(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Rječnik hrvatskoga jezika"

This is a digital copy of a book that was preserved for generations on library shelves before it was carefully scanned by Google as part of a project 
to make the world's books discoverable online. 

It has survived long enough for the copyright to expire and the book to enter the public domain. A public domain book is one that was never subject 
to copyright or whose legal copyright term has expired. Whether a book is in the public domain may vary country to country. Public domain books 
are our gateways to the past, representing a wealth of history, culture and knowledge that's often difficult to discover. 

Marks, notations and other marginalia present in the original volume will appear in this file - a reminder of this book's long journey from the 
publisher to a library and finally to you. 

Usage guidelines 

Google is proud to partner with libraries to digitize public domain materials and make them widely accessible. Public domain books belong to the 
public and we are merely their custodians. Nevertheless, this work is expensive, so in order to keep providing this resource, we have taken steps to 
prevent abuse by commercial paities, including placing technical restrictions on automated querying. 

We also ask that you: 

+ Make non-commercial iise ofthe files We designed Google Book Search for use by individuals, and we request that you use these files for 
personal, non-commercial purposes. 

+ Refrainfrom automated querying Do not send automated queries of any sort to Google's system: If you are conducting research on machine 
translation, optical character recognition or other areas where access to a large amount of text is helpful, please contact us. We encourage the 
use of public domain materials for these purposes and may be able to help. 

+ Maintain attribution The Google "watermark" you see on each file is essential for informing people about this project and helping them find 
additional materials through Google Book Search. Please do not remove it. 

+ Keep it legal Whatever your use, remember that you are responsible for ensuring that what you are doing is legal. Do not assume that just 
because we believe a book is in the public domain for users in the United States, that the work is also in the public domain for users in other 
countries. Whether a book is still in copyright varies from country to country, and we can't offer guidance on whether any specific use of 
any specific book is allowed. Please do not assume that a book's appearance in Google Book Search means it can be used in any manner 
anywhere in the world. Copyright infringement liability can be quite severe. 

About Google Book Search 

Google's mission is to organize the world's Information and to make it universally accessible and useful. Google Book Search helps readers 
discover the world's books while helping authors and publishers reach new audiences. You can search through the full text of this book on the web 



at |http: //books .google . com/ 



R>1 



p t^ 



<)^ 






li^'i 






W^^ 






i. >^ 






jeCnik 



ATSKOGA JEZIKA 



8KUPILI I OBRADILI 



DR- F. IVEKOVIC I DR- IVAN BROZ. 



SVEZAK II 



P-Z. 




u ZAGREBU. 

KARLA ALBRKCnTA (JOS. WITTASEK) 
1901. 



/377 



PRAVA SU SVA ZADRŽANA NASLJEDNICIMA D«* IVANA BROZA. 



PAPIB IZ ZAOREBAl'KE DIONIOKE PAPIRNE TVORNICE. 



siitus-nm 



P. 



I 



pi, «^»er, rero; w»rf, rt; hernodt, dann, ium^ po/fi 
haeCi cf. pak. Rj. nalasi xf * fl/oi. mt dometkom no: 
pano, Aro/e vidi. riđi i puku 2, pnke. — IJ nat^izom 
ovijem rri« ac riječi ili rečenice kao i nacfsom i, nli 
8C f\j%me ističe, da je nčHo pofdije onoga što xe pred 
njivi ktiže. itp. t^*T t**r. — Untaljiisp, jcrino brdo po 
kome aii nejrda hili vino^rmdi pu batnijeni. Rj. 17fl. 
Zainatio ac pu me ne (**(?. Kj. 175b. Mii najprije ^nn 
prsten, pa na jabuku, pu nn Uf?ovor. Rj. '2y5a. ('\i- 
vaju Ktražii naizmjeDce. t, j. jedao p'i dni^. Kj. 389b, 
Onda se Brka zaleti, pu hop! preko \'ode nu dnigii 
Atranu, pa pooeraj za Mej^jedovićem. Xpr. 5. On n.igje 
xjfodu pa svome p^nspocliini dune za vMt iz onoga 
mpJći6u 17 {vtp. Opet najye r.godn te mu dun© za 
vrat iz me§<H<^a. 18). Udri iibirom n /pmljii pa reci: 
dufH babina kobila! 24. [isp. udri utnrom po vodi i 
reci: dum babina kobila! 23). Tvoga Ham oea ubio, 
pa ću i tebe. 65. Da ^je sve vino od ove vode, pu 
da je moje. 8C). Baci joj nujprigje vezenu maramu, 
pfi faculet, pa najpo^iije ogledalo. V2'i. On mu reće: 
• Pusti ti mene*. Ptt onda otide pobrzo naprijed, pa 
imje jedan opanak pa j?n baci na put kuda če udarili 
onaj R bravima, p« PC sakrije ukraj puUi. Kifi. Otvori 
jednu pa i dnigii sobu i tako redom Rve. 194. Sav 
narod stao pa ^ledi kakva je to lepota. 2(K). On ioj 
nazove pomoz^ Bog, a ona mu prihvati: »Bojj daj 
budi, nesretuji ^a »retnji i presretnji sinel* 227. 
Carica iepla na legja, pu spava, 240. Ako ne <5e9, a 
li (loljubi pa ostavi. Posl. *». Bolje je omjeriLi. pu 
krop"iti. 54. Iz ke^e, pa preda se, (Plati pa uzmi te 
jedu. I*I>. Ioett> sine ;j/i i mine. HS. Tu&ta, pa niSta. 
323. Da je kome stati pa gledati. Npj. 4, 3()8. Govor 
čovjeka, koji bunea, pa rekne jio koju rijer pametno 
pa onda 9lo ludo i naopjiko, pa opet tako. Odfr. na 
siL H. Namjesti naprijed robinje i njihovu djecu, pa 
hiju ... a nnjposlije RaUilju. Mojf*. I. 33, 2. MeluuSe 
Kvonee pa Sipak, zvouee pa Sipak po »kutu od ulažla 
u naokolo. IJ. 39, 2*». .Tezik bjeAe stari slovenslci pa 
|»o8rbljen. Vid. d. 18(12, IH. — 2) kao rrat}ajiići se 
M/i UHO ^to je prije rečetio, savezom se ovijem pokre- 
plJ^Ki^' ono što tko dopitHa, nasuprot stavlja, izhlire 
odrcfffujc ili čeiuu se ćudi. — >Vidi^ ple pazda ho(^e 
da umre!« *Pa nek umre kad je lud. Npr. 14. Ir^ta 
pobratimo^ ako Boga zna^l Pa to tvoja žeual i li 
mogao s njom iivljetil 145, Kakvu je to lepu b»§ćn 
i kako je uragjenar a radi je samo jedan i^ovek, pu 
joS da jr' kakav, nego mali kao SuSica! 205. Dvije 
«!• ribe na jednoj vatri peku, pa jedna drugoj ne 
vjeruje. Po!»I. 57, Kod (tolike bra<5e i kod) tolike 
kragje pa na boži<^ bez mesa. 137. Neka je kokn 
Antena, pn makar i no snijela jajeta. 2tW. Koliko sam 
sr inidio, da ne bnde mlogo Atampar*»kih i>ogrc$aka, 
pa je opet u prvoj reti ostala jedna I 204. Kod tA- 
kijeh zlaHiijch ruku, pa idež da služiž drugoga, .Sovj, 
3Ji HriHtOA lauH, koji umrije. pu jo5 i viLskrne. Kim. 



I 8, 34 (immo qui et resurtesit^ja dtr auch auferjttanden 

t fM). >Jedan Misirac odbrani nas od pastira« . . . *Pa 
gdje je? za §to ostavi«te toga ćovjeta? Mojs. II, 2, 
20. Za to pozvah tebe da mi kažeft Ha i;u Oiniti. A 
Samuilo reiie: pa Ho mene pit.oJ, kad je Uospod od- 
stupio od tebe? Sara. I. 28, KJ, amo se moiju dodati 
i oraki primjeri: Od Kolora/*« dolje do mor.i. Kov. 
30. Od godine 1815 pa dok se nije odredilo . . , Slav. 
Bibl. 1, 89. Od i*ura pa do zemlje Misirske. Sam. 

1. 27, 8. — 3) pa, kao koji, koja. koje. vidi te, 5to. 
Bio jedan (Hir, pu imao tri sina. Npr. 7. Bio i'ovek 
i ženuj pu imali tri sina. GO. Sad iSti od srebra huljinc^ 
pu da 8tanu u orahovu ljusku. 223. Da izgore u 
Morai'iu crkvu, saduihinu Srpskijeh kraljeva, pa je 
od njih tebe oAtamila. Npj. 4, 371. — 4) u pjeamaiua 
kadšto ne maci ništa, nego se dadilje samo da se 
ispuni vrata: Kad vidije ono Ture zorno, da i^e njega 
Marko izgubiti, pu pobježe preko polja ravna. Npj. 
4, IO. riđi a I 8, da 17. i la, ja 4, le 7. 

paa . . . vidi paha . . . Rj. 

pilbirnk, pHblrka, m. dic Nachleac (des Weins)^ 
raccmus pust rindaniam r€siduwi^ dic }tuchle>ii (des 
KnkurHsi, spicae a mesnorihu.t relictue, cf. paljetak. 
Rj. — ono što O'rf'inc, kad se ohere n. p, vinograd. 

— Da eiu doMi k tebi berači vinogradaki, oe bi li 
ostavili pahiraka? Avd. 1, 5. 

pAbiri'i^nJc* n. die Nachlese^ dud Nachlesen, race- 
vintio. fipicileffium. Rj. verb. od pabirćiti. radnja kojom 
tko pabirči. — Nije li pahirčenje Jefrcmoco boljo 
nego berba Avijezerova? Sud. 8, 2. 

pi^bireiti. fim, v. impf. nadilesen^ racemo^ »pican 
Ugo, cf. paljetkovati. Rj. pa-birčili.-»sp. pa 1. (tmn. 
pttst haec, kao poslije) i brati (birati). i>p. Korijeni 
122. V. pf. napabirčiti, — Nemoj poAeti sa svijem 
njive »voje, pahirći po iidri. Ni rinofjruda svojega 
nemoj pnhirćitif nego ostavi siromahu i do-ljaku. 
Mojs. III. 11», 0. 10. »Da idem u polje da pahirčim 
klasje* . . . Ktade pabirčiti po njivi sa ieieocivta. Rut 

2, 2. 3. 

p^huftina, f. (u Srijemu) vidi babuAina. Rj. meso 
is'pod rehara, one dvije jamice pod trhtUtom. vidi i 
poboćina, dimnja, slabina, alaboboOina. iap, prepona. 

pikoiti, tim, r. pf, kuif.t{m, OAr\iloi- (Kinderu'f>rt): 
paei Bogu (gjavole). Rj. poljubiti, riječ dječina. 

p&cov, pAcova, m. (u vojv.) die Puttc. ruitus Linn> 
cf, etahor. Rj. vidi i pareov, Makor. — Mat^ak kad 
opazi tolike miSe i paeove pof^ne ih hvatati . . . nasred 
sobe velika (fomila mrtvih miševa i pucora. Npr. 42. 

— Od tugjih: pareov. prtcov. Osn. l'l. tugje riječi 
s takim nant. kod akov. 

p&^anje, n. dfis EinmiAchtn in etičan, dan Abgehen 
mU etivas, imviiTtto.' Rj. rerh. od paćati ae. rndnja 
kojom f*e tko pača h Ho. 

pnrAriZ.' m. vidi .Siteta, kvar. Rj. vidi i ^kvnp U 

X 



f^mti so 



— 2 — 



|inil1nn 



pi^cnti se« <%m bc. v. r. impf. u ^U>y fttch in ettcas 
minthen (tnentfcn), immisccre. se, ef. mijeAnti se. Rj. 
vidi i plesti se. i^p. iinoHiti ne, upIctMi ne, utrČATnti 
se. imp. r. pf, nuiiMićnti. 

pjkf'Aura.* f. ilci' U'aachlappen , lacinia scrvicns 
dueiKio. cf. sudopera, bcMptira. Rj. krpa kojom se 
peru sudopi. riđi i opirijjii(?ji. 

1. pft^P, priccUi, H. dic junge Ente, pnUus anuiis. 
Rj. pu(t)ee. mlada putka. Hdi plovče, ra^a. pl. pR^'if'i. 
Ujoži otl ljudi klin di\>ljc pafc. Posl. 14. Ncnia pameti 
111 koliko paćt. 2()4. 

3. jlik^M^|* pH^i, /*. jil. dic Sitlte, gdaium, cougtUum, 
cf. pitije. Rj. vidi i drce, drhtalice, hliidetiua, bladno- 
tine, lučenje, mrzletina. 

3. pAfe (pit^e), pi^i^ek, (u Riflnu) vielmchr. imo: e 
p.ićek! Rj. paće-lc. vidi ifk (dodittak). vidi dHpava. 

pAc^ćnje, H. da.'i >'chaden, in nocere. Rj. verh. od 
pnt^iti. koje ■cidi. 

pAf^iea, f. dan. od paLka. Rj. pa(t)(Mca. Didi mčica. 

pftf'iri, »I. pl. ^coll.) dit junrjcn Enteit, jniili untštiM. 
Rj. mlade patke, vidt rnći<^i. jedno od pttčiću ptiće 
(pačeta). ♦ pačič: Od mjeseca praSOitf, a od dva paiić. 
DPosl. Vačić, pa^o. XIV. 

plV^tnjuk, Hl. kavez u kom hc patke Zi\.Unrii]\\^ dcr 
EnfenMaU^ nmitum ftttdtulum. Kj. -- paćiniak (od 
osnove koja je u putka). Oan. 265. sa tCast. isp. kod 
gotubinjak. 

plieisti, adj. sto je poslije čiste nedjelje, pa-iisti. 
isp. pa 1, pa-birćili. — Paćista tiedjelja, f. der Nach- 
žisi«-SonDUig (\Vofhe), hebdoinna altera quadrage- 
8imae. Rj. 4i>ia (druga nedjelju uskršnjega postu). 

pAJritf, ^iAi% r. impf. {u Lici) kome što, adiaden^ 
iioceo: pai5i mi vino, cf. uditi. Rj. vidi i škoditi. 

p&^Jl, adj. Enten-, anutitiun. Kj. ko pripada patki, 
patkania. vidi plovt^ji, raćji. — Pućje tjnjitdo, n. (u 
brijemu) uckuka IraVji, die Ovhscnzutige, unctmaa 
ofpciualis. Rj. 41)2.i. (.isto ka pa<:jn «o*/(i. Pofll. 34d. 

f»i\('maffra,* /'. vidi piVsauij^, pa.4magn, papuča, što- 
i\: .^ama gola, u koftulji tankoj, .^vma bosa, « 
paćmagc iute, gologlava, u marami maloj. Npj. I, 475. 

pii^, adj. iiidecl. rein, aaubcr^ purus, cf paćt, ćiBt. 
Rj. tugja riječ. 

paviirsijii, /'. vidi palrijarSija : bagnidiSe vinoke 
Dećane, paćarsijti \\he Veći ravne. Rj. 

pilćel, iN. ptt<-6lo, n. (11 Srijemu), pAeoo, p&f^ela, 
m. (u Jr'rijeninl, Art Itrautscltleierj veli gcnus: OdrcVte 
mi svilene paćeie. {cf. uhrndni'. Rj.*). Rj. nckakar 
prijdjcs nctijesiinski. lugjc riječi. Osu. 135. — l>a 
joj ne klone zeleni venac i hco pa6eo na rusoj 
kosi. Živ. 311. 

pA<'j, vidi pać. Kj. 

pjM'ieer, m. u zagoneci, cf. ćićer, Kj. — Ci<?er pa- 
čicer, ua glavi mu koniter; kad ćićcr klikne, sve mrtve 
digne. Rj. 761a. odgoneiljaj : kokot u zoru kad za- 
pjeva. 

p&dalieji, f. (u C G.) n. p. maslina koju .-^ama 
(modne, dic von seUtHt ahfaHeiuUn Obstfruchtc (i. B. 
uliveiii)^ fruciua sponte decidcntes. Bj. uopće voćka 
koja tfuniu opadne. 

pAduliMo. n. u. p. Cigansko (gdje padaju Cigani), 
jMgvrstfitte, hcufi castrorum. Rj, isp. logor, ^ko, tabor. 
— Ne iHe se padnlište prije noći. DPosl. 73. riječi 
8 takim nast. kod dani^te. 

pAilftnjei ». d<ts lullen, casius. Rj. vcrh. od padati. 
Kiavjc kojt hiru, kad što pada : Ti ćeS jesti, ali se 
ne ćoA nosiiiti, i padanje tvqje biće usred tebe. Mih. 
6, 14. 

p&dati. padam, v. impf. Bj. r. impf, aloe. di^-padati, 
iz-, na-, 0-, od-, po-, Dod-, pve-, pri-, pro-, raz- (se), 
s-, u-, za-; V. pjf. uapropadati se. v. pf prosti yAi\n\\\\, 
panuti, pasti, i kod pasti v. pf, sloi. — 1) fallen, 
cado. Rj. — t)vai vo vozi iz brazde, t. j. s desue 
strane, knd brazda pada, a onaj drugi od Oovjeka. 
Rj. 39b. Pada od gore, cf. gorica, gorska bolest. Rj. 



94b. Pliva, tjoda koja kod Jaica (u Bosni) s velike 
vitine pada u Vrhtia. Rj. 5<»7n. Evo ti od avaknda 
svakojakijeh konja k njemu i kako koji dolazi, tako 
Hu prva koljenu pred njim pada. N^jr. 121. Jtii mu 
uijesii ori padale. iKeće se u ^ali kad i^e za koga 
govori da je mlagji nego Ato je). Posl. 114. Ne pa' 
daju is neha poćeni* muAinulo. 2i}7. fid jednog udara 
dub ne pada, 2H.'i. i^enilji padaj, starac Radivoje, 
zemlji padaj, puAd oganj daji. Npj. 4, 283. Tu padaju 
mrtvi bo/. hcHapa. 4« 317. tijo je hladna voda pore- 
vala ... pa otolen pada na valove. 4, 44H. Vodo^ 
kuja fia velikom h^kom pada u zaliv morski. Pis. iM). 
On svojemu gospodaru Htoji ili pada. Rim. 14, 4. 
Obje 7rtt.<r/* padaju s iste pogrjeSke. ICad I, 114. Ako 
nije imala loga prava, onda ;>fwlf* sre oro. Vid. d. 
I8(il, 18. sa se, pam. bezlično: Pao si kao Jto s^ 
pada od ncvaljalijvU ljudi. .Sam. H. 3, 34. — 2) pada 
KiSa, snijeg, es rctjuđ, schneict, pluit, ningit (cadunt 
pluviae, nircs). Rj. vidi ići 5, nahodili 2, nalaziti 3; 
daždjeti, ki-'jeti, Ai^iti, Sihuljati, iiakisivati ; suiježiti. 
— Kad najvi^' grmi, najmanje ki^ie pitdit. PomI. IP^, 
Kiša pada kapljicama, pak napada lok^'ioama. 134. 
^f pada snijeg da pomori svijet. 207. — 3) paila 
mi rogjak. iVi (komutt heraus): A. Milan im« pada 
rogjak. H. Po Ćemu (kakoi? A. Njegova mati i moja 
mati od dvije sestre djeca. Rj. kao dolaziti. — ovamo 
idu i ovaki primjeri: Varvara, koja pada iž4 De- 
kanvrija. Rj. 53a (24i [dan].-, accus.). Makivije, ne- 
kakav Mctac koji ćini mi se da pada prvi dnn Cto- 
spogjina posta. Rj. 342b (prvi dan... accu».\ Mate-' 
nce, praznik koji svagda pada u drugu naljelju pred 
Božić (a u prvu preti occ). 347a. Zna u koji dan 
preko godine upnilaju svi sveci, cf. padati. Rj. 701a. 
J^ ovo vrijeme padaju ratovi .Siefanovi h bugarskim 
carem. DM. 20. Postanak mu (tomu obićaju) pada u 
ona vremena kad je... 3(.li>. U jjrriJHifc« sjenica, koji 
je poslije berbe padao, zahvaljivalo ne i na nretnome 
svrk'tku berbe. Prip. bibl. 4!». Koji je uzimao da po- 
stanje niirumakoga jezika />a(Z« jo^ u ono treme kad... 
Vid. d. IHIfi, 71. i ocakovi primjeri: Padalište Ci- 
gan.-^ko, gdje padaju Cigani. Rj. 4H4b. Na zlo pada 
gore, a na gore jož gore. DPosl. 07. Xe pada mu 
san na oći, već mu ptuJa jad na srce. Npj. 1, 222. 
Da M Tursko ropstvo ne padojit. Npj. 4, 72. Ka/nsmo 
vam niiprijcd da ćemo padati u nevolje. !^ol. I. 3, 4. 
l>a je upravo pod odgovor padao ^am krivac. DM. 
2i»5. To je narod hvc većma padao u nesnaboštvo i 
u bezakonje. Prip. bibl. 1S8. sa se, pas!(. itezlično: Na 
zimoriste se ne pada, dje nije drva, bljeba i stada. 
DPofll. ♦57. kao prdasan glagol: Pada aa i bumnjit' 
i glumit'. DPosl. Ii3. Pada gn i dut' i kovat*. 93. 

pjkdavii'a, /. ipo jugo/ap. kraj.) die Eallsucht, epi- 
lepsiu, cf. gora, goraka iM^Iesi. Rj. isj). Pada od gore. 
vidi i gorica, goropad 2, velika bolja. 

pftdaviČHi', adj. fallsiichtig. >Vele da je padavir 
ćava, ali oni to kriju.« J. Bogdanović. koji bolide od 
padavice. 

P&dež» m. brdo u l-iovćenu. Rj. sa nosi. isv. PjUe£, 
^?krfl[lež, i rijeci Itpd đerei{ ea posiof^je padež. 

pjidcž, m. u grom. die Kndung, easus: Imeua 
mui^koga roda u jedn. broju imaju . . . sve ostale 
podese jednake. Danica 1, t>2. U svijeh rijeii osim 
glagola oblici »c zovu padeH. Obi. 1. Ali se ovaj 
padež pomiješa s istijem padezetn zamjenica. 2. — 
poiftulo od pasii, pailnti, po Lat. casus. 

pftduiu, adj. sto pripada padeiu: Kao da je u 
njega padežni nastavak. Obi. 59. 

pJidina« f: »Kt, del< zove se ono rebro podufce 
kose, koje se mcgjn dve padine spusta od bila na 
niže. M. Oj. Milice vić. ARj. II. 4(K)a. Padina je do- 
liuioa izme^'u dva briiega. Moie biti velika ili mala. 
M. Oj. Millćević, — iJve bogomolje su . . . u padini 
reke Mlave. Megj. 271. Ljubljanska padina izgleda 



pftđBOttl 



-8 — 



paklina 



kao prnvi zemaljski raj. ZIoh. 72. isp. dolina, i st/n. 

pAUnuti, pudoem, vi^i pasti (padnem). lij. i pri- 
wjcTt ondje, vidi i panuti. v.pf. sioL D^padnuti, pro> 
pro, niz- (se I, za-, r. impf. padati. 

pikftA«* f. {pl. pHf'te). lij. vidi papta, ^>avta. dem. 
paftica. — 1} rifti karika. Rj. vidi i gnvna, lauia, 
lima. «. p. nti ptisn. — 2) pafta ženska, ili Ato sve- 
llenici opasuju kad fllnte, p/*. pafte. Uj. vidi tkanice. 
poja.^ nekakav. 

pufYi^liJn,* f. die Flinte mit tielen Hinffcn. teltim 
etnuUtturn: U kriUi mu leži paftalija. Rj. pafta-liga), 
puiku ttit mnogim pafinmu, karikutna, nti/ pavialijo. 

— Preko krila duga pu/talijit^ sva u armi i u auvu 
zlatu. Npj. 3. 343. 

pftftc, f. pl. vidi tkanice. Bj. vidi ipavt«; ndžba- 
Slije. — pojas nekakav icn^^ki. 

pkttietk^ f. dem. od pafta. Kj. vidi pavtica. 

pAgjiaiJa. /*. die Barokne eines Klonterbatura, an- 
ofiriVi (od monttsterium prtxeM,unda). Rj. rabota (ro- 
bija, tlaka) što se pof<lHJe manastira. 

ptigjcnljiš, pa^enijAla, m. KloHterrohotcr^ opera- 
ncM momisticus. Rj. roboiar manastirskih — riječi 
ft tukim nast. kod bradat. 

pfkhaljkat f- vidi paljka. — PSljka, f. (pahaljka), 
Kj. iHr.ji. 

pdbiiDjei n. das Abhlasen, Abstd'^tien, exc%tsgiOy 
deflatio. Kj. verh. od pAhati. raa^ja kojom tko p^S 
fi. p. hljeb. 

p&hanjet n. verb. od pilbati, radnja kojom tko 
pfiha n. p. pogaču peruškom^ ili kojotu pahti n. p. 
pero lu klobitkvm. 

1. pllha(i» piUem, ». impf. n. p. hljeb, vegblasen, 
ahxtauben, dfflo, excutio pulrcrem. ef. pahati 1. Rj. 
pahati n. p. hljeb perukkom, posto »e izvadi iz vatrc^ 
V. pf. slo:. opihuli. 

i. pfthati, pilhiim, v. impf. ~ t) pogaču pcniAkom, 
po^to se izvadi iz vatre, ahsta\ih€t\, ahblanen^ cjccuiio 
jpHlverem, deflo. Rj. vidi pfihali. v. pf sluz. (>puhati 
l^pajati'^, juipabali. — 2) Iv. neutr.) fhUtcm^ flnitare: 
,Ža klobukom paun-pcro paka do zemlje. Rj. kao 
vijati se. 

pfkhulj, pahdljn. tn. u Rj.: piiutj, paulja, m. dcr 
(Sra^miiH, graminift herhit: nije ukosio ni paulja 
jednog Riiona. Rj. 401b. kao travka. — pa(h)ii{j {isp. 
peroi, pilDuljo. Korijeni 300. 

f»^buljn. f. u Kj.: pilulju, f nekaka Irara, Art 
. ausc, herhae gcntvf. Ri. 491b. vidi popino priiae. 

— pil(hiulj, paulja. Korijeni 300. 

paliikljiee. pahCiljk-a, /. pl. — 1) sitno otio perje 

kao hei hddrljiea što se necehano meče n. p. u jastuk. 

govori se u Hrt. vidi mašak 1, paperje. — 2) kad 

[poćne snijeJiti, katu : padaju ved pabnljice. die Schnee- 

fiocken, 

pH^a« f. ein šStreif virgut linea, cf. pruga. Rj. — 
Tima: poja. Oen. 57, 

Pija, m. (ist.) indi Pajo. Rj. /iyp. od Favao. Pa-ja. 
takva hyp, kod Baia. 

Bi^aiitA,* f. viai žioka, cf pajvanta, p^nta. Rj. 
ritli i paurulni, letva, vjenc'^aoiL'a 3. kao mala gre- 
dica, što se njih vise pribija po rogovima u kuca i 
u drumjeh zgrada, 

•ajj^ilnlea. f. kad se Mo opajedi pa iziđe kao 
<^irio. Rj. 

pAjKi, jlm, dem. od spavati, (m Kindern) sddafcHt 
doi'mio: puji buji zlalo moje! (žene govore, kao pje- 
hrajut*!, kad unpavtjuju djecu). Rj. — mjesto ispavati 
[govori »e u cUeLinJitkom govoru pdjiii (gdje je otpalo 
i0prijeda r). Korijeni 311. 

PiMo, w. (ju*.) hyp. ud Pnvao. Rj. Pa-jo. gčn. Piija, 
voe. l*Sjo. titkvft htfp. kod Hajo. — Pa oo zffve Paja 
kapelana. Npj. Ti, 315. 

»jkJlBK. pnjuUa, M, (ii Mart^>.) vidi drugar. Hj. JCpr^i. 



Pajti\Nie4V f (n Mađž.) vidi drugarica. Rj. 
ajun, m. (U O. O.) muSki nadimak. Rj. upravo 
hi/p. od Pflvao. — P{ijiln [onu. n Pajo). (Jsn. 173. 
takva hi/p. kod Krcun. 

pikjraii,* IM. der Striek (f^r iveidende Pferde), 
ftiniSy cf. uže: I svezu se kouji m pajvane, Rj. ase 
kojim se rciu konji kad pasu. 
pjkjviinkn,* f. vidi paiauta. Rj. » Ayn. ondje, 
piilc. Rj. pn-k [ittp. *2 Ic). — X) vidi pa. Rj. riđi i 
paka "2, paka. savec pak u ovom značenju stoji >»« 
početku rečenice. — a) riđi pa 1. isp. pTipak. — Ona 
onda izigjp, pak mu pripovedi rvu svoju nevolju, 
najposle mu rei5e . . . Npr. 5(i. Prcnesi me, pak eii li 
ontla ka/ati. 77. Onda nevoljnik dobala do vode, pak 
najprije umije oći . . . po tom pogje bitro u onoga 
kralja, pak re^e . . . 8(>. RjeŽao ou va.^ke. pak pao 
mei^edu u šake. Posl. 14. Daj mi sreća, puk me 
slavi u vreću. 5iJ. Iftpeci, pak reci. 105. Sveti Nikola 
najprijed je svoju bradu napravio pat dmgome. 981. 
Do Viw stoji, da to bude ili ne bude, pak sad Bog 
Vam a duža Vam. Pia. 27. Primi rijefii moje . . . 
pak <*u biti zadovoljau. DP. 370. — b) vidi pa 3. 

— Ja sam carica, pak nemam zlatnog razboja ni 
preslice. 5y. ^Od 7 godina pak do same starosti. Da- 
nica 2, 81. Cesto sam mislio da Vam $to pi6em, pak 
me je sve kojoSta zadržavalo i razbijalo. iSlav. Bibl. 
1, JK). — 2) aber, vero: onda pak. Kj. sares pak 
u ovom značenju ne stoji nikad u početku rečenice 
isp, a 1, j .syn. ondje. — Reci joj neka mi iz lijeh 
jaja izleže piplad, pak ću je dobro darovati, ako li 
pak ue izlete, ho<!u te staviti na muke. Npr. 105. 
Kad narod puk stane psovati i vikati na večat^a, od 
se poplati. Danica 4, 38. U ono pak doba dogje Jo- 
van krstitelj. Mat. 3, 1. Kad oni pak izigju, gle, do- 
vedo.^e k njemu čovjeka nijema. 0, 32. Marija pak 
sjedi s njom oko tri mjeseca. Luk. 1, 5fi. II to vri- 
jeme pak izigje zjipovijest od (-eajira Avgusta. 2, 1. 
No samo pak to, nego ee hvalimo i . . . Kim. 5, 3. 
Ako ostaneš u dobioti. Ako li pak ne, i ti <5e^ biti 
odsječen. 11, 22. Molim vas pak bra^o, Čuvajte se. 
10, 17. Prvi trudeČi se za Boga Izrailjeva . . . Dnigi 
pak oćisti solju nezdravu vodu. DP. 312. — 3) pak? 
dann, tum. Rj. kao da se pila: onda? 

pfikUi (u Dubr.) — J) vidi opet, n. p. vidje<5emo 
vse i paka. Rj. — 2) vidi pa: Paka joj ie junak go- 
vorio. Pak Bu lipe svate sakupili, paka idu po mladu 
divoiku. S gjordam' Pavlu grebak iskopaše, paka 
mlaaa I'avla zakopale. Rj. (s?). vidi i pak 1, pake. 

— Gora bregja rodi miSa, velike hvale, a paka niSia. 
DPosl. 24. Misli, a paka govori. Gl. 

pipkao, piikla, m. — 1) die JloUe, infernuii chri- 
.•itianorum. Rj. vidi vječna muka. — Pa ga baci 
H(i dno pakla, paklcnici dočekale. Rj. 485a. Jer 8« 
oganj razgorio u gnjevu mojem, i gorječe do naj- 
dubljega pakla. Moje. V. 32, 22. — 2J {po zap. kraj.) 
vidi smola. Kj. — Tko u pak*o tegue, opakli se. 
DPosl. 134. 

pAke, vidi pak: Po(h)arali, pake popaliti. Onn kupi 

svoje b'jelo platno, prite bježi 8kadru bijelome. liako 

skoči, pake progovori. Rj. vidi i pa, paka 2. — Li- 

I jepo joj ime izoirao: bila Zlatka, pake Angjelija. 

! Npj. 3, 142. 

p&klenT, a^. hOHinch, infernalis. Rj. što pripada 
pMu. — Svela dužica, paklena mjeJiinica. Posl. 281. 
Hudobo paklenal (Kao psovka — i povelika). 343* 
Zmije, porodi aspinini! kako čete pobječi od presude 
it oganj pakleni? JNlat. 23, 33. 

p'^kltMiTk, in. (u Dubr) tndi ^avo: Pa gn bari 
na duu pakla, paklenici dočekale- Rj. 

pjtkleiijiU*a, /'. vidi paklina. Rj. riječi s lakim nast. 
kod jij^irača. 

Pt'iklcnjaea« f. vo*la u Velebitu od Dalmatinske 
Htniiit'. Rj. 

pi'iklinu, f (u Lici) kao katran, ftto se kola maiu, 



pftklltl 



— 4 — 



pftlfž 



Art Wagen.'fchmierey nrungine genus. Rj, nćhakav 
l-olomns. vidi pak!enjft(Vi. — AT eto ti jcdnn Ijudiirinn, 
crnjfi.4o ne kao i pakUnn. Npj. ft. fil'4. Tzc kovi'eži<5 
od sile, i o)ili pi amoloai i pallinom. Mojs. U. 2, 3. 

nilkliti« pitklim, r. impf. paklom (sittolom) ili pu- 
kUnovt liuuati. r. pf. itloi. opAklili. — J\tkliV dušu. 
r»Posl. 93. 

nkkljonjo, n. lerb. od paktiii. radnja kojom tko 
ptU'li sto. 

PAk-Miirijti, f. brdo iKme<yu t^nnnice i PnStro- 
vii^fl. Rj. 

pftfcoivr. /*. (u primor.l svaku proljetno zelje Ho 
se jede, Fruhlimj'njemiine, olu^i rcrnnm [hunion eru- 
cogo L. Kj.'l. Rj. — Tii]t!ya će biti i pTtkolvć. *>sd. 371. 

{»iUcosiin, pakoftiia, ndj. vtdi pakoRtan. Rj. pakosna 
je prema tlrufjint padežima hcz t. 

pikkosnirii, f. mulier maligna, maleroUt. 8tnlli. 
pakofina zeiut. 

pftkosnik, VI. iSiulIi. pakoftfnn rotjek. 

pftkusd prikosU, /'. dic honhcit, inaliiia. Kj. riđi 
opaćilo, upni'-iuu; dobu. zIoćh, nazlobn; pasjaliik, 
pi/iua. — Noi^nioa, kao iickakn avel koja vorjcUn 
noću kad spava čini pakost kaku. Uj. 424b. Du se 
grovori samo iz osvote i iz zaviHti i pitkoati. (>d^. mi 
ut. lii. Ovukove riiu<5i i/.laze ili is .tUjepe pakofdt ili 
17. pnibnpi neznunja. V. I*a7.ii' 1, I;^. 

|k&kosTnii, piikoHna. adj, ho^htift, ntuluff, maliti- 
oftus. Rj. vidi pukoFfiin. »xp. /.loban. — <Jd TrSića 
)^ela pako!ynuya. NpJ.' 1, XXVIU. Gutale mi »ve pa- 
kosne izmišljutine \ laii. (Jdbr. od ruž. IG. J^to su 
neki ljudi uljudni, a drugi zli i pakosni ... i to do- 
lazi od gornja tri uzrok«. Priprava 41. Pogledaj ne- 
prijatelje moje . . . kakvom me pakoHnom ncnarisću 
nenavide. P». 25, V.K Ijažljivac nUiha jcsik pakostan. 
Prir. 17. 4. 

piiko.stitl, Htliu, r. ///'. (i\ impf. Rj.*) (u (Jrbljuj 
tichaden, Si'huden ZHfvocu, nocco; Toliko mi zlotvor 
pakostiu' (Po^l, 318). Kj. pakoH i'initi kome. druk- 
čije glaifol 7ic dolazi, iap. udili, Akoditi. — Molim 
te, oprosti braf^i svojoj bezakonje i grijeh, ^lo ti pa- 
ko.'*tise. Moja. I. :'>»►, 17. Koji mi pakoste, prebijajudi 
ko«li moje, ruf!:ajn ini he. IN. 4'i, 10. 

Pftkovriier. n.: V Ivozniei i u Pakorra-hi (selo u 
8rexu Trnavskom. okrugu Kudnitkujr. Kj.'). Kj. — 
I'ako-vrm-e (drugoj poli korijen . . . vriieii, od kojfii 
je t'ratiti, a prva će pola biti o«nova ou koje je adj. 
opnk). Osn. 57. 

P&krn, f. nom. prop. Namc eines Flusses und 
KloHters in SUaonien. Kj. loda i nianatitir u Sla- 
voniji. 

PAknu*. Hl. vnroS u Slavoniji, cf. Pakre. Rj. 

Pftkraeki, adj, von Pakrac. Rj. što pripada Pa- 
kracu, vidi Pakrfki. 

P&kre, 7/1. vidi Pakrac. Kj. 

PUrekT, adj. rtdi Pakraćki. Rj. 

1. pjila« /. (u MostArn) poduboka lopata kojom se 
baca voda na povrće (kad se zaljeva), cf. ispolac. 
Rj. vidi i palj 1, iapo. — Znaeenje korijenu sipati: 
pala (i.spolae), palje (niekinje). Korijeni 286. 

3. pftia, f. rcliki noć što se za poja'^om noai. vidi 
liand^ar. jatairan. za postanje ifp. puJo^. akc. je i 
iumoicnjc od Dr. L. Marjanorvht. — Za pas tadi 
dvije pn^kc male, pod njih metnu palit pozlaćenu, 
H^pj. y, laG. Za pai*om mu dvije puAke male, a 
pod njima pala okovana. 3. '3VJ. Za pas zadi male 
dtchvedare, rasturi ih palom latinkinjom. '3, &&5 (dže-h- 
vedar = dževerflar). 

pfthie, ualca, m. — 1) der Vauincn, pollex. Rj. 
prat. — PreMunuti, palcima i kaŽiputimn obuhva- 
titi. Rj. 586a. Kad znači »der Daum« kaže se palca, 
ft kad znatM »die Sneiche« (na tooku), onda se u mu. 
broju kaie paoci. Pis. 39. OdsjekoSe mu palce u 
ruku i u nogu. Sud. 1, G. u ovom primjeru ima palae 
(jifstj gen. paoca : Uzmi u maoca nakon paoca. DPosl. 



149. — 2) (gen. paoca, ponajviAe se g;ovori p\. pTioci 
i pTilceri) die Speirhe, radiua, ef. špica. Uj. na toH'U. 
iHdi i ^.hiea, zubac 2. iJtp, paoćiti. — Naprava « tijeh 
točkora bijaše kao naprava u loćkova kolskih ; na- 
plati i paori^ Hve bieAe liveno. Car. I. 7, 3^J. 

palAeanjC, ;/. riai palueauje. Rj. 

pali\eati, cam, r. impf. (u i^rijemu) vidi palueAti. 
Rj. pul'tca guja je:ikom. r. pf. palarnuti. 

imlaekn,'/'. — I^ ono ^to izraste na ropozn kao 
kuk-nru*'('i('. Rj. vidi bati(^ 1, palaenik. ~ 2j pl. pa- 
Iftcke, Art Patrontanche. embolnrum theea, cf. pripo- 
jaauice. Rj. vidi i kese. — Zuafeuie (korijenu! is- 
ticati se, strkUi: palac, paoditi; palacktu palaenik; 
p;Mok. Korijeni 2.St5. 

pali\(-nuli, piMacnetn, r. pf, riđi palucnuti. r. ivipf, 
palacati. — .lezik nije nikad naSao niJita da palacne 
mladini i Icpim [louom udovfem. Zim. 5. 

piihiea. /'. der i'.dla.^, palatittm: Zrno do sima 
poraća, kamen do kamena palaca. Posl. It4. riđi 
pulaui, pulaća, polae; dvor, dvori, har 2, koimk, od^.ak, 
sarjtj. 

piilat'nik, tfi. {u Srijemu) vidi palacka 1. Kj. riđi i 
biiti'" 1. 

ptVlamar,* vi, das SdUfltau, rwlais, cf. uže. Rj. 
u:v. « lnfije. 

pnlAmlda, /". paluniuda, f, (u Srijemu) Arkerkrati- 
kraut. f^errainla arrenut^ {circium arrensc h. Rj.*). 
Kj. UiliU. 

palaniU'kT, adj, von der palauka, pnlancue, oppidi. 
Kj. što pripada palanci. 

palAneanin« m. Kimrohner einer palanka, oppi- 
danas. Rj. čorjek iz palanke. 

palAnibini, /'.: I evo mu mTO}.a palandara. Rj. — 
Tamne sii : ojdara. pidandara. Oan. 109. 

pnlansra« /. — J) (u (Trldju) vidi jioluga, (ozib. 
Kj.^t: Kad li do^e ua Lejrjan.-iba vrata, kaii li pusta 
bjehu zatvorena, zatvorena gvozdenom palanoam. Kj. 
Tii^ja: palanga. Osu. Stifi. Lat. palauga, pfialau^a. 
isp. zapalangati. — 2) vidi palanka 2, pandurnica, 
fllražara, sinižnica. — Četa po;rje u Rudine ravne, 
Huminn^e Ploćn i Tmbjclo i ( Jmutić krvavu p,dangu. 
Npj. 4, fhH. K va<i e je .trct^a donijela od Rudina i 
od Omuti<''tt, tiuno mi je Kibic** na palanzi. 4, .'tSi*. 
I razvali careve palangc, to fortice od Hercegovine. 
r». 72 (foiliea = lorteea). 

piManka,* /'. — 1) (u Srbiji) čine Palanke (Mii- 
tclding zicisciien Vorf und StndtJ^ oppidum. Rj. Pa- 
lanke su manje od udopih sela , nejjo se od njih 
razlikuju samo po tom. sto u njima sjede Turci, i »ito 
ima po koji dui-an, i Ato su Vućc na blizu. Danica 
2, 47. /JU iantaćetiJH u Kj. palanka je itrcdnje izmegju 
varoši i sela, ni varoi ni nelo, varoiiica: der Markt' 
fleckeHt oppidalnin, ~ 2) [u C. <?. i u Herc.) pan- 
durnicu ti* straiara. Rj." vidi puhmira 2, stražniea. 
— Tu palanku moju razorio, carski barjak pod 
nogom zgazio. Npj. 6, 30y. isp, palanjia 2. 

pjkiata, /". der J^tdlaM, palatium: Polaća znaii 
velika kuća, paluta. Posl. 2*>. vidi i palani. 

p^lavra, /*. (u Srijemu) čeljade koje mnogo govori 
i riječi po selu raznosi, die SditcdUćrin^ garruta. 
Kj. vidi stokućanin. 

Palcksija, /'. vidi Polcksija. Rj. ime žensko. 

piUenta, /'. Tal. polonta. skuhano iijeftto od kuku- 
ruinvga bra.hia, vidi kaOaniak, t 8yn. ondje. — »Sto 
ti ^.licom kaćk;i^ tn palentu'f* J, Bogdanović. ARI. 

ni. s7(»b. 

PiUoski, a({j. von Palež. I^. sto pripada Paletu. 

nalet ... (u Hrv.) riđi prUjet ... Rj. 

PAIcŽ, m, {sad Obrenovac. Rj.') Sttidichen nm 
EinflusM der Kotubara in die Sava, oppidum »Serbiae. 
Rj. palanka u Srbiji na utoku Kolahare « Hara, — 
imena s takim na/tt. kod Padež. 

pdlcž. m. isp. Palež, vidi paljevina, pofeg. 4$^<* 
kojim tko tapali n, p, kuću: Udarilo u n^o selo 



Pnleianla 



^ 



svako iilo, pa i palež (t. j. paljevina). J. Bogdanović. 

— ra nnat. igp. derež. 

l*Al^iiinfii, fn. (pl. Pfile^Jini) Eitur ton Pnlef. Kj. 
vuvjck i£ Paležu. 

pfttif^a, /*. Ri. de^n. puliiMcn. — 1) der Stock, Spa- 
iir^,tockt hacuhis. Hj. «>/». l>aiina, i «»//*. ondje. — 
lUtiUna jndicii, vidi badojiu-icji. lij. '.Mih. Klis. U ovoj 
i^ri ima -konj«, jnilioi (kao polu r^tapii). klin i trlicu. 
Uj. ;i75b. Uzme mjeSimi od zakianoj^a brava, te je 
Dnpii^e pa udri po njoj jndnovk. Nur. U!8. Palica 
vltidtdačht ne će »e otlvojiti od Jtide. Moj». I. 4t(, 
10. — 2^ der StcK'k (m Jorhe), huculun jugi. RJ. u 
jarmu, Mp. Upalu^iti. — Palii^njak, I, j. svrHao, Sto 
ae nn jarmovinin vrte rupe ta palice . Rj. 4lStJa. Oj 
uiuću! mlad orai3u! ko ti dade mladi* vokf. i jurmove 
javorove-, i palice šimširove? Npj. I, llU. — 'i) (u 
C (1,) «w Siiick Hvh, Utjnnm: Jedna pitlitu uJ pred 
carem ne gori (Kao Mo jčttno drto samo ue mo^e da 
gori, tako je i mnogi posao leško jednome čoekn 
nćinilt. PobI. \V2). Rj. jedno drvljudi. — 4) riđi 
maAka 2. Rj.* vidi i lakat 3. cf. tjeralii-a. 

BiUIMi-n, f. dt-m. od palica: Podaj Petrn piUičteu, 
net ubije ;rrlićicu. Rj. 

piinenjnkt tu. i. j. Bvnlai>, 5lo »v ua jarmovima 
vrte rupi' za palice, der Bohrer su dan Storklovli 
im Joche, icrebrn major pro foraviine ji*^i ud insC' 
renduin haculutn. Uj. 

pAlidrvcc, n. pali-drvce, prema Njctn. Znndhnjz- 
flien. riđi ]mlioniea; <*jbret. stimiiorat'a, Sibira, iipVa. 

— (lovorei'i to on ne niaSi za palidnca, ukrofia, i 
sapflli svoju cifram, /los. 3ti. Ko dana» duva ii upirak 
dn užežo svec^u kod kutije palidrvtca? 3'2H. Na jednu 
mah i^e trgnuti iz Žpsipa puUdrrcc. 334. 

pMiKorKii, f. (u vojv.i kaže »e zloj ženi, lienen- 
nuntj fur lin hvsts Prau€v^iwviet\ inalier importuna. 
Rj. vidt oHrokongja, nadžaj^baha. — pali-^orka |dru(roj 
poli osnova u gora). Osn. 301). iAp. tako aloi. riječ 
itat^perkft. 

I*iui-<ijuk, m. pripovijeda Ke dn je bio nekakav 
luiramba^a koji se ovako zvao. Rj. 

■ilUJe, pitRja, f. ph kao velike lotre, h pomoću 
kojili 0e Durad na kola tovare i h kola akidajn, 
Scnrotleiter. Rj. vidi akladnje. 

B^njer, palijfera, m. nekakav barut. Art Schie^s- 
puZrcr, puhcris pifrii geau^: A dofati sjajna džefer- 
dana, koji prima litru palijera. Rj. — takre tagje 
riječi kod dacijer. 

TtJlIiJeSrei, n. u ovoj za^oneci: D lijeSt^e palijdi^e, 
ijeiS(;e voda Ptoji, a u vodi oganj gori. Rj. orf(^ 
netGoi-' ogledalo. 

■Uikt m. (u C. O.) cf. \\6\i\ Be. Rj. — Likom i 
patikom ličim se. Rj. 331b. 

pdliku^it, c. tf. domorum incendiarius. St\illi. pali- 
Inii^'a. teljitde muško di ienitko što prdi kuće. — tako 
slo:. rijcć kud listikuf^a. 

piklilo, n, ono ko pali; der Zunder, foMCS. — 
I'aiilo ujg'e u skupitinare. Mil, 17M. 

pAlionien, /". ^AndmuHrJiine. Rj.' vidi palidrvee, i 
syn. ondje. 

pulipan, cf, pipavica. Rj. — Kad Bt» djeea u po- 
ćeikn kakf ipre po;rapj»jn koje <?e najprije ćiniti I 
ono Ato u ijcri valja da t^iui onaj koji i/.guld, u. p. | 
ko ^ najprije žmurili, onda jedno kao broje(!i sve 
redom govori: 'Pipavice« ... MjeMo ovo(ra govori 
»e kn^to i ovako: Od Dunava do Dunava, do dva 
cara carevina. guBen euReoicu, palipa^ka ptdipan, 
dri' »e Hoko za kalan, katan bio gjalip^tan. Klinćica, 
vaf*Mea, zveekac! Ovgj« žmnri onaj na kome dogje 
»evet-kar«. Rj. 6»K)b. 

pAlipHNk.l, (•/'. pipaviea. Rj. vidi Itod palipan. 

pTtli^ud. m. dit Palissade^ ralltis. Rj. kolac u ianca, 
— .•*iinai', pored koga -tu iznutra udareni paiisaii. 
Danica 2. i'i (tako ttij. pali^adi). 

|l4ii&t0, n. gdje je ho paljeno, u, p. za kupuani 



rasad, die Brandstdtte, iisirina, Rj. iifp, spaliMe, pa- 
Ijika, garižte. — rijeci s lakim nast. kod daniSte. 

pAlifi, pfdTm, v. impf. Rj. v. pf. slož. iz-paliti, ua-, 
o-T po-i pt>d-, pri-, raz-, s-, sa-, u-, uz-, za; r. impf. 
slož. na-[taljivati, o-, pod-, pri-, raz-, »-, sa-, u- {sel, 
za-. — J) amUtidcn, incendo. Rj. — Uo^i Ivanja 
dne je obitSno na uekiiem mjestima paliti lUu oko 
tora. Rj. 2ir)b. 1 lubarae, čim gradove pali. Ri. 314b. 
PuAke Hii iz početka palili fitiljern. Rj. h<i3b. U podne 
svijeća paliti. Fo«l. 3.^4. Robe, ;m/e, a nijeku glave. 
Npj. 4, 3.'J6. tt^tanu paliti kule is puiaka. Danica 3, 
142. Turci au svaki dan izlazili, te palili i barali uz 
.fadar. 3, '201. Čovjek nevaljno kopa zlo, i na u<^nama 
mu je kao oganj koji pali. Prič. IH, 27. sa »e, pass.: 
Zublja se zove uaukano drvo Ije.^tkovo iji dubovo, 
koje tie suho pali mjesto luča. Rj. žl4b. t'umurnica, 
jaiini gdje se ćuMur pult. Rj. 7tJ2a. — 2) n. p. puSku, 
feucrn, ai^endo: Neko pali bistra džererdtma. Rj. 
i.^p. bacati (pui^ke). mctati (puSke), pu^karali. ostala 
syn. kod puJka. — *)d obraza tanku hre»ku pidL 
Npj. 4, 6G. Pa od oka pali dierei'dnra. 4. 373. Pali 
Ibro ubojne topove. 4, 374. — 3) ne»to me pali po 
legjiuia, juckcn^ prurio. Uj. kao »t>rhjcti. — 4) sir 
pali, kad t^e malo kao u^ežc. Rj. — 3) on pali on 
hin, schaltcn wtd icaltcfi, dovtinari. Rj. — On ptdi, 
OH £ari. (Radi i upravlja po avojoj volji), l'oal. 239. 
Da Hu Re njib dvojica načinili u Biogradu kao daliije 
to pale i ^are po scnjoj volji. Sovj. 19. 

J»nllll)i, /*. (gtu.pl palcima], riđi ptioxnti. die Palme, 
ma: Palma, drvo na kojemu ragjaju urme. Nov. 
Zav. XI. Narod mnogi obučen u haljine bijele, i 
jiolme u rukama ujibovima. Otkriv. 7, i». DogjoJe u 
Eliro. gdje bijaše dvanaest izvora i sedamdeset pa- 
lama. MoJH. 11. ir>. '27. 

piiliiior, adj. što pripada palmi. :u nasL wj>. aptov. 
— .Siker, nekakvo jako piče ... od meda, urmi i 
pahnova soka. Nov. Zav. XII. Dokle hu se po ptU- 
morim šumama .Mamo šetali. Priprava 151. Uzmite 
grana vabnoeijeh. Mojj*. IH. 23, 40. 

piiluk. m. (u Itoci) u riječima: na paloku, t. j. 
ruci (da »c Insno mo^.e uzeti), bei der ITand, prae 
inaiiiltHS. Rj. »sp. nika 5. — vidi tumačenje korijenu 
kod pnlacka. 

piuo.s ipalori), m. der Palla^ch^ gladius mHitaris. 
cf. mač. Rj. augm. paIoi«ina. isp. piUa. — 8tade klepet 
noža i palosa^ bajuneta. Hablje i hand;^.ara. Npj. 5, 
344. Ruč ognie, a palo^ pripase. HNpj. 4, 32. 

5al6sina (prdoAina), /*. augm. od paloJ. Rj. — O 
ri mu duga palošina od mnSkijch puno devet 
pedi. Njjj. 3, UCy. 

fialikcanj<*, n. das Zucken, micatus. Rj. verb. od 
^ Ncati. radnja sto n. p. gt^ja palaca jestkom. vidi 
pnlacaujc. 

palAcnti, cllm, r. impf. pahica guja jezikom, eucken, 
»uro. R^. vidi palacati, v. pf. palucnuti. 

palf^enull, palucnem, r. pf. suckcu^ mico. Rj. pa- 
lučne gaja jerikom. vidi palacnuli. i;. impf. palucali. 

p&Iufak, piilučka, m. cinc kleine uiiregelmttHsige 
Au, campus fterbidus prope aijuam. Rj. cf. Mkara. 
Rj.* XLI. — Izmegju planina pored voda i rijeka 
ima mlogo luka i palučaka. Danica 2, 33. Po oela- 
Hjem mjestima pahivcij kao u nan konoptii^ta, ili 
kno dobro gumno, drže se za njive i livade. Kov. 
33. — pU-lučak (oan. u luka). Osn. 291. za pa isp. 
pahirčiti. 

IiftlJ, m. — J) [u Boci) vidi iHpoIae. Rj. vidi i 
a, idpo. — 2) (u Hrv.) drven iiičak kojijem ae 
zbija !*ir, a i kupuH »jecavac, die Stampfe, tiuiicula, 
cf. ^<i^zbijalo: Za pa^om mu palj batina. R). 

pftljn, f. (u Dalm.) vidi zublja. Rj. — Siadjela »e 
je nebru palja za zub. DPosl, 1,^. 

puljl^stllrH, /'. (u Dubr.) uekaka morska riba. Rj. 

nAlJnviU', paljavca, m. panis ex furfure. .Stulli. 

vitU oinišniea, trudnica. — l^nu sladak je i pa- 



/ 



pumctovni^c 



pADd uro vica 



■ 



Ovu >*e probu od ludosti učini skupštini sa avim od 
panu'ioduKiojnoga reda. Danica 2, 137. 

pftnietovoi^p. H. Rj. verh. od pametovati. — 
I) radnju kojom tko pmnetuje (pamti) šio (tlie Erin- 
neriing, mcmoria. Rj.). — 2) radnja kujovi tko pu~ 
metnje (kao umi), das Vernunfteu, "b sapere. Rj.)* 

|i&nii^toviifi. pametujem, r. impf. («t.). Rj. — JJ gc- 
dcnkcn, mcminis^e, cf, pamtiti: Mo'ft li znati i pamc- 
ioraii. Rj. vidi i tuviti. — Ob<?i:aj ludu da se raduje, 
a niudni da putuetnje. DPosI. 87. na fle, panA.: Zlo 
« pametuje^ a dobro zabude. l)Po«l. 15!S. — 2j ver- 
nunflcH, sapio: Za nas nije vika i skak.inje. vc^ je 
ut nan vino i rakiju, i ^0Ht)O<lHivo, da e'OHpudujemo, 
mudra paiuft, da pametujemo, Kj. »>p. limiti. 

pi^inrnk, m. \n lioci) orv koji se u ovaca i u koza 
u ro^ Daiar.i. Rj. riđi pamrav. za postanje isp. pun- 
drav. — Dflt^eto joj (sestri) ovu travu da popije ujutro 
na ftte srce u vodi nenaćctoj, i kako je popije, doči 
će jqj pamrak u glavu, te ćq u ^otu uobj^(:i. Npr. 112- 

pftmniv, m. Sto u Vuka pamraK. >8to so vrti^ 
konda li je pamritv u j^J'^it^i*- J* Bogdanović. 

Jtamtilu, m. der ein gutcs (iedi'tchtniss hat, qtti 
ci viemoriii: plab nam pamtilo. Rj. koji (dobro) 
pamti, vidi pametar 1. i>;^. idopanitilo. — riječi 
8 Utkim rPtst. kod bajalo. 

pAmtilJa, /*. moć pametnija : doft OeddchtniHsrer- 
rMttgcn; vis memoriac. — Vreduo je pomenuti joS 
jednu duševnu osobinu u ko<^ija^a. Ta bc osobina 
tj(5e njihove moći pamtilje. Megj. *t, tJsobita pani' 
Ulja . . . KjLko to vi, Gospodaru, pamtite ave. Hil. 
2S8. r« ntist. isp. bjelilja. 

piimtiti, ttm, t\ impf. gcdenketij sicH erinneni, me- 
miniMe. Bj. vidi pametovati 1, tubiti, tuviti. v. pf. 
jdos. u-pamtiti, za-, iimegjtt ni i t iihaceno e. — 
8vaki čovjek svima mrtvima svojijem, koje on pamti, 
DAĆini po svijeffu voštanu. Rj. 175b. iSlabo ko i mari 
da pitinti zapijecke u kojima nema ni^ta do tužeuja 
i J.io«U. Kov. ytt. Pamtite ovaj Jun, u koji i^idoste 
u Minira. MoJH. li. 13, 3. 

pikmtivijek, m, u rijećima: od pamtivijeka, neit 
^teiotrhengedenken^ post hominum memotinm. Rj. vidi 
pantivijek. 

pji^lu^nn, pAmutl^ua, adj, hnurnteollen, homhgcinus, 
xf/tinuA. Rj. Ho pripada pamnJcu. mdi pamukli ; bura- 
bai^nn. — Astar, pamučno platna. Kj. 8a. Melez, 2) 
platno u kojega je osnova prteua, a potka pamučna. 
Rj. 3f»2b. 

p&ma£'ar. m. der Buumnollhandler, mercator bom- 
bt(ctiritt>i. Kj. koji trguje pamukom. 

pAnak,* m. Rj. vidi bumbak. — 1) die Baum- 
icolU. crioTtflon [gonsipium L. Rj.^). — 2) {gonu. hcr- 
baeeum h. Rj.^): meko kao piunuk. Rj. — Zaćkati, 
n. p- pukla vmta pamukom. Kj. 202n. Mavez, plavi 
/>'!«( ufc.Ri. 340a. Pije krv na j>MwiwA'.Fo8l, 247. CujeSdo- 
vojko, ćujeA lelKjtOi tvoje su ruke pamuk mekani. Npj. 
I. M'Jfi. 

pnmAkll, a^j. ind€i'.L pamuk .sa Tur. nast. li. vidi 
p.imm'fiD. — Obukla je kovt^ali ćakiire, pa obuče 
pamuku košuiju. Npj. 3, 35t). 

T»HinAklljH, f. Rj. riđi pamnkH. — t) (u U*i(V 
i.| jabuka, Aii Apfel. mali gent4J*. Rj. — 2) (u 
Srbiji I fl rukavima kratka haljina italoi^.ena pavtukom. 
Pamuklije sad nose i seljaci> n. p. u Mačvi i u 
Judru. Rj. 

J&nac, pJinc^ m. (u t^\ G.) uekakn bijela velika 
cna tico, Art JKturscrrof/c/, (ern'.t tjaacdam pidu- 
" ri*. Rj. 

piknjiaii, f. lu Dubr.) Kove^a juha « kruhom, die 
madf^ jaticali gcnuA: Ko panftdu ("esto kut*n, obniz 
m« je kao niiui »L* Oiibrovniku, gje sam ovu poslo- 
vicu i5uo, najviše se daje jgeci za jelo pauada, hljeb 
akuhan u govegjoj C-orbi. Posl. iU\). Kj. 

j^ttJlirija. puBAKJiJu. /'. t. j. T^vnrii<x (die allcrlufi- 
U§tU), cinc JJUder-Vipti^cha, dijdtjcha, Kj. prenceto. 



kao najveiui ftveiinja. — Znao je krstove, pana^ijc 
i pecate graditi. Danica 4, 11. 

pAnugJnr, wi. (navii^upi;) der Markt^ die Mesaćj 
nundinae, cf. sajam, piizar, va5ar. Rj. — Ka pa- 
nagjur poćei da veće dobudc^. OPoal. (Ifi \poć\ deS). 

punaiiOClrT&te, n. der Marktplatz^ forum. Kj. mjesto 
gdje Inva panagjur. vidi 8i\joiiSie, pazari^le, trgoviSte, 
vašariAte. — riječi a takvim nast. kod dani^t«. 

patiiVhljii, pnniMja, f. vidi koljivo. Rj. Grč. finaviria 
(na.'^ma nveto), varena pšenica što na daći i na slavi 
pop hlago-tlori i gosti jedu. — I mene <^e mati umri- 
jeti, i ja ću panuije jesti. [Kad ko ima korist od ne- 
srei^*^ ili se ponosi njome). Posl. 1(13. 

pi^nakiimilavka. f. riđi purakamilavka. Kj. 

p;^neijer, p:iu<:ijera, m. der Panzer. lorica. Kj. vidi 
pancir, iif.. oklop. — Ali njega nadŽak sje(*' ne more, 
na njemu je panc^jcr-košiUja. Npj. 3, 3H9. Da opipa 
bejra Ljubovit^a, da na njemu panc^jera nema. 3, 468. 
takve tugje r^eči kod darijer. 

pAneJper, m. u ovoj ziLgoneei: Otud ide tibohopja, 
i uhvati pancipera. Rj. odgoneUjaj : Mućka i miS. 

piknvTr, pandra, m. vidi paacijer. Hj. — Cm kao 
pancir. Posl. 345. 

pHneirllJH, /'..- Kojino aam Rijeljini plava, pancir- 
i\ja nad po Kosne glava. Npj. 4, 1Ž34. na kojem ima 
panvirV 

piin?ft,* /. die Kralle, ungtm, cf. kandža: Nokti 
su mu ka* u orla panČe. Rj. vidi i pandža, nokat u 
grabljire ptice, n. p. u orla. 

pftndara. f. {u Rudu. aah.) Art Pfiaumen, pruni 
genus. Kj. nekakva šljiui. — Tamne su: palaudara. 
pandura. Osn, 109. 

p&udur, pantMra, m. Rj. Hdi hajduk, ćetnik. — 
1) [u Srbiji) der M'ticJiter der fiffentlichen .'^i'(Ji«rAci{, 
riir Aufsuchung d^ Uduher ti .■*. »r., v.iaior publieus. 
Za vladanja Turskog^a svaka je knežina imnin po ne- 
koliko pandura, koji su sa buljubaAom i^li po kaei^ini 
te tjerali hajduke i dnige rpjave ljude hvatali ... Kj. 
— 2) (u vojv. a sad i u Srbiji) der Oericliisdicuer, 
appariior: E, seko, Bog je pandur (odgovorila ne- 
kfUcva ?^na u Brijemu, kad joj druga rekla: Lasno 
je tebe seko, tvoj je muž pandur). Rj. — U voj- 
vodstvu zovu draiiva-iike po miliciji vrajtove, a po 
paoriji hirove i pandure^ koji idu po sefu od kuiSe 
do kuće^ ta W)vu ljude na robiju i na zapovijesti (i 
draže vaSke). Kj. 13ya. J.judomora, kaže v>e pandnrur, 
koji u. p. ua spahijnskome poslu jie da ljudima od- 
morili se. Rj. 339. 

pundArenJc, n. paudur-đi^HAt, officium -»£> pandur. 
Rj. vt^h. od pandnriti. radnju kojom tko panduri. 

pandAriru, f. vidi panduruicta: A mi po uju pan- 
duricu kulu. Rj. i sgn. ondje, pandurska zgrada^ 
straiara. 

pandArija. /*. die SUdle, dan Amt des pandur, munua 
TOJ pandur: otimao u panduriju. Kj. pandurska jtlulha. 

pandAriti, pAndilrim, c. impf. ^}u\dux-Di€nste ver- 
richteu, irachen, jiandur esae, custodire: Dti panduri 
iz nje it(\ kavurn. Rj. vršiti pandurijUt otpravljati 
posao p'tHdur!<ki, 

pikndurniea, f. die PandurenhiHte, tugurium pan- 
duroTum. Po Turskoj su gdješlo ua»'*iDk'ne pandur- 
nice oko put.i, te u njima sjede panduri i C-uvaju 
putove od hajduka; a kaHo pnUe trjiovce od jćdne 
pandurnice do druge. Rj. pandar-^ka zgrada, sira- 
iaia. vidi paudunca; palanga 2, palanka 2, stražara, 
stražnica. 

pandrtruv. adj. Rj. što pripatUt pattđuru. 

pandiirovanjr, n. der Pandurcndicnst, adparitio. 
Rj. verh. od pandurovati. 8ia}\je koje bivot htd tko 
panduruje. 

pnndurovuti, pandfirujem, v.impf. Pandur endicnste 
(/iun, ridpnrcre. Kj.' ^i(« pandur. 

paiidArovica, /'. pandurova scna: Rog je pandur, 
seko! (Kazala nekakvu pandurovica, kad joj je drujra 



pandiir^ki 



— 8 — 



|iapuk 



ienn rekla: vI^iHno je t«hi, j*eko, ivoj je muž piiiulur-, 

— kiio ^lo so. u lakim dogii;ynjimii jijovori: Biig je 
bopat, ili: Hof; jo jjospodarl rosi. 18. 

^ii^ndurski, at/j. paudurisch, parHhtricm, Hj. sio 
pripmlit pandurivta ili jtanduru kojetnu {ji^d. — Ser- 
dari 1*11 oiulj«? 8a<l pituUurgke ftuijcštue (kao bulju- 
baše). Kov. 39. 

nfindža,* f. nokat u ptice tjrnhljive, n. p. u. orla. 
I ini panfa, kandža, j^ana?. f^aadža; isp. rapak, čn- 
porak. — No je ovo op:njanili zniajn« na njej^a au do 
Lri o])iIje2a: vuća ^a])a i orh^ju pandža^ iz zubah mu 
živi oiranj skiiCe. Npj. 2, (>3. 

punjnriMd?^ paiipilo/.a, m. <u Hiof^radu) ćovjvk koji 
ueina ui kuće ni imanja niti kHka ponlii, '^^t Land- 
tttrcicficr, homo pcrdiluff. Uj. vidi polojiiizan, pr:\znik 
2, praznov. — Tii;ye : jmtujnloz. oroz. (>«n. iW'.8. 

pnllg}^llet. j»anp;an(^ta, tn. Hajonel. jmpio. Kj. vidi 
bajUMOt. — Konljara, 'j| Mrtp « /ji/ii/;«HHom. Kj. "JiHtii. 
Kemenje ii Holaata o ^emu vi^i li^^kliik i ptnujanet. 
Kj. (UŠa. 

pAniea, f. (u .^uuiad. i daljv k intoku) Kcmljan mi\ 
i/, kojega «e jede, cinc irdcnc Spciftt^'hu.tscl, iKttinii 
l'n'tHiH. cf. ^'inija, hiM, zdjela. Hj. vidi i bljuda, ka- 
lenira, pnralija, zcmljaiiica. i.<p. ćanak. 

pnnn ijia no),_wir«, na sa dontetkom no^ kaje vidi. 

— Pavft uile Šrepo iiiy. Uiidine. Rj. 422b. Ona crne 
ticc iijrle<lala, pu poknpi drvlji^ i kamenje, puno crne 
tiče Bagonjnže. Npj. 4, iiSl*. 

|tlliios> m. (U Urv.) od nlame i od timole načinjeno 
kao mucala, i i«loji navrh motke, koja je udarena n 
zendju, te se nocn zapali kad se uC'ini kakva larma, 
dttn I'rticrAiffnul, ignium ttiijnificatiu, cf. vililjat'a. Rj. 

I't(ntii, m. listoi':.) i'idi Panto. Rj. kpti.od l'antjileon. 

Ptiiita, f. (U Baranji) rwii pajiinla. Itj. i t^jfu. ottdjc. 
niitnh'oii, tu, ime muško. Lat. Pantaleon. — Suze 
rone, pa se brat^i mole, avetom l'etni i Pantaleonu: 
»PuSti, Petre, kižu u oblaka, Panialiie, na jMjmljicu 
»nSu. Herc. 315. — iridi Panialije. Pantelija, 1 au- 
telije. hi/p. Panta, Panto. dem. Pautica. 

Pniitiiiljo, ni. vidi Pantelije, Pantaleon. — PnSli, 
Potre, ki^u iz oblaka, Pnntalijc na r.emljicu flu6u. 
Herc. 315. 

pnnti^nio, pantandla, ta. fuscina. Stnlli. riđi vilice, 
viljuške, pirun. — Kad bude na trpezu, pro^podaru. 
nemoi iznositi ni ožiee, ni pantarnhi tu noža. Npr. 
5J82. Ije k'o Koloćepski zet leću pnnUtrulom, OPorI. 
Hii. Puntamo, viljuške u l>elabele i u Stulii^a. XV. 
Ttd. jnintarnolo. 

PiintMIja, m. Pitntelcimonj Puntelectnorv, Rj. iwe 
mmko. vidi Pantaleon. 

I*an(^lij4', M. vidi Pantelija. sa nastapke vtp. An- 
loniJH i Antonije. — I eeli se Blogovi na kraju od- 
Itaeujn u stranim imenima . . . prenm tVrnti i go- 
vorimo imena Jehsava, Pantelije, Ulas. 10, 341*. 

PAnMcii, Hl. dan. od Panto. Rj. 

pAntIvijok, mi. rirfi pamtivijek. Rj. promijenilo se 
m prol t ntt n. 

pAnllJlka. /'. datt Bund {ditterr. dus P/inielt. faacia. 
Kj. vidi irilk. — l>f:orjepna puntljikit, i, j. \\ dva 
nila tkana, Rj. 114a. Kuma5, trna pantlika od kadife, 
žlo seoske djevojke no»e na vraui. Rj. 3Mb (biće 
Statnparttkom pogrješkom mj. pautljika). Kiir^elica, 
bijeUt patttljika od konaca. Rj. ^lOb. (»Aviee, ihdna 
pantljika koju Žene omotavajii oko vrata. Rj. 483ii. 
Vila je bila obučena u bijelu žensku haljniu, po 
kojoj je opasana rrrenotn pnvtljikom. Pia. 32. 

riiniu. m. (jnž.) riđi Pantelija. Rj. (jcn, PAnta, roc. 
l'anto, hijn. od Pantaleon. riđi i Panta. — takra 
hifp. kod l)obro. 

pAnfoi^, »rt. u za^onefi, vf. jedinkalo. Rj. 

pAnii<i, p;inem, vidi pii^li (padnem). Rj. r. pf. riđi i 
paibniti; primjere kod ^la-sti. r. pf. f*loz. do-pauuii, 
iz-, 0-. od-, po-, pre-, pn-, pro-, za-, o. iwpf. padati. 

p«nj) pAnja, m. dcr BaumstamiHf tnmcits: kao dcti 



osjevcmt panja (kaže ao za ćttvjeka i /-a ženu koji 
nemaju djeve. 1*orI. 131). Kj. cidi hreb, i si/u. ondje, 
dan. panjić. uwjm. panjina, piuijujra. — Mijolj, maj- 
storski te/jaj, ili kud ći/.aiara punj. Rj. yr>iib. llpa- 
njiti «e, stati kao fntuj. Rj. 783b. StJtro JiTo kao 
trut} panj, veli mene moja mati, da me njeuiu da; 
Rog mu dao duge jade, a 6lo ću mu ja? Herc. 237 
[suiro =^ fltari?). /• 

piVnJiN cf .'^are. Rj." akt: Rj.'' XXX. 

|»rinje^:a. /'. div Ninchc: vidi «. r. Hnoaiti. Bj.^ — 
j(idje vam kokoži Buosf?- »U jinnjuje oko ognja.« 
Rj. Gl)yb. isp. dupka. nk<:. Kj.^ XXX. 

ptVnJić, w(. (hm. od panj. Rj. 

panjiiia, /'. »nujni. od panj. Rj. riđi ]janjuj^i. 

pnnjkunjc, «. duA Verlcumdcn, cnlitmmaiio. Rj. 
rcrh. od panjkati. raduju kojom tko panjka nn kotja. 

pIVnjkntI, kam, v. impf. na kojra, (jajcn janttnd 
Ltitjeu rorbrinijcn, mentior de <diquo, cf. ojiadaLi 3. 
Kj. i: panjkati kv^jn kouic ili u koffa. ridi i bijodili, 
obbitrivali, putvoraii. i»p. ^vanjiti. r. pf. slož. napanj- 
kuti, ojianjkati. — Te on tebe punjka u rladikc. Npj. 
4, AHA. Nu je (ijoko ot-iirledna kurva, kLo te laže, te 
ti bla^o mami, panjka ruju svome fjospoduru. 4, 4*J3. 

piinjuica, f. (u C tJ.) aut/m. od pimj. Rj. ctV/* pa- 
njina. — rijeci ft tukritn naxt. kod bjeluga. 

pAnifl, prdaea, fa. pl. ridi palac 2. 

I piVneanieil, f. ono tim se puoH toeak, [»onajvifte 

I od jrvožjrja, a ima i od drveia. dn Jiadjtchnh, Hemm- 

I schnfiy snffhmen. Kj. ridi cokla, vla^u^^a. — l'aiM'i 

(i oluda poslije niiaotiu tot'ak i piorttnicfi). Pin. 30. 

pi\oeenjc, ti. (los AnUijen dcx Heminsckultej* un 
dit-i Had, -'• .■itifftumin'irc rotum. Rj. vcrb. od paoćili. 
radnja kojom tko pauci toćak. 

pAoMti, t>im, r. iuipf. dm Hemmschah anlegen nn 
das Tifid, .AuffUiininare rotam. Rj. r. pf. ttlož. Cipaoi''iu", 
infi. palao 2, paoci. — sa b«, pastt.: Pa<.H^aniea, ono 
čim se paoći točak. Rj. 4l:i7b. 

pnćnia, f, Stulli. vidi palma. 

pi^ondau, /". (u C. G.) cf. ondan. Rj. pii-ondan. 
isp. pa kod pabir^iti. ridi i preksjulrn. iza ondan, 
paondan, preksjutra /tf« ^aondan, taondan; a iza ĆO' 
ondan ide ^aondnn, Salapaondan. 

piVor, rn. (u vojv.) der Bauer, TMudbaner^ rusticu.-^, 
cf. Hcljak. Rj. od Njem. Bauer, tjororiU su «iyri5c 
nctjdašnji fjrunićari seljacima iz provincijala. ri*li i 
seljanin, paraHnik, vilan. — BakKla('*i kolo vode, a 
pilari jrlede. Ri. 13a. 

pudrijn. /*. aax Provinziale (im OegcitMati dcr Mi- 
UtdrtfrcnieJ, provincin ru^ticoruni. Rj. zemlja jmornka 
{suprotno praniea, milicija, militarija). — U vojvo*lrtlvu 
zovu draži va^fce p<» miliciji vrajtove, a popaoriji birovc 
i pandure. Rj. KiWa. Po granici i po paoriji. Rj. 273b. 

p&orklnja, /'. die Bdnerin, rustica. Hj. žena i^ pa- 
orije. ridi scliakinja, seljanka, floljaku^; miižaća. 

pftorskT. a<ij. bdueri.sch, ruaticait, Rj. sto pripada 
paorima ili paora kojemu god. riV/iBeljaćki, parasnii^ki. 

1. ^Apn, /'. — 1) dcr Pupst^ papa. Rj. biće po- 
grijeseno f. (žensk. roda) tnjettto m. funiMk.). u Hrvala 
je riječ papa a orom značenju muškoga roda. irtft. i 
Rimpapa, m. — Tu ti ni papa ne blagosiva. Pojtl. 
! l^'2'A. Dtac niu prevario papu, prevari (ja i ou. DM. 
' 38. — 2) in der Kindertiprachć, duA BroU sic pancm 
Tocant puelli: <^nda ^i ti /.vao bljeb papom. (Bio si 
malo dijete. Posl. 239). Rj. u govoru (tjelinjem hljeb. 
isp. pHpati. 

3. papa, i». (u I>nbr.) Kinderrvort fur otac. Kj. 
n djetinjem govoru otac. sgn. ridi kod otac. 

papft^Hl, pnpigno, papag&la, m. ptica, p^ittacu.^. 
StuUi. — NaniJio je na jiamet kako papagao. DPobL 
§U. Tamo je Džajn papagao, serdar (.grafi Bujović. 
SVp. mal. III. 

pApnk. (ifipka, m. {pl. gen. papaka) die Klai/te (der 

vierfiisftigen ihiere), unguht. cf itaponjak, ćapotijak. 

I Rj. u cctcoronoge životinje, — ZUuua stola nestane 



pKpanJe 



— 9 — 



pnpuMea 



k«o i vjeSlini, a njihove zlatne ^nse protvure se hvo 
t4 piiifkv htjektikih strmnu. Uj. )>7iv. /aboHti pupak u 
leiliiiu. U*«»*'jc*''i)- TojiI. ^2. * He)f ao pupke lumr'ol. 242. 
/h lu i Htoka niinn nt^k ide .'< imiiin, dn ae UHiaiie ni 
papku. MoJB. II. 10, 2«. 

pik|»iinjei m. rcrh. oti pAputi. radnja kojom n. //. 
(Jijctr fHtpu (jcdej. 

pj^pnr, julprn, w, vidi biber: A dto hu lui Karlov- 
kinje bele rumene? Vinu piju, paptir zohlpi., te mi 
riiuiene. Kj. — 1 papur je ltii i siurskan, ali grije 
i prli. in'o»\. IM. 

I»ihtfn(i. pam. v. impf. (u Dubr.) u ovijem poMlovi- 
cunm uijfiitii jesti. IVtlje je «a Hlariiu pupati iipjro 
8 loiHiliiii plakati {Vo»\. 25). Slatko je pupati, al' jo 
gorku plarutj. tI*Ortl. ŽS'.i). lij. u djetinjrm tptti>TU. i^p. 
pdpa 2. — F.udi drobe, a mudri papuju. Ui'oHl. 57. 

pikpiiz, m, rcrtichtliche Jienonnunt) fitr chri'*tiichcn 
(Uiatlichcn (ucitcns der Turknt), nominuiio succrdtjits 
christiaiti contatmUoaa, cf. pop. Uj. tako Turci n po- 
jfrdvtn zvt'u popu. autpH. papar.iicu 

pttp)l7Jnilt f. auijm. od papar.: I)i;umnne jedan pa- 
pazino. Rj. kahe ac da je zcnskotja rodu {t), u jconii 
pujiu:ino9 

pftuorjc, n. (foll.) dic I'luumfcdcrn, piuviac, vf. 
iiiA^uK. Kj. pa-perje. i^p, pa kod pabirćiti. tidi i pa- 
li iilj i ro. 

pApin, adj, dtn Papstes, papat. Bj. Ho priptula 
ptipi. — l*rip<ivijeda Filip i o pODicnutoj posaobini 
papinoj. Glax. 21, 27.S. 

piipinski« ftdj. Siulli. što pripada papama Hi pupi 
kojemu ijvd. 

pi^ptr. papira, m. vidi liartija, 6tjre, karta 2; rfns 
l'npicr^ rhitrta. — Daj do meni liiuc i papiru. HNpj. 
2, ;i2. TznajBJu u Miairu papir iz srži nekakogn ro- 
jETojut. Pripniva 1S2. 

pApirni. adj. što pripada papini, Papier-, papicren, 
rhartuccuH: u papirnom novcu. Nov. 8rb. 1817, 322. 

pAponjakt papOujka, vtfodosu. od koje ji- papnk. 
Obo 2S5. — J) vidi papak. Rj. vidi i <*^jtponjak. — 
^ap, 2) uekaka Inilent marvcna (na svinjama i na go- 
Tediraa) u paponjcima. Rj. 833a. — 2) (u C. G.) uc- 
kaka trava. Kj. 

papo*f, IH, fine Art tjroffserer ]''lasHkrehse, vancri 
(fenu^. Rj. ni:kaki Oveći rak potoćar. — pupoš (od 
o»*ii. od koje je papak). Osa. 359. riječi 8 takvim naat. 
kod t:K)g^fti<>8. 

piip6v5njc, a. vcrb, od papovati. atanje koje bit^a 
kud tko papuje. 

papdvafi, pf\pujeiii, ti. impf. VontiticiH Marimi 
munne fatuji, Stulli. biti pupa. 

pilpni«*. m. [\\ Srijenui) die SdmfgarhCf achilhu 
tnilUfoiia, cf. 8pori5. Rj. biljku, vidi i spor, kuuica 
2, biydu<iku trava. — paprac (oaa. će biu u papar), 
n«M. 33H. 

pnprArii, f. lu Dnbr.) ydt^ti. od paprati d<ts Goldhaar, 
polf/tnchon (l\jnoMrin valgitri.t Cu'is.? — iiotdfurn^ 
(jltvinofjrumme chr}/.iophdtfi ]\aalf,Y Rj.'). Rj. bUjku. 
— P'ipru(1Jca. takva dem. kod djecu. 

Pilpraeil. f. vidi Piiprntnja. Rj. 

pikpraduik. rn. die Mondrautc (botrtjcJuatn Su\ 
Rj.*) fhviauda luiiaria. Rj. biljka. — papradnik (d 
6toji lujesno t), f>su. 273. 

pAjirat. f d(t:i P'urrćtikraatt fdh'. (ptcrin aipiilina 
l>. cf. biijad. Itj.*''). bilje, ifidi bujad. — Ko.^ za ku- 
kuruze. (Jvaki se koiicvi odozp:o pokriju sijenom ili 
papraću. Rj. 2f'5]i. I?apnt u paprut. (ReC'e He u §ali 
kad koji u društvu ^to Sapi?ii). Po«I. 351. U pustoj 
£4?nilji paprat rastt. 1>I'obI. 142. 

pdiprntka, pitprattjikii, /*. ein FarreHSttlmjtl, fdur. 
t»W'/. Rj jedinn:u otuapi ito znaci paprat, vidi bu- 
iHtka. dcm, pnpraLlji^'ioit. ;(f nant. u papratkn iitp. 
biljka: u pHpratljika i/tp, kouojrijika. 

pnpriKlji^Jea, f. dcm. ud papniLljika. Rj. 



nauia^tira {u Bonui viAe 
pontunjc cidi kud pa- 



H k> 



PApraliiJa, f. zidine od 
Zvurnika), cf. Tupra^i. Rj. 
pnunja. 

pikpnitnja, /*. (u (irblju) riđi prepmU. RJ. « Sr{ifuia 
kah(. Žeiifika crkva, ono mjesta n crkri (pije žene atojc. 

— papralnju (osn. u Htnrom ll.lllp.tT'fc vfulihalumj kor. 
nezii., a od njega jo i jnTpraUi, vidi i l*apraia), 
Oan, 203. 

papriUiijiif^a, /'. i. j. zemlja, Farrcnlmdcn, hctu jUi- 
conus. Rj. ipljt- paprut radu raste, vidi bujadnjaČa. — 
j:u hukI, /^'y^ jijiriiani. 

papreak, p:\prrka. wi. (ii Srijemu) vidi prijcćnjuk. 
Rj. vidi i spinjntjik, zaponjai?. — sto se onjcČepujnjcta 
od noijc^ pa HC »jituc littpnc tjdje je rusporeno. 

piiprelaa, /'. (u Hoei) vidi slablina. Rj. riđi i ku- 
kni'uzavina, i Hifii. ondje, kukitrii^no atafdu. 

pAprt^ii. adj. — 1) tnit cap!ii^:um attauavi IJtnt. 
tjcvurst. Rj, hto je puprikoui (ili paprom) sartnjcHO^ 
H paprikom (ili » paprum) pomije^arto. — Ako je /.rnee 
i malo, ali je puprcHo. Ul'n^l. 2. — .s?> ficpfiffcrt d. 
i. thctur, ctirun. Rj. i* prcncieavm smislu pupveno 
je što je druifo^ skupo. 

[lilpreaira, /'. iuccrnicalum pro pipere. Htii\\h stuUć 
om sr. drži papar, vidi bibi'rnja<''a. 

pilprrnjai'a. /■. t. j. gljiva (u Srijemu) vidi mli- 
ječnima. Rj. - sa nast. rt/». njjnruca. 

paprenjak, papretijdkiv m. pauts piperaiu$. HtuUi. 
k) ith, kuhic papren, 

pAprenJe. a. dan W<ir£en. mit pjiprika. Rj. i^rfi. 
od paprili, radnja kojom iko papri gto. 

pA|>ri«'a, /'. — 1) u vodeniei ono pvnž;yo Sli) stoji 
poprijeko na senu i drži ini sebi kiimen i okre(V. Rj. 

— 2) (u »irblju) UA žrvMJu bio šunlja uijov, od dr- 
vetfl ili od koHii. ^to sioji na ifvozaonu biljku« le ae 
njime žrvanj okro('-o. Ri. — Drvo Hvako ^tn ir od valja 
do paprice zji torbe. DPosl. 20, paprica, {li'knf^m\^), 
Osn. 323. 

pt\prieU'a, f. dvtn, od paprika Rj. 

pftprika, /'. [ffen. pl. pnprTk70 (tjemeine Hcis^heere. 
Rj.^) capncum aunuum Linu. Rj. vidi bobo.^ara. dem. 
pftprićiea. — Bobnja. kao reUna paprihtj i fcuva se 
za jelo. 1^. 32b. 

p^prika^. m. Ari Flcischtfpet»e mit paprika, caritcs 
vaputco annuo conditue. Rj. viesno jelo paprikom 
sačinjeno. 

pApritI, rtm, r. impf, mit paprika ivUrsen^ condio 
pipere iuđtco, Hj. papriti jelo, zuČin jati ga paprikom 
ili puprom. v. pf. ^lož. o-pajiriti, m-. — sa »e, pass.: 
Uje je papra doaia, i koprive se papre. Posl. 74. 

pikpta, /'. vidi pul'ia. Rj. i ondje Aim. vidi i ])avta. 
f u tutjjiji'in rijćL'ijtta a nu.^cm nc ffororu mijmja na 
u * V : paftji, papta, pnvta. — Alu crljen bajrak po- 
kIoimo stoji mu zvrka papti od bajraka. HNpj. 4, 22 
(gen. pl.). 

I'ftpnt*, m. (da li nije rudi stiha skraćeno od juipuca 
t.f): ('Hu kupi I.it^ki MustajbeŽe . . . Snjima krenu 
» l'apuć planinu. Rj. — la huaI. ittp. Karu^. 

pApuoa,' f. (pl. tjcH. piipu/'ii) dcr Ptinto/fel, crepidu. 
Rj, dcm. papnriea. vidi pa(!'ma^a, paSmap, paSma^a, 
Mopela. — Da ne kalja, jadot k(\imrli papava . . . 
Da ne kalia, jado! f'uthuli pana^n. Noj. 1, 2H2. Kupi 
meni žut Kavad I papuve Kikosant, tukom šiko-^anet 
Alatom izvezene. 1,515. Onda Hkot'i Senianine Iva: u 
kaleimmi* bc£ žutih papava* 1, 535. Kaa »um av igrao 
jiapuće i foCuma s Piro^kim djevojkam:*. Straž. 188t5, 
f?Grt (za ovaj primjer i^p. papuOiea 2). 

pi^purtir, m. Stulli. koji pravi papuče, vidi papuOUja, 
papudžija. 

pApiit^iva, f. — 1) flem. od papm^a. Rj. vidi paS- 
mapr, ritopelica. — Sna' zaovu papui'irom ^epa. Rj. 
ISGb. Doue6? nam !*rebrn no?.ir i rezeitc papučice. 
Npj. 1, 17ri. — 2J ijrra u kojoj se ska^e ua jednoj 
nitzi preko nauijeAteuijeli ti'saka. Rj. wp. kod pnpuća 
primjer ii Slrai. l?^5ti, y<>5. 



paput'lijA 



10 — 



IMura^io 



pU|iAr*IIJa,* w. koji pravi papuće. riđi papm^iir, 
pn{>ii<J/.ijn. — Da upitam papućUjti, Sije U mi paSma- 
gire. HtTP. 2M. 

papikdžijn.* m. dcr VunioffclmachcTt crejndariiis. 
Rj. kuji praci pupuće. vidi papučar, papu^lija. 

pApula. f. u. p. od ^ruUa, L j. katiHe kuvan grab 
u^njeći bez ik)rbe; tako i od BoOiva, ein Fisoienmus^ 
puh c phaHolis. Uj. vidi gueždeuik, uieždeuik. isp. 
HpHpiiljnti. — Gnjei^iti papulti. Hj. 91a. od osnove 
kojji je u djeliujoj rijei:i za hljeb: papa 2. Oaii. 12tj. 

piir» Hf- — I) u ovaj par, jetst, nunc. Rj. Razu- 
mijt'ni, da to Ka vas u ov(\f par ne bi dobro bilo. 
Hlraž. I!š87, 110. To je u j(lavnooi «ve »to ti ovtij 
par imamo od uajvrHuijeh ljudi o diobi fllovcnskili 
jc/,ika. Rad 1, ll)i». isp. ovda; i kod put 3: sad ovo^a 
pula. — ^) {u vojv.) Paur, par, — a) u. p. pur pili(5a, 
opanaka. Uj. vijesto dvoje pilif'a^ dvoje opunaka^ t, j. 
dtui pUcifi, diHi opanka, i t. d. ovamo ida i otaki 
primjeri: Puradzija, mnJHlor koji dnigiui ino^u<?nijim 
maji^lorima na par radi. Rj. 4s;)a. — b) nema tnu para, 
vidi: ueuia druga, nema ma drug^a, ihm gcuachsen, 



glttch, par: A ou Ivo Ijepii Hina^ima, da mu para 

na, 
tffp. pAriti. tjV/» I jednak, ravan 2. 



u hiljiičli nema. HNpj. 1, .339. TurtMu je junak o<l 
mcjdaua, du mu uemii u krajini para. Npj. 'S, 3U2. 



I. piVra,* /. {pl. pare, pS.ra), dic ^fflnze Para, numi 
genas. ef. groš. Rj. novac. dtni. paiica, partć, — Tako 
Turska para bila potura ili krajcara i po. Rj. 104a. 
Tri jagpre idu i* jednu paru. Rj. 24yb. I^nurjnja, 4| 
pura koja se da u crkvu. Rj. 32()a. Carevicji, t. j. 
para. Rj. H)Sa (nekaka paraj, P«re od mrtvoga iiva 
Oine. l\wl- Ž4(). vio^e biti da ovamo ide i omj primjer: 
Pruj^e Hrbe u paru hc brojim, kad upodobim earstvo 
od Rusije. Npj. b, 4tll (»e brojim ni u što?). 

3. pilra, f. — i) der Aihem, halitus. Rj. vidi dah, 
i fttfH, ondje. — Kad dilme iz nebe. onda r*e pratie 
ii/.vijjiju n vininn, a kad povuče paru u »e, onda se 
»avij:iju k zemlji. Posl. 228. Pasja para. 24H. (i*p. 
Pasji ak [bak) more ne muti. PobI. 24*j). AI se pramen 
zapoj^ede tame a od pure konjske i junačke. Npj. 3, 
1^7. f!?:imo^ttu)uo jeul ono, kojega ne zvuk samom 
paruia na otvorena usta izgovoriti može. Spi«i 1, 13. 

— 2) der Dunst, vapor. Rj. — Ako se ovaj vazduh, 
koji naa opkoljava i kojim di§emo, napuni Akodlji- 
vijcm djelićima, onda (*.e <*ovjek da o.slabi . . . Takove 
struke vazđuha zovemo rgjava ili otrovna para, a 
uvukoce pare postaju n. p. u lijosnijem sobama. Pri- 
prava 10. (iosjiod IJog jofl ne pusti dažda oa zemlju . . . 
niti se podisaiic para »a zemlje. MoJH. I. 'A, 6. Kao 
para odlazi <?ovjek sa zemlje. l)P. .'ituS. — 3"^ (u Roči) 
vidi vrabac. Uj. dem. pi\rii5, trapćić. 

•{• pAra, f. vidi zarez, ti ban^i. M. Krklju^. kad 
se parne n. p. noicm po dascif postane pAra. vi<li 
paruiea 1. inp. parolina, brazgotina. 

nftrais piiren, m. — 1) dcr KVigcr, accusntor: 
Niko ne može .sudac i parae bili (Posl. 320^ cf. priča. 
Rj. koji prc koga. vidi luMlelj, tui^.ilao; davudžija. 

— Kmetovi seljacima sude za kojekako silnice, pa 
koje parcc ne mogu namiriti oue -alju nahijuskome 
8udu. Rj. 'J77b. — 3) i^p. advokat, odvjetnik. — 
Duhovniku i lijei^niku i parcu ne titji istine. DPosl. 
21. Graj^ani . . . s vhidom su ^e doj-'ov:imli preko 
osobitih ljudi, koji se zvalni pard gradski, proeu- 
mtorcH universitotift, proeurulori dej popolo. DM. 331. 

1. Piiriu'in,. m. Siadt unifcit l'uprija. Rj. varo.^ 
nedaleko od Ćuprije. 

2* Piiriii'in. fii. u ovoj za^^uneci: Iza^e vila iz 
peći, punila kose niz ple(^i, ćeka siua Paraćinut dok 
joj du^je iz Rudina, i donese kupu viua. Rj. Oflgo- 
tljuj: tikviL 

l*ara<*inn<% Paradiuca, m. einer von Paraćin. Rj. 
čorjek iz Paraćina. 

Pariićinski, adj. — J) von Paraćin. Rj. što pri- 
pada Parat:i/tu varoši. — 2) udv. zapaliti lulu pa- 



raćinski, t. j. napuniti lulu, pa iiahvatiti njom vatre 
i pepela. Rj. 

pari^da, f. die Parade, pooipa militaris. Kj. — 
Zapovjedi te sva vojska slane u panulu. Rj. 281 b. 
Petar turi momke u paradu. Npj. -1, 220. Uparadi 
vojnike .. . i tako ae s najcećom panulom ]H>kaže 
Turciniu. MiloS 113. 

parAditi. p:\riidim, t'. impf. iH Parade stellen^ in- 
ati'HO aticm. Rj. stavljati u paradu, n. p. vojsku. 
r. pf. sloi. uparadili. 

pitradiie: udv i paradur, u ^iripovijeoi. Rj. I4(ia. 

pilradžiju, f. tu Srijemu) majstor koji drugim mo- 
^nćiiijim majstorima ua par raifi, cin Meister der far 
anderc Meiatcr sliickireisc arbcitct, minuficularias. Rj. 

purftdžik.* »I. prepje, t. j. motovilo prelje, cf'. 
novt'i^, Rj. vidi i par(5e 2. — Noveit^ u brojenju pregje: 
novćit!5 ima šezdeset žica, pnemo ima Seat nov^iCiv, 
a paradhk Seat pašama. Rj. 423b. 

parjkfCaii** parairuna, m. — J) Art Fliute^ilauff 
tuoHs iiaidam Hclojicfi: A upali tanka paraguna. Rj. 
nckakit pnšćana cijer. — 2) (st.) Art Tuch, panni 
gentis: Umivala gulsom od ružice, otirala sajom para- 
gunom. Rj. nekaka čoha. — iSta je tebe tamo ue- 
stitnulo?... al' lijepe ćolie Paraguna i rezane, pa i 
nerezaiie? Npj. !*, 380. 

prtrAvj<^nJe, n. diiA SteUen in Parodle, insiructio 
acići. Rj. verb. od paradili. radnja kojom tko pa- 
radi što, n. p. vojaka. 

pi\ ni kn mi I liv ka, f. der sc^icarze Flor dcn dic 
Monchc ubcr die Kamilauka tragcn, particamilau- 
ckium? Rj. crna koprena na kamitarci. vidi i»auu- 
kamiiavka. — :a prijedlog para i.'JjA paniku var. 

ptirikkiinjc, n. das lUtzcn, .-tvarilknUo. Rj. vcrh. 
od parakati. radnja kojom tko paraka, n. p. po stolu 
naretn. 

|)ArJlknti, kara, v. impf. ritzen^ scarifico. Rj. n. jj. 
nožem po stolu. dem. od parati 3. 

piirakn.s, m. \T.tyk7Xi^T.y^ (in scherzhaftem Sinne. 
ni-* hatte dies Wort. mit dan klis etunts getncinj 
Gebet., icelehes iiber einen gelesen teird, paraclcsis. 
Rj. molitva koja se čita nad kim. 

pAraklisara. m. dcr Ktrchendiener, Kuster, GlOck- 
ner in dcn Klostern, aedituus. Rj. manastirski cr- 
kvtnjak, poletar^ ivonar. isp. baba kliaara. ta pri- 
jedlog para isp. paralcnvar. 

parAkniiti, p:^raknem, v. pf. dcm. od p&muti: On 
piirakni, a ja varakni (u pripovijeei). Rj. 

pitrukiiviir, m. der Nebenkovh, cotjut vicarius (in 
den Klćsitrn). Hj. p&Ti\-(prijedlog Greki) kuvar, Au- 
varov namjesnik, pomo''nik, u manastiTima. 

pi\raknvarov, adj. iles Ncbenkocfies, co^iui vici*r%i. 
Rj. sto pripada parakuvaru. 

pjkralaža, f. i hi. der Zuhignet, LiigengeJiiilfe, Lil- 
genbrtidcr^ mendat:is ndjutor, vicarius: Sastali se laza 
1 pnralata: jedan laže a drugi polaguie. Rj. lazin 
pomornik ili pomoćnica, vidi polaža, pofažica, — sa 
prijedlog para riđi kod parakuvar. 

piir&nipntu, f. ovu siun rijeć ia i^uo aamo u Tr- 
ticu i u ova nekolika Šaljiva stiha: U našega <.^ife 
paramente iri ardova u podrumu prde: u jednome 
I uijf^e niAbi nema, u drugome (zaboravio sam )^ta 
jej, a n tret^i prni pa zavrni. Rj. nije li ovdje para- 
menta nadimak? L uak^^ja ^iče Paramente? — inaćc 
puk Hjeć TAitinska paramenta (h. pl.) sniuH crkveno 
ruho, i poznata je i narodu našemu kalolićkome ; 
taku u Slaroniji kuiu ki$sidi paramenta. ii^p. Ka- 
nižlit?, ISogoljubnosl molitvena. Budim lS13.jy«7. m: 
Paramenta koja se »vrhu drugih odiea oblaci, zla- 
menuje ljubav, koja je svrhu ostalih kreposti. Tako 
će biti i u narodnoj pjesmi: Tu mi ona misn govo- 
rila . . . Na desnoj joj ruci paramenta. HNpj. I, li'8. 

pilriinjc, t». Rj. rerb. od pamti. — 1) radnja 
kojom tko pura n. p. što saštveno (das Losirenuen, 
divisio, disjujictio. Rj.). — 2) radt\ja kojotu tko para 



^ 



IMtrasiti 



-11- 



Pariz 



I 



H. p. zaklano svinjče {da» Aiisweiden, -o exeute- 
rnre. Rj.). — 5J rrtd»y« kojoin tko para n. j). nožem 
pti tttolu (das Ritxen, scariticAtio. Rj.)* dcm, parn- 
knnje. 

pAnisitit šiva, v. pf. (grijc^kom štampano v. impf.). 
Kj. ttc nttlazi se kao složen fflafjol. — 1) Što, vidi 
(ifiriLsili »e, Rj, kao ostaviti sto. — 2) sa se, refleks. 
pj'inisiLi se, Him se, v. r. pf. koga, čega, stelien lussen, 
omiltu, if. ostavili se. Kj. 

Parask^vn, l'arusk^vija, /. die hcih Paraskere, 
S, Parasceve: Ubila i?a eveUi Petka l*araskevija. Rj. 
ri T^AiAij^i (pripravA) po scetim cvuniijeijimn zove se 
Vrliki petak, pa odatle Piiraskev.i Petka. 

p&rnsnli'kT, nđj. hiitieriitch, rustieus. Kj. sio pri- 
pada parristticinia Hi parasniku kojemu god, vidi 
seljai^ki, puornki. 

pftrusnik, m. (u vojv.) dcr Battasjunnn, nisficits. 
»■/'. pftor. Rj. riđi i f*eljak, scljiinin. — od rijeci prost 
tproHlakl Mndiari su tiačinili pnrnui, a tni ovaku 
pomadžarcna primili natrag od ujifi. ittp. lislnl, PeHa. 

piirikstos, m. tii vojv.) Art (iottcsdiinHtcs fitr Ver- 
siorftcne, i»feTiarum gmut* Rj. nekaka služba Bosja 
ža poktfjue. 

Pi^ra^nion, /'. Ort nNtlivh um Kinfin^oic dcr Ihina 
jH dic S<ire, Rj. mjesto k iMoku od utuka JJritiv u 
Saru. — Treću piš'te ŠcTH Parainici, golom sinu 
Zeki biiljubn^i. Rj. 

pArnlit priraiu, r. impf. Rj. e. pf. tdoz. ix-parali, 
oti-. niz-, za-; prosti paruuti. c impf. prosti poriii; 
slož. raspirati. — J) lostrcn»en, divido: A. Daj para 
(tield). U. \e paraju nad, ve<^' ua mijeh ^-iiie (Ivaže 
j*«» u Sali onome koji i.^te para. Pnsl. 2()MJ. Rj. — 
JexA paraUt, jrHzica platila. (Kad koga biju zii rjjjavo 
rijeci). PohI. 113. sa se, paiis.: Nit' tfv ^ije, ni para. 
(<>w>biio 8e K**^"''' >''** ljude koji ue Pliire, uepo »e 
Ari.r jeduako). 2*i-J. — ^) u. p. sviiijće, austveidcn^ 
ifttitcro. Rj. vidi poriii, raapirati. — Paraše trudne 
:tnc u Galndii. Ainoa 1, 13. — S) n. p. nožem po 
Htoiti, ritzen, scarifico, cf. paraknti. Rj. — Zaparali, 
poeeti parati (n. p. noževa po čemu). Kj. I.S7h. Do- 
Ki^fd'^j' bivaju, im se opet i gnbe, kao one hrasde, 
koje kakav hrud po niuf« ;>«ru. Priprava 172. 

parttzUinu*, /'. t/ci dcr Flinic der auK.^crste liing 
an dcr iiuhrc, circulun flintac ultivnis: Parazluiua od 
trideat dukulA. Rj. na pwici krajnja lamu, paraz- 
Inmu? 

fijkrka, f. dtr Streit, Prosess, /m, cf. paruiea. Rj. 
1 I pravda 3, prooes, prućei, niApra, terantijn, te- 
raiik:i» torba. — Parhu tjera rad orlove sjene. UPosl. 
Ii3. Kvt», spranio sav* parbu srojn, /nam da C'u biti 
»rav. Jov 13. \H, l>a nulozim pred tijim parbu svoju. 
4. Tako <Ih ic živ Bop, koji je odbacio parbu 
moju. 27, 2. 8tuii mi Rože. i raspravi parbu moju 
t narodom rjgavim! Pm. 43, 1. hncsHe parbu svoju, 
poka>.itt' miAo^e svoje. Is. 41, ^1. za postanje itip. 
parbiti, preli {i «e). ra ntisf. isp. berba. 

pšrbitj, lilm, r, impf. Rj. isp. parba. — 1) (u Ba- 
nuiji) vidi preli. Rj. — 2) sa se, reeipr, piirbiti se, 
bim se*, F. r. impf vidi preli se. Rj. 

pArblJćnjr, n. dan I'tosesslren. lis. Rj. verh. od 
1) pjubiti, ■-') parliiti se, — I) radnja kojom tko 
ftiifhi koifu, — 3) radnja kojom se tko parbi s kim, 

pArcdv, pJlrcovm m. (u ^^riiemu) Mi paeov. Rj. 
cidi ( fttahor, jitakor. — (Od drveta) pAi«tulja (zu 
parcoce). Nov. 8rb. 1817, 7(i5. tugje riječi tt takvim 
nam. kod akov. 

Mr^a« f Ui Valjeviil vidi ))aljka. Rj. vidi i pa- 
bflJika. od drmUi kao dugtUjuMta tepMJUt čime jek- 
meičije ritie pMnicn. — Tiijrjp : panra. parea. <)»n. 3.'vl, 

p&rfiid, /'. coU. od jniriG 1. — Kad lav dreku 
'čuje doleti, pn žeepa devojku, i svu raHlrgne . . . ona 
"odmali pOKun 8Voju »eetru po haljini, pokupi sou parćad 
od nje te otluei*e mn^iiji. Npr. 136. 

pAtie,^ piirćeUL, H. — j) pidi komad. Itj. vidi i 



komat. coll. pari^ad, detn. parćence. — USkrljak, parče 
od platna ili Oohe. Rj. 7y5b. U jednom parictu dr- 
veta obrtali sii tanak okru^riio 4tap br/.o dotle, dokle 
8e ne zaieie. Priprava H)3, Kad počne (djevojka) 
vjenčano ruho oblariti, koje joj djever parče po parče 
dodaje, onda joj pjevaju. Živ. 312, — 2) parfie pregje, 
vidi paradžik. Rj. 

pare^ntu^, narććoceta, n. dem. od par<>e. Rj. vidi 
komadi**. — I^ogje i jedna mala vaSćtwi, hUob ae 
oko nje (djevojke) umiljavali, a ona joj odlomi par- 
čenvc pogače, Npr. 134, dem. takva pilence, telence, 
zdrobence, 

t, pArcitjc, n. Rj. verh. od pitriti. — 1) radnja 
kojom tko pari n. p. nogu, ruku |ila*» \Varmen, ea- 
lefa<!tio. Rj.). — ifj radnja kojom tko pari n. p. ko- 
šulje, prcgju (djw Refriesat-n mit heissom VVasaer, -lo 
ealida pertuudere. Rj.). — 3) radnja kojotu tko 
pari oći. 

3. pArt^njo, n. vcrb. od pAriti. radnja kojom tko 
pari što, H. p. rulooe. 

piiricnl, pari?(ila, ni. (u vojv.) Pcrkal (Jlergan), 
panuuM BarracanuH: Kupit^u ti, dikico! Huknju od 
pargala. Pargal dere, jctSmenicu Aderu ^Posl. *i4*i). 
Rj. tkivo nekakvo. 

piiri, /". pl. (u C. G.) na užetti silne udiw, koje 
He u vodi raaproMtru po dnu, le se ua njih hvataju 
je^ulie, Art Angel (beim AalfangJ, harni gonas (ta- 
pienais anguUlis). Rj. 

pi^rtea. /'. dem. od pftni. Rj. vidi 2 parić. 

1. nhrU', m. (u Boci) vidi vrapci^-. Rj. dem, od 
para 3. 

2. pi\ri^. pari6i, m. u. p. nema ni pari(*a, dem. od 
1 ji:\ra. Kj. vidi piiriea. — takva dem. kod bngljiO. 

pnrieanjc, n. das Bcrciten, paratio. Kj. cvrb. Oil 
parićati. radnja kojom tko parira .sto. 

parieati. nim, v. impf bereitcn, paro, rf. upremati, 
gntoviti: Malo sam im pari(?ala dara. Rj vidi i vi- 
fQati 2. — V. pf hIož. uparit^ati. — Da ni goajKMlini 
Bog pomože sentni domaćicu, koja ni je čast pari- 
ealal Npj. 1. 81 (ni = nam). 

pfkrljn (pArija), f. — 1) {n 8rij.) pile otl rnbofia, 
Kj. — '-^J AbHthrift, ćopio, cf. prijepis. Rj. — od 
Lot. riječi par (pl. n. paria). isp. Osn. 75. 

purimija, /'. « iTkvcnom jeiiku, od Grč. na^.rniiia^ 
koje snaći poslovii'Ji. — Tada se kao i na veliku 
Hubotu ćitajii piirimijv, na broj onam ... Iz knjige 
Mtjjsijevf brojevi uzeta je druga parimija. OP. 21)8. 

pArioult'H, /'. das Gcfdss, nm dic \\''dsche su laugen, 
VHM lidiviariuM. Rj. sud u kojnn .te pare n. p. ko- 
šulje, vidi 1 in^jiiea. — Pepeljuga, 1) 7JL«t«nik na 
parionici, na koji tic lueiue pepeo i sipa voda. Rj. 
4Mb. — riječi s takvim nast. kad djeljaouira. 

pi\rip. JU. — 1) (U Hrbiji) cin gcui^hnlirhes Pferd 
im Gtgensdtze des at, aptus vuhjarisy (jtaptK7;o;?): 
Knezovima afe poklimjajte, kmetovima osrednje pa- 
ripe. Rj. obični konj, suprotno at. — 2) (u ualm.) 
svaki konj, da^ Pfcrd, equus. Rj. 

pkrini'is piiripiVta, m. ein jungcr parip, puUus ci^m* 
parip r/(V(i'. Rj. — J) mhtd parip; aaprotno aee. — 

2) svako koi\}če. 

1. pftriti, rlm, c, impf. Rj. c. pf. stoi. l«-pariu, 
! na-, 0-, po-, pod- (se), raz-, s- (se), za-, v. impf. sloz. 

rjwpjuavati, zaparavati. — IJ n. p. ruku, nogu, «;«r- 
t/icH, calefacio. Rj. kao topliti. — 2) mit heisscm 
Waii!ier begiesscn, cidida perfundo, n. p. koAulje, 
pregju. Rj. itipati na što vruću vodu. vidi lužiti. — 

3) oč\, tveiden, pasro oculos (aspectii grato). Rj. 
naslagjivati se gUdajuri što. 

2. pArItl. pfiriin, r. impf. (got^ori se u Hrv.) n. p. 
pariti vnloee; isp. pilr 2. paareti, co^jungtre. v. pf. 
sloz. rfvsp&riti« siirtriti; v. impf. .doz. sparivnti. 

Pi^riz, Pariza, m. — Ućio je ^kolu m l'arizu. Npj. 
j 5, 4Sy. Kao da ga je u današnje vrijeme opremao « 
I J*arig Ui u Bukurešt! Nov. Srb. 1«17, 4«b. Da će 



— 12 — 



frii voditi u -Pariš« (- zaSto ne Parit? —) 1817, 
4IM. Jj. Uger u /Vrrint. Riul 1:^. 171, 

purizo* u ovoj /ngoneri: p'tigoh pui'em i ni!»i)iu'eni, 
iiuKJoii rize ijmrize: nit 8ii risie i j>«r*.£t-, uego Tuntke 
nikavieo fiKiAice]. Kj. iVi3n. 

|inrlitloriJa, /'. olco S«ve i oko Dunava. Rj. injeato, 
pdje se ljudi, rastavljeni, rnz/]^vtirftju 8 onimn koji 
Hti 11 kiinintinn, da ne no bi knlca Knnir.iiH hulost 
I»renijcla. Hj.^ — 7\tt. piirlatoria. riđi tabor 2. 

|MUIur. III. cin rcnrahrlostcr llViii/^m/, riJit'« ne- 
ijUciit, lij. r*(i» zaK'ŽHJ. bntaijen^ zupuMen rinoijrad. 
isp. balal. — Kakn li \v iKiruSenu orkvo, kako su ti 
pariuff rinoiiriiili. Npj, I, 313. Mlogi parlosi 8VJedo(5e, 
da J«! nepfla oko vino^rjida vise radilo. Danica 2. 
KM. — Tanino: jmrlvtf. Uan, 3<)(i. njcći i< ««frriw 
HdSt. kud brlojr. 

pArI(i?.riij(s rt. dn<i Vcrtcahrloućn den Weiiihcrg», 
ncifIa:tio viucne. Rj. verh. od parložiti, koje vidi. 

pilrložiti, žiui, p. iuipf. deii Weinhcrff iremnch- 
hissitjen, ncijliffo viiicttm. Rj. haiaijivuii vitioffrad. v. 
j)/'. kIož. iiparložiti. 

pi^rinnk.* m. ukc. Hj.' XXX. — J) Aftnu, (i) i»o- 
vjomua, Mo so izvl^će iz velikoga vlasa, cf, pannttk. 
lij. 3]8a. — ii) Vjerna ljubi, Sinula te prujal Sto ('C 
lebr jrlava na pon(U.eru, Mo 1' krniali ruke nis par- 
muhe? Herc. "iih. parmuci, drveni iirijopleti. Hcre. ;ir)8. 

pAruii'il* f. — 1) cin Znff des (tufuchncidctidcn 
McJiSCTH, oultri dividentiH liuea. Rj, kud se ttv-etu 
parne po čemu, inttanc {tarnioa. vidi 3 pAra, paroiina. 
briLZjrotinii. itp. parniiti. — 2) der rrozess, li^f cf. 
parbu. Kj, ( si/n, ondje, parnica (pred « osnova koia 
je složena u raspra). Oho. 332. isp. preti, — Iiht 
Turci t-am nu parnicu. Npj. 2, 430. Vi Kte svi 7ji- 
jeduo va.iu parnicu d(dtili. Danica *2, 142. Ko jfod 
imaše parnicu i ijrjaSe caru na »ud. Avertalom ^a 
dozivaAe k pebi. Ham. II. 15. 2. Siroti ne daju pra- 
vice, i parnicu udovička ne dolazi pred njih. lp. 1, 
23. Nu laj Kii n\\i\ irili grajnani za parnice innegju 
fiebc ili m čupljuninta. DM. GD. .\ko se savictnula 
parHiatt krivac je plin?no troškove za »ud. iJOG. 

piimiAar, ih. der rro£c*tsirer, litium aman$. Rj. 
htji ima parnicu s kini, koji rado rnnierc parnice. 

— Te Rii pozivnli parnićare na 8ud. DRj. 2. 43!>. 
pArniiH, parnein, r. pf. einen Zug tkun mit deni 

AnfHchneidemcifser, duco cultrum dii'identein^ cf. cr- 
taruuti. Kj. parne nohni, ko hof'e Ho da raspori, 
dcm. parakuuti. r. impf, parati. 

piinijuk, parnjaka, r;i. {u vojv.) on je njegov par- 
njak, ili: oni au parnjaci, t. j. jednijeh !«u godina, 
rt*, vrsnik. Rj. vidi i vrAnjaV, siivrsnik. — Ti Omera 
bralH jtožclio, :i poglćdo u moje part\jakc! HN'pj. 
4, 33(>. parnjak (osn. u pur^ tLat.) jiar). Oan. 2tliL 

pAroirt "'. Kj. (it*tn. piiroSri(5. — 1) ein Stock mit 
cincm JJtikcn (um c. li. Farrenkraut dumit nach 
Jlautfe zu tragvnjt huculus uncinatum. Kj. kukmfta 
batinu Mo se luoze njome nositi kući n. p. pajrrut. 

— 2) ll^usrete je sveti Petar «« jtleun zlatorojru, 
zlatoro;u;u i ptiroffu. Npj. 1, 1H>. — Miklosić veli da 
je složeno pa- rog. Rez sumnje je lako parozak i 
p.troHćit} (ifp. dvorogp vile); ali ne vjerujem da je 
tako i paroff. Korijeni 2i)i>. Da je DaniiHć imao pred 
očima i primjer iz Npj. I, llfi, bez sumnje hi bio 
vjcrocao MikUmću. 

pAruli. paroba, tu. vidi parok, plovan, Župnik. — 
Martinaćki.. . Uaćinaćki parosi. Danicu b. Ili:?. Ha- 
da.iuji /eiuuu^^ki paroh. Npj.' 4, \>. 

purdliija, f. lidi parokijfi, plovanija, nurija, župa 
2. — Protjoranica kakva kupi parohiju. Priprava 71. 
Kako L'od Lg'akoni zn kakvu bopatu parohiju. 74. 

pHnlilloVt adj. što pripada parohu. 

pAroJiik, parojkft, m. kad se prvcnac (prvi roj) one 
godine roji, njegov ^e onuj roj zove parojuk, der 
^achschicarm , e^r/nacn »ccundum, Bj. pa-rojuk. ta 
pa isj). pubirćiti. 



pftrojf Onjo, )*. da^ iSchiednnen dc.t prvonnc, ca:amcn 
horni eiuminin. Rj. rcrh. od parojćili He, koje vidi. 

pitruJeUf hO, cl ne, r. r. impf schu'armen fucuii 
cs der prvenac thut), fiacfcsc'/icdrmtfi*, cmitto fetum 
(dicitnr dc cxamine homo). Rj. parojči se 2>rvcnaCj 
kad .se one godine roji, 

pikrok, pan'tka, m. [u vojv.) der Pfarrer^ pttrochu,% 
cf. pop. Kj. vidi i i«irob, plovan, ?,upnik. 

pnr6kljn. /*. vidi nurija. Rj. vidi i parohija, plo- 
vanija, župa 3. 

paroplov. m. dfts Dampfschiff. riđi vairenjaća. — 
U .Šibeniku... pored mora, wjid zbog paroplorUj koji 
ondje radi tovarenja upija ;j;otovo svaki drugi duu 
strtju. tšrb. i Hrv. 4. paro-plov. isp. pjlra 2 * ploviti. 
isp. tako sloi. riječ vodoplav. 

p&roHeio, m. — J) dem. od parog 1. — 2) das 
Ende (Zacken, Aut) om Jfirschengeiccihe, ramus: 
Daj mi Bože zlatne rope i srebrne parosHćc, Rj. na 
rogovima jelenjim, cidi parog 2. 

pikruNkT. adj. .T. Itogdnnović. sto pripada parosiina 
lii parohu kojemu god. 

pikrolinn, f, u. p. na licu, kad se ćovjek ogrobe, 
die SchraniCj rimu, cf. parnica 1. Rj. riđi i brazgo- 
tina, i'ip. 3 pAra. — od korijena od kojega je parati. 
gdje .9e parne, oatanc pttrotina. riječi s lakim nant. 
kod bljuvotina. 

pArožiik. paro^ka, m. n. p. u vila, Zacke^ dens, 
ramns. Rj. u dvorogih rila dva sn paroskn. isp. paq)g 

pilrta, /"..• Na p!ei?i mu partc iznijela. Rj. — /elen 
venac vije, hi»er-partiA niše. Rj. 27a. (u Hrv. nakit 
nio SH žene nosile nu čelu u djetinjstvu mojem ; nose 
li .K g^lj^o^ još I sad, tie znam. IvekoviC). Kujiit 
puriu — ili Atape — na avoje dinare. DPortl. 52. Na 
prsi pa zrno udarilo, na \i\v('\ mu parte iznijelo. Npj. 
3, 322. 

piiHi\]a. /. rt'iif partija, atrann 3a, rlie Partei, jjarM : 
IJtane pledati kako bi paiiaje ove pomirio, š^ovj. 3l>. 
Sto Suboti*!: i njegova partaja radi. Kolo 15 (141. 

piiHiJa, /'. vidi partaja, strana .'la. — Uzdajut'i »e 
Bvuki II avoju pnrtiju. Danica 4, 23. Ali se aad na- 
(^inila učena (literat \trnn) partiju. 5, 72. 

piirAsiJit (pani^^ija). f. die hdchste Gaftung der 
pisanija (Gahe von .V> Piuster au ein Kloster^ damit 
es fur unu betc), siipendii genus, monachiji dutum, 
ut pro me orcnt. Rj. nujreća milostinja ('^ groia) 
Ho se daje monasima, da se za koga Bogu mole. 
jzapounia. — I drŽi nam četvero denija na osvitu od 
Petrova dana, pa ćemo ti paru.^iju pisuV. Npj. 4, 424, 
Ljudi, koji su numastiru parusijc piluli. Rj.* XIX. 

pariisljaSt paruHijaAa, t/i. der Geher einer panmija, 
qui dat r.!xyj\jT.xt. Kj. koji pi^e parusiju manastiru. — 
riječi s takcim nast. kod hratlas. 

1. pis, psit m. (pl. gen. p(Wil, der Hund, canU, cf. 
kiu'ak. Ri. dem. p^etA^ee. augvi. psina, pas može biti 
(kuće se imenicom): sa zarršetkom ov: bjelov, <5ukov, 
gurov, grivov, kot^uiov, kucov, kudrov, kuudrov, kusov, 
lisov, mrkov, Hamsov, §apov, Sarov, zeljov; sa ruz- 
ličnim sitrršccima: cucak, ćuko, džukela, hrt, j:izavOar, 
kala.*tura, ker, ku^k, kuće, ogar, paVe, pokm^ar, pre- 
pelit^ar, pseto, p»i<^, sujiiremcina, Aljednik, Sljućar, va^ka; 
kale se pri4jevom : bijesan, lovni, torni, bijel, garav, 
grivaat, i t. d. {i.tp. bjelov. garov, grivov i 1. (1.). — 
Pas skviči^ skrikne, kad ga tko udara, udari, vidi 
skvit%ti, akvikiiuti. NeMo bjesne psi ove godine. Kj, 
21lb. Nopustiti pse. Kj. 4*)3a. Ker njt^ška i nanjuši 
trag zecu. Rj. 42»jb. Cnki! Ri. siiJb (uzi>ik kojim tko 
tjcfit p*u od .sebe). Škamnče, škamutne (pfli*). Rj. !S41a. 
Kerče, štekće, šicšče (pasi. Rj. Hlflb. Za njim pristane 
mnogo pasa h^ući i goneći ga. Npr. I7ii. Pas rrllarski 
niti kosti glogje niti je drugomu da. DPosI, ;»4. Pas 
mu majku 1 htraž. 188G, 1734. Nigdje ne će ni pas 
Jezikom svojim muči. Mojs. II. 11,7. Koji Hlaue iuj}- 
tati jezikom vodu, kao ftto lapće ptiSt metni ga na 
atraiiu. ;5ud. 7, 0, 



2. pas 



— 13 — 



pftsmarko 



2. |ins. w. (loc. p^<tu, pl. pa8ovi). — 1) fidi pojiu«: 
A 117. tebe od siatn pa^iuve. Rj. detn. paaii^ atuftn. 
psjitiuA. Up. paĆHJn^a, potpazak (Biliij), potpadaj, pri- 
paAa 2, pripiiAaj, pripa^ujiića, zapaHnjuća. — Memu 
^lavii 11 jankeii punu. Kj. Ž4(jb. Izvadi nož iza pasa. 
Npr. 112. Na tebe su zlatna puca i fivileni pas. 
Npj. I, fiH. J?»lo « tuko jptinolika i u prtjfu (rtiii-ont«? 
1, 161. Opan^o fte panom tuukndernom. 1, 237. Bježi 
k mene jfldovna g,ievoJkol pa m' otpniii p'ifia .nile- 
noffa^ te uvezi moje rane ljute. 4, 04. Itio obiOaj da 
ovda dje\'er sroju snahu t muškim pusom opaše po 
koiu{ji. Kov. (>5. Ako bi iuuio uzji hi* oružje, kazno bi 
mu (Ui ga u« pata izvadt i o»tavi pred vnitima. Sovj. 
10. — 2) (u C i\.\ koljeno ii roau (prvi pas. driij;i 
ild.K Grad Jer Veru'anthchaftj gradun: on je jedan 
pa/t njemu bliže, cf. koljeno. Uj. vidi po}M 2. i.tp. 
loza 3. — Refe ž(5en: >Ti si moja žena . . .- ona Sta 
će, da je otac ne vjenća i da pas pasu kao prika- 
sumije ne kazuje, naumi da ubije »anui sebe. Npr. 
11:'>. Pas (pojafl i naraštaj). t)«n. lU. 

pAsaći, adj. — 1) u. p. zemlja, polje, Wvid€-. 
paKUUM. Rj, sto je za panenjc, za pfiHa. — 3) n. p. 
Icajft, t. j. kojim ac opasuje, der iinririemen^ lorum 
od cingendum, Rj. Ho je sa pasafije. — takra adj. 
kod brija<H. 

ptksttnie«*. ti. dew. od pasnin. Uj. 

piksiinjc. «. das Vmtiuriett^ cinctio. Rj. terh. od 
pKsnli. radnja kojom tko paše sto. 

|ift&Uiti adj. n, p. jaj^nje, «vinjCe, t. i. bijelo preko 
srijede, eiju^n ueisacn Strcif am Ijćihc (irie cinoi 
(turiel) haJjcnd^ notam (qua<ii zonae) hahetui, cf. po- 
jaaast. Uj. kao da ima (bio) pdn. 

1. pAsali, ptUom, r. impf. nnt<juriert, cintjo: Neifo 
pja paH ntrelama. Uj. r. pf. shr. o-pflnati, od-, pod-, 
pri-, ra/.-. en-; r. impf. ftloi, o-paaivati, od-, pod-, pri-, 
raz-. — Jaoj ko ee tvoje oružje paftati! Rj. 7Ma. 
Da svako ide na voj»ku šLo^od može .tahljn pasati. 
Npr. -20«;. 

2. |»iksali, sura, v- pf (u 0. Ci.). Rj. r. impf. pa- 
aavati. Tal. [ia.<»sare (proći, prolaziti). — t) pn««o 
ovuda, pii-oalo podne, riđi ]iro<?i: Tudar ;)fWf/ Mirko 
vojevoda. Rj. — Pokrij puta kuda i}e pfLtati car. 
Npr. l(»a. Po^to paun nekoliko rremena, o.nr «e na 
n^u nižljuti. 107. Putujuri dojrjn na nckaku veliku 
rijeku i ue mo|ru prijeki, tnOe Alanom a rijeka se niz- 
dvoji, i pasaše. "2.^2. Padalo je n\'}v Hta ljeta. Npj. 
5, li>9. Tftder sam im pam' iftpod ftaldje. 5, 52iK — 
2) j»»i se, rejhks. beza Aia, eivas enthchrcn kihinai, 
ifr. se pnftser), renancio. Rj. kao proći se vetfa. — 
'Da okupi care iri tabora, «la pohara crkvu Filin- 
dara . . .' Reee pasa Omer rehai(*u: 'A pasnj se. 
Oiipreljji* vezire I I prijed pu eari nastajali, pa hc 
crkve harale uije«uc. Npj. 8, 67. 

piisiir. pa^&ra. m. zonarius, Stalli. koji pravi Ui 
prodaje pasvre. vitii pojaj<ar. 

pahiivanjo, «. viđt probiženje. 

pnsAvati. piUavam, v. impf. (po jufrozap. krnj.) 
riđi prolaziti: Ne da putom pasavati s mirom. Rj. 
r. pf. '2 pisati. 

1. p&senje, «. da» Weidcn, ptintio. Rj, vcrb. od 
pnatJ (p/wem). — 1) radnja kojom pam n. p. orce^ 
— 2) radt^ja kojom tko pase u. p, ovce. 

3. pAsonJP, «. rcHi. od 1) 2 pitsti, i!) paMi »e. — 
Jj radnja kojom konj pase kobilu. — 2) Manje koje 
bira, kad ,fc kobila pase. 

piVsi^rkA. f akc. li}.* XXX. — KokoruJu, /". vidi 
patt^rka. Rj. 283b. a riječi paserka u Rj. nema na 
svome mjesiti. kokorava kokoš? 

pasba, /*. pascha, i:krrx: Znate da (f« do dva dana 
biti pashn. Mat. Žfi, 2. U tebe ^'u da n^iitim pasku 
H iiiVtucima svojim. 3B, 18. PasUa nnfta zakla ae za 
fiJiR, Ilrisuts. Kor. I. h, 7. Prazaova Josiju u Jeru- 
Hidimu pashu UoBpodu; i klase patitiu, Dn. 11. 36, 1. 



piksiialnT. adj. što pripada paski, paschalis: Tajno 
jagnje pashiUno, koje je dano Jevrejima. I>P. 163. 

piisir, m. <Um, od pSa 1. Rj. 

piksidronovinu, f. vidi pasjakovina. Rj. hi{fka. — 
drenovina, pi^i-drenoWna (iRto Ho i pasjakovioa). 
Osn. 171. kao pasja drenovina. 

pA.slJAiiski, adj. vidi peaijanski, ppkaijanaki. — 
Ma se vojska poznat ne mo^aže od crnoga praha i 
olova i od Turske krri pasijanske. Npj. 6, 106. 

pfhsimu /'. augm. od pila 1. Rj. 

pftsistc, JI. (u C G.) mjealo jrdie stoka pflsc, der 
\\ cidcplatz, locus pascuus. Rj. riđi paAuik, parnjak. 
— Ovo je prinos Mo ćete prinositi ... od sitne atoke 
jedno od dvije stotine ■■* đohrijeJi pasira, Jezek. 45, 
ir>. rijeci s takvim nast. kod daniAte. 

p&sivtin, priHTvna. adj, Lat. paaaivup; passir. — 
Tome je uzrok . . . Mo 8c bezlična ntinao izriće formom 
kojom i pasivnu ... i pasivna pomisao nadjaćala. 
^*int. 158. 

pasfinostf pasivnoHti, f. osobina onoija sto je pa- 
sivno; passivitas, die Passivitat. suprotno aktivnost, 
koje vidi. 

pii^iten. f. der Schndei, Hundskopf (als Sehimpf- 
vort), rajnit (odiose dictutn). Tiy p>i.ya glava; nli se 
i za glavu, za lubanju ćorjeiju kaže s pogrdom. 

piksjrik, m. 1) der liundsdrcck, stcirus caninum. 
Rj. pasja nečist, pasje govno. — Ne pazi w pa«, nejr 
pasjak. UPofll. 74. za nuft, isp, mućjak, mi^jak. — 
2) jedan od ona dva zuba eto pu izmegju prednjaka 
i kninjakn (h obje strane i odoz^'O i odozdo), der 
Aagcitsnltn, dens eanintts. cf. ornjak. Rj.' 

ptVsjakovina, /'. dic Kreuzbtcre, rhamnus vathar- 
ticu.i Linn. cf. pasidrenovina. Rj. biljka. 

ptlsJiMllk, m. hundi.iche Jioftheit. cunina malitia: 
toj je njegov pa^tjaluk; ne molie od ptu^fjaluka, to je 
ućinio o(l pasjaluka. Rj. pasja pakost. — Gdjekojim 
narodnijem rije^im.i preSao je turski na.-^tavak: hezo- 
brazluk. pasjiduk. hrišćanluk. eiganluk. Osu. 27S. 

pAsji, adj. hiindisch, caninus. Rj. što pripada 
psima, psu. — Pa.tja vrijczo'. Rj. 7r)b (psovka ojcei). 
Pasja nedjelja, f. Sto ftluga služi gazdu poSto godina 
i/.ipje (valja da se zn to lako zove Sto radi samo ono 
8to hoće) . . . Kad §luga doda da mu (gazdi) nije 
pasje nedjelje odslužio, on mu rekne: >hvu ti je go- 
dina bila /iti»f/Vi*. Rj. 4iH)a. J'asje ufn>, u. (na S'jogu- 
^ima) Art PIlauze, herbae penut*. Rj. 4JKM (biljka). 
P<iHJi jftric, m. vidi badalj 1. Rj. 4H0a (vi<ii i 8je- 
kavac). Pasji skote! Ri. G^7b. Ženu priveŽe koninia 
za repove, i ongje je konji mskinu, te pa-^ju dušu 
ispusti. Npr. 132. Svi mu kažu ono, Sto mu je pasja 
muti nalagala. 236. Da je na pa.'tju (volju), nigje 
konja ne bi bilo. Foal. 5(). Mator kurjak pasja ma- 
škara. 175. Njihova igra i pasja trka (sve jedno). 
(Igraju «o, pa »e zavade). 227. Pasja vjera. (KeČe se. 
kao poruga, zlu ćoeku). 240. Pasja para. (Gledaj i 
Pasja vjera). 24(i. 7Vuyrt te rgja ne ubila I (Kletva u 
Crnoj (Jori). 24ti. Pasji uk more ne muli. 246. Patnji 
grijeh ovca pbu'a. DPohL *.»4. Gd pojasa sablju izvft<lio. 
te ju pa.sju okinuo glaru. Npj. 3, 554 (ju mjesto joj. 
isp. kod on. ona, ono primjer iz Npj.' 1, XXX\1i, 

pAski. icie cin Hund, more canis: Paski živio, 
paski umr'o. Kj. adv. kao pait. isp. adv. božki. — Živi 
paski, a jtpava na goloj da^ki. (Da nije paski kazalo 
l>i fte >na dasci«). Vosl. 81. Pas bio, paski proSao. 24tK 

Piksk(»jts m. ime muško. Rad 26, 5tj. Paschalis. — 
takra fnjp. kod Blagoje. 

pi^skvicn, /'. (u Dubr.) der Narhtsclintien. solanum. 
Rj. liiljkit : vidi pa.svica, t ont^je tumačenje postanju. 

p&smti, f. (U Srijemu) t*ir2* puamioa. Bj. vidi i 
pa.*uneua. syn. kod pasmina. 

p]\sniarko. piksniarkovae. p:\8uir).rkrtvcA, m, duvan, 
koji je vrlf) ljut, Schimpftcort fiininen sturken Uauck- 
tabak, convtcium in nivotianam riciet». Može biti ila 
je ovo ime poslalo od Turaka u Bosni, koji rado pu^e 



pasmena 



— 14 — 



2. pusti 



mek duvan. Kad Srbin 8rhinu rekne za Ijul duvan 
da je pitstnarko, onaj mu ka&lo u Sali odgovori : »Nije, 
već pcMmi^/o«. Rj. 

pasDienn, f. vidi poHmiuu. Rj. i syn. ondje, 

pAsmonJura, f. das Fitzband, forago. Kj. rijeci 
8 titkim nast. kod ajgiraOia. 

pAsrainii, f. (U Slaven.) dte Ma^e, gentis, »etnen: 
doDre pasfHine ovca, cf, vrsta, soj, bagra, fajtOt paama. 
Rj. vidi i p&ameua, traga. 

pAsmo, n. čine hcstimmte AneM Garnfaden^ fi- 
lortttn numerHn. Malo pti«»w ima 20 ćisuouica (jedna 
čitaonica ima 3 žice) a veliko 4(> , , . Jož je manje 
odregjeno koliku ae pusuma me^e u moiovilo ili u 
parte prepje... cf. oovćič. Rj. dein. pasnmce. — Mo- 
tovilo pregje, t j. sedam pusama. Rj. 36'Jb. xna<5enje 
(korijenu) vezati: pa«... pTtsmo. Korijeni 124. rijeci 
8 tiiJcim ufLtt. pismo, plonmo, po-vjeamo. 

pit>iniAjo, m. vidi piiamarko. 

pafianii n. p. idu goveda paaom, wvulend, ptisccttdo. 
Rj. t. j. patntći. upravo instrum. od pna, koje druk- 
čije tie doloii, 

pasohi, m. der PasSj sijn^aphus: UtevH pasoš otide 
D Karavlaiku, Povj. 56. bamo mi kažite kud koja 
želi, da joj izvadim pasoš. 74. Ja velim, da mu dam 
protci'anički pasoš. Mil. 226. 

pUsovni Sipak, »i. (u C. G.) koji je pola kiseo, 
Ari (iranatupfci, mali granati genus, Rj. 

p^spalj. paapAlja, m. der Muhlstauh, pulvis mo- 
luris. Kj. kao wdcnični prah. — Tugja će biii paspa{j. 
Oan. 131. 

1. pisti, pSduem, v. pf. falk-ft, čađo. Kj. r. pf. 
slož. diVpaflti, iz-, na-, o-, od-, po-, pi^d-, pre-, pri-, 
pro-, raz- (se), »-, u-, za-, nanopasti, spopaHti. zano- 
pasti; UHi)ropadati »e; vidi piUliiiiii, » t\ pf. aIož. ondje, 
pannti, i sloš. ondje; v. iiupf. [»udati, t t\ impf. sloz. 
ondje. gram. I. pregjaHnje plidoh, mii{d]ciih, pUnuh. 
prilog pregj. piUiav^i, padnuvSi, panuvfti. /. pridjev 
pao (t'iila), piluiluno, panuo. — 1) fallcn^ cado. Rj. 
— a) n pravom mnisla: Pani ^tnt\o, padove \S iStt-^o. 
Rj. 107a, Gjiknuti. 1) pastt. Rj. 14i»b. Pade kao kap 
(n. p. Ooek od udarca. PorI. 245). Kj. 2ti3a. Pala krr, 
t j. pobili se. Rj. 30i>a. I-Jo.<kac! n. p. kad ko padne. 
Rj. 338a, Po naJunam' satulal ga^re panule. Rj. 3i>4a. 
Nagje finijeg, kiAa^ rosa, t j. ptme (is neba na zemlja). 
Rj. dllft. Sorcuti se, vidi pasti, strovaliti ae. Rj. 700b 
(vidi i prueiti »e). Mladoženju buzdovanom udari u 
glavu da je na mjesto nniav pao, Npr. 10. Usedne 
na konja . . . padne po konju i zaapi. 18, U taj će 
mah pasti tama da se ništa ne vidi. B'J. Svako od 
zvjeradi pošto primirisu ono kruha pade potrhu.ške. 
94. Od straha pade na lemlju, 119. Onda (^e ti uvi 
konji sami doći i kao jagniad padnati ^red tobom. 
121. PoMo je otac vigje zaplaka se pa paac nad njom. 
132. Pune pred njom na gola koljenu, 215, Padnuvsi 
ocu pod noge kaže sve. 248. Tako mi sljeme na 
opvfiste ne ]>a7iulo! PobI. 307. 8 većem ie kifta uda- 
rila, u po uoći poledica pala. Npj. 1, 352, Oha paie, 
nof^om ne makove... Zemlji pade, pu^ci oganj dade. 
4, 171. (paše ntihu radi mj. padoSe). Dolje paae, gore 
ne UBiade. 4, 209. Pade Ture strtHeno na ghiVii 4, 
3(»5. Dokle akšnm pade na dolinu. 4. 498. Kolibu 
mu »lomižc kamenjem. A kad vigje Mehmcdović Mujo, 
e koliba pade na sve strane, on pobježe uroz bijele 
ovee. 4. 622. Onu noć i osim pomrćinc paa7ie nekaka 
magla. Danica 4, U. Padnuvsi devojci glavom na 
krilo, izdane, 4, 33, Ubije jednoga, pa padne i on. 
Milo6 76 (mrtav). Ali da koji padne mrfax\ onda ae 
ftaljiva pjesma ne bi pjevala. Npj.' 1, XXVI. Sve 
recenzente na mejdan pozivam; za^to ako padnem, 
moje će me isto pero onoriti. Pis. iJO. IJćeniri padoše 
niciec. Mat. 17, t». /apovjedi »,^of>podnr nje;rov da ^'a 
prodadu ... No »lupa tiij pade i klanjaše mu se jro- 
voreći . - . 18, 26. Pud^ na lice svoje moleći »e. 2ti, 



39. Padoh k nogama njegovijem kao mrtav. Otkriv. 
1, 17. Zajrrli pa i pade ma oko vrata. MoJH. 1. 33, 4. 
Svi su pobijeni, pali od i/i«(:a. Jezek. 32, 23. Pa ne 
sada žale na nenravdu pale vlade. Mil. 230, 8 loga 
je sav dalji trud Slnjherov oko ove stvari pao. Dioba 
12. Tako najviudriji car strašno pade, (frupima za 
ugled. Prip. bibl. 7n (a tri posljednja primjera pa- 
danje moralno). — b) u prene.*enom smislu, isp. niće 
pod 3 pai^ti: doći. — Razboljela ae žena uzred zime, 
pa joj palo na um na bukovu mezgr^i. Kj. 37a. Pao 
u nesvijest. Kj. 41isb. Ali mu odmah //a/iric na pamet 
sto je baba koljili govorila. Npr. 24. U tom mu pndne 
na ttt/i, te pljune na zemlju. 91. Kraljev mu padne 
u veliku žalost. 227. Prat me^ju tudju vrata metnuli. 
(Navaliec pasti « zlo). Posl. 2<>5. Palo ti je na um 
poginuti? Npj. 2, ;J35. Tad' je JVopi pod kaure pao. 
3, 245. Još mo*p hhi jtasti u bijedu, da sam je ja 
ubio. Danic^a 2, 140. i^to au oni . . . s gospodom za- 
jedno pali u ocake grijehe protiv naroda svojega. 
Kor. 14. Da ne bi u kako podozrcnije pali, bili su 
pokupovali nekoliko trnokopa, pa su krćili. Milod 72. 
Kao n. p. da kakav slijepac padne n vrućiat, uh da 
stane,,. Nov, Srb. 1821, 390. Molite »e Bogu da ne 
padnete u napast. Mat, 26, 41. Rušenja onijeh koji 
tebe ni*e padoše na me. Rim. 15, 3. Neka prokletstvo 
tvoie, sine, padne na me. Moja. I. 27, 13, Onda su 
Ijuai... već pali u nctnaboUvo. Prip. bibl. 13. Nego 
(je) i .samoga caru grćkoga Manojla saĆuvao te nije 
pao u jeres. Star. 1, 6(i. — 2) pasti od koga ili od 
ćegaj kao roditi se: Kao da nije od čoeka pao. (Kao 
da ga nije ćoek rodio). Posl, 130. Onako mi življelo 
sto je od moga si'ca palo ! 239. Što od sta palo. (Porod 
je kao i onaj koji ga je rodio), 359. Ham si kurva i 
pao od kurve. Npj. 3, 427. Pomori svu djecu prvenee 
po Mi.^i^u od sina Karaonova... joS i od skota što 
je god prvo palo. Prip. bibl. 42. ocamo mozc se do- 
dati: Udri sealru po svilenu pasu ... li nje pade 
ono m^dko čedo. Npj, 3, 4(>4. — S) pasti, kao doći. 
isp. povise pod lb. — ^iulji ga da plati, t, j. radi 
kako će na njega pasti da platit ako i ne bi htio. 
Rj. Itilb. Kad mu vidim ruku u mimici, pane nnni 
muka na zlićici. Kj, 21 lb. lU-dnja Iciurgjija, za koju 
plaća popu onaj na koga reil padne. Kj. fi47a. Dolete 
dva gavranti ic padnu na jedno drvo. Npr. 12. l^ežao 
od vaAke, pak pao megjedu u šake. Posl. 14. Ne će. 
da o nebu visi. (Ne će ako mu šaka ne padne, n. p. 
ukrasti Sto i t. d.). 210, Pala iiiuha na megjedu, (To 
Ilije ni§ta). 24(), Da gledamo, ko će kome u srcči pasti, 
Npj. 1, 173. »Neka zovne trideat Sarajlija« . , . Dok 
Husein dva konja opremi, dotle pade tridest Saraj- 
lija. 3, 8. Silni Turci na kouak panuse. 4, 38. Svi 
svatovi pod žut bor padoše. Herc. 298. Ako mi padnei 
šaka, znam, .^to ću s tobom ćiniti. Milo.^ 121. /aću 
ga vila iz gore., panuJa Petru na dvore. Kov. 87, ^Ije- 
pota Izrnilju pade u di,jei. Kim. 11, 25. 

2. pfl^ti. pAsem, V. impf. u^eiden, pasci. Rj. r. pf 
sloi. nii-pasti, o-, po-; r, impf, sloz. napAsati; popa- 
sivati. gram. I. pregj. pasoh. //. pregj. pAsgfdi (i 
piUah). prilog sadašnji pftsfići. prilog pregj. piusavSi, 
pSaav. /. proljev piisao, pasla; //. pridjev pUaen. — 
IJ stoka pase n. p. travu: Koza brsti n. p. dumu, i 
goveda brste, a svinja ne brsti, nego pase. Rj. 45a. 
I Atodeve trava. Prlpo>-ijeda se da je koSuti u poro- 
j gjaju bila ispala utroba, pa pasuci oru travit p^tvra- 
I tila joj se uatrag, Rj. 477o. l)a nema nosa. puštao bi 
I travu. PobI. 52, Krilat konj pasao MomĆilove kohUe^ 
\ koje su posle po livadi oko jezera. Npj. 2. lOG (Vuk). 
A daleko od njih pasi^jaše veliki kra svinja. Mat. 8, 
30. — *i) pastir pase stoku: Na^je ćobana, i na- 
zvavši mu BoJ^ju pomoć, reće: »Dobro paseŠ!* A on 
mu odgovori; »Pasem da ih napasom^. Npr. 1*13. 
Napojte stoku pa Idite i pasite je . . . Dopje Rahilju 
na stokom oca svojega, jer ona pasijaše^ ovce. Moj«. 
I. 29| 7. 9. ovamo ide i ovaj prin^er: Ćiji ćohani u 



I 



3. ^listi 



— tn — 



paS£« 



prnlje<^ a ovcnnm imvrh Kape ugrabe, oni pasu pla^ 
nitiu ono Ijt-lo. Rj. 2(Wn. 

il. pft,sti. pitaem, v. impf. ftlui. v. pf. spasti. — 
ij pase pttiituh koltilu flcoju se piiac, upa{juje), he- 
apringen (von Pfcrd^-nJ, ćoro (tte cquo). — Oiiatnft 
negdje u nekakom jczeni bio krilat konj, pa iKla7.in 
not-u, te pasao MomčUovc kohiie, koje sti paale po 
livadi oko iexern; no kuko bi koju kuhilu opustio, 
on bi je udario nogaiim ii Irbtih, U' »e i;<jftlovi (da 
ne bi oždrijebila krilata konja). Npj. 2, KJG (Vuk). 
— 2) 8a ae, refUks. puali 8c, piise se, r. r. impf. t j. 
kobilo, irt dcr BrunM sfitt, coitum appeto (de €quti). 
Rj. kud sć kohiia upitljuje. 

pi\stiJ4*r. J^a3tij^rrt. wi. (u Dubr.) vidi pastir. Rj. — 

it^t^er ovcu HtriŽe, a \'uk dere. DPoal. 94. r« nast. 
kofl^er, vodijer. 

pjistijerkm f. (u I)ubr.) vidi pastirka. Rj. vidi i 
pasti erica. 

Siastir, pastira, m. dcr HiH, pastor, cf. pH«tiier, 
ani n, ovt^ar. Rj . vidi i i^'obftn , »^ordii.^, govedar, 
pii$»^đr, kobilar, kozar, kravar, krdar, planinar, svinjar, 
tii6ir. volar. — Koji ula/i na vrata, jeflt pastir ov- 
cama. Jov. 10, "2. 

p&stirf*ad. /, (t'oU.i diejuugen Hirteti, ptisiorea ju- 
venea. Kj. mladi pastiri, jedno od ptudirčadi pafitirt^e. 

piistlr£6. pnctlrćeta, n. dtr jnnge Hirt, pastor ju' 
V€ni*. Rj. mladi pastir ili mladu pastirica. coU. \)&- 
»tirćad. 

pa.stlrtnn, /'. Hirtenlohut merces pastoris, Rj. piata 
pnidtm. 

pik«ilTrkii, f. die Ilirtin, femina pascens (ootuij 
ratxttg, capras), cf» pasijerifa. Rj. vidi i ć'obanica, 
jrovedarica, guAćaricii, kozarica, Kvinjarica. 

p&stirski, udj. Jlirten-, pastorum. Rj. sto pripada 
pastirima ili pastira kojanu god. — Nego je (dje- 
vojkui odvedu u ^nmn, i tamo je vjenćaju « kakroj 
kolibi mudarekoj ili pastirskoj). Uj. 477a. (^bu<^e jta- 
dtirnke haljine i iizime pastirski stap u ruke, te se 
nai'ini itaatir pa poj^e u svet. Npr. *l(>. 

pjislj^riea, f, (u Dnbr.) vidi paatirka. Rj. 

pft.slonik, pastorka, vi. der Htiefmha, pririgmi^. 
Hj. sin miiievlji maćest ili šcnin očuhu. — Mileii- 
kovi sinovi Milan I Ivan i pastorak Nikoli^e. t*ovj. Hl, 

pftstor4*iid. /". (coll.) Stiefkindcr, pringni. Rj. djeca 
»luicvlja viačesi ili šcnina očuha, jedno od pastor- 
čadi paatori'^e- — Kad se, ninko, udndoh t^etvrlom, 
tu ja na^noh dvoje pastorčadi, jedno ludo od dvije 

>aiDe, anigo, flinko, od pune ćeiiri. Npj. % 14. 

pftstor^f*, piiđlorOeta, n. das Stiefkitid. pricignus. 
privignu. Rj. dijete mu:cvljc mačesi ili ieaino očuhu, 
coll. paMorčud, — Čiju, miju, da i-aatc.^. (Kiu^ala nt- 
kakva žena dajui^i panioriciu tanku krićičicu hljeba, 
m svome gjetetu pruživM veliku komadinu rekne: 
OnipreS, da crkneS). Poal. 344. 

pft.*>tdrka, f. dic Stieftochier ^ privigna. Rj. kći 
muzetlja mačesi Hi ieitina oduhu. — Mat'-eha elane 
odmah mrziti na svoju pastorku. Npr. \iib. 

pftsitnna, /'. ~- 1) die Fordle, fario, trutia (salmo 
fario L. Rj.^i Kj, ribu, vidi paatrmka, pautrva. dem. 
pai^trmica. — V/ * m. p, kozja, ovčja, geraucherte 
Ziegc odcr Sdiaf, ca]>ra fumo durata. Rj, suđena 
jfco/u i7i ovca: Pokojni je Simo slao Balti rrlo Icjtc 
otče paHrme. ^J. 186. me^ slano. Stulli. — (pU- 
ftirmii) pT(gtrv<A^9(i otmove koja je i u siarom iiKCTpi.}. 
0»n. 41. 

pMtrmiea, f. dem. od pastrma 1. Rj. 

pilLKtrmka, f. Mi pantrma 1. Rj. vtdt i pastrva. 

pBxthiJiik. paatmjilkn, /*. (fi'e J^intinake, pastinaca. 

tj. biljka. — 'i""gje: andrak... paidrnjak. Osn. 209. 

pilNlniirn* /"• ein JJonaufisch (i^cturg. Rj.*), genus 

^pincif (acipenucr stellatus l'ulL Rj.^) Rj. nekaka Du- 

nai'itka rtbn. — postanje kod pastnna, riječi s takvim 

mutt, kod bjeluga. 



pftstrvu, /'. (po ju^zap. kraj.) vidi pastrma 1. Rj* 
riba. vidi i i>n»trnika. — Kakvu kui-u pastrva ima, 
tako i oni ki je hita. DPosl. 45. 

pkstuli, pastuha, vi. (()8ol>ilo po juj^ozap, kraj.) der 
Jfcngst., aamiftsarius, cf. ajj^r, Ždrijebar. Rj. vidi i 
pai^dub. — Kao konj pastuh (n. p. pobjesuio). Fosl. 
131, od o.tn. od koje je 3 pilsti (p^s@m). riječi s takim 
nast. kod galjuh. 

pikstulja, f. die MuuKfalle, Rattenfalle, decipula^ 
cf. »tupica. Rj. w što se love razUćne iivotinje. vidi 
i gvožgja 1, iclonja, kljusa, pruj^Io, pniž.ilo, luljac 2. 
isp. mi.^olovka. — Die Fallc zna(^i kod nas rarlit^no . . 
2) (od drvera) pastalja (7.a parkove)... tfad ne znamo 
ili bi ovgjo za buhe trebalo kazati klonja, ili pastulja, 
ili tuljae? Kako se ovgje opisuje najpriličnije ie ua 
tuljac. Nov. Srb. 1^17, 7H5. za uast. isp. bakufja. 

pHslikSHitl, adj. t. j. koDJ, vidi ajgirovit. Rj. fu;- 
podmetn-ut, kao pastuh. 

p&suiTt ffi- paMast krmak, u Urv. isp. bjelug, 

pi\siifca, f. pa*»a»ta krmacSa. u Hn'. isp. bjelnga. 

pASulJ, pHsi'dja, m. (u vojv.) vidi ;?rah 1: Progji 
ga se, brate, vidi^ da mu ni ime nije kao u ostalijeh 
smokova; pas \ ulja! Okani ga se brate, taj je svu 
Bosnu inturćio (t. j. isturćili se da ne poste i da ne 
jedu pasulja. Tako reku ka^to u Sali onome koji jede 
pasnljt a ima joS kakva iela). Rj. augm, pasuljiua. 
— Srttik, pasulj ili granale, koji rano dospijeva. Rj. 
43a. I'aSHlj se već u mahunama ojtrnio. Rj. 4olb. 
Prehrunac, \. j. puAulj. U Srbiji po selima kažu (kao 
u .^ali) ociii grah (jer pa najviše jedu kalngjeri), a 
po varožiniu suganlija. Kj. 'Huiv. ostala si/n. vidi kod 
grah 1. «/). i granulj. — Tugje: maaulj. pusulj. Oan. 
1^2 (od Ore. •^t^'-Ao:). p sa f isp, f. 

pnsftUicu. /'. uekakav Hitan grab ćuć-avac, etne Art 
Pisolcn (Zivcrg-, oder Krnpbohne. Rj.') phaseoli genus. 
cf. roir«<\ Rj. 

piisikljinn, f, uugm. od pasulj. Hj. vidi gradina. 

piksvira, f. vidi paskvica. Rj. biljka. — paskvica^ 
i bez k: pasvica. Ihan. 323. 

