjjesme : U klisuri ispod 
Kacanika. — amii pripadajit i ovi primjeri: Do 
puta Kaeanickoga (,Cucamici') i zdrijela .Klisure'. 
Rad. 49, 127. (xvi vijek). Kroz klanac (,Clissura') 
Kacanicki. 135. Pa otide u Klisuru tvrdu, u 
Klisuru tvrda Karanika. Nar. pjes. vuk. 3, '26. 

bj a pUtnini Babitni u Kosovu. U Klisure 
dva komata zem|o. Glasnik. 27, 293. (1347). 

<•) a Srbiji. iia) mjesto u oknigii knezcvackom. 
Niva u Klisuri. Sr. iiov. 1870. 19. i rijeka. M. 
D. Milicevie, srb. 829. — hit) voda a okrugu 
kragujerackom. Niz vodu do Klisure reke, Kli- 
sui'om'b niz vodu do rSrebrnice reke. Glasnik. 
25, (iO. Ot Srebruice Klisurom-b rekom'b. 68. — 
cej selo u okriigu niskom. M. D. Milicevie, kraj. 
srb. 125. — tl(fj selo u okrugu pirotskom. 234. 
— fe) Gorna6ka Klisura, u okrugu pozarevackom. 
Mlava ulazi u onu dugaoku i tesnu Gori'iacku 
Klisuru . . . Klisura Goniacka koja se zvala i 
Zdrelo, jedna je od naj divnijili prirodnih slika, 
u Srbiji. M. B. Milicevie, srb. 1021. 

(I) a Stavoniji: brijeg kod Le/.imira u Srijemu. 
M. Medic. 

ej seoce a Bosni it okrugu sarajevskoiii. Statist. 
bosn. 13. 

KLISURAST, adj. na kojemu je mniigo kli- 
sura. — U jcdnnga pisca naiega vremcnn. Ispod 
klisurastih ostrva plovis k brackim rudinam. M. 
Pavlijiovic, razl. spis. 122. 

KLISURAT, adj. vidi klisurast. — U jedmiga 



KLISURAT 



82 



1. KLIZA 



pixca XVIII oiiicka. U gore klisunitf\ bnineii se 
svojom Ki-edom. J. Kavaiin adOb. 

KLISUKlVriNA, f. aiiym. klisura. — U jed- 
notja pisca xviii cijeka. U jodiioj staroj klisu- 
retini obitavase sila vi-abaoa. D. ()bradovi6, basn. 
235. 

KLISUEICA, /. dcm. klisuia. — Kao nijesno 
line, u Srbiji. a) sdo u okriigu vranskum. M. D. 
Milidevii, kra). srb. 3()li. — b) selo a okriuja to- 
plickom. 383. 

KLISURISTE, (1. n SliiHcevu rjecniku uz kli- 
sura. — nepomdtuio. 

KLISUKISTVO, n. u Stulidevu rjecniku uz 
klisura. — sasma nepowzdano. 

KLISUEIT, adj. koji je kao klisura, koji je 
jmn klisicra, vrletan. — Od xvii vijeka, a izmcdu 
rjeciiika u Belinii (,alpestro o alpestre, .significa 
aspro, rigido' ,silvostris' GG^ ; ,scosceso, dirupato' 
,praeruptus' 6()0a) i n. Stulirevu (,seissus, prae- 
riiptus, praeceps'). 

a. adj. — Komp. : klisuritiji (u Belinu rjec- 
niku: ,piu scosceso' .praeruptior' 660»). Po nem 
(otoku) klisurite svud su stijene. G. Palmotii 
2, 21. I ti stijenam klisuritijem od Ereba tvrdi 
grade. ^ 3, .57". Klisurite hridi. P. Kanavelic. iv. 
297. Zivac klisuriti. 385. Na visokom i klisu- 
ritom brdu. I. Dordio, salt. xii. O loznioe kli- 
surite od pustosnijeh zvijeri. ben. 202. Stijene 
ke van mora jDenu klisurite vrhe stare, pjesn. 
208. Po kojemu nijesu stijene poprijeko klisu- 
rite. I. .Tablanci 200. 

Ii. adi\ klisiu-ito. — U Belinu rjecniku: ,sco- 
scesamente' ,praerupte' 660*, i u Stulicevu : ,prae- 
oipi tauter, deorsum'. 

KLISUKITOST, /. usuhitost oiwga ito jr. kli- 
surito. — Samo u Stulicevu rjecniku: v. klisui-a. 
KLISURITSTVO, n. vidi klisuritost. — Samo 
•it Stulicevu rjecniku: v. klisura. 

KLISURSKI, adj. koji pripada klisuri Hi kli- 
surama. — U nase vrijeme. U 11 sati otet je 
klisurski poloXaj. Eat. 18. 

KLIS, m. mjesno ime. — U spomeniku xvi 
vijeka. KaStel senski i Klis. Mon. croat. 231. 
(1.527). ^ 

KLISANI, m. pi. mjesno ime. — U Danicicevu 
rjecniku: selu je Trnavi crkve Arhaudelove u 
Prizreuu isla meda ,otb Klisanij u Vlaliovb grobs' 
(Glasmk. 1.5, 283 god. 1348?). 

IGjISANICA, /. suma blizu Pozege. 
KLISANIN, TO. covjek iz Klisa (vidi 3. Klis, 
a). — Mnozina : Klisani. — xvi vijeka. O slavni 
Klisani! M. Vetranic 1, 46. 

KLISEVAC, Klisevca, m. covjek s Kliseva. P. 
Budmaui. 

KLISEVli, m. ime selu u Bosni u okrtigu bi- 
hackom. Statist, bosn. 47. 

KLISEVKA, /. zena s Kliseva. P. Budmani. 
KLISEVO, n. selo u Dalmaciji u kntaru du- 
hrovackom. Eopert. dalm. 1872. 21. 

KLISKI, adj. koji pripada Klisu (vidi 3. Klis, 
a). — Flic se i kliski i kliski, ali se na iiekijem 
mjestima ne zna kako treha citati. — Od xv 
vijeka, a izmedu rjecnika u Danicicevu : klisbkyj, 
Sto pripada Klisi s primjerom (pisanijem latin- 
skijem slovima) : ,Ivanis ban, ckuez cetinschi, 
chlischi i ramschi' (Mon. serb. 279 god. 1416), 
gdje .se uprav ne zna kako treha iitati: kliski 
(kao sto cita Danicii) Hi kliski. — kliski. Opcine 
k(l)iske . . . Mista kliskoga. Mon. croat. 189. 
(1506). Sanzaka kliskoga. Starine. 10, 8. (1558). 



Lijep hram s kulom kliSki izradi. J. Kavaiiiii 
91'''. — kliski. Sancaka kliskoga. Starine. 10, 13. 
(1582). Kneza kliskoga 6er. And. Ka6ic, kor. 
425. Kadija kliski. 458. — Ne zna se kako trcba 
citati. Petra kapitana kliskoga. P. Glavinic, cvit. 
141'i. Lumbardami bise mire kliske. I. Zanotti. 
skaz. 19. Kliski i ZagraSki vitezi. .1. Kavai'iin 
135^1. Kliski Vargio Petar Krusic. 231''. Bana 
kliskoga. Norini 38. 

KLI^NA, /. vidi klisai'ie, a. — U nase vrijeme 
u Lici. ,Otisa' u vratriju klisiiu'. J. Bogdanovic. 

KLIStEE, to. clyster, nem. klystier, strcapca, 
kristir. — tJ Bjelostjencevii rjecniku: v. klistor, 
i u Jamhresicevu : ,clyster'. 

KLITEN, m. ime mjestu u Srbiji u okrugu 
krajinskom. Vinograd u mestu prozvanom Kliten. 
Sr. nov. 1871. 388. 

KLITI, klijem, impf. germinare, nicati. — 
isporedi 3. klicati i 1. klijati. — JRijec je pra- 
slavenska, isporedi stslov. (pro)kliti, novoslov. ka- 
liti, kliti, ces. kleti, kliti. korijen je k'tl, kao sto 
se poznaje po novoslov. kal, malorus. kolec, ccs. 
kol, po^. kie}, klica (isporedi i 1. kalac) ; po tome 
bi praslavenski oblik ovoga glagola bio k-Lliti. — 
U primjerima ima samo praes. i inf. i part, praet. 
act. kl'io, klila. 

a. aktivno. n) u pravom smislu. Zalud onda 
ispod zem)o kliju. J. S. Eefkovid 78. S one 
strane kud od paiia klije (trs). 131. A Lukova 
pod vomica crna, po noj klije true i korovje. 
Osvetn. 2, 29. — f>) metaforicki. Kakva mu 
srcem klije samotvorina. M. Pavlinovic, razl. 
spis. 400. — c) u prenesenom smislu, o ogiiu, 
plaiiivati, plamtjeti. — u jednoga pisca xviii 
vijeka. S tebe obnoo klije ogaii. A. Kanizlic, 
roz. 33. — i metaforicki. Papa je nepomniv bio 
za ugasiti klijucu eresiju. kam. 280. Ako li jos 
u srdcu tvomu klije i zive samo jedna iskrica 
od prignutja na Jubav. uzr. 55. 

b. sa se, rejieksivno, isto je znacene kao u aktiv- 
noga glagola. Sime koje vi tezaci u zemju sta- 
vite ne izade odmah u travu, nego se klije i ko- 
rini u zem}i. F. Lastric, od' 28. I usiv se iz 
lie bo]e klije. J. S. Eejkovic 41. Dok se klije 
i izraste gori. 46. Pak da bi se brze loze klile. 
76. — Bletaforicki. Korin iz koga kliju se i po- 
radaju tolike zloce. F. Lastric, ned. 112. Sva 
dobra dila imaju kliti se i rasti iz paiia od )u- 
bavi. 291. 

KLITIMESAJ (sic), f. KXvTia/.ivi,aTQtt, Clytae- 
mnestra, ime zensko iz grcke mitologije. — [' 
glagolskom rukopisu xv vijeka. I posla Uriksesa 
opet V Grke : ,Klitimesaj carice gospoje, posla 
me Agamenon ear, daj mi heer svoju'. Pril. jag. 

ark. 9, 126. (1468). j Hi -i na kraju maze biti 

otale xt(i je ime bilo isprva u dativu, pak se zlo 
prrjiiniilii. isporedi u bugarskom rukopisu (gdje 
jr a/, III: iiiiriiu Kletomestrica) : I dojdo Klsjto- 
mi'sirici carici, i rece jej: ,0 gospozde carice...' 
Stariue. 3, 170. (oko 1350). 

KLIVEEA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu 
podrinskom. Zemja u Kliveri. Sr. nov. 1868. 33. 

KLIVILO, n. vidi klilo. — U jednoga pisca 
XVIII vijeka. Kamenito voce u klivilo metati. 
J. S. Ee)kovic 47. Ako nisi jos u jesen duda ili 
voine sijao kosti kuda, lie si sada il' kud hoces 
meci u klivilo. 85. Pak srizane (loze) u klivilo 
dio . . . 215. 

1. KLIZA,/. u Vukovu rjecniku: u djeco kad se 
igraju dugmeta nekako dugme. dvije klize idu u 
jedno ,cijelo', -ali ima kliza sto vrijode dva cijela. 
cf. polfie. 



2. KLIZA 

2. KLIZA, /. oidi kliska. ^ Nacineno u nase 
vrijevie. — U Sulekovu rjecniku: ,sclilittschuli'. 

KLIZAK, kl'iska, adj. vidi klizav. — Od xvin 
oijeka, a izmedn rjecnika u Vvkovu (vide klizav). 
Nek mu bude mocnos kliska. J. Kavaiiin 290^. 
Tu su kliske vt-leti i jazi. Osvetn. 4, 19. 

KLIZALICA, /. vidi klizaliste. 

KLIZALISTE, n. mjesto ydje se zimi judi kU- 
zaju po ledti za zabavu. — U nase vrijeme u 
Hrvatskiij. Mjesto de se daci ili djeca klizaju, 
zovu klizalistem ili klizalicom. (ii Lici). .T. Bog- 
danovii. 

KLIZANE, n. djdn kojijem se k<> kliza. — U 
Vakovii rjecnika. 

KLIZATI SE, klizaiu se, impf. kad se ktime 
noge pomicu (hotimice Hi nehutice) ne pudiznei 
se kao kod obimoga huda, jer je tie (n. p. led) 
vrlo glatko. kaze se o cejadetu, o noijama, o obiic.i. 
moze se zbiti i kad se stoji i kad se ide. cesto se 
kaze u nase doba o zimskuj zabavi kad se ielad 
na ovaj nacin micu i tree po ledii. — Akc. se 
mijena u praes. 1 i 2 pi.: klizamo, klizate, * u 
aor. 2 i 3 sing, kl'iza. — Ne zna se dobro ohlik 
praslavenskoga korijena: po stslov. sliz-hki., po(. 
(po)slizac si^, gornolnz. sliznj'C so, doimhiz. sliz- 
nus (i lit. sligti) kao da je korijeii sliz, te moze 
biti da se umetlo k, i tako postao korijen skliz, 
i to vee u staro doba, isporedi novoslov. sklizati, 
rus. cKjiHSH^Ti., bjelorus. skliza6 sa; kasnije maze 
biti da je u nasem jeziku otpal.o s sprijeda jer 
se shvatilo kao da je prijedlog, ali se u ceskoin 
i polskom jeziku nalaze rijeci kojiiiia kao da je 
korijen kxlz, isporedi ies. klzky, kluzkj?, klouzati, 
po^. kielzac, kielsko; po ovome inoglo hi se po- 
misliti da je praslavenski korijen ki-lz, a da se 
kasnijf ihidtthi s siiiijiila. — U naSemu se jeziku 
potvntnj, isiniii will I'ijeka (vidi klizak i kliza- 
vica), '/ r.iih'dn rjii'nikii a Vukuvu (,gleiten' , labor' 
s primjerom : Klizaju se noge). Da mu se noge 
ne klizaju po strani i po kamenu. Vuk, ziv. 215. 
— U ovom je primjerii praes. klizPm se : Klizu 
mu se opanci. Bos. vila. 1889. .'jl. — U prene- 
senom smislu: potezati se po kojenima Hi puzati 
(ako nije stamparskom grijeskom z mj. c). Mar- 
dokeo ne kliza se prid Amanom kako svi ostali. 
I. J. P. Lucie, razg. 3. 

KLIZAV, adj. (n. p. put) po kojema se noge 
klizaju. — U nase vrijeme, a izmedu rjecnika ti 
Vukovu (n. p. put ,schiiipfrig' ,lubricus'). — Me- 
taforicki. Skupstinari, |u(li odabrani, posteui, ne 
seAaju se nikakve Judske slabosti, nikakve kli- 
zave prilike. M. D. Milioevii, medudnev. 291. 

KLIZA VICA, /. klizar put. — Od xviii vijeka, 
a izmedu rjecnika a Vukovu (,schlupfrig zu gehen' 
jlubrica via'). Na klizavici padue covek. D. 
Obradovic, basn. 67. Za to ce put nihov biti 
kao klizavica po tami. D. Danicie, jer. 23, 12. 

KLIZITI, klizim, impf. vidi klizati se. — U 
Vukovu rjecniku: kliziti, klizi ,gleiteu' ,labor'. 

KLIZNUTI, kliznem, pf. dovuci .fe, izvuri se 
kao klizajuci se. — U nase vrijeme, a izmedu 
rjecnika u Stulicevu (v. iskliznuti). AT kud klizuu 
te iskrice zarke? Osvetn. 1, 64. Tu kliznuse 
Jamakovi mami, a liznuse Petrov obraz plami. 
T), 48. Opet mu kliznu glas ... L. K. Lazarevic, 
on zna sve. 42. 

KLOBACA, /. nekakva bi(ka? Klobaca (klo- 
bucacV) (Vujovid). B. Sulek, im. 147. 

KLOBAS-, vidi kobas-. 

KLOBODAN, m. varak, kozar. — U Vukoou 



83 KLOBUCAR, a. 

rjecniku : jknistergold, rausohgold' ,aurum tre- 
mulum', of. sik, zik. — Nepoznata postana. 

KLOBUCI, Klobuka, in. pi. ime mjestu u Ornoj 
Gori. — U narodnoj pjesmi crnogorskoj nasega 
mrmena. Niz Klobuke tu slomise Turke. Pjev. 
cvn. 299lJ. 

1. KLOBUCAC, klobucca (klobi'isca), m. don. 
1. klobuk. — Od XVI vijeka, a izmedu rjecnika 
u Mika,^nu (klobucac, mali klobuk .pileolus, pi- 
leolum'), )( Belinu (cappelletto, diminutivo di cap- 
pello' , pileolus' ITl^i ; ,b6retta' ,capitis tegmen' ; 
,berettina' .pileolus' 138b), u Bjelostjencevu (kaj- 
kaivki klobucee , pileolus 1. pileolum'), u Jam- 
bresiievu (klobucee , pileolum'), (( Voltiijijinu (,cap- 
pellino, cappelluccio' .hiitebeu'), u Stulicevu: klo- 
bucac i klobucee (iz Habdeliieva) ,pileolus'. 

a. u prarom smislu. Pak mu daj dva sira i 
kravaj i erven klobucac. M. VetvaniA 2, 327. 
Klobucca pomace htec se pokloniti. H. Lucie 
2ol. Klobnrav na glavi. Jaoke. 38. 

b. u nri'itisi iiinii smislu, bifke i gjiva. — Izmedu 
rjecnika n .l///,r(/;/(?( (klobufiac, trava , acetabulum, 
umbilii-us Veneris'), u Belinu (,fongo, escremento 
di terra o albero' , fungus' 323a), u Bjelostjencevu 
(klobucee, trava, bozurak ,ac6tabulum, umbilicus 
Veneris'; v. gliva); u Stulicevu (klobucac i klo- 
bucee , umbilicus Veneris, herbae species ; fungus 
boletus'). Klobucac, vrsta travice koja raste po 
zidovili. M. Pavlinovii. Klobucac (klobucii), slov. 
klobucee (cotyledon; cyclamen), poj. klobuezki 
(campanula), 1. ombilico di Venere (Sin, Pizzelli, 
StuUi), eimbalaria (Kuzmi6, Durante), Cotyledon 
umbilicus Huds. ( Vodopic) ; 2. artanita (Bartulovii), 
Cyclamen hederaefolium Ait. (Visiani, Petter) ; 
3. Cyclamen europaoum L. (Visiani) ; 4. fungus 
lacteus (Dellabella), Agaricus laetiiiuus L. B. 
Sulek, im. 147. — is pridjevima : Klobucac mali, 
C.yclamen vernum Echb. (Visiani). Klobucac veli, 
1. Cotyledon umbilicus Huds. (Visiani) ; 2. Coty- 
ledon horizontalis Guss. (Visiani). 147. 

c. u prenesenom smislu, znak " za akcenat 
(aceentus eircumflexus). — U jednoga pisca Du- 
brovcanina xviii vijeka. Nadstavih klobucac rije- 
cima pokratjenijem, na priliku: ,ka, tve, mu' etc., 
to jes ,koja, tvoje, moju' etc. I. Dordic, uzd. v. 

2. KLOBUCAC, klobucca, m. dem. 2. klobuk. 
— U Bjelostjencevu rjecniku : (kajkavski) klo- 
bucee na vodo , bulla'. 

3. KLOBUCAC, Klobucca, m.. mjesno ime. — 
U spomeniku xiv vijeka. Na Klobucbci. na Oso- 
govu. Glasnik. 27, 291. (1351). 

KLOBUCAK, klobucka, m. dem. klobuk. — 
Od XVII vijeka. Pak mu dajte kosuju i s nom 
klobucak. M. Divkovic, plac. 98. 

KLOBUCAR, klobucara, m. covjek koji po 
xvome zanatu gradi klobuke. — Akc. kaki je u 
gen. sing, taki je u ostalijem pade'ima, oxtnt nom. 
sing., i voc: klobucaru (klobucare), klobucari. — 
Od XIII vijeka, a izmedu rjecnika u Mikalinu 
iklobucar, koji klobuke cini ,pilearius'), » Belinu 
(,cappellaio, quelle die fa o vende eappelli' ,pi- 
learius' 171"; ,chi fa o vende berette, berettajo' 
,pileo' 138''), u Bjelostjencevu (,pileo, pileator, 
pilearius'), u Jamhresicevu (,pileo'), u Voltigijinu 
(,oappellajo' ,hutmacher'), u Stulicevu (,pileorum 
vel petasorum opifex'), '( Vukovu (vide sesirgija 
s dodatkom da se govorl u Dubrovniku), u. Da- 
nicicevu (klobucarB ,qui pileos conficit'i. 

11. u pravoin smislu. Strezo klobucarb. Mon. 
serb. 63. (1293—1302). Klobucaru inoebskyimh. 
Glasnik. 24, 269. (1388). Papirgije i jos klobucari. 
M. A. Rejkovid, sat. KB''. Trazite si drugoga maj- 



KLOBXJCAR, a. 8 

stora, na priliku jednoga klobntara. A. 'I'. Bla- 
gojevir, kliiu. 33. 

I), pieiiinr. — Od xv I'ijvka (a oidi i klobu- 
i^arev). JIatijem Klobutarem. Mon. croat. 68. 
(1-117). Ot kneza KlobuCara. Starine. 12, 36. 
(1712). Strijo j" Prajze t'rajte Klobufiaru. S. 
Stefanac 10. Klobu6ar. Scliem. sen. 1871. 110. 

1. KLOBUrARA, /. vidi 2. klobufina. — V 
jednoija pisca oiio/in vijeka. Sanke uisii poto- 
iiule, zasto sii naSiuene kao korito i to kozom 
pak preko lie klobufiarom obvijene. S. Tekelija. 
letop. mat. sr. 119, 62—63. Pokrov i cola cerga 
oblozena je ot klobuf,are (filoa). 07. 

2. KLOBUCAKA,/. kutija gdje ae hraiii klobuk. 

— isporedi klobuCnica. — Jamacno nacinenu 
talijanskijem nastavkum ara (u Toskani aja), ispo- 
redi capponaja, piccionaja (capponara, piccionara) 
itd. — U ^tulir.evu rjecnikii : ,cappelliera' ,pi- 
leorum theca, custodia, calieiidrum', i it nase 
rrijeme u Diihrovnikit. P. Budmani. 

KLOBLK" AKEV, adj. koji pripada klobucara. 

— il/oic se kazati i klobucarov. — U spomeniku 
XIV vijeka u mjesnom imenu (Klobufcarev Do), 
mo£e biti da postaje od prezimena Kloburar 
(isporedi klobucar, b). Koiii. Klobiicareva i)ola. 
Dec. hris. .56. 

KLOBUCAKIO, m. prezime (upinir dcm. klo- 
buoar, iU po ocu klubucaru). — Od xvi vijeka, 
a ismedu rjecnikn u Danicicevu (Klobucarici.). 
Pogibe Jlasanb KlobucariAi. ua Turovu 1594. 
Okaz. pam. sat'. 85. — f n na^e vrijeme a lir- 
vatskoj. 

KLOBUCARIJA, /. vidi klobucarstvo. 

KLiOBUCARICA, /. zen><ko ce(ade sto po svom 
zanaiti gradi klobnke. — Nacineno ti nase vrijeme. 

— U Sulekovu rjecniku: ,hutmacherin'. 

1. KLOBUCARNICA, /. ii Stulicnm rjrenika 
uz klobucara. — nije dosfa pouzdami. 

2. KLOBUCARNICA, /. )yijesto gdje se grade 
klobuci. — Xacineno u naSe vrijeme. — U l^ule- 
kovu rjecniku-: ,hutfabrik'. 

KLOBUCAROV, adj. vidi klobucarev. 

KLOBUCARSKI, adj. koji pripada klobnia- 
rima. — Od xviii vijeka. Dok raajstoi-om po- 
stane od zanata klobucai'skoga. A. T. Blagojevic, 
khiu. 34. 

KLOBUCARSTVO, n. klobucarski posao ili 
zanat. — Nacineno u nase vrijeme. — U Stde- 
kovu rjecniku : klobucarija, klobucarstvo ,hut- 
macherei, hutmachorhaiidwork'. 

KLOBUCAST, adj. koji je nalik na klobuk. — 
Nacineno u nake vrijeme. — U Sulekoru rjec- 
niku: ,hutf6rmig'. 

KLOBUCICA, /. zmija klobucica, Naja tripu- 
dians Merr., otrovna zmija u Indiji. — V jednoga 
pisca XVII vijeka koji je ovu rijec nacinio prema 
portug. cobra de capello. Od jedne zmije ]utice 
koja se zovc u onijeh strauah zmija klobucica 
bi ujeden u nogu. B. Kasio, fran. 129. 

1. KLOBUCIC, m. dem. klobuk. — Od xvii 
vijeka. 

.•I. u pravom .imislu. — Izmedu rjecnika u Bc- 
linu (.cappBlletto, dirniiiutivo di cappoUo' ,pile- 
olus') 17Ui, u Stulicevu uz klobucac, « Vukovu 
(dim. V. klobuk). Uze dvije dolamice kratko od 
stare sfito baratino; od Lste ucini za pokriti glavu 
jedau klobucic. B. Kasic, iii. 20. Nutri jo moj 
dragi v crnem klobucicu. Nar. pjes. istr. 2, 87. 
Kosi niju zlatne spravi pod klobucici. Nar. prip. 
mikul. 31. Crven trfei po puticu, u crvenu klo- 



1. KLOBUK 

bu6ii'H, crvon vice: ta, ta, otvori mi vrata. odgo- 
nelliij: pijetao. Nar. zag. nov. 164. 

b. u Duhrovniku u nase dnba zna&i ne sam« 
inali klobuk, nego i zenski klobuk, pa bio velik 
ili malen. P. Budmani. 

c. neke bi]ke. — Izmedu, rjecnika v. Vukovu 
(nekaka trava s dodalkom da se govori u Du- 
brtwniku). Klobuftic, jadiA ,Aconitum'. Flora 
Croat. 184. Klobucic, 1. cimbalaria (Pizzolli. 
Skurlai, Linaria cymbalaria L. (Visiani); 2. um- 
bilicus Veneris (Pizzolli, Stulli), ^Cotyledon um- 
bilicus Hiids., V. Klobucac. B. Sulok, im. 147. 

(I. mjesno ime. — U spomeniku pisanome crkve- 
nijcm jezikom prije nasega vremena (sa St mj. 6). 
Klobufist. Spom. stoj. 184. 

2. KLOHl'jOlC, m. dem. 2. klobuk. — U nase 
vrijeme u T)iihrovniku. ,Jos ce dazdjet, po vodi 
su klobuciii'. P. Budmani. 

1. KLOBUCINA, /. augm. klobuk. — (7 Be- 
linu rjeiniku : ,cappellaccio, cappello vecchio' 
, pilous vetus' 171a; « Voltigijinu: ,oappollaccio' 
,ein grobor, alter hut' ; ii Stulicevu : ,viUs pilous, 
immanis pilous'; u Vukovu: augm. v. klobuk. — 
I kao mjesno ime. Klobucina, vrh. Lie u gor- 
skom kotaru. 

2. KLOBUCINA, /. pust, pustina, od cega se 
grade klobuci. — U Vtikovu rjecniku: ,der filz' 
,coactile'. 

KLOBUCITI, kl6bucim, impf. pokrivati (kao 
Iclobukum,)? — U nase vrijeme (sa se, pasivno). 
Krov 'if' slamoiri klnhnci. Lukovdo. — U jednoga 
jii^rii riil.-itna x-, i rijil.-it ima part, praet. pass. 
klolmc.'ii ; siiii^Ko iiijc jiKiin, mozebiti da snaci: 
pokruen ktibetoiii, te bi rijec klobuk tada znacila 
i kube, tralo. (Inocencij I papa) umri i pogrebeu 
bisi ka klobucenomu modvidu (jeli to basilica 
ursiana?). S. Kozioid ll^. 

KLOBUCITI .SE, kldbflcim so, impf. hujati, 
nabuhrivati se. — U nase vrijeme. Tuda se klo- 
buce nihove (zenske) siroke salvare. M. D. Mili- 
6evic, medudnev. 49. 

KLOBUCKATI, klobuckam, impf. igrati se na 
uovce ili puceta mijesajud ih u klobuku uz pi- 
taiie: ,pismo ili glava'?' u Prigorju. F. Hofole. 

KLOBUCKI, adj. koji pripada Klobuku (vidi 
1. klobuk, d). Gospodaru klobucki dizdaru ! Nar. 
pjes. vuk. 4, 505. I pred nima klobuckog diz- 
dara. Ogled, sr. 89. 

KLOBUCNICA, /. vidi 2. klobucara. — Naci- 
neno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjecniku : 
.hutfutteral ; hutscbacbtel'. 

KLOBUCNIK, m. conjek sto prodaje klobuke. 
— Naein'.no u nase vrijeme. — If Sulekovu rjec- 
niku: .huthandler'. 

KLOBUCNAK, m. kalup za klobuk. — Naci- 
I'leno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjecniku: 
,hutform; hutstock'. 

1. KLOBUK, klobuka, m. a) galorus, kapa 
(obiino od pustine) tvrda, iikocena; b) potasus, 
causia, razlikuje se od a) tijem sto ima obod, 
vidi sosir. prvo je znaceiie po istocnijem kraje- 
oima, drugo po zapadnijem (ne samo u Dubrov- 
niku). ne maze se n svakom primjeru znati, koje 
je pravo znafr.'^r. — .1/,-c. kaki je u gen. sing, 
laki je u ostuhi'in /nnh iima, osim nom. i ace. 
.<*«(/.. i voc. : kluliur.'. klMliilci. — liijec je pra- 
sliircii.-<kii. isjiui-ili v/s/fi/-. klobuk-b .pilous', rus. 
u.x...\y:u. I;il„,t,i-<l:,i l.i/„t^ ces. klobouk, po/. klo- 
buk. -- j"> /( jif^(^liiriiisl;/i doba preslaje iz koga 
turskoga jczika, Ic je jamacno ista rijec sto kas- 
nije kalpak (vidi). — U svijem je rjeenicima: u 



1. KLOBUK 



2. KLOCATI 



Vranciccvii (,galerus ; pileus'; klobuk-sira} ,pe- 
tasus'), « 3Iika(inu (,pileus, pileum, potasus, »:a- 
lorus'), u lieJina (.cappello, quello cho si porta 
in capo per coprirlo' , pileus' ITl''; ,beretta' .ca- 
pitis tegmen' 138b), it Bje.lostjeiicevu (klobuk, 
iiaglavak ,pil6U3 et pileum, tegmen capitis'. 2. 
klobuk siroki, skrlak .petasus, pileus latus, ga- 
lerus'), u JambreHcevii (pileus'), ti Voltujijinu 
(,cappello' ,hut'), u Stulicevii (,petasus, pileus'), ti 
Viikovii: 1. ,die miitze (hut ohno krempe)' ,ga- 
lerus'. 2. (u Dubrovniku) ,der hut' , potasus', of. 
sesir. 3. (u Boci) ,ein getreidemaas' (od po bukihs, 
bagasa) ,modii genus'; /(. Daiiiriceivi (klobiiki, 
, pileus'). 

a. u jednuin od doa inacft'ta siirijeda kazamt. 
Zem}a jemu breme, kamenijn jeuiu monysta, uebo 
jemu klobukb, zlotvortniku clovi^kii ! Starine. 
10, 277. (xiv vijek). Osoe hocemo da, ako bi neki 
nekomu vzel klobuk ali beritu, plati jedau cokin 
zlatni. Stat. krc. ai'k. '2, '286. Klolmki. jedaub 
crvena grimiza sa biseromb. Moii. serb. tits. 
(1466). Metase u klobuk da sudom pritvoro. M. 
Marulic 91. Da bude nosil gai'dinalski klobuk. 
Transit. 282. Kardinali jegda jizdet, crvjen klobuk 
da noset. §.^ Koiioic 28<'. Ne bus utrguo i stavi 
za klobuk. S. Meucetic .5.34. Za klobukom nosis 
perje. M. Vetranic 1, 28. Gdi tvoj strir, pri- 
mudri Laus, crjen klobuk prija. Zoloni po tomu 
klobuk smo vidili. gdi glavu drugomu stricu ti 
pokrili. H. Lucie '28-5. Na glavi mu svilan klobuk, 
sinca da mu je. P. Hektorovic 9. Na glavi 
svojej macedonijski klobuk nosase. Aleks. jag. 
star. 3, 267. Klobuk snam Antiohu na noge 
pade i pokloni se. 302. I'erje ga (udjase i klobuk 
hrvatski. D. Barakovic, vil. 36. A klobuk na 
strihu, scap duba drinova. 240. Pod klobuoim 
kamilovcim krajicnici za I'um jasu. 1. (.luiidulic 
440. Vode mu u klobuku donasahu. V. Glavinic, 
cvit. 121". Klobuk sneti. svitl. 64. Splotose 
jednu krunu na nacin klobuka. Michelangelo. 
39. Klobuk zlatom pramjon. B. Krnarutic 38. 
Da ne ima nitkor nositi klobnke oblo. M. Bijan- 
kovic 104. Budi glava, bit ('e klobuk. (D). I 
klobuk ima svoju sjen. (D). No trebujo jio dazdu 
klobuk iskat. (D). Zna vladika ua kojii glavu 
klobuk stav|a. (D). Poslov. danic. Stavi na glavu 
jedan velik i tezak klobuk od olova. A. d. Ijolla. 
razgov. 118. _S klobukom se crniiu stitu. .1. iC'i- 
vanin 282'<. Cijem sadar josu I'leki n<< [:rovidj(>ni 
biskupati, mogo bill se jeilan klobuk Zdleni i ja 
zadobavit. B. Zuzeri 242. Volim glodat turslin sa- 
ruke nego rimske erjono klobuke. J. Filipovic 
1. 167'). Gledati rimskih kardinahi crlmie klobuku. 
A. Kanizlii, kam. 818. Komu jc na glavi kami- 
lovac lijepi klobuk. Nar. pjos. bog. (is. Sij kozuh 
agosta, a pleti klobuk febrara. (Z). Poslov. danic. 
Iza prvoga stupaja ide se ua drugi, mogo bi se 
zeleni klobuk promijenit u crjeni: tolici koji bi- 
jahu biskupi pak bise kardenali. D. Basic 71. 
Bizi junak priko Italije brez klobuka i brez sab|6 
britke. And. Kacio, razg. 129ii. [)a jedan sluz- 
benik mimode svoga gospodara ne skidajuci mu 
kJobuk. Ant. Kadcic 228. Moj ce sin znati klo- 
buke praviti. A. T. Blagojevic, kliin. 34. S bilim 
rukavicam, s klobukom trokutnim. I. J. P. Lucie, 
bit. 49. Odvila se zlatna zica od vodra neba, 
savila se prvijencu oko klobuka. Nar. pjss. vuk. 

1, 57. Kad je Petru kita dopanula, ma je Petro 
mece za klobuka. 1, 23.5. Vec on kloljuk na oci 
uamice. 1, 477. Pod pazuom klobuk svile bele. 
za klobukom bela kita perja. 2, 302. Turske 
kapo i bijele calme, krasne si'pske bijele klobuke. 

2, 303. Kupi mi ti klobuk belim perjem. Nar. 
pjes. istr. 1, 26. Zac mi mazurana za klabukom 



vene. 2, 17. Za klobuk me (rtizu) stavjaju. 2, 1()3. 
Vse sluge su kraju klobuke podmakli. Jacke. 
l.')7. Vojsdanski klobuk. 290. Kome je cela za 
klobukom (i sam se sjeca). Nar. posl. vuk. 147. 

h. nckakva tnjerit za ziUi ii Boci kotorskoj, oidi 
II \'iik(ion rjccniku. 

V. kiibi\ triilo? vidi klobuciti. 

«l. iiijrKiii) iinc. 

(I) kno da je inkukni iiijcsli, u Bosiii. Ui u 
Dalmaciji. — [^ Inlin ^koiii xjiiniii'iiilii (tnlioie ijod. 
1078), ali va(a da inji- (iiileiiliniii. .Sancti Petri 
de tUobuco'. Doc. rac. 114. (1078;. 

ti) iiite dojeiiM aeliina u Herceijucini. Statist, 
bosn. 119. 12.5 ; drugo je litordeno, vidi a Viikovii 
rjecniku : grad blizu (!rup Gore, pontine se od 
XVII I vijeka. G-ospodari od Klobuka. ,]. Kavaiiiu 
231l>. l^uta guja Sejovic-Osmane iz Klobuka 
grada bijeloga, .stono Crnu Goru zatvorio. Nar. 
pjes. vuk. 4, 30. Od Klobuka i od Korjenica. 
4, 434. 

e. s pridji'i'Om popovski, iicka iiijka. Kloliulc 
popovski, aro maggiore (Parcic), Arisarum vul- 
gare Targ. B. Sulek, im. 147. 

2. KLOBUK, in. kao mjehiirie (od same oode) 
pun rodeiie jiare Hi vazduha ild. sto izlazi navrli 
node, n. It. kad vri, Hi kad kisa pada. — ispo- 
ivdi boliuk, bozui', klopau. — jVe znam, jeli ista 
rijn' Uo I. klobuk (po sticnoHti oblicja), Hi je 
rijee iniomnto/iejnka, ispuredi klokot, klokui'i. — 
U iia.ie orijeiiic, a izinedu rjevitika ii Vukouii 
i,die blase des siodanden wassers' , bulla aquae 
bullion tis' .s pviinjc.rom: Izbijaju klobuci). Na 
gon'iemu derdanu slabo se kad vidi kamene posred 
vode, nego samo kjucevi i klobukovi. Vuk, dan. 
2, 3i3. 

KLOCALK :A,y'. driviia sprar.a iiatik na konskit 
ytiiini u koje se ijiifiica inoze otvorati i satvorati 
klocaJHci. — // V iikoiHi rjecniku: ,eine holzerne 
dom pferdokopfe ahnliche maschine dereu mund 
man nach belieben auf- und zumachon kaun' 
,niacliina lignHa caput equinum praeseutans'. ovaku 
jo glavu imala u Dubrovniku ,turica' (/jrijeskom 
corojoi, a ja sam i u Pozarevcu 1807 godine uz 
mesojede u dvoru kueza Milosa gledao gdje se 
luomci igraju s ovakom klocalicora (jedan se 
obuco od priliko kao turiia da mu so ludsko 



nista ne vidi, pa iiom 
djccii). ct. turica. 

1. KL6(JANE, II. djel 
klocati). — U Vnkiini 
.('rondor'. 

2. KLOCANE, , 
2. klocati). — IJ 
ohiikom klocauje) 
dell' oca' .glangor' 



kl( 



hilki 



i plasi zone i 



M' klora (i-iiU 1. 
,das schiiappeu' 



. djel.o kiijijem se kloca (vidi 
Belinii rjeeniku (sa starijiin 
,gracidaniento, il gracidarc 
354». 

KLOCAEA, ./'. « narodnoj zayoneci lui.ieija vre- 
mena. Sklocuu klocara, cu se do cara . . . odijo- 
nct(aj: razboj, Stan. Nar. zag. nov. 180. 

1. KLOOATl, klocam, impf. otvorati a hrzo i 
silovilo zatvorati (jiihicit tiiko da dimi ziihi o 
ijiiriie iidaraju s I'lekmn liiikom (kao n. p. kad pas 
linala iniilie). — isporedi sklocati. — Bijei je 
iiiiniii.at'ipijslm od (jlasa kloc sto se cini da se 
I'ltjr kiiil ::iilii adarajii jedni o drm/e. — U nase 
vrijeiiie, a izmedii rjecniku u Viikovu (,schnappen' 
dentibus cropare'). A turica je jednako klocala 
svojijem zubima. Vuk, pism. 33. Konska glava 
s velikijem zubima koja je tako nacinena da su 
se usta odozdo mogla lasno otvorati i zatvorati, 
te je sve klocala. rjecn. kr.d coroje. 

•1. KLOCATI, klocam, impf. o ijlasii a ijiisaka, 
vidi daktati, gakati. — Rijec je onomalopejska 



2. KLOCATI e 

(isporcdi 1. klocati). — U Belinu i^ednikn: ,gra,- 
oidara, gridare come oca' ,clango' 354'' ; u Vulti- 
ijijinii : ,gi-acidaro, graccolare' ,quaoken, gacksern', 
II Stuliccnu : ,gi'aoidai'0, stridere, o gridare come 
faniio le oche' ,glooiare'. 

KLOCE, /. pi. 11 Vukovii rjedniku : vide Skloco 
.s dodatkom da se govori « Hrvatskoj. 

KLOCNUTI, klocnoin, pf. udariti jednn pat 
zubima o siibe, perfektieni ylwjol prema 1. klo- 
cati. — Akc. se. ne mljena (aor. 2 i 3 siny. klocnu). 
— U Vukovu rjedniku uz klocati. i u narodnoj 
zagoneci (kod klocara) ima varijanta Idocmi mj. 
sklocnu. Nar. zag. nov. 190. 

KLoCnICA, /. mala rijeka u Srbiji ti okrugu 
kragujevackom. M. D. Miliievic, srb. 231. — 
i^porcdi Kloka. 

KLOFTOR, )«. vidi klaftar. — U kiiizi piaanoj 
prosloga vijeka mije^anijem jezikom. DuXinoju 
drzit o kloftori i 3 stope; sii'inoju dva kloffcora 
i pol; visinoju 1 kloftor i 2 pjadi duvari drzet. 
G-lasnik. 56, 209. (1733). 

KLOK, m. izvor u Srbiji u okrugu pirotskom. 
M. D. Milicevic, kra). srb. 172. — Va^a da je 
onomatopeja, isporedi klokot. 

KLOKA, f. inn- Dijrsliiiin u Srbiji. a) selo u 
okrugu, kragujcidt'lam. K. Jovanovii 121. — 
h) mjesto u okrinii sunderevskom. Livada u 
Kloki. Sr. nov. 1864. 124. 

KLOKACKI, adj. koji pripada selu Kloei. 
Klokacka (opHina). K. .Jovauovic 121. 

KLOKANE, n. vidi klokot, klokuii. — Kao da 
je verbalni supstantiv od glagola klokati, alt 
ovome glagolu nema potvrde. — U Bjelostjencevn 
rjccnikxi,: v. kipucina, i u Slulicevu: v. klokuil 
s dodatkom da je uzeto iz Bjetostjenceva. 

KLOKCANLN, m. covjek iz sela Kloke. L. Dur- 
devic. — Mnozina : K16kcani. 

KLOKCANKA, /. zensko ce.jade iz sela Kloke. 
L. Durdevic. 

Kl6k6aTI, vidi kloktati. 

KLOKINA jAkUGA, /. ime nijestu u Srbiji 
u okrugu kragujevackom. — isporedi Kloka. Niva 
u Klokinoj Jarugi. Sr. nov. 186.5. 72. 

1. KLOKOC, m. neka bilka. — Izmedu rjec- 
nika u Vukovu (vide klokocika s dodatkom da 
se govori u Crnoj GoriJ. Klokoc (klokocevina, 
klokocika), rus. K-ieKaiKa, KO»ioKHTHBa, KJioKmKa, 
poj. klokocina, kiokoczka, klekoczka, ces. klokoc: 
(clocof), amedamus (u mletackom rukopisu), Sta- 
phylea pinnata L. (Vuk), v. Klacki, Klooki. B. Su- 
lek, im. 147. — U Dubrovniku je u na.se vrijeme 
prezitne, all s drugijem akceniom: K16koc, Klo- 
k66a. P. Budmani. 

2. KLOKOC, Klok6ca, m. mjesno ime. 

a. selo u Hrvatskoj u zupaniji modrusko-rijeckoj. 
Razdijej. 59. 

b. mjesta u Srbiji. a) u okrugu kragujevackom. 
Livada u Klokoou. Sr. nov. 1875. 737. — f>) u 
okrugu smederevskom. Niva u Klokocu. 1873. 
(31L 

KLOKOCANIN, ?». covjek iz sela Klokoca. V. 
Arsenijevic. — Mnozina: K16kocani. 

KL0K0(_;EVAC, Klokocovca, m. mjesno ime. 

a. « Hrvatskoj. a) dva sela u zupaniji bjelo- 
varskoj-krizerackoj. Razdijej. 106, 109. — b) (kaj- 
kavski) Klokoceveo, selo u zupaniji zagrebackoj. 
81. 

b. selo u Slavoniji u zupaniji virovitickoj. 134. 
C. selo u Srbiji u okrugu krajinskom. K. .lo- 

vanovid 124. 



KLOKOTATI, a. 

KL0K6CeVIK, m. mjesno ime. 

a. selo u Slavoniji u iupaniji i)oieskoj. Kazdijoj. 
122. 

b. brdo u Bosni. Glasnik. 20, 273. 353 ; 21, 303. 
KLOKOCEVINA, /. vidi 1. klokoc. — Izmedu 

rjeinika n Vukovu (vide kloko5ika s dodatkom 
da se govori u Crnoj Gori). 

KLOKOCICA, /. u Vukovu rjeiniku : grab sitau 
mrki ,art bobne' ,phaseoli genus' s dodatkom da 
se govori u Srijemu. 

KLOKOCIC, m. prezime. — xvi vijeka. Domjan 
Klokofiio. Mon. oroat. 228. (1527). 

KL0K6CIKA, /. vidi klokoc. — Izmedu rjei- 
nika ti, Vukovu (.die pimporniiss' ,Staphylea pin- 
nata Linn.'). Klokocika, Staphylea pinnata L. 
(Panoic, Vuk), v. Klacki, Klocki, Klokoc, Kloko- 
cevina. B. Sulek, im. 148. 

KLOKOCIKOV, adj. koji pripada klokoiici. 
— U Vukovu rjeiniku: ,von pimpernuss' ,o sta- 
phylea pinnata'. 

KLOKOCIKOVINA, /. klokocikovo drvu, drvo 
od klokoiike. — TJ Vukovu rjeiniku: ,das liolz 
der pimpernuss' ,lignum stapliyleae pinnatae'. 

KLOKOCKI, adj. koji pripada selu Klokocu. 
V. Arsenijevic. 

KLOKOCKINA, /. zensko oejade iz sela Klo- 
koca. V. Arsenijevic. 

1. KLOKOT, m. buka sto iini voda kad silo- 
vito izvire. — Bijec je praslavenska, isporedi 
stslov. klokot'b, rus. k-iokot-b, ces. klokot. — Po- 
stane je po onomatopeji (vidi klokotati), isporedi 
klok, klokun. — Izmedu rjeinika u Vukovu (,das 
gerauscb des hervorsprudelnden wassers' ,sonus 
aquae scaturieutis'). Sarka koka sedi kraj plota; 
otud ide voda klokotom, te odnese sarku koku 
od plota. odgonetfaj : djevojka i svatovi. Nar. zag. 
nov. 40. 

•2. KLOKOT, m. mjesno ime. — Bo svoj je pri- 
lici isprva ime vodi, te je ista rijei sto 1. klokot. 

a. u Daniiicevu rjeiniku: Klokott, selu je Bu- 
drezima manastira Ravanice isla meda ,otb Klo- 
kota na sladimu jablbku' (Mon. serb. 198 god. 
1381). Klokot, (selo) na Moravi vise Budrega. 
S. Novakovic, novo brdo. 35. 

b. u Bosni, voda i selo. a) rijeka. T. Kova- 
cevic 66. — f>J selo u okrugu bihackom. Statist, 
bosn. 47. • — pomine se od xvii vijeka. Petar 
Zrinski robi okolu Izaci6a i Klokota. P. Vite- 
zovio, kron. 192. 

KLOKOTANE, n. djelo kojijem (voda) klokoce. 
— U Stulicevu rjeiniku: v. klokun s dodatkom 
daje rijei ruska, i u Vukovu: ,das hervorsprudeln 
des wassers' ,sonus aquae scaturientis'. 

KLOK6tATI, kl6kocem, impf. bucati, o vodi 
koja silovito izvire (a i koja vri) : uprav je ono- 
matopeja, jer se kod toga iuje glas kao klok, klok. 
moze znaiiti i drugu koju buku. — Bijei je pra- 
slavenska (o vodi), isporedi stslov. klokotati, rus. 
K.noKor.arb, ie.s. klokotati. — Izmedu rjeinika u 
Bjelostjenievu (kloko6em, klokotati kot strok ,glo- 
tero'), u Jambresicevu (klokocem ,gloctoro'), u 
Voltigijinu (s praes. klokocem ,tachinare' ,das 
geschrey der indianiscber hiilmer'), u Stulicevu 
(klokotati, klokotjem, v. klokunati s dodatkom 
da je rijei ruska), u Vukovu (,hervorsprudeln, 
hervorrauschen' ,3caturio cum strepitu'). 

i\. o vodi. Klokotase (reka) jako vetar po moru 
i potap|ase grcsnije. Pril. jag. ark. 9, 115.(1468). 
I jagmili uz Klo'kote klete gdje klokocu izvori 
krvavi, sedam vrela jedan za drugijem. Osvetn. 
7, 31. — i iemu zitkome (o vinu) u sudu kad 



KLOKOTATI, a. i 

*■« iz nega toci. Pogace se tu uavuku, kokosi se 
tu natuku, cuturom se tu klokoce. V. Dosen 168'>. 

b. trubi, vidi primjer kod 1. klicati, 1, a, e). 
Truby ratbnyje klokostuste (ii drugom rukopisn). 
Dauiio 342. 

c. glasii u rode i u budije. vidi ii Bjelostj/m- 
cevu, Jamhresicevu, Voltitjijinii rjeenika. 

(I. yrohotati, klopotati. Starca komu klokocu 
kosti iiaciniti pristalijem mladicem. Bos. vila. 
1887. 843. 

KLOKOTI, m. pi. ime seocK ii Bosiii a oknigii 
sarnjei-'sJcoiii. Razdije). 14. 

KLOKOTICA, /. siakleni sud za vino tako iia- 
cincn da kad se iz nega pije, vino tece klokocuH. 

— U Bjelostjeiicevii rjecniku: klokotica, kloko- 
tusa, steklo klopotlivo .calix bombiliu.s, ijuia 
bombuin sive sonum emittit, duui homo ex eo 
bibit, vulgo' regula, i ii, .laiabresicevii : ,carche- 
sium, gloctoriuiu'. 

KLOKOTNICA, /. ime sclu a Bosni ii okragu 
Done Tmle. Statist, bosn. 87. 

KLOKOTUSA, /. vidi klokotica. — U Jijclu- 
stjencevii rjecniku kod klokotica. 

KLOKOVAC, Klokovca, m. (kajkaoski) Klo- 
kovoc, ime selii ii Hrvatskoj u zapaniji varaz- 
dinskoj. Razdijej. 101. 

1. KLOKTATI, klokcem, impf. ijlas ii ptice. — 
isporedi kliktati i klokotati. — U jediwga pisca 
XVIII vijeka. (Ptice) cikcu. klokou i piskucu . . . 
A. Kanizlic, roz. 6. Svako se tu .srdi . . . klokcuc 
(sic) zuna. 6. 

2. KLOKTATI, klokdem, impf. vidi klokotati. 

— U jednoya pisca nasega vremena (c stoji u 
inf. klokcati i it pruUijem vremenima po pre- 
zentu). Al' buzdovan ne stizao Vuka, no roiiuo 
u bare i mlave, pa su mlave klokiale krvave. 
Osvetn. 7, 32. 

1. KLOKUN, m. vidi 1. klokuii. — U sjevernoj 
Balmaciji. Klokun, 1. klokot; 2. mjesto gdje 
voda izviruoi kjufia, mala vrula (vrile 5to u more 
izvire) u Podgori zove se klokun. M. PavliiioviA. 

2. KLOKUN, m. cep iia inaloj ladi, Mo zatis- 
kuje rupu kroz koju se puHa voda u ladii kad 
se rasmi, vidi 2. klokuii. Drvo kojijem zatiski- 
vaju tu luknu (iia ladi) zovu ,cep' (u Cavtatu), 
a izvadit cep da prodre more zovu .pustit cep'. 
na Lastovu kazu , klokun', i , pustit' ili , izvadit 
klokun'. L. Zore, rib. ark. 10, 325. 

1. KLOKUN, m. vidi klokot. — Onomatopeja je 
kao klokot. — Od xvm vijeka u Duhrovnikti, a 
iziiiedu rjeenika u Belinu (,il getto, cho fa V accjua 
o altro liquore nel suo gorgogliamento' .liquor 
nxultim aestuaus' 353b) gdje se naj prije nahodi, 
i u Stuliceru (,bolla, rigonfiamento d' aequa o 
d' altri liquori uel bollire, onde spumauti del 
mare, il rigettar quasi gorgogliando' ,bulla, undae 
maris spumautis, vomitio vehemens'). Eto izne- 
nada pocine vret priko kraja od recene baiSve 
cudna poplavica od uja koja podizuoi pokriv s ve- 
licijem klokunima sa svijeh strana na zemjii pro- 
tjecase. I. Dordic, ben. 83. Vidje tu vodu vreti 
i bobucit se na klokune i valove. 107. — U l)u- 
hropiiika u nase doba: klokot sto izlazi na vrh 
vode kad vri, Hi kad izvire, i Ho uzlazi u grlo 
kad se blttje. ,Doso mi je klokun na grlo'. P. 
Budmam. 

2. KLOKUN, m. vraii (na barei). — ispnrcdi 
2. klokun. — Mogla hi biti ista rijrc sto 1. klokuii, 
alijc vera prilika da je jioslnlu ml Inl. coccliiume, 
mlet. cocon; narod kod toijn mn:,- hiti da jf iiiislio 
na 1. klokim i klokunati. — I' nase rrijeine u 
Dubrovniku. P. Budmani. 



KLONITI, 1, a. 

KLOKUNANE, n. djelo kojijem se klokuna. — 
Htariji je oblik klokuiianje. — U Belinu rjecniku: 
klokuiiauje ,il gorgogliare' ,exaestuatio' 353'). 

KLOKIJIsrATI, klokuiiam, imjjf. vidi klokotati 
(o vodi sto irri ili izvire). — T'ostaje od klokun. 
— TI Belinu rjecniku: ,bollire gorgogliando' ,so- 
nore fervere' 144'^ ; , gorgogliare, il rumoreggiare 
deir acque' ,exaestuo' 353'^; u Voltigijinii : ,gor- 
gogliare, romoreggiar d' acqua, gorgare' ,purrl6n' 
brausen' ; u Stuliceru : .veheinentissime aestuare', 
i II nase vrijeme ii Dnbronnika. V. Budmani. 

KLOKUEIC, m. n Danicicevii rjecniku : Klo- 
kuricb, mislim da je grijeskom mjesto toga ili 
napisano ili prepisauo: ,s Stepkomi. Belicemb i 
s Brankomb Milovcicemb klokurisjemb (Spom. 
sr. 2, 106 god. 1442). blizu Dubrovnika ima selo 
Klokurici. Suliem. rkac. 18G2. 2',i. mislim da je 
taj Branko bio iz toga sela. 

KLOKUSIGI, m. pi. ime zaseoku a Zupi blisn^ 
Dubrovnika. (stamparskom grijeskom) Klocurioi. 
Schem. ragus. 1876. 29. — isporedi Klokuric. 

KLOMPAV, adj. u Vukovu rjecniku : vide 
klempav. 

KLONAD, klonda, m. vidi klonda. — Saino 
loc. pi. klondih u jednoga pisca xv vijeka (koji na 
drmiom mjestu ima dat. sing, kloudi od klonda). 
te moze biti da treba citati klondah. Imise sirok 
Stan mramorjem sazidan, . . . po klondih ulizan 
lascer kako medeu. M. Marulic 77. 

KLONDA, /. columna, stup. — Jaiiiaino je 
romanska rijec od lat. columna, vidi kelomna. — 
isporedi klonad. — V pisaca cakavaca od xv do 
xviii vijeka. Podnese . . . ka klondi vezanja gdi 
frustan bi dosti. M. Marulic 199. Vrat pake 
kako stanovita od mlika klonda. P. Zoranic 20!!-. 
Klonde cetii'i od busa hitro pristrigane. 68'i-. 
Euzno bi istuoeno telo Isusovo pri kamenoj klondi. 
Michelangelo. 12. Klonde nebeske trepecu. I. 
Zanotti, med. pris. 23. I da Zadar ke gradidbe 
kaze, ke su od starine ; al' ne ima toke zidbe . . . 
tri istom klonde sebi gqji, Spljet stotinu svojizih 
broji. J. Kavanin 164''. 

KLONIMIR, m. ime masko. — U grckijem i 
latinskijem knigama x i xi vijeka. XiQoi]f.iiQog 
ii/tf vlov ihv KX'n'tf-U]Qoi'. Constautin. porph. M 
doc. rac. 376. KXoiu'fiijgoi. 387. ,(Jlonimiro frafcre 
Grubsi'. Doc, rac. 133. (1080). 

KLnXlTl. kl..iiim, //"/'/. iuclinare, tlectere, 
naijiJiiiti, jiri'iiil"ili. — isimrrili klaiiati. — Rijec 
je pru^hirriiskti. isjinrrdi .jtslnp. kloniti, ms. icio- 
iiiiTi,. ce.i. klouiti, pu(. klonic. — Korijen klon 
jainacno nije isti sto slon (vldi kod nasloniti). — 
Akr.je zabHezen u praes. kao sto bi bio kod aktiv- 
noga glagola (kao praes. i impf. klonah, aor. 2 i 3 
sinq. kloni, ger. praes. klonoci, part, praet. pass. 
klo'iien), kao Ho se vidi kad je slolen^ ylagol 
s prijedlozima, isporedi nakloniti, pokloniti itd.; 
ali je u refleksivnoga glagola akc. n svijem obli- 
cinia (i u praes. klinim se i u ger. praes. kl6- 
neci se) onaki kaki je u inf., osim praes. 1 i 2 
pi. klonimo se, klonite se, i aor. 2 i 3 sing. 
kloui se, i part, praet. pass, klonen. 

1 . akiicno. — gotovo samo u pisaca cakavaca, 
a izmedu rjeenika u Stulicevu (v. ukloniti, koje 
znacene nije pouzdano). 

a. u pravom. smislu. u svijem primjerima (osim 
naj zadiiega, pisca stokavca, gdje. je objekat lisce) 
s objektom glava. Tako da ne kloni glavu iza 
miri tko nece, cas oni da zube ociri. H. Lucie 
271. (Upravitel) ki na moru glavu kloni, i kad 
zaspi, pravjac pusti ... J. Kavanin 335^. Ter 
pokle se 'e prisustila, ruke prima, glavu kloni. 



KLONITI, 1, a. 



J. KLOPAC 



'Infill. Bijediia juba kloiii liSco, erne vode svija. 
Osvotn. '2, 7. 

b. diivad Hi pruzati. — ohjckat maze biti Ho 
tjelesno ill iiinno. — Ne znam, Jell ovo into sna- 
ceAe ito je kod a iizeto u premsenom smlslu. Hi 
je nniiiieno od pokloniti kao imperfvktivni (jlagul. 
(I'raoedna dusa) trudi se da zgodi poni/.oujem 
Bogu, 116 da se gospodi, kloni kruh ubogu. M. 
Manilid 79. Skup svetUi apostol tebi livals kloni. 
240. I glavu tore vrat sama I'lim (gumrom) klo- 
iiila. H. Lucie 239. Jer videc uboga, pomoc iiiu 
no klontli. 281. Opi'ona .staiiica niuia so pustiti, 
ni lasiio desnica k svakomu kloiiiti. P. Hekto- 
rovii 32. — Muze biti da amu pripada i omij 
pritiijer a kojemti mj. objekta uafa da stoji instru- 
mental: Pod borom ki kloni sinoom u Siroko. 
M. Maiulic 91. 

2. sa se, rejleksivno. — Tzmedii rjeinlka a Vol- 
tigijinii (,piegarsi, incliinarsi' ,sich biegen, sich 
vornoigeii'), « Viikovu: koga ili cega ,eiu6n (etwas) 
moiden' ,vito'; u Daniiicevu (,inolinari'). 

a. uopce. a) it pravom ntnislii. Vrata kb julnoj 
male klonesta se stran§. Glasnik. 11, 69. Er se 
(mjesec) uspe, kloni i pada. J. Kavaiiin 214b. 
Se inu se lipo (krafu) klonise. (Nar. pjes. iz 
Istre). Nasa sloga. god. 11, br. 9. — (>) me- 
taforidki (klanati se). Ar pjonezom svak kloni 
se. J. Kavaiiin 1451". — r) u prenesenom smisla, 
teziti. Nemoj kalemiti onda kad bi se vreme 
k velikoj susi klonilo. P. Bolic, viiiod. 1, 287. 
Sva se veStestva zivotni ko uskisavanu klone i 
teze. 2, 355. 

Ii. ohicno znaci sto i uklaiiati se, ouvaci se. — 
Kaze se klouiti se cega a i od cega. Kako cook 
dode na prosjacki stap, svak ga se kloni. Nar. 
posl. vuk. 127. Kloni se i sjena negova. Kloni 
se luda kao i sveta. 135. Ali je poznato, da sam 
so ja, jo§ od godine 1820, klonio svake sluzbe. 
Vuk, odg. na lazi. 11. Kloni se poganijoh. Ifcim. 
(>, 20. Praznijeh razgovora kloni se. 2tim. 2, IG. 
Za to se takovijeh mjesta klone svi. nar. pjes. 
2, 124. Putova svojih nasitide se ko je izopa- 
cena srca, ali ga se kloni covjek debar. D. l)a- 
uicic, pric. 14, 14. — Primivsi dekret posao sam 
fca pokazati onijem mojijem prijatejima u Zadru, 
koji su se prije klonili od meue. G. Zelic 461. 
Kloni se od zla i cini dobro. D. Danicic, psal. 
34, 14. I da se klonite od onoga sto je zlo. M. 

D. Milicevic, skol. 2. 

KLONUCE, n. iiprav djelo kojijem se klone, 
tili u jedina dva jednaka p'rimjera kao da znaci : 
klopot. Da ih ne izda bahat noga ni klonuAe od 
oruzja. B. Zuzeri 48. 124. 

KLONULOST, /. osobina onoga sto je klontio. 
— Kao da je naiineno u nase doba. Otklaiia 
od nega klonulost. Bos. vila. 1886. 89. 

KLONTJTI, klonem, pf. nagnuti se, pognuti se, 
spustiti se. — Akc. kaki je u inf. taki je u osta- 
lijem oblicimu, osim pirezenta, i aor. 2 i 3 sing. 
klonu. — Va^a da je postalo od kloniti nastavkom 
uu kao perfektivtii glagol, a dobilo je i nepre- 
lazno znacene tako da je kloniti prema klonuti 
kauzalni glagol (isporedi topiti i tonuti, gasiti i 
gasnuti). — Od xviii vijeka (u ovom priinji-rii 
XV vijeka va(a da stoji klone mj. kloni samo rudi 
slika, te pripada pod kloniti; Bog bo potr ono 
ki rat podvigose, onim milost klono ki stav uzda- 
ho5e. M. Marulic 62), a izmrdu rjeinlka u Vu- 
kovit (.sinkon' ,labor, inclinor'). 

a. ti pravom smislu. Klonuvsi mu tako ruko. 

E. Pavic, ogl. 121. A nu da gdi ne klonete, za 
da nvik potonete. \'. Dosen 229'>. Mloga (ka- 
lama) fiesto al' od mraza klone. J. S. Relkovic 



149. Klonu ruka niz fiosnu dolauiu. Nar. pjos. 
vuk. 3, 29. Klonu salj]a, otpade mu glava. 3, 292. 
Aga glavoin na dusoku klonu. Oglod. sr. 451. 
Noge klonu a oi-i izdaju. P. Petrovic, gor. vijen. 
38. Noniojto da vam klonu ruke. C Danicic, 
2duev. 15, 7. Ovo je Hercegnovi, dva mu krila 
klonu na bokove. .S. l^ubiSa, prip. 2. Koii mu 
zapre, ruka s uzdora klone. 276. 

b. iL prenesenom smislu, oslahiti, orlo se uzne- 
miriti, izgubili nadu, oiajati. a) siihjekat je ie- 
(ade. Kad dodo na tebe, klonuo si. D. Danicic, 
jov. 4, 5. Klonuie straSne vojske pred silom 
azijatskom. S. ^jubisa, prip. 17. Seti se beza- 
zlenih godina, .sto ih je proveo u svomo selancu, 
pa sav klonu. M. P. Sap6anin 1, 123. — iesto 
se kaze u ovom smlslu klonuti duhom, srcem. Ova 
nesridna zgoda uzrokovala jo da klono srcem sva- 
kolLka strana kraja Augusta u Poloniji. A. To- 
mikovid, ziv. 160. .Mi su oni ved bili klonuli 
duhom i nista ih to nije moglo nagovoriti i ohra- 
briti. Vuk, prav. sov. 54. Duzde klonuo godinam 
i srcem. S. l^ubisa, prip. 12. Nije Austrija klo- 
nula duhom, node bezufati. Zbornik zak. 1866. 
114. — h) subjekat je srce, dusa. Nama su se 
srca oladila, sa svijem su u prsi klonula, ne ku- 
caju vise u prsima. Nar. pjes. vuk. 5, 463. Pak 
nemojte da ni srca klonu. 5, 472. Klonu srce 
moje. D. Danicic, psal. 61, 2. Sto si klonula, 
duso moja, i sto si zalosua ? 42, 5. Nasititi svaku 
kliinulu dusu. jer. 31, 25. Cuv beg jade, upase 
mu vede, dusa klone, a obraz ublijede. Osvetn. 
4, 44. — c) subjekat je uopce sto umno. Vaja 
da ti klonu sva ocucena. M. Zoricid, osm. 21. 
Klonula jo snaga nosiocima. D. Danicid, nemij. 
4, 10. Snaga klonu boz uzdaiia mila. Osvetn. 
4, 60. Odlucnost i obrtnost bile bi klonule. M. 
Pavliuovid, rad. 141. 

KLONA, ,/'. nesto kao ■■ituplca za lovlene ptlea 
naiineno od tlkve. — Vafa da je od osnove klop : 
klopiia, te da je p ispalo ispred n. isporedi klopka. 
— U nase vrljeme, a Izmedn rjeinlka u Vukovu: 
,eine art falle fiir die kleinen vogel (z. b. meisen) 
meist aus einem ktu'bis gemacht' ,decipula avi- 
cularum'. Hode lukavstvom, da se iskobe|a iz 
kloiie, u koju ga je bio uhvatio. Srp. zora. god. 
1, sv. 9, _str. 195. 

1. KLOP, klopa, m. vldi ki'pe|, krpusa. — Rijec 
je stara, isporedi rus. K.ioii'b, stjenica. — U sje- 
vernljeh iakavaca i u kajkavaca (kao i u slo- 
venskom jeziku), a izmedu rjecnika u Bjelostjen- 
cevu (klop, krpel, krpusa, cepela ,redivius, ricinus') 
i u StuUcevu (v. krpej). Klop, Ixodes ricinus, 
pi. klopT. D. Nemanic, cak. kroat. stud. 15. 

2. KLOP, m. nesto sto zatvora (zaklapa, po- 
klapa). 

ii. vldi kod ijoklop. 

h. predica, preg^ica. — Samo u Voltiijijinu. 
rjeiniku: ,fermaglio, chiusura' ,sclinalle, schleife'. 

1. KLOPA, /. nekakoa lyra za nooce. — U 
wa.se vrljeme. Pokui^i veresiju i da sve na klopu . . . 
U vece je imao toliko uovaca da opet okusa srecu 
u klopi. L. K. Lazarevic, on zna sve. 10. 

2. KLOPA, /. imo svini. Garavac, Bosna. 

1. KLOPAC, klopca, m. sculpouea, crevla od 
drvd. — isporedi cokula, fratun. — Jamacno je 
oii'iiiKitiiprjskd rljfr pi) hurl kao lilop, klop sto 
pu.if'if I:, III ,-- nil II kliijirinin. — Od xvi vijeka, 
a I'liiiilii ijrciiikii II Miknlinu (klopci, fratuui 
,calopudium'; khjpciza led ,calopodium ferratum'), 
u Belinu (,zoccolo, pianella di leguo' ,calopodium' 
784a), u Voltigljinu, (,zoccolo ; uomo zotico' ,oiu 
holzerner schuh; roh, plump'), u Stuliievu (,cal- 
ceus ligneus'). Voduja na konac klopci se M- 



1. KLOPAC . f 

tase, i I'azbi mu louac. M. Marulic 255. Ko ovo 
ovamo bata na klopcijehV M. Drzic 292. Klopci 
se od svakoga drva ne cine. (Z). Cekaju tp 
klopei i zvonci. (Z). Poslov. danic. — U prene- 
senom sinishi: neotesan cot'jek. saino u VoltiiUjinu 
rjecniku. 

2. KLOPAC, klopca, in. vidi 2. klubiik. — 
Va^a da je i avo unumalopejakd rijfc kda i 1. 
klopac, — [/' Viikuvu rjecniku: ,die wasserblase' 
jbulla', cf. klobuk .i dodatkuin da se goviirl u 
drnoj Gori. 

f 3. TCT;()PAf;, klupca, tii. ono sto otete kad 
iipekne buha ili komar. — U nase vrijeiue u 
Stonu: ,Uio rue komar, pa mi so napeo klopaf.'. 
M. Milas. — 3I(ise Inti da bi [irain akaniat fiiii 
kl6pac. — Kao da je hta rijec Ho 2. klopac. 
- • KLOPANE, ». djeki kojijem .s-e klopa. — Is 
inedu rjecnika ii BjeUistjenceva. ,Da Bog i mij 
veceg dusmana oslobodi iniakog klopaiia'. J. Bog- 
danovic. 

KLOPAEANE, n. djeln kojljrm se klopa ni. — 
U Viikovu rjecniku. 

KLOPARATI, klopariin, itiipj. har.uli, Idnpn- 
tati. — Akc. se mijeiia ti pracs. 1 i 2 /</. : klo- 
pardmo, kloparite, a aor. 2 / 3 sinij. kl6])ar"i,, n 
part, praet. act. kloparao, kloparala. — Od ist<i<ja 
korijena od kojeija je i klopotati. — V nasi- 
vrijeme, a iemedu rjecnika a Vnkomi (.pulter'n' 
,tumultuor'). Kloparao je dugo dugo po kovro^u 
dokle ga je napipao u mraku. M. I). Milir.ovir, 
des. par. 46. A viideiiica kloparaso zivo: taka, 
taka, taka. M. P. Sapc'.aiiin 1, (il. Sto mii klo- 
paraju suha iledra u prazimj Uozi. Srji. /nra. i;. 
1. sv. 5, str. 99. 

KLUPAST, nf/j. n Vukorn ij.vnikn: vido klopav. 

KLOPATI, klopaiu, iinpf. klopntati; Oi/ilaU: 
lupati, hiti. — S naj zadi'iijeni snaceiieni ra(a lia 
je postalo od I'lein. klopfoii, a. prna dva znaceiia 
nioze hiti od istoya. korijena od koje(/a je i klo- 
potati. — U BjelostjenievH rjecnika: klopam ,i:vi\- 
pito, orepo. strepo'. 2. v. Iiipam; it Voltiijijinn : 
,strepitare, tare calpestio, s(.-alpi<-ciare' .stomploi]' ; 
u Stulicenu: v. klopooati ,s dodatkom da je ir:elo 
iz Bjelostjem'era. — In nase vrijeme a lAei. iCli'>- 
pati znaoi koga psovati ili tuci. , Borne ga, bi'ati', 
po vraziju klopa'. ,J. Bogdauovir. 

KLOPAV, adj.ridi kloiupav. - Od xviu i-ijeka. 
a izmeda rjeinika a Vukorii (vide klompav). IJsi 
priklonava voliko i klopavc .J. liajic, boj. iHl. 
Kapom klopava uha pokrio. S. i^ubisa, pri]). I)i2. 
Ovo je liue baburasto, klopavo i knie. prii'.. 1 lo. 
pa mu odnesoui ono klopavo nazimOe. M. I'. 
Sapcaniu 1, 54. Krdo garavih i klapavili svii'ia. 
1, 80. A usi (konu, behit) golome i klopavo. Si p. 
zora. god. 1, sv. 2, str. 2^. 

KLOPA VAC, klopavca, in. kiirkalu, visi, kor- 
liasa. Rijeka kod Krizevca. 

KLOPCAC, klopcaca, in. dmi. 1. kloj'ar. — 
Samo u Stidieeoii rjecniku: ,t\i\n. verb! I.lopai". 
_ KLOPCANKA, /. vrst jalmke (Val.avar). H. 
Sulek, im. 486. 

KLOPCAK, klopcara, in. coijek kuji. [lo smin 
zanatu gradi klopee (nidi I. klopacj. — od x\i 
vijeka, a izmedu rjecnika a Jk-linu (,zoei-olajo, 
quel che fa zoccoli' ,calopodiorum opifex' 784*) 
i II Stidicevu (jcalooorum ligueorum opifex'). Oni 
koji jube tastu slavu jesu singe od klopcara. 
Zborn. 7'i. 

KLOPCE, /. pi. ili II. Y inie selu u lUisni ,i 
okrugu travnickom. Statist, bosii. 62. 



I 1. KLOPOT 

KLOPCK^, III. dem. 1. klopac. — U Belinu 
rjecniku: ,zoccolotto, zoccolo pii^colo' ,cal(jpodi- 
oh-ira' 784'i, '■ n Slidicevn: v. klopcac. 

KLOPEtV, ridi klopet-. 

KLOPESA, f. ime svini. u Bosui. 

KLOl'KTANE, /(. djelo kojijem se klopece. — 
Samo u Stulieerii rjecniku (kod klopot) gdje iina 
i klopoi'ane. 

KLOPfcTATI, klope.-ruj, iiiipf. klopotati. — 
Samo a Slulirnui rjecniku.: klopelati i (po praes. 
klopecem) klopecati ,strepero, erepitaro". 

KLOPIC-, vidi klopit-. 

KLOPITANK, ». huka, klopot, tabane. — I'o 
obliku kao da je verbaini supstantir od glagola 
klopitati, (/// S'- onij i/lagol jiotrrduje samo n 
Stuliceoa rjecniku. — Stariji je oblik klopitaiij'e. 

— (hi xvu vijeka, a izmedu rjecnika u Belinu 
(klopitauje konskijeh stopa ,calpestio do" cavalll' 
,uiigularum ei(uiuai-um sonitiis' 1601^) i u Stiili- 
ceim (kod klopot) (jdje ima i klopicaiio. Blazeua 
ona dusa koja izbavna od klopitalia i buke svje- 
tovi'ie slisa Isukrsta. M. Radnic 40(ll\ Baliat = 
klopitai'ie u hoiljonu aliti stupauu. I. Dordic, uzd. 
2()G. 

KLOPITATI, klopicem, tnipf. klopulali. - 
Samo II Sinlireni rjecniku: k\opita.ti i (jio jtraes. 
klupii''nin) klopirati .sti'opere, crepitave'. — vidi 
klopitane. 

KLol'ITI, kb.piiu, impf. sklapali, puklapali, 
kao imp/, sliliipiii, poklopiti .ilo jinslaje lijnn sto 
ooijem iilai/'iliiiia oipoilii pi-ijrillng. — Xiiiia ore 
rijii'i u i/.ilali/iin slarnnkijein jezieima (dnigo je 
ee.i. klopit i, i:rrarati. ralali), a n'jelkii je i u 
nasemu, ali sr nulir:/ sl,i,:eiia s prijidloziiiai. — 
Korijeii kliip smdiiii Je kio-ijenit glagola klopati. 

— Od XVII rijeka, a izmedu rjecnika ii I'oliigi- 
jinii (.attaccare, accomoz/.anv ,auliolfen. aiiklelion') 
i u Sliilireru (,operculare, contogcro'). 

:!. kao impf. sklopiti. Da idii k raboti prik 
Drave most klopoc. B. Krnanitir, 17. Skripat 
zubmi, ruke klopit. .1. Kavai'iin •")70t. 

b. l;a<i impf. poklopiti, zaklopiti. SviU vas 
klopi i /.aprijeka s\ uil okolo zemja tvrda. .l.Ka- 
\ai'iiu I2I-I. Vc|aca jo /,oii>ko ime. i ohlijepom 
zomju klopi. 17 pi. 

c. kail impf. sklopiti, pi'iLlo|)iti (skojicali, pn- 
kopiatl). - V I'oltii/ijinii rjeeniku. 

KL(JPJ\.,\,/. slupica, pastnla. — isporedi kbiiia. 

— Od glagiila (po)klopiti. — U nase vrijeme, a 
izmedu rjecnika u Viilmvu (vide kjusa). Sakri- 
ve.Do mu je ])niglo na zemji i klopka na stazi. 
t). Uaiiicic, jov. 18, lU. .V moji toliki sokoli u 
klopci tvojoj propadoso. Srp. zora. god. 1, sv. 7, 
str. I(i7. 

KL(")1'.\1ITI. klOpm-m, pf. ndariti (s bukom), 
kuenuli. ispnredi klopati. — U jednoga pisea 

nasega rreiiienu. Odista, ti taj mah, zvekir na 
vratima klupiEii. M. 1). iMilicovic, omer. 171. 

IvLOl'Ot:-. ridi klupot . 

1. KLOPOT, ///. vidi klopot. — Maze bill rijec 
prasliirensl.il, ispuredi stslov. klopot'i., (rus. \.in- 
iioT.-i, miiiir. iii'sri'i'-a. nialorus. x.uiiiiTi.). ces. klo- 
pot, khikiil. hiliiJi, po(. klopot, iieinir, hriga ; is^io- 
redi i lit. klapal:i, briijii. — Knrijin klop t'o/a 
da je srodan s korijennm klep. vtJi kod klepati. 

— Izmedu rjei'iiika u .laiuliresieeru (,erepitus'l i 
a Stuliceru (klopot, klopecaiie, klopetane, klopi- 
caue, kloj^itai'ie, klopoeaiie, klopotaiie ,sonitiis. 
strepitus, rumor'). Klopotb oruiaja. Aleks. novak. 
.")7. Zvek od oruzja i klopot scitov. Aleks. jag. 
star. :i, 262. Dan trubje i klopota. Nauk. brn. 



1. KLOPOT i 

71*. §t() pomaze klopot usta ako je srco uijemu? 
M. Divkovic, nauk. 48''. Stoji klopot mostva i 
])apiu'a. Nar. pjes. hevc. vuk. 79. Klopot stade 
placom i sokakom. Nar. pjos. hiirm. 1, 135. Cujo 
u pocini klopot svakojakijeh veriga. Nar. piip. 
vuk. 119. I holim klopotom razmaiu]eiiili lial-a. 
M. Pavlinovii, razl. spis. 412. Stoji klopot (Irvja po 
skarima. M. Vodopio, tuXn. jol. dubrovn. 18U8. 210. 

2. KLOPOT, Hi. imc seli( u Crnoj (fori. (Hasuili. 
to, 21. 

KLOPnT.VC, Idnpum, »/ drm. lilopot, radi 
znari'iui riili kli'|ii'i,'i.\ kl>'|i.M:iliiir,], kl.-'petalo. — 
U lijrlo.^tjriKrni rjfri,iki( : i l.-iijl:iu'ski) klopotoi; 
jcrepitafulum'; it Jamhrfsirevtc klopotei'. ,ci'6pi- 
taoulum'; *( Stulicevu: klopoteo, v. klopotuSa iz 
Uahdeliieva. 

KLOPOTANE, n. iljelo Icojijem se klopoce. — 
Stariji je obliJc klopotanje. — IJ Belimi rjecniku: 
klopotanje .roiuore di piedi' ,pedum strepitus' 
G3la; u Voltigijina ; u Stulicevu: klopocaie i 
klopotaile uz klopot; u Vukovu. 

KLOPOTAR, klopotdra, >«. onaj sto klupuce 
(uoan s klopotusom). — Lf Vukovu rjecniku: (u 
Ci'noj Goi'i) ovan sa zvouom ,der glockentragor 
(z. b. widder)' ,aries tintiunabulum gestans' .s pri- 
mjerom iz nartidne pjesme: Al' evo ti jedan krd 
ovaca, a pred nima dobar junak jedan, de preda 
se goni klopotare. 

KLOPOTATI, klopocem, impf. vidi klepetati. 
— Akc. je kao kod klepetati. — Vaja daje rijec 
praslavemkn.. isporedi stslov. klopotati, (run. x.io- 
noTjiTfc, truditi se), ces. klopotati (klokntati, trcati, 
hrinuti se), pol klojmtar- (ii.:n''niirirafi). — U inji- 
nitivu i u pnislijrui rrrmrninKi iim,-., hiti 6 mj. t: 
klopooati (vidi i a Sliilicrni rjiriiikii). — U Jam- 
bresicevu je rjecniku prai^s. klopotam. — Izmeiu 
rjecnika a Belinu (.risonare, propr. far romore' 
,resono' 626a), u Jambresicevu (klopotam ,cre- 
pito'), « Voltiijijinu (klopotati, grijeskom klopocem 
,fare calpestio, romoreggiare, sussurrare' ,stam- 
pfen, lai'men'), u Stulicevu (klopotati, v. klopo- 
oati ; klopocati, v. klopitati), u Vukovu (vide kle- 
petati). Na nas ove pogledajte vi robove, gdi u 
gvozdijeh klopocemo. N. Naleskovic 1, 161 — 162. 
IS ! o koke, kokorajko ! ne kokoci, ne klopoci. 
Nar. pjes. vuk. 1, 194. Is ! paune zlatopere ! ne 
setukaj, ne zagucaj, ne soboci, ne klopooi. Nar. 
pjos. here. vuk. 347. — U Dubrovniku, ii prene- 
senom smislu, upoti ebjava se i kao brb|ati. ,Muci ! 
ne klopooi tu !' ,§to tu ludo klopoces V" P. Bud- 
mani. 

