(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Obraduje D. Danicic"

e 



RJECNIK 



HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA 



NA SVIJET IZDAJE 



JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI 

/// 



OBRADIO 



T. MARETIC 



DIO VIII. 

NEPOMlfeStf - ONDINAC 




LxC''^'' 



U ZAGREBU 1917-1922. 

U KNIZARNICI JUGOSLAVENSKE AKADEMiJE L. HARTMANA [S. KUGLI) 
STAMPANO U DIONICKOJ I U NADBISKUPSKOJ STAMPARIJI 



RJECOTK 



NEPOMIKIV 

NEPOMIRIV, adj. isto sto nepomir]iv. Samo 
u rjecniku Stulicevn (implacabilia) i u nem.-hrv. 
^ulekovu (unversohnbar, unversohnlich). 

NEPOMIRIVOST, /. svojstvo onoga, kojije 
nepomiriv. Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjecniku 
(Unversohnlichkeit). 

NEPOMIRI^IV (jamacno je takav akc.J, adj. 
onaj, koji se ne moSe pomiriti, koji ne ce da se 
pomiri; protivno: pomirliv. Izmedu rjecnika 
samo u Popovicevu (unversohnlich) i same u 
primjerima: Srditost sudca .... nepomir^iva i 
neutisiva, I. Velikanovic upuc. 1, 309. Jedan na 
drugoga nepomirjivim (stamp, nepomirivjim) ne- 
prijate|stvoin mrzi. A. d. Bella razg. 34. 

NEPOMIR^IVOST nepomirjivosti (jamacno 
je takav akc), f. svojstvo onoga, koji je nepo- 
mirjiv. Samo u Popovicevu rjecniku (Unversohn- 
lichkeit). Pokniski se govori i pise na pr. Ne- 
gova nepomirjivost ne ce dugo trajati. 

NEPOMIENOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nepomiran. Samo u V^oltigijinu rjecniku (irre- 
conciliabilita, Unversohnlichkeit). 

NEPOMJERAN, adj. onaj, koji se ne moze 
pomjeriti, nepomican. Samo u jednoga pisca. U 
rusenu turstva i dizanu srpstva bio je svakad 
jedan isti, svakad nepromenit, nepomerno stalan. 
M. £>. Milicevi6 jurm. 69 i pom. 482. 

NEPOMJESTIV, adj. onaj, koji se ne moze 
pomjestiti:; protivno: pomjestiv. Samo u Stuli- 
cevu rjecniku (immobilis). 

NEPOM^j-, vidi nepomn-. 

NEPOMNIK, m. nepoman covjek. Samo u rjec- 
niku Belinu (sbardellato. che fa tutto senza 
pensarvi) i u Voltigijinu (disattento, unaufmerk- 
sam). 

NEPOMNITI, nepomnim, impf. isto sto ne- 
pomniti. Samo u jednom rukopisu. Ali (cej jed- 
noga trpjeti, a drugoga nepomniti (iz lat. aut 
unum sustinebit et alteram contemnet. matth. 
6, 24). N. Ranina 157*. Oni tada nepomnise 
(stamp, ne pomnise) i podose (iz lat. ill autem 
neglexerunt et abierunt. matth. 22, 5). 166*. 

NEPOMNIV, adj. isto sto nepomniv. Samo u 
Belinu rjecniku (spensierato, senza pensiero, ne- 
gligente, — adv. nepomnivo, negligentemente). 

NEPOMNIVOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nepomniv. Samo u primjeru: Tebi ispovidam 
.... sve nepomnivosti moje. 1. T. Mrnavi6 
nauk 29. 

NEPOMNOST, /. svojstvo onoga, koji je ne- 
poman. 

a) u smislu adj. nepoman pod a. V rjec- 
niku Belinu (nepomnos, negligenza, trascura- 
gine). Od ovakve nepomnosti dolazi, da ... . I. 
Jablanci 204. Zasto dake nepomnos taka u razre- 
denu tvoje duse? B. Zuzeri 304. 

b) u smislu adj. nepoman pod b. Samo u 
Belinu rjecniku (inavvertenza). 

c) u smislu adj. nepoman pod d. Samo u 
Voltigijinu rjecniku (disattenzione, Unaufmerk- 
samkeit). 

NEPOMISTA (bice takav akc), f. svojstvo onoga, 
koji je nepoman. Pored nepomna nalazi se od 
svrSetka xvii vijeka i nepomja; u gdjekojih pi- 
saca nalazi se i jedno i drugo (vidi medu pri- 
mjerima). U rje6niku Belinu, Bjelostjencevu, Vol- 
tigijinu, Stulicevu i u Popovicevu (vidi da]e). 
Najatarije su potvrde iz pocetka xvi vijeka. 



NEPOMNA 

a. nemar, nehaj; vidi nepoman pod a. U 
rjecniku Belinu (nepomna, negligenza, trascura- 
gine), u Bjelostjencevu (nepomna [stamp, ne- 
pomna], nemarnost, inconsiderantia) i u Stuli' 
cevu (nepomna, v. bezpomna s naznakom, da se 
nalazi u Rose). 

a) uopce. 
aa) sing. 

aaa) nepomna. Zac je otac za- 
vezan za vse grihe, ke ucini sin za negovu ne- 
pomnu. Korizm. 66t>. Pomen kudu tece, ne- 
pomna raztifie stoke i velike. P. Hektorovid 26. 
Ako nepomna jest taka, da te stavi u taku po- 
gibil. A. Komulovic 10. Svojom nepomnom vele 
lasno moze ostaviti koji grijeh. M. Divkovic 
nauk 200a. Ako bi se dogodilo za moju ne- 
pomna koje zlo. P. Posilovid nasi. 112b. Ovo 
je nepomna od roditela, S. Margitic isp. 6. Ako 
pogine koja dusa radi tvoje nepomne. H. Bo- 
naci6 11. Kad koji grih ostavi {t. j. covjek) ne- 
ispoviden zarad svoje nepomne. J. Filipovic 3, 
169^). Zastiditi se imamo .... zaradi ove nase 
studeni i nepomne. A. Kanizlic uzr. 131. Da je 
koja dusa poginula radi moje nepomne. I. Ne- 
nadic nauk 10. Nepomna od starijeh pisalaca 
veoma malo .... ostavila nam je upisano. I. 
Dordic ben. 17. Nepomna u posluhu i odmicane 
malu scjenu kaze od onega, koji zove i zapovi- 
jeda. B. Zuzeri 93. i t. (1. (iz vremena poslije 
Stuliceva rjecnika nije se naslo potvrda). — 
Ovamo idu i primjeri, u kojima uz rijec ne- 
pomna stoji genitiv objektivni: Sedmo je ondi 
smucenje dobrih, osmo nepomna sv. matere 
crikve. Narucn. 94*. Ah nepomno i nehaju ja- 
zika hrvackoga! P. Zoranic 87. Da se ne bi u 
nima pokazala nepomna stvari primnogo potre- 
bite. J. Matovic 232. 

bbb) nepomja. Nepomna sto ucini 
od Jude. I. Ancic ogl. xxvi. Lasnoca od ove 
zlobe izlazi cesto krat od nepomje ispovidnikov. 
M. Bijankovid 8. Sagrisio sam u lijenosti i u 
nepom^i od dobrijeh djela. S. Margitid isp. 17. 
Linost jest nepomja dobra cinena. A. Badid 233. 
Grih na ispovidi zarad nepoml© ostavjen nije 
prosden. J. Filipovid 3, 195b, O pastiru, ako po 
nepom}i tvojoj pogine koia ovca. F. Lastrid ned. 
IV. Premda zaam, da se jest to brez nihove ne- 
pom|e dogodilo. D. Rapid 86. Ako se to od vas 
izgubi rad moje nepomje. J. Banovac razg. 191. 
Tko od nepomne ne bi primio ni pitao ovoga 
sakramenta. M. Dobretid 269. Koje nehajstvo! 
koja nepomja! A. d. Bella razg. 187. More covik 
nagraisat na zlo ili po svojon nepomli ili po 
zlu udesu (iz govora pojickog u Dalm.). Zborn. 
za nar. ziv. 8, 235. 

bb) plur. Da bih ja oplakal .... sve 
moje nepomne i prigrihe ine. A. Georgiceo nasi. 
349. Boj se Boga uvriditi u najmani(ft> nepom- 
n&(Ji). S. Badrid pr. nac. 34. Moli za grihe i za 
nepomne vase (iz lat. pro peccatis et negligen- 
tiis vestris). L. J^ubuski list 18. Nepomne i ne- 
virnost onih, koji.... jest najcesde uzrok od 
toga. I. Garanin 3. — Da de davat razlog Boga 
za take nepom}e. F. Matid 4. Prosti meni ne- 
pomne moje. M. Zorifiid osm. 32. 

b) u nepomnu (u nepomni), nepomnom, 
s nepomnom zapustiti, t. j. pustiti u nemar, za- 
nemariti. Nepomnom, zeno, duj, gosta ne za- 

pusti. H. Lucid 196. Ako bi se prva parna 

u nepomnu (stamp, nepomna) zapustila. Statut 
po}. 251. Zelena .... lovorika u nepomni 2a- 
puStena naglo usahne svakolika. P. Kanavelid 



vni 



NEPOMNAC 2 

2*. Ti imade vrime ^initi molitve .... ali 

gi g n"; • ipuili. M. Zoriti6 osin. 41. 

\f , it. n^promtif^noft ; ridi nepo- 
man p'jd '■ ■- "n ' '• '■'■••' 'nepomna, 
in»»T«rt«.nt* . u ^. "pensie- 

r*'.*u!K • u J'optji ...... -viakeit). 

f. meoprttnoat ; ridi nfpoman pod e. Samo 
M prtw\}rru: '-' - ' • • toliko bi nesviston i 
br*< o|>»*« •; vomu .... Ovo «e dogodi 

liboMiu r%d: .. , - • I. P- Ludic razg. Gl. 

4 it'paina, nrpai(trost\ ridi nepomnn pod 
J /• r.^.:...:-,, r,,/'i iiiiiiu (nepomha, Unaufmerk- 
M CM (Unaclit^amkeit). Te- 

j^v ■ w \ nigdi upuzla je jedna 

br*««ot««» " drujju »<;ocor ;« o slagacu n stain- 
pnnjt). M. Albcrli xii. Da po svojoj nepomni 
iiamuto Tin* po-lade vodu. A. Kad6i6 Mi. Tada 
Ijojfu prtporu^i nvojn nepainu (^<. /. misnik, koji 
n' '• '' holesnika drugim ulem twgo 
Of, I/. 171. O^ule ri6i da misnik 

OBtm.: •>. A. Bacio Hlo. Da koje drugo 

(t. ). fi . (t. i mtgnik) povojno ili za- 

nuii nai Uanovac razg. 245. 

t. bfjhriinott; vidi uepoman pod e. Samo 
m jfdno) kniti: Strah jost straza od kreposti, a 
n«>pomi^a i uzdano jo'tt la.skoca za upadautje. 
M lUii.;' 2.'>9'». Isprazno.it je spavati s tijlikom 
Br ido6i u toliko volikoj pogibill. 260*>. 

. .VC, nepomuaca, m. iovjek nepoman 
(u amuiu toga adj. pod c). Samo u primjeru: 
Od oTA'^ijnh tiapaca i nepomnaca )udi zastiti 
Di' ' ab huiusmodi fabulis et iacautis 

b' r.)to(;o me), li Kadic nasi. 191. 

• r'.S'E, n. nom. verb, od glag. nepom- 
D,- I prttHjfru: ko da ih prikazaue ne- 
p. uemu. S. Rosa 18!(». 

• U'A, fern, prema masc. nepomnik. 
.*>■• \ieru riecniku (negligena). 

!K. m. iovjrk nepoman (u smislu 
t Iimtitu rjeinika samo u Stu- 

It ti«gligon'«) i samo u primjeru : 

Pr'k."»iv.. jr >tiv* nopom|ikoin ovoga bogojub- 
noca dila. A. d (^onu 1, 203. 

' ;i6irn, imp/, biti nepoman 

(■' i ni. (Hag. nije postao od 

f ' imniti, rfc je ijveden od 

*>' .a. U rjeiniku nijednom. 

!■> .-) n ovuga imala, ne bi 

T' 1. .')2. S kojora pom- 

^ , .:!ja? Josi li kadgdl 

f' griiti, koji o opakoj misli 

" :ii, koji je nepomriio nu 

" I. Velikanovid upu6. 1, 

'•";• * n^pnmnnm]iiv% 

iv ir«/i I nop)inliv, 

' '•»'^<;. U rjerniku 

•'• 'u (ridi da{r). 

••'-.- .. .,...„, prtmjeru pod a. 

■• 'lan. If rj^cniku ff^'linu 

fospor ira«curato. non diligent*) 

V, r. bezpoman). 



• M St. 



ant u.'pct. On JMt ivan noglient aliti 

t^ r,o,-,n,;,ir \i ,« „„ m.vr, ,.,,A„.; ^jjedno 

^ 1 Ma- 

*■'■ , pa6© 

* ^ dragu 

"r r.sit :,o. 

I»«»p--.m,;To ,t j_ munuU-. v,v ;i4, iikra. I. An6i6 
•»iU. 6i. Neka potAknn nvih hih. a navlaatito 



NEPOMNIV 

uzrasle, koji ne u ritko jesu nepomjivi. M. Bi- 
jankovid 3.">. Mogao sam se mnogo puta izpovi- 
diti, ali sam bio uopomjiv. S. Margitii isp. 12. 
Ako te vik zabudem s nepomiiive neharnosti. 
I. Dordid salt. 4t)0. Ako bi mnogo nepomniv 
bio misnik. A. Kadcid .51. Koliko jo koriatno 
uticati 88 k Gospi, prenda lino i srdcem ne- 
pomjivim. A. Kanizlid utoc. 69. Nemojte vece 
iivjet ovako beztuzni, ovako nepomdivi. D. Ba- 
sic 75. Medu ostalim pustinaci bijase jedan 
mlogo nepom|iv i malo [ubodilan. F. Lastrid 
ned. 365. S nopom}ive mladezi kvarove 6ini 
raarva. J. S. Rejkovic 155. 

bb) 8 razlidnim dopunama. 

(taa) nepomniv iega. Samo u pri- 
mjeru: Nepomniv, ah, bio sam najposlidne svrhe 
moje (bice poradi stiha mjesto : od najposlidne). 
P. Kneiovic osm. 38 

bhb) od cega. Nepomnivi od svojih 
dus. Korizm. fj2'>. Koji je (t. j. ispovjednik) ili 
neumitan ili nepomjiv od vase i svoje duse. J. 
Banovac pripov. 42. Tko bi od svoga spasena 
bio nepomjiv. F. Lastric test. ad. llll*. 

ccc) na §to. Covjek jest mlak ali 
studen i nepomliv na Rtvari bozastvene. S. Ma- 
tijevic 90. Ne budi nepomjiv na nauk. I. Ancic 
ogl. XVIII. 

ildd) u ce»JM (u sto). Ne mni mi 
ae nepomnivu v torn biti. Transit 244. Ize ne- 
pomnivi sut V taknutji krvi i tela Krstova. .S. 
Koiicid G^. U svemu si bio nepomjiv i nespo- 
znan. S. Margitic isp. 44. Proklet clovik, koji 
u sluzbi Bozjoj jest nepomjiv. I. Marki 103. 
Duse . . . . u nezinoj sluzbi line i nepomnive. A. 
Kanizlic uto6. 119. Ako budu u ovemu nepom- 
nivi. D. Basic 318. Najnepomjiviji bili jesu u 
povracenju dohodak. A. d. Costa 1, 126. Ako 
bi . . . . nepomnivi bili u podignutju stanisca. 
I. P. Lucid nar. 77. Ako se igda vidjet namje- 
rite covjeka koga u svojijeh poslih domadijeh 
nepomniva i beztuina. B. Zuzori 357. — Bu- 
dudi ti nepomniv u mnoge stvari. M. liadnid 57*. 

eee) za ito. Samo u primjeru: Ako 
li bi ua$a<<ti bili nepomnivi za spasene vase. 
A. Kani/Jic kam. 868. 

f'f'fj s dopunom u inf. Bi nepom- 
niva otvoriti usta i oditovati svoj grih. Mira- 
kuli 44. Nimaju biti_^ neharni i nepomnivi ukla- 
riati se od gribov. S. Budinid ispr. 28. Ako je 
bio lijen i nepomniv crkve pohoditi. M. Divko- 
vic be». 92. Nemojte biti nepomjivi u nu ulisti. 
S. Margitic fala 62. Koji su nepomjivi ostaviti 
svoju nepravdu. 149. Domadini .... nepomnivi 
diniti podilit ovo svetotajstvo sagrisuju amrtno. 
y. Badrid pr. nad. 52. Nemoj bit nepomjiva 
od svakoga se (t. .;. grijeha) duvat. J. Filipovid 
1, 215h. Kntjani koliko su nepomjivi isto dinit. 
F. Lastrid ned. .367. — Pred \nf. utoji prijedlog 
r.a. u primjeru: Nego je nepomniv bio (t. j. papa) 
/.a ugasiti klijuda eresiju. A. Kanizlid kam. 280. 

b) adv. Govoredi ga (t. j. ojicij) nepom- 
Jivo i bez bogojubntva. S. Matijevid 52. Koji 
prvo t<)liko nepomiiivo bijase iivio. P. Posilovid 
nasi. 23». Nepomnivo dicu uzdiiete, na kratjan- 
ski nauk ne uditfl. L ^^ubuski pis. 45. SagriSio 
bi It. j. misnik), jer nepomjivo sluzbu Bo^ju 
dini. A. Badid 321. Da on tako nepomnivo strazi 
svoga gogpodara. E. Pavid ogl. 253. Ako nade 
.... da je ili pero moje u duznoj stvari poman- 
kalo ill ae u neduinoj nepomnivo zabrzilo. V. 
Doien x. Toliko .«labo i nepomnivo molimo, da 



nepomSivac 



NEPOPAD^^IV 



ne razmisjamo, Sto govorimo. J. Matovid 430. 
Tko bi u tomu nspomjivo pomankao. M. Do- 
bretid 45. 

b. nesmotren, nepromis^en. Naslo se potvrda 
samo u dvije knige, i to samo za adv. Da bi 
nepomnivo dite postavil poll sebe i nasal je v 
jutro mrtvo. Narucn. 99^. Da se ne bi nepom- 
nivo zdruzevali .... djetici i djevojke. J. Ma- 
tovi6 317. Koji se tako nepomnivo zaklina, na- 
hodi se u velikoj pogibili za krivo zakleti se. 351. 

c. nepai}iv. 'Samo u Popovicevu rjecniku 
(unaufmerksam, unachtsam). 

d. bezbrizan. Kadno |udi nepomnivi sagra- 
divahu, sadahu, a dode vatra s neba i sazeze 
i(h) sve. M. Eadni6 25915. Nepomnivog da ne 
smakne (t. j. zvijer), kad se blizu k noj pri- 
makne. V. Dosen 105b, — Adv. Nepomnivo 
zive, kako da je Slobodan od svake pogibili. M. 
Divkovic nauk 7a. Pohodeci ucenike tvoje, koje 
nahodase onako nepomnivo spedi. M. Jerkovic 
44. Nemoj ziviti nepomnivo. M. Kadnic 259b. 

NEPOMNIVAC, nepomnivca, adj. eovjek ne- 
pomniv (u smislu toga adj. pod a). Izmedu rjec- 
nika samo u Belinu (negligente, trascurato) i u 
StuUcevii (nepomnivac, v. nepomnik) i samo u 
primjerima: O lince i nepom|ivce, podi, nauci 
od mrava. P. Posilovic cvijet 96. Nepomnivac 
svidio bi se i duznost svoju ispunio. I. P. Lucie 
nar. 60. 

NEPOMNIVICA, fern, prema masc. nepom- 
nivac. Samo u rjecniku Belinu (negligente) i u 
Stulicevu (nepomnivica, v. nepomnica). 

NEP0Ml5riVITI, nepomnivim, impf. biti ne- 
pomniv. Samo u primjeru: Ako li bi nepomni- 
vili, biskup namistnika odrediti ce. I. P. Lucid 
nar. 78. Vidi nepomniti. 

NEPOMNIVOST, nep6mnivo3fci (jamacno je 
takav akc), f. svojstvo onoga, koji je nepomniv. 
Samo u Popovicevu rjecniku (nepomnivosb, v. 
nepomna). 

NEPOMOCAN, adj. a) onaj, koji je bez po- 
moci. Samo u Stulicevu rjecniku (auxilio desti- 
tutus). — b) onaj, koji ne pomaze. Samo u pri- 
mjeru: Za toliko nepomodno drzis slijedene kre- 
posti, da ... . M. Kadnid 210b. 

NEPOMOC^iIV, adj. onaj, koji ne umije po- 
moci se. Nepomocjiv, unbehilflich. L. Mrazovid 
(nije zabijezio, gdje je cuo). 

NEPOMESIV, adj. onaj, koji se ne moze po- 
mrsiti. D rjecniku nijednom. U kr§tenu zape- 
cativa se pecat nepomrsiv. J. Matovid 168. 
Pecat misniski jest vikovicni nepomrsivi. A. d. 
Costa 2, 120. Utisti se u dusi pedat, to jest zla- 
mene duhovno i nepomrsivo. I. Velikanovid 
upuc. 3, 19. 

NEPOMrSiV, adj. isto sto nepomrsiv. Samo 
u dvije knige. Primajudi se (t. j. pecat) nepo- 
mrsivim nacinom. A. Kadcid 11. Jedan bilig 
duhovni nepomrsivi, upedaden u dusu. Blago 
turl. 2, 202. 

NEPOMRS^IV, adj. isto sto nepomrsiv. Samo 
u dvije knige. Jer je ovi (t. j. red) utisten u 
dusi nadinom nepomrsjivim. A. Kadcid 29. Pedat 
jest izvrsnost duhovna nepomrsjiva od Boga u 
dusu ulivena. S. Badrid pr. nac. 46. 

NEPOMSTVO, n. isto sto nepomna. V rjec- 
niku Mika]inu, Belinu, Voltigijinu i u Stuli- 
cevu (vidi da]e). Fotvrda ima xvi — xviii vijeka, 
najvise iz Dubrovcana; iz vremena poslije Stu- 
liceva rjecnika nije se naslo nijedne potvrde. 



a. nemar, nehaj ; vidi nepomna pod a. U 
rjecniku Mikajinu (neglectio, negligentia, in- 
curia), u Belinu (negligenza, trascuragine) i u 
Stulicevu (nepomstvo, v. nepomna s naznakom, 
da se nalazi u Gradiea). 

a) sing. Nepomstvo gdi moje cini me, 
vajmeh, prit i zloba. M. Vetranid 1, 461. Djev- 
stvo bez podnizenstva uzrok je od nepomstva. 
B. Gradid djev. 71. Primice .... platu od nih 
nepomstva i uehajanja. A. Gucetid roz. jez. 
35. Ako sam stogodi u nepomstvu (stamp, ne- 
pomnstvu) zapustio. 324. Kadi nepomstva ne- 
gova ni jih udinio. A. Komulovid 41. Nepomstvo 
od dobra cinenja. M. Divkovid nauk- 368. Sad 
s nepomstvom porusena s povenutijem listjem 
stoji. I. Gundulid 143. Ovo jest od mlakosti bitja 
nasega i od nepomstva. B. Kasid nasi. 31. Koji 
cini djelo Bozje s nepomstvom. I. Drzid 256. 
Uzrok od toga rekao bih da je . . . . nepomstvo 
j i nehajstvo od ^ Judi umjetnijeh i znanijeh. R. 
I Gamanid 4b. Cini, da mrzimo na nepomstvo, 
' koje smo imali o vjecnomu spasenju. D. Basid 
252. Doklegod ne odpade po nepomstvu. I. Dor- 
did ben. 158. Cuvas li se . . . . od nepomstva u 
stvarih duhovnijeh? Misli krst. 77. Nepomstvo 
pameti razprsane. B. Zuzeri 374. Ne misliti o 
dusi kaze nepomstvo veliko. A. d. Bella razg. 151. 
h) plur. Videdi nasa nepomstva, kada se 
ispovidamo. B. Kasid zrc. 6. Da se mogu pod- 
puno izaprati od svijeh nepomstva. V. Andri- 
jasevid put 406. Nek nepomstva moja placem. 
I. Akvilini 291. Er du usiliti ma nepomstva i 
slabosti. B. Bettera dut. 85. Bi on usilovan ostro 
pokarati nihova nepomstva. V. M. Gucetid 214. 

b. nepaina, nepaz}ivost ; vidi nepomna pod 
d. Samo u Voltigijinu rjecniku ('disattenzione, 
Unaufmerksamkeit). 

NEPONAPRAVAN, adj. onaj, koji se ne moSe 
ponapraviti. Samo u rjecniku Belinu (nepona- 
pravni, irreparabile) i u Voltigijinu (neponap- 
ravni, irreparabile, unersetzlich). 

NEPONOSAN, neponosna, adj. onaj, koji je 
bez ponosa ; protivno : ponosan. Samo u primjeru : 
U sridnima neponosan, a u protivnima nestucen. 
G. Pestalid 134. 

NEPONOV^ilV, adj. onaj, koji se ne maze 
ponoviti. Samo u Jambresicevu rjecniku (nepo- 
novliv, irreformabilis, — u lat. dijelu). 

NEPONTAN, nepomican. Samo u primjeru: 
Ti iunade nepontani (nepomicni) prvi bjese (u 
crnogorskoj tuSbalici). Zborn. za nar. ziv. 1, 75. 
— Postane tamno. 

NEPOI^ATAN, neponatna, adj. onaj, koji se 
ne moze ponatv (t. j. dokuciti). Samo u Popo- 
vicevu rjecniku (unerklarlich). — Iz ru8. neno- 



HflTHMH. 



NEPONATNOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
ponatno. Samo u Popovicevu rjecniku (TJner- 
klarlichkeit, Unbegreiflichkeit). — Iz rus. neno- 



HHTHOCTB. 



NEPOODAVNA, adv. odskora, skoro. Samo 
u jednoj knizi. Oni dio svita, kojino je nepo- 
odavna iznasast. E. Pavid prosv. 2, 24. Zaruc- 
nik, kojino se je nepoodavna (stami), ne po- 
odavna) svojom zarucnicom uzeo. 2, 29. 

NEPOP, m. krivi, lazni pop. Samo u primjeru : 
Prida ju poglavici velikomu poganskijeh nepo- 
pova. B. Kasid per. 208. Ispor. 1 nebog. 

NEPOPADl^IV, adj. onoj, koji se ne moie 
popasti. Samo u rjecniku Bjelostjencevu (incom- 
prehensibilis^ i u Voltigijinu (incomprensibile 



NEPOPADt^IVOST 

anb«|fT«itlichV Lat. incomprehen^ibilis rnoze 

._,.», ■ftfrne t proFO i prrntnftio. t. j. moie 

naj, koji $f tu moie primiti, uhvatiti 

I onaj, i<yi Kf ne moie pamecu 

f'al. iocompronsibile i item. 

. i $e Mmo u prenesenom zna- 

NFPoPAPT.TVO'^T. < •f'nj^tro nnoga. Ho je 

;. smtslu). 
luprohen- 

. ..fi :i]\<ri ;:; MiiipriMiHibiliti, Uri- 



^ 

N 



oami, M 



N 
SawM 






.1, adj. onaj, koji 
imjeru: Kneievicu 
.■.«..«. 31. 
(jamaino je takav akc), adj. 
— :ti. Snmo u rjeini- 
■ r^'jiarabilis, inemen- 
irreparabile dam- 
}iravliv, irreforma- 
. . . ^(itlxcetu (inemenda- 
I'okni.^'m He govori i pise w 
Tako rado svi nopopravjivi 

•RAV^JVOST, nepopravjivosti (ja- 
■')./. urojntvo onoga, §to je 
u ,'^uUkoru iiem.hrv. rjec- 
■ i). 

lino je takav akc), adj. 

kuji tir u a I i')iHsti, koji ne popuita. 

a j-rimjeru: Koliko job danas lie^ovo 

' )i ivrvto i nepopustjivo. M- i'avlinovic 

• '■ ' ^ ' ', kad $e sto ne upotre- 
Potcrde hu samo u Jur. 
':<iru nem.hrv. rjeiniku 











.r.nm, adj. onaj, koji se 
'< u Stulicevu rjecniku 

. lit) 

' » itn neporazan. Samo 


•• r 




•on pu6 es^er atterrato) 

V. iioporazan). 
' ' ill) neporecan. Samo 
"Tocabilis). 

" '■-■♦•• n« moie po- 
,, che non hi 


• m 








• ^ 












'•-'iliilis 8 po- 








tvodi, 
", irrovo- 




M 

XT 

por 
i/i 




i/t. hrc. (anwi- 

la, da BO prava 

". Da priiiOHonio 

nkruHi^na urea na^a 








' ;: .liich. 
noin 

tanijekani prema 




. OT». 

r.»- 41-^ 
M Spotn. 


na :) 
- ne- 

• ''eiii 

po- 

dm 

•r, 1, 17U, — ah tamo 

■■• 'r^can. Samo 


trrdm 

NT 


: ne 






- adc. ne- 
'\. irr«Toc«biH con- 



NEPOEOCAN 

NEPOREC^IV, adj. isto sto neporecan. Samo 
u lijeluntjencevu rjecniku (neporecjiv, kaj se 
odre6i ve6 ne more, ar kaj je receno, receno je, 
irrevocabilis}. 

NEPORECNOST, /. ono, Sto je neporecno. 
Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjecniku (Uawider- 
raflichkeit). 

NEPOKEDAK, neporetka, m. stane, kad nema 
reda; protivno : poredak. Da poloze predel nepo- 
redcima onim. Nov. srb. (1834) 46. I bez oruzija 
i bez svakog neporedka. 49. Drugih se potvrda 
nije naslo. — Bice iz rus. HenopH^oK-i.. 

NEPORiiDAN, neporedna, adj. izvanredan, 
t. j. onaj, koji se ne dogada po redu. Samu u 
rjeiniku Belinu (neporedni, straordinario) i u 
Stulicevu (extraordinarius, — adv. neporedno, 
extra ordinem, praeter consuetudinem s nazna- 
kum, da je iz Belina rjecn.). 

NEPORICAN, adj. tamna znacena i postana. 
Samo u primjeru: Bezredno pozelinje jidenja i 
j pijenja .... u vrimenu neporionu. I. Zanotti 
I upit. 15. 

NEPOEOCAN, adj. 

a. isto sto neporecan. Izmedu rjecnika samo 
u Danicicevu (neporocbnb, irrevocabilis sa tri 
potvrde, koje i ovdje dolaze). Da je do vika 
.... fcvrbdo i neporo6no (iz xiv vijeka). Mon. 
Serb. 221. Da sije pismo bude kripko i nepo- 
rocno (iz xiv v.). 232. Semuj utvrbzdeniju biti 
neporocnu do veka {iz xiv v.). 237. Nasaosejos 
primjer: Na dar neporocni prinosim ti srce ovo 
moje. I. M. Mateic 265. 

b. onaj, koji je bez poroka, t. j. bez lage 
(mace), bez prijekora (ukora). 

a) 7ieoka{an, neoskvrnen. U rjecniku Be- 
linu (neporoCni, immaculato, aenza macula) i u 
Popovicevu (unbefleckt). Rodi se spasite^ mira 
ot neporocne d&vi (iz lat. do intemerata virg;ine 
salvator natus est). Starine 23, 106. Da vera 
tvoja .... prebudet neporoc'na i utvrzdena v 
veki (iz lat. lit tua fides intemerata inviolataque 
per saecula maneat). 107. Kada 61ovik ode u6i- 
niti niko zvrstito dinenje v crikvi, ima bili cist 
i neporodan. Korizm. 60*. Govoreci zrtvu 6ista, 
2rtvu svetu, irtvu neporo6nu. Narucn. 40*. Sveto 
neporodno iivjenje. Ant. Dalm. ap. 95. Stoje 
pred pristoljem Boijim neoakvrhoni i neporocni. 
§. Budinid suma 171". Sveto i neporocno div- 
8tvo. M. Albert! 20. O neporocna i uvik bla^'o- 
slovjona .... divice! 420. Svi znadu, da bi pri- 
fcista 2ivota i neporo6na. P. Radovfiic na6. 141. 
Ki si prjkazal .... posvetilis(^e cisto i nepo- 
rocno. 468. Kraj Gofredo g;lasoviti neporocne 
rad 6i.sto9ti. J. Kavauin .Sol^. Da tobi neporoc- 
nim tiloni sluiimo. I. Krajic^ 19. Majko nepo- 
roina! (iz lat. mater intemerata, — u litani- 
jama). J. Banovac prisv. ob. 104 i F. Mati6 103. 
Da nam je iieporo6na i cista od svake mane i 
blazni (t. j. du.sa). D. Obradovic bas. 242. 

b) besprijekoran. U rjecniku Daniiicevu 
(neporofebni.. irreprplionsibili.s sa dvije potvrde 
srpfikoslnrenske), u Sulekovu nem.-hrv. i u Popo- 
vicevu (unbescholten). B\a.gi(h) i neporofinif/i) 
narava covek. D. Obradovid ziv. 112. Pokniiiki 
»« govori I pi.He na pr. Optuzenik je do sad bio 
nep6rocan. Obradovic je rijec u ovome znaienu 
uzeo iz crkvenoHlav. jezika, a u novije vrijeme 
useta je it rug. HcnopoiHuh (u tom jeziku ima 
i adj. nnpoHHuft, t. j. prijekoran, olag. iiopimaxb, 
t. j. koriti, % imenica nopoKi,, zlo6a, t. j. ono, 
ito treba koriti). 



NEPOROCNOST 



NEPOSLUH 



NEPOROCNOST, nepirocaosti (s takvijem se 
■akc. govorij, f. svojstoo onoga, koji je neporocan. 

a) znacene prema zitacenu adj. neporocan 
pod b, o. Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjecniku 
(Unbeliecktheit) i u Popovicevu (Jungfraulich- 
keit, — boje bi bilo: Unbeflecktheit). 

b) znacene prema znacenu adj. neporocan 
pod h, b. Izmedu rjecnika samo u Sulekovu nem.- 
hrv. i u Popovicevu (Unbescholtonheit). Joste je 
slavnija bila za svoje celomudrije i neporocnost 
zitija. D. Obradovic bas. 277. Ali je negova ne- 
porocnost i dobrodebel tako poznata bila, da 
.... 342. Za sest cijelih godina je mnogu osku- 
dicu prebrdio, al' je svoju neporocnost tvrdo 
odrzao. M. Pavlinovid rad. 122. 

NEPORODAC, neporoca, m. rijec neznana zna- 
cena. Samo u primjeru navedenom kod nepodojac. 

NEPOROStVO, n. isto sto neporocnost; iz 
crkvenoslav. neporocbstvo. Samo u primjeru: 
Ki imaju dati obrazb vsake fiistode i vsakogo 
neporocstva i vsake svetine. Kolunic zborn. 246. 
Znacene ce biti ono, sto ga ima rijec neporoc- 
nost pod b. 

NEPORUCAN, neporucna, adj. neznana zna- 
cena. Samo u primjeru navedenom kod djolovat. 
Da nije stampano grijeskom -ru- mjesto -ro-? 
Ako je tako, onda bi znacene moglo biti ono, 
sto ga ima adj. neporocan pod b, a. 

NEPORUSaN, adj. onaj, koji se ne rusi, koji 
ne propada, ne gine. Izmedu rjecnika samo u 
Stulicevu (integer, incorruptus) i samo u pri- 
mjeru: Puk nas s neporusniin ziv|enem prospe 
von prislatki po svoj drzavi. Grgur iz Varesa 128. 

NEPORUSITE^jAN, adj. isto sto neporusan. 
Samo u primjeru: Kako si ti vskrsnul neporu- 
site^ni i neizminitejni. Transit 122. 

NEPOSJEDAN, adj. neznana znacena. Samo 
u jednoj knizi. Papi pristoji pridavanje od svi(/i^ 
nadarji posidni i neposidni (stamp, neposidini). 

A. d. Costa 1, 237. Pristoje papi nadarja nepo- 
sedna. 1, 238. 

NEPOSILAN", adj. neznana znacena. Samo u 
primjeru: Milosti obilne pice neposilne. D. Bara- 
kovic jar. 127. 

1. NEPOSKOK, 7n. neka otrovna zmija Hi 
guster. U rjecniku nijednom. Psi jih 6e derati 
tere }uti vuci .... neposkoci glusi tere lavi. M. 
Maruli6 116. Vidjeli smo .... neposkoke . . . . i 
blavore. M. Vetranic 1, 235. Neposkok ve6 sko- 
cit ne more. D. Ranina 38*. Otrovi neposkoka 
pod jezici nih. M. Divkovid bes. 468. Na nepo- 
skoka i baziliska stupati budes. M. Alberti 439. 
Vrh neposkoka i zmaja hoditi ces (taj je pri- 
mjer kao i onaj, sto je pred nim, iz lat. super 
aspidem et basiliscum ambulabis. psal. 90, 13). 

B. Kasi6 rit. 102. Sfe podhibnosti . . . . od zmaja, 
drokuna i sfih letustih ili pepejuha i neposkoka 
(stamp, neposkoga) 413. Neposkok, neki otrovni 
guster, kojega u istinu nema (u juznijeh iaka- 
vaca). Slovinac (1882) 187. — Vidi poskok. 

2. NEPOSKOK, m. prezime zabi}ezeno xvii 
vijeka. R. Lopasic urb. 183. 

NEPOSLEN, ati;. tsio sto besposlen. Izmedu 
rjecnika samo u Stulicevu (neposlen. v. bezpo- 
slen) i samo u jednoga pisca. Neposlene ruke 
8u izdale. J. S. Re|kovi6 4. Jer tako neposlen 
malo kad je med sejani posten. 298. 

NEPOSLOVAC, neposlovca, m. onaj, koji ne 
posluje, neradin. Samo u rjeinicima, i to u Be- 
linu (ozioso faccendato), u Voltigijinu (sfaccen- 
dato, miissig feiernd) i u Stulicevu (piger, deses). 



NEPOSLOVAC, neposlovaca, ?«. isto §to ne- 
poslovac. Samo u Mikalinu rjecniku (neposlova6, 
linac, desidiosus, koji ne ima posla). 

NEPOSLOVALAC, neposlovaoca, m. isto sto 
neposlovac. Samo u Stulicevu rjecniku (piger, 
deses). 

NEPOSLOVALICA, fern, prema masc. nepo- 
slovalac. Samo u Stulicevu rjecniku (mulier 
pigra). 

NEPOSLOVA^E, n. nom. verb, prema glag. 
ne poslovati. Samo u rjeiniku Belinu (neposlo- 
vanje, ozio, riposo) i u Stulicevu (inertia, de- 
sidia, ignavia). 

NEPOSLUH, neposluha (bice takav akc), m 
neslusane, t. j. kada tko koga ne slusa, ne poko- 
rava mu se; protivno: posluh. U rjecniku Mika- 
linu (coatumacia), u Belinu (disubbidienza), u 
Bjelostjencevu (inobedientia, contumacia), u Vol- 
tigijinu (neposluh, v. neposlusnost), u Stulicevu 
(imperii detrectatio s naznakom, da je iz glag, 
brevijara), u Danicicevu (neposluhb, contumacia 
sa dva primjera iz xv vijeka), u Sulekovu nem.- 
hrv. i u Popovicevu (Ungehorsam). 

a. uopce. 

a) sing. Inobediencija aliti neposluh. Sta- 
rine 23, 134. Zato ni vpal v neposluh. Korizm. 
38b. Izgubi slobodu po svomu neposluhu. A. Gu- 
ceti6 roz. mar. 180. Koji bjehmo poginuli oho- 
lostju i neposluhom Evinijem i Adamovijem. M. 
Divkovid bes. 11. Misled, da je trpjet boje . . .. 
neg careve zapovijedi s neposluha pristupiti. I. 
Gundulic 288. Oba cemo nima biti s neposluha 
mi mrzeci. G. Palmotic 2, 111. Ma me ne htje 
ni malo vjerenica poslusati, a meni se na ne- 
posluh, majko moja, razalilo. Nar. pjes. bog. 135. 
Po neposluhu prvog oca nasega .... u grihu 
istocnomu zadinamo se. F. Lastric test. 345b. 
Odbacivsi Bog Saula rad neposluha negovoga. 
E. Pavic ogl. 236. Po ovomu neposluhu otvrdnut 
. . . . u proklestvo upade. A. Kanizlid kam. 26. 
Oskvrnen po griju neposluC/tja. L P. Lucid nar. 
1. Knez ga prutom s neposluha zegnu. Oavetn. 
4, 5. i t. d., i t. d. 

6) plur. Viteski uce neposlusi. L Gundu- 
lic 300. Sve pogrde, neposluhe i zla dila .... 
dobrovo^no podnio si. S. Margitid isp. 51. A 
Boze, kakvi su (§tamp. se) nasi neposluhi, mor- 
morane, zloglasena, psosti, krive klefcve .' J. Ba- 
uovac razg. 147. Koja tvrdoglavstva .... koje 
nescjene i neposlusi! B. Zuzeri 306. Jedan pri- 
mjer za plur. vidi dale pod b, a, dva primjera 
pod b, b. 

b. s dopunama. 

a) s dopunom u genitivu, koji je ohjekti- 
van. Za. neposluhb negovb vasb svojega gospo- 
dina tozi je na gospodbstvo vi ostalo, kako vi 
se bude videti (iz xv vijeka). Spom. sr. 1, 168. 
Smrtni je grijeh neposluh zakona Bozjega. M. 
Divkovid nauk 194*. Tebi ispovidam .... sve 
neposluhe svetih zapovidih i hotinja tvojih. L T. 
Mrnavid nauk 29. iieposla(h) nebeskijeh zapo- 
vidi. A. Badid 207. Koju su (t. j. stetu) stran© 
imale od toga neposluha zakonskih naredena. 
V. Bogisid zakon. 23. — Pred genitivom stoji 
prijedlog od u primjerima: (Grijeh je) jedan 
neposluh od nebeskijeh zapovijedi. M. Orbin 70. 
Vedom mukom priti za neposluh od zapovidi 
svojih S. Margitid fala 185. 

b) s dopunom u dativu. U neposluhu 
krajevbstvu ti sbdi jostb slobodnije nadese na 
nase nastupatb i §tetu diniti {iz xv vijeka). Spom. 
sr. 1, 91, Grih od neposluha svojima starijima. 



neposluSac 

D. H«pii 91. Jmi l« apametio .... nepofllubo 

.^V,:i:r. ^rar-v-' J ^•M.<-.vn• H, IHa". Nopoflluh 

'.,.'.. ,...- tolike neposluho 

11,. -u ; •• ;..i. i. Kadgod »e rargo- 

raraju . . .'• nrrhu Dorina nepu*lu(/v» "vojim Hta- 

riiri; ^f iK.i.rotiC 12.V — /Vrd datirom siuji 

. M pnmjtru: Nofxjslah pulti k duhu. 

: ; i«. 

*•/ o«»po«luh I' 1. pram kome. Da 

M uiporidi I o\ i»t . iba protiva zapo- 

Tidj tr. aabora. A. Kn ir: • ; I. Neposluh pram 

•Uriiinama. V. La«lri6 nod. 162. 






IM>| 



/■ • 

A. H*' 

d 
P K 



' t glo'j. (o)6initi. Isku- 

koji je uf inio starijim. 

n noposlah kraju. J. 

u (t. j. brodu) biSe Jona 

Bogu neposluh. razg- 

. h) fcino i sramotu. F. 

•o? jodan prorok Boii 

rjitil bi^^ti od pripovidaria 

i». — Dodaje se joS primjer: 

r^uo oUn^a caradi neposluC/i^a u6inena. 

lA i-il. 

•:. im« konu (valada nepo4usnu). 
■n. *iv 9 (ne kaie, gdje je rijec 



iusca, HI. 6ovjek nepo- 
iiuiun. itumtj u pnmjeru: A. Koji su nedostojni? 

B poluvirci, noposluttci i prokleti. A. Kad- 

tit 82. 

NftpOSl/^I^AN. nSposlGana, adj. oiinj, koji 

jirotivno : poslu^an. U rjei- 

«l>iian koji ne 6e da slu§a, 

/'•. neposluSno, con- 

: acto, aaperbe), u 

:ito, — adv. nepo- 

' lijelostjtncevu (ne- 

::.s, iiiobsequens, — 

inobcdionter), n 

^fdions, contumax), 

lo, ungeborflam), u Stu- 

parens, non obseqaena 

' '.ii)l : I stra&ivo kletve 

>m vikna, — adc. no- 

l''omp«ratione s na- 

'I ,11 V'ukoru (unge- 

■•■■■'*. cf. nepckoran) i u 

contumax s primjerom 

•1 uopit. BtAriiina nepom^iv, 

\,r,!;,, w<i« TVj-jr, nii josi 

tio nepo- 

I • .. ^nfii i 

u i 

ne- 

-^. Kako 

-na koi'ia 

kara to- 



rmk: 
A \ 



i 

pvrbiT 



— Ad^ 



bud,-. ,,i. 
Korizm. 



6 neposluStvo 

83*>. Ako si bil neposluSan tvojemu otcu. 4-lb, 
Jesi li kada bil neposlusan zapovidem? Narucn. 
Bfia. Ne bih neposlusan nebeskomu videnju. Ant. 
Dalm. nov. teSt 1, 214^. Je li pravo, da si tvomu 
ocu neposlusan? M. Drzic 408. Ako bude ne- 
poslusan toj zapovidi. Statut vrb. 169. Otac kun© 
sina, er mu je neposlu§an. B. Kasid zrc. 58. 
Ako budemo neposlusni glasu Gospodinovu. A. 
Vitajid istum. 320. Zla voja jest voji Bozjoj ne- 
poslusna. J. Filipovid 1, 412l>. Koga zapovidi 
neposlusan ukaza se. A. Kanizlic kam. 308. — 
Adv. Ako bista .... hotela oba uciniti supro- 
tivno i neposlusno mane za moga zivota (iz xv 
vijeka). Mon. serb. 462. 

NEP6sLU§ANE. m. noyn. verb, prema glag. 
ne poslusati. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu 
(neposlusane, v. neposluh). Kolika ooe biti muka 
od neposlusanija. Korizm. 331^. Smrtni je grijeh 
neposlusanje zakona Bo^jega. M. Divkovic uauk 
270b. Coviku krivu i neposluSnu uzimje se uzi- 
vanje duhovni(7i^ dobar, dckle odajde od nepo- 
slusauja. A. d. Costa 2, 190. Koji nega nepo- 
slusanem s vojim ogorfavaju. J. Rajic pouc. 3, 
16*. Neposlusanem jednoga covjeka postase mnogi 
grjesni. Vuk rim. 5, 19. 

NEPOSLUSlTE^, 7)1. isto sto neposlusnik. 
Samo u primjeru: Ako neposlusitej otvrdne se 
u svomu neposluvu. A. d. Costa 2, 53. — Sasma 
nepouzdano. 

NEPOSLUSlV, adj. isto sto neposlusan. Samo 
u primjeru: Djeca neposlusiva izgubjahu zi^ot. 
D. Bogdanid 90. — Nepouzdano. 

NEPOSLUS^ilV, adj. isto sto neposlusan. 
Samo u Stulicevu rjecniku (neposlusjiv, v. nepo- 
slusan s naznakom, da je iz ruskoga rjecn.). 

NEPOSLUfSNIK, neposlusnika, m. covjek ne- 
jjoslusan, protivno: posli(§nik. U rjecniku Belinu 
Cdisubbidiente), m Stulicevu (inobsequens) i u 
nem.-hrv. Sulekovu (der Ungehorsame). Togaj 
neposlusnika zabiljezite. B. Gradic djev. 129. 
Svi srditi, svi lakomi, svi neposlusnici .... svi 
8u oni sluge djavaoske. M. Divkovic bes. 22. 
Bihu pali andeli oholi, neposlusnici i odmetnici 
Bozji. B. Kasic is. 10. Smrt vicna, koju daje 
papa svojim neposluSnikom. I. Ancic ogl. 28. 
Vas smuduje jedan neposlusnik. M. Eadnic 546^. 
Strahovito Bog priti neposlusnikom. J. Banovac 
pred. 83. Cujete li vi nebarni i jogunasti nepo- 
sluSnici roditejom va§im ? F. Lastric ned. 60. 
Koje ste poslali za kastigat neposlusnike pre- 
vodro republike (iz pisma pisanoga g. 1770). 
Starine 10, 35. Nastoji razdiniti otvrdnutje kri- 
voga neposluSnika. A. d. Costa 2, 193. Boje, da 
slijede tako, il' 6u ja neposlusnike kazniti. M. 
Pavlinovid razg. 92. On nije neposlusnik opgtine. 
M. D. Milidevid zim. vec. 268. 

N£P0SLUSn6sT, neposlusnosti (jamaino je 

takao akc), f. soojstvo onoga, koji je neposlusan ; 

I jtrotivno: poslusnost. U rjecniku Bjelostjencevu 

udientia, imparentia, contumacia), u Volti- 

'I'i (disubbidienza, Ungehorsamkeit), u Stuli- 

.'nost, V. neposluh) i u Popovicevu 

Kako se pedipsujo neposlusnost. 

-<v 2, 53. Neposlusnost, Ungehorsam. 

term. 529. Nije istina, da nega kazne 

- asnost. M. D. Milidevid zim. vec. 268. 

i (J^ovori ae u Lici (a tamosnim akc. neposlusnost). 

' .T. P,n--i.-.r,oviA. 

"TVO, n.isto .ito neposlusnost. Iz- 
i samo u Stulicevu (neposlustvo, v. 
liopo.-iuli. » samo u primjeru: Za neposlustvo 
' preaudi3mo mu 20 batina. Glasnik ii, 1, 155. 



NEPOSLUZBINA 



NEPOSTOJANSTVO 



NEPOSLUZBINA, /. rijec nejasna znacena; 
mozda isto sto neposlusnost. Samo u primjeru 
navedenom kod besudbina. 

NEP0SLU2]^IV, adj. onaj, koji ne ce rado da 
posluzi. Samo u Jambresicevu rjecniku ,(nepo- 
sluzliv, inofficiosus, — u lat. dijelu). 

NEPOSKAM^jIV, adj. onaj, koji se ne moze 
posramiti. Samo u primjeru: Bozi veliki i nedo- 
znani i neposramjivi promisal. Starine 3, 228. 

NEPOSREDAN, neposredna (s takvijem se akc. 
govori), adj. onaj, koji biva, koji se cini hez po- 
sredstva; protivno: posredan. Izmedu rjecnika 
samo u Sulekovu netn.-hrv. (unmittelbar) i u 
Popovicevu (unmittelbar, direct). Neposredau, un- 
mittelbar. Jur. pol. term. 531. Neposredno, un- 
mittelbar, direttamente. B. Petranovic r. kn. 27. 
Jedna takva rec base neposredna varnica, da 
bukne jedan narodni ustanak. M. D. Milicevic 
zlos. 22. Fravda i pravica postaju za sudca ne- 
posrednim izvorom, iz koga on pravce treba da 
crpi svoje pravilo. V. Bogisic zakon. 269. 

NEPOSREDNOST, nep6srednosti, /, svojstvo 
onoga, sto je neposredno. Samo u Sulekovu 
nem.-hrv. i u Popovicevu rjecniku za iiem. Un- 
mittelbarkeit. 

NEPOSREDSTVEN, adj' isto sto neposredan. 
Iz rus. HenocpeACTBeHHuii (istoga znacena). Iz- 
medu rjecnika samo u Sulekovu nem.-hrv. (un- 
mittelbar) i samo u primjerima: Neposrodstveno 
nadgledane cinovnika. Nov. srb. (1835) 80. Po- 
budile (su) me naimenovati vas neposredstvenim 
namesnikom mojim u nahiji pozarevackoj (iz di- 
plome kneza Milosa g. 1825J. M. D. Milicevic 
pom. 827. 

NEPOSTAN, adj. onaj, koji nije nataste. Ne- 
postan ne pristupi k tomu sakramentu. Narucn. 
35 a. Da se u nemodi moze podiliti tilo Gospo- 
dinovo nepostnim. A. Kad6ic 159. Na cas smrti 
i nepostan moze se pricestiti. A. Bacic 324. More 
ga (t. j. sakramenat) misnik nepostan primit. 
M- Dobretid 62. Mogu . . . . u svako vrime pri- 
miti {t. j. bolesnici pricest), ako su i nepostni. 
I. Velikanovic 3, 58. — Ima i u StuUcevu rjec- 
niku, ali s drukcijim znacenem, t. j. onaj, koji 
ne posti, koji mrsi (non jejunus die, qua a cibis 
abstinemus). 

NEPOSTIDAN, adj. onaj, koji je hez stida, 
koji se ne stidi; protivno: postidan. 

a) u navedenom znacenu. U rjecniku Stu- 
Ucevu (impudens s 7iaznakom, da je iz ruskoga 
rjecn.) Kad redovnik ki necisti nepostidno pri- 
pravja se sveto tilo i krv jisti. J. Kavanin 458 b. 
Od crkve vracaju (se) s bukom nepostidnom 
F. Lastric od' 173. 

b) Ne razabira se znacene u primjeru: 
Ono, sto 6ini mudar u pocelo, cini budalast naj- 
poslije .... sve ono, sto se cini po dogadaju 
6ini se nepostidno. Gledaj dakle prvo stvari (pi- 
sac razlaze, kako treba sve dobro promisliti prije, 
nego se ucini ; tako rade pametni ludi, a budale 
misle poslije cina, sta su ucinili', mjesto nepo- 
stidno trebalo hi prema smislu citavoga mjesta 
da stoji: hudalasto, nesmotreno). M. Radnic 12a. 

c) Danidic u svome rjecniku hilezi: nepo- 
stydbnb, pudorem non incutiens (t.j. onaj, koji 
ne zadaje stida) i navodi primjer iz srpskoslo- 
venske isprave xiv vijeka : Na te (t. j. na Boga) 
ze i jazb nepostidnoje upbvanije nadeje se. Mon. 
Serb. 110. Bice, da je pisar isprave krivo napi- 
sao nepostidnoje upbvanije (koje nema prave 



sveze s drugijem rjecma) mjesto instr. nepostid- 
nimb upbvanijemb, t. j. htio je reci: ufajuci se 
hez stida. 

NEPOSTIDNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nepostidan. Samo u primjerima : Kada vam metne 
prid oci .... onu nepostiduost, s kojom ste 
stajali u crkvi prid sakramentom. P. Lastrid od* 
156. Poiteno hodajmo, ne u zderanu i u pijan- 
stvu, ne u komoricah ni u nepostidnosti (iz lat. 
honeste ambulemus .... non in cubilibus et 
impudicitiis. rom. 13, 13). M. A. Rejkovid sat. 15. 

NEPOSTIZAN, adj. 

a) onaj, koji se ne moze postici (t. j. do- 
kuciti, umom doseci). U rjecniku StuUcevu (samo 
adv. nepostizno, v. nedohitno s naznakom. da 
je iz ruskoga rjecn.) u Danicicevu (nepostizbnt, 
incomprehensibilis sa dvije potvrde iz srpskoslov. 
isprava), u Sulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu 
unbegreiflich). Zato je nepostizno, da vicekraj. 
nije sklonen popustiti. Nov. srb. (1835) 9. Vise 
se potvrda nije naslo. 

b) onaj, koji se ne moze postici, t. j. po- 
luciti. Samo u Popovicevu rjecniku (unerreichbar). 

c) nesposoban. Samo u Danicicevu rjec- 
niku (incapax s potvrdom iz Domentijana), 

NEPOSTIZNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nepostizno. Samo u Sulekovu nem.-hrv. i u Po- 
povicevu rjecniku (Unbegreiflichkeit). 

NEPOSTOJ, m. musko ime u tri lat. isprave 
XI vijeka. F. Racki docum. 80. 84. 95. 

NEPOSTOJAN, nepostojana, adj. nestalan, pre- 
vrt(iv, promjen^iv; protivno: postojan. U rjecniku 
StuUcevu (nepostojan, v. nestanovit, — adv. ne- 
postojano, v. nestanovito s naznakom, da je iz 
ruskoga rjecn.) i u Vukovu (unbestandig, incon- 
stans). Smatrao sam ga . . . . kao coveka ne- 
postojana, bojazjiva i strasivicu. D. Obradovid 
ziv. 30. Vina budut nepostojana, prevratna i ne- 
zdrava. Z. Orfelin 102. Vino ot nedozrelog grozdja 
naprav|eno jest svagda nepostojano, nezdravo i 
prevratjivo. P. Bolic vinod. 2, 127. Zato je po- 
zuavane vina po lieu znak nepostojan i nedo- 
vo|an. 2, 200. Mloga imena imaju pred posjed- 
nim poluglasnim slovom a, koje se u svemu 
dajem upotreb}avanu izbacuje (misli se u ri- 
jecma, kao sto su na pr. kosac, gen. kosca, mudar, 
fem. mudra i t. d.) Ovo je a svagda bez glasou- 
dara, i mi demo ga ovde (po G. Dobrovskonie) 
nazvati nepostojanim, Vuk. dan. 3, 3. Kad 
je prema mene tako nepravedan i u svojijem 
pravilima nepostojan. Vuk. odgov. na lazi 4. 
Koji dvoumi, nepostojan je u svima putovima 
svojijem. Vuk jak. 1, 8. Jer je onde vrijeme u 
Velaci nepostojano. Vuk nar. posl. 33. Neposto- 
jan kao Mart mjesec. Nar. posl. vuk 208. Med 
bude ruzan i mutan i nepostojan. F. Dordevic 
40. U predgovoru Novoga Zavjeta vi za rijeci 
postojan, nepostojan kaze Vuk: po svoj prilici 
prije de biti ruske nego prave slavenske (iz 
crkvenijeb kniga); ali se i one mogu vrlo lasno 
pomijesati s nasijem rijefiima, — zato ih je i 
uzeo u svoj rjecnik kao prave narodne rijeci. 

NEPOSTOJANOST, isto sto nepostojanstvo. 
Izmedu rjecnika samo u nem-hrv. Sulekovu (Un- 
bestandigkeit). Govori se u Lici. J. Bogdanovid 
(zabilezio akc. nepostojdnost). 

NEPOSTOJANSTVO, tbice takav akc), n. 
svojstvo onoga, sto je nepostojano. Izmedu rjec- 
nika samo u StuUcevu (aepostojanstvo, v. nesta- 
novitost) i u Popovicevu (Unbestandigkoit). Ne 



NEPOSUMlilV 

mOKU M nafuJiti. k«kvo jo nopo^tojanstvo olo- 
v«kA«>4ko? mftk. « n»tM'"«t u iiiladoili. D. Obra- 

1 fortaae kao de- 

■ . Nepostojanstvo i 

:.i ■ . ■ •r.,.\ ■) ■J75. Ali 

' J. u k'' 'ovo 8ve 

a . njanstvo 

.>zii6nih refci. V'uk opit 

to ... . ono neposto- 

ke biti prognano. Nov. 

•itio .... sjedioeno je 

wi; radi nopostojanstva, koje 

ftlo. n. DaniMt pis. 219. 

. . V, adj. onaj. koji je bet sumne, 

Samo u primjeru (u kojem je 

culo i fiBpoatimnivo u meni (tt lat. 

•I inbaasiuntor in me). B. Ka§ic 

VETIV. adj. onnj, koji se ne moze po- 

■■■.. <i r rtiiku Belinu (che non si pu6 

. . - .r I ( •< i-rcM(qui consecrari nequit). 

'•tiAX, adj. onaj, kojega ne 

i. pnkarati. Samo n^ pri- 

-ivistit«Jnu. (I'uvaj 

■.il obraz, jere ou 

• irn;,">i;i», K'jmii moro redi svis- 

ono, od iesa mene svistig. Tran- 

■-rE^ENE, n. nom. verb, prema glag. 

^imo u primjeru: Vidim ^a u puti 

ima po^tetit, rasut; ali vidim, 

.. , i priliku od neumrlosti i od ne- 

A Kalic prop. 420. 

'^uSdim, pf. upravo: ne 
u. Samo u primjeru: 
. Jer kad Bog rodeni- 
i i tebe kako ne nepo- 
■fM, aine 6o oon. ecrec- 
oiyt^t., ;^H ue K&Ko II TBoe 

I.' qrikog (fnfiov, it yuQ 6 

•'fior fjvx ((fitiaato, fii/j 

Vuk. rim. 11, 21. — 

' in bilo: (boj se) da moida 

''IV akc), n. nom. 

•ti. Samo u pri- 

• i'u I nepoHtedei^e Bo- 

':a, Hto otpadoAe, a na 

— 11, 22. It crkoenoslav. 

iko $am Vuk veli u predgovoru 

1 TI. 

n«poitio«, adj. inhonestus, tur- 

"■•'"• ''■• "--■'"■■ - ieka 

■^, 

- , , irde 
"I rjecnictma oaim 



I 1 T I."l' I 



na, 

.ka 



47. — .1 . 
>4*anu\ nf> 
Jcr »« boji privare kxaja buigarskoga, koji 



NEPUSTEN 

)>'.... I'legovo krajpvstvo neposteno ugrabio. A. 
Kadic razg. 3i. — Posoe je ubicno u nase vri- 
jeme na pr. Sad je hora za nepoStene trgovce. 
da obogate. Neposteno je jedno govoriti, a 
drngo diniti. 

b. onaj, koji nije u postenu, u 6asti, koji 

je neiastan, t. j. ne moze biti stovan, cascen od 

(itdi. U rjecniku Mikajinu (inhonestus, infamis), 

M Belinu (dishonesto, dishonorato, senza honore, 

neposten covjek, infame, — adv. neposteno, dis- 

[ honestamente, dishonorevolmente, con infamia), 

j u Bjelostjenievu i u Jambre§icevu (inhonestus, — 

adv. neposteno, inhoneste), u Voltigijinu (disone- 

j sto, unehrlich) t u Stulicevu (inhonestus, iuhonora- 

I tus, — adv. neposteno. inhoneste s naznakom, da 

! se nalazi u Lastrica). Neposteni gusar dode. G. 

Palmoti6 2. 177- Ostaje neposten (t. j. onaj, ko- 

I jemu se dokaze simonija) i ne moze u crkvi ni- 

! kakve sluzbe ciniti. A. Ba6ic 63. Da je kamatnik 

ocit, neposten. 125. Takvi se zove ozloglaseni iliti 

neposteni. 202. Tilo, koje boja smifie, drugi rukom 

ne dotic«, jer neposten i on bude, kanda i sam 

smifie }ude. V. Dosen 130*. Jer od boje vec no- 

sena odica je nepostena. 146*. Jer ni jedan zmaj 

pakleni zla toliko ne osteni, koliko ga sam osteni 

zderu6 prozdor nepoiteni. 186b. Nepostenima .... 

vrata od dostojanstva ne imaju se otvorati. A. d. 

Costa 2, 113, — Ovamo ide i primjer: Ki su 

pokopani v nepocteni mesti. Korizm. 20*. 

c. nedostojan u smislu toga adj. pod c. 
Samo u primjeru (u kojem je adv.): Vijase, da 
nepocteno lezahu (t. j. tjelesa sv. Petra i Pavla). 
S. Kozicic 8a. 

d. pogrdan, ruzan, sramotan (u moralnom 
smislu). U rjecniku Mikajinu (neposten, necastan, 
sramotan foedus, turpis, — adv. neposteno, sra- 
motno, turpe, turpiter, flagitiose), u Belinu (ig- 
nominioso, — adv. neposteno, vergognosamente, 
vituperosamente), u Bjelostjencevu (dedecorus, 
— adv. neposteno, turpiter), u Jambresicevu {adv. 
neposteno, ignominiose) i u Danicicevu (nepocb- 
tenb, turpis sa tri primjera is isprava, koji se i 
ovdje navode). 

(i) uopce. Ttda ihb oni uhvativb terb ubili 
i osramotili nepoctenijemb zakonomb (iz svrsetka 
XIV vijeka). Spom sr. 1, 13. Odbporuci namb .... 
mnogo nedvornehb i nepoctenehb i zlehb rSci 
(iz XV V.) 1, 167. Ne gledaju6i, ca mu je zapovi- 
dano obsluziti va vseh ricih (t. j. u svijem 
stvarma) .... listo ne budite nepofitene. Korizm. 
35*. Za tvoj uzrok mrem ovu nepoctenu smrtju 
(t. j. na vjeSalima). 44*. Ako bi neki dlovik 
rekal ni-komu filoviku nepoctenu besedu. Statut 
vrb. 154. Ovo su oni, kojimi se mi spotahomo, 
hih(jv trud za neposten drzahomo. F. Vran6i<S 
ziv. 25. Ako se primiri, da te izvanske stvari, 
ke 61ovik rada razgleda, jesu zle i nepostena, 
tako 8U zle i nepoStene misli i promis|enja lie- 
gova. AGeorgiceo pril. 3. Svakojake rici nepos- 
teno suprot I'letiiu govorahu (govor je o Isusu, 
kad 8u ga viudili). F. Lastri6 test. 112a. Kad 
je rana nepostena i po grihu zadob}ena. V. Do- 
.-011 21''. Taj obicaj neposteni biva, kad se tko- 
da se svati najved stide, kad ne 2de- 
ftidn. l.'32li. Prije nego bi odvrgli od 
oga suzanstva. J. Matovid 172. 
.0 ime zabranuju zenidbu. M. 
■i-'^^^. — Adv. Odbblgose nepocteno (t. j. 
Spom sr. 1, 96 (iz xv vijeka). Srce 
" ' "-"no pogan obraz zli. oholi nije 
10 oboriti na prah dolL N. Di'mi- 
uo^ludo i neposteno iirjefci. M. Div- 
*». CuvSi, da liegovi sinovi nepoSteno 



;oj. 



kovid nauk 



NEPOSTEN 



NEPOSTENAK 



(Sinahu u crkvi, zasto svojijetni zenami spavahu 
u crkvi. bes. 151. Cas je ve6a smrt hrabreno 
sebi istoj sama dati negli zivjet neposteno. G. 
Palmotid 2, 496. Bo}e nam je poginut pos- 
teno neg na sv jetu zivjet neposteno. A. Kacic 
razg. 167. 

b) neposten glas (kad se o kome sto ruzno 
govori). Svuce te (t. j. bludni grijeh) od poctenja 
i da ti nepoctenb glasb. Starine 23, 145. Ostati 
6e s malom casti i sved s glasom nepostenim. 
6. Palmotic 1, 355. Kad bi znao, da ce . . . . ne- 
posten glas dobit. I. Grlicic 50. Od kojega iz- 
lazi glas neposten. A. Kad6ic 24. Iznio bi se bio 
od nih po ustih }udi zao i neposten glas. A. 
Kanizli6 utoc. 502. Neposten glas kadano bi izasao 
po vilajetu od jedne divojke, A. d. Costa 1, 168. 

e. bludan, necist (u sinilu ovoga adj. pod'c). 
U rjecniku Belinu (osceno, disouesto, o sia di 
fatti o di parole, sporeo, — adv. neposteno, im- 
pudicamente, sporcamente). 

a) adj. 

ad) ce\adma, koja bludno zive. Elena 
bila jest .... izvrsno lipa i ujudna, dali bludna 
i nepoctena. H. Lucid 185. Da koga dopade ne- 
koristna zena al' ku mu nasvade da je nepoc- 
tena. P. Hektorovi6 31. Bududi oblubio Dalidu, 
nepo6tenu ofiitnicu. A. Gucetic roz. jez. 187. Ka 
je nepostena jedna bludna hotimica. 6. Palmo- 
tic 1, 375. Gospoja nepostena na grih nega (t.j. 
biblickog Josipa) potezudi. P. Macukat 92. Medu 
pijance glava (t. j. Ivana Krstite]a) donesena .... 
pak nepostenoj zeni dana. S. Margitid fala 134. 
O neposteni bludnice i bludnico, ne znas li? F. 
Lastrid test 12ia. Od seb' tira zenu nepostenu. 

A. Knezovid 5d. Koji hranu zene nepostene i 
hotimice. J. Matovid 388. Da se to dozvo^ava 
samo onim zenama nositi, koje su poznate za 
nepostene. D. Obradovic bas. 268. Kad je zena ili 
devojka lijepa ali nepostena. Vuk nar. posl. 169. 

bh) sramnijem udima. Kada clovik 
govori rici grde i neeiste .... imenujudi udi ne- 
poctene od muza ali od zene. Starine 23, 136. 
Imenujudi uda nepoctena u nemu. B. Kasid zrc. 
44. — Ovamo se mecu i primjeri: Ticati mjesto 
neposteno od muza ali zene za nasladenje grijeh 
jest smrtni. S. Matijevid 67. Krenutjem od nih 
nepoctenijeh i sramotnijeh telesa (govor je o 
rdavim zenama). 1. Drzio 406. 

cc) mjestu, gdje se bludno grijesi. Gre 
s jednu bludnicu v niko nepodteno mesto. Mira- 
kuli 34. Hi des bit! odvedena na nepocteno-mjesto. 

B. Kasid per. 19. Niki mladid izhodase iz nepos- 
tenoga i necistoga stana. I. P. Lucid razg. 38. 

dd) cemu apstraktnom, sto je samo 
sobom bludno, necisto. Vazga se modnim zako- 
nom V |ubav nepoctenu jedne lipe zene. Mi- 
rakuli 60. Kada ispovida nepoStene grijehe. B. 
Kasid zrc. 13. Deidamija .... das djevice pleme- 
nite nepostenijem djelom gubi. G. Palmotid 1, 171. 
Tko se suzan zove i broji od }ubavi nepostene. 
A. Gledevid 3a. Jedan mladid imajuci jednu ne- 
postenu Jubav 3 jednom necistom zenom. J. Ba- 
novac pripov. 42. Ako muz cuje, da mu je zena 
ovo neposteno dilo ucinila. razg. 105. Da ne iste 
tude i nepostene Jubavi i smijesana nepostena. 
J. Matovid 311. Da je ona imala dilo neposteno 
z drugim. M. Dobretid 431. — Mozda ide ovamo 
i primjer: Koji dinahu zivot mnogo neposten i 
amutjiv. Norini 9. 

ee) onome, sto navodi na bludnost, 
ier je besramno, bestidno. Imase ova (t. j. dje- 



vojka) napasti nepodtene. B. Kasid nac. 61. Ako 
si hodio .... na komedije bludne, sramotne ili 
nepoctene. zrc. 61. Ako si prostio pisma nepos- 
tena od bludnosti. 65. Mnozi tamnaci svojimi 
knigami nedistimi i nepostenimi .... cine. P. Ra- 
dovdid ist. 82. Puti k prijubodivstvu ali k blud- 
nosti, to jesu pogledi bludni i celovL neposteni. 
I. T. Mrnavid is. 101. Svako sagrisene vansko, 
kako n. p. neposteno ticane. A. Kadcid 212. 
Koliko si puta sipkama od nepostenijef/t) misli 
tvojif/tj frustao Isusa. F. Lastrid test. 121f>. Bu- 
dudi upao u malasan grih nepostena pogleda 
tude zene. 252^. Je li grihota rici nepostene go- 
vorit? F. Matid 62. Zasto se misli nepostene 
lako u bludnici probuduju. 67. Premda so s je- 
zikom sagrisuje kunudi se, psujudi .... nepos- 
teno govorene vedma truje. J. Banovac razg. 60. 
Zasto rici nepostene nisu meni dopustene. V. 
Dosen 8 lb. I zagrjaj neposteoi plod pogani da 
osteni. 96^. Ono poticane bludnosti .... to jest 
necist i neposten razgovor. J. Matovid 392. Pisme 
i rici nepostene. M. Zoricid zrc. 140. — Moida 
idu ovamo i primjeri: Bojastvo ciniti i govoriti 
svaku stvar necistu i nepostenu P. Posilovid 
cvijet 201. Na onome mistu, gdi se Isus rodi, 
cini metnut nepostenu statuu idola. J. Banovac 
pred. 27. 

b) adv. Ako si ... . sagrisio neposteno 
s tvojim rostvom. A. Kadcid 196. Niki smo na- 
ucili proklinati .... murmurati i neposteno go- 
voriti. F. Lastrid test. 16b. Jedan od ovi(/t), koji 
neposteno besidase, umri od smrti nenadne. J. 
Banovac razg. 61. Bududi se neposteno za|ubio 
s Erodijadom. S. Rosa 55b. Knige upisane ne- 
posteno i }ubJeno. J. Matovid 392. Vidi zenu u 
crkvi, koju je i prvje nepoSteno poznavo. M. 
Dobretid 154. Da se pustila povojno od drugoga 
grliti i neposteno se doticati. 432, 

f. prost, prostacki, grub. Samo u rjecniku 
Bjelostjencevu (inficetus, — adv. neposteno, in- 
civiliter, inhumane, inurbane .... impolite) i u 
Jambresicevu (adv. neposteno, inhumane, nem. 
unmenschlich, unfreundlich, groblich). Razvi- 
tak znacena nejasan. 

NEPOStENICA, /em. prema masc. nepostenik. 
Samo u rjecnicima, i to u Belinu (infame), u 
Bjelostjencevu (nepostenica, v. neposten), u Vol- 
tigijinu (disonesta, eine Unehrliche) i u StuUcevu 
(mulier inhonesta). 

NEPoSteNIK, m. neposten covjek. Izmedu 
rjecnika samo u StuUcevu (homo inhonestus). li 
templa iztjera neke nepostenike. S. Rosa 52b, 
Ovi se ne obiru . , , . tako svi nepostenici. A. 
d, Costa 2, 46. V oba je primjera znacene prema 
onome kad neposten pod a. 

NEPOSTENOST, /. svojatvo onoga, sto je ne- 
posteno. Izmedu rjecnika samo u Jambresicevu 
(infacetiae, reci neprilicne, muzke nem. Unhof- 
lichkeit, bauerische Worten; vidi neposten pod 
f). Nepoctenost pri oltari (znacene cebiti: nepri- 
stojnost; vidi neposten pod c). Narucn. 89*. Ne- 
postenost, Unredlichkeit. Jur. pol. term, 532. 

NEPO§TENSTVO, n. isto sto nepostenost. 
Samo u Belinu rjecniku (disonesta). 

NEPOSTENAK, nepostenaka, m. covjek ne- 
posten; protivno: postenak. U rjecniku Belinu 
(infame, di cattiva fama), u Bjelostjencevu (ne- 
postenak, v. neposten), ti Voltigijinu (disonesto, 
ehrloser), u StuUcevu (uepostenak, v. neposteuik) 
i u nem.-hrv. Sulekovu (der UnreJliche). Nepogte- 
naci ne mogu udiniti svidocenje. A. d. Costa 2, 60, 



XK ■' K. n. improbiUuM, inhoriMUs; f>ro- 

t,cH' Stnnjt je lik $a -t-, mladi sa -5-: 

potcrde ciJi medu yrimjerima. V crcini rjec- 
mUCa (rtdi dajrf. 

a. gevjitco unoga, koji >e nrposten u gmislu 
t'>*f<i fid' pud %. Itmfdu rjrcmka samo u Siilc- 

hrr. I u J'upori'^evu ( Unredlichkeit). 

i« Sveliievi. u torn, Sto je . . . . D. 

' '. >ri^CM rje&ti. {tiidi, koji se slide 

•« De utide nepodtona. M. Pavii- 

b. tufiut, tramota. V rjtimku Miknlinu (ne- 
l^lm- - ■• ■• ■••v!a, opprobrium, dedecus 

... di^honore, disonesta, 

; Ml Tio, vituperio), u Bjelo- 

onosuiuentum . . . ■), u 

iKtiouiinia, infamia, de- 

i/inu (disonore, Unehre), 

lecusj, u SuUkovu nem.- 

hri. I u 2'^i -iii'.ciu ,L:i«-bre). 

tr) necatt, sramota, u kojoj s« tko nalazi; 

' pod b. VojaMe n naujorijem ela glasa 

.. ■ r>«pr,i«'tonjem otajnim ziviti. M. Ma- 

'. J. u snu), da slazis s kola, 

'•rije. Zborn. (1520) I30b. 

vrh jjlavo muceno^a . . . . ne 

•avjaij radi pogibije od ne- 

t. libH. Ja siaiu ostao napr- 

iija, i potriba mi je, da 80 

nasi. oL-. Kad se obra6a 

' II sramotu rodite)ah oil u ne- 

A. Kad6i6 fiV6. Od koga se ne 

bes privflika nepostena i gtete. 

. Virl««'i tolike nepo^liihe Bogu i 

L. Radic 'M. Nepos- 

■>U>janstva. A. d. Costa 

1 iippoHtene onoga di- 

: I iilo brezakonito. M. 

- *-- ■•• , .. , Mrai£ota, ne6aat, Un- 

»lm. Jar. pel. t«rm. 52<J. 

6> mefast, tramota, pogrda, kojom tko sra- 
«ol», pofrduje hIx i/i druge; ridi necaat pud a. 

■vi . . . . od kojijeh poeti 

i':U»nja i zlo6instva. B. 

* ' iti nepoStei'io 

la bit trizaii 

I nepo^benje. 

^'la;* po^teni 

•lii 422. Jcr 

o I iinpravda Isukrstu. 

•; rTi;i-i ^vn. ozgor re- 

•ua. 432. 

o bijade 

■■»■•' ••./jmni i.Hi.osiciiju. A, d. 

B#1U r»i. 



NEPOTHIBAN 



K. LMtno nod. 115. >'epcs.l«nje. 



6ini, ne imam po nijedan na6in trpiti. A. d, 
Bella razg. 250. 

c. blud, bludnost, neiistoca; vidi neposten 
pod e. U necisto(5af7>^ i smradu od putenoga 
griha i nepoStenja tilesnoga. P. Posilovic nasi, 
ya. Da si se nasladiva u misli od nepostena oli 
od osvete. A. Kad6i6 197. Koji toliko nasladenje 
imaS u smradu od nepo.stenja. F. Lastric test. 
Til". Drzi prijubodivnicu, koja .... ne hoce 
se pokajati i ostaviti se od poceta nepostena. 
J. Matovid 314. S ovom zabranom prijubodin- 

! stva razumijemo da se zabranuje svaka vrsta 
nedistoda i nepostena. 388. Poradi nike sumne, 

' da je imao kakvo nepoStene s negovom zenom, 
A. Tomikovid ziv. 7. 

d, besramnost, bestidnost. U rjecnilcu Belinu 
(impudicitia). Da pocteno budemo hoditi .... ne 
u leianju necistode i nepoctenja (iz lat. honeste 
ambulemus .... non in cubilibus et impudicitiis. 
rom. 13, 13). Bernardin 1. Promine nepostenja 
u postidnost, bludnost u cistodu, pijanstvo u 
crizmenost. F. Lastric test. 17*. Koji bi pengali 
stvari, koje prikazuju nepostene i necistodu. M. 
Dobretid 98. 

NEPOSTIVANE, n. nom. verb, prema glag. 
ne postivati. Samo u primjeru: Uzrok moze biti 
neposluh i nepostivane. B. Leakovic nauk 246. 

NEPOSTOVANIK, m. onaj, koji nije posto- 
van. Samo u rjecniku Mikajinu, (koji ne ciai 
cast, contemptor, non reverens) i u Bjelostjencevu 
(nepostuvanik, coatemptor). IJ oba je rjecnika 
znacene krivo protumaceno; rijec nepostovauik 
je izvedena od osnove pas. partic. nepostovau, 
treba dakle, da i ona ima pasiono znacene, t. j. 
lat. contemptus, a ne contemptor; ali ispor. rijec 
kudenik i u Vukovu rjecniku: presadenik 
u Boci se zvao nekakav covjek, koji je voce 
presadivao. 

NfePO§TOVANE, n. nom. verb, prema glag. 
nepoBtovati. U rjecniku Mika^inu (nepostovanje, 
contemptio), u Belinu (nepostovanje, irriverenza), 
u Bjelostjencevu fnepostuvane, inhonoratio, ir- 
reverentia) i u Stulicevu (irreverentia). Ono, sto 
se svijotu 6ini ubozstvo (stamp, obozstvo) i ne- 
postovane, pofajuje Bog. M. Radnid 155^. Budi 
.... ustrpjiv u nepostovanami, ponizan u ce- 
stitosti 480b. Da neprijate{i ne bi ucinili koje 
nedostojanstvo i nepostovane spasiteju nasemu. 
A. Kadcic 1H5. Odkud izrasta neposlah i nepo- 
stovane roditejom. F. Lastrid ned. 110. 

NEPO§TOVATI, nepostujem, impf. vrijedati 
(t.j. pokazivati nepostovane) Satno u primjeru: 
Ja sam bio uvriden u postenje, i ti jost mene 
nepoStovao. P. Posilovid nasi. 5*. 

NEPOTAKNUCE, n. nom. verb, prema glag. ue 
potaknuti (t. j. ne razbiti, ne pokcariti.) Samo 
u Daniiicevu rjecniku ( nepotbknutije, firmitas 
s primjerom.) Upisa se sije pisanije, i po sems 
Minb da je za nepotaknutja (iz isprave xv vijeka 
"? tt« turskom dvoru dosta rdavim jeeikom). 
aerb. 8G3. 

' AMNIV, adj. koji ne maze potamneti; 

pofnmniv. Samo u rjecniku Behnu 

'> appannarsi) t u Stulicevu (qui 

■ It). 

.N£i'OrEZAN, nQpotezaa., adj. spor; protivno : 
poUian. Samo u Stulicevu rjedniku (tardus 

J HIBAN, adj. iskren; protivno: pothi- 
■'»! ,>'wo u primjeru: Nepodhibna srca dilo. 
M. helegrinovid 196. 



NEPOTKUPJjilV 



11 



NEPOTVRDIV 



NEPOTKUP^ilV, (jamacno je takav dkc), adj. 
onaj, koji se ne moie potkiipiti. Potvrdu vidi 
kod nepodmitjiv, a ima i Sulekov rjecnik nem.- 
hrv. (unbestechbar). 

NEPOTOPIV, adj. onaj, koji se ne moze po- 
topiti. Samo u Stulicevu rjccniA;M(immersabilis). 

NEPOTPUN, adj. onaj, koji je bez potpuno- 
sti; protivno: potpun. U rjecniku Stulicevu (samo 
adv. nepodpuno, partim, aliqua ex parte), u Su- 
lekovu nem.-hrv. i u Fopovicevu (unvollstandig, 
mangelhaft). Daje obilniju miru .... za koliko 
je krivu i nepodpunu davao. A. Kad6i6 261. 
Zaradi nepodpuna i nesvrsena privojena vo\e. 
A. Bacic 217. Pokajane .... svrseno, koje niki 
zovu podpuno, i nesvrseno, koje zovu nepod- 
puno. E. Pavic jezg. 68. Nije dosao .... ona, 
koja su bila nepodpuna, prominiti u podpuiiija. 
F. Lastric ned. 138. Svi ne moremo imati cistoga 
.sinovskoga straha Bozjega, nego sami podpuni i 
zrili u Jubavi i milosti Bozjoj, a koji smo ne- 
podpuni i slabi, vise se strasimo od mukah i 
pokaraiii negoli od uvridena Bozjega, 210. Tko 
se kaje s skrusenem nepodpunim. I. P. Lucie 
doctr. 11. Prve dvije rijeci nalaze se na neko- 
liko mjesta s nepotpunom asimilacijom. D. Da- 
nifiic u Icekovicevu rjecn. Malojetnici i drugi 
inaaonici nepotpune svojevlasti. V. Bogisic za- 
kon. 169. 

NEPOTPUNAN, nepotpunana, adj. isto sto ne- 
potpun. Samo u primjeru: Petar u vrijeme od 
muke spasite}eve kakono joster nepodpunan i ne- 
potvrdea u milosti .... rece. M. Eadnic 497b, 

NEPOTPUNOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
potpuno. Izmedu rjecnika samo u Sulekovu nem - 
hrv. i u Popovicevu (Unvollstandigkeit) i samo 
u jednoga pisca. Stogod je nepodpunosti na svi- 
jetu, zla i opac^ine (iz lat. quidquid imperfectionis 
est in mundo, mail et iniquitatis). F. Lastri6 test. 
ad. 77b. Zaradi nepodpunosti jubavi svoje. ned. 339. 

NEPOTPUNSTVO, n. isto sto nepotpunost. 
Samo u jednoj knizi. Obicaje i Bog ciniti isto 
u dusi ocistajuci zle obicaje i nepodpunstva ne, 
M. Eadnic 146^. Sva nepodpunstva i pomankana, 
koja vidimo u nasijem iskrnima, imamo toma- 
citi na bo}i dio, 446b. — jVe razabira se pravo 
znacene u primjeru: Uzgani s vatrom od srcbe 
bacaju na usta mnoga nepodpunstva i rijeci ne- 
naredne. 275**. 

NEPOTEEBA, /. staiie bez potrebe. Samo u 
dva prtmjera (u kojima znacene nije sasvijem 
jasno). Cijeni se u nepotrebi za ne pripladat u 
potrebi. Poslov. danic. Ova i ovim podobna go- 
vorena vide se jeziku srbskom prave nepotrebe, 
koji(h) se izvan vezanog spisa cuvati vaja. L. 
Milovanov 68. 

NEPOTREBAN, nepotrebna (bice takav akc), 
adj. non necessarius, inutilis; protivno: potreban. 
U rjecniku Stulicevu (inutilis, non necessarius, adv. 
nepotrebno, inutiliter), u Danicicevu (nepotrebbub, 
inutilis s jednom potvrdom srpskoslovenskom), u 
Sulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu (unnotbig). 
Bedni i gorki stradalac i nepotrebni Isaije Di- 
jakovic episkup (iz pocetka xviii vijeka). Glas- 
nik II, 3, 56. Da se ne misaju rici nepotribue i 
nepristojne. A. Kadcic 205. Cokot .... izlisnu i 
nepotrebnu vlagu iz sebe ispusta. P, Boli6 vinod. 
1, 67. Molim te za Onisima .... koji je tebi 
negda bio nepotreban, a sad je i tebi i meni 
vrlo potreban. Vuk filim. 11. Ne stavjam pred 
oci svoje rijeci nepotrebne. D. Danici6 psal. 
101, 3, — Adv. Ako si se zaklinao lazivo, krivo, 



nepotrebno. B. Kasic zrc. 45. — Ne razabira se 
znaiene u primjeru: Danas od nehrabrenih i od 
nepotribnih ubojaste se Indijan. Starine 3, 291. 
Dbnbsb otb nepotrebnyhb i odb nehrabrihb In- 
dianb ubojaste se. S, Novakovic aleks. 98. Vidi 
nepotrebnik. 

NEPOTREBIT, adj. isto sto nepotreban ; pro- 
tivno: potrebit. Samo u Sulekovu nem. hrv. rjec- 
niku (unnotbig). — Slabo pouzdano kao i ime- 
nica nepotrebitost u istom rjecniku za nem. Un- 
nothigkeit. 

NEPOTREBNIK, ni. rijec nejasna znacena, 
Samo u primjeru: Nepotrebnifie i strasjivice .... 
poisti. S. Novakovi6 aleks. 123. Vidi dva po- 
s\edna primjera kod nepotreban. Na istome mje- 
stu u knizi Starine 8, 810 uzeta je rijec nepo- 
dobnik (vidi tamo pod a). 

NEPOTREBNIT, adj. a) isto sto nepotreban. 
Samo u primjeru: Da se obaju posjeda toliko 
cestijeh i nepotrebnijeh. I, M. Mateid 128. — 
b) onaj, koji ne zivi u potrebi, t. j. oskudici, u 
nuzdi. Samo u primjeru: §to se daje nedostoj- 
nijem i nepotrebnitijem, ono jest sve izgubjeno. 
P. Posilovic cvijet 73. 

NEPOTREBNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nepotrebno. Samo u rjecniku Jambresicevu (su- 
perfluitas, — u lat. dijelu) i u Popovicevu (Un- 
notbigkeit, Uberfliissigkeit). Lat. rijec superflui- 
tas i nem. Uberfliissigkeit upravo znace : zalis- 
nost, a ono, sto je zalisno, ponajvise je i ne- 
potrebno. 

NEPOTROSAN, nepotrosna, adj. onaj, koji se 
ne moze potrositi. Potvrda je samo : Nepotrosna 
stvari, unverbrauchbare Sachen, cose non fun- 
gibili. B. Petranovic r. kn. 21, 

NEPOTUDIV, adj. onaj, koji se ne moze po- 
tuditi. Samo u Stulicevu rjecniku (qui alienari 
nequit). 

NEPOTUR, rijec tamna postana i znacena. 
Samo u primjeru: Hocu spuzat niz bedene erne 
i nepotur pasti medu Turke, vjerovat 6e, da sam 
nibov Turci, Osvetn. 7, 87. 

NEPOTVORAN, adj. onaj, koji se ne moze po- 
tvoriti (t. j. promijeniti). Izmedu rjecnika samo 
u Danicicevu (nepotvorbub, immutabilis s potvr- 
dom iz srpskoslov. isprave). Vele lip i brabar 
(t. j. Aleksandar je), ruke podatjive i jezika ne- 
potvorna. Starine 3, 254. Ruka podatbjiva i vera 
nepotvorbna i sudb pravb. 3, 319. 

NEPOTVOREN, pas. partic. zanijekani prema 
potvoren, — isto sto nepotvoran. Samo u Danici- 
cevu rjecniku (nepotvorent, immutabilis, s potvr- 
dama iz dvije isprave, od kojih je jedna iz xiv 
vijeka srpskoslovenska, a druga je iz xv v. pi- 
sana na turskom dvoru rdavim jezikom). 

NEPOTVORENE, n. nom. verb. f>rema glag. 
ne potvoriti (t. j. ne promijeniti) Samo u Dani- 
cicevu rjecniku (nepotvorenije, immutabilitas sa 
dvije potvrde iz isprava xv vijeka pisanih na 
turskom dvoru). Da imb bude vb utvrbdenije i 
vb nepotvorenije. Mon. serb. 524. Da imb bude 
. . . , Vb utbvrbdenije i vb nepotvorenije do 
veka. 528. 

NEPOTVRDITE^j, m. onaj, koji sto ne potvr- 
duje, ne odobrava, odbacuje. Samo u rjecniku 
Bjelostjencevu (improbator, reprobator) i u Jam- 
bresicevu (nepotvrditel, kudlivec, odbitavec, za- 
vrgavec, improbator, — u lat. dijelu). 

NEPOTVRDIV, adj. onaj, koji se ne moze 
potvrditi, odobriti. Samo u rjecniku Belinu (im- 
probabile) i u Stulicevu (improbabilis). 



NEPOTVRDIVOST 



12 



N y. 



;V().ST, /. nojstco onoga, Sto je 
fno M Stuliceru rjeiniku (iJ, per 
improbabiln out). 



NT!'*, i vi>r)y.iv 



■ tiirim/. 


\PrT)TVRr»E!sF 11 




hm'.in — 11 t). 



adj. ifto ito nepotcrdiv. Samo 
•rvu (improbabili*) i u Jam- 
v, improbabilii, — u Int. 

nom. verb, prema glag. 

hriti) Samn u rjecnikn 

>. rpprobatio) i u Jam- 

kuJene, odhilede, impro- 



iit 



nom. verb, prema glag. ne 

rir^nikn samo n jambresi- 

: ft. j. misnicima) slo- 

ni(h)ovo uepoufane u 

:(7t. Da «a'<vim no pademo 

■ 1 1 no dojdtnno. B. Leako- 

liuMo^t i nopoufahe spasena. 



ilHor/.liAN', nepoiizdina (bide takav akc), 
HI / M. partic. eanijekani prema pouzdan. 

a) u pa$ 
lutdatt. IzHudu 

u Popoviievu (unverlaes 

itvori (t. j. za istoriju) ne- 

. .IN „iu.i^ VII. I ondje je pa svojega 

a . . . . 8a.*«ma nepouzdan. D. Danicid 

— cvu rjecniku. 

b) u akt. smislu: onaj, koji ae ne uzda. 

,. — :...;. . ..„f, y Stulidfvu (diffidens, su- 

izdano, diffidenter) t samo 

ti /Kiiriirii (id spasiteja zarad 

r.'tgjiv i nepouzdan, 

. 1. .16 .196>>. 



\t I'l il'/l I A VI K 



NEPOUZDANOST. 

■■ -'-i : it n ' ni - rri 1 - /li 



XKP()UZDANE. n 



o4 



«*r*n*'. 

B^poTinna 

if /I i^ t .., 

aU 

(la.* 

Ttdtno u iat 



pr 



NEPOVJEROVAN 

tanti fama criminis). Starine 23, 123. Kada jedan 
iiravden i nopovinan bude stuzen prez vsakoga 
uzroka. Korizm. 86b. Ja sam sagrisil predavsi 
krv nepovinnu. 95*. Da budut fiiste i nepovinne 
((. ;. ruke) bez .skvrne. Transit 158. Znajudi se 
nopovinnan i nekriv v torn delu. 218. Kadavidje, 
da je ucinio nepovinu krv, tada sam eebe ubode. 
Zborn. (1520) IGOtJ. S kletvoju priseze, jakoze 
prav ili nepovinan bise. S. Kozicii 18a. Pravedai 
nepovini i Boga. vsemogademu drazi .... bihu, 
S. Budinic suma 42b. 

b) Ne razabira se znacene u primjeru : 
Smislivb .... nepovinbnu Jubavb i prijazanb (iz 
XV vijeka). Mon serb. 367. Danicic za taj pri- 
mjer postavja znacene sincerus (t. j. iskren), ali 
to nije sigurno, a had bi i bilo, ne bi se raza- 
birao razvitak znacena. 

NEPOVINANE, n. isto sto nepovinost, nepo- 
vinstvo. Samo u primjeru: Za dobre je drzi i 
oblaci ih z lipu avitu od nepovinanja ili cistode. 
Poatila (1562) 106a, 

NEPOVINOST, /. svojstvo OJioga, koji je ne- 
, povinan. Samo u Stuliceva rjecniku (inorum 
. smiiflu: onaj, u kri/ja se ne moze integritas, tnl. innocenza 8 naznakom, da je iz 
a riecnika samo u SaUkovu tiem.- | glag. brevijara). 

NEPOVINSTVO, n. isto sto nepovinost. U 
rjecniku nijednom. Ki se za svoje grSsi najde 
nag od nepovinstva. Starine 23, 75. Da bi ofiito 
otkrila nepovinstvo neje. Mirakuli 77. Ako se 
on navikne drzati ovo nepovinstvo i pripros6inu. 
Transit 81. Ti ucitej, ti obraz nepovinstva. 103. 
V pomoc svojega nepovinstva umijeno se prepo- 
ruci sv. Jerolimu. 277. Vise se potvrda nije 
naslo. 

NEPOVIT^IV, ad), nejasna znacena. Samo u 
primjeru : Setih se. da sam darnuo u strufinaka. 
A svaki je strucnak, makar najmane, nalik na 
papu. I papa je onako nepovitjiv samo zato, sto 
je on jedini strucnak u dve sta milijuna kato- 
lika. M. !)• Milicevic zim. vec. 334. 

NEPOVJEDl^IV, adj. onaj, koji se ne moie 
povjediti. Samo u Jambresicevu rjecniku (nepo- 
vedliv, nepovedlivo, inenarrabilis, inenarrabi- 
liter, — u lat. dijelu). 

NEPOVJERAN, adj. onaj koji ne vjeruje. 
Samo u primjeru: Nade onu ostiju na otaru 
obraienu u meso, koje nepovirnoj zeni ukazavsi 
i no nevirstvo izlici. F. Lastrid ned. 265. 

NEPOVJER^NE, n. stane, kada tko nema 
rjere u koga; protivno: povjerene. Da je sultan 
Hamo 8 zavisdu i nepovereuem gledati mogao 
paSu svoga. Nov. srb. (1834) 102. Vi cete pro- 
slaviti srbstvo, da bude priznano .... bez ne- 
povjerena. M. Pavlinovid razg. 57. Pokniski se 
govori t pise na pr. Biraci su svome zastupniku 
izrekli nepovjerene. Ima i u Sulekovu rjefin. zn. 
naz. za nem. Misstrauei, tal. diffidenza. 

NLPOyjERI,jlV, adj. onaj, koji lasno svaku 
no vjeruje. M. Pavlinovid. Pokniski se govori i 
pike u wjaio drukiijem znacenu, t. j. onaj, koj> 
nrma j)ovjercna. na pr. Nepovj^rjivi su to ^udi 

NEPOVJER^^IVOST, f. svojstvo onoga, koji 

je nepovjerfiv. Da prouzmemo .... mudru nepo 

y>»rlivo9t, da nas ne zavaraju lukavi protivnici 

Pavlioovi6 razl. sp. 5. Pokniski se govori i 

fM pr. ^loja nepovjerjivost u takve lude 

- '• vise raste. 

NEPOVJEROVAN, pas. partic. zanijekani 
prema povjerovau, — onaj, koji se ne moie vje- 
rovati. Samo u jednoj knizi. Trcudi s -ednom 



NEPOUZDANICA. /. \ celade (zensko i musko), 

I I-,../, je nepouzdano (u 

'• samo u Stuliievu 



$vojstvo 



onoga, ito je 
>4 a). Samo u 
iverljis^igkeit) 



nom. verb, prema glag. ne 

ritrnikii ^,tn,i) u StultCeVU 

pouzdanu. M. 
; ^ rovaAem, ne 
•*t.tu». 8. K'jii* Ihlb. On ih je 
• ti ih n n>«pouzdai^a drzao da{e 
novid raE>f. 92. 

jt nema poutdana. 
:e« rje^mkm (diffiaus). — Ne- 

mole po- 
> (immar- 

u \'i4tij/i)inu (iuappas- 

!ia, a to 
Jsmedu 

«»ti9 pu- 
ll glag. 

' 'lOj Mvuinib, orimiDe 

Krvvh I' 
.' rjrin. 



▼otat ftd innoxii antiititia 



aorea 



NEPOVJEROVANE 13 

brzinom nepovjerovanom k grobnici. M. Kadnic 
2871'. Upitomi Bog negovu oholost .... nepovje- 
rovanijem bojenami. 338*. 

NEPOVJEROVANE, n. nom. verb, previa glag. 
ne povjerovati. Samo u dvije knige. Ooo, sto je 
Toma po nepovirovanu izgubio bio .... mi vise 
puta po naSima grisif/tj gubimo. E. Pavic prosv. 
2, 63. Istoga zacetja nepovirovane pokarano. F. 
Lastri6 avet. 93*. 

NEPOVO]|jA, /. mrskoca. Samo u Sulekovu 
rjecn. zn. naz, za lat. (grc.) antipathia, nem. 
Antipathie, Missfallen. Rijec nije uzeta u kni- 
zevni jezik. 

NEPOVO^jAN, nepovojna, adj. ingratus, in- 
voluntarius ; protivno: povolan. 

a) onaj, koji kome nije po vo]i, nemio, 
neprijatan. U rjecniku Bjelostjencevu (nepovo- 
)eD, ingratus, non placens, iaamabilis, invisua 
....), u Jambresicevu (nepovojen, crucius), u 
Voltigijinu (nepovojen, disaggradevole, unange- 
nehm, — adv. nepovojno disaggradevolmente, 
unangenehmlicb) i u Vukovu (unwillkommen, 
ingratus). Buduci da je to nemu . . . • i meni 
veoma nepovojno. E. Pavic ogl. 63. Ubojstvo 
sasvim nepovojno nije grib. A. d. Costa 2, 160. 
Kako sto nepovojno u drugom spazi, na.iaa.(h) 
86 na se obazre. D. Obradovic sov. 111. Ostala, 
koja su nepovolna coviku. B. Leakovid gov. 182. 
Svagda 6e rakija tvoja nepovojan zagoreo vkus 
imati. P. Bolic vinod. 2, 28. Iz Albanije dosle 
su nepovojne vesti o tamosnim bunama. Nov. 
serb. (1835) 193. liad ko rece za sto nepovojno 
da 6e se dogoditi. Vuk nar. posl. 261. Odredeno 
mjesto u Biogradu nije mu bilo nepovojno. prav. 
sov. 53. Za Aleksu vasega imam vam nepovojne 
glase javiti. Vuk u Ivekovicevu rjecn. — Adv. 
Onda bih morao nepovojno dofcicati se mnogijeh 
lica. Vuk odgov. na lazi 10. Kad ko u jutru 
najprije sretne macku ili staru zenu, vrlo mu 
je to nepovojno .... a putnicima je najne- 
povojnije, kad sretnu popa ili kaludera. rjecn. 
s. V. sresti. 

b) neJiotican, onaj, koji se dogada hez cije 
voje iliprotivvoje. U rjecniku Stulicevu (nepovo- 
Jan, V. bezdobrovojan). Ako su misli nepovojne i 
nastojimo otirat ji(hj, molitva je dobra. J. Fi- 
lipovic 1, 289 1". Da ne pritece misao i zeja u 
srcu, nikada se dilo povojno ne bi ucinilo (a, ne- 
povojno niti je od sebe zlo ni dobro). F. Lastric 
ned. 157. Komu se dogodi nepovojna necistoca 
u snu u noci .... buduci mu se to dogodilo priko 
negove voje. M. Dobretic 68. Sama nepovojna 
misao na zla dila ili isto i dilo nepovojno ne 
pise mu se za grib. B. Leakovi6 nauk 456. — 
Adv. Grih istocni, u koga smo upali nepovojno 
po naravnom rodenu. A. Ba6i6 209. 

c) grub, surov. Samo u rjecniku Bjelo- 
stjencevu (implacidus, illepidus, — adv. nepovojno, 
illepide) i u Jambresicevu (implacidus). 

NEPOV6];iN6ST, nepov6Jno3ti, /. indignatio, 
involuntas. 

a) negodovane, nesadovojstvo, koje ima 
tko, kad mu je sto nepovojno. U rjecniku Jam- 
bresicevu (morositas) i u Vukovu (Missvergniigen, 
molestia). Ukaza licem nepovojnost, da mu nisu 
po voji, da mu drage nisu takve svetogrdnosti. 
A. Kanizlic kam. 112. Koliko u6ini starane medu 
vama? Kakovo pravdane, kaku nepovojnost? (u 
crkvenoslav. tekstu je Hero;\oBaHie, u lat. indigna- 
tionem). Vuk 2 kor 7, 11. Vise sepotvrda nijenaslo. 



NEPOVRED];iIV 

b) nehoticno stane; vidi nepovojan pod b, 
Samo u primjeru : Ako po nepovojnosti dogoditi 
se bude ubojstvo. A. d. Costa 2, 160. 

NEPOVO];.STVO, n. isto sto nepovolnost pod 
a. Samo u primjeru: Nepovojstvom pobuden 
brze boje pof/ijiti. L. Milovanov vii. 

NEPOVRACALI§TE, n. mjesto, otkle se ne 
povraca. Samo u Stulicevu rjecniku (donde non 
si ritorna piu; — lat. tumacene ne vala: qui 
redux non amplius esse potest t. j. onaj, koji se 
vise ne moze vratiti). 

NEPOVRACAN, nepovracna, adj. onaj, koji 
se vise ne vraca. Samo u Bjelostjencevu rjec- 
niku (nepovracni, nepovracajuci se, irredux, ir- 
remeabilis). 

NEP0VRA6eN, pas. partic. zanijekani pr&ma 
povracen — onaj, koji se ne moze povratiti. 
Samo u primjeru: Kratko i nepovradeno vrime 
(iz lat. breve et irrecuperabile tempus). F. Gla- 
vinic 6et. posl. 12. 

NEP0VRa6IV, adj. isto sto nepovrativ pod 
b; samo u primjeru: Koji su sakramenti nepo- 
vracivi, t. j. koji se ne mogu vece krat dati ni 
uzeti i zasto se ne mogu povratiti? A. Kadcic 116. 

NEPOVRAC^ilV, adj. onaj, koji se ne moze 
povratiti. Samo u rjecniku Bjelostjencevu (irre- 
meabilis i u Jambresicevu (nepovracliv, irtedux, 
— u lat. dijelu). 

NEPOVRAT, nepovrata, m. a) kada tko ne ce 
da se vraca. Samo u Vukovu rjecniku: u ovoj 
poslovici: Nepovrat kola lomi (t. j. kad covjek 
ne ce da se povraca, nego hoce sve u jedan put 
da ponese). — b)kad se otkle ne vraca. U rjec- 
niku Popovicevu (das Nimmerwiederkommen). 
U Lici govore: Bo2e daj, otisla u nepovrat! (t. 
j. ne vratila se vise). J. Bogdanovic. 

NEPOVRATAN, (bice takav akc), adj. upravo : 
onaj, koji se vise ne moze povratiti, ali u pri- 
mjerima, sto su se nasli, znacene je drukaje : 
onaj, koji se ne moze poreei; vidi nepovrativ 
pod a. Osudice ondar Bog .... davsi drugo su- 
dene nepovratno. M. Radnid 155b. — Adv. Kogod 
za sest mjeseca ne prijavi taka prava svoja, ne- 
povratno ce ib izgubiti. V. Bogisid zakon. 260. 
Time se za n nepovratno gubi sve vrijeme, koje 
je do prekida isteklo. 290. 

NEPOVRATIV, adj. upravo onaj, koji se ne 
moze povratiti; ali tome znacenu nema potvrde, 
nego drugima. a) onaj, koji se ne moze po- 
reei ; vidi nepovratan; samo u rjecnicima, i to u 
Mika]inu (irrevocabilis, immutabilis), u Belinu 
('irrevocabile) i u Stulicevu (irrevocabilis). — b) 
onaj, koji se ne moze vise ponoviti; samo u pri- 
mjeru: Sakramenti povrativi i nepovrativi, t. j.koji 
se mogu i koji se ne mogu vede krat dati oli pri- 
miti. A. Kadcid 115. Znacene se jedno i drugo 
razvilo tako, sto se misli, da se poricanem i po- 
navjanem kao natrag povraca ono, sto se porice 
iponavja (poricati se ovdje uzima za lat. revo- 
care, nem. widerrufen, a ponoviti za lat. iterare, 
nem. wiederbolen). 

NEPOVRAT^IV, adj. onaj, koji se ne moze po- 
vratiti. Samo u Jambresicevu rjecniku (nepovrat- 
liv, irredux, — u lat. dijelu). 

NEPOVRED^jIV, adj. onaj, koji se ne moie 
povrijediti. Izmedu rjednika samo u Sulekovu 
nem.-hrv. (unverletzbar, unverletzlich) i samo u 
primjeru: Koji bi htjeli biskupa neodgovorna i 
nepovredjiva (iz pisma nekoga starog iupnika). 
M. Pavlinovid razl. sp. 349. 



NEPOVKNIV 

NEPOVRNIV. adj. onaj, kojt se tif moie po- 
rmutt; prottmo porrnir. Samo u Stulicevu rjec- 
niku (irr«m«abilis). 

Nrr'nVkX^,IV. nd). ixto Ho nepovrniv. Samo 
u . cu rjeinJcu (nopovrnliv, irredux, — 

NKI'OZAUVI^'- «'^^ ^"<^^' ^'V' "' zahorav\a. 
Samo w Jambrfudrru rjeimku mepozabliv, me- 
nor, — u lat. dxjdu). hpor. u kajkavaca poea- 
biti, t. J. taboranlt. 

XEPOZIV^-IV, adj. onaj. od kojrga nema vise 
potira. t. i tijitlaciy. Samo u Stulicevu rjeiniku 
(• . 



14 



NEPOZXANE 



ire Rliijuom nofas, tal. inappellabile, 

puo *pp©llare^ — Nepoutdano. 
I.A(', nppoEnaoca. m. covjek neza- 
hr nantk. Samo u jednoj knizi. Ako 

«r J>oravjiv «asvojijem slugami i daje 

iUi ..... zaitu ^e biti Bog nepoznalac 

M a-.^jijoiu prijau«|ma? M. Radnic 2l0b. Ne ima 
atwi. koja »e Cini toliko dudnovata i neobicna 
'■ .kono jodan fook nopoznalac. 281*. 

'/NAN', nirpoznana, pas. partic. zanijekani 
pTcit.i I'unan; uprao enaci lat. ignotus, i tome 
tnacetiu m- trtba ocdje nikakve potrde, ali treba 
drugtma. 

€t) ntsahralan ; inpor. neepoznan, nesaznan. 
Biie naiifuno prema tal. sconoscente, kojemu 
je adj. prhro znaceue: onaj, koji ne poznaje, a 
otud u razrilo tnaitue: nezahvalan (t. j. onaj, 
k"}i ne poenaje, ne priznaje dobro, koje je od 
i ... •rtmw); ispor. joi tal. riconescente i nem. 
ch. r rjecniku nijednom- Dali, mlad6e 
.. , ■• .ill, cabio si naiima mene? G. Palmotic 
2, 3U. Povrati mo nopozoaoi siD, da uzme .... 
jUtL J. Baoovac pripov.2o.S. Vec se po takom ne- 
(h)%ntrxi Bogu nepoznani ukazujete. pred. 37. 
PraTo j# r#A«no: ne 6ini dobra nepoznanu, da 
Kafir; raz^. 7. Joauo .... ne 
i npzahvalan za ovu dobrotu. 
'■ , !ii6i <la su .... bili i 8vo- 
lui no ukazali. D. Rapid 
i"L)Aiia toliko nepoznanijef/i^ 
!t rifcju .... vapiju dili. F. Las- 



t* r 


U A. 


kt 


/nan 


E 




ill 




81 


,.. 


(U 


.,'OTO 


(rt 





d.l^ 



•tr 

id' 
br 

jrTMt, 

rajig. 



b) onaj, koji ne te prijate\u da ucini kakvo 

^■■"i ^1 mogao to lako uiiniti. Govori se 

na pr. Svi tux Buii6i nepoznani. M. 

r| sao, rdav, opak. Nopoznane kderi tvoje 

* " ""■■■^ • it jn moj brat danke 

(i. i'aluiotic 1,3*53. 

ijodi {Kj 8ve kraje i 

"puznani, na koje se 

• '. — Ocamo vit(ada 

• . i.ttUAfuiii joHte od Jude, vi 

kriroviraca, vi nei)oznaiiiji od Hvi(h) 

gori od nMDabo/.aia. I. ,P. Lu6i6 



znanci. 
stranac 
znanci. 



d) (hobU 



(L j. crkraf 
ioMUo ut«H I. 
koi% IK tma. — ,v 

NKPOZNANAC. 
fntoa. 



)f orat 
n"po(r>ana, 
1. V 



primjrr: 



Hudu6i naa 

hi nts Buda 

onaj, 



i-epyzaanca, m, ij^nocua, in- 



wtedm 

d. 

dibi. 

jcoei 



(itamp. 



•I ;<? nepotnan, nepntnat. Je- 

to M Stuhr^^H »->notUR). Ne- 

1? A. Ole- 

• :anci i tu- 

i*iu .11. i;ii ^1 • iiini oli naii- 

na^nci) oli poinanci oli nepo- 



S. Rosa 75». Srio bi to i nepoznani ino- 
.... ali ti ve(fe si nesrecan negoli nepo- 
I. M. Matovic 830. 
b) onaj, koji je nepoznan u smislu te ri- 
jeii pod a, nezahoalnik. Bog ce vas osvetiti, 
zaSto ce ovake nepoznance pedipsati. J. Banovac 
pripov. 255. Zasto se dakle srdite protiva Ba- 
ziliju bududi vi vpdi nepoznanci pram Bogu ? 
razg. 156. To ie dilo obidajno nepoznanacah. A. 
Kadid kor. 41. Nepoznande, deh odgovori sada. 
D. Rapid 17. 

NEPOZNANICA, f. ona, koja je nepoznata. 
Samo u Stulicevu rjeinikit (uz nepoznanac, 
ignotus)" 

NEPOZNANIK, m. a) onaj, koji je nepoznat. 
Samo u Stulicevu rjecniku (ignotus). ^— b) isto 
sto nepoznanac pod b. Samo u jednoj knizi. Za 
ne ukazat se oditi nepoznanik ucini ga glava- 
rom. A. Kadid kor. 164. Nepoznanik dobarah 
negovih drzedi kopje u ruci baci ga se, ali ga 
ne smiri. 166. 

NEPOZNANOST, /. svojstvo onoga, koji je ne- 
poznan u smislu te rijeci pod a. Samo u Belinu 
rjeiniku (nepoznanos, ingratitudine). 

NEPOZNANSTVO, n. 

u) isto sto neznane. Izmedu rjecnika samo 
u Stulicevu (scientiae defectus). Zabludio si, i 
djavo te vara ili tvoje veliko nepoznanstvo. D. 
Rapid 79. Koji u tminah nepoznanstva prave 
ove vire nahode se. J. Filipovid 3, lob, Kra^ ne 
rasrdivsi se negovu nepoznanstvu (stamp, ne- 
poznastvu) poce ga lipo pitati. N. Pazikuca 4. 
Nepoznanstvo od dila govori se, kada jedan ne 
zna ono, sto je od zakona bilo odredeno. A. d. 
Costa 2, 79. Duzan je oditovati pokorniku ne- 
govo nepoznanstvo i pogibio duhovnu. M. Do- 
bretic 74. 

b) nezaJivalnost, vidi nepoznan pod a. Oh 
moj Boze, veliko ti je moje nepoznanstvo, ve- 
lika ti je raoja neharnost! J. Filipovid 1, 339*. 
Tuzeci se na Saula i na negovo nepoznanstvo. A. 
Kadic kor. 166. Ovo je veliko nepoznanstvo pri- 
mat od Boga svaka dobra, a cinit protiva Bogu 
svako zlo. J. Banovac razg. 156. Koliku ne- 
pravdu Bogu dinite i sramotu i nepoznanstvo. 
F. Lastrid svetn. 47b. Promis}ana .... nehar- 
nosti i tolikih nepoznanstva u sebi istomu prama 
Bogu. M. Dobretid 248. Dokle (hjoces, da toliko 
nepoznanstvo, toliku neharnost i pogrdu .... 
podnosim? I. P. Ludid razg. 97. 

NEPOZNANE, n. nom. verb, od ne poznati. 

a) stane, kada tko sta ne poznaje ili kada 
se Sto ne poznaje. Izmedu rjecnika samo u Stu- 
licevu (scientiae defectus). Nerazmisjanje ovijoh 
Huprotiv i nevoj i nepoznanje dobra i blazonstva. 
*" Gradid djev. 38. Moze ispovidnik ispitovati 

. . od nepoznanja ili od zabitja dobrotvorja. 

Budinid ispr, 60. Grci .... stoje u nepoznanu 
J. Filipovid 1, 167b. Zaslipjen jest tmi- 
naraa od nepoznanja dosastja svoga spa8ite}a. F. 
Lastrid tost. 255*. Neznani sat i das i nepo- 
znane svrhe naSeg Xivota. E. Pavid prosv. 2, 77. 
Pod prilikom od bogojubnosti oli po nepoznanju 

uveli su se. A. d. Costa 1, 128. Sasvijem je 

Bakopana u nepoznanu {t. j. nitko za nu ne zna). 
N. Marfci 6. 

b) isto sto nepoznanstvo pod b. Izmedu 
rjeinika samo u Belinu (nepoznanje, ingrati- 
tudine) i sat7io u primjerima : Koliko jest veliko 
nepoznanje tvoje. P. Posilovid cvijet 179. Ne bi 
li bilo veliko nepoznane ne uzet je? I. P. Lu- 
did doctr. 50. 



R 



8. 
istine. 



NEPOZNAONIK 



NEPOZNAONIK, m. isto sto nepoznanac pod j 
i. Samo u primjeru: Da se tuzi na one, koji 1 
ne spoznaju dobara, koja su primili, aliti na 
nepoznaoniko. M. Radni6 280^. 

NEPOi^NAVANE, n. nom. verb, prema ne po- 
znavati. Samo u Popovieevu rjecniku (das Nicht- 
keiinen). Govori se i pise na pr. Nepoznavane 
zakona ne moze te opravdati. 

NEPOZOVAN, adj. onaj, od hojega nema vise 
posova, t. j. apelacije. Samo u jednoj knizi i 
samo adv. Nepozovno, neprizivno, inappellabel, 
inappellabilmente. B. Petranovid r. kn. 41. 

NEPOZELIV, adj. onaj, koji se ne moie po- 
ze]eti. Samo u Stulicevu rjecniku (nepozeliv, v. 
nepozudiv). 

XEPOZUDA, /. stane bez pozude. Samo u pri- 
mjeru: Linost jest jedno dosadene oli jedna 
mrzkoca i nepozuda svrhu stvari sveiifh) i du- 
hovni(h). M. Dobretic 210. 

NEPOZUDAN", nepozudna, adj. onaj, koji je 
bez pozude. Samo u Stulicevu rjecniku (non 
cupidua). 

NEPOZUDIV, adj. onaj, koji se ne moze po- 
zudjeti. Samo u Stulicevu rjecniku (non optabilis). 

NEPOZUDNIK, m. onaj, koji je bez pozude. 
Samo u primjeru: Nepozudnici su taste slave 
(iz lat. non sunt vanae gloriae cupidi). B. Kasic 
nasi. 84. 

NEPEASAN, neprasna, adj. onaj, koji je bez 
praha. Samo u Stulicevu rjecniku (locus, abi 
nullus est pulvis, res pulvere carens). 

1. NEPRAV, /. nepravda, zloca. U rjecniku 
nijednom, a samo u tri pisca. Sila ueprav tira. 
I. T. Mrnavi6 osm. 105. Moze li toliku neprav 
on poznati? 107. Da podnosim .... sve nepravi 
i uvridjenja, ka mi se zgode. P. Radovcid nac. 
417. Koju protivscinu moze ti ufiiniti i neprav 
tvoj neprijate|? ist. 131. Od grihova mojih bo- 
lim se, zelim (stamp, z'lim) ispravit me nepravi. 
J. Kavanin 575^. D trecem i cetvrtom primjeru 
znacene je: nepravda, a u druga tri moglo bi 
biti: zloca. 

2. NEPRAV, adj. falsus, iniustus, malus; pro- 
tivno : prdv. Potvrda se naslo mnogo u knigama 
XVI — XVIII, znatno mane u knigama xix vijeka, 
nijedne iz narodnih pjesama. 

a) krio (u znacenu toga adj. pod b, c, e), t. j. 
neistinit, lazan. O rjecniku Vrancicevu (falsus), 
u Belinu (adv. nepravo, falsamentej, u Bjelo- 
stjencevu (falsus, — adv. nepravo, vitiose, false), 
u Voltigijinu (falso, unrecht) i u Sulekovu nem.- 
hrv. ('nepravo zlato, falsches Gold, neprav glas, 
ein falscher Ton, unrichtig, unecht, nepravi lo- 
mak, unechter Bruch). 

a) adj. 

aa) bogovima i }udma. Prije toga za- 
kone tjeraSe od nepravijeh boga i nim se kla- 
nase. N. Dimitrovic 73. Klanaba se lazivijem i 
nepravijem bogovom. M. Orbin 278. Jos nepra- 
vijeh sto svjedoka protiva mu zlobno vode. G. 
Palmotic 8, 74b. 

bb) sivarima. Tko neprave i krive 
kantare i mjere drZi i prodaje nima. M. Divko- 
vi6 bes. 702. Nepravi posjed, unechter Besitz, 
Jur. pol. term. 526. Moj li put nije prav, nijesu 
li vaSi putovi nepravi? D. Danicid jezek. 18, 25. 

cc) cemu apstraktnom. Dvize ono krivo 
i nepravo misjenje. A. Vitajid istum. 498. Tko 



15 2. NEPRAV 

je drugoga nagovorom ili privarom ili nepravim 
strahom .... naveo na koji grih. I. Grlicid 69. 
Vira negova jest sveta i dobra, a na§a neprava 
i zla. P. Macukat 70. Sram posteni kad me ostavi, 
mjeste nega srce u moje sjede himben sram ne- 
pravi. I. Dordic uzd. 27. Jur samiri srce tvoje 
i neprave sumue ostavi. P. Sorkofievid 583*. 

b) adv. Nepravo svjedoci za deset maj- 
dina. N. Dimitrovic 101. Ki je spomenuo silu i 
nepravo se tuzio. Statut po}. 257. Sto tebi po- 
maze . .'. . krasti tuje ime, himbeno, nepravo i 
nedostojno? M. Divkovid nauk 15b. Nepravo se 
bojnik svaki vitoz zove, s ,kijem pribiva strah 
opaki. G. Palmotid 1, 58. Nima se nepravo za- 
klinajuci. I. Grlioic 44. Na pravu zenu sumjeci 
nepravo, da mu cini nevirstvo. F. Lastric 
svetn. 126b. Zato su dekoje (t. j. pjesme) .... 
desto i nepravo napisane. Vuk nar. pjes. 1 (1824), 
XVI. Na strani 8. nepravo je nastampano 360.000 
mesto 180.000. grada 204. 

b. nezakonit (o djeci). Da s nime provodi 
vesele svoje dni i neprav plod plodi (govor je o 
rdavoj zeni). F. Lukarevic 213. U grihu radas 
djecu s nim nepravu. D. Zlatarid 14b. Vise se 
potvrda nije naslo. 

c. isto sto nepravedan. U rjecniku Mika- 
linu (neprav, nepravedan, injustus, iniquus), u 
Belinu (ingiusto, iniquo. — adv. nepravo, ingiu- 
riosamente, ingiustamente, iniquamente), u Bje- 
lostjencevu (iniquus, — adv. nepravo, inique), u 
Stulicevu (iniquus, injustus, — adv. nepravo, in- 
juste, inique s primjerom, za koji se kaze da je 
iz Palmotica: Istuc bunom prem nemilom, da 
nepravo pogubi ga), u Vukovu (samo adv. un- 
recht, ungerecht, iniquum) i u Popovieevu fun- 
gerecht). 

a) uopce. 
aa) adj. 
aaa) o onome, koji sto nepravedno cini. 
Velifiak pogib svijem iskat je stvar pravu prid 
sudcem nepravijem. N. Dimitrovid 11. Rici od 
nepravih primogle su vrh nas (iz lat. verba ini- 
quorum praevaluerunt super nos. psal. 64, 4). B. 
Kasid rit. 219. Istina do ga osloboditi od him- 
benaca i od tradnika nepravijeh (iz lat. Veritas 
hberabit eum a seductoribus et detractionibus ini- 
quorum). nasi. 103. — Ovamo pristaje i primjer : 
Vazda mi zadava zestoke nevoje ne (t. j. sud- 
bine) ruka neprava, koja svit vas ko}e. D. Ra- 
nina 124b. 

bbb) onome, sto se nepravo radi. 
Kara ter pedipse srjenja neprava (iz lat, sem- 
per Deus injustas ulciscitur iras). M. Marulid 
l47. Kako je za tadbu, silu .... hinbu, nepravo 
trstvo. Narucn. 100b. Ne gre na on svijet ne- 
pravo tecenje. M. Vetraaid 1, 171. Neprava ci- 
niti nagodja s drugime. 8. Budinid ispr. 75. Da 
ne budu ruke moje neprava djela djelovati. A. 
Gucetid roz. jez. 272. Da su krivo svidocili i ne- 
pravi sud sudili. D. Barakovid jar. 69. Zakeo 
.... trg nepravi vrze strane. G. Palmotid 8, 6b, 
Na sudu nepravomu zaman trude snagu i znane. 
P. Kanavelid 321. Zejene za imati i stedi po 
pravu i nepravu nacinu. K. Mazarovid 43. II' 
mu se steta ucinila kradom .... ili kamatom il' 
nepravom trgovinom. F. Lastrid ned. 80. S ko • 
jih rati poradaju se neprave. S. Rosa 10*. Pro- 
miSJajudi svrhu toga dilovana, je li dobro oli 
zlo, pravo oli nepravo. M. Dobretid 6. Kako 
mi ne bi sirotina dolazila i tuzila se na ne- 
pravo raspolagane. Nov. srb. (1835) 36. Covjek 
ne zali toliko na neprijateja, koliko na prijateja, 
kad mu se §to nepravo ucini. Vuk rjecn. s. v. galiti. 






2. XEPKAV 
frfrt 4t40 Kn»lh j« pttttiU neprayo 8u- 

1. Zborn. 

1 |>roci- 

koinu Bkrato 

•1». Ka ti (r 

f.uiia bi nepravo 

\a'l nApwivo zatvo- 

t.j. Slid) 

•2. Koji 

•. 1. Grlidic 

I F. Lastric 

j. starjeiina). 

I (stamp, no 

•varzadrugu. 

Vak bar. po«l. W7. 

', ••" ■' '^'ifna kao imcnica ti zna- 

<ku lidinu (ingiastitia). 

da inu u6ini nepravo 

. duk|. d2. No ufiinivsi nepravo 

... : nmu. P. Radoviic na6. 58. Svud 

^•^^sxr •ko cini. P. Kanavplic 448. Otimaja<i:i 

*n . . . . ca imati viio i prigrabiti niti gledaju6i, 

kvo ni nepravo. F. Lastrid od' 374. 

\boravio i Bog mi je zao u6inio i od 

1 tvot. TiS*'. Sirotam i udo- 

A. Kaniilic uto6. 84. Pri- 

. . liopravo (it lat. amice, non 

.riam. matlh. 20, l;-i). E. Pavic 

•3 iiopravo trpjeti nego nepravo 

■ uk 24. Nije fioeku £ao na 

.vo. 219. 

' • **y» J< protiv pravde 
M I'/ i:en. 

na) adj. Samo u pritnjeru: Ako rad tvoga 

• i« iri. \ . ..if, I. Hvot moj u pakal da pode, 

Kure, tnaj, imat bolesti ne Cu 

bb) adr. Dali ho£ kroE huda neinilos pod- 
viii If: . r . '. !.L h.i '.;i i;..t.ravii umriti ? D. Kai^lna 

ru. 103a. Ka (t. j. 

K. Lukarevi6 132. 

i>^« •«■ lvu ki ieie bit od svib 

h^»!«ni 'lo toll i ne{iravo gdi 

I "r '<ama Hmrt aebi 

1H7. Ima t u Be- 

IV ., iiijiii«ritaniODte, ciou u 



16 



NEPRAVDA 



pr»b«i 



m)mdi. 



uai 



M 


tojfin 


pri- 


' 


iravua, 


ira- 




aoe 






TliiMl 



praviiB* 

M. l>ob- 
prmvu A. 



Viuhr o«t. 30. 



I hh) stvarma. Samo u primjeru: Pos- 

I limo ih svijeh pod sabju, a nepravu plav sprzimo 
iOTi«/i se plav. u kojoj plave nepravi ludi). 0. 
Palmotic 1, 170. 

cc) o cetnu apstraktnom. Mrzenjem ne- 

' pravjm mrzise na meue (iz lat. odio iniquo ode- 

\ runt me. psal. 24, I'J). B. Kasic rit. 119. Tomu 

mi uzrok jes taj jubav neprava. D. Eanina 8a. 

Neprav earn uzrok bio toj zalosnoj smrti tvojoj. 

F. Lukarevic 291. Izide od nih jedna neprava 

zapovid, da svi krstjani jimaju nemilo umo- 

reni biti. F. Vrancic 40. Stoga rat nepravu drza 
mnogo vrime D. Barakovid vila 149. Ah nemojte 

davnu 8lavu u izdajstvu svim nepravu novi 

prikor da obli6i. I. Gundulid 568. A vi na n 

I bunu nepravu digoste sumnivi. Gr. Palmotic 1, 68. 

&to da Jubit moze u nemu ? .... zlobnu narav 

i u svemu djela opaka i neprava. 1, 334. I pua 

zeje tafi neprave jur u krvi judskoj plije. P. 

Kanavelic 4. Mehmed boj nepravi kad na n vodi. 

P. Kavahin 182^ Ki neprava cini dila. A. Vi- 

■ taji6 istum 191'. Ostanite dalek vece sve raskose 

me neprave. Gr. V. Buuic 11. Nije na6 plate .... 

za moj platit dug nepravi. I. Dordic uzd. 33. 

. Koji u staro Drenopoje, gdi ga donije ces ne- 

I prava, bjeSe uzdigo svoje pristoje. I. Dordic pje3. 

I 37. Trk je nihov zao i moc nihova neprava. f). 

Danicic jer. 23, 10. 

b) adv. Mrak cinis nepravo ocima mo- 
jime. D. Raiiina 41b. Bozju krv pravu nepravo 
prolise. D. Eanina 148b. I dobra, ka imah, uza- 
man potrajah nepravo 2ive6i. N. Dimitrovic 40. 
Turci obsluzi§e taj mir vazda pravo, Leh.i ne 
razbise dokle ga nepravo. I. T. Mrnavic osm. 
39. Ako Jubit nepravo je, ako Jubav grijeh je u 
sebi, grijeh je nebo i sve, sto je zamjernije nac 
pod nebi. I. Dordic pjes. 4. 

e. nemio. 

a) adj. Ke (t. j. plavi) satrse pune jada 
gnevni vali i nepravi. Gr. Palmotii 1, 31. Kijeh 
utopi smrt neprava. 1, 83. Ovo mi udes moj ne- 
pravi u porodu zapiso je. P. Kanavelic 263. 

b) adv. Ki ranom brez lika rani nas ne- 
pravo. P. Hektorovid 62. Koja nepravo ovdi me 
sad izda. F. Lukarevid 129. Bjeh se vede pri- 
pravila .... nepravo mu priklat grlo. (J. Pal- 
motid 1, 74. 

f. Mijetka pojedinaina znaiena. a) nejednak. 
U rjedniku Mika\inu i u Stulicevu (samo adv. 
nepravo, inaequaliter). — b) nerazutnan. Samo 
u Stulicevu rjeiniku (ratione expers). Sasma ne- 
pouzdano. — c) lukav. Samo u Stulicevu rjecniku 
callidus, vafer s primjerom iz Palmotica 3, 4b: 
Da mo neprav i nemio umoriti bude prava, — 
ali u torn je primjeru znacene za cijelo : nepra- 
vedan). Sasma nepougdano. — (I) kriv ( u zna- 
<Vnw toga adj. pod e, c). Samo u Popovidevu 

■ ' u (schuldig). Nepouzdano. 

• . : .^ VaDAN, adj. isto §to nepravedan (vidi 
tamo). 

NPPRAVADNOST, /. isto §to 7iepravednost 

no). 

\.VAN, adj. isto iio neispravan (u zna- 

adj. pod a); kao da je to u primje- 

ji u maloj etvari jest nepravan, nepra- 

ji; i u vedoj. S. JRosa ll6b. Put .... la&ni 

iti nepravno nastoje. 80a. — Vise se potvrda 

■ '". Vidi ncpravnost. 

IIAVDA, /. iniuria, iniquitas; protivno: 
i^ veiini rje6nika (vidi da\e). Za gen. 
-c se oblici: nepravda (u Lastrica teat. 



NEPKAVDA 



17 



NEPRAVDNOST 



394l> » u Banovca razg. 241), — nepravad u Mon. 
Serb. 448 (iz xv vijekaj, u Gundulica 206. 511, 
u Mazaruvica 78; joStri potvrde vidi medu pri- 
ntjerima, — oepravada (potvrde vidi medu primje- 
rima, nepravdi (u Divkovtca nauk 1 85a, bes. 7, 
a dvije druge potvrde vidi medu primjerima). 

a. neistina, laz; vidi neprav pod a. Same 
u Vraniicevu rjecniku (falsitas). 

b hice onoga ito je nepravo u smislu toga 
adj. pod c. V rjeiniku Mtk(i\inu (injustitia, ini- 
quitas injuria), u Behnu (in^iustitia, iniquita), 
tt Stulicevu (nepravda, v. bezpravda s potvr- 
dom tz Hektorovtca, koja se ovdje navodi pud c), 
M Vukovu (Unrecht, injuria) » u Damcicevu (ne- 
pravfcda, injuria s 5 potvrda iz isprava xiii — 
XV vtjeka). 

a) uopce. Da imi> nS nikojere nepravbde 
ni usilija (iz xiii vijeka). Mon. serb. 16. Obeda 
braniti nas od vsake nepravde, ka bi nam se 
6inila (iz xv vijeka). Mon. croat. 71. Sila vasa 
i nepravda rasap bile svega grada. M. Maruli6 
304. Ako je s nepravdom stekao, ne blaguje svoga 
kruba. M. Divkovi6 UO^. Neka se ostane od ne- 
pravada. B. Kasid zrc. 99. Gdi pravedne gres 
pomodi, a nepravdu potla5iti. ^. Palmotid 1, 153. 
Cije6 nasijeh nepravada od svuda smo progo 
neni. P. Kanavelic 108. Virujemo, da je po 
nepravdi bio osuden. I. Griicid 11. Po nepravdi 
na oni biskupat stupi. J. Filipovid 1, 167a. Sto 
si s nepravdom stekao. J. Banovac pred. 22. 
S nepravdom mlogo puta prigrabe bastine. F. 
Lastrid svetn. 169*. Bila bi nepravda ovde ne 
kazati, da sam video. Vuk nar. pjes. 1 (1824), 
xvjii. Spaija je duzan svoje sejako braniti od 
svake bijfde i nepravde. dan. 2, 79. Mili Bo^e, 
velike nepravde! despot sudi, a despot rasudi. 
Islar. pjes. vuk 1, 399. Nikad sloge u nepravdi. 
M. Paviinovid razg. 9. i t. d., i. t. d. — Neo- 
bicno je receno: Obnosi me tuda majka Bozjom 
nepravdom (nijesto: nepravdom pred Bogom), da 
ja lubim tebe. Nar. pjes. vuk 1, 613. 

b) diniti (uciniti) nepravdu. Je li komu 
nepravdu ucinil? Narudn. 89b. Odluci ocito uci- 
niti nepravdu P. Radovcic ist. 52. Velika se ne- 
pravda ciuase patriarki. K. Pejkic 6. Jer se 
nitko usilovat ne moze ciniti nepravdu. A. Badid 
IJO. Da nepravdu drugom dini. V. Dosen 59b. 
Cini se nepravda iskrnemu u postenu po ogo- 
varanu. B. Lfakovid nauk 359. Ne bih ni spo- 
mihao nepravde, koju mi je knizar s tijem udi- 
nio. Vuk nar. pjes. 2, 384. Ne dini nepravde ni- 
kome. Vuk mar. 10, 19. 

c. grijeh, grjehota, zloca, bezakone (kako u 
kojem primjeru), vidi neprav pod d. U rjecniku 
Mikalmu (nepravda, bezakonje). Vsih negovih 
nepravad ne vspomene (t. j. Bog) Narudn. 3b. 
Tuzim se, da sam kriv i . . . . vsakoj nepravdi 
podvrzen. Katek. CI561) 36. Ki ne zlamenuju 
jizbiau stajenu. mnokrat izblaguju nepravdu pa- 
klenu. P. Hektorovid 11. ivroz toj me tvoja moo 
od maogijeh nepravad .... oprati hoti sad. N. 
Dimitrovid 66. Ah blazeni, kih velike nepravde 
su odpu§tene. I. Guudulid 194. Obrati se, Izra- 
ele, k gospodinu Bogu tvomu, zasto si upao u 
nepravdu tvoju (iz lat, couvertere, Israel, ad 
Dominum Deum tuum, quoniam corruisti in ini- 
quitate tua. os. 14, 2; ispur. u Damcica : jer si 
pao svojpga radi bezakona). I. Bandulavid 176a. 
Da opereg mene od nepravad mojih. A. Georgi- 
ceo pril. 42. Tko se spravja otimati tude |ubi, 
na veliko zlo se stavja, nepravda ga sva pogubi. 



6. Palmotid 2, 128. Stoje u nifftjovoj velikoj 
nepravdi i otvrdnuti su u gri(7j.ju. I. Ancid svitl. 
53. Oprati de t.\(h) od svih nepravdi nihoviC/t^. 
S Margitid fala 236. Sva nepravda odpusda se 
i grijeh svaki tebi, 2eno. A. Vitajid ost. 83. Ob- 
ratite se i dinite pokoru od sviju nepravdi va- 
sih (iz lat. convertimini et agite poenitentiam 
ab omnibus iniquitatibus vestris. ezech. 18, 30; 
ispor. u Danicica: obratite se i prodite se svi- 
jeh grijeha svojih). A. Badid 364. Ne nade se u 
nemu nepravda od ozlosrdutia, mrm]ana il' osvote. 
F. Lastrid svetn. 129b. Koji nepravdu iliti gri- 
hotu u srdcu svomu poznaje. A. Kanizlid utoc. 
171. Odstupite od mene svi vi, koji djelujete ne- 
pravdu (iz lat. discedite a me, qui operamini ini- 
qultatem. matth. 7, 23, ispor. u Vuka: koji 6i- 
nite bezakone). J. Matovid 526. i t. d. — Ovamo 
se medu i ova dva primjera, u kojima se ne- 
pravda upotreblava za celade: Nosi more sa 
zemje nepravdu (o djetetu, koje je rodila kci 
s ocemj. Nar. pjes vuk 2, 71. Idi tamo sa zemJe, 
nepravdo {govori se objesenim zlocincima jednome 
za drugim). 2, 167. 

d. uvreda, neiast. Samo u primjeru : To jo 
iedno brezobrastvo i velika nepravda crkvi. M. 
Dobretid 78. 

NEPRAVDAN, nepravdna, adj. isto sto ne- 
pravedan. Samo u primjerima: Bil bi nepravdan 
g Bog, ako^ bi dal grisniku toliku muku. Ko- 
rizm. 31a. Ca se na igri dobude, nepravdno se 
dobiva. Narudn. 94a. Pilato .... scijenijase 
opravednit svoje nepravdno prisudene. S. Rosa 
160**. Zakeo posvojite} nepravdni od tudega. D. 
Basid 165. Ispor. nepravdnost. 

NEPRAVDEN, adj. isto sto nepravedan-^ 
protivno: pravden. Izmedu rjecnika samo u Bjelo- 
stjencevu (nepravden i adv. nepravdeno uz ne- 
praviden, nepravidno) i u Danicicevu (nepravb- 
denb, injustus sa dvije potvrde, od kojth prve 
nema ondje, gdje je naznaceno). Najkasnije su 
potvrde iz prve polovine xvn vijeka, a osim prve 
see su iz cakavskoga govora. Koji bi na nihfc 
najahali ali suprotivb nimb bili nepravdeno (i$ 
dubrovacke isprare xv vijeka). Mon. serb. 455. 
Cini po sili ono, da dini nepravdeno. Starine 23,, 
16B. Jednom je umrl za grihe nase prafden za ne- 
prafdenih. Bernardin 107. Koga mori jazik ne- 
pravdeni. M. Marulid 86. Bog vam se mni ne- 
pravden. Korizm. 16a. Videdi se trpiti toliku ne- 
voju nepravdenim zakonom. Mirakuli 27. Vele 
nepravdeni i krstjanom neprijateji. !^etop. dukj. 10. 
Krajujude nepravdeno i suprod zapovidem Boz- 
jim. 22. Da opet u nepravdenu zemju ne oti- 
demo. Starine 3, 280. Pravicnu glavu nepravde- 
nomu medu podlozi svoju. F. Glavinid cvit 229*. 
Od |udih himbenih .... i od nepravdenih. A. 
Georgiceo nasi. 123. 

NEPRAVDENIK, m. covjek nepravden. Samo 
u primjeru: Nisam kakono i jini Judi silnici, 
nepravdenici i prijubodifci. Bernardin 129. 

NEPRAVD161, m. selo u Bosni u okruzju sa- 
raievskom. Popis zit. bos. i here. 643. 

NEPRAVDIV, adj. isto Sto nepravedan. Samo 
u Stulicevu rjedniku (iniquus). Bice uzeto izrus- 
koga rjednika. 

NEPRAVDNOST, /. isto sto nepravednost. 
Samo u primjerima: Tko srti put krivine i ne- 
pravdnosti. I. Dordi6 salt. 437. Pravdenostim 
(Stamp, pradvenostim ) rvat de nepravdnost. S. 
Rosa 22b. 



VDI 



XEPRAVEDAN 



18 



nepeaved:^iv 



^•• • • " ' ■ r ^; -islui, pr»vtH; pro- 

t^ft XV I svi fijfka na- 

latt " I . . - - . . . , vi*ri>, vtdt mrdu pri- 

mtrrtm'i I Mttrita )e -t- m)e»to -d- (kao sto jn 
w Hrg>t • I r»v"i*n mjtMto jiravedan); }>otvrde 
ruit wtfd» prtm)ertma. Akc. je pontarj-n, kako 
f4 w fut-rrsi rr^^nxktt. nil po Hrratukoj govore 
t^.- : III. N. Simii iiast. vjosii. 

h, . I (ridi dale). Najatanja 

j4 pvttrti n x;v n;--**!, ndi pTci pnmjer pod 

«, a. re 

:, ^-- '-■ — ■■ ir. ncprar po(i a. Samo 
« I vdim krivim, nepravad- 

:.am. Proroci 1. Nepra- 

CATU . . . . iiagiiKD bi. A. Kani2- 

h. rmaj. ko)t y hfz prarde. V rjeiniku V'ran- 
^irrm iintquu*y, m Mika^tnit (n«prav, nepravedan, 
injoatu*, miqni)«i, u liflinu (in^riti'^tn, adv. ne- 
fTraTMr.n, iniriu<Um«»nU»', u VoUigijinu (ing^iu- 
•U> — adr. nopravedno, inpiusta- 

csMt hu>r WeidP), u Stulicevu (injustus, 

— .: '. iniasto n primjerom ie (iun- 

dmlt ^ navodi pod b), u Vukovu 

uiius) i M JJanidtcevu (nepra- 
.« » jednom potrrdom iz xiv vi- 
, ,.. . ^ J v.\ it xv). 

aj adj. 
aa) onome, knji cini nepravdn. Za 
icrij«b0 naio umro j«wt pravedan za nepraved- 
tiijeb. N. Ka&ina riS^". Koji ucis, da Je Bog do- 
bar, a o«pravedan sa ^idaika pndipsati. J. Ba- 
r^rrT%r r«»ij _»H JeFB Dije . . . . nepravetan Bog. 
Koliko je slim i nepravednim 
' pravda. D. Obradovic sov. 87. 
r<»dnik preiua mene t&ko ne- 
tia la^.i •!. U jednoga kra|a 
<MiB i»» mill, joian bjebo lukav i nepravedan, 
a droffi dohar i pravedan. Nar. prip. vak. lO-i. 
'*' ••''■. ito je dnhito, uzeto, ate- 

^t*o • fi' Ki bi dobil to blago nepra- 

*"^' " ' rn 10. 01 carina nepraved- I 

"0. Nepravedno tecivo na ' 
n. Nar. po«l. vuk 208. Radi I 
•HlDoira dobitka. D. Dani6i6 je- 



r^dL IT 



ft 



1x1 oil. 



'1 s* f neprnvdom iini, 
rn»fc (iz pocftka xv vi- 
• undo nepravedne. 
tia voj^ku nepra- 
I . . . . kradom tvo- 
'kom nt»prave<inim 
■ ' 'I*. \i«n mogli 
'•pravodrio na- 
''< -" iri Ra- 
ttan 
...d- 
37. 
> iaue. 
koji po* 
14. 10, 1.' 
tVLviao i sra- 

i nfl ne- 
u »e ote 



A. 



r* n-ni'i nopriToiaa, JD, iJ*Ai<i 88. 



I Podnese sve ove pedepse, s kojijema nega ne- 
pravetno i nemilo mocise. J. Matovic 46. Nepra- 
vedno okrivjuju Nicetu. A. Kanizlic kam. 55. 
Jerbo 9u je (t. j. novce) .... nepravedno stekli. 
M. A. Ee)kovi6 sabr. 46. 

c. isto ito neprav pod d. D rjecniku Vran- 
I iicevu (pravus). 

a) adj. 
I iia) cejadma, Dazji dazjem svojim na 

I pravadne i na nepravadne (iz lat. pluit super 

jnstos et injustos. matth. n, 45). Korizm. 3t)l». 
\ Duhom od usan svojih ubije nepravednoga (iz 

lat. spiritu labiorum suorum interficiet impium. 
! is. 11, 4). N. Ranina IQ^. Kako se . . . . nepra- 
j vadai slovom Bozjim rugaju. Proroci 2. Ja cu 

uciti nepravednih pute tvoje (iz lat. docebo 
I iniquos vias tuas. psal. 50, 15). I. Gundulic 201. 
j Nitko u cas jedan ne u&ini se nepravedan. I. 
I Dordic uzd. 17. Koje su zlode .... pili iz stu- 
; denca nepravednoga Focija. A. Badic 247. Po- 
- gubivsi Balaarua, nepravednoga proroka. A. Ka- 
i cid kor. 101. Nima se pristoji braniti .... zivot 

pravetnijeh i osvetiti smionstvo nepravetnijeh. 
I J. Matovid 30. .^ena moze ubiti nepravednoga 
I naskocitela ne postenja. A. d. Costa 2, 158. Daje 
I da£d pravednima i nepravednima. Vuk mat. 5, 45. 
j Hoce§ 11 pogubiti pravednoga s nepravednim ? 

D. Danicic 1 mojs. 18, 23 (ispor. lat. numquid 

perdes justam cum impio ?). 

bb) o stvarma. Samo u primjeru : Svi 
tecimo k nepravednijem sad plavima (t. j. kpla- 
vima, u kojima plove nepravedni }udi). G-. Pal- 
motid 1, 282. Vidi neprav pod d, a, bb. 

cc) cemu apstraktnom. Nepravedno 
pomysjenije i nepodobbno sbvesfianije .... sves- 
tase o mbne (iz xiv vijeka). Mon serb. 100 Mir 
crkveni razlucuje i obidaj crkveni nepravadnu 
smenostju .... smucuje (iz xv vijeka). Mon. croat. 
107. Nepravedan i neslican red gospocki bizedi 
u primorja stanovat ide. P. Zoranid 28. Smrsi 
svekolike nepravedne zloce moje. I. Gundulid 
200. Dva starca puna nepravedne misli protiva 
Susani (iz lat. duo presbyteri pleni iniqua co- 
gitatioue adversus Susannam. dan. 13, 28). I. 
Bandulavid 58*. Nepravedna o Jubavi, Jute ti su 
strijele tvoje! G. Palmotid 1, 270. Koga (t. j. 
Zounimira) naglos od Hrvati smace bunom ne- 
pravednom. J. Kavanin 304^. Htedi vazda is- 
puniti uepravednu svaku ze|u. G. V. Bunic 11. 
U svomu zlu djelu svoju poganu i nepravednu 
i holu voju dine. I. Grlidid 193. Oni su se sa 
zli svoji i nepravedni deh pocrnili. D. Obrado- 
vid 80V. 98. 

b) adv. Samo u primjeru : Sagrigismo, ne- 
pravedno udinismo. Starine 1, 221. 

d. neopravdan. Nepravedni strah ostavi. G. 
Palmotid 1, 279. Neka bi se od svijeh podala 
Bogii slava pravde i providena za onu nepra- 
votuu ialost. J. Matovic 71. — Adv. Tko ovo 
Bada nepravedno s Miljenkove smrti cvijeli? I. 
(iundulid 168. Mislio si nepravedno, da du ja 
biti tebi prili6an (taj primjer ide po svoj prilici 
ovumo, premda je preveden tz lat. existimasti 
■•'::!», quod ero tui similis, a inique ne znaii : 

■ avaano). D. Rapid 11. Oni nepravedno svaku 
. -luu po aamijeh postijeh sude. I. Dordid ben. 
iHl. Mija je nepravedno pusku prodao. Glas- 
nik II, 1, 7. *- X- 

NEPRAVED];.IV, adj. isto ito nepravedan ; 
protiom, : praved^iv. Samo u Stulidevu rjecniku 
(injosttu). ' 



NEPRAVEDNICA 



19 



nepraviCan 



NEPRAVEDNICA, fern, prema masc. nepra- 
-vednik. Samo u Popovicevu rjecniku (die Un-' 
gerechte). 

NEPRAVEDNTK, m. iovjek nepravedan; pro- 
tivno : pravedntk. Akc. bi mogao biti i nepra- 
vednik i neprivedmk (vidi kod nepravedan). 
Izinedu rjecnika samo u Stulicevu (injustus s na- 
jsnakom, da se nalazi u Bordica) i u Vukovu 
(der Ungerechte, homo injustus). 

a) covjek nepravedan u znacenu toga adj. 
pod b. Nisam kako ostali }udi grabioci, nepra- 
vednici {iz lat. non sum sicut ceteri hominum, 
raptores, injusti. luc. 18, 11). I. Bandulavid 169*. 
Vtse se primjera mje naslo, ali se govori i pise 
na pr. Ono ti je veliki nepravednik (na pr. uci- 
te], koji ne hvali i ne kazni ucenike po pravdi). 

' b) covjek nepravedan u smislu toga adj. 

pod c. Bjese ogubavio oni nepravednik, koji 
bjese zaklao sina brata svoga. M. Divkovic cud. 
flb. Tada ce se ocitovat oni nepravednik (iz lat. 
tunc revelabitur ille iniquus. 2. thessal. 2, 8, — 
u Vuka : bezakonik). Odstupite od mens nepra- 
vednici (iz lat. discedite a me, qui operamini 
iniquitatem. raatth. 7, 23, — u Vuka : koji ci- 
nite bezakone). I. Ancic vrata 13. No 'ti joj ne- 
navidost nepravednika prostiti. svitl. 23. Opri- 
jet ce se sa svom moci zlom nepravedniku. I. 
Dordid salt. 436. Ah nesridne kuce, koje tude 
primate, uzdrzite i ovake nepravednike poradate ! 
J. Banovac pripov. 176. Kako nepravednici zbo- 
rise, onako bi opravjeno. A. Kacic kor. 297. Od 
pravednika ucini ga nepravednikom. S. Rosa 3*. 
Da ce najposlije ovi nepravednici biti od ne- 
gove pravde osudeni. D. Basic 134. Nemoj to 
fiiniti ni gubiti pravednika s nepravednikom. D. 
Danicid 1 mojs. 18, 25. (ispor. lat. ne occidas 
justum cum impio). Kao drvo skrsice se nepra- 
vednik. jov 24, 20. 

NEPRAYEDNOST, nepravednosti, /. injuria, 
impietas; protivno: pravednost. 11 prvom je pri- 
mjeru pod a nepravadnost; vidi nepravadan kod 
nepravedan. Akc je postavlen prema adj. ne- 
pravedan, ali u Lici govore nepr^vednost. J. Bog- 
danovid-. U rjecniku Vroncicevu (iniquitas^ u 
Belinu (nepravednos, ingiustitia), u Stulicevu (in- 
justitia s potvrdom iz Gundulica, koja se dafe 
nalazi pod b), u Sulekovu nem.-hrv. i u Popo- 
vicevu (Ungerechtigkeit). 

a) isto sto nepravda pod b. Ki nepravad- 
nost 6ine. Ant. Dalm. nov. test. 1, 20a. Ako mje- 
rili od pravde tvoje uzbudes mjeriti nepraved- 
nosti i zlobe nase. A. Gucetid roz. jez. 307. Prc- 
davalica .... biti ce drzana vratiti kupcu, er 
mu je ucinila nepravednos. B. Kasid zrc. 79. Ki 
se boje Boga, cine svoj testament u dobru zdravju 
. . . . za ne uciniti kugod nepravednost. P. Ra- 
dovcic nac. 108. Koliko je ucineno nepraved- 
nosti nama (u pismu pisanom g. 1770). Starine 
10, 36. Nemoj odvrci nasu molbu, er bi bila .... 
neka nepravednos. Cestit. sv. jos. 29. Tko dusom 
k zlu prignutom nepravednos tvori i slijedi, taj 
ne grede cistim putom. I. Dordid salt. 406. Ma- 
teo se na trpezu ne povrati, er bi ona trpeza 
liemu prigoda i uzrok od vele nepravednosti. D. 
Basid 40. Zakeo .... uze mrzjet na svoje ne- 
pravednosti. 165. Mrzio si na sve, koji diluju 
nepravednost. J. Banovac blag. 332. Odvitnik 
.... nasavsi, da jest istinito tako, duzan jest 
ustegnut Be i ne branit za ne ucinit jednu ne- 
pravednost. Blago turl. 2, 188. Kohko si tudega 
,prihitio trgujudi sveder s kamatam, privaram i 



nepravednostima.. A. Kalid prop. 123. Moida 
bi koji od ovijeh primjera bo(e bilo metnuti pod b. 

b) isto sto nepravda pod c. Covjek, koji 
se bude desto kleti, hode se napuniti nepraved- 
nosti (tz lat. vir multura jurans implebitur ini- 
quitate. eccli. 23, 12). A. Gudetid roz. jez. 45. 
Ne ostavih skrovnu u sebi nepravednos rae kri- 
vine (iz lat. injustitiam meam non abscondi. 
psal. 31, 5). I. Gundulid 195. Ne zaboravjajud 
svoju nepravednost nigdare ni svoju ludost ni 
zlocestost. A. Georgicoo nasi. 173 Pomrsi ne- 
pravednost moju (iz lat. dele iniquitatem raeam. 
psal. 50, 3). L. Terzid 5. Ispovidjet du prema 
meni istomu moju nepravednost. I. Nenadid nauk 
217. Da nijedna nepravednos nama uzgospoduje. 
Stit 26. Mozda bi koji od ovijeh primjera boje 
bilo metnuti pod a. 

NEPRAVICA, /. isto sto nepravda, nepraved- 
nost ; protivno: pravica. U rjecniku Belinu, BJC' 
lostjencevu, Jambresicevu, Voltigijinu i u Stuli- 
cevu (vidi dale). 

a) isto sto nepravednost pod a. U rjec- 
niku Belinu (ingiustitia), u Bjelostjenievu (ini- 
quitas, injustitia\ u Jambresicevu (iniquitas), u 
Voltigijinu (ingiustizia, Ungerechtigkeit) i u Stu- 
licevu (injustitia, iniquitas) Za uzrok velikih ne- 
pravic, koje se cine u zemji (iz xvi vijeka). Mon. 
croat. 233 Ovako jest svakomu nepravicu cine- 
demu. F. Glavinid cvit 407*. Da je nasoj robini 
.... golemu nepravicu ucinil (u pismu pisanom 
g. 664). Starine 11, 111. Da ni kruna potam- 
nila s nppravice. J. Kavanin 7.5a. l^ubis zlobu 
vrh dobrote, a vrh pravde nepravicu. A. Vitajid 
i^tum. 159*. Prasdam sva uvridenja i nepravice, 
ke su mi igdar uc.nene. L. Terzid 68. Providite 
nasom velikom nevo|om i nepravicom i ucinite 
pravdu po svojoj dusi fu pismu pisanom g. 1712). 
iStarine 12, 36. Trgovac, koji slobodno ispovidi 
svoje nepravice i krivine ucineno u prodavanu 
i kupovanu. A. Kadcid 261. Oliolost, silovitost, 
nepravica i ostale opacinosti cine ga nedostojna 
kra|evskog pristoja. E. Pavid prosv. 2, 4. Ako 
mi redete, da ste mnoge vidili s nepravicom se 
uzdignuti. J. Banovac razg. 34. Da u p^godbam 
ne bi bilo nepravice. I. P. Lucid izk. 21. Koji 
dilovase zlocmstva i nepravice. Grgur iz Varesa 
104. Ucedi ga krivim kletvam i nepravicam pri- 
variti iskrnega u prodavanju. A. d. Bella razg. 
64. Tuzila se Bogu P}esivica, e je na noj vel'ka 
nepravica. Iz nar. pjesme, zabi^ezio D. Surmin. 
Govori se u Lici (s naznacenim akc). J. Bog- 
danovid. 

b) isto sto nepravednost pod b. U rjei- 
niku Bjelostjencevu (malignitas) i u Stulicevu 
(pravitas). Nepravice moje ne sakrih (iz lat. in- 
justi tias meas non abscondi). F. Glavinid svitl. 
46. Nije li ovo velika nepravica i nezafalnust 
Bogu ucinena? M. A. Rejkovid sabr. 30. 

NEPRAVICAN, adj. isto sto nepravedan u 
smislu toga adj. pod b. U rjecniku Bjelostjencevu 
(nepravidan, nepravden, iniquus, injustus . . . , 
adv. nepravicuo, nepravdeno, inique, injuste.. ..), 
M Jambresicevu (nepravicen, iniquus, — adv. ne- 
pravidno, inique), u Voltigijinu (ingiusto, unge- 
recbt) t u Stulicevu (nepravidan, v. nepravedan). 
Receni Foka i nepravidan u zakonu i len va 
orozju bududi. F. Glavinid cvit 307b. Pravidan 
bududi bi umoren nepravicno. 417^". Cinite vam 
prijateje od blaga nepravicnoga (iz lat. facite 
vobis amicos de mammona iniquitatis. luc. 16, 9). 
det. posl. 88. Ako bi optuzil bhiiiega nepravidno. 



«— - 



a) 



NEPRAVICNOST 20 

rrilL 68. Koliko ni>fr»»i6no tude imenije .... 
•Ur»ino •« na ii^u iilavu u}K>trpbiii. J. Raji(^ 
p-juA 1. IJ*. HoK»i*»iTo. koj« si li pridobio . . . . 
n»pra*ifnitu intcrMom. 2, l.S^. Zato su se judi 
... tuhli n» i.f'prfcTK'nu i nMraimernu podela 
drUTriih •'•rKt* M i) Milif^evif }>om 37 Govori 
M w 7.i<*i '• riarn<i('/'iiiin akc). J. l{r>(jd»novi6. 

NKf'liA\ U NOST, /. wfo »<o nrpravrdnost. 

hm*du rifcntka mmo u lijeloittjenirvu (nepra- 

*ic», n»}'r»Tl(^no*l^ iniquiU*, injusiitia) » namo u 

prxmjtru : l>* nopr*Ti(nc*«i uapade.'iija j)rotiv mo- 

[■'»r» 1 mo^a lica objavim. Nov. arb. 

.SKPRAVIL.AN*. nipravilna (biif takav akc), 
a4j vmaj, kojt ntjf po pranlu ; jtrottrno: pra- 
nion. hmtdu rjfcnika iamo u StuliCevu (gdje 
§* knro tumaft tiopravilan v. noirjodnaien s na- 
makom. Ha jf a ru^koga ryfn ), u SuUkvru nem.- 
hrr. • u J\>]>on^fru (unrojfplmas.ij^). Ima neko- 
likn •tihovB, koji bi no uutad mo^li nasvati ne- 
prm.ilni Vuk uar. pje«. 1 (1824), LXI. Obrazo- 
▼ •r.o K'^'"' n^pravilne vojske nigde ne uspeva. 
Nov. arb. (iHft.'j) 'Z'2. NVpravilan, unrefi^pliuassig. 
.Fnr. y^\ tf>Tm SSi. No(ravilni, unregelmassig, 
1' M I'ptranovid r. kh. 47. Gdje zako- 

. npiua, driina je netemejita ili ne- 
nfjrftv;.:,* V. Bo(fi.si6 zakon. 281. 

N^:PRAVILn6sT. n^pravilnosti (bi6e takav 

<ikc f. f tr<ijitro onoga, Hto jf nepravilno'tprotiv- 

no. prurxlniitt. hmntu rjicnikn samo u Sulekovu 

f^,... ) _.. ,.., .,,> nfpravionost) i u J'opovicevu 

1 <Mt.. Nepravilnost, Anotualie, Un- 

T' ■- Jiir. pol. term. 2.S. r)!i^. Nepra- 

r«'K«laia*!'iftkeit, irregolarita. B Pe- 

kn 47. Nepravildost se ova javja u 

««iiko ud XT vijeka. I). Danitid u Ivckovicevu 

ryin K*«rim je prirodno. da u f oveka bude ne- 

kih !• 1. M. D. Mili«ievi6 6kol. 71. 

^*^•■ "^ r, /. i-tu sto neprarda; imenica 

xtrtdmn ud oinorr prtdjfra nepravan. Izmedti 

D'-'niln «-7mo u Itrlinu (nepravuos, iniquita) i 

'•« Win od Dppravnosti ne priloiio 

' lal. fiiiuA iniquitalis non appo- 

-1 M KantA rit &). Blaiooi, kojim 

:.« ni»|.ravno«in lu lat bcati. quorum 

'• ■ •"«*>" p**! 31,1). 8;<. Po no- 

f" ^raii tiama (iz lat. non 

" ''■' '■ rm nobin). 95. Ne- 

'1,'a, nego iziskuj 

I di<«out<»re opera 

I'l'iiuto.i* p<»r^crtitare). nasi. 

I iiopravnojtti zakonov. I. 

-"• f l>rca drtiri pnmjera 

' ri;r<5 nepravda pud c, a 

'' "' rtjedi nopravda pod b. 

'•vo»»i ( jrtmni'no ;> takav 
' -I liirloHtjen- 

' (rnii ddfr). 
no 14 /jrniJt/u 
imu UQiC>u- 

' mopravoat, 
; ise 



NEPREBOLAN 



tOfO . 

S; 

t 

J u » ; 1 1 . * 



•>4«. 



:'fu 



J4,. b. liuaa 16*. 



iv«wd.M)a praTod- 
;*« et adducatur 



c; svojstvo onoga, sto je krivo, pogrjeSno^ 
neispravno ; vidi neprav pod a. U rjecniku Bie-^ 
lostjencevu (vitium, vitiositas, falsitas) i u Su- 
lekovu nem. hrv (Unrichtigkeit). Nepravost. neis- 
pravnost, Unrichtigkeit. Jur. pol. term. 532. — 
Ovamo se mtte i : Nepravota, nepravost, Un- 
echtheit. Jur. pol. term. 526. 

NEPRAVOVJERSTVO, n. neprava, kriva vjera. 
Samo u primjeru : Adduc istam effidiam, to s* 
tumafti: Josce to nepravoverstvo. Naruca. 48b. 

NEPRAVOTA, /. vidi pos]ednu potvrdu hod 
nepravost pod c. 

NEPRAZNA, adj. fern. breAa, trudna (upravo: 
puna t. j. ne prazna). U rjecniku Stulicevu (gra- 
vida, praegnans 8 primjerom iz glag. misala ; 
Gore neprazdnim i dojeiim u te dni, vae prae- 
guantibus et nutrientibus in illis diebus) i u 
Danididevu (neprazdi.ni. za zenu, gravida s pri- 
mjerom iz Domentijana). Budu6i neprazdna i 
rodi sina i narefie ime jemu (iz glag. rukopisa 
XV vijeka). Arkiv 9, 97. Tesko nepraznijem i doje- 
6im u tej dni. N. Ranina 169o. 

NEPREBAVAN, adj. isto sto neprobavan. 
Samo u Bjelostjencevu rjedniku (aeprebavni, co- 
quendo inhabilis). 

NEPREBAV^Al^IE, n. nom. verb, pretna glag. 
ne prebavjati (t. j. ne probavlatij. Samo u Volti- 
gijinu rjecniku (indigestione, Unverdaulichkeit). 

NEPREBAVJ^ENE, n. isto sto neprobavlene. 
Samo u Bjelostjencevu rjecniku (indigestio .... 
dy.-ipepsia). 

NEPREBAVNOST, /. isto sto neprobavnost. 
Samo u rjecniku Bjelostjencevu (neprebavuost, 
V. neprebavjene) t u Jambresicevu (indigestio, 
cruditas). 

NEPREBITJ^IV, adj. isto §to neprobitan. Samo 
u rjecnicima, i to u Bjelo^^tjencevu (impenetra- 
bilis), u Vultigijinu (impenetrabile. undurch- 
dringlich) i u Stulicevu (neprebitjiv, v. ne- 
probitan). 

NEPREBIT^^IVOST, /. svojstvo onoga, §to je 
nepnbUlivo. Samo u rjecniku Bjelostjencevu (im- 
peuetrabilitas) i u Voltigijmu (impenetrabiliti, 
Uudurchdringlichkeit). 

NEPREBIVALAN, neprebivaona, adj onaj, u 
kojem se tie maze prehivati. Samo u rjecniku Be- 
linu (nepribivaoni, inhabitabile) i u Stulicevu 
uepribivaon, inhabitabilis). 

NEPREBIVAN, neprebivna, adj. a) onaj, u 
kojem se ne prebiva ili se ne maze prebivati Samo 
u rjeinicima, i to u Belinu (nt^pribivan, non ha- 
bitato) i u Bjelostjencevu (vidi neprebivatan) » 
u StuUievu (nepribivan, v. nepribivaon). — bj 
onaj, koji w prebiva, t. j. ne ostaje ; samo u 
primjeru : Prudno jest davati pokore onim na- 
vli.Htito, koji cesto upadajut stonova u grih, dim 
p«)k<)re od cirienja i dilovanja, ka prebivajut, ka- 
kono jest almuStvo, jere jesu nici, koji sumno 
od pokore dilovanja, koje ne prebiva (kakono 
jp9t molitva), prudi Ij 6to neprebivna pokora. 
8. Bulitn6 iapr. 84. 

XEPREBIVaTAN, adj. onaj, u kojem se ne 
moie pr,birati. Samo u Bj-lostjenievu rjecniku 
(neprebivami, nepr. bivni, nestanovliv, inhabita- 
bilis, dcsertus, incultusj. 

NEPREBOLAN, neprebolna fneprebona, — bice 
tnkav akc), adj. onaj, koji se ne moze preboleti. 
U r)ecmku nijednom. Potvrda ima aamo is 



NEPREBRODIV 



'21 



NEPREDOBITAN 



Sosne. Ahmed beze, rane nepribolne! Nar. pjea. 
bos. prij. 2, 136. Jao, beze, rane neprebone, Sto 
murtati od nas uradiae! Nar. pjes. horm. 1, 161. 
Kuku meai, rano neprebona, i umr'jedu, prebo- 
Jeti ne 6u. 1, 393. Davor Meho, rane nepribone ! 
nikada te priboliti ne cu. Hrv. nar. pjes. 4, 310. 
Nepouzdano je znacene: onaj, Tcoji ne moSe pre- 
bojeti, kako je u primjeru: Sad su jadi uza ja- 
dikovce, ^dje 6e maoge ostat kape puste i s nih 
mnoge zakukati majke i procv'jelit Jube nepre- 
bone. Osvetn. 5, 98. 

NEPREBRODIV, adj. onaj, koji se ne tnoze 
prebroditi. Samo u Stulicevu rjecniku (nepribro- 
div, innavigabilis). 

NEPREBROJ, m. ono, Sto se ne moSe prebro- 
jiti. Samo u primjeru: Nepremer pi}e, nepre- 
broj-ovce (zagonetka za nebo i zvijezde). Nar. 
sag. novak. 217. 

NEPREBROJ AN, adj. onaj, koji se ne moze 
prebrojiti. U rjeiniku Bjelostjencevu (neprebrojni, 
neprebrqjjiv, innumerus, innumeralis .... innu- 
rabilis, adv neprebrojno, innumerate), u Volti- 
gijinu (nepribrojni, innumerevole, unzahlbar) i u 
Stulicevu (nepribrojan, v. bezbrojan s naznakom, 
da se nalazi u kajk. pisca Muliha). Koji (t. j. 
Sog) a tolikom obilnosti udijeli Covjeku tolike 
raskose u jestojskah nepribrojnijeh. D. Basic 34. 
Sva tri imadu .... jednako mogujstvo, znane, 
dobrotu i sve ostale vlastitosti nepribrojne. T. 
Ivanovic 20. 

NEPREBROJ^iIV, adj. onaj, koji se ne moze 
prebrojiti. Samo u Bjelostjencevu rjecniku {vidi 
kod neprebrojan). 

NEPREBROJNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
neprebrojno. Samo u Bjelostjencevu rjecniku (in- 
numerabilitas). 

NEPRECIJEl^EN, pas. partic.zanijekani prema 
precijenen; onaj, koji se ne moie precijeniti, t. j. 
procijeniti. Izmedu rjecnika samo u Jambresieevu 
(neprecenen, inaestimabilis). Za slavu neprici- 
nenii sina negova. A. Vita}i6 istum. 61. Dila 
Sudnovata, slatkost i dobrota nepricinena. 516. 
Svrhunaravni dar Bozji i nepricineno blago. A. 
Kanizlic utoc. 313. Vise se primjera nije naslo. 

NEPRECJEN, adj. bescjen. Samo u dvijeknige. 
O svitlosti nevidima i neprecena (stamp, nepre- 
cenna)! Transit 133. Bi oblecen v svite vecnoga 
bezsemrtstva i neprecene (stamp, neprecenne) 
radosti. 165. — Adv. Jistvine vele raskosne ne- 
precene (stamp, neprecennoj pripravne. Narucn. 
97a. Poradi skrajnega -n- vidi, sto je receno 
hod bescjen. 

NEPRECJENIV, adj. bescjen. Samo u Volti- 
gijinu rjecniku (nepriciniv, inestimabile, un- 
schatzbar). 

NEPRECJEN 1^1 V, adj. isto sto neprecjeniv. 
Samo u rjecniku Jambresieevu (neprecen|iv, 
{inaestimabilis) i u Sulekovu zn. zn. (unschatzbar, 
inapprezzabile). 

1. NEPRECRPAN, pas. partic. zanijekani 
jBrema precrpan ; onaj, koji se ne moze precrpati. 

Samo u primjeru: Blago je neizmirno i nepri- 
crpano. F. Lastri6 svetn. 128b. 

2. NEPRECRPAN, neprecrpna, adj. onaj, koji 
se ne moie precrpati. Samo u jednoj knizi. Bog 
Soviku podade zakon za rudu nepricrpnu. Blago 
turl. 2. 19. Uzdrzi blaga nepricrpna sviju mi- 
lostiju 246. 

NEPRECRP^ilV, adj. isto sto neprecrpan. Samo 
iU primjeru : Da uzgat bude du§e za ocistit jih 



i naredit na vi6nu i nepricrpjivu svitlost. Blago 
turl. 46. 

NEPRE($AVA, /. neka bara u Slavoniji kod 
sela Batrovaca. Regul. sav. 189. 

NEPRE D^IV, adj. onaj, koji ne predd. Samo 
u primjeru : Pa je smjerao u cij . . . . o§trim okom 
i rukom nepredjivom. M. Pavlinovii rad. 16. 

NEPREDOBICAN, nepredobi6ana, adj. isto sto 
nepredobitan; ispred -c- je ispalo -t-, dakle mjesto 
nepredobitcan od osnove imenice predobitak ; 
tspor. naprecan mjesto napredfian od osnove ime- 
nice napredak. Samo u primjeru : Bog .... bi- 
jase strasan i nepridobican. S. Margitic fala 69. 

NEPREDOBIT, pas. partic. zanijekani prema 
predobit; onaj, koji se ne moie predobiti. U 
rjecniku Belinu (nepridobit, invitto) i u Stulicevu 
(nepridobit, invictus). To reksi hrabreni i nepri- 
dobiti vitez Isukrstov. F. Glavinid cvit 271*. 
Vide6i ju . . . . u mudrosti razbornu i u govo- 
renju nepridobitu. 884b. Jakost negova bude ne- 
pridobita, cat posl. 35. Zato ju zove .... nepri- 
dobitim pridobitnikom, jer ju nisto ne pridobiva. 
I. Ancic ogl. 4. Ako slatkostju nepridobiti bu- 
dete. F. Lastri6 test. 330b. Svakovrstno je i ne- 
pridobito bilo ustrpjene sv. Saverije. A. Kaniz- 
li6 fran. 191. Vtdi nepredobiven. 

NEPREDOBITAN, adj. onaj, koji se ne moie 
predobiti, i to ne samo u boju, nego i onaj, koji 
se ne moze pobiti (na pr. dokazivanem), pokole- 
bati, skloniti na sto i dr. Izmedu rjecnika samo 
u Belinu (nepridobitni, invincibile) i u Stulicevu 
(nepridobitan, insuperabilis s naznakom, da se 
.lalazi u Lastrica). 

a) ludma i o Bogu. Po vlasti .... ne- 
pridobitnoga poglavice. A. Gufietic roz. mar. 58. 
Koji se (t. j. B ig) zove nepridobitni i nepro- 
mjeniti, t. j. Bog svemogu(5i nigda se ne pro- 
mjenuje ni ga moze nijedna stvar pridobiti. M. 
Divkovid nauk 96a. O nepridobitni vojnice! F. 
Lastrii test. 156b. Marija nepridobitnoga Boga 
pridobi molbama svojim. 368b. Junaci i nepri- 
dobitni na oruzju vitezovi. A. Kaci6 kor. 179. 
Nepridobitni crkveni vitez sv. Ivan Zlatoust!. 
A. Kanizlic kam. 5. Na istu stolicu 3t.ivjea bise 
Metodijo nepridobitni u progonstvu ispovidnik. 
16. — Ovamo se mecu i primjeri: O kruno ne- 
pridobitna! (govori se caru). F. Lastric test. 122b. 
Ne spozna drugo nego svijeh stvari svjetovni- 
jeh nepridobitnoga poraziteja, a to jes vrijeme, 
komu nijedna vlas ne more odoljet. D. BaSic 
214. Zavivam .... nepridobitnu nebeskih oruz- 
nika vojsku. J. Banovac blagos. 228. Neprido- 
bitne crkve katolicanske viteski sinovi. A. Ka- 
nizlic kam. v. 

b) stvarma. Uzeti 6e s6it nepridobitni 
(iz lat. sumet scutum inexpugnabile. lib. sap. 
5, 20). I. Bandulavid 242b, Dostoj se .... bra- 
nit me nepridobitnijem stitom od ufana. I. Akvi- 
lini 330. Boze .... nepridobitnoga cesarstva kraju 
(iz lat. Deus .... insuperabilis imperii rex) ! I. 
Bandulavid 28tb L. Terzid 366. J. Banovac bla- 
gos. 360. Oruzana ovim nepridobitnim oruzjem. 
F. Lastric test. 20*. Mariju priminujem .... 
taboru nepridobitnomu. svetn. 144b. Pruzio si 
oruzje nepridobitao na sve tvoje krajicnike. B. 
Zuzeri 350. Ovo je nepridobitno oruzje. A. d. 
Bella razg. 248. 

c) cemu apstraktnom Hi bestjelesnom. 
Svaki od nas moze utvrditi .... ufanje nepri- 
dobitno, ko jema stati stanovito suprotiva svimi 
napastmi. P. Radov6i6 na6. 187. Smrsi mod ne- 



NKPBKDOBITIV 



22 » 



NEPfiEGOVlC 



yr 



knj&^d p*k)enijeh jasA. V. ADiJri- 
t.y. D» •« Bjivlini H uiboin ii jubavi 
:.,... :,j). 111'. L>«>puil* koji^od ogovor ka- 
kooo Detnatift ii<>pri'iQbitiio|c. S. Badric pr. iia6. 
38. C)v» iiuA Rn*icu uppndobitnu. F. Lastric 
•TAlii >•• K*oop«»l nfpridobitnojra nvidofanstval 
A. KaMHic kam UTtl. 8 Depridubitninia raslozi 
poitr lujui I Dauk I^iatinab. 777. Ako bi u nima 
bilo I..* .•n«ivo uppridobitDo oli, kako L«tini 
i: .tia invincibiliii. M. Dobretid it7. 

i lijuju nesnanstvu u oiio, ki)je so 

c ,..^ ' " " ■■ koje 86 zove neprido- 

bitijo .... ridubitno je«t, koje ni 

rj. d«ii • . i pndobiti »o ne uioie. 

>*: ipijc. 1, 34i3. Inglehk'ipa naroda 

.... ttii duh obrtoiiki. M. Pavlino- 

▼lA rad. ii'. 

NKPKFPORITIV, adj. t»to sto nepredohitan. 
Itwstitu Tjfimka mmo u iltkafmu (oppridobitiv, 
ko)i M» no iij<)>.p pridobiti. irivincibilis, iusupe- 
nkbiliK, — adr nepridobitivo, invincibiliter) t u 
Sttiliieru nepridobitiv, intiupi<rabilisi. Trpedi . . . . 
•fakoliko • rirpridobitivim Uittrpjenstvom. B. Ea- 
Aie m. .'<2. hole .... uepridubitiva gospostva 
kraju III Int. Leua .... i-jsuperabilis imperii 
r*x\. rit. 2'>2 Boie nepridobitive kriposti slavo- 
di>bitni^« 'J»>H. Ova neumitnos . . . . nepridobitiva, 
u> jMt, kad u komu/^odi dilovanu ne dode nam 
ui i»daD railog aa posumiiiti, da nije dobro. A. 
<L B«IU n*g. 146. 

NEPREDOBITNIK. wi. iovjek nepredohitan 
Samu M pnmjrru: Dude na sliizbu Muratovu 
jadao TalariD mno^o sna^an, velik i silovit . . . . 
i Bvaie M DFpridi)bitnik. A. Ka6i6 razg. 90. 

' rN()ST, /. svojstvo onoga, koji 
S>imu u rjeiniku BtUnu (invin- 
u xnhttvu ( uepridobituost, v. nedo- 



bilCCHt 



IVEX. pas. partic. zanijekani 

ij ; onn), koji se ne moze predo- 

1 ijTnika tamo u Jieltnu (nepridobi- 

I'o ki.mu 80 (t. j. putu) pridobiva 

■ B i<{. A. (iu6oti6 roz. mar. •"). 

•ka, viiflxovi nepridobiveui ! A. 

.. liasuiuili »iDo, u Depndobiveni 

•r. 111. Duklo ovi puk Bogu virno 

* .•■-*■" i.i nr; lobivou. E. I'avic ogl. 

• I i prisvitla gisfiodo ! 

ko jakoHti iioprijate|ab 

J. Matovj6 5(J'J. Vtdi ne- 

', n. now vrrb prema (flag. 
■■' rfffniku ByUiatjenievu 
'**) \ u Stuliievu (ne- 
st). 

<""<U, koji te ne moie 



.....u.), 
'Hu (ih- 

iicpri- 



NEPREDVIDAN, nepredvidna, adj. onaj, koji 
ae ne predvidi. Fotvrda je samo: Nepredvidni,. 
unvorbergesehen, Jur. pol. term. 542. 

NEPREGIBAN, nepregibna, adj. onaj, koji se 
ne moie pregibati, pregnuti. Samo u primjeru: 
;^ivanovi6 je nosio nppresibnu upornost u svim 
flvojim ubedenima. M. D. Mili(5evi6 pom. 162. 

NEPREGIB^ilV, adj. isto sto nepregiban. Iz^ 
medu rjecmka samo u StuHcevu (neprigibjiv, in- 
flexibilid. — adv. neprigibjivo, firmiter, valide) 
t samo u dvije knige. Poslije mlogoatrukih da- 
rovah .... ostajemo neprigibjivi i nemakjivi. 
A. Kanizlic uzr. 52. Da fo\ik.... tako otvrdnut 
i noprigibjiv ostati mnze. 99. Pod oblikom t.eke 
meke dobrote ovaj je 6ovek nosio bujnu nepre- 
gib)ivu energiju u onom, sto je bteo izvrsiti. 
M. D. Milicevi6 pom. 447. 

NEPREGIBljilVOST, /. svojutoo onoga, koji je 
nepregibfiv. Samo u Stuliceou rjecniku (id, per 
quod aliquid iuflecti nequit). 

NEPEEGLEDAN, nepregledna (bice takav 
akc), adj. onaj, koji se ne moie pregledati ; 
protivno: pregledan. Izmedu rjecmka snmo u 
Sultkovu nem.hr v. i u Popovidevu (uniibersehbar). 
Sutra u podne pode duzde .... a za him ne- 
pregledna puka kao tusta. S. ^iubisaprip. 22. tSest 
hijada neretvanakih pomoraca razapelo barjake 
nad nepreglednim nizom brodova. M. Pavlino- 
vi6 razl. sp. 383. Gleda trepet nepreglednoga 
gorskoga lista. M. D. Milicevic medudn. 157. 

NEPHIGLEDBA, /. nemar, nepomna. Samo u 
primjeru: Turci uzese Kaniski varos . . . . to se 
zgodi po neprigjodbi Gaspara Alapije kapitana. 
P. Vitezovic kron. 160. 

NEPREGLEDIN, m. ono, sto se ne moze pre- 
gledati Samo u primjeru : Videh nepregledin- 
poje, po po}u nepre:^ledin-ovce ( zagonetka za 
knigu i slova u noj). Nar. zag. novak. 238. 

NEPREGLEDNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nepregledno. Samo u Popovicevu rjecniku (Un- 
iibersehbarkeit). 

NEPREGNIV, adj. isto sto nepregiban, nepre- 
gib^iv. Samo u rjecniku Belinu (neprigniv, ri* 
troso) i u Stulicevu (neprigniv, ritroso, difficilis, 
s naznakom, da je iz Belina rjecnika). 

NEPREGNUCe, n. nom. verb, od glag. ne pre- 
gnuti. Samo u Belinu rjecniku (neprignutje, 
infllessibilit^). 