1. pA.^a/ m. (pl. gen. pAATi). — 1) od dva lii^a 
(konjska repa), t. j. zapovjednik i gospodar od le- 
tinoga grada i njegove nabije, u. p. Zvomicki pasot 
Sahaćki i i. d. Kj. vidi ići-tuglija paša. — 2) ud tri 
tuga, t. j. vezir i gospodar od čitavoga jednoga p.i- 
^aluka, gdje ima vise gradova i nahija, n. p. Bosanski 
(ili Travnički) paša. Biogradski, i t. d.^Rj. vidi u^- 
tuglijfl pafia. — primjeri za 1) i 2): Ceulili pašo! 
M\\oh 57. S pašmn od Janjine. Odbr. od ru>.. 10. 

2. pii^, f. die M'^eide, pastio, pahulum. Rj. rij* 
pripa.ia lb. — Voloparta, mjesto za pašu orai^im vo- 
loviuui. Rj. 71n, Lma oude jedno jezero, i pokraj 
jezera vrlo lipa pMUj pa kako izjaviš ovce, one 
odmah idu onamo. Npr. 4G. Ona stane ovu krava 
goniti na pašu s ostatijeni govedima. 125. 

pasi^lUA'* pašMiJa,* m. vidi pa^inac. Rj. pttsin 
čovjek, pa^ s Tur. nast. li * našim ja. pred li umeće 
se j: pahijUja. snnajlija. Saraajlija. isp, i dugajlija. 

paŠMuki* m. das PaschcUikt das Paschathum, fut- 
trapia? Rj. p(mnska vlast i oblast. — PaSa od tri 
tuga, t, j. vezir i gospodar od ćilavopi jednog pa- 
šaluka, gdje ima viŠe gradova i nabija, Kj. 4i&a. 

pa^Anac*, pa^&nca, m. vidi paš^nog. Rj. icnine 
sestre vniž. 

pikšfnd, /". (coll.) die Hunde, canes. Rj. mladi psi, 
vidi pu^ćadija, paSi5inje. jedno: pa^Će. riđi kućad. 
Štenad. — Najbolje pneto kad pobjegne, .sva puščad, 
i najgora trče za *ijim; a najgore kad se upre, ni 
naj jača ne smiju lasno na njega. PobI. 24ti. 

pnSe&diJn, ;". (coll.) das JlundsgcziH-hte. canes. Rj. 
mladi psi. vidi pa.V'a<l. uaMrinje. je<lno: pu^će. — su 
nast. isp. Urćad i (.TrraJija. 

pitSie. pili^ćeta, n. vidt pseto. Rj. upravo fttlado 
pseto, vidi kufe, psić, Štene. coll. paSćad, pa^ćadija, 
paJ^ćinje. — Bezobrazan kao pusčc. Posl. 11. Nello 



pnsrlnjo 



— 1(5 — 



pntkn 



crno iz jame, kao pniiće .«i ćciiri noge, bjeso jmščr.j 
i već niftn drugo, i\\f.e nopii, popiSn mi t^almii. Npj. 
5, 512. kciie ne « pogrdom i čovjeku: A knd Turčin 
staue umirati, a ou vic« ua svoje hajduke: »More, 
sluge 1 tamo paUe bac'le, gje mu gavran kosti naći ne 
de. Npj. 4. 139. Peit'r, p(dče, k-uće. Danići(?, Urosl. X VI. 

Dik^oTnjp, ». coll. od pn££e. Rj. tidi pa^ad, pn§- 
ćanija. 

nnš^nojB:, "'• ^.enine HpRtre muž, đ^r Mann der 
Scmri'iffcriu, tniiritufi «orom uToria iMfte, cf. pa^nue. 
Rj. riđi i &ogor 2. — Prota Nonadovii^ (Molerov 
^OHcnog, koji je tada u BeCu bioV Miloš ^Vi. « Kori- 
jenima 128 pa^auau i pa^eno^ od korijena od kogu 
i pa« (naraStaj), pasma, p.istornk, pastuh, pusti (de 
coitu equi). rijai s takinm nnst. koiJ brloR. 

pAšonjo, n. dtr fnule Geruch, odor. Rj, verh. od 
pa.^iti. stanje koje bina, kad sto jHisi. 

pftj^li't Vi. paMn 8in. ~ Kazalu li 5to hu dara dulit 
dva pašii'a dvije terlidive. Rj. 1^1. Slani malo. Oaja- 
paSinice . . . Pot^ibe ti p(tsić Useine. Npj. 4, 351. 

plkSilli adj. ilen Paschu, stUrapae, Rj. Mo priparlu 
pasi. 

ptkšinu«*, pilSIncn, m. einei- ron den Lettien des 
Pascha, homo »airapac^ cf. pu^ajlija. Rj. paiin čovjek, 
vidi i pa^aliju. 

ptkšinieu, /". die Frau den Pascha, ajror mtrapne. 
Rj. žena pašinti. — Kada pa5a Fatu raztimio . . . 
Uze Fatu za nvoju Ijubovcu, ućini je mladom pasi- 
nicom. Nuj, 1, 5(>5. 

pnsinski, adj, Pascha-, pa^Karum. Rj. Mo pripada 
jmkama ili pa,si koje-ni\t god: PaAe ne vii, }ii pasinska 
nimim. IlNpj. 3, 117. 

plišitif Sim, ('. impf, (u Srijemi;) i^chlagen (dem 
(ierucht nachj, faul riechen, »uboleo, cf. tukiuiti, za- 
udarati. Rj. kao zaudarati na trnhtost. riđi i 8mr- 
djeti, toujati, udifluti, j'.adnjaii, zadisali 2. Lip. vo- 
njati. I spn. ondje. v. pf. sloi. up&^iti se (usmrdjeti 
ae). isp. zapahiiuti 2. 

pi\i>;ronj^,* m. piisiDnira* f. dne Ari Schuh, ^iolcae 
geftus, cf. pupuĆH, crevljn; DesuijoJ »e pahnug o]ni7.- 
nuo. Jo'a joj nisu noge sa pašmnge. Rj. ridi i pat'- 
ma^a, Stopebi. đem. pa^mngu'. — Kad dopjorie u ze- 
lenu lin^t^u. napjoSe joj nrrene pakvuujc. Npj. 1,577. 

pašnia^ii-, ni. Jctii. od pa.Amn^. pat^iuiip;n. vidi \n\- 
pućica, Stopelicn. — Da upitam papućlijii, &ijo li mi 
pasmagićc. Herc. 254. 

pi\.*^nik. paSuika, m. dcr \Vcideplat::, locns pax- 
CHH«, cf. pasii^te, pašnjuk. Rj. mjesto gdje stoka pase, 

pAsnJiteii, /". (nit Tronieaji) od kože kao pojas 
sprijed. pdje s>e zadijevaju m.ile pnAke i nož, čine 
Ari ^^"'9 tfcnschfirpe, zona artuit condendut. cf. pilaj. 
Rj. od osn. od koje je 1 pa-sati (pasem), vidi i pot- 
paaak, potpadaj, pripa^ "2, pripadaj, avilaj, zapad- 
njaci, inj^. pfts 1. 

piVsnJak, pašnjaka, m, (u Hnr. i Slav.) vidi patnik. 
Kj. vi'U I paaiMe. 

pnidvaiijo, n. dm Pascha^in^ Herrschen uh 
J'ascha, tmperittm satrapae. Rj. verh. od pašovati. 
utiinje koje tnca, kad tko pa.^uje. 

pasdvnfi, p&šujem^ v. impf. tc/i hcrvncUc ah Pcischa^ 
impc.ro. .-.'mmi .satrapa. Rj. hiti paHa. — Kad doejemo 
gradu Dubrovniku, tu hoćemo, braćo, zapaliti baA 
mojega brata Ibrahima. da pasuje i da gospoditje. 
Npj. 4, *Ji*. Kala joUlab, FoOiO Memed-agal tvoju 
pnviet pasovuii može, mi ćemo te padom ućiniti. 
4. 141. 

pft.sti*nj(% «. dtis BcmUhcn, aticntio. Ej. verfj. od 
pa.ititi ?e. radnja kojom se iko prtšti. 

p&<«(itl so, hiim BC, r. r. impf. sich MiiJie gehen. 
nttendo. Rj. r. pf. sloz, popnMiti ae, pripaAtiti se. — 
znfireiije (Iconjenii) ittriti i^c, truditi se. Korijeni 128. 

Pil.s(roJrviid, wt. pl. vidi Paštrovići. Rj. 

P&&trovii*» m. 73jiw»" nm Pa&lrovići. Rj. jedan od 
Puitrovića, 



PiksfrorKd, iw. pL kao kncžina izmcj^u mora i 
Crne <iore, od Hudve do nabije Barske, cf. Va^Uo- 
jevii'i. Rj. 

Pil>iruvkn, /". Eine von PaStrovići. Rj. ienska U 
Pa-Hr&iHfta. 

PilStrDVSk], adj. f>on PaStrovići. Rj, Ho pripada 
PaStrovićima. 

pAta, f hgp. od patka. Rj. vid^ pate. 

pAtak, p(itkn, trt. der Enterich, anaft mas. Rj. 
mužjak plitak, tenka patka, vidi rScilk. 

pfttalicA, f. (u C. G.) fiamarna Miea. Kj. glavinu 
i trstiicu Mrt samaru nastavljaju i drže fiire tpata- 
lice). ridi patariea 1. 

piltarica, /'. — 1) (u C U.) 6tica u aamara, cf. 
patalica. Ri.^ — 2) vladićina Štaka. Rj.* — Zakovao 
puiaricu (aobio, pomogao se). Po«l. 83. 

pftte, f. vidi pata. hgp. od patka. — Ja bih patku 
podranila: o ti pate, Scvcrpevcr! Herc. 28<>. fa nofil 
vidi kod bAbe. 

patuljak, patćljka. m. vidi batAljak, od čega će 
hiti Irurnim govorom nastalo pateljak. — Uzme 
oćiau Bablju t« 8;uiia sebe lijev ti ru k u osij eće, a 
desnu u offnjii izROri . . . teke joj ritćHC pateljkc na- 
maza, iznikože ruke kakve su i bile. Npr. 115, j 

piitonnt, piVtentu, ju, das Patent: J'atent mu na 
ohrHcrfitvo dado Aleksandar I. Žitije 12. £'i ntutt. isp. 
agennt i ngent 

piitcntati, tum, biće v. impf. i pf. davati, dati 
patcmtt kome ili čemu (na Mo), putentiren: lioka 
živi najvi?^f od mora: u njoj rc broji Ž50 jtatentu- 
nijeh brodova. Kov. 40. 

p&tii-rfk, ?n. (u Srijemu) nekaka iaćkaata tićica. 
Rj. — pali-evrk. 

piktila, f da nije^am patilUf ne bih se n flrijedu 
Rpralila (u pnpovijcei), Kj. i^p. Poal. 53. 

pi^tinnli, ne, r. pf. n. p. kiSa, aufhoren, nuch- 
lunscn, remitto. Rj. ridi popustiti, prestati, r. impf. 
patisati. — Znareuje (korijenu) umiriti: tih, »Udati 
se, ovamo će ići izgubiv>i h u nas; pa-itnuH (pre- 
8t:iti|. Korijeni HM). 

pi\tisak. piiliHka, m. [u C. G.) rtV/t prestanak: bez 
paliska. RJ. lidi bez prcatina. l>cz prestanka, bez 
prekida, hcz pretnrn; neprestano. 

ptMlsfinjp. tu dtti* Niichlas.'ien, retnissio. Rj. vcrb. 
od patisnti. stanje koje hir<i, knd putiie n. p. kiša, 

puOsuli* pntire, r. intpf. aufhnren, nacA/f(.«sr». 
remiito: ide kiSa, ue patise. Rj. prestnjali. r. pf. 
paliniiti, gdje vidi i postanje. — Puška piioa, nikad 
ne pittišf. HNpj. 4, IGo. 1' planini pu^ka patiaala^ 
razboj bio, pa »e razmetnuo. 4. ISl. 

p&titi, tim, V. impf. Kj. r. pf.sloL napatiti (tae), 
zapaliti : v. ittipf. sluz. zapaćnli. — 1. I ft) leidcn, 
patior: Ko mnogo zna mnogo i pati (Posl, 148). Uj. 
vidi trpjeti. — Da uijcftum patila, ae bih rc u srijedu 
sjjratila. PokI, 53. Ne zna ćalma sia pati glava. VJ9. 
Pati od zlijeh oći. (Ko je urokljiv). 24(j. Bolje pri- 
trpjet' negoli slo patiV. DPosl, \). — b) patiti koga 
čitn, mučiti ga: Maćija mrzila na pastorku, tukla je 
i prdila od kud je god doMn, patila je glagJH i go- 
lotinjom da bi je samo kakogod sa sveta nestalo. 
Npr. 141. — 2) tiehen (dsterr. ziigcln), cduco, alo. 
Rj. kao teći što, dohijati, Jup. zapaćati. moic hiti da 
ovamo ide ovaj primjer: Sto ko radiono će i putiti, 
l'osl. 357. — //. sa se, re/feks. -^RfJ sich qunlcn^ 
crucior. Rj. vidi mućili se. pedepsali se. — 2J »ich 
vermehren, amrachscn, augeor. Uj. kao množiti se. 

p&tka, f. {pl. gen. piltuka) die Enic, anas: \ palkrt 
na ledu posrne (Posl. HHi. cf. Sotka, raea, plovka. 
Rj. dem. paćioa. hifp. piit« i plite. ndade parići, paće. 
mužjak patak, kam rn patke pnćinjnk ridi glidmrka, 
krd/.a, krža, kržiilia, i)erMtavka, sarka. — Jirbos'c i 
patku i ffUHka karl se sagnjuri te po vodi dolje -5to 
traži. Rj. 41b. Rano ]>ogjoh na pazar, kupih patku 
za tliuar; oj ti patko, šigo-migo! Npj. I, 506. 



patkld 



funn 



I 



|i&tkiii, atlj. dcr Eivie. ttnntin. Rj. Ho fmpnda 

tfttki. 
pAtkuv. udj. (les Eniericha, anntU inarin. Rj. kti 

n'ipKilit pdiJcu. — takva udj. ittp. kod nhitov. 

ttrttlldžuii*. piUlitlžiiua, m. — J) moflri. tiie Eter- 
tflfiftsej stAunum utclomfcun Litnt. Uj, hiljku. — 2'j cr- 
[veni, dcr I.uftesapfcl [I\imdivsapfei. Kj,*) solanum hf- 
\eoper^icttm Linn. {li^copersicnm esculentnm Mili, Uj.^) 
cf. jdbuOica 3. Uj. — Koliki inu je uos, kao pa- 
Uidzun! Pot.1. U^k 

pAtnjn, f. dic i^ufd, crticiutuji, cf. mukn. Rj. iAp. 
iHtiii 1. — Slepot^a je to^ka muka, leSka muka, 
teška patnja. Npj. 1, 140. 

pft(ukii, f. dcr Laiier beim HranntKcin, litrat (lora) 
Vvini iufti. Rj. pS-tokn, druga pola od li*(?i. it^p. pa 
liud pabirtiti. — kad se rakija (dobra) isjHČCj ono sto 
poslije (fiore) ie(:e is kazana. 

phioSf f/l. Iniro;) dcr Fusgbodcn, patHmetttum, cf. 
Ili. Rj. vidi i tle. — Podboj, pato» u koSari konj- 
skoj. Kj. 51Sl». Turi^iii KJerfDe . . . (''uvfti to Tur^iu 
odmah udari lulom o patos i kao opr^en »ko^i . . . 
Po8l. 77. 

piltosajljc, n. du8 Bddinen dcs Zirtnucr-t, tabulnrum 
per ciifticulam diajtosUio. Kj. verh, vd palosati. radnja 
kojom tko putove H. p. sobu. 

pi^lusafi, pAto^ćm, v. impf. i pf. das Zinimer biid- 
f««H, Udtulai di.tpono pcr sohtin cubictdi. Rj. -ti. p. 
8ohu doitknma. riđi poditi. Up. lavnnlli. — Gumna 
Bu lijepo patosaita kameujenit i unaokolo svuda 
udaren kolomat od kamena. Npj. 1, 61 (Vuk), itp. 
Onamo su gumna potuvanjcna kamenjem ... i ko- 
lomat je unaokolo svud od kamenu. Rj. 28(ia. 
L p&trćojo, n. dti.s (rdiureu, -.u pvrtino'e. Uj. ccrb. 

^H<ir^ patriti. stnfijc koje biva kad komc sto patri. 
^B patriKlinJc, n. dti* Uandcla^ actio, Rj. vei'b. od 
^^■patrgati. radnja kojom tko jtatrgn čim. 
^H patj'i^nli. plm. r. impf. kao raditi (trgovati'), hatulclu, 
^Htfif/o: ja lijem in. p. i^ohom) nt^ put rgam ; on b njime 
^^pnesto patrgu. Kj. 

^" patrijar, patrijfira, m. dcr ralriarrh, p'Uriarcha, 
I vf. patrijarak. Rj. riđi i patrijura. palrijarali. — Srbiji 
|^_ pripovijedaju da aamo četiri patnjara in^ini da budu 
^■tia zemlji, i da se Srpski patrijar zvACi peti i^tprosni. 
^Hkj. 2;iJSb. Pije vino Srpski rar Stevane, do njepa su 
^H«f(irri pairijuri. Npj. 2, 129. 

J^f patrijnnk, m. vidi patrijar. Rj. t oatale oblike on^e. 
' — Prepado se, i nevolja nm je; pa doziva utarca 

Ipatrijaru i dvanaest sUirih igumana. Here. 21. 
patriJAnih, palrijftrba, nr. vidi patrijar. i ostale 
ehlikc omljc, — Carevi / puirijarf^i. Npj, 5, 533. i'a- 
irijarah. l)Kj. 1. 25G. Kaže daje Spiridon bio po - 
tr\jarah poslije Jefrema. Kolo 15 (14). 
pntriJAnik, pairijArkji, m. vidi patrijar. Rj. i oftaU 
oblike oudje. mjesto patrijarah i* krajciuma gdje se 
V govoru mjtuto glunu h čuje glux k. 
piiIriJAniski, atij. što pripada patrijarsima ili 
patrt^jarhu kojemu god. vidi pairijaraki. — Skupi se 
Bvehteri«tvi> u Krt'uilju kod saborne Uspenske crkve 
; 



u »*tari dvor patrijaraški. DP. 355. 

palrtjArlmmi, mlj. što je kao u »tarifi putrijaraha 



iJo» jedna prilika patrijarhalnoga života dolazi is: 
knjiga Mojsijcvih. DP. 311. V pair i jarhabioj \irol\o^i\. 
Zini. 2in. 



BfltrijariiuIlifist.^Bh-ijahrilnosli, /. stanje patrijar- 
haiuo: Nije mo^do biti i»or(.Hli*nib ratSuna ni patri- 



uam 

Nije 
farhalnosti. DM. r>l 

|>a(rijArkov. adj. sto pripada patrijarhu, vidi pa- 
trijarev, patrijarov 

|»ntrijAn*v. pntriJAroTt adj. dcs Painarchen, pa- 

\ruiri:lnte. RJ. sto pripada patrijaru. e/rfi" patrijarhov. 

p)t(r)jfirsKi, adj. V»ttri>irt'heU't patriarchulis. Uj. 

fo prtpadn patrijarimu ili putrijara kojemu gnd. 

fidi patrijaraški. 

putrijiirslja, f. das PutriarcJtatf die Pairiurchic, 



sedes patriarchae, ef. pn^arfiijn. Rj. p-itrijaraška vltud, 
stolica i područje. — U Melnbiji , . , gdje je I)ii?a- 
novn stolica Prizren, Srpska patrijaršija J'eć, i na- 
rniirttir Oerani, Kov. 1. 

tintriji^rsijski. adj. što pripada pair\jarJiiji: U 
ropiau patrijaršijske biblioteke u Karlovcima. Star. 
4. (>3. 

patrina. /". u tttaroj poslovici: Pop dumaneki is 
patrine juhu looi. UPosi. lfW. patrina^ staklo (sud) u 
SLuli^a. XV. akc. biće pAtrina. 

piitrili, putruu, v. impf. (u primorju oko Rijeke) 
gtfiorcn, pcrtincre: kome lo patri (c^ije je to)? To 
putri ra«ni (to p* moje). Rj. vtdi pripadati. 

piltr^, t/t. der Baumatrunk, Hijtes. Rj. vidi uaprlj, 
hrek, i s}/n, ondje. 

patr6la, f. die PatrouUlCt circitorea militures. Kj. 

— Berdo? patrol povrbajl (wer da? Patroli' vorbei). 
Uj. 22b. 

palrdlicii, f. t j. Aajka ili oranica, das Patrouille- 
Srhifff uaniA circitorcs portans. Rj. 

pntrdlif i. p^t^)^lm, v. ituftf. patrouiUirenj dreueo. Rj. 

pa(rAljr'njt% n. d<is Vatrouillircn, cirruitio. Rj. rcrh. 
od patroliti. radnja kojom tko patroli. 

pAtuca, /. (u Srijemul nekaka riba, u koje je trbuh 
iznutra crn, der Nitsenfiscit, ikhneiderfisdti cgprinus 
nasus (chotidostroma nasus L, Uj.") Rj. — Tugja 
jHitaca. Osu. 313. 

pntAlJnkt palijljka, m. pumilio, uanun. Stulli. kao 
mališ. vidi puHak, » st/n. ondje. — £a nast. isp. bre- 
7.ulj ak. 

patAlJiea. f. mulier parvae staturae pumilionia 
instur. Smili, žena midoga rasta, vidi maljenica 2. 
Zucrgin. isp. ei^kerica. 

p&luŠaii, pHtii^na, adj. gdje je ono gjevojka, more 
biti vrijedna, alt }e pat uš na (onuilena). J. Bogdanović, 
isp. patuljak, patuljicA. 

pilueeajis n. .F. Bo/irđanovi^. verh. od paućiti ae. 
stanje koje hira, kad se što pauci. 

pAiieinu, f. das iSpinnengeu'ebc, teZ/i araneae. Rj. 

— i*uHiiiianU bogat. DPosI. il-t. Ls o^njiftta proni(5' ce 
vam trava, a munare popast' pauvina. Npj. 4, 135. 

pAui'ltt se. čim, flc, v. r. impf. »ovaj se kruli već 
poi^eo paučitit nije za jelo.« J, Bogdanovi(5. poittajati 
pauiljivo, 

piiueljlT, ađj. n. p. hljeb, v<ill SpinngaveJte, ara* 
Hcosas: Na kraj, mobo, na kraju je torba, i u torbi 
pauiljiva proja. Rj. što je puno paučine. 

pAak* m. die (tVcber-) Spinne, aranea (araneida 
7- Rj.'). Kj. — Pauk po cvijeću bere jed, a i^ela 
nakuplja med. Posl. 24tj. Tako ne imao areOe kao 
crni pauk u goru 1 308. UoĆi mlada petka i nedjelje 
uhvati djevojka //(iiifcd i rekne: 'J*uut'e, ti se penjeS 
vinoko i po zemlji, potraži mojra «iipjeuika pa \rA 
dovodi meni na nan . . . Živ. 324. pa-uk. 

p]kQko\% adj. der ."^pinne, araneae. Rj. što pripada 
Itauku. — V paukovoj mreži 8amo male muhe ostaju. 
DPoal. Ml. Nadanje lieerajerevo propada . . . uzdauje 
je ojetcovo ku<Ui paukova. Jov t*, 14. 

JtaulJ, paiilja, m. der Grashalm^ araminis hcrba: 
uijc nkosio ui paulja jednog sijena, itj. vidi pilhfilj. 
kao travka. 

pAiiIjn, /*. nekaka trava, Ari Pflanse (lloniggras, 
icolliges Honiggras. Rj.*) herhae genuH (holciiH Innata 
L. Rj.'). Rj. vidi piVhulja, — Ova trava ima kao klaa 
koji ^e odozdo na vi^e vrlo gladak ili klizak a odozgo 
na niie kad bi ae pogladio, zapiuje za kožu. el". po- 
piuo prase. Rj.' 

pi\iin, f/l. der Pfau, paro. Rj. ptica, vidi pavuu. — 
Pošetao paun tica iiti)od naranče, sjaju mu se br^na 
pera, pa se diči fl njim'. Npj. I, 70. (s?) Visoka je, 
kako omorika; kade igra, kanda paun šeće: kad go- 
vori, k'o da ^olub gnec. 3, 2f»7. Je I' istina, čobane 
Mihntc, e ti imn> tferet paunova^ a za njima devet 
pavuuiea. 3, 429. 



Paan 



18 



pntHr 



Pjhiin, m. Manns'name, iioinen Wrr. Rj. itue muHco. 

— (nj sokole, SuSovii5-PfiuM<!.' Npj. 4, 41K. 
I*kunn, (• ime žensko. Rj. vidi Pnunicn, Paunkft. 

— iviena ien^ka ueeta od životinju kod ( ioliibu^. 
pAiinf'Uil, f. (coU.) die jungeti Pfnuen, pulli pn- 

vonum. Kj. vidi paunifH. mladi patini, jedno: pauai'C. 

— Po njoj pasu dva pauna, i dve lice paunicc, i 
četvoro pauRčadi. Npj. I, 431. 

pndnec; pai'mi^eta, «. ein junger Pfau, puUaa pa- 
rnnui. Rj. mlad pauu. coU. paun^ad, pl. paunići. 

paAui<-ti, f, das Weibchen von Pfau, pavo f'einella. 
lij. vidi pavunica. ženka patmica, mtirjnk paun. — 
17 taj «^ftH doleti devet elatnih puunica. Npr. ir». 

PuAnleii, f. ime žensko. Rj. cidi Pauna, Paunka. 

pni!iDip|, m. pl. riđi paiin6id: Pasla Mare pauntće 
i nijele goIubi(!e. Rj. jedno paiint^*. 

PiVunka« /*. ime žensko. Kj. riđi Pauna, Paunica. 

piiuDOV, des Pfa\i€n, pavonis. Rj. što pripitda 
paunu, takva adj. kod alatov. — Ovi dport 7)aMttor4 
a pendžeri pjinggerovi. Rj. 1491). Pann-pero, t. j. pau- 
noro pero. Kj. 491h. 

|iiiuii-|i4^ro, n. {Bt.) t, j. paunovo pero: Paun-pero 
prekrivila. Rj. — A tako mi paiin-pei-o zlatno, da bu 
mene tako pera Klatna, ja l»ih moju pem poskubao, 
sve bili svate redom darovao. Kov. 54. 

p&nnski, adj. pauonius, od pavonea ^pectans. Htulli. 
što pripada paunima, vidi pavunflki. 

PauMU, f. ime iensko. Kj. — Pauka (izniepju a i 
u biće ispalo r; osn. u Pata). Usn. 36li^. imenu s (o- 
kvim Ha^e. kod Auoju^a. 

pftuza, f. (u Imosk.) vidi pazuho. Rj. 8 prentjtsteviim 
glasovima od pazua (pazuha). 

paikznica, /'. (u Brdima) vidi žioka. Rj. vidi i pa- 
janta. i syn. ondje. — Lijes, 2) na kući Sljeme, klju- 
čevi (rogovi) i pansnice (žioke). Rj. 328a. uzira; 
pa-uznica: uzao. Korijeni G. 

p&DŽinii, f. das Ve^ptrhrod, merenda (u Srbiji kaže 
se mala tUitut). Rj. pa^ii^Jna, kad se poslije uiinc 
Opet jede. isp. pa kod pabir^iti. tsp. i pavećera. 

PAva, f. (roo. Pavo) ime Žensko: A njem' Pava 
knjigu otpisuje. Rj. đcm. Pavica. riđi Pavla. 

P&vao, Pnvia, m. Paul, Paulus. Kj. uidi Pavle, 
Pavlo, Pavo, Pavko, Pavlić. Pavlica, Pnvič. — Sveti 
Petar i Parao. Petar Parlu poručuje. Herc. 321. 
Nikolić je od Nikola, kao PavIo%'ić od Pavao. OAg. 
na sit. 10. Tako vitao, posao, Hvrdao, ugao, Pavao, ito. 
Obi. 5. Pavao. Kad 2H, 5*>. 

pftvcj^cra, f. kad se poslije ve^re opet jede, nnch- 
traglichefi Aheyvdmai., coena secundaria. Rj. pa-ve(5era- 
cf. povećerak. isp. pa kod pabirćiti. iftp. i pauŽinu. 

pftveć«rje, n. »htiba crkvena koja se otpravlja 
poslije večernje: U težatnike, u koje se prosta večernja 
m parečerjctn poje bez jutrenje. Dl*. 37. 

piki'cdrina, f. kad je nebo sve oblasno, pa se 
gdješto provedri. Kad vogj odgovori slijepcu da je 
puredrina, on mu kaŽe: >Hjež u selo vopjol« Kj. 
pa-vedrina. sa pa isp. pabirciti; drugoj poli oan. u 
vedro. 

p&vetinn, f. (u Hrv.) riđi pavitina. Rj. vidi i parit, 
koje je o$nova pavetini s pomjerenim glano»i. Oen. 162. 

Pjkvica, f. aein. od Pava. Rj. 

P&vie, m. (u C. (i.) ime muško: Barjaktare BajoviĆ 
Paviću. Rj. odatle prezime: Knjigu pi^e »Skadarski 
vezire, ter je Šalje u lovne Pipere na stijenu ParićevfU- 
Vulu. Npj. 6, im 

pftvit, pavKina, f, bijela lozu, die Waldrche, dc- 
matis vitulba Linn. c/'. p&vetina. Kj. vidi i bijela, 
loza, loza 2, akrobut, skrobutina, skromuL, skromutiua. 

— HtarjeSina ili kolovogja od prporuSa zove se prpac, 
i niega uviiu pavitinoui i draroui. Rj. )'»17a. pa-vit, 
i»p. pa Jtođ pabirćili. viti (vijem), vit, vitak; obavit 
(f.), pavitj pavitina (i sa e.' pateHnaJ. pavitnjak. 
Korijeni 207. 



pavUnjak, pavitujAka, m. (idtufsch von Waldref>eti, 
vitalhitum? Kj. grmenjc od paritine. vidi lom. 

pavko. m. inu* niuSko. Rj. In/p. od Pavao. — takva 
hyp. kod P.o§ko. 

ravla, f, (u Dubr.) vidi Pavlija. Rj. ime iensko. 
ImI. Pnula. vidi i 2 Pavle, Pava, Pavica, PauAa. 

Ji&vlaka, f. — 1} (u Siimadiji) vidi povlaka. Rj. 
I kajmak, skorup, isp. Ljenica. — 2) (u vojv.) u 
jastuka ono u Ćemu perje stoji, der Sack eines Pulsiers: 
Pak uzima ^taku i pailakti. Rj. — vut'i: vlak. oblak, 
vlaka, navlaka, oblakn, pnrUtka, povlaka. Korijeni 2(X». 

1. Pavlo, m. vidi Pavao. Rj. — Kad se sabor 
razi|Grje, pogrjoše za Paclmn i Varnavom ... A PavU 
i Varnava . . . Djel. Ap. 13. 43. 46. 

2. Pavlo, f. (u Dubr.) kao dtm. od Pavla. Rj. u 
nom. je akc. upravo Pdvle, gen. Plivle, dat. PAvli. 
voc. Pavlt*. tuka imena ienska kod Dobre. 

1. Pfivlica, fii. ime muSko: Som pobježe dijete 
Paclica. Rj. upravo je dem. od Pavao. takva aem. 
kod Antica. vidi Pavlić. 

2. Piivlico, f. ime nekake crkve u pjesmama (kod 
RaSke. Rj.^): I Pavliea ispod .?adovnikn. Rj. 

Pftvli^, Pnviića. m. da». od Pavao. Rj. vidi takva 
dem, kod Jaukić, vidi 1 PavlicJi. — fc^to Parliču utje- 
caje, Kadusavu ne mogaSe, DPimI. 123, 

Pavnćan, Pavlić&ua, m. (ja sam najviše slupao pl. 
PavlićthU; može biti da bi se kazao »ing. i Pavli- 
ćanin?) Bugarin zakona Rimskoga (u Urumenliji), 
Pauliner, Paulinuft. Rj. 

Pikviija, f. ime žensko. Rj. vidi Pavla. iap. Ojur- 
gjija prema Giurgja. 

P&rlo, »I. Rad 26, 55. hyp. od Pavao. wp. Petro 
(Audro, Obro). 

Pavlov, odj. što pripada Parlu. — Pavlov dan, 
m. u crkvenijem je knjigama Pavlov dan i Petrov 
dan zajedno, u Jedan dan (2^ J unija), a u narodu je 
Pavlov dan prvi dan po Petrovu dne. Rj. 484a. 

Pavlovioa, f. cena Pavlova: Kad to tnču mlada 
Parloricu ... pa govori svome gospodjini : >Ka zlo, 
Pavle, seju milovao.t Npj. 2, 16. — takve riječi kod 
Goikovica, 

Pftvo, m. ime muSko. Rj. gen, P&va, voe. Pavo. 
htfp. od Pavao. takva hyp. kod Dobro. 

pjkvia, /'. (pl. pHVle, pavfita) vidi pafU. Rj. vidi i 
pftpta. dem. pavticA. — U krilu mu leži pavtalija, na 
njojasi je trideset karika, svaka pavta od deaet du- 
kata. Npj. 3, liy. ramenu duga prekomorlca, i na 
njoj je trideaet pavaia. 3, 451. 

pavt&lija, f. vidi pafialija. Rj. pavta-liija), pugka 
sa mnogim pavtavia, karikama : U krilu mu IcŽi 
pitvtalija, ua rijojzi je trideset karika, avaka pavta 
od deset dukata. Npj. 3, 119. 

pAvle, f. pl. vidi pafte. Rj. nekakav ženski pojaa. 
vidi tkanice, udžbaSlije. — Zajgel^e se zlaćeni pi^^tolji 



zu njezine pavte udžbašl^je. Rj. 795a. 
pavta. Rj. r 
pi\vnn. m. vidi paun. — Je r istina, ćohaue Mi- 



pjkvtlva, f. dem. od pavta. Rj. vidi paftica. 



bate, e ti imaS devet paunova, a za njima devet 
pavuuica?... pavuni su bra<a moja mila, pavunice, 
to su mi snadice. Npj. 3, 429. 

pavdnica, f. vidi paunica. — >£ ti imaS devet 
paunova, a za njima devet pavunica,* . . . *Pnvunice 
to HU mi sna^ice.« Kpj. 3, 429^^w 

p&vunski, at^. Ho pripada jOTunmii-i: Sagleda ae 
k'o pavunska traga. DPoal. lOtt. vidi paunski. 

pazar,* pazšra^ »i. — 1) der Markt, forum. Rj. 
vidi ćar^ija, pijaca. — On Pogje su ova dva jaja u 
pazar, i srete na vratima od grada i^oeka. Npr. 108. 
isp. malo niie pod 4. — 2) der Bandel, mercatio: 
nema pazara; rgjav pazar. Rj. kao trgovanje. — 3) na- 
eerali pazar, einen IJandel hefordcrn, tfctrethen (aurrh 
Zureden), fnercaltut. Rj. kao trgovatye. — primjeri 
Ma ^) i 3i: Corpazar. Rj. 76Ia (kad $e pasar^je, mi- 
jenja jedna stvar ta drugu ne gledc^uiij, Pa$ar 



M 



]»Azar(Ja 



pailjir 




Ijubftv. (Niti treba Ha ne »rdi kupac ni prodiivac, 
Mco prvi i^te mnof^, n drugi daje malo, pa hg ue 
pogoae). Posl. 345. Tvrdi paxnr, (Kad fte ko zatft^.c^ 
Icao da ne će <la priđUne na ono ^to jedva ^eka). 
313. Kud u jutru osvane, Srbi otvore 67rir pnznr u 
Turnkorae ^ncu: atova i r:»lova, ruha i oružja i sva- 
ko);a dnif:o^ Ai<!^ara dosta. Miloi lOi). Poi'^eli hi ae 
tužiti na zla vremena i na rgjave pasare. Hj.* XV. 

— 4) t*idi laujaiii, pnna^ur, vn.5ar, der Murkt, mtn- 
dinae: l*aznriMe, uijesto gdje biva pazar. Kj. 4ii4b. 
Ujevojka odreže bif kose zlatne i posije babu ti« 
pngtiT, govoreći da ^ ne da xa manje od »to Klat- 
nijeh rekinu- Npr. tžGl. Dok se lisici prouče berati, 
(tih koža na pazar. Posl. (j(>. iftp. malo vtAf pod 1. 

pikzArijH/ f. die Fuhriknaare (die nicht auf Jie- 
Ktfilung ffettturht ist), rendendunir mer.r nundinalifi. 
cf. pu/.arlija. ^y pazaraki irg^ roba koja ae prari ga 
piuarc^ sa sajmore. 

pnziirTšfi*, n. mjeato gdje biva pazar, Markiplatt, 
forum. Kj. vidi sajmište, »iina^juriSte, važari^te. — 
rijr.ii s takvim natt. kod dai;i^>le. 

liazAriti, pit/^nra, r. pf. futndeln, kaufen und r«r- 
kttufcH, lituscfte$i . emo aut vendo. Rj. r. pf. sloi. 
rTwp«zariti {,i se), zapazariti se. r. impf. pazarivaU. — 
fie^ledmA n. p. pazariti. Rj. 414a. NijeRam »e ni^io, 
tj j. nijeaam ni»ia pazario za gotoi:^ novce. Rj. (>58b. 
Corpazar... odveo na panapjur (*orava konja, pa 
t/a pazario za iednu uo(? devel puta- Rj. 7i>la. Kako 
prvi da vrvi. J Vele trgovci kad ujntru prm krajcaru 
pazare). PopI. 12*». Ko hijim pazari laj ne pjeva na 
l>o*i<;. 159. Čirit sa karnboju (pazariti, t. j. kako 
jedno onako i drugo). 34tj. Navale obojica da pazare 
hc*p<tp onde na pulu... ho4^e onako da piunre jedno 
za drngo. Npr. 168. Pa ae onda u£ine, kao da ho(5e 
j» n^'im da pazare piAtoJje. Danica 3, 21W. s« se, pass.: 
Doplulu, kad « pazari stvar rgjavija za bolju pa se 
uz rgjaviju još 5to doplati. Rj. I32b. 

^zarivanjo, n. dan llanddn, mer<:atiira. Kj. verb. 
od pazarivati. radnja kojom tko pazanijc Hu. 

^zarfivati, paxarujćin, r. impf. handdn, mercnri 
(emere et tcndeit). Rj. kito trgovati, v. pf. pazjiriti. 

— Zapazariti se, zabuniti ae pazan^u<k. Rj. 187b. 
l_'ori)ftzar. Po panflg)nrimfl kasto pataruju tako no(^u 
konje. Ri. 761tt. 

pil/.arfijii,* f, vidi pazarija. Kj. 

pazarlijii.* ni. čovjek koj% ide na patar: Jer mi- 
bijahu »eraktije Turci, da su ono pazarlije mladi^ 
Vop idu Viru na pazaru. Npj. 5, 41G (serallije?). vidi 
najmar, sajma^, vai^ardžija. 

Paiirlijii,* vt. ćorjek iz Pazara: Relja Pazarlija. j 
Xpj. 5, 531. ću;). Novopaziirlija. 

pJnArnit pAzfirskT, adj. \\, p. dan, Marki, nundi- ' 
ntuis. Rj. Ho pripada pazaru, vidi »ujmeni, va^arni. 

— I>vije se kokoši mogu u pazarni dan kupili za , 
12 do 15 kraji^ara. Kov. 4<), 

p^zduh, pazdiilia, m. tidi pastuh. — JiiJIe na ca* 
PBTTU piuduhu. DPosl. 37, pazduh^ paatuh, tako i u 
Delabele (cavallo) i u i^tiili<5a. XV. 

pixij«, f, ui Herc.) vidi bJtva 2, cf. pazjak. Rj. 

pftzjti, xun, (?. impf. Rj. r. pf. sloi. A-pazili. pod-, 
pn-, a-, u-, za-; v. impf. sloz. ^}^ažati. — /« 1) kojzia, 
Uthhahen, anio, cf. ljubili 3. Rj. — Vidi jadnu gje- 
ćici], pa dozove ženu svoju, a ona gjecu poduji i 
tstanc ih paziti kao i svoju rojenu. Npr. 21H. Zao 
Ujc^i* starcu igumanu, pazi S'im«, kako avo^a sinu. 
Npj. 2, OG. Ajde s Bo^'om, Mitre dile mlado! vazi 
raeoe drage ACtdre nioje! na pulu ti dobra sre«5a oiia. 
2, *>2(> tpaziti sa gen. isp. Sint. 87). A kad dopjcft 
Arramoru dvoni, pazi i\jćga, kao o^i avoje. 3, 54)2. 
On nije {rledao, da ljude »traihiom natern. da ga 
paze i sluSaju. nego je to tmJiio lepim rećma. MiloS 
iiiJ. IxraiJj je osim »viju sinova najvećma pazio Josifu. 
Prip. bihl, a.'j. — 2 a) na kopu. na 5lo, Achi haften, 
do, Rj. vidi Ualati, mukaeUaati, vurdati 1. — 



Da pazi na njezin glas i na njezine rfjeii. Npr- 177. 
Ako komAijnaka kui'^a pori, pazi na ttroju. Posl. ft. 
Kad lisica predikuje. pazi d<^ro na puške. 1 18, Pagi 
na Hebe. Priprava 4l>. Pazi ttrcem srojtm na ave uliuse 
u dom, Jezek. 44, 5. sa se, pass.: Da se u »vakonie 
jeziku najviSe pa^i na pravihtont. V\». 24. — b) glagol 
-v pazili « ovom zniu'cnjn drnkćije uzinut u rcienit^i: 
Brzoplet, 2) ^:o\nek koji »i^ pazi Ha radi, nejro sve 
na probne. Rj. 43ji. .\li on voć. nije ni pazio ima U 
kakav druj^i biljeg... pazi doftro, ako joj ne pogodiš 
biljega, li ai poginuo. Npr. 1()3. Vođa ne pati kumstva 
ni prijateljstva. Posl, 3<j. Ko tugj posao pazi, svoj 
zaboravlja. 157 (isj). Ko tugj posao gleda, svoj za- 
boravlja. 157). Pazi dn ti zlo jutro ne dogje. 24<j. 
8iTirt ne pazi ni idaro ni mlado. 291. Da pazi »vaki 
Bcoj red, svojti i^nst, svoju dužnost i obraz. Kov, 58. 
Skupljaju »e, prikrivaju se, paze za petama mojitmi; 
jer traže duftu moju. Ps. 6fi, (i. Da bi čuvali zapo- 
vijesti njegove, i zakone njegove pazili. 105, 45, 
Postavi slraJtara da li javi Sto vidi. 1 vidje kola , . . 
i pužase dobro relikovi pažnjom. la. 21, 7. isp. Jn 
govorim, a on ni u dulvHG. Kj. 14'lb. Sudi nazor, 
ne će§ li ga gdje vidjeti. Rj. 38itb. vidi i vardati 1, 
mukaetisati. — //. sa se, recipr. pazi se s njim i 
paze se, sie Jiaben einander Ueb, amant ne invi*^ti%n. 
kj. — Takovi se pobratimi i druge po tom paze onu 
Bvu godinu kao braća i sestre. Rj. 142a. Dozove ka- 
kvoga momka (s kojim se ;ju£ij i reil^e mu: »Da si 
mi po Ikigu brat, pusti me.« Rj. 251a. Dobro se 
hoće, t. j, paze se. Rj. 807a. Nikako ae nijeau mogli 
utjeMti i za naJNiSe njegova Žena, jer su se prcmnogo 
pazili. Npr. 251. Paze se kao maĆka i iniS. (Mrze 
jedan na <lrugogu). Poal. 245. Da će im on bili stn- 
resina, ako će oni njega slu&atl i izmegju sehe ee kao 
braća paziti, MiIo$ 78. 

pft7juk, pazjAka, m. (u Zemunu) pitomo zelje Sto 
ima li^će kao u blitve i u Dubr. zove ae bitvica)j 
vidi pazija. Rj. vidi i bitva. 

pJkzlatAn. pizlatna, a(^. nonnihil flavuSj ad flavum 
vergens. ^^tulli. u D. Zlatarića. — pa-zlatan, žućkast 
kao zlato. iitp. pa 1, pabirćiti. 

pjizmatl, pilzmum, r. pf. pazmali pameću* iridi 
spazmati. Rj. — zaci, zastraniti: pazmufi (pameću), 
apasmati (s pameti). Korijeni 124, 

pA/.Dik, pazufka, vt. čovjek koji pazi na HOf n. p, 
na sumu, govori se oko Zagreba. Iveković. ta ob- 
ličje isp. jiidnik. 

pikziihn, f. vidi pazuka, pauza, otiićnije u sredt^em 
rodu pazuho, koje vidi. — Kape, gjeco, tur'te pod 
pazfi)ie, poklon'te se do zemljice crne. JIpj. 2, 225. 
JoSto imam hiljadu dnkata u njedrima pod desnom 
pazuhom. 3, 318. 

pikzuho, n. die AcJisel, ala, arUla. Rj. vidi pazuha. 
I ostale oblike ondje. — 8okola metne na rame a 
hrte uza se a gajde pod pazuho. Npr. 47. Bolje je 
i praznn vreću pod pazuhom nositi nego vraga u 
njoj. Posl. 23. Uze ljubu pod desno posuo. Npj. 1, 
023. Dok se care vinom napojio, sluge njega iz stola 
digoše, uzf^e ga za oba paz^tha^ ođnijefie njega u 
ložnicu. 2. 131. Te pogodi »tara Cejvan-agu » leve 
»traue pod pazuho levo. 3, 185, 

p&zuko, f. vidi pazuhu; u krajevima gdje se glas 
h K govoru čuje kao glas k. riđi i pazuko, pauza. 

— Odmah Gruja zadirkivat' pogje, zavhićil' mu ruke 
u pazuku. Npj. 3, 21, Neveselo (Ture) po avliji 6<«ta, 
podmetnulo ruke pod pazuke. 3, 108. 

p&ž^njo. n. verb. od I. paziti, II. paziti se. — 
i. J) ratlnja kojom tko pati kopa. vidi paŽuja 1, 

— 2) radnja kojom tko pazi na sto. vidi paJ.nJR 2. 

— i/, radnja kojom se tko pasi s kim. ritli patnja 1. 
ptkžyiv, adj. koji (dobro) pasi n/t Mo. achtsam^ 

aufmerksam, isp. pomnjiv. — adv.: Ptižljivo aluAahu 
njenu priću. Zlos. 13(>. 



pihinln, /. — 1) Achtunth Licfte (2. B. der EUern 
(icijen Kinthr, und sivitchen PJhdeitten), amor. Uj. 
isp. pii/.iii 1, i piuiti »e. hto Ijtthav. — l'otrebna je 
ijvibav k prjivdi i pažnja prenut ćorjećmMti i u tlo- 
stojanstvu i u Hliil)o«tiuia njezinim. O i^v. O. 7. — 
i^) isp. pft/ili Tifl ito; tUc Aul'nterlintnnkeit, lieuchtunff, 
(tnimi nttentio. vidi po7X>r. — Postavi siniiara da ti 
javi sto vidi. I vidje kola ... i pazust dvhro velikom 
pahtjom. Is. 21, 7. »Nu*, »nui- . , . samo podiiu^i 
painjn n» 0110 Sto ide za njim. ARj. 73a. Od to ne 
doba istoriku pninju jednako prihira oko vUtda- 
liičkoq rodu Neumujiiia. DM. J. Da bi odvratio 
pažnju čiUtocima od stvari o kojoj kc prepire. U, V. 
N. 14. Obrurajući patnju nnAemii narodu na »tare 
spomenike. Kad 5, W\. liojim se, bi<*e g. Novako- 
vidu kod sne pait^e . . . slućnjno izostalo ... 6, 206. 

aiMa« f. vidi ćela mit »Uai Ahleittinfien. Rj. po 
ovijeni riječimit: mil aileu Ableiluugeu ovavio Idu 1 
ostale rijeci koje su od čete ove riječi, dukle ]jčc\w, 
pćelica, p^elin, pčelinjak i t- d. riđi ćeljic, ćelica, 
čelin, ćelinjftk i t. d. Pć&la, /*. {pl. pćele, pHMi) die 
Bieney upis. Hj. 8*21a. — vidt malicjt, nidilica, trut, 
tiigjim, tivodniea. deiti. pfelic«. — Ćele bruje u kol- 
nici. Kj. 45a. Duplja, rupa u drvL'lii, gdjo se viO[fu 
leći tiče ili čelc, lij. 145b. Žutite. vUVi žnukn. Kj. 154a 
(u pčele). Zabrnjase eele. Kj. 164b. Zautjdše, zazu- 
kane iele. Rj. n5a. Zuje, žuče ćele. Kj. '215u. b. Koac 
se čele. Rj. yi>2b. Tući čcle. Rj. 757a. Uvodnica, «■/«, 
koja pred Sto će se tele rojiti, izi^je iz koSnice, te 
traii mjesto gtije <5e ne njLseliti. Kj. 7«i(ia. Ntileoc jtdno 
juto relti, pa avo prilišt« ono bukve i jele. Npr. I(k5. 
(ide jo cvet lu je med. [Ćele bex cviJL'tJi ne mojru 
medu skupiti), rosi. 41. Dobro iiAi, a u jjlavii ne 
tii!^i. (.KeOe iie za čcle kud ne ihijafu u košnicu, i 
znaci da ih iciždeči valju irnti, a u jflavn otl koA- 
niee ne ticali, da hudu dobre). (»1. Kakva ijo) duplja 
jož dobre čcle izlijeću. (Kad ko ^to ludo p;ovori). I:f4. 
U mrtvom lavu roj pčelu i med. Sud. 14, 8. Upko- 
Itie me kao pčele sat. Vn. \\ti^ \2. Vuk nije zuuu 
n. p. AtiL su bijele pčele. Kulu 14 (15). 

piAliU', pCelea, m. HIhjc, 061ca, »i. — 1) ^8l.) (der 
Bienrieb), upis vuih, in tlei- Anekdote iU>r Liifjeti- 
trctte, selbst cin crlotjcnes Wurt: Kad jedno iulro 
prebrojim ćele, a to nema najboljega čcleu; onda jii 
brže bolje osedUun pijevca pa u/ja^em na njega i 
pogjem tražili čclca, kad prijegjem preko mora, h 
to (čovjek uhvatio moga ćdat u ralieu pa ure 741 
Hitnu probu i 1. d. (u pripovijecil. Kj. u pripoeijeci: 
Laž 2a opkladu (Npr. WJ) izmiMjctiu riječ., pa ivui 
inačiti pćelac mužjak prema pćcli (ženki). — 2) (u 
Hrv.) iyiai koSuiciu Rj. upravo pčele a jednoj košnici. 
u Hrv. kažu za pčclca kad ugine: uuir'o je. — 
pi^ela. ^ociac, pćeliea, pčelinjak, pćeliua ljubica- Kori* 
jeni 13(5. 

p^^lar^ pćelfira, w». koji nustoji oko pčelu; der 
JiieneniC(irtcr, upiuriua. vidi kovandžija^ uljar. — 
Osim njih jo.^ trn bili »okolari, p*iari, svinjari, pče- 
lari itd. DM. (i3. 

peclAreVt pc'ClArov* adj. iio pripada pčelaru. 

pf^Iar^ki, adj. sto pripada pčelurimu ili pčelaru 
kojetuu god. — U V^ikovu rječniku ima vize pče- 
larskih riječi ... U nas nije bilo ni je<lne pčelarske 
knjige XIII vijeka, ipak iz toga vremena inkaino u 
Uiemturi maticu pčelarsku. Kolo 14 (15). 

pe^UcA, /". dem. od pćeia. (l'^lica, f. dem. od čela, 
Kj. b*21a. — I pčelica svoje braneći iivot gubi. 
DPosl. 30. 

, ff^llB, adj. Mo pripada pčeli. i^p. pčelinji. — 
Ćelinu Ifuhicu^ f. (u Dubr.) vidi maca 3. Rj, 821b. 
pidi i matičnjak '2. trača sto se njom imuu košnice 
kad se roj stresa; melissu otf'icinalis Linn. 

pnMinJiik, m. osnova u pčelinji. — J) Ćelittjak, 
Vi, {u tilavou. i u Urv.) mjealo gdje su čele i kod- 



niee, der Jitenejistand, alivarium, cf. uljanik, kovan- 
luk. Rj. y21b. — *i) trava: ernoglav, e) trava koju 
te zore i pčelinjak, ajuga gencvensis L. DAUj. t>44b. 

p«*oIinJT, adj. što pripada pčelama, pčeli, govori 
se i( Jlrvutskoj. o-itiovit je HHp.<tttntivu pčelinjak, i 
ima ,StulU sa primjcront : pčelinja Ijubieji, trava, po 
ovome primjeru moglo bi se misliti, da je čelina 
IpčelinaJ ljubica pogrje^no, mjesto čelinja (pčelinjal 
ljubica. — adj. s tukivt nusi. vidi kod budimi. 

prftniea, f. (u Podg.) vidi ženica. Rj. vidi i phe- 
nica, v^enica. — od p^oica prouijcnom glasa ft ita 
p na č. 

Pfak, yn. A kad bio na grlu Peaka. Rj. — Pejuk 
i bez j: J*euk (nsn. u Pt^'o). Om\. 2*i3. Z*;/;). od Petar. 

— takvu hyp. kod Dujak. 

p6ana, cf. Siper-peana. Rj. — U pripjevu: Poftc- 
talo je pet gjevojaka: ^iper-^^tviH«, ^iikom-bojana, i 
^uzelano, niimoproiiava, pela ;j^evojka vipiruzana. 
Rj. 84t.tii. 

p^ar, peAra, m. vidi pehar: Cm \xz\mdk zlatan ptar 
vina. Rj. 

p6r! vidi žiža. Ttj. asvik djeteta kud hoće rukom 
da prihvati za oganj iH ^*i seijcču. isp. peči. 

piftm, /*. (u nah. Rudn.) bijela bundeva (koja ae 
II Jadrti zove Mučranka, u Rosni Budimka, i po 
irjekojiiem mjestima Misiruču, ti drijemu Bugarka). 
Rj. vidi i benkorka 2, dulek. — riječ peea oil peči? 
jci' bundevu mnogi nulo jedu pečenu, isp. .\rnautin se 
opekao pečenom bundevom. Posl. 153. itp. pecara. 

piH'ikna, /". agradioa gdje birta.^i peku janjre. J. 
Kngdanovič. od pet'i su 'turskim nast.j sa koji isp. 
ajin.^uiL 

pj&ranjts m. Rj. vcrh. od }»eviili. — 1) radnja 
kojom pecaju n, p.^muJie (d:ia rtleehcn, punctio. Rj.) 
ovamo ide i ovo: Čobani ga (gjaka izasla iz Škole) 
. . . draže raj'.nini pecattjem. /los. 324 {prema čemu 
je dem. peckanju). — .!?) radnja kojom tko peca tibu 
(«l:oi AngL'ln, piscatio ope bauii. Kj.). 

pocanit /". (U Haranji) vidi rakidžijniea. Rj. gdje 
vc rakija peče. — osn. u peći. — riječi s takvim 
n^tst. kud badnjarn. 

p^vati, cam, v. impf. Rj. ^ 1 u) stechen, pungo, 
n. p. pecaju muhe. Rj. kao bosti. v. pf. pecnuti. v. 
impf. dem. peckati. — Nagje glogov trn gdje se oko 
njega obmoiala guja, pa guju peca trn, a tra bode 
guju. Rj. 8(W1>. {l-ip. pecnuti: pecnula ga guja), pe- 
cati i loga, kao zagrizati ga. isp. pecanje 1. — 
b) sa se, recipr. pt-cuti se megju sobom. .StuUi. — 
2} ribu, angeln, harno capto. Rj. i\ pf. napccati. — 
Divljaci hvatjiju ribu Tiikama^ pe^:aju je mjesto udica 
ribljim kostima. Priprava 143. 

|»%t*av, oflj. vivrduj:.' f^tuUi. Ho peca; stichelifft 
neckise/*^. vidi peckav. 

IVeirep, wi. Ijuar Pecirep. Rj. tako se zvao čovjek, 
koji je iz Crne Gore hajdukovuo po Hercegovini. 

— Peci-rep. Osn. 4G. isp. tako sloi. imena Mlati.<liumft, 
Močivuna, Pirivatra, Pletikosa, PuSibrk, Scrivuna, 
8kočivuk. 

p^elvira, /'. sud (u kom se peče pecivo?): Nad 
vatrom visi kotao ... U pročelju, blizo zemljane 
pecivice, t^kupio se u klupče mačak. Megj. 151. 

piftcT«'0, n. — 1) der Braten, quod assatar ; Meaan 
raiauj, gvozdeno pecivo f L j. prsten na prstu. Kj. 
vidi pečak, pećeuka, pečenje; isp. pečenica. — 2) (u 
C. ft.) cio brav pečen, ein ganses gebratenes Schaf 
(auch eine Ziege), integra ovis assatu. Rj. vidi pečak. 

— Ojekoji udaraju rogom od horitnjega peciva voćku 
nerotkinju. Rj. 35a. — Držeči ... na dugačkom 
rainju pečeno jagnje. Nojevi ieleči dii hi pecivo do- 
hvatili, polete u visinu. Nnr. 15*.). Božič je Božič, a 
pecivo mu je brat. (Bo£ič bez pečenice ne može bili). 
Posl. 21). — riječi s takvim na9t. kod jcdivo. — 
SJ pecivo kažu u Kostajnici i ouo 6U> se od braSoa 



i 



peekalo 



^w 



»]>e£e, D. p. hljeb, zomljićka^ M. KrbljiiA i u Za- 
ffrebii gorori 8€ pecivo u orom znairnjn. BiČe đn je 
proniomu narodu petrivo namo Ho je pečeno od mesa, 
a varoiuni stt rijeć prenijeli i nrt ono sto je pečeno 
od brahtft ; du» (leback, 6'ri*«cA*, opuH pisiorium. 
Wekovii5. 

pfekiUv, «». koji ]>ecka, der Stichlcr, carilhttor. 
Rj. — riječi s takrim miai. kod hnj.tlo. 

p^i'kAnJ«*, n. doi^ Nerkenj caviUtUio. Rj. verb, od 
peckati, radnja kojom tko pecka. 

jl^cllnii» pt'ckrtiu, t>. imuf. d-cvt. od pocali 1^ nceken, 
stteh^H, C'iviUor. Rj. — kao zagrizati, sttjedati koga, 

p^rkav, adj, što pecka, vidi pec^v. — Kai-z MiIo§ 
Toleo je uewiob ravan je nego peckaoti Halu, Mil. 87, 

B^cnuCi, pJk'nem, r. pf. Hicchen, pungo^ u. p. pec- 
Diila ga ^uja. cf. p?ćiti. Rj. vidi i iipeći I, iipekouli. 
r. impf. i>ecati 1. — Ako ga zmija peme^ ali p;a svo- 
jijem mrsom i/Jijeći. DPohI. 1. 

r^co. Vi. dem. od Peiar. Kj. Pe-co. At/;), gen. P(^ca, 
toc. P?co. — takva hyp. kod Aco. 

ji^fn. f, Rj. dem. pećica. — 1) (uujvik* se govori 
pl. p'^če] kao nekaki sklopci za koje kaj^.u da po ćc»- 
vjeku pred »mrt izlaze, pa ih opet nentaje, dtr lodten- 
ftcckt mortis signam. Rj. — MrtavStina, 1) kao crne 
le/-^ Sto ti bolesnika pred smrt i/.igje po tijelu, cf. 
j^fn. Rj. S12h. — 2) pet^a, koinad, ital. pcszo; prvi 
jc slog kratak, jer mu h rukopisu dva ^.ć". DPohI. 
XV. — Mrvu srebra velha i Tfi7.h\\eiui za peča veliku 
fiBbi i nova mjeda. DFosl. t>4. može hiti da ovavto 
ui« I vrnj primjer: Daoile je (tlasa malenoga, mala 
ptča^ al' je ognjevita. N'pj. 5, 3. — 3} nekakva po- 
vestića: Dede reci svojoj vjernoj ljubi, neka »kine 
ftie i veredže, da joj vigju prehijelo lice. Noj. 3, 
380. PerCt valja da au nekaki /jivoji oko plave. Npj.* 

3, 30*>. I u Hrc. pefa ženska bijela povczača. vidi 
rob 1. 

|i6eai'enj('. n. das Peinchircn, ohsignatio, Kj. verb. 
od pet^atiii. radnju kojom tko pečati n. p. piimio. 

pwik, peiVika, tn. (u C. l^.) vidi pecivo: 1 oteg 
im ćetr'ent janjadi, sve pečaka na drvenu ražnju, 
Kj. (oteg ^= oteh). vidi i pe^enka, peććnje. i$p. pe^i. 
— 1 »liva pećak rodi. DPosl. 30. 

|i«eAlitl, p^AlTm, v. impf, — 1) affligere, eradare, 
đi»yMire. J^tuUi. kao kinjiti, tnućiti. r. pf. uloz. apet^Ji- 
liti. isp. p?ka "ž. ^ 2) sa se, refleks, affligi^ cruciari, 
tesari, angi: C'im s ovoga dijete oholo pecali »e, grize 
i mori. <^ijorgji. Stulli. Ali ne avi joS više pcčaljftlm 
nlu njib tekar Čekat Zim. 163. 

|i<*t*AIJdnjc. n, vvrh. od pećaliti (** se). — 1) radnja 
kojvm tko ptčnli koga. — S) !ttn$ije » kom se tko 
p^ali. 

pć^At. NI. iiax Vetschaft, nignum, miilluin. Rj. vidi 
bula 2, mur, mnhur. — Lijepo jo pismo, i lije[to je 
puuilo, ali je zlo što je crnim pečatom zapečaćeno. 
roni. 170. Tako nii ovoga pečata Hristova.' Pak se 
prekr»*ii. ^MiS. Nuk uam dade kljut^e od nebeaa, da 
j[jit%'orim'«edmera nebesa, da udarim' pecat na oblake. 
\pj. i?. 2. Pa je aga knjigu prihvatio, i na knjizi pečat 
razlomio. 4, iOK. /nao je . . . pečate graditi. E>anica 

4, II- 1>« (te na plHmtma i^duru pečat porod imena. 
P<OTJ. 18. Dostojan h\ da u/meS ktijigu, i da otvoriš 
pečate njezine. (Mkriv. 5, 9. likovaše dva kamena 
oniha n zlato, i izrezane na njima imena, kao Atu se 
rclu pečati. Moja. II. 39, ri. 

^i'ulHiije. n, vcrh. od peOatuti. radnja kojom tko 
pečata n, p. knjigu, vidi »itampanje. 

li^eatAli, tiim, t\ impf. iz Uunkoga jezika, vidi 

i. f. pf. uiipuOHtiti. — Kvangelije pečatann \\ 

Beogradu. Nov, Srb. 1S18. 3it8, Nova slova 
, ..i .. .o je njima najprije pećatao. P?traž. 1886, 1G02. 
u potonjim djelima ne upotrebi java Vuk ore riječi. 

^^rallli, imi. r. impf. petsehtren, sit'getu, obaigno. 
Rj. vidi bulati, murleiBuiti. p. pf, sloi. ot|»e(''Htili, raspe- 
£stiti, zape^titi; e. impf. slui, otpećaOAvati, raspe- 



ćii^Avati. zapeĆfl6&VBti. — Da je u&lo u obijaj naj- 
važnija pisma pečatiti zlatnijem pečatom, l>^f. 281. 

p^4*alni, tulj. — 1) Mo pripada pečatu: Da se ona 
promijeni kao blato pečaina, a oni dn Hloje kao ha- 
ljina. Jov 38, 14. Da bi Honija bio prsten pečatni 
na desnoj ruci mojoj, i odande ću te otrgnuti. Jer. 
23, 24. — 2) sto ^iripada pcčatnji, štampariji: Vt- 
čaine pogrje.ike. Nov. 8rb. 1817, t>54. ISve ča vara 
gjervovc {pcčatne i rukopiiine) izrezati Strai. 1886, 
1311. vidi štamparski. 

p6f'iitiijn, f, t'idt štampa, !Stam]tarija. — Da on nije 
kriv lio je u pečainji izostavljena... Nov. Srb. 1817, 
(J4(). Pečatnja braće Župana u Zagrpbu. ^ćep. mal. 2. 

Iiof'dnira« f. — 1) der Weibnachtnhraten, sos assata 
die fešto nativiitUis Christi. I'ećeniea obilno biva 
ćitavo krme (prase ili nazime, a kod gazda, gdje 
mnogo ćeljadi ima u kući, i nazimao od dvije godine), 
a može biti i ovca, kod siromaha i ćurka; gdjekoji 
ispeku i krme i ovcu. Večcnicn joAte a je-aeni poćnu 
pomalo prihranjivati (»ne traži se pečenica noći Bo- 
žića« [Posl. )i\i]). Rj. božitnje pecivo, vidi božura, 
božurica, pekna. — Kad poćuu (na Božić) rućaii, 
neki najprije okuse aira, neki pečenice, Rj. 34b. Bu- 
^euicA, komad metta »u pečenici blizu buta. Uj.' 52b. 
iMiha 86 pečenica peće. Posl. 105. — 2J Tiiickgrata- 
muskcln: LoJe ga^a ma dobro pogagja vi^e pasa 
na.^red pečenica. Rj. mtiiica u kičmenire. — I bje.^e 
ga momak pogodio nasalice megja pečenice. Rj. iDTia. 
Ribica, 2) u govereta iznutra o*" " 
Hpolia ho je pečenica. Rj. 64l)b. 



Ribica, 2) u govereta iznutra o<l bubrega doge, kao 



fje. 



pefeiikiii f. (u vojv.) der Uratett, caro Msa. cf, 
peWnje. Rj. kukuruz koji se može peči (puriti) i jesti, 
vidi i zeknjak. — Hoditi za dimom, a pustit' pe- 
čeitjak. DPosl. 27. 

1. pftećnjc, n. (u vojv.) vidi pecivo. Rj. eidi i 
pet'ak, i)ećenka. isp. pečenica 1. — Zaoblictk, bravCe 
cijelo 8 glavom iapećeno ili samo odrto za takovo 
pećetijc. Kj. 18(>b. Spremi svojoj kćeri kolaca i pe- 
čenja, pa je opravi 8a ocem u Aumu. Npr. 13(J. Obifina 
su jela ondje na avadbi . . . pečenje, ponajviše ov^s. 
Kov. 82. 

3. p(*feiije, ». verb. od peći, Rj. radnja kojom tko 
peče sto, — Podlupio ae hljeb, kad mu se w pečenju 
gornja kora odvoji od sredine. Ri. .'>22a. 

il. p^eei^o, n. vidi maženje. Rj. verb. od 1) p^ćiti, 
2) pććiti se. — 2) radnja kojom tko peči n. p. dijete. 
— 2) starije koje bivat kad se peči n. p. dijete, vidi i 
ć^pljenje. 

pft^ica, /*. — 1) dem. od peča (2 i 3). ~ 2) u 
goveda pod vratom sto visi. govori se u i\jev. Jfrv. 
vidi manramica .'i, plahtica 3, podvralnik. 

1. pćelti, pe(*^nl, Rj. v. impf.; c. pf. sloz. ob^iti, 
raspććiti. — 1) vidi maziti. Rj. vidi i bluditi. — 2) sa 
se, refleks, vidi ma/Jti se. Rj. vidi i bluditi se, ćepiti 
se. — Peči se kao pijeuio. Posl. 247, 

3. pSf'iti, p^i^m, vidi pecnuti: pečila ga zmiia. Kj. 
V. pf; vidi i upeći I. v. impf. pecati 1. — Je li zmi- 
jinji skot, tot peči. DPosl. 37. Bio pun ^e i dose- 
talća. 8am knez MiloS mu je po nekad progledao 
kroz pn^le, baft i kad bi njega samoga pečto svojom 
zankom. Mil. Klft. 

Pefki. adj. von Pok. Rj. Sto pripada Peku. 

pei'Urcieii, f. dem. od pećurka. Rj. 

pj^rMlrkn, /*. der Champignon, agaricus campcstriit, 
Rj. gljiva, dan. pećurćica. vidi rudnjaća, vilovnjnća, 

p&f, peći, f lloc. pfeći) der Ofen, foma.r.. Kj. vidi 
pecka, l^iiruna. vuruna. — Đriježnjača, iskopana u 
brijegu peč za hljcl). Rj. 43b. Zalttriti peć, i. j. poSto 
30 hljeb metne u. pc' naložiti §to da gori pred njom 
na žaru. Kj. 174a. Krušna, hljebna peć. Rj. 308b. 
Da mi njegov pvlak izporimo: ja ću užariti ;>e<i i u 
vatru ga baciti neka izgori. Npr. 53. Nagje je gde 
peć zari. fHi. V studenu peč kruh pećai'. DPosl. 142. 
bagua ih m peči gdje se o[ieke peku. Narodi će biti 



p*»Jt 



kno peći hrecnc, izgoijene ognjem kao trnje poitjećeDO. 

I«, .'i't, \^. 

PfM'. Pr-i'-i, /: [loc. VhC% — ij rZ« StitAt Tpek, in 
Alt-SerlncH, Pekia? Rj. vnruH u. Stnr(yj Srhiji. — (> 
bježanju patrijarha Arst-niju IV ».: Peći. Rad 6, 205. 

— '-i) varošica, u Turskoj Hrvatskoj blizu BiS6i. Rj. 
rfninin, m. ipl. ITVniii) 6)vjek iz Pe^i. Rj. 
piH-Tinje, «. das Jiacknu cocturu. Rj. t'cr6. od pa- 

<?ftti. radnja kojom iko pejht n. p. kniJt. 

ptćrtr, porAra, m. (u Dubr.) koji kruh pećf, /^/t/ 
Biirkrr, piafor. Rj. r/(/t peknr, hljobar, l'urund^.ija, 
vurnnrižijn, piSerdžija. — Tržnice su bile žene koje 
su pećarima jiomagutc »a plaću vlnatcoaki kruh mije- 
siti i peC'i. Rj. Titta. 

pprnrien. /. koja hljeb mijesi, dic Bncktrint pistrijc. 
Rj. I pere ga. 

p^f^arniea, m. pisioris officina. StulH. ptćarska m- 
dionit^u i prodavttonira. — ra naM. iap. ceduljarniea. 

pirati, ('■am, i\ impf. \\\ (irbljn) haeken (Brot), 
LOiftto. Kad se peca kruh^ kažu da ne valja s])ome* 
Duti ni po^ai^u ni pri}r&nicu, dukle se ^od kruh h 
pedi ne izvadi... Rj. vidi peiji 2. r. pf. »laž. llp^c'ali. 

— U studeuii pe(5 kruh pećuC. DPosl. 142. na ae, 
pass.: Kolač kad .fc peća^ tada se iskrivi. DPoftl. 47. 

p6p|, pKem (pferijah, p^kao, pfekla), v, impf. Rj. 
P. 7>/'. slos. do-p^<^i, iz-, na-, o-, po-, pod- (se), pre-, 
pri-, u- (8c), za- (se), r. impf. sloz. prepjecaii ; dopi- 
eati, iipieati se. — 1) u. p. japnje, meao, ribu, hratetif 
osuo. Rj. — Ja sam jarae živiKierac. živ drt neoilrl, 
šiv pečen ueiape*>en. Rj. 158b. Pecivo, 2) cio hrnr 
pečen. Rj. 497b. Natakli dva ćoeka te ih peka uz 
vatru. Npr. 189. Jednoj^a su čoveka vezali živa oko 
ražnja, pa tfa onako pekli prema vatri. ^tiloA 6^>. sa 
ae, paa3.: Jtasak .te kuha, a najvijle peče, kiul ho^e 
da se jede, i za to se reće za dobro iapeCeuu n. p. 
prohuj pogRĆu, bundevu i i. d. pečeno kao rasak. Rj. 
H4&a. — 2) hljeb, backeti, pinso, Rj. — Takovi hleb 
ume»i žena... i metne jja pod erepnju da ae peče... 
ogledaju je U iui laj hleh pečen. Npr. 62. i?i<i* p€<*ati. 

— H) rakiiu, hrennen, uro. Rj. — Peče kazan. Kogod 
doge na ka/an (gdje kasan peče\ valja ga poćaatiti 
rakijom: /.a to ho reče za one koji malo komine iniajn : 
dokle peče dotle i tcće. Rj. !žr>Sb. na fte, pa/ts.: Kfti! 
ae od vinove komine ne peče rakija. Rj. 5iUb. — 
4) kavu, t. i. kuvali, sieden, coguo: Htnde Pero mrku 
hn>u jteći, Rj. — 5) pe^e ga uunee, fcrciine«, uro. 
Rj. vidi Žeći 1, — Peče ga salo, (Bijedan je, dobro 
mu je). PosI, 247. m »e, pas«.: Kakova rijetka bu- 
daliL^tina! JHIji? Diiti ae petH od glave do ptie^ aauio 
da ne Izgubifl list betela! Danica 2, 137 (belel, riječ 
huiijfika inačeći travu nckaku). — 4i) n. p. kre^, 
ciglu: Krećar, koji kreč peče ili prodaje. Rj. — Knoe 
HU . . . ozidane tanko ciglom pečenom ili nepečcnom. 
Danica 2, 43. Haj<le <la pravimo ploče i da ih u vatri 
dobro pečemo. Mojm. 1. U, 3. na se, pims.: ^^agna ih 
u peoi gdje s« opeke peku. t>am. IL 12, 31. 

p6('*inn, /'. die Hohle, ttpelanca. Rj. vidi apila, spilja, 
dem. pe^'inieu. — Car ae opjani i /aapi, a carica »pravi 
karocu i poncHc cara »* kamenu pećinu. Npr. 107. 
Ni sve ^lato Mo sja, ni ave pećina §to rjiL Po?»I. 233. 
Nastani hc a pećini od stijene Itama. tiud. 15, H. 

piVinicA, /". dcm. od pef^iua. Rj. 

r»^'lnski, ndj. gto pripada pećini: Pola u Bi§ini 
ika »trmeiiita kamena kosa ili greda j n njoj pc- 
Oina. Oko pcčit^kijch vrata poznaje se da je uegdu 
zazigjivano. Rj. 032b. 

^<rka, f. vidi peć, ponajviše u poslovicama: De- 
vete pečke Žarilo [V(m\. 58). Nije pečki na 5to -»ja, 
▼e<^ Sta joj ao da (Poa). 2Hi). Ne budi .svakoj pečki 
itinla tPosl. 195). Rj. — lHadmt pcćkii, a mitkri 
obojci (pa ne mogu da ee o^uAe, u j. uijc kao ^^lo 
bi trebalo). 342. Kad tjuno, ali vo pećeu, pecka hUha 
i akov vJaHf *evo to mu je ubruk«. Npr. 29. Mlada 



baci kosti za peĆ . . >^La ti je ono za pećkom, 
brate ?c 74. 

PfeekT, adj. ron Već. Rj. Ho prip4idti Peći: I tu 
do^e mlogo aveStenika . . . i četiri atara pairijara: 
prvo Pečki., drugo Carigradaki. Npj. 2, 32'>. Ra^bivsi 
na Suvodolu silnoga Pcćkog jm.šr*. Milo.4 H. »Sto se 
i meni ćini IjepSe i »obii^nijet Pcčski (od Peć^ gdje 
je bila na^a patrijarAiJai, nego Pećki^ može biti da je 
tome uzrok Jto ovu rijeć nijesam ćeato slupao. Pis. 49. 
hez sumnje je Vuk slabo kad ovu riječ ,tltuao od pro- 
utoga naroda, nego od gospode po varošima i ma- 
nastirima u Bačkoj, Banatu i Srijemu, koji su tada 
aororili Slavcno-trpski Pcćski (IleKCKlft ifp. Kov. 10) 
Kao Što su i govorili i pisali Getingski mj. GelinAki 
{tup. Npj.' 1,V), kolež.ski mjeift^o kole.^ki (od kolega, isp. 
Spisi. 1, 179), Cehaka mjcJito CeSka (iVj>. Spiei i, Hj4), 
PožeSski mjcšto PožeSki \jsp. Sovj. 9). ita. ; pa opet 
premdtt Vuk u Kj. (ni u I. ni u 2. iidnnju) nema 
I*ei'đki već samo Pe<5ki, * u Nnr. Pjesmama nalazi 
se sam't Pe(;ki, radi onijcJt riječi Vukovih: meni ae 
i^ini liep^ft i običnije Pe6iki, i sitm Dauičić piše 
Voć^k), a drugi ovim putem jok i dalje hoee da ae 
pikc Uuupićski, i t. d. Ali nam Vuk kaže: Ja nam ho 
rodio i odruHlau u »elu, koje se zove Trsić^ i janui^no 
se opominjem, da !*e pril. f^ime adjektivno) govorilo 
bez .1, n, p. Tršićka planina, Trsićke^ svinje, Tršićki 
vinogradi. Pis. 49. i od Ćnmiči {ili t!'umi^), Teklići, 
Korjenif^i, ,Mesić, NikSii5i, Ozrinit'i, i t. d. ima .'iamft 
l'umi<5ki, t'cklirki, Korjenii%i, Mesi(*ki, Niknic^ki, Ozri- 
nit^ki, i t. d.; od Bjelopavlii^i nalaii se jedan pat — 
jamačno kao ostfttak Slavcno-srpstva — Rjclopavlićuki. 

p&ćni, adj. forniKeutf — pećui kruh. *SluUi. šio 
pripada peči. 

pl^i'-njak, m. (u Hrv.) die Ofenkachel, te-^ta foma- 
calis. Rj. vidi petnjak. pećni kalj. 

P^to, »1. hgp. od Petar, u prezimenu: CJjorgjije 
I*ećović. Sovj. 12ii. l'et-jo slivši se i i j u 6. vidi 
Mi(^o, Srećo. isp. Aljo. 

5«^« /• {pi' fjcn. pćd!) die Spavnc^ spUhamUt cf. 
a, pedalj : Ud muSkijeh puno decet pedi. Rj. — 
Kouji ae mjere pegju a ljudi pameću. Posl. 150. Na- 
iMni^e napranik, u dužinu s pedi i u širinu s pedi, 
dvostruk. Mojs. II. 39. 9. 

pćdn, f. vidi ped : 8vaka rana od pede junačke^ 
Rj. vidi i pedalj. 

pčdnIJ, pedlja, m. vidi ped: 8edam raua od sedttm 
peaalja. Rj. vidi i peda. — riječi 8 takvim nast. 
rogalj, ^tavalj. 

pcilautorlja, /". Franc. pedanterie: Grci, koji tiu 
bili sa sivijem ćiati od eiimologičke pedanterije. Pia. 
29. iDcfiuicije) uvaljuju u dosadnu i cesto «tfiy«5«e* 
pedanteriju. Oj;led V. 

ji^dcpsa. /'. koran^ kaHiqa. Strafe^ poena: Sljiri 
grijeh nova pedepsa. DPosi. 141. — vidi pedjepaa, 
pedevaija. riječi tugjc, wp. O'rć. xai5i:*Ji;. v pred 8 
promijenilo se na p. 

p^dopsaidis II, verb. od 1) pcdcusati, 2) pcdopauti 
8U. — 1) radnja kojom tko pedepse teoga. — 2) stanje 
koje bira, kud se tko pcdepše. 

p^di^p.NUti, p^dep^em, v. impf. — 1) vidi ksiznili: 
I mahnit pedcpsan uftvijeati ae. DPosl. 29. Kad Hog 
hoće koga pedepnaV, uzme mu ijir^'o) piunet. 41. Po- 
nire, pedepstiii. Danićić, ARj. 2«2il — 2) »(4 hc, 
rcfieks. v. r. *»«/*/■ 0' Ri«nu) sirh pliigen^ ci*i*ctttf*, 
'-•/'. mućiti se. Rj. r«ii i patiti ae 1. 

p<*ddset. fUnfzig, quinqunginta. Rj. pc(l)-dc*eL — 
Pedi\sei Ijuili izmegju ftinova proroćkih otidoše i »ta- 
doše prema njima iz daleka. Ciu*. II. 2, 7. 

p«drs(^trir, |H?de;*eiara. m. vidi pedej^tnik. starješina 
nad pcdesetoncom. — PosUivih vam ih za starjc^^ine, 
za tiHućnike i stolinare i pedcsctare i desetare i upra- 
vitelje po pleuiem'ma va.-^im. Moj«, V. I, 15. 

pi^di'sr'tiTO, vidi pedei«vtoro. Rj. 

pi*d4^sčli, adj. det funfzigste, i[uinquageisimuA. Rj. 



prilosotnien 



— 2.^ 



pf^Ukan 



» 



— Posvi?tite godinu peSesctu, i proglasite fUobodn u 
zemlji. Mojs."ni. 25, 10. 

{letld^ipf nii-n. f. Jj -£vTr/oTr?I. — Jpvrpji su imali 
Lri veliki! praznika: pnahii, za spomen kako su iznAli 
iz Mi«>irH, pedesetniat, kom ih je napomiujAla kuko 
je Muj»iju dal zakon na Sinaju pedenet dana pOHlijt* 
onoiga itihoda. DP. 27^1. 

pe4^s«tnik, m. riđi pedesetar. utarjesina nad pc- 
Hcaeioricom. Poala fc njemu pedenetnika 8 njegovom 
peđeaetorioom. Car. II. 1« \K 

pcdrsrlArirn. f. fforori ne ta ljude i zn tivotinju 
muškoga roda. — Posla k njemu pedeflelnika h nje- 
govom pedeattoricom. Car. II. I, 1». 

|N}46&(*toru, Amahl von fiinfzi0,quiqua(finta. Kj. 
vidi pedesietero. pede^tei nečega Mo je »rednjega rodu. 
Hi ito je koje jednoga koje drugoga roda. 

pvd^rsijA, f. «amo u ovoj poslovici : Veresija pe- 
devAija (\ ercflija je muka; ko dn na veresiju, kaje 
»c. Poftl. 33). Rj. vidi podepsa. |>edjep8a. 

|l64lti*ji» f. ponajviše pl. (pt'diee^ kao male okrugle 
Snre n. p. po marami kukoj, der Tupfel, punctiim. 
Rj. — Popedao w hljeb, kad «e dol>ro ne umijesi 
pa mu u peijenju iziđu pedice po kori, vcitme Vlecken 
hekomtHen. Rj. iHlh. 

pMljcpsa. f. vtdi pedepsa, pedev8ija:'Perfj>p«rt je 
hroma ma i^tom dohodi doma. DPonl. 1)4. 

pfthSr, pehara, m. (u \hibr.\ der liccherf poculum : 
Kad mi dadu zlatni pehar vina, da napijem sretnu 
za udaju. Hj. riđi Uardak, bokal I, boknr, Itokani. 
jgugum, kondjjer, kondir, krOag^ milojka, niajulikat 
vrć. — Vino popij, a nn ii&»i U pehar! Xpj. 2, 311. 
Tujga: pehar. Osn. 117. 

p^harnik, m. koji dodaje pehar kome, n. p. caru: 
<Ur Srhenke^ Mutidarhenk, ptncerna : PeJiartiik i'Jira 
Mi9irakof!:a i bljebar »kriviSe j^oRpodaru svojemu. Moja. 
I. 40, 1. Ja bijali pcharnik carec . . . bijoAe vino prod 
Djiin (carem), i ja iizev vino dodah ga caru. >em. 
1. 11; i, 1. 

P^ik/ m, dei' KUhote^ cumor: (u nas se misli za 
pnka da je lijepa stasa i <\ti stoji upravo. Rj.*): Na 
na(>erci patini petci. Rj. i>i>. kurir, tatarin, ulnk. — 
Upeićiti a«, stati kao peik. Rj. 784a. Peik Jovan « ^ile- 
roenitom Marom . . . .Io5t joj reVi peika Jovane: »NiSta 
mene ne poljevaj Maro!« . . . »Mala t' Tala, peiće 
Jovane!« Herc. 9 (peika kao hyp. od peik). 

PfJ«. m. ist. cidi Pejo. — Pop Ptja (Petar ili 
Petak). KnjiŽ. 3, 306. takva hyp, kod Baja. 

PibjAk. m. ime muSko. Rj. vidi Peak. — Dvaii Peja 
i ri:jaka. Rj. 4y3a. 

Prjejeja, u pripjevu: Dvaa Peja i Pejaka, i dva 
Pi^ejeja i pet djevojaka. Rj. 

P6jo. m. ime muAko [od Fet&r skraćeno). Rj. Pc-jo 
rtii/^. gen. P^ja, roc. Pcjo. riđi Peja, takca kg}), kod 
Bajo. — Dvaa Peja i Pojiika. Rj. 4!t3u. po ocu Peju 
prezime: Pa doziva VukoUća »^ava i aokoUt Pejović- 
SitefaiiA. Npj. 5, m 

fćk, wi. — 1) Fiuss in dcr PoŽarevačka nahija. 
Rj. xfo*ia. — 2) die Gegend dieses Ftunses, Rj. kraj 
u£ vodu Pck. 

1. p^kii. /'. — 1) od jrvoŽpJR kao erepulja, eine 
Seh'ilc von ki^en, die erhitzt uher den IMb Kakartu- 
brotft >H'iefjt icird, nm ihn Hchncller jm Ptrhacken, vas 
putoriutu, cf. sakdija. Rj. ugrije ne pa ne njom po- 
klopi kukurusni hljeba da hi $e »U} prije ispekao. 
tidi i pekvA, sat^. 1. inp. crepulja, erijepnja, ožeg % 
— 2} tu Dubr.) di€ Sorge, cura, cf. briga. Bj. isp. 
(»ećatiti (i se). 

3. p^kfl« f. rajtpećeno dijete, cidi m&/u 2. Rj. — 
osn. u p^'ćiti. 

p^k&r, »N dcr Bdckcr, pintor. Rj. tidi pedar, fu- 
rundiijii 2 (vunrnd^,ija), hljebar, piJerdžija. — pekar 
\omi\. koje je u fiadaA. vrem. glagola peći). Onu. 115. 

ppkiu'ioii, /". Jidckcrhhu, <iuod dcbetur ptstvri pro 



re vitisend<i, Rj. plata pekaru, — takve riječi vidi 

kod dimarina. 

|»&karnica. f. das Backhaus tder Bdckerladen), 
offtHna piittoria. Rj. pekarska zgrada, pekarski dućan. 
— rijeci s takvim naftt. kod eeduljarnica. 

pISkarov, adj. d-es Bdchen, piatoris. Rj. ato pri- 
pada pekaru. 

u^kiirskT* udj. Bdcker-, pistorius. Rj. što pripada 
peharima Hi pekaru kojemu god. — l^opata pekarska. 
Uj. 333b. 

p^kmnz,* m. der Sgrup (von Birnen, Aepfeln u. 
a.), si/rupnft. Rj. od kruiaka, jabuka i i. d. — IJestilj, 
kao gust pekmes od Mjiva. Uj. 23b. Iz debeta pekmez 
]mjedofte. Rj. U4a. 

pfrknu. /'. (u Orliljn) prasicA Sto ae kolje za BoŽi<^, 
cf. l)o£ura. Rj. vidi i božurica, pernica 1. — pekna 
(kor. peći). Osn. 13(). 

P6ko, w. hyp, od Petar, getu Pflia, voc. Peko. 
Pc-ko. tukra hgp. kod Dako. — Ufalite Peka kape- 
tana. Npj. r>, 7*J. Pored nje^a Peko kapetane. 5, 279, 

p<«ksijtin. pekftijAmi, m. tako zovu Hrižćaai u Srbiji 
i u Hosni TurtMna, i znaci popran, der Unreine, pa- 
ganun. Rj. 

|irks)JanKkT, adj. heidnij^ch, paganicuft. Rj. sto 
prtpada pcksijanivia. vidi pesijanski, paaijaiiski. — 
Za zdravije naSega evijeta niutred bijeloga svijetu, 
crkve Jerusalimske ... da joj jaki (Jospod Bog po- 
može i izbavi iz peknijaunke ruke. Kov. 123. 

pt^ksiroet,* m. der Zu^iehack, panis bis coctus, 
pauis nuuiicns. Rj. kruh dva puta pećcti (sa higjare). 
v^UU beSkot. — Tako hp kalugjeri ne aanio hrane 
poskurieaimi, nego ih i su5e, to prodaju na more 
kao pcksimei. Kov. 35. 

pi>ks!n,* indecl. der Vnrtint, paganus^ cf. pogan, 
ae(5iHt. Rj. adj. isp. peksijan. 

pftkva, f. vidi ucka 1. govori se u Hrv. — za nant. 
isp. ^rudva r ^ruoa, žukvn t žuka. rijeci s takim na^. 
kod batova. 

pt^kviir. Mi. koji gradi pekve. M. KrkljuS. 

Ptfla, f. hjp. Poiftdija. f. PpIAjcUn« f- »"lo žensko. 
Rj. Pelagia. 

p4^len, T». der Wcrmuth^ ariemisia ah$inihium Linn, 
Kj. riđi pelin 2, osjeuač. hgp. pelenak. — Ja bo- 
siljak sejem, meni peien nii^e. <>j pW<rw, peleuOe, moje 
jforto cve(?e! Npj. 1. 439. S uaana tugje Žene kaplje 
med ... A li joj je posljedak gorak kac pden. Pri^. 5, 4. 

polena, /*. iimj\M$e se govori pl. pi^lene) die Windelnj 
fuiiciae. Rj. ~- JoS au mu pdene pod odrom. DPoal. 
40. »U Jele ae muSko ćedo uaAlo«... >l>a prepletem 
od zlata povoje, da. pokrojim tanane ptlefie*. ... »U 
Jelic© inUa svekrviea. orm će joj pelene nkrojiti.* 
Npj. 1, tJOii. 

pelenak, pel^nka, m. hgp. od pelen: Oj pelea, 
pchnčc! moje j^orko cveće. Rj. 

pi^lj^niiš, pelcudša, m. dcr \Vcrtuuthtceint vintim 
ahfinthiatum, cf. bermei, peluuiju. Rj. vino s pelenom 
pomiješano. — riječi it takvim nast. kod brada.^. 

pcl^Bga^e« /*. pl. vunene i>odebele ga(^e do niže 
koljena, koje «e osobito uone po Hercegovini, l'clcn- 
gace $e no.w i po ju^.nijem krajevima dauafinje rirbije 
n. p. u nahiji Užickoj. Od prije su i Crnogorci nosili 
pelcngaće, ali sad mjesto njih nose plavetne ku(>ovne 
gać^ od raSc. Rj. vidi pelenjuiri; benevrke, kalavre. 
peh'UKiri, m. pl. vidi pelengat-e. Rj. 
pcli!inffrija, u zagoneci, cf. pcndule. Ri. — Pendule 
pelengrijUf pusto polje liomanija. Rj. 4:)4a. 

pćle.s, peleia, m. — 2) (u Hrijemu) vidi perćin. 
Rj. vidi i kika, kosa 3, kurji 



vidi i kika, kosa 3, kurjuk 2, pletenica, cof. — 
auiji 

uhcaii za kiku, za jteles 1? 
kod brtrcš. 

peUkiia. pelikilna, ih. ptica, vidi gem, sakatuita. 
dcr Pelikanf pelccanas. isp. petikanov. 



2J (u bauiji) raćicu u mutt}jaka. P. Leber. kad se 
mulnjak wtvati za ručicu da je poneM, kao da se 

rijeci s takvim nast. 



pplikanoT 



24 



IftcpcUci^o 



prlikAnor, u<ij. sto pripada pelikanu: Pera pnu- 
novu. ]ivU};a)wva, labudova i gujiOja. l'riprava 183. 
— za N(W*. inp, alatov. 

n^liu, m. — 1) iu 0. O.) vidi žalfija. Rj. bUjka. 
vidi i kiuhilja, kuš. — 3!^ (u Ilrv.) vidi pelen, osjenfti^ 

n^linhor, m. (u 0. G.): Kroz lijepi pelinlior, Rj. 
i'H/i i pelivj«, pclivoj, polivoje, pelovoj, perivoj; aei 
ovi rnsUčfii ohliei poHtnli su on Orč. rEpi^o>.v>; (= 
ograda) v^rt, haŠČit. 

p^linoVi (tdj, Sulhei-, ifuhiae offtcinalis: V nidini 
petinovoj. Rj. nto pripada pelinu. — Ma nust. isp. 
aplov. 

pelivan/ pelivana, m. — 1) dtr Sciltdnzer, fu- 
nambulu^i. — J*dit<mi Savu preletjele: u petnlc bu 
Gradi5koDic HoSH, u 8iibolu lenefe jipnjali, u nedjelju 
vas dan preigraU. Igru igra pćlivan Aaane. Npj. 1, 
445. Dvfl pelivana na jednom Konopu ne mopu ipnili. 
PohI. 57. — 2) u pjeHinaiua doilajc «e konju: 1 iz- 
vodi pdiran-gjogina. Rj. 

polivanskT, ac/j. >itiltanzcr-, funamhnloi-um : Odio 
»i vazda pclivanski. Rj. sto pripada pcUvanimn. 

p^ITvj«, /*. (u prim.) vidi pelivoj: $to mi bo krmiom 
ne krade kroz one luge zelene a kros pelivje slaćcne. 
Rj, isp. raelične oblike uve rijeci hod pelinhor, vri, 
blista. 

p^HvoJ, »I. [U primor.) p^HvoJr. n. »iMovoj, m. 
dcr O'arttn, hortiiti, cf. perivo}: Pr«>gjoh dragoj mimo 
dvor proz scleni peliroj. Kad grjcvojba ruže bere t4 
svoj pelivoj. Ma ae snaha obziraSe na l>above b'jele 
dvore, na bratlno pelivoje, ua niajiMno sjctovanjo. 
Progjoh drapoj mimo dvor proz zeleni pcluvoj, Kj, 
d't, haŠL'a, iap. pelinlior. 

pclAniJa, /'. vidi pelenaS. Rj. vino a pelenom po~ 
miješano, riđi i berniot. 

Peljesne, Pfelje&ea, Halbinscl Sabioncello. Rj. j)ti?u- 
OHlrto u Dalmaciji. 

PMjcskT, adj. sto pripada Pelješcu, — Kola Pe- 
/jV,U*«, a cubH primorske. DPosl, 47. 

p^mbr/ indecL vidi lijepa, ljepotica: ProtuŽila 
pembe AniSa. Rj. 

pćndn, f. (akc. Rj.' XXXI u ovoj zagoncci: Klimeu 
visi, penda zja, kbmeu pcndu lepanda. Rj. 274b. od- 
goneiljaj: /.vouo i zveCak. vidi pendo. 

pondi'ljćnj«^ , n. dan Einhcrnchicanken, incessutt 
racillans. Rj. vcrb, od pendeljjii. radnja kojom tko 
peutldji. 

pend^ljfti, Ijtm, r. impf. einhertrackeln , inctido 
grensu v<icillaiite. Uj. ići naginjući se za (tvaktin ko- 
rakoui i na detfno i na lijeto (kuo n. p. što iinc oni, 
u kojih su noge krive), vidi ^ainbati. Sepeljili. 

prnd^viA, pendevipn. m. c/'. pendževi^? lij.'* 

priido, u ovoj z;ip>nec*i: Pendo visi, penda zja, 
pcndo pendu laura. Rj. odgonettjaj: zvono i zve^ak. 
vidi penda. 

u^ndulr, u ovoj zagoneei: PenduU pelengrija. pimto 
pt)Ije Roinnnija. Kj. 

Ji^ndžc* pendžcta, m. [n vojv.) dtr JCiusatz dcr 
(ten Sohit um Scftuhc. calva reparaiio quacdam: 
podaj (t>izuu>) rixiuaru, neka udari pendietu. Rj. vidi 
potkrpa *2. — tugja riječ. isp. (»su. 254. 

pendior.* ih. da.-i Fenster, fene^ttra, rf. prozor. Rj. 
vini i oblok. dem. pendžerli'. — Meni je nendj'.errtž 
onaj susjed kojega pendžcri od ku<'c gleae u moje 
pendicrc. Rj. rJin. Tri je platna kuli oborio, rni 
ćeicrtom peml^er načinio. Rj, 50t)a. Lehrnji pendier^ 
koji nije ^a sokaka Dejro iz avlije. Rj.' .'I35a. Kad 
uajmlugji brat do^ne na onu vodu... ugleda gn kroz 
ncndzer careva koi. 



Npr. »U. Ovi dvori paunovi 



pcndzeri tjjiHgjerovi. Npj. 1, 100. Ali Jela na bilom 
pendzent, i ugleda »vate Ivanove. I, 24:^. DtiAo Mero! 
otvori mi vraia, jali vraui, jali gtaklen pendžcr. 1, Ž53. 
KV mu VjeJi dvori potavuili, polupani Areali pendžcri, 
obaljeai visoki Čardaci. 2, 175. Pa poteže to&ku to- 



puziuu, njouio lupa (careve dvorove, sasu njemu stakla 
u petidžere. "2, 3H9. 

p4Mldž^rtiš» pendžerftia, w. (u f^rijemu) meni ic 
pendhraš onaj susjed kojega pendžeri od kuoe glede 
u moje pendžere, der tjegenUhcr \cohncndc Nachhar, 
cMJun domufi e rcgiont ntcae mi. Rj. — riječi s takvim 
7i((s(. kod bradh.5. 

pcndtćrir, nt. dem. od pendf.er. Rj. 

poiidievTs, i)endževiža, m. eine erdicMicie Speise, 
cihus fictn:f: lii li malo pntdzevisa? Rj. jelo izmi- 
šljeno, piiidic-vi.i? pendeviA, ».«/). maviS, niarvi^. 

piftnezi, f. pl. (u Ratu niže Dubr.) datt Geld, pe- 
cuuia. cf'. novd, dinari. Rj. vidi i pinezi, pjenezi, 
aspre, jaHpre, spenza, Spale. 

pentranje, n. verb. od pisniraii ae. radnja kojom 
se tlo pentra. 

pi*ntraU sr, triim He, i;, r. impf. vidi peujati se 
(ganmpiliehj. Rj. kaže se s pogrdom mjesto penjali se. 

p^njai'at f. kod Zagreba: dehlo s okrcHunim gra- 
nama, na koje se penje »i. p. padar, da bi vidio po 
cijelom vinognulu. isp. rozga 3, za nast. isp. ejepaća. 
Ivekovir. 

penjiii^c, n. verb. od penjati i penJAti se. Rj. 

penjati. pt^njSm, t;. impf. Rj. viai pi^ti (piBnjcm); 
v. impf. sloz. Iz-pinjati (se), nn-, oba-, oua-, otf-, poda-. 
pre-, pri-, pro-, raz-, ra/^-, »a-, u- (se), zii-; r. pf. 
slok. vidi kod piHi (peniem). — /. J) koga, in die 
llohc hcben, elevo. Rj. disati koga u visina (da se 
popne). — 2) konja, das Uoss lang tanden auf der 
\Viese. Rj. kao sapinjati koga^ spone mt« tnctati: 
Ojuragj kosi uo pobrgju, konja penje po zalagju. 
Npj. 1, 198. Od' ovamo. Todoro veziru I ruke vc*i, n 
noge mu penji. Npj. 1, 538. — S) Cjidor, aufspamwnt 
tendOj cf. peti. Rj. — Sntur penje Ugrin Janko . . . 
sAc pcnji mi šator tudur. Npj. 1, 1!S0, ovamo idu i 
ovaki primjeri: Pelivani Suvu preletjele: u petak au 
GrudiSkome do&li, u subotu tenefe penjali, u nedjelju 
vaa dan preigrali. 1, 445. — //", sa se, refleks. — 

1) atei^en, asccndoj cf. peti ae. Rj. kao uzlaziti, isp. 
pentrati se. ~ Udovica se i na kola (\\i na konja) 
penjcj a sve veli : ne Č-u (udati se). Posl. 3'J8, — 

2) ne*lo mu se penje za vratom, uasifreclien, erumpo^ 
cf. ispeti »e. Rj, penje mu se čir za vratom ; penje 
mu se jašterica na jezik. — vidi primjere i kod pćli. 

p^peIllic'a. f. dies cineram. ^:>tnlli. pepeljava srijeda. 
a- ITrp. A<<chcrmiifu'Och. 

pepcldJtnlea, f. Lužnica pepelilžnica, f. Asrhen- 
brudvlj puella favilla plcna, cf. pepeljuga. Kj. .*i3f«i. 
pepelj<iru djevojka, riđi i pepeljuga 4, f sijn. onilje. 

1. pop^ljak, pepL^Ijka, m. (u Srijemu) onaj praAak 
D. p. nit j-ljivftuui i na grož^gu, der Hcif, pulriscultut. 
cf. miUak '2. Rj. 

2. |it*pj^ljiik, pepeljaka, m. (u Crmu.) ozidano mjesto 
ukraj kuoe gdje se u crijepnji pod »aćem bljeb peče, Rj. 

popj'IJiir, pepoljAra, m. Acncherer, Aschettbrenner 
(PoUaschsicdirj. Rj. koji pravi pepeo. 

pcpj'ljast, adj. asdienfUrbig, cinericitia. Rj. m iega 
je boja kao u pepela, vidi vugasi. — isp. kod pe- 
peljav primjere iz Rj. 231a * Kj. *)87b. 

pepNJav. adj. mit Ai<chc l}e^treut, cineribus coh- 
, spcrsus. Rj. sto je pepelom posuto, ridi lu^.an. — 
Zavr^uje poklade, utornik u oCi pepeljavc srijede. Rj. 
IKbb. Imela.H, tica koliko kos, »amo ^to je kraćega 
repa i pcpeljava perja. Rj. 231« (».</*. popeljast). Pe- 
pfcljava srijeda, f. Asehcrmitttroch, dics cineram sa- 
crorum. Rj. -Ii*4a (srijeda u koju .<đ svijet u crkvi 
pcpelji. vidi ]ie\iv\n\cn). Sktirak, Sarnna [po pepeljarom 
crne pjege) i ItrkaUi buba. Rj. «W7b [isp. pepeljast). 

pepNjaviti, vTm, r. impf. (WcAern, in vinerihuii 
vointo. Itj. činiti da bude sto pcpeljavo (n. p. va^Ja- 
jači po (Mpelu). v. pf. sloz. opepeljaviti, upei»eljaviti. 

p^pelj^'nU^ n. das Aeachern, to cincribus conspcrgi. 
Rj. vcrb. od pepeljiti ae. »tuf^e ktye bira, kud se Ao 
pepelji. 



prpcijittjak 



25 



p<»riodsfci 



prp«'ljlnJHk, IH. mjesto ^djv se pepeo proHipn, Jocttn 
prtijiciettttm eincribuit. H^, — rijeci 8 takvim nnst, 
Up. koil krti<?i)ji)k. 

|»lft|iolJiti se, Ijim se, v. r. impf, (u Dubr.) »ich 
tiHchcm^ cintribus eon^tpergi (na pepeljnvu srijedu). 
Kj. pepelom se paiipttti. — isji- v. pf. sloz. opepeliti 
\i «eK I 

|iC|iolJufirA* f- — V divlja loboda (jor po Hfttfii i 
irnn kao pepool (fii'inficfuss, fjemciner GunsefusH odcr \ 
^f^^de: mmopoaium L., chenop. iilbum L. Kj.^). Kj. I 

— 2) Historak na pRrionici. na koji He metne popeo , 
i eipft vodu. AschentiU'h. — 'jH) (ti C. U.) enu Art 
giftigstn Scfilavtfcn, !ierpcnti-i ffcmtft, lij. nchd''* vrlo ' 
otrocH't fiujn. ri<ii popeljuba 2. — 4) pepcljmunljc- 
vojk't . ( Jjfvojci je ovoj bilo ime Marn, ali . . . kako | 
»e tako najvi^fi oko vntre nalazila, pro/ovn je mai^eha 

i Dje/.ina ki^i pepeljugom . . . »Ti pepeljugo' ako ovo 
sve nroHO ne pokupim...« Npr. 127. rMJti pepeluinica, 
pepcljuha I« pepeljuga; izmn^enica, kominat'a. I 

pt'p^ljiilm, /■. — JJ (u Dubr.) mdi pepeljusa. Rj. 
pcjHilj'iva fljcrojkn. t?tdi i peueljup;a 4, i »yn. ondje. ; 

— JJ#) vidt pepeljuga J, nehika trio otrovna guja: To 
ti pepd}\iha, to li urnokrug, »vc je Ijutii-a. DPosl. 13tJ. 

prp4^IJu§a, f. III I>ubr.) AachenhrOdel, puclUt fa~ 
villne plena, cf. luf.nira pepelu^.nioa. Kj. djevojku pe- 
pelJHva. iHdi i pepeljuga 4, i s(/m. ondje, 

pi^poo, pepela, m. die AhcIic, cinis, cf. lug. Kj. — 
Pepelom s c^e^aiee posipaju Avilene bube, da ib bude 
dirsta kno i prasaktt u pcpeUt. Kj. 36a. Cntr, 2i pepeo 
od Ahinic. Rj. >>Sn. I*epeljinjak, mjesto gdjo ae pepeo 
prosipa. Itj. 494a. inp. prpu, priK^r 1. 

1. rćm, m, (ist) vidi Pero. Kj. voc. Pero. hi/p. od 
Peliir. 

J^^m, w. hffp. od |>cr/fin. Rj. — Šaka pire (n. p. 
c, t. j. )*upaoo se wi kosu). Posl. 351. 

3. P^rg, /'. {U Dubr.l vidi Petrija. Kj. hffp. s Utkim 
ttkc. kod Andni, vidi i l'^ve. 

p^riitl, /'. »ona drži veliku perad,* dtis GefiugeL 
J, llojjdanovic^, vidi živad. 

porJiei'inn, /. ono hxn ostaje ua perajici knd ae 
perjftju povjesma. cf. redili. Rj. vidi porajevina, pc-* 
mjniojL i^p. ojrrebnic«. 

Boniioa, f. die Fltichsrmtfe, pecteti linaritut, Rj. 
4M« pemjiea. ono na ćetmi se perja kudjelja ili lan. 

— i) velika o«I pvožfrjn. Kj. ^arjrura, ^'»rpitSa, jrvox- 
denka, ogrebai5fi, ojjreblo, vreiea. — Vrrati, vidi per- 
jati (un ijr.ozdcnu pcraicu). Kj. TSa. Taruk, kao izlika 
pertijicu (ali nijesu znjH'i u f^>mili, nego poprijeko, 
kao u i:rebena), 4lo žene lan rede. Rj. 73^«. — li) nialn 
od svinjsko peraje. Rj. — Portitje top* p^^rjaj" ^ I»o- 
vjeijtuirt mttlom pert^icom, pa su već onda povjesnia 
tife^jena Rj. *il7a. 

p«T)Un, /. die liOckgrathorsten des Schtceines, sciae 
<ior.u. Kj. i'ckinje svinji na Icgjima. — Penvica mala 
od jtvinjftkc peraje, Rj. 494b. 

pt"rftji*«ina. /'. vidi peraeviua, perajnicu. — »>jj;reb- 
niv», kao ptraierinu ftlo oniane kad «e opreblje. Kj. 
- pero. perajji^ por:yiea, perajnioa, pcrujcvina, 
il. Korijeni 284. prra(j)cvina {od peraja). *>»». 167. 

p4*rftjieti, f. cidi peraiea. Rj. 

prn^Jnlt-ii, /'. lu Banmji i u Srijeum) vidi perae- 
rioa. Rj. vidi i porajevina. 

Perast, m. notn. popr. cinc Stadt in liocchc di 
i'attftro: Te je Aalje Kinau i Perastu. Rj. varoš u 
Bfici Kotorsknj. 

P^niKki, adj. ton Perast: To se zna, ka' i l'craikom 
kolA<*u (eijena — dvije krajcare. Posl. 310). Uj. što 
pripttda i'craiHu. I*eras(t)-ski. otpadachi t dva 9 sasmu 
MT u jedno, a ovo pred k promijerU se H<i i. iBp* Arba> 
na&ki. 

P^rnskinjji, f. cin Fruncnzimmer von Perast, Rj. 
iefia il l'craHa. riđi PeraAlankiu 

f^raAtanin, m. {pl, P^raduiui) Eincr con Pemst. 
Bj. ^i^ek u VcrasUi, 



Peni.sfanka, /'. vidi Peraskinjs. Rj. *'e«u iz Perasta. 

p»!rf<», n. dcm. od pero. Rj. — Od orla ćeii \z repa 
iSćupati jedno pero... A ti onda zapali perce od orltt, 
Npr. Gii. 

Pćri'n, »I. (ist.) kup. od Pero, Petar. voc. Perćo. 

— Umre oborknez Krajinski Perca I^tankovii? Kara- 
]mndža. Kovj. 73. ea naj<t vidi lića. isp. Gti^a, KoOa. 

pdri'Tn/ i>er('ina, m. vidf koaa 3, kika. Rj. vidi i 
eof, kurjuk "2, peleA, pletenica, d^m. perčinit*. ki/p. 
p(5nu — Čelebijtti periin, Garteiirilteraporn. delphi- 
nium Ajaeia. Rj. ?S21b (biljka). JSjika i perćin {u. p. 
nema dru^o niAta, nejfo Jaka i perčin, t. j. da se (ku- 
pamo i bijemo), l'osl. 3ol. Divan ti je ćelebija Kamo! 
eroa brka, gojajU pcrčina; ru<l mu perćin bio vrat 
pokrio. Npj. 1, 45il. Al' niti sjedi pred pećinu majka, 
strafina diva rt pevčintt biSte. H, 37. A Jurtufbe^ po- 
leti gjoji;atu, pa (ijogaiu pade po perčinu, za svatovi 
navrže pjojrata. HNpj. 4, 44(i. Niz nonUi perćin ras- 
vešljajte, .^tono mi ga uzgojila Mara. Here. 4. Kad 
vipjelu, pjeno nose Jova, kad mu vi;ye crnoga peT' 
čina. ti, l^jubomir ga ispsovao i ^^uMo i ^^vetozar ga 
proćupao za pcr6in. Nov. Srb. I*il7, 601. 

p«*ri'luić, m. dem. od perćin. Rj. 

pon'lnlija,* m. koji 7wsi perčin: Moj dnij^ane, šija 
perćintijo! mani perOin .^a bijela vrata. Herc. 2(H). 
bifje flija-perćinlija (koji nosi crn perćin?). iftp. sija- 
jelek. 

1, p6riln, /'. (u Kišnu) vidi prejrrada, prijeboj. Rj. 
vidi i pretili, tin. što dijeli n. p. jedna sohu od arugc. 

— Tu|rje su : pfrda i perda i p^rde. Osn. '257. 

3. pcrda, /". (u V. (J.| dcr Schlcier,xelamcn: Met- 
nuli mu perdu na oil'i. {Zabijeli ^a da ue vidi ni^ta. 
Posl. 177). cf. veo. Rj. tndi i veleta, velj, prijcvjea 1, 
koprena 3. 

Jerd]\sr^i^<\ H. daH Attfiichen (des FcHa)^ entgatio 
t>. Kj. rerb. od perdiL^iii. radnja kojom tko per- 
daii (ko^.u). 

pcnlA^ifi,* p^rdaSlm, v. impf, t, j. koju, aufzielien, 
erngo, Kj. ćurčija perdaii koiu. v. pf, silos, isperdft- 
Mti, operdašiti. 

1. p6rdo.* pf'rdota, «. (am Penonunzhoden). Rj. 

3. pćrdts* /'. pl. (II Novom i^i\d\.\) Betivorhang (ctner 
M'ochncrin), da» Beltgchangc, plagula. Rj. ono Hm 
,« zavjesi postelja fporodiljinu). 

Pt»ro, f {\i Dubr.) vidi I*t^.ni. Rj. hi/p. od Pcirijn. 
n nom. upravo P^re, gen. IV'rc, dat. IVri, voc. Pere. 
isp. Dt5bre. 

porfri^nienal. per.^Muenta, ni. — Na ^emu ćv se 
pisati... izn:ifrjti u Misiru papir... u maloj Aziji (u 
Perpunii) uoslann ura^rjene koŽe životinjske {perga- 
menat). Priprava IS.H. Uno Vaše siaro rukopisno (na 
pcrgttmcntu) Evan^rclije. f^iraž. l«H8<i, 1513. 

norg'iktoriju, /*. u zaponcci, cf, zovnti bati. Rj. 

r^rit*it, »1. dem. od Pćto. Rj. — takva dem. koti 
Antiea. 

parilo, n. mjesto gdje se peru košulje (na vodi), die 
IVa.fcltMnltc, iociis nbi luvani. Kj. — ryct'i s takvim 
tiitst. kud ))jelilo 1. 

p^rilja, /. riđi pralja. Rj. koja pere n, p. kosnlj^i 
die M'ascherin, lotrix. — riječi s takvim him(. kod 
bjelilJA. 

porMJnr, periljen. m. prnljin m\\t (po nama.Minma 
i po prnjavorima Fru§ko(;orskim), dtr U'ani'Jtmanu, 
\Va8iher, Marin dcr M'/iMcherin, maritttn lotrici/i. Kj. 

pftriniL f. dan l'cderbcti^ calcita plamca. Kj, « ćema 
je perje pa ne na njctnu spava, vidi pernica, blaziua, 
blazinja. — Uunja, 2) perina Sto se njom pokriva. 
Rj. l4oa. NabuAila ae perina. Rj. 378b. 

p^r{od, #/i. die Periode, fj zzpicrto;. — 7Vrt period, 
od Adama ili početka svega svijeta do Noja. Pri- 
prava 83. 

p6rioilskii adj. .^to pripada periodu: periodt^h^ 
periodii'Uft. — Članovi njegovi . . . nijeau zaperiodsk^ 
knjige, tiv. O, 3. 



)i<«rinnlcA 



— 96 — 



pero 



prrhinica, /'. po vclikijcm kiićamn ona soba ili 
Kji^riuia fjdje «e peru košulje, rf«s U'nstA/i(i(w, ite<ii- 
tkiuin lintcis luvundis. Kj. — Popouac od oiJiJu 
onih koji »ede pod oraMimu, zaklanja kujnu periO' 
niai. Zim. 330. — riječi s takvim nast. kod djelja- 
uuico. 

P^risAi m. ime mu§ko. Rj. hyp. od Petar. — takva 
hijp. kod r)abiftii. 

pertj«Ani.* wi. pl. Art ireibUchcn Kopfputie.% or- 
mUu.f qHidtiin citpiiis: Jcdttft glavu dtivet periSana. 
Kj. nekdki nakit šio icne na glavi »one. — Al' jto- 
^tita gospoda Milica ... a na friavi devet perišitna, 
povrh^togft kruna po/.la<5ciia, Npj. 2, lUti. A kaduue 
bule Corovića daće Hvaka niine pcrimuc i m. prla 
/,la<;ene gjerdnue. 4, 4, 

p6rMI, glagol koji dolazi namo kao nlozcn. v. pf. 
spariti (ae), napferiti, popferiti; w. impf. doieni nape- 
nvati. 

perivoj. wi. lu Dnbr.) GuHchj hortMS^ cf. pclivoj. 
Rj, loH^ baića. vidi pelinlior, i ondje ostale oblike. 
— Tko flttbe goji, najbolji perivoj ffoji. DPobl. 

p^rivojnT, aaj. viridarii, HtuUi. Hu pripadu pe- 
rivoju. 

perjanica, f. dcr Fedcrhusch, crifita. Rj. — A uiij- 
potljo brndaja^e Turei, Sto ne nose nižla od oružja, 
ao na ruke slaine perjanice, a da njima bogt'uiSii 
plavo. Ri. 3i)a. A oh Vuie, moj nokole flivi! A oh 
Vu^;e, elatna perjanice Hvakojoga pravoga Srbina 1 
Npj. 4, 11. l'riuuira je Turac^ka krmnica, prozvala so 
Srpska pt'rjaniat. 5, bO. 

pC'rjiinTt'kT. udj. što pripada perjanicima: Pcrja- 
nićkoq r.ove kapetana: *]Ia na noge, Milo kapetane I 
razdijeli ^gecu perjanike na vojvode i na kapetane. 
Njy. 5, 326. 

pferJHiiik, m. (mI.) — 1) dtr einen Fcderbusch 
irdgt^ juvenig crintatuft: Mom^e perjanice! ne stoj, 
ne poglediy'. Rj. koji nosi perjanicn, — 2) sad se 
u Crnuj Gori »ovu tjiko momci vladike UVnoKOrskof^a. 
Rj. — Perjanii^kog /uve kapetana : >Ha na noge« 
>Iilo kapetane! r.izdijeli gjecu perjanike na vojvode 
! Uli kapetane. Npj. 5, 32G. 

p^rJllnT.štvo, n. (ii C. G.) dic W^rde ^tncR per- 
janik, rininfia tmJ oerjnnik: A i^okoln Panijnnovi<5 
Mirku, njemu dao dugo perjaništto. Rj. služba per- 
janićka. 

pdrjAnJi', rt, Rj. vcrb. od pcrjaii. — 1) radnja 
kojom tko perja n. p. kudjelju (das Ranfen dej* Flach- 
aes, pRctiuatio lini. Rj.), — 2) radnja kojom tko 
perja preko polja (die Fluchl barhaupt, fuga nudo 
iiipitL'. Kj.} 

p^rjatnn, p^rjalna, wlj. (u pjeami) hefiedert, pen- 
natn^: Krilo zlatno i peijatno. Rj. u ćcga je perje, 
cidi pernat 2. — Kohka »e i5cta sakupila grablji- 
voga akota iierjaiona ... Pn se liee viju put nebeaa. 
HNuj. 1. v!\. 

perjati, jutu, r. impf\ — 1) den Flachs raufcn, 
pcettno linum. Rj. ktidjelju ili lan. — \'rćati. per- 
jnii {m\ ffvozdenu pernicu). Rj. 78a. sa ae, pass,: 
Kudjelja (ili lan) . . . poslije ogrebla perja se na 
gvozdenoj perajici, jtostlije loga perjajn »e povjcama 
uialoni pcrajieom, pa hu ve(^ onda povjenuia ure- 
gjena. Rj. 1547a. — 2) barhaupt fiielten, fnijio nudo 
rapite: perja preko polja. Rj. golotjlav bježati, vidi 
praoiati. 

perje, w. (eoU.) Rj. sintj. pero. — 1} die Feihrn, 
pinnac, pluuiae. Rj. n ptice i u ribe. — Radrljica, 
2} 11 sitnoga perja ono Sito ostane kad se perje ćija. 
Uj. 12a. Kako tiče jadoliko grai^u, sa krila im brćno 
perje akare. Rj. '24ria, KuStrav« koko^ koja je najc- 
ćena perja. Rj. 3It»b. Naćesljati n. j). vune, perja. 
Kj. l\'2ii. ČcMj'Ui perje, čijati perje. Ri. 824a. b. 
Jiaste tnti perje. (Kad se kome što po volji dogagja). 
Pofll. 270. Vije li mu se b'jelo perje oko kaJpakn. 
>Ipj. 1. 43, .U' besjedi Umerova luajka: >0j Omere, 



ntoje milo perje! ajd' Omere, date ženi majka. 1, 252. 
Ajd, Omere, moje b'jelo perje! 1, 253. Me(^i mi kalpak 
na glavn. za kalpak perje t?elikQ. I, 5iK). Na njemu je 
^udno odijelo: vas u >*rmi i u čistom zlatu, teMo ga 
je poklopilo pefje. 2, 51b (su kalpakn 1). Kotrlja ae Golo- 
trbe Ivo, na Ivanu teško zieći perje. 3. 101 {is}>. A 
na glavu kalpak i zelenke ... i deseta faklja oko- 
vana, iz nje HU mu do tri pera zlatna. $to junaka biju 
po ple('-imjL N'pj. 3. i>6). Vift' nje dvije tite prelijeću, 
zlatniilii krila a srebrnih) perja. Herc. tiO (pl. isp. 
niže pod 2 primjer iz Npr.). NakitivSi se i naSoravči 
iugiijcm perjem* Odg. na ut. 3. — 2) (u Boci) rw/i 
liSCe, n. p. od zelja, kupusa, tmve, cf. pero 3; ProBu 
8e biser po perja. Ne kup'lc biser po perja. Kj. — 
Dok ugleila^ jedan (5epariz nasred one livade, korijen 
mu je mjeden, grane srebrne a perja zlatna. Npr. 
121 (pl.!). Ivjubilo «e momi^e i gjevojka pod granama 
i perjem od hnrja. Here. 134, 

pfirnAt, adj. — J) vidi perni: Moj pernati od au- 
nasea štite. Rj. na cemn su pera. — 5?^ vidi per- 
jaian: u i^e^ja je perje, puno perja; befiedcrt^ pen- 
natus: Bijaše drugi orao velik, velikih krila i pernat, 
Jezek. 17, 7 

perni, adj, n. p. bitzdovau, mit pera verseJien, um- 
ftunibns (f) praeditus. Rj. na čemu s« pera. aidi 
pernat 1. isp. šeatoper (adj.), .^estoperni, zlauiperni. 

— VcL^ 80 !)aea pernim btudoc.tnom, le udari Grćiću 
Mauojla. Npj. 3, S-l. 

pernirn, /'. culcita. (tunduti(^: ;>crrticc im raskošne 
HU, gdi u bludib hvu uod tonu. Stulli. vidi perina, 
Idazina, bla/.iujn. 

perniear. m. qui culcitas ccnficii. 8tiilli. koji pravi 
pernice. 

p^ro, n. (pl. gen. p^ral. Rj. dem. perce. eoll. perje. 

— I) die /'V'rf^T, pcnna: Ijiko kao pero (Posl. Ifio). 
Rj. u ptice. — Brćje pero^ brdno pero. Rj. 46b. Evo 
ja iimim pri sebi kalanmr i pero, ako umiječ piaati 
da mi se potpiSe?. Npr. 2o2. Koji perom piŠe po or- 
lovu krilu. Npj. 1, iH). L'jepi Oe ti rod roditi, koj'jem 
ćeš se podičiti, kako paun slatn*jem perom. 1, 150. 
Na ramenu patm ftero zlatno, a na drugo slavuj 
grlo jiwno. I, 27'.». Tambura mu od suvoga zlata, žice 
an mn kofte <levoja(5ke, a ierxijau pero sokolovo. 1, 
451. Pi&u kako im kad icigje iz pera. Pis. 28. Nogo 
je pisao svaki po svojoj volji (kako mu se kad navrh 
pera desiloh Rj.* V. /Tarciipcro pa piSi. VI. PiM... 
kako ti kad is pera i^tece. VI. Kako je »^rbljiu 
umočio pero i po(>eo 8rpski pisali. XI. i « muhe: 
Ni koliko bi muba »u pent ponijela. Posl. 220. može 
biti da ovamo iilu i ovi primjeri: Sinoć poljn legob 
pod čadorom, dopadoSe dvije moje sluge, na pero 
me (surkom pokrivai^e, i gospodsko lice zavija&c; oći 
sklopih, grdan sanak vigjeh. Npj. 2, 640. Pak se 
Jova mlogo pobarćlo, ba^ na pero tri tovara blaga . . . 
Pak se bane vi^e poharalo, baS na pero pet tovara 
blaga. 2, 637. — 2) pera u ribe, die Flossen^ Floss^ 
/'edem, ptnnae. Rj. — Uto god ima pera i ljusku u 
vodi, po moru i po rijekama, jedile. Mojs. III. 11, 
9. — 3) [u Uubr. i u Bocil list, n. p. od zelja, ruže, 
Blati, folium (po ovome se i po dnigijem krajevima 
govori jtero luka): Pak dohvati jedno ;>(:ro karte. Rj. 

— Lukovat^a, kukuruznica umijeAena hladnom vodom 
8 perima od crnoga luka. Rj. 335b. Vkresati n. p. 
limla kiipusnoga, lukovijeJi pera. Rj. 77^8. Fero Ofi 
jabuke ild. ; tako i pero it Ubra {\wi iz knjige). Posl. 
XVII. — 4) desna (oštra) strana u raonifca. Rj. — 
Uflperica, uspernica, lijevi (debeli) kraj u raonika od 
usiju pa gore do nokta, a desna (oHra) strana nje- 
gova zove ae pero, cf. branik 2. Rj. 7SI>b. — 5) u 
l)Utu, Ftdcr, datrr, r/". itenci. Rj. — Jezir-ae, \) pera 
u kataiicfl. Rj. 262b. StcnCj 2) u puUi. »^tcnci, 2) die 
Springfcder, beim Schloaae, momentum. ferrum vi 
8UU reeellens. Rj. K4tia. phro u putu, Ato se prat5a, 
skaće, isp, Sieue. Korijeni 2tvl. — Uj [pl, piiru, pera). 



Pero 



— 27 — 



|M»6k4»! 



na liiir-dovanu, rlic hcrtorrtKjcn den Botjen an ihr 
Kcule. umbones davne. Rj. — i^entopernc, huzdovnn 
«f/ šest peru, Rj. b37b. — 7) dttJtke «« kolu iHnic- 
mcNorii: KiUifara, i. j. vodenica (poioOiira), Ho joj 
kulo stoji upravo, a peru su iakoaog kolu kaci kn.- 
dike. Rj. 2t>7a. Ix)patarH, t. j. vodenica, .Ho ima kolo 
{lOprijeko i na njemu pera kito lopate. Rj. 3,*13b. — 
— fii) krttj od Httmije: Dosta puta je onaj koji je 
htio ženti pustili, osjekao joj prro od satnije na glavi 
ili ro^đlj od nknta na babini kakoj, pa ju od ftobe 
otjerao i da sudu ra^puBiio se s njome. Rj. li'iža. 
Tarpo^, to je može bili u everou nvijetu najve^ 
2en»ka kajm . . . oiitrag vi«! nix lejija jedan kraj od 
ianiije i zove se pero. Rj. 73*2b. i uopće kr<tj od 
čtgit : A kraj Muje golo pero sijnu, a ua Jauku nii*e 
ĐefttA glavo. HNpj. 4, 3.'»0 (mać?). A vetf zora pero 
pomolila. 4, 415. 

P^ro, w. (ju?,.) hi/p. od Petar (t^cmu je izbjn'eno 
i. ()«n. 49). Rj, ffen. Vi'Ttu voc. Pero. istoc. V^ra. 
takvu hyp. kod Dobro. — Drupi Jilje Petrović-Ma- 
^Atm i rojfjaku Feru kapelanu. Npj. ;>. 270. 

p^ronjfi, m. ime volu. Rj. — perov^a (peruat). 
Osu. ll»5. 

perćnjikn. f. {u Dubr.) Cypergran, cypertis. Rj. 
hi(jka. — peruniMii, koja glaiii i pcronjika (osu. <?e 
bili u HUiro«! ncpo^PV). Osu. 276 riječ a takvim 
nagi, kod aptika. 

perpera, /'. nekakav mali novac. Art Mume, numi 
genu.i (i-£fTrjfov). Rj. — Da je perpera bila pravi 
uovac (kovan), lomu uema potvrde bolje uego itoje 
w gornjim primjerima. DRj. "2, '2t:H. 

perhćan, f. (u voiv. po varoMma) dic Person, per- 
gvm$: (Jbrvice vrcfie Kamenice, ćarnc oOi PeHe i 
Hudima« a pcr«ona prada V.iradina. Rj. up. lice 4. 

p^KuR. m. — 1) Petersilie, apimn pctroselinuvt 
XiM«. cf. pctrusin. Rj. biljka, — 'J) divlji perSun, 
Jlundftpcterjtilie, aethusa cynapium, Rj. ht^ka. — 
tu<ija riječ. %sp. Oaa. 174. 

Pvr&ćloi, f. — 1) vodu koja izvire (kmI Povijom 
i oku jednoga sabata 8a.sUivS^i se h ( tho-iticom zove 
se Zeta. Rj. — 2) rijeka koja let^e iz Koma, i »a- 
sUvfii se n Haau a VrmoS4>m odande se zove Lim. Rj. 

ptruka, f. ( a Dubr.) die PcrrUcke, capitlauuntuui. Rj. 

prr&ljnnj«*, w, da^ liupfen^vcUicatio. Rj. cerh. od 
peruljaU. radnja kojom tko perulja sto. 

prrAljuli, Ijam, v. impf. rupfen, evclto, cf. peru- 
tali: L.tMuo ti je iice pcruljati, no je muka orlufine 
stare. Rj. peruljaii pticu, pcjjc joj č^ipati. vidi i 
peru^ati. 

pordnika, /'. die Scfitcertlilie, irit ffcrinanicn Linn. 
c/. l>f»piAa. maćic. Rj. biljka, ^idi i sablja 3. — Oj 
»i*«.' jesi 1* moga konja napojila? 
3žr]. oanoru vidi kod peronjikn. 



deviijko, plam peraniko 
Npj. 1 

frriknikn. /'. ime žensko. Rj. — Uz, put. Ružo, 
ntz put, Perunikol (Nek ide kud bo(?e). Posl. 831. 
itrtrna ćtunkit od bilja kod Višnja. 

porilšftnje, n. ritli porntauje. Rj. 

p^rAšati, ^un, viiii periilati. Rj. i'. impf. vidi i 
jKTuljati. pertMati pticu, i^tpati joj perje. v. pf. sloš. 
tipcruSaii. — Ptrusati ga a obje Mraue bez milosti. 
DPohI. 1*4. 

Pfrusfiea, f. dem. od peniilka. Rj. 
^rusii*. M. — 1) zidini' od suvroga irradida i kod 
njib selo u ravnome Kotaru izmegju Zadra i Skra- 
dina. Rj. — 2) selo sa zidinama od Ktarogu gmdic^a 
u Hrvatskoj u Otoekoj regeĐ)enti. Rj. 

pord^ina, /'. Hj. dem. peru^ioiea. — 1) vidi pernt 
I. Rj. perje raxprsano. — Po vjetni kupi pcrttšine. 
DPobI. 9*). »Vipjeo wim i živoga orla, a kamo li orlu 

iteruMnu* ... Daje kome :*tali, pa gledati, kako kroji 
:apu vutVtinn ... a rattura orlu peniSinu. Npj. 3, 
;V2. Dolijere sokol ptii'a sivu . . . »met^o s* sebe Kttne 
verušine. HNpj. 1, UHt, — ^) (u Hrv.) vidi oljviaa. 
Kj. 4 «ya. ondje, kukurusnu olama. 



perušinira, f. {u Dubr.) dem. od jH'rusina. Rj. 

perušku. /'. der Federwisch, l'edtriappct^, aln ab- 
iftersoria. Kj. krilo i». jl». od guske, te se njim n. p. 
puha kruh kad se iicadi is peći. dem. perufi<^ica. — 
Pahaii pogaču peruškom, pošto se izvadi iz vatre. 
Rj. 4y*2a. 

p^^u^ f. (eoll.) — J) dus Gefiedcr, eerstreuie Federn, 
pr.mtac, plumae .<ipttrsne, vf. peruAina. Rj. perje raa- 
prhtno. — 2) m glavi, Šchuppen, furfarc^t cf. prhut. 
Rj. — lajMinUa se n. p. koža, lice (kad izigje i« 
njemu kiio perui ^to je po glavi). Kj. 2^}f>b. 

p6ril(»i', pbruni, m. AH Ausscfilag (Ekzcma). Rj. 
oi'pa nektika. isp. isperutati se. 

perAtiiiije, «. das Ansraufen der Fedcrn, ccahlo 
pcituai'HiH. Rj. eerb. od perutati. radnja kojom tko 
pcruta M. p. ptid*. 

perjktnli, tam, t\ impf. (i/»rau/V;n, pennan ecello, 
cf. peruljati. Rj. ndi i pc:n\hati. perutati pticu^ ćupati 
joj perje. — isp. r. pf isperutati Be. 

pi*rdtiivkiu /*. i. j. palka r/>e*rui«H«'' kojtj je perje 
[perui/ ovupanoV): Sino<5 većer veCerala jedna udada 
gospogja . . . t^elri patke jterulavke, tri grlice, dva 
goluba. Herc. 2SU. 

pftrva/,* Ml. (od haljine) die Brdvie, limhuit. Rj. 

pervAziti, pE^rvazim, v. impf. n. p. haljinu, fer- 
brttmeu. praeiceo {cf, »iraditi. *Rj."). Bj. v. pf, 9loi, 
o per vazi ti. 

perviUenJo, h. das Verbrdmcn^ -o praettxae, Rj. 
cerb, od jH*rvaziti. mdvja kojom tko pcrvazi n, p. 
haljina. 

fM'siJanski. adj. (u 0. (J.) vidi peksijiin«ki: Od 
ike sile pe^ijatnike. Rj, vidi i pasijanski. 

pesnica, f. pest, /*. (u Grblju) die Fau.ft, puijnutc 
Ko rito o Oem, baba o pesti [isp. Posl. 1.^1). Rj. inp. 
stisak. — MaC'ija za njom prettuH pe.tni4Utm rekne: 
»i.'okaj nesre<:ol Npr. 135. On buline pcinicom a rr«(«, 
a vraia se odmnb na dvoje raspadnu. 212. l.iei kao 
pesnica na oko. Posl. 170. — j'iječ pest u Rj. ima 
akv. pest; ali sUm Vuk ima u Posl. X1-IX pest; i 
Danicii. (Jsn. 22ii i Korijeni 128 pesL pesnica (pred 
7t osu. u pest). Osu. 332. 

p^sta, /". u zagoneci. Rj. o oooj rijeH nema vise 
« 1.^«. 

P^stin UrTidn m, u krSu Ždrijelo idući iz Kotora 
na Njeguje s lijeve strane, vidi Pet^tin-Grad. Rj.' 

pfrMih, u poslovici: 1 jedem i pijem, a pestiš mi 
je na umu. Ja sam ovo slupao \oh u djetinjstvu, ali 
ne znam ni sud Mo je pestiš. Mo:^,e biti da je i ime 
kakoga Turi>iua kome je ko bio dužan, ili onako 
kakoga zla Oovjeka. Dimitrije Popovi«? pisao mi je 
da je on mjesto pestis slupao postiš . . . Pošto (^ovjck 
torbu uzme, žena ga zapita kako mu je ime, a ou 
odgovori: „Postiš*^ misle?*! u sebi da tic ona postiti 
po tome Ato je u torbi. Po tom Oovjek otide i oiinese 
torbu svojoj ku(5i . . . Htane je (/el) nutkali da jedo 
i pije, a ona mu odgovori : i jedem i pijem, a Postiš 
mi je na umu. Rj. 

pestozfib, m. vidi kesi/uh. Rj. kc^i se jednako 
kvsi, smije, riđi i kestozub. takosloi. riječikod krezub. 

pfeš,* p&Sa, m. — 1) Ari Fisch {Kaulkopf Rj.') 
pisc.is gcHUH {rottus gobio L. Ri.''): zinuo kao |>e6. 
Rj. ribu. Tal. pesce. — 2) u konta za &to se rukama 
drži, kad se korito nosi: drži za pv-^eve, da nosimo to 
korito. Rj. — 3) prednji kraj u haljine, cf. sknt. Bj. 

r^ša, m. (ist,) ritli Vvk). Kj. Pe-^a. hyp. od Peliar 
• Potko, takva hgp. kod DiJa. — Kad je preSa: gje 
si PeSa'Ž kad nije pre^a: oklen ai Peša? Rj. 5H4b. 

p^skrS^* m. cidi dar. poklon: )^]. ittp. bakSi^, — 
Ham je (npič na radost došao, i /cko mu pcškes 
I učinio, u(''inio jednu stranu kave, drugu strunu haza- 
reviiVIiUki. Npj. 4, 28t). Ii.*izara ću u peskcš poaltUi, 
I po«la<-^u ga na Skadar veziru ; l>azarevu ljubu poklo- 
I niti. 4, 31iJ. Evo tebe lijep peškeš dogje: od Ivog 
1 drugog anuagau kutija. Uerc> 3U. 



IM^Sklr 



3. f^i\ 



'Z. nMak, pćtkn, »«. vidi petkn. — 1) (Icr Freitng, 
dics VeucriH. Uj. peti dan po nedjdji. — Nii;;rui»io 
kao KJavo mi rrliki pctuk. ro»l. LSii. .Svakom će do<*i 



oliraO, otamk, ubnia. Rj. vidi i Umnjak, ni(":nik. wp. | 
jiiglak, jiijriuk; rida II, i ^yn ondje, dem. peftkiri(^. 
(tn(jm. pe^kirina. — l'oljevu^i pcskir (kad mlada po- 
Ijevft flvatoviuiai. Rj. b'dbh. 

po^kirle, in. dertt. od oe&kir. Ru l 

j»o>ikirtna, f. aup^n. nn |>eSkir. Kj. — tnkm auffm. 
kod liardni^iuft. 

pt^.si^nnjc. H. daa Flicken, narturn, rf. krpljVnjo. [ 
Kj. vcrh. od peAnjati. radnja kojom tko pehija nto. 

»^.ši^iltit p^^njSiii, r. impf. (u Boci) rpjavo 6lo 
ruuili, oKobrto Jiti, pfusthen^ bettondcTS im N^thenj 
inscictUtr facere. cl. krpili. Kj. sa r. pf. isp, gprćili. 

pt^SnJavinfi, /. (u Boei) dan Flickicerk^ cento: Bolje 
je »voja pešnjtinna noli tiipja ^arturina. Kj. djelu 
Što Iko pćšnjdjtići načini, Hto tko sprči; dtts Pf'ttscher- 
trerk, dte Pfunrhei-ei. 

P<^s«, Hl. (juŽ.) hvp. od Potko. Uj. Pe-rio. — VrAo 
(Petar). Oan. 363. ist. PćSa. takvu htjp. kod l>i5o. 

PftSfn, f, die Stadt Pest^ Pe^tirtum (dte Serhen 
hahen diešc« urifprunfflicfi sluviache Wori nach der 
utiffrischcn \'erfiun£uuy uieder auftfetioTumeH, gtrade 
icic astul, para«uik «. a. vun sto!, prost m. ». vr.). Rj. 

r^Stunnc, IT'JtaucA, m. Einer ton PeMa. Rj. Čoiycfc 
i£ J'eite. 

Postanka, l*&šfnnklnja, f. Eine von PcStA. Rj. 
žena iž Pešte, 

P^stnnsklf adj, PcMer^ PeMincnitiit. Rj. sto priptiđa 
7'cšti. — U 3ž broju iVi/on^Jto-Uudiiiiukoga Skoro- 
toće od pod. IS42. Pis. 5i. 

pi^NtrnullJ,* pe^temillja, ni. ein hltiuen baumtcoUcnes 
Jiadtnch, mantile maju/t balneare. Rj. t$hrH8 od plu' 
rdnofja pamuka za kupanje. 

PP.sliii-(irad, m. kamenito brdo viSe Kotora. Rj. 
vidi Pcaiiu (Irad. 

pet, fiint, (iuinijue. Rj. — Pet bi'aće sve jedan 
drugog u zadnjicu barka. Rj. Itib. Boljo (je) danas 
pet nego HJutni nest. PobI. 2y. Ne zna on pet na derct. 
(Ne zna mnogo za Salu). 11*9. Ni pcf^ ni devet (nego, 
n. p. uze batinu, pa po njemu, t, j. bez i kakoga 
govora, odmah). 222. Pet za dcrct dati koino. (Pre- 
variti ga). 247. Kako mu toga momka pokažu prstom, 
a on Mt pet ni deveta nogo zajiali iz pištolja, te njega 
po Hredini. Danica 3, 11)2. I)eset djevojaka . . . pet 
od njiJt bijahu mudro a pet hi<le. Mat. 25, 2. Ali Be 
ne naliodi sre ovo pet načina u Hvakom pomenutom 
izvoru . . , svijch pet »amo u Mikalje. Kad 2(.>, 153. 

p6la, f. {jd. pete) die Ferse. caLi\ Kj. dem. petica. 
— Ni petom ne Jenu. Uj. SoiJii. Izgleda krilata i^-^eka 
zlatnijeh kosa duijijeh do peta gje iz jezera izlazi. 
Nftr. ir)2. Brci§to nm je kao peta od crcvije. PosK 
3*). [/.mjeriti koga od pete do glave [poznati ga dobro). 
9(1. Od glave do pete (n. p. ot^jenuti koga). 232. Tako 
me sjulra otetjnntijeh peta ne na^li! 2W, 

1. pdtiik, petAka, m. dcr Fiinfcr, d. i, — 1) ein 
Stiii'k ton fimf Para's (der ogtcrr. Sicbner), nnmns 
ipiiuufius. Uj. Horac w kojetn ima pd par<t, iii uopće 
pet nocacti manje trijednonti. — Dešnjak, marjui, ili 
petak, na kojemu Bogorodica drži Hri-^ia na desnoj 
ruci. Kj. \\t<a. — 2) dn Pfcrd von funf Jahren^ 
etjuuH finimun, quiniptcnni.'<. Uj. konj od pet godina. 

P^liik, tu. inu- mtiAko. c/'. Herak. Rj. — Ni kudi 
Heraka, ni hvali Petaka^ oba su brata jednaku. Po»l. 
221. moie biti da je od osnoce od koje i Peiko, Pe- 
loje, t. j. koja je postala vd Petar, takva hyp. koti 
Dnjak 



po jedan irn petak. 278. — 2) der Fat<ttaa, im Ge- 
gensntze von mrH^k. dies jcJuhU. Rj. ponnt dan^ sti- 
protHO mrsak. — Najve<^a je t^aat na mnsku: pečeno 
jagDJe ... a iia petku riba. Danicu 2, lOi. moie biti 



da ide ovamo i ove^j primjer: Ojurinu petku 
(Nikad). PobI. 23«. 

pcti^kiiijii. /". — i) vidi petorka. Kj. bure od pet 
akova. — 2) eine *'itu.te von fiinfjuhren, equa quin- 
quennift. Rj. kobila od pet godina. 
i Pfttar, Pfetra (Petra), m. Peter, Pctrus. Rj. dem. 
Petrii?. hgp. Pečo, Ve^.o, Peja, Pejak iPeak), Pejo, 
Peko. Pera {dem. PericaV Peri^ Perika, Pero, PeSa, 
Pc.^o. il*;^tjik?), Peiko, Peioje, Peto&, (PelraA?), Pe- 
irasin, Petro. 

pi^tar, ij^tra, m. (u V. G.) gore pod krovom u svake 
zgrade, gilje nema tavana od dasaka, nego je n. p. 
od Ijese (dolje je pod, vi^e poda «rf((r, a pod podom 
konoba, u Br<lima iiba): Oje je baba Kuga? Eto je 
u koA na petar. Kj. — 8a<^nva' ga Bog ka' i jaje 
niz petar. Posl. 275. Kad ae kokosi tle dadu, ona se 
i petra hiti. DPoaI. 42. pHur (u star. »lov. sred- 
njega roda n*Tpo, kor. od koga je pđi \ puto), tsp. 
O&B. 24(). 

pMo, f. pl. (u Spljetu i po drugijem onuda varo- 
vima) od koBe kao mali Muuarid, što žene i djevojke 
nose ostrag i>ovrh vrata . . . Ari Kop/putr^ ornatua 
capiti^. Kj. — p<5ti . . . može biti da ovamo ide i p'^te. 
Korijeni 2Sl. 

uetcil, ti zagoneci, cf. zovnii bati. Rj.^ akc. Rj.^ 

pefftljcv, a^. u zagoneci: Podile se peteljera 
vojBkn, te o(*era po ledu goveda, kad mi bježe u kilu 
v^enic«. Kj. odgonctljoj : Kad ue muhe rukom goue 
Ba skorupa. 

peteljka, f. [pl. gen. pfeteljakS) n. p. od treSnje, 
der Stiel, s(i7i«.« pomi. Rj. od trešnje ono za kto je 
držimo, vidi trepeljka; i suibaljka, i ostala syn, ondje 

— Cehnlja, nelcoliko zrna s peteljkama kad so od 
grozda oćene. Kj. S24a. 

Petorburg, m. glavni grad Huske carevine, liuski: 
Sanktpcterburg, Njem. .St. Petersbnrg, Petersburg, — 
(^stromirovo jevaugelijc, koje je na.«tanipano u Peter* 
hitrgu. Pis. 23. Jedan od prve Ru(*ke gOHpoile zapita 
SrpHke poslanike u Peterburgu. Sovj. 1. Car»ka aka- 
demija u Peterburgu. Rad 15, 182. 

pt^tćrlcH, /*. vidi petorica, govori se sa ljude i ra 
životinju muškoga roda. isp. petina 2. — Od Srbalja 
niko ne pogibe, ne pogibe, samo peterica, od Turaka 
ostaS' »edmerica Npj. 3, 2(U. Kamo moje braće petc- 
ficaf 3, 64 »6. 

p^t^ro, vidi petoro. Rj. pet nečega što je srednjega 
roda, ilt sto je kuje jednoga kf^e drugoga roda. 

petcr6(ruli, adj. vidi petorogub. Rj. vidi i petero- 
«tnik, pciorostnik. 

polcrtkstnik, ftdj. i^idi petorostruk. Rj. vidi i pe- 
icrogub, petorogub. 

1. pt'li, adj. d^r fitnfte, »piintus. Rj. u srednjim 
rodu peto, petog.if petina od dohotka što se daje vla- 
daocu ili vtaKtelina. isp. diiseio. — Evo kupili danas 
vas i njive viiAe Faraonu; evo vam »jemeno, pu za- 
sijte njive. A ito bude roda, datVte peto Faraonu^ a 
četiri dijela neka budu vama. Mojs. i. 47, 24. 

2. B^tt, penjem, vidi penjati. Kj. r. impf.; v. impf. 
slnž. Kod penjati, v. pf. slož. iz-peti, na-, oba-, o<ia-, 
po-, poda-, pre-, pri-, pnV, raz-, raža-, sa-, *-, u- (se), 
ZH'. — /• i) koga, dizati ga u msinu (da se popne, 
vidi penjati II. ~ 2) konja, kao sapinjatij spone 
mu motati, vidi penjati I 2. ^ 5) n. p. ćador. »idi 
penjali 13. — //. sa ne, refleks, vidi penjati se. — 
J) kao tuhuiti: Kud dogje da se penju uz vputUt 
opet najstariji i srednji ne ždednu se peti, nego M 
popne najmlagji. Npr. S. i.^čerao mu maćku na odi.Ak. 
(Dosadio mu, o»iromaAio ga. Ugasio mu vatru u ku<^i 
da .I« mučke mogu po od-aku peti?). Vo»\. UMl. F kuće 
če se peti, ulazit'e kroz prozore kao lupež. Joil. 2, 5*. 

— 2) H. p. penje se kome eir tu vrutom. vidi penjati 
se 11 2. 



:k |M!tii 



- 9fl - 



|ic(orofub 



•). pMi* peut {ili pojem?), r. impf. (u pjesmi) vidi 
pjevali, pojati: PetJi pese, klepala lul'riSe. Kj. — peti 
(u »UM^nom govoni mjesto iitTM). Korijeni 'Mi, vidi 
pjed. 

pi'^lii'U. /". — S) dan od petu. Uj. — 2) Art un- 
ieret Tkuntnijd, curdinis iufcrioriit gemis, cf. ste?.ait'n. 
Rj. tidi i Btopicii 2, žuiica. dvije mjesto gdje stoje 
vruttij koja nt dršc šurKe ni biujUtiite, — 3) die Fiinf 
(itn Karicnfviel), (/«tM*o, pentus. Rj. liurta koja hroji 
pet. — 4) aćT Funfcr (Banknote ron filnf diilđc^i), 
quiHque floreiiorum tessera. Rj. hanka od pet forinti 

— />J u Icoat' i u bradve donji kraj. Hj. — fi) {u 
Brijemu) u Cizmc što je oko pete, datf Fer,'(enl€da: 
Bj. — PrikivaOku, komad kože što se metne na pe- 
ticu, te se utvrdi klinoiiiui. Rj. 5yib. 

Ii^tiri. pelika, m. pl. (u l^a^tr.) nekakva a>tpa po 
tijelu, Afi Au9»chluij^ piijitulurum gctiim, vf. petici. Uj. 

pMiri, «i. pl. (u Boci), Art Ausschluff bci den 
Knulcrn^ pusiularum gcnus. Rj. nekakva uapa u 
djf4:e. vidi petiei. — od Tal. peteehie. 

p^linn, pMinju ipo jngo/jip. krnj.), /'. — S) dan 
FuHf'tel, pui'A ipituta. Rj. peti dijiL — Neka pokupi 
petinu po Kciulji Mitulrnkoj za sedaui rodnijeb godina. 
Moj«. I. 11, 34. isp. peto. — 2) einc Ansahl ton 
funf, quinquc (fr. ane ctHtiuaincj: koliko vas iina? 
petina. Rj. ijtp. petero, peterica. — 1-^piriea lepe<5e 
kroz bijelo plijes^e, petit^ii je ćeraju a pctinja i^ekaju. 
Rj. đ2ob. I divno im konak (ligiiraju, po dvojicu i po 
Četvoricu, po petinju i po de^etinju. Npj. &, 299. — 
ea nant. i»p. babine V bnbinje. 

1. petku. /'. i (]. pi^'tak 1: naudila mu mlada petka 
(der rrcitag mtch dem Naimond). Rj, 

2. Petka. /'. — J) die hcil. Veikn, cf. (petkov dan, 
Rj.*) r.'iraskovijii. Rj, — Da poste ćitavu nedjelju 
daua knkom svecu (kao o. p. sv. Savi, «v. Araupjebi. 
»p. I*etki Paraskeriji , . .). Rj. J«i(ib. Po dnu aofro 
r^ka i Nepjelja. Npj. % ItK). iap. Petknnn. — V> nc- 
kakfl erkvft: U Prizrenu crkvu Hveln Petku. Rj. 

P^tknnil, f. ime Žensktt. Rj. — PHkann (onu. u 
Petka). »>an. 141. imena s tukrim nast. kod Andrijana. 

Pftko, w». ime muSko. Kj. — P^tko (od osuuve 
koja nije u obijaju a pOHlaJa je od Petar). 0»n. '2\)'6, 
takva /<y/'. kod fkt.^ko. 

pi''lki»v duu. petkova dne (ili dnevi), m. vidi Petka J. 

pćlkovai^a. p^tkoTiea, f. die Faste zn Fhren der 
hril. I Vika . jrjunium >% Parascccae (duuert einc 
Woche). Rj. poat svetoj Petki (Paroaketiji). 

P^tkovirA« /'. — 1) namaatir u Srbiji (pod Cerom). 

— 2) mali namaatirić a Frufikoj Gori (kod ŠiSa- 
tOVCA). Kj. 

P6tkovlfiiiiin, f/l. {pl. PćtkovičSni) kalugjer iz 
Petkoviee. Rj. 