KLOPOTLIV, adj. koji klopoce. - Steklo klo- 
potlivo (kajkaoski) u Bjelostjenievu rjeetiiku kod 
klokotica. 

1. KLOPOTNIK, m. nestu sto klopoce. — IJ 
basni pisanoj crkvenijem jezikom (oko xvii vijeka) 
orahu. Orahovca onogo klopotnika. Starine. 
2, 311. 

2. KhOPOTNlK, m. pluniua u Bosni. I\.lukir, 
zem|. 27. 

KLOPOTUKATI, klopotukam, j)»/j/. dent, klo- 
potati. — Saino u Stulicevu, rjecniku : v. grolio- 
tukati. 

KLOPOTUSA, /. :,ciln .s/„ klnpncr, - i.poredi 
klepetusa. — U Stulici m rjrciiil:ii : ,rni'ii;i.ulum, 
tintinnabiilum'. — /' oknliiii ihiJiniracknj u iiase 
doba isto je Ho klwpka. P. Budmaui. 

KLOPOTUSAC, klopiHusoa, m. u StulireoH. 
rjecniku uz klopotuslca. — nepouzdano. 

KL0P6tU§ICA, /. dem. klopotusa. — U Stu- 
licevu rjecniku: ,6xiguum crepitacuiam'. 



I KLUBA 

KLOPOTUSKA, /. saiiio a Stulicevu rjecniku 
uz klopotusica. 

KLOPUK, m. vidi 2. klobuk i klopao. — U 
na.sc vrijeme u Bosni. Voda sve baca klopukovo 
po kotlidu. Nar. prip. bos. 1, 114. 

KLOSAN, klosna, adj. claudus, laesus, hrom, 
kfast, sakat, ozleden. - isporedi kjast, klijenit. 

— Ix'ijec je stara, isporedi stslov. klosMn., huij. 
kloson, rus. K.mciM.iii. — Same u ki'iijiama pisa- 
nijem crknenijem jezikom (klostnb okomi>). Budeti. 
klosna okorab. SredovjeC. lijok. jag. star. 10, 12.5. 
Klosi.nb okomb. Zbornik p. Dragoja sreck. 12. 

KLOSTAIi, klostra, m. vidi klaustro. — U 
Mikalinu rjecniku: klostar od manastira ,clau- 
strum, clostrum, peristylium', i u Voltigijinu : 
,chiostro, monastero' ,kIoster'. 

KLOSTAR, klostra, to. nem. kloster, manastir. 

— Po sjeverozapadnijem krajevima (ne samo u 
kajkavaca i u cakavaca nego i u Hokavaea). — 
Od XV vijeka, a izmedu rjecnika u Vrancicevu 
(jclaustrum'), u Bjelostjencevu (kajkavski kloster, 
manastir ,coeuobium, monasterium, claustrum, 
asceterium, conventus frati-um'), u Jambresicevu 
(kloster , claustrum'). 

a. uopce. Prijur klostra. Mou. croat. 63. (1444). 
Od 12 nepodobscin klostra. Narucn. 89ii. Dom 
svoj na klostar obrati. S. Kozioic 14l>. V klostri 
blazenago Pavla. 17b. Nega ze v klostar za- 
prise. 43''. Da su Febroniju iz klostra izveli. 
F. Vrancic, ziv. 59. I tristo kloStar u liegovo 
uzida se vrime. F. Grlavinic, cvit. 149*. Ki pri- 
hodisia crikvena i klostrov proti pravici obsi- 
luju. svitl. 115. Ki koludricu iz klostra grabi. 
117. U svete Jelene klostru. B. Krnarutic 41. 
Dvi ruze, jer u triiu Isukrstu sluXe i cvatu u 
klostru. A. Kanizlic, ro2. 22. Klostar ali crikvu 
da ste sagradili. M. Kuhacevic 86. Klostar , mo- 
nasterium". u Istri. D. Nemanic, oak. kroat. stud. 
18. — If ovijem primjerima kao da ujesti u 
klostar znaii : pofratriti se, pokaluderiti se : Ber- 
nardiu ulize u klostar male bratje. F. Glaviuic, 
cvit. 147*. Klostar u ki s. Bernardo ulize. 284". 

b. ime mjestima u Hrvatskoj. a) selo u zupa- 
niji modrusko-rijeckoj . Razdije}. 48. — b) dva 
sela u zupaniji bjelovarsko-krizevackoj. 110. 117. 

— vidi i 2. Ivani6, b). 

KLOSTRIC, m. dem. klostar. — U jcdnoga 
pisca cakavca iz Istre xvii vijeka. Ulize Anton 
u klostric jedan od onili. F. Glavinic, cvit. 15a. 
Onde klostri6 ugradivsi, s nim prebivahu. 19b. 
Polag ne (crikve) klostric uzida ponizan. 91b. 

KLOTA, /. u narodnoj zagoneci nasega vre- 
mena. Zaklokota klota sa visoka plota . . . odgo- 
netlaj : grmfavina. Nar. zag. nov. 34. 

KLOTOVAC, Klotovca, m. ime selu a Bosni 
u okrugu Done Tuzle. Statist, bosn. 94. 

KLOVOCA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu 
kragujevackom. Zem}a u Klovoci. Sr. nov. 1875. 
111. 

KLOVTER, TO. vidi klaftar. — U knizi pisanoj 
xviii vijeka crkvenijem jezikom. (Vrkov) va vi- 
sotu 2 klovtera. Glasnik. 56, 128. (1733). 

KLUB, TO. vidi klubo. — Samo u Stulicevu 
rjecniku (va(a da je ruska rijec KJiyS-b). 

KLUBA, /. trochlea, drvena Hi gvozdena sprava 
na kojoj je obicnn kvaka za vjesane. a n rnij inia 
jcdnii Hi vi.ic ki,li( (toiaka) oko kujij.lt >. iini:r 
saviti uze Hi i^eriga. — Moglo hi m' ii'imisliti da 
je srodno s rijeci klupko ; ali va{a dti jr doHn iz 
nemackoga jezika, isporedi srcnem. klobe, novov- 
mm. kloben ; pa i u po^skom jeziku ima kluba 



KLXJBA 

s istijem znaienem Ho je ocito nemadka rijec (da 
je srodno s klupko, hilo bi kl^ba Hi kl^ba). — 
Od XVII ctjfh'i. II i:tnedn rjccnika n y[i];iilniii 
(kod taja. It tiriiiii ttiipose) (jdje se iiuj /inj' mt- 
liodi, u Beliii't '.fcin'lla, stromento di li<i;Tio i'"!' 
tirar i pesi in alto' ,troclilea' 348''), u BjeUixtjeii- 
I'eva (v. vitel), u Voltujijinu (,gireUa' ,rollra(lchen'), 
u StuKcevu (jCarrucolo., strumento con giroUa da 
tirar su V acijua o altro' ,trocljlea'). Kluba, mecb. 
(kolotura, skripac) ,rolle', frc. ,poulie', egl. ,piilley', 
tal. jpuleggia, carruoola'; (vinta) ,wagenwinde', 
tal. ,martino, martinello', frc. ,cric', egl. .hand- 
screw, jack'. B. §ulek, rjeou. znaustv. naz. 

KLXJBACAC, klubaiica, m. vidi klubasce (kiio 
da je dem. klubak). — (rovori gdjeko u Dubron- 
iiiku u nase doba (a vidi i prvi primjcr kod klu- 
basce). P. Budmani. 

KLUBACCE, vidi klubasco. 
KLUBACKJ, adj. koji prijiada .-iela Kliijiriina 
(vidi 1. Klupci). Klubacka (opsliita). iv. Jova- 
novic 137. 

KLUBAJICA, /. I'leka bi(ka. Klubajica, rus. 
K.iyoHHua (fragaria), ces. klube.nka (Uactylis glo- 
merata), Veronica cymbalaria Bodard (Visiani). 
B. Sulek, im. 148. 

KLUBAK, kliipka, m. vidi klupko. — I' ittisc 
erijeme na liijeci. F. Pilepic. 

KLUBARAK, klubarka, m. u Viikiwu ijecnikii 
bez znacena s primjerom iz narodne pjesiiie : Zute 
zabe plafcno snuju o klubarku dreuovome. — 
il/oie biti da postaje od klupko. — U ^Ji'snca 
nasega vremena znaci spravu za namotavaiie klu- 
baha. Klubarak, tech. .knauelwickelmascbino', 
frc. ,pelot6us6', egl. .balling machine'. B. Sulek, 
rjecn. znanstv. naz. 

KLUBASce, n. dcin. klupko. — Pntitajf- od 
osnove klub-ik tiastavkom boe, te sc k ispred i> 
mijeiia na 6, i uprav bi (/kisilo klubacce (fjeii. 
pi. i jest klubacdca), ali se c ispred r /iiijii'in mi s. 
— Od XVI vijeka (ako pripiada iimn hhj jirrl 
primjer, a mislim da je tako), a iziin-ihi i-jii'iiiku 
u Mikafiuu (klubasce od svile GTO"), ii Slnlici'iui 
(v. klupaSce), u Vukiivu (dim. v. klupko s dn- 
datkom da se gnvuri a Dabrovniku). Svilioe klu- 
bacac (iiiisUin da je start gen. pL, a ako je nom. 
sing. iHiti klubaSac) naviju. M. Dr/.ic 213. Znaiuo 
(la sudbiua svakom suco konce ua klubasce. 
O-svetn. G, 25. 

KLUBATI, klubam, iiiipf. vlnviti khibaiiia. — 
Saino u Stulicevii rjernikn : ,trocblois trahore'. 

KIiUB^;E, n. (kiupko? Hi coll. od klupko Vi 
kao da znaci uzao, zamka. — U jednoga /lisca 
cakauca xvii vijeka (sa starijim oblikom klubje). 
Janicari tudje na u ruke stavise, u tetivsko klubjo 
sije mu uvriSe, i cim zapregose tefciv to|agome, 
tim ga umorise zapregom joduoiiie. I. T. Mr- 
navic, osm. 178. 

KLUBO, n. vidi klupko. — -u- stoji iiij. iieg- 
dasi'iega ^. — Bijec je praslavenska (klombo), 
isporedi bug. kl-bbo (i ces. dein. klubko), uli je 
bio i muski oblik klombi., ispurcdi. nis. K.iycVi., 
ceL kloub, pol- khb iriili / klubi. — I' ini^finu 
se jezikli klubo iiiilit.i sniini it l-in-i jiisunuj irkn- 
)iijeiii jezikoiu xvi rijikn tinli t'. .Miklobi^-. lax. 
palaoosloT.- kod kh^ho), jrr .^e :iiiiiji:iiiije deiitiim- 
tivoiH klupko. 

KLUBUK, )«,, ime injestu ii Sr/nji a nkriigu 
alelcsinackiim. Niva u Dojni Klubuk. Sr. nov. 
1875. -228. 

KXiUCNAK, )ii. neka bilkti. Klucriak. Vor- 
baseum thajKus L. {.Sabjar, Kadoboj). B. Sulek. 
im. 148. 



91 KLUPA, a. 

KLUFKO, n. nidi klupko. — U nase vrijeme 
u Bosni. Uziuo klufko konaca. Bos. vila. 188(5. 
172. 

KLtJKA, /. Vucja Kluka, inic sumi. D. Tr- 
stoi'iak. 

KLUKO, n. II Vtikiit^it rjerniku: vide klupko 
s dtidtiikiim da se gnvuri a goriiem primorju. 

KLT'rNKOV, adj. mdi kod klinkov. — U Vti- 
koni rjt'cHiku: u zagoneci, cf. klinkov. 

1. KLUP, kli'ipi, /. vidi klupa. — isporedi 3. 
klup. — -u- stoji inj. negdasnega n- — Bijec je 
stara, isporedi st.slov. khipi,, novoslov. klop, klopi. 
— II sjem'.r)iijtih cakavaca i u kajkavaca, a iz- 
tnedu rjecnika ii Bjelnstjenieoii (klup, sedalisce 
,scamnum, sedile, scabile'. 2. klup na koje se 
meso sece, trup ,lanionum scamnuni'. 3. klupi na 
galijah, bariki .transtra'), u Jtutthrr'-i'i m i.scam- 
num'; klup visoka ,anabatra'), ti \'iil/itj>iiiiti. (klup, 
klupi, f. ,banoo, scagno' ,bank'j. t ii usobitijem 
znaeei'timn (radi drugoga znacena u Bjelostjen- 
ievu rjecnikii isporedi trup). Klup (f.), tech. 
(djefaca, tezga) ,werkbank', frc. ,etabli', egl. ,bench', 
tal. , banco'; stolai-ska klup (sfcruznica, blariaca) 
,hobolbank', frc. ,etabli', egl. .bench, planing- 
bench', tal. ,panca da piallai'e, banco'. B. Sulek, 
rjecn. znanstv. naz. — U dva primjera cakavska 
xvi vijeka u prenesenom smislu, pi. klupi znaci: 
Slid, sudniea (tiprav klnpe na kojima sjede suci). 
Pridose pi'od nas v klupi naSe. Mon. eroat. 183. 
(1502). Pride u klupi nase u spravisie navadno. 
249. (1549). 

2. KLUP, f. u projetno vrijemo, kad jo snijog 
i sol otkravilo, samo na prtini, na putu jo ule- 
dena jos blata, po kojeiu so dobro voziti dado, 
to blato zove se klup: ,jo.s drzi klup'. u Topo- 
lovcu. P. Bvaiitnnr. — More biti ista rijec sto 
1. klU|.. ^ 

3. KLUP, klupa, lit. vidi klupa. i I. klup. — 
xvii i XVIII vijek, a izinedii. rje&nikti u .Mikajntn. 
(klup za siditi .scamnum, sodile, subsKllium' ; (((■/) 
gramatikiilitoga rodti vidi raali klup kntl klupicii) 
gdje .sr naj prije mthodi. a Beiinii (klup, klupa 
,banco, stromento di legno da soderci pin per- 
sone insieme' ,sub3elliura' ; plavski klup, klup od 
vozaca, klup od demije , banco di galera o altro 
naviglio' ,tm,nstrum'; klup za dvojicu ,baijco da 
due' ,bisellium' 1271^), (( Stulicevii (klup, klupa, 
m. ,sedile, subsellium' ig Mikaymn). Isusova 
majka stoji na klup ki so liqj pristoji. .J. Ka- 
vai'iiu 518=t. 

KLUPA, /. .%ji:dalo (sprava za sideiie) nacineno 
od dasaka (a i od kamei'ia) naj eesce tako da 
iiioze vise od jednoga relndeta sidjeti; obiciiobez 
naslona. — isporedi 1. i '6. klup. — .U"c. se 
mijena it voc. sing, klupo (mozebiti i ii dat. i 
arc. sing.: klupi, klupu), i n noin., ace., voc. pi. 
klu|ip (mozebiti i II dat., iiistr., loc. pi. klupama). 
— Postiije od 1. klup. — Od xviii vijeka, a iz- 
tnedii rjecnikii u Stitlieevu (,sedile, subsellium') i 
II Vukovii (1. ,die bank' .scamnum'). 

a. u pravoiii sinislii. Zapovidi mu na drvenoj 
klupi sisti. A. Kanizlic, kam. 98. Pojubi zem|u 
ali klupu ali kt'iigu. utoc. 399. Ne bi se nigda 
ktio na klupu nasloniti. bogojubn. -149. Vise 
glave ruzn usadite, oko groba klupe napravite; 
rad' mirisa nek se ruzom kite, od umora na klupo 
sedaju. N"ar. pjes. vuk. 2, '26. Oko vodo klupe 
j^ogradise, ko j' umoran noka se odmara. 3, 521. 
I isprometa klupe onijeh sto prodavahu golu- 
bove. Vuk, mat. 21. 12. Kolomat od kamena na 
kome se obicno sjedi kao na klupama. uar. pjes. 
1, 64. Klupa u skoli nije bilo. prav. sov. 82. 



KLUPA. a. i 

S dosua i leva obojoim kliipe. M. P. Sapcaiiiii 
1. 82. 

I». vidi stativica. — // Vukovti rjecnikii s do- 
dutktim da Je ovako znaiene u Hrvatskoj u Kr- 
scana. 

KLfjPAC, kli'ipt-a, m. dem. 3. klup. — U Be- 
liiiii. rjecniku : ,bauolietto, cioe l)anoo piccolo' 
.soainnulum' 127a, j u Stuliceou: ,suabellum'. 

KLUPAK, kli'ipka, m. vidi klupko. — U nase 
on'jcme u Istri. Kliipak jglomus'. D. Neraanid, 
6ak. kroat. stud. 18. 

KLUP AN, klupna, adj. Klupna Liika, mjesno 
line ti upomeniku, xiv vijeka. Kont Klupbue Luke. 
Svetostef. hris. 3. 

KLUPASOE, n. vidi klubasce. — Radi p vidi 
klupko. — U Belinu rjecniku: ,picciolo gomitolo' 
353*; u Bjelostjencevu (vidi. kod klupcace) ; u 
Stitlicerii : klupasce, malo klupko .parvus glomus, 
gloiner' s dodatkorn da je uzeto iz Bjelostjenceva. 

1. KLUPCI, Klubaca, m. pi. ime selu u Srbiji 
u okrugu podrinskom. K. Jovauovi6 1.^7. — 
i.^parcdi klubacki. 

'-'. KLUPCI, Klupaca, m. pi. ime selu ii llr- 
viitt:k()j u zupaniji aarazdinskoj. Eazdijej. 101. 

KLUPCACE, n. oidi klubasco. — U Bjeloatjeii- 
cevu rjecniku: (kajkuvski) klupcece, klupasce, na- 
vojak ,parvus glomus'. 

KLLTPCANIX, m. covjek i,: sela Klnhaca. — 
Mnuzina: Klupcani. Kako je Ali-pasa Vidaic 
1803 godine livatao Klupcane te vezao i bio. 
Vuk. rjecn. kad citluk. 

KLUPCAST. adj. nejasna rijec it jednoga pisca 
cakavca xvii vijeka. (KoA) u trbuhu pupcast, 
mala boka, svafen, a u sapih klupcast, stepen, 
frisak, hvajen. B. Krnarufcio 7. 

KLUPCE, kliipoeta, m. dem. klupko. — Kaze 
se i u prenesentun smislu o ceiiiu gdje je mnot/u 
kujesta ujedno, Hi zamrseno Hi zavito jedno oko 
druyoga (isporedi klupko, b). — Od xviii vijeka, 
a izmedu rjecniku u Stulicevu (v. klupko s do- 
datkorn da je uzeto iz hukvara) i u Vukovu (vide 
klupko). Klubce zamrsava .se. .1. Kajic, pouc. 

1, 161. Kraj srca s' viju kao klupce zmija. B. 
Eadicevic (1880) 22.5. tj proco|u, blizu zemjane 
pecivioe, skupio se u klupce matori zuti macak. 
M. D. Milicevic, medudnev. 151. Gledaj u kos- 
nicu ima li kakvo klupce pcela. F. Dordevic, 
pcelar. 34. Usta od gaka obesim o drvo i tako 
stoji dok se roj ue skupi u klupce. 54. 

KLUPCENCE. klupcenceta, re. dem. klupce. 
Odbiv prozracno klupceuce uaj bledih zrakova. 
M. P. Sapcanin 1, 193. 

KLUPCICA, /. dem. klupa. — Od xviu vijeka, 
a izmedu rjecniku u Bjelostjencevu (,scabellum'. 

2. klupcica uosna ,suppedaneum, pedale') gdje se 
naj prije nahodi, u Jambresicevu i ,scabellum')i 
u. Stuliceou (v. klupau »• dodatkum da je uzeto iz 
Mikafina u kojemu ove rijeci iiema). Sedi, mili. 
na klupcicu. Jacke. 69. 

KLUPCIC, III. It Vukovu rjecniku : dim. v. 
klupko. 

KLUPCINA,/. ««(/;«. klupko. — U na.se orijeme 
II T/ici. ,Aa ! kolika klupcina izade iz ovog raska'. 
,Uala mije veliku klupcinu konca, mogu se lako 
godiriu dana krpiti'. .J. Bogdauovic. 

KLUPE, f. pi. ime mjestu u Srbiji a okrugu 
hiogradskom. Glasnik. 19, 172. 

KLUPEEINA, /. augm. klupa. — U nase 
orijeme u Lici. ,Riio so izvalio na kluperinu 
pred kuoom, koliko jo dug i sinjk'. .1. Ijogda- 
novic. 



! KLUPKO, b, b). 

1. KLUPICA, /. dem. klupa. — Akc. se mijcna 
u gen. pi. kli'ipica. — Od xvii vijeka, a izmedu 
rjecnika u Mikalinu (klupica, mali klup ,Bcal)ol- 
lum') gdje se naj prije nahodi, i u Vukovu. Si- 
dele su popadija i seer na jednoj klupici. Nar. 
prip. vrft. 141. Pa so di^e sa klupice. M. P. Sap- 
canin 1, 91. 

2. KLUPK^A, /. ime selu u llrvatskoj u zu- 
paniji modrusko-rijeckoj . Kazdije). 59. 

1. KLTJPINA, /. augm. klupa. — Akc. se mijena 
u gen. pi. kliipina. — U Stuliicvu rjecniku : ,vile 
sodilo, subsellium'. 

2. KLUPINA, m. i f. grbavo cejade. — U naie 
orijeme u Istri. Kliipina ,homo gibbosus'. D. 
Nemanid, cak. kroat. stud, iftsg. 32. 

KLUPKO, n. ouo oblasto sto postaje lead se 
oko cega namota preSa, da se tako hrani. — 
Akc. se mijena u mnozini: klupka, klubdka, kliip- 
cima (u Vukovu rjecniku stoji da je gen. sing. 
klupka, ali vidi sto o tome pi^e J). Danicic, srp. 
akc. glasnik. 11, 7). — Postaje od klubo (vidij 
nastavkom -bko kao dnniiiutir. Ir se b ispred k 
mijena na p: joS se tiapi-c ,isj, ■,'■<! ilaje b po eti- 
mologiji, kako se villi jm .ffn, pi. klubaka, po 
dem. klul.^srn //</.,■ uli -f .I'l/i^iJif h> :<ihnnirihi, 

te su takii /'f'S/'lll ..IiIhi kllll'.il.. ;,lil].,i>,in. <l(ljr,lijje. 

se p proiiiijniilii ispreil k mi \ ili \. ill ]'• isjinh}. 
vidi kluvko, kUifko, kluko. - Unuiiiiihr j< klupko 
zamijenio u iiasem jeziku gnlur,, /m^r, /,<,_ilirni 
oblik klubo liez nlf.ira na velirnm. min tin jr til 
bihi ri'' II /intsliirfii.tko doba, isporedi novuslov. 
kl>_iliKn, ,vv kliil.ku. (rus. K,iy6oK-b, pol. klijbek). 
— I:iiiiitii rjriiiil-ii It l>ancjce«M(klubko , glomus'), 
u .Mikitliiiit (klupko, od konac ,glomus fill'), u 
Belinu (klupko , gomitolo, gomicciolo' ,glomus' 
353-'-), u Bjeliisljencevit (klupko, namotaj, namotak 
, glomus, glomus filorum, glomeramen'), u Jam- 
bresicevu (klupko ,glomus'), u Voltigijinu (klupko 
,gomitolo, gomicciolo' ,knaul'), u Stulicevu (klubko. 
V. klupko; klupko ,glomus, glumer'), u Vukovu: 
klupko .knauel (kuauel)- .glomus', cf. kluvko, 
kluko, klupce. 

a. u pravum smislu. Kad zena ne bjese ui 
tanko predence na klupko smotala. M. Vetranic 
1, 10. Jak pice praskveno povito u klupku. 1, 123. 
Zac zlata jabuka, ku vaze taj vila, u klupko od 
kuka stvori se srjed krila. 2, 131. Bise klupko 
navi' ta,nkoga predeua. D. Barakovic, vil. 51. 
Sad je majci primotava" klupka (Isiis). J. Ka- 
vaiiin 338b. Promasu rukom kao da musice ti- 
rajn il' klupko motaju. F. Lastric, od' 27. Vadi 
klupka izdno bacve. iZ). Poslov. dauic. Boje (bi 
bilo) da sam rodila klupko prede (nego nega). 
(Rece mati za svoje nevajalo dijete). Nar. posl. 
vuk. 22. Cnia klupka razmotavaju. V. Vrcevid, 
iiiz. 43. 

h. « prenesenom smislu, o cemu sto je nalik na 
pravo klupko. 

a) globus, lopta, kugla. Sto je nedokuceui 
uzdrzitej zema[skoga klupka i sviju stvari umr- 
lomu coviku za negovu potribitu liranu, brauu 
i odicu ostavio. M. A. Bejkovic, sat. A2*. — U 
osobitom znaienu, ogneno klupko, vidi 1. gra- 
nata. — izmedu rjecnika ii Belinu (l;lupko ogneno 
,granata, sorte di globo incendiario clie si lancia 
a mano nelle battaglie' ,globus pyrius mauualis' 
355a) i u Voltigijinu (klupko ogneno ,grauata" 
,granate'). Ognenijem ga klupkom busi. I. Gun- 
dulic 522. Vrh liih sgoni tope i sgodi ih klupko 
ogneno. J. Kavaiiin 2131). Klupka ogiiona, gra- 
nata. L A. Nonadic, sambek. 15. 

b) saviti se, sabrati se, savrijeti se u klupko. 
kad se sto (n. p. pas) savije tako da postane 



KXUPKO, b, b). 8 

'tieito oblasto. Pak u klupko sebe savre, i pod 
kladu glavu zavre (plasiv junak). V. Dosen 122h. 
Duh necisti uplasen od nega sebe sabra Ijas u 
klupko svega. Nadod. 106. Pas se skiipio u 
klupko na snijegu. Nar. prip. vi-c. 185. Pas, 
skupivsi se u klupko na larazu odzime... Viik, 
poslov. XI. — ra|n da amo yripada i ovaj pri- 
mjer: Dal' ove tascine od svojili starih lit na 
skupne brasiine s pocela }ubi svit u klubko jedno 
sfit, zamotan, zamrsen, tascine nigdar sit kako 
jez nasrsen, nit" se zna jel' svrsen, ni pocet, ni 
spravan, ni gdi je razrusen, ni grliaf, ni ravan, 
nit" se zna kadi je glava mu ni konac T). Ba- 
vakovio, vil. '253. 

c) kaze si; ii klupko, i hid <<■ inknlilcn stniri 
Zajedno skupi da postanc kmi m^lf njr/,, innlil; 
na klupko) isttiuci da je ^hiirim i -uiiir^i no. 
Hotij pogledati ove moje ruke ko nigdar iinati 
nisu ucne luuke: kako striloni lake liili ce jte- 
zati, k stupu, kako kuke, u klupko svezati (i/o- 
oori hus Marlji). M. Marulio 175. (Soijet) bo- 
gate i uboge, do cara, do kra)a, sve plese pod 
noge i u klupko svo vaja. M. Vetranic 1, 272. 
Rika Jordanska bise prisahnula, buduci so vode 
u nacin od gora skupile u visinu kako u klubko. 
A. Vita|ic, ist. -102. Vas koliki svit da bi se u 
jedno stavio, i kano u klupko slozio. E. Pavic, 
ogl. 496. (Pcele) za grane se fataju i drze, jedna 
druge u klupko se veze. J. S. Rojkovic 237. — 
Metaforii'ki. AIi Boze! zasto sve ovo ja imam, 
l;o u klupko zavito, prikazat? A. Kalic 548. — 
/ na klupka. Vrvjaliu iznutra gadni crvi i vi- 
jahu se ko na klupka. B. Zuzeri 271. 

(I) iiopcc vrliko mniistvo. f) cuda! [laeek klH[iUo 
cudesa! A. Kalir lilil 

KLUPKOVir, m. i,ri::im<\ - I'umiw- .<,■ xvni 
vijeka. And. Kar.ir, kor. 451. 

KLirSITI, klusim, iinpf. injii.ina i ne.poa::daiM 
rijei: u, jednoin rakoiiitiu: Ter klusi Krstjane i 
prezi svaki dan napokon Kimjane pod svoju 
stavi(t) vlas. M. Vetranii 1, 50. u driigom jit rn- 
kopisu: Ter ttaoi sve strane, ter prozi svaki I'-as, 
sve od svijeta Krstjane pod svoju stavit vl;>,s, /<• 
jnmacno treha mj. klusi citati tlaf.i. 

KLUSIC, m. pri'ziint. — I'omiiir si: xvin pijrl:ii. 
(kii Klusici, Mri'iavcici ... .1. Kavaiiin 2.'i2'^ 

KLUVKO, n. ridi klupko. — /' nasi' vrljeiiir 
It Crnoj Gori i u Boii kotorskoj, a izmeita rjec- 
nika u VukovH s dodalkom da .sv i/ovori « (irhfii. 
Tako SB ne zgrrio kao kluvko n roseto! Nar. 
posl. vuk. 30'J. 

KLACa, /. ilio jarnia, sto stoji voloviiua oko 
vrata. Dubasnii'a na Krku. — isjiiin'di kamba. 

K^AJIi;, HI. prirumi'. — isporrdi Klaic. - I'o- 
staje jaiiiacno od kjajo. — I' nasi' rrijemi'. Sclunu. 
bosn. 1864, 99. i. x.\vn. 

K]^A..IICI. in. pi. oidi Klajic-i. Sr. do\-. IS79. 
176. 

Kl^AJO, III. villi kjako. — .Ike. si; niiji'i'ia n. 
roc. kjajo. — U nase vrijnnc a Lici i n l>al- 
maciji. J. Bogdanoviii. M. Pavlinovir. 

Klf/AKAST, adj. vidi k]akav. — /' nasi' rri.jrine 
na Rijeci. F. Pilepid. 

KlfiAKAV, adj. vidi kjast. — Od xviii vijeka, 
a izniedu rje.cnika u Vakovu (,an dor hand ver- 
stiimmelt' ,manu mutilus', e.f. kjast). Kada obrate 
duse svoja uzmu tilesa, onda ce se sva, kolika 
uciniti lipa, premda niko coravo, a niko k|akavo 
i grbavo bilo. D. Rapic 3. Dajte nama nasu 
drugu u nase kolo, da vidimo il' je hroma, il' je 
klakava. "V. Bogisic, zborn. 238. 



I Kl^AST, a. 

K^AKE, ./'. pi. selo u Dalmaciji a kolarn knin- 
,<ikom. Eepert. dalm. 1872. 15. 

K^AKO, m. kjakav covjek, uprav je ipokoristik. 

— isporedi kjajo. — Akc. se mijena u voc. kjajo. 

— U Vukovu rjecnikii: ,ein an der hand ver- 
stiimmeltor' ,manu mutilus'. 

KliAN, m. u dva priiiijera jednoga pnsca Dn- 
hroBcanina xvi vijeka: ii prvom je primjeru ja- 
macno ista rijei sto clan J moze hiti da treba ci- 
tati cjane (isporedi naj prvi primjer knd clan, 2); 
u drugome va^a da je isto sto klin, ako nije i 
ovdje ista rijec sto clan u osobitom znacenu: coor 
na drvu. Tko t' kjane sastavi, u tijelu svaku 
kosV M. Vetranic 1, 358. Najdoli peharac na 
kjanu viseci pri trupu hrastovu. 2, 120. — ispo- 
redi k[anast. 

Kl^ANAST,^ ail'l. no jrdnom injr.^ln ^^■l rijrka 
n jiisi'a U kojegti iinu I klan: niinjli: lii .niirili 
sto i 1. klincan, a (jinn l.iinn, klinnea. ispnn-di 
druili primjer kod k\:iu,, oko sr pisor nijr xjelu, 
da h'liin nijr niiiiinn -null :ii kline; nli nin'se 
zniirilii : pun elnndro ikjamira, riili drniji pnnijrr 
kod kjan), /. j. ordje cvorora, te hi .se tad moglo 
citati i ojanastom. (Kain) kjanastom matragom 
smlati ga (.[beta) po glavi. M. Vetranic 1, 299. 

K^APA, /. hjip. kjapavica. — .l/cc. se mijena 
II von. k|apo. — V uase nrijeme ii Lici. J. Bog- 
ilanovic. 

K^iAPAV, adj. ridi kjakav. — /' nase rrijemi 
II Lici. -J. Bogdaniivii'.. 

KLAPAVICA, /'. zensko ce{ade k{apavo. — t' 
nase vrijeme a l,ici. ,1. Bogdanovio. 

Ivl^APICA, m. i f. dent, kjapo i kjapa. — Ake. 
.s'c mijena n gen. jil. kjapica. — If nase vrijeme 
II l.iei. J. Bogdanovic. 

KtjAPO, m. kfiipav covjek, uprav je ipokoristik. 

— Ake. se mijena u voc. kjapo. — U nase vrijeme 
H Lici. .1. Bogdanovid. 

IvlfiASNDS'r, /. osobina eefadcta .Ho je k\asto. 

— Na jednom mjestii xvin vijeka. U cetresti 
cijelijoli giiilist u koje hromstvom stase osidran 
i 'k|asiiosti. Ii. Zuzeri 421. 

KIjAST, (((//. koji nema rnke. iii koji radi 
kiikre Inilesli ne moze mieati rukom ; nli se nalazi 
i If sirem. sinislu, kao uzot, klijenit, sakat. — 
hfnnln.oje s kjakav, kjapav, a niozebiti i s klijenit. 

— Od XV vijeka, a izmedii rjeenika u Mikajinu 
(.mombris captus, mutilus, mutilatus, decurtatus'), 
K, Be.linu (,stroppiato d' un braccio' ,brachio oajj- 
tus' 146''; ,chi ha una mano sola' ,manous' 4601"; 
,stroppiato' .mancus' 713''; ,moneo, cioe stroppio' 
, mutilus' 494''; ,attratto, assiderato' , captus mem- 
bris' 1181; kjast u svem tijelu ,stroppiato di 
tutte le membra' ,monibris omnibus captus' 714'^; 
kjast jednim ili obima koljenima ,storpiato d'uno 
o due ginonlii' .yciiii altero vel utroque captus' 
344''). II Bjeln^i/e,!.', en (kod cukjav), a Voltigi- 
jinii {.attratiM, ;i>>i.l( lato, storpiato, monco' ,lalim 
n.m anno'), ii Stulieerii (.mutilus, manous'), u Vu- 
Ironi- (vide kjakav). 

it. a prarom sinislu. ne moze se znati u svakom 
primjeru jeli tize Hi sire znacene (kad uz klast 
ima i lirom, ca^a da je uze znacene). ii) o ielii- 
detii. Ricju listo jednom ti kjastili ozdravi i hromih 
objednom, grbavih ispravi. M. Marulic 169. Ner 
ki su mrdavi, neslani i tromi, al' ki su grbavi i 
kjasti i hromi. P. Hektorovic 30. Svi hromi i 
kjasti da po liem ozdrave. M. Drzic 418. lilije- 
niti i kjasti ustajalui. A. Grucetic, roz. mar. 214. 
Ni ce tko biti kjast, ni coi'ast, ni slijep, ni grbav. 
M. Divkovir, bes. .3'.isl>. Vraca zdravje kjastim, 
hromim ... B. Kasic, is. 118. Da je tko od 



K^iAST, a. 

prije bio liroiu all kjast. M. Orbin 209. K liomu 
na svak6as gredijahu da ih ozdravi i pokrijepi 
ki zlijom, ranam tugovaliu, k|asti, hromi, nijemi, 
slijepi. G. Palmotic 3, 17b. Ozdiavlajuci slipe, 
hroiuo, k[a.ste ... I. Ivanisevic 12-1. ICJaste i 
rome izpiavjam. I. AnBic, ogl. (io. Gdi su romi 
i joSte kjasti . . . ? P. Posilovin, nasi. BO''. Slijepi, 
liromi, gluhi i kjasti. P. Kauaveli6, iv. 554. 
Kada ju vidise tuZnu tore plafiiiu, klastu brez 
ruk obih, zednu tore la6nu . . . Oliva. 10. Bjehu 
medu liimi gluhi, lu-omi, kjasti ... I. DraXid 53. 
Bog povraca... kjastim ruko. I. G-rli6i('', 4. Koji 
biu romi ali kjasti. P. Macukat 86. Ho6e da si 
na po pusta, kjasta bez ruk... J. Kavaiiin 290a. 
Tu k]ast i slijep ne prima so. 367». Neko je 
gi-ub, lieko kjast . . . B. Zuzeri 164. Ako nijo 
slipa, klasta... A. Bacic 423. Veoe ce puta Bog 
dopustit da ostane kjast... J. Banovac, pred. 81. 
Slipi, hromi, nimi, kjasti. P. Knezevid, ziv. 31. 
Po milosti tvojoj kjasti ruke dobise. A. KaniXlic, 
utoc. 38. I kjasti bi i sakati morali mu stogod 
dati. V. Dosen 601). Xu su kjasti i sepavi. 166*. 
Iztrcalo malo i veliko, staro, kjasto, romo i bo- 
lesno. And. Kacid, razg. 324*. Koji su so ro- 
dili glui, slipi, nimi, kjasti. M. Dobretic 264. 
Koji SB nahodu grubi i kjasti u kojemugod po- 
mankaiiu oli u velikoj nemoci tijela. J. Matovic 
301. Gdi mlostvo bolostnika gUihih, slipih, kjastih 
lezase. D. Rapic 384. Kjasti, nimi, gluvi, slipi. 
B. Leakovic, nauk. .58. Dijeleci klastu i slijepu. 
Nar. pjes. vuk. 2, 104. Sve pocera kjasto i slijepo. 
2, 509. Neka kjasta (djevojka) coravicu voda. 
F. Krauss, smailag. meh. 160. Ako li te ruka 
tvoja ili noga tvoja sablaziiava, odsijeci je i baci 
od sebe: boje ti je uci u zivot hromu ili kjastu 
nego 11 s dvije ruke i dvije noge da te bace u 
ogan vjecni. Vuk, mat. 18, 8. Dovedi amo siro- 
mahe i kjaste i bogajaste i slijepe. luk. 14, 21. 
Kjasti, hromi, sakati, cori. S. !^ubisa, prip. 91. 
— It) tijelu. Tjelesa grda, zgrcena, ruzna, 
kjasta. B. Zuzeri 78. Tilesa roma i klasta. B. 
Leakovic, nauk. 128. — t) o ritci. Crne, kjaste 
ima ruke. G. Palmotid 2, 60. 

b. defectivus, u prenesenom smislu, u yrama- 
tiei, rijeci sto se mijena (imenu, glagolu) ako 
nema sve oblike od iste osnove. — TJ jedmxjn 
pisca XVII vijeka. Ova rijec (glagol) ,andare' ne 
ima svoga pooetka, nego joj se daje rijec ,vo' 
il'ti jVado' koja takoder je klasta ne imajuci drugo 
nego pocetak. J. Mikaja, gramm. 39. i u Side- 
kovu rjecniku : kjasti glagoji ,defectiva'. 

K^iASTAV, adj. vidi kjast. — Od xvu cijeka, 
a izmedii rjecnika u StuUcevu (uz kjast). Ovdi 
slijep sjedi, ondi hrom lezi, ovdi klastav uzdise... 
A. Kalic 263. Klastave ruke. Bos. vila. 1887. 
318. — Metaforicki, o dust. Grijeh osljepjuje 
dusu, cini je gluhu, nijemu, kjastavu i hromu. I. 
Drzic 34. Ako si slijepa, hroraa i kjastava (dmo 
moja). . . 373. 

KJ^ASTAVAC, kjastavca, m. klastav iovjck. — 
U Stulicevu rjecniku uz kjastav. 

KlriASTAVICA, /. k(astavu zensko ce^ade. — 
isporedi kjastica. — TI StuUcevu rjecniku uz 
kjastav. 

KljiASTlCA, f. kjasto zensko cejade. — isporedi 
kjastavica. — U jednoga pisca xviii vijeka. Kja- 
stica ((Jliva) upusti mlajahua krajica. Oliva. 17. 
Ako tu kjasticu ne oinu prognati. 20. 

K^ASTITI, kjastim, »»ip/. einiti da ko (objekat) 
hudc kjast. — tj jednoga pisca nasega vremena, 
a izmedu rjecnika u Bclinu (,stroppiare, guastare 
uno o pill membri' ,Rmanco' 713b), u VoUigijinu 
(.stroppiare, moucare, stox'piare' ,lahmen, ver- 



94 2. KljiENIK 

stiimmelu'), u Stulicecu (,mutilare'). Mi od vas 
ne traiSimo ni da toga kaludera spalite ni drugom 
mu6ite . . . Spasitej je rekao: ,Ako te oko tvoje 
sablaijiava, izbodi ga ; ako li ruka, isijeci je'. 
Mi ne trazimo toliku ^rtvu, tu ne treba ni coriti 
ni kjastiti, nogo s Maksimom preko vrha ! S. 
^ubisa, prip. 255. 

KVASTOEUK, adj. kjast, kjaste ruke. — U 
StuUcevu rjecniku: ,mancus'. 

K^ATI, kjam, impf. vidi tjati. — U BeUnu 
rjecniku: ,star addormentato leggiermente' ,semi- 
sopitus' ; ,chinar spesso la testa aggravata dal 
sonno' jCaput nutare somno' 32'i; u VoUigijinu: 
V. klimati; u StuUcevu: v. jujati se. 

K^iATI SE, kjam se, impf. kad se ko pravi 
da jo kjast a nije. U Srijemu. M. Medic. 

K^iE(5A]Sf, m. Vipera Ammodytes. Oblaj. — 
vidi kjecatica. 

K^jECATAK, kjecatka, /. vidi kjecatica. 

1. K^^ECATI, klecam, i7npf. sarati pregaou. ^i. 
Stojanovio. — t^idi 2. kle6ati. — liijec je nepo- 
zH'ilii /Hisidi'iit : a i ne sna se, kakoje pravi obUk: 
o-'iiiii 1> lie ali i klecati ima i klijecati, vidi u Stu- 
Ui-rni rji'i'iiil.-ii: kljecati ,diversis coloribus toxere' 
s dodatkom da .s-e nahodi u pisca Dimitrovica (?) ; 
i kljiScati, cilimi se kite i kljecaju. u svoj Kra- 
jini. P. Hefele. ima u pisca Lastriea i klincan 
(vidi 2. klincan) sto je jamacno ista rijec sto 
klecan (vidi). radi svega toga ne zna se, bi U 
trebalo shvatiti da -e- postaje od e iU od e iU 
od, e. — isporedi i klecana, klecanica, klocanik, 
klecatica, kjecan, kjecatak, kjecatica, kjecav. 

2. K^jECATI, kjf'-cim, impf. vidi 1. klecati. — 
Samo u cakavaca kako i kjeknuti. Koji kleci 
prod liime. S. Budinic, sum. 90b. Kadi kjeci 
pokornik. ispr. 13. 

Kl^ECATICA, /. Vipera ammodytes Dum. et 
Bibr., kameiiarka, grabarka, zaprtka, naprtka, 
kjecatak, hi-idovaoa, hridovkina, pepejuha. u nis- 
kom okrugu. S. I. Pelivanovic, javor. 1880. 1582. 
— vidi klecatica i 1. kjecati. 

KLECAV, adj. saren: erven i beo. Zemjak. 
1871. br. 2. — Postaje od 1. kjecati. 

K^^ECKA, /. vidi klecka. 

KLEKAST, adj. cvorav. — U nase vrijeme u 
Jstri. Kjekast ,nodosus'. D. Nemanic, cak. kroat. 
stud, iiftsg. 29. 

KLEKNUTI, kjekuem, j'f oidi 1. kleknuti. — 
Samo II cakavaca kao i kjecati. Mqjses prid iiim 
sta i kjece. A. Vitajii, ist. 366b. jjvo puk tvoj 
kjece doli na kolina. ost. 387. Stipan kjekne na 
kolena, milo, zejno k nebu gloda. Nar. pjes. istr. 
6, 15. 

1. K^jEN, kjena, m. vidi 1. klen. — XJ StuU- 
cerit rjiriiilni : .carpinus', i u Viikovu: vide klen 
s ihiihitl.iiiii (hi se govori u Crnoj (fori. — / « 
okiiliiii diihnirackoj (Acer campestre L.). P. Bud- 
mauij. 

2. K:^EN, m. vidi 2. klijon. 

3. K^jEN, m. ime seocu u Hercegovini. Statist. 
bosn. 120. 

K;^ENAV, adj. vidi kjenov. — U StuUcevu 
rjecniku: ,carpineus'. — nepouzdano. 

1. K^jENIK, kjenika, m. vidi 1. klenik, a ispo- 
redi 1. klen. — if nase vrijeme u okoUni dubro- 
vackoj. P. Budmani. 

2. KJ^ENIK, kjenika, m. ii Vukovu rjecniku': 
drvo na mrezi za kojo se drzi rukom kad so 
mreza baci u vodu s dodatkom da se giirori u 
BjelopavUcima. 



k:^enov * 

K^jENOV, adj. vidi klenov. — Od xviii vijeka, 
a izmedu rjecnika u Stuliievti (v. kjenav). Ka 
je gora od gore naj Ijepsa al' k|enova ali bi-sta- 
nova ? Nar. pjes. bog. 244. 

KLENOVAR, in. covji'k iz Kfenoviee. V. Bn- 
gisic, zborn. 223. 

KLENOVICA, /. vidi Kleuovica, a. Kjenoviua 
je solo kod mora u ogulinskoj pukoviviji 3'/., sata 
daleko od Sena. V. Bogisii, zborn. 223. 

K^ENOVIjS'A, /. vidi klenovina. — U Stuli- 
(xvii rjecniku: , lignum carpineum'. — In nase 
rriieme u okolini duhrooackuj. P. Budmani. 

KLENaCkI, adj. koji pripada Klijenii (vidi 
2. Klijeiie). Kjeiiacka (iqistina). K. Jovaiiovic 
177. 

KlfiEPAC, k|epca, ;«. « i'likovii rji'iniku: vide 
sjecivica « dodatkain da .sc ifopiiri ii (Hoccii. — 
vidi 1. klepac. 

KLEPATI, k]ep|em, impf. kad se zrna izuie(u, 
onda ill treba iznova posebuijem spravama izbiti 
t. j. doi'iu strauu, koja se je dugim zrvnanem 
izlizala, pa to se kaze: .kjepat zrna'. Na Krku. 

— eidi klepati. 

KJjjESTEN, kjestena, m. kcstcn. — V jcdiwga 
pisca XVIII vijeka. Kjosteni oli maruui. J. Vlad- 
mirovic 37. 

K^iES^EV (JEAD, m. mjexno ime (m(a da je 
izmis^eno). — U itarodmj priporijeci cakaoskoj 
na.ieya vremena. — Stukavski hi (jhtsilo K|estev 
grad. Ona mu reoe, da je s Kjesceva grada. Nar. 
prip. mikul. 2ti. 

KLEStACA, ((. 2'i- dem. klijesta. — l' vaif 
vrijeme u Lici. J. Bogdanovic. 

Kl^ESTAR, kleStara, in. onaj Mo nasi klijcsta. 

— .sv(/H() (( t)f!i)l)itom smislu. — U naic vrijcine u 
sjcrmiiji h iiiliiraca (klescar). 

II. j'll.rrp, ^liirpija.^ Crnogorski spurak, kojega 
Vuk stipavcemv!) a Cresani klescai'em zovu, mo- 
zebit je ipak Vlah (seorpio) (vlah, t.j. talijanska 
rijei). F. Kurelac, dom. ziv. 20. 

b. l)ozji vo, jelenac, royac. — U Istri. Klescar 
jLucanus cervus'. D. Nomanic, oak. kroat. stud. 19. 

K^jESTEVAC, Kjestevca, m. iine nijestu ii Sr- 
hiji u okrugu krat/ujevaikum. Niva u Klestevcu. 
Sr. nov. 1869. 243. 

K^^ESTEV GEAD, vidi K|escev grad. 

Kl^ESTEVICA, /. mjesno ime (naj ceice o jiht- 
ninama). — isporedi Klijestevica. 

a. planina u Bosni. Zemjak. 1871. br. 2. 

h. vrh u Srbiji ii okruga nlrksinackoin. M. t). 
Miliievir, srb. 778. 

('. pn.'ita u Shironiji x ulcridjit xrijcmskdiii. 
Razdije). 145. 

K^iESTEVINA, /. bi(ka. Morska kud.da u 
Srbiji se kaze: klesteviiia, Ricinus communis L. 
D. Popovic, pozuav. robe. 32s. 

Kl^ESTICA, II. pi. dem. klijesta. — TJ nase 
vrijeme u Dubruvnikii. P. Budmani. 

K^jESTICE, /■. pi. dem. klijoste. — Kaze .vc ii 
osohitijem znaieniina nd xvii vijeka. 

.■I. II 3Iikajiiiii rjecniku: klistice kojim se vlasi 
skubu, stipavica .valsella, vulsella'. 

I), u Vukovii: klijesta sto se zica vije ,die draht- 
zange' , forceps fills metallicis ducendis'. 

Kl^ESTIC, vidi KJeStik. 

KlfiESTICI, m. pi. dem. klijesta. — isporedi 
klijestici. — U Stulicevu rjecniku. — nepouzdano. 

Kl^ESTIK (Hi KJeSticV), m. mjesno ime. — 
I'rije na..iega vremena. Klestikt. Spom. stoj. 184. 



Kl^ICATI 

K^ESTLNA, /. mjesno ime. — Prije nasega 
vremena. Klestina, dol. Spom. stoj. 184. 

KiiESTINCJ, n. mjesno ime. — Prije nasei/d 
vremeiiii. Klcstino. Spom. stoj. 184. 

K^^ESTLTEINE, /. j>i. augm. klijpste. — IJ 
nase orijeme. ,Dovade mi te kje.sturine, da ovaj 
cava' izvadim!' J. Bogdanovii. 

K^ETAE, kletara, m. vidi 1. klijet, b, b). — 
TJ nase vrijeme u sjevernoj Dalmaciji sa zapad- 
nijein oblikom: Klitar, pregradica u kuci, tal. 
jCamariuo'. M. Pavliuovio. 

KI^KTARA, /. vidi 1. klijet, a (kao da je 
auymentiitiv). — Akc. se mijena a yen. pi. k|e- 
tara. — U nase vrijeme u Lici. jNema onde 
ku6e, ouo 'o zalosna i kukava kjetara u kojoj 
ne bi vuk zimova'. J. Bogdanovic. 

KLETAEICA,/. dem. kletara. — U nase vrijeme 
u Lici. ,Zavuka' se u onu kjetarlcii pa se ui ziv 
ue cini'. J. Bogdanovic. 

KV^TARICICA, /. dem.. kletarica. ,Mila 'o 
meni moja k(etarici('a'. J. Bogdanovic. 

Kl^liTISTE, m. i-i.li 1. klij.t iinnie l,,ti luiymen- 
tativ). — Sam oblik kl.'ti^i,. ((,■ pnindnjf w iiprav 
niydje: oblik se kli'ti^tc iiiibr.i. n r/nbirsknm spo- 
inenika xiv vijeka; kasnije ylasi i u jaznom ijo- 
roru kletiste, a u zapadnom klitiste. — Izinedn 
rjecnika ii Danicicevu (kletiste , crates pastorales'). 

a. vidi 1. klijet, a, a). Da, daju (vlasi mana- 
stiru Arhandelovu u I'rizrenu) otb kletista jagiie- 
tinu i isporkb. Ulasnik. 1-5, 310. (1348'!'). ,Quod 
istis Vlachis de Zenta Bielize . . . promittere pos- 
sint et dare medietatem ipsarum planinarum . . . 
et quod a die quo venerint et appulerint sint 
exempti pro tribus annis a solueudo ducatum 
communi nostro pro qualibet cletista . . .' (Lib. 
rog. 1427 — 1432). K. Jirecek, die wlachen. 7. 
Vlah Vlaha potiste a katunaru kletiste. M. Drzic 
290. 

b. u jednom. primjeru, pisca Dubrovcanina xvi 
vijeka kao da znaci kuiii Hi stan iiopie. Ako so 
rasstavi ova nasa zema}ska kuca ovoga kletista 
i pribivalista. B. Gradic, djev. 1.58. 

I*, vidi 1. klijet, b. Ovi sluga Boziji iste rici 
drzase vazda prid sobom u svom klitistu. M. Zo- 
rifiic, osm. .57. Eodi ditesce musko, i bivsi sama 
u svome klitistu, zadavi ga. zrc. 87. 

il. II nase vrijeme samo kao mjesno ime. Kli'- 
tHte, jodno mjesto u Zbojstici (u okrugu uzickom 
u Srbiji). ^j. Stojanovic. 

KLETVA, /. vidi kletva. — U jednoya pisea 
cakavea xvii vijeka. Psosti i kjetve. Michelan- 
gelo. 27. 

KiiiCA, ./'. villi 1. klica. — (hi xvii vijeka « 
pisaca cakavaca. Koreua al' kjice petrofca i 
luka. D. Barakovic, vil. 331. Prez cvita kjica... 
Kjica procvate. I. Ivanisevic 273. Iz zem|e plod 
ili k}ica poradja se. A. Vitajic, ist. 278. — V 
nase vrijeme a jednoga pisca Hokavca zapadnoga 
yovora. Uzdaue u se, to je k|ica do jeiluomu 
redovitomu razvitku osobnomu. M. Pavlinovic, 
rad. 5. Bila bi u nam podsjecena kjica avakoj 
hlepiii za dobrotom. 84. — U prenesenom smisln. 
Xema kjice u obrazu, blijed je, nema crjene zi- 
lice. M. Pavlinovic. 

Klf/ICOGEIZ, m. (koji yrize k(ice) Phylloxera 
vastatrix PL, lozni useiuik. — U jednoya pisca 
nasega vremena koji ce biti sam ovu rijec nacinio. 
Pod imenom usenca, klicogriza (,tilossera'). M. 
Pavlinovic, razl. spis. 58. 

IvJ-jIOATI, kjicam, impf. nastajavati, upiriati 
se : ,Klicaju ft-atri da ne puste pod popovinu onu 



iirju; uije vele u obicaju). M. Pavli- 



1. K^jTJC, b, a). 



iiDvir. 

KlrilN, III. villi 1. lilin. — U itekijelt zapadnijeh 
piMicn, a iimettii rjccnika, ti Mikalinii (hod klin). 
Kjin kjina izbija. P. Zoraiiii'- 1''. 'I'uran visok 
razorismo mlati i k|iiii i polugama. I. Zaiiotti, 
on. 31. 

KlfilS, III. vidi 3. Klis, a. — I' iickijeh .iitpad- 
nijeh pisaca. Za Kjis. Stat. po). ark. 5, 318. 
Na 1538 bivSi Turci K|is osvojili. Norini 39. 

K^ilSKI, adj. koji pripada K(isu, vidi kliski. 
Pod zapovidju kjiskom. Stat. po). ark. 5, 815. 

K^jtSUEA, /. vidi klisura. — TF jednoga pisca 
cakavca xvii vijeka. Vladislav razbi veliku 
turske vojske silu blizu kjisur islandinskih u 
dragi humskoj. P. Vitezovii, kron. 119. 

K^iiSXE, K^iSTI, vidi klijosta. 

Kl^ITI, k|ij6m, impf. vidi \d\ti. — U jednoga 
piscn cakavca xviii vijnka. Nomu radost cvate i 
kjijo. A. Vita|i6, ist. 87a. 

KUCJCATI, k)6cam, impf. o find .sto cini voda 
kad kap^e malo po iiialo. — Jamacnu je rijec 
oiKimatopejska. — U jednoga pisca cakavca, xvi 
rijehi. Kako voda iz staklena suda komii je 
zijatjo usko a ostali kip razkosan, i nim iiag- 
nufsi za htec najeduo van iziti, ne more neg po 
malo po malo kjocajuii van kapati. P. Zoraiii6 
33l>. 

KLOCNUTI, kloonem, pf. vidi kjucnuti. — U 
jednoga pisca JDalmatinca nasega vremena. -Ptioe, 
koje kloonu gdjekoje zrnce. M. Pavlinovic, rad. 
155. KJocnuti, jodnom gucnuti : reco se kjuna- 
stomii zivu; cf. kjumiti. M. Pavlinovic. 

KlfiOCKA, /. vidi kvo6ka. — U na^e vrijeme 
II jednoga pinca iz Bokc. kotorske. Kao pilad 
kad ih klooka navabi. S. ^ubisa, pric. 111. 

K^jONUTI, k)6nem, pf. vidi kjunuti. — U 
istoga pisca u kojega ima i kjocnuti. Pilic.i, ako 
se IvadSto i klonu. M. Pavlinovic, razg. 104. 
Klonuti, k|uuom se masiti, udariti; malo koga 
udariti. M. Pavlinovic. 

K^OVA, /. goriii zub u norasta. Babina greda. 
nidi 1. kajac. 

KLOVATI, k)6vam, impf. vidi k|uvati. — U 
ixtotja pisca u kojega ima i klocnuti. Da sve 
prijote i biskupim, da ce ih kjovati. M. Pavli- 
novic, razl. sjjis. 11. KJovati, kfuvati, svako zivo 
kjunasto kjova kada zob|6. M. Pavlinovic. 

KLUC, u Vukovii rjeiniku: k)uc kluc! kad se 
kazuie kako je ko sto sjekao rdavo ,6iu wort 
ungeschicktes hacken zu bezeichnen' ,sonus inepte 
tundentis'. — isporedi -kjucalo. — IJprav je glas 
kojijem se pokaeuje buka kojom kokosi (Hi druge 
ptice) k^uvaju. ali vidi i 2. kjucati. 

KtjTJCALO, m. onaj sto kfiica (u prcnesenom 
smislu), sto udara po iemu nozem Hi sjekivom, 
ali vidi i 2. kjucati. — Va]a da se govori samo 
II sali (n. pr. inati kaze djetetu, kad nozem. sjecka 
po stolu). — U Vukovu rjecnikii : ,der hacker, 
picker' ,qui cultro, securi tuudit' s primjerom: 
iStani ti, k|ucalo ,sagt die mutter zum kinde das 
mit dem messer auf den tisch hackt'. 

K^UCANE, n. djelo kojijem se kluca. — Sto- 
ry's je ohlik klucanje. — U Tlrliini rjrruiku: 
kliicanje ,beocata per prender il rihu. pmlaiidosi 
d' nccelli di rapina' ,rostri ictus' i:i|i': ii s/iilirevii: 
,rostro cibiim capere'; u Vukovu: dim. v. kjuvane. 

1. KlsiUCATI, kliieam, impf. dem. kjuvati (a 
ridi i kjucnuti). — Akc. se ne mijena (aor. 2 i 
2 sing, kjik-ri). — Od xvn vijeka, a izmedii rjec- 



nika u Belinu (jbeucare, pigliare il ciljo col bocco' 
,rostro cibum capere' 134^), u VoUigijinu (.bee- 
care' ,becken'), « Stiilicevu (,rostro cibura capere'), 
M Vukovu (dim. v. kjuvati). Kokos, ka ostaje 
doma, bez pristanka kjuca. (D.) Poslov. danife. 
Prvi klasi pod kojijem poplavi zemfa za liih (za 
ptice) budu: kjucaju, pitaju se prid ocima istijem 
od gospodara. B. Zuzeri 209. Tup kjuii imadu 
ne moguci kjucat. A. KaniXli6, roz. 8. Ovi je 
(petlovi prepelicu) pocnu kjucati. I). Tjbradovi/'., 
basn. 79. Tako mqje tijelo vran ne kjucao! Nar. 
posl. vuk. 307. Na zlatnoj tepsiji od zlata kvo6ka 
s pili6ima bi.ser kjucala. Nar. prip. vuk. 11. — 
Melaforicki. .lesu mnozi u krstjanstvu ne samo 
poletari neg kojijem su dorasla krila. koji sve 
vrijerae od zivota, kako i ptice u Ijotno doba, 
vosele se i planduju. po vas dan igre, .seti'ie, raz- 
govori i posjedi, svud kjucaju tamo i amo, sve 
sto je Ijepse i rasko.snijo sve je za liih. B. Zuzeri 
210. — U prenesenom smislu o rihama, kad cu- 
paju mama na udici. L. Zore, rib. ark. 10, 352. 
— I sa se, reciprocno. I kojih jest fala kjucat 
se sa svima, jer je narav dala kjun zakucen nima. 
A. Kanizlii, roz. 8. 

2. KJUCATI, kjiicfim, impf. vidi kucati. — 
Samo u Voltigijinu rjeiniku : ,picchiare' ,an- 
klopfen'. — isporedi kjuc i kjucalo. 

K^UCKANE, /(. djelo kojijem se k(m:ka. — U 
Vukovu rjecniku. 

KLUCKATI, kji'iekam, impf. dem. kjucati. — 
U Vukovu rjecniku: vide kjucati. 

KLUCNUTI, kji'icncm, pf. vidi kjunuti, per- 
fektivni je glagol preiiia kjucati, po tome se moze 
shvatiti kao dem. kjunuti (ali moze biti da po- 
staje upravo od kjuc). — .l/.-i . vc »<■ mijena (aor. 
2 i 3 sing, kjiicnu). — U ii<i-r rnjrnir. a izmedu 
rjecnika u Vukovu. (dim. von klmiuii). A petao 
coveka mozda nije iii kjurnuo. M. D. Milicevic, 
medudnev. 23. 

1. KLTIC, kjuca, iii. unciis, clavis, naj starije 
je znacene: nesto kiikii-^hi. suriin iisiiorcdl kjukai; 
ali je od toga vec u iJi-n^laniisl.-n ihiha postalo 
drugo (Ho je naj uliicinjr) : urudr :a zatvorane 
i otvorane. — I/,'. /.'(// je u gen. sing, taki je 
u ostalijem pinliiuiiii, o^im nom. i ace. sing., i 
voc: kjucu, kjiici kji'icovi). — RijeC je prasla- 
venska, isporedi stslov. kjucb, riis. k.iioh-s, ces. 
klic, po(. klucz. — Nalazi se i oblik kluc, ali to 
moze biti samo s nepomne u izgovaranu Hi u 
pisanu. — /' svijem je rjecnicima (u Danicicevu 
kjucb) sa znaeenem ,clavis' (,chiave' ,schliiss6l'). 
a. clavis, orudc (naj cesce gvozdeno) kojijem 
se zatvora i otvora brava; ova je mlade znacene, 
ali je naj ubicnije u nase doba. 

a) u pravom smislu (u niiroihiijriii pjes- 
mama stoji mnozina i kad se (I'ln^ri <i jnlnom 
k(ucu). ail) uopee. Vbzimajetb klisijarhb u-iUivb i 
kjuce. Sava, tip. stud, glasn. 40, 159. Protu kjuce 
vbdajetb. Domentijan') 70. Aleksandar oblomi 
kjuc i k liemu (ka konu) ulize i osedla ga. Aleks. 
jag. star. 3, 229. Mnozijemi klucmi zatvorise tam- 
nicu. Zborn. 105a. V kastel kjuce nosi. Mou. 
Croat. 224. (1527). Eto te pak sreca izruci tak da 
t" bule sve zavide, erbo svaka cuju i vide pod za- 
klopom tvojih kjuoi. M. Pelegriaovi6 187. Kako 
s kjucem vrata otvaraju se. F. Glavinic, cvit. 
394*. Vrata dobra s ki'akunom i klucem utvr- 
djena. M. Bijankovic 82. I svojim klucim svim 
odklapa blagoshranje svoga Albana. J. Kavaiiin 
223a. Priklopni kjuc ; priciiien kjuc .ehiave falsa' 
, clavis adulteriua'; priciuiti kjuc jContrafare la 
ohiave' ,clavem adulterare'. A. d. Bella, rjecn. 
1891'. Nit' ima drugoga kjuca za otvoriti ovije 



1. K]^UC, a, a). 



vrata. F. Lastric, od' lOG. Eto ti k[uc; uzmi 
koliko ti je drago. A. Kanizlio, fran. 34 Kako 
kluci tilesni otvaraju i zatvaraju kuc'ni. Ant. 
Kadcic 225. K}uc laziv, k}uc pricinen ,clavis 
adulterina'. J. Sfculli, rjecii. kod kjuc. Da te 
bacim u kameiiu kulii, pak da k|uce u more za- 
bacim; kada kjuci iz mora izadu, onda ces se 
greka oprostiti. Nar. pjes. vuk. 2, 74. I u ribi 
kjuceve nadose. 2, 74. Ja bi kail pred tamnicu 
doc^i, al' je pu.sta siiioc zatvorena, i kjucevi dvoru 
odneseni. 2, 98. U vratima k]uce ostavio. 2, n06. 
— bb) us kjuc moze sc izrcH Uto nr znlvoni i otnord. 
(hraoa, vrata. l;.<>r('r,i, snfm, 1,-iini ihl } Hi sta ae 
hrani u zatmn mi ihiisIh hi /'. hln^jnt, i In nbicno 

(jenetioum .S jin liillniluiu ml {lunir Inll l>r: jirijc.d- 
loya, ako nijr ■■^nin ^iii,shnitir). rjntr (II. )i. II liaj 
proom pritlljri II I n,!/. l.-hr,,iii j,i,<,<iiiii jrin. Sb kluri 
crbkovnymi. Sii.v:i, Up. si ml. sl'i^"- i". l"'f- "''i' 
skriiiice kju<"'b pi'edan jfidiiomu svojijehb slugii. 
.Spom. sr. 2, 128. (IKiB). Marusa, ti gdjp siV na 
t' kjiice od kamare. N. Na(eskovii; 1, 2.'>7. Kltire 
mi da od krcme. M. Urzii'- 20. U mono jo khic 
od brave. lli.">. Poda mu kjuc oil .svojo skrii'io. 
B. Kasio.. fran. 116. Sisto niii da kjui-(3 nil blaga. 
P. Hektorovic (?) 9.5. Ki od crikve drzi kjuci. 
97. Kjuc od jedne bra\'e. P. Lastric, od' 1(16. 
Nezin posa' bijase drzati kjiuie od raanastira. M. 
Zoricic, zrc. 46. Od tamnicc kjuco uzimala. And. 
Kacic, razg. SGb. Ali ran sb ino ne mogase, vac 
mu daje kjuce bila grada,. 94''. Svojili gradova 
kjuce pridadose. kor. 426. I dado joj kjuce od 
sanduka. Nar. pjes. vuk. 1, 242. Petar uze viuce 
i senicu, i kjucevo od ncboskog carstva. 2, 2. 
Bog im dade od nobosa kjuco, z^itvovi^o sedmora 
iiebesa. 2, H. Boga moli Ogiiana Marija : ,Daj 
mi, Boze, od rajovali kjuco, ila od raja otvorinio 
vrata'. 2, 11. Ovo s' kjuci od niojcga 8imo(^,/. 
(id mjesta gdje ,/e zatmiren). 2, 7J. Od kulo jo 
kjufie odnijela. 2, 177. Na nomu su kjuci od 
kapija. 2, 478. I dovati od graila k|ucovo. 2, 606. 
Dok ukrado kjuco od tamnico, od rizuieo i od 
koiiusuice. 3, 124. (Jarica mu ua polasku da 
kluceve od dvanaest podruma. Nar. prip. vuk. 
24. Da zene kju6i od kaiuar. Nar. prip. mikiil. 
.32. — cc) s prijedliifidin [»«[ h mslr. knd xe slu 
hrani zntvoreno, a .s iici-. l.-nd sv .ulnini frii~lik(i 
■<!C ne poznaJK u si'akoin pnnijii-ii). Ovo zlato rail 
bih pod kjuc stavit. M. Dr/.ii- ^i.il. Ovi so sudci 
imaju pristojno liraniti spravni u niislu posobitu 
pod kjucem. B. Kasic, ril. 9. I la jodiin kral 
budo zatvorio u jeduoino pribivalistu joduo vc- 
liko blago pod klucom. i\l. Zoricic, osiu. lOli. 
\)a, 03uzne samo zlato, i pod kjuc, ga svoj za- 
tvore. V. Doseu 2.31'i. Ima, li so dri'.at-i u crkvali 
i po koji uacin prisla.vni sakranjonat y liua . . . 
pomriivo pod kjuc. Ant. Kadcic 169. Zato kucnik 
pod kjuc sirce mece. J. S. Rejkovic 218. Oni 
koji spavaju pod kluoevima. S. l^ubisa, prip. 1K(I. 
Obje kutije zatvori pod kjucum. 265. — Inko .vt 
kaze i ispod kluca kad se slu null i: ziitromid 
mjesta. Da redusi ispod kjuca daje smok. .1. S. 
Rejkovic 68. — dflj drzati kjuco iiiui i sin' ZDii- 
cci'ic: upranlati, vladati kiiniiii, iiiuini'iii iridi jiri- 
iiijere kod bh)). 

0) u iiietnforickiim sinislii. aa) it porziji, 
pii yrckoj mitoloiiiji. Eto zora klucmi od zlata 
vedri otvorit istolc ide... I. Guudulic 5,S7 — 538. 
Zlatni kjuci no su (^Aibavi) dvora. . . . tijem nije 
rijeti cudo nijodno, ako . . . zlato i jubav sad u 
jedno Kalinku su pridobili. 460. — bb) u leo- 
lofjickom jeziku. Tebi dam kjuci krajestva no- 
beskoga. Zadar. lekc. 44. Tebje 6u datl kjuce 
od krajestva nebeskoga. N. Ranina 1761'. Dacu 
ti kjuceve od carstva nebesnoga. Vuk, mat. Hi, 1 9. 



97 1. KLTJC, a, c) ee). 

— Imouuje .se oblast kjuca. S. Budinii, .sum. 14'''. 
Radi kriposti i oblasti kjuci crikve. ispr. 31. 
Ti mogucim vlada'uc kjuci. J. Kavanin 296''. 
Grisi uoiiieni prid krsteiie nisu podlozni kjucem 
oblasti crkvene. Ant. Kadcio 185. Oblast od 
kjuca crkvenih. 225. Po kreposti kjuceva. J. 
Matoviii 99. — Zac on komu je tribi uoiniti po- 
svetilno od potribo je da ima kjuce, naj prvo 
tribuje viditi od kjucev. znati bo je prvo da ime 
kjuc preneseno jest od telesuoga k duhovuim; 
kjuc bo v telesuih jost naoin otvratiti niku pro- 
tlvscinu ka zabrahuje da bi .se ne moglo imiti 
pristupjenje k kuci. tako je osce i v duhovnih: 
ono ca odvraca (.Hamparskom (jrijeHhim odvrcpr) 
grih smrtiii ca jest supi'otivscina za vlisti v kra- 
jevstvo nebosko zove se kjuc, i ta kjiu'' jest troj. 
zac niki jost kjuii oblasti, i ta ima sam Bog . . . 
drugl jo kjuc visokosti. i ta ima vsak clovok... 
treti 'k\nk je sluzbe, i ta kjuc imajut si (Hi imaju 
vsi?) redovuici. Narucn. 73li — 74''«. Da jih (;/r*7«ej 
paka podlozimo kjucem crkveuim od svetoga od- 
risei'ia. Ant. Kadcic 199. Da se metnu (grist) 
pod kjuce od odrisena. M. Dobretic 164. — Vi- 
kavicria divice, ti si kjuc nareSeni od izvrsitih 
peral, koja nam otvaras vrata od krajevstva ne- 
beskoga. M. Jerkovic 79. Otvorivsi meni vrata 
od krajestva tvoga kjucem od milosrdja tvojega. 

A. Gucetic, roz. jez. 253. O sveta pokoro, kjuce 
od slave viciie. I. Ancic, ogl. 94. Dospivam vas 
po krizu kjucu od raja. L. Terzic 323. Krstene 
jost kjuc od raja, vrutak zivi. M. Dobreti6 38. 

— Ona. kjuce dr2i bogatstva bozanstvenoga. J. 
Filipovic 1, 536''. Od koga blaga kjuce dade 
apostoloni. F. Lastric, ned. 45. — Ovo bo je 
kjuc koji olvora vrilo od milosti. 387. — ck) a 
dnhiivniiin sinislu, iwpie Icao nacin koji.jem se sfo 
mule dnbiti, steci, izvrsiti itd. Ponizenstvo jest 
kjuc oil znana. M. Radnic .353b. o djevice, 
ti si imala biti kjuc nasega odkupjena. J. R. 
Oucetic 19. Potanko motreiie kjuc je dobrim 
poslim. M. Favlinovic, rad. 52. — (lU) ono sto 
zdtriini, Ir II didiiiPHom xmisln, I'teko zlo kojega 
.ST lie iiinzr riirjek izbiiniti. Izpod kjuca lako- 
mosti da s.> ikiMl voc oprosti. V. Dosen 551'. 

c) It prenr.sdiiiiH smisiu. 

aa) iio pnmaze da xe moze shvatiti, ra- 
ziiiaji'li. Za naci lustrije kjuc ove naredbe. M. 
Zoricic, aritm. 71. Kjuc, pravilo za razdjejeiie 
,repartitions-schliissel'. Jur. pol. terminol. 429. 
Kjuc prinosni za razporezivarie priiio.sa vjerskih. 
Zl.ornik zak. 1868. 2.3R. 

bb) preiiia predasiifiim ikud mi)) iiiiciii 
kn.jije.m sii moze citnti tajiio pixmn. — ii iia^n- 
rrijemc (po drugijcm jezicima). Takvo pismo 
mozo so samo pomocu , kjuca' prostiti, u kojem 
JH naznaceno kako se svaka brojka ili slovo cita. 

B. Sulek, graf. umjot. 80. 
vc) kamen u zgradi na kojemuje iistalo 

na4onenit, Hi iiaj gorui kamen u sooda. — (I 
.jrdtioga pisca xvn vijekii (bice pi> drugijem .jezi- 
ciiim). Ako u gradi pado jedan kamen, ne cini 
mnogo stote, ali ako pade kjuc koji jest kameu 
koji zatvora ostalo, obori svu gradu. M. Radnii' 
47a. 

lid) mjesto kiid treba proci da se u(ezc 
II, kakao kraj, tc kad ,je iitvrdeno moze braniti 
alasak. Pocoo je obsidiiutje od Frederikstal, 
grada jaka i kjuca od Norvegijo. A. Tomikovic. 
ziv. 311. Proviacki kaluderi drze kjut Boke. S. 
^ubisa, prip. 264. 

«e) gvozdeno orude kojijem .ie udvija 
ziiooj (saraf, loza, nrtak, vijak, biirma). — U pi- 
saca naSega vremcna. Kjuc za vrtak, tech. ,sclii-au- 
bonschliissel', frc. .clef a vis, tourne-vis, clsf a 



t. K^UC, a, c) ee). 



i'ktous', ogl. ,scrow-key, screw-spanuei', tal. .cliiave 
a vito'. B. Sulek, rjei'^n. znanstv. naz. 

ff) clavicula. k^uinn kiisl, vidi kjufac. 
— // pisacfi nnSefia i-remena. K|uc (kJufnaSa, 
k)u^ac), lat. ,clavicula' .HohUissBlbeiii', tal. ,clavi- 
cola'. li. Sulek, rjei'U. znanstv. naz. 

fff/) a miizici, neki zinil: Inji ii,,kiizn.je 
kako treha vitati note. — U nn^r rrijriiir po 
ilnujijem jezicima. — J' bidekoni ri'i-uil.-n : Imsov 
k|ur jbas.sschlussel'. 

b. ucMi) nnkriv^enn, isporedi k)uka. 

a) uncus, kvaka, kuka. >i'i) uopce. — mnze 
hiti da onto pripada uvaj primjer: Ogiii, cesli, 
kjisci, k|uoi, . . . svo sionske muke ine ... J. Ka- 
vanin 4."i9''. — zn ovaj iiije mi jnsiiii ziiitfei'ie: 
A drvene nogo nasadili, pa idahu kao na kju- 
('•eve. P. Petrovic, gnr. vijen. 01. — bOJ kixika 
kojnm se guii sijrno. — u Bjelostjencevu rjccniku: 
k|ut' z kojem se seno pvu''e ,uncinus', i u Viikovu: 
,dcir hacken zum heuraufen' , uncus foeno extra- 
liendo'. — ri-j kuka kojom se koze vadp iz var- 
nii'c. u Srijomu. M. Medic. 

h) riHj na kiu'<nnn. — U Viikoru rjrrriiku: 
rog na kucama .der schiofe dacUlialkeu' ,trabs 
tecti obliqua' .s dndatkom da ^c goevri u Crnoj 
(iori. 

c) krirndni'n' rijeke i kraj, zeinja ydjc je 
(wakovo kriri(<huh'. — Izmedu rjcinika ii Viikovu: 
jdie kriuumuii^' des flusses' ,cui'va(.ura Huminis' 
(kao n. p. kod Kladova). cf. Krajina Negotinska, 
( (( Danicirnu : kjucb ,maeaudor", dva su se kraja 
tako zvala, jedau negdje izmedu Stipa i Prilipa: 
,spIo u KJuci Kunarjane' (Mon. serb. G3 god. 
12113 — 1.302), a drugi u Peku: ,po sri"'de raskoga 
K|uca' isla je meda selu Srpcima (Sr. letop. 1847. 
4, -53 god. 1381). — Na levo izdiskali su kuku- 
ruzi kao u kakvom moravskom k)ucu. M. D. 
Milioovic, zim. vec. 330. 

tIJ goriH zglarak na zadi'toj nozi u kona 
Hi u vola. — Izmedu, rjecnika it B;jelostjencei>u: 
kluc kona, vola na zailiieli nogah .sufl'rago'. A 
na stra/.ne poklpkiiuo l<]uco. Sav. pjes. petr. 
3, 176. 

2. KlfiUC, kji'ica, m. nidi kjucai'ie. — .{kc. je 
kail kod I. k[uc. — Rijec je stara, ispore.di riis. 
icuoMT., izvor. — Izmedu rjei-nika, u Mikalinii 
\k|uc od vrjele vode , fervor', i kud vreiije), u 
Sltilicevii (,aestus, fervor'; vreti kjueima ,maxime 
fervere, aestuare'), ii Vukovu (,da.s hervorwallende 
des siedenden oder iiberhaupt sprudelnden wassers' 
,a(|Ua bulliens': bije kjuc). Kako u paklu gdi 
vre kjuci. M. Vetranic 1, 21. Grab, kad se vjui, 
kad ga k|uc mece uz brdo i nizbrdo. N. Pali- 
kuca 5. Pak pristavi da tri ure vrije kjuc jDa- 
cajuc a ne da se grije. J. S. Kejkovic 10.5. Cini 
k]ucem kotao vode vriti. 322. Stanu vreti iz 
jezera krvavi kjucevi. Nar. prip. vil. 1807. 751. 
fzvire izvor Lavinac, i tako izbija k|uc-, da bi 
mogla mala vodenicica mjeti. Vuk, dan. 1, 36. 
Na goruemu derdapu slabo se kad vidi kameue 
posrod vode, nego samo kjueevi i klobukovi. 2. 36. 
Pod k|u(evma krvi blagorodne. P. Petrovic, gor. 
vijen. i). Bob hcase pod kjuc nabuktati i na- 
greznuti. S. Lubisa. prip. 31. Voda buji u naj 
zegci kjuc. 1(>2. More uzavri kao kjuc u lopizi. 
267. Kad je u prvoiuu kjucu, zakune vodu. V. 
Bogisic, zborn. .562. .Voda na k|uC-. .Drzi vodu 
na oguu do dva kjuca'. (( Diihniniikii. P. Jiud- 
inani. 

3. KI^UC, Kjiica, iii. mjenno inie. — Akc. je 
kao kod 1. kjuc. — AVy ccHit vala da je isia 
rijec ill! 1. kjuc pod b, c), ali inoze gdjegdje gna- 
citi .Uii 1. k|uc pod a, c) ddj Hi ■•ilii 2. k|uc (kao 



98 1. Kl^UeANICA 

iznor). — Vrlo se mnogo mjesta ovako zove; evo 
ill samo nekoliko, n. p. : 

a. 11 Bosni, selo u okrugu bihackom. Statist. 
bosn. 48. pomiiie se od xv vijeka, vidi u Dani- 
cicc.im rjeiUiikn: Kjuci., grad u Bosni i sada na 
Saui. U K|ucu. Mon. sorb. 425. (1443). Gradi, 
K[u6i,. 439. (1446). 

b. selo a Dalmaciji ii kotara knitiskoiii. Report, 
dalm. 1872. 41. 

c. selo u Hercegovini. Statist, bosn. 113. — 
Izmedu rjecnika a Vukovu. Od bijela K|uca i 
Klobuka. Ogled, sr. 67. I vr6i cu ga u Kjuc 
kapetanom. 93. 

(I. a Ilrvatskoj. a) selo u zupaniji zagre- 
harkoj. Razdijej. 88. — b) selo u zupaniji ra- 
razdifiskoj. 98. — c) zaselah u zupaniji modrmko- 
rijeikoj. 53. 

c. u Srhiji. II) selo u okrugu va{evsko7n. K. 
Jovanovic 102. — l>) planinski vrh u okrugit 
vranskom. M. D. Mili6evic, ki-aj. srb. 275. — 
r) (Xaija) kladovska (zove .v.) K]uc. Vuk. dan. 
2, 50. 

JvlriUOA, f. sajiv nadimak za visoko tanko 
zensko. — U nasc vrijeme u Lici. .Borne, brte, 
ja ne bi one kjuce uzo, ■pa. so ne ozenio'. J. Bog- 
danovic. 

K^jI^CAC, kji'icca, m. uprav dem. kjuc; u pi- 
saca nasega vremena znaci sto i kjucna kost, 
ridi kod klucan. 