NEPREQNUTAN, nepregnutna, adj. isto sto 
nepregiban, nepregibfiv. Potvrda je samo: Ne- 
priguutan, ostinato, pertinace. S. Budmani. 

NEI'REGNUT^ilV, adj. isto sto nepregnutan. 
Potvrda je samo : Neprignutjiv, ostinato, perti- 
nace. 8. Budmani. 

. NEPREGNUTNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nepregnutan. Putvrda je samo : Neprignutnos, 
oBtiiiatozza. S. Budmani. 

NEPREGORIV, adj. onaj, koji se ne moie 
• ■rfgorjcti, Samo u jednoj knizi. To su nepre- 
-onve 8te6evine irojedne krajevine. M. Pavli- 
;.ovi6 razl. sp. lOS. — Adv. Sveto je i nepre- 
Konvo tu cut razabirati. 157, 

NEPREGOVIG, m. prezime izvedeno odimena 
' '■?, KQJemu nema potvrde, a i n^jasna j* 
ina. Potvrda je samo: Rajko Nepregovidfc, 
L>'>':. hris. 4. 71. 



NEPEEHODAN 

NEPREHODAN, adj. onaj, koji se ne moie 
prehoditi. U rjecniku Bjelostjencevu (neprehodni, 
impervius, invius .... impenetrabilis), u Volti- 
gijinu (neprihodni, impertransibile, undurch- 
ganglich) i u Stulicevu (neprihodan, neprihodiv, 
invius, inaccessus). V zemji pusti neprehodni i 
bezvodni. Narucn. 85**. V silne gore neprehodne 
dojdoh. Starine 3, 290. 

NEPKEHODIV, adj. isto sto neprehodan. 
Samo u Stttlietvu rjecniku (vidi kod rijeci, koja 
je pred ovom). 

NEPREKIDAN, neprekidna (bice takav akc), 
adj. onoj, koji se ne prekida. Jzniedu rjecnika 
samo u Sulekovu nem.-hrv. (stetig) i u Popov i- 
cevu (unausgesetzt). Od neprekidnoga saprotiv- 
Jena svojima strastma. J. Eaji6 pouc. 3, 12^. 
Da se obezbedi narodu tomu neprekidni uzitak 
blagodejanija mira. Nov. srb. (1834) 31. U nasoj 
je opdini obicaj neprekidni, da se svak zeni u 
svomu jatu. S. ^ubisa prip. 23. On ce . . . . po- 
slije petnaest godina neprekidne drzine steci 
vlastinu te stvari. V. Bogisic zakon. 35. — Adv. 
§to je hrvatska crkva od svoga postanka ne- 
prikidno uzivala. M. Pavlinovic razg. 105. Iza 
toga Grigorije je prebivao neprekidno u Bla- 
govestenu manastiru. M. D. Milicevic pom. 596. 

NEPREKIDNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
neprekidno. Samo u rjecniku Sulekovu nem.hrv. 
(Stetigkeit) i u Popoviceva (Continuitat). 

NEPREKINIV, adj. onaj, koji se ne moze 
prekinuti. Samo u primjeru: Grijesi i smrt imaju 
medu sobom sjedinene i zavezaj tvrd i nepri- 
kiniv. B. Zuzeri 290. 

NEPEEKINUTOST, /. isto sto neprekidnost. 
Samo u Sulekovu rjecn. zn. naz. (Continuitat, 
continuita). 

NEPEEKLONIT, adj. onaj, koji se ne moze 
prekloniti, t. j. pregnuti. Samo u Voltigijinu 
rjecniku (nepriklonit, inflessibile, unbiegsam). 
Ispor. ruski adj. istoga znacena HeapeK.^toHHuii. 

NEPEEKLONITOST, / svojstvo onoga, sto je 
nepreklonito. Samo u Voltigijinu, rjecniku (ne- 
priklonitost, inflessibilita, Unbiegsamkeit). 

NEPEEKEET^IV, adj. nepromjenit, nepro- 
mjen^iv; kao da je to u primjeru (jedinom, sto 
se nasao) : Naucili su se Judi . . . pivnice pra- 
viti i u nima vino zato drzati, da bi se sastavne 
fiastice vina u jednakom nepromenjivom stanu 
zadrzavale .... Ako pivnica nije tako dobra, 
da se sastavne castice vina u jedaakom i ne- 
prekretjivom stanu safiuvati ne mogu, onda .... 
P. Boli6 vinod. 2, 144. 

NEPEEKRSAN, adj. onaj, koji se ne moze 
prekrsiti. Izmedu rjeinika samo u Stulicei}u (ne- 
prikrian, inviolabilis s primjerom iz neke dubro- 
vacke knige: uzdrzati vjeruu i neprikrsnu vjeru 
meu sobom) i samo u jednoga pisca. Ispovidnik 
ima kriti, tajati i pod tvrdi i neprikrsni pecat 
driati i mu6ati grihe pokornih. S. Budinic ispr. 
15. Muz i zena .... imaju uzdrzati i sahraniti 
virnu i neprikrsnu viru meju sobome. suma 37a. 
Udijnim, neprikrsnim redom .... jedan dru- 
gomu predaju. 44*. Da se imaju pomnivo i ne- 
prikrsno obsluzevati. 64*. 

NEPEEKE§^IV, adj. isto sto neprekrsan. 
Samo u rjecniku Bjelostjencevu (inviolabilis) i u 
Voltigijinu (neprikr§liv, inviolabile, unverbriich- 
lich). 

NEPEELAZAN, neprelazna (bice takav akc), 
adj. a) onaj, koji ne prelazi. Izmedu rjecnika 



23 NEPEEMJEN^ilVOST 

samo u Sulekovu nem.-hrv. (neprelazni glago|, 
Intransitivum). Sto su jedni (t. j. glagoli) ne- 
prelazni, a drugi prelazni. D. Danicid u Iveko- 
vicevu rjecn. — b) onaj, koji se ne moze prela- 
ziti. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (nepri- 
lazan, neprilaziv, v. neprohodan) i samo u pri- 
mjeru: No ce jarit Bulgariju ravnu i Balkana 
gazit neprelazna. Osvetn. 5, 104. 

NEPEELOMAN (bice takav akc), adj. onaj, 
koji se ne moze prelomiti. Izmedu rjecnika samo 
u Stulicevu (nepriloman, v. neizloman). Evo ti 
neprelomne Bozje vjere, da cu . . . . donijeti. S. 
^lUbiSa prip. 57. Sloga ie nase desnice u nepre- 
lomni snop sviti. M. Pavlinovi6 razl. sp. 294. 
Nasao se i primjer, u kojemu kao da je zna- 
cene: uporan, nepokoran. A§te li neprelomni slu- 
fetb javiti se imb, rbptstjuste i unyli. Sava 
glasnik 40, 175. (govor je o postri£enicima). Vidi 
rijec, koja sad dolazi. 

NEPEELOMSTVO. n. upornost; kao da je 
to u primjeru (jedinom, sto se nasao): Alek- 
sandar .... dojde i neprelomstvo tvoje vidi i 
ludo ponosenje. Starine 3, 302. Vidi primjer iz 
sv. Save kod nepreloman. 

NEPEELOZAN, adj. onaj, koji se ne moie 
preloziti, t. j. promijeniti ; ispor. rus. neupe- 
.AoacHUH (nepromjenit). Samo u Danicicevu rjec- 
niku (neprelozbnb, immutabilis s potvrdama is 
isprava xiv i xv vijeka). Da jestb tvrbdo i ne- 
prelozbno (iz xiv v.). Mon. serb. 79. Molimo i 
zaklinamo .... semu nasemu vyse pisannomu 
prilozeniju .... nepreloznu i nepretvorennu byti 
(iz XV V.J. 534. 

NEPEE^A, /. psovka zeni (va]ada onakoj, 
koja ne zna Hi ne ce presti). Potvrdu donosi 
samo Skoroteca (1844) 250. 

NEPEEMIS^iEN", isto §to nepromis]en. Samo 
u rjecniku Bjelostjencevu (inconsideratus, inco- 
gitatus .... incautus, — adv. nepromiSJeno, 
inconsiderate, incogitate, inconsulte . . . .) i u 
Voltigijinu (neprimisjen, inconsiderato, unbe- 
sonnen). 

NEPEEMIS^ENOST, /. svojstvo onoga, koji 
je nepremis(en. Samo u rjecniku Bjelostjencevu 
(inconsiderantia, inconsideratio) i u Voltigijinu 
(neprimisfenost, inconsideratezza, XJnbesonnen- 
heit). 

NEPEEMI§^E]VfE, n. nom. verb, od glag. ne 
premisliti. Samo u Jambresicevu rjecniku (incon- 
siderantia). 

NEPEEMJENIT, adj. onaj, koji se ne mi- 
jena. Samo u primjeru: Niita .... nismo vi- 
dili, sto bi bilo nepremenito i vefiito. J. Eajic 
pouc. 1, 6b, 

NEPEEMJENITE^iAN, adj. onaj, koji se ne 
mijena. Samo u primjeru: Grih ni ino nego po- 
grjenje dobra nepriminitejnoga. Korizm. 56*. 
Vtdi nemjenite}an. 

NEPEEMJEN^ilV, adj. isto sto nepromjenjiv. 
Samo u rjecniku Bjelostjencevu (nepremenjiv, 
incommutabilis, — adv. nepremenjivo, incommu- 
tabiliter) i u Voltigijinu (aeprimenjiv, incangia- 
bile, unveranderlich). 

NEPEEMJEN:^IV0ST, /. svojstvo onoga, koji 
je nepremjen}iv. Samo u rjecniku Bjelostjencevu 
(nepremenjivost, incommutabilitas) « u Voltigi- 
jinu (neprimenjivost, immutabilita, Unverander- 
lichkeit). 



NEPEEMJER 24 

NEPREMJER, m. ono, ito se ru moie pre- 
mjenti. Sawto u primjeru navedenom kod ne- 
pr«broj. 

NEPREMJERAN, nepremjema, adj. uto ito 
neumjfran. S<imo u Volti(}ijtnu rjtcnxku (nepri- 
merni, itumeaao, UDermeAslicb). 

NEPREMJERN'OST, /. tvojstvo onoga, sto je 
nepTfmjrrno. Harnu u rjedniku lijelustjtncevu 
(n*»prem6rrio«t, immensitas, infinitas, v. neizmer 
Q04ti I u Voltigij\nu (neprimeroost, immensitA, 
Uaermsstlicbkeit). 

NEPREMO;^.AN, adj. onaj, koji se ne moie 
prrmoci, t. J. fjrfdohiti. Jimedu rjeinika samo u 
lUlinu (neprimnziii, iacoiitraatabile, invincibile) 
I u b>tul\cevu (neprimoian, insuperabilis). Sto se 
nailo prtm/fra, set 8U ii tremena prtje Belina 
rjrinika Ki (t. j. tladaoci) bibu nepremozni 
Prorr>ci 213. Biidadi i on neprimozni vojnik 
ItukrHtov. S Budinic suma 163». Macedonijske 
de-tmce nepremoine jeau. Starioe 3, 293. Vide(^i 
at«novitu i neprimoinu pamet svete Agate. F. 
Vr»n6i('' iiv. 42. Od ovoga mojega prvoga bo- 
r«nja Tidil si, da jesam noprimoiua. 62. Leb .... 
tifi\T\fnoi.nog& na pojani cara u6ini smozno?a. 
I. T. Mrnavic osm. 36. Neprimoine dvi tvrdine 
a kopna i mora t«be brane. J. Kavanin 827'>. 

NEPRE.MU<'JAN, adj. nejasna znacena. Samo 
« primirru: Nepremu6nim trudom bude§ nasto- 
jao. i? Budinid suma 173b. 

NEPREOBRATIV, ad;, onaj, koji se ne moze 
preubratitt. Samo u primjeru: Da su . . . . u 
Iiiukrittu dvi voje .... nerazdijeno, nepriobra- 
tivo, nerazlufcivo i nesmeteno. B. Kasi6 rit. 76*. 

NEPREPAD, svojstvo onoga, koji se ne pre- 
pada. Samo u Stulicevu rjecniku (virtus, ani- 
mus), u ko)emu se naznacuje, da je imenica 
muikoga i ienskog roda. — Slabo pouzdano. 

NEPREP.\DAN, neprepadna, adj. onaj, koji 
u ne prrjiadn. Samo u Stulicevu rjeiniku (intre- 
pidua, impert^rritus, niiimosuu, impavidus, — 
adv nppripadno, intrepide; grijeikom se kale, 
da je tz ru.tkoga rjein). 

NEPREPADANE, n. nom. verb, od glag. ne 
prppadmii ao. Samo u Stulicevu rjecniku vnepri- 
p»da6«, v. nepri pad). 

NEPREPODOBAN. adj. rdav, tievaiao. Samo 
u prtmjrru: To li oko tvoje bude nepri podobno. 
• ve tijfflo tvojo bit 6e mrklo (iz lat. si autem 
oculua tuu» fuerit ncquam, totum corpus tuum 
Unebro«iam erit. raatth. (j, 23;. S. Rosa 77a. 
Bascitak je gnaiena nejasan. 

NEPREPUSTITF.^, in onaj, koji ne prepuka, 
t, J. koji ne d>,i,i(H,i, untarfa. Samo u Jambre- 
ii/Tii rjrdntku Ciorropiisiiiel, repressor, sa sino- 
rtn'uuia: naud tdriaTavoc, eadriitel, — u lat. 

di]flu). 

NKPRESEZAX, adj. onaj, koji se ne moie 
prttrqnuti, t. J. obuhvaltlt. Samo u primjeru: 

Da bj tohko ausah prolili, koliko je sine i 

nepr)B<»ino more. A. K»niili6 utr. 5)2. 

NEPRI.^F./I,,IV, adj. i.<,lo Sto n^preseian. 
Samo u lii'lu'ittenitvu rjtiniku nr,rr,,,,r,rf.hensi- 
bilia, imponetrabilia). 

NKPHKv./VM.r . ,..;,„.„ „„„^,, ^^^ .^ 

"' ■« rjetniku (in- 

^' - - .;ita«). 

NEPRESJKCaN. adj. onaj, koji ae ne presi- 
jfca, ti'pr'kuian. Samo u tri pisca. Jer je tamo 



NEPEESTAJNOST 



toplota sanfiana mnogo jaca, iestocija, daze ne- 
presS6no traju6a. P. Bolic vinod. 1, 177. Ovo 
razdraiivane po jeziku mora neprese6no tako 
bivati, da ... . 2, 299. Isao je eedam dana i se- 
dam noci nepresjecno straSni snijeg. G. Zeli6 
29 Nepre8e6na ce} negovog tezena. Nov. srb. 
(1835) 117. Razvije se kao neki neprese^ni red 
iivopisniC^j izobrazenija. 130. 

NEPRESKRBl^IV, adj. onaj, koji se ne skrbi 
za buducnost, ne misli na nu. Samo u Bjelo- 
stjendevu rjecniku (improvidus, — adv. nepre- 
skrbjivo, improvide). 

NEPRESTAJA, /. stane, kada sto ne prestaje. 
Samo u rjecniku Bjelostjencevu (neprestaja, ne- 
prestainost, continuitas, assiduitas) t u Volti- 
gijinu (incessabilit4, Unaussetzlichkeit). 

NEPRESTAJAN, adj. isto sto neprestan. 
Izmedu rjeinika samo u Stulicevu (nepristajan, 
continuus s primjerom iz Palmotica 3, 168a, alt 
tamo stoji nepristavne, — vidi kod neprestavan). 
Rijec se nalazi u podosta pisaca xviii vijeka; 
prtje toga vijeka ima potvrda samo iz cetiri 
knige (vidi dafe medu primjerima) ; posledna je 
potvrda u Stulicevu rjecniku. 

a) adj. Mnogo je vridna molitva prafde- 
noga nepristajna. Bernardin 112. Da svi6a ova 
. . . . nepristajna pribude (iz lat. ut cereus iste 
. . . . indeficiens perseveret). I. Bandulavic 113*. 
Glasom nepristajnim vapije. I. Ancid ogl. 190. 
Tim nepristajna napast nastojase svrsno dobiti. 
A. Vitajid ost. 412. Koji nepristajnim glasi 
hvale Boga. L. Terzi6 292. U onemu acenu to- 
liko nepnstajnu. Cestit. sv. jos. 51. Primirisnu 
rusu od nepristajne sfetine vidim. V. M. Gu6e- 
tid 104. Da je ono prijatelstvo bilo jedno nepri- 
stajno grisene. D. Rapid 272. Nepristajnim gla- 
som vapiju. J. Banovac blagos. 347. Priporu- 
cevaju Bogu puk s molitvama nepristajnijema. 
J. Matovid 30. Ucinise se dostojni primiti ne- 
pristajne krune od dobitja u raju. I. Dordid 
ben. 36. Nepristajna molitvu cinedi. I. P. Ladid 
razg. 25, Trajedi u trudu nepristajna svoje 
dnevi. B. Zuzeri 296. U priklonitom podvrzenu 
i nepristajnom visokostovanu. J. S. Re|kovid 
VIII. Od koje (t. j. Marije) ruku nepristajne 
darove i milosti slidimo primati. Grgur iz Va- 
re§a 8. i t. d. 

b) adv. Pomoledi se k tvomu smilovanju 
nepristajno. B. KaSid nasi. 268. Blagoslivjaj, 
duSo moja, Gospodina nepristajno. A. Vitajid 
istum. 349a. S mojijem dragijem nepristajno }u- 
veznim se natjecati. I. Dordid uzd. 29. Da badu 
se nepristajno Boga molit. S. Rosa 124^. Nepri- 
stajno moledi Boga. I. Nenadid nauk 156. Zup- 
iiici teikim trudom nepristajno naprdeni. I. 
QaraAin 10. Obzira§e se na Boga nepristajno. 
I. M. Mateid 134. Od nepristajno prolivana vrila 
suza. I. P. Ludid razg 23. Stoje mi nepristajno 
prid odima. B. Zuzeri 72. Za pedeset godina on 
se uloii nepristajno u ovomu posla. Grgur iz 
Varefia 12. Grozni plad, nepristajno (stamp, ne- 
pristojno) ki mi izvire . . . . iz odi. P. Sorko- 
fievid .",77a. 

NEPRESTAJANE, n. nom. verb, od glag. ne 
presUjati. Samo u primjerima: Vidiv Isas . . . . 
ne naatojanje, nepristajanje i svederatvo rede 
joj. I. Andid vrata 20H. Oni s nepristajanem gri- 
sena nacinaju sebi takove obicaje. D. Rapid 247. 

NEPRESTAJNOST, /. svnj^tco onoga, Sto je 
neprestajno. Izmedu rjecnika sumo u Bjelostjen- 
devu (vidi kod nepresuja) t u Voltigijinu (ne- 



NEPRESTALAN 



25 



NEPEESTAO 



pristajnost, ince<isabilita, Unaussetzlichkeit). On 
za jafie unedriti nepristajnoa mojena ovu prit- 
6icu nare6e. S. Rosa 124a. Kad zla i tuzi pri- 
loii se cepristajnos. B. Zuzeri 368. 

NEPRESTALAN, adj. isto Ho neprestan. U 
rjeiniku nijednom. 

a) u navedenom znadenu. Da nepristalnim 
zagdidenjem u6uva§ (iz lat. ut continua pro- 
tectione custodias) Bernardin 184. — Adv. Ne- 
pristalno vazda najmane da je jedan kandel i da 
sprida gori. Arkiv 2, 86. Koji ne rade nepri- 
stalno zlode i obi6aje svoje zle izkoreniti. I. 
Velikanovid upud. 1, 357. 

b) nejednak, Samo u primjeru: Usne mu- 
drih posiju umisto (stamp, u misto), a srtce 
ludih nepristaldo (iz lat labia sapientium disse- 
minabunt scientiam, cor stultorum dissimile erit. 
prov. sal. 15, 7). Bernardin 170. Bazvitak je 
znaiena nejasan; da nije kakva pogrjeika? 

NEPRESTALNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
neprestalno. Samo u Jambrehicevu rjeiniku (con- 
tinuitaS; — u lat. dijelu). 

NEPRESTAN, adj. onaj, koji ne prestaje. 
Postalo od negdasnega neprestantn'b, nepresta- 
nbna, zato se u starini iesto nalazi zapisato ne- 
prestanna, neprestanno i t. d.; ispor. bescjen, 
istinan. U rjecniku Stulicevu (neprestani, v. bes- 
pristBjan), u Vukovu (neprestani, unaufborlicb, 
assidnas, — adv. neprestano, unaufborlicb, con- 
tinuo) t u Danieicevu (neprestantnb, non cessans 
s potvrdama, medu kojima ima % srpskosloven- 
skih, iz XIII — XVI vijeka). Do pocetka xviii vi- 
jeka gotovo sve potvrde, sto su se nasle iz na- 
rodnoga (ne srpskoslovenskoga) jezika, iz govora 
au iakavskoga; samo se jedna nalazi u dubro- 
vackoj ispravi xv vijeka, a jedna u hosanskoj 
istoga vijeka (vidi medu primjerima). Izmedu 
pisaca xvni vijeka naslo se potvrda samo u Ka- 
vanina, Orfelina, Obradovica, Baica. Bijetke su 
potvrde iz prostonarodnoga govora xix vijeka. 
Vuk vafada nije te rijeci cuo u narodu, zato 
haze u predgovoru Novoga Zavjeta, da ju je 
uzeo iz crkvenoslavenskoga jezika, ali poslije ju 
je ipak metnuo u svoj rjecnik. Potvrda hi se 
moglo navesti vise, nego th se dale navodi, ali 
gotovo sve bi bile iz istijeh kniga. 

a) adj. Cinase ,neprestanna' i velika ve- 
selija. Korizm. 36*. (Zena) bise v ,nepre8tannoj' 
rvani s svojim muzem. Mirakuli 99. On stoji v 
,neprestannomu' strahu. Transit 37. Pravadnoga 
molitva stanovito mnogo vaja, kada je ,nepre- 
Btanna'. Ant. Dalm. nov. test. 2, 164a (jak. 5, 
16). Ka (t. j. kastiga) ima .... za vo^u ,nepre- 
stanne' idolatrije dojti. Proroci 257, ,Nepre8ta- 
&nim' nafiinom ric pripovidai'udi Bozju. F. Gla- 
vinid cvit 391*. Suzam mojih ofiiju nepristani 
tizrok. Micbelangelo 50. Produzujudi uaslidbom 
,nepristannom' papih od sv. Petra do sadanega 
pape. P. Radovcic ist. 98. S tvojim nepristanim 
trudom smogao jesi. I. Zanotti en. 3. S nepre- 
Btanim ognem prisijeai pridabu se, P. Vite- 
■ovid kron. 208. Nepristani bic mogudi daje 
Bozja pravda britka J. Kavanin 429l>. Rada se 
n nami velika i neprestana zeja. D, Obradovid 
«ov. 142, Neka bude borba neprestana. P. Pe- 
trovid gor, vijen. 25, Neprestana molitva pra- 
▼ednoga mnogo moze pomoci, Vuk jak. 5, 16. 
Imajte neprestanu Jubav medu sobom. 1 petr. 4, 8, 

b) adv. Koje polace i baStine da im au 
tvrbde drbzati i vladati viki vikoma neprestano 
(iz dubrovacke isprave xv vijeka). Mon. serb. 



285. Bo^bstvu ti slavu nepristano vazdaju (iz 
bosanske isprave xv v.). 313. MoJaSe , neprestanno'. 
Korizm. 7^, ,Neprestanno' zivudi v tih takovih 
mukah. Transit 55. Pred strabom nib gonenja, 
ke nam neprestano delahu (iz isprave xiii vijeka 
saduvate u prijepisu xvi v.), Mon. croat. 18. 
Suze od odiju negoviju .... ,neprestanno' idibu. 
Starine 3, 327. Od kojega jema se prositi nepri- 
stano. P. Radovdid nad. 3. Daj, da ... . budem 
bolit nepristano. J. Kavanin 555b. Kad must 
, neprestanno' drozdinu iz sebe izbaca. Z. Orfe- 
lin 141. ,Neprestanno' u umu i srdcu obnoseci. 
D. Obradovid sov. 131. Da bi o torn neprestano 
sluSali, J, Rajid pouc. 1, 32a. Istu vernost i 
privrzenost neprestano ukazuje. Nov. srb. (1835) 
94. Neprestano se za me molite Hristu Bogu. 
D. Danidid pis. 369. Ova ovca .... neprestano 
nega u oci gleda. Nar. prip. vuk^ 216. A medava 
neprestano puse. Nar. pjes. horm. 1, 112. 

NEPRESTANA K, neprestanka, m. nepresta- 
jane. Samo u jednoj knizi, a i u noj samo u 
instrum. sing, (neprestankom kao adv. neprestano). 
Za koji ja opet sada i nepristankom molim. A. 
Kanizlid uzr. 133. Prva podpomod jest prositi 
nepristankom ovu }ubav. 156. 

NEPRESTANCE (s takvijem se akc. obicno 
govori), adv. isto sto neprestano, bez prestanka. 
U rjecniku Bjelostjencevu (inhaesitanter, inde- 
sinenter, incessanter, assidue ..•,), u Voltigijinu 
(nepristance, incessantemente, uaaussetzlich), u 
Stulicevu (nepristance, v, bezpristano) i u Sule- 
kovu zn, naz. (continuirlich, continuo). Poslije 
Bjelostjenceva rjecniku naslo se u xvm vijeku 
potvrda samo u slavonskih pisaca. Da nepristance 
govore. A. Kanizlid utoc. 234. Vele i nepristance 
boli nas srdce. kam. 865. Da mu puk nepristance 
zafajuje. E. Pavid ogl. 138. Nepristance zaziva 
prosv. 1, 67. Da se drugi nepristance dovode. I. 
Zanicid 165. Krmci .... iz pocetka sve nepri- 
stance zderu. I. Jablanci 144. Nepristance mune 
.... hidaju se. M. A. Rejkovic sat. 176, Slao je 
i k nemu Bog nepristance proroke. I, Velika- 
novid upud, 1, 92, Jedno drugo nepristance kune. 
J. S. Rejkovid 15. Nepristance mora uz ne cuvar 
biti. 283. Vidi nepristance. B. Leakovid gov, 15. 
Tako raste ta ma^/t^ovina neprestance jedna na 
drugoj, D. Popovic pozn, rob. 44. I kumbare 
hitase lubarde tri Jebela neprestance sata. Osvetn. 
3, 136. Oni se vratise .... i neprestance boj 
bise. M, Pavlinovic razg. 41. Videci, da one ne- 
prestance placu. M. D. Milidevid jurm. 45. Go- 
vori se u Lici. ,T, Bogdanovid (zabijezio akc. ne- 
prestance), u Saptinovcu (s tamosnim akc. ne- 
prestance, koji odgovara obicnome stokavskom 
neprestance). S. Ivsid rad jug, ak. 168, 158. 

NEPRESTANOMA, adv. isto sto neprestano, 
neprestance. Samo u Bjelostjencevu rjecniku (in- 
baesitanter, indesinenter, incessanter, assidue ....). 

NEPRESTANOST, /. stane, kad sto nepre- 
stano traje. Samo u rjecniku Jambresicevu (per- 
petuitas, — u lat. dijelu) i u Sulelcovu nem.- 
Iirv. (Anhaltsamkeit). 

NEPRESTANE, w. nom. verb, od glag. ne pre- 
stati, Samo u primjerima: Ki na teme} nepri- 
stana neizmjernos svoju naslana. I, Dordid salt. 
310. Toliko s onijem nepristanem i zudbom na- 
predujmo. J. Matovic 432. 

NEPRESTAO, neprestala, adj. (upravo partic. 
pret), isto sto neprestan. U rjecniku nijednom. 
U neprestaloj pecali zivudi. P. Zoranid 6. Ter 
me oprosti od ne jedne, da od sfakdasne i nepri- 



NE 

»!/■ 1 r 



,1 se tie mote 
' Zftpovjednik 

■■••■ •'■■"i I'i'vi- .). Kavariiri 

' '^> r»»t nepri«trafi«n nebfsiko/** kraja 

NEPRESTRA8^.IV08T./ $vojttvo onoga, koji 
je neprutrailiv, tome aij nemn polvrdt, a ena- 
^o f>i i*io ilo nfprrstraian. S.ttno u SukkoKu 
ri". 7!, i,a,. ta lal. importurbabilitas, tiem. 
■'t (na i»r. kad se govornik ne da 
1'' U). 



NEPPRESTAVAN 26 

aUle msrti. 45. Nepri-ttale naricaj hoj hvale. N. 
Dimilrovi6 60. Foi« pro-titi 8 po?-udom neobi- 
*ajnoin i n«>prisUlijeini (stamp, nopri^talijemi) 
nuzami. ». KnAlc in. 79. Nepristaliiu (stamp, ne- 
[iri-'aj n. I plasom vapiju rit. 328. Da .... lie- 
{'D-Mlitu (stamp. nppn<!U|im) iizdanjeiu o<l hvala 
t«ht. uzhvalimo 311. Ol>ilnosti nopristalom uz- 
mri'izi nam plod doiasti. I. t>ordin salt. 210. 
On prima npi)ri8Ule .... slave i trudu. 3J8. — 
Aftna smisia u pnviferu: Ako li se odvrati pra- 
vpdni od pravde nvoje i ufiini «]obu kako u 
«v«»m neprisUlu (it lat. si autem averterit se 
;t)iiiu.<« a )usiitia sua ot fecerit iniquitatem secun- 
lum omnes abominatione.s. ezech. 18, 24). N. Ka- 
hiiia 47*. 

NKPRESTAVAN, adj. isto §to neprestan. U 
rjecniku lidinu (neprisUvni, incessante s pri- 
mjrr6in tt I'ahniitica 3, 1.5": Nepristavno toj cvi 
|onj" Jubezjivo Bo^a sili, — adc. nepristavno, 
inc(><t.iabilroento, xejjiiitanaente, senza interrom- 
l>«»ro '. u Vultitjijinu (adv. nepristavno, continua- 
uiPiite. unaufhbrlich) i m i>tulicevu (uepristavan, 
aniiiduus 8 primjerum iz J'almutica, .sto ga do- 
niini I Jtehn rjecn., — adv. nepristavno, v. bez- 
pnsuno). Najviie potvrda xma iz dubrovackih 
ptf'i'ii, a najstanje su \e Palniutica. Iz vremena 
I'O-lif^ Stuliceva rjecnika nasla se samo jedna 
pott r da, 

a) adj. Nepristavne boje fiini s letustijem 
vrlijem idrali. 6. Palmotid 2, 198. Izmucen ne- 
pri«lavne trpi vaje. 3. 168*. Odoljet ne mogahu 
na obilnosti neprestavne. P. Kanavelic 38. Tko 
ite puSia, tega osvoji nepristavni jad i smeca. 
I. l»or<lic p,6s. 227. Leio je na nepristavnoj mo- 
litvi. ben. 18 Jedinstvo nepristavno svete vire. 
H. Bonadid 3i. Nihovo nepristavno uzivanje. V. 
M. (iu6«tic 'iS. JStvoriteju nepristavne hvule 
damo. A. Bodkoviceva 2. Erbo je Judski zivot 
neprisUvno vojevanje. D. Basi6 13. Nepristavno 
dnai nvojoj opo6ivanje jest providio. P. Kneievic 
o^m. Ifeli. NoprisUvni vir od bezbrojnijeh mi- 
lo«ti. A. Kalid prop. 497. Nepris^tavnim i nepri- 
trjjriatino bi<<kup-<iva na.-<tupauem. I. Velikanovic 
upijf:. 1, 2*A). Nepri.stavno promislane smrti. 1, 
3.SJ». DruKo tiriiijft nijn za napastovana sotonska 
pndobili nogo nepri-tavna ruolitva. A. d. Bella 
raiK. 4H. N'fpre.HUvuo tiskala je miso proSastijeh 
tuifa. M. Vodopid dubr. (18H8) 189. I t. d. 

h) adv. HaA injeri ialos moju, koju dutim 
itopriHUvno. I. DordiA uzd. IW. Nepristavno 
1 'Vat u.iil.u . . pjp^ni bogojubne. bon. 10. Ter 
avdo (stamp. nopriaUveno) mo- 
-uvno Boga moli. A. d. Costa 1, 
'.'.I. /-. iv iiiujo area ovo dne i nod gori nepri- 
pUvno. 1 M, .Matoid 289. 

PliP>JTAVNOST, /. tvojgtvo onoga, sto je 

' v.... ., primjeru: Znam imena laib 

' 'PJ»*h je ili ..zdravio ili ne- 

* : , ' ' •'• •'■ prcsiSu). A. 

Kalic prf>j 



nepeetkp:^iv 



NEPRESTUPAN, adj. onaj, koji se ne moSe 
prestiipUi. Samo u primjerimaj. Potvrdio jest 
.... nepristupnom oblastiju. S. Budioic suma 
83b. Da od sad unaprijeda zakoni (Stamp, zakon) 
nepristupui uzbudu svijem mojijem vojam. I. 
M. Matcic 17. Kad bi naba-iao na kakvu mu- 
gnodu na oci neprestupnu. M. Pavlinovic rad. 153. 

NEPRESUSaN, nepresusna (bice takav akc.J, 
adj. onaj, koji ne presise. U rjecniku StU' 
licevu (neprisusan, inexhanstus, perennis s na- 
znakom, da se nalazi u Mateica), u Sulekovu 
nem.hrv. i u Popovicevu (za nem. unversiegbar). 
Neprisusiii od razlicitih oiilostih vrutci. A. Ka- 
nizlic utoc. 454. Iz pribouatoga 1 neprisusnoga 
vrela iztekose. I. M. Vlateic xii. Vrutak svijeh 
kreposti neprisusni. 231. Crpase iz neprisusnoga 
vrila. I. P. Ludic izk. 6 To je . . . . nepresusni 
izvor najbojega bogastva. M. Pavlinovic rad. 162. 

NEPRESUSlV, adj. isto sto nepresusan. Izmedu 
rjecnika samo u Stulicevu (neprisusiv, inexha- 
nstus, perennis) i samo u jednoj knizi. Viru ne- 
prisusivi svijeh milosti! I. M. Mateid 146. Otar- 
sko svetotajstvo jest neprisusivo vrelo. 196. — 
Adv. Da izlije obilnijem tijekom na tebe blago 
i milosti, koje vre iz nega neprisusivo. 142. 

NEPEESaN, nepresna, adj. onaj, koji je bee 
prese, bez hitne ; protivno: presan. Samo u rjei- 
niku Belinu (s tvojom vojom, kad ti drago bude, 
kad uzmozes, nepresno, a tuo agio, cou tua co- 
modita) i u Stulicevu (improperatus). 

NEPRESTIMAN, pas. partic. zanijekani prema 
prestiman; onaj, koji nije cascen, neznatan, ne- 
poznat. Samo u Bjelostjencevu rjecniku (uepre- 
stiman, priprost, non aestimatus, noa honoratus,^^ 
obscurus, ignobilis . . . ., — adv. neprestimano, 
ignobiliter). 

NEPREStIMANOST, /. stane onoga, koji je 
neprestiman. Samo u Jambresicevu rjecniku (^ado- 
xia, — u lat. dijelu). 

NEPRESTIMANE, n. nom. verb, od glag. ne 
preStimati. Samo u Jambresicevu rjecniku (ado- 
xia, — M lat. dijelu). 

NEPRETEZAN, adj. onaj, koji je bez tezine. 
Samo u primjeru: Ozgor metni (t. j. na zubacu) 
kamene il' pane, nepritezna koristit de man© 
(sa strane veli pisac to u prozi ovako: zubada 
se mora obtereSiti, da bole izmogae). J. S. Re}- 
kovid 176. 

NEPRETRG, m. starie bez pretrga. Samo u 
Sulekovu nem.-hrv. rjecniku za tiem. Anhaltsam- 
keit sa sinonimima : neprestanost, postojanost. 

NEPRETRGl^IV, adj. onaj, koji je bez pre- 
trga, bez prekida, neprestan. Samo u primjeru: 
Da de s Focijom opdene i nepritrgjivo prijate}- 
stvo drzati. A. Kanizlid kam. 125. 

NEPRETRPi^IV, adj. onaj, koji se ne moie 
pretrpjeti, podnijeti. Izmedu rjecnika samo u Be- 
linu (nepritrp)iv, insopportabile, — adv. nepri- 
trpjivo, insopportabilmente) t u Stulicevu (ae- 
pntrpliv, intolerabilis, — adv. nepritrpjivo, v. 
nepodnosivo). Od priostre pokore i od nepritrp- 
}ivi)eh trpleaja. B. Kafiid fran. 58. Da u onoj 
Btvan radost .... najde, koja joj se prije ne- 
pritrpjiva i puna gorkosti cinase. A. Kanizlid 
uzr. 139. Nepritrpjiva je doisto muka paklena 
vatra. F. Lastrid ned 407 Ne de biti nemogucan, 
nepoduosjivi i nepritrp}ivi posao. I. Jablanci 37. 
U govorenu od neuavidosti nu zove nepritrpjivo 
Bio. I. Velikanovid upud. 1, 853 U jadu nepri- 
trpjivu mudedi so. B. Zuzeri 274. U muku 8» 



NEPRETRZAN 27 

obrati i u dosadu nepritrp}ivu. 367. Nismo toliko 
gnivne, toliko nebogojubne, toliko kucinoj cejadi 
nepritrpjive (stamp, nepritrjive). A. d. Bella 
razg. 210. 

NEPRETRZAN, adj. onaj, koji je bez pre- 
trga, bez prekida, neprestan. Samo u primjerima 
(u kojima je adv.): I da t' ona (t- j. zem\a) ne- 
pritrzno rodi. J. S. Rejkovii 128. Danici6 je 
prionuo raditi smerno, ali nepretrzno. M. £). 
Miliievic pom. 133. 

NEPREVAREN, pas. partic. zanijekani prema 
prevaren; onaj, koji se ne moze prevariti. Samo 
u primjeru: Vikovifina, aeprivarena, istina ric 
Odeva. A. d. Costa 1, 32. 

NEPREVARIV, adj. isto sto neprevar]iv. Iz- 
medu rjecnika samo u Stulicevu (ueprivariv, 
falli nescius, qui falli nequit, — ado. nepriva- 
rivo, certo) i samo u primjerima: Neprivariva 
istina tvoja. B. Kasic nasi. 249. Potvrdena je 
neprivarivom Bozjom rijeci. B. Zuzeri 185. 

NEPREVARIVOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neprevariv. Samo u Stulicevu rjecniku (nepriva- 
rivost, infallibilita, id, per quod quis falli ne- 
quit). 

NEPREVAR^ilV, adj. onaj, koji se ne moze 
prevariti. Izmedu rjecnika samo u Jambresicevu 
^nepreva^liv, infallibilis, — u lat. dijelu) i u 
Stulicevu (neprivarjiv, sincerus, candidus, inge- 
nuus, — adv. neprivarlivo, sincere, candide, 
ingenue). Ja sam .... istina neprivarjiva. B 
Kasii nasi. 225. Sudu nepnvarjivom svete majke 
crkve podlazem. A. Kanizlic utoc. xxxvi. Knige 
svetih Gvandejah kaono neprivar^ive naredbe. 
kam. 292. Crkva .... koja je neprivarjiva u sudu 
i odredenu nauka od vire. 860. Neprivarjiva pra- 
vica Bozja. G. Pestali6 ^5. Nalaze se neprevar- 
|iva sredstva poznati ovako pokvarena vina. P. 
Boli6 vinod. 2, 287. 

NEPREVIDITE^, m. onaj, tko ne predvidi 
sto. Samo u Belinu rjecniku (chi non antivede 
una cosa). 

NEPREVID^IV, adj. onaj, koji ne predvidi. 
Samo u Jambresicevu rjecniku (neprevidliv, im- 
providus, — u lat. dijelu). 

NEPREVIDNOST, /. svojstvo onoga, koji ne 
predvidi; imeniea je izvedena od pridjeva ne- 
previdan, kojemu nema potvrde. Samo u Jam- 
bresicevu rjecniku (incautela, — lat. dijelu). 

NEPREVIDENE, n. nom. verb, od glag. ne 
previdjeti (t j. ne predvidjeti). Samo u Stuli- 
cevu rjecniku (neprividene, providentiae defectus^. 

NEPREVRT^IV, adj. onaj, koji je bez pre- 
vrtjivosti; protivno: prevrtfiv. Samo u primjeru: 
Po tome se moli Bogu, vjernome u svojim rije- 
cima i neprevrtjivome u obricanu. D. Danicic 
pia. 348, 

NEPREZAl^EN, pas. partic. zanijekani prema 
prezajen; onaj, koji se ne moze prezaliti. Samo 
u primjeru: Moja nikad nezaboravjena i nepre- 
Xajena mala sestrica. D. Obradovic ziv. 19. 

NEPRIBITAN, nepribitna, adj. nenazocan, 
odsutan; protivno: pribitan. Samo u Sulekovu 
nem.-hrv. rjeiniku (abwesend). 

NEPRICAVA, /. selo u Srbiji u okrugu va- 
Jevskom. S. Koturovi6 448. 

NEPRICESNICA, fern, prema masc. nepri- 
cesnik. Samo u Stulicevu rjecniku (mulier non 
particeps). 



NEPRIGODNOST 

NEPRI6eSNIK, m. onaj. koji nema cesti (di- 
jela) u cemu. Samo u Stulicevu rjecniku (homo- 
non particeps). 

NEPRICESTIV, adj. onaj, koji se ne moze 
pricestiti. Samo u Stulicevu rje6niku (qui commu- 
nicari nequit). 

NEPRIGNUCE, n. nom. verb, od glag. ne pri- 
gnuti se. rjecniku nijednom, a samo u doije 
knige. Lijenost je neprignutje srca na dobra 
djela. I Grlici6 208. — jednom primjeru kao 
da znaci: neblagost, nemilost {t.j. svojstvo onoga, 
koji nije drugim {udma prignut — u prenese- 
nom smislu): Vladaju s tolikom oholostju i ne- 
prignutjem, da malahni ne usuduju se k nima 
pristupiti. M. Radnid 205a. 

NEPRIGODA, /. nezgoda, neprilika, nevri- 
jeme; protivno: prigoda. Izmedu rjecnika samo 
u Bjelostjencevu (neprigoda, neprigodnost, uedoba, 
intempestas, intern pestivitas, inopportunitas, in- 
commoditas) i u Voltigijinu (importunita, Unge- 
legenheit). Da se ne potaknes u razprsanje od 
pameti radi neprigode {iz lat. ne per importuni- 
tatem mentis distractionem incurras). B. Kasic 
nasi. 123. 

NEPRIGODAN, adj. importuuus, intempesti- 
vus; protivno: prigodan. 

a) nezgodan. U rjecniku Belinu (adv. ne- 
prigodno, non a proposito). Neka se veoma cuva, 
da na svoje mekote .... neprigodno dubre ne 
izveze. I. Jablanci 27. Prikazala mi se jedna 
prilika ne neprigodna. A. Kali6 prop. 304. 

b) neprilican, t. j. onaj, koji je kome na 
nepriliku. Samo u rjecnicima, i to u Bjelostjen- 
cevu (neprigoden, importunus, incommodiis^, u 
Jambresicevu (neprigoden, molestus, — adv. ne- 
prigodno, moleste) * u Voltigijinu (importuno, 
ungelegen). 

c) onaj, koji biva u nevrijeme, kad mu 
nije vrijeme. If rjecniku Belinu (importuno, fuor 
di tempo, — adv. nezgodno, importunamente) i 
u Bjelostjencevu (neprigoden, intempestus, intem- 
pestivus, — adv. neprigodno, ne u svoje dobe, 
intempestive, tempore incommodo). Kako ispo- 
reniku (neprig"dno porojenomuj prikaza se i 
meni. Ant. Dalm. ap. 43^. Pripovidaj ric, nastoj 
prigodno i neprigodno (iz lat. praedica verbum, 
insta opportune, importune, 2 tim. 4, 2; ispor. 
u Vuka: nastoj u dobro vrijeme i u nevrijeme^. 
I. Bandulavi6 249* Taka jest .... zeja, koju si 
opovjedio toliko neprigodnije. B. Kasid nasi. 202. 
Da ne bi kojigod .... ujegao bez potrebe i ne- 
prigodno. J. Matovi6 152. Pripovidajte . . . , ri6 
Bozju, nastojte prigodno i neprigodno, I. P. Lu- 
cie razg. 115. Zabraniti ce biskupi .... ne- 
prigodna i neblagodarna oduzivana lemozina. 
nar, 35. 

NEPRIGODNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
neprigodno. 

a) u smislu adj. neprigodan pod b. U rjec- 
niku Bjelostjenievu (vidi kod neprigoda), u Jam' 
bresicevu (dividia, molestia, — u lat. dijelu) 4 u 
Voltigijinu (inopportunita, Umbequemlichkeit). 
Po ustrp|enstvu , , . . mo6i ces bo|e pridobiti 
neso s tvrdostju i neprigodnostju (iz lat. per 
patientiam .... melius superabis quam cum du- 
ritia et importunitate propria), B, Kasic nasi. 21. 

b) u smislu adj. neprigodan pod c. Samo 
u rjedniku Belinu (neprigodnos, importuniti, 1* 
astratto d' importuno, fuor di tempoj. 



NEPRIGOVORAN 28 

NEPRIOOVORAN, adj. onaj, koji je het pri- 
govora. Samo u primjeru: U feistoci nepriifo- 
▼ornoj i abofitvu dobrovo|nomu stvoriteju alu- 
iaie svomu. F. Glavini<^ cvit iHiti*. 

NEPRKiKl^IV, adj. onaj, koji se ne moie 
umom jingrUti, t j. ohuhvatiti, dukuditi. Samo 
u primjeru: Uivsi sjedinio stvari toliko razlu- 
*«rie . . . . u oUjttvih toliko neprigrjivih. B. Ka- 
i\(- is. 12. 

NEPRIHVAT, m. nam. act. prema glag. ne 
prihvaiiti. Simo u rjrcniku Sulekuvu nem.hr v. 
(Nichunnahiiip) • « I'opovicevu (neprihvat me- 
oice, .Mangel ao Acceptation). 

NEPRij.ATAN, a^ij- onaj, koji je bez prijat- 
moKti; protivno: prijatan. Izmeitu rjfcnika samo 
u Popuciitvu (unai)genehm). Postati 6e ruiice 
nai« .... Oo<«pi neprijatne i neugodne. A. Ka- 
niJSliA uto4. 280. Nego je mrtva, nekorisna i ne- 
prijatna Bogii (t. j. (ubav). F. Lastrid ned. 3:S9. 
Jpioj. ko)i je ostrog i neprijatnog vkusa. P. 
B0I16 vinod. 2, as. Potvrdiiju, da su neprijatne 
▼(^Hti 18 London* prispdle. Nov. srb. (1885) 114. 

— Ocamo se viece i primjer: Biti ce zato hihova 
mnlba tiedista, nedostojna i neprijatna. A. Vi- 
ujid istum. 3'JO. Taj primjer ide ovamo, ako je 
u n^mu adj. neprijatan intoga postana, kojega 
)'• u pnmjrnma, sto su pred nim, t. j- nepri- 
jatan prema glng. prijati ; ali hi moglu biti, da 
u Vttal»cev(ij iakavnko) knizi neprijatan 8toji 
pr-ma staroslov. priji^ti (t. j. primiti), a onda 
hi znacet'u bilo : onaj, koji se ne prima. 

NEPRIJATE^j, ffi. inimicus, bostis ; protivno: 
prijate(. Miesto -a- nalazi se kasto -e-: neprije- 
telov igfn pi). Men. croat. 242 {iz xvi vtjeka, 

— stamp, neprijetjov), neprijeteja. Leakovid nauk 
42, gov. KK), neprijete|i. gov. 40, neprijeteju. 
iH, noprijetpji. Jai^ke 93; osobit je lik nepretejev 
(g'n jil). .ladke \ii. Vidi prijete| kod prijatej. 
Akc je u JJabrovniku, u Prcanu i ?♦ Ozrinicima 
neprijatfl|. .M. Rosetar i5tok. dial. 258. Rijec se 
nalati i u drugnn slav. jezicima: slov. neprija- 
to). ru> HtMipiHM-^b, ie§. iiepfitol, poj. nieprzy- 
janel (u staruiluv. je vragi.) Nalazi se u svijem 
rtrrnicima (u Stulicevu s primjerom, za koji se 
knie da ;<• u dunduhca: Nopnjatej skofii prikl 
od )udiik'>ga Bvoga naroda). Najstarije su po- 
tcT'U u XIV vijfka. 

a liini neprijatef. t. j. zlotvor. Sa znadenem 
lot. initoicuM, tal. inimico (nomico), nem. Feind 
malasi ne u »v\jem rjednicima. 

a) uopie. BiSo prijatel Irud s Pilatom, ki 
prii* hihn noprijaU>|i. Koriina. «)5». Prjede ne- 
1 i<»hu medu aobom (t. j. Irud i Pilat). 

A K^ih.. Za6 je otit noprijatej Novako- 
*.■ I tij XVI vijeki). Men. croat. 199. Ve6a je 
•ivar pridobili holjnnjo Oflgoli jednoga velika 
ii«»prijai*|a Zt -'• •:. 'm, k,,. Medu svim osU- 
ri|i nohog ja ; , mojim. N. Dimitrovi6 

6»>. Od mnga _ _ ^a ^am por.van na boj 
priki. G. Palmotio •£, 115. Za ne modi biti iivri- 
jf'O od neprijat^*). P. Radovdid. ist. 1 H{. Tko jo 
Vina prijat»|. sam je *ebi neprijatp). Poslov. 
d»ni« Ob^^ajudi oproStenje noprijatejom. F. 
La-xtriA tefit. 207b, Svojiin istim nepriiat«>|em i 
■lotTorotn ne samo praAt* .... nego i clobro im 
«ini. D. Obradovid sov. 153. Da je lako opro- 
•UU pvojim nppnjat<»jom. M. A. Re|kovi6 sabr. 
72 Kad ae Bove u pomod protiv neprijateja. 
Vuk oar. po«l. 140. I'okaiivao se Kara-Dordiju 
▼•liki priiaiej i neprijau*} Rodofinika i nego- 



NEPRIJATE^i 



vijeh poslova. prav. so v. 36. Izbavi me od ne- 
prijatela mojih, Boze moj ! D. Dani6i6 psal. 59, 
1. i t. d., i t. d. 

b) glavni neprijate}, t. j. koji radi home 

glavi; bice prema lat. inimicus (hostis) capi- 
talis Hi prema tal. nemico capitale. Da sam jedan 
negov glavni neprijate| smije toliko. I. Gundulid 
528 I glavni se ve6e krati neprijateji uma|aja. 
G. Palmotid 2, 402. Pode 8lu?.iti drugoga gospo- 
dina, neprijateja glavnoga refienoga uesara. P. 
Posilovid nasi. 4b. Videdi prima sebi brata svoga 
i glavnoga neprijateia. S. Margitid fala 151. 
Kako de dr2at prijatejstvo s negovim tako glav- 
nimi neprijatejima? M. Pavisic 49. Evo glavnoga 
neprijateja! evo kopja za probit ga! B. Zuzeri 
124. Ima i u Sulekovu nem.-hro. rjecmku: glavni 
neprijate), ein abgesagter, geschworner Feind. 
Ju§ nekoliko primjera vidi kod 1 glavan pod 
1, c. 

b. neprijate) koje stvari Hi iega apstrakt- 
nog. Ti bo su (t. j. oci) neprijateji od naSijeh 
vo)a. M. Drzic 277. Oci vragovi, neprijateji mira 
i goja i konteuta od sinova. 294. Ti si . . . . ne- 
prijate) tvomu dobru. 379. Djaval, ki jest 6I0- 
viftanskoj neprijatel slavi. F. Glavinid cvit 175b. 
Da .... suprod neprijatejima od svete vjere bade 
mogud sveder. I. Akvilini 345. Nismo ni mi svo- 
joj kudi ni svojoj crkvi neprijate)i (iz poittka 
xviii vijeka). Glasnik 11, 3, 134. Tirajudi nepri- 
jateje dusevne. A. Kadcid 166. Pogani i nevjer- 
nici, neprijateji bogoredovanu. S. Rosa 79*. Da 
je ona kniga od kogagod zlotvora i neprijateja 
zakona grdkoga .... pisana. A. Kanizlid kam. 
9. Benedik glavni neprijate) od svijeh svjetov- 
nijeh raskosa. I. Dordid ben. 13. Neprijate) Sla- 
venstvu i nasoj crkvi. Vnk odbr. od ruz. 18. 
Krvni neprijate) dangubi. M. Pavlinovid rad. 54. 

c neprijate) koje drzave, zemfe, naroda. Sa 
znacenem lat. hostis u rjecniku Vrancieevu, Mi- 
ka^inu, Bjelostjencevu (neprijatel), Jambresicevu 
(neprijatel) i u Stulicevu. 

a) uopce. Da ihb mi teramo i imamo kako 
naSe neprijateji (iz svrs: tka xiv vijeka), Mon. 
Serb. 218. Koji bjeSe neprijate) redenoga gospo- 
dina duza i opcine bnetacke (iz xv vijeka). 326. 
Ki dobi|u cas sred boja s neprijatejim rvudi se. 

1 Gundulid 295. Od glada i od kuge i od ne- 
prijate) od sve vojske negove seat tisud zivih 
osta. F. Glavinid cvit 292*. Cesar .... dobitka 
nikoga radi protiva neprijate)om haraa hted' se 
idolom ukazati. 384*. Ki od na§ijeh neprijateja 
na svaku nas 6uva stranu. N. 6. Bunid 4. Gdi 
S6 hi]&(h)n utvrdili protiva neprijate)om. I. An- 
did ogl. 53. Gencijo .... ucini se neprijate) Ri- 
mjana. A. Kacid razg. 4. Da pribroie Jude .... 
koji su podobni boj biti s neprijate)im. kor. 102. 
Cini ganuti Madijanite, nihove smrtne neprija- 
teje. 123. Ali su se dolasku ovakoga junaka i 
Turskoga neprijateja .... vrlo obradovali. Vuk 
liar, pjes 6, 448. Padade neprijateji va§i pred 
vama od mafia. D. Danifiid 3 mojs. 26, 8. Da sa 
nam ta noaretna na§a brada .... najvedi nepri- 
jateji. M. Pavlinovid razg 4. i t. d. 

b) neprijate) m kolektivnom sitiislu stojeci 
u sing, znaci nejyrijatej.^ku vojsku Hi driavu, 
neprij(ite(ski narod; tako je i u drugim novijim 
jcsicima, na pr. tal. nemico, nem. Feind. Nepri- 
jate) se grada svoga drza, i s nim se ne udrismo 
do godiSta desetoga. 6. Palmotid 1, 216. Da ji{h) 
slobodno i veselo mogu naslidovati i s opdenitim 
neprijatojom boj biti. A. Kaftid razg. 1. Prido- 
bijemo sridno neprijateja, uzmemo na juriS gra- 



NEPKIJATE^iAN 29 

dove. M. A. Ke}kovi6 sabr. 30. I&le su vojske 
STe jedna za drugom pred neprijateja. Nar. prip. 
vnk^ '206. 

d. neprijate} 8 pridjevom pakleni Hi hez nega 
moze znuciti: davo, vrag. V rjecmku Vrancicevu 
(neprijate}, satanas) i u Belinu (neprijate^ pak- 
Jeni, diav lo). Ca neprijatej po3tav|a v srce clo- 
vika. Starine 23, 128. Je li joj neprijatej na 
misao primio koju ue6isto6u. A. Kadci6 244 Za 
otirati od nega ueprijateja paklenoga. M. Do- 
bretid 50. Olava dangubna jest kovacnica ne- 
prijate]a paklenoga. M. Pavlinovi6 rad. 108. 

NEPEIJATE^AN, adj. isto sto neprijatejski. 
Iznitdu rjednika snmo u Htultcevu (bostilis, ini- 
luicus, — adv. neprijatejno, iuimice, hostiliter, 
infense). Kojino su bill narodi puku zudiuskomu 
pjotivni i neprijatejni. E Pavi6 prosv. 2, 131. 
Cuvsi za vrijeme neprijatejne sprave kralice 
oru2a§e se. D. Bdgdanic 31. — Adv. Ko bi ne- 
prijate] no i pogrdno pogrdevao .... kardinale. 
A. d Costa 1, 25 

NEPKIJATEl^EIsrE. n. nom. verb, od nepri- 
jatejiti (se). Samo u Stulicevu rjecniku (nepri- 
jatejene, v. neprijatejstvo). 

NEPEIJATEVEV, adj. posses, od neprijate}. 
U rjecniku nijednom. Podaje mu dar svitovanja, 
kojime primaga privare neprijatejeve. I. T. Mr- 
navi6 ist. 155. Da mi nije do mrzne neprijate- 
jeve. D, Danici6 5 mojs. 32, 27. Izbavite me iz 
ruke neprijatejeve. jov 6, 23 Stid je popao lice 
moje od rijefii podsmjevacevib i rugacevib i od 
pogleda neprijatejevih i osvetjivcevib psal. 44, 16. 

NEPRIJ A TE^EVATI, neprijatej ujemO'owac'no 
je takov akcj, itupf. biti neprijatej; pruhvno; 
prijate(evaii. U rjecniku Fopovicevu (Feind sein). 
— Ima i neprijatejovati. U rjecniku Stulicevu 
(imimice cum aliquo ajjere). Brata sam se bo- 
jao, k«ji mi vrlo zavidio a neprijatejovao. S. 
Tekelija letop. 120, 94. 

NEPPJJATEI^ICA (jamacno je takav akc), 
fern, prema masc. neprijate}; protivno: prijate- 
lica. U rjecniku Mika^inu (haec hostis, inimica), 
u Belinu (inimica e neiuica), u Bjelustjencevu 
(ncprijatelica, inimica, adveraatrix), u Voltigt- 
jinu (nemica, Feind m), u Stulicevu (hostis, ini- 
mica), u Sulekovu nem.-hrv (Feindin) i u Fopo- 
vicevu (Feindin). Stvar mi kuhana bise v nena- 
vist kako neprijatejica. Transit 29 Ne veseli se, 
moja iieprijatejice, da ja ovdi doli lezim. Pro- 
roci 28S. Uklonit 6e .o se od izpraznosti, koja 
je tolika neprijatejica od duse. M. Orbin 2. 
Imaju olagnat od sebe .... himbenos, neprija- 
tejicu od istine. I. Drzi6 27i. Nije napastovan 
.... od svoje puti, ka je najpoglavitija nasa 
neprijatejica. V. M. Gu^eti6 2 13. Nijesu bili 
kraji .... neg Cejad priprosta i neprijatejica 
imanu. S. E. sa 187*. Bobina drakunova, a ne- 
prijatejica istog Boga. F. Lasfri6 od' 3^0. Zlo- 
vojnost .... kulika je neprijat Jica druzim kri- 
postima? A d. Bella razif. 20S. lufantkina Isa- 
vella Marija kaze se da je javna neprijatejica 
ovoga predlozeniia. Nov. srb. (1834) 20i». N'pri- 
jatejica ce mqia vidjeti, i sram de je pokriti. D. 
Danicic mih. 7, 10. 

NEPRIJATE^ITI, neprijatejim, impf. zava- 
dati, — neprijatejiti se, t. j. mraziti se. Samo 
u rjernicirna, i to u Bjelostjencevu (neprijatelim, 
Depri]atela dinim, inimico, — neprijateliti ill 
vaditi varase, inimicare urbes. — neprijatelim 
se, iriimicitias foveo, exerceo, suscipio . . . ., ue- 
prijateli se z menum, inimicitiae sunt ei me- 



NEPBIJATE^SKI 



cum), u Jambresicevu (neprijatelim, inimico), u 
Vultigijinu (neprijateliti se, inimicarsi, sieh ver- 
feinden) i u Stulicevu (neprijatejiti, v. sneirija- 
tejiti [t. j. zavadttt] ; — neprijatejiti, v. nepri- 
jatejovati). 

NEPRIJATE^NICA, f. isto sto neprijatejica. 
Samo u jednoj knizi. Dusa .... uoinena nepri- 
jatejnica Bozja. Korizm. 12a. Necista zavidosd 
.... neprijatejnica od vsakoga dobra. 35^. 

NEPRIJATEJSKI, adj. posses, od neprijatej,. 
protivno: prijatefski. Akc. moze biti i neprija- 
tejski. Sa znacenem lat. inimicus, hostilis, tal. 
iuimichevole, ostile, nan. feindlicb nalazi se adj. 
neprijatejski u svijem rjecnicima osim Vranci' 
ceva; — adv. neprijatejski imaju rjecnici Mika- 
Jin ihostiliter, inimice . . . .), Belin (inimichevol- 
mente), Bjelustjeneev (neprijatelski, inimice, in- 
fense, hostiliter ....)» Jambresicev ('neprijatelski, 
hostiliter) i Stulicev (neprijatejski, v. neprija- 
tejno). Najstarija je potvrda iz xv vijeka (vidi 
pod b, b). 

a. onaj, koji pripada neprijatejima u smislu 
te imenice pod a. 

a I adj. Zlamenuje zaside neprijatejska 
oliti Zudijah, koji iskahu na smrt Spasiteja. A. 
Kadcic 101. Oda svake nemoci, kuge, glada, 
vojske i neprijatejske zlode .... sahrani. L. ]^u- 
buski list 17. 

b) adv. Neprijatejski boriti se. rvati se i 
suprotiviti se protivu istini. S. Budinid suma 
133a. Koji u tamnicu postavjaju ili neprijatelski 
progone gardinale. A. Kadcic 286. — Ovamo se 
niece i primjer, u kojemu kao adv. sluzi sveza na 
neprijatejsku: Uvriduje Boga ne bud' kako, nego 
na nepri)atejsku. P. Knezevi6 osm. 90. 

b onaj, koji pripada neprijatejima u smisli* 
te imenice pod b. 

a) adj. da, je to, Izraele, da si u zeiiiji 
neprijatejskoj ? Bernardin 98. Ca je vridno jed- 
nomu gradu 6uvati vsa vrata od ruk neprija- 
tejskih? Korizm. 63^). Nije vojske neprijatejske 
v orsagi (iz xvi vijtka). Mon. croat. <i31. Gineci 
jednu6 vojski jego zeju i neprijatejskoju siloju. 
S Kozicic 351'. Sfak hiti bigajuc neprijatejske 
sile. P. Zorani6 73. Kaza . . . . za armadu nepri- 
jatejsku da se je na blizu ukazala (iz pisma pi- 
samiga na pocetku xvii vijeka). Starine 11, 81. 
Svi su (t. j. kozaci) izbrani vitezovi, neprija- 
tejski strah u boju. I. Gundulid 444. Neprija- 
tejski i eh posred ma6a slavno oruzje toj vrzite. 
d. Palmoti6 1, 211. Bog metnu niki strah u 
vojsku neprijatejsku. A. Kaci6 kor. 256. Pocese 
se kraJi u okolisu .... § nime prijatejiti za 
moci odoliti sili neprijatejskoj. E. Pavi6 ogl. 
455. Uzjaha na jednu mazgu za ute6 iz ruka 
nepri atejscijeh. D. Basi6 14. Zato se nejmaju 
neprijatejske sile bojati. A. Kanizli6 kam. 634. 
Vidio ga je neprijatejski jedan vojnik. B. Zu- 
zeri 52. Da brodovi neprijatejski ne bi gore 
prodi mogli. Vuk rjecn. s. v. verige. Sva se ne- 
prijatejska vojska uzbuni. Nar. prip. vuk- 207. 

b) adv. Ni 6emo uciniti ni 6emo tomu 
pogrisiti odlucenijemb i neprijatejski ucinenijemb 
(iz XV vijeka). Mon. serb. 274. Udarise na Slo- 
vince dalmatinske .... ter ji^ft^ neprijatejski po- 
robise. A. Kacid razg. 5. 

C. neprijatejski, t. j. davolski; vidi neprija- 
tej pod d Samo u primjeru. Da moci budete 
protiviti se zasadam neprijatejskim. Transit 81. 



NEPBIJATE^iSTVO 30 

N'EPRIJATE;.STV0, n. omraea. koju nepri 
jat'l nuii na kuga u urcu ilt je djelom poka- 
zujf. U Oxrinicima je akc. neprijatejstvo. M. 
liotfeUr 6tok. dial. 258. Sa tnacehem lat. iui- 
miciiia (botttilitas), tal. inimicisia, iiem. Feind- 
schaft nalaei »t u scijem rjecnicima. Ostavivb 
vftaki Eli uzr-jkh noprijato|Htva, koji je medu 
ri-x !.i bilb Ea fiiiu ratb (ti poCftka xv vijfka). 
>] 11 »r. 1. "!«. Dva rodjaka ataha u neprija- 
I. , tvu 1. Dr£ic 1»}3. Kako futaju ne^Tijatejstvo 
E flo^otn 8veiuoj;u6im. S. Margiti6 fala 13*5. 
Uriinik .... UEninoiuje neprijatej^tvo mpdu 
(M)bom i medu Bojfom A. Kadcid 222. Ne ima 
rnpju naraa u<\i'\(h) rioprijatejutva. J. Banovac 
pred. 82. Mi daklo u naSeinu Eafietju . . . . jesmo 
H Bosrom u neprijatfljitvu. J. Filipovic 3, 35*. 
Douadajn 80 nenavidosti i omraze, fiinu se ne- 
j r;jat<»jsiva. J. .Matovi6 39<3. Mcce nesklad i ne- 
(jfijatejatvo medu druge. M. Dobretic 99. Zudi 
.... noprijat^j-ttvo odbiti cordom, svojemu si- 
iMirnoHt dat domn. M. KatanfeiC 63. 06ita su 
filMna.... nepriieto|*tva (mjesto neprija- 
' va, vidi u priHtupu kod neprijatep, svadde 
srcbe. B Leakovic sjov. 170. Tjelesno mudro- 
varW neprijaU'JHtvo je Bogu. Vuk rim. 8, 7. Jos 
taocem DeprijaU'jstvo izmedu tebe i 2ene. D. Da- 
ni(i6 1 TDojs. 3, 15. 

NEPUijATXOST, neprijatnosti, f. svojstvo 
onvgti, stu je neprijatno. Izmxtu rjecnika samo 
u I'opovicevu (Unaniiehmlichkeit). Mloge nepri- 
jatnosti proistidu od tuda za grcke podanike. 
Nov. srb. (1834) 126. U svakoru torn poslu ima 
prijatnosti i neprijatnosti. M. D. Milidevic zlos. 
ITI. Fosle godine 1818 Gaj je mnogo neprijat- 
nosti pretrpeo. pom. 93. 

\. NEPRIJAZAN, neprijazni, /. inimicitia, 
malum; prutirno: prijazan. Najvise je potvrda 
%t XVI vtjvka, mnne i/i je iz xv, jus mane iz xvu; 
a ito th tma tz xvm i xix vijeka, uzete su iz 
Mtarijih kniga, ne iz narodnoga govora. 

•-' -'^0 neprijatfl'<too. U rjedniku Be- 
u lij'loHtjenievu ^noprijazan, v. 
n**r»" ., . . n Stulicecu (inimicitia s primje- 

rom iz A. Guietica rot. mar. 2l4i, u Popuvi- 
<iiprM (Frtindschaft) i u Danididevu (neprijaznt, 
iuimiritia s putvrdama iz 7 ixprava xv vijeka- 
od uprava je 6 dubrovaihh). Ako bi gospodinb 

Tojevod* Saodajb imalb z Dubrovnikomb 

rmtk .... ill koju noprijazaob. Mon. 3erb. 365. 
Ti g» tUviM V nopriiaeanb a onimi, ki mu bihu 
pr«t.')i. KoluniA r.horn. 7. 06ito su Btanovito 
•' noprijatai, nonavi.<iti, srJbe (iz posla- 

' ^ '^' iniraicitiae). Bornardin 

' ■■''■* T.rrri r.,n„ n nikimi svojimi nepri- 

jat^-ji. Mirak.i xj„ ^nirno .s Turci 

*iviti I n« dii i-.oga uzroka jodan dru- 

Komo u nijHn<.j noprijnzm. ka bi uzrok mo^-la 
bin f.kr«it. mir (it xvi njeka). Mon. croat. 243 

Koji ■■ r.«v,do«tt, oholijo, neprijaeni avoga 

im -.? "'""*''''''' ' raEnaiaju. Po.Hila (1562) 
IWv Xat • piu,n» j«8t neprijazan au- 

P""""^* ' U*lm. ap. lOb. Kad brati 

^^""'f - ' ^^ rridu. Pro- 

'^' ^'''- "o /.agrabi ni 

J''°° '" • - ■ 1'. HHktorovi<S 

4,1 i>eka meju ovim i onun snikne zla vola, ne- 
iiavido«t I neprijaean. S. Budinid ispr. 62. Koje 
a. J. itvttuj tohku veliku nepnjatau i.aravi ju- 
ckoj no9«. A. Guretic roz. mar. 2U. No hole, i, 
da bi 9« krv ftii n*»prii«Ean meju nimi zgoiila. 
SUtut vrh. 1.56. B.idu6i u gvadbi i noprijaiui 



NEPEIJEM^IV 



Itnu 



s tohon. P. Eadovci6 nac. 32. Prijazan u nebri- 
jeme neprijazau je. Poslov. danic. 

b) zlo. Izbavi nas od neprijazni Ciz lat. 
libera uos a malo, — u ocenasu). Bernardin 
191. Katek. (1561) 9. F. Glavinic cvit 445b. Pro- 
sedite se vsi oai, ki skazuju neprijazan i ziobu 
slugam tvojim (iz lat. confundantur omnes, qui 
ostendunt servis tuis mala. dan. 3, 44). Bernar- 
din 65. Za6 nisi iicinil neprijazni. Korizm. 90b, 
Sto je (stamp, bez je) nad ovijem, zalibo je, od 
neprijazni je (iz lat. quod his abundantius est, 
a malo est. matth. 5, 37). S. Eo.sa 73b. 

c) davo, vrag. Samo u primjeru: Andal 
.... vdari ju, i abije otbeze neprijazan (iz glag. 
rukopisa xv vijeka). Arkiv 9, 97. 

d) srgba. Samo u primjeru: Nepri>azan 
parna (?), prijazan cini mir (iz lat. ira odium ge- 
nerat, concordia nutrit amorem). M. Maruli6 131. 

e) necovjestvo; samo u primjeru: Uz ovake 
skotske neprijazni. Osvetn. 4, 16. 

2. NEPRIJAZAN, Neprijazni, /. nekako ze- 
mliste na ostrvu Krku. Zborn. za nar. ziv. 4, 
234. Ispor. napast pod h. 

3. NEPRIJAZAN, adj. nemio, nejubak; pro- 
tivno: prijazan. Samo u primjerima: Vojska ne- 
prijazna. I. Zanotti en. 6. Na te vlaske r'jeci ne- 
prijazne poslanici nude nade prazne. Osvetn. 5, 30. 

NEPRI J AZ NIK, m. isto sto nepri jatej. Samo 
u rjecnicima, i to u Mikalinu (neprijatej, nepri- 
jaznik, inimicus), u Bjelostjencevu (neprijaznik, 
V. neprijatel) i u Stulicevu (neprijaznik, v. ne- 
prijate} s naznakom, da je iz Bjelostjenceva 
rjecn.). 

NEPRIJAZNIV, adj. neprijatelski. Urjecniku 
nijednom. Neprijaznivi clovik je to ucinil (iz 
lat. inimicus homo hoc fecit, matth. 13, 28.^ 
Bernardin 19. Atila vnide ^ va vlasku zemju 
s neprijaznivim voinstvom. S. Kozicic 12*. An- 
dronika neprijazniva ime (t. j. imade, habuit). 
47*. — Ado. Neprijaznivo ki se na nas dvizu. 
M. Marulid 34. Joi jedan primjer vidi kod mnati. 

NEPRIJAZNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neprijazan; ali tome znacenu nema potvrde, nego 
posve druQome, t. j. nepouzdane, kojega je razvi- 
tak taman. Samo u rjecnicima, i to u Belinu 
(neprijaznos, diffiienza), u Voltlgijinu (diffidenza, 
Unvortraulichkeit, Misstrauen) i u Stulicevu (ne- 
prijaznost, v. neuzdane s naznakom, da je iz 
Belina rjecn.). 

NEPRIJEKORAN, neprijfekorna, adj. onaj, 
ko)emu nema prijekora, koji se ne moze preko- 
riti, besprijekoran; protivno: prijekoran. Izmedu 
rjecnika samo u Stulicevu (neprikorau, irrepre- 
hensus, — adv. neprikorno, integre) i u Popo- 
vicevu (neprekoran, unbescholten). A pak vjer- 
no3t zarufinlka draga u torn puku nepr'jekorna 
blista. Osvetn. 1, 25. Dok bijahu uz Rim, nepri- 
jekorno zivjahu. M. Pavlinovic razg. 84. Vidi 
neprikoran. 

NEPRtJEKORNOST, neprijekornosti, /. svoj- 
stvo unugu, koji je neprijekoran. Samo u rjec- 
niku Stulicevu (neprikornost, v. bezprikornost) 
I u Popuvicevu (neprekomost, Unbescholtenhoit). 
Vidi neprikornost. 

NEPRI JEM^IV, adj. onaj, koji ne prima, 
jalov, trom. Samo u Bjelostjenievu rjecniku (in- 
capax, sterilis, iners). 



NEPRIJET]^IV 



81 



NEPRIKLADNOST 



NEPRIJET^ilV, adj. onaj, koji se ne moie 
primiti. Samo u rjecmku Bjelostjencevu (imper- 
ceptibilis) i u Voltigijinu (inaccettabile, unan- 
nehmbar^. 

NEPRIJEVARA, /. istina; protivno : prije- 
vara. Saino u •primjeru: Ova istina jest pokri- 
vena z dvora s jednom neistinom. Jedna privara 
pokriva ovu neprivaru. M. Radnid 70*. 

NEPRIJEVARAN, adj. onaj, koji ne vara, 
istinit; protivno: prijevaran. U rjecniku Belinu 
(neprivarni, ingenuo, — adv. neprivarno, inge- 
nuamente, sinceramente, con sincerita), u Volti- 
gijinu (nepri varan, infallibile, untriiglich) i u 
Stulicevu (neprivaran, v. neprivar|iv, — adv. 
neprivarno, v. neprivarjivo). Ti se, o dobro ne- 
privarno, vrati. I. Dordic salt. 235. Put krajski, 
istina neprivarna, zivot vikovi6ni. P. Knezevic 
osm. 257. U svido6anstvu vlastite svisti nepri- 
varnu, to jest, koje ne moze privariti. I. Veli- 
kanovic upuc. 1, 309. 

NEPRIKA, /. bi^ka Ligustrum vulgare (u kaj- 
kavaca). B. Sulek im. Istoj bi^ki reku kajkavci 
i meprika (vidi tamo). 

NEPRIKAZIV, adj. onaj, koji se ne moze pri- 
kazati. Samo u Belinu rjecniku (cosa che nou 
pu6 apparire). 

NEPRIKLADAN, adj. dissimilis, dedecens, 
inconveniens , . . .; protivno: prikladan. U vecini 
rjecnika (vidi daje). Najstarije su potvrd'e iz xvii 
vijeka. Za znacena vrijedi isto, sto je receno kod 
nepodoban Cm pristupu). 

a) neslican, nejednak, razlican. U rjec- 
niku Mika^inu (neprikladan, nepodoban, nepri- 
lican, dissimilis, absimilis), u Belinu (dissimile, 
diverse), u Bjelostjencevu (neprikladen, nespodo- 
ben), u Jambresicevu (adv. neprikladno, dissimi- 
liter) i u Stulicevu (dissimilis). Cetverima bi 
zamisen istocali neprikladni, ki ni u nem (t. j. u 
covjeku) nisu skladni. J. Kavanin 7la. Dvi stvari 
medu sobom protivne aliti neprikladne. S. Mar- 
giti6 fala 75. Zivot mnozijeh gledajuci nemu 
(t. j. Isusu) tako neprikladan. B. Zuzeri 35. Bu- 
duci on cisti duh .... nihovomu bicu od puti 
stvorenomu neprikladan. A. d. Bella razg. 223. 

b) nepristojan. U rjecniku Mikalinu (ne- 
prikladni, nepristojni, dedecens, indecorus), u 
Belinu (adv. neprikladno, sconvenientemente) i 
u Stulicevu (dedecens). Govore li (t. j. djeca) 
rici neprikladne? A. Kadcic 245. Nije u noj 
bilo viditi koji cin neprikladan, nije hod razpu- 
steu. A. Kanizlic utoc. 630. Da oci i usi posve- 
cene svetim otajstvima ne ostanu porusene od 
rici necistif/j^ i nacina neprikladnif'^). I. P. Lu- 
cie bit. 19. 

c) nepristao, neuynjestan. U rjecniku Mi- 
kalinu (absonus, absurdus), u Belinu (inconve- 
niente, assurdo, — adv. inconvenientemente), u 
Bjelostjencevu (neprikladen, incongruens, iueptus, 
inconveniens, — adv neprikladno, inepte, incon- 
yenienter), u Jambresicevu (neprikladen, ineptus, 
incongruus), u Voltigijinu (inconveniente, iibel 
anstehend), u Sulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu 
(unpassend). Da ne misa s ispovidu stvari ne- 
prikladne. A. Kadcic 243. Eva namisto potla- 
citi neprikladni sotonski upit .... ne kti uste- 
gnuti pogled. I. P. Lucie razg. 15. Oh nepri- 
kladna ogovora! oh uzdana svetogrdna! 99. 

_ d) onaj, koji se ne moze porediti. Samo u 
primjeru: Ali jest razluka neprikladna (iz lat. 
sad est distantia incomparabilis). A. Georgiceo 
nasi. 276. Vidi neprikladiv. 



e) ruian. Samo u primjeru: Ukaza6eS se 
u dan suda opcenoga s oblifijem grdnijem i ne- 
prikladnijem. M. Radni6 71b. 

f) nesposoban, nevjest. V rjecniku Bjelo' 
stjencevu (neprikladen, inidoueus). NekniXan i 
neprikladan jesam. P. Knezevic osm. 377. 

g) nezgodan, nespretan. U rjecniku Mika- 
linu (neprikladan, nezgodan, nepristao, incondi- 
tus, insulsus, — adv. neprikladno, nespodobno, 
incommode, alieno tempore, intempestive) i u 
Popovicevu (ungeeignet). Kadgod se podaje ime 
Bozje naravima stvorenijema, dali neprikladno. 
J. Matovic 16. 

h) onaj, koji ne doUkuje. Samo u pri- 
mjeru: Od gozbe toliko neprikladne dostojan- 
stvu biskupskomu. I. P. Lufiic izk. 15 

i) prost, grub. Samo u Stulicevu rjecniku 
(adv. neprikladno, ineleganter, crasse, inurbane). 

J) budalast. Samo u primjeru: Ne budali 
Vojini6 Jakovel Ne divani neprikladnih rici. 
Hrv. nar. pjes. 5, 344. 

k) Ne razabira se znacene u primjerima : 
Odbacite od srdaca vasi(/t^ sve neprikladne bri- 
znosti. D. Rapid 54. Covik jest izranen u pa- 
meti po nezaanosti, u voji po neprikladnoj ]\i- 
bavi. 67. Zlo po vas, koji zakletvama nepriklad- 
nima no postujete ime Bozje. 118. 

NEPRIKLADANE, n. worn. verb, od ne pri- 
kladati (se). Samo u Jambresicevu rjecniku (dis- 
similitudo, — u lat. dijelu). 

NEPRIKLADIV, adj. onaj, koji se ne moze 
jednaeiti, porediti, kojemu nista nije jednako, 
ravno. Samo u rjecnicima, i to u Mika^mu (ne- 
prikladiv, komu se ue moze prilika naci, nullo 
modo comparandus, non conferendus. incompa- 
rabilis, — adv. neprikladivo, sine comparatione), 
ti Belinu incomparabile) i u Stulicevu (incompa- 
rabilis, — adv. neprikladivo, sine comparatione). 
Vidi neprikladan pod d. 

NEPRIKLADIVOST, /. a) svojstvo onoga, 
sto je neprikladivo. Samo u Stulicevu rjecniku 
(ineomparabilita, id, per quod aliquis compara- 
tionem refugit). — b) nejednakost. Samo u pri- 
mjeru: Kako dakle s tolikom ueprikladnostin 
isti otac svojim je sinovima providio, da jedni 
ne imaju cim se pokripiti, a da druzi imaju jos 
za obilno pirovati? A. d. Bella razg. 28/29. 

NEPRIKLAD:^IV, adj. a) onaj, koji se ne 
moze upotrebiti, koji nista ne vrijedi. Samo u 
rjecniku Bjelostjencevu (inaptabilis, inhabilis) » 
u Voltigijinu (inapplicabile, unanwendbar). — 
b) onaj, koji nijece, taji. Samo u Jambresicevu 
rjecniku (neprikladliv, negativus, nem. laugnend, 
laugnerisch, — u lat. dijelu). Sasma nepouzdano. 

NEPRIKLADNOST, neprikladnosti (jamacno 
je takav akc.J, f. svojstvo onoga, sto je nepri- 
kladno. 

a) potvrde prema onima kod neprikladan 
pod a. V rjecniku Belinu (neprikladnos, dissi- 
militudine) i u Jambresicevu (disconvenientia, 
dissimilitudo). 

b) potvrda prema onima kod neprikladan 
pod b. 0- rjecniku Voltigijinu (inconvenienza, 
Unanstandigkeit). 

c) potvrde prema onima kod neprikladan 
pod c. U rjecniku Belinu (neprikladnos, incon- 
venienza, inconvenientia), u Bjelostjencevu (;ncon- 
venientia, ineptia, ineptitudo, incongruentia), u 
Jambresiceu (ineptitude) * u Popovicevu (das 
Unpassende). 



NEPEIKLADSTVO 82 

fl) potvrda pretna onima kod neprikladan 
pod g. U rjecmku Fopovicevu (das Unbequeme). 

e) putrrda prema onoj kod neprikladan 
pod I. fJ^ Stultcevu rjeiniku (inurbanitas). 

f) potcrda prema onoj kod neprikladan 
pod j. Sumo u primjeru: Aj to ne more biti 
.... vafee hi narederie redu zdrave pameti sii- 
protivno bilo .... Jedna takva neprikladnost! 
A. Blagojevid khin. 83. 

{/I isto Sto nfpodopHina pod b. Ukazu- 
ja6i vam budalastinu od onih, koji se kanii ne- 
pri.'«tojno, a pogrdu od onih, koji se zaklinaju 
krivo, i neprikladnost od onih, koji psuju. D. 
Rapi6 110. Imati ho(^eB nenavidnike i muzovire, 
biti hoieS pogrdit i svima neprikladnostima na- 
tovarit. ^84 Crkva sveta za di^nuti svekolike 
8iaat6e i ueprikladnosti .... nareduje. M- Do- 
breti6 481. Jer bi neprikladno8t veiika bila, kad 
bi u crkvi Bozjoj svitovnici boji bill od crkov- 
liaka. I. P. Lucie bit. 26. Bi2at imadu nepri- 
kladnost, oaobito a vrime bozanstvenoga ofi- 
cija. 51. 

h) U knizi Jur. pol. term. 526 stoji: Ne- 
prikladnost, nespo9obno«t, Unfahigkeit, Un- 
brauchbarkeit. Ocome driigom znacenu (t. j. svoj- 
stvo onoga, koji se ne moze upotrebiti) odgovara 
u lijelogijfndevu rjecniku lat. inbabilitas; a 
ispor. i adj. neprikladjiv pod a. 

NEPRIKLADSTVO, n. I Samo u Stulicevu 
NEPRIKLADJ?T1NA, /. j rjecniku (inurbani- 
tas); vidi neprikladnost pod e. 

NEPEIKLON, adj. non propensua. renitens, 
inoboediens . . . .; protivno: priklon Osim rjec- 
tiika poicrda ima samo u tri dubrovacka pisca. 

a) onaj, koji nije sklon, nagnut iiniti sto. 
Samo u pritujeru: Korisno na mubane nepriklona 
Hlaba i^,ena. (i. Palmotic 2, 236. 

b) nepokoran. U rjecniku Belinu (reni- 
t«nte) t u StuliCivu (inobaequens, renitens). Zvi- 
jer .... neukro(^ena, nepriklona, da ne moze 
podnijet UEdu. B. Zuzeri 172. 

c) nepodloian. Sumo u primjeru: Gledase 
He plivat ona ((. ;. lada) po valovijeh evud bez 
Htraha zlu vremenu nepriklona i vrlini dazda 
plaba. 6. Palmotic .H, 27*. 

(I) tvrd, nrmilostiv. U rjeiniku Belinu 
(ueprikloQ na molbe, inesorabile). Koli ve6ma 
ho<^e biti nemilosna, nepriklona It. j. {ubovca). 
I. Gundiilid 257. Puni Hrtbe nepriklone .... iz 
crkvo xa jobt« izgone. 6. Palmoti6 3, 44b. 

e) pOKtojan, atalan. U rjeimku Belinu 
(adv. nepriklono, con constanza, constantemente). 
i^irna nUda f>.i raskosnijeh Epikureu ili 4ivu6i 
■tapi od ;?^.ika nepnklonijoh. B. Zuzeri 179. 

f) onaj, koji ne ituje. V rjeiniku Belinu 
(irriverente, — adv. noprikluno, irriverente- 
mente). u li jrlostjrnr fpu (adv. nepriklono, irre- 
vereoter). u Volligijinu (adv. mpriklono, irri- 
ToreDt4>ment«. uoeLrerbietigerweitej t u Stuli6evu 
(irrovprpns) Otamo cc \H primmer: .ledan dan 
ngloda u lioj (t. j. kra\ u crkvi) dva plemida 
•voje dvnrbe nepriklona i slobodna (govor je o 
dra pUmira. koji nu se u crkci vludali donta ne- 
cedno i ttrpruto)no). B. Zuzeri 105. Jlazvitak 
zna(ena mje jatan. 

NEPRIKLONIT, adj. isto Jto nepriklon 

it) into ito nepriklon pod b. U rjeiniku 
Belinu (rosistente, che reai.st©). Nepriklouit, osti- 
nato, pertinace. SS. Budmani. 



NEPRIKOSNOVEN 



b) isto sto nepriklon pod e. V rjecniku 
Belinu (constante) i u Stulicevu (constans, adv. 
nepriklonito, constanter 8 naznakom [za adj. i 
i za adv ]. da se nalazi u Palmotica, ali u gradi 
za ovaj rjecnik sabranoj nije se iz toga pisca 
nasao nijedan primjer). 

c) isto sto nepriklon pod f. U rjeiniku 
Belinu (irriverente, — adv. nepriklonito, irrive- 
rentemente), u Bjelostjencevu (irreverens) i u 
Stulicevu (adv. nepriklonito, irreverenter s na- 
znakom, da je iz Belina rjecn.J. 

d) onaj, koji ne vrijedi, ne vaja. Samo u 
primjeru: Likari malo umitni u licenju .... na- 
reduju Hkarije nepriklonite (stamp, ne priklo- 
nite) za nemod. Blago turl. 2, 128. — Bazvitak 
znacena nije jasan. 

e) onaj, koji se ne moSe skloniti. Samo u 
Bjelostjenievu rjeiniku (kao sinonim uz adj. nev- 
kreten, inflexibilis, intractabilis). 

NEPRIKLONITOST, f. svojstvo onoga, koji 
je nepriklomt. a) potvrda prema onima kod ne- 
priklonit pod b. Samo u Stulicevu rjeiniku (con- 
stantia s naznakom, da se nalazi u Palmotica, 
ali u gradi za ovaj rjecnik sabranoj nije se it 
toga pisca nasao mjedan primjer). — b) potvrde 
prema onima kod nepriklonit pod c. U rjeiniku 
Belinu (nepriklonitos, irriverenza), u Bjelostjen- 
ievu (irreverentia) i u Stulicevu (irreverentia 
s naznakom, da je iz Belina rjecn.J. 

NEPRIKLONOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nepriklon. a) isto sto nepriklonitost pod a. 
rjeiniku Belinu (nepriklonos, conatanza). — b) 
tsto sto nepriklonitost pod b U rjeiniku Belinu 
(irriverenza). Er je nepriklonos botjet govorit 
s Bogom i stati s pameti razprsanom (iz lat. 
quia est irreverentia velle loqui cum Deo et noa 
applicare mentem). D. Basic 279. 

NEPRIKLONSTVO, n. isto sto nepriklonost. 
a) isto sto nepriklonost pod a. U rjecniku Be- 
linu (conatanza). — h) isto sto nepriklonost pod 
b. U rjeiniku Stulicevu (irreverentia). Pribivaja 
u ku6i Bozijoj s takijem nefiastjenjem i s ta» 
kijem nepriklonstvom, da kad biste ih videli, 
mogli biste sumnit, vjeruju li, da se u nih Bog 
nahodi. D. BaSic 117. Prikazivahu mu se nepri- 
klonstva i necastjenja zlijeh krstjana. 299. 

NEPRIKORAN, neprikorna, adj. onaj, kojemu 
nevni prijekora (prikora). Izmedu rjeinika samo 
u Sulekovu nem.-hrv (unbescholten). Potvrda je 
jos: Neprikoran, unbescholten Jur. pol. term. 
525. — Ima i u Stulicevu rjecniku, ali tamo 
ce -pri biti po dubrovaikom govor u mjesto -prije- ; 
vidi kod neprijekoran, 

NEPRIKOENOST, /. svojstvo onoga, koji 
je neprikoran Izmedu rjecnika samo u Sulekovu 
nem.-hrv. (Unbescholtenheit). Potvrda je jos: 
Neprikornost, Unbescholtenheit. Jur. pol. term. 
o'-^S- — Ii»a i u Stulicevu rjecniku, ah tamo ce 
-pri- biti po dubrovaikom govoru mjesto prije-; 
vidi kod neprijekornost. 

NEPRIKOSNOVEN, pas. pnrtic. zanijekani 
prema prikosnovea (od glag. prikosnuti se, t. j. 
taknuti); onaj, koji se ne xmije taknuti. Izmedu 
rjecnika samo u Danicicevu {neprikosaovenh, in- 
tactua 8 primjerom iz srpakoslovenske isprave pi- 
sanp na poietku xvi vijekaj i u Pupovicevu (unan- 
greifbar). Svafeije je imane sveto i nepriknsno- 
veno. V. Bogi§i6 zakon. 6. Krajeva je liCnosb 
neprikosnovena. M. D. Milicevi6 6kol. 103. Rijei 
je u novije vrtjeme uzeta iz ru8. HenpHKocHoBeHHua. 



NEPRIKOSNUVENOST 



33 



NEPRILICAN 



NEPRIKOSNOVENOST. /. svajstvo onoga, 
.4(0 je nei,rikusnoveno. Samo u Popovtdevu rjei- 
niku (Uiiangreifbarkeit). 

NEPRILIOaN, neprilicna (jamacno je takao 
nkc), ad'f. dissirailis, iiihabilis, indecena . . . .; 
^>rotivno: prilican. U svijem rjeimcima osim 
Vrancicfva i Vukoca (vidi daje). Najfttarija je 
yiOtvrda iz svrsetka xiv vijeka (cidi pod d). Zna- 
cena se ponajvise podudarajii sa znacenima adj. 
iiopodoban (vidi tamo u pnstupu). 

a) mslican, vfjfdnak, razlican. O rjec- 
niku Mika(inu (nepnlican, nepodoban, neprikla- 
•lan, dissioiilis), u iielinu (dissimile, diverse), u 
Jambresicevu (neprilicen, discolor, dispar, — 
itdo. iieprilicno, dissimiliter), u Vultigijinu (dissi- 
rnile, unahnlieh), u Stidicevu (dissimilis, diver- 
SU3, — ado. nnprilicno, dissimiliter, diverse, di 
versioiode s naznukom ^ [za adj. i za adv J, da 
je iz ruskoga rjecn.), u ISulekovu nem.-hro. (dispa- 
rat) i u Popovicevu (unahnlieh). Uzimaju ga 
dobri i zlobiii, premda srecom neprilicnom (iz 
lat. sumunt boni, sumunt mali, sorts tamea in- 
aequali). B. Kasic nafi. 7G. Vale neprilicna jest 
slasnost od stvoriteja i od stvorenja (12 lat. 
inaltum dissimilis sapor creatoris et creaturae). 
nasi. 172 Videnijemb podobni sutb tebe, obi6a- 
jemb ze noprilicbni sutb k tebe. Starine 2, 290. 
Da si ti nemu vele mnogo neprilicna. A. Vi- 
tali6 istum. 189. Mogao bi reci, da su sebi ve6ma 
neprilictie nego prllicne (govur je knigama 
ortginalnim i prevedenim). A. Kanizlic uzr. vm. 
O kako sam neprilican ovomu sv. mladicu! bo- 
gojubnost 449. Bili su i mlogi Krstiteju u po- 
kori prilicni, ali u diliC/}^ neprilicni. D. Rapic 
27. Zivine sasvim neprilicne vukose ova kola 
(t. j. covjek, lav, orao i vo). 90. J£ad su |udma 
neprilicni (govor je pijanim svatovima). V. 
Dosen 153a. Hotili su, daje sin Bozji posve ne- 
pnlican ocu, A. d. Costa 2, 12. Niti druguju z 
govedarima .... ili s kakvima drugima sebi 
neprilicuima }udma. B. Leakovii gov. ll'J. 

b) nesposoban, nevrijedan. Sva tvoia djela 
.... neprilicna za taki dug platiti. V. Andrija- 
sevi6 put 59. Kad bi se u nekoj ku6i nasli jedni 
neprilicni }udi i nevredni, koji nisu u rufetu i 
svu majstoriju nisu naucili dobro, kqji postenim 
majstorom stetu cine (iz svrsetka xvii vijeka). 
Glasnik 11, 3, 20. 

c) nepristojan, onaj, koji ne dolikuje, nc 
oa^a (kako u kojem primjeru). U rjeiniku Be- 
linu (non convenevole, disdicevole, impertinente, 
inconveniente, — adv. neprilifino, inconveniente- 
mente, sconvenientemente). Ako bi jn poznal 
(t. j. ob(ubio covjek ienu) s patom nepoctenim i 
s neprilicnim. Narucn. 88a. Tote se ne vidi ni 
star neprilicno. D. Barakovic vila 245. Nepri- 
licnijeh nih razbluda pohvaliti ne ce viku. G. 
Palmotic 2, 18. Iz prozdrlstva izhodi .... ne 
prilicno veseje, u komu se mloga nepostena u 
veseju govore. A. Bacic 283. Primit Boga .... 
ovako nepripravno i neprilicno. D. Basic 91. U 
svema tomu sto moze zazrjeti, sto li ngledati 
hristjanin neprilicno, sto nepristojno? I. M. Ma- 
tei6 13. Razdirat se grohotom a smijanu nepri- 
licna. I. Dordic ben. 78. Eako se kler u Boki 
Kotorskoj gnusno i svesceniku neprilicno nosi. 
G. Zeli6 572. 

d) grijesan, zao, opak. Tko bude zle i 
neprilicno ciniti, ho6e .... hado pedepsanb bitt 
(is svrsetka xiv vijeka). Spom. sr. 1, 14 (Dani- 
cic u svome rjecniku postav^a znacene lat. indig- 

vin 



uus, t. j. nedosiojan, nepristojan, ■'iiramotaH, ali 
6e bofe biti, kako se oodje uzima). Sve je uzrok 
tva krivina, neprilifcna o [ubavi. dr. Palmotic 
'^, 51h Na koja ae nepnliCna djela stavi. I. Dor- 
di6 ben. 1H8. Kazuj, za§to take nepriliJSno djelo 
uradi? Pravdoiiosa (1852) 23. 

e) gadan, ruian, naffrden. U rjecniku Bjc- 
lostjencevu (neprili6en, deformis, informis .... 
turpis, — ado. no|)rili6no, deformiter, inelegan- 
ter> i u Jambresicevu (neprilicen, deformis). TJ 
tamnicu neprilicna i nepodobnu stavjena. M. 
Divkovic bes. 39. Kad te vidi mrtva i ukopana, 
i posve nagrdena i neprilicna. J. Banovac prisv. 
ob. 49. Bjese jom tijolo izgorjelo, mledno, tuzno, 
nepriliSno, sve od sunca potamnjelo. N. Marci 94. 

/) onaj, koji je bes pr Hike, nesklapan, hu- 
dalast U rjeiniku Bdinu (assurdo na str. 393'> 
us inconveniente, — irragionevole na str. 375'» 
us illecito). Ne smeta' stavne odluke bozanstvene 
9 neprilidnijeh tvojijeh svjeta. G. Palmotid 3, 
5b. Tvrdoglavstvo, sumiu, omrazu slaba u srca 
siju i sade (t. j. davoli) . . . . i vidjenjem tasto 
hudim nepriliene zgode lazu. 3, 37^. Uros ne- 
sricni .... 3to je ueprilifino i pomisliti, uftini za 
kraja slovinskoga Vukasina. A. Kacic razg. 54. 
Ovo istomacene jest neprilifino i silovito. A. Ka- 
nizli6 kam. 778. Koji ce davo citati 30 lista ne- 
zina ludovaiia i neprilicne lazi! Vuk u Iveko- 
vtcevu rjecn. 8to govoriS rici neprilicne, da ju- 
naka u Kotarih uema? Urv. nar. pjes. 3, 454. 

ff) nezgodan, nespretan. U rjecniku Bje- 
lostjencevu (neprilicen, incommodus, — adv. ne- 
prili6no, incommode), u Voltigijinii (discomodo, 
anbequem/, u Sulekovu nem.-hrv. (liistig, anbe- 
quem, ungelegen) i u Popovicevu ('unbequem, 
laatig, ungelegen). U neprilicno vrime otide u 
Betlehem. A. Kanizli6 utoc. 641. Onaj plug.... 
tako jest nezgodan i neprilican. I. Jablanci 47. 
— Adv. Zato je neprilicno reci, da ga sin §a}e. 
A. Badic 32. Ovo so neprilicno cinijase Grguru 
papi. A. Kanizlic utoc. 87. 

h) onome, §to ne odgovara cemu, 'sto se 
tie slaie s 6im. V rjeiniku Mikalinu (adv. ne- 
prilicno, sto nije na svrhu, ab re), u Belinu (in- 
congruo, — neprilican istini, improbabile, iave- 
risimile) t u Bjelos^enievti (neprilifien, incon- 
gruus, inconveniens, — adv. neprilicno, incon- 
grue). A ja zdiram, a ne svlacim neprilicne ove 
odjede (govori satir, koji se bio obukao u zenske 
ha^ine). I. Gandulic 167. Neprilicna slika nose 
(t. j. vitezovi pretvoreni koji u sto). G. Palmotic 
2, 47. Nemoj .... sretat2une, trade i zgode ne- 
prilicne tvojijem Ijetim. , 87. Promjena ova i 
izvrienje momu bitja neprilicno. P. Kanavelid 
463. Prosti meni .... zac nije neprilifino tvojoj 
pravdi. F. Parcic 74. Ovomu nauku kanoti ne- 
priliSnu istini protive se bogoslovci. A. Kanizlic 
ato6. 584. ZaStobo se u onoj knigi neprilifina 
istini nahode. kam. 206. Medu ovijem i ovaki- 
jem pripovijestima neprilicnijem istini. S. Rosa 
35a. Nekima pak (t. j. rijecima), kojima se mi- 
slilo da 36 znaju korijeni, ali su po mora mi- 
8}efku bili neprilicni, nasao sam prilicnije. D. 
Danicid u Ivekovicevu rjein. Jo§ jedan primjer 
(iz Leakovida) vidi kod nepodoban pod h. 

i) prekomjeran, pretjeran. Samo u pri- 
mjeru: Zasto neprilifinu cinu na siromahe uda- 
rate (iz druge polovine xvii vijeka). Starine 
11, 140. 

JJ nedopuSten, zabranen. Samo u Belinu 
rjeiniku (illecito). 

8 



NEPHILlCiT 



34 



NEPEILIKA 



k) ntprartdan. 11 rjecniku Bditiu (ingiu- 
sUj na ttr. 375»J ut illecito) » u JJaniiicevu Cne- 
priliffciifc, iniquua sa dvje potvrde tz prve polo- 
vtne XV ti/eka:) Obnaaadk neprilidnu (stump. 
neprelifna) i nejiravedim ratb. Mori. perb. 260. 
Ako bi bila koja rijer ali stvorb neprilidaob ili 
nedvoraiib. 8 12. 

/; n^istinit. Soma u priwj^ru: Ne veruj 
on£mb, koji tvojej milosti govore iieprilifine re6i 
(u ispraci piaunoj </. 14U0). Spom. sr. 1, 32. 
DnniiiC u srume rjerinka postav(a za taj pri- 
mjer enairfie lat- indigrius kao i za primjer, ito 
je natedftx pod d), nU to ne ce biti dobro. 

tnj nrpravi. Sumo u Jielinu rjecniku (im- 
proprio); ridi ntpnUka pod g. 

ii) iipprilidan s? govori i ])ise u nase vri- 
jemt ea ontuja, koji je kome na nepriliku, na 
donadu ^rj(/i neprihka pod e), na pr. Ne zelim 
ti biti neprilifan goat. 

o) neprilidan suiai'i u muhamedovackim nnr. 
pjenmama gutori se za iene ili djevojke, koje 
ayi"uju. a to ne bi smjelo biti. A car cvili u 
■vojoj deiniji, a spnmine auzoe neprilifiae (t. j. 
drije Bultnnije). Hrv nar. pjes. 3, 35. Sestro 
inoja, suiuu nepriliSni! 4, 707. 

p) Ne rnznbira se znacene u primjerima: 
Odkrij joj se, kad ju jubis, s neprilicna da mu- 
6aAa i liu i tebe ne izgubis. G. Palraotic 2, 213. 
Ne uvedi nas u napast potajou ili ocita, udijnu 
ili neprilidnu. J. Filipovi6 1, 505b. 

NEPRILlCiT, adj. isto Sto nepriliian pod e. 
Gorurt sr u Pu(icima (u Dalm.J. Zborn. za nar. 
iiv. 8, 231. 

NEPKILK ITI, neprilifjim, impf. a) biti ne- 
uliian. H'lmn u liflinu rj'cniku (^dissomigliare) ; 
vidi nepriliiun pud a. — b) nagrdivati. Samo u 
Jambrrstceru rjeiniku (doforrno); vidi neprili- 
ian pod e. — cj neprili6iti se, ( j. ne pristo- 
jati K. Snmo u Beltuu rjecniku (disdire); vidi 
nepnltcnn pod c. 

NEPRILIOnOST, neprllifinosti (jamacno je 
takav akc), f. svojstvo onoga, sto je neprilicno. 

a) pottrde prema onima knd neprili£an 
pod a. 11 rjfiniku Belinu (nepriliftnos, dissimi- 
litudine), M Jnmbrriiicevu (disaimilitudo), u Vol- 
ttgijinu (diiHomiglianza, Unahnlichkeit), u Stu- 
/iiVfu (di«.Mimilitiido, discriinen, differentia^ % u 
Popnvt6evu (Utiihnlichkeit). Promi8Jaju6i nepri- 
li*no«it prvo one crkve s novom. I. Velikanovid 
iipui. 1, 1^0. 

b) potvrda prema onima kod nepriliSan 
pod e. U rjeiniku Belinu (neprilifinos, inconve- 
oiensa). 

c) potrrde prrma onima kod neprilifian 
pod f. 11 rjeiniku liiflostjericevu Ciuforoiitaa, de- 
rormitas . . . .) i u Juwhrdic'VU (deforniitas, in- 
formiUn, — u Int. dijrlu). Tolika jo neprilituost 
nai« du4« u grihu Binrtnome, da svekolike nada- 
lasi. J. Banovao pnpov. 202. Jer je grih avri- 
dpiSe boljo I ruinoca oliti nepriliCnost. M. Zo- 
ri£i6 otm. 81. 

d) potrrda prema onima kod nepriligan 
pod g. V rjriniku Pupovidevu (UobequBmlichkeit, 

Unyelegenheit). 

e} isto sto nt-pndnpitina pod b; ridi ne- 
prilika pod d. Sam<> u primjfru: Car Petar ea 
dati Ilk ovoj n»>pr ICno^ti u6inio je po avih 
•▼ojih drJjivah je Ian ua6in od vladada. A. To- 
mikovid liv. 105. 



NEPEILIKA, /. inaequalitaa, incommodam ; 
protivno: prilika. Akc se noie cuti i neprilika. 
D Dani6ic rad Jugoslav akad. 6, HI. U rjeiniku 
Belinu, Jamhresicevu, Stulicevu i u Vukovu (vidi 
da{e). Najitarije su potvrde tz xvii vijeka (vidi 
medu primjerima). 

a) onome, sto nije slicno, sto je razlicn-o, 
protivno; vidi neprilican pod a. U rjecniku 
Jambresicevu (dis-<imilitudo, — u lat. dijelu) i « 
Vukoou (das Ungleiche, z. B. alt and jung, inae- 
qualis s primjerom iz nar. pjes. vuk 1, 229: Ja 
sam ti se junak ozenio udovicom, mojom nepri- 
likom). fcJvaka stvar zeli i iste svoju priliku, 
zasto se laste i Ijepse slaze svojom prilikom negoli 
svojom neprilikom. M. Divkovic nauk :^S*. Svaka 
stvar bizi od svoje neprilike: voda bizi od ogna, 
a ogan od vode, vrucina od. studeni, a studen 
od vrucine. 28a. Da sin majci nije slika, dal' 
pogrdna neprilika (govori se a dimu i o vatri). 
V. Dosen 3ob. Jer je mene ozenila majka udo- 
vicom, neprilikom mojom. Nar. pjes. vuk 1, 230. 
Ima i u Sulekovu nem.-hrv. rjecniku (Contrast). 

h) covjek zao, zlikovac; vidi neprilican 
pod d. Odmetnifie vire Isusove, jeda cinis, da te 
ne poznajem? kako smides, nepriliko moja, zvati 
mene, da se pobratimo? A. Ka6i6 razg. 136. 
Miici, Judska nepriliko (govori se oholici). V. 
Dosea 21a. Taku opacinu od koga si naacio, 
nepriliko }ucka, priliko pak|ena? A. Kali6 prop. 
70. Ali je djelo od nakazni i neprilike Jucke. 265 . 

e) rugoba, grdoba; vidi neprilican pod e. 
Covik brez ove kriposti .... neprilikom svojih 
zlih i poganih djela smrad zadaje. I. Grlicic 
236. Cini mu se zenska slika, zasve grda nepri- 
lika. N. Marci 94. 

d) isto sto nepodopstina pod b; vidi ne- 
prilicnost pod e. Neskladoa bo neprilika mla- 
dici se lijepoj cini, da grdoca onolika bit s na- 
prava Ijepsa scini. I. Gundulic 459. Kako bi 
bila jedna velika neprilika, da jedan sin jednoga 
kra{a stavi se cuvati krmaka .... tako jest jedno 
veliko nepodobstvo, da ti buduci sin kraja ne- 
beskoga Jubi§ skotinu od svijeta. M. Radnic 77^. 

e) dosada, smetna, nevofa (kako u kojem 
primjer u). V rjecniku Vukovu (Ungelegenheit, 
incommodumj. A ti istes zejnog zlata kano sviua 
gadnog blata, istes svoje neprilike i pogrde za 
uvike (govori se lakomcu). V, Dosen 54*. Nepri- 
lika cd muhah u litu. J. S. Eejkovid 322. Tesko 
svakom s neprilikom (natpis pjesmi). Nar. pje.s. 
vuk 1, 513. Neprilika, dosada, Ungelegenheit. 
Jur. pol. term. .529. Kako bi se izvukao iz ne- 
prilike. M. Pavlinovic rad. 120. Turci tad bili 
jos prili5no daleko, a Hrvati sami imali kod 
kude do.sta neprilika. razg. 37. Da je Cedomil 
jos bio ziv i sjedio na prijestolu imajuci nepri- 
lika 8 Manuilom Komninom. D. Danicid istor. 
4. — Ocamo se mece i primjer, u kojemu se ne- 
prilika veli neprilicnu deladetu: Arapine, nepri- 

I liko moja, ne |ubi me, ne grdi mi lica. Nar. 
I bl. kapet. 347. 

: f) tegoba, muka. Samo u primjeru: Ovo 

I djelo brez svake neprilike raditi umijedu. 1. 
I Jablanci 181. 

I ff) potvrda prema adj. neprilifian pod n. 

Samo u Belinu rjeiniku (improprieta). 

h) sramota. Samo u Stulicevu rjecniku 
I (dedocus s naznakom, da se nalazi u Rose, ali 
u gradi za ovaj rjeinik sabranoj nije se iz toga 
I jpwca naila nijedna potvrda). 



NEPEILIKOVANE 



85 



NEPfilPfiAV^iANE 



NEPRILIKOVANE. n. nom. verb, prema glag. 
«e prilikovati. Izmedu rjecnika samo u Htuli- 
^vu (neprilikovane, v. neprili6ao3t, — vidi ne- 
jpriliinost pod a) % samo u primjeru, u kujemu 
se znacene ne razabira: U ono, stono refie Go- 
spodin od onoga bogatca, koji g:ovora86: uiivaj 
i veseli se, duso moja, jere imaS mnos:a dobra, 
taknu neprilikovanja, koja se radaju (stamp, ra- 
dahu), a osobito pouzdane i temejiutvo, koje 
«tav}aju u nih (t, j. u bogatstoa). M. Radnic 85f». 

NEPRILIZ^IV, adj. onaj, koji ne da, da mu 
se tko prilizava (t. j. da mu la^ka). Sam^ u 
rjecniku Bjelustjencevu (inadulabilis) t u Stuli- 
cevu (adulationes, asseatatioaes ad^pernaus s na- 
snakom, da je iz Bjelustjenceva rjtcn.). 

NEPRHiEPIV, adj. onaj, za koga se ne moze 
Ho prilijepiti. Samo u StuUcevu rjecniku (non 
glutiuosus^. 

NEPRHiUBAN. neprijubaa, adj. nelubak] pro- 
iiono: prifuban. 'To se znacene nalazi samo u 
StuUcevu rjficniku (parum amans), a u Belinu 
je znacene drukcije : prost^ grub, neotesan (ag- 
resto, cioe ruvido nel procedere). 

NEPRIMICANE, n. now. verb, prema glag. 
ne primicati. Samo u primjeru: Od neprimi- 
canja k sebi od stvari izvadijeh (iz hit. do non 
attrahendo sibi res exterioresj. B. Kasic nasi. 188. 

NEPRIMIR^^IV, adj. onaj, koji se ne moie 
primiriti. Samo u dva pisca. Da budu .... ne- 
|abavni, noprimir|ivi, nemilostivi. Vuk rim. 1, 
Bl. Jer 6e }udi postati samozivi .... neprimir- 
^ivi. 2 tim. 3, 3. Hranise u nima neprimirjivu 
mrznu na Azijate. D. Danifiid istor. 118. Vuk 
-u predgovoru Novoga Zavjeta vii kaze, da je 
ovu rijec sam nacinio. 

NEPRIMITAK, nepritnitka, m. ono, sto se ne 
jprimi. Fotvrde su samo u Zboru. za nar. 
ziv. 7, 171 i 195, otkle se vidi, da se nalazi 
samo u bajanu. I u raju ima dosta nepriinitka. 
Neprimitak i vrsike odbile mi protivnike (u 
Otoku u Slav.). 

NEPRIMJERAX, adj onaj, koji se ne moie 
primjenti (t. j. isporediti). Izmedu rjecnika samo 
u Belinu (impareggiabile, incomparabile) i u 
StuUcevu (incomparabilis, s primjerom iz Dor- 
dica ben. 69, — ado. neprimjerno, sine compa- 
ratione; ima i znacene: immensus, immense, 
t. j. neizmjeran, 7ieizmjerno). Davahu toliko ne- 
primjernu slatkost, da ne srce bijase rastop- 
)eno. P. Baksic 4. U ovoj zgodi nada sve sinu 
neprimjerna blagos Davidova. I. Dordi6 salt. 
XV. Koga neprimjernom svetinom .... istok, 
zapad, sjever i poludae snebivaju se (iz lat. 

cuius incomparabilem sanctitatem ortus 

et occidens, meridies cum aquilone mirantur). 
ben. 69. Da nihovijem neprimjernijem sviedo- 
caastvom objave. 146. Bozja neprimjerna mu- 
dros. V. M. Guceti6 16. U pos]ednem primjeru 
mozda je znacene: neizmjeran. 

NEPRIMJERIV, adj. isto sto neprimjeran. 
Samo u StuUcevu rjecniku (incomparabilis, — 
ado. neprimjerivo, sine comparatione). 

NEPRIMJERNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
neprimjerno. Izmedu rjecnika samo u StuUcevu 
(,neprimjernost', immensitas s naznakom, da se 
nalazi u Sordica). Tko ispuno moc 6e izriti ne- 
primjernos svoje (t. j. Boije) oblasti? I. Dordid 
salt. 861. Ne razabira se, je li u tome primjeru 
znacene lat. incomparabilitas Hi immensitas. 



NEPRIMJERSTVO, n. isto sto neprimjernost. 
Samo u StuUcevu rjeiniku (neprimjerstvo, v. 
neprimjernost). 

NEPRIMJETAN, adj. onaj, koji se ne moie 
primijetiti. Samo u primjeru. Ostaci stare kul- 
ture, staroga 2ivota, ma koliko da su slabadki 
i neprimetni, za^luzuju, da se prou6e. M. f). 
Mil cevi6 med. 56. 

NEPRIMJET^IV, adj. isto Sto neprimjetan. 
Samo u primjeru: Javjenija, koja se pri uskisi- 
vanu viaskoiu .... pokazuju, jesu vesma po- 
dobna javjenijama vinskog vrena, samo §to su 
ueprimetjivija. P. Boli6 vinod. 2, 328. 

NEPRIM^ENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
primiti. Samo u rjeiniku Belinu (esclusione, 
odvrzenje, odmetnutje, Deprim)enje) i u StuU- 
cevu (aeprimjenje, exclusio s naznakom, da je 
iz Belina rjecn). 

NEPRIONUCE ^ „, nom. verb, prema glag. 
NEPRIONENE / ne prionuti. Samo u Stu- 
liceou rjeiniku (avulaio, sejunctio, separatio). 

NEPRIONIV, adj. onaj, za koga ne moie sto 
prionuti. Samo u StuUcevu rjecniku (neprioniv, 
V. neprijepiv). 

NEPRIPOVJEDLIV, adj. onaj, koji se ne 
moie pripovjediti. Sumo u Jambresicevu rjecniku 
(nepripovedjiv, ineaarrabilis, — ado. nepripo- 
vedlivo, inenarrabiliter). 

NEPRIPOZXAVANE. n. nom. verb, prema 
glag. ne pripozaavati. Samo u primjeru: Kad se 
coveku cini kakva nepravda ili nepripoznavane. 
M. D. Milicevid Skol. 20. 

NEPRIPRAVA, /. stane, kada tko nije pri- 
pravan. Izmedu rjecnika samo u Bjelostjenievu 
(inapparatusy i M Vultigijinu (nessun appareccbio, 
Unbereitschaft) » samo u jednoj knizi. To je zla- 
mene od nepriprave. F. Lastrid ned. 154. Zasto 
mu it. j. duhu svetome) niki zabranuju a nepri- 
pravom. 247. 

NEPRIPRAVAir, nepripravna (bide takav 
akc.J, adj. imparatus, inexspectatus ; protivno: 
pripravan. 

a) isto sto nepripravjen, onaj, koji se ne 
priprav}a. U rjecniku Bjelostjenceou (samo adv. 
nepripravno, imparate, imprompte), u Voltigi- 
jinu (samo adv. nepripravno, imparatamente, un- 
bereitet), u Stuliceou (non praeparatus, impa- 
ratus s naznakom, da se nalazi u kajk. pisca 
Muliha) i u Popovicevu (unvorbereitet). Da go- 
spodin ne nade nepripravna. P. Posilovid nasi. 
16a. Da ne pojdem nepripravan s ovoga svijeta. 
S. Margitic is p. 76. Da se ne nadu nepripravni. 
E. Pavic ogl. 532. Mehmed Alija toliko je lukav, 
da ga neprepravna (mjesto nepripravna kao pre- 
pravan pored pripravan) zaista ne deju na6i. 
Nov. srb. (1835) 101. — Ado. Nepripravno pri- 
mamo ga i priko srca. §tit 15. 

b) nenadan. U rjecniku Belinu (improviso) 
i samo u doa pisca. Neka .... telo od nagle i 
nepripravne ocuva smrti. F. Glavini6 cvit 114*. 
Re6ena zena od nagle i nepripravne iz6esnu 
smrti. 405b. Koliko bi (t. j. ludi) naglom i ne- 
pripravnom smrtjom priminulo? A. KaniXlic 
uto6. 206. Da od nagle i nepripravne smrti oslo- 
bodeni budu. bogo}ubnost 312. 

NEPRIPRAV^Al5lE, n. nom. verb, prema glag. 
ne pripravjati (se). Samo u Jambresicevu rjei- 
niku (inapparatio, — u lat. dijelu). 



NKPKlPKAVtKNK 



m 



)JKPKIPRAV^.ENE, n. notn. verb, prema glag. 
be pnpraviti (se). Izmedu rjedmka samo u Bje- 
U)st}endevu (nPi)ripravlphe, iiiap(»aratio) i samo u 
primyru: Ne govoreff'i je {t. /. mi.sw> za lotro- 
■tvo od Depriprav|enja. I. Driic nauk 54. 

NEPKIPRAVNOST, nepripravnosti (bice takav 
akc), f. xtane, kadje tko ti' prtfjraran; protivno : 
ph},ravTtost Savio u rjthuku Jatubresicevu (inap- 
jaratio, — u lat dxjelu) i u J'opovicevu ^Uuvor- 
bereitung). J'ukviski tie govort % pise na pr. Vo- 
Htradali »u poradi uepripravnosti <t. j. jer nijesu | 
hili pnprarni). 

NEPRIPROST, adj. asobit; protivno: priprost. 
I' rjecntku nijrdnoin. Vsaki pop priprost ali ne- 
priprost Narufn. 'M^>., UreBene nepriprosto ti si 
od IjeU po uaravi (govuri se krijesnici). I. Dor- 
dii pjes. 17. Koja stvar potribuje zrilu pamet, 
mlofca ku^iia i vjestine uepriproste. D. Bogda- 
ni6 7. Vtiie se potcrda nije naslo. 

\?:PR1PUSTIV, adj. onaj, koji se ne maze 
l>ripu8titt, t. j. dojiustiti. Potcrda je samo: Ne- 
pripustiv, 6«mii nema mjestA, unzulassig, inam- 
isiraibile. B. Petranovid r. kn. 41. 

NEPRIPUSTIVOST, /. svojstvo onoga, Ho je 
neprtpunttvo. I'otvrda je samo: Nepripuativost, 
Uucula^i'iigkeit, inammissibilita. B. Petranovic 
r. kn. 41. 

NEPRIRODAN, neprirodna (s tahvijem se ake. 
govort), adj. znacetia protivnoga znacenu adj. 
prirodan. Samo u P'ipovicevu rjecniku (unDatiir- 
lich, gekunstelt). Pvkntski se govori i pise na 
pr. No mogu citAti negovih neprirodnih pjesama. 

NEPRIRODNOST, neprlrodnosti (jamadno je 
takav akc), f. svojstvo onoga, sto je neprirodno. 
Samo u I'opovicevu rjecniku (Unnatiirlichkeit). 

NEPRISK;^I^IV, adj. nedoseian. Samo u Vol- 
tigtjinu rjecntku (inarrivabile, inconiprensibile, 
unerreicblicb). — Nepouzdano. 

NE PRISEZNOST, /■. n<dos€ino«r Samo u Vol- 
ttgi)inu rjecniku (incompren'^ibilitil, Unerreich- 
barkeit). - Nepouzdano. 

NKPRISKRHMV, adj. onaj, koji jebezskrbi; 
protivno: prtskrLfiv. Samo u Voltigijinu rjeiniku 
(improvvjdo, tinvorBichtig, t. j. neoprezan ; hofe 
bi hilu : trasciirato, Korglos). 

NEPUISPJP:NAK, neprlspijenka, m. slabacak, 
ulabo razvijrn iorjek; protivno: prispjenak. Go- 
nori se u Moraii (u Crnoj Gori). M. ReSetar 
itok. dial. 2bH. 

NKPRISPODOBAN, nrfj. a) isto §to nepodo- 
han pod a. Samo u Ujeluntjendevu rjecniku (ne- 

pri«podob«»n, dinnrmiliH, aboimilis adv. 

n«pri«podobnn, diHuimilitar ....). — b) onaj, 
knji se ne mote jruipodobiti, t.j. isporediti. Samo 
u VoUtgijinu rjefmku rimpareggiabile, unver- 
fclficblicb) 

NEPRLSPODOB^IV, adj is(n Uto neprispn- 
doban pod b. Samo u rjecntku Jijelost)en6evu 

(incomparabilis — adv. npprispodobjivo, 

in<xiinparRl)ilit*r) i m Voltigijinu Unipareggiabilc, 
unvergloirhlich'. 

NEPHI.SPODOBXOST, /. «) svojHro onoga, 
.ito je n^pri-ipodohno u smi.ilu toga adj. pod a. 
Samo u lijelostjenievn rjecniku (dissimilitude, 
diflFormitaR ....). — b) .'tvojstvo onoga, ito je 
nepriffwdobno u smi.ilu toga adj. pod b. Samo 
u Voltiginnu rjecniku ^incomparabilita, Unver- 
gleicblicbkeit). 



-NEPKi.VlOJAN 

NEPRISTAO, nepristala, upravo partie. pret~ 
od glag. pristati, aU sluzi kao adj., koji moze 
imati i komparativ (vidi u primjeru iz Kaniilica 
pod a), dedecens, incongruus . . . .; protivno: 
pristao. 

a) nepristojan. U rjecniku Belinu (nepri- 
stali. non convenevole, disdicevole, — ado. ne- 
pristalo, inconvenevolmente na str. 226* uz 
coiivenevolmente). Molim te . . . . da se uklonis 
tcsca amiba i nepristhle glume, Nauk brn. 67*. 
Niti je ric nepristaliju izustila niti se u dilo ne- 
dostojno pustila. A. Kanizlic utoc. 630. Jos s» 
xxte govorit sramotno . . . . i ostale stvari nepri- 
stale, koje su im od Turak ostale. M. A. lte|- 
kovic sat. 43. Ocamo bi mogao ici i primjer: 
Kad ca nepristalo cine neumiii, ni samo ostale, 
vasda se optidi. P. Hektorovic 40. — Adv. Ko- 
liko je nepristalo, nepodobno i grubo, da koga 
je mati naga rodila i naga uvijala, hotio bi bogat 
na nebo uzajti. Nauk brn. 52b. 

b) isto sto neprikladan u znacenu toga 
adj. pod c. O Sultkovu nem.-hrv. rjecniku i u 
Popovicevu za nem. un^asend. Jer je stvar ne- 
pristala, da jedan covik ima jezik veii nego 
ruku. M. Eadnic 45b. Dosli su . . . . da se sa- 
stanu s nepristalim drustvom. A. Kanizlid. uto6. 
4'.0. Oni (t. j. satiri) svakomu zivu, ito na nema 
nepristalo amotre .... u o6i kazu. M. A. Kej- 
kovid sat. 10. 

r) nezgodan. U rjecniku Popoviievu (on- 
geeignet). Rekao bi, da su putne nogaviee, alt 
nepristale za poviti jedno ditesce. A. Kanizlic 
uto6. 554. 

fl) nelijep, ruSan. U rjecniku Mikajinv 
(ali ne na svome mjestu po azbuinom redu, nego- 
na str. 12.3b: grub, nepristali, deformis, tarpis^ 
inelegans, foedua), u Btlinu (inelegante, — adv.- 
nepristalo, inelegantemente) i u Stulicevu (ine- 
legans, — adv. nepristalo, ineleganter). 

e) neugledan, neznatan. Prikazujen . . . - 
onu nepristalu kudica, gdi odstupiso' P. Radov- 
fcic nac. 450. Jerbo se drugace slabi, nepristalii 
i rnzni .... jaganci izlezu. I. Jablanci 129. 

f) nesklapan, budalast. Samo n primjeru: 
Muc', Qavrane, luda li si glava ! sto govoriS- 
nepristale rici? Hrv. nar. pjes. 4, 10. 

NEPRISTOJAN, nepristojna (bice takav ake.)^ 
adj. nepriliian, neprikladan; protivno: pristo- 
jan. U vecini rjeinika (vidi dafe). Najstarija je 
potvrda u knizi Narucn. (jedina iz xvi vijeka^ 

— vidi pod k). 

a. onaj, koji se ne pristoji, koji je nepri- 
liian u smislu toga adj. pod c. U rjecniku Be- 
linu (neprjstojni, non convenevole, disdicevole, 

— adv. inconvenevolmente, sconvenient>!mente), 
M Bjelostjencevu (nepristojen, indecens, indeco- 
rns, — adv. nepristojno, indecenter), u Jambre- 
sicevu (nepristojen, inconveniens), u Voltigijinu 
(disdicevole, ungebiihrlich, — adv. nepristojno, 
inconvenientemente, ungebiihrlicherweise), u Su- 
lekovu nem.-hrv. i u Popovicevu (ungebuhrlich, 

' unanstandig). 

(t) adj. Bog za ebiti nase nepristojno iska- 
nje .... ne boce, da sada za istinu toj znamo. 
M. Orbia 265. Zauzdaje coeka od 2e|© nepri- 
stojne osvete. M. Radnic 22 lb. To jest ugoditi 
jednomu malanu uzezenju od nepristojae srcbo. 
P. Posilovic cvijet 59. Gledati, gdi se danci vode- 
nepristojni. A. Kadfiid 4. Pogrdei^e razumijo se 
nepristojne ri6i recene u obraz drugomu .... 



NEPRISTOJAN 



NEPRISTOJSTVO 



ikako da mu rece§: ti si razbojnik, hrsuz. A. 
Badic 131. Da nijedau avitovau slast ne ocuti, 
nijedDU nepristojnu lipotu ne Jubi. Pisanica 86. 
"Ovo sa 3ve nepravedne svrhe, na koje se s ne- 
vpristojnim putem dohodi. J. Bauovac pred. 102. 
Veliki misuik Azarija protiva ovoj nepristojnoj 
zeji negovoj upajen. E. Pavic ogl. 338. Imate 
.... otjerat iz he (t. j. is kuce) sve, sto je ne- 
5>ristojno, sve, sto je Bo^u neugfodno. D. Basi6 
196. Da se u nepristojne sale ne pustaju (t. j. 
djevojke). A. Kanizlic utoc. 496. Bojeci se, da 
sto nepristqino ne ucinim. D. Obradovic sov. 
37. Da se ustavis od kojegod rijeci nepristojne. 
Misli krst. 8i). Nacin za uzdrzati nepristojae 
akionosti. J. Kaji6 pouc. 1, 21^. Kad ko sto kome 
Depristojno uciai. Vuk uar. posl. 231. 

b) adv. Tako ga iiepodobnici u obraz po- 
p^uvaso .... rugajuci se uepristojno. B. Kasic 
is. 51. Da dila oi vecega dostojanstva nepri- 
«tojao ili neumiteono nikadar ne posvoji. rit. 
248. Nepristoj'io danas muri za privarit malo- 
umne. A. Kanizlic kam. 310. Od bulgarskih dr- 
zavah uspomenu odbise Grci .... Ali nepristojno 
•odgovorise. 401. Car Tataran odgovori joj vrlo 
grubo i nopristojno. Vuk nar. pjes. 3, St. Bojim 
se, da ne bude nepristojno, D. Dauicid u loekO' 
vicecu rjecn. 

h. isto sto neprilican pod g. Samo a pri- 
mjeru: Ako u nepristojno vreme zabraniS. P. 
Bolic vinod. 1, 212. 

e. isto sto neprilican pod h. Nego su hotjeli 
pisati, istom da se moze razumjeti, sto je veotna 
■aepn'stojno covjeku razurann. R. Gamahic 4b. 
Dobra djela djelovati, — to je stvar bitju ne- 
pristojna? V. Andrijasevic put 297. Prikazivati 
tamase svitovrie i nepristojne postenju crkve- 
nomu. A. Kadcic 4. Nahodeii se koja od recenih 
odi6ah vec nepristojna sluzbi Bozjoj budu6i 
veoma razrust^na. 87. Hu}ene vase jest od svijeh 
grijeha najveci i najnepristojniji oprostehu. S. 
Rosa 8o!i. Tancanja i igre nepristojne vasemu 
bitju. D. Basic 26 J. Da ostave ove krspanskom 
zakonu nepristcjne obicaje. M. A. RejkoviA sat. 
15. Nadpis hegovoj knigi nepristojan uslobodi(/j^ 
se ja osvojiti. A. Kanizlic kam. ix. Nije nepri- 
«tojuo velifianstvu BoxJHmu poividociti istinu. 
841. Kada nosis na ruci prsteu tebi nepristojan. 
I. P. Lucie bit. 50. 

d. isto sto nrprikladan pod c, nrpristao pod 
b. U rjecniku Mtkn^imi (nepri.stojan, vidi nopri- 
Icladni, — adn. uepristojno, neprikladno, absunle, 
inepte, indecorej. a Bi'Unu (inconvenieute, assurdo, 
— ado. nepristojno, inconvenienteaiente) t u Hje- 
■lostjencevu (nepristojen, inconveniens, — ado. 
nepristojno, inconvenienter, inepte). Xe bi dake 
nepristojno, da cudiiovatijem djelom Bog obrani 
Kivot sv. lna<ija. B. Kasi6 in. 78. Stvar je vrlo 
nepristojna, da tijelo .... lezi u toliko oholoj 
poste{i. M. Radaic 101^. 

e. nedostojan. Samo u primjerima: bYancesko 
se drzase za nevridna i nepri^tojnog za takvo 
dilo. E Pavic prosv. 2, 16. Razezi vas moj duh, 
da ne bu'le ovako nedostojaa, uepristoian kako 
ies, za tebe primit unutra. A. Kali6 prop. 195. 

f. bestidnn, besraman. IJ rj''cniku StuUc'vu 
(indecens, obscoenus, — ado. nepristojno, inde- 
center). Ouvajmo se i stidimo govorenja, celo- 
vanji, ticanji nepristojni^A> sebe ali drugoga 
Jtipa. I. An6ic avitl. 74. Drzec kod sebe nepri- 
»toJnu 6e}ad. 76. Protiva mistu svetu sagriSuje 



se . . . . po smisanu nepristojnu putenotuu. A. 
Ba6ic 66 Da mi prosti, sto ove nepristojae veSti 
naznacujem. D. Obradovic ziv. 92. 

g. nelijep, ruzan ; vidi nepriliian pod e, 
nepristao pod d. Samo u Bje1o*tjenceou rjecniku 
(nepristojen, inelegans, illepidus). 

h. nedopusten, zabranen ; vidi neprilican pod 
k. Samo u Belinu rjecniku (adv. nepristojno, 
illecitamente, contra dovere). 

i. onaj, koji kome ne pripada. Samo u pri- 
mjeru : Da se naplati steta uzrokovana po uzetju 
od stvari sebi nepristojne. A. d. Costa 2, 146. 

j. nepotreban; kao da je to u primjerima: 
S rukorn isprav|a krive loze i s kositerom (bice, 
grijeskom mjesto: kosijerom) nepristojne odsica. 
E Pavic prosv. 1, 2^. Na nivi kuku) i ostala 
nepristojne trave misto usiva porascuju. 2, 19. 

k. Ne razabira se znaiene u primjerima: 
C% je zgubil na igri uepristojno ali za lakomiju. 
Naru6n. 91*. Koja (t. j. zena) imadise nepri- 
stojnu bole^t u prsima. J. Banovac pred. 138. 

NEPRISTOJANSTVO, n. isto sto nepristoj- 
nost. Samo u primjeru : One su ncinile nas« 
(t j. rukej krivo mireci, piau6i i druga nepri- 
stojanstva diluju^i. J. Banovac pripov. 88. 

NEPRISTOJ NOST, nepristoj nosti (bice takav 
akc), f. soojstoo unoga, koji je nepristojan ; pro - 
tiono : pristojnost. 

a) ono, sto se ne pristoji; it nekim se pri- 
mjerima priblizava vise ili mane znacenu rije6i 
nepodopstina pod b. U rjecniku Belinu (nepri- 
stojnos, inconvenienza), u Bielosti^nieou (iade- 
centia, inconvenientia), n Jumbresiceou (incoa- 
venientia), u Vultigrjinu (inconvenienza, Unziem- 
lichkeit), u S'uliceoa (indecenza, inconvenienza,. 
dedecus), « Sulekoou nem hro. i u Popooicevu 
(Ungobiihrlichkeit Unanstandigkeit). Koji radi 
mahuitanja .... mogu uciniti kojugod nepri- 
stojnost protiva toliSkomu sakranietitu. B. Ka§i6 
rit. 68. Nas iiije mogla ne ganuti gnusoba od 
lia^in svetih i nepristojnost vele gruba. M. Bi- 
jankovic 79 Triba paziti se od stvarih, koje aisa 
po sebi grih, dali nose sobom nepristojnost, A. 
Kadcic I'S. Jer je grih rnali .... nepristnsjnost 
naravi razlozite. M Ziricic osm. 31. Huliti Boga 
. . . . mrzjrtt ga, prilagat mu iiepristojnosti. T. 
Ivanovic 55. Pokaro je ostro Aarona radi tolike 
nepristojnosti. 1. Velikanovic upuc. 1, 71. Odkud 
ovaka nepristojnos ? (govor je o razUcnim ien- 
skim gnjt'Simaj. B. Zuzeri 7. Nt»pristojnost, Un- 
fug, Lfngt'biihr. Jur. pol. term. biH. Opet se bri- 
nom, kako bih se sacuvao od svake ne ristoj- 
nosti. D. Datiicic u ivekovicevu rjecn. Sto mi i 
to ne jav|ate, kake sii to moje nepristojnosti po 
Zemunu i po Pesti. Vukova prep. 2, 625. 

h) soojstoo onoga, koji je nepristojan u 
znacenu toga adj. pod c Siino u primjeru: ^e- 
stoka i ogiievita muka od purgatonja taku ima 
vrucinu naravsku i svrhuaaravsku, da se jo3 
more slobolno reel, da je zesiiia nego u paklu 
radi nepristojnosti onoga ogha, koji zezo u pur- 
gatoriju buduc u milosti Bozjoj, a u paklu sa 
pristoji ogan onim dusam, kojeno su Bozje od- 
metnice. J. Banovac pred. 127. 

NEPRISTOJSTVO, n. isto sto neprifitojnost. 
Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (indecenza, 
inconvenienza, dedecus) i samo u primjeru: Ko 
ne vidi ludost ovih klahavac i nepristojstvo po- 
davati takova otajstva Bogu pravomu? (znaietM 
ce biti: nepodopstina). P. Radovcic na6. 152, 



NEPKI8TBAN 38 

JJEPRISTKAN, nepristrana (s takvijem se akc. 
ffovori), adj. onaj, koji ne pripada nijednoj 
strani (strand, partaji) i eato je pravedan u 
xcome audi-nu; prutnnu: prtstran; ispor. nijed- 
iio«tran. Jtmedu rjeinika samo u Sulekovu netii- 
hrv i u I'opovicevu (unpart«ii8ch). Nepristran, 
Qobefangen, aaparteiiscb. Jur. pol. term. 524. 
582. Nepristran, uoparteiisch, imparziale. B. Pe- 
traQovi6 r. kn. 40. Pukniiki sc govuri t pise na 
pr. Tu 6e pokasati nepristrana kritika. 

^'EPRisTRAN6ST, nepristranosti (8 takvijem 
ne like. Qinori); f. svojutvo onoga, koji je nepri- 
stran. Itmidu r)ecntka samo « Sulekovu nem.- 
hrv. % M J'ujionceru (Unparteilichkeit). Nepri- 
Atranoat, Parieil-jsigkeit. Jur. pol term 381. Ne- 
prisiranost, Unparteiljchkeit, imparzialiti. B 
Petranovi^ r. kii. 40. I'oktiiski se guvori i pise 
na pr. Svima je poznata nepristrauost nasega 
I redsjednika. 

NEPRISTRASNOST, /. svojstvo onoga, koji 
je nepristrastan Izmedu rjecnika samo u Popo- 
riifvu (Unparteilichkeit). Potvrda je samo joh : 
Nepristrasnost, Bestheidenheit, LeidenscLaftsIo- 
sigkeit (t. j. static bez strastij. Jur. pol. term. 79. 

NEPRISTRASTAN, nepristrasna, adj. isto sto 
hespristrastan; protivno: pristrastan. Samo u 
J'o]>uvicevu rjecniku (unparteiisch). 

NEPRISTUPACaN, nepristupatSna, adj. isto 
>to nepriitu/,an; protivno: itristupacan. Samo v 
Popuvicevu rjeiniku (unzugiinglich). 

NEPRISTUPACnOST, /. svojstvo ouoga, sto 
je nrprixtupacno Samo u Popovtcevu rjecniku 
(Unzuganglichkeit). 

NEPRI.STUPAX, nepristupna (jamadno je ta- 
kav akc), ad), onaj, kojemu se ne inoze pristu- 
piti; protivno: pristupan. U rjecniku Belinu 
.DepriHiuprii, inacessibile), u Slulicevu (nepri 
htifMn, V. nepristupiv « naznakom, da je %z ru- 
skvga rjein.), u Daniiicevu (nepristupbnb, inac- 
cMHUi sa drije potirde srpskoslovenske), u Su- 
Ifkovu ncm-hrv. t u J'opovicevu (uuznganglich). 
liog prebiva, govori Hveti Paval, va ncpristup- 
iioj »villo«ti (tz Int. hicom inliabitat inacces.si- 
bilem. 1 tim. r,, Hi). Po-iila (l."jtJ2) 197*. V svit- 
ionti nepristtipnoj Ant Dalm. uov. test. 2, llOa. 
(JblkHMiku nopriiiupnom da', bto pita, da ne uzine 
1 bto no (lita. Po-lov. dani6. Prisveto srce Jezu- 
«ovo tvrda je nepriHtupna svijein neprijatejom 
nai<'<?a upasenja. I. M. Mateid 08 Okruzeu np- 
pristupnijem i nedobitoijem tvrdam. A. Kaiic 
prop. .35. S leda neprixtupna (t. j. Rusija), na 
I>4>deno More nasioiiena. Nov. arb. (1834) 207. 
KriovitA i »koro neprialupna brda ju^ne Herce- 
Kovino. S. ;.ijbiKa prip I. Tijein au osobinama 
. . . . i nepriHtupnoj «em)i avojoj duini zahvaliti, 
*to »n osUli nasaviani. D. Danitid istor. 104. 

NEPRISTUPIV, adj. isto sto nepristupan. 
Samo u Stuliceru rjfcniku (inaccesam s naznn- 
kom, da jr is glng. brerijara; — joi pise i ena- 
^ene pordiligons, t. j. rrlo marfiv, ali to nema 
fmitla). 

NEPRISTUP;.IV, adj. i,to Sto nepristupan. 
Itmrdu rjeinika samn u Hjelostjenievu (nefiri- 
•.tupjiv, k eemu ne mo6i prijitupiti, inacceasibilis, 
inadibilia) t m Vvltigijinu Unacceaaibiio, unzu- 
Kinn\\ch) i samo u primjfru: Jere avjetlost, kako 
KOTori aposto, nepristuplivu pribiva (it lat. lu- 
o«m inhabiut ioacceasibilem. 1 tim. 6, 16). J 
MatoTid 14. 



NEPROBAVIV 



NEPRiSTUPNOST, nepristupnoati (jamaino, 
je takav akc), f. svojstvo onoga, sto je nepri 
stupno. Samo u Sulekovu netn.-hrv. rjecniku i u 
Popovicevu (Unzuganglichkeit). Pokniski se go- 
vori i pise na pr. Nepristupnost nasih brda. 
brani naa. 

NEPRISUTAN, neprisutna, adj. nenazocaUf 
protivno: prisutan. Samo u Popovicevu rjecnika 
(abwesendj. 

NEPRISUTNOST, /. stane, kad je tko nepri- 
sutan. Samo u Popovicevu rjecniku (Abwesenheit)^ 

NEPRITOMAN, nepritorana, adj. nenazocan^ 
protivno: prttoman. V rjecniku Mika^inu (ne- 
pritomni, absens), u Stulicevu (absena) i u SulC' 
kovu nem.-hrv (abwesend). Potvrda je jos: Ne- 
pritoman, abwesend. Jur. pol. term. 10. 

NEPRITOMNOST. /. stane, kad je tko nepri- 
toman. U rjecniku Mikn}inu (nepritomuoat, ne- 
namirnost, abspntia), u Stulicevu (absentia) t u 
Suit kovu nem. hrv. (Abwesenheit) Potvrda je jos: 
Nepritomnost, Abweseuheit. Jur. pol. term. 10. 

NEPRITOMSTVO, n. isto sto nepritomnost^ 
Samo u StuliC'Vu rjecniku (absentia). 

NEPRITVORAN, adj. onaj, koji se ne pret- 
vara. Iz rus. adj. istoga znacena HeiipuTBoiHLiH. 
Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (nepritvoran, 
siucerus, catjdidus s naznakom, da je iz ruskoga 
rjecn.J i samo u primjeru. Negovo govorene bilo 
je . . . . prosto, nepritvorno (stamp, ne pritvorno). 
D. Obradovid ziv. 69. 

NEPRI VA J, m. selo u Bosni u okrueju sara-^ 
jevskom. Popis zit. boa. i here. 643. — Tamno, 

NEPRIVOLITE^i, m. onaj, koji ne ce da se 
privoli. Samo u rjecniku Bjelostjencevu (nepri- 
volitel. detrectator^ i u Jambresicevu (neprivo- 
Jitel, negator, — u lat. dijelu). 

NEPRI VO^jAVANE, n. nom. verb, prema glag. 
ne privojavati se. Samo u primjeru: Po ovakvomu 
uztezai'm i neprivojavanu tilosuima pozejenima. 
B. Leakovid nauk 877. 

NEPRI VOl^ENE, n. nom. verb, prema glag^ 

I ne privojeti se. Samo u rjecniku Bjelostjencevu 

(nepnvolene, nehotene, detrectatio, recusatio, 

dissensio . . . .) i u Jambresicevu (negantia, — « 

lat. dijelu). 

NEPRI VO^jIV, adj. onaj, koji ne ce da se 
privoli. Samo u Jambresicevu rjecniku (intracta- 
bilis, — u lat. dijelu). 

NEPRIZNAVANE. n. nom. verb, prema glag. 
ne priznavati. Samo u primjeru: Nepriznavade 
i necuvaiie ovo raziike i granice najvdci je uzrok^ 
ito . . . . Vuk pia. 83. 

NEPROBAVA, /. static zeluca, kad ne pro- 
bav(a. Izmedu rjecnika samo u Belinu (iudige- 
stioue) i u Stulicevu (cruditas) i samo u primje- 
rima: Er bi joj . . . . neprobavu uzrokovala. D. 
Ba6i6 5. Dica .... od neprobave niita ne zna§e. 
A. Blagojevid khin. 10. 

NEPROBAVAN, adj. onaj, koji se ne moie 
probaviti; protivno: probavan. Izmedu rjeinika 
samo u Belinu (neprobavni, indigestibile) » u 
Stulicevu (quod atomachus concoquere nequit^ 
i samo u primjeru. Mi dobro Bnamo, sto je ne- 
probavno. M. Pavlinovid razg. 32. 

NEPROBAVIV, adj. isto §to neprobavan. Samo- 
u StuUctvu rjecniku (neprobaviv, v. neprobavan)^ 



NEPROBAVl^EI^E 



89 



NEPROBAVtiEl^E, n. nom. verb, prema glag. 
ne probaviti. V rjeiniku Mikalinu (neprobav- 
}enje, neprobavnost, cruditas), u Belinu (nepro- 
bavjenje, indigestione) t u Stulicevu (neprobav- 
jeiie, cruditas). Tko djece ima, od neprobavlena 
ne nmira. Poslov. danic. 

NEPROBAVNOST, /. isto sto neprohava. Samo 
u rjecnicima, i to u Mikafinu (vidi kod rijedi, 
koja je pred ovovi), u Belinu (neprobavnos, indi 
gestione) i u Stulicevu (neprobavnost, v. nepro- 
bava). 

NEPROBiStA, n. pi. selo u stnroj srpskoj 
driavi. kud Prizrena. TJ rjecniku Dnniciitvu s 
potvrdama is isprava Nemane i Stffana De- 
canskog. (Mon. serb. B. 8ti). Onamo ima i danas 
selo toga imena. S. Novakovic zemj. 45. 

NEPROBISTE, n. selo isto, koje se zove i Ne- 
probista. U rjecniku Danicicevu s potordom iz 
isprave kraja Milutina (Mon. sorb. o9j. 

NEPROBITACAN, nd). a) isto sto nepro- 
bavan; jirotivno: probitacan. Izmedu rjecnika 
samo u Belinu (neprobitacni, indigestibile). — 
h) skod^iv; protivnu: probitacan Smiio u pri- 
mjeru : Dao mu providnik neprobitafiui lijek. 8 
X^ubisa prip. 276. — c) Nasao se i primjer, za 
koji se ne moze reci, ide li pod a ih pod b. Sli- 
jedeci iza neprobita6nije('/i> jeceka od Edipta 
hrane plemenite. M. Radiiic 89*. 

NEPROBITAN, adj. onaj, koji se ne moz 
probiti. Samo u rjecnicima, i to u Belinu (no 
probitni, impenetrabile), m Voltigijinu (nepro 
bitni, impenetrabile, undurchdringlich), u StuU 
cevu (impenetrabilis) i u Sulekovu nem.-hro. (un 
darchdringbar, undurchdringlich). 

NEPEOBITNOST, /. svojstvo onoga, sto j 
neprobitno. Samo u rjecniku Stulicevu (id, pe 
quod res aliqua impenetrabilis est) i u Sulekovu 
nem.-hrv. (Undurchdringlichkeit). 

NEPROBOJAN, neprobojna, adj. isto sto ne- 
probitan. Samo u Popovicevu rjecniku (undurch 
dringlich). 

NEPROBOJNOST, /. isto sto neprobitnost. 
Samo u Popovicevu rjecniku (Undurchdringlich- 
keit). 

NEPROBUDIV, adj. onaj, koji se tie moze 
probuditi. Samo it rjecniku Belinu (che non puo 
esiaer destato) i u Stulicevu (irjexcitabilis). 

NEPROCIJENEN", pas. partic. zanijekaniptrema 
procijenen; onaj, koji se ne moze prucijeniti. 

(i) u navedenom znacenu. Izmedu rjecnka 
famo u Belinu (inestimabile, prezioso, di gran 
prezzo, p^^ziosissinlo). Imiti radost neprocinenu. 
Transit 148. Od toga oduti neprocijenenu slados 
u srcu. B. Gradic djev. 172. Od kriposti nepro- 
ciAene negove krvi. A. Romulovic 58. Sabraniti 
ju (t. j. krv so. Cecilije) kako neprocineno blairo 
B. Kasid per. 162. Neprocineno blago dobre 
smrti. P. Radovcid nac. 17. Odkup}en od grihah 
neprocinenom krvju sina Bozjega. I. Grlicic 29. 
Hoti .... otvorit nam blago neprocineno krvi 
svoje. A. Kadcid 107. Prsten .... nakicen ne- 
procinenim biserom. F. Lastrid test. ad. 13(A 
Prikaza miri'^e plemenite i neprocinene. A. Kadic 
kor. 229. Koji bi u staklu nosio neprocinenu 
mast. A. Kanizlid fran. 181. Dariva vam . . . . 
blago neprocijeneno .svojijeh dostojanstva. £). 
Basid 299. Razumijemo, da je ovo jedan dar ne- 
procijenen. J. Matovid 101. Da izlitje tvoje ne- 
procijenene krvi bude opranje mojijeh grijeha 
I. M. Mateid 274. Od iste svoje neprocijenene 



NEPR0CJEl5;iV 

krvi ufiinio je lijek. I. Dordic ben. 1. i t. d- 
Poslije Sordiceve knige nije se u gradi za ovaj 
rjednik sabranoj naslo potvrda. 

b) Koliko su neprocineni audi negovi! 
Bernardin (15S6) 104a. Rdavo prevedeno iz lat. 
quam incemprehensibilia (t. j. nedokuilivi) sunt 
iudicia eius. rom. 11, 33. 

NEPROCIJENENOST, /. stane, kad tko ata 
ne procjenuje, t. j. ne prosuduje, ne promi§}a. 
Samo u primjeru: Bludnost .... jest sagriSene 
puteno. Iz nega izhodi .... neprocinenost dilo- 
vanah, zasto takvi ne procinujudi stane svoje 
. . . . diluje zlo na misto dobra. A. Badic 230. 

NEPROCJEN, adj. isto sto bescjen, t. j. koji 
je bez cijene, neprocijenen. Samo u dva pisca. 
Krvi moga Isukrsta neprocjena, napoj me. I. 
Akvilini 309. Gas je lipos neprocjena. J. Ka- 
vanin 258^. U ovoj casi neprociua krv ma 
sveta doisto je. 476*. — Ima i u Stulicevu rjec- 
niku, ali sa znacenem krivo recenim, t. j. onaj, 
koji se ne cijeni, koji je bez vrijednosti (neglectus, 
contemptus, parvi pensus). 

NEPROCJENA, /. isto sto neprocjenivane, t. 
j. nepromis(nne. Samo u primjeru: Oni ne ulaze 
po vratA, nere ili vlascom neprocinom i smi- 
nostju svojom il' pomocmi .... poglavja svitov- 
noga. ^. Budinic suma 106*. 

NEPROCJENBA, /. isto sto neprocjena. Samo 
u primjeru: A Cloyik od Boga kad se odvrati, 
kimi puti hodi? B. Cetirmi; najprvo neposluhom, 
drugo nepostenjem, treto neprocinbom, feetrto 
neharnostju. F. Glaviuid svitl. 14. 

NEPROCJENITEI^AN, adj. isto sto neprocjen, 
neprocijenen. Samo u jednoj knizi. IshojaSe is 
tela tako neprocinitejna vona, da ... . Transit 
140. Blagouhanije od neprocinitejnih von. 172. 

NEPROCJENIV, adj. isto sto neprocjen, bes- 
cjen. U rjecniku Mikafinu (inaestimabilis), u 
Belinu (inestimabile) i u Stulicevu (neprocjeniv, 
V. bezprecjenitejan, ali bezprocjenitejan ntma, 
nego bezprocjeniv). Za pridobiti ga . . . . ovom 
neprocinivom Jubavju i poduizenstvom. B. Kasic 
is. 42. Neka vratimo .... Jubav gorustu za }ubav 
neizmirnu i neprocinivu. 72. Za nadarje nepro- 
cinivo (iz lat. pro praemio inaestimabili). nasi. 
101. Htio si priloziti neprocjenivo obije^e prija- 
tejstva tvoga. I. M. Mateid 167. 

NEPROCJEN^IV, adj. isto §tQ neprocjeniv. 
Samo u primjerima: Od toliko neprocinlivih 
stvarih udinen melem. A. Kaniilid uzr. 127. Ona 
tri dana zlamenovahu .... neprocinjivu distodu. 
P. KneXevic osm. 222. 

NEPROCJEN ^ilVOST. /. svojstvo onoga, sto 
je neprocjenlivo. Potvrda je samo: Neprocjen- 
livost, Unschatzbarkeit. Jur. pol. term. 532. 

NEPROCJEJlsIENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne procijeniti (t. j. ne promisliti). U rjecniku 
nijednom. Na neprocinenje i na nestavjenje ne 
razlivas se. B. Kasid nasi. 246. Nikim neproci- 
Aenjem toliko su odvece pohvajeue. P. Radovdic 
isfc. 183. Kada tko ne zna, da ono, sto dini, jest 
zabraneno .... i u ovoma neznann zatvara se 
uepomjivost, neprocinene i zaboravjene. A. Ba- 
cid 220. 

NEPROCJENIV, adi isto Sto neprocjeniv. U 
rjedmku nijednom. Odkapjene su krvi neprocjo- 
nivom sina BoZjega. B. Zuzeri 4. Neprocjeniv,, 
unschatzbar. Jur. pol. term. 532. Neprocjenive 
stvari, unschatzbare Sachen, cose inestimabili. 
B. Petranovid r. kA. 21. 



NEI'KODAJAN 



40 



NEPROMJENITIV 



NEPRODAJAN'. n«prodajna, adj. oncj, koji 
nije na prodaju. Samo n StuiicevH rje&niku (iu- 
vondibilis;. 

NEPRODAVAN, neprodavna, adj.isto ito fie- 
prodajan. Samo u StuUcevu rjedniku (s rdavim 
tumaienem : nou venditus, t. j. neprodan). 

yEPROOlH^lV. nil), onaj, koji se we nroee 
produfiti. Samo u Stuliceru rjedntku (qai differri 
iiequit). 

NEPR(>lJlJ>AN. neproduSna, adj. onaj, koj'^ 
;> tako zntrorrit, da nr moie. iteduh proci. Snmo 
u SuUkovu rifm lire, rjednikii (Inftdicht). Vidi 
n»odu&aii, nepropDHsn. 

NEPROnn^AX ndj onaj, koji sr ne moSe 
produiitt. Izmrdu rjecntkn nanw a Suhkovii nem- 
hrv. (p<>(empt<>ri8rli) « u I'opoviceru (nicht er- 
str»ckbar, neprcxlu^.nn rok. f>oron]f>t/)ri3cho Fri-it) 
Putrrde gn jos : Neproduf.ni rok. fixe Frist (un- 
verlanKbar), fpremptorisohft Frt.st (nicht er- 

'•treckbarl. Jur. pol. term. 212. 384. 

NEPRODUZENE. n. uom. verb, prema glag- 
no produziti. Sninn na jednome mje«tH. Nflpro- 
• il/.enje (misli sf ■ hUvctana). KoriEin. 53**. 

NEPRonuZIV, adj. onaj, koji sc ne produ' 
siije, koji malo traje Samo u prtmjcru: Ir.makn' 
(uone od sfake stvorenijeli stvari neproduSive 
utibe (it lat. rape me ab omni creaturarum in- 
dnrabili consolationo). 15. Ka5i6 nasi. 151. 

NEPRUHODAN, noprihodria (bice takav akc), ^ 
mlj. onaj, kojiin se ne moze prohoditi U rjec- : 
ntku ll^linu (neprohodni, inaoes'iibile, eeuRa via), ! 
II Voltitjijinu (neprohodni, impertransibilo, un- \ 
dorcbftangliob), m Sluhcevu (inacce'<6us invius, i 
imperTJas » prinijcrom tz Alhertija), u Siikkovu \ 
tiem hro. i u Poponcevii (tinwog^am, undurch- ! 
drixu(Iich). U rt>nj|i pu-»toj i iipprnhodTioj (iz lat. '■ 
in terra deserta oi invia. p-tal. G2, 3). M. Al- i 
berti 29. j 

NEPROIIoDIV. adj. ii>to .sto ncprohodan. Samo j 
M Stuttcecu r/ecniku {inac.ce.siui*. invius, imper I 
vian). i 

NEPR<»»0D^.1V. adj. isto sto neprohodan. \ 
Samo u prtmjfTu: Diivnri bi|ne ^olijoe .... nisu i 
iioproLodJivi za trcuosti. .1. Paufic bot, 20. ! 

XEPR(»II(H),\OST, / >^rH,j»tvn onoga, Mo jt 
n'jiriihudnn Samo u Sulekoru nmt. hrv. rjecniku ' 
<r u Popovi6evu (Unwpi^skmkeit, ' 

I ' Leif). i 

.Sh.ri;' )i,A/.A.V, npprAlasna (bice takav akc.),\ 
adj onni, kojim se ne timie prulaziti. Samo u 

' ^''"liavu (iipprolazaii, v. ne- i 
' rjf6n jtn. naz (undurch- j 

'• iiiij'oriiieabile) t u P(tpo- ! 

'' ^ iiiiirnntiliuri. - 0.<i,bito .je ' 

-■" '" rftfi-hrr. rjefniku (unjranj;- I 

bar, vun .Munxon, t. j. © norcima, koji ne idu); 
tako je \ Npprolawin, ungaoKbar (voni Gelde)! 
.Fnr pol. form hi\). 

XRPkOLAZIV. adj. into itn neprolmnn. Samo 
u Stuh6rru rjrcniku (nnprnlnBiv, v. neprohodan). 

.NEPROL.AZ.NDST. / sroJMtco onoga, ito je 
neprolasno Samo u I'opovidevu rjrcniku (Un- 
^vp<j«nik«>it) 

.NEPRDI OMAN, udj onaj, koji Be ne moie 
prolomiti Stmo u jednngn pi*r.n Ko 6u. mu je 
Hrramka otitala na sjeveni noprolomna tvrdava 
M. Pavlinivic r^i. sp 388 Da po«uno nepro 
lomnim na«ipoift pnrti n>Tii4 tiiialih Ula«a 



rv 
I" 



[ NEPEOMASAN, adj. onaj, koji ne protnasn 
■ Samo u primjeru: Glede6i. na koju stranu d* 
j saspe neprumaSai ogan. M. D. Milicevic pom. 815. 

! NEPRO MIJENEN, pas. jmrtic. zanijekani 

\ jtrema promijenen; isto sto nepromjenit. Samo u 

■primjeru: Bog.... nevidjeni i nepromineni i 

neobujmeni i neizreceni. F. Glaviuic cvit 164b. 

NEPROMIJEI^ENOST, /. svojstoo onoga, koji 
je ne promijenen (t. j. nrpromjenit). Snmo u rjec- 
! nikit Jielinu (neprotninenos, iiumutabilita) i tt 
j Stulicevu (noproinijenenost, v. nemjeaivost). 

NEPEOMISl^ANE, «. nom. verb, prema glag. 
ne promisjati. Samo u Stuhcei'ii rjecniku (incon- 
siderantia). 

.MEPROMIS^jAT, adj. nepromislen. Samo u 
jednoj knizi. GreSuik .... budalast i nepromiSJat. 
M. Radni6 17o'i. Dovode coeka neproiuisjata ii 
pakao. 258^. 

NEPROMIS^EN, pas. partic. zanijekani prema 
promif}en; onaj, koji ne promi^a, koji radi bez 
promtti\ana. Jsmedu rjecnika samo u Bflinu (nou 
considerato, — ado. neprumisjeno, improvvisa- 
mente) i u Popovicevu (uniiberlegt). Dusa nepn;- 
mi^jena zaboravi -se od svrhe. M. Radnic 11**. 
Ne imas suditi nepromisijeno djela tvojije^^y 
iskrnijef/i/ 8i7». Pokntski se govori i pi§e n'i 
pr. To ce uf'initi samo nepromisjen covjek. 

KEPROMIS^-ENOST, nepr6mibJetto.sti, / svoj- 
stvo onoga, koji je nepromi^len. Samo u Popo- 
vicevu rjecniku (Unbedachtsamkoit). 

NEPROMIS^ENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne promisliti. Izmedu rjecnika Humo n Belinu 
(nepromisjenje, incon«iideratione) i samo u jed- 
noj knizi. Koje vece noproaiibjetie i izpraznost 
mozo bitit" M. Radnic l'23a. O koje nepromisjent* 
jest nasG i koja strasna slipoca! 19o''. 

NEPROMlS^IV, adj. onaj, koji ne promisla. 
Ismedu rjtcnika samo u Belinu (incontemplabile 
na sir. 222l> uz contemplabile; rdavo receno, t. 
j. onaj, koji se ne moze protnatrati) i u Stuli 
cevu (incompreheusibilis; rdnvo receno, t. y 
nedokuc(ivJ i samo u doa pisca. Tako uepro 
rai'^liv u tvom govorenja (iz lat. tam iticonsl- 
deratus in luqueado). A. Georgiceo nasi. 807 
Kad se t-iuis sudac nepromisjiv. M Kaduic 6:^1*. 
— Adv. Oda zla, sto vidiS u drugijom, riemoj 
suditi nppromis|ivo. 441^. Nije zlamei'ie od krotka 
srca karati drug(tga nepromisjivo. 4171'. 

NEPR()M.IEXA, /. stane, kad .-e sfo ne tnr 
jctia. Samo u Belinu rjecntkn (immutabilita). 

NEPROM.TENIT, adj. onaj, koji se ne mijena , 
protivno: promjmit. Izmedu rjecnika samo n 
i'ukovu (unvorandHrlich, constant*, uou mutabi- 
\i^: dugovjecno nepromjenito! kad se sto fce- 
stiui. Ko.n se (t. j. Bog) zove nepridobitni i 
noproojjeniti. M. Divkovi6 nauk 9tj*. Podje|uj.' 
ira bla^a nepromjeuita. M. Radnic 301^. Damn 
je sjomo tvrdo .... prije zemana nepromjenito, 
a kad bi «o za zomanom i promijenilo, Bog ga 
apooipnuo! Vuk kuv6. 120. Po zakonu midskom i 
por^ijskom. koji je noprorujenit. D. Dani6i6 dan. 
t>, 8 iJi.tle je cinovniku ostala jedua iedina 
ut^ihR neproraenita. M. D Milicevic med 21. — 
Adv. l)i izido carska zapovijest i da ae upiSe 
nipdu zakone porsijske i midike, da je nepro- 
raiPnito. D. pani6ic jest 1, 1<J Koja li slava 
stoji na Eem|i nepromjenito? pis. 364. 

NEPROMIKN'ITiV, adj. isto sto nepromjenit. 
•Ninw, ., ledH.n kr>t^i. U dvih naravih neizmiSa- 



V 



VI 



NEPBOMJENITOST 



nih neizmi§auo, uerazlucivo, neprominitivo, ne- 
razdijivo. B. Kasi6 rit. 75*. Koji si ... . nepro- 
miaitivi teme}. 275. 

NEPROMJENITOST, /. svojstvo onoga, koji 
je nepromjenit. Samo u Belinu rjecniku (immu- 
tabilita). 

NEPROMJENIV, adj. isto sto nepromjenit. 
IJ rjedniku Belinu (immutabile, irrevocabile, — 
adv. nepromjenivo, imtnutabilmeate), u Volti- 
gijinu (neprominiv, iuimutabile, unveriinderlich) 
t u Stulicevu (nepromjeniv, v. uemjeaiv s na- 
ziiakom, da sc nnlazi u Lantrica, all u gradi za 
')vaj rjecnik sabrnnuj nije se iz toga pisca nasta 
nijedna potvrda). Mirau sist ce arid tiSine ne- 
prominiv. .7. Kavauin 572^, Razmisjajte oaudenje 
pravedno i nepromjenivo, koje ce izit iz usta 
istoga sudca. D. Bctsic 278. Kada g^ovoriino Bog, 
•ispovidamo, da je stavau, nepromjeniv. J. Ma- 
tovid 328. Ti ces mu dati Jubav .... nepromje- 
nivu. I. M. Mateic 146. 

NEPROMJENIVOST, /. svohtvo omga, koji 
je nepromjeniv. Samo u Stulicevu rjedniku (ne- 
prorajenivost, v. nemjenivost). 

NEPEOMJENIVSTVO, n. isto sto nepromje- 
nioost. Samo u primjeru: Zapovidam vaiui . . .. 
neprominivstvom (stamp, ueproministvom) Bo- 
2Jim. J. Banovac blag. 305. 

NEPROMJE.V^EV (jamacno je takav akc), 
udj. ifto sto nepromjenit; protivno: promjen}iv. 
Izmedu rjecnika samo u Sulekovu nem.-hrv. (ua- 
veranderlichj. Po neprominjivomu odlucku vi^ 
noga oca moga. F. Lastric tost. 43*. Oni u svo- 
ioj odluci nepromiri|ivi ne bi nas uslisali. A. 
Kanizlii kam. 84. Dakle je dub, indi je jedno- 
struk, viciii, neizuurni, neprominjiv. I V«lika- 
novic upuc. 1, 12 Osuda . . . . stavna i uepro- 
jnjenjiva. B. Zizzeri 199. Da bi se sastavne ca- 
stice vina u jedtiakom nepromenjivom stana za- 
drzavale. P. Bolic vinod. 2, 144. Boj^u se pre- 
porncujuc u nepromjenjivu milost liegovu. M. 
Pavlinovic rad. 89. — Ado Sto je car nepro- 
uiinjivo odredio. A. Kanizlic kam 95. 

NEPROMJENLiyOST, nepromjfenfivosti (ja- 
macno je takav akc), f suojstoo onuga, koji je 
fieprowjenlir. Samo u Sulekovu rjecn. zn. naz 
(Unveranderlichkeit). Pokniski se govori i pise 
na pr Na svijetu nema nepromjeujivosti. 

NEPROM.JENIV f jamacno je takav akc ), adj. 
ixto sto nepromjenit. izmedu rjecnika samo u 
Popovicevu (neprompiiiv, unveraiiderlich). Boze, 
kripoati nepi'ominiva. I. Bandulavic 117b. Za 
dobro nepromihivo. B. Kasic nasi. 100. Uprava 
vire jelna je .... stanovita, neprominiva A. d. 
Costa, 1, 3 Bo;? .... svemoguc, neprominiv. I. 
P. Lucie razg. 95. U/.drzaje ae naredba stavaa 
i neprominiva. I. Velikanovic upuc. 3, 418 Vasa 
tilesa bit ce . . . . muki uepodlozua, neprominiva. 
A. d. Bella raz?. 182. Jer se samo na ovakovom 
2nanu nepromediva pravila ossnivaju. P. Bolic 
vinod. 2, 8. 

NEPROMJENIVANE, n nom. verb, prema 
glaq. ne promjeiiivati (se;. Samo u primjeru: 
Nebo najijorne vazda je brez gibana, slijedi u 
svomu neprominivanu. M. Iladnid 532a. 

NEPROM.IENIVOST, nepromjenivosti (ja- 
macno je takav akc), f. sooj>itvo onoga, koji je 
nepromjeniv. Samo u Popovicevu rjecniku (ne- 
jjromeiiivost, Unverauderlichkeit). 

NB^PROMOCA.V. nepromocna, adj. onaj, koji 
se ne, maze promociti. Samo u Sulekovu nem.- 
hrv. rjecniku (wasserdicht). 



41 XEPROSTIV 

NEPEOMOCnOST, /. svojstvo onoga, Sto je 
nepromocno. Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjecniku 
I^NVasserdichte). 

NEPRONICAN, nopronicna, adj. onaj, u koji 
tie ne moze ^yroniknuti (t. j. prodrijeti). Samo u 
Sulekovu rje6n. zn. naz. (undurchdringlich, her- 
inetisch, impermeabile, impenetrabile, ermotico). 

NEPROXICNOST, /. svojstvo onoga, sto ;> 
nepronicno. Samo u Sulekovu rjecn. zn. uaz. 
(Impeuetrabilitat, Undurchdringlichkeit). 

NEPHOPADI^IV (bice takav akc), adj. onaj, 
koji ne propada. Izmedu rjecnika samo u Popo- 
vicevu (unvergaaglich), Na^Jedstvo nepropadjivo, 
koje ne ce istrubnuti. Vuk 1 petr. 1, 4. Zna- 
juci, da imate sebi imane bo}e i nepropadlivo 
na nebesima jevr. 10, 31. Printsose Hnstu pi ode 
uepropadjivnga zivota. D. Dauici6 pis. 88. Sad 
Javja arhandeo Gavrilo jediaoj nepropadjivoj i 
dobroj {jolubici. 321. VuLu predgovoru Novoga 
Zavjeta vii kaie, da je ovu rijec sam naiinio 

NEPROPADLIVOST, nepropaljivosti (bice ta- 
kav akc ), f soitjitvo onoga, sto je nepropadlivo. 
Izmedu rjecnika .sumo u Popovicevu ^Uuvergiiag- 
lichkeit) i samo u jednogi pisca. Da su oba bila 
na srijedi izmedu propadjivosti i nepropadjivosti. 
D. Danicic pis 91. Iz groba Hristova, koji j» 
izvor nepropadjivosti. 162. 

NEPROPARAN, neproparua. adj. onaj, do 
koga ne moze dofjrijeti para. Samo u Sulekovu 
rjecn. zn. naz. (dara'pfdicht, irapenetrabile a va- 
pore). — Neponzdano. 

NEPROPOJCE, nepropojceta, n. mali pjetlic, 
koji jus nije propjevao. Govori se u Srbiji u 
okrugu moravskom. Etuogr. zborn. 13, 3ri4. 

NEPROPUST.AN, nepropusna, aij. onaj, koj% 
ne propusta. Simo u primjeru: Koliko 6e bit 
strasniji (t. j. Bog), kad zakona izuvida nepro- 
pustno razing svasijeh. J. Kavariin 561''. 

NEPliOPUSAN, nepropusna, adj isto sto ne- 
prortumn. Samo u Sulekovu nem. hrv. rjecniku 
luftdicLt, hermetiseh) 

NEPROPUSVO-ST. f. svoj-itvo onoga, sto je ne- 
propiisno. S niio u Sulekovu rjecn. zn. naz. (^Luffc- 
dicbtbeit, hermt-tischer V^erschluss). 

NEPROPUSTEN^, puf. partic. zan'Ofkani prema 
propusten; onaj, koji. ne propuHa Simo u jed- 
noj knizi- Imas razmi.sliti uepropustBiii smi i 
iskuaevanjp, koje co uciniti Bog M. Ridai6, 46*. 
Bos: .... pokara nnpropustKno ziu priliku. 48*. 
— Ne razabira se znacene: Grisnik hoco da ulize 
z BJijom u prigovaranje uepropusteiio negove 
strasne pravde. 46*. 

NEPROST, nepro.sta (jamacno jf takav akc), 
adj ncprostcn; protivno: prost. U rp-cntku ni- 
jednom, a samo u primjerima. Pogibe ti pe leset 
[landurah .... da je prosto, ko je pogniuo, no 
neprosto robje u Turakih! Nar. pjes. vuk .S, 276, 
Prosto svakomu Srbinu svojini so pleiueh-kim 
iaeiiom.... podiciti. Ali neprosto nijednomu 
-udrzavjaninu hrvatskomu. da na {f'du imenu 
jrradi razlicitih narodnosti. M. Pavlinovic razl. 
sp. 361. 

NEPROST AN, neprosna, adj. onaj, koji se ne 
moze oprostiti. Samo u rjecniku Belmu (ne- 
prostni, irremis^iibile) i u Stulicevu (rdavo protu- 
maceno: venia indignus, t. j. onaj, koji ne za- 
.duiuje prostena). 

NEPROSTIV, adj. a) onaj, koji ne praita 
Samo u jednoga pisca. Jerozolimu ako svetu 



NEPEOSTHilV 42 

r.eprostiT ce toko biti. J. Kavariin 5G2*. Adv. 
Tn boiira od osvete svej teftifii neprostivo nihov 
->«pt*t 412''. Tom se ovamo ppdips ve6i nepro 
htivo naminiva. 444*. — b) onaj, knji se ne tnoze 
oprostiti. Samo u Bdinu rjfcmku lirremisaibile). 
— c) onaj, koji ne zaduiuje proiteha. Sumo u 
Stultceru rjeimku (vpnia indignus). Nepouzdano. 

NEPRO.ST^^IV, ad;, onaj, koji ne prasta. Samo 
u print leru: Budi sudac iiepro9t|iv s tobom isti- 
)em M. Kadnic 2.i» 

NEPROSTOEAN. neprostorna, adj. onaj, koji 
ne obuhtiita mmiyo prostora. Samo u Stulicevu 
rjecniku ( latitiidiue cirens). 

NEl'KO.sTRA.V. neprostrana. adj. tijesan; pro- 
tit no : prottrnn. Snnio u rjedmku B/elostjencevu 
(arctUH, anffUHlu.'*, strictus, v. tflsen: svet ti je 
neprosiran, orbis te noQ capit) t u VoUigijinu 
' riHtrett), &nei. 

NEl'ROSTKANIV, adj. onaj, koji se ne moze 
ratirvtrnniti. Sumo u' IJelinu rjecniku (che non 
j)u6 P<s*>r allargato). 

NEI'RoSaST, adj. onnj, koji ne prolazi, koji 
je rjecnn hmcdu r/ecntka samo m Btlinit (pHr- 
inaueTolo, durev(jle) » u Stulicevu (iiiterminus, 
aptprniM, pprenni.s s nnznakom, da se nalazi u 
iJirdica) t sniiio u jedwiga pisca. Ti nas vladaj, 
n u£dii;ni npprosastijeh put visiaa. I. Dordic 
iird 1!'3 StPC ce zivut neprosasti. salt H7. Tko 
radi o neprosastom svjethlu od kreposti. ben. 
10. 8t«6e .... neprosastu . krunu od blazen- 
»itT». 59. 

NEPROSTENE, n. nom. verb, prema alag. ne 
pro^*titl. Samo u primjeru: Nemoj ti ufiiiiit, za 
tva tipprodtenje da ti sve bude it azamaa mo- 
|pnje N. Dimitrovic 93. 

NEPROTIVAX, adj. onaj, koji se ne protivi ; 
prntuno: pmlivan. Sumo u pnmjerima: Ima 
odltiku i luioao barom aeprotivau i raeumDU. 
M Dobretic 47.5. 

NEPliOTIV^^IV, adj onaj, kojemu se ne moze 
protiviti. Suniu u jinwjeru: Sveti Bimbol, koji 
. . . ima nej)rotiv|ivu vridnost. A. Kani21i6 
kam. 1H9. 

NEPRO VI DAN. adj. improvidu^, iraprovisus; 
prutirno: jirnvtitan. n) Hciinpravan. U rjecniku 
Stuli^eru rimparaiiis). - b) nentdan. U rjecniku 
Il'hnu (iidr. noprovidno, sprovvedutamente, alia 
HprovJHta) I u Stulxctvu (adr. neprovidno, ino- 
piiiato) — r) unnj koji .se ne moie kroza sto 
vid/fti; mmo u prunjeru: Puna tikva 6ini ne- 
provtdnih. Otvetn H, lH. — d) adv. neprovidno, 
t.j bfi ontiga, itn je nuino; samo u Stulicevu 
r;>(?fiitu (dftfioientibm npce^.sariis). — Nijedno od 
narrdrnih znnann ne iini ne dosta pouzdano. 

NKI'ROVIDl^IV, adj. onaj, koji ne provida. 
Samo u pnmjrru: On je rvan neprovid|iv, ki 
ne providi najprv.. duai avojej. Starine 28, 141. 

NLPROZIRAN', neproiirna, adj. onaj, kroz 
kojrga u n' moie }>rozrrti; protirno: proziran. 
Samo u rjrimcimn, i t, u JUlinu (neprozirni, 
op*co, diffprent* dal corpo diafann), u Stulicevu 
(nun transiucidm. p^ihicidusj i u ^ukkovu nem- 
hrv (nndurrh^ichtig). 

NEPROZIRNOST. /. nvojstvo onoga, ito jr 
neprnnrno. Samo u rj'cniku Stuli^ryu (opaciUs) 
» M Sulekovu hem. hrr. (UndurchsichtigEeit). 

NEPROZORIT. adj. taman. Samo u primjeru: 
Neprosorit* md-«U i Eaplet«na na BvStloaib iirode 
'ffoiyr je o tamnim mjesttma u nr. pumu). 8u- 
rine '23, 95. 



NEPTUNO 



NEPEOZRACAN, neprozrafina, adj. isto 8t& 
nepmiran; protivno: prozracan. Samo u rje6- 
nicima, i to u Btlinu (neprozracni, opaco, dif- 
ferente dal corpo diafano), u Stulicevu (nepro- 
zra6an, v. neproziran 8 naznakom, da je iz ru- 
skoga rjecn), u Sulekovu nem.-hrv. i u Popovi- 
cevu za nem. nndurchsichtig'. 

NEPROZRACNOST, /. svojstvo onoga, ito je 
neprozracno. Samo u rjecniku Stulicevu (nepro- 
zracno-it, v. neprozirnost ,s naznakom, da je is 
ruskoga rjecn.) i u Sulekovu nem.-hrv, (Undurch- 
sichtigkeit). 

NEPRUDAN, adj. nekoristan, nepotreban; 
protivno: prudan. U rjecniku Belinu (inutile, 
— adv. neprndno, inutilmente), u Voltigijmu 
(inutile, uaniitz) i u Stulicevu Cneprudan, v. 
bezkoristan, — adv. neprudno, v. bezkoristno). 
Najvise se potvrda naslo iz cakavskoga govora 
XVI » XVII vijtka. 

a. adj. 

a) cefadma. Govorase sv. Lovrenac: ali 
si me jo>6e neprudna iskusil? Naruca. ib^. Ne- 
prudno-fa slu^a vrzite u tmine zvanske. Aut. 
Dalm. nov. test. 1,4')*. (matth. 25, HOj. Mi je3mo 
8lu»e neprudni. 1, 113^ (luc. 17, lOj. Hote biti 
neprudni i nepravedni u totn gospodovanju. S, 
Budinic ispr. 78. Da mene lina i neprudua clo- 
vic -a na blazeni i pohvajeni konac pripejas. P. 
Eadovcic nac. 427. 

b) o cemu drugom. Daruju .... vse^a, 
mala i velika .... prudnoga i neprudnoga (ie 
svrsetka xv vijeka). Mon. croat. 176. Za6 pre- 
livH§ ti ove size neprudne? Transit 34. Nih delo 
velike vridnosti neprudno jest. Prnroci 49. Go- 
vori mnoge rici tasce i neprudne i prazdaovite. 
S. Budinic ispr. 71. Tudje nas odrize od kipa 
crkve kakono ud > neprudno. Nauk bru. Itt**. 
Daj .... od neprudnili skrb srce izprazniti. A. 
Georgiceo nasi 189. To li mi je malo .... ufa- 
nja nimati neprudnim {stamp, ne prudnim) ka- 
janjem? I. T. Mrnavic osm. 23. Gdi se pripo- 
visti i ine taSiine i neprudni glasi donasaju. P. 
Radovfeic nac. .531. l^ega ne bi razdrpala zvonu- 
kanja cic neprudna. J. Kavanin 191b. Tako nije 
Htvari neprudnije i grdobnije od jednoga srca, 
koje .... nije sve Bi)zjft, I. Marki 18. Potlaciti 
krv Isukrstovu i u6initi neprudnu korist od 
npgove smrti. 50. Vira bez dila neprudna je. 
A. d. Bella razg. 110. 

b. adv. Stratil jest vrime svoje u ludo skita- 
judi se simo i tamo neprudno (stamp, ne prudno). 
8. Budinic ispr. 71. Zaludu i neprudno nose 
mafi pravde. suma 129*. Tasce i neprudno jest 
se smucevati. A. Georgiceo nasi. 193. 

NEPRUDXOST, f. svojstvo onoga, koji je tie- 
prudan. Samo u rjecnicima, i to u Belinu (ne- 
prud.ios, inutility), u Voltigijinu (inutiliti, Un- 
niitziiikeit) i u Stulicevu (inntilitas;. 

NEPRUZaN, \ nepruzna, nepru2{iva, adj. 

NEPRU^^I^IV, / onaj, koji se ne ugine', pro- 
tivno: pruzan, pruzliv. Samo u Sulekovu rje6n. 
zn. naz. (unelastisch, non elastico). 

NEPSKI, adj. isto sto nebeski. Samo u pri- 
mjeru (u kojemu je tako poradi sttha): Jer baj- 
raci ko nep'»ki oblaci, kop{a pusta ba§ ko §uma 
sava. Hrv. nar. pjes. 4, 252. 

NEPTU.VO, w. Neptunus {morski bog u sta- 
rijeh Itimfana). M. Gazarovid 43. M. Vetrani6 
1, 421. — Obiiniji je oblik Neptun: F. Vran6i6 
iiv. 10. I. Gundulid 68. J. Kavafiin 112b. Bela 
rjei.i. (s. c. Nettuno) i t d. i danas Be tak» 
pise, a govori se Nfeptun, gen. Neptiina. 



NEPTUNSKI 



43 



1. NERAD 



nIiPTUNSKI, adj. onaj, koji pripada Nep- 
tunu (Hi moru). Izmedu rjecnika samo u Belinu 
(di Nettono, Neptunius) i samo u primjeru: Svi 
oTi tavani .... imi^ju svoja imeua: neptunski 
(▼odeni), vulkanski (ogrneni), vegetabilni (bijni). 
Vnk u Ivekuvicevu rjein. 