Pćtkovi^ki, adj, von Petkovica. Rj. Ho pripada 
Vetkovici. 

petlja, f. der Ifeftelring, fihuiae orhin, in qiiem 
unculus inHeritur: ne drži mu petlja, er vagt e.^ 
michit non audet; ivrde petlje, slabe petlje. Rj. dem. 
petlju^ — Punjka^ ono xa Ato se zapinje puce, die 
Sehlinge, rineulum. cf, petija. Rj. 6'ilb. 

p<^tlJAuac, petljjinca, m. (u Hrv.) kao laia, der 
Liigncr, Uankeinucher, fallaciarum machinator. Rj, 
koji petlju i laže, 6ini pletke. vidi i petljarac, pletka.^. 

prlRJUiiva, f, vidi petljarica. Rj. koja petlja i laie^ 
riHi pletke. 

potlljknija, /*. (u Ridnu) — 1) die Kihtke, falladae. 
Rj. rwn pletke. — 2) unnutzcA O'escfHnitz, nugne: 
Petljanijn kupus ne zarinja (Blebetanje posla ne 
opravlja, l'ofll. 247.). Rj. 

ptftfja^Jr. «. Rj. verb. od petljati. — M) radnja 
k(3!jom tko petlja, zapetljava (daa Mettebi. fibulatio. 
Kj.). — 2J »tanje koje 6ip/i, kad tko petlja (dan 
l'nucken und PfiiHcljea [im Leben|. Kj.). — 3) t^i 
buucar^e. Rj. 



prtlji^rtie, petljurca, m. vidi petljanac. Rj. vidi i 
pletkuš. 

potljArien, /'. die LUitneria, honkcmacUcrin, fal- 
laciarum maefiiHntri,\:. Rj. y*(i/ petJjauica. A*y./rt/;d(/rt 
I hiŽe^ čini pletke. 

pt'tlji^rija. /'. ein PfttttcJterlelten^ vita niiaera, ineptit. 
Rj, život onoga koji petlja (2». vidi petljanje 3. isp, 
kubura 1. 

pMljati, tljiiiu, r. impf. — 1) hcfien^ fibulo. Rj. 
kao sapetljaouti. f. pf. slož. raz-pelljati, «-, »a-, za-, 
r. impf slor. raz-petljavati, 8-, fia-, za-. — 2) pfuschen, 
minere vivo. Rj. zlo živjeti, vidi kuburiti, i iti/n. ondje. 
— 3) (U Hrv.l faseln, alucinor, cf buncati. Rj. tile- 
heiaii koješta i lagati. 

p&tljiea. /'. dem. od petlja. Rj. 

»i^tiiai*!)t. (uiifzeUn, quindecim. Rj. petna(d)eB(eit. 
virli petoronaeHl. — Petnaest lakata dojge voda iznnd 
brda, poMo ih pokri. Moja. I, 7, "20. 

pdtnaesloro, vidi petunestoro. Rj. 

p^tnA4'stT, (idj. der filnfzeJtnte^ qHifulecimuJij de- 
cimuf* tpitntus. Rj. 



nMDa«'storo, einc Amahl fy>N 15, quiHdecim. Rj. 
riđi petnae8tero. petnaest neeega Uo je ftrednjeaa 
Toda^ ili sto je koje jednotfa koje drugoga roda. 



Petnaesloro čeljadi. Rj.> 'XLV1I. 

p^tuT, adj. n. p. žile, Fersen-t calcaneus. Rj. što 
pripada peti, jtetama. — Iz petnih Hla (n. p. truditi 
ae oko Ata, t, j. iz «ve stia^e, Sto fle pogj viSe može). 
Po»l. \\)0. Mnkli paa petne Hic kolje. 184. 

p&fnjiikt HI. (u Hrv.) vidi pe(*njak. Rj. penni kalj. 

jićlu* peu't^a. 71. petina oa dohotka što se daje 
vladiioett ili vlafdelinH. ittp, petT. i>idi petina, petinju 1. 

iM'tobrfttiit'«*d. m, pi'to-brutućed, bratučtd u petom 
koljenu. — Brotuced . . . s brojevima prvi, dragi itd. 
može se i saataviti sprijeda u jednu riječ: prvobra- 
tUL^ed . , . petobrntučid. Dani^i^, ARj. 60Jtb. 

B«!tobriVtiii*r>da, f braiuiedn a petom koljenu. — 
Bratiii'eda . . . h brojevima prvi, drugi itd. može ae 
i aafltiiviti sprijeda u jednu rije«'': prvobratu(5eda, dm- 
gubrntučeda ild. Uanii^ie, ARi. (UOa. 

PCtuje, m. ime musko. lij. ngp. od Petar. — tnk^va 
hiip. kod Blagoje. 

p^^toin, peti put. %i,pTavo od p8tT, insir. Hng. žen- 
skoga rodu. — Kao Što se mjesto jedan put govori 
jednom; tako ne i mjeato prvi »u£, drugi put... go- 
vori prcom . . . petom. Rj.* XIiiX. 

potAprfjiiilcd, f. — J) vidi pcLoprntac. Rj. biljka, 
isp. petoiH-Hia. — 2) (n Urbljn) ime kokoSi koja ima 
pet pri<tu. Kj. peto-pr8(i)nica. 

pc(6pr!>i(n (velika). /. (u Dubr,) Art Pflame, herbac 
genus (potentilla L.? Rj.-'). Rj. nekaka biljka, isp. 
petoprsniea 1, petopratai:. 

pef6prstiie, peidorsca, w. (u Dubr.) dag Fiinffjn- 
gerkraut, <fuinquefolium (potentilla L. Rj.'). Rj. biljka, 
vidi peioprsnica 1. utp. jietoprata. 

pfitori. p^tore, pl^tora, adj. pl. u singul. samo pe- 
toro, petero, «. koje vidi. — p^tori govori xfl w reče- 
nici kao ćetvori II. — Naštampao je V. I.azit': jedan 
člauak u petorim novinama. Vl^iziOu 1, 1. 

p4^t6ricn, /'. Amafd con fiinf quiuque (fr. la cin- 
quaine; ital. la cinquino). Rj. vidi peterica. govori 
He za ljude i za životinju muHkoga roda. isp. petina 
2. kako se govori u rečenici mdi kod četvorica. 

petorka, f. bure od pet akova, funfeimrriges Fass^ 
dolinm contine^\s guingue amphora^, cf. petakinja 1. 
Ej. sa na.st. vidi četvorka. 

pftloru* Anzahl ron filnf, quinqHe. cf, dvoje. Rj. 
ritti petero, govori 5C u rečenici kao četvoro, koje 
vidi kod ćelvori I. — Posle toga domaćin mu pokloni 
petoro goveda, a on mu zahvali i poj^je dalje. Npr. 
7tt. Petero pruitađi (praaacaj... dvetdettt i petoro 
gjecc. Rj.» XLVH. 

peton'kj^ub, at^j. fii»ffa<Jif quiHtuplex. Rj. petoro- 



pot aromi 



30 — 



pijnti 



^nh. vidi peterogub, petoroslruk, peterofllruk. «n pi- 
taitjc kolikogub? i.«//. g-iib i Ktnik. 

poli^roiiii, f. u /a>ri>nt'oi: Olud ide peioronn vojska, 
uhvatile oberjaun buna, njim iidriSe o smrdljiva vrata. 
Rj. f)d{}ojtdljoj: Kad »e ko iiHekne. 

poturAiiiii^st. (n C O.) riđi petnaest. Rj. 

pi*(orAslflž]in. petonY«*toŽnn, adj. petoro-^ložan, Sto 
je ml pet slogova; fun/Huihifj : Sva ova pomeniita i 
mno«rn druga (i^etvorosUtžim i petornsloinu) prezimenu 
i/.jrnvarHJu k« h glanom drugim. Poal. XLin. takvu 
atlj. kotf (^eivoroHU>>.an. 

polori^stnik, nrfj. funffoltig, nttintHplex, Rj. pe- 
toro-struk. na pitanje: kolikostnik? vidi peterostruk; 
petovoj^ub, peierognb. isp. struk i gub. 

pctorAsf!/-!, m.73/. (Bt.) fiinfh^rnig, quinqu€corms. 
rf. l>abini ukovi. Rj. peto-roS)'i(*i. sa pet roseića. — 
lilnguvijeat pripovijent (žto hc tiOe zime). (. . . »Prc, 
Marcul ue bojim te ae, moji jnrćići pclorosčići* , , .), 
Posl. 15. 

peldstopan, pclftt»topna, a*?j. peto-stopau, što je od 
pci Kiopa. — Poslije petustopnih — trohejskib pje- 
sama najviše ima ženskih pjeiuima od osam nlogova. 
Npi.» 1, LIV. 

rJ^tON, m, ime moi^ko. Rj. hyp, od PctAT. — takpa 
hyji, kod Bjeloft. 

rćtra. f. ime žensko. Rj. roc. Petro. vidi Petrana, 
Petrija. hyp. Pera, P^re. nugm. Pelružji. 

p««tri\ilj. VI. {ru'A-'^ti-i^£',>t) die Stolt, stola. Rj. — 
Tadiir kalugjer iKvaai \z torbice petrailj i trebnik pa 
jiotkupi svu <5etvoricu pod petrailj i oćita im opro- 
fttpnu molitvu. Npr. 1)8. 

P^lninn, /*. ime Žensko. Rj. vidi Petra, Pelrija. — 
imena s takvim nant. kod Andrijana. 

P^trtiš, PetrAAa, 7/1. ima u Zvorniku jedan top 
koji ae zove Petraš. Onuda Srbiji pripovijedaju da 
je prije »to i nekoliko godiua (Vetrakkijm tfodina) 
nekakav I'etroA kapetan (Njemački) bio uzeo dvornik 
od Turaka... Rj. može hiti ime kriteno: Petraš (Of^n, 
u Petar). Osn. 359. imena s totrDim noM. kod An- 
drija^, Draj^aJ. 

rctriisin, m. ime muSko. Rj. — Dva 8efltri(*A, dva 
Voinovi(?a, VukaSina i 8 njim Petražina. Npj. 2, 133. 
takva hgp. kod (rjuraiiin. 

Petraske gOdini*. cf. PetraS. Rj. 

PMri*', Petri(!a, m. dem. od Petar. Rj. — imena 
dcm. takva kod Jankić. 

P6trija, f. ime ženjiko. Kj. vidi Petra, prema fto- 
jima isp. Gjurgjija i Gjurgja. — Da je i Petrija 
(tako je bilo ime PIjaki<5evoj sinovici) s njima tjhva- 
ćeua. Miloš 61. 

Petrinju, /*. varofi u Hrvatakoj. Rj. 

PotHi^ttc, Petrinjca, m. £in«r von Petrinja. Rj. 
ćonjek iz Ptirinje. 

P^tro, OJ. hyp. od Petar: Petro prosi, Ana se po- 
nosi, e je Petra vlahinja rodila. Rj. 152a. isp. Pavlo. 

P^tronijn, PMroniJ*?. »1. ime mu$;ko. Rj. Petroy\ius. 
ea tuist. isp. Antonijn * Antouije. 

P»>fror, adj. sto pripada Petra: Petrov dan, m. 
St. Potorsta^ (den 21). Juni), fe^itum Si. Petri. Rj. 
4f»7a. Pđrova Gora, f. kod IJline. Rj. 4fl7a. Petroro 
Polje, n, u Dalmaciji jedna povelika mvnieu, u kojoj 
ima Iti sela i varošiea Drnip, cf. Petrovac. Rj. 4ii7a. 
Petrovo sunce, n. t. j. Petrovsko. ljetno; Bacili ih 
■na Petrovo sunce. Rj. 497b. 

Petrovu, /*.: I Petrovu, crkvu pod Pazarom. Rj. 
isj>, Petrovica. 

1. Petrovac, P&trovca, m. u Dalmaciji blizu Dr- 
niša . . . ndine od nekakvoga gradića, za koji se 

$rijK)vijcda da su bili dvori nekakvoga kneza ili bana 
Vfrn, od koga se i velika ondje dolina zove Petrovo 
polje. Rj. 

2. Pt'^froviic, P&trOv<*n, m. čovjek Petrore rtirane: 
Miloje silan i bijesan... Petar pak uzdaju<''i He u svoje 
prijate^e... Tako se podgele na dvoje: jedui paitauu 



adj. Caki\ Rj.^ XXX.) sto pripatia 
Petrovo sunt*e, t j. Petrorsko, ljetno. 



{ Milojevei n drugi Peirovci, Bovj. 29. lake riječi kod 
Curtujovae. 

p^tru\'n<''ii, f. smokva petrovai^a. Stulli. koja do- 
spijeva Petrom dne. 

PAtP0vU'rt. f. u pjesmama neka rrfcva. Rj. isp. 
Petrova. 

p^trovskT, 
Peirmu dne 
Uj. 4U7b. 

pelrdhin, petrusina, m. (u Dubr.) Peiersilie, apimn 
petroselinum lAnn., cf. per^un: Ne zna tovar Ho je 
petrusin (Posl. PJ^O- Hj. hiljka. 

P^trnsn, /*. vidi Petra. Rj. upravo angtn, od Petra. 

— takva 'intjM. kod AngjnSa. 

pl! pfui! phui (franc. fi!): plkaka! sagt man tu 
den Kinder n. Rj. (asvikuje se djeci), uzvikom fte 
ovijem kazuje^ da sto smrdi ili da je gadno, ružno. 
vidi pul — Ako bi je (baburama) ko nehotice ubio, 
on valja da pljune na uju rekavfii: *pi! tvoja mati 
priJL* umrla nego moja!« Rj. 10b. Tek devojka zaviri 
u glavu, slane pljuvati: 'PH Ćudna ^tmradal ja te 
bogme ne mogu poiskati.« Npr. 143. JV, majku li 
Ciirausku! odlazi! viknu knez. Mil. 82. Pi, sram vna 
bilo I 214. 

picn« /. (u Dubr.) vidi koSćica (a. p. od trešnje, 
Mjive itd.). Rj. 

plen, /. brana, osobito za stoku (n. p. sijeno, slama 
itđ.l, das Futter, die Nahrnng, palnUiim: Ura pi6it- 
cijeni (Posl. 335). cf. krma. Rj. — Nema nikoga da 
me primi u kuću, A imamo 1 slame i piće za ma- 
gare* svoje, i hljeba i vina za se. Sud. 19, 19. pića 
(kor. od koga je pitati\. Oan. I>3. 

pićan. adj. akc. Rj." XXX. od pi6i (hrana), /VHpr-. 

— Pripovijeda »e kako je uekakav TurĆin kod Srbina 
na konaku ka/.ao dn ga pićanijem guujem pokriju 
da ne bi /aiegjao. pa bi ga poslije morali petnaest 
dana ondje nugjati. Rj. l(M>a. 

piće. n. Rj. vidi pilo. — J) das Oetrdnk, potio. 
Rj. vidi pivo I, piSa. — Harito, nekaka mjera za piSe. 
Rj. 16a. VAt'i piće na golil'e! Po«l. 328. Ko mnogo 
jakijeh pića pije, taj postaje najposlije glup. Priprava 
41. Vina i silovUa pića nemoj piti. Mojs, III. 10, 9, 

— 2) das Trinkgelage, compotatio: hajdemo na piće, 
c{\ pijanka. Rj. isp. pijenje. — Nenaćetu voda upo- 
trebljavaju i ga piče i za umivanje. Rj. 417b. Bio 
sam u Jovana nn piću. Rj. 763a. U pić^i su teške 
pijanice, a u kavgi ljute kavgadžije. Npj. 2, 133. A 
kad biše 1* uajvcie piće. 4, 61. Tavnićar je u pieu 
prepio. HNpj. 4, 288. Voda bijaSe gorka da je ne 
mogahu piti ... i vodu postane sa piće. Prip. bibl. 44. 

ftKeula.* f. {u Baćk.) kapa osim AeSira, eine Kappe, 
lerus. Rj. 

pifOVDA, f. ein erdicfUctes \Vorl fiir einen Vogel, 
vocahulum fictum avts, q. d. bibe stitcora. Rj. «- 
tniiljcna prostačka $-iječ sa pticu: pij-govna. 

pijaca, f. (u vojv.) der (Markt-) Plate, forum (ital. 
piaiea), cf. iVirftija, pazar. Rj. vidi i pjaca, placa, po- 
ljana, tr*i5te. 

pijHear. m. (u BaĆk.) koji Živi na pijaci. Rj. 

piJiirnrskT, adj. von pijaca: A Mo su mi pija- 
carske Irajle. Rj. sto pripada pijačarima, sto je na 
pijace. 

pijnn, adj. ftcirtinken, ebrius: Pijanoj, snaiii mili 
gjeveri (Posl. 247). Rj. vidi pian. i^p. opiti se. — U 
šali sa pijana ćotjcka reku: biće pio iz lijeve ruke. 
Rj. .*J27b. Sutrusan. kao pijan, beuebelt, temulentus. 
Rj. 727b. J'ijan tresten, tiichtig benebelt, vino obra- 
tus. Rj. 748fl. Ubragjena bez igala (t. j. pijana). Rj. 
7)>4b. Drži se (koga ili ćega) kao pijan plota. Poal. 
70. /akrljeAtio oćima. (Pijan). 83. I>eži pijan kao 
sjekira. 1*18. Pijan bez vina. (Lud). 247. Pijan kao 
zemlja. 247, ITbila ga vedriea u glavu. (Kad je ko 
pijan). 325. Vidjeh icnu p^anu od krvi »vetijeb i 



I^Umiai* 



— 31 — 



pika« 



• 



o'l krvi evjedokft Isu«ovijoh. Olkriv. 17, 6. Koji su 
uvrh roiinopi dola, pijani od rhui! I«. 28. 1. 

pijdaite. pijjiuca, m. vidi pijanicu. Rj. koji tic nulo 
opija, vidi i pjauac, pijavicu 2, pjanadžija; pilac, po- 
pilića; lokalo; IiUuita. uugtn. pijain^-irm, pjau^Mna, 
pijjuidiim. 

pljineonj^. «. daji Zechcn, pcrpotritio. Rj. prrh. 
od pi^an^ili. radnja hojom tko pijanci. 

ptjnnćinil. /'. vidi pjancina. Rj. augm. od pijanac. 

pijiin^iti. ^m, r. impf. urnkereevkeii^ perpoio. Rj. 
riđi p)j:wll^ovftli, banćiti. 

pijanrovai^o, n. vidi pijanilfeDJe. Bj. 

pOuMČovali. pljitićujem, v. impf. pili kao pjanac 
ili pijanica, vidi pijani^iti. Rj. vidi i biinćiti. 

pijAndura, /'. (u 81av.) vidi pijanac Rj. pijan- 
il-ura. d je domotnuto glasu n, kao t u imcniovati. 
C)t*u. 11:?. nastavkom je augm. riđi takva augm. kod 
Jjevoj^ura. mole se redi i za šensko. vidi pjandum. 

pijiinlo«, f, dtr Saufer, potator, eftriosus. Rj. vidi 
pijuDnc. i Si/n. ondje, i mučkoga je roda, vidi odmuh 
prrt primjer, a može se reći i za žensko, vidi pjanicu. 

— Vise bi popio nego bi biskup bUgoalovio. (Kaže 
»e ea velikog pijanicu). Posl. 3ix U piću su teške 
pijanice, a u kav«i ljute kavgadžije. Npj. % 133. 

pijunka« /'. das Tnukgehigc, rompotatio: hajdemo 
na pijanku ,• oli^o Janku na pijanku, cf. \Mv 2. Rj. 
*"V- l'ijt^njti- — c** miftt. isp. čitanka, igranlca, pje- 
vao ka. 

p^aadst, pijanostit f. vidi pjanost. stanje onoga 
^oji je pijan. 

pijlln.stvo, n. die Trunkoiheitj d)no.nta3, Rj. oso- 
birut onoga koji je pijanica, vidi pianstvo. — Da 
hodimo po5leno kao podanu: ne u ždeninju i pijan' 
stru. Kim. 13, 13 (in ehrictalihus, in Trinkgelagen). 

pijavica, /'. — J) der Blutegcl, sangui.tuga. Rj. — 
PijaviOar. koji tTf^nie pijavicama. Rj. i99a. Napio s*} 
kno pijavica krvi. i'ot^l. 190. IVue oČi dva draga ka- 
oieua, obrvice morske pijavice. Npj. 1, yi9. — Žj vidi 
pijanica: I ica^uo pijavica Gjuro. I dovodi pijavicu 
Giura. Rj. — 3) (Alo (cdjekoji zovu i mačka) die 
Kiammer, fibula, cf. skoba. Rj. vidi i akobla. 

pUavitfir. m. koji trguje pijavicama, der Blutegel- 
hdniller, qHi hirundines r^nditat. Rj. 

piJ6h:inJ(S n. vidi izdisanje. Rj. 

pij^hati, pijeham, r. impf. [u C. G.) vidi izdisati. 
Rj. r. pf, pijelinuti. 

pijimauti, pTjehoeDi, r, pf. (u C. G.) vidi izdahniiti. 
Rj. vidi pijevnud. isp. pmuuti ;i. v. impf, piji-huti, 

— Imao rtam ovu nod pijcftnuli. Rj. 231a. 
pn^hnja, f. (u Dubr.) schicerer Athem, anhelatis 

spirtiuSt ef. hropnja, Hipnja. Rj. kad tktt teško pijefin, 
kito telak duJi, tcHko disanje. — riječi s ttikvim tiast. 
kod ^eŽDJa. 

pljrna. /'. m C <J.) die St rafcj poena: pod piienom. 
Rj. ridi kazan, kasiti^i, pcdepsa. — Popini, zlicam i 
Zudjeloai ui noći ui pijene. DPobI. 9H. rijeć iugja. 

ptjenjo, n. das 'J'nnken, bibiiio^ potaiio. Rj. verb. 
oa piti. tftdt^a kojom tko pije sto, n. p. vodu ili duhan, 
iftp. p»<'e '2. 

p1Ji*rka, /'. fu Dubr.) oekaka mon*ka riba (Schrifi- 
harxrhy srvranus scriba C. V; cf. kanjac. I^-'». Hj- 

pljesak, pijNflka, v\. def Sanđ, arena. Rj. vidi 
kunt'fal. pržina 'J. augm, pjc^ćiua. — Posipati pijesak 
Mo se njim piHuio poniplje. Rj. r>47h. l^ijesak u more 
ftipati. Posl. 248. Cn>«po draga od Krdelju i;rada! ne 
mogli ti i«ni>«iti platno, jer je vara zemlja [K-^kovita, 
retar duva, posipa pijeskom^ te uii belo posipljuje 
platno. Npj. 2, «i40. u jednini govori se t ta nino- 
iinu^ a kad se hoće hroje*n da ka:e koliho ga j>, 
onjln se kaie: zrno pijeska, pa se zrno broji: bjemena 
bi Ivojej^ bilo kao pijeska^ i poroda utrobe tvoje kao 
srna njeoorijeh. If*. -18, U'. 

pijetao, pijt'tla, m. — 1) der Huhn, gallus: Bolje 
je I ili Totimj bili pijetao jedan dau, nego kukoS u^e^ec. 



Prvi, drujri pijetli. ndchtiiche Zeithcstimmung, Rj. vidi 
pi^. jrigov (veliki pijetao), kokoL, orOK. pijevac, pjo- 
tlovau, poku(?ar, Mlamboiiic (pijetao velikijeh nogti)* 

— Kad bi konji zob ijozobali i pijetli zapjevali, <»n 
bi poSao natrag i do snnca bi došao n svoj ^rad. 
Rj. 7r»0n. Zakrvavio oĆiuia kao divlji pijetao. PohI. 
8JJ. OtiSao zjv pijetli ne pjevaju (bez trnj?n, ^je nema 
ljudi). 243. Sla a* ono ^njo na onoj strani? il* zvona 
zvoue, i!' ptili poju'^ Npj. 1, 214. *_>tiSte kc niz vodu 
Moravu, prri su ga peili zapcvali kod ubava jiji_'Bt4i 
Požarevca. 2, 491. Piše viuo do jtrcUi jietala. 3, fiOS. 
Od petala oni podraniSe, plei'i diže, bije^rati staiSe. 4, 
225. Ne znate kad će do^i gospodar od ku<r:e, ili u 
pijctle ili u jutru. Mark. 13, 35 (galli cantu, Učim 
Hahnengcschrei). — 2) da pustim pijetlu krv, harn^n, 
mejo. \l]. mokriti S. 

^*iji>t]vv, adj. des liahns, galU (gallinacei). Rj. sto 
pripada pijetlu. — I'etlora kresta, f. (u Srijemu) der 
Ilahnenkamm^ rhinanthus crista galli Linn. Rj. 4l)Gb. 
biljka. 

pIlAvat^, pij^vca, m. vidi pijetao. Rj. t ont^e M/n. 

— U tora pijevac sko^i na korito pak zapjeva: »ku- 
kurijeku, evo ie pod koritom.« Ma<^eha povije: »15, 
orao te odnio!« Npr. 129. Pijevac pjeva da svane, 
dalak tarem da spane. (Babe kai.u da tako valin go- 
voriti tarući u jntni kad pijecci učestaju). Posl. 247. 
Kada prvi zapjevaju p^jevci, li otiđi u nove ahare. 
Npj. 2, KJS. Tad* ndrise u krila pijcvci. 4, 425. \We 
prasnu zora od istoka, h pijevci ticć zapjevaju. 4, 481. 

piJtSvniea, f. u crkvi sa strane ono gdje stoje oui 
koji iMlaju i poju. Uj. 

piji^vnuti, pljevnem, vidi pijebnuti. Rj. « krajevima 
gdjt se qlas h u govoru pretvara u glas v. 

pijrtcanje, n. dem. od pijenje. Rj. isp. pijuckanje. 

piJTientl, pljCieam. ^^rfi. od piti. Rj. isp. pijuckati. 

— H'ad pijucam s Kopitarem ... i u Vaše zdravlje 
napijamo. rStraJi. 188«, 770. 

pljrtckiinjfs n. dem. od pijucanje. Rj. 

pijTickad, pijfickam. dcm. od pijucjiti. Rj. 

pijCicinu, f. ungtn. od pijuk. Rj. 

pljflk, m. Rj, aiigjH. pijut^ina. — 1) das Vipcn dsr 
Hhhner, pipitus, pipatus. Rj. gloA pilila kad pijuću. 
isp. pijukanje. — 2) (u Boci) u kokoM bolest na 
jeziku u ljeto, kad ne jedu zeleni, cf. popita. Rj. — 
3) vidi kljuna. Rj. vidi i ifaklja, kljuka, kuka, obje- 
telieu. s jedne strane kao pouzak irnokop, a s druge 
kao vdiki kljun. 

pijikkanje, n. das Pipen, pipaiio. Rj. verh, od piju- 
kali. radnja kojom pijuču «. p. pilići. 

pljfIkaU, pljućeui, V. impf. pipen, pipio^ pipilo, 
Rj. rikati p i pi. v. pf. pijuknuti; propijukali. — U 
oći Božića uzme doma(Hca slame i kvoOudi (a za njom 
djeca pijučući) prostre po sobi. Rj. 34b, sa se, pass.: 
Od fllame, s kojom se na bacinji dan kvO)5e i pijučc, 
ostavi domat^ica po neSto. Rj. 35a. 

pijdknuti, ptjukocm, v.pf. pipcu, pipio. Mj.pijukne 
n. p. pile davši iz sebe gtas ^pi". v. impf. pijiikati. 

pik, interj. Rj. isp, piUnuti. — 1) kad djeca idu 
na kf^HV izvor da piju vode, ouda jeduo rei^e: ^pik 
moja Žegja!« pa ve^ drugo ne smije ni jedno pili 
priie njega. — 2) kad se igraju klisa, pa kad onaj 
koji baci klia, udara ga rpjavo palicom te padne blizu, 
onda brže bolje reće: ^.piJt.'" pa već to znaci da opet 
može uzvti klis i na uovo bacati ; ako li onaj koji 
trli prije rct'e; „nepik!* onda ve<! ne može ni^tn. Rj. 

— Ne pik ne! (Ne ćei prevariti). Posl. 2()8. Ne pik 
pobrc! (Kad se djecu igraju bacajuifi sto. i zua^i da 
po drugi put nije slobodno). 208. isp. ruspik. 

pTkalJ, p]klja, m, vidi čukalj: 8vaka koza sa moj 
pilcalj visi (Posl. 276). Rj. uvrn fmia krt^j za koji se 
drii striiinji cerek kad se nosi. — Tugje ^e biti: 
pikalj. l^aga]j. štagalj. Dsn. 129. 

pbkat, m. (u Dubr.) obje džigerice. RJ. — Ni je 



pik mit I 



- 32 - 



1. pipAti 



pikat meso, ni Oiironja vlastelin. DPosl. 7y. riječ 
tugja. Osn. 212. 

niknuli, plknein, r. pf. pik eagen, dko pik. Hj. 
rtH pik. 

pllOf /*. — 7) htfp. od pilo. Kj. — Ja bili koku 

Sodraniln: n ti, koko, jnjii uo»i, a li, jaju, pilu lezi. 
lerr, 2H(i (itiju? valja da jnjc?). — V^ rftc /•ei7c, 
/im«. Itj. ridjjejre. — »"/^ (u O. G.) te«tere b konopcem, 
cf. ie^n, Rj. — Narod koji bijaie u njemu (u gradu) 
izvede« i meitm ih pod pile i pod brane )?vozdene i 
pod sjekire p^vozdene. Haui. II. 12,31. Sve ovo bješe 
od ftknpoi'jenoga kamena^ te.Hanojra na mjeru i pilom 
i^ečetioga. tJar. I. 7, 9. 

pllnc, pllea, ni. (u Ogul.) vidi pjanac. Rj. riđi i 
j)ijanae, t st/n. ondje, 

filliid, /'. (roU.) das (reffUgelt puUi. Rj. vidi pilili. 
^. no: pile. vidi i piplad. 

pllfiv,* piliva, m. — 1) vidi svadba. Uj. vidi i pir 
2. — 2) gekocktcr, dichter Reis, oryza coda spissa: 
U varan pilav ne Ireba vode aipati (Poal. 32*i). Rj. 
gusto kuhan oriz (pirinać). 

pllc, pileta, «. — 1) das junge Huhn^ pullus gal- 
linar-, cf. piple. Rj. od kokoHi. detn. pilence. hyp. pila 
1. pl. pilići, coll^ pilad. — Pile pisti u IjuBci: Ja ne 
Rmijem ižljeBti, Sale ^e me iKJeHli. Kj. 2l7b. Propi- 
stalo pile. Kj. Bila. — 2) das Ergdnsungsstuck des 
Jiabisch, conipUmenium ligni cojnputuiorii, kvoćka i 
pile. Rj. od. raboka. vidi parija 1. — 3) das Juiige, 
pulUts: O ftferim pile od sokola^ u te »am ne bogme 
i n/dao. Kj. — Buc^e, pile od hudije. Kj. 50b. Slavi^j 
pile, mori, ne poj rano, ne budi mi poapodariL Npj. 
1, 4()0. Brc nferira, pile sokolovo! 5, H*,f. isp. pile 1. 

plU'ćT (pilt'<n}, ridj- iluUiier-, pulhrunt. Hj. što pri- 
pada pileta, ptlićinia. — takvu adj. kod JHgnje<?i. 

uiloneo, pil^noeta, n. dem, od pile. Hj. — dcrti. 
takva kod par^enre. 

pileŽ* »«. Me»ge kleiner Kindei', soboles frequen.'i. 
Rj. mnogo male djece, kao pilad. — pilež {6d o«nove 
oo koje je pile). Onn. 3B9. r^eči 8 iakcitn nast. kod 
derež. 

plltcil« f. ein Hiihnrhen, rfuUinulit, cf. koko^ieo, 
pipliea. Rj. devi. piliL'ieju — Pronos, prouosjik, prvo 
jaje koje pilića proiiese. Uj. tilOb. 

pllivien, /'. detn. od piJica. Kj. 

pilieji, adj. Q. p. jaje, von pilića, gallimUuc. Rj. 
što pripada pHici. 

ptlieni, adj, n. p. ncnm ni pilicnoga, i. j. nijednoga, 
kctncr, nulluH. cf. pilit^nik. Kj. 

pllienik, tu. svi i/^inuli, ni pilićnik nije utekao, 
t, j. nijedan, keiu Einzigtr^ ne nnmt quiden\, cf. pi- 
liCni: K pilićnik od vas ne uteee. Ki. SttiUi iwa iz 
liosc: pilii-iiik, parralux (tnali, malis). — Od Turaka 
dvauaei* hiljada, ne uteče rim piličnika. Npj. b, 372. 

JrlH^i, m. pl. (coll.) vidi pilad. Rj. vidi i pipli(5i. 
no: pile. — Propjevali pilivi (Srbi ne jedu pilića 
dok ne j>ropjevaju). Rj. fUla. Pokloni joj mešeĆeva 
majkii zlatnu kvofku n pilirima. Npr. f>7. 

PIMp, VI. (u Lici) vidi Filip. Rj. vidi i Vilip. itp. f. 

pilipilji m. samo u ovoj zagoneci: IHlipUj cara 
kopu [K>u lipov panj oa Ujurgjev dan. Rj. odgoncUjaj: 
p^ele. 

piliti, plfim, r. impf. feiJefiy limu, cf. Segati. Rj. 
t), pf, slož. iz-pili(i, pre-. isp, pila 2. 3. opiljci. 

pilo, n. — IJ [u Ke-savi) tridi piće. Uj. — 2) {v. 
Boci) za ulje sud od kamena, od prilike kao kovt^eg, 
eine Ari Oelgcfai<s, viiais olearii gctiUA: Ako ćoviek 
ne Aiedi svrli vrede i sarrh piUtt zaludu Medi kao je 
u dno (Posl. 9), Ri. — pilo, u Mikalje aud u kom 
ne drti vodn u kuhinji, te ne drugi »udi peru ; ima i 
Štuli*;. XV. 

pil6tlnUt f. scohs. Stulli. one trinicc ito olpiHlajn 
« piljctiju. vidi opiljci. Feiiichit Feilseh FetUpant^ 
I''dlninuft, J{ayj€lnpdne, Sdgentn4hl, Sagesptine. — ea 
Hast. ixp. bljuvotina. 



piljuk, piljka, m. {pl. gen. ptljiika) cin StUck 
grobern Sandet, ein Stciuchenj lapUltis: Dn rc igramo 
na piljke, cf. Skulj {cf. titra 1, titraliea 2. Rj.*). Rj. 
kamenčiK — Ako ae razbi Iopi*a, piljci kamo su? 
DPosl. 3. 

pUjtir, pilj'^^ra, m. dcr Hoker^ institor. Rj. copjek 
koji ito kupfije, n, p, voće, pa on opet prodaje, isp. 
]>iljarii.*a. 

pilJAreitJo, n. das Hokett, vcnditio minuta. Rj. vcrb. 
od piljariti. radnja kojom tko piljari. 

piljjkrien, /' die Hokerin, institri.r. Rj. — Prepro- 
davalicii, žena koja Atn kupuje, pa ona opel prodaje. 
n. p. voc'e, die Hiikerin, copa. cf. piljarica. Rj. 57ya. 

piljiirlBii, f. die Hokerei, ar.-i institoria. Rj. pi- 
Ijarski posao. 

pilJAriH, piljnrlui, v. impf. hoken, vcndo minu- 
taiim. Rj. prodavati kao piljor ili piljarica. 

nklji'ika, f. — 1) ein Stuck JJolz zu einem Kinder- 
spiel, lignum lusus pastoralis. Uj. komad drveta za 
pastirsku igru piljciku. isp. kat^ka 2. — 2) đasselbe 
Spiel, lužtux ipse. Rj. sama ona igra. 

pllj^nie^i, f. Sdgebret. J. Bogdanoni^. piljenu daska. 

piljenje, n. Uj. verbal. od 1) piliti, 2) piljiti. — 
1) fadnja kojom tko pili ito (das Keileu, limilalio. 
Kj.). vidi Seganje. — 2) radnja kojom tko pilji u 
što (das Aut»t!irreu, iutuitus hxu9. Rj.). 

piljifi, Ijlm, V. impf. unvertrandt ^^nhlif•ket^y oculis 
aticntis iniueor: Pilji kao fttrk u jaje (Posl. 248). Rj. 
glednti što ne mičući ovi s nje^a. riđi pizdrili, piž- 
driti. 

pkljo^i« f. (u Hrv.) vidi kobae, cf. jikanjac. Rj. 
ptica, vidi i l^kanj. 

plne^i, /'. 1^/. lu Katu niže Dubr.) das Geld, pe- 
CTfniu, cf. penezi, dinari, uovci. Kj. pirf* iiapre, jaspre, 
pjeuezj, ^penza, Apale. — Najtvr^ja je jiovelja do8ti 
imit' pineza. LU*ot<t. 08 (imiti dijalekt, mj. imati). 

pluokot.* m. das Protbrett (der TOrkenJ^ cf. nskć.- 
vico 2. Rj. n Tuntka. 

pinutf, pinem, v. pf. einen Trunk thun, scmcl bibo. 
Rj. r. impf. piti. — sa se, pass.: Kadgodi fte i pine. 
Stulli. 

plojiil, piujlila, »I. (v. ital. pugnale) Still^. Npj.* 
2, 305. vidi bodež 2. — Oštar pinjal vadi od poja^ii, 
te joj de.^uu osije^e ruku ... a pinjolom ot\ izvadio. 
Npj. 2, 241. 

pliijnt4i, /'. (po jugozap. kr.) vidi kotluša. Rj.' — 
lA>piža. ccmljan sna koji ae vjc^a iznad vatre kao 
kotao, te rc u njemu jelo gotovi, cf. pinjuta. Rj. — 
Ona dohvati pinjaiu i nastavi nu vatru punu vode 
i boba, pa kad svari bob, zovnc . . . Npr. 105. Žena 
muža kurotuje toliko koliko vri zemljana pinjola kad 
»e s ognja digne. Posl. 80. Pinjala se povrazu ruga. 
((Tledaj : Rugao se lonac teud^.eri). 248. 

plljav* adj, vidi canjav. Kj. vidi i dosadan. 

pipa, /. — 1) vidi slavina, Rj. dcr Zapfen, cpi- 
stomtum, eitdjolus. — 2) (u Srijemu) nekakva koVo- 
Sinja bolest. Rj.* 

pipae, pipca. m. u pjesmi ein Eapheitiismus fCir 
den Sperling: Navadi se vrahiic pipac. Rj. i* pjesmi 
se x:rapcu pridijeva ime pipac. 

pijiak. pipka, m. (može biti da se govori samop/. 
pipci, pipaka) vcrdclitlich fiir die Htiarlocke^ cirrus 
(j/er contemtHvi): izvući ću ti pipke. Uj. ova se rijei 
govori s pogrdom za kovreicu. 

pipalae, pipaoca, »I. qui tangit, contrectat. Stulli. 
koji ptpa. 

1. pfpnnjp, M. rfas Jittasten, contrectatio. ttj. verh. 
od pipali, radnja kojom tko pipa Mo. 

2. pipanje, n. daa Abklauhcn, dcgluptio, Rj. fferb. 
od pipati, radnja kojom tko ptpa sto. 

1. pipati, pipam, v. impf. betastcn, conirecto, Rj. 
V. pf. pij^niili; V. pf. slo^. iz-piiutti, t»a-, (»-. po-, r. 
impf. sloi. iz-pipavati, o-. — I o^ne ih dirljan pi- 



-piiM 
I, da 



j^Ui ita vraUtf da vidi koji je prellji da ga znkolje 



ftpnU 



38 — 



ptnilea 



i lApe^, napiplje popn pretljepL Npr. 148. Udarit*« 
le (TOnnod šljepotorn. I pijmrcs u po dne, kfio ^to 
pipfi filijeptic po mraku. Moj«. V. 2?^, 29. Ondje im 
' ipaie grutli^ i ondjo im zgnjef^iše dojke djevojačke. 

Mme. AOf 3. 

% ^fpiltK pipiiui, V. impf, ahkhitlien, degluho, de- 
Crrpo. Kj. (Unt. pipkoliti. v. pf. shi. opipali, tičući 
uzimftttr pfpnti. Korijeni 1^. ptpujil kokoši gtosgje; 
pipA rmyVjt meso s konti. 

p1|»nvir«, /'. — J) djetinja igra: djeca se hvataju 
fu dva pnta jedno drugo odozdo za kožn na ruci 
govoreći ovo: *Pip(trica pipS, na kule na vile... 
ajde ^ugA na vojtiku.« Ko nigpoHlije bude (ihvn^^en 
ZA ruku, onaj valja da ide da donese ua krkale 
onoga kojega je pipavica prije posJala uh vojsku, 1. j. 
koji je stajao malo dalje od ujih. Rj. — '4) kad se 
djeca u pO(5etku kake igre pogađaju koje 6e naj- 
prije ćiniti ODO Ho u igri valja da <!^ini onaj koji 
iKgubi, n. p. ko <?c najprije žmuriti, onda jedno kao 
brojeći Bve redom eovon: *Pipavice, mipavicp^ na 
kule na mule ... od mora do mora, do boluga Du- 
nava. Šijuc.* Na kome se rekne >§ijuc*, onai valja 
da im uri . . . Rj. vidi kod rijl'ii crnojkji, klinčića, 
maglac. mipaviea, mOle, palipun, palipuAka, plavojka, 
Tmdovaniio, Hipavica. 

P1p<»ri. rn. pl. pleme a Brdima: Drugo bje^ Lijei 
od Pipera. Uj. 

Piperski« adj. von Piperi: Daže za njga ave Pi- 
pm*KC ovce. Rj. što pripada Piperirtm. 

pipkolitl, tim, V. impf. kao devi. od pipad. Kj. 

pipkoljeajp, n. dan. od pipanje. Rj. 

ji1pla4, f. (coU.) vidi pilad. jedno: piple. pl. pip- 
\\A. — Tada mu car dade trideset jaja . . . »neka 
mi \z tijeh jaja izleŽe piphid . , . Npr. 105. 

pipir, p'ipleta^ n. (u Dubr.) vidi pile. Bj. pl. pip- 
U<5i. colL piplad. — Od zla vrana i /.lo piple. DPoal. 
811. Sudre budre Milica, kamo piple piplica? DPosl. 
125. Zapteo se k'o piple u kučine. 

plplicii, f. (u Dubr.) vidi pilića. Rad Žena bregja 
oaleže koko*. kaiu da će biti sve ptplice. Rj. — Šuare 
budre Milica, kamo piple piplicat DPosl. 125. 

pTpIiH, m. pl. (u Dubr.) vidi pilići. Rj. jedno: 
piple. coll. piplad. — Lakoma kvoćka ne može pip- 
lica izvesti. Poal. 1K5. Raaad je pripomćio piplićim. 
DPosI. lOK. 

pIpBtttl« pipuem, t. pf. hctiisitn, unriihretit con- 
Rj. V. wipf. pipati. ^ Tada mu pipne otac 
ifiiJbe, jer su u Isava bile ruke rutave a u Jakova 
glatke. Prip. bibl. 22. sa (»e, refleks.: Kad ga udari 
tre^i pat, Brko se opet pipne ongje. Npr. 4. 

pTpfiB, m. lu Boci) die Zuckermdone^ p^po, cf. 
dinja (a dinja i karpn/^a ondje se /.ove lubenica, ko- 
jeg:a imena oni sa avijem ne poznaju): Ne može se 
spavati i pipane ćuvati (PobI. 2(Ki). Uj. — I hUuH i 
l%tdi na intoj vriježi budu pip%inL DPoitl. 30. rijći 
iugja, ftsp. pepo. 

1. pir, m. [loc. piru). Rj. hyp. pirak. — J) dcr 
pihrUche I'^enitag aer Zunfl, diet ftustus coHegii ci^jus- 
CHfiv' im. Ratarski je pir veliki četvrtak, 

Airći; I Ilija, zUlarski car Kostautin, i t. d. 

Bj nvtr.unt dan $to svnke goditic sluvi kakav ceft. 
— 2) (u Dubr. u gradu, a u okolini svadba) vidi 
■vadba. Rj. vidi i pilav 1. — Sjutradan ućini veliki 
objed i sazove mnoge svoje prijatelje nu pir da im 
poiužtf ovi Htruk bouioka. Npr. 250. 

S. pir. m. (u Hrv.) nekakvo žito (Ćiui mi se da 
ie rore i kariMk) eine Art Geireide, gentig frummti, 
strvuo žito, pir nokta^s. Kj. SpeiUn. Vuk veli ktt- 
Karilik je drugo tiio: MischUng. J. Bogda- 
Spelten = ttUicum spelta. karlkik = sob i 
mnijeimi. 

pirak« pfrku. m. m Binju) hyp. od ptr: tSvom di- 
nvTU pirati spruvljajud, meni malo 6^do rngjajući. Rj. 



pir^nJ<S n. das Blofien, flatio. Rj. v£r&. od piriti 
ritdnju kojom tko piri (na sto), dem. pirkanje. 

pirAvina (ulrevinn), f. \^\\ Srijemui uekaKa trava 
kao zubaca, (fer (^iieakcnireiteen (Aeker-Quecke Rj.*), 
triticuM repens. Rj. vidi pirika. 

pirjr, m. (iz brevijara glagoIjaSkogal turrift. Stulli. 
firv. ž miojo;, toranj, kula; dte Uttrg? — (i rad gra- 
dila b'jela vila kao Carigrad ; ljepše ga je sagradila 
nego Uarigrad, po njem' pirgc ispirgala kao PJriu 
grad. Herc. 2t>5. Milutin govori o gragjenju pirga 
ili bedema ... i |)ri)aJ:o pirga selo Kucovo . . . pirg 
je velik i tvrd « dobrom ogradom. DM. 34. 

pirgifrineo, plr^Uo, u pripjevima, kao n. p. u 
ovome: Pirgiio pinjiianće, povratanće, zelen bor, 
Horkovi'^u, zarukavlje, silni tance moj. Rj. 

pirlja, /. (u V. (».) vidi lijevak, cf. žpijerlica. \\y 
ono %ia što se n. p. vino ulijeva u bocu. cidi i lijev, 
lakonuca 3, Spirlica; dcr Trichter^ infundibulum. 

pirika, f. govori ae u Ilrv. biljka, vidi pirevina. 
£u no-ft. i^sp. aptika. 

nirinu^,* p^rinća, w. — I) dcr Reifi, orvza. Rj. 
viai oriK. — Obi(5na su jela ondje na evaclbi ova: 
ori« (pirinnč kubuu gusto gotovo kao u nas pilav). 
Kov, b2. — 2) das Mesfiing, orichalcum. Uj. vidi 
žuta mjed, tumbak. — lirivna, narukvica srebrna, 
Klatna ili o<i pinnća. Kj. 101a. 

piriti, pirim, r. impf. hlaseiij fto. Rj. vidi puhati, 
f si/rt. ondje. v. pf. pirnuli; r. pf. filoz. otpirnuti; 
do-piriti, na-, od-, pod-, pro-, rass-, s-, u-, c. itnpf. sloz, 
potpirivati, raspirivati, dem. pirkali. — Ne piri gje 
te ue že?.e. Posl. 208. Puha ka' i bodža na tikvu 
(. . . opario se ^hodža) jedući kuhane tikve , . . poslije 
pirio na tikva i kad je vigjeo u polju na vriježi). 
2tl7. .sa se, poJu.: Da mu jedan mešiMć, kojim se 
vatra piri ... >ti mn krikom samo malo duni xa 
vrnt . . . Npr. 17. 

PirU4)r, tti. vidi F'irlitor. Kj. sidine od staroga gra- 
dif^a u Hercegovini. 

Pirivatni, m. . . . dogju u kolibu i uagju ga (starca) 
^dje leži kao mrtav, odmab nalože vatru, pa ga izuju 
1 pO(>uu ga isLiha odgrijevati. Kad se starac malo po- 
odgrije i dogje k sebi ... od tadaj ga prozovu j;»r«- 
vatra. Rj. Piri-vatra. — isp. tako šloi. imena kod 
Peci rep. 

pirjan," [>iriAna, m. gediimpfies Fleisch, cames 
vapore stio mollitae. Rj. meso upitjat\jeHO, poduietto. 

plrUnUi, plrjrinmi, v. im^if. schmoren, ddmpfen^ 
in olla cUnina coquerc: Jaguje peci a tttku pirjani* 
Rj. kitbaii u ttudu saklopljenu. vidi tu&iti 1. r. pf, 
sloL upirjaniti {vidi poduSiti). 

pirjd^jenje, n. dtis Schmoren, -o coqaere in oUa 
clausa. Rj. verb. od pirjaniti. radnja kojotn tko pit' 
juni meso. 

plrkfii^e, n. Rj. i^crh. od pirkati. — 1) detn. od 
pranje. Kj. — 2) dem. od pironje. Rj. 

pirkali, kam, r. impf. — 1) dem. od prati: pirkam 
kojL^Sta. Rj. — 2J dem. od piriti: pirka vietar. Rj. 

-pkrliiU, nalaei se samo u sloie^tim glagolima: do- 
plrlati, inplrlati, otpirlati. 

pirlUanje, n. (u Srbiji i u Bosni po varodima) vidi 
izmetanje 3. Rj. 

pirlUttti, tam, vidi izmetati 3. Rj. tUkivati 8are}te 
boje. V. pf. sloz. iflpirlitati. 

Plrlitor, m. u Hercegovini zidine od staroga gra- 
dića: Te io &aljc na Hercegovinu bijelome gradu 
IHrlitoru. Kad Momćilo pod Pirlitor dogje. Rj. vidi 
Piritor. — za nast. inp. l>urmit<>r. tamna su postanja, 

pirni, a^. eio pripada piru: Kruh j/irnt brzo se 
izije. DPosl. 51. vidi svadbeni. 

pirnica, f. — J) ein Frauenzimmer ais Hochseit* 

fastt guae in nnpHis coenat: iSvi pimici i pirnice. 
Lj. pirna gosča^ go^t^a na svoditi. — Po tom nevjesta 
daruje . . . svatove mahramicnma, a pirniku i pirnice 
jabukama. Npj. 1, 73. (Vuk). Onda pripijevaju i osuiie 



pirnik 



— 34 — 



pisati 



174. 

Rj. — .IcdnjL gora 

'piru2it. Rj. 



;t40ft. 



zvnnice i pirnice. Kov. 63. — 2) u KnraDJi žena koja 
dogie nezvana t« gleda avaiove. Kj. 

pirnik, piruika. iti. — 1) (u Dubr.) koji ide na 
fivadbu, rftr Jloch^eitgitst, qui in cujn.f miptiis coenat : 
AI im vele svi pirnici. Rj. — Po tom nevjesta da- 
ruje . . . svatove niahramicania, a pirnike i pirnirp 
jabukama. Npj. I, 73 (Vuk). — i^) u Baranji pirnici 
«e 7X)vu oni koji iz okola stojo i gledaju (n. p. kroz 
plot) svadbu. Kj. 

^ pir udktAM. »w. iu Hrv.) vidi krupuik. Rj. ne- 
htkvo Uto. isp, pir, i «»/». ondje. 

pirauli, ptmeuir v. pf. einmal bluficn, flo. Rj. xidi 
du(li)nijti. puhnuti 2. »lot. oipirnuti. r. impf. piriti. 

piruv. (tdj. >Tmal li doBta bračna u kuOi?< iMa 
borno nemam, nej^o joŠ nešto i to piroca.* J. Bog- 
danoviij. što pripada piru (iitu). 

pir6vAiijc. n. vcrh. od piruvati. Rj. 

1. pirAvali. plrujem, r. impf. — 1) (oko Uubr.) 
ćaatiti k« na Bvadbi, JeinamU Itochzeittjast aein^ in 
cajus ttuptii't cocnare^ cf. svadbovati. Rj. /*i(t ri'i piru, 
častiti se na piru. — 2) vidi gostiti se; OĆi pirnju, 
a RUzica pluduje. Rj. 

2. pIrAvatJ HC, plruiem f*e, v. r. pf. (u Hrv.) udati 
se ili oženili se, Jteiruthcn^ uxoreni ducere, nuhere. Rj. 

pird\'T§to. ». njiva na kojoj je ljetos pir bio i 
raatao. J. Bogdanovi**, 

pir^vnirn, /. kruh od pirova brašna. J. Bogdauovi6 

pirun, m. (.u prim.) vidi viljuAke. Rj. vidi i vilice, 
panlaruo. — ''*^'» riječ. iftp. Oftn. 

p)ruz/ II jijesmi, cf. mavi-jiirtiz. 
od bili hiljiira, a dnij^a je oiT mavi 
nekakav modri drugi kamen. 

pLsI — 1) Limi Hm dic Ktttec zu vcravheucficti, 
iHtcabulum tpw felis rtbiffitnr. Rj. u^vik kojim ne 
mućka udrjoui. riđi voStac! 1. — PoSetah mlada na 
pazar, i kupih draga za dinar ... Pa ga metnuli ua 
policu, dogje viitćka, zapanOi ga: *Pis otoic, pust' 
ostala! nije ovo iteĆa larda, nego moga J era brada«. 
Hert'. *J3y (pe6i larda t. j. komad slanine). — 2) go- 
vori so maloj djeci kad kihnu: pia, maco, na kiselo 
govno (PohI. -248)! Rj. 

plsai', pinai, l/l. — 1) vidi \miir, Rj. rtrfi » piNilac. 

— Znak kojim grCki brsi pisci 8a.**tavljaju . . . Star. 
1, 29. — 2) vidi [»isatelj, spisatelj ; der Vvrfasser, 
»Schriftstcller^ auctor: Samo i« njckih pijaca XVII i 
XVIII vijeka. Danit'^i^, AHj. 7;]b. K ovome drtva<^n 
života, spasitelju dti.^a, najpoKliie podiže se pisar 
diihovnijeh djela. 1>P. lilt. Osim drugih evrop.tkih pi- 
saca piSo u najnovijim raapravama avojim i Miklo.sii^. 
Ogle«, VI. ViscH memoara. <_> fcšv. O. 7. 

plsiivki. adj. itcriptoritiM : crnilo piaa<^ko, atra- 
mcniutH ucriptorinm. StuUi. što pripada jiisciimt. 

pisnei, adj. što pripada pisanju: Schreib; scrip- 
toritis: Cijena je knjige na puaćoj hartiji (bchreib- 
papier) u krutoj polukožnoj svezi 2iJ for. Spist 1, tM. 
??ednc za pisaći sto. Mil. '20. — pridjeve s takviiu 
ntmt. kod briia<U. 

pisiik« piska, ni. (beim Dudelaack) dan Lufirohr, 
tfjnraaUuui. Rj. « (jadlji. vidi svićka "J. itfp. danee 2. 

— Duduk, Mviraln bes pi.*ika (a una .Uo ima pisak, 
zove ao u Srbiji slijepa :^viml:ii. Rj. I44a, PiHnik, u 
pisku ono sto je zarezano i malo zalijepljeno te piAii. 
Kj. 50yb. ii<p. piska 1, piAliiLi 1. 

pi.snlrt4*, |)l»aocH, in. cidi pisar. StuUi. 

pisjiljini, pisiiljkiit /'. ein bledtcrru.s \\^crkzeuif, um 
auf dic (Mtireicr zu sckrctbcn (pisiili), tuntrutncnti 
ficriptorii (jcnus. Rj. orugje pinaćct oru/ijv kojim mc 
pisc (i n. p. po bijelu jujv). — O kad bi se napisiUe 
rijetH moje!... JSmlJkom yvoed^nom i olovom na 
kamenu za vje<Sni spomen kad bi ae urezale I Jov 19, 
24. Doista, gle, laž u<?ini lažljiva pisaljka kt\ii£cv- 
nicka, *lei'. y, H. ta ntuii. u pisaljka isjt;. kazaljka. 

pisiiace, n. (lem, od piamo. Rj. — iMjenio tuiikib 



mojih pisama . . . primio sam samo tri pi8a%nca. 8traž. 
ty«7, G2. 

pifinnica, /'. epii^oHum. StuUi. t.j. knjiga \, pisana 
kt\iif}a. fidi i pisma, pismo 2, poslanica. — Ostavi 
mu (bajni) knjirju na kolinu. Uze bajro hilu pisa- 
nicu. HNpj. 3, 420. Knjigu pifte . , . »Kto ti, paSa, 
hile poslanice. 4, 105. Njemu knjiga stiže pina^iica. 
'li lo4'. 

piHi\niJn, /*. dic Kollektur (dcr kalugjeri, weil sie 
dic Gehenden auf^chreihen, um ihrer danu namentlich 
im (icbete zu gcdcnken), r/ufie dantur monuchis pro 
comnumuratione: otimao u pisaniju; otišao da kupi 
pisaniju, Rj. kad kidugjer iflc po narodu da kupi 
milostinju, kate .« da ide na iiisaniju; jer piSe imena 
onijeh šio dii^ju mi luni inju, da bi ih ne kalugjeri po 
imenu spomenuli u molitrama: ])a i ono sto narod 
diijc (piSe) kalngjerH, kaie se pisiinija. — Namaatiri 
su od prije najviše življeli od pisanije... Ali je Had 
pisaniju i u Srbiji zabranjena ... da može ići ili 
poslati kakoga kakigjera i* pisaniju . . . Rj. 31)tia. 

pi!siillji% «. das Schrciben, scriptio. Rj. verb. od 
pisati, radnja kojom tko piše što: Udarilo sve u tr- 
govinu, « pisanje knjiga i t. d. Rj. 7ti9a. U sada- 
šnjom našem pistinju latinskim slocimu ima nedo- 
.siHiaka. Ogled VI. 

pisar, pL-^nra ^pl^'ar, pisjlra), m. der Scbreiber, scriba. 
Rj. fidi pjsiic 1, pisatau; ćata, «tto, jazidžija. dem. 

tnuizćiC. augm. pisariua. — Kod cara je .Marko pisar 
lio. Npj. 2, li)2. Seoakijeh opština piaari (nataroM). 
Kov. 13. Sedne s pigarom, te raspire knjige na sve 
sirane. MiloS 7i). U |>etora padežu jednine . . . pi^ar 
ako i ima pisaru opet ae govori i pisare. Obi. B. 

pisJiri'U*« HI. dem. od jiisiir: 0!*je6i »c uzvišenim 
nad njim kao nad kakvim jgaćetom ili pi^^arćićent. 
O t?v. O, 17. 

pisArcVi adj. vidi piaarov. Kj. šio pripada pisan*. 
— h>igje u dvor cjirev u klijet pitarevn. Jer. 36, 12. 

pisj^rina. /". — 7) augm, od pisar. Rj. — 2) dit 
Srhreiberci, urn tfcrtbue. Rj. posao pisarski- 

plsnrniea* f. tabularium. Stulli. soba ili egrada 
gdje 8c piše; dic Kanzlei. vidi kancelarija. — Ali je 
oim (akademija) ipak aamo avoju pisarnicu mogla n 
njemu namjestiti. Kud 5, 190. — rijeci s iokim nast, 
kod oeduljamica. 

pištVrov, adj. des Schreibcrs, sci^bae, Rj. vidi pi- 
ft:irev. 

p).srirskT, adj. dcr Schreiber, scribarutn. Rj. iio 
prtpada pisarima ili pisaru kojemu god. — Bila su 
jo.i ilvojicji od pisarskog'i rvda : Ivan Jngovi«!^ . . . i 
Mihailo Grujovit', 8ovj. 17. Doneae knjigu... iaijeće 
je car nožem pisarskim. Jer. 36, 23. 
I pl.MitclJ. m. vidi spisatelj, pisac 2; dcr Verfasaer, 
Mriftstellcr, auctor: Tako hu izvori istorije naSe bili 
HVHgila pripovedanje i tugji pisatelji, koji su opiau- 
jui^i UogHgjaje svojih naro«Ia kazali uzgred fito i o 
naaemu ! Milo^ VII. — r^J€Či s takvim nust. kod 
))oditeIj. 

pf.salif pliem, i\ impf. Rj. v. pf. sloz. do-pisati, 
iz-, na-, nad-, o-, od-, po-, jkkI-, pre-, pro-, raz-, s-, 
u-, za- ; K). impf. sloi. dopisivati, isi)ipivati, natpisivati. 
i l. d. dctn, ]>iHkarHti. — i. t) sckreihen^ scribv: J^io 
vtdi^, to i pm (Neam vi^e niftta o«im toga 6lo vidi^. 
pMsl. ;if>3), «■ Kad ga (ili me) vidiJ, onda i ;>w» (Posl. 
I lUJ). Rj. ~ Zna knjigu (L j. čitati i pisati), Rj. 280a. 
Petar Moler imao otiićaj o svačemu pisati dugo i 
široko. Kj. 38S. Ima lijepu rnku (koji lijepo piše), 
Rj. KiiiOb. }*išc kiL^to ćiritom i .Solomuuovo slovo. Hj. 
7<K)a. Nekakav ^lap vas o<l suhoga zlata, na kojemu 
piše krvavijem slovima: »no tiOi me.< Npr. IKi (im- 
personalnoj. Kad ga (tefier) oivonm, a to u njemu 
piše... Hi3 (impersonalno). Lijepo je pismo, i lijepo je 
pisato, ali je zlo .^to je crnim pećatom zapei^eoo. 
Pofil. 170. lUii kredom na duvaru. Piši kukom po 
ledu. i^iff* ugljcuom u odžnku {u. p. kad je kome 



piska 



ftužan ko oil kogn so ne mo^.o imiilntitil. i!lH. One 
(pjesme) 91101 gdjekojc ju pisao 110 riiHrovii?imji i ua 
Sl4tnievi<?ium ort inu*. Npj. 1, Vll. I on viirje iJ(o 
mu lt$Jiffu jiiit. A, Hiy. Pa jtrihvaii kuK'ui 1 hartiju, 
hnjifjt sitne na plcmmu piše. 5, 357. Jovo piic crna 
inurc'cpa . . , iicfltft .Tovu crna mure(5epn. Herc. 1. 
Ke»^c, OH /)WM Kara-fijorfjjipi, du ee vrati. Uffiiicii 
fi, .H.'). Matica onakc haduUdUue ftiima protiv mene 
jednako ptie. ft, š'2. !^\e poslove svoji^ nisuU au 
Srpiki. Kov. 37. Da «vi na^-i spisatelji svu djela svoja, 
b&rem knd pi^u nnrodnijan Pivarima, ovako pišu 
narvduijem duhom i jezikom! IM. ()Rtnvivi<i lu'iielj- 
?lvo, itnitr 1.1.1 inrut. j)iVa(i A'<«i (i/iroAv*/«, Opit I\ . 
Da je >' uopisac upravo iM>ziiavao narod, 

sa Knji j ..(', I dft je znao, kako narod misli 

i i^oTori o uuijcm »teurima. koje on piše. Pis. UJ. 
Knjiiii-e kojo sii pisane sa djecu. \H. Piša kako ini 
kad lEigje iz pera. 28. Govore, da Srpski jitik treba 
pisati StamiHkvm oiiotfrafijom . . . Evo i/, ovijeh 
uzroka uijo uio^uvV Hrpaki jcsik pisitti po '^'fnvctisknj 
mtotfT'ifiji, Kj.' IX. I>h piše narječijcm «vojijeni. 
Slftv. Bibl. I, i>2. Uvjeren sam, da pu veĆ odavno 
sa t4t piMtU u Zadar G. vladici. ^»traA. iy8t!, (»0. Kad 
r»ri it-tpišctr, ptnitc mi opet ptcko ftjaja. 8tr«i. 1SS6, 
84.w:». Dn ?«« jf Uiinij«ncov p(*(fO za mene. 18-S<», 1707. 
/Vo.^, Hl kojff/tt doma<*i Ijetopisri piša da se od njega 
□arodilo pleme Nemanjiuo. VM. 8. J'je.snii5kft hr\at- 
akim jezikom pisaiut djelu. Kad ij, 191. .su se, patis.: 
ljudi se ovijem prvijem nadimcima zovu i pjevaju 
i />iŠH. Rj. 38(tii. Ljudi, dii »c ne pihi po očinvme 
kriUnom »iNfri«, nr^o onako kako im *c o/rtc rvao 
i pisao. Rj. 571b. Kad si* jte knjige pitale h railič' 
nijem narjevijama. Pis. Di). Kijeći koje se pišu rdikijein 
glavom, Hukv. 41. Još u XVUI viieku atički ne vladika 
piMao ahilski, UM. '23. — 2) iicm Manche verehrtn, 
datnit 'cr fur einen bcU, do inonacUo, nt otet pro tnc: 
Ikig da prosti Htarea iz Bukovea, koji pifta sirac i 
opanke, etiur«'' jmni, a jutroa nJcrade. >Selo Uibarien, 
pinala RiAi5ani<;a, tr\dtu aira i t'«6«r sukna" (pripo- 
rijedaju da se uoAJo u lef^ni nekakvog kalugjeral. 
Rj, davati (i dati) milostinja kalmjjcru, prilatfati (i 
prilošiii) manastirti, dn sr za koija fi'itfU mole: (I 
vladiko. Anm^ obrijano! i drži nam (^ctvoro dciiija 
na 08Ti;u od Petrova djina, pa /k:mo ti paraniju piiat' 



Npj. 4, 42*1. Ostojidi, e kojima je Ivan pi)tao priloi/ 
rettnJAkoj <:rkri. UM. i>i*. Me«rju ljutima u J^tiuu koje 
je kralj Milutin piHao crkvi arhangjelovoj. l>Rj. 1, 



10 (mjcfto pisali buMičić h lij. kaže t dali, prilo^.ili, 
upisati). •>;>. ovu rečenicu: Kaluffjor po>ye amo u 
ivijei da piie. Uj. 1 47a. vidi pisanija. — 3) kao 
brojiti c, ruMhrf.HićH, zarechncn, aucrihere, imputare: 
S kim te vide a tijem te i P»^w- Poal. 287. V ćem te 
vide u tom ie I pigu. 338. Tamo vi žerite, a na nu:ne 
umf«. I>Po«I. 125 (žerite mj- žderitt*). »(i He, piiss.: 
>'udi kao Tureiu vjerom. (Turci kažu da ith sc piše 
OTfchota Uri»(5anina ne ponuditi da s« poturČi . . .). 
P*i«*l. 227. — 4) kao raolovali, slikovatl, malen, pin- 
oerr: KaJupjer, 2i uttkr^uje .tamo omai(?eno jaje [a 
kojf je i p*.*rt«o i oma»<*cno, ono «? zovi* šareno). 
Kj. 2^tb. 7Miui je grćki ^"voriti, ikofie pinali, krrtiove, 
paiia^ije i pecate graditi. Danica 4, M.^Tkouc koje 
*,. r.:i/.,« fnsnne. Nov. yrb. 1S21, 3^»0. Ata ^ine sla- 
!/railjcVB u mraku svak w svojoj pisanoj 
• ^ ■■.... 3, 12. 1;. pf, hIož. upiHuti 2. — //. sa 

A«, ffflfkji. tticii cnrolliren lunscn^ do nomen. Rj. — 
Tako isto u Turekoj kad se ko piic a dciije. Nov. 
^rlt. 1817,471. Tu *edi na* Milenko (koji je proleios 
^ (tirM u vojuikej. ZIoh, 3. 

llTsku« f,~~t a) ^dii9 Pfcifen, Zinchen, sihilufi. 
Rj. iirjt. pil^tAnje. — (nje u Sumi neku pitku ... u 
]-i.fftni zmija piHi. Npr. 10. Sve?.u je tgjevoiku> xa 
)• in-'i drro i bo<^iilni je ubiti, ali je stade pinka. 131. 
I»MjgTe no**i u iato vrijeme Htftne opet onnkn sila, 
htku i pinka oko dvoru carskog. l&tJ. No mu tica 



pi'ikom odgovara. Npj. 2, 50. Eto begu i viSe žalosti, 
sluHaJH^f pisku i plakanje lude gjcce za flvojom ma- 
terom. Herc. 224 (= cvil, evilba). — h) u ovom 
primjeru piska kao da je glas trubni (ili truba?): 
Kad ae pa^u na nevolji nagje, udrisc mu piske n 
soldate: »Savijte se u tabor, fioldati . . .< Al' fle 
sreiTi dogodila Mirku, u vojsci mu vojnika bijaSe, 
koji su mu u Stambolu bili, razumiju, ito govore 
piske, om trće, kažu komandantu: >Razunijefimo, šio 
govore pifike, »aviSe ae u tabor aoldati . . .* Npj. 5, 
3(i5, 3ntj. ovamo maze se dodati i ovaj primjer: Slade 
cika tarikijeb puAaka, Htoji piska no:a i sahalja^ atoji 
bupa sjajuijeb muJketa. Npj. 5, 370. — 2) (u C. G.} 
drvo ih-kako. Rj. iitp. piskovina. 

Iilskiinjo, n. dan \\\^-mgen. ufus vocis pis. Rj. verb. 
od uiskati. radnja kojom tko piska, 

IMskAnito, m. koji piskara: Našao nekakvog ^1- 
skurala te opiaao kapetana, i turio u novine. Megj. 
303. — za nust. isp. bujalo. 

plskftriiuje, n. dem. od pisanje. Rj.: Pošto aam ia 
opisao doj;a*oajo iz onijeb godina, kad u Srbiji nuV 
bilo ovoliko piHara i piskaranja, kao danas ; ead . . . 
t)dg. na ut. 30. 

pUki^rnti, rani. r. impf. dem. od piaati. Rj. 

|iTskati, ^kilm, r. impf. pie sagcn, fi»co pis. Rj. 
govoriti p*!«. r. pf. pwuuti 1. 

pTskaviiMi, /. [u prim.) morska riba, koja pred 
kišu HkaiJe iz vodo, Art ŠeefLsch^ piscis quidam mn- 
rinut: Napubao hg kao piskavica (Poal. 191). Rj. 

1. pi.skor, »I. [,u Rudu. nah.) okrugla sitna i alatka 
crvena Mjiva, cf. džan&rika. migavao. Rj. vidi i mu- 
cavac. 

2. piskor, IH. (u Dubr.) uekaka morska riba, JlTi*- 
riint (? Flu.^sneuHaugc'/ Rj.*) muraena (? pttrounifzon 
ftuviittilis L.? \V}?). Rj. dem. piskorac, piskorit*. 

plskuruc piskoroa, m. (u Dubr.) dem. od ptakor, 
Kj riđi piskori(5, 

piskvnć, m. vidi piskorac. dc}9\. od piskor. 

pl.skoviaii, f. (u C. G.^ Hoh van pisVa 2. Rj. drvo 
piskovo (od piske U). 

pismu, /. vidi pismo 2. Rj.^ i syn. omlje. 

plsBien, adj. — 1) n, p. ćovjek (ko^i /.na pisati). 
Rj.^ — 2) M,o pripada pismu; svUriftlivh: Kad ih 
uni vrate na troj? s pismenim odgovorom, da na 
to ne pristaju. Milo^ 25. Da mu dade izunt«skeru 
(pismeno dopust a ftjc). 71. Njegx>va dva i>otomka imaju 
za. to #'i\a pismen ijefi xrjcdocanstta. Npj. 3, 117 (Vuk). 
»spomenuvši se mojih ustmenib i pismenih molbi. Npj.* 
4, Xr\^. Pravo piaati u j^nimatici ne može niSta viSe 
zna^-iti do pismenijem (mrtvuem) znacima bilježiti 
govorne (žive) gbusove. Rat fi. — adv. Potvrde ga 
pismeno oba mitropolita. MiloS 139. Zapovjedi pi^imeno 
da Mladen ne ide vifie u sovjet. Sovj. 20. 

pIsBOndsl» pismenosti, f. isp* književnost, dus 
SctiriftenihHfny liierae. — S[K)menici stare pismenosti 
i arhitekture. Zim. 109. 

pismo, n. {pl. gen. piaiimii). Bj. dem. pišamo«. — 
2J die Schrift, scnptara. Rj. — a) Krsteno pismo, 
vidi krštenica. Rj. olOa. Bolje zna po.^iovati si^eto 
pi,^mo. Danica 3, 239. Već ima blizu tiiljada godina 
kako Srbi imaju svoja slova i pismo. Rj.* Ili. U pismu 
stoji da i5e anjigeli ... ali i to stoji napisano: nemoj 
kušali Gospoda. Mat. 4, 6. Imamo dva vrlo znatna 
sa istoriju pisma Stefanova o zidanju i prilozima 
manastira Dećana. DM, 39. U srpskim «« <« zemljama 
davala pisma osobito na pravo ha zemlje. 2H0. Njihov 
po&ao nije davali starim pitmima ^drugi oblik«. Kad 
15, 179. — b) vidi ruka 2, nikopis 1: Hazgovijetno 
pismo, govor. Rj. (JSOil — c) vidi slovo; Koliko je 
na ovu mttjuliku pismi, toliko ti Bog djio aini. Kov. 
127. — 2J der Brief, epistola, cf. knjigo, poslanica. 
Rj. vidi I pisauit^i, jtisma. — Po njima pošalje Alem- 
pa§i Icpo ptsmn, u kome mu kaže . . . vMem-pafta 
odgovori Milošu ti« ovo pismo. MiloA 113. Turci im 



m 



M^ 



piSRik 



— 96 - 



piU 



dadu jednoga Tatarina 8 piSJiiima na MuraMi-Ali- 
pašu. 141. Save Tekelije pitma PhttonH At!inackoviYii 
O Srpskome pravopisu. Pib. 1. U piauiu se ome jamo 
Tckcliji da . . . 11. Iz Rusije su pisma bila natpi^ii- 
vana: Vtirhovnomu , . . Sovj. 11. Nitn'ne pismo, Aao 
da Hu Turci udttrili na Banju. 52. Kako je takova 
pismu . . . hvatao i oivorao. 55. Jedini 8tarje.^iua, koji 
je pinarima znatnija pisma (na veliku gospodu.) ka- 
zivao rije^ po riječ. 77. 1^'imio sam važe pismo od 
27. o. m. po Rimskome. 8lar. 14, 19(J. Pisma »i/i mene 
Sadite i »napredak preko G. Vasilijeva. 14, 197. riječi 
8 takim nast. hod pa^nio. 

plsnTk. piHuika, m. u pisku ono 3to je zarezauo i 
malo Kttt'ijtpljeno te pisti. Rj. 

1. pljšuuh, piHuSui, V. pf. einmat sischen, sihilttm 
edo. Rj. V. intpf. pi^tnti 1. — Cikita, j>wnw Tomaševa 
Plana. Rj. 506b. Pisnu, vrisjiu Omerova majka. Npj, 
1, 256. Od žalosti pisnu, kao guja. 1. 574. Ljuto 
pianu, do Boea se ćuje. 3, 415. Ojogo vrianu, soko 
pisnu. Herc. 277. 

3. plsnati, pisnem, v, pf. — 1) p'iB-sagen (um die 
Kaise wegeujatjen), dico pia abigens felem. Rj, reći 
pia od^oneći mačku, v- impf. piskati. — f^) ue smije 
pianuti, mucken, niuttio, Rj. vidi krkuuti. — Nemoj 
pisnuti riječi jedne. Npr. 219. Ali ovaj novi vezir 
nije od njih smio pisnuti. Danica 3, 146. Da riječi 
jedne ne piskosmo. 8ćep, mal. 159. — 3) (n C. ^^.) 
D. p. pislo Uli jagnje, kozle, dijete, sterben^ morior, 
Rj. umrijeti, isp. pijehauti. 

pih, m. der f7rm, urinti: Za preSu se i jni kottjski 
pije. c/'. piSa6i. Rj. vidi i piSunjak, mokra<?a. — 0»ko- 
niSn deriguSa: dok ne bi j;/ji u šaku, ode ga moja 
dufia (rekao C/ij^anin kad je pripovijedao kako je htio 
da izjedc tvrdu oakoru§u). Rj. lltib. 

p1&, f. vidi piće 1. — Ponor od ješe.. ja^ od piše. 
DPoal. 98. Piša, pido. XV. pi-Sa. rijeci s takim nast. 
kod da£a. 

pli^ar^t, f. (eigentUch) der Urin, urifut, cf. mokraća. 
Rj. vidi i pifi, piJ^ijak. 

pi&nlo, «. ri/w Werkzeug zum Harnen, minctori^tm 
(penis uut vulva). Rj. orugje za pikanje (n muškoaa 
ili ženskoga). — rijeci s takvim nast. kod bućkalo. 

pisiliijak, piAilnjka, m. tfidi piiliaća. Rj. vidi i pi$, 
mokrn^'-a. 

pk-sanjo, 71. das Pissen, minciio, Rj. vcrb. od piSati. 
radnja kojom tko piia. 

J»isatl, ftam, fj. iffip/*, pissen, mejo, cf. mokriti. Rj. 
I i buriti, mižati, nioćati, borati 2. dem. piliti, 
pUkisti. fi. pf pisnuti; r. pf sloz. iz-pUati, na-, o- 
(ae), po- (* se), pre-, pri-, pro-, u-, za-; v. impf. slož. 
iss-piftavali, na-, pre-, pri-, pro-, za-. — Pustiti voda 
(vidi pišati). Rj.» 640b. 

pEfii«eVi adj. šio pripada piscu. — Nego ćo biti 
nevjeiiinom piščevom stavljeno >h« g:djc ne treba. 
Ifltor. 190. 

pi§4^nje, w. dem. od pifianje. Rj. 

pišerdžija,* m. furundiija (pećar) koji i jelo gotovi 
i prodaje, ein BScker, dtr zugleich verschiedene Speisen 
hereitet und verkauft, furnarius qui cibos qHoqu€ 
parat vcnditApie : Odneside mladom pišerdžiji, nek 
mi dade sana KJakoniJe. Rj. isp. pekar. 

pEštti« piSIm, r. impf. dem, od pi&ati. Rj. vidi 
pidkuti. 

plskiii^e, TI. dem. od pikanje, Rj. 

pUkatI, $kam, v. impf ditn. od piiati. Rj. vidi 
piši ti. 

pi^man,* indecl. ua koga, ili na fito, erpichi, stu- 
diosus. Rj. kao lakom, popasun na što. vidi i gibau. 

piNinAnid so, pi^mAmm se, v. r. impf. bcreue*\ 
(dm Kauf), poenitet (etnisse). Rj. kad je kome zao na 
što. V. pf. slflz. popi^nmniti se. 

pišmAnlak,* m. das Iteugeld, der Reukauf, mulcta 
jioenitcntiae. Rj. 

pi.sinAi^vuJis n. daš Bereuetk des KuufSf poeni- 



tcntia emptioms. Rj. rerb. od piAmaniti ae. stanje koje 
bira^ kad se tko pišmani. 

plAnuti, 9nem, r. ;>/'. pissen, mejo sem^. Kj. v. 
impf, pikati. 

piSAra, /*. Schimpftcort fiir dne schlechte rakija, 
convicium in vinum male ustum: daide te pidore. Rj. 
8 pogrdom se kaže za rgjnmt rakiju. — osn. mose 
biti u piSali. za n(tst. isp. tmora. 

pfštnlJBa, f. ein tcasaeriger Bođent Wasserhi 
terra aq\utsa (uhi utpta prosilit). Rj. gdje voda pisti if 
zeifdje. vidi mlaka, moćalina, plo.4tina, pljoStara. detn. 
pifitalinien. 

piKtallnfcA, /. (u V. G.) dem. od pi^talina. Rj. 

pistnljikit, /'. ffvirala koja pisti, isp. pikati 1. — 
Bubnji biju, pi^ti pištaljika. HNpj. 3, 477. za nant. 
isp. bazdrljika. 

pištAi^e, n. Rj. verh. nižtati. — 1) radnja kojom 
tko pisti (dflfl Ziflchcn [des Falken, der Schlange], 
Hibiliis. Rj.). isp. piska 1. — 2) radnja kojom n. p, 
voda pisti iz zemlje. 

plutati, pištlm, r. impf* Rj. v. pf pfsnuti. v. pf, 
slož. propižtali, zapiStati. — J) zischen^ sibilo. Rj. — 
Konji tiSte, sokolovi piste. Rj. 797a. Ouje u j^umi neku 
pisku ... u požaru zmija pisti. Npr. 10. Dijete piiti 
i^ ciči. 214. J'ile pisti u ljusci; Ja ne smijem idjestif 
Sale <!e me i/jesti. Poal. 24H. Pisti kao pjuja u pro- 
cijepu. 248. Pisti kao ere pod korom (kad drvo ^ori 
na vatri). 249. Ali mlada plače i iauČe . . . pisti, plače, 
kano i djevojka. Npj. 1, 25«>. Bubnii biju, pisti pi- 
Staljika. HNpj. 3, 4(7. Pištah kao ^ ara o i kao /u«(/f- 
vica, ukflh kao ^hibica. Is. 38, 14. Za to će srce 
moje pištati za Moavom kao svirala. Jer. 48, Sit, — 
2) fierauszischen (tric Wfisser ai« nassem Holz auf 
de7H Feuer), prosibilo: piSti voda iz drveta. Rj. — 
Mlaka, kao slatina, gdje voda pisti iz zemlje. Rj. 363b^| 
isp. piStailina. Pod oorom trorogi kam iz kojega p^H 
voda kao suza. Npr. 99. Pišic drva (na vatri, kao da 
se gjevojka u kuci rodila). Posl. 218. 

Pl§tet, m. voda u Cruoj (ion. Rj. 

nSteti, m. pl. (izvori : više Baica u Crnoj (3ori, i 
u Hercegovini u Dubravama. Rj.^* XLI) : Na uajprvu 
pristupi torinu u Pištete na MustafagiĆa. Rj. 

piStAlIJa, f. vidi pifttolj. m Rj. pišiolije, /. pl. vidi 
pižtolji: A da slije m\oge pištolije. Rj. — Da rastopi 
krste i ikoac i velike crkovne zaklade, a da slije 
mloge piMvlije. Npj. 3, 67 (je li pogriješcno ovdje ili 
u Rj.?). 

pl.^tolj, pi.&lćija, m. mala puška, die Pistule, telum 
pistola dictum. Rj. vidi piMolija ; aniautovac, da- 
nickinja, daničkinja, gjumišli-piStolj, kubur, kubura^ 
kubure 2, Prizreu (Prizrenaki pi&tolj), samokres, are- 
bmjakf vedenik. dem. pi^toljič. augm. piStoljina. — 
Kom je kuća divan-kabanica, mač i pu&ka i otac i 
majka, dva pištolja dva brata rogiena. Npj. 3, 4(>3. 
A. 011 ni pet ni devet, nego zapali is piŠto^a, te njega 
po sredini. Danica 3, liŽ. Odmah počeo izdavati za- 
povijesti , i prestupnike iz pištolja gagjati. 3, 196. 
Onda potegne pištolj, te iz jedne kolibe raščera ljude. 

3, Wl. Potegne ie pištolja, te onoga Turčina ubije. 

4, 7. Opalifai nekoliko pištolja na Srbe, Milo« 76, 
Okine se pištolj ... te ga ubije. Npj.J 4, XXVI. 

pi^fA^i^, m. detn. od piStolj. Rj. — S^pagarica, mati 
pištolji'} Sto se noai u Špagu. Rj. 845a. 

pf&tdijinn, f augm. od pištolj. Rj. 

pi&tOljski, adj. Pistolen-, pistolae (teli manuarii 
igniiomi). Rj. sto pripada pištolju, pištoljima. 

pita/ f. [pl. gen. pita) e»n Kuche^\, placenta. Pita 
ima razhčnijeh, n. p. jedne su savijene kuo gužvara 
i savijača . . . ovaka iepifa i gibantca. . . i urmašica 
je pita. Rj. vidi i bakl&va, bundevara, dulečnjdc, 
gužvača, heldopita, jaju^a, lukarica, makovača, maa- 
nica, povitica. sabimča, smokvara, sultipita, nljenak, 
zeljanica (zeljaua pita), dem. tiitica. isp. pituljica. — 
Pilinu dijete, kao moli kolačić od tijcaLa čio oataiie 



pitak 



- 37 — 



pltornti 



iin pite, Rj. 503a. Ako je dm pitu mo, tepsija je 
oatttla. Posl. 4. Da imamo maBln. kaico nemamo brojna 
pa bismo posudili u Belu tepsiju, te hismo načinili 
pitu. 49. hrpi kao FatA pitu. l(il. 

pilafc, pitkat ttdj, n. j*. viuo, trinkbar, stat honus 
(de rinoj. Kj. što se može piti, što je su piće. 

pitjilar. pitaooA, m. petitor, rofjator, postuhitor. 
Htulli. koji pitu. 

pTtAO, plina, nđj. Uto je m pitu ti je; Futtcr-, pabu- 
tnris. — Ali jo /a ix) ob\\no pitne paše xa stoku flitnn 
i krupnu. Zim. 173. 

pTIanfe. n. UHO dijete koje lUAti ue doji ili ga ue 
moie dojiti, nego ga oii rojycrija pitU. J. ISogdnuović. 

I. pltABje* «. na« Fiittf^rn (des Kindes)^ n^tTitio 



ibIc 



infttHtiM. Rj. verh. od pitati, radnja kojom tko pita 
(dijete). 

?. pflAnji\ H. Rj. rerb. od pftflti. — J) radnja 
kojom tko pita ea ito (das Fragcii, iotefropatio. Rj.); 
Vogj odtjovori Hlijepcu (int pitanje kako je vrijetne) 
daje oblat^no. Rj. 48-4a, Dobro bi bilo, daje poetao... 
aii jc pitanje: Je li mogao poHtati? 0<l^. na sit. 7, 
Ko će vladati — tu pitanje njima IjijaSe kao pitanje 
o Urotu. liStL 140. Ua .te to pitanje ra^prari tek u 
konstituiranom guboru. Kolo 14 (lol. — 2) radnja 
kvjom tko pitn (iHtc) »ta (das Begehreii, |wtitio. Rj.). 

1. pitati, lAm, r. impf. dijpt^, dem Kinđe su esftcti 
fjehen^ nutrin infantttui^ imjero in os cibum. Rj. da- 
tati jesti (u usta djetetu), r. pf. sloz. ui^pilati. — 
Drreta cvjetale i prinei*ofie Hnutu |)Iode iiepropadlji- 
TC^ra života piiaja'U du^e tutse. DP. 88. 

2. pitati, pitam, r. impf. Rj. riđi pitovati. v, pf. 
»/o;. iK-pitati, na-, pro-, raz-, u-, ta-; priupitati, v. 
impf. «/oi. ir-pitivflti, pri-, rar-, u-, xa-; zapitkivati. 
— J» 1) fragen, interrotfo. Rj. pitati koga (accus. 
Ui gen.). — Koje je pak glavno, koje li je prialnžba, 
S9 to sam ja u Craoi Gori pitao mnofjijeh pa mi 
ugcMi jednako kazivali. Rj. 597b. Kad.;e' (suahu) »\v- 
knra zaokupi nekoliko diuia jednako za to pitati, 
UAJpojde joj reCe da . . . Npr. f>r>. Pa nam došla pitati 
tcoga «»na, tte bi U mi mog;ao on tjl njga što kazati. 
56. Kad tamo ideS, pitaj i za nas ca što nam ae go- 
veda ne dadu. 74. Ode k gjevojci ... da je nešto piht. 
101, PttaiutH u Carijrrad (može ae oii(*i). Posl. 248. 
IStu majica Vamjanove ljube: >8naho moju, ljubo 
Damjanova! sto nam vriHi Damjanov zelenkol« Npj. 
2. 3()6. Ja bih putujut^i po Dalmaciji i^ao onamo i 
pitao najstarijih ijudi i šenu. 3, 527 (Vuk). Odgo- 
vorićemo mu sve. kad nas Hspita . . . Ono bi meui 
fitao pitoju'H ne razumijem li. 8ovj. 80. sa »e, pass.: 
Mi n pau, a paa te ua vrata. (Kad ko gje dog)e bafi 
onda kad se :a njaja pita). PorI. 178. — 2^ (osobito 
po ju^zap. kraj.) hegehren, peto: Stiduije je ukrasti 
nofo pitati (Poni. ■J9f)). Oćimn prosi, ustima ne pita 
>Kn.d ko no iftte a na nje^'u glinlaju(5i rekao bi ifa bi 
raij da mu 8e £to da. Poul. 244). Od avakuda proitei 
ilolaKiJo, pitaju je do sedam kraljeva. Pitu štogogj 
zsi o<^iDU dufta. Rj. kao iskuti. — Najprigje reče onoj 
Uojiij: 'Pitajt^ovn tivojemu proštenje,' a ocu: »Sada 
li pokaj se od jjfrjehova;« te tako uCiniSe. Npr. 98. 
To mncijo pita malo mu se dava. [Pita ovpie zntiči 

r). Po«l. liS. Tako na tupja vrata ne dolazio da 
kruhu pitam! 307. JHtat^ u onla vune. DPoel. 
0ti ne. pass. : Komu ae viSe da od togaj se vif^e i 
mila. Pori. 148. — II. sa ge, recipr. za zdravlje, sich 
\>tgfiUaen^ nalutarc. Rj. — Pa ne pita !:>nvić s kapti- 
ianom. Npi. 4, 129. Sa Anjima se izljubio divno, *u 
junačko jJratifc pitaše w. 4, 3H3. Dok na^oSe Ka- 
nidiit'tt ^uja, pa se šfijimc za zdravlje pitaju. 4, 470. 
Ne primajte ga u ku^u, i ne pitajte .se s njim. Jov. 
II. 10 (nec Jrv ei dixeriiis; und gr^ssci Om uuch 
nkht). 
pTteto, u pripjevu: O ti pile piteto. Rj. 
piti. p1j<?m. V. impf. Rj. r. pf. pinuti; v. pf. »loi. 
Iz-piti, na-, nad-, o-, od-, po-, prc-, pri-, pro- Ci *e), 



u- (ne), Ka- (ae); pon?tpiti »e, poduilpiti se. c. impf, 
ttlož. iz-pljati, na-, nad-, o- (» se), od-, pre-, uz-, dem. 
pijiieati, pijuckati, m djetinjem goeoru bumiti, bum- 
biti. — ij trinken, hifjo: Nit' se zna ko pije, ni ko 
plaća (Poal. 2Si4). Rj. — (iuliti^ b) (mnogo piti): Sta 
guliš toliku votiurinu? Rj. 107a. Mrazovnik; gdjekoji 
ovaj korijen suh i utućen piju u crnom vinu od srdo 
bolje. Rj. 370a. Kad koji ho<'e da pije, onda nazdravi 
onome §to će da pije p(wlije njega (jer piju jednom 
čašom). Rj. 3S9a. Kružić za te nazdrniHcti pije. Rj. 
3rt9a. Sušili ^oAe^ t. j. piti vrlo. Kj. 728b. Svinje ne 
će da piju pomija . . . kad tamo, a to pomija ni kapi. 
Npr. o3. i'ijt delija; tofi Angjelijal (Kud se do|ye u 
krćmu da se pijc). Poal. 247. IHje kao sungjer. IHje 
kao TudeSak. 247. Pije krv na pamuk. 247. Belira 
grlom vino piješ. Npj. 1, 115. Pa on i^jede piti mrko 
vino; ne pije ga ćim ste vino^ pije, \e6 legjenom od 
dvanaest oka, pola pije, pola Sareu daje. 2, 248. Pismo 
u dobri Sun i u bolji ćas. a sad ^emo u prelijepu 
slavu Božju. Kov. 119. Ko pije vino za slave Bosje, 
pomoz* mu Bože i slavo Bolja 1 A sad (^emo piti za 
zdravlje našega brata domaćina. 119. J^j te iz nje (iz 
ćftic) svi. Mat. 20, 27. sa se, pann.: U čije se zdranlje 
vino pije, sve mu zdravo i veselo bilo. Rj. 4001>. — 
2) pili duvan, rafiehen (fti4ddeutsch Tabak triukenj^ 
fumum nieotianae duco: T.ulu pije, u tamburu bije. 
Rj. pušiti. — .3) pije guja, zmija, gušter, t.j. ije. isp. 
Opiti: upila ga zmija, t. i. ujela ga, beisnefi (von der 
»Schiange), mordco. Rj. 4b2a. isp. ispijali 2. — Namo- 
lovan go starac, kojega su guje opaaale, te ga kolju 
i piju mu sise. Rj. 81a. Kao da su ga guje pile (tako 
je rgjav u licu). Posl. 131. i^ta ale take mile snahe! 
kan' da su vas smije pile, zmije pile i gušteri? Npj. 
1. 170. 

pltiea, /*. dem. od pita. Rj. isp. pltnljica. 

pltijp, f. pl. vidi pače (f. pl.) Rj. i on^je sijn. — 
Zaluditi kakvo jelo, kao n. p. kombost, papulu, blitvu, 
pitije, kokoSinje meso. Rj. 182a. 

pltino dijete, n. kao mali kolačić od tijesta dto 
ostane iza pite. Rj. 

1. pitom. f. pitoma zemlja, angebautes Land, terra 
cuUa, cf. pitomina. Rj. zemlja koju se radi. suprotno 
pustog, pustara, pusta zemlja. 

2. pitom, adj. — I) sahm, cicur, domesticus, n. p. 
golub. Rj. kao pripitomljen, iitp. pokučar. — Mujo 
puSti sivoga sokola, a Alija pitomu žurica. Npj. 2, 
48. — 2) durch KuHur reredelt, im (fegenvttze des 
uilden^ von Obst, Jtosen u s. w., cultus. Rj. ituprotno 
divlii. — Otiftao k mom u župu, « jjitotHoj župi. Rj. 
lt.il b. Jasen pitotni, nekaka trava. Kj. 248a. Komin 
divlji i pitomi, trava. Rj. 287b. PltSm, pitoma zemlja, 
ef. pitomina. Rj. 5<^3a. (Jd pitoma zelja glava ne boli. 
(Gledaj: Od zuana zelia glava ne boli). Posl. 235. Pa 
ih dalje terati odoSe do j'Homa lomna Vlaha Starog. 
Npj. 4, 3.53. Kad ai ti odsjefen od rogjene divlje ma- 
sline, i prieijepio se na nerogjenu pitomu maslinu; 
a karao li . . . Rim. 11, 24. 

pUdmIna fpitomlna\ f. — 1) iiidi 1 pitom. Rj. pi- 
toma zemlja. — 2) Da li mi učitelji ovom svojom 
nastavom . . , ovom pitotnirmm koju ulivamo u osje- 
čanja mladica — da li, velim, mi time ne Činimo 
HHn njihovom moralnom junaštvu? Zlas. 309. ap- 
.•itraktno, kao pitomo svojstvo; die Zahmheit. 

piti^mhf, pUomlm, v. impf. zdhm^n, cicurare. Rj. 
r. pf. vs/oi. pripitomiti: r, mipf. sloi. pripitomljavati. 

pitdmljei^e, n. das Zdlimen, cicuratio. Rj. cerb. 
od pitomiti. radnja kojom tko pitomi što. 

pKAva^Jc, n. verb, od pitovati. radt^a kojom tko 
pit uje koga (za što), 

plldvalK pUujSm, v. impf, vidi 2 pitati, v. impf. 
su i slož. pripiiovati, upitovati, zapitovati. — Pa za 
knjaza Sava pitovaše, jesu li pa Turui prcdobili, Savo 
njemu pravo kaicvaSe. Npj. 5, 145. 



^ 



pHulJiea 



— 38 — 



fJ«RCII 



fiiik\yivi\^ f.{dem.odpitA) eine Ari rfcfulltcT Krapfetif 
phuentttrufn farctarum genus. Rj. fiekalia piticdj na- 

Piva, f. Flu.is, Klostcr und Gcffend in der Herce- 
govina, flui^if motuvtteTii ei regionis nomen. Rj. vodUf 
manastir i Any u Iterceuovini. ~~ Kiijivin piŠe beže 
Ljubovi^u u lijepu selu Nevesinju, te je ^aljc Vivi 
kumeuitoj. Npj. 3, 465, 

pirftna, /. d<is lirfiuki$uii. J. Bogdanović. gdje m 
pivo rtiri. od riječi pivo su Turskim nttst., tu koji 
iitp. fljm&nn. 

p)var, jiivđra, m. der Bierhrauert Binnoirth, cerc- 
risiiiriu.^. Rj. koji piro vari ili kremi. — Tumba k:io 
jiirar bet^ku. Poal. 322. 

pIvnrH, f. dtis lUerfians^ cauponn cereviiriHriu. Rj. 
zgradu gdje »c piio krčttii, — l>oveC*e bih otiMa na 
bft] u pivari. Zim. .'3o5. zu »uft. tup. b.idnJMm. 

pivllr«v, pivl&rov« udj, dcA Hierwirth.% rcrevi.tia%-ii. 
Kj. Ho pripada pivaru. 

pivarski, tidj. Bier-, cerevisiarius. ^}. sto pripada 
pivarima ili pivam kojemu god. — lilec^kn, pivarsko 
hure, Rj. 24a. l'ivnrski kvasac, dio Uierheten, fer- 
uieiUuiu. Rj. 207b. 

Plvljndin, ni. (Izvijani) ICincr ton Pivn. Rj. čovjek 
iz I'ive. — KnjIflTii pi*c Hi'ljanine Bajo. Npj 3, 448. 

l'IvljantcA, /■. J'Une von Tivn: On mi hvata Pip- 
Ijankc Srpkinje. Rj. icna iz J'ivc. 

I'l V I j :i nsk I , adj. ro n Vi vn : A o Bnj o J *irlja nsko 
kopile. Rj. sto pripada Pivljanitna pa /Vri. 

pivnica. /*. der Keiler (im M^einbagc scthid), ccUa 
vinaria iit ipsa ririea. Rj. zgrada (a vinogradu) u 
kujitj stoji vino. u Hrv. je pivnica što i konoba, 
podrum, zgruda ili soha ili pro.'ftor pod kw^om gdje 
ae drži piće. isp. primjer VIh. 4l». — Jdi, ljubo, « 
pivnice donje^ le donesi vina i rakije. Npj. 2, 50-1. 
Pindai je zgnula, u kojoj pivo (pi(^e) etoji. Pi». 4*1. 
Po»adi vinograd, i oj^rudi pa plotom, i iskopa u njemu 
pivnicu. Mat. 21, 33. 

pivo, n. — i) (u Srbiji) riđi pide 1. Rj. — »Va 
s' odmorit i napijeS vina* ... T>ok opoji Ljuticu Bog- 
danOf leže junak fttrmo bez uzglavlja... I^ži Bojrdan 
atrmo bez uzglavlja, mulo ga je popustilo pivo. N|y. 
1, 644. Uze Štojan, le on popi vino . . . »Pivo mi je 
grlo preuzelo,..* 3, 122, Ne dade joj pivu nijeBtiva. 
Herc. 20. Pivnica je zprada, u kojoj pivo (pi'U) stoji. 
PiB, 40. — 2) dus liier^ cerevisia. Kj, — 3) kad bude 
od po piva, t. j. kad me natjera na to, Icad se ra- 
srdim. Rj. 

pi/droiijo, H. riđi piljenje 3. Rj. r/rfi i piJdrenje. 

pizdriti. p!zdrim, v. impf. vidi piljiti. Kj. vidi i 
piždriii, gledati sto ne miću'ši oČi s njegu. — pizdriti 
[d je umetuuio mepju z i r) i s promjenom z na i; 
pizdriti. Korijeni 28<J. 

plzmii,* f. die liachet'cindsdtat'ifinimiciiiu: učinio 
i/, pistnc; ima pizmu na njega. Rj. nepnjateljHro sa 
željom osretiti se. — Pizmator. koji nosi pizmu. Rj. 
4i>iia. Minli Ha nn Mrkalj i Vuk po ateru !*lova za- 
državali i (.3 pizme izbanvnli. Nov. 8rb. 181S, 4lMK 

pizrntilur, wi. lu i'. 0.) koji nosi pizmu. der lUtch- 
gicrigc, ulcijtcendi cupldus. Rj. isp. uHvetljivur. 

pizmi'n. adj. na koga, eitiein aufsdtzig, infcHsus. 
Kj. kofi gnjeveći se na koga hoće mu tlo, vidi kivan 
(na koga), nazuban (na koga). 

plEmiti ii«% zmim i*e, v. r. impf. na koga, der 
Itadie nadigcJiCtt, exsequi gucm, Rj. hutjeti kome slo 
iz pizme, is ofcete, v, pf. «/oi. iapizmiti ne, opiz- 
miti se. 

pl7.mljenj«% ii. die liache, ulciscendi cupido. Rj. 
ccrb. od pizmiti se. stanje koje biva, kad tjc tko pizmi 
koga. 

pilflrn, f. cin SchimpfHume fur ein Fraucmivrner, 
'Convirium in muUercm, Rj. kaie se s pogrdom žen- 
skoj glavi, 

piždrenje, n. vidi pizdrcnje. Rj, 



pizdriti, piJldi^m, (u Brnd) tidi pizdriti. Rj. vidi i 

piljiti. 

pj&ea, /". vidi pijaca, placa. Tnl. ptaiza. ust<da sgn. 
kod trg 2. — Izigju na placu otac vjerenikov i vjcre- 
ni<5in aa svojim prijateljima ... da «e i oni kod ku<5e 
provesele kao i ovi u pjaci. Kov. 40. 47. 

pj&n. adj. vidi pijan. Rj. — VaŠi piju, a d&U 
pjane biju. Posl. 32. Kad svi povič:u: pjan si, lezi 
ako i nijeKi. 1 10. Pjana čotJca i Bog ^tuva, 24*J. Pjan 
Gjuro kno i sjekira. 249. 

pJiVnne, pjAncj*. m. vidi pijanica. Rj. vidi i pijanac, 
t S1/H. ondje. augm. pjanćina. — Pjunca i dijeta? lV)g 
(5wva. Pofll, 249, T' pjancu nema ni ćoeka ni junaka. 
334. /^'liHtV. po sebi znauc^c. Dl'osl. H5. 

pjani^džija, m. vidi pijanica: C vino a u ljute pja- 
nad'ije. Kj. vidi i pijanac, j sgn. ondje. — od pjan, 
sa turskim zuvrštikuvi džija, pred kojim ima a. takve 
riječi kod djeladžija. 

pjiknj'*inn, f. aiigm. od pjanac. Rj. vidi pijan(^ina; 
pijandura. pjandura. . 

pjikndiiru. /. rećc »c za pijanu ženu, ScJn'mpfirort ^^M 
fur cin heirunkeHcs PrnuenzimineTj conriciuifi in muU^J^^M 
erem eOrium. Rj. može se reći i :a muško, vidi pijan- ^^ 
dura. 

pJAntca, f. die Sdufcrin, potrir. Rj. rensko koje se 
pjani. može se reH i sa mušku. x'tdi pijanicA. — 
Nijeaara pjanien. ma mi je mila kapljir:u P««!. 217. 

pj&nitl SI', ntni se, v. r. impf. kao opijati se. v. 
pf. slož. fipjaniti se, popjanili. — pjiiniti se. nema u 
Vuka. Danićić. Rad »;, lOK. 

pjikndht, pjanoBti, /'. die Bttrunkenhcit^ ebrictas: 
Od pjanOfttt ć' zametnuti kavgu. Rj. stanje onoga 
koji je pjan. cidi pijanomu — Ja ću napuniti pja- 
nosti rive stanovnike ove zemlje. Jer. l.S, 13. 

pjiinstvo, n. ndi pijaufttvo. Rj. osobinu onoga koji 
je pjanac, 

pjftnJflDJc, n. verb. od pjauiti se. radnja kojom fie 
tko pjuni. 

pjiistiinica, f, (n Pa^tr.) vidi šljesina. Rj. 

pjilt, »». plitka zdjela, Tal, piatto. vidi plitariea, 
plitica. — ^^iniia, veliki drven plitak pjat. Kj. )lS*ib. 
StarjeSiue a' drugi pohuliže, i Turcima pjate polizase. 
Npj. 5. !;K*. Po tom joj (nevjesti) da (svekrva) u 
ruKO pjat Šeniee, ie njome iz ruke p08p« na bvc 
sirane. Kov. 8t. Nevjesta na crkveni pjat metne 
lalijer. 97. 

pJ&IH, /". ipl. gen. pjegii). — 1) Fleck, macula. 
Rj, viiii matSi 1, nmzga (na haljini]. — ^) die Sommcr- 
sprosse, lenticuta. Rj. pjege imadu gdjekoji na li<Mf 
vHobito a ljeto. 

pj^fl^ast. pji^c:ilV, adj. — 1) fleckig, viaculosHS. 
Rj. mi ccma ima pjfga (11. vidi mai^v, mjesiioav. 
isp. abrnŠljiv. — 2) sommerfleckig^ le%\ticulosus. Rj. 
pjegav, koji ima na licu pjege (2). 

pj&g-uvira. f. (u Bot-it Art Eche nnd Traidtc, vitis 
el U'ae gcnus, Rj. ntkakva vinova loza i groigje 
od lije. 

pjinii, /'. der Schaum^ spuma, Rj. — Krupno &ra^Mo 
kao žir (a sitno kao pjetm). Rj. 1.^91). Zlatna pjena, 
f. Art Hcldechterer \ergoldung, vilioris inauraiionitK 
gonuH. Kad ac Mo metne u zlatnu pjenu, ne bude 
lako dobro pozla(*eno kao upravo kad ae ijozlati. Rj. 
210b. Vedro kao pjena. PorI. 32. Vludeta je konja 
oznojio i n bijelu pjenu obukao. Npj. 2, 307. l)ok 
ptMl sobom konja ne umori: kad jagrza u pjenu nćiiti, 
tad se 8 konjem on u grad i>ovrati. 4, 245. Kad po- 
gleda pope sa dorina i ugleda buljumbašu Meha su 
njegove do tri porodice, vru6e su ga pjene napuuule. 
•i, 403. Mirku dade dvije puške trndc, obje su mu u 
armu žalite, a u lUiinu pjena umočene. 4. 4*J5. 

pJ^n^z, tti. vidi novac; pl. pjcnezi, n Ji pSn?«i. pl- 
nćzi, dinari, novci, nspre, jaapre, spen^g'p, 6pale. — 
Bolje je bit be2 pjeneza neg boz pameti. DPosl. i. 
— Bolje j' jeetit' pjenezc neg svoje meso. 7 (jestiti 



4 



pjrniea 



— 39 — 



pjefie 



I 



I 



«i Diifcror. dijalekta mj. jesti). Nije knesra bez pjr- 
neen. ftiJ. Pamei iibozijeui » jijencz <_^ct*litijera. 93. 

pj^nira. f. Germ; prodiije se u diH^aniiiia i upo- 
trebljava &e obićno za bijeli kruh i za kolnike, a 
kra^ac pmvf £vne samt* kod kui^e. a haniji. M. Kr- 
kljutt. po o^iiUtn kraj, Hrv, goi^ori se ponojf^iše n 
pl. pjenice. postanjem je upravo dem. od pjeua. Ive- 
kovic. 

pjeniti, mm, r. impf. — 1) fthschftumtH, despumo. 
Rj. kno sltdtUi pjenu. r. pf. shz. opjoniti, Bpjoniti. 
eiipjoniti. — ^n RC, pasfi.: Pit'njtn%, kaKika ^to »e 
Djotuc pjeni, Kj. 5(>lb. — 2) ftu »e, refhks. nckmi- 
men, »pumo {cf, kRpivi »e. Rj.*). Kj. dan. pjenuSili 

ee. — Ovo Bu . . . bijej^iii valovi niortiki, koji se pjene 
Bvojijcm sramotama. Jiid. 13. 

pjpnd^onje, rt. dag Schiiumtn, spumatio, Rj. rcrh. 
od pjenuMti se. st/fujt koje bint, kud m sto pjenwi. 
dctn. od pjonjenje 2. 

BJpndsitl sp, pj^nuM so, dem. od pjeniti se. Uj. 
riai klapiti ac, pi »e. r. pf. sloL znpjeniižili («" se>. 

■J&njni'ii* f. karika §to ne niome pjeni, der Ab- 
nchauimoffel, coehlear d<»pfivutndU e. c. eurnihuH, Rj. 

— rijeci h takrivt nttf<t. vidt kod cjepHi>ft. 
■j^njeiijo, n. d^n SchiiiiMeii, sputnatio. Uj. verb. 

(Mtli pjeniti, 2) pjeniti ae. — J) radnju kojom tko 
/»jV«! Sto. — 2) stanje koje hivUj katl se Uto pjeni, 
tlem. pjenn^enje. 

pjftsan. /'. d,di pj(?*tma, pjefliia, spjev. — Nije ni 
sve iRtiDu >to se m pje^tnijeh pojc. DPosI. 82 (u pjes- 
nijeb stariji oblik mjesto nadah^ega u pjesmraa). 
Pir od ubozih va»* otide « pjesnijeh, fi4. Sve jednu 
pjeMtn poje. liy. 

pjirskdvit. adj. n. p. zemlja, snndiff, arenosnft, Uj. 
gdje iniit mnogo pijeska. — (iroholljika, pjefkovitu 
i^mija. Rj. Klia. Mo^.e «© najpoalije u siuhc pjesko- 
9itt pustinje voda dovesti. Priprava 23. iakra adj. 
.^^ Darovit. 

Itl^skovnlra« f, riđi pcakovnicn. Kj. u čemu ne 
drzi pijesak posipav. riđi pra^ioni^. 

pj^«fkiilju. pji^skusii, /. pjeakoviia zemlja, die 
Sanderde, terra sahnlom. RJ. riđi grobolljika. — 
2a Hft't. u pjeskulja riđi kod l>akidja, t* pjej»ku^ 
rifU kod njjriruSn. 

pJ^^Biu, /'. {pl. ne^t. pjesama) dux Lied, eantilena^ 

ef. pjeunin. Rj. ritli i pjesan, spjev. dem. pjesmica. 

— Iirtidiii pje>'mH^ orJinden, diclitcn, eamiun eon- 
derv. Rj, 21i»H. hresti pjesmu, auHffihren (ein Lied), 
couciuo, cf. i/vaditi. Rj. 2l'.ib. Onu im pjeume ierodi, 
n svakoj mene prip'jeva. Fij. 220b. I>a ti ka^cm jednu 
pjc*mu^ pripovijetku. Rj. 2.')8b. Klanjnlica (pjesma). 
Kj. 272n. i)d prije Bii i^la momt^d te pjevala pjesme 
od kolede. Rj. 2^ićtft. Kraljieke bu pjesme ftve od Šest 
»lo^va. Rj. 2i*Sb. Lasarica, lako kovu slijepci onu 
reUku pjesma od iMutra i od Kosocakog boja. Rj. 
^n>. I II kolu pjenam^ napjevajn (se). Rj. 401a. 
Pretkutnjictt, pjeitma koju pjeva Hlijei>ae pred kii^om j 
molei^i da mu st* Ho udijeli. Rj. 682b. Ako bih te h \ 
peismu pecala, pesma ide od usta do ustu, pa /r doći 
» podana usta. lij. 7.o4b. (»oda Miloft poee d& po- 
u«fA, a krasna je pesmu započeo od fjvili na^ih boljih 
I »iflrijih. Npj. 2, 21ti. Da bi »e na*la i ho{ia pjejima 
4 ovome đ/ifjufiiaja. 3, 45 (Viikl. Žtdostivii pjesmu 
3apjewUe. 3. 523. Ove obadvije pjesme o boja . . . \ 
MČinio Cmogort^ki vladika. 4. G8(Vuk). Pjesme poju : 
i Teselje prflde . . . Ler tTvWc pje)<me izvoffjfUiU. 1, ir>5. ! 
A rttdnn je pjesmu zapjevao. 4, 333. Istiniti dopa- | 
cjl^ . . . kuko je narod to u pjesma obukao, i, 458 
O'ttk). Igrajuc^i pjevaju riuliOne igrueke pjesme. Kov. ; 
7l». ^to M! tire starine nabili pjejiamaj ja bih rekao, ; 
<1a inmmrt i<tnrijih žcn^kiJt, nepo junačkih. Npj.' 
XXX Vn. Ono nijesn narodne pjesune, ne^o ih je l 

00 (Kft^id) gradio. 1, XXXVin. S narodom, koji 
me/tme i>cva i pripoeeda. 4, XXXIX. Pesme uevali | 

1 kiuicali* 4, XL. Plačna pjesma Diividova. Pa. 7. i 



(natpis). Pjesma Ijuhatma. 46 (natpis). Ti si im kao 
ljupka pjesma, kao Oovjek lijepa glasa. Jezek. 33, 32. 

pJcfiiinArien, /". knjigu u kojoj su pjesme, vidi pjc»- 
nariea. — pjesmaricu. Korijeni 127. 

pj^sDili'a, f. dem. od pjeama. Rj. vidi pjosnica. — 
Pjevaju He jo.^ i ove male pjctmicc rinu. Npj. 1, 83 
iViik). Ovoj bi pjesmici bilo prili^nije mjesto u I. 
knjizi. 3, &47 (Vuk). 

pJesmotv6rn<*, pjefimotvi^rcn, m. koji pjesme tvori 
(gradi, izvodi), vidi pjesnik, poeta. isp. slihotvorac. 
I — Rroj rtloijova i oumor to mi u nadim luurodnim 
I po^tmama plavna i jedina pravila, na koje je pcsmo- 
^ tvorae pazio. <Jpit XLX4 ta akc isp. Cudotvdrac, 
I tMiturotvorae. 

pj^.iinn, f, (po jujroznp. kraj.) das Lied, carmen, 
cf. pjesma: A ila bih vas u pjesnu pjevala, pjc-tna 
ide od nsta »lo usta. Rj. vidi i pje>tan, spjev. dem. 
pjeaniia. — Da j' n mene Lako jrrlo jiurno, dvije — 
tri bih pjesme ispjeptio. Npj. 1, 27y. Ko imade grlo 
pouzdano, popijera pjesne od junaka. S, 471). Tam' 
ovamo kolom okretala, i u kolu pje-snu začinjala. 
Here. 8. Nego se u pjcHnama može f'uti. Spisi I, 20. 
Eda da ste što prevo<lili od onih pjesuna, Sto smo 
Vam pisali. Stra?., 188(5, I38(i, 

pje.sujlrieii, f. vidi pjesmarica. — Ovo dana poče<5e 
se pe^atati pjesnarica. Siraž. IHMli, 511. 

pJ^sllie^, f. dem. od pjesna. vidi pjesmica. — Po- 
<5a^niea. kao pjcsnica^ 5to se pjeva uz 6l^u. Rj. Stila. 

pJ6sDieki. adj. sto pripada pjesnicima, vidi po- 
etHlci, poetii'^ki. - Pjexnivka hrvatskim jezikom pi- 
sana djela. Rad 5, 1!*4. 

pj^hnik, VI. poeta. .Siulli. koji izvodi pjesni, pjcjine, 
pjesme, riđi poeta. pjesniolvorac. isp. stihotvorae. — 
CJundulio slavni pjennik gdi se Oj^lasi pod Kaćioke 
svoje mile. .Stidli. Toliko pesnika koliko ih je dao 
mali Dubrovnik. Zlos. ll.'i. 

pJ^snTAtvi», rt. poi^.tis, portica. ~ (ijorgji: UKmno- 
žit' Slovinsko pjesnist.t'fi. Siulli. 

pj&š)l(*, pjt'seiu m. vidi pješak. Rj. — .Stade disaV 
pješte i konjike; pje.-aeima 'vako ^-ovoraše: »Srbiji, 
pje^ci, hruCo uioju drapal . . . Npj. 4, 228. Sakupue 
petnaest stolina laka pjesca i brza konjika. 4, .w6. 

pjpŠAeonje, ii. rcrh. od pje^aćiti^ koje \yidi. 

pJ4^s&«*iti, pj^ATu^m, v. impf. ići pješke. — Dote- 
Ža^e konj ma on (Jovan), pa ću morati pešačiti ja. 
Megj. 2. Odmali ide kii^i. Uz put, bilo da peiači 
pored kola, bilo da sedi na svračicaraa, svukaJd zvi- 
žduka. Zim. 33y. pješaćiti. Nema u Vukovu rječniku. 
Korijeni 12it. 

pJ^^aekT. adj. fussgangerisch^ pedestris. Rj. što 
pripada pješacima (pjescima). — A Madžari ij^ru za- 
poće^e, prvu ij^m, trka pesaćkoga. Npj. 2, 486. 

pjcsi*ktlijii, /'. (mll.) die .S'oldaten zu Fuss, pedOes : 
Pješadija u puAke zagleda (a konjici kolane priležu. 
Npj. 4, 253). Rj. od pješadi jedan: pjeAac, pjeSak. 

— za nasl. isp. Njemadija, 

pj^iliilk, pjeAAks, hi. der Fuss^angtr, pedes^ cf. 
pjeMc. Rj. eoU. pješadija. — Pješak na konjika 
(uvijeki mrzi. Post. 249. Ko je konjik. priteži ko- 
liine, a pjc^ci na noj;e opanke. Npj. 4, 440. 

pj&.šf'iin, adj. što priptula ^tijeska, Saud-. ftrfno«. 

— Istorija je mo/aik »latavljen od pari^adi utnijO} 
tteknd, od pesćanih zrnaca. Mil. V. 

pji^N<'inn, /*. sf.uvum glareosam. Stulli. pjesĆan stje- 
njak. upravo je augm. od pijesak. — Da gonimo 
l>ocanf*koga sina (Tur<^ina) iz Evrop^ k njegovom 
gnijezdu, u inccove zapnnie pješćine. Sćep. mal. 12t>. 

pjtsc. pJftsh-^N nj&.ške, zu Fuss, peiles, Rj. adv. 

— (Himo apostolski, t. j. pješke. Rj. (ia. Robinje, 
koje su . . . u bojevima drmale im konje kad bi ae 
oni pješice tuklt. Rj. 310a. 8 lica Iju<li na konjuui.. , 
a 8 oalii^ja stoje tri čovjeka pješice naporcdo. Ri. 71&a» 
Uzme itap u cake, pa zapali pješice u candiu sto- 
licu, i upravo u careve dvore. Npr. 14l>. Proš'o je 



pJeU 



40 



pU^BR 



pjes poljanu. DPosl. 1*H {hice pje^' okrnjeno od pjoSe). 
Fole<5e6e pješke lui nofftima. Npj. 4, 159. Pnde IJakal 
pre*J kouja u travu, nJ* « IJaknl i pješice bnini. 4. 
268. Pa prevali pod Uftom gjOfHna, skoči Vso pješc 
na nogama. 4. 429. Danil' skofii, konja nzjahao, 
Mirko ide pješke na fypauke, f\ 7. Srha jc hila 4nt)0 
pješice i Ibik) na konjma. Sovj. 40. 

pjftti, piVjem, piijue^i; poiHh. p?yuSe; pOj, jjojnio, 
pOjle; pjeh; pj^o, pjela. Kud 6, 62. l*cth pcni (ili 
pojent?) V. impf, (u pje^mil \]di pjevHt i, pojati: Vetli 
pešcj klcpala ud'ri^e. Kj. 4iMla. u istočnom govoru 
pBti, p6jem mjesto jue. pjeti, pojem. u sadašnjem 
vremenu nema pcni; peJe je u istot; govoru mjesf^ 
pježc (u JHz). v.pf. sloi. sapjeti. — Zora Kori, petli 
poju. Rj. 2131). Kako ti igra, tako m« poj. (Gledaj 
te radi prema njemu). Posl. 127. I drupi 6e pii'H 
pjeii. l>i osi. 38, Kako pop poje^ tako djak olpijeva. 
44. Slavic poje, a ^avka grace. 117. Svegjer iednu 
pjesan pjeti. 119. I nek p(^e crkva Kosalija u državi 
cara Otmanskoga. Npj. 3, G6. A ^© poju Bosu le- 
turgjiju. 3, (>8. Ustaj brie, mladi gospodare! štono 
poju doa humhula mlada? Her«, 124. Pojte Gospodu. 
Vb. 9, 11. To nije ovaj jezik što sad n,iim u erkvi 
pojemo. Dioba 3. hu se. pans,: U toin ne poju krosoi 
tropari na više glasova, DP. 229. 

pj^Hio, m. dein. od pijetao. Rj. vidi pjevčid 

pjetldvan, pjetloviina, m. pjera se pijetlu u ovoj 
pjesmiri od kolede: »J'tf/oraiir brzovane, koledo! Daj 
ti mene konjma zoM.< Ali povori pcilorane: »Ja mog* 
biti odftbaSa na stotinu kokoftaka . . . Živ. U). — akc. 
prema : Brz6van , brzovAna : Pjetlovane braovane. 
Dauii5i(5, ARj. 697b. 

pJ^TA^, pjevftČa. vt. der SnngeTj cantafor. Kj. vidi 

gievalac; pojać, pojae. — Uat^ani na glasu pjevači. 
j. 84a. Mislim da bi narodni pjevač preuui OHta- 
lijem pjesmama kazao . . . Npj. 3. 527 (Vuk). Od 
dmgoga, u ostalome mnogo rgjavijega pjevača slupao 
sam ... 3, 5t>4 (Vuk). Kad koga iza gla.RA pripieva 
izabrani pjevač. Kov. 61. Ima mi danaa osamaeset 
godina; mogu li joSte slušati glas pjevačima i pje- 
va^icama? bam. II. 19, 35. 

pjevA?©r, adj, des Sdngcrs, eantatoris. Rj, Ho 
pripada pjevaču. 

1. pjevftfleft, f. die Sangerin, cantatrix. Rj. vidi 
pjeviea. — Pjevni, pjevni, moja pjevačice! u mome 
ga dvom zapjevala. Hore. lOS. 

2. pj^^vaf'ic«, f. vidi kukaviea. Rj. ptica. 
pjevački, adj. što pripada pjevačima. — SknpiSe 

se sinovi pjeiutčki . . . dva velika zhora pjevačka. 
Nem. 12, 28. 31. Načelniku pjevačkom. Ps. 4 (natpie). 
Po svojstvu niiftega pjevačkoga jezika. Kat 10. 

pJH'ftk, pjevka, m. (u C\ G.) crv u siru, die Kase- 
madfu vcrmis casearius^ cf. pregalj. Rj. vidi i moljak. 

— Pred Huglimnim biva m: pljuvati... upljuvak . . . 
pred »anioglasnim biva op, Čemu ae o iza Ij mijenja 
na e: upljrrak, i wi j mje«to Ij: pjcvak. Korijeni 3<>2. 

pJSvalnr, pjiBvaoea, m. canior^ cantaior. Siulli. 
koji pjcj'a. vtdi pjevat*, jiojii^. isp. pojac — §to t' 
če papar gri^alae, kad li je ani pjevaiac. DPosl. 
124. — riječi 3 takim nasl. kod ćuvalnc. 

pj^Vnl^^lt^ «. Ort, «o man gesungen hat, oder zu 
singcnpilegt, locus uhi cantatum fuit, aut solet c«w- 
tar'i: Ti ne penji bijela t^adora na mojemu divnu 
jgrali&tu i na mojem divnu pjevalištu. Rj. mjesto 
gdje se pjevalo ili ae obično pjcvia. — riječi s takim 
fuist. kod dani^te. 

pj^vnlo, ». (schcnhafi) d<is \Verkzcug des Sinfjens 
(dte Kehle), guttur: uhvatio ga za pjevalo. Kj. Ofugje 
za pjevanje, kace se u Šali za grlOj grkljan, — fifeći 
s takvim nast. kod bu(5kalo. 

pJ^vAnkA, /*. das Singcn, canttis. Rj. vidi pjevanje. 

— ProIuzc(*i kro7^ ni (kroz selo) čuje sa sviju strana 
^vcifint« i veselje. Npr. 89. za n<ist. isp. iMtauka. 

pj^vinje, n. das Singen, cantutio. Rj. verh. od 



pjevati, radnja kojom tko pjeva : Kralji^ke su pjesme 
sve od šest slogova, i u pjevanju se sraka vrsta po 
triput govori. Rj. 298b. Zato se « pjevanju ženskih 
pjesama viSe gleda na pjevanje nego na pjesmu, a u 
jijevanju juniičkijeh najviše na pjesmu. Npj.' 1, XVn. 

pj^Vlltl. pjevllm, »'. impf. mngćn, canto. Rj. vidi 
pjcti. pojati; Hitati 3. v. pf. ujevnuti; v. pf. sloE. 
d6-pjevali, iz-, na- (se), nad-, oa-, po-, pre-, pri-, pro-, 
raz-, s-, za- ; v. impf. slož. nad-pijovati, od-, po-, pri-, 
pro-, raz-, /.apij^vati; spjevdvati. dcm. pjevušiti. — 
Jasno pjeva za gorom gjevojka. Rj. I62ft. Jaoj. Audro, 
moje (^isto zlato! ako bih te u pjesmu pjevala, pjesma 
ide od URta do usta, pa re doi^i u pogana usta. Npj. 
I, 4()4. Barjaktar pjeva iza ghisa. Kov. 47. I^estue 
, iunaike. koje ljudi pjcoaju uz gusle. Npj.' 1, XVrT. 
I bijesu li njctnu pjevali igrajući i govoreni...? Sam. 
1. 21, 11. Pjevam imenu Gospinla Vi&njega. Pe. 7, 
17. Pijući viuo pjevaju me. 69, 13. Pjn^ače putove 
Gospodnje. 238, 5. Nebo i zemlja i sve Mo je u 
njemu pjevače nad Vaviionom. Jer. 51, 48. Ghisom 
će pjeiuiti na prozorima. 8of. 2, 14. Pjevamo oca^ 
sina i svetoga Duha. DP. 41. sa se, pnss.: Alija 
(koji ftć vjera i u pjesmama). Jtj. 85b. Pjevalo se i 
veselilo. Npr. 254. Zu ovu mi (pjesmicu) reće da se 
u šali pjeva »? čašu rgji. Posl. 31. sa »e, refleks, 
impersonalno: Ne pjeva mi se^ jede mi se, pla^e mi 
se. . . Rj.' XVnL 

pj^vfie, m. dem. od pijevac. Rj. tMii i)jetlitf . 

pjt^vica, /*. die Snngenn, cantatri.r: Pjevala tiva 
jijevica: Sto <5e starcu gjevica a mladiću babica? Rj. 
vidi 1 pjevaCica. 

pj^vidrii^, m. rf^r Singefreund, Mitsdnger, qui 
simnl cautat. cf. plaCidrug. Kj. drug u pjevanju (i 
veselju), suprotno plafidrug. — Daj li mene plaĆi- 
druga, a pjcvidruga je lasno naći. Posl. 51. 

pJAvuiid, pjT'vnem, v. pf. ein irenig singen^ trn- 
singen, cantum ittHpio: Pjevni j pjevni zlato materino. 
Kj. r. impf. pjevati. 

pjev6Senje, n. dem. od pjevanje. Rj. 

pji!v6slti, pj&vQ5Im, dem. od pjevati. Rj. v. impf. 

pl&» pliU, piao. vidi plilh. Rj. « krajevima gdje se 
glas h u govoru ne čuje. vidi i plav. — Da ne padne 
dažda iz oblaka, plaa dažda niti rosa tija. Rj. 110&. 

pllit*a, f. vidi pijaea, pjaea; sgn. kod trg. 2. — 
Tko se u lugie obuće, na plact se* svuće. DPoal. 133, 
Tai. piazza. Njem. Platz. 

plaejkrinn, f. (u Lici) Sto se plaća za stvari koje 
se donose na pazjvr, der Markteoll, triftutum quvd 
pro rebus quae in urhe tieneuni erigitur. Rj. što se 
plača ea stvari koje se donose na plat-u. itp. placa. 
— takve riječi kod dimariua, 

plilf, m. das Weinen, fletus. Rj. urp.^plakanje. — 
To svi u plač i u vrisku. Npr. 214. Ouje, gdje u 
ujemu i.u brodu) veliki plač stoji. 247. Nastane tuga 
i plač u carskom dvoru za mnogo. 2.^2. Suze lila, 
kroc plač govorila: >Bog ubio... Npj. 1, 389. Plač 
sa budimskom lagjom. 1, 406 (natpis pjesmi). Novica 
mu Božju pomoć viknu, h l^ujo mu s plačem priftvatio. 
4, 494. Viuo pi&e, ue plati&e. Pofto vigje krćmarica, 
ona caru na plač pogje: »Sultan-care gospodare, do- 
gjoAo mi tri delije...' Kov. 88. Pa onda udri u plač 
i u tužnjnvu iza ^lasa. Posl. X. Ukopale Stefaoa i 
telihi plač načiniše nad njim. Djel. ap. 8, 2. 

pIAcAii, plaćnn, pl&eeran, pla*>evna, adj. tceinend, 

{fctM: Plačne oči s Rada ne mica.Ae. Rj. — Opet si, 
»mte, nevcseo i plačan. Npr. 67. Vidi gde je u njemu 
(n selu) sve žalosno i plačno. 89. Plaćite s plačnima. 
Rim. 12, 15. Progjofte plačni dani žalosti za Moj- 
aijem. Mojs. V. 34, «. Ne mogaše razaznati vike 
radosne od vike plačtte u narttdu. Jezdr. 3. 13. Plačna 
pjesma Davidova. Ps. 7 (natpis). Idući doliiwm pla- 
Čevnom, pretvaraju je u izvore. 84, 6. Prva ga (kanon) 
je u dolini plačnoj Jala lavra evetoga 8ave. DP. 161. 



plAvUrnp: 



41 — 



1. ^Ifikntl 



adi'.: Tu n.ihode svetog Petra, i Gospa mu plačno 
rp^e. Hore?. 'AiMl 

plj^t-idrni^, m. drr Mitu'finrr y aminifi nui cum 
ttmte flet : Daj li meni plaeiiiruga, a pjeviomga je 
iHsao tiH^l (PoftI. 51). Kj. drug u pUtct^j drug iioji 
s plitčnim plaće, 

plarhijanjc, n. cidi plakanje. Rj. 

pint'iujuli, Djiiin, r. impf, (u Dtibr.) vidi plalrati: 
ovo dijete mnopo plačiuja. Rj. 

pUrka, /'. u rijetkima: Ijrraćka plučkn (N. p. kad 
^ ^ecji najprije iiale i ijrruju, pa ho poalijo availe i 
pobiju. Pos^l, i>5), das M'tinen^ Iacrimat\ Rj. iap. plao, 
^lakiinje. — Igra plrtcku dobude. DPosI. 31. sa nftei. 
Mp. ptatka. 

pl&fknr, adj. (u Grblju) vidi plaOIjiv: Plačkitva 
djeUtu ("e:iće ei^tauje. Rj. sto rado plnce. 

pljkeko, m. ein Kind dag gern ireint, ein lOirttT, 
plortitor: Ptačko ('■iiva poveda i babinu Junini. /akta 
Dftba hinicu, dade Plaekti (^ruaicu (pjevaju djeca dje- 
tetu koje plače). Rj. plačhtto dijete^ čeljade, iap. 
plakavica 1. 

pU^ljlv. ttdj, der gern trcintf plorntor: Mu.^ko mi 
ćedu plnC{firo. Rj. Uto rttdo plaće, vidi plaOkav. 

plArA. /'. vidi plata. Rj. — Bes phtec i bez vra^-e. 
Rj, 73b. rovi»iii kome phu':u> Rj. 514a. Popa.^ pluM 
ifo stoka p««e- Rj. 54lb. Kakva «lu*ba onaka i plaćtt. 
Poal. 124. Težke muke, a njjave pluče! 313. Hvala 

pružna plaću. 341. vidi primjerr i kod plata. — 
tjććt H tukvim nast. kod d&ćn. 

plAi'nlnr, pUi^aoca, m. qui aolvit. Stiilli. ko^i plača. 
inp. plat.'ic, platila, 

plArnlien, /'. qaae »olrii. iStiilli. koja platna. 

plAranjo, ». das Zahlen, solntio. Rj. vcrb. od pla- 
^nti. radnja kojom tko plaća. 



pllifaUi plai^flm. r. impf. tahUn^ solvo. Rj. v. pf. 

stoz. 
o-pla<?ivati, iz-, na-, ikhI-, pre-; <>. pf. rIoz. poplaviti. 



UUci, koje vidi i ondje v. pf. xloz.; v. impf. 



I 

(Globama) manjima, koje bu mno^i Ijndi plaćali 
za gebt, nije bilo ni broja. Rj. HJla. Nešto sa iirov- 
niee seljaci plaćali i Hvojijeni spnhijatna (gdje mu 
opekom nijesu plaćali n ime ttcega). Rj. 159b. Vlu-^ka 
Tunskome caru kesi%n t. j. ojtjekom. Rj. ii;68b. 
•dnja lelurjrjija, sa koju plaća popu onaj na kopa 
d padne. Rj. fi47a. Kurjak kožom plaća, Poal. 1C4. 
Moja glava carevu plaća. 181. Evo zeman i vrijeme 
dogje^ ako Bog da, da nii jade plaćai. Npj. 4, .^2^. 
D& plaćaju Kapetan-/)««! harać i porezu. Daniea 3, 
n5. I>a 8rbi Turskome dvom plaćaju osekom ta 
»rr dacije. .0, 30. Pievaće nabavljao i tUingubu im 
lu-ao. Npj.' 1, LX[I. Ne imadne viSe ćtm plaćati 
I. Sovj. 39. jVa glave svoje ne plaćaju poreie. yiav. 
tbL 1, 86. sa »e, pas3.: Odrepjene globe, koje su 
plaćide u društvu... (manje) koje 6u mnogi ljudi 
fliati ra 8ebe. Rj. 80a. Još se plaća na kose i na 
•vev ćihnk Danica 2, .š2. 

Iplar^Bik, pla<*eri(ka. pUrnik, plai^nika, m. vojnik 
hojt ima pluttt; mhhd. vidi platnik ; levcr. — Plaće- 
nici roblif rastftviSe, odvedr>5e roblje u pjemiju, HNpj. 
3w 334. haćmk. 4, 712. 

riMin iprad), r«. u pjeami. Rj. — (Jje ja nupjoh 
tfbt' L'j»?vi>jfcu ... u Vladina crnidu bijelome. Npj. 

■IMiRKkT. ndj. ton Pladin: U onopi kralja Pla~ 
JftMTJVMd. Rj. gto pripada Pladinn. 

|lluBr. H. lu krajini Ncpotiiirikoj) vidi podne. RJ. 
— plddnć (ilAiiA*'"«, od ilONli \%Mt : kud se pre-^tnjalo 
y je<« ti da je to nominativ r genitivom, i/>gtibila je 
ptt% rijet^ ojiatavak. te joj ot^iao som korijen, a kako 
■I Mda xa »amopLitinim iMa dva auglaMna, ouo se pre- 
■j»itĐo me^ju njih i protluljilo h« u »i. Korijeni 2^i7. 

■lU, adj. ra$di^ hefiig^ prae<:eps, M. p. konj, čovjek, 
kim^ tf. idahovit : AI' od mojib plahijek sratova. 
K ojoi dolete plahi zmnje. Rj. Uao iuujao. :e,otok. — 
iuud ongju nA onu vodu, a to udarUa plalM kiša i 



most odncla. Npr. 139. Konj be/. uxde plaha mltidost. 
Dl'oal. 4t>. l'lah je kako %'jetar. 95. Jarust je nemi- 
loflliva, i gujev je plah; ali ko će odoljeti aaviati? 
Prič. 27, 4. 

plAhir, pbdilra, w. m koji «r plaki. vidi plair. — 
plnb, plnhovit, /jM/iir, uplahiriti. Korijeni 298. sa na:ti, 
tidi mjeliir. pnHttr. 

plAhu, ra,tvht praecipitantcr: Mara majci plaho od- 
govara. Plaho »e mladu probudi. narnnOu stade pro- 
klinjat'. I ugleda Maricu pjeno plaho UK'te dvor. Rj. 
adv. prema plali. vidi [flahovito- — Ilujnintila plaho 
povezala hodaju<5i od ruke do ruke. HNpj. 4, .')35 
(bujrumijft = burunlija). 

plikhost* j)iribo.'^ti, /■ (U Dubr.) KUfertigkeil, pro- 
peranda: jVIIadost plahost (Poal. 1^0). R), ofiobina u 
ono/ja kto je plaho, kao riaglofft , ifjftina. — P*>p 
Petar ... ali mi pa ondje zbog osobite hitrine i jda- 
hostti zvali liskom i ii »tekovi (''em. Ri. S->iJb. 

plah6vniijp. n. muthiciUigcs Leben, vita laseiva. 
Ri. verb. od plahovati. sia^je koje hiva^ kad tJto 
plakuje. 

plahAvnti. pItVhnjem, r. impf. i\\ Dubr.) Muthtrillen 
treihen, laavirire : i.e\\\ ikivjeka da ne plahujc (Pt>Ml. 
^)|. Uj. plitko, ne8f4tino iivjetit kao vragovati, vra- 
goliti, vragtAi^^taii. 

pinhdvit, adj. vidi plah. Rj. — Afornva je idao- 
vita: rtiaoi^ momka nanijela, u jutros pa ua brop Itaeji. 
Npj, 1, 431. !^lo (*e, brate, od vojvode Bhiči, od Jakovu, 
smaja plahovtta. f>, 132. takva adj. kod barovit. 

plahJivMo, vidi plaho. Rj. adt\ prema plahovit. — 
Oii ti znade^, moju stiiru majko, kuko vlu^e plahooiiu 
ljubi, li bi mopa baba ostavila. Npj. 3. 107. 

plAlitii, /■ lu Hrv.i. Kj. dem. pliilitica. — 1) das 
TiftrJttuih, mappa^ vf. trpežujak. Rj. fid* * po«t.olnjuk, 
atolujak; ^arćaf, ^ar5uv 1. Ho se vicće na uto. — 2) dan 
Bcttwh. linteum, cf. čATfiAv 2. Rj. vidi t^ar-taf 2 (nio 
se meće na poutclju). 

pliVhlirn, /'. — J) dem. od plahta. Rj. — 2) Bo^ja 
plahticti, nekaka trava. Rj. Sfm. ~ 3) u goveda pod 
vmiom ftto visi. govori i*e u i^ev. llrv. vidi nuihru- 
mica 3, pe^icji 2. 

pliiir, plaira, m. (n Srijemu) vo koji a« plaAi, ein 
.scheuer OcA«, boa pavidus. Rj. u krajevima gdje «e 
u govoru glufi h ne ćuje. vidi pliibir. 

plikjvnz. m. {osterr. da.< BleiwLMAs) dam Heisnbtei, 
der JilciMtift, plumbago, Rj. pisaljka. 

X. plilkiinjo, II. dtta WeiHen^ (letio, plorutio. Rj. 
verb. od plakati (]>iri(^em). radnja kojom tko plaće: 
Ako si mi u/.eo pojanje, ne možefi plakanje. PohI. H. 

5!. plAkiinjc, h. datt Aasschvemmenj clutio. Rj. 
tfr/y. od plAkati. radnja kojom tko pldĆč n. p. sudove. 

1. plAkati. plut^em, r. impf. — 1) ueinen, ptoro 
Rj. vidi plftćinjati; burlikati, guliti se, kreveljiti rc; 
Mtfi. brboMti. t\ pf sloe. d^-pUkati, ir.-, na- (»oi, o-, 
0Q-, i*o-, pre-, pi*o-, raz-, u- (ee), »&-, v. impf. tdoi, 
do-plakivati, iz-, o-, po- 1. — Napao mi nn dijete 
nekakav vrisak, t. j. plaćaj vriftti. Hj. 76a. Tužili, 
plakati isa glasa (oaotiito za mrr.*c^ii) i narivati. Rj. 
(fhla. Za to je earev «iu jednako tuHo i plakao. Npr. 
Iti. Ona se odmah aeti i brisne plakati na njemu oko 

vratu: »t^latki brale! 29. PoOne od žuloHli nad 

tijtm plakati. 115. Dotiav^i do oba brata okamcujen-o, 
pozna ih i Mtade da ih plače, jer joj Živo srce pu^!e. 
232. Ko ta svijetom plaće, bez o*Mju ostaje. Posl. l.'iH. 
Ti plaćeŠ ito ti je brat umr'o, u ja plačem Ho i ti 
niieni a njim umr'o. lf)5. Nije li to liogu plakati? 
iKad se .*lo krivo uOini). 2U\ Tko trrijct plaće, o^ 
izgubi. DPohI. 133. T^ato plaće Ai^gelija mlada. Npj. 
4, 3<)2. Plaće na te »va Herreg<>vina. 5, 2f>9. tJagiĆ 
je cisto plakao od radosti kad je vidio . . . StraŽ. 
188*1, 702. I/iMvfii na polje plaka gorko. Mat. 26. 75. 
l)a me opet kad dogjem ne ponin Bog moj u vaa, 
i ne UHplarcm za mtiogima. Kor. II. 12, 21. Ti ne ne 
iitidi^ ne plaćeš za nbe samoga tf<o so u ovu trenuć^ 



2. pliikati 



— 43 — 



pkiainkinja 



iic moHA ni 7.a Hcbe ni za druj^el DP. 29. Gorico place 
nad sfihmn k.io Martrt i Marija nad liazarem. il9. mi 
9C, rr/M'<!. impcrsonitlnn : ne pjeva mi se, jede mi se, 
phtčc mi Hc , . , Rj.^ XVIII. — H) plat!c t^okof^c, kud 
se ohrrle, (jovofi se u Ilrv. vidi auziti, zalit'vnti 5. 

3. pldkati, plarein, r. impf. RJ. v. pf. uVikniiti; r. 
ph Wcii. Mpl^kuitli ; i^plitliati, oplakali, poplakati. KplU- 
kati. V. iwpf. »lož. poulukivati 2, — J) u. p. sudove, 
(iUMchiccmmen, elno. Kj. — 2) sa »e, refhks. ri. p. 
kao patka, sich auMmdeHj uic dne Ente^ pevlevari. Rj. 

»likkaviCA, f. (u Dnbr.). — t) ona koja plac-e, die 
H tiuerin, q\MC fUt. Ri. isp. plarko. — 2) pl. po 
bijelu crno Mo se po unu nikavn metne, kao znak 
velike ?;aIoHti, čine schivitrzc Kinfassung der Aennel 
2UVI Zeichcn der Traner^ nigri viargints manicnmm 
htctutn sitjnit'cantes. Rj. 

phlkautt, i'. pf. aiisschuemmcn, eluo. Rj. plaknnti 
II. p. ČU8U, V. ivipf. 2 plAkati. v. pf. sloi. spL-ikniiti. 
ost'da r. pf. sloz. kod pUkati. 

plikm, w. (U ('. G.) vidi plamen. Rj. detti. plamen(?i(^. 
hifp. planiičak. sa nosi. istp. grum i (3rrumen. — Oo^u 
n nckaku goru ... a usred nje vigjašc se eeliki plam 
i dim 0(1 ognja. Xpr. 218. Kakve njima muke uda- 
rnice, Kad s' u mene rnsptde plumovi, samo bi mi suste 
prukapale. Npj. 4, 51. 

plikiiianjc. M. das l'lttmtHen^ flagratio. Ej. verb. od 
plamati, koje vidi. 

ptfVmnft main, u. iiupf (u C. (J.) flammen, flagro, 
c.f. ]it!UuTj('ii. Rj. r. pf. prositi planuti; sloi. vidi kod 
plRiiitjeii. 

ph\mf'enjo. n. verh. suptt. od^ plamtjeti, koje vi(]i. 

I. plikmOn, plamena, »*. die rlavtme, fUnnma^ cf. 
plam. Rj. dnn. plamenc^ie. h}/p. idumic^ak. — U njega 
se mušku ».N.'do naige; nije ćcdo t^eda kakvano sd: 
h usta mu modar plamen bije. Rj. 212b. Iz no/.dr\'a 
mur-en plamen liže. Ri. y27a. Iz nozdara eden plamen 
am^e. Rj. 424a. Up^Ieaft nekaku veliku f^oni pje sva 
u velikome plamenu plamti. Npr. 117. Plamen mu ać 
uz obraz zapali. Npj. 2, 595. Crven plamen svezan 
je za uebo a od one vatre iz puiiaka. 4, 243. U jeilan 
put sav (most) plamen obuzme. Zitije 2H. GIsm Go- 
spodnji »\]}ti plamen ognjejii. Ps. 29, 7. Plamen (jnjeva 
tvoje>ra neka ih obuzme 1 69, 34. 

3. plikmtMi, adj. jhtmmcnd^ flammeua, ardens et 
miraus ut fiatnma, cf. plamenit: I na njima tri pla- 
mena maca. Rj. — Belo uze kntfata barjaka, pa [lo- 
trže plamena handžara . . . Kada Turci to Oudo vijneSe, 
tii plamene noie povudiSe. Npj. 4, 339. Kaže joj (dusi) 
da Viježi od plamene šeljc tjelcune kao od požara 8o- 
domakoRa. DP. in\. 

y>lain^n^ić, vi. dcm. od plamen. Rj. — sa nattt, 
i irrumcn(?i<5. 

plamenik, plamenika^ m^ (u Brijemn) liothlanf, 
erjfsipelas, c 
iMna. bolest. 



lik, pl 

, cf h 



rnka. Rj. vidi i crveni vjetar, pogan- 



plAmonit. ndj. ffammend, ftammeufi, cf. 2 pl3men : 
A jink ruj njih noža phimenita. Ri. — <> pojasu Nf//i(;V 
plameniic. N|ij. 2, 2(>8. Manu Koumien maćao plu- 
tf/cnitim. 3, 189. .Sto bijat-e ognju plamcnita, na 
(.'uriMjoni ode u planinu. 4, ll>9 (= Mo bijaše mom- 
eatli ognjevite, pUtmenite). Poznaua je Va-^a plumc- 
aita ljubav. Spi»i 1, 4. adv.: Plamenito grlom pod- 
viknu^e, i po jodnu puiSku izbueiSe. Npj. 4, 'i()S. 

jtlam^njnem, /'. die ^u starkc .Sonnenhitsc, nol ni- 
mtum: ubila plamenjača lubenire, grožgje itd. Rj. kao 
prevelika žega. — Bije lavake godine\ grjUI, slana, 
plamenjača, Rj. 28a. Ma6i 2) kao plamenjača ili 
tonia Mo padne u malom dažtlu, Rj. 347b. Oprbnuti, 
kaJ opali mraz ili plamenjača što mlado. Rj. 465a. 
riječi x takvim nant. kod ajjriraOa. 

jthiniirak, plamit^-ka, m. ht/p, od plamen. Kj. — 
riječi X tul'cim nuttt. hjfi irrurairak. 

plilmtjrti, ph^mtuu, r. impf. aloz, /?. pf. rasplamljeti 
se, zaplamtjeti ^c\ prosti planuti. — Plamali, flaumien, 



Hagro, cf. plamtjeti. Rj. 5(l5b, pli\mljeti. Kad <>, 86. 
— Ugleda nekaku veliku ^orii gje sva w velikome 
plamenu plamti Npr. 117. Dokle h* kao oganj plam- 
tjeti ^njeu tvoj? Ps. 89, 46. 

pliin, plAna, m. preko Nijemaca (der Plan) od Fran- 
cuza uzeta riječ (plan, plaine); kao namjera H, na- 
rtijerenjei osnova: Kako se po fome planu potVla u 
Ljetopisu vika na mene 1828 godine, evo traje jednako 
do danaSujega dana. Danica 5, 81. L'eo je da ih na- 
seli, ali mi* se nešto pokvario plan. Nov. Srb. 1817, 
778. Nekad se tako na livadi ili pod brestom . . . 
crtaju planoci za budu(*nosi. Zloa. 95. 

Plunn, f. ime Žensko : Ciknu, pisnu Toma.Vwa Plana, 
Rj. byp. Plane. 

pliinilistff, w. Ortj wo dm VieJt iiher Mittag vor 
der tSonne geborgen ist^ locus ubi pecara a sole ri«- 
fensa retjuiescunt. Kj. mjesto gdje žirotifije planduju, 
provode podne, plaane. tndi plandoviate, landi^te. — 
Na podne goveda pohježu m plundiMu. Npr. 125. AF 
kod vode stado « pJandistu, plandovaSe pod jelom 
zelenom. Npj. 3, 176. »Da lovimo i plandištc divlje^ 
ne bismo li ^tagogj ulovili... < Zahajkaše i plandište 
divlje, 3, 343. riječi s takvim nast. kod daniMe. 

plaiHluvailje. n.datu l'nicrMehen de* V'ielies trahrend 
der Mittag-ifiitse, retptie^ pecoris in ambra. Rj. rerb. 
od plaodovali. fttanje koje biva, kad pland\tje n. p. 
iirotinja. — U države plandovanja na zlatnijeh kolih 
nlazi^se. DPosl. 139. 

pliindovntl, plaiidujem, v. impf. (vom Vtche) icčUirend 
der Mittag^hitze u'o unterstehoh in umbra es!<e a sole 
meridiano. Rj. podne (pladne) provoditi u zahlugjn. 
kaže se za životinju a i za čovjeka, pontalo od ptaf'nt' 
s premjei^tenim glat<ovima fH ti : plaiir^ovati. Korijeni 
287. — Ko ljeti plunduje, zimi gladuje. Posl. 146. 
Digl<? su se ovce Voj vodica, one pasu na polje Ko6ice, 
a plandnju bn>du Kosickome. Npj. 4, 85. 

plandoTi^te, n. vidi plandište. — Ti otiđi atarom 
plandovištH .. . planduju li Sarajevske ovce... Ona 
popje starom plandovistu. Herc. 219. 

Plano* /'. hj/p. od Plana. lij. ovaki je akc, upravo 
u rok., a u nom. Pl&ne. tup. Gen. 51. takva hyp. kod 
Dobre. 

plilkuika, /. (u Boci) drvo na kome rodi maginja 
(kao velika sunica, iznutra ?.uto kad je zrelo, a zeleno 
bijelo), die Meerkir>tche {Krdheerbaum. Rj.'K arhutua 
unedo Linn. Rj. — osn. (-e. biti od koje je i planina. 
Osn. 276. riječi s takim nast. kod antika. 

planina, f. {_accu!f. pIBninu, pl. planine, planina) 
der Jiergunldf .*taltu8, mons silvositu, cf. gor.i, Rj. (cf. 
Auma 1. Rj.') dem. planinicji. — V\eĆ, kao strana u. p. 
kakve planine. Rj. 5<}7a. Pogje u lov . . . liodajući 
dugo po planini, ne nagje ni^ta. Npr. 44. Planina 
guattt (bez hajduka) nije pusi a. Posl. 249. i*if(mnrtje 
tjladua i hladna. 249. PobjegoSe niz plttninn ramu. 
Npj. 4, 4()7. Od Babliaka zelene planine do dno Liaca 
eifioke planine. 4, 441. Kako tm se planine razgra- 
nale. DanicA 2, 25. 

pinninne, planiuca, m. čovjek iz planine (tako se 
u ravn(fme Srijemu zovu ljudi iz onijeh sela ispod 
FruAke), ein Iiergbcwohner, montium incola. Rj. iflp, 
goran 1, goranin, gorjanik, gorHak. 

planlniir. plauindrn, m. (u V. G.) koji je na pl&niui 
kod atoke, der Scnnbirt, pojitor Alpinus. Rj. vidi hnf, 
( *tv». ondje. 

ph^Dinefn. adj. što jiripatla planinci. — Dovijarka, 
planinćina pomotnjicn. Rj. 126b, 

fdaniniea. f. dan. od planina. Rj. 
'laninik, Planiulka, m. planina do Grebenikn. Rj. 
plj^ninkn, /'. riđi »tanarica. Rj. koja je na planini 
kod stoke, riđi i baćii-a, maja. isp. redara, redus^a. — 
Hvala mu kao (i) kuji koja je planinci sir poj«lat 
Posl. 341. 

pli^ninkinjfl, /'. t. j. vila is planine: ^to govori 
vila planinkinja. HNpj. 1, 163. 



plBtHI 



pl&niN.ski. ttdj, n. p. ticii, Watd-, silrentria. Rj. ko 
trtpnrln pUmini. — Dokoljena, '2) plunhtnki cvijet, 
soji Mc %nve i iforMkii rii?.ii i Tiir»''in-(.'viJL't. Kj. uk>a. 
Pa iH)vikiiii, kao ztnaj phntnuki. .Vpj, 3, 3%, 

)»IAiiuli, plunćni, r. pf, Hchndl uufhdernt uuf- 

JtucktTH, ttftico, cj^urdatfO. Rj. plH(m)nuti (in se ne 

' toi>rui-n). V. pf. »loS. proj)I«iiuti. r. htipf. plamali, 

"pLoiiUjcti. — Kad hanit u pu^ke iiu <^iiiiku pUtne, pa 

(■*• omi] u cijevi ne upali i im'ka ne pukne, on»]fl se 

V«žo *la je piiška phtnttln, a nije sjiHUivilii: Vlanulo 

mit «H (^:\uku. (Izii^lo inu kao 4u> je željoo, kiio pnAka 

ka<1 uprtli). IVihI, *J4t». Modar plnii>cn i/, unia mu phmu. 