KLUCALO, n. voda vrela, na k^uc. — U jed- 
noga piscu nasega vremena. Skoci kao klucalom 
polivon. M. P. Sapcanin 1, 110. — isporedi kjucao. 

KLUCAN, kjucna, adj. vidi 1. kjucani. — U 
pisara nasega vniiiena. Kjucna rupa, v. k}uca- 
nica. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — Pise se i 
kjucna kost (prema nem. scUliisselbein), clavi- 
cula, tc xnai'i jednii od dnije tanke i podule kosti 
sill stiiji' jiiid ipiiiiii mid jirrijein rebrom i zdru- 
ziijii iiniiliiii hiisl s liiimtiriini. Kjucan, zool. 
,s( liliism'l- (in zus. )■; klucna kost (kjucao, k]u- 
cica, k|ucnai'a), lat. .clavicula' .schliisselbein', tal. 
.clavicola'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — On 
pokaza desnu kjucuu kost. h. K. Lazarevic, on 
zna sve. 40. 

1. Kl^ITCANI, adj. kuji pripada kliu-ii. — ispo- 
redi kjucan. — V Viikoi'u rjecnikn: n. p. rupa 
(kud se kjuc zavlaci) ,schlussellocli' .foramen 
clavis'. 

2. KLUCANI. III. pi. iiiir .'<eorii ii Hercegovini. 
Razdijej. 120. 

1. KLUCANIC.A, f. a) brava; b) yvoidena (a 
narodnoj pjesmi zlatna) mutka .^to se. na zateo- 
renijnn vratiina provlaii kroz kolnte namjestene 
III! nhji piilr (III I, mill Jure iitn-iteiiii rriila: c) za- 
.■iitriiirii. iiiiiiiiliil : ihriklmi iiii iruliiiiii. naj prvo 
jr riiiiriiir II <hiiijiiiirj.',,iiriiii,i-. il nigii (uz pri-0 
i Irrri'l ii Hjilnsl jiirrni i ii St iilirrni. a siiinii ii 

\'iiki>ni : liii'r ii lljilnsljinirni i ii Slitliirru: 
celrrin ,11- " ""«■ >-njriii<- ii Diilin.rinkii iP. Bud- 
mauij. — Od xvii njeka, a izmedu rjcinika a 

Vraniicemi (,sera') gdje se naj prije milindi. u 
Mikalinii (kjucanica, brava ,sera, claustrmu fer- 

unti) da 



rum 
iiica 



roum'), «■ Belinii (.serratura, stru 
serrar cou cliiave' ,sera' 670''), /( lijil.istj, 
(kajkavski kjucenica, brava. zaklop ,^. lii, ■ Imi- 
fcri-oum aut lignoiim'i, ii .lamhrcsin i n k|ur 
,sora'), a Volligijinii (, serratura' .lijnr-rlil.ws- 1, u 
Stiiliceru (kjucanica ,sorra, cuspis, tigilluui. veitis'; 
kjucenica, v. kjucanica s dodatkom da je uzeto iz 
HabdeliceiHi) , u Vukovu (,der riegel' .pessulus' 
s primjerom iz narodne pjesme: U avliju sedam 
cardakova, na svaki je kjucanica zlatna). — U 



1. Kl^TICANICA 



99 



ovijem prim.jerima kao da je naj prro znaiiiiie: 
U kuci sveto u|6 neka se ue drii, neg-o da se 
shrani u kojnj strain od orikve s kjucanieom i 
kjucem zatvorenom. M. Bijankovic 60. TT kojoj 
kjucanice jesu jako s krakuni ujacane. A. Vi- 
tajic, ist. o'25. Odnese ji s razbijeiiima bravama 
i kjucauicama. E. Pavif', ogl. '203. U onom po)u 
u kojem sam ja vazda icivio nejma nikakove kju- 
('•anioe. A. T. Blagojevic, khin. .')4. — {' ovinia 
kao da je, driigo znaiene: Samson Tazamsi oboja 
vrata sa svqjimi kjucanicami i okovanji. Korizm. 
'.•8'>. KJucanice gvozdeiie razbi Isus od liuiba. 

1. Ancic, vrat. 46. Salomi vrata na dvojo, a 
kjucanicu na troje. Nar. pjes. vuk. 1, 4'2. Otvo- 
rila devet kfucauica i desetu bravu dubrovacku. 
3, 43G. Nije ni kjucanice na vratili mogao na- 
ciniti. Nar. prip. bos. 1, 7h. — U pmiesKnoin 
fimisln, injesto ■•ito zatvora i hrani koji kraj (ispo- 
redi 1. kjuc, a, c) dd)). Be dobise Brdsku kju- 
canicu. Nar. pjes. vuk. 5, 213. — JJ pisaca na- 
sega vremena ima i pefo znai'-ene: k(u('a>ia nipa. 
KJucanica, tech. .schloss, versehluss', tal. ,sevram6, 
serratura'; (kjucna rupa) .srjilusselloch', tal. ,buc;o 
della chiave', frc. ,enti-ee (de la clef)', egl. .key- 
hole'. B. Sulek, rjocn. zuanstv. uaz. 

2. K^UCANICA, /. I'idi k)uca. — U naie 
nrijeme u Lici. .Trazicu ja curu pr.ima sebi, 
necu ja one kjucanice'. .1. Bogdanovic. 

Kl^ilJOANKA, /. vidi 1. k|ucani.'a /a). — U 
nase vrijeme u iigarskiiflt Hrraln. Od jiibavi 
stoji otprta kjucauka. .larke. '-Hi 

K^UCANE, n. djelo kojijem sr k{uai {pidi 1. 
k]ucati). — isporcdi 2. k|uc. — Stariji je obUk 
kjucanje. — U Belinu rjeiiiiku: kfucanje ,bollore' 
, fervor' 144l>; kjucanje utrobno .borbottamonto 
di corpo' jVentris murmur' ll.'ia i ii \'nliipii: ,das 
sieden, aufwalleu' .asstus'. 

K^^IJCAO, kjucala, adj. iiijirav jinrt. /innl.. act. 
(jlagola kjucati), koji kliira, rri". — /' rutse 
vrijeme, a izmedu rjecnikii a Vukmui (,siedend' 
jbulliens' S primjeroiit : Polio ga kjuralom vodom). 
KJucalim mastom ugrejati. P. Bolic, vijiodjel. 

2, 159. Iz vina k|ucalog. 2, 333. Dobra jo kju- 
cala voda. F. Dordi'viA, pcolar. 4."). 

1. KljjUCAE,, kjucilra, in. claviger, clavicula- 
rius; faber claustrarius. coijrk kiiji kriini, cnixi 
kfuce ; conjek (knnici knji kii'ic l.iarr iridi 1. 
bravar). — Undi ii,isl,irk,'i i nhliku n,li -..sp.Mhir. 
— Akc. kaki je n ijni. simi. Iitl:i jr ii ushi/ijiitt 
padezima. osim noin. ■■<iiiii. i nir.: kli'iiaru (kjii- 
(■■ax'e), kjiicari. — .S jin-ij''iii .nnri-i'ii'iit rij<'<- je 
■■itara i mozebiti pra.itarniskii. ixjmrrdi xlslor. k)u- 
carh, rus. KAMHny\-. res. kluciir, klicai-. 

II. covjek koji liriiiii. rum k^iice. — V ^rijem 
rjecnicima : u Vram iiieu i.promus'i, n liclinu 
(klucar od vinice .bottiglierc, (-olui che tieno cura 
liel vino che si Ak a tavola' ,vini epularis curator' 
146a), ((, Bjelostjenieou (k|ucar, konobar, koji 
k|uce nosi ,claviger, olavigerus, cliduehus, pro- 
cellarius, cellarius, promu.s condus, dispensator', 
V. safar), u JamhreSiceint ('.claviger' i, '/ Vulliiji- 
jinu (.cantiniere' ,schliisseltrager' ), n Stiilirrra 
(,clavium custos'), u Viikomi : ,der lii's.'hlii«.:.>r' 
.claviger' ,(iu den kUisternV, (( Diinirii'eni i l;|ucari. 
,claviger'). a) kaltidi-.r koji drzi kliirr a nuina- 
titiru. Postavjati k|ucarja khice uzimajuste. Sava, 
tip. stud, glasn. 40, 169. ( .iriiijejnskop ,/eiKta- 
tijr) prizvavb kjucara i vbpi-osi jego aste cbto 
obretajetb se. Danilo 267. Sbdbsu kb kjucarevi 
(a driigiitii rukopisu k|ucaru) jako da vbzbnietb 
vino. 2ii8. — b) cnnjek koji ima kliice od pintiice. 
kiiriohc. Nijedan k|ucar nij' verovau . . . uikomii 
da je dal iii prikazal ili posudil, voja da bi diil 



1. k^uCaenica 

z nega konobi van po kigodi zakou . . . Zak. 
vinod. 69. Kako da je on kjucar bil u Berislo 
Ferenca na Easohatcu i da je primal vin pri- 
hodak. Mon. croat. 2.")2. (15.52). Dogodi se da 
dvojica od poglavitiji dvorana kra}a Farauna, 
to jest uaj stariji klucar i naj stariji kruhar 
kra|a uvridise. E. Pavic, ogl. 83. Ti vici Petra 
kjucai'a. neka ti donese olbu pelenasa. Vuk, dan. 
1, 83. — r) koji hrani i cava kliice od kiu-e, nd 
crkve, od tamnice itd. Kfucar ce, u noci ki f.ini 
ulazit Orontu, svud poi'',i tve ime proglasit. S. 
Gucetic 214. — Dosadi so kjucaru one crkve ce- 
kati. Nar. prip. vrc. 51. — Dovede kjucar od 
tavnice tri tata. M. A. Eelkovii, sabr. 72. — 
rt) metdforicki (u teotogiikom sinislu). Sebe k}u- 
oara narece liiti raju. Glasnik. 10, 248. Da ga 
papom uclni i kjucarom od raja. I. Ancic, vrat. 
201. Osobiti kJuc al' ti moc data svetoj crkvi... 
i tako tko no znade k[ucem vladati ue more ni 
otvoriti; zato se o6e znanje i nauk u misnika 
klucara svete crkve. svit. 61. Apostoli, kjucari 
nebeski. S. iVIargitic, fal. 11. K poglavaru apo- 
stolskomu i kjucaru nebeskomu s. Petru. F. 
Lastric, ned. 7. Toliko godina i toliko cetrdes- 
nica ima oprosteiia, koje razdiluje papa riraski, 
kakonoti klucar od ovoga blag-a. svet. 99->. Papo 
kjucari Isukrstovi. 99*. 

b. vidi 1. bravar. — Od xvu vijeka, a iz- 
medu, rjecnika ii Mikalinu (kjucar, koji cini kjuce 
,clau.strarius') gdje se naj prije nahodi, ii Belinu 
(.chiavaro e chiavajo, chi fa le chiavi o serra- 
ture' .artifex claustrarius' 189b), u Bjelostjeneeva 
(kjucar, mester koji kjuce dela ,clavicularius 
faber, artifex claustrarius'), u Voltigijinu (,chia- 
varo' ,sohlosser'), u StiiUeevii (,clavium faber'). 
I kovaci i ladni kjuftari. M. A. Eejkovie, sat. 
K8'^. Jedan kjucar unide iiosoci jediui liraru. 
A. T. Blagojevic, khin. 43. 

2. KLUCAR, m. ime sehi a HrvaUkoj a za- 
paiiiji modnisko-riji'c.koj. Razdijej. 60. 

KlfilJOAltKNE. ». djelo kojijem. ae Icfucari, vidi 
k|ncariti. 

K^LICARE\', adj. koji jiriiMido klurara. — U 
\'akorit rjernikii. 

Kl^lfCARKVAC, Klucdi-evca, m. ime hrdu ii 
Srhiji II, iikriiqa sahackom. M. T). Milicevic, srb. 
427.' 

1. KI.JTCARICA, /. ze,isl.-o rrladr lr,,in kliiror 
(eidi 1. kluc.ar, a, b)), -ito iijirarla kiicom. — Od. 
xvii rijekii, a izmedu rjecnika u Bjetosljenceru 
(.(■lavigera, cliducha'), u Vidtiijijinn (,donna che 
porta chiavi, econoraa' ,haushalterinn'), it Viikoiui 
(,die schUisselbowahrorin' ,clavigoi'a'). — I' sirijem 
primjerima stoji mi'taforicki (ii teologickom smislu), 
liogorodii'i. liuaju se priporuciti kjucarici od 
azne nebeske. I. Ancic, svit. 41. Ti budvici kju- 
carica vrata vikovicrii, otvor' nam je na cas 
smrti nase. ,L Banovac, razg. 143. Ti nel)eska 
vratarica jes' i rajska kjucarica. P. Knezcvir, 
pism. 149. 

2. Klf/UCARICA, /. 'lieki cvijet. K)urarica 
(prema nem. schliisselblume), poj. kluczyk. Pri- 
mula veris L. (I. Sabjar). B. Sulek, im. 147. 

K1,jU( 'ARITI, kji'icarim, impf. raditi kao k-liirar, 
drzati kjiice (kao 1. kjucar, a, b)) i vladati kueom. 
— U nase vrijeme n Lici. ,11 lio su kjuci. ona 
svima nama kjucari'. ,Ispasce i noj, cini mi se. 
na brzo klucareiie iz ruku'. ,Stani, dok ti sin za- 
kala majariti i kjucariti, molices kugu dn t"' 
udavi'. J. Bogdanovic. 

1. Kl^UCARNICA, ./■. iiijesfo, k.iim, diaan gdj, 
radi k(iiciir (ridi 1. kjurar. b). — U jeiliioi/ii 



1. K^iTjf ARNICA 



ion 



3. K];.ueiTi 



pisca xvui oijcka. Kako Khinki ustavit bi svoga ] 
sina u kjufcaniici uameScati. A. T. Blagojevic, 
khin. 43. 

2. K^UCARNICA, /. « VnUii'iijinu rjciniku: 
V. kjuranica. — riepouzdnno. 

KtrCAROV, adi- I'idi k|u?arov. — I' Vuknvn 
rji-(-itiku. 

KI^UCAESKI, ac^. koji pripada k^ncarima. — 
(hi xviii nijeka, a izmedu rjccnika u Viikovii 
I .boschliesseni eigen' ,clavig;erorum'). ['device 
k|n(-arske. A. T. RIa£;ojevi6, khin. 74. 

K^iUCAST, ailj kiiliisl. — Postclje od 1. k|uc, 
b. — U Bjeh'sljciirmi ijirnikH : v. zavit. 

1. KLf;OATl. k|rM.'.in, imp/, vidi klokotati, 
klokuiiati. — Akc. t<e mijci'ia ii priics. 1 i 2 pi. 
k|ncamo, kjugite, i u nor. 2 i ;3 ttiiiji. k|iira. — 
(jd XVII injcka, a izmcdu rjeinikn n. Miknjinu 
(kjucati, vrjeti ,ferveo, buUio, fervesco'), u Be- 
linu (.bollire gorg:ogliando' ,sonore fervere' 14-t''), 
H VolUijijinu (.brontolare in o.orpo; sg-nrgaro, zam- 
pillare' ,im leibe kollern; hervorquellen'), u Stit- 
liievu (,fervere, foi-ve.sceve'), if Vuknvu (kluoati, 
kjufa, n. p. voda .wallen' ,aestuo'). IT jcdnome 
velikom kazann kjufia voda. Nar. prip. vuk. 112. 
Video sam voliki kazan gde k|u('a. 113. Zakuna 
vodu da ne k|uca. V. Bogisio, zborn. 562. Dok 
je vosak kjucao, on se cedi. F. Dordevic, pcelar. 
45. — U VoUigijiim rjecnikii ima i drugti zna- 
crne (u prenesenom smislii) : krcati, mr.Uati (O 
Irhahti, crijevima). isporedi i kjucaiie u Bclinii 
rjt/cniku. 

2. KLUCATI, kluoiun, impf. zatrorali k{n(xni. 
— U Still iceva rji'cniku: ,(;lavi claudere'. — Po- 
tvrduje se saino dozcno ,s jirijMDzimii (zak|iicati, 
otkjucati). 

3. KLUCATI, k|uraijj, imiif. ridi. k|ucati m. 
KLUCATI SE, kjucam se, iiiipf. a) eonveniro; 

confirmare, slagati se (s kirn), poijadali se, lu/a- 
dati se ; potvrAivati, odohravafi : h) aceidero, do- 
gadati se, zhirati se. — Mikln^ir irtAiiinl. wdrtorb. 
hid k|uk-) misli (dajhiuli ui :,i„r.'n- Lad b)) da 
je srodnn s 1. k|uc. — Od \i\ ri/,'Lii. ridi h\ 
Miklnsio, lex. palooslov.''^ ijdjr tiiiu jiriiiij'rii za 
znaiene ki)d a), mi istum diJis'ii nun i iil:liriii 
nblik kjucati, koji se nala-i i n Stitlii-erii rjec- 
iiiku (^.approbare' .s' dodiilkoin da je uzeUi iz bre- 
rijara). — Druiju znaixne iiiih.odi se ii jednom 
primjeru xiv vijeka i i>talr ii Datiiciievu rjci- 
niku (,accidere'). Vb podviguhu i iiiuyilii. jelioi 
inocBskomukjucajufcb se zitejstvu. Glasnik. 11, GO. 

K:^iUCERINA, /. aitf/m. 1. k|iio, ridi k|u6ina. 

K^UCETINA, /. antiiit. 1. k|iifi. — I' Stiilicrvii 
rjecniku: v. k|ncina. 

K^jUCEVI, m. pi. iiiie mjeslu ii Srhiji n nkniijn 
biugradskom. — isporedi 3. K|uc. I>iv.i(l:i u Ivjn- 
cevima. Sr. nov. 1863. .362. 

K^IJCI, m. pi. ime sascoku. « IJrvatskoj u za- 
paniji zagrebackoj. Razdije). 74. — isporedi .3. 
Kjiio. 

KVUOIG, m. dew. 1. kjur. — TJ pnirom smislti 
a jednom primjeru xv vijekn, i otale u Diiniei- 
cevu rjeHnikii (kjucici> ,clavicula'). Vise roconi 
pokladb prbda se u jeduoinb main kovrescu n 
komunt, a osta k|uri(M, u gospode Jeloiie. Mon. 
serb. 387. (1436). — il prenesenom sinishi kao 
prpo^ak, rasklad u Bjelostjencevu rjecniku: k|u- 
6ici za zasajei'ie trsja ,vitiarium, malleolus'. 

1. K:^UCICA, /. dem. kkika. — U Slalieevu 
rjecniku: ,e.xigiius uncus'. 

2. K^TICICA, /. vidi hid kjucan. 



1. Kl^UCIO, m. dem. 1. klui^. — Akc. se niijiiia 
u gen. pi. kji'iflca. — Od xviii vijekn, it r.iurdn 
rjeinikn ii Belinu (.chiavetta, chiave picoohc .rl.i 
vioula' 189'>) gdje se naj prije nahodi, n SLuli- 
ievu (jclavicula'), u Viikovu. 

a. u pravoin znnienu (u jedinom primjeru 
metaj'orickij. Zlatan k|ucio gvozdena vrata otvora. 
Nar. posl. vuk. 91. 

b. u osobitom znncenii: ono dim se navija 
sahnt. Kjucid, tech. ,schUissel (z. b. einer uhi-V, 
tal. jchiavetta dell' orologio'. B. Sulek, vjorii. 
znaustv. uaz. 

C. M prenesenom, smi.ilit, civijn nn guslamn. 

— U Belinu rjecniku : .biscaro, legnetto nella 
ciiua del leuto o d' altro istrumento a oui si at- 
taccano le corde' ,vertioillum' 142'^. 

<l. u prenesenom smislu, kao bilkn. K.|ncic 
svetoga Petra, Eumai-ia L. (Sladovic). B. Sulok. 
im. 147. 

2. K^UCIC, 111. iiijesHo ime, isporedi 3. kjuf. 
a. u Srbi^ji. ti) II okriigu cuprijskom. Zemja 

u KJuiicu. Sr. nov. 1875. 10i)6. — b) u okriigu 
poznrevnckom. Zom|a u Kjucicu. .Sr. nov. 1872. 
907. — r) u okrugu smederevskoni. Niva u K|u- 
cicu. Sr. nov. 1861. 672. 
I>. vidi Khiftik. 

Kl^lT(":i6-BRD0, n. ime seUi u Urmtskoj u zu- 
piiniji xiigrebackoj. Razdije]. 67. 

lvlf.lJI.'IK, ;/(. mjesno ime. — U spomeniku xiv 
vijeka. 1 u Kjuciku na Rani. Spom. stoj. 26. 
(1332). — Maze se cilati i K]ucicu. 

1. KJ^ilCINA,/. augm. 1. kluc. — Akc. se mijena 
u yen. pi. k]iicinri. — (' nnse vrijeme, a izmertu 
rjeinikn u Stuliiemi (,ing6iis, votus vel vilis 
clavis'). — U Lid inoze znaeiti u prenesenom 
siiiislu : duf/e noge (podrug^ivo). ,Ka' ti on, brte, 
oko vatre zasjede, pa one svoje kjucine (kjuc.e- 
rino) ispruzi, onda ziv coek ne mari vatri prila- 
ziti'. .T. Bogdanovic. 

2. KLUCINA,./. ime mjestu u Srhiji u okrugu 
knezemikom. Niva u Klueini. Sr. nov. 1871. 
859. 

1. KLUCITI, kjmum, impf. piviiihali. kririli. 

— Postaje od 1. kjuc (ridi osohili) li) //( <"/ kluka. 

— U jednoga pisca xv vijekn (s unlnfm ii:l:ijnii 
znaienem: pregibali, pa ponizivalij, n izmedn. 
rjecnika u Bjelo.Ujencevii (k|ucim ,curvo, adnnco', 
V. zavijam) i u Stulicevu (v. prignuti). Nemi- 
lostiv on toko jest, da grad vazam svih kjuci ni- 
zoko. M. Marulic 20. Poj poni, tvqja cud kamo 
te sad kjuoi. 237. — / .v« se, refleksivno. — u 
Bjelostjencevu rjecniku : li]ucim se ,curvesco', v. 
skjucujem, i u VoUiijijinu: ,incurvarsi, rannic- 
chiarsi' ,sich biegen, kriimmen'. 

2. KLUCITI, k|upira, pf. dogodili se, zgoditi 
se, zbit'i se. — isporedi kjucati so (kjuciti je per- 
feklirni i;lii<i<il jinma kliK-atil — /i'/;>(" je litni-a 
(koa r^ti.'i-sinii ,il,i,inh.',,ii.,r.di sl^l.,'r. kliirili s,;, 
■)iiitlt'ni<_ Kl]iH-\i\ ^j':i. - I l.iiiitiiiiiii /'iyiiiiiiiia 
crkiiiiiit III ili miji siiiiijem ./viikom, n izmcdu rjei- 
nikn u Danicicenu (,aceidoro'). 

a. aktivno. Aste kjuciti. si.iiari.tb nekomu 
cloveku. Mon. serb. 37. (125.3). — isjioredi 3. 
kjuciti. 

b. sffl se, rejh-ksirno, a znncriie je isto kao 
kod nkliriifhin ijl^niiiln. Kolb velika ta sramota, 
jomu/.e ;;ri liii ^^ ^ip mu dlbgu iziskanu kjucitb se 
Vb sbnbiu.' \i.^ilii. ilovekb i apostolb stydcti se. 
Domentijan-i i^i)^. Aste i Ivjucitb ny se si.mrbtb. 
IJanilo 212. 

3. K^JUCITI. kjiiclm, pf. dotaknuti se koga 
(ubjrkt.n). — Akc. sc ne mijena (nor. 2 i 3 sing. 



8. KLUCITI 



101 



K^TJN, a. 



kliici). — Vala da je ista rijer sto i 2. kluciti. 

— S ooijem. se znaienem. nahodi u iiase orijeine, 
n izmi'du rjecnika u Viikovu (,am'uhren' ,attingo' 
■s pninjiTOm: Nijesam ga klucio). Proslo je to, 
iiajo; ne smo mene niko kjuciti, da uiu je majka 
Jaiia. M. D. Milieevic, ziin. vec. 301. Kazu fla 
ga Vidak . . . nije vise iii [n'stdiu klurio. L. IC. 
Lazarevic, on zua sve. 10. 

KLUriV, (idj. horistati. — /' Slulinni /:/'■(■- 
nikn: ,utilis, ijuod e.vpedif v ilnildlkniii ilu jr 
itrjetu iz brevi/jara. — Aku je rijiT pinr.ilnii,!. jid- 
staje ltd 2. k|iicif.i (isporrili jirra min'-ciir kml 
k|uo.ati se). 

KI^UCKI, adj. koji pn/nula iiijrMii h(i(r-iL I 
jedaii se od. nih ualazio piirod Tiiuoku, a drugi 
od KjucKe strano. Viik, rjeuii. predg. iv. K|u<'ka 
nahija. F. Jiikii'-, zomj. iit. — Kliu-ko Pojo, sc/o 
It Bosni u okrti()ii IniniirL-'ini. Sl.jlist. lio^n. HO. 

KLUCUNOSA, III. viirj.'l: l:,ij, „ns, l:(,nr. ,sy,„- 
ri:di k)ucar, a. — Siiiiiu it Shiln'ini rirniihii: 
,claviger'. 

KJ^UJDRVO, »(. (;•'; it yiikuni rji-ciilkii : klilj 
drvo, veliki djetan ,art spnchi.' ,]nc,i goiuis- .< ilii- 
datkom da se iitimri n I'mnJ (liiri. 

Klf.U.rO, m. imi- kmh,. V. Knrola.-, do.,,, ziv. III. 

— Moze hifi lii/p. Ivjiisc. 

K^ifTK, III. i:,inrrn,n ,,n,:,lr, mrrs»/, lrkii(. 

— Akr. sr l,lijr,'lit II lor. k|nku. J/.m'<' hill 
srudni) n 1. kjiikati. — Od svjii rijiku, n i:iiirilu 
rjecnika it Stulirrrn (,uva r-iiin sun -^xu-m son 
musto pressa') i ii Vtikunn .dio zonlnii-klon 
traubeii' ,uvao <^oiupro.ssao'). Ii vnzioiiicjci kjuka. 
Glasnik. .')6, 200. (173.3). Proiuda .sn izgi'ief-eno 
grozde sa sii-om zajeduo zovi' khik. Viik, pism. 
78. — Ima i dnitia ziin&u'ir ii ]'itkoni r/niiikii: 
med s voskom iziuijosan zajmlno. nli ,/V jdiiiin ihi 
ista rijeij. 

KI^iJKA, /. riili i. Kuka. ,s,„„rdi I. klii.-,. 

— Rijec ,ji' prastai'iiixkii, i.spDi-cili /■».<, i.-ihu.-.-i, 
eci. klika, pii(. kluka. — Iniintu rjrriukii n ['i-'iii- 
ciceou (,liarpago; >in<dntis'), /( .\likii(iiiii !k|iika, 
kuka ,uncu.s, unciiuis'), it Bjiinnlii-firmi ■ .uin'us', 
V. kvaka), ii ■laiiihrrsircni i,wi<:n^' j, n Willi'iijiiiu 
(.uiicino, rauipiiKi' .liackiMi, klamiiK^r'i. /( Shilirmi 
(.uncus'), if Viikiinil (vido kuka v il.ddalktnii dii 
so f/ovori II. Jioci), Niki (miii'ruiri) k]idiaMii od 
nada ostrimi razdirani. i''. (Ilavinir. evil, xviri. 
Sve na Gike olialisinn kolii i kjukom i rukauii. 
I. Zanolti, on. 31. Nnsu uaiii jaro uiuko oslro 
K|uke i trozul!|e. J. Kavai'iiu ijol'. Obirtisd ga 
II jodiioj gredi gdi lun .>pot lilo k|ukam gvoz- 
denim razdiraliu. ,1. Filijxivir 1, HOa. Kazdirase 
ih kjukam gvozdoiiini. Ulagn i,url. 2. 71. IJziiio 
svoju kjuku i uiotikii. Nar. prij). \ uk. [2'i. l»o 
kluke i matike. Bus. vila. ls:il. 233. - / (/ ust)- 
hitom znacenu mi Itijn-i: K.luka. liij(>oii() zo|<>zo 
koje se ima zalivatiti, kada sn horn vrata olvoriti. 
l'\ Pilepii'. 

KLUlCALi), n. ii Viikoni arrmkii : vide iuu|alo. 

KLUKAN, III. im,- n,ln. K. Kundac, dm,,. 
ziv. 24. 

KbUKANA, /. iitii' ki-iii'i. K. KuKda,., doui. 
ziv. 24. 

ICI^UKANE, /(. <//>/.) kuji.jnii sr k(iik,i iruli I. 
klukati). — tilariji jr uhlik klukaujo. V Be- 

liiiii rjeciiiku: kjukaujo ,il oacciare' ; ii Stiilit'rrii : 
.infci'usio, immissio, iujectio, injectus'; ii Viikuru: 
.das stopfeu' .fartnra, saginatio'. 

KLl'UvA.ST, adj. kitkast. — Pu.^lajr od kluka. 

— I'lili'rdciiO ji' .'itniin n :>ii>~fniij rijrci kjuka- 
.stonog (nidi). 



KLlUCASTDNOli, (((/;'. ii kiijefiu ^ii. kriiv fklii- 
kaste) iiotjr tako da sc .'ia^lnjii ii ktiliiiiiiKi ii iiii' 
sf razmiiii. — Samn it Hjrlii^ljnuir.a ijrt'iiikii. 
II Jambre-iiceuti, it StulicKiui (iz Habdeliieim), n 
snima je tiittiaceiiii .vaiais'. 

1. KLUK.\TI, k]i"ika.iii, impf. tiskati, pritiski- 
nili- li-kiili. sill dii III! sil/i iilnr II iisko mjesto, 
II 11,1^1' rrijriiir II iisiiliiliiiii :ii,itriiii iridl Viikov 
rji'iiiik I pniiiji'ri: iiupiiii.ili ,ii. j,. ipiakii prije 
jii-i'i'iiin. — Ake. .v m- iiniriin laor. 2 ( 3 siiir;. 
k|i'dia,i. — Od XV rijrkii, u izmedii rjecnika ic 
Mikii(iiiii (,k|iikati, uk|idiatL .iufcrudo, infero'), /( 
Bel ill It ( ,i_:ai:(-iar deutro, come carta o cosa si- 
mile, in qualcdie luogo' ,iiitrudo'), ii Stulicevii 
{,iiitruder(>, immittore, injicere' iz Mika(ina). it 
Viiknni 1 11. p. gusku ,die gau.s stopfen' ,taroio, 
sagiiio'i. Kazbire picu si i slasti pvivraca, i vina 
okusi, tiu- 11 so sve svraca. da ki no se odvraca 
od clolira iiaiika. prida li se ne izvraca ca se totu 
kkika. M. Marulic 48 — 49. Ostalo nogami gazi, 
kjuka i tlaci. M. Divkovir, bes. 309^. Nemilo- 

i srdno udri\-si I'lim na zcMnIn, njeki ga nogami 
kjukabu i trcjialiu. 3i;9li. I' Srijomu se kjuka 
n. p. giiska, prstima. a, luoglo bi se i drvetoni. 
Viik, pism. 7H. 

2. K'tJlKATI. K|iikrii,i, imiif. kiinUi. - l'i> 
sjererir.iipiidininii knijeri iiiii ml wm rijrkii. — 
l:iiii,lii r/iiiiikii II l:jrli,Klini(;rii khika.m, k|u- 
kati .stri'jiif.o, pulsito') </,//r sr mij prijr nahodi, 
It ,liiiiilirisii'i-ri( (,pulso'), II \'iill iijijiiiii (v. kjuoati), 
11 Siiilirmt (,sfcn«poro, (lulsa.n" /: lliihdelihra). 
..Yt'tko khika na vrata'. iiii h'ljni. K. I'ilepic. 

3. KLriv.A'n, kliikfiiu, iiiipf. mil I, k|ucati. 
- II ji'ihiniiii pis,;, I.: Hnkr iiiiasr rrijrmi: Na 
valri k|iika \idiki mii'dciii kotao. S. Lubisa, 
prip. 27 1. 

KLi'KK'A, /■. dim. kjuka. — // inik,' rrijem,' 
II [siri s ,is„liilljnii ziiiii'iiinii: iii„l„ i,,lieii. lv|u- 
kica .liamulus'. I). N(M„ani,', cak. kroal,. stud. 
ilYsg. :!l. 

KI^l"lKO\'NllJA, /. jido od po-act. polivenc 
vrolom vodoui i z.acii'ioni' masru. ii hici. V. Arso- 
iiijnvir. - ispnrriii k|ukiisa. 

JvLt'KOVO, I,- mjrsiin iiiie. I'rijr iiaseipl 

n; 1,1, II, I. .-<. Xovakovir, pom. 131. 

IvLI MvlIS.A, /'. jelo kojo so pravi od presko 
(prijesne) pogaco, ako se udrobi i zacini zacinom, 
a utuco se uuilo i luka bijcloga. u Dobro.selu. 
M. Medic. Ncko jdo o.l liuvana (ijesfca. u Ua- 
iiatu. .lavor. INHO.' |(I3. ispmrdi kjukovnica. 

KLIlM.A'ri. k|iii,iai,i. iiiipl. ri,U klimati, 1, c, 
,j (k,iii ,1,1 ji- iiraki','" ziiiii'ei'i.i'). — U narodniij 
jiripoi'ljirl I. Iliisi,,- II iiiiie rrijeiiir. Vidi gdje 
ciganiii kjuma tuza.ii. Nai . prip. bos. 1, 8.j. 

Kl^UN, til. rostrum, i/iibica a plire. — Akc. .«• 
mijina ii Ine. .iiiiij. kli'inu. ii. ijen. pi. k(iina, n 
dill., iii.slr., loc. III. k|i'inima, a ako se it innozini 
iiiiirii- ov, ,inila je ake.: k|imovi, k|unova, kju- 
ntivima (ill k|i'uiovimay), kjiinove. — Hadi po- 
stiii'iii mil k]ii\ati. —Bo nialorii.i. i.-./iioui. moylit 
hi lull iinisiiicriiska rijec, aii se potordaje istom 
MS' nji'1,11 indi F. Miklosic, lex. palaeo.slov.'^ 
kod kluutj. — Izmedu rjecnika it Vraiiciceint 
(.rostrum'), it Mika(ina (k|un od ptice , rostrum'). 
II Beliiiii f.bocco, ii rostro o bocca degli uocelli' 
■rostrum' 131'' ; .rostro, il becco degli uccelli' 
, rostrum' <i33'f-i, (( Bjelostjencevii (, rostrum'), ii 
dainhrvsii-eint (, rostrum-), (f VoUii'lijinil (,becca) 
d' uccello, rostro' ,schiiab6l'), u Stitliceim (,ro- 
strum'), u Vakovit (,der schnabel' , rostrum'). 

a. V praroiii :iiii,'-ei'iit. 'Ina (ijoliihicii) pride 
k nemu nosoci kitu maslino u klunu. Bernardin 



Kl^lTN, a. 



t02 



KLUNETINA 



95. N. Eni^ina 116». gen. 8, U. Prili6ue golubici 
kojii kjunom rane iie zadava. A. GuCetic, roz. 
jez. 112. Lis masline u k]uiiu furu) iiua. I. Crun- 
(liilic ^30. Nu vr/.eiio (tijelo Dilaivrovo) da se 
(Irpi pasjijem iiokti, ptifiijem k|uni. -551. BijaSe 
joilan gavraii koji iinase jodan sir u k|umi. P. 
Posilovic, uvijet. IK?. I u nmoz loviiijeli tao .so- 
Icola Ivada upade goUib bili, s\ak ga tote na okola 
iiohtom doro, kjuiiom strili. A. Vitajic, ost. 201. 
Xe uCini tako golubicica, nego se povrati iioseci 
u k|unu granticu masline. i'\ Lastric, uod. 387. 
Ostalili ptica kjuuovi. A. Kanizlic, kam. G9. (J 
iiialo vrime (kokosi) opet k|mi zamoce. uzi\ 207. 
Kril'ma leti, kjvmom progovara. Nar. pjos. vuk. 

1, 413. Tri ptifiice goru preletile, svaka nosi ii 
kluuu zlamei'io. 1, 497. Krvava ira krila do ra- 
mena, na kjunove b'jela pjena liga. 2, 306. Tu 
dopade soko tica siva, u k}unu mu vode donosio. 

2, 397. Poledese dva vrana gavrana krvavijeh 
k|una do ociju. 4, 164. Detao u kjunu nade (zlo; 
cuje ga lovac de k|uje pa ga dovreba i ubije). 
Nar. posl. vuk. 78. ZIoj tici kjun otpao. 92. — na 
kjun, nalik iia k^un, kao kjnn. Iz kosijera slike 
grube JIGS nezgroinni na k}un pada, cejupine jazne 
trnbe. I. Gundulic 474. Stvar na klun ,unci 
instar infle.xus'; na k|uu iskriviti, nakriviti ,adun- 
c.um facers'. J. Stulli, rjecn. kod kjun. 

b. gorni Hi doiii dio od k^una. — Iimedu 
rjecnika u Belinu (gorni kjuu ,becoo di sopra' 
, rostrum .superius'; doni kjun ,becco di sotto' 
,1-ostrum inferius' 134''). Kada orao ostarje, tako 
mu goriii kjun priraste, da ne moze nista bla- 
govati. M. Divkovic, bes. .574''. Nek se (mladoj 
lioadi) s goriieg brci skinii kluna, da im nije 
u hranenu buna. J. S. Ee|kovic 161. 

c. u nekijeh druyijeh zivotina, ono Urn jedti 
Hi disii. ako jc iole slicno klitiiii. u) yuhira u 
make. — u Bjelostjencevii rjecniku: kjun muhe 
.museae promuscis'. — h) nos u slona. — u Bje- 
lostjrnceva rjecniku: kjun elefantov ,rostrum ele- 
phantis, promuscis'. 

d. uopve stojc nalik na klun (iiaj ceice ako 
jc krivu, kitkasto, kao sto jc klun u nekijeh. 
ptica). 

Cl) uopic. Gradu merle struni zelezniuii 
kjuni. D. Barakovic, vil. .52. Pristalija jest co- 
baiia supja koja more od drveta biti, ona ima 
prirucak na strani, sprida pruza limovoga kjuna, 
na kjuuu je od lima reseto. S. S. Rejkovic 205. 
,Kuka' ovdje znaci , kjuna' (s jedne strane kao 
trnokop a s druge kao veliki ,k}un'). Vuk, nar. 
pjes. 1, 31. 

b) ktika, kraka uopce. — U Mikalinn rjec- 
niku: kjun, ceukin, vidi kjuka. 

c) na kosjericu kukasti vrh. — U Mika- 
linn rjecnika: kjun od kosirica , rostrum falcis 
putatoriae'. 

(I) na kiiracn druya Tirana, ako je ostra. 

— U Belinu rjecniku: kjun od koraca, od mlata 
.becco del martello' , mallei rostrum' 135*. 

e) na bruda predha strana. oidi 2. gubac. 

— Izmectu rjecnika u Belinu (kjun od broda 
,rostro delle navi' , rostrum' 633a) { a Sttdicevu 
(kjun od korabje ,navis I'ostrum'). Svaka lada 
bila ribarica, bila na druge svrhe odredena ima 
svoj jkjun' ili .nos' (rostrum). L. Zore, rib. ark. 
10, 324. Brodova svake ruke i svakoga kjuna. 
M. Pavlinovic, razl. spis. 383. 

f) predni vrh na opanku. — U Vakovu 
rjecniku,: vrli od opanka. 

«'. rodin kjun, bilka. Kjun rodin, Geraniuui 
L. (Lazic). B. Sulek. im. 147. 

1. K^UNA, /. vidi cakja, h) i kuka. — U Vu- 



koru rjecniku : ,osterr. der krampen' .liarpaginis 
genus', cf. kuka, fakja. — vidi i kod kjun, d, a). 

2. KlfiUN.A, /. naziv za zensko kjunasta nosa. 
— U na§e rrijeme u Lici. ,Ne bi ja ono kjuno 
uzo za carevo blago'. .J. Bogdanovid. 

K^jUNAU, kjiiuca, m. oidi kjunic. — U Stu- 
licevu rjecniku uz kjunak. 

Kl^UNACA, /. AeHo sto ima reiik klun. samu 
u osubitijem snacenima. — Akc. si: mijena u yen. 
pi. kjiiuaoa. 

a. nidi sjuka. — U nase vrijeme u Istri. 
Kjuna6a ,Scolopax rusticola'. D. Nemanic, cak. 
kroat. stud, ifortsg. 43. 

b. vidi 2. kjuna. — U naSe vrijeme u Istri. 
Kjunaca ,convicium in feminam nasutam'. D. 
Nemanic, cak. kroat. stud, ifortsg. 43. 

»t. kjunaca, velika sjekira. — I' nase vrijeme 
u Lici. D. Trstenak. 

<l. kjunaca, mala kjunasta kosa. Slovinac. 
1880. 389. 

e. di:ije bilke. Kjunaca, 1. Stachys arveusis 
L. (Gospic), (jer je pokjunita — kazu u Liki. 
Gospi6); 2. geranium primum (Durante), Erodium 
moschatum L'Her. B. Sulek, im. 147. 

Iv^^XJNACICA, /. dem. kjunaca. — U osobitom 
znacenu nekakva ptica. u nase vrijeme u Istri. 
KJunacica ,avicula (^uaedam'. D. Nemanic, cak. 
kroat. stud, iftsg. 55. 

KlriUNAK, kjunka, w*. vidi kjunid. — Akc. se 
mijena u, voc. : kjunce, kjfmci, i u gen. pi. kju- 
naka. — Od xvi vijeka, a izmedu rjecnika u Be- 
linu (jbecco piccolo' .rostellum' 134t>), « Bjelo- 
sljencevu (kajkavski kjunek ,rostellum'), /( Stuli- 
cevii (rostellum'). Kokosice nose u kjunku peli- 
nove kose. M. Vetrauid 2, 272. — U nase vrijeme 
u i.kolini dubrovackoj kao prezime ili muski na- 
dimak. P. Budmani. 

K^jUNAST, adj. vidi kjunat. 

a. vidi kjunat, a (moze se kod tuya isiicati i 
da je velik k(un). — U Belinu rjecniku : ,chi ha 
il becco' ,rostratus' 134'' ; ,rostrato, che ha rostro', 
,rostratus' 633i>; u Voltigijinu: ,beocoso, rostrato' 
,der einen grossen schnabel hat" ; u Sttdicevu : 
,rostratus'. KJunast, koji ima kjun velik. M. 
Pavlinovic. 

b. vidi kjunat, b. — U nale vrijeme u Lici. 
jLijepe cure, po Bogu brte, samo da joj nos nije 
kjunast'. J. Bogdanovic. — rece se porugjivo 
zensku duga nosa. M. Pavlinovic. 

K:^XJNAT, adj. postaje od kjun. 

a. koji ima klun. — U Vukovu rjecniku: 
,boschnabelt' ,rostratus'. Kjunat, koji ima kjun. 
M. Pavlinovic. 

b. nalik kluna. — U dva pisca xviii vijeka. 
Nek pogleda veo nagrde izpoline i kjunate rili- 
cine (u vrayova). J. Kavahin 411*. Cvrka joj 
zaglusa od kjunatih usti. A. Kanizlic, roz. 7. 

Kl^UNAV, adj. vidi kjunat, a. — U Belinu 
rjecniku: ,chi ha il becco' ,rostratus' 134b, j ,/, 
Stulicevu uz kjunast. 

KLUNBABA, /. Scolopax rusticula, .s^wfoi. — 
isporedi kjunaca, a. 

KLUNC'AC, kjuncca, m. vidi kjuncic. — U 
Stulicevu rjecniku: v. kjuuac. — nepouzdano. 

KLUNCIC, m. dem. kjunac ili kjunak. — IJ 
Stulicevu rjecniku: v. kjunac. 

KLUNI'A. /. dugujast orah. a Uzicu. L. Sto- 
janovic. — Vala da postaje od kjun. 

K^jUNETINA, /. augm. kjun. — L' Belinu 
rjecniku : ,becco grande e grosso' ,rostrum ingens' 
1341', i u Stulicevu: ,rostrum ingens'. 



kluseSce 



JvLUNI, lit. pi. imi' sdii ii, Hcr(y(jiiriiti. StiUi-it, 
bosn. 120. 

I. KLUNICA, /. vidi kjuuaca, a. — Ak<: s,- 
inijena u gen. pi. kjunica. — Saino ii SfiilircvK- 
rjecniku: klunica, ptica ,acceg.aria, boccaccia' ,sco- 
lopax'. 

•2. KLUNICA, /. aud od zom|o ili od bakra, 
s kjunom, u kome vri voda. na Bracu. A. Ostojie. 

KLUNICAST, adj. vidi k|uiiat, b. — U ,jiul- 
110(1(1 pisca Hasega vremnna. Vise piita postaju 
na cokotu k|unicaste glavo. P. liolir, viiiod. 

I, 193. 

KLUNIC, m. dfm. k|uii. - .l/,r. .s,- „,,;V/1„ „ 
flfu. pi. kjimica. — Od xvn rijitu, a i.iiudii 
rjeinika ii Belina (.bpc'co piccolo' .rostoUiim' 
134'|) gdje se naj prije naliodi, i ii \'iiki>ra (,das 
sahnabelchen' ,rostellum'). Vodom brca i s k|u- 
nitiem ifcrca. A. Kaiiizlic, roz. .M). Na rakiti kiti 
dvoji troji ptici, gvozdeni k)unic.i, a drveni re- 
pici. udgonetlaj : grehcni. Nar. nag. iiov. '.V.i. 

KLUNINA, /. augm. k|nii. - Akr. »• iinjnHi. 
II gen. pi. k|uiuna. — U licliiiu rjrriiil;i(: .h.^-co 
srande e grosso' ,rostriini insciis' I:{1'', / /( .S7/(- 
iioeou uz klunetiria. 

KLUNITI, k[uium. /)/. ridi k|iuiuti. - Sdim, 
II Volligi.jiitii rji'riiilni: .beccarc, licccicaro' .iiiit 
deui schnabel picki-u'. — Kaf'f ilii ,jr sliirriiski 
ithlik (iiaie k)uiuiti!, n// ,y> / n slnvmskom ji::iki(. 
priu'n. kjuuem. 

KLl'NOVIt'", m. iJirzimc. — xiv njrkn. U:,ukn 
KJuuovicb. Dec. hris. '21. 'y,. 

KLUNUTI, kliiuem, /-/. ,id,inli ktinmi,, : ir.ili 
Hit (n. p. znin) kluiiinii : ii/inir /<■ />< rlrkhnii 
glayiA preimi k)uvati (ritli). — .ll:r. sr m- niijiii,: 
(aor. 2 i 3 sing, kli'inu, /mrt. iinirl. jinss. k|iiiiiii,i. 
— Rijfc je stara, isiinmli nis. i.mkhi , n. : in rr 
hill jwaalnvenska, pri'iiidn inm i re-, kllnnuii. - 
hinedii rJKcnika ii Siiilin'ni \. nKhinun > dn- 
datkijiii da .je rijec rii.ikn i / /( I'liknm i.pickcir 
jFostro peto, tundo'). 

a. u pravom ■■^ini.ilii. Tuzno pticice od stoga 
do stoga skitaju se, jeda za Boj;orn gdjo iziiadu 
koje zruo za k|uiiuti. 13. Ziizori 2o(). ICad sva 
zrna pozobje, pode (Vi'abiic) da i uno pi).-;U>di'i(i 
ispod careve cizme k|uiio. Nar. i)i'ip. vuk. i'.K 

b. '( jtrene.ieti.oni .•miislii, n fibiiiiin knd I'li- 
jM/ti iiiamii na itdiui. L. Zoro, rib. ark. Jn, y.",2. 

c. u preiie.-^e/ioiii siiiisln, udariti koga uialo. 
M. Pavliuovic. 

KLUPAK, kjnpka, /«. eidi khipak (nidi :iiii- 
ceiia vidi klupko, b. a)J. — U jidnngn jikih Sln- 
VDiica xvm viji'.ka. Bacajuoi ,1,'iuubare i klii|)iip 
ogi'iene. A. Kanizlic, fraii. (i'J. 

KLUPKO, n. vidi kUipk... ^- /' nil.i,/,isit xvi 
ili XVII vi.jekii iiisninnne iniji.^niiijnii je:ikiiiii. 
Hinej jestb vb mori, iii plavajcti.. m liodit.i.. iji> 
jako kjupko vajajeth se. Plivsiol. novak. star. 

II, 199. 

KJr.USA, /. vidi kloi'ia, pastii|a. - /' tutse 
vrijcme, a izinedu rjecnika u i'likiira (.die. falle' 
jlaqueus', cf. pastuja, kloiia). Upao u k|usu. ikad 
so ko iihvati u tijegno). Nar. posl. vuk. 33-1. — 
/ « mnozini hez promjene znacei'ia. Smrad uhvati 
lafa u k|usama. P. Petrovic, gor. vijeii. 11. 

KLUSAC, kjusea, m. kasac (iipvav knn ito 
kjiisa). — isporedi k}u.savac. — I J Vrinicirera 
rjei'niku: ,sneoussor' ,cayal ehe trotl.a' ,lraber'. 

K^jUSAD, ./". lull, k'lo iiiiiiizina iid kluse. — 
Iziiiedii rjcciiikii n ^liilircru {,ingens uutoerus 
maiinuloruiu') i ii \'iil:oni : .die pferdo lals gat- 
tiuig)' ,equi, jiimeuta'. Istina je da su siromasi 



kod veliki i bogati drzani kao ovcice i kkisad: 
sad ih muzu, sad tovare. F. Lastric, od' 237. 
Sluzeci se samo za potrilju stvarma zemalskiiu 
kakono kjiisadju. ned. 24-8. ,500 k[usadi. 411. 
Odariiaso sve .jOl) volova, toliko k|usadi. svet. 
196". ((ko krava taku i k|usadi kako rekob u 
velaci radi. .T. S. Helkovic ViL K|usad hrani 
da se Icripl sada. 27G. Pn I'laiiiu fgnibliij pasu 
nokoliko krave, dvnjo troje k|usadi. M. D. Mi- 
lic.evic, poinenik. 1, vi. Ila se vratimo, popadace 
k)iisad. iVI. P. Sapcanin 1, 117. A o zadi nosit 
na k|usadi sto bi bilo nuzdno. Osvetn. 4, 14. 

KVUSATI, kliisruu, iiiipl. kiisali. — isporedi 
klu-sac. — L' jediioga iiisi-ii win rijikn. (Vnig) 
ki s kopiti kiiuskim k|usa. .). Kavaniii J09i. '« 
iiiloija pisra iiiiii i( .jedtiinii /irniijini i piirt. jiraet. 
pass, klusan, ti: kao dn ,yc iiinriiir : knji Ifjnsa. 
Tao okovaii, uzdaii . . . k)ns:ui, iriisai], ^iimeaii... 
4171,. _ r iiiiir rnjniir n I )„l,r„r ii ,l:,i knir sr 

kllllll III l,r,ll,s,-llnill Slllisin , n r,'(,lllrt,ll k.'jl 

vespretiiii idi in. p. kliiiiujiin glnrniii) ; itiitr.i' liili 
da znari i spoliiiiti sr, isporedi k|usavac. P. 
Budmaui. 

K4jUS.\.VAC, k|iisavcii,, m. koi'i. koji .'ie cesto 
spotice. — U MikaliiiH rjeinikii : koii kjusavac, 
koji se potip|e ,6iiiius cespitatur' 197''; a Belinii: 
koii kjusavac .oavallo idio iuciarapa' .Oijuiis ces- 
pitator' 179''; il Stulirevii : ,04uus qui laborat 
vitio bipides otloiidendi ita ut frequenter cadat'. 

K^riSE, k|useta, ii. ill ral.allus vili-. /,■-.// st,, 
main vrijedi; h) niaimus, kon miil'-iioiin slosii. 
i-i jumontULU. ilopi-e •iroliiiii iknii. iiiii.gn, iiiii- 
g.irnrl 11,1 kojoj sr joir i oolli. — -v.- slo./i III.). 
I'liililosiinjil I-. - Akr. kilki jr II grll. sing., hiki 
jr II oshihinii pailriiiini. nsim iiniii. i an: sing. 
k|M.c. , rur.: k|,..c - Iti.irr .,r pnishi rrnska {od 
osiiorr k|ii^cMit', ispornli stslor. kl u-t; ,j uuiciitum', 
,','k. kli\.- ,jiii„ciiluui', /")/. kins,' .cal.albis vilis'. 

— .Xriiiii iiinoiinr; kiln iiiinr.iiiii ii pitl ri'hlii vii. se 
khnad. - l:iiiriln rjrr,iik<i ii .\lik„lina (k.luse, 
konic ,iiquii- gi'cgariu^, ma.iums'j, a Belina i,a&- 
valhicciii o cavallaw.ia' .Oquus oi: equa iguava' 
I7sb; ,riizza. caval oattivo' ,equus m<ilus' G34''), 
/( Hjelostjincrrii (k|uso, jiirga ,iiianniis'), a ■liiiii- 
liri'sii-rrii ik|uso, zrebe ,maiinulus'), a Voltiijijiiiii 
(k|usc, k|uscta / k|usina ,eavalUiccio. caval ordi- 
uariii' .rn~,-i, /( Sliilirrni ;,maiinulus' iz Jlabde- 
lirri-ii I. II ]' II I.- or II : ,da-: plcrd ulie gattung)' ,eqUUs'. 

— /',■,„ /,• ■.inirrnr ,i .\l ik,i{i nil. Belinil, Volti- 
gijinii rjrrnikii: dnigo ,i Mik.ilinii, lljrlostjen- 
i-rrii. .loiiilirrsirri-n. Stnli.rrni. Irrrr II \ iikova i 
II priinirriniii nkod khisad i kliiscscc. I'nstaviv 
i.oga iia k)use svoje. N. Kaiiina l.">.")'>. luc. 10, 31. 
A svaki popiti i prozdrijet tuj moi'e sto k|use 
p(jniti na pler'u ne mure. N. Uimifcrovic 101. 
Ne dajte se. kako k|use, za nos voditi. V. JVTen- 
6otic. app. not. 2, 277. Biti vodjen za nos ko 
kjiise ,far tutto a genio d' altri'. A. d. Bella, 
rjecn. ]78'i. Kluse projdo a on osta viseci. J. 
Filipovir 3, 197". Da kogagodi od vas vo ili 
k]use u dan subotiii upade u jaiuu. F. Lastric, 
od' 272. Sluzite se, bratjo, svijetom ovim kako 
klusetom. svot. U2>>. Do k|useta dok dotrapam. 
V. Doseii 1.").5^'. Kjuse lasiie liu oranem krece. 
J. S. Relkovio 22. (Upri) u se i u svoje kluse. 
Nar. posl. vuk. 331. Sto si tako pretovario to 
jadno k|use'? Nar. prip. vrc. 213. Posadivsi ga 
na svoje kluso. Vuk, luk. 10, 34. Koje se obicno 
govori k|usetu kad se boce da odbije. poslov. 
167. Ne imah kjuseta sa sobom. D. Danicic, 
nemij. 2, 12. 

KLUSESCE, /'. deiii. k|usc. - / jrdnogii pi.sra 
xvm vijeka. Dovedose mu poniznu joduu k|u- 



ic;;>itseSce k 

sosce iia kojo iizjaSivii pode k .Teruzolimii. 1"'. 
Lastrii'i, od' 208. Gospodin otje unici tada ii Je- 
I'uzoliiii na jednom poniziiu i priprostitu k)u- 
sosoii. 209. i « wisr. vrijeme u Lici. J. Bogda- 
iiDvic. 

Ji^iUStTINA, /. auiim. k|iis6. — // naSe 
rrijeme, a izmedu rjeinika u Stiiiiievu (,vilis 
maniuilus'). Yeke daj mi starn kjusetiuu. Nar. 
pjes. marj. 128. 

K^USINA, /. augm. kjuse. — Akc. se mijeiia a 
(jcn. pi. kjiisma. — Od xviii vijeka, a izmedu 
rjecnika u lielinu (,cavallaocio e cavallaecia' 
,6quus et equa ignava' ITSh; ,rozza, caval cat- 
tivo' lequus malus' (334-') gdje se naj prije na- 
hudi, u Voltigijinu (kod kjuse), u Stiiliienu 
(.mannulus, equus'), ii Yukovu (augm. v. kjuse). 
bjavao uCinivsi se kjusiuom blidom... F. Lastrid, 
test. 181*. Nego se nima sluze kao kjusinom. 
svet. 159b. KJusina se voda stara od pazara do 
pazara. V. Dosen lOh. Kjusina je moja durno- 
vita. Nar. pjes. vuk. 2, 590. Poveo si slomjenu 
kjusinu. Nar. pjes. juk. 261. ,Odbij tu kjusiuu 
doje u liive neka, gloca'. 11 Lici. J. Bogdauovic. 

KIjjUSINICA, /. dem. kjusiua. — U StiiUceou 
rjecniku: , parvus mannulus'. 

K^UST, in. ime mjestu 11 Srbiji 11 okrugu po- 
drinskom. Zemja u Kjustu. Sr. nov. 1875. 641. 

rCJ^UVANE, n. djelo kojijem .sr. k{uje. — U 
Vukovu rjeiniku. 

K^jUVATI, kjiijem, impf. (0 ptici) iidarati 
klanom ; uzimati kfunom. — ispuredi kjunuti, 
kjucati itd. — Akc. kaki je 11 praes. taki je u 
impf. kjiivah, u ger. praes. kjiijuci, « ^jart. praet. 
act. kjiivao, kjiivala, « part, praet. pass, kliivan; 
(( ostalijem je oblicima onaki kaki je u inf.. oiim 
aor. 2 )' 3 sing, kjiiva i impt. kjiij. — liijec je 
j,r(i>:/(in'iisl-ii. ii/irar s iihlikom kJBvati a kjuja U 
in-'irs. ijiii j, Ii i: i>ri ., Ilia preslo i u inf.), ispo- 
n-di xtshir. k|i,\;iti, k|Lv:i i kjuji), riis. K.ieB.aTi., 
K.1KIH), ci's. klvati (klvu), kluvati, ^)o|. klwai, kluc; 
ima i lit. kliuti ,hakenbleiben'. — Izmedu rjec- 
nika u Mika}inu (,rostro, rostrum impingo'), u 
lljrlnslji'iin'ni. (kjujem , kjuvati ,fodico rostro, 
mill., etc. rostro penetro, rostro impingo, pinso'), 
(( .hiinhn-sivi-pu (kjujem ,fodico'), 11 Voltigijinu 
(,beccare, battere con beceo' ,mit dem schnabel 
hacken'), u Stuiicevu: ,ovi putamen rostro ape- 
rire (dieitur de pullis ex putamine egredi niten- 
tibus), rostrare'; a Vukncu (,picken, hackeu' , rostro 
tundo, mordeo'). 
a. prelazno. 
u) udarati kfunom. uuakuje udarane dvo- 
striikn, jer klun, kaunoti ostar, prubija ono u Ho 
iidara, a ujedno ntvorajuci se i satvorajiiH od- 
lama komad od onoga. aa) a pravom smislu. 
Orao i kokot neka te ne kjuje. M. Vetranic 1, 87. 
Prilican ti jesi u svemu k zviri onoj ka vided 
siiiove pritile, tolikoj kjuje ih, dokole rnledue ih 
ucini. D. Ranina 119l>. Pocme ni kjuvati po 
\e&6(h). P. Posilovic, cvijet. 43. Pti6i kad ope- 
I'jate kjuju i oca i mater. I. Dordic, salt. 345. 
A kad zuna kladu kjuje. V. Dosen 122l>. Ovo 
j' glava jednog gospodara, greota je od Boga 
jeduoga da je kjuju orli i gavrani. Nar. pjes. 
vuk. 2, 324. Kjuvace ga gavraui. D. Danicio, 
pric. 30, 17. — hb) u prene-ienom Hi 11 tnetafo- 
rickom smislii. A on Ii ki'ajuje, sabjom se pomaga, 
narodi H kjuje, pod oblast podlaga. D. Barakovic, 
jar. 31. Nek te tuga kjuje i nepokoj miici. A. 
KanizIiA, roz. 34. — eci u prenesenum smislii, o 
pceli. Kad pcela cvit kjujo. I). Barakovid, vil. 
363. 



I KMEKNUTI 

l>) uzimati kfunom. — nije potvrdcmi pri- 
mjirima, aii .te kaze kjuvati zrna, kjuvati 2ito itd. 
Ii. neprelazno. 
a) uopce. Detelb rttomb kjuje. Physiol. 
nov. star. 11, 194. Dotao u kjunu nade (zlo; 
6uJ6 ga lovac de kjuje pa ga dovreba i ubije. 
Vuk). Nar. posl. vuk. 78. 

h) Ho je objekat u a, a) stoji u ace. 
,s prijedlogom u. Petao do4e i stane kjuvati u 
komad. Nar. prip. vuk. 17. 

KlfiUVAVAC, kjiivavca, m. onaj koji kjuje. — 
I' jednaga pisca xv vijeka. Petesi kjuvavci. M. 
MaruliA 82. 

KlfiUVKRINA, /. u Vukovu rjecniku: rdavo 
kjuse ,der gaul' ,caballus', cf. kurada. 

KMAST, adj. vidi tmast. — U nase vrijeme 
(sva su tri primjera V. Vrceviia). Majka mi je 
kmasta, otac mi je krvav, a ja kmasto-krvav. 
odgoncllqi : broc. Nar. zag. nov. 9. Noc kmasta, 
ne vidi se prsta pred oko. Pravdonosa. 1851. 31. 
Uva ili tri guna kmasto-plavetne boje. V. Bo- 
gisic, zborn. 214. 

KMECATI, kmecem, impf. vidi kmecati. — 
Samo prczcnat u jednom primjeru xvii vijeka. 
G-di zvirka kopore pod lirti i kmece. D. Bara- 
kovic, vil. 258. 

KMECAC, kmecca, m. dem. kmetac. — U Stu- 
iicevu rjecniku: kmetcac, kmetoca uz kmetcio. — 
nepouzdano. 

KMECANE, n. djHo kojijem se kmeci. J. Bog- 
danovio. 

KMEOaTI, km^cim, impf. uprao kao izgova- 
rati kme kme. — Od xvii vijeka. 

a. malome djetetu, kad place Hi jeci. Mati 
kada cuje i vidi da joj dijete kmeci i place. M. 
Divkovic, bes. 494*. Nesto kmeci kajno cede 
ludo. Nar. pjes. petr. 3, 259. ,Kukavo dijete, 
od velikog placa zacenulo se, pa ne moze ni pla- 
kati, nego samo kmeci'. J. Bogdanovic. 

b. o kozi, vidi vecati. — U nase vrijeme u 
Stouu. ,Sta ona koza vavijek kmeci!' M. Milas. 

C. zecji glas kad ga pas pritisne (isporcdi 
kvecati) ili misji kad ga macka pritisne. ,Skoci 
naglo (zee) i kmececi pisne' (A. Dorotic 18). A. 
Ostojio. 

IiME("!I(', m. dem. kmetac. — U Stuiicevu rjec- 
)iiku : kmotcic ,rusticulus'. — slabo pouzdano. 

KMe6aNI, m. pi. ime selu a Bosni u okrugu 
banoluckom. Statist, bosn. 34. 

KME^i, adj. koji pripada kmetima. — xvi 
I'ijcka. Grgur Lepecid, plemene kmece diti . . . 
Anton Vukasinid s Tozic od kmece diti. Mon. 
Croat. 184. (1503). 

KMECINA, /. vidi kmetstina. — U Bjelostjen- 
cevu rjecniku: kmetcina (,kmetchina') ,ses3io co- 
lonicalis, possessio colonicalis 1. jobagioualis'; u 
Voltiijijinu (kmetcina ,podere coloniale' .bauern- 
hof, bauerngut' I, u Stuiicevu (kmetcina ,praedium 
rustic-nm' .« d<>dnt];iini da je uzeto iz Bjelostjen- 
eenii. jiiiiuiriio 11 ]'uli iijijinu i u Stulicevu stoji 
iirljesl.-niit kjii.'iciii:i ~ /m/rt H,o nijesu umjcU pro- 
ciUUi n l!j(-l(isljencceu,. 

KMEKA, ./'. vidi kmecaiie. — U na§e vrijeme. 
Kad po§je godinu dana zacuje se kod snase piska 
i kmeka sina ili aoeri. Bos. vila. 1887. 379. ,Na 
edan put stade djece kmeka i vriska'. J. Bogda- 
novic. — I u zagonevi (vaja da znaci: onaj Ho 
kmeii). Iste kmeka dva kundeka, iste kunda 
maudo. odgunetjaj : dijete. Nar. zag. nov. xviii. 

KMEKNUTI, kmeknem, pf. kao perfektivni 
glagul prcma kmecati. Tuzno jeknu, malo cede 



KMEKNUTI 



KMET, b. 



kmokuu ; je maleno, al' je muska glava (Nar. 
pjes.). A. Ostojic. Lisica kmeknu. Ros. vila. 
1888. 239. 

KMESKI, KMESTVO, vidi km«ts-. 

KMESTINA, vidi kmefcstina. 

KMET, m. u naie doha: «•/«/. /,.)/'/ .'iri h Indnj 
{liosjiodareooj) kiici i na tiiiioj :,-iiili : si'lul,- Hi 
ti'zak ni>i>rr; zuatiiiji selak; fimliin nlnhar 'i>rjil;i: 
H sl<n;i,' d„h„ , „ ns/nlijrm >.l,ir,„sl-,,r„>j, :„;,„„ 
iiim I 'lrm,,,,-h .:,i„r,,;„ , r,hl.;,>^. l.o(„r: sl.iran. 
te r t.'sl,;, ra.:„,Njr/i. I.<il.« sr i/ir,l„ .„/.,,,„ <l„:,i. 
Hiipct: kao da jc isprca zmicilo i-is,J,-,.. .ii.iiin'jr 
lice, pa je s vremenum doHo do ni~rii,i .ii.n'riiii 
(kiid b). tumaci/o se da si; naj priji- orom ri/rri 
htjrla jwkazaii pucka ohla^t kao siiprottKi rla- 
fitenskoj i crkoeiioj (A. Xarsniewicz, iibor i.lio ab- 
.stammung uud bedoutung' des wortes kiucit. ii 
Zatirehu 189.5), ali mi se ciiii da nc n ^r,d:niii 
znacei'iu isticc kao oblaxt primt' mi ,s- risrij,i mit'sln 
[ti. p. feiulna) i tako xc l.nksf iir.miiijr kako y 
dosla do sadasncga .:n()rn'iii. jn- i n itn'i shiriji' 
doha vafa da se lu o!<liilii .iiiir.iii islimhi pod- 
loznost prema iiekom ponUii^ara (km In, rcjnidi. 
Icnezu'^ dohro je ovdje i.iponuliti i orn ■.mlini 
rije.6, knez, kojn jr takodi'r dozivjeln rrlikii jini- 
mjoiii II rriin'rnii kod nnsniii iiiirodii. i dn^tn do 
,seoskn,/,, kiir.ir. ,ili sr i ii oroiiir islir,' n/,l,isl.. 
zapnnir,hiiir. a in. /„, sh, i,ndl,,-.iiosl koo kod 
kiuel). mislim dii hi si- iinj liii(r tiiiiuiiilii islonjii 
ove rijeci, aho hi si' slmoli/o ihi ,jr mtj pnir kmol, 
bio od prilike ito i ni'iiiurki iimf maC', Icoji ii\ 
n. I), u friiiiiii'koii, knilr</r,i. il,,,l,., pr.irdii. koo 
sudac. a zn In iiniimn ,;,/ i.nilo ^i ii,(ii kuo fniil: 
kod cegaji- .dniziiiii ns.ik.i i;isl i smhirkn ^hrjui 
s feud no III jiodloziiosll i ni^nhlmnu. - Uijrr ,!<■ 
jiraslavenska (jiiiiiiii-iin s nliliLoni kMumi. / x dr- 
klinacijom iia i, (•/(/( olilikr ii imj shinjnii pri- 
inji'vima i poslije), ispundi slhini, kiuetb ,ma,;'- 
iiatum, pi'ocerum unus-, iinni^lm-. kmet,, sr(ii.k, 
slriis. KtivuTi., holnr. rilf.. rrs, kmot, kiiiet', bo- 
yati SK\iik nil tndoj :nnli. sr(iik iiopce, podanik, 
sudac, sarjiiiiik (i rimski sonalor), starac. po(. 
kmiec x trl prni '.iiiio'/u! slo sii ii ciskoiii". pa 
i sipras. kiuuotis, srlnk. III. kinuoti^. si'lnk iin 
tuduj zem(i (mo':r lull ir.rln i: slnniiskoiiu ji- 
sika). — Postiiiii sr III/ .:iiii; m-ir liili sniiino 
s ces. kmen, rod. iiripi jr po snij priliri Imln 
rijec. neki mislc mi ip-i'. /tok ;'/,,, rnrirk ^ i/mpoii 
kosom, jer inozi' bili dn sii pniiln m-. ii shinirh 
Slavena nosik dinpi ko.^n kim i s/ubuiliii (irninnii. 
pa da su s toipi (Im our piHilunrr nmin \i-iili 
i Slaveni orii rijn pri.iiiili. i In jo^ n ilolm pn'ii 
hrisi-anskoija rijrkn (ilok ji- ios ip-r /, iiliisil,, kim 
e) ; oua sc ipotr n niihr.i mij priji' n Liiiili-iini 
rjeciiikii pojskoiii mli po xm/i pnlii-i slmnpoi- 
skom ijrijfkkoiii nij. x,..»,,i,,,) ( /-.«///,■ so jr pn 
hmlili Miicii:Joirskl I h'ors:,iir,rski. ilrmp unslr 
nil ijri. /<.,(,,;(,,. «■/„/.■ nnnirluli nui prijr Jiiiiii 
iiuiiin II cesLoiii rjrf,iil:n l.-np pmniw i Inl cumesi. 
doista ni jviliiii III ilnnin ipnli.n iir iiioipi zadii- 
rolili iMiklosir ndh,ir„p' posrr ilriiipi. ,1 prrii i 
iir poiiiiiii'i. in- ,.■ po jo-ruj II, slii;oii kiiko jr 
poshilo miodr. in::r :,i.irr„r. a po drinpii iir In 
hilo st.arijniii. risnpi : osiin loipi kod drni/r trr- 
halo hi jirriini ! iiiloiti'inii) ip-rkoiiir ,, ii iki jr 
kmit, a nr kind, irrrr jr postniir. no l.ojr .^r po- 
inislilo, od lal. (.-Jme.s, slo odiionnn n smliirm 
rijeka iiemarkoine gral', daklr In sr posrr slii.iolo 
sa znacetirm sto stoji sprijrdn. Miklosii- jr n 
zndne doba odhacio i ovo postmie, naj orie jer 
nije ojerorao dn se lutiiiska rijec mogla oimko 
rasprostraniii ii soijem slavrinikijem jezirinia, i 
zbi^a jest ciidnovalo da Slaveni za ovo znacene 



nijesti uzeli i/ermanskii, nei/o latinsku rijec; ali je 
istina opet da se ova rasirila po suijem latiit- 
skijein spoinenicima ii Nemackoj zamjenujaii nr- 
inaiku, a primlena je i u i/rcki jesik {/.6fi.iji. xn- 
/(/jro,-). driiga sii dva razloija s kojijeh Miklo-sic 
ne pristaje, znacei'ie (po onoine slo je kazano prije 
misliin da iiije opravdaii) i oblik. doista^ prema 
lai. poiuitem (od ceijn. sii. postnli roinaiiski oblie.i 
till, route, franc, romto, spm'i. coude) vokal je i, 
II ne e kao n krnet, nil jr rrlo liiko da se vec 
II liilinskoj rijeci prije iinpi jr ispnlo i, ovo mije- 
iiiilo s o (comotom), vidi \\ . Moyri -Liibko, gramm. 
di'i- niiu. sprac.hen, Sjg. 327, 332. dnnpi jr rii.iilii 
II iikrrii/ii, jer se ne inoze ziinli knko lii ml vn- 

liiclniii poshllo k-l.luotb .V il.krniloill nil r. -hlipr 
l^arrhiv iVii- shi.v. |.liil.il.>^-. 1 s. :l(is— :_iU'j| misli'na 
poslinir III od, I'lirips nriin ml coiactia Hi comitia 
(slo jr srrili'iripi rijckii, kno i ciMuituUis, apstraktni 
^iipslnnlir od i:oines), Ir isjinrnlnjr pi. ki.metijc ; 
((// /r // rciuietia i.'ilo sr pisolo i i-,imecia) t ja- 
iniirno iiliisilo oiidii kno r, ; orn rijec dii.kle po- 
Irrilnjr ilii sr i inuriinlo s h, n n oslalow nidi 
nkrriiln sinh,, iiniii poiinr.r. jrr ml .•,,mi.|,ia nioijlo 
jr piishili k-i.ijir«i., ,1 ii.r ki.iuoth. sijrijn, je toija 
in-o po^lrilnk. dn jr ipotezii postann. od comes 
iinj liojn. nil dn I miii jnisre ne zadovo(ava, i to 
radi nkrrnln. — l.iiirdii rjrcnikn ii Miknlinn 
(kiuot, sejaiiiu .rusticu.-i, .•mi-i.^oki' i. // Hrlinn (.mw- 
tadilio soggotto al p:ulroiiH' .cdluuus di-i^inariu^' 
2-211)), „, Bjrlostjencevu. (kmet. podlnzink, delo- 
poloc, seliiik, paur ,colonLis, subditus, agricola, 
rn-!ticiis asrif.ola, rurii^ola, jobagio'), ii Jambre- 
sirrrii i .c-cilonu-;' i. ii Voltiijijinii i,\illauo suddito. 
.■ciluij.)- .Iinii.-i-'i, (( SUiliirrii i .fiisi.irii.s, agricola, 
rurii-nhi. coloiiii^'i, II I'liknrii: I. ii Srbiji su se 
kuiotovi zvali ziiatiiiji stUaci ... 2. u Crnoj Gori 
kmotovi se zovu sudije koje parci izberu da iiu 
sto prosudci... .3. u ]Sosiii so zovo kmet (pi. kmeti) 
se(.ak koji sjodi u-.i tiidnj zi^iii|i i u lurlDJ km i... 
cf. kinetir (iiini sr /,,, \'iikorii rjriiiiL-ii iln jr 
pliir. d.ii(i kmetnvi (7/ krnri knicl.i prniin rniliri 
zniirriin: iili In rr hill iipnir iiijrsiin rii:lil;ii Inko 
do sr po isloriiip,,, l.rn,jrniiin kn:.r k,n,-..,v,. „ 
po .npiiilnljriii kiu.'ti hr: oh.irn iin :iinrrnr): ii 
Jtaniciceva: kbiui'li, / kmcii, irnli dnlr kml :i i hi. 

IV. a naj star! pin priiiip'ninn .nnrriir iiln':r 
bill: bo{iir, relikns ilnko p- pininrnn n drmpiiii 
pninirrnK nli kml In.pi sr iiioir islli'iih il.no n 
prroin priiiiirrni Imdnlnn pmllnznosi pmiin rln- 
dnrii II Dniiieirrrii rjrrnikn: kinfti, .sub)wtu,s', 
srl. .Mis:illii-;'. |K)d xlaspii div.avrHiga gospodara, 
;i I.. |i' i \kis(cdiii, In ziiurt'i'in uii.slim da je ovdjo : 
.Muji ki.hii'li i iiinji liidijc i mriji vladalbci da vi 
|u)ii' i ilir. \l liraun; . . . n.ko vi tbko ucini kri- 
vinii iji'ijihl. kiiu'li. da so pri predb mnomb ; 
. . . oili. iiahili kbiiii'ti' (pise Ijaii bo.sauski Du- 
l,r,.v.:,i.iiiLa). U(OU. serb). 28—30—33. (1240— 
I2hii. .lido godo II giispodiua kra|evb ugrbscibi. 
ili 11 kiiioti iigi-bsrilib da za uasb stoje sobomb i 
svojimi pnkli>ari kako za kojega godo liihb'. 3,39. 
31;",. (1127). — 7 /( orom. p'rimjrrit moze biti da 
jr oriiko :iinrri,r: 'l'r,,f,i ..dalira knuiii loskii i 
■podvrgiiu ur kl,,^^o^.^ .1. IxavaiM.i 2i:(>('. 

b. seliik k.iji -pill nn hidoj :rmli i n tn.toi 
knrl. Ir :n :r,„ln dnp ip,spmlnrn ,lio ml ilohntkn. 
n :n knm dn:iin on /r .<lii:ili :,i nrl.;, rrijrnir 
nijrti iinil.-r shi:lr mill dn iiijrsii srinl jnhinki 
II mil •ilnrijiin prim iniiiin iimlr hili dn kiii.'l 
:nnri mr/rkn dn:mi -.r.^iimi ,,lnnnli sin:, I, ip.spo 
diirn. nil .r n nilndr ilohn slirnrn kiiirlorn sliizhn 
kao Kplnlii kirip :n kiim. tr jr nioZr i prrki, 
drmp.iin rr^il, n nr .n in .mpim ijliirom. n dn 
oslovi knrn, prr^tiiir mn ilnimj-<t slnihv. - isp„- 
redi citcija. Uadose siju obitolb bastiuu s^voju 



KMET, b. 



106 



KMET, d. 