NEPUCA, /. isto sto nebuca i istoga postana 
(vidi tamo). Akc. su zahHezila tri Dubrovcanina, 
ali svaki d'Ukcije: nfepuca. P. Budmaui rad ju^. 
ak. 65, 162, — nfepuda. L. Zore dubr. tud. 14, 
— nfipu6a. M. Resetar stok. dial. 258. 

a) sestrina kci, sestricna. Obukose se dvi 
no nepuce dumne, kceri sestre Valdetrude. B. 
Kasii per. 29. Nepuca, necaka. P. Budmani {na 
naznacenom mjestu). 

b) bratova kci. Jedna mu je k6i rodena, 
a nepuca druga cd brata. I. Gundulic 458 Ima§e 
(t. j. kraf) jednu nepucu rodenu od svoga brata 
Aristobula. S. Rosa 55b. Salome, negova nepuca 
i pastorka, k6i negova brata Filipa. 91*. 

c) Ne razabira se, je li bratova Hi se- 
strina kci : Ne imaju .... papine nepufie. M. 
Dr2i6 304. U kojijeh se (t. j. u manastirima) 
nahode sestre tvoje i takojer nepuce Iva tvoga 
sadruzenika. B. Kasid in. 5, Bjese se posli ne 
obukla ondi dumna Juta ne nepuca. per. 59. Nu 
nepuca tva Jubjena .... posla je. G. Palraotic 
1, 69. Sinovi Salome, nepufie djevice Marije. S. 
Rosa 60a. Ispor. jos : Nopu6a, Nichto (Nichte 
moie hiti i bratova i sestrina kci). M. Resetar 
{na mjestu naznacenom u pristupu). 

d) unuka. L. Zore (na naznacenom mjestu). 
M. Regetar {Eukelin, — na naznacenom mjestu). 

NEPUCICA, /. dem. od nepuca. Samo u pri- 
mjeru: Videc vedro tvoje lice, ma jubjena nepu- 
cice (ne razabira se, je li bratova Hi sestrina 
kdi). I. Dordid pjes. 191. 

NEPUN, nepuna (jamacno je takav akc), adj. 
isto sto nepotpun. U rjecniku Bjelostji-ncevu (se- 
miplenus, non perfecte plenus), u Vultigijmu 
(non pieno, nicht veil) i u Stulicevu (seiniple- 
nu9 s naznakom, da je iz Bjelostjenceva rjecn.). 
Jedno je pijanstvo puno i svrseno, a drugo je 
nesvrseno i nepuno. A. Bacid 232. Priminu .... 
dva nepuna godista prije smrti svoga dai^ka. I. 
Dordid ben. 36. 6ime je pokojnik zadobio toliku 
poStu za nepune 42 godine zivota svoga? M. D. 
Milidevid pom. 510. Govori se u Stonu, na pr. 
Eto ti ndpuna imula vina! M. Milas. 

NEPUNOST, /. svojstvo onoga, sto je nepuno; 
jamaino je to pravo znadene, ali u jedinom pri- 
mjeru, sto se nasao, ne moze se razabrati, sto 
znaii. Knige .... slozene s nacinom od uredno- 
jiisana i rijedih nepunostim sasma razlicijem od 
uaiega obi^ajaoga govorena u ovijem stranami. 
I. Nenadid nauk 8. 

NEPIJSAC, nepusaca (s takvijem se akc. go- 
vorif, m. onaj, koji ne pu^i. Kntzevna rijed no- 
vijega vremena; vidi kud 2 ne u pristupu. 

1. NEPUT, m. krivi put. Samo u Stuli6evu 
rjecniku (iter non rectum). — Slabo pouzdano^ 

2. NEPUT, m. nepos. Iz tal. nepote (nipote. 
Znacena ima tal. rtjec (kao i lat. nepos^ dva: 
Kin bratov Hi sestrin — i: unuk. Ovo drugo znacene 
je u nas sasma rijetko; obidmje je prvo, ali 
specijalno znacene {t. j. sinovac, brati6, sestric, 
rieiak) slabo se kada moie razabrati. U rjeiniku 
nijednom; u naSe vrijeme slabo je rijed u obi- 
Saju ; govori se na Babu. M. EuSar rad. jag. 



ak. 118, 14 (zabifeiio tamoSni ake. nSpot, ali 
nije zabifeiio specijalno znaiene, vec samo kaie^ 
da je iz tal. nipote). 

a. bratov Hi sestrin sin. 

a) necak. Neputi umrijege tvoji danas. 
M. Bunid 65. Tva {ubovca sestra je nemu, a- 
sin nepufc. I. Gundulid 512. Eto tebi, moj mili 
nepute, eto tebi lijepe djevojke! Hrv. nar. pjes. 
1, 378 ipjesma ie od Dubrovnika). 

b) ne razabira se specijalno znaiene (si- 
novac, necak); u svim primjerima, sto dolaze, 
neput je ujaku Hi stricu. Otac sinu smrt zelije 
i dundo neputu. Zbora. (152 )) 75a, Smrt .... 
moga neputa ukradom povuce. M. Vetranic 1, 
193. Kamilo tvoj neput mre. M Drzid 223. Carev 
neput tuj pogibe. A. Sasm 17.5l>, Zazva, da spi 
s nime drugi naucite}, sf.)j neput (.nepuuf). M. 
Orbin 113. Neputa hoti svoga uskris'ti, koji u 
moru utopil se bise. A Vitajid ost. 42"). Ovako 
Ivane svom neputu otpisuje. Nar. pjes. bog. 211. 

c) tetkine kceri sin. Samo u primjeru: 
Pokri (t. j. Marijn) golu put svomu nepatu 
Ivanu. P. Baksid 64. 

b. unuk. Venere bozice mogu se neput zvat 
(to govori kraf ,Atamante\ kojeya )e zena unuka 
Venerina). F. Lukarevic 224. Snca bi se ta uz- 
drzala do neputov naSih vaz la (iz lat. et no- 
stros ea fata matiere nepotes. Virg. Aen. 2, 191). 
I. Zanotti 2, 15. Neput, unuk. L. Zore dubr. 
tud. 14 (zabifezio akc. neput). 

NEPUTA, fern, prema masc neput. Govori se 
u Uijeci. F. Pilepid (zabifezio znacene: sinovica), 

NEPUTaCaN, neputadna, adj. isto sto nepro- 
hndan, t. j. kud nema puta. Samo u Stulicevu 
rjecniku (invius, impervius). — Nepouzdano. 

NEPUT AN, neputna, adj. a) isto sto 1 bes- 
putan u znacenu toga adj. pod 1. Samo u rjec- 
mcima, i to u Bjelvstjencevu (aeputai, v. nepre- 
hodni), u Voltigijinu (neputni, impraticabile, 
unwegsam; ima i znacene disai^troso, t. j. ne- 
sretan, alt to je bez smisla) i u Stulireou (invius, 
impervius). — bj onaj, koji ne treba da bade,, 
ne prilici, da bade. Pot or da je samo: Neputau, 
cemu nema mjesta, unstatthaft. Jur pol. term 533. 

NEPUT.VOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
putno u znacenu toga adj. pod b. Fotorda je 
samo: Neputnost, Unstatthaftigkeit. . Jur. pol, 
term. 533. 

NER, conj. isto sto nere, nego (vidi tamo). 

NERA, /. ime od mila mjesto Neranga. Iz- 
medu rjecnika samo u Vukovu. Nera (zensko^ 
ime). S. Novakovid pom. 84. Kudko Nero, gd© 
si bila (govori mati kceri) ? Nar. pjes. vuk 1, 353. 

NERABOTA, /. stane bez rabote, t. j. bez posla. 
Samo u Stulicevu rjecniku (otium). 

NERABOTNIK, m. covjek, koji ne rabota, t. 
j. ne radi, }enivac. Samo u Stulicevu rjecniku 
(nerabotnik, v. netrudnik). 

NERAC, nerca, m. neka mala patka. F. He- 
fele (zabtlezio, da se govori u Fosavini). Vidi 
glag. neriti. 

NERAC, m. mu§ko ime tamna postana. 8. No- 
vakovid pom. 85 (zabifezio akuz. Nerada). 

1. nSrAD, m. stane, kad se ne radi; protivno: 
rad. Izmedu rjecnika samo u Vukovu (propao- 
s nerada, Unthatigkeit, desidia). Cuvaj ae ne- 
rada .... jere blud lake se uvladi u praanina 



•J. NKKAD 44 

doSe i u nerad tijela. M. J'avliuovit rad. 135. 
On se ne de of^ovarati nifcijim neradom. razl. 
pp. 282. All '*o brat razbratio s Aim negova ne- 
ra.la radi. D. Danicic Ji orome TJtcmku s. v. 
bezbrat. 

2. NKRAD, m. musko inif. Izmedu rjecnika 
eamo a Damciceru (a potvrdom iz is/>riine xiii 
vijrkn). l)r (jr polnrdf. dunose: I. Tkalcic mon 
1, It (u xin vijeka). K .Fire£«>k rom. 2,74 (tz 
Hi-rirtkn XII cijrka). Dec. liri-i. HO. — Imc ovu 
v/iriirn j/irtci: tieoeseu; ispor. imena 2 Mrza, 1 
Nedrag, .N'einil. 

3 NKRAU, nor.'tda (jnmacno je takao akc). 
onnj, kiiji .svr cfmii ne rniluir, koji nfinn zasto 
♦'"/^i prutirnn: rnU. [I rjciniku Hiilusljencevu 
{iiivilus, — iiilo. nera<io, invite, illibeut.en, u 
Vultigijinuiueirxul neradii, malvoloiitieri, ungern. 
utilieb), 14 Stulicfou (noii corittrntiis, t. j. neza 
d'irit(nn, rd irn rrci-no, — ndc. iierado, aeofre, 
inviie). m ^ulekova nem-hro. (ado. nerado, un 
fjerri) t u l'ofii>i?ii':trn (un^eru, unlieb, — ado 
nerado, unj^ern). 

n. adj. Ddhtin nerad koinsiluku mo-«kov- 
sknmu opet sh odili sa avoga lujesta. f. Zanicic 
206. Baba jns ne znade, liu nerada da imade 
{t. j. gnnh'i). V. Uo'^on 157'>. Nezin gospodin nii 
nerad iraa. M. A. RejkoviiS sahr. 11. Ovce krmad 
jer nerade side. J. S. Rejkovid 27»!. Isal bi 
(t. j. b hi va kloJtar, ne mnrem pustiti. rad bi 
jisti, piti, nerad lii moliti. Jacke lir>. 

b. adv. 

<i) nenid. (iazda len, ki nerad dela. rodko 
luu je ma-D:i zdela. P. VitezoviA priricn. 43. 
Laban poztiavsi rad virnofja .sliijje .... nerad 
^a hoti nptiMtiti. E Pavic o<jl. ^i^. Kako drnsotn 
to (finite, nami nerad Bto primite'r' V. Dusen lOi'*. 
^to « he (t. J. sn zem^e) nerad cMllazite. 28:-<''. 
Koii n»*rad primaja ovi avoti sakramenat B. 
Leakovic nank 2^0. 

It) nerndo. Ua se covek odve6 nerado i 
Haiuo u kraihoj nu^.di na to odvazavao. Nov. 
Hrb. (183.">; WM). I'osve je. olnino u ddnasnemu 
kmievnom jezikii na (>r. Nerado sam k nemu 
i&ao. 

NERADAN, ud/ ; protinio: radnn. 4i) onnj 
ki'ii ne radi, li/'n. Suuia u /irimlfru: Narodima 
malim, neradnirii, -/Ait ()o-itav)'-niai ili zin upu 
<^ohim doi.-<La preti o/.bijna opa-«no9t.. M. D Mi- 
li(^evi<^ 7.1"M. 210 — f/) onnj (im fir dun), u 
k'lji $f nf rndi. I'idnrde «•( .wmo Ncradno vri- 
jeme, Ferialzoit, Ferien. .lur. pol term. 208 
>er«d"ii dan praznik, Feiertag, giorno feriale. 
B. Peiranovic r. k6. 85. 

NERADEV, adi onaj. koji ne ce da radi. 
lijrn; i>riitirn'i: rndtn. Samn u Popuoicevu rjec 
niku (faiil. arl>eil.H:4c:li«u). 

NEH\1)RNI(;a. /. irn.sku, icoje ne ce da radi, 
^nincn. Itmidi rj.mxka mmn n Puporicevu 
(Fanl*»nz"rini. Putrrdu diinuid /oi mnno Skoro- 
tefta ilMU) 2'>n 

1. NKRAIiI>f, n». ciivjek, koji ne. ce dn radi. 
fenirnr; firittirno: railin Umrdii r/fcnika '<am<i 
u Viikiirti (dor FBiilptizpr, Arbeits-oliHuo, pi^pri. 
Ni-»ii tu<r«dini bill. .1. Kaji6 pour. I. i\2^. Mil/, 
iiok ne biid« linac i neradin. R. Leakovi6 naiik 
247. Neradin ntme r,a »t<.ku govedara. Nar. 
prip. vuk 90 

2. NRRADI.V. N'eradina, in. nelo u Slavonijt 
tt iuyanin srijeuiKkoj. Rardje}. hrv. i slav. 88. 



NEEAD06TAN 



U rjecniku Vukovu (u izd. 1898 s nasnaeenim 
akc) i u Danicicevu (s potvrdom is iapravt pi- 
Mine g. 149H). 

NERADINAO, Neradinca, wi. ioijek iz Nera- 
dtna. V. Arsenijevic (zabiiezio i naznaceni akc.). 

NERADI'^ICA. /. zennko, koje ne ce da radi, 
(enieica. S. Pavicic (zabi}ezio i naznaceni akc.). 

NERADINKINA, /. £ena iz Neradina. V. 
Arsenijevic (zabi(e£io i naznaieni akc.)- 

NERADt^JO, n. neknkr>(t mjesno ime (moida 
i-to, ko/e I Neradin). S. Novakovic pom. 1^9. 

NERADINOST, /. soojstoo onoga, koji ne ce 
d'l radi. Potnrda je samo: Neradinost, Untba- 
iiaikeit, inazione. B. I'etranovifi r. kn. 41. 

NERADlSA (jamaino je takav akc), m. isto 
sti) wrttdin; protiono: radisa. t^amo u jednoga 
pi-ica. Zbo;^ svakoga neradise i zboa: svake |e- 
iiice ima a carstvu tko {jladujo. M. Pavlinovic 
r;id. 10. Tad nase neradise udaraj na sabor i na 
zastiipnike. razl. sp. 320. 

NER.ADISAN, adj. isto .sto nfradio; protinio : 
rndis'tn. Saiit'} u primjera: .ledan dio nasega 
(inovnictva ne dijeli .se . . . . u radisno i nera- 
dis'io, u sposobno i u nesposobno. M. Pavli- 
novic razl. 9p. 279. 

NER.ADIV, ad), onnj, koji ne ce da radi, lijen, 
Izimdu rj'cnika saoio u ^taliceou (otiosiis, — 
ndo neradivo, otiose s naznakom fza adj. i za 
ado /, da je iz ruskoipi rjecn ). Krai ne osudi 
^voora dvornika .... erbo je neradiv bio. S. 
Hosa 12i»'>. O koliko smo neradivi u i.stra^ivadu 
Inline! 1). Obnidovic ;;iv. 32. On neradive i le- 
iiive pasti 36 zapeti. .1. Ilajic pouc. 1, 4.ia. 

NER.ADIVOST, /. avojstoo onoga, koji je ne- 
indiv. Samo u Stulicevn rjecniku (otium, desidia). 

.\ERAD^IV, adj. itilo sto neradiv; protivno. 
rid^tiK Izinedii rjecnika samo n Sttdiceou (ne- 
Kidjiv, V. neradiv) i namo « /irini/ern: Bavar- 
«ko pravjenije obiciio je posve neradjivo. Nov. 
<rb. (18'.5) 22. 

NERAUXUv, Ml (i) imenicn prema pridjevu 
nerad. n pitd a. Izmedu rjecnika saino a Pupo- 
riceoii (Faiileiizer, .Vliissiijsansrer) i samo a jed- 
noga pi.sca. Nije cudo, sto ch.s u takmu aelu vi- 
■ !«ti judi neradiiika. M. D. Mlicevio, zlos 225- 
Knv|ase ^a, sto je neradnik. let. vec. 249. — 
hi pri'iiia adj. neradan pod h. P.itorda je. samo : 
.Wiadnik, neradni dan, Forialtag .Jur. pol. term. 
-08. Ixpor. teiatnik. 

.N'ERAdNA, / statie, kad se ne radi; pro- 
liono: radna. Izmedu rjecnika samo u Vukovu 
(iieradna, vide nerad) i samo ii /iri'ujeru: Lenoat 
i neradna nije li smrtni grehV D. Obradovi6 
/iv. 118. 

N ERA DOST, nerado=;ti, /. static brz radosti ; 

I rotinno: rmlnst. Izin<dn rjecnika samo u Vu- 
kuou (Freudenieere, defectus volufitatiim .s pri- 
iiijcrom 15 neke nar. pj'sme.: Moni mladost u ne- 
i.idoat prode). Niiua sfe stvari obracaju se u ne- 
rado-* i n tugu. M. Orbin zrc. 152. Kako cu ti 

II dom stajat .... traiat mladost u neradost (iz 
n'lr pjesme). Viik kovc. III. Jovo sasvim pads u 
neradost. V. Vroevid niz 99. No ti mladost u 
neradost prodd. Nar. pjes. vuk 7, 25. 

NERADOSTAN, adj onaj, koji nema radosti, 
koji se ne raduje; protivno: radostan. Izmedu 
rjeinika samo u Htuliceva (neradostan, v. zlovo- 
jan x tinznakorn da je iz ruskoga rjecn., — adv. 



NERADOVCl 

ii«radu9tuo, v. elovojno) i u Vukoou (neradosan , 
u«rado8tan, freudouleer, volaptate carens s pri- 
mjerom iz iiar. pjes. vuk 1, 5:^8: Kod mojen^a 
neradosna vojna). Neradosnijem sluhom 6u ovo 
oni jiribogati mladic i zlovojan otide. S. Ro-;a 
I26a. Vise se potvrda nije tiaslo. 

NEEADCVCI, Neradovaca. m. pi. selo u Sr- 
biji u okrugu vrauskom. S. Koturovii 448 (gdjc 
upravo pise Neradovce). 

NERADOVIC, VI. prezime izvedeno od imeva 
Nerad. Dec. Lris. 27. Nalazi se u Vasojevicimn. 
TiJtnogr. zboru. 5, 587 i (!, 707. 

NERADA, /. hrdo u Srbiji u okrugu kruse- 
vackotii. M. D. Milicevic knez. srb. 704 i my- 
dudn. 5. 

NERADE, n. isto sto nerad, neradna. Sawo 
u priHijiru: Linost jest. . . . iiika zIovoJDOst ili 
neradjs o stvareli svetih. S. Budiui6 suuia 124''. 

NERAHAT, adj. neveseo, nezadovolan; prc- 
tivnu: rdhat. Santo u primjeru: Sve ti age rahat 
u mejhaui, al' nerahat starac Cejvan aga. Nai. 
pje8. horm. 1, 419. 

NERALIC A' tnkvijem se akc. govorij, m. pre- 
zime. Jnienik (190H) 447. Bo§^ak (1908) 9J. 
Moida je Neraliii mjesto Narajic (vidi Nemanio 
injesto Nemanid), a NeraJ'6 bi moglo biti izve- 
deno od imtna Neraja, kojemu nema potorde, a 
bilo bi od mila injesto Nerad. 

NERANCa, /. isto sto naranca i istoga po- 
staiia. Iznudu rjecnika samo u Vukovu (aeranr a 
pored neranga). 

a) neranca drvo. Ve6 ga nosi u zelenu 
baefia te ga kopa pod 2utu nerancu. Nar. pjes. 
pjes. vuk I, 212. Pa otide u zelenu bascu, objesi 
se o 2utoj neranci. 1, 566. U tebi je cvijet pro- 
cvjetao .... od nerance, vo6ke plemenite. 8, 160. 

b) neranca plod. Samo u primjeru: Moja 
uedra ne mirisu riiti dunom ni nerancom. Nar. 
pjes. vuk 1, 407. 

c) Neranca, zensko ime. S. Novakovic 
pom. 84. 

NERANGA, /. isto sto naranga, neranca i 
istoga postaha. Izmedu rjecnika sano u Vukovu 
(neranca, neranga, 1. die Pomeranze, der Bauai. 
citrus aurantia s primjerom iz nar. pjes. vuk 1, 
]03; Zaspala gospoda pod zutom uerangom, — 
2. die Frucht, malum aurantium, — 3. Frauen- 
name, nomen feminae [ovo u izd. 1898]). 

a) neranga drvo. Ode pasa pod zutu no- 
ran^u. Pjev. crn. 20(M. Dodi, Jovo, u zelena 
baS6u pod nerangu bega Atlagi6a. Nar. pjes. 
vuk 3, 104. Iznesi me pod nerangu zutu. 3, 525. 

b) basca, u kojoj su nerange. Samo u 
primjeru: Puce jedna puska iz neran^re. Nar. 
pjes, vuk 7, 377. U istoj pjesmi veli se tome i 
naranga. 

c) neranga pdod. Uzmi cetiri nerange (,He- 
paHwe'j, snimi koru uzduz. Z. Orfelin 387. 

d) Neranga, zensko ime. S. Novakovic- 
pom. 48 (glas je -g- zapisan slovom jk). D. Avra 
movi6 260. M. D. Milidevic kra}. srb. 316. 

e) neranga je ime, sto ga mlada pridijei'i 
mladim zenama u kuci. Skorote6a (1844i 249. 

NERANGA N, adj. zjosses. od neranca. Samo 
u primjeru: Beloje lice jeje neranganomu (,He 
laH'acaH.-Mov') videniju pribivase se. S. Nova- 
korid aleks. 39. 



4.> XERASPAD^IV 

NERANG16, m. prezime izvedeno od zenskoga 
imena Neranga. Glasnik.ii, 1, 199 (glas je g- 
zapisan slovom m). D. Avramovid 237. Rut S'-'i, 

NERAN(5lN, adj. posses, od neranga. Samo u 
primieru: Pribavi jednu kasiku izvadene vod» 
od nerangina (,HepauH«Hua') cveca. Z Orfeliu 387. 

NERANIV, adj. onaj, koji ne moze biti ra- 
nen. Samo u rjecnicima i to u Belinu (affatato, 
che non pu6 esser ferito), u Voltujijinu (iuvul- 
nerabile, uuverwundlich i u Stultceou (qui vul- 
neribus non est obnoxius). 

NER.ASCJEI^ENE, n. wow. verb, prrma glag, 
ne rasfijeniti. Samo u jednoj khizi. Mojim ne- 
rascinenjem .... Parka zivot razpara. P. Zo- 
ranic 81. Da rascinenje (stamp, ue raztinenje) 
prorpne i vublost 1 neumicenje. 92. 

NERASCJEP^IV, adj. onnj, koji se ne moze 
rascijf piti; protivno: rascjepfiv. Samo u pri- 
mjeru: Prva (t. j. cijtn'i) nerazcipjiva jest, i 
zato se ne moze uzveli6iti ni savise iizeti. B. 
Kasic zrc. 79. 

NERASJECAK, nerasjecka, m. najmani di- 
jfluk materije, koji se ne moze rasicci, atom. 
Simo u Stulicevu rjecniku (atomus s nmnakom, 
da se nnlazi u Matetca, ali u grudi za ovaj rjee- 
nik subranoj nije se iz toga pisca nasla ni- 
kakva potvrda). Itijecje prcvedena iz grc. atouo.; 
(t. j d-TOjuo;, onaj, koji se ne moze sjeei); vidi 
nesjecak. 

NERASJECAN, nerasjecna, adj. onaj, koji se 
ne moze rasjeei. Samo u Stulicevu rjecniku (irre- 
sectus s naznakom, da je iz ruskoga rjecn.J. 

NERASKOSaN. adj. neugodnn; protivno: ras- 
kosan. Samo u Stulicevu rjecniku (inamoenus). 

NERASPADAN, neraspadna, adj. onaj, koji 
se ne raspada, koji se ne moze raspasti; pro- 
tivno: raspadan. U rjecniku Belinu (neraspadni, 
incoruttibile), « Bjelostjencevu (nerazpadni, v. 
nerasutni, a nerasutni nema!), u Voltigijinu 
ineraspadan, incorruttibile, unzerfallig) i u Stu- 
licevu (corruptionis expers, — adv. neraspadno, 
absque corruptione). Udahnu mu dusu zivu6u i 
nerazpadnu. S. Rosa lb. Ne tijelo bilo je ne- 
razpadno, erbo jos i u grobu nije se razpalo. 
194i>. Vise se potvrda nije naSlo. 

NERASPADAV, adj. isto sto neraspadan. 
Samo M primjeru: Bijase bivstva tako cvrstoga 
i neraspadavoga. Blago turl. 2, 232. 

NERASPADENE, n. nom. verb, prema glng. 
ne raspasti se. Samo u rjeinicima, i to u Belinu 
(neraspadeuje/s'jc.'/, incorruttione), u Voltigijinu 
(neraspadjenje [sidj, incorruttibilita, Unzerfal- 
ligkeit) i u Stulicevu (non corruptio). 

NERASPADIV, adj. isto sto neraspadliv; pro- 
tivno: raspadiv. Samo 11 rjecnicima. i to u Be- 
linu (che non pu6 disfarsi), u Voltigijinu (ne- 
raspaden, neraspadiv, incorruttibile, unzerfallig) 
i u Stulicevu (neraspadiv, v. neraspadan). 

NERASPAD^IV, adj. onaj, koji se ne raspada, 
koji se ne moze raspasti; protivno: raspad(iv. 
Samo u jednoj knizi. Oni dakle da dobiju las- 
padjiv vijenac, a mi neraspadjiv. Vuk 1 kor. 
9, 25. Mrtvi ce ustati neraspadjivi. 15, 52. Caru 
vjecnome, neraspadjivome .... premudrome Bogu 
cast i slava, 1 tim. 1, 17. Vuk u predgovoru 
Novoga Zavjeta vii kaie, da je tu rijec sum 
nacinio. 



neraspad;.ivost 



46 



NERASTVORIV 



NERASPAD^ilVOST, /. svojatvo onoga,^ sto je 
tieraopafHitu; prutiing: rasiJO'/ficott. Samo u 
jedniij kntzi Ku\\ »u . . . . traiili slavu i fca«t i 
neraspadjivoht, zivot vje6ni. Vuk rim. 2, 7 Koji 
raiikn{>a smrt i obasja iivnt i ueraspadjivost je- 
vandp|pm. 2 tiin 1, lO Vuk u /jredgovoru No- 
voga Z'irjfta vii kale, da je tu njei aam nacinio. 

NERASPAIjNOST, /. Hrojstro unnga, sto je 
nfraH/jiidnn. Sani't u /inmjfru: Kao da bi i ona 
od svpto^a tila kripost neraspaduosti iiuala. A. 
Kani/liC fran. 71. 

XKK.ASPLETIV'. adj. nnnj. koji se ne inoze 
ra-plfntt. Jzmrdu rjfinika snnio u Stulicevu (ne- 
raipletiv. inexfricabils, iriexplicabilis, insolubilis 
S miznokom, da je tz glng. brevijara, — adv. 
neratplPlivo, ita, ut extricari libprarive non pos- 
mty t Kamo u jirtinjrru: Cijera velicijeh i brzek 
cerazpletivih pripretica. kojimi je bila vazda 
ovaka poDapravJeoost zapletena. B. Kasic rit. 

XXVIII. 

NERASPULOVAX, neraspolovna, adj. onaj, 
koji se ne vmie raspolovitt. Samo u rjecniku 
Helinu (noraxp.lovni, non dimezzabile) i u Stu- 
hceru (qui m dua.s partfl'i aequale.s dividi nequit). 

NEKA.SP0L0V^.1V, adj. i.sto ^to neraspoluvan 
Samn u lielmu i u Stultcevu rjecniku, u kujiina 
je onako jinAumnceno kao i neraspolovan. 

NERAtJPOLOZEN'OST, /. stane onoga, koji 
je neranpoluii-n. Sumo u Pupovicevu rjecniku 
( VerstiruuiUtig). 

XERASPOLOZENE (s takvijem se akc. go- 
con i, n. tstu sto tiTn^polozfriuit; protivno: ras- 
p'jloiene. Sainn u I'opovicevu rjecniku (Verstina- 
amuff). Piikhiiki se govori i pise na pr. Ne 
moie Bakriti svoga neraspolozeaa. 

NERASPUSI'l^IV, adj. onaj, koji se ne moze 
rn.if^iiHtiti. damn u primjeru: Da su bile (t. j. 
ienntbe) n«>razpusi|ive. to jest, da se nisu mogle 
oikad raspuatiti po zakonu. M. Dubretid 464- 

1. NEKAST. drvo, koje ne ce da raste. A. 
JovK^evic (inje zabi{ezw ni akc. ni rod, t. j, je 
U ma«c ill fern.). 

2. NERA^T, wi. neustrojen vepar. Izmedu dru- 
gih nlav. jrzika n<ihui ne rijec istoga znacena i 
pontana iiamu u slovenskom: nereaec, nere86ak, 
norostec (tako je i u kajkavaca), merjasac. Od 
korijena ners, od koyga su i rijeci mrijest, 2 
imra^t, 2 narastiti. (J rjecniku Bdinu (nebras 
/iir//, verre, porco m.n cantrato), « Stidicevu 
UiohrMt fsic!/, vnrren « nnznakom, da ;e iz Be- 
hna rff^u.f, t u Vukuvu (Eber, verres). Xerasta, 
dok ne budo dvi|o ili barpio pol dru^e godine 
nUr. k^ krma<ama hh vaja puititi. I. Jablanci 
U.'J. 11' jiL sun pokoju nerasti. J. H. Re|kovi6 
♦>! Ko»e "O licraHiovi, dele. Vuk rj«ta. «. v. ko- 
•iti M. Gornri ne u Utri: nurast, gen. nirasta, 
v«»rre«. D. Nemanid (lh83) 2'.». — U istocnoj 
JAci se gorori nerast ne samo ea neuStrojena 
vepra, negn % ta neuitrnjena ovna. D. Skarid ; 
iapor. brav, t. j. repnr i onnn. 

3 NERAST, m. bolest, kad slezina otfce. U 
rjr/mku Bjtlostienievu (nerast, bol slez^ne, 
lieni* tumor, morbus bypocbondriacm), »4 Jam- 
brfiiievu ituiiior, drilu-ot splenis), u Stulicevu 
/nera.^t v. aletPnobolnn^t » nnznakom, da je iz 
/•■ ' sDenrrra rj cnikat i u I'opovtcevu (eine 
^' ^rBl,khf>lt, pi,„.,rno )r uzelo tz Stuliccva 
rt'iii.) huprot nera-.iu ih otoku slezene (iz kaj- 
kavikoga rukopn.t xvm vneka). SUrino 10, 91. 
— - Vtdt r^jei latuga enaieha rast. 



NER.A.STAJAN, adj. isto sto nerastavan. Iz- 
medu rjecniku sano u B linu (nera-<tajni, iudi- 
visibile) i u Stulicevu (individuu^). Moida ovamo 
ide i priiaj'-r: Blag^oslovjeno budi sfeto i nera- 
stojno (tako je stanipano, mozd'i grijeskom mje- 
sto nerastaJQo) trojstvo. M. Alberti 391. 

NERASTANUCE, n. nom. verb, prema glag. 
ne rastati se. Samo u primjeru: Vjecde nerasta- 
nutje, to jest do smrti se ne imaju nikako ra- 
stati (gi)vor je o muzu i zeni). M. Divkovid 
nauk 102''. 

NERASTAVAN, adj. onaj, koji se ne rastav^a, 
koji se ne moze rastaviti. (I rjecniku Bdinu (ae- 
rastavni, individuo, indivisibile, iaseparabile, — 
adv. nerastavno, inseparabilmente), u Voltigi- 
jmu (nerasta%'ni, inseparabile, unzertrenalich), 
u Stulicevu {qui dividi nequit) i u Sulekovu nem.- 
hrv. (untrenubar). Rastaje i i;ora nod i dan, 
ako su i nerastavni. Poslov. danic. Odijeli se 
')d mene u jwz pakjeni ter nosi s tobom pro- 
klestvo nerastavno, D. Basid 278. Negova uda 
zivuca glavi nerastavno pridruzena. I. Velika- 
novid upud 3, 412. Vjera i Jubav srce koga ne- 
rastavno s mijem zaveza. P. Sorkocevid .591*. 
Koji uzbudiva .... na sjedinene nerastavno s 
crkvom I. P. Lucid izk. 37. Nerastavan, unzer- 
trennbar, inscindibile. B. Petranovid r. kd. 44. 
— U najstarijein primjeru ka) da znnci: nepre- 
kidan Ja do sada s Kazimirom .... nerastavni- 
jem zivjeh mirom. G. Palmotid 2, 231. 

NliiRASTAVIV, adj. into sto nerastavliv. Samo 
u Stulicevu rjecniku (qui dividi nequit). 

NER.\STAV1^IV, adj. onaj, koji se ne moze 
rastaviti; protivno: rastav(iv. Izmedu rjecniki 
sdmo u Betinu (cosa, che non pu6 esser alion- 
tanata, nin separabile). Kakonu jedan ugovor i 
zdruzene nerastavjivo covika i zene. M. Dobre- 
tid 45(3. Druztvo uerazvezjivo i neraztavjivo. I. 
Velikanovic upud. 3, 204. Bio onaj korea ili 
osriov ot kisloroda rastavjiv ili nerastavjiv. P. 
Bolid vinod. 2, 21. 
} NERASTAVNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerastavno. Samo u Sulekovu nem.hrv. rjecniku 
I (Untrennbarkeit). 

NERASTOJAN, adj. Vidi primjer iz Albertija 
kod nerastajan. 

NERASTOP^ilV, adj. onaj, koji se ne moie 
rastoptti; protivno: rastop\iv. Samo u jednoj 
knizi. Vinska kiselina s vapnom pomesana pravi 
takoder i nerastopjivu so. P. Bolid vinod. 2, 2(5. 
Postaje nesto malo nerastopjiv u vodi (t. j. 80k). 
2, 34 

NERASTOVIT, adj. neustrojen (o vepru). 
Samo u Vukovu rjecniku (nichb verschnittea 
[von einem Schweine], non castratus). 

NERASTRCil^IV, adj. onaj, koji se ne moze 
ra'<trgnuti. Stimo u jtrimjeru: I jest po zakonu 
BozjeuiU .... nerazrusjivo i neraztrgjivo (t. j. 
vjencane). A. Bacid 413. 

NERASTRGNUCE, n. nom. verb, prema glag. 
ne rastrgnuti. Samo u jednoj knizi. Neraztrg- 
nutje zenidbe razumi se, da oni ugovor povojni 
ni po jedan nadin ne moze se raztrgnut. A. Ba- 
A.A iiQ 1.' : neraztrgnuca sakramenta. 



Kvari uzao 



did 413. 
414. 

NERASTVORAN, nerastvorua, adj. onaj, koji 
se ne moie rastvoriti. Sam) u Sulekovu rjedn. 
zn. naz. (unzerlegbar). 

NERASTVORIV, adj. onaj, koji se ne moze 
rastvoriti (t. j. otvoriti). Samo u Behnu rjecniku 
(che non si pu6 aprire). 



NERASTVORl^IV 



NERASTVOR^IV, adj. isto sto nerastvoran; 
protivno: rastvor(iv. Samo u primjeru: Amilojii 
"je . . . rastvorjiv u k|u6aloJ vodi .... nerastvor- 
|iv u alki>holu i eteru. J. Panci6 bot. 5. 

NERASTVORNOST, f. svojstvo onoga, Sto je 
nerastoorno. Samo u Sulekovu rjecn. zn. naz. 
( Unzerle»barkeit). 

NERASUCE, «. nom. verb, prema glag. ue 
rasuti (se). Izmtdu rjecnika samo u Bdmu (ne- 
rasutje. incorruttion.e) t u Stulicevu (noa corrup- 
tio). Ni rasu^je no co didine nerasutja prijeti 
fiz lat. neque corruptio iacorruptelam po^ssidebit. 
1 cor. 1.5, 50). Ant. Dalm nov. test 2, 45*>. Po- 
tribno je, da ovo tijeln rasuto obuce se nera- 
sutjem. M. Radnic l?>9^. Er oe se tijelo blaze- 
nika obu6 u nerasutje i u neumrlos. D. Basii 312. 
Sije se na rasuce, a uskrstmti de na nerasuce 
(iz lat. seminatur in corruptione. surget in in- 
Gorruptione. 1 cor. 15, 42). J. Matovic 111. 

NERASUDAN, adj. isto sto nerasudliv. U 
rjecniku Stulicevu (sa snacenem rdavo protuma- 
ienim: neodlucen, nezgodan, indiscreto, indeciso, 
importnnus s naznakom, da je iz ruskoga rjecn ) 
i u Popovicevii (unachtam, unvorbedaeht). O 
nimi prisudivati djelo je besvijesno i nerasud'io. 
S. Rosa 78*. Sta ne 6ini glupo i nerazsudno 
sujevjerijel D. Obradovic ziv. li'S. Kakvi ste 
vi nerazsudni i neblagodarni ludi ! bas. IHO. Ako 
bi nerazsudno unutra u kacu glavu spustio. P. 
Bolii vinod. 2, 112. Jerbo bi vrlo nerazsudno 
bilo, kad bi i drugi udar pokusao. Nov. srb. 
(1834) 61. Ako bi se nerazsudaim i bezpolitic- 
aim postupaiiem veca buna porodila. (18^4) 182. 
— Dodaje sejos: Nerazsudno vase prosenije. Do- 
mentijant> 196 (i otud u Danictceou rjecniku: 
nerasudbnb, inconsideratus). 

NERASUD^IV, adj. onaj, koji ne umije sto 
rasuditi {t. j. prosuditi, promisliti); protivno: 
rasudiiv. Samo u primjeru: Na koga si se ne- 
rasudjivo oslonio. P. Bolic vinod. 1, 282. 

NERASUDNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
tierasudan. Samo u Popovicevu rjecniku (Leicht- 
fiinn, Unachtsamkeit). 

NERASUTAN, adj. onaj, koji se ne moze ra- 
tuti, raspasti; protivno: rasutan. O rjecniku 
Belinu (nerasutni, incorrui.tibile), u Bjelostjen- 
ievu (kao sinonim uz rijec nerazpadni) i u Stu- 
licevu (corruptionis expers, qui corrumpi ne- 
quit). Ki je priporodil nas .... u basdinu ne- 
razsutnu i neockvrneau (iz lat. qui regeneravit 
no9 .... in hereditatem incorraptibilem et in- 
contaminatam. 1 petr. 1, 4). Bernardin 149. Mrtvi 
^e uskrsnuti nerasutni (iz lat. mortui resurgent 
incorrupti. 1 cor. 15, 52). N. Ranina 225a. Vs- 
krsnuti bote mrtvi nerasutni. Ant. Dalm. nov. 
test. 2, 45b. Koji porodi nas . . . . u bastinu ne- 
rasutnu i neoskvrneau. I. Bandulavid 240*. Kri- 
pos ti si, ka od rasutna drva cinis nerasutna. 
J. Kavanin 462^. Kojijeh telesa premda su ne- 
rasutna. J. Matovic 112. Cekamo nerasutnu 
krunu slave. 514. Tilesa nerasutna .... nadhode 
bez prilike u velifiini sva tilesa raspadna. Grgur 
iz Varesa 28. Cedri nerasutni libanski. 115. 

NERASUTIV, adj. isto sto nerasutan. Samo 
u rjecniku Belinu (che non puo disfarsi^ i u 
Stulicevu (corruptionis expers, qui corrumpi 
nequit). 

NERASUTNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
rterasutno. Samo u primjeru: Naufiiteji ne za- 
avase prijo neducenstvo nego nerasutnost. J. 
Matovid 111. 



47 NERAZABRAN 

NERASfilN, adj. onaj, koji se ne moSe ra§6i' 
niti. Samo u primjeru: Mo?.6 iza<^i neraffiini 
kripki cedar. J. Kavanin Slub. — Nepouzdano. 

NERaSciNIV, adj. onaj, koji se ne moie ras- 
ciniti. Samo u Stulicevu rjecniku (corruptionis 
expers). 

NERASCiNEStE, n. nom. verb, prema glag. 
ne rasciniti 8«. U rjecniku nijednom, a samo u 
primjerima: Tadaj de biti jedno bitje od neraz- 
ciii-nja. M. Orbin 257/2.i8. Posije se u razdi- 
tienju, ustane ae u nerazcidenju (iz lat semi- 
natur in corruptione, surget in incorruptione. 
1 cor. 15, 42). P. Radovcic ist. 116. 

NERaSCINIV, n. isto §to nerasciniv. Samo u 
Belinu rjecniku (incorruttibile). 

NER-XiSIRIV, adj. onaj, koji se ne moie ra- 
siriti. S'lmo u Belinu rjecniku (che non puo 
esser allargato). 

NERAT, m. prezime tamna postana. Mestar 
Blaz Nerat (iz xvi vijeka). Moa. croat. 223. 

NER.lTAN, neratna, adj. onaj, koji ne ra- 
tuje, koji ne ce da ratuje. Samo u Stuliievu 
rjecniku (imbeliis). 

NERATI, neram, impf. isto sto neriti, noriti, 
roniti. Samo u primjeru: Po nih (t. j. po vo- 
dama) nemoj svej nerati. J. Kavanin 88b, 

NERAV, /. isto sto 2 narav pod b. Samo u 
primjt-rima: l/.e .... neravb clovecu sazdalb {iz 
XV vijeka). y/ioa. serb. 30S. Kolicijemb milosrb- 
dbjemb Bogb Jnbi neravb clovecu (iz xv v.). 366. 
Oba primjera donosi Danicic u svome rjecniku 
s. V. nravb. 

I NEKAVAN, neravna, adj. nejednak, hrapav, 



' neupravan; protivno: ravan. rjecniku Bdinu 
(neravni, ineguale), u Bjelostjencevu (neraven, 
pravus, indireetus, — adv. neravuo, prave, indi- 
recta), « Voltigijinu {adv. neravno, indiretta- 
mente, nicht geradezu), u Stulicevu (inaequalis, 
— adv. neravuo, inaequaliter s naznakom, da je 
iz ruskoga rjecn), u Sulekovu nem hro. i u Po- 
povicevu (uneben, ungleich^. Sto je neravno, 
sve nosi jednako (iz lat. fert aequaliter omne 
inaequale). A. Georgiceo nasi. 127. Je li jos gdje 
sto hridno i neravno hrlom stupaju Vincencovu? 
A. Kalid prop. 536. Koje jesu neravne livado, 
lie kucnici poravniti rade. J. S. Rejkovic 349. 
Zemja je brda neravnija nego drugog poloze- 
nija. P. Bolic vinod. 1, 114. Koje je pri ovako 
iieravnoj zemji vrlo tezko. Nov. srb. (1831) 208. 
Ako je sace neravno, skrbavo. F. Dordevic 29. 
Neravna mjesta neka budu ravna. D. Danidid 
is. 40, 4. Idasmo peske, jer je put vrlo neravan. 
M. D. Milicevid zlos. 251. — Ne razabira se 
znacene u najstarijem primjeru: Drugo zove se 
kumstvo neravno, kada se dva vazmeta po za- 
konu tr se poznata pltenim smesanjem i sta jedna 
pit; zato ako moja zena drzi sina druzih, oba, 
ocac i mati jesta mani kuma. Narucn. 64b. 

NERAVNOST, /. svojstvo onoga, Ho je ne- 
ravno. Samo u rjecnicima, i to u Belinu (ne- 
ravnos, inegualita), u Bjelostjencevu (pravitas, 
iniquitas), u Jambresicevu (pravitas, salebritas), 
u Stulicevu (inaeq'ialitas s naznakom, da je iz 
ceskoga rjecn.), u Sulekovu nem.hrv. (Ungleich- 
belt) i u Popovicevu (Ungleichheit, Unebene). 

NERAZABRAN, pas. partic. zanijekani prema 
razabran; isto sto nepromis{en. Izmedu rjecnika 
samo u Belinu (non considerato, imprudente, 
indiscreto, — adv. nerazabrano, imprudente- 



\EHAZABKA.N*»Sl' 48 

moBte, infiiscretamente) i u Stulicevu (iooonsi- 
•leratun, imprudons) » miin) u primjeru: Nemo: 
neratabrano .... smi^Jati miiku i dostojanstva 
lausova. 1'. Kadovcic nac. 1S7. Vidi nerazbran 

NEUAZABIIANO.ST, /. svojatvo onoga, koji 
ie nerasabran. Samo u rjeiniku lielinu (nera- 
BabranoJt, iudiscretione, imprudenzai » u Stuli 
eevu (inconsidprantia, imprudentia). 

NEKAZABRANE, «. notn. verb, jjrcma glag 
no rarabrati ; tsto sto nernznbranuit. Izniedii 
rjtimka samo u litlinu (iierazabranjo pameti, 
imprudonzal « u Stulicevu (inconsidei-antia, ira 
prudeniia). Odvrati od mene tasoiuu, pameti 
nesUiiovilxtvo, kipu zablujenje, ust nerazabra- 
nje. 1. Ivaniiiovic LSI. Ovo ,je nerazabranje i lu- 
dost RriSnika P. Kadovcic iia6. liU. Zabavjenfi 
.... nosi sobom jedno nerazabrarie i izvadeno 
vnje. ko)e ie te veoma sme.sti u molitvi. Al. 
Radnii i."»4''. Kazabranje jest jedna kripost, koja 
xtovja Urdu naslad)Pn|em iuceuja nasega .... 
Ncrarabranjo jost, kada covik odveie se prida 
nanladjenjem. I. T. Mruavid ist. 153. U prvoni 
I ittrrlom primjeru znacene je: neumjerenost ; 
rtdi nerazbor pud h. 

.VERAZAZNA-IA, /. ono, sto se ne moze ra 
zaznati. Samo u Sulekovu rjecn zn. naz. (zakori 
nerazaznaje, lex indisceruibilium). 

NERAZAZNAN, pas partic. zanijekani prema 
razaznaii ; znuctce isto Sto ncrazabran. Samo n 
primjeru: Jedna kci mlajahna .... koliko ujudna 
1 pirdava, toliko vede rogoborna, ohola i nera- 
zBZDuna biSe. P. Zoranid ll. 

NERAZBIRAN, pas. partic. zanijekani prema 
razbiran; islo sto nerasabran. Same u Belinu 
rjecniku (non considerato). 

NERAZFMTAN, adj. onaj, koji se ne moze 
rasbiti. Samo u rjecniku lielinu (non rompevole) 
I u Stulicevu (nerazbitan, v. nekrsiv). 

NEUAZBOK (bice tnkav akc), m. stane hez 
razbura, t. j. ludost, nepromia(€nost; protivno: 
razbor. IJ rjeiniku Sltkajmu, Belinu, Voltigi 
jinu, Stuliceru i u Popovicevu (vidi dale). 

n) u navedenom znacenu. V rjecniku Be- 
linu fabbapliamento mentale s primjerom iz 
MenictiOL 19, imprudonza s primjerom iz Gun- 
■lultca 2'.«i, incoDHiderationo, indiscretione, spro- 
■.■o-*ito), u Voltigijinu (nerazbor, v. nerazbornost), 
« iStulicevu (r-rror, inoptiae .s primjerom iz Men- 
^ticn i;t) I u Poporicevu (Kinsichtslosigkeit). 
lako po rael()j;u besidi Akior, da razlog pod 
tiogu pfwUvi nerazbor. M. Marulid 24. Kolikrat 
«oToru .... tolikrat satvoru ki^odi nerazbor. 
S. Mnn6fttic I'.t. Sasfirn je obvladala ranim srceni 
innjim, ko je iur Hknndala s ncrozborom tvqjini. 
P. Zoranid S>. I)vor ovi pun nosvije«ti, pan smrti, 
n^raibor ii kom so namjeati. D. Zlataric 1^. O 
tnladinti UHta i plaha, koja srnes s nerazbora. 
be« bojazni i boz «traha! I. Giindulic 296. Svi 
om norarbor vlada ku?,ni. G. Palmotid 3, 38»>. 
Noraiborom zftmi;|oni duditi ho Indo uzefie. P. 
KaiiRvolir .'^H. Ne tljelujo « nerazbora ter nefii 
stijom po/udama Trn ii bvojo put no ntvora. T. 
Dnrdid salt. 71. Da sn oni gami .'<obi svoju no- 
"radu gradili po norazborn. A. d. Bella raz^. 
JS. EUi kamo vodi norazbor i z.inesonost. M. 
Pavlinovid raz^. GO. 

h) neumjerenost. hmedu rjecnika namo n 
.Mikalinu (neraabor, norazbornont, imraoderatin, 
.ncontinentia) t samo u primjeru: Pismo sveto 
udi 1 pridla^ra nam rnzbor ill razabracje na 



NEBAZBOKAN 

uklonenje nerazbora ili netriznosti. §. Badinic 
soma 182*. Vidi prvi i cetvrti primjer kod ne- 
razabraiie. 

c) samovolstvo. Samo u primjeru: Mqj- 
zesa ostavja svoja mati ua nerazbor i slobodii 
nekrepkijeh tekudijeh voda. B. Zuzeri 227. 

NERAZBORA C, nerazborca, m onaj, koji je 
hez razbora. Samo u primjeru: Trtorac neraz- 
boruc (narodna poslooica u Banatu). Javor 
(1880) 824. 

NERAZBORAN, adj. onaj, kojij^ hez razbora,^ 
nerazuman. hezuman; protivnu: razboran. If 
rjecniku Belinu (imprudente, inconsiderate, in 
discreto, — ado. nerazborno, imprudentemente, 
inconsideratamente, iudiscretamente) t u Bjelo' 
stjencevu (nerazboren, imprudens, — adv. ne- 
razborno, imprudenter). 

a. u navedenom znacenu. 

a) adj. 
an) cefadma. \iud'i svitovni ucine se 

oholi i nerazborni i plasi. P. Radovcic nac. 21. 
Nerazborni gresnik rece u svom srcu bezobrazno. 
I. Dordic salt. 171. Ah nerazborni j^rgovde! D. 
Basic 55. Vi cete biti tako nerazborni, da cete 
promijenit jedno dobro ovako veliko za jedno 
dobro prohodno. 313. Djeca jesmo i nerazborni, 
pridani na nestavne rijeci i na isprazna djelo- 
vana. J. Matovic 476. No mogu na ove neraz- 
lozite tuzbe ovih lierazbornih tezaka ne srdit se. 
A. d. Bella razg. 53. 

hb) zivotinama. Koja je umilo pod- 
loziti .... pod svoju moc zivine nerazborne. P. 
Kadovcic ist. 163. Nerazborne od zivine svak se 
u6'. J. Kavanin 458^). Gori on je u tomu neraz- 
bornijeh od zivina. A. Vitajid est. 3. 

cc) iemu apstraktnom, Ovako s plahe 
dudi nerazbornim smjenstvom gine. I. Gundulic 
424. Cutjeti du vjecuu smecu s djela toli neraz- 
borna. G. Palmotid 2, 44. Da tebi budu one no- 
razborua uzrok gniva. 2, 442. Nerazborna oho- 
lasti, na sto si se tac prostria? P. Kanavelid 7. 
Nerazbornom u ciiieuju slici smamnom zivince- 
nju. J. Kavaniu 434'^. Tijem su izprazne rijeci, 
koje nerazborna svijes govori. I. Dordic uzd. 104. 
Nu se ne de ta rijet modi nerazborna molba 
moja. salt. 63. Zavit negov bijase nerazboran. 
E. Pavid ogl. 196. Nerazborni jest oni obidaj, 
koji se protivi zakonu. A. d. Costa 1, 234. 

b) adv. Kada ispovidnik nemudro i ne- 
razborno ispituje. S. Budinic ispr. 25. Da ne 
bjeze nerazborno. J. Palmotid 370. Misle, da )u- 
biti nerazborno sine, prijate}e, blago . . . . ne de 
im dati veliku tugu. P. Radovdic nad. 49. Ne- 
razborno bjehu se uslobodili suditi. I. Dordic 
ben. 162. Ako se mi u svaku opaku prigodu i 
zlo druatvo nerazborno upustimo. E. Pavid prosv. 
I, 120. Stisnu onoga popa nerazborno bogo- 
jubna. S. Eosa m. Hocu, da znate, §to se razii- 
uiije sudit nerazborno. D. Baiid 86. Pisaoci, koje 
Meniata nerazborno zove neprijate]e Focija. A. 
Kanizlid kam. 72. 

b. nerazboran je onaj, koji je hez razhora, 
razlike, s rcda. U rjecniku Bjelostjenceiu 



bez 



(nerazboran, indiscretus, — adv. nerazborno, in- 
discrete) t u Voltigijinu (indistinto, nicht unter- 
schiodon, — adv. nerazborno, indistintamente, 
undeutlich; ova je nem. rijed zlo uzeta, jer ona 
^naii: nejasan). Ne V\(h) hotio .... da ispovi- 
dajuci se sve s reda (kako nike zone obidaju) 
gnhe nerazborno brojia. P. Knezevid csm. 13. 
Viie se potvrda nije naslo. 



nerazboriCan 



49 



NERAZDJELAK 



c. hezobrazan, bestidan; kao da je to u pri- 
mjeru: Sem i Jafet ne ktiSe biti dionici neraz- 
bornoo; vladana Hamova (kad se rugao golotiiii 
svoga oca). D. Bogdanic 8. 

NERAZBORICAN, adj. isto sto nerazboran, 
nerazborit. Satno it Belinu rjecniku (adv. ueraz- 
boricno, imprudentemente). 

NERAZBORIStE, n. isto sto nerazbor, neraz- 
bornost. Samo u primjeru: David nejmade smi- 
onost hrvati se protivu Golijatu, nego posli kako 
pridobi .... lava i medvide, koji mu ov6ice kra- 
dijahu. Ako ti do sada ni3i pridobio, nego brz 
bio pridobiven i pridavjea od lava tvojib pozu- 
dah i od medvida nerazboriscah tvojih, povrati 
se na vrime. A. Ivadcic 37. 

NERAZBORIT, adj. isto sto nerazboran; pro- 
tivno: razborit. If rjecniku Mikajinu, Belinu i 
u Popovicevu (vidi da]e). 

a. isto sto nerazboran pod a. U rjecniku 
Mika^inu (imprudens), u Belinu (imprudente, 
inconsiderato, temerario, — adv. nerazborito, im- 
prudentemente, inconsideratainente) i u Popo- 
vicevu fohne Einsicht, unachtsam, unvorbedacht^^ 

a) adj. Jazik nerazborit svakoniu se mrazi. 
M. Marulic 109. Hti naresit prsi jabukom torn, 
s ke sud nerazborit razori Trojon sfom. P. Zo- 
ranic 26. Ako bi slijedeci onom nerazboritom 
tvrdosti ubio sam sebe. B. Kasi6 in. 16. Ovi 
nerazboritom pokorom uzeze sam sfoju ruku. 71. 
Opak, srdit, nerazborit zbor vaskolik skace i 
vika. Or. Palmotid 3, 44^, Nerazborite ptice iscu 
sebi svoja pribivalisca i nabode jih. A. Vitajic 
istum. 273. Ja djetetom od dvanes godista .... 
lud i nerazborit jasem na golu konu bez uzde. 
V. M. GuSetic 221. Ovo se zove nerazlozito i 
nerazborito bogojubstvo. I. Nenadid nauk 207. 
Biti do plaha i nerazborita zakletva. J. Matovi6 
347. Bog .... zivinami nerazboritijema podaje 
svaka potrebita za zivjeti. 431. Nemilostiviji od 
zivina nerazboritif/tj. I. P. Lucid razg. 99. A. 
Sto je grih srditosti? B. Jest nerazborito srdca 
ganutje. I. Velikanovid upud. 1, 355. Gdjekoji 
primjer mozda bi bo]e bilo staviti pod b. 

h) adv. Pisam ovu .... ako bi stil ali 
slisal nerazborito. I. Ivanisevic 124. Kako smo 
do sad cinili nepromis|eno i nerazborito. D. 
Basic 86. Jere se ne ima sluziti s zakletvom ne- 
svijestno i nerazborito, ma razborito i razmis}eno. 
J. iVIatovic 346. U cemu on nepravedno i ne- 
razborito okrivjuje papu. A. Kanizlid kam. 169. 
Niti je priko nacina nerazborito uzezena (t. j. 
srditost). I. Velikanovid upud. 1, 855. 

b. neumjeren, prekomjeran. U rjecniku Mi- 
kajinu (immoderatus, immodicus, nimius, — adv. 
nerazborito, immoderate) i u Belinu (adv. ne- 
razborito, immoderatamente). Jazik krotak drivo 
je zivota, a oni, ki jest nerazborit, smesti ce 
dubom (iz lat. lingua placabilis lignum vitae, 
quae autem immoderata est, conteret spiritum. 
prov. sal. 15, 4). Bernardiu 170 i N. Ranina 2 10b. 

C. necedan. Samo u Mikajinu rjecniku (immo- 
destus, — adv. nerazborito, immodeste); vidi 
nerazbornost pod d. 

NERAZBORITOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nerazborit. Samo u Popovicevu rjecniku (Unacht- 
samkeit). 

NERAZBORl^IV, adj. isto sto nerazborit. Samo 
M primjeru: Ne mczes biti toliko nerazbor}iv u 
dobitju stvari vrimenitijeC?i^. M. Radnid 154*. 

NERAZBORNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nerazboran. 

vni 



(i) potvrde prema nerazboran 2^0^ o,. U 
rjecniku Belinu (nerazbornos, inconsideratione, 
indiscretione, temerita) i u Bjelostjencevu (im- 
prudentia). Nije li prem ocita nerazbornos mi- 
slit samo za uzivat male dana, a ne mislit za 
uzivat sva godista vjekovita? B. Zuzeri 73. Re- 
cene knige zadrzaju u sebi govorena od smu- 
deiia i nerazbornosti. A. Tomikovid ziv. vii. Pro- 
misjajudi, u kakvu ga je tisnodu stavila negova 
zgoda ili za boje redi, negova nerazbornost. 249. 

b) potvrda prema nerazboran pod b. Samo 
u Voltigijinu rjecniku (indistinzione, bez nem. 
znacena); vidi nerazboran pod b. 

c) neumjerenost. Samo u Mikajinu rjec- 
niku; vidi kod nerazbor pod b; a vidi i ne- 
razborit pod b. 

(I) necednost. Samo u Voltigijinu rjecniku 
(indiscretezza, Unbescheidenheit) ; vidi nerazborit 
pod c. 

NERAZBORSTVO, n. isto sto nerazbornost u 
znacenu te rijeci pod a. U rjedniku Belinu (in- 
consideratione, temerita) i u Jambresicevu (te- 
meritas, — u lat. dijelu) Prihode v zamku izgi- 
beli po nerazborstvu. Transit 37. Zato upadu u 
ta nerazborstva. P. Radovcid nad. 172. A. Ko- 
liko ima hceri bludnost? B. Osam, to jest: 
slipost pameti, pogibil, nerazborstvo .... I. Za- 
notti upit. 15. Ca prvo bihu obedali .... u ne- 
razborstvu svojemu razbise. A. Vitajid istum. 
252. David .... prignu se na razlika izvana ne- 
razborstva i kaza, ko da se pomamio. I. Dordid 
salt. 103. Bi li se vede nerazborstvo iliti slo- 
boda nerazlozna pod nebom najti mogla? D. 
Rapid 117. Koji psuju .... od manitosti i ne- 
razborstva svoga. A. d. Costa 2, 128. Jos se ni- 
jesi osvijestio, nijesi se ozvo, nijesi se obratio. 
Teska nerazborstva! A. Kalid prop. 320. Ne- 
razborstvo Je prem smiono i odita nesvijes na 
pogibiju se igda stavit. B. Zuzeri 197. 

NERAZBRAN, pas. partic. zanijekani prema 
razbran; isto sto nerazabran {vidi tamo). Samo 
u primjeru : Nerazabrana tac sminost .... osta 
vikom poskvrna. I. T. Mrnavid osm. 152. 

NERAZBUDIV, adj. onaj, koji se ne moze 
razbuditi. Samo u Belinu rjecniku (stamp, gri- 
jeskom: ,nerazdiv', che non pu6 esser destato). 

NERAZDERIV, adj. onaj, koji se ne moze 
razdrijeti. Samo u Stulicevu rjecniku (uerazde- 
riv, V. nederiv, t. j. qui lacerari nequit). 

NERAZDER^jIV, adj. isto sto nerazderiv. 
Samo u Jambresicevu rjecniku (illacerabilis, — 
u lat. dijelu). 

NERAZDIO, nerazdjela, adj. onaj, koji se ne 
moze razdijeliti. Samo u primjerima: Isus cio 
nerazdjeli da u svakom se dijelu dijeli. J. Ka- 
vanin 68*. Vas svijet punat nerazdjeli. 487*. 

NERAZDIONOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerazdiono (nerazdjelno). Izmedu rjecnika samo 
u Belinu (nerazdionos, indivisibilita) i u Stuli- 
cevu (indivisibilita, id, per quod aliquid dividi 
nequit) i samo u primjeru: Puteno zdruzenje, 
po komu rada se nerazdionost zenidbena. A. d. 
Costa 1, 148. 

NERAZDIONSTVO, n. isto Sto nerazdionost. 
Samo u Stulicevu rjecniku (indivisibilita, id per 
quod aliquid dividi nequit). 

NERAZDJELAK, nerazdijelka, m. isto sto ne- 
rasjecak. Samo u rjeinicima, i to u Belinu 
(atomo, corpo per la sua picciolezza indivisibile), 

4 



NERAZDJELAN 



50 



NEEAZDJE^IVOST 



u Jatnbreiicevu (neraedelak, punctum, — u lat. 
diieluj i u Stulicevu (nerazdjelak, nerazdjelka, 
atomus). 

NERAZDJELAX, nerAzdioiia (bice takav akc), 
adj. indivisibili.s, innep&r&bilis; jjrotivno: razdje- 
Ian. Najcise se potvrda naslo u dubrocackih pi- 
snca xvii I xvni vijeka. Norn. simj. in. glasi po 
pravilu nerazdjelan, sasina rijetko nerazdion 
(Poslov. dani6. 84, Dordid ben. 109. 130); u dru- 
<jtm oblicima Dubrovcani imaju -io-, na pr. ne- 
"rnzdiona, norazdiono t t. d.; rijetko se tako na- 
liizi u nedubrovackih pisaca (vidi medu primje- 
rimaj, nni mjesto toga imaju -1-, na pr. neraz- 
djelna, uerazdiliia i t. d. 

a. onaj, koji se ne maze razdijeliti u dije- 
love. U rjecniku Belinu (nerazdioni, iadivisibile), 
u Stulicevu (nerazdion, individuus s primjerom 
iz Palmotica 3, 35^: nerazdiona, neizrecena svjet- 
loBt sunca neumrluga, — nerazdjelan, indivisus, 
— adv. nerazdjt'lno, v. nerazdjejivo s naznakom, 
da je iz ruskocja rjein.), u Danicicevu (nerazde- 
iLiib, indivisibilis s jednom potvrdom srpskoslo- 
irnakom), u Popovicevu (nerazdelan, untheilbar); 
iwa I M Sulekovu rjecn. zn. naz. (untheilbar, 
indivisibile, impartibile). Va ime nerazdelne sve- 
tije trojice (iz xiv vijeka). Mon. croat. 46. Dusa 
bi stvorena .... priprosta, nerazdelna. Korizm. 
♦iyb. Bez uzroka uzrok jedan nerazdiono jedin- 
stvo jo (t. j. Bog). I. Guudulic 210. Troje sob- 
stvo jedinoga nerazdjelna cine ih Boga. J. Ka- 
vanin 5281^. Nerazdiona u nicemu cjelovita prima 
iiega (t. J. liusa « pricesti). B, Bettera 6ut. 123. 
Vjekovitos .... u dijelo nerazdiona sved je i 
bit de. 1. Dordic uzd. 113. Bog, koji je dull ne- 
izmjerni i u sebi nerazdion. ben. 130. U ime 
svetoga i nerazdionoga trojstva. 141. Vira .... 
ima biti cila i nerazdiona. A. d. Costa 1, 3. 
Zrnce jedno nerazdiono. B. Zuzeri 236. U Slo- 
vona je bio obicaj drzati plemena za jedno ne- 
razdjelno tijelo. l). Danicic istor. 296. Ne moze 
iiiniome na dar dati svoje pravo na nerazdioni 
kucni imetak. V. Bogidic zakon. 159. 

b. ncrastavan, nerazdruzan. U rjecniku Be- 
linu (nerazdioni, inseparabile, — adv. nerazdiono, 
insoparabiluieiito), u Stulicevu (nerazdion, inse- 
parabilis, — nerazdjelan, non .separatus), u Da- 
ni6i6evu (norazdclbnb, nun sejuuctus s primjerom, 
koji se ovdje narodi na prvom mjestu) i u Po- 
povicevu (norazloian, untrennbar, unzertrennlich). 

u) adj. Uovoro, da je bio nerazdelaub z 
bratonib svojimb (iz xv vijeka). Spom. sr. 2, 118. 
Mu?. raudar norazdilan je od istine. Starine 3, 
'J'il. Djelovaua kreposnoga nerazdiona druga 
prava (t. ;. slavaj. Q. Palmotid 2, 161. Svud je 
i iiime nerazdiona (t.j.zemla sa sunceni), s nim 
8e vijoku no rasljere. 3, ITJb. Dusa . . . . s tvo- 

iijem htijenem nerazdiona. I. Dordi6 uzd. 99. 
'rve od mlado^ti m''" si ufane nerazdiono. salt. 
'2H2. Ja sarn Henedik nerazdioni atrainik i pri- 
bivalac ovnga riiana.'<ti|f>r.i. ben. 196. Srce srecno 
. . . . ■ tobom .-iklopiti prijatojstvo nerazdiono. 
I. M. Matei6 155. Na smrtnom rvanu Isukrst 
biti do nas drug nerazdioni. B. Zuzeri 5i. Ovo 
.)e sanio blago, koje jo od nas i po smrti ne- 
razdioDo. 82. 

b) adv. Dim i miris idu nerazdiono iz 
kadila, Poslov. danic. Obje imahu redom i ne- 
razdiono brojiti 98. S. Rosa 19«. Costito cemo 
zivjeti i neraxdiono sjedineni. I. M. Mateic 174. 
Toliko bi negov dub nerazdiono zdruzen a Bo- 
gom. A. Kalic prop. 528. 



NERAZDIJELIM, partic. prez. pas. zanije- 
kani prema razdijelim; onaj, koji se ne moze 
razdijeliti. Oblik je crkvenoslavenski, ali se na- 
lazi i u nekim ispravama, koje su pisane na- 
rodnim jezikom, i otud u Danicicevu rjecniku 
Cnerazdelimb, indivisibilis). Prfesvetaja trojice, 
nerazdelima, slava tebe (iz svrsetka xiv vijeka). 
Mon. Serb. 237. Smis|aje veliku Jubbvb 1 srbcanu 
prijazbnb nerazdelimu, koja bistb medu gradomb 
Dubrovnikomb i sb praroditeji mi nasimi (iz 
svrsetka xiv v.). 241. Da je kletb i prokletb .... 
trojicomb jedinosustomb, nerazdilimomb (iz xv. v.) 
I 379. Sahranuju medu sobome jedino nerazde- 
i limoje ill nerazdelno jedinstvo. S. Budinic 
suma 13*. 

' NERAZDJELIV, adj. istn sto nera2dje\iv. 
Izmedu rjecnika sam,o u Sulekovu nem.-hrv. 
(untheilbar) i samo u primjerima: Bludnost jest 
drugarica nerazdiliva p(Yjozdrlosti i pijanstva. 
Blago turl. 144. Srce .... sjedmeno sobstveno 
i nerazdjelivo s vjecnom rijeci. Stit 13. 

NERAZDJELIVOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerazdjelivo. Samo u Sulekovu nem.-hrv, rjec- 
niku (Untheilbarkeit). 

NERAZDJELNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerazdjelno. Samo u Sulekovu rjecn. zn. naz. 
(Untheilbarkeit, indivisibilita) » u Popovicevu 
(nerazdelnost, Untheilbarkeit). 

NERAZDJELAN, adj. isto sto nerazdjelan. 
Samo u primjeru : Dusa .... nije ga ostavila 
niti se je rasirila, jere je nerazdijna. I. T. Mr- 
navid ist. 129. 

NERAZDJE^jENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne razdijeliti. Samo u Stulicevu rjecniku (actus, 
quo res individua redditur, afficitur). 

NERAZDJELIV, adj. isto sto nerazdjelan; 
protivno : razdje^iv. 

a) isto sto nerazdjelan pod a. U rjecniku 
Mikajinu (nerazdijiv, individuus, indivisibilis), u 
Belinu (adv. nerazdjejivo, indivisibilmente), u 
Bjelostjencevu (nerazdejiv, indivisibilis, — adv. 
nerazdejivo, indivisibiliter), u Jambresicevu (ne- 
razde)iv, indivisibilis), u Voltigijinu (nerazdijiv, 
indivisibile, untheilbar), u Stulicevu (individuus, 
— adv. nerazdjejivo, indistincte, ut dividi ne- 
queat) i u Sulekovu rjecn. zn. naz. (untheilbar, 
indivisibile, impartibile). Stvar nerazdijiva i ne- 
razludiva ne moze od dvoatruka pocetka izhoditi. 

A. Kanizlid kam. 727. Koji (t. j. Bog) po bitju 
svojemu svagdi mora biti nerazdjejiv i neobuj- 
mitiv. U. Bogdanic 55. Nerazdjejiv, untheilbar. 
Jur. pol. term. 540. Ako je stvar nerazdjejiva. 

I V. Bogisid zakon. 40. 

b) isto sto nerazdjelan pod b. U rjecniku 
Belinu ('non separabile), w Bjelostjendevu (ne- 
razdejiv, inseparabilis) i u Stulicevu (insepara- 
bilis, — adv. nerazdjejivo, inseparabiliter). Da 
zive tebi Jubavju nerazdijivom, koja se od tebe 
i od izabranih tvojih nikadar ne moze razluciti. 

B. l-iasid rit. 137. Zenidba .... uzdrzujudi ne- 
razdjejivo opdenstvo zivota. J Matovid 304. 
Prija nego se zdruze nerazdijivim nacinom u 
zenidbi. I. Garaiiin 15. 

NERAZDJELIVOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerazdjejivo. V rjecniku Bjelostjencevu (neraz- 
dejivost, indivis'ibilitas. inseparabilitas), u Vol- 
tigijinu (indivisibilita,, Untheilbarkeit), « Stuli- 
cevu (nerazdjejivost, v. nerazdionost) » u Sale- 



NERAZDRAPljilV 



51 



NERAZLIK 



Jrovii rjecn. zn. naz. (Untheilbarkeit, indivisibi- | 
ilita). Nerazdje|ivost, Untheilbarkeit. Jur, pol. 
term. 540. Vise se potvrda nije naslo. 

NERAZDRAPJfilV, adj. onaj, koji se ne moze 
razdrapati. Samo u rjecniku lijelosfjendevii (illa- 
oera^ilis) i u Stulicevu (nerazdrapjiv, v. nederiv, 
t. j. qui lacerari nequit). 

NERAZDRIJESeN, pas. partic. zanijelcani 
prema razdrijesen; onaj, koji se ne maze razdri- 
jesiti. Samo u primjerimn: S nerazdrijeseajjem 
vjeacanem. M. Radnic 377f>. Vez, koji po svojoj 
vlastitoj naravi jest nerazlucen i nerazdrisen. 
A. d. Costa 1, 150. 

NERAZDRJESAN, adj. onaj, Jcoji se ne moze 
razdrijesiti. Samo u primjerima: Zaveza neraz- 
drjesna zenidbena. J. Kavanin 42a. Uzao Jubavi 
.... da se ucini nerazdrisiii. P. Knezevic osm. 
173. Vidi nerazrjesan. 

NERAZDRJESIV, adj. isto sto nerazdrjesan. 
U rjecniku Mika]inu (nerazdrisivi, indissolubi- 
lis), M Belinu (nerazdrjesiv, insolubile) i u Sale- 
kocu iiem. - lirv. (unauflosbar). Nerazdrjesiv, 
unauflosbar. Jur. pol. term. 524. Vise se potvrda 
nije naslo. 

NERAZDRJeSiVOST, /. svojstvo onoga, sto 
je nerazdrjesivo. U Sulekova nem.-hrv. rjecniku 
(Unauflosbarkeit). Nerazdrjesivost, Uuauflosbar- 
koit. Jur. pol. term. 524. Vise se potvrda nije 
naslo. 

NERAZDRJESl^iy, adj. isto sto nerazdjesiv. 
Samo u primjeru: Zenidba jest pogodba zako- 
nita i nerazdriS]iva medu muskim i zenskim. S. 
Badri6 pr. nac. 53. 

NERAZDRUZAN, adj. onaj, koji se ne moze 
razdruziti. Izmedu rjecniku samo u Stulicevu 
(inseparabilis s primjerom iz Palmotica 3, 40a) 
i u Sulekovu rjecn. zn. naz. (inseparabilis, un- 
trennbar). Nerazdruzna puni sklada na n omrazu 
smrtnu nose. G. Palmotic 8, 40*. Sjkojijem je 
vazda sastucen bio sobstvenijem i nerazdruzni- 
jem ujedinenem. I. Dordic salt. 6:. 

NERAZDRUZEiV, ^as. partic. zanijekani prema 
razdruzen. Samo u Belinu rjecniku (nerazdruzeni, 
inseparabile). 

NERAZDRUZIV, adj. jsto sto nerazdruSan. 
Izmedu rjecnika samo u Sulekovu nem.-hrv. (un- 
trennbar) i samo u primjeru: Sve ih veze ne- 
razdruzivo. M. Pavlinovic razg. 49. 

NERAZDRUZIVOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerazdruzivo. Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjec- 
niku (Unzertrennlichkeit). 

NERAZDRUZ^IV, adj. isto sto nerazdruziv. 
Samo u rjecniku Jambresiceou (nerazdruzliv, in- 
dissociabilis) i u Sulekovu rjecn. zn. naz. (inse- 
parabilis, untrennbar). 

NERAZDRUZNOST, J. svojstvo onoga, sto je 
nerazdruzno. Samo u Sulekovu rjecn. zq. naz. 
(Unzertrennlichkeit). 

NERAZDVOJAN, adj. onaj, koji se ne moie 
razdvojiti. U rjecniku Belinu (non dimezzabile), 
u Bjelostjencevu (nerazdvojni, individuus, v. ne- 
razde|iv), it Voltigijinu (nerazdvojni, indiviso, 
unzertheilt) i u Stulicevu (individuus). Nasao se 
samo primjer: Ta su prava nerazdvojna od co- 
vekove prirode. M. D. Milidevic skol. 81. 

NERAZDVOJIV, adj. isto sto nerazdvojan. 
Samo u rjecniku Belinu (non dimezzabile) i u 
jStulicevu (individuus). 



NERAZDVOJNOST, /. svojstvo onoga, Sto je 
nerazdvojno. Samo u rjecnicima, i to u Belo- 
stjencevu (individuatio, individuum), u Voltigi- 
jinu (individualita, Unzertheiligkeit) i u Stuli- 
cevu (individuum). 

NERAZDVOJSTVO, n. isto sto nerazdvojnost. 
Samo u Stulicevu rjecniku (individuum). 

NERAZGNILAN, adj. onaj, koji ne moze sag- 
niti. Samo u lirimjeru: U bastinu neumrlu, ne- 
ockvrhenu, nerazgnionu (iz lat. in hereditatem 
incorruptibilem et incontaminatam et immar- 
cescibilem. 1 petr. 1, 4). N. Ranina 212b. 

NERAZGOVIJETAN, nerazgovijetna (hice ta- 
kav akc), adj. nejasan, nerazumliv; protivno: 
razgovijetan. 

a)^u navedenom znacenu. Izmedu rjednika 
samo u Sulekovu nem.-hrv. (adv. nerazgovijetno, 
undeutlich) i u Popovicevu (nerazgovetan, unver- 
standlich). Po nerazicovijetnim rijecima jednoga 
Jetopisca. D. Danicic u Ivekovicevu rjecn. — 
Adv. Kad koji brzo i nerazgovijetno govori. 
Vuk nar. posl. 29. U jednom rukopisu .... ne- 
razgovijetno zapisano. f). Danicic u ovome rjecn. 
s. V. asina. 

b) budalast. Samo u jednoj knizi. Ovi 
mladi i nerazgovefcni krajic poslusa krivo vi6e. 
E. Pavic ogl. 264. Obdrzane jali rasude jedne 
vlade vece puta visi o razgovetnomu ili neraz- 
govetnomu vicu. 266. 

NERAZGO VIJETNOST, nerazgovijetnosti (bice 
takav akc), f. svojstvo onoga, koji^ je nerazgovi- 
jetan. Izmedu rjecnika samo u Sulekovu nem.- 
hrv. (Undeutliohkeit) i u Popovicevu (nerazgo- 
vetnost, Unverstandlichkeit). Neraz°:ovijetnost, 
Unverstandlichkeit. Jur. pol. term. 542. Vise se 
potvrda nije naslo. 

NERAZGOVORAN, adj. onaj, koji nije rje- 
cit. Samo u Bjelostjencevu rjecniku (adv. neraz- 
govorno, indiserte). 

NERAZGOVORt.IV, adj. isto sto nerazgovoran. 
Samo u rjecniku Bjelostjencevu (indisertus) i u 
Stulicevu (nerazgovor^v, v. nesputnobesjedan, 
t. j. ineleganter loquens s naznakom, da je iz 
Bjelostjencevu rjecn.j. 

NERAZGOVOR]^IVOST, /. svojstvo onoga, 
koji je nerazgovor^iv. Samo u Jambresicevu rjei- 
niku (infacundia, — u lat. dijelu). 

NERAZLICAN, adj. onaj, koji je bez razlike, 
nalik, slican; protivno: razlican. Izmedu rjec- 
nika samo u Belinu (indistinguibile, — adv. ne- 
razlicno, indistintamente) i u Stulicevu (similis, 
indistinctus, non differens, non varius). Koliko 
dobro jest muocati .... ni nerazlifino sfa vje- 
rovati (iz lat. o quam bonum silere . • . . nee 
indifterenter omnia credere). B. Kasic nasi. 191. 
Eto istu me ostri i hudi nerazlicni zvijerim 
Judi. I. Dordic salt. 184. Jezus ukaza se neraz- 
lican od ine djecice. S. Rosa 184*. 

NERAZLI6IT, adj. istu sto nerazlican; pro- 
tivno: razlicit. Samo u primjeru: Kako jedna 
narav bozanstvena nerazlicita stoji u trima sob- 
stvi(/i)ili kipoviC/i^ razlifiitim. F. Lastric test, 278^. 

NERAZLI6NOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerazlicno. Samo u Stulicevu rjecniku (similitude). 

NERAZLIK, adj. isto sto nerazlican; pro- 
tivno: razlik. Samo u primjerima: S svetim du- 
hom .... zives i krajujes u jedinstvu nerazlikom. 
J. Kavanin 556b. (jndi je Jubav, dusa gdi je, 
pokli u bitju nerazliku isto dusa s Jubavi je. 
i. Dordic pjes. 5. 



KERAZLOG 



52 



NEEAZLOZIT 



NEEAZLOG, wi. dementia, iniuria; protivno: 
razlog. 

a) ono, Atu je protivno razlogu, t.j. ra- 
zumu, dakle: nerazum, bezumle. Izmedu rjecnika 
samo u StuUceru 'rationis defectus » primjerom 
iz Ranine, koji sf uvdje nacodi pod b, ali Stulic 
krivo kazf, da je iz Zlatarica). O nesvijesti! o 
neratloga! (gotori »e o covjeku, koji se nada 
dugo zirjeti i uzirati svaje blago). A. Kalic prop. 
49. Zdravju ni.sta tie ndi toliko nit sto tako 
ukino ga priko, koliko ce nerazlog zivota. J. S. 
Re)kovic 420. 

b) ono, sto se protivi razlogu, t. j. pravdi, 
dakle: nepravda, krivda. Izmedu rjecnika samo 
u Belinit itorto cioe in»iuria o ingiustizia s pri- 
mjerom tz Hanine, koji se i ovdje navodi). Cinec 
mi nerazlog i svaku krivinu. D. Eanina 26!*. 
'AaMU> se ni)e grihota rasrditi protiva nerazlogu i 
protiva svakomu grijehu i nepravdi. M. Divko- 
vic uauk' 27.bb. S privarami tko se vlada, s 
nerazloKora. s oholasti. G. Palmotic 2, 359. Ja 
nastojim sve sto mogu .... odoljeti nerazlogu. 
3, 81^. S nerazlogom tvoja srcba na n se otresa. 
3, ISHb. Solin pads . . . . s nepravice, s neraz- 
loga. J. Kavanin 248*. 

c) nedjelo, nevafalitina; kao da je to u 
jednoga pisca. Kad nerazlog oni {t. j, prozdr- 
(ivcij 6ine, kog se paze i zivine. V. Dosen 178l>. 
I nerazlog cinis gori neg u crnoj zvire gori. 
Ib8^. Bog odabra poglavare, puk podlozni da 
timare, nerazlcga da ne cini. 225&. 

NERAZLOSTVO, n. .Samo u primjeru: Cini 
mene .... vesela brez nerazlostva. M. Divko- 
vi6 nauk- 244. Znacene kao da je ono, sto ga 
ima nerazlog j^od a. 

NERAZLOZAN, nerdzlozna (bice takav akc), 
adj. onaj, koji je bez razlogu, bezrazlozan; pro- 
tivno : razlozan. 

a. nerazuman, bezuman; vidi nerazlog pod 
a. U rjecniku Belinn (adv. nerazlozno, indiscre- 
t«ment«), u Bjelostjencevu (nerazlozen, neraz- 
loijiv, temerarius, irrationalis, rationis expers, 
— adv. nerazlozno, irrationabiliter, temere); u 
StuUcevu (nerazlo^an, v. bezrazlozan, t. j. irra- 
tionalis) i u Sukkovu nem.-hrv. (unbedacht). 

a) adj. 

(ta) o iejadma. Zasto jesi tako neraz- 
loian i neivi^Jtan, da ziveS .Slobodan i spavas 
brezoprezan? D. Rapic 115. Norazlozni vi pro- 
zdori ! V. Dosen lltja. Dok svit bise neznabozan 
i u dilim nerazlozan. 170''. Svevo}na djefietina 
"ved nerazloina, sved nemirna. B. Zuzeri 7. 
Prema jaiima od sebe bio je svakad smotren i 
gibak, a prema nejafiima testo nabusit .... cak 
1 nerazlozan. M. ij. Mili6evi6 pom. 320. 

*/>^ p iirntittnma. More, gore, josce vode 
i ke po nih ribe hodo, nerazlozni gadi i zviri. 
P. Hektorovic f?) 132 Nerazloinoj sliftan zvi- 
jen. O. Palmotid 1. 175. One vas obradaju u 
zivine nerazlozne. 2, 41. Isao ka'no idu neraz- 
lozne iivine na pafia. I. Aniid svitl. 37. Tko- 
godi ne bude . . . . od nerazloXni^A; zivinah nes- 
poznaniji. F. Lastric tost. H2«>. Priminio se jest 
zivinam nerazloinim. 303». 

cc) cemu ap.straktnom. Sr^bo kleta. 
uesmotrna. neraclozua. G. Palmotii 1, 229. Ne- 
razlozno na zojene nuka i tvoja mlados sada. 
1, 2.".5. Vidim puke sve podlo2ne radi grabie ne- 
razlo?.ne u ognenoj vrit nabuni. 2, 260. Koja 
It. 1. ir,)>raraj izhodi od nerazlozne jabavi, 



3 kojom svaki clovik neizmirnim nacinom sa- 
moga sebe }ubi. P. Radovcic nac. 12. Na razloge 
.... donesene odgovaraju Latin;, da su neslozni 
i nerazlozni. A. Kanizlid kam. 216. Dosta sobom 
dohTi(h) stvari nerazlozni nacin kvari. V. Dosen 
183a. Tako pritec bolestma ces silu, koje zivot 
nerazlozan daje. J. S. Rejkovic 169. ♦ 

b) adv. Da cto cu zalazit tamo nerazlozno, 
odkle pak izgazit ne bi mi uzmozno ? H. Lucie 
257. Da bi nerazlozno bilo od toga sumniti. P. 
Radovcic 8. Jer bi je valalo svaki put posvetiti 
istanovice .... sto je nerazlozno i protiva obi- 
caju opcenomu. A. Kadcic 89. Zato se mlogi ne- 
razlozno tu2e. A. Kanizlic utoc. 129. Sadani 
stioci prvane tmine nerazlozno (stamp, neraz- 
lozne) ne slide. V. Dosen ix. Svati i sve selo 
nerazlozno bi veselo. 167^^. Kucnik nije, koji od 
svojih stedi, gladno druzce, golo, boso gledi, a. 
na dilo nerazlozno tira. J. S. Rejkovic 15. 

b. nerazlozan je onaj, koji je bez razloga, 
t. j. bez razumne osnove, neosnovan. U rjecniku 
Belinu (adv. nerazlozno, senza ragione). Srditost 
(jest) nerazlozno zmucenje pameti. F. Glavinic 
cvit l48a. Kad nesvijesna rogobora nerazlozne 
prista buke. G. Palmotic 3, 44b. Navjestiva, da 
je to miso nerazlozna, daje bezteme|no to ufane. 
B. Zuzeri 108. Da mozemo naucit se . . . . ufaiie 
razlozito od ufana beztemejna i nerazlozna ra- 
zabrati. 278. Ovi poglavki od iziskivana moze 
biti nisu bili nerazlozni. A. Tomikovic ziv. 223. 
Mozda ovamo ide i primjer : Buduci se neraz- 
lozni glas prosuo. G. Palmotic 1, 68. — Adv. 
Ka razalih tvu dobrotu nerazlozno sramezjiva. 
G. Palmotic 2, 241. 

c. nepravedan; vidi nerazlog pod b. Samo 
u primjerima: Ustajuci svjedoci nerazlozni ispi- 
tivahu me (iz lat. surgentes testes iniqui inter- 
rogabant me. psal. 34, 11). S. Rosa lib. Ustase 
suprod meni svjedoci nerazlozni (iz lat. insurre- 
xerunt in me testes iniqui. psal. 26, 12). 12*. 

d. nerazlozan broj, t. j. iracionalan. Samo 
u Sulekovu rjecu. zn. naz. (irrational, irrationale), 
u kojem je prevedeno prema lat. irrationalis 
(od ratio, razlogj, 

e. onaj, koji se ne razlikuje, Samo u Volti' 
gijinu rjecniku (nerazlozen, nerazlozit, indistinto, 
uicht unterschieden). — Sasma nepouzdano. 

NERAZLOZENE, n. nom. verb, prema glag, 
ne razloziti; stahe bez razloga. Samo u rjecniku 
Belinu (irrationalita, rationis carentia) i u Stu- 
Ucevu (nerazlozene, v. bezrazloznost [ali toga 
nema !J s naznakom, da se nalazi u Gradica, 
ali u gradi za ovaj rjecnik sabranoj nije se iz 
toga pisca nasla nijedna potvrda). 

NERAZLOZIT, adj. isto sto nerazlozan; pro- 
tivno : razlozit. 

a. isto sto nerazlozan pod a. U rjecniku 
Mikajinu (irrationabilis, alienus [stamp, alienum] 
a ratione, rationis expers, mente ac rations va- 
cuus, — adv. nerazlozito, ludo, bozpametno, te- 
mere, imprudenter, inconsulto) t u Belinu (bruto, 
insensate e stolido, irrationale, temerario). 

aj adj. 

aa) kakvomgod stvorenu. Proklinati 
dan, cas, hip, vrijeme, daz, ogaii, vodu .... kako 
stvorenje nerazlozito grijeh je. A. Gu6etic roz. 
jez. 44. Bozje po§tenje cineci stvorenju ne samo 
razlozitomu, nego joster i nerazlozitomu. F. 
Lastric test. 272b. i)a nas ista stvorena neraz- 
lozita .... u6e, kako imamo post korizmeni po- 



NfiRAZLOZIT 



58 



NEEAZLUCAN 



svetiti. ned. 137. Bijase covjek primio .... go- 
spostvo vise svega stvoronja nerazlozita. D. 
Basi6 298. 

bb) zivotinania. Dvije zivinice neraz- 
lozite volak i tovarac. M. Divkovic bes. 80. 
Obuce Bog Adama u kozice zivina nerazlozi- 
tije(7j). M. Eadnic 12i>'. Kakono ti cine zivine 
neraziozite. P. Posilovic cvijet 25. Sagrisio sam 
u za.\i(hja pitiu .... kano zivina nerazlozita. S. 
Margitic isp. 16. Grjesnici .... ucine se prilicni 
zivinam neiazlozitijem. I. Dordic salt. id. Sto 
se ne nahodi u zivina nerazloziti^'/i/ A. Baci6 
223. Ni zivince nerazlozito ne diluje na slipacku. 
J. Banovac pripov. 169. Cini se zivince neraz- 
lozito. J. Filipovic 1, 3l>. Kakogod se medu zi- 
vinama ue»'azlozitima lav kano kral naziva. E. 
Pavic prosv. 1, 25. Od ovizi('/i.J ticica nerazlo- 
zitiffi) imali bi judi .... nauciti. M. Zoricic 
zrc. 19. Pogledajte jedno zivince nerazlozito. B. 
Leakovic nauk 146. i t. d. 

cc) cemii apstraktnom. Ah sljepilo 
bezpametno! ah pomiio nerazlozita! V. Andri- 
jasevi6 put 360. Kako uziezes nerazlozita narav, 
cud i pozejena tvoja. A. Kanizlic utoc. 429. Da 
nije nerazlozita briga za dobra vrimenita? bogo- 
jubnost 19. Da ugodim nerazlozitim pozudam 
mojim. 515. Ako ovo nije tvoja poufanost ne- 
razlozita. D. Rapid 111. Da nerazlozitoj naravi 
svojoj zadovoii. 201. Kad je stekao zenu, zacme 
pram nom niku |ubav zivotinsku i sluzi se pri- 
stupajuci k noj s uaglostju nerazlozitom. J. 
Banovac razg. 81. U cejadi neumjetnoj .... jesu 
neka bogojubstva nerazlozita. I. Nenadic nauk 
206. Ne m6gu na ove nerazlozito tuzbe neraz- 
bornih tezaka ne srdit se. A. d. Bella razg. 53. 

b) adv. Nerazlozito i lazjivo Isukrsta go- 
spodinom zove, a ne cini djela negovijeh. M. 
Divkovic nauk 16*. Nerazlozito ]& koga svetca 
apostolom prilikovati. A. Kanizlic utoc. 507. 
Ovo svoje razlozene iz odgovora Julijana kar- 
dinala nerazlozito izvede. kam. 704. Koji se ne 
bi tisucu putah sluzio nerazlozito. J. Matovic 342. 

b. isto sto nerazlozan pod b. Ako si posudio 
nerazlozito .... ili samo posumnio bez razlozi- 
tijeh biljega. B. Kasic zrc. 92. Koji svoga mla- 
dega nerazlozito udare ili opsuju. I. Grlicic 54. 
Nerazlozito sumneci ili krivo sudeci dila od 
iskrnega nasega. I. P. Luci6 razg. 55. — Adv. 
Grijeh bi bio smrtni od suda ili od sumne ne- 
razlozite. B. Kasic zrc. 102. Ako bi nerazlozi- 
tom srditostju .... svoga druga morio. I. Gr- 
licic 179. Moze imat koju malu sumnu i koji 
strah nerazloziti. D. Baiic 140. 

C. neumjercn. U rjecniku Mikajinu (adv. 
nerazlozito uz nerazborito, immoderate) i u Jam- 
bresicevu (immoderatus, — adv. nerazlozito, im- 
moderate, u lat. dijelu). Prozdrlost jest zloda, 
koja stoji u blagovanu i pitju nerazlozitomu. 
J. Banovac ub. 33. 

d. rijetka pojedinacna znacena. a) nepri- 
Jcladan. U rjecniku Mikalinu (nerazlozit. ne- 
prikladan, dissentaneus, absonus, absurdus, ra- 
tionis alienus). — b) nepravedan. U rjecniku 
Jiikafinii (ado. nerazlozito, brez razloga, inju- 
ria) i u Belinu fillecito, in£;iusto, irragionevole). 
— c) necedan. D rjecnilu Mikajinu (adv. ne- 
razlozito uz nerazborito, immodeste). — (I) kriv. 
U rjecniku Belinu (adv. nerazlozito, abusiva- 
mente cioe falsamente). — e) onaj, koji se ne 
razlikuje; vidi nerazlozan pod e. 



NERAZLOZITAN, adj. isto sto nerazlozit 
pod c, e. Samo u Belinu rjeiniku (adv. narazlo- 
zitno, abusivamente, cioe falsamente). 

NERAZLOZITOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerazlozito; protivno: razlozitost. a) neosnova- 
nost; vidi nerazloiit pod b. Samo u primjeru: 
Prvu (t. j. srgbu) porada neustrpjene i nerazlo- 
zitost. M. Dobretic 206. — b) neumjerenost ; vidi 
nerazlozit pod c. Samo u Jambresicevu rjecniku 
(immoderatio, — ii lat. dijelu). 

NERAZLO^^IV, adj. nerazlozan, nerazlozit. 

a) nerazuman, bezuman. Izmedu rjecnika 
samo u Bjelostjencevu (nerazlozen, vidi kod ne- 
razlozan pod a) i samo u primjeru: Nerazlozjiv 
u bozanstvenima (iz lat. temerarium in divina). 
D. Rapid 156. 

b) onaj, koji se ne moze razlikovati ; samo 
u Voltigijinu rjecniku (indistinguibile, ununter- 
scheidlich). Sasma nepouzdano; vidi nerazlozan 
pod e, nerazlozit pod d, e. 

NERAZLOZNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerazlozno; protivno razloznost. 

a) nerazum, bezumle; vidi nerazlozan pod 
a. Izmedu rjecnika samo u Bjelostjencevu (irra- 
tionabilitas, temeritas) i samo u primjeru: Jefte 
poznade sam posli svoju nerazloznost. E. Pavi6 
ogl. 196. 

b) nepravda, krivda; vidi nerazlozan pod 
c. Samo u primjeru : Ustase suproc meni svje- 
doci nerazlozni, i nerazloznos slagala je eebi 
(iz lat. iusurrexerunt in me testes iniqui, et men- 
tita est iniquitas sibi. psal. 26, 12). S. Rosa 12*. 

c) bezobraznost, bestidnost; kao da je to 
u primjeru: Sem i Jafet .... odvrativsi oci po- 
krise oca i pozalise stane ono, nad kojemu (sic !) 
se nasladova nerazloznost Hama. D. Bogdanid 9. 

d) svojstvo onoga, sto se ne moze razliko- 
vati; vidi nerazlozan pod e. Samo u Voltigijinu 
rjecniku (indistinzione, Uaunterscheidenheit). 
Sasma nepouzdano. 

NERAZLUCAN, nerazlucna (takav ce biti 
akc), adj. inseparabilis, indifferens. 

a) onaj, koji se ne moze razluciti, t. j. 
rastaviti. U rjecniku Belinu (nerazlucni, insepa- 
rabile), u Bjelostjencevu (nerazlucno uz nerazlu- 
6}ivo, t. j. inseparabiliter), u Danicicevu (neraz- 
lucbni., inseparabilis s primjerom iz isprave xiii 
vijeka), u Sulekovu rjecn. zn. naz. (inseparabilis, 
untrennbar) i u Popovicevu (unzertrennlich). V 
ime svetoga i nerazlucnoga trojstva. Narucn. 2^, 
Matrimonij je muza i zene slozenje nerazlufini 
zakon zivota drzeci. 60^. Svi .... nerazlucni i 
smeteni. J. Kavanin 71*. Od dusa blazenih, koje 
. . . . u jedno se sjedinenjem nerazlucnim sla- 
gaju. A. Vitajid istum. 452. Tako nerazlucne i ne- 
pridobitne Jubavi jedinstvo. P. Kuezevid osm. 
324. Kako je . . . . zagrlio vernoga i nerazlufinog 
druga i pratioca. Nov. srb. (1834) 159. — Adv. 
Da smo s tobovb jednovb mysliju i jedinemb srb- 
dbcemb nerazlucno do zivota nasega i tvojega 
(iz XIII vijeka). Mon. serb. 22. 

b) onaj, koji se ne moze razlikovati, koji 
se ne razlikuje. U rjecniku Belinu (nerazlufini, 
indistinguibile, che non puo distinguersi, — adv. 
nerazlucno [stamp, nerazlcno], indistintamente, 
senza distintione^. Mogu svi prijeti tako muzi 
kako zene nerazlucno (t. j. bez razlike). Naru6n. 
16''. 

c) onaj, koji se ne moze razdijeliti. Samo 
u Belinu rjecniku (nerazlucni, indivisibile). 



NEEAZLUCEN 



54 



NEEAZMRSIT 



fl) Xe razabira se znacene u priinjerima: 
Dft se mozi nerazludno boj biti i braniti. S. Bu- 
dinid ispr. 163 Ovoiuu protivi se, koji nerazlu6no 
sa^rifiuje. P. Knezevic osm. 110. 

XERAZLUCEN, pas. purtic zanijekani prema 
razluden; onaj, koji se ne vioze razluciti, t. j. 
rastatiti. Izmedu rjecntka vaiuo u Jambresi- 
cevu (adv. nerazluteno, inseparabiliter). Sin 
Boiji .... uze tijelo nase i ucini s tijelom na- 
uijem nerazludenu zenidbu. M. Divkovic be8. 
566. Vuli ju.i dritifi priinjer kod nerazdrijesen. 

NERAZLUCENE. «. nom. verb, previa glag. 
ne razluditi (aej. Satno u primjeru: Tretje je 
dobro i korist ovoga podvetilista vjera i neraz- 
ludenje; to jest muz zeni ima biti vjeran, ta- 
kojer zena ima biti vjerna muzu .... Takojer 
ue imaju se rastati. M. Divkovic nauk 250». 

NERAZLUCiT, adj. into sto nerazlu6an u zna- 
ceiiu toga adj. pod a. Xerazluciti zakou zivota. 
Narudn. •iO''. Nerazlucito prilip|uje se matrimo- 
iiij. 6<i". Viie ne prutijera nije naslo ; sam se 
pridjev nnlazi, iHtitta, jos u VoUigijinu rjedniku, 
ali posve kriro protumacen (irragionevole, unver- 
niinftig, t. j. nerazlozit, nerazuman). 

NERAZLUC'IV, adj. isto sto nerazlucan. 

a) isto sto nerazlucan pod a. U rjecntka 
Mikalinu (norazluciv, sto se ne moze razluciti, 
indiscretus, inseparabilis, — adv. nerazlucivo, 
inseparabiliter) i a Belinu (una cosa che nou 
pu6 esser allontanata, non separabile, — adv. 
nerazlucivo, inseparabilmentey. Sluci mene s to- 
bom uzom od objubjenosti nerazlucivom (iz lat. 
juuge me tibi inaeparabili dilectionis vinculo). 
B. Kasid nasi. 151. Drzi svezane muza i zenu 
8 jednom zavezom nerazlucivom. J. Matovic 30G. 
— Adv. Da se s tobom .... sluci i sjedini ne- 
railudivo srdce moje. A. Kanizlic uzr. 32. Koja 
je sjedinena nerazlucivo s naravom covicjom. 
kam. 500. Vidi jos prvi primjer kod nepromje- 
nitiv. 

bj isto sto nerazluian pod b. Snmo u pri- 
mjeru: Nerazludivo hocu s ruke tvoje dobro i 
bIo . . . . primati (iz lat. indifferenter volo de 
manu tua bonura et malum .... suscipere). B. 
Kauid nasi. 1.S5. 

c) into sto nerazlucan pod c. U rjecntka 
Jidinu (iudiviaibile; t samo u primjer a tz Ka- 
nizliia navedenoin kod uerazdjejiv pod a. 

NEEAZLUC^IV, adj. isto Uo nerazluciv. 

n) istu sto nerazluciv pod a. U rjecnika 
Bjelostjenievu (inseparabilis, — adv. nerazlucjivo, 
nerazlucno, inseparabiliter, indiscrete) t u Jam- 
breiicciu .inseparabilis) t samo u primjeru: I 
jeat po zakonu Bqzjomu i potvrdenu Isukrstovu 
nerazludjivo i neraztrg|ivo. J. Banovac razg. 265. 
h) into sto nerazluciv pod b. Samo u Bje- 
loHtjtncevu rjecniku (indiflfereus, — adv. neraz- 
lud)ivo, indifferenter, sine uUo delectu ac discri- 
mine). 

NERAZLUCVIVOOT. /. svojstvo onoga, sto 
je nerazlucftco. a) znacene prema adj. neraz- 
lucjiv pod a. Samo u lijeloitjenccvu rjecniku (ne- 
razhidjivost, nerazlucnast, in^eparabilitas). — 
h) znacene prima adj. nerazludjiv pod b. U 
rjecniku Bjelootjenievu (inditlerentia) i u VoUi- 
gijinu (nerazlucjivost, v. nerazloznost). 

NERAZLUCNOST. /. svojstvo onoga, sto je 
nerazlucno. a) znaccn,: prema adj. uerazlucati 
pod a. Samo u Bjelostjendevu rjedniku (vidi kod 
nerazlucjivost). — fjj znattm prema adj. neraz- 



lucan pod c. U rjecniku Belinu (nerazlucnos, 
indivisibilitaj i a Stultcevu (nerazlucnost, v. ne- 
razdjejene). 

NERAZMISALAN, nerazmisaona, adj. onajy 
koji ne razmisla. Samo u Slulicevu rjecniku (ne- 
razmison, v. nerazmisfan, — adv. nerazmisono, 
incousiderate s primjerom:) Prem rijedko, ne- 
razmisono, nepohlepno, nepripravno primamo ga. 
Stit 15. 

NERAZMISJ^ANE, n. nom. verb, prema glag. 
ne razmisjati. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu 
(inconsiderautia, imprudentia s naznakom, da se 
nalazi a Gradiea). Nerazmisianje ovijeh suprotiv 
i nevoj. B. Gradic djev. 38. 

NERAZMIS^EN, pas. partic. zanijekani premrt 
razmisjen; onaj, koji ne razmisla, koji radi bez 
razmis]ana. U rjecniku Belinu (non considerato, 
— adv. nerazmisjeno, impeiisatamente, inavver- 
tentemente), u Bjelostjenceva (adv. nerazmisjeno, 
V. nepromisjeno), u VoUigijinu (adv. nerazmisjeno, 
inconsideratamente, uniiberdacht), u Stulicevu 
(incuriosus, negligens, indiligens s naznakom, da 
je iz ruskoga rjecn.) i u Popoviceva (unbedacht, 
unvorbedacht). Od rijeci nerazmisjenijeh i be- 
zocnijeh i bezsramnijeh. B. Kasic zrc. 130. Ali 
ovoga nerazmisjenoga posla ne bijase otac po- 
tvrdio. E). Danicic u Ivtkoviceva rjecn. 

NERAZMISl^ENOST, nerazmisjenosti, /. svoj- 
stvo onoga, koji je nerazmis^en. Samo u Popo- 
viceva rjecniku (Unbedachtsamkeit). 

NERAZMIS^^ENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne razmisliti. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu 
(nerazmisjeno, v. nerazmisjane) i samo u pri- 
mjeru: Usipjenje pameti, nerazmisjeiije. Na- 
rudn. 85b. 

NEEAZMIS^iEVANE, n. nom. verb, prema 
glag. ne razmisjevati. Samo u primjeru: Hudost 
protivna mudrosti jest nemudrost, to jest neraz- 
misjevanje (stamp, ne nerazmisjevanje). I. T. 
Mrnavic ist. 150. 

NERAZMISl^IV, adj. onaj, koji se ne moze 
razmisliti. Samo u rjecniku Belinu (incontem- 
plabile, kod rijeci contemplabile) i u Stulicevu 
(iacomprehensibilis s naznakom, da je iz Belina 
rjecn.). 

NERAZMISl^IVAC, nerazmisjivca, m. onaj, 
koji ne razmis(a, sto radi. Samo u primjeru : 
Toliko nerazmisjivac u govorenju (iz lat. tarn 
inconsideratus in loquendo). B. Kasic nasi. 204. 

NERAZMJER (s takvijem se akc. govori), m. 
stane bez razmjera. Samo a Sulekovu nem.-hrv' 
rjecniku (Missverhaltniss). 

NERAZMJERAN, nerazmjerna (s takvijem se 
akc. govori), adj. onaj, koji je bez razmjera. 
Samo u rjecniku Stulicevu (proportionis compa- 
rationisve expers, — adv. nerazmjerno, absque 
proportione) i u Sulekovu tiem.hrv. (unvorhalt- 
nissmassig). 

NERAZMJERJE (s takvijem se akc. govori), 
n. isto sto nerazmjer. Samo u Sulekovu I'tem.- 
hrc. rjecniku (Missverhaltniss, Unverhaltnissmas- 
sigkeit). 

NERAZMJERNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerazmjerno. Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjec- 
niku (Missverhaltniss, Unverhaltnissmassigkeit). 

NERAZAIRSIT, adj. onaj, koji se ne moze 
razmrsiti. Samo u primjeru: Tko da me uzme- 
iz nerazmrsite mreze? M. Dr2ic 140. 



NERAZMRSIV 



NERAZUMA.iSr 



NEEAZMRSIV, adj. isto sto nerazmrsit. Samo 
u Stulicevu rjecniku (nerazmrsiv, v. nerazpletiv). 

NERAZORIV (s taJcvijem se akc. govori), adj. 
onaj, koji se ne moze razoriti. Izmedu riecnika 
samo u Sulekovu nem.-hrv. (unzerstorbar). Po- 
tvrda je jos samo: Nerazoriv, unzerstorbar. Jur. 
pol. term. 542. 

NERAZORIVOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerazorivo. Samo it Sulekovu nem.-hrv. rjecniku 
(Unzerstorbarkeit). 

NERAZRJE8AN, nerazrjesna, adj. isto sto 
nerazdrjesan (vidi tamo). Samo u Stulicevu rjec- 
niku fnerazrjesan, v. neodrijesen s naznakom, 
da je iz ruskoga rjecn.). 

NERAZREZIV, adj. onaj, koji se .le moze 
razrezati. Samo u Stulicevu rjecniku (insecabilis). 

NERAZRUSaN, adj. onaj, koji se ne moSe 
razrusiti. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (in- 
dissolubilis, qni corrumpi neqait s naznakom, da 
je iz ruskoga rjecn). Oui .... razrusnu krunu 
primu, a mi nerazrusnu (iz lat. ut corruptibilem 
coronam accipiant, nos autem incorruptam. 1. 
cor. 9, 25). I. Baudulavic 24^. Nebo uzdrzi sve 
stvari nerazrusne, a zemja razrusne. P. Radov- 
ci6 istum. 20. Daj nam nerazrusnu milost tvoju. 
L. Terzid 229. 

NERAZRUSENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne razrusiti. Samo u primjeru : Dru^o ce se tje- 
leaa priobraziti i pristaviti s razrusenja na ne- 
razrusenje. M. Divkovic bes. 283. 

NERAZRUSIV, adj. isto sto nerazrusan. Samo 
u rjecnicima, i to u Belinu (che non pu6 esser 
atterratoj, u Stulicevu (nerazrusiv, v. nerazru- 
san) i u uulekovu nem.-hrv. (unzerstorbar). 

NERAZRUSIVOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerazrusivo. Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjecniku 
(Unzerstorbarkeit). 

NERAZRUS^iIV, adj. isto sto nerazrusiv. Samo 
u primjeru navedenom kod nerastrgjiv. 

NERAZUM, m. dementia, ignorantia; protivno : 
razum. 

a) bezumje, ludost. U rjecniku Belinu (ab- 
bagliamento mentale), m Voltigijinu (imprudenza, 
Unklugheit) i u Sulekovu nem.-hrv. (Unver- 
stand). U nerazumnu govoru (iz lat. in insipientia 
dico. 2 cor. 11, 21). Bernardin 20. Da biste 
trpjeli malo stogodijer nerazuma moga ! (iz lat. 
Utinam sustineretis modicum quid insipientiae 
meae! 2 cor, 11, 1; ispor. u Vuka: O da biste 
malo potrpjeli moje bezumje!). N. Radina 221». 
Samo ta dva primjera idu sigurno ovamo; ali 
bi mogao mozda ici i koji od onijeh primjera, 
sto se navode pod b. 

b) nerazumijevane, neznane. U rjecniku 
Stulicevu (nerazum, v. bezrazum [t. j. ignoran- 
tia] s naznakom, da je iz ruskoga rjecn.). Pri- 
kazovase za svoj (stamp, svoje) i za pukof ne- 
razum (iz lat. offert pro sua et populi ignoran- 
tia. hebr. 9, 7). Bernardin 138. U kom se rasla- 
cil nerazum bjese moj. S. Menceti6 254. Danas 
pokazuje ^utost i nerazum clovicaski. Korizm. 
47b, Cini je (t. j. sinove) pasti v nerazum i lu- 
dost. Transit 255. Imam toliki nerazum, da ni 
po jedan nacin ja te ne mogu razumjeti. Zborn. 
(1520) 65a. Jz nerazuma v spoznanje .... po- 
stavjeni jesu. Postila (1562) u posveti. Jer i sil 
nici, ki su ric Bozju proganali, jesu to iz ne- 
razuma ucinili. Proroci 222. Kojijeh nenavidos 
vlada i nerazum vodi. M. Drzic 242. Radi ni- 



hova neumicstva i nerazuma ne umihu fiiniti 
razluku. S. Budinid suma 33». More zajti i zmu- 
6iti se od seat uzrokov. Prvi jest nerazum, i to 
primiri se onda, kad ca rau jest obrati ili cesa 
iraa se ukloniti, ne zna. F. Glavinic svitl. xvii. 
Na priminene ovoga velikoga znanja svako 
znanje jest nerazum. M. Radni6 156^. Kako se 
mi cudimo jednoj stvari zaradi nerazuma. S. 
Margitic fala 85. Sama brez mestra pridobi oni 
nerazum, koji svi nosimo od utrobe matere nase. 
105. Dica su slobodna (t. j. od bludnoga grijeha) 
do nikoliko godinah po nerazumu i nemodi. F. 
Lastric ned. 150. Nerazum Khinkov svru lakode 
klobuke i ardove praviti. A. Blagojevic khin. 
33. Apostoli danasne prikazane i govorene Isu- 
krstovo nisu razumili .... Svrhu koga apostol- 
skoga nerazuma postovani Beda ovo govori. B. 
Leakovid gov. 67. — Neobican je ovaj primjer: 
Po nerazumu i po neznanju uciniste (iz lat. 
per ignorantiam fecistis. act. ap. 3, 17). N. Ra- 
nina 126b. 

NERAZtjMAN, neraziimna, adj. irrationalis, 
insipiens . . . . ; protivno: razuman. 

a. onaj, koji nema razuma (kako ga nemaju 
djeca i zivotine). U rjecniku Belinu (nerazumui, 
non intellettuale) i ti Jambresicevu (adv. nera- 
zumno, irrationabiliter). 

a) djeci. Dijete nerazumno ima se krstifc 
s vojom i dobrom odlukom roditejah. I. Grlicic 
99. Mene si hotio sisti na pristolju, dite mlado, 
nerazumno i nenaucno. A. Kacic kor. 222. Jer 
si, sine, jako nerazuman, jos ti nema ni sesnaest 
|eta. Nar. pjes. vuk 3, 392. Sad te sijem s gla- 
vom nerazumnom, sa Ivanom, sa jediuim sinom. 
3, 393. Nemoj govoriti tako svom detetu. Jos 
je on mali .... jos je on nerazuman. M. D. 
Milidevic zlos 263. 

b) zivotinama. Priminio se zivinama ne- 
razumnijem. F. Lastrid ned. 285. Oblast .... 
svrhu nerazumaih zivinah. A. Kanizlid uzr. 52. 
Oni kao nerazumna zivotina .... hule. Vuk 2 
petr. 2, 12. Sto znadu po prirodi kao nerazumna 
zivotina. jud. 10. 

c) kakvojgod stvari. Samo u primjeru: 
Kako ubo mlcit razumna tvar ot hvali Bozije, 
kade nerazumna tvar ne mldit? (iz lat. silere 
debet rationalis creatura a laude Dei irrational! 
non silente?^. Starine 23, 93. 

b. bezuman, budalast. U rjecniku Bjelostjen- 
cevu (nerazumen, imprudens, v. nespameten, — 
adv. nerazumno, imprudenter, v. nerazlozno), « 
Voltigijinu (imprudente, unklug), u Vukovu (un- 
verstandig, imperitus) i u Danieicevu (nera- 
zumbub, insipiens s jednom potvrdom iz Domen- 
tijana i s jednom iz isprave xv vijeka). 

a) adj. 

aa) celadma. Tko su nerazumni, ti 
zlo cine {iz xv vijeka). Spom. sr. 1, 127. Ako se 
hotiti budu slaviti, ne cu biti nerazuman (iz lat. 
et si voluero gloriari, non ero insipiens. 2 cor. 
12, 6). Bernardin 20. Niki nerazumni, ludi i 
bludni odgovaraiu, da umrvsi telo umre i dasa. 
Korizm. 101*. Clovik nerazaman hode se fiiniti 
dobrodinca neznan. Transit 285. Oci nerazumni 
.... ucine. M. Drzid 230. Nije li on medu svi- 
jem budalastijem pribudalast, zasto je toliko ne- 
razuman, zlo domisjat za providiti dobro? P. 
Posilovid nasi. 7b. Hiti ne stajati toliko dangu- 
ban i ne ziviti toliko nerazuman. M. Eadni^ 
33ia. Sto Solomuna .... nerazumnim i buda- 



NERAZUMIJEVANE 



56 



NERAZVEZ^IV 



lastim ucini? F. Lastrid test. 354b. Sto su tako 
nerazumni bili ostavivsi .... brata svoga. E. 
Pavic ogl. h8. Jor .'»te vi jedan puk tvrdoglav, 
nerazuman i .'*amovo|an. A. Kacic kor. 82. Ne- 
mojte biti nerazumni (iz lat. nolite fieri impru- 
dentes. eph. 5, 17). J. Matovid -178. Razuman 
6ovek .... alusa i smatra Uo drugi govore, a 
nerazuman i nerazaudan to ne moie. D. Obra- 
dovi6 bas. 71. Niti oe se ondi viditi .... ni da 
je spameUu ni da je nerazuman. A. d. Bella razg. 
177. O nerazumni (ialati ! ko vas je opcinio? 
Vuk gal. 3, 1. — Ovamo pristuje i primjer: E 
me Kadic Todor izgubio iz liegove nerazumne 
glave. Xar. pje3. vuk ."j (I86.t), 442. 

bb) u cemu apxtraktnom. Trimi nafiini 
proti Bogu 6inimo, to je naslajenjem, pomisje- 
njem, nerazumnim govorenjem. Narucn. 49a. 
Pona'di .se ti avojim nerazumnim i lakomim obi- 
6ajem mene od carstva odagnati. Starine 3, 267. 
Malo pametuo iliti nerazumno .... svidocanstvo. 
F. Lastri6 test. 2991'. 

b) adv. Nerazumno i ludo ti cinii, ako 
se u ino ufas. A. Georgiceo nasi. 92. Naii Judi 
na zlu krv se (stamp, hez se) nerazumno tuze. 
J. S. Rejkovic 371. Kakogod sto bi bilo nera- 
zutnno, smijesno i na stetu jezika nasega, da 
.... Vuk pis. 83. Ko je to, sto zamracuje sa- 
vjet rijecima nerazumno? D. Danicic jov 38, 2. 
C. neuk. Ako je spovidnik nerazuman i ne 
uini mu dati pokore. Narucu. 82^. Bogat ima 
ubogoga nadijeliti .... razuman nerazumua na- 
u6iti. M. Divkovic bes. 8. Dobro Jubjase, okorne 
karase, nerazumne u6ase. F. GIavini6 cvit 218^. 
Jodan siromah pojar priprostan i nerazuman. 
A. Kadcic 216. Nerazumnim, kako sam i sam, 
priporuftujem pom|ivo stene. P. Filipovic 3. Da 
bi za spasene iskrnega nastojali .... nenaucna 
u6e6i, nerazumna avitujuci. A. Kanizlid utoc. 
404. Nerazumne da s tim vara, da se tome cudu 
6ude. V. DoSen .49*. Ako bi taj pokornik bio 
dovik nerazuman, koji ne razaznaje rici od odri- 
iena. M. Dobretic 13. Duzan sam i Grcima i 
div}acima, i mudrima i nerazamnima. Vuk rim. 
1, 14. 

d. nevjest. Samo u primjcru: Ne treba osta- 
viti na nerazumnoga, da vatru lozi, da ne bi se 
vosak zapalio. F. Dordevic 46. 

e. onaj, koji sto ne razumije, ne dokuiuje. 
Apustoli bihu nerazumni i nisu Isukrstovih be- 
Hed .... pravo razumeli. Fustila (1562) 198*. Eda 
li ste i vi job nerazumni? zar \oh ne znate, da 
Hve, Hto uiazi u usta, u trbuh ide ? Vuk mat. 
l.'i, 16. Vike ae primjera nije naslo. 

f. itto ito nerazumiiv. Ako ne budem razu- 
mol kripoati gla«a, biti o6u onomu, ki govori, 
iifrazumaii, i on, Jci govori, pri meni jest ta- 
koje nera/.uman. Ant. Dalm. no v. teat. 2, 42^ 
<I kor. 14, II). Ako biideS pun mudrosti Bo^je, 
biti ce6 nerazuman svijetu. M. Radnic IStJb. 
CudnJi i uera/.umna atvar! A. Kadtid 181. 

f. neopaznn, rw.oprezan. ib'amo a Jijelostjen- 
Cfvu rje6n%ku (norazumen, incautus, improvidus, 
v. neopaxen, — adv. nerazumno, incaute, impro- 
vide, inconsiderate;. 

NERAZUMI.lfcvASE. n. nnm. rrrb. prema 
glag. ne rasumijevati. C rJKcniku tnjrdnum. U 
iiegovijem ultima dometanem, norazumijevauem 
I zaboravom postaje s vremenom nepouzdano. 
Vuk u IvekovicevH rjecn. Pogrje6ka, koja se u 
Derazumijevanu lako mogla dogoditi. i). Da- 
Di£i6 u ovome rjecn. s. v. asa. Da bi se izbjegla 
sftbana i nerazumijevane. V. Bogiaid zakon. 270. 



NERAZUMJETEONIK, m. onaj, koji sto ne 
razumije. Samo u primjeru: Bududi bili stampa- 
turi utjeStenici nasega jezika nerazumiteonici. 
B. KaSid rit. 450. 

NERAZUMNE, n. isto sto nerazum. Izmedu 
rjecnika samo u Danicicevu (nerazumije, igno- 
rantia s primjerom iz Domentijana). Koja bi mi 
za moje nerazumije i nerazsudije stetna i po- 
gubna bila. D. Obradovic ziv. 1. Ispor. rus. rijec 
istoga znacena aepaayMie. 

NERAZUMl^EI^E, n. nom. verb, prema qlag. 
ne razumjeti. Izmedu rjeinika samo u Stulicevu 
(nerazumjene, ignorantia s naznakom, da se na- 
lazi u glag. brevijaru) i samo u primjeru : Ako 
bi po neznanu ali po nerazumjenu to ucinio. A. 
Kanizlic kam. 137. 

NERAZUM^IV (jamacno je takav akc.J, adj. 
onaj, koji se ne moze razumjeti, koji se ne razu- 
mije; protivno: razumliv. rjecniku Jambre- 
sicevu (sa znacenem krivo recenim: irrationalis, 
t. j. nerazuman, bez razuma), u Stulicevu (qui 
percipi, comprehendi nequit), u Sulekovu nem.- 
Iirv. i u Popovicevu (unverstandlichj. Zabilizi 
tri kratke rici nerazumjive. A. d. Bella razg. 
176. Ako nerazumjivu rijec recete. Vuk 1 kor. 
14, 9. Zato ce nerazumjivom besjedom i tudim 
jezikom govoriti. D. Danicic is. 28, 11. Vuk u 
predgovoru Novoga Zavjeta vii kaze, da je ovu , 
rijec sam nadinio. 

NERAZUM^jIVOST,. neraziimjivosti, /. svoj- 
stvo onoga, sto je nerazum\ivo ; protivno : razum- 
(ivost. Samo u 'Sulekovu nem-hrv. i u Popovi- 
cevu rjecniku (Unverstandlichkeit). Pokniski se 
govori i pise na pr. Najvoca pogrjeska svakoga 
zakona je nerazumjivost. 

NERAZUMNIK, m. cqvjek nerazuman, t. j. 
neuk. Samo u primjeru: Cudesa ci6ase Gospodi n 
.... prid mnozimi razumnici i nerazumnici. B . 
Kasid is. 32. 

NERAZUMNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nerazuman; protivno: rasumnost. (J rjecniku 
Bjelostjencevu (imprudentia, v. nerazloznost), u 
Jambresicevu (irrationabilitas), u Voltigijinuiinixx- 
telligenza, Unverstandlichkeit; prema nem. rijeci 
trebalo bi, da bude tal. inintelligibilita) i u Po- 
povicevu (Unverstand). Ispovidam, da je porod 
neznanja moga i nerazumnosti. F. Lastrid od' 
395. Ovo bi bila jedna pogibjiva nerazumnost, 
kad tko ne bi razumio ove rici. B. Leakovic 
nauk 45. Koji takve grihe ili od nehataosti ili 
od nerazumnosti ili od istoga stida i ne izpovi- 
daju. 336. U sva tri primjera je znacene prema 
znacehu adj. nerazuman pod c; u rjecnici ma su 
druga znacena: u Bjelostjendevu i u Popovicevu 
prema nerazuman pod a; u Voltigijinu prema f. 

NERAZUMSTVO, n. svojstvo onoga, koji je 
7ierazuman u smislu toga adj. pod e. Samo u 
primjeru: Isus kastigajuci na§a nerazumstva 
Zborn. (1520) 116a. 

NERAZUZIIjIV, adj. onaj, koji se ne moze 
razvezati, razmrsiti (upravo razuzlati). Samo u 
Jambresicevu rjeiniku (nerazvu zliv, inenodabilis, 
— u lat. dijelu). 

NERAZVEZIV, adj. onaj, koji se ne moze 
razvezati. Samo u primjeru: Htijase ga sjedi- 
niti s sobom toliko tvrdo i nerazvezivim zave- 
zajem. B. KaSid is. 81, Vidi nerazveziv. 

NERAZVEZ^ilV, adj. isto sto nerazveziv. U 
rjecniku Bjelostjencevu (indi-j-SMlubilia, inenoda- 
bilis), u Jambresicevu (inenodabilis, insolubilis 



NERAZVEZIV 



57 



NEREDAN 



— ~adv. nerazvez}ivo, insolubiliter) i u Voltigi- 
jinu (indissolubile, unaufloslich). Uzao i zaveza 
zenidbena jest nerazvezjiva. I. Velikanovic upuc. 
1, 143. 

NERAZVEZIV, adj. isto sto nerazveziv. U rjed- 
niku Mikalinu (nerazveziv, vidi nerazdrisiv), u 
Belimi (indissolubile, insolubile) i u Stulicevu 
(nerazveiiv, v. neodrjesiv). Po ovomu se 6ini ne- 
razveziva (t. j. zenidba). A. Kadci6 488. Neka 
moje srce s tvojijem priveze se uzlom nerazve- 
zivijem. I. M. Mateic 271. U noj pribiva s ne- 
razvezivijein sjedidenem. B. Zuzeri 175. 

XERAZVEZIVOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nerazvezivo. Samo u primjeru: Dobro od sakra- 
menta osvin nerazvezivosti sto daje muzu i zeni? 
A. Kadfiic 492. 

NERAZVEZ^IV, adj. isto sto nerazveziv. Samo 
u tri pisca. Odluci vjeriti se vezom nerazvezji- 
vom s nebeskijem vjerenikom. B. Kasic per. 
118. Uvjet vikoviti, zarucene nerazvez|ivo. I. 
Velikanovic upuc. 1, 208. Druztvo nerazvez|ivo 
i neraztavjivo. 3, 204. Zavezajom nerazvezjivim 
Isukrst i crkva zdruzuju se. B. Leakovic nauk 
241. 

NERAZVID^iIV, adj. onaj, koji se ne moze 
razvidjeti (t. j. istraziti). Samo u primjeru: Da 
su nerazvidjivi puti ncgovi (iz lat. investigabi- 
les viae eius. rom. 11, 33). J. Matovic 483. 

NERAZVRZlfilV, adj. onaj, koji se ne moze 
razvrci. Samo u primjeru: Buduci ovi zakon 
nerazvrzjiv [stamp, nerazvrsjiv). A. d. Bella 
razg. 224. 

NERE, conj. isto sto ner, nego (vidi tamo). 

XERECINA, /. inie zemlistu u Srbiji, jed- 
nom u okrugu krusevackom, drugom u okrugu ja- 
godinskom. Sr. nov. (1872), 440 i (1874), 305. 
Bice po istocnom govoru mjesto Nerjecina (t. j. 
zem]iste bez rijeke, bez vode). 

NERED, nereda (bice takav akc), m. stane 
bez reda; protivno: red. U rjecniku Belinu (con- 
fusione, disordine, — nered od godine, indispo- 
sitione di tempo), u Stulicevu (perturbatio s na- 
znakom, da se nalazi u Palmotica), u Sulekovu 
nem.-hrv. i u Popovicevu (Unordnung). 

a) u navedenom znacenu. Da su prez 
■vsakoga reda k boju sli . . . . prvo bismo oteli 
smrt prijeti, nego bismo trpeli, da bi se s tim 
neredom k boju slo (iz xvi vijeka). Mon. croat. 
216. Ucise sine i hcere zivit svakom u neredu i 
cestokrat nanukase na grih. J. Kavanin 442l>. 
Ti se mozes rijet od stvari nesklad, nered, nemir, 
steta. I. Dordic uzd. 10. Jer tko ne ce rijet pra- 
Tedno, da je sva narav u neredu videc s Ijetom 
iimu ujedno? I. Dordic pjes. 33. Mloge (t. j. 
vojnike) ubio, a ostale u nered stavio i raztiro. 
I. Zanifiic 151. Nered tko ob^ubi, brez reda se 
on izgubi. V. Doseu 244a'. Od ovoga izhodi ne- 
sklad, nered, neuminje i razpuscenje dudi. I. Ga- 
ranin 26. Nered, Unfug, Unordnung, Ubelstand. 
Jur. pol. term. 528. 592. Da bi sacavao drzavu 
svoju od nereda u prijestolnom nasledstvu. D. 
Danicic istor. 50. Cemu su od pomoci bili ne- 
redi u samoj Srbiji. 95. Da ih (t. j. Srbiju i 
Hrvatsku) bo}e pritogne u dubinu nereda i pro- 
pasti. M. Pavlinovic razg. 48. 

b) nepodopstina u znacenu te rijeci pod 
b ; kao da je to u primjerima : Bog Juveni za- 
povijeda .... da s hudoga ja nereda ne ostav- 
]am strane ove. J. Palmotic 443. Ukloni visiii 
zgar takoga nereda, da taku strasnu stvar oko 



me ugleda (t. j. gdje se sestra ubija). 465. To- 
lici ini sagrubise .... ne slijedeci nered od na- 
ravnega hukana i jaukaiia. I. Dordic uzd. vi. 

c) neredom, u nered. kao da znaci: nemilo. 

Rifiju me zamami da venem neredom. S. 

Mencetid 25. Da me jos ova ne mili pogledom, 
on cas bih bez si ova ubil se neredom. 309. Ne 
vidis, gdi za te vas ginu u nered. Menfietid — 
Drzic 492. Vidi neredan 2)od e, a. 

d) Ne razabira se znacene u primjerima : 
Er smrtnim neredom na prjesu ide tja. M. Drzic 
82. Dva brajena iznahode, jedva u sebi gdje di- 
haju i gdje smrtnom u neredu duh kupjahu 
slabi u se. J. Palmoti6 199. 

NEREDAN, neredna (jamacno je takav akc), 
adj. inordinatus. U rjecniku Belinu, Voltigijinu 
i u Stulicevu (vidi daje). Iz vremena poslije Stu- 
liceva rjecnika nasle su se samo dvije potvrde 
(vidi medu primjerima). 

a. onaj, koji je u neredu, koji je bez reda. 
U rjecniku Belinu (confuso, disordinato, incom- 
posto, — adv. neredno, disordinatamente, senza 
ordine), u Voltigijinu (inordinato, unordentlich) 
i u Stulicevu (inordinatus, ali u primjeru, koji 
se navodi i za koji se kaze da je iz Palmotica, 
znacene je ono, koje se daje navodi pod e: I 
mnoz djece, kijeh neredna u nevrijeme smrt po- 
gubi, — adv. neredno, inordinate, ali u primjeru, 
koji se iz neke knige navodi, znacene je ono, koje 
se da^e navodi pod e: Nu huda prika smrt ne- 
redno hotje strt). Kad eto smetene tuj vide ne- 
redno zaba pristrasene bjezati. I. Dordid uzd. 
147. Vise se potvrda nije naslo. 

h. neuredan, besputan. 

a) adj. Tim vladat nitko se ne daj zlini 
zejami .... nu stavi usilos nerednom hotinju. 
D. Ranina 109*. Da budemo .... izvrdi iz na- 
sega srca neredne misli od sagrjehe. A. Gucetic 
roz. jez. 129. Ma je svijes na me nabunena, srce 
smeteno i neredno. I. Dordic uzd. 7. Ostavivsi 
lakomost, oholost, svevo|e i ina neredna pri- 
vojstva. S. Rosa 10*. Nemile osvete, pokrivene 
lupasdine i neredne pohotinosti. A. d. Bella razg. 
fc9. Neko neredno prionude tjelesnomu uzivanu. 
M. Pavlinovic razl. sp. 201. — Ovamo se mece 
i primjer: U tvari, koja se stanovito ne znade 
i u kojoj jest sumna, ne ima nikogare suditi za 
neredna ili irregulara. o. Budinic ispr. 161. 

b) adv. Zasto ino, rec' uprav, takoj grem 
neredno negoli za Jubav? S. Gucetic-Bend. 237. 
Da krajestvo i cas tvoju zaboravis ti neredno. 
I. Gundulic 25. Ne daj, kraju, svijes ohola da 
se pene tad neredno. P. Kanavelic 231. Podeh 
Jubit, uu neredno cijec nevjesta plama moga. I. 
Dordic uzd. 20. Na svrhi vika xiv svi koludri 
zivili su neredno i nedostojno. A. d. Costa 1, 
110. Da ce . . . . oni mladid izgubit zdrav}e rad 
neredna zivjena. A. Kalic prop. 89. 

c. prekotnjeran, nenacin, t. j. onaj, koji je 
preko mjere, preko nacina. U rjeiniku Belinu 
(adv. neredno, immoderatamente). Od kojih oho- 
las stekoh ja neredan. S. Mencetid 259. Odvece 
da tuzim po nacin neredni. D. Zlatarid 6b. Tuzba 
je, majko, tva neredna, samiri se cijeca mene. 
I. Gundulid 109. U nerednom ijedu uzeZen se 
na n rasrdi. G. Palmotid 3, 139l>. Za tijem uze 
prem neredan grad udarat na svu silu. P. Kana- 
velid 134. Srca smiona velicinu noj neredni strah 
premoze. 193. — Adv. Sva se neredno i naglo 
zazari. D. Zlatarid 46^. 



NKEEDBEN 58 



NEREDOVNIK 



d. necedan, nepristojan. U rjecniku Belinu 
(immodesto, — adv. neredno, immodestamente). 
Kom neredno pristupamo, kad ufanje nije cijelo. 
J. Kavaiiia 340«. Ne ce se niko .... masiti go- 
I'm prstin u zdilu, to bi bilo neredno, neposteno 
dilo (iz govora polickoy u Dalm.). Zborn. za 
nar. iiv. 10, 12, 

e. nemio. U rjecniku Belinu (ado. neredno, 
dis^rratiatEmente, inhumanamente s primjeroin 
tz (Jundulica 410). I'rimjera se naslo samo u du- 
hrovackxh pjesnika. 

fij u znacenu toga adj. pod b. 

(Hi) adj. Makar ja da zginih po nacin 
neredan. S. Menietic 129. Toli neredna na svitu 
je li stvar? 137. Banen umira (t. j. pastir) u 
muci nerednoj. D. Ranina 231. Ka ft. j. vila) 
srcein tuinime u suze neredne plakase nad nime. 
23*. Jer sam sve muke neredne vik patil. 119^1. 
iloje neredno i tnzno sad stanje drugo ni neg 
jedno zestoko plakanje. 133». Za moja djela vri- 
jedna plata mi je smrt neredaa. S. Bobajevic 
22-4. Da svrsi .... zivot svoj kom smrti nered- 
nom. M- iJrzic 76. Zlijeh ceka smrt neredna. I. 
Dordic salt. 1U6. Kuda zade? s ke nesrece ? Ka 
te zanije tcs neredna? pjps. 114. 

hb) adv. Je li to pravedno, da tako zi- 
vot moj ucvijas neredno? I). Kanina 25*. Negli 
se ujedno svi htjeste sastati za moci neredno 
ve6 mene skoncati. 45*. § ne u jadu neredno 
sve ginu. 103**. Stavi se u sebi neredno plakati. 
F. Lukarevic 17. Strah .... noredno pamet moju 
smeta. 249. Toli neredno sam sebe kteci ubit. 
M. Drii6 75. Ostalu vojsku spravi .... da ne- 
redno ne poginu. A. Sasin 17&b. Ovako ne bih ja 
cvilio neredno. S. Gu6etic-Bend. 283. A nemilo 
i neredno Vitoslavu prikla grlo. I. Gundulic 410. 
Duh mladosti tuJne moje toli priko i neredno 
ne razdjejuj, jaoii, na dvoje. G. Palmotic 2, 434. 
Ta6 neredno smuceno je gorkijem cvilom lice 
tvoje. P. Sorko6evi6 57t)a. 

b) u znacenu adj. nemio jjod c. Kad od- 
luka tva neredna bude svoju svrhu imati. G. 
Palmotic 1, 2Gb. Opaku i nerednu hoces pokrit 
tvu nevjeru. 1, 281. Ter da govor kroz neredan 
ja odlacim rijeti tako. I. Dordic salt. 242. On 
ga . . . . nuka^e, da povrie tu miso nerednu. 
ben. 137. 

f. Ne razabira se znacene u primjeru: Ali 
cesar job neredno ima bijenje na svoj kuci (t. j. 
mora se u svojoj driavi boriti s buntovnicimaj. 
I. Gundulic 451. 

NEKEDBEN, adj. isto ito neredan. Jzvedenu 
od osnote imenice neredba, kojoj se nije naslo 
potvrdt. 

a) i.sto ito neredan pod a. U rjecniku 
Belinu (confuse, disordiuato, — adv. neredbeno, 
disordinatauionte, seuza ordine), u Voltigijinu 
(inordinato, unordontlich) i n Stulicevu ('inordi 
natui* .s prtmjcTom tz Dnrdica ben. 88). Ter 
ponase kad razdili nerodbene te .skup§tine .... 
svijeh po9Uvi u red mili. I. Dordi6 pjes. 239. 
Viie se potvrda nije nailo. 

b) tslo sto neredan pod b. Samo u dva 
pisca. Svi dni moji neredbeno kako sjena skra- 
liso 98. I. Gundulic 203. Naravnom i neredbe- 
nom bolesti .... leleka i bugari. I. Dordic uzd. 
VI. Bog tu liegovu ueredboiu hvastu i uStinu 
Juto zBplati. f^alt. xvi. Kaee noredbenu pohlepu 
prema bogastvu. ben. Ha. 



c) isto sto neredan pod e, b. Samo u pri- 
mjeru: Svrha neredbenom zivjenu opakoga Pan- 
dolfa. I. Dordic ben. 172. 

NERED^IV, adj. isto sto neredan u znacenu 
toga adj. pod b. Samo u Stulicevu rjecniku (ir- 
regularis). — Slabo pouzdano. 

NEREDNIK, m. covjek, koji cini nered (na 
pr. u drzavij. Samo ii primjeru : Da drzi red i 
da kazni nerednike. M. D. Milicevic om. 58. 

NEREDNOST, nered nosti /. svojstvo onoga, 
sto je neredno. 

a) isto sto nered, t. j. stane bez reda. U 
rjecniku Belinu (nerednos, confusione, disordine, 
disordinamento) i u Stulicevu (nerednost, v. 
nered). 

0) bespuce, besputnost, nerednost; vidi ne- 
redan pod b. U rjecniku Jamhresicevu (perver- 
sitas, — u lat. dijelu). Ovoj nerednosti zakoni 
lik iznajdose. A. d. Costa 1, 250. Za zdignuti 
takove smutjive nerednosti. I. Garanin 15. Pla- 
kala je i cistila nerednosti svoga plaha grjesna 
zivota. A. Kalid prop. 46. Zno je on putene '.ne- 
rednosti, pri^ubostva, mekoputnosti. 238. Nered- 
nosti mladica slabe covjeka. M. Pavlinovic rad. 
151. Uman covjek zna se razborno klonuti svih 
tih nerednosti. razl. sp. 189. 

c) znacena prema neredan pod c i pod d. 
Samo u Belinu rjecniku (nerednos, immodera- 
tione, — immodestia). 

NEREDNAK, m. covjek besputan; vidi nere- 
dan pod b. Govori se u Po^icima (u Dalm), 
Zborn. za nar. ziv. 8, 229. 

NEREDOV, nered6va, m. isto sto meredov 
(vidi tamo). Samo u Vukovu rjecniku (neredov, 
vide meredov s naznakom, da se govori u voj- 
vodstvu). 

NEREDOVAN, neredovna {bice takav ale), 
adj. a) nepobozan, tiebogojuban. Samo u pri- 
mjeru: Tada 6e se veseliti sfaki bogomili, a za- 
lostan ce biti sfaki neredovni (iz lat. tunc gau- 
debit omnis devotus et moerebit omnis irreli- 
giosus^. B. Kasic nasi. 52. — b) nepravilan ; 
protivno : redovan. Izmedu rjecnika samo u Fo- 
povicevu (unregelmassig) i samo u primjeru: 
To je bilo tako pre u neredovne vojske. M. D. 
Milicevid zim. vec. 61. 

NERED(3VANE, n. nom. verb, od glag. nere- 
dovati, kojemu nema potvrde , isto sto nerednost 
pod b. Izmedu rjecnika satno u Stulicevu (nere- 
dovane, v. neurednost s naznakom, da se nalazi 
u Rose) i samo u primjeru: Smjernostim pobi- 
jedit ce vrliau, pravdnostim bezakone i trijez- 
uostim neredovane. S. Rosa 22b. 

NEREDOVNICKI, adj. 2)0sses. od neredovnik ; 
isto sto neredovan pod a. Izmedu rjecnika samo 
u Bjelostjencevu i u Stulicevu (irreligiosus) i samo 
u jednoga pisca. Ja sam ga . . . . umorio s opa- 
6inama mojim, grisinama i zivotom neredovnic- 
kim (iz lat. ego sum occisor .... sceleribus, pec- 
catis et vita mea irreligiosa). F. Lastric test. 
1221*. Da ja isti vlaka ne ostavim za mnom od 
z\\(h) prilika moji(h) i zivota neredovnickoga. 
ned. 434. Ah raju!. . . , moj neredovnicki zivot 
nije te dostojan. svetn. 166b. 

NEREDOVNIK, m. iovjek neredovan u smislu 
toga adj. pod a. Samo u jednoj knizi. Redov- 
nice neredovnice .... u tebi samu vrazja him- 
benost nasia je. P. Knezevic osm. 235. Redovnik 
neredovnik istinito jest jedna nakaza. 238. 



NEREDOVNISTVO 



59 



NERITI 



NEREDOVNISTVO. n. svojstvo covjeka ne- 
redovnika. Izmcdu rjecnika samo u Bjelostjen- 
ievu (irreligiositas) i samo u jednoj knizi. Ko- 
liko bi(]i) ti imao govoriti od neredovnistva re- 
dovnika tvoi\(h) ! {iz Int. quanta dicerem tibi de 
irreli^io3itato tuorum religiosorum !). F. Lastrid 
test. 332l>. Smucuju jude neredovnistvi svqjim 
i pomracuju (govor je o rdaoim misnicima). 
ad. 20i>. 

NEREPE, n. isto sto bezrede pod 2. Samo u 
u primjeru: Od irregular! tadi, koju tumacimo 
bezredje ili neredje ili vanredje. S. Budinic 
ispr. 9. 

NEREDENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
rediti. Samo u primjeru: Uzrok od negova ne- 
redjenja bio je biskup. A. d. Costa 2, 93. 

NEREGA, f. rijec tamna znacena i postana. 
Samo u Vukovu rjecniku {bez znacena, a s pri- 
mjerom iz neke nar. pjesme: Posjece mi tri ne- 
rege zlatne). 

NEREN, (bice) m. neka bilka. Samo u rjec- 
niku Bjelostjencevu (neren trava, calthaj i u Stu- 
licevu (caltha). — Postane tamno. 

NERENCANIN, ?«. isto sto Neret\anin, naci- 
neno prema tal. imenii rijeke Narenta (t. j. Ne- 
retva). Samo u jednoQa pisca. Nereacana voje- 
voda. J. Kavaiiia 1£4». Nerencana i Uskoka 
razbojstva. 210. 

NERES, m. isto sto 2 nerast. Govorise u Istri. 
D. Nemanic (,1883) 29 (zabi(ezio akc. neres, gen. 
neresa). 

NERESNICA, /. selo u Srbiji u okrugu poza- 
revackom. S. Koturovic 448. 

NERESTU.SA, /. selo (Hi viozda rijeka?) u 
staroj srpskoj drzavi: pise se: Nerestusa. Dec. 
hris. 39. 54. 

NERETAVSKI, adj. posses, od Neretva. Samo 
u jednoga pisca. Nahija Neretavska. F. Juki(S 
zemj. 21. 37. 

NERET^iAK, m. prezime nckijem porodicavia 
u Bosni u sarajevskom poju, koje su se doselile 
iz Neretve ; plur. Neretjaci. Etnogr. zborn. 11, 207. 

NERET^jANIN (mozda Neretjanin ?), m. co- 
vjek iz {zemle) Neretoe. Izmedii t i \ ispalo je v 
poradi laksega izgovora; ispor. Biidjanin (od 
Budva). Samo u jednoga pisca. Dosadivase mu 
Mlefiici i Neretjani. D. Danicic istor. 225. Ne- 
retjani po moru hajdukovahu. 231. 

NERETJ^ANSKI, adj. isto sto neretavski, ne- 
retvanski. Samo u jednoga pisca, koji je mogao 
to uzeti iz narodnoga govora. Iz stare neretjan- 
ske oblasti. Etnogr. zborn. 12, 107. 

NERETVA, /. 

a) rijeka u Hercegovini i u Dalmaciji, 
utjece u jadransko more. (J rjecniku Mikajinu 
(Neretva, rijeka u Slavoni)i, Naron sive Naro), 
u Belinu (Neretva, Narenta, fiume grande 
della Dalmazia), u Vukocu (Fluss in der Herze- 
govina, fluvius Hercegovinae) i u Danicicevu 
(s potvrdama iz isjirava xui — xv vijeka). Druge 
su potvrde : M. Vetranic 1, 263. D. Barakovic 
Vila 348 (stamp. Naretva mozda grijeskom, a 
thoida prema tal. Narenta). Nar. pjes. vuk 1, 
464 i 3, 536. i t. d. — imenu te rijeke pise 
T. Maretic u „Nastavnom Vjesniku* i, str. 17: 
U rimsko se doba zvala Naro {NdQwv), a Hrvati 
su to tude i sebi razumjivo ime okrenuli po na- 



rodnoj etimologiji u razumjivo. Ispor. u Rusiji 
Nerehta, 1. desni pritok KJazme, 2. lijevi pritok 
Solonice, koja je desni pritok Volge (uz ovu 
drugu Nerehtu lezi i varosica istoga imena), 
Nereta, desni pritok zapadne Dvine, Nerica, 
lijevi pritok Pecore, Nerl (Hep.ib), 1. desni pri- 
tok Volge, 2. lijevi pritok Kjazme, Nero jezero 
u jaroslavskoj guberniji. Korijen svim tim ime- 
nima mogao bi biti ner, koji je u neriti, noriti, 
ponirati, ponor, ali je tesko odrediti pravo zna- 
cene. — b) zem^a uz vodu Neretvu. U rjecniku 
Vukovu (Gegend an der Miiadung desselben 
Flusses) i u Danicicevu (kraj ua toj rijeci s po- 
tvrdom iz isprave xv vijeka u Spom. sr. 1, 134). 
Fra Luka Vladmirovic iz Neretve. L. Vladmi- 
rovic 8. Mijo Jakusic iz Neretve. Norini 61. 

c) nekad nekakav grad u Dalmaciji. Samo 
u rjecniku Mikajinu (Neretva grad, Narenta 
citta, Narona, Narbona) t m Belinu (Neretva, 
Narenta, citta antichissima dellla Dalmazia, 
Narona). 

NERETVANIN, m. isto sto Neret]anm. Samo 
u jednoj knizi. Oba Neretvanina. Norini 61. 73. 

NERETVANSKI, adj. isto sto neretavski, ne- 
ret]anski. Samo u jednoj knizi. Od Jezera kra- 
jine neretvanske. Norini 63. 69. 

NERETVICA, /. rjecica u Hercegovini, pritok 
Neretve. F. Jukic zemj. 37. 

NEREZ, m. zapustena zemja ; pustopo]ina : 
upravo: gdje se nista ne reze, t. j. ne kosi, ne 
sane. Gracisde s nerezi vse. Starine 13, 209. To 
iste nerizi ako bi gdo pocel saditi .... A kada- 
godi je zapusceno, da budi neriz .... Kigodi 
clovik ne da svojih neriz meju obscinu. Statut 
vrb. 158. Govori se i danas u Vrbniku (na 
Krku). Zborn. za nar. ziv. 4, 230 i 234. — Sluzi 
i kao vlastito ime geogr. U rjecniku Danicicevu : 
Nerezb, selu je Piranima (u staroj srpskoj dr- 
zavi) isla meda na Nerezb (s potordom iz isprave 

XIV vijeka), — Nerizi, selo u Hercegovini (s po- 
tvrdom iz isprave xv vijeka). 

NEREZINA, /. isto sto nerez. U rjecniku ni- 

jednom. Dajem dici vinograd, ki je nad 

Mavrinci, i one sve nerizine, ke su nad Mav- 
rinci (u ispravi xv vijeka sacuvanoj u prijepisu 
XVII v.). Mon, Croat. 65. — Sluzi i kao vlastito 
ime geogr. Nerezina, zemliste u Srbiji u okrugu 
poiarevackom. Sr. nov. fl874) 191 i (1875) 516. 
Nerezina. brdo u okruqu jagodinskom. Glasnik 
61, 136. Nerezine [plur. brdo kod sela Bega^ice 
u okrugu biogradskorn. X'. Stojanovic (zabijezio 
naznaceni akc). Nerezina, potok u okrugu poza- 
revackom, Etnogr. zborn. 5, 276. 

NEREZISTE, n. trgoviste u Dalmaciji u ko- 
taru sp(etskom; talijanski mu kazu Neresi. A. 
Masek 120 (koji upravo pise Nerezisce). 

NERIC (jamacno je takav akc), m. prezime 
izvedeiio od zenskoga imena Nera. Rat 401. 

NERIJETKO, adv. cesto; protivno: rijetko. 
Samo u Stulicevu rjecniku (saepe. pluries). I da- 
nas gdjekoji govore t pisu na pr. Nerijetko sam 
k nemu isao. 

NERISLAC, m. isto sto nerast. Samo u pri- 
mjeru: Izbrav gospodar .... neristlca (iz isprave 

XV vijeka). R. Lopasic urb, 18. Moida bi pra- 
vije bilo neristaca ili neristlaca. 

NERITI, nerim, impf. isto sto nerati, noriti, 
roniti. Govori se u Posavini. F. Hefele. Vidi 
nerac. 



nerjeC^v 



60 



NERODENI^IVOST 



NERJECI^IV, adj. onaj, koji nije rjectt. Samo , 
u rjecniku Bjelu^tjencevu (nero6liv, infacuadus) j 
t u VoUigijinu (nereijiv, iaeloquento, unbered- | 

sam). •■ - I 

NERJECJ^IVOST, /. svnjstvo onoga, koji je , 
nerjeiliv. Samo u rjecniku Bjelostjencevu (nere6- 
jivost, infacundia) • u Vultigijinu (nerec)ivost, | 
infacondia, Unberedsamkeit). j 

NERO. conj. isto sto nego. Samo u primjeru: \ 
Boje bi vam bilo crikav razQOsiti nero mene j 
s lubum V ^voru pastaviti. Nar. pjea. istr. 2, 21. \ 
Moida J! pustalo od ner tako, sto mu je dodato 
na kraiu o preina nego; a moida je stamp, 
pogrjtska mjesto nego. 

NfeROD, m. 

a) u narodnim zagonetlama i pricama o 
kohu nerodenu. Izmtdu rjecnika samo u Vukovu 
bet tnaiena, a s primjerima: Ja sjedim na ne- 
rodu kohu .... Na nerodu jase .... lo se razu- 
mtje It ovoga : K tebe sam dosla na nerodu 
konu .... Kon, na kojemu ja jasem, ima sedlo 
postavjeno od koze jednoja zdrebeta, kojega smo 
IK mrtve kobile izvadili, pak nije se rodio. Nar. 
prip. vr6. 80. — Ne razumije se znacene u pri- 
mjerima: Ja§e rod na nerodu i trazi nenikli 
(odgonet{aj: kaluder jase na konu i trazi soli). 
Nar. zag. novak. 82. Nerod ide na neplotu, nenik 
nosi na prodaju (misli se tamjan i onaj, sto ga 
nasi na prodaju). 220. 

ft) isto .Ho nerodica. Izinedu rjecnika samo 
u Stulicevu (nerod, in., v. oeplod). Pokara Bog 
puok izraelski s velikijem nerodom. M. Radnic 
147b. s kaluderstvom oteo mah bizantinizam, 
nerod u krscanskoni zivotu. M. Pavlinovid razg. 
82. Govori se u Lid, na pr. : Ne daj, Boze, ne- 
roda! J. Bogdanovic (zabifeiio tamosni akc. ne- 
rod, gen. neroda). 

c) ime drvetu, koje se lat. ucenim imenom 
luve Robinia pseudoacacia, — i drugome, koje se 
tnve Po|)ulu« pyramidalis. B. h^ulek im. Ima i u 
Sulekotu nem.-hro. rjecniku i u Popovicevu (Ro- 
binie;. Govori se medu ugarskim Hrvatima za 
drvo akaciju. Vijonac (1878), ti'j2. Ime je jamacno 
otud, sto se niisli, da ona drvela nemaju roda. 

N^RODAC, nt!roca (jamacno je takav akc), 
m. ftovjek, koji nikad nije imao djece. Zemjak 
8. Otud jamaino unto Popovic u svoj rjeinik 
(der nie Kinder gebabt bat). 

NfcEODAN, n^rodna (jamaino je takav akc), 
adj. onaj, koji ne nosi roda, bezrodan, besplo- 
dan; jirottvno: rodnn. U rjecniku Belinu (non 
fncondo, non fertile), u ISjelostjenievu (neroden, 
•t*<rili.i, infructuo8U9, inferax), u Jambresicevu 
(neroden, infructtiosus, sterilis), u VoUigijinu 
/«t«rile, unfruohtbar;, u Stulicevu (nerodan, v. 
oeplodam, u Sulekovu nem.-hro. i u Popoviievu 
(unfruchtbar). .loief godista rodnije^ij sabrani 
*ito Mradi godiSu nerodnijo^ft;. M, Radnid 901*. 
Idu6i priko jedne temje uemdne i gladne. 37.5*. 
Dub nerodnoj na priini. I. Dordid uzd. 67. Se- 
dam n6T(><\n'\{h) godinah sliditi ce. E. Pavi6 ogl. 
H4. Vru(^u iem|u za nerodnu i neplodnu esapi. 
I. Jablanci IH. Ali jo voda zla i zem|a nerodna. 
D. Danifii 2 car. 2, 19. Te nam iz nerodnoga 
korijena naraate iLivoUn vrt pis. .3.31. Na nafioj 
nerodnoj i tvrdoj zemji. M. Pavlinovic rad. 7. 
Selaci ne isiluju a irrobju nerodno drve<^e. M. D, 
Milirevid let. ve6. 298, — Ncobiian je primjer: 
N» Derodne tko ▼isioe brio uzlaci. brzo leti, u 
i«s padft, jBglo gine. P. Kanavelii 228, 



NERODBINA, f. zla rodbina. Samo u pri- 
mjeru iz Ancica navedenom kod nebraca. 

NERODICA, /. vrijeme, kad ne rodi letina. 
Izmedu rjecnika samo u Vukovu (Unfruchtbar- 
keit, sterilitas s primjerom iz Pjev. crn. 31b: 
Obratice za maom nerodica). Bila je po Crnoj 
Gori muka i nevoja od cestijeh nerodica. S. ^jU- 
bisa prip. 179- Zbog kakva slucajna nepredvi- 
dena uzroka (grad, rat, opita nerodica i t. d.). 
V. Bogisic zakon. 107. 

NERODIM, m. U jednom rukopisu kaze se, 
da se tako nekad zvala Nerodimja. Glasnik 22, 
! 220. 

NERODIM^jA, /. geogr. ime. U rjecniku Da- 
nicicevu, gdje se navode dvije potvrde iz isprava 

XIV vijeka, i kaze se: to je sada selo ne daleko 
od Pristine na jug, — i u Vukovu (1898: voda 
i selo oko 5 sahata od Prizrena k istoku). — 
Nalazi se zabi^ezeno i Nerodimna; Glasnik 22, 
220 (nize Nerodimne mesto). S, Novakovic pom, 
139 (Nerodimna Gorbna). 

NEROD^ilV (bice takav akc), adj. isto sto 
nerodan. V rjecniku nijednom, a samo u dva 
pisca. I ove vrste zem}a jest nerodjiva. I. Ja- 
blanci 16. U pobolsahu mrsavib i nerodjivih ze- 
majah, 24. Jesenska drveta nerodjiva, koja su 
dvaput umrla. Vuk jud. 12. Vuk u predgovoru 
Novoga Zavjeta vii kaze, da je rijec nerodjiv 
sam nacinio. 

NERODNICA, /. isto sto nerotkina (zena). 
Samo u primjeru: I negovoj Jubi nerodnici. 
Osvetn. 2, 60. 

NERODNIK, m. rijec nejasna znacena ; satno 
u primjeru: Si sut nerodnici i klevetnici, ize 
sut razlucili brata od brata (iz glag. rukopisa 

XV vijeka). Arkiv 9, 114. 
NERODNOST, nerodnosti (jamacno je takav 

akcj, f. isto sto nerodica. Izmedu rjecnika samo 
u Sulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu (Unfrucht- 
barkeit). Kad se nade ovo ime nerodnost, ne 
razumije ae, da ne ce biti posve nista, nego da 
30 ne ce dobro placati litina. M. Zoricic aritm. 
115. Iscijelib ovu vodu, da ne bude vise od ne 
smrti ni nerodnosti. D. Danicic 2 car. 2, 21. 
Pored sve nerodnosti svoje zem|e. M. D. Mili- 
cevic zlos. 103. 

NERODUSA (bice takav akc), f. isto sto ne- 
rotkina (zena). Izmedu rjecnika samo u Popo- 
vicevu (nerodusa, v. nerotkina). Zeaa mu Jelena, 
nerodusa, prede. S. ^ubisa prip. S4. Zaran se 
ozeni nevjestom razrokom i nerodusom. pric. 57. 
Potvrde donose jos: Slovinac (1884) 95. J. F. 
Ivanisevic 23. 

NERODENI, pas. partic zanijekani od ne ro- 
diti; onaj, koji nije pravi (o rodbini); protivno : 
rodeni. Izmedu rjecnika samo u Popovicevu (nicht 
loiblicb). Gijeca toga od nas oba kako majka 
nerodena (stamp, ne rodena) ti ces biti .... 
scijehena. 6. Palmotic 2, 267. I diklicu tac hra- 
brenu primam . . . . za mu dercu nerodenu (stamp. 
ne rodjenu). 2, 288. Nosioci, braco, nerodena, 
nerodena kao i rodena! Nar. pjes. vuk 1, 251. 
O svekrvo, nerodena majko. nerodena kano i 
rodena! 1, 6L0. O Ivane, da moj mili brate, ne- 
rodeni kao i rodeni! 2, 313. Sve so dru§tvo re- 
dom izjubilo nerodena braca ko rodena. 4, 276. 

NERODENi;iIVOST, /. svojstvo onoga, koji ne 
moze biti roden. Samo u primjeru : Peti bijeg 
jest nerodenjivost, koji se pristoji prvomu sob- 

^ stvu (t. j. Bogu ocu). A. Kanizlid kam. 196. 

1 Jamacno prevedena lat. rijec ianascibilitas. 



NEROGAT 



61 



NESAGRJESIVAlSrE 



NEROGAT, adj. onaj, koji je hez rogova. Samo 
u Stulieevu rjecniku (nerogat, v. nerozan). 

NEROGOBORAN, adj. onaj, koji je hez rogo- 
bore, hez buke; protivno: rogoboran. Samo u Stu- 
lieevu rjecniku (samo adv. uerogoborno, sine 
strepitu). 

NEROJA, /. bice isto sto nerojka. Samo u 
primjeru: Priletise ve6 neroje, neplodao je stado 
tvoje (govori se covjeku, kojemu gospodarstvo 
propadaj. I. Dordid pjes. 344. 

NEROJKA, /. Sa^no u Vukovu rjecniku: kos- 
nica sa celama, koja se preko cijeloga }eta ne 
roji, Bienenschwarm, welcher den ganzen Som- 
iner nicht schwarmet, apes fetum non emit- 
tentes. 

NERON, Nerona (s takvijem se akc. govori), 
m. Nero, poznati rimski car. Fotvrde su: nom. 
Neron. D. Raiiina 12^. F. Glavinic cvit 110*, — 
gen. Nerona. A. Tomikovic gov. 179. i t. d. 
Vidi Nerun. 

NEROPAH, neropha, m. isto sto meropah (vidi 
tamo). Potvrda se nalazi samo u Dusanovu za- 
koniku (vidi u Danicieevu rjecniku). 

NEROPSINA, /. isto sto nieropsina (vidi tamo). 
Potvrda ima samo u Dusanovu zakoniku (vidi 
u Danicieevu rjedniku). 

NEROSTAC, nerosea, m. isto sto nerast. Samo 
u rjecniku Bjelostjencevu i u Jambresicevu (ne- 
rostec, verres). 

NEROTKA, /. isto sto nerotkina. Samo ujed- 
noga pisca. Da mu zena ne bude nerotka. M. 
D. Milicevid let. vec. 221. Kojoj je Bog dao 
dece, dao joj je odmene, a nerotka? sluga do- 
veka! zlos. 281. Nerotka da rodi. ziv. srb." 188. 

NEROTKIl^A, /. ona, koja ne rada, koja 
nema roda. Ismedu rjecnika samo u Vukovu (ne- 
rotkina, n. p. zenaj jabuka, kruska, die Unfrucht- 
bare, sterilis). 

a)^ zeni. Zena nerodkina. J. Rajic pouc. 
3, 39*. Sto ce tebe luba nerotkina? Nar. pjes. 
vuk 1, 566. I koja je zena nerotkina. 4, 201. 
Jelisaveta bjese nerotkina. Vuk. luk. 1, 7. Ne <ie 
biti pometkine ni nerotkine u zem|i tvojoj. D. 
Danicid 2 mojs. 23, 26. 

b) zem]i; samo u primjeru: Koliko su 
sjevernaci duzni svome |utome podnebju i zemji 
nerotkini. M. Pavlinovic rad. 154. 

c) vocki; samo u primjeru: Udarajuci 
po zilama vocku nerotkinu. Vuk nar. posl. 110. 

NEROZGOR, m. nekakvo geogr. ime u staroj 
srpskoj drzavi (selo? brdo?). Samo u Danici- 
eevu rjecniku s potvrdom iz isprave xiv vijeka. 

NEROZAN, nerozna, adj. onaj, koji je bez ro- 
gova. Samo u Stulieevu rjecniku (absque cornibus). 

NERPA, /. morska zivotina, kojoj je lat. uceno 
ime Phoca vitulina. Samo u Sulekovu rjecn. za. 
naz. (nerpe, tulnevi, phocina, Robben, Flossen- 
fiisser) i u Popovicevu (Seohund, Meerkalb). Iz 
rus. rijeci istoga znacena nepna (a ta je postala 
od finske rijeci norpa). 

NEEUKA, /. 

a) isto sto nesreca; protivno: ruka {u zna- 
6enu: sreea). Izmedu rjecnika samo u Vukovu 
(neruka, das Ungliick, fortuna adversa s primje- 
rom iz Pjev. cm. 301^; Do podne je turska ruka 
bila, a od podne obrnu neruka). Primjera se 
naslo gotovo samo u ernogorskim nar. pjesmama. 



a u svima se misti nesreca u boju. Iza Zuka 
udari neruka. Pjev. crn. 325^. Zbunise se Turci 
na sve strane; i pre Srb im puno udri muka, 
ma sad tek im obrte neruka. B. Radicevid (1880) 
158, Turcinu bi do istoka ruka, od istoka obruu 
neruka. Nar. pjes. vuk 4, 116. Dpk Stanisa pasu 
izgubio, iza pase poteze im ruka, a Turcima 
velika neruka. o (1865), 372. Ma Turcima obrnu 
neruka, brzo Turci pleca obrnuse. 8, 215. 

b) neruka u svezi a neruke, t. j. jiepri - 
UcnOj^ nezgodno. Samo u Vukovu rjecniku (un- 
bequem, alienumj. S neruke mi je, es ist mir 
unbequem, alienum (t. j. nije mi na ruku). s. v. 
ruka. 

NERUKAST, adj. onaj, koji je bez ruku. Samo 
u Stulieevu rjecniku (nerukast, v. bezrukast). 

NERUKOTVORAN, adj. onaj, koji je neru- 
kotvoren, t, j. koji nije rukom satvoren ; pro- 
tivno: rukotvoran. Izmedu rjecnika samo u Stu- 
lieevu (non manu factus) i u Popovicevu (nicht 
gemacht mit Menschenband) i samo ti primjeru: 
Kako prudijase onijema ono obrizovane ruko- 
tvorno .... tako je ocito, da prudi krstene, koje 
jest obrizovane nerukotvorno. J. Matovic 157. 

NERUN, m, ime isto koje Neron (vidi tamo). 
U rjecniku Belinu (Nerun, Nerone). Nom. Nerun. 
§. Kozicic 4a. J. Kavanin 448l>. A. Kaci6 kor. 
392. A. Kali6 prop. 494. I. P. Luci6 razg. 83, 
— gen. Neruna. A. Vita|ic ost. 11. J. Banovac 
pred. 126 (na istoj strani ima i Nerona), — 
tnstr. Nerunom. F. Glavinic cvit 108^. 

NERUSA, /. ime vjestici. Samo u jednom ru- 
kopisu XIX vijeka. Starine 10, 283. — Tamno. 

NESABLAZNIV, adj. onaj, koji je bez sablazni,. 
koji ne sablaznava. Samo u primjeru: Kako se 
clovJk .... poli nevernih nesablaznivo drzati 
ima. Ant. Dalm. ap. 37. 

NESAGLASJE, n. stane, kada tko nije sagla- 
san s kim. Samo u primjeru: Kad sud .... zbog 
kakva nesaglasja stranaka ne bi mogao .... 
izdati odluku. V. Bogisi6 zakon. 72. 

NESAGNETAN, adj. onaj, koji ne moze sa- 
gniti. Samo u Belinu rjecniku (nesagnetni, immar- 
cibile na str. 462b Jcod marcibile, sagnetni). 

NESAGNIJENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
sagniti. Samo u primjeru : Na slavu od nesagni- 
jenja .... uskrsni (iz lat. ad gloriam incorrup- 
tionis .... resuscita). B. Kasic rit. 291. 

NESAGNILIV, adj. onaj, koji ne moze sa- 
gniti. Samo u jednoj knizi. Ve6e cine postenja, 
fale i dobra ovoga svita neg ^ place vicne i ne- 
sagnilive. Blago turl. 2, 29. Cini nas sebi pri- 
licne, nesagnilive i neumrle. 2, 164. 

NESAGNITIV, adj. isto sto nesagniliv. Samo 
u primjeru: Korabjicu od drva nesagnitivijeh 
ucini (iz lat. arcam ex lignis imputribilibus 
fecit). B. Kasic nasi. 242. 

NESAGRJE^ITE^iAN, nesagrjesitejna, adj. 
onaj, koji je bez grijeha. Samo u primjeru : Mo6i 
biti nesagrisite|an. Korizm. 55^. 

NESAGRJESIV, adj. onaj, koji je bez gri- 
jeha. Samo u Stulieevu rjecniku (negagrjesiv, v. 
bezgreSan). 

NESAGRJE§IVANE. n. nom. verb, prema 
glag. ne sagrjesivati. Sarno u primjeru: Da do 
u napredak tvrd biti u nesagresivanu. J. Raj id 
pouc. 1, 36b. 



NESAHRAN 



62 



NESAHRAN, ndj. nezahvalan. Samo u jiri- 
mjeru. l-«povidam, <la sam bio ne^ahran na to- 
lika dobra, koja si mi uiiuio. L. Terzic 72. — 
Sasma nejiouzdano. 

NESA.MIRIV. adj. onaj, koji se ne moze sa- 
tntnti, t. J. z(ylovo(tti. Samo u Stuliceou rjei- 
mku (qui satisfieri nequit). 

NKSAMIRIVOST. /. svujatvo onoga, koji je 
tir<amtrtr. Samo u Stulicevu rjecniku (res, quae 
satiflfieri nequit). 

NESAMRTAN. adj. besmrtan. U rjecniku ni- 
jcdnom. Boze od iskona .... nesamrtni ! M. D. 
Mili(5evic om. 14'.i. Pravo na nesamrtno ime. 
pom. 174. Na jednom je mjestu -e- mjesto -a-: 
Bog u6inen jo dlovik .... nesemrtni semrtni. 
Korizm. 11*». 

1. NESAN, nenna, m. stane hez sna. Kao sto 
od jian moze a m drugim j/ad^zima ne ispadati 
(grn. Sana t t. d), tako se i od nesau nalazi 
katkad nenana; jednn potvrdu vidi medu pri- 
vtjrrimn. l' rjecniku Stulicevu (vigilia) i u Vu- 
kiivu (.Scblaflo.si^keit, insomnia s primjerom iz 
nar. pje-"- viik 1, 474: Na nesan se bjese nemu 
dalo). Taj nesan bi niju, da ini Susane. M. Ma- 
rulid 83. Da mene jur nesan ovoj red dovodi. 
ft. MenjSetic 297. Da bi jos tve srce padalo u 
nesan. G. Drzic 427. Jere plac i nesan bise jih 
iziaoril. H. Lucie 216. A ia sam dosao na misli, 
jia nesan, na velika fastidija. M. Drzic 297. Na- 
vede na u strah, nesan. plac i glad. D. Bara- 
kovic vila 64. Blagosivja sve dosade .... bice, 
nesne, zimu, glade. N. Mar6i 111. To za suze i 
«ve trude .... za nesane, za ponude. B. Radi- 
<5evi6 (1880) 288. Du§a klima s nesna utrnuta. 
Osvetn. 4, 68. 

2. Xft.SAN. ne^ana {bice takav akc), adj. onaj, 
koji nemn sna. Samo u jednoga pisca. Provodi 
nf^sane no('-i. M. D, Milicevic zlos. 86. Po§to je 
proveo nekoliko nesanih noci. om. 43. 

NESANAN, nesanana, adj. onaj, koji nema 
sna. Samo u Stulicevu rjecniku (insomnis). 

NESANICA (jamacno je takav akc), f. isto 
itii 1 nesan. Izmedu rjecnika samo u Popovicevu 
(das Wachen, .SchlaflosigkeiLI. Ako nesanica po- 
traje. M. D. Milicevic zlos. 123. Najposle snade 
ea nesanica i nejelo. pom. .")03. Govori se u Sr- 
f'lji. Etnogr. zborn. 13, 460. 

NE.SASTAVAN, adj. onaj, koji se ne maze 
nantaviti. Samo u Belinu rjedniku Cnesastavni, 
rosa che non si pu6 accoppiarej. 

N'ESAUZETSTVO, n. onaj, koji se ne moze 
ti, t. j. dokuciti. Samo u primjeru: Zapo- 
\,\.i.ia vami .... nesauzestvom BoJjim. J. Ba- 
novac blag. 805. Jnpor. nesuazetan. 

NE.'>AVJESN(.)ST, nesAvjesnosti (s takvijem se 
akc. govori), f. scojstvo onoga, koji je nesavje- 
i^tan. Samo u Popovicevu rjecniku Cnesavesnoat, 
Gewiss<«n«losi(jki'it i. 

NESA\JESTAX. ' n. (jamaino je ta- 

kav akc), adj. onaj. lavjesti; jyrotivno: 

sarjr^tan. Samo ,, j .jr„„,-rii rjecntku (nesa- 
vojtan, ^owiv^enslos). Pokm.iki sr govori i pise 
ni pr. Da sam nesavjesten u slnzbii lakse bi mi 
bilo. 

NESAVLAD^ilV, ndj. onaj, koji se ne moze 
snvladati. Govore gdjekoji u Lid (s naznaienim 
akr.). .T. Bogdanovic. 

NESAVR.><EN, upravo pas. partic zanijekani 
prema savrsen; onaj, koji je bez savrsenosti. Je- 



NESCIJENENE 

medu rjecnika samo u Sulekovu nem.-hrv. i u 
J'opovicevu (unvoUkommen). To je koje gala, 
koje nesavrSeno znane. Vuk nar. posl. xxx. Sva 
su umjestva iz pocetka bila sirova i veoma ne- 
aavrsena. Vuk u Ivekovicevu rjecniku. 

NESAVRSENOST, nesavrienosti, /. svojstvo 
onoga, koji je nesavrsen; protivno: savrsenost. 
Samo u rjeiniku Sulekovu nem.-hrv. i u Popo- 
vicevu (Unvollkommenheit). Pokniski se govori 
i pise na pr. Covjek je bice veoma nesavrseno. 

NESAVRSENSTVO (s takvijem se akc. go- 
vori), n. isto .Ho nesavrsenost ; protivno: savr- 
hnstvo. Izmedu rjecnika samo u Popovicevu (Un- 
vollkommenheit) i samo u primjeru: Clovek.. . . 
ne obziruci se ni malo na svoje nedostatke i ne- 
savrsenstva. D. Obradovic ziv. 2. 

NESAZNAN, upravo pas. partic. zanijekani 
prema saznan ; upravo znaci lat. incognitas, i 
tome znacenu ne treba ovdje nikakve potvrde, 
vec samo za znacene: nezahvalan; vidi nepoznan, 
nespoznan. Imedu rjecnika samo u Belinu (adv. 
nesaznano, ingratamente) i u Stulicevu (bene- 
ficii immemor). Potvrda se nailo u nekoliko 
kniga xvi i xvii vijeka i pocetka xviu. Nesaz- 
nani puce. M. Marulic 334. Zac su nesaznani i 
zabili 9U dobra ka su prijeli. Korizm. 46*. 
Mihovil .... nesaznaa protivu vsem. S. Kozi- 
cic 46a. Da sfaka nesaznana u takof sud upade. 
P. .Zoranic 15. Koji zlo i nesaznano sluzi se 
darmi Bozjimi. f^. Budinid ispr. 54. Jure je vrime, 
da se svidis, sinu nesaznani. Michelangelo 78. 
Ne cu biti nesaznan (stamp, nesaznam) za to- 
liko dobrocinie. P. Radovcic nac. 390. Rodno 
mjesto nesaznano. J. Kavanin 326*. Jer su u 
svemu nesaznani. A. Vita}ic istum. 265b. Manna, 
ka padase na puk oni nesaznani. ost. 64. — TJ 
jednoj knizi na dva mjesta stoji (jamacno gri- 
jeskom) nesazni mjesto nesaznani. Korizm. 8b, 15'^. 

NESAZNANIK, tn. covjek nesaznan. Samo u 
rjecniku Belinu (ingrato, sconoscente) i u Stu- 
licevu (beneficii immemor). 

NESAZNANOST, /. svojstvo onoga, koji je ne- 
saznan. Izmedu rjecnika satno u Belinu (ingra- 
titudine) i samo u primjeru: Razmisjajuci ve- 
liku nehartiost i^nesaznanost od ludih. P. Baksic 
170. 

NESAZNANSTVO, n. isto sto nesaznanost. 
Samo u Stulicevu rjecniku (beneficiorum oblivio). 

NESAZNANE, n. nom. verb, prema glag. ne 
saznati; isto sto nesaznanost. Izmedu rjeinika 
samo u Belinu (nesaznanje, ingratitudine) t u 
Stulicevu (beneficiorum oblivio). Nesaznanje tvoje 
muku mi zadise. M. Marulic 209. Govori od ne- 
saznanja, ko je toliko mrsko gosp. Bogu. Korizm. 
40*. Vladafcu nebeskomu grih nijedan jini ni 
tuko kuko nesaznanje mrsko. P. Zoranic 15; 
Procinujuci .... nesmerno nesaznanje nase k 
nemu. tf. Budinic ispr. 27. Smrdi nosaznane prid 
sudom na nebi. D. Barakovic vila 314. Deseta 
bolezan bi cijeca velikoga nesaznanja. P. Baksic 
155. U svih kolicih nesaznanje. Michelangelo 27. 
Nesaznanje, ko pod nebi sad nam se je ucinilo. 
J. Armolusic 4. Nemoj gledati i pozirati nesa- 
znanje i nemod ovoga sina Adaraova. P. Radov- 
dic nad. 269. Pedipsanje .... radi nesaznanja i 
nesharnosti nihove. A. Vita^ic istum. 264. Ter 
I iidovsko nesaznanje disto kara s djeli ovimi. 
ost. 67. 

NESCIJENENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
scijeniti. Samo u primjeru : Peta oholast jest od 
nescijenena ne cineci poctenje druzijem, pogrdu- 
juci svakoga dovjeka. Zborn. (1520) 13b. 



NESCJEN 



63 



NESHARNIK 



NESCJEN, adj. isto sto bescjen, neprocjen. 
Samo u dva pisca. Ti nam si bili kam nescine 
vridnosti. D. Barakovic vila 7. Odi6a negova 
urohe nescine. 14. — Adv. Tako ih (t. j. vlase) 
jur za6e nescjeno (znacene kao da je: nemilo, 
neinilostivo) razdirat. S. Mencetic 295. 

NESCJENA, /. bescast, necast, sramota. Da 
treba pisati uescjena, a ne nescijena, dokazuje 
se tijem, sto xc cestu nalazi itanipano uescjenna, 
gdje -nn- snaci, da je slog pred tim kratak. 
Igjjor. cjena (u dubrorackih pisaca), scjena. Iz- 
medu rjecnika samo a Belinu (,nf?scjenna', discre- 
dito, disproggio s priwjerom iz G. Palmotica: Po- 
ce.se opet u ,nescj6nni' od Bozjega zivjet straha). 
Potvrda se naslo gotovo samo u dubrovackih 
pisaca. 

a. isto sto necast u smislu te rijeci pod a. 

a) uopce. Jakino sve ludi cinite nescjenu 
od Boga i od }udi. M. Vetranic 1, 40. Sto se 
tako u nescjeni na me rijeci sada stoji? S. Bo- 
bajevic 229. Na to mene .... silova necasna 
,nescina', kom se pogrduje .... zivot djevifianske 
sluzbe. B. Kasi6 per. vi. E,adi srama ili ,nes- 
cjenne' to bi ucinio. zrc. 57. Da se ne hajemo 
od taste ,nescinne' }udi sfitovnih. ist. 55. Sad 
bih ove rad nescjene mom ju rukom zadavila. 
G. Palmotic 2, 97. Nescjena ce ova udriti tuzna 
starca po zivotu. 2, 260. On ne samo tuj besjedu 
s nescjenome zlom pogrdi. 3, 139f>. Cestitosti 
.... vrijeme hara u , nescjeni'. B. Bettera 6ut. 
14. Ja te izgubih u nescini, a sad poznam cjenu 
tvoju. 1. Dordic uzd. 27. Bozije ime nije li dan 
danasni do take ,nescjenne' dovedeno, da se nim 
sluzi i djecetina? B. Zuzeri 46. Neka svi se 
jednom naucimo u ,nescjenni' splesat sve, sto je 
tasto i bjeguce. 234. 

b) drzati u nescjeni, stavjati (staviti) u 
nescjenu, povrci u nescjenu, t. j. zanemarivati, 
prezirati. Gradani ce . . . . za tvu }ubav u nes- 
cini drzat iste sve zivote. G. Palmotid 1, 103. 
Tako drzi u nescjeni sve, ko kraje grfike sli- 
jedi. 1, 147. U nescjeni sva drzite dobra izvana. 
3, 5l>. Sest stotin je s nim junaka, ki smrt drze 
u nescjeni. J. Palmotic 76. Zato ih stavja u 
nescjenu. P. Kanavelic 410. Kako se drzi blago 
u nescjeni. J. Kavanin 305b. Od tebe je potla- 
cena i u nescjenu sad se stavi. A. Gledevid 50b. 
Ne ce povrc u nescjenu krv ubosku. I. Dordid 
salt. 238. Bijahu se ne malo raspustili i u nes- 
cjenu povrgli zakone redovnicke. ben. 181. 

b. isto sto necast x>od b. 

a) uopce. Ako vidis (t. j. u snu), da u 
dvor gredes, toj prilikuje nescjenu fpisano: nes- 
cjena). Zborn. (1520; 133a. Tko pogrdi, tko me 
ostavi u piistosi, u nescjeni. I. Gundulic 51. 
Crkva slavna bit ce tada u nescjeni s tlem po- 

' reda strena. G. Palmotic 3, SGb. Znaj, pri Bozjoj 
da svjetlosti sva je Ijepota od nescjene. A. Vi- 
tajic ost. 43. P6 je u zabice i nescjenu. A. Kalic 
prop. 314. 

b) biti, ostati u nescjeni. Bez luka je i 
bez strila u nescjeni bog |uveni. I. Gundulic 
36. Poznati je, da prid nime tva je dika u nes- 
cjeni. G. Palmotic 1, 273. i^udskoj u nescjeni i 
u Bozjoj jest omrazi. 2, 41. Sve to bjezi i pro- 
lijeta i ostane u nescjeni. G. V. Bunic 29. Ali 
je dan danasni u takoj nescjeni rijec Bozija, da 
.... A. Kalic prop. 18. 

c. Ne razabira se znacene u primjeru : Pod- 
loziti se vece, nego se pristoji, nije dobro, negoli 
jest prvo zloca od nescine. P. Posilovic cvijet 

166. 



NESCJENITE^j,^«. onaj, koji ne scijeni. Samo 
11 primjeru: A. Sto jest sada? B. NesciniteJ 
Bozji. B. Kasic nac. 67. 

NESCJENSTVO, n. isto sto nescjena. Samo u 
primjeru: Ponizimo se u nescinstvo od nase ni- 
zine. B. Kasic nac. 6. 

NESEBAR, Nesebra, m. topogr. ime. Samo u 
Danicicevu rjecniku: Nesebrb, grad Misivri, Me- 
sembria na crnom moru: sv. Sava vracajuci se 
iz Carigrada morem u Bugarsku iipiw^e Bb 
rpa^t Hecaopt. D. (t. j. Domentijanb) 199. Ima 
i Domentijana 328. 

NESEBICAN, nesebicna, adj. onaj, koji je 
bez sebicnosti {t. j. egoizma); protivno: sebican. 
Govori se u Lici, na pr. Malo ti je kod nas ne- 
sebicnih }udi. J. Bogdanovid (zabi^ezio akc. ne- 
sebican). 