"Tpj. 3, 76. A on (paSa) planu kao vatra žira. 1. ;U7. 

Mlopni tuna pianiM« dimlije. \ o^tn^e kapo dinjarlije. 

4, 3;VJ. Kto tako 8o opet poOne hitna protiv Turaka, 

i plane kao vatra preko »vo nahij<! PožeSke i Jago- 

dinstke, i otide u Krajfujevafrku. Milo5 59, 

pl&sn* /*. n. p. leda, čin Stuck Eis, glacici fru^ium* 
Uj. kao kotnaa^ odlomak. — Značenje (korijenu) eije- 
paii: plasa littp. e^lar. hK II1A>*A segmentumj. Korijeni 

|»lii>l. plaf<tn, m. Rj. dcm. platttid coll. plajiće. — 
Jj dtr Htiisihohcr, mda focni, cf. sijeno y. Ui. t:idi 
i »tOK» veliko sijeno. — Da kusonju puste ;jOrt///rt«f 
(narn^ttatt hi mu rep). TVisl. fil. — '^) kao VL'liki nn- 
Tiljuk. Naviljkf, kad ne djenu u sijeno, siiosi po dvoj** 
zncpiu »olM>m na dva aijenaka koca, a pud pla.^i se 
(kau se poeinj« plaHtilif podmetne grana /.a koju ae 
jioMije veže ii^.eui. te ga na volovima dovuku na ono 
nijealn, gdje ec se sijeno djeati. cf. kukam. Rj. 

plJIslir* w. dent. od plast. Rj. — Kaviljak, mali 
platiti^. Rj, 3'S4>a, 

pliUlili, plJUfim, V, impf. t. j. sijeno, das Hen 
aufxt:hohcrit, mctam focni vonutmtK Kj. r. pf. gloi. 
uplAHtili. — ita se, pa.is,: Pod pU^t He (kad se poi^inju 
plojttiti) podmetne grana, /a koju ne poslije veže užem, 
te ga na volovima dovuku na ono mjesto gdje ^e ee 
^ijt*no djeati. Rj. o()fia. 

plii^će, n. (ooll.l od plant. Rj. — OjiSte, kuka koja 
U' prive-zftua 7.a oje pa He njome zakači ona grana 
\to je pod plastom, kail se plaš*':c svlaći na jedno 
mjesto. Kj. 452a. Pla.5nja6i, ličina kojom se veže 
plašće kad »e vu<-*e kukarom. Rj. fKMil). 

plA^'Onjo, n. das Attf^hohern dct Jleti'n, <?oii- 
Mrudio mct'ie focni. Rj. vcrh. od plastiti. radnja 
kojotu tko plaMi sijeno. 

plltsenjis ;i. Rj. r<rb. od 1) plaAiti. 2) plaAiti se. 
— J) radnja kojoin tko plu^t koga (dna Behrecken, 
Icrrefaetift. Rj.). — 2) stanje koje bira, kad se tko 
plaii. #.<jđ. pla^inja. 

plA.^ill. šim, r. impf. Rj. v. p/". «?oi. Iz-pla-^iti, po-, 
niz-, u-, ra-. r, impf. hUiČ. rn/.-pliiŠavati. — 1) gchreckcn, 
tcrreo. Kj. cidi prepadali, pudili I, Htraiiti. — \\nh\\ 
korizma, kojom :cnc plašt djecu da ne i*tu mraua 
jela. Rj. 'Jl». Pudar ... da jdtiši Crorke. N'pr. 7. Ne 
piu»i mi po planini drmja. \pj. .3, lHii. aa se, pat.^. 
Kurjak ne ne platit l^n^njatom granom. Posl. 1K4. — 
9) »a fto, reflčk.^. crMchrecken, ecrterreor. Rj. plašiti 
ee koija ili čega, od koga ili od tega. vidi prepadali 
»e, stniSili «?. — A ti jedna niai >^e phmla ovamo 
dtn't. Npr. 13r». Od vje&ta lovca ploH se litiica. PobI. 
'£ii% Prive/ali mu rog /.a rep. (Kad se [»etetu... pri- 
v«**e rog za rep, ono phdeci se roga . . . kaSto lio<?e 
da erkne bježe<'ri). tffJl. Nego nemoj ka/at' vojnieinia, 
da se naša ne u-Kplaši vojskft, Npj. 5. 100. recipročno : 
\egt> dotle mi hajde da se plašimo, pa koji koga po- 
phiAi, onaj prvo ila poene jesti. Npr. 167. 

nliV^iv. adj. vidi plašljiv. Rj. Uto te plnHt\ ito « 
iuKo upliiši, riđi i Hlra^^iv. strašljiv. — l'lah'v kfto 
7^c. r<^]. '>4i(. ado.: t'z planinu hitro dotreao, on 

tduiit'o n družinu dogje, mnOno dogje, a mui^nije 
:aže. Npj. 3, liOG. 
plftKivfcn, f. dcr JrurckteamCt pnvidun, cf. struSivica: 



Stan', Alija, jedna phmvivo. Rj. plttitro čeljade mtdko 
Ui žensku, kod HtraSivac osfafu syn. 

iili^Aljtv, adj. funfils-im, paridus. Rj. vidi plativ. 
i'iV/( I pudljiv, Htraiiv, strašljiv. i.tp. hoja/.«n. bojažljiv, 
boja^.Ijiv. — Nftr.orljiv konj, koji /.azire. Rj. 38*JU (kao 
plagljiv). Tuilljiv konj. Rj! Tr.lb (kao pla.Ujiv). ude: 
Te plašljivo u dru^.inu dogje, niU(^no dogje. a mm^nijo 
kaže. Npj. 3, 11)5. 

pliksnjiu /' der Si'Jiricken, ierror. Rj. kad se tko 
plaši. i^p. pluftenje 2, — rijeci « tukitn nast. kod 
ćežnja. 

pilisnjilfa, f. lićina kojom se veže plaStfe kad ne 
vuCe kukarom. Rj. — plašnjača (adj. je od osnove 
koja je u plast}. (_)sn. 3o'i. rijeci s lakim nattt. kod 
ajgirafti. 

plA^t, pliiMa, m. (u Dnbr.) dtfr Mantrl, paUium^ 
cf. kabanica, jftpund?x*. Rj. vidi i kaban. inp. ogmKt\ 
ogrnjar, ogriatV ttvgm. plaStina. — Dovede Mojsije 
Arona ... i ogrnu ga plašicm. Moj«. III. S, 7. bvi 
C'e knezovi mur^ki . . . skinuti tiu sehc plaštc, Jexek. 
2«, II). 

pli\^tina, f. augm. od plaH. — Ba^tiDa vctha pla- 
slina. UPosI. 5. 

1. plAta, f. der Lohn, Bcsoldung, merrr.s. Kj. ridi 
plai^a; ajluk,* hak* 1, kar.iti. ridi i brodarina. ea- 
riua, t'^uvnrina, liet^imStina, krviirinn, krvniuii, Ijekarina, 
okleSlina, poivorStina, pudarina. travarino, žirovnicA. 
— Ajluk, plaia, OHobito 5to w daje rojnicima (beha- 
rima) na mjcjfec. Rj. 3a. .\jlukfija, vojnik koji rojujc 
za plalu. Rj- .'Ja. Jicrarktt fdatn. Rj. 22b. Imam da- 
jdoratiH platu. Rj. liiib. Pop a gjakom... kupi lcn?,e 
od onijeh jaganjaca, koje njemu pripadaju kao plata 
z*i molitva i za blagoslov. Rj. 151a. l'otfon, 2) Trfl- 
gerlohn, merce« geruli. Rj. 540a (plata noncu). Pn 
mu ga jfltnik bosinka) danijc ili za dofiru platu proda* 
Npr. 259. Tamo da kapi rojitku pod plutu. Uanicu 
o, lti3. Viliinil kft*e, da re mu dftrnljna plata bili, 
ako ga kakav budući Agaton poslije hIo godina ra- 
zumije. Pi«. Bi;t. Ako ko napoji jednoga od ovijeli 
malijeh . . . «r će mu pinta propasti. Mst. IO, 42. 
Po/ovi poslenike i podaj im plotu. 20, ti. Da primimo 
plutu potpuno. Jov. II. b. Platane tvoja vrlo velika. 
Moju. I. 15, 1. Da ti pintu btide potpunu od (iospoda 
Boga. Rut 2, 12. 

2. pl&Ui, /". (u Hrv.) vidi i)lahtK. Rj. ralja da u 
krajevima gdje ,s'c glas h ne inje u govoru. 

plAtiii'. pUea, m. der Zahkr, gni cx.^ohit, solutov: 
Jemac pliitae (PokI. 113). Rj. cidi plfitiSa, plat^alae. 

pUtirii, /'. (u HoHui) cidi da8ka. Rj.-' ridi i i^tlea 1. 

pliitina, /'. fin Srheit Hoh, eine Daubt, segment ttm 
ligni, fabula. Rj. kao rjcpanica. — Znamenje (kori- 
jenu) cijepati: platina. Korijeni 2^)5. 

pljktisa, f. der Xa1der, 'pii soleit: Ni vraliSa. ni 
platiša (Pojd. '21:21. Kj. koji plat\i. ridi plutne, pla- 
ealae. rijeci s takim nast. kud UvaliAa. 

putiti, platmi, r. pf bczahlen, soUo. Rj. t. pf. 
slož. do-plAliti, iz-, na-, po-, pod-, pre-; poplai^Ui. t>. 
impf. pbleaLi, koje vidi i ondje v. impf. sltit. Pa ne 
oni ve«? ne boje osvete, jer i*u se liOiU krvnika \ plu- 
tili odliku. Rj. 444b. PlaiićvS :a kui^ni razboj. RJ. 
fi28a. Da nema dva novca . . . »nego hajde ... i j« 
ĆH ti platiti dva norat.' Npr. ll»it. Nijean carevine 
cara platili. 248. Kihai-e on lo [pltttićc, skupo Cv ga 
stati). Posl. 134. Krv pl'ttio na svom domu! Jlvletva). 
IHO. Kopogj ubije kot'a, valja da ga njegom br'it.<>tvH 
ili plemenu plati il! ylarom ili norcimn. 20H. Koji 
nije kadiir jdatit* vina u mehani r*i ;)nfr<rfcna druga. 
23J». l'luii'^cit kno kurjak kožom. 'Mil Ko sije duvan, 
mora platiti 7ta njega po neMo tpumnika. Danica 
2, .S2. Da ce Hrbi platiti 'nr troškorc. 3, 174. BudufH 
da se ova bunu kod njegove kui'-e pot^ela, i njegora 
je čeljad rop<trow platiše, zaLo se ona nazove buna 
Adži 'Prodanovn. Milo? 07. U koga »e uagje Turaki 
rob, glavom će svojom platiti. 102. Sto ju je (kuji- 



■ 



iicti) samt] za sebe nfi^tampao i troHttJc zn nju platio. 
Odg. na ait. 4. Dok ne plati smy dug avc^. Mat. 18, 
3-1. (TORjjod da ii plati za djcio troje. Rnt 2, 19. 
Ctoapod će platiti svakojne po pravdi njegovoj, t^am. 
I. "^hj 23. Neka OoHpod plati onome koji ćiiii zlo 
prcina sloći njegovoj. I[. 3, 39. Ovcm neka plati u 
čeiroro. 12, G. Vetfir Pavlović sirotom plati sa ne- 
tjemost Bultauu. DM. 172. Oni dužui bijahu ili dati 
aamoga krivca ili ako se sakrio platiti za lijffja 
globu. 299. sa Re, pasa.: Najprom Žcua valja pedeset 

froSa, a dobra fti nikakvim asprim a platiti ne može. 
osi. 186. lakaže da mu se po dnigi put plati :a 
njegov dio u Konavlju. DM. Ž28. 

pUtkn, f. (im Kartetij*piele) der gur keine Karte 
hat, und zuhlen muss. Rj. w kartanju koji mora 
platiti. — frt »aut. i^p. liltkn, pliićka. 

plAtnar, platmlrn, vt. der J^inuarulhnndler, lin- 
tearins, Unteo. Hj. koji platno prodaje, vidi bezar. 

pliltiirirski, ttdj. što pripada platnarima Hi plat- 
mtru kojemu god. — Porodice doma platnarskoga. 
Duev. I. 4, 21. 

pliktiion, adj. sto pripadu plainUy sto je od platna. 

— pluinett. Korijeni 295. platnen (osn. u platno). 
Nema u Vukovu rje(!^uikii, a govori se. Oan. 145. 
Gare platnene. MoJ9. II. 39, 28. 

|»li\tnTk, platnika, »i. koji radi što sa platu, n. p. 
vojnik koga car plaća, vidi plaćnik, pla^-enik; lever, 
eoldai. — Podrauili kraljevi plutnic.i. HNpj. 3, 30. 
U C4avraan Šezdeset platnika. 3, 127. 

platnu, n. — J) Leimcand, linteitm. Rj. vidi 
nstar, bez, bunindžuk, erir, melez 2. nedolka, oplata 
3, pojana, po«tav, ravnik, sade bez, u|K)tljivo platno, 
uzvod, žutica 5, — Bijeliti platno. Rj. 25n. Žute 
žabe platno snuju o klubarku drenovome. Rj. 276b. 
Krpfi platna. Rj. r05b. Kroz plot tkato, kocem zbi- 
jalo. (ReCe ae sa rijHko platno). Pofll. Kll. Tre(?a 
nosi tanko platno, bo(5e da heli. Npj. 1, 2Sl. Na 
(TJerfgefu S<ir(^evsko platno . . . puni zlato po bijelu 
platnu. 1, 452. Tefiko tome, ko pameti nema! . . . 
Cirttu zlatu na debelu platnu! 1, 513, Jedna uze 
nbeljcno platno, pa gu noHi opet da bijeli. 2, 119. 
Pravi Bokelj nosi ... od koljena gore od crna platna 
ili od Bvilc po^iroke fi!;a^e. Kov. 4(). Brod ne moŽe 
po moru hoditi prije nego . . . po njemu platno ne 
razvije. 66. — 2) Maucr um einc Stadij Fattung, 
Klotter, murus, vioeniu: Tri je platna ktdi oborio, 
na (Selvrtom pendžer naiMnio. Pa ću crkvi sagraditi 
jdatna. Kj. eid oko grada, kule, crkve, vianuntira. 

1. plav. pUva (plavi) adj, — 1) hlau, flavun, coe- 
rtticus. Rj. vidi plavetan, maven, mavi*, meneviS. 
i»p. modar. — Mavez, plavi vamuk, Rj. 34<>a. Pi- 
toma stada i druževni ljudi sada posluju />o<i /i^ritn 
nebom. Priprava 77. — 2) blondj flavtis: za dva plnoa 
ne bi proSa dala. Rj. auprotiio crnjkaftt, smegj. — 

— riari »u mu do ramena brci. Npj. 3, 155. Bio 
ju . . . više plav nego smegj. 

3. plhVt »dj. vitii plah: Plava je kof^a ježgjela. 
Rj. u krajevima gdje ae u govoru glaa h pretiMra u 
V. riđi i pl^. 

Plilv, m. — i> je/ero blizu Guainja. Rj. — 2) vm- 
ro-(ica kod tofja jezora. Rj. 

PlivrtP (PUvac), PlAvca, m. ime muSko. Rj. wp. 
PlavJa 1. 

pliirHK (plrtvae), pliivca, m. — J) ein PfcrdenamCj 
nonien efjuo indi solitum. Rj. ime konju. — 2) kamen, 
(U drijemu) dir himnatcin^ pumcv. Rj. vidi plavetni 
kamen, plavetnjuk, uOni kamon. 

plnvun. plavna, adj. Ho plTtvl (poljtva) zemlju; 
nbcrscbircmmetid, intindutioncm cnatPt, — Tako ie 
premestio . . . mnoga sela duž ve(?ih plavnih toaa, 
Zim. 25:J. 

plavJ'lant plavetna (plhvetni) adj, vidi pldv 1. Rj. 
dem. plnvetnikast. — t^irc nose ovafcu haljinu pla- 
Viiinut koju se zove modrina, Rj. 26a. CiladiS, 2) ne- 



kakav plavetan gušter. Rj. Plavetni kamen. m. (n 
TOJT.) vidi ot^in kamen. Rj, 5(>4b (riđi i plavae kamen, 
plavetniftk). Pro/epak, trava plavetnoga cvijetu. Rj, 
6l5b. Rane .šljive nijesu plavetne . . . turpuuje, ni 
one nijenu rrio plavetne kao pože&kiuje. Rj. y44a. 
Baba pusti i/, usta nekakav vjetar plavetan. Npr. 
221. Mladić Suiuke prikui^i mu se (zmaju) i puSti 
oganj plavetan iz prst<jna te mu aaŽeže krila i otfi 
zaslijepi. 263. Nose fesove (x plavetnom svilenom ili 
sa zlatnom kitom). Kov. 42. 

ulnvtStiiik, plavetnika. m. (n Srijemu) Walditaibeit 
satrta .^ilvestri/i. Ry. bil^jka. 

plav^tnikast, adj. bUhtlich, ttuhcaefuleui*. Rj. dcni, 
od plav 1, plavetan. — Mrazovnik, trava . . . cvijet 
joj je kao u lala ili u ljiljana, plaretnikast i cr- 
venkast. Rj. 370a. Šupljaivo žito . . . hraino od ta- 
kovoj: žita bude plavctnikojtto. Rj. 849a. 

plavetnilo, n. vidi plavilo. Rj. stvar kojom se čini 
da f>ude što plavetno. — riječi s takim nnst. kod 
bućkalo. 

plnv6tiiiii se« ntm se, v. r. impf. blau sein, sum 
caertdei*s. Rj. biti plavetan, pokazivati se plavetan, 
vidi plAviti se. r. pf. nloz. poplavetnjeti. 

pinvetnjak, plavetnjrtk:L, m. (u Srijemu) vidi očin 
kamen. Rj. vidi i plavetni kamen, plavac kamen. 

pli\vilo, M. — 1) blaucjt Farbemittel^ caeruleum. Rj. 
sttvar kojom se čini da bude Ato plavo, vidi plavet- 
nilo. — 2) stanje onoga što se plavi: Putniku se 
tada osobito mili ono njihovo (dalekih planina) jedno* 
stavDO plavilo, /los. 81. 

1. pl&viti, pliivim, r. impf. — 1) blau trerden^ 
f}0 caerulcus. Hy postajati phlv. r. pf. sloi. poplavjeti, 
zaplavjeli. v. impf. sloi. zaplavljivati. — 2) sa se, 
refleks, vidi plavetniti se, Rj. biti pl&Vj pokaziviUi 
se pUiv. 

2. pl&viti, plavim, r. impf. — /. 1) iiberschKemmćny 
inunao: ovu njivu pluri voda svake godine. Rj. 
nidi topiti 2. ti. pf. pllnuti; v, pf. sloš. niVplavitl, 
o-, po-, pre-, za-. Poloj, 2) mjesto kod vode koje 
Vijda plavi (poljera). Rj. 034b. V proljeće gotovo 
svu Maćvu plavi Drina i Sava. Danica 2, 34. — 
2) (mlijeko) ahschdpfen, florem lactis carpo. Rj. pla- 
viti mlijeko, skidati mu splav. v. pf. .*lot splaviti 1. 

— U- sa se, re-lleks. n. p. lagja, schicimmen, mit 
dem Fluss fort.tehirimmen, secundo flumine lubi. Rj. 
kao jdoviti niz vodu. — Pjevajte Gospodu pjeamu 
novu, koji se plavite po moru. Is. 42, 10. 

plAvjuli. pkvim, V. impf. vidi pUviti (i se); 1) 
plavjeti, pOKtnjati plav. 2) plavjeti se, pokagivati se 
plav. — plarjeti, zaplavjeti, poplavjeti. Vuk ima u 
rječniku prosto plaviti^ ali složene ima po ovoj (trećoj) 
vrsti. Raa 6, 84. r. impf. sloz. zaplavljivati. — Doc- 
nije, kukuruzne (njive) poćnu da ae zelene a iOne 

— da place. Zim. 330. 

pliivkn, /*. — J) (St) dit Blonde^ BlondinSj flava: 
Ne ću plarke, ne Željeo majke: Sto Ću plavki boju 
kupovati, to ću crnjki toke sakovati. Kj. plava žensku. 
vidi plavkinja, plavojka. — 2) i,u Boci) Ari Hebe 
und Iraube, vitis et uvae genus. Kj. vinova loza i 
grožgje od nje, 

plaVki^Ja, f. vidi plavka 1. plava ienska. ^ Progj' 
se, Jovo, plaikinje jrievojke. Herc. 221. 

1. pli^v^onjo, H. Kj. verh. od 1. plSvili, TI. ptt- 
viti se. — i. I) radnja kojom voda ptai^i n. p. r^jivu 
(das UebenM'hwemraen, iniindatin. Rj.). ^ 2) radnja 
kojom tko plavi mlijeko (das Abschopfen, det*«rpUo 
floris lactis. Rj.). — Ji, stanje koje hivn, ktta »c 
lagja plavi (das Hehwimmen, natatio. Kj.). 

2. plAvlJetlJe, n. Rj. verb. od 1) pUviti (plavjoli), 
2) [iliiviii se. — ]) slanje koje biva, kad što plavi^ 
pOHtaje plavo (das Rlauwerden, to flavuni fieri. Rj.) 

— 2) stanje koje biva, kad se što plavi, pokazuje 
ne plavo (das BliiuauRsehen, aspe<'tn^ eaenilens. Rj.). 

pihvdjkn, f. Rj. plava ^ccajka. r^cč načtnjena 



plavoofc 



^ 45 — 



plemeniti 



prema rijeii djevojkfi. isp. i ledojku. — Žuči, buci, 
ulcoiSi car db vojuku. i dovede plaru plavojku, ne će 
plate piavojke, ve<^e hoće crou croojku, ajde Suga 
na voJHku. Rj. bOOh. 

plariok, atij. hlaufhufigt cuer^tJeis ocidis. Rj. u 
čega 9U piate oci. — tuko slor. adj. kod huljook. 

PlAvi^fl^ — J) m. ime miižko. Rj. — Britka sablja 
haramha^t^ Plavie. Npj. H, 424. imena s takvim nujtt. 
kod DrakSa. tsp. Plavac — 2) f. planina ii Tuskoj 
Hrvatskoj: Ou me jeste jedan put j^onio preko Piavšc 
▼i^oke planine. Rj. 

pUruljo, f. im« kravi. Uj, plava krava. 
plaz, m. (U Hrv.) q pluga lijeva nićica na koju 
»e dolje natiće lemell Rj. 

plaukicft, /. (kod Kostajnice) vidi topilo. Rj. gdje 
ne drva otiskuju nix brtio. — od osn. od koje je pla- 
eati se. Danieić piše pla/jijiwi. Korijeni '29^. Osn. 323. 
plaziijlca, f. vidi plazaica. 

plAzanjis n, dofi Faftren (auf dem Hintcrn), g. B. 
nuf dem JSiite, lapsus in podiče. Rj. vcrb. od pla- 
xati se. radnja kojom se tko plasa n. p. po ledu. 

plAzilti so. plilzam ne, v. r, impf. glciten (auf dem 
Jlintern), labt: Devet baba po ledu se plaža (t j. 
«iSfi(KM). Rj. kao klieati se (zadnjicom) n. p, po ledu. 
'itp. r- pf. »lop. oplJlzuuti. — Čemer joj «« niz bedricu 
plasa . . . »i^\.Q ti dcmor niz bedricu plaža, ka' da 
neniaS t^edo pod pojasom?« Herc. 28. 

pi&zina« f. broD7.H, 6to na njoj stoji kolo vodenit^uo, 
ili OHtanee. Kj. — ohh. u plaz. Oen. 16'<i. 

plikzjti, zim. r. itnpf. Kj. v. pf. slož. Isplaziti. — 
1) L j. jezik, herausrecketij exsero. Rj. jezik izmalati 
(is usta). — Kim se rugate? na koga razvaljujete 
u»ta i plazite jezik? Ib. 57^ 4. — 2j sa se, refteka. 
di* Zunge herausrecken, eisero linguam. Rj. značenje 
kao pod 1, samo sto ovdje ne naenacuje objekat, n. p. 
ko m ^Icuia? t. j. što plasta jenk? 

plAienje. n. das Bera\it^ecken dcr Zunge, exAerlio 
Unguiie. Rj. verb. plaziti (» 8e). radnja kojom tko plagi 
jezika kojom se tko plazi. 

pleć, f. kao strnoa, n. p. kakve planine, der RUcken 
einc!< Berges, dorsum montis.VL}. — ple<? (oan. u pleće). 
(>ftu. 54. 

■16e«, «. pl, (gen. pl^<*a) die Schultern, humeri. 
tHni pP<^i. ifip. (»bi. 2S. sina. plede. — Dokle proRi, 
zlatna uflta nom, a kad vram, pleća ohraća. Poel. ti5. 
Pleća E8 praznijeh vreda! (Kad koga n šali hvale da 
je jak. reče se ovo pljeanuvži ga po plećima). 249. 
Viti pleći Kemiju meri, je li dugaOka, očicama zvezde 
broji, je li ih lulogo. Npj. 1, 613. (^ vitivi plećima) 
Na kapiji oboriSe vrata, na slugina pleća nabroji&e 
triest i !^eAt zlatnih buz<lovan:i, dobro slugi legja na- 
mekAjifie. 2, 434. A Todore otvora Hppete, pa izvadi 
divno odijelo, pa udara na pleća junačka, obuf*e se, 
ftto M IjepSe može. 2, bJMi. Turci dane pleća, pobjo- 
co&e. i, 258. Veiu bremena te^ka i nezgodna zn no- 
fcnje, i tovare na pleća Ijuditka* Mat. ^, 4. vidi i 
pfirHJere kod |de<?e, pleći. 

plM&£, plec^AAa, w. (u Dalm.) nekakav grah, Art 
Erbne, piši genus (phascolas spec. Rj.^). Rj. — riječi 
« takim nnst. kod bradat. 

pl^at, adj. hreiischuUcrig, humeria latiš. Rj. u 
koga $u Uroka pU'ut. 

•lA^t*« fmesto plećii, u pjesmi u kojoj se pjeva 
kake govori Turčin : Dilber Kato, zlato 1 izidi na vrato 
(= na vrata), da li vidim plećato (= plet'H), da ti kupim 
kavato (» kavad [kavat?]). Uere. 295. 

pIMe, n. das iSehuUerblatt , scaptUa: glodali w 
pleće. Mnogi ljudi u narodu naSemu proriču koieSta 
is pleća od pelena brava: Ča.^ica ona odozgo kai^u 
da je kuća . . . one j^.ile od Čafiice zovu se jular . . . 
gornji kraj one kosti koja je s jedne strane i'^ pleća 
izraHla, zove se Sljeme . . . male jamice, neke se od 
njih zovn raka, a neke kolijevka . . . Donji Riroki i 
laitki kraj znve se ptiljc . . . ovo se najvtSe gleda « 



desno pleće . . . Meso s ovakoga pleća ne valja glo- 
dati, nego se očupa prstima ... Po ovome se može 
razumjeti i ono Mo se kaJte kad koga odavno nema 
da se vidi: >Nema ga ni » pleću^. Rj. vidi lopatica 
ii. pl pleća. — Čujem bol zaplećetn. Kj. S30b. Udari 
qa .^estoperom zlatniui, Sesloperom u ple<U junačko. 
Npj. 3, 507. ZaklavSi ga (ovna) U7-e salo i rep i sve 
saJo j^to je na crijevima i pleće desno, Mojs. III. S, ^5. 

plftei, f. pl. die Sdtultern, humeri, cf, pleće: Pleći 
dade, bijegad slade. Dade pleći^ ća^e pobjcpuuti. Rj. 
j srednj. roda pleća, koje vidi. — >Uzini (cekina) 
koliko mo£e& . . .c na ieiLiD put netttade aspri a' pleći. 
Npr. yr>. Do^avM već ni izu babe pogje joj s pleći te 
fiumkc put nje, a on polako te babu za kose. ^31. 
Te^ko tome, ko pameti nema I A dolami na pleći 
grbave! Npj. 1, 513. Pogodi ga megju pleći live. 4, 
17. Bjelopavlić pleći ohrnuo, a on bježi preko Plnni- 
nice. 4, 109. Na pleći im navaliSe Turci, 4, 402. Oni 
će mi s pleći udariti. 4. 4tf*J. riđi i primjere kod 
pleća, pleće. 

piftćka, f. der Vorderschinken, die Hamnie^ petaao. 
Rj. — Donio bih ja i plećku i grudi, ali ne dadu 
Ijndi (u pripovijeci). Rj. 104b, Po tom zagje pop te 
od svakoga jagnjita odsijeće plećku ... Sto od onijeh 
plećaka ... ne može pojejittj ono prodaje. Rj. 151a. 
vidi kraća, kraćica. — plećka (osn. u pUće). Osn. 2i(8. 

plftme, plemena, h. {pl. plemena, gen, plcmćna), 
— 1) der Stamm, stirps, prosapia (cf. stežer. Rj."). 
Rj. kao rod 2. — Plane Isusa Hrista, sinn Davida 
Avrnamovn sina. Mat. 1, 1, Dana joj bi vlast nad 
svakijem koljenom i narodom i jezikom i plemenom. 
Otkriv. 13, 7. (.)vo eu dvanaest plemena Izrailjetifi. 
Mojs. I. 49, 2b. — 2) u Crnoj Oori pleme znaci ono 
5to je u Srbiji od prije znaćila kneHna a sad fito 
znaci srez; tako »u n. p. nahije Katunske plcmeiia: 
Cetinje, Njegusi ... Rj. — U Hercegovini i u Crnoj 
Gori starješine od knežma Ui pletnena zovu se i danas 
vojvodo, Rj. 70ft. 

pl&inen, adj. vidi plemenit. — Ostidi se pletnena 
djevojka. HNpj. 1, 312. isp. takva adj. kamen, plSmen. 

plamenik, ni. (u C G.) Ćovjek iz plemena, ein 
p\eme-glied, membrum tou pleme. Rj. — Pogibe mu 
Lako i Blagoje, i ostalo bratstvo Vujaćića i suviše 
Hioji plcmetvici. Npj. 4, 442. Za zdravlje nasijeh ple- 
tneiiika i dogovornikal Kov. 70. 

plemenit, tnlj. ~ 1) von gt^tem Stamm, guter 
Herkunft, adelig, nobili loco natus. Rj. ndi plemen. 
što je od rodu plemićkoga, pa ti prenesenom smislu^ 
što je dobrOy valjano, iscrsno : Da spleterao mrežu 
plemenitu, da zapnenio okolo anianiR, ne bi V smo 
ga živa ufatile. Npj. 1, 3^7. Ja nadomu imam ljubu 
vcrnu, pleme7uiu Jelicu gospogju. "2, 3<U. Drino vodo! 
plemenita megjo izmogj' Bosne i izmegj' .Srl)ije! 4, 
151, Narod srpski pogtibi i »ve stare (plemenite) fa- 
milije svoje, Danica 2, i(i. Ona plemenita i cista ili 
prava ljubav k narodu. Kov. 13. Kotor je imao ple- 
menito društvo ^vlastela kotorakijeh — oorpo nobile). 
37. Da Bog da da naSe i va^ plane bude pUmenito, 
na daleko glasovito, od roda rodno, 70. Gospod Bog 
svakome dijelio i vrećom i svakom dobrom i pleme- 
nitom srećom! 127. Nasadi ga (vinograd) plemenitom 
lozom. Is. 5, 2. Da gn ie w «jiA plemenitih teinjah 
njegovih podpomagao. Had ^, 1!*! (Danićić pišući 
ovo u Zagrebu upotrebljavao je starije oldike). — 
^) (halb im Scherze) mit pleme (Nadikommcnschaft) 
reich: od krmaće kud će plemenitije šta biti, koja po 
oamoro opraait Rj. kao u ^ali: u čega je mnogo ple- 
mena, mnogo poroda. 

plcmonitA^, plemeuitiUa, m. (u IIiv.) vidi plemić. 
Rj- — rijeci s takim. nast. kod bradafi. 

pliftnienlii, nim, v. impffnobUiiare, nohilem reddere. 
StuUi. koga ili sto: činiti ga plemenitim, v. pf. ople- 
meniti. V. impf, sloi. oplemenjivali. 



plomoniloNt 



46 — 



pU^tiviu'41 



plSmc^nUost. ]>]c'nieuitosti, f. nobUUas, ^aeMantia, 

StiiUi. Ofiobinu ouoijti koji je pletncnU. 

plI^nK'UNki. tulj. von pleme: Bve \>o re<lu pleme 
do pleineuH, a pred njima pUmtmske (jluvare. Rj. Ho 
pripada plemenu, plemenima. — To je upravo fljimo 
plctuctinht intorija. Pripravu 187. Zeta i prije kao 
jjlciinnaliu osohiui zaiizimala neMo ZahiimJja. 1>M. 13, 

pl^ioi^*, m. (UH guttr Fumilie, nobili gcntrc naUifi. 
cf. kui^id, odiakuvic, koljenovid, Uj. tHdi i plemenita^, 
ku<!tivi(;. odžaklija. — Manojlovi«*, kad je po»t«o Mu- j 
diuriiki plemić. Rj. fiTlb. ('enKijt'i »u isnicgju prrijeh 
pUinića ili odžakovii^. Npj. 4, 45S (Vuk). Istiua da ! 
je svaki Turčin u svom eArnlvu plemić, ali j*o opei i 
može reri, da su renuUjski pritoi plemići Hpahije. I 
Dauica 2, 78 (nemei Mtidž.). | 

ul&mii'kii itdj »tu pripada plctnićivia ili plemiću 
kojemu god. — U diplomi plemićkoj. Žilije 5. Ovaj 
se red umnoži primivši u se oairoma^le plemićke , 
srodnike i o«Iobogjene plemićke podanike. DM. 331. 

J»l&mT^s(vo, n. onohinn u ouogn koji je plemit^; 
, stale: plemićki, vidi plemstvo. — Dobije za oso- 
bile za.'*lnpe ^fad:arsko plemićMto. Danica 4, 12. — 
ca n koje se iiaćufiulo megju ć i t isp. mogu(!stvu, 
pokur'HLvo, 

plemstvo, u. vidi pknni^stvo. — Plemstvo bez vrid- 
iiosti nema jakosti. DPosK 95. Koji su aegda pri- 
padali II narod pa iz njega hsiM'i dobivši plcnistco. 
UM. 33<). 

pl<^n)l(?), {(ikc. Rj.^ XXX) M molitri od more: Nego 
rekla : jaoh ! Jaoh joj dala I.ena, plcna i Marija Magda- 
lena. Aminl Rj. ^Irjlt. 

ples. NI. vidi ple^tnje. HtuUi. ake. ples, lotj, plćsu, 
pl. ple«i, preiM)vi; ple«!, plefcnJva. kako ne u nurodnom 
igranju nogama udam po tlima, pli's snaći i igra 2, 
lanac. isp. f?u]ek kod riječi Tauz. 

pU^MUDJe, n. vcrh. od plenaii. radnja kojom tko 
pleše. 

pIĆsnti, ple56m, r. impf. — J) u Stullija: plesali, 
ploSein, proculearc, pcdiUus proletere. — kao gaziti, 
nogama udarati vo ilimu: Kako ili (tlejj koje avak 
pleic. DPotfl. 44. Ne ćUm zla ni travi koju plehc. 7u. 
i»p, pljei^lilnuli, pljcfnuli, pljeskali, — ^) nepreUuno 
isp. ig:raU, Lancati. is/>. Sulek kod rijeci Uiii/en. 

pl^Hmo, n. potiska daaka kojom so što zR^m^juje 
ili pradi (u. p, koliba, ka<3 vrljikuma), Latte, asser, 
Kj. isp. letva, i ^yn. ondje-. — ph\^mo (korijen mislim 
da je iHti koga je plot i ple^^ti, s promjenom gla.s.H 
t na s pred ni)- C>Ba. ^K rijeci s Utkim nast. kod 
piiamo. 

plfrsti« pl&tem, r. tjnpf. Rj. f. pf. sIoe. do-pleati, 
iz-, na-, o-, po-, pre-, raz-, h-, sa-, u-, za-, r. impf. 
sloL dc)-pleiati, ua-, o-, po-, pre-, raz-, »-, u-, za-; 
Hplet^vali. — /. 1) llcchten, ptecto. U}. — Otii «rrt/:i 
sebi kotarice pletu. Rj. 5<l7a. Pleli kotac kao U i 
otac. (Radi i £ivi onako kao Mo U je i otac). Posl. 
249. *)j kučko devojko! ne plet' na mač ko3i\ ne 
mami mi sina leti od oranja. Npj. 1, 1(>4. Majka 
Maru sitno plela, od petiiro, decetcro. 1, 28d. I ija jo 
ovo jgevojkaT te plđe kosu široko. 1, 359. I dai^u mu 
gjerdan ispod vrata . . . plesti ću mu konju usred 
grive. 2, i^Hb. Pa je te^ko kavii dževap dati u I*a- 
tinskom Mletka pletenome, "ž, 514. (J'letcnome valja 
da zna<^i ono, §to je po kućama s]>o1ja u kamoati 
izrezano koješta. Vuk. L^p. pletenica 3). Cveće od 
koifu će mu blapodanio potomstvo rtnce plesti mo^i. 
MiloS VI. sa se, paHs.: Doge na du<*an gje se pletu 
rogoiinc. Npr. 174. — 2) fitrickett^ plecto, texo. Rj. 
— i-)na nosi od zlata koSuljn, koja nije kroz prate 
nredeua ... no košulja »« prste pletena. Npj. :?, 550. 
No mi ^..10 od zlata košulje, kojnno sam plela tri 
•rodine . . . dok »u moje oOi i»kapiUe sve pletući od 
zlata kušnju. Ž, 55b. Srpkinje... vezu, pletu čarape 
i rukavice. Dauiea SJ, KKi. — 3) u prcnesenotn smislu, 
kiinstlieh aussinnen, erdenken, Itetverkstelligcn^ tna- 



cfiinari: Usta si svoja pustio da jrovore kIo, i jesik 
tvoj plete prijerart. Ps. 5*», P.». Oholi pletu na mene 
lai, ali se ja svijem sroem držim zapovijesti tvojih 
((4osp4Mie:). Ili), t»y. isp. pletkc, pletkaŽ. — II. sa 
se, refhk.'i. \i Ho, sich hineinmijichcn, se immiscere. 
Rj. vidi miješati se u ^to. pać'ali ^* u ^to, unositi se. 
— Plete ife u posao, kojega ne razumije. Odir. na ut. f). 

PIftseiIra. /, tiiko se zovu mnoga brdu u Hrvat- 
skoj i u Dalmaeiji. cf. Plje^evica. Rj, IMJeJivica? 

pl^ta, /. kaže se za cvanciku: velika phia, i. j. 
ritava cvancika. a mala pletu po cvancike. Rj. 



Tilde ili koje mogu biti luj^je: hena... ;>/«<«. Osn. 29. 

pli^ti^riefl, /'. — 1} koja plete, vitli pletilja, die 
Fiechierin, die Striekerin. — Ve<? su godine 1577. 
u En;rleHkoj i po selima žeae plele bjeOve... Nemoj 
mi se rugati, hitra plctarice! kU> sad ^'ujej^, da ja 
tako vatreno o tome tvom poslu govorim. Priprava 
145. — !^J koliba od pletera? — Samo u donjem 
kraju te poljane bejaAe jedna pletarica, i u njoj Ci- 
iranaki viganj a pred njom tocilj. Zlos. 10. 

plf^t^iiien, /*. — 1) ein gcflochtener Zopf, ^iexi 
capilli. Rj. od kose. tidi eof, i sgn. ondje. inp. 6i- 
porak, splet 1. — Kukuljica, 2) na glavi pletenica 
od kose iskit^eua iglama. Rj. 313ii. Ouda l>aba pola- 
gano uzme devojeinu pletenicu, koja je visila niz 
krevet, pa je osei!©. Npr. UJ. Nju mi eešlja sedam 
t^ešljarica, njojzi ^^ief« tridest pletenica. Npj. 3, 130. 
iMajka Zulfu sitno pletijaSe . . . *Ooji (ierce! kute 
pletenice. Here. 24. Da nkrahiju sel'C, ne pleteni- 
cama . . . nego dobrijcm djelima. 'I'ini. I. 3, 9. — 
2) eine Flcchte von Brotj ciatictUa panit. Rj. od 
hljeba, ovatno vioh hiti da ide ovoj primjer: Vo- 
krklja, jelo od bravljijeU crijeva, koja se oćiS(Jena 
isptetu 14 pletenicu pa se ouda kuhuju i jedu. Uj. 
532a. — 3) I* zgrade: Na<^ini dva oglavlja da se 
metnu ozgo na stupove ... i pletenice i.-iprepUtane 
i vrvce kao verige načini na oglavlja, koja bijahu 
navrb stupova. Car. L 7, 17. (Netz- und FUvhturbeit), 
isp. kod jdcKli 1 primjer ii Npj. 2, 514. 

pK'teiijo, u. Rj, ccrb. od I. plesli, II. plesti se. — 
I, 1) radnja kojom tko plete n, p. kosu tdas Fleehteu, 
nexio. Rj.): Vuj, red w pletenju plota i ostalih stvari 
od pru6i. Rj. 70a. — '4 a) radnja kojom tko plete 
n. p. čarape (das i^lrieken. lextio. Rj.). — b) die 
Stnekerei, das Slriekzeug, res reticularia. Rj. sve ono 
što pripada k pUienju «. p. čarapa, gdje ti je pi«- 
tvnje? — 3) radnju kojom tko plete sto (a prene- 
senom i^minlu), n. p. prijevaru. — II, radnja kojom 
se tko plete u sto. 

pl6t4;r. m. das Flechitcerk, crates. Rj. od osnove 
od koje je plesti. — rycči s takim nast. kod C-emer. 

pl^tffi, adj. Uto je ta pletenje. — Pl??li(?5 igla, f. 
dit St rivknadcl, acuH ret icuiaria. Rj. A 1 i tek ft to 
putića igla dogje u ženske ruke... nasta strali, da 
je opet iz svijeh ruku iatrgne pletići rasboj. Priprava 
147. — ad^j. s takvim nast. kod brijaći. 

ri6tlko.sH, m. pje.va se u pjesmama i pripovijeda 
nekakav hanunbaža Pietikosu Pavle. Rj. — Pleti- 
kosa. tako sloi. imena kod Pecirep. 

pl^^llkotarie-a, m. der Korbjtechter, Korbmacher, 
corburius, »ortanuu: Majstor pletikot urica. U Srba 
se ovo kaže kome za podsmijeh, jer oni svaki sebi 
kolarice pletu^ pa misle da toga majstora i nema. 
Rj. vidi pletikroJinjiL — riječi tako sloi. kod (l^istiku^a. 

pIMikro^iiJtt. f. vidi pletikotarioa : Majstor pleti- 
krnxnja. Krošnje jo još lakJe opleMi nego kotarieu« 
zato se ovo govori kao i pletikotarica. Rj. — rijeii 
tako slož. kod i^.ii*tikuća. 

pIMilJa* /". die Striekerin, tčxtrix ncuaria. Rj. 
koja plete n. p. hječve. vidi pletariea. — Babom ko- 
rizmom plaAe i male prelje i pletilje. Rj. db. riječi 
K takvim nast. kod bjelilja. 

plvtiviie-41. f. der Strtckt>eutel., tkecu reticularia. 
Rj, kao toticlac h čemu se ciri* pletenje, — »Evo 



pleMvo 



— 47 — 



plo^a 



iniH M rmtjoj pldtt'nči oeftto soli...« ona skine 9 rnke 
■ivojn plftir-itiu. Npr. (>. Ponr-sii joj (\jerenid) na iJnr 
Uftijinu i lijepu maramu, itletivućH, igleniou i naprstak. 
Kov. 46. riječi s tukvim uuM, kod cjepa<!!'a- 

plflivo, n. — 1) dtts Strickfjarn, fii't xerri^niia 
irsendo. Rj. konci sa pletenje, — Dri^pn, (Irvo, kao 
veliko vreteno, Uo žeue kouce preprodaju na n]e^ii 
i pletivo predu. Kj. 1411). Zutilica, trava žutoga cvi- 
jeta, kojom Žene ćule pletivo i vunicu. ICj. IHžiu — 
S) u prenesenom smi&Ui^ konkretno: ko phtke £n- 
mfče. vidi pletkft^, i st/n. ondje, — Tad je Stojan 
apu po;?ul»io. Svira je dniffo Udbinjaiiom bilo, jer je 
bio tttrirrio pUtico. HNpj. 3, 453. Hrnjiwi Mujo, 
IjOifafto pletivo. 4, "JM. — riječi » takim nust. kod 
jedjvo. 

pl^fkBš, plcikiUa, m. d^r Udvkcachmid, doli mu- 
ihinator. cf. petl)ai)nc. Kj. koji pletke zam&)c. vidi i 
pletivo 2, pelljarac; luutljivac, Hinutljivao. — Zavadio 
bi dva oka u glavi (takovi je pletku^), i'osl. W2. 

plMke, /'. pl. Jntriguen, tirtes. Kj. cidi spletke, 
petljaiiijft 1. tHp. pleflti ;1. — Zametnuli kome mrežu 
(^kno da bi jra uhvatio ii nju, t. j. nntujtstifi pletkcj. 
PohI. H4. Sud se razviju jdetkc (intrige! i megjusobna 
proterivanja. Milo^ 17. Jer ae nadao, da ee ostalo »ve 
ycojit» pUtkiti/nt i politikom laano uOiniti. 184. Navdli 
jt takim plctkafffit Hu Abdulu i na Dobrinjeii, govoreći 
ini, za^to da se oni pokoravaju Miloi^u. 174. Ovo 8u 
bile i>o«Ijediije pletke MaraJli-Ali-paie protiv Srba. 
179. itnioCno carslvo, koje nije Žalilo ni plctuka ni 
novacA... teslo je trebalo i pletke staviti na suprot 
pU.tk'tma. DM. ;U. 

pl^tnJieJl, /'. drvo, kao uaka iln^ćica, Jito atoji krox 
krpele (kod pluga i kod kola volujskijeh). Rj. 

nlifina, f. dte Seichtitjkcit, vndositas, ienuitaa. Kj. 
plittV-ina. osobina onoyii sto je plitko. 

plijen. Hl. — 1) dic JfeutCj prutda. Kj. vidi ćelepir, 
o^iom 1, pljaO^ka, Mćar, iap. duidt. — Toderajte roblje 
i pUjcni\ pa bajdete »tojnii Hiogradu. Npj. 4, 350. 
Okupimo roblje i pljcnoce. 4, 3it8. Zaplijenile velik 
plijen. Dnev. H. 2,'), 13. .Ica'i li doiao da plijeniš 
plijen? .Fezek. 3H, Vi. — 2) imii kao plijena [n. p. 
raka u potoka, u.^iju u glavi), en ist in Mcmje da. 
ahtkndfit, <7'. pljeva. Kj. 

J »lijenili, prijfuuu, v. itnpf'. pliindern, praedor. Kj. 
* odiiuti. pljai'tkati. v.pf. filoi. na-plij&tiiti, o-, f>o-, 
CA-. — Udor, koji odire, plijeni. Rj. 447a. A bismo 
ti plijmiii otce? Npj. 4, 45. Jodu(?i i piju(?i i veseleći 
tie velikim plijenom koji zaplijenile h zemlje Kili- 
Sltf'j'tke. Sam. I. 3(), Ki. Jesi li doftjio da pltjeniš 
»lijen? Je^ek. 38, 13. Da nija plijenio njegove zemlje. 
DRi, 1. 120. 

filjčiOo, ». f^idi plivanje. Rj. vcrb. od plitl radnju 
kojom iko plije. 

pliji>njćiij(*, }i. duu Phtndrrut praeduiio. RJ. verb, 
od plijeniti. ra*lnja kojom Iko plijini sto. 

plljesun. pfijesni, /. tUr iSt-hivimel, muror, stttui. 
Uj. Hdi inuii iiy mahovina 3. — IHrza^ plije^titn koja 
se uhvnii povrh una. Rj. 27a. Butjj^ b^ifj^h ^^- P^^- 
jeitan (može biti da je bntjj od plijesni malo manje). 
Rj. 47a. isp. pljcflniviti. 



pITjeser, ii. u zugoneei, cf. lepeUili. Rj, 

cf. 
b Milofieve 
_ Ltj. 11.3b. 

plijevljćiijc, rt. verh. od plijevili. radnja kojom 



piy^vi(i. viin, r. impf. jdlen^ runco, cf. pljett. Rj. 

r, pf. hIož. oplijeviti. — Grob Milofieve centre... da 
je ondje plijecila ienicu. Rj. 113b. 



tko fdijeri ito. Vidi ptjetva. 

plljiivor, m. (u 0. O.) ono sto se iuplijeve, das i 
nuBgejiitrie (fhkraui, šteriles herbac eruncntac. Rj. | 
— riječi s tttkim naat. kod divor. 

pllmii, f. — 1) (u C. G.) veliki polop, kad dogye 
voda, rfi« (■eherschuemmunfft inunautio: plima vo- 
deua (kad vrlo do^je voda); na ovoj plimi. Rj. vidi 
potop, povodanj, iap, poplav. — *4) (u Ualm.) die 
FlHth^ in'iriNoruHi aestuam acctssus: plima i osjekii, 



Ebiit und Flnth, cf. uluka. Rj. kad voda » ntorn 
dolati, onda je plima, aleka; a kad oaijeca, onda je 
offjekn, od«leka, o»Ied. — plili ; plivati — plima — 
plitak. Korijeni 132. 

pllniltl, plinem, v. pf. iiherttfhvrenimen, innundo: 
plinula voda i>o polju, t. j. ra/.lila se. Rj. vidi po- 
plinuli, poplaviti, f. pf. sloi. popUmiti, rasplinuti hc. 
V. impf. plSviti 1. 

pllskii, /". die lUichMdze^ niotacilla. Rj. ptica, riđi 
balegarka, goveđarica 2, govedarka 2, govedaruSa 2, 
ovt-aricn 3. itip. vrtignz. — Mlati jezikom kao plifika 
repom. (Kad ko mnogo govori). PohI. 180. 

pllskavleu, f. — Morska svinja, der Dclphin, 
Tummler, detphinuH, ef pliskaviea. Kj. iW8b. 

plitak, plitka (ptTtkT, covip. pnt*i) udj. ntncM, tenuis, 
non altus, non profnndus. Rj. suprotno dubok. — 
Plitiea, plitka zdjela. Rj. 5()8a. Poloi, 1) fnjesio plitko 
u vodi. Rj. ,'J34b. cinija, 2) ^veliki drven plitak pjitt 
\u Onim. plitica!. Rj. btiOb. C'erjen, 2) kao plitak koš 
u kojemu ae au&i žito vi^e vatre. Kj. tS22b. Ukuburio 
kao feiavo na jditkoj vodi, PopI. :132, l^ lar.i je plitko 
dno. 332. adr.: Kad Re boi^c da ore pliće^ onda ae 
potjera (podmetai^a) u napredak, le ae femeS podigne. 
Rj. .V22b. 

pli(4iri<*a. f. vidi plitie4i. Rj. plitka ^tijela. 

j>nU, prijem, r. ivtpf. (u Kianu) riđi plivati: Bijela 
avila po raorn plila. Kj. vidi i plovili 1, plutati, v. 
pf. slož. u&-pliti, prt-, ftpfili se. — KukuuSe atrasme 
rijeke ... te on plij m« kofija te zn njom. Npr. 104. 
Njekon^u pluta tonu, a njekomn olova pfiju. DPosl. 8.^. 

plhtt'it, /'. (u Dnhr.) plitka zdjela, eine fluihe 
Sciiiififtd, pntina, e/". plitariea. Kj. vini Binija 2. — Za 
mnlahua trbuha velike plitice ue trebuju. DPosl. 152. 

rnU'iea. f. selo u Hrvatskoj u Maloj Kapeli, kod 
kojega ima osjun jezera. Rj, — plttuk, plitaricn, pli- 
tica, J'litvicH. Korijeni 132. 

Pliva, /". voda koja kod JajeA (u Do.'ini) a velike 
visine pada u Vrbjm: Pn4le Pliva u Vrbas, i izgubi 
svoj cIjls (Kad se manji ndruj^.i a vedijem od sebe i 
])orea nje<ra ko izgubi. Poal. 245). Rj. 

pllvu^, plivAOa, m. dcr Schtcimmer, naiator. Rj. 
koji pliva, vidi ])lovac 1. — Mnogo puta najbolji 
plivač utone. Poal. 161. Al' je Kade čudan plivač 
bio, daleko je R-nde otplivao, pak i/.igje na brijegu 
mora. Npj. 3, 361. 

plivikeieu, f. di^ SchtcivimeriHt natatrisc. Bj. koja 
pliva. 

plivAna, /'. dakćara na todi, odakle .te u rodu 
skače te pliva; dan Schicimmhann. u (ilini. P. Leber. 
riječ načinjctia od osn. koja je « plivati, i od Tur- 
skoga, nast. — ittp. riječi kod ajmiina. 

pllviinJOt ». daJi ScJnrimmen, naiatio, Rj. veriK od 
plivati, radnja kojom tkv pliva. 

plivati, privam, V. impf. f<chtcimnien, nato. Rj. vidi 
pliti, plovili 1, plutali, o. pf. slos. diVpHvati, i/.-, na-, 
od-, po-, i^ro-, u-, za-. — Nalcifjukkc plivati. Kj. 39.'^n. 
HoJ^e milostivi! ako sam zaitlu^.io ovaj novćtiS neka 
pliva povrh vode. ako li nisam, neka potone na dno. 
Npr. 4(». Pliva kao ertalo. Posl, 249. Ode lagja morem 
plivajući. Npj, 1, 557. 

pidfa, /. Kj- (lem. ploeiea, auijm. ulo^elina. — 
1) dne Piatte, lumina. Kj. — Kidali, himene ploče 
koje se mei^u povrh zida da bi od njega odbijale 
vodu koja kaplje sa atreha. Rj. 2*J3b. Pulčae, velika 
ploča Sto stoji na gjećermi na vrh prsiju vi^ toka, 
a aa atrane manje plot^iec. Kj. 621a. Ncareiui /ei 
earev Bjedeći mi ploči momkoj Življaše o travici. Npr, 
252. Tako mi ploče na koju proskuru peOemI Poal. 
303. (iradi, care, Hogo^g ljepše možeS ... a pokrivt^) 
pločom i kameuom. Npj. 2, 205. Oko sebe Oemer 
(pojas od srebrnijeb i pozlat/eniieh ploča . . .) Kov. 
97. Iliijde da pravimo ploče i da ih u vatri dobro 
pec^omo. 1 bjehu im opeke mjeato kamena. MoJH. L 
11, 3. Miloat i iatina neka te ne ostavlja . . . upvH 



Ploča 



- 48 



ploviti 



ih na plo6i srca svojega. Pri^. 3, 3. — 2) piđi pot- 
kovica, Rj. PotkovOr cf. plo&i. Potkovica (dein, od 
potkova). Rj. 564r. — Potkivii uvojim plaćam' lugje 
Konje. UPotsl. SIK Sad u ploču (potkovu), sad u klinac, 
(ćav'o). 109. Na putii ti Uobra 8re<5a bila, a po<l noKam' 
svi du&mani tvoji, kako konju i ploie i ćuvlil Npj. 
2, G*20. — 3) 6irfiju«kA, na koioj ae kože teple. Rj. 
PlOt'a, — J) f. t'ekUnsko oko \\ jezeru Skadar- 
akome, nom. propr. rines Fischfangft. Rj. — ^) m. 
mu^ki nudimttk {od mjeida Plo^o?): Uz nju (laniburu) 
Ture Tureki popijeva; za niim ide rtoča ^ijaija. 
Npj. 3, 19ti. Od KamenfA lualog:« dizdara, a od r loće 
Btaroifa dizdara i njegoua Ploču barjaktara. 3, 2(53. 
pIĆičadiiJa,* vi. der Schmaroiter (beaonders v&n 
liauchiabak^ Branivein), parasitus contnntissimus). 
Rj. koji hore vuikle da Čin', du ima badava osobito 
diUtuna, rakije, vidi bndavadžija, rauktadžija, izjelica. 

plO^sti at{l. sto je nalik na ploća, ili na ^mu 
su pločice. — Na glavi mu (Golijatu) bjeJe kapa od 
mjedi, i oklop pločast na njemu od mjedi. Sam. I. 
17, 5. 

ploe<^(lna, f. augm. od ploća. Rj. — Otvori mu 
samluk od tal'ie^a . . . »Sto Če meni take pločetine? 
Npj. :J, 3(J2. 

ulOeictt, f. — 1) dcm. od plot^a. Rj. — Prevesti 
hanu, kažu djet^i kad bace malu pločicu od kamena 
preko vode, ali je uiko bace da ouHkni'e povrh vode. 
lij. 9a. Plojkfl se upravo zove okrugla « glatka ka- 
mena pločicu. Rj. bi'^h. Pul6u6, velika plo<''a Sto stoji 
nn gje^rmi na vrb prsiiu vi&o toka, a sa strane manje 
pločice. Rj. tiSla. — 2J {n 0. G.) u tabana pu&£anofra 
ona dftSćica na kojoj »u lukovi i ostalo kojej^ta. Rj. 

Pllicnik, vt. brdo u Ijovćenu : Kad dogjoše u Pločnik 
planinu. Rj. 

pliid, ]iU)(la, T». (u Dnbr., a mo^.e se kaSto ćfuti po 
oKialijem oHnbito iupozapad. krajevima) die FrudUj 
fructus. cf. rod 4. Rj. — Da ne plodi plod i rod. 
Rj. 54b. Plodom a ne velifiiuom zatjccat* se. DPosl. 
90. Plodio li se « temlji plod. Kov. 120. Vidim, da 
su ovi rodoljubivi irurfori moji nagrngjeni bogatijem 
plodom. Odg. na ul. 2i». Jar 6ti vas pokarati po plodu 
djela tiiHh. Jer. 21, 14. Kvo drveta, koja je ponadio 
Bog naii: cvjetaSc i prinesoše Hristu plode nepro- 
piidljivoga života. DP. 88. 

ploilan, pKJdnii, adj. (u Pubr.) fruchtbar, fructuoHu«, 
cf, rodan. Kj. vidi i rodljiv, sit (sila godina, zemlja). 
suprotno besplodan, neplodan, ueplodovil. 

pidditi, pl6dlm, v. impf. — 1} tndi roditi 2. — 
Svaka zemlia sve ne plodi. DPosl. 117. — 2) sa se, 
refleks, (u Dubr.) sich vertnehren^ crcsco, augeor. Uj. 
kao mnonti se. v. pf. sloš. na-}>I<>dili (se), o-, pri- 
(«e), raz- (ne); v. impf. sloz. oplogjivati. — i^o^o ti 
se u zemlji plod! Kov. l!^6. 

plOdnlea, /. (mcist von Thieren)^ vidi plodva. Rj. 
u čivoiinje. vidi i lo^a, pomctina. u žene posteljica. 

plodnost, prdiincwLi, f. fcrtilHa^, fecundilit^. StuUi. 
OHobina onoga j*/y je plodno ^ die Fruchtbarkeit. vtp. 
rodina. — Ona je (zem^a) u opite razlićna. §. ti. Po 
klimi . . . §. 7. j'o pludnoati. Priprava 5. 

pl&dvA, f. Ipo zap. krnj.) Muttejkuchen, placenta, 
cf, loža, plodnica. Rj. « sicotinje. oidi i pometina. u 
iene posteljica. ~ riječi n takim nast. kod bafva. 

plAgJoiUef n. Rj. vcrh. od 1) ploditi, 2) ploditi ae. 
— Ij radnja kojom plodi n. p. temija. — 2) {u 
Dubr.) stanje koje biva, kad se što plodi (daa Ver- 
raehreu, multiplicalio. Rj.). 

pidjka, f. (u 0. G.) djetinja igra. Plojka se upmvo 
zove oknigla i glatka kamena ploćtcu, kojom se u 
OTOJ igri gagia u drugi ispravljeni kamen, koji se 
zore cuj . . .No se iprra ptojke na okrajke. Rj. vidi 
plovke. isp. cilj 1, ćinj, t''injati, po^inj. 

pl&san, pr5snn, adj. plati, abgr^plnttH, comprcusuR, 
planuti cf. plosnat. Rj. vidi i pljosan. pU^san i ptjhsan 
(osa. u lUOCKi, kojoj je pred nast. otpalo k). Osn. 



182. w/). ploška, ploSta. — RIor, velika zmija ploxne 
glave. Rj.3lb. Bosanka čutura nije plouna kao ploška, 
nepo je okrugla i dujruljasla. Rj. 3H&. Krvna«, konj 
koji je kao plosav^ cf. d:i5t>ak. Rj. 41b. U žbaua su 
dna duguljasta, i za to je svaki šban malo plosau. 
Rj. 155a. Tikva pUmna, koja je plosna gotovo kao 
ploška. Rj. 7;?9a. 

plAska, f. eincplaite Flanchc, vas ligneuot vinarium 
planitm, cf. Ouiurji, cica. Rj. plosna čutura, koju ae 
zore I cica. dcm. ploSi_Mcn. — Brema. kao ploška za 
vodu (od dužica). Rj. i2b. Tovarija, vodeni suil, nalik 
na plošku. Rj. 742b. 

piftsnat, adj- vidi plosao. Rj. 

plo.sninn, f. die Ahplattung, planities. Rj. osolnna 
u onoga što je plomio. 

plosn6glav, vi. rf«* Plottkopf, homo rapititt plani. 
Rj. plosno-glav, »i koga je plosnn glava. — riječi tako 
^loz. kod btićoglav. 

plO&fipiit /*. dtm. od ploška. Rj. 

pld^tti, /. kao bara, koja se ko&to prisuSuje, d^r 
Pfuhl, paluH. Rj. vidi pljofita. — plošta i (s Ij mjesto 1) 
pljoMa iomi. \\ starom niiocKl, od koje je i plofson). 
Osn. fiO. isp. ploMina, pljo&tara. 

pMštlniU f. (u Slavoniji) po<lvodna ravnina, ein 
^ruAieriger Boden, solum aquosttm. cf. pi^ialina. Rj. 
vidi I pljo.^tara, mlaka, mo^iilina, moi^vara. i»p. plošta^ 
pljo.sia. — plostina (osn. u ploHa). Osn. 154. 

plot, pltita, trt. der Zann, sepes. Rj, dem. ploti^. 
augm. plotina. od korijena od koga je plesti. i«|>. 
grob, — Nogostup, 2) prijelaz preko phta^ gdje se 
samo prekoračuje. Rj. 423b. Tikve se nnjviAe siju 
oko plotova ili se uza njib udaraju rozge. Rj. 739a. 
Posadi vinograd, i ogradi ga plotom. Mat. 21, 33. 

pl6tie, m. dem. od plot. Rj. 

pl6tina, f. — 1) augvi. od plot. Rj. — 2) vidi 
megja 2. Ri. » svn. onitje. — 8fcri se i^ćepau ka' iSuk 
?♦ platinu. Npj. 5, f>2f). — ^ (" Risnu) ono 6to se 
koaijerom « drveta ajiaijeie, die Abfdlle beim Abasten, 
frondes desectac, cf. otcresine. Rj. vidi i kožlje. 

pidtun, plotiiua. m. vidi flotuu. — U susreću knezu 
otido^e: kad ga silna opazila vojska, silni Srbi pro- 
suše plotune. Npj. 4, 340 (=^ vatra koju prosuše plO' 
tuni). Udarimo na Turske plotune, proejecimo krilo 
od Turaka. 5, 103. Svatovi ispalifte plotun. Zim. 79. 

plAvnv, pidvca, m. — 1) (rijetko se govori) vidi 
plivah. Rj. Koji plovi. — Zločesta plovca i dlake sme- 
tani. DPosl. 108. — 2) (najviše se govori pl. jpWtTi) 
ou mljećike kao obničić na tri ugla, &to rioari vežu 
na mrežu metuieu, te plovi puvrb vode, da mreža 
ue bi sa svijem potouuU i da bi se poznalo kad riba 
u uju dime, die Flosu. Rj. 

1. pl6van, plov&DR, m. (u Urv. kod Vt%L) vidi sve- 
Menik. Rj. plovan je sto i župnik (a ne av^eniJt 
uopče), od Lat. plebanus. vidi i paroh, parok. 

3. pl6vHn (plo\'an). plovna, a4j. Btulli. po čemu 
more ploviti ti. p. lagja; scJnfpiar, naviaatfilia. vidi 
brodiv, brodJjiv. — Dunav ie, kao i svaka druga plovna 
roka, veliki dobrotvor Ijuoma. Megj. 25U. 

nloviiniju, f. (u Hrv. kod kr&d.) Wrfi nurija, Rj. 
dokle jedan plovan drži. vidi i župa 3, parohija, pa- 
rokiia. 

pfdvee, pidvćeta, n. vidi pa£e (padeta). Rj. mlada 
plovka. vidi i niie. 

plov^Ji, tt^j. vidi pA^ji. Rj. sto pripada plovci. vidi 
i raćji. 

plordinkn, f nek<4kvo groegjo. ~ Dinka, vrata grožeja 
koia se tako zove u Srijemu, a u Srbili plovdiiXa, 
niscvOica, lisičica, a u Zagrebu kraljevina. Oj. Da- 
uićić. isp. dinjka. ARj. II. 404b. 

plikvitl* vim. r. impf — 1) sdiu-immen, naU>: Plovi, 
plovi, moj zeleni venCe. Rj. vidi pliti, plivati, plutati 
t'. pf. sloz. do-pli^viti. iz-, na-, pre-, od-, u-. — Pravica, 
velika sajka koja samo po Dravi može ploviti. Rj. 
ri7a. Oni sandncić ploveH rijekom nanese ga sreoi 



ploTka 



— i9 — 



Plješerlcfi 



: 



ispred jt"l»Oi.-K velikog dvora. Npr.230. On ara brodom 
naveze, i ploicH po morUj sretne !)rod Tiirwki. 247. 
Kotčeg aUtde ploviti rodom. Moja. I. 7, 18. Kad plov- 
O'ošr u MleUka. Q\ha. "il, '^S1 (LaL iinvi^aiile de Ve- 
n«tiis). sta »c, paia^,: Sadn j»e ore ouudar kuda se prije 
* brodovima plovilu. Pripniva 18. — 2) schuemmcn 
X, B. rf(W Pfcrd nher citten FIhhm, nebcn einein Steg, 
dueo natantOH. Rj. pluoiti n. p. kot^a. t.j. fireroditi 
ga preko rod€ pored čamru ili pored hrvine. v. pf. 
%lo£. preploviti 2. 

lilovkAt f> (u krnjiui Ne^ot) vidi patkn. Bj. vidi 
i ncA. — od korijena od kogti je ploviti. w/>. Kori- 
joDi 131. 

pl6%*kc. pl'AvikA, f. pl. (u Đubr.) igra djetinju, cf. 
plojkn. Rj. 

plAvlJrnJr, »i. Rj. rtrh. od ploviti. — t) radnja 
kojom plovi II. p. Iftgja po vodi (das Schwimmcn, 
oatAtio. Hj.l: •Raduj se« i>ojii joj (Bogorodici i vjerni, 
»cvijete koji iie veneS... lirif^tam^tc zemaljskoga plor- 
ljenja. DP. 115. — 2) radnja kojom tko plovi n. p. 
kor^a. 

pli£*4i« f, (u Diibr.) bijela dAigerica, dic Lunga, 
pmmo» ef, utrobieA. tlj. d^n. plin^ica. — l^to je za 
jeirn lM>lie, toj pluću kolje. DPosL 122. rijeci a Utkim 
lutrt. kon dat^a. 

pipeii'u. f. dem. od pluća. Kj. 

pluenjiik. in. {n Duhr.) neknka trava. Rj. 

plftg, m. — IJ der PfUtg, aratrum, Rj. riđi ralicn 

1, nUo 1. — (iladiŠika, nekuka trava... ^.ilejoj, kao 
Mo »e govori, mogli ustariti plug od H volova. Kj. 
S7b. U tome olKiravanju mjesto volova pltm t-uku 
frefit djevojaka. Rj. 432b. Plug i volovi^ (n 8r6iji i u 
Tojv.) nekake zvijezde \d^r gro.tse Bnr^ nrm major. 
Ri"). Rj. 5<)9a. Do^je u jedno polje gje su ae neko- 
like stotine plugova bile sastide te orati Hpabiji. Xpr. 

2. Deveti u plugu. (Ne znaOi niAta). PobI. 58. U što 
»i ae zagledala! ba^ u mlado u težače, &to po vas 
dMn plugom ptuH. Npj. 1, 445. — 2) plug ^emlie 
{pl. pltlzi), t. j. dan oranja, Juchart, ,/u^erufn, Rj. 
mdi ralo 2. i sy». ondje. 

JJdndrp. f. pl. (die Pluder?i o.tcn^ die deut^rfim 
nopftcn ///jstf«, im Gfge^isntze der ungriHthen, 
KrhiMehen mit Uicmen, hraecae germanictie. Rj. hluee 
na pucima, iohože hlače Njemačke, prema hlačama 
Tui kaik, fio Rw »Vi otprije nosili u u«?. 

plut« l/l (na Kori^uUt vidi pluta. Kj. vidi i pluto. 

plQt«, f. der Kork, dan PantoffelhoU {Korkeidte. 
Rj.^), corf*x Aubereu* [quercu« $Hher L. Rj.*). Rj. vidi 
plut, pluto. 

plAtanJr, n. da/; Schirimmefi, naiatio* Rj. verh. od 
plutati, radnja kojom tko pluta. 

pIAtaU, tara, V. impf. (u prim.) plivati povrh vode 
(kao pluto, koje ne može potonuti), ttchtvimmen, naio: 
^U ono plutu po moni? Nekome i pluto Ione. a ne- 
kome i olovo pluta (Poal. ::*011, Kj. — Baci Juru u 
TOore debelo, ali Jure po moru plutah. HNpj. 1, 333. 

pinti, plovem, v. impf. vidi pliti, ploviti, plutati. 
— Tone u ponore, ako Ham kaže da plore u alavL 
DPoel. 137. li dvije oanove koje se u infinitivu avrJuju 
Djt U: plu i .*ilu, diri se taj u aadaS. vrem. u ov. lator. 
S59. ft promjenom ftlanu u u oanovi na ov: ploveti, 26H. 

plQto» n. fu Dubr.) der A'orA, cortex Huherenu, cf. 
pluta: Nekome i pluto tone, a nekome i olovo pluta 
(Poel. 9<)1). Rj. vidi i plut. lako drvo nto plovi povrh 
rode, tAp. plutati, pluti. — Plutali, plivati povrh vode 
{kuo pluto, koje ne moie potonuti). Rj.60ila. Njekomu 
pluta tonn, a niekomn olova pliju. DPoal, 85. 

plfli^^Jp, H. aaA Halten des P/tuges^ sustentio stivae. 
Bj. Vffrb. od plužiti. radnja kojom tko pluzi, 

plDŽIna, /*. lu C G.) koliba n. p. kod tom. die Senn- 
hute, tugurium pastori.^ Alpmi: Pa večera b pjecom 
w plušit^e. I poHtavi pu^ku u plniinu. Rj. vidi prn- 
Cina. — Listom Nikac u pluHnu do^e. Rj. 330b. 

plOiitl, iAaif r. impf. tlrn Pfiug luiltcn, sustinco 



stivam. Rj. « oranju držali plug. — U lome obora- 
vanju mjesto volova plup vuku ^f>t djevojaka ... a 
najfltariji <^ovjek iz ono;;,i «ela pluri. Rj. -fo-Jb. U što 
si Hc zagledala! baŽ u mlado u težacV, Mo po vaa 
dan plugom plnri. Npj. 1, 445. 

plj&fkn. f. (u Srbiji i u Bonni, osobito od godine 
I8t>4l vidi plijen. Rj. i syn. ondje. — Tvoj ae paAa 
pljački naiifio. Npj. 4, 348, Ontrvivfii ae tako are(!no 
DA Tursku krv i nnmamiv^^i na pljačku ... i prosti 
je narod izpibio volju opet tako postati raja Turska. 
Danicji 3, 2U>. Može biti da bi i seljaci pljačke radi 
navalili. Sovj. 63. — pljaf'ka (doSIa je od Rusa 
k Srbima). Om. 298. 

pljiirktidžijn/m. de Beutemacher, Pl^nderer, prae- 
d^tor. Kj. koji pljačka, — riječi s takim nast, kod 
djeladžijn. 

pljAekrinjo, n. vidi plijenjenje. Rj. 
I pljili'ktill, pljarkam, ridi plijeniti. Rj. v. impf.; 
r. pf. ftlor. na-pljaokati, o-, u-, za-. 

pU&snuti. 8uem. v. pf. vidi pljeauuti. Rj. vidi i 
plje(nlnuti. r. ijupf. pljeskati. — Te tako kad eje- 
vojka rukom o ri*ku pljaftnu^ »vi poteko6e u jedan 
trem. Npr. 1()4. 

pljeiinuti. hnem. v. pf. vidi pljenuti. — pljh^uii 
(h je otpalo). Korijeni 299. 

plj^nnti, nem, v. pf. eincn Hieh gehen^ ictum in- 
fero. ef. pljpsnuti. Rj. vidi i pljehnuti, pljaanuti. t?. 
inipf. plie-^kati. 

plJ^H f ein Schalltport^ teomit man den Knall eines 
^ Htebeft bezeichnet. Rj. inicrj. vidi pljeskac. naentt- 
ćwjc se glas što se čuje^ kad tko pljesne. 

pljesitk* pljeska, m. das Platschen^ sonitus, geni$8 
plauxH:*. Kj. djelo kojim se ptjemie, 

p^j^skne ! vidi pljes. Kj. atvike $ takim nast kod 
č'miac 3. 

plj^skrmjis n. datt Platschen, sonitus ai^u/ze, aut 
in aqua agiiati. Rj, verh. supst* od pljeskati, radnja 
kojom tko pljeska. 

pljeskali, skam (plj?St6m). r. impf plaUtchern, 
I afjito agudin, complodo. Rj. v. pf. pljoanuti, pljenuti, 
I pljaanuti; r. pf. ftlož. p5pljeskati, risplje^kati. i^p. i 
dnpljt^kati. — Ka^u da macanili noću idu u druA:vu, 
i pljeMu rukama i podvikuju. Ri. 348h. Postavile 
gfl carem, i pomazaže ga, i pljcskajuči rukama tfo- 
vorahu: da živi carl Car. U. U, 12. Drugi će pljeft- 
kati rukama ta njim (r>a bezbožnim), i zvižda<^ /a 
Djim 8 mjeata njej?ova. Jov 27, 23. Pljeskaju rukama 
nad tobom svi koji prolaze, zvižde i maSu glavom : 
to li je grad . . . PlaA 2, 15. 

pljesniv* adj. sehimmlig, mucidus. Rj. u eega ima 
plijesni, n'di bugjav. — Hve su to stari običaji Srpski, 
nego ne znamo u kakvom su pljesnivom Njeftinckmn 
romanu aaOuvani. Nov. Srb. 1817, 487. 

plj^Hniviti fte, vim ae, v. r. impf. »chimmelu, mu- 
cci^co. Kj. govori se u istom snačenju i bez se refleks. 
pljeaniviti. postajati pljesnivo, vidi bngjati, bugjaviti. 
r. pf. sloš. popljesniviti, upljeaniviti se. 

pljftsnivljcnjf^, n. verh. od pljcaniviti (i se), stanje 
koje hivii, kad (ae.) što pljesnivi. 

pljftsnuti, Bnem, v. pf. Rj. vidi pljenuti, pljasnnti. 
r. impf pljeskati. — J) platnchenj complodo. Rj. — 
Pleća wi praznijeh vrei5aI(Kad koga u ^ali hvale da 
je jak, reće se ovo pljesrtuvsi ga po plećivta). Posl. 
349. Pljesni ru-kama i lupi nogom, i reci: jaoh! Jezek. 
(i, II. — 2) sa 8C, refleks. : Ne da c^oso Bosne. 
(. . . nekakav siromašak doao Boftnjak pljesne se po 
frrom jatttganu govoreći.* >Ako je car dao, ja ne 
dam« . . .). Posl. 198. A pljesnu se rukom po koljefiu^ 
pod koljenom nkerlet Coha puČe. Npj. 4, 181. 

PljftsoTica, f. planina u Hrvatskoj na liosanakoj 
granici : a ima na ooome kraju i drugijeU planina 
koje ae tako zovu, ef. PleSevita. Rj. h narodu se 
čuje Plje&iviea (tako m roiw gora ne daleko od Za- 
greba); a goffori se i riječ p^jeSiv, t. j. vclav* isp. 



plJcStr 



— 50 — 



plJuftUtl 



PlieSivci. — Znat^cnje tkorijenu) guliti, golu biti : 
Vljesfricn^ Ple^evica. Korijeni 299. 

pljfi^iv, adj, calvatus. StuUi (>((/ci*, da je rije} iz 
liH^om rjećnil'n; ali se govori u ftjet\ Hrc.y pa valja 
da i drugdje kao što pokazuju rijeci l'ljeSivicft, Plje- 
Sivci. 5H(*ć<MyV korijenu vidi kod Pljej^evica. vidi c^elftv. 

l'IJft^ivci, PljeSivrtcS, «i. pl, — Nahije KntnuHke 
plemena: Cctinje . . . Pljeiivci. Rj. oOtib. isp. Plje- 
ve vica. 

pljftšiviti, virUj v. iiupf, calee$cere, cilvefieri. Stulli. 
poittt^jnti plješiv. vidi ^elaviti. i". pf. idoi. opljeftivili. 

plj&.^ivušt, ()lježivo9ti, /*. calKiiia. SluUi. tidi 6e- 
lavost. 

pljfiti, pHj&vem. v. iinpf. giitetit ruiKo, cf. pliie- 
viti. Ri /. pregj. pljeh. II. pregj. plj^vijah (fiI|Svahy 
/. pridjev plji^o, pl^jt^Ia. 11. pridj. iiHIrvcn. prilog 
Pf^- pljcviii. v^p. Obi. G9. V. pf. vtor. iz-pljoti. o-. 

— Nekoliko irjnka . . . oni su ljeti i^iivali koze, sa- 
dili i pJjeli luk, i^U uz pluj^. Hj. y4lb. su se iju^it.: 
Fljelva, kad se plijeve. RJ. 5«ftlb. 

p^l&tva, /'. (u 0. <•!.) kad »e plijere, das GfHejv^ 
runcatio. Rj. la vtitt. isp. sjetva, ietva. 

plJ6tviir« Ml. đcr Gdter, runmtor. Rj. koji pUjeve. 

pljelv&rli-a, /'. dic (luterin, runcaitix* Rj. koja 
plijeve. 

pUftvrt, f. — 1) der Spreu, qhma. Rj. — Plje- 
vnjak, pdje ae pljeva drži. Hj, ii*h&. Lif^ica re^e: j.In 
ću ftvojim repom trniti pljevu aa §cnice<. Npr. 175. 
Malo pljeve dosta vjetra. (ViSe se govori nego je). 
PobI. 17d. Bivaju li kao pljeoa na vjetru, kao prah 
koji raznosi vihor? Jov 21, iy. — 2) ima kao pljeve 
(n. p. rakit u vodi, uMjii u glavi). Rj. m'io mnogo, 
vidi plijen 2, tuStii, tuMa i tama. 

PlJl^valJNki, adj. von Pljevlje: 1 gjidiju l'levalj- 
skog kadiju. I sokola Pijcvuljskog kadije. Hj. sio 
pripada J'ljcvlju (ili Pljevi jama?). 

pljHara, /'. vidi pljevnjak. Ry gdje se pljevu drii. 
vidi i pljevnica. iitp. pljevnja. — riječi s tukim nast. 
kod badnjanu 

Pljftvlje, «. (Pljevlja, n. pl. gen. Ppvaija. Rj.») 
varo^ u Hercegovini, cf. Tiu*lid^n. Rj. — 8elo u 
Hercegovini ismaiju iajnića i Pljcvulja u planini 
Kova^Hi. l).\Rj. 5a4b. 

pUftvBi, fidj. {U Herc.) u. p. ljuska, .Spr«*-, pale- 
uns, Rj. ^io pripada pijem. — šuljak. .' ) pljcvna 
Ijuskitj koja se ne da nkinuti »a zrna. Rj. H^li^a. 

plJ^Vliioiii f. gdje se pljevu drii. — Dobro Hero 
stnjelja, neg mii ua krivo p{jevHica «toji. DPos!. 17. 
Predan ti »\ k'o i pop rt pljetmici. 100. pijevnicut plje- 
varii, pijevujak. XV, 

pljevnja, f. /.grada gdje se čuva |jijeva, Hlama i 
»ijeno za raarvu. M. Oj. Mili(5evi(*. tsp. pljevani, t 
$yn. ondje. — Oko svakoga tukoga hana ima i drugih 
»grada, ambarova, arova, /;/«ffmyV(, poilruma. Zim. 107. 

plj&vnjiik. m. gdje se pljeva driii: kao da sam u 
pljernjnhit spala. Rj. vidt pljevara, i «»/». ondje 

pljOsan. pljosna, adj, (u drijemu) vidi plosan. Rj. 
Ij mjcfito 1. vidi i plonnat. 

plj&«ikaf /■. riđi ploška. Rj. — (Ij mjesto 1). pljosna 
(futura. 

py6^f4i, /'. (U Rat^koj) vidi bara. Rj. i-idi phiAtn. 

— llj mjesto Ii. i»p, |)ljo5iara, ploAlina. 
pijd.stArA, f, (u tanjemu) vidi baretina, piStalina. 

Rj. vidi i ploStina, mlaka, mofialina, mo^^vara. v^p. 
pljo^ta. plopta. — rijeci .^ takvim iKutt. kod badnjariu 

plJOstlmi«*«*. n. p. udariti, mit rf«* Flache des 
DegcfiH, 'iecundum iutitttdinem (gladii). Rj. ndv. vidi 
li(5imicv, litimice. auproinu naHatJce i tilutiee. — 
Udariti koga li(5imiee, t j. ni oštrijem ni teUi<!em, 
nego pljoHimice, Rj. 331«, l'dario ga lopatom nasa- 
tice, t. j. nije pljo^timice, ueg(j onako kao Što se 
udara nožem kad se siječe. Rj. 40f>a. 

plJOca, f. (u Slavon.) nekakvo bijelo grožgje. Bj. 



plJAcaiije, n. dcm* od pljuT&DJe. BJ. vidi pljač- 
kanje. 

pljOciitl. c-am, dcm. ođ pljuvati. BJ. vidi i pijuc- 
kati, r. pf. plJLicnuli. 

plJOc'Avica, /'. (st.) -Situa riba pljucaviofl*. g. d. 
Speiling, eine Bcncnnuttg dcs Fiaches «w .tofern tnan, 
trtf»m tnan ihn M."»r, der Grdtcn tregcn immer auft- 
speien mus.t, piscii^f quafti dicas, sputatiltii ob OMa, 
qHue uujnducuns cjicere debet. cf. dlakavica. Rj. tuko 
8f kate za dlakavu ribu, šio čovjek jedući je pljuca, 
i. j. iz usta izbacuje sHvc kok-ti kao da pljnca. 

pljnekiiiijc, H. vidi pljucanje. Rj. 



pljOi'kuti, rkam, vidi pljucati. Rj. 
impf. pljurati, ]>ljuckati. 



plJDcniiti, onem, p. pf. d^m. od pljunuti. Rj. r. 



pljOnntl, nem, r. pf. anmpeieu, erpuo. Rj. dcni. 
pljucnuti. r. impf. pljuvati. — Čoban zine, a zmi- 
jinji mu car pljune u untu. Npr. 12. Gjavo pljune 
na senUju, i od njegove pljuvanke [K>8tane svraka. 
91. Pljune u oganj^ te se u oni i^^ udune. 94. Ua 
nvttko na nju [ženu) pljune, a ko ne pljune, odmali 
da ga pogube. 230. K.id ^oek nada se pljune^ na 
obraz će paati. Posl. 1^22. Koja vrvi da povrvi kao 
ovca na »olilol (Koji hvataju rake ili ribu, icao piju- 
nuv.U u ono sto prvi put uhvate reku ovo). 139. 
Pljuni vrh aebe, kad li na obraz. 249. Tada ^/junušc 
mu u lice. Mat. 2«, 67. 

plJQsak, pljuska, m. Rj. — 1) der Platzregen, 
nimbuff. Rj. plnUa kiša što padajuH pljunka. — Ki^a 
se . . . u pljumk pretvorila. Žitije 34. — *4) pljusak 
od fvdtf. kad roda zapljusne: Ook se sve jezero stade 
ljuljati, pljuaak od jezera udari po vatri i zagasi je 
polovinu. Npr. 189. 

pIJDskati: n. p. vodom kad ko koga polije. Rj. 
— uzvike tf takim natrt. vidi kod čistac 3. 

plj&skafa, f. — 1) i. j. kruAka, Art icdsseri^er 
JBirnen, piri genu9. Rj. nekaku wdena kruška, vidi 
i bljuzgat^a, jeribasma, vodenjaća. — 2) pl. pljus- 
kale, nekakve kraste, cf. pljuskavice. Rj. vidi i 
pljuske, bMuzgafe. 

1. pljuskanje, n. Rj. verh. od plirt^^kati. — 1) radnja 
kojom voda pljuska (das Pljitscliem. aquae sonitus 
Rj.). — 2) radnja kojotu tko pljujika koga eod-om 
(das ^^pritzen, aspensio. Rj.). 

3. pijA<skniijt\ n. vcrh. od pljilskati. Rj. 

1. pljijskati, pIjuNkam, v. impf. — 2) plfitschern, 
aonitum edo (de aqua). Rj. pljuska n. p. kiša padajuči. 
vidi pljuritati. — 2) fipritzen, astpergo. Rj. kao vodom 
ptAijeruti; voda pljtmka u lagju. v. impf. hIoz. ns- 
pljuRkivali j^e, zapljuskivati; v. pf. uloz. zapljusnuti. 

2. plJDskali. skam, v. impf. n. p. vodu iz lagje 
ispoleem . auftschiitten, projtcio {aquam). Rj. f». pf. 
pljiisnuti; v. pf. sloz. Ispljuskati; fttpljusnuti. — če- 
kati u. p. barku, t, y pljuttkuti vodu is nje. Rj. t»76b. 
sa se, pasf,: Upolao, kao i/.dubena lopata kojom ve 
pljuska voda iz Vtgjc. Rj. 237a. 

pljOskavicH, f. (u Srijemu) vidi bogorođidna trava. 
Rj. biljka. 

plJDsknvtro, f. pl. nekake kraste, Asr% Aujiachlag 
{Irindbocken. Rj." puHularum genus {varicella. Rj.^ 
I cf. pljuske. Rj. vidi i pljuskaOc, i jcj/n. midje. 
^ oljAsko, f. pl. (u O. <T.» vidi pljuskavice. Rj. »i«- 
I kalce kraste, vidi i pljuska^ie, i syn. ondje. 
I plJONnali, Bneui, v. pf. himcfmttcn^ effundo^ pro- 
jicio (a^uam e vu.se). Rj. m. p. vodu u suda. v. pf 
' sloz. ?»tp!jusnnti; v. impf. pljŽskati. 
' plj&^t, m. (u Srijemu i u Baškoj) vidi brHjan. Bj. 
hiljktt. vidi i bljfiSt, br^lAn. 

pljdstanjo. n. das plritnchernde Fallen (den Uegena)^ 
casus pluviac rum sonitu. Rj. verh. od pljufttati. radnja 
kojom pljušti n, p. kiša. 
pljfistati, j^il, n. p. ki^ voda na uftta, pldiJtehfim 

ivom Hegen), cum svhHu decido (de pluKiu)^ nfffuo. 
CJ. vidi 1 pljdskati 1. 



pUova^a 



— 51 — 



S* po 



: 



pljdrit^n. f. (u RiMua) vidi pljiivankn. Rj. vidi i 

pljuvn'>ka, pljuvai^ka, pljuvAuak. ono sto se iupljuje, 

pU&VAt'ka, f. {U vojv.) vidi pljuvauka. Hj. vidi i 
p\ju\iiH, i syn. ondje. 

pi^bvaf'ntea, /*. vidi pljiivaooicA. Kj. $t$d u koji se 
pljuje, vidi i pljm'ftlo. 

^IJ&vtu'kM, f. (u vojv.) vidi pljiivanka. Rj. vidi i 
pljuvat'a. I syfi. ondje. 

pljAvalo, n. vidi pljiivfionii'A. Rj. vidi i pljuvnĆnica. 
— rijeci a tiikim nust. kod bjelilo 1. 

pyDriiMAk, pljuviinka, m. vidi pljuvaaka. Rj. vidi 
i pliuvR^fl, i sifn. ondje, 

plJAvauku, f. der Speichelmifuc^irf, ejecUtmentum. 
Rj. ndi i pljuvn^^a, i «i/»e. ondje. — Gj«vo pljune na 
KCHiljti, t od njegove pljuranhc postane gvrnka. Npr. 
91. Kad ćcS se odvratiti od mene i pufttiti me d« 
progutam pljuranku ftcoju? Jov 7, 19, 

jpUikTaBjOt ti. daif SpeieUt aputatio, Rj. t«r&. od 
pljuvati, radiija kojom tko ptjt^e, d^tn, pljncanje, 
pljačkanje. 

pljikvaoniea, f. der SpHckk<iSi.en, vas apuU'^ cf, 
plju\ali-», pljuvačnica. Rj. $ud u koji se pljuje. 

pUikVAti, ^ljVij?m, V. impf. Rj. p. pf. pljimnti; r. 
pf. idoi. iK-pljunuti, o-, od-, za-; iz-pljiivati, na-, po-, 
pro-, mz-, u-, za-, r. impf. fdoL iz-pljdvuti, od-, pro-, 
u-, za-, fiem. prosti pljucali, pljuekuLi; dem. kIos, 
opljuokivati, otpljuokivati. — Tako na iatstti krai ne 
piJMvao! Posl. 3<^7. 

I. po« J'i accus. i loc. Rj. prijedlog. 

1, sa iikuH. — 1) pokazuje ci^ radnji^ kojom se 
ono sto riječ n prijeeUogom sama rnaći, hoće da do- 
kuči: um {holenj, otiAao po igevojkii, Mm das ^f^'idrhen, 
aftiit ut adduccret pftt^lam. Rj. Idemo u Dultrovuik 
po 80, Npr. 6. Uzev&i se 8 njim po ruke uvede ga u 
dvore. Id. Otide onoui starcti da ga pita kome ga je 
poelAo po gvjet! 155. Do(^i će vrau: po smje. Poal. tJ9. 
Pt> tlo ne valja ćlOije nlati ((-)no samo dogje). 252. 
Prosu se biser po perja. Npj. I, 42. — 2) odvajanje: 
Eno ti tri sirote gjevojke . , . svaka po »che različitu 
mbotn posluje. Npr. 111. — S) način: kako? — Po 
Ho je braSno, vino? v:ie thcuer, quanti? po dvanaest 
para. Rj. Reće domaćinu da ležu bez rtanduka« uli 
oni opet ne tuuednu ni po što, nego ou nam ostane 
tako da siiuva. Npr. 42. < >no stvar vrijedi, po Mo »e 
mo£e prooaii. Posl. 239. Te nakupi po izhor svatove. 
Noj. 2, 580. Pothvatili su se Dubrovčani da de po 
oaregienu cijenu prodavati ho. DM. 244). ovamo idu 
i Ov3ii primjeri: po Turski, po Be*^ki, auf, wtcfi Art, 
more. Rj. Svaki po Bvom uaćiau, a magarac po sta- 
rini. Poal. 271Š. Upravljati stolom po zagrebački. 
Kolo 15 tHl* ^ rukopisu ... u kom su crkvene pjesme 
po ruski i notauiu. Rad 1, 188. — -^j pokazuje koviu 
Hi čemu je ito na korist ili Hetu: Po mene je tako 
najbolje; u kao Oas po se i po svoju glavu, fur,pro: 
Ne kaže baba kako je flan snila, već kako je po i^h 
bolje (Poal. 200). Brate Mi<^o, nije po tt krivo. Rj. 
Vuk je i to posluga naopako po sebe. Npr. 1W). U 
Budimu gradu čudno Ć^udo kažu, na zlo po junake^ 
gore po devojke. Npj. 1. 218. Moderno ti vode za- 
nvaliti, ali nije zdrava po junake, 2, B22. 

U, ta lokal. — I) u Rj. 2: udario gn po glavi, 
amf den Ktmf, nach dem Kopfe. Rj. Zakla me po 
soklanu, I Kad ko kome učini veliku -itctii)' Posl. 83. 
Uie Ajku po MtHlettu pasu. Npj. 1, 388. Objesivži se 
puć«i po srijedi. Djel. Ap. 1, 18. — 2) u Rj. 3: po- 
znjgem ga po govoru, nach der Spracfie. Rj. Po ocm 
•e poznaje aio, a po majci ^ć\. Potil. 255. I uzmite 
đvrndeset momaka, sve po pmci i krvavoj ruci. Npi. 
5, 89. Ona je (zemlja) u op^te različna. §. 6. I. Po 
klimi ... §.7. U. Po plodnosti. Priprava 4. 5. Mjesto 
sAmcigA genitiva nalazi se gen. s prijeđi, »od* po 
Uilijanskom u njekib pisaoa. Daničič, ARj. 672a. — 
:i) u Rj. 4: kako je no B*h^u, po Srbiji? icie isi's in 
Wten? ide po sobi. Kj. Po pustoj crkvi i pai laju. 



Poal. 255. Po trom obrazu cvije(?e raalol (Kad ae wi 
kogrii knztije ftto nižno ili sramotno). 25fi. Načinite po 
ovoj dolini mnogo iama. Car. 11. 3, 16. Objavite ovo 
p*j nartjdima, .Toil 5, 9. Okrenu mnoge crkve a pre- 
stolnici i po kraljevini ... u jedinstvo s rimskom 
crkvom. G\nn. 21, 287. — 4> « Rj. 5: poklao po 
njemu, durch ihn. Rj. Dragi dragoj po evjezdi po- 
ruči. Npj. 1. Ž4<). Car isprosi po knjigtim^ gjevojkii. 
2, 132. — S) u Rj. l>: po tome mo?.e živjeti sto godina, 
dessivegen, per hoc, hoc non impedit : po meni mo^.eS 
činiti fito ti drago. Rj. Po porukama vuci mesa ne 
jedu. Posl. 255. Teško majci po gjerojcil 316. Po tebe 
me zmija zaklat' 6(5a&e, a kod ljube istom ne bočafie. 
•Npj. 1, 901 ^= po tebi). Nije mene po anijegu zima. 

1, 528. — S) u Rj. 7: nije mi po ćudi, po volji, 
nach ^Vunsctte; »udi po mitu, po prijateljstvu, po 
hateru : Nemoj sine govoriti krivo ni po babu ni po 
stričecimUj vež po pravdi Boga velikoga. Rj. Eda bi 
ae po sreči koja naSla. Npr. 114, Trpljcn spašen po 
gotovu blaien. Posl. 321. Ne govore Bogu po zakonu, 
več govore caru ;;o hateru. Npj. 2, 90. Nije moguče 
tu stvar presuditi po svjedocima. Danica 2, 127. No, 
po nesreći Srbskoga naroda, takovi slabo mare za 
ovo djelo. Spisi 1, h. Po nećistoti njihovoj i po prije- 
stupu njihovu učinih im. Jczck. 3y, 24. — 7) u Rj. 
8: po Bogu bmt, po meni rod, i«. Rj. Rod po krči, 
L j. po muškoj lozi; po ženskoj lozi, po mlijeku. Rj. 
300a. Ojače po sebi znanČe. (Kad ko za drugijcm 
govori zlo, pa ko hoće da mu kaže da on to xuit po 
sebif t j. Sto ie sam onaki). Posl. 72. Po čemu sam 
dnša tvoja? il' po Bogu il' po rodu? Npj. 1, K32. 
Tarao bje§o jedna budalina po imenu Kraljeviću Marko. 

2, 371, 8abau sam po sebi nije tvrd. Danica 3, 46. — 
SJ I* Rj. 9: po Božiću, nacn^post (kao poslije); (po 
južnijem krajevima govori se i) po danas, po sad: 
Majka nema do tebe jednoga, a po danas ni tebe 
ne bilol Rj. Popak, poslije. Rj. 541a (po pak). Sjutra 
je nedjelja, kad po sjutra dogje prva nedjelja, onda 
će biti fljutnvsnji dan. Rj. (>85a. Da Bog da mi svaka 
sreća posnbnula i ne imala napretka kao ova slamka 
po jutros] {prckinuv&i slamku). (Zakletva), Posl. 47. 
Po stnrii nema kajanja. 25B. Zaludu je po shoru 
mudrosit). DPosl. 15r>. Zaman se je kajat' po šteti, 
155. Po tom malo vreme postajalo. Npj. 2, 70. 1*0 
svijem tijem ratovima narod življa&e mnogo sretnije 
nego pod sudijama. Prip. bibl. 71. Umre Ohozija ne 
ostavivši po sebi ni jednoga sina. 

3. po, upofrebijavano kao adverab I; i sloieno 
8 drugim riječima IL 

1, po, kao advcrabj dodaje značenje distributivno 
riječima koje drugoga značenja radi več stqje u kotn 
padeiu. — X) riječ sioji u nominativu : Po jedan, 
po dva, zu einem. Rj, Jmam vreću ošapa, svakom 
svatu po šaka. Rj. fe3a. Da svi izlaze jedan po 
jedan. Npr. 50. Ako ne curi, a ono kaplje. (Ako ae 
ne dobija po mnogo, dobija «o po stogogj). Posl. 7. 
Dlaka po dlaka, eto bjelaća; zrno po srno, eto po- 
gača (kaplia po kaplja, eto Morača)! 59. U tebe ae 
po soko izieže. Npj. i, 237. U svakome (mjestu) sjedi 
po paka od dva tuga. Danica 2, 48. Tako su i u 
LuStioi i u Krtolama bili po kapetan i po Četiri sugjcj 
a u Mainama, Poborima i Braićima ujedno. 37. — 
2) riječ stoji u genitivu: Mali izvorćič... nekad bio 
tako veliki da su vodenice po devet ritlova na njomu 
mljele. Rj. 60a. — 3) riječ stoji u dativu: Ali svaka 
poreska glava ne dale to svakome kmetu, nego samo 
po jednome. Hlav- Bibl. 1, 8fi, — 4^ riječ stoji u 
akusativu: Dao svakome pit tovar žita; udario im 
po dvadeset i pet batitia. Itj. Gdjekoji stoje na polju 
po cijdu noć. Ri. 33b. Otiskuje po komat i komat, 
dokle obje sablje isjekoSe. Rj. 287a. Povazdan, (po 
vas dan) u. n. ^pava povazdan, den ganzen Tag. in 
diera. Rj. bl.Su. Po jeaan put zagrabi ftakom te sije, 
a po drugi 2)ut u usta te jede. Npr. 5. Noseći zelen 




a po 



— 62 — 



pobanfkc 



d 



a Rtad i tako po kio'jod 74i»!u*ujuri. 2(h;. Imaju civc 
HoTojkc... za to im treba dati po metlu. 939. Petru 
i njegovu ortaku lodnokut samo po thunn ruhu \ po 
malo ježila. M ilos 1 88. Po^'nc (djevojka) vji'iirano 
nivo oblačiti, koje joj djever parve po parče Jodaje. 
Živ. 312. Dade svakome j>(J trubu u ruku i po praznu 
ihan \ po luć \x đtban. Sud. 7, 1(J. Da uzmemo ondje 
Kvaki po hrvno. Car. II. iJ, 2. ovamo ide i ovtij pri- 
mjer: Kao jauk, koji Re po htd kad otme iz razbi- 
jenoga flrca. DP. itKŽ. — /i) riječ sloji ft prijcfiloffom : 
Melju vodenice pn a dva kuinetm. Uj. 15fl. Dva du- 
gačka koL*a podvuku se odozdo pod naviljak, pa dva 
Ooviekii, jedau oBtnig ujedan naprijed RtaiutvM niesrju 
kolje i uzevei avakoni nikom po zn jedon kolac nose 
nnviljak megju atiliom. Uj. .'iHOa, Kad je I^arac ka- 
cledao vilu. po a tri koplju u visinu »kaiV, po f ćctiri 
dobre u napredak. Npi. U, 217. Ima pnAa po od dva 
tuga. Danica 2, 83. (Jloui Turke i raju jednako, i jofi 
Turke po trn jednoga ^n Se, jer mu boj^iitiji. 2,8-1. Pri- 
vežein »vaki kraj po ~ti jednu tjrtinu. 2, 128, A i oni 
ftamo po f! uekoltko momaka olidii «vaki svojoj ku*^i. 
3, 2211. Hvataju ac ftvnko po za jedt$n kraj Klaukc. 
Npj.' 1. 47. 

//. po, ftloieno a druijim rijcĆiftia. — /^ * adjck- 
tivimn t udterhinta (i prijediozitna): podobro, pove- 
liki, pobnljo, ponajviSe, eicH'lidt, sic sutis, Rj. kao 
priiičnOf urilivno dobro, jtrilivno veliki, priličnu bulje 
i i. d. vidi pri II. — j'odobar, m* ziemlich ^ul, hic 
satia bonus (und nu lor alUn Jfciicortcrn), cf. po. 
Rj. 523b (NjeunUkim rijcćima kale Vuk, da po »loif- 
ovako sttitjati pred tirijem pndjvriinii). Ko polako ide, 
prije doma dogje. Kn po mnogo pijf, po jrliivi ne 
bije. Ko popuno io, popu nije mio. PohI. IoI. |)iže 
Hkuie poniv koljeiiii, a rukave pori'^c bikat;i. Npj. 1, 
59S (pnjcdhg). Pi^o (dirnta poružnivi ukiueJHkim hlo- 
vitua). Diifiica 1, Hl. Malo ponize te stijeno iiua u 
Moravi malo oatrvo. I, 2*'S (prijedlog). Prem da je 
malo podaleko od crkve. I, rtli. Ix»luid, drvo malo 
pokrttće i podchlje w\ <l/,ilitji. Npj.' 3, 31»8. Ne opremi 
ae u ovu vojnku ljudi po mnogo. Sovj. 3!». — '^) nn 
glagolima. — a) p(wpavati, pnpjevali, posjodjoli, c»« 
vcnig, paululam. Uj. hto malo, ncfilo malo. — h) [h>- 
skidaii, pobili, po/.atvurali, einc^ ntich dem andcrn, 
un%nt f,r alio. Rj. Ano svejedno za drugim, sve pomalo. 

9m fM, (die Halftr) hnllt, dimitiium : po vola, dcr 
hnlhe Ochs; po hljeba, po liurela vina, po čovjeka 
i t. d. Rj. po (mjeato 110^1^). Osn. 25. vidi pol, pidit, 
polak, ^)oIoviea, polovina. — .hinjpa maalu, t- j. oka 
t po. Rj. 25(ib. Pak dohvati jednu kupu vina, po nje 
bjeSe, pak je itripunio. Rj. r>Wb. U tome polju (imal 
kamen (oko avanaeat pedi u viKiiiu i oko aršina i 
po u Širinu). Rj. G2fJa. Kad je bilo na po pata. Npr. 
UM. Za cijelo po dttna raziibrali >*e nije mopirt. Jir*. 
Ja mopru za po sahata. 203. ()be<?ftvao polovinu 
carstva - . . obc^*ao po eamita. 2rt2. Bolje ac od pn 
puta vratiti nc^ rgjavim (puiein) do kraja ići. Poal. 
2*». Krpez i trpcŽ po svijeta dric. Kll.,8 Vlahom do 
po tdile^ a od po njom u glavu. 282. Čoek i po; još 
da je po, pa bi bio čitav. (Kad koffa u Sali hvale). 
348. U po podne »v'jetu na vidiku. Npj. 4, \*^*K Tako 
je dre godine i po živeo u Hremu. 4. 14. Ima u po 
hrdii tidaren u zemlju jerlan kamen. 4, 32. Na tj? 
lista i po. Ode. na siL 1). Ova dra plemena i po 
primJSe naj^ljedatvo svoje. Moju. IV. 34, 15. 

poa . . . riđi \to\iH ... Rj. 

|iot\|mnni(i ac, nim hc, v.r.pf.iu ]W-koji ajuiana 
trcTr/m , vum ajmaim. Rj. po-ajouuiili hc, ajmana 
povtati. 

ponrniiutiti, tim, v. pf. Rj. po-arnautiti. v, impf. 
aruautiti. — 1) rum Amauten machen, reddo Al- 
hanum. Rj. učiniti koga Arnautiuom. — 2) na se, 
refleks, ein Arnaut werdenf fio Albantt^. Rj. posltUi 
AmauHn* 



poAsitI se, iM^jU'im se, r. r. pf. osilili ae. Rj. po- 
aftiti «e. i.«;i. a«!, a.^i ae ućiniti. riđi poha.«titi «e. 

|»6hubMi se, bim ae, r. r. pf. vidi poroditi we. Hj. 
po-bubiti ftf. rodiil dijete. v*p. t. impf. biibiti. 

liobAcnti, cam, r. ;)/. f»«Wi einander irerfcn^ jacio 
unum ex. alio: Pobačaje Turke u tamnicu. Ri. po- 
bacali, hnciii noe redom ili tmtlo po malo. vidi po- 
habati, r. impf. bacati. — Pobac<ute kuke i motilce, 
pa udrite po »elima Turke. Npj. 4, 344. Topove po- 
hdC'tju u Moravu, Danica 4, 1.3. 

pubAciti. pobacim, i*. pf. Rj, po-baciti. p. impf. 
pobacivati. — /. J) vegiierfen, ahjicio. Rj. kao baciti^ 
odbaciti: Nego se stiine tidgo varali da je on već po- 
bacio liječenje, i da više ne zna liječiti. Npr. 147. 
Kud hajduci to ćuju, onaj pobaci dublju a oni dnigi 
I ostave Kvoje dtlove na ;romilama, pa skoče i pobegnu 
I bez obzira. 172. vidi poturili. — 2) r^rvetfen, miss- 
I gebdren, ahoriio. Rj. pubuciti dijete, vifli izbili, iz- 
I nebiti, izvrt'i 3, pomaAiti, izjaloviti se. i*p. pobacili 
se. — Jelica, iiekaka trava za koju se govori da tena 
može od nje dijete pobaciti. Rj. 2^3a. — IM, m se, 
' reflckti. vidi poba*'iti «e, — Okotiti rc, roditi se, po^ 
I hnciii 8C. Rj. 45ria. 

pobneivhnjc, n. Rj. icrb. od \) pobacivati, 2) 
pobacivati se. — 1) radnja kojom tko poharuje što 
(daa Wej<werfen, abjectio. Rj.). — 2) radnja kojom 
zcna /ili zirotinjaj puhacuje [dijete^ (da-« Vervverfen, 
daa MiKRgebaren |von Monaehen unil ThierenJ, daa 
Kommcn um die Frucht, edilio partus immatnri, 
abnrlio. Rj.). 

pobneivati. pol>^cujem, t\ impf, Rj. po-bacivali. 
r. pf. iiTibaciti. — 1} u:e{fircrfeHj abjicio, Rj. vidi 

IKtturati, kao bacati, odbacivati. — 2) um die Irnchi 
lommcn, rerucrfcn, mi/tageltarcn^ tdtortio. Rj. M. p. 
pobačaje žena dijete, isp. jaloviii ae. 

piibAćiiti. i'am, r. ///. vidi yM>ba<'ati. — Pobaćaht 
vezak i kufrjetiu, a u:&et» ćibuk i tamburu. Ilerc2<)6. 
i!*p. bacali i lirtrati. 

pobikeitj .se. pM»ru^m .se, e. r. ;*/. (n C. (t.) geboren 
urrden, na-tci: i>oba('iIo ae dijete, t. j. rodilo ae; cf. 
okotiti »e. Rj. vidi pobaciti rte. isp. baciti i ba^.iti. 

jiobiiduige, n. dan Ji!iHxteckcn in die Erdc^ fi^io 
(9igni). Rj. rcrb. od |K)l>adata. radnja kojom tko po- 
badn kto, n. p. koplje. 

pobAditti, p<Mtudam, v. impf. in die Erdc idei^ken, 
figo. Rj. po-badati. n. p. koplje* vidi pobijati 3. p. pf, 
pobosii o. 

p»bnlemli sCf Kam ue, r. r. pf. (vom Vieh), đen 
Kotu ron »ich gcben, stercuft facio. Kj. po-balegnti 
se. kazc se za stoku. isp. |>obrabonjati se. v. impf, 
bale^niti so. isp. balejra. 

pobiUJiinJe, #i. vidi [Ktbolijevanje. 

pobAljnti. p(M)aljiim, t*. impf, btnlli. vidi poboli- 
jevati. V. nf. »oboljeti. 

|»obARkiJiin, jam. v. pf. tidi požtočili. Ri. po-ba- 
akijati, pribiti baskije (ga rogoc<:). r. impf. baskijati. 
isp. b;i.«kija. 

1. pnhasili, »im, r. pf. Rj. r. impf. btUiti. — 
i) Eum Jiaacha machen, facio bcvisam. Rj. po-ba^iti. 
ućinitt koga pašom. — 2) m ne, reflAit. Bofteha 
uciden, fio bassa. Rj. postati paša, j)oiitaviii »c pa- 
I šom: Mula Nožina, koji je bio otimao u Bijojrrad. i 
dolje M pobašio i po«tao gospodar. Danica 3, 178. 

8. pobiVšiti, p?tba.^m. p. pf. Sto, in Abrede ftfeUtti, 
nego. cf. bah. Kj. po-baiiti, kao udariti u bah, redi 
da nije to i to. 

pdba&kii, nhgemndert^ sepurutim. Rj, kao napotte, 
vidi baika, i trt/n. unđjc. 

pobiiueke, n. p. i<!i, i. j. na nogama i na mkaraa 

(kao baukl, auf allen Viei-en, quadrupejt: najviSe ae 

govori za malu djecu, kad joi ne mogtf upravo da 

I idu nego tako puiu. Rj. vidi ♦ pobavućke. — Bauljati, 

I ići pobaučke. oj. 17b, 



^»havnj^ko 



— 68 — 



pobjeda 



pobiivfit'kt', rtrfr. (u C\ G.| vidi pobau^e: No se 
Vik't pnhiirui'kc vuće, Rj. v t'e biti umetnuto aUiie- 
ructjc titdt: Vu6e poba-t;ućlce ruOe. 

|K»bfJaDJ4S n. K^. rcrb. od I. pobijati, II. pobijati 
ft». — /. Ij radnja kojom tko pobij't Ho (cijenu tnu). 
((Us Herabbriuj?t'n dea PreiA<M*. Rj.l. — 2) radnja 
kojotu tko pobija kuutcn rodenihn {dna Wic«Jerauf- 
schftrt'eu dc« Mflhlsteines. ucutio bipidis* molariM. Hj.). 

— 3) radnja kojom tko pobiju n. //. koplje, vtdi po- 
hađanje (das HiTieinm.'blntri'n, ialixio. Ri.)- — ^) rndnju 
kojom tko pobiju t/uptno. — *i) mJnja kojom tko 
pobija M. p. mišljenje čije. — //. radnja kojom se 
tko pobija (n. p. po arijctu). vidi potncanjt\ 

pobijati, piShijam, r. impf. Rj. jKvbijati. v. pf. po- 
biti. — i. 1) dcn Preia hertibseteen^ herabbrin^en, 
imminuo prctiuvi. Rj. n. p. cijenu ćetna. — sa ae, 
pass.: Da se lijem cijena Knjizi ni malo ne pobija. 
Odbr, od niž, 2. — ^) kamen vodenic^iii, </*;n ^fiilll- 
fdein nufstdtla^en., Rj. ruli »jeci (vodenicu), posijecaLi. 

— 3) koplje, hinein^chlnijeii, infitjo, cf. pobadnti. Rj. 

— •^) frumno, Ktumpfen, solido (fistuvtitionibtM). Rj. 

— /S) u umnom siuifthi: pobijati n. p. niMjnijc Hijc, 
teiderUgenj refdlere, confutare, isp. pobiti b. — Onaj 
koji govori itn^t misao protivnu misli drujrn^u, koji 
£eli da je onako kako iMim misli, a onaj to pobija i 
kaie da je »a avijem protivno lome. Drtnići<*, ARj. 
tf63a. — II. su se. reltcku. vidi poliicali se. Rj. «. p. 
po urijctu. 

pobij^dilne, pobij&dioca, m. koji pobijedi, vidi po- 
bjediteij. — Projrovori oholi pobedihic. /los. 141. 

pobiji^diti, prihijedim, r. pf, besiegcn. rinco, cf. 
nadvladati: Amo jesam l^rkc pobijedio na našemu 
&auou Delipnidu. Hj. po-biiediti. s.vh. kod umivladali. 
r. impf. |K)bje^jivati. — Da pobijediš kad ti stanu 
aiidili. Rim. 3, 4. Jer 8e zbaci opaduč bra^e naše . . . 
oni ga pob\jedišc krvlju jajrnjetovom. Vitkriv. 12, 11. 

pobiji^liti. pubijHjeCl, pobijelim, v.pf ueisš veiden^ 
albtsco. Rj, po-bijelili, po-bijeljcli, postati bio. isp. 
probijeljeti. V. impf. bijclieti. — Pobijelile oči iz^le- 
dajui^i. ;Kad ko jedva 4^'eka koga). Posl. 249. Nije u 
ulinu pobijelio. DPosl. 83. 

pdbifj^t n. površina od bila^ od kose: Važe je meBto 
ćore na pobtlju. Mejy, Si75. Proplanak na pobilju jedne 
duge ko*e. '2>M). Kuće »u se oaule po Hirokom pobilju 
kote. Zim. 2. 

pobilježiti, fim, t*. pf. pp-biljeŽiti, bcidchnen, ad- 
nato. p. impf. bilježiti. — ( im sam n vaspm rjp<^niku 
puhiljcii^i sta će ne crputi , . . odmah siun zabilježio . . . 
Kolo. 14 ^15). /a to vrijeme pobiljeiih sve razlike 
uunegju njega (rukopisa Hvalova) i nikoljakoga je- 
vaugielja. iStar. 5, 2. 

pobirati, p6blrnm, t\ pf. nuch einander klmtben, 
eohigo. Rj. po-birati. isp. po uloieno s ijlagoUnui (b). 
i»p, i dobirali v. pf. — Bira i^mer po Lici Lit^ane . . - 
Taku Omer pobira družinu, slcupi Omer Sczdenet dru- 
žine. HNj.j. 4, 158. 

pobiskntl, pobUiem, v, pf. Rj. po-biskati. v. impf. 
biskati. — 1) koca, eincni das Ungeziefer am Kopfe 
absuchent perquiro caput de pcdiculift, cf. poinkuli. 
Rj. poinkati mu nki po glaci, riđi i obiskati. — l.>u 
legne uiOice cjevoici plavom na krilo, i re<^e joj da 
ga poltiste. CJjevojka ga slane bisknti. Npr. 4. Ako 
ttite du je pobiHei po glaci^ obišli je . . . Ona mu 
podvT*c glavu da je obiiite. IŽJJ. — 2> tia se. reciproč. 
tuJ% antcr einatidtr dit Lduffc abnuchcn^ purgare se 
incicem pedicuitt. Kj. uAi poinkati po gUiri jedno dru- 
gome, vidi noisknti ae. 

pubitaDŽiti se, £im se, r. r. pf. ein Lump icerdetif 
ftf raguA, nebulo. Rj. po-bitan*iti »e, po.ttaii bitatiga. 
r. impf. bilaužiti se. 

I. pdbiti, )M>bijem, v. pf. Rj. po-biti, r. impf. po- 
bijali. — /. J) nach einander tadtcn, mactafe. Rj. 
riđi poubijati. — Nek i>oknpa one što je do nrtd pobio. 
Poel. Ali. ( ije glave onng i junaStvo. (Koji u boju 



izosijecajii glave pobijenijeh neprijatelja . . .). 347- 
Naumjše^ da new sve isijeku i pobiju. Danicii 3, 157. 
I djecu njezinu pobićn W(t mjesto. Otkriv. 2, 23. Uhvati 
Agaga cara ... a ^av nnrod njegov pobi oitrijem 
mačem. Hum. 1. 15, 8. Udari na Filisteje i pohi ih 
^uio. 23, 5. Pobijeni će padali uared vai. Jeitek. 6, 7. 
»a se, pattA. : Ne mogu se ifve tiče Jedn^em kamenoin 
poititi. Posl. ži)5. — 2J n. p. pobio grad vinograde, 
be-'ichadigeH^ CH.sammeniicklagen, ttffligo. Rj. — A. 7*o- 
biln tnva rinograde. 15. Moj mertik nije ubila, Rj. 
;if>3b. Hori He kao ala s beri<?etom (liad vodi oblake, 
pa hoee ljetina da pobije gradom). Pt»l. 28. ovamo 
može ftc postitpiti i ovaj primjer: Pobij suhe, pa lezi 
u k<dijevku. (Kad ko kaže da je mnogo mlagji nego 
sto je). Posl. •24it. — 3) cijenu <Vmu, den Prein ciner 
Sache herahbringen, imminuo preiium. Rj. — Keaega 
pobije cijenu moruni. (I mala stvar, kad se jevtino 
daje, pokvari cijenu i velikoj). I'osl. 133. — ^) (u 
BaĆkoj) kamen vodenićni, vitli po6Je<?i vodenicu. Rj. 

— S) koplje, einsdUagen, figo. Rj. vidi pobo&ti 3, 
pobu8Hti 2. — Pa iznese zelena barjaka, te ga pobi u 
rndmu travu. Npj. 3, 150. .sa se, poAS.: Brod ne moŽe 
po moru hodili prije nogo M na njemu arbuo (ka- 
tarka) pobije. Kov. 66. — O) gumno (uhvate ae konji, 
pa se potjeraju najprije po neokreaanom gumnu, a 
poslije i po okresanom i slamom posutom), fftampfeii, 
solido. Rj. — 7) pobiti što n. p. na kolje^ kočiće: 
One glave Sto bjehu osjeOene i na kočiće pobjene u 
redu, poi^e svaka suze prolijevali. Npr. 101. kao vise 
čega »te redom nabiti na kolje. isp. nabiti 9. — S) u 
umnom .tminlu: pobiti ». p. mišljenje vije^ u^iderlegenf 
refellcre, confutare. ijtp. f>obiiati 5. — Oim misli da 
f'-e pohiti one moje rijeci. CrPN. 5. Ho*.^ onim rijedimu 
svojim da pobiju ono Sto ja rekoh. Vid. d. 1861, 8. 

— //. .ta se, reciproč: .ficA schlugen, confligo. Rj. 
vidi polupati se, potui5i se. — Pala krv, t. j. pobtU 
»e. Rj. iiOOft. Pogukati se, pobiti ne gntdama. Rj. 
517b. Kad se tod pobijemo, svu nas trojicu narlhije. 
Npr. 34. Strasno ftwo se pobili h Hjimey krv pade do 
koljena. liJ9. Idu vijrjei', polni' kako će se. Npj. 3, 
114. Pohismo se ^ 7ijima iz pu.saka. 4, 328. Pohite se 
ognjem iz punaka. 4, 4(K). Da su se dva momka bila 
Kajrledala u jednu devojku ... pa (h)teli da se pobiju 
oko nje. I>anic)j 4, 32. Da se ne bi vojska pobunila 
i izmegju sebe pobila. Sovj. 69. 

3. p6bitl, ptSbudSm, (u ('. G.) i^ertreilen, <ymimor«r», 
cf. iM»;abaviti se. Rj. po-biti; r;. impf. biti (budem), 
jesam. 

p6bje{-i. pftbjcgn^ra, v. pf. fliehcft, fugio, aufugio: 
Nego bjei'mo no?aa iz avaiova, pobjesimo Grblju pi- 
tomome. Rj. po-bje^ii. vidi pobjegnuti. oblike gramat. 
vidi kod dobjedi. t'. impf. bježati. — Ojilasnuti: sko- 
(^iti i u jedan mah pobjeći. Rj. 149b. ^ogrepsti 3. Rj. 
170b iĐobječi). Kad on to ^u, a on onda trdiraUMf 
t. j. pobježp. Rj. 223a. Ja nisam pobjcgljiva, da <,^» 
pobjeći. Rj. 511a. »Smota iznad ku(!c. Rj. 696a (po- 
bježe). Strugnuti 2. Rj. 720b (pobje<?i). Uojiriti nokat, 
t. j. pohjet'i. Rj. 769a. l'zeo utrenik (er ist duvon ijc- 
laufen). Kj. 7y.3a (pobjegao je). Šmigunli, krtiSom po- 
bjedi. Rj. 844b. Onda (Arangjel) spopadne sunce i 
pobjegne k Bogu. Npr. 92. Pripoveui ona njima sve, 
kako je i za Sto je od oca pobcgla. 226. Kad to i^iijn 
zec i lisica, ooplaAe se pa pobjegnu bez obeira. 246. 
Zabosti pai»aK u ledinu. (Pobjeći). Posl. 82. Iz svijeta 
ćele pohjegoke. Npj. 2, 6. Od etUuma Ho ste pobjegnuti^ 
to je vama za nevolju bilo. 4, 369. Kad to vide Hroski 
konjici, v^\n\\ pobjegnu natrag. Danica 3, 199. Roblje 
pobegne pred Arnui4tima niz DvOar. Milo* 92. No on 
ubio njega (Sinana), i po tom pobcgao amo megju 
Srbe. Npj.' 4, XXJI. Da ne bude i on bio pobjegao 
iz Dubrovnika pa sjedio u Biogradu? Primj. 21. iV 
bjegoše ispred sinova Izrailjcvijeh k pustinji. 8ud. 
20. 42. 

pftbjedn, /*. — 1) vidi bijeda: meće na mene po- 



pubjrditolj 



— 54 — 



pcibornviii 



Irjcdu. Rj. St/M. ^od bijeda 2. iftp. pobjedljiv. — 2) Sieg, 
mdoria. Rj. — Tako sad po^le ovUi arcćnih bojevu i 
'naprednih pol>eda niiKovore ^a (jAkova), te pozovo 
Kara-CTJorjrjija. Danica 5, 49. PoUedom ovom f^rbi su 
dobili još i to, Što . . . MiloJ 86. f?taja(;c Angjcl s trabom, 
koji će pobjedu tjhtMti. Stra?,. 188(5, 703. Dok pravda 
M« odrh pobjede. Mat. 12, 20. DuŠaoova hri.<ovulja 
povi&e opiKuje pobjedu mid Mihuilom, DM. 41. Sad 
opet Hhiri xe pohjedii ujegova (Ilristoval u podn»i5ju 
pakl«uom. DP. 163. Pomoli »e Gospodu tvorcu da 
daruje cani pobjedu. 351. 

pobji^ditelj, tw. victor^ iriutnpkann. Stiilli. koji po- 
bijedi, dcr Sieqcr. ?'idi jpobije<Jilnf. — Da m' on bude 
voJBci prtMlvo^ilelj. a Turcima pkori pohjtditelj. Npj. 
4, 76. Da docekaiuo samoga i-ara i proslavimo ffri- 
jetloaa vohjeditelja. DP. 111. — riJeCi s tul'vim nast. 
kod oooitelj. 

pobj^diteljev. ndj. Ho prip<tdn pnbjedileljtt: Ali 
oprt nHJeti^(* Dubrovčani ruJiu pobjcdilcljrvn. DM. 347, 

pObJodlJfv, adj. rtrlnuniderinAj cnlttmuiOftUJt: Jer 
je moja pobjedljiva maika, pa de rei^i da si m' izmo- 
rila. Kj. koji rudo bijedi kogii, koji rado meće pobjedu 
(i) na koga. 

pObJediiT, adj. šiu pripadti pobjedi (2), Sieges-, 
cictoriiie, triumphnUs : Glasno i »ve^no 5wipjevaju 
pjeva<Vi polijednu pjeumu mfljoi Božijoj. DP. 56. 

pdbJrglJlT, adj. gerne fHehend, fugax: Ti ae mene 
ne boj, ia niBam pobjtgljira^ da hx pobje(5i. Rj. koji 
rado potijeijne. 

p^bjOK^iiiiti, nem, vidi pobjedi. Rj, i ondje primjene, 

pobJeicJfVROjet w. rfao Beftiegen^ vidio, devictio, 
Rj. v^rh. od pobjepjivati. radnja kojom tko pobjc- 
gjiije koga. 

pobjciijirati, pobj?^*ujem. ?». impf. beinegen^ vinco. 
Rj. po-bjogjivati. riđi nadvla^ivati. v. pf. pobijediti. 

— U svemu ovome pohjegjujcmo onoga racli koji naa 
je ljubio. Rim. 8. 37, Ixigje pohjegjujutH, i da po- 
bijedi. Otkriv. 6, 2. 

l'obj^lllk, Pobjenika, »t.: Sto ču trčat' poljem Po- 
bjenikotn. Rj. 

pobji^sniti, pobjt^šnjoti. pobjJ^aTm, v. pf. toli, 
raa&iid trerden, in ITui/i geraihen, furorc corripi: 
uobeSnjelo pseto. Rj. rf. u/.bijpsiti se. po-bjeSnjcti, 
bijesan pontati. r. impf. bježujeti. — Struniti fte, 'i) 
vidi pobjehijeti (od bolesti). Rj. 721a. Kao koni pjifttuh 
(d. p. pobjeunio). Posl. 131. Alladijeh udovicu progji 
te; jer kad pobjegne proUv JIristUt ho<5e da m udaju. 
Tim. I. 5, U. 

noblij^djetl, dim, r. pf. hleich irtrden, erblassen, 
palkaco. Rj. po-blijedjeti, hlij^l potitaii. riđi poo^ati. 
V. impf. bliiedjeli. — Pohlijedio kao ^Ijepat^ka tikva 
me berbu. Posl. 25(». U avijeh se [»romijenila lica i 
poblijedjela. Jer, 30, 6. 

pdblTzu, praep. i adv. po-blizu, kao prilično blisu. 
isp. yo složeno » udverbima (i a prijedlozi mu) i blizu. 

— J*agje glogov trn gdje se oko njega obmotala 
guja . . . kad dogje onako unaokolo idu^^i, opet po- 
hlisu onoga trna, onda .-stane. Rj. 8(.»8b. Nakvaai malo, 
uijeaam baS iz Sara-jeva (nego poblizu odande). Posl. 
lo7. ukc. od Dunii'ića, ARj. 444a. 

pdbliže, ade. po-bliže. isp. po (složeno s adterbima) 
i bliže. — akc, od Danićića, ARi. 445b. Sedlah konja, 
pogjoh tamo, bliŽ' po bliie^ približih »e. Ny. 1, 362! 
latom u aadaftnjem vremenu može se pobUze vidjeti 
koji glagoli ove vrate pripadaju u koji ra/dio. Istor. 
254. Korijeni, koji se siiHtnvlJKJu s prednjima da bi 
im zna^'enje poblizt. odrcAili. Ohh. 2. Odhilca, o kojoj 
fnm lani imao H»{ pobliče juriti. Rad 9. 198. Mislim 
da treba pobliže poznati te rijei'i. *2^, 53, 

poblJAviif i, pftbljujem, v.pf. Rj. po-bljuvaii. i*. ivtpf. 
bljuvavi. — /. annpeicn (dnrrh Brechcn), convomo. 
Rj. pobljuvaii koga, i. j. pobljuvati se na kuga, — 
//. sa se, refleks. — 1) sich durch JBrechcn hespeien, 
se coHvomere. Hj.pob^juvaH sebe, — 1Č) sich erbrechcn, 



vomo. Rj. vidi povratiti o. — O BoŽi6i se objeati i 
pobljumti nije nikakove ftramote. Rj. 35a. Nosi gtijate, 
pobljura se na te. Rj. 9frt). 

pAbo^iim, /'. (u Diibr.l u bravćctii meso ispod robarai 
d<M Fleisch guischen der Hufte und den itippen. Rj. 

— os», fi bok. 

pObo^ke, nach der Seite, ti laiere: uzeo lonac po- 
bocke. Rj. adv. kao po boke. riđi poboke. 

pobdfat, adj. kao prHivno bogat. inp. |»o (tdoieno 
A adjektiriina) i bogat — Gdjekojini nania»tirima idu 
ljudi, koji su pobogati, po desot dana boda tlaleko, 
Rj. 395a. 

P6bej, Pftboja, m. prema Imoakome. dolazeiSi od 
mora, na brdu mjeHto sa nekoliko atedaka. Rj. 

p&boja, u boiidnoj pjesmi idovratnica? Rj.'): Rofcid 
bofiČ bala, nosi kitu zlata, da pozlati vrata., i oboja 
poboja i svu kudu do kraja. Rj. a u Npj. 1, 117: 
BoŽid, BožiC; bata na oboja vrata, nosi kitu zlata, da 
pozlati vrata i oboja poboja. T. j. dovrainike. U Bi- 
bliji, ishod glava Xn. stih 7 i 22 ^na oboju podboju"". 
U Slavenskome jeziku valja da je u nom. podboj: 
ali u naa ja niSta vize uijesam čuo, do u ovoj pjesmici. 
Vuk. — « hrvatskoj gorori se ma riječ podboj joH 
i sad u znaćenJH dovratnik. po totne netna ni riječ 
poboja (oboja poboja), nego valja čitati oboja pod- 
boja. vidi podboj 2. Ivekovid 

pobdJAti se. pobiVjim se, v. r. pf. sich fUrckten, 
scheuen, timeo. Kj. po-bojati se. v. impf. pobojavati 
se. pobojati se koga j čega; od koga; pobojati se 6ewH 
t. j. ta sto. — ud mene se nemoj pobojati. Npj. 2, 
277 (Ne de redi da se no boji njegti nego nedega 6to 
bi ga moglo od njega snatri. Dajiičić, Sint. 230). Po- 
boja se onnmo ići. Mat. 2, 22, SdaSe da ga ubije, ali 
se poboja naroda. 14, 5. Ne pobojase se zapovijesti 
careve. Jevr. 11, 23. Ko se ne će pobojati tebe, Go- 
spode? Otkriv. 15, 4. 8 toga se vrlo pobojasnto Hvotu 
svojemu od va-t. Is. Nav. 9, 24. 

poboJAvanje, rt. die Furcht, mctus. Rj. verb. od 
pobojavati ee. stattjc koje ftir«, kad se tko pohojava. 

pobojiivati se, pobftjavam se, v. r. impf sich ein 
venig furchtcn, timeo. Rj. po-bojavati se. kao malo 
bojati se. v. pf pobojati se. 

p&bok^f riđi pobožke: uzeo ga poboke. Rj. kao: 
po boke. 

pobolij^v^nje. n. dus Schmerzen, We}iihun von 
Zeit zu ZHt, dolar subinde redien]*. Rj. verb. od po- 
bolijevati. st4tnje koje bivtt^ kud sto pobolijeva koga^ 
ili kad tko pobolijeva. 

poboliJ^Tati, pob&lijevam, v. impf — 1) n. p. po- 
bolijeva me neSto glava. ihiU mir von Zeit su Zeit 
irc/t, dolet mihi eaput subinde. Rj. kad koga boli što 
često a s prekidom. — 2) pobMijevam, neprelasno; 
kao kunjam 2. isp. r. pf poboljeti. A dn»gi tilabi 
su . . . jednako pobolijevaju. Priprava 34. 

pdbolje^ adv. po-boljc. isp. po (sloreno s adver- 
bima) i bolje. — Samo starje^iina može govoriti malo 
pobolje, da se Ćuje. Rj. 366b. Ako si rada znati, |*o- 
rani pobolje pa deft videti. Npr. 205. Drugu vojsku ]>o- 
Salje. te Karanovac pobolje opkoli i stesni. Miloft 105. 

poboljeti, p«>b6rim, r. pf. i'^>. v. impf. pobolijevati 
2. — 1) vidi oboljeti 2, poboljeti se, bolestan postati: 
Da Bog dade, da tipobolio! bolovao devet godinica. 
Herc. 150. — 2) sa se, reflekA. erkranken, morbo cor- 
ripi, cf. razboljeti se: Pobolje /»e Srpaki car Stjepane, 
Rj. bolestan potttati. vidi i obolealiti. se, položiti se. 

— T-eŽe kao snoplje. [Poboljeli se svi). Posl. 168. 
Vojska im se jeste poboljela od bolesti teAke srdo- 
bolje, a dobri se konji poboljeli od bolesti konjsko 
sakagije. Npj. 2, 3U. 

pnbftraviti, vTm, r. pf. rergessen, obliriscor. Rj. po- 
boraviti. isp. zaboraviti, pozaboravitr. r. impf pooo- 
ravljati. — Kad progie nekoliko dana, onda Ijuai vc<? 
poboraviie to čudo.Megj. 207. 



pobnrMvIJnDJ« 



f).*) — 



pofero 



poborAvlJinJe. n. dus Vergensen^ obhvio, Kj. rorh. 
ud jHjboravljaii. koje vidu 

poburftvljati, pob^^^^vljfln», r. impf, cenjcsHcn, obli- 
vitfcor, Rj. i^p. zahonivljftti, po/aboravljaii. v.pf.yo- 
boru vi ti. 

pob6riti se« pobonni »v^ t\ recipr. pf. po-borili kp. 
r. impf. boriti se. — Ali ne da jcdnn drupopa osa- 
kate, DPpn dn ne malo pohoTc mučerivui. Nov. Srb. 
1S17. -194. 

pobdsUt pob'KiBui, r. pf. Kj, r. impf, bomi. — 
!• J) dic Ochnen diuu hringcti^ (ium .**> tttreitcit, huvex 
imciture tttl rertamcn. Hj. poliofiti rolocc, I. j. tiinini- 
ćUi ih, lift Hć poltodu. — K^k« de! povore ćobnni 
kad hoc*e da pohodu t'olove. Uj. (i5,sh. — 'J) ruKdmmcu 
glc^sen^ carnu peto: pobola poveda nvce. Kj. otutnto 
ide i ofvy' primjtr: Sfdo.kija nnrini sebi jrvo/.dene 
rogoB€, i rećr: orijein rci pohonti *S'i>tY, <lokk* ih ne 
iglrijebi*. Cnr. I. 2t?, II. — .5P> ('n die Krdc ^tftsACiu 
pftanitiK {i(jo humi (barjak, koplje). Kj. i\ imp/. im- 
lM<1ati. — Kad dopjn pred ku^u, onda pofunUi harj'ik 
u zeiidjti. Uj. 3*»ria. Koplje mu hjesc cV'Io eiave //<^ 
Uodtno >( ^eniJjii. .Sam. I. 26, 7. — //. >ta »e, rrcipror. 

— J) poboli 80 volovi, hahcn nich fjtsloHHen, rornihufi 
*e inficem pHierunt. Kj. — 2) eitutudcr todtftćrinrfi, 
truculari itttican: Mepju *<e ««■ hoi^e da pokolju, sht- 
(^ifNri dit pohodu nosi. Hj. 

Jiltbožiin« pribo>'.na, adj. ftitmui, piiis, mtncitm. Hj. 
I duAevmi. supt'ot}io btabo^.an. — Mjtslo ovopa 
iBogu lili, Bo|ra ti) ^djekoji pohotni ljudi (kao da 
imeon lloJlijepa ue poniinju u7.nUid) govore: bora mi, 
brmla mi, i plopra lui! Rj. 3'2b. 

pobAtl^Bi, adj. što hifd po hozi^, — Poboiićna 
itiM. f. ui PaStr.) Onamo je obi04ij da iidaUi žfna, 
osobito dok je mlada, Hvakt* podine u/, im-soje^rj« ide 
a djeverom ib" s kime drujrijein iz ku*V u rfnl «n poho- 
Učnu fnM. i onamo provede nekoliko dftiift.Kj.5Ub. 

pdb«illica, /. piHaii«, rtligiotitA cultrir. Stulli. po- 
hotna tenu, 

p^btiaTk, »1. Stulli. pohoinn atrjck, 

^b«inds(« p^božnoHti. f. die Fromminigkeit, pietas, 
prohitan, tianctitait. Rj. oHohinfi onoga koji je pohotan. 

— Preko 8ve»teD8iva H^' /»raf tt . . . dnhuku ptdiažttmt^ 
[>M. 31. iKH^'e vladika k narodu ^rije sveMeaja da- 
rova da hi rnspulio u njemu poho:nust. DP. '2H. 

p^brn, rff. htjp. od pobratim, biće po iftt. govoru 
prtnta jaz. ptibro. vidi i pol>re. — Piju vino oo dva 
(»obratima . . . Kad w pobrc nakiiil« vina. Npj. 3, 
146. roc. pobro. 

pobniMoJati .se, njaia se, tt. r. pf. (ron der Ziege 
umd dem Sehafe) d<n h'oth ron stch geben, siercun 
fiicio. Rj. po-brabonjali «e. v. impf. brai>oujati. kad 
se koin ih orcu pohaUga, kazt *>c da se pobraho- 
HJiilti. iVp. brabonjak. — Oittao kao brabonjak na 

3'edihi. ilijefcoja /*€ ovca i koza pohrnhoujn \i uiu- 
ifi kad je muzu, pa kad se mlijeko prwijedi, bra- 
bonjti ostanu na cjrdilut. Po6l. *J4^. 

»obrftjnU so, piibraj.nm se, r. r. impf. (u pjeami) 
eiai spominjali »c: Ta ftc ku^a vazda iiobrajala. Rj. 
paun. od po-brajati. r. pf. p(»brojati, pourojiti. 

pobrilman, nam, r. pf. \\\ \\x\\) cggcn, occo. Rj. 
|H>-brAnaii oranje, vidi podrljati, pozobati, poljubiti, 
r. impf. brunati. 

pobrati, p<>berem, P. pf. (tbkUmhcnt ahpfHirken, 
iJ«-rr/><i, lego, Rj. po-brati, n.p. ^vejnbtike. wp. obrati, 
r, impf. i>rati. 

pAhritlim. n*. der IVahlbruđer . . . u Htitra je vre- 
mena pohratitii mnogo viM snačio nego danas . . . 
pohraiimi pvstattu na razlii^ne narine . . . mnogi »e 
pnrzosti pvbratimi. a nijemu ne pobratili nikako; tako 
Srbin kad ne zna imena kome, a on f;a zovne: ej! 
pobrat I wi« .' t*/'. drniii^alo, je<lnomjoHeOii?i. Ki. htjp. 
pobro, fHjbre, pobra. — O /a Boga, ko si kod ovaca. 
M-ffftKiifi te Bogom pobratima, prenc^i inc preko vođe 



(h)ladne. Npj. 4, <y). Zavadi w Cetinjski vladika ba 
Moskovoni, Bogom pohratimom. 4, 340. 

p4^brn(iiiii(l. nimi, r. pf. Ki. po-bratimiti. v. impf. 
bratimiti. — J) vidi pobratiti. Kj. — 2) sa bo, reciproč. 
riđi pobratiti se. Rj. — Ima osobita molitva koja «e 
oiLa kad ne ko f kim pobratimi. Kj. bV2&. >Ako si 
na^, treba dn se pobratimiš sa vniom, ako ^*IiS 8re<5an 
da bude^.' On na to printane i pohraiimi se sa 
starcem. Pošto se pobratimUe^ re6e m\i starac . . . 
Npr. !»5. 

pdbrntlmoT, adj. ilts pobratim, fnitrift adoptivi, 
Kj. što pripada prtftratimu. 

pi^bratiniski, Oilj. Mo jiripada pobratimima ili po* 
brat i mu kojemu god. — /V»rrt/M/iv<A't darovi. Npr. 05. 

pdbnitiinsfvo, n. dir pobralim-so/i«/"*, fratemitas 
adoptira : ( >di tamo do TiiSine popji a do kule Cerovitf- 
Novioe, od iu^i€ mu Jiogom pobrat imstco. Rj. sveju 
w kojoj je pohraiim s pobratimom, riđi pobralstvo. 

— i >vo valja platiti Sto je obreeono i potrratimiftvom 
potrigjeno. Npr. ItiJ*. 

pdbni<fti, tim, r. pf. Kj. po-bratiti. vidi pobra- 
timiti {i se), r. impf. bratiti. — /) koga, eineti sum 
Itr^uier viihlen, frairem appello aliqiiem. Kj. — Kad 
ko najnvi pobrati koga u kakoj nevolji. Kj. h\'2&. 
J^obrati^uJora momre mlado, pobratićut te ga bratom 
zvati, Npj. 1, 22i», — 2) sa »e, reciproč. h kim, cincn 
sum llrudcr tctiltlen, fratrem appello aliij^icin. Rj. 

— Pa se Kulin s knezom pobratio: »Pobratime, obor- 
kne^e Ivo! o<l sad, kneže, da se poltratimo.*. To re- 
koše, pa se pobratile. Npj. 4, ll»f>. 

pAbrnfstvo, n. n pjeami mjesto pobratimstvo: Po- 
hratstrom se ponosio t'igo. Rj. 

pAbravii'H. f. (n C. O.) nekoliko hrnvH ho je 
manje od fiO, eine kleine Itei'de-, grejo, Rj. vidi sku- 
/.rtica, 

pobr«*, IM. tidi pobro: Kad »tanemo dijeliti blago, 
sve ti uzmeš starjeftinslvo, pohre. Kj. h]fp. od pobra- 
tim. « «ow). je nkc. upravo p6bre, geu. piSbra, roc 
pfibre. tup. Obu. 51. indi i pobra. — hyp. takva Me, 
(Me, kAIc, ktile. 

pdbr{ii;je. w. (st.) das Oehiet cines Gehierges, regio 
adjacens monti: Gjuragj kosi po pohrgju. Rj. kraj 
knjt je po brdn t oko njega. 

pobHJatl. pAbrijem, r. pf. naehrafsiren, enidć, Rj. 
po-hrijuti, oltrijatia ćotjeka hrijać (joHe) pohfije, na 
mu badc glagja brada, riđi izbrijati. v. impf. pobri- 
j a vati. 

pobr|Jfi\'»nJ(% n. dojt Narhraairen^ tb eradere. RJ. 
verb. <>(f pobrijavati, radt\ja kojom tko pohrijava. 

pobriJAviiti, pobrlj.iviim, v. impf. narhnisiren, 
crado, cf. izbrijavati. Rj. po-brijavati, obrijana Žo- 
vjeka sasvijem, cisto brijati, v. pf. pobrjjati. 

p^brintitl s<% nem «e, r. r. pf; v. impf brinuti 
Hc. — Progjite ee globa i porera; h knezovima rt 
I se pttbrinitc, knezovima atc poklanjajte, kmetovima 
I osrednje paripe. Npj. 4, H3. 

i pobrknti, p^bi'kam, v. pf. Rj. po-brkati. v. impf. 
brkati. — /• rcrieifrcn, confundo. \oidi sabrkati 2. 
1 Rj.'). Rj- J*« »Ci piiss.: UrkaouicA, kad se kakav posao 
pobrka. Kj. 44a. — U, sa »e. — 1) refleks, sich 
irren, cf. pomisli se. Rj. — Ako se dogodi n igri 
da koji $to {>ogrije$i ... ili §to naopako kn?.e te se 
pobrka, onda . . . Herc. 2111. K.iko .te iiJcMii narod 
pobrkao u iigovaraftju *h<, kuo i drugijeb gjekojih 
alova ili glasova. Poal. XXV. — 2) recipr, neSto hu 
60 oni i^obrkuli, U j. kao malo avadili, sich ^bcr- 
icerfen, inimicitiiis sascipio. Rj. 

pobrljati, pftbfljam, v. pf. vidi pomrljati. Rj. po- 
brljati. v. iinpf. brljati, viki i uprljati. 

p6bru, m. (i-oc. pobro) hijp. od pobratim. Rj. vidi 
i pobra, iiobre. — Pobratime, Hoi(5i(?-AlijaI . . . a jesi 
li, pobro, dola/Jo ihmI tananu Smiljani(?a kulu? Npj. 
3, 147. Pobruiimo Aluakov gjenerale! . . . To He^io^ra 



pobrojati 



6G — 



poeikuS« 



oba pOBluSa£e. 4, 337. V'ido piju do Iri pobrntimn . . . 
Kad se pobri napojiš vina. 4, 4lti. 

pobrdjnli, p^brojTui, v. pf. pobrojati, kao redovi 
sve izbrojiti, vidi pobrojiti. v. impf. sloz. pobrajati, 
proati brojati. — t»ft ih pot%em spominjati . . , ne 
bi scatra pohrojula mnoffe jmlc. Sto sam jadna izgu- 
bila, prckukalal Kov. 107. 

pobrdjiti, pobrojim, w. pf, ahsohleit, j}crnumero. 
Rj. po-brojili. vidi pobrojali, r. impf. pobrajati. — 
Pobrojv'ćmo najprije mva znatnija primorska nijeslH. 
Kov. 27. Naiprije mi iu» bile pohrojcnc krivice^ kao 
n. p. Milenku, kako se bio odinetnuo od sovjeta. 
Sovj. 55. sa se, prtff/i.: Kad bi se to htjelo upravo 
opisati i redom pohrojiti sve^ Sto . . . Hovj. 37. 

|i6brukntl sp, kam ne, v. r. pf, po-bnikati w hh 
što, kuo pudrtianti se ćcmn. r. impf\ brukati se. — 
Kad KuOiina Hitna knjiga do§^e, trn k?ijigu se Knfi 
pohriikašc, Npj. 5, 2ti0. 

pubrvnati* vuam, v. pf. n. p. kuću ili kakvu dnigii 
zgradu, Seitemcand ron brvna atifrichieyi, trabes tra- 
h&tun superponcrc uro muro: rogove kii podigli, ali 
joS nijemi pohn'nali. Rj. po-brvnati. udariti hrena 
jedno na drugo gradeH ki^i ili kakvu drugu zgradu. 
V, impf, brvnati. — Vrata riblja Kida^e »iuovi Ase- 
naiini, oni ih polni^nase i melnu^e krila i brave i 
pnjevornice. Nem. 3, 3. 

p&bfzo. adr. po-brzo. isp. po (složeno s adverhinia) 
i brw). akc, od Danićića^ AUj. (JOlfl. — l^nda otide 
pohrzo naprijed. Npr. 1KB. Ako (5ete mi koju odu 
p(wlaii za Zabavnik, j;ledajte /io/zrj^;. SlraŽ. 1887, 3yi>. 

pftbržo, urfr. po-brže. u'ip. po (složeno s adccrh.) i 
brže. — Pokior je eto napiaao recept na sobnim vra- 
tima: gledajte &ta pi^, te mi pohrse oaćinite. Da- 
nica 3, "J40. 

pobudfkliti, Hra. r. pf. Rj. po-bndaliii. v. impf. 
budaliti, bndalisali. — 1) tin Narr icerdcn, Atulttt^ 
fioj cf. poludjeti. Ki. puntati budala. — *4) prehizno, 
učiniti koga hudaioui. Vino i iHudrotja pohuduli. 
Pod. 35. 

pobDditi, p6bQdim, SUiUi. v. pf po-buđiti koga 
na ito ili k tVrnu, kao nave^^ti gn da ono učinim au- 
regcn, bctregcn, indture^ connnoverc. i'idi podbuuiti 
2. t. iutpf. pohupjivali. — Slijenei pred ku('''ama 
stojeći pjevaju njertmifc pobožne, da bi njima Ijmic 
na podjciH pobudili. Npj. 1, 127 ^Yuk). Da bi dnieii 
od mene apoaobniju braću pobudio k ovome 4/<^/u. 
SpiHi 1, B. 

p6buitimti, nm, r. pf, Kj. po-bugariti. u. iutpf. 
bu}iiirili 1. — J) £utn jiultjuren machen, favio uli- 
qHem csse Bulgarum. Uj. kuaa^ HĆiuiii ifu Bugarinom. 
— 2) sa se., refJeks. cin Hulgar urr^vH, fio ftalga- 
ruM. Rj. po-itati Bugarin. 

pAbiiil^uritf, vlm. r. pf. rt^i popljettniviii. Rj. po- 
l)utrJ!iviti. potitati bugjav. v. impf. bngjaviti. 

poh u lO i V a n j 0, m . rtrb. od pobugj i vati. robinja 
kojom tko pobugjnjc koga na sto. 

pobugjivfttl, pobfiigujgm, r. *wp/' , po-bngjivati. 
i\ pf. poDuditi, i enačenjc ondje. — ^to vas pobih 
gjtkje (L tako irovorite? Zlos. 37. 

nftbunn, f. drr Aafruitr, tamultuit, cf. buka. Rj. 
pobuna, isp. pobuniti, vidi i uxbuna, uzbuna. 

pohdnltit pftbunlm* r pf Rj. po-buniti. v. impf. 
pobunjivati. — J) auficicgeln, concito, Rj. vidi pož- 
Duniti, pomutiti 2, smutiti 1. — Pnje^ge kradom opet 
u Srbiju i pobuni narod na Turke. Rj. 'JS.'ia. Pobuni 
narod Srpski protiv 'Turaka. Danica y, 77. Kako su 
raju zulumom srojim pobunili. 3, 172. Pobuni Jadar 
i Uag^jerinu. 3, 19U. Turaka je u ovib U) pobunjen ih 
nahjja bilo samo u ... 3, :?2l). — 2} sa »e, reihks.: 
Da se raja pobunila. Danica H, l(U). Bilo ae pobu- 
nilo 10 mihija. 3, ai3. Naume, da m pobune protiv 
Miloštt. MiloS 176. Jer ee pobunile na te. P». 6, 10. 

pobunj^nikr pobuujeuflča, m. koji ne pobunio. — 
Dovedav^i pohunjentke u Kragujevac. O J?v. <). 14. 



pobunjivanjc. n. das Anficiiuieln, concitaiio. Rj. 
vcrb. od pobunjivati. radnja kojom tko pobunjuje 
koga. 

pobuni ivnti « pobtiujnjem, v. impf aufwiegel$i, 
concito. lij. V. impf. prosti bunili, r. pf. pobunili. 

pobArafi se, pftbOram se (akc. Rj.* XXX), r. r. 
pf. u ovoj zagoneci: Daj mi mali delengalo, da se 
prodeleugum, da izidcm na dvor, da te poburam ivrata 
I klju(». Rj. llob. 

pobdriti, rim, r. pf. (u Dubr.) Rj. po-buriii. r. 
impf. buriti. — J) vidi popiSati. Rj. eMii" i noćkali, 
pomicati, pomo^ati. — 2) sa tw, refleks, vini popi- 
Sati Re. Rj. vidi i poSornti ae. 

pobdsati, sam, v. pf. Rj. po-busali. — 1) mit 
Haseti hc^Urkcn, cnespite corono. Rj. pobusati n. p. 
grob, pokriti ga busjem. t. impf pobur^avali. — 
*4J einsi-ttlagen, ftgo, cf. pobiti 5: Pa je bojno koplje 
pobusao. Rj. tidi i pobonti 3. v. impf. isp. pobadati. 
pobijati 3. 

pobiisilvAnJis ti. das Baleckcn mit Hasen, -o cae- 
spite coronarc. Rj. \ferh. od pobu.iavati. radnja kojom 
tku pubušava što, n. p. grob. 

pvbu.siUati, polid^avam. r. impf. tnit Hasen be- 
decken, vaespite corono. Kj. po-bušavati, busjetn pO' 
krirati. r. impf protfti b&aati. r. pf. pobuaati. — 
Na druži(5alo idu na groblje te pobusavaju grobove 
od one prodine, dijele /.a du5u, i popovi ćate molitve 
i H]M)minju mrtve. Rj. I42.'i. 

pdbaseni pont^djeljnik^ m, Ky drugi ponedjdjnik 

po nslcrna. — na pohaHeni ponedjeljnik pobn6avaju 
«; grohori od one godine, isp. pobu^avati. 

pdeeliea, f. (u Baranji) ženska kapica. Sto »e njom 
aamo kosa pokrije, Ari Kopfbcdeckung, rittae gctius, 
cf. poi^ebca. Ej. 