KoijsUiiitimi kinetu svoniu i I'lo^ovoim. dracami. 
(Daiiiiir .iUii>{a ovaj primjer /loil uvo znaieiie, 
nli miizf hiti da iiripad't pod a). Mori. serb. 
1«2— 1H3. (1371— 139o). Sb tiuii su bili sradu 
kioetije. 2<t9. (UCW). Tutlej da so iiasele kiuo- 
tijo ci-hkovny... da stoje oude kmet.ijo ci-bkoviiy 
koji te rabotati ori.kvy. 531. (1-185). Svodooiio 
jo \bsemi knieti dobn.scinemi. 532. Sve koliko 
prilozismo, ili su kmotijo ili zoiajo. 533. tn six 
in-f itiimjcre ka ie Danicic dii je SHacnni' .subJBctus', 
srl. .vasallus' dodirjitri: pod vlaScu vlasteoskom, 
cf. kmetiO.b. Vam i vaSiiu kmefcom dajouio. Moii. 
Croat. 5. (1275). Tada josu odliiCili, da ako bi 
sin s otcem stojae, vsaki po sebi kuiet s kiuotoiu 
ili kekoli vrsti, od koga bi sli;il)a posla, i da bi 
se .<kupili na kup, da ote iia kup sliizbii sluzit 
fJTospodsku skupa. Stat. kri;. ark. 2, 293. (1477). 
Kiuet za ploiuenita iie more biti ods'ovoi'iiik, ni 
plemenit za kmeta. Zak. viuod. 75. Ako ftovik 
pleiiieuit iiua kmete svoje. Stat. po|. ark. 5, 27(). 
Er im su kmoti svi pokloue douijoli. N. Na)os- 
kovic 1, 2SS-1:. Dugoviiikom uasim zapovij da 
uasim kmetora vas I'liliov du,!? odpusfco. F. Vrarioio, 
/.iv. 84. Podloy.aii jest kiuet sospodinu. S. Ma- 
tijevic 63. Gospoda ni kinefci istinu iie znabu. 
D. Barakovic, jar. 32. Da ih sluze I'lih Jimeti. 
I. Drzic 299. Da aam tvqj u vike virni kmet. 
P. Kadovcic, nac. 285. Voseo gospar, kmot veseo. 
P. Kauavelic, iv. 28. Dopusti redovuikom kmete 
i imanje drzati. P. Vitezovic, kron. 37. Sirotu 
je bole vzeti neg proksonu s lilagoui, s kmeti. 
cvit. 165. Vazdar bil za kmeta, vazdar plakal 
selie ! odil. 50. Tesko "osparu ko.ya kmeti hvale I 
(D). Poslov. danic. Od uboga kmeta ubog je i 
poklon. S. Budmaui 423l>. Kraji, bam, sluge, 
kmeti. A. Vitajic, ist. 4t9li. Kmet kaluderski. 
I. Dordic, ben. 192. Kad bi svo ono senica bila, 
i kmet i gospar i-adovo bi se. B. /iuzeri 12. Vi 
gospari da zovuci djetica vasega ali kmeta . . . 
93. Sto biste rekli jediiom kmotu, da ga vidito 
zito zrieti kad je u travi? 320. Sve... jest Bozje, 
a mi uzdrzimo kao ilegovi kmeti. J. Banovac, 
pred. 42. Ne gledase drugo nogo kako ce sebi 
steci privarom i podkradivaiiem dobara svoga 
gospodara i otescaiieia negovije kmeta i tezaka. 
i'\ Lastric, ued. 313. Ni daje prave dohodke go- 
spodaru kako kmet. I. A. Nenadic, nauk. 136. 
Eece kmetu vinogradskomu. S. Kosa 112''. Ti 
sad oinis na svijetu od gospara, zapovijedas mla- 
dijem sluzbeuicim, kmetim. D. Basic 70. Nasi 
kmeti sad su gospodari. And. Kacic, razg. 197*. 
Bastine i kmete drzati. kor. 396. Svoje pod- 
loznike, kmete i kraetice. M. Dobretic 575. 
Papa, kra) i cesar, gospoda i kmeti. M. Kuha- 
cevic 79. Nije kmeta vijek uboga ... N. Maroi 
15. Na Lozuieu moju dedovinu koju mi je dede 
osvojio, pa od mene Raei preotese kod mojijeh 
pet stotina kmeta, sad ja kmeta nemam ni jed- 
noga. Nar. pjes. vuk. 4, 239. Imam kmete sela 
Koravii(!e. 4, 384. U liem ima trista dima kmeta. 
Nar. pjes. juk. 233. Pred liih sa|e kmete i civ- 
cije. 336. Evo tebi kule i avlije, ispod kule 
trista kmeta mojih. Nar. pjes. marj. 157. Kud 
ce .steta te na rdava kmeta. Nar. posl. vuk. 163. 
Sva trojiua su bili kmetovi kod jednoga spahije. 
. . . Spahija . . . krivo pogledase na svoje kmete. 
.\ar. prip. bos. 1, 50. IT Bosni zove se ,kmet' 
(ran. br. ,kmt>ti') a u Boci ,km6tic' se(ak koji 
sjedi na tudqj zemji i ,u tudoj kuci'. u Bosni 
vrlo malo )udi ima po selima koji imaju svoju 
zem|u i svoje kuce nego su ovaki ,kmeti'. od 
ovijeh kmeta nijesu gospodari spabije nego citluk- 
sahibije koje se onamo zovu ,age'. Vuk, kmet (( 
Slav. bibliot)i. 1, 86. Gotovo svaki aga ima u 



svome sell! osobitu kudu za sebe u koju izlazi 
Jeti naj viSe pred jesen na tof'erifi, i onila su ga 
kmeti duXni osoldto slusati, a i osim toga, kad 
im Sto zapovjedi, no mogu odreci . . . aga mo/.e 
kmeta sa svojo zom[o i iz kuce krenuti kad mu 
je voja, a i kmot po pravdi mogao bi ostaviti 
aginu zem}u i km'-u. 87. Ovakijeb kmeta ima 
u Bosni i brace nase zakona turskoga. i u Her- 
cegovini gdjesto, osobito oko gradova i varosi, 
ima ovakijoh kmota. 88. Ti, oco igunme, imas 
u /Cupcima vjornijeh kmeta. S. l^jubisa, prip. (i7. 
Zapovijed im ne ovijelit raje, ne zadavat kmeto- 
vima straha. Osvetu. 1, 16. I^oto prode, kmet 
agi ne dodo. 4, 34. Kmet, u Fuzini stauar, koji 
.sjeill u tudoj kuci pod kiriju. I). Danicir. Kmet, 
po Dalmaeiji i.vnk l>oii ivnli i.mIu /..iii|u. M. 
Pavlinovic. U llnln-nnnl.H in l.fiji mini iirr/ddsi'ie 
repiiblike diihrunirl.n I.-ihi/i il,ijii ^Inilm (pod re- 
pahUkom do 90 dnmi, a sad w moi/ii izbaviti 
plao.iijuH pit 10 for. na godiiiu) za kucu, a poklon 
(kozli:, kokosi. Jiijn) ~<i. rrl. P. Budmani. 

c. pii /irntiiiiiriiiii jiiiirinii (kod h) u, sirem 
siiiislii. iiniiri sijiil.-. Irlnl;. — iivako jr ziiaceiiK 
po snij jiiiUci a Diijiiu jirimjcrima: Ako je gra- 
janin, pitaj ga od ozur i od zakladov, ako je 
kmet, od nenavidosti, od tadbe a naime od de- 
setin i od dohotkov. Narucn. 89''. Od ludi bez 
nauka, kakono su tezaci i kmeti. B. Kasic, fran. 
106. Otac ide na daje, ter uikomu kmetu za 
raba podlozi se. P. Grlavinie, cvit. 314^. Kmet 
zeli biti grajanin. posl. ix. Bo|i jest jedan kmet 
od pri|irostih muzi neg ohol razumnik. A. Geor- 
gicoo, nasi. 4. Ni'e tu sell, ueg su stani kmeta, 
r'ibara... ,T. Kavaiiin 143''. Od nevjesta kmeta 
izhodi da jos mane zemla plodi. 166*. Eto smutiia 
dune vela meu kmetim i ribari. 171a. A dega 
se kmet polako, cim okisne vas u pole. 4731). 
Ako pomju kmet 2ie bore, pak ne gneci grozd... 
542'J. Kmeti, zanatari, bojnici ... A. d. Bella, 
razgov. 143. Licnici za odravit nomocnike ili 
kmeti za posijat plodna pola. 162. 

<l. ■.iiiiliiiji ■<rlii/;. i II iiii'iii .<mi..<lii. (/lavii od 
Sriii indi dull n Viiknnjrin i Miliri-ricciujein jiri- 
•mjniiiiii). — isjiuriili ;:iiiii_-inr kud a. — Od xviu 
riji'ka II Srbiji. Otb prokupske uahije knezovi 
i kmetovi. Glasnik. 49, 11. (1734). Knezovomb 
i kmotovom-b. 20, 1.32. (1793). Saklet cini slavan 
knez-Lazare, saklet cini na svoje vojvode, a voj- 
vode na svoje kmetove, na kmetove i oborkne- 
zove. Nar. pjes. vuk. 2, 205. Sve kiiezove, srpske 
poglavice, i kmetove sto su za potrebe, i popove 
srpske uciteje. 4, 137. Na kmetove .selske po- 
glaxare. 4, 149. Braoo moja, kmeti i bo|ari ! 
Nar. pjes. petr. 2, 98. Od kmeta i besjeda. Nar. 
posl. vuk. 2.34. Kako god sto je obor-kuez glava 
od knezine, tako su kmetovi od sela. i oiii sude 
selacima koje za sto, osobito kad se ko dijeli, ili 
cija stoka potre sto kome. Vuk, dan. 2, 98. II 
Srbiji su se kmetovi zvali znatniji sejaci, ili se- 
oske starjesine. ovakoga kmeta otprije niti je ko 
mogao zakmetiti ni raskmetiti, nego ko je bio 
posteniji i pametniji, a osobito rjecitiji od osta- 
lijeh selaka, bio je kmet. kmetovi su se skupjali 
na razlicne dogovore, kako seoske tako i kue- 
zinske i nahijnske, i na takove molbe i odgovore 
isli su Turcima. a kasto su se|acima i sudili, 
kad bi ih parci pozvali. za kojekake raspre . . . 
Ovaki su kmetovi bili u Srbiji od prilike do go- 
dine 1815, a od onda do danas pretvorili su se 
gotovo u prave cinovnike koji se postavjaju i 
mogu se izbaciti. ovakovoga kmota selo izbira. 
a starjesina od knezine (ili kao sto se sad go- 
vori ,srezski nacalnik') va|a da ga potvrdi. Vuk. 
kmet u Slav, biblioth. 1, 85. Kako su sad sva 



KMET, d. 



KMETIN 



sela u Srbiji razdije}eiia na opstine, svaka opstina 
ima ,glavnoga kiueta' (ili, kao sto knizevnici go- 
vore i pisu ,predsjedate]a primiriteluog suda') i 
po nekolika mai'ia (koji se po kiiiski zovu ,cle- 
novi primiriteluog suda') koji su kao pomocnici 
glavnome. u svakoj opstiui ima ,sudiiica' u kojoj 
se glavni kmet sa svojijem pomociiicima sastaje, 
te sude sejacima za kojekake maiie I'aspre (i to 
se zove ,primiritelni sud'i... osim toga oni kupe 
porezu i predaju odredenijem cinovnicima; obja- 
vjuju se|acima uredbe i zapovijesti od pravite|stva 
ltd. Otprije su samo se|aci bili kmetovi, a sad i 
varoske opstine imaju svoje kmetove. 86. U 
staro vreme za Nemanica, a i docnije, kmet se 
zvao ,premicur', za tiin .seoski ktiez, seoski sta- 
resiua', a tek u novije vreme otela je mah rec 
,kmet'. dokle se kmet zvao ,knez', dotle su se 
negovi pomoti'iici ua vise mesta zvali .kmetovi', 
a u rudnickoj Moravi .dokmeti'. M. D. Milii'evic, 
opst. 20 — 21. To su obicno kmetovi ili poznati 
posteni i pravicni judi. V. Bogisic, zboru. 31'). 
('. j)o juznijem kraji'iHiiiii (sad mab-bili fKiiiin 
II Crrioj Gori i u Boci hilnrskaj) kmeti Hi kme- 
tovi zimci Ho i dobri |iiili (ridi 2. doba.r, I, 1, 
a, h) hh)), vidi osiihifn imj iirri I \'iil:i:i- /iriiiiji'i-. 
— Znacnii' sr Idho tiiiiKin /m /iri'diisin mn iki'd, 
d) i po onomf sto jr tci.inio n iinj stiirijrin ziiii- 
cenu. — U iiiij stiirljnii .-.r /iriiiij' I'li J';t.'» i dobri 
}udi ;' porotnici. — (Id w rijito. Uzesmo medu 
se 12 dubrovaceelih kmofci a 12 srtpscehb kmeti 
i dva prestava. jedaii dubrovarki Ilija Radosa(irb 
a drugi srtpski Tomko liogosa(i('b, i vodismo u 
Dubroviiiku dva stanka i na grauicii S roke, i 
oudej ucinise receni kmetije cotvri.ti rokb za- 
rocni . . . i mi dodosmo na zaroc-.ni rokb na gra- 
nicu sa kmetmi i sb prrstavi, a Radosava ni 
bratje mu ni bracva mu ni tko nilib dnigi za, 
nilib ne htese doci. i poslase z granii:o kmetije 
Tomka liih prbstava na kuoo Radosavu . . . da h\ 
dosli na graniou na zarocni rok . . . kojijemi, 
dobremb judemb bivb Tomko prrstavb na domu 
Kadosavu . . . Radosavb ue htio po6i . . . cekasmo 
ilib s porotnici i s prbstavi do zvijozde ua gra- 
nice po zakouu... Spom. sr. jirec. 85 — fSG. (1117). 
(Mliii) nim dan po kmetijeh za stetu. (ii Boci). 
Men. serb. 4(i4. ( 11.5-1). Kmetovi .giudici arbitri, 
uomini savii'. S. Budmani tlH^'. Nema kmeta 
da kmetuje tome. Nar. pjes. vuk. 2, .VUi. Nema, 
kmeta ni dobra junaka, ja koji I'-e tome kmeto- 
vati. 2, ooo. Prica i kmot no moze biti. Nar. 
posl. vuk. 2().-i. Da se oslone na dobre jude (.kme- 
tove- u Boci i u Criioj Gori). Nar. prip. vrc. 
183. Da Bog da da Inidu vazda stari svatovi, a 
gospodski banovi. bratski cvjetovi a zemajski 
kmetovi. ii Vuk. kovc. 72. U Oriioj Gori kme- 
tovi se zovu ,sudiie' koje parci izboni da im sto 
presude. ovakijeb kmetova biva obii'no sa svakc 
strane po dvanaest, i svaka strana svoje izbira. 
ouamo se pjeva i pripovijeda da su i Turci sa- 
zivali ovake kmetove od Hriscana, da im .sto 
presude i izmedu sebe ih namire. na ove je kme- 
tove nalik i onaj stari obii-aj u Srljiji, kad koine 
cija stoka potre kaku [etinu, pa zovne nekolika 
oovjeka, da ,kmetuju' koliko je stete uijiileno. 
Vuk, kmet a Slav, bibliotb. 1, 86. Niti ima 
medu uama kmeta, da bi stavio ruku svoju medu 
nas dvojicu. D. Danicic, jov. 9, 33. ,Kmet prica' 
u Boki znaci : ,ein parteilicher schiedsmann'. 
Pravdonosa. 18-jl. 8. Kmet u Boki znaci .giu- 
dice arbitro' ,schiedsrichter'. 28. 

KMETAO, kmeca, m. dnii. kmet. — I' Stul,- 
('■.riHi rjrhiikit: v. kmetoac. 

KMETENICE, kmeteuiceta, ii. (Hi kmeteuik. 
m. ?), vidi kmet. — U jednoya pisca naiseya ere- 



mena. Sto je since, to se aga vice, sto pastorce. 
to je kmetenice. Osvetn. 6, 8.5. 

KMETICA, /. U'HSko cejade bio kmet. — Od 
XVI viji'ka, a izmedu rjecnika u Mika(inii (,ru- 
stica'). It lielitiu (,contadina, donna soggetta al 
padrone' ,colona originaria' '221b), n Bjelostjen- 
ievii (,coloua, subdita, rustica'), n Voltigijinu 
(,contadina, colona' ,bauerirni'l. ii Stiilirevu (.ru- 
stica'), (( ViikoDii (,die frau des kmet' .u-xor i(>i< 
kmet'). 

11. xnnri'iii: jr kno kod knu't, r. Na kom je 
sehi ua jeduoj cetrtini uika .Mara udova kme- 
tica. Mon. croat. 276. (157.j). U Gonti ja imam 
kmeticu jednu tuj. N. Najeskovic 1, 262. Jedna 
uboga djevojciea rodom kmetica i sejanka. B. 
Zuzeri 194. Svoje podloznike, kmete i kmetice. 
M. Uobretir .")75. 

b. zmici'iii' Jv kilo kod kmet, b. Kad ua istu 
lirpu meces i kmetice i gospoje. .T. Kavaiiiu 
3:!sa. Budi vladika, budi kmetica... A. d. Bella, 
razgov. 87. 

C. kinrlor.i iriili kmet, d) zenii. Kosulu, 
koju mu je [loslala kmetica ua sleme. M. D. Mi- 
licevie, zim. \cc. 22. / ii Viikonii rjixiiikn. 

KMETKKM, /. dmi. kmetica. — I' Slnli/rni 
I'jci'iiikii : .nisi iciila'. 

KMKTK ll''. //(. drill, kuiet. — U Slii/irrni rjri- 
iiikii: V. kiuctrac, — iirpouidano. 

KMKTK L\. .«/;. koji pripada kiiirliri. — 11 
Sliilii'rrii rjrriiikii : ,a,d rusticam spoctans'. 

KMETK IXSlvl, iidj. koji jiriiiiidii kiiirlinuiui. 

— V Stiilinrii ijrriiikii : ,ad I'ustica.s spoctiuis'. 

- ,iei>oiiz.hiio. 

KMKTir. III. drill, km.-t; ii .'irijriii iiniiijrriiiiii 
..llilri slo 1,1,1. 'I, a /// 6. — Od xiv rijrko. o i:- 
iiirdii rjrriiikii ii Mikii(iiiii (kmetic, luali kmet 
.l-risticlillls'), /( Hjrloxl jrlirrni i .vusticulus'), l( Stlt- 
lirrril ly. kllicarar,. /( ]'llkiiril. (koji Ua tudoj 

zeiu|i sjeili ,dor lehnniiiaun' .fciidatarius', cf. kmet 
.-.■ diiditlkoiii da sr ijururi ii lioci), u Danidiecoii 
kmctii'b .sorvus' ,se|ak svojemu vlastelinu, cf. 
kmctb;. .tosu vlastele i jesu kmotici. kako to u 
Sri.b)i»lib 1 po vsenib svctu. ISpom. sr. 1, 3. (139.i). 
.leri. ^i dozvalb \'last,elb i kmetice stare zetske. 
1. 8. iT:)97;. V'lastelemb i kmeticemb trebii'ibscemb 
i kouavalbsccmb. 1, 19. (1399). A kmetic naj 
pri da so ima tuziti prid gospodinom cigov je 
covik. Stat. po|. ark. 5. 246. Zapovidise svim 
plemenitim vlastelem i didicem i kmeticem i vla- 
sii'em. 246. Kada kani kmetic pojti od gospo- 
dara svoga. 288. Bivali su na golo crkovni kme- 
tici. S. Lubisa, prip. 3. ICnez nas kmetice guli. 
199. Moji sn djeilovi sudili kmeticima. 2117. 

KMKTl.l.X. /, po.-iliijr od km.-l iii(.-<liirkoi,i ija 
inijr isli loi^hinik -iln jr ii iMalija,, /. ,/■ /""'". 
nrijo Ji i: llldnjil ir.lkil: liloirliih till. i;,,,. 

a. -.rllllll jrdllnllll llosiindliril llll koJOJ SU 

kllirli nil k,io mil. nil kmet?. -- I' iliirodinij 
lijrsiiii iiiisriiH rrriiiriiii. Uao liih uiu Ijsmaii Tuic 
iuladn .)d kmi'tije scz.leset dimova. Nar. pj.-. 
marj. Iii6. 

Ii. poi/iid.hii po kojoj kiiirt di\:i znii^it ijospo- 
dareoii, i sitiiui .:riiilii. — ■ U /lisaca iiiisri/ii rrr- 
inrmi. Kmel,ija, ncm. ,coIonie', tab .coloiiia'. I!. 
Petrauovic, rucu. ki'iig. 13. 

KMETIJIC.'V,/. dem. kmetija. — /' nnsr rrijriii, 
H Istii. Stariji brat je dobil tu kiuetijicii. Xa.sa 
sloga. g. 10, br. 14, str. 56. 

KMETIN. iidj. oidi kmetov. — I' Slidirmi 
rjecnikii: kmetin i kmetov .ad riiricolam spec- 
tans'. — iiepoiizdimo. 



KMETINA 



KMETSTINA 



KMETINA, /. ridi kmetija. — U nasi- rrijeme 
II lioani. Pobralimo ilok je knietiuo. Bos. vila. 
1889. 9(i. 

KMETITI, kmetim, impf. po.itaji' ud kmot. 

a. sluiiti kau kmct (vidi kmet, b). — Jlije- 
histjcninm rjeimiku: kmetim .colonicale obso- 
iiuium exhiboo, servifcium subiUti administro, 
praosto', » Voltiijijinu: ,robottare, servire alia 
gleba" .t'rohneu'. 

b. ciniti kme.tom (kiw Imptirfektivni i/futjal 
limiia ukmetiti). — Saiiio u StiiUceoii. rjiicmkn 
HZ kiuetovati. 

c. sa se, rrilfl;<iriit, Hi /msinid. iiii je.dm>m 
iiijestu XVII i)ijil:<i. :iiin, lir iiijf jiisiiu. ITz gonii 
Po|aci Litvani kmcip •<!■, z susoili jciiuiui li slovoui 
ilile .se. I. T. Mniaviii, osiii. 3H. 

KMETNIGA, /. nidi kmetica. — No. ji-dnom 
iiijcsfu xviii tu.jeka. Ni kmotnica more s krajom 
sine plodit, slike djCda. ,T. Kavaniri 205". — ne- 
puuzdanu. 

KJIETOV, adj. koji priimd,, kmrhi. — V Stii- 
licevK rjeinikii hod kinetin. / '( ]'ii/.-,,rii. 

KMETOVANE, «. djcio kuji.j,:m .sr kmcliijc. — 
Izmedu rjccnika u Viikoca (I. ,das richten' ,ro 
jus dicere'. 2. ,das befehlen' .dominatio'). Al' ceS 
jutros u ^radove da s gospodom saborisos, il' u 
bracko kmetovaiie, biran kmete? Viik, ziv. 201. 

KMETOVATI, kmotujem, impf. postaje ud 
kmot. — Akc. .se III' iiiijri'i'ii (aor. 2 i ;i nin;). kmB- 
tova, part, prill/, mi. kmetovao, kmotovdla). 

1. neprelii-iin, liiil kmrf., rnditi lean kmet. 

«. 'ridi kmet, b. — Od .xvii vijeka. Ki bi 
znovic kueu uzidal i hotel kmetovati . . . Statiit 
trsat. 224. Kad bi tudimi kmetovali svojim 
blagom i imai'iem. M. Pavlinovic, rad. 27. A 
ne dati za zivota svo.a;a da 'I'uri'iina. kmoUiju vi 
majke. Osvetii. ;!, 38. 

It. suditi kail kmet (ridi kmet, e). — U nase 
vrijeme, a ismedu rjrcnika a Vukoru (n. p. po- 
trvene kukuruze ili za drugu kakvu raspru ,oiit- 
scheiden, absehatzen' ,aestimo litem'). Nema brata, 
ni kicena svata, uema brata, tome da kmetujo... 
nema kmeta, da kmotuje tome. Nar. pjes. vuk. 
2, .546. Nu kmetujte meue i Milosu za nasega 
dara iz Latina. 2, 5.5.5. 0\akovijeh kmetova biva 
obicno po 12 sa svake strane i svaka strana svoje 
izbira, pa dokle kmetuju dotle se i zovu kme- 
tovi. Vuk, ziv. 254. To g. Svetii'- ouda iioka 
nam kmetuje, kad ga pozoveriio. odg. na utuk. 
23. Ovo je trideset godiua kako sauio kmetujem. 
niko se na me ne potuzi da mu krivo sudih. M. 
P. Sapcanin 1, 139. Kmetu svakomu kada kme- 
tuje ide: kad miri cekin... Pravdono.sa. 1851. 28. 

f. zapovijedati, razmelati ne (oidi kmot, d). 

— V nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu 
f, befehlen, den herrn spielen' ,domina.ve' s j^ri- 
mjerom: Nemqj ti meni tii kmetovati. Da nijosi 
sa mnom Jetovao, ne bi tako kmotovao. Nar. posl. 
vuk. 53. 

2. prelaziifi, ridi kmetiti, li. — U Stidicevu 
rjeeniku: ,rusti(;orum numoroad.scribere'. — sasma 
neponsdani). 

IvMETOVICA, /. nidi kmetica. — U jednoya 
pisca naseya vremena'. A kamo vi da se bule 
hvale, kako kojqj kmetovica prala. Osvetn. 2, 49, 

XMETOVIC', w. kiiielii: kuwhjv sin, kmet. — ' 
■liidan pill prije niisriin i.-rnnini. Ako li bi tko 
kmptovic na svoga gr)si.i..liii;i mku postavio. Stat. 
po|. ark. 5, 255. — U naic rnji'iiii' knu preziine. 
Schem. bosii. 1804. .xvii. 

KMETOVSKI, adj. koji prijiadn kmetovima. 

— isporedi kmetski. — U nase vrijeme, a izmedii 



rjecnika ii Viikuim (,den kmeti eigen' ,Toiv kmeti'). 
Prepis jedne presude kmetovske. Pravdonosu. 
1852. 30. Plada kmotovska. M. D. Milic'-evir, 
opst. 24. 

KMETOVSTVO, n. vidi kmetstvo. — U jed- 
niKja jiisca nnseija vremena. Turci pali, kotare 
uzgH. trudiin w.iriM n kraetnvstvo speli. Osvetn. 
5, 2. 

KMETSK?, adj. ktiji /.ri/iiiilii kiiirlima. — i.ipo- 
redi kmetovski. — .l/.^'. niia-li t ispred sk: 
kmeski (vidi liaj slmiji jirnnjerl. — Bijec je 
praslavenska, isporedi r.i'k. knicuskj, jiol. kmiecki 
(po kmiecku). — Tzinedii rjecnika u Belinti (,di 
contadino soggotto al padrone' 221''), ii Stiilicerii. 
(,ru.st,ieanus'), a Vukiiim (vide kmetovski ,s jiri- 
mjerom iz narodne pjesme : i^jU<'.kom snagom, 
mudrom glavom, kmetska diko). Kmosko (rino). 
Stat. kast. 181. Hci kmetska. Narucn. 62'). Od 
kmeckih kcori naj lipSu izbori. M. Urzic 88. 
Dali smo mu sel kmetskih sodem. Mon. croat. 
2(i(). (1570). Da ih sluze nih kmeti ali kmetske 
zivine bez jjlate. I. DrziA 299. Na kmetskih 
kolih. B. Krnai'utic 19. Puntarija kmetska. P. 
Vitezovic, kron. 131-. Kraj Primislav. kmetske 
kuce ... J. Kavaiiiu .362'J. Pode kaluderski nad- 
Ijetnik po kmetskijeh kucah kupiti uvjetno zito 
aliti cetvrtinu^ I. Dordic, ben. 185. Da na kmet- 
skili koli na Spilberg poslase. M. Kuhacevic 57. 
Upita govorniko kmetska glava. S. ^ubisa, prip. 
161. Kmetska pogodba, liem. ,colonievertrag', tal. 
,coiitratto di colonia'. B. Petrauovic, rucn. knig. 
13. Kmetska robota, tlaka ,rustical-robot'. .Tur. 
pol. terminol. 438. Ustanove oduosece se na 
kmetske razmjerje podloznistva i podanistva. 
Zbornik zak. 1853. 4. 

KMETSTVO, ». stane onoya stu je kmet (u 
soakum znaicim) : u primjerima sti samo osobita 
znacena. — Naj nsrr- i i.-i/mJn isiired st: kmestvo. 
— liiji'.c je jinishir, ii^l.ti ispni-f ill .sL-iliiv. k'Lmetb- 
stvo, ces. kmi't^tAn, /»,/, kniinLwo. — Izmeda 
rjecnika ii \'iiki'ni kim'-iNn ,das amt eines kmet' 
,muuus itjr Kiii.'i ; kiiK'MiMj, vide kmestvo). 

a. kiiiiL-iki Slid, mil kmot, o. Tu je kmestvo 
i divor, u kmestvu je svokar moj. Nar. pjes. vuk. 
1, 206. Mii'ili su mrtve i rauene i u kmestvo 
sijodali krivo, i prokleto uzimali mito. 2, 12. I 
vjeru i kmetstvo uglavismo na Savin dan. Prav- 
donosa. 1851. 21. Poslije toga (na ime kako se 
voc prvi put 12 [udi otputilo domacinu kuce 
ubijenoga, zadobili prvu vjeru, za tijem drugi 
j)ut drugu vjeru a dobiv i trecu pomirise se) idu 
svi u domacina ubojicinog, jave mu kako je, i 
on oni dan va)a da ih gosti obilatim ruckom, i 
stoji cekajuc od domacina kuce ubijenoga, kad 
ce um poruciti da zove narocena mu 24 covjeka, 
da na dan vec zabijezeni sude mrtvu glavu, i 
ovo se kmetstvo zove. 1851. 27. Uvrijedena 
kuca sabere 24 covjeka (kmeta) da okmetuju i 
osude te opredijele dan za kmetstvo. V. Bogisic, 
zborn. .581. 

b. colMi]i:i, mis, iil/ina. — I' jiihiiiijii pis, -a 
XVIII vijelii /•■'ji ,!■' iliiii ovako znucim "f,,/ njii'i, 
jer se kiuei i n .iiunnu pod b) zmi- lulijiiiiski 
colono. Zato poslijo tu od Kimjana nova kmetstva 
bjese slana. J. Kavaiiin 117-'. 

KMETSTINA, /. imaiie, zem(a za kmetoue. — 
U sponienikti xv vijeka, i otale u Daidcicevu r.iec- 
iiiku (kmetbstina .praedium beueficiarium'). Sto 
je kmetbstina, tudej da se uasele kmetije crb- 
kovny. Mon. serb. 531. (1485). — I sad se kaie 
II Istri (bez t, a po cakavskom yovoru sa sc mj. 
st). Onda mu kmescina propada naglo. Nasa 
sloga. god. 11, br. 12, .str. 42. Kmescina ,boiia 



KMETSTINA 



109 



KNEaiNAC 



rustic!'. D. Nemanic, cak. kvoat. .-^tud. iftsz;^. .'i'2. 

— Kail da w st zamjenido (ilasi>m <■, Ir jr tnkn 
posiala rijec kmecina (indi). 

KMKZA, /. raznuigi'}io genskii kojc ■'»' Jediiaka 
kmczi. aprar jr iiiiikon'stik. — Akc. se mijcAa ii 
viif. kmezo. — 1! iinsr rrijfmc ii Lici. ,Ona 'b 
maikiua kmeza'. ,Muci, kniozo i placko'. .I.lint;- 
flanovic. 

KMKZAV. adj. koji .se jcdiiaka kmezi. — I' 
nasc vrijcme u. I.ici. ,N(imoj biti vavije kmezav, 
vide, kako su ona djeca vesola'. J. Bogdanovic. 

KMEZITI SE, kmezim se, impf. ridi kneziti 
se (plaknti) i radi akcenla. — (' va>ic crijoiic, 
a izmt'du rjecnika u Vukoni (vide kneziti so 
.-.•_ dridatkom da- se govori u SriJemuJ. — / ii Lirl. 
,Sta se kmezis tudaV ako te ciin otrjanem, imaoes 
bar zasto da places'. M. Medic''. ,Sta se vavije 
kmezis?' J. Bogdanovic. — V Intuitu, o djetetu, 
tiho plakati pustajuci kroz grkjan liekakav iflas 
koji duze trajo nego kad .hiiice'. ,Kojega se 
vraga tu kmezis cijeli dan y' M. Milas. 

KMEZONA, m. rasniain,,, miisko di.jrtr it,, se 
jednakn kmezi. — f ' iiasr rri.jrmc ii l.iri. .Ovu] 
zalosni kmezoi'ia vavijo so kmezi i plar-o'. .1. 
Bogdanovic. 

KMICA, KMfr.'SiV, ridI fiiii-. 

KMICITI. imjif. villi kiiicrati. ii:i liiii.-u. A. 
<)stojic. 

KMIJU-KJkllKA. ./■. /(. ,uin,d,n>j za;ioiirri iia- 
ieija rremena. Zaplaka sn kmi jii-kraika, i.stn majci 
I'va ibrika. adiidiietlaj : dljctr. Niir. zag. ]iov. II. 

KMLK, m./imi' mjrsi ,i ,i Srhiji ii (.kniijii hin^ 
iiradtkom. Niva. n Iviniku. Sr. n.n-. Is7l. 7:il. 

KMIN, m. Carum rarri L., I'lcka hllka. ispn- 
redi kim, kiraino, komin, kumiii. — liijic ji' pin- 
slaceiiska, itspnredi nix. ksuih-i., a-.i. kmin. />"/ 
kmin, a i lit. kmynai. — Iz tiidetia .jr-iika. (-/"i 
redi i)rc. xruivav. Int. cuniiniim, atn'inii. chiinnii: 
pii fihlikii rii(a da ,'p; poxlal.ii oil luluiski- njci'i. 

— I.iiifdii rji'i'iiika H Stiitii':eni [y. komin .s dn- 
diitkoiii ihi ji' rijrC: ni-tka). Ukropi. vodi,nb si. kmi- 
uomi>. Sava., tip. Iiil. glasn. U-l, 1!I4. Kmin (inriiii), 
rus. KMnH'fc. po|. cos. kmin (Carum carvi), 1. gla- 
dius(Xuzmic, Aipiiln-Rnc), lilium coelestoi liamlil ', 
iris i,Kuzmic, A'jiiila-I!u<'' :. (Iladiolns; h. iLamlilc 
2. (kumiii) Oaniiii ca.vl I,. '.S;i),|iir). Ii. Snl.'k. 
im. U>i. — I ,s- pnihirinrniui. Kmin bijnli, <■;!- 
nicularia (.I'izzclli, /( nikniu^n \\i rijrka, \i\\u\.i- 
Kuci, dons calialina, inM,^ .ill.inn il'izzollii, irido 
bianca (Kuzmic, riik. xvi n/rkai. Iris lloi-ontina, 
L. — Kmin divji, 1. irido salvaf-ico it'izzolli, 
Kuzmic). Iris loetidissima L. ; 2. Sidoritis L. 
(Alschinger). — Kmin .\Inj-iii. giglio azzurro 
(Kuzmic), Iris germanica, L. — Kmin pitomi, 
u-ide domestico (Pizzelli, Kuzmic i. Iris Horontina 
L. — Kmin vodoni, .spatula letida (^Kuzmici, irons, 
acoro, spatula aquatica (Anuila-Buci, irido accpia- 
tica (Kuzmic), edresen (I'izzelli, Aciuila-Ilue). 1. 
Acorus (calamus) L. (Aiiuila-Tiur. Danilo) ; 2. 
acoro falso (An-solmo da Canalii, Iris |noudo,conis 
L. B. Sulek, im. lis. 

KMRK^ATI, kmrkjam, iiitpf. Im] si.iijoli .^ilom 
uzdrzavas, a odajos raukli gla^. P. Branhior. 

I. KN.\ (ki.na), /■. prah it,, .«• c,,,, ml li^r,, 
iii'kf liilkr • Lausonia alba. Lam., iir An.liu.-;i, hiiu- 
turia L. //' Alkanna tin.-Dria Tans,. I,. . !,■ Th,-- 
kinr mm :,iln l„,jr i,,,ktr i,a nika 111,1 , ii,.,i,iii,,i 
a i ko.^ii. — Oil iinip. liiiiiia;. Inr. .|vn;.. — Crsln 
>r i:,i,,nu;i „ni nj, r k.m ,l,i jr d,;,^l,r.,ni . I. j. 
mntii I I u riijr s, kiio iirkakar pudiiiiikli mkal. 
,id pnlikr oiiiiki kill, B II iiornslureiiski.i rip,:! 



kenati so (ijiiDJiti .«', i> rani) Hi ii franniskni 
quenouille (pre.tlica). iiraj ijlns ]'iik liilrit ilrhr- 
liji'M. jiTiim (i.) ali je hofr liijriili an tankijriii 
(h), jn- ,sr i„ii> iir iipnfri'hlani ii, ,i '^hinjiiii' ni- 
kopisimii II, K,;/, I j,-:ik,i iriili 2. jrr . nkiriinl ,,' 
na oriiiii ahi^n lull k,i,i ^h.j,' :,il,, (,■;,■„ sprij.ihi. 

— oi-aki -sv i:,i,,r,ir i'lij, „,■ s,i,ii,i ii p,ii\:i,ji radi 
stiliii iri,li pni jirinij,!- i: iiiii;,ilii,- pp-siurl neyo 
i a srii,pl,ii,i,,i, ,i,,r,irii. iii,,:,liifi ,,i,li l,iipi. ^•f.o 
.iad iii-iiiii II iiasiiii ji:ikii ilrii,iii,li siip^tiiiitirn 
zeiL-ikiiijii rnila n nasi, irk, im :,. kiiji l,i hili jiilii,,- 
S^oiiu ipra sr iiiilazi s,i„i„ „. pisiiriii. I, j,- :„/„ 
neiihiciiii iiaai'inii iiarndii i'.ipira rut I ,irii njcc ka.it 
jedan sliii/. — {' iiii.ii rrijriii,-, n iziiirda rjecnika 
u Vukavii (knii i khna ,arfc t'arbepiilvor liir die 
haare' ,fuci genus'). — Kad iljovojci u oci vjen- 
caiia bojo nokte u amamu. iz Bosue — Mrbaja tur- 
skoga zakona i Vuk). Nasqj Mejri k-F.nu posta- 
vise i na noge i na b'jele ruko. Nar. pjes. vuk. 
1, ■>'>. .]iik im nijo ui kna otpanula. ni sa nogu 
ni s bijelih rukn. ISTar. pjes. liiirm. 1, 390. Boje 
joj rake i nogo vodom zamijesanim prahom od 
kne ili k'ne (alcana tinctoria). ii Nar. pjes. horm. 

I, •")!il. Kna idva sloga), Lawsonia alba. Zora. 
|si70. 19''. Kna, Aiichusa tinctoria L. (I'lem. al- 
kaiina) (Vuk). B. Sulek, im. 148. K'l.na je li§ce 
od ncdiog di'v(fta stn rasto u Egiptu, na Istoku 
i u i-;t(Mii.ij [iidiji i kazo ser Lavzonka bela, 
IjaNsoiii^ .illi.i Ijum. 1). Popovic, poznav. robe. 

2. K.\.\. /'. kai, la,/,- i :,i/k,i-.l,- ili ,-n-i-iikiislel 
iU, pi.^l.iiu 11,1 li,:,ii;,i,i Ik.'ii. hill pad, I kisa p,i 
sill„-,Ui„l pviprri. - .\l,r., hill itil je isli, rijrr 
■^1,1 I. kna. Si, nil, ii SI ill i,'ti-ii rj,;'i,ikii: .ma,- 

ruhi.. .|iias pluvKi in vili i;-,.,„.raf. / „tale ii Sn- 
!,k,„ii iimiiikii 1 IS. 

K.\.\|)|TI, knadn,,. impf i-iili nakna^davali. — 
/■ Sliilii'.'ni rpililkii: v. naklulili. i/dje ,p- lliiri- 

II, in, 1,11,1 iiiip,ij',kliiiii fihniijl pi;iiia naknaditi. 

— 1 111,1 I II J, ■dun, in pimil inixr,/,, rniiliiia. It kii- 
P'l/ii iiij,' ,lnsln jiKiiii :iinr,i'i,\ 1 da kolo po le- 
dini hoda, pa <la cure i mladici bijosni knade 
drago zacinko i pjosni. (tsvotn. 1, (li. X^; ].^,.- 
iiini'. dndoim) Ii kadgnd u to zivi, knadicemo sto 
nas svijo.t kvivi. I. :,9. 

KXADI.dV, ailj. •\.'-\\. Ki.nadl..vi., iiii,' iiiiesia 
ulnri'^l - xi\ rij,'k,i. (Hj, Oblo lllavo u il.'li, 
Ki.nadbivi.. S|iniii. st,..j. 7. 

1. K.\,\IM(\ III. prr.iiiir. XVI njrka. Vid 

Knapir. Mon. croat,. Is,",. , l.-,ii:;,. 

■2. lv.\AIM(\ III. line s,l,i II llriiilskni a iiipn- 
iiiji i;u;i:di,i^k,,/. Kazdijoj. M2. 

K.\.\s'r. ndj. lidi kkist. — /• knizi iakui-skaj 
XVI rijik,!. I la, novziiiozni, knasti ili bez voia- 
kogii iiila Mis/oj V kler no primut so. S. Ko- 
zieic 1 1 '. 

KNA\'(M;,. w. miiski iindiiiiak. — xvi rijika. 
Stipan s ilcdiiir pridivkoiii Knavor. Men. r-roal. 
LSI. (i50:!). 

KNK(iA, III ridi kiiogo. 

KNHIIAN. III. iiije.-nin im,. — I'l-i/r iiniri/a n;-- 
iiii'iin. Kiji'.gaiii.. .S. iVciv:i,knvii''. pom. I.'ii. 

KNK(tAT[(\ III. pir:imr. - xvi lijrka. Martin 
Knegatic. Mun. ,r..:ii. 2ii:). |.-,|;i,. 

KNEUK''. m. imr hi(ri. Knogio (chnegicli .^ 
knezicV ii mloiacknm rukopisu), barVia, ai'on, pos 
\itiili. -iciin'maiia minor, dra<'ontea minor Jurii- 
kcipisu mlot;i,cki>m). Arum maculatum L. B. Sulok, 
im. US. 

KNEGINAG, Knegiuca,, m. mjesm, tin,: ,li;, 
.sii seta (kajkarskij Knegineo doiii / goriii ii llr- 
rntsknj II ziipniiiji rarazdiiisknj. Bazdijej. 102. 



1. KNKGIlirA 

1. KN^iGINA, /. knezeva zciia, zensku ('clodr 
kno kiiez. — isporidi ki'iegina. — Akr. se mijeAa 
II f/en. jil. knogiiia. — Moze biti stara rijei, i.iiio- 
rrili stxior. ki.u^gyi'ii, nis. K-iiiiniiin (urakakii /lO- 
■ilajf od naj stafijcijii iiblika k'i.n(;g'fc). — Iziwdii 
rji-cnika u Mikafiiui (knegii'ia, knezova ?,ena ,co- 
mitissa'), a Belimi (.contessa' .comes' 233*; ,ba- 
ronessa, donna che lia giurisditione' ,dynastis' 
130"), '( Jijelostjenaevii (knegina. knezova i^.ena 
jdomina, olim coraitis-sa'), ii Sliilii'coii (,c.ont6ssa' 
, comes', f.), II Viikiirii i,dio frau des knoz' ,uxor 
101' knez'), ii Dniiicirmi (knegyiia ,uxor inv 
knezL'). Uospodinu knozu (Lazarii) i gospo/.di 
knegyni i cedomi> ihb. Mou. serb. 213. (1376 — 
1389). Knegina seuska i brinska. Mon. croat. 
90. (1461). Vilo, g-or.-iko knegiiie ... B. Krizanic 
II Starine. 18, 226. Jedna kuegii'ia od te strane. 
Mirakuli. 110. tjmri Matildi's knegina. S. Ko- 
ziciA 2r)H. Prisvitla gospoje, knegino, gospoe i 
gospodarice pricestita. F. Parcic 3. Ljepse djeve 
Bosankiue, despotnice, i knegiiie... J. Kavaiiin 
276^1. Knegina Vidosava. I. Dordie, uzd. vi. 
Uvi knegiiie, dvi gospoje vjerne su joj drugarice. 
J. Krmpotic, kat. 80. Daj mi ti, o Boze! sve- 
ki-ve knegiiie, devere levere, jetrve gospode . . . 
Nar. pjes. vuk. 1, 109. Kako sta je? knezeva 
knegiiio! Ogled, sr. 68. Pa knegina vili besjedila. 
68. Rece (knez) knegiiii: .Spremi ovo kave . . .' 
Nar. prip. vuk.''' 292. I od danas ce knegiiie 
persijske i midske koje cuju staje ucinila carica 
fcako govoi'iti svijem knezovima carevijem. D. 
Danicic, jest. 1. 18. Kad jb pos|edna knegina 
Jelina Paleologa .xv vijeka izrucila kneziju. M. 
Pavlinovic, razg. 96. Pije 1' (knez Daniln) rujno 
na uranku pivo, a seta Ii knegina D.irinka? 
Osvetn. 2, 97. 

2. KNEG-INA, /. ime zi-mko. - Jamneno je 
ista rijec stii 1. knegiiia. — U Viikoni rjfciiikii : 
.fraueimame' ,nomen feminae'. 

KNEGININ, adj. kojl pripadii knegini., — U 
Stiilici'ini rjecnikii: ,comitis, ad coinitem (f.) spec- 
tans', i II Viikovii. 

KNJ2G0, m. hyp. kuoz. — Ptmlajc. od uhlika 
k%n^gi.. — Na jednom mjestii xv cijeka von. ainij. 
knego, i otale u Daniciievn rjecnikii, ydje -si.oji 
kao num. smr/. kuega, ali to nlje sad po dnbro- 
lyiikom ijooorn, a jamacno nije bilo ni onda. I 
jostb, knego, 5to pisefce. Spom. sr. 1, 148. (1420). 
Danicic diidajc: samo tii. — In iiase rrijcme ii 
okolini diibruvacknj kim mnski iirnliiiiiil: Hi prr- 
zime. P. Budmani. 

KNEGOVANE. /(. ludi knozovaiie. — Upnw 
je djehi kojijem sr kneipijr (od filaijola knegovati, 
ali oviiine ij/aijolu neina potrrdej. — U jednoz/a 
pisca naseiin vremcna. Preo naseg krocit zavi- 
caja, i na tvoje na.lec knegovaiie. Osvetn. .j, 42. 

KNEGOVATI, knegujrnu, iiiipf. kiwziwaU, vidi 
kod knegovaiie. 

KNESTVO, ridi knostvo. 

KNESCI, Knezaca, m. pi. ime selii n Slnruniji 
II ziipaniji puzeskoj. Razdijol. 129. 

KNESOK!, in. dein. knez, iiprav deiiiinntir dr- 
miniitiva knezak, ali se ora rijec potvrdiije ■laino 
kao mjesno ime. — U naie vrijeme, a izinrdn 
rjecnika n Vnkovii. Optuze ga (Ve\ka) nekaki 
knescici. Vuk, dan. 1, 78. — U osobitom zna- 
cetiii. Uz kmeta so uvek uahodio po jedan slu- 
zite} koji ,se negde zvao ,polioaja' uegde ,birov' 
negde ,kn6scic', a negde ,vikac'. M. D. Milicevic, 
opst. 23. 

KNESkI, ndj. nidi knezov.ski. — U jednoija 



no 



1. KNEZ 



pisr.ii nak'ija vremena iz Boke. Stavio bill na 
ovi kamen kne.sko obijeXe. S. J^uliisa, prio. 32. 

KNESpOTjE, ridi Knei>.-pole. 

KN'Ksr\'0, ,/ hiry'ni ws/, oblasi, didbii ■ 
ki„:rr<, ,/,:„,„, :,„,/„ /.,/,„/( vlada knez. — I'o- 
sliijr n,l kiiMZ iiiishirl.niii i.ntvo, te xe 7. i.'<pred I. 
mijena na z, po tome se it naj starije doba pise 
knei>,bstvo. od kako se i, ne izyovara, ispada s 
izmedii i i t, a pred ovijem slovom i r/lasi kao 
s, ali se pise i kneztvo. ii naj starijem je .ipo- 
menikii pisano knezbstvo sio je jamacno pisarska 
por/reska (cijelijc onaj spome.nik vrln zlo napisan). 
Danicie kao da je mislio driikcije : gdje glas ,z' 
(upravo ,s') mislim da samo zamjoiiuje gla.sove 
,zs'. istina pisano je kneztvo i knestvo u Bjelo- 
stjeniera, Jambresieeva, Volligijinii rjecnikii, ali 
to moze biti da je po kajkavskom r/oooru. — Od 
xni Dijeka, a izmeda rjecnika a Belinn (,princi- 
pato, domiuio e grado di principe' .principatus' 
58.")''; ,r esser conte' 222''; .baroiiaggio, specie 
di giurisditioue o signoria' .baronis jus' 130"), /( 
Bjeloxtjenceni (kneztvo, vladanstvo ,dominatus'; 
knez sada vsaki gospodicic imenuje se .dominus', 
a u staro negdasne vreme samo ,grofi' pisali su 
se i zvali .knezi', kak to liihova svedooe pisma ; 
otud i knezija iiorvat-iki imonuJH se .grofija' ,co- 
mitatus'; ar .knez' zvase so .f.Mii'<^' . « Jambre- 
sieeint (kneztvo ,dominatio' j, » \',ili nji iimi (knestvo 
,contado' ,graf'schaft'), a Sliilirn-u i knestvo, v. 
kneztvo; kneztvo /(i; knezeviua), it I'wA'ocH (,wiirde 
eines knez' ,(oii knez dignitas'), ii Danicicerii 
(knezbstvo ,diguitas et terra roii knezb'). 

ii. kneierii cast, oblast, -ilitzba. Da Krajiiiani'- 
ne pakoste Dubrovbcanomb ui Judemb ni dobitbku 
ui zem}i ihb ni onemb ki su pod knezbtvo ihb. 
Mou. Serb. 31. (1247). Bezb povejenbja kneza 
koji bi bilb po vremene vb knezbstvo djubrovb- 
cbko. 37. (1253). Da smo drbzani ciuiti kleti 
vbse knezove ki budutb po vremenehb vb Dju- 
brovbiiikb, drbzati si obbtb vb vreme svoga knezb- 
stva. 39. (1253|. Koja (kiiia) od mnoge gospode 
krstjanske za ne velike i vjerne sluzbe jest uz- 
visena i u vjeonemu kuestvu i gospodstvu po- 
tvrdena. M. Divkovic, bes. xvi. Diceci se (ja) 
dundom tako vrijednijem . . . u nasemu samo- 
vlastitomu gospodstvu na knestvo i na sve naj 
vece casti vecekrat dostojno uzvisenijem. I. Gun- 
duli6 216. Mece u visinu vlasteostvo, knestvo, 
poklisarstine, svijetla imena. B. Zuzeri 12. Ostaje 
u j'ednom gradu knestvo, vijece, sud i pravda, a 
knezovi i vijecnici, sude i parci .pertranseunt'. 
2.3"J. I onarao ovo knestvo ostaje od oca sinu 
kao i serdarstvo i vojvodstvo. Vuk, ziv. 253. 
Posto se jo odrekao knestva. M. Pavlinovic, 
razg. 88. 

h. knezeva drziini. yuiln l-njnm knez vlada, 
isporedi knezevina. Kni^a ^.^l,' .Iciveka knezbstva 
djubrovb^.bkoga. Mou. ^erb. .17. il253|. Po staromu 
zakonu koje je (sic) meda Dubrovbuikb i knezbtvo 
lilbmsko. 43.(1254). Ki je grad v knestvi buskom. 
Mon. Croat. 172. (1499). Moskovsko je kneStvo 
glavu pod tve noge priklonilo. I. Guudulic 316. 
Ali gUidaj, pak vojnici litvanskoga knestva slijede. 
438. Knestva ugarska bliziia i da|a na boj zovo. 
P. Kanavelic, iv. 61. Puce kuezztva eetiuskoga. 
P. Knezevid, pism. 86. Tiros osta brez cesarstva. 
brez krajestva, brez banovine i kuezstva. And. 
Kacio, Tazg. 54. 

1. KNEZ, m. kao hil. priureps / iiem. fiirsl 
(stnnein. furisto, naj jn-rii. [nuril" j< l^/irra: sta 
rjesina, poglaoicn, iinj jnuil'inhii <.";/'/i'; kasnijr 
su se iz oimya razriin dniijn :ihiriini (isporedi 
kmet). — -e- stoji mj. iicydasneya tj. — Akc. se 



1. KNEZ 



1. KNEZ, 



mijenii xamO u inriozini (nidi da(e). — h'ijrc je 
prndmv.nAa n oblikii k-i.iien^b sto je poxtan iid 
k-Mieng-i. (kT.ni;gn,; iiaslnvkom j-b; ovaj sr stiiriji 
iMik Hiilnzi namt) ii jednom rtikupisu xn iHJek.<i 
(ridi MikldNi.-, lex. palaeoslov.' hod knesfhi; ali 
se piilirdiiji njccitiKi knogii'ia, knego, ( vokntirDin 
jfdntnr kiKv.B (stsloii k-bni;ze, t'eH. knc'ze, jioj. 
ksieze), hporcdi stslov. k-biiejib ( kT>nezb (.prin 
ceps, iiiagnatum uuus, tribunus, dux, praefectm. 
lictor, homo liber'), riiK. Kunsi. (pofjlarun; iiem. 
furst, franc, prince), ces. kiipz (po()lnincn, f/o- 
spodar; xueci'.nik), pal. ksiadz (fuririiik, a zn z)ki- 
('■cne poglavien, kao i, :ii .fur-i' / .prince' h/kiIi-i- 
h(aiHl M dein. ksiiiZ'*, /,"(> / '( r, skmif kni/f; iir- 
jnsna je a pulakom jc:iI:h iii-:iiiij<iiii ml kii im 
ki, isporcdi kuiga); isimri-dl i sl/inc;. k(inni;is, 
lit. kuniiigas i kuniuas. miidn .iiuftjitHliir sitd 
fSivcenik', let. kungs, (inspodm. - l\'ijri jr i/rr- 
man-ika, l.tpcredi .stm<'ni. clmnii'.^ i iinrnnieiii. 
kbnig), stiHilci. euning, niiiiln^nl.-s, ixiiin^' irii<il 
king), .itnord. kouungr. — I' iiiiiniiiii xc iimcii- 
(ihicni) ov : knozovi (u starije dohii kneznve), kne- 
zuva, knez6viina, knwzovp. pii Viiktinu rjeeniku 
a jufid.riiiiadnijeiii ki-dji'riiiKt iiiin i mnnUiiii km"-- 
/,evi'(( kiije re hiti nkmntl ,i iKhilijnii jiinli-inmi 
kiiii i< knozovi. ii iinsr ili,l„i nil.i ,l„ Jr rrh, nirlka. 
llU xr II. ililj .•ifiinjiiii siiniiirliimiil IliltiKi i. iiliiii- 
liiiii he: niiirlkii: kiM-zi ikn.'Za, knrziiiia. akn xr 
liri nliliri iiiintrrhl.inijn ii iiiise dnhll). — /• sln- 
ri/ii rrriiiriiii iii^lr. •mni Inn je kiiPzonn, li itiil, 

pi), H llilir jr ,1 ,ll,l nhirlln k.l.-Zi.ln. - /' inl- 
nilhlijeiii xr iijr<ii„i,i,<i iini'.r iilrililll kli.'Z N lllll^^ 

kijeii, iiiieiinm k,,.,iii, ,.ri,„iil„ Ink,. ,ln ,,nsl„i,r 
llnlnrn jnliin njrr. Irsr niidn !,„.■. in lliljriin /,n 

l„i,lr:.niin. ridi u ,.. C,,,,,,,,! ,l:,v,n knny.- 

Lazai-H.' Nai'. pjn:<. riik. 'J, I'ls. i i.i^|M>(l:iiM„ 
slavnog kiiez-Lazara. 2, 21'i. Svoni'' t;i>M; si|j- 
skom knez-Lazai'u. 2. 214. iiiiln.i sr im /v// nnriii 
i II pros! ohiik knpza, //'//: Da ide sa I'lognvimi 
vojsknin i da sc sa-lavi ^a kneza-Siiuom. Djolo- 
vod. prot. 205. ri>a.io \.ii\(idi Aviauiii hukir.ii, 
da proda kiii'za-Mak-iiiiio\ ii sn|wtA'iiii,i-:(.. |.).s — 
lUjetki, sr inihr.i , nlilik knry. (eidii. ixi„n-e,li 
kiiegii'ia. — I' nnjini jr rjeeiiiiiiiiii : n \riiiiri- 
e.e.vii (,di)ijiiiius'), ii Miknliiin (,i-outo' ,(M>mns'), tt 
Belinii (.I'onto, siguor di coritea' .coiuns' 222ii ; 
.pretore, titolo di magislratu' .praotor' ■t^i^'-: .lia- 
roiie, (-iot! .signore chc ha uimi^diii^.ia'' .luirti, 
dynasta' l.SO"), /( Ujrlnsljriirrni iridi ku,l kii.'slv..., 
(( JfimhreHeerm (.comos), n \'nl/iijijiiiii i,(a\a- 
liere, oonte' ,gnif''), (( Stiilierrn i.priiu-ipc, coiilc, 
duca- .princeps. i',oiijos, dux'), ;/ I'likneii: ([jI. kui'- 
zovi [po jugoz. kr. i ,kiM"zHvi'|, kiiezi'iva, kiioz6- 
vimai 1. ,dor fiirst' ,|.iiiir,']),- : Knoz Lazar. 2. 
knez od knezitio lenli ilnjr knd di. 8. knez se- 
(iski (vidi da(e knd oj; // hniiinrnni ki.iiozi. I 
knezb ,princeps' (nidi dnlr knd c i, rf. vlaslidiiib. 
vojevnda, zupanb. 

a. prinoep.s, praefrc-Mis, iiniiir imj jriiiliiril iji 
covjek, jiocilarfir, pnyhirien. i/lnrnr, qlni-n. ■<liii-jr- 
Hna. Josifa postavi g(m[).idiiia dnnm I'aiarinovii 
i kneza vsemu stezanijii Joy". .Si(<t'aii, siuj. paiii. 
saf. 4. Knez popov.ski (Kn.jiifnl. Kurizm. ili'i. 
Knezi popovski rekoso I'ilatu. '.if'. Sknpiso so 
knezove zidovski i Farizeji k I'ilatu. N. Kaniua 
9Uj. matth. 27, n2. Rim-o I-;n-; knpzovniii |,,,p,,v- 
scijom. UVjii. Tiirgin-i bise ouada knnz grada, 
riniskoga. F. Vrancic, ziv. 24. I la s.' uisui iin 
poreco, Valerijan ca knez reci'. I'. lli'ki,(.iovii'-{y) 

103. Valerijane. kne/.pvoli! 11,"]. II i mi linl- 

zebuba kneza .s\iic'li vi-a,:;i)\a. S. Rdsa sM'. 

h. k<l<i I'liidni-. nil iiini-ii iiriin rn r n knip 
— orrtkii liinrenr mnirlnli II nrijriii jiri iiiirri iiin : 
iBni/) pfistavi (ivi care, dru.gije knezn, ini vla- 



diky, i komuzde dasfcb pasti stado svoje. Moii. 
sei-b. 4. (UilH— U!iy). (Boi/) otbjembjej diihy i 
caremb i kbnezemb. H>i. (l.-iSO). Pape zapovidali 
bi krajem i knezom. Naruon. 11'. Aleksandar 
pojme meca i ubije sve kneze zapadiio i vse cave 
istofine. Aleks. jag. star. S, 2;i]. Carevi i kne- 
zevi srpski. S. Lubisa, prip. 16. 

r. lid XII rijeka prenodi .si? noa rijee Intlnskmii 
comes (till, cnnte, hem. graf), ridi knd. kun't. / 
upnir sr .kiie-.nri- -nrii rinslrin iln ii/iniejn jii 
kojuiii :ri,ilniii ill iiiniiii iirl-i, ,lr:nriin ill ilrnr^kii 

ri.ill sinilnl rr^ln iiir.rrn rn^l /irrlni n,l nril ml 
shin, kniklnd jr knn ,,nrn.iii iiii.ir rindnrrri lirnrr 
ill iiriinri'irli siiinrn n drinnimii ill ,i drnr.'ikniii 
mill mil jr kn..z ml .rnjrmlr- ; ml ,:iipn,i,r. nil 
sil inki knjl <ii V, ;,•„/, \,.|iki vr\^^ kliezovi 
risi ml iiip.nin n iii.i ml rrlil.-i /rl, .iiimiin (ridi 
knd vii|\oda ; /.upaii.i. ii iirl;ijriii si iim jeri iiin knoz 
jr jns risn rn<l. ml pnlikr kni) iieiii.. lierzog /// 
lur-i. Ink <lw:, ill |Miu.i|„., «.. p. knez Lnza.r 
iijink ijii liilijnii-iki :nrii U .(int.e Lazzaro) i opel 
If iiasr iloliit; n ijil.jriiiljr vc iin.prnlie sriiki elii- 
stelin znne knez. em .iln n Inm /nir Dnincir knd 
knozb: Srp-iki knezovi bjeliu isto sto u liihovu 
vrijenio latin.-fkim jezikom bjehu ,comitos': brat 
vladanca srpsko.ga, veliko.ga zupana Stefana Ne- 
manii, Mirnslav bjese .knez'. M(on. serb.) 1. (118B1. 
i sin vladauca istoga, Vukan, bjese naj prije 
■ knozb'. a poslije ga otac, predavsi vladu stari- 
jeinn sinu Sinl'anu .|>ostavi kneza velija' koje 
'•-I.I I ka.d nin lirar, b|i se kraj. Sa(va, sim. pam. 
^■af.) I. l;;. 1 l>iisa.nsk.)-a kraja Tomasa (1451) .sin 
Stiepan lij.-sr .knnz'. .\I(on. serb.) 448. Tj. (Okaz. 
pani. >at'.i SO. i sani vladalac srpski Lazar, ako 
i Itjeso ,>aniijdri,zavbnyj gospodinb .Srbbjemb i 
Podiiuaviju', opet se sam pisase ,knezb'. JV[(o)i. 
sorb.l liJO. il:jS()). I'.li;. (laslj. -ao.j. (1387). (na 
iiovrinia.) (iilasnik'. li. 201. i drngi ga tako pi- 
sahu koji niu l.j..|,,, u |„,dni<iu. M ,„,. serb.) 
•207. Il:is7' (iin um, sirniii nun <niiin ,HMs|,odina 
Lazar.r, nlijr ilmlniin kn^iiijr ii iJnhrnnii.kii In- 
lijnii^kljeiii jriil.niii: l>,,v,-lia ,ir c.nte Lazaro). 
213. I 137H— l:ls:)i. i ^in luii Si. .Ian po smrti ocinqj 
i jus goiliii.. I Iii2 lij.s.' .kui'Zb' a, brat mu samo 
,.g(>spo.liiii,-. 2 11. m'knln 13,'Sll^l3i)9). '246. (1.399). 
2(12. il3.s;)-l III-,). Spiiiii. sr. 1. 3. (1.39.-)). V,. 
(bi'.iSi. II. Ij. illiiji. laku i starjesina di'zave 
.liil.n.v.irk.' Iii..s.. .kn.'zb'. iMion. serb). 1. (,1189). 
I pniiin .i.ns.izajii lei..', knezo Krbvasu' stdjt ii 
lnliii-<kniii nrnininlii .juro cnniiti Orervacio'. Sr. 
pom. kai-.iii.i-tvrtkovic. 2|. 7. (xii rijek). 24. (1'234 
— 1210). izmedii vlastole, nad kojoui bjese drzavni 
gospeila.r, z\ahu se knozovi koji upravjahu kojom 
zemjoni ili k.ijiiii drzavnim poslnm (kao i .co- 
mites'): , Kneze svoje nauci'. St(efan, sim. pam. 
sat'). 4. jPosIa vb vbse strani svoje slavnyilib 
svojilib velniozbb i kneze svoje na vbziskanije 
otrorisia jego'. 11. .I'rizvavb kb sebe pristavniky 
.l.dnmi. i kneze zeiiii.li svoje, ize nadb vlastbmi. 
voj.'viidi ze i vojny. 12. .Knezomb tvojimb ostrojo 
k.i|iiji''. I -|. n lak.iiu je ilrzaviiom poslii nad vla- 
siiiia niogao hiti .(.iri.db kbiiezb' . .. M(on. sorli). 
12. (1222 — I22.S). . . u dr/.avnoin poslunad zem|oni 
liiiinskoiu bjese .Andrej' koji se pisase ,knezi. 
voli hlbiiibsky' i ima,se poil sobom svoju vlasteln. 
21. ( 12:U — 1210;. nad Krajinom .knezb l)rbzimiri.' 
1217. 32. ua.l zemjom do (Japtata .knezi. Crnoniirb' 
12."i3. 42. tako u dr/.avnoj sliizbi. boz snmue na 
samom dvorii vladalaekom. bjehu u velikoga bana 
bosanskoga ,khnezi, Ugrinb' i .kbnpzi. Ka.lona- 
1249. 33. . . jos se jasnije pomiiiu u drzavnom 
poslu u krajevstvu i carstvu srpskom, .a posao 
ako im -o i ne kaze izrijekom, jer se znao. opet 
se vidi da je bio je<lnima upravjati zeinlom izv.an 



1. KNEZ, c. 1 

gradova a joduima uprav|ati drXavnim piihodima: 
,I)a im ne uzrao uiSta krajevkstvo mi bozi. kupa, 
ni kuezi. kraJevLstva mi iii ki vlastoliiik'. M(oii. 
sorb). 131^. (1336— li347). ,Tomu da ne zabavi ni 
cofalija ni knezb ni sevastb ni vladustij vi> zom|i 
cari.stva mi'. 138. (13<18). ,Tri>.2;ovci Diibrovfianii 
koji se obretaju po trbg-ovchb carbstva mi i kra- 
lovohb, sto imb .so sluci koji Jubo sudb, da so 
siula prodb carinikorab i kbnezoras a ili predb 
cepalijomb koji bude grada togazi'. l;t(). (1319). 
1G2. (1.3.37) . . . ,Takozde i knozovu i primic''irije 
i vladaloi i prestannici i celnici koji se obn'tajutb 
seli i katuni obladajuSte, tizi vbsi da se ka/.utb, 
a§te se obreSteti. u nibb tatb'. Z(ak. dus. pam. 
saf). 41. ,l)a idu sudijamb i knozemb ili kb cai-u, 
da imb pUite sudije i kuezovi ili carb'. ■!(). ,Da 
si pi'odaju kupje svoje, i da si kupiiju sto ira 
trcbuje, i da imb nc» volbnb zabaviti ni ja carb 
ni patrijarbb ni vlastelinb ni vlastelicirh ni 6e- 
falija ni knezb ni sevastb ni carinikb, da ni kto 
[ubo otb vladustiiib'. M(on. serb). 157. {13.")7). 
jBaseta i Tripeta, ukucniju ■plastelinu i knezu 
(yen. dimiti) carstva mi' (pise oar Uros). 1")8. 
(IS.")?). ,Ni da se slusajutb za to ni knozovo 
cai'bstva mi koji drbzetb kuc:u carbstva mi, ni 
liibb pi.sanije, da ni inebb vlastolb carbstva mi'. 
168, (1360)... s drzavnom so upravom nad zom]ora 
oko Kotora jos pomine u cara Urosa .kuezb 
Yojslavb' kojega car naziva bratom. 1G8. (l;)(i()). 
u bosanskom kralevstvu prvi kuezovi mislim da 
so pominu j'os u drzavnom poslu i to na samom 
dvoru vladalackom: , knezb Vlbkasinb MilatoviOb, 
knezb Priboje Mbstnovicb' itd. ISO. 190. (1378). 
202. (1382). ili po takom poslu na dvoru ili po 
upravi nad kojim krajem pomine se malo poslije 
u krala Dabise jos nekoliko knezova. 222. (1392). 
22.5. (1395). u istoga se ki-aja pomine od Douili 
Krajeva i od Usore naj prije po jedan vojvoda 
s bracom pa za svakim vojvodom ide po jedan 
knez sa svojom braiom, a to je takode svjedo- 
canstvo da su knezovi jos upravlali tijem ze- 
mlama i to uz vojvode. 225. 226. (1395). u to se 
vrijeme pociiiu knezovima zvati i sinovi takili 
knezova i cijelo pleme fiiliovo : vojvoda Hrvoje 
koji bjeso ,hercegb spletski' i , knezb Dolnehb 
Ki-aj' u isto vrijeme ;Mon. serb. 250 (jod. 1400. 
253 god. 1404. 254 god. 1405) image sina Baosu 
koji za zivota ocina bjese , knezb'. 248. (1400). u 
vojvode Sandaja Hranica bjehu ne samo dva 
lirata Hranica, Vukac i Vuk, knezovi u jedno 
vrijeme nego i da|a rodbina . . . ]VI(on. serb|. 
256. 257. (1405). 284. 288. 291. (1419). 300. 304. 
il4'20). 373. (1433). vojvode Radosava Pavlovi6a 
ikome i otac Pavao Eadinovic i djed Radin Ja- 
blanic bjehu knezovi) sin Ivanis bjese za zivota 
ocina knez kad mu nije bilo ni cetrnaest godina, 
i dva brata Ivaniseva, Petar i Nikola, bjehu u 
jedno vrijeme knezovi. 376. (1433). 414. (1442) 
ild. to je islo tako da naj poslije ne bjeso vla- 
stolina koji ne bi bio knez, ako nije bio vojvoda 
ili zupan: jos 1399 godine izmedu liih 13, koji 
su svjedoci na poveji kraja Ostoje, potorica su 
vojvode, jedan tepacija, a ostali svi knezovi. 234. 
II drugoj poveji istoga kraja 8 svjodoka, svi kne- 
znvi. 273. (1409) itd. ali se u to vrijeme jos jed- 
iiako zvase i onaj vlastelin samo knez, koji ot- 
pravjase drzavni posao na samom dvoru vlada- 
lackom; on se razlikuje od ostalijeh tijem sto so 
zove bosauski knez ; dvojica se tako pominu : u 
krala Tvrtka Tvrtkovica 1433 od tri svjodoka, 
od kojih je jedan vojvoda a drugi ,dvorbski', treci 
je ,knezb bosanbski Tvrbtko Boroviuicb'. 375. u 
kraja Tomasa Ostojica 1466 izmedu 14 svjodoka, 
vojvoda i knezova, jedan je , knezb bosanbski 



I 1. KNEZ, c. 

Radicb Mozolicb'. 440. u tom se starom znaJSenu 
joSte i u dubrovackoj drZavi zva§e knezom (tal. 
conte) onaj vlastelin koji bi bio odreden da izvan 
samoga Dubroviiika u kom mjestu starjesuje: taki 
se pomine , knezb u Stonu' ili ,stonbski' 1405 — 1421 >. 
(Spom. sr.) 1, 64. 135. 149. .knezb u Kouavlalii,' 
1422. 1, 161. 163. takoga knoza imahu Uubrov- 
6ani 1402 i u Sibeniku: , knezb sibeniCki'. 1, -40. 
takoga kneza ima§e i herceg Hrvoje na Hvaru. 

1, 88. (1407). a vojvoda ill Eadosav imase vise 
u .Sdkolu. 1, 161. 163. (1422). taki bjoi^o 14.54 
, knezb i kapetanb kotorski' kojega postavi repu- 
blika mletacka. M(on. serb). 463. taki se knezovi 
mogu misliti i kad horceg Stjopan pise 1161: 
,Zapovedamb vojevodamb, knezovomb. zupanomb, 
carinikomb, globaromb, katunaromb i vsakoga 
stajanbja judemb, slugamb nasemb'. 485. i kad 
pise kraj bosanski 1461: .Zapovidamo slugamb 
krajevbstva mi, vojevodamb, knezovomb, zupa- 
nomb, carinikomb'. 489. 491. kad kad vlastelu 
dubrovacku poslanu k sobi nazivaju knezovima 
gospoda drugih zomaja: prvi to ciui ban bosanski 
potoiii kraj Tvrtko godine 1.375—1382. 184. 201. 
za nim Durad gospodin zetski. 204. (1386). voj- 
voda Radio Sankovic. 220. (1391). . . Hamza bog. 
515. (1472). i carica Mara. 535. (1451—1487). voj- 
voda Ivanis Pavlovic naziva tako tri vlastelina 
dubrovniK.i, ImiJi su mu bili carinici. (Spom. sr.) 

2, 114. It I'- -I I I'.i . kral Ostoja naziva knezom 
i jokara diil.i ..va.koga Bartola. 1, 1.34. (1417). 
sto strana gospoda zvahu dubrovacku vlastelu 
knezovima, jamacno je to uzrok to i sami Du- 
brovcani jedan put pisuci vojvodi Hrvoju i dva 
puta pisuci dospotu Stefanu nazivaju poslanike 
svojo knezovima. 1, 28. (1400). 160. 165. (1422). 
a godine 1466 u poslu sa stranom gospodom na- 
zivaju i cetiri sudije svoje knezovima. 2, 127. 1'29. 
— u DstaKjem j'riinjenma onoga doba i u mla- 
diiiia ne moze se svagda ranabrati pravo znacene. 
od prilike je covjek u drzaimoj sluibi, casti. Prid 
volim knezom polickini. Stat. poj. ark. 5, 306. 
Knez stola lapaokoga. Mon. oroat. 71. (1448). 
•lorkuli Bobajevicu, koji bjese 'tuj (u Konavlim.a) 
knez. N. Najeskovio 1, 332. G-ospodinu Niksi 
Andreticu knezu dubrovaokomu 156.5. 1, 337. 
Prokjiiiaju se knezi i ofieijali nihovi. S. Budinic, 
ispr. 134. Svu oblast ku ima gospoda mu bihn 
pustila sasvima, knozom ga zovihu. B. Bara- 
kovic, vil. 51. Presno odpravi poklisare k Du- 
brovniku svijetlu gradu, knezu i vijecu sjuci 
dare. T. Gundulic .389. Knez sibenski ki je bio. 
.1. Kavaiiin 114a. 'K.a.A ides s svojijem protiv- 
nikom prid kneza. S. Rosa 1121'. — kao grof 
(mm. graf). Knez Bernardin (Frankapan). Mon. 
Croat. 179. (1499). Knez palatinski jistvinonosac. 
S. Kozicic 22a. Godifred i Balduin brata, ga- 
latski knezi. 24b. Gospodinu Durdu knezu Zrin- 
skomu. 1). Zlataric in. Eudolfa prvoga ko- 
mela ili kneza od Aspurg. F. Glavini6, cvit. 
ISSb. I)a Mladin knez Bribira tu ne globi put- 
nifiira. .J. Kavanin 87a. Vukoslavic knez od 
Vares, ban od Hluma. lOS'i. Mihaj -brat mu 
knez nazvani od palace. 113*. Zato kneze moj 
Fanfoiia . . . 163''. Knez , conte'. I. A. Nenadid, 
sambek. 6. Poslije ovoga doseli iz Bosno knez 
Jovan Todorovic. M. A. Relkovic, sat. B5a. 
Med I'lima su i cotiri kneza Orsic Adam ... M. 
Katancic 69. — kno rhi-UeUn, plemic kojije pod- 
lozan samo vladara (nem. fiirst) ili uopie visoki 
plemic. Tor© kuozu Marku po tihora besijase. 
Nar. pjes. u P. Hoktorovic 18. Na koji mijer 
poslase kraju ugarskomu izabravsi dvanaest kne- 
zova. M. Divkovic, bos. xvi. Zli markezi, zone 
i Judi, knezovi. M. Orbin 255. Cim s juuacim 



I. IvNEZ. 



1. KNK/, 



kiui ju bin kiioz llotkovic ivaii ^Uv:\. .-^vojii jo 
i-ukom o.-svotio cas staroga Vladislava. I. Uliii- 
ilulii'' 318. SkupiSe se sred Varsova sve vojvoile, 
.s\i knezovi. 397. Vojcvodo, kiiazi i liani pi'id 
I'lira redkoiu jozde u dici. 398. Radovilski knoz 
ono jo. 4.38. Pctrouila iie hteoi kiioza 7]jk()sn, 
y.a luiiza vazsti. I'\ Glavinic, evit. .308'>. GineiM 
ill kra}o i Ijane i knezovo uziuiio/.ifi\ G. Pal- 
iiiotic 2, tlii. Bi rocoiio, od siiiodorskijoli da 
knezova stai'o izlazi liili kojono. 2, JS:'). (idjn 
ifospoda, kiiezi i bani kupiU so obi'o rHsto. I,'. 
Kanavelie, iv. 6. Tot' iih zazva (A.'Hti'y) iiiiio/. 
o«ralu lies s'avaro, bami i kuozo. .\. Viuilir, 
list. 59. Jviieza, bana, caia, kra|a.. .1. Kavaiiiii 
tj'i'. liuoz .Justinijan. koji posli .lu>(ina bi rn- 
saroiu odabran. S. Badrir, akaz. IS. .ledaii 

moguc knez imaduci samo jodndsa siua I. 

IJanovac, pi-od. .31. Kiiezovi bii.saiiskl izodc od 
jasiio kuOo i plpmeiia vidiknga kiinza Miroshiva. 
And. Xacic, razg. 277. liiskiip pii|ioviiii,i., a kunz 
vlastelama, kapolan sudama. (if qon'inii /n'iiiiorJK). 
Nar. pjes. vuk. 1,49.'). SIiiAao iV/i) Diiidu knnzo. 

1. i;i3. Starf'O .laiio, od .Srijoma kii.-zo! 2, TiKI. 
Kod iickoga knoza l?o,ir<is.i va. .'!. 1. .Alilutiiio, nd 
(irahova knezo! 3, II!. ii iiiiAi- rrijtinr liiiihir u 
Hrbiji (naj prije. Milns) iiriji/ /irr/.i x.- mi^ra,, 
krajem, i it. Crnnj Goii (lul Daiiila). irtii. iVu-.st, 
franc, prince, to/, priiiripn. fdii .sv radikuj od 
znacet'ia pod d i e, iijioli-i'/ilnrn si- rit-il.-ti rijcc 
kiiaz). Medu liiraa cnioy-orski kiiozo. Xar. pjos. 
vuk. 4, 12. t Mildsu knozu otido.so. !. :!| !. I'o- 
toiioga kiieza Danila. Viik. nav. ]i|os, I, ir>9. Za 
vromena kneza Milosa. MiH. Pa otnlo. ako .\kali 
dailo, iia (Jotiiie iia vcc'-oru kiiozii! Osvntn. 2, 7(1. 
Fni'mau d.aso ('nu)i;'oi<'ii kiuv.u. 3, R>, — kiio 
nojvoda, hcrncij. Pp,rdiiiaiidu ii., liiuizu Toskaii- 
skomn. I. (iundiilic 275. I'or s razlike bude 
strane ZHm|a. slavit vidikoi^'a od 'roskaiie knoza 
iiiiiiiiom, djeliui krala. 27(1. Kimz uioskovski 
s prokopskijemt". .305. (Sisminn vn/Xn Tatara i 
Va.si|a, .silna knoza moskovslioga. I3(i. — /i:ii''.; 
Lnzar (vidi sjirijeda). Vas i dniijo na okido 
kneza i Laz'ra hti.se izdati. .J. Kavaiiin I8:',ii. 
Do pogibo skivui knezo Lazo . . . NaT. pjos. \iik. 

2, 294. On izdade i^oslitoga knoza (Luniriij. 
2, 309. Sbavu sla.vi srpski knez Lazaro. 2, 31(1. 
Kad kuoz l./azar prioo.sciva. vojskii. 2. 31 (i. — a 
Belhiii rjehiiku liimacciio Jr i ,liafo' ,baroni>', 
/. j. vlastclin iii.-i od (irnfii (I'irm. .iVoihorr'). 

<l. A'/«.'J iidkiirunc iriili kiiezinai. i'oii vladom 
turskom u Srblji svaka jo kiiozina iiiiala svoija 
Icuoza Icoji .so radi lazliko nd .sooskijob knozova 
zva.<i i .oborkiiez, vibiotsivi knez', iia nokijom 
lujoslima ,basknoz' i .voliki kiioz' (liili i boiat- 
lija) . . . u krajini iioffotiiiskoj nijosu 'i'liroi sii- 
dili ni npravjali ncgo kncz koji je sjoilio u No- 
Sdtiiiii . . . ovakovi kiioziuski knezovi p" llovco- 
Soviiii so dauas zovn .vojvodG'. knostvo jo nvo 
ostajalo od oca siiiu, kao vojvodstvo ii HorcL'so- 
vini dana.s sto ostajo . . . sU> jo sod \('zir btio 
od naroda da isle ili namdu slo da ja\i, ill je 
narod imao sto od vozira da islo. to jo sve bi- 
valo preko ovijeh knezova . . . poiozo jo pasa 
ndaiao na naliijo, pa su ih knezovi iziuodu sebe 
razn!zl\ali na, knozine, i po toni svaki knoz ii 
svojoj knozini .s knietoviiua na .sola, i kmetovi 
sa sojaoima na )ude. knezovi su, po naj vi.so 
s Turcima, povozu liupili i pasi prodaMili; knoz 
je imao uza .se i po nekoliko panduia: on jo 
kasto i sndio jndiraa za kojelcako .sitnn-o, ali ili 
nijo njogao natjoratl da pristanu na liegov sud ; 
diizan je bio kad je god zatrebalo za judo i/ 
svojo knezino inoliti so kod Tnraka, i za to jo 
vajiibi da jo rjiH'it i Slobodan, svi su ovaki kii'o- 



zovi liih sojaii 1 u doniacjoum zivotu siabii su so 
razlikovali od ostalijeli sejaka;. . . same su Ka- 
rapangio.i .sjedili u varosi (j\'e()i>tiiiii) i bili pravi 
varos.ini. o\akijeli knozova bilo jo do sliora i u 
Srijoiiiu i u Banatu i u Backoj . . . i za vremena 
Kai-adordijova n svakoj knozini bio je pored voj- 
vodo ovaki knez, ali jo vojvoda bio pravi go- 
spodar, i knozovska jo vlast bila gotovo jos maiia 
iiogo poil 'J'livcnua; ali kail su so poslanioi slali 
u (_'aris:rad ili na, kako dnigo lazgovoro i dogo- 
voro s \-olikoui turs]\oiii gospodoni, sva,gda su ,se 
knozo\i zvali, i j.is s dodatkom iz koje su na- 
liijo. /a vromena iMilosa ( (bronovioa po knezi- 
nania, su liili knozovi kao i pod Turoima. sauio 
sto su lie saniu poroze i ostale danke kupili, nego 
i iiarodu u svai-eniu sudili i zapovijedaii i narod 
im radio, i .sto ini je uijesto [Xise Milos bio go- 
spodar, a i naliije su iinalo po glavnoga kneza 
koji jo bio nad svinia knezinakim. kad su se 
posHjo [lostavilo sudijo po nabijama, i oni su se 
zvali knezovi, n. p. knezovi suda biogradskoga, 
knozovi vidikoga suda itd. i sam Milos prvijeh 
godina s\iijoga vladana zvao se i potpisivao ,vr- 
liiivni knez' dokle ga negovi pisari i druge udvo- 
rico nijosii nagovorili da se nazove ,knaz' (nidi 
kiid V). Milos goiovo na svrsetku vlade svoje 
ukiiio iiuiuia ,knoz' i ,knezina' u Srbiji sa svijem 
i knezinsko .starjesino nazovo kapelanima, na- 
bijske serdarima ili nokako jos drnkcijo, a kne- 
zino srozovima, i tako ovijeli iniona u narodu 
onanio nestane sa svijem. u Crnoj Gori u sva- 
konio plovnonn ima knez za, kojega se mozo reel 
da je po gospost\'u u zomli treci : prvi jo serdar, 
iza serdara jo vojvoda, a iza vojvode knez. i 
onamo ovo knestvo ostajo od oca sinu kao i sor- 
darstvo i vojvodstvo. Vuk, rjoon. kod knez. — 
Od will uiji'kii.. Kni'zovonib i knietovonri.. 
(ilasnik. 20, 132. (1793). Pa so JKulin s knezom 
pobratio: , I'obratinio, oborkneze Ivo ! . . .• Nar. 
pjos. \uk. 4, 195. Isjoc ronio sve srpsko kno- 
ziivo, s\o kiiozove, srpske pogiavii-e, i knietovo 
sto su za potrebo. I, 137. Duk pogubiiii kneza 
ujacvanskoga. 4, 140. Ivnezovima ate poklauajto, 
kmetovima osrodno paripo. 4, 142. Knezove on 
liino izvosati. a vojvode na knjo ndriti. 4, 212. 
Simeuno, liiogradski knezo, no raspusli biogradske 
vojske. I, 249. Na gospodu i na vojevode, na 
knezovo i na bujubase. 4. 287. Na vojvode i na 
bulubaiso, kapetaiio i na barjakta,re, na knezove 
i selske kii.otovo. I, 3 11. ,s've sordare, kneze i 
vojvode. Ogled, sr. i(;2. 11 Cinoj (iori od kako 
jo postanuo knez (ridi l;od. o) liaiiilo, oilnnih j'o 
zabranio da noma \ iso biti u ('nioj (iori i u 
Brdinia , knoza'. X . BogisiA, zborn. .5--!3. 