NESEBIV, adj. isto sto nesebican. Samo u 
primjeru: Svakomu nesebivomu i krscanskomu 
narodu odbacit je zamame toga kletoga gospod- 
stva. M. Pavlinovic razl. sp. 172. 

NESEJA, /. isto sto nesestra, t. j. zla seja 
(sestra). Samo u primjeru: Vec kod cara, kod 
nezeta moga, kod carice, a neseje moje. Nar. 
pjes. mus. 8. 

NESEIsfE, n. nam. verb, od nesti. Samo u Stu- 
licevu rjecniku (portamento, portatus). 

NESESTRA, /. zla sestra; ispor. nebrat, ne- 
mati. Samo u Stulicevu rjecniku (soror parum 
amans). 

NESETNI, adj. Pravo je znacene : posjediii, 
koje se jos moze razabrati, kad se na pr. rece: 
i nesetni ili: svaki i nesetni, to upravo znaci: 
i pos^edni, svaki i pos{edni, a to je po smislu 
isto, kao da se rece: svaki bez izuzetka. Postanem 
je jamacno u svezi sa starosl. setbu-B (posjednij 
i s bug. ceTdH-B (pos\edni), ali je nejasno ne- na 
pocetku; vidi, sto je receno kod nebreme. Potvrda 
se naslo samo u cetiri slavonska pisca i u jed- 
noj knizi xix vijeka, u koju je nesetni moglo uci 
iz slavonskoga govora (izdali su je bosanski fra- 
tarski klerici, koji su bogosloviju ucili u Bakovtc). 
Moze se i danas gdjesto cuti po Slavoniji (samo 
u katolickom dijelu naroda) s naznacenim akc. 
V rjecniku nijednom. 

a) i nesetni. Kako milostivo i nesetnu 
stopu tvoju u pravome putu .... cini brojiti. D. 
Rapid 150, Joster jedan obicaj imade, tog Sla- 
vonac i nesetni znade. M. A. Rejkovic sat. 76. 
f}) sav (svaki) i nesetni. Drugo mi ne ostaje, 
nego da vas svakoga i nesetnoga onima ricma 
opomenem. D. Rapid 340. Svaka i nesetna on 
upravja. I. Velikanovic upud. 1, 14. Jesu li 
sveta svaka i nesetna crkve uda ? 1, 246. Sva i 
nesetna druztva imaju stanovita mista. 1, 248. 
Kojigod ne viruje svaka i nesetna, koja uci 
crkva. 1, 376. Niti je laka svijuli i nesetnih gri- 
hah ispovid. 3, 140. Zazivaju se ponase .... svi 
i nesetni apostoli. 3, 516. Nemoj sve i nesetne 
grihe .... ispitivati. G. Pestalid 37. Kad je svaku 
i nesetnu vredu pregledac. Nar. prip. bos. 140. 

NESHARAN, adj. isto sto neharan, t. j. ne- 
zahvalan. Samo u dva pisca. Za dobro mi zlo 
vratiti ah nesharni nastojahu. A. Vita|ic istum. 
103b. Clovik nesharni ne poznaje Boga. ost. 416. 
Nahodeci se nesharniji od zivine. F. Parcid 46. 
Stvorenje najgore i nesharnije. 62. 

NESHARNIK, m. covjek nesharan. Samo u 
u primjeru: Ki mirise gorkim pedipsanjem od 
nesharnikov. I. Ivanisevic 108. 



NESHARNOST 



64 



NES.TEOANE 



NESHARN03T, /. avojstvo onoga, koji je 
nesharan. Samo u jiriwjerima: A on da se ne 
spomine .... nosharnost jo neizrocena. I. Iva- 
nisevic 38. Da me bode strila nesharnosti radi 
moje. A. Vita|ic II.t . Razmi>jajuci .... neshar- 
nost griSnikov. F. Parcic 51. 

NESHITtilV, adj. onaj, koji se ne maze shi- 
titi (t. j. dokuciti). Samo u primjeru: Koliko su 
nesbitjivi sudi nogovil Ciz lat. quam incompre- 
bensibilia sunt judicia ejus. rom. 11, 33). I. Ban- 
dulavid IGOa. 

NE9H0DAX, neshodna, adj. nezgodan, nepri- 
lican; jirotivno: shodan. Samo n Sulekovu nem.- 
hrv. rjecniku fzweckwidrig, unzweckmassig). 

NESHODNOST. /. svojstvo onoga, sto je ne- 
shodno. Izmeitu rjecnika samo u oulekovti nem.- 
hrc. (Zweckwidriffkeit, Unzweckmassigkeit). Nes- 
hodnost. Zweckloaigkeit. Jur. pol. term. 682. U 
istoj knizi 52t) ima i ovo: Neshodnost stvari 
kakve, Unbrauchtbarkeit einer Sache. 

NE.SICA, /. kokos, koja nese jaja, tiosi}a. 
Potrrda je samo: nesica, gallina ova parieus. 
L). Nemanic (1884) 43. 

NESIC, m. idica, koja .se zove i nesit (vidi 
tamo). Nesic, Pelecanus crispus. D. Kolomba- 
tovic (1880) 46. Pelecanus onocrctalus. (1885) 25. 
To ce znaceiie biti i u primjeru: Pa ti je radio 
kao mrav i stedio kao nesic. M. Pavlinovic rad. 
46. — Aaslo se zabi}ezeno i znaceiie: nesic, na- 
dimak cejadetu obrtnu, a male dobru. M. Pavli- 
novic. 

NESIGURAN, nMsigiirna (bice takav akc), 
adj. ona), koji je bez sigurnosti; protivno: si- 
guran. Samo u rjecnicima, i to u Bjelostjencevu 
(neseguren, intutus), u Sulekovu neni.-hrv. {gri- 
jeikom ,ne3jeguran') i u Fopovicevu (unsicher). 
Pokniski se govori i pise na pr. Imao je nesto 
malo nesigurna dohotka. 

NESIGURNOST, nSsigurnosti (bice takav akc), 
f. srojstvo onoga, §to je nesigurno. Samo u rjec- 
niku Suleknvu nem.-hrv. (grijeskom .nesjegur- 
no8t') t u Popovicevu (Unsicherheit). Pokniski se 
govori i pise na jtr. Svi zivimo u nosigurnosti, 
rtto ce nam donijeti sjutrasni dan. 

NESI.JEVIC, m. prezime tamna postana. Samo 
u dvije narodne pjesme. Zaprosio Nesijevii Jovo. 
Nar. pies. here, vuk 48. Poru6uje Nesijevic 
Jovo. 115. 

XESILAN, nesilna, adj. onaj, u koga nema 
sile. koji ne upotrebfava silu. Samo u Stulicevu 
rjeiniku (non violens, non violentus, a vi absti- 
nens, — adv. nesilno, citra vim). 

NESILOMICE, ""adi?. bez sile, vo\no; samo u 
jedno) knizi. I'rimi nevoju nesilomice .... U6i 
trpit ne samo nesilomice i dragovojno. A Ka- 
niiliA uzr. lf)6. 

NESILOVIT, adj. isto Ho nesilan; protivno 
\ilovit. Samo u Stulicevu rjeiniku (non violens 



silovit. Samo u Stulicevu rjeiniki 
non violentus, a vi abstinens). 



(non violens, 



NE.SIN, m. a) onaj, koji nije sin. Samo u 
pnmjenma: Ni moze tuj nadin bit, gdi se sad 
yeli, da je sin i nesin. F. Lukarevic 179. Mogao 
je sina u6initi od nesina. F. Lastric test. ad. 
40«. — h) zao sin; ispor. nebrat, nemati, ne- 
.sestra. Izmcdu rjeinika samo u Stulicevu (filius 
inhumaiius, amoris erga parontea expera) i samo 
u jedniij knizi. Sinu iznesino%'jeni i nesinu! I. 
M. Mateic 55. Vaj ne:«inovi! vaj nemili I 329. 



1. NESIT, in. ptica, koja se zove i nejasit, 
nenasit (vidi tamo). U rjecniku Mika(inu J(ne3it 
ptica, sakatusa, onocrctalus), u Belinu (grotto, 
uccello grande acquatico^, u Stulicevu (onogro- 
talus s naznakom, da je iz Mika\itia rjecn.) i u 
Snlekovu nem.-hrv. (Pelikau). Nesit, Pelecanus. 
.J. Pancic ptice 75. Vidi i nesic. 

2. NESIT, nesiti, /. a) isto sto nesitost. Iz- 
viedu rjecnika samo u Popovicevu (Uuersattlich- 
keit) i samo u primjeru: Ma sto vecma dom tvr- 
docom steze, to se veca nesit u nem leze. Osvetn. 

4, 67. — h) nenasitno ce^ade. Samo u Vu- 
kovu rjecniku (Nimmersatt, insatiabilis). Maze 
se reci muskome i zenskom, na pr. Idi, nesiti jedna ! 

3. NESIT, adj. nenasitan, nenasitlio. U rjec- 
niku Voltigijinu (insaziabile, unersattlich), u Stu- 
licevu (adv. nesito, insatiabiliter s naznakom, da 
je iz ruskoga rjecn.), u Vukovu (unersattlich, 
insatiabilis: alo nesita!) i u Danicicevu (nesytb, 
insatiabilis s potvrdom iz srpskoslov. rukopisa 
XVI vijeka). Videci tuj satvar orao nesiti. D. Ra- 
nina 773'. Grla nesitijeh vukova. D. Zlataric 72t>. 
Casti .... cine covika na svitu nesita. A. Kne- 
zovic 80. Iduci kroz Italiju, de su }udi nesiti i 
postilioni neblagodarni. G. Zelic 500. A kad 
bjesmo na vrg od Kunara, al' evo ti nesito je- 
zero, oko nega zaci ne mogosmo, pcsred nega 
te se uvezosmo, svekolike svate potopismo. Pjev. 
cm. 237b. Opazi ga nesita azdaha. Nar. pjes. 
vuk 2, 32. Kad je nasa tvrda postojbiaa sile 
Turske nesita grobnica. P. Petrovi6 gor. vijen. 
11. Onda pas rece petlu : Nesredo nesita! tebi 
je do jela, a vidis, gde gazda hoce da umre. 
Nar. prip. vuk 17. Dode .... k onome doma- 
6inu, sto je imao nesitu ce)ad. 98. Da pogubis 
nesitu azdaju. Nar. pjes. petr. 2, 329. Jer se nije 
nalazio (jade nesiti !) covo, koji bi mu pristupio 
u drustvo. M. Pavlinovic rad. 31. Kad mu ne- 
sito more zagucalo brod i sve, sto je imao. 181. 

NESITJ^IV, adj. isto sto 3 nesit. Samo u pri • 
mjeru: Prozdrlos je nesitjiva. N. Marci 68. 

NESITOST, nesitosti, /. svojstvo onoga, koji 
je nesit; protivno: sitost. U rjecniku Bjelostjen- 
cevu (nesitost, v. nenasitjivost), u Stulicevu (in- 
satietas s naznakom, da je iz ruskoga rjecn.) 
i u Vukovu (Unersattlichkeit, insatiabilitas^. O 
nesitosti Vlbkasinove. Glasnik 22, 225. Da 
metne svrhu turskoj globi i nesitosti. A. Tomi- 
kovid ziv. 24.S, 

NESIVO, n. nesene jaja. Samo u jednoga 
pisca. Guskam sip|i kukuruze, jer ako je glad 
iuti priuze, od nih kasuo cekat ces nesivo. J. 

5. Rejkovic 63. Sad kokosi za gnizdi jagme se, 
ali kadkad pofali nesivo. 196. .Kokosi radi ranog 
nesiva u toplo misto medu se. 404. *• 

NESJECAK nesjedka, m. isto sto nerasjecak 
(vidi tamo). Samo u Stulicevu rjecniku (atomus 
s naznakom, da se nalazi u Mateica, ali u gradi 
za ovaj rjecnik sabranoj nije se iz toga pisca 
nasla nikakva potvrda). 

NESJECAN, nesjedna, adj. isto sto nerasjecan. 
Samo u Stulicevu rjecniku (incaeduus). 

NESJECIV, adj. onaj, koji se ne maze sjeci 
Samo u Stulicevu rjecniku (insecabilia). 

NESJECaNE, n. nom. verb, prema glag. ne 
sjecati se. Samo u primjeru: St'jeno moja .... 
daj mi svoju tvrdodu nehajnu .... pa daj meni 
svoje nesjedane. Osvetn. 2, 61. 



NESJEDALAN 



65 



NESKLADAN 



NESJEDALAX, nesjedalna, adj. o onome, had 
nije slobodno sjediti. U rjecniku Stuliceou (1. 
stans [injesto: non staas!], 2. cum statur [mjesto: 
cum non statur !] s nasnakom, da je iz ruskoga 
rjecn). Ima i u Fopovicevu rjecniku, ali kao 
imenica: uesedalan, gen. nesedalaa, Gebet in der 
griechischen Kirche, wobei man stehea muss; 
iz rus. imenice istoga znaCeda Hect,:^aAeH'b. 

NESJEDINIV, adj. onaj, koji se ne moze sje- 
dmiti. Samo u rjecniku Belinu (cosa, che non si 
puo accoppiare) i u Stalicevu (qui conjungi ne- 
quit). 

NESJEDINEI^E, «. nom. verb, prema glag. 
ne sjediniti (se). Samo u primjeru: Poslija pri- 
dugoga nesjediiienja. I. Ancic vrata 213. 

NESJEDNACENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne sjednaciti. Samo u Mikal'mu rjecniku, (inaequa- 
litas). 

NESJEMENICA, /. Ulka. Lychnis dioica. B. 
Sulek im. (upravo nesimenica s naznakom, da 
se govori u Gospicu). Ima i u Popovicevu rjec- 
niku (nesemenica, Licbtnelke). 

NESJETAN, nesjetna, adj. onaj, koji se nista 
ne sjeca, koji soe zaborav}a. Govori se u Lid (s 
naznacenim akc). J. Bogdanovic. 

NESJET^IV, adj. isto sto nedosjet^iv; to ce 
znacene biti u primjeru (jedinom, sto se nasao): 
Drug nesjetjiv v'jek na svjete bio. Osvetn. 4, 58. 

1. NESKLAD, nesklada {bice takav akc), m. 
discordia, ineonvenientia, dissonantia; protivno : 
sklad. 

a) nesloga, razdor. U rjecniku Vranci- 
cevu (discordiaj, u Mika^inu (nesklad, nemir, dis- 
sidium, dissensio, discrepantia), u Belinu (discor- 
dia, disparere, disunione d' animo s primjerom 
[kod discordia] iz Gundulica 372; Ah, da je 
proklet, tko zamede u rodnomu nemir gradu i 
domace vrijezi smece u zavadi i neskladu !), u 
Jambresicevu (differentia, schisma), u Voltigijinu 
(incombinazione, Unzusammenfiigung), u Stu- 
ticevu (dissensio, dissidium, sejunctio s primje- 
rom istim, koji se navodi i u Belinu rjecn.) i u 
Popovicevu (hauslicher Unfriede, Unenigkeit). I 
nesklad bise meju nimi (iz lat. et schisma erat 
inter eos. ioann. 9, 16). Bernardin 56 i Ant. Dalm. 
nov. test. 1, 147a, Nesklada dovoje, a malo je- 
dinstva. M. Marulid 106. Medu vam se ne po- 
rada .... nepravedni nesklad oni, ki meu sobom 
bratju svada. D. Ranina bO^. Neka u6ine se ne- 
prijateji ili da dodu u nesklad. S. Matijevid 74. 
Pak stase neskladi smrtni u narodu. D. Bara- 
kovid jar. 14. Mrzi Bog na svako razdjejene i 
nesklad. M. Kadnic 382b. Od cesa moze izaci 
oii se ustanovitit nesklad medu istim koludri- 
cama. A. Kadcid 304. Bojeci se, da posli smrti 
negove bude medu sinovim nemir i nesklad. A. 
Kacic razg. 32. J^ubav vlastita porada nesklade, 
nenavidosti, bolosti, bludnosti. F. Lastric ned. 
314. Zametnu se medu carom Andronikom i ne- 
govim unukom nesklad. A. Kanizlid kam. 635. 
Nek izginu sa nesklada svoga. Osvetn. 3, 8i. 
Da ne gledam nesklad ocima (t. j. medu brat- 
stvom). S. l^ubisa prip. 147. Truhlez i nesklad 
.... upropasti nase mucenike. M. Pavlinovid 
razg. 37. i t. d., i t. d. 

b) nesklad u glasovima. Samo u Sulekovu 
rjecn. zn. naz. (Dissonanz, Missklang, dissonanza) 
i u Popovicevu (Mission, Dissonanz). 

c) isto sto neprikladnost pod c, neprilic- 
nost pod b. Samo u primjeru: Koji je zivot one 

VIII 



gospode! .... ako pod silu nadini so pri potrebi, 
zamotana je i pokrivena do nesklada. B. Zuzeri 
195. 

2. NESKLAD, /. isto sto 1 nesklad. U rjec- 
niku nijednom, a samo u dvije knige. Mej zele 
dibna puka udaa nesklad opruzi se. I. Zanotti 
en. 7. Koja otac neskladi siluje se nasijati u 
nivi sinovah mira. J. Matovic xvn. Da ne bi 
bile medu nima neskladi. 10. Primnogo se ra- 
duju sijuci neskladi. 410. — U Prdanu se go- 
vori (s naznacenim akc.)^ u znacenu: nepristoj- 
nost. M. Resetar stok. dial. 258. 

NESKLADA, /. isto sto 1 nesklad. U rjecniku 
Bjelostjencevu (nesklada, v. nesloga), u Voltigi- 
jinu (incombinazione, Unzusammenfiigung; t u 
Stulicevu (dissensio, dissidium, sejunctio). Ovdi 
se stavi teme| nesklade crkve grdke i rimske. 
K. Peikid 46. Skrovito govorene od iskrnega za 
udinit nenavidost i neskladu. A. Badid ld3. Her- 
cegovski basa kada toj zlo vide, tuj neskladu. 
Nar. pjes. bog. 213. Koji je uzrok ove omraze i 
nesklade? A. Kanizlid kam. 436. Da se poluvir- 
stva sva ugase, nesklade ujedine. I. Velikaaovic 
upud. 3, 272. Oujem, da su nesklade medu vami. 
3, 858. U Boci nesklada znaci kucnu raspru i 
nepristojnost. V. Bogisid nar. pjes. 378 (znacene : 
nepristojnost vidi kod 2 nesklad). 

NESKLADAN, neskladna, adj. discordans, 
dissonus, inconveniens ..... protivno : skladan. 
U vecini rjecnika (vidi dale). 

a. neslozan. U rjecniku Mika^inu (neskladan, 
on, koji se ne pogada, discrepans, dissidens, 
dissentiens, discordans, — adv. neskladao, dis- 
sidiose), u Belinu (discordante), u Jambresi- 
cevu (neskladen, discordis, — u lat. dijelu), u 
Stulicevu (discors, discordans s primjerom iz La- 
strica test. 112b; svjedodanstva toliko bijahu ne- 
skladna, — adv. sine concordia, discordibus ani- 
mis), u Vukovu (unvertraglich, insociabilis) i w 
Popovicevu (uneinig, unvertraglich). 

a) adj. Fsako kra}efstvo, ko je samo u 
sebi neskladno, razaspe se. Bernardin 43. Ni s 
nikimre skladan clovik, ki li§e inih sobomje 
neskladan u riceh i dilih. M. Marulid 126. Cto 
u nicemre nije protivno ni neskladno predavanju 
crikvenomu. §. Budinid suma 48*. Stas s stasom 
kako su neskladni, razlucni tako su zivota nasi 
dni. S. Gudetic-Bend. 282. Mnogo potribuje pri- 
cestenje za ujediniti i smiriti srca ueskladna. A. 
Komulovid 47. Svako krajevstvo aliti svako vla- 
danje, koje je u sebi neskladno, ima se rasuti. 
M. Divkovid bes. 297. Oblake u neskladnoj su- 
protivi tjera i zgoni .... mrazni sjever, jug 
dazdivi. I. Gundulid 240. Vided sve vladavstvo 
krstjansko neskladno. I. T. Mrnavid osm. 43. 
Neskladno je nebo zemji, protivanje moru ogah. 
D. Barakovid jar. 5. Sinove svoje dosle meu so- 
bom neskladne jur vidi u jedinstvo i mir da sa 
se povratili. L Ancid vrata 213. O kako su ne- 
skladna s ricma dila moja! A. Kanizlid uzr. 32. 
Irud i Pilat medu sobom neskladni na muci Go- 
spodina ucinise se prijate^i. kam. 53. Tri brata 
neskladna medu sobom. I. P. Lucid razg. 92. 
Klanac nemackih ukrotiteja neskladne Italije. 
M. Pavlinovid razl. sp. 419. Skladna brada i u 
petak mesa (t. j. jedu), a neskladna ni na Bozic 
(poslovica u Pojicima u Dalm.). Zborn. za nar. 
ziv. 10, 33. 

b) adv. Unutra podose neskladno oba sad, 
a skladno dodose i mirno n ovi grad. F. Luka- 
revid 305. Kada muz i zena pribivaju meu so- 



NESKLADAN 66 



NESKLADNOST 



bom nemijerno i ueskladno. M. Divkovic bes. 
164. Sfeto pismo na dva mjesta govori neskladno 
meju aoboni. M. Orbin 55. 

b. onaj, koji je bez sklada, hnrmonije; ridi 
1 nesklad pod b. V rjeiniku Mika(tnu (neskla- 
dan u glasu, absouus, absurdus, voce absonus 
extra modum) i u Jielinu (neskladan u glasu, 
discordante nella voce). Ne.skladno svireuje da 
ee ovdi ne slusa. 1. Gundulic 138. 

C. nepristojan. U rjecniku Belinu {imiiToprio, 
Bconcio, — adc. neskladno, sconciameate). Kad 
ciijeS koju neskladrm besjedu. D. Ba§i6 14. Gres- 
nica, koja dava zo izgled zivotom neskladnijem 
sveiuu puku. »>7. Izit ce na dvor sva djela ne- 
urcdna i neskladna. 272. Popijevke neskladne, 
tkoje laano mogu probuditi zlu pozudu. I. Ne- 
nadid 130. 

d. prost, pnistacki, neuludnn. U rjecniku 
Jiflinu (incivile, rustico) i u Stulicevu (inurba- 
nus, — ado. neskladno, inurbane). U Dubrovniku 
se gorori neakladan u znacenu nem. ungezogen. 
M. Reaetar stok. dial. 258. 

e. grub, surw (u pruvom i u prenesenom smi- 
slii). rjecniku Popovicevu (roh). Jer je on 
(t- j. Isaija) V zidovskom vele slatka jazika, 
lako «la 86 ga je neskladni uimski jazik tesko 
prijel. Proroci 8. Oci bozanstvene suzami poli- 
vene i pestima neskladnijem tu6ene. Miali krst. 70. 

f. onaj, koji nije onakav, kakav bi vajalo 
da bude, koji nije lijep, dobar, koji je besputan, 
tieuredan (kako u kojem primjeru). U rjecniku 
Belinu (scomposto uz adj. sconcio, — adv. ne- 
skladno, incompo3tamente uz adv. sconciameate, 
— immoderatamonte, — non a propoaito). 

u) adj. Neskladna bo neprilika mladici se 
lijepoj 6ini, da grdoca onolika bit s naprava 
IjepSa Hcini. I. Gundulic 459. Ujuti se na taka 
ne.skladna djela gospodar. S. Kosa 114l>. Refiena 
mladica bijase grda, grbava i neskladna. I. Dor- 
die ben. 25. A neskladna djela prije negli dobra 
razaose .se. N. Mar6i 32. 

h) adv. Vazda karjivo i neskladno 6ina- 
hote protiva Gospodinu. BernarJin 100. Kako 
grubo jest neskladno u jedan jezik govoriti, jo- 
Stera da se najboje to govorenje razumije, tako 
grubo je.'tt neskladno rijecj pisati, zasve da se 
tako upisane razumiju. R. Gamanic 4b. Neobifinu 
vjoreniku ne.skladno me obeiaste. G. Palmotid 
2, 216. Ispor. jok u Mika\inu rjecniku na str. 
Il7b: govoriti neskladno, amputata et infrecta 
loqui (t. j. govoriti isprekidano i u krnim rcce- 
nicama). 

g. ruprijatan. U rjecniku Belinu (disgratiato, 

— adv. neskladno, disgratiatamente, senza garbo, 
sonsa gratia). 

h. n^irdan. i' Bdinu rjecniku (immodesto, 

— adr. neskladno, irumodestamente). 

I. nerazmjeran U Belinu rjeiniku (spropor- 
Eionato). 

j. nesprrtan, nrzqndan. IJ rjecniku Belinu 
(adv. ne.sk ladno, inottamentoi t m l'opovi6evu 
(anpas'^end, plump). 

k. Ne razabira ge znacene u primjerima: 
Neskladne ga sumno slide, srce preda, liSca blide. 
D. Barakovid vila 172. Vidjeue ovo prem ne- 
skladno brzo {•« se obratiti u vesejo ko nenadno. 
G Palmotid 2, 251. Da smetoni i neskladni sa- 
svijem ne bi se iigubili. P. Kanavelic 248. Od 
neakladna vjerenika kako se zlo tvoje 6uti. 3t35. 
I neskladne mnoge klete stramputnika pasje 



cete (misle se krivovjerci). J. Kavanin 456l>. Ci- 
nase neskladno pristoje sanaodrscu pak^enoma. 
I. Dordic ben. 40. — Adv. Cuditi se ludo uzese 
i neskladno zabuseni gospodaru glas odnijese. 
P. Kanavelic 33. 

NESKLADAI^E, n. nom. verb, od ne skladati 
se. Samo u Stulicevu rjecniku (dissidium, dis- 
sensio). 

NESKLADIV, adj. onaj, koji se ne moze slo- 
ziti. Samo u Belinu rjecniku (cosa, che non si 
pu6 accoppiare). 

NESKLADNICA, /. iena neskladna, t. j. pro- 
sta (vidi neskladan pod d). Samo u primjeru: 
Nesvijesna se zove na posjedijeh ona zena, sto 
je mu2u podnizena, — neskladnica, koja na sebi 
ne podnosi breme tastijeh od naprava. B. Zu- 
zeri 375. 

NESKLADNIK, m. covjek, koji eini nesklad, 
t. j. neslogu, Hi koji ne ce sloge s drugima. Samo 
u dva pisca. Ostavjaju slavu Bozju za imati 
ovizif/tj neskladnika i Farizea slavu. I. Ancic 
vrata 118. Koji slusaju ove neskladnike. 122. 
Misnik .... da nije parac i neskladnik. svitl. 
75. Cestokrat Turei, odmetnici i poluvirci i ne- 
skladnici dohode pod krilo sv. matere crikve. 
M. Bijankovid 8. 

NESKLADNORJECJE, n. pogrjesan (u gra- 
matickom i leksicko m smislu) govor. Samo u rjec- 
nilcu Belinu (solecismo) i u Stulicevu (soloecis- 
mus, error contra grammaticam s naznakom, da 
je iz Belina rjecn.). 

NESKLADNOST, n^skladnosti (jamacno je 
takav akc), f. svojstvo onoga, koji je neskladan. 
U vecini rjecnika (vidi da}e). 

a. isto sto 1 nesklad pod a. U rjecniku Be- 
linu (neskladnos, discordia, disunione d' animo), 
u Bjelostjeneevu (neskladnost uz nesloznost kao 
sinonijn). u Jambresicevu (discrepantia), u Sule- 
kovu rjecn. zn. naz. (Nichtiibereinstiramung, dis- 
cordanza) i u Popovicevu (Unvertraglichkeit). 
Neskladnost usta se meju plkom nega radi (iz 
lat. dissensio facta est in turba propter eum. 
ioann. 7, 43). Ant. Dalm. nov. test. 1, 143l>. Sli- 
sim, da su neskladnosti meju vami (iz lat. quia con - 
tentiones sunt inter vos. 1 cor. 1, 11). Ant. Dalm. 
ap. 39. Ako si ... . cinio nemir, nesklad.aos meju 
druzijemi. B. Kasid zrc. 60. Dosta se cesto doga- 
jaju neskladnosti meju prijate^i (iz lat. satis fre- 
quenter oriuntur dissensiones inter amicos^. nasi. 
24. Bjehu velike govoruse i . . . . sijahu nesklad- 
nos. 1. Drzid 261. Svakolika zemja ingleska s ne- 
skladnosti bijesne i grube britke mace .... svoje 
obrada na pogube. G. Palmotid 2, 3. Pakleni 
ovaj sijalac .... sije sime otrovno neskladnosti. 
D. Rapid 125. Od ove neskladnosti . . . . u smutnii 
postav}en. I. Jablanci 7. Da ne bismo imali 
.... neskladnosti i rati. J. Matovid 521. U kojih 
ne bi se nahodio mir, jedinost i sloznost, vece 
neskladnosti. I. Velikanovid upud. 3, 199. Odita 
su dila tilesna, kakono su . . . . svadne, srdbe, 
neskladnosti. B. Leakovid gov. 170. § nime je 
neskladnosti umirio. A. Tomikovid gov. 9. 

b. rijetka pojedinacna znacena. a) svojstvo 
onoga, koji je neskladan u znacenu toga adj. pod 
b. U Sulekovu rjecn. zn. naz. (Disharmonie, di- 
sarmonia). — bj svojstvo onoga, koji je neskla- 
dan u znacenu toga adi. pod d. U rjecniku Be- 
linu (neskladnos, incivilta, — neskladnos u na- 
cinih, malacreanza) i u Stulicevu (rusticitas, ru- 
stici mores s naznakom, da je iz Belina rjecn.). 



NE3KLA.D0ST 6't 

— c) svojstvo onoga, koji je neakladan u zna- 
cenu toga adj. pod h. U rjeiniku Belinu (iinmo- 
destia). — d) isto sto neskladnorjecje. U rjec 
niku Belinu (neskladnos u rijeci: barbarismo, 
«rrore di linguaggio nel parlare o nello acrivere). 

XESKLADOST, /. isto sto nesklad, nesklad- 
nost. Samo u Sttdicevu rjecniku (neskladost, v. 
nesklad)). 

NESKLADOVATI, neskladujem, impf. biti, 
iivjeti u neskladu, t. j. u neslozi, u razdoru. 
Samo u primjeru:' Ne daj, Boze, da neskladu- 
jemo. Osvetn. 5, 95. 

NESKLADSTVO, n. isto sto neskladnost. a) 
isto sto neskladnost u znacenu pod a. V rjec- 
niku nijednoin. Ako ne pride nesklatstvo prvo 
>(iz lat. nisi venerit discessio primum. 2 tbessal. 
2, 3). Bernardin 6 i N. Eadina (ii ovoga .ueskla- 
atvo') 19a. Dovodi tebe u karbu i sije nesklastvo. 
P. Posilovic cvijet 51. — b) isto sto nesklad- 
nost u znacenu pod b, b. Samo u Stulicevu rjec- 
niku (ru3ticitas, rustici mores s naznakom, da 
se nalazi u Mateica, all u gradi za ovaj rjecnik 
sabrnnoj nije se iz toga pisca nasla nijedna po- 
tvrda). — c) nepristojnost; vidi neskladan pod 
c. Samo u primjeru: Je li koja zena svojijem 
nesklastvom digla druzijem zenam ali djevojci- 
cam stid? S. Basi6 19. 

NESKLADE, n. isto sto neskladnost u zna- 
cenu te rijeci pod a. Izmedu rjecnika samo u 
Stulicevu (nesklade, v. nesklad) i samo u pri- 
mjeru: Da se prigodi komugod upasti se^u ko- 
jegod pomankanje i v kojegod neskladje. S. Bu- 
dinic suma 13i. 

NESKLAPAN, nesklapna, adj. b]utav, neslan 
(u prenesenom smislu). Bice u svezi s glag. 
sklapati, sklopiti i upravo ce znaeiti: onaj, koji 
se ne sklapa (kako treba). Samo u Vukovu rjec- 
niku (nesklapan, n. p. govor, ungereimt, insul- 
sus, — adv. nesklapno, ungereimt, insulse). U 
istom rjecn. ima i ovo: nesklapno govori kakav 
iezik, t, j. ne zna ga dubro, gebrochen, cf. na- 
tucati. 

NESKLAPNOST, nesklapnosti (jamacno je 
takav akc), f. svojstvo onoga, sto je nesklapno. 
Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjecniku (Unge- 
reimtbeit). 

NESKLAT, nesklati, /. isto sto nesklatnica. 
Govori se u Lid (s naznacenim akc). J. Bogda- 
novic. Postane tamno ; ispor. sklata, suklata. 

NESKLATAN, nesklatna, adj. ruzan (o ce]a- 
detu). Govori se u Lici (s naznacenim akc). J. 
Bogdanovic. 

NESKLATNICA, /. nesklatna zena Hi dje- 
vojka. Govori se u Lici (s naznacenim akc). J. 
Bogdanovic. 

NESKLON, adj. onaj, koji je bez sklonosti. 
Samo u Sulekovu rjecn. zn. naz. (abgeneigt, sfa- 
"vorevole, avverso). 

NESKLONIV, adj. onaj, koji se ne moze skla- 
nati (deklinirati). Samo u rjecniku Stulicevu 
(indeclinabilis) i u Sulekovu rjecn. zn. naz. (inde- 
clinabilis, nicht declinirbar). 

NESKLONOST, /. svojstvo onoga, koji je ne- 
sklon. Samo u Sulekovu rjefin. zn. naz. (Abnei- 
gung, antipatia, avveraione). 

NESKLOPIV, adj. onaj, koji se ne mo£e sklO' 
piti (t. j. saataviti). Samo u rjecniku Belinu (cosa , 
che non si puo accoppiare) i u Stulicevu (ne- 
sklopiv, V. nesjedinivj. 



NESKRB^ilVOST 

NESKONACAN, adj. onaj, koji je bez konea. 
Samo M jednoj knizi. Blazenstvo zivota vefinago 
bududi neskonac.'io. Korizm. 72b. Kolika imise 
biti muka osujonih, ka im je neskonacna. 87*. 

NESKONCAN, adj. onaj, koji je bez konca. 
U rjecniku Belinu (infinito), u Bjelostjencevu 
(neskonfian, prez konca, infinitus, interminatus, 
— adv. neskoncano, infinite) i u Voltigijinu 
(interminabile, unendbar). Koriolana tvoga se 
jest dida slava neskoncana masila naprida. H. 
Luci6 285. Gdi je zdravje milo, zivot neskoncani 
(t. j. u nebu). P. Hektorovic 66. Broj spijevalac 
neskoncan. J. Vidali 352. Neskoncanim na6inom 
teska. S. Budini6 ispr. 25, Jere muka ona bi- 
jase neskonfiana i bezsvrsna. P. Baksic 150. Ne- 
skoncanu radost nam ostavi. I. Ivanisevic 327. 
Zato dana bit 6e im plada neskonfiaua. A. Vi- 
ta}i6 istum. 31b. Sajdu u oni ogan neskonfiani. 
319. Bog je jedno vikovicne, neprominlivo, ne- 
skoncano .... bivstvo. E. Pavic jezg. 15. Bog 
bivsi neskonfiana dobrota nikoga ne moze na 
zlo navoditi. B. Leakovic gov. 72. Nego 6emo 
i druge neskoncane izvrstitosti i kriposti negove 
poznati. nauk 144. 

NESKOnCaNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
neskoncano. Samo u rjecnicima, i to u Bjelo- 
stjencevu (infiaitas), u Voltigijinu (interminabi- 
lita, Unendlichkeit) i u StiUicevu (neskonfianost, 
V. neskoncane). 

NESKONCANE, n. nom. verb, prema glag. ne 
skoncati (se). Izmedu rjecnika samo u Stulicevu 
(infinitas s naznakom, da je iz glag. brevijara) 
i samo u primjeru: To li mi je malo .... vic- 
nim ju placati ogna neskoncanjem? I. T. Mrna- 
vic osm. 23. 

NESKONCIV, adj. onaj, koji nema Hi ne moze 
imati konca. Izmedu rjecnika samo ti Stulicevu 
(neskonciv, v. neskoncan) i samo u jednoj knizi. 
Buduci blagoshrana svakoga dobra neskon6iva. 
I. M. Mateic 231. Blagohraniste Bozanstva ne- 
skoncivo. 278. 

NESKOVICI, m. pi. mahala u Bosni u okruzju 
tuzlanskom. Popis zit. bos. i here. 643. To 
je upravo plur. od prezimena Neskovic izvede- 
noga od imena Nesko, kojemu nema potvrde, a 
i nejasna je postana. 

NESKRB, /. stane bez skrbi, bez brige. Samo 
u primjeru: Da slobodno po svojoj vo}i ziviti 
more va vsakoj zeji, miru, neskrbi, pokoju. Pro- 
roci 224. 

NESKRBAN, adj. onaj, koji je bez skrbi, bez 
brige ; protivno: skrban. Samo u jednoj knizi. 
Ka u raskosah zives i sidis neskrbna. Proroci 
52. V ono vrime hoce .... Jerusolim neskrban 
bivati. 114*. — Adv. Videci, kako se savsima 
neskrbno .... rugaju. 2. 

NESKEB^IV, adj. isto sto neskrban; protivno: 
skrbjiv. D rjecniku Bjelostjencevu (improvidus, 
incuriosusj, u Jambresicevu (incuriosus), u Vol- 
tigijinu (non premuroso, sorglos) i u Stulicevu 
(neskrbjiv, v. nepomniv s naznakom, da je iz 
Habdeliceva rjecn.). Zena luda, neskrbjiva nije 
vridno da je ziva. P. Vitezovi6 priricn. 103. Ti 
ugodno spavas, hrces neskrbliv i smrtui strah 
tebe ne probuduje. D. Eapic 111. 

NESKRB^IVOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neskrbliv. Samo u rjecnicima, i to u Bjelostjen- 
cevu (incuriositas), u Jambresicevu (incuria) » u 
Voltigijinu (noncuranza, Sorglosigkeit^. 



NESKRBNOST 

NESKRBNOST, /. tsto ito neskrh\ivost. Samo 
u rjecniku Bjelostjeniecu (incuria) i w Voltigi- 
jinu (incuria, Unachtsamkeit). 

NESKKIV^ilV, adj. onaj, koji ne moze skri- 
viti, pogrijesiti. Samo u Jambrehcevu rjecniku 
(neskrivjiv, infallibilis, — m lot. dijelu). 

NESKEOJA, m. i f. neskladno, neprilicno ce- 
(adf. S. IvJi6 {zafn{€iio, da je cuo u Grizanima 
u Hrv. ; od nega je i naznaceni akc). — Fostane 
nejatno. 

NESKROVAN. neskrovna, adj. oiit; protivno: 
skrovan. U rjeiniku Belinu (neskrovni, non ce- 
lato, non nascosto) » m Danicicevu (nesbkrovbnb, 
manifestufl s potirdama, koje sad ovdje dolaze). 
Neskrovna, pa6e svemu svetu obbjavjena velika 
labavb .... gospodina vqjevode Hrbvoja (iz svr- 
ietka xiv vijeka). Mon. serb. 237. Vide, Sto je 
svetu neskrovno, presrbdbCbnu .... prijazbUb, 
koju pokazase i vsegda ukazuju (iz svrSetka xiv 
v.). 241. Odb toli krasna gospodina, a namb ne- 
•krovnoga srbd6uoga prijateja (iz xv v.). Spom. 
»r. 1. 122. 

NESKROVEN, adj. isto sto neskrovan; pro- 
tivno: skroven. Samo u primjeru: Koji se ima 
diniti na otvorenu neskrovenu mjestu. T. Iva- 
novi6 57. 

NESKROVIT, adj. isto Sto neskrovan ; pro- 
tivno: skrovit. Izmedu rjecnika samo u Voltigi- 
jimu (adv. neskrovito, palesemente, offenbar) i 
samo u jednoga pisca. Mjero od pravde neskro- 
vite! I. Dordic salt. Hi. A u hvalah neskrovitih 
znam da jijesni negda i tvoje . . . . Rim sliso je. 
pjes. G. 

NESKRUNENOST, /. svojstvo onoga, Sto je 
neskruneno (t. j. neoskirheno). Samo u primjeru: 
Oh kako je lipa kripo3t divojacka neskrunenost ! 
Jaftke 2«0. 

NESKRUSENICA, /. \ Qnaj, koji nije skru- 
NESKRU.'^ENIK, m. / sen, — ona, koja nije 

skruiena. Ohoje samo u Stulicevu rjecniku (quem 

admissoruni non poenitet). 

NESKRlj.*^ENl!j. n. nom. verb, prema glag. ne 
skruhiti se. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu 
(animus obfirmatus in malo) i samo u primjeru : 
Qrisnik bi vazda 6inio dva smrtna griha griSedi, 
jednoga od cinona oliti commiaaionis, drugoga 
od ost&vjena oliti ommissionis, to jest od ne- 
Bkrusefia. M. Dobretid 177. 

NESKUP^iEN, upravo pas. partic. zanijekani 
prima skup|on; pravo je dakle znaiene hit. non 
collfctuH, ah pored toga jos su znaiena: nemi- 
ran, necidan, ncumjercn, kojima je razoitak ne- 
janan. Samo u rjcinicima, i to u Mikalinu (ne- 
akuplen, uomirab, immodeatus, immoderatus), u 
Behnu immodesto, — adv. noskupjeno, immo- 
dMtAmoute) » u Stulidevu (immoderatus, immo- 
deatu<<, — adv. neskupjeno, immodeste). 

NESKUPl^ENOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neskuplen, t. j. necedan, nepnstojan, neumjeren. 
Samo u rjecnicima, i to u Belinu (neskupjenos, 
immodestia), u Vitltigijinu ('^compostezza, Unan- 
fltandigkeit) i u StuUicvu (immoderatio, immo- 
destia). 

NESKUPVEXSTVO, n. svojstvo onoga, koji 
je neskupfen, t. j. nemiran, necedan, neumjeren. 
Samo u rjeiniku ^[lkallnu (nodku{.JeTi9tvo, ne- 
mirnost, immode^ti.1, immoderatio), u Belinu 
(immoderatioiio, immodestia) i u Stuliceru (immo- 
dsratin. iinninilf««tiRi. 



68 1. NESLAN 

NESKUPlijENE, n. nom. verb, prema glag. n& 
skupiti (se); neumjerenost, nedednost. Samo u 
rjecniku Stulicevu (immoderatio, immodestia). 

NESKUTAN, neskutna, adj. isto sto nedosku- 
tan. Potvrdu donosi samo S. Budmani (sprovisto). 

NESKVRN, adj. isto sto neoskvrn. U rjecniku 
nijednom. Kako si ti mogao dignuti svoje skvrne 
ruke na neskvrni obraz svoga duhovnika? Nar. 
prip. vr6. 114. Cuvajte neskvrna sveta prava 
vaSega uma. M. Pavlinovid r^zl. sp. 137. Jer su 
pri hemu neskvriie prirodne mo6i. 399. — U 
dvije knige pise se -nn-, sto je prema nom. sing, 
m. neskvrnan; vidi bescjen od bescjenaa. Kako 
janac sveti i neskvmni. Korizm. 82*. Redovnifi- 
stvc 6isto i neskvrnno. Transit 73. 

NESLADAK, neslatka, adj. non dulcis, insi- 
pidus, iniucundus; protivno: sladak. 

a) onaj, koji je bez slasti. Samo u rjec- 
niku Stulicevu (non dulcis) i u Vukovu (unsiiss,. 
indulcisj. 

b) b]utav, netecan. l! rjecniku Mikalinu 
(insipidus), u Belinu (scipido, insipido), u Bje- 
lostjencevu (nesladek, insipidus) i u Voltigijinu 
(scipito, geschmacklos). Neslatka mu voda bila. 
Gr. Palmotic 2, 57. Nib ribe jesu neslatke i ne- 
zdrave. M. Radnio 486a. Pitje negovo nemu je 
aeslatko bilo. A. Vitajic istum. 336. Bise nim 
nesladak kruh i jizbina svaka. 379. Bolest .... 
6ini mu neslatko sve, sto jide i pije. I. Grlici6 
230. AI' je meso crno 1 nesladko (t. j. u labuda). 
S. Margiti6 fala 240. Kako je bjutav i nesladak 
jecek, koji nije slan niti zacinen. F. Lastric ned. 
244. Tako ce vino od same lagahne zemje prem 
neslatko i odurno biti. I. Jablanci 199. 

c) neugodan, nemio. U rjecniku Mikalinu 
(insuavis), u Belinu (disgratiato, non giocondo, 
insoave), u Bjelostjencevu (nesladek, insuavis, — 
adv. nesladko, insuaviter) i u StuliCevu (insuavis) . 
Lude su zabave tej tvoje i zivot odvece nesla- 
dak i nedrag. D. Zlatarid 39a. Smrt .... pri- 
gorka je i neslatka svim sinovom Adamovim. 
P. Baksic 217, Neslatka jesu sva otajstva zivota 
Isukrstova onomu, koji .... M. Radnic 5^. Muke 
i bo}ena .... bijahu gorka i neslatka. 298'J. 1 
sladku mi pjesan spravi vrh neslatke tve zalosti. 
A. Vitajic ost. 259. Da kriposna tebi dila ne- 
slatka su i nemila. V. Dosen 134^. Da mu se 
ne bude cinit neslatka ri6 Bozja. Blago turl. 2, 
212. Ne bi nemu neugodno bilo ikakvo djelo- 
va£e ni neslatko ikakvo drzanstvo J. Matovic 
486. — Adv. Oli gubimo zivot oli ga nesladko 
provodimo. J. Matovic 487. 

NESLADOSTAN, adj. isto sto sto nesladak. 
Samo u Stulicevu rjecniku (non dulcis, insuavis, 
— adv. nesladostno, injucunde, amare s nazna- 
kom, da je iz ruskoga rjedn.J. 

NESLAGA, /. isto sto nesloga. Samo u pri- 
mjeru (u kojemu je tako va^ada poradi sroka) : 
Po zlu redu, po neslagi ginu sela, ginu gradi. 
(srok nije cist!). P. Vitezovic priricn. 11. 

NESLAQANE, n. nom. verb, prema glag. ne 
slagati se. Izmedu rjecnika samo u Jambresicevu 
(discordia, dissensio, — u lat. dijelu) i u §ule- 
kovu nem.-hrv. (Dififerenz, u kakvom racunu). 
Ovo se naalagane mo2e razumjeti otuda, sto.... 
D. Danifiid istor. 84. 

1. NESLAN, neslana, adj. insulsas; protivno: 
slan. 



2. NESLAN 

a. onaj, koji je hez soli. U rjecniku Mika- 
linu (in3ul3us, non salsus), u Belinu (senza sale), 
» Bjelostjencevu (insulsus), u Voltigijinu (insa- 
lato, ungesalzen) i u Vukovu (ungesalzen, insul- 
sus). PotoSac vodeni . . . . u more dopira, s mo- 
rem se sastaje, gdi on more opira, neslano ostaje. 
D. Barakovi6 vila (1682) 95. Prpz valov ce more 
i neslano biti. M. Gazarovid 24. Svekolike ozgor 
recene vode jesu dobre (t. j. za krstene) .... 
ili slane ili neslane. M. Dobretid 24. Puridi .... 
neslanim sirom i mekiuama hrane se. J. S. Re}- 
kovi6 162. 

b. bjutav, netecan. U rjecniku Belinu (sci* 
pido, insipido) i u Stulicevu (saporis expers, in- 
suavis, — ado. neslano, insipide). Neslano su 
8ve jizbine. J. Kavanin 22*. Ono malo, sto bi 
blagovao za uzdrzat svoj zivot, radio bi, da je 
neslano i gorko. J. Banovac pred. 139. Ta mo- 
litva je bjutava kao corba neslana. F. Lastrid 
ned. 235. Negova svakdana hrana bijahu jizbine 
neslane i gnile. I. P. Lucie izk. 15. 

c. neprilican, nesklapan, budalast. U rjec- 
niku Belinu (sciocco s primjerom iz Ranine 
27b, balordo), u Bjelostjencevu (neslan clovek, 
insulsus, insipidus, neslana pamet, insulsum in- 
genium, neslano pripovedane, simplex et minime 
ingeniosa narratio, — adv. neslano govoriti, in- 
sulse loqui), m Stulicevu (fatuus, insulsus s pri- 
mjerom tstim, koji je u Belinu rjecn.) i u Sule- 
kovu nem-hrv. (fade). 

a) ]udma. Oj tamni, priludi, zavidni 
zlece moj .... neslani zlotvore, pun svake lu" 
dosti. D. Kariina 1191'. Zasto je milije s nim^ 
(t. j. s ludma lijepim i pristalim) govoriti . . . • 
ner ki su mrdavi, neslani i tromi. P. Hektoro- 
Tic 30. Neslan covjek. (Koji govori sto mu na 
usta dode^. Nar. posl. vuk 209. — Ovamo se 
moze meinuti i primjer: Od soli, koja ima soliti 
i zaciniti svako srce Jucko neslano i nenacino. 
I. Ancic ogl. 54. 

b) ceinu drugom. Neslanu rijec toli pak 
imas . . . . da ju ne bi nasolil' sve soli, koje su 
pod nebi. D. Eanina 27b. I drugu je neslaniju 
■nasao (t. ;. drugo nesto neslanije), s kojom ce 
prida te do6. M. Drzic 311. Ispraznost je dakle 
neslana uzdat se u imane. S. Rosa 110b. Sto 
mislite od n[{h)ovi(h) razgovaraua neslanijef/i) ? 
F. Lastrid ned. 306. Od koga je oni sincic na- 
ucio one nike odgovore davati neslane. 404. Ko- 
jim su . . . . najugodnije stivo neslane i proksene 
pripovijetke. M. Pavlinovic rad. 150. — Adv. 
Opet dujem, gdi niki izmedu vas priuzima i ne- 
slano govori. D. Rapid 358. 

d. nespretan. U rjecniku Belinu (inetto, 
sgraziato, senza grazia o garbo). U torn se zna- 
cenu govori u Dubrovniku, na pr. kako neslano 
ides? M. Resetar stok. dial. 258. 

2. NESLAN, m. prezime u Spjetu xii i xv vi- 
jeka. K. Jirecek rom. 3, 46. 

NESLAN06a, /. isto sto neslanost. Samo u 
Jambresicevu rjecniku (neslanoca, insulsitas, — 
u lat. dijelu). 

NESLANOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
slano. Samo u rjecnicima, i to u Belinu (nesla- 
nos, inettitudine, scipidezza, insipidezza), u Bje- 
lostjencevu, (insulsitas, ineptia), « Jambresicevu 
(insulsitas, — u lat. dijelu), u Stulicevu (res 
insulsa, insipida) i u Sulekovu rjedn. zn. naz. 
^Aberwitz, insulsita). 



69 neslavoran 

neslanStina, 

a) f. isto sto neslanost, svojstvo onoga, 
sto je neslano (nesklapno, budalasto). Izmedu 
rjecnika samo u Stulicevu (res insulsa, insipida) 
i samo u primjeru: Hudovjerci .... izmislili su 
mnoz neslanStina. S. Rosa 175*. 

b) m., f. neslano (nesklapno, budalasto) ce- 
jade (musko i iensko). U rjecniku Belinu 
(chi parla scioccamente, bietolone, si dice d' un 
buomo grande ed in.sipido) i u Stulicevu (ne- 
slanstina, c. g. [t. j. communis generis], bomo 
fatuus, mulier fatua). Govori se i danas oko 
Dubrovnika u znacenu nem. Dummkopf, ali bez 
-n- : neslastina (s takvijem akc ). M. Resetar 
stok. dial. 258. Ispor. plemestina pored piemen - 
stina. 

NESLAN VRH, m. hrdo u Hercegovini. Etnogr. 
zborn. 5, 1244. 

NESLAST, /. ono, sto je bez slasti; protivno: 
slast. 

ai gorcina, bjutavost {ne moSe se pravo 
znacene razabrati u svakom primjeru). Gorkost 
i neslast neprava sujenja. M. Marulid 86. Znaj, 
da sam .... zivila u nokoj neslasfci. D. Bara- 
kovid vila (1682) 117. Vrhu soli nije smoka... . 
ni neslasti vrb nemoci. jar. 141. Svake slasti 
sega svita bez tebe su neslasti. I. T. Mrnavid 
osm. 146. Neslasti tvoje i tuge da mi uzroce 
}ubav vedu. I. Ivanisevid 181. Da neslasti svijeh 
gorcina kusahomo. A. Vitajid ost. 36. Tako ne- 
slasti puna je sladka pica onomu, koji nemodan 
tuguje. 415. Ima i u Stulicevu rjecniku (insul- 
sitas, t. j. bjutavost). 

b) Sasma su nepouzdana znacena : ne- 
spretnost, prostata (neu\udnost), budalastina. U 
rjecniku Belinu (neslas, inettitudine, sgarbatezza) 
i u Stulicevu (fatuitas, insipientia). 

NESLASTAN, adj. onaj, u kojemu je neslast ; 
protivno : slastan. 

a) gorak, b^utav. Za tvoj bozanstveni kruh, 
kakono da je nevrijedan i iieslastan, ne hajemo 
Stit 15. Znadene: b^utav ima Sulek u nem.-hrv. 
rjecniku (gescbmacklos). 

b) neugodan, neprijatan. U rjecniku Be- 
linu (disgratiato, ingrato, insoave) i u Stulicevu 
(insuavis s primjerom, koji je ovdje naveden 
pod a). 

c) Sasma su nepouzdana znacena: nespre- 
tan, prost (neu]udan), koja ima Belin rjecnik 
(sgraziato, senza grazia, sgarbato, — adv. nes- 
lasno, iuettamente, sgarbatamente). 

NESLASTINA, /. vidi neslanstina pod b. 

NESLATK06a, /. isto sto neslast. Samo u 
Bjelostjencevu rjecniku (nesladkoca, insuavitas). 

NESLATKOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
slatko u smislu toga adj. pod b. Izmedu rjec- 
nika samo u Belinu fneslatkos, scipidezza, insi- 
pidezza) i u Voltigijinu (nesladkost, insipidezza, 
Geschmacklosigkeit) i samo u primjeru: Sol je, 
3 kojom se popravjaju nase nesladkcsti. A. To- 
mikovid gov. 7. 

NESLAVAN, neslavna (bice takav akc), adj. 
onaj, koji je bez slave, beslavan; protivno: sla- 
van. Samo u rjeinicima, i to u Stulicevu {in- 
glorius), u Sulekovu netn.hrv. i u Popovicevu 
(unriihmlich). Pokniski se govori i pise na pr. 
Zivoti i neslavnih }udi mogu biti poucni. 

NESLAVORAN, neslavorna, adj. nezgrapan, 
ruian. Govori se (s naznacenim akc.) u Lici za 



NESLEDIV 

judt i za stvari. i). Skaric (dudao bi{esku: 6ini 
mi se, da fifijekoji govore i: nesklavoran; samo 
slaToran [bez ne-J ntjesam cuo). — Postane 
tamno. 

NKSLEDIV, adj. onaj, koji se ne moze sle- 
diti. Samu u StuUcevu rjedniku (qui geln, fri- 
gore constringi, adstrin^i nequit). 

NESLlC'AN, ne^licna (jamacno je takav akc), 
adj. nepodoban, neprtliian ; protivno dican. 

a) ixto itn vepodoban pod a, neprilican 
pod a. U rjecntku Jiflinu {dissimlle s primjerom 
It J'almotica 3, 7t>, koji ,ve ovdje navodi pod d), 
u Volttgijinu (di.-»soiiiigliante, unahnlich), u Stu- 
licfvu (^neiliftan, v. neprilican, t. j. dissimilis, di- 
vereus), u Sulekovu nem.-hrv. i u Fopovicevu 
(unahnlich). Nahodeci se mnogi od ovoga rukn- 
dila i zanata, premJa u drugim stvarmam ne- 
8li6ni i nejednaci. A. Kacic razg. 336. Ovo je isti- 
nito prijatejstvo prem neslicno |uckoj virnosti. 
A. d. Bella razg. 231. 

ft) isto sto nepodoban pod c, neprilican 
pod c. I' rjeintku Belinu (disdicevole s primje- 
rom \z J'almotica H, 6^, koji se ovdje navodi 
pod d, -- improprio s primjerom iz Falmotica 
6, 21b, — inconveniente, ado. neslicno, incon- 
venientementej. Kako porod Bozaustveni taj 
neslicna djela vidje. G. Palmotid 3, 21^. Ter 
nesliSni strah koreci, nerazlozno ki ga obide. 3, 
76l>. Ter protiva liemu staje s ovijem rijecim 
nesliSnima. 3, HI". Ne buduci dopusteno razmi- 
sjati stogod ne3li6no ali neprikladao u nima. J. 
Matovic 17. 

c) isto sto nepodoban pod d, neprilican 
pod d. Ki nepravedan i nesliSan red gospocki 
bi£e6i u priraorja stanovat ide. P. Zoracid 28. 
Ukrocene neslifenijeh priguuca iiasijeh. B. Zu- 
zeri .T. Tko zna, da nije on isti a nacinima ne- 
slidnijem prva glavna ovega ogha i nemira, koji 
se uliie? 183. Grefinici pridrazi, koji u neslic- 
nijeh djelih vasijeh zamrseni o smrti ne mi- 
8lite. 289. 

ii) itto »to nepodoban pod e, neprilican 
pod e. Starve moj nedlican, nije mi dom ovi tvoj 
nikako obi6an. I). Kaiiina 29*. Meju se neslicno 
pojam se Vrag a Hudobom. P. Zoranid 16. E,adi 
obraza neslidnoga da tvu dragu jubi ostavi. (j. 
r'almotid 2, »il. Ter s neslicnom trgovinom cim 
veliko hlago 3te6e. 3, GlJ. Neslicne su nih pri- 
like igovor je o davolima), a obrazi bezobrazni. 
3, 7l>. Gdje trag judski silni pako u neslidno 
robatvo mede. I. Dordid uzd. 131. 

fi isto Sto nepodoban pod f, neprilican 
pod f. GovoriS, jaoh, ti mi neslidnu lieku stvar. 
H. Gudetir-Bend. 299. Vjerovati neslidno, je, da 
je siMo s neba. <^. Palmotid 8, 45*. 

ft isto ato nepodoban pod h, neprilican 
pod h. Er kako neobidne, tako su i fitetne ie- 
nidbe nrslirn.v I. Gundulid 146. Vrzi tja cid tega 
nealidne olj-^o. 166. Na neslidne kad govore 
ne«vije»ni ui ^nev potide. 6. Palmotid 1, 832. 
U nealidnoj da napravi ja te nadoh odievena. 
2, 32. ■' 

NESLICnoST, neslidnosti {bice takav akc), 
f. svojstvo onoga, sto je nesliino; protivno: slid- 
nost. 

a) enaiene prema onome kod neslidan j^od 
a. U rjedmku Belinu (neslidnos, differenza, dis- 
rarifk, di99imilitudine\ u Vnltigijinu (dissomi- 
glianza, Unahnlichkeit), u .bu/cikoru nem.-hrv. i 
u I'opovicevu (Unahnlichkeit). Samo bise jedna 



3 NESLOGA 

neslicnoa (t. j. medu Petrom i Franceskom). B. 
Kasid fran. 7. Ako }ubav premoguda neslicnosti 
sve jednaci. J. Kavanin 148b. Znate li uzrok od 
te neslicnosti? A. d. Bella razg. 231. 

b) nepristojnost; vidi neslican pod b. Iz' 
medu rjecnika samo u Belinu (neslicnos, impro- 
prieta) i samo u primjeru: Dopustiti ce se nima 
podati sveto pricesce .... istom da se no bude 
bojati od koga dogodaja bjuvana ali od drug^ 
neslicnosti. J. Matovid 224. 

r.) grjehota; vidi neslican pod c. Samo w 
primjeru: Veli nam .... da nam smrt dava 
svjete veoma dobre za upoznati neslicnost zivota 
nasega. B. Zuzeri 3. 

NESL161, m. pi. mahala u Bosni u okruzju 
sarajevskom. Popis zit. bos. i here. 643. Jamacno 
plur. od prezimena Neslid, kojemu je postane 
nejasno . 

NESLIKA, /. <i) isto sto neprilika pod a. 
Samo u primjeru: Svaka stvar bizi od svoje ne- 
slike i neprilike. M. Divkovic nauk 28^. — ft) 
isto sto neprilika pod e. Samo u primjeru: Po- 
pravivsi se ova neslika odredio je car doci na 
ovi skup. A. Tomikovid ziv. 173. 

NESLISNOST, /. nepripadane, t. j. ono, sto 
karno ne pripada (ne slisa). Samo u Bjelostjen- 
cevu rjecniku (neslisnost uz rijee nespadane kao 
nezin sinonim). 

NESLOBODAN, neslobodna (jamacno je takav 
alec), adj. onaj, koji je bez slobode; protivno: 
Slobodan, a) u navedenom znacenu. U rjecniku 
StuUcevu (libertate orbatus^ i u Sulekovu nem.- 
hrv. (unfrei). Kad se ne zna .... ni ni(hjovo 
slobodno il' neslobodno stane, to jest da ni on 
nejma zene ni ona muza. M. Dobretic 556. — 
b) nesiguran. U rjecniku Mikajinu (neslobodno 
mjesto, intutus, minime tutus) i u StuUcevu (ia- 
tutus, non securus). — cj adv. neslobodno, t. j 
nuzno. Samo u StuUcevu rjecnika (necesse, n&- 
cessario). Nepouzdano. 

NESLOG, m. stane bez sloge, bez slagana. ay 
isto sto nesloga. U rjecniku nijednom, a samo 
u dvije knige. Bi velik neslog medu kardinali 
radi obiraiia novoga pape. S. Badrid ukaz. 53. 
Ovi neslog crkvo istocne u ovom poce godista 
1053. 96. Ovdi neslog tanca. M. Kuhacevid 38. 
Tu buke, tu kari, tu neslog, tu boji. 99. — b) 
neslagane, razlika (na pr. u racunima). Samo u 
Sulekovu rjedu. zn. naz. (Diflferenz). — c) Ne 
razabira se pravo znacene u primjeru: Tako da 
je veci dio bio od nesloga u ovim knizicam. M. 
Lekusid 4. 

NESLOGA, /. stane bez sloge; protivno: sloga- 
V rjecniku Bjelostjencevu (nesloga, v. iiesloS- 
no9t), tt Voltigijinu (incom patibiliti, Unvertriig- 
lichkeit), w StuUcevu (disco rdia, dissensio s na- 
znakom, da je iz Bjelostjenceva rjecn.) i u Vu- 
kovu (Zwietracht, discordia). Velike nesloge med 
Ugri i Nijemci za odebrane novoga kraja na- 
8ta§e. P. Vitezovid kron. 118. Kada je . . . . s 
rodbinom svojom u neslogi zivila? A. Kanizlid 
utod. 630. Daje Ignatija osuden, jerbo je s ne- 
slogom episkopah obran. kam. 97. Jer nesloga 
8 nevirnosti biva, a nesloga uzrokuje zlobu. M. 
A. Eejkovid sat. 131. Navale na Srpsko do- 
main im neslogama razdrto carstvo. Vuk dan. 2,. 
75. De je nesloga, onde posao ne moze u na- 
predak da ide. nar. posl. 270. Tu nesloga, daje 
Bog ubije. Nar. pjes. vuk 4, 340. Upotrebivsi 
noslogu izmedu Milutina i Simonide. D. Dani- 



nesloStina 



71 



NESMILISTE 



cic isfcor. 36. Bracka nesloga medu Vladislavom 
i Vladkom. S. ^ubisa prip. 81. Turci su se mudro 
vladali, oni su neslogu pothraiiivali. M. Pavli- 
Bovic razg. 8S3. 

NESLOSTINA, /. isto sto nesloga. Samo u 
primjeritna: Ako ne bi dostojni uzroki radi ne- 
sloscine. Statut tra. 225. Vnoge nesloscine v hr- 
vatskom orsagu. P. Vitezovid kron. 78. Vide6i 
Telike nesloscine i nepokors6ine od hrvatske 
gospode. 130. Zivit v miru, zivit v raju, v ne- 
slosdini pakal znaju. pririfin. 55. 

NESLoStVO, n. rijec nejasna znacena; oce- 
kivalo bi se, da ce znaciti isto sto neslostina, ali 
to znacene ne pristaje u primjeru (jedinom, sto 
se nasao): Ne sramuj se za duSu tvoju reci istinu, 
zac je neslozstvo pejajude grih i je neslostvo 
pejajuce slavu. Naru6n. 81b. 

NESLOZAN, n^slozna, adj. onaj, koji je bez 
sloge; protivno: slogan. 

a) u navedenom znacenu. U rjecniku Be- 
linu (discordante), u Bjelostjencevu (neslozen, 
discordans, discrepans, — adv. neslozno, dissi- 
diose, discorditer), u jambresicevu (neslozen, dis- 
cordis), u Voltigijinu (adv. neslozno, disunita- 
mente, uneinig), u Stulicevu (discrepans) i u Vu- 
kovu (uneinig, discors). Jegda nesloznoju misliju 
meju soboju op6inu strojahota, ubijena sut oba. 
S. Kozicic 37b. Takove neslozne stvari ne vide 
slipi Zidove. Proroci 150. Da su nasi neslozni 
ne mogudi se Bernard Frangopan s banom slo- 
ziti. P. Vitezovid kron. 131. Da se je ovo dogo- 
dilo rad razlicnih pismah grckih medu sobom 
nesloznih. A. Kanizlic kam. 51. Izvedeni su pro- 
tiva Isusu svidoci mlogi, ali buduci neslozna 
svidodanstva .... Isukrst nista ne cdgovori. I. 
Velikanovic upuc. 1, 163. Bo|a je slozna ino- 
kostina nego neslozna mnozina. Nar. posl. vuk 
21. Neslozna braca, propala kuda. Nar. posl. 
stojan. 188. 

b) isto sto neskladan pod b. V rjecniku 
Bjelostjencevu (neslozen u glasu, absonus, dis- 
sonus, — adv. neslozno u glasu, absone, dissone). 
Nakazne zivine .... nesloznim i tuznim glasom 
strah de zadavat. I. Grlicid 262. Drugo se ne 
cujase aego vika nesloznif/i^ glasova. I. P. Lu- 
cid izk. 23. 

c) neureden, nekicen. U rjecniku Bjelo- 
stjencevu (neslozen, incompositus, — adv. ne- 
slozno, incomposite) i u Stulicevu (incompositus, 
inordinatus, — adv. neslozno, inconcinne, ine- 
leganter). S ridima premda nesloznim zelim vami 
prikazati. I. P. Lucid razg. 79. 

NESLOZBINA, /. isto sto nesloga, nesloznost. 
Samo u primjeru: Da andeli mirni pristupe i 
neslozbina bizuda mimode ovu kudu (iz lat, 
adsint angeli pacis domumque banc deserat omnis 
maligna discordia). P. Posilovid nasi. 140*. 

NESLO^ENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
sloziti (se). Samo u jednoj knizi. Vidi, da budu 
u slogu srce i usta, da ne bude neslozena u pje- 
▼anu. M. Kadnid 469^. — Ne razabira se zna- 
cene u primjeru : Razlog hoce, da se ne imas 
ustaviti, gdi je toliko mala naredba i toliko 
Teliko neslozene. 306b. 

NESLOZ^jIV, adj. onaj, koji ne ce da se slozi. 
Samo u Jambresicevu rjecniku (neslozliv, dis- 
cordialis, u lat. dijeluj. 

NESLOZNOST, /. svojstvo onoga, koji je ne- 
ilozan; protivno: sloznost. U rjecniku Bjelo- 
stjencevu (nesloznost, neskladnost, dissensio, dis- 



cordia, — nesloznost u glasu, discordantia vo- 
cum, disaonantia), u Jambresicevu (disaensio, 
discordia, dissidium, dissidentia) i u Voltigijinu 
(disunione, Uneinigkeit). Karjivost, utvrdnutje, 
nesloznost i nesaznanje. Narucn. 85b. Sijati ne- 
sloznost, izdati bliznega i redi krivo svidodan- 
stvo. F. Glavinid svitl. 21. Med rimskom i asi- 
janskom cirkevju .... nesloznost poce se. P. 
Vitezovic kron. 37. Nije pristojno, da nesloznost 
i neprijatejstvo medu sinovi trpis. A. Kanizli6 
uto6. 315. Od pomamne vitrova nesloznosti udij 
oluja i medava uzdize se. D. Rapid llO. Tako i 
mi svakoga razdijenja, svake nesloznosti .... 
bojmo se. P. Knezevic osm. 323. Otvrdnutje 
srca, pohlepe umnozane, duha nesloznost. I. Ve- 
likanovic upud. 3, 57. Nek dignu uzrok svoje 
omraze i nesloznosti. B. Leakovid nauk 246. 

NESLUCiV, adj. onaj, koji se ne moze slu- 
citi (t. j. sastaviti, sjediniti). Samo u rjecniku 
Belinu (cosa, cho non si pu6 accoppiare) i u Stu- 
licevu (nesluciv, v. nosjediniv, — adv. neslucivo, 
V. neslozno). 

NESLUGA, m. (f.), onaj, koji nije sluga. Samo 
u primjeru: Popiva sluga Marov, nesluga Ma- 
rujina. M. Drzic 315. 

NESLUH, m. isto sto neposluh. Samo u pri- 
mjeru: Niti dam uzroka za nesluh karan bit. 
D. Barakovid vila 219. 

NESLUSaI^E, n. nom. verb, prema glag. ne 
slusati. U rjecniku nijednom. Mlade sa bes srama 
uzdvigose .... u neslusanju starijeh. M. Drzid 
143. Prokleto ti neslusane tvoje! Hrv. nar. pjes. 
1, 401. 

NESLUZBA, /. losa sluzba. Samo u Stulicevu 
rjecniku {rdavo protumaceno: error, peccatum, 
culpa in suo officio). 

NESLUZBEN, adj. onaj, koji rdavo sluzi. 
Samo u Stulicevu rjecniku (qui officio suo deest). 
— Nepouzdano. 

NES^iEDIV, adj. onaj, koji se ne moze slije- 
diti (nas(edovati). Samo u rjecnicima, i to u Be- 
linu (inimitabile), u Bjelostjencevu (nenasledjiv, 
neslediv, inimitabilis) i u Voltigijinu (neslediv, 
inimitabile, unnachahmlich). 

NES^iED^jIV, adj. onaj, koji se ne moze isli- 
jediti (t. j. istraziti). Samo u Jambresicevu rjec- 
niku (nesledliv, investigabilis, — u lat. dijelu). 

NESMaS, /. stane, kadse dovjeku ne racijesti; 
protivno: smas. Samo u rjecnicima, i to u Be- 
linu (inappetenza, il non appetire il cibo), U 
Voltigijinu (inappetenza, Unreizbarkeit) i u Stu- 
licevu (cibi fastidium s naznakom, da je iz Be- 
lina rjecn., — imati nesmas, cibos fastidire). 

NESMIJESaN, adj. onaj, koji ne cini Hi ne 
govori nista smijesno; protivno: smijesan. Samo 
u Bjelostjencevu rjecniku (nesmesen, illepidus, 
V. nesalen, — adv. nesmesno, illepide). 

NESMILAN, nesmiona ('nesmilna), adj. isto 
sto nesmijen. Samo u dva pisca. Neprijate^i naj- 
glavniji .... a mi opeta nesmilniji. J. Kavanin 
416b. §ta uradi saka ustalaca spram dusmana 
cilna, nesmiona. Osvetn. 5, 62. Kad prijari sila 
nesmiona. 6, 74. 

NESMILTStE, n. nemilosrde, jiemilost. Samo 
u primjeru: Bog .... zabrani Zudijom jist krv 
za naucit jib tisinu, i to vede dr2at jih na da- 
leko od nesmilisca. Blago turl. 126. 



NESMILOVAX 



72 



NESMISLEN 



NESMILOVAN, adj. isto sto nesmilen Santo 
u iiritnjeru : Kad stah skrovan u oblaku srgbe 
punu, kijem daidijah neimilovan. I. Dordid 
salt. 27y. Ne razabira se, je li fern, nesmilo- 
vana Hi rcsinilovna. 

NESMI^i, ni. neho aelo u JJgarskoj. Potvrda je 
gamo: Kazbi resar Tur6ina viSe Ostrogona kod 
sela Nesmija. Glasnik 20, H. Mozda nom. glasi 
Nesmije. 

XESMHiE, n. nemilusrde, nemilost. Samo m 
jednnga ptsca. Xaje"ri skot od svijeta i dosto- 
jan svakoga nesmija. M. Paviinovic razl. sp. 146. 
I u papinoj drzavi bilo je suda inkvizicije, ali 
nije bilo nesmija sudova Filipa spanolskoga. 
r&zg. 71. 

NtSMHiEN (h takvijem se akc. gorori), upravo 
pas. partic. zanijekani prema ne smiliti se; 
nemio, nemilostiv, (ut. Najvise se potvrda naslo 
u dubrovackih piaaca xvii t xviii vijeka. U 
rjecntktt Belinu {ineaora.hile a j)rimjerom iz Gun- 
dulica 28.') : Kako istocDom caru mladu smrt 
viU3zi riesmijeni dase ii svom Carigradu), u Stu- 
iicevu (inexorabilis n primjerom, zn koji se kaze 
dn je iz Palnwtica: Tad krvnici nesmijeni . . . 
— adf. nesmijeno, crudeliter, implacabiliter s 
primjerom iz Gundulica 545), u Sulekovu nem.- 
hrr. (unbarmherzig) i u Popovicevu Cunbarmher- 
zig, grausam). 

a. adj. 

ft) 6c(adina i o zivotinama. Jak lavica, 
kad sred stijena lavice joj lovac digoe, u nesvi- 
jesti nesmijena skacuc se ori, da ga stigne. I. 
Gundulic 341. Tako i vojska nesmijena opoiena 
krvim srce. o5s. Krvnik nesmijeni .... bez mi- 
losti hara i plijeni. G. Palmotid 1, 22. U noj 
stase nesmijeni silni drokun. 1, 2.3. Mrtvi ostaju 
dagji i risi nesmijeni. J. Palmotid 318. Jer mu 
nigdje moci nije nesmijenu zvijer raniti. P. Ka- 
navelid 33. Da od naroda nesmijena ukloni ga. 
J. Kavanin 3321'. Evo zvijeri nesmijene. (j. V. 
Bunid 21. Nesmijeni kraju hudi, vidim, da cu 
sad umrijeti. A. Gledevic 54*. Krvnici nesmi- 
jeni pred starcim se zasramise. I. Dordid uzd. 
18.i. Od nesmijena ocuha progonen. M. Pavli- 
novid rad. 70. 

6) o cemu bestjelesnom i apstraktnom. 
Usred boja nesmijena krajevid se gleda prvi. I. 
Oundiilid 445. Ova zgoda nesmijena .... bit de 
slatka 6ut kadgodi. G. Palmotic 1, 15. Ah ma 
ftesti nesmijena! 1, 178. Neka vas svijet pozna 
i vidi 8 tvoje smrti nesmijene. 1, 282. S nesmi- 
jena vrla udesa u moru je ukopana. P. Kana- 
velid 50, Nu se zato ne usteze boj krvavi ne- 
smijeni. 155. Od smrti nesmijene slobodio me 
hrabrono si. 253. "^ Da je isto zdravje .... moje 
srce uvodilo svaki u grijeh nesmijeni. B. Bet- 
tera dut. 2V,, Ki postavi svoju silu na lie rasap 
ne-mijeni. I. Drazid 1!«. Boj bijo nesmijeni .... 
suprod meni. I. i>ordid uzd. 12. Netom glaso 
nesmijene donese mi sreda huda. pjes. 20. Za 
izbavit te iz nokau nesmijene smrti. A. Ealid 
prop. 41. 

r) u jrdnom primjaru veli se za stijenu 
da je nesmilrni, rafada zato, Ho je tvrda. fie- 
mernu je priklonio glavu uz liticu st'jenu ne- 
smijenu. 0:<vetn. 2, bl. 

b. adv. Onevno, srdno, nesmijeno vidis go- 
rjet nerailosti. I. Oundulid 25i. A bodezan k srcu 
obrati svom zlotvoru nesmijpno. 545. Svukose 
>e nesmijeno. J. Palmotid 97. Kad mi je zatim 



pak sujeno muditi se nesmijeno. J. Kavanin 15^. 

Bid od glada, kuge, rati, nesmijeno ki nas lupa. 

224b. Ko me su nesmijeno moji zlotvori poni- 

zili. I. Dordid salt. 23. 

NESMIJ^ENOST, nesmijenosti (s takvijem se 

akc. govori), f. svojstvo onoga, koji je nesmilen. 

Izmedu rjecnika samo u Sulekovu nem. - hrv. 

(UnbarraherzigkeitI i u Popovicevu (Grausam- 

keit) i samo u primjeru: Na jutijeh mukah, koje 
i je ikad mogla judska izhitrit nesmijeaos. B. Zu- 
j zeri 333. 

! NESMI^ENSTVO, n. isto sto nesmijenost ; 
I samo u primjeru : Gresnici .... srditi lavi 1 
j medvjedi po osvetah i nesmilenstvu. B. Zuzeri 172. 

NESMIJ^ENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
smiliti se. Samo u primjerima: I od tebe da 
vidila ja sam sada nesmilinje. M. Gazarovid 110. 
Nib oholom nesmijenu, znaj, na svrhu odoljet 
de. I. Dordid pjes. 80. 

NESMIONAST, adj. isto sto nesmjelan. Samo 
u Stulicevu rjecniku (inausus). 

NESMIR, m. ime (izmisleno). Samo u jednoga 
pisca. Nesmir Kudilovid. M. A. Rejkovid sat. 3. 

NESMIRAN, nesmirna, adj. a) isto sto nepo- 
miran; samo u Belinu rjecniku (nesmirni, irre- 
conciliabile, che non si puo reconciliare). — b) 
isto sto nemiran\ samo u primjerima: I nesmirni 
i smeteni sami u sebi da bi bili. I. Ivanisevic 
122. Kako te zeli jubiti nesmirno brez tebe 
srdce moje! A. Kanizlid uzr. 269. 

NESMIRENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
smiriti (se). Samo u jednoga pisca, koji injesto 
-i- pise -je-; ispor. mijer pored mir. Ne ima 
vedega nesmjereria nego slijediti vlastita poze- 
jena. M. Radnid 294*. Sluzedi svijetu .... nadi 
des mnogo nesmjerene i trad. 294**. 

NESMIRIV, adj. implacabilis. Izmedu rjec- 
nika samo u Mikalinu (nesmiriv, koji se ne 
moze smiriti ni utaziti, implacabilis, — adv. 
nesmirivo, neutazivo, implacabiliter) i u Stuli- 
cevu (nesmiriv, v. neutaziv) i samo u primjeru: 
Neke dusice .... tvrdoglave, nesmirive. B. Zu- 
zeri 337. 

NESMISALAN, nesmisaona, adj. onaj, koji 
je bez smisla, t. j. razuma. U rjecniku nijednom. 
bezumui i nesmisalni osli Jejupcano! Starine 
3, 257 (na istom mjestu u S. Novakovica aleks. 
51 sio/i nes'myslbnyi). Mozda ovamo ide i pri- 
mjer: Clovik .... prilozi se skotom nesmisal- 
nim (slova a nema, nego je mjesto nega nad slo- 
vom 1 znak pokracena). Korizm. 56a. Nalazi se 
i u srpskoslov. jeziku, na pr. Ostavivbse sego 
bezumbnaago i nesbmyslbnaago cara. Danilo 199. 

NESMISAO, nesmisla (s takvijem se akc. go- 
vori), m. ono, sto nema smisla Hi sto je protivno 
smislu. U rjecniku Popovicevu (Unsinn). Smijem 
se slavjanskoj ditaonici u Kotoru i u Splitu, 
jer je nesmisao. M. Pavlinovid razg. 6. Pokiiiski 
se govori i pise na pr. Takvoga nesmisla ni- 
jesam jo§ citao. — Ima i u Stulicevu rjecniku, 
ali sa znacenem: ludost, nepromislenost (nesmi- 
sao, nesmisli, f., imprudentia, inconsulta ratio 
« naznakum, da je iz ceskoga rjecn.J. 

NESMISLEN, adj. isto sto nesinisalan. Izmedu 
rjecnika samo u Stulicevu (nesmislen, v. nesmi- 
§jen s naznakom, da je iz glag. misala) i u Po- 
povicevu (unsinnig). Smislcn ^e stidi pacati se 
u to . . . . a nesmislenu so velika sramota dini, 
ako on svuda svoj nos ne uvude. D. Obradovid 



NESMISLENICA 



bas. 71. Hrabrost u jednom zlocincu i aramiji 
nije dobrodete}, negfo nesmisleno i zversko ustrem- 
lenije, sov. 141. Govori se u Lici (s naznacenim 
akc), na pr. (3udim vam se, braco, kako ste ne- 
sniisleni. J. Bogdanovid. 

NESMISLENICA, fern, prema masc. nesmi- 
.slenik. Govori se u Lici (s naznacenim akc). 
J. Bogdanovic. 

NESMISLENIK, nesmislenika, in. nesmislen 
covjek. Govori se u Lici (s naznacenim akc). 
J. Bogdanovid. 

NESMISLICA, /. isto §to nesmisao. Same u 
primjeru: Sve vase spomihane . .. . prava je po- 
liticka i narodna nesmislica. M. Pavlinovic 
razp^. 60. 

NESMISLEN, upravo pas. partic. zanijekani 
prema smisjen, ali se uzima kno adj. u osobitim 
znacenima. U rjecniku Mika^inu, Belinu i u 
Stulicevu (u ovome s naznakom, da se rijec na- 
lazi u Dordica, ali u gradi za ovaj rjecnik sa- 
branoj nije se iz toga pisca nasao nijedan pri- 
mjer). 

a) onaj, koji se ne moze dokuciti, shva- 
titi. V rjecniku Belinu (cosa impercettibile, che 
noil si pu6 capire, non imaginato, incomprensi- 
bile^ i u Stulicevu (nesmisjen, sto se mislim ne 
moze podpuno doprijeti, imperceptus, incooapre- 
hensibilis). Koji (t. j. Bog) putim uesmisjenijem 
promjeniva hude udese. P. Sorkocevid 579*. 

h) onaj, koji se ne moze procijeniti. Samo 
u primjeru: O nesmisjeno dobrohotinje jubezni! 
(iz lat. o inaestimabilis dilectio caritatis !). Ber- 
nard in 92. 

c) isto sto nesmislen, t. j. nerazuman. Tko 
bi od sad toliko nesmisjen bio i Slobodan, da 
svojif/i) starijef/t^ ue postuje? F. Lastric ned 
58. Da ne osudimo .... oao nesmisjeno nasto- 
jane nekih tobozhih narodnaka. M. Pavlinovic 
razl. sp. 191. Nesmislene i tude vlade toliko su 
nagomilale. 261. Govori se u Lici. J. Bogdanovic. 

d) nepromisfen, nesmotren. U rjecniku Mi- 
kajinu {adv. uosmis}eno, nesmotreno, inconsulte, 
inconsiderate, incoasulto, temere) i u Stulicevu 
(inconsultus, incoasideratus, — adv. nesmisjeno, 
inconsiderate, inconsulto, inconsulta ratione). 
Jeda si govoril prazne rici .... nerazborne i 
neemisjene, to jest recene, ne kako se pristqii 
vrimenu ali mistu. P. Eadovcic nac. 537. Stevan 
.... ispusti nesmisjeno oglav iz desne ruke. 
S. ;^ubisa prip. 33. 

e) Osobit je ovaj primjer: Kada zive (t.j. 
covjek) najnesmisjenije (t. j. najmahe misleci). 
M. Radnic 169^. 

NESMI^t^ENICA. fern, prema masc. nesraisje- 
nik. Govori se u Lici (s naznacenim akc). J. 
Bogdanovic. 

NESMlSl^ENIK, nesmisjenika, m. isto sto ne- 
smislenik. U rjecniku nijednom. Te mi je bilo 
stiti i pisati kroz govor .... viku desetorice i 
dvadesetorice nesmisjenika. M. Pavlinovic rad. 
156. Govori se u Lici (s naznacenim akc). J. 
Bogdanovid. 

NESMI&];iEN6ST, nesmisjenosti, /. svojstvo 
onoga, koji je nesmislen. Govori se u Lici (s na- 
znacenim akc). J. Bogdanovid. 

NESMlS]^ENAK, n. isto sto nesmislenik. Samo 
u i)rimjeru: Misle, da se najboje moze sloboda 
pomodi smicuci samosilnike ne stavlajud se ne- 
smisjonaci, da obicno samosilnik je glava pri- 
Hcaa slidnim podanikom. M. Pavlinovic rad. 7. 



73 NESMJERAN 

NESMlS^ENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
smisliti (t. j. ne promisliti). U rjcdniku Mika- 
(inu (nesmiSJenje, nesmotrenje, iucon'^iderantia, 
temeritas, inconsulta ratio), u Belinu (inconsi- 
deratione) i u Stulicevu (imprudentia, inconsulta 
ratio s naznakom, da je iz ceskoga rjecnika). 
Ako je govoril rici nepoctene od griha pltenoga 
brcz nesmisjenja na to. Starine 23, 146. 

NESMISl^IV, adj. onaj, koji se ne moze smi- 
sliti (t. j. tzmisliti). Samo u Stuliievu rjeiniku 
(incogitabilis). 

NESMJELAN, nesmiona, adj. onaj, u koga 
nema smjeU/sti; protivno: smjelan. Mjesto -jelan 
nalazi se (prema drugijem oblicima) i u nom. 
sing. m. -ion. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu 
(nesmion, inausus). Nesmione pomoc sreta. I. 
Akviliui 106. Jer mnokrati za nevoju nesmion 
vitez smion izide. P. Kanavelic 177. Nesmionijeh 
stijenom biju, a stnionijeh sabjom sijeku. 240. 
Vise se potvrda nije naslo. 

NESMJELICA, m. onnj, koji je nesmjelan. 
Izmedu rjecnika samo u Vukovu (der nicht wagt, 
qui non audet s naznakom: f., t. j. da je zen- 
skoga roda, ali iz rijeci: der, qui vidi se, da je 
muskoga). Ala mi bese tesko, sto sam takva ne- 
smelica (govori momak). M. D. Milicevid med. 
105. S golom sabjotn u ruci pretio nesmelicama 
(t. j. plas(ivim vojnicima). pom. 719. 

NE3MJELICKI, adj. posses, od nesmjelica. 
Samo u primjerima : Pod spojasaim blagim. 
krotkim, cisto nesmelickim manijerima. M. D- 
Milicevid pom. 162. 

NESMJEN, adj. isto sto nesmjelan. Samo u 
primjeru: Ali ih nesmjenijeh (stamp, ne smje- 
iiijeli) i lijenijeh ucini. D. Zlatarid 46b. 

NESMJENOST, /. svojstvo onoga, koji je ne- 
smjen. Samo u primjerima: Prazdnost pameti 
i jedaa nesminost poceti dobra. Korizm. 65^. Od 
korena lenosti ishaja .... zloba, rassrjenje, ne- 
sminost. Narucn. 85^. 

NESMJENSTVO, n. isto sto nesmjenost. Samo 
u primjerima: Kad odkriti tve nesmjenstvo bu- 
des sada. I. Guadulid 312. Sred nesmjenstva 
(stamp, nesmijenstva) smioaa je. B. Bettera or. 20. 

NESMJERA, /. rijec tamna znacena. Samo u 
primjerima: O Boze pravdeni .... toliku nesmiru 
bodes li podnesti ? M. Marulid 87. Taj nosil mo- 
tiku, taj lopatu nosil .... taj velu sikiru sijen 
i u placu slided tu nesmiru. B. Krnarutid 7*. 
Tako hotijudi ta nasa nemera, dali (stamp. ,Da- 
lia') nas pogubi turaska nesmera. 1. Zanotti 
skaz. 24. 

NESMJERAN, adj. onaj, koji je bez mjere, 
golem, preveltk. Najvise se potvrda naslo iz go- 
vora cakavskog xv do xviii vijeka, i to sad s vo- 
kalom -i-, sad s -e- mjesto negdasnega t. 

a) u navedenom znacenu. U rjecniku Bje- 
lostjencevu (nesmeren, immanis, immensus, ne- 
smerno kamene, immania saxa, — adv. nesmerno, 
immane, immense, nesmerno jako, vehementer, 
plane, valide), u Jambresicevu (adv. nesmerno, 
enormiter, u lat. dijelu, — nesmerno jako, vehe- 
menter), u Voltigijinu (nesmeren, imuQenso, non 
uisurato, unermesslich. — adv. nesmerno, immen- 
samente, unermesslich) i u Stulicevu (nesmjeran, 
V. neizmjeran s naznakom, da je iz glag.^ mi- 
sala). Urijenje griha bise nesmirno, i zato imise 
biti plada nesmirna. Kolunic zborn. 175. Ki trpi 
toliku nesmeruu muku za spa^enje vsega na- 
roda. 194. Pridose meni f-aka dobra s nom z&- 



NESMJERNOST 



NEtSMOTEN 



jedno i nesmiruo podtenje (iz lat. venerunt mibi 
oinaia bona pariter cum ilia et innumerabilis 
bonestas. lib. sap. 7, 11). Bernardiu 152. Vlast 
nega nemerua da pozna. M. Maruli6 40. DobrofA 
nesmirna, Isuse, bise^ ti. 169. Koja me Ijepostju 
nesmjernora opoji. S. ^leudetic H.5. Stekoh ne- 
smirne radosti. 209. Ca bise cudo nesmerno. 
Korizm. 89>*. Uglodah na gori nesmirni visinom, 
od zlata gdi gori jabuka svitlinom. i{. Lucie 
2l(j. Xesmiran otac, nosmirau sin, nesmiran duh 
sveti. Katek. f 1.560 66. V ono vrirue hofe Go- 
spodin poboditi z svojim nesmernim velikim i 
jakim mefiem. Proroci .SI. Gruboca tolik ne- 
-iiiirna od lica. M. Drzic 240. Procinujuci . . . . 
riHsmenio nesaznanje nase. S. Budinic ispr. 27. 
Ogaii ne<»miri)i izbojaJ^e iz ust negovih. Starine 
4, 112. Xesroirne sile jad no mogu sve klaati u 
piBiDo ovo sad. D. Barakovic vila 69. Odluci noj 
dati nesmirnii pokoru. Oliva IK — Adv. Nes- 
mirno zelim tvoj obraz i lice. S. Mencetic 183. 
Nevira nas uesuiirno i britko smucuje. Proroci 1. 

/>) (ut, okrutan. Samo u Bjelostjencevu 
rjeintku (nesmorno )uctvo, ioimanis, crudelis, bar- 
bara uatio, — adv. nesmerno, crudeliter, saeve). 
Ne cini se dosta pouzdano. 

NESMJERXOST, /. svojstvo onoga, sto ,}e ne- 
smjerno. Samu u rjecnicimn, i to u Bjelostjen- 
cevu (uesmernost, immanitas, immensitas), u Jam- 
breiicevu (nesmernost, enormita.-}) » m Voltigijinu 
(nesmernost, immensita, Unermesslichkeit). — U 
Bjelostjencevu rjecniku ima i znacene: lutina, 
okrutnost (aaevitia, crudelitas), koje odgovara 
onome kod nesmjeran pod b, ali ne ce biti po- 
uzdano. 

XESMOSTREN, isto sto nesmotren. Govori se 
(8 naznaitnim akc.) u Stonu. M. Milas. — Tamno 
je -S-. 

NESM05tREXICA, /. nesmotrena zena. Go- 
ton se u btonu (s naznacenim akc). M. Milas. 
Vidi rijec, koja je pred ovom; a vidi i nesmo- 
treuak. 

NESMOTERAN, nesmoterna, adj. isto sto ne- 
smotren ill nesmotrn. iyamo u primjeru (u kojem 
je znacene: neureden): Toliko uesmoteran u ci- 
D\J9h (iz lat. Um incompositus in moribus). B. 
Ka»ic na.sl. 264. — Sasma nepouzdan oblik. 

NESMOTUEX. upravo pas. partic. zanijekani 
prema smotreu ; nesmiijen, neproinislen. U rjec- 
niku 6tulicevu (nesmotren, v. nesmisjen), u Su- 
kkovu nem.hrv. % u Popovicevu ^unbedacht, un- 
be:«onnen). tjto si tako brezobrazno i nesmotreno 
.... jiubro6initoJa tvoga uvridio. B. Leakovic 
gov. 79. Kad tko stogod nesmotreno i brez po- 
tribe 6ini. nauk 460. Nesmotreno izbacene puske, 
unroFHichtige Abdriickucg eines Gewehr3. Jur. 
pel. term. 1. Nesmotren je u primanu prinosa 
od vernih. M. D. Milicevid med. 127. Nepo- 
korna deca obiino postaju Judi nesmotreni i 
taiti. Skol. 9. Govori ne po Dalmaciji. M. Pavli- 
novi6. — Osobito je znacene u Mikalinu rjec- 
niku (adv. nesmotreno, smisao, neujudno, insulse, 
inepte, ridicule). 

NESMOTREXO.ST, nesmotrenosti, /. svojstvo 
onoga, koji je nesmotren. U rjeimku Sulekovu 
nem.hrv. t u I'upoviccvu (Unbodachtsamkeit, 
Unbesonuenheit). Tom svojoin nesmotrenosdu 
povukao je svetovnu vlast, da se umosa crkvi 
u poslove. M. D. Milicevid med. 127. 

X'ESMOTRENAK, ne-«motrenaka, in. nesmo- 
tren corjek. Izmrdu rjecnika samo u Popovicevu 



(der Unbedachtsame). Pak se s nim rugaju ne- 
smotreiiaci i milobrukovici. S. ^iUbisa prip. 120. 
Nesmotrenak, neoprezan covjek. L. Zore paretic. 
110, 232. — Govori se u Stonu: nesmostrenaK. 
M. Milas; vidi nesmostren, nesmostrenica. 

NESMOTRENE, n. nom. verb, prema qlag. 
ne -smotriti. Samo u Mikalinu rjecniku; vidi 
kod uesmisjene. 

XESMOTRX, adj. isto sto nesmotren, od cega 
je va]ada i postalo; ispor. jutrni od jutreni; 
tako se domisla L. Zore pajetk. 110, 232, koji 
veli, da se nesmotrn i u nase vrijeme govori u 
Dubrovniku {ali ne kaze znacene). Potvrda se 
naslo gotovo samo iz dubrovackih pisaca xvii i 
xvin vijeka. Jasno je znacene samo ono pod a, 
ostalih je znacena razvitak nejasan. 

a) nesmisjen, nepromis^en, nerazuman. U 
rjecniku Voltigijinu (nesmotrna ziviria, bestiaccia, 
bestione, ein dummes Vieh, Rindvieh). Srgbo 
kleta, nesmotrna, nerazlozna. G. Palmotic 1, 
229. Xesmotrno govorene stav' na stranu. 2^ 
14:8. Tko da na boj stane i strese nesmotrnom 
vlas gresniku ? I. Dordic salt. 323. Nesmotrno 
pogrdivaju sluzbenike crkovne. ben. 31. Xeu- 
mjenstvo mnogijeh nesmotrnijeh pravovjernika. 
S. Rosa III. Xevjeraii je i nesmotrn oni sluzbe- 
nik, koji . . . poena stavjat ruke na svoje dru- 
zevnike. 139*. Neocutivos nesmotrue od budale. 
B. Zuzeri 41. Darovima nesmotrnijeh razpuste- 
naka. 229. 

b) strasan. Xakostrijecen nesmotrni zbor 
zapizdri se i umuknu (govor je o davolima). I. 
Gundulid 475. Tuj divjacni puk stanuje nesmo- 
trnijeh Samojeda. G. Palmotid 2, 2.52. Xabuneno 
mnostvo .... nesmotrnijem glasom zaupi. 3, 77b. 
Kojijem dusi crni (t. j. davoli) .... gospodi- 
jahu nesmotrni tijelo, pamet, sve cinenje. 3, 
129l>. Bjehu vrata tu gvozdena nesmotrna, grda 
cina, jaka, silna utvrdena izvan mjere i nacina 
(govor je o paklu). 3, l99b. Koji sluzi vladaoca 
nesmotrna. P. Kanavelic 556. Poginuse nih dje- 
tici nesmotrne smrtne od kose. J. Kavanin 120*, 
X'esraotrni sionici tej vam rati posi|ahu. 186b. 
Strahoca, tamnos, nosklad, pogibija ciiiahu temu 
pribivalistu nesmotrno napravjene. 1. Dordic 
ben. 15. Kroz nesmotrne udarc? s cavlima pri- 
bijajii. A. Kalic prop. 4:47. Dim mu (t. j. davolu) 
crni paha i leti nesmotrnijeh iz nozdara. X. 
Marci 59. More gnivno svojim nesmotrnim va- 
lovima svim rasap pritase (sic!). A. d. Bella 
razg. 204. — Adv. Rajskijeh dvorau cete bijele 
nesmotrno na vrat rinu tamnijeh ogan u pu- 
cinu. I. Dordic uzd. 10. Tvom strahocom nih 
veomi nesmotrno skuci i slomi. salt. 24. 

c) prost, prostacki, grub, neotesan. U rjec- 
niku Belinu (nesmotrni, agresto, cioe ruvido nel 
procedere, rozzo, non polito, — adv. nesmotrno, 
rozzamente. rusticamente, grossamente), u Volti- 
gijinu (nesmotrni, rozzo, zotico, unbescheiden ; 
nem. rijec, t. j. necedan, ne odgovara talijan- 
skima) i u Stulicevu (rusticus, agrestis, inurba- 
nus, rudis, Incultus s primjerom, za koji se kaze 
da je iz Gundulica: nakostrijecen, nesmotrn nze 
u krivo liih gledati, — adv. nesmotrno, rustice, 
inurbane s naznakom, da je iz ceskoga rjecn.J, 
Dva mlada satira besjede i spijevaju nesmotrno. 
1. Dordic pjes. 128. 

fl) ruzan; kao da je to u primjerima: 
Vihar kad ga (t. j. drvo) otrese, nesmotrne dun© 
izrastu. G. Palmotic 3, 52*. Toliko ]o nima {t.j. 



NESMOTRNICA 



75 



NESOCAN 



kamilama) zao u noj (t. j. u oodi) grubocu od 
svojih (stamp, svi) nesmotrnih telesa gledati. A. 
d, Bella razg. 243. 

e) golem; kao da je to u primjerima : S 
nesmotrnijem stapom u ruci. I. Dordi6 ben. 167. 
Pomnim okom krivine tude gledamo, koje nam 
se cine prem nesmotrne. A. d. Bella razg. 144. 

f) neprijatan, neskladan. Samo u Belinu 
rjedniku (adv. nesmotrno, disgratiatamente, senza 
garbo, senza gratia). 

NESMOTRNICA, /. ^ nesmotrno celade. Oboje 

NESMUTRNIK, j«. / samo u Stulicevu rjec- 
niku (rusticus, agrestis, inurbanus, rudis, incul- 
tus). 

NESMOTRNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nesmotrn. a) znacene prema znacenu adj. ne- 
smotrn pod a. Samo u jednoj knizi. Nesmotrnos 
je htjeti bit propovijedalac Bogu, kad si samo 
molitejnik. S. Rosa 76*. Zaplacuje mukami svoju 
nevjernos i nesmotrnost (stamp, nemotrnostj. 
139a. — b) znacene prema znacenu adj. nesmo- 
trn pod c. Samo ii rjecnicima, i to u Belinu 
(rozzezza), u Voltigijinu (zotichezza, Unbeschei- 
denheit; poradi nem. rijeci vidi iz istoga rjecn. 
unbeseheiden kod nesmotrn pod c) i u Stulicevu 
(rustici mores). 

NESMOTRNSTVO, n. isto sto nesmotrnost. 
Samo u Stulicevu rjecniku (rustici mores). 

NESMOZAN, adj. isto sto nemozan (u zna- 
cenu toga adj. pod b). Samo u primjeru : Ne- 
smozno jest coviku jednoga anjela slavu viditi. 
I. Zanotti i ned. pri.s. 27. 

NESMRSIV, adj. onaj, koji se ne maze smr- 
siti. Samo u rjecniku Belinu (cosa, che non si 
pu6 cassare) i u Stulicevu (indelebilis, — adv. 
nesmrsivo, indelebili modo). 

NESMRTAN, adj. onaj, koji je bez smrti; pro- 
tivno : smrtan. a) isto sto besmrtan. Izmedu rjec- 
nika samo u Stulicevu (nesmrtan, v. bezsmrtan). 
1 ti takoj ufaj biti nesmrtni. Korizm. 98a. Svaki 
je izvuka svitofno i smrtnc ter opet obuka vi- 
kofno nesmrtno. f). Barakovic vila 316. Bolest 
tilesna nesmrtna ako i ne umori tijela, mlogo 
mu drugih zalah ucini. I. Grlicic 230. Pedipsa 
.... razdijuje se u smrtnu, koja zadaje osude- 
nomu smrt .... u nesmrtnu, koja ni zadaje 
smrti naravne ni svitovne. A. d. Costa 2, 188. 
— b) lak (o grijehu); protivno: tezak, smrtan. 
Samo u primjerima: Da za sve tvoje grihe smrtne 
i nesmrtne prosti tebi vrimenite muke. A. Ge- 
orgiceo pril. 41. Ovi grih zove se grib mali ili 
nesmrtni. I. Grlicic 230. Koji bi (t. j. grijesi) 
bili smrtni i koji nesmrtni. J. Matovic 261. 

NESMRTNOST, /. svojstvo onoga, koji je ne- 
smrtan; protivno: smrtnost. Samo u primjeru: 
Cast i nesmrtnost. Ant, Dalm. nov. test. 2, 3* 
(rem. 2, 7). 

MESMRZ^IV, adj. onaj, koji se ne moze smrz- 
nuti. Samo u rjecniku Bjelostjencevu (inconge- 
labilis) i u Stulicevu (nesmrz|iv, v. neslediv). 

NESMRZNUTIV, adj. isto sto nesmrzliv. Samo 
u rjecniku Belinu (cosa, che non puo gelarsi) i 
u Stulicevu (nesmrznutiv, v. neslediv). 

NESMUTIV, adj. onaj, koji se ne moze smu- 
titi. Izmedu rjecnika samo u Belinu (che non 
pu6 alterarsi) i samo u primjeru: Kada mi 6e 
biti mir pravi, mir nesmutivi? (iz lat. quando 
erit pax solida, pax imperturbabilis ?). B. Kasic 
nasi. 198. 

NESNAGA, /. debilitas, immundities; pro- 
tivno: snaga. Akc, je postav^en, kako je u Vukovu 



rjecniku, ali po Hrv. govore nesnaga. N. Simi6 
nast. vjesn. 8, 109. 

ti) isto sto slabost. Izmedu rjecnika samo 
u Stulicevu (nesnaga, v. slabost s naznakom, da 
je iz Habdeliceva rjeinika, ali u tome je rjec- 
niku znaiene, koje se ovdje navodi pod b) i u 
Popovicevu (Schwache) i samo u primjeru: Aka 
si bio po nesnazi tvojoj i slabosti prignut na 
svako sagrjesene. B. Zuzeri 341. 

b) isto sto necistota. U rjecniku Bjelo- 
stjencevu (nesnaga, smrad, immundities, turpi- 
tude, sorditas, sordesj, u Jambresicevu (immua- 
ditia), u Voltigijinu (sporcizia, Unsauberkeit) i 
u Vukovu (nesnaga, vide necistota s naznakom, 
da se govori u Hrv.). Turskoj se nesnagi sva 
vrata odpiru. P. Vitezovic odi}. 9. U nesnagi 
svina tusti, zato snagu na stran pusti. pririfin. 
136. Stog nek od nih nesnaga se gane. J. S. 
Rejkovic 203. Sobni prozor i vrata otvori .... 
tirajudi iz sobe nesnage. 293. Pr^avu djetetu rektt 
kajkavci nesnaga, na pr. Muci, nesnaga ! 

NESNAZAN, adj. debilis, immundus; protivno : 
snazan. 

a) isto Sto slab. Izmedu rjecnika samo u 
Stulicevu (neznazan, v. slab s naznakom, da je iz 
ruskoga rjecn.) i samo u jednoga pisca. Nesnazni 
unuk potepe se. J. Kavanin 74b. Mrav nesnazni 
.... pnde. 439a. 

b) isto sto neeist. U rjecniku Bjelostjen- 
cevu (nesnazen, immundus, sordidus), u Jambre- 
sicevu (nesnazen, immundus) i 11 Voltigijinu 
(incolto, sporco, unsauber, garstig). Svitu razdrtu 
od ubostva, pult nesnaznu od nevoje dobrovojan 
imase pokornik. F. Glavinic evit 224^. Svaka 
konska (/tjrana cista, suva bit ima sabrana, jer 
nesnaznom otruje se kjuse. J. S. Rejkovic 385. 
Ca 6es ti . . . . pepejuho, zavajuho tako blatna 
i nesnazna? Nar. prip. mikul. 25. Potvrda je 
jos : nesnazan, nesnazna, impurus. D. Nemanic 
(1885) 39. 

NESNAZITI, nesnazim, impf. ciniti sto ne- 
snazno, priati. Samo u rjecniku Bjelostjencevu 
(nesnazim, sordido, foedo, iuquino) i u Voltigi- 
jinu ('non purgare, nicht reinigen ; rdavo receno, 
t. j. ne cistiti). 

NESNAZNOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
snazno (t. j. necistoj. Samo u Jambresicevu rjec- 
niku (obscenitas, — u lat. dijelu). 

NESNIZEN, pas. partic. zanijekani prema 
snizen; ohol. Samo u Stulicevu rjecniku (nesni- 
zen, v. ohol). 

NESNIZENSTVO, n. svojstvo onoga, koii je 
nesnizen. Samo u Stulicevu rjecniku (nesnizen- 
stvo, V. oholast). 

NESNOSAN, adj. onaj, koji se ne moze sno- 
siti. U rjecniku Stulicevu Cnesnosan, v. nepod- 
nosan, — adv. nesnosno, v. nepodnosno s nazna- 
kom [za adj. i za adv.], da je iz ruskoga rjecn.) i 
u Vukovu (unertraglich, intolerabilis). Mora 
svima nesnosan i mrzak biti. D. Obradovic sov. 
109. Ovaj je vazduh voobsde disanu nesnosan. 
P. Bolic vinod. 2, 172. Zato mu zima Ruska 
bude vrlo nesnosna. Vuk prav. sov. 2. Koji de 
vas davo podnijeti? a i sad ste nesnosni! S. 
^ubisa prip. 136. 

NESNOSNOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
snosno. Samo ti Sulekovu nem.hrv. i u Popovi- 
cevu rjedniku (Unertraglichkeit). 

NESOCaN, nesocna, adj. onaj, koji je bez 
soka ; protivno : so6an. Samo u rjecnicima, i tO' 



NESOJ 



NESPODOBAN 



u Belinu (senza sugo\ u Bjelostjentevu (nesocfin, 
exsaccus, siccus^ u Stulicevu (exsucuss) t u Su- 
Ukovu nem.hrv. (saftlos). 

NESOJ, ne^oja, m. onaj, koji nije nikakvoga 
(Hi nije dobra) soja. Govori se kao psovka co- 
vjeku (a i ienij: nesoju! f' Crnoj Gori. Zborn. 
sa nar. iiv. 11, 75. 

NESOPSTVEN, adj. onaj, kojijebez sopstva; 
protirno: sopstvtn. Samo u rjednicima, i to u 
Bj^-litstjenievu (nesobstven. impersonalis, — adv. 
ne.iobstveno, impersonaliter), u Voltigijinu {ne- 
sobstven, impersonale, unpersonlich, — adv. ne- 
sobstveno, imperaonalmente, utipersonlicdi i w 
i^ulfkovu uem.hrc. (unpersonlich). - Iina i u 
Stulicevu rjecniku, ali sa znacenem posve krivo 
pustarlenim (labans, qui persistere nequit, t. j. 
onaj, knji se koleba te hoce da padne I) 

NESOPSTVENOST, /. svojstvo anoga, sto je 
neioj)iitreno. Savio u Sulekovu nem.hrv. rjecniku 
(Unpersonlichkeit). 

XESPADANE, n. nom. verb, prema glag. ne 
spadati (t. j. ne pripadati). Samo u Bjelostjen- 
cevu rjecniku (impertineutia). 

NESPALO, n. nespavane, nesanica. Govori se 
u Poficima (u Dalm.). Zborn. za nar. ziv. 8, 240. 

NESPAMETAN, adj. isto sto nepametan; pro- 
tirno: spametan. U rjecniku Bielostjencevu (ne- 
spameten, lud, ameu3, demens, — adv. nespa- 
uiptno, dementer, iusipienter), u JambreSicevu 
(npspameten, imprudens, — adv. nespametno, 
injprudenter), u Voltigijinu (imprudente, unver- 
nuriftig) i u Stulicevu (imprudens s naznakom, 
da je tz Habdeliceva rjecn., — adv. nespametno, 
imprudenter). O nospametni krstjanine, poznaj 
plemeuitost daSe tvoje. Korizm. 70*. Jer je ne- 
spametno i zabraneno to odrizanje. A. Kadcic 27. 

NESPAMETXIK. »j. onaj, koji je nespametan. 
Samo u primjeru: O manenice, o nespametnice ! 
Korizm. 14". 

NESPAMETNOST, /. .svojstvo onoga, koji je 
neapametan. IJ rjecniku Bjelostjencevu (amentia, 
in.-tipiontia), h Jamhresicevu (imprudentia) i u 
Volttgijmu liiiiprudenza, Unklugheit) i samo u 
jednoj kitizi. Da se moze do6i u poznane od ni- 
hove te6ke ne.'^pametnosti. A. Kadcid 833. Nije 
ffrih smrtni, nego prostni samo cica neapamet- 
nosti oli umase. .'J24. 

XESPAN^ilV, adj. onaj, koji ne spava, buda.i; 
protivno: span{iv. Samo u Stulicevu rjecniku 
(vigilanH. p«>rvigilana, diligens, sodulus, vigil). 

NESPAI^E. n. nom. verb, prema glag. ne spati. 
Jzmeiiu rjecnikn samo u Stulicevu (vigilia). Gla- 
dotii, zAJotn t«>r nespanjem .... duh put iraa ka- 
itigmti. .M. Marulic 818. Vladanja taj nika puna 
•u iionjianja i Htraba velika. H. Lucie 189. U 
gUdu I 2e<li, ti bdjenju i npspanju mnogu. B. 
OrndiA djov. 182. Tvoje nespanje naso je shra- 
don;e. M. Driii 130. Podlajjaj ga (t. j. tijelo) 
posiu i noHpanju. I. Dr^.id 118. U Ukovorau bdenju 
1 npspanju. A. VJU|i6 istum. 46. 

NESPASEN, uprnro pas. panic, eanijekani 
prrmn "«pa<«on ; onaj, koji nije spasonosan, nespa- 
»or,tn. Samo u jednoj kmzi. Vjora mrtva i ne- 
9pa.-»ena )P»t ono, kadano <^o%'jek .sv^koliko vje- 
ruje . . . . a ne fiioi dobrijo(/»; djola. M. Divkovi6 
Dank 41". Koliko je Umno i nespaseuo druge 
sloglasiti. 12 tb. 

NESPASOVAX, adj. onaj, koji nije spaso- 
no'>an; prottrno: gpasovan. Samo u primjeru: 
Priraila bi se od nas jedna himbena i prjevar- 
^iva i nespasovna pokora. J. MatoviA 248. 



NESPASICA, /. isto sto nesan, nesanica. Samo 
u primjeru: Kao da mu je ono krivo nespasici. 
S. ^j^ubisa prip. 269. 

NESPA V, nespava, m. isto sto nesan, nesanica. 
Govori se u Lici (s naznacenim akc). J. Bogda- 
novic. 

NESPAVALO, n. isto sto nesan, nesanica. 
Samo u Popovicevu rjecniku (Schlaflosigkeit). 

NESPAVANE, n. nom. verb, prema glag. ne 
spavati. Izmedu rjecnika samo u Vukovu (Schlaf- 
losigkeit, insomnia, vigilia: boli me glava od 
nespavana). U trudu i poslu, u mnogom nespa- 
vanu, u gladovanu i zedi. Vuk 2 kor. II, 27. 
Koji (t. j. dani) upravo nijesu odredeni za post 
i nespavane. D. Danici6 pis 303. Ve6 je izvisio 
od truda, od muke, od nejida i uespavana. M 
Pavlinovic rad. 24. 

NESPAZAN, adj. onaj, koji se ne spazi. Samo 
u primjeru (u kojemu je adv.) : Kog nespazno 
o3tavismo. P. Knezevid pis. 85. 

NESPAZENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
spaziti. Samo u primjeru (u kojemu je -z- mjesto 
-Z-). Grih smrtni .... zaradi nespazenja, kad 
jedan ne spazi, ne razmisli i ne razbere. M. 
Dobretic 215. 

NESPES, m. selo u Hrvatskoj u zupaniji zagre- 
backoj. Kazdjej. hrv. i slav. 42. — Tamno. 

NESPJESAN, adj. spor; protivno: spjesan. 
Samo u Stulicevu rjecniku (leatus, tardus, deses 
s naznakom, da je iz ceskoga rjccn., — adv. ne- 
spjesno, lente). 

NESPODOBA, /. a) isto sto nepodoba pod e. 
Govori se u Lici (s naznacenim akc.) o covjeku 
i £eni, na pr. . Bjezi od one nespodobe. J. 
Bogdanovid. — b) svojstvo onoga, sto je nespo- 
dobno u znacenu toga adj. pod g. Samo u Jam- 
bresicevu rjecniku (disconvenientia, — u lat. 
dijelu). 

NESPODOBAN, adj. isto sto nepodoban; pro- 
tivno: spodoban. 

a) isto sto nepodoban pod a. Samo u rjec- 
nicima, i to u Bjelostjencevu (nespodoben, absi- 
milis, dissimilis, — adv. nespodobno, dissimili- 
ter), u Jambre§icevu (nespodoben, dissimilis, — 
adv. nespodobno, dissimiliter), u Voltigijinu 
(dissimile, unalinlich), u Stulicevu (nespodoben 
[sic!] s naznakom, da je iz Habdeliceva rjecn. 
u kojemu stoji: dissimilis, dispar) t u Sulekovu 
rjecn. zn. naz. (dissimilis, unahnlich). 

b) isto sto nepodoban pod b. Samo u pri- 
mjeru: Jedna dobrota, koju huli svaki zakon, 
koju svak scijeni za vladana nespodobnu (govor 
je 2}revelikoj blagosti poglavara). B. Zuzeri 41. 

c) isto §to nepodoban pod c. U rjecniku 
Bjelostjencevu (adv. nespodobno, indecore, inde- 
ceuter) i u Stulicevu (nespodoben s naznakom, 
da je iz Habdeliceva rjein., m kojemu stoji: in- 
decens, — adv. indecenter, inconvenienter). Da 
vnoga telesa svetih u nespodobnih leze mistih. 
F. Glavinid cvit 13b. Nije siromastvo krivo, sto 
se misa govori u ruhu nespodobnu. F. Lastri* 
od' 6. Vidicemo, koliko je ovi neuredni i ne- 
spodobni obidaj suprot spasenu dusevnomu (go- 
vor je asikovanu). ned. 304. Meniata .... ne- 
spodobno obrada svoje pero suprot Nikoli papi. 
A. Kanizlid kam. 269. Ako je trijeba, da tvoj 
ijed nespodoboijem rjedetinam ne izrigas. B. 
Zuzeri 365. 

d) isto sto nepodoban pod d. Cica nasega 
grda nespodobna Xivjenja. Postila (1562) 63b. 



NESPODOBNOST 



77 



NESPOSOBAN 



Jesn zle, grde, nespodobne i nefiiste misli. Ant. 
Dalm. ap. d 4. Dati nespodobno vi6e ili tolnac 
(t. j. grijeh je). F. Glavinid svitl. 21. 

e) isto sto nepodoban pod e. U rjecniku 
Bjelostjencevu (nespodoben, inforini3, deformis, 
abnormis). Pokraj stoje tri hudobe jako ruzne, 
nespodobne. Nar. pjes. istr. 6, 4. 

f) isto sto nepodoban pod f. U rjecniku 
Bjelostjencevu (adv. nespodobno, absarde, inepte). 
Otci nespodobno .... rekose, da oni nejmaju 
potribu od mira. A. Kanizli6 kam. 405. 

g) isto sto nepodoban pod h. Samo u pri- 
mjeru : Pokora meni dana »lede6 na moje grihe 
vrlo je maleaa i tolikim grihom nespodobna. 
Pisaoica 80. 

h) isto sto nepodoban pod 1, c. Samo u 
primjeru: Nemoj mi potla re6, da ti nis ugodna, 
srcu nespodobna. Nar. pjes. istr. 2, 94. 

i) isto sto nepodoban pod 1, d; samo adv., 
i to u rjecniku Mika]inu, ali ne na svome mjesta 
po azbucnom redu, nego uz neprikladno (incom- 
mode, alieno tempore, intempestive). 

)) adv. nespodobno: onako, kako ne va]a. 
Samo u primjeru: Ako se ovo sime spodobno i 
po nauku i priporuci od likarah uzme u jizbini, 
jest likarija 6oviku .... ako se uzme inacije, 
nespodobno i nepripravno po nauku od likarah 
.... smrt uzrokuje (iz lat. hoc ipsum semea si 
debite et juxta instructionem medicorum suma- 
tur, est remedium contra varias infirmitatos.... at 
si sumatur indebite et contra praescriptum docto- 
rum .... mortem infert^. F. Lastric test. 308*. 

NESPODOBNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nespodoban. 

a) potvrde prema onima kod nespodoban 
pod a. U rjecniku Bjelostjendevu (dissimilitudo, 
inaequabilitas), u Jambresicevu (dissimilitudo), 
u Voltigijinu (dissomiglianza, Unahnlichbeit) i 
u Sulekovu rjecn. zn. naz. (dissimilitudo). 

b) potvrda prema onoj kod nespodoban 
pod b. Premda je zno svu prosastu na odrje- 
sene nespodobnos. B. Zuzeri 403. 

c) i)Otvrde prema onima kod nespodoban 
pod c. Li rjecniku Voltigijinu (inconvenienza). 
Da Bog .... jest vami (prosti, Boze, ove rijeci 
nespodobnos) jedan djetic^-ak potisteni. B. Zu- 
zeri 50. 

d) potvrde prema onima kod nespodoban 
pod e, f. U rjecniku Bjelostjencevu (uepodobno 
pozelene, informe, abnorme desiderium, — inep- 
tia). 

NESPODOPSTINA, /. isto sto nepodopstina. 
Samo u primjeru {u kojetnu je znacene prema 
onome kod nepodopstina pod b) : Antioh .... 
drzase niscetan i sramotan zitak svojim zivotom 
u vsakoj nespodobscini, kako istorije pisu. Pro- 
roci 216. 

NESPOKOJAN, adj. nemiran; protivno: spo- 
kojan. Samo u primjeru (u kojemu je adv.) : Ne- 
spokojno svaki cas odlazim u baStu, da vidim, 
kako pcele oko kosnice oblecu. F. Dordevic 2. 

NESPOKOJSTVO, n. nemir; samo u primjeru: 
Bojedi se troskova, dugova, dece, nespokojstva. 
M. D. Milicevic zlos. 239. 

NESPOMAN, adj. isto sto nepoman ; samo u 
primjeru: Ki . . . . priblazni nespomnu dusicu. 
M. Vetranic 1, 469. 

NESPOMENA, /. isto sto zaborav; protivno: 
spomena. Samo u Stulicevu rjecniku (oblivio). 



NESPOMENICA, /. ona, koje nije dobro ni 
spomenuti. a) vjestica. Tu vi je djecu izj ela ne- 
spomenica. S. ^ubisa prip. 199. Nespomenica 
(tako 'ie zabilezen akc), vjestica. L. Zore pa)etk. 
110, 232. — b) zmija; vidi nepomenica pod a. 
Samo u primjeru: Evo ziva fietiri brava, a petog 
otrovala nospomenica. S. ^ubisa pric. 102. 

NESPOMENIV, adj. zaboravan; samo u Stu- 
licevu rjecniku (immemor, obliviosus). — Nepo- 
uzdano . 

NESPOMEN^IV, adj. a) isto sto nespomeniv. 
Samo u Stulicevu rjecniku (immemor, obliviosus). 
Nepouzdano. — b) onaj, kojega nije vrijedno 
spominati. Samo u Jambresicevu rjecniku (ne- 
spomenliv, spomenka nevreden, immemorabilis, 
— u lat. dijelu). Nepouzdano. 

NESPOMENUCE, n. nam. verb, prema glag, 
ne spomenuti. Samo u primjeru: Ovo je ostala 
obicaj od nespomenutja (znacene ce biti: od stOf 
rine, koje ]udi ne pamte). M. Bijankovic 157. 

NESPOMENIV, adj. onaj, kojemu nema spo- 
mena {poradi velike starine). Samo u primjeru : 
Pokazanje vrimena nespomeiiiva ne sluzi ovima 
(t. j. koji hoce da dokazu kakvo svoje pravo). 
A. d. Costa 1, 260- 

NESPOR, adj. protivno: spor. Rijec je slabo 
potvrdena, a znacena joj je tesko sloziti. a) ne- 
spor, n. p. hjeb (koji se brzo trosi), nicht lange 
dauernd, non durans. Vuk rjecn. — b) rasipan. 
U rjecniku Vrancicevu (prodigus). — c) neplo- 
dan, nekoristan. U rjecniku Stulicevu (infructu- 
osus, inutilis, — adv. nesporo, inutiliter; meni 
je s tobom nesporo, detrimento mihi es. — d) 
Ne razabira se znacene u primjerima (iz Poslov. 
danifi.j: Dinari su nespori ko i djeca. Nespora 
su djeca, kad se nacnu. 

NESPORAN, adj. isto sto nespor. a) rasipan. 
U rjecniku Bjelostjencevu (adv. nesporno: ne- 
sporno zivem, luxuriose et prodige vivo). — b) 
neplodan, nekoristan. U rjecniku Stulicevu (in- 
fructuosus, inutilis). — c) netrijezan, t. j. ne- 
umjeren u picu. U rjecniku Bjelostjencevu (ne- 
sporen uz adj. netrezen kao negov sinonim). 

NESPOR AZUM, m. stane, kad se Judi ne mogu 
sporazumjeti. Izmedu rjednika samo u Popovi- 
cevu fMissverstandniss). Da se izmecu nespo- 
razumi i sukobi izmedu fiinovnika i gradana. 
M. D. Milicevid med. 14. Pokniski se govori i 
pise na pr. Jos nije prestao nesporazum medu 
riima. 

NESPORNIK, m. covjek nesporan, t. j. rasi- 
pan; vidi nesporan jiod a i nespor pod b. Sama 
u Bjelostjencevu rjecniku, ali ne na svome mje- 
stu po azbucnom redu, nego uz rijec nesparavec 
(dissipator, prodigus) kao nezin sinonim. 

NESPORNOST, f. svojstvo onoga, koji je ne- 
sporan. a) rasipnost; vidi nesporan pod a. Samo 
u Bjelostjencevu rjecniku, ali ne na svome mjestu 
po azbucnom redu, nego uz rijec nesparane (pro- 
digalitas, profusio) kao nezin sinonim. — b) ne- 
plodnost, nekorist; vidi nesporan pod b. Samo u 
rjecniku Stulicevu (infruttuosita, inutilitas). 

NESPOSOBAN, nesp63obna (s takvijem se 
akc. govori), adj. onaj, koji je bez sposobnosti ; 
protivno: sposoban. D rjecniku Sulekovu nem.- 
hrv. i u Popovicevu (unfahig). Nesposoban, un- 
fahig. Jur. pol. term. 528. Nesposoban, ufahig, 
incapace. B. Petranovic r. kn. 42. Ako ga i budu 
nasli nesposobna za uciteja, nista za to. Vuk u 
Ivekovicevu rjecn. — Ima i u Stulicevu rjecniku 



l/^-i^^-^ 



c^ -7-^-^^^^%.^- 



NESJPUSOBNOST 

5a znacenem : neprikladan, neprilican (incongruus, 
absurdus, — adv. nesposobno.. absurde, incon- 
ffrue 8 naznakom, da je u ieskoga rjecn.). 

NESPUSOBNOST, ne9p65obnosti (s takvijem se 
akc. govori), /• svujstvo onoga, koji je nesposo- 
han. Jzmedu rjecnika satno u Sulekovu nem.hr v. 
i u I'opuvicevu (Unfahiskeit). Nesposobnost, Un- 
fthipkeit. incapacit4. B. Petraaovic r. ki'i. 42. 
Fokinski se guvori i pise nn pr. Otpusten je iz 
sluiibe poradi nespo3obnosti. 

XESPOSOBNAK, m. covjek nesposoban. Samo 
u primjeru: Da uklone 3 puta nesposobnake. M. 
Pavlinovic razl. ap. 2. 

NESPOZNALAC, nespoznaoca, m. isto sto ne- 
puinalac. Samo u primjeru: Da je pakao pun 
nespozualaca. M. Radaid 281*. 

NESPOZNAN, tdpravo pas. partic. zanijekani 
prema spoznan; pravo je znacene: lat. incog- 
nitus, kojemu ne treba ovdje nikakve potvrde, 
vec treba drugima; vidi nepoznan, nesaznau. 

a) nezahvalan. U rjecniku Belinu (ingrato, 
— adv. nespoznano, ingratamente) i u Stulicevu 
(nespoznan, v. nesaznan s naznakom, da se na- 
lazt u Dordica, ali u gradi za ovaj rjecnik sa- 
branoj nije se iz toga pisca naslo nikakve po- 
tvrde). Iz vremena poslije Stuliceva rjecnika nasla 
se samo jedna potvrda, a i ta jamacno nije iz 
narodnoga govora, vec je uzeta iz starijih kniga, 
Hoie fiiniti osvetu medu grjesnici nespozaaiii- 
jemi. Zborn. (1520) Sl^". Skoncava u mraku svoj 
iivot nespoznan. M. Vetranid 2, 70. Srca zi- 
dovaka tvrda i nespoznanija od svijeh stvarih 
ne ktjeie. M. Divkovic bes. 136. Neharnici ne- 
spoznani .... bise iz raja istjerani. 6. Palmotic 
.S, 120*>. Oni sluga kraja Farauna bi nespoznan 
8 Jijzefom. M. Radnic 282». Bivsi ti ista do- 
brota, a ja zla i opaka, ti blag, a ja nespoznana. 
V. Andrijasevid put 408. Mojim zakonom ple6a 
da.st« nespoznani prem sasvime. J. Kavanin 565*. 
Narod je |ud3ki nespoznan. S. Margitic fala 125. 
Tkogodi ne bude tvrdi od kamenja i od neraz- 
lozni(/t^ iivinah nespoznaniji. F. Lastrid test. 
112'' Da smo tako neharni iliti nespoznani od- 
kupiteju nasemu. 330*. Xikada ne cu biti nespo- 
znan i nezafalan. A. Kaniilic utoc. 729. Ah 
opaki, nespoznani i nezafalni pu6e! D. Rapid 
246. Ne ubrojih se ja ikako u mnostvu nespozna- 
oomu tijeli tamnijeh odmetnika. I. M. Mateid 
32o Prvi nespoznan ])osli Adama je Kain, ne- 
spoznan prama Bogu, neapoznan prama rodite- 
}om, nespoznan prama rodenoinu bratu, nespo- 
znan prama svoj kolikoj naravi. A. Tomikovid 
gov. 70. Prokle postal nespoznana roda. Osvetn. 
4, 66. 

b) onaj, koji se ne kaje, t. j. ne spoznaje 
tvojt grijehf. J' rjecniku lielinu (impenitente 
« prunjerom, za kuji se kazn da je iz J'almotica: 
I biv6i se tada izmakla greStia diiua nespoznana). 
Motda ovamo ide jtrimjer: Ima oblast {t. j. 
crkvaj .... nespoznane i neavidene pedipsati. A. 
d Costa 2, 43. 

NESPOZXANAC, npspoznanca, rn. nrzahvalnik; 
vidi n'poznnnac pod b. Samo u dvtjr kmge. Za 
koga trpi? Za nespoznanca. B. Kasic nad. 69. 
Ah sam br^ek nd onijeh naspouianaoa bezumni- 
je/7j), koji .... durovetaju svnd. I. M. Mateid 
25. Prineharni nespoznanci u zamjenu ti odvra- 
tise bezpristane necasti. 262. 

NESPOZNANIK, m. ixto sto nespoznanac; 
vidi rifpotnanik pod b. U rjrdniku nijcdnom. 
Mnoii neharnici i nespoEoanici .... ne mare se 



78 iNESPRAVAN 

ostaviti duse kratjanske. M. Divkovic bes. 734. 
Obicaji pedepsat aeharnike i nespoznanike. I. 
Drzid 215. Bog tuzi se na ovake nespoznanike. 
I. Ancic ogl. 104. Svijet pun je nespozuanika. 
M. Radnid 282*. Bududi ovi nespoznauik od 
svega se zaboravio. F. Lastric ued. 386. David 
.... spusca strahovita proklestva svrhu nikoga 
nespoznanika neharnoga, koji dobro sabi ucineao 
zlom povrati. svetn. 13*, 

NESPOZNANCST, /. nezahvalnost ; vidi ne- 
spoznan pod a. Samo u jednoj knizi. Ah ne- 
harnosti! ah nespoznanosti ! pace, ah slipodo i 
budalastino zivinska! D. Rapid 77. Ahstrahoto! 
ah opacino prokleta! ah nespoznanosti opaka ! 245. 

NESPOZNANSTVO, n. isto sto nespoznanost. 
Izmedu rjecnika samo u Belinu (ingratitudine). 
Da mi uprosis prostenje od mojijeh grijeha i 
nespoznanstva. I. Drzid 98. Svijet ne plada nego 
s nespoznanstvom -{stamp, nespoznanstvom). M. 
Radnid 282*. Moze otac ne dati bastine sinu radi 
nespoznanstva. A. Bacid 94. Led od neharnosti 
nase i nespoznanstva. F. Lastrid test. 146*. Ispo- 
vidi nespoznanstva i grihe ucinene suprot svo- 
jim roditejom. ned. 60. Ne moze trpiti nase ne- 
spoznanstvo i nasu nevirnost. A. Tomikovid gov. 
55. — Ne razabira se znacene u primjeru: Ce- 
tvrta oholast jest od nespoznanstva hotedi vede 
poctenje, negoli mu se pristoji. Zborn. (1520) 
13b. 

NESPOZNANE, n. nom. verb, prema glag. ne 
spoznati. U rjecniku nijednom. 

a) lat. ignorantia, t. j. kada tko sto ne 
spoznaje, ne zna, Ocito se vidi vele velika lu- 
dost i nespoznanje onijeh, koji istu nasladenje. 
M. Divkovid nauk 294^ i bes. 583. Neumiten- 
stvo je od djavla pocelo, ignoranca ali nespo- 
znanje. I. Ancic svitl. 83. Od nespoznanja, tko 
si, rada se zeja za hotiti biti staresina. M. 
Radnid 44*. Nespoznane ucinenih dobara i ne- 
zafalnost je najruznija grihota. A. Kanizlid 
uzr. 50. 

b) isto sto nespoznanost, t. j. nezahval- 
nost. Clovjecje nespoznanje bez milosti i lubavi 
privede te na skoncanje. M. Vetranid 1, 326. 
Imamo procijeniti priveliku neharnost i nespo- 
znanje tamnijeh, zlocestijeh i opacijeh gresnika. 
M. Divkovid bes. 616. Grijehe od mladosti ne- 
go ve i nespoznanja .... ne spomenuj. B. Kasic 
nac. 106. Da jedan poglavica dijeledi se ostavi 
svojoj zarudnici jedan bogat dragi kamen i da 
ga ona promijeni i dade drugomu, bila bi jedna 
velika nejubav i nespoznanje ne. M. Radnid 
246b. Zasto su s velikim nespoznanem darove 
od spasena svoga odbacili. S. Margitic fala 131. 

I c) Ne razabira se znacene u primjeru: 

Tretje jest nespoznanje pogrdujudi svaku sluzbu. 
Zborn. (1520) 13b. 

NESPOZNAONIK, m. isto sto nepoznaonik, 
t. j. nezahvalnik. Samo u jednoj knizi. Oni ka- 
kono nespoznaonici i od nikakove vrste. M. 
Radnid 135*. Jesi nespoznaonik darovom, koje 
ai primio. 172*. Spasite} . . . . ni od koga se to- 
liko ne smuti kakono od nespoznaonika. 280b. 

NESPRAVAN, adj. imparatus, incomptus, 
improvisus ; protivno: spravan. 

a) isto sto nepripravan pod a. U rjedniku 
Mikafinu (imparatus), u Belinu (improvisD, impa- 
ratus, sparecchiato, senza apparecchio, sprovve- 
duto, sprovyisto, imparatus), u Bjelostjenievu 
(nespraven, imparatus, impromptus, — adv. ne- 



NEtiPBETAN 

gpravno, imparate), it Jambresicevu fnespraven, 
imparatus), u VoUigijinu (nou apparecchiato, 
unbereitet> i u Stuhceou (imparatus). Svi, koji 
istete s mnostvom se uo;odit, veomi se kazete 
nespravni na saj svit. M. Vetranic 2, 418. Tako 
zivi, da tebe smrt nikadar ne najde nespravna. 
B. Ka§i6 nasi. 47. Koji se stidu ispovijedati 
grijehe svoje oli iiespravni pristtipaju. J. Mato- 
▼ic 2t)3, Ako bi zapoznao, da zvan nisi ili ne- 
spravan. I. P. Lucie bit. 31. 

b) nekicen. U rjedniku Mika(inu (incomp- 
tus). Nespravan, nevjes lis ovi prim' za Jubav. 
J. Vidali 352. Er ju (t. j. djevojku) on naje blizu 
ogna nespravnu. B. Ka§i6 per, 150. U ovoj bri- 
znqj, nespravnoj i zivinskoj konusnici porodi 
pricista divica sina sfoga. is. 94. 

c) neobraden ; kao da je to u primjeru : 
Ofcide u one strane, gdi bihu . . . . neapravne i 
neiztrapjene ledine. B. Kasic fran. 33. 

d) nenadan, neocekioan; vidi nepripravan 
pod b. U rjecniku Mika\inu (adv. nespravno, 
oncas, de improviso), u Belinu {adv. nespravno, 
sprovvedutamente, alia aprovvista, improviso), u 
Bjeloatjencevu (nespraven, improvisus, — adv. 
nespravno, improvise), u Jambresicevu (nespra- 
Ten, improvisus, — adv. nespravno, improvise) 
t u Stulieevii (improvisus, — adv. nespravno, 
improviso). I nenadne i nespravne neke silom 
pusti suze. P. Kanavelic 71. 

e) Ne razabira se znacene u primjeru: 
Tri dni jesu, da ja takoj lezeci nespravno mu- 
<Sim se hodeci. M. Vetranic 2, 395. 

NESPRETAN, nespretna, adj. onaj, koji je 
bez spretnosti;^protivno: spretan. Izmedu rjec- 
nika samo u Sulekovu nem.-hrv. (plump) i u Po- 
povicevu (plump, roh, bengelhaft). Koji joj je 
(t. j. rijeci) samo nespretno pokazao zuacene. 
D. Danicid u Ivekovicevu rjecn. 

NESPEETNCyfeT, aespretnosti,f.svojstvo onoga, 
koji je nespretan ; protivno : spretnost. Samo u 
rjecnicima, i to u Jambresicevu (ineptitudo, — 
u lat. dijelu), u Sulekovu nem.-hrv. i u Popovi- 
cevu (Plumpheit). Pokniski se govori i pise na 
pr. Poznata mi je negova nespretnost u svakom 
poslu. 

NESPULA, /. bijka, koja se zove i musmula, 
nespula. Samo u Mikajinu rjecniku (nespula 
voce, mespilum, — nespula dub, mespilus^. 

NESPUTAN, adj. isto sto 1 besputan u zna- 
cenu toga adj. pod 2. Izmedu rjecnika samo u 
Belinu (nesputni, chi non hi metodo) i u Stuli- 
cevu (nesputan, v. bezredan, — adv. nesputno, 
non ad rem) i samo u primjeru : Bog bi dao, da 
se ne na(/i,^odi misnika toliko pokvarena zivje- 
nja, toliko nesputnif/tj djela! F. Lastrii test, 
ad. 20l>. 

NESRAM, nesrama (bice takav akc), in. ne- 
stasica srama; protivmo : sratn. U rjecniku Vran- 
cicevu (protervia), u Mikalinu (nesram, bezo- 
canstvo, imprudentia, immodestia, petulantia, 
procacitas), u Bjelostjencevu (nesram, v. nesram- 
nost), u Jambresicevu (impudicitia), u Stulicevu 
(nesram, v. bezsram), u Sulekovu nem.-hrv. i u 
Popovicevu (Unverschamtheit). J^udi bessramni 
na fielu pokazuju se po nesramu oelnom. Narucn. 
376. Puteni grijesi, nefiistoca i nesram (iz lat. 
fornicatio, immunditia, impudicitia. gal. 5, 19). 
N. Banina 157a.. Ne bi s tolicijem nesramom te 
nefiiste rijefii govorio. B. Kasic per. 19. Sagri- 
6uju6i s jednim nesramon i sminostju paklenom. 



3 NE6KAME^^V06T 

P. Radovfiic nac. 320. Najved sada blago va}a, 
laz, nesram i lipa ha}a. P. Vitezovid priricu 62. 
Nalazi se i u Banovca blagos. 94. 252, ali 
se ne moie uhvatiti sveza s drugijem rijecima . 

NESRAM AN, adj. isto sto besraman, t.j. onaj, 
koji je bez srama. U rjecniku Mikalinu (nesra- 
man, bezocan, impudens, perfrictae frontis, pro- 
cax, petulans, insolens, — adv. nesramno, be- 
zocno, impudenter, petulanter, immodeste), u Be- 
linu (presunfeuoso, protervo, sfacciato s primje- 
rom, za koji se lease da je iz Palmotica: Ne- 
sramna se razbludnica u raskosi toj uputi, — 
adv. nesramno, impudicamente, presuntuosa- 
mente, sfacciatamente), u Bjelostjendevu (ne- 
sramen, impudens, impudicus, — adv. nesramno, 
impudenter, inverecande), u Jambresicevu (ne- 
sramen, impudicus, — adv. nesramno, nesra- 
mezjivo, impudice. impudenter), u VoUigijinu 
(impudente, sfrontato, unverschamt) i u Stulicevu 
(impudens s primjerom istim, koji se navodi i u 
Belinu rjecn., — adv. nesramno, v. bezsramno). 

a. adj. 

a) cejadma. Antioh .... da je objistan, 
nesraman kraj. Proroci 216. Od divjih jest zviri 
nesramni lazivac. P. Hektorovic 31. Tko je ovo 
nesraman, nefiistijem celovi da sada i§te san 
razbijat meni ovi ? I. Gunduli6 184. Ku stvar 
nesramna slisaju6i zena. F. Glavinic cvit 283^. 
Milosti u nesramnoj zeni nije. (J. Palmotid 2, 
73. Uzrok osobiti bila je nesramna i opaka zena. 
D. Rapid 20. Ona divojka nesramna .... dade 
uzrok. 27. Tako svidocase nesramna Putifarova 
zena. A. d. Bella razg. 22. 

b) kakvoj stvari. Nasao se samo pri- 
mjer: Gledati prilike i piture nesramne .... 
je li grijeh? I. Nenadi6 nauk 131. 

c) cemu bestjelesnom i apstraktnom. 
Himba, lotrija i nesramne velike lazi. Postila 
(1562) 145^. Ako bi nesramne popivke popival. 
F. Glavinid svitl. 66. Da te pvako satre i shara 
kroz nesramno ne cinene. O. Palmotid 1, 354. 
Nase }udi mi poklasno cijec naravi nih nesramne. 
2, 385. Vrze sramnu cas nazada na nesramna 
hrled dila. 3, lib. Cuvajudi .... ruke od do- 
taknutja nesramna. I. Grlicid 213. Da se zabra- 
nuju .... kojagod su nepostena 1 nesramna. J. 
Matovid 387. Da bi cuo koje pripovijesti ne- 
sramne. I. Ivanovid nauk 59. Jesi li govorio 
rijeci nesramne? 147. 

b. adv. Kad nesramno kaze nidra (t. j. snasa). 
V. Dosen 105*. Da ja ovako nesramno ludujem. 
A. Kalic tri bes. 20. 

NESRAMEZIVOST, /. isto sto nesrameifivost ; 
imenica je izvedena od pridjeva nesrameziv, ko- 
jemu nema potvrde. Samo u primjeru : Nefiistoda, 
nesramezivost, bludnost (iz lat. immunditia, im- 
pudicitia, luxuria. gal. 5, 19). Blago turl, 138. 

NESRAMEZ^ilV, adj. isto sto nesraman ; pro- 
tivno : sramez^iv. Izmedu rjecnika samo u Bje- 
lostjencevu (adv. nesramezjivo uz nesramno) i u 
Jambresicevu (nesramezliv, inverecundus, adv. 
nesramezlivo, impudenter, — u lat. dijelu). Ne- 
sramezjiva zeno i svake sramote dostojna! F. 
Vrancid ziv. 61. Ako je prem ono i nesramez}ivo 
i grdo i gnusno. A. Georgiceo nasi. 316. Od 
dviju nesramezjivih zenetinah na grih necisti 
zazvan. P. Knezevic osm. 273. 

NESRAMEZ][jIVOST, /. svojstvo onoga, koji 
je nesramezliv ; protivno : sramez^ivost. Samo u 



NE6KAMN1K 



80 



NESRECAN 



rjecniku Bjelostjencevu (impudentia, inverecua- 
dia) i u Jambreitcevu ("nearamezlivost, impuden- 
tia, inverecundia). 

NESKAMXIK, m. cuvjek nesraman. Samo u 
rjecnicima, t to u Belinu (sboccato), u Stulicevu 
limpudens', u Sulekovu nem.hro. (der Unver- 
schamte) » m Popuvicevu (Uuverschamter). 

NESRAMN(->ST, /. svujstvo onoga, koji je ne- 
sraman. V rjecniku Belinu Cne3rainnos, presun- 
zione, gfacciatezza, protervia, alterigia), M Bje- 
lostjenievu (impudentia, inverecundia), u Jambre- 
Hicevu (impudicitia) » u Voltijijinu (impudenza, 
Unverscliamtbeit). Nehajnost i nasramnost gri- 
jebe ka/ujuri. I. Xenadic uauk 43. Holost po- 
rada i.spraznu slavu, nesramnost i po(/tjlepno3t. 
M. Dobretic 203. 

NESRAMOTAN, adj. onaj, koji je bez sra- 
mote; prottvno: sramotan. Samo u primjeru: 
Er 96 od cacka umrloga nesramotna ti porodi. 
6. Palmotic 1, 375. 

NESRAMOT^ilVOST, /, imenica izvedena od 
adj. ne9ramot)iv, kojemu nema potvrde. Samo u 
primjeru (u kojemu se ne razabira pravo zna- 
cene): A. Koji su grisi auprotivni triznosti? B. 
Netriznost, nestid|ivo3t, nesramotjivost, bludnoat, 
prozdrlost. I. Velikanovic upuc. 1, 402. 

NESRAVNEXUST, /. svojstvo onoga, sto se 
ne moie sravniti. Samo u Fopovicevu rjecniku 
I Unvergleichlichkeit). 

NESRAZMJERAN, adj. isto sto nerazmjeran ; 
protivno: razmjeran. Samo u primjeru: Zato su 
se judi .... tuzili na nepravicnu i nesrazmernu 
podelu drSavnih tereta. M. D. Milicevic pom. 37. 

NESRCE, n. zlo, nemilo srce. Samo u Stuli- 
cevu rjecniku (barbaries, iahumanitas). — Ne- 
pouzdano. 

NESRCAN, nesrfina, adj. onaj, koji je bez 
area, t. j. bez hrabrosti. Samo u rjecnicima, i to 
u Bjelostjencevu (n63r6en, excordatus, inaudax), 
u Jambresicevu (nesrcen, excordatus), u Voltigi- 
jinu (nesrcan, nesrfena, scoraggiato, muthlos) i u 
Stulicevu (nesrcan, v. bezsrcan). 

NESRDIV, adj. koji se ne srdi. Samo u Stu- 
liievu rjeiniku (nesrdiv, v. neijediv). 

NESRECA, /. stane bez srece; protivno: sreca. 
U zajiadnom je govoru nesrida. U rjecniku Mi- 
ka\inu (nesrida, zla srida, iniqua fortuna, mi- 
Beria, infortunium, calamitaa, aerumna), u Be- 
linu (calamity a primjerom iz M. Drzica 83; 
npsroi'a tuj ti je i bijeda uplila, — infelicita, 
diaaslrti, miseria. malavontura), u Bjelostjencevu 
(Deare6«, nf>zgf)da, zla namera, fortuna adversa, 
calamitBH, infelioitas], u Jambreiicevu (nesreca, 
infortunium, inf^licitaa), u Voltigijinu (disfor- 
tuna, di.sgrazia, Ungluck), u Stulicevu (adversa, 
res advorsae, infortunium, calamitat, adversus 
nanus, aerumna « nnznnkom, da se nalazi u Gra- 
diiaj I u V'ukovu (Ungluck, infortunium). 

a. uopce. Imaii oditi nagih, ki su rasipaai 
od ncsrid aoga Hvita. Starine 23, 151. Ca mi pise 
za nesridu, ka so zgodi nam (iz xvi vijeka). Mon. 
Croat. 212. Sredo liegove i nesrede napuno sam 
kazat spravja. I. Gundulid 402. Zasto se u ne- 
.sridi i u nevo}i znane uzmnaza. G. Palmotic 1, 
301. Nesrica ga namiri na jodnoga (t. j. ispo- 
vjednikn). J. Banovac prod. 73. More ga izba- 
viti i obraniti od m\ngi(h) ne-irida. F. Lastrid 
od' 231. Mogao bi bio dopasti kojegodi nesrice. 



A. Kanizlid kam. 436. Za Srbe je velika nesreda,. 
sto nijesu mogli biti s nime u Jubavi. Vuk prav. 
sov. 36. Desila mu se i najveda nesreda. M. Pavli- 
novid rad. 43. Sto ju je zadesila tako teska 
(teXa od svake) i juta nesreca. D. Danicid u 
Ivekovicevu rjecn. i t. d., i t. d. 

b. U pjesmama se imenica nesreda zdruzuje 
s nekim pndjevima, da se naznaci nezina tezina, 
velicina. 

a) crn. Vrag unese i nesreca crna. Pjev. 
cm. ISS^t. Vrag nanese i nesreca crna. 210* i 
Nar. pjes. vuk 4, 38. 

6) hud. Ajme, ca mi prudi, nesrido pri- 
buda? H. Lucid 240. A huda nesreda tako me^ 
skoncava. D. Kanina S9b. To li bi gdigod k rioj 
. . . . pristao po kojoj prihudoj nesredi. N. Di- 
mitrovid 84. Od hude nosrede tko je vik, jaoh, 
suzau. S. Bobafevid 210. A sve toj rad moje 
prihude nesrede. N. Najeskovid 1, 298. A sad 
nas razdili nesreda prihuda. 2, 88. 

c) opak. Samo u primjeru: Vojah, da bi 
vasa milost pohodila mista ovaj nasa drugoga 
cid dila nego cid opake uesride. H. Lucid 258. 

tlj zao. Nesrida ako je mene moja zala 
od liposti tvoje, vilo, zadrzala. H. Lucid 219. 
Po zgodi zle nesride kad je tuzan i porazen. S. 
Bobajevid 215. Da nijedna zla nesreda ne ima u 
sebi take modi. I. Gundulid 270. Junaku se 
dobra sreda na nesrici zloj provrze. 464. Svak 
se uzcuva od svakakve zle nesrede. J. Kavanin 
188b. 21a nesreca Voinu priskoci. Nar. pjes. vuk 
1, 536. 

e) zestok, Sve vidis patiti zestoke nesrede. 
D. Ranina 94^, Nesreda je tva zestoka. G. Pal- 
motid 1, 177. 

c. Rijec se nesreda uzima u izricanu po- 
pratnih okolnosti kojoj radni (a ,popratnim okol- 
nostima' vidi kod rijeci 1 ua sir. 197*^ pod 5 i 
str. 198^ pod b). 

d) nesredom. Divojka . . . .* upade nesridom 
svojom u vodu. A. Kanizlid utoc. xxii. Buzdovan 
nesredom kovacevom prsne. Nar. prip. vuk 3. 

bj na nesredu. Samo u primjeru: U torn 
se jos na vedu nasu nesredu smrkne sasvijem. 
Nar. prip. vuk 8. 

c) po nesredi. Ako bismo najveci grijeh 
po nesredi ucinili, ne imamo ufanja gubiti. M. 
Uivkovid nauk 49b. Ako bi te po nesredi nasla 
smrt spedi. I. Drzid 129. Kad bi . . . . nam se 
qpet odi po nesredi dogodila suprotiva kojagodi. 
G. Palmotid 1, 59. Da nije po nesridi Juda. I. 
Ancid svitl. 49. Da ne bi po svojoj nesridi usi- 
jao misto psenice Ju}a. 128. Da nismo mi po ne- 
sridi ubojice negove. F. Lastrid test. 122*. Ako 
bi se po nesrici koji nasao. 187=*. Da bi snazno 
udrio na Turke, po nesredi ter da izginemo. A. 
Kacid razg. 148*. Pa po nesreci svojoj otide u 
basdu. Nar. prip. vuk- 247. Jer kad bi to po 
nesredi bilo. Osvetn. 3, 43. 

d. nesreda moze biti psovka covjeku ilizivo- 
tini. U rjecniku Vukovu: nesredo jedna! (als 
Schimpfwort). Onda pas rece petlu; Nesredo ne- 
sita! tebi je do jela, a vidis, gde gazda bode da 
umre. Nar. prip. vuk 17. Kad ga otac opazi, roce 
mu: Nesreco, gde si bio do sad? 80. 

NEbRECAN, ndsrecna, adj. infelix; protivno: 
srecan. Ima i nesretan, nesredni, nesretni (vidi 
tamo). U zapadnom je govoru nesridan. U rjec- 
niku 3Iikalinu (nesridan, infortunatus, infelix 
..... adv. nesridno, infeliciter, misere ....), « 
Belinu (calamitoso, sventurato, disgratiato, — 



NESRECAN 



81 



1. XESRECNICA 



adv. nesrecno, calamitosamente, disgratiatamente), 
u Bjelostjencevu (nesre6eu, infelix, infortunatus, 

— adv. nesrecno, infeliciter, infortunate), u Jam- 
bresicevu (nesrecen, infaustus, infelix, infortuna- 
tus, — adv. nesrecno, infeliciter), u Voltigijinu 
(sfortunato, ungliicklich^, u Stulicevu (infelix, 
calamitosus s naznakom, da je iz glag. brevijara, 

— adv. nesrecno, infeliciter, infauste, misere) i 
u Vukovii (ungliicklich, infelix). 

a. nesredan je onaj, koji je zle srece, zlo- 
srecan. 

a) adj. 

aa) celadma. Ja jesam nesricna hci 
carova. Mirakuli 31. Je li bio igda 6ovjek takoj 
nesrjecan, koliko cu ja biti cijec ove mladice? 
Zborn. (1520) 43b. Vaj meni nesridni, zac ovo 
pri ne znah? H. Lucie 213. Ter nebog nesrecan 
u svemu do sad bih. N. Najeskovic 2, 97. Sto 
nesredna vidim sada? M. Drzic 111. Nesrednija 
ter se velim od svijeh, ke su bez pokoja. I. Gun- 
dulid 76. Uprav tako dogodi se Epolunu nesrid- 
nome. J. Kavanin 9b. Tko nesrican zderu6 posta. 
V. Dosen 177a. Zato je takovi uprav nesrecan 
clovek. D. Obradovid sov. 144. Neki gataju, da 
s nega mogu biti srecni ili nesrecni one cijele 
godine. Vuk rjecn. s. v. polazajnik. 

bb) stvarma ; saino u primjeru : Dokli 
ne razbise, ne prozdrijese sva nesrecna nasa dri- 
ieva {t. j. lade). Gr. Palmotic 1, 52. 

b) adv. I on na kolnik ocev stupi, al' ne- 
sricno s nega lupi. J. Kavanin 477b. Gresnici 
.... svoje spasenje nesrecno gube. I. Grlicic 255. 
Ugledati ces .... onu istu personu, s kojom si 
ti nesricuo grisio. E. Pavic prosv. 1, 39. Gdi se 
susritose (t. j. vojske), tu se i udarise, ali po 
Grke nesri6no i pogrdno. A. Kanizlic kam. 2. 
Oni posao .... kad izide nesridno, uzrok je od 
vecega zla. A. d. Bella razg. 234. 

b. onaj, koji donosi kome nesrecu, koji ga 
cjni nesrecna. 

a) cejadma; same u primjeru: Kada 
junak pode po devojku, neka mu je nesrecna de- 
vojka ! (t. j. nemao srece s nom). Nar. pjes. vuk 
1, 425. 

b) cemu bestjelesnom ili apstraktnom. 
S nesrecnoga segaj glasa .... starac despot rijec 
izgubi. I. Gundulic 388. Nesrecni cu glas mu 
dati, da je negova druzba mila u moru se po- 
topila. G. Palmotic 1, 49. Ovo je ona hura po 
me jednoc nesricna. I. Ancic ogl. 3. Ovo ti ne- 
sridna svrha ovoga nasega smrdecega tijela. P. 
Posilovic nasi. 47b. Da su niki dnevi sredni, a 
niki nesrecni. I. Grlicic 35. Nesricni dnevi za 
nega .... pocese pro('7t^cditi. F. Lastric test. 
367b. Razumivsi Abram nesricni sinovca doga- 
daj. A. Kacic kor. 16. Kako indi zdero ne bi 
smrt nesrednu dao sebi? V. Dosen 183b. Cesde 
putah jest nesrecno nihovo oli dobide oli uzi- 
vane. J. Matovid 490. U prosavsi(7tj, za jezik 
nas vrlo nesrecniC/i), 50 godina. Vuk dan. 1, 55. 
— Ovamo se mecu i primjeri : Jos nesrecna moja 
nemoc kad uzima u cem pomcc. S. Bobajevid 
216. Tko da te sad sluzi, nesredna |ubavi ? N. 
Najeskovid 2, 89. 

c) kakvoj stvari ; samo u primjeru : Dok 
skinem s vrata ovaj nesredni i bijedni rjecnik. 
Vuk u Ivekovicevu rjecn. 

c. nesrecan se uzima, kad se o cemu zlu, 
rdavu (u moralnom smislu) govori s negodovanem. 

(i) dejadma. Zac se boris z Bogom, o 
nesridni i nisdetni muzu moj ? Starine 1 223. 

VUI 



Ah sto ugrabi . . . . o nesredni ucenice? I. Dor- 
did uzd. 81. Pusti nesridna zena Abare u grad. 
A. Kacid razg. 6. Ignatija ne pripusti nijedne 
prigode za odvratiti nesridnoga prijubodinca od 
one grdobne zlode. A. Kanizlid kam. 34. |,§to 
govoris, ti nesrecni prestupnice? J. Rajic pouc. 
2, 9*. Ugleda onoga nesridnoga, koga je izlicio. 
M. A. Rejkovid sabr. 28. Bekrija je taj nearedan 
dervis (ovo ce biti receno u sail). Nar. pjes. vuk 
2, 273. 

b) cemu drugom. O nesridni jazice, 
cuvaj se. Korizui. 52b. S Bogom ostanite, moji 
nesrecni dvori bijeli! G. V. Bunid 11. Misled! 
o nesridnoj koristi i tasdoj slavi, a o Bogu i 
dusi malo. J. Banovac razg. 100. Koji jest pravi 
uzrok onoga odmetnuda nesridnoga? A. Kanizlid 
kam. 807. 

d. nemio. Nek ni(h) bludna prazi zloba do 
nesrednog negda groba. V. Dosen 90b, — Ovamo 
bi mogli ici i primjeri: Da te nosira u nesredni 
Zabjak, da ti trazim od mora ecime. Nar. pjes. 
vuk 2, 563. Pa da vise boja nema sa nesrednom 
sa tom Gorom Crnom. Osvetn. 2, 117, 

e. skod]iv; kao da je to u primjeru: Ne 
nikne iz nega izabrana psenica, nego vrat ne- 
sredni. D. Basid 16. 

f. nesredna sreda, t. j. zla sreca, nesreca. Za 
nesrednu sredu moju zarobi me gusar kleti. P. 
Kanavelid 190. Cviledi i placudi svoju nesridnu 
sridu. M. Dobretid 573. 

g. Ne razabira se znacene u primjeru : One 
tasce prilike jimaju jime od bozi (govor je o 
neznabozackim idolima), ali se vidi, da jesu 
zem^ nevojna i nesridna. F. Vrancid ziv. 19. 

NESRECE, n. riba Acipenser Gmelini. J. 
Pancid ribe 149 fjtako se zovu u Milanovcu'^. 
166. — Tamno. 

NESRE6iCA, f. dem. od nesreca. Samo u 
primjeru: Koja ti nas nesrecica (stamp, nesre- 
cice) nade! M. Drzid 409. 

NESRECINA, /. augm. od nesreca. Izmedu 
rjecnika samo u Stulicevu (fortunaccia, adversa 
fortuna^ i samo u primjeru: Srce s' mi zranila 
.... a pak nesvidosti, nesridini dala. P. Zo- 
ranid 9. 

NESRe6iV, adj. isto sto nesrecan. Samo u 
primjeru: Sam se obisi i tako nesridivim zako- 
nom skonca. Transit 250. 

1. NESRECNIGA, fern, prema masc. nesrednik. 
Ima i nesretnica, nesretnica (vidi tamo). U rjec- 
niku Belinu (miserabile s primjerom iz Palmo- 
tica 1, 283; Ah nevojna nesrednice !), u Stuli- 
cevu (infelix s primjerom istim, koji se navodi 
u Belinu rjecn.) i ti Vukovu (die Ungliickliche, 
infelix). 

a) primjeri prema onima kod nesrednik 
pod a. Dal' sve dike budu ostati tuzne ove ne- 
srednice? I. Gundulid 96. Nesridnici oboj meni! 
I. Ivanisevic 320. Bjezi,_ placna nesrednice, ne- 
sreca, je tva zestoka. G. Palmotid 1, 177. Evo 
nase nesrednice, svijes kojoj se sva privrati. A. 
Gledevid 31b, Zaradi toga bi Ana od Fenene 
prikorna i pogrdena zovudi je neplodnicom i 
nesridnicom. A. Kacid kor. 142. Bog ovo nije 
ocitovao zarad one nesridnice. J. Filipovic 3, 
170b,, — Ovamo ide i primjer: Kad vidje ne- 
srednica pute krvi na§trapane (govor je o ovci, 
kojoj je vuk zaklao jagnej. A. Vitalid ost. 261. 

b) primjeri prema onima kod nesrednik 
2}od b. Nesrednice, bud si sagrisila, zasto nisi 
pokoru cinila? (govori se grijesnoj dusi). L. ;^u- 

6 



2. N£SEE6nICA 



82 



XESRETAN 



buSki pis. 52. $to 6es, nesricnice, reci, kad na 
8ud izadei? (govori se grijesnoj zeni). J. Ba- 
novac pred. 65. Ah muci, nesricnico. F. Lastric 
ned. 207. Nesricnice, to li mores gledat ziva? 
A. Kanizlic roz. 43. O nesridnico! (govori ma- 
ceha grijesnoj pastorkij. I. Velikanovid prik, 69. 

2. NESRECNICA, /. nekakva jama u Po]icima 
(u Dalm.), — upravo: Nesricnica. Zborn. za 
nar. ziv. 8, 198. Vidi 2 Nesretnica, 

NESRE6ni6, m. isto sto nesretnik. Samo u 
Stulicevu rjecniku (misellus). Vidi nesretdic. 

XESRECNIK, nesrecnika, m. nesretan covjek. 
Ima i nesretnik, nesretnik (vidi tamo). U rjec- 
niku Belinu (calamitoso, sventurato, disgratiato), 
u Stulicevu (infelix, calamitosus, aerumnosus 
.s naznakom, da se nalazi u Lastrica) i u Vu- 
kovu (der Ungliickliche, infelix). 

aj onaj, koji je nesrecan u smislu toga 
adj. pod a. A sada smo nesridnici, jao, prez 
mestra ucenici. P. Hektorovic {?) 169. Duse od 
onijezijeh nevojnika i nesrecnika (t. j. u x>aklu). 
M. Orbin 165. Taki bjese hip i slika nevojnoga 
nesrecnika. G. Palmotic 3, 135'^. Djavao .... 
navrze ga, da se obisi nesricnik. I. Ancic svitl. 
48. Jednom bijednom nesridniku .... tugu nosi. 
J. Kavanin 408^1. Takomu nesridniku bi li se 
igda moglo uciniti vece dobrocinstvo ? F. Lastric 
test. 12*. Gdino ce tebe u skupstinu nesricnikah 
paklenif'/O odrediti. E. Pavid prosv. 1, 39. Na- 
zivase se nesrecnikom, uzdisase bez pristana. ©. 
Basic 45. Koji mislite, da ste nesrednici. J. 
Eajid pou6. 1, 21b, 

b) onaj, koji je nesrecan u smislu toga 
adj. pod c. Ojme ojme nesrjednice, buduci dusu 
i tijelo izgubio (govori veliki grjesnik samom 
sebi). Zborn, (152U) 59a, Ajme Juda nesricaice, 
mestra svoga odmetnice! P. Knezevic muka 18. 
Ta to je, nesridnice, lupeztvo goro od potajne 
krade. F. Lastrid ned. 159. Upitaj, nesridnice, 
upitaj iivine nerazlozne .... i naucice te. 888. 
Nesricnik ovi .... ponadina otare krivim bo- 
govom. E. Pavid ogl. 340. Usilovani budu pro- 
kleti nesridnici .... kriz oni prislavni gledkti. 

A. Kaniilic uzr. 114. Tijem nesrednik zaplasen 
uze upit iz glasa. I. Dordid ben. 169. Sto se pri- 
godi veoma lasno nesrednikom zaslijepjenijem. 

B. Zuzeri 275. A ti, nezafalni covice, — veli 
onomu nesridniku srdito. M. A. Eejkovid sabr. 29. 

c) isto ito jadnik. Samo u primjeru: O 
nesridni&e, kako si vauka prave vire ' P B,a- 
dovdid 136. 

NESREI'JNOST, /. nesreca, bijeda, nevo}a. D 
rjecniku nijednom. Sv. Augustin zaledi nesrid- 
no9t fcloTidju .... govori. A. Badid 224. Koji 
imate dicu .... imate i strahovitu nesridnost, 
ako ]i(hj ne uzdignete u strahu Bozjemu. J. Ba- 
novac pripov. 247. Prokleta regula, koju pri- 
stopivSi u ovu sam nesridnost upao. D. Rapid 
7. Jodali more koja veda tvoja biti nesridnost? 
74. Da CO po hima u toliku nesridnost i stetu 
vidiiu upasti. 136. Ova nesrecnost naroda na- 
iega premda se po sebi poznava. J, Matovid 467. 

NESRECNAK, m. isto ito nesrecnik. Izmedu 
rjeinika samo u Stuliievu (nesrecnak, v. ne- 
srednik). 

a) isto sto nesrecnik pod a. Ov nesriddak 
ne raiumi prorodanstva, koja slisa. I. Zanotti 
en. 24. Onde bihu pokopani oni nesricnaci, koje 
vatra sazeze. A. Kadid kor. 85. 

b) isto sto nesrecnik pod b. Bizacete, ne- 
eridnaci, joa i netirani ni od koga. J. Banovac 



pripov. 140. Na ti, nesridnace, mac i ispuni tvoju 
volu. pred. 29. Sveti otci, kad bi ^i(h) sotona 
napastovala, rekli bi: Otidi, nesridnace jedan ! 
J. Filipovid 1, 486*. Poznavsi nesridnak, da mu 
to zlo cida mnostva grijah Bog dao bise. A. 
Kacid kor. 331. Zasto se uznosis, nesridnace ? 
Blago turl. 124. Ne znas li, nesridnace, da 
. . . .? I. P. Lucid razg. 96. Jeste li culi .... 
§to se zgodi ovom nesridnaku? A. d. Bella 
razg. 156. 

NESRECNI, adj. isto sto nesrecan. Samo u 
primjerima: Zarad svog nesridneg na svitu zi- 
vota. A. Knezovic 251. Zakukala kukavica crna 
. , , . o nesrednu dnevi Vidovome. Nar. pjes. 
vuk 8, 260. V prvorn je primjeru znacene adj. 
nesrecan pod c, a u drugome istoga adj. pod b. 

NESRECSTVO, ». rijec nejasna znacena; 
samo u jednoj knizi. Dohodi kadgod prosutje 
(t. j. muskoga sjemena u snu) od lazivoga pri- 
kazanja djavalskoga, tkoji necistim mislima na- 
puna pamet onoga, tkoji spava. Nisu slobodna 
od toga nesridstva mnoga ce|ad. Blago turl. 
140. Spametno besidis, jer se pustjat se (sic .') 
iznebjusit od smrti zle jost jedno nesridstvo i 
privara. 309. Meju svim nesridstvim Judskim 
nije vedega od grizne krive duse. 312. 

NESREDAN, adj. neuredan, neureden. Izmedu 
rjecnika sam,o u Belinu (nesredni, sconcio, scom- 
posto, — adv. nesredno, sconciamente, incompo- 
stamente) i u Stulicevu (nesredan, v. bezredau). 
Koji misle, da je smijesno, zacudno i nesredno 
sve, za sto sami ne znadu. M. Pavlinovid razl. 
sp. 404. — Ne razabira se znacene u primjerima : 
U ovih zagorskih dezejah 'drzali su i nesredan 
i naporit red hrvacke krbafske gospode. P. Zo- 
ranid 28. Kako clovik kad zagledan u gorude 
sunce stane, kada vedim krisom plane, bude 
smeten i nesredan. D. Barakovic vila 171. 

NESREDNOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
sredno. Samo u Belinu rjecniku (nesrednos, scon.- 
ciezza, 1' astratto di sconcio o mal composto). 

NESRETAN, nesretna, adj. isto sto nesrecan. 
Izmedu rjecnika samo u Vukovu (nesretan, vide 
nesredan). Najstarija je potvrda ona, sto se 
da\e navodi pod b na prvome mjestu (jedina iz 
xviii vijeka). 

a) isto sto nesrecan pod a. Jer sam ja 
sirota nesretna devojka. Nar. pjes. vuk 1, 438. 
Bre dervisu, nesretna ti majka! 2, 273. Te ne 
pitas nesretna sestrida, jesu li mu rane dosa- 
dile. 2, 562. Samo je nesretan u tome, sto mu 
se cejad nikad ne mogu da nasite. Nar. prip. 
vuk 96. 

b) isto sto nesrecan pod b. Posvuda se 
jurve znadu oni zalostni i nesritni dogodaji. I. 
Jablanci 210. Neka ti je, nesretna ti bila! (t. j. 
juba, — nemao srece s nom). Nar. pjes. vuk 1, 
201. No imaju nepogodna druga, a na konu ne- 
sretnu dovojku (t. j. djevojku, koja ce uciniti 
kavgu viedu svatovima). 2, 557. Nesretne li dane 
dozivesmo! 5 (1865), 461. Glasovi caru lednako 
nesretni dolaze, da vojska propada. Nar. prip. 
vuk- 206. Nit sruSilo zrne od topova nesretnoga 
rata Omerova. Osvetn. 2, 15. Za onoga, koji je 
u zivotu nesretan, kazu u Policima (u Da Im.) 
da se rodio pod nesretnora zvijezdom (a tk o je 
sretan, pod sretnom). Zborn. za nar. ziv. 10,224. 

c) isto sto nesrecan pod c. Nesretni sluga 
tako i uoini (govor je o nevjernom sluzi). Nar. 
prip. vuk 21. 



1. NESRETNICA 



83 



NESTAJANE 



(I) V Lici govore: u nesretne, t. j. na- 
pokon, lat. tandem, nem. endlich, na pr. Kad u 
nesretne dode glas, da je jos ziv. D. §kari6. 

1. NESRETNICA, /. isto sto nesrecnica. U 
rj ecniku nijednom. 

a) isto sto nesrecnica pod a. O Begijo, 
jedna nesretnice (govori brat sestri, kojoj se muz 
osuinio). Nar. pjes. hdrm. 1, 254. Moja majka 



NESRETIsTICA, /. isto sto nesrecnica, nesret- 
nica. Izmedu rjecnika samo u Vukovu (nesretnica, 
vide nesrecnica). Nu nesretdicu onako ostave 
samu u pustini. Nar. prip. vuk 165. Robinice, 
jedna nesretnice ! . . . . kakva ti je golema ne- 
vola? Nar. pjes. petr. 2, 658. Te se pjesme pre- 
okrecu nesretnici u plac gorki. S. ^ubi§a prip. 41. 

____,. ^_^ _, ^_ ^ NESRETISTIC, »». isto sto nasretnik, nesretnik. 

nesretnica stara'zakukala kano^kukavica. Is war. j 'S'«»Jo u Vukovu rjeiniku (der Ungliickssohn, 



pjesme bosanske, zabilezio. D. tSurmin. 

b) isto sto nesrecnica pod b. Vidite li one 
nesretnice, de otrova svojega devera! Nar. pjes. 
vuk 2, 627. Nu, Milice, moja nesretnice {govori 
otac kceri, koja je djevojka pa zatrudnela). 6, 19. 

c) Neobicno je uzeta rijec nesretnica u 
primjeru: To ne bila tri krvava vuka, no to 
bila tri gorska hajduka u tavnicu Bozu nesret- 
nicu. Pjev. crn. 149l>. 

2. NESRETNICA, /. ime nekakvoj vodi (ja- 
macno izmis}enoj) ; samo u primjerima : Hitro 
preso u Lifiku krajinu od Kotara do vode stu- 
denca, sio se voda Nesretnica zvase; kogod pio, 
zlosretan je bio. Pjev. crn. 312^. Odo§e svatovi 
do vode Nesretnice. Nar. prip. bos. 9. Vtdi 2 
Nesrecnica. 

NESRETNICE, nesretniceta, n. nesretno di- 
jete. Samo u primjeru: Neko nesretnice ne pro- 
gleda nikad ni na jedao oko. D. Popovid pozn. 
r. 393. 

NESRETNIC, m. vidi nesretnid. 

NESRETNIK, nesretnika, m. isto sto nesrec- 
nik. U rjecniku nijednom. 

a) isto sto nesrecnik pod a. Kad nesretnik 
dode blizu k brvini. Nar. prip. vuk'"* 310. Ti 
nesretnici vrvili su na hijade sa svijeh strana. 
M. Pavlinovi6 razg. 16. 

b) isto sto nesrecnik pod c. Samo u pri- 
mjeru: Veselice jedan! kad koga zaleci karaju, 
mjesto: jadnice, nesretnice! Vuk rjecn. s v. ve- 
selik. 

NESRETNIKOVIC, m. isto sio nesretnik, a 
upravo znaci: sin nesretnika. Govori se u Her- 
cegovini. V. Bogisic zborn. 321, — u Lici (s na- 
znacenim akc), na pr. Pomozi, ako Boga znas, 
ovome nesretnikovicu. J. Bogdanovi6. 

NESRETNACA, /. isto sto nesretnica. Govori 
se u Lici (s naznacenim akc). J. Bogdanovic. 

NESRETNAK, nesretnaka, m. isto sto ne- 
srecnak. Govori se u Lici (s naznacenim akc). 
J. Bogdanovic. 

NESRETNI (jamacno je takav akc), adj. isto 
sto nesrecan, nesretan. U rjecniku nijednom. Go- 
vori se u timocko-luznickom i u juznomoravskom 
narjecju. A. Belid 434. 

a) isto sto nesrecan pod a. To govori, 
nesretna mu majka! Nar. pjes. vuk .3, b08. — 
Adv. Zalosno pukne (t. j. puska), a nesretno 
oceprsne u nogu pokojnu Gordanu. Pravdonosa 
(1852) 9. 

b) isto sto nesrecan pod b. Ne znam, kako 
joj se pozlijedi ona nesretna rana. Pravdonosa 
("1852) 9. Kuda ste dosli po ovome nesretnemu 
vremenu? Nar. prip. vrc. 34. Ovo nesretne stane 
trajalo je do nove zetve. S. ^ubisa prip. 52. 

c) Ne razabira se znacene u primjeru: 
I polubih nesretnega sveca. Nar. pjes. vuk 5 
(1865), 512. j 



adversae fortunae filius s primjerom: Jugovici 
Bozji nesretnici! carevo blago zatonise i u emu 
zem|u zakopase; — taj je primjer uzet iz nar. 
pjes. vuk 2, 205, ali tamo stoji: nesretnici). 

NESRETNIK, m. isto sto nesrecnik, nesretnik. 
Izmedu rjecmka samo u Vukovu (nesretnik, vide 
nesrednik). Govori se u timodko-luznickom i u 
juinomoravskom narjecju. A. Belid 364. 365. 

a) isto sto nesrecnik pod a. Ovi nesret- 
nioi pogibose od gladi. S. :^ubisa prip. 52. Ski- 
nite kape i molite Boga za ovoga nesretnika. 245. 

b) isto sto nesrecnik pod b. Budala! ne- 
sretnik ! prodao svoju zenu ! Vuk dan. 2, 141. O 
Kadidu, Bozi otpadnice, otpadnice, pak i ne- 
sretnice! Nar. pjes. vuk 5 (1865), 431. Nijesi li 
cuo, nesretnide? S. ^ubisa prip. 226. 

NESRODAN, nesrodna (jamacno je takav ako.), 
adj. onaj, koji nije srodan. Samo u jednoj knizi. 
Jezici .... strani i Slovincu nesrodni. M. Pavli- 
novid razl. sp. 400. Nesrodni dah otruni mu 
cvijet prirodne izvornosti. 400. 

NESRODNOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
srodno. Samo u primjeru: Rijeci .... zaudaraju 
nekom sirovinom i zlo pritajanom nesrodnosdu. 
M. Pavlinovic razl. sp. 400. 

NESTACEVO, n. selo u Hrvatskoj zabi^ezeno 
u ispravi xvii vijeka. R. Lopasid urb. 394. 

NESTACICA, /. isto sto nestasica. Samo u 
primjeru: U Gruzu ne bijaae nigda nestacice 
dobrijeh jezika. M. Vodopid dubr. (1868) 223. 

NESTA6a, /. isto sto nestadak, nestaja. Samo 
u Stulicevu rjecniku (penuria, deficientia). 

NESTADAK, nestatka, m. stane, kad cega 
nestane, kad cega nema. Izmedu rjecnika samo 
u Vukovu (Abgang, das Nichtvorhandenseih, de- 
fectus, absentia s naznakom, da se govori u 
Crnoj Gori i s primjerom iz nar. posl. vuk 189 : 
Na nestadak judi i Stauisa sudi). Odgovaraju 
.... za kvar ili nestadak stvari, koje putnici 
u nihova zdana unesu. V. Bogisid zakon. 131. 

NESTAJA, /. isto sto nestadak. V rjecniku 
Belinu (penuria, mancanza di qualche cosa), u 
Bjelostjencevu (nestaja, falinga, defectus, deficien- 
tia), u Voltigijinu ('mancanza, penuria, Abgang), 
u Stulicevu (penuria, deficientia s primjerom, 
koji se i ovdje navodi) i u Sulekovu nem.-hrv. 
(Abgang) i samo u primjeru: Na oui nacin, na, 
koji se dijejase voda gradanim od Betulije .... 
znate li, kako im se dijejase u onoj nestaji? D. 
Basic 8. 

NESTAJAN, adj. onaj, koji ne prestaje ; samo 
u primjeru: Neka .... vijeka tijekom nestajnime 
tve slave se s ne raznesu. I. Drazic 10. 

NESTAJAlSfE, n. nom. verb, od glag. nesta- 
jati. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (penuria, 
deficientia) i u Vukovu (das Ausgehen, z. B. des 
Weins, der Waare, defectus). Vidimo dakle neko 
mijesane i u torn mijesanu nestajane. D. Dani- 
did u Ivekovicevu rjecn. 



NESTAJATI 84 

NESTAJATI, Destajem, imp/, prema pf. ne- 
stati. U rjeiniku Jielinu (nestaii, nestaje, man- 
care), u Bjeloxtjencevu (nestaje me, ginem, de- 
ficio, decresco, dispareo), u Jambresicevu (nestaje 
me, deficio), u VoUigijinu (nestaje me, v6 man- 
cando, ich nehme ab), n Stulicevu (deficere, pe- 
rire), u Vukovu (ausgehen, deficio) i u Dani- 
Hcevu (96 subducere s primjerom, koji je ovdje 
pod a, a na prvome mjestu). Vrlo se rijetko uzima 
nestajati mjesto ne nestajati; nasao se samo pri- 
mjer, koji se navodi da\e pod a, h (iz Blagojevica). 

a. prestajati biti, ne biti vise; vidi nestati 
pod a. 

a) s worn. Vec umiru, ve6e izdisu, ve6 
nestajem, ve6 me nije. I. Ivanisevid 248. Kada 
nestajase svaka pomod Judska. M. Eadnid 204*. 
Kako nestaje dim. T. Ivanovid 114. 

h) s gen. Otb tudu u Carev lazb, kako ne- 
staje laza (iz xiv vijeka). Glasnik 15, 276. Ne- 
staje svetine, a umnozaju se opacine. S. Mar- 
gitid fala 18. Istok tvoju pomod prosi, jer te 
zovud zla nestaje. P. KneSevid muka 61. Gro- 
movi kad potaru ostala, ondak se i oni razta- 
paju i nestaje i(h). E. Pavid ogl. 108. Sve svi- 
tovne stvari prija dospiju, nego se zapocimaju 
.... prija yi(fi) nestaje, nego se ukazuju. I. 
P. Ludid razg. 11. Proja baje, kupusa nestaje. 
Nar. pjes. vuk 1, 533. Ko docne ustaje, obojaka 
mu nestaje. Nar. posl. vuk 137. Jer nas nestaje 
od gneva tvojega. D. Danicic psal. 90, 7. U ta- 
kome slucaju oba se prava ujedno slijevaju te 
tim slijevahem posluzja nestaje. V. Bogisid zakon. 
295. — Razmisla samo svr(h)u zanata, kojim 
nikad posla nes'^aje. A. Blagojevid khin. 26. 

b. premicati se; vidi nestati pod b. Da im 
saavijem nestajase hrane i pitja. M. Divkovic 
bes. 69. Imajuci se opet stare (jurve nih nesta- 
judi) pistole i evanjelja pristampati. I. Bandu- 
lavid predgov. Vrimena dostaje za dudo praviti, 
ali ga nestaje 6udom se cuditi. I. T. Mrnavid 
osm. 111. Xestajudi sudova prista ulije. M. Rad- 
nid 2b, Pineza ima, a ogna mu nestaje. Poslov. 
danid. Ako bi podelo nestajat svetoga u]a. I. 
Grlidic 159. Guoori se i pise u nase vrijeme na 
pr. Sve mi vi.se nestaje jabuka, novaca, brasna 
i t. d. 

c. isiezavati iz ociju vidi nestati pod c. 
Samo u primjeru: Prid ocima sve nestaje osvem 
more .... osvem nebo (govor je o plov^enu na 
moru). N. Mardi 34. 

d. isto sto nedostajati. Nestaje mi kruha, 
mi raanca il pane. U Belinu rjecn. Kad ne bi ovo 
srce nadomjerilo svojom gorkom pedali, suzama 
i krvi .... bto tvomu kajanju nestaje. I. M. Ma- 
teic 96. Ter im se moli, da oni svojijem gorud- 
stvom nadomjere, bto tvojijem djelim nestaje. I4l. 

NESTAJENE, ». nam. verb, od glag. nestati. 
Samo u rjecniku lijelustjencevu (evanescentia, 
deficientia^ i u Jambresicevu (defectus). 

NESTALAC, nestaoca, m. covjek, kojega je 
ncstalo, za kojega se tie zna, ni gdje je, ni je li 
iio Hi mrtav. Izmedu rjednika samo u Sulekovu 
tum.-hrv. (der Verschollone). Fotvrda je jos samo : 
Nestalac, Verschollener. ,Tur. pol. term. 552. 