P^'onie, P^cerca, m. Einer ton Pocerje: Veseli 
sp J'ocerac MiloAu. Rj. čovjek »> Poccrja. 

Pderrinu, /". Pdeerje, h. dit Gegend um den Bcrg 
L'er : V>n osvanem u Pocerja Klavnom. U I^KcrJa 
osvanule Turci. Rj. kraj oko planine Cera. — Ovaki 
je vojvoda bio MiloS i?ioi(?eviž u Poccrini. Rj. 70a. 

PdeerskT, adj. von Pocerje: NapiSe fle Pocerskč 
rakije. Rj. sto pripada Poeerju. 

p&ei^ttot'iti, č\n\, — 1) £u ciner Zigc^tncrin madicNt 
facto 'cA^c zingaram. Rj.* po-cipuiOiti icM«, tičiniti 
je Cigankom, isp. v. impf. cij^anćiti, — 2) sa »e, 
refleks, eine Zigeuncrin wtrdrn^ fh ut zingara. Rj. 
postati Ciganka. 

pdri^auili, nim, — 1) v. pf. £uvt Xigeuner machen, 
facio esse zingaram. Rj. pt>-ci];iiniti koga, učiniti ga 
Ciganinom. — ^J sa %e^ refleks, ein Zigeuncr u'crdeti^ 
flo zingarus. ^y^ postati Ciganin, isp, r. impf, ciga- 
niii se. 

poelj^pnri. pOciJepam, r. pf Hj. po-cijepam. r. 
impf. cijepati — i. /) zcrspultcn, ditfindo. Rj. n. 
p. drva sjvkirom. — 2) hinab^aafvHj epoto, cf. jk>- 
;fulili. Rj. w. /'. pocijepao .tcu vodu. Rj. 517b. kao na 
jedan gutljaj popiti. — //. sa se, refleks, ili pass. 
scine Kleidcr zcrrcisjienj lacerare vesteo. Rj. kitu odi- 
jelo svoje poderati. — ovamo ide i ovo: — Zajed- 
ničkoga jerika Rvijeb Sloveua sada ucnia . . . nema 
JCH Kam, Sto se je pocijepao « jesikc slovenske suda 
poznate. Dioba i'. 

poeikivHi^c, n. das Gesdtrei, voeiferatio. Rj. vcr&. 
od pocikivati. radnja kojom tko poeik^j^i. 

poeikiviiH, poclkujem, v. impf sckreirni^ ro<^feror: 
Vikom podvikuje, cikom pocikuje. Rj. po-cikivati. 
c. pf pociknuti. — Pociku^a, žensko koje poctkuje. 
Rj. 56la. 

pociknuti. i^'jctknćm, c. pf. aufschreien^ exdumo: 
I pocikfic konjic j>od Turčinom. Rj. — po-cikuuti. 
*'• pf- j^ < prosti ciknuti. r. impf pocikivaU. 

poe)kasa, f Ži-ii^ko koje podkuje, dic ZischeriHj 
sibila. Rj. — riječi s takim nast. kod njgiruia. 



^ODmllUi 



- 57 — 



poff^tiik 



normiliti. iiormiljrti, poennlTin (|>o ju^o/nj). krnj.'i 
ria» i>ocviljeti : PovmUt'o situu bosioOe : Tihu rotm, 
Sto ne pftda^ na me? Rj. po-umiljcU. c. itnpf, ciui- 
Ijeti, cmilovati. — Pocmiljela^ na gradu jabuka^ pi- 
Ula je «a ffrada gjevojka: »Žto je tebe? na gradu 
jabiiko!* Herc. 11(1. 

pAcrknii, pot^Tkrimo, p. pf. mteh clcr licihe ver- 
reckcH, intereo ftlius ejf r^Hio: pocrkale mi ovfc; mnlo 



^M it€ 



nijettmo od flniijeba pocrkali. Kj. po-crkati. riđi po- 
Iip*tflti. pomanjkati 1. r. impf. crknti. — !*od ojiai 



tri kot^Ja pocrkuM. Npj. '^- 
oj». I. 8, 13. 



642. Pocrkaše iube. 



pocrniti, pficfnlm, p. pf. po-eruiti. učiniti du bude 
ito rrnn. riai povrauiti. r. impf. cmiti. — Za §to, 
k(?cri, da od Boga napjeS! svome ocu ti '/»pali bnidii? 
BlATOJ vuijci obraze pocrni? Npj. .% 107. 

pocrnjetii pocrinm, r. pf. achtrurz trerdcn, fio niger, 
aUr. Rj. po-cnijeli. crn ptj»tuti. isp. suiugnuU*. r. ivipf. 
crnjeti. — Okapiua, 1) navrh aijeoa ouu sfo od kiše 
pocrni. U'}. 46:?b. <.>tnc i mati os»tareli i pocrneli i 
ofluMli se kao aveti, a ne mopu da umru. Npr. 77. 
Od kako je (jiirrnn pocrnio. Po«l. Ž33. Pocrnio mu 
ohraz kft' i niMa (*oeku. (Nema Htidn ni poHenja). 
^57. .\ njiiio je lice p*tcritjelo od brzoira praha i 
olova. Npj. 4, 40(>. Pocrnje ffunce i ueUo od dima. 
Utkriv. 9. 2. Koia nam pocmje kao peć od ljute 
{rladi. Plač 5. 10. 

poe^.sti, pocrpem, r. pf. po-erpsti, u prc*icscnom 
AtuL'ilu, kao crpuči pocttditi; cjiccrpiren, excerperc. 
r. impf\ crpsti. — Prro izdanje va^epa rječniku bilo 
je porrjicno prijo ucgo ae lO^led« pocco štampali. 
Kolo 11 1^15). I)o Rftda (hiO dolmr diu Mure. nn^c 
KnUzeeuosti pocrpli za i;je^rjik. Rad H. 19t). Kon- 
»uiititi koji je nauku svoju pocrpao w ućctiiJcJt Tr- 
»ovljana. Star. 1. 38. 

pucniiti se, vam se, v, r. pf. tcurfttsticfng uerdctt, 
rcrmiculosum fieri. Rj. po-crvati se, crrljio posiuti. 
riđi poiTvljali se. r. itnpf. crvati «e 1. — Kad na 
Jlijn dan icrmi, kažu d« <*e te one godine pocrvati 
oi-t*.«*;, IjcMiici i :ir. Rj. 230b. 

pocrvenjeti, poc^v^nTm, r. pf. roth vcrden^ eru- 
hcMco. Rj. po-crveujeti, postati crten, c. ivipf. crvenjeti. 
— Vukodlaka ua^ju u grobu a ou «e ugojio, naduo 
i pocritii^itu ud ljudske krvi (»crveu kao vampir*). 
H). VJh. Pocrvenio kao vampir. Posl. 257. 

pocrvljntl se. vljam se, vidi poervati se. Rj. po- 
crvljati Ho. rrcljio pontati. c. impf. crvljati Ae. 

porvflili, poeviljeti, Hm. r. pf. (lafjuvtmern, ojcu- 
iiiftif rf. proiviljcli: On pocrili kako zmija ljuta. RJ. 
po-cviljcii. vidi i pocmiljcli. c. impf. e-viljcti. 

pdraditi. dim, p6i-H)^nvi(i. vim, v. pf. rusnig 
vcnU-H, fnliijinc imimi, Kj. po-ćadili, po-ćugjaviii. 
i:o*j)ar jiostatt. r, impf. ćaditi, ćagjili. isp. 6igjaviti ><e. 

poća^itl. 8UU. t. pf. rcrtreihn, ntoror: Vigji kujigii, 
u Mc pocani. Rj. po-ćaaiti. r. impf. (iasili. 

p&rtlHMi, adj, sto pripudu počustt, Ho je po^iuiti 
rudi; Khrcn-^ hoiiorarius: Radosav drieći sebe i 
nifia svojega Ea počnsnot^a rltudclinu dubrovaćkog. 
I'JM. 34r>, — pue(ia(t)ni. tup. poOaat. 

p6f Nsnicii , /'. t" Boci) ri(/« poi^a5iiio«. Rj. k<io 
pjcMuticti gto se pjam U£ ća»u. — povusnicu {i »n s 
uijento š: počasnica). 0»x\. 332. 

p5(*it!»t, f. \}\ Dubr.) die EkrCj honor. Rj. po-ćnat. 

• 1 — Na!iioja<5e vam a Ijudskijem govorom 

'čant dtili. Kov. 52. Oubrovćani se zadu- 

/.. n kTftlju pooist. DM. 2it. Da (V ih primati 

X poia^tima koje im printoje. 215. liadujle hc poča- 
nttma koje sam vam pripravio. DP. 3rt3. t>lo ae dade 
kome voćavti rudi. DRj. 2, 406. 

porjfthtiCi, pJ^t^antim, r. pf. Kj. po-^a«tJti. v. impf. 

^Ktiti. — Ju) ffnririhent traktiraif vonricio cx- 

nfuft. Rj. — Donese ^aa i mesa te poćariti kruto- 

Rj. 18Hb. A u svome dvoru bijelome počatttio 

y: ■-.. i scunicc. Npj. 2, DD. Posle bitke MiJoS odvede 



Saftu pod Rvoj dador, i poča/Hi tpi kavom i đurunnm. 
liloS 117. — b) Hu se, refleks, ili pass.: Pofllije 
ovoga pjevanju poćustili hi sr ćimc, što sa w)bom 
donesu. Npj. 1, 188 (Vuk), ('ekaj malo, care poot^ime, 
joS St nijesum dobro počastio s kumovima i s prija- 
teljima. 2, 3(17. PoAlje rakije te se njom i ithitkišima 
počaste. Kov. 5»7. — 2) \n Dubr.) koga (?im, n. p. 
crevljama, haljinom, konjem, jagnjctom i t. d., 1. j. 
pokloniti kome Sto, vei'eJireHf dono. Rj. vidi i pn- 
pozoati (kopi iJime). — ^ćaMiti u naa 9c. kaić samo 
onim stvarima kuje ne u onaj mah potrote, u. p. 
jelom, pićem, lulom duhana i 1. d. a u Dubrovniku 
govori fle i za ostale stvari, i zna^i upravo poklonili 
(verehreu), u. p. počastio tja . . . jagnjctom (iitijem), 
paskom. Posl. XLV. Nijesi uii prinio jagnjeia na 
žrtvu paljenicu, i irtramu svojini nijc-ti me poi:aiitio. 
U. 43. 23. 

p6eii.šniea. f. (u Perastu) kao pjesnica, Sto se pjeva 
uz ča'u, d^tH Trinklicd, caniici^m. lij. vidi počusnica. 
— Peruške počašnice (ftto se — u Perastu — pjeva 
u/. ^a,^e). Npj. 1, 84 (natpis). 

p6fell, »I. liorgt Leih^ mututtm: d:io mi na pnćek, 
aaf Borg, sh Lcih, mutuo. cf. prtCck 1. Kj. vidi i 
obdnga, oduga, vjera 4, vereaga. — po-^ek. mji. 
poi'L'kati. 

p6eckali, kam, v. pf. ein tccnig Hartcn, cxfpeeto. 
Rj. po-cckaii. tup. pričekati 1, posjedili 2. v. impf. 
<5eknli. — Stan* počekaj, sine l*etre, da ju s tobom 
u raj idem. Npj. 1, l.'iš. I počeka još sedam dana, 
pa ouei ispusti golubicu iz kov(5ega. Mojs. I. S, 10. To- 
čekaj, kćeri moja, dok dozuai kako će izaiM. Rnt 3, 18. 

p6i'clak, pCitcoka, im. (u Boci) — 1) u govcf'eta 
koža H t!ela, .'^tirustuck, pars pclU^ in fronte. Rj. — 
^) riđi Oelo;Tuko me strijela uvrh poćeoka no ucfrilal 
iPobl. 2i>9). Uj. — po-celak. 

pd^cni. — 1) rticH, forte: ako počem dogje. cf. 
kaJio, kakogod: Ne bi li ga počem prićeaiio. Bj. — 
Pak sau] se bila prep:da da nijesi poicm onamo 
poSao. Npr. 11!». Pokori se, i vrlo ih ljubi, ako bi 
se poc'CJM obratili, i na Lebe bi so smilovali. Npj. 5, 
10. Ako bih se poCetn i udala, živ mi bratac^ na konja 
mu ne ću. Herc. lH^J. — 2) (po zapad, kraj.) nachdcmj 
ifnum, cf. požto. Rj. — U ribi je klju(^eve nažao, wi 
to t*avH i Kabornvio. Počem vide, po lom i poznaile: 
»Jao meni do Koga vižujega! .la sam Simu i 7Jil>o- 
ravio, ovo a' kljuOi od mojega Sime.* Npj. 2, 74. 

pftćeonik, m-. što ne u Jevrcja nosilo po (5elu mcgjti 
očima: To neka ti je kao znak im ruci i kao p^uromk 
mciyn orima tvojima, Mojs. II, 13, IH. Tada ćo (iospod 
skinuti iii\kii . . . prstene i poćconike. Is. 3, 21. — 
po-t^el-nik. i,sp. poiVlak. 

p&f'&htOt ade. po-Oet*to. ifip. po (složeno s udroh) 
i cesto. — Kamen vodenićni bolje melje kad ae cesto 
pokivH. (Tako se misli da i mlagji bolje slutnju kad 
se poćcito biju). Posl. 128. 

po^6stiti, pft(?estim. u. pf. po-<?ewtiti .^to, učiniti da 
huih čcičc. često: Metnuo sam lozu u raatilo, da zaro^.i, 
pa ćn na proljeće počcstiti. Rj.' 2tHa. isp* mćestili, 
ućestati. drukčije se glagol ne Hula:si. 

poc6^ati, piVesem, r. pf. krat^cfi (tco cs jucktjf 
frico. Rj. posezati, r. impf. ćc§ati, ćesati. 

poe^Stnk, poć^ikiv, m. — 1) der Anfatig, initiam, 

I (cf. začetak, zapo<Vtak. Rj.*). Kj. — a) bei prijedloga 

u rečenici: Ide mu posao kao čarapin početak (ružno). 

I PosL !i6. Ifori su povraci ucgli počeci. DPosI. 24. Ne 

bi Joft ni čemu. tome bilo početka. N|>r. IV. t)ko jedne 

hiljade naroduijeh zagoneiaka, kojima t>um početak 

učinio jos 1821. godine, i^ovj. U. .\ to je sve početak 

stradanja. Mat. 24. 8. Ovaj mjesec da vam ie po- 

! čeiak nijesccima. 5Iojs. U. 12, 2. 8amo (je) dvjema 

dućoma razlif'uoga roda a&jedinjenim, koje su kao 

dva Hrotna početka, s neba dan blagoslov da ra- 

I Pjftj" djecu. DP. 216. — b) a prijallozima u retrnici; 

! s prijeđi, blizu: Uugaruka Morava blizu početka svog* 



pofeti 



— 58 — 



1. pori ig II ti 



lakn ac zove. DRj. 1, 40. — iz: .ToS ie poeeilca, kaVo 
je vifyeo. da mu džebune nestaje, pisiio je Hovjetu. 
DaiiicR 1, 86. Obrenovit!: vrlo je i: pohihi držno 
alrnuu Crnom GJorgjiju. MilaS 20. U Siloinn, gdje 
natnjesUh ime svoje iz početku. Jer. 7, 12. — o: 
• Dogjo^e u Vitlejem o početku je^meue Žetve. Rut 
I, 22. — od: Srbi bu joS oii po/etka XIII. vijeka 
imali svoje mitropolite. iJaniea *2, 113. Od početka 
Đosit^eca jednako ne nalazi pametnih ljudi, koji žele 
da se uprnvo pi&e Srpski, ft.* VI. Mje.mo je svetinje 
naSe pnjeato »lave. vi^^oko mjesto od pohikn. .Ter. 
17, 12. — s (sfjcn.): Srbi iiimuu t*voje aesiiote, koje 
sami bindm s 2H*vetktt iz plemena IJrankovi<?evu a 
poslije iz druf^ih plemena. PM. 120. — h (s in^trum.J: 
S poir.tkotn vlade M. (^brenovit^a 181.5 »rodine i>o<5eie 
HU no SkoIe n zemlji opet množiti. Rj. S42a. — u 
(s uktifi.): I u poteirik nijeseea svojib prinosite Go- 
spodu Žrtvu. MoJ8. IV. 28. 11. Dojrje (letleon na 
kraj okola, « početak prednje Hirnžc, istom bijidiu 
promijenili stražu. Sud. 7, 1&. — \\ (s lokat.): Na 
svršetku Marta ili t« početku Aprilija. Rj. IOr. (f 
početku ovoga vijeka (ItittO— 1803). Rj. H18n. Jakov 
jni rt početku hanf podalje . . . l>anica 3, 174. Zaintn 
se 7.03.. . . Za to u početku rekoh • zaista* se zna. 
Kov. I. Sve pjeHmc* nijesu (Mlniah (u prvom poćetkft- 
»vomej postale onako, kakve ku. Npj.* 1, XXXII. 
On^e se ou (gbia slova h) ja-^no ^uje i u početku 
riječi i na kraju i u srijedi, f'osl. XIIj. IJiSe ubijeni 
prvijeh daua žotve, u početku ječmene žetve. Sam. II. 
21i 9. — *^J (im Sticken und ISiricken) das MuiHer, 
excmphnn. Ui. vidi urnek. ono na što ee vtzilja i 
pleiiljti injUnCt. 

p6edti( p(ien2ni, v. pf. Rj. po-Četi kao proat (fhtgol 
ne dolazi, tup. Octi. r. impf. pftrinjiui. — _/J heginnen, 
onfnngcn, incipio. Rj. vidi okrenuli, otići, otisnuti, 
otpOfSuti, otrgnuti, pnćcti, stati, uzeti, rafeti, zapot^eti, 
zaokupiti, isp. za'ljesti 2, zametnuti 3, zavr'i 3. — 
Bolje je ne početi nego ne do(?eli. I'osl. 24. Berberin 
počne n-oj posao. 188. PoČ^o kao lisica rojsku. (Kad 
ko 8to počne pa ne svrši). 257, Onda mu oni počy\M 
gotoriti. Npr. 74. Počne da kuša »reču. 9'>. IjikSe 
dodati i nastaviti nepo li sfo itnova početi i načiniti. 
IV. Počne razgovor i stane knjeiSta pitati. I>anica 4, 
34. Stanu pripijevati svatove poČet\Hi od popa. Kov. 
83. Ja mislim da (5e ^najbolje biti to početi a odgo- 
rorvm na pitanje: i^ta je Slavenski? Pis. 81 (s?). 
Videt^i da je grad utvri^jen, nije mogao niUa početi. 
Zitije 61. Ou stade tražiti počev od najstarijega. Mojs. 
I. 44, U. l^a se (književnost) držaže jezika, kojim 
već heše. početa knjiievnost. DanićiC-, Vid. d. 18(»2, 
19. — 2) sa 86, refleka. ili pass. begiunen, coepi: 
poOela se krajina. Ri. — S početkom vlade... počele 
ifu se škole ii zemlji opet tnnotiti. Rj. 842a. Što se 
ne poene, to se ne dospije. (Sto je (*oek rad nĆiniti, 
valja odmah da poi'^oe, jer .se niSta oe može svrAiti 
dok ftc ne počne). Posl. 3*iO. Kjid se skupština počela. 
Panira 5, 33. Po tom se sjutradau počela škola. Sovj. 
81. Za to ne primate ZagrebaćkoK« pravopisa ftto 
oi^ekujete da se kakac bolji počne. Slav. Uibl. 1, iH». 
Na prvom listu, gdje re se A početi, staja^^e Angel. 
Straž. iSSfi, 703. Jer je vrijeme da se poČne siwi od 
kui^e Božije. Petr. I. 4, 17. 

pdfetnn, pA£@tna, adj. ini^inle, ad initium spccttins. 
iutiium faciens. Stulli. što pripada početku. — Ovo 
je dru?Lvo zn početnu nastavu. Zlos. 14i». 

pdč^tnioil, /. tjuue conditf instiUiit. Stulli. koja je 
što počela, koja počinje. 

poretnik, m. aactor^ inslitutor, cOfuiHor — počet- 
nice reda slavnoga male bratfe. Stulli. uopće koji je 
što počeo, koji počitt^je. — Početnici. . . i izvmtnici. 
J. Kavanjin. AKj. IV. IlTuisi. isp. po(?injac^ 

BoeMvorke, (u Rii^nu) poi^elvorAiiožd, (u Rod) 
viai (5eivorono5ke: Tako nt* bodio početvorkc! (Posl. 
308). Rj. adv. po-Oetvorko, po-ceivoronožc [isp. Tako 



ne hodin na nogo i na ruket Posl. 308). — Tako se 
ne vukao počttvoronošc kao Žaba gubaviea! Posl. 309. 

pdeiiiilk. iM%(^nka. m. — S) dic UnJie, requie^: 
Diibur poL-inak da vam Bog da! Rj. WWi poeivak, 
odmor, odmorak. — Od vei^era do večera pnunujte 
počinak scoj. .Moj«. III. 23, 32. Da vam da (iosnod 
da uaqjeie počinak svaka u domu mn^.a svojega. Rut 
1, 9. Ovdje je prvi počinak od posla. 1)P. 338. iap. 
poginuti. — 2) konjski klinae, UHfnagel, clavas ouo 
ferrea nolca eqno suppiyi(jilur: U njeg' kažu tnsta 
počinaka, ni pola ih nije zakovuo. Rj. t'sp. poeiniti 2. 

ptK'iiiRi. p(^t*iiitm, r. pf. — 1) nach der licUic 
tnadtcHf facio ulind cc alio: pof'^iuio trista jada. Rj. 
po-einiti. učiniti što redam. v. iv\pf. einiti. — Počinio 
{n. p. po kui^i, po zemlji) dar mar. Rj. lila. Stane 
se falili, šta je on jumoitva počinio. Npr. Ifl2. Jeai 
li ti ste to ču4o u ovome gradu počinio, divove isje- 
kao i $('er moju od smrti sat^uvao? l'J3. Turci toliku 
štetu počiniše. l>aniea 3, 204. Počini vrlo grdna tijela 
idu(?i za gadnim bogovima, t 'ar. I. 21, 2r». — 2) po- 
činiti konjske klime, 1. j. ćeki<!em na nakovnju kao 
zaoMriLi ih, suspiticn^ cjttctto. Rj. r. impf. počinjali. 

poeiouti, nem, v. pf. Rj. r. ivtpf. pothvati. — 1) aus- 
rasien. cmuiutcsco: I dobro sam tebe počinula tvom 
Miliuui na desnici ruci. Rj. — Ulnv^i za dugo počine 
pod jednijem velikijem kamenom. Npr. Md. Rei5e ocu 
d:i ponjc počinuti a da čc se ona za 3vo brinuti. 105. 
1 mcgjod niz kruŽku sl.izei'i počiva (a kamo li čoek 
od poila dn ne počine'^). Posl. 103. .Srt' (puške) pu- 
kože iz jednoga glasa, malo koja počinn na suro. Npj, 

0, 101. Počina duh Ilijiu na Jelisijn. Car. II. 3, 15. 
ovamo ide i ovaj primjer: A kad mrče i počinu sunce. 
Rj. 372b. — ^) steriten, vtorior. Rj. vidi upokojili se, 
umrijeti, preminuli, proslaviti se, pođi 5. — Kiide ti 
je babo počinuti, na samrti carstvo naručio boS na 
kuma Vuka^^ina kralja. Npj. 2, 18i». Evo, ti čes po- 
činuti s ocimu svojim. Mojs. V. 31, 16. Cu u Misiru 
da je David pot-inuo kod attura svojih. Car. I. II, 21. 

pdi'i^J, 7/1. nf. plojka. Rj. — (Plojka) kad se počinje 
bacati, zove se ćinjati ; koji <5inja, obićno rekne: »ćinj 
\ počinj: koji prvi t^inja'. vazda ga dobija'; koji zadnji 
ćinja', nigda ga ne dobija' !« Rj. 508b. 

pofiojiif', liorinilića. ih. koji što počinje: der An~ 
ffingerj (Whthn': Kad bi sp mislilo na svrSetak, ne 
bi jo^l ni (>emu tome bilo pot^etka. ali počinjač misli : 
samo neka se poi'.ne. Npr. IV isp. poi?elnik. 

1. pdf'injaajc, n. tUts Beginnen, orsns. Rj. rerb. 
od 1) pft<}iojati, 2) pJnJinjati se. — J) radr\ia kojom 
tko počinje što. — 2) stanje koje biva, kad se sto 
počinje. — S intinitivom znaci poč.injanje onoga 5to 
znatM glagol u infinitivu. DRj. 3, iitiii. 

2. podfnjHiijo. li. rc»7). od podnjali. Rj. radt^ja 
kojom tko počinja konjske klince. 

1. pfU'lnjnti, I^^^^injem, v. impf Rj. vidi zilćiujati 

1, započinjati, isp. ('injali. »>//. zametati 3, r. pf, po- 
čeli. — 1) anftngen. hfginnen, ordior, incipio. Rj. 
— Djeca su počinjala učiti iz rukopisa tjer bukvani 
nije bilo). Rj. S42a. Kud se mole Bogu, on (starjeSina) 
počinje i svršuje. Danica 2, 100. Pjesme počinje koji 
je najvjeMiji raegju njima. Kov. 57. Ljudi, koji sve 
hane i scagje s imenom Bo:jim (i njega radi^ počinju. 
Rj.' XIII. Kad bi stari Ijotopisoi počj?y"a/* godinu od 
Januara: ali kako je počinjahu od Septembra . . , DM. 
52. — 2^ sa se, refleks, ili pass. beginnen, incipior, 
coepi. Rj. — U naniji Barskoj, koja se odovud po- 
čit^jc od PaStrovidji. Kj, Ifpb. Za lo se mnoge pjesme 
pitčinju; Polei^ela . . . Rj, 81a. l^d Golupca «c //očin/u 
planine. Rj. V)3b. Da grade kuće u red, i (y «c po 
tom počinjalo i u ^umadiji. Rj. 67Ha. Jedan put se 
počinje. (Za to valja dobro o^i otvoriti kad se što 
počinje). Posl. III. Kud *c slog poč-i nje »poluglasnim 
slovom. Danica ."?, 4 is?). Ovako (so) djelo prevodi 
na jetik kojijcm se snd počinje pisati. Nov. Zav. II. 
A počinje li se zaist« od onda uu^a literatura. Pis. 




■ 



63. n!jw dn .<c rnt a Tiircimrt počinje na novo. Sovj. 
27. Odgt»vor, koji se poćtujao narodnom poalooicom. 
Sovj. 86. Koja w počivjr ijlnsovimit c, Rukv. iJO. 
Rukopis *!« sfid počinje mukom sv. NePtora ... a svr- 
3uje ainfcom aposiolji Tita. CJlai*. Hl, 34(». Pred na- 
stavcima koji se počinju (jlasom i. Obi. 7. 

2, ^finjatl, iHNnnjnm. r. imi/j/". koujekc klince, t, j. 
ćekićem im imkoviiju kao o^triti ih, dc7i Hufnagtl 
tufpitzc^\t e^acuo duvuvi quo fcrreti ftolai equo sup- 
pingititr. Rj. r. pf, po<'initi 2. 

y5^»«t» f. ona vuna koja se ov(»nnift ranije OfttrižP 
sa repa i stražnjih butina, koju ovce prljaju, kad 
Utiiju ]to^to se otrave. M. Uj. Milićeviil. — Golemu 
kamara tek ofltri/.ene vune . . . neke žene odvajaju 
vlaa od pdvUti. Zlo«. 278. 

pMfslitl, etim, r. pf. Kj, uo-i'^iHtiii. v. impf. po- 
iHfe<?ati. — 1) vidi pometi. Kj. vidi i pogladiti 2, 
pokidati 3. — PoSto bi . . . veči (jejaci) uaiMtjili ka- 
luffjerske konje, a manji počistili sohe . . . Kj. W41b. 
Mala kotehicii, nepočis&na . . . Ona lepo uzme raelln 
pa počisti kolehti. Npr. 142. — 2) konju, t. j. uAtrojiti 

rcf. podmetnuti. Rj. r/rf* i ustrojiti, nftkopiti. utiK^i 
isp. uialoviti, i s»/«. ondje. 

poHki'Ui't pot^ift&S6i, fM. ko počitiča ti. p. ajtjire. vidi 
jalovan, i m/?i. ondje. — Ali }e počišćać yeć fiio svrSio 
aav »uvoj posuo. Mil. KM. 

pof i^euDJep n. verb. od pofiS(*ati. radnja kojom (ko 
poctš*'u n. p. ajgirc. 

|i4><<is(*uti. pft(?lfe<Sm. V. impf. po-ćiSt'ati. vidi |>od- 
metati 2. i^ Kt/n. ondje. v. pf. p0(^istiti 2. — Dozvao 
sam ix Pazove (u Bremu) onoga voStaka što počiaća 
<«>>«. Mil. 103. 

rMftelji w. prad i varoA u Hercegovini k primorju 
Dalmatinskome. Rj. 

voflflu^iti. t^m, r. pf zum čitluk nmc/ien, vecti- 
nali ćitJuk đicto nuhjicere. Rj. po-^ithi«'iti, n. p. selo, 
Iruću, t. j. učiniti dn bude Čitluk kukome agi. v. impf. 
fittuOiti. — Gdjckoja sela ... ali su ih nnjviSe Turci 
na BcIu počiitnčili. Rj. 82t>b. Koja »u uda bila po- 
č$ilHČen*i. D&niru 3, 147. sa se, pnsft.: Kad ne ovuko 
a kakomc pelu pof^itluče nekolike kure. Rj. 82Bb. 

pdfiVAk, p^^vka, m. die Jtuhc, requie^; Kadi bez 
pocivka, ra^os. Rj. mdi poćinak, * sj/n. ondje, isp. 
pozivati. 

pof irAlISle, ». (u Dubr.) die Rubcstottc, trutiqHiUus 
ad tfuietevi lorus. Rj. mjesto za poeiranjc. — 8tani, 
Ikmpode^ na poi^ivaUstu nrojem, li i kovCeg sile tvoje. 
Pa. 132, 8, Saron **e biti tor za ovce i dolina Ahorpka 
poćivaUHe za goredn narodu mojemu koji me traži. 
65, 10. Uf^ianite i idite, jer ovo nije počivalište, Mib. 
2, 10. riječi s takcim numt. kod flnni^te. 

Boeivnio, n. — XJ n. p. po planinama kraj puta 
gdje ^u klupe munieJlene, te putniei počivaju, die 
liufichank, aedilc. Kj. riječi h takim naift, vidi kod 
bjelilo 1. — 2) der l^t^tepunkt, intervulluM: Ma ga 
jadni ne ostavlja Ivo. no ^i\ nosi jedno počivtUo, i 
drugu gti n^>8i počivalo. Rj. kao tfriitme kad ralja 
kad !tr počini, isp. poćiviinje. — »Moje 8re<5e, sad 
aam ^KH-inuo, i nad *iun se rajet u^Mnio-*. 'Kakav rajet 
i kakva np*»re^a! i nr9rcttto takro poHvtdo! To čq 
na^e poČ^tftdo bili, kao fito je bilo za Rusiju. Npj. 
5, .="22. 

pi»^iriii\|ef f«. dafi liuken, qtue8. Rj. verh, od po- 
zivati, stanje koje hiva kad tko počiva. — Daklem 
je OAtnvljeno jo^ počivanie narodu Hu^.ijeuin. Jevr. 
i, y. To neka vam je počivanje sabotno. Moj«. lU. 
1<J, 31. ^^lo r(»di zemlja su pučivanju ffrujetfOt ono 
neka vam bude hnmH. 2r», t». Bezbožnike, ne vrobuj 
oko !<tana pravednikova, i ne kvari mu počitanja 
Prii\ 24. \h. 

pori val i, p?>Civam, v. impf. ru/ie», gui«8co. Rj. r. 
pf. poćinnii. - Počivalo . . . ^^je eu klupe na- 
mještene, te putnici počivaju. Rj. 561b. Koji iigje u 



pokoj nje^rov (Božji), i on počiva od djela svojijeh. 
kiio i Bo^ od Hvojijeh. Jevr. 4, U). 

pAf'kntl, L-kfun. r. pf ^u RijeiJkoj nabiji i u Zeti) 
viai popisati. Rj. ponukati, ovaj se glagol ne tialasi 
u drugojačijnn obličju, vidi poburili^ * si/n. ondje. 

— ixp. »taro caii od Clil|ilTM i Htaro suč ChVk urina. 
Korijeni 224. 

p&eno. poćiSla, m. (u Iktct) vrđt bisHjeroa« gustijema. 
Rj. jama gdje se drH roda. vidi i pnć, i syn. un4jc. 

— titaja poćuo i]iiiU'olu8^ Osn. 12(>. 

pot'ikpnti, pHm. r.pf. Rj. p. ii^pf (Mipati. — 7) n. p. 

travu, au.'irupfen, uih-Uo {pf jtoflkupsti. Rj/): Po bii5<Si 

mi crečc počupao. Rj. — *>tkuda kukolj? . . . hočtk 

li da idemo da ga polajiomo? Mat. 13. 28. Dovesću 

I ih opet u ovu /emiju ... i na^^adii'^u ih i ne ću ih 

počupati. Jer. 24, 6, na »e, pass,: Konoplje se u naa 

I iiuprtju dvaput . . . dnigo kad se /*oČM/>'y«, onda ae . . . 

I druge kad se počupaju, onda se ... Rj. 8fib. — 3) sa 

I ae, reciprnč. ranfeuj ri.rari: pm^upao se a njime i 

' no(>upiUi HC njih dvojifa. Rj. vidi pokrOumali se. — 

rokikati ge, počupati se s kim 7.a kiku. Rj. 53<)a. 

bi(5e Žakii pere, t. j. pot'jipuče se (jedan dnigoga hi- 

kama za peruin). Rj. tl.')2b. No druži ne u onim s tim 

se ne viožes počupati. Pod. li*8. 

p6eiiti, pftt^ujem, t. pf u riječima: Cnj i poč^ij! 
t^ujte i počujte. \hdren, audio. Kj. po-Cuti. r. ///*. i 
impf rnti. — fuj i počttj, bego gospodare! što ti 
vodi« ljubljene gjevojke? Herc 15^1. 

puetivilti. inV-uvjun, r. pf pn-ruvati. r. iwpf. ču- 
vati. — Da počura ijirdak na Komni, da ne progje 
od Karlovca hiine, Kj. 2I)2a, »Da mi noćas stutsu 
počuvavto, ovud idu oesto (-rnogorci« . . . »Od Št* 
(?emo strn^.n da t'uvamo? Npj. 4, 27. 

pdi*'olica, f (Imosk.) ŽL'nrtta kapa (u njoj sa dobre 
Šake »lirok ol>luk oil debele hurtije, preko njega krpa, 
koja na pero visi niz legja). cf pocelica. Rj. StuUi 
im«; poejelifa i podejehiia (ealanliea). po tome če 
poeeliea biti po istočnom govoru^ a č u poćeliea sli' 
%^eno je ej. isp. ('•edilo = cjedilo. 
poeor , , . v$di potjer . . . Rj. 

pAei, pogjem, r. pf Rj. po-iti, po-jli, po-tji, po-)5i 
{isp. \č\). vidi primiti 8e (uz brdo), v. impf. polaziti. 

— JJ gchen, eo. Kj. vidi krenuti 4, kn-nuli se. — 
t.)d mosta . . . posav niza Savu poznaju se ostaei od 
velikoga -ianoji, Rj. 114a. Nekaka žena pogje svojoj 
udatoj kćeri « pohode. Rj. 5t^2b. Pa pogje da ide. 
Onda ga ear vrati natrag govoretH mu: >lStani . . . 
Npr. 11. Pogje caricji u šetnju. 19. Pogje na put. 
41. Pogje M lov. 43. Pogje hitro u onoga kralja *to 
mu bjeSe krer gubava. ŠCk Pogjtmo vigjcti. S7. Po 
tom stane careva -Sucr proi-ati koSulju i drugo ostalo... 
i sve joj pogje kno da je o njoj krojeno. 102. Pogje 
u pazar. 108. Ko za tugjom vunom pogje, sam ostriien 
kn<^i dogje. Posl. 138. Pofiji griježe (od mene)! (Kad 
koga nagje kaka bijeda). 252. r^ golim grlom u jagode 
(/iJ'ii ili dignuti se). [Kad ko pogje kud nespremljen, 
kao Jto treba — kao ila bi ^oek pošao da bere jagode, 
a ne ponio suda nikakvoga). 283. Tako mi sve crnom 
štetom ne pošlo! 304. Pa mu pogje ruci i papuči t pa 
mu Turski Boga nazivale. Npj. 4, l!)7. Turci su sad 
posli na Srbe, kao u •ivatove. Panira 3, 161», t'un^ija... 
došao k .lakovu, i od prvoga dana oosuo uza nj. 3, 

! 191. Po'fte s Bogom dva siva sokola. Kov. 1)4. Da 
I protiv njih pogjn. MiloS 178. Nn ijedne a njim povi 
! u tu otmicu. Npj.* 1, XXVII. Za njim su posli mlogi 
ućeni Srbi. Rj.* V. Jakov, koji je bio pošao Lo/niei 
I u pomoć, h'ovj. 33. Putem Kiimoviiem poipošc. Jud. 
: 11. — 2) pogjoli da se sugnem, da mu kameni, im 
Be^riffe setn. Rj. riđi poimiti. — Kud ve<? uže pri- 
kupi blizu kraja, ali ima §la vigjeti... t'oek se uplati, 
a pogje da upuMi n*e. Npr. 145. Batina ima dva 
roja. (Kad ko prijeti kome da će ga tući, i zuari 
da onaj koga pogj'i da biju može brauet^i se oteti 
batinu, pa izbiti onoga kuji pogje da bije). Posl. 11. 



kl 



fad 



poćudon 



60 - 



pudajjTiiati 



Kad se mulo ponapiSe vinH, te im vince uni|aje u 
lieo, a rakija nororiti pofjje, »tara majka suze proUvaSe. 
Npj. 1, Tj-il. Uzmo nož, pa taman y)";yV da gn zuđcnt 
zn pojas, a Turčin potegne iz piStoIja.* Milofi 77. Kako 
ovi obezobrazile I Jo$ malo pa će poSi za bradu dti 
hvatajn. tflniž. 1886, 1784. — 3) pođi n. p. za stara, 
t'idi udati »e. Kj. — Lepa Pavo lio<5eA poći £a ine? 
Pofiji k<?eri za kozura^ dobro {-c ti hiti. Hj. I(i2b. N« 
Ičijoj lozi sutra biido fi^roigjc, za onotjtA neku pogje 
dfvojktt. Xpr. SI . I >a tu re «i za korfa nego za Ćelu . . . 
»Kako hi li za siuffii pošla? :?CHi. Dok joj je muž živ 
biva prcljulmiMnira ako pitrije za drugoif mulu. Kini. 
7, 3. — 4) (u Dubr.) rtdi oii(^i: Metla posla, motin 
do&la iFoal. 177). Aga poiije a Kustan-hcg dopje. Rj. — 
3) (u IkK'i) cidi umrijeti: A ja znadem bilja avako- 
jega, pa li ne ću od uroka poči. Hj. vidi i po<^iuuti 
3, I Sf/n. ondje. — Kaznjuc^i narodu da se kaje i du 
ne bi knji l)ez ispovijesti posao s ovoga fvijcia. Npr. 1)8. 

pAi'iKlan, J>^l*udna, adj. po (?udi, aufjcneftmt gratus, 
cf. pi>v(djan. Kj. koji je kome po rmU. 

poeusniid, 6nem, v. pf. tregatosneu, detrudo: Po- 
ćti.^nimo .Seknlovu mjijku. Kj. po-(^u5niiti, kao uda- 
rivši »ogvm [»oturiti. wp. (?u5nuti. r. impf. (^uJkati. 

— Bijelu mi kulu poha^n^e, a stara mi majku po- 
čtisnuše, oHta majka stara na buujaku. Npj. 4, 3*j. 

po^Atiti, tTm, V. pf. Rj. po-t^-utiti, kao malo oćutjeti. 
r. iinpf. ruljeli. — J) ein trcnig srhueigen, conticesco. 
Rj. — Vo'Mo obojica portiie neko vrijeme, i)0<^ne pa-ia 
govoriti. Npj.' 1. XLIX. Kako hu pitali premudroga 
Sulomuna ... a on, poćativKi malo, odgovorio. Posl. 
XI. — 2) (U Dubr.) pomilovati Irukom), liebkoseit, 
dcmulvco^ blandior. Hj. ktw pogladiti 1. 

1. pod, podu, s inMriim. i accuti. Rj. prijedlog. 
nutct% sitO. RJ. za ukc. isp. bez. 

/. « instram. ^ ovim prijedlogom rije^ u flefltom 
padežu pokazuje, da je ouoino »to sama znaci « tionje 
sirane mjesto na kome Hu biea (na pitanje gdje?]. 

— 1} u pracom sinitilu: pod nc1w>m, poda mnom. 
R]. KoDJ pod zmajem povire konju pod carevim sinom. 
Npr. 20. J*od bikom june Lražiti. Posl. 301. Pod ja- 
gnječom kožom mnogo puta kurjak leži. *201. Te&ko 
no;;anja pod htdom glavom ! 315. Pod onom gorom 
zelenom i pod nttjrišom planinom vrani se konji 
igrniu, pod t!obom jame kopaju. Npj, 1, 303. Rodi 
majku devet pjevojaka, i desetu nosi pod pojasom. 

1, ntU). — 2) u prentscnotn trtnislu. — fi) Pod ftra- 
motom teW o.stavit' ne ću. Npj. 3, 385. Da ah Srbi 
ili Srbiji pod opim imenom za cijelo pozuaii. Danica 

2, 74. ro tsmrti Lazurevoj potttane Srpsko deaputslvu 
pod 'Turskim kesimom. tŽ, 76. Djevojka »tajala pod 
rjtrom tri godine. Kov. 43. Ti »i pod krivicom, i 
mora* iri u Bovet, da se pravdaš. MiloS 47. Pod Ne- 
utanjom Tuber nije mislio Dužuna. DM. 2(.)3. Ona 
(vodanje tekla u more pod imenom Dobra Voda. 305. 
Obiene rijeci, pod kojima ae znalo sila treba razumjeti. 
'213. Na jednom ne mjeaiu pod ovim imenom misli 
Karnbo^dunBkju DRj. 1, Gl. — b) onako mjesto 
jtokaznjc pokornost: siihii pod (jakim) Bogovi, n. p. 
uemn, ne zniu Rj. 33a. NapKeio zamahni, a gjevojku 
udri. (Valjn du se misli da jt valja držati pod zaptom). 
Posl. liK). Du ostanu opet raja pod vladanjem do- 
broga eareva vezira, kao ^to je \>\\oipod Adž\-Mxt- 
atojpaŠom. Danica 3, *2VJ. Miloja pod stražom po-lalje 
u Miirovifu. 4, 25. Njemu ne ostane pod rukom viSe 
od jedne tre<?inc nabije Rudnit^fce. MiloS 4t>. Iju sam 
foviek pod vlasti^ i imam pod sobom vojnike. Mat. 
8, \K — v) način: To ne sluSa Jerina posiKigja, veO 
pod siljem okumila kuma, i pod siljem nagna sveMe- 
nike, le venćala braca i anaiieu. Npj. "2, 41»7 {isp. 
dolje pod 11 2b primjere iz Npj. 2, 7(»; 2, 4!KJ). Da 
je (zemlju) uživa pod ugovorom, kao: da je ne po- 
kloni drugome ni proda. . . da daje državne (hinkc 

•it. d. DM. 5**. isp. Sint. 591—594. 

//• aa okus. S ovim prijedlogom rijeć u ćotvrtom 



padežu pokazuje, da Jo onome ?to sama zna(^i s donje 
strane mjesto koje se primicanjem zauzima, (na pi- 
tjinje: kuda (kamo)?). — 1) » pravom smislu: Poda 
me, pod noge. Rj. Ili ga samo bace u tj\mnicu i 
metnu uindžir na vrat a noge u klade, pa juS ka.^tu 
i roda podljevttju poda nj. Rj. 8i'a. 7W« nj, poda 
njga (pod njegu) darunter, suh eum (id): Već «n krila 
pfnla nj podmetnutii. Rj. 618a. Carev sin metne so- 
kola na kladu a hrte i gajde poda »yM. Npr. 49. 
Svako od zvjeradi pade potrhuAlse i repMivi ptnfa se. 
!>4. Metnuti obraz pod mm^c. lOhezohrazili). Portl. 178. 
Natrti kome hrena pod nos. (Naprkoaiti mu, naljutili 
ga). 102. Ja pa<*adith) vinograd, tamo dolje pod zapad. 
Npj. !, 278. Jedva uteće modra pod odar. 1, 5iy. 
Bra&i složna pod barjak skupljena. Kov. (>7. — 2) u 
prenesenom smisiu, — a) l^zeo pod arendu. Rj. 7a. 
Dao krave pod kesim. Rj. 2tJ8h. Ku<;a se uzme ili da 
pod kiriju. Ri. 3i>0a. Car ondar slavi ^ćer pod straiu. 
Npr. i 15. Tad' je Novi pod kaure pao. Npj. 3, 245. 
Neftto pripada ptid Bo.'^anski (ptiialuk). Danica 2, 54. 
Da kupi vojaku pod plutu. 3. 1(}3. Nahiju Kraguje- 
vac^ku uzme bvu pod svoju vlast. 3, 217. Da ne padnete 
pod sud. Jak. 5, 12. — b) mjt^lo primicanja poka- 
zuje naćin: Ako ne će sam (od svoje volje), a on 
ho(?e pod moranje. Rj. 3*i8a. Izjede konja žirija. (Valja 
da kad oslabi nose^'i ^to <':eslo pod kiriju'f). Poftl. t»9. 
Vc(? on uze pod silu devojku. Npj. 2, 70 [isp. gore 
pod I 2ct. Turska sila pritiala Kosovo. Pod kroj, aine, 
na tcflere kažu no u eara sto hiljada vojske. "2, 265 
iTako je: pod jednako, pod puno. Danitii<5, Sint 527). 
Te otimlju pod sUje <levojke. 2, 493. Vazda bu na« 
pod mito držali. 5, 239. — v) pokazuje da se jedna 
stvar uzima mjesto druge ili scjednači s njom : Prodao 
mu konja pod rdrai-i), t. j. da je zdrav, ako li ne bi 
bio, onaa je kriv onaj koji ga je prodao. Rj. Uzeli 
dijete pod si'oje, t j. mjesto .'^ina ili kf'eri. Rj. (i72b. 
Podmetnuli mu ^avc^e pad goluba. (Prevarili ga; dali 
mu drugo, a ne ono Sto bi valjalo). Poel. 251. Pod- 
metnuo bi pod volu Ždriiebe. (Tako zna obijeditil. 
251. A žeuakinje pod roblje doved'te. Npj.* 3, 373. 
— f/J pokaunje vrijeme koje nastaje: gegen, um die 
Zeit : pod starost, au f die alte n 7'age ; pod noć, gegen 
die Nacht hin. Rj. Navalite, mobo moja, ptid veće, 
h\6e vama Sugav jarae dovede. Npj. 1, 1H9. Podjesm 
je vodio Ruflku vojakn na Varvarin. Danica 1, 79. 
Pod samu zimu otido u Bosnu. 3, 213. isp. Sint 
525—528. 

2. p5d, m, — 1) (po juJE. kraj.) das Stockwcrk, 
tabulatum, cf. tavan, kat, boj, podina. Rj. — Tad* 
so krade kraliien goapodja, ona h' krade od poda do 
poda, dok izljeze podu nttjviAemu. Npj. 2, 59. — 
2) (U Boci) ono drvo najdonje na kome stoji tijest. 
Rj. — 3) vidi patos, podboj 1, tavan 5, Ue, Ili, tlo 
(n, p. 14 sobi. govori se u llrv.) isp. podnica, popo- 
diti. — Dolje je pod, viie poda pelar, a pod podom 
konoba. Rj. 49tia. Pod domu obloži da.skama. Car. 
I. ti, 15. Trijem sudski, koji bijnSe obložeu kedrom 
od poda do vrha. 7, 7. baviSe se licem k zemlji do 
poda. Dnev- If. 7, 3. 

podlih*!, piidagjem, v. pf. vidi podići. Rj. iK)d(a)-iti, 
poda-i('i. isp, kod ii-'L r. impf. podilaziti. 

podi\diranje, n. vidi podiranje. Rj. 

podikdirali, rem, v. impf. cidi podirali. Rj. [K>d(ft)- 
dirati, v. pf. podadrijeti. 

podadrijoti, p6dadrem, r. pf. etttas ausgcmachtei 
tctcder Uervorziehcn, repeto ran confectam. Rj. vidi 
podrijeti 2. pod(a)-drijeti, kao zapocrnuti, započeti 
nanovo stvar već svršenu, vidi podjeouti, jM>djesti. 
r. impf. podndirali, podirali. 

podikduu, )M>dkdula, adj. (part. perf. act. od pcHla- 
duli) podbuo {vidi podbuuuti). Rj.' 

piiđikjrnati. gnam (podAžeu^m, pod^den^m), jagen 
untcr-, subigo. Rj. pod(a)-gnati. o. impf. podagoniti. 



poilugoniti 



— 61 — 



pođaž41ctl 



podgoriiti. — Vr. I^jevi^ke pwhtgiiaie sirane do Ja- 
rorja /elene planiue. Npj. 4, 378. 

poiln^uiiiti. uoilii|:!:onlm, v. itvpf\ riđi pod^^ooiti: 
SlH'le MaLo pnangotUV ove«. Kj. j»o4l(n)-gouUi. c.pf. 
podavati. 

pdd&jnicn, (■ koja je podložna kome, iza a wvft- 
nulo je j. — Srbija je Turska podajnica. Npj. 5, 54. 
ijtp. podajnik. 

p^di^tiTetEi, a4j- sto pripudu podajnicima: Od- 
metno mi porhijni/^ku raju. Npj. f), 350. 

pAdi^nlk, m. koji je pudlozan kome. riđi ])odanik, 
podlo^.nik. iztt a umetnuto je j. i>;>. alniii, aiojni. — 

— Ko uije Turčin, on je raja (t. j. Turski podajnik). 
l>ajiiea 2, 7H. Da ^'mdi nova vuHala sa takc poHene 
podajnike, kao 'to si ti. 4. .'{(». 

pAdnIcko {akc. Rj." XXX), adv. po-duleko. isp. 
po M/'j.v»irt * ndrcrh.) i daloko. comp. podalje. — 
Kad odm:4kne podaUku^ a on se oftvrnp. Npr. 77. 
Kad budu ve<! podaleko od fjrada, rai'ica se pro- 
budi. -240. 

pftdaljo. n. po-dn)je. iap. po (složeno 8 adverb.) i 
dalje, posit. podaleko. — 8«stra iijepova Klade po- 
dalje da vidi jita ^e biti od njega. Mojs. II. :i, 4. 
Sjtfrdne mulo podalje od njerfa. rrip, bibl. 17. 

pmtnmik. podanka, vi. (u t^lav.) n. p. glavćinii na- 
pravio od podanka, riđi izdanak. Uj. mladica .Ho 
itraaie dri'Hu blizu korijena, kao iz dna, podno 
(Utdno) drrrta. — pod4tmik (oan. u dno). Osn. diM. 

pftdHnik, »I. koji se podao^ postao podhian (go- 
»podaru): dvr l'nterthan. riđi podajnik, podložnik. 

— Hvi drugi ljudi u društvu, koji ovako dobiju 
upravitelja, zovu «e nje:»ovi poduuici . . , Svaki po- 
doniJl', koji ovo ob^oanji' svojt* pošteno drži . . . onuj 
je dobar iMan drinvnopi dniHva. Priprava (>4. Bili 
podanici rtadaoru i državi. DM. 02. 

p&dan.stvo, u. .stanje \t kojem je podanik ; die Unter- 
ihnnigkeii^ d<is L'nterthan*haiid. — >Srp»ko i'firstvo 
pade u RUžunJBtvo. te i daua» stoji u podanstvo. Npj. 
5, 255. ^rbi He jo^ ne bjehu navikli na podanHro 
tuđinima. UM. l()D, Da ne će prisvajati ljudi, koji 
nz rat prijepjo^e na dubrovačku stranu, nego da će 
ib oprostili podutistra. 229. 

podi^A^li. p'%dapnem, v. pf. anspanneny iniendo, 
ttndo. Rj. podiiii-peti. r. impf. podapinjati. — .'*« se, 
paa$.: Talambnf^ ie od tura kao mali ^-airnk, pa ae 
podapne kožom. Rj. 73<)a. 

piNlJ^pinJnnjt!, n, dan Aufspumienf intenuio. Hj. 
vtrb. od podupinjati. radnja kojom tko podtipi}\je što. 

p«<|j^plnjati, njem, r. impf. auj'^pannen-, intendo^ 
Undo. Kj. podiai-pinjati. v. pf. po<lHpeti. 

podnnioili, vidi potharačiti. 

poUAritl, p^dJirlm, v. pf. beschenktn, dono. Rj. 
po-dariti. rrđi podarovati. kao proAt iflagol ne dolazi. 
isp. dariu. 

podarovati, podilrujein, p. pf, beschenken, dono: 
podariij ; podarujte, obradujte (govore prosjaci), Rj. 
po-darovati. vidi podarili, i prosti je darovati v. pf. 

podAsipanJc. m. das darunter-Sdiiitien, suhter- 
futio. Rj. verb. od poda^ipati. radnja kojom tko po- 
datipa što. 

padikslanti. pam (pijem), t. impf Rj. pod(a|-Kipati. 
r. pf, po«Hwiti. — IJ darunter Bchiitten, suhterfando. 
I^. podatiipati Ho pod Što, — 2) pu^ku, sHsdtUttcnt 
cf. potprnšivali. Rj. 

podiUiati, p5dai;peni, v. pf. Rj. podlali^uti. t'. impf. 
pooasipati. — 1) damnler schiitten^ saiderfundo. Rj. 

— Primili an ou pai^e darove, dobro ih je podasno 
hhtgom, Npi. 5, Al. — 2) puSku, zascitiliten, vidi 
potpra-fiiti. Kj. — To svi oni jedva dot'*cka5o, pa ia- 
lekar puške jiodasuše^ otidodc u paAi na Jezera. Npj. 
a 1*2. 

pfida.^n. p<5daSzia, adj. frngi^uf, liberalis^ cf, po- 
dalljiv. Rj. koji rado (/fyV. rwu' i izdažan. — Utoćio 
bi U i krvi Ispod grla. (Tako je dobar i podusan, ili, 



tako ima kopju rado). PobI. 337. Podastui ruka biva 
, bopatija. PritV 11, 25. 

podii.ŠtranJr. ii. vidi podoniravanjo. Kj. 

podii>>(ralr, podn^lram, riđi podoStravati. Rj. pod- 
lUlrati, r. pf. podoSilrili. 

podittak. podiUka, w, die Angabe: ^to nema po- 
dataka, H toga je teSko kaxati kako su ntajali du- 
I brovHĆki trgovci prema dant-ima. DM. 245. iap. po- 
dati. — Ta nast. i tikc. tup. dodatak. 
I pddati* podam, r. pf. Rj. po-dati. r. impf. poda- 
vati. — JJ (u pjesmi) ijehen^ do, cf. dali: Da mi 
podaš blago od svijeta. Rj. — Sinovima preponjČ-i 
da Pvoje sestre dadu /a onoga koji prvi dogje i /a- 
proHi ih. »Podajte* reče »tako ne bili prokleti. Npr. 
185. Vodaj, pa hc no dnj (otkupljuj ho). Poal. 25<). 
Vodaj rukama pa Iraži nognma. 251. Onda podajte 
opet stani|iati. iSlraž. 1887, 23y. DoKOvi poslenike i 
potlaj im plaUi. Mat. 20. S. VotUijte joj od ploda 
ruku njezinijeh. PriO. 31, 31. — 2) sa se, refleks, 
sicli iTffeben, d^do me. Hj. isp. predati se. 

pddiitljiv, adj. freitfehig^ liheraUs. Rj. h^i rado 
daje. riđi podatan, izr!a5an ; darovan, .vu/^* odio skup 
1, škrt, tvrd 5. — Podatljiv je i milosrdan Gosih)u. 
Ps. 145, 8. Srpski vladaoei bijahu pndatljivi na du- 
ševna djela. DM. 5t». 

p6da1ljivust, prtdatljivoHti, f. osobina onoga koji 
jr. ptidniljir; die Freige^iijkeit, liheraliias. — Ta je 
Kbirka pu<iuil/ivošću njegove preuzviSenosii umno- 
f.ona proSle pidine r.a 25 slika. Rad 0, 1!W. Da ee 
[lijeHum iizdno u tvoju podiitljiro.ft prema svemu, 
remu treba ponio«^ tvojn. Živ. sv. Sini. i S. V. 

pudAvunJr, n. d'm Krgchen^ deditio. Rj. veib. od 
\) podavati. 2) po<lavati «o — 1) radnja kojom tko 
podlije sto. — 2) radnja kojom se tko podaje. 

pndAvatI, p^dajem, r. impf. pfvdavam. r. pf. po- 
dati. — 1) Nadodavaii n. p. ruku pod sablju, cf, 
podavati, podmetati. Kj. 38(a. — 2) sa se, refftks. 
sich crgchcn, dedo me. Kj. — Zato se ovi Turci oso- 
bito uz Uiograce, koji su ih jednako podbadali, da 
se lako ne podaju Srbima, opet malo posile. Danica 
5, 47. Kad hi ne ja podavao sa čitateljima, ]a bi morao 
postati lud kao i oni Sto su. Biriit. ^H9l7y 63. 

1. podilvill, p(%dav'im, v. pf. Rj. po-daviti, njih 
I vise redom. vi<U »oduJiti, pogubiti, r. impf. daviti. 

— J) nadi drr Iteihc enviirgen, ttuffoco, utrangalo 
aliuin cj: alio. Rj, — Kad udari u kalaue Marko: 
^to pogubi sabljom okovanom, što podavi u tihom 
Dunavu. Npj. 2, 25<>. Druga (zrna) padofte u trnje, 
i naraste trnje, i podavi ih, .Mat. 13, 7. — 2) aa se, 
refleks, nach rf^r Ueihe crHt\c);en, suffofor aU^m cx 
alio. Rj. — (Roblje) po^kaće u Moravu, i, kojegod 
nije znalo plivati, podavi se . . . Od nekoliko robova, 
koji su se onde u viru podavili i potonuli, /midu se 
i sad grobovi. MiM ^'3. 

2. pod&vili, podavijem, v. pf. unter etwas iric- 
I keln^ subrolvo. Rj. podta)-viti. vidi podviti, r. impf. 

podvijati. — Na Lućin dan domarin gleda kako mu 
stoka le^.i : ako jp potlavila noge poda .<ir. onda . . , 

I ako li je noge opružila, onda ... Rj. 330b. Vodavij 
rep poda se. (t*jedi s mirom, ne diraj ni u kogaK 
Poal. 25t). Starac Koto podavio hrudu, pa je b'jelu 

i sa zubima grize. Npj. 4, 136 (sa?) (j?»aryVn) ; pogrješke 

I mislim da su u Vukovu rjećniku podavijem^ rasa* 

I vijčm. Rad G, &). 

\ p&davno, siemlich lunge her, sic sat pridetn. Bj. 
po-davno. adv. isp. po (sloteno s adverb.) i davno. 

— Opominjem se, da sam, dosta podavno, čitao . . . 
(3dg. na sit. 3. 

podJkžfHt^ti, pod^di, u. Rj.: podiUgjeti, dAŽdt, v. 
pf! {u Dubr.*! ein ivenig repnen, paulum pUt^re: po- 
daŽg;jelo malo. Rj. po-daž(tjeti. v. im^f. daždjeti. — 
Pusti, te im podaždje mana za jelo, i hljeb nebeskj 
dade im. Ps. 78, 24. Jer je vrijeme da tražite Ciospoda, 



^ 



mmk 



podbaciti 



— 62 — 



podbiiojiraU 



da bi đoSao i podiićdio vam pravdom. Os. 10, 12. 
podiizdjeti. Korijeni 113. Rnd 6, SG. 

putibdeili, podbiitrim, r. pf. unterlajenf snhjido. 
Kj. pod-bftciti. up. podmetnuti 1. r. intpf. podbacivnti. 

— Manu »abljora Kruljevii^u Marko, deli Muhu buz- 
dovan podbaci. Njij. 2, 408. 

pođbiieivanjCt «, dus Vnterieijen, subjectio. Rj. 
v(Th. od podbadvati. radnja Jiojom tko podbacuje hio. 

pudbacivati. podbjVnjcm, r.impf. untf.rlegen,untef' 
Rchieheii, nuhjicio. Rj. pod-bucivati. isp, podmetati 1. 
r. pf. podbaciti. 

podhfhflut's podbadilća, in. der AuPielzcr, utimulator. 
Rj. koji podhndu koga na što. vidi potutka^. 

pudbAdnr^o, n. dat Anfinuntern, das Aufneteen, 
siimitlatiu. Rj. i'erb. od podbadati, radnja kojom tko 
podbada koffa (na §i^). 

podbadati, p5đbitdam, r. impf. aufmnntem^ heiten, 
stunulo. Rj. pod-badati. vidi podj^ovarati (na zlo), 
podbiinjivHii, tutkaii, drukati, vrkati. r. pf. podboaii. 

— Koji .?M i7* jednako pftdbadali, da »e lako ue po- 
daju Hrbima. Danica 5, 47. Ako bi te podbadao brat 
t\0} gororeti ti tajno: hajde da fllu?jrao dru^m bogo- 
vima. MoJH. V. 13, 0. Te vas na zlo ući i podbada. 
.^<5ep. mal. 143. 

pftdbaran, podbarnA, adj. n. p. zemlja (pod barom, 
sitmpfigt uliginoauR, cf. barovit. Rj.*). 

podblJuJ^, po<ibijili^a, m. (u •Srijemu) vidi podmetača. 
Rj. t'w^" i podlu^i^u 2. u pluga, drvu koje je na gre- 
deiju (fore podmetnuto pod ćtciju, koju drži cimer. 

pudbijanjcs n. dui* Scblagen voh untcti ouf, sub- 
terciUio. Rj. verb. od i) podbijali. 2) podbijatj se. — 
J) radnju kojom tko podbija što. — 2) radnja kojom 
se tko podlija. 

podbijati, pddbljam, v. impf. Rj. pod-bijati. v. pf, 
podbili. — I, 1) von nnten tcegschlagent subiercutio, 
Rj. — 2J krov, da bude ravan, Rj. — U, pa se, 
refteks. sidi FUfse uun4 gchen^ subtersuucio. Rj. vidi 
podlupljivali ne. kud se kome od hoda ranjavaju noge. 

poabiJMIti, pftdbijelim, v. pf. von unien ueisa 
mtichen, dealbo u parte inferiori (&. B. %n einem Walde 
cinigc B'iume ubschdhn znm Zeichen der Jtesitznahme^ 
d(imit keiti Anderer damn fiebrauch mache, sd^s enm 
Ausrodcn odcr sonstj. Rj. pod-bijeliti. vidi podguUti. 
r. impf. i3p. podguljivati. drveta odosdo zabijeliti pod- 
gulirsi koru, n. p, u sumi za znak, da sn već nečija^ 
pa ih drugi tko n€ može sjeći. 

pddbio.'iMMbiela, nt. (u Dubr,) t'tdi podbjel Rj. (i 
podbjelak). biljka. 

pddbUi, podbijem, v. pf. Rj. pod-biti. ». impf. pod- 
bijati. — 7. 1) von untan ivegnehlagen, deeutio ni 
inferiori parte. Rj. — Koje iade pledaS na planini? 
No ti podbi jedan komat aaolje, udri, ljubo, mene, 
ja Turčina: miftli, ljubo, koga tebe drago. Npj, 2, 
284. \y je jiennka atnuia HtraAivica, bari komat u 
zelenu travu, žuta hrta za uši podfnla, te se Sujime 
kolje niK planinu. 2, 'J84. Ako ne bi htjeli . . . biti po- 
slušni Uunrovniku, da ih Sankovići st'om silom svojom 
obrate i podbiju pud %:lajtt dtibrovačku. DM. 210. — 
2) krov, da bude ravan. Rj. — //. «a ne, refteks, 
stch dic FiiHne trund geJiCHt pedes adtero eundo, Rj. 
vici« podlupiti He. kad se kome od hoda rane noge. 

■6dbjcl, ni. der Huflaiiig, iunsiUigo farfara Linn. 
Rj. vidi podbio. biljka. — bje! , podhjel i podhio. 
Obu. 20. oko Zagreba kažu ovoj biljci podbjelaic tp6d- 
bjelka) m. 

podb6£iU se, p5dbo^Tm ae, v, r. pf. den Arm in 
die Seite (bok) spreijsen, manum subdo lateri. Rj. 
pod-bočiti ae. »idi odboćiti m\ o. impf. boCiti mo, — 
Na desnu se pođfiočio ruku. HNpj. 4, 478. 

pddbfij, pbdboja^ m. Rj. pod-boj. za postanje isp. 
podbiti. — J) patofi u koAari konjekoj, der Jioden, 
patimentum. Rj. isp. pod 3. — 2) posti«. Stulli. go- 
t^ori se i u »jer. IIn\ isp. poboja. vidi dovratak, i 
*yw. ondje. 



p6dbDj]iaf'n (daskal, f, (u Srijemu) ovako se zovu 
oue dahke nd knjijeh je vodenica (u. p. na Dunavu) 
sa eirane ua^iujeua, Seitenbret^ tabula laicraria. Rj. 
osnova u podboj 2. — Od oanova koje se nahode u 
adjektiva a pred 7.adnjiig samoglasnim imaju I ili « 
ali te j;la80ve mijenjaju na (/ i nj: kineljaČa . . . ha- 
krenjaea. samo u jednoj nema rerene promjene, i to 
mo?.c bili pisarskom grijcŠkom: podhojnaća. Osn. 352. 

pAdbojnJar*a, f. vidi podbojna^a. 

rddburje, n. mjesto u Slavoniji. Rj. Pod-borje. 

podbAN(i, podbi%dem, r. pf. Rj. pod-bosti. — 1) anf- 
Uetzent siimulo. Rj. vidi podbuniti 1, podgovoriti (na 
zlo), tutuuti. r. impf. podbadati. — 2J sa ie, refleks. 
podbole ne kraste (boginje), t j. u srijedi kao ulekle 
^e malo. Rj. 

p6dbmdnk, pt^dbratka, m. vidi podvoljaV. Rj. pod- 
bradak, donju strana brade. 

podbrđditl se» pCtdbradlra «e, v. r. pf. povezali »e 
Cime OKdo ispod brade pa gore preko ušiju (kao Sto 
se iini na velikoj zimi), sicfi den Kopf umbitiden, 
redimio cajmi meum. Rj, pod-braditi ae. v. impf. pod- 
bragjivati se. 

pddbradnjik, m. ein Band mit Mtineen, das an 
der Kopfliedeckung angchdckelt wird, und heim Kinn 
vorbeigektf monilis penus, od eontinendum in capite 
ornatum. Rj. pantljika norHma nakićena Mo se pri- 
hode za kapu žensku i idmH ispod brade drži kapu 
na glavi. ~~ Tarpofe, najvei% ženska kapa . . . ispod 
grla je drži vodbradnjik . , . kad vjetar duba sprijed, 
onda treba da ga (Žena) drži rukom saatrag, jer ho<ie 
vjetar podbradnjikom da otkine glavu. Rj. 732b. 

Jiodbra^ivanjc, n. dtis Umbinden des Kopfes^ to 
tmirc Rj. verh. od podbragjivati se, rad^ja kojom 
se tko podbragiuje. 

podbraajiviUi !«&, podbrasjujem se, r. r. impf. 
sich den )vopf umbinden, rcatmio caput meum. Rj. 
pod-bragjivatj se, povezivati se čime oztii) ispod brade 
pa gore preko usiju. v. pf. podbraditi se. 

podbrektivanJOf «. das Klirren, crepitus^ sonitus. 
Rj. vcrh. od podbrektivali, koje tidi. 

podbrektivnti, podbr^klujem, v. impf. klirren, 
eoncrejio: f^tala mu je sablja podhrektivaf, brekti 
Marku tiz desno koljeno. Rj. pod-brektivati, kao ča- 
grtaii. v. impf. prosti brektiti. isp. bre(!ati. 

pddbrfjati, jem, r. pf. untcn u^egscJieren, subter- 
iondeo. Rj. pod-brijati. kao odozdo obrijati, v. impf* 
podbrijavali. — za akc. vidi Rad (i, 137. 

podbrijAvanje, n. das Abschercn funten ueg), sub- 
terrusio, suhtertonsio. Rj. verb. od podbrijavati. radnja 
kojom tko podhrijara koga. 

podbrij&vati, podbrljavam, r. impf. unUn tceg- 
seneren, aubteriondeo. Rj. pod-brijavati, odozdo brijati. 
V, pf. podbrij&t]. 

pddbuhnuti, p^dbubnem, r. pf. tumere, extumere, 
extumcsc€rc. l^tulli. vidi podbunuti. 

podhOniti. pndbunim, t'. pf. Rj. pod-buniti. — 
I) auftriegeln, coneito. Rj. vidi podbosti (i syn. ondje). 
V. impf. podbunjivati. — Ptiditune Boinoviia njegovi 
momci i prijatelji da traii^ da mu se dade deena 
Rtnma Jadra. Danica 4, W. — 2) (im gutem StMne) 
I aufmuntcrnt excito. Rj. u dobrom smislu, vidi po- 
buditi. — Koje ova recenzija, koie G. Pavlc 8olariC... 
podhunise me i na<5era.^e da aodam sad k ovome 
rječniku i jednu malu Hrpnku gramatiku. Rj.* XIV. 
I p6dbunutl, uem, (pi^dbuuuo i pi^dbuo) t<. pf. auf- 
dunsen, subinflor (cf. podaduo. Rj.*): podbule mu 
oći; pofibuo u licu. Rj. pod-bu(h)nuti, /:ao naduti se. 
vidi nabuhnuti. isp. Korijeni 148. — Lice je moje 
podhulo od plača. Jov IB, 16. 

' podhiinJivr&tiJCt n. das Aufreizen, condtatio, «»- 
I citatio. Rj. verb. od po*ibnnjivftti, radija kojom tko 
podhunjuje koga. 

podbu^j ivati , podbtinjuiem , v. impf. aufreieen^ 
I coneito. Rj. podbunjivati. riđi podbadati (i ^yn. ondje). 



'■- pf' po<lbuuiti 1. — Uz rat je bio u rethi onih ljudi, 
koji Ml najvifttf navod protiv 'Juruka podhuujirtili 
DntiicA, 4, a. Turci . . . dok vide, šta će l>iti u Oer- 
nutniji od Napoleoa.ir koji ih je Jednako poiihnnjiouo^ 
da pokore Srbe. Miloft 33. 

•Mebi^o, pČVdebola, adj. po-debeo, kao prilično 
deheo. ixp. po (Hloleno s advei'h.J. i deheo. akc. Rj.' 
— V ovoj ipri krmac^a se zove oko tri prstu podu- 
jtA^ko i podthelo drvo (od prilike kao pokratnlc vrani). 
Rj. 3f>4a, Kaifei su jednako okrojeni ud padehele uči- 
njene ko:e. Rj. 466b. Poljeno, podebela cjepanica. 
Rj. 53r»b. 

poderati, puderem, vidi izdernli. Rj. — 1) po-de- 
rtti, riđi podrijeti. r. impf. derati. — Adrapovao, po- 
derun lodrpan) soldat. Rj. 2«. Oot^tn je pjavo opanaka 
poderao dok je to i to ui^inio. PorI. rtS (Dostn je 
gjavo opanaka podr^o. (52), Kao j^rabancijrtS (poderan). 
121*. Valja da ai dobio volju, da svilu opet poderes 
u krpe? Danica '2, 130. PoSlo je pittmo proOitao . . . 
poelijv ^'ft bacio ili poderao. Sovj. 19, — 2) su bc, 
refleks, tli pafm,: Ou tV ac ondn avako prtiHe u vodi 
omijeniti, t. j. poatati kao trubio i otimah 5r raspiiNti 
i po^lerutt. Rj. 35Gr. Ka'»(rvjetao imi Re tur, t. j. poderao 
se. Rj. r,44.i. 

p6tierinii, f. lu Boci) haljina fltara poderana, ein 
olitM Kldd. der Lumpeft, panni: I ogjelo aa Bebe 
ridnula, pa obukla niare poderinc. Kj. 

porfgAJiti, p?fdpririni. v. pf. pilegen, siehtn, anfer- 
nAntt Auco. cf. ocifrajiti. Rj. i «yti. ondje. pod-gajJti. 
r. impf. irajiti. 

pddirlnviik. piVd^lavka, «i. drvo koje «c nn ognjište 
metne [foijrijeko, pa se o»taln drva uzduž preko njega 
lofce. Rj. pod-tflavak. kao da je oiđalim drrima pod 
glavom, riđi potktadnik. 

poiljBr6nili, pt)dgon»m, r. impf. pod -gonili, riđi 
poun^ouiii. r. pf. podagniUi. — Podagonili, poda- 
gonim. V. impf. vidi podaoniti. Kj. olija, 

P6dcor, /". (»elo u .Metohiji. Rj.' XL1): I svu Podtfor 
iznad Metoije. Rj, — Pod-gor (drugoj je poli oenova 
u goraj. Osn. 55. 

rAdirorieA, f. — J) varoš u Zeti. Rj. — 2) hice 
mj Pndgori<\ki i7* Podgoriranin. wu. Toplica H. — 
Kad 10 fino paSa Podgoriea, ou dozivljo deliba^u 
Ibrn . . , iftdobio pažu Podijoricu. Npj. 3, 89. 

PddKoriennin, m. (pl. Pftdgorićaui) Einei- von Pod- 
gorini. Kj. 'orjck is Podgorice. | 

PAflgorieki, adj. con Podgorica. Rj. što pripada 
Pod gorici. 

pddgorjei n. Oe^jend nnter dem Berge, suhmon- 
tana r^io, AuhiHontorinm. Kj. pod-gotje, krnj pod 
gorom, — Knjigu piV Jerko ijiliuine, te je silje 
gore u podijorje. Npj. 3, 21»7. 

pud§;6rjetii podgorlm, v. pf. pod-gorjeti, r. impf. 
goijeti. — Ijhsuo ti je poznat oitenjena: mrki hu mu 
pomrseui brci, mrki pcrćin oiahorn podtjorio... JoM 
je lak^ po/.uftt' ne^.enieua: mrki $<u mu zasukani 
orci, mrki perćin bio vrat prekrio. Ilere. 103. 

pod^OTAriinjis n. das Anstiftett, .suhornatio. Rj. 
rerb. m1 podgovarati. radnja kojom tko podfjovara 
koga ••na »toj. 

podirovilniti. podgovilram, r. impf. antttiffcnt ttu- 
hmnn, Rj. iM><lgovarati : itp. podbadali, i sijn. ondje. 
9. pf- podguvorili. — Kara-<rj()rgjije . . . podijovarno 
je gdjtkf^e poglavare da ga (Jakova) ue «lu^ju. ISovj. 
14. Nije te poi^lao Ooupod... Nego Varuh podgovara 
Itf na nas. Jer. 43, 3. 

pd4|^T&r, m. djelo k^jivi tko podgori koga: Od 
»trtlijk da ga car (OHobito po podgovon* RuSić-paše...] 
ne pogubi. Miloi^ 171*. 

pod|^T6riil, po<]g^vo^m, v. pf. ntutUftenj f^uborno. 
Rj. pod-govoriti, iftp. podboati. i .si/h. on^e. u, impf. 
podgovarati. — 1 lako podgovore Jakova^ te L'určiju 
javno otvanioti i iflkara. Danica 3, Ibl. Ilija i Luka 
4^tt<2e pitdgotorili da se luŽe i vicu ua uj. Sovj. 4^5. 



I Vele da je Vtika na t<^j ponao propaganda podga* 
j lorila. Vl,azii'. I, 5. 

' ]»(Ml|t:raiiJc, ji. Vorstadt, Mufnirhiuitt: I podgragje 
[ ifipod Kolii!*ina, Rj, pod-gragje. š/o je pod (jradom. 
I vidi predgrngje, zagragje. — Arbanasi, podgrugje u 
; Zadru, tal. Uorgo Krizzo. Danićić, ARj. lOUa. I pod' 

graij^ja oko gradova podajte im. Mojs. IV. 35, 2. 
I P6dffrngje. n. zidine od Blftroga gradi(^a izmegju 

Zadra i Skradina. Rj. 
I p6d^rijati, jem, r. pf. Rj. pod-grijati. r. impf, 
. podgrijevati. — 1) vidi podgrijati. Kj. anficarmen^ 
recoquo. — Živa željo podtjrijana ^orho! Po»l. 81. 
I — 2) podgrijalo sunce, con utiten anscheinen, ah 
I imo iUusiro (ncut sol occidens juga moniinm). Rj. 
SMnce znluzeči podgrije vrhove od brda. 

podvriJiVviiuje, «. Rj. verb. od podgrijevati. — 
1) radnja kojom tko pod^jrijeva n. p. i'crhu (daa 
Eruannen. recalcfaetio. Rj.t. — 2) radnja kojom n. p. 
sunce podgrijcva iidiod^či (dua Anscheiueu von unien 
her, illusinitio e iuferiori. Rj.). 

podgrlJ^VtttJt podgri^evani, r. impf. Rj. pod-gri- 

jevati. V. pf. podgrijati. — 1) vieder auftrarmefif 

recalfacio. Rj. vidi pogrijevati. «. ;). čorbu, — 2) von 

utiien anscheinct^ ah imo illustro. Rj. ^mce saiaseći 

i podarijeva vrhove od brda. 

podgrijevrlt pftdgrjcvaka, m. pf. vidi pogrijeTci, 
I Rj, ono ^0 se podgrijeca., n. p, kakio jelo. 

p6d|rrihti, podgrizem, v. pf. Rj. [)oil-griBti. r. impf, 

podgri/.ati. — unten abheii»<eii, suhterrnordeo, n. p. 

crv kad podgriee struk kakoga cvije(?a ili povrOa. 

' I^j- l^^f^^j** t^rv u zoru sjulradan, i podgrite iikrn, te 

unabnu. .Ton. 4, 7. 
, podgrizuiijc, n. das Vnterhcui.sen, auhtermorsio. Ri. 
verb. od podgrizati. radnja kojom n. p. crv pod^ 
griza Ho, 

podferrizafi, u(>dgriziim, r. impf. unten abheissen, 
' .suotcrinordeo. Kj. pod-grizati. v. pf, pt»dgrisli. — Iz 
I Misira ri prenio čokot, i poeadio ga. Gorski vepar 
\ podgriza ija, i poljska zvijer jede ga. Ps. 80, 13, 
I pddfrrUneti, /'. na jarmu ouo drvo ftto atoji volu 
I ispod grla. Rj. pod-grljaća. vidi podjarmiea. — riječi 
I .t takim ««.-:!. kod ajgirai%. 

Dodirnuti, p^dgr^^?m, r. p/*. unt-ernchureti, (igttem) 
I suhjicio. Rj. pod-gr(l)nuii n. p. ratru. n. impf. pod- 
I grlati. -- Kad onaj koji samcem upravlja, vodu kao 

podgme pod čamac i iako .stražnji kraj privuče na 

onu stranu, a prednji obrne na drugu, onda se kaže 

>prihvatiti«. Rj. 234b. 
pddfcrtanjo, «. das VnterAchuren, subjecfio figninj. 

Rj. vf)rb. od podprtnti. radnja kojom tko podgr<:e Ho, 
I n. p. vatru. 

' pdd^dili, p^dgrćSm, c. impf. untertichUren, nub- 
I jicio (igncm). Rj. pod-grtati «. p. vatru. m. pf, pod- 

gmuti. 
' podirAlKi, p<^dj<niiai, v. pf vidi podbijelili. Rj. 

pod-]L'uIili. i\ imjtf podguljivati. — Zabijeliti drvo, 

t. j. jKidfiuliti tnti koru. Rj. l<)3b. 

J|i(idc:iiljivanJo. m. r^^« J'Jntbloftsen von unten an^ 
dcrnndatio. Kj. verb. od podgu\jivati. radnja kojom 
tko podguljuje n, jk drvetu koru. 

podgiiljlvuti, podgtlljujem , v. impf. von unten 
cuUdimen, suhternudo (z. li, einen Jiaum durch Ab- 
schdlen, uder Ahviocn). Rj. pod-guljjvati n. p, drvetu 
koru. V. pf. podguiili. 

podičiti, i)ftdi?im, r. pf. Rj. po-di^iiti. t. impf, di- 
čiti. — 1) zieren, ortto: Koliko je diviin i ugledan. 
Hve je kolo dikom podičio. Rj. kao proslapiti, ukra- 
siti: Divna li je gora brStanoval mmsoTH je ado 
podičila. Herc. 2f»8. — 2) sa se, refleks. nicJt liUtmett 
(mit Stolzjj stols seiut supcrbio (jure): Da ja vidim 
i iij^p>i gjevojku, čim će mi se dvori podičiti i gospogja 
I odmijenil' majka. Rj. t^idi pohvaliti se. — L'jepi <Se 
ti rod roditi, ki^fjein ćeš se podii^iiif kao paun ilat- 



1. podići 



- 64 - 



poilimti 



nojevi perom. Npj. 1, 150. Da ne mi vamu vnscdn fn- 
limo i podičimo, a vi naniH ne pohudiU*. Kov. 72. 
1. p6Hii*i, podignem, r. pf. Kj. po-di^i. vitU podi- 
gnuli. J'. ivipf. podizHti. — i. j) n. p. drvo, kanieu, 
bunu, vikii itd., hchen. Uro, iollo. Rj. — Podignuti 
sto na ozib, t. j. vagom. Rj. 451 ii. Prepade ^e Hirotn... 
i pade pred njom na pola koljena. A onu je podiže 
govoret^i: »Ne boj se, moj ninko... Npr. ^15. Glavu 
fll (podigni$vH ruJcc i raSirivši 5ake prema plavi) a 
u jj^Iavi na! PobI. 41. Već veliki zvlum podigosvio : 
popizismo njihovo poštenje... Npj. 4, lSf>. Nu orttije 
Srhe podigoše, 4, 345. JV« Milom vojsku podigao. 
4, 348. 1 «« notje rajsku podigoše. 4, 35(). Te barjake 
gore podigoše. 4, 35(>. Podigne hiinu protiv cara. Da- 
nica y, i:i8. On podigne i' Srhe protiv baSa. 3, 18i). 
PodiE:nu na njegn Itunu. y, I4.'i. Jakov, podignHt.ii 
nahfju Valjevshi, popjc upravo k Sapcu. 3^ 168. Srbi 
ae održe u ^nticu CAp;i jo? nisu bili ni načinili kako 
valja, nego samo podigli malo od proKa). Milop^ 83- 
Pudigne gunjere nu kolje, da se crni kao vojska. 98. 
Turci pak 2)odignuv6i (*«c prlljag svoj i plen i roblje 
i ranjenike, pogju iz Larka k jupu. 9*J. NajviSu će 
viku podići 710 mene knji^.evnioi. Pis. 81. Podigli 
oružje na Srbe. Hovj. Ifi. Podignu Pocerci nfkake 
tuthe i riku va vojvodu Sioi(^cvi(;a. 48. Da biste »ad 
radi u njemu (u uamastiru) škole podići. Straž. 188*>, 
865. Molo JJop i od kamena podignuti djecu Avra- 
amu. Mat. 3, y (suscitarc, rrueckefi). Podiie im Da- 
vida ea cara. Djel. Ap. 13, "i"}. Koji je podigao 
Hrigta ic mrivijch. Rim. H. 11. Zii to te isto podigoh 
da na tebi pokažem Bilu svoju. 9, 17. PodigavH oći 
svoje Avram tipleda. Mojs. 1. 22, 4. J'odigni Sutor, 
i metni on<lje kovrep ... i unesi uto. U. 40, 2, Da 
će te (Gospod) podignuti nad sve narode^ koje je 
stvorio, hvaloWj imenom i glarom. V. 26. 19. Pomrije 
sav narod , . . na rajento njihovo podiže sinove uji- 
hove. la. Nav. 5, 7. Narod podiie glo!* svoj i plakn. 
Sud. 2, 4. U ime hvale Bogorodici, koja ga je po- 
digla od holcsti. DM. 48. Molitva vjere pomo(?i (V 
bolesniku i podignute ga Gospod. DP. 227. Osim šio 
je nadanjtL, koje je viHoka vlada zemaljska podigla 
hiia ponudom . . . nestalo. Kad U, 2<X). Podignuti 
Ji(HJku na §10 (ili na ko^a). Vid. d. 1861. 21. lijem 
je Vuk podigao si*p8kom jeziku ftponienik. Vuk. prijev. 
25. — ^) n. p. dijete, konja, uufztehen, educo. Rj. 
vidi podgfljiti, odgajiti, i ondje sgn. — Svoje mrtve 
roditelje, koji su ras na noge podignuli. Npj. 1, 14f», 
I B nejakom gjecom tvojom . . . ko (*e gjecu podignuti? 
ko li će ih podraniti? Kov. 102. — II, sa se, refleks. 
i pass. sičh erhehen, ronsurgo. Rj. — Za njima se 
potoć podignula. Rj. 555a. *ldi mati aad da vidiA...« 
Mati se opet podigne, i kad izi^e pred cara, zapita 
ga. Npr. 52. Najposle podigne se car sam sobom da 
vidi. kako je tamo. 2U6. Podigla se tanana robinja 
gotoviti gospodsku večeru. Npj. 3, 137. Podiže se na 
noge lagane. 4, 522. Otolen se oni podignute. HNpj. 
2, 21. Na begu se dlaka podignula. 4. IH. Kad m... 
podigne buna protiv Tumka. banica 2, IIG. Podignu 
ne bramtn na put. 2, 142. Mi čemo njima kazati, nu 
koga smo se podigli^ \ oni će znati, Busto smo tte po- 
digli. 3, 172. Da ga pitaju, kud se podigao, i za^to. 
6, 36. Kako se megju njima škole podignu. Kov. 8. 
Kad to tSije starac .lanjo, onda se on podigne k pa.ni 
na doratu, Npj.' I. XJ>V1II. 8ada je može biti tre(?i 
dio suha zemlja^ koja se podiže iz purine morske. 
Priprava 2. Da će se njom (knjigom) ne malo podi- 
gnuti poznavanje jezika srpskoga. Osn. 111. 

2. poilf^*i, p(%dlgjem, p. pf. n. p. pod brdo, pod 
batinu, untei-laufen^ suheo^ cf. podaci. Rj. pod-itfi. r. 
impf. podilaziti. — Podigao vucac. Rj. 80b. Potrgali, 
2) cf. podići (pod noć), lij. C>57b. 

pddiiniuti, nem, riđi podi(^i. Rj. — j*a se: pV 
dignuti ae, nem se, vidi podići »e- Rj. prin\jeri kod 
ySMt\j podići se. 



poilIjrrAviinJi*, n. rerh. od podigravati. radnja 

lojofn tko fiodigrara. 

po<ligrn\ati. podlgravrim. r. impf, poil-igravali. 
isjK poigravati. — /drHla knnja fati bakračlijom, a 
pritegnu gjemom od čelika, no mu idrale aitno podi- 
grava. Npj. 2, 596. Ou pokupi dizgene kulaku, a 
ud'ri ga (!'izmom i mamuzom. ode kulaš poljem pođi' 
gravaV. 3. 115. 

podijeliti, podijelim, r. pf. Rj. po-dijelid. v. impf. 
po<ljeljivati. — I, 1 rt) theilen und theilen (unter 
einundcr). Kj. podijeliti, kao rasdaii što izmcgju neko- 
ličine: 8ad će moja Vć\ donijeti meui rut^ak. pak 
ćemo podijeliti sto je Jiog dao. Npr. 3. »Eto deli 
samo kako znaa.« Onda onaj podeh sre jo redu pa 
Bvak svoje uzme preda ne. 72, Posedaju i blago podcle 
ste kalpacima. 171. Dok s Arapom mejdan podijelim. 
Npj. 4, ;it)2, Starješine . . . novce podijele ismegju 
sebe. Danica H, 190. Tako Srbi podeh vladu i gospod- 
stvo s Turcima. Milo^i 132. Da podijeli .<a mnotn do- 
»tojanje. Luk. 12, 13. — b) kao odtjeliti: BraĆA po- 
dijeljena Huajcdi nazvati. Posl. 29. 1 tako ono malo 
vojske podijele na pješake i konjike. Danica 3, 198. 
Mislim, da mu se (Slavenskome jeziku) n današnje 
vrijeme ni *iim bolje ne može pomoi'i, nego da ga 
podijelimo od Srpskog jezika. Rj.^ XIII. — 2) ridi 
udijeliti. Rj. kao podati. — I rift(?anske podelicc, kcje 
ste mi podelili i na Boga naraenili, Npj. 1, 146. — 
//, sa ne, reciproć. sicJi theilen, trcnnen, auscinandcr 
gehcn, dividi. Rj. kao odtjeliti se~, ra*:tati se: l^olje 
da se odelim ... Ja sam naumio da se podclimo. 
Npr. 71. Skinite me sa konja na travu, da se mlada 
pridijelim « dušuiii. Npj. 3, 5:36. Kad krdialije prime 
novco, oni se podcle na dvoje. Danica 5, 26. 

podijeliti .s(*, pMijetTm se, r. r. pf. ein Kind 
u-erdeUf puer fio. Rj. po-dijetiti ne, postati kao dijete, 
V. impf. dijetili se. — Na nekim mjestima govore.. . 
kao pro.st starae, koji se od starosti podijctto. Spisi 
2, LTi. 

f odijevanje, «. rerb. od (9) podijevati. Rj.* 
. podij i'vati, podijevam, r. pf. Rj. po-dijevati, 
dj7nutt sve malo po mulo. v. impf. dijevati. — J) einc 
Mcnge verihun, absuvio: kud si podijevao tolike 
novce? Rj. — 2) sa se, refleks, terkommen, abire, 
tolli: kud ae podijevaSe toiiki ljudi? Kj. 

2. podijevati, pidijeviim. r. impf. koga, ».'idi po- 
dadirati, zapodijevati. Rj.^ ralja da podijevati ftto, t. 
j. opet rapoćinjatif zapodijevati, zapodirati stvar već 
si'ršcnu. V. pf, podjenuti, podjesti, podjeli. 

podilaziti, žim, r. impf. n. p. pond batinu. Rj. po- 
dti)-laziti. r. pf. 2 podići, poda<^i. — JeŽnia, za koju 
se kaže da je kao da su kome mravi pod kožom di 
da ga podilaze mravi. Danici^, ARj. 685a. Nas pođi- 
lažahu mravi, Napiv6i »e mleica, zmijurina ae lagauo 
okrete, i odmili u svoju rupu. Megj, 279. 

podilaženje, h. das Unterlaufen, -0 subire. Rj. 
verb. od podilaziti, radnja kojom sto podilazi pod što. 

p&điMa, f. — 1) die FldrUe des HeuscJtohcrs, d^sseti 
Spitze verfutteri wurdf, quasi tahulatum meiae foemi. 
Rj. plosnina nenrrh stoga, kad se s njega već uzelo 
sijena. — 2) (u Baranji) prostirać (od kakve Icrovine 
ili sjenine), &io se na zemlju meće n. p. pod kladnju 
ili pod sijeno, die Unterlage, der Boden, basis. Rj, 
f>idi prostirati, prostiraća, prostirka, pust. puatina. — 
3) vidi 2 pT)d 1. Rj.' i syn. ondje. 

pddiriinje, n. das Wied^hcrvorzirhen eincr nbge- 
machten t^uche, sollicifatio rei confcctae, causae pcr- 
actne. Rj. rerh. od podirati. rfldfu'a kojom tko po- 
dire sto. vidi podadiranje. 

pdiliti, p(>dim, r. impf. StnIH. ti. p. sohu daskama^ 
pod joj einiti. vidi patoaati. isp, tavanili. t", pf. po- 
poditi. govori se u Hrvatsko}. 

|M>dinitl, rem. v. impf. ettcas Avsgemachtes fviedfr 
hervorziehen, repeio rem confeciam, cf. podadirali. Rj. 
po(d)-dirati, kao započit\jati nunovo stvar već si^šenu. 



»ođlvUHtf 



_ 66 - 



pođietjeti 



{ef, 9 podijevati v. impf, Bj.*). r. pf. podrijeti 2, po- 
dadrijeii. 

|iođlvljati, vljam, w. pf. icild werden, efferor. Itj, 
po-divljati, dii^ji pofttati. t\ impf. divljati. — Pa Stfi 
bi bilo i »adu jo§ od U'be, da nije druKijeh ljudi oko 
tebe? 3V hi podiv^jao, umr'o od gladi ili od zime. 
Pripruva -47. 

|i6dtrai0t% «. Rj, i>erb. od 1) podizati, 2) podizati 
»e. — f. 1) radnja kojom tko podiie sto, n. p. hmm 
(das Aufbeben [iu die IloheJ, levatio, flublatio. Uj.): ' 
J*odizai\je i apuStanje gliisa u pjevanju (melodiiski \ 
ion). Opit XlX. Poditanjč krsta Gospodnjeg. DP. 
318, — 2) radnja kojom tko podiže n. p. djecu svoju 
(d«fl Grossziehen, edncatio. Kj.}. vidi odgajanje. — 
i/. Btanjc koje biva, kad se Ho podiže. 

p64liuitK piNdiž8m, v. impf. Kj. po-dizati. v. pf. 
pcKiići, podignuti. — /• J) in die Hohe hehetij ioUOt 
hro. Rj. — Kovati ili podizati koga u zoijesde. Rj. 
2(>la. Podit<di $u Turci i narod sav u potjeru, Rj. 
799b. Meterize nove podisati. Npj. 4, 437. Ove au 
Turkinje tieUkoduiije MiloSevo podizale do nebu, go- 
Toreči . . . Hi1o§ 1(^. Da Srbi mogu ridati crkve i 
nuinastire, podisati škole. \i\\. TJiulij k<tji podižu 
bunu. W2. Kad je Uadži-MuBtaj-pa»n podizao Srhe 
da IM9 braue od jauji^ra. ^?ovj. 71. Ako li nepravda 
o&ft« Boiiju pravdu pođite, §ta ćemo rei^i? Rim. 3, 
6 (in*s Licht setzi). Vojaka izlažaže da so vrsta u 
boj, i podiiase uhojnu viku. Sam. I. 17, 20. Očiju 
srqjih ne podiže ka gadnijem bogovima, Jezek. 18, G. 
Fantazija qa je podizala iznad stvari kojima mu je 
trebalo ra()iti. Rad 16, 198. Zahvalno za trude, koje 
flvaki u svojoj struci po\B^»l&e podižući u napredak 
upravo one nauke ... 17, 164. Prijepis podiže mtmfiJH 
da ne bude prepisivalac i drugat^ije nagrdio djelo 
Konatautinovo. Star. 1, 3. — 2J djecu, aufjidtenj 
eđuco. Rj. cidi odgajati, i syn. ondje. — II, sa se, 
refUks. i p(t«s. Hch erh^en, aufgtef^en, surao. Rj. — 
Ova je plata stala se podizati. Rj. 395b. Poćele su 
$e ikole n zemlji opet množiti i podizati. Rj. 842ri. 
Koji se podiže, ponizi<?e se. Mat, 93, 12. More se 
podizaše od velikoga vjetra. .Tov. 6, 18. Niti se po- 
disaie para sa zemlje da natapa svu zemlju. Moja. 
I, 2. 6. Za Sto se oi podižete nad zborom Gospod- 
njim? IV. 16, 3. Kužiie narod Goapoda nad vojskama 
i podiziUie »e na fy. Sof. 2, 10. 

pddjabukti« f. (u Dubr.) govep^je meso od buta 
iapod prepona. Rj. — pod-jabuka (za to tako nazvano 
ilo se jamačno zove jabuka rnjesto ispod kojega je 
to meso). Osn. 42. 

•odjli^atif i^Am, r. pf. pod-jaćati. isp. objačati, kao 
jaci pf^stati. v. irrip/". jninli. — Dobro bješe podjačalo 
krilo, & njim letijab, ka' da oba imah. Npj. 0, 447. 

pA^Jamritl se, Čim se, vidi podjemi^iti se. Rj. r. 
T*pf* pod-jam^iti se, za koga, sich i^erbUrgenf spondeo. 
K. impf. jamćiti fte. — Piperi se za njega podjamćiU. 
Npj. 4, 21. 

podJArltl, pftdjarim, r. pf. Rj. pod-jariti. v. impf. 
isp. jarili ae. — 1) vatru, anfachen^ exciio (ignevi). 
Kj. — 2) ćovjeka, t. j. podraŽiti ga, anregenf an- 
rtUzen, excitOj instigo. Rj 

■4>4i*mN!a, f. (u Srijemu) vidi podgrijali. Rj. 
pod-jarmica, na jarmu ono drvo, Ho stoji volu ispod 

po^jArmiti, pMjSrmTm, v, pf, subigere, subjicere 
impeno. Htnili. pod-jarmiti koga^ metnuti ga pod 
jaram, kao prosti glagol nt dolazi, unterjochen. isp, 
izjarmiti, ujarmiii; ujarmljivati. 

tp<idjaznie«, f. njiva u podjažju. Rj. pod-jaznira. 
|»6<ljn^t.S n. mjesto izmegju jaza i matornjaka. Rj. 
po<l-JHŽje. 
pAdJednak, adj- pod-jednak. kao složan, suprotno 
Dejedin. — Podjednaka dntžina jc<!e mesu i na veliki 
petak. R neitMbnn ni na pretili letvrLak. Po.sl. 2f>l. 
I^Adjednaku, adv. pod-jednako, kao na jednaki 



način, prema adj. podjednak. — Tako je: pod jednako, 
pod pano. DaniiMć, Sint. 527. fc?udije koje »e za- 
klinju ... i biraju se podjednako s obje strane. UM. 
264. r)aju svjedoke obje ^ir^ne podjednako na broj. 277. 

p&4J*^''^t f' l^^) ^^^ ^^ B^ udijeli proftjaku, das 
Alvioscn, clcemosyna: Te on prosi Sljepačku podjelu. 
Rj. vidi udjelak, milostinja, dem. podjelica. isp. po- 
dijeliti 2. — Slijepci pred kućama aloje(^i pjevaju 
pjesmice pobožtii', da bi njima ljude na podjelu po- 
budili. Npj. 1, 127 (Vuk). Eto, braćo, božjaci! nek 
je tvona podela^ men' pred Boga molitva. 1, 131. 
Kumra dogje u zelenu baSću, da odnese tucaku pO' 
djelu. 3, 416. 

pOi^ttnea, f. dcm. od podjela. Rj. — Gdino stoje 
dobra dela i risčanake podelice, kojo ste mi podelili 
i na Boga uamenili. Npj. 1, 146. 

podjeljEvanJo. n. das Verthcilen, distribuiio. Rj. 
verb. od podjeljivati, radnja kojom tko podjeljuje što. 

podjeljivati, podjfeljujSm, v. impf. vertheilen, dis- 
trwuo. lij. po-ujeljivttti. prosti v. impf. dijeliti, v. 
pf. podijeliti. 

p&đjemr'iti se, £Tm se, v. r. pf. za koga, sich ver- 
b&rgen, spondeo. Rj. pod-jemčiti se. vidi j)odjamčiti 
se, poreći se. i'. impf. jemćiti se. — Tvoj se sluga 
podjemčio za dijete ocu svojemu rekav: ako ti gane 
dovedem natrag, da som kriv ocu svojemu do vijeka. 
Mojs. I. 44, 32. Tako se . . . podjemčiše s kletvom za 
pismo kniljevo. DM. 286. 

56ilJcBUti, nem, pddjestl, pddjeuem, v. pf. vidi 
adrijeti. Rj. po-<Ijenuti, po-djeati (i jamačno p5- 
djeti, p6djen6m). v. impf. 2 podijevati. 

podl&ganje. n. Rj. verb. od podlagati. — 1) radf\ja 
kojom tko podlaže sto (pod što), (das Uuterlegen, su- 
bjeclio. Rj.). — 2) radnja kojom tko podlaže drva, 
do bi se vatra razgorjela (da» Unterschiiren, subjectio, 
suppositio lignorum igni augendo. Rj.). 

podlAgnti, p^dlnžem, v. impf. Rj. pod-lagati. v. pf. 
podložiti. — 1) unterlegen, subjtcio. Rj. podlagati 
sto (pod &to)t ili sto kome. — 2) unter.tchilren, su- 
bjicio ligna ad augendum ignem. Rj. podlagati drva^ 
da hi se vatra razgorjela. 

pudlAmanje, n. verb. od podlamati. radnja kojom 
tko podtama sto. 

p(»dlftmHti. pudlumam, v. impf. pod-lamati n, p, 
konu noge. v. pf. podlomili. — sa se, refleks, ili pass.: 
Nadanjeiii'emjerovo propada. Njegovo se tiadanje pod- 
lamu i iizdanje je njegovo kuća paukova. Jov S, 14. 

pAdlnnieu, /*. — J) die flachc Hand, palma: debela 
slanina s podlanice, lardum pahnare, eine lUnid hreit. 
Rj. — Kisliea, na suknji postava odozdo iznutra [oko 
jedne podlantce .^iroka). Kj. 270b. Naćini mu (stolu) 
oplatu s podlanice u naokolo. Mojs. II. 37, 12. Lakat 
bješe s podlanice dmi od obićnogiL Jezek. 40, 5. — 
2) (u Dalm.) nekaka morska riba {Gemcincr Gold- 
brassćUj chrysophrys aurata G. V.; ef. dinigla, ko- 
marca, zlatobrov. Kj.^). Rj. vidi i ovratnico. — po- 
dlanica. osn. u dlan. 

p6dlaiiii^, pMlažuja, m. vidi podložanj. Rj. 

podiji, pMležem (pftdlegnSm), r. pf. Kj r. pf. je 
i prosti leći. — 2) wagen, auf sich nehmen, recipio 
in me: ja ne mogu pod to podleći. Rj. pod-leći pod 
sto, da ga uzmeš na se, uzeti što nti se. — 2) \ moj 
Jovan je podlegao toj slabosti svoga reda. Megj. 7. 
rećenica aa svim po Njem.: et unttrlag der ^'chtcacH- 
heit; a nije nam nevolja da gradimo ovake germa- 
nisme; ta moŽe se reći: 1 moj Jovan nije odolio toj 
slabosti; ili: nije je mogao svladati, nadvladati, itd.; 
slabost ga svladala, nadvladala; obrvaUt, osvojila ga 
bolest; itd. Iveković. 

podlMJeti, podlfetim, v.pf. n. p. pod sablju, unter- 
laufen, suheo: Baci maĆa u zelenu travu, pa Turci n u 
pod safdju podleče, Rj. pod-Ietjcti. v. impf. letjeti. 
išp, podići, potrĆati 2. 



^mmtSm 



podli, (iflj. Bj. hutnilM. Stulli. niski (ponojtisc u 
moralnom jimislu), kao hezdktrazni, nUđcrtrdchtig, — 
Braminskii k(5i da l)U(]e milosnica potHo^a ćifte! Da- 
nica 2, 141. Da ne kale kakav >jezikopopraviteIj«, 
daje ovo (triest, »Jelr'eet, 5exdeftet) j/odlo i pokvareno. 
Bj.' XLVII. Za tuibu kaže dftje;>odi«. Straž. 1887, 
284. Ostatke mu rijeci podmuklo i podlo opadanje. 
VUzid 2, 4. 

podliji vanjis n. vidi podljevanjc. Rj. vidi i pod- 
li vjinjV. 

podliJ^Tati, podlijevam, f. impf. vidi podljevati. 
Rj, po<l-liievati. n. p. ^sodu pod koga. vidli ^Q&\\\-^i\. 
V. pf. uodliti. 

podnmn^a, f. (u Boci] drvo Sto se preko jednoga 
ramena podmetne pod breme koje se nosi na drugome. 
Rj. — pod-limaća {I miRlim da stoji mjesto n; isp. 
podnitmti tte). Oan. 349. riječi s takim nast. kod 

j)0<ilista(i,Htum, v.pf.: Da bijelu napravile crkvtt od 
bijela mennera kamena, podUstu9 je le$kijem olovom. 
Rj. pod-lisiati. isp. zalistavac. podlistaU crkm olovom, 
oko 7\je načiniti tako sto, kao Što je zalistautc oko 
eene? 

p6dlltl, pTidlijem, c. pf. untergiemen, fiuhterfundo. 
Rj. pod-liti n. p. vode pod koga. v. irnpf. podlijevali, 
podlivati, podljevati. 

pudlivunje, h. i>.ap.) vidi podljevanje. Uj. govori 
ae i u j\u. govoru. 

podlivati, p&dlivam, (Mp.) vidi podljevati. Rj. go- 
vori St i u južnom govoru, isp. livaii. tfifii t podlije- 
vati, r. pf. podliti. 

pndilzivanje, ti. dati Ahlaufen einer FlOgsigkeit 
am Oef^nse heninter, deftuzus per laiufi vasis. Kj. 
rtfrh, od podlizivHli, koje vidi. 

podlizivati. podlkujem, v. impf. ajn Gefnssc her- 
nhflieJiseii, d€(hio pcr latua vasis. Kj. pod-lizivati» kad 
n. p. roda otječe dolje po sirani suda. 

p6dlop:a, f Rj. deni. podložica. — 1) kad ae pro- 
dcre opanak, pale se na ono mjesto iznutra metne 
komudii^ kože, die Unterlaae, res mt-bjecta, subiculum 
(e. B, unter der Sohle). Uj. vidi podlogać, opetak, 
zaloga 3. — 2) (u Hrv.) vidi podmetafia. lij. rusci- 
jepljetio i it kraja otanjeno drvo, koje je na gredelju 
gore podmetnuto porf ćivija, koja drži cimer. — 3) biti 
tugja podloga, russschemel, cf. podnožje. Rj. 

podld|C&f, podlogA6i, m, (u Grnljii) vidi podloga 1, 
I sgn. ondje. — Ko traži izbirat^ na<?! 6.& podloga^. 
PohI. 157. 

podidkiiti, pudloče, r. pf. t j. voda brijeg, unter- 
fresKcn, ubspulen vott unien fter. s^tbterlambOi ^ublao. 
Rj. pod-Iokati. v. impf, lokati. 

Sodl6mi(i, pftdlomun, v. pf. Rj. pod-lomiti. v, impf. 
lamati. — 1) unten abbrechen^ suffringo: Ispred 
sebe gjemev oturila, dvije mn je noge podlomila. 
Rj. — Oba <*u ti oka izvaditi, sve Ćetiri nogepodlo- 
miti. Npj. 2, 217. — 2) sa ae, refleks, ili pass.: Vifinji- 
ćica rod rodila, od roda se 2>oaiomila, nema niko da 
je bere. Npj. 1, 425. 

podlost, f. K. humilitas, Stulti. nisina, osobina 
podloga čovjeka; die Niedeririichtigkeit. — 2a ovaku 
podlost mora ćovek imati gjon-kožu na obrazu i oso- 
bitu (a ne pravu ljudsku) pamet u glavi. Danica 5, 82. 

p6dlo£an, Sna, adj. unterthan, sabdittis. Rj. pod- 
ložan, i'ip. ]>od!o7.iti H. — Narod pripovijeda, da svaka 
gjevoika odvo(^ lijepa podložna je uroku i eavisfi od 
vila. lierc. 50 (bilieSka'i. 

I^Mldl^l^], [Kklložnja, m. (u Srijemu) drvo kao 
prevaga koje stoji poprijeko pod arćanicom, le drži 
stražnji kraj rude da Joj prednji kraj ue bi padao 
k zemlji, das lieibescfieit, cf. podlažanj. Hj. podloiar^, 
(OHn. u podloga], Osn. 201. pod-luitu\j (o«a. u sad. 
vrcm. ^\a^o\& podlagati). Oan. 201. — rijedi s takim 
ntifit. kod bacanj. 

pođl6Jtnrtt, /*. vidi podvodnica 1. Rj. vidi i svodnica. 



žena koja svodi iensko s muškim. — podldžara (osn, 
u podloga). Osu. 109. riječi s takim nast. kod badnjara, 

pAdliržicn, /'. dem. od podloga. Rj. 

pAdložIne, f. pl. (u Sinju) vidi podložnici. Rj. vidi 
i podložnjaci, poduožnici, podnoži. — podloiine (osn. 
u podlogu). Osn. l.M. mose biti da i ovdje stoji 1 
mjesto n. i.tp. podlimaća. 

podlAžiti, podložim, V. pf. Rj. pod-ložiti. r. impf. 
podlagati. — 1) unicrlegen, stiojicio. Rj. vidi pod- 
metnuti 1, podvrći, podstaviti, kno položitif metnuti 
šio poda što, u što osdo. — l'o Rosni podlože obojke 
u opanke. Rj. 432b. — 2) untersckuren. subjicio 
Ugna igni augenđo. Rj. podložiti drva, da bi se vatra 
rtugorjehi. — 3) « prenesenom smislu, vidi podvrći. 
isp. podložan. — Krajišnici od jada ae smiju, jer su 
svakoj muki podloženi. Npj. .'">. 521. 

pOilIožnT«!. m. pl. vidi podnožuiei. Rj. pod-ložoici. 
može biti da je 1 mjesto n. isp. podtimač'a. vidi i 
podloŽine, » sgn. ondje. 

pAdloinik, m. (po zap. kraj.) der ihiterthan, si4h- 
ditus. Rj. pod-ložnik. Koji je podložan kome. vidi 
podiijnik, podanik. 

pQdložnjnci, podložnjaka, m. pl, {m Hrv. u 1crj(6ina) 
viai podložnici. Rj. pod-!ožnjaci. viože hiti da je i 
ondje 1 mjesto n. vini i podložine, i sgn. otidje. ta 
nastavke podložujaci { podložnici i»p. anatemnjalc i 
anatemnik. 

podidpiti se, podlupun se. r. r. pf, Rj. pod-Iiipiti 
se. V. impf. podlupljivati se. — 1) sich hupuZ gefien, 
pedes attero eundo, cf. podbiti se. Uj. kad se kome 
od hoda rane noge. — 2) podlupio se hlieb, kad mu 
HC w pe^ionju gornja kora odvoji od sredine. Rj. 

poilliipljivanjc, «. verh. od podlupljivati »e. Rj. 

podlupljivati hCi podlilpljujem »e, f. r. impf. vidi 
podlupiti se. Rj. — J) vidi podbijati se. kad se kome 
ud hoda ranjavaju noge. — 2) podlnpljuje se hljeb, 
kad mu se u pečetiju gornja kora odvaja od sredine. 

P&dl&^ei n. tako se zove jugoistoc^ni kraj Srijema 
pored Save. Rj. Pod-lu^e. 

pddljova^je, ti. da.*t fh^ergiessen, subicrfusio. Rj. 
verh. od podljevati. radnja kojom tko podljeva što 
pod koga. vidi i podlijevanje^ podlivanje. 

pi^dlJevAM, vflm, r. impf. untergiessen, snbterfundo, 
cf. ^podlijevati. Rj. vidi i podlivati. v. pf. podliti. — 
Okrivljenika. . . samo bace u tamnicu i metnu sindžir 
na vrat a noge u klade, pa jož kaito i vodu podije- 
vaju poda nj. Rj. 89a. 

podmiV'i, ^iMmaknćva,v.pf.darunter rUckent subdo. 
Rj. pod-ma<^i. vidi podmetnuti I, i *t/H. onAje. v. impf. 
poilmicati. — Bijelu mu poliubila ruku, podmaće mu 
siaienu stolicu, ^ef?erti mu kavu iznijela. Npj. 2, 46. 
I pod njega podmaće putalja. HNpj. 4, 24. 

pddmazati. piNdmaŽem, r. pf. Uj. pod-uiazati. v. 
impf. podmazivati. — 1} unterscbrnteren, subterlino. 
Rj. kao oedo pomtuati Sto. — 2) hestechen, corrumpo 
(jtetunia, donis), cf. podmititi. B,y u prenesenom smislu. 
vi<li i potkupiti. — Moli, da mu poSljeteJedan akov 
dobre šljivovice, da podmaže kojeggie. StraŽ. 1886, 
1104. 

podmazivanje, n. Uj. wt?>. od podmazivati. — 
I) radnja kojom tko podmazuje sto (daa Uoter- 
schmieren, eublitio. Rj.). — 2) radnju kojom tko jtod- 
matuje, podmićrtje koga (das Bestechen, corruptio. Hj.). 

podmazivati, podmi\zuj8m, r. impf. Rj. pod-mazi- 
vati. r. pf. podmazati — 1) unterschmieren, suhlino, 
Rj. kao ozdo maenti što. — 2) Itestechen, corrumpo. 
Uj. u prefiesenom smislu. Mi podmJ(^ivati, potkup- 
ljivati. 

podm^sili se. p^dmestm se. v. r. pf. podmesilo se 
malo ovo krme, rleisch bekomtnen, roboror. Kj. pod- 
mesiti se, kao mesan postati, 

|K>dm^8ti, podm^tem, v. pf. unterriiitrent šuhter- 
mtsceo. Rj. pod-m^ti, n. p, ^Im brašnom, v, impf. 
podmetati. 



{»odmct 



67 



podmlndak 



ii6ilmot, ni. pod-met. isp. podmoUti, podmetnuti. 
rirtj snbjeicAt; das Suhjectt auhjei'titvi. — Ono »e prvo 
sove Huhjekt ili podmet & dnigo prediknt ili prirok. 
Sinu 1. 

podm^tačn. f. (u Srijemu) rascijepljono i a kraja 
otAnjeno drvo (od prilike kno ranh kilu kojijem fle 
drv» otjeprtju), koje je na gredelju gore podiuelutito 
pod ^iviju koja drži cimer, pa kad rc ho<?e da plug 
dublje ore^ ondn ne podmetača povuOe natrag, ii kad 
«e ho<5e da ore pliće, onda se potjera u napredak, le 
se leme^ podipne. cf. podbijar, (kmHo";« 2. Rj. — nsn. 
M podmi^Uiti 1. rijfri a tukim tiast. kod cjepaća. 

r6din(«tiik, p^dmetka, tu. das Vnterletjehoh, quod 
jicitur. Kj ono sto se podmetne pod što. 

1. podai>(iuiJCt n. Rj. vcrh. od podmetati. — 

1) radnja kojom tko podmcvt^ šio pod što (das Uutcr- 
legen, subjeoiio. Ri.). vidi poturanje 2. — 3) radnja 
kojom tko podmeće konja (dnu Verschneiden [des 
l*ferdenl, castralio. Rj.). 

2. podmi^taiije. n. duu fhtterruhren, nuhtermixtio. 
Rj. rerh. od podm<^tati. radnja kojom tko podmeta 
fi* D. čorbu. 

1. podmetati, pi^dme^^tn, v. impf. Rj. pod-metati. 
t. pf. podmetnuti. — J) unterle^cn. «i/y*>»o. Rj. vidi 
poturati 2. — Nadavati rukn, t. j. Kafclanjiiti ne njome 
podtnet^iri je pod «iblju ili pod nož. Rj. .3H4a. Na- 
dotlavati, ef. podavati, podmetati. Rj. ."JHTa. Podmeće 
kao kukavica j(y>. Fofll. 251. Neka ga (junca) iaijekii 
aa komade i metnu na drva, ali oijnja da ne podmeću. 
Car. T. 18, 23. I^e^ja Rvoja podmetah onima koji me 
bijaliu. la 50, 6. — 2) konja, das Pferd verschneid €7i, 
cantro eqHum. Uj. r«di jaloviti, o^iSiSiti, HUrojiti, Jkopiti, 
dtrojili. 

3. podmetati, pi!)dnieUim, v. impf.unterrdhren (die 
Suppe mit Mchlj, subtcnuisceo. Rj. pod-metati, n. p. 
čarhu bragHom. r. pf. podm^.mi. 

pAdnctautl. tnem, v. pf. Rj. pod-metuuti. r. itupf. 
1. podmetati. — 1) unterlegen, subjicio. Rj. i^rfi pod- 
ložni, podniaći, podstaviti, podvrCi, poturiti 2. — Pot- 
kopali ili podjnetnuti hgum. Rj. 320a. Ovo su tvoja 
gjeca, ft na mjesto njih tvoja prokleta mater pod' 
metnala troje uiačatU. Npr. 232. PodtnetnuU mn ćav(^e 
pod goluha. (Prevarili ga; dali mu drugo a ne ono 
*to bi valjalo). Posl. 251. Podmetnuo bi pod uvla 
idrijebe. ^Tako zna obijcditi). 251. l^odmetnuo mu 
lubenii^u koru pod nogu (te pao, t. j. prevario ga, 
navratio ga na zlo). 251. Pod Tadiju džide podmet- 
nuie, Tadiju au rane OHVojile, ranjena ga nose Jan- 
kovic^u. Xpj.3, lt>7. Ti povedi Merdaniigi<^-Muju, a. pod 
njega podmctui itUita. PLSpj. 3, 189. Ruke Mojftiju 
ottfiaće, za to uzeSe katnen i podimtnuie podu nj, te 
fljede.. Mojft. U. 17, 12. Podmetni te stare haljine i 
rit* pod pasaha ispod uža. Jer. 38, 12. Koji jedu 
hljeb tvoj podmeinuše ti eamkn, dji ae ne opazi. Avd. 
1. 7. sa ae, ptiss.: Prekret, podvalak koji »e podmetne 
pod tag tJe se vag po njemu pomiće. Rj. 574a. — 

2) konja, vervchneiden, casiro equum. Rj. tndi poči- 
stiti 2. ustrojiti, uSkopiti, ustrojiti. — Rnjkovit, n. p. 
konj, koji nije dobro podmđnut, nego ostao ajgirovit. 
Bj, 651a 

podni^zgaii , zgam, p. pf. Saft hekommen (von 
Bdumen im Frahjahre), succani nanciscor: podmez- 
pUa gora. Hj, pod-mozgnti, kad se mesga (mezgra) 
pokali u drveta. v. impf, me/.gati (mezgrati). 

pAdfliieiiBJiS n. das f'nterkgen^ suhjevtio. Rj. verh. 
&«i podmicatL. radnja kojom tko pudviiče kome sto. 

pddnirad, p6diuićem, v. impf. darunter riicken, 
tmlmitta, suhjicio. Rj. pod-micali, n. p. kume stolica. 
r. pf. poiim.ići. 

podmii'ivii^JCi n. das Besteehen, corruptio. Rj. 
veri. od podmi^vAti. radf^a kojom tko podmičv^e 
koga. 

p»dmifiva<i. podml(^uj8m, r. impf. he'dcchen, cor- 
mwtpo. Rj. pod-mi<?ivati. r. impf. prosti militi, cidi 



podmazivati 2, potkupljivati, v. pf. podmititi. — Arhi- 
paatiri se najviše moraju starati, da Hku|)e novaca . . . 
da bi mogli i u napredak zakupljivati i podmićivati. 
Danica 9, 115. 

podm)glJlv,uf(;. hohnisch,eaf?iUans. Rj. pod-migljiv, 
koji rudo namiguje na koga podrugajući .<te njune, vidi 
ptjdrugljiv. 

podmijc^siti. piVdmijetfim, v. pf. einsduern (dcti Brot- 
tein), fermento. Rj, pod-niijesiti n. p. tijesto xa hljeb, 
vidi potkuhnti. r. impf. podmjeAivati. 

podmiji'irltf so, podmijfinm Be, vidi podmjeburiti 
He. Hj. pod-mijuriti se, r. r. pf. isp. raijur i mjehur. 

poiliiihiutl, {irKlmincm, v. pf. zadi odozdo, n. p. 
kan se i!ipto ili vojske biju u brdima, umgehen, eircum- 
venio. RJ, pod-uiinuti. i pntuti je minuti v. pf. 

podiuirili. podmirim, v. pf.be friediQen,ausgleichen, 
satisfftcio: Ali Hada, ali igdu dogji, Ja mi atare krvi 
podmirimo. Rj. pod-miriti. u. impf. podmirivati. — 
Nije Jala Murabova glava, prvog sluge Skadarskog 
vezira, mnogo mii je donosio rfar«, mnogo dara od 
Krgjana glava, itve podmire na Grkovu ravnu, dva 
mramora od dva Gjurgjevi<?a. Npj. 4, 330. Tri četvrti 
cijene već (je) isplatila a ostatak će koncem ove go- 
dine podmiriti. Rad y, ll*y. Mislim da ću upravo 
potreba u naSoj književnosti koliko toliko podmiriti^ 
ako ih love knjige) priop(5im. Star. 4, 130. 

podoiirivanje, v. das liefriedigetit satisfactio. Rj. 
rerh. od podmirivati, radnja kojom tko podmiruje Što. 

podmirivali, podmirujem, r. impf. eineti hefrie- 
digen, zufrieden stellen, satisfacio. Rj. pod-mirivati. 
V. pf. podmiriti. — Da ja vadim haznu i džebhanu, 
pa pa svoje podmirujem druitvo. HNpj. 4, 590. Sto 
bi zvijerje zaklalo uijesam ti donosio, sam stan pod- 
tnirivao. Moja. I. 31, 31». Koje će kao i svako djelo 
MikloSidevo podmirivati potrebu. Ogled V. 

pOdmita, f. die Bettechung, corruptio. Rj. pod-mita. 
djelo kojim se tko podmiti, isp. mit, mito. 

podmititi, p&dmitim, v. pf. bestcchen^ corrmnpo 
pecunia. Kj. pod-oiititi. vidi podmazati, potkilpiti. v. 
impf, podmirivati. — Podmite njegove momke da iz- 
liju vodu u njihove sudove. Npr. 242. sa se, pass.: 
Svi spisatelji stoje pred sudiliSteui, koje niti se ^ega 
boji, niti se čim podmititi da^ Pis. (iO. 

podmJchAriti se, podmjfehGrlm se, v. r. pf. n. p. 
kad se iiovjek ožet^^e, Brandhhisen hekommenj puMulis 
obduci. Rj. pod-mjehuriti se. vidi podmijuriti se, pot- 
klobuiMti se, potprištiti «e. 

pudmjorAvanjc, n. Ri. verb. od podmjeravati. — 

1) radnja kojum tko pothnjerava sud koliko bere (daa 
Abmesson [wie viel ein GefiiAs halte], emensio. Rj.). 
— 2) radnja kojom tko podmjerava. da vidi, je U 
prava mjera (das Probiren, ob ein (iefflss dna gehOrige 
Mass halte, exploratio mcnsurae. Kj.). 

podmJorAvati. podmjferilvam, v. impf. Rj. pod-mje- 
ravati. r. pf. podmjeriti. — 1) ahmasen, emetior. Rj. 
podmjerava tko sud da vidi koliko bere. — 2) das 
Mass probiren, ej'phro mensttram. Rj. ogledati mjeru 
za velićinu ili težinu, je li prava. 

p6dmjcri(i, rim, r. pf. Rj. pod-mjeriti. v. impf. 
podmjeravati. — J) ahmessen und abiraaefi, emetior 
I exp€ndo. Rj. podmjeriti ćemu veličinu ili teUnu. — 

2) das Mass oder die Waae prohiren (prilfen), exploro 
mensuram aut libram. Rj. ogledati mjeru ta veličinu 
ili tesinu, je li prava. 

podmJ<!Šivai^o, n. das Einsduern des Brotteiges, 
fvnneuiatio. Rj. verb. od podmje^ivati. radnja kojom 
tko poilmjtsaje što. 

podmjesivaii, podmjMujSm, r. impf. einsauern, 
fertuenio. Rj. pod-mjefiivati «. p. tijesto sa lUjeb, vidi 
potkuhavftti. v. pf. podmijesiti. 

pddmladak, pftdmlntka, m. der SprdssUng, die 
Knrhkovtmenschaft, sul^oles^ cf. omladina: Kako sam 
»e 8 njome saetanuo, ne imadoh ćeda ni podmlatka, 
Rj. pod-mladak, vidi i odmladak ondadak. isp. na- 



m 



poclmlndlti se 



— 68 — 



podaositl 



traiije, pokoljenje, jiorod, potomstvo. — t*av pod- 
mludak rlnmft tvojogn iimim^o u najboljim godintima. 
Sam. I. 2, m. 

puiImlAditi hc. iJi>dmlu<lTm se, v. r. pf* KJ. pod- 
inlnditi ee. r. iinpf, podmlagjivati se. — 1) tcieder 
Jung tcerdeii, sich rcrjfingeni juvcnesco. Rj. nanovo 
postati mlad. — 2) podmladilo se nebo, kad se na 
vedrini iz okoln pokažu mnli tanki oblaci, i onda ae 
kaže dii će biti kiSe. Rj. 

podniln^iviinjp. n. anfi Verjilngen, to juvenescere, 
Rj. vefh. od podmiagjivati se. stanje u kojem se ito 
podvUmjHJe. 

podralagjtviili .»so, podinl?lgjiijein se, v. r. Unpf. 
Rj. pod-ml:i^jivali se. v. pf\ podmlnditi se. — J) sich 
verjiintjeH, jttrenvscu. Rj. nanovo mlad po^ttajati. — 
2) i»o^mlagjiije se nebo, bićo ki^e, cf. podmJaditi se 

2. Rj. 

podmdstiti, jMNdnioHtlm. c. pf. (u btavon.) vidi po- 
tavaniti. Hj. pod-niostiti sto (načiniti da dogje ono 
Jcao pod most)^ nućiniii na njetnu tavan 7, tavanice. 
V. impf. podmošdavali. 

pouniose&vunjfs n. vidi tavanjenje. Hj. 

podmošoilvaCi, podmi^^ćiivam, r. imp}\ (u 81av.) 
viai tavaniti. Ri. pod-moA6ivat) .^^>, graditi na njemu 
tavan 1, tavanice, v. pf\ podniostiti. 

podnidRiiIiie, podmilkaoco, m. (u RUdu) koji ^to 
lapod mukla radi, ein tiickischer Mcnsch, homo sub- 
dolitf: Podmukaoca glava ne boli. Rj. podmukao 
čovjek, vidi podmiikliea. — rijeci » takvim nast. kod 
^uvalac. 

p6dmnkno,podmiik1a (p<^dmnkn), adj. hcirntUckutch^ 
inalitiofiu.% suhdolus : Podmuklo pseto najprije ^e ujesti 
(Posl. 251). Ovo V. Lozić treba da posvjedoči: ako 
li ne po?vjedoći ostatfe mn rijeOi podmuklo \ podlo 
opadanje. VLazie 3, 4. 

podmAklicR, f. podmuklo Čeljade. Rj. inuško ili 
žensko, isp. iiodmukalac. augm. podmukliĆina. 

podmAkličina« /'. augm. od podmuklien: velika je 
to podmuklitinn. Rj. — takva augm. kod bardaćina. 

})odmrikl6st. jindrauklosti, f. dic Tuckc, unimua 
tdohts. Uj. osobina onoga kuji je podmukao, 
^odnjipiu si*, p6duapijein se, (u vojv.) vidi poua- 
piti se. Rj. r. r. pf. pod-na-piti se. kao malo opiti se. 
pddno, n. linded.) Mitiag, vicridics: od podne do 
mraka; oko jtodne, u popodne; cf. pladne. Rj. po-dne, 
{po dne, po(l) dne), ne mijenja se po padežima; ali 
t^i niže primjere is Nar. pjesama (iz Crne Gore). 

— Zaučiti podyic, ak.^ain, it^indijii. U pet«k mu zau- 
čilo podne. Rj. 2(K)a. Klanjati podne, akSam« ićindiju. 
Rj. 272a, Nagao dan, t. j. prevalilo podne. Rj. 882b. 
Ongje Turci okla7^jaše podne. Rj. 453a. One dola/.e 
svako podne ovde na ovo jezero. Npr. 17. Pa se po- 
neai letni dan do podne. 40. Poane prigreje, 47. 
Na podne goveda polijećn u plandiHu. 125. Na dvije 
uro poslijm podne, da po^e u njegov dvor. 249. 
Da se vidi njemu putovati^ u po no<!i. kao u.^ed 
podne. Npj. 3, 351. Pogone se vojske po megdanu, 
dokle bilo dnevi po pu podne. 4, 76. bo*<fe vojska 
Bjutrn oko podna, 4. 444. Uttred podna i bijela dana. 
5, 433. Bego Novljanin u t^apcu ubije u po podne 
Tamnavskoga kueza. Danica 3, 111. U 7 sati pred 
podne i u 1 sat po podne. 3, XXII. 

podn^sH, podnesem, v. pf. isp. Obi. ti7. vidi pod- 
nijeti. 

p6dnl«a, f. daska kojom je Sto popogjeno: Udo- 
vice, u jiM podnice! Ri. po-dnica, om. u 2 pod 3. 

— Te ga ona baii, i ptc^Hina pao na podnicu. Npj. 

3, 211. 

p6dnijeti, podužem (podnio, podnijela) v. pf. 
Rj. po(i-nijeti. vidi podnesti. r. tmpf, podnositi. — 
/. IJ unter ettcas bringen^ praetendo, subtrrtendo, 
Rj. što dolje, pod ito. — «a »©, pass. u prenesejiom 
smislu: Da bi svaki, koji upravo znsi Stoje jeiik i 
grtunatika, oitmah poznao (un mu se podnesu i hez 



vremena izlaska), ili je prepisano Mrkaljevo salo de- 
beloga jeni, ili Vukova pismenica, ili fra Matije 
nauk. Nov. Srb. 1818, 400. — 2) eHragen, tvlero. 
Rj. kao pretrpjeti. — Probavili hrc^nUj i. j. skuhati 
u želucu, ili podnijeti. Rj. 6(l2b. L'oek je ^kad se 
pomisli šta podnijeti može) tvrgji od kamena. Posl. 
348. Jedna zemlj.i, a dvoji harači, to ne može zemlja 
podnijtti. Npj. 4, 4;S*J. Koja jo bolovala ... i veliku 
muku podnijela od mnogijch Ijekara. Mark. 5, 2(>. 
Podnio si mnogo. Otkriv. 2, 3. — S) ako ti može 
podnijeti, venn du es (um diesen Preis) geffcn kanfistf 
si ahsquc tuo deirimtrito potcs (ako možeS dati za 
ovu cijenui; ako li vjera niožt* podnijeti, ir^ni e-f dein 
(HuaUe erlaaht [duldctj, si pcr fidein tuam licet : 
Turska rjcra podnijet' ne more, da kaurin obljubi 
Turkinju. Rj. — .Ako li može oltraz podnijeti (t. j. 
ako te uijc stid). Rj. 433a. — 4) duk)m poduijeti, 
t. j. uzeti na du^u: Vas četiri dušom podnesite, a 
ieliri krivo svedo^ile. Rj. — 5) A. Je li dobro vino? 
B. Može podnijeti, geht an, passirt. Rj. — I Bože 
pumo7.i! Kojokako, može podnijeti, n. p. ako je tako, 
i Bože pomozi! Posl. i)4. Pisano je Srpski, i da je 
malo jasnije . . . moglo bi podnijeti kao za ^veka, 
koji nije upravo ni^ta urio. Nov. Srb. 1817, 664. Ali 
hi se opet moglo re(*i, i u Šali bi moglo podnijeti 
n. p. najslavenoserp-^kija knjiga. Rj.* XLVI. Ovo bi 
tunuit^enje teško moglo i za sam poljski jezik pod- 
nijeti. Kad. 1, 117. — HJ u pjesmi, vidi ponijeti 0, 
dolikovali: Odijelo dragog podnijelo kao baiOu ruta 
i karauHI. Herc. 133. isp. podnositi 5. — II, sa se, 
refieks, vidi ponijeti se: U dobru se lako podnijeti 
(Posl. 327). Rj. 

podnimitl si*, prninlm^m se, v. r. pf. den Kopf 
auf den Arm stutzen, suppono capiti braehium, in- 
nitor hrachio: Te izlazi na pendžer od kule, na desnu 
se podnimio ruku. Rj. pod-nimiti se. vidi podsloniti 
se- — pod-n-i.mili se (s umetnutim n iza kojega 
ostaje i), isp. Korijeni 11. isp. dojmiti, sa postanje 
riđi i ■'uiniiti. 

pudnizatl, p<>dnTžem. v. pf. unterschnureti^ lineam 
siJ)terduco: Podnizati drobnijem biserom. Rj. pod- 
nizati, kao nišom potkititi. v. impf. podnizivati. — 
Ha crkve će biser raznizati, kadunoma podnizat' 
gjtrdane. Npj. 2, 201. Vidio sam crkvu Filiudara, 
a kakva je, milu iiogu falal podnizana tlatnom tre- 
petijikom. 3, G(J. 

podnizfvAnJis n. dus Verbrnmen mit einer ScHnur 
(voH Perlen, DukateuJ, adjunctio lineae, limbi. Rj. 
vtrb. od podnizivati. radnja kojom tko podnisuje sto. 

podnlzlvnti, podnlzujem. r. impf eine (Perlen^ 
Dnkaten-) Srhnur unien anftringen, subtero limhum. 
Rj. pod-nizivati, kao kititi ito osdo nizom bisera, 
dukata, v. pf. (KKlnizati. 

podno, vidi udno: Pa zaskofi podno bare vojska. 
Podno polja ranu madžuranu, krajem polja rumenu 
ružicu. Rj. po-dno. prijedlog složen od prijedloga po 
( riječi dno, kojoj pridolazi stnačenje od prijedloga, 
isp. dno 2. vidi i podnu. 

pAdnos, m. (u Srbiji sad kod gospode naie) ffidi 
služavnik. Rj. pod-nos, kao tat^jur wt kojem se go- 
stima nosi kava, časa vode i f. d. ; Kafieebrett, Prue- 
sentirteller, Kredcnsieller, repositorium. vidi i poslu- 
Žavnik. 

podndslti, p&dno^ra, v. impf. Rj. pod-nosili. r. pf. 

podnijeti, podnesti. — J, I) unter ettoas bringeti, 

\ praetendo (snb nares). Rj. podnositi kome ito n. p. 

' pod nos. — 2) ertragen, fero, tolero. Rj. vidi sno- 

I sili 3. — Kad je kozi dobro, onda ide na led te igra 

da se raSćepi. (Kad ae hoće da kaže da svaki ćoek ne 

može dobra podnositi-.). Posl. 117. Jer se MiloS nije 

naufiio podnositi muku i nevolju. Npj. 2, 24<». Voliji 

siuu mužki uuirgeti no veliki sulum pođno.titi. 4, 495. 

A kamo strah i brigu, ito sam podnosio, da ih iru- 

kopise) gdje u putu ne izgubim? Npj. 1^ XIX. Oaim 



|N>diio&e^)o 



poiirniiHk 





tmđci, koji sam podtu>sio rijc^ri Inipet^i . . . Rj.* XIV. 
Go^od ne če podnositi ruie tiei^ere i vaših grijeha. 
U. >ttv. 24, 19. Tebo radi (BoŽoI^ podnosim rurj. 
P«, 69, 7. Podnosili gnjev (tOApodnjij jer mu agri- 
jeiih. Mih. 7, 9. Može podnositi ftoiore. Pom. lO'J, — 
3J ue podnoHi vjern, erlauhcn^ non fert, non patitnr. 
Rj. iitp. podnijeti 3. — 4^) podiioM, putniti, ferri vo- 
UjiI. Rj. itp. podnijeli '). — Sj riđi prilikovati : (ijerann 
cn'en a grlo bijelo, to gjevojktt podnosilo divno. Rj. 
iV/>. podnijeti 6. — //. sa ae, refhka. (u Dubr.) ftich 

/fuhren, hetrageu, ne gercre: dobro se poduoai. Rj, 
i ponositi ee 2. vliidtiti se. it^p. voditi se 3. 

poiln^.seojet »• Rj- ^erh, od i. podnot^iti, li. pod- 
nosili »e. — i. 1) rudnja kojom tko podnosi kome 
sto rt. p. pod nos (da« Tragen untor— , practeuBio. Rj.) 
— 2j radnja kojom tko |>odnoai n. p. muku, hol 
(dftft Erlragen, toterutio. Rj.)- l^ podnošenju lioii' 
Jertiu. Ha pokaže pravdu avojti. Rim. 8, 2l> (in susten- 
taliotte Dei; da Goti Gcduid hatte). — 3J rmiftja 
kojom podnosi kome «. p, vjera, da čijti sto (daa Er- 
Iftiil»ea, (tet^cbebenlasfien, permiesio. RJ.). — i/, rtui^ju 
kojom se tko podnosi n. p, dobro (u Dubr. die Auf- 
Tuhrung, morejs. Rj.). 

|»&dndii, /'. pl. riđi podnožnici. Rj. riđi i podlo- 
iine, t syii. ondje. — pod-noži (drugoj je poli osn. n 

'guK Oan. 66. 

p6dndj^e, n. das FussgesteU, đer Fusschdmelt 
Tkisui, scabellum: Nek cjeluje nogu i papuču, nek ae 
znade gjt* mu je podnožje. VaJo roblje «ve Tursko 
podnožje, Rj. fidi podlogu 3. — Dok položim ne- 
prijatelje tvoje pod9wžje nogama tcojim. Mat. IftJ, 
44. *>«taln krv svu neka izlije na podnožje oltaru. 
Moia. III. 4, 3U. (4 2>renesenom smislu: {isp. baaa): 
Dali dakle makar na tom podnožju državna vlaat 
ima pra\*o postavili onaj zakon? Vid. d. 1861, 21. 
pud-nožje (osn. drugoj poli u noga). 

pćdnožnTcK «n. pl. pod nitima oue dvije daSćice, 
gdje fvuv lirže noge te poniiću njima uili kad ^u 
(die Tritte). Rj. vidi i podnoži, podložine, i 8yn. ond^je. 

podnu (po duu), vtdi podno: Podnu .sofrc Petka i 
Xegj*ljfl. Rj. po dnu, upravo je imenica dno sa pri- 
Jetilvgom i>o u lok. te valja obje riječi rastavljeno i 
piiuiti: kaJco je naime sloieni prijedlog podno postao 
vd samostapne rijcH dno, nalazi se i ona mjesto 

ega. isp. Sint- !!>». 

podnjivitl. p^dnjlvim, v. pf. (u gornj. prim.) vidi 

gajiti. Rj. I sgn. ondje, pod-njiviti (isp. podgajiti). 
r. impf. iijiviii. — ^jivi momć«? vrana konja, vrana 
kunja i w>kola, kadu ih je podnjivio^ mc<5e mu se na 
rnmenH. Rj. 426b. 

podoban, podobna, adj. Rj. — J) damach aus- 
Siftcnd, faUig, tauglich, qui apparit posse: Ima 1' 
Dilogo vojake u Turaka? ic I' podijhna da boja ubije. 
Ki. koji se ćini da je kadar (ućiniti sto)^ da je pri- 
kladan na sto. aptus, idoneus, habiliSf capax. !::?tulli. 
isp, HpOKuban. — Kapuu od nije«««' oi*am £a kralja 
pwfohitH. DPosL 4*3. — 2) poiiobau ćtfHm; kao nultk, 
iličuH 2, prikladan ^': Nož, Rog ... i ostale ovima 
podobne rijeci. Nov. Srb. 1817, 342. Da čita Vilan- 
dovA AgAtona, Amadisa ... i oatalc oi:ima podobne 
romane. 1«17. 50it. DrTlga Jiove ne orupjc, podobnu 
cretenu, no \cće je mnogo od vretena. Spisi 1. 14. 
u potonjim djelima Vuk ne upotrebljava oce rijd'i, 

pMobar» podobra, ndj. so giemlich gut^ sic salis 
h&HU» (und 80 tor allen Beiivmtvrn) c/. po Rj. po- 
dohar. isp. po (složeno sa adccrb.) i dobar. Ajc- 
Mui'ktm njei'ima kaže Vak^ da po može ovako ata- 
jxti pred i^rijan pridjevima. 

pr»dnbrano. t. j. podobro, tiemlich gut, satis bene. 
Rj. adf podobrano. 

podt^britl se, p^dnbrlm se, v. r. pf. einevt gat 
vtr'Un, btnignas fio in aliqucm: Već »e, alnko, po- 
dobriU raji. Ry po-dobriti se kome, postati mu dobar, 
9idi prodobriu ae. 



I p&dobro, zitmlich gut, haud male. Rj. adv. po* 
doI>ro. Hdi podobrano. — Izigje iza aela i podobro 
ae od njega udalji. Npr. 66. 

pOduene, sievdich spat, serius: A Ja jutros i po- 
docne pogjoh. Rj. udu. |)0-docne. vidi podockao. 

pJVdoekan, adv. po-dockan. vidi podocne. — Okratili 
mii rukave. (Kad ko na jelo dogje pođockan). Posl. 
237. Ne moŽo ae niko usuditi, niti carev fernian pre- 
faliti, ni na Crnu (loru udarili, no podochan jedna 
poturica, i to bježe rodom Lićanine. Npj. 5, 74. 

pod6jltl, pftaojim, i*. pf. Rj. po-dojiti. (t. impf. 
dojiti. — 1) u, p. dijete, die Brust reichen, pracbeo 
mammam : da podojimo ioganjee, t. j. da ih pustimo 
megju ovce da Hiaaju. RJ. podojiii dijete^ t. j. dati 
mu dojku da sisa. — Vidi jadnu gječicu, pa dokove 
ženu svoju, a ova gjecu podoji i stane ih paziti kao 
i svoju gjeficu. Npr. 234. — f^) (an der Brusi) sau- 
gon, laeto. Rj. kao 2iosisati. — Isturi mi moje b'jele 
dojke, kade dogje moj nejaki Jovo, kade dogje, dn 
podoji dojke. Npj. 2, 123. 

pddojnicH, /*. ovca koja ae opodojćlla, t j. oetala 
bez jagnjeta, dcs Suuglings berauoks Sehaf, ovis 
lacteftte privata: Zableja^e ovce podojnice. btade 
bleka trideat podojnicn. Rj. 

p&dolje, iveiter unten^ inferius: Đ planine podove 
od druma. Rj. adv. po-dolje. wp. po (sloieno sa aS- 
rierb.^ i dolje, priliino (didje) aolje. 

pddoplata, /. vidi potplata. Rj. pod-oplata. vidi i 
poduplaia, poramak, poikrpa 1. u košulje ono po 
rumenu od koUjera do rukava. — Značenje korijenu 
kod naplatak. 

pod6rnti, pAdorem, v. pf. n. p. gjubre, unterpfti^ 
gen, suharo. Rj. pod-orati. v. impf. podoravati. 

podonlva^Jo, n. das Unter0Hgen, subaratio. Rj. 
iwb. od podoravati. rad>\ja kojom tko podorava n. p. 
gjubre. 

podorAvati, pod6ravam, v. impf. unterpfUigen, stt- 
haro. Rj. pod-oravati n. p. gjubre. v. pf. podorali. 

u&dosta. adv. po-dosta. isp. po (slož. sa (idverb.) 
i aosta, — Ja sam pitao jeonoga mladoga slijepca 
ea podosta riječi kako se zovu gegavai^ki. Rj. 85a. 
Ima naa dobre, t. j. podosta. Rj. 125a. Starješina 
Turski izigje s podosta momaka u narod. Rj. 8(»a. 
Gosti Bc oboritom ribom, po dosta glava za dinar. 
DPosl. 24. Od »e podosta začtuli. Danica 4, 34. U 
Ornoj Gori ima podosta koješta protiv pravoga Srp- 
skog jezika. Pis. W6. 

podoilitrfivatij«, h. das Zuspitsen ton unten^ act^ 
tninatio ab imo. Rj. verb. od podoštravati. radnju 
kojom tko podoštrava n. p. ko^je. 

podoštrlivatl, pod6&lravam, v. impf. n. p. kolje, 
unten euspitzen, cacumino ab imOf cf. podaAtrati. Rj. 

fiod-oStravati. r. pf. podoStriti. — sa se, pasa. : U ma- 
ljem otrnulama praSt^e se podoštrava. Rj. 616b. 

pod^^t^Ui, pCKloJtruu, v. pf n. p. kolac, ton unten 
zuspiisen, praeavuo <tb imo. Rj. pod-oHriti. v. impf. 
podo^travati, podaStrati. — Svako nosi podostren 
proštac pred sobom, pa udarivSi ga u zemlju iza 
njega puca. Danic4i 3, 173. 

podotaviti S4>» vim se, v^ r. pf. kud na novo na- 
rtiaiv trava po koSevini ili po stmiHu. cf. otuva. Rj. 
l«KJ-otaviti se. 

podozrj<^nje. »i. riječ Buska. su^picio. StuIIi, Vuk 
piše iKHlozreuije; sa ov<tj nast. isp. bogojavljenije. 
vidi sumnju 2, der Verdacht. — Zato mu. ponuM, da 
odmah beži opet iz Beogradakoga pa&aluka (kao da 
bi podosrenije jednako na njemu ostalo). Dani^^ 4, 
9. Da ne bi u kako podosrenije pali, bili su poku- 
povali nekoliko trnokopa, pa su krivili. MiIoS 72. Tuko 
se ova] razgovor prekine kao a malom rasprom i 
8 potajnim podocre^iijem jethin na drugoga. iK). tt 
docnije vrijeme Vuk nije više pisao ore rijevi. 

pddninnk. p(Vlrank:L, la. vidi uranak. Rj. pod-ranuk. 
kad tko pudrani. isp. p^draniti. — No U s' molim 



1. poilrnnlti 



70 — 



podrivanja 



jutros n'i podrtmhu^ molim ti ae, h ljubim ti nikn. 
Npi. 2, 541. 

1. podrAniti, p^dranim. vi<ii DOthraDiti. Rj. pod- 
lli)rflnili, u kntjerima gdje se (jhis n ne črtje ugotoru. 

2. pAdranIti, mm, (u vojv.) pidi poraniti. Rj. pod- 
raniti. vidi i uranili. w. impf. raniti. — Na Lu^in 
dan podrani domnt^in w ior, Kj. SStib. Podrani rano 
te sa slugama u lov krene. Npr. 111. Od petaltt oni 
podranise. Npj. 4, 225 (od pijeltUu), Ja sam jutros 
mlada podranilu. 4, 38^. 

podranjivaiije. ». riđi pothranjivanje. Rj- 

»udranjivati, iioilrftnjnjem, r. impf. vidi pothra- 
njivati. KJ. inp. 1 podrAurti. 

podrAslicn, f. (u Dubr.) djcvojČc od 10 — 12 godina, 
ein jtmges Madchen, adote8C€fttula. Rj, isp. podraati 
1. Mp. odraelitra. 

1» pOdrast, f. — J) nekaka bolest. RJ. dU Milz- 
(tnsrhnellung, tumor Ueiiitt; cf. dalok. Rj.-* — Sf) tvrd, 
veliki trbuh u djece, poslije dugih groznica. Rj." — 
t«7J. podniflti 2. 

2. pfidrfkst^ m. vidi porast, rast; der Wii€ks, sta- 
tura: Drucro bješe Martinidu BlaŽo, viHokoga stasa i 
podraMa. Npj. 5. 283. 

podr&s<i, podriistem, r. pf. — 1) heiamcachseii, 
sucitesvo: PoJr.-VHlii je u Novi niirandža, gojila je 
Novkiuja gjevojka. Rj. pod-raati, kao prUićno narasti, 
isp. podraiilica. v. impf. nisli. — Krka, boleHt na 
podraslim guščivima od koje krče i lipeuju. Rj. 3*!)3b. 

— 2) nntencachtien (eine Art Kinderkrankheii): 
podrutilo dijete. Ri. ruzholjeti ne od podrafiti. 

Pddmvinu, f. krnj pored Ihare. vidi l*odravlje. 

— Tako je posUila i Podravina i Posavina, kojih 
rijeci nema u Vukovu rječniku. Osn. 1(>5. 

P6dravlje, h. vidi Podravina. — (^oni svoga ni?, 
Podravlje doru. HNpj. 4, 542. Ban Podravlje a voj- 
akom pregazio. 4, 581. r« obličje wtp. Posavlje. 

1. podrilžati, Žuni, v.pf. (u Ihibr.) vidi poskupjeti. 
Rj. po-dntŽHti, draže, ukuplje postati, vidi i uzdražati. 
V. impf. dražati. suprotno pojeftiniti, pojevtiniti. 

2, podrt\ŽAti, V. pf. kome, kao 7>oic«tt w sa njim, 
ugledati se na nj, nachahmen, imitari. v. impf. po- 
dražavali. — Da je G. S. ćilao Omira. rekli bismo 
da m« je podražao. Nov. Srb. 1.S17, tyilr2. riječ limka. 
docnijc je Vuk nije upotrebljavao, u SUtUija je akc. 
na podraŽHti 1 t 2 isti: podnižati. 

podnižAvanJe. n. rcrb. od podražavati, radttja 
kojom tko podrahtfa kome; dits Nachahmcn. imiiatio. 

podrftžAvatt, podražavani, r. impf. kome, kao po- 
roditi »c sa njim, ugledava^i se na nj, navhahmen, 
imititri. v. pf. podraiati. — tuđimo ae, za-^lo ih voli 
hvaliti, nego im podražavati. Nov. Srb. 1817, t>*>4. 
Ka^i<*cvc pjesme nijesii nnrodne, nego ih je kalu||yer 
spjevao, podražavajući imrodu. 1821, 33ti. Vuk nije 
doatije upotrebljavao ove rijeci. 

podniJtiti, padrafim, v. pf. n. p. pseto, dijete, 
reuen, nccken, irrito. laee$so. Rj. po-nražiti. n. p. 
pHcto na koga^ tndi nadmžiti ; podrahiti n. p. dijete, 
oidi podjarili 2. 

podraživfkDJo, n. — Jf das Rcizen, irritatio. Rj. 
rrnhija kojom tko podrazuje n. p. pseto na koga. 