C kne: s>'n.-:ki. ( isini kneza od knezine svako 
je selci u Srbiji inialo svoga seoskoga kneza za 
liojoga, so nioze roi'i da je bio od danas do sjutra. 
i osiiu gola imona da vise nista nije imao: u 
lanogijian selima sairio su onda fostavjali kneza 
kail je vajalo porezu kupiti, a poslije ga niko 
nije knozoiu ni zvao. za vremena Miloseva ukine 
so ime i ovijeh knezova i lujesto nib ostanti sanui 
kmetovi. u Srijemu, n Backoj i u Banatu po 
paoriji seoski su knezovi jos i danas; onamo 
obicno sela Ili opstine (i po varosima, ii. p. ii 
Vukovaru) izbiraju kneza svake godine, pa on u 
dogovoru s kmetovima, upravia seoskijem poslo- 
\ ima.. Vuk, rjeen. kud knez. — Knoz Putnik sa 
svegn sela Banovra ,saborom i sa kmetovi volki 
i maii... (jlasnik. ii. 3, 146. {1709). On bi po- 
slao kneza i dva trl sduse\na staresine od selu. 
il. A. Jvejkovic, sabi-. 71. Da selauske opeino 
s knezom i s ostalima stai'osiirama, zajodno so 
raziiiiiiiu. 1. .lablanid CI. 11 Vlli|,.u sejii inali- 



1. KNEZ, o. 



iiumo, kod Vukii'ii kuo/.a oii Vilusa. Nur. jjjos. 
villi. 4, 25. Gori luu glava kao l'utoi5kom knezii. 
(u Bafckoj). Nar. posl. vuk. 44. Ako JG bratstvo 
svo u jednome selu, to se glava bratstva i sela 
zvao prije knez. V. Bogi5i6, zborn. 520. 

f. jirezime. — U naie vrijeme. 

g. u prenesenom smislu, Aeica riha. Knez 
duguja, Coris iulis. G. Kolorabatovic, pesci. 17. 

h. M prenesenom smislu, neka g^iva. Knez, 
iiajvise u pi. knezovi, Agaricus caesareus L. u 
Hrvatskoj. V. Arsenijevic. 

2. KNEZ, m. ime selu u protopresvitcralu. ieini- 
smrskom. Sem. prav. 1878. 88 ydje se dodaje: 
Ovo J6 selo bilo dobro kneza Pavla Brafikovica, 
te se otud i proziva Knez, odaklc se vidi da je 
ista rijec sto 1. knez. — J prije naser/n vremena 
ima takovo (ako nije isto) mjesno iiitf. Knezb. 
S. Novakovic, pom. 134. 

3. KNEZ, m. vidi: Kuija de se sakupjaju ua 
blagovaiie i na dogovor zove se ,domacina', sta- 
novi pojediuih zadrugara ,kl6ti'. plemenitasi zovu 
,knez'. V. Bogisio, zborn. 7. — nejasno i sii- 
trmivo. 

KNEZI, m. pi. mjesno ime. — isporedi 2. knez. 
— Frije naSega vremena. S. Novakovic, pom. 
134. 

KN^ZICA, /. vidi knegina. — U jcdnoija pisca 
xviii vijeka, a ismedu rjecnika u Voltijjijinu (,con- 
tessa' jgrafinn'). Olga prva knezica kj-stjanska. 
A. Kanizlic, kam. 471. — nepouzdano. 

KNEZI6, m. nekakav prist u uhu. — l:iamu u 
Stulicecu rjecniku: ,pustula in aure'. 

KNEZIJA, vidi knezija. 

KNEZIKA, m. ime musko. — xvi vijeka. Selo 
ko je bilo Knezikiuo, a na nas je selo s pravdom 
spalo za tadbine ke je oinel (sic) refieni Knezika. 
Mon. Croat. 330. (1565). 

KNEZIKIN, adj. koji pripada Enezici, vidi 
Knezika. 

KNEZLAC, Knezlica, m. selo u Dalmauiji u 
kotaru kotorskom. Eepert. dalm. 1872. 41. 

•KNEZNICA, /. neka y^iva. — U Bjeloslje.nievu 
rjecniku : v. blagva. 2. ono belo iz cega kneznica 
zhaja jvolva', i u Stulicevu: v. blagva s dodatkom 
da, je uzeto iz brevijara. — Kuezuica, rus. khhjk- 
HHna (Bubus arcticus), fungus herUis (Bjelo- 
stjenao), boleto, fungo rosso (StuUi), Agaricus 
deliciosus L. B. Sulek, im. 148. 

KNEZOV, adj. koji pripada knezu, vidi knezev. 

— U starom spomenikii cakavskom, a izmedu 
rjecnika u Bjelostjencevu (knezova zena kod kne- 
giiia). Ako ne biido onde knezova clovika. Zak. 
vinod. 75. 

KNEZOVAC, Knezovca, m. ime selu u Medn- 
murju. (kajkavski) Knezovec. Schem. zagr. 1S75. 
141. 

KNEZUVANE, n. djelo kojijem se knezuje. — 
U Vukovu rjecniku. 

KNEZOVATI, knezujem, impf. biti knez, ra- 
diti kao knez. — isporedi knezevati, knegovati. 

— Ake. kaki je u pracs. taki je u impf. knfe- 
zovah, u impt. kneziij, u ger. praes. knezujuci; 
II ostalijem je oblicima onaki kaki je u inf., osim 
aor. 2 i 3 sing, knezova i part, praet. act. knS- 
zovao, knSzovala. — Ud xvi vijeka, a ismedu 
rjecnika u lielinu (,osser conto' ,comitem agore' 
222a), ji Stulicevu (,comit6m agere'), u Vukovu 
(,knoz soin' ,impero ut knez'). Ki mnokrat kne- 
zova ovdi sad poiiva. N. Najeskovic 1, 344. 
Nego on neka gleda, ko 60 mu u napredak kne- 
zovati. Vuk, dan. 3, 142. U kojoj je (olaijbini) 



1 14 KNEZEVAC 

tada voc kuozovao siu Karadordev Aloksandar. 
M. i). JMili(''.ovi6, pomenik. 2, 214. Knez knezuje 
k5 da i caruje. Osvetn. 1, 68. 

KNiizOVIO, VI. prezime (po ocu knezu). — 
Pominu se od xviii vijeka. Knezovii od Horco- 
govino. And. Kaftid, kor. 454. IiU<lovik Kne- 
zovii. Norini 63. Knezovic. Schem. bosn. 18(54. 
xviii. Schem. hercog. 1873. 254. 

KNEZOV^ANI, m. pi. ime selu u Hrnutsknj 
u zupaniji zagrebackoj. Kazdije|. 79. 

KNEZOVSKI, adj. koji pripada knezovima. — 
U nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Vukovu 
(,den knezovi gehorig' ,i(ui' knozovi'). 

a. adj. Pucao na knezovskoga momka. Vuk, 
grada. 12'J. Knezovaka je vlast bila gotovo jos 
maria nego pod Tui'cima. Vuk, ziv. 252. 

b. ado. kuez6vski, kao knezovi. U ostalom 
(su) oni narodom dosta knezovski vladali. Vuk, 
dan. 2, 97. 

KNEZ-SELO, n. ime selu u Srbiji u okriigu 
niskom. M. £). Milicevic, kraj. srb. 125. 

KNEZ, adj. koji pripada knezu, vidi knezev. 
— Fostaje od knez nastavkom j. — Bijec je pra- 
slavenska, isporedi stslov. ktntzb, rus. KHjiact, 
ces. knezi, pw}. ksi^zy. — U starijim knigama 
do XVI vijeka, a izmedu rjecnika u Danicicevu 
(knezb ,roii knezb').^ Knezb olovekb. Mon. serb. 
263. (1389 — 1405). Sto bi u kuoi pratezi i imanbja 
kneza. Spom. sr. 1, 161. (1422). U kuci kuezi. 
1, 163. (1422). Brez voje kneze. Zak. vinod. 73. 
Od pristava kneza. Stat. poj. ark. 5, 274. Pa- 
sisca do zemje kneze, ke se zovu vlaske. Mon. 
Croat. 3. (1321). Pod pecati nasimi knezimi i 
sudackimi. 73. (,1448). Kneza milost vidivsi nase 
tvrdine. 182. (1500). Knezim povejenjem. §. 
Kozicic 56''. Meju to pride sin knezi. h\ Vrancic, 
ziv. 36. — / kod mjesnijeh imena, od kojijeh su se 
neka uzdrzala (cesto okrnena) do nasega vremena, 
n. p. Kueza Gorica. Za Knezu Goricu. Mon. 
Croat. 99. (1466). vidi Knezgorica. — Kneze poje. 
Kneze poje moje je. Starine. 12, 24. (oko god. 
1696 — 1703). vidi Knez-poje. — Knez Studonac. 
Narekose ime tomu vrutku Knez Studenac. Mon. 
Croat. 31. (,1325). — Kne^a Vas. V Knezi Vsi. 
Mon. Croat. 128. (1486). — vidi i Knezdvor. 

KNEZAD, /. coll. u Stulicevu rjecniku : ,magnus 
comitum numerus'. — Kao mnoiina prema dem. 
kneze, knezeta, all ova rijec nije potvrdena, s loga 
je i knezad nepouzdano. 

KNEZAK, Kneska, m. ime seocu u Hcrrego- 
vini. Statist, bosn. 121. 

KNEZDVOR, m. kucu, sada opcinsku gdje je 
uogda stajao dvor knezova Frankapana u Vrb- 
niku na Krku, zovu i sada: , Knezdvor'. I. Mil- 
cotic. — Isto je sto knezev dvor (vidi knez). 

KNliZENE, n. djelo kojijem ko knezi. — U 
Vukovu rjecniku. 

KNEZEV, adj. koji pripada knezu. — isporedi 
knezov, knez. — Od xvi vijeka, a izmedu rjec- 
nika u Stulicevu (,oomitis, ad comitem spoctans'), 
i u Vukovu. Kade dode Jezus u dom knezev. 
N. lianina 169*. matth. 9, 23. Ki kueXevijem 
od istino ne htei rijeoim vjerovati. P. Kanavelic, 
iv. 420. Za knezova sina naj mladega. Nar. 
pjes. vuk. 4, 238. Zdravo da si, knezova voj- 
vodo ! 2, 302. Vei ja videh knezeva zelenka. 
2, 308. Na knezeva mlada barjaktai-a. 2, 315. 
Pa im doma mirovati nema i duvati knezeva Oe- 
tina. Osvetn. 2, 103. 

KNEZEVAC, Kniizevoa, in. ivie mjestima u 
Srhiji. a) (Knazevac), okruzna varoS u okrugu 



KNK/EVAC 



lir 



IvNEZIJA, h. 



kitczcBaikijiii. M. i). Mllirevic, sili. s|i. ridi 
Gurgusovac. — b) selo u oknaiii hiihjnidskdm. 
K. Jovanovic 97. — e) selo i< oinicin mil iiichnii. 
146. — Fomvfie. se i prije tuistyn rrrmi iki, iiiusf 
biti jcdno od uva dim sela. Kue/.nvacb. S. No- 
vakovic, pom. 1/H. 

KNEZEVACKI, adj. koji pripada Kiiezcvcu. 
Knezevacki okrug. M. R. Milicovic, wb. 824. 
Kuezevacki zbeg, strmenito lujesto u okrugu bio- 
gradskom. Glasnik. 19, 174. 

KNE/jEVANE, «. djeli) kojijcm sc knczajc. 
Moju rusu ue gledajto glavu, nit' zalifce kneze- 
vaiia moga. Osvetn. 3, 1-50. Kad so nada kiie- 
zovaiiu STomu, a jadno nam bile knezevano. (>, (i.j. 

KNEZEVATI, knezujeiii, i«yj/. vidi knezovati 
(i nidi akcentaj. — U wa.se vrijeiiw. Za dovijeka 
ees nama knezevati. S. -^ubisa, prip. 7i». U zao 
nam cas knezuju i banuju. 199. Kiiu bi 'nake 
knezevale glavo. Osvetn. 6, 6.5. 

KNEZEVCK !, m. ime mjesta u Srlnji. u nkniiju 
hiuyradskom. Jjivada u KuezevriAii. .'^r. nov. 
1873. 4-23. 

KNEZEVIC, m. preziiiu- (kueSi-o sin). — fz- 
inedu, rjecnika u Danicicevu (knezsvicb ,filius inr 
knezb', dolazi kao prezime Vuku sinu kueza La- 
zara). 

!i. istice se jos z>Mcene, kao knezev sin. 1410 
zakla Musija Vlbka Knezevioa. Okaz. pam. saf. 
75. Kad to cuo Knezevie Ivane (hio je knez i 
knezev sin). Nar. pjos. vuk. 4, 197. Lovio po 
planini nokaki kne/.evic. Nar. l->i'ip. vil. I^t;7. 
797. 

Ii. kao prezime uopce. Plsme duliovne raz- 
like sastavleue od o. i. Petra Knezevica iz Knina 
reda s. o. Franceska. P. Knezevie, pism. ui. 
Pavla Knezevica. Glasuik. ii, 1, 14. (1S08J. Uros 
KneZevic. Nar. pjes. vuk. 3, 370 (medii prenu- 
merantiina). Lazar Knezevie. Sem. prav. 187>i. 21. 
Milutin Knezevie. Rat. 331 1. 

e. kao ime injeslu u Srhiji a okruiju bio- 
gradskom (jeli isU> .Uo Knozevcic V). — isporedi 
Knezeviei. Livada u Kne/.eviiu. Sr. nov. 1872. 
849. 

KNEZEVICI, m. pi. mjesno ime (plni: Kn«- 
zevio). 

a. selo u Jioci koliii-.ikoj. Sem. km,. 1870. 2.j. 

b. selo H Bosni ii okno/K trariiiikom. Statist, 
bosn. 65. 

0. zaselak u opstini liijustanskoj (ii cdiru^^u 
uzirkora). \^. Stojanovir. 

IvNEZEVIiJ-KOSA, /. uiic sclii a Hrnilskoj it 
-apaniji modrusko-rijeikoj. Kazdijoj. 60. 

KNEZEVINA, /. vidi knestvo, b. — /' nake 
vrijeme, a izmedu rjecnika ii Stuh'cera (,,provin(;ia 
cujus dominus comitis titulum gorit';. Jos on 
lioce moju knezevinu. Nar. pjes. petr. 2. 454. U 
knezevini Srbiji ziteji su sami Srbi. M. Pavli- 
uoviii, razg. 12. Ugovor sklopjen izmedu vlade 
austrijanske i knezeviua moldavsko i vlaske. 
Zbornik zak. 1865. 236. 

KNEZEVO, *(. Ii2)rai! je adjeklir knezev (( 
srednem rodu, a iipotreblava se kao sHpi.-ilantic. 

a. vidi knestvo. — U Mikalinu rjecniku: 
knezevo, vladavstvo od k?ioza .dominatus comitis'. 

b. mjesno ime. 

a) vidi Knez-poje. — U ki'iLii pisanoj .xvii 
Hi xviii vijc.ka. Po Slabiuu i po Knezevu. Stii- 
rine. 12, 25. (oko 1696—1703). 

b) selo u Srbiji u okragu l.oplirkom. M. 
1). Milieevic, kra). srb. 391. 

)■) poniine sr kilo selo prije nasign rrenirna, 



vioze biti islo slo hid b). Knozevo (.selo). S. No- 
vakovic, pom. 135. 

KNEZEV.SKI, adj. vidi knezovski. — U tiase 
vrijeme. 

a. adj. Knezevska vlada Schwarzburg-Son- 
dershausenska. Zbornik zak. 1865. 1. 

b. adv. knezevski. Ali knez smisia kno- 
zevski, i ustaje da radi knezovski. D. Danieic'-., 
isai. 32, 8. 

KNEZEVSTVl ), n. vidi knestvo. — Nacinena 
prema krajovstvo. — U pisaea nasega vrem.ena. 
I tako jo od pase ispjslovao prizuaju knezevstva. 
M. Piivlinovic, razg. 87. Ugovor ovaj va}a i za 
kneiievstvo liohtensteiusko. Zbornik zak. 1871. 
420. 

KNEZGORICA, /. ime selu u Hroatskoj ii zii- 
paniji modruiko-rijcckoj. Razdije|. 60. 

KNEZICA, /. mjesnu ime. 

a. rjecica u bosanskoj krajini. izvire u Knoz- 
polu i utice u Ilnu izmedu Kostajuice i liubicc. 
M. Ruzicic. 

b. sel(j u Dalmaciji u kolarii dnhroearkoiii. 
Repert. dalm. 1872. 22. 

e. II Srbiji. a) selo u okrwju niskom. M. 1). 
Milicevic, kra|. srb. 125. — b) selo it okrttijit 
pozarei^ackom. K. Jovanovic 142. 

KNEZICKI, adj. koji pripada Knezici. Kno- 
zicka (opstina). K. Jovanovic 142. 

KNEZKJ, »». vidi knezevie. — Izmedu rjecnika 
It Danici(':ei'U (knezicb uz knezevieb). 

ii. knezev sin (i mladi knez). Knezb Lazari. 
rodi 2 sina i dbstore 5: prbvij syub Stefanb . . ., 
2. zovemi Vlbkb Knnzicb . . . Okaz. pam. saf. 72. 
Dva nnuki, dva knezici, Aleksandro s Konstan- 
tinom, dva prjedragi kamonoici silo s babkom 
Katarinom. J. Krmpotic, kat. 78. Vaspitanje 
ovih kneJica sasvim je patrijarbalno. S. Teke- 
lija. letopis mat. sr. 120, 67. 

h. prezime uopi'e. Lazar Knezic. Nai-. pjos. 
petr. 1, 356 (meda predbrojnieima). 

c. vidi knegic. 

KNEZ161, )«. pi. selo 11 Bosni blizu Prostajni. 
Schem. bosn. 1864. 48. — 2'^'"'- Knezic. 

KNKZIJA, /. vidi knestvo. — Akc. se mijena 
a gen. pi. knezija. — Na tri je mjesta pisano sa 
z mj. z: u Bjelostjeneevit rjn'nika. 11 M. Alberti 
478 (nepoiizdiiHO jer je no ilrittiijem mjestima z, 
villi c), u J. Kavaiiin 161 1' ine/ioiizdano, jer je 
cijela kniga zlo .Hampaiia). — Od xni vijeka 
{cidi b), a izmeilu rjixnika u Belinu (,oontea, 
stato di eonte' ,comitatus' 222"), u BJelostjeneeoii 
(knezija, vidi kod knestx'o), u Stulieevii. (uz kno- 
zovina). 

a. vidi knestvo, a. Za kuezije gospodina 
Stipana Nikolica. Stat. po|. ark. 5, 303. Za kno- 
zije kneza Dure Sinovcica. 314. Pokle ulizu u 
oblast ili kneziju. S. Budinic, ispr. 1.39. Svojo 
kuce uzvisite} bi, knezijom ku naresi. J. Ka- 
vanin 161b. A Vladislavu povjeri kneziju danasiio 
gorue i doiie Rame. M. Pavlinovic, razg. 37. 

b. vidi knestvo, b. S knezije od vaakoga 
mesta dva zupana. JNIou. croat. 41. (1275). Imevsi 
tagda bistrickuju kneziju. S. Kozicic 56*. V za- 
grobskoj i v drugih knezijah. Mon. croat. 267. 
(1572). Knezija senska, krcka i modruska. V. 
(ilaviuic, evit. ,1.39». Bela . . . darova im (Fran- 
ijepanom) knezije. 140*. U Bakru, knezije vino- 
dolske gradu. 229'J. Porobise kneziju aliti jupu 
Nitrinsku. P. Vitezovic, kron. 190. Obrnu vnoge 
gradske meje aliti knezije na svoju stran. 2(lii. 
U kneziji od Cetine. M. Bij.'inkovic 42. Shiga 
licizji Toma Bakas rodon n doiioj Slavmiiji u 



KNE/J.IA, I.. 



luislu zMniu lOi'iliid u kiioziji viilpuvskoj. Ami. 
Kai'ic, rang. 15. On luu po stolu brasiium na- 
orta kneXijii. M. Pavlinovid, rad. IS. II kneKiji 
Dmby. MS. 

»'. mjivl<} (kiira) ijdje sjedi hnes. — U ^jc.dnoija 
irnca XV 11 rijfhn koji ovako precodi kit. praoto- 
riura lisporfdi i di. Prijarasi Isusa ii kiio/.iju, 
sabraso na n svu druzbu. M. Albert! 4(i2. matth. 
27, 27. A vojniei povedoso j>u uiiiitra u (Ivor 
knezije. 478. marc. 1.5, 16. Privodo dakle Isusa 
od Kaife u kneZiju. 504. joaiiu. 18, 28. 

<l. injesno ime (maze hiti da ,je po znaceiiu 
kod c): a) u Istri (xn vijekaj. Put veliki ki 
gre s Kno/.iJG v Pul. Mon. croat. 20—21. (127.J). 
— It) u hrvatskom primorju (xv vijeka). Bo 
Knezije, i ta Knezija je v ormanskoj meji. Mon. 
croat. 11.5. (147.5). 

KNK/ilNA, /. vidi knestvo i knezevina. — 
Akc. se mijeiia ii gen. pi. knEzIna. — Od xviii 
vijeka, a izniedu rjecnika u Bclinii (,ooiit6a, stato 
di coute' jcomitatus' 222'>) gdje se iiaj prijc na- 
hodi, u Stalicevii (uz knezevina iz Hahdeliieva), 
u Vukovii (,das gebiot einos knez' ,provinoia tuD 
knez'). 

a. vidi knestvo, a. Poklisarstine i knezine. 
B. Zuzeri 193. 

I), vidi knestvo. Ii. Posvojise Kalabrijn sa 
svijem blizuijem kii«,'iiKiin. I. Bordic, ben. 177. 

f. po pinlir^i'iniiii .iiacenu (kod b) kraj sto 
shvaca nekotiku srla, a mid I'lim je knez (vidi oru 
rijec pod d) Hi ohorknez. — isporedi plerae i 
zupa. — vidi u Vtikovu rjecniku kod knezina: 
U Srbiji je od prije svaka nahija bila razdijejena 
na nekolike kneziue, n. p. Macva ji- bila jedna 
kneziua sabacke nahije, Poceriua druga, a Tav- 
nava treca; tako su knezine zvornicke nahije na 
dosnoj .straui Urine bile Jadar i Radevina, a na- 
hije kragujevaoke Gruza, Lepenica i Jasenica, itd. 
za vladaiia Crnoga Dordija bio je jjo jedau ,voj- 
voda' u svakoj knezini . . . knezine su opet bile 
razdijelene na srezove nad kojima .su bill kape- 
tani ili velike bujubase. prvijeh godina vladai'ia 
Milosa Obrenoviia nad knezinama su bili kne- 
zovi od prilike kao i za vladaiia turskoga; ali 
kad on, gotovo pred svrsetkom vlade svoje, kne- 
zove nazove kapetanima, onda se i knezine na- 
zovu jSreznvima', i tako toga imena u Srbiji go- 
tovo nestane; tako se n. p. sad onamo mjesto 
,knezina Macva' pise: .macvanski srez'. — Dok 
pogubim Birranin-lliju, obor-kneza ispod Meded- 
uika ... on Turciuu ne da u knezinu, kad Tiir- 
cina u knezini nade, topnzom mu rebra. ispre- 
bija. Jfar. pjes. vuk. 4, i;39. Naija je svaka (u 
Idoyradskom pasaluku) razdijejena na knezine 
kojo po naj vise imajii osobita, po svoj priliei 
vi-lo stara, narodna imena, naj vise od -voda i 
brda oko kqjije su; tako su n. p. knezine ...naijo 
valevske : Po.savina, Jadar, ^ig ili Podgor ; naijo 
uzioke: Crna Goi-a, Eujno itd. tako su isto raz- 
dijejene i one naije izvan pasaluka biogradskoga, 
11. p. u naiji krusevackoj jedna so knezina zove 
Zupa; . . . u vucitrnskoj knezina kopaonicka, Dre- 
nica, Krasnicani (pleme; no pravu razliku izraedu 
plemena i knezine ja za sad ne znam kazati). 
Vuk, dan. 2, 56. Ne bjese takve pekne u svoj 
knezini. S. Lubisa, prip. 204. Sva ta knezina 
imala je 792 knee i 956 poreskih glava. M. D. 
Milicevi6, pomonik. 5, 669. Da mu se ubiju vo- 
lovi oraci i da ih knezina' pojede. Pravdonosa. 
1851. 25. Opoina nema, nego knezina koju sa- 
stav)aju po nekoliko selija (n Herceijovini. Crnoj 
(rori, Bocij. V. Bogisid, zborn. 511. 

il. iiijesno line u linsni. it) .'telo u okriigu 
Doi'ir Tuzle. Statist, bosn. 97. — h) kraj u okrwiu 



IKi KNIN 

Irinniirkiiiii. Knezina, pi-odjejo iz vise .sola turskili 
i ki'stjanskih, ima ngodan poloXaj ki-aj Vrbane. 
V. Juki6, zem|. 25. 

KNE^^INA BARA, /. ime mjeslu ii Srbiji u 
okrwjii pozarevackom. Niva kod KneXine Bare. 
Sr. I'lov. 1872. 304. 

KNEZINICA, /. dem. kneiiina. — U naUe 
erijeme. Vise Risna je iia planini kneXina Kri- 
vosijo, sa jo5 dvije male kneziuice od kojih se 
jodnn, zo\-e Ubli a druga Ledenice. Vuk, poslov. 

XVI. 

KNK/tNSKT, adj. koji pripada knezini. — U 
naie vrijeme, a izmedii rjevnika u Vukouii i,von 
knezina'). Svaki se covek moze tuziti na kne- 
zinskoga i na sreskog kneza magistratu. Vuk, 
grada. 192. Knezovi su se skupjali na razlicne 
dogovore kako seoske tako i knezinske i nahijnske. 
rjocn. kod kmet. 

KNEZITI, knSXim, impf. zvati, nazivati knezom. 
— Akc. kaki je u praes. taki je u impf. knezab, 
u aor. 2 i 3 sing, knezi. // imrl. jjraet. pass. 
knezen; a ostalijem je oblifiiiin mml.-i kaki je ii 
inf. — U nase vrijeme, a imirdu rjiriiika u Vii- 
kovu (,als knez tituliren' ,appolio lor knez'). 

a. uktiono. — U jedinom primjerii ima dativ 
mj. ohjekta. Posekao mi oca, pa meni knezi. P. 
M. Nenadovic, mem. 182. 

b. sa se, rejleksivno, gradili se knezom. — U 
Vukovii rjecniku: sich zum knez maohen, sicli 
diesen namen anmassen' ,arrogare sibi Tor knez 
dignitatem'. 

KNE/J E, n. vidi knestvo, b. — U spomeniku 
XII vijeka. (prepisanome xiii). Ize be dedicb vla- 
da(n)ju kuezbja otocbkoga. Starine. 13, 207. (1185 
prepis. 1250). 

KNEZNICA, /. vidi kneznica. — U nase vri- 
jeme 11 uqarskijeh TTruata. Kneznica ,kaiserling 
'(schwamm)'. Vijenac. 1878. 43. 692. 

KNEZNIC, m. prezime. — Pomine se xvni 
vijeka. Zarko Kueznio, Ugrin Kacic. J. Ka- 
vanin 232'. 

KNEZ(")PO^AC, Knez6p6]ca, m. oovjek iz Kne- 
zeva poja (Knez-poja) vise Dubice. M. Ruzicic. 

KNEZ-p6:^E, n. mjesno ime u Bosni. — U 
nase vrijeme, a izmedu rjecnika u Viikovu (n 
Bosni u nahiji bajnoluckoj kao knezina n kojoj 
zivo sami Srbi zakona grckoga). PoJa ili rav- 
nine naj znatnije su oko Save, Une i Bosno, 
zatim... Knez-poje... F. Jukid, zem). 2. Knoz- 
pole, iiredjeje ristjansko od 2000 kuca. 49. 

KNEZ-STRANA, /. mjesto na Lebrcniku. 

KNIC, )».^ ime mjestii u Srbiji a okritgn r.u- 
prijskom. Niva u Knicu. Sr. nov. 1873. 511. 

KNIC, m. ime selu u Srbiji u okrugu kragii- 
jevackom. K. Jovanovic 118. 

KNICANIN, m. covjek iz Kniia. — Mnozina : 
Knicani. — U nase vrijeme, i kao -prezime. Stevan 
Petrovic Knicanin roden je u selu Knicu. M. 
D. Milic6vi6, srb. 286. Stevan je naj pre bio 
momak u kneza Milosa koji ga jo i prozvao 
,Knicaninom' po selu u kom se rodio. 287. Stefan 
P. Knicanin. ti Nar. pjes. vuk. 3, 571 (iiiedii pre- 
numerantima). 

KNICSKI, adj. koji pripada. Knicu. Knicska 
(opstina). K. Jovanovic 118. 

KNIN, Knina, m. trgoviste u Dalmaciji u ko- 
tarn kiu)isk:iiii. Repert. dalm. 1872. 16. — i.ipo- 
ri-ili K'nii'i. — Akc. kaki je u gen. sing, taki je 
u iishiliji'iii padezima, osim. nom. i ace, i voc. 
Kiiiiie. — St<iriji je obtik bio Tnin {vidi). iibti.k 



KNIN 



je Kfiin polvrdmi od xvii vijckti. Gdi gradi Ivuiu 
l)ili. B. Uarakovic, vil. 29(5. Knezi od Knina 
i^di Svadii'i? J. Kavai'iin '231*. Pisme . . . od o. 
f. Petra Kiie/eviea iz Kuina. P. Kue/.evic, pism. 
ui. Knisn piso Kuiia A-sanaga, baa u Kuiiiu 
iJ-radu bijeUuuu. And. Kaclc, va7,g. 25'2;i. 1 sam 
sebi u svatove pode od Lijovua Kiiiiiu bijelomu. 
Nar. pjes. mai-j. l-")0. 

KNINA, /. iine vodi ia-Iii. — xm (' mv fiji'hd. 
HI V rijokii u Kiiyiiu (^iv it'MiM or !S;ii.iii!o. it 
istoiii spijmciiiku sliiji cesto i\ nij. % i l!J tiij. (iv ). 
tSpom. stoj. 'J. (1254—1264). — 0) il Dmiicirerii 
rjccniku,: solo u srp.skoj zeiiiji koje je kia! Mi- 
lutin dao Hilandai-u i oai- Stefan potvrdio, M(ou. 
sPi-b). ;i». (12ii;i— 1302]. 110. ii:UH). kaodajobilo 
liOgdje blizii Pi'ci. iakti riila da jc hila i rijeka. 

KNIN AC, Kuiiica, ni. u Ddniriikrn rjccniku: 
Kiiiiibcij, u srpskoj zoiuji srio koje jo kraj Mi- 
lutin dao Hilandaru i car SLolan potvrdio. M(on. 
serb). 58. (1293—13(12,, 141. (1348). kao da jo bilo 
uojidjo blizu Peri. 

KNINOPOVSKl, ((dj. iz Kiihiskoija l'<4a. — 
/' jednoga piuva .win oije.kii. Ivan Novakovic 
Kiiinopo|ski. D. Obradovio, basii. 327. 

KNINSKI, adj. koji pripnda Kninu. Ban 
kniiiski. And. Kacic, kor. 421. 

KNINSKO POl^K, n. selo a Valmaaji a k<i- 
tarit. kliiiixkom. KoiJort. dalio. Is72. !<!. - I'o- 
miih; se iid .xviu rijrkn. V Kniiiskom Pulu. I). 
Obradovir. basu. 32(). 

KNIN, Kiiina, »i. ludi Kniii. — Orah, jjHh 
Diisitej i V'lik, Pi-i orkvi s. Georgija, bas prod 
gradom Ivnii'ioiu, u douiu rrkovnora .staiiom uciti 
dooii. IJ. Obradovio, basn. 327. Pri Iviiii'iu sam 
talijauski naucio. 332. 1' Kuiiiu. \'uk. rjecn. 
kod spii'iatak. 

KNINANIX, III. euiijek ii Kniiia. - MnidiiM: 
Kiiinaiii. Kiiiuani doodo svaki davi tamo k vami. 
Stariiio. 12, 24. (oko l»i9G— 1703:. K ti-bi trcu i 
Kiiiijaiii. P. Kne/ovi(''. pi.sni. lit. 

KNITI. kuijem. iini)/. hnjili kniiiii. - V nasi; 
lU'ijemi' a Bn^ni. Pa ^lodaju Xlatii .\la.:;iiiii, kakn 
kiiiju ruki! ii dovojkG. Nar. pjesm. horm. 1, 3ys. 
(Jbicaj kniii iiokte. Bos. vila.' LSlii). 13s. - ,S,( 
s^^ pasioiiu. Oirn nastiipi \iH'or, liiiije so njlada 
I. j. bojo joj riiko i iiniio. .N'^ir. pjo.-. horiu. 1, ."I'Jl. 

1. Ki\.\, /. I'ldi I. / 2. kiia. I. iieka zon.^ka 
mast II 'lurk ilia. 2. iiiga. natrulia, sto mislo pri- 
mi>rci da |iada iz maglo ua ra.sro. osubito na lozu: 
pala kiia na lozn. M. Pa.vliunvir. 

2. KNA, /. drij.'iu u buU'sti (malo ii .d)i,-aju). 
M. Pavlinovi.-. — rtdi t|aric. 

K.X.XGO, m. ridi kjako. - /' naiv riijemc a 
/■■itri. Kiiago .hoiiio mutilus'. IX Xfinaiiii'-, oak. 
Uro.at. stud. il. 

1. KNAK. adj. ili kiiakasi ^ kjak.iv. Ind.a- 
snica na Krkii. i-.uje se i pu Primorju. I. Mil- 
c.i'iic. 

2. KiSAlv, ki'iaka. in. dijclc 'In iiiiiiiijii placr 
ikiicii «•/. — !' lui.ir cyijijiw n /.v/r*. Ki\ak 
.infans muitum plorans", gun. kiuikii. |i. N(-^- 
manir, oak. kroat. stud. li>. 

K>«.AKALi), III. onaj koji ini.i niku naka/.onu. 
Uubasuic-a iin Ivrkn. cujc sr i p.i Prinna-ju. ]. 
Milcotir. - i^jiiiivdi kiiak. 

KNAKA.ST. adj. ridi kiiak. 

KNAKAW adj. ridi khikav. — U Kuziui. D. 
Danicio. 

KXAP.\, f. ridi kla|.a,. - T aair rrijniir ,i 
Liri. .1. P,,o,Uil,.,vir. 



KNAPAV, /. vidi kjapav. — // nair nrijrmr 
u Lid. J. Bogdanovio. 

KNAPICA, m. i f. vidi kjapica. — U nasi; 
vrijeme n Ltd. J. Bogdanovio. 

KNAPO, III. vidi k|apo. — U na.se vrijumr u 
Lici. .1. Bogdauovic. 

KNAST, adj. ridi kjast. — Od xvi vijeka u 
ajrrrrnijrh cakaraca, a i.;mrdii rjeinika u Vran- 
I'.ircra (,mauous; mutilus'), ti Bjelostjenceru {,um- 
tilus, mancus'), a Jambresire.vii. (, mutilus, mancus'), 
II Voltii'iijiiiu (.monco' ,lahm am arme'), ii Stu- 
lirera (v. kjast iz Habdclireva). I v torn pr- 
nosose oetiri veriii muzi jednoga nakazana i 
kiiasta nemocnika. Postila. o2a. Hrome, slipe, 
nimo, ki'iasti'. Anton Dalm.. nov. test. 2.3''. mattli. 
15, .30, Ubozih i slabih, nevojuih, liromili i slipili 
i knastih vavodi simo. 109'^. lue. 14, 21. Kiiastim 
ruke ozdravjase. F. Vrancio, ziv. 22. A sada mo 
pnsti kiiasta, vazam radost ku bib uzi'. £). Ba- 
rakovio, vil. 248. Da bi roka' kiiastu: ,l)aj mi 
ruke'. A. (ieorgioeo, pril. 94. Koje godar tilo 
na 'vom svitu bodi il" kiiasto il" cilo, smrt na 
svuj <:i! vodi. P. Vitozovic, odil. 12. Da j' prem 
riba kiiasta. nima, jos cutjonje svojo ima. i:\\t. 
14H. _ ' 

KNAT. III. vidi giiat. — Na jednmii iiijrsi a 
win rijuk'i (k iiij. g intiZi; bili i Hamjiaraka /m- 
jireska). Odsici mi noge, pak kiiate. M. Zoricio, 
zro. 22G. 

1. KJN.ATl, kiiam, iiitpf. ridi tjati. Kiiati, bolno 
ilrijomati: liouik kiia; staro ki'ia. M. Pavliuovic.. 

2. KNATI, kiiara, iiui>f. ridi kniti. Kiiati, me- 
tati Iviiu, ital. bellettare; kiiati se, gladiti so 
kiiom. M. Pavliuovic. 

KIvAZ, III. ruska rijec kujoiit .se « nase doha 
II. zeaniciwiu jeziku zrao kiirz <id Srbije i jos si; 
zovr. rrrmiforski, vidi 1. kaez, c « d. — Ima i it 
Sliiliiirrii ijecnikii : v. kiiez s dodiitkoiii da ji: 
a;.rlij iz bukvara, ali je jaiiiacno StiMi iizeo iz 
ruskdfia rjeinika. Bog da zivi kiiaza Mihaila! 
Nar. pjps. vuk. 4, 5'29. Crkvena ustanova, izdana 
pod kiiazom Mihajlom. M. Pavliuovic, razg. 9(). 
L'rcziru nam vjeru i bosjedii, a psuju nam kiiaza 
gospudara. Osvotn. 2, 121. 

KNAZEVAO. Kiiazevca. iii. ridi Knozevao, a) 
i Liurgusovar. 

KiVEdA h(), m. dijrir Mo mnoijo [>tai':r. — H 
na.ie rrijnnr a Istri. Kiiecal" ,puer multnm 
plorans'. j). Nomanic, cak. kroat. stud, il'tsg. 13. 

KNICG.V, ./'. iieka Injka. Kiiega, ( 4avaria Uava L. 
u Srbiji u jagodinskom 1 krnsevackom okrugu. 
!S. I. Pelivanovic, javor. 1881. 153. 

1. KNKGINA, /. vidi 1. knegiiia. — Od xvin 
rijrka. a izincdii rjeinika ii. Vukovu (vido kne- 
giiia). Boemska kiiegiiia Metide. ,1. Kavariin 
'272''. Lozi kiiegiiia i vladika od Gerova. 3.30''. 
Clste dje\o ko kiiogiiio. 369"-. Bijase pravedna 
1 andeoskog zivota kiiegiiia Metilde. A. d. Bella, 
razg. 24.3. Stara majko, kiiegiiia Milice! Pjev. 
crn. 2931'. Godino 1824 bio sam u jVIehadinski 
Iliga kado dosla bila Lubica kiiegiiia Milos-Obre- 
novica. S. Tokelij.-i, letupis mat. sr. 120, 59. 

2. KNKGINA, /. iiijrsno inie. 

II. II' Daniiirrrii rjeiniku. (kud kuegyiia) : 
mjosto u struiuskoj oblasti gdje je Hilaudar imao 
paiista: ,siuorb Stlbbica i Kiiegiiia na brezniotcky 
puti,'. M(on. serby. 64. (1293—1302). 

II. s''ovi: Il Bosni it iikruiju sarajeoskaiii. Sta- 
tist, bosn. 29. 

KNliGU, m. ridi kuogo. — U jednoi/a pisca 
Dalirooianina xvi rijeka. A sada-, kiiego moj, 
ivimefuj i glB.l.aj. N.' Najosk.n'ic I. 332. 



KNES 



118 



KNIGA, n, //), 



K1NIE8, kuiJsa, m. vidi kiiak. — IJ nase orijeme 
u Istri. KnSa, idem quod ki'iak, gen. kiiBsS. D. 
Nemanic, 6ak. kroat. stud. 16. 

Kl!lEZ, m. vidi 1. kuez. — U jednoya pisca 
Slavonca xviii vijeku. VazdaSnemu ki^ezu. E. 
Pavi6, ogl. 11. 

KNEZILO, tit. iefade Hi dijete Ho se cesto 
knezi. — U nase vrtjeme u Duhrovniku. P. Bud- 
mani. 

KNEZITI, knozim, impf. (koine), rugaii sc. — 
U Stulicevu rjecniku: ki^eziti komu ,beffeggiar 
alcuno' jiuittere aliquem per jocum'. — nepouz- 
dano (vala da je ista rijcc sto kiieziti se, pa joj 
je StuUi sam dao aktiuni ohlik). 

KNEZITI SE, kiiezim so, impf. vidi keukati. 

— U Voltigijinu recniku,: kiieziti se komu ,b6f- 
fare, befl'eggiare, scheruire' ,spotteii'; » SiuUcKCU,: 
,vagire, flei-e' ; u Vukooii, : ,mien6 macheu zum 
weinen (oesterr. rauuzen)' ,os ad fletum diduco'. 

— U Voltigijinu rjecniku iina drugo snacene: 
rugati se (isporedi kiieziti). ii Duhrovniku u na§e 
vrijeme moze znaciti i bekeliti *•« unpee (i kad se 
ne place). P. Budmani. 

KNEZUKATI SE, kiiezukam so, i»i^j/. detn. 
kiieziti se. — Samu u Stulicevu rjecniku: , vagi- 
tare'. 

KNEZUSA, /. zeif^ko ctjade slo sc cesto knezi. 

— Akc. se mijena u gen. pi. kiiezuSa. — U nase 
vrijeme u Duhrovniku. ,Kiiezu5a' podrugjivo veli 
se onoj Xenskoj koja lasno i za svaku ludost 
place. M. Vodopic, tuzn. jel. dubrovn. 1S68. 221. 

KNEZENE, n. djelo kojijem se ko kiiezi. — U 
Vukovu rjecniku. 

KNIGA, /. po seoj je prilici naj starije zna- 
cene: pisino u sirem sinislu, t. j. napisan list Hi 
komad hartije Hi sto drugo na cemu se moze 
pisati. u staroslovenskijem knigama ima i drugo 
znacene: littera, slovo, vidi n. p. u zografskom 
jevande\u -. Be ze i iiapsanbje napbsano nad-B liimb 
ktnigami jelin'bskami i rimiskami i jevriskami. 
luc. 23, 38, X)a i u liiko^skoiil: Bystt ze i uapi- 
sanije nadb nimb uapisano kiiigami jelenskymi i 
rimbskymi i jevrejskymi ; ali je to dosta rijefko, 
jer u ostalijem primjerima koje Miklosii (lex. pa- 
laeoslov.- kod kiiiga) stav^a pod ova znacene, 
moze se razumjeti i pisino Hi knizevnost, dapace 
je znamenito sto u Oi(e.sei ,crT>norizbca Hrabra o 
pismenehb' kiiiga kao da znaci svagda pisino Hi 
knizevnost, a sa znacenem slovo stoji pisme (Okiz. 
pam. saf. 89—91), pisme (Glasnik. 96, 94—97), 
slovo (ii Vuk, primj. srpsko-slav. jez. 7 — 9). moze 
se tome dodali da u znaeenu epistola, rijec kiiiga 
stoji u jednini, a da joj je pravo znacene slovo, 
trehalo hi da bude u mnozini (vidi c). istina Mi- 
klosic za ovo znacene kaze da je mnozina u 
stslovenskome, ali ne znam, jeli tako ii svijem 
primjerima, n. p. u naj prvoine (iz suprasalshiga 
rukopisa 236): Kdo knigy, kde sbvedeteje? moze 
biti da se ne govori o jednoiii cigloiii pisiiiu. go- 
tovo u svijem slavenskijem jezicima (i u litaoskom) 
ima i osobito znacene: centipellio, treci zeludac 
u prezivalaca, te hi se moglo pomisliti da je ovo 
naj starije znacene, ali je visa prilika da je ovo 
postalo od drtigoga shvacena u prenesenom smislu 
(isporedi nem. bliittermageu, buch, psalter). — 
mjei je praslavenska, isporedi stslov. k^iiiga i 
kiiiga, littera (i scriptura), plur. scriptura, liber, 
epistola, tabulae, ars scribendi, rus. khhi.-i, liber, 
centipellio, ces. kniha i po^. ksi^ga (gdjc stoji ks 
mj. kii, isporedi kod knez), libor (n oba jezika 
u starije doba u mnozini), volumen, oentipellio; 
nidi i lit. krij'ga (ii Priiskoj pi. knygos) i kniiiga. 



libor, uoutipollio. — Nejasun je ohlik: iimiui puj- 
skome ohliku i lit. kninga kao da hi praslaveiiski 
ohlik bio ki.nenga, ali ni u jednom drugom je- 
ziku nema nosnoga glasa. ne zna se da^e, jcli 
isprva bio glas n Hi n, ali se dini da je hio ovaj 
pos^edni, jer se polrrdiije (isohitijcm znakoiii, n. p. 
u zografskom jevandi'l II ii:<,sl<irlniii' [unl.-n h ilni- 
gijem rukopisima, hm ti. /i. ii .v'(/;/v(,v.;/^/,i.i». srimo 
je negativni dokaz, i in^-r sf himiinli kijiuhii'iihii 
u pisanu). — Tainno je i jiostane : neki mislc na 
po{. kien, pan, i knowao, djelati, pa i izmislati: 
ali jr pi> -ivoj pri.liii, (i nidi rarlike u ohlicima) 
rijrr hiilri : iiiisliln sr i.rijf II, I k il (ijsko king, liber, 
lio^liji' ihi siiinrd. koiniiiiu', hilrika. — lu na- 
sciiia sc jcika iiala;.i pi.-.ann a va^a da se gdje 
i govori kniga, ali je to Hi s nepomne u pisanu 
(n. p. u J. Pilipovii 1, 9a ima i kn- i kn-) Hi 
u izgovariiiiii ni A. d. <'o^t:i s-ragda je kn-). — 

U SvijeiN J. rj.v,u,:u,ul (rnti ,l.,(,). 

a. pi-^iii I II ^ii-riii ^iiii'.lii liirito napisano na 
listu Hi kmiuidii Itartije i.U rcya drugoga). 

a) uupce, scriptum. (Sto vidihb pisano u 
staru kiiigu to pisahb. Starine. 13, 210. (12.50). 
Pak kako za rugost kiiigu upisase, i za tocu 
zalost, koja govorase: ,Ovi se ciiiase Isus Naza- 
ranin, tore se kra} zvase zidovski gospodin'. M. 
Marulic 189. Imeua svoja bud ua sajavih knigah 
upisana. P. Zoranii 75''. Pariz prolijev crvjena 
vina na ubrus bel i nim pisase po ubruse: ,Go- 
spoje Jelena, )ubi me i ja te Jubju'. Carica ra- 
zumeso kiiigu, a Menelaus ne. Pril. jag. ark. 
9, 12). (1460). Cini oini seji Ivanovoj, upisuje 
u cotiri kiiige: jednu pile, u vatru je baca . . . 
Nar. pjos. vuk. 1, 469. — amo moze pripadati i 
ovaj primjer : Sve u jednu kiiigu hodi, koju pise 
stap na vodi. V. Do§en 13ib. 

h) epistola, pisino (list) .sto se koine sa}e 
na visu Hi maiiu da]inu da mu se sto javi. — 
M nase se vrijeme obii'no pise u ovom smislu 
pismo, list, poslanica, da se razlikuje od znaceiia 
pod c. — Izmedu rjecnika u Mikajinu (kniga, 
poslanica ,lit6ra6, epistola'), u Belinu (,l6ttera, 
epistola' , epistola' 434»), u Bjelostjencevu (kniga, 
list, poslanica ,littera6, epistola', v. list), u Vol- 
tigijinu (,lottera' ,brief'), (( Stulicevu (,epistola, 
litterae'), u Vukovu (,d6r brief ,literae, epistola'), 
u Danicicevu (kwiiga i kiiiga ,literae'). aa) uopce. 
— kniga se pise, saje koine, u koje mjesto, n noj 
se pise, prima se (od koga, odakle), cita se itd., 
kniga je kome, na koga, od koga, odakle itd. Ja 
Radoje dijakb baiib pisahb siju kiiigu. Mon. 
serb. 2. (1189). Kiiigu troju primismo, u kojoj 
vasa Jubovi pi§e ovakozi: oto vamb poslahb knigo 
i vamb govoru da posilate svoje trbgovce. Spom. 
sr. 1, 19. (1.399). Takova mi se uzamni da je i 
taj kiiiga, u mnogo lipo slozenih besidah. H. 
Lucio 185. Vele voce tvoja lipost darovita biti 
CO, neg moja kiiiga joj obita. 197. Cacko, jeli 
mi kiiiga od vjerenice? M. Drzic 332. Primih 
kiiigu koju mi pise i sa[e vasa milost. ICon. 
Croat. 233. (1529). Kiiiga Maroju Mazibradicu. 
S. Bobajevic 210. Kiiige vsim gradom i vsoj 
z6in|i posla. Aleks. jag. star. 3, 233. Kiiigu 
k Dariju pisati rece, govoro tako. 238. Pisavsi 
ovu kiiigu, posla ju skrovito u Carigrad. M. Div- 
kovic, zlam. 61. Kruuu vasu pozdrav|amo da 
primeto knige nase. D. Barakovic, drag. .389. 
(S. Jakov) upisa kiiigu ka jest jedna od sedam 
katolioanskih. F. Glavinic, cvit. 1201'. Kiiiga 
ili list ki ua dugo hoco se poslati; 451''. Vla- 
dimir Sti kiiigu. Kiiiga s dvora: ,C6Stitomu vrli 
svijeli kraja cacku momu...' G. Palmotic 2, '249. 
Kiiige i nadgrobnieo razliko. I. Ivanisevic 258. 
S. Pavo u kiiizi liiijilanoni. B. Zuzori .30. Ni 



KI^IGA, a, h). I 

uegovi pisci za kiiige. A. Baci6 62. Knigu koju 
mu pise sin. J. Banovac, pred. 32. Kako pise 
aposto u knizi pi'voj Koriutjauom. raz,^. '224. 
.Tednoc primi Aleksaudi'o kraj kiiigu od Auti- 
patra. F. Lastric, svet. 121'. Sveti Ireiieo koji 
pisu6i Viktoru papi rimskomu kiiigu svoju na 
ovi naciu dovrsuje. A. Kaniilic, kam. iii. Me- 
t.rofan drugaeije pise Mauuelu u recenoj ozgor 
kuigi. 46. U kiiigah iliti poslanicah papi jest 
pisao. 49. Izruci papa poklisai'om dvi kiiigo, 
jednu na cara, a drugii na Focija. 93. Zabav}a 
nisto papinoj kiiigi. 123. TJ vasoj kiiigi stoji, 
da ce dobiti. 304. Epistola re6i co poslanica 
ill poslana kiiiga. bogojubn. 71. Suziia svoga 
s kiiigom posla. utoc. 11. Ista se kiiiga nade 
bacona u Carigradu u dvoru cesaro%'T3, bi sfcivena, 
svi rokose da je ruka Ivaua Damasena. M. Zo- 
ricic, zrc. 52. Knigu pise od kotara kneze, ter 
je sajo 2Jobratimu svome. .■Vnd. Kaci6, razg. 1-^. 
Napisa kiiigu Davidu. kor. 198. Ocito (se) vidi 
iz kiiige velikoga Paula. M. A. Eejkovic, sat. 
A7». Da se jedan ispovidi po kriigi oli po po- 
ruoi. Ant. Kadcii- 189. Koji priciiiaju kiiige, 
pisma, liste oli pecatiiico svotoga olca pape. 284. 
U pi-stuli iliti knizi s. Tvana. J. Matovic 79. 
Prikazao svoju voj-u oli po kiiigama oli po glas- 
niL-iiiia. 305. Kiiigu stijo Omerova majka. Nar. 
pjes. vuk. 1, 2.56. Kada caja sitnu kiiigu prirai. 

1, G()9. Kiiigu pise care iza kiiige. 1, 626. 
Kriige pise ua oetiri strano. 2, 86. Kiiigu pise 
Zura Vukasine, te je saje na Herc-egovinu bije- 
lonii" gradu Pirlitoru, Vidosavi }ubi Momfiilovoj. 

2, 104. Car isprosi po kiiigam' devojku. 2, 132. 
Svu gospodu zove na svefcoga sa kiiigama i .sa 
zdravioama. 2, 198. Oiida oare JMarku kiiigu 
pise. 2, 366. Eto kiiiga, dvije age stare, da ste 
brze meui na Udbiuu. .3, 148. Eto kiiiga, Hnio 
ilustaf-ago! liodi meni u svatove, Mujo! 3, 229. 
Otkle kiiiga y ogiiem izgorjela! to je catis i suze 
projevas. 3, 240. Ova kiiiga oil IJdbiiie grada, 
od prokletog Kune llasaii-ago. 3, 385. N'aj ti, 
pobro, pero i hartiju. kiiigu pisi, ja ou govoriti. 
4, 248. Da ne pise kiiige na t'Jetiiie. 4, 492. On 
mi napiso kiiigu u Zadar. G. Zoliii- 549. Milos 
im posjo kiiigu. Vuk. grada. 46. Da se iiiko 
mijesati nema u zajemna nasa patrgaiia niti 
kiiigom niti jakorijeSju. Osvetn. 3, 70. — » 
Jednom [jriiitjeru stoji iiiiuizina ~a jediio pisinn: 
Poslati cu kiiige kraju izraolskonui. N. Eaiiina 
601'. 4rog. 5, 5. na isloj slrnni ii jednini: Kada 
priiuis kiiigu ovuj. 5, 6. ~- hh) rijeci kiiiga 
mogn se dodali raziicni pridjfri. itiui) n jijesini 
o svalcom yismii mitjji'. si; lc(i:ati (kan epithotum 
porpetuum) da je : sitna (mij cesce). Ivad je sitnu 
kiiigu napisao. Nar. pjes. vuk. 1. 255. Voci evo 
ti sitne kiiige male. 1, 256. — bijela. Suze roni, 
bilu kiiigu pise. And. Kacic, razg. 41'i-. Pa joj 
daje belu kiiigu citat. Nar. pjes. vuk. 1, 251. 
Mezil stize i bijela kiiiga. 2, 264. — tanka. 
Kadar bjese krajioa tanku kiiigu prologala. Nar. 
pjes. raikl. beitr. 1, 38. Tanku kiiigu napi.sa 
Ugrinu vojvodi .Janku. 1, 52. Tanka ga kniga 
dopado. Nar. pjes. vuk. 1,71. — sareiia. Pa sa- 
renu kiiigu naciuio. Nar. pjes. vuk. 4, 488. — 
drobna. Od cara mu drubna kiiiga dosla. Nar. 
pjes. istr. 1, 25. — hbl)} iii'it/.i lull radiciti pri- 
djeci. po Dinjiiic sto je ii sraknj knr.l napuse, tabi 
n. p. po rijcriina i misliinn. I'rosi ga vrucijoiui 
kiiigami. B. Kasic, iii. 69 — 70. Ter pisati ftini otolo 
ki-a|eviiua svijem od svijota ponosito kiiige ohole. 
G. Palmotic 2, 177. Pisa kripku i siiazuu kiiigu 
kraJu iiiglezkumu, da pusti i oprosti biskupa. F. 
Lastric, nod. ;369. Papa pisao je Ignatiji ostru 
kiii-ii. .\. I\;a,nizlli'. liaiii, 36(5. ' Tedno ilrMgoinu 



9 KIIIGA, a, b). 

pisu kiiige sasvira posteno. M. Dobretic 103. I 
(wan) donese zle glasove : cruu knigu pod krioco, 
crnom bulom zabulana . . . Nar. pjes. vuk. 1, 95. 
Kiiiga losa, a losa je glasa. 4, 223. Eto tebi 
kiiige jedovite ! Nar. pjes. petr. 2, 272. Pa bijele 
pisu na sve strane, bijele knige jadne i krvave. 
Osvetn. 2, 73. Za toliko godina ne spomenu 
mi se ni grkom jabukom iii s prazuom knigom. 
Pravdonosa. 1852. 23. — u slucaju lead se piSe 
I'lekiiliko jednakijeh pisaina na razliina lica. 
Pisao je liima kiiigu okolisuu. A. KaniXli6, kam. 
159. S ovom nasom pastirskom kiiigom. I. 
(xaraiiin 4. — po nacinu kako je pisana (n. p. 
tajnijem slooima). Kiiiga tajnopisna ,lettera, scrit- 
tura in cifra' ,scytala'. A. d. Bella, rjecn. 193ii'. 
Mukia kiiiga, slijepa kiiiga ,lettera ciferata, scritta 
con cifere' .litterae furtivae'. 434^. — vidi i: 
Kiiiga priciiiena ,lett6ra falsificata' , litterae assi- 
mulatae'. A. d. Bella, rjecn. 434''. Negov ne- 
arni ucenik laz[ivu kiiigu pisa. M. Zoricic, zrc. 
53. — cc) ki'iisi se kaze da se pise (nidi pri- 
iiijiire kod aa)), i u jyesmama cesto da se pise 
na ko(enil (po istocnom uhiiajii) : Brze pisu kiiigu 
na kojenu. Nar. pjes. vuk. 2, 136. Sjede pisat 
knige ua kojeuu. 2, 473. — pa se, osobito a 
pjesmi, upotrehlavajii i drugi ylagoli, kao kititi, 
nakititi. Pa je drngu kiiigu nakitio. Nar. pjes. 
vuk. 1, 475. Pa nakiti jednu sitnu kiiigu. 2, 208. 
Tg je sitnu kiiigu nakitio, ne kiti je, kud je liojzi 
kaze, no je kiti preko mora siiieg, do Doj6ila 
Bogom pobratima. 2, 382. Na ko}enu kiiigu na- 
kitio. Nar. pjes. petr. 2, 272. — graditi. Donesi 
mi jedan list hartije, da ti gradim jednu sitnu 
kiiigu. Nar. pjes. vuk. 2, 246. Ona gradi drugu 
sitnu kiiigu. 2, 391. — napraviti. Te napravi 
jednu sitnu kiiigu. 3, 377. Pa je sitnu kiiigu 
napravila. 3, 524. — naoiniti. Vec nacini jednu 
sitnu kiiigu, te je posji duzdu od Mletaka. Nar. 
pjes. vuk. 2, 333. Pa nacini knigu na kojenu. 

2, 595. — ti jednom primjeru, nasega vremena 
nititi : Jos na pasu knige nite krive. Osvetn. 

1. 4ii. — kao udgovur na kiiigu kaze se i otpisi- 
vdtA kiiigu. Poto kiiige primat i odpisivat. .1. 
Filipuvic 1, 303". Ona snasi knigu otpisuje. Nar. 
pjes. vuk. I, 562. Sava nemu kiiigu otpisuje. 

3, 373. — <l(l) kaie se sto je pisano u knizi kao 
da onaj sto piie govori, besjedi u knizi Hi druk- 
cije japfa scoje misli. Ignacio u jednoj kiiigi, 
ku Ivanu pise, govori. P. Glavinid, cvit. 118a. 
Sveti .ferolim u jednoj svojoj kiiizi ovako govo- 
raso. P. Posilovic, nasi. 42;i. G-ovori sveti Pavao 
aposto u kiiizi drugoj Koriutjauom. A. Badic 8. 
U kiiizi joj ovako bosjedi . . . Nar. pjes. vuk. 

2, 105. U kiiizi im ovako besjedi ... 2, 214. 
II kiiizi ga lipo pozdrav[ase ter ovako starac 
l50sidase. And. Kacic, razg. l*. U knizi je Pavla 
pobratio. Nar. pjes. vuk. 3, 556. — takoder se 
kaze da se n kiiizi Sto pise, kiti itd. Ako bih 
te 11 kiiigu pisala . . . Nar. pjes. vuk. 1, 404. U 
kiiizi je cura nakitila: ... 3, 229. U knizi mu 
Ivan nakitio : . . . 3, 234. — ee) jav(a se sto je 
pisano a knizi (gotovo samo ii pjesmi) kao da 
saiiia kiiiga kaze, besjedi, glasi. Sitna kniga liojzi 
ovo kaze. Nar. pjes. vuk. 1, 257. Ou no slusa 
sto mu kiiiga kaze. 1, 556. Al' mu kiiiga dosta 
grdno kaze, kiiiga kaze de ga kune majka. 

2, 264 — 265. Sama kiiiga caru besedila. 2, 295. 
Kiiiga glasi od moje devojke da se skoro misli 
udomiti. 1, 395. — i samijem glagolom pisati. 
IJobro slusaj sto ti kiiiga pise. Nar. pjes. vuk. 

3, 328. Sve mil kaze sto mu kiiiga pise. 4, 395. 
■ — //) kiiiga se pecali. Na jednoj trpezi kiiige 
pocarieiie. Nar. pjes. vuk. 1, 107. S ki'vi nemu 
I<iii;;:n zapecati. 2. 217. — f/fl) « knizi se kale 



KAMUA, a, h). 



121) 



KNHiA, a, c). 



(la sc fttilc: iiusiije. Foisio posla svojo ].)()lilisai'o 
i kniiio 11 Rim papi. J. irilipovic 1, ISG". Ve6 
tri ki'iige oar je sestri posl'o. Nar. pjps. vuk. 

1, (i'JU. Posla Marku kiSiijii po Talani. 2, 392. 
— opmvi. Na brzo luu ki'iifjii opravila. 2. 171. 
Pa mu Vufco kuign opravio. 2, 340. Na raezilo 
ki'iigu opravio. 2, 36o. — iipravi. Ova kniga 
bila je na poklisare upravjena. A. Kaui/.lii, kam. 
2!l9. — opremi, spreini. Di-ugu vezir kiiigu opro- 
luio u Toptana pokraj mora grada, ua onoga 
boga toptanskoga. Nar. pjes. vuk. 4, 213. Jali 
ki'iige opremaju bijele k stojnu Re6u. Osvsfcn. 

2, 102. Sitne kiiigo na Cet.iiie sprema. Nar. pjes. 
vnk. -1, 484. — prati. Prati ki'iigu miloj sceri 
mqjoj. 2, 531. Prat.i ki'iigu B.aru i TJliii'iu na 
MiioSa Obrenbegovida. 2. 534. — ako je inie 
ki'iiga, da se rmaiiaju, rasture. Pa kad take kiiige 
razaslao. Nar. pjes. vuk. 4, 490. Kad rasturis 
knige na vojvode. 2, .580. Take knige Osman 
rasturio. 3, 150. — u pjesmi ima i vratiti kiiigu, 
kad se ko udaji od koffa, pa mu piiic. kniiiu, kao 
dn mu I'leslo vraca od saina sehe. Do god, scori, 
na konaku budes, odsvaklo mi sitnu kiiigu vrati, 
da ja znadem de .ste zdravo bili. Nar. pjes. vnk. 

3, 455. I odatle cura knigu vrati: .I^dravo smo 
ti u Jabuci, majko'. 3, 45(i. — /i/l) kniga se 
tiosi, odnosi, donosi, pronosi itd. Da su sva 6e- 
tvorica od Focia kiiigu donili. A. Kani/.lic, kam. 
08. Nosi kiiigu bijelu Prilijju na ko[6no Kraje- 
viiu Marku. Nar. pjes. vuk. 2, 247. Ua ti moze 
kiiigu odnijeti u Kosovo i natrag vratiti. 2, 289. 
Nosi knigu ka gradu Solunu, ka Dojcilu Bogom 
pobratimu. 2, 388. Vuk oduese do tri sitne 
kiiige. 2, 569. Tvrde straze pokraj vodo vrzi, 
da ne moze tica proleceti, a ];amo li tatar pro- 
kasati i od Bosne kiiigu proiiijeti. 4, 264. — « 
pjesmama se i osobitijem naciimm kaze kako se 
hniga predaje. Spusta kiiigu caru ua kojeno. 
Nar. prip. vuk. 2, 295. I Nukici pojubio ruku, 
u ruci mu kiiigu ostavio. 3, 231. — ii) o knizi 
se kaze in« samo ii pjesmi) da idc, dolazi, do- 
pada, stize, sreia itd. Kiiiga ide od ruke do 
ruke, pa ce docii u pogane ruke. Nar. pjes. vuk. 
1, 404. Knige idu od Prizreua grada, od srpr 
skoga .silna car-Stjepana, na Pozegu banu Milu- 
tinu. 2, 1<)8. Ceste ijnige idu za knigama. 2, 502. 

— Zato ja sasviina ucinih odiuku, da dojdo kiiiga 
ma tebi sad u ruku. P. Hektorovid 58. Jer evo 
mi dode kiiiga bila koja mi je zle glase donila. 
."Vnd. Kacic'^, razg. 316''. Sinoii mene crna kiiiga 
dode, crna kiiiga, a u doba crno, crnom bjeso 
biilom zabulana, a krvavim slov'ma napisana. 
Nar. pjes. vuk. 1, 395. Cotir kiiige od iije su 
dosle. 1, 626. I do sad su kiiige dolazile, al' se 
nisu sa suzam' ucile. 2, 137. Dode kiiiga u Po- 
zegu ravnu na kojeno banu Milutinu. 2, 168. 
.ler je liemu hitna kiiiga dosla. 2, 574. AV di- 
vojki dode kiiiga bila. 3, 548. Kado snasi glas 
i liiiiga dode. 4, 361. A jutros mu bila kiiiga 
dode. Nar. pjes. istr. I, 7. — Ode kniga gradu 
Varadiuu. Nar. pjes. vuk. 2, 251. — Oesto kiiige 
zemju prolazahu. 1, 576. Sitne ktiigo zemju 
prijedoSe. 3, 78. — K Najosku Nikoli, ma kiiigo, 
uhrli u Hjepi Dubrovnik. N. Oimitrovic 100. — 
Kad bijase Margariti tanka kiiiga dopadnula. 
Nar. pje.s. bog. 32. Kad jo Pntra kiiiga dopa- 
nula. Nar. pjes. vuk. 1, 3. Kad Alilu kiiiga do- 
panula. 3, 108. Kad je .laiikti liiiiga dopanula. 
3, 216. — Evo tebi tri kiiige stigose. 1, 556. 
A jutros mu sitna kiiiga sustize. 1, 208. U putu 
mu sitna kiiiga stizo. 2, 172. — Kiiiga stoce od 
Iruda, da popigu se svi judi. Nar. pjes. istr. 6, 32. 

— Tu je pasu kiiiga susretnula od onoga bega 
Asan-(ii)jn.. Nar. pjes. vuk. 4, 357. — lianii kiiiga 



na kojcno pade. 2, 264. Dan po daiiak, iii in'- 
djeja eijola, pado kiiiga liodio genoralu. Osvotii. 
3, -42. — maze se kniga i izguhiti. Poginula je 
kiiiga ,1a lettera e andata mala' ,ititeriit epistola'. 
Sustavjena J8 kiiiga ,la lettera k stata prosa per 
istrada' .iiitercepta est . epistola'. A. d. Bella, 
rjefin. 434l>. — If/fJ kniga se otvora, razvija. Ako 
sain otvorao kiiigo druzijeh na sramotu ali ne- 
navidost iskriiega. J'. Posilovio, nasi. 111". Kada 
Iva ju'vu kiiigu razvi. Nar. pjes. vuk. 2, 570. — 
U) knizi se kaze ne samo da se &ita ncgo (osi>- 
hito u pjesmi) i da se uci (naj cesce), prouci. 
Asan-aga situu kiiigu uci. Nar. pjes. vuk. 1, 576. 
Kada bane kiiigu prouSio. 2, 168. Svo Pipero 
braAu sakupio, i pred riima knigu prouSio. kad 
Piperi krligu razumjose ... 4, 82. — gleda. jn'e- 
gleda, razgleda, sagleda itd. Kada bje§e kralioa 
tanku ktiigu progledala. Nar. pjes. bog. 62. 
Kiiigu gleda Zocir-begovica. Nar. pjes. vuk. 
1. 562. Kad razgleda i proufii kiiigu. 2, 264. 
Kada Buro kiiiga razgledao. 2. 471. Kad jo 
Niko kiiigu pregledao. 3, 229. Kad je Mutap 
kiiigu sagledao. 4, 298. — vidi. Vidi kiiigu, nn- 
cuvenih jada ! 2, 265. Vidi kiiigu, casa ne po- 
casi. 2, 534. — kaziije (glasno). Pa pred liima 
kiiigu kazivase. 4, 80. 

c) tabula, libellus, pismo, list kojijem se 
sto sr.jedoci Hi polvrduje. velika je razlika u 
znacena za snaki slucaj napose, te se ra.iiiinijf 
po pridjevima Hi drtigijem rijecima. Jako je pi- 
sano VI. starihb kiiigalib brevelegi. Mon. serb. 
39. (1253). — Tamo vi jestb pisalo earbstvo mi 
kiiigu svobodnu vamb i druzemb gradovomb da 
gredete svobodno bezb vsake zabave u zemju 
carbstva mi. Mon. serb. 175. (1356 — 1367). — 
zem)i i o judehb crbkovnyhb sto imaju s kj'mb 
sudb crbkvi, aste kto iznesetb milostnu kiiigu, u 
tojzi kiiize nisto da nestb, razvc da se sude po 
zakonu crbkovnomb i carskomb, nb da uprosetb 
cara. Zak. dus. pam. saf. 35. Kto jestb cijega 
oloveka prijelb izb tude zemje, a onb je pobegb. 
otb svojega gospodara otb suda, aste dasti. kiiigu 
carevu milostbiiu, da se no potvoritb, aste li ne 
dastb milosti, da mu ga vrati, ciji budetb. .39. 
O kiiigab milostnyhb. gde se iznesu dve knige 
careve zajedno za zemblu, kto je sbdrbzao do 
sijega doba sbborbnago, togo da jestb. 44. Ako 
pise kiiigu carb ili po srbdbcu ili po lubbvi ili 
po milosti za iiekoga, a ona kniga razorajetb za- 
konikb, sudije tu kiiigu da ne vorujutb. 49. — 
O zapisaniji kiiigi.. sto zapise can. bastiuu, komii 
zapise selo u bastinu, da jestb logo.Vetu 30 per- 
peri. za hrisovulb. 40. Kiiige careve koje se 
prinose pivdi. sudije za sto [ubo, ta ilii. potvara 
zakonnikb, sto je zapisah. carb komu lubo kiiigu. 
onezi kiiige koje potvoritb sudb, tozi kiiige da 
vbzrantb sudije, a da ihb prinesutb predb cara. 
38. Nitko da ne presUisatb sto pise kniga oa- 
reva. aste li budetb takova kiiiga sto ne moXetb 
onzi sbvri.siti ili ne imatb da dastb, vb tb casb 
da grode opetb s kiiigomi, ki. caru, da opoveda 
caru. 40. Nikto nicijoga clovAka da ne priimetb... 
bezb kiiige careve. 41. .Vikto da ne primi ni- 
cijoga cloveka u tbmbnicu bezb kiiigo careve. 
48. Pristavi bezb kiiigo sudino nikudb da ne 
idu, ili bezb kiiige careve, razvc kude i posilaju 
siidijo, da inib pisu kiiige. i da ne uzbino pri- 
stavb inoga, razve cto pise kniga. a sudije da 
drbze takodore kiiige, kakbveno su dali pri- 
stavomb. 47. — Vbsaky sudija cto sudi po zerabji, 
da zapisuju sudb, i d.i drbzi u sebe kiiigu. i 
druge kiiige upisavbso da dadu onomu koji se 
biide opravio na sudi.. 47. — Ako^ pet biskupov 
kiiigi na svedoto|sivo lie prinosut. 8. Ko/.icic II". 



KNHJA, 



<■)■ 



11 



Ifkazavsi kr'ii-.^ od svi.loc.aiiUva. M. l!ij;.,iik<.vii'' 
II. Svjndoruo kuigo .[jatente, scritto elie si fa 
por diverse c^auioui' ,littei-ao patentes'. A. d. Bella, 
rjecn. o (7'>. Kiiis:© svidocaiistva od tvo^a liis- 
Ijupa. Aiit- Kadcic 105. — Papiua ki'iii;a, apo- 
stolska Ki'iua .boUa del papa" ,apo-it()U<uiu di- 
ploma. A. d. Bella, i-jefn. lit-'. Imajiu'd laziio 
pricineno kiii^e papiuo. Ant. Ivadclr .'?ijl. — 
Prostu kiii.e-u' da izvadi. V. Doseii 12Tl\ Pu- 
saji . . . siiSiiu oprosceiiu kui.mi. Stariue. 11, KKl. 
(oh) ll>r>o). — A nabavi kaluJei'a mlada. pa uiu 
daje kui>>u povladuicu. Osvotii. .3, 82. — Da zeiiii 
viiifianii s kiiiu-om pusti. A. Bacic VIA. Po za- 
konii Mojsijovu kaji je dupustio davsi kuisii pu- 
stiti nu (ieiiu). J. Banovac, raz,n'. 2()-"). Obatali 
ki'iiye od razpusteiia. M. Dobrotic .">32. T vadi 
jnj ki'iigu opvoseoi'ia. Nar. p)es. vuk. o, .529. — 
Da imadu joster dopustei'ie i ki'iiuo od vlastito,:;' 
biskupa. M. Dobi-etii- ;i22. — X.acini sud kiii.^u 
od umira. S. l^ubisa, pn'p. 17!i. — Ako iiiaj.storske 
kiiiire i'diploiuo) no inia. A. '!'. Blagojevie, khiu. 
1">. — Ako Bosi'ianiiii, izi.nie dobitaki. dubrovacki 
na vera, i ki'iii'a liudn u Dubvovnici. Mon. ,serb. 
1112. (l?.?,-2). Kiii-a od daga ,obli-anza' ,s.vii-ra- 
pliiuin, syngi-aplia'. .1. Mika}a, i-jern. Ako hocus 
nasu virnn kuii;u za ostalo dngovane primiti. 
Starino. 12, 1.'.. {uko 1700). l'joii»znc ki'ii-e ,let- 
tere di carubio' .tesserae eolybistirae'. A. d. Bella, 
rjeon. Ifjl'). — Mod I'lima se niusko lodo nadr% 
al' g'a majka iiegovat no mo/.o. vec uui s.avi ki'iiuo 
i kosuje... Xar. pjes. viik. 2, 71. — Pride Kriizic 
noseiM iiiko pisino pro^eei nas, da bisnio je po- 
stavili V kiii.i^e iuvm- kaneelarije. .Mon. eroat. 
212. [1.521). Er luu 'e i otae east iniio kiiig 
otajnili n onom uradii. .1. Kavanin 1:J2-'. 

f/) lisl nil Jiiijumii Jt' ilo .i(l/nji-i';iii) i<i nn-nr. 
Ki'iiya od Ijrodenja , carta da navi^'iire- .taimla 
navigationis-. A. d. Bella, i-jem. I71l>. Knii;a 
od razbrajaiija ,abbaco, earla o l.a\ oliu la d.dl' ab- 
b.'U'o' , tabula rat.iocinatoria'. I-'. 

Ii. liltera, sl,,n,. — r<(ni,ii ,i Vninrtrrni rjv- 



llikll 


■(1,1 


i:;a, si, 


Inirl 

I'.l" 
11(1-1 

']'r"h 


i-. 1 

jr (1 

(dtfi 

In 

/»»/ 
eh. 


il.T. rn 

■ h(l, , 

■si.', , 
a. !,■ J 
l.;h,i„„ 



.liKiHi 



dex. la,buUi... / 



l,'>l-!:i). /V 



di x/„ :,.■ 



I, ,;,/,■ 



•I'l'i 



■,„l., I,sl„ il„l„,l:„l 
,■„„, ,■(■:, („„l: l,„i-- 
.„. „li jr „„i ,v^/.' 
■„„ ,-.,.,;■„ J,- l„l„ 
;■ sls!,,,;i,sln. I -1,1 
-I,,;,:,, I,, i,;lnli,i( 
m„„,,„ I, -I,, „„r>- 
„■■,■„(■„, „„l„:, „„i 



na|iisa s,., M,.i,. s,-i-h. -.CI. 
jcli (l(,sl„ i„.,i:,l„,i ,.,;,j i,n 
\\\ rijck,, iKi i,;h,,>ii, i,ij,-xl,i: 
la-ijal. sl..va prve kni-r, n.d 
janja spijovala". 1 1. I.'^nnn.i v 
(Uixta jasnn xiiiis,i,i. i :i(,i,',,, 
k„d d. ,i,,n,r i,„„:,I„hI /„■/» 



/./ 






,1, , ,„;lj.- „,,,■■ 
ii,,„,l„ l.il, !:,(,. 
„„■(„,,( s. ,„l 



M,l:„l.' 



XVII ,;'jrl:,i, i i,,ii /ir/jV 
liotit bud.i latin^ki je/il, naiiriu, nior l.ud.. iirii, 
ga iz isto kni^e. gnini. 2 (i((i ishj si cm,: l)o- 
broniu prijatoju koj'i stiji' nve kiii:j(;). J )a ova 
ki'iiga inia veou potribu od osta,lijeb ki'iii^a . . . 
rjeen. xi. Sva slova pofrilma za nas jc-zik imajn 
s<' izredit.i ti ovoj kni^i iia ovi naein. xii. (Ali- 
loiiiii prijatojiL i bral-u koji st.iJH omi ki'iiui'. xiv). 
Ha, ova knin-a jos korisnijii l.iiile. \v. i ,i r/c'iiil.,, 
k„d rij,'ri kiii-M, uii,i s,ni,„ ,„,,.. :,,„i ::,( ,„:, :ii„ - 
(■■ri),^). \^u^ ,-li>k,( .,t,,i,l,' ,;■■, ,„„h i.,l„ii,,i. <ii; 
sc j„s s„,„„ ,„„„_,„„ ,i„l,i:, „ ,„^k,j,l, ,„-„,■„. k,i„ 

tl. IK ,1 Drlhih.ll.^ „ /»:,,-„■„, „ l-;i,,,n, ■,,-,,, ,( 

lt(ni,ii;;i. ,< I jisl i-i,',(, ii .\l,(t,„-n';, . ii „,,-,■ ,l.,l„i 
in.-,-; (i \-,(k , h„,il,--,i) ,ii,.,lr,^hl((,„,i(, s„i„„j,-,l- 



1 KNICJA, e, (!)■ 

llilKI (nil .IK It lirli':'dllij,'lll ilj,:^}ll:llll,t iutl,i:i (V-yrc 
iiivozina), i t,i c/o/oco skiiio z« oi'd .:iiii(';'iii' (rid, 
kod a, It) I. — liiiirdti rjcciiikii k \');ii(ri('crii 
(_kuige , libel-), ii Mikulinii (kiiige , liber, volumeu, 
codex'), ((. 111(11,1 kiiivc ,libro' , liber' 4o8«; .vo- 
lume, cioo libni- .volnniiMi' 77Sli), „, Bjelostjcil- 
(',^rit (ki'iige. li^ljii .lib,'!', coilox. volumen', otud 
veliin.i: kui/.ni rlnvok .helui> librorum'), il Jaiil- 
/<rt's/{'rr(( ikuiua. .IlIum'', ,( \'<ilti(iijiii(i (kiiiga 
,libro- ,l)urh', ,1 SI„li,-,,-„ -ki'iig-aMiber-; kiiige 
, liber, volnniiMi, i-od.-x-;, /( V,ik,iC(i (kijiga ,das 
bucli' .liber- , ii Ihiiil,- i.'.r,, kiaiiga / kniga. .liber'l. 
a) (>i;ik:' SI, ki,,,i'' -liiii,i„iii,^ la i,,(j sl,irljiiii 
priwjrr,,,,,, ,„-,u„:„k,.l„„.i -,■ -„d k„:r ,1, -„ rn- 
kopisii, i .i,ir,,i,i,,- .,1 ,'■11,(11,' {.a ((,i,ik,(. :,i i((,ilil ni. 
sa zal„(i-ii ild I. -- <-,:-il(, s,- iiiisli ,i„ omt sto ],■ a 
ki'ii.i IS, I, is, I,,) tm) ki'iige ii iitiiniiiii n jciIkoikc. 
Isbbi.isd so kiii;^! ulagoluste: vorova Avraam Bo- 
novi . . . 8ava, tip. liil. glasn. 21, I7:i. Predavb 
inii> komuzdo ki'iigv zakoui.uyje. IJoiueutijaiia 
23:>. Sij apostoli, napisa so vi. dbni blagorodi,- 
]iai;o kra|a Stol'ana Urosa trotijogo... ko,t;a Bogl> 
spodobii eisti ki'iigysiji... Mon. serb. 8-t. (1324). 
S\jo se kn\-,i;e (ii jcijiittj kiiizi) napisaso. 253. 
( I 101 1. I'riseei polozivsi ruku zvrliu knig. Zak. 
viiioil. 75. Otvnri ki'iige i vid grebe duse sije. 
Pril. jag. ark. !l, ill), liazgrnuv ki'iigi, poda je 
sluzo ilrzati. 102. (llljS). Cteuje kiiiy od izhoda. 
Bornardin .30. Slozi jedno kiiige. Transit. 211. 
A Jlezdra otvori knigo prid svijem pukom. N. 
Kai'iina Hit)''. 2esdr. S, 5. 1' ruci rnu zlatiie kiiige. 
druzba, da niu je. P. Hektorovic 9. Ijrad pri- 
jase liitrostju ijrikse.-^ovu kako Omir u kui.i;ali 
svojih pise. Aleks. jag. star. 3, 218. Baduei 
tvojijeiu ti'udom ispisao i slozio kiiige aliti be- 
siile. M. Divkovie, bes. xiva. U kiiigah od 
naravnijeli stvari veli da jest jedua ptira. 21'i. 
Istomaeeipje na svrsi kiiig ninogili rici. 1. Ban- 
dulavir n proilL;i)Voru. Villi Ivan kiiige jedno 
sodiuiiiii peratl za,|iei:ai'ene. !•'. (Havinic, evil;. 13'. 
St,o so n kni:;-ali ocitovanja. 12 — 13. Pisauo jest 
u kui,.;ali psalmov. 5Si. Misuik pristnpi k kiii- 
^aiii. 17ii'i. Vidi jediie kiilgo. I. Ancie, vrat. 
I(i5. Pristavlam joste da ove moje kiiiye biro 
iiinivii kiirisno svakoniu i-oviku. 'V. Posilovir, 
nasi. XI. v. Uaje svoiuu iskriieiuu jedno kiiige od 
svotoi^a catiuia. M. Radnir Hl-Ji. Kill dobrota 

II kni^ali j I /iviita. .1. Kava,iiin :!'i5li. Knmr 

iiaroda ,-eiii'4. librodi Mos,'- doll.i , i vai ioiio d.,1 
moiido' ,neiiosis-. A. d. lieila, rinn. :!IOli. OI.mi- 
ri.so so jedno same kiiiu-o. W. /n/.i.ii 31, U kiiiuali 
djola a|)ostolskijeli. iS2. C skro\'i>lii uiiipii.inu 
znanosli bo/.anstvotie dvoje kiii:^a nabodi se : kni;;o 
od smili iniriie i svete. kiiige od snirti zic i 
tiizno. 275. Vide jedno kiiigo. uze.se ji sbit za 
pruvest vrimo. .1. Filipovir I, im. (Jvdo se ocito 
villi da vori- od jodiiili kiiiLia otvorice se i da su 
iiaj maiio tvojf kiiiuc I. I'lO'. Ij ovim mojim 
knii;aiu luiiuge so riei istof'one naode. 1, 581. 
Tad bise .lulijaiiu date jedne kiiige. 3, 237'i. 
(judo oo so ot\oriti kiiige liegova zakona. .7. Ba- 
novac, razg. 5. Pise s. Ivan apoi5to u kiiiua ud 
oriiova.nja. 73. Doftoso k luoni dva jirilipa nila- 
dira, i jodan od liili izvadi iz nidara joilno li|io 
kiiige i ilado mi stiti. Iii3. Kako ^e nio/e ra- 
zuniiti u kiiiga poroda, na iioul. I'.l. 227. Stijuri 
po nainirl jodne kiimo. F. Lii~i,ri.:, test. 2(iOl'. 
(>l'^.n:ii-.i lui II i^ti kiii::a nd i ,oi to\ aiija. 273'!. 
Kako ,M,ii.'in II kniga s. ,loba, 3y|.i. Da C6 te 
> Likiiii dil.u.uii-iu upisat n ktiii^o nd zivota. M. 
Zi.iirir, ,,siu. 25. Zajao ,sani jodiio knige Pofcru. 
A. d. I'o-^ia J. sii. I stijoiiio u kiiiuali mudrosti... 
.1. Ma,lovir, 77. Iloi s. Agiistin ii kiiigah od 
-rada, llo/jomi. I|-J. Fslaniiia lilozolijn i dnigo 



KlilOA, c, n). 