NESTALAN. ncstalna (s takvijem se akc. go- 
tori), adj. onaj, koji je bez stalnosti ; lirotivno : 
!-tnlan. U rjeiniku Bjelostjenievu (nestaien, incon- 
btans. instabiiis, — adv. nestalno, inconstanter, 
mutabiliter, instabiliter), w JambreSicevu (nesta- 
ien, inconatans, — adv. nest-ilno, inconstanter), 
u Vo'ttijjijinu (inconstante, unstandhaft, — adv. 
nestalno, inconstantemente, unbestandig), u Stu- 



NESTANOVIT 



licevu (inconstans, levis, varius s naznakom, da 
se nalazi u kajk. pisca Muliha, — adv. nestalno, 
V. nestanovito s, naznakom, da je iz Habdeli- 
ceva rjein.), u Sulekovu nem. lirv. (unbestandig) 
i u Popovicevu (unbestandig, labil). Hinben jest 
ov svit, svrha nestalna, izhod cudan. F. Gla- 
vinid cvit 453^. Od Boga, ki stalno i neizmireno 
jest dobro, odvrati se ter k stvorenju kakovomu, 
ko nestalno i gibude jest, pridruzi se. svitl. 13. 
Od nestalnog svita sasvime pobize, A. Knezovid 
92. Zlamene nestalne dudi i nevirnosti. A. Ka- 
nizlid kam. 807. O nestalna svitovna bogastva! 
I. Velikanovic prik. 58. Nisu ovo ona dobra. . . . 
budud da su varjiva, nestalna i vrimenita. B. 
Leakovid nauk 466. Nestalnl dohodci, ephemere 
(nicht fixe) Einkiinfte. Jur. pol. term. 140. 

NESTALKA, /. Samo u primjeru: Sestra ju 
(t. j. srecu) sprovada Nestalka (t. j. nestalnost 
personijikacijal). P. Vitezovic odi}. 3. 

NESTALNOST, nestalnosti (bice takav akc), 
f. svojstvo onoga, koji je nestalan; protivnoi 
stalnost. U rjecniku Bjelostjenievu (inconstantia, 
instabilitas, mobilitas), u Jambresicevu (incon- 
stantia), u VoUigijinu (incoustanza, Unstandhaf- 
tigkeit), u Sulekovu nem.-hrv. (Unbestand) i u 
Popovicevu (Unbestand, Unbestandigkeit). Oholija 
srca .... nestalnost vo}e. F. Glaviuid svitl. 21. 
Koji u svojoj pameti veliku nestalnost ima. I. 
Grlicid 190. Bludnost jest .... sagrisene puteno. 
Iz nega izhodi .... nestalnost; zast m, koji se u 
ti]e(h) necistodaC/i^ nasladuje, ako i ucini odlu- 
dak dobro ziviti .... ne stoji za dugo u onomu 
dobru odlucenu, nego opet se na iste necistoce 
povrati. A. Badid 230. Koji je uzrok nestalnosti 
i nevirnosti tvoje? A. Kanizlid utoc. 422. Lazji- 
vost, nestalnost n nemu (t. j. u svijetu) si vidio. 
A. Knezovid xLvi. Nis ni u nem stalna 'zvan 
jedna nestalnost. M. Kuhacevid 37. Oh dudne 
nestalnosti Judskoga zivota! M. Vodopic dubr. 
(1868) 182. 

NESTANAK, nestanka (jamacno je takav akc), 
m. nestadak, nestasica. Izmedu rjecnika samo u 
Stulicevu (finis, defectus, deficientia). Gradani se 
pridadose od glada i nestanka praha. A. Kacic 
kor. 477. Bogati blago svoje zna tajati i nestanke 
vrlo prije, da ziviti modi nije. V. Dosen 38a. 
Da do nestanka budemo se od nasijeh grijeha 
placno kajati. §tit 22. Poradi nestanka (h)rane 
.. . . vidio je, da ... . A. Tomikovid ziv. 249. 
Civuti navale na vrat ne nos te ti od trgovca 
pokupuju repove (t. j. lisicje) za skupe novce ; 
poslije na nestanku pladali su za jedan rep po 
10 talira. Nar. prip. magaz. (1851) 148. Sto od 
licnosti dolazi, to isdezava s nestankom licnosti. 
M. D. Milicevid zlos. 21. Govori se u Dalma- 
ciji na pr. u|e je na nestanku (t. j. kad ga ne- 
staje), — kuda je u nestanku (t.j. kad propada). 
M. Pavlinovid. 

NESTANCE, adv. ne prestajuci, bez prestanka. 
Samo u primjeru: Nestance strijahu na tih 
gladnih vukov. B. Krnarutid (ii izd.) 30. U i 
xzdanu (str. 15a) na tome mjestu stoji: ne pristav. 

NESTANOMA, adv. isto sto nestance. Samo u 
primjeru: Kimi sluzbami i vernostjem on ne- 
stanoma napriduje (iz xvi vijeka). Mon. croat. 264. 

NEST ANO VAN, nestanovna, adj. onaj, u ko- 
jemu se ne moze stanovati. Samo u rjecniku Bje- 
lostjenievu (nestanovni, inhospitus) i u VoUigi- 
jinu (inabitabile, uubewohnbar). 

NESTANOVIT, adj. inconstans, dubius ; pro- 
tivno: stanovit. Iz vremena poslije Stuliceva rjec- 
nika nije se naslo nijedne potvrde. 



NESTANOVITAN 



85 



NESTANUTI 



a. nepostojan, nestalan, prevrtliv, promjen- 
liv (kako u kojem primjeru). U rjecniku Mika- 
linu (nestanovit, nekrepak, levis, inconstans, koji 
se lasno prominiva, volubilis, volaticus, — adv. 
nestanovito, nekrepko, inconstanter), u Belinu 
(inconstante, inatabile, — adv. nestanovito, incon- 
stantemente) i u Stulicevu Cnestanovit, v. nesta- 
lan, — adv. nestanovito, inconstanter). 

a) celadma. Zena je zaisto nestanovita 
zvir, Stat na jedno misto ne more imit mir. M. 
Maruli6 IHO. Boji se spovidnika svoga, ki je 
lagak i nestanovit. Naru6n. 76b. Jesmo kr§ivi i 
oestanoviti (iz lat. fragiles et instabiles sumus). 

A. Georgiceo nasi. 55. Eadi nestanovitosti oceve 
bojati se, da i sinovi budu nestanoviti. A. d. 
Costa 1, 227. — Ovamo se mece i primjer : Va- 
beci k sebi nestanovito du§e (iz lat. pellicientes 
animas instabiles. 2 petr. 2,»14). Ant. Dalm. nov. 
test. 2, 130a. 

b) stvarma. Odkinimo se . . . . od minu- 
tijeh stvari i nestanovitijeh. A. Qucetid roz. mar. 
148. Nestanovit ov stan pustit mi ne udi. I. Iva- 
nisevid 304. Stvari od svijeta jesu nestanovito 
i prominjive. M. Eadni6 128*. Nijedna stvar u 
meui nije nestanovitija sto srce moje (iz lat. 
nihil est in me corde meo fugacius). J. Filipo- 
vic 1, 284b. Dobra nestanovita lazlivoga svita. 
D. Rapid 166. 

c) cemu bestjelesnom i apstraktnom. Smi- 
gjajudi nestanovito stanjo sega svita (iz xv vi- 
jeka). Mon. croat. 152. Stvoriv meju tim veli- 
kije rati s Eim}ani nestanovitoju sriceju. S. Ko- 
zicic 37a. Muz lukave misli i nestanovito. 43*. 
J^ubjenje od stvorene stvari himbeno jest, nestano- 
vito (iz lat. dilectio creaturae fallax et instabilis). 

B. Kasid nasi. 74. Tako srida svita nestanovita 
je. P. Vitezovid odi}. 73. Kako je jedan rebak, 
ki jest naravi nestanovito leteci simo tamo. A. 
Vita|ic istum. 37. 

b. nesiguran, dvojben, smnniv. U rjecniku 
Bjelostjencevu (incertus, ambiguus, anceps, du- 
bius, — aav. nestanovito, incerte, incerto), u 
Jamhresicevu (incertus, — adv. nestanovito, in- 
certe^ i u Voltigijinu (incerto, dubbio, ungewiss). 
Nestanoviti stan s trudom zivota zit budud clo- 
viku dan (iz lat. cum dubia et fragilis sit nobis 
vita tributa). M. Marulid 129. Da ufanja ne stave 
V nestanovito bogatstvo (iz lat. neque sperare 
in incerto divitiarum. 1 tim. 6, 17). Ant. Dalm. 
nov. test. 2, lIQb. Nasloneni na niko zamisjenje 
i ufanje nestanovito. P. Radovcid nac. 80. Do- 
bitje nase suprotiva nima jest nestanovito. I. T. 
Mrnavid ist. 62. Odriiene ne moze se dati svrhu 
grilia nestanovitib, nego vaja da pokornik stogodi 
stanovito donese. A. Kanizlid utoc. 590. Da je 
nif/ijova zenidba sum}iva, neuzdana i nestano- 
vita, niti se more red, da je dobra ni da nije 
dobra. M. Dobretid 506. 

NESTANOVITAN, nestanovitna, adj. isto sto 
nestanovit. Samu u primjeru: Svaki clovik jest 
. . . . u ricih popuzjiv i nestanovitau. A. Geor- 
giceo nasi. 228. 

NESTANOVITITI, nestanovitim, impf. ciniti 
sto nestanovito. Sonne u Bjelostjencevu rjecniku 
(nestanovitim, incerto, in diversum traho, labe- 
facio). — Nepouzdano, 

NESTANOVITNIK, m. covjek nestanovit, ne- 
stanovitau. Samo u primjeru: Covik dvostruk 
srdcem nestanovitnik jest u svih putih svojih 
{iz lat. vir duplex animo inconstans est in omni- 
bus viis suis. jac. 1, 8). I. Bandulavid 238b. 



NESTANOVITNI, adj. pokretan, lat. mobilis. 
Samo u primjeru: Zabranenje pozelinja imanja 
tujega tako stanovitiiega, kakove su kude, zemje, 
kakono nestanovitnega, kakovi su pinezi, zivina. 
I. T. Mrnavid ist. 110. 

NESTANOVITOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nestanovit; protivno: stanovitost. 

a) primjeri prema onima kod nestanovit 
pod a. U rjecniku Mika]inu (nestanovitost, ne- 
krepkost, inconstantia, levitas), u Belinu (nesta- 
novitos, imperseveranza, incostanza, instability) 
i u Stulicevu (inconstantia, instabilitas, levitas). 
Cijeda djetinskoga bida nestanovitosti. B. Kasid 
nasi. XII. A. Koliko ima hderi bludnost? B. 
Osam, to jest slipoat pameti, pogibil, nerazbor- 
stvo, nestanovitost .... I. Zanotti upit. 15. Ne- 
stanovitost I'e zlamene od mahnitosti. K. Maza- 
rovid 80. Kolika je nestanovitost u ovomu zi- 
vjenu Judskomu. E. Pavid ogl. 308. Podbunise 
sav puk protiva Pavlu, tako da ga oni rad svoje 
nestanovitosti iz varosi isturase. 660. Sesto vrilo 
od zloca biva nestanovitost u obetanu i poka- 
janu. M. Zoricid osm. 48. Miseca nestanovitost. 
V. Dosen v. Eadi nestanovitosti oceve bojati se, 
da i sinovi budu nestanoviti. A. d. Costa 1, 227. 
Kdere bludnosti ove su: zaslipjene pameti .... 
nestanovitost. B. Leakovid nauk 454. 

b) potvrde prema onima kod nestanovit 
pod b. Samo u rjecniku Bjelostjencevu (incerti- 
tudo, dubitatio) i u Voltigijinu (incertezza, Un- 
gewissheit). 

NESTANOVITSTVO, n. isto sto nestanovitost. 

a) isto sto nestanovitost pod a. U rjec- 
niku Belinu (instabilita s primjeroni iz A. Gu- 
cetica roz. mar. 148: Galilea, koja se tomaci ne- 
stanovitstvo) i u Stulicevu (inconstantia, insta- 
bilitas, levitas s primjerom istim, koji je i u Be- 
linu rjecn.J. V cloveci rodi se slipota pameti, 
zal svet, nestanovitstvo va vsem. Korizm. 64b. 
Pomisli .... na nestanovitstvo (stamp, nenasta- 
novitstvo) i na nisdetu sega sv§ta. Narucn. 89b. 
Kadi je zavidost, ondi je nestanovitstvo (iz lat. 
ubi zelus et contentio, ibi inconstantia. jac, 3, 
16). Ant. Dalm. nov. test. 2, 162*. Nestanovit- 
stvo jest napastih podalo {iz lat. initium omnium 
malarum tentationum inconstantia animi). A. 
Georgiceo nasi. 2^. Odvrati od mene tasdinu, 
pameti nestanovitstvo. I. Ivanisevid 131. Grisi 
cejade srcem, ustmi .... nestanovitstvom. S. 
Badrid pr. nac. 30. — Ovamo ide i primjer, u 
kojemu je -s- mjesto -ts-: Govoriti od pogrdenja 
i tastinah svitovniC/j^, od nestanovistva i tugah 
ovoga svita. P. Pesilovid nasi. 139b. 

b) isto sto nestanovitost pod h. Spovij se 
.... za mnogo uzrokov, najprvo za nestanovit- 
stvo od smrti. Korizm. 63*. Cida nestanovitstva 
vrimena smrti. Narucn. 73*. Kada pocnemo stra- 
siti se od suda Bozjega .... nestanovitstva 
(stamp, nestanovitstvo) smrti. P. Eadovcid ist. 89. 

NESTANOVJ^IV, adj. isto sto neprehivatan 
(vidi tamo). 

NESTANOVNICKI, adj. isto sto nestanovan 
(vidi tamo). Samo u rjecniku Bjelostjencevu ("in- 
hospitalis) i u Voltigijinu (inabitabile, unbe- 
wohnbar). 

NESTANOVNISTVO, n. svojstvo^ onoga,^ sto 
je nestanovnicko. Samo u Bjelostjencevu rjecniku 
(nestanovnictvo, inhospitalitas). — Nepouzdano. 

NESTANUTI, nestanem, pf. vidi nestati. 



1. NE."5TANE 86 

1. NESTANE. «. nom. verb, prema glag. ne 
stati (t. j. ne stajatil. U rjecniku nijednom. U 
ovomu samu jest tvrd svijet u bitju od netvr- 
dosti i nestana na jednomu. M. Radnid 1^3^. — 
<Jvamu se mece i primjer, u kojemu je znacene: 
itbivane, nenazucnust. Dohodke, koje prijat budu 
(t. j. iupnici) u vrirae Jii(h)ova. nestana, ne 
mogii ji(h) po duii posidovati. A. d. Costa 1, 85. 

2. NE6TANE (jamacno je takav akc), n. nom. 
verb, od npstati. hmedu rjecnika samo u Belinu 
Cnestanje, estintione) t u Voltigijinu (nestane, v. 
nestaja). Tre6e jest nestane voje .... obiruci sad 
zlo. sad dobro. A. Bacic 224. Sto privati dobra 
nana, Bog te kleo ! od postana do nestana, stala 
8 jadom ! Vuk ziv. 187 (iz narodne tuzbalice) 

NESTA.'^A, /. isto sto nestasica. Izmedu rjec- 
nika samo u Vukocu (Ab^rang, defectus s pri- 
tnjerom iz nar. posl. vuk 33-4: U nestasu Judi i 
Be6ir sudi) » samo u primjeru: Oeteri stvari 
dine dovjeka lakoma : strah od nestase, od sluz- 
benstva, nenavidost druzijeh i mnostvo sino^ah. 
K. Mazarovic 45. 

NESTA6AN, nustagna, adj. obijestan, nemi- 
ran, upravo: onaj, koji ne moze mirno da stofi. 
Izmedu rjeinika samo u Vukovu (muthwillig, 
petulans; unruhig, irrequietus). Maksimu cu 
dati put, jer je nestasan kao vrag. D. Obra- 
dovid ziv. 88. Obogati vesele pastire .... 
Dovim priplodkom kToiki(h} jaganfiida i ne- 
8tasni(/ty jari6a. sov. 11. Moje nestasno ardce 
podne skakati od radosti. 68. S mlikom 
iedne nestafine i bisne koze. A. Tomikovid gov. 
222. Nestasaa snasa (natpis pjesmi). Vuk nar. 
pjes. 1, 335. Vetar laki nestasno to susnu. B. 
!Eadicevi6 (1880) 3ii2. Razdiru ga strasti nestasne 
ause. M. Pavlinovic razl. sp. 235. Neka nestasna 
iiiomcad teraju balu. M. I). Milicevic let. ve6. 
308. Dovede devojcicu zivu, zdravu, nestaSnu 
kao gorsko lane. zlos. 255. 

NE.STASICA, f. isto sto nestadak. Izmedu 
rjeinika aamo u Vukovu (s naznakom, da se go- 
vori u Buct ; nestasica, vide nestaSa s primje- 
rom tz nar. posl. vuk 334: U nestasicu }udi i 
Staniha audi, gdje se kaze, da se ta poslovica 
govon u Crnoj Gori). NestaSica toga pouzdana 
bineta. M. Pavlinovic rad. 140. Kad dodes s mora 
.... 3ve od jednom nestanu ostrvice cak do 
Krfa, pak se usred ove nestasice rastvora usde 
kotorakcga zalijeva. y. l^iubisa prip. 1. — Go- 
con se (« naznacenim akc.) u Lici, gdje znaci: 
neimaiie, siromastvo. J. Bogdanovic. 

NE^jTASIC, VI. nestasan j)tic. Samo u pri- 
Hi;eru. Sto ae jako perja docepali, pa se penu 
nestabici sivi uz hraatovo i lozovo grane. Osvetn. 
6, 70. 

NE.STaSJE, n.^uto sto nestaSnoat, nestasluk. 
Samu u primjeru: Mladci . . . . u nestasju. Osvetn. 
■i, i" 

NESTaSkE, adv. isto sto nehotice. P. Brat- 
ner. — JiazrUak znuieha nrjasan. 

NESTASKO, m. Izmedu rjecnika samo u Vu- 
kovu inestaAno dejade, der Uuruhige, irrequietus) 
i sa.mo u primjeru: 8odio je nilad nestasko ispred 
kuce malene. Nar. pjes. laui; 51. 

NEbTASLUK, m. isto sto nestasnost. U rjed- 
niku nijednom. Da se iz onog nasog neatasluka 
luoze :tmetnuti ovoliki pokor. M. £). Milidevid 
zlos. ti3. Govori se u Lici (8 naenacenim akc). 
J. Bogdanovid. 

NESTaSNICA, fern, prcma mate, uestasnik. 
Samo u primjeru'. Lopo je to udati se, veli ue- 
suSnica Lenka. M. D. Milidevid des. para 18. 



NESTATI 



NESTA^NIK, nestasnika, m. nestasno itiuskOr 
nentasko. Samo u jednoga pisca. Ovi neumorni 
nestasnici optrdavahu sve te Jude. M. D. Mili- 
cevic zim. vec. 273. Neki nestasnici uzese boc- 
kati ga. jurm. 99. 

NESTaSNOST, nestasnosti, /. svojstvo onoga, 
koji je nestasan. Izmedu rjecnika samo u Sule- 
kovu nem.-hrv. i u Fopovicevu (Muthwille). Odose- 
toliki mladici iz skole za male nestasnosti. M, 
D. Milidevid zloa. 26, I'otvr da je jos: Nestasnosti 
Muthwille. Jur. pol. term. 354. — .^e razabira 
se znacene u primjeru : Jeroboam .... ocitova 
nestasnost oniziju poglavarah, koji vise vlastita 
nego crkvenu hasnu obicaju traziti, E. Pavic 
ogl. 299. 

NESTASTVO, n. isto sto nestasnost. U rjec- 
niku nijednom. Sjem nestasstva i o stetah rade. 
Osvetn. 4, 8. — N^ razabira se znacene u pri- 
mjeru: Za nenavist, za nestasstvo moje. Starine 
23, 76. dudno u rukopisu xv vijeka! 

NESTATAK, nestatka, m. isto sto nestadak. 
Izmedu rjecnika samo u Stulicevu fdeficientia, 
indigentia, inopia, egestas s primjerom, za koji 
se kaze da je iz Mateica: u nestacih to ucinih, 
id necessitate ductus egi). U nestatak Judi i 
Stanisa sudi. M. D. Milicevic zim. vec. 48. — 
V Stulicevu rjecniku ima jos i ovo: nestatak, 
finis: vede je svijeca na nestatku. Ispor. ne- 
stanak. 

NESTATI, nestanem, pf. perire, deficere, eva- 
nescere .... Od ne-stati; o znacenu glag. stati, 
koje treba tu uzimati, vidi kod nastati pod b. 
U rjecniku Mikalinu fnestati, doci na mane, 
pomankati, deficio), u Belinu (estinguersi, man- 
care, non esservi qualche cosa *• primjerom iz 
Zlatarica, koji se ovdje navodi pod a, b), u Vol- 
tigijinu (consumarsi, cessar di essere, sich auf- 
zehren, aufhoren), u Stulicevu (deficere s nazna- 
kom, da se nalazi u Dordica), u Vukovu (ne- 
stati cega, u C. Q-. [t. j. u Crnoj Gori] mit dem 
Nominat., 1, n. pr. novaca, vina, brasna, dobra, 
pravde i t. d., ausgehen, zu mangeln anfangen, 
deficio s primjerom iz nar. posl. vuk 209: Nesta 
vina, nesta razgovora. Nesta blaga, nesta prija- 
te|a. 2 nestalo mi kona, ovce, abhanden kommen, 
amitti. 3. pola me je nestalo, n p. od straba, 
schwinden, tabesco) % u Danicicevu (abesse s pri- 
mjerom iz XV vijeka: u toj nesta vede kneza. 
Spom. sr. 2, 129). Oblici su kao i od stati, na- 
stati; pored inf. nestati i partic. nestao, nestala 
nalaze se i oblici nestanuti, nestanuo, nestanu la, 
ali tek u XIX vijeku, i to ponajvise u nar. pjes- 
mama; za aor. uestanuh i partic nestanuvsi 
nije se naslo nikakve potvrde. Vrlo se rijetko 
nestati uzima vijesto ne nestati; nasao se sama 
primjer, koji se da^e navodi pod f. 

a. prestati biti, ne biti vise. 

a) s nom. Brzo de nestati tve modi mala 
vlas. D. Kanina 69'*. Jur joj bise sfa mod zivotu 
nestala. Oliva 48. Svekoliko se uzdrzaje u him- 
benomu i lazjivomu prikazanu, koje u das prode 
i u jedan cas nestane. D. Rapid 308. Spomeni 
se mirnode unutrne .... sada ti je nestala. I. M. 
Mateic 151. Vidje, da su nestale one .... pri- 
like. A. Kalid prop. 499. Petre babo, otvori mi 
vrata, jer de tvoja nestanuti glava (na istoj 
strani u istoj pjesmi — crnogorskoj — nalazi 
se J stih: jere de ti nestanuti glavej. Nar. pjes. 
vuk 4, 163. U Turakah sva jakost nestade (u 
pjesmi crnogorskoj). 4, 373. — MoMa ide ovamo 
i primjer: Nestat bude noj (t. j. onaj), tko je- 
de Jubiti. F. Lukarevid 139. 



NESTATI 



87 



NESTAVAN 



b) s gen. Duse mi vg6 nesta u ovoj ne- 
zgodi. D. Zlatarid 7b. Ako nestane vlastite vole, 
nestade pakla. M. Eadnic 395l>. Da udije saje 
triske {t. j. Bog), kad na srzbu ki ga uzize, ne- 
stalo bi jur triskova. J. Kavanin 538a. Dogodi 
ise kakov dogadaj, i u jedan cas bogastva ne- 
stane. J. Filipovi6 1, 264a. Kako more ondi u 
jedan cas nestati bistva kruha. F. Lastrid test. 
2971*. Mog imena kad li ce na svitu nestati. A. 
Knezovic 187. Odmah svekolike boli nestade. A. 
Kanizlic bogojubnost 440. Kada nestade uzroka, 
nesta i zapovidi. kam. 204. Al' i glave kad ne- 
stane (t. j. zmiji), koprcat se ne pristane. V. 
Dosen 90a. Nesta stida kod zenskoga spola. M. 
A. Re}kovi6 sat. 33. Nestalo u Demokrita snage. 
J. Eajid pouc. 3, 6l>. Kad su crnoj zemji pogle- 
dali, nesta glave sa zelene trave. Nar. pies, vuk 
2, 380. Kad^ nestane kneza na Cetinu, nestati 6e 
i te Gore Carne. Osvetn. 3, 146. Hrvatske bi 
drzave nestalo. M. Pavlinovic razg. 24. Nesta 
jeke u poju zelenom, nesta tutna od dobrijeh 
kona. Nar. pjes. horm. 1, 411. — Ovamo se mecu 
i primjeri: Joster gospe hotijase zalit, ali ne 
mogase, jer joj glasa ve6 nestade. P. Knezevic 
muka 32. Visje plakati nije mogla, jerbo joj 
suzah nestade. A. Kanizlid utoc. 562. 

b. pretnaci se, doteci. 

a) uopce [bez nom. Hi gen.). Kada djavao 
napisa vas oni list i nesta mu, po cemu bi pi- 
sao. M. Divkovi6 bes. 229. Dockan je onda ste- 
detl, kad nestane. Nar. posl. vuk 69. Ko ne zna 
stedeti, brzo ce mu nestati (Vukove rijeci). 149. 

b) s nom. Ne znades, kada ce ti nestati 
vrijeme. M. Radnic 331». Govori sv. Isidor, da 
se pobjju kamenom bludnici, da bi kamene ne- 
stalo. K. Mazarovi6 100. Straseci se, da im u 
koje vrijeme nestane hrana i odjeca. f). Basic 
132. Oli jim nestade hrana. Blago turl. 98. 
Da sejaninu hrana za maryu nestane. J. Jablanci 
97. Onamo ti litina ostala, a ovamo rakija ne- 
stala. M. A. Re|kovic sat. 109. 

c) s ge:i. Nesta vode u gradu, htihu se 
predati. M. Marulic 5. Ali mi je profonta ne- 
stalo (iz XVI vijeka). Mon. croat. 295. Nestavsi 
vina rece mati Isusova. I. Bandulavic 21a j L. 
Terzic 263. Kruha nesta po svifh) m\sti(h). P. 
Vuletic 42, Kad nestane u gradu zaire. A. Kacic 
razg. 142. Nije se opio .... zasto je nestalo vina 
oli jasprih. M. Dobretii 107. Vidimo, da kad iz 
ambara cesto grabimo, a ne prisipamo, da se 
izgrabi i nestane zita. B. Leakovid gov. 25. 
Nesta Jovu mrka murecepa, a Mariji zlata ze- 
zenoga. Nar. pjes. vuk 1, 197. Nestanude ovce 
i vsenice i u po^u cele i cvijeta. 2, 184. U Ne- 
dica nestade ^ebane. 4, 173. Gotovo mu nestalo 
dukata. Nar. pjes. horm. 1, 14. Bosnacima ne- 
stanulo para. 1, 60. i t. d. 

C. isceznuti (iz ociju). Dva snazna mladica 
.... ova rekavsi nestade jih. A. Kadic razg. 
322. I to rekavsi nestade ga izprid nezinih oci- 
juh. A. Kanizlic uzr. 8. Kad bise blizu lupeza, 
divice nestade. P. Eadman 61. Sto djava fiuvsi 
iscaznu i nestade ga vise. M. Zoricic zrc. 123. 
Osvrte se vojvoda Todore, da junaku dade casu 
vina, al' nestade kona i junaka. Nar. pjes. vuk 
2, 98. Ca bi z okon makaul, ne veo nestane. 
Nar. prip. mikul. 25. 

d. propasti {bez traga), obestrviti se. Mladi 
nam je brat ostao kod kuce, a dvanaestoga je 
nestalo. E. Pavic ogl. 87. Koji se tuzite, kad 
vam nestane koja stvar. D. Basic 291. Kadgod 
bi nam koje ovce nestalo. M. A. Rejkovic sabr. 



60. Ako bi degod pronasao svine, koje su ne- 
stale. Glasnik ]i, 1, 89. Kad se kazuje, da je 
ko utekao ili onako da ga je nestalo. Vuk nar. 
posl. 321. Govorili su Judi .... da je imela devet 
brat, pa da jih je na jedan put nestalo. Nar. 
prip. mikul. 18. Ali se svakako moze na- 
zvati nestalim onaj odsutni, o kome nema vise 
ni glasa ni traga. V. Bogisid zakon. 330. 

e. poginuti, umrijeti. Tilu zivot dati mane 
ce toj biti, jer de li nestati i opet umriti. P. 
Hektorovic 28. Bojim se, da ne bih meju nimi 
nestala. N. Dimitrovid 75. Kad mene nestane, i 
svita nestani. I. T. Mrnavic osm. 162. Da u 
pladu umru onomu, da pomankam, da nestanu. 
I. Ivanisevid 46. Jer kad nega (t. j. lakoma co- 
vjeka) ved nestane. V. Dosen 73a. Q-di su oni, 
koji kao sunce prostrse oblast rukah svojih? 
nesta jih, pomrse. A. Kanizlid roz. 121. Kada 
tebe nestane. kam. 135. Kad mene nestane, ne 
de bit, ko ce vam milosti dijelit. A. Kalid prop. 
548. Neka vise Tarci navajuju, ne bi li ih prije 
nestanulo. Nar. pjes. vuk 3, 88. Ako buli Turcin 
nestane, drugi joj nastane. Nar. posl. vuk 2. 
Patila je (t. j. maceha pastorku) gladu i goloti- 
tinom, da bi je samo kakogod sa sveta nestalo. 
Nar. prip. vuk 178. Da de vas brzo nestati sa 
zemje. D. Danicid 5 mojs. 4, 26. Tako je ne- 
stala ova nesretnica, koja nije imala dobra dnevi 
od poroda do pokrova. S. Ijjubisa prip. 80. U 
Prcanu se govori: nestanuo je, t. j. umro je. M. 
Resetar stok. dial. 258. 

f. pomankati. Samo u primjeru: Odgovore 
proste daju, da im nesta nista. J. Kavanin 366^. 

NESTA VAK, nestavka, m. isto sto nestav]ane. 
Samo u Stulicevu rjecniku. 

NESTAVAN, adj. inconstans, mobilis; pro- 
tivno: stavan. Potvrda se naslo u nekoliko pi- 
saca XVII i xviii vijeka i u Stulicevu rjecniku ; 
iz vremena poslije Stuliceva rjecnika potvrda je 
samo u Sulekovu. 

a. isto sto nestanovit pod a. U rjecniku Be- 
linu (non fermo, incostante, instabile, variabile, 
atto a variarsi, — adv. nestavno, inconstante- 
mente, instabilmente), u Stulicevu (nestavan, v. 
nestanovit, — adv. nestavno, v. nestanovitoj i 
u Sulekovu nem.-hrv. (wankend, z. B. Stimme) 
a) adj. 
aa) cejadma. Da Krunoslav kral ne 
stoji na krajevskoj svojoj rici, da nestavan on 
se kaze. G. Palmotid 2, 235. Ah da nestavne 
djevojcice pamet bistru imaju, kako bi ovo bla- 
go od cistode scijenile! V. Andrijasevid put 83. 
Ah zene nestavne, neprave, nevjerne, neharne 
i silom gizdave! I. Dordid pjes. 44. Benedik 
medu svojijem ucenicima imase jednoga nestavna 
u svijesti. ben. 137. Cine se viditi nestavni u 
svojim odlukama. A. Kadcic 481. Dokle smo da- 
leko od gospodina nestavni i slabi u ovomu pu- 
tovanu .... cesto posrnujemo. J. Matovic 470. 
Utjesene . . . . u krilu slaboga koga i nestavna 
prijateja. I. M. Mateid 100. Nepravednos ne- 
stavnoga i nesvijesnoga Pilata. A. Kalid prop. 
459. Bududi odluka tvoja covika nestavna i vrt- 
jiva. I. P. Lucid bit. 70. 

bb) stvarma. Gdi Sisifu zlom nestavni 
niz pleci se va|a kami. G. Palmotid 1, 205. Ter 
izdavnoj i nestavnoj u ruke se da pudini 2, 72. 
Hocu umrijeti i s ovoga se nestavnoga svijeta 
odijeliti. V. Andrijasevid put 18. Mjesec past de, 
ki nestavan u sebi je. J. Kavanin 214t>. Covjek 
himbeniti nestavno je plaho more. A. Gledevic 
98t>. Nestavni vjetri plasi natjecu se s mojim 



NESTAVITOST 



88 



NESTI 



uzdasi. L Dordic uzd. 6. Ako je dno (t. j. tnor- 
ako) puao priine ali kala, sidro kako jedan le- 
mi§ ore onu nestavnu zemju. D. Basid 243. Do- 
bra ne ova prijevarna i nestavna, koja se vidu, 
ma istinita i vjeina, koja se ne vidu. J. Mato- 
vic IGG. Piamo vrhu voda neatavnijeh razcina 
se. B. Zazeri 8. 

re) cemu bestjelesnom i apstraktnom, 
Nestavni su judski sudi i nekrepke sve odluke. 
G. Palmotic 1, 196. Ne ce vele on ufati u ne- 
stavne ftestitosti. P. Kanavelid 47.5. Pisah od ne- 
stavne srede. J. Kavauin 334». Jer ti uzmnozi 
nih odvede .... nestavne darim srece. I. Dordic 
salt. 9. Bog drii u malo scjeni prsece i nestavne 
molitve. salt. 83. Pridani na nestavne rijeci i na 
isprazna djelovana. J. Matovic 476. Kakogod se 
vo|a negova minase, tako i zakoni bijahu ne- 
stavni i promjenivi. D. Bogdanid 41. 

bj adv. Vele bo nestavno stoji oni, koji 
ne povrze sfe brinutje sfoje u tebe. B. Kasid 
nasi. 134. Svijet, u zlobam ki se ustara .... 
nestavno ako svej djeluje . . . . ne strasi se. P. 
Kanavelid 448. 

b. isto sto pokretan. U rjecniku Belinu (mo- 
bile, che pu6 muoversi, — adv. nestavno, ^ mo- 
bilmente, con moto) i samo u jednoj knizi. Nima 
jest zabraneno .... potujiti dobra nestavna M. 
Bijankovid 149. Imaju nastojati uciniti inventarij 
od svih dobar nestavnih. 152. 

XESTAVITOST, /. iito sto nestanovitost. Sa- 
tno u primjeru: Nije ona u nestavitosti bogastva 
svoje ufane stavjala. A. Kanizlid utoc. 629. 

XESTAVITSTVO, /. isto sto nestanovitstvo. 
Samo M jednoj knizi. Prosi, dala da bi mu se 
dlzna muka za nestavitstvo svoje. S. Kozicid 9*. 
Nakazal da bi nestavitstvo klera i plka. 21^. 

NESTAVJ^ANE, n. nom. verb, prema glag. ne 
stavjati (se). Samo u Stulicevu rjecniku (incon- 
siderantia, incuria, negligentia). 

NESTAV^iEI^E, n. nom. verb, prema glag. ne 
staviti (se). Samo u primjeru: Na nestavjenje ne 
razlivas se (iz lat. ad inadvertentiam . . . .) B. 
Kasid nasi. 246. 

NESTAVNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nestavno (u smislu toga adj. pod a). Izmedu 
rjecnika samo u Belinu (nestavnos, imperse- 
veranza, incostanza, instabilita, variamento, 
variazione) t u Stulicevu (inconstautia s pri- 
tnjeroin iz A. Boskoviceve, koji se i ovdje na- 
vodi). Prim jer a se naslo u nekoliko pisaca 
xviii vijeka. Nestavnost cim jubavi snazaim po- 
rom 9vim uglavi. J. Kavaiiin 176b. xj sto uadat 
86 drugo nije neg postavjat .... na nestavnos 
uajglavnije od spasenja svoga cesti. B. Bettera 
cut. 14. Sunce veli .... mjesec opet; niojijeh 
zraka vid" nestavnos, ti bi taka. I. Dordid uzd. 
8 A i sa lunom si ti hinila, znam, po tvojoj 
nestavnosti (govori dragi dragoj). pjes. 57. Ja 
po mojoj iio-.taviiosti nijesam drugo vrijedua 
bila. A. Roskovicftva IR. Srjrt;ba i zloba uzrokuju 
ne.sUvnos {iz hit. ira et invidia causant incon- 
stantiain) D. Basid 151. Nemoj n\(h) s tvojom 
iip.stavnostju izgubiti. P. Knezevid osm. 385. Za- 
kletva . . . . uka2uje nestavnost zaklinaoca. J. 
Matovid .349. Neka ovdi naude bagatci za ne 
uzoholiti se ni ufati u nestavnost bogastvah. 
491. Ne pripadaj se nostavnosti tvoje pameti. I. 
M. Mateid 302 303. Prignuce na sve, sto je xlo, 
lijenost na dobro, u dobru nestavnost. A. K.ilid 
prop. 26. Da u^emejis u dobroti nestavnos nasu. 
B. Zuzeri 248. Ugrabjeno od ova tri lupeza: od 



izpraznosti od zlovojnosti, od nestavnosti. A. d. 
Bella razg. 164. 

NESTe6, adj. onaj, koji ne stoji, nestalan. 
Samo u 2^rimjeru: Nesteda jest negova slava. M. 
Eadnid 194b 

NESTEGl^ENE, n. norn. verb, prema glag. ne 
stegnuti (se). Samo u Bjelostjeneevu rjecn iku 
Cnestegnene, immortificatio, incontinentia, im- 
moderatio). 

NESTELAN, adj. o kravi, koja nije steona, 
breda. Samo u Stulicevu rjecniku (nesteona, non 
praegnans, non gravida, de vaccis). 

NESTER, m. rijeka Dnestar, po tal. izgovoru 
bez d (Niester). Pri Nesteru istocnoga razbi 
zmaja. I. Gundulid 287. Nester rijeka svim du- 
boka stidase ih. 322. Od Nestera sire i vise. 323. 
Rijeka od Nestera. G. Palmotic 1, 21. Neper. 
Nester, Volga, Tana. 2, 197. I Nesteru r'jeci 
okrenuo. Nar. pjes. vuk 7, 494. Kod Nestera vo- 
dice studene. 7, 495. 

NESTERA, /. sestrina kci. U rjecniku Vukovu 
(u izd. 1898. nestera, vide necaka s naznakom, 
da se govori u Dalmaciji). Zabi^ezio i M. Pavli- 
novid kao rijec, koja se govori u Dalmaciji. 3Ii- 
klosic u svome staroslov. rjecniku navodi rijec 
nestera iz dva rukopisa xiii. vijeka. Bice srodno 
s netij, nedak, ali je nejasna sveza u glasovima. 

NESTI, nesem, impf. ferre, portare. Akc. se 
mijena u I i 2 I. plur. prez. : nesemo, nesete, u 
2 i 3 Z. sing, aor.: nese, u nom. sing. masc. par- 
tie, praet. act. ii. : nesao, u svim, oblicima pas. 
partic. neodredenog osim nom. sing, masc: nese- 
na, neseno. Nalazi se i u drugim slav. jezicima, 
na pr.: staroslov., rus., ces. nesti, j^oj. niesd it. d. 
Srodni su iz drugih indoevr. jezika glagoli: lit. 
neszti, grc. iveyxeTv (donijeti). staroind. naQami 
(postizem). Korijen je nes (indoevropski nek — 
s palatalnim k). Glagbl je ovaj sam, bez prijed- 
loga u nasem jeziku svagda bio rijedak, kao sto 
je rijedak i danas. U rjecniku Bjelostjeneevu 
(nesem, v. nosim), u Vukovu (nesti, vide nositi 
s primjerom iz nar. pjes. vuk 1, 336: Mlada ne- 
va vodu nela, nad vodu se nadvodila i s nazna- 
kom, da je rijec ,stajaca) i u Danicicevu (ferre 
s potvrdama iz xiii t xiv vijeka). — Kasto se 
nalaze oblici, koji odgo varaju oblicima na pr. 
donijeti, donijeh, donijela (vidi dajej. 

a) isto sto nositi. Kupci, sto nesu kup]u 
{iz XIII vijeka). Mon. serb. 52. Kto sto nade .... 
da vede i nese predb cara. Zak. dus. 39. Vzese 
tu dusu djavli i nesose ju v muku (iz glag. ru- 
kopisa XV vijeka). Arkiv 9, 90. Kada clovik ne 
nese dasti poklonite^no onomu, komu ju ima nesti 
Kolunid zborn. 217. Stazo vita, nes' me preko 
om(h) gora. B. Radicevid (1880) 10. Kao da je 
zora bela pod srdascem svojim nela, 312. Al' 
kuda jih skrbni nesu b'jesi? Osvetn. 1, 60. 

b) nositi jaja. U rjecniku Bjelostjeneevu 
(nesem jajca, porto ova). Ovo vrime jedva 
kokoS nese. J. S. Rejkovid 62. Niti u n (t. j. 
u gnijezdo) ti kukavica nila. Osvetn. 2, 84. 
Sto^ kokosiju vas dan nese, jedva jedno jaje 
snese (nar. zagonctka iz Srbije za grudu sira). 
S. Novakovid zag. 36. Ova kokos nese. Ive- 
kovid rjecn. s naznakom da se govori u sje- 
vernoj Hrvatskoj. Govori se i u Slavoniji. T. 
Maretid. — U ovome znacenu govore u Lid inf. 
nijeti. D. Skarid; u Pojicimn in Dalm.) u istom 
znadenu govore inf. nit(i). Zbora. za nar. ziv. 
10, 40. 



NESTICNICA 



89 



NESTRPAN 



NESTItJNfCA, /. linija, koja se ne slice (ne 
dotiie) s drugom. Samo u Sulekovu rjeca. zn. 
naz.: nesfcicuice (plur.) Asymptoten, asympto- 
tae, lineae intactae. 
NESTIC, m. prezime, viii Nestic. 
NESTIDAN, nestidna, adj. isto sto bestidan; 
prvtivno: stidan. Izmedu rjecnika samo u Belinu 
(immodesto, — adv. nestidno, immodestamente) 
i u Stulicevu (nestidan, v. bezstidan, — adv. 
nestidno, v. bezstidno). Smionstvom da nestidnim 
. . . • na nih udre. J. Kavanin 351a. Cuvajudi o6i 
od pogleda nestidna i neSista. I. Grlicid 213. Jeai 
li . . . . pjevo pjesme nestidne? T. Ivanovic 147. 
Ako si nestidau s ucenicima, a zenam ukudnim. 
I. P. Lucid bit. 21. Govori se u Slavoniji. S. 
Ivsic (zabijezio akc. nestidan). — Adv. Vele ne- 
stidno i nepocteno uzdignuvsi oci. M. Divkovic 
bes. 711. 

NESTID^ilV, adj. isto sto nestidan; protivno. 
stidliv. Izmedu rjecnika samo u Jambresicevu 
(nestidliv, inverecundus, u lat. dijelu). U rici 
nestid|iv i u drzanu raspusteu. A. Kanizlic fran. 
178. Savisno i nestidjivo tila kicene. I. Velika- 
novic upuc. 1, 448. 

NESTID^^IVOST, /. svojstvo onoga, kojije ne- 
stid(iv; protivno: stid]ivost. Izmedu rjecnika sa- 
mo u Jambresicevu f'nestidlivost, impudentia, u 
lat. dijelu). A Koji su grisi suprotivni triznosti? 
B. Netriznost, nestid|ivost .... nemilostivost. I. 
Velikanovic upu6. 1, 402. Ocita su dila tilesna, 
kakono su kurvarstvo, necistoca, nestidjivost. B. 
Leakovic gov. 170. 

NESTIMA, /. bescast, necast; protivno: stima. 
Mijec nacinena prema tal. disistima. Samo u 
primjeru: Ne dospijeva plakat moje srdce .... 
ot nestime i stete, koja se ucinila ot monastirah 
(u pismu xiisanom g. 1770). Starine 10, 35. 

NESTIZAN, nestizna, adj. onaj koji se ne 
moze stici. Samo u Stulicevu rjecniku. 

NE STO J AN, adj. nepostojan, nesiguran ; kao 
da je to u primjeru (jedinom, sto se nasao) : 
Premda se covik cini jedna velika stvar, nije 
drugo nego jedna prilika od slabosti . . . i jedno 
prilikovane nestojuo. M. Radnic I67a. 

NESTOJEC, nestojeca, upravo partic. prez. 
prema glag. ne stajati; nepostojan, nestalan. 
Samo u jednoj knizi. Ove stvari jesu nestojece 
i prominuju se svaki cas. M. Radnic 128a. Ne 
ima stvari nestojecije negoli postene (t. j. cast, 
koja ]udi kome cine) .... dakle zasto istes . . . 
i zelis stvari toliko nestojece, koje drugo nisu 
nego sjen ? 131t>. 

NEST0P:^IV, adj. onaj, koji se ne moze sto- 
piti. Samo u Sulekovu rjecn. zn. naz. (atherman, 
undurchwarmig, atermano). 

NESTOPOLAC, Nest6polca, m. covjek iz Ne- 
stopoja. Izmedu rjecnika samo u Vukovu (Einer 
vou Nestopoje). Drz' se dobro, Nestopo^ce Janko ! 
Nar pjes. vuk 2, 142. 

NESTOPO^jE, n. geogr. ime (grad? selo? poje?) 
valada izmis^eno. Samo u primjeru: U pitomu 
Nestopo|u tvome. Nar. pjes. vuk 2, 142 i otud 
u Vukovu rjecniku (gdje se ne kaze, ni sto je 
Nestox3o]e, ni gdje je). 

NESTOR, Nestora ^s takvijem se akc. govori), 
m. ime (ponajvise kaludersko), grc. Nsarojo. S. 
Novakovid pom. 85. Nestor Gojkovic (trgovac). 
Nar. pjes. vuk 4, 537 (medu prenumerantima). 
Nestor Filipovid (vojnik). Rat 384. 



NESTORIJANAG, Nestorijanca, m. onaj,koii 
se u vjeri drzi Nestorija. Samo u jednoj knizi. 
Istomacene vire zabludenem Nestorija opoga- 
neno poslase po nikojemu Nestorijancu imenooi 
Jakobu. A. Kanizlic kam. 692. 

NESTOROVIC, m. prezime izvedeno od imena 
Nestor ; dosta obicno, ali samo u Srba. D. Avra- 
movid 234. Rat 413, Sem. pakr. (1898) 29. Drz. 
kalend. (1905) 300. 

NESTRAH, m. stane bez straha. Izmedu rjec- 
nika samo u Stulicevu (nestrah v. bezstrah) i 
samo u primjeru: Tebi ispovidam sve gribe 
moje .... sve nestrahe, sve neposlube moje. I. 
T. Mrnavid nauk 29. 

NESTRAH^IV, adj. isto sto nestrasjiv, ne- 
strasiv. Samo ti primjeru: Tako nestrabjivib za 
mod privariti. I. T. Mrnavid osm. 164. 

NESTRaSaN, adj. samo u dvije knige. a) onaj, 
koji se ne strasi, ne boji. Mladez nasa jest ne- 
strasna. B. Leakovic gov. 28. - b) onaj, koji 
je ucinen bez straha. Da odpustene bude slo- 
bodno, brezsilno, brezprivarno i nestrasno. A. 
d. Costa 1, 263. 

NESTRASIV, adj. onaj, koji se ne strasi, ne 
boji; protivno strasiv. U rjecniku Belinu (arri- 
scbiato), u Voltigijinu (noa pauroso, unerschreck- 
lich) i u Stulicevu (intrepidus .... impavidus 
s naznakom, da je iz ceskoga rjecn., — adv. ne- 
strasivo, intrepide, impavide). U svaku vatru 
nestrasiv idase. A. Kanizlic fran. 220. Tako 
kripka i nestrasiva srdca bijaf/tju. kam. v. Ako 
moze rukom drzat .... druga nestrasiva. B. Zu- 
zeri 54. 

NESTRAS^IV, adj. isto sto nestrasiv. Izmedu 
rjecnika samo u Jambresicevu (nestrasliv, intre- 
pidus, — adv. nestraslivo, intrepide, — u lat. 
dijelu). Gorase srce negovo |ubavi nestras^i- 
vom. B. Kasic in. 24. Dvije ruke . . . . sablu 
drzece izpovidaju nestras|ivo srce. I. Zanicid viii. 
Glasoviti vojnik, delija nestrasj.ivi. 42. Poplaiiti 
moze . . . . i nestrasjivu zenu. A. d. Costa 1, 158. 
Srdce imao je svrbu naravi covicanske nestras- 
livo. I. Velikanovic upud. 1, 102. 

NESTRASNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nestrasan, t. j. koji se ne strasi. Samo u pri- 
mjeru: Doista se dive svi . . . . negovoj nestrai- 
nosti usred najvede opasnosti. M. D. Milidevic 
pom. 104. 

NESTRATIV, adj. onaj, koji se ne moze stratiti. 
Samo ti Stulicevu rjecniku (qui consumi nequit). 
NESTROJAN, nestrojna, adj. neskladan; pro- 
tivno: strojan. Samo u Popovicevu rjecniku 
(disbar monisch). Iz rus. necTpoiiHwii. 

NESTROJEI^E, n. upravo nom. verb, prema 
glag. ne strojiti (se); buna, nemir. Izmedu rjec- 
nika samo u Stulicevu (seditio, tumultus, con- 
fusio, perturbatio s naznakom, da je iz glag. 
brevijara) i samo u jednoj knizi. Nestrojenje 
poce biti meju Aristobulom i Irkanom. to. Ko- 
zicid 3a. Dijakon sudi stvoren bisi arbijerej v 
nestrojenji plka. 21b, Ize nestrojenje vzdvizaliu 
y Rime, 25^. 

NESTROJNIK, m, buntovnik. Samo u jednoj 
knizi. Sabrav vojsku nestrojnikov nade obnasati 
turackoje oruzije. S. Kozicid 49a. Prognan bisi 
z Rima ot nestrojnikov nikih. 52^. 

NESTRPAN, nestrpna, adj. onaj, koji se ne 
moze strpjeti {t. j. podnijeti). Izmedu rjeimka 
samo u Danicicevu (nesi.trbpi.nb, intolerabilis 
s primjerom iz srpskoslov. isprave xv vijeka) i 
samo u primjeru: Nestrpna (u rukopisu ,ne- 



NESTRPE]^1V 

starna') starosti, vaj dali pod nebi protiva kri 
posti tvojojzi lijek ne bi? N. Najeikovic 1, J40. 

NESTRPEl^IV, adj. isto sto nestrpliv. Izmedu 
rjecnxka samo u Popovicevu (angeduldig) i samo 
u primjeru: Da je srecniji trpejivi clovek u 
nescastiju nego nestrpejivi u scastiju. D. Obra- 
dovic Hov. 135. 

NESTRPEJ^IVOST, /. svojstvo' onoga, koji je 
yte-trpejiv. Samo u Popovicevu rjecniku (Unge- 
duld). 

NE.*fTRP^jltl^E (bice takav akc), n. upravo 
nam. verb, previa glag. ne strpjeti (se); isto sto 
)iestrp(ivo8t\ protivno: strplene. U rjecniku ni- 
jednum. Velik grih, ki prebiva na zem)i, ki se 
zove ne3trp|enje. Kolunic zborn. 56. Bise prisal 
V toliko nestrpjene, da ne nahajase pokoja. Mi- 
rakuli 89. Da .... pred velikom nesricom i ne- 
sLrp|enjem izmej negova plka ne zgine. Pro- 
roci 8. Kaze ti svitlost strpjenja . . . . a ti obi- 
ras nestrpjenje. F. Glavinic cet. posl. 51. Knez 
Milos opazase tu neurednost, i nestrpjene ga 
obuzimafie. M. D. Milicevic u Ivekovicevu rjedn. 

NESTRPJ^IV, adj. 

a) onaj, koji se ne zna Hi ne maze (u)str- 
pjeti; protivno: strp\iv. Izmedu rjecnika samo 
u Vukovu (ungeduldig, impatiens) i samo u 
jednoga pisca. Nestrpjivi Mehmed naredi, da se 
obrate svi iedanaest topova protiv velikijeh 
vrata. S. ^^ubisa prip. 83. — Adv. Pripita ne- 
strpjivo Vracen. 239. 

b) onaj, koji se moze trpjeti, podnositi. Sa- 
mo u Jambresicevu rjecniku (samo adv. nestrp- 
Jivo, netrpno, intoleranter, — u lat. dijelu). 

NESTRPl^IVOST, ne3trp}ivosti, /. svojstvo 
onoga, koji je nestrpliv; protivno: strp\ivost. 
Samo M Vukovu rjecniku (izd. 1898: Ungeduld, 
impatientia). 

NESTUD, m. nestidan covjek. Govori se u 
hrv. primorju. F. Kurelac rad jug. akad. 15, 130. 
Korijen je isti, koji je u stid, stidan. 

NESTVA (jamacno je takav akc), f. isto sto 
mestva i iatoga postana. U rjedniku nijednom. 
Stade skripa nestav' i papuca {iz nar. pjesme 
bosanske). Hrv. nar. pjes. 5, 318. Govori se u 
Dnlmaciji. M. Pavlinovic. U Po]icima (u Balm.) 
nostve none djevojke. Zborn. za nar. ziv. 10, 67, 
— oko Broda (u SlavunijiJ ludi. V. Bogisic 
zborn. 162. — Tamno je znacene u primjeru: (ia, 
ve6er lovismo po moru svitedi, za nestvu dilismo, 
gdi moze doteci. P. Hektorovid 49. 

NESTVORAN, adj. isto sto nestvoren. U rjec- 
niku nijednom. Ako .sunca zemajskoga gledat 
mu6nost tolika je, bto ne.stvorna nebeakoga, u 
kom vr.siio^t svjikoja jeV J. Kavanin 496b. 
Go.spodara nestvornoga naredbe su zlato iz pla- 
ma. I. Dordic salt. 49. Proslavite stvoriteja 
nestvornoga. 369. Er ce bit uzdignut na uzivane 
od svijeb dobar nestvornijeh. B. Zuzeri 825. 

NESIK^AN, nesuina, ndj. isto sto nebitan. 
Izmedu rjccnika samo u Sulekoou rjecn. zn. naz. 
(ausserwesentlich). Potvrda je joH: Nesucan, ne- 
bitan, unerheblich, unwe.'sentlich. Jur. pol. term. 
527. liijcc je naiinena od participa prez. suci 
(prema glag. jesam. 

NESUCANSTVEN, adj. isto Ho nf.mcan. Po- 
tvrda je samo: Nesu^anstveni uvjet, Neben- 
Bodingung, unwesentliche Bedingung. Jur. pol. 
term. 363. — Adj. je izveden od imenice nesu- 
caustvo, kojoj nema x)otvrde, a znacene bi joj 
bilo : nebice. 



90 NESUMNIV 

NESUDBINA, /. isto sto besudbina. Samo u 
primjeru navedenom kod rijeci besudbina. 

NESUDOREDAN, adj. nejasna znacena. Sa- 
mo u primjeru: Biskupi . . . . u kratko i nesu- 
doredno zapoznati ce, da nista nije bilo lazjivo. 
I. P. Lucie nar. 87. 

NESUDENICA, fern, prema masc. nesudenik. 
Izmedu rjeinika samo u Vukovu (die Nichtbe- 
stimmte, non destinata [sponsa]) i samo u pri- 
mjeru: Feti-begovic i negova nesudenica (natpis 
pjesmi). Nar. pjes. vuk 1, 584. 

NESUDENIK, nesudenika, m. onaj, koji nije 
suden kojoj zeni Hi djevojci. da joj bude muz. 
Izmedu rjecnika samo u Vukovu (der Nichtbe- 
stimmte, non destinatus [sponsus] s primjerom 
iz nar. pjes. vuk 7, 236 : Vjerenice, moj nesu- 
denice!). Noj govori Ive nesudenik. Jacke 149. 
Lijepa Sara (stamp. Saraj) udesna bijasa svojim 
nesudenikom. M. Pavlinovic razl. sp. 377. Dajte 
meni srmali mabramu . . . . da je spremim mom 
nesudeniku. Nar. pjesm. horm. 1, 105. — U pri- 
mjeru, sto ga Vuk navodi, bi^ezi on akc. nesu- 
denice. Danicic u svome clanku o akcentima 
imenica muskoga roda pod iv, 20 sumna, je li 
to dobro; po negovu mis(enu nije -e-, nego -e-. 

NESUDENAK, nesudenaka, m. isto sto nesu- 
denik- Samo u primjeru: Vjerenice, moj nesude- 
nace! Nar. pjes. vuk 6, 176. 

NESUDENE, n. upravo nom. verb, prema glag. 
ne suditi; ono, sto nije kome sudeno. Izmedu 
rjecnika samo u Vukovu (das Nichtbestimmte, 
quod non erat destinatum s primjerom iz neke 
nar. pjesme: Oj devojko, moje nesudene! is na- 
znakom, da je rijec ,stajaca'). Primjera se naslo 
samo u narodnim pjesmama, i to samo za nesu- 
denika i za nesudenicu. 

a) isto sto nesudenik. O ti Pavle, mojc ne- 
sudene! Nar. pjes. bog. 261. Obrecene, moje ne- 
sudene! (pise djevojka duzdu mletackome). Pjev. 
crn. 188b. Ali Mara odgovara Jovu: A ti Jovo, 
nesudene moje! Nar. pjes. vuk 1, 267. Jao Jovo, 
moje nesudene! Nar. pjes. here, vuk 3. 

b) isto sto nesudenica. Povrni mi moje ne- 
sudene. Pjev. cm. 263b. Jovo Mari tiho odgo- 
vara: Duso Maro, nesudene moje! Nar. pjes. 
vuk 1, 266. Iznesi me pod nerangu zutu, da ja 
vidu moje nesudene. 3, 525. Beru li te bule al' 
devojke, ali ono moje nesudene? 5 (1898), 287. 

NE8UMAN, adj. isto sto nesumniv. Samo u 
Stulicevu rjecniku (certus, baud dubius, — adv. 
nesumno, v. bezsumno). — Nepouzdano. 

NESUMNA, /. isto sto nesumniv ost: protivno: 
sumna. Samo u rjecnicima, i to u Mikafinu 
(certitude), u Belinu (certezza), u Voltigijinu 
(nessun sospetto, kein Argwohu) i u Stulicevu 
(cognitio, notitia certa). 

NESUMNENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
sumniti. Samo u Stulicevu rjedniku (nesumnene, 
V. nesumnaj. 

NESUMNIV (jamacno je takav akc), adj. in- 
dubitatus, certus; protivno: sumniv. Pored -n- 
nalazi se i -)- {vidi medu primjerima). V rjecniku 
Mika}inu (nesumniv, certus, minime dubius, — 
adv. nesumnivo, bez sumne, certe, procul du- 
bio), u Belinu (nesumniv, certo e indubitdto, 
— adv. nesumnivo, certamente, fermamente, in- 
dubitatamente), u Stulicevu (nesumniv, v. bez- 
sumiiiv) i u Sulekovu nem.-hrv. (nesumniv, un- 
verdachtig, — nesumjiv, unbedenklich). 

a) onaj, u kojemu nema sumne; samo u 
primjeru: Napreduj dakle a 6istom i s nesum- 



NESUMl^IVOST 



91 



NESVIJESNOST 



nivom vjerom (iz tat. pergo ergo cum simplici 
et indubitata fide). B. Kasic nasi. 296. 

b) onaj, kojemu nema sumne. K nesum- 
Jivoj gremo smrti. I. Zaaotti en. 25. Svjedocan- 
stva nesumniva tvu su odkrila zlobu hudu. P. 
Kanaveli6 326. Nesumlivo jestvo Boga svjedocil 
bi. J. Kavanin 530*>. Ovo je kratki put nesum- 
nivi, nevaravi. I. M. Mateic 86. Utociste ne- 
sumnivo pri svakoj pogibi. 98. Nesumniva i mi- 
lostiva obrano svijeh krivnika! Stit 22. Kratko 
izkazane .... aakupjeno i izvadeno iz nesum- 
nivifA.^ temeja i svidocanstva istinitif/ij. I. P. 
Lucie izk. (na natpisu knizi). 06iti i nesumniv 
bijig, da je on jedan himbenik. A. d. Bella 
razg. 24. Nesumniv, unverdachtig. Jur. pol. 
term. 540. — Adn. Koja (t. j. pisma) nesumnivo 
kazu, da .... I. M. Mateic 33. Bijeze nesum- 
nivo zestoku Jubav. 311. Koju (t. j. milost) so- 
bom nesumnivo tvore. T. Ivanovid 71. 

NESUMNIVOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
sumnivo. Izniedu r)ecnika satno u Sulekovu nem.- 
hrv. (Unverdachtigkeit). Da ... . budete imali 
onu najvecu nesumnivost, koja se moze imat na 
ovem svijetu. B. Zuzeri 385. Nesumnivost, Un- 
verdachtigkeit. Jur. pol. term. 541. 

NESUSTAVAN, adj. onaj, koji je bez sustava, 
t. j. bez sistejna; protivno: sustavan. Samo u 
primjeru : Nifita vise ne oslabi i ne dosadi pa- 
meti sto naglo i nesustavno stivene. M. Pavli- 
novic rad. l39. 

NESU§TA, /. selo u Srbiji u okrugu toplie- 
kom. M. E). Milicevic kra}. srb. 387. 

NESUUZETAN, adj. onaj, koji se ne maze 
dokuciti. Samo u primjeru: Koliko su nesu- 
uzetna vijeda negova (iz lat. quam incompre- 
hensibilia sunt judicia ejus. rom. 11, 33). F. La- 
scrii ned. 254. Ispor. nesauzetstvo. 

NESUVEZAN, adj. neskladan, neslozan. M« 
Pavlinovic (zabi^eziu uza to i narodmi poslo- 
vicu: Nesuvezno krajestvo gotovo rasuce). 

NESUZAN, nesuzna, adj. onaj, za kojim se 
ne suzi {ne place). Samo u Stulicevu rjecniku 
(infletus). 

NESUZIV, adj. isto sto nesuzan. Samo u Stu- 
licevu rjecniku (infletus). 

NESVAGDASNI, adj. onaj, koji nije Hi ne 
biva svagda. Samo u Stulicevu rjecniku (ne- 
svakdasan, nesvakdasni, interruptus). 

NESVAGDOBAN, nesvagdobna, adj. onaj, koji 
ne biva u svako doba. Samo u Stulicevu rjecniku 
(nesvakdoban, interruptus). 

NESVAKCASAN, nesvakcasna, adj. onaj, koji 
ne biva svaki cas. Samo u Stulicevu rjecniku 
(interruptus). 

NESVANULICA, m. prezime. Sem. pakr. 
(1898) 29. 

NESVECAN, adj. onaj, koji se ne svetkuje; 
protivno : svecan. Samo u primjerima : Dan prvi 
nesvecani po svetkovini ocisienja. A. Guceti6 
roz. mar. 29. U sfecane i nesfedane dnevi. B. 
Kasic rit. xxvii. 

NESVET, adj. onaj, koji je bez svetine, po- 
svecetia; protivno: svet. Samo u primjerima: 
Neka se ne moze nitko nimi sluziti nesfeto, sa- 
krilego i gresno. B. Kasid rit. 9. Nek drugi 
misnik sudi misnika posvecenoga, a laici i ne- 
sveti }udi ne mogu. I. Ancic svitl. 67. Opaki 
Judi priobracaju u kojegod stvari svjetovne i 
nesvete J. Matovic 352 




NESVIDAN, adj. nejasna znacena ; samo u 
primjeru : Ubojstvo .... koje se cini po komu 
nesvidnomu pomajkanju. A. d. Costa 2, 155. Vidi 
nesvidnost. 

NESVIDJ^IV, onaj, koji ne ce da se svidi, t. j. 
da se dozove, popravi. Izmedu rjecnika samo u 
Belinu (incorrigibile) i u Voltigijinu (incorrigi- 
bile, unverbesserlich). Ako bi nesvidjivi jos u 
svoi'oj opacini napridovali. I. P. Lucie nar. 71. 
Biskupi pedipsati 6e zlocudne i nesvidjive. 76. 
— Ne razabtra se znacerie u primjeru: Bili su 
prvasni poglavki potvrditi s tomacenem toliko 
tankoumnim, da se viditi ocito mo2e, da Turci 
nisu bezumni i nesvidjivi, kako mlogi kratjani 
od nih misle. A. Tomikovic ziv. 258. 

NESVID^ilVOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nesvidliv. Samo u Belinu rjecniku (nesvidlivos, 
incorrigibilita). 

NESVIDNOST, /. rijec nejasna znacena ; sa- 
mo u primjeru: Ako popa^ene .... bude uci- 
neno po nesvidnosti, a ne s himbenoscu. A. d. 
Costa 2, 150. Vidi nesvidan. 

NES\^IDOST, /. rijec nejasna znacena; samo 
u primjeru navedenom kod nesrecina. 

NESVIDENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
svidjeti se (t. j. ne dozvati se, ne popraviti se). 
Samo u primjerima: Toliko je nesvijenje i ne- 
harnost 61ovika ovoga prema Bogu. P. Radovcic 
ist. 70. Osvin ove zgode od nesvidenja cetiri zlo- 
cinstva se nahode. A. d. Costa 2, 203. 

NESVIJESNICA, /. 

a) isto sto nesvjestica pod a. Samo u 
jednoj knizi, Ka(n)o da je u nesvistnieu upao. 
A. Kanizli6 kam. 257. 424. 

b) ludo, bezmnno zensko. Samo u primje- 
rima: Izgubide nesvijesnica nemu i sebi kru- 
nu. P. Kanavelid 472. Ah jedna nesvisuice! ta 
nije li boje podnositi ove nevoje negoli muke 
paklene? J. Banovac pred. 94. Vi skitjive ne- 
svisnice, na sastancim sto radite? V. Dosen 95^. 

NESVIJESNICKI, adj. i adv. lud, ludo. Samo 
u Stulicevu rjecniku, u kojem se za adj. kaze da 
znaci lat. imprudens, a za adv.: v. nesvjestice. 

NESVIJESNIK, m. nesvijestan, t. j. lud, 
bezuman covjek. Izmedu rjecnika samo u Belinu 
(scioccaccio, scioccoje, grande sciocco, temera- 
rio). O slijepi covjede, zem|a ti omili, ka te, 
uesviiesnice, na gork plac usili. M. Drzic 17. 
Platit ces mi prid nim, hudi nesvijesnice, tej 
besjede. G. Palmoti6 2, 148. Kad nesvijesnik zli 
nastoja dat smrt tebi. 3, 1873'. Nesvijesnice pram 
izdavni, spozuaj tesku tvu krivinu. A. Glede- 
vic 45l>. Nesvijesnike ne zabudi i sto rijese na 
te ikada. I. Dordic salt. 249. Vojstit ce pored 
s nime krug zemajski suproc nesvijesnicim (iz 
lat. pugnabit cum illo orbis terrarum contra in - 
sensatos. lib. sap. 5, 21). S. Rosa 9^. Nesvist- 
nice, kako je to prvi put, tako cemo ti . . . . 
oprostiti. A. Blagojevic khin. 17. Oni nesvistnik 
ne rece, da nije Boga. A. d. Bella razg. 118. 

NESVIJESNOST, /. 

a) isto sto nesvijest pod a, nesvjestica. 
Samo u Popovicevu rjecniku (nesvesnost, Be- 
wusstlosigkeit). 

b) isto sto besvijesnost, t. j. ludost, bez- 
umnost. U rjecniku Mikafinu (nesvijestnost, lu- 
dost, ineptia, stultitia), u Belinu (nesvijesnos, 
imprudenza, inconsideratione, sciocchezza, gof- 
fezza, temerita), u Voltigijinu (balordaggine, 
Tolpeley) * u Stulicevu (stultitia). Nego se iz- 
opaci za srarad zivi ma nesvisnost. J. Kavania 



NESVIJEST 



92 



NESVIJEST AN 



445b. Oh Boze! Velike nesvisnosti od nikUh) 
krscana! J. Banovac prdi 77. Boze neumrli, 
iudne nesvisnosti, tilo gojiti, a dusu zapustati! 
razij. 102. Tko bi nerazioinosti, nesvipnosti i 
smrti tvoje uzrok bio? D. Rapic 116. Da vla- 
daoci . . . . s nesvistnostju taknu slobod crkve. 
I. P. Lucid nar. 132. 

NESVIJEST, nu3vijesti, /. auimi defectio, 
dementia . . . ., protivno: svijest. Akc. je u lok. 
sing, po svoj prilici nesvijesti. U rjecniku Be- 
hnu, Voltigijinu, Stulicevu i u Vukovu (vidi 
dale). 

a. isto Sto nesvjestica, t. j. stane, kad se 
tko onesvijesti, obeznani. U rjeiniku Vukovu 
(Ohnmacht, deliquium animae, syncope: pao u 
nesvijest). Na ne^ mrtva nesvist dode .... licem 
svojim na tie pade (adj. mrtva se proteze na 
rijec nesvist, a ne na neg). P. Knezevid muka 38. 
Kada mu zaradi nesvisti zilu otvorise. A. Ka- 
nizlic fran 94. Sve bolesti kanoti jurisom na 
negra udarise, navlastito duga za jednu uru ne- 
svijest. 9.5. Kad tko stoji nad propasti .... vaja 
oci dignut g^ori, da ga nesvist ne obori. V. Do- 
sen 230*. Onda k rucku vaJa sisti, vaj^a zderat 
do nesvisti. 248b. Porad velikoga smrada pade 
u nesvist. Blago turl. 196. Cinilo mi se, kao 
da cu izdaf'/iOnuti, poleJao sam kao u nesvesti. 
D. Obradovic ziv. 78. Dok oba iznemogu i u 
nesvest padnu. bas. 25. Upali su ili u nesvijest 
ili u smrtno mrtvilo. T. Ivanovic 133. Sto se 
osobito daje onome, koji padne u nesvijest, da 
bi doSao k sebi. Vuk nar. pjes. 1, 94. Ona tuzna 
jos sebi ne dode, al' na posletku s' iz nesvesti 
preuu. B. Eadicevic (1880) 242. On na onome 
mjestu pade u nesvijest kao mrtav. Nar. prip. 
vuk 193. Stigne je vino, te pane u nesvijest. 
Nar. prip. vrc. 5i. Nesvist dojde Idris-begovici, 
zanese se u svojoj odaji. Hrv. nar. pjes. 5, 332. 
— Ovamo ce ici i primjeri: Vb nesbvesti usb- 
nulb behb na grobe. Domentijana. 340. Kad bi 
nesvist i slabost stekao .... niti bi se mogao 
gauuti. M. A. Kejkovic sat. 164. 

b. ludost, bezum(e. U rjecniku Belinu (ne- 
svijes, babbuggine, balordaggine, stoltezza) i u 
Voltigijinu (balordaggine, Tolpeley.) 

<ij uopce. S njekom nesvijesti zavidnom 
odvede vas pjesni red postavis u smece. D. Ka- 
nina 68*. Na boj hudi zove kroz nesvijesti svqje 
mauene .... Jokastiae sad sinove. M. Buaic .S9. 
Da je u noj .... nesvijea lada od pameti. M. 
Orbin 26. Ah, ka nesvijes tuzna ovo je, kuda 
arnem a bijesom hudim? I. Gundulic 47. Lu- 
vcnoj u nesvijesti trate blago, snagu more. (jr. 
Pftlmotic 3, 12«. Ne samo je grih sasvim izgu- 
biti ufanjo, dali je josce jedna smamnost i no- 
ttvist. P. Kadovfic nac. 2U3. Pun ta&tiue i ne- 
svijesti ovako se hva.sta i slavi. P. Kanavolid 17. 
Nesvijes jest zloca protiva kriposti od mudro- 
8ti. K. Mazarovic 53. Nesvijest be je u riemu 
i ne moio razumiti {iz lat. stultitia enim est 
illi et con potest iutelligere. 1 cor. 2, 14). P. 
Knezevid osm. 65. Da avak pozna veliku elipocu 
i nesvist ubozih krstjana. M. Pavisid 47. Er bi 
bila velika nesvijes 1 velika pomama .... drzat 
za nihU onu dusu. D. Basic 170. Ona bududi 
.... pamet izgubila bjezase u nesvijesti iz do- 
ma. I. Dordic bon. 193. Koja je dake nesvijes 
natjecat se s Bogom. A. Kalid prop. 420. Nu 
iujto nesvijea cudnu jednoga zatravjena . . . . 
Jubovnika. B. Zuzeri 165. Miloi baca u nesvijes 
jude al' u pjanstvo neko precerano. P. Petrovid 
gor. vijen. 84 (to je jedtni primjer, sto se nasao 
%z vremena poslije xviii vijeka). i t. d. — Buda- 



lastu cejadetu govore na ostrvu Babu Inesvist, 
nesmotrenak. M. Kusar rad jug, akad. 118, 52. 
Ispor. nepodoba pod (d), e, nesreda 2)od d, ne- 
vo\a, pod f, d. To su (kao- i nesvijest^ rijeci 
ienskoga roda apstraktna znacena pa se uzi- 
maju za ce}ad (kao psovka). 

b) u nesvijest, t. j. ludo, hezumno. U tebi 
manen bijes i svetijeh i Boga proklina u ne- 
svijes. M. Vetranic 1, 81. Od dara svjetovnijeh 
ufanje tko ima, taj zaman supa| mijeh u ne- 
svijes nadima. 1, 102. Pride pak sova leteci u 
nesvijes od njekud iz lova jakino manen bijes. 
2, 85. Nu brze ti drugu ne imas misliti neg vile 
po lugu u nesvijes slijediti? N. Najeskovid 1,185. 
Da znaju, na svitu kako je u nesvis gruba stvar 
ziviti. M. Drzic 120. Ne sprdaj u nesvijes, stan' 
muce. A. Sasin 105. Ali se ne prija u nesvijes 
poginut. D. Zlatarid 9^. Zmijo Juta . . . . u ne- 
svijes ne rigaj. I. Gundulic 139. 

c. hijes, mahnitost, pomama (sve u prenese- 
t^om smislu.) U rjecniku Belinu (nesvijes, mat- 
tezza, insania, mahnitos, pomama s primjerom iz 
Pahnotica, koji je ovdje naveden pod b, a). Ovdi 
gledas .... tvojijeh starijeh dvor ovi pun ne- 
svijesti, pun smrti, nerazbor u kom se namjesti. 
D. Zlatarid 1^. Odvece ter nemoj navidit krv- 
nike i nih nesvijes u zabit ne htjej oc. 5^. Kad 
vrla zla nesvijes cadka nam pogubi. 31*. Jak 
lavica, kad sred stijena lavice joj lovac digae, 
u nesvijesti nesmi^ena skacud se ori, da ga 
stigne. I. Gundulid 341. 

d. golema mnozina, tusta. Miklosic u svome 
staroslov. rjecniku navodi rijeci nesi.veda {av- 
Qidg, numerus infiaitus), nesi.vSdbni> [avoCog, in- 
finitus) ; te dvije rijeci stoje u svezi s glag. ve- 
deti, t. j. znati; prvoj je dakle pravo znadene: 
ono, sto se ne zna, a drugoj: onaj, koji se ne 
zna, a otud se lako nioglo razviti znacene : go- 
lema mnozina, neizbrojan, t. j. cemu se ne zna 
pravi broj (tako je velik). Tako treba tumaciti 
i rijed nesvijest u znacenu, koje ovamo ide: ono, 
sto se ne zna {rijeci vijest, svijest upravo zna- 
ce: ono, sto se zna). II rjecniku Stulicevu (ne- 
svijes, V. mnoStvo s krivom naznakom: indecl., 
t. j. da se rijec ne sklana) i samo u jednoj 
kiiizi. Koja sila, kola nesvijes prjdubokijeh ne- 
izmjernijeh voda ! B. Zuzeri 274. Sa|udi ga tijem 
nacinom gusarima, od kojijeh jednu nesvijes 
potukose. 371. Pusak i sabaja, trkada i strijela 
jedna nesvijes. 401. Uze govorit sve sto umijase 
molitvica .... umijase ih jednu nesvijes. 4)7. 

e. Ne razabira se znacene u primjerima: 
Neka gre u nesvis, neka gre uhijen. S. Mence 
tic 274. Zatoj grem u nesvis cvileci pakleno. 317. 
Gorami hodeci zaveden u nesvist. jD. Barakovid 
vila 276. Vinogradu sto ces cinit sada, kad se 
loza u nesvisti vlada ? J. S. Kejkovid 42. 

NESVIJESTAN, nesvijesna, adj. onaj, koji je 
bez svijesti, koji je u nesvijesti; protivno: svi- 
jestan. Nom. sing. m. moze glasiti i nesvijesan 
(potvrde vidi mectu primjerima). Akc. je postav- 
len prema besvijestan. U vecini rjecnika (vidi 
dale). Iz vremena poslije Stuliceva rjecnika malo 
je potvrda, 

a. onaj , knji je pao u nesvijest, u nesvje- 
siicu. Samo u t^ulekovu rjecn. zn. naz. (bewusst- 
los, fuori di senno) i u Popovicevu (ohnmachtig, 
bowusstlos). 

b. lud, bezuman, nerazborit; vidi nesvijest 
pod b. U rjecniku Mikajinu (nesvijestan, sulud, 
luente captus, ineptus, stultus, insulsus, — adv. 
nesvijestno, ludo, inepte, stulte, insulse), u Be- 



NESVIJESTAN 



linu (babbuasso, balordo, imprudente, matto 
[s frimjerom iz Palmotica 3, 12^: Kud srnete 
tuzni i na sto nesvijesna vas vodi zeja?], pazzo, 
sciocco, sconsigliato, — adv. nesvijesno, balor- 
damente, imprudentemente, mattametite, pazza- 
mente, scioccamente), u Bjelostjencevu (nesve- 
sten V. nespameten), m Voltigijinu (nesvijesni, 
balordo, goffo, plumb, tolpelhaft) i u Stulicevu 
(nesvijesan, iraprudens, stultus, demens, amens 
s pritnjerima iz Palmotica, koji se navode i u 
Belinu rjecn., — adv. nesvijesno, stulte, insane, 
insipienter, fatue). 

a) adj. 

aa) ieladma. Mnokrat sam dat hotil 
svrhu mom zivotu, nesvijestan drags vil er odoh 
lipotu. Mencetic— Drzii 518. Ako um tamni tvoj 
ne scijeni me pjesni, ni cudo velje toj, zlotvore 
nesvijesni. D. Ranina 68b. Koji (t.j. grijeh) s&m 
satvoril buduci nesvijestan. N. Dimitrovi6 34. 
O mladce nesvijestan, sto je tebi? F. Lukare- 
vic 6. Nesvijestan berberia .... da ga ne obrize 
nozicami. M. Radnid 549a. Ja potisteno stvo- 
renje i nesvijesna gresnica. V. Andrijasevic 
put 94. Nemoj dakle, dragi'brate, ah nesvijestan 
toj ciniti. A. Vitaji6 ost. 75. Pavao Galacijane 
zovp nesvisne. A. Baiic 132. Eece nesvisan u 
srcu svom : nije Boga. J. Banovac pred. 66. Vi 
cete mi reci, da je on bio nesvisan ustavjat se 
brati cvice imajuci potribu od bizana. razg. 185. 
Zasto jesi tako nerazlozan i nesvistan, da zives 
Slobodan i spavas brezoprezan? D. Rapic 115. 
Nahode se nikoji tako budalasti i nesvisni. A. 
Kanizlic kam. S95. Koliko nesvijestan bjeh i 
neharan! I. M. Mateic 290. Kad gresnici nesvi- 
jesni bi promislili. N. Marci 112. Seer mu se 
stane fiuditi, sta zbori, i za luda i nesvijesna 
coeka cijeniti ga. Nar. prip. vuk 145. i t. d. 

bb) zivotinama. Zivina pritila i obi- 
lesna najlise kada je, vladaocu nesvijesna sve 
trude za'daje. M. Vetrani6 2, 170, Skot nesvi- 
jesni u vrlini .... spozna, ko mu dobro cini. 
I. Gundulic 245. Kako nesvijesne i nijeme zi- 
vine .... upadaju u smrt. B. Kasid nasi. 125. 
Zatvara se zvir nesvisna. J. Kavanin 252^. 
(Bog) stavi u gore skot nesvijesni. I. Dordic 
uzd. 14. Lav nesvijesni, vepar hudi ^pri razbludi 
svoju nemilos zaboravja. pjes. 89. Covik .... 
prilican se ucini zivini nesvisnoj. J. Banovac 
pripov. 200. 

cc) cemu bestjelesnom i apstralitnom. 
Zlato nadimje i dize covjeka u misli nesvijesne. 
F. Lukarevic 260. Kada ustezemo .... pozude 
neuaredne i nesvijesne od puti nase. A. Gucetic 
roz. mar. 306. Ah nesvijesna obolasti, kud se 
nijesi ti prostrla? I. Gundulid 863. Pocese vi- 
kati, da to , bise nesfijesna sminost. B. Kasid 
fran. 141. Cudene ■ . . ,• rasr^bi je podlozeno i 
pozudam nesvijesnima. G. Palmotid 1, 175. Sa- 
cuva me i sahrani od nesvijesne tve osude. A. 
Gledevid 43b. On u svoje djetinske dnevi cini 
.... mnoge ludosti pristojne negovijem nesvije- 
snijem godistima. V. M. Gucetid 142. ^jubav 
nesvisna kraja Stipana bi uzrok od negove smrti. 
A. Kacic kor. 438. Nije dopusteno promijeniti 
obicaj svoje crkve . . . . s nesvijestnijem smion- 
stvom. J. Matovic 196. Kad bi moja nesvijesna 
vo^a htjela se od tebe odmetnuti. L. Radio 10. 
Nasrnut nesvijesnim duhom od oholasti. I. Dor- 
dic ben. 127. Da je posve nesvistan ogovor sada 
prineseni. I. P. Lucid razg. 113. Ah odgovora 
nesvijesnoga ! B. Zuzeri 48. Dok ga (t. j. puk) 
smamise i obezumise, da udari u nesvijesni 
vrtolac. S. ]^ubisa prip. 218. i t. d. — Ovamo 



93 NESVIJESTAN 

se mece i printjer, u kojemu nesvijesna bolest 
znaci: Indilo. Razboli se jedan mladid od ne- 
svisne bolesti, tako da mu se privrnu pamot. 
J. Banovac pred. 150. 

b) adv. Koji su posli istu zenidbu ne- 
sfisno pohulili. B. Kasid is. 34. Zejenu }uve- 
nomu nesvijesno se dat vladati. G. Palmotid, 
1, 150. Prem nesvijesno suded, tako krivo da si 
razdijelio. B. Bettera cut. 38. Tijem Nabuko kra^ 
nesvijesno hlepi casti sted Bozije. I. Dordic 
pjes. 221. Tuzedi se i nesvisno besideci. A. Ka- 
cid kor. 75. Kad nesvisno sebe slavis. V. Do- 
sen 20*. Kakono nesvisno niki beside. A. d. 
Costa 2, 5. Koji uslobodise se nesvistno govo- 
riti ovo. A. Kanizlid kam. 407. Sto su po griju 
nesvisno izgubili. I. P. Ludid razg. 14. Gdi je 
ona druzba toliko draga, koju si tako nesvijesno 
Jubila? Misli krst. 34. Ki nesvijesno vjerovahu 
mcd liegovu. N. Marci 37. Vojase sebe i vas 
narod nesvijesno pogubiti. D. Bogdanid 48. 
i t. d. 

c. bijesan, mahnit, pomaman (u prenesenom 
smislu); vidi nesvijest pod c. Sjever dme ne- 
svijesni. I. Gundulid 338. Usno grizud s ijeda 
mnoga u nesvijesne prasnu rijeci. L Gundulid 
475. Bez ozira srne, kuda nesvijesni ga bijes 
potice. 515. Kada plasi i nesvijesni (t. j. vihri) 
na to mnokrat udirahu. G. Palmotid 1, 247. 
Drugo se bludna vil zazvati ne more neg smrtna 
}uta stril, nesvijesno neg more. 2, 71. Puni gneva 
nesvijesna .... oni slijede. 3, 693'. I lavica tako 
bijesna opdi ranit prije ^ore, da bi gladna 
(stamp, gadna) i nesvijesna polovila zvijeri od 
gore. G. V. Bunid 6. Slavni glasi . . . . u nesvi- 
jesne sada vike grube su se prominili. A. Vi- 
ta|id ost. 117. Al' u kolu nike zene . . . . od 
naglog bluda bisne, upa}ene i . nesvisne zemlu 
nogam mlatit stanu. V. Dosen 102a. Nesvisan 
od Jutine bisan srne, dok pogine (t. j. srditko). 
195b. Obkruzen od svake strane s gorudijem 
zubjama nesvijestne zene. J. Matovid 515. Koni 
b'jesni, junaci nesv'jestni. Osvetn. 2, 84. Al' sto 
savjet bez pokore prudi, kad nesv'jestan u strasti 
zabludi? 4, 3. 

d. nesmotrcn, nepromis]en. V rjecniku Mi- 
kajinu (adv. nesvijestno, nesmisjeno, nesmo- 
treno) i u Belinu (inconsiderate, che non con- 
sidera quello che si fa, indiscreto, temerario 
[s primjerom iz Palmotica 3, 74* : Ah nesvijesna, 
ah prikorna, nemilostna zle desnice; u torn je 
primjeru upravo znacene, koje se ovdje navodi 
pod c], — adv. nesvijesno, inconsideratamente, 
indiscretamente). Zasto zakletva laziva i nesvi- 
jestna jest grijeh? J. Matovid 349. Suprod grihu 
od jednoga plaha i nesvisna mladida. A. d. Bella 
razg. 193. Mozda ovamo ide i primjer : Imao bi 

se uciniti sabor za posvistiti ga (t. j. papu), 

ako bi bio nesvistan. A. d. Costa 2, 9. — Adv. 
Sad dete viditi, sto je po dubravi nesvijesno 
hoditi. M. Drzic 119. Jedan ne ima misao dru- 
goga ozloglasiti, ali govori toliko nesfijesno i 
nerazborito, da mu pogrdne rijeci donose tesku 
necast. B. Kasid zrc. 97. Koji se (t. j. ispovjed- 
nici) nesvistno drugda izjuzgaju govoreci. A. 
Kadcid 319. Jere se ima sluziti s zakletvom ne- 
svijestno i nerazborito, ma razborito i razmi- 
sleno. J. Matovic 346. Bez ikakve pomne i bez 
ikakva nastojana bogojubstva nesvijestno se iz- 
govaraju rijedi molitve. 430. Govori se u Po]t- 
cima (u Balm.), na pr. Oovik kada nesvisno ide. 
Zborn. za nar. ziv, 8, 236. 

e. Ne razabira se znacene u primjerima: 
Blazenstva tva su sva, zasve er su zrit lipa, 



NESYIJESTVO 94 

nekripka, laziva. nesvijesua i slipa. D. Ranina 
131b. Ti moj dar pogrdis, nesvijesna. D. Zla- 
taric 50b. Zirna zvijer .... prignute jes naravi 
na nesvijesne grih bludnosti. G. Palmotic 3, 31^. 
0''iti blndnik i ubojica nesvijesni (goror je o 
Davidu, kad je dao pogubiti Uriju). V. Andri- 
jaJevic put 2H2. 

NESVI.IJ:STV0, n. isto sto nesvijest pod b. 
S'lmo u Kavnnina 25a. 426* (na oba mjesta u 
sroku). — Nepouzdano. 

NKSVIJESNAK, m. isto sto nesvijesnik. U 
rjecntku nijednom i samo u tri pisca. Ah sli- 
poco grisnifka. u sto so uzdas? Ah nesvisnacil 
J. Banovac pred. 113. Eh zalosni nesvisnaci, od- 
bacite tu vasu slipocu ter virujte. razg. 131. 
.'^to ie.s ikad ti ucinit, nesvistnace izvitreni? 
Blago turl. 248. Ah la2ivi nesvijesnaci, ne 
vidite IJ? B. Zuzzeri 41. Mu6i, razpusteni ne- 
svijesiia^e. 150. 

XESVIJETAO, nesvijetla, adj. onaj, koji je 
hex svjftlusti, taman; protivno: svijetao. Izmedu 
rjecnika samo u Stulicevu (nesvijetli, luce ca- 
rens, orbatus < naznakom, da je iz ruskoga 
rjecnika) i u Sulekovu rjecn. zn. naz. (glanzlos, 
matt, senza lucentezza, opaco mineralima) i 
samo n primjeru: Sveca uzezena sprama sunca, 
kaze se nesvetla. J. Kajic pouc. 1, 10^. 

NESVJIi:SNICE, adv. Izmedu rjecnika samo 
u Stulicevu (^neavjestnice, v. nesvjestice) i samo 
u primjeru (u kojemu pred adv. stoji prijedlog 
u): Da nije laila taka negova svrha, misao, da 
se privario, da je u nesvjesnice sakrivio {zna- 
cent ce hiti: nesmotreno, nepromisleno ; ispor. 
nesvijestan pod d). A. Kalid prop. 86. Moida bi 
bo(e btlo: nesvijesnico. 

NESVJESTICA, /. stane bez svijesti; pro- 
tivno: svijest. 

a) isto .sto nesvijest pod a, t. j. stane, kad 
se tko onesvijesti, obeznani. Izmedu rjecnika 
soma u Vukovu (Ohnmacht, deliquium animae). 
JJode joj nesvistica .sluzbenici. J. Banovac pred. 
145. Kann da je od sua ustao ili u nesvisticu 
upao. E. Pavic ogl. 93. Promatrajuci ovu ne- 
svisticu sina Bozjega. W9. Pati radi slabosti i 
ne^vistice od prolivaua krvi mioge. D. Rapid 220. 
Onda sam ho obneznanio i u nesvisticu (stamp. 
nosvitieu) upao. 332. Drktala bi mi kolena .... 
i dolazio \>'\(h) u nesvosticu. D. Obradovid ziv. 100. 
Tu 86 prof/tjodam za raztrozviti so od morske 
nenvestice. ba.s. 338. Covek u nesvisticu pada. 
P. Boli6 vinod. 2, .326. Ako se u nesvestici 
bjujo. M. D. Mili6evi6 ?.iv. srb.* 278. 

h) nesmotrenost ; vidi nesvijcstan pod d. All 
bi im smetalo teine, kojo bi sama liihova ne- 
svjeHtica donekle podupirala. M. Pavlinovid 
razg. 66. To znacene moie imati nesvjestica u 
Dubrovnikit. M. ReSetar Stok. dial. 258. 

r) nrka travn, koja se uzima za lijek od 
nrn'yjeati, od nesvjestice. Samo u pritnjeru: Neka 
nzme trave npsvestice, i to onoliko, koliko od 
prilike u golu ruku moJe stati. M. £). Milidevid 
ziv. srb.' 2TH. 

NEHV.TliiSTlCE, adv. nfsmotreno, nepromis- 
feno; ridi nr<tnjestan pod d. Samo u Stulicevu 
rjeiniku (tempre, inconsiderate). 

NESV.7ESTIV, adj. onaj, koji se ne moie 
usvijestiti, t. j. dm rati se, jwpraviti se, svidjeti 
se. Samo u rjecntku Stulicevtt (inemendabilis). 

NESVJESTIVOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nesvjestiv. Samo u Stulicevu rjedniku (mores 
inemendabiles). 



nesvrSan 



NESVJEST^IV, adj. isto sto nesvjestiv. Samo 
u Belinu rjecniku (incorrigibile). 
NESVJETAN, nesvjetna, adj. 

a) onaj, koji ne svjetuje ; samo u Stulicevu 
rjecniku (non suasorius). — Nepouzdano. 

b) onaj, koji nema svjeta, koga nitko ne 
svjetuje; samo u primjeru : Ti cutenje svih ne- 
6utnih, svitovanje svih nesvitnih. Azbukvica 38. 

c) onaj, koji se ne da svjetovati; samo u 
primjerima : Car nesvitan i neveran sam u sebi 
i sebi sunmnen je. Starine 3, 234. Garb nesbve- 
tbnb samb sebe ratbnikb jestb. S. Novakovic 
aleks. 20. 

tl) Osobita sii ova dva j)rimjera : Nabal .... 
biSe mahnit, nesvitan i necovi6*n. A. Kacid 
kor. 174 (nesvitan je tu stamparska pogrjeska 
mjesto nesvistan; to se vidi otud, sto se na str. 
176 za istoga Nabala kaze, da ,uije u svojoj 
svisti'). Sto ludi i nesvjetni izopacivaju (iz lot. 
quae indocti et instabiles depravant. 2 petr. 3, 
16.). J. Matovid 351. Ne zna se, zasto je za lat. 
instabiles (t. j. nestalni, nepostojani) uzeto ne- 
svjetni. 

NESVJETLOST, /. stane onoga, sto je ne- 
svijetlo; i)rotivno; svjetlost. Samo u Stuliaevu 
rjecniku (defectus lucis s naznakom, da je iz 
ruskoga rjecn.). 

NESVJETNIK, m. onaj, koji je nesvjetan u 
srnislu toga adj. pod c. Samo u primjeru : Ki 
muz sveta ne priima, s tim na put ne hodi i za 
nesvetnikom ne jij hleba {iz glag. rukopisa xv 
vijeka). Arkiv 9, 139. 

NESVJETOVAN, nesvjetovna, adj. isto sto 
nesvjetan pod a. Samo u Stulicevu rjecniku (non 
suasorius). — Nepouzdano. 

NESVOJ, pron. tud; protivno: svoj. Izmedu 
rjednika sanio u Popovicevu (fremd) i samo u 
primjeru: U tugah velikih umri u zemji ne- 
svojoj. F. Glavinic cet. posl. 54. 

NESVOJBINA, /. celad, koja nije svoja, koja 
nije rod; protivno: svojbina. Samo u primjeru: 
No ce rijet svijet i krajina, vasa braca, a i ne- 
svojbina: slavni bili, slavno poginuli. Osvetn. 
3, 147. 

NESVOJITO, adv. onako, kako ne vafa, rdavo 
To si ti nesvojito udilala. M. Pavlinovid (s na- 
znakom, da se govori u Imoskom). 

NESVOJSKI, adj. isto sto nesvoj. Samo u 
jednoj knizi. Tebi nadjese nesvojskih imena. M. 
Pavlinovid razl. sp. 168. Da ga stjara u kalup 
nesvojske narodnosti. 169. — Adv. nesvojski 
znaci isto sto nesvojito, na pr. Luka ide ne- 
svojski. M. Pavlinovid. 

NESVOJT^ilV, adj. znacena protivna zna- 
ienu adj. svojtjiv. Izmedu rjecnika satno u Vu- 
kovu (nesvojtjiv, koji ne mari za svojtu, der kein 
Gefiihl fiir die Seinigen hat, qui suos non cu- 
rat) i samo u primjeru: Ostavivsi nega sama 
medu nesvojtjivim rodacima. M. D. Milicevid 
om. 46. 

NESVRSIT, adj. isto Uo neizvrsit, t. j. ne- 
savrsen. Samo u primjeru: Ucenici Isukrstovi, 
kako JOB nesvrsiti, fajahu oholo sagradene crkve 
jorozolimske. M. Radnic 65a. 

NESVRSaN, adj. onaj, koji se ne svrsuje 
koji je bez svrhe. Izmedu rjeinika samo u Stu- 
licevu (imperfectus s naznakom, da je iz Belina 
rjecnika, ali u tome rjecn. nema te rijeci) i samo 
u primjerima: Broj nesvrsni visnijeh andela. 



NESVESEN 



95 



NESIC 



D. Ranina vi^. Nov nacin od tuge nesvrsni. 119*. 
Biti 6e jedan zivot nosvrsau (t. j. na nebu). M. 
Orbin 50. 

NESVESEN, upravo pas. partic. zanijekani 
prema svrsen. 

a) isto sto nesavrsen, t. j. onaj, koji je bez 
savrscnosti. Izmedu rjeinika samo u Belinu 
(manco, manchevole. — adv. neavrseno, imper- 
fettamente). Molitva je nesvrsena," ako ni zna- 
menjem vere znamenana. Narucn. 108b, Dokle 
sam joste diticem nedospiven i nesvrsen U;putih 
svetih tvojih. A. Vitajic istum. 342. Slidilo bi, 
da je jedna narav (t. j. u Isusu) svrsena, a 
druga nesvrsena. A. Baci6 241. Niti mogu Grci 
reci, da je kruh kiseo svrsen, a u opresno ne- 
svrsen. 303. U6ini namisto dila svrsenog od 
skrusena nesvrseno. M. Dobretic 58. Nesvrseno 
moze imati blazenstvo, dokle zivi. I. Velikanovic 
upu6. 3, 524. Jer je Judska nesvrsena kina. J. 
S. Re|kovic 17. 

b) beskrajan, neizmjeran. Zasto su svi gri- 
jesi svrseni, a milosrdje Bozje nesvrseno i ne- 
izmjerno. M. Divkovic bes. 131. Cijeca iste do- 
brote od liegova nesvrsenoga milosrdja. M. Or- 
bin 14. Sudac strasan, a muka nesvrlena. F. 
Glavinic 35ia. Prisastje . . . . na zivot vicni i 
nesvrseni. P. Posilovic nasi. 41b, Blagp od 
nesvrsene cijene. M. Eadnic 91b. Bog na nebi, 
nesvrsena vlas koga je. B. Bettera 6ut. 146. 
Muceci se za vrime nesvrseno. F. Lastric test. 
42b. Buduci grih smrtni uvridene dobra ne- 
svrsenoga i neizmirnoga .... pristoji mu se 
doisto pokarane neizmirno i nesvrseno. ned. 79. 
;^ubav prama Bogu .... nesvrsena i neizmirna. 
A. Kanizlic utoc. 27. ^^ubi nesvrseno milosrdje 
Bozje. £). Eapic 457. Ime dostojno nesvrsene 
6asti. I. Dordic ben. 37. — Adv. Odletje put 
nebesa . . . . za tuj nesvrseno pribivati. 60. 

NESVESenOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
svrseno (u smislu toga adj. pod a); protivno: 
svrsenost. U rjecniku Mikajinu (imperfectio), u 
Bjelostjencevu (nezvrsenost, imperfectio, defectus, 
immaturitas; ova treea rijec — t. j. nezrelost — 
nema ovdje pravoga smisla), u Jambresicevu 
(nezvrsenost, imperfectio) u Voltigijinu (nezvr- 
senost, imperfezione, Unvollkommenheit) i u 
StuUcetu (defectus, vitium.) Ona sastavjena boje 
svr3bnost nogo nesvrsenost cine. A. Badid 475. 
Sud svitovni vece puta imade nesvrserosti i 
pomankane. E. Pavid ogl. 1, 56, Nadomiri ne- 
svrsenost moju . . . . i daj mi milost, da svrseno 
zivem po zvanju mojemu. P. Knezevic osm, 24, 
Ovo je u svim sama svrsenost svoje nesvrse- 
nosti poznanje. 337, Iz nesvrsenosti i moje mlo- 
havosti jesu se porodila (t. j. pomankana). M, 
Zoricic osm. 155. Buduci covik podlozan svakoj 
nesvrsenosti i pomankanu. M. Dobretic 183. 
Uzrokuje .... nesvrseuost Jubavi prama Bo- 
gu. 213. 

NESVE§ENSTV0, n, isto ' sto nesvrsenost. 
Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (defectus, vi- 
tiumj i samo u jednoj knizi. Bi porodjen .... 
grubotom pohotinja ali inih nesvrsenstvih. I. T. 
Mrnavid ist. 13. I ako kadgodi bude moci dilo- 
vati dobro, ne ce ga dilovati negoli s mukom 
i s nesvrsenstvom. 145. 

NESVESENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
svr§iti. Samo u Stulicevu rjecniku (nesvrsene, 
y. nesvrsenost). 

NESVESIV, adj. onaj, koji se ne svrsuje, vje- 
can. Izmedu rjecnika samo u Belinu (eternale, 
immortale, — adv. nesvrsivo, eternalmente) i u 



j Stulicevu (nesvrsiv, v. nesvrsan). Tih najvece 
I Gavan cvijeli nesvrsive zbirajuc vike. J, Ka- 
vaiiin 433b. Uskrsnut cu nesvrsiv, nemuciv, sla- 
van, D, Basic 62. 

NESVEkS^IV, adj. isto sto nesvrsiv. Izmedu 
rjecnika samo u Bjelostjencevu (nezvrsjiv, infi- 
nibilis) i samo u primjeru: Nesvrsjivoj u svjet- 
losti. P. Kanavelic 484. 

NESVESnOST, /. isto sto nesvrsenost. Izmedu 
rjecnika samo u Voltigijinu (stamp, nesvrsnost, 
imperfezione, Unvollkommenheit) i samo u dvije 
knige. Po sili i kriposti krvi Isukrstove navrsuje 
nesvrsno3t tih dilovanji. S. Budinic ispr. 37. 
Biti de odneseno od nega ovo prominenje, ova 
nesvrsnost i pomankanje. A. Vitajic istum. 220. 
Eazmis|ajuci clovik .... svoju nesvrsenost, mlo- 
havstvo i potribu. 283. 

NESVETA, /. ime dvjema selima u Srbiji u 
okrugu vranskom. S. Koturovid 448. 

NESVEZAN, nesvrzna, adj. onaj, koji nema 
svrzi (t. j. hvoje, lisca). Samo u Bjelostjencevu 
rjecniku (nesvrzen, infrons, infrondis). 

NES, 2 I. sing. prez. mjesto ne des. Potvrda se 
naslo gotovo samo u pjesmama, u kojima je tako 
poradi stiha, ali kasto se cuje i u obicnom, 
brzem govoru, na pr. nes me prevariti! Ak' se 
nes opeci. M. Kuhacevic 51. Sto s nim steces, 
nes prominit gunca. ,T. S. Eejkovic 191. Premda 
korist nes odmah imati. 217. Kvaru nes se tako 
cudit tvojem, 393. Nes uteci r» odniti glave. 
Nar. pjes. marj, 40. Ako tu nes dodi na meg- 
dane. 93. Ako ti nes, eto mene na te. Osvetn. 
3, 138, Nes vjerovati. M. D. Milicevid zim. 
vec. 344. 

1. NESA, m. ime od mila mjesto Nedjejko ill 
Nestor. Izmedu rjecnika samo u Vukovu (Nesa, 
vide Neso s naznakom, da je Nesa po istocnom 
govoru). Druge su potvrde: ^i. Stojanovic zap. i 
natp. 3, 158 (iz xvi vijeka). Nesa Mihalinovic. 
T. Smiciklas spom. 288. Nesa Stefanovid. D. 
Avramovid 205. Nesa Milivojevic. Eat 344. 
Nesa Hagid. 384. 

2. NESa, /. od mila mjesto nevjesta; vidi 
neka. Samo u primjeru: Sinoc nesu dovedose 
preko Drine iz vedrine (iz neke nar. pjesme za- 
bijezio A. Ostojid). 

NESALAN, nesalna, adj. onaj, koji se ne sali. 
Samo u rjecniku Bjelostjencevu (nesalen, infa- 
cetus, infestivus) i u Stulicevu (infacetus^. 

NESaLIV, adj. isto sto nesalan. Samo u rjec- 
niku Belinu (uon faceto) i u Stulicevu (infa- 
cetus). 

NESAEOVIT, adj. onaj, koji ne sara, ne vara. 
Samo u Stulicevu rjecniku (nesarovit, v. ne- 
vuhven). 

NESCASTVO, n. neeast, bescast. Samo u pri- 
mjeru: Ne sramuju se moga nescastva i nevo|e. 
Transit 8. 

NEWEST, m. neurednost; protivno: sest (ge7i. 
s^sta). L. Zore dubr. tud. 25. Ispor. nasestati. 

NESESTAN, nesesna, adj. izveden od imenice 
nesest, neuredan. Govori se u Policitna (u Balm.), 
na pr. Covik velika, a nesesna, neuredna tila. 
Zborn. za nar. ziv, 8, 231. 

NESICA, /. zemjiste u Srbiji u okrugu jago- 
dinskom. Glasnik 61, 136. 

NeSi6, m. prezime (po svoj prilici samo U 
Srba) izvedeno od imena Nesa, Neso. D. Avra- 
movid 187. 221. Eat 392. 420. Drz. kalend. (1905) 
300. Imenik (1906) 447. 



xeSinci 



96 



NESTIM 



NESINCI, Nesinaca, in. pi. seoce u juznoj 
Srbiji. Etnogr. zborn. 6, 166. 

NeSkO. m. ime isto, koje Neso, NeSa i istoga 
postana. Izmedu rjecnika samo u Vukuvu (Manns- 
name, nomen viri). Potvrde dotiose jos: S. 
\ovakovi6 pom. 85. \i. Stojanovic zap. i natp. 
1. ai9 (iz xvn vijeka). Glasnik 5G, 131. 284. Od 
Neska Paunova. Pjev. crn. 141*. 

NE$KODAN, neskodna, adj. onaj, koji je bez 
skode, koji ne skodi; protiino: skodan. Samo 
H rjecmcima, i to u Bjelostjencevu (neskoden uz 
neskodjiv), u Voltigijinu (innocevole, unschad- 
lich) i u Stulicevu (neskodan, v. nestetan). 

NE^KODl^IV, adj. isto sto neskodan; pro- 
tivno: ikodln: Izmedu rjecnika samo u Bjelo- 
."tjencevu (neskodjiv, neskoden, ionocens, inno- 
cuus, — adv. neskodjivo, innocenter) t u Volti- 
gijinu (non pregiudizievole, unschadlich) i samo 
n primjeru: Lice mu (t. j. vinu) lepo • • • • s ka- 
kovim ne§kod}ivim vestetstvom dati mozes. P. 
Bolid vinod. 2, 308. 

NESkODJ^IVOST, /. svojstvo onoga, sto je 
neskod\ivo\ protivno: skodjivost. Samo u Bjelo- 
stjencevu rjeiniku /innocentia). 

NESKOVAC, Neskovca (jamacno je takav 
akc), m. zeinliste u Srbiji u okrugu sabackom. 
Vinograd u Neskovcu. Sr. nov. (1873) 539 i 
(1875) 572. 

NE§KOVIC,^n. prezime (po svoj prilici samo 
u Srba) izvedeno od imena Nesko. Glasnik ii, 
1. 25. D. Avramovic 188.255. Drz. kalend. (1905) 
300. Imenik (1906) 447. Sem. pakr. (1898) 29. 

NESKOVO, n.^selo u Ugarskoj u protopresvi- 
ratu mohaikom. Sem. mitr. (1878) 42. 

NESMA, adv. isto sto necma, necman (vidi 
tamo) i istoga postana. Samo u primjeru : I 
zena ce iz pu§ke nbiti, nesma 1' ne ce na konu 
delija (iz neke nar. pjesme, zabi^ezio A. Ostojic). 

NE5o, m. ime od mila isto, koje Ne§a, Nesko. 
Izmedu rjecnika samo u Vukovu (hyp. v. Ne- 
dejko und Neako; ovo je drugo metnuto krivo, 
jer nije Ne§o izvedeno od Nesko, ncgo je Nesko 
od Neao). Druge potvrde donose: ^j. Stojanovid 
zap. i natp. '6, 159 (iz xvi vijeka), S. Novakovid 
pom. 85. Glasnik ii, 3, 71 (iz pocetka xviii 
vijeka). 

NESOVANOVIC, »j. prezime (u Srbiji) izve- 
deno od imena NeSovan, kojemti nema potvrde, 
a bilo bi u svezi s NeSo. Etnogr. zborn. 4, 129. 

NESOVlt (jamacno je takav akc), m. pre- 
zime (u Srbiji) izvedeno od imena Neso. Rat 
356. 397. Drz. kalend. (1905) 300. 

NE.'^PARA^lE," n. nom. verb, prema glag. no 
.Hparati. Samo u Bjelostjencevu rjeiniku (prodi- 
galitas, profusio ....}. 

NESPARAVAC, nesparavca, v\. covjek, koji 
ne spara (t. j. ne stedi), rasipnik. Samo u Bje- 
lostjenievu rjecniku (neaparavec, dissipator, pro- 
digua ....). 

NESPLIN, m. bifka, koja se zove i musmnla. 
ne.spola. Samo u Bjelostjencevu rjecniku (epi- 
melis, aronia, mospilus, — nesplinoy sad, me- 
spilum). 

NESpOLA, /. isto sto nespula. Samo u Stu- 
licevu rjecniku (nespula, v. musmula). 

NESPULA, /. isto sto musmula. Iz tal. nes- 
pola. Samo u rjecniku Bdinu (nespola) i u 
Voltigijinu (nespola, .Mispel). 



NESPULA, /. isto sto nespula. Samo u rjec- 
niku Vraticicevu (mespilus) i u Bjelostjencevu 
(nespuja uz nesplin s naznakom, da je ,dalma- 
tinska' rijec). 

NESTA, pron. vidi nesto. 

NE§TECEl5fE, n. nom. verb, prema glag. no 
stetiti. Samo u Stulicevu rjecniku Cnestedeiie, 
V. nestetnost). 

NeStEDAN, nestedna, adj. onaj, koji ne 
stedi, rasipan; protivno: stedan. U rjecniku m- 
jednom. Nestedno i obilno nadarivaju svoje pri- 
jateje. S. Eosa 146*. Govori se u Lici (s nazna- 
cenim akc). J. Bogdanovic. 

NEStEDICE, adv. ne stedeci. Izmedu rjecnika 
samo u Vukovu (schonungslos, quin parcat : 
trosi nestedice). — U ova dva primjera znaci 
isto sto nemilice: Poteze se buzdovanom Marko 
pustimice, dobro nestedice, belu vilu med pleci 
udari. Nar. pies, vuk 2, 217. Poteze se Grujo 
buzdovanom pustimice, dobro nestedice, da udari 
meneka na konu. 3, 36. 

NEStedIMICE, adv. isto sto nestedice. Iz- 
medu rjecnika samo ti Popovicevu (schonungs- 
los). Govori se u Lici, na pr. Danas se u ne- 
govoj kuci nestedimice trosi. J. Bogdanovic 
(zabi(ezio naznaceni akc). 

NESTEDNOST, /. nestedene. Samo u pri- 
mjeru: Zbiraj imane na nebu ne §tede6 se od 
milostina i inoga dobra cinena. Nestednos je 
svjetnica jasna, koja ujasuit de sve tvoje stvari 
telesne. S. Rosa 77*. 

NEStEDENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
stedjeti. Samo u Stulicevu rjecniku (prodigentia). 

NElSTEN, upravo pas. partie. od glag. cisti 
(vidi tamo), isto sto neposten. Samo u primjeru 
(u kojem je mjesto -s- stariji glas -c-); Ako zena 
bude nectena. Zborn. (1520) 167*. 

NESTENTX^IV, adj. onaj, koji ne stenta, t. j. 
ne oklijeva. Samo u Jambresicevu rjecniku (ne- 
stentliv, incunctabilis). 

NESTER, m. noz ; kao da je to u primjeru 
(jedinom, sto se nasao): Odkuci od glave brijac 
rukom ili nester ranolijecnika. M. Kadnid 223*. 
— Fostane tamno. 

NeStERI, nestera, pron. neki; u nekim kaj- 
kavskim govorima mjesto nehteri, a to mjesto 
nekteri; u istim se govorima govori i sto mjesto 
hto, a to mjesto kto (t. j. tko, ko). Samo u rj ec- 
niku Bjelostjencevu (aliquis, quidam) i u Stuli- 
cevu (nesteri, v. neki s naznakom, da je iz Bje- 
lostjenceva rjeinika). 

NE^TETAN, adj. a) neostecen, nepokvaren; 
samo u Mika\inu rjecniku (nestetan, negnio, 
incorruptus). — b) onaj, koji ne cini stete. U 
rjeiniku Belinu (nestetni, innocente, che non 
noce). Ako nam je korisno ili nestetno. B. Ka^id 
zrc. 102. — c) onaj, koji nema stete; samo u 
Stulicevu rjecniku (indemnisj — adv. nestetno, 
V. bezstetno). 

NE&TETNOST, /. stane, had je tko nestetan 
u smislu toga adj. pod c. Samo u Stulicevu 
rjecniku (damni, detrimenti, jacturae compensa- 
tio, id, per quod quis indemnis redditur). 

NESTI6, m. prezime. Mon. croat. 291 (iz xvi 
vijeka, — ,Nesthych'; da nije Nestid?). Tamno. 

NE.'^TIM, m. isto sto nestima i istoga postana. 
Govori se u Lici (s naznacenim akc), na pr. 
j Svaki neStim od moga zeta trpim. J. Bogda- 
I novid. 



NE8TIN 



97 



NE§TO 



NESTIN, Neitina, m. selo u Slavoniji u zu- 
paniji srijemskoj. Razdjel. hrv. i slav. 82. Na- 
znaieni akc. zabilezio V. Arsenijevic. 

NESTINAC, Neltinca, m. covjek iz Nestina. 
V. Arsenijevife. 

NeStINKINA, /. zensko iz Nestina. V. Ar- 
senijevic. 

NESTINSKI, adj. posses, od Nestin. V. Ar- 
senijevic. 

NESTIV, adj. isto sto necitak, t. j. koji se 
ne moee lako stiti. Izmedu rjecnika samo u 
Sulekovu nem.-hrv. (unleserlich). Nectivo (sa 
starijim -c- tnjesto -s-) je pismo i harta zla, 
razhaja se crnilo {is xvi vijeka). Mod. croat. 218. 
Fotvrda je jos: Nestiv, necativ, unleserlich. 
Jur. pol. term. 531. 

NESTO, pron. aliquid (o cemu nepoznatu Hi 
onome, sto se ne ce da naznaci kao poznato). 
Tako je po istocnom i po juznom govoru; u 
ovome drugom bilo je najprije nje-; najstarije 
potvrde za ne- su iz xvii vijeka (u Ka§ica i 
Palmotica, vidi medu primjerima) ; po zapadnom 
je govoru ni-, ali katkad se u pisaca toga go- 
vara nalazi i drukcije: ne- u Dosena i Jablan- 
cija, ne- u J. S. Rejkovica (vidi medu primje- 
rima). Glas je -8- postao od starijega -6- (kao 
i u sto) ; zato se u cakavaca xv — xviii vijeka 
nalazi nic (bez -to), a u novijih nee (ovome ima 
potvrda u nar. prip. mikul. [vidi medu primje- 
rima] i u Nemanica [1885] 9j. Pored nic nalazi 
*e u nekih starijih cakavaca nisto (vidi medu 
primjerima), a u danasnih pored ne6 ima i 
nesto (Nemanic [1885] 9). Oblik nicto nalazi se 
u Lucica, a necto u Starinama 2 (vidi medu 
primjerima). Rijec je nesto sloSena od rijecce 
ne (o kojoj vidi kod 3 ne) i od zamjenice sto. 
U rjecniku Vrancicevu, Bjelostjencevu, Voltigi- 
jinu, Stulicevu, Vukovu i u Danicicevu (vidi 
dale). Rijec se nesto sklana u svijem padezima 
kao sto; razlika je samo u tome, sto se za nom. 
i akuz. sasma rijetko nalazi nesta; tome su 
obliku potvrde samo u Vukovu rjecniku (vidi 
da]e pod a); osim tijeh samo je jos jedna, i to 
u Kavanina (vidi pod f, d), ali ta se ne cini 
pouzdana. 

a. uopce. D rjecniku Vrancicevu (nisto, ali- 
quid), tc Bjelostjencevu (nesto, aliquid; u tome 
rjecniku ima jos i lat. znacene aliquis, t. j. 
netko; u nekim kajkavskim govorima postalo je 
nesto od starijega nehto, a to od nekto; vidi 
nesteri), u Voltigijinu ('qualche cosa, etwas), u 
Stulicevu (nesto, partim, aliqua ex parte, ali- 
quid), u Vukovu (nesto [kasto se moze kazati 
i neita mjesto nesto], nesta [necega i nefiesa], 
etwas, aliquid s primjerima: Nesto nesta izjelo 
pa od nesta kosti ostale [to je iz nar. posl. 
vuk 212], pripovijedaju, da je kazao Hercegovac, 
kad je vidio u poju plug i jarmove. Nesta ili 
nesto on meni rece) i u Daniiicevu fneSbto, 
nesto, aliquid s primjerima iz xiii i xv vijeka). 
(i) nom. Ima se prociniti nic po zakonu, 
a nic po misli i kusenciji. Statut po}. 252. Ter 
mi nesto srce bara, od kad svanu bijeli danak. 
I. Nenadic samb. 9. Cini ti se, da si neSto za- 
cijed uresa, koji su na tebi. D. Basic 70. Po6e 
se oblaciti (t. j. redovnik) i cuje, da mu nesto 
ne da se obudi. F. Lastrid ned. 385. Preturi u 
Srbijn dosta gebane, te se nesto po narodu 
razda, a nesto se sakrije. Vuk dan. 3, 146. Ne- 
sto zazveketa, neato zatrepeta. Nar. pjes. vak 
1, 120. Al' povika neSto iz bunara. 1, 153. Al' 
iz crkve nesto progovara. 2, 18 i 2, 196. Nesto 

VIII 



cvili u Stambolu gradu. 2, 319. Z dimnaka nee 
vice. Nar. prip. mikul. 11. 

b) akuz. Simune, imam nic reci tebi. 
Bernardin 65. ^Nic dat vam odlucuje Isus. M. 
Marulid 294. Simune, imam ti njesto redi. N. 
Banina 188^. Ako mozem u torn, cto i§6es, nic, 
daj, da ti pomozem. H. Lucid 203. Nisto su od 
ovoga, a nisto od onoga slisali. P. Hektorovic 55. 
Neg ti 6u ja samo njesto na n staviti. N. Na- 
Jeskovic 1, 186. Po druzih nisto znam, a nic 
sam vidila. D. Barakovid vila 124. Ja du vas 
nisto upitati. F. Lastrid test. 23*. Zlamenuje 
Boga, ali ne Boga samo, nego jos nesto vise, 
test. ad. 124l>. Nesto ostavih .... a nesto na- 
dostavih. I. Nenadid nauk 8. Nisto b' rekla, jos 
mi fali mrva. M. A. Rejkovid sat. 65. Ved te 
zovem, da te nesto pitam. Nar. pjes. vuk 1, 616. 
Ja bib tebi nesto besjedio. 2, 634. Jos du spo- 
menuti nesto sa strane 19. Vuk pis. 55. Usim 
strize (t. j. kulas), a zvirla ocima, beli ti je 
nisto zadutio. Nar. pjes. bos. prij. 3, 127, Sad cete 
mi morat ned obecati. Nar. prip. mikul. 3. 

c) drugi koji padez. Njetko njecijem, kako 
je tko koji dar od Boga primio. M. Divkovic 
bes. 75. Niki nicim ranedi ga. F. Glavinic cvit 
276l>. Kao da ih od nesta cisti. Vuk nar. pjes. 
1, 184. Krajica svoga muza nedim opoji. 2, 61. 
Vidis, joldas, da se necem nada. Nar. pjes. vuk 
4, 141. &ta je dovjek, da ga se opomenes? Umalio 
si ga malijem necim od andela. Vuk jevr. 2, 7. 
Pucaju iz pusaka obrnuvsi ih k suncu, kao da 
ga brane od nesta. rjecn. s. v. pomrcati. Moze 
biti, da je ovo Kara Dordije rekao .... zbog 
necega drugoga. prav. sov. 48. Vladika treba 
da bude ne samo prvi sluga Hristov, nego u 
nedemu i mjesto samoga Hrista. £). Danicic 
pis. 13. 

b. nesto s dopunama. 

a) s imenicama u gen. Bihomo zgubili 
nic nasega blaga (iz xv vijeka). Mon. croat. 104. 
Jos vrimena nic potrate, dokle shrane. D. Ba- 
rakovid draga 354b. Pasijase ni(h)oy sincid od 
12 godista nisto ovaca. J. Banovac pripov. 214. 
I ja imam nesto buzdovana. Nar. pjes. vuk 2, 
424. Ovde nije Nemanida blago, vede nesto siro- 
tinskog blaga. 4, 104. Otac poslao sina u mlin, 
da same^e nesto zita. Nar. prip. vrc. 77. — 
Osobiti su primjeri, u kojima stoji na pr. nesto 
noza mjesto nekakav noz i t. d. (s nekim pre- 
ziranem). Ja ga (t. j. oruija) nemah, nego nesto 
stare nozine. Pravdonosa (1852) 31. I ja imam 
nesto vjerne sluge, po imenu Vilip Magarine. 
Nar. pjes. vila (1866) 613. Brat negov fnesto 
lijenca i prostaka) dode moled ga. M. Pavlino- 
vic rad. 15. Jedina kniga, koju je imao .... 
bijase nesto zamazanoga molitvenika. 155. Burns 
je bio za djetinstva nesto smusenaka. 158. 

b) s pridjevima. 

aa) pridjev je u istom padezu (nom. 
ili akuz.), u kojem je nesto. U kom de svak 
vidit jos nisto veselo. §. Mencetid 63. Da uci- 
nim .... ono nesto posobito. B. Kasid zrc. 15. 
Kako ove stvari zdrze u sebi nic bozastveno, P. 
Radovcid nac. 154. Jeda necto prikjuci se novo ? 
Starine 2. 274. Da bi htili, da bi nesto drugo 
bili. V. Dosen 254^. Koji se ponosi misledi, da 
je nesto veliko, a upravo nije nigta. Vuk nar. 
pjes. 1, 88. On zna neito drugo bo}e od Srp- 
skoga jezika i etimologije. Vuk odg. na ut. 31. 
Napisah mu velike stvari u zakonu svom, ali 
mu se dine kao nesto tude. £). Danidid os. 8, 12. 



NE6T0 



98 



neSupa^ 



bb) pridjev je uz nedto u gen. IT lieu 
imasa plemenita hoBto i gospodskoga. B. Zu- 
xeri 207. Vise se pritnjera nije naslo. 

r) nesto malo. Voju, a ne ric hotijte vi 
mirit i ako malo Di6 reku, do zamirit. H. Lu- 
cid 256. Iznarubi ni6 malo dobre dice Bozje. 
Proroci 8. Ni6 malo jabufiic razgledaSe. P. Zo- 
ranic b6. Kada imamo nic malo slave u dusi. 
P. Radov6ic ist. 89. §to je slava, koju ima? 
nibto malo svitlog dima. A. Kanizlic fran. 152. 
Nfjma .... kruha ni jednoga zalogaja izvan 
nisto malo braHna. A. Kafiic kor. 237. I odriza 
nlAto malo uba. M. A. Rejkovic sat. 67. Sva se 
turska vojska polomila, malo nesto u Spu^ za- 
maknulo. Pjev. crn. 29^. Imao sam nesto malo 
blaga. Nar. pjes. vuk 2, 275. Bjezi Novak kroz 
goru zelenu, nesto malo, dva puna sabata. 3, 32. 
— Ovamo pristaje i priinjer, u kojemu je mrvo 
mjesto malo: Ako budem .... nesto mrvo spo- 
menuo. I. Jablanci 194. 

c. nesto u pogodbenoj recenici mjesto sto- 
god. Ako osiromasi brat tvoj i proda nesto od 
baAtine svoje. D. Danicid 3 mojs. 25, 25. Vidi 
joi primjer iz Lucica pod &, b i iz Jablancija 
pod b, c. Ispor. netko pod d. 

d. nesto — nesto isto sto koje — koje u 
rastavlaiiu. Da uzrok poda nisto ubostvu, nisto 
slabosti dobi i spomene moje, nisto napokon 
zapricanju poslih. P. Radovcid nac. 7. Bududi 
8ve neprijate|e .... nesto podlozio, nesto pri- 
Htrasio. I. Dordic salt. xvi. Privede ib na pravi 
put nesto rijedima bozanstvenijem, nesto za- 
mjernima cudeaima. I. Dordid ben. 14. Al' ga 
bise srida namirila, nisto srida, a nisto nesrica. 
A. Ka6id razg. 266. Nisto od zalosti, a nisto od 
srcbe .... krenuo mu se mozak. A. Kanizlic 
kain. 130. Nisto od zalosti, nisto od straha 
smucen .... zapovidio je. 801. Nadu devojku 
vise mrtvu nego zivu nesto od muke bez ruka, 
nesto od gladi, a nesto od straba. Nar. prip. 
vuk 166. Carstvo de biti nesto jako, a nesto 
trosno. D. Danicid dan. 2, 42. 

e. nefito (akuz.) uziina se mjesto dativa ne- 
6emu, mjesto genitiva s prijedlogom radi, zbo" 
mjesto lokativa s prijedlogom u. Tako se upo- 
tnb^avaju i zamjenice §to, to t adj. ave; vidi u 
T. Maretica gram, i stil. 554—555 i u maloj 
viii gramatici (skolskoj), iv izd. 180. 

a) nesto =<= necemu. A nesto se bane do- 
mislio. Nar. pjes. vuk 2, 285. No se Vuce nesto 
prisjetio. 3, 413. 

b) neSto =» radi (zbog) nedega. Ali du prije 
t<>gaj do doma njeSto pod. D. Zlatarid 43b. jer 
je odavno nesto imao zub na n. Vuk dan. 8, 238. 
Po torn Aj^i-Prodan i Latif-aga otidu neSto u 
Karan.ovac. grada 59. Pa se nesto zavadio s Mi- 
losem. 7.'). II' te nesto Jo van okarao? Nar. pjes. 
vuk 3, 207. U onome se selu nesto jako zavade 
dvije kom6ije. Nar. prip. vr6. 100. 

r) nosto =" u nedemu. Ako bi ga niSto 
poslnSala. F. Laatrid svet. 178h. Bi V me nesto 
vjerno posluJio? Nar. pjes. vuk 3, 139. 

f. nesto kao adv. 

a) onomr, cega ima priliino, podosta 
(a moglo bi i viie biti). Trgovca nid vedi meni 
86 ti vidis. H. Lucid 234. Primjera se viSe nije 
nije nailo, ali se govori i pise na pr. neSto 
boli, neSto hladnije, neSto bu nam se pribliiili 
t t. d. 

h) nesto se xizima, kad se ho6e izreci, da 
ito nije sasvijem itratito Hi satvijem potpuno ; 



ispor. neki pod a, d. Izmedu rjecnika samo u 
Vukovu (nesto posrce, man weiss nicht warum). 

aa) nesto uz adj. Ter nicto grem ohol. 
H. Lucid 283. Da mu snaga nesto bude tisa. 
J. S. Rejkovic 38. Moja mati bijase nesto ne- 
modna. Vuk dan. 2, 138. Al' mi j' Anda nesto 
nevesela. Nar. pjes. vuk 3, 207. Kneze Bajko, 
ti si nesto sjetan. P. Petrovid gor. vijen. 53. 

bb) uz adv. Ovo ti se nic zlo cuju. M. 
Marulid 265. Koliko mu nesto zao bjese. Nar. 
pjes. vuk 2, 286. Jera imas grdna dusmanina .... 
nesto cesto za svatove pita. 2, 579. Nesto puske 
popucuju cesto. 4, 17. 

cc) uz glag. Hajme! njesto ne mogu 
ni hodit. M. Drzid 386. A tebe kad vidib, zgrozib 
se nisto vas. D. Barakovid vila 67.^ Nesto mi 
se zasramila izvan svoje obicaji. G. Palmotid 
2, 226. UdiJ mu se nisto sazali, te poce govo- 
riti. F. Lastric test. 304*. Dode vrime, kako 
nisto cujem. A. Kacid razg. 164. I ja se hodu 
obratiti i pokajat, ali sadar nesto ne dutim se, 
dekaj, pocekaj. B. Zuzeri 50. Nesto meni desni 
obraz gori, dini mi se, dobra biti ne ce. Nar. 
pjes. vuk 1, 606. Nesto me je zabojela glava. 
2, 120. Nesto Krli oci utekose, te pogleda uz 
poje siroko. 3, 240. U rijeci, koju govorase, dade 
mu se nesto pogledati. Ogl. sr. 10. Nesto bjesne 
pai ove godine. Vuk rjecn. s. v. bjesneti. Nesto 
kra}a zabojela glava. Nar. pjea. vila (1867) 284. 
Starac nesto sasvim blesasto pogleda po Judma. 
M. D. Milidevic let. vec. 251. 

c) nesto tt pogodbenim recenicama moze 
znaciti: pocem, slucajno. Izmedu rjecnika samo 
u Vukovu (etwa, forte: da nesto on sad dode). 
Ako li ima se nesto ne bi s|ubilo biti zajedno 
fiz XV vijeka). Mon. serb. 462. Ako li bi nic 
daleko bio na puti . . . . u torn ne more kriv 
biti .... ako li (bi) bio duznik nic nemodan, 
ima poslati za se prokaratura. Statut poj. 275. 
Da bi nista onda dusa progovoriti mogla, kako 
bi. ...govorila? A. Kanizlid fran. 250. Da nisto 
opet zivot poceti mogu, volio hi{h). bogojubnost 
473. Da nisto Meniata bude poklisar Focijov 
bio .... kako bi pisao? kam. 120. Da nisto 
jedan bogatac deset bi|ada ovaca ovuda po na- 
semu poju pase . . . . ne virujem, da bi ga glava 
zabolila. D. Rapid 38. Da se nisto ove orgije 
ukinut mogu, moze bit bi prije koji siromaf'/i^ 
goli suknacom zaodiven bio. M. A. Rojkovic 
sat. 16. Da mi nesto do nevoje dode, kaku bi 
mi pomoc ucinili? Nar. pjes. vuk 3, 178. Da je 
nesto u Hercegovinu udarila ova tobozna civi- 
lizacija .... onda bi nam i tamo jezik bio ona- 
kav. D. Danicid u Ivekovicevu rjecn. A da nesto 
moras da presedis ovde tri dana, na zdravju bi 
se razboleo. M. D. Milidevic zim. veo. 347. 

tl) nesto znaci isto sto nekoliko. Bokete 
cetiri s nesto bisernihb zrna (iz xv vijeka). Mon. 
serb. 498. Bili bismo nic dan pred bojem prisli 
(iz XVI vijeka). Mon. croat. 216. I bez brka i 
bez brade s nista dlaka na rilici. J. Kava£in 178*. 
Doni kosir s nic zubaca. 315b. Dode a nesto 
}udi u Pozarevac. Vuk grada 176. Od Turaka 
ueSto i ostalo. Nar. pjes. vuk 2, 293. Nesto 
Turak' na Savu udari. 4, 207. I za nima dode 
neSto vojske. 4, 498. Pade nesto Arnauta }uta. 
Osvetn. 3, 42. 

NESTOVANE, n. nom. verb, prema glag. ne 
stovati. Samo u Belinu rjecniku (Bozje nesto- 
vanje, empiezza). 

NESUPA^, nesupla, adj. onaj, koji je biz 
supjine; protivno: Supaj. Samo u rjedniku Be- 



NESUSTOVIC 



linu (massiccio, sodo, cio6 non voto) i u Stuli- 
cevu (solidus, foraminum expers). 

NESUSTOVIC, m. prezime tamna postana. 
Dec. hris. 32. Mon. croat. 148 (iz xv vijeka). 
Jspor. ces. nesoust (neiist covjek), nesusta (ne- 
cista zenaj. 

NESUS, m. ono, sto iduci ne suska. Sanio u 
zagonetkama. Nesus prode kroz goru. a ne susnu 
(odgotietfaj : magla). Nar. zag. novikk. 125. Ne- 
sus po pojati lioda (odgonet^aj : sunce). 219. 

NETACA, /. mahala u Bosni u okruzju bano- 
Juckom. Popis 2it. bos. i here. 643. — Tamno. 

NETACAN, adv. kamoli, nekmoli. Samo u 
Jednoj knizi. Nisam uzrok ja od toga fiemu ni- 
kad ukazala, a neta6an da 6u odkriti. M. Qa- 
zarovic 52. Nitko na smi, znaj, zapriti tvem 
gospodstvu radi naju, a netacan da raniti tebe 
koji da ufaju. 69. Ako je u svezi sa staroslov. adv. 
ttkT.mo (sdmo), pravo hi znacene bilo : ne samo, 
all nije jasno, kako se otud razvilo navedeno 
znacene; vidi netkam. 

NETAJ, netja, m. isto sto netij, necak; ispor. 
staroslov. netbj, gen. netbja (pored netij, netija). 
Samo u jednoga pisca: Od jednoga netja ne- 
gova. P. Zoranid 41. Vidiv obiju sinak i netja 
britke smrti. 46. 

NETAJAN, netajna, adj. ocit ; protivno : tajan. 
,Samo u Belinu rjecniku (non celato, non nas- 
costo). 

NETAKMEN, adj. onaj, kojemii nema para, 
jednaka, ravna; protivno: takmen. U rjeiniku 
Belinu (incomparabile), u Bjelostjencevu (ne- 
tekmen, v. neprispodobjen, t. j. non compara- 
tus, non assimilatus, non aequiparatus) i u Stu- 
licevii (dispar, inaequalis, t. j. nejednak, s nazna- 
kom, da je iz glag. brevijara) i sam,o u jednoga 
pisca. Ti si mater netakmena, puna milosti. P. 
Knezevic pis. 52. svitlosti netakmena cistoce! 
osm. 251. — Adv. Neka jedina ovo tvoja bude 
odluka netakmeno obsluzivati odluke, koje si 
ucinio. osm. 383. 

NETAKMENIT, adj. isto sto netakmen. Samo 
u rjecniku Belinu (imparregiabile) i u Bjelo- 
stjencevu (netekmenit, ki nema jednakoga sebe, 
inaequiparabilis). Ima i u Voltigijinu rjecniku, 
all sa znacenem posve krivo postavlenim (incon- 
tamiuato, unbefleckt, t. j. neoka}an). 

NETAKMENOST, /. svojstvo onoga, sto je 
netakmeno. Izmedu rjecnika samo u Belinu (ne- 
takmenos, disparita) i m Stulicevu (inaequalitas) 
i sojHO u primjeru: Ostavjam uzvisivati . . . . 
nauka tvojif/tj netakmenost. J. Filipovi6 3, vii. 

NETAKNIV, adj. onaj, koji se ne moze tak- 
nuti. Samo u rjecniku Mikafinu (netakniv, sto 
se ne moze tiknuti, bez tijela, sine corpora, 
corporis expers) i u Stulicevu (netakniv, v. 
netegniv). 

NETALAK, netalka, adj. onaj, koji se ne 
moze taliti. Samo u Sulekovu rjecn. zn. naz. 
{unschmelzbar, infusibile). 

NETALO^AN, netalozna, adj. onaj, koji je 
bez taloga. Samo u Stulicevu rjecniku (faecibus 
carens). 

NETALIV, adj. onaj, koji se ne moze taliti. Sa- 
mo u Sulekovu nem.-hrv. rjeiniku (unschmelzbar). 

NETALIVOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
talivo. Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjedniku (TJn- 
ecbmelzbarkeit) ; ima i u Sulekovu rjecn. zn. naz., 
ali neta^ivost (Unschmelzbarkeit, infusibilita). 



99 NETEMEl^IT 

NETAR, netara, mj. isto sto nektar (po tal. 
izgovoru bez -k-). Izmedu rjecnika samo u Be- 
linu (nettare) i u Voltigijinu (nettare, Gotter- 
trank) i samo u primjeru: Netar s neba. I. 
Akvilini 225. 

NETAZIV, adj. isto sto neutaziv. Samo n 
Stulicevu rjecniku. 

NETE mjesto nemojte, vidi kod 2 ne pod b, c. 

NETEC, nekako zem\iste u Bosni zabilezeno 
XVIII vijeka. \i. Stojanovic zap. i natp. 3, 210. 
Ne razabira se, je U masc. Hi fem. 

NETECa, /. pusta u Slavoniji u iupaniji 
virovitickoj. Eazdje}. hrv. i slav. 80. Ima i u 
Sulekovu rjecn. zn. naz. kao nom. appell. za 
nem. stehendes Wasser (t. j. voda, koja stoji, 
ne teie). 

NETECAN, netecna, adj. onaj, koji je bez 
teka; protivno: tedan. Samo u rjecniku Bjelo- 
stjencevu (netecen, insipidus, inconditus, insul- 
8us) i u Sulekovu nem.-hrv. (abgeschmackt, ge- 
schmacklos). 

NETECNOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
tecno, — stane, kad se covjeku ne raci jesti. 
Samo u rjecnicima, i to u Bjelostjencevu (in- 
appenteutia, fastidium cihi), u Jambresicevu (insul- 
sitas) i u Sulekovu nem.-hrv. (Abschmack, Ap- 
petitlosigkeit). 

NETEGNIV, adj. Samo u Stulicevu rjecniku 
(netegniv, sto se ne moze tegnuti, qui tangi 
nequit, — adv. netegnivo, ut tangi non possit). 

NETEGNUCE, n. nom. verb, prema glag. ne 
tegnuti. Samo u Stulicevu rjecniku (intactus). 

1. NETEK, m. isto sto netecnost. Samo u 
Jambresicevu rjecniku (insulsitas). 

2. NETEK, m. bijka Vinca minor. B. gulek 
im. Ima i u Popovicevu rjecniku (Springkraut). 
— Ne cini se pouzdano; mozda bi bo^e bilo 
netik, ispor. lat. Impatiens noli tangere (Spring- 
kraut), ali tome nema potvrde. 

3. NETEK, m. malen, sitan covjek. Govori se 
u Vrbniku (na Krku). Zborn. za nar. ziv. 5, 74. 
76. — Tamno. 

4. NETEK, m. posao, koji nije za rukom po- 
sao. A. Ostoji6. — Tamno. 

NETEKA, /. geogr. ime. a) potok u Lici 
(blizu Srba), sto sporo otjece. M. Medic. J. Bog- 
danovic (zabijezili i naznaceni akc). Tako se 
zove i nekakav potok blizu Siska. D. Hire. — 
h) jezero u Bosni blizu Dervente. F. Juki6 
zem}. 4. — c) selo u Hrv. u zupaniji licko- 
krbavskoj (blizu Srba). Eazdje}. hrv. i slav. 8. 
Tako se zove i jedna mahala u Bosni u okruzju 
banoluckom. Popis zit. bos. i here. 643. 

NETEME^AN, neteme^na, adj. onaj, koji je 
bez teme]a. Samo u Stulicevu rjecniku (neteme- 
Jan, V. beztemelan). 

NETEME^IT, adj. onaj, koji je bez temefa, 
nestanovit; protivno: temelit. Izmedu rjecnika 
samo u Stulicevu (netemejit, v. nestanovit). 

a) isto sto nestanovit pod a. Bjezi od jed- 
noga okolisa neteme^ta i pogibilna. M. Kadnic 
308a. Uzrok uklanati se od svake ispraznosti i 
zlo6e ovogar netemejitoga svijeta. P. Posilovic 
cvijet 6, Tko jest netemejit, sve stvari svoje 
postaja na sricu. 153. Tko ne bi ispovidio, da 
su svitovna dobra netemejita i prohodjiva kao 
jedna kap^a s lista? J. Banovac prip. 148. 

h) isto sto neosnovan. Ah moj sinko, iz- 
prazna uzdana, neteme^ita ufana! F. Lastric 



NETEME^^ITSTVO 



100 



NETKO 



lied. 30. Xetemejit, bez temeja, neosnovan, un- 
begriindet. Jur. pol. term. 528. Drzina je tame- 
)ita ili pravilna tek onda, kad se osniva na 
tvrdu temeju, kao Sto je zakonita kupovina, dar, 
naslodstvo i t. d. Gdje zakonita teme|a nema, 
drzma jo neteme}ita ili nej)ravilna. V. Bogi^id 
rakon. 281. 

NETEME^.IT6TV0, n. svojstvo onoga, koji 
j« netemifit u smislu toga adj. pod a. Samo u 
dvije knige. Bjezi od neuzdaiia i netemejitstva 
(itamp. neteraejitstvo), koje pokazuje pismo, i 
iiastoj na temejitstvo i tvrdost. M. Radnic 496^. 
Netemejistvo .... jest ne imati nikakva teme- 
jistva u dusi. P. Posilovid cvijet 152. Neteme- 
jiatvo jest zlamenje od budalastine. 153. 

NETEMEJISTVO, n. isto Ho rijec, koja je 
pred uvom. Samo u primjeru: Poznaje se negovo 
neteme)9tvo (stamp, netemelstvo) na nacin, s ko- 
jijem do6eka spasiteja. M. Radnid 194b. 

NETEPU^i, m. isto sto metopir, metuj, a ja- 
macno i istoga postana, i ako su razlike u gla- 
sorima nejame. Govore gdjesto kajkavci. D. 
Hire. Zborn. za nar. ziv. 3, 242. 

XETEZAN, adj. onaj, koji se ne da lako 
teiiti. Samo u primjeru : Adam morase se ne- 
vojiti sa zemjom neteznom. D. Bogdanic 3. 

NETEZANE. n. nam. verb.pretna glag. ne t^zati. 
Samo u rjecniku Belinu (incoltura de campi) 
( u Stulicevu (incoltura de" campi, ager cessans; 
lat. je tumacene pogrjesno, t. j. neohradino poji). 

NETEZATAN, adj. onaj, koji se ne tezi; pro- 
tivno; tezatan. Samo u Danicicevu rjecniku (ne- 
tezatbnb, inarabilis s potvrdom iz isprave xv 
rijeka:) Sa svimi .... zemjami tezatnimi i ne- 
tezatnimi. lion. serb. 494. 

NETE^NINA, /. ono, sto nema nikakve te- 
zine. Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjecniku (na- 
teznine, Imponderabilien). 

NETIHOCA, \ j stint bez tisine; protivno: 
NET! HOST, i tihoca, tihost. Samo u Stuli- 
cevu rjecniku (piacati animi vel lenitat.is de- 
fectusA 

NETIJ, m. isto sto necak. Is drugih slav. 
jezika srodn? su rijeii: staroslov. netij, malorus. 
HDTHii, ies. net' (necaka), a iz drugih, indoevr. 
jezika idu ovamo rijeci (pored znaiena: necak 
nalaze se i drugaf: staroind. napllt (potomak, 
.<nn, unuk), napti (kci, unuka), grc. I'.fdUiog (ne- 
cak, rodtkj, lat. nepos (unuk, necak) neptis 
{unuka\, got. nithjis (rodak), nem. Neffe. Tapred 
t jf nekad stajalo p, na pr. staroslov. netij po- 
atalu je od neptij. Izmedu rjecnika samo u Da- 
nicicevu (netij, sororis filius s potvrdami iz 
XIV— XVI vijeka). Knezb Vukabini, Mlatbkovicb, 
netij (pisano neti) kra|evstvH mi (iz xv vijeka). 
Mon. serb. 273. Poru6i po Radivoju, netiju va- 
semb (it XV v.). Spom. sr. 1, 1.59. Dobroslavb, 
a netiji (pmano neti; mu Bogoslavk i Hranislavb. 
De6. hris. 8. Vidi netaj. 

NETIJ A K, w. vidi kod necak. 

NETII^, m. boleat u svina od n-kakih crvica 
(va{ada trihina). Govori se u Hrvatskoj oko 
Bjelovp a. D. Hire. Vidi metij pod b. 

NETII^AV, adj. bolestan od netila, na pr. 
nei.ijava sviiietina. Govori se u Ilrv. oko Bje- 
lof'ira. D. Hire. 

NETlSlNA, /. 'stane bee tiiine ; protivno: 
tistna. Samo u Stultcevu rjecniku (piacati animi 
vel lenitatis defectus). 

NETJAK, m. vidi kod necak. 



NETJAKINA, /. vidi kod necakina. 

NETJAKOVI6, wi. prezime. Imenik (1906) 447. 

NETJELESAN, adj. isto sto bestjelssan'; pro- 
tivno: tjelesan. U rjecniku Belinu (netelesni, 
incorporale, incorporeo s primjerom iz Palmo- 
tica, koji se i ovdje navodij, u Stulicevu (nete- 
lesan, incorporeu? s primjerom istim, koji se 
navodi i u Belinu rjecn., — adv. netelesno, sine 
corpore) i u Popovicsvu (netelesan, unkorperlich, 
geistig). Dusa je jedno su6astvo netelesno. Ko- 
rizm. 70*. Netelesne duhe stvori, svijetlu druzbu 
od andela. G-. Palmotic 8, 120*. U slabomu tilu 
kao netilesan i kao andeo zivijase. A. Kanizlic 
fran. 177. Milost i dari bozanstveni .... jesu 
stvari netilesne. A. d. Costa 1, 128. Sto je dusa? 
Bi6e netelesno i neumrlo. T. Ivanovic 33. Ne- 
telesna stvar, unkorperliche Sache. Jur. pol. 
term. 531. Netjelesne stvari, unkorperliche Sa- 
chen, cose incorporali. B. Petranovic r. kn. 21. 

NETJELESNOST, /. svojstv) onoga, sto je 
netjelesno. Samo u Stulicwu rjecniku (neteles- 
nost, V. beztelesncst). 

NETJELOVAN, netjelovna, adj. isto sto ne- 
tjelesan. Samo u rjecnicima, i to u Bjelostjen- 
cevu (netelovni, incorporalis, incorporeus), t* 
VoUigijinu (netelovni, incorporeo, unkorperlich). 
i u Stulicevu (netelovni, v. beztslesan). 

NETJESaN, adj. onaj, koji je bez utjehe. 
Samo u primjeru: Svud se tuder siju moje nove 
muke, moje se razviju netisne jauke. I. T. Mr- 
navic osm. 16. 

1. NETKA, /. isto sto necaka. Samo u jednoga 
pisca. Pak se netkom ku zamiri, Dandulovom 
sridno viri. J. Kavanin 244*. Er Susanu netku- 
obrnut ne nastoja. 297b. 

2. NETKA; /. Tako u Srbiji (oko Levca i 
Temnica) zovu Krstov dan (5 januara). Etnogr. 
zborn. 7, 252. — Tamno. 

NETKAM, adv. kamoli, nekmoli. Samo u 
primjeru : Najmanbsemu vlastelicicu ne bismo 
hotili zalb uciniti .... a netbkamb tebe (u 
ispravi pisanoj g. 1400). Spom. sr. 1, 33. — 
Tamno; vidi netacan. 

NETKANA, /. piist, pustina. Samo u rjecniku 
Belinu (feltro, panno composto di lana non 
filata, stretta insieme) i u Stulicevu (genus panni 
antiquis ignotum ex lana baud texta, sed valde 
compressa s naznakom, da je iz Belina rjecn.). 

NETKATI SE, netkam se, xmpf. isto sto nec- 
kati se. Samo u rjecniku Belinu (esser ritroso, 
fare il ritroso) i u Stulicevu (netkati se, v. ne- 
vati se). 

NETKO, nekoga, pron. aliquis (0 home nepo- 
znatu ili onoms, kojega ne ce tko da naznaci, 
kao poznata, — samo celadma). Tako je po 
istodnom i po juznom govoru ; u ovome drugom 
bilo je najprije nje-; najstarije potvrde za ne- 
su iz XVII vijeka (u Gamanica i u Mikaje gram. 
13); po zapadnom je govoru ni-, ali u Dosena, 
koji se drzi toga govora, ima ne-. Sto se ne- 
nalazi u kajkavaca, to je sasvim po svojstvu 
nihova govora; tako imaju Baksic i Voltigi, koji 
i u drugim rijecma mjesto t cesto pisu e. U 
jednoj bosanskoj ispravi iz xiii vijeka (Mon. 
serb. 28—29) nalazi se ne- mjesto ocekivanoga 
ne-, ali u toj ispravi se mjesto i » « drugim 
rijcima piie e. Sigurnih potvrda za ne- u juz- 
nom govoru ima tek od xix vijeka; sto se u 
Kalica prop, tako nalazi, to je jamaino izda- 
vacevo maslo mjesto ne-. Kao sto je tko postalo 
od starijega kto, tako je i u rijeci oetko naj- 



NETKO 



101 



NETO • 



■prije bilo -kt-, koje se nalazi samo u najstarije 
vrijeme; sto jos Bajic ima nekto (na pr. pouc. 
2, 11^), to je jamitcno iz crkvenoslav. jezika. 
Mjesto -tk-, koje je najobienije, nalazi se -gd- u 
kajkavaca, dosta cesto i u cakavaca ; ispor. gdo 
(t. j. tko). Nalazi se i samo -k- ^neko, iieko, 
niko), cemu su najstarije potvrde u Vrancica, 
GunduUca i u Mikaje gram. 13 (heko, alcuno). 
U Lukarevica ima oblik s dodatim -re na kraju 
(njetkore). O Bjelostjencevu nesto (t. j. netko) 
vidi kod nesto u pristupu. — Bijed je netko 
slozena od rijecee ne (o kojoj vidi kod 3 ne) i 
od zamjenice tko. U rjecniku Vrancicevu (niko, 
aliquisj, u Bjelostjencevu (negdo, nekoji, aliquis, 
quispiam), u Jambresicevu (negdo, neki, nekoj, 
aliquis, — u lat. dijelu), u Voltigijinu (negdo, 
qualcheduno, jemand), ii Stulicevu (neko, qui- 
dam), u Vukovu (netko, vide neko, — neko, je- 
mand, aliquis : neko lupa na vratima) i u Da- 
nicicevu (nekbto, aliquis s primjerima iz xiii i 
XIV vijeka ; ima i netko, ali primjer, sto se uz 
to navodi, upravo je potvrda za nitko). 

a) uopce. Onda hoce nigdo brata svoga iz 
kuce otcine popasti. Proroci 11. Uplise . . . . u 
more, kako da tecise za nimi njetkore. F. Lu- 
karevic 287. Nigdo ukrade rumencu zlatu Ale- 
ksandrovu. Starine 3, 319. Cujem, gdi mi niko 
govori. J. Banovac pripov. 109. Vidim, ono star 
I'leko je, tiho stupa i stapa se. A. Boskoviceva 18. 
Gospodinu netko veli, da mu baba zdravje zeli. 
V. Dosen 234b. Ovako misli i govori g. Svetic, 
a drugi netko moze biti da bi mu na to rekao, 
da sam ja . . . . Vuk odg. na ut. 10. Kakogod 
sto neko veli, da . . . ., tako bi neko drugi mc 
gao reci, da ... . pis. 58. Bije neko alkom na 
vratima. Nar. pjes. vuk 1, 476. Netko nas je 
njemu opadnuo. 2, 135. Kad mu se tuzio, kako 
je neko ceo kamenom da ga ubije. nar. posl. 48. 
Cujuci, da me neko obtuzio. Pravdonosa (1852) 9. 
Neko od plemena Levijeva otide i ozeni se. D. 
Danicic 2 mojs. 2, 1. Kad lisica dode, clije, da 
ima netko u nezinoj kuci (taj je ,uetko' jarac, 
dakle zivotina; ali u narodnim pripovijetkama 

zivotinama se cesto govori kao o ce(adma). 
Nar. prip. vuk- 245. — Ovamo ce ici i pritnjeri 
{premda bi oblici nekoga, nekom mogli dolaziti 

1 od neki) : Okine se pisto} nekoga od negovi(h) 
gostiju. Vuk nar. pjes. 4 (1833), 26. Moze nekom 
glavu ukinuti. Nar. pjes. vuk 2, 546. 

b) netko ter netko isto sto samo netko; 
vidi neki i^od a, b. Samo u primjer u: Malo sam 
vas vridan pri nikom ter nikom. D. Barakovic 
■Vila 374. 

c) Rijecju netko izrice se pohvala; vidi neki 
pod a, I. Samo u primjeru: Netko bjese Stra- 
hinicu bane . . . . u malenoj Banskoj kraj Ko- 
sova, da takoga ne ima sokola. Nar. pjes. vuk 
2, 262. 

d) netko u pogodbenoj recenici mjesto tko- 
god ; ispor. nesto pod c. Ako nekbto odb mojihb 
ibmeti .... cine vi krivinu (iz xiti vijeka). 
Mon. Serb. 29. Ako nigdo v noci je ukral . . . . 
skot, plati libar 50. Zak. vinod. 59. Ako je 
netko iud, ne budi mu drug. Nar. posl. vuk 4. 

€) netko — netko, t. j. ovaj — onaj Hi 
jedan — drugi; vidi neki pod a, /, nesto pod d. 
Svezan njetko verigami debelijemi, njetko ko- 
nopci. Zborn. (1520) 83*. Pod nebom tako svak, 
koji se jes rodil, njetko prije, njetko pak poci 
ce pod ne (t. j. smrti) kril. N. Dimitrovic 47. 
Njetko maslinu s paomom metase, a njetko ha- 
Jinu. N. Najeskovid 1, 120. Njetko crnu zemju 
tezi, njeko sine more brodi. I. Gundulic 136. 



Vas se grad pobuci .... netko cudedi se, netko 
rad Jubavi i veselja, a jedni radi nenavidosti. 
P. Baksid 10. U istoj jednoj drzavi netko pro- 
dijeno, a netko u kratko jednu istu rijec izrica. 
R. Gamanic 23*. Nitko place, nitko mu6i, a 
nitko se posmihuje. I. Ivanisevic 171. Nigdo 
zavit proklet cini, a nigdo ga sveta imase. I. 
Zanotti en. 6. Nova dila .... koja oni ukazuju, 
niko po jedan nacin, a niko po drugi. L. Ter- 
zic VII. Neko samijem rijecima odricase se . . . . 
neko ne ustrucase se bezakonim naprtivati ih, 
a neko i ubijati ih. S. Rosa 133^. Svaki je 6ovjek 
od naravi prignut na koje djelovane osobito, 
neko na Jubav, heko na rasrgbu, neko na hi- 
trinu. I. Dordic ben. 97. Neko (stamp, neko) 
tuguje, a neko (stamp, neko) obiluje. A. Kalic 
prop. 258. Neko veli: docaa da idemo ! neko veli; 
Turke da cekamo! Pjev. crn. 78*. Kroz hijadu 
prolece svatova, neko vide, neko i ne vide. Nar. 
pjes. vuk 2, 602. Svaki nosi bijeg od Turcina: 
netko sabje, a netko barjake, netko jase 
kone sedlenike. 4, 83. Smisle svaki, kako bi 
mogao izbrojiti izvore, neko tako,^ a neko 
ovako. Nar. prip. vrc. 3. Neko ne vjeruje, neko 
se ruga, a neko prica. S. ^jubisa prip. 228. — 
Ovamo se mecu i primjeri (premda bi oblici ni- 
koga, nekom moglo dolaziti i od niki, neki) : 
Poce zvati i nukati verne krstjane, rikoga 
laskanji .... a nikoga pritnami nace goniti. 
Starine 1, 218. Nikoga na ovo, a nikoga na ono 
narav prigiba. S. Matijevic 29. Serdar vojsku 
dobro darivase, nekom grosa, a nekom dukata. 
Nar. pjes. vuk 4, 393. 

f) Osobiti su ovi primjeri: Njetko ima njeki 
dar dubovni od Boga, a njetko njeki. M. Div- 
kovic nauk 102*. Njetko njecijem, a njetko nje- 
cijem, kako je tko koji dar od Boga primio. 
M. Divkovic bes. 75. Vidi jos jedan primjer iz 
Divkovica kod neki pod a, /, cc i iz Glaviniea 
kod nekoliko pod g. 

g) U svijem primjerima, sto su do sad na- 
vedeni, netko sluzi kao imenica; vrlo rijetko 
sluzi kao pridjev, t. j. mjesto neki. Ako pridu 
kupci dubrovbcci .... ili netko vlastelinb (iz 
XIII vijeka). Mon. serb. 69. Zacu netko Obre- 
novic Jovan, mio bratac vojvode Milosa. Nar. 
pjes. vuk 2, 566. Ispor. rus. 3/\-kcb oujii, Biepa 
HtKTo CjuHpHOBT. {ovdjc jc jucer bio neki Smir- 
nov). 

NETKOVIC, m. isto sto netko. Samo u pri- 
mjeru: Pa nekovic i knige poslao. Osvetn. 6, 31. 

NETO, adv. i conj. nedum, ubi primum. Po- 
red neto nalazi se i netom, koje je obicnije, a 
postalo je od neto tako, sto je na kraju dodato 
-m ; ispor. daklem, poklem od dakle, pokle. Lik 
je neto stariji, najstarija mu je potvrda u ispravi 
pisanoj g. 14C-'0 (vidi prvi primjer pod b, c, aa), 
a liku netom najstarija je potcrda u Maruliea 
(vidi prvi primjer pod b, a, bb). Lik neto cini 
se da se u znacenu pod h vec odavno (od druge 
polovine xviii vijeka) nigdje ne govori u narodu, 
a i netom je slabo poznato; jedina mu se po- 
tvrda iz narodnoga govora nasega vremena nasla 
ona, sto se navodi pod b, b, bb, bbb (s glasom 
-n na kraju mjesto -m; ispor. daklen, poklen). 
I neto i netom najvise se )mlazi u dubrovackih 
pisaca xvi — xviii vijeka, rjede u drugih; nijedne 
se nije naslo u slavonskih pisaca ; a cini 6«, da 
se ni jedno ni drugo ne nalazi u Srba ni u 
kajkavaca. U drugim se slav. jezicima ne nalazi 
rijeci, koje bi znacenem odgovarale nasima neto, 
netom; rus. Hero (ili, jer) ne moze se s nima 



NETO 



102 



NETO 



sjediniti. Zato je i tesko govoriti o po^tanu ri- 
jeii neto, netom; ovo, sto it sada reci, samo je 
nagadane. Rijec je neto slozena od ne t to; 
prvi je dio una ista rijecca, §to se nalazi u nego 
(t. j. ne-go), gdje je receno, da to ne znaci isto 
ito: kau, kako ; drugi dio u neto (t. j- ne-to) je 
uset pojacena radi onako kao i u sto (postalo 
od ibto, t. j. cb-to), tko (postalo od k-Bto, t. j. 
kt-to;, u ces. tenio (t. j. taj) pored ten. Prema 
tome je rijeci neto praro znacene: kako (u mo- 
dalnoj i u temporalnoj sluzbi); modalna je sluzba 
ti primjeru pod a, a temporalna (u znacenu lat, 
ubi j>rimum, item, sobald) u primjerima pod b. 
Kod nego je receno, da se aigurno ne zna, je li 
ne u znacenu : kno, kako ista rijec, koja i ne- 
gacija ne, a ovdje se dodaje, da i prema nega- 
tivnoj rijecci ni (na pr. ni tako ni ovako) imamo 
ni u modalnom znacenu, i to u po\skom jeziku, 
na pr. biegajii ni szaleni (t. j. bjeze kao ludi) ; 
tako i u litarskom jeziku ima negativna parti- 
kula nei, koja potpuno odgovara slavenskoj ne- 
gativnoj partikuli ni, a ima i rijecca nei, koja 
ima modal )io znacene: kao, kako. Iz ovoga raz- 
lagana izlazi, da ne u neto Hi netom ne mora 
biti negacija ; ali mozda bi mogao tko dokazati, 
da jest, i tijem oboriti tumacene, koje je ovdje 
navedeno o postanu rijeci neto. 

a. kamoli, nekmoli; kako se to znacene raz- 
vilo iz znacena: kao, kako, to vidi kod nego 
pod II, 1. Samo u primjeru (u kojemu je rijeci 
neto dodata jos rijecca V, t. j. li): Ja Timane 
ni vidio nisam ni u nojzi Kostres harambase; 
netol' cu ga ufatiti ziva ! Nar. pjes. juk. 537. 

b. kako (h znacenu te rijeci p)od iii, 14), 
istom (u znacenu te rijeci pod 2), cim, U rjec- 
niku Mikalinu (netom, oncas, cum primum, ubi 
primum, ut primum, simul atque), u Belinu 
(netom, poiche, subito che), u Stulicevu (netom, 
ut jtrimum, simul atque, cum primum, ubi pri- 
mum, vix, ubi s primjerom iz Gundulica 558 ; 
Xu poruku carsku vojsci netom rece, podrije 
sabju svaki u ruku), u Vukovu (netom, kaum, 
simul s naznakom, da se govori po zapadnim 
krajevima) i u Daniciceiu (neto, simul ac s pri' 
mjerom, koji se ovdje navodi pod c, aa. 

a) za sadasnost. 

aa) neto. Neto pokornik izrece kigodir 
grisi .... tada ispovidnik ima ga upitati. §. 
Bndinid ispr. 25. Koje ima biti oni caa, ako se 
moi^.e, ucineno, neto clovik upade u grih. 98. 
U kova6nici mlinskomu gvozdu red je, neto 
dojde. Statut poj. 297. Neto im dojde vrime, da 
se ispovidu, po6ne ih tuga obboditi. A. Komu- 
lovid HG. Neto j' primalide, opet cvit otvori. D. 
Barakovid vila 81, Neto se opupi vinograd i 
zene .... mnogokrat provoue. jar. 15. Grisnik . . . . 
neto uzdnhni vaj ^zpusti, mnokrat Bozju milost 
stiie. J. Kavauin oi^. 

ftb) netom. Jer su sva svitovna skon- 
6aju u on Lip, netom smrt jadovna iskusi svoj 
nalip. M. .Marulid 232. Netom se tko vidi za 
jubom^da [)ode . . . . ne more do vika parjati to] 
ve6e. 8. Mendetic 124. Netom zrak taj svitli od 
^ore pofine se kazati .... pokoja ne imam, dokli- 
god trpi dan. D. Kanina 15*. Netom se nade 
bogojubni krstjanin . . . . u ovoj molitvi, dodu 
mu tutako pred ofci svakolika djela sina Bozjega. 
A. Gu5eti6 roz. jez. 3. Sve duse, netom se di- 
jele iz tijela, dovedene su u raj prid Isukrsta, 
da 9U sujene. M. Orbin 98. I sred ovijeh netom 
tmina coek se rodi, mrijet poCina. I. Gundu- 
lid 233. Netom se napije tkogodi, sve stvari 
tutako zabije. G. Palmotid 2, 478. Netom se 



cejade pokaje .... udi^e nemu oprastas. V. Andri- 
jasevic dev. 95. Mati biserua netom cuje, da 
ima perlu lijepu u sebi, s nom se u dno zaba- 
cuje. J. Kavanin 369a. Kupe se opet u loznice, 
netom suncan zrak iztece. I. Dordid salt. 351. 
I netom dojdu u poznanje od tezke nemodi , .. .. 
oncas nek dojdu k noj. I. Garanin 21. Koji ne- 
tom odute, da ih je tkogod rijeci tego .... 
napune tuzbam i mrmosenem sve susjedstvo. B. 
Zuzeri 189. i t. d. 

b) za proslost. 

<ia) neto. I tutako, neto cu pozdravjenje 
Marije Lizabeta, uzveseli se dijete. N. Ranina 16b. 
I neto ga {t. j. prsten) staviti dini na prst .... 
tudije ta prst bi izvrnut i suh. Mirakuli 110^ 
Neto Gospe rijec izusti, iz dvora se narod pusti. 
M. Divkovic nauk^ 10. 

bb) netom. 
aaa) s aoristom. Netom toj ugledah, 
drugi bih satvoren. S. Mencetic 125. Netom 
uzaznah, da hoce vojska doli, tako se sam dvi- 
goh i pojdoh (iz xvi vijeka). Mon. croat. 234. 
Oncas me odose tej muke svakdane, netom mi 
rekose, od kuce vladaoca da te red vas obra. 
N. Na|eskovic 1, 311. Netom sfanu dan, pove- 
dose k Pilatu vladavcu Gospodina. B. Kasid is. 53- 
Netom vidjeh obraz mili, netom zacuh rijec 
medenu, me se od mene srce odili. G. Palmo- 
tic 1, 41. Netom ja sagrijesih .... |ubav i pri- 
jatejstvo tvoje izgubih, V. Andrijasevic put 326. 
Netom Bog ostavi Saula, naripi ga duh necisti. 
I. Dordid salt. ix. Netom to cuse Lacedemoni- 
jani .... udi^ potekose. M. Pavisid 20. Netom 
obazna, da se Isukrs nahodase u kuci jednoga 
Farisea, ctide ga oncas iznaci. D. Basic 193. 
Udi| netom priminuh, povedose me andeli u 
jedno misto mracno. Blago turl. 17. Netom 
se ukaza grijeh na svijetu .... smrt oncas za 
nimo skoci hrla i spravna. B. Zuzeri 289. Ne- 
tom sjedoh i ja . . . . mladi Steva poce. M. 
Pavlinovid razg. 4. i t. d. 

bbb) s drugim vremenima. Ters se 
meni mni, netom me moja ces zalosna ove dni 
u tugah osla jes, svi da su posli. N. Najesko- 
vid 1, 303. Okrenuti netom su u zemju, ne vi- 
dimo nego nihov pepeo. M. Radnic 131*. Netom 
bogogrdni psovalac bijase izustio ove rici, taknut 
od nemodi do malo nesricno umri. Blago turl. 
79. Netom bi je sunce dotaklo, rastapase se. 
232. Netom bi ini redovnici prionuli na mo- 
litvu, on taj cas pobjego bi. I. Dordid beu. 108. 
Netom je oci otvorio, netom je oko sebe po- 
gledo, vidi se sred morske pucine. A. Kalid 
prop. 134. Adam .... netom se gresnik po 
svojo] krivini ucinio, ureda se poplasio. B. Zu- 
zeri 16. Netom je u ne stan uljezo, svrnu glavu 
ne hotedi ni vidjet ga. 67. Ali netom car upro 
je poman pogled u ne lice, sliku ureda oa 
pozno je nedobitne zatodnice. P. Sorkocevid 591*. 
Netom papa umro je, puk trdi na Kampidojo. 
A. d. Bella razg. 26. Netom su se sukobili kleti, 
pusdanim se preturise zarom. Osvetn. 2, 142. 
Neton dojde (praes. hist.) doma, namisti p(h) 
na sto (iz govora po^ickoga u JDalm.). Zborn. 
za nar. iiv. 10, 200. 

c) za buducnost. 

aa) neto. Poslati je hodemo, neto Bogfr 
smiluje se na nasb i odbvrati ovuj rasrbduodb nasi* 
(iz isprave pisane g. 1400). Spom. sr. 1, 29. 

hb) netom. Netom se za utra sjutra 
zora zabijeli, naberite Mijasu vijenac. M. 
DrXid 418. S robinom cu, netom svane, usred. 



netoCan 



103 



NETEEZMENOST 



ravna poja siti. I. Gundulid 537. Jedan odlu- 
cuje, netom ozdi'avi, da ce uljesti u kojigod red. 
B. Kasic zrc. 49. Netom ja pojdem, poslati cu 
tebi jednoga. is. 36. Da se zakune, da ce zado- 
vojno uciniti, netom bude modi. rit. 55. I sam 
ovo ti ces rijeti, netom srece me Juvene ja ti 
budem spovidjeti. G. Palmotic 1, 330. Sresti 
cete putom hode, netom u grad uljezete . . . . 
mlado dijete. 3, 59*. Doc 6u, ma Jubavi, netom 
morska srgba umino. I. Dordic pjes. 318. Ne- 
tom se upazi, da se podize zla godina, misnik .... 
blagosoviti ce vodu. J. Banovac blagos. 206. 
Netom kuga oli poluvirstvo bude sustaviti se, 
uput dospiti ce i zakou. A. d. Costa 1, 14. Ne- 
tom se moja dusa iz moga tijela odili, tutako 
nace se prid Isukrstom. Misli krst. 33. 

c. Ne razabira se gnacene u primjeru: I 
videci, majci tuznoj gdi iz krila hoce ugra- 
bit .... slatki rod svoj, to je smrt ma, netom 
cu umrit. M. Vetranic 2, 413. 

NETOCAN, netocna (s takvijem se akc. go- 
vori), adj. onaj, koji je bes tocnnsti; protivno: 
tocan. Izmedu rjecnika samo u Sulekovu nem.- 
hrv. (ungenau) i u Popovicevu (nicht piinktlich, 
ungenau). Netocan, unbestimmt. Jur. pol. term. 
525. Netocan, unrichtig, ungenau, inesatto. B. 
Petranovic r. kn. 43. Mnogi govore i pisu ne- 
tacan kao i tafian mjesto tocan (vidi tamo). 

NETOCNOST, netocnosti (s takvijem se akc. 
govori), f. svojstvo onoga, sto je netocno. Izmedu 
rjecnika samo u Sulekovu nem.-hrv. i u Popo- 
vicevu (Ungenauigkeit). Netocnost, Unrichtigkeit, 
Ungenauigkeit, inesattezza. B. Petranovid r. 
kn. 43. Mnogi govore i pisu netacnost kao i 
tacnost mjesto tocnost (vidi tamo). 

NETOK, m. rijec tamna znacena i postana. 
Samo u primjeru : Nije slobodno suditi drugoga 
za zloga covika, navlastito koga netoka. B. 
Leakovid gov. 172. 

NETOLI, netol', adv. vidi neto pod a. 

NETOM, conj. isto sto neto (vidi tamo). 

NETOMARNOST, /. isto sto nemarnost (s ne- 
jasnim -to-; vidi rijec, ko]a iza ove dolazi). 
Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (netomarnost, 
V. nebajane s naznakom, da se nalazi u Mrna- 
vica) i samo u primjerima : Jedna hudost pro- 
tivna mudrosti jest nemudrost, to jest nerazmi- 
s|evanje i netomarnost. I. T. Mrnavic ist. 150. 
Grisi, koji iz he (t. j. iz bludnosti) izhode, jesu 
slipost pameti, netomarnost, netvrdostanje i od- 
vise prijubodinstvo. 169. Pridjevu netomaran, 
otkle je imenica netomarnost izvedena, nije se 
naslo potvrde. 

NETOMIO, netomila, adj. isto sto nemio. U 
rjecniku nijednom. Upita ih netomilijem glasom 
manastirski momak. S. ^jubisa pric. 72. Govori 
se u rijeckoj nahiji: netomil, koji nije nikome 
mio. A. Jovicevid. Nejasno je -to- kao i u rijeci, 
koja je pred ovom; ispor. ces. roztomily pored 
rozmily (oboje znaci isto, t.j. vrlo mio, premio). 

NETOPIR, netopijer, m. slijepi mis, sismis. 
Samo u rjecnicima, i to u Mikalinu (netopijer, 
vespertilio), u Stulicevu (uetopir sa znacenem 
posve krivo postavjenim, t. j. zabq, i s nazna- 
kom, da je iz ruskoga rjecn.), u Sulekovu nem.- 
hrv. i u Popovicevu (netopir, Fledermaus). Po 
svoj prilici uzeli su Sulek i Popovic ovu rijec 
iz ceskoga Hi iz ruskog jezika, a Mika]a va]ada 
iz ceskoga Hi iz po^skoga. Vidi metopir (gdje 
je medu rijeci iz drugih slavenskih jezika tre- 
balo metnuti i rus. HeTonupb). 



NETORA, /. rijec tamna znacena i postana. 
Samo u primjeru: Da svom netorom ne smuti 
ni smete rabe Isukrstove. Nauk brn. 49a (govori 
se tome, kakva ne smije biti kaluderica: 
mozda: neposlusnost, gruboca?). 

NETORAJ, w». nemaran covjek. Govori se u 
Bakru i u Grizanima (u Hrv.J s naznacenim 
akc. S. Ivsid. — Postane tamno. 

NETORAJA, /. rijec tamna znacena i po- 
stana. Samo u primjeru: Od ke (t. j. praznosti) 
sfaka netoraja izhaja. P. Zoranid 49. Mozda: 
nemar ? 

NETORA JINA, m., f. nemarno celade; augm. 
od netoraj. Govori se u Bakru i u Grizanima 
(u Hrv.J s naznacenim akc. S. Ivsid. 

NETORAJNICA, /. nemarno zensko. Govori 
se ondje, gdje i rijec, koja je pred ovom (s akc. 
netorajnica). S. Ivsid. 

NETRAZ^iIV, adj. isto sto neistraz^iv. Samo 
u Jambresicevu rjecniku (netrazliv, investigabi- 
lis, — u lat. dijelu). 

NETREBAN, adj. isto sto nepotreban. Samo 
u primjeru: Jaze (t. j. sestra) ju glagolase biti 
netrebnu. Starine 23, 75. 

NETREPETNO, adv. bez trepetana. Samo u 
primjeru: Ima dati netrepetno. Narucn. 95a. 

NETRES, TO. bifka, koja se zove i netresak. 
Govori se po Hrvatskoj. F. Hefele. Potvrdu do- 
nose i B. Sulek im. i D. Nemanid (1883) 30; 
obojica dodaju lat. ime: Sempervivum tecto- 
rum; druqi bi^ezi akc. netres. Ima i natres (vidi 
tamo). 

NETRESAK, netreska, m. bi^ka, koja se zove 
i cuvakuca, uzludobar. U rjecniku Mika\inu 
(netresak, vazdaziv, uzludobar, sedum, semper- 
vivum), u Belinu (sempreviva) i u Stulicevu 
(sedum, sempervivum). Jedni sipju .... drugi 
koren od netreska tuku. J. S. Rejkovid 139. 
Netresak, Sempervivum tectorum. B. Sulek im. 
Ima i netres i netresk. Ovome su drugom po- 
tvrde u rjecniku Bjelostjencevu (netresk, digi- 
tellus, digitellum, sempervivum majus, — ne- 
tresk morski, aloe) i u Jambresicevu (netresk, 
sempervivum na kraju knige u glavi: Nomina 
herbarum). Govori se i oko Vinkovaca: netresk, 
gen. netreska. S. Pavicid. — Postane tamno; ali 
se nalazi jos slov. netresk, ces. neti-esk. 

NETREST, m. isto sto netresak, netresk. Po- 
tvrdu donosi samo B. Sulek im. (Sempervivum 
tectorum) s naznakom, da se govori oko Brina 
u Hrv. 

NETRETIC, m. selo u Hrv. u zupaniji zagre- 
backoj. Razdje|. hrv. i slav. 34. Netretid je i 
prezime u Hrv. xvii vijeka. R. Lopasid urb. 270. 
— Postane tamno. 

NETREZMEN, adj. isto sto netrijezan; pro- 
tivno : trezmen. D rjecniku nijednom, a samo u 
dvije knige. Pedipsu imati de na drugomu svitu 
netrizmeni i pijanci. Blago turl. 146. — Adv. 
Da se ne bi otrovao s likarijom zenidbe sluzedi 
se naopako i netrizmeno. Grgur iz Varesa 127. 

NETREZMENOST, /. svojstvo Hi stane onoga, 
koji je netrezmen. U rjecniku nijednom, a samo 
u tri knige. Da se ti dnevi svetkuju . . . . ne 
raskosom odide i netrizmenostju. Blago turl. 
107. Hode, da se pazite od netrizmenosti i 
pijanstva. 144. Ako ubojstvo bude ucifieno .... 
u netrizmenosti. A. d. Costa 2, 163. Da odvrze 
od sebe svaku netrizmenost. I. P. Ludid izk. 20. 



XETEEZNIT 



104 



NETRP;.IV 



NETEEZXIT, adj. isto sto netrijezan. Samo 
u Stulicevu rjedniku (netrjeznit, intemperans, 
ebrias). — Ne cini se pouzdano. 

NETRIJEZAM, adj. isto sto netrijezan ; samo 
u primjeru: Hodeci netrizmim zakonom pade 
▼ more. Mirakuli 7b. 

NETRIJEZAN, adj. pijan, mamuran, neumje- 
ren (i to ne samo a picu, iiego i u jelu); pro- 
tinio: trijezan. U rjecniku Mika^inu (intempe- 
ratus, — adv. netrijezno, incontinenter, iatem- 
peranter), u Belinu (immoderato, incontinente, 
intemperamente, — adv. netrijezno, immodera- 
tamente, intemperantemente), tt Bjelostjencevu 
tnetrezen, nesporea, 1. intemperans, intempe- 
ratus, iminoderatus, 2. temulentus, — adv. ne- 
trezno, uesporno, 1. intemperanter, immoderate, 
incontinenter, — 2. temulenter), u Voltigijinu 
(netrezan, netrijezan, intemperante. non digiuno, 
anniichtern) i u Stulicevu (intemperans, ebrius 
s naznakom, da jc iz eeskoga rjein., — adv. ne- 
trijezno, intemperanter). Silau si u govore- 
nju .... netrizan u blagovanja. P. Knezevic 
oam. 185. Da ukrotim netrijezna moja cucen- 
Btva. L. Eadid 58. U jednoj knizi uzima se o 
jestvini, koja se neumjereno jede. Ima zlicicu od 
netrizne jeatojske otescanu. A. d. Bella razg. 135. 
Igre do zore, posidi do ponoca, jizbine netrizne, 
razgovori tasti. 228. U jednom primjeru iz iste 
knige kao da je znacene: raskalasan, raspusten. 
Bijahu tako netrizni i necisti, da se virahu 
braca za sestre. 121. 

NETRIJEZNOST, /. svojstvo Hi stane onoga, 
koji je netrijezan; protivno: trijeznost. U rjecniku 
Mika\inu (notrijeznost, zalisnost, intemperantia, 
incontinentia), u Belinu (netrijeznos. immoderati- 
one, intemperanza, incontinenza), u Bjelostjencevu 
(netreznost, nemertucjivost, 1. intemperantia, im- 
moderatio, 2. temulentia), u Voltigijinu (netrez- 
nost, netriznost, insobrieta, Unniichternheit) i u 
Stulicevu (intemperantia, immoderatio, crapula). 
Na uklonenje nerazbora ili netriznosti, a to da 
ne budemo bajali ni marili o pulti u pozudenji 
i pohotinji. S. Budinic suma 162*^. Voditi u 
netriznost hoce danke. .7. Kavanin 317b. Pri- 
sramotua jest ona obrana oli pace spovijedane 
privelike netrijeznosti. J. Matovic 404. Ne spo- 
mini se nepravednosti negovijeh starijeh i ne- 
trijeznosti. T. Ivanovic 117. A. Koji su grisi 
suprotivni triznosti? B. Netriznost, nestidjivost, 
iiesramot}ivost. I. Velikanovic upuc. 1, 402. Pu- 
atimo netriznoit nasladeria bludnicima. A. d. 
Bella razg. 214. 

XETllK, m. uskoplen ovan, skopac. F. Kurelac 
dom. ziv. 81. — Tamno. 

NETRMAC, Netrmca, m. prezime tamna j)0- 
stana sacuvano u ispravi iz svrsetka xiv vijeka. 
Mon. Croat. 4.0. 

NETRMATAN, adj. tamna postana, nezgodan, 
nfspretan. I'otvrda je samo: netrmitau, ne- 
trmatna, iueptiis D. Nomanid (1885) 41. 

NETROHAV, adj. nnaj, koji je bez trohe,t.j. 
bez (age; prottvnu: trohav. Samo u Stulicevu. 
rjecniku i absque macala). 

NKTR< )SlT, adj. isto ito netrohar; samo u 
primjeru: Ki ga prozva iietrosita. J. Kavanin 
.'>22'». l) izd. 1913 je: netrosiu. 

NETRPAN, adj. isto §to nestrpliv (vidi tamo 
pod b). 

NETRFEt, adj. (upravo partic. prez. zani- 
jekam prema trpec). j.sfo sto nestrp(iv. Izmedu 
rjecnika samo u Belinu (impatiente s primjerom 
iz Gundulica 473) j u Stulicevu (netrpec, ne- 



trpiv s naznakom, da se nalazi u Sordica) i 
samo u dva pisca. Bojnica se netrpeca sva plain 
zivi na ovo stvara. I. Gundulic 412. Netrpeca 
nadmen ijeda .... zapovijeda, 473. Svjet prija- 
te}u netrpedu (natpis pjesmij. I. Dordic uzd. 158. 

NETRPE^IVOST, /. svojstvo onoga, koji je 
netrpefiv (tome pridjevu nema potvrde, a znadio 
bi: onaj, koji sto ne trpi, ne podnosi); pro- 
tivno: trpelivost. Samo u Popovicevu rjecniku 
(Intoleranz). 

NETRPEN, adj. onaj, kojega je svojstvo ne 
trpjeti. Samo u primjeru: Videci, gdi muku trpi 
netrpeni, mre neumrii (govor je o Isusu na 
krstu). M. Divkovic bes. 350. 

NETRPEZ]^IV, adj. onaj, koji sto ne trpi, ne 
podnosi, lat. intolerans, tlem. unduldsam. Samo 
u primjerima: Jesam netrpezliv, skup, lakom. 
Katek. (1561) 37. A takov kraj je u vsih kra- 
Jevstvih netrpezjiv silnik. Proroci 222. 