— 2) diu* Necken, laces.*iitio. Rj. radjija kojom tko 
podraivje n. p. dijđc. 

podniživali, pinlrAžujem, v. impf. reieen, necken, 
initOf laccsso. Kj. vidi nadraiivati. podrasivati n. p. 
pseto na koga; reizen, irrito. podraživati n. p. dijete, 
zadijevati u nj: iiecken, lacesso. 

podr^rl, podr^Oem, v. pf. pidi ureči. Rj. pod-reĆi, 
bcHchrcien, fascinare. 

pAdrcpnk, |>ftdrepka, m. Rj. po{l-rej)ak. ut kate se 
cnačmje, ali kako je uadrepak sto i nadrepina, bi/ie 
i podrepak Mo i podrepina. 

pjhdn^piiia, f. (u Lici) vidi podrepnica 1. Rj. vidi 
i kuskiin, podrepak, der Schveifriernen, postilena; na 
acdlu onaj kuii vto stoji konju ispod repa. 



podr^piti se, pftdrepi se, v. r. pf. kad se kakav 
posao podrcpi pa ne mo^.c više da ide u napredak, 
titocken, haereo. Rj. pod-repiti ee. v. impf. podreplji- 
vati se. 

podrrpIJi\'aHJe. n. verb. od podrepljivali se. Rj. 

podrepljivati so» po^lr^pljuje se, v. r. itnpf. vidi 
podrepiti se. Rj. 

pddrepnica, f. (u G. G.) Rj. pođ-repnica. — J) der 
Sc/nceifriemen, postUena, cf. kuskun, podrepina. Rj. 
vidi i podrepak. na Hcdlit onaj kaiA Uo stoji konju 
ispod repa. — 2) podrepnice nevaljala! Schimpfnort 
gegtn etn Frtiuemimniert concicium in muUerem. Rj. 
kao poraga ženskomu. 

podrdsiti, p6dreSim, v. pf. vidi potkititi. Rj. pod- 
reaiti. t;. impf. resiti. — Te opremi agion gjogatA, 
udri na njga sedlo pozla<?eno, pa po sedlu zlatnu 
abaij«, podređena zlatnim dukatima. Npj. 3, 201 
(podrešenu?). Podrese^t, valja da je od po<lre9iii, t. j. 
načiniti rese naokolo. Npj.* 4, 361. 

p6dr(*ZAH. p&drežem, v. pf. Rj. pod-rezati. v. impf. 
podređivati. — 1) unterschneiden , subtercido. Rj. 
podrezuti n. p. haljinu rfu bude kraća. — 2) koSuicu, 
die liienen schtieiden, zeideln, castrare alvos apum. 
Rj. Mp. i9Je<?i p^ele. 

podroziviinje. ». dan Unterschneiden, suhtercisio. 
Rj. ivi-b. od podrezivatl. radnja kojom tko podre- 
ž^je kto. 

podrc^zfvaH, podr^ujSm, r. in)pf. untersckn^en, 
ffHbterscindo. Rj. p<Ml-re/.ivati, v. pf. podrezati. — 
1) n. p. haljivu da budi; kraća. — 2) košnicu, sa 
se, paas.: PoLknditi koSuiou, kad hotfe da se podre- 
zuje. Rj. 55;3b. 

p5dri^, ni. {u Boci) der Hnlps, ructu^. Rj. kad se 
kome podriijtve. riđi ikavka. rigavica, štukavica. 

podrigivanje^,«, dan Aufstosse^i, Rulp9en, ructatio. 
verb. o<l podrigivati se. irta>yc kad- se kome podriguje. 

podrip(ivH(i sp, podriguje mi se, r. r. impf. auf- 
Mositen, riilpsen, rado. Rj. po<l-rigivati se. vidi icati 
se, rii;ati, ^tucati se. v. pf. podriguuti se. 

pddHgnuli s**, gne mi se, r. r. pf. es stosst mir 
(Ili/*, ieh riitpsej rudo. Rj. — Oj dal (Kad se kome 
podrime, \ znnfi kao da je svinja!. PosL 237. 

p6ar|Jcti, podrem (pftdorem), (pŽdr'o, podfla, pari. 
pass. podft), r. pf. po-drijeti. — M) mjesto običnijega 
poderati, v. impf. drijeti, derati. — Dosta je ^avo 
opanaka podr'o, Poal. 02 (isp. Dosta je gjavo opanaka 
pod<ruo. Posl. 6b). Omijeuio košulje. (Kad je ko 
podrt). Posl. 238 {isp. »Omijenio koSuliet, Kad je ko 
puderan. Kj. 356a). — 2) vidi podadrijeti. Rj.' potd)- 
drijeti. V. impf. poJirati. 

podrijetlo, M, d<^ Zuname, FamilienruMmef cog- 
nomen^ cf. prezime. Kj. vidi i poreklo, i^. pridjevak, 
nadimak. — Gdjckoji (apahije) joS imaju stara ,SYfiska 
podrijetla, n, p. Liui>ovi(5i. Vidai<^i . . . Rj. 7«>2a. 
Osvjetljujući plemo kndjeva hrvatskih narodnoga pod- 
ridia pokaza red, u kom su vladali. Rad 21. VJ'2 
(u ovotn primjeru riječ podrijetlo kao da znači loza 
3, koljeno, u kakvom se značenju upotrebljava u 
Zagrcbaćkih kujiže^^lika). 

Pddriiiiljo, M. mjesto oko Drima. Rj. Po-đrimlje. 
— Te li ajde u Podrimije ravno. Npj. 4, 213. 

podrimdnak« podrimiinka, m. (u Mav.) vidi dre- 
movac. Rj. nrf» * dremak, kaćnii. kat^umik. hiijka. — 
po-drimunak (i po zapad, govoru mjesto t: isp. dre- 
movac isioga znaC'enja ; jired u osn. u drijem). Osn. 2S5. 

Pddrinjo, n. d<is Land langs der Drina, regio cir- 
curndrinanUf ambidrinana: Da bi posl'o ('upićn 8to- 
jana, TupitS iHiva Maćva i Podri^je. Rj. Po-drinje. 
kroj pored Thtine. 

pAdrIti, piVdrijem, v. pf. untenriihlen, suffodio. Rj. 
pod-rili. t:. impf. pnrlrivati. — Nemala baba hijeaa, 
nego kupila prase ida je podrije). Posl. 2tW. 

podrivJinJi*. n. dns f'ntertciihli^t, suffosfiio. Rj. verb. 
od podrivati, radnja kojom ». p. svinjče podriva sto. 



podslrlti 



L 



podrivati. p{>dnv3m, r. impf. unierteiihlen, suffbđio. 
Bj. pod-rivati. v, impf. prosti riti. r. pf, po<iriti. 

podrlJAti. pftdfljSm, t'. pf. erigtn, occo, Rj. po-iirljati 
orttnje. vidi pozubati, poziibiti, pobranati. i\ impf. 
drljnti 1. — iSvinja reOo: ^Ja ćm svojom snrlom uzo- 
rati«. Megjed recV: ».In ću posijnti«. A limcn reće: 
»Ja <5u svojim repom podrljaii->-, Nur. 175. 

pMrobae, pndrouiii, w. — 1) lUm Eingthrockte, 
uUritn: ostavio iiourobrvr u rank'u. Kj. (knd ko ne 
pojede Bve jelo iio je ubuo ili sto mn je usuto). Kj." 
— Kako tuun postao, uije mi podrohac obIjio. (llekao 
nekakav j»oet i^rebut'i žgjelu). Posl. 1^7, — ^) (u 
Ri«DU> iidi poilrobak. Rj. po-drobai? (drugoj poli osu. 
u drob}. 

pAdrobak. p^dropka, m. (u KifiniiV Ki nidi po- 
droban 2. — 1) kuvan drob, zatopljen injem (riđi 
zAtop. Rj.' cf, pr^r. Rj. — 2) mjeva ili drugo što 
kad se sitno isije^^e pa motnc i zabije u brav^e kad 
»e peće. Kj. — po-drobiik (drugoj poli 08n. n drob). 

podr6bui, p6arob]m, p. pf. einhrocken, intero, cf. 
udrobiti. Kj. po-drobiti. v. ivipf. drobiti. 

podrAniti, pj^romm, c. pf. untcrtaucben, uri^utr: 
Tade Ivan vodu podronto, Rj. pod-roniti. v. impf 
roniti. 

pAdrub, m. (u C (4.> vidi porub. Rj. pod-rub, đer 
&ium. limbtis, vidi i skut 1. 

pAdnifjo» n. dun Land und Leute, uorUbei- tnan 
m hcfeklcri httt tjuod ttub potestnte eai: u njegovu 
podrn(?ju. »Za svega podniOja tvojfa* {kad napijaju 
kome u zdravlje). Rj. pod-ni^je (drugoj poli oso. u 
mka), što je koine pod rukom, pod vliis^u, zetnija i 

ri. — Podruje ovakoga kapetana zvalo se »rez. 
'2»w3b. Njegovo fte podrti^je rardeti rarlii^nim vnj- 
vo<lama, tako, da njemu ne oatnnc pod rukom vi5e 
od jedne tredinc nabije Rudničke. MiloA 45. iSud opet 
slavi se pobjeda njegova (Hristova) « podrtu'jv j)rt- 
kUnom, DK 1*>3. 

^Mrurni.fjfj;. Mo pripada ptuiuK ju. — (VlaBlela). . . 
oe samo ^to su ne oni razlikovali od svega njima 
pf>druvHog(i tmrftdn, nego au . . . Kov. U. Vićudi ntt 
MVf^u područnu }>ra6u. 14. Ovi su poslanici iskali od 
Turskoga cara, preko < 'elebi-efendJje i njemu podruhie 
komiittje^ ovo: . . . Milo&, 30. 

pAdrurnira. f. die Untergehene^ suhjecta, Rj. po- 
druhta tena. 

pAdrufnTk, w. tUr Untergehene^ »ubjeeius. Rj. po- 
dručni čovjek. — Milenko . , . vrlo je malo govorio, 
i svi njegom podnUnici morali su ga se bojati kao 
five vatre. Sovj. 74. 

pAdruff, M. anderthalb Mann (fro-na, .^cif/MjTtofHo 
(tinn inagntL'i^ nt scsifiiiiilteruvi aeguet : so niich podrug 
oka, |K>dnig aioiina i t. d. Rj. po-drug, poflj-drug^ 
čorjek rrlo cctikt^ t. j. ćorjck i pu. podrug uku, t. j. 
oka i po; ne mijenja ne po pudcžiinn. — U vrliu 
biia^c (umivaonica) okrugla kao i stupac, koji bijaie 
Od tiodrttg lakta. Car. I. 7, 31. Ostanu ondjo . . . oto 
ptMirug gudine dana. Prip. bibl. t>t>. 

p&drojR3l, f, za ponttinje itp. podrugali Re. vidi 
I>omga, poruganje, rug, ruga, podsmijeh. — Najpr^•i 
si TA rugu ostao, i ta grdnu bruku i podrugu. N'pj. 
5. 51^ 

podrAirati s«. pTMlriignm se, o. r. pf, ver}idhneny 
^Urtdev. Rj. potl-rugati se, kume ili kim, čemu ili čtm. 
vidi podrugnuti se. isp. pobrukati »e. v. impf. podru- 
Ipvati KO. 

/odruvivanjo, «. dus Spoticn, deriaio. Rj. verh. 
podrugivati »e. radnja kojom ne tko podrugnje 
kome. 

podrarivati se, i>odriignjem se, i'. r. impf. kim. 
ćini. bome, t^erau, aputicn. rmUltor: l*ogledii ga Kra- 
Ijevji'u Marko, i»a >te poOe pudrugivnt' njime. Svatovi 
se podruguju Mirkom. Rj. pod-rugivnti »e. r. pf. po- 
dnigati se, [>odrugnuti se. — Kuda si se, kilo, \to- 
dignulal d« m a tobom gjeea poilruguju! Npj. 3, 



275 fs ?). Prijatelji m moji podruju mnom. Jov 
16, 20. 

podrA^ljiv. ndj, hohniftch^ cavillana, Rj. ko fte rado 
podrugnje, tndi podmigljiv. — Bog te sat^uvao . . . 
podrugljiva goAta. Kov. 127. S nevaljalijem i po* 
drugljirijem be'iposlićnrima Hikrgtiću na me zubima 
svojima. Ps. .0.5, Ili. 

pmirdgljivno, podriigljivca, m. (u < Jrbljii) ein h6hni- 
Rcher Afensch., canllaior. Rj. pinlrugljiv dovjek. 

podrAfcljIvien, f. die llohmprccherin, cavillfUrisc. 
Kj.' podrugljiva žena. 

pAdrugniitl se, gnem, se, nidi podrugati se. Rj. 
t'. r. 2>f- pod-rugntili se. v. impf. podrugivati se. — 
Vidje eara Davida gdje skat^e ...» podrttgnu mu tte 
u srcu svojem. Ham. II. B, 1*). 

pAdragovie, m. dcr Sohn eines podrug, filiue «m- 
ifuiviri. Rj. ftin podrugov. 

pAdrnm, m. 1) dan HJrdgeschoM, tabuhitum infimum 
((|. d. po drumu? Frano. rez de fhaus^e). Rj. u zgrade, 
koja je gragjena na kate, donji dijel pri zemlji, po 
n*trodnom govoru: prvi kat. vidi konoba? — Otide 
u ergelu i nogje oćiua konja, pa ga dovede ku<^i i 
uiwle u podrume. Npr. 28. Pak otide u svoje podrume, 
te izvede vranca bez biljega. Npj. 3, 535. j'O ocomo 
Je podrum i kot^ušfUca^ t, j. prvi kut kućct pri sevilji^ 
sluH i za konju^icu. — 2) der Keller, cella. cf. 
konoba 1. Rj. vidi i pivnica. — Lagum, 21 u brdu 
iskopan podrum iu vino, Rj. 320a. Oburvati di^oki 
podrnmi. Rj. 435b. 

pAdrumnr, m. koji ima ključe od podnima^ konobe^ 
pinnice, vidi konobar, kljui'ur. — Kuvar i porfrtifnor 
uvijek se dobro razumijevaju, t Po manastirima). 
Posl. 1H2. 

pA<lrumski, adj. Keller-^ eellarius. Rj. ito pripada 
podrumu. 

pudržnU, podHim. e. pf po-dr£ati. v. impf. po- 
državati. — ]) vidi uzdrAati 1, održati 3, erhalten, 
conserco: Mili Bože, podrii t/ic još ovako dugo vremel 
Npj. 1, 510. Koje prijatelje Bog nažeum oratu do- 
maćinu do sada darovao, to mu i podržao. Herc, 341) 
(u napiiiilici ). Da bi Bog mnogo godina podržao 
cara. DP. 362. — 2) kao priđržati : Ra-^c podrže neko 
vrijeme puiti, kao snžnja, megiu sobom, pa ^a onda 
po|;ube. Danica 3, 144. Re^e (Vox Ruti): da^ ogrtač 
koji imaS na sebi; i drži ga. I ona ga podrsa, a on 
joj izmjeri ^est mjerica žila. Rut 3, 15. 

podriAviiAJo, «. verh. od podržavati, radnja kojom 
tko podržava što. 

podrtAvntl. podHavam, v. impf, po-državati. ittp, 
odrituvati. v. pf. podržati. — Tim je htio nastaviti ik) 
smrti matere svoje prijate^stvo s Rimom, koje ponr- 
žava$e Jelena. DM. 35. U Bosni onako dugo trajala 
trgovina s robljem. Razlika u vjeri i jeres patarenska 
podrsav^e je. 249 (»?). 

pAdrinTk, n. (u 0, G.) koji na tugjoi 7-emlji sjedi, 
dcr In9(i8i>e, Micthmunn, inguUinus. Rj. isp, žiljer. 

pAdMid, nt. die Brut^ progenies {meist als Schimpf- 
v'ort: pariji pod.sade!). Rj. Ho životinja koti. got^ori 
se ponajviše kao poruga, vidi kol, ) sgn. ondje, — 
I pod-sa<l idnigoj i>oH osn. u saditi). 

pAdsada. f. (u Srijemu) ostaviti jaja ua poihtadit^ 
cf. u;iHad. Rj. pod-»ada (osu. drugoj poli u nuditi). 

pAdsodlten, /*. die JJeckc untcr dem Stitte-l, tttra- 
j ffulum, stratum. Rj. pod-sedllra, pod sedlom prostirka, 
I aidi poscdlica. 

! podslJtVitnJt*, rt. das Vnterhauen, snccisio. Rj. fwr6. 
od podsijeeati. radiji« kojom tko podsjeća što. 

podslj^eati, p<>dBije«.*am, v. impf. unterhauen. suc- 

^ cirto. Rj. pod-sijtvali, kao ozdo ^;e'H. r. pf. »odsjeći. 

— ^iAobrfc. koji f^ifta t. j. podsijeca brkove. Rj. l!J41a. 

Ham pod sobom drro podaijcca. Posl. 274, 

I pAdtilrlti. rim, tJ. pf t. y mlijeko, laben, cogo (lae), 

i Kj. pod-siriU. V. impf. sinti. 




podsjc^^nnjo 



72 



podndarfttl s« 



p6(lsJe(-anJo, n, verh. od podsjećati, radija kt^om 
iko pothjećti koga na što, 

pddsjvi'iiti, ćiun, v. impf. pod-sjećati jlro^a na Što, 
ertnnem eineti an-, in m^noriam aiicui ttlinuid re- 
ducere. isp. napominjati, v. pf, podsjetiti. — Književ- 
nosti ie dužnost podsećati auvrenienike na sve Sto je 
od iiticajfl na napredak naroda. ZIos. Xni. 

pddsieef. podsij^^Sm, v.pf. unten nbhaiien, succido. 
Rj. pod-sjeći. i'. impf. poaaijccati. — LI onoj rekavici 
imaju tri iibljike; podseci tri Šibljike, pa udri njima 
po fcorenu. Npr. 49. Podi^ekoie hrekinju, od nje prave 
svirale. Npj. 1, 1G7. 

pddsjenunjoi n. daa Belaf^em, obsessio. Rj. verb. 
od podnjeduti. ručanju kojom iko podsjeda n. p. tfrad. 
vidi opsjedauje. 

pddsjedati, dam, r. impf. belagern, obsideo. Rj. 
pod-8Jedati, n, p. grad. ctVJt opajedati. v.pf. podajesti. 

p6dsjesti, p^dsjedem tdnem), v. pfjemand in seiner 
Macht hahen, behetrnchen^ obsideo: podsjeo ga (kad 
je ko f>ve oko koga i navrati ga na koješta). Pod^jco 
me kao /.ao komMja (Posl. 351). Rj. ovdje ne tumaći 
tnačenje glagola podsjeeti u rijecivia: podajeo ga; 
ali mu je snačenje bts sumnje šire kao i v. impf. 
pođajedati, n. p. podvesti grad. vidi opajestif pod- 
atupiti. 

pddfgotiU, tim, V. pf. pod-sjetiti koga na štOtkuo 
napomenuti mu što. v. impf. podsjećati. 

pj^dskok. r/l.: Čuvaj bc »unca marćanoga k'o pod- 
skoka jedovuopa. DPosl. 13. podskoK u Mikalje i u 
Delabele (aapido), zmija koja se zove i cmokrug. XV. 
uip. barunicu. — sa oblik isp. odskok. 

podslduiti sOt p^dslonim se, t*. r. pf na što, sich 
amehrt^ii, inniior: Na desnu se podatonio ruku. Rj. 
pod'sloniti s«. rt(j* podnimiti se. isp. slouiti. 

p&dsmfjoh, t«. das Lachen iiher etteas, riffue, <ie- 
ristio. Rj. pod-amijeh, djelo kojim se tko podsmjehne 
kome. vtdi pusmijeh. isp. podruga, * syn, ontj^je. — 
Do£ao na gruSaline. reĆe se kao poditm^^M radi. Rj. 
105a. Izmetnuo loj kosti (kao podsmijeh mršavu mar' 
vinčetu). Rj. 226ft. Majstor uletikotjirica. U Srba se 
ovo kaie kome ea podsmijeJt. Rj. 507a. Togodili u 
iiiuar zemlje. (Krtd koga u Sali, ili u podsmijdin hvale 
da je dobar pu&kar . . .). Posl. 9oO. R?.n mii novri 
1)0 kesi. (Kan se kao .* podsmijehom hode za kogji 
da kaže da nema novnui). 272. Kalugjeri naši Hlabo 
izgovaraju gj, ž, (.. . Pa je to narod uzeo u pod- 
smijeh i u svima pripovijetkama, gje se kaŽe da je 
Ato kaJugjer govorio. Rj.' XXIX. (.)sobito je bio do- 
sjetljiv i na podsmijeh gotov. .Sovj. 88. Na podsmijeh 
sam prijatelja svom. Jov P2. 4. Carevima će se ni- 
gali i knezovi ce im biti podsmijeh, smijaće se Kvakoiu 
gradu. Avak. 1, !(►. 

posmiJovHiiJ«*, rt. doit Ai^lachen^ deri^o. Rj. verb. 
od poiiHmijevaii r^e. radnja kojom se tko podsmijetii 
kome. 

podstniJ6iiuti sp* p<\)flmijevitm se, r. r. itnuf. kome, 
»'emu, einen (tHslachf:n, troriihcr lavhcn, dcrideo, rideo. 
Rj. pod-Bmijeviiti se. vidi poamijevati se. r. pf. pod- 
smjetinuti se. — ^vi su se Cdi pvdsmeviUi govoreći: 
»Sad Oe . . . Npr. 2()7. Ne da5 blaga, sa mnom »e 
pod^meraš. Npj. "2, 424 (sa?). Kako je mogao drugome 
potlsmjeraii se sa one r^eči kojijem smisla ne razu- 
mije? Slav. Hibl. 1, 05. Poilsmijevao se Jakoiju »to 
ne Lako bojao Kara-fijor/gija. Sovj. 47. 

p4Vdsnjobnuli S(\ bnem se, r. r. pf. aaslucheUf 
dtridio. Rj. pod-smjebuuti se, kotnc, čemu. vidi po- 
smijati se. p. impf. podsmijevati se. — Kad Filistejiii 
|>ogleda i vidje David.i, podsmjehnu mu se, što bjeSe 
mlad, (^mepj i lijepa lica. Sam. I. 17, 42. 

pudsmjt^var, pod8mjevA<^'a, wi. koji se podsmijera 
čemu. — Jer podsmjevacima on se (Gospod) podami- 
jeva, a krotkima daje milost. Prif. 3, 34. 

podsnJ<^vA(^(.^v» adj. što pripada podsmjecaču. — 



Stid je popao lice moje od riječi podsmjevačevih i 
rugafevih. Ps. 44, 16. 

podsnJ6vaf'ki, adj. što pripada podsmjevačima, — 
Ne sjedim « vtje^t podsmjevačkom niti »e s njima 
veselim. Jer. 15, 17. 

podštA^i, pod.stiikniitl, p^d3tJlknem, i'. pf. pod- 
fl-ta(^.i, pod-a-tjiknuii. r. impf. pod.sticaii. unterschuren, 
accenderc rem. u prenesenom smi.slu: podjariti koga 
na što, ili n koga sto. isp. pota(?i, potaknuti. — Pod- 
stakno je » mladića ponositost, da se ćuvaju i od dela 
i od reOi koje bi ih prljale megju bracom. ZIos. 3215. 

pddstnviti, vim, v. pf. unterlegen, suppono, cf. 
podmetnuti: podstavi dvoje maćića (u pripovijeci). 
Rj. pod-Rtaviti. r. irnpf. podstavljati. — U tome ona 
rodi dva sina i tre^u gjevojku... kad joj svekrva to 
vidi, podstavi troje macadij a ono troje gjeoe zatvori 
u jedan sanduk. Npr. 229. 

pAdstavIJanJc, n. da» Unterlegen, suppositio, Rj. 
verb. od podstavljati. radnja kojom tko podstar^lja što, 

pdd^tavljati, vljam. v. impf. (u C. 6.) unterlegen^ 
siLppono: Te podstavlja pod ovce jacanjce. Rj. pod- 
stavljati, vidi podmetati 1. v. pf. poostaviti. 

pddstieAnjo, «. verh. i>d ^lodaticaii. radnja kojom 
tko podstivc koga na Što, ih što u koga. 

p6dstit*arl. iSSm, v. impf. pod-s-ticati. r. ^f. pod- 
BtJići, podHtaknuti, i značenje on^c. isp. poticati. — 
Ja ue mogu pristajati na sastanke koji bi pod^ticali 
nade koje se ne mogu navršiti. Megj. 73. Niko ne 
treba da gu podutiče na rad. Zim. 332. Podsticaoje 
ljubav k nauci. ZIos. «t35. 

p6dstre§Je, n. mjesto Sto je pod strehom: Da ue 
plaće u pooštrena tugja. Rj. pod-slre5J€ (drugoj poli 
osnova u streha), vidi kapnica 3. 

jpddstriĆ!!, podstrižein, . v. pf unlerscJuteiden, ver- 
scheren, forficihus subtus reseco. Rj. pod-stri(^i. v. impf, 
podstrizatt. 

pddstrisci, p^dstrižak^ m. pl. u vune ono pramenje 
osim runa. Rj." ra postanje iitp. podstri<5i. 

podstriziinje, n. verb. od podstrizati. radi\ja kojotn 
tko podstriza sto. 

podstriznti, p^ddtri7.Sm, v. impf. pod-striEati, prosti 
Btnći; r. pf. poa-strit^i. — Od petiina podstri^a solufe^ 
na nj udara bakam i bjelilo. Herc. 13. 

podstdpiti, pftdstupim, u. pf. pod-stupiti. — Pod- 
stupljetiijem i mifti »u slatki. DPohI. it7. podstupiti, 
opkoliti grad kad se udara na nj. XV. vidi opsjesti, 
podejesti. 

pAdsunuc^, podsDnca, m. (u Dubr.1 die Sonnen- 
irende (Pflame)^ hcliotropium, cf. sunr-okrrt. Rj. biljka, 
vidi i Buiu^anik 2. — pod-siinac ^od osnove koja je 
od sance, ali bez krajnjega nastavka). O.-^n. 342. 

pudsuneiinik, pod^unćanika, m. (u Dalm.l zapadni 
vjetar. Rj.* za postanje isp. podsunao. 

ndd^av, p&dAva, »i. vidi naglavak 1. u baniji. P. 
I^ber. pod-$nv. ea oblice isp. pj^v (p&Sva). vidi i 
podSiv. 

pOd^ltl, poilSijem, r. pf i>odSiti ti. p. čizme, vidi 
naglavili. v. impf. podSivati. u Hrv. 

pAd.^iv, m. vidi pod^av, naglavak 1, u čiiaitu*. die 
Vorschnhang, der Stiefeivorschuit. a sjer. Hrv. pod-Siv, 
drugoj poli osn. u Mti. isp. podmiti. Iveković. 

pod^iritnjo, ti. rerb. od podSivati. rad^ja kojom 
tko podšita n. p. čiztne. 

podrivati, podffivam, v. impf. pod-Mvati n. p. cinme. 
u Ifrv. V. pf. podmiti. 

pAdiibok, pTidtiboka, a*ij. akc. Rj.' XXX. po-dubok, 
isp. po (složeno s adj,) i dubok. — Pala, poduhoka 
lopata kojom «» baea voda na i)Ovrće, Rj. 4H5a, 

podAdarunJr, n. diis Uebcreinntimmen, cansengus. 
Rj. verb. od podudarati se. stanje koje biva kad se 
sto poiiudara, 

podudarati s«, riim se, p. r. impf 
coHi'cnit mihi cum aliqao de re, Rj, 
kao slagati $e. v. pf. podudarili se. 



li bereinst im mr n, 
pod-u-ilanili se, 
— Da je (ZeU) 



podudariti se 



73 — 



podux«H 



toliko rijeniln pravft BrpRVili vlaHnlaca kolibo se podu- 
dtirulu ft HJc^iuijcin mi<Uma o zjijeHiiii'i Hvijti BrpHkih 
r^nmlJA. DJI. It5. Koje fte i a našim pismima podu- 
dara. 203. I etiri posla Hrik^anake crkve poduduru^jući 
« Sit četiri doba godine. DP. 32-t. Stt cim ne podu- 
dara i to Sto su Jurjevit5i bili od hvimake zemlje. 
DRj. 3, 415. .Vrt mvje^ču »e 8veti<?evom podudara 
da... O Sv. O. 12. 

podftdnritt SO. nm se, t*. r. pf. fibcreinlcommen, 
co»9eHii tnihi aini tdi^uo de re: ne mole tnA da nam 
$e podud4tri. Uj. pod-u-dariti se. vid* udariti se 2, 
sudariti ao. r. impf. podudarati 9e. 

BodAralili so, tim »e, r. r. pf. vidi pothvatiti oe: 
Fhk Kc jadan podufttti Vido. da iskoni na pcndžer 
o«i kule. lij. pod-u-fatili ae. (iap, f). r. impf, potliva- 
6iti se. «4c/i unterfanffent audeo. 

p^dagntak, ćka, o'dj. akc. Rj.' XXX. po-dugaiJak. 
itp. po (složeno a ttdj.) i dupaoak. — Žeielj je kao 
podugtteak i podebeo šUtp, Rj. 156b. 

poddbntl. poduham, r. pf. ein trettig hlasen, sufflo. 
Rj. po-duhali. vidi podubuuti. v. impf. duhali. 

poddhnuti, p^duhneni, v. pf. po-duhnuti. vidi po- 
duDuU, poduhali. «. pf.je i prosti du(h)nuti. r. tmpf. 
prosti d uhati. — Daj mi, Bože, vijore vetrovo, da 
podu-nu otud od §irine, da podignu duvak na devojvi. 
Npj. 1. 5Š4.^ 

poddhVAĆflnje. n. ditn Aiifaa-ten von unten, subier- 
prchcuf^io. Rj. vcrh. od poduhva<?ati. radnja kojom tko 
poduiivttr.u sto. t^idi poduhvatanje. 

noiiikhviićad, ćhm, r. impf. von unten anfasaen, 
tuhtcrpreh€n.fOt cf, podnhvatati. Rj. pod-u-hvadati, 
k<w odozdo j}rOiva^nti. v. pf. poduhvatiti. 

podAhvataaje* ». dus Oreifen von unicii, appre- 
hinato n purtc inferiofi. Rj. rerh. od poduhvatati. 
rndnja kojom tko poduhvata, vidi poduhvaćanje. 

pod A hvatati, tam, r. impf. ton unten angreifcn, 
prekendo a parit infcriori. RJ. pod-u-hvatati, kao 
odOBdo prihvatiti, vidi poduhva<5ati. v. pf. poduhvatiti. 

^dAhvatiti, tim, v.pf. von unten anfasscn, itubtcr' 
jt9wenđo, Rj. [H)d-ii-hvatiti, kao odozdo prihvatiti. 
U. inipf. poiiuhvatati, poduhvaćati. 

p6uukriiJno, malo ne puno (t j. do pod kraj)&fft- 
H*Utc voli, pticnc plenum, Rj. pod-u-krajno. 

podCiaidulAi f. (u Boci) podikinijtintu. /'. (po juž. 
kraj.) vidi temelj : B'jeln Icidu, niduu grupjevJuu : 
;w>du?iicrtiu od ^Tvož^a ie^toka, do pokriva od mermer- 
kamena. Rj. — riječ potitulu od Tul. fondamento 
protiijcuom ttiffjeiju rjltisa f mu p. 

PoduaAva«. Podunfivea, ih. Eincr von poduuavlie, 
circumiifiranus. Rj. ćovjek is Podunavlja, vidi Podii- 
uavljanin. 

iVdfinavka, /'. Kine ron podunnvlje, circumda- 
HiiliiaHa. Rj. iena iz Podutiavtja. vidi I>unavka. 

rndtioiivijanin, m. vitH rodunavac Rj. 

Prtddnavljp, ». dax Lnnd langs drr fhtnau^ regio 
ctrcumiritrann. Ri. krnj pored Dunamt. — U desnom 
ptulunavlju od vifte Osijeka do »^oiitandrije. Kov. I. 

PodbnatskT. tulj. ron podunavljc^ circumistranus. 
Rj. što pripada Podunavlju. 

podupirat^, podufjir&^a, m. — 1} der l'nterstiUser, 
fuhor. Rj. ^ovjvk koji podupire, — *^) vidi pudu- 
oranj. Rj. vidi i potporanj, polpirac^a. ono čim st 

o podupire; dic Stutcc fulcrum. 

piidCkpIraaji', n. das l'ntcrstutzen, fultura, xuffuUio. 
Rj. «vro. od [K>dupirati. radnja kojom tko podupire 
H4). — Podupiranje vrijednih književnika. Kad U, 137. 

podupirati, rem, r. impf untcrntiUzen, suffulcio. 
Rj. f>o<i-n-pirati. r. pf. poduprijeti. — To se »h« 
prntv^.c prt'ko Zete uo KoHova, jrje tja odonud opet 
Hiipnri 5« srijim izgovorom podupiru. Vox\. XXII 
(sa'i'j. PiiAOe koji podupiru Misir. Jezek. 30, B. Tu 
je mimo najbolje podupirao pokojni r^afarik , . . Tu 
misao podupiru joS i tingvistit^ki rniloei. Dioba 4. 

p^uplata, f. vidi potplata. Rj. vidi i potloplata, 



poramak, ramenjača, potkrpa 1. u koštdje ono po 
ramenu od kolijtra do rukavrt. — pod-u-plata. zna- 
čenje korijena vidi kod naplatak. 

poduplAtiti. podiipliitlm, vitli potplatiti 1. Rj. pod- 
u-pliUiti, n. p. Košulju. V. impf. potjdfu^ivati 1. iap. 
' po^lupbua. 

pOuupuninJ, pt^dupomja, mi. die Htiitte, fulerum, 

cf. podupinir 2. Rj. vidi i (jotporauj, potpirada. ono 

čim se što podupire. — Ontro^a, pod lo^om podu- 

p&rauj. Rj. 474a. Urovanj, poduporanj urovljen u 

i zemlju. Rj. 787a. pod-u-poranj, oan. u poduprijeti 

' (isp. potjKJrauj, zaporanj}. riječi s takmm. nast. kod 

! bacani. 

poiiApriJ(;ti, p^dtiprem (podupr'o, poduprla) v,pf, 

— 1) unteratiitzen, suffulrio, Rj. pud-u-prijeti. kao 
glagol promt ne dolazi, isp. prijeli. i», impf. podu- 
pirati. — Poduprlo dukom kno fuRkijom. (Kad se ko 
za Sto kune i uzima na duAu). PoaI. 262. Ućini mu 
spasenje miSioa njegova, i pravda njejEfova podnprije 
ga. la. b% l(i. Znam koliko bih oru misao tfroju po- 
dupro kad bih mogao pokazali takovo osnovo i u 
drugim Rlovenflkim jezicima. Rad 26, 62. — 2^ .vi 
se, reflekft. sich fitiitcen, innitor. Rj. iitp. podnimiii 
Be, podfiloniti se. 

p6dura(h pr)duram, v. pf po-durati. itrp. potrajati, 
S postajati (p06U>junK v. impf. durati. — Pravo sudi, 
a ne sudi krivo, tako tvoja podurula glavat... Dok 
ti traje na ramenu ghiva. Npj. 5, 441. 

podfistiljanjo. n. da.t Untcrlaufen, suffuitio. Rj. 
verlK od podiistajati. ,^anje u kojem poduMtajc n.p. krv. 

podflstajntl, je, r. impf. unterlaufcti, suffundi. K}. 
pod-u-etfijiLii, kate ne n. p. ea krv. v. pf. poduHtuli. 

poddhtati, podi^atan§f r, pf. n. p. poduMala krv 
(kad rovjek otefie na zdravu mjeatui, unttrlaufen, 
tiuffundi, lij. po«l-u-8tati. f. impf. podustajali. 

podAšiti, pftduAim, r. pf. Rj. po-duSiti. t'. impf. 
duŠiti. — 1) riđi podAviti, pogu&iti. Rj. — 2J u 
Hianu) ddmpfen, in olla clausa coqHere, n. p. oriz 
mafllom poduient uspe se vru(^a manla u nj pa bo 
Kftklopi. kj. 

p6auAJ<\ n. Galiv um đcr Seele urillcn, I^i^^hcn- 
geld, ffuod datur pro animac salute: Dado5e mi Šarca 
od podušjn. Rj. po-duAje (osu. drugoj poli u duša), 
ito $e da kome za čiju du$u. sa i,«poA*<y duše. — 
I ja njega jesam aaih)ranio po zakonu i po obii'^aju, 
dadofk? mi konja od pttdusja. Npj. 2, 371. Nii ti i lo, 
crni kalu^P'"^^ **d podu^ja Kraljevicu Marku. 2, 372. 

nAdfii^iii, adj. Ho pripada podukju: Nije 8vud avo 
jetlnako na ovim dai^ama, ali je gotovo Hvuda oblOaj 
da fic « poduitije mora zaklnti *duAni brav«, ili fpo- 
dui^ni brar.^ M. (Jj. Mili^evit?. AKj. II. lM>2a. 

p6diiKniec, /'. pl. (u Hianu) otok iapo<l viliva, vidi 
zauSnice. Rj. pod-nnniee (ohd. drugoj poli u imi, uho). 
mdi i zau^inici, znuAnjaci; div UhrdfMsen, glandulae 
paroiidts. 

podnvae . . . vidi po<luhva<^ . . . R). 

poduvat . . . riđi poduhvat . . . Rj. 

podavali, p^dfivflm, vidi fjoduhali. Rj. r. pf. po- 
dtivati. r. impf. diivati. u krajci^ima ijdje se mjesto 
gluHU h u govoru čuje glaa v. 

podCkviriinjf«, m. das Jleraufstosscn, Muhleratio. Kj. 
vcrb. od poduvirati. radnja kojom tko pođuvirc što. 

podAvirati* rem, t<. iuipf. von unten herauf stoHsen, 
suhlevo. Rj, pod-u-virali, kad tko diže što polugom, 
r. impf proliti vrijeli ae. r. pf. podiivrijeti. 

pođClvriJt^tl, pbduvrem (poduvr'o, (M^duvfla) v.pf. 
n. p. kad rc »to diže polugom, vuu unten herauf 
stossefi, šublevo. Rj. pod-u-vrijeli. v. impf. i)oduvirali. 

— On poviče na snalie: »Dajdete. gjeco, one moje 
zubne Oju^kalice, neilo me d^.uljauonome mome|K>kvare- 

i nom zului.« 8uahe donetrn dva velika gvozdena ražnja, 
' pa poSto on zine, poduvre jedna s jedne druga s druge 

strane, dok Megjedovie iakoOi iz zuba. Npr. »n 
I poduzeti, poduzmem, o. pf. poduzela me zioui, i. j. 



poduzimanje 



— 7i - 



podvlaff^nje 



zima mi je iKuntra; tako i : poduzela me vatra, djeca, 
ergrcifen, corripio. Rj. pod-uzeti. riđi potpasti 2. v. 
impf. poduzimati. — 1) Pođuceo me uekatav uadain. 
Rj. 384a. JStrah podate me i drhat. Jov 4, 14. Groza 
pođusc nic. Pa. 5fi. 5. DnmaBalc klonu, obrati ae da 
DJeži, drhat ga ohuse. Jer. 49. 24. — 2) sa ae, re- 
fhsJcs.: Pak on pita Kraljevii^a Marka, bi I' ae mopo 
junak poduzeti pogubiti Musu Arbanasu? HNpj. iJ, 
172. isp. pothvatiti se. 

poduzimanje, ti. dofi Ergteifen, correptio. Rj. verh. 
od poduzimati, koje cidi. 

poddziniuti, mam (mljem), r. impf. ergreifen, cor- 
ripio. Rj. pod-uzimati. v. pf. poduzeti. — .Ta kad 
Jomislim, sirah mt* je. i groza podutima tijelo moje. 
ov ili, ti. Takova groza od oiHjeh glasova podu^ima 
bojazno srce. DP. 66. 

poduže, adv. po-duže, iap, po (sloi, $a adv.) i 
duže. — Mislim . . . poduže »e tu zabaviti. SlraŽ. 
188G, 60. 

pddilžlce, /'. pr kleine Schnld^;n, pecuniola dehita. 
Rj. po-dužice (osn. dnigoj poli n dug), nudi dugovi, 
isp. ()Hn. 328. 

poddiit), p5dQ2Tni, v. pf. po -dužiti, kao proM 
glagol r« dolazi u ovom značenju, isp. dužiti, vidi 
produžiti. V. impf. iftp. duljiti, produživati. — C'aŠoni 
drupom, ljubavi dupfora, da Bop; poduži eitot i zdravlje^ 
»reću i napredak u svako dobro. Rj. 400b. 

pddvai'ranjo, n. vidi pDthviićanie. Rj. 

pAdvft^*ftti se, rain se, vidi potnva<*ati se. Rj. pml- 
(li)va6iti se, u hmjevima gdje >*c glaa h « govoru 
ne čuje. 

pOdvuIa. f. — 1) unierschobene Sache, res 8up- 
posita. Rj. Btvar podvaljena, isp. podvaliti 2. — 
ičj vidi urijevara. Rj. isp. podvaliti o. 

pddvalflk. pddviilića, m. die llnterlage, subicuiuin, 
s. B. beim Faune. Rj. ono što se podcah n. p. pod 
bure. vidi prekret 1. ifip. podvaliti 1, 

podvAlltl, p^dvaHm, r. pf. Rj. pod-valiti. kao prost 
glagol ne nahodi se. isp. valiti. r. impf. podvaljivati. 
— 1) untertetfen (z. B. einen Vfahl unter đas i*'uw*>, 
8uf)t€rjicio. Rj. podvaliti Ht) poda Ho, n, p. drvo 
pod imre. isp. podvalak. — V) unterschichen, sup- 
pono. Rj. — Živkovit^ kaže mu (GuS^incu), da su 
ifikali njega za vezira, i da su im ga iznajprije bili 
obrekli dati, pa posle Afis-pafiini prijaielji podvale 
novce, i postave Afis-paSn. Panica 5, 42. — S) vidi 
prevariti: podvalio mu. Rj. 

podvaljiviinjp, n. das fjnterlegen, snblerjectio. Rj. 
i'erh. od ])odvaljivaii. radnja kojom tko podvaljuje 
eto poda sto. 

podvaljivati . podvikljujem, i\ impf. unterlegen, 
nnteruiitzen, suhterjicio, subt^rrolro. Rj. pod-valjivati, 
što potla što, n. p. drvo pod bure. v. pf. podvaliti 1. 

pudviiriti. podvarlm, v. pf. n. p. mlijeko: daj drva, 
tla [lodvarimo, kochen, t:oqHO. Rj. pod-variti. v. impf. 
pvidvarivati. 

pndvarivanjp, ti. da.n Kociten, ctictio. Rj. verb, od 
podvarivali. radnja kojom tko podramje n. p. mlijeko. 

piidvarivnll. podviinijem. r. impf. frocAcn, coquo. 
Rj. |K>d-varivati, n. p. mlijeko, v. impf. prosti variti. 
V. pf. podvariti. 

1. podv^sli. podv^dem, v. pf. Rj. |>od-ve«U. kao 
pro9t glagol ne dolazi. i.ip. vesti (vedem). t>. ivipf. 
podvoditi. — 1) uuterfuhren (z. B. Pferd ru»i Be- 
steigcn), subtcrdnco. Rj. n. p. hmja dtt ga tko nZ' 
jaše. — 2) kuppcln, lenocinor. Rj. n. p. žensko, isp. 
sveati 3. 

2. podvesti, podv&zemj r. pf unterfuhren (Wagcn, 
Sehiff), sitbten?efio. Rj. pod-vbsti, n. p, koloj lagju. 
kao prost glagol ne natari se. is]). vJ^sli (v&zem). v. 
impf. |K>dvoziti. 

is. podv^^sti, podv<^28in, t'. pf. untersticken, suh- 
icrpingo ncn. Rj. pod-vesti, kao odozdo navćtti, p. 
impf. v^ali. 



pOdvpzii, f. das Strumpf- oder Hosenband, tfin- 
culum tibiule, periscelis. Rj. ono čim se podvezicu 
bječre ili hlače. dem. podvezica 1. isp. podvezaca. — 
Punica daruje zetu bjećve i podveze sa t^etiri zlatne 
kito. Kov. 4o. Tada će Gospod skinuli nakit a obuče.. . 
ukoanike i podveze i pojaae. Is. 3. 20. 

podv^zaea, /'. vidi podvezica 2. — Privezati, bijela 
krpa, Ato se metne priko findelja, pa se odozdo pri- 
veže pod grlom podvesačom, Rj. M6a. pod-vezat^a 
(osn. u podveziiti). rijeci s takim nust. kod ojepaća, 

pudvćznti, p(>dvežein, v.pf. untcrhindcn (Strumpfe, 
]JoscnJ, suhligo. Rj. pod-vezati, hjtčve, hlače, fmdelj. 
0. impf. podvezivati. — Ho<^e5 li udimm izvui*'! kro- 
kodila ili užem podvezati mu jezik? Jov 40, 20. 

p&dvezitrn. /'. — J) dem. od podveza: Kite kiti, 
podvezice plete. Rj. — 2) (oko Sinja) ćim se podve- 
zuje lindelj ispod grla. Rj. vitli poilveza(?a. 

podvozivanjo, n. das rnterbindcn, subligatio. U}, 
verb. od podvezivati, radnja kojom tko podvezuje 
u. p. findelj ispod grla. 

podvf^zlvati, podv^zujSro, v. impf. untcrbinden, 
suhligo. Rj. pod-vezivati. r. pf. poavezati. — sa ae, 
jutss.: Podvezica, 2) ^im se podvezuje findelj ispod 
grla. Rj. OlVib. 

podrijanje, n. rf/w Untenrickeln. «ubterplicatio. 
Rj. verb, od podvijali. radnja kojom tko podvija n. p. 
jezikom. 

podvijnti, p&dvijam, v. impf. unteru'inde^i, subter- 
plico: podvija jezikom. Rj. jtod-vijati. t. pf. podviti, 
podaviti. — >Th< nikakav rogjeni Srbljin ne može 
izgovoriti makar koliko namje&tao usta i podvijao 
jezik. Kpiai 1, 12. 

pudvikivai^e, ?i. das Jauchzen^ jubilatio. Rj. verb. 
od podvlkivali. radnja kojom tko podrikuje. 

podvikivati. podvlkujem, v. unpf. aufjauchzen, 
JMhilo. lij. pod-vikivali (ne sumo od radosti, kcto sto 
bi se moglo misliti po tumačenju f(jrmaćkom i IaI' 
tinskom, nego i uopće vikati), v. pf. podviknnti. — 
Na gradu devojka rikom podvikuje: >A vaj ! duge 
nočil s babom spavajući. Npr. 1, 207. Tad Ilija t^tom 
podvihtje: >Bra(5o moja, kićeni svatovi 1 ... 3, 185. 
Pripovijeda se da je n kolu podcikivala nekaka zlo- 
prelja. Posl. 37. Podignu se bramini opet ua put, 
podvikujuči jedan drugome: Ja sam moju parnicu 
dobio! I ja sami I ja sami Danica 2, 142. Podvi' 
kuju uz bubanj i uz gusle, vesele se uza sviralu. 
Jov 21. 12. 

pndvfknuti. p&dVikngm, v. pf. aufjnuehzenj m- 
damo. Rj. pod-viknuti (jra značenje isp. biljeUku kod 
podvikivati). tJ. impf. podvikivati. — Pa podviknu 
tanko glasovito. Rj. 8^b. Mudkijem ga opadala pasom^ 
junat'kijem^ođf't7.'»if/a glasom. Rj. 5H*la. rapodviknuh 
dva brata od majke: »Vidite li, moja braćo draga! . . . 
Npj. 4, 40. Kade Zeko na njih ina Turke) podvik- 
nuo. 4, 284. A Srbinjski u glas pvdriknitej ne bi 1' 
kako Turke poulaSili. 4, 3(1.5. Plamenilo grlom pod- 
riknu&e. 4, 308. Pa ^lodviknu ognjene ćauiiet »A 
ćauSi po carevoj vojsci! ... 4, 347. 

podvirivaiijf, u. r«-6, ot2 |}odvirivati. radnja kojom 
tko podvirajc. 

pudvirfvati, podvirujem, v. impf. pod-virivati. c. 
impf. prtmti viriti. — Una poćne obukovaii ga<V, a 
on poaviruj ne će li joj bilj^^ vi(yeti. Npr. 102. 

pddviti, piklvuČm, v. pf. vidi podiVviti. Rj. pod- 
viti. V. impf podvijati. — Po^e nam davati jednom, 
njemu Bog dao objema! pa nam primače po dvije, 
da mu Rog đusmane podvije! Kov, 68. 

pSdvlačnk, podvlačka, m. die Unt^schindel (hd 
dcH JJuchdcckcrn), scindula suppoftita duabus uliis, 
Rj. pi>d-vla6ik {onn. koja je u podvlačiti, podvući)^ 
gindrika koja se podmetne (podvuče) pod druge dvije 
šindrike. vidi podvlaćka. 

p(»dvlA<'ćnj4\ H. das Vnterzidicn, sHbtertractio. 
Rj. verb. od podvlačili, radnja kojum tko podclttči što. 



piMlvlueUI 



— 76 — 



pođiaveljati se 



fiodvlArftl, pftdvlS^m, ti. impf. Rj. potl-vlafiti. r. 
/>/". podvuiH. — 1) Hvtcrrtehen, /ttthtertTuho. Rj, Sto 
p<}da Ho, — 2) sa »c, reflelcfi. sirh unter etvias siehen, 
9uhUrtrah0r. Rj. n. p. pod stol. 

pddvla^kn, f. tridi podvlaćak. — Strehe au pod- 
Mveue uijkim belim da^ćk'&ma, podt'lućktttna. Zim. tfl. 

pAdvotlnn. pSdvodua, udj, dtr Ueherschucmmunfj 
au-sifctetit, ohnoxiua inundationi. Rj. podvodno je 
mJrMo, kutlfi doltist pofodanj. vidi vodoptuvan. — 
R>kvira mala, bokmcti vođrodntt, hokvica srednja. 
Kj. 3t)b. PloidnH, podvodna ravnina. Rj. /S08b. Reka, 
podvodna kneHnit u nahiji Gjakovičkoj. Rj. f»47b. 

podviVdltl, podvodim, v. impf, Rj. pod-voditi. r. pf, 
po(lv(>»ti (podvedemj. — J) ntiter/uhren, subterduco. 
lij. ri. p. konja, da ga tko usjuse. — 2) kuppelnt 
Irtiorinor. Uj. n. p. ienskinje. isp. svoditi 4. 

p^dvodnlcA, f. — 1) die Kupphrin, lena. Ri. 
i<?«.ifcri glava koja podvodi 2. indi podložara, svoo- 
^ioa. — 3^ vidi odvodnica. Rj. vidi i odvoda, otoka 3. 
na koja is debla ierasie kroe druge grane sama 

r«ro. 

podvAaJenjc. «. Rj. verh. od podvoditi. — 1) radnja 
k'ifoin tko podrodi «. p. konja da ga tko nsja8€iAii& 
Unterfiihreu, sublerductio. Rj.). — 2) radnja kojom 
tko podpodi ienškinje (das Kuppein, lenoeiuium. Rj). 

podvoljnk, pl\d%'61jka. m. dan unterc Kinn, rcgio 
suh menttt: uhvatiti zji j>odvo!jak, beim Kinn nehinen, 
dttJ* Kiun strcicheln. Rj. (pomilovati ga [rukom]). 
augm. podvoljćioa. — pod-voljiik (o8D. u volja \^\%\- 
iiirl. l>»u. 2I>1. tidi podbradak. 

p6dvulji'iHii. /*. augm. od podvtiljak. — Ju kakva 
je, ubili je jadi! Podvolfčina baA ko miseiMiia, da ti 
lipa ruJDO pije viuL*e, vid'lo bi se vince kroz pr'ot:«. 
ITNpj. 3. 'i^l HJDu li^« baž ko sunce žarko, pod- 
voljeitta ba.^ ko mjesei^ina. 3, 411. 

pMvorttk, podvorka« m. mali izvor pod obalom 
ukraj ve<5e voue. Rj. pod-ror(ak), od osnove koja je 
u i»-vor. Osu. 287. 

p&dvore, /'. pl. dva kocu atto se riu njima uoMe 
naviljci lu Srbiji kaiu sijeutiko kolje), Rj. — pod- 
rt/Tt, od oanovc koja je u pod(u)- vrtjeti, 

podv6riti. nm. f. pf. hedienen, ministro, Rj. po- 
Ivorili, vidi posltij^.ili 1. i\ impf. dvorili. — ^kide 

glave damur j *?elenke, pa je čaano kneza podvorio. 

pj. 2, 2(W. 

p6dvornit*», f. — 1) {u I>alm.) vidi potkutnjica. 
Kj. jMiidl dvoriiiea, zemlja jtod dvorom^ pod kućom. 
rtdi i potku(Snica. — Ph prodala kvojc b'jele ovce, 
b-jele ovce, a i podvornicc. HNpj. 2, 245. — 2) [u 
Dubr.) riđi slak. Rj. biljka, vidi i pusti-baba-konju- 
„krv. troskot 

p6dvoz. tu. Ftihret vectura. Rj. pod-voz. iitp. for- 

»an, vor.ipan. 

p4idviW.il K p^dvozlm, v. impf unterfahrcn (mit 
dem H'agtn, Schiff), fiuhtervt^o. Rj. pod-voziti, n. p, 
kida. lufijH, V. pf. po<iv?'*ti [po<lv?'/.enj). 

p»d%6ženjr, n. dan Unterfahrcn. suhiercectio. Rj. 
rtrh. otl jK>dvoziti. radnja kojom tko podvodi n. p. 
kola^ lagja, 

plMlrratnik, m. u tuarve ono debelo j^od vratom, 
di£ Wainme, palr.ar. Rj. |H>d-vralnik. vidi mnhrnmica 
\%. pećica % plahtica 3. 

•Adrrri, p6dvr}rnem, vidi podnieniiti 1. Kj. ». pf. 
vidi i>oiivrpnuii. pod-vrći. r. impf. podvrgavati. — 
1) Onda mu ona reće da Kjedc njojzi na skut, a on 
jedva dočeka i sjede, a ona mu podvrze glacn daje 
pobiAte. Npr. 123. A pod Mujn podrrh ajata. UNpj. 
3. If*!J. Joi mifllite podm'u sinove Judine da vam 
l>iidu robovi [ robinje. Dnev. U. 28, 10 (iii4J)jircrc, 
mnterjocht^n). t*to Srbiju podrrie papi. DM. IKi. .le- 
ma podrrće Srbiju pod papina vlufit. 117. Samo 

!rt'0 podf^rgao Dubrovniku pod vrhovnu vlasi. 2)>3. 
— 2} ga se, reflekji.: Nama je o.sobito drago, Sto se 
O, podvrgao pravilima. Nov. Srb. Ibl7, 640. Dal- 



macija po^e ra2li<5nim državnim životom . . . doklo 
jte ne podvrte. J^garskoj. DM. 231. Da bi se (duša) 
i/.bavilft nd iupitiranja kojemu treba da se podvrgne 
prvijeh dana avojepa odlanka. DP. 301. One (riječi) 
su se rećenom Z(tkonu već podvrgle. Kad 2(5, 60, 

podvrirAranJet «. verb. od 1) podvrgavati, 2) pod- 
vrgavati se. — 1) radnja kojom tko podvrgava sto 
iann ili poda što. — 2) radnju kojom se tko pod- 
vrgava remu. 

podvr^Avatt, podv>f^Jlvam, r. impf, pod-vrgavati. 
V. pf. podvrći, podvrgnuti. — 7) (-'itiučili, obrtali 
selo u Žitluk i seljake podvrgavati pod terete koji su 
u (Jitluku. Dnnii.M(5, ARj. U. 49a. — 2) sa «e, refleks.: 
Kad tko iio^e da kaže komu da .ne »amo u Bo|^l i 
u njega uzda: re<5e mu: Božji i tvoj, priznajui-'i tijem 
da mu je u vlanti, pođvraarajući se njegovoj vltiati. 
Danirii^. .\Rj. 57Jfl. Gradovi podvrganijući se Mle- 
cima udvaraju da imaju jiravo , . . DM. 230. Pod- 
vrgavajući se pomenutoiu sakonH. Rad 26, 60. 

pc^dvrjrnuii, gnem, indi podvrt^i. Rj. 

poilvriskiviinjo, n, vcrb. od podvriskivati. radija 
kojom iko podvriskuje. 

podvri^kivati, podvrlskujem, v. impf pod-vriaVi- 
vati. prostt v. impf. vriStati, v. pf. vrisnuti. — (^j xa 
gorom Ka zelenom neSto jasno podvri.tkuje. baš k'o 
grlo gjev(>jn(''ko. Xpj. I, 213. 

podvrnuti, pudvrncm, v. pf. n. p. konj aamar, ver- 
rfickcut pervcrtOf e loco justo movco. Rj. pod-vr(t)uuti. 
i\ impf, podvrtati. 

pAdvrtiinJo. n. d(U! V'erriicken dcr Saumlast, pcr- 
versio surcijiae. Rj. verb. od podvrtati. radnja kojom 
H. p. konj podvrće samar. 

podvrtati, pudvn5em, v. impf. vcrr^eken^ perverio, 
Rj. pod-vrtati, n. p. konj podvrče samar (sa mjesta). 
V. pf. podvrnuti, 

podvAći. podviliSm, v. pf. Rj. pod-vu<;i. r. impf, 
podvlaiMti. ~ J) unterziehcn , subt eri. ruho. Rj. — 
Podvući pod koga meku poHtclju. (Oblaakati ga), Posl. 
251. sa Me, pass.: Dva dugaćka koca podvuku se 
odozdo pod uaviljafc. Rj. 3ilOa. — 2) sa se, refleks.: 
Pa se podvuče pod krevet i onde se pritaji. Npr. 10. 

pddzcmni, adj. i)od-remni, sto je pod zemljom; 
unitrirdisrh, subterraneus. isp. iako slož. riječi are- 
dozoniui (vidi i srcdozcurnki). — Nokakim podsemnim 
ja£itm, kud »e itomijc sijinju. ugju no<5u u grad. Da- 
nica 3, U3. (Vulkani), om au kao dimnjaci (odžaci) 
oue podzemtKi vatništinc. Priprava 102. 

podzidntj. p<^d/.idam (pinkipjeni), v. pf. unterc 
mauern , substruo murum. Rj. pod-zidati. v. impf. 
iiodzigjivati. — (Ku*5e) mnoge su podzidant kamenom. 
Rj. 676a. Po mnogijem nu mjestima preko kamenilijeh 
sirana pudcidanc metfjc sve jedna iznad druge. Kov. 33. 

podzisjlvanjc, n. do.s Cntermauvrn ^ substructio, 
Rj. verb. od podzigjivaii. radnja kojom tko podzigjuje 
II, p. kuća kamenom. 

uod/igjivali, pod^l^ujem, v. impf. uniermaaernt 
snhsttuii. Kj. po<j-xiKiivali «. p. kuću kametMtn. v. 
pf. podzidati. 
I podziniak , p<Vdzimka, m. (ua Grobniku izmcj^u 
; Rijeke i Karlovca) der Jfcrbst, atieiumnus, vf\ jcnen. 
I Rj. pod-:rimak, ono duba godine koje je pod zimu. 
I podzv^Vkniili, pftdzveknem, r. pf. crhallen. rezona: 
\ Kako jeknu, \t\i^ čardak podzveknu. Rj. |>od-y>veknuLi. 
prosti r. impf. uvećali, v. pf. zveknuti. 
I pod'žiH'K pw^'ž^žem, v. pf unterziinden, succcnilo. 
Rj. pod->.e(?i. ('. impf. po'l''>-izati. 

pdd'žizanjo, ». das rntcrziinden, sutccn^to. Rj. 
verb. od podžizali. radnju kojom tko podzize sto. 

pod'žizati, p()d'žiJ^eni, v. impf. untcrsitttdcnt sac- 
cvnso. Rj. pod-žizati. p. pf. pod'ie<?i. 

podŽHViMJaH so. IjBm se, r. r. pf. kao svaditi ac 
' malo ili polcarati se 8 kime, vidi Hporije^iti se: mi 
i stno se malu pođsavdjali* Rj. po-d^iveljaU tte. vidi i 



poi^tn 



- 7H - 



lioviinj 



tIN 



pokoSkati se, aporećkali ce. po-džaveljuti ae, recipročno, 
drukčije se ne naluzi ovaj glagol. 

poeta, m. Lut. poeLa. vidi pjesnik, pjesmotvorac. 
— Nadam se, da 6e mi nuse poete rado oprostiti. Npj.' 
I, LTII. Tiuskoga poetu. Straž. 1886, 1767. 

pootlMKl, adj. sto pripada upravo poetici^ pa poc' 
tama. vidi poetaki. — Opisuju čiste događaje isto- 
rički, a drujre obučene u kraano ruho poetičko. Pri- 
prava 1!»2. Kao Sto mi t*e i samo ono poetičku pore- 
gjenje i^iui da je bez koristi. liad 2, 1!)2. 

poetski, udj. Ho pripada poeiarna ili poeti kojemu 
goa (udv.J: Što se ovdie govori poetski u filikama, 
oni uzimade od slova cio slova. Priprava 11>^. isp. 
poetički, vidi pipJinički. 

pof«! . . . vidi pohval ... Rj. 

pof^riniiU. mani, p. pf. guihtiMetij probo: Svemu 
HKe riječ pofermaše. Rj. po-fermati, kao potvrditi, 
odobriti. 'J'al. cou-fermure. 

^6llta(i, tam, V. pf. (po jugozap. kraj.) vidi pohi- 
tali: Tiče Ču ti pofitati. Rj. po-fitati. vidi i pohvatati. 
r. iwpf. fitati. — f tnjesto h. vidi f. 

pArrlipiti, ^m, v. pf. vidi poprigati. v. impf. frigati. 

pA^nf'A, /. lita!, fogacoifl?). — 1) unge^ntucrtej^ 
UVeisefihrot, panis'noN feiinentatuit. Rj. den\. pogačica. 
vidi batnjaćfl, belija, brazdionica, masonica, oparu.^, 
^ostupača, poBtupaouicu. — Keče materi, da mu upiesi 
jednu pogaČH I ispeče jeduo pile. Npr. 25G. V ratara 
crne ruke, a b'jeia poguća. Npj. 1, 38<l. Te unicMi 
prebelu pogaču. 1, 690. Brže zamijesi tri kopanje 
bijeloga bra.^na i ispeci pogače. Mojs. I. 18, (i. — 
2) (u ^ci) okruglo mjesto na dno tijesta, na koje se 
meču koši a maslinamn samljevenijem, zove se donja 
pogača, a gornja onako drvo okruglo koje se meče 
odozgo vrh koso ispod kobile. Rj. 

p6|(aric*A, f. dent. od pogača. Rj. — Mijesila mu 
pogačicu, ii^prigala prosuljicu, natočila boknricu. Kj. 
238a. Da mu umesi pogačicu triput scjanu. Npj. 

poK^l^at*, pogagjilča, w. dcr Erruther, conjeđor, 
ef. vračnr: Ako nije vrač, a on je pogagjuč (Posl. 7). 
Rj. koji pogagja. 

poirHji^J(kele», /'. die Erraiherin, conjcciriit, Rj. koja 
pogagjn. 

pi»ffJ^W«^fc»» '^^; ^Vahrait^er-, vaticinaiorum. Rj, 
što pripada pogatjjačima. 

po^fi^anje, n. Rj. rcrb. od 1) pogagjati, 2) po- 
gagjati se. — i. J) raduju kojoitt tko pogagja n. p. 
Mo če hiti (diw Errathen, conjcetatio, divinatio. Rj.} : 
I tako se poslije dugoga poga/jjanja uaUo da je zla 
ćud uajveče kIo. Post. <J1. Znanje i razum r» kazi- 
vanje eanova i pogagjattje zmtonciaka ua^c »o u 
Danila. Ibin. h, 12. — 2) radnja kojotu tko pogagja 
iz pt^škc, slikajući (dns Trofli'ii [mitdcF Flinte, Pinsel], 
collineatio, expre«t*io ad vivum. Hj.). — ^) radnjti 
kojom tko pogaiija Mo {>* kim) (dat* Atmniuehen, Akkor- 
diren, Vergleiche«, jiadio. Rj.). — li, radnja kojom 
se tko pogatjja s kim: Po mnogom cenjkariju i 7^0- 
gatiJ»n\JH ugovore, da . . . Danica .'), 36. 

po^l^^iili, pAgilgiriin, V: impf Kj. po-ga^ati. r. 
«/". pogodili. — /. 1) errathen, conjcctara asHct[iwr. 
Rj. vidi nagiigjali. — Kako počnu ljudi mnogo umi- I 
rali po Kclu onda počnu govorili da je vukodlak u ' 
groblju, i ^utiK pogagiati ko ho povampirio. Rj. 79a. ' 
l)n doga^ja da če tako biti, t. j. uiigagja, pogagja, 
Rj. 127a. Metnu bjelanee od jajeta u ča«u vo<ie • • • i 
po njemu nekako pogagjaja huče li se »koro udati. | 
Rj. 21<>a. Idein, dii i ja pogatijam carevoj devojci belcge, [ 
ne Ili li Rog dao »bi pogodiui! Npr. 257. Za tebe čujem 
(hl Hvaki mm pogagjaš. I'rin. bibl. 29. — 2) treffen, 
ferio, ad ri'jM/m cjtprivio. Rj. čim sto ili u sto {riđi 
zga^ati 1 i 2); koga slikujuči. — On pngaqja svim 
Hapovima rednm m i<voj Stap. Rj. Ma. Jedan baci 
svoj §tap u vJHJnu a drugi ga ftvojim i^tapom pogagja. 
Rj. 81a. Vogagjaja kopljem u hatkn. Rj. mHh. Dobro 1 



gagja, al' lose pogana. Npj. 4, 387. — 3) vcrgUichcn 
paciscor. Rj. pogagjaii što (s kimj. vidi pogodili 4. isp. 
pogftgati se. — i/, na »e, reciproć. s kim, eins u'erdenj 
es atiJiimachen, stch vergleichen, paciscor. Rj. — Go- 
diti se, 2) u pjesmi, kno pogagjaii se. Rj. 92a. Ci- 
ganski ,te valja pogagjaii, a gospodarski plačati. Posl. 
344. Knjižar čx? spisatelja moliti, i *t njim r^ »e pO' 
gagjati. Pis. 74. Uz:dud se pogagjarsi s Turcima-, 
naumi oteti se od njih. DM. lOfj. 

1. p&graMt /'. dtr Unffath, stercus: idi pojfane jedna! 
Rj. utćlst. Mfp. poganStina. — Idi, pogani samoživa! 
Rj. imh. 

2. pd^-an. adj. ttnrein, pollutns, impurus. Rj. ne- 
čist, vidi pek.4in. — Voda svaSto opere do pogana 
jezika. Posl. 37. Ljnnki čoek Ijueki i govori, a pogan 
uoganski. 173. Voganijch usta ^n. p. welt, žeuu). (Kad 
Ku rado govori zlo za drugima). 256. Manje je ftlo 
ujede neg Sto kuoe pogane zuhe ukaza. DPosl. 59. 
Pogana je nokta, čuvaj ga se, 97. Od Klobuka i brda 
Bojana i pogane Korjenićke iupe, Npj. 4, 450. Znam 
i uvjeren sam u TTristu Ihuku da niSla nije pogano 
po sebi, osim kad ko misli dft je što pogano, onome 
je pogano. Rim. 14, 14. Ne lakomi na dobitak pogan. 
Tim. 1. 3, 8. 

pof done, pogAnca, ih. (u C. G.) zli čir, dne boaar- 
tige Bečile, tutnoris mali genus: pogauau ga Mnuol 
(Kao mala kletva koju najviše govore -Žene. Gledaj: 
Zmija ga žinula! Posl. 250) cf zlić, priSt Rj. 

poirAn^inn, /*. lu Srijemu, a u Srbiji crveni vjetar) 
liothlanf, ergsipeiaH. Rj. bolegt. riđi i bmka, plamenik. 

aAjfj^nniea, /'. — 1) (u C. G.) Enjihemi^mus far die 
SrJilange: ujela mi ovcu poganina. Rj. t. j. zmi^ja. — 
2) (u Dubr.l prišt na prstu, Ari Beule, tutnoris genus, 
vf. metidjka. Rj. vidi i metalje. na oku kao čibuljicu 
(u Sanijevu). 

pofjinija, /'. coll. dtts unreinc ffe^ndel, impuri, 
Rj. pogana čeljad, jedan od poganije : poganovi^f. 

p6j|pantti, nira, v. impf. Rj. v. pf sloz. ispoganiti, 
opoganiti. — I, verunreinigen, polluo. Rj. činiti da 
bude sto pogano, ndi m^iganjiti. — Nemam Ho 
sattlje poganiti, kad na tebe ni haljina nema. Npj. 
2, 146. Pod tokama od zlata košulja . . . la nemoj je 
krvlju poganiti! 4, 22. Da crkvu krtdju poganima. 
Danica 3, 182. X« pogani čovjeka sto ulazi u usta. 
Mat. 15, 11. Sanjajući tijelo pogane. Jud. 8. — 
i/, sa se, refleks. — 1) sich cerunreinigen^ polluor. 
Rj. : Za to ih predade Rog u željrfma njibovijeh srca 
u nećistotti, da se pogane tjelesa njihova meg)u njima 
samima. Rim. 1, 24. Nemojte se poganiti ničim ftt«) 
gamiže. Mojs. III. 11, 43. — 2) vom Kinde^ das sich 
hcsuđeltj concacarc se. Rj. pogani se dijete nečisti 
Hvqjoiii. — Nemoj se poganiti ni raaganjiti. Rj. 340a. 

pogiinltlk* (})ogliuluk), m. riđi poganHina. Rj.* 
pogau-luk, našoj riječi prešao Turski nast. isp. bezo- 
bnizluk. 

pOKAnuvie. »1. (u C. (?.) Schimpfuort fur eiurn 
Menschen, ncbulo. Rj. poruga čocjcka. coll. iKtganija. 

pAganski, adj. ruchlos, tufarius: No ok' jedne 
pogan.^kc rabote. Rj. kiio hezakon. — Ljucki čoek 
Ijucki i govori, a pogan po(jan.tki. Posl. 173. 

poifAn^liDn, /". */iV l'nrcinigkeit^ sordeis; cf. pogan- 
luK. Rj.^ riđi i ncčistota. ^ Prije nego načinuu ba- 
Ijine, operem po običaju oba komada, da bi ih očistio 
od poganHinc^ kuja je za njih priomda od ruku tka- 
čevih i trgovačkih. Danica 2, 128. Žci»a imaAe ČaAii 
u ruci svojoj pun« mrzosti i pogatistine kurvarstva 
svojega. Otkriv. 17, 4. £tx nast. isp. gos(H>HintL 

poi:Jiqjfiš, poganjiUa, m. t>o koji vozi na pogoni, 
riai pogona-^i, — t-^vaj vo vozi na Aesiinji. L j. naprijed 
kad je ^»l upregnuto (prva se dva zovu potkonjflcl, 
dniga dva pogona^i i poganjas4). Rj. 83(b. — po- 
ganjiL^ (drugoj poli osn. u ganjati, gonili, isp. po- 
gona, pogon ja), rijeci s iakim nasl. kod bradaŠ. 



poga^jeoje 



— 77 — 



pogled 



p^ga^lS^Je« n. das VerunreinitfeHf poUntio, Kj. 
trrft. 0*1 1) pognniti, 2) poganiti ae. — 1) rtidnju 
kojom tko pogani 6to. — 2) radnja kojom se tko 
pogani, 

pogAsitit pdeaBim, t>. pf. nttdt einunđer auslonchtn^ 
ezgtinguo aliuS ex alio. Hj. po-gasiti, kao ugasiti 
n. p. 9cijeĆ€ jednu sa drugom, v. impf. pipili. — 
Svui BToje 8vije<5e zapHli ... Po tom ka^u gjaci, 
te sv^erc poga/te i pokupe. Ki. I74a. ZatvoriSe vmta 
od trijoma, i pogunine Uske, i Kadom no kadije. Duev. 
n. 29, 7. Trena pogasiti 8r^a kandilu omm maloga u 
oltaru. DP. 44. 

p6|^zitJ* kItu, V. pf, mit ^seen trcicn, conculco: 
Kralj Vuka^iin vjerti pogazio. Rj. po-pizili. r. impf. 
giutiti. i9p. badlisati, pokvariti, popratiti, potrti, po- 
tU^iti — Mitćtii je bila do 1804 godino najbopitija 
ImeteTiDa, nego je po tom do godine 181(5 poqazoia 
i oplijenjona. Kj. 349a. Brže h me, brate, zaboravi, 
i hleh i ao pod noge pogazi. Npj. 2, 568. Nego im i 
fj (ohras ili žensko poHenje) i sakon pogasise, Da- 
nica 3, 152. Ako pogaze uredbe moje, i zapovijesti 
mojih ne 8u^^uvaju, onda ću ih pokarati prutom. Pa, 
89, 31. Za §to pogazi riječ Gospodnja i tako zlo 
ućini? Prip. bibl. 72. 

pofif^rgotiti, tim, V. pf. poveMiti. Rj. po-gergetiti. 
isp. Kger^otiti (koga »vezati), drukčije ne ne nalazi. 

p&ldbao, pogibli, f. der Untergang^ die Gefahr des 
IJniergangs, discrimen: ue znaft koja mu je pogibao? 
Bj. vtai pogibija, i syn. ondje. — Novci tvoji 8 tobom 
da budu u pogibao. Djel. Ap. 8. 2() (in perditionan, 
lum Verderhen). Ik)g podnese s velikijem tn)!jeDJem 
fludove gnjeva koji su pripravljeni zti pogihao. Rim. 
9, 22 (interitas, Verdnmni.ttc). Po«la<?e Ooapod na 
tebe kletvu, rasap i pogibao. Mojb. V. 98, 20. Plaka 
narod Ato »a Gospofl udari velikom poqihlju. Sam. I. 
6, 19. Ljudi, koji padnu u zlo, uvaljuju se jo5 u 
goru pogibao. DP. 80. U ovoj se knjizi na nekoliko 



njoca udarila prava naša sre^a sa nesrećom uaSom, 
pravi napredak nas sa našom pogibli. VLaziC* 2, 15. 
pogibao^ oenova koja je u pogibati, poginuti, rijeci 
9 taktm nojst. kod iznikao. 

pogibeljan, pogibeljna, adj. vidi pogibjelan, je^iv 

1, opaaan; gefiihrlich, periculo8U.t. govori ne u Hrv. ; 
i P. Budmani upotrebljava je tumačeći jciiv: pogi- 
beljan, opasan. ARj, IV. 647a. 

pftirihijn, f. {n C. G.) Vniergang, interitas, cf. 
pogibao: Luda pamet pogibija gotova (Posl. 171\ Tu 
ie Turaka pogibija bila. Rj. vidi i izgibija, propa.st 

2. — .Staru <*oeku mlada žena godimenal, a mlaflu 
^oeku starfi ?,ena pogibija. Posl. 294. Vjeruj, pohn^, 
Mmi kniu xa njihovu grdnu pogihiju, da nijcsu tako 
izginuli, kako kad je Mahmut poginuo. Npj. 5, 423. 
pogibija, oan. koja je u pogibati, poginuti, riječi 
s tukim nast. kod letija. 

pdgribio, pi^gibjeli, /. vidi jerivost, opasnost, napast 
I, (h tri posljednja primjera); die Gefuftr, pericnlum. 

— Tko se na pogibio ne stavi, nevolje se ue izbavi. 
DPo«*!. 132. isp. pogibao. — »tara: pogibio (nor-MKuah) 
biče od osnove glagolske tre(?e vrste, od koje glagol 
nije u fibit^aju. Oen. 129. 

pogibjplan, pogibielna, adj. prema supstantivu 
pogibio. utp. kako banicićt DAKj. 248b, Stuilijev 
ads* bezpogibilan pi^e bespogibjelan. vidi pogibeljan, 
i Sffn. (mJSc* 

MirlBati. nSm (pi^ginuh i p&giboh) v. pf. unter- 
ffehtn, fallen, intereo, unnnturlichen Tod -iterhen, i 
to tamo od ljudi. Rj. tK>-gi(b)nnti, t>. impf. ginuti. 

— 1) nenaramom ifmrcu umrijeti, vidi zaglaviti 3. 

— \W ja žalim gje rfu poginuti^ poginuti danas bez 
tamjene. Rj. lH4a. I^e kr^^ t. j. pade krv, pogibe 
neko. Rj. 32(ib. Njega pritisko^c i zamalo ne uđa^iSe, 
a on lavika: »Pobratime I pobratime! pogibah! Npr. 
9ti. KaU<^ poginuo od puške koja nije vrijedila ^e»ei 
Itikra. l'ottl. 194. Danas će ti Daiuljan poginuti sa 



tvojega lica bijeloga. Npj. 1, '106. Auti, duždc, oka- 
meuiu se I Palo ti je na um poginuti? 2^ 335. Novce 
požljile ženi i deei poginuloga Jovrejina. Mil. 208. 

— k) kao propasti, ttestati čega: Ime li poginuloj 
Posl. 104. Poginulo je vrtanje, ali nije zajam. 250. 
Tvoja jabuka ne će poginuti. 312. Tad je Srpsko 

i poginulo carstm. Npj. 4, 1.34. Pogibe mi jaglak iz 
sanduka. Herc. 22(K 

pd^injnnje, n. rerh. od poginjati (i se). — 1) radnja 
kojom tko pQgii\je n, p. glavu. — 2) radnja kojom 
ne poginjc u. p. oncij koji jaše. 

p6vinjati so, nj?m se, i\ r. impf, sich vonedrts 
neKjett, promineo. Kj, po-ginjati se, poginje se n. p. 
koji jitse. biće i bez »e, prelazan glagol, isp. pognuti 
i pognuti se. 

p6|[plndltl, dtm, v. pf. Rj. po-gladiti. r. impf. gla- 
dili. — JJ streicheln, demulceo. Rj. — PoSaSoljiti 
koga, t. j. lijepim riječima kao malo pogladiti ga, 
Kj. 54>3a. Ha se, refleks.: Ako bi gladan, pogladi se 
po trbuhu. Pofll. S. — 2) poiMštiti, fegen^ verro: 
Mlada Mare rano podranila, te je perom dvore po- 
gladilUj i gospodu avate dočekala. Rj. vidi i pomesti 1. 

pdglasje, n. (at.) die Nadiricht, nuncius, cf, glas: 
Nema od njih glasa ni poglasja. Rj. po-g]a*ije, drugoj 
poli osnova u glas. 

pftglatl, peglam, vidi pogledali. Rj. r. j>/*. po-glati. 
V. impf. glaii (gledali). — Paglajtc na polje ftiroko. 
Npj. 2, 605. Da je kome sjesti, te poglatl, da ou 
vidi ćuda velikoga, 3, 128. Sve dabije nikom poni- 
ko&e, i preda se u zemlju poghtše. 4, 136. 

poigliivar , poglavara , m. das Obfrhuupi, caput, 
durtor, cf. poglavica. Rj. vidi i glavar, i sgn. ondje, 

— Koji znade pogubiti Meha, srim Turcitna hrabrog 
poglavara. Npj. 4, 237. Da ku Turri poglavari nad 
orim četama. Danica 3, 188. Skupi poglavare od 
vojske. Miloš 107. Kara-Gjorgjija su starješine iza- 
brale sa glai'noga poglavara. Sovj. 12. Pa ih postavi 
nad njima za poglavare, Mojs. II, 18, 21. 

po;rInvArev, adj. indi poglavarov. Rj. 

poglUA fkrtca, f die Frau eittei IlnHptlings^ mttlier 
ductoris, cupiti.'i. Rj. poglavareva icna. 

pOirlilTiirov. adj. dea Oberhauptes, capitis, rfttrtorrs- 
Rj. sto pripada poglavaru, vidi poglavarev. 

poglikvarski, adj. Oberhniipter-j dnctorum. Rj. sto 
pripada poglavarima, vidi poglavici, 

poivluvilrstvo, n. die Obrigkeit, magistratus. lij. 
riai vlast 2. — Zuam jamai^no da ni umri, ni život, 
ni anpjeli, ni poglavarstva . . . ui druga kakva tvar 
može ims razdvojiti od ljubavi RoŽije, Rim. 8, 38. 
Poglavurslva ne oariće. .lud. 8 (die Obrigkeit i*erachten). 

pdgliivien, m. vidi poglavar. Rj. t^idi { glavar, i 
sgn. ondje. — Harambafta, poglavica hajdučki. Rj. 
S()2b. En' uteče gradska poglavica. Npj. 4, 255. Pa- 
Siui HU momei delije, kojijch se poglavica zove deli- 
baia, Danica 2, 84. U Roči je bio najveći poglavica 
»opra providur. Kov, 37. 

pAgttiviekl, adj. vidi poglavaraki. Rj. šio pripadti 
poglavicama. 

pdgluvit, adj. vomehm, hauptsachlich, principalis. 
Rj. vidi odličan. — A Brgjani umorili ruke, sijekuči 
poglavite 'I'urke. Npj. 4, 374. Knjigu Sjiljo Crnogorski 
kojažc u Trije^če ntjestu poglavitUt na Srbina Kve- 
kiča Jovana. 5, 2i57. 

pOfleil, m. (loc, pogledu) — 2) der Blick, aspectus: 
strafina pogleda. Rj. — Neobična oka i pogleda. Kj. 
417b. Upitah joj btu cv'ječa, ona mene ni pogledovi. 
Npj. 1, 423. Zla pogleda u dobra junaka I 3, 121. 
Miran i dubok um , . . bistar pogled na vrijeme u 
koje življaše. DM. 53. htorijski pogled i\jegov tako 
je kratak da ne obuzima ni nj^a samoga. O Sv. O. 
24. Kako se ua prvi pogled moglo misliti. Pom. 93. 
i JagiČ se tnidi istumaćiti gra^u glagola u slovenskih 
jezicih n osobitim pogledom na jezik hrvatski. Rad 
' 17, 1(J(). — 2J der Anblick, conspectusj im Angc- 



Pogled 



— 78 — 



pogroditi 



ftichtCf in cojisjjcctu: Na pogledu selu Nevesinji]. Rj. 

— Kad «u floMi dvoru na poglede. Npj. 1, (ii^2. Knjigu 
vrf^ na jelovu granu otkuda je .'» puta na pogleda. 
2, 44y {i,'ip. pogledao). Dokleu tiče na t^rkvicc doše 
na pogledu od Kotoru grada, 4, *>. Pak sagjo^e niz 
Kratac planinu na pogledu mora velikopi. 6, 980. 
Nafltftviit'c na pogledu svoj ftraći svojoj. Mnjs. I. IG, 
12. — 3) a prenejienom smiKlu. isp. iniBao, mišljenju. 
Hie AnKicht. — Ti ćeS imati da ne boriš . . . tt pogle- 
dima raznih svojih strujnih vijuja. Zlos. 11*7. 

l*dfflcU, m. (loc. Pogledu) brdo vi*e nainastira 
Ariljfl, s kojega kažu da je kralj Simeun razgledao 
gdje <?e Arilju »ostavili temelj. Kj. 

pdrledtin, pt»pledna, w/j. Ho je na poijleđn, da ne 
lako ftpasi. tup. kod pogled 2 primjer is Npj. % 443. 

— U no<'n fifi IStaue aobavio, ljubio je i nmilovao. na 
noglednu vijentu ugri^Jio, dva joj zuba u grlo ugniio. 
Heir. 22H. 

pojirlćdanjc, ». das Sehen nach ein^m, der kommen 
mll, expectaiio adcentantis aut venturi. Rj. cerb. od 
pogledati. — 1) radnja kojom tko pogledu koga. — 
;ij radnja kojom tko pugUdd u kto. 

1. p»i:l6diiti, pogledam, r. impf. — 1) nach einem 
itehen^ der kommen ftall^ ihn encarten, estpeđo: Po- 
gleda kno aeka svatove (Poal. S?5()). Rj. po-gledati, 
itćekuju'U koga kno isgliiuti didasi U rev, očekivati. 

— J*ogleda kao ozcbao auncu. Posl. 25(1. Niti ide 
Kuliii-kapetaue, niti ide, niti će li do^i, nit' »e nadaj, 
niti ga pogledaj. Npj. 4, 20t>. Ja ve^* pogledam^ kail 
Ćete mi jednu čitavu gomilu oda poalati. 8lraž. lS8fi, 
1733. Ilije sjegjaSe na stolici ukraj puta pogledajući; 
jer prce njegovo bijaše u strahu za kovćeg Božji, 
sam. I. 4, 1*3. Ja ću Gospoda pogledati, C'okat^'u Boga 
spasenja svojega. Mih. 7, 7. — 2) vidi pogledivati. 
V. vf. pogledali. — Zmija krilatica a smmcc pogled\t^ 
i cfoklen sunce dobro koplje ne o^koći, slijepa stoji. 
Npr. 2G3 Kad govori, gromovi pucaju, kau pogleda^ 
munje sijevaju. Npj. 1, 552. Kad se smije ka' da 
biser sije, kad pogledu, kako soko sivi. 3, 5lt>. K tobi, 
Gosp0(Je, vicem ... I zvijerje poljsko jjdglSdit sa 
tobom. .loii. 1, 2<J. 

2, p6Kledali, pt^gledilm, p. pf. einen Blick ucrfen^ 
conjtcio oculo.^ aUquo, Hj. po-gledati, praes. i po- 
gladim, ridi poglali, poglejati, poglenuti. r. impf. 
pogledivati, pogledati 2. — IJ Pogledi :^.al08nii i platanu 
devojćicUf pa joj reče. Npr. 140. Kad izagje u vrh 
drveta, pogleda na sve utranc ne bi I' štogogj vijyeti 
mogao. 189. Glaa do neba, a kad dobro pogledis, a 
ono mu(!ak. Posl. 42. Pogledaj mu na obvću, pa ga 
puštaj u ku(!u, SiH). Pogledaj nic, Umo, crnijem oćimu, 
Npj. 1, 446. Jedva ćeka, dok mu no(:ca dogje, pak 
pogleda pat žarkoga sunca^ pak se s' suncem Bamo 
rargovars. I, 4ijft. I otima k zemlji pogledttše. 1, 571. 
Oii metnu, pogleda nada st\ te ugleda dva džeUta 
mlada, *2, ltt2. Turčin Srbina nije smijo pogledati 
poprijeko. Danicu 3, VM>. Gospod ću glas na.^, i po- 
gleda na muku na5u. Mojs. V. 26, 7. — 3J sa se, 
reciproi.: Konjanici sci se pogledaju. .. pa rekoSe 
izmegju sebe . . . Npr. 104. Pogleda se juuak na ju- 
naka. Npj. 4, 45*>. 

poglodivanje, >i. vidi pogl^danjc. Rj. 

pogledivati, pogl^dujem, c. impf. vidi pogledati: 
Fogleduje devet svojih Sura. A na cara krivo poglc- 
d^je. Rj. vidi ^^]<^dati 2. v.pf. pftgledati. — Na se 
pogleduje^ stoji li joj lepo ruho aakrojeno. Npj. 1, 
108. Sama sjedi, popleduje, gje se munja s gromom 
igra. 1, 152, Htjiri sjedi na oranje, pogleduje na gje- 
vojku. 1, 435. Gospoda sve pogleduju jedan na dru- 
goga, h, 4.')4. 

pogl^dH.Ma, u pripovipeci: QUva glavu&ta, popa 
poglcdnHa. Rj. riječ is sale načinjena po govoru pc- 
povsl'otn i kalngjerskom, koji u narodni jezik miješf\ju 
rijeci stare SJoi'cnske is crkvenih ktvjiga. isp. letuJti. 

pdg-lejatl, j^, (u 0. G.) iridi p>5gledati: Da je 



kome žalost poglejati. Rj. može se d izmegju e i a 
izbaciti, pa se onda umeće J; pi'tglejati. Korijeni 75. 
i glejati »ij. gledati (Da ti vidi^ 6ido neglejuno, Npj. 
2, 03). — Daje kome stati, pa poglejaV ' Npj. 3, 275. 
p6g:lnniiti, pt)glenem. v.pf. pt^gledati: Te u vojaku 
kraljr poglcnao. Rj, po-gle(d)nuti. isp. glednuti. 

poglOlinuH. prtgluhnčmo. purlftnuti. p^glunemo, 
t'. pf. nach der iicihc tanh iceracn^ obsurdesco alius 
er ulio. Rj. |M>-gluhnuže Ijudi^ postaše gluin jedan 
.ra drugim. 

pdirnali, pi^gnam (pMenem) vidi potjerati. Rj. po- 
gnati. vidi i porenuti, pojuriti, 2 povijati, zajmiti, 
prizajmiti. v. impf. pogoniti. — It Pognaj konjuj da 
idemo brže. Npj. 3, 25*). — 2) sa se, recipr. vidi 
potjerati se. Rj. — Te f^ pogfiase vatrom po megdanu. 
Npj. 4, 34S. Pognuic se s njime po megdanu. 4, 351. 
pdgnutl. pognem, r. pf. po-gnuti. — 1): Legja 
njinova da su pognuta. Rim, 11, KK Gospod ispravlja 
sve pognute. Ps. 145, 14. Panta i Pet.*ir pognu glave, 
i ka£u ocu svu nesreću koja ih je ana.^la. Mil. 223. 
— 2) sa se, refleks, itich roncdrts heugen (s. li. dtr 
Tieiter), promineo. Rj. pogtte se n. p. koji jaše. r. impf. 
poginjati hc. — Značenje kao u gibati: b otpada: 
ganuti; nagnuti, pognuti se. Korijeui G7. Pognuće se 
prost čoijek, i visoki će se jtoniziti, i pont>site ot>i 
oborire se. Is. 5, 15, 

pognjć^iti, p&gujet'tim, v. pf serknicken, infringo, 
Rj. po-gnjećiti. v. impf. gnječili. 

pognjAree* untertaurbend, urinans. Rj. udv. jm- 
gnjurce, kao sagnjurujući se, radeei kao gnjurac, 
roneći, TMrećL — zakvantitet na kr^jttjem slogu isp. 
ametice. 

pdfodon. pj^godna, adj. vertriiglichj trnciabilis : 
Vala tebe, gospodsko koljeno, kad si vigjen i kad si 
pogodan. Rj. s kojim se je lako pogoditi, — Drugu 
kitu mira i pogodbe, da ste vazda mirni i pogodni. 
Herc. 33fi. 

p6godlia, /". — 1) der Vertrag, pactio. Bi. vidi 
nagodba 2, ugovor 9. — Pribije se u nekakva uogata 
ćoveka da služi bex pogodbe . . . zaiftlc da mu plati 
fito misli da je zaslužio. Npr. 40. Bolja je mrsara 
pogodba nego pretila pravda. (Pravda ovgje znatM 
raspra i ćeranje po sudu). Posl, 21. Ili su inu po po- 
godbi davali Što u novcu, ili po koju junjgu masla. 
SIflv. Itibl. 1, 87. Valja num kazati da su se /»oj/o^c 
itmegju Dulrrovniku i srpskih remalja radi trgovine 
svršile za srpskih kraljeva i careva. DM. 257. — 
2) (u pjesmi) Vertriigliciikeit^ mores commodi: Koja 
kita mira i pogodbe, metnite je u selu vaScmu. aa 
s' u selu mirni i pogodni. Rj. stanje ono kad xn 
čeljad pogodna. — U dvore je sreiSu donijela ... a 
u srcu mira i pogodbe. Kov. 81. — 3) die liedingung, 
das Bedingniss, conditio, exeepiio. isp. |x>godben. — 
Prem da pisma vrlo slabo govore s kakvim su po- 
godbama davane zemlje, i jo^ kažu da su darovane, 
opet su . . . DM. 209. Ne može se . . . doznali je li 
Dubrovnik svo novce uzimao s pogodbom da ib vrati 
s interesom. 252. 

pftrodben, adj. sto pripada pogodbi 3, condiotio- 
nalis, conditio nabiiiSt bedingt, mit Bedingwng ver- 
bunden. — Vremena imaju tri... a vremena složenih 
ima viSe: buduće ... i pogodheno. Obi. 2. 

pA godino, vidi polugodi^ujica. — akc. Rj.* XXX. 
pog6diti, pugodim, p. pf. Rj. po-goditi. p. impf. 
pogagjali. — J. 1) errathen, conjectara asseguor, di- 
vino^}, vidi nagoditi 1, ui§<5iliti. — Koji ae mladić 
nogje da pogodi kakav biljeg ima ova gjevoikAf da 
će je dati njemu za ženu, a koji ne pogodi da će ae 
provrći u jagnje. Npr. 100. (Dositije) je gotovo |K)elije 
trideset godina popravio svoju jednu |iogrjeŠku, pa 
joS nije pogodio kako bi tratilo. V, Nije »vuda pra- 
voga umisla pogodio. Npj.' 4, XXXIX. Poćeli su skra- 
ćivati ovakove riječi, koje cesto dolaze, i koje svaki 
Usno može pogoditi. Rj.* XXXrV. — 2 u) treffen 



fogolen 



79 — 



poi^ororUI 



(im ScJiussf)-, fcrio. Rj. i»p. nag:oditi 1. — Prave ruke, 
koji može pogoditi n. p. kamenom u što. Rj. 563a. 
Pogoditi u dinar zemlje. (Kad koga u Žali, ili u pod- 
atnijehu hvale da je dohar pu.^kar; jer niko ne pn- 
tdi u rise zemlje, nego u onoliko koliki je dinar). 
^osl. 250. Te Turtina dobro pofjodila (piiškai po nje- 
govom svilenu pnjanu. Npj. 4, 321K i\^u loke ga mjesto 
pogodio, gje eipućnva toke ua pmina. 4, 358. — b) n.p. 
putf kuda i t. d. — Uputi »e u uekaku pustinju gje 
fiu straAna jezera, ali ne pogodi puta. Npr. 95. Ne- 
mat'ke lapje s rnjskoiii ne pogode « Hcogrnd, nego 
olidu i8pod Rpoj^mda niz Dnnav. Danica 4, 11. — 
rJ «<i kogUj nui^u na nj: Sestra njihova... »jutrndan 
u samu 7/»ru ustane te tragom za njima, pogodi nu 
onoga istog starca, i on joj «ve kaže, kako je i Stoje. 
>'pr. 231. — 3) treffen (im (reindldej, ad vivum es- 



primo. Rj. slikar n. p. sliki^itči koga jagodi ait. — 
Kad i/.igraju onoliko puta, do koliko su pogodili da 



'^J akkordiren, verabreden, Iteieden, paciscor. 




iene trlju, onda ^a žene, t. j. jitanu svi u red ... a 
oni ga (»vflki udari po jednom dlakom ili drvetom (kako 
pogodili) po /jidnjici. Rj. t4h. Naslužiti godinu 
iii popo^eno vrijane], Rj. 406b. ('JJeniti. pogoditi, 
n. p. jeni ti rijeujeu (kad ko aluli u koj^a). Kj. 811. 
'Ja «am tebe služio poSteno, »ad mi daj sto Rrno po- 
go<liti^ . . . >Mo je pogogjeno ono valja da huae«. 
Npr. as. Na ovo car pristane, a ni raladfii^u ne bi žao. 
le ttvar pogogjena : vjenćaju se po zakonu. 117. Mlo^e 
0pahije pogode na seljacivia, te im pla<^HJu n!i p:o<Hiiu. 
Danic^a 2, 7lt. i« ro, refleks.: Nema kola ht'z Koknna. 
(. . . kako se nekakav Kokan čelebija pogodio u zle 
dane, u godine gladne, ^(i dva grosa i ^bkSire uukua, 
d<i on *^uva hiljadu ovaca . . ,). Posl. 203 {i^p. naj- 
miti se). — il, sa se, reciproć. sidi vergleicheiij 
akkordiren, ritu? icerden, paciscor. Rj. — Ne mogući 
»e u tome izmegju sebe drukčije pogoditi ugovore . . , 
Rj. 79a. Kad ve<5 izigraju onoliko konja u koliko su 
.*e pogodili dtt igraju, onda ... Rj. Ž75b. Pogodivši 
H 8 t^ome, ona skine s ruke svoju pletiva(!^u. Npr. 
6. »I^aano ćano i?e pogmliti...*. Onda se oni pogode 
la cijenu I ona plati koliko se pogodise. lOŽ. Oko 
*vegn se pogode i namire, aamo oatane jedna »ablja. 
171. Pogoditsi se s pofilenicima po groš na dan po^la 
ih n vinograd svoj. Mat. 2*), 2. 

I^irulen, adj. siemlich gross, sat magnus. Rj pri- 
lično golem, po-golem. isp. po (složeno s adj.) i golem. 

|i6gDn, m. (u C. G.) das IVegtreihen, ahaciio: Nijemu 
ti ovce Nik^iL^ma na poaon (n. p. da ne motek pođi 
kud). Kj. po-gon, djelo kojim se štu pozene. isp, po- 
gnali, pogoniti. 

^groDB, f. (u Sriiemu) kad se Šest volova upregnu 
a plug, onda dva dogiu pod kolećke, dva na pogonu, 
a dva naprijed. Rj. vidt pogonja. isp. pognuti, pogoniti. 

r^nii«, pogoniUa, m. vo koji voki »^j pogoni. Rj. 
pogania^. isp. pogona, pogonja. — riječi s lakim 
kod Dradfi^. 



pegAni^t pogonlČA, m. koji pogoni, nagoni^ hajku 
njtrad u lom, govori se u sjev. Hrv. vi^i hajkat* 2. 

^irtotti, p^gODim, V. impf. versuchen su treihent 
coejii agere. Rj. po-goniti, kao počinjati gnati. vidi 
potjerivHti. r. pf, pognati. — 1) Otolen mi konja 
pogonjaie, ćem konja ka Udbinji gradu. Npj. 3, 352. 
— 2) Sfi He, recipr.: Pogone ne vojske \h\ megdanu, 
dokle bilo dne vi po po podne. Npj. 4, <6, Živijem ne 
ognjem pogonjahu po megdanu tamo i ovamo. 4, 82. 

pAgoqjA, /". — 1) tidi pogona. Rj. — 2) vidi po- 
kera. Rj. tndi i jX)toč, potraga. 

|M»ginj0i^e, n. dag Antreiben, d^- Versueh su 
treihen, ercitatio. Rj. verb, od 1) pogoniti, 2) pogoniti 
ae. — 1) radnju kojom tko pogoni n, p. konfO. — 
2) radnja kojom se pogone n. p. dvije vojske. 

toOg6n^lac* pogf>reoca. m. (a mof.e Ae Čuti i pogo- 
reiac, pogoh^lca) kome je kuća izgorela, đer Ahge- 



Itfannle, qui incendio omnia sua amisit. Rj. isp. 
pogoijeti. — riječi s takvim nast. kwl ćuvalac. 

pOKdr«liea, f. izgorelica, požeglica, t. j. ona kapa, 
ili t^r.'ipa, u koju se prsten sakrije dvaput zasopce 
kad M^ igra prstena. Rj. vidi pogoijelitia. m igranju 
prstena. — Pod koju se kapu jedan put aakrije itrsten, 
oua 8e drugi put zove pogorelica (izgorelica. Rj.^) ili 
pokeglica, i za to nije nioboduo dva put zaaopce pod 
jednu kapu sakriti; jer pngorc ^v\ konji Sto au dotle 
bili izigrani. Rj. (;i7b. 

pogdrjcUeH, /*. vidi pogorelica. — Izgorjelica, f. 
vitli jtogorjelica. Rj. 221n. 

poffArJelina, /'. ono ftto je izgorjelo: oti.Mi na Rvoje 
pogorjeline. Rj." 

|»og6rJeti, pogftrim, u. pf. giimlich abbrennen, de- 
fhtgro. Rj. po-gorjeti. r. impf. gorjeli. — 1) nepre- 
lazno: l>oma(5iu pokupi sve one s-o^jeće u jednu ru- 
kovet i uaadi u žito, te onda malo pogorc, pu ih ugasi 
onim žitom. Rj. 34b. Prigrijala vruCiina, voijani IJože! 
da pogore ieteoci. Npr. 162. Tako na§i indžijeli ka*u, 
da ćo vaie ku6e pogorett, vi dahiie glave i>ogubiti. 
Npj. 4. 135. — 2) prelasno: Sarajevo, što si pot.iv- 
ujelo? Ili te je vatra pogorela? ... Du je mene vatra 
pogorela, b'jele bi mi dvore ponovila. Npj. 1, 493. 

poarorupAditf sis pogor^pnduu se, v. r. pf. wtbandig, 
uhermuthig trerden, fio feroiv, cf. zgranuti se, drnuii 
se. Rj. po-goropaditi se, goropadan j^o.'dati. vidi i 
pridrnnti w, pomamiti «e. r. impf. goropaditi se. 

pOjgospAditi NO, pogn}*podim se, r. r. pf. cin Iferr 
verden, fio dominus: [tognspodio w% pa ne <V da radi. 
Rj. pogospoditi PC, postati gosftodin; učiniti se go- 
spodin. V. impf.. gospoditi se. — Kad se tikva po- 
kondiri. (Kad se pogospodi onaj kome ne prilikuje . . .). 
Posl. 121. Prvih godina niože biti daje bio bolji junak, 
a posle se bio vrlo pogospodio, i tako se bio poneo, 
da . . . Danica 4, 26. .Stanu vikati na Mojsija i na 
Arona korei^.i ih da .^« 5* pogospodili le ho<^e samo 
da vladaju nad drugima. Prip. bibl. 52. 

poguvAraiiJe, «. das Verluuien-lassen, osiensio (pro- 
posUi alicaju^f). Rj. verb. od pogovarsli. — 2) radnja 
kojom H. p, svijet pogovara da če sto biti. — 2) radnja 
kojom tko popovara, kad je drugi tko šio govorio. 

pOgovArati, pog6vflrfim, v. impf. — 1) sich rer- 
lautcn las^en, signifirare verbis propositum. Rj. po- 
govarali. sa hc. pussir.: Rudu('i da ite je pogoraralo 
da 6e ih svu trojicu iz Biograda po.Mali nekuda unutra 
u zemlju, za to se Jugovid poplnai. 8ovj. 83. — 2) kao 
nanovo govoriti, dodavati što vijećima čijini: Posliie 
mojih rijeci uitko ne pogovarase, tako ih natapa-^^e 
besjeda moja. Jov 29, 22 (verbis meis addere^ beisu- 
setzen meinen Worten). v. pf. pogovoriti 2. 
I p&gOTor, H(. — 1) Kiederholte liede, sermo iteratus: 
Ni u mrtva progovora, ni u mudra pogovora (PohI. 
I 224). Rj. po-govor, djelo kojim se sto pogovori, na- 
' novo reče. isp. pogovoriti 2. — U mlagjegft pogovora 
' nema. Posl. 333. .Štogod uzmeA tamo od poreza, ori- 
I miće ti aga i5mail-aga, i liniii pogovora ne će. Npj. 
4, 49(>. Svaka t^eta ima svoga harambaSa, koga dra* 
iiua eluža bez pogovora. Zim. 183. — 2) u knjižet^- 
nika: epilogns, Nachrede. — Predgovor ili upravo 
pogovor i spisak upotrebljenijeh izvora izaći če s po- 
■ilje<!njim dijelom. DanitMt^, ARj. 1, II. P^to je pre- 
stampao zanemareni pogovor Dufianov k zakontku. 
Kad 15, 178. U rukopi.su dubrovačkom 309 (57) ima 
na kraju pogovor. Hlar. pis. hrv. 4, VII. 
I poguv6riti, pogivorim, r. pf. Rj. po-govorili. r. 
impf^ govoriti, — 1) ein icenig reden^ proioquor. Rj. 
kao malo ito redi. — Tako ostaje samo »j«, za koje 
se može redi, da nije Slovensko; zato o njetnu valja 
malo više pogovoriti. Danica 1, 99. Da mi dopustite 
joS malo pogovoriti o m^j\jem mislima, koje sam ono- 
madne imao ću^t i pismeno predati. Pis. 24. — 2) icie- 
derholt sageuj itei'um dico, Rj. kao nanovo reci Ha, 
Mp. pogovor 1. V. impf. pogovarati 2. 



|M»ffrabitl 



80 — 



pofubUI 



p6||^bi(it blm, p. pf. raffen, rapio. Rj. po-prabiti. 
I', tpijif. prabiti. — U^^initi gnibus; a oui onda jtrabuBl 
t. j. pograhiše^ razgrabiSe. Kj. iHb. Navuhodonosor 
će odvesti narod i odnijeti plijen i pograbiti grahez. 
Jezek 2^», lU. 

p6|i:rnbljati, p6grabljam, «. pf. po-grabljati, gra- 
hjjajući pokupiti ti. p. aijeno. govori se u Hm, v, 
impf. prosti gmbljati. 

po^rA'dHi, p5građtm, v. pf. — 1) ausheffnern, rt* 
pttrircn, reparo, u. p. crkvu, namastir. Bj. po-graditi, 
vidi po[>ravili. v. impf. pogragjivati. — ič) nach ei- 
nander machen (z. JJ. baueii), facio, uedifico aliitd 
ex alto. Rj. kao načiniti jedno ra drugim, počiniti 1. 
V. impf. graditi. — Gradi ku<*ii u svakom mjestu. 
(. . . ain bio se zabrinuo kuko ^c on toliko kuća po- 
građitC). Po»\. 46. Bijele ini ruke iBJećene, a po t'jelu 
rane pogrugjenć. Npj. 3, 497. 1 tu (Turci) težak eiuum 
pogradili. i, 471. Da li vidiš jade od Turaka, kako 
ćemo od njih pograditi. 5, 128. I od vas će hruku 
pograditi. 5, 507. Ako Turci zapale namaptir, narod 
6e ga opet na<^initi; ali mi kad izginemo oko tijeb 
zidina, »as ne može niko povratiti i pograditi. Banica 
8, 181. Oko nama-slira da pograde busije. 3. 182. Ra- 
njenima pograde nosila. MiloA H»2. Na nekoliko mjesta 
bili 8u pogradili šanfeve. Sovj. 40. sa se, pass.: Po- 
grade se barutane na nekoliko mesta. MiloS 12. 

pogTagJivaiiJe, n. dus Heparirtn^ reparatio. Rj. 
verb.od pogragjivati. radnja kojom tko pogragjuje što. 
pOKrngJlvati, pogrigjujem, v. impf. repariren, re- 
paro. Rj, po-griigjivati, vidi popravljati, p. pf po- 
graditi 1. 

p6rraniJ'-iiT, at^. po-grnni^ni, što granici sa dim, 
kao otdižtijt; angr&nsendf fi-nitimu.% adjacens alicui 
t^rrae. riđi granični. — Da .se vrate za pregjaSnje 
granice, pa neka ih Čuvaju pogranihu nuhijc kao 
1 prije, a oetola sva vojska da pohitii na Moravu. 
Hovj, 30. 

pdgjTda, f (u Srijemu) def Scftimpf^ contumelia. 
Rj. po-grda, djelo kojim se tko pogrdi, isp. grdnja, 
peovkn. 

pogoditi, piigfdim, V. pf. schdndffij enickrev, dede- 
eoro, cf osramotiti: Htarca Petra pogrditi ne ^u. Rj. 
po-grditi. V. impf pogrpjivati. — Ne ^e ga oprati ui 
feava ui Drava, (Tako 6e. biti pogrgjen). l'oal. 210. 

pdgfreb, /*. das lieariibniss^ dua Lcichenbegnihniss, 
e:ce4fuia€j cf ukop. Rj. po-greb. ittp. pogrepsti. vidi i 
pokop, pokopauje. — SanMrština, novci &to se daju 
flveSteniku ta opijelo i pogreb mrtvaca. Rj. HH4. Koji 
na pogreb idu. Kov. 98. Pogrebom magare<fim po- 
grepšće se. Jer. 22, 19. 

poirrrbATanJe, n. verb. od pogrebuvati. radnja 
kojom tko pogrehava mrtvaca, — Ne će bili mjesta 
Ka pogrebav'inje. Jer. 19, 11. 

pngrob&vati, pogrfebavam, v. impf. po-grebavati 
mrtvaca, vidi Rahranjivati 1, ukopavati, r. pf. pogrepeti. 
— Misirci pogreharuhu prrence koje pobi Gospod 
megju njima. Moj«. IV. 33, 4. sa ae, pttss.: Kaa se 
pogrehataJH sveštenici. DP. 306. 

pdrrebni, adj. Ijcichen-, funebris. Rj. što pripada 
pogr3>u. vidi ukopni. — Na sred crkve pjevaCi poju 
pogrebnu pjesmu. DP. 143. Tada ae počne kanon 
pogrebni, koji opet prekidaju molitve za pokoj mr- 
tvome. 363. 

pogrepsti, pogržbdm, t'. pf. begraben, sepeHc^ cf. 
ukopati: Te Kraljici pogreboAe Marka. Rj. po-grepsti. 
vidi i zakopati 1, aahraniti 1. itp. pokopati 1. r. impf. 
pogrebavati. — Zemlja »e otisne i vi4e ih od stotine 
pritisne i rive pogrebe. MiloS 102. Bićeš pogreben u 
dobroj staroBii. Moja. I. 15, 15. Pa ču onda pogrepsti 
mrtvaca svojega ondje. 23, 13. sa ae, pass.: Pogrebom 
magarečim pogrepšće ae. Jer. 22, 19. 

pd|:r<^znuti, znSm, v. pf Rj. po-greznuti. v. impf, 
grezuuti. — 1) vidi ogrezuuti. Kj. n. p. konjic u krv. 



— 2) u pjesmi: Bacio ae vrancu na ramena, u griou 
mu bio pogre^nuo. Rj. isp. ogre7.nuti 2. 

pogrgjivaajfs n. dus Schdnden, dedecoratio. Rj. 
verb. od pogrjjgivati. radnja kojom tko pogrgjuje koga, 

po/rr^tvuti, pogVgjujem, v. impf schdnden, dcde- 
coro, cf. sramotili. Rj. no-grgjivati koga. v. impf. 
prosti grditi, i;. pf. pogrditi. 

pA^rjJali, j5m, v, pf. aufwiirmen, recoquo. Rj. po- 
gnjati. iHdi podgrijati 1. r. impf. pogrijevatl. — Juha 
je pogrijuna raba povračeuH. DPo«!. 40. so se, pa-ss.: 
Zatop . . . preko atime kad boce da ne jede, izvadi ae 
malo u tavu te se pogrije. Rj. 198a. 

pogriješiti. p6grije.5im, r. pf. fehlen, labor. Rj. 
po-griježiti. vidi faliti, v. impf. pogrjeSivati. — Nego 
samo pu&ku SoiSanu, y^i* omjeri, da ne pogriješi. Ri. 
458b. Mislili su da sam ja pogriješio u pisiinju, ili 
je u Štampariji pogriješetto. PohI. 120, I ovo mu ae 
učinilo, nego je pogriješio, što nije kazao, kiio i malo 
pre, »čini mi se«. Nov. Srb. 1818, 389. Kad biste 
pogriješili, te ne biste učinili svijeh ovijeh zapovijesti, 
onda prinese . . . Mojs. IV. 15, 22. 

po^rij^vanje, n. das Auftcdrmen recoctio, recal- 
factio. Kj. verb. od pogrijevali. radnja kojom tko 
pogrijeva sto. 

pogrij^vati. piigrijevAm. v. impf. aufwdrmcn, re- 
coquo. recalfacio. Rj. po-grijevati, vidi poJgrijevnli 

1. V. pf. pugriiatt. — Suha pogrijevana uSk pola ižte- 
čeua. DPosl. 40. 

pAgrrijerei, p<Vgrjevaka, w. pl. Rj. vidi podgn- 
jevci. isp. pogrijati, pogrijevati. — 1) ono Sto se 
pogrijeva, n. p. kakvo jelo, fiufgeirdnntr Speise, cihus 
recoctus. Rj. — 2) posao kakav, koji se po drugi put 
počinje: Pogrijcrci nigda niiejiu dobri. Rj. 

pdg:rj4*šaii, pdgrje^na, u4j. u čega je pogrješka; 
fehlerhaft, erroneus, mefidosus: Jer su uuom prvom 
— pogrjesnoni — diobom več bili razdvojeni. Dioba 
12. Za ćelo miglim da je pogrešno. Glas. 11, 167. 
Gde su one (Škole) na poaresnom putu. Zlos. 139. 
adv. »Prvijenac« ne može biti drugo nego pogrešno 
načinjen im. pade?.. Olaa. 8, 40 (im. t. j. nominativ). 

pogrjo.^ivanjp. n. das FehUn, error. Rj. verh, od 
pogrjeSivati. radnja kojom tko pogrjeŠuje. 

pogrjesivati. pogrjfcAuj8m. v. impf. fehlen, labor. 
Rj. po-pijejiivati. v. pf. pogriješiti. — Tako ih dese- 
torica mogu raditi svaki drukčije, i općini jedan ne 
pogrješuje nego »vi imaju pravo. Pis. 94. 

p6rrješkn, f der Fehler, lapsus, error. Bj. gen. 
pl. pogrjeiaka t pI^grje^ikT. po-grjewka. vidi grijefika 

2. — Govori se i za druge bolesti, a kaclto i sa mo- 
ralne pogrješke. Poal. 1(13. Pa čemo onda njegove 
pogrješke, protiv njegovi)* pravila, sastavili u jeduo. 
Nov. Srb. 1817, 511. Nego je . . . toliko pogrješttka 
učinio, da mu je sve djelo od njih šareno. (.Mg. na 
sit. 9. Da su to štamparske ili pisarske pogrješke. 
Odg. ua ut. 18. Popraviti sve njihove pogrješke . . . 
da spomenemo samo glavne pogrješke. Pis. 25. Po- 
grješki pečatanja ovde ima premnogo. Spisi 1, 7. 
Ako se bude učinilo pogrješkoMj da ibor ne sna, 
onda aav zbor neka prineae na Žrtvu. Moja. IV. 16, 
24. Prijepis vjeran, ofitm nehotičnifi pogrješaka. Star. 
4, 230. 

pogrAbJetl, pognibim, r. pf. grob werdent cras- 
sevco. Rj. po-grubieti, grub postati, v. impf. gm- 
bjeti. — Hočeft, vilo, kadgod oslaijeti, oataijeti, oli 
pogrubjeti? HNpj. 2, 73. 

po|r^biti, pdgubim, p. pf. Rj. po-gubitj. v. impf. 
gubiti. — X) koga, umbringenj interficio. Ri. rw* 
izgubiti 2, sagubiti, zgubiti, smači S, smandrljati 2, 
sprigati. — Druzijem dobro učini, a sam sebe pogubi. 
DPoal. 20. Ja kako če5, Ture, poginuti, jal' kako čeS 
mene pogubiti. Npj. 3, 108. Stane naroti karati, u Sto 
su pristali, da pogube i glave i roblje. Milofi (jO. Po- 
bili au se carevi, i jedan drugoga pogubili. Car. II, 

3. 23. — ^) n. p. Bve novce, nach einander vcrlicren 



poKukati so 



— 81 — 



|»ulilu|iiti 



»"^gmitto litiitd CiV ttlio. Rj. kuo izgubiti (1) pomtiio, 
Jeihio sa drugim. — Od kada je voj«ku iz;^tibio MaU- 
mnt vc7.ir od Skadru bijela ... tu je Malimut roj>tl-u 
pogtdfio, poffuhift age i begove. Npj. 4, 78. S car- 
stvom nnrod Srpski u onim /emljaina pogubi i src 
Unre familije Htoje. Danica 2, 76. I takovi »u kne- 
Bovi . . . malo pomnlo prava ftvoja pogubili. *2, 07. 
Neki listovi od nikopiaa poderani, neki iiprljaui, a 
ntki sa.Tpim pogubljeni. Opit. VI. Brojevi tri i če- 
tiri, kako su se i n samoj mDtakei izjednačili s brojem 
d^-H, uzeli 811 i nastavke njegove pogubiv^i gv</JB. 
Obi. 47. 

pAirnktiti se, kSm se, r. r. pf. (u C. 0.) pobiti «e 
jfrtidama. ih >S^htiC€h(iUensireit gerafhen, glehnli fini vis 
rtrtn. Rj. |>o-pukati se, pobiti se gukama snijega, i'. 
impf. p^iikati se. 

pugdlUi, ptJpflnra, r. pf. Rj. po-g»liti. r. intpf. gu- 
liti. — 1) ttbnitgen, corrodo. Rj. riđi požuliti. — 
2) II. p. pojrnlio «vu vodu, hineiwfuufen^ tleglutiit. 
Rj. riđi potMJe]iati. kuo na jedan gutijiij popiti. 

pdjcuriCi se, nm se, v. r. pf. sich krimmen (vor 
AJter), inc»ny>r. Uj. po-guriti ae (n. p. od ntarostt). 
V. impf. puriti se. — Posle dugoga bolovanja ostao 
je mulo poguren. Danica 4, l.S. Zo:rfio sam ae i po- 
gurio ne reomn^ vaa dan idem sjetan. Ps. 38, 6. 

pnirASItf, piVQ5im, r. pf. nadi cinanđer eraticken, 
pufforo. Rj. po-gušiti, kao nekolicinu ugušiti jednoga 
ga drugim, riđi poduRiti, podlSviti. v. impf. g-uMti. 

poKii/.iJH», pogu?:)jASa, m. d^r Schmarotzer, pnru- 
»ituft. Rj, po-puzijafc, drugoj poli o«n. u gus. vidi 
nahipuzicA, i syn. ondje. — Pognztjuii nijesu mogli 
da ne opare, da je meso od ubijenog živin^etA, dokle 
je joA vni<5e, mek^e nego kad se ohladi. Priprava 
lG«j. — rijeci ,<i taktim nant. kod bradaS. 

Jtorazijikši^a, f. die Schmarotserinf parasita. Rj. 
i' iiiibiffuziea f. isp. poguzijafi. 

poiruzij^lji, OT. pl. (u PaStr.) vidi pohogiani. Rj. 
Ofii ^to idu u pohode, isp. [>oguzijaŠ. — ea naftt. isp. 
krpijt-dj. 

p^inizinn, f. ko£a iznad zadnjice. Bj. po-gnzina: 
Icorii iimtd gueice. vidi koža 2. 

porjAeiti se, pftjgafim ae, r. f-Jpf- ein Studeni 
werdrtt, fio du^eipulus, scholasiicua. Rj. po-gjafiiti se, 
postitii 'jjak. r. impf. gjačili se. 

pdigčnj<% M. verb, od poditi. radnja kojom tko 
pođi n. p. 9obu. 

F«Jd 'P'*' '• pf>KJip'imo, V. pf. Huf^ringen (ron 
riner .Vrrtge), prosUut: Popjiimže premudri liAtini. 
Bi. po-giipati, kad nekolicinu g^jipnu jedan sa drugim. 
v«<l« DMKakftii. r. iinpf. gjipati. 

pAkabiid, bam, v. pf. Rj. po-bnbati. v. impf. ha- 
bati. — Ij n. p. haljinu, rirft uhabnti. Rj. pohabali, 
uhahaii novu haljinu, strapaziren, aiiero. kao po- 
krariii. — 2) (u C. G.) obrijati, ocrniti, befieckefi, 
maculo ividi uprljati. Rj^): Sve junaStvo uaŠe po- 
hahati. Rj. iap. pohabiti. 

pdkubiti, bim, tr. pf. po-habiti. isp. pohabati 2. 
i^, uhabiti se. la impf. prosti: hahiti, habim, a) kva- 
riti, igp. habati, §to je od istoga korijena, b) cacare^ 
Kentrem exonerare (i6i radi st^e na polje), tako i sa 
Ml, refUks. vidi ABj. Ili. 544b. — FohahiV tamnicu. 
DPobL 97. pohabiti, zaprzaiti oneredivM so. XV, 

p«kA|iJ^igc. n. das Besuchefi, ffWl7a^'o. Rj. verb. 
od pohaJjati. radnja kojom tko pohagjn koga. 

p«hi|diltf, p^hagjam, r. impf. besuchen. inviscre, 
cf. posjedovati. Rj. po-hagjali koga. cidi i obilaziti 
3, po!ije<*ftti, polaziti 2. v. pf. pohoiliti. — Pohagjati 
crhrf i ititi ouhovne knjige. StuUi. 

[ti'tiajddčitl, pohiljdficim, v, pf, Rj. po-hajdu(^iti, 

-■".j^; hajdu^Mti (se). — 1) tum liauben verfuhren, 
fttctu entfte UUronein. Rj. koga^ učiniti ga hajdukom. 
— 9) sa se, refleks, ehi hajduk (Itauber) irerden, 
fo latro. H). jjoštati hajduk. — Tako se sad od ovake 
sile i od zuluma pohajduči desetina naroda. Danica 



'1, l&l. Kako ćti ga pogubiti, da ne opuzi, i da ne 
opet fic pohajduči. li, 2<Mi. 

pdbnp.siti, psim, r. pf, nach cinandei' vcrhaflen^ 
in carcereitt conjicio unum ex alio. Rj. po-hapaiti 
nehdicinu jednoga za drugim, v. impf. hapsiti. 

pdhiira, /'. riđi poara. Rj. po-hara, Ho je po(h)a- 
ranOt die Verhetnutig, dejtoptdatio. Rj. 510a. is^t. opiiS- 
t^eiije. — Pohara KolaŽiua. Npj. 5, ii7ii (natpis pje.^mi). 
Jedne noi^i pokrade se u kasarni kasa. Ka^a je bila 
obijena ... Ja sam jo?( ono jutro, kako mi je jav- 
ljeno ea poham, dozvao upravitelja. Megj 204. 

p6hnrati, rum, v. pf. uuspUhiđtTn, crpilo: Kad su 
Turci Novi poharali. Rj. po-harati. r. impf. harati. 

— Hajduk, koji čovjeka na kući ili gdje u polju po- 
hara. Kj. H34a. Poplata, prošnja u koju ide čovjek 
kad ga ko pohara (stoku mu otjera). Rj. 542b. flaj- 
duci koji su nećije dvore hili poharali. Npr. 171. 

pdhnreitj, »Jim, c. pf. Rj. po-hartMti. v. impf. hnr- 
(^iti. — 1) aufsehren, ab.^umo. Rj. kao potrošiti. — 
Žali Bože tri oke sapuna^ .šio pohurči bula na Arapa. 
Poal. 7*J. A ti si mi dukat dao; ja suvi njega pO' 
harčila sve za nvilu i za zlato, dok sam jagluk teb' 
navezla. Npj. I, 45.'>. Dokle bego isprosi gjevojku i 
dariva svašta i puuiou, cijo toear poharčio blaga. 3, 
534. Sto mi poharćili u ovi poSteni dom, to namirio 
gospodin Bog samo sedmo. Bere. 365 Cu napijalici). 
sa ae, pass.: Budli ovoliki mal se poharei, kako so 
zaboravi još ovgje malo pohnn^iti i neHo nabavili. 
Kov. 06. — 2) sa se, refleks, sich nufzehren, consum- 
sisse omnem peeumnm. Rj. kao potroSiti se. — Kad 
se ženi Bndimlija Jova . , . pak se Jovu mlogo po- 
harčio, ba5 na pero tri tovara blaga, Npj. 2, 037. 

pokositi si»/ piMiiiflim ae, r. pf. (n 0. 0.) riđi 
poasiti se, (osiliti, lij.") poailiti se, odmetnuti so: Kad 
su ini se Brda pohasila, ne daju mi pare ui dohotke- 
Kj. po-hasiU se. drukčije se ovaj glagol ne nahodi, 
isp. asi, asi se ućiuiti. — No se Bosna zemlja po- 
hasilut i caru su dave dodijale. Npj. 4, 360. 

p6hitati, tiim, f. pf Rj. po-hitati. v. impf. hitati. 

— J) tndi pohiijeti. Rj. * syn. ondje. — A sad li, 
zmaje, brze pohitaj. Npr. 2(>3. Sluge moje, hitro po- 
hitajte. Npj. 4. 299. Stan*, Turfine, kud si pohitao? 
4, 373. Sva vojska da pohita dan i noć na Moravu. 
Sovj. 30. Da ostave Srbiju i da pohitaju pred Muse, 
32. S radoŠ(^u pohitam da ih (knjige) pregledam. 79, 
Pohitaj u pomoć meni, Uospodef Ps. 38, 22. — 
2) vidi pohvatati: Tu je Turćin roblje pohitno. Rj. 

pdhititi, pfthitlm, v. pf. icerfen, conjtcio: Pa pohiti 
oči uzu koplje, al* na koplju dva gavrana vrana. Rj. 
po-hititi. { profiti je hititi h. pf, 

pohitjeti, pohitim, i;, pf. cilen, sich in Eile setsenj 
propero. Rj. po-hitjeti. vidi pohitati 1. pohriiti, po- 
paStiti se, pospješiti, potegnuti 5, potežiti 1, po^.uriti 
ae, pribr^,ali, pripustiti se, uskoritl. v. ivipf. hitjeti. 

— Nit' se muža bojim, ni ure brojim. (Kad ko kakvoj 
ženi govori da pohiti kučij. Posl. 224. Memed-aga 
konaku pohiti. Npj. 4, 145. 8a svojom vojskom po* 
hiti ocu u pomoć. Danica 3, 143. 

pokliae, p6hi$ca, m. (u Stav.) vidi pokuć&r. Rj. 
po-hižae (dni^roj poli osn. u hiža), kao domaMy kudni^ 
n. p. pas, pijetao. 

pdhladan. pdbladna, adj. po-faladan, priliino hla- 
dan, isp. po (složeno s adj.) i hladan. — Vreme 
mutno i pohladno. Danica 5, 22. 

pOblnpnu, pohlapna, adj. riđi lakom: A Turci su 
pohlupni na nlago. Rj. po-hlapan. vidi i pohlepan, 
poklapan; popaSan. isp, poftudan, ieljan. 

p&hlepfl, f. {u Dnbr.) die Begierde^ cMpido^ ef. 
želja, požuda. Rj. 

pohlepan, piihlSpna, adj, (u Dubr.) begierig, cu- 
pidusy Cf. pohlapan. Kj. i syn. ondje, po-blapnn. iap. 
hlepiti, pohlepiii. 

puhlfpiti. pohIćpTm, u. pf. (u Dubr.) vidi zaželjeti. 
Bj. po-hlepiti. vidi i poŽudjetL v. impf. hlepiti. 

6 



fdhod, m. Rj. po-hod. — I) die AhreUe. profectio: 
ao ba5 na pohoda, cbcn ah ich rjehcn \collte. Rj. 

intp. poho<liti 2. ridl pohiznk. — Sunce joj (ženi) od- 
govori da RR (t'ovjekft) nije danju nifrde videlo, i 
pošalje je k meaecu. Nu pohodu odande i>ok1oni joj 
8uućeva mnjka zlatnu preslicu. Npr. 57. Da vi ćujcm 
zdravlje I (U PaStrovićima vikiie tako domaćin i do- 
maćica gostu na pohodu). PosL 4t5. Mlada Htaae nn 
pohodUj hoće da pogje. Kov. 65. Nu po{h)odu jutšmu 
iz Ćuprije Brbi opet b njegovim preporukama pošalju 
a Carigrad kneza Aknentiju. Miloš 127. — ^) riđi 
pohoduja, oblaiaj, posjed (i »;/w. ondje), der Besueh. 
lap. pohode. — ITnjetiti »e koga u. p. u bolesti . . . 
darom, ponudom, pohodom. Hj. 788a. Cesti pohodi 
celiv pube. PobI. 346. 

pob4&(lati, p^hodam, v. pf. ein tpetng umhergehen, 
ohambulo. Ri. po-hodati. kuo malo poći tamo amo. 
p. ittipf. hodati. — ftvniti se u vinopnidf ii jednu 
pudareku kolibu, i ouako be^ vatre pohoda malo po 
njoj pa legne i obumre od zime. Rj. 501a. 

JOhodCi f. pl. kad otae ili mati. ili drugi ko o<i 
a, otide po obitJ-^ju da pohodi djevojku prvi put 
po udadbi, onda Ae kaže: otišli (ili došli) u pohoda, 
der JiesHch einer Neuvermdhlten von Seite ihrer Ver- 
icandten, salutatio oatris aut consanguineorum ad 
maritam. Rj. po-hon*% isp. jMihoditi- vidi pohod 2. 
— Mala ftvadba, ona ^aat kad rod djcvojat^ki dolazi 
zetu u pohode, Rj. 343a. Nekaka Žena pogje svojoj 
udatoj kćeri u pohode. Rj. 502b. Ne znam Sta si i 
od kuda ai . . . pa jie znam ni gje bi i.^r40 sestri u 
pohode. Npr. 185. (. esti pohodi celiv gnbe. l'o»l. 34'5. 
Pa otide u pohode majki. Npj. 1, 211. kao što ne vidi 
is primjera Posl. 346. pohode je acc. pl. od iwm. 
pl. pohodi (M pohode); a ie primjera Npj. 1, 211 
ptdi sčj d/l 9U pohodi ne samo kad rod pohodi dje- 
m^jkv prm put po udadbi, nego i uopće kad tko koga 
pohodi f pa iz primjera Rj. 788a (kod pohod 2) vidi 
HC, da se riječ pohodi govori i u j&lnini pohod u 
Zftavcnju M kojem dohisi pohodnja, oblažaj, posjed. 
pohtkditi, pohodim, r. pf, Rj. po-hoditi. t>. impf. 
poIaxiti. — 1 a) hcsuchett (z, B. aie NeutvrtnahlteJ, 
invifierc ad maritam, Rj. koga, otuU ili doći mu u 

Sohode. vidi obići 2, posjetiti. tJ. impf. pohagjali. — 
[ommo bar za ovu najmlađu se»tru znati, kad je 
dajemo i za koga je dajemo, da je morerao pohoditi 
kao sestru svoju. Npr. 187. Uje ei, Ujoko? nigje te 
ne bilo] Zna$, gje »\ se sarekao lani, da pohodiš 
zemlju Sumadiju i bijele u Topoli dmre, Npj. 4, 313. 
Po^je Kara-Gjorgjije da pohodi rafijena I.uku Laza- i 
revića. Sovj. 48. Može biti da ću vas na proljeće 
pohoditi. 8tniž. 1887, 175. — b) u smislu hthlijskom, 
kan poharati; Jieim.^uf'Jten. jii^uire: Bog revnitelj, koji 
pohodim grijehe otaćke na sinovima do trećega i tlo 
fietvrtoga kolji-na. MoJH. 11. 20, 5. PomrijeSo ... jer 
** )7i ii pohodio i intrijebio. Is. 26, 14. Evo, ja ću 
pohoditi Ijudsti^ u Noji, i Faraona i Mi^ir ... 1 daću 
ih u ruke ouium koji traže du6u njihovu. Jer. 4<j, 25. 
Kaie Gospod Avramu da je naumio Sodomljane dti 
pohodi u grijesima njihorijem. Prip. bibl. 15. isp. po- 
hogjenje. — 2^ fortgeheu, aheo, cf. polaziti: Pohodi^ 
mili kume, vrijeme ti jo. Rj. pohodi! kao: poaji da 
tflfcf indi poći, krenuti 4, krenuti se. isp. pohod 1. 

pdhodnitni. f. (u C. O.) dei- Ahtritt, latrina, cf. 
ishod, saJiod, prohod : U sedmu je vojsei pohodnica. 
Rj. tidi I djeslro (gje«tro}, hilla, Roniica (g({je m ttere). 

pdhodojti, /*. vidi pohod 2, obla^^j, posjed; der 
Beauch, dic Vitiie. — Darovi su ludos, a pohodnja 
mahuitos. UPosI. 15. 

nOhogJanI, m. pl. oni što idu u pohode, ^2^ Besueh 
idi^enigen, die Neuvermahlte besuehen)^ stilutatoren. 
Kj. fting. pohogjnuin. koji pohodi koga, (pohagja, ide 
mu u poliode) vidi poguzijelji. Osim ostalijeh darova 
pohogjani nose veliki kolač kruha, i nekuhan prSut . . . 



Na polasku itcaki od pohogjana dade nevjesti Ato u 
novcu. Kov. l»r>. za ohhćje isp. uglegjani. 

poliosjenjc, #1. Ht'h. od pohoditi lb. dj<:t4j kojim 
Bog pohodi (pokara) koga; aie HeiniMuchung. — Ima 
rijeci 84 koje sam ja načinio: potvrgjenjc, pohoajenjct 
prigotovljenje. Nov. Zav. VII. Da bi hvalili Boga u 
dan poiiogjenja. Petr. I. 2, 12. Dogje ua njili dan 
nesreće njihove, vrijeme pohogjenja njihova. .ler. 46, 
21. taktKt cerb. od glagolu nest^rsen^jch vitli kod do- 
puštenje. 

pohrliti so. p5honm se, v. r. pf. (po sap. krnj.) 
Htm hoch tragen, fttolz icerden, superhu.f fio, cf. po- 
nijeti se. Rj. po-hoditi se^ poatati (hol?) ohol. vidi i 
pokićeljati se. — drakćije ae ovaj glagol ne nahodi. 

p5hnuinf f. (u (irbljn) die Verusahrung^ ctifitodia. 
Rj. po-hrana. isp. pohraniti 2. Mp. sahrana: dao mu 
na nahranu. 

pohrAiiti, nJihranun, r. pf. Rj. po-hraniti. r. impf. 
hraniti. — l) ein venig fiittern, poHluhim pahuli 
pracbeo. Rj. kao hrane podoii. — tč) (u Grblju) rer- 
tcaJtren, custodio. Rj. kao sahraniti, aaćuvati. 

pMirdiUi, diim, r. pf. po-brdati. v. impf. prosti 
hrdali. vidi po'rdati. 

pAhrciiU, gnin, v. pf. po-hrgati. v. impf. brgati. 
tiai po r^ftli. 

ponriAranlti, pohrUćamm, v. pf. (u Dalm.^ rum 
hnžćanin macJten, facio es^ie hriŠćauin. Rj. po-hriSća- 
niti, učiniti da bude tko hrisćanin. drukč^c se ne 
ntdnzi ovaj glagol. 

pdlirliM, Hra, v. pf. Htulli. fesUnare. po-hrliti. vidi 
pohitjeli, I sijn. otuije. v. impf. prosti hrliti. 

ntknrptiiiiC /*• titdi polegjina. Rj. po-hrptina, drugoj 
poli osn. n hrbat, ona,} komad haljine, kože^ kcji je 
na leijjima, na hrptu: suprotno potrbul^ina. 

pdhrsknti, skam, v.pf. po-hrsknti, hrskajući pojesti. 
V. impf., proiiti hrskati. — V nake i^rijcme u Lici: 
• Dajte mi jož koji Ije&nik, sve sam one već po'rskao.* 
J. Bogdanović. ARi. III. 868a. 

pohrvAtid, pohrvatim, r. pf: Pohrvaćen, pohr- 
i'rtfVnt, rt, 0, »|ui etc. lUvriorum lingvam dJdicit, vel 
eonim mores induit. StuUi. Stulli T^Uinskim riječima 
kaze^ da je pohrvaćen koji je naaćio ilirski jezik ili 
običaje njihove primio. — 1) pohrvatili loga, učiniti 
ga Hrvatom. — 2) na se, refleks, pohrvatiti se, postati 
Hnat. r, i7npf. hrvatiti (i se). 

pohAditi. pobudim, r. pf. vitujierare. Stulli. po- 
buditi. Hdi pokuditi, i »*/». ondje. v. impf. — sa se, 
refleks.: Da se mi vama vazda falimo i iHMlićimo, a 
vi nama ne pokudite. Kov. 72. 

puhiikfviili. puhilkujetn. v. impf. po-kuhivati. v, 
impf. proKti hukati. vidi poukivati. 

pAhuiiti, Um, v, pf. (u C. G ). — Ij Idstn-n, m«- 
leaiccre : Tako na HriSćansku vjeni ne pohulio ! 
tPosl. 307). R^. po-huliti, na sto di što. viiii pouliti. 
V. impf. huliti. — Nigda ti se ne ću poturćiti ni od- 
reći od ^rsta mojega, ni Hristovu vjeru pokuliii. Npj. 
2, 600. 8to pohuli na svoje junaMvo? 5, l&<». Psuiući 
. . . pohuli ime Boiije. Mojs. III. 24, 11. Svaki koji 
/*t pohulio na Boga. Dan. 3, 29. — 2) sa se, refleks. 
po-nuliti Bc, postati hula. vidi pouliti se. isp. |>ou- 
gurstianti se. — Starje§iue s* druge pohulisCf i Turcima 
pjate poHza^e. Npj. 5, 139. 

pdbvaU, /'. das Lob, laus: Had* pohvnle od Bndima 
kralja. Rj. po-hvala, djelo kojim tko pohvali koga; i 
ono čim se moće tko pohvaliti, — Svijetao ti obra«! 
^Kao bhigoslov i pohvala). Posl. 282. t'oek od ćoeka. 
(1 on je dobar, i stari su mu dobri bili. Velika po- 
hvala). 349. Prestavi se Petrović vladika. Crnogorska 
pohvala i dika. Npj. 5, t. Za slavu i pohvalu našega 
zbora. Kov. 123 (u zdravici). Steče pohvalu. Bukv. li>. 
Dušanu na pohvalu valja priznati da je . . . DM. 316. 
Kilava tebi Hriste Bože, apostolima pohvalo i muĆe- 
oicima radosd. DP. 348. I^vala knezu I>azaru. DRj. 
1. VIII. 



pohviilnfi 



— 83 - 



poizdiiloka 






|»5livtilan. pohviilna, <tHj. što pripada pokrali^ šio 
je ntt pohf'du; I^b-, Belobiinps-. Mp. hv.ilftii. — V 
Pelf-rhurgu ftftui i-.iiivo ]e\\n\\ pahvulnu recenziju. Struž 
188*>, 17*5«). Da zahvale Bogu u pohvalnijein pieitinamit. 
DM. 36. 

pohvfilltf, pfthvalTra, v. pf. po-hvaliti. v. impf. po- 
hvaljivati. — 1) belohcnj collmido. Rj. — Ocu bude 
to vrlo milo. i pohvali n^jmliuijegtt fiina. Npr. Ifl. — 
2j na BOf refleks, grossihun, sich riihmen, glorior. Rj. 
Vid* »ihvaliti se, podii.HLi se. suprotno pobuditi se. 
— A'ifH »e društvo pohvali^ brže klauao zavali. Posl. 
133. Tuijjemu se pohoali^ a svojemu pravo kaži. '322. 
Mogu Sf- pohvuUti da me lijepih doc^ekao. Straž. IStiG, 
128ti. Jer sto sam mu se Z(f ius pohvalio^ nijesam se 
posramio. Kor. H. 7, 14. CuvSi rijei5i ove kletve da 
9e ne pohvali u sreu svojetn govore^: bića miran 
•ko . . . Moja. V. 2ft, 19. 



I 



pokraljivanjo, m. verh. od 1) pohvaljivati, 2) po- 
jivaii ho. — i) radnja kojom tko pohvnljtijc sto: 
Poka/jvunjem radosti pokaziij*! He i odobravanje, po- 
hpoljipartje, potvrpji%-aDJe. Dauićit!', AHj. lb. — 
2J radnju kojom se tko pohvaljuje kome (za što). 

pohvaljivati, pobvilljiijem, v. impf. po-hvaljivaii, 
prosti hvaliti, u. pf. pohvalili. — 1) koga, što: Pa 
kfi nje^va pohvaljivala Svetozarove svilene haljine. 
NoT. ^rb. 181T. 486. Jer se bezbožnik dići željom 
due« Rvoje, grabljivca pohvaljuje. Pb, 10, 3. — 2) m 
»e, refUks,: Kogoj^ caru bjeSe dohodio, svakome se 
care pofaljt^e kakvi bu niu (.lari dopanuli . . . Dogje 
njemu paSa Sokolović, fali mu se care za darove. 
Npj. 3, 78. 

■dhvatati, tam, r. pf. Rj. po-hvatati. v. impf. hva- 
tati. — J) ergreifen, corrifio. Rj. kao nekolidnu 
uhvatiti pomalo, redom, vidi pohitati ž. — (Juda ^e 
ti Bvi konji «ami doći ... te tVs ih tako pohvatati i 
sa sobom dovesti. Npr. 121. Tu su Turci klance po- 
hratalij pogradili meierize tvrde. Npj. 4, 3S«. Vino- | 
eradari pohvatavši sluge ujet^cove jeanoga ixbide, a ' 
jednoji^ ubide, a jednoga ztutu^e kamenjem. Mat. 21, . 
?5. «a se, pagg.: Dolijao. (Pohvatale «» mu ne laii). \ 
Poal. 67. Pohvatali mu se krajei>i lod laži). 257. — 
j^) ga se, reciproč. sich nuffassen (z. B. sum Kolo- 
t4»u£)j se appreheudcre invicem. Rj. pohvatati se n. 
p. u kolo. 

pftbvi, f*>pl. u Rj. pt)vi, f. pl. (u Lici) na samaru 
ona urica, !ito stoji konju iKpo<l repa (a na sedlu i 
ondje se zove kuskuu). Rj. 5l3b. po(hjri. Korijeni 
SS6. Kobili su pohce pukli a kul)ili i bi^nje. DPosl. 
46 (biće H orijeni rijetkima štamparskih ili jtimrskih 
pogrješaka^ moie hiti dti treba citati pohvi pukle). 

Iiolgrall, pJ'jigram, v. pf. Rj. p*)-ijrniti. v. impf. 
— JJ ein Kenig tament cjrfulto paululum. Rj. — 
Po5lo carev sin malo poigra a njom, opet se ona ne- 
kako ukrade. Npr. 225. Kupih konja za hiljadu, po- 
igroh ga niz livadu, doifrrah ^a do vodice. Npj. 1, 
3fJ6. Je V slobodno na veselju tvome poigrati Mino 
kaiugjerski? 2, 372. — 2) ftft se, reciprof. ein venig 
itpitlen, ludo paululum. Rj. vidi posigrati se. — Car 
joi daje slatuu burmu, da / « njem poigra. Npj. 1, 
948. To kad hi se igre poigrali, svagda bi me nad- 
^ao Vuče. 2, 258. 

^IprrAvai^ft« ti. dan Auftansen^ Uapfen vor Freude, 
€Xu2t'itio. Rj. verb. od poignivati. nulnja kojom tko I 
poigrava. 

IMfirrdvatit poigravam, v. impf. hHpfen^ auftanren, 
cTvlto, gestio. Rj. po-igravati. r. pf. poigrati. — Sve 
mti d^/ro tećki poigrava. Rj. 20f)a. Pa on Mu»i od- 
(rijefe glavu . . . Kad ie baci pred cara čestitog, car 
j« od stra* oa noge skoćio . . . >Ne boi mi ae, care 
gospodine f kako bi ga iira doćekao, kad od mrtve 
glapc puiffravai? Npj. 2, 410. 

fioigriste. ». Tummelplaiz, campus: I oko nje 
konjsko poigriite. Tu ti gradu mjesta nije ni konjicu 



I poigriita, Rj. po-ig^i^Le, tnjesto gdje može »i. p. konj 
\ poigrati. i>/i. igralište, rijct'i ft takim nosi. kod daniAte. 

pAlmnnJLS n. verb. od poim.iti [i se). Rj.: NiAta 
nije gore nego kad neki živ i zdrav ^ovek, krepak 
u vlasti, onemoća u pojimanju. Zloa. 12ti (pogrjeŠno 
mj. poimanju). 

p6ininti, m3.m (mlj@m), v. impf. (u Srijemu). Ri. 
po-imati. v. pf, poimiti, pojmiti. — I. 1 a) viai 
uzimati 1: što ti mene poimaš u to. Rj. — b) doku- 
ćivali 2, umom shvatati, begreifen^ mit dem V^erstan^U 
amfanficn, comorehemlere, perciperc mente, cognoscere, 
intdlige^re : \fnogi seljaci, ne poimaju'H koristi od 
dobrih putova, mislili su da to samo od obesti čini 
knez. /im. 290. Te dužnosti i la prava zna svaki . . . 
i poima sva njihovu vainost. Zlos. 335. — ^) (kod 
ćebedžija) izvlačiti (mjesto predenja) vunu za pou^iuu. 
Rj. — 3) poima (hoće da umre), im Stei'hen liegen, 
animam ago. Rj. — U. sa se, refleks. UHtcrnchmetif 
.tuscipio, cf. pothvatati se: poimao ae on nekoliko 
puta to da utrini. Rj. 

poiin^net^, name^itlicht nominatim. Rj. ađv. po- 
imence, kao po imenu. — .Sta nema u carevini! 
lOil^'ovori se u Sali kad ko zapita ima li u kući Ato 
poimence). Posl. 352. Da ui gospodiui Bog pomože 
niiSegtt vladiku (po imence, koji bude)! Npj. 1,79 (u 
zdravici). Evo isprosio sam kć^r (po iraeuu tu i tu) 
brata nafiega (toga i toga) za svoga sina (poi$ttcHce). 
Kov. 46. Nego je poimence mene postavio pred ove 
druge. Pia, 28. Dvje sta i dvadeset Netineja, koji 8vi 
bide imeno^'ani poiinence. Jczdr. 8, 20. 

polmitl, pMmim, v. pf. unterneJimen , susdpio: 
poimih da gn udarim, t. j. po^oh. Rj. po-imiti. vidi 
poći 2. i>ip. za postat^ie dojmiti, iza suglasnoga ostaje 
i; pod(u)imiti ae, 8(u)iiniti; prema tome stoji jednom 
i i iza Hamoglasnoga : poimiti. Korijeni 11. v. impf. 
poimali. 

1. poiskatl, p6i$iem, v. pf. rerUingen, peto: Pa 
poinka da mu potkov plati. Rj. po-iskati. v. impf. 
iakati. 

2. pofskatl, pftTŠtem, (u Srijemu) r. pf. Ri. po-is- 
kati. V. impf. tskati, biakati. — 1) riđi pobiskati. H\. 

— Cerko! da ti legnem glavom na krilo da me malo 
poištcš. Npr. 139. Sad me malo poisti. 142. — 2) sa 
se, reniproć. vidi obiskati ae. Rj. 

pol^puduti, dam, r. pf. po-iapadatj. itpasti sve 
pomalo. V. impf. ispadati. — Umačući je (žuku) u 
HlftLku voJu trlju »e o kamen, te se ono što je kao 
drvo i/.lonii i jfoispada; i oslaue samo vlakno kao u 
lana. Rj. IGla. 

polsprekidati, poisprfekidam, r. pf. 7irtch eimtnder 
hrechen. rumpo aliad e.t ulio. Rj. po-isprekidati, »V 
prekiduti .*ive pomalo, v. impf. prekidati. 

poisprck^Atali, poiHpr^kf^tnm. v.^f. nach einander 
ins Krem legen. Rj, po-iHprckrJtati, utjtrekrUati sve 
pomalo. V. impf. prekrštali. 

poIsprelAmatl, p()iKprulumam, r. pf. naeh einander 
hrechen, di/friugo. lij. po-isprelamati, Ltpr^amati sve 
pomalo, r. impf. prelamati. 

pol.sprem^tatl, poispr&mećem, t». pf. vhereinander 
tverfcn, pervolro. Rj. po-ispremetati, i^premetati sve 
pomalo, r. impf. premetali. 

poispreviiUEvntif poiapreviUjujem, v. pf. nach ein- 
ander umicerfen, everto aliwl ex alio. Rj. po-ispre- 
valjivati, isprevaljivati st^e pontah. r. impf. prevaljivati. 

poizb&eiti, poizbacim. v. pf. po-izbaciti, kao pri- 
lično., gdješto ubaciti, isp. po (složeno s glagol, a) • 
izbaciti, isp. i poizmaći. sa: ave pomalo izbaciti ka- 
salo bi se poizbacivati. — Pa se gješto iz puftaka 
tuku, a kad male puške poishace, obojica konje zau- 
stave. Npj. 4, 233. 

p&lzdafftka. adv. po-izdaleka, htf) prilihio isdaleka, 
iftp. po (»loženo sa adv.) i izdjilcka. vomp. jKiizdalje. 

— Jedan dan pobratima opusi poisdalcka gde se 
uputio upravo k njegovoj kući. Npr. 170. Car ga 



poizdalje 



84 — 



pojnUk 



Sočne ispitindi poisdalektij fito mu dolazi ona mla- 
icfl. 250. 

p&izUalJL% iidv. kito prilično is duljegu. isp, po 
(složeno na itdv.) i izdalje. posit. poizdalekft. £n \z- 
dalje (wj. iz daljega) isp. izbliže, kod bliJe. — Da 
bi se ovo \>o\je razumjeti moglo, po^etJu malo poie- 
dalje. <Vljj. na sit. 13. 

p&izderan, adj. ziemlich zerrissen, »ic snt laceratua 
(i poizdcral) : Rolje zlato i poisdcrato nego Rrebro iz 
nova kovato (Posl. i^2). Rj. po-izdcrun, kito prilihvo 
izderan, isp. po (složeno aa ndj.) i izderan. 

poizmiii'i, puizmiiknuti. polzmaknuin, v. pf, po- 
izmakuem, kno prilično izmaći, hvud'nuti, ifp. po 
(složeno Sit glaa. a) i izmaći. — Mtgie<1ovi<; polak^i 
poimiaknc pred Brkora, ali Urko nikako ne (5e da 
ga MG mahne. Npr. 4. 

poiKnAlaziti, /^m, v. pf. po-iznalazifci, itnnlasiti 
sve povialo. v. impf. nalaziti. — sa ae, pasa.: Mloge 
fivnrif koje ru bile eakrivene, poisnMuse se. Da- 
nica 4, 3G. 

poizotIgrEzatt, poiz5dgmam, v. pf, po-izodgriscati, 
odgristi sve 2><^f^t*^o. v. impf. odgrizati. — Ne mo- 
iemo od toga zverinja (od miševa i pacova) na mini 
ni nifl^att ni ve<?erati. JoS kad Hpnvamo svaki imamo 
svoj »andiik, pa ne n sanduk zatvorimo, da nam »r 
hi usi poisodgrizalo. Npr. 42. 

puizofin6siti, poiz?MlnoaTm, t*. pf. ntich einundei- 
ive<jiruyen, differo. Rj. po-izodnoHiti, odnijeti sve po- 
malo, r. impf. odnositi. 

poizopfjati, poizCmijam, r. r. pf. po-izopijati, opiti 
sve pomalo, v. impf. opijati. — sa se, refleks.: No 
prije Sto ćb udarili, poi:opijaju se, pa udare »lijepo 
upmvo u varoš. Danica 3, 176. 

puiz6staTljati, vljSra, v. pf. nach einander ver- 
lassen, omitto aliud ci «?to. Rj. po-izostavljati, ostoHU 
sve ponudo, v. impf. oelnvljati. — Oni bu prezimena 
Bvoja malo po malo paisosUivljali, gdjekoji i poza- 
boravljali. Ri, f)71b. 

poizrazboIlJ^vaH se, poiznizbiMijevamo »e, v. r. 
pf. vach eitiandtr erkranken, morho corrtpior (dius 
ese alio. Rj. po-izrazbolijevati se, rasholjeti se sve 
redom, riđi iaporazbolijevati »e, porazbolijcvati. v. 
impf. bolovati. 

puizvudili, ttlm, v. pf. po-izvaditi, kao prilično 
itvadili. isp. po (složeno sa glatj, a) i izvaditi. — sa 
se, refleks.: Pa<le dcfhil u zelenu travu i pritižte nogu 
Ivanovu .. . dok se malo poisvadi Ivo, pa poteže pu.^ku 
od poj Ma. Npj. 3, 102. 

poizvnljivnli, poizvaljujSm , v. pf. |>ou£vaIjivao 
vjetar fiumu, nach einaniUr Hiederu'erfeti, prosterno 
uHum ex alio. Rj. po-izvaljivati, izvaliti sve redom. 
u. impf. izvaljivati. 

pSj (poj), p&ja, m. Stulli. — 1) u Zlatari(5a canUis 
— čmii?e5 da & tvoj mnogo bili »lagji gla«, i vele 
viši poj. Stulli. popijevku, od pjeli, poiem. — 2) n 
Palmoti^a poU$s^ potio. Stulli. jiH'e, oa piti, pijem. 
isp. (aa)poj, 

pdjafi, pojca. ni. der ireffliche Sanger, cuntor egre- 
gitis. cf. pjevač. Rj. kt>ji poje. valjan pjevač, vidi i 
poja5. 

p6jaj^, pojA^a, m. (po jugozap. krnj.) der Sanger, 
cantor, cf. pievać, pojac. Rj. koji pojc. — Da poju 
u crkvi . . . kojima bu staijeAtne bile pobočni pojač 
Idltuu i gudač Eman. Prip. bibl. 77. 

pdjaditi so» dim se, v. r. pf. vidi ojaditi se. Rj. 
po-jaditi se. jad*m postati, v. impf. jatliti [wu 

poJJkgmltJ, pftjagmTmo, v. pf. — Ijvidi razgrabili. 
Rj. po-jagmiti. i'. impf. jagmili. — Sto su bili lavi 
i timari, pojagmili Turci na miraze. Npj. 2, Sifi. 
pojagmiti, pograbiti, razgrabiti. Npj.* 2, 305. — 2) sa 
Bc, refleks. poji\gmiti bo o Sto. « Santjevu. Dr. Uj. 
ouruiin. r. impf. jagmili se (oko fita), 

jpAJahati, pftjafiem, »'. pt\ konja, uufsitsen (atif^s 
Pferd), cotisccndere €quum : Kad pojasu vrane konje, 



a pripa^ii britko sablje. Rj. po-jnhiui. riđi pojnhniiti. 
pbjati, uzjabati, u/jabnuti, okb^piti 2, poklopiti 2. 
i pot*j*'tJati, posjesti (konju), v. impf. uzjabivati. — Tada 
uRtft5e svi sinovi carevi, i pojuhaše srak svojti mazgti 
i pobjngoAo. Sam. 11. 13, 21). 

pAJahnuti, pojabnem, r. pf. vidi pojabali. Rj. 

p^jam, p*^jma, m. der Begri/f, die. Vf}rstellung^ 
nittio, intelligcntia, rogitatio, opinio. za postanje isp. 
pojmiti, poimati I \ h. za obliije v^p. nlljam. slijam, 
tijain, z/ijam. — On (naS jezik) nejma rije^M ... za 
tolike druge pojmove. Mil. 277. Is pojmovii, misli, 
pogledfi, koji ovla^ujii, stvara se ono l^io ae zovn 
dub vremena, dub društva. Zlos. Xin, Od HriS^^anstva 
naii su seljaci jtrimili tek neke i neke pojmore. 2i»5. 

pikjanif'iti, fim, i'. pf. nach der Jieihe zur Jiurg- 
schaft mtfj'ordcrn. facio csse spnnsorem aliuM e.r. alio. 
Rj. po-janu'iti, nekolicinu pozvati redom dn Uudu 
javici. P. impf. jamčiti, 

pdjann, f. lu Kotoru) ueko platno, Art Leinvtand, 
lintei genus. Rj. Tamne: bagana... pojana. Om. 142. 

pAjanjc, «. das Sintjcn^ cantus: Uje mi čine Senluk 
i veselje i veliku igru i pojat\je. Dok ja kokc ptuna- 
mo^tam k tomu vreme za pojnnje. Rj. verh. od po- 
jati, rad »ja kojom i ko poje. — A ko si mi u zeo 
ptijuHJe, ne mnžcS plakanje. Posl. 8. 

pttjas, m. {loc. pojAau) — J) der Gurtd, cingulam^ 
zona, cf. pas. Rj. vidi i pojaz. dem. pojasi**, augm, 
pojanina. i.v^i. i'emer, kulan, mukudem poja*^, pahijaOa, 
povijuša, silaj, tkanica. — Zadjeuli kofjra za pojait. , 
Rj. I72n. RvatM se kaSto rvu « poja«, i. j. uhvate 
se sa pojas, pa onako jedan drugoga omahuju i gle- 
daju da obale. Rj- 2i*3a. Oslabio mi /jft/rM. Rj. 471b. 
Po košulji svilcji pojas tkanica, sa pojasom od bisera 
noževi. Npj. 1, 281. Knpi(:u li kor an pojas od zlata. 
1, 343. Živo mi je i'edo pod pojasom. 2, (>3tt. Od pn- 
jasa sablje povadiSe. 4, 173. Izvadi nož iza pojasa. 
Danica 4, .H3. Najposle su skidali s ljudi pojascve, 
žto su im ž«ne gradile. Miloi 58. iSlegju tropukijem 
pojasima ima veselijeh zemalja. Priprava 124. Jovan 
imaše haljinu od dlake kamilje i pojas koian oko 
sebe. Mat. 3, 4. Načini kuke na stupove i pojasove 
njihove ml srebra. Moja. TI. 48, 12. Nikome se ne će 
rofipasati pojas oko njega. Is, fi, 27. Mjesto pojascvi 
mislim da je bolje pojasori. Bukvar 27. — 9) riđi 
paa 2, koljeno u rodu, naražtaj. — Ko dade jednom 
pojasu, jednoj vrati pravo da Uiko uiilJtJivate na- 
rotJne obiOaje, koji su tekovina svih prošlih vekova; 
koji su naiiledstvo svih potonjih poja<oca ? Megj. 
178. Žudnja kojom je obii5no zadahnut mlagji pojtiSj 
da ispred sebe potisne pojas stariji^ i da zauzme 
njegovo mesto. 18.^). 

pflJasAr* m. zonarius. Htulli. hiji pojase pravi Hi 
prodaje; der Gurtler. vidi pasar. 

pajjhsnst. adj. n. p. koza, (jiirtel-gesireift^ lineitm 
uloam halteits. Rj. vidi pjisast. ^io je bijelo preko 
srijede^ kao da ima oko sclfe bijel pojas. — Pojatnca, 
pojasasta koza. Rj. 52^a. 

poJAsiea, /'. uojasasta koza. Rj. 

poj&sić, m. aem. od iiojas. Rj. — Pipavica pipa, 
na kule na vile, na medene kolačiće, na svilene po- 
jasiće, kome red konja pasti? Rj. 500b. 



pojftsina, f. au^m. od pojas. Rj. 



kske, uhvatili se pojaske^ 1. j. u pojas, kao kad 

se rvu, bei Uitrtei, cingulo. Rj. pojas-ke. adr. vidi 

popojaake. 
pAJalo, f. (po Herc.) Rj. (Um. pojatica. — S) der 

Stali, sluhulum. Rj. vidi abar, kohjušnica, podrum, 
I »taja. Štala, ^talog. — 2) gdje sijeno i slama stoji. 