122 



KNIGA, d. 



troje ki'iigo. Noiiiii (J7. I ovo potvrduje s. Am- 
brozio, tolma6e6i kiiige poroda. D. Rapi6 23. 
Svet.i jovau Uuigo uzimaso, te krstio lirista kuma 
svoga. Nar. pjos. vuk. 1, 123. U ruku mu ki'iige 
saltijeri. 2, 92. To uzeSe ki'iig-o earosta\'ne. 2, !)5. 
Iznijofe kilige staroslavno, ila kazuje poslod/ie 
vrijomo. 2, 183. IvAige u6i stari ,Tug Bosdane. 
2, 185. Marko uzq kiiige starostavue, kuige 
gleda, a govori Marko. 2, lO.j. Pa uzeSe kuige 
jevandeja. 3, 59. Ponesite kiiige in^'ijelo, te 
gledajte 5to nam kiiige ka£u, sto 6e nama biti 
do po.5}otka. 1, 133. — bb) ii jednini (eidi 
sprijeda naj starije primjcre). Kada so pridaje 
libar ili kiiiga. I. Zaiiotti, upit. i. Prem kiiigu 
da iicio nisam zuanja od ludskoga. A. Vitalic, 
ist. 215a. Nadpis liegovo kiiige koju }e slo2io. 
A. Kanizlic, kam. i.k. Ova godiSiia kiiiga jest 
od lazca slozona. 8. Pomaiikaiia koja se u ovoj 
kiiigi iiahode. V. Doseii viii. Pridgovora, u po- 
colu kiiigo obicajiioga, nisam postavio. ix. Stva- 
ra'u jednu knigu iliti vam libar. A. d. Costa 1, v. 
PriniCna kiiiga za mlade/.. I. Jablauci 1. Od 
s\-ih griha koji su u toj kiiizi upisani. M. Do- 
brotic 170. Kiiiga pako koju prevede bas dru- 
gace zvoni. A. T. Blagojcvic, khin. xii. Stade 
.lovaii krstit kuma svoga, od stralia mu kiiiga 
i.spanula. Nar. pjes. vuk. 1, 122. Vidite li kako 
kiiiga kaze? 2,184. Kiiiga kaze, ua Uro§u carstvo. 
2, I'JG. Uze kiiigu Krajevicu Marko, kiiigu uzo, 
te Miuu vjoncava. 2, 371. S kiiigom ne zna 
iiiko bosjediti, ui kako ce kiiizi otkazati. 4, 136. 
TJ ovom jo namastiru uaj zuameiiitija kiiiga jeduo 
jovaiide}e. Vuk, dan. 1, 3. Ja sam u ovoj kiiizi 
naStampao . . . Vuk, nar. pjes. 1, v. Gore po 
vas, moj gospodine, jer je povjesnica Bozja kniga. 
M. Pavlinovic, razg. 50. J^iudi lijecu, hrle tolit 
smeiu, lioga s kiiigom da aejtana kune. Osvetu. 
4, 70. — cr.) mnozhui (plural) stoji .va innnstco. 
Knigy jego necbstivyje izdegb. Stefan, sim. pam. 
.saf. 7. Ikoi]i> svetyhb ili sbsudb otstLnylib ili za- 
vc'Sb ili kiiigL. Sava, tip. stup. glasn. 40, 154. 
Svetimi jecandeli i kiiigami mnogami. Mou. serb. 
11. (1222 — 1228). Vj. naucenije svetyihb kiiigb. 
Danilo 12. Na svitlo si razumne kiiige dal. A. 
Georgiceo, pril. 100. Dati na svitlu to jest stam- 
pati kiiige duhoviio. P. Badovcic, nao. 361. Koji 
privrtahu mnoge kiiige. M. Radnic 541'. A.li od 
toga u osebujnih knigah obilnije. P. Vitezovic, 
kron. I. Latinski u jezik staroga zakona kiiige 
ti iz zudijskoga prinil bijase. A. Vitajic, ost. 
415. Kiiiga raskih tomao liitar. J. Kavaiiin 92*^. 
Premako su mlogo kiiige izginule. A. Kanizlic, 
kam. 388. Iviiiga on nije ucio. S. Kosa 118'^. 
To likarske kiiige mudre kazu. V. Dosen 82^1. 
Zarad kiiiga koje slozi. 211''. Toliko turski 
glava odsice, da bi se od liegova junastva kiiige 
po svitu stampale. And. Kacic, razg. 160. Tako 
se stije u kiiigam. kor. 451. iS'iki (pisii) kiiige 
od nauka za skule. M. A. Ro}kovie, sat. Bll". 
Likari tilesui privracaju svaki dan i noc kiiige 
naravske od lika. Ant. Kadoio 226. Koji utis- 
tuju oli cine utistati kiiige. 305. Ali ako po 
kiiigama traziti pojde. A. T. Blagojevie, pjes. vi. 
Zivoto od svetili i druge kiiige duhovne. M. Bo- 
bretio 68. Koji kiiige slazu i pisu protiva s. viri. 
98. Evo skup|enG u malo kniga vase duznosti. 
I. Garaiiin 27. Stiju n kiiigama sto je raj. B. 
Leakovic, nank. 146. Kada doca cotu opaziso, 
pobacase kiiigo jjo kaldi-mi. Nar. pjes. vuk. 3, 410. 
Po torn bismo imali dosta kiiiga iz kojijeli bi 
inostranci mogli poznati i nauciti nas oisti na- 
rodni jezik. Vuk, pisin. 27. U kakijem kiiigama 
iz XVII vijeka. nar. pjos. .3, 173. Duhovnik koji 
zna diibcdio knigo. S. Lubisa. prii>. 231. .la saiii 



sluSao od duhovnika koji je premotao te kiiigo. 
246. Vuk je ispisao tovare kiiiga. M. Pavli- 
novic, rad. 57. Zadubjivao se u kiiigo. 65. Iz 
kiiiga si crpio mnogo korisna nauka. 142. Vise 
vrijedi nego sve kiiigo mudrico. razl. spis. 50. 
Jer cobani sve na nebu znadu, ko i oni sto kiiige 
iiuadu. Osvctn. 1, 60. Gotovi su vrijedni sa- 
motnici sklopit kiiige a jamit oruzjo. 2, 17. Jer 
djotii'-i stralia ne ufiili, no u kiiigam Skolskijeiu 
ftitali. 3, 130. I do6ekab posjediie vrijeme kao 
sto stare kiiige pisu. Pravdonosa. 1852. 31. 

h) tabulae, cista hartija sasivena ili vc- 
ziDia im Jcojoj se Sto bileii. aa) u mnozini za 
jcdiw. Primi knige svqje, i napisi osamdeset. 
N. Raiiina 152b. luc. 16, 7. Kiiige od razbroja 
jlibro di conti' ,rationarium'. Kiiige o(d) do- 
lioilka ,Mbro dell' entrata' ,code.\ accepti'. Kiiigo 
od tratjenja ili izhodka ,libro doU' uscita' ,codex 
expensi'. A. d. Bella, rjecn. 438''. — bb) u jud- 
nini. Zaglavak kiiige aktivne ima iskazivat ko- 
liko glavnice i koliko kamata ostaje jos na dugu 
kod .svakoga pojedinoga duzuika. Zbornik zak. 
1853. 488. Kniga prodajna trgovacka podvrzena 
ja bi|6govini. 1864. 170. Izvan gruutovnica i 
ukiiiznica ima se takoder i jodna kiiiga dokaz- 
nica voditi, u koju se imaju polagati vjorodo- 
stojni prepisi ukiiizenih pisama sto ill straiiko 
prinose. 1, 215. Kiiiga od prepisa ,kopirbuch'. 
3, 799. Kiiiga krstenih ,tauf3buch\ Jur. po]. 
terminol. 499. Kiiiga mrtvih ,todt6nbucli'. 507. 
Kiiiga od isprava ,urkunden-buch'. 543. Kiiiga po- 
godaba ,urkunden-(contracten)-buch'. 543. Kiiiga 
vjencanib ,trauuiig3-buoh'. 570. Glavna kiiiga, 
V. glavnik ; pomoina kiiiga ,hiUsbucli.'. B. Sulek, 
rjecn. znanstv. naz. kod kiiiga. — cc) u mnozini 
za innostvo. (Irud) judejskoje knigooije pobi i 
rojstvenije kiiige pozga. S. Kozicid 3». Hotje 
biskup kiiigo od krstenijeh i od mrtvijeh prigle- 
dati. B. Zuzeri 27. Ova pogodba moze biti upi- 
sana u drzavne kiiige. Pravdonosa. 1852. 2. Na- 
pokon za one vjerovnike, koji se radi isplate ne 
prijave, imadu se iznosci koji su im odredeni, 
kao vlasnistvo liihovo poloziti kod suda ili treba 
ucinit da se isti iznosci u ostavnih kiiigali pre- 
pisu na liihovo ime. Zbornik zak. 1853. 576. 
Javne kiiige ,olientlich6 biicber' ,libri publici' ; 
trgovac-ke kiiige ,handlungs-buclier' ,libri di ne- 
gozio'. B. Petranovic, rucn. kn. 49. Kiiiga, mere, 
trgovacke kiiige ,liandlungsl)iicber', tal. ,libri (di 
nogozio)' ; glavne, redovite kiiige ,prineipalbucber'; 
kiiige voditi, (racune voditi) ,biicher fiihren', tal. 
,tener i libri'. B. Sulok, rjecn. znanstv. naz. 

c) tomus, liber, volumen, uz znacene ito 
je kod a) istice se da je dio kakva knizeiinoga 
djt'ln, pa se u ovakovom znaierm upotrebjava i 
kail iiijr sasircnn ili vezano napose. — i u ocom 
iuiliiriii -.iiiKii'iu moze biti u mnozini. aa) a 
iinoi'.iiii .11 ji'dno. Od uaslidovanja Isukrstova 
kiiige cetvere. A. Georgiceo, nasi. i. ICiiige prvo 
u kojih se nahode svitovanja korisna .. . 1. Kako 
andeo istomu lleliodoru ukaza u kiiiga drugi 
makabejski na pogl. 3. J. Banovac, razg. 203. 
Priliku od ovoga imamo u prvi kiiiga krajovski. 
P. Lastric, tost. ISG^. Kiiige zakonske, jesu pe- 
tore kiiige Mojsijevo. I. Velikanovic, uput. 1, 366. 
— bb) u jednini. Srpske narodne pjesme. kiiiga 
prva. Vuk, nar. pjes. 1, i. Iz cetvrte kiiige pre- 
daSiiega izdanija. 1, v. _ Kiiiga ,thoil, band' frc. 
,tom©', egl. , volume'. B. Sulek, rjecn. ziiaustv. naz. 

t/) u nase vrijeme, kod trgovine hartije, 
zvalo se, kao trijooaika mjera, kiiiga (po Aem. 
buck) 24 labaka hartije za pisane (25 za slam- 
pane), nad ohicno 100 labaka. 

il. cilaiir 1 pi^iai'ie. nauka cilana i ijisaAa, i 



KNIGA, il. 



KNir;A, n. 



kiii'.criiii^L ii'intniii ji- il<t iiniki iiiirnd iir .nil 
do l.nij., nr.hhH mrdu i.n;j<m > dn,,,Urm :i,n- 
cciieiii, n i i( jiisiini iiiji' •<i'iiiidi( laku xliratiti. ova 
razliku. — /' otijem sr .:tiai'ii'iiiiia kaze da se 
kniga tii-i, ^lui, itikije ild.. do ■•><■ ko dnje iia kiiigu 
il.d. — bjmedu rjecnika u Stulicrru (.st.uclium, 
doctrina, literaUu-a'), « Vukovu: ,studien' ,literae': 
dati dijete na kiiigu ,zLim studieren' ; izucio knigu 
.hat i^auz ausstudiert' ; zna kiii'^u (t. j. citati i 
pisati); « Danicicefu (uciti i znafci knii;ii, t. j. 
uciti i znati citati i pisati kod kiiiga). 

uj ars legendi et sca-ibeudi, citaiie i pi- 
stii'ie, nauka citai'ia i pisaita. Izc svAdeth kiiigu. 
Sara, tip. stud, glasn. 40, 171. Popovi>sci synove 
kto kbi'iigu izuci, da stoji s ocoiilb na svojemfa 
zdrebiju ; ako li kiii.^o ne izucii, a oab da je 
luerop'hhb. Mou. serb. 'JS— 99. (13:J0). iJa biste 
zvali liibb popove, ali kto j'libb kiiigu znaju, da 
tej hozete procbtetb. .">;!.■). (1485). Kakoiio plot 
ne moze stajati prid vjetrom brez pcjdpora, tako 
t.i je bez kiiige oovjek. Zborn. 33''. IJmli vu- 
cica kiiizi. 36''. Ki je zlo obuceu i priprost sa 
.sviiua, i ki ni uauceii i kiiige ne inia. P. llek- 
torovic -il. Kako ovi umije kiiigu. .\. Gucetic, 
I'oz. jez. 294. Bjeie jedan rodovnilc, malo kiiige 
umijase. M. Divkovio, zlam. 127. Ovonokabudc 
zadosta ouim koji kiiigu no znaJu; a oni koji 
znadu stit i pisat, mogu i dru;ie ini'litvo nado- 
stavit. J. Filipovic 1, 321''. Moj Didak, moj Paskal 
sasvim priprostiti bijahu. knigu ne zuadijahu. 
1, 3.361. Dicica koja pocimaju kiii^ii uciti. A. 
Kanizlic, kaui. 737. U zbor dice ninda ne pri- 
luajte, . . . kiiige no^ zna, hidski ne umidc. And. 
Kacic, razg. 310-i. Sa|i dito {H skidii) neka kiiinu 
uc-i. M. A. Eejkovic, sat. 01''. Vasi stari Josn 
kiiigu znali. srbski stili a srbski pisali. 02''. 
Oni koji kiiige ne znadu (.illiterati'j. M. Dobrotic 
304. Zajedno kiiigu ucili. D. Obradovic, ziv. 
74. Odkuda znade kiiigu, ako nije so mio.-' I). 
Kapic 2.0(5. Dao si koga na kiiiguy lol. Ovdo 
nama kazu dace samouce : samo kiiigu uci. lieinu 
kiiiga kazo, koiia da no jase. Nar. pjes. vuk. 

1, 10.5. Dvorilo raoiure u popa .Save, ni ra'li 
kiiige, ni radi vjero. 1, 21G. .los djevojka sitnu 
kiiigu znade. 1, 207. iJosta. ti sani straha pod- 
nijela, dok saiu sitnu kiiigu nanciUi. 1, 479. 
Cudno Simo kiiigu izucio, ne boji se daka ni- 
jeduoga. 2, 04 — 65. Kod iiienc je kiiigu iiautMo. 

2, 192. Ako ti jo kiiiga omrznula, ostav! jo, ne 
iiaucio je! .3, 72. Baba ga upita, zna li kiiii^u. 
Nar. pi'ip. vil. 1868. 62. Srbi jos slabo pociiin 
kiiigu uciti. Vuk, dan. 2, 2. Kiiigu je ucio n 
inanastiru Tronosi. 4, 2. Koji izuci i precita 
nekoliko puta psaltir, onaj je vec naucio ,svu 
kiiigu'. ziv. 299. Ucio si kiiigu u Carigrad, na 
nekakvu cabu pritvrdio. P. Petrovic, gor. vijen. 
28. Taj je kaluder ucio mnogo dakovo na kiiigu. 
S. Lubisa, prip. 182. 

b) litterae, scientia. lutia iionkn. .nniic, 
snaiwut sto se uci iz kiilija. — -'/ oro ■.iiori'i'ic 
moie stajati i mnozina kiugv. an i ii jrdiiini. 
Poceh ga uciti kiiizi i prjeinudrosii i ur^mintici 
crkovnoj. Pril. jag. ark. 9, 1.38. (I5_'ii. \aac' 
neuuiica kiiigu ku dobro vis. M. Mnriili''- 1 15. 
Slava je umiti kiiige dokturiju. 116. iJaso ga, 
da uci kiiigu. Duiiata ima niestra u graiuatici, 
Autoriana u retorici. Ziv. jer. star. 1, 226. Na- 
ucea vsakojn kiiigu i astrolojiju. S. Kozicir 15ii. 
Clovik crikvenu kiiigu iiaucen mnogo. 28''. Bjeso 
jedan tilosof imenom Sokrates, ovi Sukratos 
iuiase mnoge iicenike koje kiiizi in-ase. il. Uiv- 
kovic, lies. 13^^. Toliko u kiiigi, koliko n oruzju 
slavan ucini se. V. Ulavinic. i;vit. 2 1'i. Z.ipn- 



viila mu (oti'ii), ncka sina Uiiigi pi-idruzi. I2l'i'. 
U zivotu sveta, u kiiigi naucna videci ga. 132*. 
K kiiigi poslalm ga u Atenu. ISj". Koji maceiii 
i kiiigome resi svoga bojo pleraena. J. Kavaiiin 
8611. Moze li jedan koji nije naucan Boga [ubit 
kao oni koji mnogo kiiige znade? .J. Filipovic 
1, 336'i. Poslati dijete na mudru kiiigu u Oxford. 
M. Pavliuovic, rad. 143. Buhver se kiiizi po- 
sveti. 17. Mudra kiiiga, vise nauke: ,Otisao u 
Zagreb na mudru kiiigu'. M. Pavlinovic. — 
Ob) H niiwzini. Hoti luladclib da nustb vb mo- 
nastire ni na prebivanijo ni na ueenije kiiigb. 
G-lasnik. 24, 261. (1382). Vsimi kiiigami naucen 
zelo i uiestrijajui takaje. S. Ko/.iftic 35''. No 
bijaliu taJa u Spaiii joster kiiige i kiiiziiici uci- 
teji u onoj svitlosti. B. Kasic, t'ran. 3. psven 
filosofije, teologije i Ijepsijeh kiiiga. 16, Covjek 
od oiioga doba od tolicijeh kiiiga i od tolike 
vlasti. 106. Odhraniti na kiiigaU i naucijeli do- 
brijeli mladice. iii. 77. Pokli je sad vrijeme da 
se ne uci ni iiastoji na kiiige. M. Orbin 1. 
Ujudne kiiige .hunianita, erudizione in lettere 
humane' ,huinanitas'. A. d. Bella, rjeon. 372''. 
Ti, vladiko, znag duboke kiiige, nalazis li u liima 
vjestice .■' P. Petrovic, gor. vijen. 89. 

c) litterao, iiaiika, znai'ia kojega Jezika, kiii- 
r'rOKisti oiiuya Ji-zika. Neka ju budu razumiti i 
oni ki nisu naucni kiiige latinske aliti dijacke. 
M. Marulic 3. Svrsono se iiauci kiiigu grsku, 
latinsku i zidovsku. Ziv. jer. star. 1, 226. Bi 
na plni naucen kiiiici grckoj i jevrejskoj i la- 
tinskoj. Transit. 1. A slovo drugo (A) pak u 
sebi ni maiie, latinske kiiige zrak i slovo prvaiie. 
D. Barakovic, vil. 100. Koga otac k grckoj pvi- 
druzi kiii.ni. F. Glavinic, cvit. 3''. Koji latinsku 
kiiigu ne uiie . . .^ koji znadu latinsku kiiigu. J. 
Filipovic 1, X. Sto jo jos sva srpska kiiiga u 
eitaiiu caslovca. Vuk. dan. 2, 2. Svaki od tih 
naroda ima svojii kiiigu. M. Pavlinovif^, razg. 6. 
On je veii daiias u brvatskoj kiiizi pjesiiik prvoga 
roda. Osvetn. 4, vii. Kiiiga, hist, (kiiistvo) ,li- 
teratur i-schriftoiitliuin)', tal. ,lett6ratura'; povijost 
kiiige .literaturgesi-liichte', tal. ,istoria della lot- 
toratura'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — T u 
iiinoiiiii. Onda ti se Osman pokrstio i moskovske 
kiiige izucio. Nar. pjes. vuk. 3, 506. — U ovijem 
prinijniiiiti znai'i itprac: stocii, pisane (glayo(sko): 
.Ja pop Zubina hrvacke kiiige. Mon. croat. 61. 
(1 1:37). Sveti muz Kostanc naredi popove i kiiigu 
lirvacku. Dukjanin 12. Glagojsku kiiigu i pismo 
najde. P. Vitezovic, kron. 45. Koji su od kiiige 
hrvaske. J. Banovac, pred. viii. — // opoiii pii- 
nijcni znaci uprav: jezik. Amen, osana, savaot 
vzimju se od zidovske kiiige. Narucii. 35b. 

e. hartija. — Od xvi cijehi, a izmedu rjec- 
nika II 3Iika(imi (kiiiga, hartija za pisati ,cliarta, 
papirus vel papirum'j, (( HeliiiK (.carta per uso 
di scrivere' ,charta' 174'^), a Ululicevii (,charta, 
papyrus'), a Viikocii (,das papier' .eharta', cf. 
hartija). Spravi srce, htjenje, misal, tore kiiigu 
i crnilo na pisanje i na dilo pjesni, koje s' vazda 
pisal. M. Pelogrinovic 196. Mladost je kako 
daska aliti cista kiiiga, na kojoj nisto nije upeii- 
gano aliti upisano. M. Uivkovic, bes. 122''. I^a 
jo sve uebo k^'ijer aliti kiiiga od pisanja. M. 
Orbin 281. Kiiiga inrtva, , carta suga' ,cUarta 
bibnla'. A. d. Bella, rjecn. 174'J. Sto snopa kniga 
(piila da Ircha ('itnli: kiiige) slratio za pisati. 
razgov. 231. Misnik primi phuiu u list kiiige 
zamotaiiu. M. iJobretic 382. Karta oliti kiiiga. 
391. Donesi mi jedan list liartijo, list hartijo 
kiiige bez jazije. Nar. pjes. vuk. 2, 213. Onda 
tr/.e divit od pojasn,, a iz gcpa kiiige bez jazije. 
2, 112. Pa dovati jcdMii tabak kiiige, iski.l.aso 



knUtA, n. 



I '2-1 



KNIOOHIiANA 



ki'iigu nil kiiiuale, pa pustise po knizi jaziju. 
2, 5H;>. 'J'e vodila po ki'iizi jaziju. ;j, 288. Dade 
I'lerau list ,kuige' bijelo i kaleuia cha se ki'iige 
pisu. 3, 3ld. Jodiui lopahiiu kokosicu u ki'iizi 
zamotanu 6istu i spravnu za lonoa. M. Vodopid, 
tuzu. jol. dubrovn. 1868. 201. — U uoijem pri- 
iiijcrimu list ki'iige znacl siu ki'iiga kod a, b). 
Katariiia imado u dvi godiiie dana vise puta liste 
ki'iige od Petra. M. Dobretic -liSfi. Pisai''U ti lislak 
kuigo fcanko. Nar. pjos. viik. 1, 268. To napisa 
list ki'iige bijele. i, -i7-.l. Posjite mu list ki'iig-o 
bijele, neka dode gradu Vii6itrmi. 2, 1!56. Pa 
mu dade list ki'iige tanaiie. 2, 247. Vuku dade 
list ki'iige sidane, a kad Vufie knigu proucio . . . 

2, 579. 

f. centipellio, Ir.ii Irlmhir Hi Inri dm ,'r- 

lu,Ca U prezivillllcd, n Lcjrm.i sn Imrr /:ili, li^hri. 

— Ovo je zma-iih- /n-'islnrriish-i, imli sjinjcild i, 
all se II nasKin jczikn ixjtrrdujc istoiii. ii, nuHe 
duha (plur. ki'iige). ICi'iigo, oiia straua ziviuskoga 
droba, gdjo je kao list ki'iiga nabranili. M. Pa- 
vlinovic. Ki'iigo , omasum' I'lom. .blattermagen, 
buch, psalter', iia Bracu. A. Ostojic. 

g'. nekalcra iiijera. za lau, vidi kod list. — U 
iiaSe vrijcmc. Muz joj pocuo kupovati mletac- 
koga lana ki'iigu po ki'iigu. Nar. prip. vrc. 177. 
I meni je tu skoro Peia Krticiiia poslala ki'iigu 
laiia. M. Vodopic, tuzn. jel. dubrovn. 18G8. 238. 
KNIGAONIOA, /. vidi \. ki'iiziiica. — Od xviii 
Hj{'J:n. ti Iciiifdii rjeinika u Belinu (,libraria' ,bi- 
blioihir.r ll^^'i) (idji: se naj prije nahodi, u Bje- 
li)stjriiiiiii ikiid kr'iiznica), u Sluliievu, (,biblio- 
tlieca'^. Cuvar knigaoiiico papiiiske. A. Kanizlid, 
kam. 6. Bibliotheca, to jest kujigaouica. 12. 
Iz kqje bi kiiigaonice on toliku miidrost naucio':' 
uzr. 168. Gdi su slavne ki'iigaonice u kijem 
mndrost sva stolova i gdi uase isto lice kazivase 
zlatna slova? .J. Krmpotic, kat. 13. Iz dila 
onoga glasovitoga, koje Focija knigaonica iiaziva 
se. I. Velikanovic, uput. 1, 283. Slojenasaou 
kiiigaonici grada jeduo iiilostvo kiiiga. A. To- 
mikovic, ziv. 261. Pohodlo je ki'iigaonii^u. 287. 

— mjec je koju sn (i to donln zlii) nuiiniU piiivi. 
KNlGfAOJSflCAN, knigaoniciia, adj. koji pri- 

prtda knigaoniei. — U SliUicevu rjciniltu: ,ad 
bibliothecam .spectaus'. — nepnuzdano. 

KNIGAONK'ICA, /. deiii. knigaonica. — Saino 
It Sliilici'ni rji:i)nikii : ,oxigua bibliotlieca'. 

KXIG AONIK, ni vidi kniznirar. — U Belinu 
ijeciiikiii .librnjci' .bibliotliecae custos' -138«; u 
Bjelotitjeiici'ni (cidi kiid ki'iigar); it Shilieeca (, bi- 
bliotliecae praefnctiis'i. — B.ijec Hdidi'iciut km) i 
knigaonica (oidi). 

KNIGAR, in. covjek koji sr l/uri kiiiiinmii Hi 
kiiigoiii ; tiahudi ,se ii unohitijrDi -iiiu'rHiiiui. — 
3Itiec hili praidavenska rijei-, is/.niiili rrs. knihar, 
pof. ksi^garz. — « iiaieje vru'im nhirmjc ki'iizar. 

— Potvrdeno je u- naseiii je.-ikn ud xvi vijeka; 
izineda rjecnika ii .]fika{inii (ki'iigar, koji kiiigo 
prodaje ,bibliopola' ; ki'iigar, koji liartiju cini 
,cliartarius'i. n Hilimi (,librajo' .bibliopola' -iSa;!), 
« Bjel(i!ilji)ii(iii i.i'iinar, koji ki'iigo prodajo ,bi- 
bliopola'. _'. krii;;;ir, koji kiiige vn/.p ,bibliopegus'. 

3. koji ki'iigo cava, knigao:iik ,bibIiothocarius'. 
■t. koji kiiige pisu ,bibliogTapliu.s'), a ■laiiibreii- 
cecu (kuigar, ki knige prodava ,bibliopola'; kni- 
gar, ki knige cuva ,bibliotliecarius'; knigar, ki 
knige skiip siva ,bibliopegus'; knigar, ki kiiigo 
pise ,bibliogiapliiis'), //, ]'oUiijijinii (,scritl()ru; li- 
brajo' .s( hi iir t. ll( 1 : bucliliiindlor'), ii Siitlirevii 
(,bibliojiul;i. lil.illhi. librorum propola'). 

H. ndi kin/iir. ii. Prodajii so ii Bnetcih pri 
sfctoniu /.ulij.-uiu u ki'iigai'a'ki drzi zl.niinii oil 



luauko. Bornardin (1586) i. Po Nikoli Poccanu 
knigaru. P. Posilovic, cvijet. 1. Po Bortulu 
Ocelli kiiigaru. H. Bonafiic 3. I koji osobito 
ki'iigarom putom trgovine dolazo. Zbornik zak. 
2, 81. 

b. vidi ki'iigoveza. — U Bjelostjcndevii i n 
Jamhreiii''ent rjrcii ikii. 

c. vidi lviii/]ii(:ir. — U Bjelostjenievu i u 
Jiiinhresiarii ijtviiikii. 

A. conjik kuji piie knige, isporedi ki'iigopisac. 
— U Bjelostjenievu, Jamhreiiievu, Voltigijinu 
rjei-iiikii. 

o. ionjek koji gradi hartijii (knigu). — U 
Miku^inii rjecniku. 

KNIG AEA, /. vidi ki'iizarnica, b. — Nacineuo 
II iiiisr rrijeme. — U SiUekoru rjecniku: ,bucli- 

lv.\I(j ARNICA, /. tiprav nijesto gdje sloji 
kniyiir; dolazi u osobitijem znacenima. 

;i. mjesto gdje se gradi hartijn (kiiiga). — 
U SlidiceDu- rjecniku: .chartaria officina'. 

Ii. vidi kiiizarnica, b. — U jednoga pisca 
nnscga vreinena. Zapelo se u glavo, kad je miiogo 
ki'iiganiioa, odskace ?\6 napretkom. M. Pavlinovir, 
rad." 143. 

KNIGARNIK, m. vidi knigar, a i c. — S drn- 
gijem :nacinem 11 Belinu rjecniku: ,bibliotecario' 
,bibliotheca6 oustos' Wl'i; s prvijem u StuUcevu 
(iiz knigar). 

KNIGATI, kriigam, impf. krila odijelo) na- 
brati. u Ogulinu. F. Hefele. 

KjNIGOC, m. ki'dzevni covjek: pisar. — U Stu- 
licevu rjecniku: .literatus, eruditus. Uteris ex- 
cultus, soriba' s dodatkom da je iizetu iz brevi- 
jara; kiiigoo javni ,notarius publicus'. — Rijec 
nepouzdana : po avoj je prilici Stnlli nacinio od 
kiiigooija. 

KIVIGOCIO, III. dem. kiiigoc. — U StuUcevu rjec- 
niku: ,scriba parvi momenti'. — nepouzdano. 

KMGOCIJA, m. pisar: kOiifniik, pi.-<ar: - U 
kiUgama pisanima crkv'niji m Hi miirsiuiijiiii ji- 
zikom, a izmedu rjeciiihii n Shilirrrn <,^ijirt.ur, 
librorum sci'iptor' s dudaikmii da jv irvclo iz brc- 
vijara). Postavi vb Israili ki'iigocije, sudije, de- 
setbniki . . . Domentijana 322. (Iriid) judqjskije 
knigoc.ije pobi i rojstveuije knige pozga. b. Ko- 
zicic ,'!■'. — Acte bo vbprosisi knigoc.ije grb6i>- 
skyje glago]e: ,Kto vy jestb pisiuena sbtvorilV 
Glasnik. 56, 9G. — Imu i stslov. ki'iig-ucija i kr'ii- 
gooija ,scriba, notarius', i riis. iimiruMiii, covjik 
koji rado cila. — A^ye jasno kaku postaji- od 
ki'iiga. 

KNIGOCIN.K;, ki'iigc'icinca, iii. covjek koji cini 
(pise) ki'iige. — V Sluliievu rjiTiiiku : v. ki'iigo- 
iiija, po kojoj je rijeci i ova nacii'icna, te je ne- 
pouzdana. 

KNIGOGEAF, m. ('orjek i;nji pis,- Iniig,: i pi.-omi). 
pisar. — liijec je .iloziiin : ilrnni ./' dm I'd 'ii'<' 
yguifio. piseni. — U jedmoii s;,iiiiiniih'ii jdmiihuiir 
rrkrriiijiiii j:'\il:ni,i s\n vijeka i otale a JJioiici- 
I'erii rjiriiii./i Kiii jugraft. ,scriba''i. Sliiziteji. i 
kn\,L;.yi:i,li, M;ix»ina patrijarha. '( Vuk, dan. 1, 
a— 'J. (mil). 

KNIGOHLEPKA, /. Iilepi'ia (kao bolest) za sa- 
kuppincni ki'iiga. — Nac'ii'ieno u nak; vrijeme. — V 
SiilckoVK rjecniku-: ,bibliomanie; biichersuclit'. 

K-.\lGl')URANA, /. i;iirfj ki'iiznica. — U jednoga 
pisca l)idiriii;',iiiiiiii win vijeka, a izmedu rjec- 
nika u Jiji'hisi intr, ni (kod kriiznica). IJa se na- 
bodi u niiioziji'li kiiigolir.-inab od Inglitoro i od 
[•'raiic.o. D. Jia.^ic 2;JG. 



ICNiriOIIKANILISTE 



12r, 



KMKIOI'OSIJDNICA 



KMiiOlll.'ANILJS'rK, II. riili kiu/.nirM.. 
^iimii II StitliirrK rjcciiH.ii: ,liibliotli."i-;i-. — Itijrr 
ji; ritska : i;Mnioxji;iiii7.iinnr. 

KNTfJOJIIiANlLTSTVo. ii . ii Shil,,rn,i rjrr- 
nikii n: In'iiuohraiiilisto. - susiiin iirimii .ihiim. 

K^;lG(>HKANILNICA. ./: a StnlUrr,, rjrriHl:ii 
HZ ki'iigohraniliste s iliidiitkinii (In jc imiii i: iiii- 
snln. — Bijcr j'' rii^kii: kh:ii .i\|>;uin.ii,Hiin:i. 

KNIIJOHKANITEJ^. lu. rnii kinznirar. — Sumo 
n Sl.illnTii yjvriukii : .hilil ici|H.la. llbvnnn,. nistos' 
.•* dodnlkom ,l,< ./> n,jrr niskn. 

KAiliOKAZ, III. li.^l III! kiiinim .fi( iiiijii.^tiiif 
knifjc (.ilii sii na pniihiji). — Xaiiiviin ii iiiixi- 
rrijemi'.. — IJ Siilckni'ii rjciiiikii: jbucliaiiziiigor'. 

KNlGOKliADICA, m. corjrk kojikrad'- kinfie. 

— Sncineno it nnie rrijciiic. — I' Sulckuru rjic- 
nikii : jbuchenlieb'. 

KNIGOLUB. III. ciirjrk (knji (idii kniiir) knji 
Je if(7UW7; :(i rilniirin Hi :ii snkiiphu'ii'in ki'iii/a. 

— Ndch'ieno it ni(.ii' rrijeiiir. — /' Siilckiirii 
rji'cii.ika: jbiiiliophibis; biblisi,; biichertVoiiiul'. 

KNIGOMRZAC, kiiixomi-s,-a, iii. roi-jH- knjl 
iiirzi na ki'ikii: (tin ritcine). — Xticintiin ii iiaAc 
vriji-mi'. — r' Hiih'kni-ii. rjrcniku: .linclKirtciiKl'. 

KNlGilNOSAC, kj'iisoiiosca, in. oidi kruKouoia. 
— /' niinidnoj pjesmi nniii'ijii rreiin'iin. I'a \i< 
podaj mladu knigonosc'ii. Nav. pjes. horiii. 'i, 2'J7. 

KNIGONOSIHTK. ». )»,/«/,» (lurd) odakle m- 
Hose ki'iifje (jiisinaj. ridi J. poSta. — inpiirrdi 
kr'ii.ijoiiosje. — I' jidiiiiiin pisra iiiiseijn rnniiciiit 
kiiji ji; jamarjiu sain urn rijrc iincitiiii. Kto ,i;a 
ua knigonosiste, kad jo voc kiuKonosa ot.piil.nvao. 
M. Pavliuovir, rail. IKl. 

KXKJONOSJIO, II. dr:iinii iind sti, *■ ///■//„• 
Zil ni:iiiisrne ki'ii.;ia (jiisinnii), ridi 2. posla. - I' 
jfdtiiiijii pisin xvui riji'kn knji rr fii'li .sv/o; ora 
rijei iiiii-triiii. I>a jo kaiu) upniviii>) od ki'iip)- 
iiosja, uzdisan ciiiii za ki'iis'i'. A. 'I'miiikovic, iiiv. 
:55.s'. 

KXK.inNGSA, in. rorjrk ki>ji misi kiiiiji- (iii.-<mii, 
lislorrl a svdkiiin smi.slit : Hi koji prfniixi jiisniii 
iz jt'diiiiiin inirsfii it. dntiln. Hi ye iiniins /m.^liiii 
.V jiisiniiin koinr. i/i. pi.^nin n/o ^,i /mitom dn^h, n 
ki.jf nijrsh, ntiiinsi !„, I.nniin,! (.11 m;, ■:n,tr, ,„■ 
iicinii jiriinji'ntj. — ()d xv rijrkn, a r.nifdii i\ji{-- 
ilikii n Mili,(il,iiiii (,cun'ioro' ,tabellariiis, stator'; 
ki'ilgniiosa tja koiiu tokiioi .postis^lioijo' .voroda- 
rliis, oui-sDr'), a lieiiiiii (.corriero, portator di lol- 
tcro' ,labollariii!>' 232"; .posta, o.orriero, piirtator 
di loKoro' ,tabcUarius' i')7(i" ; ,prooai:oio, ocilni 
i-bo porta lottere da una ciita all" altra' ,labol- 
larius' .'iSiO'; ,pijst,igli()iio' ,v'-'redariii3' ")7l>''), 11 
\'<>lliijijiiiii (.corrioro, appnrlator di lottero' ,briof- 
triiijor'), (( StnliceDU. (,oiirrioro, postigliouo' .ta- 
l>ollariu-i'), (( Viikitni i.<b>r brioftragor' .tabella- 
riu.-s'j, 11 Diinit'irern {,taboIIa,rius'(. Priniismo listi, 
po iiasouib ki'iignnosi. iSpom. sr. 1, 51. (llO.'i). 
Dojde knigonosa naSi.. 1, l(i)!. (IJ:22). Kiiigo- 
uosu saju. ]'. Bogasinovio 2i^. Prodoso -:vg ono 
stvari kakoun sjon i kakouo jodan lirz kiiigo- 
uosa. M. Eadiiic 267''. JJoliodi k tobi kiiigo- 
nosa oil smrti. 297''. ' Troivoi kakono kiiigouosa. 
i-uiili. .Suijenise da jo kojigodi vlah aliti ki'iigo- 
nosa. I. Dordir, ben. 19.8. Da so ki'iigoiiosa do- 
vede. A. Kanizlic, kam. 120. Bogom brato, posta 
kriigono.sa (ovaki) jt; ti.' posta ncktitikn puta a 
narodiiijein pjesmama), donesi mi jedan list har- 
tijo, da ti gradim jodnu sitnu kiiign. Nor. pjes. 
vuk. 2, 24(). AT Gto ti lalada kiiigomise, Vuku 
dado list knigo sirane. 2, 579. Kiiigoiiosa dodo 
s ovoiii ki'iigom II Liiziiioij. Vuk, daTi. '■>, I'M. 



Ivasto su ga Ki'iigrmoso ..d Doligrada tra/.ili. 
gi-a.da. -111. ,)odiio voOe pano u manasfcir ki'iigo- 
iiosa. S. Ijiubisa, prip. 251. — Ima 11, Sulckottii. 
rjrhiil;n ,v liniki'ijiin :niici'i'iein : ,biicliertrag6r' 
(slinirriiii /.- ki'iiga kmi libor). riila da sliiznik 
/.'III/ ki'ii iiiniifi' kiiji rif.jinxi ki'iiije po miisterijnnui. 

i^XliK'iiNOSi'Ali, /. mil. ridi kod kuigonosce. 

K .\ i<ii i.\i )Si P„ knigoiiosoota, n. deni. knigo- 
iiosii, .It'll i: iiiliiil kiti'iiiiKiiii. — Ni-niii mniizine 
(CI///, /. knu;.'.iios.:i,il iiijr pnlrrdi-iKi). ~ U naie 
rrijrinr, 11 i:nii-dii rjfrnikn 11 Vnl;i>nii (,oin I'unger 
brii'l'tragoi" .hibi'liarins jiivi'uis' s iirinijeroin iz 
iiiirndiii' iiji'.^uir: Zavika niu inomco ki'iigonosco). 
Go\-oi-ilo iidado knigiiiiosco. Nar. pjos. petr. 2, 220. 
Ni'k mu ki'iigu kiiigonosOo dado. Nar. pjes. liorm. 
!. :i5(l. Ki'iizi vala ki'iigouosi-o vrijodno. Osvetu. 
2, 111;. 

KXlG(')iN()isNl, iidj. Iifl kojt'niii xr iinfie kniije 
ijiisiiia), I) ladi. — A'l/ jrihitiin mjivlii win i-ijrkti. 
V ki'iigonosi'iii ladii. 1 1. (ibradovir, basn. :;s(i. 

KXIGOPEGATNLOA, ,/; n Stnlirrrn rjraiikii: 
V. kiiigoi5ooa,tiiisco s dodtilkiim il,i jr ir.rlii i.: 
mi salt I. 

KiNlGOPKrATNIlv, in. ridi ^t::ui|.,i,r. - If 
jidii'iipi pi.-<rit XVUI rijrkii, it i.iiirdii rjrriiikit n 
Slnlirrvil (.typographiis' .< liiidnlkuin dii jr ii.ti-lu 
i: hi'i'rijtii'ii I. PonapraA'jati [loiuaiikauja ki'iigo- 
peoatnikov. I. Kra]ic. iiiol. 71. — Itijer jr riiska : 
Kiim<iiii"i:i riiiii.'i.. 

K\lii()l'F,('A'i\\IsrE. n. ridi kiiigopooatiia. 
/■ Sfiilinrii rjrriiikit: ,typograpliia'. 

KS,l(i()!'K(';ATNlSTV(), 11. n Sliilirrnn rjrr- 
iiikit It.', ki'iigopocatiii.sto. — Hitsma nrpiiirjilitinr 

IvXHiilPKCAT-XA. ./■. ridi stampari.ja,. — r:<lo 
ir: rnskiiiin jrzikii i.-iinnnir'i.'irna // iiiisr rrijrnir. 

— r ftnlrkiirii rjrriiikn: .buclidrurkoroi'. 
K.X'lGOl'is, ni. piipis kiiiipt (kujr x« «• n. p. 

.iUtwpiilr n nrkn dolni, ili. knjr r,id' ., jrrltwj 
.siritri ild.). — Xiicinrnii 11 irtsr rrijiinr. Ki'iigo- 
pis, stil. iat. .bibliographia'. B. Siilok, rjocii. 
znaiistv. na/.. 

KNI(;r)B!SA(.;, kni-opisoa, in. tuirjrk koji pise 
kiiiijr - I' SI itlii'-rrii rjrriiikii : kiiigopisoo, v. 

klll'l^orlllllr .S dndillki.lH dlt jr rijcc ritskll . — U 

nitir rrijrnir n pisitrn, d-tii'jrk kuji rnili kniijopis. 
Ki'iigopisac, stil. .bibliograpli', tal. ,bibIiogi'al'n'. 
B. Sulok, rjeiTi. znanstv. naz. 

KNUiOl't.SAN', kiVigopisna, ndj. koji pripnda 
ki'iifjojiisn. — y/it-ii'irno 11 iinse vrijrmr. — V 
Sitirkovn rjrt-itikit: ki'iigopisni ,bibliograpbisrb'. 

K.N'lGOl'lsATELi, in. iorjrk koji pise kiiii/r. 

— So mo II Slnlirern rjrriiikn,: v. ki'iigociiiao. 
Ki\lG(')l'(3MNiK, m. ridi kiiigopomiiik. — U 

jrdiioiin pisrii .xvm vijeka, a izmedu rjecnikii it 
llrlinn (,bibliotocario' .bibliothecae custos' 111-'; 
.librajo' ,bihliotliecae custos' 438''). Koja Ana- 
stasio kiiigopomnik ispisuje. A. Kaiiizlic, kaiu. 
(jS. Sandiu kiiigopomnik oviin cudesam lie pri- 
staje. utoo. 57(i. 

KXIiinPoMNIK, m. corjrk koji ima poniiia 
:a, kiiii/r, nidi ki'iiznicar. — isporeiU knigopomaik. 

— /' jriliiotja pisca xvm rijrka, a izmedu rjec- 
nikii n Slnlirern [v. kiiigarnik). tlzdigao je jeduu 
akadomijii i uaredio jo da biide sastaviena od 
dvauaost, od jednoga sekretara, jednoga kiu:;o- 
pomi'iika ... A. Tomikovic, ziv. 367. 

KNPiOPnsUDNICA, /. kni.:iiic<t n kojoj » 
posnditjn knii/r lit rilmir. — Nat'-iiirin 11 nnsr 
rrijrmr. Ivnmopi.siidiiira ,inilibibli..i Ink-. /!...i- 
iiik zak. 2, 2!ir,. 



KNRiOIMUTlSKAI-AC 



KN1()0/NANST\-0 



K.\ II iUl'iMTISKAliAC. knigupi-iLiskaoL-a, iii. 
stdiiijxii; ridi tiskar. — U jcclnoj kiiizi xviii 
vijeka. Piitiskano u slovoprosi Ivaiia Martina 
Divalt privilogiratogn, ki'iignprit.iskaoca. M. A. 
Kelkovic, sabr. i. 

KIvKiOPKODAVAC, knigopnidilvoa, m. vidi 
ki'iizar, b. — U jednoga /lincn naseya iiremcna (jjo 
/v(.s. KHiiroiipo.viiienn,;. Dam ih (inapr) prodavali, 
no taj prodavac inafie kuigoprodavac izomi novco. 
S. Tekelija. lotop. mat. sv. 120, 23. 

KNIOOSHKANA,/'. mjesto gdjc se hratie ki'iit/e, 
vidi 1. ki'iiiiiica. — U Belinu rjecriiku: ,libraria' 
,bibliotheca' ISSi', iu Stiiliceni : v. ki'iigohraiiil- 
nica. — iiejioiizddiio. 

KNI«_OSHKANICA, /. ilnm. ki'ii-nslirana. — 
r Stulicevu rjiinika: v. kiiiijuliraiiihuca. — nc- 
pouzdano. 

IvNIGOSLOZITEJ^, m. covjek koji slaze kni;ir. 

— Samo II Stulicevu rjecniku: v. knisjoc.inac. 
KNIGOSPKEMA, /. vidi 1. kni/.nioa. — U Stu- 
licevu rjecniku ; v. ki'iigohranilnica. — nepouz- 
dani). 

KNIGOSTRAZNIK, m. covjek koji cuva (strazi) 
kniyc, vidi ki'iiznicar. — U Stulirevu rjecniku: 
V. kiiigar. — nepousdano. 

KNIGOTISAK, kiiigotiska, m. stamparsteo, 
vidi tiskarstvo. — U jednor/a pisca xvii vijeka. 
Znasasta je mestrija kaluparska aliti kiiigotiska. 
P. Vitezovio, kron. 119. 

KNIGOTOC, m. neki mo^ac sto grize knige. — 
Nacineno u nase vrijeme. — IJ ^idekovu rjec- 
niku: jbiiohermilbe' (.Cheiletus eriiditiis'). — / 
u prenesenom smidu, po iieninckoj rijeci, u eo- 
vjcku koji se samo knigamn Imni i ne misli za 
drugo (prezirno). — a Sulekovu rjeciiika: ,biicher- 
wurm (v. mensehen)'. 

KNIGOTRZAC, kiiigotrsca, m. covjek koji tr- 
guje knigama (Hi starima, Hi na malo). — iVa- 
cii'ieno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjecniku: 
,biichertr6dler'. 

KNIGOTKZXIK, m. u Stulicevu rjecniku: v. 
ki'iigopecatnik s dodatkom da je uzeto iz Mika- 
(ina(?). — F(i ohliku bi tnlo isto znaceiie sin i 
hid kiiigotrzac. — Rijec nepnuzdana. 

KKIGOTVOEAC, kiiigotvdrca, m. covjek koji 
tvori (pise) knige. — IJ Stulicevu rjecniku: v. 
kiiigocinac s dodatkom da je uzeto iz misala. — 
hna i riis. KHiijKiTiiopeii'h, nevajali p/snc. — / u 
Sulekovu rjecniku : ,biioherschreiber'. 

KNIGOTVOBITE^i, m. vidi kiiigotvorac. — 
Samo u Slnlirrcii ijtri>tl:ii: v. kiiigocinac. 

KjS'K.i 1 i\'( iI;M l\'. III. vidi kiiigotvorac. — 
Samo II SliiliiTni rji;iiikii: v. kiJigociDao. 

KNIGOTVUESTVO, n. tvorene (pisaiie) kiiign. 

— Nacir'ieno u nase vrijeme. — U Sulekovu rjec- 
niku: jbiicherscbreibeu'. 

KNIGOUCENE, n. djelo kojijem se uce ki'iigr. 

— Sa7no u Stulicevu rjecniku. 
KNIGOUCITI, kiiigoufiim, imjif. ueiti knigu 

Hi knige. — JJ Stulicevu rjecniku : ,studiare' ,stu- 
dere'. — sasma nepouzdano. 

KJSflGOUTISNISTE, n. stamparija, vidi tis- 
karnica. — U Stulicevu rjecniku: v. ki'iigopeca- 
tiste. ■ — sasma nijiDii.ilano. 

KNIGOUTISXI' TI. Iviiigoutisiiem, pf. nastam- 
pati. — U Stnlu'i:iu rjiinika: v. knigopecatiti. 

— sasma nepouzdano. 

KNICrOVANE, n. djelo kojijem .s-c ki'iiguje^ ridi 
kniijovati. 



KiVKidVA'I'l. UiViKiijcMii, iniiij. Imrili sc ki'ii- 
gaiiiii. — r' jediioga pisca nnsega vremena. I 
ufiio djccii kriigovai'ie, i koliko neiik kiligovao, 
toliko jo i djoci dodavo. O.svotn. G, 9. 

KNKjOVEf^KI, adj. koji pripadn kiiinnr. iniiui 
Hi vezai'iu kiiiga. — Xaciiicno ii nn^r irijrine. 

— U Sulekovu rjecniku: knigovoski lijisak ,ljuch- 
binderpres-se'. 

KJjillGOVEZAC, kiiigovi'sca, in. vidi ki'iigovsXa. 

— Nacineno u nase vrijeme. — U Sulekovu rj'c- 
niku : ,buchbindor'. 

KNIGOVEZICA, /. .iensko i'elade kao knigo- 
veza. — Xaciiicno u nase vi-ijeme. — U Sulekovu 
rjecniku : ,biichbinderiii'. 

KNWOVEZNICA,/. mjesto (kaca, soba, ducan) 
gdje se veiu kiiige. — Nacineno u naSe vrijeme. 

— I' Sulekovu rjecniku: ,buchbiuderei (ort)'. — 
U rjecniku .:nanstccnoga naziv]a ima knigovo?.- 
nica, tech. ,buchbindorwerkstatte'. — Misiim, da 
je bo(i prvi oblik. 

KNIGOVEZA, m. covjek koji veze knige. — U 
nase vrijeme. Knigoveza, tech. ,buchbinder', tah 
jlegatore (di libri)', frc. ,relieur', egl. , bookbinder'. 
B. Sulek, rjecn. zuanstv. uaz. — 7 m Lici. J. Bog- 
danovic. 

KNIGOVEZIVALAC, kiiigovezivaooa, m. vidi 
ki'iigoveza. — U Stulicevu rjecniku: grijeskom 
kiiigovezivaoc ,ligatore de' libri' ,bibliopec6s (ijui 
libros ligat)'. — nepouzdano (bo^e bi bilo z mj. i). 

KNIGOVKZNICA, /. vidi knigoveznica. 

KNIGOVEZNA, /. posao Hi zanat u knigoveze. 

— Nacineno u nase rrijeme. — U Sulekovu rjec- 
niku: ,buchbi)iderei'. 

KNIGOVODSTVEN, adj. koji pripada knigo- 
vodstvu. Kiiigovodstveni popis troskova. Zboniik 
zak. 1863. 16. 

KiNilGOVODSTVO, n. knigovodin posao. — 
Nacineno u nase vrijeme (po nemackoj rijeci 
buchfiihrung). Kiiigovodstvo ,buchfiihrung'. Jur. 
pol. termiuol. 103. Ki'iigovodstvo, math, (racu- 
uovodstvo, racuuarstvo) , buchfiihrung, buchlial- 
tung', tal. ,computisteria, contabilita, scrittura' ; 
jednostavno ki'iigovodstvo ,einfaclue buchfuhruiig', 
tal. jComputist.eria a partita semplice' ; sastavjeiio 
knigovodstvo ,doppelte buchfiihrung', tal. ,com- 
putisteria a bilancio, a partita doppia' ; trgovacko 
knigovodstvo, mere. ,mercantil-buchhaltung', tal. 
,scrittura'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. 

KNIGOVODA, m. covjek koji u trgovini Hi u 
drugom novcanom poslu dr^i glavnu knigu i u 
nu pise. — Nacineno u nase vrijeme (po ne- 
maikom jezikii). Ki'iigovoda ,buchhalter'. ,Jur. 
pol. terminol. 103. Kiiigovoda, mere, (racunar, 
raounovoda) ,buchfiihrer, buchhalter', tal. ,com- 
putista, scritturale, scrivann'. B. Sulek, rjec^'u. 
znanstv. naz. 

KiS'lGOVODElS'E, n. djelo kojijem se vode kiiigc, 
vidi knigovodstvo. — Naciiieno u nase vrijeme. 
Knigovodeiie ,fiihrung der biicher'. Zboruik zak. 
3, 874. 

Ki^flGOZLOBAC, kiligozlopca, m. covjek ko,ji 
je zloban na kiiige, vidi kiiigomrzac. — U jednoga 
pisca xvm vijeka. U ono doba ue zivise sadaiii 
knigozlobci. A. Kani/.lic, utoc. 2.39. 

KNlGiJZNANAC, kiiigoznanca, m. covjek vjest 
kiiigama, viporedi kiiigoznanstvo. — Nacineno u 
nase vrijeme. — V Sulekovu rjecniku: ,biicher- 
kenner'. 

KNTGOZNANSTVO, n. znane o knigama, vje- 
stinn u kiiiginiiii, ali jm niliornm spopisiinm oliliku, 



KNiaOZNAJSiaTVO 



KNI/.AKNIUA, ii. 



jiii iiiliiiiiim jxisliinil, isldviji ild. — .Vdriiiiiin a 
iKisc rrijciif. — U Sn/fkonii rjcciiil;ii : .liiblii)- 
.ijnosio; bibllstik ; biii'lmrkeiintiuss'. 

KN'isCI, kiVi/.aka m kiVizric'aV, m. pi. ndi Kui- 
zavoi. 

KNISKI, ailj. kiiji jniiHidii kiiiijuiiia. — isjin- 
redi kiiizevau. — I'u Kl(iri.ji;iiia ohlikii ki'jizbskyj. 

— Adjektio ae nalazi sumo ii imie dolin u pi- 
saca. Ki'iiSki, gr. ,schrift- (in ziis.r, ki'dski jezik 
,sclirift?pracUe'. B. Sulek, rjorn. znanstv. naz. 

— jido. ki'iiski naldzi se Per u riikopisit xv 
Hi XVI cijeka. Vb sTi>6i>skomb jezyc(~^ h pismo 
UHstb, nize kuiztkyj po ilej cto podobajetb rosti 
se. Jvonstantin filos. star. 1, IS. — U iiaiie 
rrijeme uz adverab iina prijfdloij po : izinedii- 
rjecnika u Viikovu: poki'iiski, n. p. govoriti ,\vi6 
OS in den biichern ist i,rl. i. altslawisch)' , lingua 
librorum (ecclesiasticorum)'. — Koji so po- 
kiiiski zovu ,clenovi primiritalnog suda'. Vuk, 
kmet «• Slav, bibliotli. S(j. iini sk da \'uk shvaca 
da ovo niji; kao n. p. po srpski, po bugartiki 
(oidi hid po), tifgo da je adrerah pokj'iiski na- 
cinen od po knizi Hi po knigama. Tcj je po 
kniski. M. Pavlinovir, i-azg. I'S. Po ki'iiski .naoh 
dem allgemeinen scUriftgebrauche'. 13. Sulok. 
rjecn. znanstv. naz. kod kniski. 

KNISTVO, n. vidi kiiizevnost. — Nacincno u 
nase vrijeme po starijcmii knizbstvo. PogibeJ jo 
da nam zivot i kiiistvo ne zagrezuu u pravo ru- 
kotvorstvo. M. Pavlinovic, rad. liS. — i u Sule- 
kovu rjucniku: jbiicherweson ; litoratur (schrifteii- 
thum)'. — Knistvo, stil. hist, (kiiiga) , litoratur 
(schriftenthum)', tal. ,lett6ratura'. B. Sulek, i-jecn. 
znanstv. naz. — Kh/c u starijim upojiji'iii kni- 
ijama iipotreh(avti ruska rijev kuizestvo. U da- 
nasnemu stai'iu kni/.estva nasega. Vuk, nar. pjes. 
1833. 4, 44. Cuvara i stubova zakona i dosa- 
daSnega kni/.estva. dan. 1, 1. 

IvNlZAN, kuizna, adj. koji prijiada knizi, ki'ii- 
rjama. — Rijec je stara, ii/iorcdi stsloK. k'buizbn b, 
ru>>. KiiHjKiiMii. — Izmcdii rjninika u Vrancicevii 
(jlitteratus'), a Belinu (knizni vez ,nizza, ciot 
striscia di carta per uso di chiuder lettero' , fibula 
epistolioa' oil''), u Bjrl.uMji'iK'i'Pii (cidi kod kniga), 
II StidicrVK (v. knizovan), ii Vaknini ivido ki'ii- 
zevanl. 

I. adj. 

a. uopcc (kniga ii zxiii-i'iin km, kod o i dj. 
Pouc'iti so slovosemb ki'iizbnyiiub. Ilauilo 294. 
Svakoga nauka kiiiznoga urHlmm uroscna. /iv. 
kat. star. I, 218. Da dvorna njokade bi s rudnom 
vridnosti bozica Palado rad ki'iizne mudrosti. 1). 
Eaiiiiui 72b. ICoje onada mo zadrzase daleko od 
zabave mojo zavicne knizne. I. T. Mrnavio, osm. 
3. U razumu kuiznom u tolikom se najde ua- 
pridku. Michelangelo, v. Hvale kiiizno i junaske. 
.1. Kavanin 110'. Ucili su dijake knizna nau- 
oenja. A. d. Costa 1, 53. U kniznomu pribiva- 
liscu od Vatikana. 2, 12. Ali kako jos nemamo 
prave knizne trgovine. Vuk, nar. pjes. 1833. 4, 43. 
Tiskove kiiizne sa svim upropastili nisn. Nov. 
sr. 1S34. (38. i ii SuUknrii ijrriiikic. ki'iizni .bucliin-- 
(in zus.)'. 

b. eruditus, doctus, n cr^adftu. knji iici 
kniijp, knji jr iiauci'ii ii kHiijuinii, ispurrdi kiii- 
zevan. — /' ttnnn inaienii imit i komp.: knlz- 
nijl: 1 da si kuiznija od zeu ke su dosli i ke 
bise prija i ke ce bit posli. H. Lucie 288, — 
Blazena divica smino naskoci tih mudrih i kniz- 
nih. /iv. kat. star. 1, 221. Da moze dobiti kniz- 
nih |udi mudrost. M. Marulic 219. Muz kiiizan, 
zolo kropak. S. Kozicic 34'i-. Izberite vi ki'iizua 
pilusop.-i. I'ril. jag. ark. 9, U9. (ir)20). Mudra 



dus^i, kuizuo-a I'laton:!.. J>. Kai'iina viil'. Temu 
jo ctit ctenja od ki'iiznili mudarca, a paka bit 
srea u svemu nemirna? 108''. Vridniji je clovik 
ki'iizan od mnogo bisora. Aleks. jag. star. 3, 281. 
Kniznim vlastelom vasiiu. M. Gazarovic vr. Clo- 
vika, kiiiznoga. A. Georgiooo, nasi. 198. Sudci 
su pravda ziva... d.a su ilobre konsijencije, |udi 
pravodui, istin!. ki'iizni i vjosti od istorija mo- 
ralijeh i lilozofa. I. Drzic 278. Opeta nami daje 
judi knizne ineu jai-iina. .7. Kavanin l"')8l>. Knizni 
judi. [. Vi'Iiiwiiiiivii'-. upnt. 3, iv. 

c. /,((//■ /iriiiiiilii. ki'iizi (kniga /( :iiticn'iu 
kail kiid a. hjK fi'li n It'liim ijnnikii. 

'I. adr. ki'i'izno, kiin pii knizi, po ki'iiijaiiia, 
ifjinrrdi ki'iiski. Gloviku iiaucenu i mudru tanko 
i knizno govorila jesam. Ziv. kat. star. 1, 219. 
KSIIZAONICA, /. nidi 1. kniznica. — i.sporedi 
ki'iigaonica. — Samu na jt'diiom mjrstu xviii 
viji'ka. Imao je u ovo vrime vosoje viditi u 
Moski uzidanu s velicanstvom kra|ovskini jednu 
likarnicu s jednom vooma velikom khizaonicom. 

A. Tomikovie, ziv. 182. 

KNIZAR, /;/. coiji-k koji .se bavi kniijama (ne 
has ucci'i ill, nri/n capajiici ill, prodajiici Hi, pe- 
ziiei ih itd.). — Od .win pijeka, a izmedii ijei- 
nika a Sl.uliecDii (v. ki'iigar) i u Viikopu {,Aev 
buclibiuder uud buchhandler' ,librarius'). 

a. pidi ki'iiznicar. — U dpa jii.sca xvni 
pijukii. Karlo Majela ki'iizar u Vatikauu. A. 
BaAir 1-JS. Svidok je svemu ovomu Auastazio 
knizar. 245. Anastasio ki'uzar koji je u ono 
Trimo bio u Garigradu. J. Banovac, izkaz. 16. 

b. bibliopola, librarius, iopjek Uo prodaje 
kiriije. — Naj olnc-nije znacene u nase vrijeme 
(dajhiidi II pinaea). Po Simunu Occhi knizaru. 
P. Knezevic, osm. I. Jer knizari tesko primaju 
gramatiks. Vuk, odg. na utuk. 25. To je pouc- 
kalo dubrovackoga knizara Pretnera. S. ^ubisa, 
prip. III. Knizar, mere. , buchhandler', tal. ,li- 
brajo, bibliopola', frc. ,librair6', egl. , bookseller'. 

B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. 

V. villi knigoveza. — U Vukopii pjeeni.kii. 

KNIZARA, /. vidi kuizarnica, b. — /' nuie 
vrijeme nacii'ieno od /lisaca (rijctkijeiii iiasliipl;om 
ara). — U Sulekopii rjienikii: ,buclihandlung' 
(vidi i kod knizaiTii.ii, Ir. 

KNIZAKAC, kni/ann. m. Uhelifor cancroides 
L., mala zivotinica nalik nn jakre.pa, sto zipi 
naj ceiee u knigama. — Naeiiieno u nase vrijeme. 
Kiiiz.arac (Clielifer cancroides L.). K. Ornogorac, 
zool. liji;. 

KNIZAKKV, ailj. koji pnpndn knizaru. — 
isporedi ki'iizarov. — (' Viikopii ijecniku. 

KNIZARI, /". pi. jedan odijel zeUica u prozi- 
vaca. Kapela kod Bjelovara. — vidi kniga, f. 

KNIZARICA,/. pidi 1. ki'iiznica. — U dva piKca 
xviii vijeka. Ovi je eesar sazgao onu razglasenu 
ki'iizaricn u kojoj je bilo ti'ideset i tri i)ade kniga. 
J. Banovac, izkaz. 25. Naredi Dlmitru Faleriju 
da izbere knige naj boje i da ji u negovu libra- 
riju aliti ki'iizaricn nosi i mece. And. Kacic, 
kor. 315.^ 

KNIZARNIUA, ./'. jiniro hi znacene bilo: mjesto 
(jdje ajedi knizar, ali je ohieno znacene: mjesto 
ijdje se hrane kniye (u naie vrijeme obiino je 
znacene kod b). — Od xviii vijeka, a izmedii 
rjecnika n Viikovii (,die buchhandlung und die 
buchbinderei' ,officina libraria'). 

a. vidi 1. ki'iiznica. — V dva pisca xviu pijeka. 
Ovi je cesar izzegao onu razglasenu knizarnicu 
u kojoj je bilo tridesot i tri ilade kiiiga. A. BaiMc 
253. Evandeje u biblijoteci iliti knizariiici u 
(Jozarei zadi-zavalo so jo . . . E. Pavlc, ogl. l-i>2. 



kni;!;ahni(;a, k i: 

b. iiijt.shi (l;iii-i(, ililriinl (Jilje sr iirmldjil kiiiilv. 
Ki'iizara, Ki'iiziirnica, men:. ,buchhaiKiluiis', tol. ,U- 
broria', Ire. ,librairie', ogl. ,book-shnp'. B. §ulek, 
rjecii. znanstv. naz. 

)'. nidi ki'iigoveznica. — I! Vukneii rjecnikii. 

KJ^i^AKOV, adj. t'idi ki'iiXarev. — If Viikovii 
rjrcnikii. 

K^VaAUSTVO, ». tn/uvima knigamu. — N<i- 
eii'ieiK) It nasi! vrijeiiir od ki'iiKav. Ki'ii2arstvo, 
more, trgoviiia ki'iig'aini .bucbliandol', tab ,li- 
breria', frc. .commerce I'os livres', ej^b , book- 
soiling', book-trado'. B. Sulek, rjecn. znanstv. uaz. 

KNIZAVAC, kiiS/.avca, m. i-i.di kin/.avci. — / 
II dnujiim snaienti kao r/lira. Ki'ii/.avac, bot. 
jblatterpilz', tab ,a.i;arico'. 15. S^iilek, rjeCn. znanstv. 
naz. 

KKI/AVCI, ki'iizavaca, »(. ;;/. vidi ki'iiga, f. 

— U »as)! (vyt'/w II lAci. .). Bosdanovic. M. 
Medio. — Sulek piic u jediiiiii ki'iizavac. Ki'ii- 
zavac, Knisci (pb), zool. lat. .oinasuni, conclave, 
p.saltorium' ,falte7imag-on, bliittormagen, buch, 
losei-', tab ,omaso, contopelle'. B. Sulek, rjecn. 
znanstv. naz. i a rje.c.itikii. : ki'iizavac ,blatter- 
magon'. 

KNIZBA, /. eidi knigovodstvo. — Naciiwrco >i. 
nase vrljcme. — U Sulekovii. rjeciiikii : ,bucb- 
baltung'. 

KiVIZBAR, in. ludi ki'iigovoda. — Nacii'ierio ii 
iia.ie rrijenie. — U Sitkkovu rjeciiiku : ,buch- 
lialter'. 

KNIZENSTVO, n. ridi kiiizevnost i knistvo. 

— Od xvii vijeka, a kmcdu rjeciiika ii Mika- 
linu (ki'iizenstvo, nauk ,dootrina, litoratura') ijdji'. 
se naj in'ije imliodi, ii Bclinii (,dottrina, scienza 
e sapere' ,doctrina' 279''), u Voltigijinu (,dottrina, 
scienza, sapere, erndizione' .Avissenscbaft, ge- 
lehrsamkeit'), u Stulicevii (v. ki'iizevuost). (Slo- 
irinski jezik) prom je plodan, obilau i podoban 
svakomu pismu i svakoj vrsti od kiiizenstva. u 
B. Zuzeri iv. Uljeze sveti aposto u gi'ad grcki 
od Atone, grad glasovit po svem svijetu, er oav- 
tijase u I'lemu u to doba svaka vrsta od kiii- 
zenstva i knizevnika. B. Zuzeri 179. KazaSe 
otreseuom svojom cjidi sve ufaiie da ca u liemu 
izit vrijedan covjek od kiiizenstva i mudrosti ne 
malahue. .i04. Apostoli bezumni i ribari bez 
kiiige i bez kiiizenstva. .322. Ako su priguuti 
na zanat ili kuizenstvo. B. Leakovie, nauk. 314. 

KNIZESTVO, vidi knistvo pri krajn. 

KNIZETINA, /. augm. kiiiga. — Od xvm 
vijeka, a izmedu rjecnika it Stulicevii (^,vilis libor') 
i II Viikitrii. Otvorim jednu veliku strasnu kiii- 
zetinu. D. Obradovic, ziv. 89. Dvije prevelike 
kiiizetine. Vuk, dan. 1, 28. 

KNIZEV, adj. vidi kiiizan. — Ujednoga pisca 
Duhriivcaninn xviu vijeka. Zasto se neee svi 
Krstjani kiiizevi uteci Tomasu svetomuV V. M. 
Gucetio 163. Crkva napuiiena pametue i kiiizeve 
cejadi. 163. Svoder napredovauci u kiiizevu 
znariu. 2(J9. 

KNIZEVAC, kii'izovca, m. vidi kiiizevnik. — 
XVII i XVIU viji'ka, a izmedu rjeenikn a Stulicevii 
(uz knizevan). Gdi su kiiizevci ki slavu pogra- 
bihu svita V F. (ilavinic, posl. 8. Ni biti vojnik, 
ni kiii/.evac, ni trgovac. A. d. Bella, razgov. 23-5. 
Kiiizevac u velicanstvu svoje mudrosti. V. M. 
Gucotic lOb. 

KNIZEVAN, kri'izf'viia, adj. kiiji se havi knigoin 
(vidi kniga, d), koji pvipada knizi Hi knigama. 

— Akc. je zabi(eien onakii kai> Utii je n Viiknvii 
vjeriiiku; ali ii iiom. xiiig. m. i ii ace. xiiig. in. 



S KNIZEVAN, 1, b, I). 

kdd ./<■ isli kilo liiimiriiiliv, luuzi- tiili i driikciji 
(kn'ize\an). — Od xv ili .xvi vijeka, a izmedu 
rjei'nikii ii Mikap'ii'it (kiiizevan, kiiii'-nik ,literatus, 
eruditus, doctus'), u Bcliiiu (,scientiato, scienti- 
fico' , doctus' 054''), u Voltigijinu. (kiiiXevni ,let- 
terario, aocademico' ,znr litteratur gehorig'), it 
Stuiicevu (,literatus, doctus, peritus, scitus'), u 
VukoVH (,litorariscli, golobrt' ,6i'uditu3'). 
I . adj. 
SI. litteralus, doctus, eruditus, o ce(adetii 
sto je miiogo lu'iu iz kiiiga i iitao, pa i koji je 
pisao knige, uc.en, naue.en (vidi kiiiga, d, b) ; » 
kojem primjeru iimgln hi liiH zriace.ne premn kiiiga, 
d, a), dakle: (oi'iil- < </<■ niiiii itmije cilati i pl- 
sati, ali se lu iir <lii ni'.n.iiati. — Tinn i koiiip.: 
kiiizcviiiji, vidi: \aj kiu/.ovniji besjediteji. B. 
Kasic, per. 169. Poslije nego si potratio voliko 
iso dneva i no6i u stiveiiu kniga opakije sto si 
dobioV sto si izvadioV nijesi kiiizevni/Ji), ni kro- 
posiiifji^, mudriji, ni duhovniji, ni bogojubiiiji. 
M. Kadnic 12.o''. — Nb se poprostyihb judij Gri>ki. 
jestb a no kiiizevnyihb. Konstantin filos. star. 
1, IS. Covjeka razumna, pametna i kiiizovna. 
M. Divkovic, bes. xv. Ili je pokornik kiiizevan 
ili je nokiiizevan. nauk. 397. Osladiti svoje je- 
stojke razgovorijema od [udi razumnijeb i kiii- 
zovnijeh. B. Kasic, iii. .37. Bjese sv. Gabinio 
kiiizevan covijek u svacijeh kiiigab. per. 107. 
Velika jo razlicnost meju mudrosti clovika pro- 
svijetjena i umstvom kiiizevnoga redovnika. nasi. 
166. Bijabu kiiizeviii oni misnici. M. Raduic 
55''. Razlika medu nenauceuijem i vrlo kiiizev- 
nijem. 3.58'^. Zagovarase u Korintu veliko [udstvo 
jedan hvastav govoruik kako da je jedaii kiii- 
zevni zvizdoznanac. A. d. Bella, razgov. 20. Da 
kjiizevna iiauoiteja slavno ime jako zeze srca 
ucenika. 120. Toll ue bijase kiiizevan Augustiii ? 
171. Pot'.ibno je da je kiiizevan, da je inudar. 
188. U zboru |udi kiiizevnijeb. B. Zuzeri 237. 
Kad bi pocoli postavjati svestenika, da imaju no 
po ataru, nego kojiuo jeste iskusan i kiiizevan. 
Glasnik. ii, 3, 289. (1726). Matije dakle buduci 
naucan i kiiizevan ... F. Lastric, svet. 149». 
Osvem kiiizevnijeh i razumuijeh, ne bi ostali, a 
djeca uavlastito, ni umjeli stjeti. I. A. Nonadici, 
nauk. 8. Coviku nekiiizevnu, znajucemu samo 
stiti i pisati. A. Kanizlic, uzr. 58. Al' buduci 
malo kiiizevnib naroda ilirickoga }udi ... I. Za- 
niCic xiii. Prvi je samo za naucne i kiiizevne. 
I. Volikanovic, uput. 1, 240. Ja sam bio pa- 
mot au i kiiizevan. D. Obradovic, ziv. 30. 

I>. koji pvipada knizi (vidi kiiiga, d, b)). 
u) uopie. Benedik nakon sedam Ijota 
bi od svoga roditela odprav}en put liima, neka 
bi u tomu gradu punu mudroznaiia naucio kiii- 
zevne kreposti svekolike. I. Dordic, ben. 12. 
Mudri drze ovu kiiign za jedno kiiizevno blago. 
A. Kanizlic, kam. 12. Toga radi vasi razgovori 
imaju biti o stvarih kiiizevnijeh. £). Basic 263. 
Sto moze dobra voja na javnom i na kiiizevnora 
poju. M. Pavlinovic, rad. 17. 

b) nastojaint, poslu. KniJevna nasto- 
janja i zabave ine. A. d. Bella, razgov. 23.5. 
Moje kiiizevno nastojaiie uzdrzalo je }ubav svomn 
jeziku. I. Dordic, uzd. vii. S primlogi poslovi 
kiiizevni zabavfen. A. Kanizlic, utoc. 250. Kao 
i ostali sviju moji kiiizevni poslova. Vuk, nar. 
pjes. 1824. 1, 62. Zeleci samo zabav|ati se svo- 
jijem kiiizovnijem poslovima. odg. na lazi. 11. 

c) kiiizevno codo, mclaforiiki : kniga. 
Ako vi sudito da ova godisna kiiiga nije prava 
i vlastita Siraeona logotote kiiiga, a nam ka/.ito 
onoga lazca od koga velite da je slozona, tko jo 
(iako ovoga kiiizovnoga coda? A. Kanizlic, kani. K 



Kl^EVAN, 1, c. 



KliriZICA, h. 



{'. kiiga se shvaca ii Hmklu kao pud c. 

a) knizevan u ovijem prinijeriiim zniiii: 
koji biva po hnigama, preko kniga. Ter bi bilo 
jedno lipo knizevno inadenje. A. d. Bella, razofov. 
19. Za istinu boj kiiizevui biti. A. Kanizlir, 
kam. IX. Ovi iuad kiiizevni. 176. 

b) jeziku, kako se upotrfh^nva n ki'ii- 
yama. Xako su^im kiiizevni jezici postajali. Vuk. 
pism. 94. i ii Stilf.koim rjecniku: Uiiizeviii jpzik 
■biichersprache ; schriftsprache'. 

d. u jednom primjern xviii rijekn, i> tii- 
inacenu, uJcoJiko se onjem jarla sitmn spolnsiie 
znaeenc. Culi ste kiiizevnn pisnia ivefja fciima- 
fiene, nu 6ujte sadar otajuo oiici zUiuibi'ib koje 
uzdrzi. B. Zuzeri 17">. 

O. koji jirijKiilii kni'hrniciiiin. 

a) <> •'kii/iii (II kdjrinu su sami kni£i:v- 
niei), o svijeln in /in-ins, mim smislii, o samijcin 
knizevnicuna), n mjestu, <> rreinemi (ii kimi iina 
iiinogo knizevnikn) itd. Knizovjii skup ,accada- 
mia, adunanza d' huomoiii di lettoro' ,acad6rnia'.' 
A. d. Bella, rjecn. lOh. Bistrostju razuma pri- 
te6e svu koliku kiiizevnu druzbu svojvi. A. Ka- 
nizlie, utoo. 266. Al' ne samo sokolove na me<f- 
danu junackom, ve6 sokole i na zbnru knizovnom. 
Osvetn. 4, vji. Da svijotu knizovnom sebw ucini 
poznana. L. Milovanov i. Velik i kiiizevni .^rad 
Bolona. Stit. 4. U pi-ipravovirnomu gradu, u 
doba toliko knizevna. A. d. Bella, razgov. 60. 

b) ithu (metaforicki). Ako ne uzViudo 
stvar koja bi knizevne usi knjoin^'odi vridnosti 
pasla. M. Drzic 3. 

c) zimta (onoga kuji se knigiim hnri). 
Ki'iize^Tii zivot. M. Pavlinovic, rad. t'j. 

d) slavi, glasH. On nije vele luario 
za Knizevnu slavu. M. Pavlinovic, rad. 104. 
Kiiizevni glas ,literariscliGr rut''. .lur. jiol. t.or- 
minol. 437. 

e) ce(adelu sto pripada inedit kiiiici'- 
iiike. Kiiizevni zbornik ,accadomico' ,a(;ademicus'. 
A. d. Bella, rjecn. lOb. Zaoudi so da od tojja 
kiiizevni oni zbornici suraiio. A. K,anizli<^, uzr. 
VI. Sukobi se .s Johnsoiiom, ki'iizovnim voli- 
kauom. M. Pavlinovic, i-ad. 96. 

3. adv. knizevno, jio ki'iizi, iiceno. — U Mi- 
ka(inii rjecniku: kiiizevno, zniino (,znanno') ,eru- 
ilite, docte, literate', i ii Stulirevii : ,litoi-ate, dncte. 
iTudite, scite'. 

KJViZEVNICA, /. zenskn cefade kiio kiiUeniik, 
knizevno zensko ce(ade. — U jednoga piscii xviii 
vijeka. Vrle mi knizevnice ! A. Kanizlic, utn6. 
239. 

KNIZEVNICKl, adj. koji jjrijiada knizeoni- 
f.ima. — Nacinio n nase vrijente Danicic. Laz 
ucini laziva pisajka kiiizevnicka. D. Danicic, 
jer. 8, 8. 