NETRPIV, adj. onaj, koji se ne moze 
trpjeti, nesnosan. Izmedu rjecnika samo u Be- 
linu (netrpiv, nepodnosiv, non patibile) i samo 
u jednoj knizi. Bila bi muka netrpiva. A. d. 
Bella razg. 34. Muke tako netrpive. 36. t 

NETRP^jENOST, /. svojstvo onoga, koji ne 
moie trpjeti. Samo u tri knige. Tilo slavno 
imace u sebi cetiri izvrstitosti: prva jest ne- 
trp|enost, ovo ce redi, da mu nijedna stvar ne 
de mod naudit. J. Filipovid prip. 1, 223b. Cetiri . 
dara tila slavnoga: 1. netrpjenost, impassibili- 
tas, 2. lagahnost, to jest hitrost, agilitas .... 
L. ^ubuski list 6. Tilo slavno posiduje svit- 
lost, hitrost, netrplenost i tauahnost. P. Kne- 
zevid osm. 224. 

NETRPJ^ENSTVO, n. isto sto netrplenost. 
Samo u Mikajinu rjecniku (impatieutia, into- 
lerantia). 

NETRPJ^EISTE, n. nom. verb, prema glag. ne 
trpjeti. Netrpjenje od muke. M. Orbin 293. 
Postimo, neka nam se poda .... vecno netrple- 
nje. F. Glavinic cvit 65b. Tilo imati ce neu- 
mrlost s netrpjenjem (stamp, netrpjejem). I. T. 
Mrnavic ist. 45. Ovo su cetiri dara tilesah pro- 
slav^enijef/i^ : 1. netrpjenje, zasto nikakvoj muci, 
zalosti, suprotivstini ni smrti ne ce bit^ pod- 
lozno. F. Lastrid svet. 40. -- U ovom primjeru 
je isto sto nestrp^ivost : Gledaj, s netrpjenjem 
tvim da tak ne bude (iz lat. vide, ne et hoc 
tua faciat impatientia). A. Georgiceo nasi. 163. 
To ce znacene biti i u Belinu rjecniku (ne- 
trpjenje, impatienza, vitio di chi non sofferisce 
ci6 che deve sofferire). 

NETRP^IV, adj., inotivno: trpliv. 
a) onaj, kojega je svojstvo ne trpjeti, koji 
ne moze trpjeti. U rjecniku Voltigijinu (impas- 
sibile, unleidlich). Kako uskrsnu od mrtvijeh, 
ima tijelo neumrlo i netrplivo. M. Divkovid 
bes. 525. Kada neumrii i netrpjivi uskrsnu. 780. 
Bududi Bog ucini se dlovik .... netrpjivi 
trpjivi, neumrii umrli. P. Radovcid nac. 410. 
Postala je netrpjiva (stamp, netrpliva) iliti ne- 
podlozna nevo}ami. A. Kanizlid utoc. 26. Ti- 
lesa .... biti ce sasvim netrp'iva iliti muki 
nepodlozna. I. Velikanovid upud. 1, 318. — 
Ovamo se mece i inimjer, u kojemu je znaieiie: 
onaj, koji ne ce da sto trpi. Ako te sad <5ini 
jedan dil muke mal tako netrpjiva, sto ce tada 
pakal? (iz lat. si modica passio tarn impatientem 
efficit, quid gehenna tunc faciet?). A. Georgiceo 
nasi. 65. 



KETRPJ^IVObT 



105 



NEUCAN 



b) onaj, koji se ne moze trpjeti, nesnosan. 
Koji jest nepodnoait, netrpjif, srdit i necastan 
roditejem svojim. S. Badinid ispr. 58. Kada grisi 
netrp|ivi, 6adni kleti .... uskra^aju. J. Kavanin 
412b. Nadjacavsi razbor potegne ga doli naglostju 
netrpjivom. Blago turl. 159. Ne bi bila stvar 
strasiva i netrp^iva takim ognem biti mucen. 
A. d. Bella razg. 34. 

r) isto sto nestrp}iv, neustrpjiv, t. j. onaj, 
koji se ne zna Hi ne moze (u)strpjeti. Samo u 
primjeru : Mnozi jesu netrpjivi (iz lat. multi .... 
statim impatientes fiunt). A. Georgiceo nasi. 135. 

(I) onaj, koji sto ne trpi, ne] podnosi, vidi 
netrpe^iv. Samo u rjecniku Bjelostjencevu (im- 
patiens, intolerans, — adv. netrpjivo, impatien- 
ter, intoleranter) i u Jambresicevu (impatiens, 
— adv. netrpjivo, impatienter). 

NETKP:^Iv6sT, netrpjivostl (jamaino je ta- 
kav akc), f. svojstvo onoga, koji je netrpliv. 

a) potvrde prema adj. netrpjiv pod a. U 
rjecniku Voltigijtnu (impassibilita, Unleidenschaft- 
lichkeit). Zarad netrpjivostl jur ne bijase pod- 
lozan smrti. F. Lastric test. 208b. Cetiri dara 
tila slavnoga: 1. netrpjivost, impassibilitas, 
2. hitrost, agilitas .... od' 88. Ono .... zlame- 
nuje netrpjivost naravi bozanstvene. Blago turl. 
231. 

b) potvrde prema adj. netrp|iv pod d. U 
rjecniku Bjelostjencevu (impatientia, intoleran- 
tia), u Jambresicevu (intolerantia, — u lat, di- 
jelu) i u VoUigijinu (intoleranza, Uuduldsam- 
keitj, U koliko su veliki (t. j. narodi) oholi i 
opasni svojom bojnom silom, u toliko su mail 
(t. j. narodi) teski svojom neodojivom netrpji- 
Toscu, koja dolazi od prirodne bojazni za se. 
M. D. Milicevic zios. 54. Dodaj jos poznatu ne- 
trpjivost prijateja jedne politicke partije sprodu 
clanova druge partije. pom. 28. 

NETRPNOST, /. isto sto netrpjivost pod b. 
Izmedu rjecniku samo u Sulekovu nem.-hrv. (In- 
toleranz). Potvrda je jos samo: Netrpnost vje- 
rozakonska, religiose Intoleranz. Jur. pol. term. 
291. 

NETRPNA, /. isto sto netrpnost. Samo u §u- 
lekovu nem.-hrv. rjecniku (Intoleranz). 

NETRUD, wi. stane bez truda; protivno: trud. 
Samo u Stulicevu rjecniku (otium, quies). 

NETEUDAN, netrudna, adj. onaj, koji je bez 
truda, lak; protivno: trudan. Samo u Stulicevu 
rjecniku (netrudan, v. beztrudan, — adv. ne- 
trudno, v. beztrudno s naznakom [za adj. i za 
adv.], da je iz ruskoga rjecn.). 

NETRUDILAC, netrudioca, m. covjek, koji se 
ne trudi, neradin. Sarno u Stulicevu rjecniku 
(piger, deses, ignavus). — Slabo pouzdano. 

NETRUDNIK, m. isto sto netrudilac. Samo u 
Stulicevu rjecniku (netrudnik, v. netrudilac). — 
Slabo pouzdano. 

NETRUHLOST, /. starie, kad sto ne truhne; 
protivno: truhlost. Samo u primjerima: Sije se 
5ime u trulosti, a ustati ce u netrulosti. B. Lea- 
kovic nauk 131. So prilika jest mudrosti, prilika 
jest i netrulosti. I. Velikanovid upuc. 3, 507. 

NETUZAN, netuzna, adj. onaj, koji je bez 
tuge. Samo ii Stulicevu rjecniku (netuzan, v. 
beztjizan). 

NETVARAN, netvarna, adj. onaj, koji je bez 
materije (tvari). Samo u Sulekovu rjecn. zn. naz. 
(immateriell, immaterialis). U negovu nem.-hrv. 
rjecniku kaze se tome bestvaran. 



NETVARNOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
tvarno. Samo u Sulekovu rjecn. zn. naz. (Im- 
materialitat, immaterialitas). U negovu nem.-hrv. 
rjecniku kaze se tome bestvarnost. 

NETVORA, /. rijec tamna znacena. Samo u 
p>rimjeru: Placan je svaki bil, nitkor srcu ne 
da pokoja .... jad grlu prisida od toke netvore.. 
M. Marulic 83. 

NETVRD, adj. mek, slab; protivno: tvrd. Iz- 
medu rjecnika samo u Stulicevu (netvrd, v. slab 
s naznakom, da je iz ruskoga rjecn.) i samo u 
jednoj knizi. Coece .... prignuti na zlo i netvrd 
u dobru. M. Radni6 248^. Dusa netvrda sad 
hoce jednu stvar, a udi|e opet ho6e drugu. 254^. 

NETVRDOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
tvrdo, sto tvrdo ne stoji. Samo u primjeru: U 
ovomu samu jest tvrd svijet : u bitja od ne- 
tvrdosti i nestana na jednomu. M. Radni6 193^. 

NETVRDOSTAN, netvrdostana, adj. onaj, koji 
ne stoji tvrdo. Samo u primjeru: Redenja nihova 
bezumna .... netvrdostana i nestanovita. S. Bu- 
dinic suma 105*. 

NETVRDOSTANE;, n. slabost, nepostojan- 
stvo; kao da je to u primjerima (jedinima, sto 
su se nasli): Hceri negove (t. j. bluda) jesu: 
slipost pameti, neprocinenje, netvrdostanje. S. 
Budini6 suma 222*. Grisi, koji iz ne (t. j. iz 
bludnosti) izhode, jesu slipost pameti, netomar- 
nost, netvrdostanje. I. T. Mrnavid ist. 169. 

NEUBJEGAN, neubjegna, adj. onaj, kojemu 
se ne moze ubjeci. Samo u primjerima: Razmi- 
sjati smrt stanovitu i neubignu (stamp, ne- 
j ubigmu). S. Budinid ispr. 98. More .... prijeteci 
im neubjegnijem utopom. I. M. Mateic 332. 
Glas je -g- p)ogrjesan; moralo bi biti -z-, jer je 
nastavak -bwh, a pred b mora g prelaziti u z; 
ispor. neizbjezan, neubjezan. 

NEUBJEG^jIV, adj. onaj, kojemu se ne moze 
ubjeci. Samo u primjeru: Docekanja .... sudca 
i neubigjivoga suda. I. Zanotti i ned. pris. 24. 

NEUBJEGNU6e, n. nom. verb, prema glag. 
ne ubjegnuti. Samo u rjecniku Belinu (neubjeg- 
nutje, inevitabilita) i u Stulicevu (neubjegnuce, 
V. neubjezivost). 

NEUBJEZAN, neubjezna, adj. onaj, kojemu 
se ne moze ubjeci. Samo u Stulicevu rjecniku 
(inevitabilis s naznakom, da je iz ruskoga rjecn.). 

NEUBJEZIV, adj. onaj, kojemu se ne moze 
ubjeci. Samo u Stulicevu rjecniku (inevitabilis). 

NEUBJEZIVOST, | y_ svojstvo onoga, sto 

NEUB JEZNOST, j je neubjezivo, neubjezno. 
Samo u Stulicevu rjecniku (id, per quod aliquid 
evitari nequit). 

NEUCAN, neucna, adj. isto sto nenaucan ; 
protivno : ucan. 

a) isto sto nenaucan pod a; samo u pri- 
mjeru: A najlise tebi, gospoje neucna nositi na 
sebi brimena taj mucna. H. Lucie 258. 

b) isto sto neuvjegban; samo u primjeru: 
Brzo ditida potecenje na neucnom koni vidiv 
race. Starine 3, 230. 

c) isto sto nenaucan pod c. U rjecniku Bje- 
lostjencevu (uz neucen), u VoUigijinu (ignorante, 
ungelehrt), « Stulicevu (ineruditus) i u Vukovu 
(ungelehrt, indoctus, s naznakom, da se qovori 
u Boci). Neucni i ubogi ribari. M. Radnid 348^. 
Ispor. neuk pod a. 

d) neobican; samo u primjeru: Bog pravi, 
koji se nacinom toliko neucnim i necuvenim 
poradja na zemji. P. Radovcid nac. 155. 



NEUCEN 106 

NEUCEX, adj. (upravo pas. partic. zanijekani 
prema uceni, onaj, koji nije ucio, koji ne zna. 
Iztnedu rjednika samo u Bjelostjencevu (nevu- 
6en, indoctus, imperitus, ineruditus, io^narus, 
dodaje se neucan s naznakom, da je ,dalmatin- 
ska' rijec, — adv. nevuceno, indocte, imperite, 
inerudite). Ustati hte neuceni na sudni dan i 
dsude nas ucenih (iz lat. surgent indocti in die 
judicii et condemnabunt nos doctos). F. Glavinic 
cvit xviii. — U jednom je primjeru znacene: 
nevjest. Da bi se onaki neuceni ludi potrebili i 
pocistili (govor je o rdavim majstorima). Glasnik 
II, 3, 20 (iz svrsetka xvii vijeka). 

NEUCIV, adj. onaj, koji se ne maze uciti. 
Samo u rjecniku Belinu (indocile, inetto, inca- 
pace di dottrinai i u Siulieevu (indocilis). 

NEUC^ilV, adj. isto ito neuciv. Samo u Stu- 
licevu rjecniku (indocilis). 

XEUCIVOST, I y. svojstvo onoga, koji je 

NP>UC^iIVOST, f neuciv, neuc\iv. Samo u 
Stulicevu rjecniku (indocilita, contrarium docili- 
tatis). 

NEUCtiV (s takvijem se akc. govori), adj- 
onaj, koji je bez uctivosti; protivno : uctiv. Samo 
u Sulekovu nem.hrv. rjecniku (unhoflich). 

NEUCTIVOST, neuctivosti, /. svojstvo onoga, 
koji je neuctiv; protivno: uctivost. Samo u Su- 
lekovu nem.-hrv. rjecniku fUnhoflichkeit). 

NEUDA, ime, ne razabira se, je li musko Hi 
zensko. Samo u jednom pomeniku xviii vijeka. 
^i. Stojanovic hris. 180. — Tamno. 

NEUDACA, /. isto sto nedaca pod a. Izmedu 
rjecnika samo u Popovicevu, u kojem je jamacno 
uzeto iz ruskoga Hey,■^aHa (Ungliick, Ungemach) 
t samo u primjeru : Ali neudaca, koja od po- 
dala sricu nam podvraca .... jur nas dobitnike 
uzvrati nazada. I. T. Mrnavic osm. 53. 

NEUDADBA, /. stane zene, koja nije udata; 
protivno: udadba. Samo u Stulicevu rjecniku (vita 
coelebs). 

NEUDAJA, /. isto .sto neudadba; protivno: 
udaja. Samo u rjecnicima, i to u Belinu (celi- 
bate, stato di donna, che non si marita; po- 
grjesan je dodatak: o d' uomo, che non si am- 
moglia, t. j. stane covjeka neozenena), u Bjelo- 
stjenievu (coelibatua), u Voltigijinu Ccelibato, 
Gelibat) t u Stulicevu (vita coelebs). 

NEUDAX, adj. onaj, koji ne udi. Izmedu 
rjecnika samo u Stulicevu (innocuus) i samo u 
primjeru: Srcem cisti, rukom neudni (iz lat. 
innocens manibas et mundo corde. psal. 23, 4). 
A. Vita|i6 istum. 71*. 

NEUDAl^E, n. nam. verb, prema glag. ne 
udati se. Samo u Stulicevu rjecniku (neudaAe, 
V. neudadba). 

NEUDES, /. zao udes, nesreca. Samo u ^m- 
mjeru : Od Faetonta apomeni se i od negove 
nendesi. J. Kavanin 477b. — Nepouzdano. 

NEUDESAN, neudesna, adj., protivno: udesan. 
U rjeiniku nijednom. 

a) isto sto nesrctan. Samo u primjerima: 
Ako je prvo vinfeane bilo neudesno zarucnici. 
A. Tomikovic iiv. 24. Pijanstvo jf» u broju naj- 
grdih, najneudesnijih i najnepodobnijih napasti. 
M. Pavlinovic rad. 124. 

b) isto ito dosadan. Samo u primjeru : Muhe 
iesu neudesno zvire. J. S. Kejkovic 322. 

r) isto sto nezgodau. Samo u primjeru: 
Skolske nase knizice vrlo su neadesne. M. D. 
Milicevic zlos. 332. 



NEUFANE 



NEUDOBAN, neudobna (bice takav akc), adj. 
nezgodan, tezak; protivno: udoban. U rjecniku 
Stulicevu (diificilis, arduus. perplexus, — adv. 
neudobno, difficillime, perplexe s naznakom [za 
adj. i za adv.], da je iz ruskoga rjecn.), u 
Sulekovu nem.-hrv. (unbequem) i u Popovicevu 
(unbequem, ungomachlich) i samo u primjeru: 
Da so rijeci, jezik pucki neotesanim i neudob- 
nim proglase. M. Pavlinovic razl. sp. 391. 

NEUDOBNOST, neudobnosti (bice takav akc), 
f. svojstvo onoga, sto je neudobno; protivno: 
udobnost. U rjecniku Mikalinu (kao sinonim uz 
rijec nezgodnost), u Stulicevu (difficultas s na- 
znakom, da je iz ruskoga rjecn.) i u Popovicevu 
(Unbequemlichkeit) i samo u primjeru: Koji 
(t. j. grijesij pritrudno budu oprosteni, jedno 
cijeca nihove grdoce, a drugo poradi neudob- 
nosti pokajana. S. Rosa 85b. 

NEUDOPSTVO, n. iito sto neudobnost. Iz- 
medu rjecnika samo u Stulicevu (neudobstvo, v. 
neudobnost s naznakom, da je iz ruskoga rjecn.) 
i samo u primjeru: Ko prosi krepost ot visnago, 
preodoleti ce mnoga neudobstva. D. Obradovic 
bas. 451. 

NEUDUNIV, adj. onaj, koji se ne more udu- 
nuti (t. j. ugasiti). Samo u Stulicevu rjecniku 
(inextinguibilis). — Nepouzdano. 

NEUFAN, pas. partic zanijekani prema ufan, 
ali je znacene aktivno : onaj, koji se ne ufa, ne 
nada. U rjecniku Bjelostjencevu (neufan, ueuz- 
dan, diffidus. diffidens, infidus, — adv. neufano, 
neuzdano, diffidenter, desperanter), u Jambresi- 
cevu (adv. neufano, diffidenterj i u Stulicevu 
(adv. neufano, desperanter). Koji se vele ne- 
ufano djelujuci vlada u vrijeme od protivnosti 
(iz lat. qui tempore adversitatis nimis desperate 
se gerit). B. Kasic nasi. 114. Vidite li, da su 
ovo svisti neufane i zle tako sudeci ? F. Lastric 
ned. 51. Zdrava Marija, majko milosrdja .... 
pokrjepo neufanijeh. L. Radio 111. 

NEUFANOST, /. stane onoga, koji je neufan. 
Samo u Jambresicevu rjecniku (diffidentia). 

NEUFANSTVO, n. isto sto neufanost. Samo 
u primjeru: Koji sami sebe ubiju radi neufan- 
stva. B. Kasic rit. 142. 

NEUFAISTE, n. nom. verb, prema glag. ne 
ufati se. 

a) nestasica ufana. U rjecniku Vrancicevu 
(neufanje, diffidentia), u Belinu (neufanje, diffi- 
denza), u Bjelostjencevu (neufane, neuzdane, diffi- 
dentia), u Jambresicevu (diffidentia, — u lat. 
dijelu), u Voltigijinu (diffidenza, Misstrauen) i 
u Stulicevu (neufane, v. bezufane). Zac je cica 
toga prisla srzba Bozja na sinove od neufanja 
(iz lat. propter haec enim venit ira Dei in filios 
diffidentiae. ephes. 5, 6). Bernardin 43. Negovo 
neufanje v g. Boga nega pogubi. Narucn. 51b. 
StraU cd pravde da me ne bi pristrasio i na 
neufanje doveo. A. Gucetid roz. jez. 195. Xe- 
ufanJQ gori je grijeh od svijeh grijeha. M. Div- 
kovic bes. 814. Da ne utones sred duboke pu- 
rine od neufanja. B. Kasic is. 114. Zivemo medu 
jednijem ufanem i neufanem. M. Radnic 332b. 
Nejma prigradah od dvojbe i neufanja, kao da 
nas ne bi hotila uslisati. A. Kanizlic utoc. 3. 
Da se iost sasvijem zapustuju u neufane spasena. 
J. Matovic 235. Grisi protiva duhu svetomu jesu 
ovi: 1. neufanje spasena vikovicnega .... M, 
Dobretic 199. Tesko sam sagrijesio .... ali ne 
6u sa svijem tezijem spustavat se u neufane. B. 
Zuzori 55. Teska napast izmora i neufana tebe 
preobladati ne ce. M. Pavlinovic razl sp. 356. it. d. 



NEUFATI 



107 



NEUGODAN 



b) ocajane. U rjecniku Vrancicevu (neufa- 
nje, desperatioj, u Mikalinu (ueufanje, despe- 
ratio), u Belinu (neufanie, disperatione), ri Bje- 
lostjencevu (neufane, v. zdvojene) i u Jamhresi- 
cevu (desperado, — u lat. dijelu). Slijedec misao 
svoju, pun neufanja ku zagrli (govor je o izda- 
jici JudiJ. Gr. Palmotic 3, 158b. Ovo napastova- 
nje od neufanja ali desperacijuni toliko je ze- 
stoko, da ... . P. Eadovcic nac. 161. Da ne 
upade u jamu od neufanja, da se ne smuti 
desperavsi se. L. Terzic 112. Ah sto ugrabi u 
neufaiiu, o nosrecni ucenice (govori se Judi), 
slavu visiiem smilovanu? I. Dordic uzd. 81. 
Ako li zelis sebi smrt od neustrpjenja i despe- 
raciona ili neufana .... sagrisujes. F. Lastric 
ned. 142. Toliko se zaslipi neufanem ili despera, 
da lativsi noz dijete zakla. 401. Ukripjen De- 
metrija od neufana udari na Ruse. A. Tomikovic 
ziv. 13. 

NEUFATI. neufam, impf. biti bez itfana. Samo 
u primjeru: Jesi li neufao u dobrotu Bozju? 
P. Knezevic osm. 15. 

NEUGADANE, n. nam. verb, prema glag. ne 
ugadati se. Samo u Belinu rjecniku (neugadanje 
od dudi, antipatia di costumi, morum dissimili- 
tudo, neslicnos u cudijeh). 

NEUGASAN, adj. onaj, koji se ne moze uga- 
siti. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (neuga- 
san, V. neuduiiiv). Pozgati ih bude neugasnim 
vicnim ognem. §. Budinic suma 6b. Neugasna 
jest svitlost ne (t. j. mudrosti). I. Bandulavic 
199a. Neka bi bijesna i neugasna zeda zudioska 
pristala. P. Baksic 93. Tac pod sijedi vlasmi 
mrazni kriie se cesto plana neugasni. J. Kava- 
nin ob. Koji svojijem plamenima neugasnu Jubav 
tvori. A. Boskoviceva u I. M. Mateica 341. 
Virnje se, da gori ogan neugasni. A. d. Bella 
razg. 216. Joster piri ziga neugasna. Osvetn. 
4, 68. 

NEUGASIV, adj. isto sto neugasan. Izmedu 
rjecnika samo u Stulicevu (neugasiv, v. neudu- 
niv, — adv. neugasivo, ut extingui nequeat). 
Tebi i andelom tvojim neugasivo nzezenje pri- 
pravno jest. B. Kasid rit. 370. U ognu gore od 
neugasive |ubavi. nasi. 232. Da budes metnut u 
dolinu pecali ogna neugasiva. S. Kosa 102b. Da 
pojdes.... u ogan neugasivi. Blago turl. 312. 
Jedna iskra zezo ogan neugasivi. A. d. Bella 
razg. 48. 

NEUGaS^jIT, adj. isto sto neugasjiv. Samo 
u primjeru: Pasti ce s mocju svom u ogan. ne- 
ugas}it (u sroku!) M. Marulic 63. 

NEUGAS;^IV, adj. isto sto neugasiv. Ponaj- 
vise se tnjesto -s- pise -s-. Izmedu rjecnika samo 
u Bjelostjeneevu fnevgas^iv, inextinguibilis) i 
u Voltigijinu (neugasjiv, inextinguibile, uu- 
ausloschlich). Jere neugasjiva jest svitlost neje 
(t. j. mudrosti). Bernardin 152. Od zivoga i ne- 
ugasjivoga ogna. B. Kasic zrc. 28. Bit ce met- 
nut na ogan neugasjivi. S. Rosa 45b. Neugasji- 
viin (stamp, neugaslivim^ dilom }ubavi . . . . 
k Bogu uzdizu se. P. Knezevic osm. 313. Gdje 
se pedepsaju .... ognem vjecnijem i neugasjivi- 
jem. J. Matovic 54. Videci, da je srcba i osveta 
Grigorije neugasjiva. A. Kauizlid kam. 30. Zu- 
dinska protiva krstjanskoj viri nenavidost ne- 
ugasjiva. 1. Velikanovic upu6. 1, 218. 

NEUGLAV^iIV, adj. onaj, koji se ne moze 
uglaviti (t. j. urazumiti). Samo u rjecnicima, i 
to u Belinu (indocile, inetto, incapace di dottri- 
na), u Voltigijinu (incapace, unfahig) i m Stu- 
licevu (qui persuaderi, convinci nequit). 



NEUGLAVNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neuglavliv (upravo neuglavan, ali tome pridjevu 
nema potvrde). Samo u rjecniku Belinu (ne- 
uglavnos, indocilita) i u Stulicevu (indocilitas). 

NEUGLEDAN, neugledna (bice takav akc), 
adj. kao nesnatan; protivno: ugledan. Izmedu 
rjecnika samo u Vukovu (ali ne na svome mjestu 
po azbucnom redu, nego s. v. negledan, — vidi 
tamo) i u Sulekovu nem.-hrv. (unansehnlich). Pro- 
mislimo cvitje, koliko je izprva priprosto, ne- 
ugledno i divje, dokle ga narav ne dotira 
na svoju izvrsnost. A. Tomikovic gov. 378. 
Robje .... neugledno i vele bijedno. Osvetn. 
2, 181. Kako mu je ruho neugledno. 7. 38. Go- 
vori se i pise na pr. On se ne druzi s neugled- 
nim Judma. 

NEUGLEDNOST, adj. svojstvo onoga, koji je 
neugledan. Samo u ^ulekovu nem.-hrv. rjecniku 
(Unansehnlichkeit). 

NEUGOD, m. nesklad, nesloga. Samo u Stu- 
licevu rjecniku (neugod, v. nepogodaj). 

NEUGODAN, neugodna. adj. ingratus, in- 
commodus, discors; protivno: ugodan. U svijem 
rjecnicima ositn Vranciceva i Daniciceva (vidi 
dale). 

a) nemio, nepovojan, neprijatan. U rjecniku 
Mikalinu (neugodan, nemio, nedrag, injucundus, 
insuavis, — adv. neugodno, nedrago, nemilo, 
injucunde), u Belinu (discaro, disgratiato, in- 
grato cioe disgustevole, insoave, — adv. ne- 
ugodno, disgratiatamente), u Bjelostjeneevu {ne- 
vugoden, inamoenus, injucundus, — adv. nevu- 
godno, injucunde, insuave), u Jambresicevu 
nevugoden, ingratus), u Voltigijinu (discaro, 
unangenehm), u Stulicevu (injucundus, insuavis, 
— adv. neugodno, injucunde, insuaviter s na- 

znakom, da je iz Belina rjecn., — ima josi 
znacene intempestive, t. j. u nezgodno vrijeme 
u neliora, ali to je sasma nepouzdano), u Sule- 
kovu nem.-hrv. i u Popovicevu (unangenehm). 
Ni kogo tuzi ni nekakovo slovo neugodno komu 
izrece. Glasnik 56, 77. Sija stvar neugodna bisi 
Otonu. S. Kozicic 21b. Svaka druga slast ovega 
zivota umrloga jest mu neugodna. P. Baksic 11. 
Otkud si neugodan trojstvu (iz lat. unde dis- 
plices trinitati). B. Kasic nasi. 2. Da se vece 
te neugodne zaborave sve zalosti. G. Palraotid 
2, 241. Ne samo se cuvaju od onih stvarih, koje 
riihovin sudcen mogle bi biti neugodne. P. 
Radovcic nac. 43. Da ce uciniti drugu stvar, 
koja je neugodna Bogu. I. T. Mrnavid ist. 85. 
Buduc okusio gorka pitja neugodna. A. Vitajic 
ost. 304, Sinovi velikoga misnika .... bihu Bogu 
neugodni. A. Kacic kor. 143. Likarije narav- 
ne . . . . jesu gorke i neugodne. J. Banovac 
razg. 67. U paklu je von i smrad neugodni. D. 
Basid 156. Ova pitana vele neugodna bijaf Ti^u 
Grkom. A. Kanizlic kam. 784. Zalogaj tako grk 
i neugodan, da mnozijera zasjede u grlu. B. Zu- 
zeri 196. Neugodni glasi dopadose do Danila i 
do Mihaila. Pjev. crn. 257a. Ovamo ce ici i pri- 
mjeri : Cinili bi mnoge stvari vele neugodne. 
Zborn. (1520) 67*. Srde od pakla neugodne prid 
tobom se boje i tresu. G. Palmotid 3, 219b. 
Bolest, zalost, siromastvo, vojske, neugodne go- 
dine i ostala naravnim samo nacinom dolazOi 
B. Leakovic gov. 181. — Adv. Ne ce mu biti 
neugodno, ako ja to isto ucinim. A. Tomikovic 
gov. 277. 

b) nezgodan, neprilican. U rjecniku Bjelo- 
stjeneevu (nevugoden, importunus, incommodus 
molestus, — adv. nevugodno, importune, mo 



NEUGODBA 



108 



NEUKOBAN 



leata) i w Vukovu fnicht so, wie es sein 3ollte, 
nicht recht, minus recte constitutusj. Da stogod 
najdeS neugodno, neupravno i neuredno {t. j. 
u knxzi) .... 8 }ubavju ispravis. M. Dobretic vi. 
Brdo Btrmenito .... jest mesto za vinograd ne- 
ugodno. P. Bolic vinod. 1, 114. 

c) neskladan, neslozan; saino u primjeru: 
Neugodna gdi je smeca u stetnom nemiru, kra- 
jestva najveda gube se i zatiru G. Palmotic 

1. 203. 

NEUGODBA, /. nesklad, nesloga. Samo u Stu- 
licevu rjecniku (neugodba, v. nepogodaj). 

NEUGODIV, adj. onaj, kojemu se ne moze 
ugoditt. Samo u rjecniku Belinu (ritroso) i u 
Stulicevu (difficilis, renitens). 

NEUGODNIK, m. onaj, koji nije kome ugo- 
dan; protivno: ugodnik. Samo u primjeru: Po 
sebi&nosti i gluposti Bozjih neugodnika. M. 
Pavlinovic razl. sp. 146. 

NEUGODNOST, neiigodnosti, /. svojstvo ono- 
ga, sto je neugodno : protivno: ugodnost. U rjec- 
niku Belinu (neugodnos, disagio, incommodo), 
u Stulicevu (znacene je bez razloga stegnuto na 
jelo: sapor ingratus) i u Popovicevu (Un^nnehm- 
lichkeit). Marija s tolikom svojom neugodno- 
sti . . . . odjejuje se od svoje kuce. A. Gucetic 
roz. mar. 148. A gdje su neugodnosti, protiv- 
nosti, koje dohode po putu opaka covjeka? A. 
Ealic prop. 134. Jezusova vo|a za otkupit co- 
vjeka zatjecala se i rvala s neugodnosti, koja 
bjese zauzela niu srce . . . ., kad je razgledo broj 
i vrstu muka i smrti. 439. Da bi se ovima ne- 
ugodnostima kraj ucinio. Nov. srb. (1834) 58. 
Govori se i pise na pr. Imao sam mnogo ne- 
ugodnosti na putu. 

NEUGODSTVO, n. isto sto neugodnost. Iz- 
medu rjecnika samo u Stulicevu (znacene je bez 
razloga stegnuto na jelo: sapor ingratus) i samo 
u primjeru: Jest veliko neugodstvo i velika 
mrzost Bogu, da ... . Kolunic zborn. 247. 

NEUGODAJ, m. discordia, injucunditas; pro- 
tivno : ugodaj. U ietiri rjecnika (vidi da(e). 

a) nesloga, nesklad. U rjecniku Mikalinu 
(neugodaj, uemir, dissensio, dissidium, dissiden- 
tia, discordia), M lielinu fdiscordia), u Stulicevu 
(neugodaj, v. nepogodaj) t u Danicicevu (diii'e- 
rentia s primjerom, koji sad odmah ovdje do- 
hizi). Biie deferencije .... za koji neugodaj 
receui iguman i kaluderi .... pitahu (iz xv 't;i- 
jeka). Mon, serb. 463. Medu oholijemi biti ce 
vazda neugodaj. Zborn. (1520) 14^. Koja dva 
brata za veliku dobit od dinara .... dodose u 
velik neugodaj. 91 a. Sam cini neugodaj protiva 
)ubavi (nn mjestu, na kojem se ne razabira prava 
soeza medu rtjecma). M. Vetranic 2, 153. Ne 
6e . . . razmirni neugodaj meu sobom da utaze. 

2, 164. Neugodaj, svade i nesklad. D. Zlata- 
ri6 82''. Ku ((. ;. sviecu) neugodaj druzed svuda 
slidom slidi. (i. Palmotic 2, 460. Tako ce i 
.■'vijet vas neugodaj dovesti pokoni na isti 6as, 
kad bude red »aje*ti. 2, 479. 

b) isto sto neugodnoft. Itmedu rjecnika samo 
u Danicicevu (displirontia s primjerom:) Toj ce 
biti u veliku nedragost i neugojaj krajevbstvu 
mi (iz XV viiekai. Mon. serb. 375. — Mozda ide 
ovamo I primjer: Ako oblake vidis (t.j. u snu), 
toj priiikuje neugodaj. Zborn. (1520) 186*. 

NEUGODENE, n. nom. verb, previa glag. ne 
ugoditi (,sft). Iznudu rjecnika samo i* lielinu 
(neugodenje, aotipatia, di.scordia. che natural - 
mente hanno tra di se alctine cosej i u Stuli- 



cevu (antipathia, naturalis repagnantia) t samo 
u primjerima: Ki bude istinnim zakonom skru- 
sen . . . . po neugojenju od smrdode griha. Na- 
rucn. 5ia. Obedaje svijet svaka dobra .... 
obedaje radost, a odgovara n neugodenem. M. 
Radnid 188a. 

NEUK, adj. indoctus, imperitus, non exer- 
citus. 

a) isto sto nenaucan pod c. Izmedu rjec- 
nika samo ti Sulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu 
(ungelehrt). Ja sam coek prostak i neuk. ^S. 
]^ubi8a prip. 226.\Govori se i pise na pr. Ti si 
gori od nenka se^aka. 

b) nevjest. Izmedu rjecnika samo u Vukovu 
(neuk n. p. covjek, unerfahren, imperitus). Igra 
kolo devojak', u kolu jedna neuka; uci je druga 
kraj sebe: Ovako, seko, ko i ja koraci (Tt^itro 
nogama. Nar. pjes. petr. 1, 69. — Mozda ide 
ovamo i jjrimjer: A kad pamet vec uputi (t. j. 
poglavar), da se neuk ne pomuti. V. Dosen 217*. 

c) neuvjegban. Izmedu rjecnika samo u Vu- 
kovu (neuk n. pr kon, nicht abgerichtet 

equus non condocefactus). Pocudiv se na neukom 
otroka poteceniju .... rece. S. Novakovic 
aleks. 14. Aleksandar protu nim (t. j. protiv 
lavova) tisu6 bivolov neukih posla. Starine 3, 
292. Ispor. neucan pod b. 

NEUKLON, adj. isto sto neukloniv. Samo u 
jednoj knizi. Neuzdanca cic grihova neuklon 
utop daje svakomu. J. Kavanin 339b. — Adv. 
U svom vaju neuklono da padaju (t. j. grado- 
vi). 125a. 

NEUKLONIV, adj. onaj, kojemu se ne moze 
ukloniti. U rjecniku Belinu (inevitabile, irrepa- 
rabile, che non puo schivarsi, sto se ne moze 
ukloniti, sto se ut36i ne moze), it Voltigijinu 
(inevitabile, unvermeidlich), u Stulicevu (ne- 
ukloniv, V. neubjeziv, ^ — adv. neuklonivo, ut 
evitari nequeat) i u Sulekovu nem.-hrv. (unab- 
■vveislich, unvermeidlich). Kupujnci neposluhom 
svojijem pogubu neuklonivu. B. Zuzeri 351. 
Smrt vas ceka neukloniva. 390. Ovi strah, ovo 
moje smucene jesu porodi neuklonivi moje svisti. 
A. d. Bella razg. 16. Imamo se neuklonivim 
zakonom u zem}u .... obratiti. 164. 

NEUKLONIVOST /. svojstvo onoga, sto je 
neuklonivo. Samo u Stulicevu rjecniku (neuklo- 
nivost, V. neubjegnuce). 

NEUKLON^^IV, adj. isto sto neukloniv. Samo 
u Bjelostjencevu rjecniku (nevklon^iv, inevita- 
bilis). 

NEUKL0N];jIV0ST, /. isto sto netiklonivost. 
Samo u Bjelostjencevu rjecniku (nevklonjivost, 
inevitabilitas). 

NEUKLONSTVO, n. isto sto neuUonivost. 
Sa7no u rjecnicima, i to u Belinu (inevitabilita), 
u Voltigijinu (inevitabilita, Uuausweichlichkeit) 
t u Stulicevu (neuklonstvo, v. neubjegnuce). 

NEUKLONIV, adj. isto sto neukloniv. Po- 
tvrde su samo: Neukloniv, unabweislich, unver- 
meidlich. Jur. pol. term. 523, 541. Kad je o 
koLcini duga neuklonive dvojbe. V. Bogisic 
zakon. 344. 

NEUKOPAlifE, n. nom. verb, prema glag- ne 
ukopati. Satno u Stulicevu rjecniku (u kojemu 
je postav^eno sasvijem krivo znacene: corpora 
insepulta, t. j. neuicopana tjelesa). 

NEUKOEAN, adj onaj, kojemu nsma ukora. 

Samo u primjerima : Nakon sebe ostavige skladne 

' pjesni neukorne. J. Kavanin 176*. Uzmi svi6u 



NEUKOKIV 



109 



NEUi;iUDAN 



gorucu i neukoran (stamp, neukornu) cuvaj 
krscenie tvoje (is lat. accipe lampadem arden- 
tem et irreprehensibilis custodi baptismum tuum). 
L. Terzic 173. 

NEUKORIV, adj. isto sto tieukoran; samo u 
jednoj knizi. Uzmi svitnak goreoi i neukoriv 
cuvaj krstjenje tvoje. Blago turl. 46. Imamo .... 
razlucit se nastojanjem zivota svistnijega i ne- 
ukorivoga. 203. 

NEUKOST, /. svojstvo onoga, koji je neuk. 
Samo u rjecniku Sulekovu nem.-hrv. i u Popo- 
vicevu sa znacenem, koje odgovara onome kod 
neuk pod b (Unerfahrenheit). 

NEUKRASAN, adj. onaj, koji je bez ukrasa; 
samo u primjeru (u kojemu je adv.): Meju to 
ce neukrasno slab moj jezik tebe ucit. J. Ka- 
vanin 529l>. 

NEUKRETAN, neukretna, adj. onaj koji se ne 
da krenuti, namoliti. Samo u rjecnicima, i to u 
Bjelostjencevu (nevkreten, inflexibilis, intracta- 
bilis, — adv. nevkretno, inflexibiliter, intracta- 
biliter), u Jambresicevu (nevkreten, inflexibilis), 
u Voltigijinu (inflessibile, unbiegsam) i u Stu- 
licevu (nevkreten, inflexibilis s naznakom, da je 
iz Habdeliceva rjecn.). 

ISEUKRETNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neukretan. Samo u rjecniku Bjelostjencevu (nev- 
krotnost, inflexibilitas, intractabilitas, contuma- 
cia) I u Voltigijinu (inflessibilita, Unbiegsamkeit). 

NEUKROTAN, adj. onaj, koji se ne da ukro- 
titi. Izmedu rjecniku samo u Belinu (ncukrotni, 
indomabile, — adv. neukrotno, indomitamente) 
i u Jambresicevu (nevkroten, indomitus) i samo 
u dvije knige. Lipa iSarka neukrotna. J. Kava- 
riin 273a. Zvijer sasma obola, neukrotna i vrlo- 
vita. I. Dordic salt. 68. 

NEUKROTIV, adj. isto sto neukrotan. Samo 
1 rjecnicima, i to u Mikalinu (neukrotiv, sto se 
ne moze ukrotiti, indomabilis), u Belinu (indo- 
mabile), u Voltigijinu (indomabile, unbandig), 
u Sulekovu nem.-hrv. (unbandig, unbezahmbar) 
i u Popovicevu (unbezahmbar). 

NEUKROT^IV, adj. isto sto neukrotiv. Samo 
u rjecniku Bjelostjencevu i u Jambresicevu 
(nevkrot|iv, indomabilis). 

NEUKROTNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neukrotan. Samo u Jambresicevu rjecniku (nev- 
krotnost, effrenatio). 

NEUKUP, adj. onaj, koji nije skup]ene, sa- 
brane pameti. Potvrda je samo: Vidim, da si 
vitren i neukup u glavi. J. Grupkovic. 

NEUKUSAN, neukusna, adj. onaj, koji je bez 
ukusa; protivno: ukusan. Samo u rjecniku Su- 
lekovu nem.-hrv. (geschmacklos, geschmackTridrig) 
i u Popovicevu (geschmacklos). 

NEUKUSNOST, /. svojstvo^ onoga, sto je ne- 
ukusna. Samo u rjecniku Sulekovu nem.-hrv. 
(Geschmacklosigkeit, Geschmackwidrigkeit) i u 
Popovicevu (Geschmacklosigkeit)- 

NEULAZAN, neulazna, adj. onaj, u koji se 
moze ulaziti, uci. Samo u Stulicevu rjecniku 
(.impenetrabilis). 

NEULOMAN, adj. onaj, koji se n? moze ulo- 
miti, slomiti. Samo u jednom spomeniku: M'fii. 
neulomni desnice persidskije imatb zatupiti. S. 
Novakovic aleks. 5. Prelomi tvoje neulomno srce 
i odlozi srditosti tvoje. Starine 3, 265. 

NEULOV^ilV, adj. onaj, koji se ne maze uloviti 
Samo u Stulicevu rjecniku (qui venando vel' 
piscendo capi nequit). 



NEIHjEZ]|iIV, adj. onaj, koji ne moze ulesti 
Samo u primjeru: Kona .... hrastna nek ugradi 
neulizjiva u laz grada. I. Zanotti en. 15. 

NElHiUDAN, neujudna, adj. inhumanus, bar- 
barus, rudis . . . .; protivno: ujudan. IJ vecini 
rjecnika (oidi dale). Izvan rjecnlka nasla se sa- 
mo jedna potvrda prije druge polovine xvn: 
vijeka (vidi primjer pod f). 

a) isto sto necovjecan u znacenu toga adj. 
pod a. Niti se je ovaj nacin (t. j. sto je Ivan 
Krstitef bacen u tamnicu) svitu ukazao neu- 
Judan. D. Rapid 19. Nezafalan si u dobrocia- 
stvi(h) . , . . neujudan medu Judskima (iz lat. 
cor .... ingratum ad beneflcia .... inhumanuiiL 
in humana). 156. Koji se vele neujudan i nerai- 
lostiv ukaza .... Mihailu. A. Kanizlic kam. 2. 

b) varvarski. Nemili i neujudni narod ovi s to- 
likima vojskama i bojevi .... krstjane nadvlada. 
E. Pavic prosv. 2, 124. Stupi za pohrlit put 
dalekijeh krajina nase|eniieh s nevjernijem, ne- 
ujudnijem narodima. A. Kali6 prop. 493. Narod, 
koji je do onda bio neujudan, da ne reknem 
divji. A. Tomikovic ziv iii. fSto je popravjeua 
neujudnih obicajah u carstvo uvodio. 66. 

c) prost, neuctiv, grub (kako u kojem pri- 
mjeru) ; vidi necovjecan pod b. U rjecniku Be- 
linu (non polito, scortese, sgarbato, — adv. ne- 
ujudno, impolitamente, scortesemente, sgarba- 
tamente, zoticamente, rozzament3), u Bjelostjen- 
cevu (nevluden, neclovecen, inurbanus, — adv. 
nevludno, neclovedno, inurbane), u Stulicevu 
(rusticus, agrestis, rudis) i u Vukovu (unartig, 
ineptus). Da je ova pogrda neu^udna i nepra- 
vedna. A. Kanizli6 kam. 80. Pruzio je brez- 
obrazno svoj neujudni jezik proti crkvi rim- 
skoj. 392. Dok su prid ocima i licem svoga 
kraja, nista neujudno i nepodobno ne (stamp, 
bez ne) usuduju se ciniti. B. Leakovic gov. 218. 
Prid drugim covikom ne bi se usudio stogod 
takvoga neuludnoga dilovati. nauk 840. Boji se 
dakle covik, da ... . ne ucini se neu|udan prid 
krajem. M. A. Relkovii sabr. 24. — Adv. Koji 
ga neujudno pozdravise. A. Kanizlic kam. 98. 
Neharno, osorno i neujudno odgovara. I. P.^ 
Luci6 razg. 43. Odgovori neujudno; ne cu, ne cu. 
B. Zuzeri 49. 

d) onaj, koji je bez Jinoce, bez elegancije,. 
bez miline. Samo u rjecnicima, i to u Mikalinu 
(samo adv. neujudno, grubo, impolite, infabre), 
u Belinu (inelegante, sgraziato, senza gratia. — 
adv. neujudno, inelegantemente), u Bjelostjencevu 
(nevluden, indecorus, inelegans, illepidus, inor- 
natus, — adv. nevludno, indecore, ineleganter, 
illepide), u Jambresicevu (nevluden, invenustus) 
i u Stulicevu (inelegans, — adv. nevjudno, in- 
eleganter, inconcinniter, invenuste). 

e) nelijep, ruzan. D rjecniku Belinu (non 
vistoso). Jeda ne uzme metle (t. j. mar}iva zena) 
te 3 velikom pomjom kuce ne ocisti .... da joj 
nisto ne ostane nedisto, nisto neujudno. F. Lastrid 
ned. 89. 

f) blutav, budalast. U rjecniku Bjelostjencevu 
(nevluden, insipidus, insulsus, — adv. nevludno, 
insipide, insulse) i u Jambresicevu (nevluden, 
insipidus, insulsus). A. San, nocas ki sam snjela, 
smeta i trudi moju mlados. B. Kroz misjenja 
neujudno blagu danu zla ne sluti. G. Palmotic 
2, 292. 

g) nemio,' neprijatan. Samo u Bjelostjencevu. 
rjecniku (ingratus, injucundus). 



NEU^UDNOST 



110 



NEUMJEC 



NEIHiUDNOST, neu)udno3ti, /. svojstvo ono- 

fa, koji je neujudan; protivno: ujudnost. U ne- 
oliko rjecnika (vidi da}e). 

a) potvrde prema adj. Deu)udaa pod c. U 
rjecniku Belinu (incivilta, scortesia, sgarba- 
tezza}, u Bjelostjencevu (nevludnost, nefelovectvo, 
inurbanitaa, rusticitas), u Stulicevu (inurbani- 
tas), u Sulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu 
(Unart, Unhoflichkeit^. Car ne moguci .... pod- 
niti ovu ocitu neujudnost rece. A. Kanizlic 
kam. 707. O kojoj cu ja govorit? . . . . O nijed- 
noj ? Nehar je i neujudnos. A. Kalic prop. 483. 
Neujudnost bila bi prineharna i nebogostovje 
svetogrdno. I. P. Lucid doctr. 45. Krupna je to 
neujudnost, moj Risto. M. Pavlinovic razg. 29. 
bj jiotvrde prema adj. neujudan pod d. 
U rjecniku Belinu (neujudnos, ineleganza), u 
Bjelostjencevu (nevludnost, inelegantia, inconcin- 
nitas) t u Stulicevu (inconcinnitas). 

c) potvrde prema adj. neujudan pod /. TJ 
rjecniku Bjelostjencevu (nevludnost, insulsitas). 
Isukrst . . . . ne drzi za budalastinu i neujud- 
nost, ako mi cesto uzdisemo i vapijemo. A. Ka- 
nizlic uzr. 36. 

d) ruzno, nejudsko vladane. Samo u pri- 
vijeru : Radi neujudnosti i razpustena o pokladah 
ralogi zla dopade. J. S. Rejkovic 72. 

NEU^UDSTVO, n. svojstvo onoga, koji je 
neujudati. 

a) isto sto necovjestvo pcd a; vidi neujudan 
pod a. S najvecim neujudstvom s vinom smisali 
3U zuc. I. Velikanovic upuc. 1, 169. 

b) isto sto neuludnost pod a. U rjecniku 
Stulicevu (inurbanitas). Moje nagnuce, premda 
sam u selu rodena i od(7i)ranena, ovo neujudstvo 
uciniti ne dopusta mi. I. Velikanovic prik. 19. 

c) isto sto neuludnost pod h. Samo u Stu- 
licevu rjecniku (inconcinnitasj. 

1. NEUM, m. neko brdo u Hercegovini. Gla- 
snik 20, 30i. Zborn. za nar. ziv. 6, 150. Mozda 
mjesto Nehum (8 nejasnim ne-). 

2. NEUM, m. a) neznane. U rjecniku Mika- 
]inu (vidi kod neumstvo) t u Belinu (ignoranza, 
mancaraento di sapere) i samo u jednoj knizi. 
Neki seine inostranci, da sridu nas neum sjedi. 
J. Kavanin IGOb. Jos ima jedna potvrda na 
sir. 2Sd^, ali se ne moze razabrati sveza medu 
rijecma. — b) neumnost, ludost. Samo u Stuli- 
cevu rjecniku (neum, v. bezum). 

3. NEUM, adj. isto sto neuman. Samo u 2>ri- 
injeru: Covik grisuik slab jest, neum jest, na 
zlo prignut. I. Velikanovic upuc. 3, 5. 

NEUMAC, neumca, in. covjek neuman; samo 
u prunjeru: Neum6e, ne viruj, da tebe kastigu- 
jemo. A. Blagojevic kbin. 19. 

NEUMAN, neumna (jamaino je takav akc.) 
adj. unaj, koji je bcz uma; protivno: uman. 

a) tsto sto bezuman, lud. U rjecniku Stuli- 
cevu |(neuruan, v. bozuman, — ado. neumno, v. 
bozumno^ t u I'opoiicevu{iu.mm). Prilican muzu 
noumnu (tz lat. similis viro stulto. matth. 
7. 2H). Ant. Dalm. nov. test. 1, 10*. K noj ne- 
uranu ne pufidaju dicu. J. S. Rejkovid 260. 
Neuman, unvernunftig, vernunftlos. Jur. pol. 
t*rm. 576. — Adv. Ki kjuc ovi il' ne znade 11' 
ga neumno na stran me6e. A. Vitajid ost. 6a. 
— Potvrda je jos: Neuman, neumna, stultus. 
D. Nemanid (1885) 41. 

b) neuk, nevjest. U rjecniku Mikajinu (samo 
adv. neumno, neznano, indocte, inlperite, impru- 



denter, per imprudentiam). Ne te podnositi stvari 
suprotive, neumne uciti, svitovat sumnive. P. 
Vitezovid odij. 44. Neumnim dava nauk lipi. A. 
Vitajid ost. 50. Sve nauke . . . . za svitovne ne- 
umne Jude u sebi uzdrzaje. E. Pavid ogl. 525. 
Jo§ tada pokaza Jubav i prijatejovane prama 
iskrnima, kojino neumne ucase. prosv. 1, 3. 
KraJ bivsi ili neuman ili sasvime nesridan nista 
ne ufati (govori se o nekom kraju, koji je ribu 
lovio). D. Rapid 280. Pokazivade se veoma Jubo- 
dilan . . . . u licumirstvu za privariti neumne. 
F. Lastrid ned. 2. Kudom vladat nije neumnom 
modi. J. S. Rejkovid 431. 

NEUMIJECE, «. neznane, t. j. kada tko sta 
ne umije. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu 
(neumitje, v. neumjene) i u Vukovu (Uuwissen- 
heit, ignorantia; Dali je to sudene ili neumi- 
jedePj. Ovo je grih istocni . . . . od kojega izhodi 
neumitje, zla dud. I. T. Mrnavid ist. 163. 

NEUMIJESAN, neumijesna, adj. 7ievjest; pro- 
tivno : umijesan. Samo u rjecniku Popovicevu 
(neume§an, ungeschickt). 

NEUMIJESNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neumijesan. Sa^no u Popovicevu rjecniku (ne- 
umesnost, Unwissenheit, Ungeschicklichkeit). 

NEUMIRAN, neumirna, adj. isto sto nemiran. 
Samo u Stulicevu rjecniku. 

NEUMIRATE^AN, adj. onaj, koji ne umire. 
Samo u primjeru : Crvi Juti i neumiratejni (t. j. 
u paklu). Korizm. 24b. 

NEUMIRENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
umiriti (se). Samo u Jambresicevu rjecniku (ne- 
vmirenje, implacabilitas, — u lat. dijelu). 

NEUMIR^ilV, adj. onaj, koji se ne moze umi- 
riti. Izmedu rjecnika samo u Jambresicevu 
(nevmirliv, immitigabilis, — u lat. dijelu) i samo 
u primjeru: Sotona, nas neumirjivi neprijatej. 
Grgur iz Varesa 110. 

NEUMITAN, neumitna (bice takav akc), adj. 
isto sto nepodmitjiv. Izmedu rjecnika samo ti 
Sulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu (unbestech- 
licb). Svima je milostivi sudija, sebi je samom 
neumitan i nemilostiv. D. Obradovid sov. 111. 
Eto, Bogu hvala, danas sud na Cetinu .... pravi 
razboriti, neumitni (stamp, ne umitni). S. ^ubisa 
prip. I9i. Ali je neumitna sudbina svakom, ko 
zemju svoju ostavi. M. D. Milidevid pom. 226. 
— Adv. Svojstvo razumnoga coveka u tome so 
sostoji, da sam sebe svaki dan neumitno sudi. 
D. Obradovid bas. 216. Pazite, da sudite puku 
neumitno. S. ^ubisa prip. 69. Kad budemo na 
tome svijetu, gdje se neumitno sudi. 156. 

NEUMIVENICA, /. imenica izvedena od par- 
tic, pas. neumiven. a) casa rakije, koja se po- 
pije u jutru, jos dok se covjek nije umio: Ne- 
umivenica i umornica najboje pristaju. Vuk 
rjecn. — b) necisto, neoprano zensko. Govori se 
u Lid (s naznacenim akc). J. Bogdanovid. 

NEUMJEC, adj. onaj, koji ne umije, ne sna; ' 
protivno: umjec. Samo u cakavaca do pocetka 
xviii vijeka, a u rjecniku nijednom. Mnim, da ti 
takovi redovnici, ki su neumidi, da te ne umiju 
otrisiti i ne mogu. Kolunid zborn. 55. Tko je 
neumid, ni clovik, nego brav. M. Marulid 138. 
U6i se od umida i kad se naucis, nauc' neumi- 
da. 145. Jesu 1' ca vridniji mudri i umidi, al' ca 
uevridniji, ki su neumidi? P. Hektorovid 30. 
Slizla jesi jednomu neumidu i bludnu pomod i 
nauk dati. P. Zoranid 13. Ne dim ovo za uz- 
visit sebe toli neumjeca, a ponizit tijeh, ke sreda 
ne da sasma doli snizit. M. Pelegrinovid 197. 



NEUMJECA 



111 



NEUMJETAN 



Mogle bi neumidih i priproscih uvesti u napast. 
S. Budinid ispr. 13. Premda sam neumic, po- 
mislih. £>. Barakovic vila 25. Bog podaje neu- 
micim skladnu likariju. Ivaa trog. 25. Neumic 
sam se raucio. I. Ivanisevic 231. Da bi bil do- 
gtojan jedan, ki je neumid, da ga svi kudaju i 
karaju, ako ne bi viroval. P. Radovcic nac. 143. 
Sam neumid pun nesrice i neumidih svih voj- 
J. Kavanin 10*. Neumide liih vodjase. A. Vita|id 
istum 245a. — U ovoine primjeru ima neumid 
ma se dopunu u gen.: Da bi ne bil neumid bo- 
zastveaoga nauka. Narucn. 103*. 

NEUMJECA, /. isto sto neumijece, nevjestina. 
Govori se u Lici (s naznncenim akc). J. Bog- 
danovid. Govori se i u Grizanima (u Hrv.) sa 
znacenem: nevjesto celade. S. Ivsic (zahilezio 
tamosni akc. neumida). 

NEUMJECAN, adj. isto sto neumjec. Samo u 
tri knige. Kako mnogi neumidni ludo rekli su. 
P. Kadovcid ist. 74. Da pomjivo nauce 6ejad 
neumidnu, koje su prave psosti. M. Bijankovid 9. 
Neka istiimace .... sto neumidaim biti ce od 
velike pomodi. 132. Podvezuje .... tako umidnih 
kako neumidnih. I. T. Mrnavid ist. 71. 

NEUMJE6eNE, n. isto sto neumijece ; samo 
u primjeru: B,a6 uprosit pri tom Gospodu smi- 
]enje, prijat znam si pri kom za nase spasenje, 
da ne razcinenje prorene i vuhlost i neumidenje, 
ter povrati milost. P. Zoranid 92. Bijec rdavo' 
nacinena poradi sroka. 

NEUMJECNIK, m. covjek neumjecan; samo 
M primjeru: Bozji sluzbenici .... kad neumidnici 
(ovo je akuz.) mudro posviduju. I. T. Mrnavid 
osm. 103. 

NEUMJECSTVO, n. isto sto neumijece; 'samo 
u starih cakavaca. Neumidstvo toga popa. Ko- 
rizm. 60*. Kada se zapusti v lenosti i muci za 
voju neumidstva. Narucn. 103*. Slabost sfoju i 
neumidstvo poznaju. P. Zoranid 14. Radi nihova 
neumidstva i nerazuma ne umihu ciniti razluku. 
S. Budinid suma 33a. — (J jednom rukopisu 
stoji a izmedu d i s. Jesu osvajeni }adi .... 
od jednoga velika griha, ki se zove neumidastvo. 
Kolunid zborn. 92.' Ucini nas podloznih neumi- 
dastvu. 93. 

NEUMJELICA, /. zensko, koje ne umije. Samo 
« Popovieevu rjecniku (neumelica, ein unge- 
schicktes Frauenzimmer). 

NEUMJENSTVO, /. isto sto neumijece. U rjec- 
niku nijednom. Neumjenstvo de naucit svako. 
B. Bettera dut. 82. Ucinih .... po neuminstvu. 
L. Terzid 82. Sagrisih .... neuminstvom protiva 
tebi. F. Parcid 77. Ako bi tako tko rekao od 
neuminstva. A. Kadcid 124. Neumjenstvo mnogi- 
jeh nesmotrnijeh pravovjernika S. Rosa iii. 
Sto sam po neumjenstvu ostavio. I. Nenadid 
nauk 228. Po neuminstvu oli po drugoj krivini 
ne pisu .... kakono se pristoji. Blago turl. 
188. Ako od dila drugoga neuminstvo izhodi. 
A. d. Costa 2, 80. Ja s mojim neuminstvom ne 
umim vam drugo redi. A. d^ Bella razg. 29. 

NEUMJENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
umjeti. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (ne- 
umjene, v. bezum, t. j. stultitia, ignorantia) i u 
Danicicevu (neumenije, ignorantia s primjerom, 
koji sad odmah ovdje dolazi). Ako se sto na 
nega gospodbstvo ti rasrtdilo za kojegodi ne- 
govo neumenbje (iz xv vijeka). Spom. sr. 1, 128. 
Ki budu stall v tern neumenju. Kolunid zborn. 92. 
Koji bi odrisil .... cida zalisnoga neuminja 
S. Budinid ispr. 11. Oskvrnise se ne mojim ho- 
tinjem, da nih neuminjem. Starine 3, 243. 6a ce 



redi ovo neuminje i ovo odijenje od Boga? P, 
Radovcic nac. 61. Nevoje . . . . nike su duliovne. 
kako neumjene i sum|a u stvarma duhovnim , 
F. Lastrid ned. 371. Ako si u pucini neumjenja 
i tmina. I. M. Mateid 246. Jere de svojim umi- 
6em nadoknaditi seosko neumine. M. Pavlinovid 
razl. sp. 248. 

NEUMJEREN, upravo pas. partie. zanijekani 
prema umjeren, onaj, koji se ne drzi mjere. 
Izmedu rjecnika samo u Sulekovu nem.-hrv. (un- 
massig) i u Popovieevu (neuraeren, unmassig, 
unenthaltsam). Pokni§ki se govori i pise u nase 
vrijeme, na pr. bio je neumjeren u jelu i picu. 

NEUMJERENOST, neiimjerenosti, /. svojstvo 
onnga, koji je neumjeren. Izmedu rjecnika samo 
u Sulekovu nem.-hrv. (unmassig) i u Popovieevu 
(neumerenost, Unmassigkeit, Unenthaltsamkeit). 
Mnogi ga (t. j. zivot) covek sam prekrati neu- 
merenosdu. M. D. Milicevid zlos. 293. Pokniski 
se govori i pise u nase vrijeme, na pr. cuvaj se 
neumjerenosti u svemu. 

NEUMJESNOSTj neiimjesnosti, /. svojstvo 
onoga, sto je neumjesno. Samo u rjecniku Sule- 
kovu nem.-hrv. (Unstatthaftigkeit) i u Popovi- 
eevu (neumesnost, Unschicklichkeit). 

NEUMJESTAN, neumjesna (s takvijem se akc. 
govori), adj. upravo onaj, koji nije na mjestu, 
a onda: neprilican, nezgodan; protivno: umje- 
stan. Izmedu rjecnika samo u Sulekovu 
nem.-hrv. (unstatthaft) i u Popovieevu (ne- 
umestan, unschicklich , unpassend). Povrati 
Stevan kao jedak na takvo neumjesno pi- 
tane. S. ^ubisa prip. 61. Zacuden nenadnomu 
i neumjesnomu pitanu. 252. — Sumnivo je, ide 
li ovamo primjer: Neumjestno (stamp, neumje- 
stino) je proroku umrijet izvan Jeruzalema (iz 
lat. non capit prophetam perire extra Jerusa- 
lem, luc. 13, 33). S. Rosa 113b. 

NEUMJESTVO, n. neumijece, neznane. Samo 
u dva pisca. Da vam se uzmnoze u vlastiti jezik 
knige od pripovidana, za da ne krajuje neumi- 
stvo. J. Banovac pred viii. Zastidi se, o grisnice 
otvrdnuti, u tvom neumistvu. razg. 45. Otvorite 
odi svrhu ovoga neumistva. F. Matid 4. 

NEUMJESTINA, /. neumijece, neznane; pro- 
tivno : umjestina. Samo u Vukovu rjecniku (Un- 
wissenheit, ignorantia s naznakom, da se govori 
u Crnoj Gori). 

NEUMJESTVO, n. isto sto neumjestina ; pro- 
tivno: umjestvo. Samo u primjeru: Ovo je oni 
dan, koji dize tmine od neznanosti i neumistva. 
J. Banovac razg. 72. 

NEUMJETAN, neumfetna, adj. onaj, koji ne 
umije, ne zna, nevjest; protivno: umjetan. U 
rjecniku Belinu (non dotto, ignorante, inetto, — 
adv. neumjetno, inettamente), u Bjelostjencevu 
(nevmeten, v. neznan) i u Stulicevu (ignarus, 
indoctus, — adv. neumjetno, indocte, inscite, 
imperite). U knigama stampanima poslije Stu- 
liceva rjecnika nije se naslo potvrda, ali se go- 
vori u narodu (vidi pod b, b). 
a. uopce. 

a) adj. ^udi stetni i neumjetni, cesto grade 
ki vladaju, sve najgore zvijeri od gore svom 
naravi dobivaju. G. Palmotid 2, 379. Bo|i mudri 
jes protivnik neumjetni neg prijaznik. Poslov. 
danic. Neumjetne sve ucidu, tvoje puto ki ne 
zQaju. B. Bettera dut. 62. Nijesam ktio nauciti 
neumitnoga. S. Margitid ispov. 21. Ako je uavlas 
iskao ispovidnika gluha oli neumitna. A. Kadcid 
212. Da bi ovi moj malahan trud za korist 



NEUMJETECSTVO 



112 



NEUMJETEONOST 



DeumitDim sluzio. A. Ba6ic xii. Sklopib ovi nauk 
krstjanski .... za lasno uvistiti neumitne, H. 
Bonacic 8. Ako bi staresine zli i neumitni bili. 
J. Banovac pred. 82. I ii cejadi neumjetnoj i 
liehajnoj od svoga spaaena jesu iieka bogojub- 
«iva uerazlozita. I. Nenadic nauk 206. Mnoztvo 
neamjetno i bezumno obicaj ima suditi od istoga 
zakona. J. Matovic 464. Xeumitan raspe sve- 
koliko. M. A. Re|kovic sat. 37. Ovo je jedan 
uzo, kojega ja neumjetan ne umijem razmrsiti. 
B. Zuzeri )49. Kada grisnike karamo, neumitne 
ucimo. B. Leakovic gov. 139. Zene line i ne- 
umitne .... smok iz kuce daju kradom. J. S. 
Rejkovic 412. Svi imaju potrebu od Bo£je rici, 
toliko neumitni, koliko umitni. A. d. Bella 
razg. 171. i t. d. 

b) adv. Ispravimo u boje, sto neumitno 
sagrisismo. I. Bandulavic 29^. Grci i Latine za 
eretike neumitno i zlovo]no seine. A. Bacic 15. 
Grci okrivjuju Latine .... neumitno. A. Ka- 
nizlic kam. viii. Neumitno pise Meniata od Ni- 
kole pape. 138. 

b. s dopunama. a) neumjetan cega. Buduci 
neumjetan nasega jezika doisto on ne moze sve 
ispraviti. I. Nenadic nauk 11. Jedali je Bernardo 
bio svoga rodnoga jezika neumjetan? B. Zu- 
zeri IV. — b) u cemu. Neumjetan u cemugodi, 
inesperto. Bela rje6n. Ostajuci on u svojoj spili 
za tuj jos boje uvjegbati .... neumjetne u ziv- 
jenu redovnickomu. I. Dordic ben. 29. Govori 
se u Lici (s naznacenim akc.J, na pr. \J svacem 
si neumjetan. J. Bogdanovic. — c) s dopunom 
ti inf. Svi bi se okolo stojeci dvorani nemu 
kao priprostu i neumitnu Judski govoriti rugali. 

A. Kanizlic uzr. BR. — Ovamo bi mogao ici i 
pritnjer: Neumitan (stamp, vajada grijeskom 
neumivan) ovi takov ri6i jedine re6i. P. Ra- 
dovci6 nac. 61. 

NEUMJETECSTVO, n. neumijece. Samo u 
primjeru : Neumiteistvo od puka jest podlozno 
privaram. M. Bijankovic 88. Bice grijeskom 
mjesto neumitenstvo. 

NEUMJETELAN, neumjeteona, adj. isto sto 
neumjetan. Oblik nom. sing, m., kako je postav- 
ien, nalazi se u Zborn. (1520) 48l>, u Orbina 4, 

— oblici neumjeteona, neumjeteoni .... nalaze 
se u Zborn. (1520) 55", u A. Gucetica roz. jez. 
270, Zlatarica 36a, Matijevica 92, Lastrica 
od' 88, — oblici neumjetona, neumjetoni nalaze 
xe u A. Gucetica roz. jez. 166, V. M. Gucetica 
206 I M Kose 17**. Vi.se potvrda tijem oblicima 
kao i oblicima neumjeteon, neumjeton za notn. 
itng. m. indi da(e. liijec se ova nalazi samo u 
nekoliko dubrovackih i bosanskih kniga xvi — xviii 
vijeka; ito u Marulica 205 nalazimo oblik ne- 
umitelnijib, to ce biti krivo napisano Hi stam- 
pano mjesto neumitejnijih. D rjeiniku Mikalinu 
(neumiteoni, ueznan, indoctus, ignarus, illite- 
ratns, rudis), u lielinu (neumiteon, non dotto, 

— neumjeteon, ignorante) i u Stulicevu (neu- 
mjetelan, neumjeteon, ignarus, indoctus). Ti jesi 
neumjt *^]&n o<i zakona. Zborn. (1.520) 63*. Mi 
ludi i neumjeteoni .scijenahomo. B. Gradi6 djev. 37. 
Kripos od nejacijeh, svitloa od slijepijeh, nauk 
nenuijetionijeh. A. Gucetic ror. jez. 81. Je 
li . . . . neumjeteonoga naucio? M. Divkovi6 
naok 208h. Koje su sfe rijeci od puka neumje- 
teona. M. Orbin 93. Ne pristaja^e .... u6iti 
djefiicu i afijeh neumiteonijeh krstjanski nauk. 

B. Kaii6 in. 38. Imaju .... u6it nauk krstjanpki 
djecu i neamjeteone. I. Drzic 235. .(er je slo- 
zeno od najve^ega grianika i najneumit«onijega 
pifica. I. Anci6 svitl. xii. Utje6iti ubogoga, na- 



uciti neumjetona. V. M. Gucetic 30. Vaja neu- 
miteone pripomoci. F. Lastric od' 77. Da sam-. 
ja covjek neumjeton i bezsvijestan. S. Rosa 120^. 
— Adv. Da dila od vecega dostojanstva nepri- 
stojno ili neumiteono nikadar ne posfoji. B. 
Kasic rit. 248. Kako su oni sudili neumiteono i 
nepravedno. I. Ancid svitl. 63. Neumjeteono, 
nepomnivo aliti neposteno ticuci. M. Divkovic 
nauk^ 269. 

NEUMJETELOST, /. isto sto neumjeteono st. 
Samo u primjeru: V nem ne bise krhosti ni 
josce neumitelosti, Korizm. 100b. 

NEUMJETE^iAN, neumjetejna, adj. isto sto 
neumjetelan. Izmedu rjecnika samo u i^rancicevu 
(neumitejan, ignarus) » u Bjelostjencevu (nevme- 
len, gravis, pigar, ineptus, ignavus, socors; samo 
posledni lat. pridjev moze znacenem pristajati, 
ostali su rdavo uzeti, jer znace: trom, lijen, ne- 
spretan). Da, ka su duboka, ucis razumnijih, a 
ka su mioka, neumitejnijih (stamp. -1- mjesto -J- 
po svoj prilici grijeskom). M. Maruli6 205. Da 
jesu .... neumitejni (stamp, neumitlni grijeskom 
bez -e- iza t, a slovo 1 u glagolici sluzi za gla- 
sove 1 i \). Postila (1562) 117b.. Jere sam nela- 
godan i neumitejan u tih stva.Ti(h). F. Vrancic 

j ziv. 101. Ucis me neumitejna, tisis me zalostna. 

I I. Ivanisevic 135. Prilike, koje su razlozito zovu 

I kuige od neumitejnih. M. Bijankovic 87. — Adv. 

I Bihomo kako ovce bludece neumitejno (stamp. 
-1-, vidi kod primjera iz Postile) obracaje se. 
Transit 21. 

NEUMJETE^NOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neumjetelan. Samo u Bjelostjencevu rjecniku 
(nevmetelnost, ignavitas, ignavia, rdavo receno, 
t. j.lijenost; vidi u istonie rjecniku znacena kod 
neumjetejan). 

NEUMJETECSTVO, n. svojstvo onoga, koji je 
neumjetejan. Izmsdu rjecnika samo u Vrancicevu 
(neumitejstvo, ignorantia) t u Danicicevu (neu- 
metelbstvo, ignorantia s primjerom, koji ovdje 
dolazi na prvome mjestu). Ako koju ludostb po 
neumetelbstvu (moglo bi se citati ne samo -j-, 
nego i -1-) ucini (iz xv vijeka). Spom. sr. 1, 139. 
Ni se ti grisi 6ine radi neumitelstva fmo^io bi 
se citati i -\- i -1-) ili neznanja. S. Budinic 
suma I32a. Jest neumitejstvo u ricih u mnozih 
(iz lat. in multis est ignorantia). A. Georgiceo 
nasi. 275. Tako se izbavise od neumitejstva to- 
liko skodna dusi. H. Bonaci6 8. 

NEUMJETEN, adj. isto sto neumjetelan; sa- 
mo u primjeru: Kojim se duhovno milosrdje 
cini, kako naucit neumitenoga, svitovat sumji- 
voga. F. Lastrid ned. 371. 

NEUMJETENSTVO, n. svojstvo onoga, koji 
je neumjeten. U rjecniku nijednom. Ako ga ne 
bi skuzalo neumitenstvo. I. Ancic vrata 26 ^ 
Da ne bi koga smeo svojim neumitenstvom. 
svitl. 48. Pomankanje ili 6i6a opacine ili neumi' 
teustva. M. Bijankovid 52. Providivsi na neu- 
mitenstvo i priprosdinu od neumitejnih. 85. 
SagriSena od mlidosti i neumitenstva negova 
ne spominuj se, Gospodine. L. Terzi6 22. Izvituj 
moje neumitenstvo i neznane. S. Margitic fala in. 
Polnvirstvo .... izhodi od neumitenstva. A. d. 
GoBta 2, 116. 

NEUMJETEONIK, m. covjek neumjetelan; 
samo u primieru: Tere je velik neumiteonik oni 
I'iz lat. valde insipiens est). B. Kasic nasi. 4. 

NEUMJETEONOST, /. svojstvo onoga, koji 
je Ktumjetelan. Samo u Stulicevu rjecniku (ig- 
nurantia, inscitia). 



NEUMJETEONSKI 



113 



NEUMORAN 



NEUMJETEONSKI, adv. ne umijuci, ne zna- 
juci. Samo u primjeru (u kojemu je -o- mjesto 
-eo-, kako se nalazi i u oblicima adj. neumjete- 
lan, — vidi tamo): Ako ne cemo .... neumje- 
tonski cklo izdavno za drago kamene drzati. 
S. Rosa V. 

NEUMJETEONSTVO, n. isto sto neumjeteo- 
nost. Izmedu rjecnika samo u Belinu (neumje- 
teonstvo, ignoranza, mancamento di sapere) i u 
Stulicevu (ignorantia, inscitia). U nekima od 
pritnjera, sto su se nasli, injesto -eo- nalazimo 
-0-; vidi kod rijedi, koja je pred ovom. Da po- 
krov grijeha i neumjeteonstva odnimi od nasijeh 
srdaca. M. Divkovic bes. 99. Dvostruke tmi- 
ne . . . . oduimajuci, to jest grih i neumjeteon- 
stvo. nauk- 247. Dusa . . . . u tminam neumjeton- 
stva zakopana. L. Radio 107. Po lotrojstvu, ne- 
umjetonstvu i suprotivam ili ne stjece ili jos i 
gubi, sto ima. A. Kalic prop. 375. Ne spomini 
(stamp, bez -i-) se . . . . grijesena negove mla- 
dosti i neumjetonstva. T. Ivanovi6 118. Svaki 
od vas hull zle 6udi, neumiteonstvo u jednomu 
mladcu. A. d. Bella razg. 241. 

NEUMJETEOSTVO, n. svojstvo onoga, koji 
je neumjetelan. V jednom primjeru stoji starije 
-1- mjesto -0-. Izmedu rjecnika samo u Danici- 
cevu (vidi prvi primjer). Iz vremena poslije prve 
polovitie XVII vijeka nije se naslo potvrda. Na 
komb putu izgubi tej dukate po neumeteostvu 
(is XV vijeka). Spom. sr. 2, 120 (taj se primjer 
nalazi u Danicicevu rjecniku, ali s. v. neumfi- 
telbstvo). Da ucinite zanijemiti neumjeteostvo 
}udi nerazumnijeh. N. Ranina 182*. Tvoje ne- 
umjeteostvo cini mi se mnogo veliko. Zborn. 
(1520) 65*. Slabost razuma moga i neumitelstvo 
sfoje saznaju. P. Zoranic 86. Da ju magla od 
neumjeteostva ne obujmi. M. Drzic 63. Biti 6u 
ocistjen od oholasti, od nenavidosti i od neumje- 
teostva moga. A. Gucetic roz. jez. 168. Zamuk- 
nuti ucinite neumiteostvo |udi nerazumnih. I. Ban- 
dulavic 145b. Ako neumiteostvom sfojijem izgu- 
biti bade pravdu. B. Kasic fran. 105. Zivjahu 
u privelikomu neumiteostvu od Isukrsta. fran. 66. 
— Osobit je ovaj primjer: U neumjeteostvu go- 
voru (iz lat. secundum ignobilitatem dico. 2 cor. 
11, 21). N. Ranina 34^; lat. dakle rijec ignobi- 
litas (t. j. neznatnost) zamijenjena je rijecju 
ignorantia (t. j. neznane). 

NEUMJETNIK, m. neumjetan covjek; samo 
u primjeru : Mnoz svetaca od svake vrsti .... 
redovnika i svitovnika, knizevnika i neumitnika, 
starac i mladic. A. d. Bella razg. 127. 

NEIJMJETNOST, neumjetnosti, /. svojstvo 
onoga, koji je neumjetan, t. j. nevjestina, ne- 
znane. Izmedu rjecnika samo u Belinu (neumjet- 
nos, ignoranza, mancamento di sapere, inettitu- 
dine) i u Stulicevu (neumjetnost, v. neumjeteon- 
stvo s naznakom, da se nalazi u kajk. pisca 
Muliha). Ako ne bi kceli biti prjevareni . . . . 
radi svoga neznana i neumjetnosti. J. Mato- 
vic 320. Nepravedno osuduju crkvu .... ukazu- 
juci svoju neumitnost. A. Kanizlic kam. 221. 
Za razlog donose neumitnost pastirah crkvenih. 
838. Ovima neumitnost iliti neznanost jest pogib- 
liva. I. Velikanovid upu6. 1, 375. M.TiOgi(h) pravda 
prigoda iz(7!.^odi od neumitnosti pisavaca. I. P. 
Lucid nar. lOl. Tilesne nevoje jesu glad, zeda, 
goloda .... duhovne pak nevoje jest isti grih, 
jest neumitnost, jest dvoumnost. B. Leakovid 
gov. 138. Taka slipoda jest ova neumitnos, koja 
se zove nepridobitiva. A. d. Bella razg. 147. 
Pokraj slabosti, koja je iz neumetnosti u upo- 
trebjavanu obstojatejstva proisticala. Nov. srb. 

VIII 



(1835) 27. Govori se u Lici (s naznacenim akc), 
na pr. Nista nije gore nego neumjetnost. J. 
Bogdanovid. 

NEUMJETl^I, adj. isto sto neumjetan; samo 
u cetiri knige. Pamet .... koja je sada neumitna, 
sada razumna. P. Radovcid istum. 11. Dila du- 
hovnoga milosrdja .... prvo pokarati grisnike, 
drugo nauciti neumetne. Azbukvica 14. Sedam 
dilah milosrda: nauditi neumitnega, pokarati 
griSnika. S. Badrid pr. nac. 22. Svitovati sumni- 
voga, nauciti neumitnega. L. ^ubuski list 4. 

NEUMJETSTVO, n. Samo u Stulicevu rjec- 
niku (neumjetstvo, v. neumjeteonstvo s nazna- 
kom, da se nalazi u nekoga Dubrovcanina). 

NEUM^jE, n. nestasica uma, bezumje; pro- 
tivno: um]e. Samo u Stulicevu rjecniku (ne- 
umje, V. bezum). 

NEUMNICA, /. mahala u Hercegovini. Popis 
zit. bos. i here. 643. Ispor. 1 Neum. 

NEUMNOST, neumnosti (jamadno je takav 
akc), f. svojstvo onoga, koji je neuman, isto sto 
bezumnost. Izmedu rjecnika samo u Popovicevu 
(Absurditat, Dummheit). Vidim, da je velika 
nasa slipoda, velika nasa neumnost. D. Rapid 150. 
Koji tvoju neumnost uci vazda opominajudi. 277. 
Vrimena, u kojima jedan narod imade mlogo 
neumnosti i ludosti. A. Blagojevid khin. 25. 
Zivise u prostoci i neumnosti mlogijeh stva- 
rijeh {u torn je primjeru znacene: neznane). D. 
Bogdauid 20. Neumnost, bezumnost, Vernunft- 
losigkeit. Jur. pol. term. 576. 

NEUMNE, n. svojstvo onoga, koji je neuman. 
Samo u primjeru (u kojem je znacene: neznane). 
Tolike (stamp, toliko) duse obastrte nahode se 
od tmina neumna otajstva poglavitif/i) sv. vire. 
I. P. Lucid bit. 68. 

NEUMOCENAC, neumocenca, jn. rubac za 
glavu, koji se moze prati (moeiti). Govori se u 
Vrbniku (na Krku). I. Milcetic. Potvrda je i u 
Zborn. za nar. ziv. 6 , 42. 

NEUMOLAN, adj. onaj, koji se ne moze umo- 
liti. Izmedu rjecnika samo u Voltigijinu (ne- 
umolni, inesorabile, unerbittlich) i u Stulicevu 
(inexorabilis) i samo u jednoga pisca. Ah neu- 
molna vrla smrti ! J. Kavanin 387a. Sudci .... 
sve nemili, sve neumolni. 459f». Vidi neumojan. 

NEUMOLIV, adj. isto sto neumolan. Izmedu 
rjecnika samo u Sulekovu nem.-hrv. (unerbitt- 
lich) i samo u jednoga pisca. Posred zbora 
ovega tako strasna i neumoliva bi doveden. B. 
Zuzeri 180. Po mjerah iztancenijeh naredbam 
ostrine neumolive. 281. Vidi neumo|iv. 

NEUMOLIVOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neumoliv. Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjecniku 
(Unerbittlichkeit). 

NEUMO^^AN, adj. isto sto neumolan. Samo u 
dva pisca (koji su iz istoga kraja.) Sudac pri- 
strasni i neumojni osvetitej postena svoga. L 
P. Lucid razg. 86. Da nam ga neumojna smrt 
ne ugrabi. M. Pavlinovid rad. 114. Nije nikad 
neumojan i okrutan. 175. 

NEUMOLIV, adj. isto sto neumoliv. Samo u 
rjecnicima, i to u Mika(inu (neumoliv, koji se 
ne moze umoliti, inexorabilis), u Belinu (ineso- 
bile) i u Popovicevu (unerbittlich). 

NEUMORAN, neumorna, adj. indefessus, assi- 
duus. U rjecniku Stulicevu (indefessus, indefati- 
gabilis, — adv. neumorno, absque laboris inter- 
ruptione ac remissione, constanti labors), u 
^ulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu ('unermiidlich). 

8 



NEUMOEIV 



114 



NEUMEO 



a. ona), koji je bez umora, koji se ne umara 
(radeci). 

n) adj. Poslac viran neumorni. J. Kava- 
nin 142*J. Mu<Sacu .... neumornu brigu i trude 
za spaseiie. F. Lastric svet. 101b. Posli neumor- 
noga. truda. A. Kaniilic kum. 274. Pape rimski 
s iieumoniom poiunom nastojaie. (j24. Nive . . . . 
avibnem tezak neumoran gnoji. J. S. Rejko- 
vi6 109. Buduci pocotnik i neumorni proglaaite} 
ovoga ituena. A. Tomikovic gov. 9. Neumorno 
ix'\(h)ovo napridovane .... prignu ga, da izvrsi. 
L P. Lu6ic izk. 4. Ostavi .... uspomenu od 
neumornoga pastirskoga nastojana. Grgur iz 
Vareaa. 12. Vasem neumornom staranu imaju 
blagodariti na tome. Nov. srb. (1834) 111. Sto 
je blijedi opi3 negova neumorna truda. S. l^u- 
bisa prip. 2.^3. Govori se n Lici (s naznadenim 
akc), nn pr.\ Neumorna je ono zena, radi dan i 
no6. J. Bogdanovic. 

ft) adv. Neumorno da budu tekli putom. 
§. Budinic suma 165b. Baron ]^ubibrati6 . . . . 
zapoieti po.sao neumorno naslidovase. M. A. 
Eejkovic sat. 117. Neumorno zabavjaju se duse 
upravjajuci. I. P. Lucie izk. 4. Nastojte dakle 
neumorno. Grgur iz Varesa 9. Da je . . . . tako 
neumorno i neprestano sve aile svoje upotrebja- 
vala. Nov. srb. (1835) 173. 

b. isto sto neprekidan, neprestan. Kolom 
neumornim gdi svit opasuju (t. j. zvijezde). 1. 
T. Mrnavic ist. 181. Koga Kerubini i Serafini 
ueuraornimi glasimi hvale. B. Kasi6 rit. 368. 
Od potribe je . . . . prositi s velikim ustrpjenem 
i neumornim ufanem. A. Kanizlic fran. 108. Od 
neumorne ono ze)e .... slidase. 221. 

NEUMORIV, adj. into sto neumoran. Samo u 
jjrimjeru: Koliko su brigezjivi i neumorivi ondi, 
gdi ufaju koji vrimeniti dobitak. I. Garanin 2i. 

NEUMOE]^lV, adj. isto sto neumoran. Izmedu 
rjecnika saniu ?< Jambresicevu (samo adv. ne- 
umorlivo, infatigabilitor) i samo u jednoga pisca. 
6ete .... dobro oruzano, dobro naucene i ne- 
«mor|ivo u poslu. A. Tomikovic ziv. 125. Poslovi 
iiisu zapridili neumorjiva Petra uredbu ciniti. 357. 
Jvoliko je -stalna i neumorjiva obstajala u svo- 
jima molitvama. gov. 209. 

NEUMORNlK, m. neumoran covjek; samo u 
jirimjcru : Luka . . . . je bio zivi neumornik. M. 
Pavlinovic rad. 21. 

NEUMORNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neumoran. Samo u rjecniku Sulekovu nem.-hrv. 
t u I'oi)ovicevu (Unermiidlichkeit). 

NEUMOZAN, neumozna, adj. nemoguc, ne- 
uzmoian. Samo u Voltigijinu rjecniku (impos- 
sente, unnjiichti^). — Nepouzdano. 

NEUMOZNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neumoznn. tiamo u Voltigijinu rjecniku (impo- 
tcnra, Unmacht). — Nepouzdano. 

NEL'MR<;i], n. nom. verb, prema glag. ne 
umrijeti. linmo u jirimjeru: Ne imade se pla- 
kati smrt, zaSto potomtoga po noj naaliduje 
neumrtje i zivot vi66i. P. Posilovid nasi. 41^. 

NEUMRLAN, adj. iito sto ncumrli; samo u 

jednoj knizi: Stvori ga po milosti, a ne po 

naravi neumrlnoga. F. Glavinid fiet. posl. 3. 
Adam .... slobosdinu od svakoga telesnoga 
trpjenja ima.se, zaato bi netrpeci i noumrlni. 13. 

NEUMRLI, neumrla, vidi neumro. 

NEUMRLIV, adj. istolsto neumro, neumrliv. 
Samo « Voltigijinu rjecniku (immortale, un- 
sterblicb). 



NEUMRLNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neumrlan; isto sto neumrlost. Samo u dva pisca. 
Ako gol jesi, neumrlnosti svita tebi jest. F. Gla- 
vinic cvit xvii. Cetiri su blazenstva tela: svit- 
lina, lagsina, tancina i ueumrlnost. 65*. Da ga 
potvrdi u milosti, da ga ukripi u neumrlnosti. 
cet. posl. 2. Tebe na pokoru ceka dajuci lik 
neumrlnosti. D. Rapid 69. — Bice grijeskom u 
stampi izostav^eno -1- u primjeru: Od neumr- 
nosti duse .... pripovidanje. F. Glavinic cvit 381. 

NEUMRLOST, neumflosti (jamacno je takav 
akc,), f. svojstvo onoga, koji je neumro, besmrt- 
nost. U rjecniku Mikajinu (neumrlost, vjeku- 
vjefinost, immortalitas), u Belinu (neumrlos, im- 
mortalita) i u Sulekovu nem.-hrv. ("Unsterblicb- 
keit). Iz narodnoga govora nije se naslo nijedne 
potvrde. Priprav}aju tilo. . . . za prijati blazenu 
neumrlost. S. Budinid suma 15<i. Tijelo nadareno 
i ureseno darmi . . . . od svitlosti, neumrlosti. A. 
Gucetid roz. jez. 245. Neumrlost, to jest ne 
modi umriti, biti de opcena svim dobrim. P. 
Radovcid ist. 116. Tilo imati de neumrlost s ne- 
trpjenjem (stamp. netrp}6jem). I. T. Mrnavid 
ist. 45. Promisli odicu od neumrlosti. S. Mar- 
gitid isp. 49. Ta je vicnost .... vicna neumrlost. 
L. !^ubuski pis. 55. Ponav|a svoj zivot za uka- 
zat svoju neumrlost. J. Banovac pred. 28. Kada 
se ti . . . . na vikovidnu priporodi neumrlost. A. 
Kanizlid utoc. vi. Er de se tijelo blazenika obud 
u nerasutje i u neumrlos. D. Basid 312. Du- 
hovi .... mudrostju napuiieni, neumrlostju da- 
rovani. F. Lastrid ned. 82. Viruju li neumrlost 
duse? Blago turl. 28. Telesa naresena slavom 
i s neumrlostju. J. Matovid 61. Podaje nami 
svoju neumrlost. A. d. Bella razg. 231. I u ovom 
umrlome zivotu ima .... kapac neumrlosti. M. 
Pavlinovic rad. 161. i. t. d. 

NEUMRLSTVO, n. isto sto neumrlost. U rjec- 
niku nijednom. Vedi dio ludi neumrlstva od 
duse ne poznase. B. Gradid djev. 27. Zasto je 
nas na neumrlstvo priveo. M.Divkovid bes. 396. 
Koji sam ima neumrlstvo i u svitlosti pribiva. 
I. Bandulavjd 191*. Buduci im grih digao (h)a.- 
}inu od neumrlstva. A. Kacid kor. 3. 

NEUMRl^E, n. isto sto neumrlost. Samo u 
primjeru : Ufanje nih od neumrlja puno jest 
(iz lat. spes illorum immortalitate plena est. 
lib. sap. 3, 4). N. Raiiina 211*. 

NEUMR;^IV, adj. isto sto neumro, neumrliv. 
Samo u pritnjeru: Bog je stvorio covika ne- 
umr|iva. I. Velikanovid upud. 1, 31. 

NEUMRO, neumrla, upravo partic. pret. zani- 
jekani prema umro, isto ito besmrtan. U rjecniku 
Mikajinu (neumrli, vjekuvjecni, immortalis, sem- 
piteruus, — adv. neumrlo, immortaliter), u Be- 
linu (neumrli, immortale, — adv. neumrlo, im- 
mortalmente), u Bjelostjencevu (neumrli v. nev- 
mrtejni), u Stulicevu (neumrli, v^ bezumrli, — 
adv. neumrlo, immortaliter) i u Sulekovu nem.- 
hrv. (neumrli, unsterblich). Iz narodnoga govora 
nije se naslo nijedne potvrde. 

a. besmrtan u pravom smislu. Adam .... 
izgubi zivot neumrli. A. Gucetid roz. mar. 39. 
Razmisjajte sada umrle ono isto, sto imate gle- 
dati i uzivati neumrle. B. Kasid nad. 4. Isukrs 
se udini umrli, da covika ucini neumrloga. M. 
Divkovid bes. 79. Dusa je od covjeka neumrla. 
M. Orbin 71. Pocetak od neumrloga zivota. P. 
Posilovid nasi. 41b. Svemogudi, neizmirni i ne- 
umrli gospodin Bog. L. Terzid vi. Ovako je 
neumrli sam Bog. A. Badid 465. O Boze neu- 
mrli, Boze privisoki! F. Lastric test. 162*. Tako 



NEUMRSTVO 



115 



NEUPITOMNOST 



na ovomu svitu zivemo, kao da bi neumrli bill. 
A. Kanizlid fran. 256. Tvoje svetotajstvo jest 
kruh zivota neumrloga. L. Radid 19, Dusa co- 
viska jest neumrla. A. d. Costa 1, 188. A. tr?to 
si primio od Boga u stvorenu? B. Dusu neu- 
mrlu i tilo umrlo. I. P. Luci6 doctr. 1. i t. d. 
— Adv. (sasma rijetko). Da danas krstjani 
uskrsnu u dusi neumrlo. J. Banovac r&zg. 167. 
b. u prenesenom smislu. 

a) vjecan. Porodi nas u bastinu neumrlu. 
N. Eanina 2I2b. Nih hvale i slave ostale su 
vjekovite i neumrle. A. Gucetic roz. mar. 228. 
Da rodu svojemu neumrl spravi glas. D. Bara- 
kovic vila 8. Cas neumrlu tvoji djedi .... dobi- 
vahu nedobitni. I. Gundulic 277. Zivotom umrlim 
padose, a glasom slave neumrle do neba se 
podvigose. I. T. Mrnavic osm. 5. Neumrlo dobit 
jme covjek ne moze, ki ne trudi. G. Palmotic 
2, 524. Podi u ogan stetni .... medu muke ne- 
umrle. P. Kanavelic 126. Neumrle cu zato tebi, 
Gospodine, uzdat hvale. A. Vita|ic istum. 50b. 
Potezite se ulisti u oni pokoj neumrli. A. Kad- 
cic 103. Dostojau neumrle fale. A. Kanizli6 
kam. 471. Side u muke i pedepse neumrle. I. 
Dordi6 ben. 176. Znao je uciniti .... neumrlo 
u uspomeni dosastif/tj vikova svoje ime. A. To- 
mikovic ziv. iv. S tvom pomodi momu imenu 
neumrlu das dobit cu. P. Sorkocevic 588b. Uz 
sva vasa djela neumrla i moja se duhom drnzi 
vila. Osvetn. 3, 165. Cast ti neumrla, mlada 
pastirice! {u pjesmi, koja nije narodna). Nar. 
pjes. istr. 2, 175. Za cast i poStene koji pogine, 
stekao je slavu i neumrli glas (poslovica nije 
narodna). Nar. bl. kapet. 459. i t. d. 

bj neprekidan, neprestan. Ponavlas sad 
oni privrli, neizmjerni poraz nas i uvijek ne- 
umrli. D. Zlatarid 29*. S ovijeh noga, ke ti 
grlim, ja se ne cu odkinuti, sto mojim jadim 
neumrlim ne budes se prije ganuti.I. Gundulid 550. 
Keumrlo cti prolitje na tvom lieu prilijepomu. 
I. Dordic pjes. 31. Usilovali bi privolike pri- 
jateje na neumrla neprijatejstva. J. Matovid 410. 
Focijo .... neumrlu pakleau zlobu obrati na 
domace i sluge negove. A. Kanizlic kam. 377. 
Od one neumrle grcke suprot Latinom omra- 
ze. 868. 

c) slavan, t. j. onaj, kojeniu ne umire, ne 
propada slava, glas. Budi hrla dat .... ma 
liposti neumrla (govori se zeni). A. 6ubrano- 
vic 159. Ivi se su rad pjesni neumrli ucinil'. N. 
Dimitrovid 97. Nu najvecu ima kripos prited 
k sebi u razbludi .... neumrla zenska lipos. D. 
Zlatarid 67*. Zadrani, blago vam! vi ste neu- 
mrli, premda car privrli vas kotar razrusi. D. 
Barakovid vila 82. Neumrli vitezovi, glasoviti 
Turci staril I. Gundulid 288. O bozice .... tvu 
neumrlu spravi liru. J. Palmotid 1. Vase dri- 
■jevo nega iskrca u Split stolni neumrli. J. Ka- 
vanin 191a. Pridose pod krilo neumrle i pri- 
vedre republike mletacke. J. Banovac pred. v. 
Nahodim te jednoga od patricija mletaske pri- 
vedre skupstine nasih s pomodu Bozjom neumrlih 
vladaoca. prisv. ob. 4. Zaradi ^ubavi, koju tebi 
nosim i tvojoj kruni neumrloj. A. Kacid razg. 61. 
Da za nega govorim i nastojim prid tvojim 
velicanstvom neumrlim (govori se Faraonu). A. 
Kacid kor. 42. — Kaze se i za lovoriku da je 
neumrla, jer daje slavu. Vijenac sved zeleni od 
neumrle lovorike. G. Palmotid 2, 52.^. Neumrlom 
lovorikom vedro celo okrunile. P. Kanavelid 3. 
NEUMESTVO, n. isto sto neumrlstvo; samo 
u primjeru: Ufanje nihovo neumrstva (moida 
grijeskom mjesto neumrlstva) puno jest (iz lat. 



spes illorum immortalitate plena est. lib. sap. 
3, 4). I. Bandulavid 241b. 

NEUMESLI, isto sto neumrli; glas je -s- za- 
vucen (jamacno grijeskom) iz partic. pret. i. 
Samo u jednoj khizi. Povratio se jest . . . . na 
zivot neumrsli i bezsmrtan. §. Budinid suma 8b^ 
Dusa nasa bezsmrtna i neumrsla. 61b. 

NEUMRTEl^AN, adj. isto sto neumro, besmr- 
tan. U rjecniku Bjelostjencevu fnevmrtelni, im- 
mortalis, perennis, — adv. nevmrtelno, immor- 
taliter), u JambreUcevu Cnevmrtelni, immortalis, 
— adv. nevmrtelno, immortaliter), u Voltigijinu 
(neumrtejni, immortale, uusterblich) i u Stulieevu 
(ueumrtejai [stamp, neumrtelni], v. bezumrli). 
Dusa je neurartejna. Korizm. 22b. Nevmrtelno 
blago spravja, dobro ime ki ostavja. P. Vite- 
zovid priricn. 109. 

NEUMETE^NOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neumrte]an. U rjecniku Bjelostjencevu (nevmrtel- 
nost, immortalitas), u Jambresicevu (nevmrtel- 
nost, immortalitas) i u Voltigijinu (immortaliti, 
Unsterblichkeit) i samo ic primjeru: Ki sam ima 
neumrtejnost {iz lat. qui solus habet immortali- 
tatem. 1 tim. 6, 16). Ant. Dalm. nov. test 2, 110*. 

NEUMRTEljiSTVO, n. isto sto neumrtelnost. 
Samo u Ant. Dalm. nov. test. 2, 112a prema lat. 
incorruptio (2 tim. 1, 10). 

NEUMRTV^ENSTVO, n. isto sto neumrtvjene. 
Samo u rjecniku Belinu i u Stulieevu (neumrt- 
vjenstvo, immortificazione). 

NEUMRTV^iENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne umrtviti. Samo u Stulieevu rjecniku (corporis 
vel animi afflictatio, in sensu theologorum). 

NEUMSTVO, n. svojstvo onoga, koji je ne- 
uman. 

a) isto sto bezumje. Samo u Stulieevu rjec- 
niku (neumstvo, v. bezum, — ali ovoj drugoj 
rijeci pise znacene lat. ne samo stultitia, nego i 
inscitia, moglo bi dakle ici i pod b). 

b) neznane, nevjestina; vidi neuman pod b. 
U rjecniku Mikajinu (neumstvo, neum, igno- 
rantia, inscitia, ignoratio) i u Belinu (ignoranza, 
mancamento di sapere). Neka bi prognali tam- 
nosti i tmine od neznanja i neumstva Bozjega 
i satarisali poganske idole. B. Kasid is. 79. Krsten 
neumstvom ili privarom ili radi dobiti. rit. 20. 
Pokornik nije cinio vedi grih .... ogovarajudi 
ga negovo neumstvo. A. Kadcid 217. Kad ie 
misnik istinito neumitan i poznaje .... ovo ne- 
umstvo. 231. Ako se u ovu stvar koji zao obicaj 
uvuce po neumstvu i neznanu puka priprosta. 
I. Velikanovid upud. 1, 424. Sudac, koji radi 
neznanstva ili neumstva i slabosti srdca .... 
mucno se moze uzdrzati od nepravde. 3, 78. 

NEUPARA, /. selo u staroj srpskoj driavi, 
koje se danas zove Naupara (vidi tamo). Samo 
u primjeru: Dvors u Neupare (iz xiv vijekaj. 
Glasnik 24, 264. — Da nije zlo stampano -e- 
mjesto -a-? 

NEUPERAN, neiiperna, adj. nezgodan, neU' 
rucan. Govori se u Lici (s naznacenim ako.), na 
pr. Neuperno nam je ovuda idi u Medak. J. 
Bogdanovic. Rijec je jamacno u svezi s rijecma 
pero, naperiti . . . ., ali je nejasna sveza u zna- 
cenu. — Ne razabira se znacene u primjeru: 
A.V ga srete .... ter mu smrsi knige neuperne. 
Osvetn. 5, 102. 

NEUPITOMNOST, /. Samo u Stulieevu rjec- 
niku (neupitomnost, v. nepitomnost). 



NEUPITOMSTVO 



116 



NEURAZl^IV 



NEUPITOMSTVO, n. isto sto neupitotnnost. 
Samo u rjecniku Belinu (immansuetudine) i n 
Stulicevu (neupitomstvo, v. nepitomnost). 

NELPLODAN. neuplodna, adj. govori se o 
celadetu nepodubnu i ruinu. M. Pavlinovic. 
Fostane nejasno; vidi dmje rijeci, koje sad dolaze. 

NEL'PLOTA, /. ruino, riepodobno ielade. Aj 
tamo, neuploto juskal (govore u Po]icima u 
Dalm.). Zborn. za nar. ziv. 8, 231. — Postane 
nejasno; vidi rijec, koja sad dolazi. 

NEUPLOTAN, neuplotna, adj. isto sto neu- 
plodan. Govori se u Policima. Zborn. za nar. 
fiv. 8, 231. — Postane nejasno; vidi rijec, koja 
je pred ovom. 

NEUPOKOJAN, neupokojna, adj. neupokojen, 
neumiren. Samo u Stulicevu rjecniku (insedatus). 

NEUPOTREBIV, adj. isto sto neupotreb]iv . 
Samo u Popovicevu rjecniku (unbrauchbar). 

NEUPOTEEB^>IV (s takvijetn se akc. govori), 
adj. onaj, koji se ne moie upotrebiti. Iz- 
mtdu rjecnika samo u Sulekovu nem.-hrv. i u 
Popovicevu (unbrauchbar). Ima i u knizi Jur. 
pol. term. 526. 

XEUPOTREB^ilVOST , neupotrebjivosti , /. 
svojstvo onoga, sto ;e neupotreblivo. Izmedu rjec- 
nika samo u Sulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu 
(Unbrauchbarkeit). Ima i u knizi Jur. pol. 
term. 526. 

1. NEUPEAV, adj. onaj, koji ne ide uspravo. 
Samo u Sulekovu rjecn. zn. naz. kao matem. 
izraz za nem. ungerade (na pr. ungerade Linie, 
linea non rettaj. 

2. NEUPRAV, adv. indirecte, inique, 

a) ne uspravo, nego kao posredno Hi po- 
bocke. Izmedu rjecnika .samo u Belinu (indiret- 
tamente) i u Stulicevu (oblique). Da moze vrliu 
grihah slobodnih pasti odrisene slobodno, a vrhu 
uzdrianih u kripost potribe samo i neuprav, A. 
Kadfcid 278. Oni, koji bi se neuprav odrisio .... 
ako se ne bi opet ispovidio, ne bi bio odrisen. 
J. Banovac razg. 258. Jer je od ostalih dobro 
bio odrisen uprav, a od ovoga samo indireCte, 
kako Latini govore, to jest neuprav. M. Do- 
bretic 142. Stogod kvara i stete uprav ili ne- 
uprav ucineno jest. I. Yelikanovic upuc. 1, 459. 

b) krivo, rdavo ; samo u primjerima: Neki 
neuprav kude nega, da .... J. Kavanin 243b. 
Neuprav mlogi izgovaraju drugu zapovid Bozju. 
F. Lastrid ned. 113. 

NEUPRAVA, /. samo u tri primjera, u sva- 
kom .s drugim znacenem. a) nepravilnost, neured- 
nost. Oblast .... odrisiti ga od irregularita, to 
jest od neuprave. I. An6i6 svitl. 88. — b) ne- 
valalitina, zloca.^ Pazi se (h)imh6 avak . . . . i 
drugo neuprave. I. Ancic ogl. 108. — c) nemar. 
Tad rad takvo neuprave ne 6e odnit vec ni 
glave (t. j. nemaran vojvoda, koji ne mari, da 
8ve u vojsci bude, kako treba). V. Dogen 245». 

NEUPRAVAN, neupravna (bice takav akc), 
adj. indirectus, irregularis, iniquus, malus; pro- 
tivno: upravan. 

fi) onaj, koji ide neuprav (u znacenu toga 
adv. pod a). Izmatu rjecnika samo u Stulicevu 
(indirectus, obliquus, — adv. neupravno, v. ne- 
uprav) i H Sulekovu nem.-hrv. (indirect). Odluka 
neupravna zove se ona, koja se uzdrzi u uzroku 
od toga oli toga dilovana, a ne u dilovahu, na 
]>riliku, kad jedan znaJe, da kada se opije. obi- 
cajan je ubiti oli raniti oli ozloglasiti drugoga, 
nistanemane on (h)oi:e pijanstvo i ihte prigodu 



za opit 86, pijanstvo jest uzrok od 8vi(h) tiziju 
zala, a on (hjoce pijanstvo, dakle C^^oce u pi- 
janstvu i ubojstvo. M. Dobretic 7. Jedno se 
(t. j, rodstvo) zove upravno, a drugo neupravno 
iliti sa strane jedno pram drugim; Latini reku : 
per lineam rectam et per lineam collateralem. 
547. Neupravan dokaz, apagogischer oder indi- 
recter Beweis, — neupravan padez, casus obli- 
quus. B. §ulek rjecn. zn. naz. Govori se i pise : 
upravan i neupravan govor (oratio recta et in- 
directa, — u gramatici). — Adv. Tada va{a da 
ga odrisi od prokletstva neupravno ili indirecte, 
a od ost&\\Oi) griha upravno ili directe. A. 
Bacid 381. Upravno oli neupravno podlozne svoje 
siluju. Blago turl. 327. 

b) nepravilan, neuredan Vidite ihb neu- 
prav'no na boj idustihb (m jednom rukopisu 
stoji: neuredno). S. Novakovic aleks. 55. Zena 
kada se ogleda u ogledalo, izpravi ukrivno i sto 
je neupravno. M. Radnic 465*. 

c) nepravedan, krivican. Ko sud negov ne- 
upravni .... nega obisi. J. Kavanin 81*. Dokle 
vi suditi krivo cete i neupravno? A. Vitalic 
istum. 268a. 

(I) nevalao, rd:av. Da mu se ne more nisto 
rec od zivota negova neupravna. I. Ancic svitl. 78. 
Licumirci i svi neupravni }udi i zene. ogl. 46. 
Zasto jest neupravna stvar pokaraocu, kada svoj 
grijeh kara. P. Posilovic cvijet 214. Dilovana 
. . . . svakolika neupravna i neizvrsna. A. Ka- 
nizlic uzr. 31. Da bi ga s tizim pristrasio i od 
onog posla neupravnoga odvratio. F. Lastric 
ned. 428. Molim stioce, da se dostoje ispraviti 
neupravna od slovoslozja, koja su utekla na 
stampi. svetn. 205. Molim te, dragi brate, da 
stogod najdes neugodno, neupravno i neuredno, 
s jubavju .... ispravis. M. Dobretic vi. 

NEUPRAV^ilV, adj. onaj, koji se «e moze 
upraviti (t. j. popraviti). Samo u Stulicevu 
rjecniku (inemendabilis). 

NEUPRAVNOST, /. nepravilnost ; vidi ne- 
upravan pod h. Samo u primjeru: Ako bi neu- 
pravnost rici bila samo po gramatici. M. Do- 
bretic 350. 

NEUPUTAN, neuputna, adj. onaj, koji se ne 
da uputiti (t. j. pouciti). Govori se u Lici (s na- 
znacenim akc.) J. Bogdanovic. — Ne razabira 
se pjravo znacene u primjeru: Zast' ostavi nega 
(t. J. pokojna zena svoga muza) neuputna uz 
nesretnu dicicu nejaku? (iz narodne pjesme slu- 
vonske). Zborn. za nar. ziv. 3, 36. — U Sulekovu 
nem.-hrv. i u Popovicevu rjecniku zabijezeno je 
znacene nem. unstatthaft (t. j. neumjestaiij, ali 
to je slabo pouzdano. U drugom od tijeh rjec- 
nika joi ima znacene nem. unanstandig (t. j. 
nepristojan), sto je sasma nepouzdano. 

NEUPUTNOST, /. nevjestina, upravo svojstvo 
onoga, koji je neuputan. Samo u primjeru: Ne- 
uputnost u torn poslu nase cejadi. J. S. Rejko- 
vic 255. Ima, istina, i u Popovicevu rjecniku, 
ali sa znacenima: neumjesnost, neprisiojnost 
(Unstatthaftigkeit, Unanstandigkeit), koja su 
sasma nepouzdana. ^ 

NEURAZENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
uraziti. Samo m Bjelostjencevu rjecniku (nevra- 
zene, incorruptio, integritas). 

NEURAZ^IV, adj. onaj, koji ne moze biti 
urazen, t. j. porazen. Samo u Bjelostjenievu 
rjecniku (nevrazjiv, inviolabilis, illaesibilis, in- 
vulnerabilis). 



NEURECAN 



117 



NEUSILAN 



NEURE6aN, neurecna, adj. onaj, koji ne moze 
biti urecen. Samo u rjecniku Belinu (neurecni, 
chi non pu6 esser ammaliato) i u Stulicevu (qui 
veneficio affici nequit). 

NEURED, m. Samo u Stulicevu rjecniku (ne- 
ured, vide nered). — Slabo pouzdano. 

NEUREDA, /. isto sto nered. Samo u Stuli- 
cevu rjecniku (neureda v. bezrednost). — Slabo 
pouzdano. 

NEUREDAN, neuredna, adj. inordinatus, in- 
concinnus . . . .; protivno: uredan. 

a) onaj, koji nije u redu, koji se ne drii 
reda. U rjecniku Belinu (adv. neuredno, senza 
ordine), u Voltigijinu (inordinate, unordentlich, 

— adv. neuredno, disordinatamente, unordent- 
licherweise) i u Vukovu (nicht ordentlich, male 
constitutus). Otari napraseni i neuredni. I. P. 
Lu6i6 bit. 50. Da kakvim neurednim stajanem, 
obziranem .... ne ucini se neujudan. M. A. 
ReJkovi6 sabr. 24. Neuredan nacin zivota po- 
od avno ga je bacio u dugove. Nov. srb. (1835) 116. 
Poucavajte neuredne , utjeSavajte malodusne. 
Vuk 1 sol. 5, 14. Neuredan, unordentlich. Jur. 
pol. term. 532. — Adv. Sam posad kumansku 
vojsku shodi i vidi ih neuredno stojeci. Starine 
3, 232. Kada neuredno i razpusteno zivimo. B. 
Leakovic gov. 40. Da se odvojite od svakoga 
brata, koji zivi neuredno. Vuk 2 sol. 3, 6. 

b) onaj, koji nije ureden, nadinen, kako 
treba. U rjecniku Mikalinu (adj. neuredan uz 
rijec nenacinen kao nezin sinonim, inconditus, 
inconcinnus, — adv. neuredno, nenacineno, in- 
conditus, inconcinnus, moralo bi biti: incondite, 
inconcinne!), u Belinu (incomposto, inelegante, 

— adv. neuredno, impolitamente, senza poli- 
tezza, inelegantemente, sconciamente, incompo- 
stamente) i u Sulekovu nem.-hrv. (unformlich). 
Velicini dostojanstva V. P. G. (t. j. Vasega 
XJvesisijetlog gospodstva) posvecujefm) moje ne- 
uredno spjevanje. B. Bettera or. i. Ovi moj ma- 
labni trud (misli se: kniga), premda neuredni i 
nenareseni, istomu prikazujem. A. Kacic kor. xi. 
Molim te, dragi brate, da stogod najdes neu- 
godno, neupravno i neuredno, s Jubavju . . . . 
ispravis. M. Dobretic vi. Neuredan, unformlich, 

— neuredna mjenica, unformlicher Wechselbrief, 
neuredna prijava, unformliche Anmeldung, neu- 
redna oporuka, unformliches Testament. Jur. 
pol. term. 528. Kad opazi Petra Mrkonida i ne- 
gove neuredne brke, od nega se huda preplasila. 
Nar. pjes. juk. 176. — Ovamo ide i znacene: 
neobraden (o zemji, po]u) u Belinu rjecniku 
(incolto, non coltivato). 

c) onaj, koji je preko reda, preko nacina, 
preko mjere besputan, pretjeran. Koji su (t. j. 
andeli) bez puti i bez neurednijeh ocutjenja. 
Cestit. sv. jos. 37. Vlastitom Jubavju svojom ne- 
urednom zaslipjen. F. Lastri6 test. 41b. Lako- 
most jest neuredna iliti savisna briga i zeja 
steci i uzdrzati bogastvo. ned. 127. Razumiti 
ovde imamo pozudu ocijuh iliti neurednu po- 
zudu bogastvah i raskosjah. A. Kanizlic fran. 150. 
Radi ove neuredne negove globode. kam. 280. 
Ocisti ono, sto je svjetovno i neuredne moje 
Jubavi. L. Rad:6 31. Krsis li pozude neuredne? 
I. M. Mateic 162. A. Sto je prozdrlost? B. Jest 
zeJa neuredna jizbino i pi6a. I. Velikanovic upuc. 
1, 354. — Adv. Ako 6ovik savise neuredno iliti 
brezrazlozno sam sebe Jubi. F. Lastric ned. 109. 
Kad se dava neuredno na naslads. L. Radid 13. 

cl) neva\ao, los. Sva ova .... za stignuti 
radosti nebeske neuredna i mlohava I'esu. Sta- 



rine 1, 220. Sve je pomankane od ploda zarad 
zemje neuredne, kamenite i dracne. F. Lastrid 
ned. 281. Izit ce na dvor sva djela neuredna i 
neskladna, od kojijeh se on isti sramio ter ih 
krio. D. Basic 272. Drugacije neuredne svide 
vrlo ozgor i Sijate bit ce. J. S. Rejkovid 392. 
Prva dilotvorja i rukotvorja jesu bila neuredna, 
a prvi zana^ije neumjetni. A. Tomikovid gov. 378. 
Sbog neuredne i neva}ale radne. P. Bolid vi- 
nod. 1, 32. — Adv. Ako se o safiuvanu viua ne- 
uredno ili nemarjivo radi. P. Boli6 vinod. 2, 259. 

NEUREDBA, /. isto sto nered u primjeru : 
Zivu6 naseg neuredbom doma. J. S. Re|kovi6 69. 
— V jednom primjeru znaci: glad. Aleksandar 
mnogo ih ubi (t. j. §estonogih i sestorukih ^udi) 
i mnogo ih uhiti i hotise ih v svit izvesti za 
cudo; da obifiaja im ne zuahu, ca jidu, i vsi od 
neuredbe pomrise. Starine 3, 279 (tako i u S. 
Novakovida aleks. 80). Bazvitak znacena taman. 

NEURED^IV, adj. isto sto neuredan (t. j. 
onaj, koji nije u redu) ; samo u primjeru : Premda 
se nama .... cine (t. j. u svijetu) neuredjiva 
mloga i nemilostiva. F. Lastric ned. 435. 

NEUREDNOST, neurednosti, f. svojstvo ono- 
ga, sto je neuredno (u kojemgod smislu toga 
adj.), bezredno ; protivno : urednost. V rjecniku 
Belinu (neurodnos, incoltura de campi, inele- 
ganza), u Voltigijinu (inordinatezza, Unordnung), 
u Stulicevu (nourednost, v. nered), u Sulekovu 
nem.-hrv. (Unformlichkeit) i u Popovicevu (Un- 
ordentlickeit, Unordnung). Rastedi u tijelu (t. j. 
djeca) rastu zajedno u svevolah i u opadini. Ko 
je kriv od ove neurednosti, djeca ali nihovi 
roditeji? D. Basic 4. Stavite svu pomnu za odi- 
stit ga (t. j. srce) od svake neurednosti. 79. 
Ah koja je neurednos, kqje sljepilo stavit se na 
pogibiju! Misli krst. 76. Tasta zena .... dangubi 
prid zrcalom za bo}e spoznat neurednos svoga 
lica. B. Zuzeri 3. Za ovi grijesak i neurednos 
tako malu primio je dvije pedepse. 145. Za 
ocitovati neurednost om(h), koji bi se . . . . 
sluzili naopako. Grgur iz Varesa 110. Ne moze 
biti, da ne bude velika neurednost u hotinu. A. 
d. Bella razg. 243. Ako su se dosad u konsulatu 
neke neurednosti dogadale. Nov. srb. (1834) 63. 
Govori se u Lici (s naznacenim akc). J. Bog- 
daiiovic. 

NEUREDEJ!^E, n. nom. verb, prema glag. ne 
r,:editi (t. j. ne obraditi). Sarno u Belinu rjec- 
n.ku (neuredenje, incoltura de campi). 

NEURES, m. stane bez uresa; samo u pri- 
mjeru : Noj ures je nagos ista, neures joj diku 
uzmnaza. I. Dordid pjes. 123. 

NEURESAN, adj. onaj, koji je bez uresa. 
Samo u rjecniku Belinu (inelegante, — adv. 
neuresno, inelegantemente, inornatamente) i u Stu- 
licevu (inornatus, — adv. neuresno, inornate, in- 
eleganter). 

NEURESNOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
uresno. Samo u Belinu rjecniku (ineleganza). 

NEURODAN, adj. isto sto nerodan; saino u 
primjeru: Sta je ova zemja neurodna, te ne 
rada bijela psenica? Nar. pjes. vuk 6, 156. 

NEURUCaN, neiirucna, adj. onaj, koji je 
s neruke, nezgodan, na pr. put. Govori se u 
Lici (s naznacenim akc). J. Bogdanovic. 

NEUSILAN, adj. slab •,i)rotivno: usilan. Samo 
u primjeru: Lagane sumje i neusilne vira sama 
ne izgoni. L Ancic vrata 19. 



NEUSILOVAN 



118 



NEUSTEPljiENSTVO 



KEUSILOVAN, adj. isto sto nettsilan. Samo 
u Stulicevu rjecniku (neusilovan, v. nesilan, — 
adv. neusilovno, v. nesiliio). 

NEUSKOLEBljilV. adj. onaj, koji ae ne moze 
uskolebati. Samo u Stulicevu rjecniku (immotus, 
immobilis 8 naznakom, da se 7ialazi u glag. 
brevijaru). 

NEUSKEATAN, neuskratna, adj. onaj, koji 
se ne moze uskratiti. Samo u Sulekovu nem.- 
hrv. rjecniku (unverweigerlich). 

NEUSKRATIV, adj. isto neuskratan. Izmedu 
rjecnika samo u Sulekovu nem.hrv. (unverwei- 
gerlich;. Potirda je jos samo: Neuzkrativ, un- 
verweigerlich. Jur. pol. term. .542. 

NEUSKVASAN, adj. cnaj, koji je bez kvasa ; 
samo u primjern : Jeai li posvetil u kruhu ne- 
UEkvasnu aiiti iiekiselu? P. Eadovcic nac. 544. 
NEUSKVRNIV. adj. isto sto neoskvrniv; sa- 
mo M primjeru: Svet, reuskvrniv, krepak, viran. 
J. Kavanin 108l>. 

NEUSKVRNOCA, /. isto sto neoskvrnenost ; 
samo u J. Kavanina na jednom mjestu (str. 345*), 
na kojem je te.iko uhvatiti svezu medu rijecima. 
NEUSLUZAN, neusluzna, adj. onaj, koji ne 
cini rado usluge; jjrotivno: usluzan. Satno u 
Sulekovu nem.hrv. rjecniku (undienstfertig) i u 
Fopovicevu (nicht dienstfertig). 

NEUSLUZNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neusluzan; protivno : usluznost. Samo u Sulekovu 
nem.hrv. rjecniku i u Fopovicevu (Undienstfer- 
tigkeit; — u Fopovicevu je jos i Unhoflichkeit). 
NEUSXAZAN, neusnazna, adj. onaj, koji je 
bez snage, slab. Samo u primjeru : Zac je josce 
kako jedan porod (stamp, porad) zacet, neusna- 
zan. P. Radovcic ist. 144. 

NEUSPJEH, m. stane bez uspjeha; protivno: 
uspjeh. Izmedu rjrcnika satno u Sulekovu nem.- 
hrv. (Misserfolg) i u Fopovicevu (Fehlschlagen). 
Ti mudraci pristaju na tuzbe proti neuspjehu i 
nevjezbini zastupnickoga rada. M. Pavlinovic 
razl. sp. 320. Ali se ja bojim neuspeba kod sve 
svoje dobre voje. M. D. Milicevic pom. 199. 

-sEUSPOMENA, /. nemislene na sto; samo u 
prwijtrima (u kojima je znacene: nemis(ene na 
ono, sto ce biti): five tvoje zio izhodi od ne- 
uspomene svrhe od griha. M. Radnic 11a. Slo- 
boda tolika grisiti u svako vrime ne porada se 
iz drag' ga korina niti raste, nego od zaborav- 
Jenja i neuspomene suda Bozije('7jj. F. Lastrid 
ned. 19. 

NEUSPREGNUCe, n. nom. verb, pjrema glag. 
ne uspregDuti (se), stane, kad se tko ne ce Hi 
ne moze uspregnuti. Samo u rjecniku Belinu 
(neuspregnutje, immortificazione, intenjperanza) 
i u Stulicevu (intemj erantia). 

NEUST, adj. onaj, koji je bez usta; samo u 
Stultievu rjciniku, vidi neustan, 

NEUSTALAC, neustaoca, m. lenivac; protiv- 
no: ustalac. Potvrda je samo: neustaoc, pigro, 
poltrone. S. Budmani. 

NEUSTAN, neusna, cdj. onaj, koji je bez usta. 
Samo u rjecniku Bjelostjencevu (nevusten, ino- 
rus) i u Stulicevu (neust, neustan, ore carens) 

NEUST A VAN, adj. 

a) onaj, knji se tie ustavja (na pr. kad 
bjeii) ; samo u primjeru : Nega protirage bi^ec 
neustavna. A. Knezovic 247. 

h) onaj, koji ne moze biti ustavjen; samo 
u Stulicevu rjecniku (effrenus, — adv. neustavno, 
effrenate). 



c) nestalan, promjenliv. U rjecniku nijed- 
nom. Koga cestb neustav'naja do ada snizi. S. 
Novakovic aleks. 71. O neverna i neustavna 
nesri(5e! Starine 3, 271. Za6 k nam dosal jesi, 
neustavnoga i nevojnoga svita caru? 283. Ki je 
prilika od miseca neustavna. J. Kavania 433^'. 

NEUSTAVJ^IV. adj. Samo u rjecniku Belinu 
(insopportabile, che non si pu6 sopportare) i 
u Stulicevu (irreparabili:3 s naznakom, da se 
nalazi u Sordica, ali u gradi za ovaj rjecnik 
sabranoj nije se iz toga pisca nasla nijedna 
potvrda, — adv. neustavjivo, sine remedio, irre- 
parabili jactura). Ocekivalo bi se, da neustavjiv 
znaci isto sto neustavan, ali tome nema po- 
tvrde ; nepouzdano je postavleno znacene i u 
Belinu rjecniku (t. j. nesnosan) i u Stulicevu 
(t. j. onaj, koji se ne moze naknaditi). 

NEUSTEGNUCE, n. nom. verb, prema glag. 
ne ustegnuti (se), stane, kada se tko ne ce ili 
ne moze ustegnuti. Izmedu rjecnika samo u Be- 
linu (neustegnutje, incontinenza, intemperanza) 
i u Stulicevu (incontinentia^ i samo u dvije 
knige. Neustegnutje jest naslidovati sva svoja 
nasladjenja i vo}e, kako mu dohodi od srca. P. 
Posilovic cvijet 163. Da vi ne bi naopastovala 
hudoba radi neustegnuca vasega (iz lat. ne tentet 
vos satanas propter incontinentiam vestram. 
1 cor. 7, 5). J. Matovic 309. On ce upauuti u 
ovo neustegnuce, koje se zove prijubodinstvo. 388. 

NEUiJTRASAN, neustrasna, adj. onaj, koji 
se ne strasi. Samo u Fopovicevu rjecniku 
(furchtlcs). 

NEUSTRA§IV (jamacno je takav akc), adj. 
isto sto neustrasan. Izmedu rjecnika samo u 
Fopovicevu (furchtlos) i samo u primjeru: Vjerni 
poslanik bjese neustrasiv. D. DaniSic u Iveko- 
vicevu rjecn. 

NEUSTRASIVOST, neustrasivosti (jamacno 
je takav akc), f. svojstvo onoga, koji je neu:>tra- 
siv. Samo u Fopovicevu rjecniku (Furchtlosig- 
keit). 

NEUSTRASNOST, f. isto sto neustrasivost. 
Samo u Fopovicevu rjecniku (Furchtlosigkeit). 

NEUSTRPIV, adj. a) isto sto nestrp^iv pod a. 
Samo u Belinu rjecniku (impatiente, — adv. 
neustrpivo, impatienJemente). — bj isto sto ne- 
strpliv p>od b. Samo u Stulicevu rjecniku (ue- 
ustrpiv, V. nepodnosan). 

NEUSTRP^EN, pas. partic. zanijekani prema 
ustrpjen, isto sto. neustrp\iv. Izmedu rjecnika 
samo u Mika^inu (impatiens, intolerans) i u 
Belinu (neustrpjen, impatiente). Kako vide, da 
je jedan covjek srdit i neustrpjen, draze ga. M. 
Divkovid bes. 203. Ako bi . . . . rekao koju rijec 
neustrpjenu. V. AndrijaSevic dev. 40, Neustrpje- 
nim moga kriza odlucujem tezko brime. J. Ka- 
vanin 50b. Dusa moja .... neustrpjena u toj 
2e)i gine. A. Vitajid istumi 276. — Adv. Nisu 
3 ustrpjenjem pofiekali vo}u negovu, nego udije 
mrmnahu neustrpjeno. A. Vitajid istum. 369. 

NEUSTRPl^ENOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neustrpjen. Izmedu rjecnika samo u Belinu (ne- 
ustrpjenoa, impatienza) i samo u primjeru: 
Mislio je, da je bolest negovoga narastaja bila 
neustrpjenost u nauci. M. Pavlinovic rad. 140. 
NEUSTRPl^ENSTVO, n. isto sto neustrp]enost. 
Izmedu rjecnika samo u Belinu (impatienza) i u 
Stulicevu (neustrpjenstvo, impatientia s primje- 
rom iz neke dubrovaike knige: oncas u neustr- 
pjenstvu uskosis se i uznemiris^. Fotvrda se 
naSlo samo u nekoliko dubrovadkih kniga. Nije 



NEUSTEP^ENE 



119 



NEUTIS^IV 



boje .... radi neustrpjeustva jedne ure uvijek 
trudnu sluzbu sluziti. B. Qradic djev. 181. Koji 
ft. j. davo) napastuje od neustrplenstva. M. Or- 
bin 8. I to ne cini tvoje neustrplenstvo. B. 
Kasic nasi. 137. Da boles ne uzbude me dovestit 
na neustrpjensbvo. I. Avilini 320. Istuc me ne- 
pristavDijem progonstvom potisnut u neustrpjen- 
stvo. I. Dordi6 salt. 112. Biliste rekli jednu 
laz all se stavili u neustrpjenstvo? D. Basic 164. 
Cuvas li se od laza, od neuztrpjenstva? Misli 
krst. 77. 

NEUSTRPl^ENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne ustrpjeti se. Izmedu rjecnika samo u Mika- 
linu (neustrpjenje, intolerantia, impatientia) i u 
Belinu (neustrpjenje. impatienza). Sablaznuju se 
i prihoju v neustrplenje. Transit 219. Neustrpjeni 
u neustrpjenju svomu vece puta gube duse svoje. 
M. Divkovid bes. 205. Nemoj po neustrpjenju 
skratiti venae tvoj. A. Georgiceo nasi. 210. Cini 
mali grijeh od neustrpjenja. B. kasid zrc. 99. 
Ako bi me napastovo neustrplenjem. V. Andri- 
jasevic dev. 56. Ako te neustrpjene nadskoci, 
misli na ouo, §to je Isukrat trpio. M. Radnic 
481a. Zato iz srca svoga izgoni neustrpjenja i 
nemire. P. Kanavelic 272. Ne mogose ga pri- 
dobiti neprijateji srcbom i neustrpjenjem. F. 
Lastric test. 19*. Iskcreni se moje neustrp|ene. 
J. Banovac prisv. ob. 36. Da mu se bude srce 
obratilo u kamenovito neustrpjene i nenavidost. 
E. Pavic prosv. 2, 76. Prvu (t. j. srgbu) porada 
neustrpjene i nerazlozitcst. M. Dobretic 206. 
Xajgorja jest bolest,; koju covik s neustrpjenem 
podnasa. M. A. Eejkovic sabr. 10. 

NEUSTEPJ^IV, adj. isto sto nestrpliv; pro- 
tivno: ustrpjiv. 

a) isto sto nestrpliv pod a. U rjecniku ni- 
jednom. Ako su neustrpjivi bill i neharni u mo- 
litvi. S. Budinic ispr. 87. Ah neustrpjivi krstja- 
nine! za svaku najmanu suprofifsdinu srdis se. 
Michelangelo 70. Coek neustrpliv podnijece go- 
lemu stetu. M. Radnic 2758'. Mnogo sam puti 
slagao .... bio sam neustrp}iv. A. Kadcic 204. 
Koliko je pogiblivo coviku u potribi postavje- 
nomu biti oholu i neustrpjivu. E. Pavic ogl. 326. 
Zasto si do sada tako neustrpliva bila? A. Ka- 
nizlic uzr. 107. Koja je fajda svrhu Isusa za- 
liti, a pod svojim krizem biti neustrp}ivu? D. 
Rapid 223. Nisu za ovo dilo |udi smuseni, ne- 
uztrpjivi. M. Zoricid osm. 139. Sto se tko zarad 
koje neprilike svrhu staged neuztrpjiv ukaze. 
J. S. Ee}kovid 417. Tuzili su ga . . . . da je on 
jedan covik neuztrp}iv. A. Tomikovid gov. 245. 
— Adv. Neustrpjivo svoj svit slidi. J. Kava- 
nin 255a. 

b) isto sto nestrpliv pod b. Izmedu rjecnika 
samo u 3Iika}inu (nestrpliv, sto se ne moze 
trpiti, intolerabilis, — ado. nestrp|ivo, intole- 
ranter) i samo u primjeru: Ako si rekao rijeci 
neustrpjive, ubodjive, srcjive . . . . na druzijeh. 
B. Kasid zrc. 60. 

c) onaj, koji ne moze zajedno biti s kirn, 
tal. incompatibile, nem. unvertraglich. Samo 
It primjeru: Nika jesu nadarja neustrpjiva, koja 
od jednoga samoga celadeta ne mogu biti uz- 
drzana. A. d. Costa 1, 215. — Nepouzdano. 

NEUSTRPJ^IVAC, neustrpjivca, «i. covjek ne- 
ustrpjiv. Samo u primjeru: Ah neustrpjivce, 
pafie drzis, da skruseno i bogojubno zives. 
Michelangelo 70. 

NEUSTRPl^IVOST, f. svojstvo onoga, koji je 
neustrpjiv. U rjecniku nijednom. A ti takija 
pades u neustrp|ivu sumornost i u sumornu ne- 



ustrpjivost. D. Rapid 223. Od kojih se najvece 
grihah paziti imaju bolestnici? 1. od odvece 
mekoputnosti, 2. neustrpjivosti, mrmjana. I. Ve- 
tikanovid upud. 3, 140. Neuztrp}ivost Sofije nije 
dala vrime nemu, da moze ovu svoju odluku 
izpuniti. A. Tomikovid ziv. 50. Sad ga probu- 
duje na neustrp}ivost (stamp, neustrplivost), na 
srgbu i na holost. B. Leakovid nauk 219. 

NEUSTRUCaN, neustrucna, adj. onaj, koji 
se ne ustruca (t. j. ne usteze). Samo u Belinu 
rjecniku (intemperante). 

NEUSTRUCAlSfE, n. nom. verb. j)rema glag. 
ne ustrucati se. Samo u rjecniku Belinu (ne- 
ustrucanje, intemperanza) i u Stulicevu (ne- 
ustrucane, v. neustegnuce). 

NEUSUDENE, n. notn. verb, prema glag. ne 
usuditi se. Samo u Stulicevu rjecniku (cuncta- 
tio, animi fluctatio). 

NEUSESTAN, adj. isto sto nesestan (vidi 
tamo). Samo u primjeru: Je li joj (t. j. dje- 
vojci) mrjavo stogod, trci li joj koji pram priko 
reda, stoji li joj sto neusesno, da je grdi. B. 
Zuzeri 148. 

NEUSKOPAN, neuskopna, adj. onaj, koji se 
ne moze uskopiti. Samo u rjecniku Belinu (cosa, 
che non si pu6 castrare) i u Stulicevu (qui ca- 
strari nequit). 

NEUTAZAN, neutazna, adj. isto sto neutaziy; 
samo u Stulicevic rjecniku (neutazan, v. neutaziv, 
— adv. neutazno, implacabiliter). 

NEUTAZIV, adj. onaj, koji se ne mozeuta- 
ziti (t. j. umiriti, ublaziti, utjesiti). X) rjecniku 
Mika\inu (implacabilis, — adv. neutazivo, im- 
placabiliter), u Belinu (implacabile [s. v. placa- 
bile], inconsolabile, che non pu6 mitigarsi) i u 
Stulicevu (implacabilis, — adv. neutazivo, im- 
placabiliter). Da vas zaglusaju ovi vaji i ove 
tuzbe neutazivo. D. Basid 154. Jesu pridosadni 
i neutazivi prema narodu ludckomu (t. j. da- 
voli). J. Matovid 467. 

NEUTAZ^IV, adj. isto sto neutaziv. Samo u 
rjecniku Bjelostjencevu (nevtazjiv, implacabilis, 
irrecouciliabilis, inexorabilis, nevtazfiva srditost, 
ira capitahs, — adv. nevtazjivo, implacabiliter) 
i u Jambresicevu (nevtazjiv, implacabi.is, — adv. 
nevta^jivo, implacabiliter). 

NEUTAZ^IVOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neutazliv. Samo u rjecniku Bjelostjencevu (nev- 
tazjivost, implacabilitas, duritia inexpugnabi- 
lis) t u Jambresicevu (nevtazjivost, implacabi- 
litas). 

NEUTISeNOST, /. stane, kad je tko neutisen 
(t. j. neumiren). Samo u Jambresicevu rjecniku 
(nevtisenost, implacabilitas, — u lat. dijelu). 

NEUTISENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
utisiti. Samo u Jambresicevu rjecniku (nevtisene, 
implacabilitas, — u lat. dijelu). 

NEUTISIV, adj. onaj, koji se ne moze utisati 
(umiriti, ublaziti). Izmedu rjecnika samo u Be- 
linu (grijeskom ,neutjesiv', implacabile, s. v. pla- 
cabile). Srditost sudca tada doisto nepomirjiva 
i neutisiva. I. Velikanovid upud. 1, 309. 

NEUTIS:^IV, adj. isto sto neutisiv. Izmedu 
rjecnika samo u Bjelostjencevu (insedabilis) i 
samo u primjeru: Premda sam ja bio ostar i 
neutisjiv na takvi nacin, da koji bi se smio 
usuditi, da me pogrdi i uvridi, odmah sam ga 
cinio kastigati. A. Tomikovid gov. 223. 



NEUTJESAN 



120 



NEUZDANCA 



NEUTJESaN, adj. onaj, koji se ne moze utje- 
giti. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (sa sna- 
cenem krivo recenim: nou consolatoriua, qui 
solatium aflerre nequit, t. j. onaj, koji ne moze 
utjeiiti koga) i u Popovicevu (neutesan, tro3tlo8). 
S neutjesnijem tac suzami svijetu ih svemu 
objaTJte. B. Bettera u N. G. Bani6a 19. Utopi 
ma rijec na U3ti(/<^ more pla6a neutisnoga. J. 
Kavanin 434*». Togda bystb mezdu narodomb .... 
tuga i pla6b neutesna. Glasnik 20, 17. Ne bi li 
DOS .... videci nas pe6alne i neutSsue ut3sio. 
Nov. srb. (1834) 193. — Adv. Plakahb neutSSbno. 
Starine 4, 72. NeutiSno raj izgubjen gorko zali. 
J. Kavanin 414*. Tuzi neutesno. J. Rajic boj 9. 

NEUTJESI^IV, adj. isf) sto neutjesan. U rje6- 
niku nijednum. Svikolici plakahu neutes}ivom 
bolesti. P. Bakbic 190. Uzrokovao je u arcu otca 
neutisjivu zalost. A. Tomikovic ziv. 10. Ustade 
jih neuti§|ivi jauk. M. A. Eejkovic sabr. 58. — 
Adc. Neutiijivo pla6uci dojde u tavnicu. M. A. 
Be}kovic sabr. HI. 

NEUTJESnOST, /. stane onoga, koji je ne- 
utjesan. Samo u Popovicevu rjeiniku {ueatesnost, 
Trostlosigkeit). 

NEUTRENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
ntrti. Samo u Stulicevu rjecniku (neutrenje, im- 
mortificazione). 

NEUTKP^^ENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne utrpjeti. Samo u primjeru: Srd'ce jego krepko 
bi3t ne smetajust' se nijednim neutrpinjem (iz 
lat. cor manet immobile ad nuUam se vertens 
impatientiam). Starine 23, 123. 

NEUTRPl^IVNOST, /. isto sto neustrpjivost ; 
satno u primjeru: Na prijutoj ovoj muci nikakva 
zlamena od neutrpjivnosti (stamp. -1-) ne ukaza. 
A. Kanizlic bogojubnost 324. Pridjevu neutrpji- 
van, od kojega bt ova imenica bila izvedena, nije 
se nailo potvrde. 

NEUTRUDAX, neutrudna, adj. onaj, koji se 
ne utruduji' (radeci), tieumoran. Izmedu rjecnika 
aamo u StuUcevu (neutrudan, v. neumoran 8 na- 
enakom, da je iz glag. brevijara, — adv. ne- 
utrudno, v. neumorno;, u Sulekovu nem.-hrv. 
(unermiidlichj i u Popovicevu (rastlos, unermiid- 
lich>. Odavde se rada .... prileino i neutrudno 
ispojnenijo svake svoje duznosti. D. Obradovid 
Bov. 14. A med Rusi Potemkin, soldat noutrudni. 
.1. Rajic boj 32. .Svakome je poznano, kako je 
negovo neutrudno nastojane bilo napredno. Nov. 
arb. (1835) 10. — Adv. Koji se neutrudno o torn 
stAra. Nov. srb. (1834) 93. 

NEUTRUD;.IV, adj. isto sto neutrudan. Sa- 
mo u rjfiniku Jijelostjencevu (indefessus, infa- 
tjgabiiis) I u Jambresiievu (adv. nevtrudlivo, 
infatigabiliter, — 4i lat. dijelu). 

NEL'TRUI)NO."-T, /. svojstvo onoga, koji je 
nfutrudan, neumornoat. Samo u Sulekovu nem.- 
hrv. rjfcmku > L'nermudlichkeit). 

NEUTVRDIV, adj. samo u Stulicevu rjeinikn 
(neutvrdiv, v. nepotvrdiv). 

NEUTVRDENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne utvrditi. Samo u primjeru (u kojrmu se ne 
ratabira pravo znacene) : Bojo bi bilo, da nijo 
bila poznaiia pravda ni ne put, nego po!<lije po- 
znavbi ju povratiti se natrag po neutvrdenu 
fit lat. melius erat illis non cognoscere vitam 
jusiitiae quam post agnitionom retrorsum con- 
verti ab eo, quod illis traditum ost, sancto 
mandato. 2 petr. 2, 21). M. Radnic 518l>. Tako 
je t u M. Zoricica osm. 130 



NEUVEO, neiivela, upravo partic. jiret. zani- 
jekani prema uveo, onaj, koji ne vene, ne pro- 
pada. Samo u Popovicevu rjecniku (neuveli, 
unverganglich, unverwelklich). 

NEUVJERENOST, /. isto sto nepouzdane. 
Samo u primjeru: Kakova prokleta neuverenost 
je to! (iz tal. che maledetta diffidenza e questa!^. 
D. Obradovic bas. 334. 

NEUVREDAN, adj. onaj, koji nikoga ne vri- 
jeda, nikome ne iini zla. Samo u primjeru : Sto 
takvog, Boze moj, neuvridno jato sagrisi? M. 
Katan6ic 53. 

NEUVREDIV, adj. onaj, koji ne moze Hi ne 
smije biti uvrijeden. Samo u rjecnicima, i to u 
Mikalinu (neuvrjediv, koji se ne moze uvrije- 
diti, inviolabilis), u Belinu (neuvrjediv, che non 
pu6 esser offeso) i u Stulicevu (neuvrjediv, in- 
violabilis s naznakom, da je iz glag. brevijara, 
— adv. neuvrjedivo, inviolate, incorrupte, in- 
tegre). 

NEUVREDl^IV, adj. isto sto neuvrediv. U 
rjecniku nijednom. Nouvrjedjiv, unverletzbar, 
unverletzlich. Jur. pol. term. 541. — U qvom 
se primjeru ne razabira pravo znacene : Cisti, 
neuvridjivi i Bogu ugodni ucineni jesu naslid- 
nici. J?. Budini6 suma 183*. 

NEUVREDl^IVOST, /. svojstvo onoga, koji je 
neuvred\iv. Potvrda je samo: Neuvrjedjivost, 
Unverletzbarkeit. Jur. pol. term. 541. 

NEUVREDENSTVO, n. stane, kad ne moze 
tko biti uvrijeden, kad mu se ne moze nauditi. 
Samo u primjeru: Buduci im grih digao (hja.]i- 
nu od neumrlstva i neuvridenstva. A. Kacic 
kor. 3. 

NEUVREDENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne uvrijediti. Sumo u Stulicevu rjecniku (ne- 
uvrjedene, id per quod quis doloribus non 
[stamp, bez non] obnoxius est). 

NEUZBRAN, adj. nezabranen, Slobodan. Samo 
u Danicicevu rjecniku (nevtzbranbnb, non im- 
peditus sa dvije 2)0tvrde iz xiv vijeka). Da ima 
hoditi .... svobodno i nikimb nevbzbranbno po 
vsoj zem}i. Mon. serb. 188. Da gredu nevbz- 
branno po carevi zemji. 8pom. sr 1, 5. 

NEUZDAN, upravo pas. partic. zanijekani 
prema uzdan. 

a) isto §to nepouzdan pod a. U rjecniku 
Belinu (inconfidente, s. v. confidente, — infe- 
dele, cioe chi non osserva la fede). Nemoj dakle 
nu (t. j. dusu) neuzdanomu i neistinitomu do- 
godaju priporucivati. P. Knezevic osm. 76. Da 
je ni(/tjova zenidba sumjiva, neuzdana i nesta- 
novita. M. Dobretic 506. 

h) isto sto nepouzdan pod b. U rjecniku 
Mikalinu (diffisus, — adv. neuzdano, diffidenter), 
u Belinu (diffidente, — adv. neuzdano, diffiden- 
temente), u Bjelostjencevu (neuzdan, v. neufan) 
t u Jambresicevu (adv. neuzdano, diffidenter — 
ti lat. dijelu) i samo u primjeru: Neuzdan se 
clovik brine i prezrednu pomnu stavi, da uz- 
hrani svoje sine. I. IvaniSevic 19. 

NEUZDANCA, /. isto sto neufane; protivno: 
ttzdanca. Samo u dva pisca. Pade u toliku za- 
lost i neuzdancu, da obisi sam sebe. B. Kasic 
in. 37. Od neuzdance u pomoc Bozju i od sfoga 
spasenja. zrc 129. Neuzdanca (u izd. 1913, a u 
xzd. 1861 je neuzdanje) cic grihova neuklon utop 
daje avakomu. J. Kavanin 339'J. LJ prvom je 
primjeru znacene rijeci neufaiio pod b, a u dru- 
gome i trecem ono pod a. 



NEUZDANSTVO 



121 



NEUZMOZAN 



NEUZDANSTVO, /. isto sto neuzdane. Izmedu 
rjecnika samo u Belinu (diffidenza) i u Jambre- 
sicevu (diffidentia, — u lat. dijelii) i samo u 
primjeru: Kane od duse . . . . pritegau neku crnu 
vlagu od nemirnijeh neuzdanstva i za rijot 
ovako, neufana. B. Zuzeri 169. 

NEUZDAl^E, n. nom. verb, prema glag. ne 
uzdati se. U rjecniku Mikalinu (neuzdanje, dif- 
fidentia), u Belinu (diffidenza), u Bjelostjencevu 
(uz rijec: nepoufan; diffidentia) i u Jambresicevu 
(diffidentia, — m lat. dijelu). Da oni nemocnik 
upade u grijeh od neuzdanja. M. Orbin 82. Da 
I'e kruto napastovan od nevirnosti, od neuzdanja 
i omrazi suprotiva Bogu. P. Radovcic nac. 63. 
Znaduc, da je tvrdo ufanje mnozih grisnijeh 
sahranilo, a opako neuzdanje bezpametno izgu- 
bilo. J. Kavanin 64^. Da ih Bog propuati za 
pedepsu slabovjerstva i neuzdana u nega. T. 
Ivanovic 53. 

NEUZDE.ZAN, neuzdrzna, adj.'onaj, koji se ne 
ce Hi ne moze vzdrzati, neumjeren. Izmedu rjec- 
nika samo u Stulicevu (neuzdrzan,. neuzdrzna, 
V. ueustegnut, — adv. neuzdrzno, v. neustavno) 
i samo u jednoga pisca. Kad u puti trijezni ni- 
jesmo i ueuzdrzni u jidenju. J. Kavanin 347^. 

NEUZDRZANIK, m. onaj, koji se ne ce Hi 
ne moze uzdrzati. Samo u primjeru: Toliko ne- 
uzdrzanik za muocati (iz lat, tarn incontinens 
in tacendo). B. Kasic nasi. 264. 

NEUZDRZAI^IE, n. nom. verb, prema glag. 
ne uzdrzati (se). Izmedu rjecnika samo u Stuli- 
cevu (neuzdrzane, v. neustegnuce s naznakom, 
da je iz glag. brevijara). Od jednoga velika 
griha, ki se zove nevzdrzanje od cistoce. Kolu- 
nic zborn. 97. Matrimonij .... provida slabosti, 
mlohavju i neuzdrzanju clovicaskomu. S. Budinic 
suma 113a. gto saiu sagrisio suprot tebi neuz- 
drzanjem i bezrednosti od mojijeh ocucenja. B. 
Kasic nac. 64. Smrt dogoditi se bude po neu- 
mitnosti od licnika oli po neuzdrzanju ranenoga. 
A. d. Costa 2, 165. Kad zena ima potribu s mu- 
zem se puteno sastati, muz je duzan to s nom 
uciniti .... za nezinu slabost i neuzdrzane pu- 
teno. M. Dobretic 536. Da vas sotona ne iskusa 
vasijem neuzdrzanem. Vuk 1 kor. 7, 5. (Vuk je 
to uzeo iz crkvenoslav. HCBOsiiepacaHie, kako sam 
kaze u predgovoru Novoga Zavjeta vi). 

NEUZDRZIV, adj. isto sto neuzdrzliv; samo 
u Stulicevu rjecniku (neuzdrziv, v. neustegnut). 

NEUZDRZLIV, adj. onaj, koji se ne ce Hi ne 
mose uzdrzati. Izmedu rjecnika samo u Danici- 
cevu (nevbzdrbzlivb, incontinens s yotvrdom iz 
srpskoslov. rukopisa xvi vijeka) i u Popovicevu 
(unenthaltsam) i samo u primjeru: Tako neuz- 
drzjiv u tvomu mucanja (iz lat. tarn incontinens 
in tacendo). A. Georgiceo nasi. 307. 

NEUZDRZNIK, m. isto sto neuzdrzanik. Iz- 
medu rjecnika samo u Stulicevu (homo intem- 
perans s naznakom, da je iz glag. brevijara) i 
samo u primjeru: Jer ce }udi po-itati .... opa- 
daci, nevzdrznici, bijesni. Vuk 2 tim. 3, 3. (Vuk 
je to uzeo iz crkvenoslav. HeBoa/iepHCHHK'b, kako 
sam kaze u predgovoru Novoga Zavjeta vi). 

NEUZDRZNOST. /. svojstvo onoga, koji je 
neuzdrzan. Samo u Stulicevu rjecniku (neuzdrz- 
nost, V. neustegnuce). 

NEUZIMANE, n. nom. verb, prema glag. ne 
uzimati. Samo u primjeru: A nekomu dozlovije- 
dilo .... sve davane, a neuzimane. Osvetn. 3, 21. 

NEUZIMATE^jAN, adj. nejasna znacena; sa- 
mo u primjeru: Prvo je (t. j. medu mukama u 



paklu) zvano teplo i mrzlo i nevzimate^no. 
Korizm. 24t>. 

NEUZINA, /. selo u Banatu u eparhiji temis- 
varskoj; upravo : Srpska Neuzina. Neuzina nosi 
ime od Turcina Neuzin-age temisvarskog. Kad 
su Turci u Banatu bill, Neuzin-age pustara je 
dobro ovo bilo. Sem. miti*. (1878) 96. Naznaceni 
akc. zabHezio V. Arsenijevii, od koga su i ove 
rijeci: Neuzinac, Neuzinca, covjek iz Neuzine, — 
Neuzinka, zensko otud. 

NEUZLEN, adj. onaj, koji je bez uzla. Samo 
u Jambresicevu rjecniku (nevuzlen, enodis, — u 
lat. dijelu). 

NEUZMIRIVATI, neuzmirujem, impf. isto sto 
uznemirivati. Samo u primjeru: Neuzmiruju nas 
pogrdama svojim. A. Kanizlic kam. 164. — Da 
nije pogrjeska mjesto uznemiruju? 

NEUZMJERAN, adj. isto sto neizmjeran; sa- 
mo u jednoga pisca. Pismo u sebi malahno, a 
u vrijednosti i kreposti neuzmjerno. B. Kasic 
in. 20. Dobivase dusi sfojoj ljepo3t i radost ne- 
uzmjernu. per. 6. 

NEUZMNO§TVO, n. isto sto neuzmostvo (vidi 
tamo). 

NEUZMNOZAN, adj. isto sto neuzmozan 
(vidi tamo). 

NEUZMOLAN, adj. isto sto neumolan. Samo 
u rjecnicima, i to u Behnu (ueuzmolni, ineso- 
rabile), u Bjelostjencevu (neuzmolni s naznakom, 
da je .dalmatinska' rijec, inexorabilis, uz rijec 
nevmo|en, t. j. neumolenj i u Stulicevu (neuz- 
molan, v. neumolan). 

NEUZMOSTVOj^n. a) isto sto nemoc, bolest ; 
samo u primjeru: Cini clovika priti v nedug ili 
V nevzmozstvo. Koluni6 zborn. 230, — b) isto 
sto nemogucnost pod b; samo u primjerima (u 
kojima je -mno- mjesto -mo-); Zazva Gospodin 
mnogu muku, neuzmnozstvo (t. j. da bogatac 
ude u carstvo nebesko). M. Radnic 85l>. Neuzmno- 
stvo ve6e zloce. J. Kavanin 45*. 

NEUZMOZAN, adj. nemoguc, nemozan, ne- 
mocan; protivno: uzmozan. Mjesto -mo- nalazi 
se u nekoliko kniga xvi— xviii vijeka -mno- (u 
jednoj knizi -mlo, vidi potvrdu iz Lastrica pod 
a, b, aa) ; tako je i uzmnozan pored uzmozan 
(vidi tamo). Najkasnija je potvrda (i za -mo- i 
za -mno ) u Stulicevu rjecniku. 

a. onaj, koji ne moze biti; vidi nemozan 
pod b, nemoguc 2)od c. U rjecniku Belinu (ne- 
uzmozni, impossibile), u Bjelostjencevu (neuz- 
mozni, v. nemoguini) i u Stulicevu (neuzmozan, 
impossibile, qui fieri nequit), 
a) nemozan. 

aa) adj. Zato ni neuzmozno (mjesto 
neuzmozna poradi sroka) svaka ric prid Bogom, 
da vse je uzmozno sa kripostiu negovom. M. 
Marulic 168. Boze, komu nijedna stvar je ne- 
uzmozna. Transit 191. Neuzmozno ki dilo ne 
cini. H. Lucie 244. Neuzmozne stvari ne hlepi 
ni cini. P. Hektorovic 39. Bog ne zapo- 
vida stvari neuzmozne. §. Budini6 suma 189*. 
Lijecnici sumnahu neuzmoznu stvar, da ce ostati 
ziv. B. Kasic in. 35. Da je stvar neuzmoXna 
istumaciti. P. Radovcic nac. 115. Komu nije ni- 
jedna stvar neuzmozna. M. Divkovic nauk^ 388. 
Komu (t. j. Bogu) nije stvar nijedna neuzmozna. 
I. T. Mrnavic nauk (1702) 9. Premda je stvar 
teska Jubiti neprijateje, sasvim tim nije neuz- 
mozna. A. Kanizlic fran. 217. 



NEUZMOZANSTTO 



122 



neva:^alac 



bb) ado. Vidiv je»o svetlesta se velmi, 
jako oku clovecu nevzmozno gledati. Starine 
23, 105. Nevzmozno mu je vlisti v raj prez po- 
kore. Korizm. 63^. Ako li ti neuzmozno je v 
Macedoniju dojti. Starine 3, 318. Mucno je, page 
neuzraoinojemnozijehuglaviti. B. Kasic per.vm. 
J ere jo neuzmozno, da Bog re6e laz. I. T. Mr- 
navic ist. 8. Kako je neuzmozno drzati plamen 
od cgna u slamu. da se ne uzeze. K. Mazaro- 
vic 97. >^Lo sciiiase, da je neuzmozno, poznade 
posli, da je lasno. A. Kanizlid utoc. 67. 

h) neuzmnozan. U rjecniku ^likajinu (ne- 
uzmno^ni, neuzmozivi, sto ne moze biti, impos- 
sibilis) t M atulicevu (neuzmnozan, v. nemoJan). 

(ta) adj. Ne bude neuzmnozna (pisano i 
gtampano neuzmnozno) prid Bogom svaka rijec. 
N. Ranina 16*. Ne bude neuzmno2na svaka ric 
prid Bogom. I. Bandulavic 4^. Da ucini zarad 
tebe ono, sto bijase neuzmnozno. M. Radni6 336*. 
Koja |udem se ciiiahu neuzmnozna dostignuti. 
A. Vitajic istum. 56. Neuzmnozna stvar je ovdika 
svijet ov taiti uzivati, a po smrtj pak gorika 
onu vje6nu slavu imati. ost. 313. Cinimo, da su 
nekoristna dostojanstva Isukrstova i nase spa- 
senje neuzmnozno. I. Marki 53. Odgovorise, da 
bijase stvar neuzmlozna iliti ne bijase moguce 
nasititi. F. Lastric od' 246. Zapovidi Bozje ne- 
uzmnoine su za obsluziti fioviku. I. P. Lucie 
nar. 7. 

hb) adv. Sto je tebi neuzmnozno, negovu 
je velicanstvu veoma lasno. I. Drzic 212. Budi 
da mudna stvar jest fioviku ostarivsi u zlu 
okrenuti se . . . . nistanemane ovo nije neuz- 
mnozno krstjaninu. P. Posilovi6 nasi. 34^). Tako 
je neuzmnozno ustegnuti gorudu vo}u. K. Maza- 
rovic 98. Neuzmnozno je covjeku nositi sebe u 
rukami svojijema. J. ^latovic 205. Siditi na 
pn'stoju 8 andelim jes musao,- pace neuzmnozno. 
A. d. Bella razg. 183. 

b. onaj, koji ne moze, koji nije kadar ; sa- 
mo M jirimjerima: Kopjem razbijenim uzvojevat 
neuzmo2na (tako je u izd. 1861, a u izd. 1913 
je ncuzmnazna) si. J. Kavanin 286»i. Ali mi 
krati slabost pera moga neuzmozna sliditi .... 
onu gorucnost. A. Kaniilic fran. 12. 

c. into Ho tiemocan, t. j. bolestan; samo u 
primjeru: Da nevzmozni, knasti ih bez voja kogo 
uda suscei v kler ne primut se. §. Kozicid ll**. 

NEUZMOZANSTVO, n. isto sto neuzmoz- 
nost; samo u primjeru: Po nevzmozanstvi od 
jspovidi. Korizm. 60*. 

NEUZMOZIV, adj. isto sto neuzmozan; samo 
u Mtk'ilxnu rjeiniku (vidi kod neuzmozan pod 
a, f>). 

NP^UZMOZNOST, /. svoJHtvo nnoga, sto je 
neuzmozno (u smislu toga adj. pod a.). Izmedu 
rjeinika samu u Belinu (neuzmoznos, impossi- 
biliti) t tamo u jirimjerima (od kojih je u dru- 
gome -mlo- mjesto -mno-, a to mjesto -mo-): 
j^ubav . . . . od neuzmo?.nosti ne tuzi se (iz lat. 
amor . . . . de impossibilitate non causatur). B. 
Easic na<fl. 107. Nije uzmlozno niti moguce 
nikada, da tkogod more sluziti dvima go- 
spodarom .... razlog od ove neuzmloinosti jest 
oiit. F. Lastric od' 266. 

NEUZRIV, adj. onaj, koji se ne moze uzrcti; 
.-iamo u primjeru: O neuzrivi satvoriteju od 
sfijeta! (it lat. o invisibilis conditor mundi!). 
B. Kasic nasi. 245. 

NEUZGANE, n. nom. vf.rh. prema glag. ne 
uigati. Samo u primjeru: Siabost i neuzgane u 
nasif/j) molitvafA^. M. Dobretic 213. 



1. NEVA, /. od mila mjesto nevjesta; ispor. 
neka. Izmedu rjecnika samo u Vukova (hyp. 
V. nevjesta s primjerom iz nar. pjes. vuk 1, 336: 
Mlada neva vodu nela, nad vodu se nadvodila). 
Kako radi oko neve j^ubmir mladi. I. Dordic 
pjes. 344. Marvu doji po tri puta neva. J. S. 
Rejkovic 337. Zelene visne trgahu, na kona nevi 
davahu, neva ih liskom prosiple. Nar. pjes. vuk 
1, 304. Svaka je dobra devom, no da je vidimo 
nevom. Nar. posl. vuk 276. Naslona se neva na 
djevera. Nar. pjes. juk. 419. Mlada neva za rod 
i ne znade. Osvetn. 1, 33. Zaovica nevi govo- 
rila: gledaj, nevo, celebije Jove. Nar. pjes. petr. 
1, 280. Sto je jeniva neva, tome je svekrva kriva 
(narodna poslovica). V. B'>gisic zborn. 64. Aj 
milice, mila majko moja, bi 1' volila cerku ro- 
denicu al' po dvoru nevu odminicu? Nar. pjes. 
istr. 1, 22. Jesu li se braca ozenila, jesu 1' neve 
ugodile majci? Hrv. nar. pjes. 1, 58. — Za nom. 
i vok. sing, nalazi se i oblik nave (neve worn., 
neve vok.)- Pala jo rosa, ne hodi neve bosa. 
Poslov. danic. Nasa se neve udava. Nar. pjes. 
vuk 1, 23. Podi s Bogom, nasa neve. 1, £6. 
Tuda seta mlada neve. 1, 66. Sue su tri pjesme, 
u kojima se ti primjeri nalaze, iz Konavala. 

2. NEVA, /. ime kobili. F. Kurelac dom. ziv. 10. 
— Tainno; da nije ista rijec koja i 1 neva? 

NEVACKA, /. selo u Bosni u oTcrugu dono- 
tuzlanskom. Popis zit. bos. i here. 643. — Ne 
razabira se, je It dat. i ioA. Nevacki ?7i Nevackoj. 

NEVAD, m. musko ime tamna postana. Dec. 
hris. 13. 22. 24. 

NEVADA, /. a) selo u Hercegovini. Popis zit. 
bos. i here. 643. — b) selo ti Srbiji u okrugu 
toplickom, — a u okrugu rudnickom selo Ne- 
vade (plur.). S. Koturovic 443. 

NEVADAN, nevadna, adj. neuk, nevjest, upravo 
onaj, koji se nije navadio. Samo u Bjelostjen- 
cevu rjecnika (uz rijec nevjest, — vidi tamo), 

NEVADOVINA, /. zemjiste u Srbiji u okrugu 
jagodinskom. Glasnik 61, 185. 

NEVADOVIG, m. prezime izvedeno od imena 
Nevad. Dec. hris. 10. 77. 

NEVAJDA, m.covjek nevalao,od kojega nema 
vajde (fajde). Govori se u Lici (s naznacenim 
akc). J. Bogdanovid (zabijezio, da tamo ima i 
prezime Nevajda). 

NEVAKAT, nevakta, m. nevrijeme, protivyio: 
vakat. Samo u primjeru: Trece mi se razbojelo 
bilo, pa to zimi u nevakat bilo. Hrv. nar. pjes. 
1, 39. 

NEVALOVANE, «. nom. verb, prema glag. ne 
valovati. Samo u Jambresicevu rjecniku (neva- 
luvane, z prisegum tajene, abjuratio, — u lat, 
dijelu). 

NEVAl^A, /, selo i brdo u Dalmaciji u ko- 
taru zadarskom. A. Masek 143. Ime je roman- 
skog postana : tal. Novaglia. nekad Navalia, Nu- 
valia, Nevalia. A. MaSek 282. K. Jirecek rom. 
1, 64. 

NEVA^ALAC, nevajalca, jn. nevajao covjek. 
Izmedu rjecnika samo u Vukovu (ein nichts- 
wiirdiger Mensch, homo nequam). Da se ona 
jos .... priveza nikomu nevajalcu. A. Kanizli6 
uzr. 29. Onakovi nevajalci, koji bi ot same nine 
savesti .... obliceni ne bili. J. Rajic pouc. 1, 2b. 
Nemoj se zestiti radi neva}alaca, nemoj aavi- 
djeti bezboznicima. D. Danicic price sol. 24, 19. 



NEVA];.ALCINA 



Sam lijenac i nevajalac sa drugim je uvijek 
nezadovojan. M. Pavlinovi6 razl. sp. 282. Izmed 
zrtava ne lezi nijedan starac ni nevajalac .... 
no sve birani momci i junaci (u torn je pri- 
nijeru znacene: slab tijelom). V. Vrcevic niz 237. 

NEVA^ALCINA, m. augm. od nevajalac. V. 
Bogisic zborn. 283 (zabi{ezio prinoinilc iz Like). 

NEVA^iALICA, /. neva^alo zensko ; samo u 
Vukovu rjedniku (ein nichtswiirdiges Frauen- 
zimmer, femina nequam). 

NEVA^jALIK, m. isto sto nevajalac; samo u 
primjerii : Kakve su to zalosti, o nevajalice, §to 
places? F. Lastric ned. 170. 

^'EVA^AL6ST, nevajalosti (jamacno je takav 
akc), f. svojstvo onoga, koji je nevaljao. U rjec- 
nikii StuUcevu (nevajalost, v. zanistarnost), u 
Sulekovu nem.-hrv. (Nichtsniitzigkeit) i u Fopo- 
vicevu (Nichtswurdigkeit, Nichtsnutzigkeit). Ne- 
vajalost ovoga kvaronosnoga nacina. I. Jablanci 
124. Da redovnik protivi se svojima zaviti oli 
radi nevajalosti ni(/t^ove oli radi usilovana. A. 
d. Costa 1, 100. Govoreci o nevajalosti. D. Obra- 
dovic bas. 441. Mnogi rado kjuk kupuju, da iz 
nega vino prave; zato je vesma dobro znati, 
kako se izrednost ill nevajalost negova doku- 
cuje. P. Bolic vinod. 2, 188. Razsudicemo iz- 
rednost ili nevajalost pecivom dobivene rakije. 
2, 366. ,^ - 

NEVA^iALOVk!;, m. prezime (va]ada izmi- 
sjeno). Nar. pjes. vuk 4, 63. 66. 

NEVAJ^ALSTVO, n. isto sto nevajalost. Iz- 
medu rjecnika samo u Vukovu (Nichtswurdig- 
keit, nequitia); u torn rjecniku npravo pise ne- 
vajajstvo, sto ne ce biti pogrjeska ; ispor. u jed- 
noga pisca nevajajstina (vidi kod nevajalstina). 
Nikakvog nevajalstva kako u reci tako i u delu 
da ne cinet (stamp, nacinet). Glasnik ii, .S, 25 
(iz svrsetka xvu vijeka). Sve to uevajalstvo ci- 
nili, cto pijanice cinet. Z. Orfelin 33. Nevajal- 
stvo celovecesko, koje najlepse stvari na zlo 
upotrebjavati drzava. J. Rajic pouc. 2, 9*. Ne 
gleda na bezakone u Jakovu ni na nevajalstvo 
u Izraiju. D. Danicic 4 mojs. 23, 21. Nevajalac 
o nevajalstvu govori. is. 32, 6. Nosi nevajalstvo 
svoje i gadove svoje. jezek. 16, .58. Da se obelo- 
dani negovo nevajalstvo. M. D. Milicevic zim. 
vec. 307. 

NEVA^jALSa, m. isto sto nevajalac. Govori 
se u Lici (s naznacenim akc). J. Bogdanovic. 

NEVA^iAL§TINA, /. isto sto nevajalstvo. Iz- 
medu rjecnika samo u Vukovu (^Nichtswiirdig- 
keit, nequitia^. Da se od nih svako zlo i neva- 
jalstina otrese i otpadne. Vuk rjecn. s. v. Durdev 
dan. Udahne u duh negov neke svoje nevajal- 
stine. M. D. Milicevic zlos. 308. Ead odgoni od 
porodice sirotinu i nevajalstinu. skol. 23. — 
Jedan pisac pise nevajajstina; ispor. u Vukovu 
rjecniku nevajajstvo {vidi kod nevajalstvo). Ni- 
jednu nevajajstinu ne cemo pretajati. M. Pavli- 
novic razl. sp. 9. Bacimo svoje nevajalstine. 345. 

NEVA^jAN, nevajana (bice takav akc), adj. 
isto sto nevaljao ; protivno : vajan. Izmedu rjcc' 
nika samo u Popovicevu (nichtig, ungiltig). Ni- 
jedna stvar nije nevajanija nego . . . . M. Kad- 
nic 176b. Kolikogod na ocima tvojijem budes 
slavniii, toliko si prid Bogom vecma nevajaniji. 
342b. Tako dica nevalana ocem zele smrt zarana. 
V. Dosen 209b. Brime .... nevajanog staresine. 
234a. Ead toga takva je ispovid uevajana. E. 
Pavic jezg. 73. Nevajan, nichtig. Jur. pol. term. 
365. Nevajan, nezakonit, uugiltig. 529. Nevajan 



123 NEVA];.AO 

novae, unwerthe Miinze. 639. Nevajan, ungiiltig, 
invalido. B. Petranovic r. kn. 46. Ki te j' simo 
dopejal, ti nevajani krste (t. j. krscanine) ? Nar. 
prip. mikul. 113. Sto ce pucat, gdje odziva ne- 
ma .... sto silovat u boj nevajane? Osvetn. 
5, 37. Govori se u Lici, na pr. Ku6a mu pro- 
pada, kad ima nevajanu zenu. J. Bogdanovic 
(zabijezio akc. nevajan). 

NEVA^iANAC, nevajanca, m. isto sto nevaja- 
lac Govori se u Lici (s naznacenim akc). J. 
Bogdanovic. 

NEVA^^ANICA, /. isto sto nevajalica. Govori 
se u Lici (s naznacenim akc). J. Bogdanovid. 

NEVA^ANIK, m. isto sto nevajalac, iievaja- 
lik; samo u primjeru: Tko ce u narodu zamije- 
niti toliko nevajanika? M. Pavlinovic razl. sp. 199. 

NEVA^jANOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
vajano. U rjecniku Jambresicevu (futilitas, — u 
lat. dijelu), u Sulekovu nem-hrv. (Nichtigkeit) 
i u Popovicevu (Nichtigkeit, Ungiltigkeit). Ne- 
vajanost, Ungiiltigkeit, invalidita. B. Petranovic 
r. kii. 46. 

NEVA^ANSTINA, /. isto sta nevajalstina. 
Potvrda je samo: Onda ga procera zbog neva- 
Janscine i neposlusnosti (u clanku prinosnika iz 
Turske Hrvatske). Zborn. za nar. ziv. 6, 258. 

NEVApAO, nevajala, upravo partic pret. za- 
nijekani prema vajao, onaj, koji ne vaja. Izmedu 
rjecnika samo u StuUcevu i u Vukovu (vidi 
dajej. Najstarije su potvrde u Bacica (vidi medu 
primjerima). 

a. los, rdav, zao. U rjecniku StuUcevu (ne- 
vajao [stamp, nevajalo], homo inutilis) i u Vu- 
kovu (nichtsniitze, schlecbt, inutilis ; nevajao 
covjek). 

a) adj. 

aa) cejadma. Imas li zenu nevajalu, 
zlocudnu i neposlusnu? J. Banovac pripov. 110. 
Bog ce jednoc nevajalog slugu, viruj, metnut 
u veliku tugu. M. A. Eejkovic sat. 56. Ako ti 
svet istine nenavidis .... ti si nevajao covek. 
D. Obradovic sov. 22. Ne zna se, ili je nevaja- 
liji otac .... ili mati. Vuk odg. na lazi 24;, Ne- 
vajaloga slngu bacite u tamu najkrajriu. Vuk 
mat. 25, 30. Rece mati za svoje nevajalo dijete. 
nar. posl. 22. Lasno je nevajala na zlo navra- 
titi. 166. Te svu vojsku napoji rakijom, nevajali 
s' junak ucinio. Nar. pjes. vuk 4, 112. Ir, prve- 
nac Judin, bjese nevajao pred Gospodom. D. 
Dani6ic 1 mojs. 38, 7. Nevajali i neposlusni 
sine ! zar ja ne znam, da si izabrao sina Jesejeva 
sebi na sramotu i na sramotu svojoj nevajaloj 
majci? 1 sam. 20, 30. — Ovamo pristaje i pri- 
mjer : Da budete djeca Bozija bez mane usred 
roda nevajaloga i pokvarenoga. Vuk fil. 2, 15. 

hb) zivotinama; samo u primjeru: 
Mi zlocesti i nevajali crvki .... neprijateji Bozji 
bijahmo. A. Kanizlid uzr. 91. 

cc) stvarma. Kako se prodade stvar 
nevajala za dobru. A. Bacic 126. Grsti nam se na 
jizbinu ovu .... nevajalu. F. Lastrio test. 14b. 
Kako je draca najnevajalija od svih stabalah. 
A. Kacic kor. 127. Ne pristoji se, da tilo dusi, 
dio nevajaliji izvrsnijemu zapovida. P. Knezevid 
osm. 266. Zemja .... nevajaloga dracja rodi. I. 
Jablanci 16. Jerbo vino nevajalo kvari .... a 
dobroga po malo se pije. J. S. E,elkovi6 296. 
Jedan ozida zid, a drugi ga namazase krecem 
nevajalijem. D. Danicid jezek. 13, 10. Mrke kape 
nevajali znaci. Osvetn. 5, 26. 



NEVAi;.AST 



124 



NEVATI SE 



lid) cemu bestjelesnom i apstraktnom. 
Mlogo puU . . . . u neva}alif/»j poze)eni('/ij zdr2i- 
mo 86. A. Baiic 224. Kori stare nevajale i 
&kod)ive obiSaje. M. A. Rejkovic sat. 17. K onom, 
gta oa culi, ako joste vide (t. j. djeca) i pri- 
klade nevajale. U. Obradovid 2iv. 31. Dolaze mu 
svakojake misli u f^\a.\\x .... jedna od druge 
gora i nevajalija. sov. llf>. Od zla coveka va}a 
86 ciivati, na iie^jove nevajale posle mrziti. 144. 
Vozdrzaiie ot bkodjivih i nevajalih dela. J. Raji6 
pou^. I, SS*!. Na6 nevajao iitak jest po6etak na§e 
nesreie. 2, 121^. Ovako je brane grozdja vrlo 
nevajalo i stetno. P. Bolic vinod. 2, 56. Da su 
iija nevajala djela vec na kraj izisla. Vuk nar. 
posl. 62 Bezumnici stradaSe za nevajale putove 
svoje. D. Danidid psal. 107, 17. 

ee) sa zamjenicom sto. Psu se bacasto 
je gore i nevajalije. J. Banovac pred. 49. Sto 
bude rdavo i nevajalo, moja je krivica i sra- 
mou. Vuk u Ivekovicevu rjecn. 

b) adv., samo u primjeru: S prevrelim 
Tinom nevajalo postupaju. P. Bolic vinod. 2, 203. 

b. onaj, koji je bez vafanosti, bez vrijednosti, 
liiem. ungultig. U rjecniku Stulicevu (adv. neva- 
jalo, nullius pretii). Tako se cine vise puta is- 
povidi nevajale. F. Lastric od' 74. Ako dades 
....jaspru nevajalu pod vajalu. ned. 158. Zakon 
tridentinski diui nevajalu zenidbu potajnu. A. d. 
CoHta 1, 10. Krizmane dato Balgarom . . . . za 
nevajalo drze. A. Kanizlid kam. 242. Zenidba 
.... bila bi nikakva i nevajala. I. Velikanovic 
upu6. 3, 210. Inako ucineno odabrane biti 6e 
nevajalo i od nijedne vridnosti. I. P. Lucie 
nar. 78, Koji je . . , . nevajale ispovidi cinio. B. 
Leakovic gov. 98. 

c. neaposoban, nepoduban. Covik nedostojan 
iliti nevajao za primiti .... dostojanstva crkve- 
na. A. Bacic 201. Tooci .... slabi i za plod ne- 
vajali postanu. I. Jablanci 118. Kad se koji po 
naravi rod! mlohav, studen i nevajao (t. j. za 
ifmdbeni posao). M. Dobretic 564. — Ovamo 
bi mogao ici i primjer: Biskup smrtno bi sa- 
grifiio redivHi nevajale i nedostojne djake. I. P. 
LuCid bit. 29. 

NEVA I^ A ST, ad), isto sto nevalao ; protivno: 
va(a.st. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (in- 
ulilis, invalidus . Sto sve 6ini uevajastu izpovid. 
I. Aii6ic .Hvitl. 91. Misnik nevajast gori je od 
djavla. ogl. xxviii. Zavjot daste, al' ga ne drza- 
8te ter djelaste poslo nevajaste. Osvetn. 4, 56. 
Gorori se u Ilercegovini. D. §urmia nast. vjesn. 
3, 174 IS nnznacenim akc.J. 

NKVANE, n. yiom. verb, od glag. nevati se. 
Jxmedu rjrcnika .sumo u Jielinu (nevanje, ritro- 
sia) I u Stuhcevu (repugnantia, morositas, animi 
fluctuatio'. Celov zudeni s nevanem skladnijem 
dan. I. Dordic pjes. 15. Nevanem se ne ne 
usUvi, plam samiri tvo jubavi, stavi u djelo tve 
po^.ud.!. 92. Niti se ustru6a priobilnijem tijem 
dnrom por^astiti nas a nevanja tolicijeh hristjana. 
I. M. Mateid 256. Nije odgovora, nije nevana, 
ni'o krimana. A. KaliA prop. 894. Ako sebi koju 
rados zakrate po veliku trudu i nevanu. 408. 

1. NEVAR, tn. iidi nerara. 

2. NEVAR. /. nepromisjenost, tiesnwtrenost. 
Samo u Stttlicei'it rjecniku (inconsidorantia, ira- 
prudentia, inconsidcrata ratio). Bice istoga po- 
stana, kojega i nevara. 

NEVAR A,/, negledane, neizgledane. Samo u 
adv. iznevar (t. j. iz nevar. — nevar je stari 
gen. pl.i, koji snaii: neizgleduno, neocekivano, 
nenadano, iznenada; ispor. lat. improvise (iene- 



nada, upravo: ne'izgleddno), nem. unversehens. 
Mozda za pomenuti adv. iznevar ne treba uzi- 
mati imenicu nevara, /., nego nevar, m. ; uzelo 
se jedno Hi drugo, ne- je poznata negacija, a 
vara (Hi var) stoji u svezi s glag. varovati (se), 
kojemu je osnovno znacene: gledati, a onda: cu- 
rati se, paziti se. — Potvrde za adv. iznevar 
nalaze se samo u dva dubrovacka pjesnika. Nitko 
istede blizu nas iznevar. S. Mendetic 250. Ona 
iznevar ozri se na mene. 259. Pridoh iznevar, 
zatoj se zacudi. 263. Pdela .... doletje iznevar 
(stamp, iz nevar) u Mile na lica. D. Zlataric 45^). 
Jos jedan primjer iz Zlatarica vidi kod iznevar. 

— Vidi 2 nevarka. 

NEVARAK, nevarka, adj. onaj, koji se ne da 
lako variti; protivno: varak. Izmedu rjecnika 
samo u Mika^inu (nevarka, sto se ne moze lasno 
svariti, non coctivus, non coctibilis) i u Stuli- 
cevu (non coctivus, qui difficile coquitur). Go- 
vori se u Dalmaciji, na pr. sva mi je zelen ove 
godine nevarka. M. Pavlinovic. 

NEVAR AN, nevarna, cdj. isto sto nevarav. 
Samo u Stulicevu rjecniku. 

NEVARAV, adj. onaj, koji ne vara; protivno: 
varav. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (sa 
krivo postav}enim znacenem: qui falli nequit, 
t. j. koji se ne moze prevariti, i s primjerom, 
koji se ovdje navodi na prvome mjestu) i 
samo u jednoj knizi. Ovo je kratki put, 
nesumnivi, nevara vi, I. M. Mateid 86. Da 
se ocituju desni prijateji i nevaravi sluzbe- 
nici. 312. 

NEVARAVI V, adj. isto sto nevarav; samo u 
jednoj knizi. Bog .... prva i nevaraviva istina 
objavio jest nama. Blago turl. 24. Pridavajuc 
mu nevaravivo poznanje od dogadaja dosastih. 57. 

— Adv. Kraj velicanstva i slave lubi tebe milo- 
stivo i nevaravivo. 160. 

1. NEVARKA, /. svojstvo onoga, koji ne vara. 
Izmedu rjecnika samo u Belinu (sincerita) i u 
Stulicevu (simplicitas, sinceritas, candor, inge- 
nuitas) i samo u primjeru (koji je naveden i u 
oba pomenuta rjecnika): Kreposti tve druze 
te . . . . stid, nevarka, vjera izbrana. I. Dordic 
ben. 56. 

2. NEVARKA, /. isto sto nevara i istoga po- 
stana. Samo u adv. iznevarke (t. j. iz nevarke), 
kojemu su se nasle samo ove potvrde: Kako na 
koga lav iznevarke riknu. M. Marulic 54. Usi- 
onika puna varke radi ubiti iznevarke. J. Ka- 
vanin 231b. 

NEVARI^jIV, adj. isto sto nevarav. Izmedu 
rjecnika samo u Belinu (ingenuo, — adv. ne- 
varjivo, sinceramento, con sincerita) i u Stuli- 
cevu (nevarjiv, v. bezvaran, t. j. non fraudulen- 
tus, — - adv. nevarjivo, v, bezvarno) i samo u 
jednoj knizi. Ako sejani ovo nevarjivo svjetovane 
mojo • • . . slidili budu. I. Jablanci 69. Da ovo 
hasnovito svjetovane i nevarjivo upudivane u 
svemu nasliduje. 109- 

NEVAROVAN, nevarovna, adj. onaj, koji se 
ne varuje (t. j. ne cuva). Izmedu rjecnika samo 
u Stulicevu (incautus, improvidus s primje- 
rom): Niki nevarovni .... sami sebe jesu kruto 
razrusili (iz lat. ouidam incauti . . . . se ipsos 
destruxerunt). A. Georgiceo nasi. 135. 