Ri. isp. ftupa, — 3) die Kammer, condave: Da oČ.. 

njega bijel dvor mirile, i pojata gje Omcr-beg spav«,^ 

Rj. isp. pojatak. — Ako i živimo u pojatu, ne grizemo 

(ni mi) slamu. Posl. 2. 
, pojdtab, pojdtka, m. u zadružnijem kućama pre- 

gradak u kojemu mu2 i žena spavaju, das SelUaf' 



gemach, cubiculum đonnitorium, cf. kudar. Bj. iap. 
pojatu 3. 

1. pAJiiti, jem, r. impf, ningen^ cunto, cf. pjevati. 
RJ. ritii i pjeti. r. pf. ftloi. o-p6jati, od-, pro-, za-. 
V. impf. dloz. opojftvftli. — Buni alava Gospodu do 
rijoka; pojtuhi Bogu mojemu dok me je god. UP. 39. 

2. p6ja(i. p4>ja5em, v, pf. vidi pojahali: Poju konja, 
ode u Erajiuu. Rj. po-jabttti, u krajevima gdje se u 
gororu ne čuje glas h : pojaati, i sažeto pojati. 

p5Jiltic*a, f. dcm. od pojata: A [)ored njih jedna 
pojaticd. Rj. 

^ftjara« /'. djelo kojim se pojut^i ^io i ono Sto se 
podavi; die ErscJteinung, vis'Hm, or^tctitum, speciea, 
phaenomenon. za obličje iitp. Izjava, objava. — Ve- 
liki putovi u radnoj, uapredjioj /.euilji pojava »u 
c<oma zanimljiva, Zim. lifeil. Ovakve su me pojave 
u ovim krajevima iznenagjivalo. Zlos. llil. 

poJAviti, p5javim, v. pf. Rj. po-javiti. — J) naeh- 
tockm, anfunrćH (die Heerde), du<'0 grcgctn, praceo 
fjreffi: Majka Mani iza gore zvala: Ajde Maro, i po- 
japi stadii. A ^cvojka pojaHla ovw, dok dojavi na 
torine ovce. Rj. povesti siadOf ovce za sohom-, poći 
pred njima iHjdcei ih. r. impf. javiti. — !ij sa ee, 
refleks, sich offenharen^ sich eeigen, appareo: poja- 
vila »e koga, Rj. r. impf. pojavljivati »e. i prostije 
javiti M r. pf. — U snu oua ista iena pojavi se caru 
pi>vore<^i: »llRtRJ na noge... Npr. 113. Kud fc* st- 
lu^dhika mnogo pojavilo, podizali su Turei i narod 
sav u potjeru, Rj. TDlIb. Da budu Rvagda gotovi, ako 
bi ne od knd kaki Tuci protiv njUi pojavili. Daniea 
3, 2:^). lepitivaže kad se pojuvila ivijezda. Mat. 2, 7. 

BDJavlJfvauJ«^, ». verb. od pojavljivati se. stanje 
M iojetn «c pojavljuje štu: UmluŠ da hu u pojailji- 
vt»9tjti novih valjanih 8ilft književnih najot^itiji znaci 
knjt^-cvDOga napredovanja. Rad 17, Hi4. 

pojiivljivali se, pojiivljujem se, r. r. impf. po- 
javljivali «e. V. pf, pojaviti »c. — Ko)*ovKko je ili 
lipljausko (episkopstvoj o«uov.ino durnije, jer . . . 
iatom tte za kralja Milutina pojavljuje. DM. 23. Ka- 
uUi zakone koji sc- na koiiitonantima pajiirljuju. Rud 
% liH't. Talijanske riječci v kojih se pisaca najprije 
pojavljuju. 'JU ll»4. 

p&JaZr fn. u Konavija pjeva m rajeato pojas, a n 
^voni 8e kaf.e pas.: Prvijenini do pojasa. Rj. — 
I konja je vrana vazimata, spre/ala ga svijelim no- 
jazom. HNpj. 3, 15fi (vazimala = uzimala, svijelim 
c= avilenim, Hvionim?). 

poJMuti. poj4^m, i'. pf vidi zaje^iti : Sad od 
Bet^a rtva zemlja poječa. Rj. po-jei!au v. impf. poje- 
kivnti. 

pojodinac. pojedinca, mi. pojedini čovjek. — Oh- 
tavljaju6 da ra<}une a liogom raScMS(5ava i pojedinac 
i grupa kako je čijoj duži ugodno. Zloa. Kk]. 

pojcdlucCt einzfhi, singulatim, cf. napoee. Rj. vidi 
i jw«amre, i si/n. kod napoje. — Ne ć\i ae upuAtali 
u Dve pojedince Ato 
iHagoli pojedince 
j<!di)p vrBte u drugi 

t)d poMjednje rijeOi joS se uala/.i i množinH i to onda 
kad »e mnogi misle pojedine« (kao u. p. cvjetovi) 
m ne skupa (kao n. p. evije(^e|, n. p. 12 vlaHU?la. 
Obi. 11. 

pojedini, adj. pidi }ed\a»iy6JiU kao po jedan, gdje- 
kiOji od mnoštva napose, der einzelne^ singuii. isp. 
posebni. — il^itiia pajcdinih ljudi vrlo au akopćana 
unorijom naroda njihova. Danica 4, 1. Pa ae opet 
tugj^ " njima (u pjesmama) mcrtUi (no flpouujuri^o- 
jealmh reći, koje u živom jeziku niko sve ^oati ne 
moŽ4^t, koja no razumem. NpJ.* 4, XLI. Pojedinijem 
^H/ipta mnogo je dubra učinio, tiovj. 37. A drugi 
(Hokci^ osim osohitijch pojedinijeli riječi u gdjefco- 
jijem rije^iaiui na drugijem elogovima glae rasležu. 



Kua napof^e. — i^e cu ae upuriiaii 
o biva o liturgiji. Dl'. VJ. Gdjekoji 
prelaze u aadažnjein vremenu v/. 
gu. lalor. 257. Uospodii, vlastela. 



Srb. i Hrv. 5. Nego jo dodao i sud o pojedinim do- 
gagjajima. O Sv. 0. 7. 

pojedinost, pojedinosti, f ahsirad. osobina onoga 
Ho je pojedino, cojicret. pojedina stvar; die Einzel- 
heii, singula. — Suvifte bi bilo da se dalje upuštam 
« pojedinosti. Rad 15, 191. — I kad ne bi bilo tijeh 
dragocjenijeh pojcdinostif vrijedno bi bilo . . . Star. 
•t, Ž30. 

Soji^dljlv, udj, gefrdesig^ edax. Rj. koji svašta 
o pojedvt koji vinovu jede. indi proždrljiv, halav. 

pojfedljivfit*, poj^dljiVL'ji, vi.ein gefrassigcr Mctt^chf 
homo ediu . Rj. jiujcdljiv Ćoijek. vidi pokuaalicu. tsp, 
proždor, i sijn. ondje. 

pi^Jedrltf, di^m, v. pf. vidi zajedriti, za akc. isp. 
Rad f), 107. V. impf. jedriti. 

»AjeniDUi, mm, vidi pojevtiniti. Rj. v. pf. po- 
jeRiuiti, jeftino (jeftinije) postati, suprotno podražati, 
pOHkupieti. 

pojckivanjei n. verh. od pojekivati. radnju kojom 
pofekuje n. p. gora. 

pojekivati, pojiikujSm, v. »»p/". po-jefcivati. v. impf. 
prosti jebati I. v. pf. poječati. — PiiSka puea» nikad 
ne patifie, stoji erne zemlje gndljevina, flvo Bakonja 
gora pojekuje. l^Npj- 4, feS. 

/Ajenjc. ». das Trdnken, praebitiopotus.'R^verh. 
pojiti. radnja kojom tko poji n. p, stoku. — U 
Crnoj CJori i okolinama velika je nevolja ljeti zapo- 
jetije stoke. Rj. 72(Ja, 

pdjestif p6jedem, v. pf. Rj. po-jesti. v. impf. jesti. 
— J) vidi izjejjti. Rj. vidi ogruhati 2, opi'cAti, opu- 
witi, opuckati, fimaxati. — Kao Alamani (n. jt. na- 
valiže, pojcdohi). Rj. 3b. Grtaidefi sto si poio. Rj. 
105a. Tužno suze proljovao (car), Sto mu narod u 
gradu od divova strada i pojeden bi, pa se svo bojao 
da mu ćerka jednom ne bude 3)ojedenu. Npr. 191. 
Drkdu mu ruke kao da je tugj amanet pojeo. Posl. 
10, Turci, pojedavii ono, .^to jo koji imao u birtagama, 
ogladne. Danica 3. 171. Ako se bojite, da vam ja u 
flirotinji novce ne pojeden, na^jite . . . Htraž. 1.S87, 
239. — 2) ein ivenig cJisen, pnululum manduco. Hj. 
kuo izjcsti malo Ho, kao okusiti sto. 

pdjevtiuitl, uT, v.j'f' vohlfeil u^erden, vUiori pretio 
vendi. Rj, po-jevtinili, postati jevtijio (jeviinije). vidi 
pojevftiuiLi. 

P6jozda, m. I Pojesda od Golupca grada. Rj. 

poj^zditl, zdim, r. pf. (st.) aufsitscn, dtiherreiteuj 
equos cutiAcendissc: PojezdiŽo hiljada svatova. Rj. po- 
jczditi, konje, kao pojahaii ; jcsdeći poći, c. impf. 
jezditi. — Kad si pojczdio na konjma svojim i na 
kolima svojim za spasenje. Avak. 3, 8, 

p6jilo, n. mjebto gdje se »luka poji, die Tranke, 
aqaatio^ cf. pojIHe: Na pojilo, gde se poji stado. Rj. 
ritii i uapojiJte, vodopoj. riječi s takim nast. kod 
bjelilo 1. — a u pri^njerima koji idu pojilo Je korito 
iz kojega pije stoka: I brže izrufi krćag svoj u pojilo, 
pa opet otrča na Btudcnac da nalije. Moja. 1. 24, 20. 
One dogjojie i stadoAc zahvatati vodu i naljevati u 
pojila da napoje stado oua svojega, II. 2, IG (canales, 
die Uiunen). 

p6jis(e, n. vitli pojilo. Rj. » «yn. imdjc. — rijeci 
s takim nast. kod daiiište. 

p6jlti, pdjiin, v. impf tranken, praebeo potum. Rj. 
diniti da tko pije, davati mu piti. od korijetui od 
koga je piti. v.'pf, slož. na-pftjiti, od-, za-; v. impf. 
sloš, na-pajati, za-. — Ona poji po putu putnike. Rj. 
Il2ft. Pa se jedni a Turcima biju dok »irugi za njima 
Htvku poje. Kj. 72t»a. Nit' 6u brata pojiti codtcom. 
Npi. 1, 229. sa po, pass.: Vodopoj, mjesto gdje se 
stoka poji. Rj. G9b. Jer se na onom studencu pojnhu 
stada. MoJB. 1. 2y, 2. 

-p6Jftii -pJ>jTm, ne nalazi se tako nego samo kao 
složen: pri-p^jiti, raapojiti se, spojiti, sapojiti; v. impf. 
pripojavali, pripajati. \sp. pripoj. 

pojma* f. {u Dubr.J Vidi poiuuju: imaj pojp\u\ nosi 



pojmiti 



pokanrttl 



8 pojmom. Rj. vidi i pomlja. hice samo rgjav isgovor 
mjeffto pomiija. 

MĆjmiti, pojm'im, r. pf. po-jmiti. /a postanje is^p. 
dojmiti. t\ impf. poimati (i se). — J) vidi dokupiti 
2, umom shvatiti. Njem. i Lat. kod poimati I lb. — 
lićiteljka koja bi bila u stanju pojmiti i potpomod 
ovako srećni rad mjesnoga ufitcija. Zlos, 260. — 
2) sa Be, refleks, vidi se^nuti se. Ki. — Nejak »' Omer 
do pendžera pojmi. H>pj. 4, 4ri. Kad ću a^a, Sto 
veli divojka, a afra se pojmi na kolino, ^a je aga 
§inu po obra/u. 4, 501. Mnhamedovac pojmi se ga 
fieftanu. /los. 14i. 

p6jii| pojdem, p. pf. (oeobito n Rosni) Hdi po^^i : 
Docne pojdoh iz nove mehane. Rj. po-jti, od po-iti. 
isp. \ć\. 

pojAritit pojtirim, v, pf. in die Fluclit treiben, 
fugo, in fugani ago, cf. pognati. Ri. po-juriti. vidi i 
poreuuti, potjerati, 2 povijati (v. pf.). v. impf. juriti. 

pdjatarje. n. prvi dan po krsnom imenu (drugi 
dan Krsnog imena), der ztceiie Tag des krsno ime, 
dies seeundus feslus sancto fnmiliari, cf. okrilje 2. 
Rj. pojutarje, drugoj je poH osnova u jutro, vidi i 
ustavd 2. — Misleći da mogu i sjutra napojutarje. 
PobI. 264. 

pofca, f. sažeto od p9 6ke. riđi poluoka. — TJ poke 
nema ni evoke (Posl. 334), mit einer hulben oka ist 
nichts zu m«cA«i. Rj. 810a. Opila se i odria strina 
da oda Sta ne bih ni žalio, vec od poke vode jabu- 
kove. Ri. 243b, 

pokuditi. p6kadim, v, pf. po-kaditi. r. impf. kaditi. 

— Namjesti oltar zlatni u šatoru ... i pokadi na 
njoiiiu kadom mirisuijem. Mojs. II. 4<), 27. 

pdkiijaDJo, w. (u C. O.) Rj. verb. od 1) pokajati, 
2) pokajali se. — Ja) tijelo kojim tko pokaje (osveti) 
koga ih što. — h) djelo kojim tko uzme tunti za 
pokojnim: Poknjniee idu na pokajanje. Rj. 529b. 
Prijatelji i jmznanici . . . idu ku*5i njpgovnj (imkojni- 
kovoj) »Ili pokajanje. Rj. 529b. — 2) djelo kojim se 
tko pokaje (pokoru učini) : Rodite dakle rod dostojan 
pokujtittja. Mat. 3, 8 (poenitentiaj die Bussc). Ne zna- 
jući da te dobrota Bofcija mo pokajanje vodi. Kim. 2, 4. 

pdki^ati* jem, v. pf. Rj. po-kajati. v. impf kajati. 
1) koga iii Sto, eincn rnchen^ ulcisci aliquem aut 
aliffuid. Rj. vidi nakajati, osvetiti 2. — Da pokojem 
Kulin-kapetana, da povratim sablju Kulinovu. Nf>j. 
4, 227. L>a ja idem u zemlju Turciju, ne bi \\rvo]u 
pokafo srninotu. 274. Jakov pogje upravo k t?apcu, 
da pokaje hrata barem na Mus-agi Foči^u, kad je 
Mcraed-aga utekao u Bijograd. Danica 3, lGy. Jer 
flu istiniti i pravi sudovi njegovi (Gospodnji), Sto je 
osudio kurvu veliku... i pokajao krt slugu avojijeh 
od ruke njezine. Otkriv. 10, 2. sa se, pass.: Ko ubije 
Kajina, sedam čc se puta to pokajati. Mojs. I. 4, 15 
(scptuptum punietur). — 2) sa se, refleks. Šusse thun, 
bereucut poenitentiam ago. Rj. kad bude kome iao 
Ho je učinio to i to; u-činiti pokoru. — O HriŽ6i- 
nioel pokoj se od svojijeh anjehova. Npr. 97. Kad 
već ostan, pokoja se Gospodu Bogu, povrati se svome 
domu. 2U). Vokftj se, Sto st na veliku f^ožju pravdu 
amakao svoju i^.enu. 232. Pokajte se, jer se ]>ribliii 
carstvo nebesko. Mat. 3. 2. Svojom drvcnosti i nc^io- 
kujanijevt srcem sabiraii sebi gnjev. Rim. 2, 5. 

fiAkajoiC4t, f u Itj.: pftkajuite, f pl. (u C. G.) 
_,ad koja iale i uartću za mrtvima . . . pokajnicc 
idu «a pokttjanje. cf. narikača. Rj. vidi i tu&kinja. 

— Sto danas jedna pokajnica smisli i namjesti, ono 
se siutra zaboravi. Kov. 99. 

pokAjuTli, m. koji se pokaje (c/", pokornik): Pokaj- 
Htica i B«i2 prima. Rj.* 

poklilntl, pokaliim, v. pf ribu, nach einander auf- 
scfineidcn (die l''ischc^ nm sic :u dotrcnj, rfiV^cco unum 
cx alio. Bj. ])o-kalnti, nrc redom. v. impf. kalati. 

pOkiildrmili, uum^ v. pf. pfloHer^i, sterno (viam). 
Rj. po-kaidrmiti, n. p. ttiicu kamenom, vidi poan- 



lidžati. V. impf. kaldrmiti, kaldrmisati. — VaroS je 
sva pokaldr mijena. Danica 2, 43. Mermerli, mermcrom 
pokaldrmljcna (aviija). Npj.' 4, 350. 

pok&lugjerlti se, rim se, «. r. pf. po-kalugjeriti 
ae, postati kalugjer ili kalugjerica. vidi zakalugjeriii 
se. suprotno raskalugjeriti se. t'. impf. kalii^jeriti se. 
— Goda ti se Osman pokrstio, i Moskovsko knjige 
izućio, do sad ti se pokalugjei-io. Npj. 5, 566. PiftufJi 
da je majka njegova pokalugjerivh se otiJla. DBj. 
1, 58. 

pokAniti, p6kanTm, v. pf Rj. po-kaniti. r. impf. 
potanjivati. — IJ vidi ponuditi. Rj. — 2) sa ae, refleks, 
vidi pnnuditi se. Rj. 

pokaiijivriqJo, n. vidi ponagjai^e. RJ. 

pokanjivati, pok^njujem, v. impf. vtdi ponugjati. 
Rj. po-kaniivati. v. pf. pokaniti. 

pdknputi, pijem, v. pf. Rj. po-kapati. r. impf ka- 
pati. — 1) antraufcln, b^rdufeln, sttllatim conspergo. 
Rj. — Roni suze niz bijelo lice, te je bratu lire po- 
kapala. Npj. 2, 4fil. Koji prinese Žrtvu za grijeh... 
ako ko pokapa krvlju njesinom haljinu, ono što po- 
kapa neka opere. Moja. Ul. i^, 27. — 2) betraufelt 
icerden, conspergi sUUalim: pokapala haljina krvi. 
Rj. kao pokapati se. — 5^ iropfeln, stillo, cf. pre- 
kapati. Kj. — Kralj dopade na crkvena vrata, po 
direku udari handžarom, iz direka krvca pokapala, 
Npj. 2, 197. 

pok^pljlv, atlj. n. p. ku<*a kroz koju kaplje, koja 
prokapljuje, den liegen dHrchla.9S€vd, tro cs duren- 
regnetf perphtetis: U zlu kuću pokapljivu. Rj. vidi 
kapljiv. 

pokArail, pt^karam, v. pf. Rj. po-karati. t\ impf. 
karati. — I* 1) ein tcenig ausschelten (ausgrcinen), 
objuTgare aliguantulum. Kj. — Ona kada dogje, sjeti 
se Sto je, ali ni&ta mužu ne -5^^ kazivati, ne^o opet 
ženu nm pokartt i sjtiuje da posan šega bolji opaz 
ima. Npr. 21^}. — 2) pokarao ga Bog, Gott kat ihn 
gestraft, reprehendit tllum deas, cf. nakaziti. Rj. vidi i 
pohoditi lb. — Ide Gospod s hiljadiuna svetijeh augjela 
svojijeh da ućini sud svima, i da pokara sre bez- 
božnike za sva njiliova bezbožna djela, Jud. 15. Onda 
ću ih pokarati prutom za nepokornont^ i ranama za 
bezakonje njihovt). Ps. 89, 32. — II, sa se, rečipr. 
sieJi ausachelten, sicH zertragen^ jurgio inviccm .se 
excipere. Rj. — PodŽaveljati se, kao svaditi se malo 
ili pokarati se s kime, vidi Hporijet^iti se. Rj. 562a. I 
crijeva se u trbuhu pokaraju. Poal. 106. 

puk&rUiv. adj. zdnkitich, rinosus: U zlu kuću po- 
kapljivu, i na ćeliad pokarljivu. Rj. koji se rado kara, 
vidi karljiv, svauljiv; przai. 

pdkilJMIIi, s£m, r. pf. ein uenig traben, tolutim 
coepi inctdere. Rj. ])0*kn8ati, pokusa n. p. konj, kada 
stane i6i ka^om. v. impf. pokazivati. 

pokuslvfii^e, n. verb. od pokasivatL radnja kt^om 
konj pvkuHuje. dcm. pokaskivunje. 

poknsivači. pokuHujem, r. impf. po-kasuje kof^, 
kud ide kasom prekidiijuH. dem. pokaskivati. v. pf. 
pokasati. — Pou njim dobar kulaš pokasuje, ditelinu 
tmvu popasuje. ID^pj. 4, 6. 

poknsKivnnjp, n. das Antrahcn, incesstts eipii. Rj. 
verb. od pokankivati, radnja kojom «. p. konj po- 
kaskajc. aem. od pokasivanjo. 

pukaskivuti. pokfUkujem, v, impf. anfangen zu 
irabcn, incipio inccdere (de equo). Rj, po-kaskivati. 
pokaskujc konj, kad kaska prekidajući, dem. od po- 
kusi vati. 

poka&ljivnuje. «. das Ilusten., tussicula. Bj. verb. 
otf poka^ljivati. radnja kojom tko pohisljuje. 

pokti^ijivuti, pokii^ljujem, iv impf. husten (dann 
und uanu), tiissio. lij. po-kaSJ^ivati. kad i kini malo 
kaskati. 

pukJiurifl, rim, v. pf zum kaur machcn, facio vn 
kaur. Rj. po-kauriti, učiniti koga kaurinom. v, impf, 
kaurili. 



l»ekRza(i 



— 87 - 



poklanJaiOe 



tokftzati, pokažem, tJ. pf. Rj. po-kazati. r. impf. 
uživati. — J) teigen, mo»strOy ost^ndo. Rj. vidi 
iikazAti. — Nnt^ini pored miiniLsUrn mehnnii, pn ko U 
goti »logje, pokaži m« prstom h nju, Rj. 3i)6a. *>Lvorili 
junaštvo, i. j. pokazati. Rj. 476a. Onda m u sestra rukom 
pokttie da ga udari u živoU Npr. 8. rokaeao rfiet'tr. 
(Pokazao se da je 6aren). Poni. 252. Ako mi nku- 
uitelji i n napredEik ovdA'u ljubav i povjerenost pokaiu. 
Uanica 3, XjCin. Javno pokaže svoj tjt\jev tia kuezii 
Il^imu. Milo^ 51. Da knjiŽevnidin« pokaže pravi put 
u ovome djelu. Pi». 2i». Vnljii zuhn pokazati, da ae 
ODI Vas upla.^e. Siraž. I8i^7, 14. I>a na (ehi pokaiem 
tiiu svoju. RiiD. 9, 17. Dade SHtiji veliku cijenu u 
BpoljaSnjim poslovima, pokaeavsi je fiusjcditnii namo- 
$lalnu I vainu rfriuin*. DM. 53. — 2) sa se, refleks. 
s%ch hlicken lassen, ftick zHgen, ostendcre se. Rj. vidt 
ukazati »e. — On no Sjedne ni bježati, ucgo ostane 
iDe>yu njima, pa se pokaže da je on najmln^i carev 
»in. Npr. IO. Kad to Juje StojSa odmah joj se pokaje: 
»Ja eam tvoj brat«. 2tl. Da se nikome ne pokaJes, 
ako bi ko u ovu moju kamaru dolazio. 2tiO. Pokazao 
dierer. {Pokasao ge da je Šaren). Poal. 35'2. Te ne 
JMeai Hiloi na Mi^ru poka::ao dostojan imena i ćina 
avon. Panicft 4, 28. Ali su mnogi izginuli jurišajući 
na Turke da Iti ne pokainli. Sovj. 4(1. Kad dogje. 
oti<^i 6x1, da ga poi^jelim. Ne brinite ne, kako ću mu 
Me pokfisati, a i opjeven aam. Stniž. 18H(), 1987. V 
bojevima . . . slavno ^e pokusno. Žiiije '21. Ne da se 
mi r*tljani pokažemo, nego da vi dobro čiuite. Kor. 
II. iH, 7. Pokaza se nteni Danilu utvara. Dan. y, 1. 

pvkazivAnJp, h. das Zeigen, osteunio. Rj. vcrb. od 
!) pokazivati, 2) pokazivati se. — Xj radnja kojom 
tko pokazuje Ho. — 2) stanje u kojem se Ho puka- 
tHJe kvme. 

poknzivntit pokilzujem, r. impf. Rj. po-kazivali. 
ft. >>/'. pokazati. — 1) zcigcn^ »lOM^rtro, ofttendo. Rj. 
VM« ukazivati. — VidiS li ouo onamo (pokazujući 
prstom) veliko brdo? Npr- Ž20. Kurjaku put u ?umu 
pokasiraii. Poal. H>4. Tako mi oue zrake nebeake! 
(put Hunca pokazuju'' i). .S<,>3. Tula, »mr^e, na unuee. 
(, . , pokazujuH rukom dijete). 323. Ova su mu dvojica 
a svakoj priliei pokazivali, da on nije vet^i od njih. 
Danica 3, 218. Jednom ga jV (Miloša) ;joi-«finrK» (Hu- 
lejman-piu^a) mlo^'oj r/ospodi Turskoj, govoreni: »Vidite 
li . . . Milo^ 5H \Iianke je preveo: vorstcllcu). Tu je 
ku<^ (pokasHJuH pištoljem Turske sanecve), tu je 
lena. tu tnu deca. IO). Jednako teže ua samovoljno 
Tladanje, i pomalo pokazuju znake toga. 140. Ova 

Cnja miloKt koju mi pokaraješ ve<?a je od prve. 
y. 10. — 2) ^a ne. refleks. — Ukazivati se, vidi 
pokazivati :«c. Rj. 776a. Koliko se god 8uleman-pa^a 
pttknttrao, da Ablo^R pazi . . . toliko se od njega bojao. 
Milo^ »i-H. Hmbro se branili od Srpukih Ćeta, koje hu 
im ne gde pokazivale. 103. Vide(?i da tte i ot; njima 
vrlo prijateljski pokazuje, atnnu se 8 njim dogovarati. 
l^ovj. 25, Ovaj svijet nije ovakovi Htvoren, kao Ho 
9€ sad uih'ma nuiima pokazuje. 80. Hpolja ne poka- 
zujete ljudima pravedni, u iznutra Bte puni licemjerja 
i K'/akuuja. Mat. 23. 28. 

pokl4-4^(iuti ftc. Ijam »e, r. r. pf. vidi ponijeti »e. 
Rj. p<t-ki('f'ljftli fie, kićrljiv postati, vidi pohoHli »e. 

pakidnii, dam, p. ;>/'. Rj. )io-kidati. r. impf. kidati. 
— /. tj zerreisiicn, dirrumpo. Rj. i.^p. potrgati 1. — 
Dojke lVp t*voje pokidali. .lezek. 23, 34 (iacerahis). 
Ali HO na uvnj glas. koji je pokidao lance paklent, 
ne otvore odmah vrata rrkvena. DP. UiO. — 2) hvrab- 
rei-^eu, def ruho. Rj, što su čega: Posijecite drvo, i 
okrenite mu grane, pokidajte mu liUe i razmelnit« 
ma rod. Dan. 4, 14 (cj-cntite folia g*w, sddagei ah 
»ein Tjttuhj. — S) kolaru. auitnttJden, expurgo (ejcđo 
^terrorcj. Rj. pokidati Malu, izbatirH iz nje gjuhre. 
ijm. ^otnlt%i\ 1, i 8yn. ondje. — J/. sa hp, refleks. \t^- 
kidan m, danio fte, v. t-pf- od Rmijeha, vor Lachenj 
beraieHf rumpimur risu, Rj. riđi popucati, potrgati se. 



pokikati se, knm ae, v. r. pf. počupati se s kim 
za kiku, sirh hfim Zopfe nehmenj capilliii se invicein 
trahere. Rj. po-kikali flo. recijrročno, r. impf. kikati He. 

J|)okllAvili, pokUavTm, r. pf. Rj. po-kilaviti. v. impf. 
aviti. — JJ nach d^ Heiiui mnen Bruch (LcUt- 
schaden) rerurstu'hcn, hernias concilio, Rj. nekolicinu 
redom ućiniti kilaoima. — 2) sa »e, refleks, pokild- 
viti se, pokUavImo se, nach der Heihe Briiche he- 
kommcji, hernias sihi conciliare. Rj. v. r. pf. pokili- 
! vise se nekolicina, postast redom kilavi. 
I pnkfpJoH, poknplm, v. pf. aherlauf^en, mlundo 
I (lonac i mlijeko), Rj. j>o-kipjeti. vidi prebujati, pre- 
vreli 2. V. impf. kipjeti. — Mali lonac laHUO pokipi. 
Malen lončić brzo pokipi. PohI. 174. 

pAkiseliti. tim, v. pf. einueichen, einirdnken^ ma- 
cero. Rj. po-kiseliti, sto, potopiti u rodu. vidi zakišati. 
n. impf. kiseliti. — NakiSati n. p. bob. vidi uakvaaiti, 
jiokiscliti. Rj. 391b. PoAto je (kozju ili ovćju kožu) 
ostrnžii i pokisele, u»u<5u jo na Šiljku, i po tom mome 
grade opanke, Rj. 466b. ^a ae, pass. ili refleks.: KiRati 
He, pokiseliti se, raapoHti ae u vodi. Rj. 271b. (}panci 
podlo se ofltružu i pokiselCf najprije ae okruže, pa ae 
onda nabodu. Rj. 377a. 

pokisnuli, auem (p6kisao » pikisnuo), i'. pf. he- 
regnct ucrdeu, pluvia madefieri. Rj. po-kisnuti (od 
ki^). V. impf kinnuti 2. — Pokisli otkoai; pokislo 
aijeno u otkoaima. Rj. 47Fib, Onuzao kao mii^ (n. p. 
kad ko pokisne) Posl. 341. Vrh gjevojlce sajvan ra- 
zapnile, da gjevojci ne pokisfte lice. Herc. 184- isp. 
smokriti se, pokvasiti »e, □. p. od ki^e. Rj. 696a. 

pokiva^Je, n. das Beklopfen (z. Ji. Dengeln der 
Sense), pulsatio. Rj. verb. oa pokivati. radnja kojom 
tko pukiva w. p. kosu ili vodenični kamen. 

pokivati, pdktvam, v. impf. n. p. kosu, t. j. otki- 
vali, beklopfen, puUo (eompungo). Rj. po-kivali. isp. 
klepati 2. v. pf. pokovati. — sa se, jtass. : Kamen 
vodenični bolje melje kad se često pokiva. Poal. 12^. 

poklAćOt n. (u C. U.) tlus Blutbad^ caedes, cf. po- 
kolj. Rj. verb. od poklati, djelo kojim tko pokolje 
Ijurćle. vidi i zakolj, posiiek. — Ali Bmo^ ee dužni po- 
atarati na nek' način prekinut' />oWadc. Žćep. mal. 61. 

p6klade, poklada, /. pl. Rj. vidi pokladi. — 1) n. p. 
Bijele, Meane, Božitnjo, (Mratinalce. Rj.*), Petrove, 
GoHpogjiue, Arangiclove i t. d. der Tag vor der Fasie 
(die Fasinacht), baccJtanalia? Rj. dan pred post. u 
pracftslavnijeJi. ^ Za to »c mnogi o bijelim i boeitnjim 
pokludama namazu bijelim lukom . . . jer kažu da 
one (vještice) na poklade naj^še jedu ljude. Rj. 66h. 
Zauzi, poklade mesne i bijele. Rj. U'iJb. Mratinske 
poklade, božične poklade. Ki. 37ob. — 2) (u Dubr.) 
vidi meaojegje (a što au nriščanima poklade, ono 
krAčani zovu posljednji dan od poklada), Rj. u ka' 
tolika poklade, pokladi Hi mcsojegje vr^'eme je od 
hogojaAjn\ja do pepeljave srijede. — Zaiirmje po- 
klade, utoruik u oči pepeljave srijede. Kj. 16.%. 

pdkludt, m. pl. vidi poklade. Rj. — Ne znai kad 
dohode pokladi. DP. 77. Te&ko tomu komu jednom 
na godište pokladi dohode. 126. TuB(t) je kako po- 
kiadi. 138. 

pdkludiiT, udj. ad bacdianalia pertinčns. StuUi. 
.sto pripada pokladama. 

pAkladnieii, f. (u C. O.) uz bijelu nedjeliu djevojke 
se »kupe u jednu kuču i donesu poklaanicu (Hira> 
pkonipa itd.) te gotove jelo i časte se. Rj. kao po- 
kladna rast. 

p^klndoTA^Jei n. das pokiade-//a/f<»i, actio baccha- 
ntilium. Rj. verb. od pokloiiovati. radnja kojom tko 
pokladaji: 

■Aktadovatl, pftkladujem, v. impf i pf. Fastnacht 
httlten, agere bacchanalia, Rj, provoditi i provesti 
poklade. 

pAklanJanJf^, n. Rj. vidi poklonjanie. verb. od 1) 
poKlnnjati, 2) poklanjati se. — 1) radnja kojom tko 
poklanja kome sto (.<las Scheuken, donatio. Rj.). vidi 



poklaiijtttl 



— 88 — 



pokloniti 



prikAzivanje. — 2) radnja Icojom se tko poklanja 
(đas Verbeu^en, inclinatio. Rj.). 

p6klunjnti, Djd.ni, r. impf, Kl. po-klanJHti. vidi 
potlonjali. r. pf. pokloniti. — 1) kome Žto, schenken, 
dono. Rj. vidi prikazivati 2, darivati, šenkovati, — 
Ja tehi poklanjam sve tri trpeze. Npr. 82. Jer ti dc 
ću viSe da poklanjam iirof, no ču te na mjestu po- 
gubiti. 201. Marko s'jeČe Arapsko junake, pa avc 
^lave pred cara iznoRi, a car Marku haksih poklanja, 
Npj, 2, 3B6. — 2) aa se, refhks. tfich verheuffcnf ver- 
neigenf incUnor. Rj. i\ impf. prosti klanjati se. — 
Djever se ondje a nevjeBloiu poklanja pred starjesi- 
numa, Bj. 609a. roklanjam ti ne kao (i) nevjesta 
zadnjijem svatovima. (A svnk može znati kakav je 
poklon onima koji su za nevjestom kad se ona u 
napredak poklanja). Posl. 252. Tad se Turčin natrag 
obazreo, desnu ruku na pr^i metnuo, Stojanu se do 
sedla poklanja. Npj. 4, 192. Dva sokola od babova 
dvora . - . sokorma se smjerno poklanju&e. Kov. 91. 
Nevjesta ide najzadnja iza sviju poklanjajući se prema 
9\}akQm€ koga sretnu. 96. Sjutradan ve** ne nosi vije- 
naca i ne 2)okla7ija se do eemlje. 98. 

poklapan, poklapna, adj. vidi poblapan. Rj. h se 
gdje gdje drži, gdje gdje otpada, gdje gnjc se mijenja 
na k: poblapan, poklapan, oblaporan. Korijeni 222. 
poklapan mu sto. vidi i lakom. — Trpija je poklapna 
nu dušu. očep. mal. 160. 

pokUpiinJe, n. das Zudecken^ opertust opertura. 
Rj. verh. od poklapati, radnja kojom, tko poklapa sto. 

jtoklApati. p&klS(jam, v. impf, Eudecken, operio. 
Rj. i)o-kliipati, «. p. lonac, in pf. poklopiti. 

poklikpusa, f. vidi preglava. Rj. ono rfn'O o kome 
visi jaram, rijeci s titkim nosi. kod ajgirufta. 

pdklnti, pokoljem, v. pf. Rj. po-klati. v. impf. 
klati. — X) ^ eusammenschlachten, macto unnm ex 
alio. Bj. — C'oečel vidim da si eutnno du&u da iz- 
gubit i da pokoljes onu jadnu svoju ijječicu. Npr. 
122. — 2J sa se, reciproč. raufen, riccor. Rj. isp. 
iaklati se, sklati se, saklati se, zaklati hc 2. — Lupani, 
koji 9M se izmegju sebe poklali i zalrli i raselili: Da 
6emo ftc pokM ka* LuŽani ^Posl. 56). Rj. 33J}a. 

poklecivanje* n. das Ntederkniai, prolapsio in 
genua. Rj. verb. od poklccivati. radnja kojom tko 
poklecuje, 

poklecf i'fttl , poklfecuiem , ». impf. niederknieu, 
procumbo in genua. Rj. kao padati na koljena, 9. pf. 
pokJeći, pokleknuti ; kle^^i, kleknuti. 

poklike, n. u. ići t. j. ca koljenima, kniesnd, 
tjenibus nunw. Rj. adv. po-kleike, kao klečeći, ta 
Kvantitet na krajnjem nloga isp. ametiee. 

pAkJeei, pAklvkuiilJ, pbkleknem, v, pf. nieder- 
knieen, in genua procumbo. Rj. po-kletf-i. vidi klef?i. 
kleknuti, v. impf. pokledvati. — Pozna konjic svoje 
gospogjice, pa pokleče na svoja koljctta, Mara mu se 
baci na ramena, i pobježe, vesela joj majkal Herc. 145. 

liOklem, nachdeittt t^uum. Rj. vidi jtoklen, poSto. 

IlOklfB, vidi poklem, poSto. — Voklen ee nakurHJu, 
ondar se rugaju. Posl. 252. isp. n (dotlatak), koje se 
mijenja i na m: poklem. 

ndklopaki p5klepka, m. (u Boci) n. p. bii5c pokle- 

ta, t.j. boja, (/i> iSoA^i//c, cerhera. Rj. isp. pokleputi. 

poklapati, pC)klep]jem, v. pf. n. p. siokiru, motiku, 
ifliicJtend machvn und schdrfen, canaefactum acuo. 
iy, po-klopaLi. isp. povariti. r. impf. klei»ati 2, — 
Ucijeloj zemlji Izrailj^koj ne bješe kovaća... Za to 
fllažahu svi Izrailici k l'^ilistejima kad koji š(5aSe jto- 
klepati raonik ili motiku ili sjekiru ili srp. Sam. 
I. 13, 20. 

pftklTA, /'. (u C. G.) der Jinf elamor, Rj. po-k!it\ 
isp. poklici, pokliknuti. glas koji se e»</fi, kad se po- 
klikne. t*idi klik. isp. vika. — Blugo narodu koji zna 
trubnu poklič! Pa. 89, 15. 

p6kUel, pukliknem, tidi pokliknuti. BJ. po-kli^'-i, 
aufrufen, kreischen, cscdamo. v. pf. su i prosti kliri, 



pa 



kliknuti, vidi i upiti, vapiti, viknuti, v. impf. pokli- 
kivati. — 1) neprelazno: Pak je vila pokliknula iz 
nje tanka bjela grla. Npj. 1, 150. Ode svakji svojijem 
sokakom, poklikoše tanko glasovito: >0 devojke sade 
isproSene... 2, 639. Pa pokliče grlom bijelijem: »Haj 
gje si mi Popović-lvane ... 4, 9. Svi narodi pokli- 
knite Bogu glasom radosnijem. Ps. 47, 1. — 2J pre- 
lasno: Petar viknu a feraf« pokliknu: >Xe daj Krato, 
brate od matere t« Npj. 4, 101. A pokliče Vtiko do 
dva sinu: »A Jovane gje si i MuJelje?« 4, 514. ef, 
zovnuti. 

poklikivuDJiS «. das Aufrufen, exclamatio. Rj. 
verh. od pokiikivaii. radnja kojom tko poklikuje (kome). 

poklikivati, [)oklikujČm, v. impf. aufrufen, ex* 
damo. Rj. po-klikivati. v. pf. pokli(''i, pokliknuti. — 
Radujte se Bogu, koji nam daje krjcpost, poklikujte 
Bogu Jakovljevu. Ps. 81, 1. 

pdkliknutl, kn@m, v. pf. aufrufen^ kreischeHf ex- 
clamo, cf. poklici. Bj. i primjere ondje. cf. zovnuti. 

pokUktuti, p6klikćem, v. pf. po-kliktati. riđi za- 
kliktati. v. impf. kliktali, klikni gdjekoje ptice i rila. 
— Jo& zorica ne zabijelila, dok poklikta sa Javora 
vila. Npj^ 4, 293. 

poklisar, poklisiira, m. (po ju?ozap. kraj.) der Ge- 
sandte, legattts: Pokliđnni se glava ne sijeće (Posl. 
252). Rj. vidi poslanik, el^ija. — Li^ce je od srca 
poklisar. DP, 56. Oko je prvi u ljubavi poklisar. 90. 
Tugja riječ. Osn. 117. od apocrisarius (apocrisiarius), 
odhacivii sprijed a i protnijenirsi srednje r f»a 1: 
(a)poorisar(iu8). GrČki ir.6/.aaii (= odgovor). 

pdUiznali, znem, v. pf »Skliznuti se* znem se, 
V. r. pf. ausgleitcnj lahi (loco lubrico). Rj. po-kli- 
znuti (i se), v. impf. klizati se, kliziti. — Bolje je 
pokliznuti nogom nego jezikom. Posl. 24. 

poklon« vt. — 1) das Gcschenk, donum: Poklonu 
se u oči ne gleda (Poklonjenoj se kobili u zube 
ne gleda) (Posl. 253). Rj. vidi dar, bak^id, jabuka 
4, milost 3, peSkeS. — Brnja5 konj kojega je poslao 
»Sćepann na poklon. Rj. 44b. ZoaA li ti kako se 
prosi moja Š^er? . . . ako pogodit, na _ poklon ti 
ona i polovina carstva mojega. Npr, U'f2. iSorbeta.^če 
je re£ Turska, i znatM poklon na šcrhet (napojnica). 
Danica 5, 89. PriinivSi od Njihovo Syct\oau pristojni 
poklon za dojakosnju dangubu. Npj.* 4, X\'1I. Nego 
je i novaca davao, i na poklon i u zajam. Hovj. 77. 
Sinovi njegovi udari&e za dobitkom, i primahu po- 
klone, i izvrtahu pravdu. Sam. 1. 8, 3. — 2) die 
Verbeugung, inciinatio: vala brate, poklon imamo; 
pozdrav i poklon; poklon do crne zemlje: Obrni se, 
pokloni se, poklon domač-inii. Rj. — Od mene mu 
poklon i pozdravljo. Npj. 2, 380. »Poklon vašoj pre- 
čestnosU* . . . >da iz njegovih usta doznamo, kome 
je od nas četvorice poklon učinio.< Danica 2. 125. 
Na ovijem riječima zalivale starome svatu svi jtoklo- 
nima. Kov. b^. Po tom se i ondje (u crkvi) s poklo- 
nima nevjesta i zaova izljube sa svima ženama. 97. 
Molim da biste moj poklon i pozdrave kazali svim 
mojim dragim prijateljima. Kolo 14 (loi. 

pokl6nik, [H>klonika, m, (u Dubr.) der Pdfjer^ pe- 
rcgrinus rdigionis ergo, cf. hadžija. Rj. koji id^ ». 
p. u JerusaleMf liim i t. d. da se j>okloni svetiuji 
kakoj. — Sačuvaj dufSu moju, jer sam tvoj poklonik. 
»Spasi slugu svojega, Bože moj, koji ae u te uada. 
Ps. 86, 2. 

pokl6niti, p6kloDTm, r. pf. Rj. po-kloniti. v. impf. 
poklanjati, poklonjati. — 1) schenkvn, dono. Kj. vidi 
darovati, džabaiaati. poćastiti 2 (kopa ćim), prikazati 1, 
^nkovati. — Ako lii djevojci ku pokUtniu što u 
noret« . . . ako li bi joj ko poklonio sto od htdjina. 
Rj. 704b. Izvuci me na polje, pa me ubij ako 
mi ne čes života pokloniti; samo me izbavi »odavde. 
Npr. 146. Poklonjenoj ae kobili u zube ue gleda. 
Posl. 253. No ak' hočcS da smo prijatelji, pokloni mi 
ćcrku sa Ijubovctt, Npj. 2, 577. »Sav ču vama šičar 



p«klon6kl 



|M»kor 



pokloniti; vama M^ir, meni Tursko zdravlje« . . . 
Bure rone (TurL'i), Stauojlu se mole: »HarambaAa, 
pokloni natn idravlje!* 4, 334. !Sve mu mrtve po- 
klonio Turke, 4, 446. (t. j. oprostio mu ^to ih je 
pobio. Vukl Za M&nojlove znamae pokloni mu 6e»a.r 
AlAil#.iLr»ko plctnićstto. Žitije 5. Crkou av. arbangjelu 
Bela . . . pokloni hilandarakoj ltu>ri za spomen 
jjoj du5i. DM. 81. — 2) »a »e, refkks. sich rer- 
jen^ inclmor. Kj. — Kad ugjii u aohu i nameste 
u, pokloni im »t mati njegova kno gospodi. Npr. 61. 
Oboje se poklone pred njim, K>7. I četiri stare pu- 
trijure, MtJijerHo im ne care poklonio. Npj. 2, b9. Dru- 
iiiii ie redom poklunio. 4, 3:^4. Pa su divno kiijipn 
pr>.iut'ili, «(i knjigu se vrlo poklonili, Sarovitu knjigu 
zagrlili. 4, IG!^. Kud ih ugli'da, ustade te ih .srete, i 
pokloni AC lirtm do zemlje. Moja. I. 19, 1. Ona pade 
Dti^ice i pokloni se do tcmlje. Kut 2, 10. 

p5kldnski. adj. gio pripada poklonu? Geachenk-? 

— Kokoti<^ poklonski. DPosL 4i. 
poklunjanje, «. vidi poklanjanje. KJ. 
iti^kluujati, ujam, t*. impf. lij. no-klonjati. v, pf. 

poKlouiti. — 1) vidi poklanjati. Ki. — 2) su se, 
reffeks. vidi poklanjati »e. Rj. — Vie je (djevojku) 
hoditi. megju djeverima stajati, poklonjati se i t. d. 
Kov. 64. 

fAklopnc, poklopca, m. vidi ^.aklopac. Kj. tfidi i 
lop '2, pokriv 1. ono Čim lie poklopi, zaklopi n.p. 
lonac; der iJeckel, opcrculum. isp. poklopiti. 

|i6klopirA, /'. (u Srijemu |)o varovima} Art Karten- 
9pHl um (Jeictnn, lusus paginarum (fenus: poklopiv^i 
po nekoliko karata na j^omile, mc(^e odozj^o na ujih 
to Ato ho<?e, pa kad se izvrnu u ćijoj ;^omiii donja 
karta bude vei^ onaj dobija. Rj. kartttska iffru. 

1. pokiftpiti, p^kIopTm, r. pf. zuđecken, opcrio, Ri. 
po-klopiti. kao prost glagol ne nalazi se. isp. ktupitt. 
r. impf. poklapati. — J) vidi zaklopili, oklopjli 1. 

— Zaklopiti, 1) n. p, lonuc, bedeukeu, coulego, cf. 
poklopiti. Rj, 177a. .Poklonica: poklopivgi po neko- 
liko karottt na fj;omiIe . . . kad se izvrnu u ćijoj go- 
mili donja karta bude većti, onaj dobija. Rj. uiila. 
sa M!, refUks.: Preko onoga gosposkoga odela obuc^e 
svoje fltare siromu^ikĐ haliine i poklopi se šeširom. 
Npr. 64. — 2) poklopiti konja, t. j. oklopiti (;^j ga, 
uzjahati na nj, sjfn. t'idi kod pojahati. — A dorata 
»šopa poklopio, pa okrenu sUinu bijelome, Npj, I, 321 

3. puklvpilt šp. puklnpim se, i'. r. pf. sich stili 
htuduckcn, comjuinisvo, rcrnUto mcmlfra. Uj. po-kl«>- 
pili se, kao »pustiti ne do ■:€mlje, klonati. vidi poSu- 
n^iti (U?, — kao prost glagol ne ruUttzi S€. vidi klo- 
pui. i>«. okl<»piti. 

Bdklopiilea, f. (at,) — 1) der Derkel, operculum: 
Ua koplja ti gradili nudila, a od At i tn grobu poklop- 
nire. Kj. ono ćim se sto poklopi, n. n. daska kojom 
«e poklopi orob. — 2) (n Novom u Hoei) vidi grob- 
uh'm. Rj. gdje se mrtvac poklopi, vidi i raka. 

pdkljukn. f vidi lopi^.a. Stulli. u *Slav, znaci sto 
i cfiMPuljii, kaje vidi, i sgn. om^je. K Radii^ević. 

poklj6niti sVt piVkljuuim >^c, r. r. pf.sinken,con- 
sternor. rado: uo-^to su pokljuuio; pokljnnilo se šuplje 
|o<) aini/ji). iCj. po-kljuuiti se. kao kljun npustUi. 
klonuti, slcći se. n'(/« skiju niU se: kad se n. u. skuva 
seliv kakvo, pa se slegne, nicdcrsinkcn , caaere. Kj. 
68«a. kao prost \}higol ne naftodi se. isp. i pokuujili i^e. 

pdkBji&kl« adv. u. p. govoriti, tiie es in dcn 
Suchem išt (d. i. alislavisch), lingua lihrorum {ec~ 
cU^tticoTitm.i Rj. po-kujiž-(s)ki, po knjizi, kuo po 
knji^^una sto se pUe. — Hvaka opMina ima glavnoga 
knteta (ili, kao Sto književnici govore i piAu, pred- 
ai^Nlali'tja primiritclnoga sudat i [k> nekolika manju 
(toji se pokf{fiski zovu t^lanovi primiriielnog suda). 
Hlftv. Uibl. 1, 6<>. 

p^ktfj, [>i^koja, m. die JtuhCt regui^: Bog da mu 
dusi pukoj dal (Kad se kaže za koga da je umr'o, 
Ui iHi onuku spomene kukav pokajnik. Posl. 17). Pokoj 



ti ocu I (Kao zakletva. Posl. 253). Pa Komnenu pokoj 
dafie daje. Rj. — Kad netfisti duh izi^e iz (čovjeka, 
ide kroz bezvodna mjesta traieći pokoja, i ae nngje 
ga. Mat. liJ, 48. 

^>6kdjni, adj. der verstorhene, seligc, defunctns, Rj. 
koji /ic upokojio, umro. vidi rajni. 

pAkoJniea, f. die V^rstorbenct dffuncta. Rj. žena 
pokojna. 

p6kdjnl('ln, adj. der Verstorl^nen^ tlefunctoe. Rj. 
što pripada pokojnici. 

pdkuJDik, NI. der Versiorhene, defunctus. Kj. po- 
kojni i'orjek. — Bog da mu du^u pronti! (Kud ho 
ka>.c za ko^^ti daje umro, ili se ouako spomune katuiv 
pokojnik}. Posl. 17. 

pokojnikov, adj. des Vcrstorhencn, defuniti. Rj. 
Mo pripada pokojniku. — Osim ku<5ana i obližnje 
rodbine pokojnikove, pokajuice ae ondje zovu i nje- 
gova dalja rodbina. Kov. 98. 

pokdit'iti, pokulctm, v. pf. po-kol£iti, koiiče {koU 
cice) pozahaauti ili pozabijati ti zemlju, kad n, p. 
tnjerčin hoće da mjeri, t, impf. kolćiti. oko Zagreba. 
Ivekovi<?, 

pokolebati, biini, v. pf. — 1) po-kolebati. kao za- 
ljuljati, isp. nepokolebljiv, vidi uHkolebali se. r. impf. 
kolebali se. sa se, pass.: .Sto Stefan veli da je . . . 
tim se može za ma]o pokolebati ono &to rekoh o diobi. 
DM. &. — 2J sa se, refleks, : Zatrese se i }wkolebu se 
zemlja. 8am. 11. 22, H. 

pdkoh, »I. (a C. 0.1 das BUUha^^ caed^, cf. po- 
kl't<?e : Pokolj kao na Kosovu (o. p. bio, biće. Pofd. 
253). Nu mi Stogogj od pokolja pri6ij. Rj. jm-kolj. 
isp. poklali, ridi i zakolj 2, posijck. — Var Izrailjev 
H(':ini velik pokolj megju i^hclmii. Car. I. 20, 21. 

pokolj^nce, ade. u. p. ić'u t. j. na koljenima. Rj.' 
po-koljence. za kvantttet nu kvt]^f\jem slogu isp. 
ametice. 

pok6IJonTk, pok6IJonjnk, m. (u drblju) dugaćtik 
ubrna koji ne svijem g(_>stiuia oko trpeze metue preko 
koljena, Art Scrvictte so einc allen Tischgenosscn 
iiber die Knic hcbreitet uird, muppae gcnus. Rj. po- 
koljenik, po koljenu što se meće. 

uokolji''njo, n. die Nachkumment progeniea, Ri. 
viai natrago. nntražjc, potomstvo, isp. podmlad&k, 
i syn, ondje. 

pokondiriti s(% pokiimfirTm se, v. r. pf. Jirchcr 
u'crdcn, fio pocalum, in dcm Sprichirorte: Kad se 
tikva pokondiri (Kad se pogospo<li onaj kome ne ^ri- 
likuje. Posl. 121), tren« der Ucringe cin Herr wtrd. 
Rj. po-kondiriti so, postati kondir (1). 

pokoo, cidi napokon. 

pukunj. cf, napokonj: Na pokonj ti oženila sinu! 
i u z'o ćaii sna^ieu dobila! Rj. adv. vidi i napokojne, 
napokon, uapokujnie, naposlije, naposlijed. 

pdkop, w(. dan liegrdbnisSj sepultura, cf. pogreb, 
Rj. ridi i |Xfk*)panje, ukop, zakop, sprovod 2. 

pukApfinJr, M. (U Uubr.) das liigrdbniss, sepultura: 
dajte Ato zii pokopanje Boga (govore kaingjeri pred 
uskrs k:id prot*e). Rj. i^i jiokop, i m/h. ondje. 

latl, pokopam, o. pf. Rj. po-kopati. Danićić 



I misli, daje akc, u sad. rretn. pftkopum. Rad G, 119. 
e, impf. koimti. — 1) nach der Hcinc hegrabent com- 

j posui oiuncs. Kj. nekuUcinu zakopati jednoga za 

\ drugim. — Pokopaj (najprije) one Sto si do sad 
pobio. (Kad ko prijeti konie da (v ga ubiti, a misli 
ae dii niie vrijedan to ut^initi). Posl. 253. — 2) nach 
der ličine ausgrabcn, effodio unam e.f alio, n. p. 
]>okopao svu repu, rotkvu. Rj. kao iskopati redom 
svu repu, rotki^u. — S) cin itenig grubcn, paululum 
fodio. Rj. kao kopajući malo poraditi. 

p6kopic», f. kad se u jesen ue zagrue vinograd, 

' onda se u proljeće prvo kopatijc zove pokoptca (ili 
sebica). Rj. — Pražak, praAidba, viuognulska kopnja 
posije pokopice. Kj. 5G5a. 

p6kor. m. — 1) der Tadd^ gercchie Voncurfe^ op- 



pokora 



90 — 



^ratnk 



prohium: Od Boga je \e\\k& ^njoia, n o^ ljudi puJcor 
i sramota. Rj. isp. zayx)r, prijekor. — t^ta ^e kazati 
rod nesretne pjevojke, kad ćuje ovuj pokor? Danica 
)iy 141. Dva 8U velika uzroka ovoj neare(5i našega je- 
zika, i ovome pokoru našemu. Rj.* V. — 2) ein 
Menschj der zum Vonrurfe gcreicht, opprohrivm : \ 
Mii<^i pokore jedan! Rj. kaže se čeljatU;tu zaeomu. 

— p6-kor ikor. kof,^n je i i kar), prijekor, ukor. Osu. 24. 
p&kem, f. (u /.ap. krnj.) die Hus-sf, piaculum: Te5ku 

Havo pokoru ćinjafee. Rj. vidi pokajanje 3. — korijena 
ud k(uja je kar. i^p. pokor. 

pOkornii, pokOrua, adj. (fehormm, obediens: Po- 
kornu glavu sablja ne sijede (Posl. 953) (.^o hort tnan 
CK, »lit dcm accus.). Rj. (ako se govori, sa (tkuH.J. 
vidi poslušan, posluMjiv. suprotno nepokoran. — Nek 
ja znadem, da si mi pokoran, Npj. 3, 391. Preno- 
korni aluga Vuk Slel. KnradŽitf. rosi. VI. Svieao^i 
da ie Travunija i pokornu bila jednako srpskom knezu, 
DM. 2. — korijena od kogu je kar. ittp. pokora. 

pokorflTri^Je« n, dm Untertcerfen, l'nterthanig- 
tnadien, 'iHbjectio. Rj. verb. od 1) pokoravati, 2) po- 
koravati se. — 1) radnja kojom tko pokorava kogu. 

— 2) radnju kojom .te tko pokorava kome, 
pokorikvuti. pokt>rav3m, r. impf. Kj. v. pf. poko- 
riti, korijena od koga je kar. isp. pokor. — J) zu 
Puuren treiben, unteruerfcn, sub pottstatem rcdigo. 
Rj. — Oni »u druge ljude ftchi pokoravali. Priprava 
(37. Bok, koji ^ ^8J^ osvetu, i pokorava mi narode. 
yam. II. 22, 48. — 2) su .^, refleks. Za.4to da ne oni 
pokoravaju Milošu. MiloA 174. T*akSe pisftti po svojoj 
volji kakogod, nego li narodni jezik ufiti i njegorijem 
se pravilima i 8VoJ8ivima pokoravati. Pis. 17. Hvaka 
du5a da se pokorava vlastima koje vladaju ... Tako 
se valja pokoravati ne Bamo od straha nego i po 
sarješti. Rim. 13, h 5. 

pokdrisunje* ». dan Schdudenf ignominia. Rj. verb. 
od 1) nokorisftti, 2) pokorisati se. — J) radnja kojom 
tko pofcorise kuga. — 2) radnja kojom se tko pokori!<e. I 

■tikdrisiifi, pokuri^em, v. impf. Rj. pokor-isali. gla- ■ 
goli s ovakim nast, pomijvise su v. impf, i pf, gdje- ' 
k<»ji i sumo v. pf. (n. p. d?-nl>ai»ati). isp. Rad (i, 132. 
moćc bili da je i ovuj glagol ne samo v. impf. nego 
i V. pf. itfp, 2 pokoriti, pok5rim. — JJ koga, Srthande 
(im hohen Orade) hringent ignominia afftcerc. Rj. 
činiti kome pokor, veliku si'umotu. — 2) 8a «e, refleks, 
sich aehfinden (im hohen Orade), se aedecorare. Rj. 
veoma se sramotiti. 

1. pok5ri(i. pftkorim, r. pf. Rj. v, impf. pokora- 
vati. - 1) unterirerfen, .Hub potestatem redigo. Rj. 

— Dok (rrahovo feta HĆinise, t. j. dokle ga pokorihe. 
Ri. 794)1). Inm od cara vlast, da sefttlju s^lom pokori. 
AliloS 118. Sve Hi pokorio pod noge njegove. A kad 
mu pokori sve, ni^ta ne ostavi njemu nepokoreno. 
Jevr. 2, H. Neprijatelji biSe pokoreni pod vlast nji- 
hovu. Ps. l(K>, 42. Vthu &lo ne bi trebalo dobar car 
da ^ini od pokorenu narodu. Prip. bihi. 71. — 2) sa 
Hc, refkks.: Pokori se mabuilu, kao i avetu. Poftl. 253. 
Vrati i<e gospogji svojoj, i pokori joj se. Mojs. I. 1(>, 9. 

3. pukdrill, pokorim, iakc. prema ukuriti, ukdi^m) 
V, pf. po-koriti, iVp. pokorisati, poluiditi, pohuliti liSto 
jumiJlvo svoje pohulifte. Npj. 6, 137), [»kuditi, po- 
sramiti. V. impf. koriti. — Al' ne daju mladi Crno- 
gorci, no ae kolju kako mrki vuci, brane sebe i »lo- 
bodu dnign, da mi smje ne pokore stare, no boj biju, 
a sijeku plave. Npj. r>, 215. 

JtokArlzmie, m. ono vrijeme izmegju vaskrcHenija 
jurgieva dno: koliko ima ove godine pokor izmića? 
Rj. po-KorizuiitS vrijeme po korizmi (do Ojurgjera 
dne), vidi prikorizmi«?. isp. korizma. 

pdkoruien. f, die JJiisserin, poenitens, Kj. koja se 
kaje, t'i»u pokoru. 

pAkdrnK'fir, m. poenitentiariu9. pox Ecel. Stulli. 
svećenik koji je odregjcf^ da ispov^eda pokornika n. p, 
u stolnoj crkvi. 



p6kdrnTk, m. (po zap. kraj.) koji se kaje, 
iisser, poenitens. Rj. jtojt čini pokoru, vidi pokaj 



der 
BUsser, poenitens. Rj. koji ći7i i pokoru, vidi pokajnik. 

pokdrnd.st, pokornosti, f. die Vnterivurf\gkeit, der 
Geitorsamj obedientia. Rj. osobina onoga koji je po- 
koran, vidi posluh 2, posluSanje, poslužnost. stuprotno 
nepokornost. — Od svakoga svome vladaocu pokornost 
i vjernost. Pis. 20. ZnagjaSe držati u pokornosti »vo')u 
rodbinu. DM. 8. Eto poretka državi i pokornosti sviju 
knezova jednome gospodaru i samodrScu. 18. 

pukor^išin se, pokr>ruslm se. v. r. pf. smrznuti se 
malo (kao da se pu zemlji uhvati kora), ein uenig 
zufrieren, uie mit ciner Kinde uberrogeti irerden, 
cftncrustari, patilo congelari. Rj. po-koruSiii se. isp. 
skoruSiti se. 

pokd.shi, pokosim, r>. pf. abmnhen, dcmeto. Bj. 
po-kositi. r. impf. kositi. — Udare preko livade skoro 
pokošene. Npr. 144. .\koje<r«ffa pokošena^ ostalo je 
korijenje. I^osl. 4. Nojro puee puška od Turaka, i© 
Iliji srce pokosila, Npj. 4, 122. 

pdko^kntl sp, piikoSkam se, v. r. pf. vidi sporije- 
ćiti se. Rj. po-ko^kati se, kao svadifi se malo, poha- 
rati se s kime. vidi i pod^aveljati se, spoTe<5kali ae. 
V, impf. koSkati se. 

pAkovnc, p&kovca, m. (u Dabn.) kovačev mušte- 
rija. Rj.» 

puk6vaU, p6kiij§ni, r. pf. Rj. pokovati. — 1) be- 
klopfcn. pulso, vovipungo, cf. pokivati: Pokuj njima 
krivo kosijtre. Rj. — 2J nacU einan^lcr scUmieden, 
čudo aliud cx aho, Rj. — Ja ću njemu blagn otimati, 
na družinu toke pokovati, porezati »elenc dnlame. 
Npj. 3, 313. Tko je vama čohu porezao? Tko li vam 
je pokov'o oružje? A, 180. Naćini sto od drveta siiiraa. . , 
i pukova ga čistim zlatom. Moj«. II. 37, 11. 

pdkovina, f. (u Dalm.) Sto se kovat^n daje tponaj- 
viJe u Žitu) na godinu. Rj.' 

pokraf'ivanjo, «. das Abkiirzen, decurtatio. Rj. 
verb. od pokrat'rivati. radnja kojom tko pokra'Uije sto. 

pokrućiviKi, pokrajnjem, v. itnpf. abkurzen, d^- 
curto^ brepius rcddo. Rj. po-kra(1ivati činiti da bude 
.^to kraće. v. pf. pokratiti. 

pdkrnpdti, /*. Diehstahl, das Gestohlefic, furtum, cf. 
odora. Rj. ono što se ukrade, pokrade; stvar ukra- 
dena, isp. deračina. — Lupei valja da plati osim po* 
kragje i oatale sve troSkove. Rj. biftib. 

pokraj, mit gen. neben, h'ingst, ju<rta. Rj. pracjtos. 
sa gen. prijcdloq složen po-kraj. značenju prijedloga 
kraj dodaje prijedlog \to svoje značenje, vidi pored. 

— Progje pokraj mene; pokraj vode itd. Rj. Kad 
nagje rijeku, on pokraj tije hajde, hajde, dok dogje 
na izvor. Npr. 123. J'okraj suha drveta i airovo izgori. 
(Uz kriva čocka propadne kaJto i prav). Posl. 253. 
8adila je cmilje i Imsilje, pokraj puta druma care- 
voga, Npj, 1, ;31W. Pade Marku na um topu/inu, pak 
zaljulja pokraj sebe njome. 2, 3iMl. Jesi 1' bio pokraj 
moru, jes' vidio pijavice? Herc. 27.^. ^anak snila pre- 
lista trospogja, gje joj raste pt}kraj srca drvce. 312. 

l'AkraJac, P(^kr.HJca, m. .\fann.sname, nomen viri, 
Rj. ime muško. isp. imena Krnjisiiv. Krajčin. 

pAkraJimi, f.{9X.) vidi krajina: C'ador penje Kra- 
ljeviću Marko h« Ampskoj ljutoj pokrajini. Rj. po- 
krajina. — U to HtJisa lircka pokrajina. Npj. 4, 3*»6. 

pokrftsiMi, p(.''kraRim, r. ji^. po-krasiti. vidi ukrasiti, 
r. impf, krasiti. — Sve ie kolo glavom nadvisila i 
dintijein krasom pokrasila. Nptj. 4, 155. 

pitkrflsti, pokrAdein, r. pf, Kj. po-krasii. r. impf. 
krasti. — I) naoh der Heihe stehlen, farur aliud ex 
ulio. Rj. kao ukrasti Ho ralom. — Zabunio se kao 
Ciganin u luku. (. . . na.Mi gje krade luk ... *a ftlo 
li je to u torbi?« iz koje sa virila pera od pokrade- 
noga laka.,.). Posl. JS2. Te razlula kamen-vrata gradu, 
i pokrala konje JugoviiJa. Npj. 1, 4t*4. (>n se hvati 
u džeiKive rukom, iz džepova ključi pokradeni. 3, I2(i. 

— ?) hcstehl&n, alicui furor: pokrali gu. Rj. 
p&kratitk, pokratka, ađj.zi^nlidt kurt, brevinsculus. 



pokratiti 



— 91 — 



IMikrop 



Rj. po-kraUlc, prilično kratak, itip. po (sloeeno s adj.) 
i kraiiik. — Krina^A ne zove oko tri prata dupai^ko 
i pittlebelo drvo i^od prilike kao poknttak vranj). IJj. 
H(Vla. Jedno je (.žitije) pokratko . . . drugo je vrlo dugo. 
Glas. 9, 253. 

pukrAtKI, pGkrHtun, v. pf. kiirzer machen, vcr- 
kitrsen^ abkiiricn, decurto, Rj. po-kratili $to, učiniti 
(/(I bude krač€. r. impf, pokra^ivati. — Ne pomaže 
inu koliko idrebetii kaSika. (Mnogi malom ždrebetu 
ohjeAe kašiku pokraćenoga dršku o vratu kao da ga 
ne bi ko urekao"!. Posl. 2(>8. 

pokrf&innli sf>, mam se, v. r. pf. kao poĆupati se 
R kime. in Streit gtrathen, eonfliffo, Kj, [K>-krćuniati 

pokrecivanje, m. vidi pokretanje Rj. 

pokrcćivati, pokrfećujem, t. impf. t^i pokretati: 
Kemoj nama pokrečiva^ ovce. Rj. po-krećivati. v. pf. 
pokrenuti. 

pokrenuti. p&kr6n6m, v. pf. Rj. po-kre(t)nuti. tndi 
krenuli, koji je takogjer v. pf.; v. impf. pokretati, po- 
kre<?ivati. — I) ruckenj moveo. Rj, vidi poženuti 1. — 
Vratiče se, evaki kojega |)odiie srce njegovu i koya god 
duh pokrete dragovoljno, i doDe»o$e prilog GoHpoda. 
Mojs. IL 36, 21. Ta je driavni život jako pokrenuo 
i knjUemost. Vid. d. 1862, 18. — 2) sa ae, refkks. 
ili pass.: Pa se bježe vojska opremila. Ondolen se 
sila pokrenula, dokle dogje 8pužu krvavome. Npj. 

4, 112. {riđi krenuti se). Odmah će . . . sile nebeske 
pokrenuti tte. Mat 24, 29. Svaka gora i ostrvo s mjesta 
«vojijfh pokrenuie se. Otkriv. 6, 14. 

pdkropa, f. recreatioj refectio. Stulli. djelo kojim 
se tko pokri-jcpi; i ono Ho koga pokrijepi. 

^okrepljlranje, n. Perh, od pokrepljivati. radnja 
kq)Oni tko pokrepljuje Uto. 

pokrcptjiraiti. pokrtipljujcm, v. impf po-krepljivati. 
iitp. potkrepljivati; v. impf. /»rt?.*?/! krijepiti. i\ pf. po- 
krijepiti. — Bozbole. od turskoga sboU, mnogo, i 
>bus<, kuje ue r^nuči ni^ta uego Harno pokrepijujc 
mučenje druge riječi. Dani^i^, ARj. 5*vlb. 

p&kK*ti m. ^(lo kojim se sto pokrene. — O kt^ji- 
itvnom pokretu ... da sve više napreduje. Pom. 32. 
IznesAT na vidjelo rnatncniti pokret, koji u to vrijeme 
prolftia^e po svemu narodu nažemu. Rad 5, 191. 

p&krtflun, pukretnn, atJ(j. sto se može pokrenuti; 
hevnjlidi, mohiUs: Djevojkama se dado dijel od po- 
kretnoga imanja, a nepokretno ostaje stei^.eru. Rj. 
714b. Slago . - . dohro\ imanje ... u op(?e, kakvo god, 
muie biti i veliko i malo. pokretno i nepokretno. Da- 
mt\6, ARj. 3y9b. Da manaHtin»ke vlasti ne diraju u 
ono sto pripada pirgn, bilo pokretno ili nepokretno. 
DM. 35. 

pokr^lai^i^, rt. das Bcvicgen, commotio. Rj. rerh. 
od pokretati, rad^ija kojom tko pokreće što. 

pokr^lHti, pokrećem, v. impf. Ocivegen, commoveo. 
Rj. po-kretati. vidi pokret vati. v. pf. pokrenuti. 

pokriJ6pitl , pukrijeplm, v. pf po-krijepiti. virfi 
potkrijepiti, isp. okrijepiti, v. iinpf. pokrepljivati. — 
Prva (redeniea) može biti i pokrijepljena u tom poslu 
njekim rijefima . . . prva u rei^enom poslu uif:im ne- 
pokrijepljcna. Dani^*i(*. .^Kj. I6b. 

^Mtriti, ptikrijeni, r. pf. Rj. po-kriti, p. impf. po- 
krivati. — ^ ^) bcdecken, contego: n<lala »e »amo da 
pokrije glavu. Rj, — Nagazi ua nekukvu jam«, koja 
je od ozgo /><(rt pokrii^ena oikositnuj i u nju upadni'. 
Npr 144. Dade inu neko gai^e a neko košulju, sumo 
-■lo tijelo pokrije. 252. Bolje je .svoju crkcu pokriti 
nego lugjn. Posl. 25. Vokrij ga, teto, da ue irabuni. 
Ž5J. Ata pokrivena crrenntn ćohom do koi)iIa. Danioa 

5, 35. — U) sa Bo, refleks, sich haitfken, contego me. 
K^. -~ Ukriti se, 1) pokriti ac dobro, n. p. haljinama. 
Rj. TTi^a. I_*egiie malo u hlad dii se odmori pokrimi 
se po licu jednom od oue tri uiarume. N'pr. 28. — 
^ u) nach der lieihe verstecken. abscondo. Rj. sakriti 
*rtf redom. — Pokraj druitiHt po travi zelenoj, ev' 



odovud trideset Turaka. Npj. 4, 386. ^^to oružja nisu 
bili Turci pokupili, ono su ljudi pokrili, MiIo5 fi3. — 
b) su se, refleks, sakriti se (spc redom). — Svaki svoju 
puAku potprašite, pokrijte se po zelenoj travi . . . Pje- 
šaci .fcjjo tnivi pokriše. Npj. 4, 2()(>. 

pftkriv« m. — 2) (u Dubr.) vidi zaklopac. Rj. ono 
čim se n. p. lonac pokrije, sMopi. vidi i zaklop 2, 
poklopac, der Derkel, operculum. — NaSla je lopižu 
pokriv. DPosl. (JU. — ij (u Boci) vidi krov. cf. po- 
krivač. Rj. vidi i pokrov 2. das Dach, tectunt. — 
B'jclu kulu, trudnu grapjnvinu: podumeutu od gvožgja 
žestoka, do pokriva od mermer-kametm. Rj. 52<)a. 

pokrivnv, pokrivca, rn. vidi pukriv 2. Rj. i syn, 
ondje. 

nokrlviič, pokrivAč.a, m. die Dečke, Bettdecke, stra- 
gulum. Rj. ono čim se što pokriva^ osobito cim se tko 
pokriva u spavanja, vidi pokrivala 1, pokrivalo; 
iorgftn, poplun. — Guber, pokrivač od vune, kao debe. 
Kl. 1(J5d. Muštulugdžija valja da pazi da ne hi uzeo 
zJravice bez pokrivaia (bez marame ili peSkira na 
njemu). Kov. W3. Jorgnn ]e»i pokrivač, ali nije svaki. 
Pia. 42. Kad legne, digni pokrivač x nogu njegovijelu 
te lezi ondje. Rut 3, 4. Polože i ćasno jovangjelie i 
krst i sve pokriju pokrivačem. DP. 343. Krov joj je 
(crkvici) visok i strmen, a pokrivač — sitna granit'^eva 
§indra — nad oltarom i nad zapadnim tremom zao- 
krugljcn. Zim. 21. 

pokrivaea, /'. — J) ponjava, »ito se pokriva njome, 
eine Kolzendecke, stragulum rusticius. Rj. vidi po- 
krivač. — 2J (u Dalm.) vidi poveza*^«, Rj. marama 
ili krpa, sto se žene povezuju, vidi i jln^mftk, okruga, 
pe^a 3, rub. — Dumna u pokrivači gospa je stara 
u bebici. DPosl. 21. pokrivača, rubac Mo žene nose 
na plavi; ima i Stulitf. XV. r^eč s takvim naši. kod 
cjepa(;a. 

nukrlvalo, n. ono čim se pokriva sto, n. p. lice. 
viai pokrivutS — Vila je bila ohuCena u bijelu žensku 
haljinu ... na glavi je imala bijelo pokrivalo i vijenac 
od cvijetka. Pis. 32. Hari reče: evo dao sam tvojemu 
bratu tisući srebrnika; gle, on ti je očima pokrivolo 
pred aviraa koji budu » tobom. Mojs. I. 20. IG. Ona 
ftkide sa sebe ndovičko ruho svoje, i uze pokrivalo i 
pokri lice. ;^8, 14. Te.^ko onima koji grade pokrivala 
na glavu svakoga rasta da love dnAe. Jezek, 13, 18. 
riječi « iukvivt nunt. kod bućkalo. 

pokriviinji*, n. das Beiicckcn, contectio. Rj. vtirh. 
od 1) pokrivati, 2) pokrivati se. — 1) radnja kojom 
tko pokrića što: U pokrivanju sgrada daskom operci 
trebaju po kr.ijevima (oko uglova). Rj. — 2) radnja 
koja bira, kad se tko pokriva čim. 

pukriviitit pi%krivSm, r. impf. Uj. po-krivati. v. pf. 
pokriti. — i) hedecken, contego. Rj. — Bogatstvo po- 
Kriva hnrjatatvo. Posl. 17. Usta su mu sva brkovi 
pokriviili, Danica 4, 2l3. Pokrivalo te je svako drago 
kamenje. Jezck. 28, 13. — 2) sa se, refleks, sich he- 
decken, contego me. Rj. — Skerleiom s ostrva Kliskih 
pokrivito Hl se. Jezek. 27, 7. 

pdkriŽnk, p^kri>ka, m. (u Jadrn) cm Fest um den 
Spa.^ov drin, das ahcr nar dcm Volke bekannt, nicJit 
im Kalcndcr sieht, difs festua eirca ascensioncm do- 
mini. Rj. po-križak. spasovo se u Hrvatskoj u kato- 
lika tove i križevo; pokrižak biće nekakav svetačac 
po krize vu. 

pdkrklja, f. (u Risuu) jelo od bravljijeh crijeva, 
koja se oćiAt'-ena ispletu u pletenicu pa ne oudu kuhaju 
i jedu. Kj. 

pokrojiti, ])ukrojlui, v. pf. (Kleider) ztischneidcn 
und machcn, confuio vestern. Kj. po-kr«»jiti. isp. po- 
rczati 3. v. impf. krnjiti. — Pofekajie, dva ulakji 
mlada, da pokrojim tanane pelene. Npj. 1, tiUti. Oj 
starice, moja mila majko! pokraj na me sve novo 
odelo. 3, 77. 

pAkrop, ?N. (u PaStrov.) vidi pokrov. Rj. ono divi 
8e poknva mrtvac. 



pokropitl 



92 



pokulJaU 



pokr6p[tt, pMcropim, v. pf. hesprengen^ consj)ergo, 
aspergo. Rj. po-kropiti. vidi poškropiti, nnkropiti, »kro- 
piti. V. ivipf. kropiti, ^kropiti. — Votlićar pokropi vo- 
dicom po kiiCfi. Rj. 6l»a. Neka uzmu krvi od njega 
(od jflffnjetA) i pokropc oha dovratka. Mojs. TI. iy, 7. 
Pokrapit'H vas rodum bistom. Jezek. 3fi, 2f». 

pdkroVi ffl. — 1) die Leichendtcke, dtis LcichentucJi, 
]j(itiHus funehriH. Rj. vidi pokrov, uno čitn se pokriva 
mrtvac. — Poćim (govoriti da je vukoillak u groblju 
(a prdjekoji pot^nu kazivati da (*u ga gdje notSu vidjeli 
s pokrovom na ramenu). Rj. 79a, Neki se zavjetuju 
da p08tc kakom svecu (kao ii. p. 8V. 8avi . . . tiogo- 
rodieinu pokrovu). Rj. \iyi\h (/ay,u;i[ia). Od povoja do 
pokrovu. PoflI. Ž.'i5. Skinuo bi a matere Rožjc pokrov. 
(Kad ko krade, ili onako ^rabi sebi). 2b8. Metni mene 
ua laka noHila, a pokrij me tuHunim pokrovom, Npj. 
1, 551. — ii) vidi krov, pokriv 2, pokrivač; rfos JJach, 
tectum, u pjesaii: Ho<?e Turci brzo carovati ... i crkvi 
će rasturiti platna, 9lijeva<?e ne ate ratove; hoće crkvi 
pokrov rasturiti, kadunama podnizat' irjcrdane. Npj. 
"2, *201. po-krov. inp. pokriti {part. pass. pokriven). 

nokr6va<f (pGkrovac), pokr(Wfia (pbkrHvca), m. eiftf 
J'/erded^cke (von Hiegcnhaar), stratjulum ad operien- 
dum etfunm. Rj. po-krovac, oyw Hvt se pokrivaju konji, 
vidi ćul, sultan, mutaf, rfcr/i. pokrovćić. augvi. po- 
krovćina. — Begovac je begovac, ako ne de imati 
ni novac; a magarac je magarac, ako de imati i elatun 
pokrovac. Posl. 11. 

|>iikr6vei(', m. dem. od pokrovac. Rj. 

iMikrdvi'iniu /'. augm. od pokrovftt^ Rj. — takva 
augtv. l'vd bardaOina. 

|iokr6vitt'lJ, »i. uz brevijara glagoljaškoga) pro- 
tecior. tr?iulli. der Jic^chiiUer, Patron. — U zdravlje 
««5«7ajpofcrorf(ti/;(i orla tesani (poimence, koji bude). 
Npj. 1, 8<> (u zdravici). Nemanjaje izabrao/« pokro- 
titelja svojoj ztmlji arbanpjela Miluula. DM.Jt.H. Po- 
moi^nik i pokrovitelj hi ni* i izbavi me, pojuio (ilo- 
»podu. DP. 154. riječi ti tiiknim tiatft. kod boditelj. 

pukrovR^IJKtvo. u. vlast i slusba Bio ima pokro- 
vitelj; dn* Protecturut , patroautua. — Da bi »e narod 
pokroviteljstvu Jhii^kom uverio. Milož y. Kda je g. 
Ilijt? pod Vašim pukrovitcl jiitvom rasprodao Ato mojih 
ktjjiga? vStraž. iyy7, 3b2. 

p6krplt], pim, v. pf. Rj. po-krpiti. r. ivijjf. krpiti. 
— i) flivken, rcpurOj rcj*iirciu. Rj. n. p. poderanu 
haljinu. — 2) sa Be, rcflrkn. aivh 2H.^ammctifticken, 
sich behclfeH^ resarciri, Rj. kao (krpedi) pomoći se 
kojekako. i«p. krpež. 

pAkrstien. f. Art Stickereij pictarae acu factae 
ffenan. Hj. po -krstića, nekakav vez. isp, popletica, 
povojicfl, uluma. 

pokrstiti, pokrstim, p. pf. Rj. po-krstiti. v. impf. 
krstiti (i v. pf.), krsćavaii. — I) tum Chrititcn ina- 
chen, Chrittianum redd^j: Pokrsti ga u svom nama- 
Btiru. Rj, — Gjccojku pokn^ti i vjenča je sebi za 
ienu. Npr. 95. i^to zafali? Httideno vodice, ona će te 
u raj pokrstiti. Herc. 30U. Male He fkule u Beo;^'radu 
umlože, osobito *« pokrKtenu Tarud. MiloS 12. — 
A?^ sa se, reftcks. ein Cltrist %vcrd^n, fto Christianun. 
Rj. — < *be6i joj da će je vjenčati, samo ako se po 
zakonu Hristovu pokrsti. Npr. 2(it>. 

pukrsili, p6krfimi, v. pf. rusmumenhrechen, con- 
frtngo, cf. polomiti. Rj. po-kršiti. i:idi i polupati, r. 
impf. kržiti. — U učiteljskoj sobi videfte koletiikc u 
pro3Soru pokrsene; ućitulj Juuko, mrtav, loži ua pu- 
to8u. MjegJ. '^)5. 

pokrMcilU'il, /'. einc, dic sich hat taufeti lusMen, 
prosclifta Christianu. lij. koja se pokrgiilu. — Onda 
se ožeui u Ueogradu mladom i lepom pokrtitenicotn. 
DanicA 4, L3. 

pokr>(^nTk, pokrMenika. pokrsf^njSk, pokHtte- 
njdka, m. dcr siih hut iaufcn liL-i^-icn, prosclptutt 
Chrijitiuiiiis. Rj. koji se pokrstio. — xa tiast. »sp. 
aiiaiemnik i anatemujak. 



p&krupBO, adv. po-kru]poo, kao prilično krupno* 
iap. po (složeno s adv.) t krupno. — ZgniSi malo 
soli, t. j. istući makar i pokrupno. Rj. 2tMia. 

pok^vitj se, pftkrvimo se, v. recipr. pf. po-krviti 
ae: pukrve se nekolicinat kad .■?<? pobiju da teće krv. 
isp. iakrviti so, ukrviti se. v. impf krviti se. — Vi§e 
puta bukne ral u zemlji, jer se budale pokrve samo 
za tu, buče li Petar ili Pavao vladali. Priprava 74. 

pdkuentj, cam, r. pf. Rj. po-kucati. — 1) obruče, 
dic Jicifc eiti ivenitj fester anschlagen, puUando firmo. 
Rj. V. impf. pokucivati. — 2) ein tcetiitj khpfen, 
pulso paulaluin. Rj, h. p. u t^rata. r. impf. pokucavati. 

pukiieAranJe, n. dtu Anscblatjcn, Klopfen, puU 
salio. Rj. verh. od pokucavati. radnja kojom tko po- 
kacava. dcm. [>okiickivnnje. 

poktirftrati. pokficriviim, r. impf anschlagen, 
klopfen, puho, Rj. po-kucavati n.p. u vrata. v. impf. 
prosti kucati, dem. pokuckivuti. i*. pf pokucati "2. 

pokueivanjc, n. vcrb. od pokucivati. radnja kojom 
tko pokncuje ohruće, 

pokiit'lvall, pokiicujem, r. impf. |K>-kucivati ohruce. 
V. pf. pokucati 1. — Potnk, drvo kao klin, Sto ka^ir 
metne na obrii(!i pa udara u njega maljicom kad po- 
kucnje ohruce, Kj, 557b, 

pokiiekivnnje, ft. dem. od nokucavuuje. Rj. 

pokucklvati, pokiUckujcm, aem. od pokucavati. Rj. 
po-kuckivati n. p. u vrata. — sa se, refleks.: Pa se 
pada pokraj Drine .V(^e. a tit ra se zlatnim buzdovanom, 
u balčak se sablji pokurkttje. Npj. 4, 260. 

pAkur'nsl, adj. aduncus — nos pokučaat. Stulli. 
po-ktićust, kao priiičnv kx4Č(tst. isp. |>o (složeno sa 
adj.) i kueasl. — Veljko je bio širokiu usta i podu- 
gačka, malo pokučastit, nom. Danica 1, US. Boluović 
je bio (jolcma pokučasta nosa. 4, 2(). 

pukAi'iti, p«ikui^m. i'. pf. (u Dubr.) n. p. kame 
čibuk, t. j. pni?.iti, dan'cichcn, porritfo: PokuČi (pa) 
d(»kuči (Najprije podaj, pa onda gledaj da ti se da, 
PohI. 'Ji)ii\. Rj. po-kućiti. kao prost tjhujol ne nalazi 
se. isp. kučiti. v. impf. pokucivali. 

pokiieivnojv, n. (u Dubr.) das Iici<^en, porrectio, 
Rj. verh. od pokucivati. radnja kojom tko pokučuje 
kome što. 

pokuMvnti, poktićujem, r. impf. (u Dubr.) dur- 
reirhen, porri<fo. Kj. po-ku^ivati. vidi pružali y (kome 
što). V. pf. pokuditi. 

pokdear, poku(^.4ra, m. n. p, pas, pijetao, Hatm- 
(JtHnd)y (canis) doviesticus. !tj. po-ku<?ttr. kao kućni, 
domaći n. p. pas, pijcUto i t. ti, pidi pobižac. 

pAkurv, pdkiićslvo, ti. das Hausgcrath, suppellez. 
Rj. vidi nanijefitaj. ono što je kao namješteno po 
kući. — U kojima je (ili dogje) na kraju <J ... ja- 
mačno se opoDLinjem, da se govorilo bez s, n. p. 
Trstćht planina; ali poku'^stro ne opominjem »e aa 
sam čuo bez s (pukuHvo). Pis. 4tJ. Kako može ko 
\\('\ n kliču jakoga i pokućstvo njegovo oteli. Mat. 
13, tJt). Izbaeih sve pokućstvo Tovijino na (mije iz 
klijeti. Nem. 13, 8. za s ismetjju ć i t kod riječi 
pukućstvo isp. mogučstvo i Perki. 

pdkiietvo, n. vidi pokučstvo, pokuče, namjet'laj ; 
diis Jlaustfcrdth, suppeliejc. — Pokućstvo ne opo- 
minjem se da sam čuo hei. s (pokućtvo), i čini mi 
se, dn niko ne bi tako rekao. Pis. 4i(. 

pokuda, f ])o-kuda, djeht kojim se što poktidi. — 
Da je cijela ova tobožnja kritika sama pokudu i po- 
ruga mene i ryojc knjigo, Odbr. od ruž. VS. Drugo 
djelo, koje je Sufarik oiuiko pokuilio . . , zualu:^.uje li 
onaku pokudu'^ Živ, sv. ^^im. i sv. 8. IX. 

pokudili, <tim, V. pf. iadcln, vitupcro. Ri. po-ku- 
diu. vidi okuditi,, pobuditi, pohuliti, 2 pokorili, v. 
impf. kuditi. — t uvajuči se toga da nas ko ne po- 
kndt zn ovo obilje u konte mi služimo. Kor. II. H, 2<>. 

pokdljntl, Ijam, V. pf. hervursturecn^ se profun- 
dere: puka^jaHv ćele iz kovnice; pokufjaić mu crijeva 



pAkllRlItf 



93 



polii 



VD. j). nn nuiui. Kj. po-kuljati. vidi prokuljnti. i'. iffijt/". 
kuljali, kao Ući, rrrjcti, 

pokOmiti. |i<>krimTiu, v. pf. lu SrijemiO n. p- ne 
6i m:iknr me pokutnio, vidi okumiti. Rj. r. imjif. 
kultni i. 

pokiknjiiti. pi^krinjilm, v. p/. eine \Veile ^rJilumniem, 
krt'inhdn, h'nctn nomnum cnpio, If.riUr rtefjroto. Rj. 
po-kutijatj, kiio prodrijeittttti, poitittii tntlf}.i. v, impf. 
kn nj a ti. 

p«ikttnjMi. pnkuujiiii. t\ pf. po-knnjiti. — 1) Osiuo- 
Ijio iuks n. p. o<l žalosti, hiini/cn lasftett, dcmitio, cf. 

{»okiiDJiti. lij. 47*Jb, Snioljo, koji k;io pohunji tios. 
tj. tiiHift. kao Kptistiti (non) dd rtai. — )f) sa ag, 
reficks. den Kopf hnnfjen latt.'ienj (hmUto atpiU^ ai«- 
riculit>t. Rj. itiji. Rkunjiii ro, pnkljiiniti se — Okljnsiti 
ftd araiuolf pokutijiti ae. Kj. 4r)3b. Tako viSt> pntn 
jedne na prijesto ne najdoatojniji, nego unjlukAviji, 
niiJ1x»(rAtiji i nujnlobodniji; onda se druiji pokuvjc, 
zamuknu i eami ne znnju, Ma bi. Priprav« 74. 

pdkapiti, pim» v. pf, Kj. po-kupiti. r. impf. kT^piti. 
— /. JJ fiHfsanimdtt, coiligo, lajo. lij. — Poole ve- 
<Vr<« dogje rednSa te pokupi sve koitii na jednu go- 
milu pa ih bari za pe^. Npr. 74. TI sto ću pokupiti 
med. M\\. Okrenu jru (durnin) knmoni] Kolam, pod 
Koiiirom polje pokupio, i nagradu nCfiti kapiju. Npj. 

3, ir>3. Na dukate pohipi»e vojvku. 4, 143. I od raje 
pokupit^ harače. 4. '2i>i. l*od barjnke pokupi junakt. 

4. 3rHi. Pokupe na puikn ;jo dvije c-nmnke, 4, 4G1 
(Vuk). Šio orušja niau bili 'J'iirci pokupili, ono su Ijuili 
pokrili. Milol^ Im. sa se, puftsiv.: Sije.no fe nnjprijo 
po njivi pokupi u naviljke. lij. rtS()n. — U) konjn 
diijc**"* avziditn^ nit ruho: On jyoA'u^i dir-jrene kuia.iii. 
Rj. — //. aa 86. refJckA. nieh sintamitteuziehen, eon- 
tftthi. Uj. pokupi ne n. p, koia^ t'o/m idi. t^di okupiti 
fH> ^, zbje<^i (*e ^. ("/fupro^no rnategnuU ae). t;. impf. 
}noftti kupili He 2. 

pnkupovAli, poki^pujem, t:. z;/". anfkaufen, cormo. 
Kj. po-fcnpnvati. t'. luipf. kupovati. — Da ne bi u 
kako poilozrenije prtli. hili xu pokupovali nekoliko 
trnokopn. pa flU knMli. MiloS 73. Ovo (-c dana jrle- 
dati Kopitar da vtim knjige pokupuje. 8trni^. 188f», 
Kio. Tako pofcuporo Josif Faraonu ave njive u Misiru. 
Mojfl. I. 47. 20. 

pokurjili'iti, pok&rjafim, v. pf. po-kurja^^iti. — 
J) rum M'olfe tnaclieit, facio es^e lupum : pokur- 
jtti*ili ^^a. Hj. tUinili ija kurjakom. — "^J .ta ne, nflek.v. 
:*tm JVolfr tverdeu, fio lupujt. Rj. po.^tati kurjak. 

pt>kOsali(*n, f. (u *'■ '•) koji ninopo jede, dev 
Frex>trr, edo, rf. pojedljivae. Rj. i: koja nino/jo jede. 
|K>-kuHalira. drugt^ pmi osn, u kuaati. isp. proidor, 
i nyn. ondje. 

pfVknsnfl, sam, v. pf. po-kuSati. vidi okupati, i 
JSjfledatj, I Sifit. ondje. v. ivipf. itloe. pokušavati. — 
l>ft i^e jošt jedanput da ide ^rern pokušati i ženu 
rna na koji naćiu ukraati. Npr. 2()3. To pokušajte 
kod kogu od najpametnijih dužnika. Straž. 1W8^), 17»J5. 
Je li Bojr prikuHao da dogje te uzme »ebi narod iz 
drapoga naroda kucanjem, znarinia i ^udeaima . . . 
kao ftto je učinio -^ve to za vnaf Mojs. V. 4, M. Za 
^^_ to lam ja pokucao pokapati kako au bc svi jezici 
^^b slovenftki razdijelili. Dioba 13. Prije nego pokušam 
^" javiti Ato je. Rad i), PJO. 

I pokiisAviinjP, n. rerb, od poku^vati. radr\ja kojom 

I tko pijkušava .^to. 

I puku^Avar], pokCiSavam, r. impf, po-kuSavati. v. 

I impf. proftii kucati, t^idi opfl^dati, i syn. ondje, v.pf. 

I pokuf'ati. Perit'uJum farere, tentare. i.<*p. knSnti, po- 

I Kuiuvati, ogl^ati, obil.izili, obidovati. Danici**, ARj. 

^^K 32^R. 94i «e, »ujw.; f^to »e ovako ovaj padež (inRtru- 
^^m tnentAl) izjcona^io » rtativnm. s toga Jte XVn vijeka 
^^M pokušavalo da fte opet razlikuje vmt^ajudi mu na 
^H ktAJu i. Istor. 12t). 

^H pokvArlli. pukvarmi, v. pf. verderberi^ besckadigen, 

^^1 eorrumpo, depravo. Kj. po-kvariti. u tjelesnom i t< 



umnotit smislu, v. impf. kvariti. - t) Hntal. pokvareno, 
razvaljene, zapiir^leuo, n. p. puAka, nahat^ vino^rmd 
i^ l. d. Kj, 17a. PuJtetili, vidi pokvariti. Kj. f)(J2b. 
Curuk, cf. pokvareni. Kj. 83<)b. Nešto rae žulja u 
j ovome iname pokvarenom zuhu. Npr. fi. Keseira pobije 
cijenu moruni. (I malu stvar, kad w jevtino daje, ;)0- 
kvari cijenu i velikoj). Poal. 133. Nije Itnj^ dvijt. km^e 
pokvario. (Kad je rpjnv i i''ovjek i Šena)> 213. Preki- 
nuli dlaku. (Pokvarili prijateljstvo). 2()l. Mom h\ 
pobru volju pokvariti. Npj. 1, SlU. Lepa ti Hi, eeko, 
I mhi^'ja Itilal al' te, aeko, k'jfia pokvnril<t; jer ni tako, 
[ flcko, oHcdila? 2. 418. Dobra pu^ka vatru privatila, 
ne j)okviiri toke na prsimo, ve<5 pokvari srce u Tur- 
činu. 4, lOfi. Nesre^^ni dogagJjy . . . koji pokvari sve 
napretke i \)0 drugim krajevima. Oanit^a 4, 24. KaJ^u 
im, da su skele pokvarene. Ti, 27. Navale, da tu uredbu 
pokvare. MiloS 23. Dajfju, da pokvare onu novu na- 
redfiu, 4l>. Dokle nan><l (''isto i nepokruretio g:ovori. 
Pis. 90, PomiHli prve ljude danu nepokvarena tijela, 
puni zdravlja i života. Priprava 117. Ne mislite da 
»am ja doSao da pokvarim zakon ili proroke: nijeaum 
dožao da pokvarim, neg:t> da ispunim ... Ko pokvari 
jednu o<l ovijeh najmanjijdi zapovijesti . . . Mat. f>, 
17. 19 (nolrerc, aufhehcn . . . iihrriretten). Hajde ^- 
, kvari rjei'u koju inta.^ r Vašom. Car. T. If), 10. Po- 
I kvari ugovor, odbaci jrradove, ne mari za ('ovjeka. 
I la. 3'1, 8. {vidi raskvariti). Stefan da hi pokvario 
' hvatu pottao, trebaAe i ajuii onako da postupa. UM. 
IV. — 2) sa se, relteks. i pass.: Pofttetiti se, vidi 
; pokvariti se. Kj. riG2l». Uzblutiti »e, kaže He za vino 
I kad .« pokvari. Rj. 772a. UzviStalo mlijeko, L j. uz- 
' bu(^ilo i pokvarilo se. Kj. 772a. To j>ii gotovi novei 
; kao u voftku (jer hc vu.^ak flvagda mofe lasno pro- 
dali, n pokvariti se ne može ni oda Ha osim Oil vatre). 
PohI. 319. Zbore mudri i pametni ljudi, ko se fali, 
e se i pokvari. Npj. 5, 051. Jednako hu radili, ne bi 
li se ovoj mir kako pokvario. MiloS 12U. (*vake se 
pjesme spjevavaju . . . osobito kad se ienidha pokvari. 
Npj.' 1, XXVI. Propade \j&m. \ pokvari se obe^'au je. 
Rim. 4, 14. Mudarci Gevalski opravljahu u tebi sto 
hi ti se pokvarilo. Jezek. 27, 9. 

p6kvnsiti, Bim, r. pf, hcnctzen, hume^o. Rj. po- 
kva»iti. vidi pomoliti, v. impf. kvasiti. — Smokriti 
fle. pokvasiti se, n, p, od ki.^e. Rj. K!)tia. Sve marame 
suzom pokrasilu, Htakaju hc gjogu niz kopita. Kj. 
7Ub. 

p6kvASiiiea, f t. j. pogača: Dok na^itupt novo 
vino i ovnoviua i pogaču pokvasniea i medovina. 
Herc. 232. vidi potkvasuiea. 

pol; poli, f dimidiuM. dimidia pare — u pol aed- 
mine, u pol-. Stiilli. vidi po. pola, i syn. ondje. — 
Da ubije Gjurjrjevii?-Murata, dao bih mu mavenu 
dolamu i pol rohe od tri alotin' pulja. Npj. 4, 323. 
govori se i u Hrvatskoj, po {mjesto iioMv). Osn. 25. 
p&lu, /". {ponajviše iudecl.) dte H'ilfte, dimidiam: 
pola meni, pola tebi, halh mir, halb dir: Da 1' se 
no<fe5 junak poturOiti, dala bih ti 2)ola Sarajeva. Kad 
je bilo oko pola dana. Rj. vidi i«, pol, polak, polo- 
vica, polovina, polutica, polutina. dcm. pTilica. isp. 
popola, popotak, popole. — Zatljati, pola zaspati. 
Kj. 197b. Pop ftomun ovaj preaijet^e pojela, j)ajWMn 
polu u'/me Heni, a druga ostane domat^'inu. Rj. 3()Gb. 
Pola me je nestalo n. p. od straha. Rj. 4198. Pa- 
flovni 6ipak, koji je pola kiieo. Rj. 490b. Snturica, 
kao pola Tnrein. Rj. 727b. Ali mu se (kovaču) nčiui 
da je gvožgja mnogo, pa ga sakrije pola. Npr. 2. 
Ne bi ti čeljad »» pola toliko jela. 78. DoSavSi u 
družiTUi pola mrtav poviče. 172. Potegne sablju i 
eareviča na dvije pole rasječe. 202. Pa on (*jede piti 
mrko vino, pola pije, pola i^arcu daje. Npj. 2, 249, 
Kosa mu je do zemljice crne, polu mere, polom se 
(Kjkriva. 2, 403. Cekaču to »o/m od sabata. 3, 9S. 
Malo vi&e od pola Srbije. Danica 2, 54. 8rbtt već 
gotovo pola tegin^do. 3, 183. UzJb^u na kor^e, pa. 



1. Pola 



— 94 — 



polaznik 



kfto poiit beJe^i^ dok hc nisu Turci priaetili da ih xa- 
U8tnve, otidu iz Rpojrradn u iiuhiju. Milofi 71. Ti bi 
onamo po^tHO pidn. zivinr.c. Prii>mvft 44. Ou nze sve 
to. i rai^iifi^e 7i(i pole, i metnu .^ce pole jednu prema 
drugoj. Moja. I. 15, 10. Obrijft ini !»rade do pola, 
Sam. II. 10, 7. Ni pola mi nije htuatto. Car I. It), 7. 
Ti su prepisi pola prrvodi. Vid. d. 18*j2, 19. 

1. Pola. /*. — t) u Bikini veliku nlrmenita ka- 
mena kopa ili greda i u njoj pećioa . . . Pod Potom 
izvire rijeka Lovnica. Ri, — 2) grad u Istri: U selu 
Peroju kod Pole. Kov. 28. 

2. Prtla, /*. hj/p. nd Poleksija. Rj. roc, Polo. 
piMai*, poIAoft, m. vidi poliu!^* i syn. ondje. — No 

mu daSe malu kamariru na vrh skala od svoga po- 
laca. Npj. 5, 16. 

p6Iaf4i, f. (u O. G.) der Pallast, palatium: Bolje 
je u j>ojalu fukati, no u polaću hukati. iPosI. 2H). 
Kj. vidi polftc, paiaffl, palata. — Sijedi za poluče, 
uiladi ZH kopjai*^^. DPohI. 110. 

pola^ArlirCf dem. od polagano. Rj. i»p. lagacko. 

polAgriino, Rockte^ Ićnitei; pomlatim. Kj. ndv. po- 
lagano, vidi polako, popolako, lagano, najink, ponai- 
lak, ovlaS, tipar, polatripano. dem. poluicafk-e. — • U 
diiliu poi'i. t. j. polupano. ii\. H(>a. A ja polagano 
hajde hajde, te se pnvućem blizu. Npr. 163. 

polAgHnje, n. Rj. verb. od I, polagati, II. pola- 
gati «e. — /. J) radnja kojom tko polaže Ho, (na 
Ho ili u što) (dfM I^^en, poRitio. Rj.): Crkva izbira 
naidofllojnije izmegju njih (Ijndi) i polaganjem ruku 
daje im Hcdmn tajnu, aveslenatvo. DP. 175. — • 
2) radnja kojom iko polaze Hoci, (da» Vorlej^en de» 
Futters, praebitio pa''"'!. Rj-)- — ti) rad-nja kojom 
tko poluće lois%t u vinogradu (da.s Ablegeu, Absenken, 
propagatio. Rj.) — 11. radnja kojow se tko polaze 
s kim (da« Spei«en mit einera einzigen Loffel, uhuh 
communis uniiift tnntum looblearis. Rj.). 

1. poU^ti, piMužem, v. impf. Rj. po-logati. »• p/"- 
poloj.iti. — /. J) niederlegen, poncre •'« teira. Rj. 
— Polagao je egsamefie u Školi (ali, kažu. nije »ve 
položio). Straž. iytWi, 16B8 (egzamene po Njemučkom 
izgovoru mj. eknanieue). Zidari polagahn temelj crkvi 
Gospodnjoj. Jezdr. 3, 10. I>a po^ne navršivati ouc 
nnde. koje je po prija-^njih tnidih njegovih u nj po- 
lagala (akademija). Rad 13, lt)4. Trudom sto f,e po- 
lagati oko njega. 15, 179. Polažemo poeljednje ispite. 
Megj. 171. — 3) dem Viehe Ftttter vorlepen, praehco 
pahitlum. Rj. polagati stoci, n. p. sijeno, vidi metati 
2. — 3) ltwu u vinogradu, einen Ziceig ablegen, ab- 
ftenkcn^ propago. Rj. iJip. poloiuica. — JI. sa »e, 
reciproč, a kini, mit einem Loffel essen, uno tantum 
codtieuri manducant alius post alium. Rj, polažu se 
dvojica, kad iz jedne kašike jeda naizmjence. 

8. pol&ipiti, polažem, v. pf. Rj. po-lagati. v. impf. 
polagivati. — I) ein venig Itigen, mentior paululum. 
Rj. kao malo slagati. — 2) nachliigen, mentior post 
(secttndumj aliquem, Rj. laš reći za kim, potvrdili 
mu lai. 

poIngiffAnOi u pripovijeci mjeato polagano. Rj. 

pojašivanje. ». aas Nnchlugen, menđacium post 
(secuTulum) alinin. Rj. verb. od polagivati. radnja 
kojovi tko polaguje. 

polapfivatl, polilgujem, v. impf. nachliigen, june 
mentientetn: jedan laže, drugi polagvje, Rj. j)o-lagi. 
vati, lagati za kim, potvrgjirati mu laz. — »Nas lagali, 
mi pola^MJemo.M. >Ouiu taŽe, koji meni kaŽe, onaj 
laic, a ja polagujem. Npj. 2, 00. 

IiOlak, (ponajviše u vojv.) vidi pola: Daću njemu 
uk pftSaluka. Rj. vidi pol, i sgn. ondje. — Da ih 
metne u xaćelje . . . oni ne bi ni volak onoga jeli. 
Npr. 77. Svaki (je) gluh polak lud. Posl. 977. 

pAlako, ridi )K>Iagano. Rj. i sgn. o%\đje. adv. po- 
lako, defu. pohigailice. — Do-^av-^i ve(^ blizu babe . . . 
on polako te babu za kose. Npr. 221. Sluga uose(^J 
kovčežid puatii^om Cu, gje plaču gjeea, te polako 



otvori zaklop, kad vidi ono dvoje gje^ice. 234. Go- 
vorei'i mn polako: »l'uti, od Roga nafliaol . . .« A on 
mu odgovori zdravo: »Znr si oslepio . . .«. Miloš 51. 
Ovo JG kvarenje jezika u carstvu AuHtrijskome iMo 
polako. Pis. 18. 

pdlakomlti so. ralm se, v. r. pf. na Što, hcftige 
Begierde nach etioas bekommtn, habsUchtig trerden, 
concupisco fliesonders ntich Geld). Rj. po-lakomiti ae, 
ridi alakomiti ae; postati lakom n« šio, osobito na 
novce. V. impf. lakomiti ae. — Kad dogje na srebrnu 
(■uprijti polakomi se kao i onaj, te iatrgne jednu sre- 
brnu talpu. Npr. 88. 

polaksAnJts ». (u Hrv.) die Eflei(9tterung, levamen, 
ef, polastica. Rj. po-lak^anje, kad bude kome lakke. 
ridi i olakitinje, * syn. omje. — takva verb. subst. 
kod dopuštenje. 

pftIakST, adj. po-lttkži, kao prilično lakH. isp. po 
(sloreno s adj.) i lak^i. — Megjedović polakH po- 
izmakne pred Brkom. Npr. 4. 

polilnianjft, n. verh. od polamati. radnja kojom ko 
polama ^to. 

pnllkmati. pMiimam, v. impf. breeheti, frango: Da 
je junak Pejo Nik<?evi(''ii, ne bi ajeka' bra(^u Stubi- 
6ane, ne bi evoja polamao krila. Rj. po-lamali. v. pf. 
polomiti. 

p5lapan, polapna, at^'. vidi pohlapan. Rj. i «yn. 
Oiulje. 

PMapskTf adj. ito pripada Polahlju, kraju pored 
rijeke JMbe. — Polapski jezik, koji je ve<^ izumr'o, ali 
mu je gramatiku napiaao pokojni i^lajher. Dioba 8. 
Dijelile alovenake jezike u dvi^e polovine: jedna je 
»zapadna«, i u njoj jezici: poljski, ćeSki, uba ar|>aka 
u Lužicama t izumrli polapski. liad 1, 107. 

pAlastlt^a, f. die Erleichterung, lerumen, cf. po- 
lakžanje: to je njemu velika |)o/rt,«(icv(. Rj. po-laatica, 
kad bude kome lakše. isp. \mt vidi i olakšanje, ist/ii. 
ondje. 

poIktinUt« mm, r. pf (u Boci). — 1) ium l^tinin 
machen, facio latinum: Lalinin je, polatiniče te. Rj. 
po-latiniti koga, uiiniti ga Latininom. — !i) sa ae. 
refleks, (u Dubr.) Latiuin (d. h. romisch-katholiscti) 
Kerden, fio latinus. Rj. postati Latinin. 

pAlazak, pMaska, m. die Abreise, profectio, Rj. 
po-lazak. viai pohod 1 (na pohodu). — Kad ko na 
polasku reće : »a Bogom ostaj I« odgovori mu se : 
»a Bogom pofiaol« Rj. 126b. Poge carica u Šetnju, 
a carev ain oalane u dvoru ; carica mu mi polažu 
d& klju<5<ive od dvanaeat podruma. Npr. 19. 

p61azlti, zim, r. impf. Rj. p«>-laziU. — /. Z) ah- 
retsen, proficiscor. Rj. vidi kretati 4, primati ae (uz 
brdoi- t'. pf. po<?i, pohoditi 2, krenuti 4, krenuti ae. 
— Ja polazim u ime Boga na kadžiluk. Rj. 211b. 
Zdravo joj žao bude Sto oca nije naSIa kod fcu^e, ali 
polare'H dade i mat^iji doata novaca. Npr. 135. Civuti 
polazet'ti na posao nekakav zapovode materi . . . 139. 
Kad bi god polaeila po travu i po vodu, Bvng-da bi . . . 
177. Kad stara iena polazi za mlada coeka. Poal. 172. 
Hto aam kazno polazeći spavati, da bu Žene blebetut^e. 
Danica 2, 137. Ja autra polazim u Temi^var. Btraž. 
1887, 110. — 2^ koga, besuchen, inviso (pouajvife 
na Đoži^). RJ. mdi pohagjaU, posjedovati, obilaziti. 
V. pf. pohoditi 1, obitfi 2, posjetiti. — »Idi, aine. Lju- 
tica liogdane, te polazi sestricu Jelicu.* »Ja bi lako 
Hcju polazio, al' 6c Mujo zametnuli kavgu.« Npj. 1, 
&il. Drina vodo . . . kada <5u i ja tebeka preČi i ^e* 
»titu Bosnu polaziti. 4, 152. Mislim, da će i Vas po- 
laziti. Šimi. ISdii, 1470. — II. sa ae, recipr. a kim, 
einander besuchen^ suluturi invicem. Rj. oni se poluse, 
t. j. dolaze u pohode jedan drugome. 

p&luznik, m. vidi polažajnik. Rj. koji prvi dogje 
kome u pohode lui bozi'}. — Ovako li zuaalili volovi! 
(kad polaznik L^slita). Uj. 19.'U». U Božici tri nožićji... 
a pečenicom pozdravljaše u dom domu domačina; 
H gjevenicom polaznika 1 birane prijatelje. Herc. 339. 



polazni kov 



95 — 



poljjeiratl 



pftlaziiTkoVt of^j* 'ies polazuik, galHlatoris, Rj. šio 
prifjittJa polazniku. 

pdlilŽM, /'. tler Nuvhluifncr, adjntor itiatiluvis: Sn- 
«tal;i n*.' \iibi i pol:iift {VonL 276). Rj. i vmŠkop'i je 
rftd't. koji (ili koja) pola I f uje. vidi polnžica, pnralažn. 
— L'nuje, ueUore, i Lalinaku, te da znaS kako {rekao 
polaza kad je lažn ka/jio za nt:kogu iju umije knjigu). 
Rj. 4ir»a. 

p&lažajt m. dtr Wennntchtshesucht salutuUo die 

it'iU Chrinti. Rj. prvi ohluiaj, pohod, pofjed koji ftc 

Um nu hoiić, — Bi mu Marte «« polažuj. DPohI. 5. 

pJ^lAŽajnik. vi. der ersU Btsucher zu \\'eihniidtt€n, 
ifut primali ad ulitjuevi inviftit die nultUi Chrijfti. Po- 
lažnjnika obično izbiraju (jer neki galnju da » njega 
(DOgu biti sretni ili uearećni one cijele godine! j 
rovnu (priie rio?.i(*a na nekoliko danat, ili drže jednoga 
M'ake godine, cf. polaznik. Rj, ktiji prvi dogjc kome 
u pohode na hozie. — Prvi dan BoŽii^a niko nikome 
ne ide u kut^ii. osim polaiajnika. Rj. 'd[)a, 

pOla^Jnikuv, ttdj. dcs polažjijnik, primi sitlnUi- 
tori*. Rj. šio pripttdtt poht~,ijniku, 

^dUžČDJC. n. Uj. rcrb. od I. ptdaziti, II. polaziti 
se. — I. 1) radnjo kojom tlo polazi koga. vidi po- 
Iiajg'anje (daa Retšuehen, vi»itatio, HuluUitio domealica. 
Rj.i. — 2 i radnju kojom tko polazi n. p. na jnit. i.**p. 
iHdiLzak i,tlHi* Abreisen, profeclio. Rj.). — IX, rudvja 
kojom >*r tko pohizi h kim. 

pdlažleu, /' vidi puhiža. Rj. koji (ili koja) polaguje 
kome. vidi i paralaža. 

p^le4*, polOcta. n. četiri polčeta idu u jedno cijelo 
(dugme), cf. kliza. Rj. i>p. i pulija. — polće (pred č 
osn. u po HOAl). Onn. 252. 

p6\i^, m. (u lici) vidi popak. Rj. po-lc. hi/p. takva 
koti brale. 

pold^i. pule?.5m fp6Iegneni), v. pf. Rj. po-Ie(5i. v. pf. 
je i prosti Ie(?i. ifip, polijegali, r. impf. lijegnti. ^ — 
1) poU'srio žito, gthf zh LaijiTj »temi, inclinari: Se- 
nica mu po dolu polegla. Rj. — Nemu žila bez po- 
lt>gft. I, Ljudi nemaju pravo što se tuže kad Uto poleffne, 
jer rgjftvo Hlabo kad mo?.e polcći), PomI. 202. — 2) u 
pje.^mi mjesto polijegati: PolegoSe !«anak boraviti. Rj. 

pAledit'a, /*. dua GlttttciSj glacies luhrico, Rj. kad 
ae poUdif te bude klizarica. isp. razbiguz. — 8 ve»?era 
je ki?a udarila, u po noći poledica pala, Npj. 1, Ji52. 

pol^dili »e, p^ledi 86, t;. r. pf. gltitteisen (gi$ig) 
vrerden, glacior, /tt glacies lubnca. Rj, po-loditi ae. 
Mp. poledi<*a. r. itnpf. ledili «e. 

poiogAAke, n. p. vrebali Ato, geduckt, capUe ohxtipo, 
Rj. adp. po-leguftke, kao polegttrii, poklopiv6i at^ po- 
iur^itAt se, prrklonir^i qlitvu. 

»6Ic*|JIdii, f. das Huckćnntiick (vom KUide^ Tfiier- 
halge-t trn Gegensaize dc« liauchsi^cks). parA dorsalis. 
Kj. po-legjina, drugoj poli osn. u leriiu. onaj komad 
haljine^ kože^ koji ;tf na legjima (na hrptu), vidi no- 
brptioa, stiproino potrbuMna. — Džiugafn, polegjtna 
od lim<Me k<tže (kod (*urt5ija). Rj. 831b. 

Pol«^ksijA, /*. ime fenako. Rj. rirfi Paleksija. Poly- 
xeuu? hup. Piila. 

po!4*skivanJo, n. das oftmalige Nieđerlegen, iničr- 
cuoatio. Rj. verb. od pole^kivati. radnja kojom tko 
ptdešktijt\ 

polehkivaU. pol^kujem, i), impf. sich oft nicder- 
legrn, iHtcrci4mho. Rj, po-leftkivati, kao leikatij le- 
ikariti pa uxtt{iati. 

pnl^lar. polelArn, m. — J) flitcker (flugcr) Vogel, 
on« ad roliindum firmala, pertnata, cf. poletarac. Rj. 
pti*^ koji hoH rer da poleti, da izleti iz gnijezda. — 
SJ (U Boci) vidi i^rkvenjak. Rj, ifidi i zvonar 2. isp. 
paraUiaaro. — poletat (oan. n polet). *)sn. 115. 

^•letArac. itoletArea, m. vidi noletar 1. Rj. 

polMiH. pofptlpa, m. (u C, Cl.) Ari Kindersjiiel, , 
luRUs gcnaji, MeliiuvSi ruke na koljeno, govori se; 
Utr ^ty u tom Ktarje^ina rekue: poletje to ili ono; 
ako r^ne da je poletjele ono §to može letjeti, onda 



vhIJh svi Uft dignu ruke, a ko pogriješi, onaj valja 
da da icidogu i t. d. Rj. fr/rn ajetinju. — po-letiS, 
OHU, u pohtjeli. fijevi s lakim nast. kod hluiift. 

]»ul^tJo(i, tim, r. pf. tUegvn, volo. Rj. po-letjeli, 
dfm. poletnuti. v. impf. poHjetati. — Polećcše mu 
blijeJnjaei. Rj. 31b. Suze krvave polete joj niz obraze. 
Npr. 141. Te polije dolje svatove. Svatovi polete na 
tavan. 179. Kuma riba otolcu kao najbrža tica polrJe. 
i ofitnni se u ninje more. 214. Kako ona (pepeljuga) 
lamo, flvi polete pred nju. 225. Poleti s nožem u 
tamnicu, da zakolje ženu i Štenad. 234. Kako ih 
devojka opa/i, ostavi vodu, pa polete na njih. 240 
(polete iHočno mj. poletje). Ućiui^^u te da vidiž zvijezdu 
usred podne. (Udari(!u te da ti poleta svici ispred ovija 

— kao da zvijezdu vidi§). Poal. 338. No najmlagja 
polcćcla vila, pole^cla na h{jda krila, oua psKle Muju 
vize glave. Npj. 2, 49. To je njima svim (svecima) 
za voTiu bilo ... i odoSe Bogu jedinome, pa ttu njemu 

folcćeli ruci: »Mili Bože, na svemu li hvala . . . liNpj. 
, 13 (poletjeli rt/ci, da je poljube). Polećeie pjeAke 
na nogatna. 4, 159. Koga god on uzme na veru, da 
mu ne če ni dlaka s glave polete f i. Milo^ G2. .A.g.ipija 
polc'ela Teodori u kose. Nov. Srb. 1817, 485. 

pul4>tBun, pMetuem, r. pf. dem. ud poletjeti: Po- 
letni mi. dolotni mi sivi sokole. Rj. — K njoj dole<^e 
pialii zmaje; savi mladu pod krilima, \ poletnu s ^e- 
vojiMoom u te spilje kamenite. Npj. 1, 189. () Uko vi! 
dva slavi^-a, poletnitc im dvorove dragu Kontu na 
prozore. Kov. *i2. 

nol6žaka, /*. Kukuruzhrot dait lu lange im Feuer 
gclegen, pani^ e zea nimts din coclus. Rj. A:i4it«ri4j«(Crt 
(hljeb kukuruzni) sto odvije dugo leži u vatri. iftp. 
upok'Žat^iti se. — rijaH 8 takvim nuttt. kod divljaka. 

polizati, žTni, r. pf. ein venig liegen, paululum 
ettho. Kj. po-ležati (malo), v. impf. ležati. 

poUbIti se, priUbiiu se, r. r. pf. vidi zastidjeti se. 
Rj. po-libiti ae. v. impf. libiti bc (stidjeti .fe), 

1. pdllea, f. die WandleiHe, taenia (in pariete): 
djevojka na polici, t. j. na udaju. Da igramo, da 
pje.v.imo. doka vojna ne imamo; a kada ga uzimamo, 
vrzi pieame ft« policu. Rj. vidi raf. dem. poli^.ica 1. 

— PoIiCar, koji s polica krade, u, p. sir, mlijeko ild. 
Rj. 534a. Ja ga me^em na policu, a on ide pod policu. 
Posl. 107. Metni ti na policu, a ja ću lako na stolicu. 
177. Značenje (korijenu) odvajati: policu. Korijeni 287. 

2. pftUea, f — 1) dem. od pola, Rj. — 2) der 
Wechs€lhrief, der Wechs€l, sijngrapha. Rj. pblica. u 
znamenju mjenica tugja je. Osn. 316. Franc. police, 
die Polisse. — S): Da mu budem r desna u policu. 
S desne strane njemu u policu do ramena aerdar 
Hmiljanit^u, a s lijeve strane u policu do ramena Man- 
duMću V'ud'e. Rj. — Pokupi mi po Lici krvavoj pet 
atotiua konja i junaka . . . jera zove od KoUm Janlco 
tfl Alila na megdan mojega, da mu budeš a de^^na u 
policu. Npj. 3, 110. U tome smislu može biti da je 
i ovo: Da sinovcu budeš u nevolju. (Npj. 3, 110). 
Danićid. Sini. .541. 

poUciJa« f. die Poliiei: Kuluk se Turski zove po- 
licija^ a kniDglije valja da su ljudi od policije. Npj.* 
3, 398. 

pdlfear, m. (u 0. Q.) koji s polica krade, n. p. sir, 
mlijeko itd., ein Uausdiwt der von der \Vitn(Uei.^te 
siiehlt. Rj. 

pAlićicn, f. — 1) dem. od pMiea. Rj. — 2) das 
Uaspelbretchen, Weifhrcichen, a.'iscrculus rhomhi. Rj. 

— Obrtanj, "2) u kola ono na (^emn prednji kraj lo- 
tara stoji; pod njim je poliiieu, pa onda osovina. Rj, 

pMi(*, m. — 1) ein MofUt (ein halbes Seidcl haltend)^ 
heminn. Rj. po »atljika. — 2) (u Hrv,) po oke (holba, 
dvije mjerice). Rj. — poli<^ (osn. u po noni.). Oan. 233. 

pulij^gilti. puliježemo, v. pf. nach der Jleihe aich 
legen, cubitum eo alius ex ulio. Rj. po-Ujegati, kao 
leiH jedno xa drugim, tidi poledi 2. v. impf. lijegali. 



polije loj 



— f»G - 



poloSHi M 



— Kad im pmlne (lortAa poliječu n pliindiMii. Npr. 
]2ft. Fusti kinnilf rln polijeću izn finiHii kntl stiidencii. 
Mojfl. I. '24, 11. Zfidrijcmaše tvoji paaliri, care Asirskt. 
pafijegasc junaci tvoji. Nauju 3, 18. 

polij^lej, «i. (s'AufAaiov) d<;r Kronlenchier^ lychnu- 
chu!>, pol l/cl f leutu. Rj. hnidilo sn mnogo ulju t iižakft. 

— Tflda uaaUne vrijeme poli chju, kao po dne cijele 
službe, jer ova riječ znatni mnogo svjetlosti i poka/iijo 
da u ovaj «lavni fsiA treba !*vft crkva da biitle osvije- 
tljena kandilima. DP. 48. 

poUjMiinJc, n. dus FHefien, voUttio, vohdua. Rj. 
verh. od polijetali. ritdrija kojom sto polijcrc 

piilij^lnil, pMijei'ćJin, r. impf. fiiegcn^ tolito: I ju- 
na^.ke polij&Ui glave. Rj. po-lijetati. v. pf. poletjeti. 

— Vi pjevate, a nama krcftvc polijet'^u »uze, Posl. 35. 
Viftoko polijcćc, al' nisko pada. 35. Bre koliko Novak 
podvikuje, ave aa gore bSde otpadale, a 8a zctnlje 
travn polijeće. Npj. 3, 33. 

pfllij(>vuiijc. n. verb, od polijevati, radnja kojom 
tko polijera što. vUU polivanje, jpoljevanje. 

pulij^viiti« pfilijevam, i\ impf. po-lijevati. mdi po- 
livati, poljevati. v. pf, politi. 

pdliJcTKiii /". (oko Gline) ctV« jnha. Rj. vidi i ^orba. 

— zu postanje inp. polijevati. 

p6lipsali, pJMIp^emo, r.pf. narh einander umkommen 
(von 'riticren), interco unuA ct ulio. Rj. po-lipRati (ti' 
votinjc kad Itpm jedna za drugom), vidi pomanjkati, 
pocrkati, v. impf. lipsavali, lipaivati. i proati je lipsati 
V. pf. — Naln/ili au mejrjede pje su polipsuli od giidi. 
Nov. 8rh. 1H17, 771. akcenat: poUpmUi. Vuk u rječniku 
ima polipsati: mislim da je pogrije&eno \iz p«Mip^mo 
i polipsali. Rad tj, KHil. 

polnnli» pMilJim, v. pf. dunn hesrhei^sen, roncaco 
tcnui aiercorc- Rj.. po-Htati, tanku (meku) nceiftt is 
aehe pitutiti. v. impf. litati. — Ko n gjeconi api, p<h 
litan ORviiie. PobI. 153. 

pdllll, poljjem, V. pf. Rj. po-liti. v. impf, polijevati, 
polivali, poljevati. — J) begief<sc7i, perfuutlo. Rj. — 
Nazdravi im (badnjacima) milojkom viim, i |>oUo »e 
sam napije, napoji i njih (polije ih). Rj. i2a. Onoga 
boce da poliju vodom. Rj. 5oa. Obuljiti, politi sto 
uljefti. Rj. 43.'ib. Izlije He sva voda \r. njepa te polije 
dolje ftvatove. Npr. 179. sa ae, refleks. : Kako je ona . . . 
polila se susuma. Nov. Srb. 1817, 470. — 2) (u C 
O.) beHcJieiMsen, concaco. Rj. vidi pobrati. 

pčlitirkT, adj. upravo Ho pripatla politicima ili po- 
lUtku kojemu god, pa po tome i politici, vidi poliUćni. 

— Srbi Hu po stanju političkome jo$ ra/lifniji nepo 
po Kakonn. Kov. i). Soinne (koje bi može bili bile 
korisnije, nego sve troje poUtieke^ Sto imamo). Odg. 
na «it. 3. Srbi i Hrvati jedan narod ... ta ae razlika 
poalije utvrdila političkim Hvotom. Dioba 6. ('lanci . . . 
namijenjeni isforiji političkoj. O 8v. O. 3. 

pAlitifui, adj. što privuda politivi. za naši. isp.: 
Kad ae kaže motiCno držalo, valja da bi ae moglo 
kazati i gramatićna pogreško, l'is. 49. vidi politički. 

— Osim ovoga političnoga raedjeljenija joS gjekoja 
imena opominju na starije narodno razdjeljenijc. Da- 
nica 2, 57. Tako je Ilrvataka kraljevina riamo j:)o/t- 
itino i geogralićko niii;. Srb. i lirv. K. 

pAlItlk, čovjek koji se ham oko poliiike; đer Po- 
Uitkert 7;oXl"nM';, — (>stavljaju<5i pravim poUiicimay 
neka presude, jesu li . . . MiloS 43. Pokazao se vjeM 
politik i hrabar vojnik, DM, 30. 

pdlitikn, f. die Politik, t« jioIitu«. — Fraoeuzi 
TurRku politiku okrenu sa svim drukčije. MiloS 28. 
Ali zhog politike nije mu niMa mogao ui'initi. 5(i. 
Kako je avagda postupala viiantijska rtoliiika u ne- 
volji. DM. 32. 

puUfulJa. f. (u i), ih) polit^inn £ena ili djevojka 
(Icao pi*ovka ili pornga). Rj.^ 

poliVA^u adj. sto pripada polivanju, vidi poljevaifi : 
BTima Bvatovima poUva da se umiju, a svoj pelkir. . , 



koji 8« KOve ..poHvatii peškir** drŽi na ramenu. Živ. 
3UJ. — pridjci'i s takrim nast. kod brijatH, 

putivunjis n. (zap.) t^idi poljevanje. Kj. vidi i po- 
lijevanje. 

polivali, pMivam, (zap.) vidi poljevati. Rj. ali se 
govori i u južnom i u istočnom govoru, vidi i izlije- 
vati, po-livati. V. pf. politi. — Ti uzmi hladne vode 
pa ga pomalo poUvaj . . . Kako ^vlak Hlane goreti . . . 
one ga sve vodom polivaj i tiiko ostane živ. Npr. 54. 
Pa se naredi onda kako će koga zvati n. p. svekra 
ba^om, djevera zlatom i t. d., onda svima svatovima 
polivn da se umiju. Živ. 319, 

polizati, pIMTžem, v. pf. Rj. po-livati. v. impf. liznti. 

— J) ein ivcnig leckenj aliqH<mtum lumho. Rj. (malo). 

— 2) gam aidecken, delamho: jesu li ovee polizale 
ao? Kj. (sve). 

p6lo)||r, m. — 1) jaje Ato se ostavlja na gnijezdu, 
da bi kokoš opet snijela ondje. Rj. isp. poloiar, po- 
Jožara. — 2) kad polegne žito, Lager: sve sam polog. 
Nema žita bez pologa. (Ljudi nemaju pravo Sto se 
tuže kad žito polegne, jer rgjavo slabo kad moŽe 
poleći. Posl. 20*2). augm. položina. — po-iog. isp. 
pole<^i, položiti. 

P61oj^. »I. (donji • gornji, nekako mjesto, kao kne- 
žina ili i viSe u Staroj Srbiji. lij.*) u pjesmi: On 
pokupi Polog Metohiju. Rj. 

pAloJt poloja, ni. — 1) mj(»flto plitko u vodi. div 

l'titiefe, radum. Rj. isp. poiojiLo. — 2) mjesto kod 

I vode, koje voda plavi (poljeva), đvr Vehersvhrremmnng 

ausgcsetztcr Ori, locus inundationi obnoxius. Rj. — 

1 po-Ioj. isp. politi. 

pdlojito, itcicht, vađosus. Rj. «. p. mjesto^ t. j. 
\ poloj 1, mjesto plitko « rodi. 

polAkati« piMot^em, r. pf. aussehlurfen^ ahsorheo 
(u>%£ der Mund, die Katee). Rj. po-lokati (sre)^ kao 
«. p. paa, mačka. v. impf. lokati. — Ne bi pas 
a maslom polokao. Posl. 194. 

p6loni. VI. (u C-. G.) die Niederlage^ stragcs: Pa 
je juf'er polom ui^inio: posjekao dvadeset hajduka. 
Rj. isp. »lom. — Ne bi li polom l*'ilistejski bio jo& 
veći? 1 tako pobifte onaj dan Filistoje. Sara. 1. 14, 
30. Pusti na njib zli dan, i dvostrukim polarnom po- 
lomi ih. Jer. 17, 18. Smrtnu je polom tvoj i rana 
tvoja ljuta. 30, 12. Nema lijeka polomu tvom, ljuta 
je ranu tvoja. Nainn 3, 19. Bijahu uajžešdi nepri- 
jatelji i svaki dan ćinjuhu polom rimskomu carstvu 
{Romano iraperio magnus auotidie cladea inferebant). 
DM. .32. 

ftoldmIH. piMomim, r. pf. Rj. po-lomiLi. r. impf. 
^ amati. — J) zerhrcchen, fterno, frango: polomio 
vjetar >inmu, polomili koplja itd. Rj, vidi pokrSiti. — 
Opet neSto sve rasprSa u kužini, prospe jela zgo- 
tovljena i polomi sudove. Npr. 259. Te pogubi tolike 
vojvode i polomi krila od krajine! Npj. 2, hi)0. Po- 
larnih palice jarma važega. Moja. III. 2»i, 13. Polomi 
ih (Filistejel ljuto nogama po bedrima. Sud. 15, ii. 
Ptilmniću mišice Faraonu. Jezek. 30, 24. — 2) (u 
C. G.l eine Ni^derlage anrichten, siragem facere: DrŽ' 
Ilija kulu na krajinu, Oekaj Turke, kad ih polomimo^ 
da ne bježe Mrokijem putom. Rj. «« se, ptiss.: Otale 
se polomili Turci. No se Turska vojska polomiUi. Rj. 
Junad njihovi polomiše se i bježe bez o1>zira. Jer. 
46, 5. isp. polom. 

p^Idmkn. f. Art Tanzcs, saltationia genw. I^. 
nekakva igra, tanac, po-lomka. 

Pdlomlje, n. eine ftegend um rechien Ufer der 
Donau (in Bulguriert). Koji mi je u Polomlju, Po- 
lomlje ga polomilo. Rj. kraj na desnom brijegu Dunava 
(u Jlagarskoj). 

p5Io.^, adj. po-loS, kao prUično los. isp. po (složeno 
s adj.) i loS. — Da je mene \ polosn vina, aamo nek 
je kr<^'rnuriea mlada. Posl. fiO. 

pul6sill se, pMoAlm rc, v. r, pf. erkranken, morbo 
corripior: Kako sam se poloiila mlada, neggje su se 



poloSkc 



|K»1u<la6Vllt 



■ 



KA^bili kljuCi. Rj. po-lo6iti se. ios^ nalas poaiaiif 
roitnAjtii KC c*p. oIoShU. 

pold^kf , liojcud, ut jaccat. Rj. [toloit-ko. za kvanti- 
iH »ri krajnjem slogu i.^p. ame^ice. adv. kito položeno. 
Stutrotno nspTftvo, lumba. — Cobanja je vodeni šjiid 
ođ dug&, i stoji pološkc kao buro. Kj. ti()6b. Tikva 
jureeU, ona je vrto duguljasta a nii zoiulji ne cno^.o 
druKi^iJe HtAJnti do pohške. Rj. 739a. 

polovA^e. polov&t^eta, n. ein Fuss von einem haiben 
E%meT ^polovinu akovu], catlus dimidiae amphorae. 
Rj. fture od pola akova. 

Iidlovan. pMovna, adj. halb ahgetragent atiritus: 
Ni izilvorib Eoujn, ni onižjn, ni doUtme nove ni po- 
loY>n«. Kj. što je r€*? pola pohabano^ ukuhano. — 
D&^u tebe i tri ogledma: jedno novo, a dni^fo po- 
lovno, tretfc Ivoje, Sto j' u mene bilo. Uert-. 194, 

•olftvieil, f. vidi polovina: Rom dom&C'uiu polovica 
fe^adi ne moli Bk^ha za smrt u polovica za život, 
nije dobar domat^iu (Posl. 146), Rj. vidi i pola, i .«y«. 
ondje, — Od svega svofja, Sto bi i ^da imao, da ^et^ 
mi polovicu dttti. Npr. 262. U svakoj Sali ima polo- 
vicu 2hilje. Posl. 3;l5. 

poldvinii« f. die Halflc, dimidiumt cf. pola: Prebio 
;^ Da tri polovine, Rj. vidi syn. kod pola, — Pljusak 
od jesera udari po vatri i /^asi je polovinu, Npr. 
Id9. Dn (5e mu kad god bi što imno, od svega polo- 
vinu dati. 254. Pravo se drvo po poloinni cijepa. 
(Kad se Sto popajga, t. j. pola od toga Sto ti iStež). 
Po»»l. 258. Sjuim prije polovine dana otrennt^e skakat* 
Kotarani po Tdbinji . . . Npj. 3, 123. Hili su bo po- 
iitvinu dana. 4, 2i)2. LV-e Žaru preko polovine, zaskaka 
9e I.*a£o niz planinu. 4, 399. JoSt ne bje^e noći po- 
lorinUt Uso Dudi Ajkunu gjevojku. Herc. 13. nl'f* 
na Fati <*eri doćekala prtje danas polovine duna!" 
Kad je hilo dana polovina, uzmuči bc Futima f^e- 
cojka. 28. fT prvoj polovini XIV viR^ka. Kov. 9. Oko 
polovine jela printupo k tqiezi inlam' i djevojko. 82. 
Na polovini taftaka — in folift. Straž. 1887, 2(17. 

1. poldvillt piMovIm, V. imj)f. (od poln) hulbiren^ 
in strci theUcnt dimidiare. Kj, na pole dijeliti^ sjeći, 
i/tp. predvajali, razdvajati la. v.pf. slog. pre-poloviti, 
nu-, U-; u-polovaCiti. 

S. poldvid, pMovIm, V. pf. susammenfangen (auf 
det Jiitjđj. iid MflMm omnes capio. Rj. po-Ioviti, mnogo 
koje'Mtit (u lovu). V. impf. loviti. 

/otAvljenJe, n. dan Hnlhiren, dimidiaiio. Bj. terh. 
poloriti. radnja kojom tko poloi^i što. 

poldinira, f. — 1) die Halbfrucht (Weieen mit 
Hoggen gemengt)^ triiicum vtixium secali, cf. sii'riica. 
Rj. iilo u kojcrn ima pola ra^i a pola pšenice, vidi 
i snraiica, napolioa. — ^) {\i Baćk.) p6 krajcare, 
lijrten*. Malhkreuzersiuck^ niimi genus. Rj. 

BolAvnifc, polovniba, m. (ii Boci) — J) vidi na- 
polii^ar. Rj. koji radi što napoUre, t. j. na pole^ da 
gt^Avno otttiije onome ćyc je, a dohitak na poltik. — 
'ij kad se od vinove komine ue peće rakija, oe^u 
se na oju usp« voda pa se poslije nekoga vremeua 
oio^i te »e u kući piie, der Nachwcin, 2V6sfcru'«n, 
tora. Bj. vidi bevanda. 

^UrnJAk, polovt^&ka, m. — 1) 2itna mjera od 
20 oka. Rj. u Hrvatskoj polovnjak jć i lure od 5 
akova (pola ictrrtinjaka, koji ima 10 akova). vidi 
petakiida. petorka. — 2) vidi polutiik. Rj. zec mlad 
(oko tmb^ja), 

p6Ioi^, w. — 1) hao stanje, služba, mjesto; die 
SUUung, couditio collocutio, ttatus. — Kako je 
razumijevao sam svoj položaj u Srbiji. O Sv. 0. 9. 
Svoj »luibeni polosaj. 11. Da »i u zabuni c» svoj 
|M>/oiq/. Pom. 4fi. Koji nemiiju voljo da u svome 
narodu vrže dužnosti, koje položaj stavlja na njih. 
ZioB. 213. — 2): Ako uijesam nevjestom bila, a ono 
mm iia poloSaja glodala. DPoel. 3. položaj^ u Mikalje 
1 8tuli6i, >str&oe od vrata^ posti«« dakle dovratnik; 
VraDČi6t oeim toga jo§ i stoier ili t^ep od vrata. 



fmlAžiti, pMožim 
agati. 



cardo; ovo drugo i u Uelabele (gangboro). XV. Sffn. 
kod dovratak. — po-ložaj. itip, položiti. rije<H s taiim 
«/(«*/. k'iU <)<i;^atriuj. 

pAIožiir, m. dcr Oieb dcr uuterlegten Eicr, orontm 
.^uppoHiturum far. Kj. kttji krade potone. i»p. polog 1. 

pol&ŽHrn, f. die Dit-bin (z. B. Hiln/lin) nnterlegter 
Kier^ (canis) (juae furutur ova Hup))o$ita. Rj. koja 
(n. p. kuju) krade pologe. i^p. polo^ 1. 

SoloŽinii. f. uugin. od polog 2. Rj. — takva augm. 
liardaiina. 

r. pf Rj. po-Iožiti. v. impf. 
^ ''i) niederUgcn, jtono harni, Rj. — 

Svoje mrtve roditelje, koji tni vas porodili, prelo 
krila položili, i* na nop;e podio^nuli. Npj. 1, 145. 
Zgodno au nam načinili rrkvu; no položi viajstO' 
rima blago, majstorima, Sto ste jm^odili. 2, 210. Za- 
ista se jako prepadoSe, pa barjake zemlji položise. 4, 
339. Položi pred njim oružje. Danica 4, 7. Polagao 
je eg^amene u škoh (uli, kaiu, nije položio). 8traž. 
1880, l»jl>8 (eptameno licčki izgovor tuf. ekf»amene). 
Hroinijeb, Mijepijeh . . . i položtie ih k nogama Isu- 
sovijem, i iscijoli ib. Mat. 15, 30. Dok položim »c- 
prijatcJJe troje podnožje nogama tvojima. 22, 44. 
Pozdravite Priskilu i Akilu, koji za duAu moju svoje 
vratove položiše, Rim. 16, 4. Polobi teviclj samodr- 
žavnoj i)/a*/t u Srbiji. DM. 8. U njoj (u Mileševil 
položi kosti sv. Save. DRj. 1, 174. Da sam ve<* i 
i^it učiteljski položio. Zlos. 189. — 2) Fttttcr vor- 
lepcrtj pracbeo pabulum. Rj. položiti stoci (n. p. sijeno), 
vuii metnuti 2. — Uvede ktn^ja u konjuSnicu, pa 
mu pohii travu i konj odmali stajie jeati. Npr. 90. 
I magarcima njihovijem položi. Moja. I. 43, 34. .sa 
se, pass.: Metalo, ono sijena šio se u jedau put zimi 
položi govcčetu. Rj. 3fj4a. — 3) lozu, einen Zweig 
ablegen, senken, propago. Rj. isp, položuica. — 11. sa 
se, refleks, sieh legcn, in^linor, n. p. po konju. Rj. 
" Pak se Marko bolan ui^iiiio bez bolesti od mudrosti 
teSke, po dobru se A^arcu položio, na sedlo se srcem 
naslonio, lako ide preko Carigrada. Npj. 2, 357. 

pdložnicn, f. dcr Ableger (ton der fiebeJt Senkeft 
propugo. Rj. što se od loae položi u vinogradu, i«p» 
polagati 3, položiti 3. 

p61ubd|C« poluboga, m. polu-bog. der Halbgott. — 
Po njegovim rijetkima mitropolit je polubog, a mi 
nijesmo ni ljudi. StraŽ. 1887, 02. 

polAbruI, »I. — J) brat samo po ocu ili po materi. 
Rj. — 2) (u Roči) urat pobratimov ili poflestrimio. 
Rj. — polu-brat. 

polAčak, poluć&ka, m. (u Dalm.) Sitna mjera od 
devet okit (pola ćetvrtaJja). Rj. 

SolAMti. piMfii^Tm, v. pf. crlangen, impciro: »Sto 
ila to je polučila. Rj. po>lućitJ, kao postidi I. isp, 
utuviti. 
I poldditi, piMOduu, t\ p/'. podudiii koga, učiniti ga 
! ludim. v. ifnpf. isp. Idditi se, IGdlm se. — (Jua se 
I (vila) »a to rasrdi i sve goste careve poludi... jedva 
je knjekako namoli (car) te mu goste povriiU od 
ludila. Kov. 31. isp. zaluditi. 

poludivljak , poludivljilka, m. poln-divljak. der 
Halhvailde, — U jednom suhom parf«tu đrveta obr- 
tali su ovi poludivljaci tanak okrugao Slap brzo 
dotle, dokle se ne užeže. Priprava 163. 

polAdJeti, poliVtim, V. pf. nilrrisch, u^ahnsinnig 
v>erden, mente capi. Rj. po-ludjeli (I. pridjeiJ polfldio, 
poludjela), lud postati, vidi krenuti glavom, pobu- 
aaliti, pomahnitali, smahnuti se, Venuti, povenuti, 
po^c^ulati, 6tuknuti pame(^u, zavrntati. isp. zaludjeti. 
— .Mosan, poludio, uzele mu ale pamet ili zdravlje. 
Rj. 4b. Gde ste za Roga? ja polaai}i sa vama. Npr. 
225. Poludjcčes od onoga §to defi gledati svojim oćima. 
Mojs. V. 28, 34. 

polAdDOTni, adj. što hira u po podne; Miitags-, 
meridianus. — Oradi sebe . . . poludnevnim suncem. 
Nov. Srb. 1817, 637. 



polugii 



— 98 — 



poUar 



pAlng'A, f. die Stange (von Hole oder Metnll), pa- 
langa, vectis, Rj. motlca od drveta iii metalu, nidi 

SuIaugHf ozib, cuskija. — Još Ja bi polutje grusdcne 
iLŽdiele. DPosI, 40. Prema oplali bijahu bioćuzi, a 
u njmin polutjc. Mojs. II. 37, 14. 

polAji^lu-*^An, po1iigla.snA, o^'. polu-glosan; Halb- 
l»utewl, stmirociUin. isp, Buj^lusau ; samoi^laaau. — 
Da Hu jod Btari Himljaui delili . . . slovu na nema 
(atumme) i poluglauna (halblautende). Nov. Srb. 1817, 
343. Ongje se jasno ćuje (»bO . - . i pred samoglu- 
ADimn i pTčd poluglasnima slotumn. Posl. XnT. Slopu 
se nvR razdjeljuju ua Hnmogln.'ina i na polmjhtsna. 
Rj.* XXIX. M apn poaljednja primjeru poluglasno 
je (nlovo) isto ito suf^laAno (conflonanfl). 

polAgflavac, poh'i;;l!lvca, m.: Ko plai5a pnn danak 
zove se <*ela glava, Ico imlovinu — poluglavar, a ko 
četvrtinu — (^erofar ili urmeUu'i. M. CJj. Milit'evi»5. 
DARj. i*l3b. — tal-o slož. riJeiH kod ernopIavaR. 

poluff^dišnjica, /'. dtis Trtatermohl, vcldtcs secht; 
Monate nach dem Tode des Versiorhenen gtgeben irinl, 
convimum futichrc »emianHuum. Rj. pobi-p;04liŠnjir.a, 
da6a što se daje po godine isn čije smrti. — Godiš- 
njica 80 zove i godina a polutjodišfijica i po godine. 
Živ. 210. 

polii|t:ospddar, polugospodžra, m. polu-gospodar: 
Pa još bo<5e, nosili pa gjavlil da mo zove: Poluljubi 
raojal a ja njega: Polugoupodarel HNpj. 1, 233. 
Ljuti zmaje, polugospodare. \, 234. 

poltturro.^niea. /". Munze von einem hulben Piaster 
(groš), tnonetoe genus» Rj. polu-gro.Anica, noisnc od 
po grom. 

polft^jnkonf m. pobi-gjaVon. r/rJi ipo;:jakon; ur.fi- 
Zth.o'/'i:. suhdiaeonus. — (četiri polinijnkonii u bjjolijem 
haljiuHuitt i/juijone <Tnu Btražu. 1>P. 16(). Najbliži flu 
sveAtenstvu ipogjakoui ili polHgjak<tHi. 239. Pol\i- 
djakoD, vidi ipoojakou. 8tulli. 

pOlukav, (tdj. ein iceniq verschmitzt, callid^tlus: 
\ gjevojka polukara bila. Rj. po-lukav, kito prilično 
lukav. i.9p. po fj*ior. s <idj.) i takav. 

polAkožan, polhkožna, iidj, ^lolu-kožau, htilh Leder. 
— Cijena je knjige na pieaćoj hartiji « krutoj polu- 
koznoj svezi 20 for. Hpisi 1, 94. 



f»A1iikrug, m. polu-krug, der TTaIhkrei% scmiciV- 
(«. hcminfclu 
krng. Zloa. 318. 



culufi, heminjchis. — Sva monićad atadoSe u polu- 



PoliiinTr, m. planina u Srbiji u nahiji Kragujc- 
va^koj. Kj. 

polAmofuk, polbrnotka, m. pregje, AH Kndueh 
rkomhi gcnus, Kj. polu-motak. nekakav smotak, 

pulamHav. poIumHva, adj. polu-mrtav; haibtodt. 