KNIZEVNIK, m. vir studii.s ac litteris deditus, 
knizevan covjek, covjek kojemii je posao uciti 
knigu (vidi kiiiga, d, h) i c) ali u knjem primjeru 
maze biti i prema kiiiga, d, a)), iicen iovjelc, 
ucenah. — Od xv Hi xvi vijeka, a izmedii rjer- 
nika n Bjelostjencevu (knizevnik, kiiiznik .litte- 
ratus'), u Voltigijinu (,autore, letterato' ,.schrift- 
steller'), u Stulicevu, (uz knizevan), a Viikovn 
(,der literator, der gelehrte' ,6ruditus, literatus'). 
Otb vtsebb knizevnikb. Konstantin files, star. 
1, 43. Neka bi se pridali i podiiizili luudri i ra- 
zumni knizevnici. B. Kasic, is. 30. Nega tale... 
i svi mudri kiiizevnici. S. Margitic, isp. 123. 
.Sreta redovnika i svitovnika, kiiizovnika i ne- 
imiitnika. A. d. Bella, razgov. 127. Ovo je je- 
dini poso kiiizevnika u svomu nastojanju. 23.5. 
Kiiii^.ovnici nastojahu na nank. P. Knozevic, osm. 

V 



66. Prigovaraju se receui kiiizevnici. A. Ka- 
nizlic, kam. 11. Kada on u ucionicu iliti skulu 
niedu zbor knizevnika ulize. uzr. vi. I dervise 
turske kiiizevnike. Nar. pjos. vuk. 3, 62. 70. I 
turskoga mlada kiiizevnika iz gamije mlada mu- 
jezina. 4, 200. <")uda veli tridest kiiizevnika. 
Nar. pjes. petr. 2, 101. Kiiizevnici kiiige potu- 
rise. 3, 98. Kiiige nasijeh novijeh kiiizevnika. 
Vuk, pism. 4. Da su naj glavnije jjogrjeske u 
jeziku nasemu postale oil nasijeh dojakosiiijeli 
spisateja i knizevnika. 18. Da nasijem kiiizev- 
nicima, osobito ucito|ima, spisatojima i pisarima 
pokaze pravi put u ovome djelu. 26. Kiiizev- 
nici koji upravo ne znadu svoga jezika. odg. na 
utuk. 9. Naj znatuiji liemadki knizevnici pitaju 
za kiiige iz kojih se mozo jezik sam uciti. 25. 
Kulin kaze; ,Vala, imam dva kiiizevnika, jedan 
turski a jedan vlaski, oba su bogomo}ci'. P. M. 
Nenadovic, mom. 1.50. Bijase kiiiievnik vjest 
zakonu. D. Dani6ic, jezdr. 7, 6. A mudar si i 
kiiizevnik, kazu. P. Petrovic, gor. vijen. 28. 
Bukopis dao prijateju kiiizevniku. M. Pavlinovic, 
rad. 44 .Jos' vidio, oce kiiizevnice? Osvetn. 
2, 93. Kiiizevnik, stil. ,literat', tal. , letterato'. 
B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. — Vuk prcvodi 
ovako II. nnviini zavjetit grc. ygafificnivi; lat. 
scriba. Pristupivsi jedan kiiizevnik. Vuk, mat. 
8, 19. Cuvajte se od kiiizevnika. luk. 20, 46. 

KiVlZEVNOST, kii'izevnosti, /. litterae, monu- 
iiionta et litterae, tiprav usobina onoga koji .Sfi 
hiivi knigama (koji je ki'iizevan), ali se shvaia 
kao l-olekti.vno imc od kiiiga, c, te znaci: sve 
ki'iigr Kopi'e, Hi .sto sii, o nekoj osobitoj stvari pi- 
siiiir. III! iiiij ceiire ono (n pjesmi i u prozi) sto 
jr pisdnit nil zabin'ii Htnoeima, Hi ydje pisae 
jar]a H' .•<ii,iin smji' .miiir iirgii i mis^ene i osje- 
eai'ie. (}r,il:ii kiiiiminsl ina.'.r hili raznovrsna, n. p. 
po stnici, i>n nlilikii. jiii ji^'ikii, itd. u iiaSe se 
vrijeme kaze i narodna kiiizevuost za ono Ho 
sam (nekoizeoni) narud jijeva, priponijeda ild. 
iistimicc. — isporedi kiiiga, d. — /'' )iai>c jr 
vrijeme /losfalo od kiiizevan. — Izinedu rjeinika 
a Stulicevu (jliteratura, eruditio, doctrina, scien- 
fcia'). Pak cemo onda biti jedan narod i imati 
jediiu kiiizevnost. Vuk, pism. 20. Nije Ii sad 
vec doslo to srecno vrijeme za nasu kiiizevnost V 
20. Pjesme, zagonetke i pripovijesti to je go- 
tova narodna kiiizevnost. prip. iv. Na ovu kid- 
ZGvnosti struku naloziti desnicu. L. Milovanov 
II. Na stetu kiiizevnosti. 19. 

KNIZEVNAK, »(. vidi kiiizevnik. — I J jednoga 
pisea Dulirovcanina xviii vijeka. Jerud zajodno 
s zidovskijem starovijecnicim, posvotionici i kiii- 
zeviiaci. B. Zuzeri 227. 

KNIZEVSKI, adj. vidi kiiiski, kiiizevan. — Tl 
jednoga pisca xv vijeka, a izniedu rjecnika ti 
Stulicevu (v. kiiizevan, gdje ima i adv. kiiTzevski, 
V. knizevno). Da navyknesi vtsakoj kiiizevbskoj 
lir-hlosti. Konstantin filos. star. 1, 30. 

KNIZEVSTVO, n. vidi kiiistvo i kiiizevnost. 
— n jednoga 2>iska xvin vijeka, a izinedu rjec- 
nika u Stidieeva (v. kiiizevnost). Nemoj so uz- 
dati u tvoje kiiizevstvo i mudrost. M. Raduir 
ISll). — I u Sidekovu rjecniku: (uz kiiistvo) ,H- 
teratur (scUriftenthum;'. 

KNIZICA, /. dem. kiiiga. — Ttijix je slain, 
isporedi stslov. kiiizica. 

SI. vidi kiiiga, a, a). — U Mika(inu rjecniku: 
knizica, malo hartije .scheda, schedula. phylidu. 
phylura, chyrographum' ; kiiizica koja .so dasa 
na vrati ,boletta' , tessera' ; (/ Jielinu.: .coiliila' 
scheda' - 182'J ; u Stulieera: ,scliodula, r-hartula'. 
Ii. vidi kniga, a, h). — [ziiiedn rjefnikn u 

9 



Ki!riJ>;iCA, b. 



130 



1. KIsIIZNIK, a. 



AIikn(iiiu (kni/.ica, raala poslanica ,epi.stoliuiir), 
II Belinii (,iettorottii' .epistolium' 4:S5a; jvigliotto, 
specie di lottoni breve' .epistolium' 7(J")I>), u atu- 
lirevu depistolium'). Knizice, nut' podi k oiiojzi 
Sospodi. §. Menftetii— (i. Dr?,i6 474. Ki'iiXica 
od tvoje pameti sabrana, u ruke ka mojo ovili 
dana bi dana. H. Luoic iCi'i. Nikoiau ti noiuoj 
izreci tuXice, iiiti li uzrok moj, ma vjonia ki'ii- 
zicG. N. Naleskovid '2, 14. Nog tebo, ki'iizico, 
priklono ja mo)u. 2, 63. Ne pisao ni meiii ni 
nikomu od svojih jednu ciglovitu ki'ii/icii. M. 
Drzic 266. Vidjese jednu golubicu vijati tarn 
ovamo po crkvi iznad puka uoseci jednu kiiizioii 
koju iz kluna pusti. F. Lastri6, ned. 282. 
c. vidi kriiga, c. 
aj u mnnzini n jednmne. — Izme.du rjci- 
nika u Vrancicc.vu (,libollus'), u Mikalinu (kni- 
/.ice, male ki'iige Jibellus'), (( Bclinu (.libretto' 
.libellus' 438a), ii Bjclostjimcnni. (Jibellus, libellus 
pusillus non magnus, biblion'), u Slulicei-u (,li- 
liellus'). V drugom delu ovih ki'ii/.ic. Nariion. 
44''. Budite ove ki'iizi«e I'lim za nauk. 46[i. 
Koga zdolu n ovih kiiizieali postavili jesmo. S. 
Budinic, i.spr. 22. Hocemo za ovimi knizicami 
uovi testamenat stampati. Kateh. 1.'561. Al''. Da 
ponese jedne ki'iizice duliovne k svetoj opatici. 
B. Kasic, per. 137. Kako osobitijem nacinom 
uci slozuik u ovizijeh knizicah. S. Matijevic 13. 
Slozi ove kiiizice. P. Radovcic, nac. 4. U evan- 
geliumskih svojih knizicah. P. Vitezovir, kron. 
I. Odabrah primiti u nas slavni jezik ovo ki'ii- 
zice zvane: ,Pokrip}enje umiruci'. L. Terzic vii. 
y^eledi ja da .svi dobro umremo, nakiti ja ove 
knizice s mnozimi nauci. viii. Da me drugo 
nije ganulo za i.stumaciti ove kiiizice. P. Ma- 
cukat H. Pisme duhovne izvadene iz ki'iiga oca 
fra Tomasa Babica i za vecu lakost stioca, pi- 
vaoca, prinesene u ove kiiizice. T. Babic 1. Pro- 
mis}avajuci kako stvar pripotribnitu, svrhu pri- 
pravjena k misi, da nitkor do ove dobe nije hotia 
iwstaviti u kiiizicah. I. Kra}ic 3. Isto je cinilo 
priguuti mene da ove moje male kiiizice V. Gr. 
M. P. prikazem. J. Banovac, uboj. 3. Ovi dio 
cetvrti tvoritej prinese iz kiiiziea talijanskije 
jParoco all' Altare'. P. Lastric, od' i. Naj lipsi 
na'odim (rasloy) u recenije kiiiziea. test. 206ti. 
No iiahodeci se u mojim kiiizicam muoge stvari..., 
recene kiiizice pristampajem. And. Kacic, razg. 
1. Stij s_pomiiom ove kiiizice. Ant. Kadcic, 
predg. I. Sa|emo ove dragocine knizice. Grgur 
iz Varesa 8. Sva u jedne kiiizice sakup|ena go- 
voreiia. 14. 

b) u jednini. — Izmedu rjecnika u Jamhre- 
siceiru (,libellulus'), ii Voltigijinii (Jlbricciuolo, 
libretto' ,biichlein'), it Vukovii {,das biichlein' .li- 
bellus'). U ovoj kiiizici. J. Mikala. gram. 4. 
Da (se) zna ka(da se) je povezala sija kiiiziea. 
Ead. 1, 179. (1682). Sloziti onu od zabava du- 
liovnili kjiizicu. A. Kanizlic, uzr. 59. Sveti Igna- 
cija uci u kiiizici imenovanoj. 57. Drzase u 
ruci otvorenu kiiizicu (apoc. 10. 2). E. Pavic, 
ogl. 676. tlkor malovridnosti covicanski po- 
stavjen u jednu kiiizicu. V. Dosen i. I imase 
u ruci svojoj kiiizicu otvorenu. Vuk, otki'. 10, 2. 
Sve one pjesme, sto su u prvoj kiiizici nastam- 
panfi. nar. pjes. 1824. 1, 15. 

c) u mnoHni o nmostmi-. Imam kiiizic 
svetih ja josco ne malo. A. (reorgiceo, nasi. 323. 
Istina je da su miioge kiiiXice od nauka duhovni 
na svitlost izasle. F. Matic 3. U narucnima dje- 
tiiiinia kiiizicama. B. Leakovic, nauk. 455. 

KNTZINA, /. iiuijm. kiiiga. — Od xviii vijeka, 
a iziuedii rjecnika a Beliiiu (knizine .cartaceio 
cho non servono' ,chartae imutiles' 174^), u Bjc- 



li)ntji'n<'i:vH (kiiizine, paperi za nijediiu potrobu 
.cliartao iiiutilos'), a Vnltigijinii (,libraccio' ,ein 
sclilechtes biich' ; kiiiXine .oartaoce, libracci' 
,schlRcht6 bii(!her .makulatur'), u Stulic<:iiu (,vilis 
liber'). Bit (ip u ogaii ko kiiizine izmrfieno od- 
raetiiuto. B. Zuzeri 32. U jedan zavitak od kiii- 
ziua opajenijeh. 237. Istegiui prikrupne kiiizine 
da l)ija§6 sti-ahota razgledat ih. Blago turl. 2, 274. 

KNIZITE^iAN, knizit6|na, adj. a Stulieevit 
rjeeniku: v. kiiizevan. — nepouzdano. 

KNIZJE, n. cull, kiiiga Hi kiiige (nidi kiiiga, 
c). — Sami) u knigama piHanima crkvenijem je- 
ziknm (sn atarijim uhlihun kiiizije), a izmedu 
rjcciiikii II J)iiiiici<'evii (knizije .libri'). Vb sblira- 
liiMiijo rvziiice crkovne, kiiizija i sbsudbb. Glasnik. 
49, 363. (1326). Jeliko mi bysti. vbzmozbiio pri- 
loziti liramu semu selb . . . i kbiiizija, i Cbstnyje 
krhstj' okovanbiiyje . . . Mon. serb. 91. (13.30). 

KNIZNEV, adj. vidi kiiizevan. — Samo na 
jednom iiijeMu xviii vijeka, ydje Hoji nom. jil. 
kiiiznevi, a muze hiti da je stamparska pogreskn 
mj. kiiizevni. Sami Krstjani kiiiznevi, krajevi i 
gospoda velika sfetkuju liegovo (svetnga Tomasa) 
prislavno ime. V. M. Gucetic 163. 

1. KNIZNICA, /. mjesto (kiica Hi dvornica, 
doorana) gdje se hrane kilige za cifane (ne za 
prodaju). — Iiiia i rus. khii;khhh;i ■• isliji in ziki- 
eenem. — Od xvii vijeka, a izimdii r/'inikti ii 
Mikalinii (,bibliotli6ca') gdje se iiuj jiriji mihudi. 
u Bdinn (.libraria' .bibliotheca' 438"), n Bjeln- 
stjcni-KKu (kiiiznica, kiiizna komara, hiza, kiiigo- 
liraiia. kiiigaouica .bibliotheca'), u Jambresiccvu 
(.liililinHii'. :i- , i( \'iilhiiijiiiii (Uibreria, biblioteca' 
,l.n.lintli.-k- . /( Stnlirrni (, bibliotheca'). Pak 
kiii/iiiiii vi-siiu joj skupi. J. Kavaiiin 244*. Ovo 
pismo bi nasasto u kiiiznici carigradskoj. u And. 
Kacic, razg. (1780). v. Trazise u kriizniei . . . i 
nadose kiiigu ... D. Danicic, jezdr. 6, 1. Kiiiz- 
nica, stat.^jbibliothek, biichersaal, biichersamm- 
lung'. B. Sulek, rjecn. znaustv. naz. 

2. KNIZNICA, /. kuizeuno zcnsko celade, zenskii 
eefade kao kiU.inik. — U Stiilicerti rjeeniku: ,inu- 
lier 61-udita'. — Ima i riis. KHH5KHHi(a .s nvijeiii 
znacci'ie.m. 

KNIZNICAN, kiiizicna, adj. koji pripada kniz- 
nici (vidi 1. kiiiznica). — U Sitlekovu rjeeniku: 
kiiiznicni ,bibliothek- (in zus.)'. 

KNIZNICAK, m. covjek koji cuva kniznicn 
(vidi 1. kiiiznica), koji upravla knimicoin, koji 
je nad kniznicom. — U na.se vrijeme, iiacinr.iui 
od kiiiznica, a izmedu rjecnika u Stulirei'it (v. 
kiiigar). Placa za kiiiznicara iznosi 1400 tor. na 
godiiiu. Zbirka zak. 1, 178. ~ I u Siilekoni 
rji-cniku : ,bibliotliekar'. 

KNIZNirAKSTVO, ti. kiiihiicarev posao. — 
U i^iilikorii rjii'iiikii : ,bibliotliekariat'. 

1. KXI/.NIK, III. ki'iizin icrjek, isporedi kiii- 
zevnik. — Bijec je prusluifif^ka, isporedi stslou. 
kiiizbnikb, rus. KHiiHaun.i,. c/v. kniznik, po}. 
ksiaznik, ksieznik (ki'iiidr. kniinicar). — Izmedu 
rjecnika u Mikalinu (kod kiiizevan i znan), u, 
Belinu (.letterato' ,litteratus' 43o-i), a Bjelostjen- 
cevu (v. kiiizevnik), (( Voltigijinu (v. kiiizevnik), 
u Stiiliceou (v. kiiizevnik iz Bjelostjeiiceoa), u 
Danicic.evu (kiiizbnikb ,literatus'). 

11. vidi kiiizevnik. Enoh nebeski ucite] i 
kiiizuik pravadni. Pril. jag. ark. 9, 90. (1486). 
Odluci sazvati svi kiiiznici i mudrojubei vridni. 
Ziv. kat. star. 1, 221. Od potribe bo jest da 
kiiige mnoza glas, da pomoc bude nest po svit 
kiiiziiika klas. M. Marulic 14-5. ^ubav k veri i 
ka kiiiznikoiii dobrovolonje. S. Kozicic 51''. I 



1. KlinZNIK, a. 



4 KO 



on poda nikoje istinom apostole, a njeke pro- 
roke, a nikoje istinom vandelisfce, a nikoje pa- 
stire i kuiznike {tfid'anxaXov^. doc.torns). N". Ra- 
ijina SOSb. paul. ephes. 4, 11. Veliki ki'iiznice. 
Zborn. 85a. Smrt kosi i kniznike i oruziiike. 
M. Vetrauio 1, 29. Ovdi je smrt vi-idnoga kiii/- 
nika pod mramor spremila. 1, "204. O Splite, 
. . . u tebi kiiiznici mnozi se rodise. P. Hekto- 
rovic 2-5. Uzdahe ti nose tvoji druzbenici, mlade 
mome kose, a pisni kriiznici. 62. Svi te glasom 
h-pale do neba i ctuju veli razumnici, ne mis- 
cane sami, da izvan kiiiznici. 6:3. Za mens nije 
ki'iiga ni kniznik. M. Drzic 410. Kiiizuice di-agi 
moj, ki mudros slideci ... JJ. Kaiiina Cyo". Od 
kniznik Apolonovih i vlha^• iskase uznafci, ka- 
kovo dite hoce biti. Aleks. jag. star. 3, 225. Ci- 
niti se kiiiznikom ue umijuci stanovito ni slova 
poisnavati. M. Divkovic, nauk. W>. Ima dati 
razlog kniznik od kiiign. OS*. i\"o bijahn tada 
kiiige i kiiiznici uciteji n onoj svitlosti. B. Kasic, 
fran. 3. Tim u mnogoj slavi i diei slnzise joj 
prvi od svijeta i junaci i kiiiznici, i za strazo i 
za svjeta. I. G-undulic 277. Tmaju bil sveli i 
kiiiznici. I. Drzic 254. Stari i novi kiiiznici. I. 
Ivanisevic, kit. 259. Dusa jeiua polribu od mnozili 
stvari za izvrsiti moc od razuminja. liako prave 
kiiiznici {,kniznitci'). P. Eadovcir. ist. 157 — 158. 
Gospodina Tomka Mrnavcira biskupa liosaiiskoga 
primudroga i dobroga kiiiznika. M. Hijankovic v. 
Ne najdoh jos nijednoga pisca ni kiiiznika, koji 
bi s malocom dijackih aliti hitinskili slov obiljp 
lirvatskoga nasega jezika dnlim ali pravo pisal. 
P. Vitezovic, evil. vu. Ti si kiii/.uikov svitlost. 
A. Vita|ic,, est. 409. Kijeh so lijop liroj od kiiiz- 
nika i od jnnaka vscijeli piso. .1. Ivavaiiin S7'i. 
Svijem kiiiznicim zadosta je ocilo. I. Dordic, 
bon. Til. Razlozitije govore koje. su so ali iz 
kiiige ali od kiiiznika naucale. Pisanica. 5. Ako 
kniziiika ne bude koji bi vas i na nijcsto vedov- 
nika ii vjeri i Jubavi Bozjoj okrijepio. (i. Svje- 
dooi mi ovu istinu oni kiiiziiik koji u sfotomu 
zboru tridontinomu rece ove zlatiio rijoci. V. M. 
Gucetic IG.B. Priletit kiiiznika slavom pora. A. 
Kauizlic, roz. 119. 11" cestitog otea siiia il' kiiiz- 
nika od mudrina. V. Uoseii 120". Kako skupno 
beside kiiiznici. .\iit. Kadoic 39(i. /.ivot i po- 
kora ove .svetice nijesn poznani nsvpin kiiiziii- 
cima. N. Marci 6. 

b. pisar. Jako i trtsti. kiiizhnika skoropisi.ca. 
Daiiilo 3tj9. A vele maiie pisma kiiiznii-i. Mon. 
Croat. 107. (1470). Uciuit veliko prelate, guvci- 
nature, sudce, kiiiznike i kapetano. I. Drzic 2t)7. 

C. li prijevodima Hdiiagn zni-jeta preiiia fire. 
'/Qa^UiUttTivi. lat. scriba, ispuredi kiiizevnik "" 
kraju. Eto ja salu k vam proroke, mudarce i 
kiiiznike. Beruardin 10. matth. 23, 34. Sku|iitsi 
fse vladafce popofske i kiiiznike od puka . . . 14. 
matth. 2, 4. Gdi se kiiiznici i starci zbiraliu. N. 
Rauina 91b. matth. 26, 57. I'oslani od starjo.sina 
popovskijeh i od kiiiznika. 97'>. marc. 14, 42. 
Vladavci popovski i kiiiznici. .Viiton Dalm., iiov. 
test. 32-1. Gdi se kiiiznici i starisina bihii sa- 
brali. M. Alberti 457. matth. 20, 57. Skupisc 
se svi popovi i kiiiznici i starisiiie. 475. marc. 
14, 53. Skupise vijece prvijeh |iosvct,ite}a i kiiiz- 
nika. S. Rosa 3.51'. 

(1. vidi kiiigonosa. Piwlasmo tuzi [ilavj. pn 
iiLoru i kniznika po suhu da dodu do vase mi- 
losti. Spom. sr. 1, 13. ^139S,l. Kiiiznika jevroj- 
skoga odpravi. Aleks. jag. star. 3, 255. 

2. KNIZNIK. m. ormar ydji: si; hraiir hUfir. 
— Xacinenu u riiiie rrijimr. — r bulrkoi-ti rj/r- 
iiiku : .biicherschrank'. 

KNIZNOST, kiiizuosti, ,/'. osolniin. miiKja hnji 



1. 



ako, I,' 
1. ko. 

l/l)(sko)l 



je knizan. vidi knizevuost. — J\iu don iiijeslu 
sviii vijejca. Iz grcko ki kiiiznosti prenise ti 
lie mudrosti. .1. Kavaiiin 177''. Krepos, znaiie, 
kniznos, mndros ... N. Marci 4. 

KNIZNOSTANISTE, n. vidi I. kiiiznica. — f/ 
jednoga piscn xvui viji'ka (po iiikavskrim i/oviini 
$a -i5c- inj. sti. Ona pisma koja sn izvadjena iz 
ooiti kniznostanisoi. A. d. (iosta 2, IJ4. — iiepo- 
uzdano. 

KNIZNOSTEAZNIK, m. kniguimi; i.yiorcM 
kiiigostraznik. — U jt'dnofin, piaca xviii rijekn. 
Anastasio kniznostraznik. A. d. Costa 2, 26. — 
nepouzduHO. 

KNtZNI, adj. I'idi kiiizan. — U jtdiniijii, pisca 
XVIII eijcka. Oriizje je kiiiziia mudros. D.Basic 
21s. Cini sagradit kiiiziia ucista, da u liih djeca 
i mladici ostanu uvjegbaiii u krepostih. 220. 

KNIZURINA, / auym. kiiiga. — U naSe 
vriJKtne, a izmedii, rjecnika it Vakitoii,. Otvori 
veliku i staru kiiizurinu. S. Lubisa, prip. 48. 
Tri debole rnkopisne kiiizurine. M. PavlinoviA, 
rad. 57. Ne riie po kiii/ariiiam:i. M. D. Mlli- 
Aevic, zlosel. 8(1. 

KO, (idv. villi. I, kao. 
KO, nnij. 

t. villi ako. — I'll avoj ,/<• priiiei okrnvno 
tv HI' trrhii. misliti da hi hila ista rijec Hn 
Xiiliizi SI'.: <i) i( starom rtckopisu gla- 
Ko mi liostemo poloziti 10 rasoh na- 
vlastnih . . . (primjer nije potpwn, tr se lie po- 
ziiiije znai'cne rijeci ko, ali izdavalae I. Milcetic 
timaci: <iko). Starine. 23, 73. (1496). — h) cestii 
II jvilntiifii pisca cakavca xviii vijcka (Kavanina) 
kiiji iiio.:v liiti da je sam okn'iio rijec radi stilia. 
Ko se Villi lie ne prnzate, volika vara vijek svjet- 
lina prit ne more. J. Kavaiiin 129^1. Ko no 
livalim skladiio vec ili, nij' moj uzrok, neg mu- 
ce(''ih. 15(Kt. Sudac da ima ne osudit nijednoga 
ko liegovu sliSao prijo nij' obranu. 345b. Er ko 
esapi liih ne lazii, od zlili so je obarovat. 409a. 
^ubav Bozju ko ne ziiades, s raja i pakla cin' 
da znados. Hoob. — r) jedaii put, ii drugoga pisca 
XV 1 a vijeka. Ko bi opet Bog poslao potop na 
zemju, da mozemo u kulii pobiguuti. And. Kaciii, 
kor. 11. — d) u iiasc vrijnne u Istri. Ako bude 
Dunaj priplivala, to cc biti mlada delijica, 'ko 
ne bude Dunaj priplivala, to ce biti lipota di- 
vojka. Nar. pjes. istr. 1, 13. Pojajte ga u bele 
butige, ko j' divojka, co zbirat prsteue, ko jc 
juuak, ce zbirat oruzje. 1, 27. Ko ni pisma do- 
recena bila, neka piva koji boje ziiade. 1, 44. 
'ko lii ti se srica namirila, ozeni .so. 2, 127. 

li. II i.itom glag'ijskiiiii nikopisii, o kujem^ si- 
kazalii kud a, a)\ ii''ilii:i sr ova rijec i s drugijcin 
znai'eiiima, titkij ii. ji. sUiji prod pace kao da, ie 
ko pace znaci sto i dapace. Niina se zato slo- 
boditi ni slaviti, ko pace se ima bojati. Starine. 
23, 74. (1496). Zatim di pismo tri rici, kih ni- 
inamo tamo minuti, ko pace imamo dobri casto 
vspominati. 74. Morete poznati da se ni zlato, 
,ko' pace je mido, ko tako broci. 74. .Teda si 
bude parol za utezanije svoga prijatela, ko zato 
dobri si on vii, da se ni pravi mir, ko pace su 
otrove (ii ovuih primjent prvo ko va{a da znaci: 
kojei. 74. — U ovijem. primjerima kao da je istn 
stii 1. ko: Zidove ne taknusc nasii gospoju ko 
nici Krstjane. — A imil bim svidofiastvo onih 
ki ga dobro znaju i [jravo mu slu/.o, ko on je 



visiie dobro. 



Ki I. kala, / 
KO, praep. 



Potla pride k poganom ko h 



. vidi 2. ka. 
villi 2. k. - 



U jrdiiogn pis 



4. KO 



182 



1. KOB, b. 



XVII lujeka, koji npotnhlavd (wnj iil>UI; samn 
pred rijediina ito poiinu ylasom o. Htijase poci 
s ovoga svijeta ko otcu svomu. M. Divkovid, 
nauk. 651). PoJe ko otcu svomu. f>(>'>. I'o dva 
nafiina idemo ko ovoj svrsi. OTi^. Da ko onoj 
neizreConoj trpezi mene privesti dostojis so. lO.")''. 
Postiti cu ko ot-istenju. zlam. 431>. — J)nir/i 
lirimjeri sto hi nw(jli amo pripndati nijesu dosta 
pimzdani, tako ii Duamc raf<i da je ko is(.t> .sto 
1. kao: Pokajaiije se iste ko takovu sakrameiiiu. 
S. Matijevic 15. a nekijcm kiUgama ovoi/a vijeka 
pisanima cirilicom jamacrw je oblik ruski a ne 
nas ; I tako poce svjataja Marija ko odru priiiositi 
oiuofurt svoj. Starine. 18. 170. (ritkopin onoya 
vijeka). Olirativsi se ko Grospodu. Nar. pjos. 
mag. 1863. 94. Zdravo Pilip ko Starabotu dnilfl. 
1S84. 9,8. 

•5. Ky, pron. ridi iko. 

1. KOB, /. omen, augurium; oc.cui-.-ius ; color 
oris; aetas. — isporedi 2. kob. — I'o Vukonu 
rjecniku akc. .sv np inijeHu, osim Inkatioa u ku- 
jemii je po snj /iriliii k6bi; al.i sain cud ovu 
rijec s driKjijim nl-'-rnhiiii u yen. siny.: kobi, te 
je taki i u n^tulijiiii pudczima, osim nnm. i ace. 
sing., he. K6bi, in.'<tr. kob(n (ako ima mndzina, 
i yen. pi. k6bi, dat., itistr., Inc. k6bima). zadiii 
se akc. potvrduje i ylayokim k6biti. — Bijec je 
jamac.no stara, isporedi stsl.ov. kobb i sirus. icnfib 
(olxije augurium), a mozc biti i praslavetiska, 
isporedi ces. pokobiti se, uapjeti. — Izmedu rjec- 
nika u Mikajinu (,incontro' ,occursus'), a Belinu 
(,augurio, cioe presaggio di qualche cosa futura' 
,aiigiu'ium' 119''; ,prodigio, segno di cosa futura' 
,portentum' 587''), u Voltiijijinii (,augurio, pre- 
sagio' ,gute verbedeutung, gliickwunsch'), ii Stii- 
liccvu (,augurium, auspicium, omen, oocursus, 
praesentia, adspectus, forma, facies'), u Vukovu: 
1. susret ,die begeguung' ,occm-sus' : ,Dobra kob ! 
(govore po Krajini Negotinskoj kad se sretu dvo- 
jioa). — 2. (u Lici) covjek lijepe kobi; ii Dani- 
ciceva (kobb ,aetas'). 

a. augurium, omen, sreia (sto se slati), sluliia, 
snamene (po kojemu se dobro Hi zlo shiti). — 
nvo va}a da je naj starije znaiene. 

a)^iiopcc. Ter mi se dobrom kob po srjeci 
ispuni. S. Mencetic 25-5. Ne znase kii kob to 
navosti jimase. P. Zoranic 27''. Ku kob doniti 
(ijiKisr siii'iit) razmisjase. 28''. Na torn kolu do- 
lioil.i'i \ it"zi od zemaj kob sebi i nai'ok pitahu 
(/( iilniiljijskili striinah). Aleks. jag. star. 3, 230. 
Ako se hrabar mnis, sam ti kobi na liem poisdi. 
310. Da ne vjerujemo u san, u kob, u pticu . . . 
M. Divkovic, nauk. 1121'. a. sada niku kob tu- 
jini kladu na li, govorec da je rob. D. Barakovic, 
vi]. 147. I da joj se toj kad zbude (visiia ukloni 
kob dosuica), ne bi osla tvorbe hude. za utvi-dit 
se vik carica. I. Gundulic 300. Taku kob od- 
vrati od nas svemoguci. I. T. Mrnavic. osm. 29. 
Ocitu gledamo kob nasoj uesreci. I. Dordic, uzd. 
7G. Kraj Manases razgledase sue i kobi. Blago 
turl. 2, .». !^udi, vidite li kobi sa nebesa? Osvetn. 
1, 48. Docim cura tiilce kobi gata. 1, 54. Svakom 
svoje vaja rijesit kobi. 3, 39. 

b) kobi .se kaze da je dobra, b<i(a. Ne 
scijenu dobru kob. §. Mencetic 140. ,Teli dusa 
bo}u kob da sluti. 32f). .Ja sam po kom se dobra 
kob narice. G. Drzic- 3G0. Dobra kob, junaci! 
preni nadoh .sto sam htio. M. Vetranic 2, 309. 
Dobra kob, junace! sto si tu tako sam? M. Drzio 
48. Povrat mi dobru kob da poziv|u v pokoj. P. 
Zoianic 12'i. Odlu6iv odkud bola kob izide pojti. 
32». Na t', ^ube, ovoj nosi s kobju dobrom. 
4iiii. S dobrom kobi sad posvetiliste nee da 
rinini. D. Zlataric'- 15". Ucmi dobru kcib! D. 



BarakoviA, vil. 284. S dobrom kobi na da,n ovi 
toiak za tog da nliiti, popijevajui za volovi, tesko 
ralo ovijotjera kiti. 1. (lundulic 12(i. Ali vele 
8 bo|om kobi .sad Vladislav novi u slavi blizu 
Varna cara dobi. 318. Dobru kob kobiti, hoza, 
(liih) i ja smio. I. T. Mrnavic, osm. 109. Kob 
to doljra vazda ukobi. I. Ivanisevic 192. Dobro 
kobi predvide se. P. Kanavelid, iv. 15. — cestila. 
Ovu stvar za cestitu kob iliti zlamei'ie drzaSe. 
A. Kanizlic. kam. 264. Keda uzovnike po pie- 
menu i po dobi i fiestitoj kobi. Osvetn. 1, 44. 
— sreciia. Nad gradom carigradskim kob sriona 
pripiva. I. T. Mrnavic, osm. 184. — vrla. Boga 
blagodari, gdje mu borbi vrle vraca kobi. Osvetn. 
2, 150. — vesela. T od vesele kobi cuti u svom 
srcu zivo ufauje. P. Kanavelic, iv. 97. — u ovom 
primjent kao da samo kob znaei : dobra kob : AV 
si kob ali jad. ali mir ali rat, al' srica al' ue- 
sklad. D. Bar'akovic, vil. 289. 

c) kobi se moze kazati da je zla, yora. 
A junak vele dan nositi mac bude, da se liim u 
jedan /.le kobi sab^ude. N. Dimitrovic 29. Zla 
ti kob, liadate, a joste gori bijes! N. Najeskovic 

1, 181. Tako vi zla kob ne ukobila. M. Drzic 
412. Ovi dva s kobju zlom vidjese bijeli dan. 
D. Zlataric 86*. Pojdose ua svoj put s zlom 
kobju. Ivan trog. 16. Kako uike zale kobi misli 
inoje stase pune. D. Barakovic, vil. 204. Zla 
mo kob naskoci. 280*. Zla ga kob skobila. Ra- 
dojevic 36. .Sa zlom cesti, s gorom kobi. P. 
Kanavelic, iv. 588. Sad mi je Bog da mijer, i 
niJG sotono ni zle koVii. S. Margitic, fal. 197. 
Rat, kugu, od liiU daje svaku i zlu kob da ti- 
ramo. J. Kavai'iin 5051>. Pa docim se Bogu po- 
molio da mu kobi zle na putu krusi. Osvetn. 

2, 22. Svaki danak gore po liih kobi. 3, 21. — 
Imda. Dalec bile kobi hude! D. Zlataric 67». 
Hude kobi, prijeka sluta carsku glavu visni 
ukloni ... I. Cfundulic .505. — losa. Al' odluka 
ne probavi iiudih, jer s losom se ukobio kobi. 
O.svetn. 1, 11. Losa kob je, poglavico harna! 

1, 65. — lata. A vrleti protrnuse hladne, s juto 
kobi ptica nebozijeh. Osvetn. 1, 7. — nmcna. 
A kaluder muone kobi tlapi. Osvetn. 2, 135. — 
placna. A oni proklet, s koga izlaze na dan 
blag nam plaf.ne kobi, tko liposti lipos vaze, a 
za zlato da grdobi. I. (lundulii 163. — porazna. 
Ne spomii'iajte radi Boga i srece junacke, .a du.s- 
manske rad porazne kobi. Osvetn. 2, 91. — 
prijeka. Da ti pades (uklonio Bog tvu glavu 
kobi od prike!). G. Palmoti6 2, 116. — strasna. 
Dalek strasne kobi ove Bog od nase kuce ukloni ! 
G. Palmotic 3, 169''. — teska. Videnje puno 
udesne teske kobi. P. Kanavelic, iv. 258. 

b. occursus, obviam itio, sretane, susret. — 
Mogln bi ,se ciniti da je ovo znaiene starije neyo 
prro (kod a), a/i .•.<■ t,' iir pofrrdnje n drnyijein 
je~i(:ima i u shtnjnii ki'iiiaimi (naj prri se iiiil 
oiiit znaiene nala.i a .Mika(ini( rjecniku). inoyl.n 
bi i bin da se od sanwya pozdrava kod srelana 
(dobra kob 1) naiinio ylayol skobiti se, pa se po 
ooome shiHitilo da kob ima ovn znaiene. U kob 
liima Isus pojde. F. Lastric, test. 158*. Jeru- 
zolim danas je dosao u kob Mariji. 391''. Kail 
je bio cardaku na vrati, kob ga kobi Stevanova 
Juba, zagrli ga, pa ga i poj.ubi. Nar. pjes. vuk. 

2, 300. Pa koi'iica u kob vojku pusti. B. Radi- 
covic (1880). 15(i. Upire (Belanica) u Mlavu kod 
razvaliua grada Kudelina gde se sastaje s malo 
ni/.im ogrankom, koji ovome ide u kob sa Vrai'ia. 
Glasnik. 4.3, 280. — Anio primam i pozdrar : 
doliia kob! od prosloya vijeka; u starijim pri- 
mjeriiua (vidi kod a) jamacno znaci Sto i dobra 
sreca! Pr\i, rokavsi mu dobra kob. upita ga... 



1. KOB, b. 



KOBAN, 1, a. 



U. Oln-adovic, basn. 210. Uobni kob! (II krajiui 
iiogutinskoj i gore U7, Timok reoa jodaii oil <lvo- 
jice Judi kad se ua putu sretiin — ,skobe' — 
mjesto: ,pomozi Bog!)'. Nar. posl. vuk. .59. 

C. boja na conje.ijein lieu, pomast. — Nijc 
jaKtio Icako jf poatalo ovalco znaienr: itwze hili 
pu predasmma. (hod b), jar kad se drijje nn:la, 
jedno (flcda drucjome u lice, pa i pita na za 
zdrai'le. — U nase vrijrme u Lici (ridi primjer 
II Viikovu rjecniku) i ii .yevernoj Dalma<-i.ji. Bijelo 
kobi, kosmat, brkat. M. Pavlinovic, luzl. spis. 
I2"i. lirihove kobi crveiikast.e. 407. Opecene i 

I rue kobi. 420. 

d. Daidcic ii rjecniku kale dii ,je :Haicue 
aetas, i doHosi ovaj primjer : Do sihb vremenb za 
.sodamb sate kobi bilb (^eodorb Studitb. (j(lasuik). 
11, 253, ali u ovijem brojeriimi iiiia ^tampargka 
poijreska, te nijesam motjao naci n'jelo mjestn i 
lie razumijem dobro smisao. :.ar iiijrsl.r I;olii Iri'lm 
citati dobiy 

2. KOB, m. nidi 1. kob, a. — U ndcijrh pi- 
saca cakaoaca xvii i xvui vijeka. Vidih zlauieu 
od zla koba. D. Barakovic, vil. 217. Po ceiu Ii 
znadise mo'e sride dobar kobV 364. Misli i zhi 
koba u srcu imase. jar. 58. Radi ylasa od zla 
koba. drag. 346. Mnozi a ponor kletiin koboin 
ilol pakleni propado.se. A. Vitajic, ist. 1''. Judiia 
drugu razdiraca zalim oasom, goriiu kobom. .J. 
Kavai'iin 407b. Da put spravi dobrijam kobom. 
522". 

1. KOBA, /. oidi 1. kob, a. — U dva plsi-a 
i'likavca xvi i xvii pi.jeka. Zle kobe se zbise. P. 
Zoranie .5*. A liemu zla koba smrti se priblize. 
D. Barakovic, jar. 108. 

2. k6bA, /. hyp. kobila. — Akr. sr mijeiia u 
luic. kobo. —^ U nase vrijeme, a iimeitti rjecnika 

II Vukovu. Sto koba viSe skaos, to bo)e vrse. 
Nar. posl. vuk. 357. Kobo kobilice, otvori mi 
vrata! Nar. prip. vuk. 224. Manu s.abloiu, od- 
sece mu glavu, pa je kobi u zobuiuu baci. Nar. 
pjes. vil. 1867. 455. 

3. KOBA, /. vidi kobac (mo:i' biti ipuknristik). 
— Akc. je kao kod 2. koba. — I' Viikmni rjrc- 
niku: vide kobac a" dodiitkam iln sr i/nrori ii 
Srijemu i u, Backoj. 

4. KOBA, /. u Vukiivu rjecniku: dusujasta dua 
kabao u kojemu se drzi i nosi maslo, skorup, 
mod ltd. ,art kiibel' ,urna quaedam' ,s iliidatkom 
ltd se govori it Lici. — vidi i: Koba je dugu- 
]asta dna, pa nije ni visoka, a ozgo ima zaklopae; 
no kad se u kobi nosi mlijeko ikisolo), kao sto 
coljani u Lici rade, onda metnu naj prijn po kobi 
cistu krpicu, pa onda je zaklope cvr.sto, da ni 
kap proliti se ne mo/.e. ima koba, od litre i od 
dvije, a i maiiili i vecih. cf. burica. u Dobrosidu. 
M. Medic. 

KOBAC, kopca, m. Aucipiter iiisus L., iieka 
plica ijrabilica. — -a- stuji iiij. neijdasi'ieyii b. — 
.\kc. se mijena u vuc: kopfte, kopoi. — Hijec je 
priLilaeeiiska, ispuredi riis. icoooh-i,. (irs. kol)a, 
yavran), po^. kobiec. — .Moir hili da jr srndiiu 
s 1. kob. — Izmedu rjecniku ii Viikucii . .ilor 
sperber' ,nisus' [accipiter Briss. cf. 1. koba, pi- 
luga, skanac u trecem izdaniij. Doletivsi kobac 
ufati (pticicu). A. Kanizlic, utoc. 395. Zalec.e 
se kobac avanica i odvede sjenicu djevojku. Nar. 
pjes. 1, 532 — 533. Neka nosi kobac propelicu. 
3, 547. Kobac je douesal drobac, ,soja je done,sla 
liija, vi'ana jo donesla graha. Nar. pjes. istr. 4, •'). 
Ne budi svakoj tici kobac. Nar. posl. vuk. Iii5. 
Svaka tica ima (nad soboml kopca. 277. Od Tur- 
cina stvori se kobac, Nar. prip. vuk. 4'J. Kobac 



,iler sperber, vogolfalke' ,Falco nisus'. (i. Lazic 
•50. Kobac, Falco tinnunculus. .7. Pancio, zoolog. 
204. ,CTenus Aocipiter Briss.' liod Kobac. — 
, Accipiter nisus (L)'. Kobac pticar. S. Brusina, 
ptice hrv.-srp. 2, 961". — , Aocipiter brevipes (So- 
verzow)'. Kobac srpski. 97-'. Etingerov ,kulski 
kobac' (, Falco tinnunculus L.') i Uuslov ,toronski 
soko' ceda su nemackoga ,thurmfalk6'. 95''. — 
I' preiieseiuim smislii, o celadetu, kao pogrdna 
rijec. A onoga staroga kopca, igumana, raspo- 
ricu kao maoku! M. P. Sapcanin 1, 122. 

KOBACAN, III. kaze se inacku. — Postaje od 
kobacati se. — U nase vrijeine a T/ici. J. Bog- 
danovic. F. Kurelac, dom. ziv. 49. 

KOBACANE, n. djehi kojijem .se hi kobaca. — 
r Vukoou rjecnika. 

JvOBACATI, kobacam, iinpf. aJUieno samn ii 
jediiiim priiiijerii xvu nijeka ydje se cini da snaci: 
prenietati. — Akc. se mijena a praes. 1 i 2 pi. 
kobacamo, kobacate, u aor. 2 i 3 siny. kobaca, 
II, part, praet. act. kobacao, kobacala, u part, 
praet. jiass. kobacan. — il/oi« biti i stara rijec, 
ispuredi maloriis. Koiihuaiu ce, premetati se. 

a. aktivno. Ter mauom sve kroza u srdif 
val kobaca. B. Barakovii', vil. 293. 

b. sa so, rrjleksirno, ceprkati (s bukniii), slrii- 
yiili iiiiyaiiia pn tlinia. — U Vakiwii rjecniku: 
,uiit den fiissnu scharreir ,strepu podibus'. 

KOBAC. //(. ridi koliac. — (J nase rrijrmr n 
nyiirskijeh Hrralii. Preliiti se, devojkn, pticicom 
u lugu; a ja cu so, dovojko, kobacem za tobouL. 
.lacke. 310! 

KOBACA, /, n ]'iiknrn rjrruikn: od drvei,;,, kan 
kriotka ikavez) ;;djc so dr.o kokusi ili kakv:i, 
druga zivad ,der hiUinersteig' .gallinarium'. ko- 
baca se od krletke razlikuje po tomo sto je kr- 
iotka ,mala' za tice, a kobaca .volika' za kokosi 
i drugu zivad s dodatkom da se gorurt a IJr- 
ratskuj. — .ike. se mijeiia a gen. pi. kobaca, — 
Miklosic (etymol. worterb. kod kobaca) misli na 
piisUii'ie od tal. gabbia (oidi gajba,, kajba), ali bi 
iiiiiglo biti srodno s kobac. 

KUBACENE, n. djelo kojijem se kiibaci. — I' 
Vukora rjecniku. 

KOBAG16, m. pre.:iine. — (J nase I'rijeme. 
Scbem. bosn, 1864. xv. xxvii. 

K<')BACITI, kobacim, impf. sebi grabiti. — Akc. 
.se mijena 11 aor. 2 / 3 sing, kobaoi. — I' na.^e 
iirijeine, a iznwdii rjecnika u Vukovu, (,au sich 
reissen' ,rapio' s dodatkom da se guvuri u llr- 
ratskoj). Ko jaci onaj i kobaci (grabi sebi ili 
prisvaja. U Hrvatskoj). Nar. posl. vuk. 140. 

KOBAK, kopka, m. dcin. 2. kob. — U narodnoj 
pjesmi nasega vremena (znacehe va{a da je kao 
kiid, 1. kob, b). Dobar kra|a kobak sukobio, su- 
kubi ga vojvoda Sibiiiska. Nar. pjes. vuk. 2, 181. 

KOBAN, kobua, adj. fatalis, postaje ,id k(.l.> 
nasta.okom bn. — .Ike. je zabilezen po 1-U:linii 1 
Shilirrru rjecnika (ydje sloji da :je kralico ili 
nijr ::(iliijezenn kao dugo), — Od xvii vijeka, a, 
i:iiirilii rjecnika n lielinu (kobni ,di mal augurio 
11 mal aug-urato' ,ominosu.s' ]19'i; ,prodigioso, 
clie coutiene in se prodigio' ,prodigiosus' .587''; 
,disgratiato' ,infelix' 265-i), i u StiMceru (,augu- 
ralis, auspicalis; infaustus, inl'olix, niali nminis'i. 
1. adj. 

a. po kojemu ,«: slilti. po kojemu se nni.ie 
znali i^lo ce biti. — moze se Icazali o plici, zeijezdi, 
(nekakooj) vudi, vremena, dogadaju, itd. Onu 
kobnu pticu lyacrana). D. Barakovic, vil. 199. 
Tako kobna zvijezda koju za zlameuje visiii ob- 



KORAN, 1, a. li 

javi, s jasnijem plamira i tracinia strelovita s neba 
sruo ... Ct. Palmoti6 iJ, 20'i''. Taki kadgod zrak 
prostira kobna zvijezda i iieprava. ;!, 109''. Kobna 
zvijezda ,cometes'. J. Stulli, rjefin. lend koban. 
Zvijezde carska streiia kobnijem zrakom uari- 
(^ajii. I. Bordii, salt. 209. — Tada jedaii dull 
pakjeni ovaj peliar donije ineni, pun pritesko 
kobne vode. ,Ova je voda s rijoke Jjjute' refie 
uernau buda i prika ,u lioj , gledaj zgode jute 
nam mrzeia Dubrovnika'. (jr. Pabiiotic 1, 77. 
Dajte po se kobnu vodu, od jutrne ku ste rose 
vi jutroska nakupili. 2, 134. — I u hip koban 
neka ih vrSe. .]. Kavaiiin 46S". — Nahode se 
zlamena dosaste Aegove srece . . . nahodo so jo5 
takvi od nega kobiii dogadaji. A. Kanizlic, kaiu. 
2.54. — Vajda dull mu na osvetu kipi, il' mu 
kobne uavjoScuiu sluti. Osvetii. 1, .32. 

b. ncsreran, t. j. koji jcnt Hi knji je hio 
uzroh nesreci (id ii jednom primjerii. nc Jcazc se o 
ie^adetu). Tim poklisar cara Osmaiia, k" u bog- 
daiiska po}a ujaha, vidjenje mu kobnijeli strana 
stupit lie da bez uzdaha. I. Gundulic 320. Nu, 
vaj, liuda kobna poja spomena me htje razalit, 
da mi jo trijebi sred nevoja neprijateje silom 
hvalit. 327 — 32S. Sfcrasiva se jaza gleda kobni 
Sipun, jama huda. G. Palmotic 1, 23. Erkulove 
kobne strile. 1, 206. Ide kobui grob gledati. 
P. Kanavelir, iv. 198. Dobrlm tegom, bez viliiia 
djela kobna i novjera. 3. Kavanin 471a-. Pa se 
.samo kaze da je zemja nepodobna v'oma. a po 
bojne vavijek kobna Turke. Osvetu. 1, 12. U 
koja kobna vremena se isti bojni cini zbivase. 
5, I. Iznad kobna poJa Nevesina. b, 31. Vitioe 
— kobne zamcice za uestasno srce. M. P. Sap- 
canin 1, 10.5. 

c. M jednom primjeru xvii vijeka znacene 
je sasma suprutno predasi'temn (hid b), sreian. 
Neg znajuci da se odi mnoga zdravja, mnoge 
moci kobne vode vir nahodi, u ova mjesta htjesmo 
doci. J. Palmotic 188. 

2. adv. kobno. — V Stulicevu rj(xnikn:,ioT- 
tui;ate, foriunalim, foliciter, prospere', gdje se 
tiiiiitiri : sri'fiii' I in-. mil, I je u istom rjecniku sii- 
jiniliii, :inirriir kiiil (tilji-ktiva). 

KOBANICA,/. t'idj kabanica. — U nase vrijeme 
n Lici (gdje se kaze i kabanica). J. Bogdanovid. 

KObInICICA, /. dem. kobanica. .T. Bogda- 
novic. 

KOBANICINA, ,/'. augm. kobanica. J. Bogda- 
novic. 

KOBASA, /. farcimen, tomentum, vrsta djeoe- 
nice, crijevu tanko Hi debelo nadjeveno isjecka- 
nijem slanijem mesum i slaninuin. — u nase 
vrijeme obicnija je rijec kobasica. — Rijec je 
praslavenska (ktlbasa), isporedi stsluv. kl-bbasa, 
novoslov. i ies. klobasa, rus. uo.ioaca, pol. kie!- 
basa, a i lit. kilbasas. — cudnovato je da u na- 
semu jeziku ne glasi kubasa premii praslavenskom 
ubliku, pa bi i novosluvenski trebalo da glasi 
kolbasa (koubasa), a ceski klbasa. — MepDznata 
jiostana; i>a{a da je tuda rijec i po tome sto 
obliei nijesu po istom. zakonu u svijem jezicima. 
tesko je pomisliti na fre. calebasse, tikva (premda 
se i bandeva moze nadjesti). — Izmedu rjecnika 
It Selinu (,salciccia e salsiocia, propriameute 
sanguinacoio' ,lucanica' 637')) i u Stulirevii (iiz 
kobasica). Kobase padose ke u nidra stavi. M. 
Marulic 2.56. Pripijevaje s vinom, guleci kobasu. 
N. Dimitrovi6 102. Vele da se psi kobasami 
vezu. M. Drzio 239. Pas zja na kobasu pod 
podom objesenu. 411. Dugoj kobasi lasno je 
ugodit. (D). Nije \-pce brijeme da se psi koba- 
sami vezu. (D). Ve6e je dana ueg kobasa. (Z). 



i 1. KOBAS, a. 

Poslov. ilanifi. — U kajkavaca % u .■ijevrnijeh 
iakavaca (a Istri) ohlik je klobasa kao ii Slove- 
naca. Kade se dva za tuji zajiki i klobasi love. 
NaSa sloga. god. 14, br. 3, str. 15. 

KOBAsICA, /. uprav dem. kobasa, uli znadi 
isto sto kobasa, i obiinije je u naSe doba. — Od 
xvi vijeka, a i.inrdu rin'iiika u VranHceou (.far- 
cimen') gdje M /(,(/ /)///' nahodi, u Mika(ini( 
(,botulus, botcllii-^, (;i I liiiKMi, lucanica, insicium, 
isicium'), u lirlum ,~;ilcircia e salsiccia' , luca- 
nica' 6371)), (( /;/Wm, /;,,((,'/■((. (jfarcimen, botellus, 
botulus, luciuiii-.i' . /( .liiiiihresircvii (, farcimen'), 
(( Vdltigijinn (,salciccia, siil<i< ria .wiunI'), u Stu- 
liri-ni. i.farciiiioii, impensa'), // I >il:(irii .die wurst' 
jtarcimou, botulus'). — V ni.jr^liiici gdjf se kaze 
klobasa, kaze se i klobasica. Xlobasica , botellus'. 
D. Nemanic, cak. kroat. stud, iftsg. 61. 

a. H pravom smislu. U bozida tri noziia : 
jeduim reze zaoblicu, drugim reze kobasicu, trecim 
reze cesnicu. Nar. pjes. vuk. 1, 117. Ter dosezi 
kobasicu, ter ju hiti simo nam. Nar. pjes. istr. 
3, 19. Vise je dana nego kobasica. Nar. posl. 
vuk. 3(i. Ovaj je svijet kao masiia kobasica. 
(Rece se naj vise u sali). 230. Omice se kao 
masna kobasica. 238. Dok je pocenioe trajalo, 
a kobasice vrhu ogiia visjele. S. Lubisa. prip. 
219. 

b. M prenesenom smislu: snopic naSimn od 
sirova grana za utvrdene bregova kraj vode. — 
T' Viil'orn rjirnlki(: od vasina nastav|eni snopici 
kail ..• Iniji'y tvrdi da odbija vodu. — / kao 
ti.tr idii-idir -:« ratne potrebe. Kobasica, arch. 
jWippe, wurst (faschinsnbau)'. B. Sulek, rjeon. 
zuanstv. naz. 

V. ime planini. — U Vukuvu rjecniku: pla- 
nina u Srbiji u nahiji krusevaokoj. — ne znam 
jell isttt planina sto je sad « okrugu eacanskom 
(M. D. Milicevic, srb. 644). 

KOBASICAIt, III. covjek koji cini kobasice (i 
prodaje ih). — V Mikalinu rjecniku: kobasicar, 
koji nadiva kobasice ,fartor'; u Selinu: ,salcic- 
ciaro, facitor di salciccie' ,fartor' 637b; u Vol- 
tiijijinu-: ,salsicciaro' ,wurstmacher' ; u Stiilicevn: 
,tartor, vol qui farcimina vendit'; M Viikoi'u: 1. 
.wurstmacher' ,fartor'. — 2. jliebhaber von wiir- 
sten' ,amaus farciminum'. — TJ Vukovu. rjecniku 
ima i drugo znacene: covjek koji rado jede ko- 
basice. 

KOB ASIC ARE V, adj. koji pripada kobasicaru. 
— U Vukovu rjecniku. 

KOBASIOARI, m. pi. ime selu a Hrvatskoj u 
,:iiliitiiiji hjrliji'arsko-krizevackoj. Razdije]. 107. 

IvMliASK AROV, adj. vidi kobasicarev. — /' 
\'iil;nrii rjrciiiku. 

KOBASICICA, /. dem. kobasica. — U nase 
vrijeme, a izmedu rjecnika u Stulicevu (,botellus, 
botulus'). ,Onu ednu malu koliasicicu svari mi 
za veceru. J. Bogdanovic. 

KOBASICINA, /. augm. kobasica. J. Bogda- 
novic. 

KOBASIC, m. prezimc — xv i xvi vijeka. 
Jandrij Kobasic. Mon. croat. 177. (1499). Ivana 
Kobasida. 197. (1511). Gaspar Kobasic. 257. 
(1.5.56). 

1. KOBAS, Kobasa, in. mjesnn ime. — Akc. 
kaki je u gen. sing, taki je u ostalijem padezima, 
0,'fim nom. i ace. sing., i voc. sing. KobaSu. — 
Nije mi jjoznulu pustani'. 

a. selo u Biisni u okrugu banoluckom. Statist, 
bosn. 39. Vis' Koiiasa u Vuojak-planini. Nar. 
pjes. juk. 575. 



1. KOBAS, 1. 



1. KOBILA, ^K 



I), seoi-c u Dalmaciji u kutaru tliihrnriicliOiit 
lilizu Stona. Schem. ragus. 1876. 36. 

C. selo a SUivoniji u zupariiji puze>ikoj. 
Razdije]. 120. — Poiiiine se od xviii riji'.kn. U 
Bistrici, u Nasicah, u Kutjevi, u Kobasu, ... .A. 
Kanizlip. utoc. xxiv. Brod i Kobas i Novos:ra- 
diska. M. A. Eejkovid, sat. B'2l>. Marijan Terzic. 
od Sla-s-onije iz Kobasa. Ami. Kacic, kor. -185. 
il. jiomiiie se priji: naxeya oremena, iiw:e hiti 
isto mjesto Mo je lend b Hi c. Kobasi>. S. No- 
vakovic, pom. 135. 

2. KOBAS, m. prezime. — IJ nak- nrijcmr. 
Schem. bosn. 1864. xviii. — ispon-di 1. Knbas. 

KOBASNICA, /. imr schi t rjrrici it. iia.k 
m-ijeme. Kat. 111. 11"). 

K0BAT(.)VAG, Kobatovca, ;/(. iint sclii u Biisiii. 
II iikriiyu haiioluikum. Statist, bosn. 34. 

KOBECATI SE, kobecam se i kolmcem se, 
impf. nidi lieke(itj se. — Samti a Stulii'-i'vit fjec- 
niku : ,ringi, distoniuere os, labia'. — isporedi 
kobacati se. 

KOBELAK, III. vrsta vimiiv Ime. Kolidlar (Ro- 
liilar na Krku), suvrst vinove luzci, crna vrlo 
sitna, iuace vrlo slatka grozda (na Krku i Crnsu). 
liobelar veli, suvrst vinovo lo/,o {rr.i (h-osu). J3. 
Sulek, im. 148. 

KOBELARIC, iii. rrsta oiiwcr lo:r fupnii' dnii. 
kobelar). Kobelaric, suvrst vinuvn lozu i ua < 'ri'su). 
H. Sulek, im. 14;i. 

KOBKl^.iNE, /(. djrln knjiinn .sv knl„i„. — U 
Vnkuvii rjecnikii. 

KOBKI^ATI, kolii^iam, imiif. nibili. L;,tr{nti, 
kotiirati. — Akr. se iiiijeim ii /inirs I / 2 pi.: 
kobe|amo, kobejdtn, ii nnr. '2. i :! siiifi Liibo|a, a 
part, pract. act. kobejao, k6be|3,la, /( part jiriid. 
pass, kobejan. — U iiase vrijeine. a iuiicitn rjrr- 
iiika a Vtikoou (,roIlon' ,volvo'). — /' Lir.t ii 
prenesenom sinislu. tniditi, miiciti se. ,Edva e\-o 
kobejam po ovom blatu'. — I sa .se, rejleksivnn 
ii'afati se). Kobe|ao se kao liesomut-ali. M. P. 
Sapcanin 1, 110. ,\'avije se s djecom kobejam, 
ueko mirim. neko tjosim, neko zabalaui'. J. Bog- 
daiiovic. 

KOBEN, Hi. II Daiiieieeeu rjeeiiikii : Koboub, 
sola je Jal>laiuci irkve arhandelovi> u Prizrenu 
isla meda ,u Kobonb'. U(lasnik). !'>. 280. (1348V). 

KOBEli. III. plalUa od debelmja platna. — Kao 
da je osiiova praslavenska iza :iiiieeiie: saij), 
isporedi stslov. kovbrt, kovr'i,, rns. i.-uiu-p-i, ces. 
koberoo, po^. kobierzec. — I'n^Uii'ir ,/• nejusiu), 
kao i kod guber sto je mo.iehiti ista rijec. — 
isporedi i koberac. — Santo u kajkaoaca, a iz- 
ineda rjeinika it Bjel.ostje.Hccvii (,lint6um e tela 
(•rassissima, stragulum linenm') i a Stulieevii 
^kober, kobera ,linteum e tela crassissima' iz 
lljelosfji'iice'Va). Koberi spadaju medu robu koja 
se ocariiiuje u prometu. Zbornik zak. 1871. HS7. 

KUBEBAC, koberca, in. dent, kober, znatH : 
sa;/. — Saiiio It VrattciceiHi, ijeeiiikii : koberoo 
(,aulaeum' ,tebicU') sto iii pn ^^< iie ninii' hili 
dohro, neyo je Hi staiitjinrska pmjrr.iku Hi eeska 
rijei. 

KOBKTINA, /. aiiym. 4. kolia,. — f iiase 
rrijeiiie u Lici. ,Nazbijala punu koiiotinu base'. 
,T. Bogdauovio. ,Da ulijes u kobetinu, svo jodiio 
je, opet ue on zamlazu naciniti sebi'. .Javor. 
1884. ;I79. a to znaci, da je cobanu malo sto 
ponese, jja onda otpija po malo kiseloga mlijeka, 
a nepi-estano ga zamuza slatkim mlijekom (ubvati 
ovcu iii kozu, pa dok je ne izmuze pijuf'i za- 
mlazu dotle ie no pu.sta). M. Medic. 



ICliBIGA, /. dent. 4. ko)>a. - Akv. se mijeiia 
u i/eii. pi. kobica. — U nase vrijeme ii Liei. 
,U malu kobicu ulij pobanu mlijeka'. ,1. Bogda- 
novic. ,Pukao mi je oliruc na kobici, pa u cem 
cu mlijeka ponijeti?' u Dobroselu. M. Medic. 

1. KuBILA, f. equa (Equus caballus L. fern.), 
ienskii od koi'm. — -i- stoji iitj. iieqdasiieqa y. 

— .ikr. «■ iiilinhi II ijeii. pi. kobila,'— Rijer je 
praslinrii^kii. isp.irnli .sl.-i/nr_ I re.<. kobyla, riis. 
Koi'u.i.i.i pill kobyla. — .yrjiixiia postaiia: iiioze 
se isporediti lit. kumrlr, kiihila (isporedi striis. 
Ko.iioHb, nidi kod koii). Hi tat. uaballus; inuze liiti 
srodiiii s knb, /iii.<<lii sn stari Stoveni ijiitali koniita, 
i^poreili /driji'Ii / .-drijobe. — U snijeiii rjeeni- 
riiitii (It Lhniieirrni kobyla). 

a. a praiMiiit sntisln. 

u) uopee. Dahb (Hilaiidarii) u Zeti' ko- 
bylo. Mou. serb. 6. (1198—1199). Ine vlahe izb- 
brabb otb crbkovnihb vlalib, da pasu kobile crb- 
kovne, a da no uzimaju otb crbkve b«lij.gu nicto, 
pace ako cto izbgulie, da pla^aju otb sobe, konb 
po .30 perbperb a kobila po 20 perbpcrb. Bl. 
(1293—1302). Otbluci kralevbstvo mi 24 kobilb 
otb svojihb kobilb. 61. Da ne uzima biMega ot 
kobilb. Dec. liris. 62. Izdava otb koiia porpera, 
otb kobile 6 dinari. Zak. dus. pam. saf. 38. 50. 
Kapitul za zreliea ali kobilu. Stat. krc. ark. 
2, 282. Puscam bratu polaeu i kobili, Mon. 
croat. 1.32. (1487). Da ti budu konuh kobilam 
tvojijom. Pril. jag. ark. 9, 147. 11520). Kobila 
se pruca. M. Drzic 54. Na kobile ke zdribce 
imihu usedose. Aleks. jag. star. 3, 285. Kim (je) 
smok mliko koliile. I. T. Mrnavic, osm. 142. 
Kobile, mazgi i magarci. B. Kruarutic 12. Gori 
nego pasduh pusti, mat" kobila koga grusti. J. 
Kavai'iin 448a. Bi mu doglaseno da mu je doli 
u koi'iusnioi kobila lijepa koi'iica okotila. B. Zu- 
zeri 301. Vlaliiniua rodila, pod kobilom odhra- 
nila. Nar. pjes. mikl. boitr. 1, 17. Da se siro- 
masica zeua promini u obilicjo kobile. M. Zn- 
ricic, zrc. 185. Zaplini . . . tri i|ado kobila oliti 
veliki bedevija s zdriboiiem. And. Kaci6, razg. 
133. Kobile so izdrebilo. Nar. pjes. vuk. 1. 114. 
Nije mai'ka rodila junaka, ni kobila koria ozdrje- 
liila... i, (iOO. Na koljili tankoj liedeviji. 2,220. 
.Jesi 1' cuo de pricaju |udi de j' Milosa kol)ila 
rodila?.. . nasli su ga jutru u erdeli, kobila ga 
sisom odojila. 2, 239. Kobili se na ramona baci. 
2, 388. Sto je vranac u tri puta skak'o, to kobila 
u jedan put vata. 2, 459. Ko moze i koii mu moze, 
a ko ue mo/.e i kobila mu posrce. (U sail). Nar. 
posl. vuk. 148. Izide kon iz jezera i opase jeduu 
kobilu. Vuk, nar. pjes. 2, 106. Ne uzima kad iz- 
jaloviti kobile. 2, 106. Kobila ostane suzdrobna. 
Vuk, nar. pjes. 2, lOB. Na nami su toke zvoke- 
tale, a pod iiauia kobile vriscale. Osvetn. 3, 17. 

— Kao psovka zeitskom cefadetii. Sad ju (sne- 
krrii) zove: majko mila! a sutra ce bit kobila. 
V. Dosen 157'). — Metiiforieki, o zeiiskoiit eel,a- 
detii. I negova da kobila Jvijem so neco dal ja- 
hati. .1. Kavaiiia to''. — / kao psorka se kaz' 
koine da mil je iitati koliita. Kobila ti 'e mati, 
a ti si kopile. M. Drzic 105. I)a bi niene ne 
rodila majka, vec kobila koja ata moga! (ooako i 
slieito iialtodi se cesto ii iiaroditijem pjesiitaina). 
Nar. pjes. vuk. 1. 474. Nuto zeta! nuto sijaseta! 
kan' da ga j'o krava otelila, magarica pupak od- 
rezala, a kobila mlekom zadojila. 1, 52.3. 

bl nidi bedevija. suzdreban, zdreVian, zdrijt- 
biti se, ozdrijebiti, i/.drijebiti, pasti se, oijasti ilit. 
h. ;( preiiexeiuiiii ftiiiishi. ilriviiii ip-eilii I'rlo 
debet, I I hshi knpiii, se pritiskitje ,i tiiesl.a. — f 
juzuijeiii kriijeriiiia < n Until oni ikii i n linri) 'id 
xviii etjrka. — Iziiiedn ijeriuku ii Vukoeii (ua 



1. KOBILA, b. 



186 



KOBILICA, c, a). 



lijosku DiiH f;;i'oda gore koja sastavja loze i ma- 
siiiiH so iloje pritiskuje kad se tijeste maslino 
»• diidntkiim da ar. povori it Jinn). 'J'ijesti go, 
izpoil dvije kobile. (Z). Poslov. daniii. — SU6n<i 
jv i ovo znaienc na Bruin: Preko ze6ke (.weiii- 
prosse') ona dva plosuasta balvana Sto pri kra- 
jima ogrle loze i pritiskujii h|eb (drop), zovu so 
.kobile'. A. Ostoji6. 

c. u prenesenom sinislu, iieka greda u vode- 
nice. — isjMrredi magarac. — U nuie orijeme, a 
iiiiu'du rjeinika n Vakuini (u kaSi&ire vodonioe 
ona grodica sto ua lioj stoji kolo). Kuda jo 
uzlijebjena u kobilu koja ne dovata do zomjo 
liogo se udarai'iein i izbijanem klina moze dizati 
i spustati da bi se i goriii kameu posi-edstvom 
rude i vretena mogao dizati i spustati, to tiruo 
udosavati da sitnije i krupnije me|o. (u okrugu 
biogradskom). 'i^. Stojanovii. 

(I. u prencscnom sniishi, ima i dragijek sna- 
cei'ia, oidi: Kobila, tech. (koii, koze, nogace) 
.schragen', tal. ,cavalletto' ; arch, (koza, kori, 
koiiic) jbock, riistbock', fro. .tr^teau, ckevalet', 
egl. , horse, jackt', tal. ,uapra' ; .briickenbock', frc. 
jChevale d' un pont', egl. , trestle'; (tetiva) ,unter- 
trager, uiit6rzug(sbalkeu), durchzugsbalken', frc. 
,calle, lambourde de plafond', v. tetiva; kobila 
od mosta ,briiok6njoch, briiokengliod, briicken- 
strecke', frc. ,trav3e de pont', egl. ,ba.y of a 
bridge', tal. ,so3teguo di ponte' ; most na kobilah ; 
razmak kobila ,jochwoite', frc. ,ouverture, do- 
bouohe' ; mech. ,radstuhl', v. sute ; ,zapfengeriist, 
zapfeugestell' ; ,lagorstnhl' ; (koriic, stejka, stolica; 
T)lazina na konu) .bocklager'. B. Sulek, rjecu. 
znanstv. naz. 

C. vidi kobilica, c. — TJ Vukovu rjeiniku: 
\ide kobilica, 2. — I u nase orijeme a Dubrov- 
iiiku znaii Ho i kobilica, c, a). 

f. bijesne kobile, snijeg rjedi od guberasa, 
ne pada onako gusto. V. Ilic iz Srbije. 

ff. wsta sfive. Kobila, suvrst s}ive (Va)avac). 
B. Sulek, im. 149. 

11. Bijesna Kobila, iiiic planinskum vrhti ii 
Srhiji u ukriiyii vranskom. Besiia Kobila. M. D. 
Milicevic, kraj. srb. 274. 

2. KOBILA, m. prezime (isprva itadimak). — 
Ista ,je rijec sto 1. kobila. — Od xvm vijeka. 
Ivan Kobila. Glasnik. ii, 3, 72. (1706—1707). i 
a na.k vrijeme it Bubrovniku. P. Budmani. 

KOBILACIO, in. prezime. — Na jcdnom mjestu 
XIV iHJcka, i otale u Baniciceva rjeiniku: Koby- 
lacicb, vlasteliu kneza Pavla Eadinovica ,odb 
primorija Vukosavb Kobilaoicb' 1397. M(on. serb). 
2'29. 

KOBILAD, /. coll. i>mo(/o kobila. — U Stuli- 
ievii rjeiniku : ,ecjuarum multitudo' ; ruja da je 
■••nm Sttilli nacinio ovu rijec prema drugijem ko- 
Icktivnijem nupstantivima na ad, f.e je neponz- 
dana. 

1. KOBILAE, m. cocjek koji se bavi kobilama. 
— U osobitijem znacenima. — Od xvii vijeka 
samo II rjecnicima . u Mika(ina (kobilar, koji 
kobile ouva ,pastor oquarum') gdje se naj prije 
iifihodi, It Belinii (,guida o pastore di uavalle' 
, oquarum pastor' 17811), » Bjclostjcncmi. (.pastor 
oquarum'), u Stulicevu (,e(iuarum custos'), ti. Vu- 
koBii (1. ,der stutenhiiter, stutenhandler' , custos 
oquarum aut quaestum earum exereens'. — 2. 
.schimpfwort fiir einen uugeschickten reiter' ,con- 
vicium in equitem'). 

^ a. corjek koji iuvn. kobile. — IT soijeni rjec- 
nicima. 

0. iovjuk koji Irijaje kobilama. — U Vukovu 
rjeiniku. 



i:. kao jiiiijrdiia rijci za nei!a(alii, iierjeshi 
jahaiii. — U Vukovu rjeiniku. 

2. KOBILAR, m. Oriolus galbula L., vidi vtiga. 

— r nase vrijeme u Istri. Kobtlar ,avis quao- 
dam'. I). NemaiiiA, 6ak. kroat. stud. .59. — i ii 
SulekoDU rjeiniku : ,goldamsel'. 

.3. KOBILAR, m. oidi kobelar. Kobilar, vrsi 
grozda. Vrhnik. 

KOBiL.^RUA, III: psovni naziv za lijeno ce- 
Jade. ,On ti je onaj kobilarda, no bi na vatri 
pregorio'. — U nase vrijeme ii JAci. J. Bogda- 
novic. — isporedi kobilardija. 

KOBILARDIJA, m. pogrdna rije6 u Dobrosolu. 
M. Medic. — isporedi kobilarda. 

KOBILARIC, m. prezime. — xiv vijeka. Zupan 
Kobilario. Mon. croat. 46. (139.5). 

KOBILARNIK, m. planinski vis a Srbiji u 
okriigu krakevaikom. M. B. Mili6evic, srb. 705. 

KOBILAST, adj. pogrdna rijei o ie(adetu. — 
U nase vrijeme a Lici. ,Kobilast je on, moj 
brte, i debele koze na obrazu'. J. Bogdanovid. 

KOBILE, Kobila, f. pi. selo u Crnoj Gori. 
Olasnik. 40, 21. 

KOBILECI LA/, in. vi-h jednoga visa u Gruzi. 
L. Dordevic. 

KOBILESNIGA, m. eidi kobihirda. .1. Bogda- 
iiovic. 

KOBILETliS'A, aiu/m. 1. kobila. — U Vukovu 
rjeiniku. 

KOBILICA, /. dem. 1. kobila. — Izmedu rjei- 
nika u Mika(inu (kobilica, zdribe ,equula'), u 
Belinu (,cavallina, cavalla piceola' ,equula' 178''; 
ipolledra, ciofe cavalla giovanetta' ,equa juvenula' 
.5701'), u Bjelostjenievu (,equona' . h .linnhrrsi.'ri-K 
(kobilica, mala kobila ,equula';. n ]''>li nji lum i,.a- 
vallina' joine junge stutte'), n Stiilihrii (,nc|iiiila'), 
u Vukoou (dim. v. kobila). 

;i. u pravom smislu. I dovede mrku kobi- 
licu. Nar. pjes. petr. 2, 495. Kobo kobilice, otvori 
mi vrata. Nar. prip. vuk. 224. 

b. u prenesenom smi^lu kaze se o razliiitijcm 
sitnijem zinotinama. 

a) vidi skakavac, prug, saska. — Cesto u 
pisaca vei od xv oijeka, a izmedu rjeinika u 
Bjelostjenievu (kobilica divja, ili ci-v, skakavica, 
prug ,locusta, carnopes') i u Jambrcsiccvu (ko- 
bilica, kukec ,locusta'). Pruzi su kobilice ke po- 
krise po]e od Ejipta. M. Marulic 67. (Ivan) 
jidise kobilice i med divji. Transit. 27. ^Kobi- 
lice potrSe franaoku zemju divnim cinom. S. Ko- 
zicio 19''. Pica riegova bise kobilice. Anton 
iJalm., nov. te.st. 1, 3b. Hraiiase se divjem 
medom od strmijela i kobilicami. M. Divkovic, 
bes. 4Sa. Poganski narodi kako kobilice svaku 
stvar pod scetu obracahu. V. Glaviuic, cvit. 93n-. 
Vnoge kobilice po dalmatinskom orsagu letjahu 
kano oblaki. P. VitezoviA, liron. 107. Vojskam 
stetnih kobilica sto ce zivo moc ostati? J. Ka- 
vanin 41 1^. 

b) Cicada plebeja Scop., vidi cvr6ak, krijes. 

— U Bjelostjoiievu rjeiniku: kobilica polska, 
budi gorna, krijes, kajti kresci , cicada", v. scuric, 
i u Jambresiri'vu: kobilica pojska , cicada'. 

c) vidi bogomolka, b). — r nase vrijeme 
II Dubrovniku. P. Budmani. 

c. kost na prsima u kokoSi i u drugijeh pliiii, 
ali nije sviida ista. 

a) OS pectoralo, sternum, grudna kosl. 
sredi'ia velika kost na knjii se nuslonajii rebra. 

— ovakovo je znacene u Stulicevu rjeiniku (,avium 
ventriculus') gdje nije dobro tumaieno, i u ovijem 



KOBILICA, 0, a). 1 

lirimjnrima: UfafciiSu prepelicu, slomicu joj kobi- 
li(!U. Nar. pjes. vuk. 1, 435. Ptifiija grudna kost, 
kobilica. J. Pancic, zoolog. 188. (' u naie vrijeme 
H Dubrovniku. vidi : Kobilica, zool. .brustbeiii 
b. vogeln', lat. ,steriium'; greben kobUice ,briist- 
beinkamm'. B. Sulek, rjecn. znan-stv. uaz. 

b) vidi jadez, lomilica. — kno da je npu 
znacene u Vuknim rje.iniku, (,das brustbein der 
vogel' ,os sfcerni avium', cf. lomilica) kaku si: 
cini pu rijeHi lomilica, i u ovijcni primjrrima: 
Kobilica je ona ista kost kokosiria o kojoj se 
govorilo u ovoj gornoj (igi'i jadeza). V. Vroevic, 
igre. 24. I uvo je ista gorna kokosina kobilica. 
■J.5. i mozebiti i u ovome: Ariiauti gledaju ovako 
ne samo u pleie nego i u kobilicu od kokosi. 
Vuk, ziv. 238. 

d. carina, u lade nuj dona yreda slo stoji 
lis svu dufinu lade. — Pi> slicnosti jircma c, a). 
Kobilica (u oamca; ,der kiel' ,1a colomba'. Babii. 

— Prema ooome, a preneaciiom smialu, ii hota- 
nici, osobitom obliku u ci'ijeta. JJvo done (cvetae 
liske) raznostraue vecinom su srasl» u , kobilicu' 
(jCarina'j. J. Panfiic, bot. 6.j. 

e. u preneseiiDin sini.iht, knii Hi kniiic na 
yuslama. — U Viik'ini rji'riiikii kud koii iina da 
« u Kranskuj k'K^ ;.( um :iuii-ej'ir kobilica. — 
AH si; govori i ii iniiu rrijnni> n Srhiji. V. Ilic. 

— vidi i: Kobilica, tech. (koiiic) ,steg (,der geige)', 
tal. ,ponticello', frc. .chevalet', ogl. ,bridge'. B. 
Sulek, rjecn. znau-stv. uaz. 

f. u Vukuvii rjecniku : grozd kad se odsijece 
s lozom Zajedno, da se ostuvi .rebschoss mit 
trauben'. 

KOBILICATI SE, kobilicam se, imp/, djeca 
ili momci stanu jedan za drugim u razraaku. svi 
se saguu, a posjediii skaco proko liili. u Lici. 1>. 
Trstenak. 

1. KOBILIO, m. na zucki za u|e (olpresse') ono 
drvo Lspod loze sto upire na drv|e i pogacu po- 
vrh cijetaka. na Bracu. A. Ostojic. — ispiiri'di 

I. kobila, b. 

2. KOBILK'', III. prezime. — Miio.i /, h,,liil,r 
poznati junak naseya naroda; ifitmn it iiarndiii.jrm 
pjenmama .zove se Obilic (vidi), prnuda .{ml. 
Kacic misli da je. ovo ime starije (vidi ilrui/i 
KaiHcev primjer). u jednoj narudnoj pjesmi iia- 
scga vrermna zove se Kobilic (vidi da{e) i ime se 
tiimaci po narodnoj priei: Jesi 1' cuo. de pri- 
caju |udi, de j' Milosa kobila rodilaV nasli svi 
ga jutru u erdeli, kobila ga sisom odojila, s toga 
snazan, s toga visok j'este. Nar. pjes. vuk. 2, 239. 

— isjioredi i Kobilovii. — Ul)i Miloii Kobilic 
Alurata cara. §. Kozicic 491'. Milos-Kobilica gdi 
ubi Murat cara. I. T. Mrnavic, osm. 141. U 
I'lili (hugarkiiiah) zive slava oliilna, ku Kobilic 
stece mudri. I. Gundulic 313. Lijepu i mladii 
Vukosavu da (Lazar) Milosu Kobilicu. 386. Mi- 
losa Kobilica i Vuletu Brankovica. ,1. Kavanin 
233h. MiloS Kobilic. A. Kanizlic, kam. 643. A 
Milosa Kobilica jedna mlada vlahiiiica. Nar. 
pies. mikl. beitr. 1, is. Miloi Kobilic, aliti 
upravnije Obilic. And. Kacic, kor. 429. Kobilic 
oil Novog Pazara: od ovoga plemena bi veliki 
vitoz Milos Kobilic koji ubi cara Murata na Ko- 
sovu Po]u. starinom zvase se Obilic, ali zaradi 
ueuavidosti bi od Vuka Brankovica zazvan Ko- 
bilic. 453. Nije V vitez Milos-Kobilicu ? ,1. 
Krmpotic, pjesm. 8. Ja ti drago Kobilic-Milosa. 
Nar. pjes. vuk. 2, 241. 