NEVATI SE, nevam se, impf. neckati se, us- 
tezati se. Postane tamno. U rjecniku Belinu 
(esser ritroso, fare il ritroso s primjerom iz 
Dordica, koji se i ovdje navodi), u Stulicevu 
(difficilem in re aliqua se praebere s primjerom 



u^ 



NEVAZIL 



125 



NEVESEl^E 



istim, koji je u Belinu rjecn.) i u Popovicevu 
(sich zieren, Bedenken tragen, Anstand nehmen; 
jamacno je Popovic uzeo tu rijec iz Stuliceva 
rjecn.). Potvrda se naslo samo u cetiri dubro- 
vacka pisca xviii vijeka. Ona tako rijeci uz- 
mnaza, na ne rijefii nevam ja se. I. Dordic 
uzd. 23. Nevat se, htjeti, ko da ne ces. 207. 
Premda znam veoma dobro, sto G. Bog od mene 
hoce, koliko se nevam? I. M. Mateid 61. Ckne 
i nevaju se zapisati se u negovu sluzbu. 203. 
Ti se nevas uputit? A. Kalic tri bes. 16. Otimo 
se, nevo se dvoglasiti Jeremija prop. 271. Kad 
Bog saje kratku nemoc .... mrzis, nevas se, 
tuzis se. 409. Premda se nevas za ne izpustit, 
zgrab}a te za vrat. B. Zuzeri 268. Vidi nev- 
kati se. 

NEVAZIL, VI. bol, kad otece meso oko zuba. 
Bice is tur. jezika. U Bos7ii.'ZhoTn. za nar. ziv. 
11, 230. Naznaceni akc. zabijezio B. Surmin. 

NEVE, /. isto 1 neva (vidi tamo). 

NEVECERAN, Nevecerana, m. geogr. ime 
(selo ? brdo ?). Potvrda je samo : Gbde upada 
Kudresbki potokb za Neveceranb. Svetostef. 
hris. 22. Mazda se ima citati Neveceran. 

NEVECERNI, adj. nejasna znacena; samo u 
primjeru: Vbdvarajutb se vb svete nevecernemb 
(stamp, svete nevecernemb). Glasnik 24, 257 (u 
ispravi xiv vijeka). 

NEVEDAR, nevedra, adj. onaj, koji je bez 
vedrine; protivno: vedar. Samo u Stulicevu rjec- 
niku (nubilus). 

NEVEDICKI, adj. isto sto venedicki, t. j. 
mletacki. Samo u jednoj knizi. U galiji svake 
trgovine, a najvise sarajevska platna i cistoga 
nevedicka zlata. Nar. pjes. mus. 1.5. U ruci joj 
igla od bi|ura i u igli nevedicko zlato. 98. 

NEVEDITI SE, nevedim se, impf. glag. tamna 
postana, a i znacene nije jasno; nasla su se 
samo dva primjera (iz istoga pisca), u prvom 
kao da znaci^ ciniti se nevjest, a u drugome: ne 
domis(ati se. Sto se sad nevedis? Bozem ne znas, 
da te je otac dao za mene. M. D. Milicevic let. 
vec. 23. Neki se Judi jos nevede, zasto danasni 
svet ne gleda na danasne vladike i prote onako, 
kako . . . . s dun. 10. 

NEVELAN, adj. tamna znacena; samo u pri- 
mjeru: Ti imas v mrskosti bogata, nevelnago, 
nemarnoga i ohologa. Transit 131. Mozda treba 
citati •]-. 

NEVELIK, adj. malen; protivno: velik. Samo 
u primjerima : Ter ti i nevelika stvar prem 
velika para. M. Drzic 350. Poznati ce, koliko je 
on (t. j. covjek) u sebi nevelik. J. Rajic pouc. 
1, lla. 

NEVEN, m. 

a. ime bi^kama, jamacno je u svezi s glag. 
(ne) venuti, ali nije jasno, zasto su po tome 
nazvane. I u Busa ima ime neBHHKa (kao da mi 
recemo: nevenka) za bijku Gentiana altaica. 

a) Calendula officinalis. Izmedu rjecnika 
samo u Vukovu (Todtenblume, calendula offici- 
nalis s primjerima iz- narodnih pjesama : Neven 
vene u gradini, ja ga nemam kade brati, — I 
nevena, da mu srce vene; drugi je primjer iz 
nar. pjes. vuk 1, 468). Neven, Ringblume, Ca- 
lendula officinalis. G. Lazic 154. Neven, calen- 
dula officinalis. J. Panci6 bot. 362. S. Petro- 
vi6 215. Po svoj prilici ovamo idu primjeri: Ja 
cu biti neven mili, pokli u meni plam ne vene. 
I. Dordic pjes. 144. Eno mi je u gradini, gdi 
neven bere. Nar. pjes. vuk 1, 426. Ako ti nikne 



zut neven, uveni, duso za mnome. 1, 467. Zem- 
}icu 6e oprat kisa crnu, iz ne neven poniknuti 
cv'jede. Csvetn. 3, 164. 

b) bi^ka Caltha. U rjecniku Mikalinu 
(neven trava, calta) i u Belinu (calta, herba). 

c) bi\ka netresak. U rjecniku Stulicevu 
(neven, trava i cvit, sempervivum, digitellus). 

b. ime izmislenoj gori. Samo u primjeru : 
Sunce zade za Neven za goru. Nar. pjes. vuk 
1, 217. 

NEVENA, /. zensko ime u Srbiji, zabijezio 
D. Danicid. 

NEVENIC, m. prezime izvedeno od zenskoga 
imena Nevena. Drz. kalecd. (1905) 299. 

NEVENKA, /. a) zensko ime. S. Novakovic 
pom. 84. — b) ime ovci u Bosni. D. Hire. 

NEVENKO, m. bice isto sto neven. Samo u 
primjerima: O nevene, moj nevenko! Nar. pjes. 
here, vuk 273. Oj nevenko, moj nevenko ! za- 
nese me ko6 zelenko. Nar. pjes. petr. 1, 170. 

NEVENOV, adj. posses, od neven. Samo u 
Vukovu rjecniku (nevenov n. pr. list, von der 
calendula officinalis). 

NEVENUT^IV, adj. onaj, koji ne vene. Samo 
u rjecnicima, i to u Bjelostjencevu (immarsces- 
cibilis), u Voltigijinu (immarcessibile, unver- 
weslich) i u Stulicevu (qui marcescere nequit 
s naznakom, da je iz Bjelostjenceva rjecn.). 

NEVERA, /. mecava, oluja. Iz tal. (upravo 
mletacke) rijeci nevera (mecava, izvedeno od 
neve, t. j. snijeg). Govori se na Rabu (s ta- 
mosnim akc nevera). M. Kusar rad jug. ak. 
118, 23, — na Cresu (s tamosnim akc. nevera). 
Zborn. za nar. ziv. 3, 267, — u Pojicima (u 
Dalm.) 8, 205 i 10, 53. U Gruzu (kod Dubrov- 
uikaj govore nevjera. M. Vodopic dubr. (1868) 
207, — u Prcanu nevijera. M. Resetar stok. 
dial. 258. t^ 

NEVERICI, 7)1. pi. ime selu u Hroatskoj. Pri- 
maknuse .... Marka Mecarica z Neveric (iz xv 
vijeka). Mon. croat. 127. Juraj Mecaric z Ne- 
veric (iz pocetka xvi vijeka). 183. Mozda bi u 
juznom govoru bilo Nevjeriii. 

NEVERIN, m. isto sto nevera. Iz mletacke 
rijeci nevarin (susnezica). Govori se u Vrbniku 
(na Krku). Zborn. za nar. ziv. 4, 239, — u 
Po}icima. 8, 205. ^ 

NEVESELOST, /. stane, kad je tko neveseo. 
Izmedu rjecnika samo u Popovicevu (Traurig- 
keit, Schwerjuuth). Neveselost i muka jest pri- 
uzela nihova srca. M. Radnii 13^. Radi djavao 
s neveselostju i bojenem ozalostiti onoga, koji 
opci z Bogom. 468b. Ova se (t. j. zalost) zove 
malinkonija aliti neveselost. K. Mazarovic 27. 
Vino svaku neveselost .... uprazdnava. Z. Or- 
felin 9. U tvome srcu sve to radost budi, u 
mojif/jj tuznu neveselost gv\x&i(h). B. Radicevic 
(1880) 334. 

NEVESELSTVO, n. isto sto neveselost; samo 
u primjeru: Ova se (t. j. Ealost) zove malenko- 
nija, to jest neveselstvo (stamp, neveseltvo). P. 
Posilovi6 evijet 49. 

NEVESE^E, n. isto sto neveselost. Izmedu 
rjecnika samo u Stulicevu (moestitia). Dohode 
na svrhu u neveselje i bolest. M. 'Radnid 10^. 
Obrati sve veseje u nevese^e. 296^. Napunifsi 
se pri vrimena tuge i neveselja. P. Radovcic 
nac. 77. Da 6e jih razlovojiti ali jim dati kogo- 
dir neveselje. 329. Zalost i neveseje imajudi, 
kad ga vidimo u kojoj nevoji. I. Grlifiic 214. 



NEVEjfEO 



126 



neviCan 



Vidim, da ga ovdi smutna doceka i neveaelje. 
F. La<jtric test. 1521^. Audeli u sebi nikada ne- 
veseja ni zalosti ne mogu imati. svetn. 154*. 
Lazar .... u|»ade u toliko nevese|e i zalost, 
da ... . A. Kacic razg. 62. Tako sve veaelje 
okrenu se u plad i neveselje. kor. 210. Bivsi 
osiromaiio 5ovik se motnu na niko neveseje. M. 
Zori6ic zrc. 5.5. Stat veselo u svoja vrimena za 
"branit se od nevese|a. M. Dobretid 231 

NEYESEO, novesela, adj. onaj, koji je bez 
vesffa, sjetan, zalostan; protivno : veseo. Izmedu 
rjeinika samo ti Stuliceru (moestus) i u Vukovu 
(unfroh, trauri;>, moestus). Najstarije su potvrde 
i: XVI vijeka. 

a. u navedenom znacenu. 
a) adj. 

tut) cefadma. 

aatt) uupce. Koga dopade nekoristna 
zena .... nevesel o tomu kad bude toj znati, 
koji lik zlu svomu on ima iskati ? P. Hektoro- 
vic 31. Pri neg se to zbude, umrit cu nevese'. 
D. Barakovic vila 1.50. Nu vladaoci, razumite, 
8to vam je imat puke nage, nevesele, potribite? 
J. Kavanin IbTl*. Ovi misnik .... vrlo neveseo 
staSe. J. Filipovic 1, 4^. Da je vise putah pla- 
kao i bio je sve neveseo. F. Lastric test. 101*. 
Nifita ne opravi, nego se neveseo povrati natrag. 
A. Kacic razg. 114. Nezin sin puno je mojase, 
da mu kaze, sto je onako sve nevesela. J. Ba- 
novac razg. 82. Pak bi se neveseo vratio u Ca- 
kovo. D. Obradovid ziv. 24. Veseo Pavle na 
divan, a neveseo s divana. Nar. pjes. vuk 1,586. 
To junake vecma razalilo, te postase jos neve- 
seliji. 3, 298. I neveseli bijahu vrlo. Vuk mat. 
17, 22. Sarajlije, sto ste nevesele? Nar. pjes. 
bos. prij. 2, 105. 

bbb) adj. neveseo je zdruzen s dru- 
gim sinonimnim adjektivom. Malo prije bjeso 
toliko tuzan i neveseo. M. Divkovic feud. 55^. 
Vas neveseo, vas rastuzen i ozalostjen jada se 
prid svojim prijatejima. I. P. Lucie razg. ,3. 
Milica jo sjetna, nevesela. Nar. pjes. vuk 2, 256. 
Kad to zacu juba Andelija, ona sjede brizna, 
i.evesela. 2, 627. Pa od jada sve sedam dahija 
posetafio briXni, neveseli. 4, 133. Opet si, brate, 
neveseo i plafean. Nar. prip. vuk 81. Sjetan i 
neveseo podrani u manastir. S. l^iubisa prip. 102. 
hbj zivotinama; samo u primjeru: 
Nijedna (t. j. ptica) ne pivase, nego tako sta- 
iahu nevesele. M. Zoricic zrc. 19. 

cc) onome, sto donosi nevene^e, zaloat. 
.Svega kipa bitje kad se je skoncalo, neveselo 
2itjo kada je ostalo. P. Hektorovic 67. Ulizenje 
jest vrlo veaelo i vrlo neveselo izasastje. M. 
Kadnic 10>». VelikA dobro jest videne tjelesno .... 
lusuproA jest stvar nevesela i mucna slijepost. 
434t». () zaiosna prinbraienja! o nevesela vrtla ! 
o r«5nadna dogadaja! F. La-tric tent. 152h. Ne- 
vesele glase Jakovu donifie. A. Kafeid kor. 33. 
Dode jodan glasmk ter mu nevesele donese 
glase. 203. Kako tamo vas svit seli u dom sva- 
kom neveseli (t. j. u groh). V. Dosen 4b*>. 

dd) nnome, cim se oiituje nevesele, 
zalost. Gdi nitko vapije glasom savise neveseli- 
jem. F. Lastric test. 152». Cuse ga govoriti 
neveselim glasom. nod. 26. §to ste danas lica 
nevesela? D. Danifeic 1 mojs. 40, 7. 

b) adv. Jedan od dviju rece neveselo. 
Zborn. (1520) 112^. Zasto recene ticice tako ne- 
veselo stajaha? M. Zoricic 19. U obraz si sjetno, 
neveselo. Nar. pjes. vuk 2, 538. Turei nemu ne- 



veselo vele. 4, 272. Po dvaput se casom obre- 
dise, ali mucki i sve neveselo. Nar. pjes. petr. 
2, 194. Knez sjetjo, neveselo nacne ovako da 
govori. S. J^ubisa prip. 188. 

b. namrgoden, srdit (o lieu). Cetvrta je srcba, 
kadano ne samo covjek u srcu zlo misli i ne- 
veseo obraz kaze. M. Divkovic bes. 648. Vazda 
bo su zamisjeni .... nose lice neveselo. V. 
Dosen 26*. Obraz srdit i neveseo vazda ima 
prid nim nositi. M. Dobretic 103. 

NEVESIKA, f. bi^ka Peucedanum. B. Sulek 
im. Ima i u Popovicevu rjecniku za nem. Ross- 
fenchel. 

NEVESHj, m. itne hi]ki. U rjecniku Vukovu 
(nekakva trava, od koje se metle grade, eine 
Art Pflanze, herbae genus s naznakom, da se 
govori u Boci) i u Popovicevu (Ruthenkraut) i 
samo u primjeru: Od nevesija, od kalopera. Nar. 
pjes. vuk 1, 234. — Bijec je za cijelo ista, koja 
I devesij, i ako ne znaci istu bi\ku. Kad bi bilo 
potvrde, da se nevesi^ nalazi u jeziku od 2}atnti- 
vijeka, moglo bi se misliti, da glas n potjece iz 
onoga vremena, dok su t Slaveni u rijeci za 
broj 9 imali taj glas na pocetku; ispor. staro- 
ind. nava, lat. novem, nem. neun i t. d. 

NEVESI^iE, n. isto sto nevesi}; samo u Po- 
povicevu rjecniku (Ruthenkraut). 

NEVESINAC, Nevesinca, wi. a) covjek iz Ne- 
vesina. Uzmi sobom Turke Nevesince. Nar. pjes. , 
vuk 5 (1865), 77. — Vise se potvrda nije naslo. — '^ 
b) nekakav vjetar u Hercegovini. Etnogr. zborn. 
12, 198. 

1. NEVESINE, n. bi^ka Corydalis ochroleuca. 
J. Pancic flora srb. 124 (otud uzeo B. Sulek im.). 
Ima i u Popovicevu rjecniku (Lerchensporn), u 
koji je rijec usla valada iz Panciceve (Hi iz 
Sulekove) knige. 

2. NEVESINE, n. geogr. ime, koje je va]ada isto 
sto i 1 nevesiiie. a) ime polu u Hercegovini. U 
rjecniku Vukovu (poje u Hercegovini) i u Da- 
nicicevu (s primjerom iz isprave xv vijeka): Na 
Nevesinu podi, gradomb Venaccemb. Mon. serb. 
383. Druge su potvrde: U prostranu poju No- 
vesinu. Pjev. crn. 145*. Od siroka poja Nevesina. 
Ogl. sr. 66. Sve do poja Nevesina ravna. Osvetn. 
2, 75. — b) varos u poju istoga ime7ia. Popis 
zit. bos. i here. 643. U rjecniku Vukovu (u ko- 
jemii se upravo kaze, da je selo s primjerom iz 
nar. pjes. vuk 3, 465; Knigu pise beze l^ubovicu 
u lijepu selu Nevesinu). Potvrde su iz starine : 
Mon. ragus. 1, 265 (vadat in Nevesignam' iz 
XIV vijeka). Starine 10, 18 (u cirilovskoj ispravi 
XVII vijeka). Norini 48. 

NEVESINSKI, adj. posses, od Nevesine, Iz- 
medu rjecnika samo u[Vukovu. Nasred ravna po|a 
nevesinskog. Nar. pjes. vuk 3, 465. S nevesiii- 
skog poja zelenoga. Nar. pjes. horm. 1, 6. 

NEVEST, m. selo u Dalmaciji u kotaru knin- 
skom. A. Masek 52. — Tamno. 

NEVEZANOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
vezano. Samo u Sulekovu rjecn. zn. naz. (Un- 
gebundenheit, scioltezza). 

NEVGE, /. pi. isto sto negve. Izmedu rjecnika 
samo u Stulicevu (compedes) t samo u primjeru 
iz J^ubuskoga navedenom kod negve. 

NEVICAN, adj. neobican. Izmedu rjeinika 
samo u Popovicevu (ungewohnt) i samo u jednoj 
knizi. Nevicna svitlosti, sto me na svit vradas? 
I. T. Mrnavic osm. 15. Ako t' je nevicno, sto 
si do sad slisa. 31. 



NEVlClNE 



127 



NEVIDIM 



NEVlClNE, /. ^jZ. nekakvo zemjiste u Pojicima 
(u Daltn.) Zborn. za nar. ziv. 8, 19i. 

1. NEVID, m. defectus videndi, tenebrae . . . . 
protivno: vid. U rjecniku Belinu, Voltigijinu, 
Stidicevu (s naznakom, da se nalavi u Zlata- 
rica) i u Vukovu, — vidi daje. 

a. nevid kao imenica. 

a) isto sto nevidene. U rjecniku Voltigi- 
jinu (nessuna vista, kein Gesicht) i u Stulicevu 
(rdavo receno: caecitas. obcaecatio, ab aliorum 
conspecta recesgus, aliorum conspectus, privatio: 
iti, hoditi u nevidu). Neko dijete slijepo . . . . 
srnuci sjemo tamo u nevidu. I. Dordic ben. 52. 

bj nevidjelica, tmina. Dobro vidi, tko ne- 
vidom pazi. Poslov. danic. i Nar. bl. kapet. 48. 
Na nas, Boze, tvoj zrak stavi, da ne gremo u 
nevidu. I. Dordic salt. 313. Ugoneni, ka stvar 
slidi naprijed, a gve sved nazada u nevidu ter 
se vidi, casom stara, casom mlada {zagonetka 
za nijesec). pjes. 131. 

c) nesmotrenost, nepromislenost, t. j. kada 
tko ne gleda, sto radi. U rjecniku Belinu (in- 
consideratioae, — u nevidu, inavvertentemente 
s primjerorn iz M. Drzica, koji se i ovdje na- 
vodi) i u Stulicevu (s istijem x>rimjerom, koji je 
u Belinu rjecn., i s tumacenem, koje ne daje 
smisla: mente aberrare). Sam sebe ne varam 
bode u nevidu. M. Drzic 49. Hotjej me sada 
cut i cini, sto t' velim, ter nemoj poginut ne- 
vidom veoma zlim. D. Zlataric IQb. Ako se do- 
godi, da od zaborav}enja ili od nevida u koje 
pomarikanje upade. P. Knezevic osm. 223. 

d) ime za neke vrlo sitne bubice. U rjec- 
niku Vukovu (nekake male krilate bubice, koje 
same ko}u, a ne vide se s naznakom, da se go- 
vori u Crnoj Gori). Potvrde su jos: nekakav 
vrlo sitni komarac. M. Resetar stok. dial. 258 
(s naznakom, da se govori u Pocitelu u Herce- 
govinij, — nekakva mala bubica oko Skadarskog 
jezera. Etnogr. zborn. 13, 196, — nevidi. Infu- 
soria. B. Sulek rjecn. zn. naz. 

b. adv. nevidcm (upravo instrum. sing, kao 
kradom, sirom, poredom). 

a) tajno, tajom. U rjecniku Stulicevu 
(occulte, abdite). Te i takove i mnoge jine rici 
govoreci nevidom J^ubidrag ranen placuci uz- 
dihase.^ P. Zorani6 50. Sad nevidom tva moc 
gine. Gr. Palmotid 1, 124. Huda dikla sved te 
davi, nevidom ti krv ispije. A. Gledevic 288*. 
Tko tude dobro skrovito iliti potajno uzme i 
odnese nevidom. B. Leakovic nauk 343. — Mazda 
ovamo idz i primjer: Moja sva snaga nevidom 
ginase. M. Vetranic 2, 139. — U Belinu rjec- 
niku mjesto nevidom ima u nevidu (nascosa- 
mente) s primjerom iz Sordica salt. 351: Lavi 
reze u tmini za gusarit u nevidu, — ali taj 
primjer po svoj prilici ide pod a, b. 

b) nenadano, iznenada (kad se sto nije 
predvidjelo). Ka se prije nada sabranit svoj zi- 
vot, najprjede upada nevidom u tonot. M. Ve- 
tranic 1, 102. Ako li gdje zajdem nevidom drum 
pravi, cin', milos da najdem pri tvojoj }ubavi. 
1, 428. Nevidom da upadu i da se zamaknem, 
u placu i jadu nevidom da izdahnem. 1, 449. 
Nevidom upade u koje napasti. 2, 345. Govori 
se u Dalmaciji, na pr. No6as umrla mu mati 
nevidom. M. Pavlinovic, — Mozda ovamo ide i 
primjer: Koja u neg nevidom zapade. J. S. 
Eejkovic 243. 

c) tdko, da se ne vidi, da se ne zna, ka- 
mo. U rjecniku Vukovu (otisao nevidom, t. j. 



ne zna se, kuda, propao, er ist verschwunden, 
evanuit). I odleti nevidom kano i opa|en. J. 
Rajic boj 103. I raatica svoje druzstvo dize, leti 
dugo nevidom se klatit nit se hoce u pcelana 
vratit. J. S. Rejkovic 284. — U Lici mjesto 
nevidom govore u nevid, na pr. A. De je Mile ? 
B. Otisa u nevid. J. Bogdanovic. 

d) nevidom, t. j. od negleda (vidi negled), 
od nemara. Ispovidnik ne more nikoga odrisiti, 
ako ne ima vlastite oblasti .... izvan na cas od 
smrti, a tada more, zasto mu crkva dopusta u 
tomu dogadaju, da se ne bi duse izgubile ne- 
vidom. M. Dobretic 84. Govori se u Dalmaciji, 
na pr. Jadni Luka umra nevidom (t. j. raoga 
je ostat ziv, ali je bija zapusten). ,,Do3ta li jib 
ovdi nevidom lezi" (reka Ciganin prolazedi kraj 
grobja). J. Grupkovid. 

c. Ne razabira se znacene u primjerima : 
Nevidom svijahu. M. Marulic 57. Da smamjeni 
u nevidu na pokoni poraz idu. I. Dordic salt. 
280. Ah zene proklete, u zejah ke slijepe u ne- 
vid sterete ognene pohlepe! pjes. 47. Videci 
rijeku Eufrat, da utjece posred iste Babilonije, 
potocima tamo i amo po razlicijeh stranah u 
nevidu izdubenijem razgranise i razvedose svu 
silu potopnijeh onijeh voda. B. Zuzeri 186. 

2. NEVID, /. neznane; -\- stoji mjesto sta- 
roga i (ispor. staroslov. vedeti, znati) ; samo u 
primjeru: Nijedan se ne more 'zneti nevidju ili 
neznanjem. Starine 23, 75. 

NEVIDAN, nevldna, adj. non videns, invisi- 
bilis; protivno: vidan. 

a) n akt. smislu: onaj, koji ne vidi, koji 
slabo vidi. U mrak s ocim nevidnima. . . . svaka 
pravda sudit se ima, J. Kavanin 344*. Nevidan, 
kratkovid. D. Preradovic (zabilezio naznaceni 
akc). 

b) u pas. smislu: onaj, koji se ne vidi, koji 
se ne moze vidjeti. U rjecniku Bjelostjencevu 
(neviden, kaj se videti nemre, invisibilis) i u 
Stulicevu (obscurus, non manifestus, t. j. taman, 
neocit, s naznakom, da je iz ruskoga rjecn.). 
Kad se pene odvec gori (t. j. covjek), da ne- 
vidna razglodaje. J. Kavanin 477b. Koga (t. j. 
SaulaJ videci dvorani puno nevesela, smudena i 
od bslesti nevidne napastovana rekose mu. A. 
Kacic kor. 160. V Dalmaciji se govori za stogod 
sitno, sto bi trebalo da je krupno, na pr. pse- 
nica, stoka. M. Pavlinovic. J. Grapkovic. 

NEVIDBOG, m, uvala s malijem vidokrugom. 
A. Jovicevic (s akc. nevidbog i s naznakom, da 
se govori u Moraci). — Upravo: mjesto, otkle 
se ne vidi Bog (t. j. nebo). 

NEVIDE, adv., upravo partic. prez. (ne vi- 
deci) sa znacenem: nepromisleno, nesmotreno. 
Samo u rjecniku Belinu (inavvertentemente) i u 
Stulicevu (inconsiderate s naznakom, da je iz 
Belina rjecn.). 

NEVIDIK, m. Potvrda se nasla samo za in- 
strum. sing, nevidikom, i samo u primjeru : 
Grujica i Eadivoje .... uzmicu se u Jastrebac, 
odakle ce nevidikom cak u Romaniju, M. D. Mi- 
lidevid let. vec. 55. Znacene je: nevideno, t. j. 
tako, da ih nitko ne vidi. 

NEVIDIM, partic. prez. pas. zanijekani prema 
vidim ; onaj, koji se ne vidi, koji se tie moze 
vidjeti. Iz crkvenoslav. jezika. U rjecniku ni- 
jednom. Nevidima milost, a vidimi nacin. Na- 
rucn. 4l>. O nevidima svitlosti! Transit 112. 
Veruju V Boga tvorca vidimih vsih i nevidimib. 
Katek. (1561) 63. Poklanam se Bogu . . . . nedo- 



NEVIDIMICA 



128 



NEVIDOVAN 



zvanomu i nevidimomu. Starine 3, 276. Protiva 
podstupicam vragov svih toliko vidimih koliko 
nevidimih. M. Albert! 404. 

NEVIDI.MICA, /. isto sto nevidjelica. Samo 
u Stultcevu rjecniku. 

NEVIDIONOST, / svojstvo onoga, sto je ne- 
vidiono. Samo u ^ulekovu nem.-hrv. rjecniku 
fUnsichtbarkeit). 

NEVIDIS, nevidisa. m. 

a) isto Sto nevidik (vidi tamo) ; kao da je 
to u primjeru (jedinom, sto se nasao) : Osli kri- 
bom (stamp. kri2om), dosli nevidisom. Osvetn. 
5, 25. 

b) od nevidisa. Izmedu rjecnika samo u 
Poiiovicevu (od nevidiSa! wird gesagt, wenn Jo- 
mana rait nicht vorhandenen Sachen prahlt, 
etwa: warum nicht gar!) i u Vukovu (u izd- 
1898: in der Redensart: od uevidi§a — bez zna- 
cena'.). Govori se u Srijemtt, u Backoj i u Ba- 
natu, na pr. Dobides od nevidisa, t. j. ne ces 
dobiti nista, ne ces ni vidjeti. Tako rekose obra- 
divaiu rjecnika nekolika covjeka iz onijeh kra- 
jeva, a jedan rece, da se govori i : o nevidisu, 
na pr. Sto ti je on obecao, to ces docekati o 
nevidisu, t. j. nikad, jer on to ne ce i ne moze 
uciniti. 

NEVIDIV, adj. isto sto nevidliv; protivno: 
vidiv. U rjecniku Mika]inu (nevidiv, koji se ne 
more viditi, invisibilis, — adv. nevidivo, invisi- 
biliter), u Belinu (invisibile), u Voltigijinu (in- 
visibile, unsichtbar), m Stulicevu (invisibile 
s naznakom, da se nalazi u Mateica, — adv. 
nevidivo, invisibilmente s naznakom, da se na- 
lazi u Lastrica, ali u gradi za ovaj rjecnik 
sabranoj nije se iz toga pisca nasao nijedan 
litimjer) i u Popovicevu (unsichtbar). Bog jest 
dub neumrli i nevidivi. B. Kalid is. 105. Zano- 
Saie ih sfa zoja k stavnima i k nevidivima 
raskosama. nasi. 44. Zlamenje vidivo stvari ne- 
vidive. A. Kad6ic 109. Zivemo meju tolicim ne- 
prijate|ma vidivim i nevidivim. Blago turl. 
26fi. Sakramonat jest nevidive milosti vidivi 
bijeg. J. Matovi6 125. Neka kroz ranu vidivu 
uzremo ranu jubavi nevidivu. I M. Mateic 16. 
StvoriteJ neba i zemjo i svega inoga vidivoga 
i nevidivoga. T. Ivanovic 18. Teza i bodezjivija. 
premda u sebi nevidiva. B. Zuzeri 127. 

NEVIDIVAX, adj. i.<<to Sto nevidiv; protivno: 
vidiran. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (in- 
visibile, — adv. nevidivno, invisibilmente) » sa- 
vio u primjeru: Od istinite mijene na nebu u6i- 
nene, a nevidivne. S. Rosa 142'i. 

NEVIDIVO.ST, adj. svojstvo onoga, sto je ne- 
vidivo; firotivno: vidivost. Samo u rjecnicima, i 
to u Stulicevu (invisibilita), u Sulekovu nem.- 
hrv. I M Popovtievu (Unsichtbarkeit). 

NF^VID.IELAN, nevidiona, adj. isto sto ne- 
vidliv; protivno: vidjelan. Izmedu rjeinika samo 
u Stulicevu (nevidion, nevidioni, invisibile) i u 
Sulekovu y'trm.-hrv. (unsichtbar). Neprijateje vi- 
dione i nevidionn odnimi. P. Posilovid nasi. 82* 
J S. Margitic isp. 279. Sve poglavarstvo .... 
vidiono i nevidiono. J. Kavaiiin 300»». Milost, 
koja se nevidionira na(5inom .... udiluje. I. 
Qrli6i6 85. Protiva zasjedalistem svijuh nepri- 
jat«jah vidionih i nevidionih. 284. Da andeo, 
stvorene po naravi nevidiono, uzme priliku ti- 
lesnu. A. Kanizr»c uto6. oil. Otajstvo nevidiona 
bozanstva. kam. 450. 

NEVIDJELICA, /. tmina. Izmedu rjecnika 
samo u Stulicevu (nevidjelica, tenebrae, — ne- 



videlica, tenebrae, obscuritas, umbra) i u Vukovu 
(nevidelica, vide tmusa, das Duukel, tenebrae ; 
ne moze se nodas ici, nevidelica je) t saino u 
primjerima : Sijeku6i no6as tri vezira, a u tmusi 
u nevidelici. Pjev. crn. 200b. Po takvoj nevi- 
djelici .... nabasa putnik na obor. S. j^ubisa 
prip. 90. 

NEVIDJELIStE, n tamno mjesto; samo u 
Stulicevu rjecniku (locus tenebrosus, opacus). — 
Slabo pouzdano. 

NEVIDJELO, n. tsfo sto nevidjelica; protivno: 
vidjelo. Samo u Stulicevu rjecniku (nevidelo, u 
nevidelu, in obscuro, in tenebris, in incerto). 

NEVIDljilV (jamacno je takav akc), adj. onaj, 
koji se ne vidi, koji se ne moze vidjeti. D rjecniku 
Bjelostjencevu (adv. nevid}ivo uz ado. nevideno, 
t. j. nevideno), u Jambresicevu (invisibilis), u 
Voltigijinu (invisibile, unsichtbar), u Stulicevu 
Cnevidjiv, v. nevidiv) i u Popovicevu (unsicht- 
bar). Da 6e joj dati jednu odicu nevidjivu. B. 
Kasic per. 78. Nevidjivi satvoritej. I. Zanotti 
I ned. pris. 23. Sva stvorenja vidjiva i nevid}iva 
zazivaju nas. F. Lastric test. ad. 122b. Duh pri- 
cisti i nevidjivi. A. Kanizlic uzr. 10. Kazmisja 
stvari Bozje nevidjive. J. Matovid 13. Zlamene 
oblicjem vidjivo, a milostju nevidjivo. M. Do- 
bretic 3. Glavar nevidjivi skupstine opaki(/t) 
jest davo pakleni. I. P. Lucie razg. 83. Vidjiva 
zlamena nevidjivoga tila i krvi Isukrstove. B. 
Leakovid nauk 185. Zlamenje vidjivo stvari ne- 
vidjive. M. Dragidevid 209. Nalifije (t. j. lista) 
.... okom nevidjivima oduscicama izbockano. 
P. Bolid vinod. 1, 75. Sav vidjivi i nevidjivi 
svijet biva pun mirisa. D. Danicid pis. 358. Ne- 
vidjivom kosom sve to vecma podrezivala je. 
M. Vodopid dubr. (1868) 189. — Adv. Bududi ga 
prije nevidjivo .... vedekrat napastovo. B. Ka- 
sid in. 16. Premda vidjivim nacinom krstimo 
se po slugama sv. crkve, sa svim tizim nevid- 
jivo sve nas Isukrst krsti. F. Lastrid test. 831b. 
Isukrst nevidjivo pribivajudi u slavi nepristup- 
noj. I. P. Lucid razg. 83. 

NEVID^IVOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
vidlivo; protivno: vid\ivost. Samo u rjecnicima, 
i to u Bjelostjencevu (uz rijec nevidnost), u Vol - 
tigijinu (invisibility, Unsichtbarkeit) i u Popo- 
vicevu (Unsichtbarkeit). 

NEVIDNOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
vidno. Samo u Bjelostjencevu rjecniku (nevid- 
nost, nevidjivost, invisibilitas). 

NEVIDNI, adj. isto sto nevidiv; protivno : 
vidni. Samo u primjeru: Nemoj Jubiti nezauz- 
dano ove stvari vidne, ako ne ces izgubiti ne- 
vidne. M. Radnic 153b. 

NEVIDOMA, adv. nevidom, tajno. Potvrda je 
samo: Nevidoma, clam. D. Nemanid (1885) 62. 

NEVIDOVAN, nevidovna, adj. improvisus, 
obscurus. 

a) onaj, koji se ne predvidi, nenadan. Iz- 
medu rjecnika samo u Vukovu (n^vidovni, n. p. 
bijeda, wovon man nicht einmal etwas gesehen, 
unvorhergesehen, invisus, non visus, improvi- 
sus: Sacuvaj me, Boze, bijede nevidovne!) A ti 
posti danu Vidovomu, da te cuva nevidovna 
jada. Osvetn. 2, 5. Kad ga nevidovna boja snade. 
Vuk u Ivekovicevu rjecn. Kome ne ude ni uroci 
ni cini niti ikoja nevidovna sila. M. D. Milice- 
yid pom. 234. Nalazi se fern, nevidovna (bes 
imenice) kao nenadna,- vidi primjer iz Osvetn. 
kod 2 nenadan pod c. — Adv. Silan Jozip 
umrije nevidovno (t.j. nenadano). Osvetn. 6, 23. 



NEVIDUC 



129 



NEVIN 



b) taman; samo u primjeru: Pa kazivaj, 
kud te nose vrazi, a u ova doba nevidovna (t. j. 
It tnraku). Osvetn. 7, 89. 

NEVIDUC, adj. (upravo partic. prez.), isto sto 
nevidliv; protivno: viduc. Samo u jednoj knizi. 
Jeste stvorili sve ostale stvari vidu6e i nevi- 
duce. P. Posilovic nasi. 17 1^. Gospoja svega 
Btvorenja viducega i neviducega na nebu i na 
zemji. 189a. — Sasma nepoiizdano. 

NEVIDANE, m. pi. (mjesto Nevidani), selo u 
u Dalmaciji u kotaru zadarskom (na ostrvu 
Pasmanu). A. Masek 154 (gdje je zapisato i 
Nevjane, t, j. Nevijane). Marko z Nevijan (u 
ispravi xv vijeka). Mon. croat. 62. U staro do- 
ba: villa Neviana. K. Jirecek rom. 1, 63. 

NEVIDEN, pas. partic. zanijekani prema 
viden. Upravo znaci: onaj, koji nije viden, i 
tome znacenu ne treba nikakvih potvrda (a 
moglo bi ih se dosta navesti, na pr. §ta da 
vide? cuda nevidena! Nar. pjes. vuk 2, 167), 
nego drugima. — U starini je mjesto -de- bilo 
-de-, otkle se u juznom govoru razvilo -dje-, po- 
slije -de-, a u ikavaca -di-, u ekavaca -de-. 

a. isto sto nevidliv. U rjecniku Belinu (ne- 
vidjeni, invisibile, — adv. nevidjeno, invisibil- 
mente) i u Bjelostjencevu (neviden, kaj se videti 
ne mre, invisibilis, — adv. nevideno, nevidjivo, 
invisibile, invisibiliter). 

(i) nevidjen, neviden. Ne razmisjaju<5i mi 
stvari vidjene, negoli nevidjene, jere vidjena 
jesu vremenita, a nevidjena vjecna. B. Gradid 
djev. 158. Da me bude sloboditi .... od svijeh 
neprijate|a vidjenijeh i nevidjenijeh. A. Gucetic 
roz. jez. 129. Da je g. Bog stvorio svekolike 
stvari vidjene i nevidjene. M. Divkovic nauk 58t>. 
;^ubav. . . . ostavlenu |ubovnicu nevidjena vidjeno 
pomoze. I. Gundulii 3. Jakos prima napastima 
vidjenijema i nevidjenijema. I. Drzic 47. Nisto 
ga, ustav|ase nevidenim nacinom. J. Banovac 
pred. 17. Dostojno bude faliti i ponizno stovati 
nevidenoga stvorite^a. F. Lastric test. 2771^. I 
po stvarma, sto gledamo, nevidena da poznamo. 
V. Dosen 135b. Sve stvari vidjene i nevidjene. 
J. Matovic 24. Virujem u Boga .... stvoriteja 
neba i zem|e, videnih svijuh i nevidenih. I. Ve- 
likanovic upuc. 3, 400. Bog nas cuva»od nepri- 
jete|ali nasih i videnih i nevidenih. B. Leakovid 
gov. 249. Matica je nevidena bolest, ma je teska. 
Nar. posl. vuk 175. Sacuvaj me od bede videne 
i nevidene (u molitvi). M. £). Milicevic slave 34. 
— Adv. Ki u svemu sluzahu ga nevideno. P. 
Kanavelic 159. 

b) nevidin. Virujem u Boga .... satvori- 
teja vidinih svih i nevidinih. I. Bandulavi6 133^. 
Koja je (t. j. dusa) nevidina, zac I'e duhovna. 
P. Radovci6 ist. 12. Ne primajuc ga u prse 
vidinim nacinom, ma drazim, to jest nevidinim. 
I. Ancid svitl. 33. Pokazuje nam .... stvor ne- 
vidini ali skroviti. I. T. Mrnavic ist. 115. Koji 
ili od vidinih ili od nevidinih protivnikov jest 
progonen. A. Vita^ic ist. 18. Od svih privarah 
neprijateji nasih vidinih i nevidinih. L. Terzic 88. 
Virujem u Boga .... uciniteja neba i zemlje, 
vidinih svih i nevidinih. A. Kadcic 554. — Adv. 
Nevidino sebe pokripjuje (iz lat. invisibiliter 
reficitur). A. Georgiceo nasi. 319. 

c) neviden. Nevidena Bozja .... pametju 
vide se (iz lat. invisibilia Dei .... intellectu 
conspiciuntur). F. Glarinid cvit 2*. Sakrament 
jest nevidena milost, a videni obraz (iz lat. sa- 
cramentum est invisibilis gratia, visibilis forma). 
447a. Mozemo .... utedi prid nasimi nevidenimi 

vni 



neprijateji. Michelangelo 46. Koji (t. j. andeli) 
vide stvari nevidene. P. E,adov6i6 ist. 63. 

b. isto sto negledan, neugledan. Samo u Vu- 
kovu rjecniku (neviden, von unbedeutendem An- 
schein, non conspicuus, n. p. neviden covjek, a 
tako sto moze svrsiti). 

NEVIDENOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
videno. Samo u Jambresicevu rjedniku (nevide- 
nost, invisibilitas). 

NEVIDENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
Tidjeti. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (sa tlo 
postavlenirn znacenem: ignorantia, inscitia, t. j. 
neznane i s naznakom, da se nalazi u glag. 
brevijaru). 

a) u navedenom znacenu. Ona (t. j. muka) 
od nevidjenja Bozjega. M. Orbin 186. Ke su 
(t. j. dusej u purgatoriju, trpe mukn od nevi- 
denja Bozjega. F. Glavinic cvit 358*. Osuda ova 
najposlidna stoji u Bozjem nevidenju. J. Ka- 
vanin 425^. 

b) isto sto nevidjelica. Samo u primjeru : 
Ti si . . . . svjetlos razdijelio nevidjenja od tma- 
stoga. B. Bettera cut. 87. 

NEVIJERA, /. isto sto nevera (vidi tamo). 

NEVIJESNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nevijestari. a) neukost, nevjestina; samo u pri- 
mjeru: Tribunal imadijase milosrde nad nego- 
vom nevistnostjom. A. Blagojevid khin. 58. — 
b) necednost; samo u Voltigijinu rjecniku (in- 
discretezza, Unbescheidenheit). Nepouzdano. 

NEVIJEST, /. neznane ; ispor. staroslov. glag. 
vedeti (t. j. znati). U rjecniku Danicicevu (ne- 
vestb, inscitia s potvrdama iz isprava xv vijeka). 
U negovu nev^stb (t. j. bez negova znana) ne- 
kolici ukradbsi se . . . . ostetise. Spom. sr. 1, 134. 
Ako su u 6emb po nevesti zasli kako mladi 
|udije, vasa milostb prosti. 1, 161. Nalazi se i 
u Sulekovu rjecu. zn. naz. (das Nichtwissen, — 
u negovu nevijest, ohne sein Wissen, senza sua 
saputa). — U ovom je primjeru znacene, sto ga 
ima rijec nesvijest pod c (t. j. bijes, mahnitost, 
pomama): Pasa .... opake pun nevijesti misli 
u hudoj svoj pameti ni k caru ih ne povesti. 
J. Pal mo tic 293. 

NEVIJESTAN, nevijesna, adj. onaj, u kojega 
je nevijest. a) onaj, koji ne zna; samo u pri- 
mjeru: Nevestan Eujenij, iSto stvoril bi . . . . 
nace misliti o begu (t. j. da bjezi). 6. Kozicic 31b, 

— b) neuk, neumjetan ; samo u primjerima : Dila 
milosrdja duhovna: uvistiti nevistna, posfistiti 
sagrisujucega .... M. Alberti xLv. Nevistni 
covice, znas li, da . . . . A. Blagojevid khin. 82. 

— c) necedan; samo u Voltigijinu rjecniku (ne- 
vijesan, nevijesna, indiscreto, unbescheiden). 
Nepouzdano. 

NEVIl^AK, nevijka, m. casak, trenutak; kao 
da je to u primjerima (jedinima, sto su se nasli) : 
Niz nu (t. j. niz di]ku) u nevijku sto viteza 
mece on jedan. I. Gundulid 522. S mala ogna 
gradi u bisu u nevijku prosjeli su. J. Kavanin 
564a. _ Postane tamno ; mozda je nom. nevijka, 
gen. nevijke. 

NEVIN (s takvijem se akc. govori), adj. ne- 
kriv, neduzan, onaj, koji je bez vine (t. j. kri- 
vice). Rijec nikad nije bila narodna, nego je u 
starije vrijeme uzeta iz crkvenoslav. nevintni., 
a u novije iz rus. HCBHHHuii; sto je ima Zlata- 
ric, on ju je mogao uzeti iz koje starije knige. 
Nom. sing. m. glasio je nekad nevinan; kako se 
otud razvilo nevin, to se razabira iz onoga, ito 
je receno kod bescjen. U rjecniku Stulicevu (ne- 

9 



NEVIXA 



130 



NEVJEHA 



vin, V. bezvin, t. j. iiuiooeDs s naznakum. da je 
tz glag. brevijara), u Sulekovu nem.-hrv. (un- 
schuldig) t M Popovicevu ^unschuldig, schuldlos, 
jungfraalich). Agancb nevin'ni raduje se. J?ta- 
rine 23, 124. Jakoze nevinan otresen bist. 6. 
Kozicic lolJ. On bise janac nevinan i bezgrisan. 

5. Budinic suma 7*. Job pravedan i nevinan 
rece. 1-45*. Ki tad bjeae nevinan mladjenac. D. 
Zlataric 39a. Kako ce nevina okriviti. J. Rajic 
lH)ut.-2V>. Nevin, nekriv, schuldlos. Jur. pol. term. 
452 Tek nevinoj jedan jad je dobi. Osvetn. 2, 30. 
Dv'je nevine saraiev^ke zrtve. 4, 68. Pokniski se 
govori i pihe na pr. Da je bio nevin, ne bi bio 
osuden. • j » 

NEVINA, /. ime rijeci u staroj srpsko) drzavi 
(bhzu Prizrena). Samo n Danicicevu rjecniku 
(Nevinbna .v potvrdom iz isprave xiv vijeka) : 
Na rt'co Nevinoj. Glasnik 15, 288. 

NEVINAC. Nevinca, m. selo u Hrv., u zupa- 
niji bjelovarfko-krizevackoj. Razdje}. hrv. i slav. 56. 

NEVINA^ CE, nevinasceta (nevinasca), n. malo 
nevino dijete, naprsce. Samo u Popovicevu rjec- 
niku (Saugling), u koji je to uslo jamacno iz 
jedne pjesine Zmaja J. Jovanovica (vidi Peva- 
nija 1882,^28). 

NEVINO.ST, nevinosti (s takvijem se akc. go- 
vorij, f. svojstvo onoga, koji je nevin. Izmedu 
rjeinika samo u Sulekovu nem-hrv. (Unschuld), 
i u Popovicevu (Unschuld, Schuldlosigkeit, Jung- 
fraulichkeit). Poznavajuci svoju nevinost. D. 
Obradovic iiv. 38. Vapaj pogazena covjecan- 
stva .... oskvrnene nevinosti. Osvetn. 1, u 
uvodu. Nevinost, neduznost, Unschuld, innocenza. 
B. Petranovic r. kn. 44. Pokniski se govori i 
pise na pr. Ona u svojoj nevinosti nije mogla 
ni misliti, da ... . 

NEVINO VAN, adj. isto sto nevin; samo u 
primjeru : Potjerali krivi nevinovna. Osvetn. 

6, 61. 

NEVISOK, adj. nizak; protivno: visok. Samo 
u rjeiniku Bjelostjencevu (improcerusy i u Stu- 
lidcvu (non altus). 

NEVITESkI, adj. znacena protivna znacenu 
adj. vite.^ki. Izmedu rjecnika gamo u Stulicevu 
(neviteSki, v. nejunacki) i samo u primjeru: 
Madari su . . . . savez prometnuli u nevitesku 
zasjedu. M. Pavlinovic razl. sp. 1. 

NEVIZDRACI, Nevizdraka, m. pi. selo u za- 
padnoj Bosni. F. Jukid zem|. 38. U knizi Popis 
iit. bos. i here, nema scla toga imena. 

NEVIZRACI, m. pi. selo u staroj srpskoj 
drzavi. Potvrda je samo: Ponavjaju .... prbvo- 
,1 — , .. f.ia, I potvrbzdaju simb mojimb hrisovu- 
1 ricu okolo crbkve, Nevizrake oboje 

( ' . xMi vijeka). \i. Stojauovic hris. 6. 

NP:V.II:IjAN, adj. nejasna postana, ohol, po- 
noKit. 6amo u primjeru: Treti je uzrok nevje- 
do9t, za koji Farizeo i svikolici nevjedni imaju 
biti y'.™r!nri M. Divkovid bes. 712. 

NE HE, nevjodim se, impf. glag. 

nejash . ,, uhoUti se, ponositi se. Samo u 

jcdno) kinn. Velo je velika naSa ludost . . . . 
nevjediti se, ponositi i oholiti Ijepotom tijela. 
M. Divkovid bes. 57. Toliko se vedma uzdi2a, 
uzvisajO; nevjededi se, oholeci i dicedi tastom 
slavom. .^8. Zlo i loSe dini, tko se nevjedi i 
ponosi dobrom, kojo dini, kako su nevjedase i 
i ponosase Fariieo. 712. 

NEV.TEDOST. /. rijcc ncjatna postana, oho- 
Zoif. .S'jHio u jednoj kntzi. Otrovana oholostju, 
nevjodostju, ponosenjem, M. Divkovid bes. 68. 
Jos jcdaii pnmjer vidi kod nevjedan. 



NEVJEGrBINA, /. nepromis(etiost, nesmotre- 
nost; ispor. izvjegbati, uvjegbati. Samo u Stu- 
licevu rjecniku (nevjecbina, imprudentia, iacon- 
sideratio). 

NEVJENCANICA, fern, prema masc. nevjen- 
canik. Samo u Stulicevu rjecniku (coelebs). 

NEVJENCANIK, m. onaj, koji je nevjencan, 
nezenen. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu 
(coelebs). Ne razabira se pravo znacene « ^^ri- 
mjeru navedenom kod nedojenik. 

NEVJENCANE, n. nom. verb, prema glag. 
ne vjencati. Samo u Stulicevu rjecniku (vita 
coelebs). 

NEVJERA, /. perfidia, incredulitas, falsa re- 
ligio; protivno: vjera. svijem rjecnicima 
(vidi daje). Potvrda ima od najstarijih vremena. 
a. nestasica vjere, t.j. kada tko radi protiv 
postene zadate rijeci, protiv odanosti, duznosti. 
U rjecniku Vrancicevu (nevera, perfidia), u Mi- 
kajinu (nevjera, nevjernost, infidelitas, perfidia), 
u Belinu (infedelta, perfidia s primjeroin, za 
koji se kaze da je iz Palmotica: Nevjera i laz 
lie su dike), u Bjelostjencevu (nevera, nevernost, 
perfidia, infidelitas, fides violata), u Jambresicevii 
(nevera, infidelitas, perfidia), u Voltigijinu (ne- 
vira, infedelta, Treulosigkeit), u Stulicevu (carta 
fides s naznakom, da je iz glag. brevijara), u 
Vukovu (Treulosigkeit, perfidia s primjerom iz 
nar. pjes. vuk 2, 277. Nevjere ti uciniti ne du) 
i u Danicicevu (nevera, perfidia s potvrdama iz 
xiii — XV vijeka). 

a) uopce. Dobro da su ucinili neveru, za 
koju bi neveru imali ponesti vsaku muku (iz 
XV vijeka). Mon. serb. 328. On me neveru vshiti 
(iz glag. rukopisa xv vijeka). Arkiv 9, 134. To 
je nevjera prihiniti covjeka, koji se u te vje- 
ruje. Zborn. (1520) 4*, Ako ka od zena . . . • 
svoga |ubovnika nevjerom privari. F. Lukare- 
vid 19. Od viteza Korevskoga kad nevjeru ovu 
cujem. I. Gundulic 467. Vazda predna ne nevira 
morice te zlom sumnome. G. Palmotic 1, 270. 
Plata tvoj nevjeri dode. I. Dordic uzd. 80. Vla- 
dimir poznajuci zlocu opakoga Vladislava, da 
o nevjeri nastoji. A. Kacic razg. 35. Jer gdi 
manka tvrda vira, tu je zloca i nevira. V. Do- 
sen i>37b. Na um pade begu Radul-begu, de ce 
nega kraju prevariti, na nevjeri sama pogubiti. 
Nar. pjes. vuk 2, 446. Koji meni o nevjeri radis. 
4, 492. Hi neko o nevjeri radi. Osvetn. 3, 114. 
i t. d., i t. d. 

b) nevjeru ciniti (uciniti). Ako bi tko .... 
opdini dubrovackoj neveru ili kvarb ucinio (iz 
XV vijeka). Mon. serb. 423. Vise toga veru dase 
jedan drugomu i nam, da ne ce jedan drugomu 
nevere ciniti (iz xvi vijeka). Mon. croat. 259. 
Tko li bi . . . . gospodarii ucinio koju neviru 
ali sramotu. Statut poj. 282. Ne de . . . . neviru 
prvomu zarucniku svojemu uciniti. F. Vrancic 
ziv. 34. Ovaku htje nevjeru tvojoj vjernoj 
uciniti. G. Palmotic 2, 56. Nismo ucinili ni 
do sade ni dao Bog otsele nevere nijedne 
(iz pocetka xviii vijeka). Glasnik ii, 3, 113. 
Milos de ti nevjeru na Kosovu uciniti. Nar. 
pjes. bog. 6. Covik posum}i, da zena dini mu 
neviru. J. Filipovid 3, 254b. Qna cinedi ne- 
viru svomu drugu. F. Lastric ned. 85. Pa ja ne 
smem nevere ciniti gospodaru i mome i tvome. 
Nar. pjes. vuk 2, .301. Da nevjeru mene ne ucine. 
4, 490. Saleti .Josifa, da ucini s nom nevjeru 
gospodaru svojemu. D. Danicid u Ivekovicevu 
rjecn. Nevjeru des meni uciniti. Nar. pjes. petr. 
2, 294. — Ovamo pristaje i primjer: Stvori im 
neviru nas osvetit mneci. I. T. Mrnavid osm. 42. 



NEVJERAC 



131 



NEVJERAN 



b. cejade, koje cini nevjeru. U rjecniku Vu- 
kovu (der, die Treulose, perfida, perfidus s pri- 
mjerom is nar. pjes. vuk 2, 311 : Nevjera ti uz 
ko|eno sjedi [u onoj je knizi upravo: Nevjera 
ti sjedi uz kojeno]). 

fl) muslco. Stara zajedao s nim nevjera 
Vilozmaj se zli uahodi. G. Palmotic 2, 302. 
Cifut bezobrazno tajase .... dapace jos nevira 
cifutska ne iizboja se krstjanina pozvati na za- 
kletvu. A. Kanizlic uto6. 57. Neviro jedna! zna- 
dem, da ni ti ni sinovi tvoji ne cete meni biti 
virniji. kam. 829. Nasli su se mrtvi, ne zna 
se, ill ubijeni od nevjerab ili otrovani. A. To- 
mikovic ziv. 14. Da mu pridade .... izdajice i 
nevjere dvora turskoga. 252. Videcemo u poju 
Kosovu, ko je vjera, ko li je nevjera. Nar. pjes. 
vuk 2, 311. Sve im kaza, kakva je nevjera 
(t. j. vezir). 3. 318. Od covjeka, koji je bio 
nevjera .... kakav se moze cekati istorijski 
dnevnik? D. Danicid u Ivekovicevu rjecn. — 
Jedan pisac rijec nevjera u ovome znacenu uzi- 
ma kao imenicu muskoga roda. Nevire ovi (go- 
vor je Tarcima) bill su sramotno razbijeni. 
A. Tomikovic ziv. 9, Takva je bila svrha prvoga 
nevjere, koji se je digao protiva zivotu Petra. 32. 

b) zensko. Pruzi ruku, neviro divojko! A. 
Kacic razg. 156. Ti nevero, odes za drugoga 
(govori momak nevjernoj djevojci). Nar. pjes. 
vuk 1, 324. 

c. nevjerovane, nevjerje. U rjecniku Belinu 
(incredulita). Pomozi neviru moju (iz lat. adjuva 
incredulitatem meam. mar. 9, 2;i). Berriardin 136 
i N. Eaiiina 16 la (u kojega je nevjeru). Krstja- 
nin more suprot neveri stati i rvati se. Katek. 
(1561) 79, .'^amuknu veliki pop Zakarija radi ne- 
vjere. A. Gucetic roz. jez. 103. Paval u gribu stale 
nevere. F. Glavinic cvit 36a. Proti ovoj zapovidi 
more se sagrisiti .... neverom. svitl. 53. Tebi 
ispovidam sve grihe moje .... sve nevire moje. 
I. T. Mrnavic nauk (1702) 29. Poluvirac, koji 
rece stogod .... nejmajuci nevire u srcu. A. 
Kadcic 283. Jesam li prikorio .... Tomu za 
negovu nevjeru? D. Basic 68. Kad s nevirom 
gospodina grdis Boga od visina. V. Dosen 257b. 

d. kriva vjera protivna pravoj vjeri. U rjec- 
niku Jambresicevu (nevera, odtrgnene od krscan- 
ske vere, apostasia). Da se jedan obrne na veru, 
a drugi ostane v neveri. Narucn. 66a. Turska, 
papina i inih poloverac nevira nas nesmirno i 
britko smucuje. Proroci 1. Da obrate jos se 
k tebi, ki u neviri htihu stati. A. Vitajic istum. 
198b. U Mostaru nega poturcise, ter promiui 
viru za neviru. A. Kacic razg. 331. Poglavicu 
u Egiptu muhamedske nevire pozivala je na 
oruzje. A. Kanizlic kam. 620. Pod jarmom tur- 
skim podlozeni neviri muhamedskoj uzdisu. 831. 
— U ovom primjeru znaci isto sto nevjernik 
2)od c: Buduci da se i neviri turskoj (govor je 
nekakvom Turcinu) takovu ukaza. A. Kanizlic 
utoc. 42. 

NEVJERAC, nevjerca, m. covjek nevjeran. 
a) u smislu adj. nevjeran pod a, a. Samo u 
primjeru : Licumjerac sebi je istomu nevjerac. 
Poslov. dani6. — b) u smislu adj. nevjeran 
pod f. U rjecniku Belinu (idolatra) i u Stulicevu 
(infidelis, idolorum cultor) i samo u primjeru : 
Voje imat nu (t. j. pusku) o ramu no nevjerca 
(t. j. Turcina) negovat. Osvetn. 4, 7. 

NEVJERAN, nevjerna, adj. perfidus, fallax, 
incredulus . . . . ; protivno : vjeran. Akc. moze biti 
i nevjeran, nevjerna. U svijem rjecnicima osim 
Vranciceva (vidi dale). Potvrda ima od najsta- 
rijih vremena. 



a. onaj, koji se ne drzi vjere (t. j. vjerno- 
sti), koji protiv ne radi; vidi nevjera pod a. TJ 
rjecniku Mika^inu (adj. vidi uz rijec nevjernik, 
— adv. nevjerno, infideliter, perfidiose), u Be- 
linu (infedele, porfido, — adv. perfidiosamente), 
u Bjelostjencevu (neveren, infidus, infidelis, per- 
fidus, — adv. neverao, infideliter, perfide), u 
Jambresicevu (ado. neverno, infideliter, perfide), 
u Voltigijinu (neviran, infideale, sleale, unge- 
tren, — adv. nevirno, infedelmente, untreulich), 
u Stulicevu (s naznakom, da je iz glag. brevi- 
jara, perfidus, infidelis, — adv. nevjerno, v. 
bezvjerno, infideliter), u Vukovu (treulos, per- 
fidus) i u Danicieevu (neverbnb, perfidus s po- 
tvrdama iz xiii — xv vijeka). 

a) adj. 

aa) uopce. Da mu glavu gospoda pe- 
depsaju, sto je dostojno uciniti nevernu cloveku 
(iz XV vijeka). Mon. serb. 459. Drugi uzrok je 
smrti Isusove bila lakomost Jude nevernoga. 
Korizm. 89b. Dragicu nevjerni, kud od tvoje 
vjerenice bjezis? M. Drzic 124. Kada dode sin 
Bozji k nevjernomu i opakomu narodu ciput- 
skomu. M. Divkovic bes. 3. Ah, ke glase cuh 
od tebe, moj nevjerni vjerenice! I. Gundulic 467. 
Tko neharnu diklu }ubi, tko nevjernu dvori vilu. 
G. Palmotic 1, 354. Sve to dobro slusase ne- 
vjerni Brankovic Vuce. Nar. pjes. bog. 9. Ubi 
kra}a Urosa negov nevirni tast Vukasin. A. 
Kadic razg. 9. Al' i slugu Bog nevirnog kara. 
M. A. Relkovic sat. 57. A besedi Todore vezire, 
kum neverni, vera ga ubila! Nar. pjes. vuk 
2, 158. Maksimija, koleno neverno! 3, 42. i t. d. 

bb) s dopunom u dat. Ja ne slisah, da 
bi bil neveran Gaspar Perusic knezu (iz po- 
cetka XVI vijeka). Mon. croat. 183. Neverna ti, 
Vladko. vera i neverna ti }ubovca ! Nar. pjes. 
u P. Hektorovida 22. Duse Bogn nevirne i ne- 
poslusne. P. Zoranid 15. Da je neviran stanu i 
postenu Bozjemu. J. Banovac razg. 159. Mli, da 
su mu svi nevirni i da de ga pogubiti. V. Do- 
sen 53b. Vi nevirni isfcini i svitlosti. A. Kanizlic 
kam. 453. 

b) adv. Koji bi ucinili nevirno u onih, 
ka nim pove|ena jesu. S. Budinid ispr. 141. 
Kleti Milos da s privara nevjerno ga nije ubio. 
I. Gundulic 566. Krajestvo .... podlozeno po 
nevirniku nevirno. F. Lastrid test. iii. Sluzi 
neverno. J. Raj id pou6. 1, ii*. 

b. himben, prevarjiv. ^iubav nevirna tac 
cvili zivot moj. Mencetid — Drzic 463. Ne cini 
tako vede, ne znas bo neverne nesride tvoje. 
Starine 8, 309. Pozna. da su vede pogibili od 
zle bratje nego one od nevjernoga mora. B. 
Kasid fran. 49. Kako usi|en ja sam bio od me 
rijeci dod na mane i ovu vjeru obratio u ne- 
vjerno voje vane. G. Palmotid 2, 103 

C. neistinit, lazliv. To je ocita laz nevjerna. 
P. Kanavelid 494. Bog .... da neviran kad po- 
stane, vaja da Bog bit pristane. V. Dosen 258*. 

d. nepouzdan, kriv. Zarad nevirno pri- 
nesene knige iz latinskoga jezika na grcki. 
A. Kanizlid kam. 334. Da je Lukari veoma ne- 
vjerno razlagao drzavnu istoriju Dubrovnika. D. 
Danicid istor. 336. — Pokniski se govori i pise 
na pr. Jezik mu je rdav, a prijevod nevjeran, 

e. onaj, koji ne vjeruje; vidi nevjera pod c. 
U rjecniku Belinu (discredente), u Voltigijinu 
(neviran, unglaubig), u Stulicevu (incredulus) i 
u Danidicevu (neversni., incredulus sa dvije po- 
tvrde srpskoslovenske). Ne budi neviran, da budi 
viran (iz lat. noli esse incredulus, sed fidelis. 



NEVJEEENICA 



132 



NEVJERNICKI 



loan. 20, 27). Bernardin 109 i I. Bandnlavic 144b. 
Tomo, budi vjeran, a ne nevjeran. Zborn. (1520) 
29». Pokara ^a, da ne ima biti neviran, dali 
viran. J. Panovac razg. 37. Nemoj bit neviran, 
vece viran. E. Pavi6 prosv. 2, H2. Toma neviran 
na sva istinita dokazana zarica se. I. P. Lucie 
razg. 7fi. 

f. onaj, koji se drii krive vjere (religije) ; 
vidi nevjera pod d. Ne moju se za neverne po- 
gane (iz glag. rukopixa xv vijeka). Arkiv 9, 117. 
Ti si neverna poganka. Korizm. 7'». Satnik ne- 
verni pritede ka Isusu. 71'J. Ako verni ne ce 
prebivati s nevernim. Narufin. 66*. Ca jimaju 
diniti verni krstjane s nevernimi pogani? Sta- 
rine I, 227. Odmetna je kaurkina .... nevjerna 
je Bad Turkina. I. Gundulic 302. Da bi se nasal 
prid jednitn vladavcem nevirnim. P. Radov6i6 
nac. 61. Bistra pamet gdi tribuje men puci ne- 
virnima. J. Kavanin 244*. Je 11 oni put castite} 
pravofja Hoga ali nevjernoga bogocastcena. J. 
Matovic 83. Prijevare Judi poluvjernijeh il' ne- 
vjernijeh ili neznabozac. L. Eadii 96. Razori 
crkve nevjerne, smaknu pogane otare. I. Dordic 
ben. 94. Kako ucini isti pas nevirni Muhamed. 
I. P. Lucie razg. 10-5. Hristjanin od nevernog 
da se razlikuje. J. Rajic pou6. 1, 48''. Sve opa- 
6ine od poganstva nevjeruoga. B. Zuzeri 365. 

ir. bezbozan, opak. O oce zali i nevirni, za 
tvoj uzrok mrem. Korizm. 44^. Od izpraznosti 
kniga nevjernijef/i^ od svijeta. M. Radnic 124t>. 
Nasi nevirni grisi toliko Boga draze, da ... . 
J. Banovac pred. 105. Ovi otrovom nevirne sr6be 
uigavsi se . . . . zatece se osvetu uciniti. F. 
Laatric svet. 142b. Kad rat cinase suprot ne- 
virnom Maksenciju. L. Vladmirovic 13. Kad 
ve6 za.do(hj i nevirnu sr6bu n&do(h). V. Do- 
ien 199». 

h. onaj, koji se ne maze vjerovati. Satno u 
Mikajinu rjecniku (incredibilis). — Nepouzdano. 

I. Ne razabira se pravo znacene u primje- 
ritna: Misli . . . . na nevjerno_ toj pisane (t. j. 
pismo), ko ja ostah sebe vani. G. Palmotid 1, 173. 
Djeca 8U nevjerna druZina (jer samo jedu i 
troHe, a nista ne pomazuj. Nar. posl. vuk 58. 

NEVJERENICA, /. zla vjerenica; samo u 
primjeru: Nevjerenico, tvoga vjerenika srce tone 
u bolesti .... a ti ni malo da ga stogod utjesis. 
I. M. Mateid 55. hpor. nebrat, necovjek, ne- 
kum. 

NEVJERENIK, m. zao vjerenik; samo u pri- 
mjeru: Jesi li 6ula od moga nevjerenika? M. 
Drzi6 322. Vidi rijei, koja je pred ovom. 

NEVJERICA, 

(I) m. isto sto ntvjernik, nevjeran covjek. 
Samo u primjeru: Pristalice, jedne nevjerice, 
ito <»u Ea nim prLstali za blago. Nar. pjes. petr. 
3, 496. 

h) f. sumt'ia; satno u jednoga pisca. Za sa- 
mu tu npivericu u narodnu moc 5esto pladaju 
oBudama i proklentvoin. M. D. Milidevid pom. 297. 
Kao Bt<j ima judi, u kojih je sve tajaa i neve- 
rica .... tako ima i drugih, koji ne mogu niSta 
da sakriju. bkol. 18. 

r) nenadna ; samo h adv. z n&verici, t j. 
iznenada. D. Nomanid (1884) 51. Razvitak zna- 
iena Uiman; tspor, iznevar kod nevara ; da nije 
8 nesnana razloga -a- promijeneno u -e-? 

NEVJERlCl, m. pi. vidi Neveridi. 

NEVJERLTA, /. coll. nevjerna cefad, t. j. ce- 
iad krwe vjere. Samo u Vukovu rjecniku (die 
Unglaubigen, infidelea « primjerom iz nar. pjes. 



vuk 8, 143: Ide 1' otud mnoga nevjerija; « onoj 
je pjesmi upravo: mloga neverija; — s. v. ne- 
verija ima Vuk u rjecn. primjer iz neke nar. 
pjesme: Od magarske mloge neverije). — Danicic 
u ovome rjecniku s. v. babunija uzima rijec ne- 
vjerija u znacenu: nijedna vjera. 

NEVJERITI, nevjerim, impf. ciniti nevjeru. 
Govori se u Lici kao ijrelazan glag. (s nazna- 
cenim akc), na pr. Nemoj svoga gospodara ne- 
vjeriti. J. Bogdanovid. Malo je drukcije ovo: 
Nevirit koga, t. j. nenavidit i o zlu mu radit. 
J. Grupkovid. 

NEVJERIV, adj. onaj, koji se ne moze vje- 
rovati. Izmedu rjecniku samo u Siulicevu (in- 
credibilis s naznakom, da je iz glag. brevijara, 
— adv. nevjerivo, incredibiliter) i satno u pri- 
mjeru: Triba dakle da neizmirne, nevirive i pri- 
cudne budu one pedipse. A. d. Bella razg. 33. 

NEVJERIVOST, /, svojstvo onoga, sto je ne- 
vjerivo. Samo u Stulicevu rjecniku (credulitatis 
contrarium). 

NEVJERJE, /. nevjerovar.e. U rjecniku Stu- 
licevu (incredulitas), u Sulekovu nem.-hrv. (Un- 
glaube) i u Popovicevu (neverje, Unglaubeu). 
Vjerujem, Gospode, pomozi mojemu nevjerju. 
Vuk mar. 9, 24 (Vuk je to uzeo iz crkvenoslav. 
HCB-kpie, kako sam kaze u predgovoru Novoga 
Zavjeta vi). Nevjerje, Unglaube, incredulita. B. 
Petranovic r. kn. 42. — U ovom prittijeru bice 
znacene rijeci nevjera jjod a: Pocalo nevirja 
koji bise Judi. I. T. Mrnavid osm. 39. 

NEVJERKINA, f. iena krive vjere (religije) ; 
samo u primjeru: Krstjanin ne ima se ozeniti 
nevjerkinom. M. Divkovic nauk 258*. 

NEVJERLUK, m. nevjera, nevjerstvo; samo u 
primjeru: Narodu kao neki neverluk uciniti. M. 
Nenadovid mem. 135. 

NEVJERl^IV, adj. isto sto nevjeriv; samo u 
Stulicevu rjecniku (nevirjiv, incredibilis). 

NEVJERNICA, fetti. prema niasc. nevjernik. 
Akc. moze biti i nevjernica. 

u) zensko nevjerno u stnislu toga adj. pod a. 
U rj.cniku Stulicevu (mulier porfida, infida) i 
u Vukovu (die Treulose, perfida). Ne cete, ne- 
vernice zakona moga, strili mojih uteci modi. 
P. Zoranid 44. Porfiriju glavu odsijec'te .... 
takojer i cesarici mojoj veloj nevernici. M. Div- 
kovid nauk* 172. Ne des_ nevjernice tamne i hude 
pohvaliti zlu nevjeru. G. Palmotic 1, 285. Jer 
nevjeran, vjeruj, biti nevjernicam nije nevjera. 
I. Dordid pjes. 65. Nazvao ju je (t. j. Sofiju) 
nevjernicu i izdajnicu. A. Tomikovic ziv. 53. 
Al' dolede Juba nevjernica. Nar. pjes. vuk 2, 1 13. 
Sto udini, jedna nevjernica? (govori momak dje- 
vojci). Nar. pjes. here, vuk 187. Kada vidi sestra 
nevjernica. Nar. pjes. juk. 56. Odstup deje, ne- 
vernice moja! (govori muz nevjernoj ieni). Nar. 
pjes. istr. 2, 91. 

h) iensko nevjerno u stnislu toga adj. pod f. 
V rjedniku Belinu (infedele, nemico della fedej. 
Ono, koje je ostalo u vjeri, ne ima se vjencati 
8 nevjernikom aliti s nevjernicom. M. Divkovic 
nauk 252*1. Da sinove Zudiokam ili inim nevir- 
nicam ili poluvirnicam ne pridadu. B. Kasid 
rit. 19. Salomun imade veliko opdene s onizijem 
zenicami nevjernicami. M. Radnid 308b. Ako 
koji virnik ima zenu nevirnicu. J. Banovac pri- 
pov. 182. Prima ga jedna .... poganka nevjer- 
nica. B. Zuzeri 227. 

NEVJERNICkI , adj. posses, od nevjernik. Akc. 
moze biti i nevjernicki. U rjecniku nijednom. 



NEVJERNIK' 



133 



NEVJERNOST 



a) onaj, koji pripada nevjernicima u smislu 
te imenice pod a. Samo u primjeru: Da otidem 
od nih, jer su svi preJubociDci, zbor nevjernicki. 
D. Danicic jer. 9, 2. 

h) onaj, koji pripada nevjernicima u smislu 
te imenice pod c. Nemojte zeniti vasije('/i) si nova 
kceri nevjernifikijemi. M. Divkovic nauk 258». 
Nevirniske ki u strane .... upravjase. J. Ka- 
■vanin 95a. Da svetijef/ij tilesa ne ostanu u ruku 
uevirnickije(/0. A. Bacic 153. Kad budes viditi, 
da su boja dila nevirnicka, koji ne poznavase 
Boga ni zakona, nego tvoja. J. Banovac pri- 
pov. 29. Obracene sviQi,) naroda nevirni6ki('/ij. 
B. Pavlovic 19. To mi svidoce obracena . . . . 
nevirnicka na viru. F. Lastric test. ad. IIO^*. 
Kada s nevirnickima i s neznabozkima kra|i 
boj biju. E. Pavic ogl. 282. Zabranise krscauima 
pravdati se prid vlasti nevirniskom (stamp ne- 
virniskoj). A. d. Costa 2, 4. Sinovi nevirnicki, 
to jest oniziju, koji nisu nikad bill krsteni. M. 
Dobretic 35. Hoditi u nevjernicke crkve. T. 
Ivanovid 25. Da sa carske glave spanu cini.... 
pa da makne nevjerni6ko ruho. Osvetn. 3, 19. 

NEVJERNIK, nevjernika, m. perfidas, incre- 
dulus, infidelis. Akc. nioze biti i nevjernik, ne- 
vjernika. U svijem rjecnicima (vidi da^e). 

a) onaj, koji je nevjeran u smislu toga adj. 
pod a. U rjecniku Vrancicevu (nevernik, perfi- 
dus), u Mikalinu (nevjernik, nevjeran, perfidus, 
iufidus), u Belinu (ribelle), u Bjelostjencevu 
(nevernik, infidelis, perfidus, infidus), u Jambre- 
sieevu inevernik, perfidus, infidelis), u Stulicevu 
(perfidus, infidus s naznakom, da se nalazi u 
Palmotica), u Vukovu (der Treulose, perfidus) 
t u Danicicevu (nevernikb, perfidus s potvr- 
dama iz xin— xv vijeka). Da ihb mi te- 
ramo i imamo kako nase neprijate^i i kako nase 
vlaste neverbnike (iz xiv vijeka), Mon. serb. 218. 
Nevernik Juda stavi se naprida i rece. Korizm. 
^3a. Knez nazva preje Vladislava ,nevrni- 
kom'. S. Kozicic 57b. Ne bi ubozijem podao, 
nego bi sve sebi nevjernik (t. j. Juda) ukrao. 
N. Naleskovic 1, 120. Obrati se, nevjernice, jaoh, 
k izdanoj moj mladosti. I. Gundulic 41. Da kako 
nevernika cesarova umore ga. F. Glavinic cvit 
276b. Take li si, nevjernice, vrh me casti po- 
man bio? G. Palmotic 1, 173. Podi, podi u ne 
krilo, nevjernice prihimbeni. A. Gledevic 36t>. 
Da se ovi nevirnik prignu uciniti sve ovo. A. 
Kacic razs:. 35. Da ja vidim svoga nevjernika 
(govori draga o dragome). Nar. pjes. vuk 
1, 238. Grdi je nevjernik nego krivokletnik. 
Nar. posl. vuk 46. Nevjernik nevjeru cini, pu- 
stosnik pustosi. D. Danicic is. 21, 2. i t. d. — 
Ovamo pristaje i primjer : Ca tu cinis, nevernice 
krstjanski? (t. j. koji cinis nevjeru krscanima, 
— govori pustinak davolu). Korizm. 32b. 

b) onaj, koji je nevjeran ii smislu toga adj. 
pod e. V rjecniku Voltigijinu (nevirnik, incre- 
dulo, Unglaubiger). Poslusajte, odmetnici i ne- 

ernici (i3 lat. audite, rebelles et increduli. num. 
20, 10). Bernardin 48. Nevjernice, nemoj biti 
nevjeran. Zborn. (1520) 118b. Eto pazi, nevir- 
nice, kud nevira tvoja nice! V. Dosen 258b. 
Takvih nevernika (t. j. ludi, koji ne vjeruju u 
narodnu snagu, koji u noj sumnaju, — vidi ne- 
vjerica pod b) biva u sva vremena i u svih 
naroda. M. D. Milicevi6 pom. 297. 

c) onaj, koji je nevjeran u smislu toga adj. 
pod f. V rjecniku Mikalinu (nevjernik, koji 
pravu vjeru ostavi, apostata, fidei deserter, — 



nalazi se i uz rije6 poganin kao nezin sinonim), 
u Belinu (idolatra, idolorum cultor, infedele, 
nemico della fede, pagano, gentile, che non co- 
nosc© il vero Dio) i u Vukovu (der Unglaubige, 
infidelis s primjerom iz nar. pjes. vuk 4, 194: 
Krajisnike Turke nevjernike, koji dragog Boga 
ne poznaju, ne imaju ni vjere ni dus3). SluziteJ 
krscenja more biti toliko zena, toliko pravo- 
vernik, toliko nevernik. Naia6n. 8*. Ne smej 
nitkoze .... pones ti zelezo, les ili oruzije 
,nevrnikom' i od lUase veri otlu6enim. §. Eo- 
zicid 2bb. Mi jesmo vece nego ,nevrnici' pod- 
lozni vsakoj nesrici. Katek. (1561) 77. U 
ovomu smo gori od svijeh pogana i od svijeh 
nevjernika. A. Guc6ti6 roz. jez. 33. Ne ima se 
vjencati s nevjernikom. M. Divkovic nauk 252*. 
Pravu vjeru nevjernikom cini poznat. J. R. Gu- 
cetic 17. Znaju6, da su trudne muke Jerusa- 
lem .... nevjernikom zlijem oteti. G. Palmotic 
2, 419. Koja je (t. j. crkva rimnka) rasuta meu 
nevirnicimam. I. Ancic svitl. 160. Mogu li se 
krstiti sinovi roditejah nevirnikah? A. Kadcic 
127. Ako koja zena virnica ima muza nevirnika. 
J. Banovac pripov. 182. Da ce se Zudjeli, Sa- 
raceni i ini nevjernici oholo nabuniti. V. M. 
Gucetic 165. Ovo otajstvo . . . . jest uajveci trun 
u oku maloumnim nevirnikom. F. Lastric od' 31. 
On je gorji i od nevirnika. M. A. Rejkovic 
sat. 76. Sami sebe . . . . u ruke nevirnikah pri- 
davase. A. Kanizlic kam v. Kad bi svi nezna- 
bosci, nevirnici i poluvirci .... obratili se. B. 
Leakovi6 nauk 417. 

d) onaj, koji koga zavodi; samo u primje- 
ru: B}uo ga je od negovijeh neprijateja i od 
negovijeh nevjernika (iz lat. custodivit ilium 
ab inimicis et a seductoribus. lib. sap. 10, 12). 
N. Ranina 217*. — Sasma nepouzdano. 

NEVJERNISTVO, n. svojstvo onoga, koji je 
nevjernik (u smislu te imenice pod c). U rjec- 
niku nijednom. Lasne mogu iskoriniti dracje 
nevirnistva i trne erezijah. A. Bacic 255. Za 
iskorenene neznabozaca i nevirnistva, E. Pavic 
prosv. 2, 19. Neka oni puk ne ima prigodbe .... 
Boga pogrditi nevirnistvom. F. Lastric svet. 153^. 
To se cini za uspomenu Isukrsta prave svitlosti 
nevirnistva. Blago turl. 44. 

NEVJERNOST, nevjernosti, /. svojstvo onoga, 
koji je nevjeran; protivno: vjernost. Akc. mo^e 
biti i nevjernost, nevjernosti. U vecini rjecnika 
(vidi dale). 

a) primjeri prema onima kod nevjeran 
pod a. U rjecniku Mikajinu (nevjera, nevjer- 
nost, infidelitas, perfidia), u Belinu (nevjernos, 
perfidia), u Bjelostjencevu (nevera, nevernost, 
perfidia, infidelitas, fides violata), u Jambresicevu 
(nevernost, infidelitas, perfidia), u Stulicevu (ne- 
vjernost, v. bezvjernost [t. j. infidelitas] s na- 
znakom, da se nalazi u Bordica, ali u gradi za 
ovaj rjecnik sabranoj nije se iz toga pisca nasao 
nijedan primjer), u Sulekovu nem.-hrv. (Treu- 
losigkeit) i u Popovicevu (nevernost, Treulosig- 
keit, Treubruch). Tezu^muku stvoriv im, ustavil 
da!;bi ,nevrnost' nih. S. Kozicic 45b. Nu sve 
rane srca moga i muke su i zalosti s nepo- 
sluha viteskoga i s bojnicke nevjernosti. I. Gun- 
dulic 288. S naravnom nevjernosti, svaku (t. j. 
djevojku) hoce, ku zamiri. G. Palmotid 1, 335. 
Mande .... vra6a zabilizje Petru karajuci ga 
zestoko od nevirnosti. A. Kadcid 401. Kapitan 
od Ungarije odkrivsi izdaju i nevirnost svoii(hf 
vojnikah. J. Banovac pripov. 210. Poznajudi 
David nevirnost Saulovu, da u rici ni u za- 



NEVJERNAK 



131 



NEVJERSTVO 



kletvi nije viran ni temejit. A. Kaci6 kor. 178. 
Pun nevirno3ti ust&do(/t^ se protiva tobi. M. 
Zoricic osm. 71. Krivit atane il' za kradu il' 
nevirnost. V. Dosea 57*. Kako se u uegovoj 
kuci dogada nevirnost, |>oradi koje biva nesloga. 
M. A. Rejkovic sat. 134. Svit s poganom ne- 
virnostju vara. I, P. Lu6ic raz». 7. Vidjet ce se 
8ve nibovo ,nevjerno9ti' Zgode 4. Jedan se za- 
luje . . . . na nevernost svojih prijateja. J. Rajic 
pou6. 2, 25a. To bi bila velika sramota, zlo6a i 
nevirnost ovo;ia vojvode prama avomu kraju. 
B. Leakovic gov. 97. Zato svoja dva sina iz- 
gubi za nevjernost, sto je ucinio. Nar. pjes. vuk 
5 (1&G5;, 214. Jedan izmedu nib zivotom plati 
za nevjernost sultanu. D. Danicic istor. 172. 

h) primjeri prema onima kod nevjeran 
j)od e. U rjecniku Milcnlinu (incredulitasj, u 
Belinu (nevjernos, incredulita) i u Voltigijinu 
(nevirnost, incredulita, miscredenza, Unglaube). 
Vsakib grihov, .nevrnosti' i psosti Bozjo pun 
je«am. Katek. (I5fjl) 37. Nisu mogli vniti radi 
,n9vernosti' (iz lat. non potuerunt introire 
propter incredulitatem. hebr. 3, 19). Ant. Dalm 
nov. te§t. 2, 144*. Da je kruto napastovan od 
nevirnosti, od neuzdauja i omrazi suprotiva 
Bogu P. Radovcic nac. 63. Pomozi nevjernost 
moju (iz lat. adjuva incredulitatem meam. mar. 
9, 23). J. Matovid 445, 

c) primjeri prema onima kod nevjeran 
jjod f. U rjecniku Mika(inu (uz rijec poganstvo 
kao nezin sinonim) i u Belinu (nevjernos, infe- 
delta). Prikazujem .... za izkorinehe nevirnosti. 
B. Pavlovic 33. Buduci upali u nevirnost po 
negovu .... pripovidanu okrenuse se mnozi na 
viru katolicansku. A. Kaci6 razg. 79. Upade u 
idoloitovstvo, i buduci ga za taku nevirnost 
pokarao Zakarija .... posice ga. kor. 263. Posi- 
jase prijevarne nevjernosti (t. j. poluvjerci). J. 
Matovic 8. Ne 6e da se odrece svoje nevirnosti. 
M. Dobretic 124. 

NEVJEKNAK, nevjernaka, m. isto sto ne- 
vjernik u znadenu te ivienice pod c. Samo u 
Vukovii rjecniku (n primjerom iz neke nar. pje- 
sme: A ne vidis Turke nevjernake). 

1. NEVJEROVAN, nevjerovna, ad;', ona/, koji 
se ne moze vjerovati. Samo u rjccnicima, i to u 
lielinu (nevjorovni, incredibile, — ado. nevje- 
rovno, incredibilmente), u Jambresiievu (neve- 
rovni, incredibilis), u Voltigijinu (nevirovni, in- 
credibile, unglaublich) i u Stulicevu (nevjerovan, 
V. nevjeriv, — adv. nevjerovno, v. nevjerivo 
« naznakom [za adj. i za adv.], da je iz glag. 
brevijara). Ima i u Sulekovu rjefin. zn. naz. 
(nevjerovan, nevjerovna, unglaublicb, unwahr- 
scbeinlicli, improbabile). 

2. NEVJEROVAN, novjerovana, pas. partic. 
tanijekani prema vjerovan; incredibilis, incre- 
dulus. 

a) nnaj, koji se ne moze vjerovati. U rjec- 
niku J'>i'l"!*fiencevu (neveruvan, incredibilis, in- 
credondu^, — adv. Jieveruvano, incredibile, in- 
credibiliter). Vidisuio pola6u nevirovane lipote. 
F. Vranfic iiv. 93. Zabavjoni u jedno neviro- 
vano nasladenjo. M. Radnic 71^. Ali (^e gre&nici 
primiti nevjerovanu muku. 803b. Cudna i nevi- 
rovana stvar. J. Banovac pred. 28. 

b) onaj, koji ne vjeruje. U rjecniku Bjelo- 
stjencevu (neveruvan, t. j. ne veruju6i, incredu- 
lus. — adv. neveruvano, incredaliter) t u Jam- 
^reiicevu (neveruvan, incredulus). Kajkavci gO' 
tore: Ti si pravi neveruvani Tomas (t. j, ni§ta 
ne ics da vjerujes). 



c) isto sto nevjeran pod a. Samo u Bjelo^ 
stjencevu rjecniku (neveruvan, infidus). 

(I) sumriiv; samo u Bjelostjencevu rjecniku 
(indignus, cui credatur, suspiciosus). 

NEVJEROVANOST, f. svoj^tvo onoga, sto je 
nevjerovano. Samo u rjecnicima, i to u Bjelo- 
stjencevu (neveruvanost, incredulitas, incredibi- 
litas), u Jambresicevu (neveruvanost, incredibi- 
litas) i u Voltigijinu (nevirovanost^ incredulita, 
miscredenza, Unglaube). 

NEVJEROVANE, n. nom. verb, prema glag. 
ne vjerovati. U rjecniku Belinu (nevjerovanje, 
incredulita, discredenza, lo screderej, u Jambre- 
sicevu (never u vane sa znacenem rdavo receniin : 
incredibilitas, t. j. ono, sto se ne moze vjerovati), 
u Stulicevu (nevjerovane, v. nevjerivost) i u 
Popovicevu (neverovane, Unglaube, Nichtglau- 
ben). Ukaza jim se Isus tada i posvisti neviro- 
vanje nih. Bernardin 114. Odnimi nevjerovanje 
od idclije. Zborn. (1.520) 30a. Ukaza jim se Isus 
i pokara nevirovanje nih. I. Bandulavic 1.50*. 
(Isus) dopusti nevjerovane u svetomu Tomi. M. 
Radnic 360^. Sagrijesi Eva nevjerovaiiem, ue- 
pouzdanem, oholastim. S. Rosa 181b. Nevirovane 
negovo zavezanem jezika bi pokaraao. F. Lastric 
svet. 91b. Prosti je covik vrlo priuzet od nevi- 
rovana; on ne viruje, kada mu se stogod kaze, 
da ono za negovu i ciloga vilaeta hasnu sluzi, 
sto se zapovida. M. A. Ee]kovi6 sat. 122. Ne 
posumna se nevjerovaiiem, nego ojaca u vjeri. 
Vuk rim. 4, 20. 

NEVJEROVATET^AN, adj. onaj, koji se ne 
moze vjerovati. Izmedu rjecnika samo u Stuli- 
cevu (nevjerovate|an, v. nevjeriv s naznakom, 
da je iz glag. brevijara) i samo u primjeru^: 
Nastojanje neverovate^no na umnozanje veri. S;. 
Kozicic 55a. 

NEVJEROVNOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nevjerovno. Samo u rjecnicima, i to u Belinu 
(nevjerovnos, iucredibilita), u Bjelostjencevu ("ne- 
veruvanost, t. j. neverovnost, incredibilitas) j u 
Voltigijinu (nevirovnost, iucredibilita, Lfnglaub- 
lichkeit). Ima i u Sulekovu rjecn. zn. naz. (\]\i- 
wahrscheinlichkeit, Unglaubliehkeit, improba- 
bilita). 

NEVJERSKI, adj. posses, izveden od imenice 
nevjera. 

a) isto sto nevjeran pod a. Izmedu rjecnika 
samo u Stulicevu (nevjerski, v. nevjeran s na- 
znakom, da se nalazi u kajk. pisca Mulihij). 
Jedni pobrajahu nepravde vezirske, nici izva- 
dahu privare nevirske. I. T. Mrnavic osm. 170. 
Sluga odsice mu (t. j. svome gospodaru) glavu 
na nevirsku (t. j. nevjcrno). Nadod. 200. 

b) isto sto nevjernicki pod b. Izmedu rjec- 
nika samo u Belinu (na nevjersku, pagauamente). 
I u nevjerskom raspu i smeci (govor je o Tar- 
cima) jedva s glavom car utece. I. Gundulic 421. 
Koje muke svi podnose za oteti iz nevjerske 
silne ruke grad prisveti! G. Palmotid 2, 4l3. 
Zenidba po zakonu naravskomu i svitovnomu 
nije sakramenat .... kakono je vincanje nevir- 
sko. A. d. Costa 1, 148. Obadva puka, i nevir- 
skoga to jest i zudinakoga, neprijatejstva. I. Ve- 
likanovid upu6. 1, 205. 

NEVJERSTVO, n. nevjera, nevjernost. Urjec-. 
niku Belinu, Voltigijinu, Stulicevu i u Danici- 
cevu (vidi dafej. 

a. isto sto nevjera pod a. U rjecniku Be- 
linu (perfidia). 



NEVJERSTVO 



135 



1. NEVJESTA 



a) uopce. S tim neverstvom uhiti ga i po- 
peja ga v svoj kastel. Mirakuli 139. Paskala ji 
,nevrstvom' i protivu roti s kardinali je. S. 
Kczicic 52l\ Od nevirstva suproc gospodi. Sta- 
lut po|. 263. Neverstvo ovo mi k tebi ne prika- 
zasmo. Starine 3, 291. Gospodicic tako svijeto 
ne vjerujem da ce upasti u nevjerstvo tamno i 
kleto suproc plemstvu, suproc casti. I. Gundu- 
lid 469. Nevirstvora zgubio i cast i poStenje. I. 
T. Mrnavic osm. 104. Tko bi mogao cekat viku, 
da nevjerstva ova leze u hrabrenu tac bojniku! 
G. Palmotic 2, 247. S nevirstva pads u uegve 
i siuzirstva. J. Kavanin 289t>. Da gusare zle 
raScera i nevjerstva sva liihova. I. Nenadic 
samb. 10. O nevirstvo pustainsko ! o srce Jude 
izdajice! D. Rapic 180. Ondi ulazi uevirstvo i 
izdajstvo istih roditelah. M. Dobretic 573. Kada 
mu je ocitovao nevjerstvo i dogovor Soiije. A. 
Tomikovic ziv. 56. Od covjeka, koji je bio ne- 
vjera i nevjerstvom postao partizan. D. Danicic 
u Ivekovicevii rjecn. 

b) nevjerstvo (u)ciniti, tvoriti. Kako mogu 
ja uciniti toliko nevjerstvo? M. Eadnic I92b. 
Vasa ne boje srca so tvoriti nevjerstvo svakoje. 
T. Dordic pjes. 47. Ona zena cini svomu druga 
nevirstvo. J. Filipovic 1, 302b. Koliko si mu 
putah brezobrazno pleca okrenula i ucinila ne- 
virstvo ! P. Lastric ned. 207. Scinase ... da mu 
ie krajica uSinila nevirstvo. 260. Koliko muza- 
tica zaradi lakomosti nevirstvo ucini svomu za- 
rucniku! D. Eapic 163. 

b. isto sto nevjera pod c. U rjecniku Vol- 
tigijinu (nevirstvo, miscredenza, Unglaubigkeit) 
i u Danicicevu (neverbstvo, incredulitas s jed- 
nom potvrdoni srpskoslovensJcom). Kako ucinih 
plku zidovskomu v pustini za nih neverstvo, zac 
ne hotise verovati mojim ricem. Kolunic zborn. 
63. Hotje zakon obsluziti . . . . za dvignuti svaku 
sumnu i nevjerstvo od Zidova. A. Gucetie roz. 
jez. 117. Oni josu blazeni, koji ne sumne i ne 
ostaju u nevjerstvu. M. Divkovic bes. 47. Pa bi 
nemocnik upao u grijeh od nevjerstva. M. Or- 
bin 82. Virujem, gospodine, pomozi nevirstvo 
moje (is lat. credo, domine, adjuva incredulita- 
tem meam. mar. 9, 23). I. Bandulavic 175b i 
P. Posilovic nasi. 35h. Pokara nevirstvo ucenika. 
I. Ancic ogl. 8 Najprvi ]e grih protiva viri 
nevirstvo. A. Bacic 52. Potcara }i(li) zarad ni- 
(li)oY3i. nevirstva. J. Filipovic 1, 120*. Koji 
su . . . . odpali i odlucili so po neviratvu u\k\(h) 
clanaka prave vire. F. Lastric ned. 100. Da 
padu u koji zahod oli nevjerstvo. S, Rosa 149*?. 
To ti na um i ne pane, na nevirstvo da te gane. 
V. Dosen 256b. Ne poznavase u svomn nevir- 
stvu onoga, tkoga pogrdivase, I. P. Luci6 razg. 
115. Poznajuci . . . . negovih ucenikah nevirstvo. 
B. Leakovic gov. 7. Pristupise ucenici k Isusu 
i na samo rekose mu: zasto ga mi ne mogosmo 
izgnati ? A Isus rece im : za nevjerstvo vase. 
Vuk mat. 17., 20. U predgovoru Novoga zavjeta vi 
kaze Vuk, da je tu rijec uzeo iz crkvenoslav. 
jezika (u kojemu je HCBipcTBo i HeEipcTBie). 

C. isto sto nevjera pod d. U rjecniku Be- 
linu (fede falsa, paganesirao o gentilesimo). Bog 
je s nami, od tve srece nevjerstvo je pridobito 
(misle se Turci). 1. Gundulic 421. Neka bi pro- 
gnali tamnosti od neznanja .... dvignuvsi sli- 
pocu od nevirstva. B. Kasic is. 79. Kada zapad 
prikrivase od nevjerstva mrak nemio. I. Dra- 
zic 14. Neznabosci stojeci u tminaf/ij od nevir- 
stva. S. Margitic fala 72. O poganski satrite}u, 
ki nevjerstvu tvoj puk ote! I. iJordic uzd. 198. 
Da je prilubodinstvo gore ol idolatrije, nezna- 



bostva ili nevirstva. J. Bauovac pripov. 182. 
Prosvitli§e tmine od nevirstva (t. j. apostoli) 
po svem okolisu zemajskomu. F. Lastric test. 
255a. Gdi nevirstvo mnogo bise. P. Knezevic 
ziv. 41. Prosvitlio je vas svit i rastirao tmine 
nevirstva. A. Kanizlic bogojubnost 261. U ne- 
virstvu neka ginu. V. Dosen I3a. Jedan, koji se 
skoro od nevirstva okrenu na pravu viru. M. 
Zoricic zrc. 206. Ako bi bili u mistu od nevir- 
stva i poluvirstva. M. Dobretic 571. Ovo su 
djela od nevjerstva nekadasiiega. B. Zuzeri 362. 
Mozemo poznati iz tolikih nevirstvah i polu- 
virstvah. B. Leakovic gov. 40. BoJe j' Srbu 
muski poginuti nego svoju vjeru poganiti u ne- 
vjerstvu, u turskom poganstvu (iz pjesme, koja 
ne ce biti narodna). Nar. pjes. petr. 3, 650. 

d. ono, sto se ne moze vjerovati. Samo u 
Stulicevu rjecniku (nevjerstvo, v. nevjerivost 
s naznakom, da je iz ruskoga rjecn., ali ruska 
rijec HeBbpcTB> znaci ono, sto je ovdje pod b). 
— Sasma nepouzdano. 

NEVJEESTINA, /. isto sto nevjera, nevjer- 
stvo. Samo u primjeru: Vojnik gradanina kigo- 
dir ne brani, vicna nevirscina da mu lice rani. 

1. T. Mrnavic osm. 104. 

NEVJESKA, /. lasica; vidi 2 nevjesta, 2 ne- 
vjestica. Samo u primjeru: Videvsi jego ne- 
vestbka vi.skocivbsi i zubi stsece jego; dosbdb 
ze muzb vide nevestbku okrbvav}enu. Starine 

2, 301. 

NEVJESNIK, m. loSnica (soba, u kojoj mla- 
dozena i nevjesta spavaju); iz ruske rijeci istoga 
znacena HeBtcTHMKi,. Samo u primjeru: Kao 
mladozena .... svako jutro iz nevestnika svoga 
izlazi. D. Obradovic sov. 11. 

1. NEVJESTA, /. sponsa, nurus, fratria. Bijec 
se nalazi u svim slav. jezicima, na pr. staro- 
slov. i rus. MibicTa, ces. nevesta, poj. niewiasta; 
u drugim mdoevr. jezicima ne nalazi se rijeci, 
koje bi glasovima i znaeenem odgovarale. Po- 
stane nije do danas pravo protumaceno. U svijem 
rjecnicima (vidi dale). 

a. isto sto mldda pod a, c, mlada, udata 
zena, koja moze vet biti i majka. U rjecniku 
Mikajinu (nova nupta), u Belinii (sposa, donna 
novellamente maritata) i u Vukovu (nevjesta, 
vide mlada s primjerom iz neks nar. pjesme: 
Na stidnocu kao i nevjesta). A vi prim'te ovoj 
sve, ke ste neviste, nauk ce vam bit toj, griha 
da ste ciste i prvo da biste volile smrt prijat 
ner s muzem ne biste verno hotile stat. M. Ma- 
rulic 75. Momu nevistome, nevistu udovom .... 
stvori. I. T. Mrnavic osm. 140. Hvalimo do ne- 
besa svi nevjestu punu uresa. I. Dordic pjes. 91. 
Kad se, majko, ozenio Jovo? danas sam mu ne- 
vjestu video. Nar. pjes. vuk 1, 586. Ugleda ga 
tanana nevjesta. 2, 121. O devojke sada ispro- 
sene i neveste skoro dovedene! 2, 639. Bozja 
t' pomoc, gospodo uevesto ! cija s' }uba, koga si 
viteza? 3, 35. Sto dikla navikla, to nevjesta ne 
odvice. Nar. posl. vuk 355. No. 6e tebe jadne 
kleti majke i nevjeste skoro privjenfiane. Osvetn. 
2, 127. Jedno jutro pode joj muz u lov i zaludu 
zatvori vrata od kamare, de mu je nevjesta spa- 
vala. Nar. prip. vuk^ 215. 

b. vjerenica, zaruc.iica. U rjecniku Mikajinu 
(mlada nevjesta, vjerenica, sponsa), u Stulicevu 
(sponsa) i u Danicicevu (nevesta, sponsa sa dvijc 
potvrde iz Domentijana). Da izide zenik iz 
loznice svoje, a nevjesta iz odra svoga (iz lat. 
egrediatur sponsus de cubili suo et sponsa de 
thalamo suo. joel 2, 16). N. Raiiina 37'>. Ki ima 



1. NEVJESTA 



136 



NEVJESTAG 



nevista, zenih jest (iz lat. qui habet apousam, 
sponsus est. loan. 8, 29). Ant. Dalm. nov. te§t. 
1, 134^. Nikola misled sta, hoce 1' rec al' ne ce, 
kakono nevista, ka zeli odvede, a rec se ujima 
neg tretom pitana, da maza vazima. P. Hekto- 
rovid 8. Nevjestu pogledaj. M. Drzic 24. Eupe 
se svatovi, spravja se nevjesta, pir se od svud 
^otovi. I. Gundulio 148. Ko ima nevjestu, zenik 
je. Vuk jov. 3, 29. Kako se raduje zenik ne- 
vjesti. £). Danicid is. 02, 5. (Vjestice) udavise 
tri mladozene, da im se nevjeste u crno omo- 
taju pod vijeiicem. S. ^iubi§a prip. 203. 

c. U gdjekojim se primjerima ne razabira, 
je It znacene ono pod a Hi pod b. K nemu su 

se kupile sve devojke i neviste i one mlajahne 
udovice. Nar. pjes. u P. Hektorovida 21. Tvijeh 
nevjesta das i dika (govori se Dubrovniku). (Jr. 
Palmotid 1, 103. Tu se nade trijest divojaka, 
udovica i mladih nevistah. A. Kacid razg. 226. 
Zaito je svakom milije gledati jednu mladu, 
zdravu i lepu nevestu, nego jednu staru i ka- 
§lavu baku. D. Obradovid sov. 73, Sitno drago 
kamene iz neba je padalo te pobilo neveste. Nar. 
pjes. vuk 1, 175. Stidan kao mlada nevjesta. 
Nar. posl. vuk 295. 

d. uopce udata zena; samo u primjeru: 
Nevesto. na ti ove pavte (govori sv. Nikola nekoj 
udatoj zeni, za koju se ne vidi, je li mlada Hi 
staraj. M. D. Milicevid slave 22. 

e. sinova zena, snaha. U rjecniku Vranci- 
cevu (nevista, nurus), u Mikalinu (nevjesta, si- 
nova zena, nurua), u Belinii (nuora, la moglie 
del figliulo), u Jambresicevu (nevesta, sinova 
iena, nurus), u Voltigijinu (nevista, nuora, 
Schwiegertochter, Schnur), u Stulicevu (nurus) 
i u Vukovu (nevjesta, bratova zena, a i sinovja, 
cf. snaha s primjerom iz neke nar. pjesme: Vo- 
dila sam nevjestu, ne bi 1' rano ranila i s na- 
znakom, da se govori po jugozapadnim kraje- 
jevima). 

a) prema svekru. Zaradi Noja . . . . sa 
hranise se negovi sinovi z zenom i nevistami. 
M. Radnic 314''. Da vinca .... nevistu, zenu 
avoga sina. A. Kadcid 430. Kude mu se sorise, 
sinove mu i neviste podusise. J. Banovac pri- 
pov. 1U2. Kada mu kazase, da de mu brzo ne- 
yiau dodi. A. Kacid kor. 277. Tistili su ga sin 
i nevjesta, dokle su ga sasvijem istikali iz kude. 
A. Kalid prop. 3.i9. Principovica, negova ne- 
vje.HU, bila je u nikomu neskladu s Aleksijom. 
A. Tomikovid ziv, 260. Svekar snahi govori: 
Oj nevjesto, nevjesto! Nar. pjes. vuk 1, 520. 
To nevjestu care posluSao. Nar. pjes. petr. 2, 93, 

hj prema svekrvi. Povedose gospe trojske 
i gospu .lakupu a nevdstami (iz glag. rukopisa 
XV vtjeka). Arkiv U, 135. Dosao sam razdijeliti 
.... nevjestu suprod svekrvi svojoj (iz lat. veni 
separare .... nurum adversus socrum suam. 
matth. 10, 35). N. Raiiina 208*. Nevista je suprot 
punici fit nem. die Schnur ist wider die Schwie- 
ger. mich. 7, 6). Proroci 286h. Vederas nevjestu 
na Stan ti vodim ja. I. Gundulid 158. Hekubu 
tu vidih zenu mej .stotinom nevist staru. I. Za- 
notti en, 31. Majka kcercu kara, a nevjesti pri- 

govara. Poslov. danid. Xoemi tako nevistam 

govoriti pode. A. Kadic kor. 140. Nego je ime 
mojoj nevjesti Jela. Nar. prip. vrd. 142. Sve- 
krva ju pita .... nevesta odgovori. Nar. prip. 
mikul. 8. 

r) prema svekru i .wekrvi. Zasto je svekar 
i svekri svojoj nevjesti na ocinu i na materinu 
mjestu. M. Divkovic bes. 825. Cacko Peleo, 



majka Teti dilu tako plemenitu vesela ce srea 
uzeti za nevjestu svu cestitu, Gr. Palmotid 1, 136, 

f. bratova ^ena, snaha. U rjecniku Vran- 
cicevu (nevista, fratria), u Mika^inu (nevjesta, 
bratova zona, fratria, glos), u Belinu (cognata, 
la moglie del proprio fratello), u Bjelostjenccvu 
(nevesta, bratova zena [stamp, sestralj, glos, 
fratrial, u Jambresicevu (nevesta, bratova iena, 
glos), u Stulicevu (fratris uxor), u Vukovu (vidi 
pod e), i u Danicicevu (nevesta, uxor fratris 
8 potvrdom iz isprave xv viieka). 

a) prema djeveru. Da vi bude milostb re- 
cenu Anuhlu moju nevestu, a kudnicu moga 
brata Mihaila .... osuditi (iz xv vijeka). Spom. 
sr. 2, 119. Pusdam nevesti mojoj i hdersi trsje 
(pise neki pop u svojoj oporuci, — iz xv vijeka). 
Mon, croat. 112, Pogubi me u domu momu , ,, , 
da me oplacu moje nevjeste (govori premudri 
Akir, za koga se naprijed kaze da nema djece). 
Zborn. (1520) 34^. Brat cesarov poce napasto- 
vati cesaricu, bratinu zenu, a svoju nevjestu. 
M. Divkovid cud. 7b. Poznan bi . . . . od nevjeste 
sadruzene s mnozijemi rodicami. B. Kaslc id. 49. 
Dojde Tiburtio brata i nevistu pohoditi. F, Gla- 
vinic cvit 94^, Sad nije uzdana nevista u divera, 
kuma u kuma. J. Banovac pripov. 186. Onda 
bi . . . . uzeo nevistu svoju iliti bratovu zenu. 
A. Kanizlid utoc. 484. Jovo Mari tako govo- 
rase , . . . imam sestre, imam i nevjeste. Nar. 
pjes. vuk 1, 18. Asan-aga brata dozivao: Ajde 
naprid prid svima svatovim, pak pogubi virnu 
Jubu moju, lubu moju, a nevistu tvoju. 1, 622. 
Kad je avoga rodenog brata zatekao u odaji, de 
se sa degovom nevjestom razgovara. Nar. prip. 
vrc. 210. Da je bratac s sestricom al' diverak 
s nevistom. Jadke 2. Uz tamburu junak po- 
pevao .... pa cu kitit brata i nevestu. Nar. 
pjes. istr. 1, 52. 

b) prema zaovi. Dojde . , . . kdi s mate- 
rom, 3 uevistom i s ostalim sestram. M. Do- 
bretic 143. Sto t' se, Maro, zao od'jeliti .... 
od sestrica i m\U(h) nevjesta? Nar. pjes. vuk 
1, 18. Sdepana cara sestrica ovako nojzi govori: 
Nevjesto, sto mi cmilujes? 1, 304. U kolu je seka 
.Tovanova , , . . pripijeva brata i nevjestu. 3, 491. 
Zetvu znela zava i nevjesta. Nar. pjes. here, 
vuk 152. Izlazila Jovanova seka .... sa svojim 
se srcem razgovara: srce moje, vrlo ti si bono, 
da od bola, ne hi(h) ni zalila, ved od jada, od 
nevjeste moje. Nar. pjes. petr. 1, 335. Jos mi 
ni sla nevesta spat (govori djevojka). Nar. pjes. 
istr, 2, 43, 

g. Kasto se ne razabira, je li znacene ono 
pod e Hi pod f. Da pridadu tu hizu, ku mi je 
pustila Klara, zena Grgureva i Zgorbina nevesta 
(iz XV vijeka). Mon. croat. 61, Ako se govori, 
da je bli^ika negova ali nevesta ali nika strina 
, , . . nima je uzeci. Narudn. 69>i. 

2. NEVJESTA, /. lasica; ispor. nevjeska, 
2 nevjestica; kao da je to u primjeru: Oto t' 
se posila nevjesta, gospode. N. Najeskovid 2, 71, 
Iz smisla citave pjesme vidi se, da je nevjesta 
nekakva zivotina, ali nije sigurno, da, je bas 
lasica. Jamacno je rijec ista, koja i 1 nevjesta, 
ali razvitak znacena je taman. 

NEVJESTAC, nevjestaca i nevjesca (nevjestca), 
m. zenik, mladozena. Izmedu rjecnika samo u 
Stulicevu (nevjestac, nevjestca, sponsus) t samo 
u nekoliko cakavaca. Zazva nevistaca stari svat 
i rece liemu. Bernardiii 16 (u izd. g. 1586 stoji 
na torn mjestu nevistca). Vazaiuse svitnake svoje 
izidoie protiva nevistacu i nevistici. 176. Bo»a 



1. NEVJESTICA. 



137 



nevjeSt 



// 



ka je obrala za 3vo»a uevistca. M. Marulic 108. 
Slovo Bozje . . .^. izide z ne kako zenih ili nevi- 
gtac iz loznice. S. Budinid suma 23*^. U ko vrime 
nevistica ne moze .... biti privedena k nevi- 
stacu. ispr. 84. Imi ufanje stanovito u gospodinu 
Isukrstu nevistcu tvomu. Nauk brn. 3b. Nevistac 
nevisticu Jubi. Starine 1. 222. Da.udovica bude 
obogacena nevistacem. Ivan trog, 22. O moj 
Isukrste, najdrazji nevistce. A. Georgiceo nasi. 
170. Kako nevistaca lipa zagr|uje. 297. Prijate} 
nevistca (iz Int. amicus sponsi). Sll. Vas nevi- 
stac priugodni da s andelim mene srite. J. Ka- 
vanin 369b. Ti si rumen .... nevistace moj 
aiSdavi. 513*. 

NEVJESTACKI, adj. posses, upravo od ne- 
vjestac, alt se uzima, kao da je od nevjesta. 
Izmedu rjecnika samo u Vukovu, vidi pod b. 

a) isto sto nevjestin; samo u jjrimjeru: Svjet 
nevjestacki (natpis pjesmi). Nar. pjes. here. 
vuk 282. 

h) isto sto nevjestinski. U rjecniku Vukovu 
{nevjestacki, vide nevjestinski). Igra kolo ne- 
vjestacko, iznad kola magla pala, iznad magle 
soke leti, nevjeste ga sebi mame. Nar. pjes. 
petr. 1, 62. Tu 6e sutra kolo igrat, igrat kolo 
nevjestacko. 1, 99. Prati ih nevjestacka i devo- 
jacka pjesma. V. Vrcevic niz 245. Ane .... 
obuce ruvo nevistacko. Hrv. nar. pjes. 2, 408. 

b) isto sto bracni; samo u primjerima: 
Dostojan bi nikom nevistackom komorom ure- 
siti se. Ivan trog. 22. Blagosov loznice nevi- 
stacke (iz lat, benedictio thalami). B. Kasic 
rit. 256. 

1, NEVJESTICA, /. dem. od nevjesta. da- 
kavci ne osjecaju tu rijec kao deminutiv, vec je 
upotrebjavaju sasvijem kao nevjesta. U rjecniku 
Vrancicevu Cnevistica , sponsa) , u Stulicetu 
(sponsa) i u Vukovu (nevjestica, dim. v. ne- 
vjesta). 

a) primjeri prema onima kod nevjesta 
pod a. Nu pazite, nevistice, vi skitjive nesvi- 
snice ! V. Doseu 95b. Nevestica vino pije. Nar. 
pjes. vuk 1, 490. Tu nadose jednu nevjesticu, 
2, 12. Soko gleda ravno poje, a uz pole kitu 
svata, medu nima nevjestica. 5 (1^98), 12. Oj Boga 
ti, nevestice mlada, cija s' seja, a cija si |uba? 
Nar. pjes. mus. 35. 

h) primjeri prema onima kod nevjesta 
pod b. Da izajde .... nevistica iz komore svoje 
(iz lat. egrediatur .... sponsa de thalamo suo. 
joel 2, 16). Bernardin 23. Vazamse svitnake 
svoje iz'dose protiva nevistacu i nevistici. 176. 
Zdrava si, Marije .... Bozja nevistice. M. Ma- 
rulic 216. Govori od nature clovicaske, a v pri- 
liku od nevestice. Korizm. lb. Kako svaki verni 
zenih lubi svoju nevesticu. Postila (1562) 22a. 
Ki smi silan bit Hrista nevistici 6. Budinic 
ispr. 75. U ko vrirae nevistica ne moze .... 
biti privedena k nevistacu. 84. O poctovana ne- 
vistice Isukrstova! Nauk brn. 10b. Nevistac 
nevisticu |ubi. Starine 1, 222. Brani crikvu ne- 
visticu (govori se Bogu). P. Radovcic nac. 568. 
Nevistice draga meni. J. Kavanin 512^. Od Boga 
i od crkve, negove nevistice. I. T. Mrnavid 
nauk (1702) 6. Se se j' vec spravilo za pir, leh 
jos cekaju nevesticu. Nar. prip. mikul. 24. Kad 
8U vec nevestica i mladozena bili obuceni. 31. 
c) primjeri prema onima kod nevjesta 2)od e. 
Mlada nevjestica . . . . za mnom namjesnica koja 
bi ostala. M. Vetranic 2, 320. Koje ce zlo bit, 
da t' nevjestica u kucu dode? M. Drzic 212. 
Kad dovedem sebi nevisticu, onda cu ti poklo- 



niti kcercu. Nar. pjes. bos. prij. 2, 119. To za- 
fiulo devet nevjestica. Nar. pjes. juk. 82. Mena 
svekar mudro svjotovase: a cujes li, moja ne- 
vjestice ! Nar. pjes. petr. 1, 231. Aj bora ti, mila 
nevestice, nevestice kot mila kdercice ! Nar. 
pjes. istr. 1, 33. Bi li posla za Omera moga, 
da ti budes moja nevjestica ? Nar. pjes. horm. 
1, 148. 

d) primjeri prema onima kod nevjesta pod f. 
A kad ga je mlada razumjela, nevjestici svojoj 
govorila. Nar. pjes. bog. 275. Diver Pavle Jeli 
govorio: Nut' Jelina, nevistice moja! Nar. pjes. 
vuk 1, 578. Pita zava svoju nevjesticu. Nar. 
pjes. here, vuk 152. Nevjestici tiho govorio. 
Nar. pjes. petr. 2, 694. 

2. NEVJESTICA, /. lasica; vidi nevjeska, 
2 nevjesta, nevjestulka. Izmedu rjecnika samo 
u Vukovu (s naznakom, da se qovori u Crnoj 
Gori). Divjaci u Moravi, Mlavi, Stigu i u Peku 
ima obicne pojske kao: zeceva, lisica, jazavaca, 
veverica i lasica, koje u Moravi zovu Rajine 
nevestice. Ona je maria od pacova, ali je opet 
pravo strasilo za hih. Cobani u Moravi pricaju. 
da treba lasici reci: ..Rajo! Rajo! ala si lepa! 
ali pacovi prete, da ti odgrizu usi, nego hajde, 
da ti pokazem, gde su!'* Na ovakav poziv, kazu, 
ona ide odmah i zatre sve pacove, koje nade. 
M. D. Milicevic knez. srb. 1025. 

3. NEVJESTICA, /. isto sto musmula; govori 
se u Bijeci (Fiume) i onuda po primorju (upravo 
nevestica), zabi^ezio D. Danicic. Ima i u B. 
Suleka im. nevjestica, Mespilus Germanica ; 
u toj knizi je nevjestica i ime za bijku, koja se 
lat. zove Ononis. — Tamno. 

NEVJESTIC, m. prezime u Bosni. Bosnak 
(1903) 27. Pise se i Nevistid. 73. 74. 

NEVJESTIN, adj. posses, od nevjesta. Izmedu 
rjecnika samo u Vukovu (sponsae). Eto vece sva 
druzina priblizi se nevjestina. I. Dordid pjes. 92. 
Mi igramo i pjevamo oko skrine nevjestine. 
Nar. pies, vuk 1, 26. Svekrva i nezina kci u 
nevjestinoj kamari legnu. Vuk kovc. 91. Da na 
ovom mjestu .... no bude glasa zenikova ni 
glasa nevjestina. D. Danicid jer. 16, 9. 

NEVJESTINA STIJENA, /. mjestance u Dal- 
maciji u kotaru makarskom (upravo : Nevistina 
Stina). A. Masek 68. 

NEVJESTINSKI, adj. posses, od nevjesta, 
onaj, koji pripnda nevjestama ili nevjesti kojoj- 
god. Samo u Vukovu rjecniku (Braut-, brautlich, 
nuptialis s primjerom iz nar. pjes. vuk 1, 585: 
Pa s ne skida ruho devojacko, na nu made ruho 
nevjestinsko). 

NEVJESTU:^KA, /. lasica ; vidi 2 nevjestica. 
Govori se u Srbiji (u srezu bo]evackom, — 
upravo: nevestujka). Etnogr. zborn. 14, 237. 

NEVJESt, adj. onaj, koji je bez vjestine, koji 
sto ne zna, ne umije ; protivno: vjest. Mjesto st 
iviaju cakavci sd (potvrde vidi medu primjeri- 
ma); vrlo je rijetko sd u stokavaea (vidi jednu 
potvrdu iz 1. P. Lucica pod a, a, dd). Nom. i 
akuz. sing, srednega roda i adv. glasi nevjesto, 
ali u starijih cakavaca je na kraju -sde (vidi 
pod a, b). U vecini rjecnilca (vidi da}e). 

a. u navedenom snacenu. U rjecniku Mika- 
]inu (imperitus rerum), u Belinu (ignorante, 
imperito, non prattico), u Bjelostjencevu (nevesd, 
nevaden, imperitus, inexercitus, inexercitatus), 
u Stulicevu (imperitus, — adv. nevjesto, impe- 
rite: zaludu, djevojko, tej rijeci prostires i ne- 
vjesto govoris; ne ka:e se, otkle je taj primjer) 



NEVJEST 138 

i u Vukocu (iler es nicht verstoht, unwissend, 
imperitos s primjerom iz nar. posl. vuk 234: 
Od nevjeSta i gora place;. 

a) adj. 
aa) uopce. Nevjesta ja kako sada^ cu 

poviti djetece liejako? M. Dr/ic 420. Rucnik 
dlani tre neviScu do boli. D. Barakovic vila 277. 
Nevisci niornari. 337. I od nevista kmeta iz- 
hodi, da jo5 maue zemja plodi. J. Kavauiu 16(j*. 
Poceh Jubit, nu nereduo cijec nevjesta plama 
mo»a. I. I)orJic iizd. 20. Kada prodas zlo pod 
dobro nevistu il' uzmes od nevista Stogod po 
manu cijenii, kad ti znas, a ou ne zna. F. Lastric 
ned. 168. Ciui se boj zamece, vide6i ga nevjes 
sudi, sad, sad ziva krv protec 6e. P. Sorkoce- 
vic 584b. Nevest i nemaran kopaS . . . veliku 
stetu prifiii'iava. P. Bolic vinod. 1, 221. Tegobe, 
pri kojima se nevestom oku cinase. da je sve .... 
iz°ub)erio. Nov. srb. (1835) 28. Dijete je ludo i 
nevjesto, ti cch liega lasno nadigrati. Nar. pjes. 
vuk 2, 29. Drustva malo, a i to nevjesto, ne 
poznaje staza ni bogaza. 4, 182. Sve pogibe, 
nista ne ostade do momcadi lude i nevjeste. 
Ogl. sr. 69. Svjedocanstvo je Gospodne vjerno, 
daje mudrost ne\'jestoaQe. D. Danicic psal. 19, 7. 
A nevjesti mostarski svatovi pogubise drumo i 
prtine. Nar. pjes. horm. 1, 111. 

bb) nevjest cegi, od cega. Samo u primje- 
rima: Kolikogod je jedan nevistiji od putovana 
nebeskoga, toliko je vecma negovo zlo brez }e- 
karije. il. Kadnic .3l5b. Putnik nevjes puta . . . . 
pade. S. Rosa I49b. 

cc) nevjeSt cemu, k cemu. Pobiti ih ho- 
6emo, ere su nevisdi boju. Stariae 3, 241. Da- 
vid . . . . jos nevjes vojevanu. I. Dordic salt. ix. 
Tako su nevjesti stvarim duhovnijem, da . ■. . . 
D. Basid 126. Stojati ce kao nevest putu 
na razputicama. D. Obradovid sov. 101. Jerbo 
svakom je poslu nevista. J. S. Re|kovi6 70. 
Zet .... nevjest konu .... pade pred vratima. 
Nar. prip. vrc. 170. Premda nevjest risanu sni- 
niio nacrte strojeva. M. Pavlinovic rad. 77. Ne- 
vjeSt jeziku, a neobi6an nasemu narodu uzme .... 
dragomana. S. l^ubisa prip. 111. — Zeno su lipe, 
na k boju nevisie. Starine 3, 253. 

<l(l) nevjest u cemu. Uvjezbauje mladijeh 
i u putu duljovnom jos nevjeStijeh. B. Gradic 
dub. 8. Od judi neviscif/tj u stvariina crkovuim. 
I. P. Lu6ic nar. 24. I u poslu svakomu nevista. 
J. S. Ke|kovic 155. 

ee) 8 dopunom u inf. Samo u primjeri- 
ma: Svit . . . . stiocu nevistu stiti slovmi latin- 
skirni. I. Bandulavic iv. Ku6nik .... nevi^t na 
se tude dobro vu6i. J. S. Re)kovi6 14. 

b) ado. Niti sam pozasal jidredi nevisde. 
H. Lucid 188. Kigod van serega jahase noviSde. 
B. Krnarutid 8*. Hodeci nevisce. D. Barakovic 
vila 14»i. Sto je prepiaan posve nevjesto. D. 
Dani£i6 u Ivekovicevu rjecniku. 

b. nn^kusan. U rjecniku Belinu (inesperto^ 
u Bjeloxt)fncciu (inexpertus) i u Stulidevu (in- 
expertus;. Kao riba nevista, u moru ka plije, it 
opci za gvozdjem, ko pida zakrije D. Ranina 103b. 
Ter s takom privaroni stani so unutra nevje- 
stijeh prihiniv. D. Zlatarid 701). Ti nevjeste 
mladce vodis mrtvijem plamom zavezane. I. 
Gundulid 2.30. Er nevjes Askanijo .... kosuticu 
jes ubio mlade kderi Latinove. ^. Palmotic 2. 85. 
Ne znaduci. kako ce u onome mistu pribivati 
buduc uevisti i ne buduci nikoga pitali. N. 
Palikuca 41. 



NEVJEZBIXA 



C. nepoznat; samo u tri pisca. I d.a.odm(h) 
Bog zaiste stvari sviina jos neviste. V. Dosen 4b. 
Dal' nevistu kad stvar kazes, misliti ce, da im 
lazes. 32a. Ne znam od tog reci nista, jer je 
meni stvar nevista. 144^. Oada ozgor pomoc 
istu putu strasnu i nevistu. 265b. jsjisj se boja 
sam putovati priko pustina i mista nevistif/ij. 
M. Zoricic zrc. 203. Osim toga sva su mu ne- 
vista. J. S. Relkovid 32. 

d. neuk; samo u primjerima: Jak suncanoj 
pri svjetlosti slabe se oci gube i blijeste, umrle 
su tac mudrosti vjecni uz razum sve nevjeste. 
G. Palmotic 3, 29a. Koji su (t. j. pastirij ne- 
knizni i uevisti. I. P. Lucid nar. 71. 

e. (Siniti se cemu i nevjest, als wenn man 
uicht wiisste, Vuk rjecn., — t. j. kad se tko 
cini, gradi, da sto ne zna ill ne vidi Hi ne cuje. 
Susrita se dosta puta na sokaku s onom smrdli- 
vom misinom, ali sve se noj nevist cini. D. 
Rapid 236. U zimno doba mlogo putnika .... 
propadnu i zrtva vucima budu, koji se Jeti i 
nevjesti cine i ni na koga ne udaraju. G. Zelid 
239. Netko 6uo, netko i ne cuo, jal' se nevjest 
ucinio glasu. Osveta. 2, 109. Ja se tome po- 
zdravu ucinim i nevjest. Vukova prep. 1, 355. 
— U jedno} pjesmi mjesto ciniti se nevjest mi- 
ma se u istom smislu: biti nevjest. Svi junaci 
bise i nevjesti, teke stidno u zemju poglase 
(t. j. kao da i ne cuju ono, sto im se govori). 
Pjev. crn. 184b. 

f. rijetka pojedinaena znacena. a) nevjesto 
nacinen. Nespravan, nevjes lis ovi prim' za }u- 
bav. J. Vidali 352. — b) nesiguran, nestalan. 
Koji se u nodi sfita ovoga skita nevisti i sum- 
nivac (iz lat. qui in hujus saeculi nocte vagatur 
incertus ac dubius). B. Kasid rit. 17. — c) ne- 
obican : u rjecniku Belinu (nevjest, nevjesta, ne- 
vjesto, insolito). — tl) onaj, koji nije navikao. 
Na ku (t. j. svjetlost) negov vid nevjesti ne uz- 
drzi se rad slabosti. P. Sorkocevic 590b. 

NEVJESTAK, nevjestaka, m. covjek nevjest; 
protivno: vjestak. Izmedu rjecnika samo u Stu- 
/iceuit (inexpertus, imperitus) i samo u primjeru: 
Ne de nauciti nevjestaka pravomu izgovoru. M. 
Pavlinovic razg. 75. 

NEVJESTINA, /. svojstvo onoga, koji je ne- 
vjest; protivno: vjeHina. Izmedu rjecnika samo 
u Sulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu (Unge- 
schicklichkeit). Niti se na nevestinu drugifft) 
oslonati. P. Bolid vinod. 1, 146. Neki bocari 
po nevestini svojoj .... preved siroke dugo 
prave. 2, 95. Premda je nevjestina nemackib 
voda mnogo bila pokvarila. M. Pavlinovid 
razg. 44. Govori se u Lici (s naznacenim akc). 
J. Bogdanovid. 

NfeVJEZA (s takvijem se akc. govori), m. 
onaj, koji ne zna, neznalica. Iz rus. rijeci 
istoga znacena HeB-kwa. Samo u Popovicevu 
rjecniku (neveza , Unwisseuder, Dummkopf). 
Pokniski se govori i pise, na pr. To moze 
redi samo nevjeza. Pored HeBijKa ima u rus. i 
HeBk>K,;a, a TK i -Ai^ postalo je od negdasnega dj, 
od kojega hi, da je ovo tiasa rijec, u nas po- 
stalo d. 

NEVJEZBIXA, /. isto sto nevjestina. Samo u 
jednoga pisca. Usprkos svojoj nevjezbini Hersel 
stao se muditi. M. Pavlinovid rad. 60. Da ce 
novi zakonose skupo platiti svoju nevjeJbinu. 
razl. sp. 251. Jos jedan primjer vidi kod ne- 
uspjeh. 



NEVJIT, NEVJIV 



139 



NEVO^A. 



NEVJIT \ „j gtari asirski grad. Samo u 

NEVJIV / jfdnoj knizi. Ca ocemo reci od 
Nevjiva, onoga velikoga grada? Korizm. 45^. 
Buduci Jona prorok poslan .... va veliki grad 
Nevjit. 98a. j^Tg ^ina se, zasto je na pocetku ot- 
palo ni (ispor. lat. Ninevo, grc. Xtvtvi',]] j- stoji 
prema sturoslov. glasii ii (ispor. niiHeBbhHTi., 
NivtviTr^g, stanovnik onoga grada). 

NEVKA, /. isto sto neva, nevjesta. Govori se 
u Bosni i Here, (u znacenu: sinova Hi bratova 
zena). Zborn. za nar. ziv. 7, 374. 

NEVKATI SE, nevkam se, impf. iHo sto ne- 
rati se; ispor. neckati se prema necati. Saino u 
Stulicevu rjecniku (nevkati se, v. nevati se). 

NEVKOS, 7)1. potocic kod Vinkovaca. Eegul. 
sav. 182. Naznaceni akc. zahi\ezio S. Pavicic 
(zabi]ezio i to, da se i po(a oko toga potoiica 
tako zovu). 

NEVKOVIC, m. p'ezime. Moa. croat. 166 (u 
ispravi iz svrsetka xv vijeka). 

NEVLASTIT, adj. improprius; protivno: vla- 
stit. Samo u primjeru: Rici ove prinesene jesu 
iz svoga vlastitoga zlamenovana na nevlastito. 
I. Velikanovic 1, 12. 

NEVLASTOVIT, adj. isto sto nevlastit; pro- 
tivno: vlastovit. Samo u Jambresiceou rjecniku 
(improprius, — adv. nevlastovito, improprie, — 
oboje u lat. dijelu). 

NEVI^E, n. selo u Srbiji u okrugu niskom. 
M. D. Milicevic kraj. srb. 7. 427. 

1. NEVOD, m. mreza\ samo u Stulicevu rjec- 
niku (rete s naznakom, da je iz glag. brevijara). 
U nekim slav. jezicima nalazi se rijec istoga 
znacena: staroslov. i rus. Heco;i,'i>, ces. nevod, 
po}. niew6d. — Postane tamno. 

2. NEVOD, m. isto sto nebud, neput i istoga 
posiana. Potvrda je samo: nevid, nepos ex so- 
rore, e fratre, gen. nev6da. D. Nemanic (1883) 41. 

NEVODA, /. isto sto neputa i istoga postana. 
Potvrda je samo: nev6da, fratris vel sororis 
filia. D. Nemanic (1884) 40. 

NEVODAN, adj. onaj, koji je bez vode. V 
rjecniku Mika}inu (ali ne na svome mjestu po 
azbucnom redu, nego na str. 50*: cijelo vino, 
vino nevodno, vinum merum), u Voltigijinu 
rdisacquato, ungewassert) i u Stulicevu (absque 
humore, sine aqua, aridus, exsuccus) i samo u 
primjeru: Ucinu se vinom privaren nevodnim. 
H. Lucii 193. 

NEVODEN, adj. isto sto nevodan; protivno: 
voden. Samo u primjeru: Duh necisti .... hodi 
po mistih suhih i nevodenih. A. Georgiceo 
pril. 49. 

NEVODICA, /. isto sto nevoda (upravo dem. 
od te rijeci). Potvrda je samo: nevodica, fratris 
Tel sororis filia. D. Nenianid (1884) 55. 

NEVODIC, m. onaj, koji ne vodi, koji zlo 
vodi. Samo u Sulekovu rjecn. za. naz. kao izraz 
iz podrucja jizike za nem. schlechter Leiter, 
Nichtleiter, tal. cattivo conduttore i za nem. 
Isolator, tal. isolatore. 

NEVOJKA, /. zla vojka, t. j. vocka. Samo u 
Vukovu rjecniku (als ein Schimpfwort fiir vojka 
8 primjeroni iz nar. pjes. vuk 1, 333 : Naranco, 
vojko, nevojko ! i s naznakom, da je rijec ,sta- 
jaca'J. 

NEVOLA, f. involuntas, raiseria, necessitas . . . . 
U svijem rjecnicuna (vidi da^e). Potorda ima od 
najstarijih vremena. 



a. stane bez vo]e, bez liocena Hi protivno 
vo(i, hocenu. To je osnovno znacene, iz kojega 
su izisla druga. Izmedu rjeenika samo u Stuli- 
cevu (iavolonta, involuntarium s na nakom, da 
se nalazi u Gradica). Prostihb i blagoslovihb 
sfcgrehe i siiprotivstine, koje su gode .... do 
sada bile ill hotece ili ne hotece ili za voju 
ili za nevoju (iz xv vijeka). iVIon. serb. 458. 
Ako bi nevoju u dobru i veselu vofu obratili. 
B. Gradic djev. 26. Jere sam i sam ovo bitje 
ne po sili ni po nevo^i, nego po mojoj dobroj 
voji zagrlio. 34. Niste vi prve djevioko bitje po 
voji ili po nevo|i, znano ili neznano zagrlili. 145. 
Nije umrla za novoju, nego er bote podlozila 
se je umrijeti. S. Rosa 174a'. Nije fajde, otvori 
mi dvore il' za vo|u il' ces za nevoju. Nar. pjes. 
vuk "1, 539. Nije mi ga s vojom puklonio, nije 
s vo|om, nego za nevoju. 1, 547. U dvor idu za 
nevo|u Turci. 2, 436. Proigrase vlahine robine 
za nevoju ka za dobru voju. 3, 563. Ali mu je 
po nevo|i bilo, sto magarac preskoci, a koni 
ne mogose. Nar. prip. bos. 25. — Ovamo se 
viece i primjer: I ona se dobavi do nevoje spen^e 
drobne (t. j. dobavi se, nagrabi toliko, da tec 
nije htjela grabiti). Nar. pjes. bog. 141. 

b. bijeda, zlo, nesreca, t. j. stane, koje se 
covjeku dogada protiv negove voje. U rjecniku 
Vrancicevu (aerumna, calamitas), u Mikajinu 
(nevo|a, nesrica, calamitas, miseria, aerumna), 
u Belinu (avversita, calamita, infelicita, disastro, 
miseria), u Bjelostjencevu (miseria, miseritudo, 
afliictio, aerumna), u Jambresicevu (calamitas, 
miseria, aerumna), lo Voltigijinu (miseria, Arm- 
seligkeit), u Stulicevu (infelieitas) i u Danicicevu 
(res adversae sa pet primjera od xiii — xv vi- 
jeka). 

a) uopce, Kra|ica nebeska, jaze vsako- 
mu .... pomagajet v vsih potrebah i nevo|ah. 
Starine 23, 90. Znaju6i, da nevoja ustrp|enje 
cini (iz lat- scientes, quod tribulatio patientiam 
operatur. rom. 5, 3). Bernardin 121 i N. Ra- 
nina 145*. Da ste se dilnici ucinili moje nevoje. 
Ant. Dalm. nov. test. 2, 89* (filip. 4, 14). Pokli 
mi zli pokoj zlu zada nevoju. D. Ranina 146*. 
U vsih mojili nevojab, ke trpim, ovo je naj- 
veca. Starine 1, 228. Sad sam upao u nevolu. 
I. Gundulic 249. Uzvisena u snizenu sred ne- 
voje teske ostati cas je i sreca prem velika. G. 
Palmotic 2, 165. Ako mu najposlije nevoja se 
ka prigodi. I. Dordic salt. 240. Mnogi na ovome 
svitu nevoje trpe. J. Banovac pripov. 99. Drzi 
se starih prijatejah, a u nove se ne uzdaj, dok 
je u nevoji ne izkusas. M. A. Rejkovic sabr. 20. 
Vi pijete i popijevate, sirotina u nevoji cvili. 
Nar. pjes. vuk 4, 179. Kad bude do nevoje .... 
odmah udari natrag. Vuk mat. 13, 21. Svoju 
obitej izbavi iz nevoje. M. Pavlinovic rad. 25. 
i t. d., i t. d. 

b) biti (kome) na nevoji, u nevoju, od 
nevoje, t. j. pomagati (pomoci) mu u nevoli. Da 
sfcmb u vsaku vasa nevoju (iz xiii Hi xiv vije- 
ka). Mon. serb. 69. E si meni dala vjeru tvrdu, 
da mi vazdi bides na nevoji. Pjev. crn. 130*. 
Ako tebe bidne do nevoje, bi6u danas tebe od 
nevoje. 145^. Ako bide popu do nevoje, bidite 
vi popu na nevoji. 172*. Tripat si mi bio na 
nevoji, triput si me ropstva oprostio. Nar. pjes. 
vuk 3, 39. 

c) muka i nevoja. Podnoseci mnoge muke 
i nevoje. J. Banovac prisv. ob. 47. Trpila bi . . . . 
gorke muke i nevoje. V. Doseu 142*. Svak se 
boji muke i nevoje. Nar. pjes. vuk 2, 551. Ali. 



NEVO^.A. 



140 



1. NEVO];iAN 



«vo }ut« muke i nevoje: kako ce se pefiatati? 
Vuk u Ivekovicevu rjecn. Jos nekoliko primjera 
vidi kod 1 muka pod d, b. 

(I) tuga i nevoja. Svoje mjesto rodno od 
«vijeh tuga i nevoja uciniti da je slobodno. G. 
Palmotic 2, 492. Nahodi 36 u toliko velikoj tuzi 

i nevoli, da P. Radovcic na6. 93. Iz pocetka 

podnese svaku tu»u i nevo|u. A. Kacid kor. 40. 
— Ovamo se mecu i primjeri: Nije niko»a, a 
tuge, a nevoje! M. Drzic 228. Ako je jednomu 
koja tuga aliti koja nevoja, prijate} ga pomaze, 
koliko moze. M. Divkovid bes. 9. 

c. nuzda, potreba ; i to je stane, koje se 
covjtku dogada preko negove vo/e. U rjecniku 
Belinu (necessita, bisogno estremo), u Stulicevu 
(vis. necessitaa). u Vukovu (Noth, angustia) i u 
Danicicevu (vis sa cetiri primjera iz xiii — xv 
vijekii). 

a) uopce. (Jlovekb, ki pride u zemju moju 
novolovb (iz XIII vijeka). Mon. serb. 24. Nevoja 
mi jest iziti va visnu stranu {iz glag. rukopisa 
XV vijeka). Arkiv, 9, 100. Xevojeju prisijeni dase 
ga. S. Kozicic 26b. Koja ti je nevoja grozne 
suze prolivati? Nar. pjes. u D. Barakovica vil. 
198. Stegnut nevojom dade nim Daniela (iz lat. 
necessitate compulsus tradidit eis Danielem. 
dan. 14, 29). I. Bandulavic 71*. Uklonit se bi 
nevoja. J. Kavanin 125b. Trudao ih je iznac, 
er je nima nevoja .... da se kriju. A. Kalid 
prop. 508. Iz sale smo odavde leceli, bez nevoje, 
tek od obijesti. Nar. pjea. vuk 2, 111. Bez ne- 
voje jer gradit' nevoju? 2, 137. Na kumstvo se 
ide po zakonu, na vojsku se ide od nevoje. 2, 
3H3. Bjehu skoro kulu napravili, od nevoje sla- 
mom je pokrili. Ogl. sr. 382. Nemas nikake ne- 
voje to diniti. Vuk rjecn. s. v. o. Sok da se ne 
bi 3 lupezom bez nevoje omrazio. s. v. sok. Koja 
im je nevoja bila pretvarati se. D. Danicic u 
Ivekovicevu rjecn. Koja je s nevoje pribjegla u 
hram. 8. l^ubisa prip. 77. i t. d. — Ovamo pri- 
stnju i primjeri, u kojima stoji od viteske ne- 
voje, t. j. od velike. Nikola .... zalubi se u 
uione i ja u nega, ne od obijesti, nego od vi- 
teske nevoje. Pravdonosa (1852) 23. Ubih brata 
. . . . ne od kakve obijesti, no od viteske nevoje. 
S. l^ubisa prip. 174. Ima i u Vukovu rjecniku 
8. V. viteski: vitoska nevoja, t. j. velika (u kojoj 
iovjek vaja da .se bije kao vitez) s naznakom, 
da se govuri u Crnoj Gori. 

b) za nevoju, t. j. za tiuzdu, od nuzde. 
Ove same za nevoju pribiram i razgledam. P. 
Zoranic 87. Pojdose najposli za nevoju u jednu 
spilu. B. KaSic is. 94. 8lova, kojijem se za ne- 
voju sluzim. R. (iamanid 27. Silom i za ne- 
voju .... pitaju i uzimaju. V. Andrijasevic 
put 377. Citajet .... dosta dobro za nevoju. 
Glasnik 56, 157. "Za nevoju idu no6evat u heku 
pedinu. S. Rosa 31b. Ne griSira od obisti, nego 
sa nevoju i za potribu. F. LaHtrid ned. 72. Za 
osloboditi se od smrti za nevoju obu6e se u 
kaladere. A. Kanizlic kam. 447. Bila je mnokrat 
ustrpjena, ali samo za nevoju. B. Zuzeri 211. 
Ako cvili, jest joj za nevoju. Nar. pjes. vuk 1. 
478. O Mijate, za npvoju brato! 3, 439. Za no- 
toju babd vode, kad devojke ne nahode. Nar. 
posl. vuk 84. O Tur(^ino, za nevoju kume! 244. 
Korijen se za nevoju u gladne godine kuha i 
jede. Vuk rjetn. s. v. badaj. Dio naroda . . . . 
pofiituje ga (t. j. gospodara) od straha i za ne- 
voja. S. :^jubisa prip. 104. I t. d. — Nalazi se i 
za Jutu nevoju, (. ;. za veliku nuzdu. I sije 
vjedjenije za Jutu nevoju primiti se mozet. 
Glasnik 56, 138. Oni bedni vedu cast zivota 



svoga poste, ali za Jutu nevoju. D. Obradovic 
sov. 79. Pa sto cvjeli kano d'jete ludo, ni tomu 
se narugati nije, jere mu je za nevoju Jutu. 
Osvetn. 1, 34. Mi znamo, da je to Srbjem do 
sad bilo za Jutu nevoju. M. Pavlinovic razl. 
sp. 145. 

d. oskudica, nedoskutica. I on poce u ne- 
voji potribovati. Bernardin 42. Ako bi ga gdi 
nevoja uhitila, da se more hraniti. F. Glavinid 
cvit 208*. Kad po negovoj nepomni obitil pod- 
nosi nevoje. A. Kadfiic 505. Nije Jubi na nevoju 
dosla. Nar. pjes. bog. 277. 

e. suzanstvo, t. j. stane, kad covjek nema 
svoje vo(e, slobode; ispor. rus. bo.ih, po}. wola, 
t. j. slohoda, — rus. HeBo-ia, po^. niewola, t. j. 
suzanstvo. Po recenom kraju ugarskomu Hrvati 
bise podlozeni od voje u nevoju i od slobodnih 
u rabotu obrati. l^etop. dukj, 36, Pade u rob- 
stvo, u nevoju. I. Gundulic 464. Zaate i vidite 
moju veliku britku nevoju, koju trpim (iz pi- 
sma pisanoga g. 1662). Starine 11, 106. Tako 
mi se gvozda moga i nevoje oprostiti (govori 
suzan). Nar. pjes. bog. 120. Da umire kraJu 
Bugarine u nevoji u tamnici kletoj. A. Kacid 
razg. 42. Jer se Milos nije naucio podnositi 
muku i nevoju. Nar. pjes. vuk 2, 246. Da ti 
znades, raoj dragi ujace, u kakvoj sam sada ja 
nevoji, ti bi moju otkupio glavu; u takvu me 
nevoju vrgose (pise suzan). Nar. pjes. marj. 103. 

f. rijetka pojedinacna znacena. a) zalost, 
briga, dusevni nemir. U rjecniku Mikajinu (ne- 
voja, pecalenje, sollicitudo, angor, molestia, per- 
turbatio) i u Stulicevu (molestia, sollicitudo, 
moeror). — bj gnev, srgba. Muhamed pun ne- 
voje jao! vice, pada nice. J. Krmpotic katar. 56. 
Od .nevole tarbanom sam o zemju tresne. J. 
Raiid boj 45. — c) neprilika. Nuto Marku ve- 
like nevole! mucno mu je ici bez oruzja, a jos 
gore ne poslusat majke. Nar. pjes. vuk 2, 411. 
Eto Turkom nevoje velike, na konma ga terati 
ne mogu. 3, 399. — d) celade, koje zadaje ne- 
voju. Tugo i nevojo! (govori mati zlocestu dje- 
tetu). Vuk rjecn. s. v. tuga. Primakni se, o ne- 
vojo moja! (govori zena nemilu muzu). Nar. pjes. 
here, vuk 156. Ispor. nesvijest pod b, a. 

1. NEVO^AN, nevojna, adj. invitus, miser, 
infelix . . . . U svijem rjecnicima osim Vranci- 
ceva (vidi dale). Najstarije su potvrde iz xv 
vijeka . 

a. onaj, koji je s nevo^om u smislu te ime- 
nice pod a. U rjecniku Stulicevu (invitus, im- 
pulsus, coactus s primjerom iz Palmotica 1, 283, 
koji se ovdje stavla pod b, a, aa, aaa, — adv. 
nevojno, invite) i u Danicicevu (nevojbub, in- 
vitus sa tri primjera, od kojih je jedan iz xv 
vijeka, a dva iz xvii). Koji clovek cuti v sebi 
ovako nevojno srce k Bozjemu slovu i svetomu 
evangeliju. Postila (1562) 53*. Vidite, ali je pri- 
goda povojna ali nevojna. D. Basic 295. — Adv. 
Beligradb nevojno Ugri predadose (iz xvii vi- 
jeka). Safarik letop. 83. 

b. bijedan, jadan, kukavan, t. j. onaj, koji 
se nalazi u nevo}i (u znacenu te rijeci pod b). 
U rjecniku Mikajinu (nevojan, miser, aerumno- 
8us, calamitosus, pedajen, excruciatus, sollicitus, 
laboriosus, — adv. nevojno, misere, calamitose), 
u Belinu (calamitoso, miserabile, pieno di mi- 
serie, — adv. nevojno, calamitosamente, misera- 
mente), u Bjelostjencevu (nevojen, miser, cala- 
mitosus, aerumnosus, — adv. nevojno, miser*, 
miserabiliter), u Jamhresicevu (nevojen, miser, 
calamitosus, aerumnosus, — adv. nevojno, mi- 



1. NEVOl^AN 141 

sere), u Voltigijinu (meschino, elend, — adv. 
nevo|no, meschinamente, armselig), u Stulicevu 
Cmiaer, — adv. nevojno, misere, miserabiliter), 
u Vukovu (bedrangt, sollicitus, anxius) i u Da- 
nicicevu (nevojbnb, diflicilis s jednim primjerom 
iz XV vijeka i s jednim iz xvii). 

a) adj. 
aa) 6' ce\adma. 

aaa) uopce. Po toliki prolitiji krvi 
nevojnih }udi (iz xv vijeka). Mon. croat. 107. 
Suprot nam nevojnim grisnikom. Korizm. 4t>. 
Blazen, ki smijenja jima na nevojnih. P. Zora- 
nic 65. Jer se za nas ubozijeh i nevo|nijeh .... 
ubog ucinio. A. Gufietic roz. jez. 9. Spomenivat 
nevolnomu mucno je predne cestitosti. I. Gun- 
dulic 386. Ah nevojna nesrednice, u ke ruke 
sad upade? 6. Palmotic 1, 283. Kod mene gri- 
snika nevolnoga .... dostoj se stati. I. Anci6 
svitl. 105. Ne znam uevojan, ca cu vede uciniti. 
A. Vitaji6 istum. 295. Eeci mi, nevojni grisnice, 
sto ces .... uciniti? J. Banovac razg. 91. Ova 
jedinu molitvicu nevolnoga i zabacenoga starca 
uslisite. A. Kanizlic kam. 101. Ne prolaz'te mene 
slepu, mene slepu i nevojnu. Nar. pjes. vuk 1, 
144. Ako ie nevo|nima pomagala. Vuk 1 tim. 
5, 10. Zalosna i nevojna lasno je rascvijeliti. 
Nar. posl. vuk 79. Ne zaboravja iauka nevojni- 
jeh. D. Danicid psal. 9, 12. Kako vaja slusat 
starijega, kako 1' treba gledat nevojnoga. Nar. 
pjes. horm. 1, 270. i t. d., i t. d. 

bbb) suznima; vidi nevola pod e. 
Moj suznu nevojni! Nar. pjes. bog. 120. Tuzna 
vrimena, nevojna suzna! J. Banovac pred. 48. 
Sto je tebi, moj suznu nevojni? A. Ka6ic razg. 
36. Ne gubite nevojnoga danasnega suzna svoga. 
V. Dosen 123^. Da ja vadim dva suzna nevojna 
iz suzanstva iz kaurskih ruku. Nar. pjes. horm. 
1, 140. 

bb) stvarma. Ozdravjajuc tela nevojna 
nemocnih. M. Marulid 204. Na torn uevojnom 
svitu. Narucn. 46^. Pokoj nevolne moje plti. 
Transit 9. Na ovomu svijetu nevojDomu. A. Gu- 
cetic roz. mar. 40. One tasde prilike (t. j. ki- 
povi bogova) .... jesu zemja nevojna i nesridna. 
F. Vrancic ziv. 19. Da iz ove doline nevojne 
. . . . k nebesom pridemo. L. ^^ubuski list 20. U 
onoj nevojnoj stalici. F. Lastric test. 326t>. 
Bivsi Ignatija ovi nevojni svit s drugim sridni- 
jim prominio. A. Kanizlic kam. 390. 

cc) cemu bestjelesnom i apstraktnom. 
Da ih ne ostavite u nih nevojno vreme (iz xv 
vijeka). Mon. serb. 518. Dusu zalosnu i nevojnu 
napunis veselja. Bernardin 26. Odes umriti ne- 
vojnim zakonom. Mirakuli 72. Po tom nevojnom 
i grdom grihu. Transit 82. Da mi se je konfor- 
tati u nevojne moje trude. M. Vetranid 1, 18. 
U tebe sad pomod grem, smrti, prositi, za me 
dni nevojne mod kako svrsiti. D. Ranina 82*. 
Ah obazri sad se na te i nevojno bitje pazi. 
I. Gundulic 369. Navedi na nib dan nevolni 
(iz lat. indue super eos diem afflictionis. jerem. 
17, 18). I. Bandulavic 75*. Spomeni se . . . . od 
nasijeh nevojnijeh dusa. I. Drzid 87. No ga 
tesko zlo stiskase od ubostva nevojnoga. P. 
Kanavelic 17. Za ovi zivot nevojni sveder tru- 
dimo. J. Filipovid 1, 229b. Potribe svekolike ne- 
vojnoga nasega zivota. F. Lastrid svet. 89**. 
Dok su niki u siromastvu i nevojnu stanu. J. 
Banovac pred. 51. Neprijateji pakleni cekajudi, 
da nevolnu dusicu zgrabe. A. Kanizlid utoc. 63. 
U vrijeme nevojno sadaiie cejad .... pogrdivaju 
sluzbenike crkovne. I. Dordid ben. 84. 



1. NEVOJ^AN" 



b) adv. Suze prolivase nevojno tuzeci. M. 
Marulid 81. Od smrada tamnice nevojno dusu 
izdahnu. S. Kozicid 52^. Ma mlados nevojno sve 
tuii. D. Ranina 99^. Tesko predudi sebe ubogo 
i nevojno hranijah. F. Vranfiid ziv. 106. 2iva 
tuzno i nevojno oni, koji .... I. Drzid 272. 
Tada mlogi nima podlozni nevojno ginu. D. 
Rapid 128. Tako su nevojno obuceni, da trp© 
studen. J. Filipovid 3, 324b. Zato se nevojno 
zalostimo. A. Kanizlic kam. 461. Kako Judi ne- 
vojno zivu. D. Obradovid ziv. 28. A. Kako zivis ? 
B. Kukavno i nevojno! S. ^iubisa prip. 174. 

c. potreban, oskudan; vidi nevo}a pod d. 
U rjecniku Belinu (adv. nevojno, poveramente, 
con poverta). Nevojnih i ki put blude, uvedi 
u kudu tvoju (iz lat. egenos vagosque indue 
in domum tuam. is. 58, 7). Bernardin 25. 
Tvoja blaga nevojnijem razdijelit du. P. Ka- 
navelic 429. Na drugi nacin da se pod- 
nese s nevojnim (stamp, nevojnim), a na drugi 
s bogatim. A. Kadcid 362. Da se moze sve kra- 
Jestvo tvoje ono sedam nevojnih godinah pri- 
f/ijraniti. A. Kacid kor. 42. — Adv. Ter ga vodi 
g dvoru ubogomu, nevojno je podastio Janka. 
A. Kacid razg. 148. 

d. nesretan. U rjecniku Belinu (adv. nevoj- 
no, disgratiatamente), u Bjelostjencevu (nevojen, 
infelix) i u Stulicevu (infelix, — adv. nevojno, 
infeliciter). Koji grijeh bijase ucinilo ono stablo 
nevojco, da je na neplodstinu osudeno? S. Mar- 
gitid fala 246. Jer se prohodi u vicnost ili ce- 
stitu ili nevojnu. J. Filipovid 3, 108*. O nevojna 
mene! da se ne budem nigda rodio! F. Lastric 
ned. 26. (Vrag) odnese nevojnoga i s tilom i 
z dusom, kada se i ne nadase. D. Rapid 94. 
Kada smo kusani od Boga u stvarima suprotiv- 
nijema i nevojnijema. J. Matovid 455. U svomu 
nevojnomu zabludenu bija(/i)u otvrdli. A. Ka- 
nizlid kam. 616. Tada nevojna divojka ne more 
ni natrag ni naprid. M. Dobretid 569. To va- 
pijuc k ledenom nevojan sebe zdencu pridruzi. 
M. Katancid 49. — Adv. Koji nevojno utopili 
se jesu. A. d. Costa 2, 32. 

e. nemio. Ovo jest skazanje od nevojnoga 
dne od suda ognenoga. M. Marulid 279. Ranih 
ga i dah mu smrt nevojnu s velikom bolestju. 
Zborn. (1520) 64b. Ucinio kada bjese od riih 
ovej nevojne muke. 87a. Zlocestim vsim vsa 
nevojna prigajaju se. Starine 3, 301. Puk 
.... stase na nevojnoj i vele trudnoj sluzbi. 
A. Vitajid istum. 261. Nijesam promisjao muka 
paklenif/i^, koje su . . . . nevojne veoma. S. Mar- 
gitid isp. 25. Ovo je ono misto nevojno puno 
svake muke, iz koga nigda se ne izlazi. J. Fi- 
lipovid 1, 104b. Bududi da tvoja potriba jest 
mlogo vedja i nevojnija. A. Kanizlid fran. 254. 
Da bi oslobodio svete |udi od nevojne dosade 
one tamnice. J. Matovid 55. — Adv. Bi sujen 
nevejno za to prez razloga. J. Armolusid 21. 
A. Je li kako vecerati samu? B. Staru divno, 
a mladu nevojno. Nar. pjes. here, vuk 106. 

f. tu^an, zalostan; vidi nevola pod f, a. U 
rjecniku Mikalinu (nevojan, tuzan, — adv. ne- 
vojno, tuzno) t u Belinu (aceorato, afflitto, — 
adv. nevojno, afflittamente, con afiiittione) i sa- 
mo u primjeru: Nevojno je i zalosno cuti, da 
se grisi. Grgur iz Varesa 112. 

g. zao, t. j. koji zadaje nevolu. Satno u pri- 
mjeru: One nevojne zene zasramiie se i ostase 
smetene. M. Orbin 25. 

h. JVe razabira se znacene u primjerima : 
Da je ne du ostaviti . . . . ni za cijure voju ni 



2. XEVOJ^AN 



U2 



KEVO];.NICA 



za kojure ri6 segaj svita vojau ali nevo^au (iz 
XV vijekoj. Mou. serb. 274 (Danicic u svome 
rjecniku postarfn za taj priinjer znacene lat. 
invitu8. all to je surnnivo). Ona nevojno iza sna 
viknuvsi. P. Zoranic 39. Istocnu crk%'u zapadnoj 
je.«t nevojno podlozio. A. Kanizlic kam. 616. 
Tako imao od kuda davati i vojnome i nevo}- 
noine! Nar. posl. vuk 297. Za zdravje svakoga 
junaka brata riscanina vojnosra i nevojnoga (kad 
.«e napija). Vuk kov. 124. (Vuk u svome rjecn. 
navodi taj privijer i onaj, koji je pred nitn, 
8. V, volan, kojemu pridjevu daje znacene: 
frei, sui juris, t. j. Slobodan; 2^^^^'*^ tome 
bi nevolan u ta dva primjera znacilo: ne- 
slobodan. ali to je sumnivo; takav je i ovaj 
primjcr:) Od zemalskoga roda da nasiti vo|na 
i nevojna (u napijanu). Nar. pies. here, vuk 352. 

2. NEVOJ^AN, Nevojna, in. brdo u Srbiji u 
okrugn uzickom. M. D. Milicevic knez. srb. 585. 
Naznaceni akc. zabijezio 1^. Stojanovic — Ispor, 
2 Nevojas. 

NEVOliiANI, m. pi. selo u staroj srpskoj 
drzaci. Samo u Danicicevu rjecniku (Nevo^ane 
8 potvrdama iz dvije isprave xiv vijeka). 

1. XEVO^AS, VI. isto sto nevopiik; samo u 
primjeru : O.adi bote nevojasi puka negova svoje 
ufane imati (iz iiem. daselbst werden die Elen- 
deu seines Volkes Zuversicbt haben. is. 14, 32). 
Proroci 22. 

2. NEVOJAS, m. brdo u Slavoniji kod Po' 
zege. D. Hire. Spomine ga i Kataniic: Visoki 
Xevo)as .... vam stajalis bija. 48. Ispor. 
2 Nevojan. 

XEVOl^CINA, m. f. nevolno ce}ade; upravo 
augm. od nevojac, cemu nema potvrde, Samo u 
Stulicevu rjecniku (miser, iufelix s naznakom 
c- g-, t. ./. communis generis). 

NEVOI^ENE, 71. nom. verb, od glag. nevo|iti. 
Ij rjecniku nijednom. Potistenje, nevojenje .... 
ni§6ih ili nbozib. S. Budinic suma 137b. Da da- 
leko otide nasrtauje od vibara, nevojenje od 
gromovina. B. Kasic rit. 428. Buduci pristala 
jiravda Bozja od pedipsanja i nevojenja nib. P. 
Radovfiic na5. 28. Jesmo li drzani spodobiti 
voju nasu sa vojom Bozjom, kada nam sa}e 
nevojenja? I. T. Mrnavic ist. 55. Srzba, gniv, 
bi6, nevo|enja .... nib udrise. A. Vita|ic 
istum. 248h. 

NEVO]^ICA. /. dem. od nevoja. Izmedu rjec- 
nika samo u Stulicevu (parva necessitas). Nevo- 
)ica zla prilika dobro 'zu6it zna clovika. P. Vi- 
lezovid pririfin. 48. Vajada je jadna }ubi moja 
ah na taku nevojicu dosla. Nar. pjes. bog. 277. 
Ako HO nas koja druga nevojica dotakne. A. 
Kaniilic fran. 198. ZaSto onu nevojicu ne des 
'': ' ositi? uzr. 106. Kako bi se 

ah mojib zlovojiti? bogo- 
j....ii.,-^ _■..!. jx.iK.i4 ti je nevojica, te si setan, 
neveseo? Nar. pjes. u Vuka ziv. 11. 

NEVOl^ISANE, n. nom. verb, prema glag. 
nevojisati. t<iitno u jifimjeru: To je bilo pro- 
fesorsko tiranisaiie, a u6eni6ko nevojisane. M. 
D. Milicevi6 zlos. 19. 

NEVOi;.ISATI, nevojisem, impf. biti u nevo\i, 
trpjeti nevoju. Izmedu rjeinika samo u Popovi- 
cevu (Ungemach baben, in Bedrangniss sein) t 
Kitmo u jednoga j)i.<ica. Za zivota se zlopatio i 
nevojisao kao niko liogov. M. D. Milicevid 
pom. 368. Mozda sam trpi svaka oskudicu, zlo- 
pati se i nevojise. skol. o. 



NEV'O^ilTI, nevojim (jamacno je takav akc), 
impf. stavlati u 7ievo(u, muciti. Glag. je izveden 
od osnove imenice nevoja. Potvrda se naslo dosta 
u kuigama xvi i xvii vijeka, malo iz xviii vije- 
ka, a jos inane iz xix. 

a. act. 

a) trans. U rjecniku 3Iikajinu (nevojiti, 
napastovati, exagito, soUioito, insector, vexa), 
u Belinu (affligere), u Bjelostjericevu (affligo, 
dolore afficio) i u Stulicevu (affligere, excruciare, 
divexare, cogere, impellere s naznakom, da se 
nalazi u Djrdica; j)osledna dva lat. glagola 
[t. j. nagoniti] nije trebalo uzetij. Da po vas 
dan nevoji clovik dusu svoju. Bernardin 25. 
Posji nib u propast, ki mene nevole. M. Maru- 
lic 226. Ki (t. j. davo) ga nevojase svrbu toga 
griba. Mirakuli 137. Tvoji pogledi srce mi ne- 
voje. D. Ranina '6^. Gdo jib nevoji, ta nega 
nevo|i (iz nem. wer sie angstigte, der angstigte 
ibn aucb. is. 63, 9). Proroci 66. Sasma satri 
svijeb, ki dub moj nevoje. N. Dimitrovic 80. 
Zac toliko moris, nevojis i mucis tvoje tilo ? 
Starine 1, 235. DopuStas napasnikom, da nas 
napastuju, nevoje i zaloste. B. Kasic nac. 42. 
Zaludu se trudis i mucis .... sam sebe nevojis. 
M. Divkovic bos. 8)5. Ni glad ni zeja ne ce jih 
nevo|iti. A. Georgiceo pril. 86. Nemoc, koja 
muci i nevoji sine Adamove. P. Radovcic nac. 12. 
Azael . . . . je kruto preganal, nevojil i potesca- 
val Juctvo zidovsko. P. Vitezovic kron. 12. 
Koga ruka prinemila mnogo jib je nevojila. A. 
Vitajid istum. 248*. Pecaliti, muciti, nevojiti 
(u tumacenu matie poznatih rijeci). I. Dordic 
salt. 505. Vi nevojite siromahe s vasom neprav- 
dom. J. Banovac pripov. 174. — Ovamo ce ici 
i primjer: Vec ja zalim tridest Udbinana, pak 
i sebe zalim i nevojim. Nar. pjes. petr. 3, 417. 

h) intrans., — isto sto nevo^iti se. U rjet- 
niku Vrancicevu (afflictari), u Mika}inu (nevo- 
}iti, truditi, poslovati, laboro), u Belinu (tapi- 
nare, cioe vivere in miserie) i u Stulicevu 
(angustiis premi s naznakom, da se nalazi u 
D. Ranine). Oni .... tuzeci i nevojeci bise 
svjedoci od boljezni tvojijeh. A. Gucetic roz. 
jez. 225. Dosti sa svih strana josce nevolimo. 
I. T. Mrnavic osm. 61. Mecu ruku u stvari 
visoke i izprazne za ziviti nevojeci. M. Kadnic 
44*. Govori se u Dalmaciji: nevo^iti, trpit i bit 
u nevoji. J. Grupkovic. 

b. pas. U rjecniku Mikajinu (biti nevojen, 
biti pecajen, vexor, sollicitor, excrucior). Ki bibu 
nevojeni od duhof necistib. Bernardin 164. Bla- 
zon, nevojeni za pravdu ki bude. M. Marulic 86. 
Jedna zena mnogo nevojena od djavla. Mira- 
kuli 73. Ako ti bodes, da sam ja nevojen. A. 
Georgiceo nasi. 160. U nihovib osobitib potri- 
bab . . . . od kih su nevojeni. P. Radovcic ist. 
226. Premda budu .... napastovani i nevo|eni 
razlicitimi suprotiv§cinami. A. Vitajic istum. 205. 

c. rejleks. U rjecniku Belinu (nevojiti se, 
afflgersi o star afflitto). Ovo li je moja netja- 
kina, ka se nevoji va tolikih raukab? Mira- 
kuli 43. Nemojte se nevojiti za nas. Ant. Dalm. 
nov. teat. 2, 54"* (2 kor. 6, 12). Jer si dala voJu 
puti i u puti se nevo|is. Nauk brn 51*. Adam 
moraSe se nevojiti sa zem|om neteznom tja do 
smrti. D. Bogdanic 3. — Mozda ide ovamo i 
prtmjer: Vidi .... svoju vjerenicu, gdje ae tuzi, 
jadi i nevoji. V. M. Gucetid 208. 

NEVO^jNICA, fern, prema masc. nevojnik. 
a) potvrde prema onima kod nevojnik jJod a. 
U rjecniku Belinu (miserabile), m Stulicevu (mu- 



NEVOl^NICKI 



143 



NEVRAT 



lier afflicta, misera, infelis) i ii Vukovii (die 
Bedrangto, UngliicklicUe, mulier sollicita, mi- 
sera). Ona aevojnica videcM se trpiti toliku ne- 
vo}u. Mirakuli 27. Ojme meni nevo|nici! Nauk 
brn. 41*. Uspomenu se tada nevo|nica od besida 
sfetoga biskupa. B. Kasic per. 10. Nevo}nica jim 
sve rcce. J. Armolusic 47. Dopusti meni nevo}- 
nici podpuno spozuanje od moga bitja. V. An- 
drijasevic put 70. Druga takojer nevojnica .... 
zubnu iT>uku podnoseci. A. Kanizlid uto6. xviii. 
Nevo|nice, koju vjetar razmoce, koja si bez 
utjehe. D. Danicic is. 54, 11. 

b) primjeri prema oniina kod nevojnik pod b. 
Nevo|nice, ne znas, komu si tvoje djevstvo 
duzna. B. Gradic djev. 89. Zasto, nevojnice, zlo- 
vo}qo u ku6i Bozijoj stojite ? 99. Da bi pro- 
svitlio onu nevojniou, da poznade zlo, koje cini. 
J. Banovac pred. 153. 

c) primjeri prema onima kod nevo|nik pod c. 
Ako hocete poleg svoje duse nevo^niei sto u 
pomoc bid (iz pisma pisanog oko g. 1655). Sta- 
rine 11, 97. Ovu suznu i od davnega |udskoga 
neprijate|a nevojaicu posvojenu posilam. I. Dor- 
die ben. 80. 

d) kmetica; vidi nev'olnik pod d. Samo u 
Sulekovu nem.-hrv. rjecniku (die Leibeigene). 
Nepouzdano. 

NEVO^NICKI, adj. posses, od nevo|nik. Samo 
u jednoga pisca. Jedi s nom prijesan h|eb, bjeb 
nevo|nicki. D. Danicic 5 mojs. 16, 3. Ako su 
okovani u puta i svezani konopcima nevojnickim. 
iov 86, 8. 

NEVO^iNIK, m. nevojan covjek. 

a) isto sto jadnik, nesretnik. U rjecniku 
Belinu (calamitoso, sventurato, disgratiato, mi- 
serabile), u Stulieevii (afflictus, miser, infelix 
s primjerotn iz Gradica djev. 10; Nevo|aik po 
privari od budobe mnogo brzo upade) i u Vu- 
kovii (nevojnik, koji je u nevoji, der Bedrangte, 
Ungliickliche, homo sollicitus, miser s primje- 
rom iz nar. pjes. vuk 3, 414: Dobro dode, suzan 
nevojnice i 3, 133; Daruj mene suzna nevo}- 
nika). O nevojnici svi koli, tko t' je, da se za 
vas moli? M. Marulic 295. Inaka veselja ne 
moze imat .... slijepi nevojnik. M. Bunic 8. 
Gdi je nevo}nik ukopan? D. Zlataric 28b. One 
nevojnike iz smrtnijeh cejusti izvadi. B. Kasi6 
per. i.3. Kako se i vi nevo|nicim nemilosni sved 
kazaste. Gr. Palmotic 3, 254a'. Primi dake i spo- 
znaj mene nevo|nika. V. Andrijasevic dev. 29. 
Leze spavati, ali mu nevojuiku san ne ce na oci. 
A. Kacic razg. 129. Utjesih nevojnike, ozdravih 
nemocnike. D. Basic 199. Da je Isukrst jednoga 
nevojnika nima i gluha ozdravio. A. Kanizlic 
bogojubnost 268. Dostoj se ovemu slijepu ne- 
vojniku veselu svjetlos povratiti. I. Dordic 
ben. 148. Ouda nevojnik (govori se o covjeku 
oslijepjenu) ispod jele dobata na no*ama i ru- 
kama do vode. Nar. prip. vuk 108. Svakom 
crkva utociste daje . . . . i putniku, a i nevoj- 
niku. Osvetn. 2, 16. Otvoraj ruku svoju bratu 
svojemu nevojniku i siromahu. D. Danicic 5 
mojs. 15, 11. Oj Stipane nevojnice, tebe tvoji 
nenavide. Nar. pjes. istr. 6, 15. i. t d. 

b) nevojnik se uzima o covjeku, koji cini 
ill je ucinio sto zlo, s negodovanem, s prijekorom ; 
ispor. nesrecnik pod b. Zac cekas, nevojnice, 
obratit se k Bogu? Transit 57. Ali ga ne spo- 
menu nevojnik (govor je o Judi izdajniku). S. 
Margitid fala 7. Koji se i vragu pridaju . . . . 
kako se zakle i jost jedan nevojnik ovima 
ricma. D. Kapic 94. 



c) isto sto siizati; vidi uevojan pod a, a, 
aa, bbb. Tii hijade bjehu nevojnika, svi u Juta 
gvozda poputani. P. Petrovic gor. vijen. 57. 
Ovamo idu oba primjera iz nar. pjesama u Vii- 
kovu rjecniku, vidi pod a, 

d) isto sto kmet u znacenu te rijeci pod b. 
Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjecniku (der Leib- 
eigene). — Nepouzdano. 

NEVO^iNIKOV, adj. posses, od nevojnik. Sa- 
mo u primjeru: Svi su dani nevojnikovi zli. D. 
Danicid pr. sol. 15, 15. 

NEVO^jNIStVO, n. stane, u knjem se nalaze 
kmetovi. Izmedu rjecnika samo u Sulekovu nem.- 
hrv. (Leibeigenschaft). Potvrda je samo jos: 
Nevojnistvo, Leibeigenschaft. Jur. pol. term. 322. 
— Nepouzdano. 

NEVO];iNOST, /. 

a) nevojno stane, nevoja. Izmedu rjecnika 
samo u Belinu (nevojnos, afliitione, noia, cor- 
doglio, tormento) i u Stulicevu (nevojnost, v. 
nevoja) i samo u dva pisca. Daleko odstupila 
. . . . nevojnost od zle godine. B. Kasic rit. 407. 
To su tuge, nevojnosti Judi. A. Kalic tri bes. 18. 
Prva rado8 dobroga na casu smrti jes .... vidjet 
ostat nazad sve nevojnosti svijeta. prop. 134. 

b) suzanstvo; vidi nevojnik pod c. Samo u 
primjeru: Nesricni suzni vrazji, sto cete ciniti 
u nevojnosti privelikoj ? D. Rapid 29. 

NEVO^STVO, n. 

a) isto sto nevojnost pod a. Izmedu rjecnika 
samo u Stulicevu (nevojstvo, v. nevoja). Ako 
vidis (t. j. u snu) nemodnika, toj prilikuje ne- 
vojstvo. Zborn. (1520) 132^. Vidiv to ubojstvo 
. . . . a svoje nevojstvo. B. Krnarutid 19^. Ne- 
vojstva negova naslanaju se kakono na (stamp, 
bez na) pleca tudinska. M. Radnid 400t>, U dan 
nevojstva moga vapio sam k tebi (iz lat. in die 
tribulationis meae clamavi ad te. psal. 85, 7). 
B. Pavlovid 9, 

b) tsto sto iievo]nistvo ; samo u Sulekovu 
rjecn. zn. naz. (Leibeigenschaft, servitu). — Ne- 
pouzdano. 

NEVOVANE. n. nom. verb, od nevovati. Iz- 
medu rjecnika samo u Vukovu (das Brautsein, 
status sponsae) i samo u primjeru: Nevovane, 
moje milovane ! (iz narodne pjesme juznijeh kra- 
jeva). V. Bogisid zborn. 216. 

NEVOVATI, nevujem, impf. biti neva, ne- 
vjesta. Samo u Vukovu rjecniku (Braut sein, 
nubo, sponsa sum s primjerom iz nar. pjes. vuk 
1, 488: Mlogo devovala, malo nevovala). 

NEVRACENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
vratiti. Samo u primjeru: Od lupestina, grabse 
i kraje od tujega blaga, od nevradenja. B. Ka- 
sid zrc. 131. 

NEVRAT, m. 

a) kad se tko ne vraca. Izmedu rjecnika 
samo u Popovicevu (Nimmerwiederkommen). Ctit 
u nevrat. Poslov. danic. Ma su Turci u nevrat 

rasuti. B. Radicevid (1880) 160. Idi u nevrat 

(u basmi, koja se govori ii Srbiji). Etnogr. gborn. 
13, 304. 

b) nekakva cetvorouglasta lada, koja ide 
samo niz vodu (a uz vodu se ne vraca). Izmedu 
rjecnika samo u Vukovu (eine Art viereckigen 
Schiffs, das nur stromabwarts gleitet, navigium 
quadratum secundo flumine labens) i samo u 
primjeru: Morava je za mlinove velika, za bro- 
dove je mala, a za splavove i nevrate nepro- 
disdena. M. D. Milidevid med. 260. 



NEVRBA 



144 



NEVRIJEDNO.'ST 



NEVRBA, /. nekakvo drco oko Skadarskog 
jetera. Etnogr. zborn. 13, 184 (gdje se kaze: 
raat© gdje i vrba). Mozda vrba, ali ne prava? 

NEVREDIV, adj. onaj, koji se ne moze Hi ne 
smtje vrijedati. Samu u Stulicevu rjecniku (ne- 
vrjediv, v. neuvrjediv s naznakom, da je iz 
glag brevijaraj. 

XEVKEDNICA, fetn. prema masc. nevrednik. 
Samo u Stulicevu rjecniku ^nevrjeduica, mulier 
inepUi, negligens, inutilis). 

NEVREDNIK, »i. covjek nevrijedan, nevajao. 
Samo u Stulicevu rjecniku (nevrjednik, homo 
ineptu3, negligens, inutilis). 

NEVREMENIT, adj. onaj, koji biva u nevri- 
jeme, otida, kad ne treba, prerano ill prekasno. 
U rjecniku Belinu (fuor di tempo, — adv. ne- 
vremeiiito, fuor di tempo), u Bjelostjencevu (im- 
maturus, praematurus, intempestivus, importu- 
nu9, praeposterus, — adv. nevremenito, imma- 
ture, intempestive), u Voltigijinu (nevrimenit, 
immaturo, uDzeitig) t u Stulicevu (s naznakom, 
da se nalazi u Bordica, ali u gradi za ovaj 
rjecml: sabranoj nije se iz toga pisca nasao ni- 
jedan priwjer, — nevrjemenit, intempestivus, 
adv. nevrjemenito, intempestive; za adj. ima i 
znacene: aeternus, t. j. vjeca", ali to je sasma 
nfpouzdano) i samo u primjern: Breznacino, 
nevrimenito i neuredno milovane i Jubav ne- 
dostoina .... to jest zli obiCaj asikovana. F. 
Lastric ned. 304. 

NEVREMENITOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nevremenito. Samo u rjeenicima, i to u Bjelo- 
stjencevu (immaturitas, intempestivitas, impor- 
tunum tempus), u Voltigijinu (nevrimenitost, 
immaturita, Unzeitigkeit) i u Stulicevu (nevrje- 
meuitost, aeternitas, t. j. vjecnost, — to je zna- 
cene sasma ncpouzdano). 

NEVRENCe, selo u Bosni u okruzju tuzlan- 
skom. Popis zit. bos. i here. 643. — Ne razabira 
se, je h neutr. sing. Hi fern. pi. 

NEVRIJEDAN, nevrijedna (bice takav akc), 
adj. onaj, koji je bez vrijedno.sti, bez vrednoce; 
protivno: vrijedan. U vecini rjecniku (vidi daje). 

a) isto sto tievafao pod a. U rjecniku 3Ii- 
ka^inu (nevrijedan, nekoristan, inutilis, pernici- 
08U9, — biti nevrijedan, ne vajati nista, nihil 
esse, nihil valere), u Belinu (inutile, vile, di 
pocco preggio, — adv. nevrijedno, inutilmente), 
M Stulicevu (inutilis, iiianis, infructuosus s pri- 
mjernm, za koji se kaze da je tz Mateica, a 
niiraro je iz knige Stit 15: kakono da je ne- 
vrii^ilan i neslaatan, ne hajemo, — adv. nevri- 
lediio, inutiliter; jos ima i znacene: incassum, 
tru'^ira, t. j. hadava, uzalud, ali to je nepouz- 
dano) i u Fopovidevu (nevredaii, nichtswiirdig; 
ima i znacene: harmlos, t. j. bezazlen, ali to je 
pogtjesno). Jesu 1' 6a vridniji mudri i umici, 
»r fca npvridniji, ki su neumiiil' P. Hektoro- 
vi6 80. Iskase .... najodmetniju i nevrjedniju 
hajinu. B. Kafiic fran. 83. Sebi istomu nevrije- 
dan jest {iz Int. sibi ipsi vilescit). nasi. 3. Sve 
ove stvari jesu prozdusne i nevridnijo od stva- 
rih, ke duse jimaju. p. Radovfiic ist. 10. Kada 
bi 8G u nekoj kuci nasli jedni neprilicni }udi i 
nevredai .... koji poStenim majstorom dtetu 
6ine (tt svrsetka xvn rijeka). Glasnik ii, 3, 20. 
Bi odvrzen kako jedna stina nevridna. A. Vi- 
tAJic istum. 417. Kada tko budu6i zao i nevri- 
dan pokazuje u sebi dili lazjivim dobrotu, sve- 
tinu 1 kriposti. F. Lastrid ned. 163. Slaba je 



moja snaga, nevrijeini su moji svi namislaji. 
I. M. Mateic 255. Jesi li se pustavo lije6iti 
s lijecima tastijem i nevrijednijem ozdravjivati ? 
T. Ivanovic 139. Ja <iu . . . . mrtve glave zivijem 
potpunati, a nevr'jedne pase mijenjati. Osvetn. 
3, 121. — Adv. Zaludu je svoje stare duzijem 
redom brojit .... a nevrijedno pak zivjeti. G. 
Palmotic 2, 380. 

b) isto sto nevalao pod b. U rjecniku Be- 
linu (invalido). Zenidbe .... sasma su nevridne 
(t. j. ako ....). B. Kasic rit. 241. Ove pogod- 
be ... . Sine nevridnu zenidbu. A. d. Costa 1, 
154. Tada obranje bici ce bezakonito i nevridno. 
1, 257. 

c) isto sto nevalao pod c. U rjecniku Be- 
linu (inetto, inhabile). Da dadu kona rdava i 
nevridna za boj. A. Kad6ic 285. Za prilozit se 
mlohavstvu nase naravi nevridne razumit stvari 
duhovne. Blago turl. 197. Da za vojevane 
ostanu posve nevridui. I. P. Lucie razg. 65. 
Sinovi .... nevridui za posle svitovne. bit. 7. 
Svaki bi se sramovao biti poznan, da je u 6ih 
(t. j. u poslovimaj nepodoban i nevridau. A. d. 
Bella razg. 236. — Mozda ovamo ide i priinjer , 
Zivina nerazlozita kakono nevridna od griha: 
tako je i od pedipse. A. d. Costa 2, 189. 

d) nedostojan. U rjecniku Bjelostjencevu 
(nevreden, indignus, — adv. nevredno, indigne;, 
u Jambresicevu (kao u Bjelostjencevu), u Volti- 
gijinu (nevridan, indegno, immeritevole, unwiir- 
dig, — adv. nevridno, indegnamente, unwurdi- 
gerweise) i u Sulekovu nem.hrv. (unwiirdig) i 
samo u primjeru: Negove stope jubit nevridan 
nazivam se. A. Knezovic xx. 

e) nepristojan; samo u Bjelostjencevu rjec- 
niku (nevreden, indecorus, indecens, inconve- 
niens, — adv. nevredno, indecenter, inconve- 
nienter). Nepouzdano. 

f) netnocan, slab; samo u Belinu rjecniku 
(impotente). 

ff) Ne razabira se znacene a primjeru : Ako 
bi bili sada Ugri cara razbili, kada bi konac 
nih nevridnu rezenju? (iz xvi vijeka). Mon. 
Croat. 215. 