3. KOBILIC, m. ime dvjeina seiiiiKi a Hyi'atsl.nj 

II. swpaniji zagrebackuj. Kazdije]. 67. I's. 
KOBILIJ, vidi kobi}. 



7 KOBI^, b, c), cc). 

k6bILIN, adj. koji pripada kobi.li. ^ TI Vii. 
kovu rjeinikii. 

KOBILINA, f. aiigiii. 1. kobila,. — U Hriuiii 
rjecnikit : ,cavaUaccio e cavallaccia' ,64uus et equa 
ignava' 1781', i u Slulieeva: ,vilis equa'. 

KOBILNAK, m. iie.kakva hi(ka. Kobiliiak, lo- 
kovita trava bijela i zuta cvijeta fSab]ii.r, Zagreb). 
B. §ulek, im. U:i. 

KOBILO. /(. u Danieinvit ijeciiiku: Ivobylo, 
meda je zem|ama crkve bogorodiciue u Arlii|e- 
vici isla ,na Kobilo K()lji|bsticiinii>'. Mi on. serbl. 
144. (1349). 

KOBILO VAOA, /'. glavira ,i Hereegovini. 
.Schem. herceg, 1S7:{. I. "ill. 

KOBILOVIO, III. rtdi 2. Kobilic. — .wu i 
xviii vijeka. Junak cina plaha Kobilovic Milos 
vrijodui. G. Palmotic 2, .j20. Kobilovic carski 
oborac. J. Kavanin 2311>. Ua je Vuce Brankovic 
ko i Milos Kobilovic. Nar. pjes. mikl. beitr. 
1, 17. Ali Milo.s Kobilovic Milici odgovarase. 
1, 20. Kad je Milos Koliilovic knez-Lazara ra- 
zumio. 1, 21. 

KOBILSKI, adj. knji priimdn kohilaiiia. — I! 
Stillieevii i-jeciiikn: v. koliill. — /' ims'- nrijeiii.e 
kiiil injesiioga iiiieiia. Kol>ilsko bnlo, suma. — 
u pozeskoj okolini. 

K( )BIIj. adj. koji pripada kobili ili kohilaina. 

— liiia i stariji oblik kobilij. — U nase se 
vrijeme obicii.i njiotreblaiHi slozeni oblik: kdbiji 
ipriisti iihlik siimi) kod iiekije.li iiijesiiijeh iniciiaj. 

— /y//' / ji- /iriislareiiskii, isjioredi riis. Koou.iiii, 
I'es. kobyli, pof. kobvli. — Izmedii rjecnikit ii 
Slulieeva (jaiiiac.no grijeskom kobili ,64uarum'), 
a Vitkova (kobiji ,der state' .equae'), u Daiiici- 
eeou (kobilij ) koliyji, ,oijuae'). 

!l. ilopee. Ozi'mce kravjo ali kolii|(.. Stat. 
krc. .ark. 2, 2.S2. 

11. ceslo kod iiijesiiijeii iiiieiiii 

a) Kobi|, kao siipshmtir, mi,' muioisl ini 

— ispiiredi Kobi|a. — I'rijie iiaseiin rmiirmi 
K'.bi|b (mon.i. S. Novakovir. pom. 13.^). 

h) K6bi|df"), Kobi)i Do, Kobiji Doci. 

<ni) Kobijdo, sell! ii liosiii ii- iikriigii sa- 
riijeeskoiii. Statist, liosn. li. 

/</*; Kobiji Un.sel,, ,i('ni„,j(:,,n. (JIa-iiik. 
1(1, Is. — Iiiia i u Vakovii rjeeiiik.ii s priiiijerniii : 
Na siroku llolii Koliijemu, — Na ravmuuo Dolii 
Kobi}emu. Nar. pjes. vuk. 4, ">2I. I'ok ilodosc 
Dolu Kobi|emu. Pjev. crn. 21*'. Na duo r,i\na 
Dola Kobijega. Ogled, sr. US. 

cr) Kobiji Doli, biee isin iln K,jl,i|i 1'., 
jind hh). Na Kobijo Dole dolazili. Oglnd. sr. !iii. 
Hajde s nima ua Dole Kobije. 90. 

(Ifl) K6biji Doi'i, biee isto slo Kobili L'c. 
■(' Kobiji Doli pod lib) i ec). Da su Ouco izjavilo 
ovi-e u Kobije Do<-e, Pjev. i-rii. 2ii:,:i. 

<•) K6I)ija (ilava,, 'nniifio se mjesta (vrsi i 
sela) ovako zovii ; n. p.: 

aa) u Vanicicevu rjeviiiku: Zaselak soUi 
Lojanu bjese ,Kobilija Glava'. M(on. .serb). (il. 
(1293 — 1302). selu je Orahovcu koje Grgur sin 
Vuka Brankovica dade Hilandaru isla meda ,na 
Kobyju Glavu'. (i(lasuik). l.j, 276. (1348y). i selu 
je Tudorou isla meda ,u Kobiju Glavu'. 1.5, 302. 

bhj H Bosiii. ana) sclo n okruga sara- 
jevskoiii. Statist, bosii. lu. — hbh) plaiiine. Ko- 
bija Ulava planina u iiahiji sarajevskoj. F. .fukic, 
zemj. 31. Pisac veli da su u Bosni dvije ,Ko- 
bijp Glave': jedna driimom od Kisojaka, druga 
ml Visokoga. Osvetn. 7, 41. 

CV) planina u Hereeguviiii. — In \'ii- 
kovii rjecniku. AV to gleda Bajo i Limiinc su, 
stijene iz Kobije iJ-lave. Nar. pjes. '.i, 4')S. 



KOWHi. b, c), d(l). V 

till) u Srhiji u i)krugu uziikom. Driavno 
dobro: Kobi|a (I lava. Sr. iiov. 1870. 319. 

(IJ Kolii|a Kavai'i, seoce u Jle.rcei/ovini. 
Statist, bosn. 112. 

KOBI^iA, /'. mjesno ime. 

a) selo u Bosrii u okruiiu trdviUckom. Statist, 
bosn. 68. 

h) manaslir. — I'rije naieqa oremena. S. 
Novakovic, pom. U35. — inporedi kobij, b, a). 

1. KOBI^AC'A, /. za zensko znaci sto i za 
musko jkobilavda'. — • IJ nasi: vrijeme ii Lici. J. 
Bogdaiiovic. 

2. KOBI^ACA, /, mjesno ime. S Kol>i|ace 
Huinu do iia glavu. Osvetn. 7, 86. 

KOBIijAK, Kobi|d,ka, m. imr dvjemn nctinui ii 
Hn'atnkoj a znjianijizafjrcbackoj. Razdije). (i"). 89. 
KOBILDO, K6bi|dola, ///.. ()('*: kol)!), b, h) aa). 
\. IvOBIl^E, /(. mjesno iiiif. 

a. II VukoiHi rjecniku : plauina u Starom 
Vlahu. of. Kovije. 

b. u Srbiji. ") dva scla a okrugu knisi'- 
vackom. K. Jovaiiovio 126. 129. — I') selo ii 
okruyu pozarevackom. K. Jovanovic 142. 

2. KOBUjE, n.(?) u dubrovackoj yuslovini xviii 
oijeka (mislim da sam cuo govoriti kovije). Dize 
hije mije na kobije. (Z). Poslov danic. — ispo- 
redi hi|e. 

KOBH;ICA. f. ime mjestu ii Srbiji u okrugu 
jagodinskom. (s pridjevom malaV Niva kod Male 
Kobijice. Sr. iiov. 1871. 175. 

KUBILNACA, /. u Viikueu rjecniku: uekaka 
trava. (grijeskum) Kobiluaca (Vuk), i-us. ico6ti- 
-iHna (Lonicera coerulea), poj. kobyla (vr.st sjive). 
B. Sulek, im. 149. 

KOBI^SKI, adj. koji pripada mjestu Kobi]u. 
Kobijska (op.Uina). K. Jovanovid 129. 142. 

KOBIlriSTICA,' /. M Daniciceou rjecniku: Ko- 
bylbstica, vidi kod rijeci ,Kobylo'. vaja da je voda 
koja tece uz ,Kobylo'. 

KOBIMACA, /. ime mjestu u Srbiji u okrugu. 
kragujevackom. Livada u Kobimaci. Sr. nov. 
18G1. 495. 

K(JBINATI, kobinain, impf. u Stuliceru rjec- 
niku: V. gobinati. — mje dosta pouzdann. 

KOBISNICA, /. selo u Srbiji a okrugu kra- 
jinsknm. K. Jovanovic 122. 

KOBI§NICKI, adj. koji ,irip,i,lo Kobisnioi. 
Ivobisnicki Vis (u okrugu krujni^kumi M. D. Mi- 
licevic, srb. 9.55. Kobiiinicka inj-i^tiiiii I. K. .To- 
Tanovic 122. 

KOBISTE, n. kobno mjesto. — isporedi kob- 
niste. — Samo u jednoga pisca nasega vremena. 
.Ta cu ostat na kobistu .sama. Osvetn. 2, 144. 

KOBITI, k6bim, tm^j/. postaje od 1 kob. — 
Akc. se mijena u praes. 1(2 pi.: kobimo, ko- 
Inte, u aor. 2 i 3 sing, kobi, « part, praet. pass. 
kobjon. — Od XVI oijeka (vidi kod 3, a), a iz- 
medu rjecnika ii Belinu (,augurare, si^nificar 
quab-lie aug-urio' ,port6udo' 119''), u Voltiijijinu 
(^.augiu-are, presagire' ,gluck wlinschen'), (( Stu- 
HcevH (,augurare. augurari, ominari, vaticinari, 
praenunoiare otc.'), u Vukoru (1. koga, t. j. slu- 
titi kome da ga nestaue, u. p. kad bi covjek 
imao troje djece. pa dvome da kupi kapu, a tre- 
cemu nista, onda bi se reklo : ,kobi dijete' ,Aen 
untergaug abnden' ,praesagio iuteritnm'. — 2. 
,begegnen' ,o(;curro'). 
1. aktirno. 
a. augurari, ominari, raditi sto po cemu 
e sliiti na dobro Hi na zlu, slutjeti. 



'■ KOBITI, 3, b, ft). 

a.) objekiit je ono na Ho se sluti. iliibro 
Hi zlo; kod negii iim':'' I'ili i nepravi objekat u 
dativu (onaj kiiiiiini ., shili). Li ona zlo kobi. 
Bog 6uje avu luliu. s. \Ieu6etic 147. Gorko 
juliezni koje me sve znobe, i meni sinrt kobe pri 
nogo lioco svit. 185. Neka se ne sta,vju, ona 
stvar §to kobi. 300. Oini, dva vidjenja da mi 
86 izro6e, ako dobro kobe. D. ZlatariA 15t>. Ka- 
kono si u zivjeloj dobi, vitezova zno kobiti kobi. 
Osvetn. 5, 4. 

b) objekat je ono (ce^ade, a moze biti i 
drugu) iemu se sluti. u svijem se primjerima kaze 
zloj kobi, o nesreci. moze se izreci instrumen- 
talom sto se sluti. Oj kleta ma mlados ! toj Ii 
to pridobi Zivota jur slados i smrt ka te kobiV 
G. DrziA 388. Ako jes istini, moj Boze, ovi san, 
vece mi ne cini zivjeti jedati dan . . . er voju na 
bit ziv . . . neg vidit ovi guiv kim me san ko- 
bJaSe. 402. Jaob. visni u ghivu poraza i kobi 
Edipa kucu .svu. M. Bunic 23. Ko god si, ne 
pvijeli, ni tvojijem' uesrecam' kobi dan veseli ki 
je srecan svima nam. I. Gundulic 128. Jer pra- 
veduo SVC ziom kobi. S. Margitic, ispov. 243. 
Sto me kobis? izkobila glavu! Nar. pjes. bog. 
236. Sad svi koni zopcu pozobali, a moj doro 
nije ni taknuo, nogam' bije a usima strize, ce.sto 
gleda na Kostac planinu: jali kobi mene, jali 
sebo. Nar. pjes. vuk. 4, 27. Zlo vam bilo, dvije 
tiee vrane, malo V vi je bosanskih planina i po 
8kop|u bijelijeh kula, da vi vasa krila odmoriteV 
no padoste has na moju kulu, te kobite moga 
gospodara. 4, 342. Kad s' ajduoi uapojili vina, 
zakuka im kukavioa tica, koliko je u druXinu 
drugab, toliko je zakukala putab. rece tada Sava 
od Posavja: .Pobratime, od Kotora Bozo! udri, 
Bozo, kukavicu emu da ne kobi [ubavnu dru- 
zinu'. Pjev. crn. 150b. Jora kukas na bijelu 
kulu, te mi kobis agu MustafaguV Nar. pjes. u 
Kogatici. D. Surmiu. Kao da pseto coeku za- 
vidi i kobi ga. Vuk, poslov. 30. Nemoj koliiti 
narodnu srecu. S. Jjubisa, prip. 108. Stade Gorde 
da te ziva place i kobi. 234. 

b. oecurrere, obviam ire, sretati. — U nase 
vrijeme (vidi u Viikovu rjecniku). Kad je bio 
cardaku na vrati, kob ga kobi Stevanova juba, 
zagrli ga, pa ga i polubi. Nar. pjes. vuk. 2, 300. 

'i. pasivno. — U Belinu rjecniku: kobjcn 
,augurato' ,diviuatus' 120'^. 

;{. sa se. 

a. pasivno, bez subjekta (ono sto sc slut^ 
stoji u dativu s prijedlogom k). — Samo ujednom 
primjeru xvi oijeka. (Jnim ki sn na odasastji 
kobi se k zdravju. Narucn. 57*. 

b. rejieksivno. — Izmedu rjecnika u Stu- 
licevu (,augurarsi per 1' ordinario il male' ,male 
augurari, precari'). 

a) subjekat kobi sama sebe (isporedi 1, a, 
b). ua) zlii. Poceli se ter kobit, sam sebi go- 
vore : ,Ne more t' neg zlo bit, tuzni ja nebore !' 
G. Drzic 394. Neka se ne kobi, jeda bi puk- 
nulo srdasce komu. S. Mencetic-G. Drzic 496. 
Nemoj se kobiti, ni na zlo poricat. M. Vetranic 
2, 246 — 247. Tomu se ne^ kobi, moj bili lebute. 
D. Barakovic, vil. 269. ,Sto se kobis, kad te je 
Bog svacim nadario'i" (ko ima pase tuzi da nemai. 
M. Pavlinovic. — bb) o dobru. — u nase vrijeme 
u Lici. ,0n se jos iz malena kobio, da ce biti 
pravi cojk'. ,Ti se u nicem ne kobis, da "s biti 
cojk'. ,Iz malena se zna, ko se cem kobi'. ,Iz ma- 
lena se treba kobiti'. .J. Bogdanovic. 

b) vracati, gatati. — V jednoga j)isca 
xviu vijeka. Ne kobite se, nit razgledajte sne. 
Blago turl. 2, 57. Kobio sam se niovu zlu mis|u 
i ricma ovako i ovako. 2, 289. 



KOBIVO 



KOCI 



KOBIVO, II. sto se kiihi. — Sinin: h ,jrdnu>ia 
pisca nasega vremena. Jadau )iratn, jadnvna kn- 
biva! (Isvetii. 3, 91. 

KOBLEIsTE, n. cljdo kojijem si- kiibi. — Sta- 
riji je ohlik koblenje. — hnicitii rjemika n. Bc- 
linu (kobjeuje ,augurio, I' aus'urare' ,omen' 119''), 
II StuUceiHi (kobjerie ,augurium'), ((. Vakurii. 
Furiua toga sakrameuta jest knb}Bnje. NaruiMi. 
57a. Crikva rimska uza kobjenje besede tciga 
sakrameuta. .57»-. 

KOBLEVATI, koblujem, impf. i-idi kobiti. — 
Samo a jednoya pisva iiasi-ijn rreiiii'iKi. lidjn ti. 
pobro, kobi kobjevaseV Osvetu. 5, 15. 

KOBNIOA, /. smsko cellule sto kulii. — V 
Sliilicirii rji'i'xiku: ,indovina' ,i\\i;\,e augiu'atui-'. 

K(ii;NMI\, III. ciirjek koji kohi; coujrk koji oje- 
riiji- II kniijf'i'ir. — (M xviii vijekii, ii i.iiiiedio rjrc- 
itika « Bidinii (,augure' .augur' I'iOi; .auguroso, 
cioe superstizioso clie da fede agli augiirj' ,super- 
stitiosus' 55b), (( Bjrlosljencfvii (v. zgadavec), 11 
Viiltiijijinii (, auguroso, .superstizioso' .abergliiu- 
biscU'), II Stidicevti (, augur, auspe.K'). Bozje slavn 
kobnik viti ni"e sara covjek ki govori. .]. Ka- 
vaiiin 380*. AT eto ti istoga kobiiika. lisvotn. 
1, 57. 

KOBNISTE, n. mjeulo ijdjc .s,- kohi - iaiiomii 
kobiste. — Samo u Sttiliceru rjecniku: ,luogo 
dove si prendevano gli augurj' ,augiira<'ulum, 
augurale'. 

KOBNISTVO, II. II Slaliirnu rjiriiiku ir. kob- 
niste. — aasiiiii iii'/niiizdiiiio. 

Ji(JBiVITElr,AiN, kobiiitolu;... -/(//. /,■..// i,ri,i,idii 
kohiina, koh(eiiu. — f' Stalirmi rji-riiil;ii : ,a,ugu- 
ralis, auspiealis'. — iinjtouidaiio. 

IvOBNITEl^SKI, adj. a Shilireni r/rriiikit iiz 
kobnite|au. — iiepouzdano. 

KOBIvfEVANE, 11. nidi kob|ene. - Samo it 
.jcdiioijii pisra nasega lyrnneiia. Pa daj uuini 
(stijenoj svoje nasjocaue, za odso|uo moje kob- 
lievane. Osvetn. 2, (il. 

KOBOVATI, kobujem, imp/, nidi kobiii. — 
Samo II jednoga jiisca iiiisiga irniifiiii. Ui'-i-vo 
je hire sfedovao, i liegove koliovao koM. Osvptii. 
5, 77. 

K(_)BRSNICA, f., lujisiio imi- it Srhiji 11 oknuin 
kragujecackoin. Niva u KolirMiici. Sr. nov. 
1865. 503. 

KOBRSNICKI lug, III. mjesHo iiiir (lug ilo 
pripada Kohrsnici) a Srhiji a okntgn siiu'di'rrr- 
skom. Zabran u Ivnbrsnickom Liigii. Sr. nov. 
1867. 188. 

KOCA, lit. inn- iiiasko, rii(ii da jn Iti/p. Kr>sta. 
isporedi Koca i JCoco. — .\k'\ .s, niiji-iin 11 voc. 
K6co. — U nase rrijemi- 11 Srhiji. Kcira Mum- 
gija. M. D. Milirevi'(^, kra|. si-li. l!i. Koca To- 
luic". 67. 

KOCAK. III. iiKJasiia rijci- 11 ilrn spmiu'iiiku 
XIV t'ijeka. Kuce u gradu, ze\ hdelatiju, pri'spa- 
negu, kocakb. Glasnik. 24, 235. 237. "(1319). 

KOCAL, vidi 1. kooej, a. 

KOOAN, vidi oooan. — i a riikopisiiiin sloji 
cocan, a grijcikom kocan samo it izdaini. 

KOGXR, III. nejasna rijec tt knizi xvi riji'kn 
Imaju od tih dobrih i veruih razluciti i dati jn 
plauarom i kocaru v ruke. Postila. 9.3*. 

KOCATI, kocem, iiiij'f. vidi kvnrati. — h iir- 
kijeiit krajeviina u ii.ase vrijeme, a i:medu rjec- 
nika u Voltigijina (,ehiocGiare' ,glu(.-.keii') i 11 
Stulicevu (v. kvocati). Kocati, kokodakaiie kojiia 



kokos daje ziiak lia hui'-o biti luisadeua. na Eijeui. 
1\ Pilepic. 

KOCEL, vidi 1. / 2. Uocoj. 

1. KOCEl^, III. kao dit jr pravo znacene : rrp, 
It i: oBoga sa si: i dritga ra.'viht. — lUjetkn i 
iiijitsiui riJKr. — ispondi «',s. kocer, /)ic. 

a. vii^it da ziiai'i: rep, it jnliioin priiiijcru 
-wii niji'kit. Ova zuiija jedno uho pritisne g zemji 
a drugo uho zatue krajem repa aliti krajem svoga 
kuceja, da ne cuje gdi ju rovjek z,n,kUna. M. 
Divkovic, bos. 290—291. — U drttgoiii je pri- 
iiijiTii istoga pisnt ohlik kocaj : (Oiia ziitija) 
jediio uho pritisiiB g zoiuli a drugo zatne ko- 
L-a)eui. 291. 

I». plotouicii n.l ki)s.> niz Inda. u IjOskovru. 
M. Durovir. 

<-. hi/r islii nijrr s ohlik, on koc.d / so :iia- 
irinoii : kroj, kniiiii', 11 iiitnnliioj pji-siiii itijarskijeh 
llrnttta. tuo do ko.ola, blag.i I'loiim zgorib Jacke. 
178. 

2. Ki'iCKl.., ko.-.M.i. III. riili stl|Ka,. - .\kr. koki 
jr It 11,11. ■■<illil., hikl .j. II ,isl,llij,lil l„l,h'Zllll,t, iisilll 
11,01,. i ,1,;: slug 1 r,„: sioi, k.M.nU,; „ 1, in,i„- 
ziiii nolo do s,- I,. g„r,o; i,.,;tk„ ^0,1, i'o,, i:,/,,- 
nitniti io-,i rijri'. n 11 I'likurit rjiiiiikii ml,' -ohi- 
Inzno, ,1a Ill's,- ,ik,;-iiol iii.i.j,- 11,10). - Xrpo^iiitlo 
jioslit.ila. — U iiase nrijeiite, a iziitedtt rjet'itika 
a I'ttkonii (,der alauu' ,alumen', cf. stipsa, tipsa, 
sap s tlodiitkiiiit: osobito po juznijem krajevima 
a i u Srbiji u nahiji sabackoj ima selo ,Koce- 
|eva'). Mislim da i u selu Kocejevi (u nahiji sa- 
liackoj) uilco no zna da se tipsa ili stipsa (,dor 
alaun') zove ,koce|'. Vuk, pism, 80. Stipsa, tipsa, 
a u Dalmaciji kaze se: kocel, sap i olum. D. 
Pupovic, poznav. robe. lOo. 

3. KoCEL, III. iiiie z,tsr,ikii a Srhiji ,1 ukriigii 
ii^i.rk,iiii. K. Jovanovir 151. — Nr ziioiii, .j'di 

l.-<l,l )■//«■■ .U,i 1. ili 2. korpj. 

1. KuCKb, Ivoc-.')a, III. iircziiiii: — I' iiasf 
nrijniiir 11 Dnbronnikit. - liit-e (po itkiritlii) i.-'la 
rijt'C .•il.o 2. kocpj. 

JvOCEJjjEVA, /. islo j,' shi IvorB|evo. vidi kod 
•>. kocej. — I'oiiiiiic SI' pri.j,- iiosi'.ga nreiiiciia. 
Kocejeva. S. Novakovir, pom. 1.35. 

KoCE^iEVACKI. adj. koji pripmlo Kor,i,-nii. 
Kocejevaoka (opsliiiol. K. .bn'aiinvir. 177. 

IvOCELEVO, /( s,-l,, II Srhiji it •ikruoit io- 
hot-koiii. 'K. .b)va.i..vir 177. — hoi, ,sv , Kn,o- 
[ova (nidi). 

KOCEN, III ridi kocaii. — U itas,' nri.p'iii,- 11 
Hrnatsl;oj, a iziioittt rji-ciiikii a Bjelvstjencccn 
(,cauUs, ipsurn robur sou stipes unde so pro- 
ducunt Iblia aut ramusculi') i 11 Jamhresitk'nii 
(.raulis'). Koceii, iroli khp kuruze. Zdralovo kod 
Bjoluvara. 

' K( >CENICA, /. riili kon.ii ( ko.'aii. Ki.roniea. 
goli klip kuruze. Podgorci u Slavouiji. 

IvOOENACA, /. tir.sta repe. — isporedi kocen. 
ICoceiiaca, suvrst repe (u Zagoiju), vt'. Kocanica. 
B. Sulek, im. 119. 

KOCEliAST, 0.1IJ. It k,,,jego ,jc k,,irii (11. p. „ 
kiipitsit). — Sointi It .loiiihrrsiceeii rji:i:itikit : ,i;auli- 
catus'. 

K<:)CE!S'E. II. coll. koi:ou. — V nasi- nrijnnr it 
Ifriyttskoj. Ako tko sakupja i ruva na upotro- 
Idene sposobno perje, kocone. struku ili ostanke 
duhana. Zbornik zak. 2, 35. 

KCXJET, /. (( B.jehisljriioro rjiciiikii : v. srot. 
— i'lporedi kocet. 

KO<T. Kotaca, ///. pi. iii.j,'Sii,i iiii,:. — I.' ritk,>j 
pisit Mil nijeka. b KotM-e. Svotostet. iiris. 7. 



KOOlC 



14iO 



1. ko6a 



KOCIO, m. imzime. — U nase nrijeimt. Miloje 
Ivocio. Rat. 359. Dimitrije Kocid. 403. 

KOOIG, m. oidi kaoiga. — Na jednom mjivtii 
XVII vijeica (moie biti da o stuji iiij. a saino Stam- 
jMrskom grijeilcom). To izreksi kocig vaze Andro- 
jeov. I. Zanotti, en. 27. 

KOCIJ, m, iuie nekakwn i/radn. — IJ narodnnj 
l>ji'siiii naseya vmuena. Uokle dode do Koiuja 
grada. Nar. pjes. stojad, 1, 3."). Ix Kocija grada 
latiuskoga. 1, 3."i. 

KOCIJAN, m. (Oancianus, Cassiaiius ?) iinc 
miisko. — Kod mjesnoga imcnd n ^[xiniKniku xm 
vijeka. Breg svetoga Kocijana. Moii. cro;iL 8. 
(1275). 

KOCIJANI, III. pi. iine suhi- n Hr ralakuj it i«- 
/umiji inodruxko-rijeckoj. Razdijo|. 44. — isjio- 
redi Kocijau. 

KOCIJANIC, III. prcziine. — iyioredi Kocijau. 

— XVI vijeka kod mjennoga imena. Nika druga 
sela, po imeuu Grgurica spIo i Kocijanioa selo. 
Mou. Croat. 324. (1551). 

KOCIJSKI, adij. koji priimdit <jri(dii Koiijii. 

— I' narodniij pji-sml nasega nri'infini. Kad u 
lJo|u bio kocijskomo. Nar. pjes. stojad. 1, 35. 

KdCK.A. /. kinnad kosti (a inoze biti i cega 
dnii/diiin ito .s-p Hjiidri'hlnva 3a iyrii i za ijalnne; 
i:<lje(aii jr i iinidrii tnko da ima .^e.it xlrana 
Ji'dnakijcli cutverokutnijeh s prainjem kutouima ; 
nil svakoj je strani urezan neki hroj oka (od 1 
du 6). — isporedi 3. ear, .Ho treba citati ^ar, i 
Inko It si'ijem primjerima, osiin naj zadnitgii (Mi- 
lin'ri''irii I 1,-nji pripada pod 1. car (moze biti da 
i II iiniiij'iiMit iz Poslov. dan. treba iitati car 
( bastoc. cari i bastoci). ovdje treba dodnti da 
ni u 2,ara (kao ni u kocke) nijeau- deijc jxilorine 
(sto je jamacno Danicic poiiiinliv radi Milicem- 
I'xra primjera) ni-qii .s-c uve rijeci ujioireblavaja 
u innozini .s" toija sto obicno zii i/irit trebnjit dnije 
kocke. — -c- stoji mj. st (ko.stka, dein. kost), Hi 
mettitezom (prrniji'stui'inii) kao Ho bi mofilu biti 
i kod cklo, Hi .iln jr isjiiilii t izinedii s i k, pa 
se onda s isjirnl k iiriitiiijriiihi nn. c (ispnrcdi 
dockan). — Hijei je prii^lnmiskii knsn.Ua). ispo- 
redi stsloo. kostbka, koiiiuii 1^1. nis i:i,vn::i. iliiu. 
KocTt, ce.s. i po(. kostlvj, ilniiniHlir nopi-r i tes- 
sera. — Ovako znacene iiiuze biti da ji- dobila 
ova rijec s toga sto se naj cesce korke grade od 
kosti; all moze biti da se isprva upotreblavala 
za igrii neizradcna govedn kost (nidi gleziievac, 
postolar, lat. talus, astragalus), te je posUje presto 
ime i na izradenii kost (isporedi lat. talus). — 
Kao igra, naj cesie stoji u mnozini (vidi .Uo je 
kazano sprijeda). — Gen. pi. kocaka. — Od xvii 
oijeka (vidi kod b), a izmedu rjecnika u Bjelo- 
■•itjeiicerH (,alea'), u .fambresicevu (.alea'), u Stu- 
liccvit (v. zdrijeb), u Vukovu (,d6r wiirfel' , tes- 
sera, talus', cf. zdrijeb). 

a. It pravoin znacenu. kao sto je ka:ano 
sprijeda (o igri). Nitko da se ne psuje, u karti, 
kocki igrac hamisni i zaklinac da ui> budue. 
Glasnik. ii, 3, 16. (1(595). Ouda oni na kocke 
igraju. M. A. Rejkovic, sat. E3a. Igre na kocke 
i karte. I. Velikauovic, uput. 3, 78. Mi va}a 
da budemo kako kocke, baci liih kuda ti i kako 
ti drago, elo one vazda orima gledaju svrhu sebe. 
D. Sapic 185. 

b. sors, zdrijcli, uii/it:e sixiki nacin zdrebai'ta, 
pa i pravijeiii kockamn. — Kaze se metati, ba- 
cati kocku itd., pala jo kocka na koga (isporedi 
Int. snrtem conjicere, dejicore, sors oxcidit). Da 
kocke vrgose, kako u staro vriiue obicaj bise. 
F. G-laviuic, cvit. oSl). Ako je metal ili cinil 



metati kocko ili /.dribe, na pomoc djavia zaziva- 
juci. svitl. 57. Pade kocka na Ivana Zlatousfcoga 
i postado patrijarhom. A. Kanizlii, kam. 227. 
Motnuse kocku na ovi dvanaest kolina, i pade 
kocka na kolino Judiuo. E. Pavic, ogl. 172. Po- 
fievSi oui bacati kocku. 230. BaciJe po redu 
kocku za izviditi koji je taj, i evo pade kocka 
na Jonu. 126. Pado dakle kocka na jilatiju. 
637. Pi-orokovane liitaiiom kocke. I. Velikauovid, 
uput. 1, 428. Svrhu odioe moje hitase kocke. 
1, 497. Ako bi koji kockam gatao. 3, 104. Da 
su /.drib iliti kocku bacali. D. Kapic 377. Raz- 
dijolise hajino uegove baoivsi kocke. Vuk, mat. 
27, 35. Bacaju6i kocke za liib ko 6e sta uzeti. 
mar. 15, 24. Da bacimo kocke za liu korae cc 
dopasti. jov. 19, 24. Pade kocka na Matija. djol. 
ap. 1, 2G. To je kocka na koju je Pjemont motnuo 
glavu. M. Pavlinovic, razg. 17. 

c. cubus, u geomctriji. iinirilno q, loinirii'iio 
tije.lo ograniceno sa srsi •.Innm iimrtiLu! m rm 
cetvoriiiama (isti je obiik kim kml jinu-r l.-mkr). 

— U nase prijeiite u pisaca. Kocka, matli. lat. 
, cubus', xi5,ios ,hoxaeder, wiirfel, cubus', tal. ,cubo'. 
frc. ,cub6, hexaedre', egl. ,cub6, hexaedron' ; miu. 
lat. .tessera'; kosa kocka, m. (rumbac) ,rhom- 
boiider', tal. ,romboedro'; arch. ,quad6rst6in', tal. 
jijuadrone, quadro'; kocka ,werkstuck, werkstom, 
behauener stein', frc. ,pierre de taille', egl. , free- 
stone, ashlar'. B. Sulek, rjecu. znanstv. naz. 

)l. oblik u, koji se izdje(a dijumanat koji ne 
moze biti bri^anat: ozdo je plosan, a gore si^ast. 

— U na§e vrijeme a pisaca. — U Sulekovu rjec- 
nikti: ,1'aute'. 

c. u francuskijem kartama od igre znak kao 
cetvorina, franc, carreau. — U nase vrijeme u 
pisaca. — U Sulekovu rjecnika: ,carreau'. 

KOCKAlNlE, n. djelo kojijem .?« ko kocka. — 
U Bjelostjencevu rjecnika : ,al6atoriuin', i it Vii- 
kouu: 

KOCKAK, in. covjek koji se kocka. — Od xviii 
vijeka, a izmedu rjecnika u Vukovu (.glucks- 
spieler' ,aleator'). Jerbo kockar sve proigrat 
znade. M. A. RGJkovic, sat. £21^. 

KOCKAST, adj. kojije kao kocka, koji jc iiafik 
kocki. — U nase vrijeme ii pisaca. Kookast, math. 
,cubisch' ; tal. jcubico' ; kockasti hvat ,cubik- 
klafter', tal. ,tesa cubica'; kockasta mjera ,cubik- 
niass', tal. ,misui'a cubica' ; kockast palac ,cubik- 
zoU', tal. ,dito cubico', frc. ,pouce cube', egl. 
, cubic inch'; tech. ,quadrillirt, carrirt, gewiir- 
felt, wilrfelig', tal. .cubico', frc. , quadrille', egl. 
, checked', min. lat. ,tessularis, tessulatus' ,t03- 
sular, tessularisch'. B. Sulek, rjecn. znanstv. naz. 

k6cK.\S, m. vidi kockar. — U Bjelostjencevu 
ijccniku : ,aleator', i u, Jambresiccvii : ,aleator'. 

KOOKATI SE, kockam se, impf. igrati se ko- 
caka, pa i uopce o svakoj igri u kojoj odlucuje 
sam slucaj, i idrebati (u Blagojevicevu primjerii 
igri uopce). — Akc. se ne mijena (aor. 2 i 3 
sing, kocka). — Od xviii vijeka, a izmedu rjec- 
nika It Vukovu (jgliicksspiel spieleu' ,ludere aloa'). 
A ha)inu nesivenu uisu razdilili, nego so o nu 
zdribali, to je kockali. I. Velikanovic, uput. 
1, 169. iSlicari) koji daske pi-ave kojima se 
kocka (vulgo dama). A. T. Blagojevio, kliin. 49. 
Kockajuci se svrhu odice. D. Rapid 228. 

KOCUKNl, pron. vidi kolisan. — isporedi ko- 
jusni. — U nase vrijeme u Lid. ,Kocukno si mi 
ovo kruva odlomila'. ,Vide, kocukua e ona zona'. 
J. Bogdanovic. 

1. K.OCA, a dva spomenika xiv vijeka. sva je 
prilika da je rijec iur.ika (kao .ito kaze i Da- 



1. ko6a 



koCetar 



nicic). ridi koga. a tnl'n miiir hiti do. Inhii iH- 
tati i H orljfiii j)riiiiji'riiiiii. --- Sloji- In': jirnDijriir 
iMika [iri-d siiti.<<tinilir,iiii \-..irvo,l:i, / jirfd »(/(.<■-' 
kijem imftiiiiii Inrskijem, i jinknyiijr slunn'ir, — 
nidi u Daniciccv II rjecniku : turski .inagmis, illii- 
stris': ,kofia-vojevode Petra Pavlovica' pise kraj 
bosanski 1393 (Spom. sr. 2, dO). ,Gospoilina koca- 
Foi-izi' (Spom. sr. 1, 21 god. 1399). 

2. KOCA, m. kocopcrno dije.le.. — fljiriw je 
ipokoristik. — Akc. se mijr.na n. von. litu/. koco. 
— U Glasniku 59 (D. Popovi.^, tur. rec.), 128 
(jdje se, dodaje: mozda je ova rec dosla od tur- 
skoga ,koc, kocak', srcan junak. 

3. KOCA, m. vidi Koco. — Akc .-« iiiijei'in u 
DOC. Koco. — Pomine se u naiie vrijrnu- i" co- 
rjekii koji je zivio .xviii injfko) : iminlii rji-riiik<i 
II Vukiwii (vide Koco .s doilnlkniii /In jr //" islurihim 
iiovoru). fidi kod Kocin. Kapfian iCora, iz srla 
Paiievca. M. B. Milicevic, srb. 194. Vojsku kiipi 
Koca kapetaue. (Nar. pjes.) Idi. Mirjimackom 
prahu a slava svatlnm imeiui tvoino. Tiesaiiii'tni 
Koco ! 194. 

KOCAC, k6coa, ni. dew,, kola,.-. — V Stulirrnii 
rjrciiiku: v. kocic. — slaho jKiir.iliniiK 

KOCACA, /. ime mjestii n Srlii/i n nl.riiijii 
piiznriniiikom. Niva u Koc-iri, Si. nov. Isik;. 
f)(J9. 

KOGAK, kocaka, iii. koiurn, knharn ijiljr sr 
lirnni zivad a i dnii/ii knjn •irntii'm kiio pds. — 
isporcdi 2. kocina. — Od xviii nijekn, a Liiirdu 
rjccnika u Vuknpii (vide korina, 2). Zeno sti- 
riiju mladinu u kocake. M. A. Re|kovin, sat. 
Ij.")''. Jest istina, kada srart jednoi^a izmodu nas 
povali, onda se svi ostali poplasfi, pripadu, no 
dni§:ojacije, nes:o pilici u kr)rakii. 5). Rapir i()5. 
Kocak, mali kosai- za main jagi'iad ili jarad. u 
uzickom okrugu. S. I. Poli\'aiiovir. Kijcak ,ual- 
linariiim'. D. Nemaiiii', rak. kmal. siud. 29. 

1. KOIJAN, kocana, in. n t'lil.nni rjri'iiiki( : 
vide kocaii, 1 .s diidatkniii da sr ,i<,rtiri ii l)<i- 
hroti. 

2. KurAN, III. ujeiituiii, dmn r//„ {ispnil iistiij 
II (iidskoi/ii iiva, hnida. — I' iiukr rrijriin: ii I'lr- 
kijem krajevima a Srbiji. Kican (ti-obalo bi ga 
iz^civarati: kocan, ali ga ^^ovore kocau) pored 
ziiacei'ia za okos(en klij.) kukuruza, Sto po iiegde 
zovu i tuluska, zovu tako (od Kusanova pa ua 
ovamo do Leskovca — a u Leskovcu se cuje 
samo od onih koji su otuda dosli — ) bradii obri- 
jauii, golu bez Ijose (.Kinn* .mentou'): ,01jrir'i mi 
i toj malo na kocan'. M. Durovic. 

3. KOCAN, m. ime oviiu. Vetovo, Po/.oga. 
KOCANA, /. mjesiio ime. — xviii nijeku. — 

Tiire isto .Ho Kocani. Od Kocaue Stojan. Glasiiik. 
19, 12. (1734). 

KOCANAC, kocanca, in. dent. I. kocau. — I' 
Slulicenu rjecnikit: ,piccol torso' ,caiilicus'. 

KOCANCAC, kocancca. m. detn. kocanac — 
U Stuliccvu rjecnikit iis kocanac — neiioiitdiniii. 

KOCANCIl''., III. dem. kocanai-. — V ShiHeeni 
rjecnikii uz kocanac. 

KOCANI, III. ])l. sehi ii Srbiji it okriii/ii l.up- 
lickom. M. D. Milicevic, kraJ. srli. 384. '— ispo- 
redi Kocana. — Maze hiti da je isto slo se jio- 
mii'ie prije nasega rreincnn. Kocaiii (solo). S. 
Novakovic, pom. 135. 

KOCANICA, /. vidi kocari. — IJ Vukorii rjer- 
iiikic vide kocan. — / kno iirsta kiipusn. Ko- 
c'aiii<a. rns. Ko'iauHa;! Kaiiycra (Brassica capitata), 
biirgunitpr-riibe (Vukasovic). B. Suiek, im. 149. 



KOCANIC, III. drill. 1. kocan. — IT Sliilieevii 
rjecnikii. Ill kocanac. 

KOGANSKI, adj. koji pripada iiijeslu Koco- 
iiinia. — U nose nrijeme. Kocaiiski vis. Rat. 
■j4. Kocanski polo/.aj. 5(). 

K( IC.A-N. kocina, ill. I'idi :iiaceHe it Vukorii 
rjecnikii. —- isporedi kocau. — Akc. kii,ki je ii 
gen. sini/. lain je ii oslnlijciii jjadctiiiui, osim Horn. 
I inc. sing., i mie. kocai'iu, kocani. — Kno da je 
sliirn osHiiPii (koceu y), ispiiredi stslov. kocani 
, penis', iionosliir. koc."'n, rns. kwichi.. — [' Stiili- 
I'erij. rjecnikii: (slnmporskoin grijc.ikoiii: stoji 
posiijr kocanic) kocan, kocaria , torso, fusto del 
cavolo' ,culi]iiis, caulis, thyrsus', i it Vitkorn: 
1. n. ]). u kupusa, t. j. ono od zemje do glavice 
.stangel, struuk' , caulis' .s' doilntkoin dii, se gooori 
n Ornoj (ruri. — 2. vide oknniak .s dodalkom do 
Sf govori II. SrijeiiiH. II .ladru se kaze ,okomak'. u 
Sumadiji , kocan ' . . . Vuk. pism. 77. 

KOCAISI.V, nidi kocak, kociua. Kocaiia (Sla- 
viiucii, sviuskii st.aja. 1''. Ivurnlai-. dom. ziv. 11. 

KOCANE, n. coll. kocau / kn,-au. — U iiasc 
rrtjeine, <i i:inedn ijecniko ii SInlieerii storsi. de' 
cavoli uoH tuaugialiili' .tliyrsi'j. Kukuruz s ko- 
cai'iom. u oki-ugii puzarovackom. Sr. nov. 1.S68. 19. 

KOCARIiW, ni. ime sr„rit n Bosni ii nkritt/n 
.forojeivknin. Statist. l).,sn. 2S. 

KOrl-:, kucota. in. inlodn mace. — Bern, kot 
(oidi). — U nose erijenir. p. Kurelae, dora. 
ziv. 49. 

KOCEOAC. kcrcaa. III. drin. kocnt. — IJ ,St.ii- 
lieern rjecnikii: kncot-cac /),; kocetci.'-. — sosniii 
iie/ioii,:claiio. 

KOCECir, /,/. drin. kocct. — // Stidieevu rjec- 
nikit: kocetcic .pa,rva seta'. — nepouzdano. 

KOCEl^A. ./'. ime sencit ii Eercegoeini. Statist, 
bosn. 12.3. 

KO(-'EN, in •.aiiiii n Sliilii'.ern. rjecnikit : v. 
kocan. 

IvOCENICA. /; rrsia ,,rcr_ F. Kurelae, doui. 
ziv. 31. 

KOOENITI, kocduiui, inijif. kociti (■'). — .Samo 
n jednoin primjerii .win rijeka. Na sotliste kada 
pride, vrat koreui, trbuli kuci. .). Kavanin 5.3''. 

KOCENU'l'I SR. k..ceuem se, pf.(ri ridi k.,- 
citi se. — Somii it Stiilieerit rjecnikit: v. kma- 
miti se. 

Ki'iCENE, ;(. djch, knjij.m k,> koci lii se ktici. 

— Jzmedn rjecnikii ii Shilirrrn ,,t'astus, inanis 
jact.antia, anitui ulatio'i i it I'liknrii. Stega je 
za kocei'ie, za iniiirai'in! M. D. Milicevic, medu- 
dnev. 300. 

KnCERIlM, m. imr sriii ii Hrrrniorini. Statist. 
bosn. 10.5. 

KOCET, f. drhrhi I it^lra dlako (a kn:e, pa i 
It srinr i It ijnn i nit rrpii n kiiiia,, magarca itd.j. 

— i^pnrrdi ku^i.r!|rl,, sh'uua,. — Od xvjii rijeka., 
a i.'.iiirdii ijrriiiko II ISrIiini (.setola, propriamento 
il pelo, die ha nella schiena il porco, e nella 
r.ida il cavallo' ,seta' ii72'M gdje se naj prije na- 
liodi. It Voltigijinn (,setoIa, pelo di porco' ,sau- 
biirste'), It SliiUceDii, (, setola, peli di capra o di 
niajale' ,seta'), it Vnkorii (vide kostrijet). Odjeven 
kostretim stucenom od koci'ti. S. Rosa 44''. Iz 
glave mu kroz koceti ogi'ievita iskra udara. N. 
Marci 59. Kozija dlaka je i sama za sebe trgo- 
vacka roba, akazese: kozina, kuzjeviua, kostret 
i kocet. D. Popovic, poznav. robo. :!!i(;. 

KOCETAR, III. ctii-jek koji po srom .jaiiolit 
iihraitiije koiel (ees(ii. prcile, eel. — isjiiirrdi uui- 



ko(5etak 



KO61.TA, b. 



tavgija. - U naif vrijcmc. Mutava ili koietara 
irna malo na broj. M. B. Milieevi6, s dun. 47. 

KOCETAV, adj. 11 Stuliixvu rjcctiilni: v. kofio- 
tivau. — nepouedano. 

KOCKTIN, III. mjesno imc a Srhiji. a) vodii. 
Stozac. tako je pak iiazvan od Osanifia, a Kre- 
pojinei ga zovu KoCetin. Glasiiik. 43, .542. Iz- 
raedu jugoistocnih, vooma blagih goriiili strana 
Vraiia i ovog platova tofce StC)zac i Ko6etiii. 304. 

— bj selu H oknuju po£arfvackom. K. .rovanovift 
13H. — c) Majur Ko6etin, »;i.s- u okrugu poiare- 
nackom. M. B. Milice%'i6, srb. ]0-')4. 

KOtfe'i'INA, /. stara inacka (auijm. kot ili 
ko6e). F. Kurslao, dora. ziv. 49. 

KOCi^TINSKI, ndj. koji pripada milii Koi-e- 
tinu. Kofietiuska (o/istiiia). K. Jovanovic 139. 

KOCETIVAN, kocetivna, adj. po kojeinu su 
izrasle. koceti. — TJ Bi'linu rjecniku : ,setoloso 
e setoso' ,setosus' ()72'i, i u Stulicecu: ,set.osus, 
hirsutus, setiger'. — nepouzdano. 

KOCETIVAST, adj. 11 StiiUrevH rjecniku us 
kocetivau. — nepouzdano. 

KOCICA, /. mjr.ino ime u Srhiji. a) zaselak 11 
okrugu kritsrntrknm. K. Jovanovic 126. — h) 
mjesto II iikriifi'i rulnr-.'ikoiH. Livada u Kooici. 
Sr. nov. 1M6.J. .ill. 

1. KOCIC?, III. dem. kolao. — o- stuji iiij. ol, 
a pise SK i govori i kiUciA (cidi). — Od xvu 
rijeka. a izmedu rjecniku u Milnilinii (kocic, niali 
kolac ,paxiUus'). 11 Jlclnin : .|i,ilcl tii. palo piccolo' 
.paxillus' .j36ljj, u S/iili''rni ^.paxillus'), u Vu- 
kovu (dim. v. kolac). Od potrebe je, da lozu pri- 
voze kocicu. M. Divkovic, bes. 213'^. Pun dooic 
ki-ivijeh kocica. (odgonet(aj : zlice a zdjeli Hi na 
>iiniji). Nar. zag. novak. -55. (^ne glave sto bjehu 
osjecene i na kocice pobjene u redu. Nar. prip. 
vuk. 127. Dete hiti iz ruke kocic. S. Tekelija. 
let. 119, 12. Tacke ili pritke jesu tanki kocici 
uz ookoce pribodeni. P. Bolio, viuod. 1, 201. 

2. K(tCI(;, m. Aspro vulgaris Cuv., neka rihii. 

— .Tainacno je ista rijec sto 1. kocid, jer ima 
vretenasto tijelo. — U nase vrijeme, a izmedu 
rjecnika u Vilkovu: (u Srijemu) nekaka riba (n 
trecem izdanu jStreber' ,.A,spro vulgaris L.'). Vre- 
tenar, vretenac, u Sremu kocic, liem. ,streber' 
I'Aspro vulgaris Cuv.). J. Pancic, ribe u srb. 6.5. 

3. KOCIC, in. prezime. — xv vijeka, i u nase 
orijeme. Grguru Kocicu. Mon. croat. 108. (1471). 
Mihajlo Kocic. Eat. 332. 

KOCICIN, m. ime selu u Hrvatsknj u iupa- 
niji modrmko-rijeikoj. RazdijeJ. 4.5. 

KUCIJA, /. currus, kola, na kojiina se voze 
Ludi (ne svagda u istum znaienu, gdjegdje su go- 
spodska kola, liintov, karuce, a gdjegdje selacka 
kola, u k.ujcm jiriiiijeru i hojna kola). — Akc. se 
iiiijiiia II. gen. pi. kocrja. — Ista rijec ima i u 
niini-ilcrcii^l.-iiiii 1 n Inniiirsknm jeziku, pa i u 
mith,riid-iiiii II /■</((/-,s/,<); i i.,,'n,ia), ali nvo nije naj 
staiiji iihlik, jer una i, ces. koc i pn{. kocz, kotcz. 
jugoslavenski i maloriiski oblik moze hiti postao 
(id. mag. kocsi, ali se to ne maze kazati za ceski 
i pofski. ima i u roinanskijein jezicima slicna 
rijec : tal. cocchio, franc, coche, span, eoche (iid 
franciiskoga je po svoj prilici postalo nein. 
kutsche). da je u slavenske jezike dnslo iz ro- 
maiiskijeh ne moze biti, jer od tal. -ch- ne hi 
postalo 6 (tako ni cavao ne moze duci od tal. 
chiavo). XVI se vijeka mislilo da su sve ove rijeii 
dosle iz magarskoga jezika (F. Diez, etymol. 
worterb. dor roman. spracliGn". 131); neki su iz- 
iKidili mag. kocsi od imena ugarskoga mjesta 



IColi'ze, ■•<ail IvifcSH i.I. .Juiigiuaiin, sliivnik cesko- 
nriiin.kv /.•-(./ koc. ,(/(,/, r,;',i prilik<i da ]e ma- 
ijar.^hi ni.. i„,si,,l,, !„, .<l,irr„^knj K..r, lrhi.,n,j 
iiiugan hill l.nnjrn k..l , /.■ipfirnl, k,,t.:,r. kci iii-m i. 
ko(,r|aCi). a i je ispalo isprcd r 1 i.siHirnli /ml'iliii 
grajijii kotcz). — Uesto se up"trf /i(iir,i niiiniuin 
kofiije i za jedno. — Od xvn njrkd {riiii kml 
c), a izmedu rjecnika ii Mika(inu (kodije , currus, 
carruca, rheda, vehiculum, vectabulum'), u lie- 
linu (kofiija ,carrozza' .<uirriis' IVtb), u Bjelo- 
stjencevu (kocije ,currn-;. viImiuIiuu, rheda, es- 
sodum, liarma'), u Jarnhn^n mi kiirije , vehiculum, 
curriculum, rheda'), u I iilliijijinii, (kocija ,car- 
rozza' ,wagen, kutsche'), u Stulicevu (,ko6ija 
, currus, oarrus, vehiculum, rheda'), u Vukovii 
(kofiije ,der bauernwageu mit zwei pf'erden' ,cur- 
rus'; ipak obicno u narodnijem pjesmama nije 
nvakooo snacene). 

il. u jednini. Kocija Bozja uzmnozenija od 
doset tisuca. B. Kasic, rit. 376. psal. 67, 18. 
Kad na nebu razvedrenu jedno jutro Febo sjede. 
da kociju svu zlatjenu po biljeznom pasu izvede. 
P. Kanavelic, iv. 61. Dvijs kocije ovijeh slijede. 
svijem Ijepotam naresene, a u svakoj po dva sjede 
vlastelina mnoge od scjene. 339. Plemeuite kone 
vrane mnoge toved za kociju. J. ICavanin 10b. 
Obracajuci se cestokrat na kociju zagledase se 
u kola. A. d. Bella, razgov. 2-5. U liegovoj ko- 
ciji zlatom i drazim kamenjem oholqj. 25. Tko 
vlada kolim ali kocijom. I. Dordic. salt. 503. 
Osta mrtav na pufcu jedan mladic pod kolih od 
kocije. D. Basic 5. Ilija uzide na uebesa prije 
s postom nego s kocijom. .35. Kotcija potezaua 
od kona zestocih i ne zauzdanih. Blago turl. 
2, 144. Ili .siluo uzdrzi kociju na kojoj sidi. 
Ant. Kadcic 300. Hija s kocijom ognevitom bi 
odnesen u nebo. J. Matovic 63. Pa je metnu u 
kociju zlatnu. Kar. pjes. juk. 125. Pod kocijom 
osam bedevija. 142. Od kocije penger otvorila. 
1.50. 

b. n iiiiw,Hni jednome. Podize ga na nebo 
u jednijem kocijama od vatre. M. Kadnic 416l>. 
Za ruku kra} Jehu poteze .lonadaba na kocije. 
457a. Ovo su kocije od vatre na kojijem Ilija 
bi podignut na nebo. 483*. Stavi ga u kocije 
krajeve. S. Margitic, fal. 13. Od koji su kocija 
cetiri kola cetiri dara. 212. Cini liega paka 
sisti u zlacene sve kocije. P. Vuletic 39. Tulija 
potlaci .s kocijam mrtvo tilo. J. Bauovac, pred. 
36. Sveti Bernardo zapovidi jednom djavlu, da 
mu sluzi za kolo u kocija na putu. razg. 111. 
Neronu bise ugodno pod kocijam korie tirati. 
pripov. 66. Ne more se doci u raj na konu ni 
na kocijah. 108. Uputi se u kocija ku6i . . . 
Hotijuci zarucnica izac iz kocija omace joj se 
noga. J. Filipovic 1, 303a. Voziti se u kolih ili 
u kocija. P. Filipovic 41. Sidio bi u gizdavih 
kocijah. A. Kanizlic, kam. 263. Ne kti on na 
slavne koftije sisti. 589. Kada bi se ditesce na 
trf.ecih kocijah vozUo. utoc. xvii. Izvrnuse se 
pod liim kocije. E. Pavic, ogl. 447. Kra]ica, 
grozne roneci suze, uzasla je na kocije. I. Za- 
nicic 122. Koji pritezete grih po niki nacin 
kako zavezu od kocija. M. Zorifiic, osm. .35. Ako 
meni sudni danak dode, postavi me na kocije 
brze, ter me vozi g bilu Carigradu. And. Kacic, 
razg. 178h. Ulize u kocije. kor. 259. I on seda 
na lake kocije. Nar. pjes. vuk. 1, 539. Daj mi, 
jubo, kone i kocije. 1, 545. Sede .Tela s majkom 
na kocije. 1, 573. Upregose kone u kocije. 1, 605. 
Brze digni sedmore kocije, doteraj i mome belom 
dvoru. 1, 609. Medu nima nd zlata kocije pre- 
krivene crvenom kadifom. 3, 153. I ustavi od 
/.lata kocije. 3, 239. Izvedose od zlata kocije i 



KOCIJA, h. 



koCiSke 



u liiaia lepotu devojku. ;i, -ioS. A za I'liuja nd 
zlata kooije. u kocijam' cetifi liuiria. 3, 2bl. A 
salivaj od srebra kocije. Nar. pjes. juk. 227. 
Spremi meni do troje kncije. Nar. pjes. petr. 
2, (593. Sedno s I'lim na. kocijo. Nar. prip. 
viik. T'J. 

c. M mnozini o mnoilon. Zaradi moje olio- 
losti koju sam cinila koiie jahajuri, u kocijah 
hodeci. M. Divkovic, bes. ISil). Pride dakle 
Naman s konmi i kncijami. I. Baudulavic .51''. 
4reg. 5, 9. Koi'ii i kocije jesu ut'aiije tasiili |udi. 
A. Vitalio, ist. 60''. Gdi su sluge i kocije V S. 
Margitic, ispov. 250. ITgledavsi razliCite kocije. 
E. Pavic, ogl. 9.3. Pode k nerau Naman s ko- 
hici, s kocijama. 323. Dvanes tisuca kocija s ko- 
I'lima. C Basic 97. Davsi Jim jaspre, kofiijo, 
kola. And. Kacic, kor. ."jl. Sest stotina kocija. 
73. Mnostvo kocija bojiiih. 114. Sedam stotina 
od boja kocija. 195. £)a ran gone kola i kocije. 
Nar. pjes. vuk. 4, 438. 

KOCijAlifE, n. djflo kojijem sr korijit. ridi, 
kiioijati. 

KOCl.lAK, knoijara, m. vidi kocijas. — Od 
win rijekii, a izmedii rjecnilca ii Bi'liiiii i .rarm?.- 
ziere overo coccliiere' .auriga' 1741"' i/i/jr :<r mij 
prije nahodi, u Bjelostjencern. fhud I,. nisi, » Ir./- 
ti.ijijiriii {,carrozziere, cari-ettajo, cairnttliTn, i-oe- 
chiere' ,kutscher, fuhrmaun'), n Stiilirem (,rlie- 
darius. aurio:a; rliedarum faber'). 

a. I'idi kocijas, a. — U svijem fjf(:i)icii)iii i 
u ovom primjeni: AV evo ti si6eli kocijah, a u 
I'lima bijelo Latince, nega pita Novakov fxrujira; 
.Korijani, cije su kocije?' Pjev. .'rn. 121:'. 

i). ridi kocijas, b. — U S/iiliri'i-K ijcriiiMii. 

<^ II Jrdiiijin jtrinijeni xvui njrkn iir .:iiii si- 

jjravo ziiaicHi;. .Sincica jednoya korijara, liuduci 

ga plakali za niknliko vriniona izguli|ena I'mgovi 

roditoji ... M. Pavisir 3.S. 

KOCIJAEENE, „. djrl., I;,<jiirw >,' Icnrij,!,;. — 
I J Slulin'ni rjrciiikii. 

KdCLlAEITI, kocijan'm. iiiipj. cidi Kix-ijiiiiti 
(niditi kcui koeijar). — U StulirrrK rjcciiikn ; 
.vecturam agere, aurigam agere'. 

KOGI.JAS, kocijaia, m. rorjrl.- iln .sv hur, k„- 
fijama. — u dm usi.liiln imu'-ri'iii \kr l;tiki 

jl' u fjfH. aiiiij. taki j<: II iistdli.'ii-iK iiiidr:iiiiii. usiiii 
liDlii. siny.. i voc. : kociia.su, koci|aii. — I'usliije 
ltd kocija niistavkom asb. — Od xvu rijeka, a 
iziiicdii rjectiikii u Mikalinit (,auriga, rhodarius, 
Hii.adrigarius, a veliiculis, cisiarius, essedarius, 
plaustrarius, bigarius, carucarius') <jdje •<« naj 
/iriji' iiiiJwdi, II hi'liiiu (,mastro di earrozze' ,car- 
poiitarius- 174''), (( Bjelostjenicmi (kod kocis), ii 
\ iilliijiJDiii : .tacocchi, earrozzajo (in Daluiazia)' 
,wagner'; « Stiilicern (v. koeijar .s- diidittkoiii da 
jc laeto iz He.linn) ii Vnkurii i.dcr kntscher' 
,auriga'). 

a. ciirjek koji sjedi na kvcijiiimi, i iijinii'lit 
i vndi kone (ii Mikafinu, it Bjelnstjenceou., ii Vu- 
huni rjecnikii). Svak kaze kocijasii put kad mu 
su se kola .-ilomila. (Z). Poslov. danic. Kocije 
aliti kola izraelska i kocija.s liegov. And. Kacic, 
kor. 250. Pak zapovidi kocijasu, da na svu prisu 
kono tira. 330. Zovnuvsi svoga kocijasa. M. A. 
RePiovic, sabr. 27. Neka je tvoja briga nare- 
diti kocijase i obznaniti slugama, da budu svi 
pripravni. I. Velikanovic, prik. )!8. Kad putu 
kocijas Tajade. J. S. Eejkovic 277. Kocijasa 
svetoga Iliju. Nar. pjes. 1, 1.55. 1.5(J. Kocijasu 
strjele i gromove. 1, 157 (vidi ki>d Ilija. ii} i 
gromovnik, h). Te pogubi mlada kucijasa, i 
ustavi od zlata kocije. 3, 282. Kod teatra ima 
■"-i kulaca. sazidani i pokriveni. r,u se zimi lo/.i 



^rejii. S. Tokelija. letop. mat. 



A-atra te se lio 
SL-. Il't. 5-J. 

li. roi'irk kiiji /III srtiiii uniiil.ii ijriidi kocije. 
— tSiiiiii) II jiiliioni jiriiiijfrii xviii I'ijekn, a iz- 
medio rjccnikn ii Bcliuu, ii Voltigijinu, ii Stuli- 
Ci'ini. Kocijasi (ovdi se razumiju koji hintove 
prave) i ogrjari (slavonski ; remonarii nisu se 
maiie raz|utili. A. T. Blagnjevii', khin. 51. 

KOCIJASENE, n. dji'hi kiijiji'm ., kiwijaH. — 
U Viikovu rjecnikii. 

KOCIJASEV, ndj. knji pripada kiicijain. — 
I' Viikovu rjecnikii. 

KOCIjAsITI, kocijasini, iiiipf- niditi hio k„- 
i'ija.i, njedeci na kiiiijniiui rmliti km'ir. — .{kr. 
kaki jr ii praes. Inki ./> n. iin///. ko.'ijasaU; /( 
ostidiji'iii je (Micima oiniki knki jr ii inf., <i.<iiii 
aor. 2 i 3 sinij. kocijasf. — U \'iikiirii rjrriiiku: 
.kutschieren' ,aurigor'. 

KOCijASKI, adj. koji pri/mda kocija.iima. — 
r Vukopii rjecnikii: ,kutsclior-' .aurigarius'. 

KOGIJATI, kocijam, iiiijif. vidi kocijasiti. — 
U nase rrijeme ii Liei. ,()n je vjest kocijai'iu, i 
zna vjesto ko6ijati'. (t. j. vjeiito zna kniie pod 
kolma goniti). J. Bogdanovic. 

KOCIJE, /. pi. ridi ko«ja. 

KOCIJICE, /■. pi. dem. kocije. — U Mika^inu 
rjrfniku: kocijico za vladike .pilentum, carpeu- 
tuiu'; II Ui'.linu: kof'ijco .carrozzetta, carrozzina' 
, curriculum' 174''; ii Stiilirrrii : kocice .parva 
rlioda' v dodntkiiiii dn jr mrtii is Brliiia. 

KOCI.IISTE, n. injrsln ,id,jr ,sr hriiiir Icocijr. — 
r Sliilirrrii rjrriiikii: .lixiis rliMdis asservandis'. 

K(«''IJlSTVn, ,1^ II Sliiliririi rjrhiikii iiz ko- 
cijistP. - ,sY,sm„ ,1 pnii:da,io. 

KU<'rN. lid/, knji prijiada Kiici. — U Vukoou 
rjrrnikii iiiriiiu luipiisil: Kocina krajina i Kocin 
rat. lakci sc u Srhiji, osobito po doiiira krajevima, 
zo\o poilcdai tiu'ski rat (od godine 1788 do 1791) 
])n ,Jvoci- kapctaiui. — / kod mjennijrh imena u 
Srhiji. Ko6ina livada. /( iikruiiii bioyradskoiii. 
Livada zvana Kocina. Sr. nov. 1867. -576. — 
Kocin potok, ii okriiipi. nli'kainaikom. Niva u 
Kocinom Potoku. Sr.' nov. 1,S73. 307. 

1. KoClNA, ,/'. (•((// kMcak. — U nase i}ri,jeiiie, 
a izmcdii rjernikii a ViiImpii. .verschlag (fiir 
Inilmer, liunde, schweinel' ,zootheca'. Psi, lie 
osecajuci nikakva neznanca, uvuko.se se dobro u 
svoje kocinc. M. I). Milicevic, meduduev. 109. 
Zagraduje kocinu za prasad. z|nsel.29(i. — I'prnr 
jr iiiiipii. kotac. 

2. KOCINA. /. II Viikovu rjrrnikii : vide kocct. 
.3. KOCINA,/. iiiupii- kolac. .Uze kocinu, pa 

ga, s liom po vr vrce glave dornu'. .Ifamoiio so 
ti kocinom zametnoi" .1. Bogdanovic. 

4. KOCINA, /. inie zaseokii a Srhiji ii ukriupi 
knisevackom. K. .Tovanovic 126. 

KOCIN.A.C, Kocinca, ni. prezime. — /' nair 
vrijrnir. Mladen Kocinac. Rat. 359. 

KOCtKE, (idr. bojagi, toboz, doja, uavlas. — 
Birr jjostalo od kao da se cini. 

KOCIS, m. vidi kocijas. — maij. kocsis. — f' 
Bjrlostjencoou rjecnikii : kocis. kocijas, koeijar 
,. auriga, rhedarius'; ii Jambrrsicevu: , auriga'; ((■ 
Sliilirerii : v. koeijar iz Hahdelireoa. 

KoorsKE. f. pi. kocije (drm.':' Hi auyin.'^). — 
V jriiniiijii pisca xvii vijcka. Koji drze kociske 
pcizlacene. M. Eadnic 102'i-. Slavlasc se muoz- 
stvom svojije kociski i koiia. 201^^. ^ubav Isii- 
krstova jesu jedne kociske ogiiene kakono one 
nine. 514ii. 



koCiSniste 1 

K06l§NISTE, n. ime mjextii a Srhiji n okriign 
sabdikom. Niva u KoftiSnistu. Sr. nov. 1S(;8. 
1X4. 

KOCIStE, n. ime tnjestu u Srhiji a akriKju 
krusevackom. Viuograd u Koftistn. Sr. nov. 18(i7. 
•2(>7. 

1. KOCIXI, kofiim, impf. zaustaolati kola (kn- 
cem ?), vidi paofiiti. — Akc. kaki je u prae.i. laki 
je u impf. ko6fi.li, u aor. 'i i 3 xing. koCi, u part, 
liraet. pass. koCen ; n ostalijem je ohlicima onnki 
kaki je u inf. — TJ Vtikovu rjecniku: kola ,lieni- 
men' ,iuhibeo'. 

i. KOftlTI, kocira, impf. zahijati k<icc u zemfii. 
— Samu u Stidiievii rjecniku: ,paIaro, fiei-ar li 
pali in terra' ,palare, pedare'. 

1. KOClTI SE, kocim .so, impf. iiprav se kaze. 
cefadetu kad sloji ulcorijep(eno kao kolac: nhicno 
se shvaca da tijcm de(fi4e pokazujc oholiist i vc- 
ticane. — Akc. je kao kod 1. kociti. — Od xvui 
vijeka, a ismedtt rjecnika a Belinu (,caminaro 
alia graude' ,magiutico incodore' 1621'; ,pompeg- 
giare, far pompa' ,sesG ostentare' 571''), ii Stu- 
liievu (,superbo iucedere'), u Viikovii (,steit' thun' 
jfastum exerceo'). Sve se kooi, sve se dici, ko i 
pauu perozlati. J. Kavaiiin 54'''. Da se uera- 
zuiuno glava di/.e i koci. D. Obradovii, sav. 73. 
Ko6i se, peci se, sam je sebi za udivjenije. 80. 
Koci se ka' i noga nevarena. Nai-. posl. vnk. 159. 
Pred nom .se kocio i banio kao paun pram pau- 
nici. S. ^iubisa, pric. 58. Davor bulo, lioces 
samsku svilu i kocit se u skupu odijelu? Osvetn. 
4, 18. Kooi se nosivom koje mu ne dolikujo. 
M. Pavlinovii, razl. .spis. 1.91. 

2. KOCITI SE, kofiim se, impf. voziti se na 
kocijama kao od vHicana. — T!^ Voltigijinu rjec- 
niku : jCarrozzeggiare ; audar in carrozza, pom- 
peggiare' .fahren'. — Po svoj je prilici ista rijec 
■Hu i. kociti se, ali je u ovom rjecniku zlo shva- 
cena. 

KOCIV, m. duboka zemja dobra i za lozii i za 
maslinu. Slovinac. 1880. 87. 

KOGKA, /. vidi kvocka. — TJ nekijem kraje- 
vima u nase vrijeme, a izmeda rjecnika u Vol- 
tigijinu (jChioccia, biocca' ,eine gluckhenne'). 
,Kocka se nasaduje na jaja'. M. Pavlinovic. 
Kocka igalliua glocieiis'. X). Nemaiiic, cak. kroat. 
stud. iftg. 22. 

KOCNI, /. pi. mjisno imr. — vidi u Danici- 
cevu rjecniku: Kocbni, vojvoda Oli'i'er sazida 
crkvu sv. Dimitriju ,ize u Kochnehb'. (T(lasnik). 
13, 297. 

KOCNA, /. djclo kojijem se ko koci. — U nase 
urijeme. K66iia, ohojene. M. Pavlinovic. 

KOCO, m. hyp. Kosta. — isporedi Koca. — 
Akc. se mijena u voc. Koco. - Od xviii vijeka, 
a izmedu rjednika u Vukovu: (juz.) liyp. v. Kosta. 
Koco Bakal. Glasnik. ii, 3, 73. (1706—1707). 
Koco Petrovic. Eat. 139. 

KOCOBASA, m. seoski kn-ez, vidi kogobasa i 
kogabasa. — U nase vrijeme u Hercegovini. Dode 
nekakav ciganin u kocobase seockoga i zamoli 
ga. Nar. prip. vro. 46. Povioe kocobasa od sela. 
175. Kocobasa, glavar seocki, ,capovilla'. 226. 
Knezovi i liihove kocobase (u Hercegovini), po- 
mocnici (u Crnoj Gori) i kapovile (u Boci). V. 
Bogisic, zborii. 511. 

KOCOPE^A, m. prezime. — f' naie vrijeme. 
Milisav Kodope|a. Rat. 199. 

KoCOPERAN, ko6operiia, adj. zioahan, brz (o 
cifddctu, o djeletit). — Nepoznata postana (moze 
hill da je iizeto od pticn na kojemit je ukof.eno 



4 1. KOD 

perje). — IJ Vukoru rjeinikii: ,lebliaft, hurtig' 
,3trenuus'. 

KOrOPEBElilE, n. djelo kojijem se ko koco- ,- ^ 
peri. — U Vukovu rjelniku. /Lr^*'*^^^^ " 

KO(5oP>':RITI se, koSipMra se, imjjf hiti ^ 
koeoprran (ne shdati, ne podlaqati se, kao koco- 
pcnii, dii.'lr). - J/,v. biln jr a pnii's. hi.ki je u 

illlfl' K..rn|,r,a,|,: /, ,,sl,lhir,„ jr nhl K'l ilul .illilki 

kal.i jr II ml.. iisiiH it,,r 1 i :i kiiii,. l>.,r,,|„Tr. _ 
U nasi: vrijeme, n izmedu rjeinika u Vukovu 
(jsicli strauben' ,iusolentius se efferre'). Lako so 
varaa sad kocoperiti. Bos. vila. 1886. 289. Nomoj 
mi se kocoperiti. 1888. 24. 

KOCOVIC, m. prezime (po ocu Kocu). — U 
na.se vrijeme. Micko Kocovic. Rat. 29. 

1. KOCULA, /. gvozdena k|uka na konopih 
5to drzi stabar od broda. M. Pavlinoric. 

2. KOCULA, m. ime volu. u Bruvnu. 
KOCULI, m. (Hi f. ?) pi. mjesno ime. — I'nje 

nasega vremena. Spom. stoj. 185. 

KOCUR, m. im« mjestu u Istri. — xui vijeka. 
Razvodi meju Surbenom i Kocurom. Mon. Croat. 
13. (1275). 

KOC, m. kola, tal. cocchio. — Na jednom 
mjestu XVI vijeka u pisca Dubrovianina. Dvije 
tismie kola vode, stono koce vi zovete, pune 
hrane tej karete kuda godijer s vojskom hode. 
A. Sasin 170h. 

KOCE, n. (Hi f. pi. '^), ime mjestu u Crnoj Gori. 

— U narodnoj pjesmi nasega vremena. OpaliSn 
Koce i Fundilu. Nar. pjes. vuk. 5, 251. 

KOCER, m. na jednom mjestu xvii vijeka, mo- 
zehiti kocijas (tal. cocchiere) u metaforickom 
smislu. Nenavidost jest kocer istine. M. Radnic 
293". 

K06eVECE, n. auctio, drazba. — Od mag. 
kotyavetye, a ovo moze hiti da je postalo od na- 
Hjeh rijeci: ko ce vece (dati)? — U Hrvatskoj 
od XVI vijeka. Da je na ko6eve6e vrgu, i ki ga 
kupi ill koiia ili suziia, . . . toga bude. Mon. 
Croat. 280. (1577). 

1. KOD, jiriiiji. apuil. juxta, penes; post, s gc- 
netivom. .mu'i liH-uni: ridi nakom. — Ohiino 
nemo iikniilu, Ir sr i^ijnrara s rijeci sto slijedi 
kill) ji ihiii riji'c, n. p. kod glave, kod noge izgo- 
riirn M Ivoilulilve, kodnoge, ali ako je u oiioj rijeci 
jiiki iikri-init C ili "), gubi ga, a kod dohiva 
krntki akicnat (' ili "), n. p. koil majke. kod 
kuce, kod grada, kod Boga izgovara se k6dmajkG, 
kitkuce, kodgrada, kodboga. — Postaje od sla- 
rijega ohlika kou (vidi), jamaeno po analogiji 
prema pod, nad, pred. — Kod obicno ne dohiva 
a na kraju (kao pod, pred, nad, iz itd.) ; samo 
na jednom mjestu xvii vijeka ima koda due. M. 
Divkovic, nauk. 298*. — Nahodi se od xiv vijeka. 
(sto ima i u jednom primjeru xii, to je sasma 
nepouzdano i treba citati pod : Ace kbto odi 
manastirbskihb }udi bezi ili vlabb pod velijega 
zupana ili kod inoga koga. D. Avramovii 45. 
Mon. Serb. 6. (1198 — 1199). tu je za cijelo po- 
grjeska u prepisivaiiu mjesto ,pod'. D. Danioic). 

— lijiii'itu rjecnika u Vrancicevu (,apud; jnxta'), 
/( Mikiiliiiii kod, uz, blizu ,appresso, allato' ,apud. 
pniji.'. |H\Ui'), a Belinu (,aGCanto, a lato' ,juxta' 
11'; ,apprGsso, vicino' ,apud' 94*; ,vicino, a canto' 
juxta' 765a), u Bjelostjencevu (kod, pri ,apud, 
penes'), « Voltigijinu (.presso, accanto, vicino, da' 
,bey, neben'), u Stulicevu (,appr6sso, vicino' ,apud, 
prope, post, secundum, prope, juxta'j, « Vukovu 
(1. ,bei' ,apud': sjedi kod meiie; ostao kod kuce; 
kod vode. — 2. kod novaca gladujo; kod kona 



1. KOD 1 

ide pjesice; kod zene ide neopran itd.), " Ditni- 
nicevu (kodb ,apud, ad', cf. koub). 

1. naznncuje blizinu, ali uz tu istice ne 
samo (kno n. j). blizu) da sto nijc daleko od 
onotja Ho je ii genetivu nego da je tako blizu da 
ne oniHja dntice Hi dajlmdi da neina nista jed- 
nake vrste medu nirna (n. p. sidjeti kod koi^a 
snaci Hi da sjedeei uhoje jedno se, dulirr driiij.>ij<i 
Hi da sjede tako hlizu da nema medu I'linm mjishi 
Irereiiiii), dapace se joS slwaea kao da iii:shi moie 
nlajafi i medii ijrani.eama onoya Mo je h genetiini 
(n. p. kod kuce gotono je sto u kuci; imati Sto 
kod sobe moze znaciti: imati iia sehi, n.p. a spagii, 
za pasoin itd.), te ovako moze znaciti i osohitit 
svezii' (kao kad se kaie da je sto kod koga, misU 
se da on ono iina). 

a. znaei uopce hlizinu, ali tijesnn, onako 
kao sto je sprijeda kazano. — u tjenetinu moze 
hlli sto Mu drago: celade,zivotina,stimr, mjesto itd. 
<i) kod stajaiia. Na mlaku kodb Mo- 
rave... Na raskrbstije kod Bo/.ijeva krbsta. Mon. 
serb. 1911. Sr. letop.'TS), 51. (1381). Nu ti za me 
malo liaja, pokli ovako hotje ut.aci, ostavivSi 
raeiio spe6i kod jadoviia piista kraja. S. Boba- 
levic 227. Slipao niki sidaso kod puta proseci. 
F. Lastvic, od' 190. Disni polako ono kop|e koje 
mu stoji kod glave. I). Basic 148. Pobi se 
s liime kod vode Kupo. And. Kacio, razg. 7. 
Ubise mu koiia iz pusaka kod Prolo^a visoke 
planine. 211'J. Pak ces sidit kod niene. N. Pa- 
likufia 19. Kad zapivas uz nu ledonog kod vrutka 
volarskog. M. Katancic tl. Da mu budem dever 
kod devojke. Nar. pjes. vuk. 1, 13. Kod popova 
dvora guvno j^rerovjeno. 1, 102. Koje stoje kod 
kola kao krave kod tora. 1, 175. Ne stoj, dragi, 
kod mone. 1, 180. Pospavaj, jagiie, kod meno. 
1, 3-16. Da ustrelim kod jelena kosutu. 1, ,3.j1. 
Na marami srebrna tainbura, kod tambure ze- 
lena jabuka. 1, .352. U dvorima koi'ii o.sedlani, 
i kod koi'ia pod porjem junaci. 1, 421. Basca 
moja kod livade tvoje. 1, 428. Ugledala .svoga 
l)aba dvore i kod dvora bijele mejtefe. 1, 479. 
Koga ti ('^ekas u govi kod ove vode studene ? 

1, 590 — 591. Lepa JVIara na cardakn spava, kod 
ne majka bele dare slaze. 1, 551. Ali snaha 
kod pengora sjedi. 2, 45. (rradic'ni ti dvore u 
Stambolu kod mojijeh, boje od mojijeh. 2, 61. 
Sa liome oe carovati Lazo n Krusevcu kod vode 
Morave. 2, 186. Sastala so cetiri tabora na 
ubavu na poju Kosovu kod bijele Samodreze 
crkve. 2, 189. Milos ti je, gospo, poginuo kod 
Sitnice kod vode studene. 2, 294. Kod mora 
sam kulu na6inio._ 2, 387. 11 zubima drzi dragi 
kanien kod koga se vidi vecerati u po noci kao 
u po dana. 2, 400. A nevesta stoji kod devera. 

2, 494. Kad su bill kod Kuceva grada. 2, 506. 
Da 36 molim pasi kod ko|eua. 3. 92. Pomkose 
se jedan do drugoga, kod kraja mu mjesto uci- 
nise. 3, 95. Svaka pavta od deset dukata, kod 
niSana od tridest dukata. 3, 119. Jesi 1' cuo 
latinsko primorje, kod primorja riScanske ko- 
tare? 3, 120. Vidio sam Kosu Smijauica, kod 
lie sjedi Jela Mandusica, evo Kosa hitar vezak 
veze, kod lie Jela tanko ruho prede. 3, 147. 
Ono su ti primorski hajduci, sve izginut jedno 
kod drugoga. 3, 1-57. Nade Todor na drumu si- 
roku, nade Todor Sarao-Mahmut-agu i kod liega 
starac-Merdan-agu, drze duge preko krila di|ke, 
drze dobre koiie za dizgene, kod svakoga po 
tridest Turaka. 3, 159—160. Al' kod vode stado 
u plandistu. .3, 176. I kod vode koiie potkivali. 

3, 336. Kolubara je kod Paleza slabo sto veca 
od Timoka kod Bregova. Vuk, dan. 2, ;i9. Logor 
je bio kod nekaki turski cardaka. 3, 196. Gri- 



■-> I. KOD, 1, d. 

jase se kod ogiia. mar. 14, 54. titajase na polu 
kod vrata. jov. 18, 16. Lijopo su nega doce- 
kali, i kod sebe mjesto uacinili. Osvetn. 2, 116. 
b) i uz glagole sto znace micane moze 
se iipotreiiti oaaj prijedlog s ovijem znacei'iem. 
au) cesee, kad suhjekat cini da. se I'le.'ito driigo 
mice. Kom riega (viika) bjeh kod uha udrila. 
D. Zlatarii- (58''. Stavi kod nega vodu i ogan. 
M. Divkovic, nauk. 309*. Staviti se kod mene ili 
se odmakuuti od mene. M. Raduic 226li. Bog 
rece : .Stavi me kod sebe'. .525"'. I stavi mene 
kod tebe. F. Parcic 89. Vec. me kopaj, Tieno, 
kod Mujina stana. Nar. pjes. vuk. 1, 260. Car 
korunu vrze pod kapicu, kod lie stavi ticu zlo- 
glasnicu. 2, S3. Kod sebe ga sjode na segadii. 

2, 608. U kocije Tadiju metnuse, kod devojke 
raiiena Tadiju. 3, 167. Te ga iznes