NEVRIJEDNOST, nevrijednosti (bice takav 
akc), f. svujstvo onoga, koji je nevrijedan. U 
vecini rjecniku {vidi da^e). 

a) potvrde prema onima kod nevrijedan 
pod a. U rjecniku Belinu (^nevrijednos, inutilita) 
i u Popovicevu (nevrednost, Nichtswiirdigkeit; 
ima i znacene: Harmlosigkeit, t. j. bezazlenost, 
ali to je pogrjesno). Rdarija nevrednosti kci, 
zlocestariji sestra, ubostvu mati. Poslov. danic. 
Vsegda ua scastije i na sudbinu tuziti se, to je 
znak nevrednosti coveka. D. Obradovic bas. 436. 
Da bi promotrio svoje stane i svoju nevridnost. 
B. Leakovic gov. 90. Ovo samo jest jedna lu- 
dost, jedna nevridnost. A. d. Bella razg. 236 . 
— Ovamo se mece i primjer: Nit se jedno6 uda- 
rena od svoje trohe stijena oprosti, nu vecekrat 
zamlaiena svoje odmede nevridnosti (t. j. ono, 
sto ne vrijedi, ne valu, u materijalnom smislu). 
A. Vitajid ost. 28. 

b) potvrde prema onimu kod nevrijedan 
pod c. V rjedniku Belinu (nevrijednos, Inettitu- 
dine, inhabiliti). Hotih ga (t. j. trud) ja pri- 
miti, premda poznavah moju nevrijednost. Mi- 
kaja XV. Premda ne znadu (t. j. mala djeca) 
ono, sto primaju, sveta crikva naknaduje nih 
nevridnost. I. T. Mrnavic ist. 122. 



NEVRIJEME 



145 



NEZABLUD^ilV 



c) potvrde prema onimn kod nevrijedan 
pod d. U rjecniku Bjeloatjencevu (nevrednost, 
indi^aitas), ii Jambresicevu (nevrednost, indigrni- 
tas) i u Voltigijinii (nevridaost, indeguita, Un- 
wiirdigkeit). Niki nadmein se imati gospostvo 
ne gledajuci na svoju nevridnost i nedostojan- 
stvo. F. Lastric ned. 835. On na nevridaost nasu 
ne glodajuci .... daruje nam. A. Kanizlic bogc- 
Jubnost 59. Brez ijedne sumne od vlastite sla- 
bosti i nevridnosti. I. P. Luci6 nar. 6. 

d) nepristojnost ; vidi nevrijedan pod e. 
Samo u lijelostjeneevu rjecniku (nevrijednost, 
indecentia). — jVepouzdano. 

e) nejakost, slabost; vidi nevrijedan pod f. 
U rjecniku Belinti (nevrijedaos, impotenza). Mi 
sami po sebi nasom samom kripostju nijesmo 
vridni najmane dobro djelo u6init, nego za uci- 
niti ga imamo potrebu od milosti i pomodi 
Bozje, zato du^ni smo poznat nasu slabost i 
nevrijednost. I. Grlicic 244. Nemoc oliti vam 
nevridnost za izrvrsiti podpuno sdruzenje zenid- 
beno. A. d. Costa i, 160. Nemogustvo iliti ne- 
vridnost, to jest, kad drugovi (t. j. muz i zena) 
nikad ne bi mogli svoje puteno dilu podpuno 
uciniti. B. Leakovic nauk 251. — Ovatno bi 
mogao ici i primjer: Bezredje .... koje izhodi 
od nevridnosti pameti. U ovomu su: 1. koji su 
bezknizni, bezucni, neumitni nejmajuci nauka 
potribna za redove, 2. mahnitci, ludaci i bez 
svoje svisti, 3. ociti poluvirci, pogani i svi 
ostali nevirnici, premda su se povratili oli prisli 
na svetu viru. A. Kadcic 25. 

f) lijenost. U rjecniku StuLcevu (nevrijed- 
nost, ignavia, inertia, segnitia, desidia s nazna- 
kuin, da se nalazi u kajk. pisca Muiiha). Nih 
nevridnost jer s tim je izdana. J. S. Rejkovic 295. 
Lako priviknu (t. j. ludi) mlohavosti i nevri- 
jednosti. M. Pavlinovic rad. 5. 

NEVRIJEME, nevremena, 7i. intempestivitas, 
tern pes tas. 

a) isto sto nehora, t. j. nezgodno, nepravo 
vrijeme. U rjecniku Belinu (importunita, tempo 
indebito, quando non si deve o fare qualche 
cosa, — u nevrijeme, fuor di tempo), u Stulicevu 
(intempestivitas, tempus inopportunum) i u Vu- 
kovu vUnzeit, parum in tempore; dosao u ne- 
vrijeme). Potvrda se naslo samo za svezu u ne- 
vrijeme. Er se zaman pak kajati u nevrijeme. 
F. Lukarevic 231. O poznane u nevrijeme Ve- 
nerine sve hitrosti! L Gundulic 76. U nevrime 
lik dan .... smrt daje coviku. I. T. Mrnavic 
osm. 160. Gdi me Jubav mrijeti sili^ i u nevri- 
jeme izgubiti Juto ranen zivot mili. G. Palmotic 
1, 271. Ah sad vidim u nevrijeme, grdi grijese, 
varke tvoje. I. Dordic uzd. 9. Videci Mojsije, da 
je -ai(h)ovo pokajanje u nevrime. A. Kacic kor. 89. 

Salu6i ju za zivotinom il' u nevrime na vodu. 
M. Dobretic 573. Ne znat radit ili u nevrime, 
trud se gubi i posao s nime. J. S. E.e|kovic 6. 
Da nije vinograd u nevreme kopan. P. Bolic 
vinod. 1, 262. Oni su se u mladosti sastali, a 
sada se u nevreme rastaju. Nar. pjes. vuk 1, 402. 
Zima poslije u nevrijeme dosaduje i cini stetu. 
Vuk nar. posl. 115. Tko to kuca sada u nevr'je- 
me? Sve zaspalo na meku duseku. Nar. pjes. 
juk. 559. Pazi, sta radis, ne kaj se u nevrijeme. 
S. ^iubisa prip. 212. Koji pas u nevrijeme laje, 
brzo vuka na tor dovede. Nar. bl. kapet. 103. 

b) rdavo vrijeme. Izmedu rjecnika samo u 
Sulekovu nem.-hrv. (Unwetter). Ja se bojim teska 
nevrimena. Hrv. nar. pjes. 4, 203. Nevreme, gen. 
nevremena, tempestas. D. Nemanic (1884) 17. 
Ispor. nebrat, necovjek, nemati. 

Vlil 



NEVRNIV, ad). 07iaj, koji se ne moze vrnuti. 
Samo u Stulicevu rjecniku (nevrniv v. nepo- 
vrniv). 

NEVRSNOST, /. svojstvo onoga, koji je ne- 
vrstan. Samo u primjeru: Velika je nevrsnost 
gresnika (t. j. slaboit, vidi nevrstan pod a). 
M. Radnic 236b. 

NEVRSTAN, nevrsna, adj. onaj, koji je bez 
vrsnoce; protivno: vrstan. 

u) slab. Jere sam jos .... nevrstan u krje- 
postijeh. B. Kasic nasi. 106. Griieh oini svitovne 
nevrsne i mala srca. M. Radnic 236^. Nemilostiv 
je, nevrstan je, vece moze od nega duh pakleni 
(govori grjesnik o Bugu, kad mu posafe kakvo 
zlo). I. Grlicic 47. 

b) neznatan. Bojase se on, da ju za zenu 
ne prosi kojigodijer nevrstan. B. Kasic per. 181. 
Nejaki podlazu se jakjjem, a nevrstan coek 
vrsnu. M. Radnic 236». Coek nevrstan jest skon- 
can od nenavidosti (iz lat. parvulum occidit in- 
vidia. job 5, 2). 278*. A vrsnom je veca cina, 
na nevrsQom sto je tmina. V. Do.sen 128a. 

c) nesposoban ; samo u rjecniku Mika^inu i 
u Stulicevu (mhabilis). 

NEVUHVEN, adj. nelukav; protivno: vuhven. 
Izmedu rjecnika samo u Stulicevu (incallidus, 
— adv. nevuhven, sine astutia, simpliciter) i 
samo u primjeru: Ni srna kasna ni kuna ne- 
vuhvena. Poslov. danic. 

NEVUHVENOST, /. I svojstvo onoga, koji 
NEVUHVENSTVO, n. ) je nevuhven. Samo 
u Stulicevu rjecniku (simplicitas). 

NEZABACIV, adj. onaj, koji se ne moze za- 
baciti. Izmedu rjecnika samo u Sulekovu nem.- 
hrv. (unverwerfiich). Potvrda je samo jos: Ne- 
zabaciv, unverwerfiich. Jur. pol. term. 542. 

NEZABACIVOST, /. svojstvo onoga, sto se ne 
moze zabaciti. Izmedu rjecnika samo u Sulekovu 
nem.-hrv. (Unverwerflichkeit). Potvrda je samo 
:jos: Nezabacivost, Unverwerflichkeit. Jur. pol. 
term. 542. 

NEZABAVAN, nezabavna, adj. 

a) onaj, kojemu nema zabave, t. j. prigo- 
vora. Izmedu rjecnika samo u Belinu (incolpa- 
bile, irreprensibile) i samo u primjerima: Po- 
klanam se tvomu nezabavnom hotjenu. I. Dordic 
salt. 382. Dajuci svemu Dubrovniku ocigledni 
izgled zivota nezabavna. I. M. Mateid vr. To je 
ocito i nezabavno u ovomu obvjetovanju. xiv. 

b) onaj, koji se ne moze poricati. Izmedu 
rjecnika samo u Belinu (incontrastabile s pri- 
mjerom iz Palmotica, koji sad odmah ovdje do- 
lazi) i samo u primjerima: I kako mi rajska 
djeva nezabavnu pravu istinu od zacetja tvoga 
pjeva. G. Palmotic 3, 97^. SpasiteJ obecani, koga 
nezabavno dosastje prividase (t. j. David). I. 
Dordic salt. 332. 

NEZABITAN, adj. onaj, koji ne zaborav]a. 
Samo u Danicicevu rjecniku (nezabytbub, s9m- 
pet memor sa dva primjera iz iste isprave xv 
vijelca, ali navedeno znacene je sigurno samo na 
drugom mjestu, a na prvom se ne razabira). 
Gospodinu Hrbvoju .... odb vbse opdine mnogo 
srbdcno i nezabitno sb Juboviju pozdravjenbje. 
Spom. sr. 1, 129. Harni smo bili i nezabitui. 
1, 129. 

NEZABLUD^IV, adj. onaj, koji ne moze za- 
bluditi. Samo u Jambresicevu rjecniku (neza- 
bludliv, inerrabilis, — w lat. dijelu). 

10 



NEZABOEAVIV 



146 



NEZAGLA.V;.ENIK 



NEZABOKAVIV, adj. onaj, koji tie zaboravla; 
protivno : zaboraviv. Samo u Stuliceiu rjecniku 
(non obliviosus. 

NEZABORAVJ^E.V, pan. partic. zanijekani 
prema zaboravjeu; onaj, koji se ne moze zabo- 
ravtti. Izmedii rjecnika samo u Vukovu (neza- 
borav)pni, unverge-islich, unverees^en, immoru- 
lis). Pisali smo ja i pokojni nezaboravfeni 
prijate) moj Moco Dordijevic, Vuk nar. pjes. 4, 
predgov. Pokojni i nezaboravjeni ^. Drafifo Teo- 
dorovic. Vuk u Iiekovicevu rjecn. 

NEZABORAVl^ENE, n. nom. verb, prema 
plag. ne zaboraviti. Satno u Stulicevu rjecniku 
(memoria, rocordatio/. 

NEZABORAV^jIV, adj. isto sto nezaboraviv; 
protivno: zaboravfiv. Samo u Stulicevu rjecniku 
(noil obliviosus). 

NEZABRANENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne zabraniti. Samo u primjeru: Upadamo (t. j. 
u grijeh) nezabrai'ienjem (stamp, nezabranjem), 
to Jest moguci zabraniti, da se koje zlo ali koji 
grijeh ne ucini, sagresujemo ne zabranujuci. M. 
Divkovic nauk 282"^. 

NEZADOSTAN, nezadosna, adj. isto sto ne- 
duvo^an (pod a) ; protivno : zadostan. Santo u 
Stulicevu rjecniku (qui satis non est, non suf- 
ficiens). 

NEZADOSCE, n. nesposobnost, upravo svojstvo 
onoga, koji je za sto nezadostan. Samo u pri- 
mjeru: Mnogi se tuze, da nijesu pomaknuti na 
vladanje gradova . . . . ne gledajudi na svoje 
nepodobstvo i nezadostje. M. Kadnic 101*. 

NEZADOVO^jAN, nezadovojna (bice takav 
akc), adj. insufficiens, non contentus; protivno: 
zadovo\an. 

a) isto sto nedovolan pod a. Izmedu rjec- 
nika samo u Stulicevu (qui satis non est, non 
sufficient, — adv. nezadovolno, v. bezdovo|no, 
non sufficienter). Od ispitovanja, kirn se zado- 
vojno cini nezadovojnomu razabranju i protro- 
senju gribof. S. Budinic ispr. 23. Od ovih dvijuh 
na6inih prvi jo vele kratak i nezadovojan uka- 
tati put. P. Radovcic nac. 1. Buduci djacki aliti 
latinski abecedar nezadovojan a 23 svojimi lite- 
rami za izreci vsaku rec jezika slovenskoga. P. 
Vitezovic kron. i. Mogu iznad uzroke nezado- 
vojne i nepravedne za razmetnat zarucena. M. 
Dobreti6 440. Ali je ovi odgovor posve nezado- 
)an. I. P. Lucii bit. 68. Nijedan ili nezadovojan 
dohodak bio bi. nar. 31. Ufane .... mrtvo i 
nezadovojno za .spasene. I. "Velikanovic upuc. 
1, 380. — Adv. Ili se od grija svoga ni malo 
kaje ili se nezadovo}no kaje. I. P. Lu6ic 
razg. 118. 

b) isto sto nedovolan pod b. Izmedu rjecnika 
aamo u Sulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu (un- 
enfrieden). David .... bijase nGzadovoJan, da 
Rvaku stvar imadijase dosadnu. M. Kadnic 272^. 
Dioklocijan rifzadovojan naredi. da se ucine 
jedne akarpe. F. Radman 16. Nezadovojan s time 
Focijo • • • • navnde strance svoje, da .... A. 
Kaniilic kara. 1.59. Nezadovojan on s nadstoj- 
nistvom svrhu mladoga cara .... ucini sebe 
carom. 638. Da su Sirijani vrlo nezadovojni 
8 egipetskim pravjenijem. Nov. srb. (1834) 49. 
Ko nema uzroka s time biti nezadovojan. Vuk 
nar. posl. 41. Jelena bijase a nim nezadovojna 
zato, sto se ozeui preko zakona. D. Danicic 
istor. 30. Konstantin .... buduci nezadovojan 
odgovorom zametnu boj. 38. Zecani nezadovojni 
despotom. 99. 



c) nesposoban; samo u primjerima: Ki ima 
redovuika nenaucena ali hudobna ali vsakqjako 
nezadovojna. Narucn. 76*. Nepodoban sam ja i 
nezadovcjan cuvati blago toliko neprocinjivo. 
P. Knezevic osm. 77. 

NEZADOVO^IV, adj. onaj, kojega nije mo- 
guce zadovoliti. Samo u Stulicevu rjecniku (ne- 
zadovojiv, v. nesamiriv). 

NEZADOVO^iNIK, nezadovojnika (bice takav 
akc), m. onaj, koji je nezadovolan (u smislu 
toga adj. pod b). Izmedu rjecnika samo u Sule- 
kovu nem.-hrv. i u Popovicevu (der Unzufrie- 
dene). Ima dovojno nezadovojnika izmedu Grka. 
Nov. srb. (1834) 15. Oni su poticali i podrzavali 
nezadovojnike. M. Pavlinovic rad. 102. Nepri- 
jateji i nezadovojaici nalazise u rimokatolicizmu 
pouzdanu potporu. D. Danicic istor. 153. Iz naj- 
dajih krajeva Stare Srbije u nega su se sticali 
nezadovojnici. M. D. Milicevic zim. vec. 152. 

NEZADOVO^iNOST, nezadovcjjnosti (jamacno 
je takav akc), f. svojstvo onoga, koji je nezado- 
volan; protivno: zadovojnost. 

a) potvrda prema onima kod nezadovojan 
pod a. Samo u rjecniku Jambresicevu (insuffi- 
cientia, — u lat. dijelu). 

b) potvrde jwema onima kod nezadovojan 
pod b. U rjecniku Sulekovu nem.-hrv. i ti Po- 
povicevu (Unzufriedenheit). Pokniski se govori i 
pise na pr. To je dokaz negove nezadovojnosti. 

c) potvrde prema onima kod nezadovojan 
pod c. Samo u primjerima : Uzdam se, da ces 
nezadovojnosti mojoj oprostiti. J. Filipovic prip. 
1, IX. Ovu negovu nezadovojnost videci mini- 
stri .... duzni su ovoga dignut i drugoga obrat. 
P. Filipovic 28. 

NEZADOVOl^STVO (jamacno je takav akc), 
n. isto sto nezadovolnost pod b. Izmedu rjecnika 
samo u Sulekovu nem.-hrv. i it Popovicevu (Un- 
zufriedenheit). Blazene suze, blazeno uezadovoj- 
stvo i blazeai trudovi. M. Radnic 114*. Svijet 
i stogod je na liemu, jest toliko puno nezado- 
vojstva i gorkosti. 297*. Prosti narod izjavio je 
svoje nezadovojstvo dosta javno. Nov. srb. 
(1834) 56. Da se medu glavna nezadovojstva 
s pravitejstvom kneza Mihaila brojilo i to. Vu- 
kov odg. na lazi 37. 

NEZADRZANO, adv. bez zadrzavana, bee 
oklijevana; samo u primjerima: Mi moramo ne- 
zadrzano napred postupati. Nov. srb. (1834) 124. 
Vama sada preporucujem, nezadrzano to da sve 
svrsite. Golubica 5, 147. Da ih posju nezadrzano 
ovamo u Topolu. Djelovod. prot. 136. 

NEZADRZAV^IV, adj. onaj, koji se ne sa- 
driava, koji ne oklijeva. Samo u jambresicevu 
rjecniku (nezadrzavliv, incunctabilis, — u lat. 
dijelu). 

NEZADUZNO, adv. krivo, nepravedno. Samo 
u Danicicevu rjecniku (nezadlbzbnt, indebitus 
s primjerom iz isprave xv vijeka). Kalodurad i 
hegovi sinove nezaduzno, suprotiva razlogu od 
pravde drzahu jedau mlin. Mon. serb. 464. — 
Razvitak znacena nejasan. 

NEZAGLAVIIjENICA, fern, prema masc. ne- 
zaglavjenik. Govori se u Lici (s naznacenim 
akc). J. Bogdanovic. 

NEZAGLAVJ^ENIK, nezaglavjenlka, m. covjek 
nezaglavfen, t. j. koji se ne da uputiti, urazu- 
miti, tvrdoglav. Govori se u Lici (s naznacenim 
akc). J. Bogdanovic. 



:^EZAGR]^ENE 



147 



NEZAKONIT 



NEZAG-R^ENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne za^rliti. Samo u primjeru: Kad isti tomu se 
nezagr}eau (t. j. zakona) auprotivi (t. j. kad se 
suprotivi tome, sto zakon nije zagr^en, sto nije 
priw(en. prihvacen). A. Kadcic 289. 

NEZAHODAN, adj. onaj, koji ne zahodi, ne 
obilazi, ne okolisi. 

a) simcu, o zvijezdama. Nezahodno ono 
sunco .... zlatae rajske zrake prostire. A. Kalic 
prop. 15(i. Nezahodna zvijezda od prisvijetla iz- 
gleda. 491. 

b) onaj, koji tie zahodi, koji uvijek traje, ne 
prestaje. U rjecniku Stulicevu (qui nunquam 
occidit, qui nnnquam occasu absconditur, per- 
petuus). Tko gospostvo nezahodno ima u ruci, 
brani mene. I. Dordid salt. 400. Nezahodni, vje- 
koviti. I. Dordi6 salt, (u tumacenu mane poznatih 
rijeci na krajti knige). Zato zove se svjetlos Bozja 
nezahodna aliti zrak od blazenstva neprosasti. 
ben. l30. — Gostu, koji cesto dolazi, koji kao 
da ne izbiva, kaze se, da je nezahodan. I rece : 
tuj cto si, goste nezahodni? H. Lucie 203, Ne- 
zahodni gost, rece se kao u sali za onoga, koji 
cesto dolazi, n. p. on je moj nezahodni gost; 
ja sam tvoj nezahodni gost. Vuk rjecn. (1898). 

i:) onaj, koji ne okolisi, jasan. Ter ih (t. j. 
prorocanske kmge) u naski priobradati, koliko 
vecoia, otvoreno i nezahodno. I. Dordi6 salt. i. 
Nezahodni, ociti, bez zamrsena i zahoda. I. Dor- 
die salt, (u tumacenu mane poznatih rijeci na 
kraju knige). 

d) onaj, kojemu se ne moze dvojiti, sigu- 
ran. U rjecniku Bjelostjencevu (adv. nezahodno 
uz nedvojno) i u Stulicevu (certus). Bazvitak 
znacena ne jasan. 

e) onaj, koji je bez pogrjeske. Samo u Stu- 
licevu rjecniku (adv. nezahodno, absque errore, 
recte. bene, probe .s' naznakom, da se nalazi u 
Sordica; valada je Stulic te rijeci napisao 
drzeci se pnmjera iz Bordieeva salt i, koji se 
ovdje navodi pod c, a ne gledajuci, kako sam, 
Dordic tumaci rijec nezahodan). 

NEZAHVALA, /. isto sto nezahvalnost ; pro- 
tivno: zahvala. Samo u jednoj knizi. A. Clovik 
od Boga kad se odvrati, kimi puti hodi? B. Ce- 
tirimi, najprvo neposluhom .... cetrto nehar- 
nostju ili nezahvalom. F. Glavinic svitl. 15. 
Oni grih peia sobom ingratitudinem, t. j. ne- 
zahvalu. 49. 

NEZAHVALAN, nezahvalna (bice takav akc), 
adj. onaj, koji ne osjeea zahvale i prema 
tome radi; protivno: zahvalan. U rjecniku Bje- 
lostjencevu (nezahvalen, ingratus, — ado. ne- 
zahvalno, ingrate), u Jambresicevu (nezahvalen, 
ingratus), u Voltigijinu (ingrato, undankbar), u 
Stulicevu (beneficii immemor, — adv. ne^ahvalno, 
absque grato animo) i u Sulekovu nem.-hrv. 
(undankbar). Prije xvi vijeka nije se naslo ni- 
jedne potvrde, iz toga vijeka samo jedna, iz xvii 
nijedna, iz xviii samo u cetiri slavonska pisca ; 
u novijem jeziku, i knizevnom i narodnom, posve 
je obicna tu rijec. On je dobrotjiv i svrhu ne- 
zahvalnih. Ant. Dalm. nov. test. 1, 91t> (luk. 6, 
35). Od nega smo primili tolika dobra . . . , 
premda neha«ni i nezafalni. A. Kanizlic fran. 205. 
Jest sasma nezafalan dobrociniocu svomu. uzr. 55. 
Ovi nezafalni kjucar ucinj, kako mlogi . . . . 
obifiaju ciniti. E. Pavic ogl. 83. Josue . . . . ne 
kti biti nepoznan i nezafalan za ovu dobrotu. 168. 
Kada se ovi nozafalni, a oni zafalni ukazuju na 
dobrocinstvih Bozjih. B. Leakovic gov. 202. A 
ti, nezafalni covice ... . zasto se ne najde tko- 
god drugi, vec bas ti? M. A. Rejkovic sabr. 29. 



NEZAHVALNIK, nezahvalnika (bice takav 
akc), m. nezahvalan dovjek. Izmedu rjecnika 
samo u Sulekovu nem.-hrv. (der Undankbare). 
Stid te budi .... nezafalnice brezobrazni. A. 
Kanizlic uzr. 49. To je jedini primjer, sto se u 
gradi za ovaj rjenik sabranoj nasao. U novijem 
knizevnom i narodnom jeziku obiina je ta rijec, 
na pr. Odlazi od mene, nezahvalnice ! 

NEZAHVALNOST, nezahvalnosti, /. svojstvo 
onoga, koji je nezahvalan; protivno: zahvalnost. 
Akc. je postavfen prema adj. nezahvalan; alt 
prema zahvalnost mozda bi pravije bilo ne- 
zahvilnost. U rjecniku Bjelostjencevu (ingratus 
animus, ingratitudo), u Voltigijinu (ingratitu- 
dine, Undankbarkeit), u Stulicevu (beneficiorum 
oblivio, grati animi defectum s naznakom, da se 
nalazi u kajkavskog pisca Muliha). U gradi za 
ovaj rjecnik sabranoj naslo se izvan rjecnika 
potorda samo iz nekoliko kniga xvm vijeka, alt 
je rijec u novijem knizevnom i narodnom jeziku 
posve obicna. Dobrocinstvu, ko se raci, neza- 
hvalnost najvec paci. P. Vitezovic priricn. 70. 
Zudije rad nezafalnosti svoje za tolike dobrote 
veoma otvrdnuse. E. Pavi6 ogl. 187. Moze li ti 
jos koji covik brez stida i ruzne nezafalnosti 
to uzkratiti? A. Kanizlic uzr. 112. Ne ima mrze 
stvari .... negoli je neharnost, nezafalnost i 
nespoznanstvo dobara primjenijef/i^. F. Lastric 
ned. 386. Po svojoj nezahvalnosti i nevirnosti 
veoma uvriduje Boga. B. Leakovic gov. 97. — 
Na jednom mjestu uzeta je rijec u znacenu: 
zloca, opacina. Ti si odrisio nezafalnost griha 
moga (is lat. tu remisisti impietatem peccati mei. 
psal. 31, 5). E. Pavi6 jezg. 69. Ispor. neharan 
pod d. 

NEZAHVA^iENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne zahvaliti. Samo u jednoj knizi. U onizim, 
kojim si ucinio dobro, nasao si nezafajene. M. 
Kadnic 7a. Jest jedna zloca veoma brezobrazna 
nespoznane i nezafa}ene, zasto je protivna za- 
fa|ehu. 474a. 

NEZAJMIT, adj. onaj, koji je bez uzajamno- 
sti, bez zamjenitosti. Samo u jednom spomeniku. 
Ako li bi ubio jedan drugoga rvuci se oba se 
i na sebi ne budu6i bila u tomuj krv pridna 
nezajmita .... tuj takovuj krv placaju Pojica. 
Statut po}. 254. — Adv. Ako li bi ubio Pojica- 
nin izvanskoga za krv pridnu, za toj imaju 
Pojica stati; ako li bi nezajmito, toj je onoga 
stvar, ki krv u6ini. 253. 

1. NEZAKON, m. isto sto nezakone, bezakone. 
Samo u primjeru: Kada bi ju poznal (t. j. muz 
zenu) nezakonom naturalim, a to je z zada. 
Narucn. 87a. 

2. NEZAKON, adj. isto sto nezakonit. Izmedu 
rjecnika samo u Belinu (nezakoni, chi non ha 
legge) i samo u primjerima: Da su Novakovica 
nezakono zignali (iz xvi vijeka). Mon. croat. 199. 
Izmedu najvecih smetna bjese nezakoni sin Mi- 
lutinov. D. Danicid istor. 35. 

NEZAKONIT (jamacno je takav akc), adj. 
onaj, koji nije po zakonu, koji je protivan za- 
konu; protivno: zakonit. U rjecniku Belinu (in- 
valido), u Voltigijinu (illegitimo, unrechtmassig), 
u Sulekovu nem.-hrv. (ausserehelich [t. j. onaj, 
koji nije roden u zakonitom brakuj, illegal) i u 
Popovicevu (ungesetzlich, gesetzwidrig). Kamatar 
tisti u kamata(/»^ svojim, niki trgovci u kriva 
trgovanu i nezakonitijem ugovorma. F. Lastric 
ned. 335. Po nikima nezakonitima i lazjivima 
razlozih . . . . ne dvoumise izopaciti. A. Kanizlic 
kam. 189. Nije toga radi ovi sabor nezakonit. 636. 



NEZAKONITOST 



148 



NEZASTARNOST 



Ako bi nezakoniti kanoagija (t. j. koji se ne 
drii zakona, koji radi protiv zakonn u uzimanu 
kamata) kadgod (lostao, morao bi na*lidovati 
Zakhea. G. Pestalic H7. Nezakonita djola, xrider- 
rechtliche L'borgritl'e. Jur. jnil. term. 516. Ne- 
zakonit, unrecbtinassig. 532. Kad nezakoniti si- 
iiovi stnpaie na srp.'<ki prijesto. D. Danicic 
istor. 7tj. — Adv. Ignatija nezakonito dignut 
jos jest patrijarlia zakoniti. A. Kanizlic kam. 38. 

NEZAKONITOST, nezakonitosti (jamacno je 
je takav nkci, f. svojstro onoga, sto je nezako- 
nito; protivno: zakonitost. hmedu rjecnika samo 
u Sulekoru nem.hrv. Miesetzwidrigkeit, Un»e- 
-etziuii^sigkfit) t m J'upovicevu (Ungesetzlich 
keit, Gesetzwidrigkeit). Nezakonitost, Unrecht- 
luassigkeit. Jur. pol. term. 532. Nezakonitost 
ienidbe, Ucgiltigkeit der Ehe. 530. Da su u na- 
rodnom jeziku bile te nezakonitosti (t. j. po- 
grjeHkr). D. Danicic m Ivekuincevu rjecn. 

NEZAKONSIvI, adj. isto sto nezakonit; pro- 
tivno: zakonski. [1 rjecmku Bjelostjencevu (ille- 
gitimu?), u VoUigijmu (illegitimo, unrecbtmas- 
s'lg) i u SitJekovu nem.hrv. luuehellcb). Potvrda 
je jos: Xezakonsko dijete, ein Kind von nnebe- 
licher Geburt. Jur. pol. term. 526. 

XEZAKONSTVO, ii. Izmedu rjecnika semo u 
Vukoim (nezakonstvo, vide bezakone s primje- 
rom iz nar. pjes. vuk 2, 4; Deno bjese Boze ne- 
zakone) t samo u jednoj knizi: A. Sto jest dakle 
nezakonstvo? B. Jest jedna zloca suprotivna 
zakonu po pristupanju. Blago tnrl. 83. 

NEZAKONE, /. isto sto bezakone. Samo u 
jirtwjcru : Bezakonjo je reci, ca je nezakonje. 
Narucn. 78*. 

.\EZALAZA\, nezalazna, adj. onaj, koji ne 
zalazi. ISamo u Stulicevu rjecniku (nezalazan, v. 
nezahodni). 

NEZALAZNICA, /. zvijezda, koja ne zalazi. 
Sntuo u Sulekovu rjecn. zn. naz. (Circumpolar- 
cter.'i, Stella circumpolare). 

NEZALEDIV, adj onaj, koji se ne nioze za- 
lediti. Samo u Stulicevu rjecniku (nezalediv, v. 
neslediv). 

NEZALIH, adj. onaj, koji nije zalisan; pro- 
tivno: zalth. Samo u primjeru: Ono, sto je va.se, 
to jest vami potrebuo i nezalibo. S. Rosa 116t>. 

NEZAMJERAX, adj. nejasna znacena. Samo 
u primjenma: Koji su nezamerno'i s revnostju 
za 10 godma zvanije svoje u delu vospitanija 
izvr»ivali. Nov. srb. (1834) 135. Nigdar nepo- 
zabjeni i nezamerni cacko moj! Nar. pjes. istr. 

NEZAMRSIV, adj. onaj, koji .se ne mo:c za- 
mrsiti. Samo u primjeru: Pecat u dusi, to jest 
tlamene niko dubovno i nezamrsivo. I. P. Lucid 
nar. 11. 

NEZAMRS^ilV, adj. isto sto nezamrsiv. S<imo 
n iinmjeru: Dubovna oblast utistena u dusi 
nadinom netamrsjivim. A. Kadcic 11. 

NEZAO, nezla, adj. dohor; protivno: zao. Iz- 
medu rjecnika samo u Belinu (satno adv. nezlo, 
bene) i u Stulicevu (nezo, nezli, non pravus, 
bonus, — adv. nezln, bene, recte, optima) i samo 
u primjeru: Obratiti ga od bitja jednoga dobra 
ili^ nezla zivjenja na Jivot pridobar i izvrsiti 
bise djelo mu6no. B. Kasic fran. 9. 

NEZAP, m. tmenica, koja se nalazi samo u 
svezi v nezapu, (. ;. nenadano, iznenada. Iz 
staroslov. vb nezaps^ Hi v-i, neaaapa ; ispor rus 
BH«.anHn (iznenadaj. Izmedu rjedmka samo u 



Danicicevu (vh nezaapu, repente s primjerom iz- 
Domentijana; ima i adj. nezaapbub, subitus 
sa dva xjrimjera iz Domentijana) i samo u pri- 
mjerima: V nezapu prisadsi sila haldejska pleni 
zemju jego <iz glag. rukopisa xv vijeka). Arkiv 
9, 97. Da ce te on satrti, i to u nezapu. J. 
Rajic boj 118. 

NEZAPADAN, nezapadna, adj. onaj, koji ne 
zapada. Samo u Stulicevu rjecniku (nezapadan, 
v. nezahodan). 

NEZAPOVJEDAX, nezapovi'edna, adj. onaj, 
koji se ne zapovijeda; pjrotivno: zapovjedan. 
Samo u Stulicevu rjecniku (i to samo adv. ne- 
zapovjedno, nemine jubente). 

NEZAPUTAN, nezaputna, adj. tcrdoglav, t.j. 
koji se ne da uputiti. Govori se u Liei (s na- 
znacenim akc). J. Bogdanovic. 

NEZASITAN, adj. onaj, koji se ne moze za- 
sititi. Samo u rjecniku Jambresicevu (i to samo 
ado. nezasitno, insatiabiliter, — u lat. dijelu) 
i u Voltigijinu (insaziabile, unersattlich). 

NEZASIT^ilV, adj. isto sto nezasitan. U rjec- 
niku nijednom, a samo ii dva pisca. Papa ima- 
dijase srdce na gospodovane pohlepno i pozudu 
nezasitlivu. A. Kanizlic kam. 79. Globe narod 
nezasitjivima iziskivani. A. Tomikovic ziv. 198. 
Samo da moze .... zadovojiti svojoj nezasit|ivoj 
oholosti. gov. 100. 

NEZASITNIK, adj. covjek nezasitan; samo u 
primjeru: A pak opet nezasitnik pije. Osvetn. 
1, 28. 

NEZASITNOST, /. svojstvo onoga, koji je ne- 
zasitan. Samo u rjecniku Bjelostjencevu linsatu- 
rabilitas, insatiabilitas) i u Voltigijinu (insazia- 
bilita, Unersattlichkeit). 

NEZASKOGIV, adj. onaj, koji ne moze biti 
zaskocen; samo u Stulicevu rjecniku finexpug- 
nabilis). 

NEZASLUZAN, nezasluzna, adj. onaj, koji je 
bez zasluge; protivno: zasluzan. Samo u Popo- 
vicevu rjecniku (verdienstlos). 

NEZAS^UZENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne zasluziti. Samo u Stulicevu rjecniku (dome- 
rito, mancanza di merito, — ima i lat. tumacene: 
culpa, error ft. j. krivica, pogrjeskaj, ali to ne 
va]a). 

NEZASLUZNOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nezasluzan; protivno: zasluznost. Samo u rjec- 
niku Jambresicevu (immeritum, — u lat. dijelu) 
i u Bopovicevu (Verdienstlosigkeit). 

NEZASRAM^IV, adj. onaj, koji se ne moze 
zasramiti. Samo u rjecniku Belinu (,che noa 
pu6 arrossirsi) i u Stulicevu (nezasramjiv, v. ne- 
zastidjiv). 

NEZASTARAN, nezastarna, adj. onaj, koji 
ne moze zastarjeti. Samo u Popovicevu rjecniku 
(unverjahrt, unverjahrbar). 

NEZASTARIV, adj. isto sto ?iezastaran. Iz- 
medu rjecnika samo u Sulekovu nem.-hrv. (un- 
verjahrbar) i M Popovicevu (unverjahrt, unver- 
jahrbar). Potvrda je jos samo: Nezastariv, un- 
verjahrbar. Jur. pol. term. 540. 

NEZASTARIVOST, /. svojstvo onoga, sto je 
nezastarivo. Izmedu rjecnika samo u Sulekovu 
nem.-hrv. i u Popovicevu (Unverjahrbarkeit). 
Pott^rda je joi same. Nezastahvost, Unverjahr- 
barkeit. Jur. j)ol. term. 510. 

NEZASTARNOST, /. isto sto nezastarivost ■ 
samo u Popovicevu rjecniku (Unverjahrbarkeit). 



NEZASTIDIV 



149 



2. NEZDRAV 



NEZASTIDIV, adj. onaj, koji se ne moze za- 
stidjeti. Samo u rjecniku Belinu (che non pu6 
arrossirsiy i u StuUcevu (qui pudore non affi- 
eitur). 

NEZaSaSTAN, nezasasna, adj. nejasna zna- 
cena; samo u 2}fimjeru: Da onde dostojna budes 
viditi obraz nezaSasnoga sutca. Nauk brn. 9. 

NEZATOOaN, nezatocna, adj. onaj, koji se 
ne buri, koji ne ce da se bori; protivno : zato- 
can. Samo u StuUcevu rjecniku (nezatocaa, v. 
neratan). 

NEZATRAV^jIV, adj. onaj, koji se ne moze za- 
traviti. Samo u rjecniku Belinu (chi non puo 
esser ammaliato) i u StuUcevu (nezatravjiv, v. 
neurecan). 

iSEZAUHITAN, adj. nejasna znacena ; samo 
u primjeru : Slavni sveti predni gdi su uasih 
krajiua i naroda, nezauhitno mnoztvo ki su? 
J. Kavanin 295*. 

NEZAUZDANE, n. nom. verb, prema glag. 
ne zauzdati. Izmedu rjecnika samo u Voltigijinu 
(sfrenatezza, Ziigellosigkeit) i samo u primjeru: 
Koji si s tvojim nezauzdanem mlogima prigodu 
dao zlog izgleda. E. Pavic prosv. 1, 46. 

NEZAVIDAN, nezavidna, adj. a) onaj, koji 
ne zavidi; samo u StuUcevu rjecniku (nezavidan, 
V. bezzavidan). — b) onaj, jcojemu ne zavide, 
kojemu nije zavidjeti; samo u Popovicevu rjec- 
niku (uubeneidet, nicht zu beneiden); mozda je 
ovo iz rus. Uii3a.Baj,uhik (istoga znacena). 

NEZAVISAN, nezavisna (8 takvijem se akc. 
govori), adj. onaj, koji ne zavisi; ^protivno: za- 
visan. Izmedu rjecnika samo u Sulekovu nem.- 
hrv. i II Fopovicevu (unabhaagig). Nezavisan, 
unabhangig. Jur. pol. term. 523. Joanikije bi 
proglasen sasvijem za nezavisna od patrijarha 
carigradskoga. D. Danicic istor. 50- Srbija nije 
nezavisna. M. Pavlinovi6 razg. 16. Suveren je 
nezavisan i potpun gospodar svega, sto se tice 
drzave. M. D. Milicevic skol. 75. 

NEZAVISN03T, nezavisuosti (s takvijem se 
akc. govori), f. svojstvo onoga, sto je ne- 
zavisna; protivno: zavisnost. Izmedu rjecnika 
samo u Popovicevu (Unabhaagigkeit). Nezavi- 
snost sudca, drzave, Unabhaagigkeit des E.ich- 
ters, des Staates. Jur. pol. term. 523. Od to 
doba izgubi Srbija svoju nezavisnost. f). Danicic 
istor. 88. Hrvati .... nek budu krepostni, spasit 
ce nezavisnost, spasit ce slobodu i od Madara 
i od Nijemca. M. Pavlinovic rad 7. 

NEZAVJETNOST, /. imenica nejasna znace- 
na; satno u primjeru: Grihi mislenja, to jest . . . . 
vo|a hudobna, bezvernost, nevernost i nezavet- 
nost. F. Glaviaic svitl. 20. 

NEZAVRAT, m. isto sto nepovrat pod b. 
Samo u primjeru: Nek bi makli svi u neza- 
-vrate. Osvetn. 5, 117. 

JCEZAZORAN, adj. onaj, koji je bez zazora 
{t. j. bez prijekora) ; protivno : zazoran. Izmedu 
rjecnika samo u Vukovu (tadellos, non repre- 
bendendus). Ovo je svekoliko nauk istinit i ne- 
zazoran prid mudroznancima. I. Dordic ben. 130. 
Da drzis zapovijest cistu i nezazornu do dolaska 
Gospodnega. Vuk 1 tim. 6, 14 (istu rijec ima 
na tome mjestu i crkvenoslav. tekstj. Te ih po- 
Jube i u istinoj i nezazornoj )ubavi ostave. 
Pravdonosa (1852), 1. 

NEZBACIV, adj. onaj, koji se ne moze zba- 
citi, Potvrda je samo: Nezbaciv, unabsetzbar. 
Jur. pol. term. 523. 



NEZBACIVOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nezbaciv. Potvrda je samo: Nezbacivost sudija, 
Unabsetzbarkeit der Richter. Jur. pol. term. 523. 

NEZBOR, m. kada tko ne zbori. Samo u pri- 
mjeru navedenom kod negovor. Zborn. za nar. 
ziv. 11, 76 (gdje je zabijezen i naznaceni akc.) 

NEZBROJAN, adj. onaj, koji se ne moze zbro- 
jiti. Izmedu rjecnika samo u Voltigijinu (innu- 
merevole, unzahlbar) i samo u dvije knige. Do- 
leti k Bihcu rac i gusak nezbrojna vnozina. P. 
Vitozovic kron. 170. Antioko .... posice broj 
nesbrojni tuznih gradana. A. d. Bella razg. 17. 

NEZBUD^jIV, adj. onaj, koji se ne moze zbu- 
diti. Samo u rjecniku Bjelostjencevu (inexcita- 
tabilis) i u StuUcevu (nezbudjiv, v. neprobud}iv). 

NEZDEROVIC, m. prezime. T. Smiciklas 
spora. 157. — Tamno. 

1. NEZDRAV, /. isto sto nezdrav^e. Rijec se 
danas slabo nalazi u narodu, a knizevnici kao 
da je ne upotreb^avaju. 

a) u navedenom znacenu. U rjecniku BeUnu 
(male, infermita) i u StuUcevu (morbus, aegro- 
tatio, infirmitas s naznakom, da se nalazi u 
Dimitrovica). Da ja ne skrivivsi .... upadoh u 
nezdrav. H. Lucic 246. Lijek, koji umjeh i znah 
dati tvojoj toj nezdravi .... objavih tebi i dah. 
M. Pelegrinovic 2oO. Lijek me nezdravi i moje 
nemoci. N. Dimitrovic 55. Nije vece nezdravi 
u staru neg tijelu svrab od te Jubavi. F. Luka- 
revic 8. Jer ne 6u tamo ja it radi nezdravi. N. 
Najeskovic 1, 265. Ako vodka rod uzmece, to 
je uzrok od nezdravi. A. Sasin 198b. Neka biste 
ga s nib pomoci od te nezdravi ozdravili. A. 
Gucetic roz. mar. 12. ^ Er samirit sej nezdravi 
u samnmu stoji tebi. G. Palmotic 2, 29. Da ce 
u isti cas dospjeti ka ju mori, nezdrav luta. 
3, I38t>. Cini veliku pomoc vadec mu zla, ne- 
zdrav i nahudajuce vlage. M. Radnic 27615. Da 
neziravi i nad nime . . . . ne pruze se. J. Kava- 
nin 332^. Nib tijela smetnu doli (t. j. Bog) u 
nezdravi jake i boli. I. Dordic salt. 371. Koliko 
da tom priteskom nezdravi ne bjese bila pri- 
tisnuta (t. j. zena). ben. 191. Buduc onde (t. j. 
u Neretvi) nezdrav prija vrimena umre (t. j. 
kra^ica). A. Kacic razg. 65. Sad na zemji ne- 
dravi haraju telesa. Stit 16. Nezdrav po tijelu 
i po glavi (t. j. oni circici po tijelu i po glavi, 

— govore u Varesu u Bosni). Zborn. za nar. 
ziv. 11, 244. 

b) isto sto ludost; vidi 2 nezdrav pod c. 
Samo u primjerima: Mi nerazumni zivot nih 
mnijehomo nezdrav (iz lat. nos insionsati vitam 
illorum aestimabamus insaniam. lib. sap. 5, 4). 
N. Ranina 210=*. Tere za tim hincem hodis! Ke 
smamnosti, ke nezdravi! P. Hektorovic (?) 142. 

— U Lici nezdrav (s takvijem^ akc.) moze zna- 
citi: budalasto ce^ade, na pr. Sta slusas tu ne- 
zdrav? J. Bogdanovic. 

2. NEZDRAV, adj. onaj, koji nema zdrav}a ; 
protivno: zdrav. U vecini rjecnika (vidi da\e). 

a. bolestan, — cesce: boles(iv, nalos. U rjec- 
niku Vrancicevu (morbidus), u Mika^inu (oe- 
zdrav, bolestan, morbosus, infirmus, aeger), u 
Belinu (indisposto, ammalato, infermiecio, ma- 
laticcio, malato, infermo), u Bjelostjencevu (in- 
validus, morbidus, — adv. nezdravo. morbide), 
M Voltigijinu (ammalaticcio, ungesund), m Stu- 
licevu (non sanus, aeger, aegrotus) i u Vukovu 
(ungesund, insaluber). 

a) uopce (ponajvise o celadma). Toj znam 
po sebi, koji sam tim nezdrav. S. Mcenatic 147. 



NEZDEAVAC 



150 



NEZDKELICE 



Lav .... hrom bise i nezdrav. Transit 284. Ko 
je put pogrijesil, vrati se na drum prav, ko li 
gre sve nezdrav, Ijekare pod' i§ti. D. Ranina 
108b. Jer od mnozih slisah .... da s' nemocan, 
nezdrav i gluh. M. Pelegrinovic 198. Sred ce^adi 
sej nezdrave u najvecem stase cvijelu. 6. Pal- 
motic 3, '20b. Ne c nezdrava mene ozdravit. A. 
Vitajid ost. 272. Nit nezdrav pride, da zdrav ne 
otide. P. Knezevic ziv. 59. Mrsava i nezdrava 
zrna (t. j. zitna) od vlage nabreknu. I. Ja- 
blanci 67. Nadose ga na posteji lezecega i u 
istinu nezdrava. A. Eanizlic kam. 755. Mrda 
kao bolestan oko nezdrava. Nar. posl. vuk 183. 

b) dijelovima tijela. Sfejer bivsi bila o6iju 
nezdravijeh. B. Kasi6 in. 96. Zene, koje iniaju 
sise nezdrave. per. 43. 

c) umu, pameti. Cica pameti nezdrave. 
Transit 178. Eec' mi, ako t' um nezdrav u sve- 
mu sad nije. D. Ranina 67b. Moj um toliko 
nezdrav ni. D. Zlataric 10*. Koji su nezdrave 
pameti. B. Kasic rit. 7. 

b. onaj, koji udi zdravju. U rjecniku Mika- 
\inu (nezdrav, sto udi, uocuus, noxius, — ne- 
rdravo vrijeme, coeli vel aeris gravitas, nezdravo 
mjesto, gravitas loci), u Bjelostjencevu (adv. 
nezdravo, t. j. skodjivo, noxium) i u Stulicevu 
(noxius, nocuus). Ovo jes mjesto ne malo ne- 
zdravo. N. Dimitrovid 103. Posred onijeh zvje- 
rina . . . . i voda nezdravijeh. B. Kasic fran. 119. 
Ter ae hrlo spravja izljesti iz nezdrave sej kra- 
jino. 6. Palmotic 2,42. Nezdravi ga. (t.j. klasje) 
vihri sprze. 3, 52a. Dade ti . . . . ajer nezdrav i 
rdu, dok te ne smaknu. I. Ancid ogl. 159. Dade 
im Vranu u Kotaru, mjesto plemenito, ali ne- 
zdravo. A. Kadic razg. 219. Stabar divji, koji 
ne rada drugo voce, nego juto i nezdravo. D. 
Ba5ic 2. Pustili su ga . . . . u jedan malen, tavan 
i nezdrav zakutak. A. Blagojevid khin. 23. Radi 
nezdrava ajera .... negovo sidalisde prinio je 
u Mnetke. A. d. Costa 1, 27. Ako je nezdrava, 
otrovua voda. A. Kalid prop. 545. Nezdravo nije 
vlage, da mi zdravju moze nauditi. B. Zuzeri 164. 
Ako je voce ono godiste nezdravo. 197. Da se 
ono misto oslobodi od onoga Stetna i nezdrava 
smrada. A. d. Bella razg. 75. Onde se misli, da 
je sunce Marta mjeseca nezdravo. Vuk nar. 
posl. 23. Mjesta, koja su puna velikijeh suma i 
zato vlaina, jesu nezdravija negoli suha. Vuk 
14 Ivekovicevu rjecn. 

c. lud, budalast, t j. onaj, koji je nezdrave 
pameti. U rjecniku Bjelostjencevu (insanus, — 
adv. nezdravo, insane). Govori se u Lici. J. 
Bogdanovid fzabileiio primjer: Vidi se, da si 
nezdrava, kad tako radis). M. Medid cet. Jek. 228. 
Pvtvrduje t I. Kasumovid nast. vjesu. 12, 440 
(kaie, da se govori. namo u sali). — U jednom 
je primjeru znacene: mahnit, bijesan. I nesvi- 
iesnik dim nezdravi s torn vrlinom nega udara. 
G. Palmotid 3, 74*. 

d. strasan; samo u inimjeru: Ovo ie oni 
san nezdravi, ki sam juder tobi odkrila. (i. Pal- 
motid 2, 337. liazvitak znacena nejasan. 

e. Ne rnzabira se znacene u primjerima: 
S koga mnozi puci .... dute zli jauci, nakazni 
nezdravo. I. T. Mrnavid osm. 10. Da turadka 
slava na boju leskomu vik bude nezdrava pri 
rodu svakomu. 55. 

NEZDRAVAC, nezdravca, m. covjek nezdrav. 
Ismedu rjecnika samo u Belinu (ammalato, in- 
fermiccio, malaticcio) > samo u primjeru: Dje- 
tidak .... bivsi prije nezdravac veoma stede 
izvrsno i hrabreno zdravje. B. Kasid in. 94. 



NEZDRAVACA, /. budalasto zensko. Govori 
se u Lici (s naznacenim akc). J. Bogdanovid. 
Vidi rijec, koja sad dolazi. 

1. NEZDRAVAN , nezdravana, m. budalast 
covjek; vidi 2 nezdrav pod c, cezdravsa. Govori 
se u Lici (s naznacenim akc). J. Bogdanovid. 

■2. NEZDRAVAN, nezdravna, adj. isto stO 
nezdrav. Samo u rjecniku Belinu (nezdravni, in- 
curabile) i u Stulicevu (iion sanus, aeger, aegro- 
tus, — noxius, nocuus). 

NEZDRAVATI, nezdravam, impf. tumarati 
(kao onaj, koji je nezdrav, t. j. budalast). Go' 
vori se u Lici (s naznacenim akc), na pr. 5ta 
po selu nezdravas kao pas bez glave? J. Bog- 
danovid. 

NEZDRAVICA, /. a) isto sto nezdravaca. Go- 
vori se u Lici (s naznacenim akc). V. Arseni- 
jevid. J. Bogdanovid. — b) Nezdravica se zove 
jedan 2^otok u Hercegovini. Schem. herceg. 
(1873), 16. 

NEZDRAVJ^E (bice takav akc), n. stane ono- 
ga, koji je nezdrav; protivno: zdravje. U rjec- 
niku Mikalinu (uezdravje, nemod, infirmitas, 
adversa valetudo), u Belinu (nezdravje, infer- 
mita, malattia), u Bjelostjencevu (nezdravje, in- 
valentia, invaletudo, infirmitas), u Volttgijinu 
(indisposizione, Unpasslichkeit) i u Stulicevu 
(nezdravje, valetudo ingravescens). Nezdravje 
nase on strpi (iz lat. languores nostros ipse 
tulit. is. 53, 4). Bernardin 80. i N. Ranina 101*. 
I nezdravje tudi mine. M. Vetranic 1, 423. 
Aliti je zdravje aliti je nezdravje .... vazda- 
imamo rijeti; Gospodine Boze, budi vo|a tvoja. 
M. Divkovid nauk tQ^. Da ga (t. j. tijelo svoje) 
velicijemi pokorami dovede na tesko nezdravje. 
B. Kasic in. 92. Ozdravi me od svake nemodi 
i nezdravja. P. Radovdid nad. 476. Po nemu od 
nezdravja zraka .... i od svake nemodi oslo- 
bodimo se. A. Kanizlid bogojubnost 401. A. Sto 
je bolest? B. Jest nezdravje i nemod ili duse 
ill tila. I. Velikanovic upuc. 3, 139. Ako zelimo, 
da ondi pristane ono nezdravje. A. d. Bella 
razg. 75. Kad se sume posijeku .... onda pre- 
stane ona mokrota i nezdravje. Vuk ii Ivekovi- 
cevu rjecn. — Nezdravje je ime nekom polu 
(va]ada izmisjenom) u primjeru: Tuda brada. 
kone protjerase, u Nezdravje poje zagazise. Nar. 
pjes. horm. 2, 245. 

NEZDRAV OST, /. isto sto nezdravle; samo u 
Stulicevu rjecniku (valetudo ingravescens). 

NEZDRAVOVANE, n. nom. verb, od nezdra- 
vovati ; samo u Stulicevu rjecniku (valetudo in- 
gravescens). — Nepouzdano. 

NEZDRAVO VATI, nezdravujem, impf. biti 
nezdravu; samo u Stulicevu rjecniku (infirmum 
esse, aegrotare). — Nepouzdano. 

NEZDRAVSa, »h. budalast iocjek, nezdravan. 
Govori se u Lici. I. Kasumovid nast. vjes. 12, 
440 (zabijezio akc. nezdravsa). Potvrduju takoder 
V. Arsenijevid i J. Bogdanovid (ohojica s akc 
nezdravsa). — Zabi\ezio i D. Skarid (s akc. ne- 
zdravsa), ali u drukcijem znacetiu : cragolan, 
nestasko i s primjerom: Budi s mirom, nezdravsaT 
(reci ce djevojka u sali momku, koji je zadir- 
kuje). 

NEZDRAV&TINA, /. neman, strasilo. L. Zore 
pajetk. 110, 232 (s naznacenim akc. i s napo- 
menom, da se govori u Konavlima). — Razvitak 
znacena nejasan. 

NEZDRELICE, adv. vidi nezrelice. 



NEZDRELO 



151 



NEZGODA 



NEZDRELO, adv. isto sto nezdrelice, nezre- 
lice. Govori se u rijeckoj nahiji, na pr. Ucinicu, 
da izides iz ku6e nezdrelo, t. j. da ne ces ni 
vidjeti, kako si izisau. A. Jovicevid (zabi]ezio i 
akc. nezdrelo). 

NEZDRUZAN, adj. onaj, koji se ne zdruzuje, 
koji se ne moze zdruziti. Izmedu rjecnika samo 
u Belinu (incompatibile) i u Stulicevu (insocia- 
bilis, dissociabilis) i samo u dvije knige. Hi zivu 
po sebi sami i nezdruzni ili 3 inimi zdruzni. §. 
Budinic suma 37b. m ga (t. j. matrimonii) 
predstavjaju nezdruznomu stanja. 111b. Ako 
jodno nadarje zadovo)no je za moci ziviti po- 
dobno, tada od koje mu drago vrsti oli nacina 
nadarje biti ce nezdruzno s istime. A. d. Costa 
1, 234. 

NEZDRUZENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne zdruziti (se). Samo u Stulicevu rjecniku (dis- 
sociatio). 

NEZDRUZIV, adj. onaj, koji se ne moze zdru- 
ziti. Izmedu rjecnika samo u Belinu (incompa- 
tibile) i u Stulicevu (nezdruziv, v. nezdruzan) i 
samo u jednoj knizi. Kojemu nezdruziva te^oca 
nije nadostavjena. I. P. Lucie nar. 31. Usudio bi 
se primiti .... nezdruzive dohodke crkovne. 107. 

NEZDRUZIVOST, /. svojstvo onoga, sto ?e 
nezdruzivo. Samo u Stulicevu rjecniku (nezdru- 
zivost, V. nezdruzene). 

NEZDRUZ^IV, adj. isto sto nezdruziv; samo 
u Jambresicevu rjecniku (nezdruzliv, insociabilis, 
— u lat. dijelu). 

NEZDRZAN, nezdrzana, j^as. partic. zanijekani 
prema zdrzan, — onaj, koji ne ce ili ne zna 
zdrzati se (t. j. uzdrzati se). Samo u rjecniku 
Voltigijinu (incontinente, unenthaltsam, — adv. 
nezdrzano, incontinentemente, unmassig) i u Po 
poviccvu (unenthaltsam). 

NEZDRZANIK, m. nezdrzan covjek; samo u 
Popovicevu rjecniku (der Unenthaltsame). 

NEZDRZANOST, /. svojstvo onoga, koji je 
nezdrzan; samo u Popovicevu rjecniku (Unent- 
haltsamkeit). 

NEZDRZANE, n. nom. verb, prema glag. ne 
zdrzati (se). Samo u rjecniku Voltigijinu (in- 
continenza, Unenthaltsamkeit) i u Stulicevu (in- 
continentia). 

NEZDRZAVANE, n. nom. verb, prema glaa. 
ne zdrzavati (se). Samo u Jambresicevu rjecniku 
(incontinentia). 

NEZDRZl^lV, adj. isto sto yiezdrzan (vidi ta- 
mo). Samo u Jambresicevu rjecniku (incontinens). 

NEZDUSaN, adj. opak, t. j. onaj, koji je kao 
bez duse. Izmedu rjecnika samo u Jambresicevu 
(nezdusen, impius — u lat. dijelu) i samo u 
primjeru: Stajase kra} nezdusni prid oltarom 
svoga idola. D. Rapid 15b. j 

NEZDUSnOST, /. svojstvo onoga, koji je ne- \ 
zdusan. Izmedu rjecnika samo u Jambresicevu 
(impietas) i samo u primjeru: Glavogubje sva- 
koga bola dostojno, koje nesdusnost Hirudkine 
svrhu sv. Ivana Krstitela dovrsi. D. Rapid 19. 

NEZER, m. Tako se nekad u Bratonozicima 
svao glavar jjlemenskoga suda. Etnogr. zborn. 
12, 517. Bice ista rijec, koja i naazar, 3 nazor 
(vidi tamo). 

1. NEZET, m. zao zet. Izmedu rjecnika samo 
u Vukovu (Un-zet, nonzet s primjerom iz nar. 
pjes. vuk 3, 4(52: Kod nezeta kneza Ivanisa) i 
samo u primjeru: Da kod koga, ne bih ni zalio, 



. ved kod cara, kod nezeta moga. Nar. pjes. mui. 8. 
Ispor. nebrsLt, nekum. 

2. NEZET, m. vo]a, ulcus. Govori se na pr. 
Ta mi je stvar po nezetu (u rijeckoj nahiji 
s tamoshim akc. nezet). A. Jovidevid. — Bice 
iz tur. jezika. 

NEZGASIT, adj. onaj, koji se ne moze 
zgasiti. Samo u primjeru (u kojemu je , rijec 
uzeta u prenesenom smislu) : Kad meu nima 
uzeze se kigod nesklad nezgasiti. J. Kavanin 412*. 

NEZGLEDaN, nezgledna, adj. a) isto sto 
negledan, n'eugledan. Govori se u Lici (s nazna- 
cenim akc). J. Bogdanovic. — b) isto sto ne- 
pregledan; samo u primjeru: § nim se pazi oru- 
zana mnoz nezgledna na sve kraje. I. Gundu- 
lid 433. 

NEZGOD, /. isto sto nezgoda. U rjecniku ni- 
jednom. Otit du gdigodi cijec ove zalosne i 
prijeke nezgodi moje dni svrsiti. F. Lukare- 
vid 103. Da ne bi rad koje nezgodi od vrle 
zvijeri te poginuo gdigodi. 114. Ime ko gdigodi 
kad se spominuje, gorke mi nezgodi vikom po- 
novjuje. I. T. Mrnavid osm. 16. — U ovom pri- 
mjeru uzima se nezgod za muhe : Napokon te 
muhe pocese nemilo badat mu (t. j. magarcu) 
trbuhe i nozdre i rilo .... napokon taj nezgod 
pod rep se navrati. M. Vetranid 2, 169. 

NEZGODA, /. zla zgoda, nevola, nesreca; 
protivno: zgoda. U nekoliko rjecnika (vidi dale). 
a. M navedenom znacenu. U r)ecniku Belinu 
(avversita, infortunio, calamita, infelicita, dis- 
grazia [s primjerom iz Gundulica 287; Vladi- 
slav se klikovase slavan carskoj pri nezgodi], 
miseria, malaventura), u Bjelostjencevu (nezgoda, 
zla zgoda, aerumna, calamitas. v. nesreca), u 
Voltigijinu (sventura, disastro, Unstern), u Stu- 
licevu (calamitas, infortunium, infelicitas, mise- 
ria, malum s primjerom., koji je i u Belinu 
rjecn.J, u Sulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu 
(IJnfall). 

ci) uopce. Od te igre sve nezgode, sve 
hudobe, grisi ishode. M. Marulid 310. I zemja 
kazat ce tebi moje nezgode. F. Lukarevid 13. 
Kad se . . . . jednomu dogode kegodi nezgode, 
oni se uzboli radi togaj zla drugi. N. Najesko- 
vid 1, b04. Ter vi du kazat nezgodu, koja me 
ovdi pnvede. M. Drzid 417. Ali slusaj svu ne- 
zgodu i nas teski jad neiaili. 1. Gundulid 388. 
Ovi zivot .... mnoge drzi pogibije i nezgode. 
J. Kavanin 32^. Bjez' .... da te nase radi smede 
po nezgodi ne zaskoci. A. Gledevid 10*. Dali 
ces nas po sve vrijeme u nezgodah zapustiti? 
I. Dordic uzd. 186. Na svijetu bit najposledni 
drzi se za nezgodu. A. Boskoviceva in. Trpite 
li dobrovojno suprotive, koje vas snahode, i 
nezgode, koje vam se dogadaju? D. Basid 207. 
Odkuda ta nezgoda dolazi. I. Jablanci 82. Kada 
su ozalosdeni s nevojami i nezgodami svjetovni- 
jema. J. Matovic 493. Pri svakoj zgodi ali ne- 
zgodi spusti se ovoj pucini jubavi i dragosti. 
I. M. Mateic 248. U ta cas koni pobisnise i ne 
podnoseci uzdu bacise j\(h) sedam na zemju, od 
koji(/t) niki ostadose raneni u glavi, niki u ru- 
kama, a niki u nogama; a ostala niC/i)ova dru- 
zina, koje ne dopade ova nezgoda, pocese vikati. 
I. P. Lucid izk. 19. Pazi dobro, da se i s tobom 
ne iskoli zudinska nezgoda, koji istom s cudno- 
vatom jizbinom od Boga napitani bill su pe- 
dipsani. bit. 62. U to doba ne bi u gradu ni 
tresna ni kuga ni glad ni nezgoda ijedna druga 
izvanredna. B. Zuzeri 27. Svaka nezgoda, koja 
bi ga srela, bila bi mu porukom. M. Pavlinovid 
rad. 25. 



NEZGODAN 



152 



XEZGROMAX 



b) u svezi s kojim priijevoin, kojiin s^. 
istice zlo zdruzeno * nezgodom. Tuzna nezgoda 
. . . . od svo^a poroia svasma g^a rastavi. M 
Vetranic 1, 14s. Skazavsi jur raeni pri moj zloj 
nesgodi put oni hvajeni. D. Raiiina 1''. ( Pticice) 
veselo letoce . . . . ne zaavsi ni smece ni hude 
nezgode. X. Xale^kovic 2. 71. X'rfz^ode sve prike 
vazda te lirile! M Drzic95. Moostvo pravedoijeh 
obrani, slobodi od sila nerednijeh pri teskoj ne- 
zgodi. 6 Palmotic 2, 204 Ako ja placaa ne- 
zgoda telesna slipos. A. d. Bella razg. 6:5. Tako 
bogatstvo propadae zlom nezgodom, te sinu ne 
ostane nista. D. Danicic prop. 5, 14. 

b. rifiirilika. U rjecnilcu Vukovu (difficultas, 
— bez nem. rijeci, koja bi toj lat. od'-fooarala), 
u Sulekovu nein.-hrv. i u Popovicevu (Unbequeni- 
lichkeit). Tijem stegnuta s tijeh nezgoda u ri- 
jeku 9e inece doli. I. Gundulic 412. S takvim 
nacinom ne ce puk mlogo posla i nezgodu imati. 
I. Jablanci U)8. 

c. rijetka pojedinaCna znacena. <i) neugod- 
nost, neprijatnoit. Da se nosi po ta nacin, da 
mu ne da nijednu nezgodu ali uvridjenje. P. 
Radovcic nac. 43. — b) neniogucnoit; u rjecniku 
Vukovu (Unthanlichkeit, impossibilitas) Nepo- 
uzdano. — cj nevrijeme, nehura. Ovcarima losa 
sreca bila, prerano im Turci udarise, u nezgodu 
nadose ov6are, jos spavahu u ovce torine. Xar. 
pjes. vuk 4, 513. 

d. Ne razahira se znactne u primjeru: 
Bo)a je zgoda od blata n^.go nezgoJa od zlata. 
Xar. bl. kapet. 25. 

XEZGODAN, adj. infelix, incommodus, intem- 
pe-tivDs; prutivno: zgodan. U vecini rjeenika 
(vidi da(e). 

a. nesretan, nevolan; vidi nezgoda pod a. 
U rjeiniku Belinu (disastroso, — adv. nezgodno, 
calamitosamente, con calamita o disgratia), u 
Bjelostjencevu (nezgoden, aerumnosus) i ti Stu- 
licevu (iufau3tus, infelix s naznakoin. dn se 
nalazi u Dimitrovica). Koji me svud slijede 
nezgodna i';lovjeka. M. Vetranic 1. 405. O zvi- 
jerdo nezgodna, o zvijezdo prituznal M. Vetra- 
nic 2, To. Gdi bill ja mogal prit .... Piligrin 
nezgodan. 2, 141. Jer dusa nesgodna prisase u 
meni. N. Dimitrovic 79. 

b. nej/riliian; vidi nezgoda pod b. U rjec 
nikii Belinu (scomodo, — adv. nezgodno, non 
a propo.sito fs pnmjeroin iz Zlatanea, koji se 
oidfe pud c navodt/, scomodamente), it Vukovu 
(beschworiich, difficilis, z. B. put, aut-h covjek) 
• u Dantcicevu (nesbgodbnb, diflicilis s priinje- 
roin, koji, se oodje navodi ni, prvom mjestu). O 
tomb je mu6no i nezgodno zgovaranbje i 6ine- 
nbje (iz XV otjeka). :?pom. sr. 1. 157. Postije, 
nezgodnije niraa fihivik u nemoci. D. Barakovii 
Vila 212. Ne gledajuci nikakvu zgodu ni od 
vrimena ni od nijedne dosade ili nezgoJna doba 
dnovi. B. Kauic nt. 2. Ovaj plug .... tako jest 
nezgodan i noprilidan, da se ne moze izreci. I. 
Jablanci 47 Xiti ga uzbivaju . . . . ni iitiie oma- 
nno ni ptiti uezgodni. I. P. Lucid izk. 10. Da 
ne skida.s raladicice plodno, vec sibice drvetu 
nezgodne. J. S. R«)kovic 81 Xa-itat more go- 
dina nezgodna, koja nije u simenu rodiia. 308. 
Vezu bremena teska i nezgodna za no.sene i to- 
vare na pl.ica judska. Vuk mat. 23, 4 — Ado. 
Koliko je nezgodno, sto je pmac sarao jedan put 
staviu. D. Danicid u Ivekovicevu rjecn. 

c nesklapan, budalast; vidi nepnlican pd f. 
Tijem misli nezgodne sve vrzi na stranu. M. 
Vetranic 2, 245. Iiprav' slobodno, ako t' se uzo 



vidi stogod cut nezgodno u mojoj besidi. D. 
Zlataric S-'^. Camu pijes, comu 11 se hvalis, cem 
nezgodnu rijec progqvaras ? (iz nar. pjesme bo- 
sanske zabi(ezio) D. Surmin. 

d. onaj, koji biva u nevrijeme, had nije 
vrijeme; vidi nezgoda pod c, c. Samo u rjecni- 
cini'i, i to u Mikajinu (nezgodan, nepodoban, 
intempestus, — adv. nezgodno, ue u vrijeme, 
intern pe.stive, alieno tempore), u Belinu (impor- 
tuno, faor di tempo, — adv. nezgodno, impor- 
tunamente), m Bjelostjencevu (uezgoden, intem- 
pestus), u Stulicevu (intempestivus , — adv. ne- 
zgodno, interapestive) i u Sulekovu rjecu. zn. 
naz. (unzeitig, intempestivo). 

e rijetka pojedinacna znacena. a) nemio ; 
kao da je to u jjrimjerima: U sreci dobroizi 
dika su caste na (t. j. pjes?ii), a u zloj nezgod- 
noj razgovor izvrsan. D. Ranina viib. Mrska 
svim su i nezgodna, mjestu u rodnom koja plode. 
J. Kavanin 22a. — b) nemoguc ; u rjecniku Vu- 
kovu (unthunlich, impossibilis). Nepouzdano. 

XEZGODNIK, nezgodmka, m. nesretnik, ne- 
vo^nik; vidi nezgoda pod a, nezgodan pod a. 
Govori se ii Srbiji, na pr. Slusaj, nezgodnice 
jedan ! V. Ilic. 

NEZGODXOST, /. soojstvo onoga, sto je ne- 
zgodno. 

a) nesreca, nevoja; vidi nezgodan pod a. 
Samo u primjerima: Ki se ubi, nije moga po- 
trpiti ku nezgodnost. J. Kavanin 352b. Koga 
satre i posijece nemoc .... koga ogole nezgod- 
nosti. A. Kalic prop. 350. 

b) neprilika ; vidi nezgodan pod b. Samo u 
rjecnicima, i to u Mika^inu (nezgodnost, ne- 
udobnost, incommodum, difficultas), u Voltigiji7iu 
(importunita, sventura, Widerwartigkeit), u Stu- 
licevu (difficultas, incommodum), u Sulekovu 
nem.-hrv. (Beschwerlichkeit) i u Popovicevu (Be- 
schwerlichkeit, Unbequemlichkeib). 

c) svojstvo onoga, sto je nezgodno u zna- 
cenu toga adj. pod d. Sa7no u Bjelostjencevu 
rjecniku (kao sinonim uz rijee nevremenitost). 

XEZGODENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
zgoditi. Samo u primjeru: Ne cu misliti na 
nezgodjenja i protivscine. P. Radovcic nac. 352. 
Znacene je u torn primjeru ono,^sto ga ima rijec 
nezgoda pod a, nezgodnost pod a. 

NEZGRAMAN, nezgramua, adj. isto sto ne- 
zgrapan. Govori se u rijeckoj nahiji. A. Jovi- 
cevic (zabi^ezio akc. nezgraman). Bice upravo 
ista rijec, koja i nezgroman, samo je nejasno -a-. 

NEZGRA.PAN, nezgrapna, adj. prost, nespre- 
tan. Na pocetku je za cijelo rijecca ne, ali otkle 
je -zgrapan i sto upravo znaci, ne moze se reci. 
U rjecniku Vukovu (ungezogen, ungehobelt, im- 
politus, rudis), u Sulekovu nem.-hrv. i -u Popo- 
vicevu (plump) i samo u primjeru: Ti prvi po- 
kusaji bijahu nezgrapni kao sto svaka djetinska 
radna. M Paviinovic rad. 67. Govori se u ri- 
jeckoj nalnji. A, Jovicevic. 

NEZGRAPNOST, nezgrapnosti (jamacno je 
tikav akc), f. svojstvo onoga, sto je nezgrapno. 
Samo u Sulekovu nem.-hrv. rjecniku i u Popo- 
vicevu (Plumpheit). 

NEZGROMAN, adj. ingens, deformis, immitis. 
Na pocetku je rijecca ne, a zgroman je isto sto 
ogroman, samo sto je na pocetku prijedlog s 
mjesto o; prema tome hi se ocekivalo, da ce 
nezgroman znaciti : malen, sitan (t. j. ne ogro- 
man), ali je znacene, kao da nije na pocetku 
, ne ; ispor. nebreme. Mjesto nezgromna, ne- 



NEZGROMANAST 



153 



NEZNABO:SKI 



zgrnmno .... nalazi se u dva pisca nez^rovna, 
nezgrovno; ispor. tavna, tavno pored tamna, 
tamno. Na dva mjesta (u Vrancicevu rjecnikti i 
jednom u Kavanina) ne ispada -a- ispred n, 
gdje n nije na krajii rijeci: nezgromani, nezgro- 
manih; vidi pod c. 

a) golem i grdan. U rjecniku StuUeevu (in- 
gens, immensus, immanis s primjerom iz Pal- 
motica, koji se i ovdje navodi). Iz kosijera slike 
grube DOS nezgroman na kjan pada. I. Gundu- 
li6 474. Strasno vika i prostire glas nezgroman 
do nebesa. G. Palmotic 3, 135a. Nos nezgromai 
. . . . na cejust mu grdno pada. J. fiavanin 4l3b. 
S drokuDom ces ti nozgrovna plesat lava srdi- 
toga. I. Dordic salt. 315. Jedna nezgrovna tvrda 
na povrsi od gore postavjena. ben. 40. Govori 
se u Po}icima (u Dalm.) o covjeku goleihu i 
netoednu. Zborn. za nar. 5.iv. 8, 231. 

bj grdan, ruzan. U Sulekovu nem.-hrv. 
rjecniku (unformlich). Svaka inati diecu i ne- 
egrovnu |ubi. I. Dordic uzd. vii. U svem slicni 
drugom jedan cudi i licem nezgrovnime (govor 
je dva satira). pjes. 129. — Adv. Ostase 
mu .... iista grdo i nesgrovno iskrivjena. 
ben. 170. 

c) nemio, nemilostiv. V rjecniku Vrancicevu 
(nezgromani, immanis, tal. crudele, item, grau- 
sam, mog. kegyetlen) i u Bjelustjencevu (nezgro- 
man, V, nemiiostivanV A kon mene gusa, ka je 
nezgromanih osvetuika. J. Kavaiiin 4i7b. 

d) Ne razabira se znacene u primjerima: 
Ja kupim ncenike nezgrovne za ugladiti ih i 
ujudniti. S. Rosa 66'^ To dobro ne dopada srca 
gnusna i nezgrovna (mxsle se srca bludnlkn). 69b. 

NEZGROMANAST, adj. upravo isto Ho ne- 
zgroman. Govori se oka Vinkovaca u znacenu: 
nepravilan, nezgodan, gadan. S. Pavicic (zabi- 
jezio i naznaceni akc). 

NEZGROMNIT, adj. isto sto nezgroman pod a. 
Samo u primjeru: Daju te dubrave .... divje 
elefante velmi nezgromnite. M. Vetranic 1, 160. 

NEZGUS^IV, adj onaj , koji se ne moze 
zgusnnti. Samo u Sulekovu rjecn. zn. uaz. (ne- 
sgustjiv) kao izraz iz podrucja kemije za lat. 
incoercibilis, nem. incoercibel. 

NEZIC (s takvijem se akc. govori), m. prezime 
tamna postana. Schem. zagr. (1875) 211. — Ne- 
zici pi. mahala u Bosni a okruzju bihackom. 
Popis zit. bos. i here' 643. 

NEZIMOVIO, m. prezime tamna postana. Da- 
vid N. (svestenik u Bosni). Nar. pjes. petr. 1, 352 
(medu prenumerantima). 

NEZIROVAC, Nezirovca, m. dvije mahale u 
Bosni, jedna u okruzju bihackom, druga u 
tuzlanskum. Popis zit. bos. i here. 643. — Da 
nije u svezi s imenicom nezer? 

NEZIROVICI, m. pi. selo u Bosni u okruzju 
sarajevskom. Popis zit, bos. i here. 643. — Da 
nije u svezi s imenicom nezer? 

NEZLATAN, nezlatna, adj. onaj, koji nije 
od zlata; samo u primjeru: Zlatna svrha zlati 
i nezlatan pocetak. Poslov. danic. 

NEZLOBA, /. svojstvo onoga, koji je brz zlobe. 
V rjecniku Belinu (innocenza), u StuUeevu (in- 
nocentia s primjerom iz Albertija) i u Dani- 
cicevu (nezbloba, innoceutia s primjerom iz 
srpskoslov. isprave xm vijeka sacuvate u prije- 
pisu XIV v.). A mene si za nezlobu prijal (iz 
lat. me autem propter innocentiam suacepisti. 
psal. 40, 13). M. Alberti 276. 



NEZLOBAX, adj. onaj. koji je bez zlobe, ne- 
vin. U rjecniku Belinu (nezlobni, innocente), u 
StuUeevu (nazloban, v. bezzloban s naznakom, 
da je iz ruskoga rjecn.) i u Popovicevu (ua- 
s(ihuldi°;) i samo u primjeru: Taj tvoj stap jedna 
je od najnezlobaijih tvojih zeja. M. D. Milicevic 
med. 185. 

NEZLOBIV, adj. isto sto tiezloban. Izme-tu 
rjecnika samo u StuUceou (nezL)biv, v. bezzlo- 
ban) i u Danictcevu (neztlobivb, innocens sa 
cetiri potvrde srps'koslovenske; u cetvrtoj nije 
znacene innocens, t. j. nevin, nego ono, koje se 
ovdje navodi pod a). 

a) onaj, koji je bez zlobe, koji nikome ne 
cini zla. Lastovica jests nezlobiva ptica. Starine 
11, 202. Moj dobri i nezlobivi iguman poceo se 
bio uveravati. D. Obradovic ziv. 102. Upazi ga 
jato nfizl3biviC/«> golubjva. bas. 226. 

b) isto sto nevin. Oi samoga nezlobivoga 
detinstva i vesele mladosti do muzeskog voz- 
rasta. D. Obradovic ziv. 1. Da me najlepsa 
srbska kci u svoje nezlobive ciste devojacke 
naruci zagrli. 33. Cinimo, da smej prestane 
otimjuci mu svaka neprijatnost i gorest i pri- 
majuci ga za nezlobivu sala. bas. 216. 

NEZLOCEST, adj. dobar ; protivno: zlocest. 
Samo u primjeru: Pridobre matere uezlocesti 
sin. P. Knezevic osm. 216. 

NEZLOMISLEN, adj. onaj, koji ne misU zlo ; 
protivno : zlomislen. Simo u jednoj knizi: Drzina 
je nezlo m is le n a, kad drzite} doista misli i 
prema prilikama osnovana uzroka ima misliti, 
da on stvar zakoaito drzi. Naprotiv, kad on te 
misli nema ili je nema \fise, drzina je zlomi- 
slena. V. Bogisic zakon. 280. Moze preci vla- 
stina sarao na onoga drzite|a, koji je nezlo- 
mislen. 19. 

NEZLOPAMCENE, n. nom. verb, prema glag. 
ne zlopamtiti. Samo u primjeru: Zaboravjane .... 
i nezloparacene jesu veliko dobro za svakoga 
coveka (iz govora kneza Milosa). Nov, srb. 
(1834) 69. 

NEZMJERAN", adj. isto sto neizmjeran. Samo 
u primjeru (u kojemu ce tako biti poradi stiha) : 
Kameni .... nezmirae liposti. D. Barakovic 
Vila 102. 

NEZMOZAN, adj. isto neuzmozan. Potvrda se 
naslo samo u cakavskom govoru xvi vijeka. Sli- 
simo, da je nezmozno bilo red dati ni uciniti 
do sada. Mon. croat. 216. Jere Bogu ni nijedna 
ric nezmozua. Postila (1562) 187^*. Jere zakon 
nezmozne rici cloviku zapovida. Ant. Dalm. ap. 
d 2. Jer je nezmozao prorokovu misal .... 
razumiti. Proroci 6. 

NEZNABOSKI, adj isto sto neznabozacki. U 
rjecniku nijednom, a samo u nekoliko pisaca 
druge polovine xviii vijeka. Provodise zivot po 
obicaju neznabozkomu. E. Pavic ogl. 353. Hoti 
bas u Egipat kano u neznaboski vilaet odnesen 
biti. prosv. 2, 22. S velikim zacudenjem svega 
puka neznaboskoga. F. Radman 16. Erkole, 
Etore .... imena neznaboska prominuju se ime- 
nom tkogagod svetoga. Blago turl. 224. Mogu 
se krstiti dica zudijska i neznaboska. A. d. Costa 
2, 182. Za uteci neznabo/.komajprogonstvu odrice 
se svoje svete vire. I. P. Lucie razg. 81. Kako 
se viditi moze kod Platona, Aristotela, Plutarka, 
pisacah nezaabozkih. I. Velikanovic upuc. 1, 453. 
Pod vladaocima neztiabozkim. Grgur iz Varesa 80. 
— Adv. Mi zakona od narave neznaboski po- 
tlacismo. J. Krmpotic katar. 142. 



XEZNABOS^KINA 



154 



NEZXALICA 



NEZNABOSKINA, /. isto ito neznabozica. 
Samo u tri knige. Obecase neznaboskine od sebe 
otirati. E. Pavic ogl. 3o8. Za|ubi se u jednu 
divo]ku Filiitejku i neznabozkiriu. A. Kacic 
kor. 134. Postaviti horu vami prid oci izgled 
jedne neznaboskine. I. P. Lucie razg. 73. 

NEZNABO:?TVO. n. neznahozacka vjera. Iz- 
medu rjeinika samo u Vukovu (das Heiden- 
thum, gentilitaB). Okrecu se k neznabozstvu stijuci 
slsgana, laii i izpraznosti. M. Eadnic 125a. 
L'kazuje, da je pri|ubodinstvo gore od idolatrije, 
ueznabostva ili nevirstva. J. Banovac pripov. 182. 
Hoti pogledati na ovi narod zaslipjeni i u ne- 
znabobtvu otvrdnuti. A. Kacic razg-. 22. Scineci, 
da ^e 8 ovom pod(omo6)u ustarano neznabozstvo 
lasno satrti. A. Kanizlie fran. 47. Koje (t. j. 
twrode) iz tmine neznaboztva na svitlost prave 
vire privedotp. kam. 32. S neznabostvom i osta- 
litna grisi prikrita zemja. E. Pavic prosv. 1. 80. 
^^udi u neznaboztvo upadose. I. Velikanovic 
Tipuc. 1, 47. Cuvajte se od neznabostva. Vuk 
1 jov. 5, 21 fu predgovoru Novoga Zavjeta vii 
kaie Vuk, da je ovu rijec sam nacinio). Taj je 
zlofinac najgore vrste, poticate} opacine, nezna- 
bostva. M. Pavlinovic razl. sp. 361. 

NEZNABOZAC, neznabosca, m. onaj, koji ne 
zna za pravoga jedinog Boga. Izmedu rjecnika 
samo u Stuliceru (atheus, qui nuUos esse deos 
putat, rdavo receno, t. j. onaj, koji ne priznaje 
nikakvoga boga, — s nasnakom, da ne nalazi u 
Lastrica) t m Vukovu (der [den wabren Christen-] 
Gott nicht kennt, der Abgotter. ignarus Dei: 
Dode Zvonimir neznabozac i nacini grad Zvor- 
nik . . . . iz neke nar. ^ripovijetke). Najstarije 
su potvrde u Diikovica, osim u toga puca na- 
lazi ih se iz XVII vijeka samo jos u liadnica; 
iz XVI J I vijeka naslo ih se dosta (tnnogo vise, 
nego ih se ordje navodi) u bosavskih, dalmatin- 
skih I slaionsk)h pisaca, izmedu dubrovackih 
samo u jednoga. Eijec je bez sumne narodna, 
alt H gradi za ovaj rjecnik sabranoj nije joj se 
naslo nijedve potvrde iz narodnih pjesama, po- 
slovica i pripovijedaka. Ja .sam glava jednoga 
neznabozca, koji Boga nije poznao. il. Divkovic 
nauk .3f O'J. Zakon, kojijem se mogu i neznabozci 
odrijpsiti od grijeha i.stocnoga. bes. 339. Ocisti 
tempao. koji su bili opoganili neznabozci. JI, 
Radnic 312». AH jo Zudij ali jo neziiabozac, 
odmetnik ali neviniik. L. Terzic 271. Moze li 
!>e reci misa za Tur6ina, novirnika i uezua- 
bo2ca? A. Baci6 347, Bi li se moglo cuti gore 
od najgoreea neznabosca? J. Banovac pripov. 
164. Ni^/i)ovoj jubavi .... isti neznabozci cudahu 
*>e. J. Filipovic 1, 11a. Nikoji gospodin . . . . 
imariijnse roba neznabozca. A. Kanizlid utoc. 243. 
Ondi bijase onaj ceznabozac rimski kapetan. D. 
Rapi(5 302. Bili su niki neznabozci, koji su za 
>)oga htovali sunco. F. Lastrid ned. 224. Prije- 
vare Judi novjernijeb ili ueznabozac. L. Radic 96. 
Obracajuci neznabozce stare RiD]}ane na pravi 
zakon. M. A. Rejkovic sat. 15. Pogani iliti ne- 
znabozci, J^udije i Turci nisu uda crkve. 1. Ve- 
likanovi6 upuc. 1, 234. Kad se molite, ne govo- 
riie mnogo kao iifznabosci. Vuk mat. 6, 7. Ne- 
atac^e neznabozaca sa zem]e. D. Dani6i6 psal. 
10, lf>. — U jednoga sc pisca pored neznabozac 
nalazi i neznanbozan. Iskrni jest svaki . . . . 
toliko eretik koliko neznanbozac. A. Bacid 46. 
Da od neznanbuzacab uzimaju kamatu 122. Biti 
ce sudeni .... neznanbozci. 505. 

NEZXABOZACKI, adj. posses, od neznabozac. 
Izmedu rjecnika samo u Vukovu (.beidnisch, gen- 
tili^X Odnese ju sobom za ne pokloniti se od 



onoga dneva u napridak idolom neznabozacki- 
jem. M. Radnic 132b. Vidi cer jednoga misnika. 
neznabozackoga. J. Filipovic 1, I63a. Nije jedna 
neznabozacka gospoja umrla. D. Rapid 209. IT 
Tiru i Sidonu, gradovih neznabozackif/i/ 472. 
Kojima ne ja jedan zahvaju}em, nego i sve 
crkve neznabozacke. Vuk rim. 16, 4. Koji zi- 
vlase u Arosetu neznabozackom. D. Danicic 
sud. 4, 2. 

NEZNABOZAX, neznabozna (jamacno je takav 
akc), adj. prema subst.^ neznabozac. U rjecnika 
nijednom. Ide u Tir i Sidon, puoke neznabozne. 
M. Radnic 228a. Da receni krstjanin bude zivio 
.... na neznaboznu. A. Kadcic 202. Zastidi oa 
kniznike neznabozne mudrostju nebeskom. A. 
Kanizlie fran. 40. Razumivsi neznabozni pod- 
lozniei, da ... . kam. 146. Dok svit bise nezna- 
bozan. V. Dosen 170^. Mi cemo ga . . . . sprziti 
ziva kao dusu izgubjenu i neznaboznu. S. 1^\i- 
bisa prip. 217. Tesko s'jeku pale i vezire .... 
neznabozne Turke janicare (iz pjesme, koja nije 
narodna). Nar. pjes. vuk 7, 496. — Jedan pisac 
uziina rijec neznabozan u znacenu: onaj, koji 
ne vjeruje u Boga (nikakvoga). Hrvatski narod 
neznabozan po francusku .... bio bi smijesan. 
M. Pavlinovic razl. sp. 192. Neznabozna struja^ 
sto mori Evropu. 366. 

NEZNABOZICA, fern, prema tnasc. neznabo- 
zac. U rjecniku nijednom. Zena jedna nezna- 
bozica .... zazivala je. A. Kanizlie utoc. 228. 
Ona Rim|ankina neznabozica .... donese. kam. 
844 Jer bise neznabozica kakono i rodite^i 
nezini. A. Kacic kor. 257. Donosim za ugledalo- 
priliku od jedne zene neznabozice. D. Rapid 89. 
Ova ne bise krstjanka, nego neznabozica. J. 
Filipovic 3, 27b. Sdruzenje jednoga krscanina 
. . . . s neznaboziccm. A. d. Costa 2, 173. 

NEZXABOZ^sICA, /. isto sto neznabozica-^ 
.<iamo u primieru : Ne uzmi zene neznaboznice. 
D. Rapid 308b. 

NEZNADOSA, ?n. Samo u Vukovu rjecniku : 
koji se ciui da ne zna nista, der sich stellt, als 
ob er nichts wiisste, qui inscitiam simulat 
s pjrimjerom iz aar. posl. vuk 198: Nezaadose 
svijet pojedose. OHm te poslovice rijec se ne 
govori. Ispor. nehtjesa, nemogosa. 

NEZNAJAX, adj. nepoznat; kao da je to u 
primjeru (jedinom, sto se nasao) : Oin', da t' je 
gospodar od tvoje otajne sam Visni odazgar i 
stvari neznajne. D. Barakovic vila (1682) 120. 

NEZNAJSa, m. isto sto neznalica. Samo u 
Vukovu rjecniku (der Unwissende, inscitus s pri- 
mjerom iz nar. posl. vuk 199; Neznajsu rda 
bije). 

Xi:ZNALAC. neznaoca, m. onaj, koji ne zna, 

j neznalica. U rjecniku nijednom. Nije mudar, 

I nego neznalac. M. Radaid 55a. Koji se klana 

I jednomu idolu, krade postene, koje se ima Bogu, 

i daje ga idolu .... koji niti razumije niti vidi 

ni slisa, premda ima usi i oci i ruke .... Dati 

postene neznaocu jest zabaciti jedan kamen u 

gromilu. 136b. Djela od milosrda duhovnoga 

ova su: svjotovati sumnivce, nauciti neznaoce, 

pokarati gresnike. K. Mazarovic 35. Govori se 

u Lici (s naznacenim akc), gdje znaci: onajy 

koji ne razumije, nevjest. J. Bogdanovic. 

NEZNALICA, m. onaj], koji ne zna , ne- 
znajsa, neznalac. Izmedu rjecnika samo u Sule- 
kovu nem.hrc. (der Unwissende). Iz vremena 
prije XIX vijeka 7iasla .ss samo jedna potvrda. 
Nije cudo, neznalica, gdi je kripos, da nalipje. 
J. Kavanin 78b. Svaki gotovo, i najveca nezna- 



NEZNALICKI 



155 



NEZNANAC 



lica misli, da zna upravo, kao sto treba. Vuk 
pis. 53. Grci sve ostale ^ude drze za neznalice 
i varvare. prav. sov. 26. Tada bijah neznalica i 
ne razumijevah. D. Dani6i6 psal. 73, 22. Niti 
(^emo kakomegod neznalici za Jubav rusiti ga i 
gaziti. D. Danici6 w Ivekovicevu rjecniku. Kroz 
deset godina neznalicu pretvorio bi u mudraca. 
M. Pavlinovid rad. 56. Nikakav zanat nije ko- 
risniji medu prostadijom i neznalicama, kao sto 
JG vraca. S. ^-ubisa prip. 92. Govori ae u Lici 
(s naznacenim akc). J. Bogdanovic. — Po svoj 
prilici moglo bi se uzeti i za zensko (na pr. 
zena mu je velika neznalica), ali neina potvrde. 

NEZNALICKI, adj. posses, od neznalica. Samo 
u primjeru (u kojemu je upravo adi\): Ima i 
negovih izreka, koje u odeci prostoj i kao ne- 
znalicki prostodusnoj Cesto sadrze duboko po 
znavade }udi. M. D. Milicevid pom. 829. 

NEZNALOVIC, m. onaj, za koga se ne zna, 
ciji je sin (kao psovka). Samo u Vukovu rjec- 
niku (neznalovid, vide nikogovic). 

1. NEZNAN, neznani, /. neznane, nesvijest. 
Akc. je u lok. sing, neznani. Potvrda se naslo 
(osim jedne jedine) samo za sveze: u neznan, u 
neznani. 

a) isto sto neznane. U rjecniku Belinu 
(ignoranza, mancamento di sapere s primjerom 
iz Palmotica 3, 46*), u Stultcevu (ignorantia, 
negligentia, inconsiderantia s primjerom, koji 
se navodi i u Belinu rjecn.) i u Vukovu (Un- 
wissenheit, inscitia, n. p. on je to ucinio u ne- 
znani). On se ukaza u neznani neprijatej Bogu. 
G. Palmotic 3, 42*. Ove rije6i Kaifa dava, cim 
nepravi zbor svjetuje i na svrsi kao svijeh glava 
u neznani prorokuje. 3, 46*i. Jak mladahna dje- 
vojcica, u neznani koju ostavi s mrakooa draga 
porodica, gdi u pustosnoj spi dubravi. B, 768'. 
U nezimni Saul tamo uljnze. I. Dordic salt. xi. 
U neznani mojoj doso sam na nista (iz lat. ego 
ad nihrlum redactus sum et nescivi. psal. 72. 22). 
ben. 78. Zato sam u neznani onu kravu bio. M. 
A. Eejkovic sabr. 66. Koji udari svoga iskrnega 
u neznan (iz lat. qui percuseerit proximum 
suum nesciens. deut. 19, 4). B. Leakovic nauk 
323. Ako u neznan i nepodobno stogod uzpro- 
simo, bojati se mozemo, da nam se ue rece : ne 
znate, sto istete. 407. — Mozda ide ovamo i 
primjer: Svete svoje Bog ne ostavja u neznani. 

1. Dordic salt. 118. 

h) nesvijest, nesvjestica. Izmedu rjecnika 
samo u Vukovu (lezi u neznani, Bewusstlosig- 
keit, animus sui non compos). Moi-ao bih ga 
pisati ili potpisati u neznani od grozniee. Vuk 
odg. na lazi 23. (Turcin) blene u neznan. M. D. 
Milicevic medudn. GO. Al' mu majka nista ne 
govori, na avliji lezi u neznani. Nar. pjes. hiirm. 

2, 198. Tri dni Mara u neznan lezala. Hrv. nar. 
pjes. 5, 206. Zabijezio i P. Brantner : Govoriti 
u neznan, t. j. buncati, trabuniti. 

c) Ne razabira se znacene u primjcrima: 
Koga (t. j. posvetiliste) poklanase za svoju i 
puka neznan (govor je o jevrejskom vrhovnom 
svesteniku). S.B.o^a 175^ (ako je znacene: grijeh, 
na koje se najprije moze misliti, ne razabira se 
razvttak znacena, a i trebalo bi, da je plur.J. 
Mozemo se nadati, da ce nasi narodni pravni 
obicaji ostati jos dugo u devojackoj neznani. M. 
D. Miliievic medudn. 15. 

2. NEZNAN, neznana, upravo pas. parlic. 
zanijekani prema znan. 

a. isto sto nepoznat, lat. ignotus. Potvrde 
vidi kod znati. 



b. u aktivnom znacenu, kojega razvttak nije 
pravo jasan, ali ispor. krsteni kum, netejena 
krava, ogrijano sunce, [rodena majka. U rjec- 
niku Mikalinu, Belinu i u Bjelostjenievu (vidi 
dale). 

(i) onaj, koji ne zna, ne znajuci. V rjec- 
niku Bjelostjencevu (inscius, insciens, nesciens, 
— adv. neznano, inscite). Dojde Susana z dvi 
rabe neznana, ca se vrsi o lioj. M. Marulic 80. 
Ali mladcu pravednomu drugi je cacko, pored 
ini, zasve mnostvu neznanomu od mene se roden 
cini. G. Palmotid 3, 83a. — J_dv. Veliko je i 
siroko poje ovo, u koje ne hteci neznano ulje- 
zoh. D. Ranina viiib. Koji u ne skut neznano 
upade. 75b, Sto ste ili mudro ili ludo ili znana 
ili neznano obecale. B. Gradic djev. 127. Ako 
smo sto bili prvo neznano pisali (iz xvi vijeka). 
Mon. Croat. 262. O kom li daru sad neznana 
govoris? F. Lukarevid 185. Ako si s dobrom 
virom, t. j. neznano i nehotino upustio koji 
grijeh. A. Kadcic 213. 

b) neuk, neucen. U rjecniku Mikalinu 
(neznan, neknizevan, illiteratus, idiota, indoctus, 
rudis, ignarus, ineruditus, — adv. neznano, iie- 
uiuiteono, indocte, inerudite, imprudenter), u 
Belinu (non dotto, idiota, ignorante) i u Bjelo- 
stjencevu (rudis, ignarus, — adv. neznano, in- 
docte, inerudite). Koji ste aeznani i slii'epi u svijeh 
onijeh stvareh, sto su proroci rekli. Zborn. 
(1520) 118». Ako je neznan i bezuman, nace 
znanje i razum. A. Guceti6 roz. jez. 11. Puk 
neznan drzi, da je bila jedna jabuka (govor je 
vocki, od koje je Adam jeo u raju). M. Orbin 3::!' 
Davat djecu ce)adi neznanoj veoma je stetno. I. 
Drzic 282. Premda su mudri . . . . u stvarma bo- 
zanstvonijem jesu veoma neznani. M. Eadnic 
3l5t>. Pomnu stavi .... neznanijeh uvjezbati. 
P. Kanavelic 22. Zene i judi neznani i nenaucni.. 
M. Bijankovic 52. Nikakva im (t. j. svojim see- 
stenicima) postena no nose, nego i(li) drze za 
neznane i brezknizne. A. Badic 257. Prvo naucit 
neznana, drugo svitovat sumjiva. J. Filipovic 
3, 313a. Zaduzuje .... poglavice, pucane, mudro 
i neznane. Blago turl. 20. Bi li mogo .... 
neznanijega od tebe i nejacega varat? B. Zu- 
zeri 4. 

c) nevjest. Dobiti ces sve tri visine od 
ustrpjena. Prva jest neznanu se ciniti psostiraa 
i sramocenu. M. Radnic 278*. Kom je ruka u 
poslu neznana. J. S. Rejkovic 234 Kad vlada 
troma i neznana ne ce il' prevec oteze. M. Pa- 
vlinovic razl. sp. 320. 

dj neiskusan. U rjecniku Mikalinu (im- 
peritus, — ado. neznano, imperite), u Belinu 
(inesperto) i u Bjelostjencevu (i:i]peritus, — adv. 
neznano, imperite). Kako neznani Ijepir taj na- 
lice zaradi svitlosti na plamen od svide. D. Ra- 
nina 103b. 

e) ne razabira se znacene u primjeru : Ali 
zlocesti i neznani, oJ sta ste se, rijeh, pripali ? 
(govori sultan svojim rdavim vojnicima). I. 
Gundulic 292. 

NEZNANAC, neznanca, m. ignotus, ignarus. 
a) neznan, nepoznat covjek. Izmedu rjecnika. 
samo u Stulicevu (homo incognitus, ignotus). 
Moglo bi (t. J. more) razdrijeti sva jedra u pece 
i mene zanijeti k neznaneem dalece. M. Vetra - 
nic 1, 174. Srce tko svoje neznancu otvori. 2, 
175. I neznanci dohrlit 6e. I. Dordic salt. 67. 
Poce mu tada govoriti covik neznanac, da ga 
pusti. A. Kafiic kor. 34. Putnici i neznanci ne 
imadu se niposto rediti. M. Dobretic 303. — 



nezxanbozac 



156 



NEZOCAN 



Ovamo ide va}ada i primjer: Nijesam stedio .... 
zivot moj, koji mi je bio mucen ot neznanca 
(iz pisma pisanoga g. 1770). Starine 10, 3i. 

b) onaj, koji ne zna, neznalica ; vidi 2 ne 
rnan pod b. Pjesni .... od neznanaca poharane, 
B ne]>oiD3tva izopacene. I. Guudulic 182. Kakono 
da bje§e od stvari nuznanac. B. Kasic nasi. xv. 
Ovo pisao je Focijo ne komu^odi neznancu, koji 
ne bi nista od ovih stvarih mogao znati, nego 
Bardi, koj; je ova znao. A. Kanizlic kam. 65. 
Kara ga kako neznanca sveti vandelista: neaci- 
eliat, quid diceret. A. d. Bella rsLZg. 180. Nije 
suda kriv, ako ai ti noznanac (nar. poslovicaj. 
Pravdonosa (1852> 10. 

NEZNAXBOZAC. neznanbosca, wi. isto sto 
veznaboiac f cidi tamo). 

NEZXANICA, /. a) isto sto neznane; samo u 
Stulicevu rjecniku (ignorantia, inconsiderantia). 
HaHina nepouzdano. — h) nepoznata kolicina (u 
vintftnatici); samo u Sulekovu rjefin. zn. naz. 
(Unbekcnnte. incognita, — neznanica jednacbe, 
die Unbekannte der Gleichung, incognita della 
equazione;. 

NEZNANIJA, /. coll. neznana vojska; kao da 
je to u pritnjeru (jedinom, sto se nasao) : Ako 
ne ces mene poalusati, udrice ti tuda neznanija. 
Nar. pjes. vuk 5 (1865), 506. Ispor. nevjerija. 

XEZNAXIK. wj. isto sto neznanac pod a. U 
rjecniku nijednom. Xeznanice, a kako je tamo? 
Osvetn. 1, 58. Ovamo ide valada i primjer: 
Mnogo izgubih i pod arest bih od neznanika 
(iz pisma pisanoga g. 1770j. Starine 10, 35. — 
Vise se primjtra nije naslo. 

NEZXAXOST, /. stane, kad se sto ne zna. U 
rjecniku Btlinu (ignoranza, incertezza), u Bjelo- 
stjencevu (ueznanost, neznane, inscientia, nesci- 
eu.ia, imperitia, ignorantia, incertitudo, liaesi- 
tautia), u Jambresicevu (inscientia, — u lat. di- 
}elu), u Voltigijinu (ignoranza, Unwissenheit) i 
u Stulicevu ogaorantia, inscitia, imperitia s na- 
znakom, da se nalazi u Mateica, ali u gradi za 
ovaj rjecnik sabranoj nije se iz toga pisca nasla 
nijedna potvrda). Sagrisenja mladosti moje i 
neznanosti moje ne uspomenuj (iz lat. delicta 
juventutis nieae et ignorantias meas ne meini- 
neris. psal. 24, 7). B. Kasic rit. 198. Pomankana 
me mladosti, Boze. digni a tve pameti i od moje 
neznanosti spomenut se^nemqj btjeti (iz i)sal. 
24, 7i. I. Akvilini 315. Negova ga neznaoost ne 
ogovara. A. Kadcic 281, Prisfeti Tomas svojom 
rajskom znanosti razcina u nasoj dusi sve ne- 
znanosti. V. M. Gucetic 155. Ginase se kod sva- 
koga priprost i pun neznanosti. P. Knezevic 
iiv. 28. A kakve \i\{h) fale dao pun buduci ne- 
znanosti V pis. 100. Sav covik jest izranen, u 
pameti po neznanosti, u voji po neprikladnoj 
jubavi. D. Rapid 67. Ovo jo oni dan, koji dize 
tmine od neznanosti i neumistva, a pokazuje 
svitlost od znanosti. J. Banovac razg. 72. Da 
judi bo|e rarumidn, da ne imadu ogovora od 
neznanosti. L. Vladmirovic 31. Od neznanostih 
mojih nemoj se spominati, Gospodine (iz psal. 
24, 7i. A. Kanizlic bogojubnost 217. Ovima ne- 
umitnojtt iliti neznanost jest pogibjiva. I. Veli- 
kannvic 1, 375. — Iz vremena poslije Stuliceva 
rjecnika nasla se samo potvrda: Neznanost po 
■krivj'ii, verschuldete Unwissenhoit. Jur. pol. 
term. 583. 

XEZNANSTVO (bice takac akc), n. isto .sto 
neznanost. Izmedu rjecnika samo u Stulicevu 
(ignorantia. inscitia, imperitia s naznakom, da 
se nalazi u Roze, ali u gradi za ovaj rjecnik 



sabranoj nije se iz toga pisca nasla nikdkva po- 
tvrda) i u Sulekovu nem.-hrv. (Unwissenheit). 
Ot seje rasohe zlaze tri kite .... prva jest grdo 
neznanstvo, druga jest ludost i bezumstvo .... 
Kolunic zborn. 215. Sfak je obranen od grijeha 
neznanstvom od te zapovijedi. B. Kasic zrc. 88. 
Od kud se vidi slipoca ni('70ova (govor je o 
grckim svestenic ima) i neznanstvo. A. Bacic 189. 
Dakle je ne (t. j. jubavi) pofalene uzrok ne- 
znanstva i slipoce. E. Pavic prosv. 1, 5. Stoji 
u ueznanstvu onoga, sto ima znat. J. Filipovic 
3, B41b. Duzan je povratiti scetu uzrokovanu 
. . . . oli po nepomji oli po bezumnosti oliti vam 
neznanstvu. A. d. Costa, 2, 75. Ako bi to ucinio 
po neznanstvu. M. Dobretic 49. Ko se god kalu- 
deri, kaluderi se ili iz neznanstva ili da mu je 
lakse zivitf. D. Obradovic ziv. 25. Posteno, ra- 
zumno i polezrio misliti, pak za atar glupomu 
neznanstvu i slepom sujeveriju ne govoriti .... 
ovo je protiv Jubovi. sov. 57. Grisi neznanstva 
jesu oni, koji po neznanu zakona Bozjega cine 
se. I. Velikanovic upuc. 1, 343. Koliki krstjani 
leze i smrde u neznanstvu veliku i tesku. 3, 87. 
Koji je rob svomu neznanstvu, svojoj sebicnosti 
i svojim opacinam. M. Pavlinovic rad. 6. Nasao 
sam se u smetni s moga neznanstva. 46. 

NEZNANE, n. nom. verb, pjrema glag. ne 
znati. U rjecniku Belinu (abbagliamento men- 
talej, u Jambresicevu (ignorantia, inscitia), u 
Voltigijinu (ignoranza, Unwissenheit), u Stulicevu 
(neznane, v. neznanost) i u Vukovu (Unwissen- 
heit, ignorantia). Ki sagrisuju za neznanje. Ber- 
nardin 12. Po nerazumu i po neznanju uciniste. 
N. E,anina 126b. Sto ce imane, gdi je neznaoe 
i nemila cud opaka? G. Palmotic 2, 128. Zasto 
sam sagresivao u neznanu. M. Radnic 328*. 
Doklegod je covik u neznanju ili u»sumni,hoce 
li negovo djelo biti zlo, ne ima ga cinit. I. 
Grlicic 184. Smutnu ovu zametnutu zarad ne- 
znana kanonah utisio je papa. A. Kanizlic kam. 
734. Ne cini iz zla srca, nego iz neznana. D. 
Obradovic ziv. 91. Da Rim|ani zbog svoga ne- 
znana nisu dostojni Solonovi^/i^ zakona. Vuk 
dan. 5, 86. Jer si svoju objubio majku u ne- 
znanu. Nar. pjes. vuk 2, 73. Da je sto pogrijesio 
u ludosti i neznanu. S. ^ubisa prip. 55. i t. d. 

NEZXATAN, neznatna (jamacnoje takav akc), 
adj. znaceiia protivna znacenu adj. znatan. Iz- 
medu rjecnika samo u Sulekovu nem.-hrv. (un- 
ansehnlich. unbedeutend) i u Fopovicevu (unan- 
sehnlich). Radna najneznatnijega tezaka doprinosi 
opcoj dobrobiti. M. Pavlinovic rad. 19. Koje se 
nijesu mogle predati kakvomegod siromasnom 
neznatnom vlastelinu. D. Danicic istor. 272. Sto 
je malen i neznatan, to bi mladozeni bila mana. 
Vuk u Ivekovicevu rjecn. 

NEZXATNOST, neznatnosti (s takvijem se 
akc. govorii, f. svojstvo onoga, sto je neznatna. 
Izmedu rjecnika samo u Sulekovu nem.-h.rv. i u 
Popovicevu (Unansphnlichkeit, Unbedeutenheit, 
Geringfugigkeit) i samo u primjeru: Fa nam se 
ovo staiie neznatnosti skoro dopadalo. Nov. srb. 
(1834) 101. Pokniski se govori i pise na pr. On 
u svojoj neznatnosti zivi zadovolno. 

NEZOCAN, nezocna, adj. odsutan. Samo u 
rjecniku Bjelostjencevu (nezocni, v. nenazocni; 
u istom rjecniku ima i adj. protiv noga znacena: 
zocen, praesens) i u Stulicevu (nezocen, v. oda- 
lecen s naznakom, da je iz Bjelostjenceva rjein). 
Bice, da z- stoji mjesto -vz-; ispor. u kajka- 
laca: zdignuti. zveliciti mj. vzdignuti, vzveli- 
citi; u stokavaca b- dakle upravQ bilo: neuzofian 
' prema kajk. novzocen. 



NEZOVNIK 



157 



NEZE, NEZELI 



NEZOVNIK, m. nezvan covjeJ:, gost. Samo u 
primjeru : I otvori nezovnikom vrata. O^svetn. 
4, 51. 

NEZRELCINA, m. suhonav covjek (kao da 
nije zreo?j. Govori se ii Vrbnikti (na Krku). 
Zborn. za nar. ziv. 5, 76. 

NEZRELTCE, adv. ne gledajuci, bez ohzira. 
Korijen isti, koji je u glag. zreti (t. j. gledati). 
Izmedu rjecnika samo u Vukovu (a izd. 1898 : 
nezrelice n. pr. otici, poletjeti, t. j. bez obzira 
s naznakom, da se govori u Boci). Omace Ma- 
rija nezrelice. S. ^ubisa prip. 65. Stade da bjezi 
nezrelice niz brdo. pric. 60. — Nalazi se i 
s glasom -d- izmedu -z- i -r-: Negdje za brdom 
nezdrelice pobjeze. V. Vrcevid niz 6. 

NEZRELOCA, /. isto sto nezreloit. Samo u 
Jambrcsicevu rjecniku (immaturitas). 

NEZRELOST, /. svojstvo onoga, sto je ne- 
zrelo; protivno: zrelost. Samo u rjecmcima, i to 
Mika(inu (nezrjelost, acerbitas, immaturitas), u 
Bjelostjencevii (immaturitas, cruditas), u Jam- 
bresicevu (immaturitas) i u Stulicevu (acerbitas, 
immaturitas, cruditas). 

NEZEEMICE, adv. isto sto nezrelice. Potvrde 
SH samo: Drusko izade nezremico. S. ^ubisa 
prip. 219. Neiremice, i;e gledajuci. L. Zore pa- 
letk. 110, 232. 

NEZREO, nezrela, adj., upravo partic. pret. 
zanijekani prema zreo ; onaj, koji >■ ije dospio do 
zrelosti. Pored nezreo nalazi se i nezdreo, i to 
u nekoliko dubrovackih pisaca pocevsi od G. 
Fabnotica, k toire u Matovica i a Grgura iz 
Varesa (vidi medu primjerima) ; jednu potvrdu 
za nezdreo tz xix vijeka vidi pod b, a. U rjec- 
niku Mikajinu (nezrilo, nezrjolo, |uto, trpko, im- 
maturus, crudus, acerbus; prema Int. rijecma 
trebalo bi da i hrv. rijeci stoje u muskom rodul), 
M Belinu (nezrio, acerbo, non mature), u Bjelo- 
stjencevii (nezrel, immaturus, crudus), u Jambre- 
stcevu (nezrel, immaturus, — adv. nezrelo, im- 
mature), u Voltigijinu (nezrel, nezrio, immatur >, 
agresto, unreif), u Stulicevu (nezreli, nezrio, 
nezdrio, acerbus, immaturus) i u V^ukovii (ne- 
zreo, unreif, immaturus, — nezdreo, vide nezreo 
s primjerom tz nar. pjes. vuk 1, 287 ; I tri dune 
nezdrele i s naznakom, da se govori osobito po 
zapadnim krajevima). 

a. u pravom smislu. Tezak . . . . ne hoce vik 
zita nezrila zbirati. D. Ranina 141b. Bo)e je 
obrati voce jos nezrilo negli ga drzati, cim bude 
pak gnilo. S. Gucetic Bend. 282. Blagovah ne- 
zreli plod. A. Gucetic roz. mar. 191. Nemoj se 
cuditi, zasto su jedan plod nezrio. M. Radnic 
2U6a. Od nezdrela vo6a trnu zubi. Poslov. danic. 
Kada se izazme vino iz grozdja nezrila. A. Ba- 
cic 309. Koja su zrna mrsava, nezrila i nezdrava, 
oua iz klasa . . . . ne izpadaju. I. Jablanci 67. 
Sok pastrica oliti grozdja nezriloga. M. Dobre- 
ti6 347. Onomu, koji jide grozdje nezrilo, trnu 
zubi. A. Tomikovic gov. 163. Otkinuce se kao 
s loze nezreo grozd. D. Danicic jov. 15, 33. 

b. u prenesenom smislu. 

a) cejadi nedorasloj. Dokle bi . . . . 
nezrilo dite uzreslo. I. T. Mrnavi6 osm. I'd. Ja 
sam dijete jos nezdrelo. G. Palmotic 2, 96. Za 
tuj jos boje uvjegbati razlike ine pridosoce jos 
nezdrele i neumjetne u zivjenu redovnickomu. 
I. Dordic ben. 29. (taj se primjer navodi u Be- 
linu rjecnika i postav]a se znacene: inesperto, 
t. j. neiskusan, — ali nije nuzno). Uzela si grdna 



rabra, i mladica i nezdrela. Nar. pjes. here, 
vuk. 244. 

b) vremenu, u koje je tko mlad, nedo- 
rastao. Dali ce rastavit dusa se od kosti u prvi 
moje cvit nezrele mladosti? D. Ranina Ilia. 
Dovedsi ju na izvrsnos, koliko mi od onijeh ne- 
zrelijeh. Ijeta bjese dopusteno. D. Zlataric v. 
Ah ne truui dni nezrele. I. Gunduli6 356. Jeli 
IjetH sva nezrela zrelom svijestim pridobio? G. 
Palmotic 3, 114'i. U godistim nezrelima zrelu 
pamet kazat uze. P. Kanavelic 381. Ki bi ktio, 
da ti skratim dni nezdrele. A. Gledevic 249*. 
Niti gleda (t. j. smrt) na godista, jesu 1' mnoga 
i nezrila. P. Knezevic pis. 93. Jos u nezrelijeh. 
godistijeh .... odluci. 1. Dordic ben. 13. To je 
zapovideno djacima .... nezrile dobi i neustano- 
vicenim u kriposti. I. P. Lucie bit. 21. 

c) cemu drugome, sto nije razvito, do- 
tjerano, kako treba. Zlo ti je mozjane nezrile 
imati. I. T. Mrnavic osm. 94. Primi |ubeznivo 
ova moja nezrila pjesamca. I. Zanotti en. 3. Do 
kijeh nasa ne dohita pamet slaba i nezrela. P. 
Kanavelic ^481. Nezrile si jos pameti. J. Kava- 
nin 88*. Sto bi nezdrela, nevjeSta pamet bez 
nauka? A. Kalic prop. 362. 

C. nezrela smrt, t. j. prerana. Da ne izgubis 
zivot i uezrilu smrt primes. F. Vrancic ziv. 43. 
Smrt nezrelu rajske vile groznijem suzam pri- 
povijeda. I. Gundulic 272. Kada se dogodi ne-. 
zdrela smrt }udma dobrijema. J. Matovic 374. 
iSiti nezrilom i nenadnom smrtjom pripusti me 
zgrabiti. G. Pestalic 34. Prija bise od nezdrile. 
smrti umoreni, negoli i malo poznavase Boga. 
Grgur iz Varesa 130- 

NEZUK, m. selo u Bosni u okruzju tuzlan- 
skom. Popis zit. bos. i here. 643. — Tamno kao. 
i Nezuke. 

NEZUKE, /. pi. selo u Bosni u okruzju sara- 
jevskom. Popis zit. bos. i here. 643. — Tamno 
kao i Nezuk. 

NEZVANCE, \ rtdy. nezvano, bez zvana, na 
NEZVANICE, / pr. doci kamo. Oboje samo 
u Popovicevu rjecniku (uneingeladen). 

NEZVANIK, m. onaj, koji nije zvan. Samo u 
primjeru: Kad bi nezvani vrsilac radio protiv 
gospodareve voje .... da na troskove takog ne- 
zvanika posao bude povracen u predasne stane. 
V. Bogisic zakon. 198. 

NEZVECAN, nezvecna, adj. onaj, koji je bez 
zveka. Samo u Stulicevu rjecniku (insonus, senza 
suono). 

NEZA, /. zensko ime u kajkavaca pokraceno 
od Agneza (vidi tamo). 

NEZALOST, /. stane bez zalosti. Samo ii 
Jambresicevu rjecniku (indolentia, — u lat. di- 
jelu). 

NEZALOSCEI^E, n. nom. verb, prema glag. 
ne zalostiti. Samo u Jambresicevu rjecniku (ne- 
zalostene, indolentia, — u lat. dijelu). 

NEZAl^ENE, n. nom. verb, prema glag. ne 
zaliti. Samo u Jambresicevu rjecniku (nezalene^ 
indolentia, — u lat. dijelu). 

NEZAMORAN, adj. onaj, koji je bez zamora. 
Samo u Stulicevu rjecniku {samo adv. nezamor- 
no, sine strepitu). 

NEZDRIilBAN, nezdrebna, adj. onaj, koji je 
bez zdrijeba (t. j. bez dijela). Samo u Stulicevu 
rjecniku (nezdreban, v. bezzdreban). 

NEZE, NEZELI, isto sto nego, negoli; vidi 
kod nego. 



NEZELIV 



158 



1. Nl 



NEZELIV, adj. onaj, koji se ne moie ze}eti. i 
Sanio u Stulicecu rjecniku (nezeliv, v. nepo- j 
2udiv). ' 

NEZE^^A, /. upravo: ono, sto se ne zeli. \ 
SatHO u jedrioj kiiizi na dva mjfsta ; na prvom \ 
je znacene : strasan covjeh, — na drugome: mu- j 
ka. Takova smradna nezeja i takov nemilostiv ■ 
silnik (govur je o kra(u Antiohu Kpifanu) ima ' 
za kip poslidne giiusote izabrati se. Proroci 218. j 
Prodikati, uciti, crikvi sluziti jest jedan velik 
trud i nezeja. 224. 

NEZE^iAN", ndj. upravo: onaj, koji se ne zeli. 
6'awio u jednoj ktiizt, u kojoj se torn rijecju pre- 
vodi n*'m. feindselig. Za voju velikoga aagrisenja 
tvoj^a i veliko nezelne idolatrije tvoje (iz nem. 
um deiner gro^^sen Missethat uud um der gfros- 
sen feindseligen Abgotterei willen. hos. 9, 7). 
Proroci 5»iO. I jos 03taje nepravadno blago u 
kuci nepravadnoga i nezejna laajahna epha (iz 
nevi. nocb bleibt unrecht Gut in des Gottlosen 
Hause und der feindselige geringe Epha. mich. 
a, lOj. 28H. — Xe razabira se znacene u pri 
vijern (na mjestu, koje nije prevedeno) : Da tuje 
i neznane rici i imena neze|na clovika u itanju 
ne ucine ili da mu v razumu ne pace. 6. 

NEZEXAT, adj. onaj, koji nije ozenen; samo 
« primjeru: I nezonati (stamp, ne zenati) mogu 
na ova dostoinstva dodi. D. Obradovic ziv. .55. 
Jamacno iz rtis. pridjei^a istoga znacena neaie- 
Haxt. 

NEZENIDBA, /. stane onoga, koji nije oze- 
nen: protivno: zenidba. Izmekif rjecnika samo u 
Stulicccu (nezenitba, v. neozenene) i samo u 
jednuga pi^ica. Da u nezenidbi stoji velika sve- 
tiria. D. Obradovic ziv. 53. Odavde su proizasli 
postovi, nezenidbe, pu3tinice3tva i odricanija 
mira. sov. 74. 

NEZENAK, nezenaka, m. onaj, koji ne ce da 
86 zeni, nem. Hagostolz. Govori se ii Sarajevu. 
B. Sarmin rad jug. akad. 121, 208. Isti je zabi- 
\ezio i primjer iz nar. pjesme bosanske: Dacu, 
brate, jadno mi bosije al' junaku ali nezenaku. 

1. NEZIC, m. prezime. Imenik (1906) 447. Bice 
itvedeno od zenskog imena Neza. 

2. NE^l6, m. ime bi^ki. Narcissus. B. §ulek 
im. fu toj knizi stoji jos i: nekakva trava s na- 
znakom, da se govori u Istri). Narcisse u Popo- 
vicevu rjecn. — Tamno. 

3. NEZIC, n». neka bolest; samo ti primjeru: 
Komu neii6 udi . . . . lijek je. M. Pelegrinovic 
199. Jamadno je ista rijec, koja i nezid, nezit. 

NE^ID, m. neka bolest u glavi. Nezid ide pu- 
tem; srnte ga andeo Gavrilo i upita: ,,Kud ides, 
NezideV" Idem u covekovu glavu, da ja svakom 
mukom mu6im ! .— „Ne mozes tamo ici, ve6 idi 
u vodu." Nezid re6e: ja cu iz vode u ribu, iz 
nbe u travu. iz trave u svinsku surlu ; svinu 
ce pojesti covek, pa 6u opet otidi u nega {u 
basmt). .M. D. Miliievic ziv. srb.^ 314 (navodi se 
t stara crkvena molitva, iz koje je basma posta- 
la: I M toj molitvi se .Nezid' spomine kao ce- 
lade). U Vrbmku (na Krku) nezid zovu nekakav 
eao, crn prist na cefadetu. Zborn. za nar. iiv. 
5, 204. — Jamaino je ista rijec, koja i nelit, 
samo je nejasno -d. 

NEZIDOVICINA, /. u Vrbniku (na Krku) 
govore u istom znacenu, sto ga ima rijei nezid. 

NE^ILAV, adj. onaj, koji je bez zila: pro- 
tivno: zilav. Samo u rjecniku Belinu (senza 
nervii i u Stulicevn (enervis). 



NEZIT, 7/j. bolest plamenik. Samo u rjecniku 
Sulekovu nem.-hrv. i u Popovicevu (Blasenroth- 
lauf). Na pocetku je rijecca ne, a zit je od 
istoga korijena, koji je u ziv, zivjeti, zivot, i po 
tome nezit upravo znaci tesku bolest, koja ne da 
covjeku zivjeti. Pored nezit nalazi se i nezic, 
nezid. Ispor. ces. nezit i nezid (prist), po]. niezyt 
i niezyd (kihavica, nazeba), rus. HeacMTi> (jadan, 
cemeran zivot, kubura). Misli se, da se rijec 
nezit sacuvala iz negdasnega bogomilskog vjero- 
vana; vidi u M. Murka, Geschichte der alteren 
siidslavisphen Literaturen, 87. 

NEZITAK, uezitka, jh. nemir, t. j. nemio, zao 
zivot (ispor. rus. HeiK^Tt kod rijeci, koja je pred 
ovom). Jedna druzba aliti jedan konsiluk aliti 
jedua mahala aliti obitio u jednoj kuci. U .«tve 
ove stvari kako uljeze nemijer, nezitak i nepo- 
sluh, svekoliko se brzo smakne. M. Divkovid 
bes. 300. Govori se u Stonu, na pr. Otkad je 
dosla doma, udario nezitak u nu. M. Milas. 
glasnik zem. muz. 8, 539 (zabilezio pored zna- 
zena: nemir jos i: napasnik, vrag). 

NEZIV, adj. onaj, koji je bez zivota; pro- 
tivno: ziv. Izmeda rjecnika samo u Bjelostjen- 
cevu (neziv, nezivuci, inanimus) i u Voltigijinu 
(inanimato, unbelebt, leblos). Da ne dahcu, ne- 
zivi 3U. J. Kavanin 533b. Poticuci sebe s kojim 
orudjem nezivim. A. Kadcic 536. 

NEZIYOTAN, adj. onaj, koji je bez zivota; 
protivno: zivotan. Izmedu rjecnika same u Mi- 
kalinu (ali ne na svome mjestu po azbucnom 
redu, nego na str. 598*1 ; stvar nezivotna, koja 
ne ima dusu, inanimus) i samo u primjeru: Iste 
stvari nezivotne i smrznute u sebi na posluh 
pritezase. I. Dordic ben. 114. 

NEZMAHAN, nezmahna, adj. isto sto nete- 
can; protivno : zmahan. Samo u Bjelostjtncevu 
rjecniku (nezmahen, insipidus, — nezmahea clo- 
vek, trico). 

NEZMAHNOST, adj. svojstvo onoga, koji je 
nezmalian. Samo u Bjelostjencevu rjecniku (ne- 
zmahnost, v. netecnost). 

NEZUDAN, nezudna, adj. onaj, koji ne zudi. 
Samo u Stulicevu rjecniku (nezudan, v. nepo- 
zudan). 

1. NI, enkl. dat. i akuz. pi. zamjenice 1 lica 
mjesto nam, nas ; u staroslov. jeziku je za aba 
padeza ny. Danas se ni kao akuz. nigdje u 
narodu ne govori, vec mjesto nega u Crnoj Gori 
ne (vidi 1 ne), a kao dat. samo u juznijem 
krajevima. 

a) dat. pi. Izmedu rjecnika samo u Vukovu 
(ni statt nama oder nam [dat. v. mi] ; Da ni si 
ti ziv I Tamo su ni nasi gospodari; ovaj drugi 
primjer je iz nar. pjes. vuk 2, 499). Da ni po- 
moze. Dec. hris. 53. Oa ni je Bog dao za zdravje 
tila. JS'auk brn. 29b. Da ni gospodini Bog .... 
pomoze nasega duhovnika, koji ni je jutros 
pojao leturdiju (u napijanu). Nar. pjes. vuk 1, 79. 
Da ni bude vazda na pomoci. 1, lii3. Pa kako 
ni, moj brate, rasude. 2, 126. Sacuvaj ni, Boze, 
gospodara! 3, 72. No ni podaj vojsku i topove. 
4, 111. Vise potvrda, i to iz isprava xiii — xvi 
vijeka vidi u Danicica istor. obi. 219. — Poradi 
stiha mjesto ni nalazi se n' u primjeru: Ulozise 
n' Brda svakolika. Nar. pjes. vuk 4, 111. 

b) akuz. pi.; samo u dvije dubrovacke isprave 
XIV vijeka. Da ni ubiju vise pisane kletvi. Men. 
Serb. 216. S vama imamo uvetb, da ni ne usi- 
lujete. Spom. sr. 1, 9. 



2. Nl 



159 



3. NI 



2. NI (jamacno je takav akc.J. 3 l. sing, mjesto 
nije (lat. non est). Najvise se potvrda naslo iz 
cakavskoga govora; vidi kod jesani na str. 607* 
2)0d b i u Danicica istor. obi. 272. Vase tozi ni 
(u ispravi bosanskoj iz pocetka xv vijeka). Mon. 
serb. 255. Broz mene ni Boga. Bernardm 6. 
Nistar ni vridna. IS'arucn. 59b. Ako tijii trudao 
P. Zoranic 23. Da im ni razumil. S. Budinic 
ispr. 35. Nas jazik, koji ni mani . . . . od ostalih. 
F. Vrancic ziv. 4. Ni stvari, ka tako prigibje 
clovika. F. Glavinic cvit xvii. Ni bo nijedna 
stvar neuzmozna Bogu. B. Kasic is. 90. Svaki 
clovik ili je ili ni krsten. A. Kadcic 111. Oaa 
ni dala. Nar. prip. mikul. 1. Sikira malo da ni 
prosla. 54. Oca ni bilo doma. 88. Svi su ti pri- 
nijeri iz proze; podosta ih se nalazi u stihovima, 
na pr. D. Kahina 25a. 37b. p. Hoktorovic 15. 56, 
M. Drzic 4, D. Barakovic vila 178. 306, I. Gun- 
dulic 107. 128, P. Vitezovic odi}. 75, J. Kava- 
nin 208*. 240*. Jamacno je samo poradi stiha 
ni u primjeru : To ni nacin dicu odC/!.jraniti. M. 
A. Re}kovic sat. 43. — U Velikanovica upuc. 
nalazi se ni mjesto nije nekoliko puta, alt samo 
ispred rijecce se, na pr. Ni se nahodio svrhu 
zemje. 1, 45. Eazglasivati ni se strasio. 1, 285. 

3. NI, conj. nee, neque. Sto se akcenta tice, | 
vrijedi za ovii rijeieu isto, sto je receno za ri- 
jeccu i (vidi 2 i u pristupu), dakle na pr. brat 

ni sestra, otac Ini mati, ni dan ni noc i t. d. 
Nalazi se i u drugim slav. jezicima, a iz drugih 
indoevr. jezika odgovara slavenskome ni lat. ni 
(ne, da ne), lit. nei (7ii, niti). U svijem rjecni- 
cima: u Vrancicevu (nee), u Mikalinu (ae, non, 
nee, neque ....), u Belinu (ne), u Bjelo- 
stjencevu (nee, neque, non ....), u Jatnhresicevu 
(neque, — u lat. dijelu), u Vultigijinu (ne, non, 
nicht, nein), u Stulicevu (uec, neque), 11 Vukovu 
(weder — noch, nee : Ni kud majci, ni kud u 
devere. Ni luk jeo ni nim mirisao, — auch nicht, 
nicht einmal, nee; nema ni jednoga, — ima i 
ni malo, gar nichts, plane nihil) i n Danicicevu 
(neque s potvrdama od svrsetka xii vijeka do 
xvij. 

a. ni prema sastavnotn (kopulativnom) i 
ispor. imam brata i sestru: nemam brata ni 
sestre; — ludi cuse i vidjese: Judi ne cuse ni 
vidjese i t. d. 

a) jedno samo ni. 
aa) medu dva glagola, koji su u pre- 
dikatu. 

aaa) prvi je glagol zanijekan, drugi 
nije. Ne jarostiju tvojeiu oblici me ni gnevom 
tvojim pokazi me. Korizm. 17*. Nistar ne mo- 
gole ni smise zidati. Proroci 217. Tebe |uveno 
ne slnzih ni slavih. N. Dimitrovic 55. Ja vec 
nijesam moj ni ufam vik biti. N. Na|eskovic 1, 
178. Ne sumni ni scijeni, da .... I. Guudulic 189. 
Ne zapus6am ja tebe, sinko, ni te ostavjam. F. 
Glavinic cvit 269b. Segaj skupa nabunena ne 
bojmo se ni strasimo. G. Palmotid 1, 58. Dru- 
gomu ne cini ni zeli. P. Posilovic cvijet 41. 
Da ne pozudi ni ucini. 1. Nenadic nauk 96. 1 
brat brata ne vodi na sudu ni ga muci mukah 
pred Turcima. Nar. pjes. vuk 2, 6. Ne kvarite 
carevih gradova ni sa carem zamecite kavge. 
4, 150. Nemoj sasvijem pozeti hive svoje ni 
pabirci po zetvi. D. Danicic 3 mojs. 23, 22. 
1 t. d. 

bbb) ni jedan ni drugi glagol nije 
zanijekan. Bez ploda sam udove dni me trajem 
ni za zivot .... hajem. I. Gundulic 68. Donijeh 
cam glavu ubijena protivnika ni u dostojnu 
primih daru cas podobnu za bojnika. 485. Malo 



za rug haje opceni ni o pogubnom misli boju. 
G. Palmotic 1, 133. Nevojan ce sved padati ni 
ce modi teska kopja u desnici uzdrzati. 1, 210. 
Ali je on zanimio ni moze rici izgovoriti. A. 
Kadcic 132. 

Ccc) oba su glagola zanijekana. Kruha 
ne cu jesti ni vina ne cu piti. Zborn. fl520) 44. 
Ter ne bih mislila ni u misleh ovakoj sad ne 
bih cvilila. M. Vetranic 2, 314. Bog nije nikad 
dopustio ni dopustiti po nijedan nacin ne more. 
I. P. Lucie razg. 94. Tvoja me Mara ne slusa 
ni moga sjeta ne prima. Nar. pjes. petr. 1, 57. 

hb) medu drugim rijecima, koje mogu 
biti i glagolski oblici, ali ne u predikatu. 

aaa) zanijekan je predikat. Od tuja 
ni od zla dobitja nima se ciniti almustvo. Na- 
rucn. 93b. Koze ti ni krave pomusti taj ne 6e. 
N. Najeskovic 1, 184. Sto nije nikada cuveno 
ni vidjeno od pocela svijeta. M. Divkovic bes. 5. 
Nije u pojskoj zemji toga mjesta mala ni velika, 
ko . . . . I. Gundulic 440. Jedno ni drugo ne ce 
imati svrhe. I. Ancic vrata 102. Imate otici u 
mista, u ko\i(h) no mozete nikomure nauditi ni 
Ikoditi. L. Terzic 287. Koja mi pribrojiti ni do- 
segnut ne mozemo. J. Filipovic 1, 29b. Zasto 
ne prignu se na molitve ni na poste. M. Zoricic 
osm. 23. Iza casa strahovitoga nase smrti nije 
kud ni kamo. B. Zuzeri 21. To ne bila dva bora 
zelena ni med hima tankovrha jela. Nar. pjes. 
vuk 2, 14. Ne ces izic ni izvest devojke. 2, 147. 
Nemam ovde vina ni rakije. 2, 481. Vec ne mn- 
rete hodit ni ocu pod. Nar. prip. mikul. 15. 
i t. d. 

bbb) zanijekana je pred ni druga 
koja rijec u recenici, c. ne predikat, obicno ona, 
koja stoji tik pred ni. Videhb mnoga nezapisana 
ni uzakohenbna. Dec. hris. 63. Svak mu mogase 
rijeti psost i sramotu .... bez nijedne pijene ni 
osudenja. Zborn. (1520) 13*. Slisimo, da je nev- 
zmozno bilo red dati ni uciniti do sada fiz xvi 
vijeka). Mon. croat. 216. Besjede cihahu bez 
nijednoga uresa ni dike od rici. D. Kahina vi*. 
Ki ne znav ni hteci pade u zlo. M. Bunid 8. 
David ne znadudi za hegovu zlodu ni odluku. 
A. Kacic kor. 203. Mojsije osta ondje cetrdeset 
dana hjeba ne jeduci ni vode pijudi. D. Danicid 
2 mojs. 34, 28. 

ccc) ni stoji u zavisnoj recenici, a u 
glavnoj je predikat zanijekan. Ne dase do danas, 
pocinut da mogu najmahi hip ni cas. N. Na- 
|eskovic 2, 84. Platu ne gledam da mi das u 
srebru ni zlatu. 2, 125. Ere se ne zgodi, da se 
ja neharan tac vrijednoj gospodi ukazah nod ni 
dan. M. Bunid 5. Ne znam jadna, cijega sam 
roda ni plemena. Nar. pjes. istr. 1, 21. 

ddd) iza ni dolazi koja s rijeceom 
4 ni slozena rijec. Sa mnom k hemu pojte ni 
se za to nistar bojte. P. Hektorovic (?) 130. 
Neka se ne misaju izprazna govorenja ni nistare 
drugo, sto nije pristojno. M. Bijankovid 114. 
Da ga ne cu u nicemu poslusati ni mu dati 
odgovora nikakva. L. Terzid 43. Da ga ne imate 
muciti ni nikakve mu skode ciniti. 276. 
cc) ni u privezanim recenicama. 

aaa) predna je recenica zanijekana. 
Ne znalo carbstvo mi, ni mi ste kazali (iz xiy 
vijeka). Mon. serb. 175. Ne znas, ca je tuga ni 
sceta ka je stvar. P. Hektorovid 5?. Ako li re- 
cene otajnosti ne bi mu veoma ugodne bile, ni 
bi mogao bogojubno molitvu govoriti. A. Gu- 
cetid roz. jez. 23. Zivi jezik vik izredi ne ce 
gorkos take stete, ni Judska ce kad doseci ni- 



3. NI 



160 



3. NI 



jedna pamet. J. Kavanin 426a. Xe imam straha 
vec u boju ni me usravja ijedna sila. P. Sor- 
koSevic 588*. Od kako je Erde} postanuo, uije 
taka trg:ovina dosla, iii vidismo lepspga trgovca. 
Nar. pjps. vuk 2,639. Ali kola nikakvoga nema, 
ni veseja imahu devojke. 4, 158. 

hhb) predna recenicn nije zanijekana. 
I joster je duh u nami, ui nam puca od bolesti 
tvrdo src-e, tvrdi kami ? I. Gundulic 26S. Kudi 
jasen, brijes siroki . . . . i bras davni tu se usta- 
ra, ni im je nigda sila prijeka naudit mogia od 
vjetara. 402. Krunoslava naprijed hodi, ni ju 
poguba nije'lna strasa. 471. Ovi vitez .... tvoju 
lijladus 3travi i zani, ni ti ckvrnis tvojijeh dika, 
paeek se imas rijet hvajena. G. Palmotic 1, 42. 

b) dva ni Hi rise. I ta sluzba stoji prama 
sastavnum (kopulativnom) i, kuje, ako se dvoje 
\ma vezati, muze stajati pred jednim i pred 
drugim, na pr. imam i brata i sestru, — Judi i 
cu§e i vidjese; tako se maze uzitnati i ni: ne- 
mam ni brata ni sestre, — Judi ni case ni vi- 
djote. Ako se inia vezati troje Hi vise, onda i 
moze, all ne mora stajati i pred prviin, na pr. 
imam i brata i sestru i sina Hi: imam brata i 
sestru i sina; tako se moze uzimati i ni: nemam 
ni brata ni sestre ni sina, — Hi: nemam brata 
ni sestre ni sina. 

(laj ni veze rijeci. 
ana) veze glagole. Kud^ se ni ore ni 
kosi, tozi v'se planina. Dec. hris. 43. Ni zudu 
ni zeju na svitu vik inoj. D. Kanina 14b. Zatoj 
ni se mogose ni umjese . . . . ustrucat. B. Gradic 
djev. 27. Toj meni nistore ni daje ni odnosi. 
r. Hektorovio .55. Xi mogu tej stvari ni umijem 
sudit ja. N. Najeskovic 1,211. Ja ni vam mogu 
ne ugodit ni sam debar pisalac ni mogu svim 
zadovojno u6iait. M. Drzic 3. Ni nas smeta ni 
poraza vruce ufanje, strab ledeni. I. Gundulic 44. 
Ni je moze ubititi ni jqj moze nauditi. Nar. pjes. 
bog. 102. Joram na dusi grib imade, od kojega 
se ni tuguje ni place. I. P. Lucie razg. 129. 
Ni se kaze priklonita ni se obola moze rijeti. 
P. Sorko6evic 589a. O ruzice, o zalosti moja! 
ni te berem ni te dragu dajem. Nar. pjes. vuk 
1, 344. Ni sam bio ni sam je prosio. 2, 530. 
Ni se mice ni se od ne plaSi. 8, 359. Dode Jo- 
van krstitoj, koji ni jede bjeba ni pije vina. Vuk 
luk. 7, 38. Ni sve gore posijeci ni bez drva 
doma dodi. Nar. posl. vuk 222. 

bbh) veze druge rijeci, koje mogu biti 
i glagohki oblici, ali ne u predikatu. 

('■) predikat je zanijekan. Da mu se 
ne uz'me ni ot go.spodstvujustibb ni od igu- 
meni.. De6. hris. 68. Toga ue zna moj muz ni 
sin ni blizike. Korizm. 30b. JVi od ozure ni od 
Simon ije ne more se ciniti almu§tvo. Narucn. 
93''. Ne da mi ces moja ni vele ni malo prijati 
pokoJB. M. Vptranic 2, 136 Ta rika ni kraja ni 
konca nima. Starine .3, 297. Ka ne gledas ni 
razloga ni zakona. I. Gunduli6 220. Nijesmo 
imali . . . . ni bolega zatocnjka ni jacega voje- 
vode ni vitrza vrjednijega. G. Palmoti6 1, 362. 
Neka se nitko, ni star ni mlad ni siromaf/»; ni 
bogat ogovoriti ne more. F. Lastric ned. 229. 
Kano da ne ima svrbu nib ni Boga ni crkve. 
B. Leakovid gov. 41. Nemao se 6im pokriti, ni 
sebe ni zene ni deteta kod sebe. Nar. pjes. vuk 
1, 89.^ Nije blago ni srebro ni zlato. 1, 222 » 
3, 545. Nije mene sto do tebe ni do tvoga vrana 
kona ni do tvoje britke sabje ni do tvoje mile 
brace ni do tvoje drage sele. 1,307. Moj te rod 
ne Jubi, ni ouc ni majka ni brat ni sestrica. 1, 438. 



Da ne kriva ni tamo ni amo. 2, 248. Nijesam sfr 
joste ozenio ni devojke za se isprosio ni devojci 
dao vjere tvrde. 2, 592. Ne dadu ti grosa ui baraca 
ui ikakva treceleva carskog. 4, 484 i t. d. — 
Iza poslednega ni moze stajati koja s rijeccom 
4 ni slozena rijec. Ne trebe ni mojemu detetevi 
ni mojemu unucetevi ni mojemu rodimu ni ino- 
mu uikomure (iz svrsetka xii vijekaj. Mon. serb. 6. 
Nemoj kretati glavom ni rukami ni nogami ni 
nijedoom stranom od tijela. Zborn. (1520) 24*. 
Ni kraja ne viju greduca ni nijednogo inoga. 
."^. Koz icic 57a. Koga ni dug put ni vrijeme ni 
ina nijedna stvar na svijeti nije .... mogla izet 
joj iz pameti. I. Gundulic 415. Nemoj ni ti ni 
tvoji redovnici ni cstali krscani bizati nikuda. 
Norini 25. 

,'>) predikat nije zanijekan. Sta sli- 
seci petje ni piju6 ni jiduc. Korizm. 28*. Ni 
smrt ni zivot ni anjeli ni visota ni propast ni 
ina stvorenja mogu me odluciti od |ubve (iz lat. 
neque mors neque vita neque angeli .... neque 
creatura alia poterit nos separare a caritate. 
rom. 8, 38). 54b. Ni dipli ni tvoj glas zadava 
strab meni. I. Gundulic 138. Od koga ni smrt 
ni zivot razdili me u vike. F. Glavinic cvit 412^. 
Nastojimo ni s misju ni s ricju ni dilom Boga 
ne uvriditi. J Banovac razg. 79. Da ni s ricma 
ni z dilom ima uvriditi .... Jakova. A. Kacic 
kor. 33. Da bi ni vidili ni slusali ovake strasne 
stvari. J. Rajic pouc. 1, 17b. Ni mi j' malo izest 
ni popiti. Nar. pjes. vuk 2, 94. Grahovo bilo je 
otprije sasvijem ni tursko ni crnogorsko. Vuk 
nar. pjes. 4, 458. Ni meguci od snijega i vjetra 
gledati ni poznajuci mjesta pod snijegom izgubi 
put i umre od zime. rjecn. s. v. pomesti se. Ni 
ocevi nasi ni mi mogosmo ponijeti. d. ap. 15, 10. 
Ondi se je sagubila mlada ni od rane ni bolesti 
teske. Nar. pjes. istr. I, 15. — Ooamo idu i 
primjeri: Ke mi je dal . . . . i k tomu jednu 
kobilu ni najboju ni najgoru (iz xvi vijeka). 
Mon. Croat. 258. Gospodin . . . . ni mrtav ni ziv 
pada prid noge B. D. Marije. M. Zoricic zrc. 93. 
Bivsi i ja u recenom .... ratu s ostalima ni 
prvi ni poslidni, ni najboji ni najgorji. M. A. 
Eejkovic sat. 7. — Ovamo se mece i primjer, 
u kojemu je prvo ni rdavo uzeto: Tada ni 
biste poznavali Boga ni Isukrsta ni svete (tre- 
balobijda mjesta prvog ni stoji ne). I. P. Lu6i6 
razg. 112. 

hb) ni veze recenice. Oko ne vide ni 
liho slisa ni na srce more priti. Korizm. 28a. 
Tako i Ijekar .... ranu odkrije . . . . ni ga smuda 
ni ga trudi, sto necisti crv izije. I. Gundulic 218. 
Ni ga ubostvo sramno smeta, slaba nemoc ni 
ga krsi. G. Palmoti6 1, 146. Ni trgovci mi ne- 
znani, ni ti jesi djevojcica. 1, 165. Ni ga jeda 
orli (ni gavrani), ni ga gaze koni (ni iunaci). 
Nar. pjes. 2, 324. 

c) ni pomijesano sa niti (nit'). 

(1(1) u vezanu glagola; oba su glagola 
bez negacije (Hi su svi bez ne, ako ih je vise). 
Citovata neg ostavi, nit ga rani ni oboli. D. 
Barakovic jar. 34. Malo se od tega bajase, ni 
sto govorase niti se . . . . digase. P. BakSi6 5. 
Nit znade ni umide, zasto. J. Banovac pred. 8. 
Niti si se pripravio ni promislio ni tvoje svisti 
i duse iskusao. F. Lastric od' 74. Ona niti umira 
ni more umriti. 373. Isukrst niti je bio grisnik 
ni sagrisiti mogao. ned. 135. Da nit sto vidi ni 
cuje. D. Obradovic sov. 108. Niti kog znadem 
ni poznajem. Nar. pjes. vuk 1, 140. Kako jesi 
zlato isprosio, niti vodis ni odgovor dajes. 2, 595. 
Nigda ti se potuziti ne 6u, nit cu moju vjera 



3. NI 



161 



3. NI 



pohuliti ni Hristovi zakon izgubiti. 2, 614. Ni 
pjevaju niti puskaraju. 3, 484. Niti spava ni se 
razgovara, niti klana ni avdes uzima. 4, 79- 
Boj cinise tri bijela dana, ni prestase niti sna 
imaSe, ni sjedose ni (■/t)Jeba jedose, nit' stadose 
niti vode pise. 4, 244. Svi mu se redom zakunu, 
ni da su jo ukrali niti da znadu za kozu. Nar. 
prip. vrc. 145. 

bb) u vezanu drugijeh rijeci. 

aaa) predikat je zanijekan. Ni ovi 
niti" drugi ovim prilicni razlozi nisu mogli uvesti 
potribe. F. Lastri6 test. 40*. Ja nisam Mesija 
nit' Ilija ni drugi prorok. od' 160. Biti ce u 
smetni nigda prije niti videnoj ni cuvenoj. 291. 
Moja nedra ne mirisu niti dunom ni nerancom, 
niti smijem ni bosijem. Nar. pjes. vuk 1, 407. 
Nikad ti se ozeniti ne cu ni devojkom niti udo- 
vicom. 1, 472. Ne mogu ti poslovati, sine, ni po 
belu dvoru posrtati niti tvoje goste privatati. 

2, 490. Ovde nema u nasim Brdima ni devojke 
niti udovice. 3, 89. Nista nije vezir ulovio, ni 
jelena niti kaurina, ni kosute niti kaurkine. 

3, 342. Ne dirajte u nihove crkve ni u zakon 
niti u postene. 4, 134. Ni jedan se od nih ni 
odijelom ni zivjenem niti ikakijem osobitijem 
pravom ne razlikuje od ostalijeh Crnogoraca. 
Vuk kovc. 12. Te se ni 6ekic ni sjekira niti 
kako orude gvozdeno ne cu u domu. D. Danicic 
1 car. 6, 7. Ni Vladimira niti ikoga drugoga ne 
ce svjetovati. istor. 26. 

bbb) predikat nije zanijekan. Niti je 
ov sagresil ni roditeji negovi. Ant. Dalm. nov. 
test. 1, 146b (ioan. 9, 3). Niti moze .... imati 
koji ogovor ni biti sjjasen. S. Badri6 pr. nac. 13. 
Utisenja niti nahodi na zemji ni s nebesah. F. 
Lastrid test. 107a. j^iti se boje Boga ni stari- 
jega. ned. 307. Drugi su duzni dostojanstvo ni- 
(Ajovo stovati niti motreci djela n\(h)ovi(h) ni 
zivota. 346. Nit' je mira ni polascice. A. Ka- 
nizli6 utoc. 126. Niti ce lupezi ni lakomci ni 
priuzimaoci kra}estvo Bozije posidovat. J. Ba- 
novac razg. 32. Kako Bog niti je mogo biti mu- 
cen ni umrijeti. I. Nenadic uauk 69. Niti mogu 
vise odgovarati ni suprotiviti se. M. Zoricic 
zrc. 110. Nit' sam mlada ni odvece stara. Nar. 
pjes. vuk 1,526. Nit' ulovi srne ni kosute. 2, 51. 
Nit' se vidi nebo ni zemjica. 3, 270, Ostade mi 
u dvoru |ubovca ni Jub|ena niti milovana, ni 
karana niti svjetovana. 4, 20. Nasi stari . . . . 
niti su bili gori ni ludi od nas. Vuk pis. 29. 
Niti zakonu jevrejskome ni crkvi ni cesaru sto 
sagrijesih. Vuk d. ap- 25, 8. 

cc) u vezanu recenica. Niti grmi nit' se 
zemja trese, ni se bije more o mramorje, ni se 
biju na PopinafA; vile. Nar. pjes. vuk 3, 357. 
Nit' pucaju zadarski topovi, ni duhaju primorski 
vjetrovi. 3, 492. Vidi, da niti ko dolazi ni se sta 
gotovi. Nar. posl. vuk 199. 

b. ni prema i, kad znaci isto sto: takoder 
(lat. etiam, nem. auch); vidi kod te rijeci na 
sir. 76la pod 4. Nitkore li te ne osudi? . . . . 
ne cu te ni ja osuditi. Bernardin 51. Koji ne 
umije sebje zapovidjeti, ne moze ni drugomu. 
Zborn. (1520) 2a. Nije dostojno, da ni on mozi 
nikomure nike sile .... uciniti. Statut po}. 291. 
Ako kuce ne imas, ni Isukrst je nije imao. M. 
Divkovic nauk 24*. , Ako budes ti umriti, ni ja 
vece zivjet ne cu. G. Palmotic 2, 119. Ni ja ni- 
jesam glave na trnu nasao. Poslov. danic. Tako 
oi ti nigda ne bi casna bila (ni ugodna). A. 
Kacid razg. 3. Ni ja ne velim, da ... . more. 
F. Lastric ned. 169. Ne bi vajala pokora ni 
onoga, koji bi samo srcem zalio. B. Leakovio 
VIII 



gov. 81. Ni tamo ti lo§e biti ne ce. Nar. pjes. 
vuk 2, 237. Al' ni nojzi zao ne ucin'te. 2, 576. 
Ni u torn se ne daj prevariti. 3, 386. Ni stari ti 
cetovali nisu. 4, 168. Ta nijesam ni ja od ka- 
mena. 4, 319. Nemamo nikakva posla ni kod 
kuce. Nar. posl. vuk 31. i t. (l. — Ovamo pri- 
staje i primjer: Ne stekla, Mare, srecice, kolik 
ni paun kucice ! Nar. pjes. vuk 1, 383. — Poradi 
stiha ne stoji ni na pravome mjestu u primjeru : 
Kad nema Ane Anice, neka ni nema Marice 
(mjesto: neka nema ni Marice). Nar. pjes. vila 
(1868) 375. 

c. ni se uzima za lat. ne — quidem, nem. 
nicht einmal, kad se u misli ima: nije ni to, a 
kamoli drugo sto Hi: a kamoli vise. Ponajvise 
u recenicama sa zanijekanim glagolom, vrlo 
rijetko u drukcijima, kako je u primjerima: 
Lot . . . . ni svoj krvi prostio bise. J. Kava- 
nin 8*. Ona se na n podsmijavase, a on joj se 
ni vist cinase. J. Banovac pripov. 42. — Nijesu 
takvi primjeri : Ali se malo okoristi oli ni malo 
{t. j. ne okoristi se). A. Kaci6 razg. 139. Ti po- 
vedi hijadu svatova, od hijade vise ni jednoga 
(t. j. ne povedi), od hijade mane ni jednoga 
(t. j. ne povedi). Nar. pjes. vuk 2, 578. Cetiri 
je tabora Turaka, a u nega ni hiladu druga 
(t. j. nema). Osvetn. 5, 49. 

a) pred imenicama. 

aa) uopce. Vrhu tijela sad mojega .... 
ne pozna se ni bi^ega od cemerne rane |ute. 
G. Palmotic 2, 144. A Lazaru ne da jisti ni 
mrvice. J. Kavanin 393't. Kojim (t. j. itnenom) 
. . . . ni Gabrijel arkandeo nu podzravivsi ne 
nazva. A. Kanizlic utoc. 396. Brez kog ni trun 
svit ne va}a. V. Dosen 4*. Ne eumjite u tomu 
ni mrve. M. A. Re|kovic sat. 27. U drugomu 
dogadaju nije imala ni misao, da iste lik. A. 
Tomikovi6 gov. 70. Da ne moze ni jabuka proci. 
Nar. pjes. vuk 1, 316. Ne ces, Maro, ni nocn 
spavati, a kamoli na belome danu. 1, 552. Za to 
Fate ni habera noma. 1, 563. Ni bra6a ga po- 
znati ne mogu. 2, 138. A na nemu ni kosuje 
nema. 3, 91. Kuma kuma ako nije darovala, nije 
mu ni brige zadala. Nar. posl. vuk 163. i t. d. 
bb) imenica je zdruzena s kojim prijedlo- 
gom. Cuju se niki ugovori medu trgovci, da se 
ne cuju gori ni medu Zudijam. J. Filipovic 1, 
43a. ]\fi za glas mu ne bi znali. V. Dosen 29^. 
Takve, mislim, ni u sali nikad nitko ne pofali. 
128a. Nisu smeli ni do dvora dodi. Nar. pjes. 
vuk 1, 159. Vuk na vuka ni po noci ne ce. 
4, 431. 

b) pred pridjevima. Da ne imatb vlasti 
ni sam krajevbstvujej vbzeti cto (iz xiv vijeka). 
Mon. serb. 75. Eadosti ni mal cas ne da mi 
uzivat. MenSetid— Drzic 466. Ni dobar vo ne moze 
vazda orat. Poslov. danic. Ni najmane sumne 
nije u tomu. J. Eajic pouc. 2, 10b .| 

c) pred brojevima. Carije smr'tiju skon- 
case se, i ni jedin' ze ihb ne izbystb. Dec. hris. 2. 
Od hijadu i pet stotiuah knizicah ne osta meni 
u dvi godine ni jedna. M. A. Rejkovid sat. 8. 
A. Daj mi, grle, jedno zrno. B. Ne dam, grle, 
ni jednoga. Nar. pjes. vuk 1, 498. Susrete ga 
devet vranih kona, a na nima brata ni jednoga. 
2, 111. A junaka sa sobom ne ima ni jednoga 
od roda svojega. 2, 136. Ni dvojica zajedno ne 
beze. 3, 189. Kome nema ni sesnaest leta. 3, 401. 
Opalise stotinu pusaka . . . . ni jedna ga paska 
ne pogada. 4, 403. Vidi ni jedan pod a. 

(IJ pred glagolima. Glagolski je oblik u 
inf. Hi u partic. pret. ii ; ispred drugih glag. 
oblika (na pr. ispred prezenta Hi aorista) utima 

11 



3. M 



162 



NIC 



se i ne, vidi kod i na sti: 763a pod s- Xijesam ' 
ni objedovao od fastidija. M. Drzic 1S7. Kqji se I 
ne bi imili ni spominati raeu krstjani. I. T. | 
Mrnavii ist. 1(X). Dobrocinstvo, od kos^a ni zeliti ! 
se ve(-e ne bi moglo. F. Laatric test. 12^ Nije ■ 
to prilika ni pomialiti. A. Kacic raz^:. 337. Go- | 
spoje ne bi ktile ni pogiedati. A. Kanizlife uto6. i 
315. Kad te no ce ni moliti. V. Doaen 201^. I 
Kako poradi vlastitoff dobitka nisam isao, tako , 
se nisam za dobitkom ni zestio. M. A. Relkovi6 
sat. 7. Onda nasa dela, koja jost ni u6mili ; 
nismo. J. Rajic pouc. 2, 11^. Za te ne 6u ni ma- 
riti. Xar. p.jes. vuk 1, 219. Ne sde momce vodu 
ni gledati. 1, 416. U dare joj ni dirnuli uisu. 
2. 24. J a ovdje ne bih ni spominao nepravde. 
2, 384 (Vukove rijeci). One boja nije ni videlo, 
a kamoli s kime ucinilo. 2, 460. Sad svi koni 
zopcu pozobali, a moj doro nije ni takouo. 4, 27. 
— Mjesto inf. moze biti pre'z. s veznikom da: 
Ali ne 6e ni da slusa. J. Banovac razg. 140. 
Al' to Mujo ni da cuje ne 6e. Nar. pjes. 1, 544. 
Carska kci ne htedne ni da zna za nega. Nar. 
prip. vuk 89. 

e) pred prilozima, najcesce pred malo. 
Za moj trud ne pomnis ni malo. S. Men6eti6 131. 
Ni maio mi vode ne da. G. V. Buni6 23. Ni 
jo5 li me ne poznaste? P. Vuletic 73. Da se 
svitlosti od svica ne vidahu ni raalo. F. Lastric 
test. 1821j. Od dosastoga ni malo ne mislis. f). 
Rdpii 36. Ni onda mu joster ne da. V. Dosea 33t>, 
Ni malo se vec ne strasi 149*. Ne 6es zaati za 
muku ni malo. M. A. Rejkovic sat 114. Al' u 
mezdru ni malo no kreni. J. S. E.e|kovi6 271. 
Da se ni malo ne razlikuju. Vuk nar. pjes. 1, 14. 
Tako se cijena kokosi . . . . ni malo nije promi- 
jonila. nar. posl. 144. 

d. rijetka pojedinacna znacena i sluzbe. 
a) isto ito ne. Pak on dojde ni da tebe 
didi, nego da se kod teba izlici. M. A. Rejkovic 
sat. 84. Pak 6es Boga sveudi} moliti i za sebe ; 
i za brata Kama i Jafeta, a ni za se sama. 185. ; 
h) isto sto i. Ja maim, da je almustvo ] 
.... koristnije nego post ni molitva. Narucn. 
98a. Veco je pristalo dobra dila tvorit uer vele 
ni malo od sebe govorit. P. Hektorovic 43. Jer 
koja stvar buja na svit more biti, skodnija ni 
huja nog sebe zabiti? 66. Hotjeli bi, da bez ni- 
hova ni mala truda side raj i pade im posred 
skuta. B. Zuzeri 160. >Sta ce mcai sva Bosna 
ponosna . . . . ni Sto ce mi Turkinice bule ? Nar. 
pjes. istr. 1, 54. Ca ce meni blago ni ta tvoja 
dota, kad nisam gospodar od tvoga zivota? 2, 
U7. — Moida ce najbole biti reci, da su ovo 
ave pogrjcike. 

c) ni mane isto sto: jos mane (Hi nekmoli, 
a kamoli?); u tri Dubrov6anina. Drzim te skro- 
veno ni te smim tnijentovati ni maiie pozriti. 
D. Eaiiina 83*. S kojome nitkore rvat se ne 
more ni maiie boja bit. N. Dimitrovio 34. Tej 
jisovke nih ne 6uh ni maiie mrmnenja. 64. Ne 
htiv se od svoga zgrijosenja kajati ni made u 
Boga ufanje imati. 72. Nijedne krivine u tomu 
covjeku ne nadoh, majde ne, ni mane cuh vi- 
jeku. N. Na|o8kovio 1, 136. — RazvUak je zna- 
cena nejasan. 

(I) rijetko se pred ni nalazi a, kako je u 
prin\jeru: Koj' Turtinu nikad doSo nije, a ni 
turske ruke pojubio. Nar. pjes. vuk 4, 475. Jos 
tri takva prinijera vidi kod & na str. 24a pod b. 
— Joi je rjede ni pak, kako je m primjeru: 
ilene, babo, ne sde ozeniti ni devojkom ni pak 
udoyicom. Nar. pjes. vuk 3, 23. — Ima i nize 
(t. j. ni ze), all t>amo u srjiskoslov. spomenicima. 



e. U stihovima se nalazi kasto ni bez po- 
trebe. Razlog ni, da bez rie jos ni ja pribivam 
u tmini. I. Gundulic 111. Niti ni to ja govorim. 
V. Dosen 42b. §to so sunce pokraj gore krade? 
Nije ono ni zarko sunasce, vec je ono Jelina 
gospoda. Nar. pjes. vuk 1, 578. Ved ni nista 
cekat nije fajde. 3,215. A sila je u Boga visne- 
ga, koji Turkom ni pomoci ne ce. 4, 71. 

4. NI-, prvi die nijecnih zamjenica i priloga, 
na pr. nitko, nista, niciji, nigdje, nikad i t. d. 
Tako je i u drugim slav. jezicima, a nalazi se 
i u litavskom, na pr. nekas (nitko), nekada (ni- 
kad) i t. d. Ooo je upravo ista rijtc, koja i 
3 ni. 

a) Fonajvise je uz pomenute rijeci zanije- 
kan i glagol, na pr. ne vidim nikoga, — to se 
nigdje ne nalazi, — ne moguci nista uciniti 
odose, — zlo je ne imati nikakva prijateja i t. d. 
Sto se u starijeh pisaca dosta cesto u takvim i 
slicnim primjerima nalazi glagol bez negacije, 
to je prema lat. jeziku. 

b) Kad se imenicke zamjenice nitko, nista 
uzimaju kao imenice, glagol uz nih nije zanije- 
kan, na pr. ja se zovem Nitko (rece Odisej 
Kiklopu), — nista dodato broju 5 daje nista, — 
svijet je po nauku crkvenom stvoren iz nista 
(ispor. nem. aus dem Nicbts). Kad bi u tim i 
slicnim recenicama glagol bio zanijekan, smisao 
bi bio protivan onome, sto se hoce reci. Glagol 
nije zanijekan ni onda, kad se jtomenute rijeci 
uzimaju za sto neva(alo, rdavo, zlo Hi vrlo ne- 
znatno (obicno s preziranem i porugom, kao da 
ga nema), na pr. on je nikakav pjesnik, — tko 
tako radi, on je nitko, — srebro je nemu nista, 
— on se na me srdi ni za sto i t. d. 

c) Prijedlozi se umecu izmedu ni i zamje- 
nice, na pr. ni od koga, ni u 6emu, — ali ne 
uvijek, jer ima dosta potvrda i za namjestaj 
na pr. od nikoga, u nicemu i t. d. Prijedlog 
bez ne umece se (cini se) nikad, nego je na pr. 
bez nicega, bez nikakvoga i t. d. ; mozda vrijedi 
to i za jos koji prijedlog. 

d) Pomenute rijeci dosta se cesto uzimaju 
mjesto rijeci slozenih s rijeccom i, dakle na pr. 

\ nitko, nikakav mjesto itko, ikakav i t. d. To se 
nalazi osobito iza prijedloga bez, na pr. bez ni- 
cega mjesto bez idega i t. d. Potvrde za druge 

! takve slucaje vidi kod pojedinih rijeci slozenih 

j s rijeccom ni.. 

j NIBI, rijec niznana znacena i postatia; samo 
u primjeru: Ne znam, je li imas, klincac, ovu 
tugu, ku nosim ja roza vsaku nibi uru. Jacke 
86. — Da ne bade kakva pogrjeska'^ 

NIC, adv. isto sto nica, nice, nicice, nicke, 
nikom, t. j. na lice, licem (n. pr. pasti), do]e. 
Nalazi se i u drugim nekim slav. jezicima: staro- 
slov. nicb (adj.), ces. nice; (ima i u rus. jeziku 
adv. istoga znacena uis.u,'!,, ali je valada uzet iz 
crkvenoslav. jezika) ; ovamo ide i imenica nice 
(t. j. nalicje, na pr. sukna, — vidi 1 nice). Od 
korijena nik, koji je u glag. 2 niciti, 2 niknuti. 
U drugim indoevr. jezicima ne nalazi se rijeii, 
kqjc bi naoedenim slavenskim odgovarale. Izmedu 
rjecnika samo u Stulicevu (nic, humi prostratus 
[dakle adj.!] s naznakom, da je iz ruskoga rjecn., 
— nic padnuti, pronum procidere s naznakom, 
da je iz glag. brevijara) i m Danicieevu (nict 
pronus sa tri potvrde srpskosloven^ke) i samo u 
primjerima: Odice .... obrati k zemji nic (t. j. 
1 moja draga). §. Mencetid 293. Padsi nic na obraz 
moliti hode Boga. Ant. Dalm ap. 43. 



1. NICA 



163 



NICATI 



1. NICA, /. isto sto nicina (micina) kao od 
mila. Satno u jednoj bastni. Etnogr. zborn. 13, 
475. — Ispor. 1 mica. 

2. NICA, adv. isto sto nic. Vokal je -i- bio 
dug; to se vidi otud, sto m Belinii rjecnikii stoji 
,nica' i sto se tie nalazi nigda zapisato -cc-. koje 
bi znacilo, da je -i- kratko. U rjednikii Belinu 
(boccone, con la pancia verso la terra s primje- 
rom iz GunduUca 401), u Voltigijinu (giu, a 
terra, uieder), u Stulicevu (humi prostratus s pri- 
tnjerom is knige Stit 20, a kaze se, da je iz 
Mateica) i tt, Popovicevu (nieder, lierab, zu Bo- 
den). Najvise se potvrda naslo u dubrovackih 
pisaca; nijedne se nije naslo u pisaca slavon- 
shih i u dalmatinskili stokavsko-ikavskih. Naj- 
starija je potvrda u Bernardina, a najkasnija 
u Stulicevu rjecniku; sto se rijee nica nalazi u 
Popovicevu riecniku, to nije dokaz, da je u nase 
vrijeme govori narod, jer ju je Popovic mogao 
uzeti iz starijih kniga irjecnika; rijec se ta na- 
lazi i a pjesmi (valada Marticevoj) u knizi Nar. 
pjes. juk. 18. (nica pada, crnu zem|u lubi); i u tu 
pjesmu mogla je rijec uci iz kojega staroga pis'ca. 

a. nica se uzima, kad se izrice mirovane na 
kojem nijestu, kad je sto prednowi svojom stra- 
nam do(e okrenuto (rijetko). Obrazom nica sta- 
hu. M. Marulic 22. Prostrta nica prid pristoljem 
tvojijem vapim. V. Andrijasevic put 28. Uljezose 
svi veselo u crkvu onu . . . . tu molise licem 
nica. P. Kanavelic ^100. Nica prostrti istinito i 
snizno spovijedano. Stit 20. 

b. kad se izrice smjer, kamo je sto upravje- 
no, kad pada prednom svojom stranom. 

a) uopce. Isus .... pade nica dolika mo- 
lece se. Bernardin 70. Sunco svitla lica, na za- 
pad minuje. za more skri nica. M. Marulic 9. 
Komu se klanamo i nica padamo. Transit 287. 
Pade, nica na grob i rece. Zborn. (1520) 26^. 
Ti vitezi u boju su nica pali. M. Vetranic 1, 256. 
Sve je. vjeruj, nica palo. D. Ranina 14:4^. Prid 
ures gizdavi da nica padnete. N. Najeskovic 2, 4. 
Da svako koljeno bude nica padati. A. Gucetic 
roz. jez. 89. Druga drugu nica licom stero konu 
priko vrata. I. Gunduli6 401. Pade Gospa nica 
doli. M. Divkovic nauk- 5. Dode i prid nom nica 
pade. 1. Dordic uzd. 76. Posrnu nica porinut 
strasnom nemoci od padana. ben. 170. Vidi Je- 
susa, gdje pada nica. L. E,adic 42. Od silovitoga 
skrusenja padase nica. I. M. Mateid 97. Po tie 
pada, pada nica Job. B. Zuzeri 127. 
b) u svezi s rijecju zemja. 

aa) zemji nica. Kroz toj zemji nica . . . . 
padnul sam jadovan. N. Dimitrovic 39. Nijesu 
nasa blijeda lica .... poniknula zem|i nica. N. 
Najeskovic 1, 169. Pade crnoj zemJi nica. G. 
Palmotic 1, 359. Obori zemJi nica neizbrojene 
protivnike. 2, 108. Emerigo .... izprosit ce zemJi 
nica od prostenja Hjepo blago. P. Kanavelic 468. 
Pade obrazom zemJi nica. G. V. Bunic 13. Ova 
ista ma desnica .... obori vas zemJi nica. A. 
Gledevic 14b. Cvijet .... pod ralom od tezaka 
zem|i nica satren pade. I. Dordic pjes. 158. 
ZemJi nica pade slicna mrtvu tilu. P. Sorkoce- 
vic 580b. 

bb) k zem|i nica Hi nica k zem}i. Viditi 
kad budes ma lica . . . . da su k zem|i nica. M. 
Marulic 175. Kada joj pogledam Ijepos, padne 
vid k zemJi nica. S. Mencetic 78. Padose nica 
g zem|i. N. Ranina 65*. Padsi nica k zemJi. A. 
Gucetic roz. jez. 225. Placuii k zem^i obrazom 
nica pade. I. Gundulic 239. Zato prostrt k zemJi 
nica utjecem se tuzan k tebi. A. Vitajid est. 258. 



Padajudi licem nica k zemli prid tobom. I. M. 
Mateic 159. 

cc) nica na zemju. Totila .... pade nica 
na zem}u. V. M. Gucetic 218. Metnuse se nica 
na zemju prida n. S. Rosa 36^'. Ucenici padose 
nica na zem^u. lOQb. 

C. U jednoga se pisca mjesto nica nekoliko 
puta nalazi na nica. ZemJi na nica prostri se. 
M. Vetrani6 1, 54. Absalon na nica po zem}i 
gdi pade. 1, 152. Prid nom se skruseno na nica 
ponizi. 1, 399. Nesreca . . . . na nica veselje svrnu 
mi i rados. 2, 73. 

NICANE, n. nom. verb, od nicati. Samo ii 
rjecnicima, i to u Alikajinu (nicanje, rastenje, 
germinatio, pullulatio), u Belinu i nicanje, il ger- 
minare, — nicanje dlaka, il metter i peli), u 
Voltigijinu (germogliamento, Keimnng), u Stu- 
licevu (germinatio) i u Vukovu (das Hervorkei- 
men, progorminatio). 

NICATI, nicem, inqjf. germinare, pullulare. 
Postar.a istoga, kojega i nici, niknuti (vidi ta- 
mo). U rjecniku Mikajinu (nascor, creseo, pul- 
lulo, verno), u Belinu (germinare o germogliare, 
procedere, derivare o nascere, pullulare), u Vol- 
tigijinu (sbuciare, germogliare, keimen, spros- 
sen ; 2^^^'' ^^^- fl"^^^- ^^(> J^ uzet, jer znaci : guUti, 
lustiti), u Stulicevu (germinare, nasci) i u Vukovu 
(hervorkeimen, progermino). 

a. pustati Mice, klicati, probijati. 
a) u pravom smislu. 

aa) uopci, Sve sto nice, opet se sve 
stara. N. Najeskovic 1, 328. Sijes, all ne nice. 
A. Kanizlic utoc. 37. 

bb) o bijkama- Taki cvit nice. 6. Men- 
cetic 335. Trava razlika po ledu da nice. H. 
Lucid 220. Kon vira, gdi nicu sve bori. D. Ra- 
nina 135b. Svud rumeno cvijetje nice. N. Na- 
|eskovid 1, 206. Golubi . . . . ne cine stete, gdi 
nicu sociva. M. Drzic 428. Nice i cvjeta trava 
sada. G. Palmotid 1, 102. Trava malo korisna i 
na kamenu nice. Poslov. danic. Nice cvitje, gdi 
stupaju. J. Kavanin 196b. Silni trator nicat ci- 
nim. I. Dordic uzd. 40. Zaradi griha true nice. 
A. Kanizlid uto&. 280. Koji (t. j. luk) u glave 
iz simena nice. J. S. Re|kovic 134. Ja bosijak 
sejem, meni pelen nice, Nar. pjes. vuk 1, 439. 
Za rukom mu sjeme ne nicalo. Osvetn. 2, 106. 
Bog stvori .... svaku travku po}sku, dokle jos 
ne nicase. D. Dani6ic 1 mojs. 2, 5. Vide nicati 
posijana sjemena. M. Pavlinovic rad. 141. 

cc) vocu, granama. Na jednoj grani 
vojka nice, a na drugoj zrela je vece. G. Pal- 
motid 2, 422. Ako koren jest svet, tribuje, da 
su jostera svete one grane, koje s nega nicu. A. 
d. Bella razg. 128. 

(Id) bradi, dlakama, zubima. Ni- 
cati tkomu brada, metter la barba, — nicati 
tkomu dlake, impelare, metter peli. Bela rjecn. 
Tako zene tepajudi zovu zube u male djece, kad 
im pocinu nicati. Vuk rjecn. s. v. 1 bak. 

b) u prenesenom smislu. Cesto pokoj nice iz 
jada, a med slatki iz cemera. G. Palmotid 1, 196 
i P. Sorkocevic 594^. Bijeli Dubrovnice .... 
prava kripos u kom nice. 1, 361. Iz nasijeh raz- 
licnijeh napastovanja nicu, zelene se, capte raz- 
licno nase slave, rajski vijenci. V. M. Gucetic 68. 
Unutrna pohotjenstva ko drace otrovne sved 
nam nicu. B. Zuzeri 167. Nicu nam bolesti i 
nemoci, er smo grijesima posijali. 289. Ne aioi, 
de te ne siju. Nar. posl. vuk 207. Niti nevo^a 
iz zem^e nice. D. Danicid jov 5, 6. 



1. NICE 



164 



NICE 



b. pomalati se, izlaziti (o suncu) ; snmo u 
primjeru: Odkud^od k nemu pristupis, bilo otkle 
sunce iii6e jali gdje tone. S. j^ubisa pric. 128. 

C. izvirati. Z diibine tolike gre vrilo gdi 
nice. D. Barakovic vila (1682) 67. Odkli Vito.s 
mrasni, odkoli Kunovica ledna nice. G. Palmo- 
tic 1, 21. 

1. NICE, n. naojjaka strana, nalicje, na pr. 
sukna. Postanem je ista rijec, Koja i adv. nie, 
nica, nice. Razliku je m znacenu lako shvatiti, 
kad 86 jiomisli, da na pr. nice pasti znaci pasti 
tako, da je lice ukrenuto zetyiji, a tijelo je obr- 
nuto naopako. IJ polskom jez. imn imenica istoga 
znacena uica (/.; Hi nic (m.), a ispor. i slov. 
vnic (t. j. V nic, naopako). Samo u rjecniku Be- 
linu (nice, nica, n. roverscio del panno) i u Stu- 
liitvu (nice, n. aveisa pars panni, telae etc.). 

2. NICE, adv. isto sto nic, 2 nica. Izmedu 
rjeinika samo u Mika^inu (uz rijec nicice kao 
■netin sinonim). 

a) primjeri prema onima kod nica pod b, a. 
Da je ta pohota Oloferna 3vela uataka jur mela, 
da ce leci nice. -M. Marulic 46. Da pribila licca 
.... bise zarudila nice se zagledav. H. Lucie 253. 
Pri svitlosti ne pozora, prid kim sunce grede 
nice. A. Cubranovic 157. Popri su i krajice me- 
tale se u ogan nice, da jih s dragim pored gori. 
M. Pelegrinovid VM. Prostri se i protegnu na 
tie i padsi na lice sfoje nice .... rece. B. 
Kasic is. 44. Prostrimo se nice prid Bogom. 
rit 180. Da je oteta od viteske tve desnice, prid 
kojome gredu nice sva junastva svega svijeta. 
G, Palmotic 2, 325. Bozanstveno svijetlo lice .... 
prid kijem sunce grede nice. G. Palmotid 3, 19*. 
Da svi nice grohnu doli. J. Kavanin 223^. Knezi, 
bani .... klanat ce se zemji nice. 568b. Nice 
prilegavsi k zemji, bubajuc se u prsi. Blago 
turl. 245. Jadna padoh nice. A. Kanizlic roz. 
43. Posrnu, pade nice o zemjicu crnu. B. Radi- 
6evic (1880j 101. 

b) u dva se pisca mjesto nice nalazi na 
nice; vidi 2 nica ^jod c. Nu mi se privruu na 
nice licce toj. S. .Mencetid 109. Sada cu . . . . 
iEvrnut na nice svu slu/.bu. 161. Svasma na nice 
po zem)i ponikoh" M. Vetranid 1, 58. Komu ces 
obrati svu rados na nice. 1, 72. Zac ce sve smrt 
prijeka privrnut na nice. 1, 288. 

NICEJA, /. grad u Maloj Aziji, lat. Nicaea. 
Ima i Niceja, Nikeja. Na saboru od Nicoje. I. 
Andid svitl. 133. 

NICE.M, adv. into sto nice; samo u primjeru: 
Prid otarom patci nicem na zemju plakase. M. 
Divkovid dud. 87'>. Mozda grijeskom mjesto licera 
Hi mjesto nice ; ako nije pogr/eska, moglo bi -m 
biti dodato kao u daklem, poklem, netom. 

NICEX, adj. posses, od Niceja nacinen prema 
lat. Nicaenus. V nicenom zborisci. S. Kozicid 6'*. 
Protiva konciliju nicenu. F. Glavinid cvit 136^'. 
Oovori se virovanja niceno. I. Ancid svitl. 133. 

NICEN.SKI, adj. isto sto nicen. V niceuskom 
sinoti (sic!). Narudn. 103". U saboru nicenskom. 
I. Bandulavid v. U yjerovanu sabora nicenskoga. 
J. Matovid 16. Naredba sabora nicenskoga. A. 
Kaniilid kam. 14. 

NICI, adv. isto sto nic, 2 nica, 2 nice. Satno 
u jednoga pisca. Judita pade k zemji nici. M. 
Marulid 41. A oni hojahu poniknuvsi nici. 92. 
Smijenje na me imaj, jer poniram nici. 276. Na 
sva tri mjesta stoji nici u sroku. 

NICIC (bice takav akc), m. prezime izvedeno 
od istoga imena, od kojega i prezime NicoTic 



(vidi tamo). M. D. Milidevic let. vec. 219. Dr2. 
kalend. (1905) 302. 

NICIJA, /. isto sto Niceja. V rjecniku Dani- 
cicevu s potvrdom iz bosanske isprave xv vijeka : 
Ize sutb va Niciji. Mon. serb. 312. 

NICINA, /. isto sto micina (vidi tamo). Bice 
od korijena, koji je u glag. nicati, niknuti, t. j. 
ono, sto na tijelu kao iznikne. Pored nicina t 
micina govori se t lisina, a vajada i licina. Akc. 
je postavlen, kako je u Vukovu rjecniku, ali se 
po svoj prilici govori i nicina (vidi kod micina). 
U rjecniku Mika}inu (nicina nemoc, suppuratio, 
apostema, abscessus), u Vukovu (nicina, vide 
micina *• naznakom, da se govori u Crnoj Gori) 
i u Daniiicevu (tuber s poivrdom iz rukopisa 
XV vijeka, u kojemu stoji:) Otb niciue i izmeta. 
Starine 10, 89. Jecmenno brasno svarivb .... 
polagaj vrthu nicine. 10, 108. Micina ill nicina. 
M. D. Milidevic ziv. srb.^ 264. Govori se u selu 
Gradistu (u Slav.). Zborn. za nar. ziv. 5, 128. 

NICIVO, n. ono, sto nice (kakvo bile); samo 
u primjeru: Prid mrazom se nicivo pokrije. J. 
S. Rejkovid 399. 

NiC0Vl6 (bice takav akc), m. prezime u 
Bosni izvedeno od imena Nico, kojemu tiema po- 
tvrde, a upravo je od mila mjesto Nikola. Etnogr. 
zborn. 11, 424. 

NICU, adv. isto sto nic ; samo u primjeru : 
Pade nicu (u sroku!) J. Kavanin 392*. — Ne- 
pouzdano. 

1. NIC, /. ono, sto nice (kakvo bije); samo u 
primjeru: On (t. j. mraz) terasan te nici ne 
kvari, vec ju