— Kjiko je tu Burjam nadao Draginju i donio je na 
ramenu polumrtmt. Nov. 8rb. 1817, 503. ' 

pulunozavisnn, polunezaviHua, adj. polu-uezavisan. 
isp. nezavisan. — Da bi ae uredile stvari izmegju 
nezaviane opšline i poluneznvunijeh vlastela. DM. 275. 

polbnoel« t, j. p5 no<^i. mdi p6no6i. — Te mi vezi 
poiuno<H, Hnaho, polunoćif kao u po podne. Npj. 
3, 522. 

polnn6('QJi'a, f. polunoćna služba, isp. svenoćnica. 

— Bez jiilrenje, koja biva poslije j?o/imoć?HCfi. DP. 37. 
poldnjiti se, pMflnjlm ne, ti. r. pf. ftnMer vor sich 

hinseken, axuft^!f; sum. Rj. i>o-lunjiti se, kao postati 
lunjav, sumoran, v. impf. lunjati (i se), isp. namr- 
goditi He, i syn. ondje. 

polftokn, /. ein Masa (eine halhe oka haliend), 
vtenswra dimidiite okae. Bj. polu-oka, tnjera od po 
oke. vidi pokft. 

poiftijubi, f. polu-ljubi: Pa jciS ho(5e, nosili ga 
fljavlil da me zove: VnljuljuJn mmal HNpj. 1. 233. 
Kučko Jele, pohiljubi moja. 1, 23i). 

polJlostrro, «. polu-oetrvo, die llalbinsel^ paenin- 
euht. — Trstenik, u pohtosirvu Ratu. Rj. 751b. Na 
poluostrvu Ratu može se čuti. Posl. XXIV. 



poldpnti, pMfipiim, r. pf. Rj. po-lnpaii. r. impf. 
lupati. — /. 1) zernchhtgen, contamfo, confringo. 
Rj. f-fcc ili mnogo), vidi pokrŠiti. — Al* mu b'jcii 
dvori potavuili, polupani itr6fili pendhri^ obaljeni 
viaoki čardaci. Npj. 2, 175. Polupa sve siufove zitiine. 
Car. II. 24, 13. — 2) ein uenig schlagen, pnho pau- 
lulnm. Rj. (malo). — II. sa ae, rcciproč. polupali »e 
Srbiji s Turcima, hnben sich geprUgelt (im Gtfe<'htc)y 
pulserunt se inricem (in pugna), cf. pobili se. Rj. 

p6lupr&svijr(*(«ii, (idj. polu-prosvijec^on ; halhge- 
hifdi't, hnihcivilisirt. — Polu prosvijećeni ljudi daju 
Harni 81'bi jos viSe prosvjete. Priprava \(y. 

polupr6fiiiv$l, adj. polu-proSavši; hatbvergnngen, 
— tJIagoIi ne mogu imuii poluprosnt^šega vremena. Rj.* 
TJV. Vremena dva prožiavSa (1-vo poluprošarše . . .) 
. . . onda ćemo imati tri proSavŠa vremena, t. j. polu 
profiav.^e, I.V. 

^olnsčstra, f. — 1) sestra samo po ocu ili po ma- 
teri. Rj. — Milutin u/.e za ženu kčer Tertcrovu, po/i*- 
sesiru Sveiosavljevu. DM. 32. — 2) (a Boci) sestra 
pobratimova. Rj. 

fidlu^ki. adj. (u C. O.) von polužje: Od sabljaka 
uskoga grada. Rj. što pripada poiuiJH. 

paliltfik, poIuUSka, m. {u Srijemu) zec mlad (oko 
Maij.ii, Mitrzhase, lepii.^ rernus. Rj. vidi polovnjak 
2. — p(flutak (od osn. od knje je poluliun). Oan. 2*54. 

pdldtan, poiutiina, m. dcr nur hulb einem Volks- 
stujnm angcJiori (tceil lut^r oder Mutter nicht davon 
ist)j eine 3fHlattCj paire aut matre barbara nnins. 
cf. melez. Rj. čovjek koji pripada samo pola plemejiu^ 
tmrodu kojentu^ jer mu otac ili. mati nije od istoga 
plemena, naroda, isp. snatrimak. 

pAlbticn, poliltiiin, /'. Wdi' polovina: Milutinu po- 
tatinu (Posl. 178V Uj. vidi i i>o1a, i" sifn. ondje. 

polAtkiaja, f. (u (J. G.) mjera od po konate. Rj. 
konaia, vinska mjera. 

poltiivara, f. vidi lomača. Rj. i>iV/t i niomača. 
hremc irnju ili granja. — poluvača (lomača; Uimna 
poeiiinja; može biti da v stoji mjesto A, i da je u 
Hvezi H puljeno). t)an. 350. riječi s takvim nast. kod 
ajgirača. 

poln%ni(nJ(% n. nolu-znanje, doA Ifalbrnesen. — 
Ti če^ imati da se boriš a neznanjem, s poliUHa^em, 
9 pleLknma. Zios. 197. 

poldiiti, ptVlufTm, V. pf. n. p. košulje, pregjn, lau- 
gen, lixivio lavo, Rj. po-lu?.iti. r. impf. lužiti (u lugu 
pariti). 

p6lu^e, H, (u C. G.) Getiend an einem }i6hrieht, 
regio udjacens arundin^to. l^j. kraj pokraj luga^ rita, 

puljft^ina* f. vidi poljak 2. Rj. bolest nekaka. 

p6IJiik, poij&ka, m. — J) FeldujdrJit^r^ custos 
agrorumt cf. poljar. Rj. koji čuva polje da stoka ne 
ire ljetine, vidi i subaša 1. -- 2) eine Ari Krank- 
heil. morhi genu.'i, cf. poljačina. Rj. bolest nekaka. 

P6IJak, PoljAka, m. dcr Pole, Polonus, Rj. riđi 
\jeh. — Pak on ode u zemlju Lehanaka, te podiže 
Leba i Poljaka. Npj. 3, 48, 

poU&aa, /'. die Žbene, planiiies. Rj. vidi rftvan, 
ravnica, ravnina, dem. poljanica. — Kad ae gjak do- 
hvati poljane, vikne divljana': »Ne traži rae« reče, 
»ja sam ved na polju.< 5fpr. 141*. Po poljani ovce 
ostavila. Herc. 61. Sjeriauu na poljani kod vrata 
Samarijskih. Dnev. II. 18, 9 {sedebant in area JHxta 
portam; sassen auf dem Platze bei dem Thore. i«p. 
Poljana), isp. poljana, 3) piazsa, platea. Stulli. 

FolJ&na, f. nom.pr. u Dubrovniku pijaca gdje se 
aad zelen prodaje. Rj. isporedivšt kod poljana j>riwy«T 
ie Dnev. U. 18, 9 čini s&, da i Poljana u Dubrov- 
niku znaci tiopće: poljana^ t. j. pijaca, čaršija, 

polJtkui^rA, /'. dem. od poljana. Rj. 

PolJ&Bjive, f. pi Ori in der Crna Rijeka. Rj. mjegto 
u Crnoj Pijeci. 

p61Jiir, polj&ra, m. (u Uerc) koji čuva polje da 
stoka ne tr© ljetine, Feld^aditerf custos agrorum. 



poljnrfna 



— 99 — 



|H»niaćl 



Onamo poljara postavlja apnhija ... cf. poljak !, 
ftultii^n. Rj. 

■oljikrinn, /'. FtldvOcUialohn, vterccv nijrunim cut- 
toaiit. Rj. pliriu poljaru. — Poljara poi4lavlJA Apaliija, 
i to DAjvi^e Turtlioft, pa mu ljudi daju dvadesetu 
oku od £ita poljnrinc. IlJ. 535b. 

pftUff^« rt. — 1) dan Fcldj campus. RJ. dem, po- 
Ijioe. — On pobjeŽe poljem zelcnijem. Kj. ISOa. Va- 
iMie polje. Rj. 49()a. (iledati u plećke (o<l pc<Vmii 
bnva) . . , DoDJi široki i lauki kruj zove ee polje; 
ako je pftljc irinto kad »e ple('-o pogledu preiua sebi, 
onda kalu da je mir; ako li jo mutno, onda ka^u 
da j* vojska. Rj. 507b. PoljevitA /.emlja, t. j. gdie 
ima polja. Rj. 535b. Dogie « jedno polje. Npr. 2. 
Dva hrU $to mogu zeca, u polju »i\ć\. 4(). Kud dopju 
na jedno polje, a tu golub prekrilio polje, 80. Igrah 
se dmnom jabukom po polju po tnjedeuome, po guvnu 
po srebrnome. Npj. 1, 41. Ajdenio tam' dolje u to 
slatno poljct da žnjemo pj^eiiicu. 1, 171. Ahl aalvori 
ovo more m seleno Tuvno polje! DuffO polje, n voda 
daleko. 1, 3(1*1. Ulcopajte meue u- polje široko. 1. 3iH. 
Na Kot*ovu, polju krvairome. 4, 3*21 . Mom(!-adma, koja 
rade u polju. Danica 2, UH. Terminoloj^ija je polje 
dugo i široko. Piu. 14. Dva poslenika n« polju isttftrij- 
.'tkom. Pom. 34. — 2 a) na poliel hijmun, ft>rafi. Ej. 
rut pitat\ie: kuda (kamo)? — \an, 2) liiuaufl, foran: 
oUAau V4in U j. nu polje. Rj. 5.3a. Di&er', na polje 
Kj. 121b. Obuku se u kojlue haljine izvrtiuv^i oluku 
na polje. Rj. 148b. Zle dbJce, u oi^ima ueknke dlake 
koje valja ćupaii na polje. Rj. 211b. Vrati 8« natrag 
u onu *obu gje je zmaj mrtav ležao, pa o»t Uruče 
Ha polje i baci na zemlju. Npr. 9. Put Airok a vrata 
otvorena. (Ka polje!). Posl. 2li7. libraše dobre u su- 
duve.« a zle bacite na polje. Mat. 13, 48. Izvedi toga 
pfKiva6i na polje iz okohi. Mojn. III. 24, 14. — bj ua 
polju, drausgen^ fori«. Rj. na^n^unjc; gdje? — Van, 
-0 drauflAen, foris, cf. ranka: on je van, t, j. na polju. 
Kj. .V5a- Kad ne gjak dohvati poljane, vikne divljana: 
»Ne traži me* reie, »ja atun vet* na polju. < Njir. 
HH. Ke idi u kudu njegovu da mu uzme^ zalog; 
nego stoj na polju^ a čovjek koji ti je du^n neka 
ti miee« na polje zalog svoj. Mojs. V. 24, U. — 
r) » poljan von draussen, foris, Kj. uu pitanje: odakle? 

— lipunkuj drauMen, foris, cf. spolja. Rj. 219a. 
Nalim spisateljima, koji Žele jezik nas, ne samo 
» polja, ne^o i iznutra poznati. Danica 3, XXin. 
(1«tite itpolja Oazo i wijelu a iznutra flu pune gra- 
beža i m>pravde. Mat. 23, 25. Djelima avojim »polja 
i i/nutra siajaSe visoko svrh sviju, koji prije njega 
vlada,^e. DM. y. — 3) tjera me napolje, ninaujt (um 
đu Nothdurfi zu verrichten); ao uuch mitten im Walde 
oder Fclde: otidao na polje. Rj. — Zapekao se ^vjek, 
kad za dugo ne može na polje da iziđe. Rj. l<^a. 
(.>xlo(rbio sam se, t. j. tjera me na polje (boli me 
trbuh). Rj. 451b. Trk na polje, ftel u kudu. (Kad 
koga iera na polje). PorI. 321. 

■dU4*ao, fl. (o C. G.) podebela cjepanica ili valjak 
laoL, ein Scheit A'ien, taeda. Rj. 

f^U®P» "'• ^o-ij«P» djelo kojim se što ulijcpi, i ono 
Hm $e eio ulijepi. vidi 1 lijep. — Bejože rupa u 
kojoj je ugaženo blato s plevom zapolep tavana nad 
•ooHjna. Zim. 32. 

pftlJ<«p$T, adj. po-ljepfti. t-tdi poljevSi. — Puljepša 
je niža od vijolo. Rj. Hlb. 

polJi'T&^lna, f. oni novci gto daju svatovi mladi 
kad im poljeva te se umivaju. Rj. 

polj^TAfi, adj, u. p. pe^ktr (kad mlaila poljeva 
svato^ma). Kj. vidi polivai5i. sto pripada poljevattju. 

— t'iLni liiij. kod brijač. 

p^ljevanjc. n. das Jlegiessen, perfusio. Bi. terh. 
otl nidnja kojom tko po^eva irto. vidi poli- 

VRi anjc. 

poijiiiii«. vam, tt. impf. begieasen, beschUtten, per- 
fund«. Kj. po-ljevati. vidi poUvati, polgevati. v. pf. 



JtolitE. — Od tih dttvojaka ima joft jodna, koja po- 
emi sav gv'td »ama. Npr. 239. Ona je morala poljc- 
vati goHiima da .se rimiju. Danicjt I. 9(). Nevjesta 
nad umivaonicom poljeva svatovima. Kov. 84. 

jioU^Til, fidj. n. p. /emlja, 1. j. gdje ima polja, 
retch an Feldcrn, divcs campis. Kj. — lukva adj. 
kod barovil, 

pftlJcv^T, adj. (u prim.) cf. Ijovfti i po: Poljevsa 
je ruža od vijolc. Rj, po-ljevŠi. vidi poljcpM. 

Puljfca« u. pl. u DalmatinHkome pnmoiju izmetu 
rijeke Zruovnice i Cetine oko kameniti! planine Mo- 
t*ora denetak dvadesetak sela koja t*u se i>d Hlarine 
do našega vremena »ama upravljala. Rj. uprupo jo 
pl. od poljice. 

|ioljii^e, M. — 1) dem. od polje. Rj. — Daj mi. 
Bože, vjetra od planine, da odnese maglu iz poljica, 
da ja vidim dvije nilne vojske. Npj. 3, 270. — J2^8rije<la 
od prejrljač-e, Kj. 

Pftljkinja, f die J^liHf Polona. Rj. — sa nwft, 
itfj). Arapkinja, dntkinja, Mndžarkinjn, Srpkinja. 

PAljskii, /. ailj. l*ol€n, J'olonia. Kj. t. j. semlja, 
što pripada Poljaciiint. 

pAljski, adj. n. p. rad, miS, Feld-^ campestris, ru- 
fttteufi. Rj. ^o pripada polju. — Nado, 1) rupa, gdje 
poljstki misi snose žito. Rj. 387a. Polji^ka metla, f. (u 
Srijemu) die JSureublume, xeranthemum annuum. Rj. 
o30a (hiljku). Kaduik, t^ovjek koji radi poljahi rad. 
Kj. *J25b. f{ade^i poljski posuo. Npj.' 4, XXIX. Uto<?iiO 



primorje . . . satla je puno ljudi, sela, lijepijeJi polj- 
skijeh kuca. Priprava 23. Vogiaže ga (Goapod) ua 
vinine zemaljske da jede rod poljski. Moja. V. 32, 13. 



PostaSe kao trava poljaka koja »a fluM prije nego 
sazri. Car. U. 19, 26. 

P&IJski, adj.poluischf polonicus. Rj. što pripadti 
Poljacima. — Ce&ki jezik . . . Poljski jezik. Dioba 8. 

pdljtibae, pMjupoa, m.der Kass, oHculuvt, r/". tjeliv. 
Kj. vidi i Ijtibae, cjelov. — Da me hoće poljubiti 
poljupcem U8ta svojih! Pjeam. nad pj. 1, 2. 

pojJdbKI, piMjiiblm, v. pf. Ri. po-ljubiti. detn. Iju- 
buuti. djetinjtki pacili. vidi cjehinuti, cukiti. r. impf. 
ljubili 1. V. pf. i impf. cjeliti, cjelivati, cjelovati. — 
IJ koga u ruku. kome ruku, einmal kiissen, osculoTf 
cf. cjelivati. Ki. — Da je meui careva devojka da 
me poljubi u čelo, Npr. 47. Što je staro, poljubi u 
ruku, Mo je mlado, u šet^erna usta, a gjevojke pod 
gjerdan u grlo. Npj. 1, 5(>7. Kad to čuo Kneievid 
Ivane, pred Kulioom i« zemlju poljubi. 4, 198. T'b'jelo 
ga lice poljubio. 4, 335. Mole<?i Vas, da Nj. Ekneelen- 
ciji za mene ruku poljubite. Straž. 188G, (>0. Da me 
hoće poljubiti poljupcem ueta avojihi Pjes. nad pj. 
1, 2. — 2) .ta §e, reciproč. s kim, sich kussen, ex- 
o»culari se invicem. Rj. — Pritrći bratu svome, te « 
s njime ^Ijubi. Npr. 8. Pa «c » Grujom u obraz 
poljubi. Npj. 3, 22. Pop zapovjedi mladijencima da se 
ondje odmah poljube. Kov. 79. 

puljuljivanjo, n. dan Beuegen, agitatio. Rj. verb. 
od poljuljivali. radnja kojom tko poljuljuje čim. 

poljuljivati, polj^ljujem, v. impf. beuegen, tujito: 
Vijor dolom duje, gradom poljuljuje. Rj. po-ljuljivati. 
V. impf. prosti ljuljati; v. pf. Ijulinuti. 

pomA«i, p6makn6m, v. pf. riicken, moveOf cf. po- 
maknuti. Rj. po-mai5i. r. ^Z*. Je 1 prosti mat^i, maknuti 
t). impf. pomicati. — 1) Velika ploča, koju sto ljudi 
ne bi moglo pomaći. Npr. 148. Udari je Ivo uz obraze, 
dva joj 8 injcsta pomakao zuba. Herc. 99. Svakoga 
Bog pomogao, i u naprijed pomakao. Kov. 72. Ti 
mene pomakao 8 ovim cvijetom, a tebe Gospod Kog 
Htkom i napretkom! 125. Koliko je taj učeni Englez 
pomakao naprijed nauku. Rad 17, 167. sa ae, pas$. : 
Kad se badnjak me<^e na vatru, iT\Tt\x\ se pomakne u 
napredak. Rj. 12a. Živac kamen, t. j. koji je iz zemlje 
kao iznikao, pa -te ne može pomaći. Rj 168a. — 2) sa 
se, refleks.: Uma(}i se, vidi pomaci se. Kj. 78<)b. Po- 
mukni se a toga mjesta 1 Posl. 254. Kako dogje. Božju 



pomadžarfti 



100 — 



pomaralJlTanJc 



[mmoć da<le; ponCkoše se jedan do drtigoga, kod 
krnlja inu mieato u^iDide. Npj. 3, ^b, 

pomndžllriti, pomMžiirim, r. o/". Uj. po-miuJžariti. 
V. impf. madžariti. — 1) sum Inger moc/itrt, fncio 
ense Ungarum. Rj. pomadčarUi Votfttj ućiniti gn Mti- 
diarom. — 2) «a bb, refleks, ein Vnger ucrden, fio 
Unffttrnt. Rj. pofttati Madžar. 

poDn^|^n^, pomagiU^ ni. der Gehulfe, Jfdfer^ adjutor. 
Rj. koji potnaše. vidi pomo<<nik, nomotnjik. — <>ni 
«u nitjreci jnomagitči i Mecenntt kujižertlva iiaSejra. 
Danica 3, XXIII (knjižoutvo R. v\j. kiijiževuoBl). Moj 
Btari prijatelj i » ovalijem posluvirnn povntf}0'':. Npj. 
4, TX. Da budemo ponuuitići ifttini. Jov. III. 8. 

pVtiiiHeaJte. (mjesto pom&žite!) ruft man, tremi 
gron'ic A'of/r iM, i. B. Jitiuher, Fettćr, Ueberschtrcm- 
muna, tv>jc implorantis (tuTiHum. Rj. jtriiiidju fte 
ijudi « pomoi^. u kfikoj velikoj nerolji^ n. p, od haj- 
duka, požara, povodnja, i « jednini: A drugi dotrfe 
k Miložu pomažući: •Fomagoj^ Kospodarii, za Hopa! 
&ta Ke to ćiui sad?« MiloŽ fM). Pade nićice na zemlju 
i pokloni se, i reće: pomagaj, care I Sam. II. 14, 4. 
Pomagaj, Gospotle 1 izgibosmo ! Prip. bibl. 124. — 
kuko fte suuio u imperafitm gorori wn. brzaj 1 brzajte I 

poniJijB^anJn, f. d<ts ftufen um MUlfe, auxiUi im- 
ploratio: fltoji ^a poniagniija. Rj. rtfca, kad tko po- 
maže: pomagujte ! poniagujl ptdi pomaganje 2. 

pomApTiinjo, ». Rj. verff. od pomagati. — 1) radnja 
kojom tko pomaic kome idas Hell'en, adjiimentum. 
Rj.). suprotno odmaganje. — 2J radnja kojotu tko 
pomaže, mre: pomagajte! pomrigajf (da« Rirfen nm 
Hnlfe, da« Hulfsgftschrei, aaxilii imploratio. Rj.). vidi 
pomaganja. 

pomagati, p5miLž€m (u 0. G. p&magam), v. impf. 

— 1 a) hdfrn, at(X'i7ium ferre. Rj. r,p/\ pomoći. — 
On (vukodlak) se mo£e provući i kroz uajmanju ru- 

?icu, za to ne pomaže od njega vrata ^utv^/rati. Rj. 
9b. Pa ga stane buditi i grliti: »Uslaj hrano! ustaj 
arce! ustaj duAoI« Ali nihu ne pomake: on spava 
kao mrtav. Npr. 18. Kome Boa pomaže^ niko mu 
nauditi ne moie. 60. Ja sve radim a ti ni u i^rmu 
ne pomasti. 71. Da gleda ko to njoj pomaže presti 
i motati. 126. Ema popu dobri Bog pomagu, nijedna 
ga puika ne pogagja. Npj. 4, 40U. Ilaj pomagnj, 
dragi gospodaru 1 na Jakova i na Gtah&rljane. 4, 435 
(protiv Jakovti i t. d.). Oni bu . . . Grcima pomagali 
protiv Avara. Danica 2, 74. Mlogo je njegovom ju- 
naštvu pomagalo, kto je sve pomišljao na MilojSa 
Obilića. 4, 30. Vi ste meni milostivo pomagali u 
ukupljanju ovih pjesama. Npj.' 3, V. Tii sad nema 
miloBli, niti pomaže moljenje i lujfknnjc. Straž. 1^1, 
14. Radoslav, koji... obrire pomagati na Vrosa. D.M. 
29 [isp, porive Npi. 4, 435). Da mi oko ovoga posla 
već dvije godine dana pomaže ućenik. DRj. 1, XI. 

— h) fta ae, refleks.: Po sebi ae nizumije da sam ne 

S ostavljajući korijene pomagao kako sam 7.ntio djelima 
rugih Ijudi. Korijeni III. isp. pomoći se. — 2) um 
Hulf'e rufen (pomagajte rufen), anxilium imploro. Rj. 
vikati: pmnagaj! pomagajte! v. pf, zapomagati. — A 
drugi dotrče k MiloSu pomažwH: »Pomagau gospo* 
daru za Boga I &ta ae to ćini aađ? MiloŠ IK). 

bomahnitati, pomiLhuit&n. d. pf. (u Perastu) vidi 
poludjeti. Rj. i syn» ondje, po-mahnitati. r. impf. 
mahnitati. 

p6ina|ka, f. die Wahlmutter, guo^ rnairit^ loco ha- 
Mur. Kj. po-niHJka, žena koja se pomateri, usme se 
namj^to nt({jke. fidi pomati. 

pomJkJkati, ka, v. pf (po zap. krtg.) riWt pomaiij- 
kati: Jes' li dosta parićala dara, da ti ne bi pomaj- 
kalo dara, pomajkalo dara ea svatove. Rj. po-majkali. 

— pomanjkati; i sa J mjesto f\j: pomajkaii. Korijeni 
1&4. r. ijiipf. manjkati, mankati. 

Pdmak. m. vidi .Tunik (?). Rj.' 
pooi^kniiti, pftoiakuem, e. pf. vidi pomaći. Rj. i 
primjere orn^e. 



pAmnIo, allmalig, cinecln, ntuckivcise, paiUatim. Rj. 
aar. po-raalo. — J) malo pomalo, u vremenu: U*e- 
niv&i se stane živeli. i malo po tunlo izigjc on naj- 
bogatiji ćovek. Npr. 12. Divljan* primićiići «e malo 
po malo da bi ga uhvatio . . . 15t». — 2) pomalo, 
kao od cesti: Od česti, n. p. zna, t. j. pomalo. Rj. 
823a. ViSe ne pij vode, nego pij po malo vina. Tim. 
I. 5, 23. Dajite mu po malo hljeba i po mulo vo<le. 
Dnev. II. 18, 26. MoŽe biti da li se već i dosadilo 
ćitaiući po maio i u mrtvoj besjedi ono Sto Živo možeS 
gleJati u crkvi kad se sva braĆa mole. DP. 319. 

pomftljiiiije, w. dim Hervor<trecken, Hervorzeigen, 
jn-otensio exsertio. Rj. rerb. od 1) pomaljati, 2) jmv 
maljati se. — J) radnja kojom tko pomalja sto. — 
2) stanje koje hira, kad se što pomalja, vidi pomi- 
lanje. 

pomilljuti, pftmflljilm, r. impf. RJ. po-maljati. vidi 
pomilati. isjt. puljiti. r. pf. pomoliti. — ij hervoi'- 
^trecken, hervoneigcn, protendo, escsero, Rj. — Poćinje 
pomaljati lice danica. DP. 156. — 2) sa se, refleks, 
sicli herviifzeigen^ herrorragen, promineo. Ry pomalja 
se «. p. Hunce ita planitte. 

pOmnmn, f die Wuth, furia, furor: Sinoć ago iz 
Novoga dogje, kada dogje, pomama ga nagje^ vjernoj 
ljubi Jade zadava.Se. Rj. po-mama. kud se tko pomami, 
vidi pomamilo, mama. — Tako me pomama ne na- 
pala! Posl. 295*. Kam', djevojko, mama i pomama? 
Dok bijaše u mile maićioe, Bve bij:ii« mamom po- 
mamila. Npj. 1, 301. Ne dade joj siluo^-ito blago, no 
joj dade trave od pomame, kojom mami momke ne- 
ženjene. Herc. 107. Mamio se, te ae pomamio, u po- 
mami ćudo poflnio. 226. 

pSimiman. pomamna, adj. toli, triitJtend, furiosua: 
Uzja Milo^ pomamnn kuln.Aii. Rj. ririi mameni. isp, 
bijesan. — f^to je hudo i odrpano to je bijeano i 
pomamuo. Posl. 357. Dohvati se pomamna gjogata. 
Npj. 3, 8. adv.: Hod kao da je hod Jujev, jer ide 
2iomatnno. Car II. 9, 20. [isp. jK)mamice). 

pdnutmiec. n. p. o»le pomamice, t. j. kao da ae 
pomami, vuthend, furihundus. Rj. adr>. vidi pomamnn 
{kod jiomaman). 

pomt\mHo, n. vidi pomama. Rj. vidi i mama. — 
riječi s takvim naši. kud bjesnilo. 

porndiniti, p<>mtimTm, v. pf. Rj. po-mamiti. v. impf. 
pomamljivati. — /* J) iriithend, toli machen, in fu- 
rorem ago, furiosum reddo : Tu mi \iiĆe gjogata po- 
mami. nj. pomamiti koga, ufiniti da ite pomami, da 
bude pomamau. — Tako me ne smeli i ne pomamili 
eausi Hrisiovil Rj. 199b. Carev sin odmah brže za 
Djom u goru da je trati, kao pomamljen. Npr. 112. 
— 2) nachlockeri, uUicio ad sequendum, Rj. pomami 
tko koga, da pogje za njim. — Dok bijafie u mile 
majćice, sve bijaJe mamom pomamila^ i ženjeno %- 
neoženjeno. Npj. 1, .301. Ja kakve au Foćauke dje- 
vojke, mamile hi sa neba oblake, kamo 1' ne bi sa 
zemlje junake! 3, 568 (t. j. domamile bi? Ili poma- 
mile bi? Vuk). — 77. sa se, refleks, toli, icitthetid 
ujcrdenf coepi furere. Rj. postati pomaman. vidi drnnti 
se, i syn. ondje. — A koti j da se pomami pod t^im: 
sve mu vamice iz nozdrva »evaju. Npr. 206. Pomami 
se Jordan voda leđna, e ne hoće voda potopiti (na 
= nas). Npj. 1, 123. Jadna mi se pomamihi, Hrunkot 
ta ljepotom Karabuće Nika. 1, 496. Bkoći Pavle, kaii'. 
da se pomami. 2, 16. Koji su se pomamili na me, 
mnom se uklinju. Ps. 102, 8. 

F6iiiamlji'Dl(*a, f. muški nadimak u pjesmi, sa koju 
biće ga naf^inio pjevač: Dok je junak družbu sakupio: 
Bojca Vuk«, rogjeaa nećaka« I Žcravca njegova ne- 
ćaka . . . Žeravicu i PomumljcnicUj i Vidoja ^utu Že- 
ravicu. Npj. 3, 432. 

podiamljfrioje. n. das Tollu^dtn, furiae. Rj. 
vcrh. od li pomamljivati, 2) pomamljivati se. — 
X) ratinja kqjom tko pomamljuje koga ili Ho. — 
2) star\je u kqjem ae tko pomamiji^e. 



Lvmivftti 



— 101 — 



poinesM 



pomamljivatl, pom&mljtnem, r. »mj?/'. Kj. po-mam- 
Ijivati. t;. pf. pomamiti. — 1) toli vmchen^ in furoreni 
ugo. Rj. kogOf činiti da fte pomami ^ da bude ponutvutu. 

— 2) it(t «e, refleks. toU v orden, tti furorem agor. Rj. 
pO'itnjfiti pomaman. vidi raflponmm1jivAt,i ae. 

pbmaoiniea, /. koja je pomamna: Na jezern bro- 
dAricA vila ... Al' priskot^i pomumnica gorska, hvata 
Aljirka po svilenu pnsu. HNpj. a, fi, 

p6man. i>ftmna, adj. atteyitufif diligens, Htulli. vidi 
pomojiv, pomljiv. — J'omttu va/da Sto pod o»Uje. 
DPofti. U8. (id-r.: Da ti znndeA, čije li je trsje, tko li 
ga je pomno obradivo, HNpj. 2, 191. 

piimanifall, pornanitAn), p. pf indi pomalmitati. Rj. 

pOmaiijr. adj. p<vmanji, kao prilično manji. i>j?. 
^ieierto s adj.) i manji. — Pa ti inođip redom 
i glavnije i pomanje stvari, Npj. 5, 547. 
dijalekt, mj, kazivati). 

pdMM^Itt. nj^, V. pf, po-manjiti vinograd, t. j, 
pootkidati loei zaperke. r. impf. manjiti. u baniji. M. 
KrklJDft. 

pomft^jkaiii pomiknjkamo, r. pf. Rj. po-manjkati. 

— 1) rtdi (»olipeati. Rj. vidi i pocrkatJ. r. impf, 
numj KAVAti. — 2) vidi nealAti: Spenpje su mu po- 
manjkale. Rj. vidi i pomajkali. v. impf. manjkati, 
mankati. 

pSmftst, /'. ung\teftiuvi. Btulli. ono čim se ko ili 
ito pomasuje, vidi ma.Hi 2, miizanje 2. i»p. pomaz. — 
V gubuvca putrttuti pila. DPosl. 140. 

pdmiiiill, ^Tni, V. pf. gćhfiren, pario: Skofii mlada 
SA konju viterji, nfati hc r,a jelovo ^rnne, vikom vrisnn 
a pomtiM dijete. Rj. po-mašiti, roditi, vidi pobacili 
^^^ijete>, izbili, iznebiti, izvrći, iKJnloviLi se, pomelnuti; 
pobiu'iti ?e, pobaciti »e (roditi en', okotiti ee). 

pdmntvriti, nm, r. pf. pCHmateriii, ženu muvati 
mnlcrotti, uzeti je vamje^^to matere, v. impf. materili. 
Mp. pijuiuti, jiomajka. — sa »e, pasu.: Kakogod Mo 
80 čovjek u ftnu ili na javi pobrati, iako se može 
i icna posestriti i pofiutteriti. Rj. f)12a. 

pftoifltS. p^lnate^c, /*. po-mati, zetia koju fie pontaferi, 
Wtme se na mjesto nudtre. vidi poumjka. — Idi na- 
trag, carev tatarinel idi kaži inojc^ ponmteri. Npj, 

2, 391. 

p&Biaa, w. Rj. po-maz. isp. j>omazati. — J) £euičuo 
brai^oo razmu<5eno u hladnoj vodi, kojim »o ponHUuje 
kukuruzan hljeb kad hoće da ae metne u pe<^'. Rj. 

— 2) i.u Baranji) vidi škrob 2. Rj. od brašna i od 
mtajiti, fime se skrohi pvegja^ da se bo{jc tka, tndi i 
ikn^b. 

ponaz&nlkr (toms'/anfka, m. koji je pomasan; der 
(Jenalhte, unctus: Kuf^zovi i*t' skupljaju na Gospoda 
i na povuisanikit njcgora. Ph. 2, 2. Ovako jrovori 
(Jospotj pomuiunikn stftjvviH Kini. Ik. 4.'>, 1. 

p«BittsniU^> n. pomažnnje, itnctio^ undunt. Btulli. 
djelo kojim se što pumarc: Ima riječi 84 koje cam 
ja nntSnio . . . pokajanje, pomazanje. Nov. Znv. VII. 
Vi tmit^* pomazanje od svetopH, i znale Rve. Jov. I. 

3, ^». Vzmi Arona i Hinove njegove b njim i odijelo 
i uije pomazanja. MoJH. UI. 8, 2. Da poftalje Duha 
Bvcloga na miro da bi bilo pomazanje duhutnu. DP. 
367. 1^. pomozivunje. 

pdnuEati. pf)mH^.em, v, pf salhen, ungo, Kj. po- 
mazati. r. impf. pouuizivati. — Glavn avaku pomaži 
njome (krvlju! po donjoj usni. Npr. UC Pomaći rafic ' 
S4nu. 113. Moitti ot^njom pomori oči svoje da vidift. 
Otkriv. 3, 18. Oospoti me je poklao da te pomažem 
za rnra nad narodom nje^rovijeni. I^am. I. lf», 1. .Sa- , 
muilo iato uOinio na 8anlii i na Davidu pomnzarki ' 
ih na carstvo, DP. 303. 

pomoKtvnr^t*. n. das tSalbcn, anctio. Rj. rcrb. od 
pomA/ivuti. radnja kojom tko pomazuje što. isp. po- 
mazanje. 

p<»iii]ixivatfi pomartijem. r. ittipf. salbcn^ ungo. Rj. 
pO-nadvatJ. r. impf. proxU mazati, r. pf. pomazati. 

p^n^gj&S pomegjji^a, ru, der Autjrenzcrt Orem- 



nuMar, fiiiitimHS, oieihiM, ef. porednik. Rj. vidi i 
sporednik. koji je 8 kim na pomegju. isp. me^aft. — 
Porednik. koji je sa utokojn pored koga. Rj. 544b. 

pom^jigaSki. adj. dem pomegjaš gchorig. Rj, što 
pripada poviegjašijna ih' pomegjašn kojemu god. 

pAmpgJe, n. po-megjc. kao mejy«, svmegja, — No 
ie kula zn boj učinjena, na poitiegju vazda od Turaka. 
Npj. fj, 141. rnoze biti da je nom. sing, pomegja, pa 
na i>ome^u u akus. rujesto lok. na pomegji po dija- 
Itklu Crnogorskom. 

pom(^Ijiir, pnnieljara, point^ljArHv, pomeljdroa, m. 
(u ISrijemu) vidi pomiliir. Rj, vidi i pomlinar. koji 
ide u mlin da melje. 

pomeljAviti, pomMjavlm, v. pf. zerkauenf mandere: 
kftJito kad hoće djeea da z-abrane jedno drugome go- 
voriti, onda jedno reČc: »Pun koš Žaba, pun koS crvi, 
pun koS guja (itd.): ko se javi, sve da pomeljavi,* pa 
već onda ne smije nijedno progovoriti. Rj. po-melja- 
viti, kao safnijeti tuhima, zgrisii sve redom. v. impf. 
meljaviti. — Jedan Vol mravi a drugi crvi^ tko se 
prije javi da pomeljavi. DPosl. 38. 

p&meii, m. Rj. dem. iramenak. — J) die Encdh- 
nungt nientio. Rj. djelo kojim se Ho pomene. — 2) die 
Ahnunrj, cogitatus, ef. Hpomcn: A od dana ni pometia 
nema. Rj. — S kime 6emo Mitra ođijelit*, Icad on 
nema ni aeatre, ni majkC} ea ljubu mu ni pomena 
uijo? Npj. 2, 630. 

pOmenAk, p<^meuka, m. dem. od pomen. Ej. isp, 
Hpom^nak. 

pAmonik, m. catatogus^ seri««, index — toga u 
pOMcnik svetih pripi.<*a, eum Sanđorum catalogo in- 
acripsit. Ptulli. 

pomi^nuti. pi^mSnero, v. ^f. kome Sto, vor einem ettras 
ericUinen, mvjUioneTn facto. Rj. po-menuti. isp. spo- 
menuti. V. u/ij;/". pomenjivati, pominjati; Hpomenjivali, 
Hi)ominjati. — Kad u jutro bio danak dogje, jedinoga 
Boga pomenuse, nn ćetiri strane udnriSe. Npj. 4, 30i9. 
Niko mu vize ne »mije pomenuti za ono, Što je kome 
oteo. Dnniea 2, 94. I> pomenutim gore primerima morao 
bi pisati ili ć . . . 5, 74. No Srbi o to%n nisu ameli 
ni reii pomenuti. MiloS 140. Nemoj zaboravili mene 
kad budeS u dobru, ponteni za me i\traonu. Moje. 
1. 40, 14. Fomeni me Boie na dobro za sve što s*im 
iiiuio ovomu narodu. Nem. 5, 19 (gedenke Jiuiner zum 
Bt'.iten), sa ae, pass.: Vuk mu put presjekao! (Kad 
se ko pomene za koga ne bi radi ongje da dogje, n. p. 
vjedof^ouja). Po»l. 4t). 

nonienjiviiaje, n. verb. od pomcujivati. radr^ii 
kejom tko ponienjuje sto. 

pumcnJEvnti, pomeujujSm, r. impf. (u C. G.) vidi 
pominjati: Ko ti reće pomenjivaV bega. Rj. po-menji- 
vati. vidi i epomenjivati, spominjati, r. pf. pomenuti. 

i. pomasti, pomNem, t.pf. Rj. po-nieati. v. impf. 
mhitu — 1) kehrenj verro. Ri. vidi poćiatiti 1. — 
Osvijetliti 2, n. p. kamaru^ abkehren, verro, ef. po- 
meHi. Rj. 469b. Pomesti kw^.u. Slraž. 1«8G, 1080. — 
2 a.) pomeo ga anijeg, rervehen, obmere. Rj. isp, 
pomet. - No budi mećava da pometeš^ ni ogapj da 
popališ. DPoal. 70. — b) sa se, reUtks. (u O. G.) 
imali Hmo ae i>omeati, t. j. nuilo naa nije snijeg za- 
meo, verucht nerden (mit i^dmee), nivihus conturbari, 
ohrui. Rj. — Ne&to ne naoblaOi pa okrene snijeg sa 
sjeverom da se povtctcmo i mi i konju Npr. (i. 

2. pom<^sti, pomćtcra, v. pf. Rj. po-m(^ti. v. impf. 
m^Hii, m^tcm. — 1) rencirrm, amfundo. Rj. — Tuko 
mi sve ci'na kda ne pomela! Poni. ^iOl. I' re&eio 
ždraljevi I (Govore oni koji bi S<*Ldi da pometu zdra- 
lovc). 330. Da im pomctento jezik. Moju. 1. U, 7. — 
2) sa »e, reflek-t. stch rerirren, (z. B. im Zdhlen)t 
erro. Rj. «. p. u brojenju, vidi pobrkati ae. — Je- 
guba . . . (ko može više puta zaaopce brzo izgovoriti 
da s€ ne pomete). Rj. 24I)b. UJe, idralel (Govore gjcca 
kad se pometu zdralovi, kao da bi se upravili jedan 
za drugim — kao uže kad ac otegne?). Poal. 32d. 



pomet 



— 109 — 



pDmiloTntl 



]|6met, m. (a C. GO kad na velikoj zimi ide zdravo 
HDiieg s vjetrom, da putnik ne vidi putovati, đas 
Schnetigcstdber, vis nivifs crcbcrriniae. Hj. po-met. isp. 
pomtsti 2. vidi mećava, salauko^nDa, smuta, ćorava 
Angjelija. 

pomMA^Je, fl. Rj. verh. od I. pometati. II. po- 
metati se. — J, i) rudfija Jcojom tko pomeće ito 
(dan VVeg^'crfen, Fahren-Iaasen, abjectio. Kj.). — 
2) radnja kojom k. p. čena pomeće dijete (das MisH- 
gebftren, abortio. Kj.). — -U- radnja kad se tko po- 
meće čijH, n. p. Četrunom. 

1. pom^taU, pftmećem, r. iwpf. Rj. po-meUti. v. 
pf, pometDUti. — I, 1) u'egU(ftny abjicio, đimitto. 
Rj. vidi pobac-ivati 1, poturati \. — 2) miftageh&ren, 
aiorior. Rj. indi pobncivati 2, i Hyn, ondje, isp, po- 
metkinja, pomctliiv. — U. sa ae. u pjesmi mjesto 
bacati se. Rj. Tuan fieta mlada neve, žutu dunju miri- 
sala, četrunom se pometala. Npj. 1, 07. 

S. pometati, pftmećem, r. pf. hucH der Eeihe hin- 
Ugen, pono nliud e.T alio. Rj. po-metati, što redom; 
kao pofitatnti, v. impf. metati 5 (postavljati). — A 
Milan-beg pometa busije, PniK»itina metnu na busiju, 
otkuda će arslan udariti. Npj. 2, 47. Po Bvim fleliran 
pomeču svoje subaŠe. Danica 3, 147. Muo?i od slat- 
kiša 8 trpeze ponteću i u svoje čpugove. Kov. 69. sa 
se, paas. bitnice, koje se u istoriju ne mo^i pometati^ 
a opet joi veliku svetlost daju. Danica 4, 1. 

Pomet^nTk, Pometenlka, m. planina u Dalmaciji 
blizu Vrljike na lijevoj Htrani Deiine. Rj. 

poniotiljati se, pomotUjajO se, v. r. pf. t. y ovce, 
metilj hekom7nen. morbo meUIj dicto corript: Ovce 
li S€ eve pumetiljale. Rj. po-metiljaju »e ovce, postanu 
vietiijtive. V. impf. metiljali «c. 

pdmetlna, f. die Nachgeburt, seatndae partus, cf. 
ložft. plodva. Rj. vidi i plodnica (ponajviše u Hvo- 
tinje). u žfiu: posteljica. Mutterkurheji, placenta. 

pdmelkliija, f. žena koja pomere, lako pomctne 
(dtjttc): Ne će biti pometkinjc ni ncrotkinje u zemlji 
tvojoj. Moja. II. 23, 26. 

poui^fljlv, adj.: Podaj im utrobu pomet^it^u i 
dojke ut*jihle. Pa. t>, 14. — koju lako povietne (dijete). 

pdmotiio f Amno, n. ni o tm, ni o grm, već ua 
pometno gumno (Posl. 221t. Rj, — Vještice . . . naj- 
više »e okupljaju ua gumnu. Rj. ti6b. pometno (osu. u 
pomet). Ohh. 17a 

p6mr(Hutl. tnSm, v. pf. Rj. po-melnuti. r. impf. 
pometati. — 1^ hinlegeiit pono, dimitto. Rj. — 2) mi.s.s- 
gebaren^ aborior. Rj. vid% pomaditi, i Hpn. onajt. it*p. 
pometljiv, — 3) tcegu^erfen, projicio: Hiromažko ruho 
povictnno. Rj. vidi povrći, povrpouti. 

pdmicanje, n. dus liuck&n, promotio. Rj. verh, od 
1) pomicati, 2) pomicati se. — J) radnja kojom tko 
pomiče sto. — 2) Manje koje bira, kad se što pomiče. 

pdmieati, pftmićem, r. impf. Rj. po-micati. r. pf. 
pomaći, pomaknuti. — /• riickcn, protiiove-o. Rj. — 
Podnožnid, pod nitima one dvije diiAćice, pije J.onc 
drže noge te poniiht njima niti knd i>u. Rj. 52;ib. 
JVc pomiči mcgje bližnjega avojeira koju pofttave sUiri. 
Mojs. V. 19, 14. — //. sa se,^ refleks. — 1) sich 
rUcken, viovcor. Rj. — Trmi/ati, pomicati se s mjesta: 
ne lnni*e, t. j. ne kreće se s mjesta. Rj. 749b. 8vaki 
noHi Hžidu na ramenu, do po džidc opftiveno viikoiti, 
da s* junaku ne pomiću mkc. Npj. 4, 224. — 2) n. p. 
pečenje se pomiče do maloga Iložić4^ datteVfi, duro. 
Rj. kao durati, trajati. 

pdniivnni p^mićnu, adj. inohilis. Stulli. sto se moće 
pomicati^ pomaknuti; beu'eglich. ii^. pokretan, su- 
prolno nepomićBU. 

pomtjnrn. /'. ,Spiil/ass, labrnm chiacrum. Rj. kaca 
u kojoj se drže pomije, — riječi s tukun naši. kod 
badnjiira. 

pdniije, f. pl. vidi aplaćinc. Rj. voda kojom se 
splaknu sudovi, vidi » oplaćiun, spirine: d^ts SpUlicfit, 
eluvicH. po-minjc. isp. pomiti, pomijem. — Suaba 



opere sudove, pa odnese pomije u valov svinjama... 
svinje ne će da ^0« pomijti. Npr. 83. 

pomfj^njafi, pftmijcnjiim, r. pf. po-miienjati, kao 
sve redom izpiijenjatt: Od baljina Ato bude u Turaka 
bolje, ono pomijenjuju ea svoje gore. Danica 1, 74. 

pomlj^ruiije, n. vidi pomjeStanje. Rj. — Srbi su 
mogli katkad iskati svoje zaloge natrag bez otkupa 
osobito u zemljama otetim ; ali videći naprijed od 
kolike Sitete može biti tako pomijerunje usajmične 
vjere, Duftan postavi pravilo, da se založi otkupljuju. 
DM. 304. 

pomij^rati, pftraijeram, r. impf. Rj. po-mijerati. 
V. pf. pomjeriti. ^ 1) vidi pomjeStati. Rj. kretati 
sto s mjesta. — 2) sa se, refleks, sich von der Stelle 
bewegcn, moveri loco. Rj, ^ 8vaki njemc Bozu pomoć 
prima, aV ne prima Arnaut-Osmane^ nit* se kurva od 
meMta pomera. Npi. 3, 212. Te se glasovi e, k, h, 
rastavljeni od onijeh glasom t, pomijeraju. Rad 1, 114. 
Vokali se jedan uz dnigi lako pomjeraju. G, 51. 

pomiješati, p^mije^am, v. pf. Rj. po-mije^ati. v. 
impf. mijeAati. — J) rcrmischen, commisceo. Rj. — 
Pri večeri pomijeSa mu u Hno rakiju i neka mirisna 
bilja. Npr. 107. PomiješavH s hrahiom podosta si- 
ćana, umijesi lijepu malu pogaćicu. Posl. 354. Nid 
je i kake druge velike trgovine mogao ko voditi da 
oni M njoj nisu bili pomešani, Danica 4, 22. On je 
mene u Rusiji preporućio i pomiješao u društvo gro- 
fova i knezova. StraŽ. lS8*i, 1766. Tijem je dodatkom 
skinuo svu odgovornost s kuće krivćeve, aamo ako 
nije pomiješana u krivicu. DM. 303. — 2) sa »e, 
reftcks.: K^č\ se siromah meiijn bogate pomiješOjVal^m. 
da i za njega nto prione. l'oeJ. 121. Ko se s tricama 
pomiješa, valja da ga svinje izjedu. 155. Nifeta se sa 
zdravljem pomiješalo nije. 225. Samo se Ćuvaj, da se 
ne pomcsaš x kojim kraljem. Miloii 117 (sich mit keiner 
fremden Macht einlassen), Petar je ogledao nekoliko 
puta da bi se opet pomiješao u Srpske poslove. Sovj. 
76. Da se ne pomiješate u grijehe njezine. (.Hkriv. 11:5, 
4 (dass ihr nicht theilhaftig irerdet ihrer SiindenJ. 

pomiliiDje, h. das Hervorseigen, protensio (ut qHid 
promineat). Rj. i-erb. od 1) pomilati, 2) poniilati ae. 

— 1) rudn^ja kojom tko pomilu sto. — 2) stanje 
koje biva, kad se što pomila. vidi pomaljanje, 

pomMar, pomilAra, m. (u Hrijemu) der zur Muhle 
hrtnrft, ffui molendum adferi frumentum, cf. pomeljar, 
pomlinar. Rj. koji ide u mlin da melje, vidi i po- 
meljarac. 

pomEInti, p^milSm, r. impf. Rj. po-milaO. riđi 
pomaljnti. v. pf. pomoliti. — 1) hervorseigen, pro- 
iendo, frtcio ut guid emineat. Rj. — 2) sa se, refleks, 
hcrtorragcn, protendi, prominere. Ri. ~ Uzmu dvo- 
jica ćesnicu, jrn je okreću megju sobom i pita jedan 
dmgoga: >Milam li 8e< (t. j. pomila li se iia če^nicej? 
Rj. 3rnlb. 

poniilovilnje, n. 8tnlli. verh. od pomilovati 3. djelo 
kojim se tko pomiluje. — Ima 47 rijeci koje su od 
Slaveupkijeh posrbljene . . . pomilovanje, poućcnje. 
Nov. Zttv, VI. Ne litjeRe da vjeruju vašega radi 
pomilovat\ja. Rim. 11, 31. takva verh. subst. kod 
dopuštenje. 

p6mllovati» pi^milujgm, v. pf. Rj. po-milovati. t^ 
impf. milovftti. — JJ Uebkosen, Idandior, demulceo, 
Hj. koga (tukom), kao pogladiti. — Poćutiti, 2) po~ 
milotati (rukom), Hebkosen, demub-eo, blandior. Rj. 
fi58a. — 2) Gospodi pomiluj! Eefr, erbarme dith! 
(Kirchcnslavisch im (iehcte). Rj. vidi smilovati se. 

— Kao gjoja da se sam pokorio i car aa pomilov^ao. 
Danica 3. 141. Da budu od Boga pomilovani i pouje- 
go%Mni. Kov. 70. lilago milostivima, jer će hiti pomi- 
lovani. Mat. 5, 7. Ijijaliu dva slijepca vićući i govo- 
reći: pomiluj natf, sine DavidovI 9, 27. U malom 
gnjevu sakrih za čas lice svoje od tebe, ali 6* te 
vječnom milost pomilovati, veli izbavitelj tvoj Gospod, 
le. 54, 8. 




poBlUeti 



103 



pomutiti 



I 



pomf^etl, pomflTm, v. pf. Jcriechen, eoepi repere. 
po-miljcti (malo), v. impf. miljeti. 

pAminJAnJe, n. rffw ETicf'ihncn, jtieniio. Rj. terh. 
od iioujinjuti. radrija kojom tko pominje što. 

poniojAti, uj@m. r. impf. er\cahneny (jcdenkev, 
vicntionem facio. Rj. po-miujnti. vidi ponienjivati, i 
fttfn. ondje. v. pf. pomeauti. — Ne gndi, ni pidala 
vadi. ^Nc pominji ništu ra to). Poftl. 213. Crua r.e 
te Oom poiHinjati. Kpj. 4, 337. U 2>ominj<tioinc Rijo- 
^radakome Srpskom oukvaru. Pis. 86. Ne pominji 
pakosti koju je uOiiiio slu^u tvoj. ^nm. U. 10, 11). 
jSa Stonsk^ dmodak pominje i OHtoja. DM. 211. 

pdmirftl^iS n. vidi umiranje. 

pdmiDitl. rem, vidi umirali. Rj. v. impf, po-mirati. 
up, V. pf. porarijeti. 

poinir<^nje, n. pacificaiio, anitnorum cot^iliatio. 
Stulli. verh. od pomiriti, i pomiriti se. — f^jdo kojim 
tko pomiri koga 8 Aim, Hi se tko pomiri s kim. vidi po- 
pmvR 2. isp. pomirište. — Ima riieći 84 koje sam ja 
naćinio . . . pomirenje, ponižeuje. Nov. Zav. Vil, Od- 
bncujući §ve moje jc»ozdrave i poruke o pomirenju. 
DaDicA, 13*2. IfliiRa Krista, kroz kojega sad priraiamo 
pomirenje. Rim. 5, II. 

ponlrlsnti, pomiriASm^ t^. pf. po-minsati sto. vidi 
onurisati, primirinati. povonjati. t*. impf. mirisati. — 
Neka dni^i rumcD cvijet naj^o, i da ret^e, kad ga 
pomiriie: Ovgge mi je dolazila dragu. Herc. 211. 

p^miri^te. rt. (u PiiAtr.) dt'e Vcrsoiniuntj, reronci- 
hutio, in dem Sprichuorte: U ogujižlc posvadiSte, u 
odiište ponitrište tPoml. 33A). Rj. kao pomirenje. — 
ia %%axt. i maženje, isp. godiSte. 

pomiriti, pftmirim, «. pf. Rj. po-miriti. v. impf. 
miriti. — J) ausji{iknefi>, reconcilio. Rj. — Ulrkmiti 
koga 8 kim, n. p. kad so svnde, cf. pomiriti. Rj. 7i^3a. 
Tcfko ^c pseto » nutHom i kuijaku s ovcom pomiriti. 
V(m\. 314. Te mu ka£u, oko ^tu su uc Hvađili, i za- 
mole gn, da ih on pomiri. Danicu 2, 125. — 2) su 
i«", reciproć. 9ivh cer^idhnen, reco»ciliari. Rj. — ^^Hodi, 
Meho. da se pomirimo. Npj. 4, 518. fcfvadi se CunHja 
8 Jakovom . . . on se opet pomiri a Jukorom. Danica 
8, iy<i. Krtd «iHO se potnirili s Bogom. Rim. 5, 10. 

pomisao. pomifiH, /'. dcr (rtđankc, cogitaiio: znam 
njegovu pomJHao. Rj. po-minao. riđi pomi-^ljaj^ po- 
miMjcnje. isp. pomJefiti. — Sva i^eiiri jcau . . . jeune 
ćudi n jedne pomisli. Npj. 4, 167. Ovo au visoke po- 
mish. Priprava Ul. Moga ae molovati . . . jo6 mauje 
otfjvOauJH i dmerne pomisli. 177. Vide(?i Iflus pomisli 
t^ihovt reče', za Ho zlo mislite u srcima avojijem? 
Mat. 9, 4. Zli duh, koji mrači pomijtli i muti misli. 
1)P. 18«. 

pdmtsliti, atim, v. pf. auf dčn Gedankcn kommcHf 
renit mihi in mevtem. Rj. po-mialiti. Hdi poumiti [i 
«e). r. irnpf. pomišljati. — ^umati, heschlitfneH, dccerno, 
cf. iMiiuialiii, »mislili. Ri. 725a. DošavSi ongjc pvmislc 
du ne će u onome ćaruaku liiti njibova »estru. Npr. 
7. Pa kad vigje, niSta ne retHs nego sum u sebi po- 
miah: blago meni jutrof i do vijeka 1 U12. Onu po- 
mifUt ne re li to prci'om biti kiikvii kut^a. 1H3. fo- 
misliie na stare junakct kako valja mrijet' na nu-jdnnu. 
Kpj- 4, -J'M. Kad pain god na smrt momo pomisliti, 
prva mi je hriga i ^.alont bila . . . Npj. I, \1I1. 

pftmi.sljaj, 1/1. dcr (Jedanke^ cvgitatio, cf. pomisao. 
Rj. riđi i pomiMjcnje. — I koliko hc ovo na prvi 
pitmisHuj C'wi lasiio, opet ja sumnjam, da li bi «e . . . 
t'i«. f>7. pu-mišljaj, i«p. poroialiti. riječi s takim t^ast. 
kod dogag[aj. 

/omi^ljanje, «. dtis licdcnkcn^ perptnsio. Rj. verh. 
poiiijiljiiii. radnja kojom iko pomišlja šio ili ua ^u. 
pomlsljuti, prvluUljam, r. ini/j/. hedenken, anfangtn 
zu dtitheii. auf den (iedanken kommen, mihi vcnii in 
menl^rm. Rj. po-miSliati, riđi pomiMjavati. p. pf. po- 
mitiliti. — »Ne ću, kado, iivota mi moga!« A « srcc^ 
tako pomiiljuie, da (fc, kako u družinu dogje. Npj. 1, 
460. MJogo je njegovom junaštvu pomagalo, Sto je sve 



pomišljao na MHoŠa Obilića. Danica 4. 30. Negoco- 
miilja} U, Čovječe . . . da tVs pobjet^i od suda Bo- 
iijoga? Rim. 2, .3. Svaki Btude pomišljati za .*ie. DM.85. 

punii.šljlivanje, n. vidi pomišljanje. 

nomišljAvnti, pomlSIjSvam, r. impf. po-mi£ljavati. 
viai pomišljali, r. pf. pomisliti, — A oni pomišljavatiu 
ti sebi govoreći: ako reĆemo: 8 neba, re<H će nam: 
zn Sto mu dakle ne vjerovaste? Mat. 21, 25. 

pomiSIJ^liJp, n. der Gedanke, cogitaiio: Ako ti je 
na srCH pomisljmjc kao Sto je govorenje. Rj. terh. 
od p(tmi^4)iti. djelo kojim se što pomisli (takva verh. 
aub.'it. kod dopuštenje), vidi pomisao, pomiSlji^. 

pomižaii, 2am, v. pf. (u 0. G.) vidi popisati. Rj. 
i sj/n. ondje. po-mi^,ati, r. impf. micati. — i ova ne 
bi pomižana, reče Kotoranin. DPosI. 30. 

pomj^điti, pGmiedim, v. pf. verkupfern, cupro ob- 
duco. Rj.* akc. Rj.'XXX. po-mjediti Sto, mjed udariti 
na nj. 

pbmjuriti, rim, r. pf. Bi, po-mjeriti. — 1) nacH 
der RcUte abmessen (oder abicagen), emetior, ea^pendo. 
j Rj. kao iimjeriii sve redom. v. impf. mjeriti. — 
! ^ aj von der Stelle rUckenf moveo, cf. pomjeatiti: 
Četiri mu pomjerila 7.uba. Rj. r. impf. pomijerati. — 
b) sa se, refhks. sich von der Stelle heuegen, moveri 
loco. Rj. — Tri mu zdrava isko^'ila zuba, a Ćeliri 
a mesta a* pomerila. Npj. 3, 35. Zalreae i pokoleba 
se zemlja, temelji nebesima zadrma^ se i pomjerise 
se, jer se on (Gospod) razgnjevi. Sam. II. 22, 8. Lii^na 
zamjenica tre<!ega lica poznatoga ... ali se ona jako 
pomjerila koje u samoj osnovi koje Mo je iz^bila 
neke padeže. Obi. 29. 

p6D^esnT, adj. po-mje9(t)n], osn. drugoj poU u 
mjesto, što biva i valja samo po gdjekojim mjestima; 
ortlich, localis. — On se »akiine da (5e čuvali zakone 
Bcdam vaseljcnskili sabora i devet pov}jesnijeh. DP. 248, 

p6iujeslitl, stim, p. pf. verriickcfi, loco sho movcre, 
periurhare. Rj. pu-mje«titi. vidi pomjeriti 2. v. impf 
pomjeStati. — KazlitHie lažne nauke, koje je pravo- 
slavna crkva dužua bila odbiti, jer se valjao bojali 
da ne ponijesie temelj vjeri. DP. 106. sa ae, refleks, 
ili pa88. : Za to ee ne ^«mo bojati, da bi se eemlja 
pomjestila. Pa. 4t>, 3. 

p4inJe^<aiij4N «. da8 VcTrucken^ periurhatio. Rj. 
verb. od pomježtati. radnja kojom tko pomjeMa sto. 

pAng Citati, Stam, v. impf virriickeft, loco suo 
moverc, perturbare. Rj. po-mještati, kao kretati Što 
s mjesta, vidi pomijerati. v. pf. pomjeetiti. 

JioinlfiJ*in, pi^m]S>5im, i'. pf lau tiarfnen, tepidum 
do. Kj. po-mla(?iti što, učiniti da bude mlako. v. 
impf udaćiti. 

puDilitdifi, pomladim, v. pf. Rj. po-mladiti. v. impf, 
pomlagjivati. — i) rtrjUngen, javenem reddu, renovo. 
Rj. što, učiniti da bude mlado. — i'o mjestima (u 
IckKtu) . . . za koja bi mogao ko god misliti da su 
pumlagjcna. Rad 15, 182. — 2) sa se, refleks, sich 
vcrjungen, juveneseo. Uj. postatt mlad, mlagji. — Rio 
jedan car, i tuko ie bio star, da ve<: nije ni ćuo ni 
video ... da mu le vode iz onoga studenca da se 
okupa i umije, ua bi se pomladio. Npr. 23B. Od 
smokve uaučilc ae priči : kad se već n^esirte grane 
pomlade i ulistaju, znate da je blizu ljeto. Mal. 24. 
32. Obradovane se srce vu5e i kostt će se taše jjomUi'- 
diti kao trava. Is. 6l>, 14. 

puni!a|iJiTiiDJe, n. das VerjUngcn, re^tovatio, resti- 
tutio juventutis. Rj. verb. od i) pomlagjivati, 3) po- 
nil.igjivali se. — JJ radnja kojom tko pvvdagjuje sto. 
— S) stanje koje biva, kad se tko ili što pomlagjujc. 

pumlapjivull, pomliipjuj?m, p. impf Rj. po-mla- 
gjivati. v.pf. pomladili. — i) rerjiingen, rcnovo. reddo 
jurenem. Rj. što, i-initi da bude mlado, mlagje. — 
2) sa Hc, refleks, sieh verjdngen, juveneseo. Hj. po- 
stajati mlad, mUtgji. 

piimlAtRI, pftmlatTin, c. pf. tcrschlagen, concido, 
contuudo: pomliitila kiSa jaganjce. Rj. po-mlatiti. v. 



pomlinar 



— 104 — 



pomoći 



impf. mlfltiri. — Kao gmninom pomlat^eno fkad gdje 
boluje mnogo čeljadil. Rj. 98b. Kad mi Bog preda 
Zeveja i HiUmana u ruku, tuda ću pomlatiti ijelcsa 
taiu tmjatt iz ove pustinje i drućom. Sud. 8, 7. 

pomUnar, poiullDfira, m. koji ide u mlio da melje, 
tiai pomilar. Rj. vidi i pomeljar, pomeljamc 

p6iii|ja» f. fidi poranja. Ri. — pomnja. pomnjiv; 
mjesto nj iwi m govori se i Ij: pomlja. pomljiv. Ko- 
rijoni 154. isp. sumnja i flumlja. 

p6mljiVf adj. vidi pomnjiv. RJ. indi i poman. 

pdmnjn. /'. (n Dubr.) die Achtsamkeity Umncht, 
AufvierKsinnhcit, diligenUa: radi a pomni om. Rj. vidi 
pomlja, pojma; poranjivost. — Snaga fcii6i gradi a 
pomnja vinogracf sadi. Poel. 29t. Ne i^ti s pomnjom 
Mo ne bi htio m\ć\. PPosl. 73. Vomnja brcz volje 
zaludni jo trud. 98. Na Sto bi pomnju bila obrađena, 
moic biti neizrc<!^eno. Danićić, ARj. 2l7b. 

pdmnjiv, adj, achtsantj umsichtig, diliaene, cautns. 
Rj. i^idi p»mljiv, poman. — Viditi, hoaiti polako i 
pomnjivo. Rj.5lb. Vojnikhsn&insi^ siru i nika pomnjiva. 
DPosl. 151. 

pAmnjivost, p^mnjivoati, f. osobina onoga koji je 
pomnjiv, riđi pomnja, i sijn. ondje. Da f*c daje lu- 
dima razboritost, mJadićima znanje i pomnjivoat. Pri(3. 

1, 4. Povinjivost 6? paziti na te. razum (5e te čuvali, 
a, 11. 

poin6f'n(i, čam, v. pf. vidi popisati. Kj. i «i/n. 
ondje, po-mo^ati. v. impf, mo^^ati. 

pom6^lti, pftmo^lm, v. pf. {u Lici) vidi pokvftsiti. 
Rj. po-močiti. u. impf. moćiti. 

pfimoe, pomoći, /*. [loc. pomdiM) đie HUlfe^ au^ci* 
Hum. Rj. vidi potpomoć« indat. 

I. J) Ruk.'Lma pokazujut^i kao da je nijem i da 
iste pomoći. Npr. 123. Kad ti bude kaka nevolja, 
dogji na moj grob i naći Hs pomoć.. 12f>. Imam »ad 
od f\jih pomoć. 206. Ne bi li ne Srbima pomoć u 
dichani dala. Danica 3, 149. Da nm pošalje pomoć^ 
kao i oni njemu što su slali protiv Đosanakih b^ova. 
3, 168. Pred no(5 2'urdma priđo^e pomoć iz Janje. 
3, 1S3. Pa bi dao raji rttl'u pomoći. 3, 187. To Je 
nesreća, protiv koje bi se Čovjek mogao pomoći na- 
dati. PiB. 63. Od poluglasnoga ni jednog alova ne 
može bili slog ni riječ b« ^jomoci* aamoglaanoga. Kj.' 
XXIX. — 2) s nekim prijedlozima osobito. — ti) na 
sa ahtis.: Sunce na iatok, a jaki Bog na pomoći 
Npr. 99. Probudi »e meni ?ja pomoć. Pb. 7» 6. na 
* lokot, biće « ovovi primjerft stiha radi: Mili Bože, 
na svemu ti fala, koji si mi bio »u pomoćn! Npj. 

2, 36. — h) od ipomo'H biti komu čemu): l^a ee trudi, 
ne bi li u starost roditeljima svojijema od pomoći 
bio, Npr. 247. Krompiri . . . vrlo se malo siju, prem da 
bi mogli biti od i:elike pomoći. Danica 3. lfJ3. 
Imena . . . koja mogu biti od koristi i pomoći ne 
saino la dauiišuji na.^ jezik, nego 1 za staru istoriju 
naroda uiidega. Pia. 80. ZeUi »e otimala da bude sa- 
moHtulna, ćcmii su od pomoći bili ueredi u smnoj 
Srbiji, DM. — c) sa sa tnstrum.: DuSmanima oružjem 
iz ruka, oštrom sabljom ... a sve s pomoću Božjom 
(kad se napija). Rj. 361a. Namaatiri su se u Srijemu 
s pomoću SVOJ (jeh jf^aA»7i<A'a održali do »ad prilično. Rj. 
396a. Na obrtaljku se nai*loni ua se onako s pomoću 
nogu obrdu. Kj. 4;Wb. Palije, kao velike loLre, s po- 
moću kojili se burad na kola tovare i s kola skidaju. 
RJ. 485b. Pošalju Leonlija, ne bi li ih on kako ;>t po- 
moru sakottu uvjerio o . , . Danica .1, 102. Da će tek 
s pomoću ovoga prijevoda mo<5i upravo razumjeti 
mnoga mjesta u Novome zavjetu. Nov. Zav. III. Bu- 
dnih vrijeme Rastavi se h pomoću glagola ću. Rj.* 
LV, S poMoni tsjegova topa uzet je Požarevac. Sovj. 
13. Da bi ac i oni s pomoću naših moUtara udoslo- 
jili blagodati. DP, 280, » takint dogugjajima stoji 
fijeć pomo(? u instrum., i bez prijedloga sa: Preslica, 



2) n vodenice kaii6ire ona gredica ... te se pomori* 
nje vodenica spušta i podiže. Rj. 581a. Od samoga 
r može biti alog, i pomoći* njeo« (r) može se zapisati 
rijeĆ bez samoglasnoga alova. Kj.' XXIX. Dobrinjac 
pomoću Rodofinikovc svjedodžbe i preporuke načini 
se narodnijem poslanikom. Sovj. 35. rariseji govo- 
rahu : pomoću Kneza gjavolskog izgoni g|avole. Mat. 
9, 34. Kaže samo da se nada pomoću boejom poslati 
gospodar nad Srbima. D&I. 116. Oživi ga blAgodaću 
Hriiita svojega, molitvama presvete Bogorodice i po- 
moću stetdi. DP. 230. — rf a) u sa akus. kao na 
pitanje kuda (kamo)?: Da ljudi izdaleka mogu vi- 
djeti i da trče u pomoć. Rj. 64a. Prekrsti se put 
istoka i kliknu jakoga Boga u pomoć. Npr. 9-L Onda 
da idu njemu « povioć. 156. I ovdje ee moraju uecti 
u pomoć razlike izmegju staroga i danaiuiega Sla- 
venskog jezika. Pis. 52. Koji je u pomoć crpskome 
rječniku poA7on(0 pet stotina forinti. Rj.* XV. Vojska 
koju je RupiJB bila dužna Francuzima dati u pomoć. 
Žitije 16. Milutin obeća Karlu « pomoć vojske. DM. 
36. prijedlog za mjesto prijedloga u « orom primjeru: 
On mu poialje sa pomoć Srbima grafa Orurka. Sovj. 
42. — fi) u sa lok. kao «o pitanje gdje ? : Budi Srpstvu 
danas u pomoći. Npj. 4, 344. Preporučujem vam pak 
Fivu sestru naću . . . daioj budete u pomoći u svakoj 
stvari. Rim. 16, 2. Narod od sto hiljada duša imajući 
prirodu t4 pomoći moŽe sačuvati svoju samostalnoet 
DM. 104. 

r/. u pozdravljanju. Bog-pomoč, u pjesmi mjesto: 
Božja pomoč: Kapu skida, Bog-pomoc naziva. Rj. 
34a. Božju mu je pomoć naviknuo, Rj. 3S0a. »Po- 
mozi Bog, naž svijetli kralju !■ A kralj mu pomoč 
prihvati: »Bog vam dobro dao, gjeco!« Npr. 165. 
Devojka je kraj ^ore stajala, tud prolazi sva careva 
vojska, sva joj vojska Božju pomoć daje. Npj. 1, 43<». 
Pa joj Imbro Bošju pomoć zvase ... a ona mu pomoć 
pri/ataše. 1, 472. I kraljici Božju pomoć daje, kraljica 
fMM Bneju pomoć prima. 2, 67. Tade njima Tiožu 
pomoć iHĆe, a »vi su m« pomoć prihvtUili. 4, 46. A 
kad pope ka družiui dogje, pomoć dade^ niz dorata 
spade, ongje njemu pomoć prifati^, lijepo se s njime 
pozdraviše. 4, 396. 

pora6i'i, pftmožem tpftmognem), p&mogao, pom5gla) 
r. pf. helfetij ađjuvo, auxilior. Rj. riđi fajdiaati, vaj- 
disati, isp. hasniti. po-moči. p. impf. pomagati. — 
J. i) pomoći kome: Pomoe Bog^ pomozi Bog... 
ovaj mu odgovori: Bog ti pomogao! Ni rod, ni po- 
mozi Bog, t. j. niti znam ko je, ni od kuda je. Rj. 
53Sa. Da vam pomognem, eda bismo ga kako satrli. 
Npr. 34. Sad neka ti pomože pravda kad »i bez oči, 
85. On se okupa i ništa mu ne pomože. 242. Ako 
ffii ne možeš pomoći, nemoj mi odinoči. Posl. 5. Po- 
mozi mi reći. {Kad se ko kakvoga imena ili dnig;oga 
Čega u govoru ne može da sjeti). Posl. 254. KsS bi 
nama od nevolje bilo, da ni hoćeš pomoć* od Turaka, 
Npj. 5f 64 {ni = nam). Kojigod u slavu Božju ua- 
tAJno . . . njemu i pomogla duši i tijelu. Kov. 119. 
Od će im u tom pomoći. MiloS 174. Pomozi aam 
sebi. Mat 27, 40. Da bi mi kad Božija volja po- 
mogla da dogjem k vama. Rim. I, 10. Šta če mi 
dakle pomoći što sam mudar? Prop. 2, 15. Gnjevim 
Ne vrlo na niLrode bezbrižne, Jer se malo razgnjevih 
a oni pomogo^e na zlo. Zah. 1, 16 (adjurcrunt in 
malum). Pomogoše Večanskome protiv Milutina. DM. 
62. sa se, pass.: Da bi Rusi doznali u čemu se Sr~ 

, ^iwi« može pomoć^i u ratu protiv Turaka. So>'J. 18. 

I — H) pomoći koga: Neko od na-s a ko, togaj će 

I Bog i sreča danas pomoći, Npr. 104 (togaj n\j. toga. 

I *»p, j suff.). Siromaha je lasno j^^'^^oći, al' je tei^ko 
onoga koji je (bio bogat, |>a) propao. Posl. 286. Da 
ni pomože liog i s\\ sveti našega brata domaćina. 
Npj. 1, 7^ (u zdravici). Pomogao Bog kuću i fijegov 
dom! 1, 85. Jesu li i Srbi sto pomogli u op»iemu 
Evropskom ratu protiv Napoleona. Miloft 3t3. — 



pomoćni 



— 105 — 



poourCatl 



• 



I 



1/. ta te, refleks,: Hasniti ee, cf. pomoći se. Rj. 803a 
(a pomoli se nema u Rj. na nfjestu svojem), vidi i 
fiudiFiati se. — Kazrču ti knko češ se pomoći. Npr, 
76. Ifltr^e jednu srebrnu talpu govoreći; »Mogu »c 
pomoći, 88. Bor govori: Pomori se aam, pomo^' <:u 
ti i ja. PopI. 17. Kad ku<?a gori, barem ua se čoek 
ogrije. (Da se Čoek i od štt^ stoje pomogne koliko 
se mole). 118. Pa da se barem zuao mojijem poslom 
pomoći. Odg. na sit. 3. Ja bi voljeo, da se vi pomog- 
nete, nekoja. Straž. 188G, l'J23. 

pomdcnT, adj. auxili(iris, ftuj:iUariu8 — pomoćne 
ćete. StiilH. sto pripada pomoći. 

pomdeniea, f. — 1) die Helferin, udjutri.Tf cf. 
pomotnjica: sveta Trojica da bude pomoćnicu (Kud 
napijaju). Rj. koja pomaže. — 2) motka kojom se 
voz sijena odozgo pritisne pa se sveže. Kj. 

poBA^Bik, pomo<ĆDika, m. der Helfer, a^j^toft cf. 
pomotnjik. Rj. vidi i pomagafi. koji pomaže. — Po- 
Kdmviie pomoćnike moje u llristu. Rim. 16, 3. Siroti 
ti pi pomoćnik. Ps, 10, 14. 

|i»mddrltl, drim, v. pf. bhiuUch u^erden, litescu. 
Rj. po-modriti, modar postati, v. impf. modriti ac. 

p5m61. IH. cf. uapomol. Rj. postanje riječi i pri' 
mjrrt: vidi kod napomol. vidi pomolak. 

pAtautiir, p6molua, m. das sum Gehen hervorge- 
iOgen iiirJ, guod protenditur: Poraolac babi teoce 
rrkću (Valja da ono sto pomoli, da da gjetetu fito ^e 
joj leot^e vratiti. PorI. 25.^1. Rj. 

pAmoInk, p()molka, m. der VarsrJtein, dojt Angesicht, 
cofiJipcctu3, cf. tHtmoI : Kad su bili Mletku na pomotku. 
Rj. — pomola!:, postanja kojega i pomoliti, dolazi 
samo s prijedlogom na (loc): Alletku na pomolku: 
k^d ne pomoli Mletak, hliiu Mletka. isp. na domak. 

1. pomdliU, p^moUm, v. pf. Rj. po-moUti. v. impf. 
pomaljati, pomiljati. — 1) hervorstreckent hervorzcigen, 
proicndo, exsero. Rj. isp. ispnljiti. — Jedan uzme 
prvleu i natjikne na jedfui rogalj ud murame, pa unda 
pomoli is ruke «i(i četiri rogljii. Rj. til7b. Ne du mu 
bijela luha pomoliti. (Ne da mu rijefi re<5i). Posl. VJl. 
Jo* Kortca ue znbijeljela, ni danica lica pomolila. Npj. 
3, 286. Prisluškuje, od kuda vjetar duva, i pomolio 
nm pendžer glavu. Npj. 5, 4^5. — 2) «« se, refleks. 
itieh hercorteigen, hervorragen, promineo. Rj. vidi iz- 
moliti se, namoliti se 2. ^- Car namesti dželata te 
kako se pomoli »z (faiijcr odset^e mu glavu. Npr. H\. 
Kad se »unce pomoli isa planina. Mli. Kad se Turci 
s plijenom pomole. Npj. 4, 1^5. AT se Turci poljefn 
pomoltse. 4, 18*i. 

3. punAlItl hO, p^rooltm ih*, v. r. pf. ein venig 
beten^ paululum precari Deam. Rj.po-moliti ne {HoguL 
c. %ti*pf. moliti «e (Bogu), moliti (Bogal. — Pastirka 
umrla , . . otiAla na grob i pomolila se sa nj« Bogu. 
NoT. Brb. 1817, 472. Nego se vi pomolite svetome 
Steranti .Stiljanovi<?u, neka se on zamoli Bop^, da,.. 
&tni2. 18b6, 1766. Za to sluga tvoj napje u srru 
STOjem da ti se pomoli ovom molitvom. Tako, Oo- 
apode, Qo«pode, ti si Bog. Sam. U. 7, 27. Pomoli se 
ga ostatak koji so nalazi. Ih. 37. 4. Vladika pomo- 
IroH « la oproštcnje svojih grijeha pristupi k pri- 
ćeži^ivunju. DP. 33. 

p6iaor. f. die Sc^iche, lue9y pestis, Rj. po-mor. i^. 
pomrijeli. — PomrijeŠo ljudi nmetiue (Kad je kakav 
pomor n w\\i\. Rj. 6. Neko zapitao popa: mru li ljudi; 
a UD odgovorio: »mirucuju« (preniHa su mnogi mrli 
kao od pomora nekog). Rj. 35Sb. Upadak, kao Meta 
ili pomoTt n. p. ove je godine veliki upadak 04J bo- 
gjoja (t. j. umiru mnoga <^eljad od njih). Uj. 7y3b. 
ĐiSe gindi i pomori. Mat. 24, 7. Da ne poilje na nnft 
pomor ili ma^. Moja. 11. 5, 3. Mogah i tehc 1 naro<l 
tvoj udariti pomorom, 0, 15. Tada ćn pustiii pomor 
Ađ Pos. U\. '2i\, ii/i. Udari pomor u njih. Prip. bibl. 51. 

p^aorae. pt^morca, m. čovjek koji ide po moru, 
Scrmann, murttimus: Da £ekamo pomorce trgovce. 



Rj, — Zna fsjeit pomorac kad će more uzavret*. 

DPosI. 159. 

Pomorilvac, Pomori! voa, m. der Annohnei- der Mo- 
ravfl, accola Moravae ftnminifl. Rj. ćof>jek iz Pomo- 
ravlja. riđi Pomoravljanin. 

Poai6rnvkaT f. die Attwoherin der Morava, circum- 
moj'avanti. Rj. £e>ut i: Pomoravlja. 

PomdrnvIJanin (Pomorivljanin), m. [jd. Pomftrav- 
Ijani, Pomorilvljani) vidi Pomoravac Rj. 

Pom6ravlje, n. die Oegend an der Morava, regio 
drca Moravam (lumen. Rj, kraj pored rode Morave. 

Pumdriivski, adj. an der Morava tjelegenj circum- 
moravanus. Uj. sto pripada Pomoravlju. 

PoBiorfšac, PomoriŠca, m. Einer vom Gehiete def 
Marosdi, circum marisinus. iy. čovjek is Pomorima, 

PoBidrifiJR, m. die Gcgend an der Marosch. Rj. 
kraj pored vode Moriša (u Ugarskoj). 

Poni6ri&ka, Poindri^kinja, f. ein Frauemimmer 
vom Muronchgehicte, circammarisina. Rj, eenu is PO' 
monšja. 

pomdHti, p&raorim, v. pf. Rj. po-moriti. v. impf. 
moriti. — J. 1) umhringen (nach der Heihejj inter- 
(icio: pomori tolike ljude. Rj. kao umoriti redom. — 
Nije ono zec, nego je ono aždaja. Toliki svet pomori 
i zatomi. Npr. 44. Ono roblje, Sto Hte kupovali, nemojte 
ga gladi pomoriti. Npj.'4, 202. Zločince će zlom smi-ti 
pomoriii. Mat, 21, 41. Da nas % stoku nasu pomorii 
segju. Moja. II. 17, 3. Glagju i pomorom pomoriću 
ih. Jer. 14, 12. Angieo pruži ruku svoju na Jeru.iolim 
da ga pomori. Prip. bibl. 7. — 2) dahinraffen, ahrlpio: 

fomorila kuga. Rj. — 8arajevo, ftto si potavnjelo? 
li te je kuga pomorila? Npj. 1, 494. — 'i) errm«rfc«, 
faiigo: pomorismo konje. Rj. — Sto si tolike svata 
potrudio i tolike konje pomorio? Npj. 1, 552, — /i. su 
se. — 1) refleks, (im Mengel vtiide icerden^ faiigati 
sumus. Rj. IjtV'i n. p. icsko radeći pomoriŠe se, po- 
morUe se, postadošc pomalo umorni. — 2) reciproČ.: 
Carevi ae otimlju carstvo, megju se se no6v. aa po- 
more, zlft<*enima da pohodu nozi. Npj. 2, liK). 

pomArlJiv, adj. pomorljiva godhin, kad puno Ijmli 
umre. u harnjevu. Dr. Gj. Sunnin. 

pdmorskTt adj. See-, mariiimus: I gjeveri pomorski 
trgovci. Rj, po-morski. išp, morski, 

pdmor.*)U'0, n. marinaresca^ ars nautica. Stulli. 
pomorsko umjeitco. 

nomoskdviti, pomftslcoi'lm, v. pf, Rj. po-moskoviti. 
vidi ponisiti. u. impf. moskoviti. — 1) eum litutsen 
(MosKnuer) machen, reddo ^fosquanum. Rj. učiniti 
koga Moskovom (Rusom). — 2) sa ae, refleks. Russe 
trerđen^ fio Mos^uanus. Rj. postati Moskov^ Rus. 

pomdinjica, /* vidi pomoćnica. Rj. sa nastavke isp, 
božitnji i boži<5ni. — Dovijarka, pUminčina pomot- 
njica. Rj. 12(ib. ŽivonaiVlna Bogorodica... ona nama 
najbolja pomotnjica bila. Rj. 40<)b. 

poniotr^Tk, pomotnjfka, m. vidi pomoiSnik. Rj. vidi 
i pomagać. 

pnniAtrlti, p^niotrim, v. pf. po- motriti, kao pomnjivo 
pogledati, r, tmpf. motriti. — Blago tome, ko jo do- 
živio, da to vidi i da to pomotri. S'pj, 5, 541. 

pomrdMti, pomra(5im, v, pf. po-mraOili, v, pf, po- 
mračiti, r. ivtpf. mračiti. — 1) Ho, učiniti da bude 
mračno: Zastrijeću nebo, i zvijezde ću na njemu |jo- 
mračiti... Sva ću svijetla vit^ela na nebu pomračiti 
za tobom. Jezek. 32, 7- 8. Pomračiću lemlju za bijela 
dana. Antos 8, 9. — 2) sa ae, refleks, n. p. sunee, 
verfinstcrt itcrdcHf deficore, cf, pomrćuti. Rj. vidi i 
pomrkuuti 2. 

pumrćntf, ^, v, pf* Rj. po-mrČati. vidi pomraćili 
se, pomrknuti 2, — 1) n, p. mjesec, sutice, verfinstcrt 
U'crdenf deficio. Kad sunce pomrCt, narod nuS kaže: 
*izjelo se sunce!« Rj. — irhvati se mjesec, fiuncc (kad 
pomrći). Rj. 794a. — 2) pomrOao mjeaec, scheint nicht 
(iHrd crst nach .^fitte1'nacht aufgcJicn). Vj. pomrči 
mjesec, kad ne svijetli, nego iztgje n, p. istom po 



ponrfinn 



106 — 



pODATlJlUje 



ponoći, ovamo idu i ovuki prin\jeri: ViS' njih jarko 
povtrčalo sunc^ od ptisčanoga praha i olova. Npj. 
4. 18S. 

vidi mmk, i si/n. ondje; tanifl. — 8 vojskom . . . 
poSao u tamni vilaeu gdje se nikad ni§tA ne vidi... 
dii bi ib kobile u one pomrčine izvele, Rj. 730b. 
Opazi gde se nefeto kros pomrčinu u Sumi belasa. 
Npr. 133. Lupa kao pseto u pomrčini (kad je u kakoj 
zgradi). Posl. 171. Pomrčina kao tijesto. 255. Sve je 
tu mračno kao najfjuMa pomrčina. Priprava 172. — 
^) kad aunce ili mjesec pomrča. — Pomrčine minca 
i mjc«eoa. Danioa 1, XaIU. U Bei^n 6e se početi ova 
pomrčina u 11 sati a suriiće se u I sat. 1, XXIV. 

pdmrC-Ui. đlin, t\ pf. Kj. po-mrČiti. u. impf. mrčiti. 
— 1) einscfuctinenj nigro colore inficio: Na sebi je 
»vilu porarčila. Rj. što, učiniti da bud^ mrko. — 
2) u. p. sve sam pismo pomrćio, durchstreichen, in^ 
duro. Ki. 

p6mrij<*tl, p^mrSmo, (pSmfli) v. pf. daJiin aterben, 
emorior. Rj. po-mrijeti, kao umrijeti jedno sa drugim. 
vidi samriieti. v. impf. mrijeti. — Pomriješe ljudi amc- 
iicc (kad je kakav pomor u selu). Rj. 5a. Da su moja 
8Vtt bra^a i sestre pa i sam otac na prećac pomrli, 
Npr. 215. Tako mi sve j)asjom glagju ne pomrlo! 
Pofll. 304. Mi iiijesmo jedne ženske glave, pod iia- 
Ivorom ženski da pomremo. Npj. 4, 170. Kojl an od 
holcMi pomrli. Hovj. BG. Neka pnmru bez djece. Mojs, 
III. 20, 20. Ljutom 6e smrću pmnrijeii. Jezek. 16, 4. 

poDrkivunJe. n.đasverbictcnde \yinkenmit Auaent 
nutus interdicens. Kj. verb. od pomrkivati. raanja 
kujom tko pomrkuje na koga. 

pomrkivati, i)omrkujem, v. impf. verbietend mit 
Augen vinken, nutu intcrdicere. Rj. po-mrkivati na 
kogity kao prijeteći mr.Heri s« namigivati na nj da 
Što ne čini. r. pf. ]}omrknuti 1. 

pdmrknuti, kncm, r. pf. Rj. po-mrknuti. — 1) na 
koga, kao prijctet^i i mr^tedi se oaniif^nuti na koga 
da Sto ne ćini, verbietefid mit dcn Aufjcn vrinkcn, 
nutu interdicere. Kj. p. im'pf. pomrkivati. — 3) riđi 
poairćati. Rj. vidi i pomračiti se. — Opomiriji se 
tvon^a flvojegn prije nego pomrknt m^iice i vidjelo i 
mjesec i zvijezde. "Prop. 12, 2. 

pomrljntl, piSmfljuni, r. pf, po-mrljati. v. im^tf. 
mrljati. -* Pobrljati, cf. pomrljati, Rj. 512b. vidi i 
uprljati. 

pomrsiti, pi^mh<im, v. pf. Ki. po-mruiti. v. impf. 
mrsiti. — 1) cidi Kaniroiti : SnujuČi je pomrsila 
platno. Rj. — l»aano ti je {»oznaf oi.enjena: mrki su 
mu pomršeni brci. Herc. 103. Kako mene okarati ne 
će, kad mi vidi koae pomršcne. 131. — 2) n. p. bi- 
Ije.Aku, rrrruofrcH, turbo. Rj. kao potnjcriti. 

p&niFziifl, p(>inf/li, f. vidi i^mr/ao. Rj. po-mncao, 
kad fifi pomrznc; dcr Front, gelu. — rijeH s takim 
nust. kod i3;iiikao. 

pomrziti. slm, v.pf. Hj. po-mrziti. vidi pomn&jeti. 
kao zamrsiti, v. impf. muiti. — 1) hassen, odi: Sto 
je care ljubu pomrziv. Rj. — Tako me brara ne 
pomrrjcla! Pnsl. 208. Nemoj mene, striko, pomrsjcii. 
Npj. 5, 10. Bra(^a ne podnoseći tolike promjene u 

EoroditHiom rodu pomrzi^c i na onuga koji je uoini. 
►M. (j. — 2) sa 80, reviproć.: I ako .te grdnu pumr- 
gtemOj ma brat brata na jamu vn^^iu^c, u jamu gu 
bsćit' ne liot-aSe. Npj. 5, 410. 

poni^zjrli, pom^zim, (u C. U.) vidi pomntiti. Rj, 
i primjere omije. 

pomrziiuti se, zue se, v. r. pf. gefriercn, contjclari: 
pomr/.lo Hii malo. Rj. po-iiir/nuti se. v. impf. mr/nuti 
se. iap. pomnuio. — (JkiH^u^le kif'Oni svatovi, okisnii.ie, 
pa se pomrznuše. osta jadna na konju gjevojka . . , 
Odo Usman da skine gjevojku, knd ac cura Živa 
s^imrzuula. Herc. 43. 

pftmui'un. ]K^mQ^na, adj. po-mu^an, kao prilično 
mučan. isp. po (složefio sa adj.) i mu<San. — Dobro 



ti je Hajdaru u hladu t nit' ga kolju muhe ni obadi, 
nego mn je pomučno od gladi. Poal. 61. 

pAmnsfl, pomiizom, v. pf. vtclkcn, mulgco. Rj. po- 
musti, r. impf. muflti. — Ti pomuzi razbludnicu ovcu. 
Rj. 181b. aa ae, pass. : Krava se ne da pomusti, dok 
ne odoji tele. Rj. 446b. 

pomdtifi, pomOtlm, v. pf. Rj. po-mutiti. v. impf. 
mutiti. — j. 1) trUben^ turbo: &?vu su vodu ulve 
pomutile. Rj. sa ne, pass.: t'i»tac, jaie pod kvoćkom . . . 
pa niti se iz njega «to izleže, niti se pomuti, nego 
ostane ^iato. Rj. 825b. — 2) {u H G.j venrirren, 
conturbot cf. smutiti, pobuniti. Rj. — 3) oći, vcr- 
dunkeln (das Gesicht), viaum hebetare. Rj. — Kako 
mene okarati ne će, kad mi vidi oči pomućene. Here. 
131. — II, sa se, refleks. — 1) sich tritben (vom 
Wettcr)j obacuror. Rj. pomuti se vrijeme. — 2) po- 
mutili se ljudi, t. j. uzbunili se, pozavagjali se, sich 
entzircir.n, discordia oiia est. Rj. 

ponabijati, pon^bijam, v. pf. po-nabijati^ kao na- 
biti sve redom. v. impf. nabijati. — Uhvate Turci 
Šezdeset frajkora, i odvedu ih na Tekija te ih ondje 
ponabijaju na kolje. Rj. 395h. 

ponai'initi so, ponAćinlm se, r. r. pf. vidi opo- 
raviti se: Dok se MiloS malo ponaćini. Rj. po-na- 
ćiniti se. 

p6nnjlak (ponAjlnk), adv. sacftte, leniter, sensim, 
cf, polako. Rj. i syn. on(^e: po-najlak. isp. najlak. 

ponuJmiiiiJT, adj. po-najmatiji. isp. jm) (složeno sa 
adj.) i najmanji. — Zeko U7.e ponajmanjc društva, 
ponujvianja trideset golaća. Npj. 4, 2b2. 

pdnajputU'', adv. po-najpotle. i:^p. po (sloietto $a 
aaj.) i uftjpotle. — Pomtjpoilt ostavi Zfatiju. Herc. 14, 

pdnajstnrijt, adj. po-najstariji. isp. po (složeno sa 
adj.) i najstariji. — Jedan i/niegjn njih, osobito koji 
je ponu^jatariji, reće da ne će. Posl. 6. 

pdnaJtjoSiHT, adj. po-najtje&nji. i.s/i. po (složeno 
sn a^.) I uajtiefiuji. — Od kuda su klanci ponaj- 
tješnji. Rj. 2 1 2a. 

pdnajvfse, meistentheilSt grOsi^vnihcih, maximam 
partem. Rj. udv. po-najviše. isp. po (složeno sa adv.) 
i najviše. — No to misle ponajviše oni ljudi, koji 
niti Knndu , . . Rj.' XIV. Oni (pridjevi) ponajviše 
imaju dvojak akceuat. Obi. 41. adj. AV je na sv'jet 
ponajviše gr^ota omraziti brata i sestricu. Herc 310. 

ponjkkvnslti, ^m, v. pf. ein wenig eintreichen, 
paulum matero, n. p. kaa se brije. Rj. po-nakvaaiti, 
malo nukrasiti. 

ponAnJrstati, Mam, r. pf. untcrlringen, colloco: 
Dok ja koke ponamcštam^ k tomu vreme ta, pojanje. 
Rj. po-namještali, kao namjtMiti malo po tnalo. v. 
impf. nomie^iati. 

|»OllJLpiti 80, pftnapijem se, v. r. pf. sich cinen 
kleinen RauscJi antrinken^ paululum inehriari. Rj. 
po-napiti se. vidi podnapiti ho. kao malo upiti .le. — 
Pi^e vino tri bijela dana, dok se ruJna ponapiše vina, 
di)ke vin<'e ulje/.e u lice. .Npj. 2, 54. 

ponAprijod, vuran, prae: Bre koji ć© ponaprijed 
pući. Rj. [Kt-uaprijed, kao mulo naprijal. — No je 
popu loki are6i bila: kad jo malu ponaprijed bilo, 
na ljutu je guju u:igii/io. Npj. 4, 4<»4. 

ponAsuli sCt p^niLMpem se, (poniisuo se, ponasuln 
»o) V. r. pf. po-nasuLi »c čegu, kao dosta se nasutt 
čega. — Junaci se ponasuse blaga, belih groS^a i 
žutih dukata. Npj. 3, 433. 

poiiiiiicatit piuifilii^ćui, r. ///*. nudi dci' itcihe an- 
spiesstn, ftgu titium ex ulio. Rj. jKi-nulicati, sve redum 
Hutuči. V. impf. nnticali. 

punaikeili, ponnui^tni, v.pf, Rj. po-nautMti. — 1) ein 
wenig erlerncn, paululum oddMcv. Rj. naučiti (ne) 
malo. — 2} ein ucuig uutcrrlchtcn, addoccv paulu- 
lum. Rj naučiti koga mulo. 

poiiAvlJanjr, n. Rj. verh. od ponavljali. — i) rad- 
nja kojom tko ponavlja, oprarUja, popravlja Sto, n. p. 
manastir (daa Kmeuem [eines GehftudesJ, renovatio. 



lionaT^atl 



-107 - 



ponlStATAiiJo 



Rj.). — 9)radnja kojom tko ponavlja, čini na novo, 
op€t ito:V oći Soasova dne jo5 se jednom otpjevaju 
sve pjenne o usKrsu ... i ovo je ponuvljanjc kao 
utjehn vicrnima. DP. 976. 

Booftvijatl, pftniivljam, v. impf. Rj. po-navljati. r. 
pf. ponoviti. — ij ernmerHj renoro. Rj. kao opra- 
X}lja1iy popravljah. — Kad je trebalo ustmantir po- 
navljati ili kod njega Sto graditi. Rj. 895a. PoftfjcS 
duh svoj, postaju, i ponavljah lice zemlji, Ps. 104, 30. 
Gospod tvorac, koji je od iskonu voljan bin pomidjati 
tfvoje stvorenje. \)l\ libi. — 2) ćmiti Ho nanovo, 
opet: uriederhohn, rcpettre^ iterare. — Oua (lirtica) 
ote^e pjevati: >Bolau zdravu nosi, bolan zdravu 
noai.4 I Icad je ona ovo Jednako ponavljaUi, zaipiLa 
je vuk: >yu ti, teto, povoriS?< Npr. 179. Ponuvljnt' 
rane. DPoal. 98. Ko pokriva prijestup, troi^-i ljubav; 
a ko ponuvlja stvar, rastavlja E:lttvne prijatelje. Prič. 
17, t*. Sta svi Srpski Ijetopieci minle o rijetki »prvo- 
vjenčani*, koju misao i Rajič ponavlja, DM. 24, sa 
ne, pa9tf.: Ne Žele^H da se ponavlja svagja. Vid. d. 
IH«2, 3. 

Ponrijp. w. PontieTj Pontiiis, u poslovici: Od 
Voncija do Pilata (Posl. *235). Rj. 

poDf^Ari, (es istj vorhei, zu »pat, non (est) integr^m. 
Rj. upravo: po neMri, dockan (je). — Udri Ciganče 
dokle nije tikvu razbilo, a kad razbije, po nciiari. 
Po«l. 32*J. 

|ion6<lionirRr, tn. čovjek koji posti ponedionik, 
dtr (aufi AndacM ori«* dtr Tiussc tcegcn) um Montag 
f'isift. f/Ht jt^junat dic Itinae. Rj. 

ConedionTk, ponNjHJak, ponMijeljka. pon^iljolj- 
, m. der Montag, die^ Uinae. Kj. CprviJ dan po 
nedjelji. — iV« či^ti poneiijeljnik obuOe se kakav 
zDomnk u ženske baljiue i nai^Mni se kao gjedova 
baba. Rj. Da. Vazirienar, vazmcni ponedjeljnik, 9i-i- 
jetli (»onedjeljnik. Rj. 5lb. Družitnlo, ružiCido, po- 
huieni poncdje{jiitk. Rj. 142a. ZtiduHni poncdjcljntk. 
Bj. 173b. I ti, majko, dugo živovaln, od rctvrtka do 
ponegjelnik'i. Herc. ŽiHJ. 

pon^djelJnti'Oi, adj. diei lunae. StuUi. što pripada 
pvnfdjiljriiku. 

ponehAri, vidi poneari. 

poD^stafi, pon^tane, r. r. pf. ein tvenig zu Mun- 
geln anfungrn, cocpit paululum deesse, cf. preuia<?i 
se: Ako 1' tebe pouestti$ie blaga. Rj, po-nestiiti, kad 
počne nastajati čega. — Ve(* u jednih poncHalo hluga^ 
U74iim!i jedan od dnipo^a. Npj. % 437. 

pon(>h(t. ponesem, r. pf. vidi ponijeli, isp. Obi. (u. 

poneiiditi se, pont^vldiui se. r. r. pf. vidi poni- 
jeti se 2a. Rj. recij/roi: po-nevidiLi bc, kao posvaditi 
9e. V. tmpf. Dcnavidjeti se. 

pAnIrl, pC^niknem, v. pf. Rj. po-nići. vidi ponikiiuli. 
— 1) aufsprosscn, pru^ermivo. Rj. v. pf, je i prosti 
ni"5i, niknuti, v. impf. nicati. tJtp. ponikao. — Mazgale 
po njivi (pravna mif-sta, kud niHti nije poniklo). Rj. 
341b. A IZ vode borje jtoniknulo. Npj. 4, 148. Ali 




dabije mnum pom 

i proiia se u zemlju poglnSe . . . ne potiiec FocMć 
M<*med-iiga, ne pvnićf, već junak pokliče: »Dišer 
more, hodže i vaizi I Npj. 4, 136. 

puniJ^nifKI, pftnijemčim, r. pf. Rj. po-nijemčili. 
r. impf. nijeinćiti. — J) ctim Ikut^rht^i Machtm, 
reddv girmanurtt. Rj. koga, učiniti ga Nijenuem. — 
^) tui ne, rcfltk/i. cm DenUchcr icerdcn, fio geritutnus, 
Kj. postati Sijonac. 

pdfiijeti. poot«em, ipoiiio, pTinljelu) r. ;;/". Rj. po- 
iiij**!!. vidi pont'flli. I', ivifif ponositi se. — /. 1) Iragvn, 
mHtmhmtn, porto, feru. Rj. v. impf. nositi. — Poneki 
OTV tvojoj ši^eri i reci joj . . . Npr. 105. i 'arioa spravi 
kitrocu i pontse eam u kamenu i>cčinu. 107 (*>p. 
Đostii 3). Ponese na vaSar da proda. lt)8. Ko iuo>,e 



pušku pon\)ctif neka ide u Četu. Danica 3, 159. 
Osjekno svetome Savi u čivotu ruku i ponio je fta 
nobom. Kov. 125. Koliko mogu ponijeti dvije ma/^e. 
Car. II. 5, 17. .ta se, paun.: Nije mlllfl ito se pod 
pnznbom ue može ponijeti (kao novci). Poal. 215. — 
2) (u C. 0.) davon iragen, aufero, cf. odnijeti: Po- 
nese mu konja i oružje. Rj, v. impf. odnosili. — 

' Hnit* otole, Bo?.*ji prokletnici! gjavoli vi j)<^*^ih^^ 

I duia! Npj. 2, 127 fp* = vam). Pade TurČiu u vodu 

I studenu, i njega je voda ponijela. 4, 66. Tako ni ova 
pu^ka srce ne ponijela! Po«!. 3(^2. — ^'i) ponijela 

I codinn, ponijeli vinogradi, ponijele tresoje, gat stchcn. 
Rj. — bobro je ponijelo ako godina ne om;ihne, 1. 
j. prevari. Rj. 4.^€a, — 4) ponijela žena, t. j. zatrud- 
njela. Rj. poMala nofteća. — S) n pjesmi, vidi doli- 
kovati. Odjelo ga ponijelo lepo. Rj. vidi podnijeti 6. 
V. impf. podnositi o. — //. sa se. — J) refkks. stch 
hoch trugen, niolz uerden, superbus fio. Rj. postati 
ponosit, vidi podnijeti se, poboliti se, pokičeljati se, 
poftiliti se, zapeti 3. isp. diči glavu (od koga), r. impf. 
ponositi se. — a) ponyeti se, ponijeti se Hm, kim: 
Kako je digao rep kao da ga je obad ulm. (Kad se 
kakav Čoek poneae ili raskomada). Posl,^ 125. Ni se 
u dobru ponosi, ni u zlu poništi. 223. Cim si mi se 
tako poncsao: ili snahom, ili svatovima. Npj. 2, 562. 
Uz to se još osobito bio ponio i posilio, sto je prvu 
džebanu i prve topove iz Njemačke dobio. Danica 
3, 218. Tako se bio poneo, da niko nije mogao s njime 
Ijncki govorili. 4, 26. Uzroci, ea koje .Me Jakov ovako 
bio ponio i osilio, nijesn bili mali. Sovj. 13. Nemoj 
da se ponese srce troje. Moja. V. 8. 14. — b) ponijeti 
se od koga: Prosi, Ture, gje je tebe drago, od tdte 
se nitko ponesi' ne će, svak če dali za tebe gjevojku. 
Npj. 4, D4. Mala kraljeva kći povjeruje to i pmtese 
se od sviju drugijch ljudi. Priprava 57. Agnra k:id 

I vidje da je trudna, ponese se od gospogje svoje. Mojs. 

I I. 16, 4.-2 rt) reciproč. ponijeli se (ponijeti ae 
s kim), sich sertragen, Htlndel, Proccssc bckommen, 
discordia nata est inter illos, Rj. vidi poneviditi se. 
kao posvaditi se. — b) « rcat\ju: Te se uhvate u 
koštac pii se ponesi. Npr. 30. Uhvati se s njim po- 
pojaske, pa se ponesi letni dan do podne. 46. v. impf. 
nositi se 1. 

p&nTkiiu, ]x)n7kli, das Hervorgcsprossene, guodpro- 
germinavit. lij. po-nikao, ono sto ponikne. isp. pouiči 
1. — vidi iznikao. 

p6nlknu(i. ku6m, r. pf. po-niknuti. vidi ponići, i 
prtuijerv ondje. — Poniči, cf. poniknuti, Rj. 540ft. 

l'Anikvii, f. voda u Hrv. kod manastira Cioniirja. 
Rj. — Po-uifcvn ikor, koga je n'ik i poniknuti). Oku. 
41. riječi s takvim nast. kod bačva. 

PAliikre, Pi>nikava, /'. pl. — J) polje u UžičkoJ 
nabiji: Vonikoe su duge i Široke, Sarajlije silne i 
bijesne. Rj. — 2) selo u Hrvatskoj. Ri- — 3) selo 
u poluosirvu Ratu niže Dubrovnika. Rj. 

pAnikviea, /'. u planini megju ^umom polje (u 
Bjelopuvlii'koj jdaniiii imaju četiri ponikvice: Velja, 
Srednja, Huvu (nema vode) i Vražegrmačka). cf. pro- 

' planaić. Rj. — postanje vidi kod Ponikva. 

pAniranJe, n. das Versinkcn (des Plusses) UHter 

: dic Erde, fluntini.^ sub terram elapsus, Rj. verb. od 

I ponirati. radnja kojOm voda ponire 

I pdilirnti, pftnirc, v. impf. t. j. vi>da, .^ch unter die 
h'rde verlivren, sti^t terram ubio (dc fluminej: Svi 
gledaju od kud izvire, u niko ne gleda kud ponire 

I (novac) (Posl. 2b2). Rj. po-nirali. vidi uvirati 2, uni- 

' rali. suprotno izvirali, isp. ponor. v. pf isp, poro- 

I nuti. — Ranica, voda u hici, koja i/.virc izji ({ospica 
k jugu fiko tri sabata i kod (iračca ponire. Rj. 15a. 

i Oa.^lica, voda koja se razdjeljuje na troje, pa dvije 

' lijere oivke poniru i ispod zemlje idu u more. Rj. U4a. 

I poništAvanje, n. verb od poništavati, radt^a kojom 

1 tko poništava sto. 



poBl£tavftti 



— 108 — 



jionošonje 



poniStAvfttit ponUtilvnm, v. impf. po-niAtavAti Ho, 
kao ponisivati sasvijeni da bude huo ništa. isp. uni- 
štavati. V. pf, poništiti, r, impf. prosti ništiti se. — 
Posvetile onoji^a koji poništava dušu svoju^ n& koga 
ini^e Hliij^e kue/.ova uezDaboJiačkih. PP. 11 B. 

pdnišllti, Mmi» v. pf. — J) po-iii§titi ato, kao 
poniziti sasvijeni da bude kao ništa. r. ivtpf. poni- 
štavati. — *>n (Goftpod) poništi srce njihovo strada- 
njem. Pa. 107, 12. Ponihen Ham veoma, (tospodo, 
oživi rac po rijeci avojoj. Ili), 107. (iospod . . , dii 
poništi ttve mlame uh zemlji. 1a. '23, 9. — 2) sa se, 
re/ieks, den Muih sinkev lansen, stch dtvtiiihigvn, 
hcrabuitrdigen, se afijictrc, cadcre.atiimo: U dubru 
se iie poiie»i, & n zlu se ne poniiti. Kj. v, impf. 
ništiti se. 

pftnizak, p5niska, ad^'. po-nisak, kao prilično nizak. 
iftp. po (sloreno sa adj.) i nirjtk. — Zdepaat t^ovjek, 
ponizak a krut. Rj. 20tib. ctdv. Uprtivši vreću po- 
»ogoe . . . vrcf^A mu Be niz tegja ponisko obesi. 
Npr. 170. 

pOnizun (p&niKan), zna, o^*. \tnterthanig, humilis. 
Bj. isp. smjeran. — Nijedna ponizna glava ne da ae 
pOJ!»je<^i. Posl. 2M. — po-nizan (od osnove koja je 
prosta u ženakoin ni£, locus depresHUs, od koje je i 
ni^ak). Osn. 179. 

poniziti, prinizTzn, v. pf. Rj. po-uiziti. v. impf. po- 
uizivati, pouiživali, ponižavati. isp. Huiziti. — /> ponizili 
koga^kuo učiniti ga niskim, potištenim ; demUthigen. — 
Jer je bolje da ti ae kaže: hodi gore, nego da te poniie 
pred knezom. PriČ. 26, 7. Srbija niti bi oslabljena ni 
ponižena. DAI. 27. sa ae, pass.: Koji se i>odiže, po- 
niziće se, a koji se ponižiiie, podignut-e se. Mat. 23, 
12. — 2) sa »e, refleks, siefi herablussen, se demittere. 
Rj. postati ponizan, — Dokle *?e§ ee protiviti da se 
ne poniziš preda ninom'^ Mujti. U. 10, 3. 

ponizivniijet ». das iJemitthigen, demissio. Rj. terb, 
od 1) ponizivaLi, 2) pouizivati se. — IJ radnju kojem 
tko ponisuje koga. — 2) radnjtt kojom se tko poniiuje. 

pouizivati , ponlzujem, v. impf. pn-nizivati. vidi 
poniživati, {jonižavali. v. pf. poniziti. — J) koga, što, 
vidi primjere kod poni^.ivati, poništavati. — 2) sa »e, 
refleka. ftch demUihigci%^ se demiticre. Bj. postajati 
ponizan. 

pdiiiznost (pouizndat), znosti, f. die Demuth, humi- 
litas. RJ. osobina onoga koji je ponizan. i<p. smjernoat. 

ponizAvunjo, n. verb. od 1) ponižavati, 2) poni^.a* 
vati se. — J) radnja kojom tko ponilava koga. — 
2) radvju kojom se tko ponilava. 

ponijtiivfill, ponUnvtlni, r. impf. po-ni^.avali. vidi 
pouizivftii, poniživati. v. pf. ponizili. — i) koga, sto: 
Ti poraiižež ljudima nuvoljnim, a oči ponosite poni- 
iavaš. Pa. lb, 27. Prihvata smjerne UoBpod, a bez- 
božne ponihtva do zemlje. 147, *». — 2) sa se, refkks. 
postajati ponizan: Kako se spasitelj iz ljubavi svoje 
k ljudima poni^avao prema grjesnicima, DP. 2!t. 

pdniže, adt. po-niAe. isp. \>o (sloieno aa adt?.) % 
niže. — PopnniŽe, t. j, poniie. Rj. 54;Jb. 

pnnli<fnjA, n. die Erniedrigung, humiliias. Rj. rcrh. 
od poniziti HO. djelo kojim ae tko ponizi, ifp. polište- 
no8t. — Ima rijeci Hi koje sam ja nm^inio . . . pomi- 
renje, poniicn^r, poHve<*enje. Nov. Zav. VII. Obnulova 
ae dub moj Boj^u španu mojemu, ilo pu>;leda na pO' 
niienje sluškinje scoje. Luk. 1, 4b. Hrlete . . . an- 
pjelake se vojske prejiadoSe 8lave(*i poniieftje troje. 
VP. 145. 

poniiivai^i*, u. vcrb. od 1) poniživati. 2) poniži- 
vati ae. — 1) nuUija kojom tko poniluje koga. — 
2) radnja kojom se tko ponižnjc. 

ponizi vnti, pon^iujem, v. impf. po-uiživnti. vidi 
poniživati, ponižavati. r. pf. poniziti. — i) koga ito: 
Gospod puniivjc, i uzvikuje. Sam. I, 2, 7. Oholost 
ponižuje Ćotjcka. Prić, 29, 23. — 2) sa se, refleks, 
postajati ponizan: Jer koti so podiže, ponizićc se, a 
koji se poni: uje, podignute se. Mat. 23, 12. 



p6ndi*a, Miiternacht^ media nox, cf, poooi^i: Od 
ponoća uaobia»5i!o se. Rj. p<5noća gen. je pl. koje je 
Vuk uzeo iz primjera. Oa p<5noć«, ne chpH nom. 
pono<?e; kao Ho je \ak učinio i kod poboja. — To 
je bilo no(5i na ponoće. Npj. 5, 437. p<inoče. PojrrjeSka 
6q biti u Vnkovu rječniku ponoća. Osu. 83. 

pdnoei, t j. po noći, Mitternacht, media nor. Rj. 
vidi ponoće. — Do ponoći pod evedrom predu. Kj. 
152a. Kad je bilo oko ponoći^ ali kurjaci zaurlaju. 
Npr. 13. U ponoći stade vika. Mat. 2.'i, B. 

pdnor, m. Ori uo sich ein Flnas unter die Erdc 
vcrlicrt, locun uhi flumcn suh terram ahscondiiur: i)d 
izvora vodi do ponora. I wd crkve oltar odnijela i 
sve zlatne krste i ikone, u ponore krste unijela. Rj. 
mjesto gdje ponire voda. vidi poron, propast, ažombos. 

— Ponor od jeSe, jaz od piže. DPosl. 98. po-nor, od 
korijena od koga ie ponirati. 

ponos, m. — l) der (edle, erlaubte) StoU^ superbia 
qttaesita meiitis. Kj, po-nos, isp. ponijeti se, ponosili 
se. vidi ponositost ; dika 1, oholost, zapon. — Žto si 
mi se ti ponio? moj pojiose! Kov. 107. S ponosom 
bih mogao kazali. Odg. na ul. 29. — 2) (u Dubr.) 
Trdgerlohn, merces geruli. Rj. plata nosiocu. 

p6nn8an, ponosna, adj. vidi ponosit. Rj. koji se 
ponosi vidi i pouoftljiv, uzuoriljiv, ohol. 

pon6satl, p^no«lam, v. pf. (djts Kind) ein ivenig 
auf dem Arme tragcn, ulmis gestare infantem. Rj. 
po-noaati (dijete), v. impf. nosali. 

ponosit, adj. stole, supcrbun, cf. ponosan. Rj. i st/n. 
ondje, koji se ponosi. — tiolo a olo. tKad je ko si- 
romašan a ponosit; olo je mjesto oholo). Posl. 4'i 
Te je (knjigu) ftalje u zemlju Srbiju u Tojiolu, .selo 
ponosito. Npj. 4, 2l*ii. Kolikogod Sto je .lugovid bio 
naučen i pametan, toliko je bio ponotnt i bijeaan. 
Sovj. 91. Govore ponosite riječi. .Tud. IH. ad\\ Ne 
dajte mu na plot! (Kad ko tr^i beapot^Ien na konju, 
ili kad ponosito ide diguuvSi glavu u nebo). Po^l. Ul7. 

1. pondhiti, ponosim, r. pf. ein \ccniy tragen (ein 
Kleia), gesto panlulum. Bj. po-nosili (malo) ftaljinu, 

— sn se, pass.: U slabe čolie vide se reci odmah 
kako ne malo pono-ti. Rj. 647a. u Hrvatskoj ponositi 
haljinu znaci: nose<^i pohabati je. 

2. pondsiti se, p5no8im se, r. r. impf. Rj. po-no- 
siti se. — 1 a) kim, Hm, stolz sein aufeinen, eta-aSf 
jure gloriari alujuo. Rj. fidi dii^iti se, dikati se, hva- 
liti se, kokotiti se, kopuniti se, razbacivati se, raz- 
metjui ae, tii^iti se, veličati ne, vrkoćiti ae, zapinjali 
3. suprotno ništiti se. r. pf. ponijeli se, — Ide ni 
IM> zemlji ni po nebu. (Kad se ko vrlo ponosi). Posl. 
y(i. Ponojii ft€ kfto mn^ka ogorelom šapom. '2t)b. Smrdi 
KospoiJstvoeu. (Kad .vc ko ponosi preko mjere), 2iJ<). 
U devet hvala, u jednom hrana. ( Mati se ubiOno 
mnogim »inorima hvuli i pouo>fi^ a i jedan je može 
onako hraniti kao i devetorica). 327. Kim se osobito 
t^jem ponoaio, Uto . . . Danica 5, Hri. Privilegije, kojima 
se i danas diče i ponose. Kov. 38. — h) ponosi se 
od njega, gegen cinen. Rj. — Nijcsam a tobom svinje 
čuvao. (Odgovori se onome koji bi ^eo da so druli 
i poredi s onijom koji se od njega ponofi). Posl. 222. 
Primorci su mugli imali uzroka i ponositi se od nje 
(od brai^e svoje preko brda). Kov.5. (Jbrezanje Ilrislovo, 
od kojega se FlristOB nije ponosio nego ga je primio. 
1)P. 304, — 2) kako ae ponosi? Kicft anffuftren, se 
gtrerc^ cf. podnositi se. Rj. vidi vladati se, 

pdiiositosi, p^nositosli, f. osobina onoga kuji je 
ponosit, riđi ponos. — .Ja mr/.im «(i pono*dtt*t i na 
oholost. Pri6, 8, 13. Tada ^e se pononit<ist ljudska 
ugnnti i visina se ljudska poniziti. Is. 2, 17. Vono- 
sitost srca tvojega prevari tebe. Jer. 40. Hi. 

poiidš^fijc, JI. das Stolzicrcn, superbia. Rj. rerb. 
od fKiuositi se. — J) radt\ja kad se tko ponori (hridi 
sc). — 2) radnja kojom fic tko ponoti fctada se). vi<ti 
podnošenje 2, vladanje; die Auffuhrung, ptorcs* 



pono.%yir 



109 



pooMi 






{idno^ljiv, udj, vidi pono^ii: AV iir ii li-be kažu 
inajkii prosrditu, brnću o^njevitu, scMrc pottosljici. 
Uj. loji "c ponosi, vidi t ])MnosHn, i aitn. ondje 

|i6novai% ]>oiiov(*u, m. finijeg koji nanovo |>a*lnp 
na dru^, te ga ponovi« đer Nenling (von friJKhge.fttl- 
Un^i/i Sdmce), nives đeuuo cadetites. Kj. 

ponJVvili, p6coviin, r. pf. Rj. p(haoviti. t\ impf. 

>navljnti. — /. J) en*cit^n, rcnoco. Rj. kao opra- 
Wfi, po]}rariti. — Donio ispravu iz C'arigra''a da po' 
novi ^ili dn nacMni iKUOvn) namastir. Rj. 'J.'iTa. E an 
niemti dvori opnnuli, nt' )ii I' sroje drore ponovio. 
Npj. 4, 37i). (u prenenenum stmisluj: Koji tims je po- 
novio prelo sinfl svoji^pn. DP. Sfjl. ari ne, pnfin.: Dra- 
grovi(5, mnniiHtir . . . rnpiilili Turd, pa ae poslije b do- 
PuAtenjein MleltiOkijem j^oNoiio. Rj. i37b, — 2) učiniti 
sto ttfinoru^ t'/'e'; virderholcn, repttcre^ iterarr: Da ne. 
vidi Ivanova tuajkn, da u sa'ii ne ponovi rana, Npj. 
3, r>14. Peta kajig;a Sloisijeva koja se zove £iif:oni 
ponoHjtni. MoJH. V (natpis), Ilajde da idemo u Galgal, 
da ondje ponoriino cntAtro. ^^am. I. II, 14. Tako je i 
Milutin ponovio nnredhu cura Bvojeffa. DM. 2ti3. Pismo 
"uSanovo, koje je ponovio ITro5 v. 2fi8. — 77. ^« 
— Jj refleks, sich erneuern (d. i. neue Kieider 
hnziehen), renuvor, i. e, noiuis rest^ induo. Rj. ohu^i 
JK U nore haljine, — 2) recipročno, opet^ nanovo 
učiniti što iinietjju se: Takovi ee pobratimi i dnige 
rwj tom paze onu evu godinu kao bra<% i sestre . . . 
Kad opet dogje dru^.ičnlo, onda se gdjekoji ponove^ 
n ;rdjekoji oetuve. Rj. 142«. Asan-aga, stan pHjfitelju: 
i do i»nd Hino prijatelji bili, nad velimo, da «c pono- 
pivio: daj mi Ajku ra vjernu Ijiibovcu. Npj. 1, .^Tfi. 

pftnuda, /*. — 1) kad tko ponudi kotia citn, ili 
kad .te tko ponudi kome; Anerbietuntj, Anbot. vidi 
pouugjaj. — Sto ju je vlada ponudila ... i tu pontuiu 
iUi . 



MkndcmijA privn 



dužna poi^eknti da »c ponuda 



i>!rjii. Rad 5, '2(»0. * »sim §lo je nadanja, koje je vi- 
Hoku vliidu /.einalJMka podigla bila ponudom aa »e 
akademija stmjesti u zemaljskoj kui^i. neKtalo tijem 
ftlo j> ponuda natraij uzdu. 9, 2<HI. — *^) ponude, 
/". pl, vtis nncm Krunken £um J£>>>*cn aiigebotcn wird, 
quod aegroto cotrtcdendum off'ertur. Rj. jda kojima 
« holeanik ponugja. — Ja ^u tebi ponude doneti: 
» jablan' drva jiiblanskih jabuka. Rj. 243a. Što ne 
mo£e tK>lan Rajko. to 6e žalosnim majka. (Kad ne 
kto pripratJt bolesniku za ponude, pn pojedu r.dravi). 
PoflI. 35S. Ra/.bole se proftenn devojica, deveri joj 
ponude nofUi: žute punje u medu kuvaue. Npj. 1, 
384. Zfjototila gotpodftkc potntde. \, 5G9. On 6i} majku 
ta ponude pit<W : *JJi li, majko, kukvijeh ponuda'^* 

% ai. 

ponuditi, đim. i'. pf. Rj. po-nudfti. nidi ponut- 
kati, pokaniti. t. impf. ponukali, ponnjyavati. — 
IJ koga ^im, einem etuas anhieten, offtvo cui guid, 
Rj. — Ponude staru ženu ho6e li piti rakije. Rj. 
627n. Pa om Turci ponude da ste polurOi. lij, HfX>a. 
Ako ne ce Božić ka$e, a ono (!o gje<'ft. (Kad ko 
fpic (/"rfi ponudi kukrom ćauli . . ,). PopI. tJ. i^to je 
DM «tolu to je fionu^eno. 36ti. Ponudi ga da Rjedne. 
KoT. fi3. Ako bi kaki Tun:i h Beograda po^li oreko 
Morave, da ih ponude na lepo, nek ne vrate. Miloš 
17«. Kaiu mu, da su naumili pnditfi bunu, i ponude 
gtif du i on h njima prislane. 180. Kad dogje? pod 
koji grad da ga bijeJ, prvo ga ponudi mirom. Mojs. 
V, 21), 10. su ae, pass.: Ako ne defi, a ti poljubi pa 
ostavi. (Ko M ko Hm ponudi, pa odgovori da ue 6e). 
l*o«l. 6. — 2) aa se, re/lekn. ponuditi se, kome:T&d& 
*e ponudi drugi sin da iJuva jabuku. Npr. 15. Otide 
k rarn i ponuAi mu »e da ga primi u filužbn. 30. 

p9iiaiCj>^J> "*• *"'^ '^0 ponudi koga č<wi, n. p. 
jelom, riđi ponuda. — Kako ti je u lamnilu, u tam- 
nUu ber. vigjela, bez čestoga poHugitija^ bez promjene 
^te tvoje. Kov. 111. rijeci s takim naM. kod do- 
gagjni. 

p^adgli^e* n. diM Anbieten g. B. vim Speisen 



(gegen eincn Krankcn), ohlutio cihi. Rj. vcrb, od po- 
nngjati, radnja kad tko 2>onug^}a koga ćim. 

ponA^jatl, jtrmugjam, t'. impf. (cinem Krankcn 
Speifien) anhiđen, offcra eihum aegroto, H\. po-nu- 
gjati koga t^iHi. tndi ponngJAvati. pro.<ti r. impf. nu- 
dili. «. pf, ponudili. — Va ga pit^anijem gunjem 
pokriju da ne bi zaJegjao, pa bi gu poslije morali 
petnaest dana ponugjati. Rj. IfcMJa. na ne, pans,: H fini 
se rugaže tijem se ponugj'tše. (Kad kome dngje ono 
na vrat za Mo se drugome rugao). Posl. 2y7. 
poniii^^vanjo, n. riđi ponugjanje. Rj. 
pnniigji\vati, ponilgjrivfitii, riđi ponugjati. Rj. 
p5nuka, /'. Stulli. djelo kojim se tko ponnka na 
što: die Anregung. 

p6nukulae, ptVnukaoea, m, 8tuUi. vidi nukalac, i 
sjfn. ondje, koji ponuka koga na ^to. — Ponukaoca 
glava ne boli. (Db. esortatore, iuHtigatoro). DPosl. 
UH. za natft. i^p. ^uvalac. 

pdnukflti, kam, r. pf. vidi ponutkati. Rj. po-nu- 
kati. r. impf. ponukivnti. — J) vidi pouudiii. — Po- 
nutkati, tidi ponuditi. Rj. 546h. — 2) hortari, ex- 
hortari^ monere, admimere, inettare. Stulli. ponukati 
koga na što; nagovoriti ga na što, podnuiti ga^ 
podjuriti 2. anregen, 

poĐukivalnc, ponuklvaoca, m. stimulator, e-xMi' 
mulni(rr. Btulli. koji ponukuje koga na Ho. vidi nu- 
kalao, * sjfH. ondje. 

ponukfvftlica. f. sitmtUatrix, instigatrir. BtuUi. 
koja ponukf^je ko()a na sto, 

ponukivanjo. n. vidi nutkanje. Rj. verh, od po- 
nuKivftti, koje vidi. 

punukivAti, poDukiijem. Rj. v. impf. po-uukivati. 
tf. pf. ponukali. — JJ vidi uutkati. Rj. — 2) vidi 
ponukali 2. Stulli. ponnkivati koga na »to, ftagovu' 
ruti ga, podraživati ga. podrašivaii ga; anregen, 
hetregen. 

pAniilkaii, tkJim, i\ pf. Hdi ponuditi. Rj. po-nut- 
kati. vidi i ponukati, v. impf. nutkati. 

p6niiždili SB, pr>nuždim f*e, r, r. pf po-nuždft) 90, 
kao dnri u nti.fr/f4, m »cvolju; pojaditi ne. — Pobra- 
time, Ture Asan-aga! il' ti nije yo volji »na»ica? il' 
te nije darom darivala? te si mi ne tako ponuidio? 
Npj. 1, 583. 

po^J. t. i. po njega: Ako ga Rog zna koliko ja, 
zlo poiij. (Kau ko pita za koga ko je, a onaj koji 
pe jiita ne poznaje ga. Posl. 2). Rj. po nj (ovako 
iHilja pisati), vidi nj. (Četirti pad.) 

pdnJATii, f. igen, pl. ponjava) eine Kvtee (sum Un- 
ierhreiien), gautfopa, amphiiapa, Rj. vidi bijelj. dem. 
ponjavica. augm. ponjaviina, poniavetina. — Jorgani 
au po varoSima, a po »elima se pokriva guberima i po- 
njavama koje žene aame fin. Rj. 255b. Kruha, Ša- 
rena ponjava, kao (lilim, Sto stoji na stolu. Kj. 'M\^h. 
Pokrivača, ponjavo, ftto se pokriva njome. Rj. .^32a. 



Prostirača, t, i. ponjava, flto se prostire. Rj. 61.3a. 

"ka šarena ponjava. Rj. H'Mh 
ga poljubio ui kros devet ponjava, Poal. 11*4. 



čupavac, nekal 



šarena ponjava. RJ. H3<hi. Ne bih 
I'romede 
se Icao hodža kroz ponjavu. 2B4. 

ponJAvnčtt, f. proata žena ili djevojka koja se ro- 
dila i Hpftva u ponjavama \r ne pod jorganom). Rj'. 

ponjiivrina, jtonjnv^tina, /'. augm. od ponjava. Rj. 

punjavirti, /. dcm. od ponjava. Rj. 

pdivJHVskT, adj. n. p. brdo 2, Kotecn-t gausapinus, 
Rj. .s(o pripada ponjavi. 

pdnjeirovatK p<^ujegQjen), v. pf. hegen, begiimdigcH, 
fovco : A od Gospoda Bogu pomilovani i ponjegovani! 
(u zdravici). RJ. po-njegovati. v. impf. njegovati. — 
A oni bili od Gospoda Hoga uraudreni i ponjego* 
vani. Kov. 7'i. 

pAnJf^, ponjr^, m. u Rj.: ponjISu, m dem Sprieh- 
icorte: Nu5iŠu po punifiu a tiigjiSu po ponjtKu, t j. 
naSemu punu, n. p. ^a^u vina, a tugjinu po nje (Po«l. 
iy3). Ri. — riječt s takovim naftt, kod blutil 

p^dlm. m. der Wahlv<tter, gw«ni patrem appello. 



(»oot'imiti 



— 110 — 



pOpADI 



Hj. po-<WHm, čoi^ek koji $c pooHmi^ pooHt uzme se 
namjesto oca, isp. |>oo(!!iinUi» poofiti. — Fa je I^izo 
govorio Vuku ; Kt<» «W, Zaiaj-DeHpot« Vuće, evo 
tebe nekoliko blji^u. a U dojgi pooćimu Icvine, bi^e 
blag« koliko ti drHgo. Npj- ^> *^t>l' 

|l6«ilaiMi, mira, r. pf. zuitt poo^tm tcdhUn, appeUo 
poirem, cf, fiooćiti. Hj. {>o-o<'-iiniti kfujii^ nastali ga 
octiu. Uleti ga namjeftto oca. t\ itiipf. m'^imiti. 

pitn^imov^ (tdj. Hj. Hu pripada poočimu. 

p6c»ffitl, <5im, V. pf. vidi pootMmiii. Kj. po-oiMLi 
kofid, na7f>ftti qa ocem, meli tja navijesio oca. sa ae, 
ptiMS.: Kakof^oo Ati) se čovjek u hhu ili najavi po- 
brati (oflim crkve), tJiko se moie i poniniti i poocitt. 
Kj. f>12ti. f. i'tnp/". oćiti. 

poitd . 4 . ric/i poliod ... RJ. 

p»6dttVD0, adt. po-o<lftvno, kao prilično daimo. 
isp. \xi (tlohno na ade.) i oilavao, — Kod naa se 
\e6pit udarno prekinulo ovo ne^ovjefttvo. Priprava 123. 

puAdcriJnIf se, Jeui «<*, r. r. ;;/. |K>-od(rrijftti hp. 
tnaio fc odgrijnii. tsp. r»dj<rijati. — 1 )dniah naIo?,e 
vatru, pn ga i/.ujn i poćnu ^a intiha od^njevati. Kiul 
« starac vmlo poodgrije i dojg'e k nebi, on povitV. 

Rj. crnu. 

po^djutrltl sr, tri »e, v. r. pf, der Morgcn rUckt 
ipor, provfhititr, procedit nmiutintt /for« ; dok w malo 
poodjutri. Uj, po-odjutriti Re, posiuii jutro. v. impf. 
o<ljutribi kp. — Kud se poodjutri^ pošto uamire stoku, 
onda »jedu »a rućak. Rj, 84b. Siulradan, kako se 
piHMljutri, poSalju se Milenku i l^etru diplome na 
oelrejrjena im mjesta. Sovj. r>4. 

poudljAliti so* p<H%dljntuii ne, v. r. pf. pO'0<llju- 
titi w. malo ne odljutiti. inp. odljntiti se. — Da ih 
R«IJa u tamnicu baci . . . dokle nam At, care, pood- 
ljuta, Npi. 2, 210. 

puiidmn^i, i)oftdmakem, v. pf. Rj. pn-odma^i. Mp. 
odma<'*i. — J) citt vcnig iregrUckctif rnnorco pau^ 
lum. Kj. mtdo odmat'i kio od iega. — 2) sicft *in 
uenig enifcrnen, remor'cri paululum. Rj. malo od- 
m«'V, otuU pred kim. 

pnodrAsd, poodrAatem, v, pf. po-odrasti, mulo od- 
roMti. inp. ndraHli. — OdojCc, nmlopr«« koje je po- 
odrujth da se wo*e zaklati i i8pe<^i. lij. 44tia. ^ipar, 
2) kaže ne i poodrtmlu djetetu muškome. Kj. 840b. 
Poftto dijete malo poodruMe^ Žena Be nekako ukrade 
i ute£e n aelo. Npr. 1. Prvi ljudi morali su ve6 biti 
poodrasli. Priprava IHJ. 

poodAzlmnll, milm (mljSm), r. pf. po-odu;;imnti, 
pomalo oduzeti, sve redom (Khizeti r. tmpf. oduKi- 
nuiti. — Hvi au Dflfii veći namafltiri imali od starint? 
gela i zemlje, ali im je to poalije poodueimano, Rj. 
3y5b. 

po6kre(atl se, poMtre(5Sm se, t\ r, pf po-okretati 
HC, pomalo se okrenuti, v. impf okretati se. — Vezir 
Skadarski. Pookreće s«, i ispusti bradu iz rubova avu 
iKgri/enn. Npj. 5, 487. 

po6prAll, po^perSm, r. pf. po-oprati, malo oprati, 
itip. oprnti. na ne, pagH.: H nenesa silan dažd udari, 
te se moja krila pooprake. Npj. "2, 329. 

poAstnvIJali, vljiim, v. pf. po-ostavljati, oniaf?iti 
malo pomalo, v. impf. ostavljati. — Kad Abdula i 
Dobriiijftc vide, da ih narod opkoh sa sviju stran«, 
i itami l/l njihovi momci poostuvlju i protiv njih 
poi^ju . . . Milo* IVH. 

poothrilnUI, po<MbrftnTm, t'. pf po-othraniti, mulo 
othraniti, i.tp. othraniti. — 8ad pomisU da nijemi 
ovakovo dijete poothrane, ne bi li . . . Priprava 120. 

poAtimud. main (nil^em). i\ pf po-otimali, malo 
pomalo oicti, ure redom oteti. r. impf. otimati. — 
Ljevojka je odir u ku<^i (t. j. *v« oduese, pootinta od 
kućel. Rj. 443b. pH im Turci pootimali po Ato su 
htjeli. Slftv. Uilil. I, Š6. Pootimtt*^c od onijeh koji od 
njih otimale. Je^ek, 39, 10. 

po^zdravltl, vim, c. pf. poKMsdravitl, malo otdra- 



viti. iitp. ozdraviti — PoŽto ^oek poorđravi, on ueme 
opet jevan^jelije« PoeL if2. 

p5p. p'^pii, ?H, — JJ (icr M'tligciMtlirhe, eacrrdon... 
Današnji popovi naSi . . . stide se ovoga imena pop, 
i i.Atu da iui se mje«to njega reče pjtroh ili gveitenik. 
Rj. riđi i svećenik, redovnik, misnik, papax, parofa, 
plovan, župnik, dem. popće. h;/p. p<'»pa, popo. augm. 
popina, — U I)alma»MJi se glago^aši zovu kričanski 
popom koji .SlavenHki misu govore. Rj. 87b. Izdao je 
zapovijest da de pooa^ koji vjen& otetu djevojku, 
obrijati (raftpopttij. Ki. 477b. Pop zapovjedi c^aku, 
a fgak erkvenjaku. (Kad se kome zapovjedi da Slu 
ućini, a on opet zapovjedi drugomet. Posj. *2bb. Pop 
knjigom, a Turčin silom (vlada). 255. i?*«' bobu: bob, 
a popu: pop. {Kaži »tvar upravo kao Sto jest, a nemoj 
okrajćiti). Posl. 'i7t. — 2) buhina. Zlatni pop, pop 
zlatar, vidi gundelj. Rj. 211r. Pop zuk, m. rirfi gnndelj. 
Rj. &42a. vidi i giindo, kokica, hru$i 2. 

p6pA, m. (isti vidi popo. Kj. hyp. od pop. voc, 
po|>o. — Tajalft, tajala, pa i popi kazala, rosi. 297. 
I dem. p<»pica. 

I pdpac, p^pcfl, m. vidi popak. Rj. riđi i pftpTć. hi/p. 
IX)le. buhina koja se sove i cvrćak, <5vrt\ak, stričak, 
strićif'; die IlaungrUle^ grgllus domeatictis. — popuc 
tosn. u prtp, isp. popak). O^n. 330. 

pdpadauje, n. verb. od 2 popadati, stanje kcje bira, 
kad koga što popada. 

1. pdpadull, pt^damo, v.pf nach der JteiHe fullen^ 
cadimus alius ex ulio: Na ćije će dvore popadati^ 
gje V umorne tiče počinuti. Rj. po-padati, kad spi 
redom padnu, malo pomalo padnu. v. impf. padali. 

— Tj'sii'a odozdo zasvijctli ot'rima te koko»i odozgo 
popadajn i oim ih jtohvata. Rj. 193b. VUjevi 6e onamo 
do<5i da piju . . . pa {?e pe opiti i popadati. Npr. 67. 
Oj družino, trideset čobana! popuaajic po zelenoj 
travi. Npj. 3, tft!. Tu je oo hladu popndala vojska. 
4, 253. X>«rori rnu pop«tffyu po rtm{;i. Kov. 45. Vafta 
tjelesa mrtva će popadati u ovoj pustinji. Mojs. IV. 
14, 32. Narod kad to vigje sav popada ničice. Car. 
I 18, 39. 

2. popadati, p^padEm, r. impf. po-padati. popada 
koga kio; anfallen, anpacken, ergretfen. v. pf popasti 
2, spopasti. — i?ijede kose popadaju <;«, a on ne zna. 
Os. 7, 9. Da se oprostit nemara koji te u crkvi po- 
pada. DP. 371. 

popi\dfJa, f die Popenfrau, sacerdotis uxor. Rj 
popova Una. — Jedno misli pop, a drugo popadija. 
DPofll. ;^8. Popadija snaho Aogjelijol evo sam se 
Petar nt/bolio. Npj. 4, 3<11. 

popjldijln, adj. Rj. što pripada popadiji. 

pdpadniiti, uSu, r. pf. 8tulii. vidi popanuti, po- 
past! ipopuduem). 

1. pOpak, pftpka, n. die Hauagrille, gryllus dome- 
sticus, cf. popac, pftpić. Rj. hgp. pole. vidi sj/n. i tu- 
mačet^e kod popac. 

2. pOpak, poslije, hernach, potftea: malo popak. 
Rj. adv. po-pak. isp. po (praep.) II 8 i pak 3. 

popAliM, popalim, i;, pf. sengen, uro, igne deleo. 
Bj. po-paliti. vidi opaliti 2. poŽdili. v. impf. paliti. 

— X sav Dobrić selo porobiš, porobiSe. vatrom po- 
palise. Npj. 4, 196. Čačak su ti oopalili listom. 4, 
355. Gradove popaliie ognjem. Sua. 20, 48. Popaliću 

u dim. 



kola tvoja 



Naum 2, 13. 



pApttBUtf, nćra, V. pf. po-panuti. vidi popadnuti. 
popasti (popadnem). — 1) ncprelasno: I po travi 
^.udna rosa pala, i po rofti strijele popanule . . . Sto 
sa strijele po rosi popale. Npj. 1, 463. v. impf. padati. 

— ^) prtdojtno. vtdi i spopasti. v. impf. 2 popadati. 

— I fKjega)e 5oga popunula, Rj. 844b. *Svuje Mućvu 
tama popanula. Npj. 4, 16fi. 

pOpAra, f. eine Speise (ultbacken Brot gesotten nnđ 
d^inn abgeschmaUenJj cibi genuš. Pitali nekakvo dijete: 
»Kako ati zove kod vas Hladna popura?*m\ ono ka- 
uUo: >Mi jqj se ne damo nigda ohladiti.« Rj, jelo. 



Iiopariii 



111 — 



|»opin 



po-^»ftrtt. wp. popftriti. — Skuhati kome popttru. (Do- 
saditi mu). PohI. 28tK 

popariti, nm. v,pf. (thsiedtHj decoqtw. Rj. (lU'pariti. 
r. tvipf\ [luriti, 

pdpns, VI. {\\ C. G.) Pi>?i popAsak: Prije popasit 
do^o je (lomA. Rj. — A kad treoo jutro osvanulo, i 
na popa* *«iiiu!e iskočilo, dok ovo li htftiikoviAi 8tevft. 
Npj. 4. -144. i>o-j»BB. i.s/). popiLsti (popitsera). 

SApasak, p^paHka, w. otjerao ovce ti popuadk, ili 
dojrjti ovre iz popmika, dus A}t-'itreiheti des Viehs 
uuf cinc klelnc Weitle^ wn wo He tjegen U Uhr triedcr 
mirh Iftiusc koinmcn (um (jcmolken zu irerdeii) und 
dttnn crsi tctcder his zum Aheud auf dic ordcniliche 
Taijicei<l€ (jehćn^ pn^ttiiAttcida. Rj. po-pnwik. nV/i popa«. 
Hokft ulc u jutrti najprije na popasak. odakle oko 
i* itiiti dolmi dtnini^ dn x€ muze, pa ondtt istom ide 
nti ptisiite gdje osUtjc do noći. 

pnpastvanjf*, n. verh. od popanivati. radnja kojom 
»I. p. kttnj popttituje, 

pupasiiiill. popri«ujem, r. impf. po-jiaKivati, kao 
2 p't*ti fpnAciu) pnki'injuri. v. pf. 1 popn8li. — Pod 
njim doI>ar kula* pokitfnje, ditelinu irttvM popasujc. 
HNpj. 4. (5.^ 

pApaskovanJo, n. dan Auagehtn aufdcn popiunk, 
rTiitix perorum od popnank. Rj. verh. od popankovuii. 
radnju kojom »toka popnsktije (ide na popustik). 

pdpaskovati, prtpaskujčm, r. ivtpf. an/' dcn po- 
pjuak tjetriehen ucrdcn, agi ni pauKMa mututina. Kj, 
orce popaskuju, kud « peraju na popnsak. glagol 
poictuo od popaaak. 

p6pasnd d&ba, ». od prilike oko veliko rui^anicp, 
kad alitka dola?.! i?: popunku da Rt; muze, die Ztit da 
dojt Vieh nach popaaak gemolken irtrd, tcmptM post 
pouikuik. Rj. oko .*> sati, 

1, pApaslJ, popAHem, r. pf. Rj, po-puati. r. impf. 
popH»ivati. — J) cin tvcnig veide7t, puuluvi piiHCo: 
pudti ovce nek malo pupaan. Rj. (malo). — 2) ab- 
tieiiUn luftAvn, depasco: pupai*la poveda iito. Rj. (sve), 

Z, pApilstif popadnem, r. pf. Rj. po-pa.<tti. vidi po- 
pndnuti, popanuti. — j) neprcla::no. — a) popadnc 
Mto po Čemu: n. p. uopao prah po Htolu, ftdlcn (anf 
dcr ObcrfMche)t eaao. Rj. — Rasla jubtika Ranku 
pr*d dvorom ... po njoj popalo sivo golublje. Npj, 
1, 6<). Crn obraz po kom je kao popala sramota^ na 
miprot svijetlu obrazu. Danićić, ARj, HiJSa. A lo sva 
(raka) ^bara kao da ie snijeg po njoj popuo. Prip. 
I>ibl, 39. — ff) popadne šio čim: Bijelijeh braaa 
dtMVkaBmo, na konjma nam sedla potrunuAe, ćadori 
nam maJiom popadokc; ve<^ naA puati^ pafio, ua vilael! 
Npj. 3, S8, — 2) pretaino. vidi i aponaHti. v. impf. 
2 popadati. — Rh^ 9^ popala! (Fluai) mOcfite ihn 
£lend befallen! Popala ih koBa do pojatuu Ri. Velik 
ttrah ih popadne da u ouoj pustinji od gladi oe 
poflkapaju. Npr. 188. Tako me mrtvi snoj ne popuo! 
rrwl. *2^t9. Iz op;DJiŠta prouič' će vani travji, a inanare 
popant' paučina. Npj. 4, I3f). Hvaki je dan sramota 
moja preda mnom, i stid je popao lice moje. Pa. 44, 15. 

p6pa£a, f. plaća Sto stoka pase, daa Weidegcld, 
juoa aolvUur pro pastu, Rj. 

Iidpiia«« popaĆĐ&T (*(^' na ^to, lusternt appetens, 
cf, lakom. Rj. vidi i pohlapao, i ayn, ondje. — po- 
paian {'wp. pam). Osn. 17^. 

pApaStUI se, 5tim se, v. r. pf sich befleisnigcn, 
opcram do: Skori, kolo, da »koiimo, dR xe doma. po- 
ptiMium, donta mi je zla svekrva. Rj. po-pa.Hiti se. 
riđi pripa.^titi se. iftj). pobitjeti, i «/». ondje, v, impf. 
naStiti ne. Na sto ni ae^ brate, popoKtio. HNpj. 2, 14 
(kao: polakomio). 

^pee. pApOeia, der junge Pope, junger Priester, 
šacerdot jaieniš, Rj. ndndi pop. 

^pefak. p^p«!ćka, m. I. j. mesa, ein StUck Flmch, 
Hm e» tu hruten, fruntam a.-i.^andum. Rj. purće mesa 
gtt pečenje. — po-pećak, o*w. drugoj poli u petfi. wp. 
Gad. 98a 



pupiVitrIJ, m. 1^ Jiufikoga jeziku., vidi minifitar. — 
Popcritelj vojenih djela (Mladen Milovauovii!). MiloS 
22. Popečitciji : iiioslrunijeh poslova... uiiutra.^njijeh 
pDHlova... narodne kase... vojnifkijeU ili rauiijeh po- 
slova, Sovj. ytl. Postavi ga za poperitelja prosvele. ^3, 

popj^r-iteljstvo, M. služba i vlant popcatdjftka. vidi 
ministarstvo. — Popečiteljidim pravosufrja. Hovj. 58. 
Popevitcljatro prosvote. tilas. 11, 137. 

pop6^i, pop(?t'6m, i\ pf. Rj. po-pc4?i. v. impf. pedi. 
— i) nach der lieihe braten^ a^sare unam ex alio. 
Rj. stce redom. — ^) (u Dubr.) popržiti, n. p. kruh, 
bnheu^ am J'eucr dorren, friga. Rj. 

pAppdati S4^, da se, v. r. pf. popedao se hljeb, kad 
t«? dobro ne umiiesi pa mu u pecVnju iziđu pedice 
p(j kori, wei.t^e J^^evke hekmnmen. Rj. po-i)edati se. 

popariti, iH'perlm, v. pf. (u C O.) upraviti, izdići, 
aufndttcn, erigo: Uz aviiju koplje poperio. Na gradu 
im poperise glave. Tu je mlada aaior poperila, I dosta 
je potrošeno bla^a, dok sam onak kulu poperio. Rj. 
uo-periti. ne dolari kao glagol prosi. tAp. pcriti. — 
V'alja tida grad zatvorit' i ua gra<1 ftarjuk poperit\ 
Kov. 07. 

p6petl, p&penjem (pVipnemj, ti. pf. Rj. po-peli. v. 
impf. pM\ (ponjem), penjali. — J. 1) hinauf heben^ 
toUo. Rj. — Popni ludo na visoko, da nof^ama nuiha. 
Posl. 2r>5. — 2J (Ht.) euknifpfefi, chiudo: Pa otvori 
pvpetc »epete, Rj. — 3^ 6idore, aufspannent figo 
lejit&rium (c/'. propeti. Rj.*|: I popeli bijele Oadore. 
Rj. — ISU su Nikiiićki ovćari i popeli glade na livade. 
Rj. 871>. — i/, srt se, refteka. — Z) klimmen, sieigett^ 
ascendo. Rj. kao ujsići. — Naijyu na jedan čardak... 
kako /** se u nj popeli. Npr. 7. Najstariji ibrat^ i 
srednji na SĆednu se peti, nego se popne najmlarji. 
Popevši se gorcj stane idi iz jedne sobe u dnipn. 8. 
Ona se popne na jedno drvo da prt'uo(!i... ona sigje 
B drveta. 133. Pope se na goru sam da se moli Rogu. 
MaL 14, 23. Popni se na vrh ove gore. Mojs. V. 3, 
27. « prenesenom srniflu: Popeo mi se na dušu. 
(Dodijao mi). Posl. 255. — 2) i>opelo mu se nešto 
za vratom, cf. ispeti se. Rj. vidi i Iznuiul se 2. kao 
izaći 2. — Na dobru je mjestu. (Rećc se u Aali kad 
se ko potuži da mu se kaka boljetica gje popela). 
PoBl. 18G. 

pdpira, m. dem. od p6p&, Rj. 

I. pApić, m. (u C. 0.) vidi cariĆ. Rj, ptica; dcr 
Zauf^'dnig, motacilla regttlus Lfinn. 

3. pApus popi<^a, m. (u Lici) nVitpopak. Rj. i syn. 
ondje, riječi .< lakim nast. kod ba^ljić. 

popUAvanJe, n. das Singcn una wicder Singcnj 
percantatio. Rj. verh. od popijevati. radt^a kojom tko 
popyeva, dem. popjevkivaiye, 

popiJAvalf, pApijevam, r. impf. immer singen, canto, 
percanio: Vi pijete i popijevate, a moj Gojko leži u 
tiivnici. Rj. uo-pijevati. dem. i>opjevkivati, v. pf. po- 
pje^iti. — ćjegOjEj kokot popijeva, ongje avaSta ima. 
(Me^u ljudima se svai&ta nalazi i dof^gjal. Posl. 73. 
Ko imaSc ^rlo pouzdano, popijei-ia svatske poskočice. 
Npj. 2, 544. No se junak titra s buzdohaoom, 112 
buzdohan gvokgje popijeva. 3, 308. Pojte Bogu, po- 
pijevajte imenu njegovu. Pa. 68, 4. 

pApUerka, f. (u C. 0. i u primor.) pjeama koja 
w uz gusle pjeva, daa Lied, caniilena. Rj. 

pOpik, ni. (ug, vrabac 2, eine Ari Spiels, dtm Ball- 
Sihlag dhr\lich^ ludi genus. Rj. igra nekakva kao 
lopta. — Popik se fttapom puatimii^ke odbija ili sa- 
goni s kergje, drugi koji su u trlu, kc^-e ga ili trle; 
kad ga ukeće, ouda oni dogju iz trla te ga odbijaju 
a oni ga drugi keče. Kj. — Tamno: popik. 6ipik. 
cilik. ćvalik. Osu. 275. 

pAplllca, m. der Trinker, potator: V peći je teSka 
popiiica, a u kavzi ljuta kavgadžija. Rj. « pjemnama 
je i ienskoga roda. vidi pijana<% 1 .ij/n. ondje. 

pApin, a4j. de« popa, sacerdotis: Pametan kao jpo- 
•pino prase (Posl. 236). Rj. što pripada popi. — Po- 



popinn 



112 — 



popU.iiilti 



pinu l'apicfi^ f. nekakn travn, die Akelei, nquile^a 
viil^ciiriti, 542a. Papino flurno, u. (u J^rijeinn) tidi 
iiiaHlarnk. Rj. 542a (od groš niče i mru), ropino prase, 
ti. (\Vie8c-, Lieschgrns, phleum pratcnse L.) tako u 
Srijemu gdjekoji /ovu travu pahulju, i to zn to, štx> 
djeca nagovaraju jedno drugo da metne klas od nje 
navrh jezika okrcnuvM ono gdje je odlomljcn k rcrtiei 
pa da rekne ^popino prase". Koje «e dijete prevari 
te to uiMnif klas mu odleti odmah nalje u uata i jedva 
ga izrade natrag. Kj.' (i/-ra(e = ishra^e^, 

papina, f. rtM<;m. od pop. Rj. 

1*&pina (Mala i Velika), /'. (najviše se govori pl. 
Vopinc) polje u Hrvatskoj: Na Pojnni snize Vele- 
hiia. Rj. 

pAptpatt, pam, r. pf. helaaiefit conireeto. Bj. po- 
pipau. t*. impf. pinati. 

popIrttC'O, f. vidi fludopora 1. Rj.' krpa A'ojom se 
siikovi peru. vidi i bespara, opirojnć«, pftčaura. — 
riječi « takim nast. kod ejepaća, 

popiranje. n. das JiUichen, insohttio (eig. das 
Eintau<-h^.H; ins IVasucr). Rj. verh. od popirati. radnja 
kojom tko popira «. p. platno. 

popEmtf, pftplram, v. impf. n. p. platno, eintauchen, 
aqiiae immergo, tiquae imhuo insotandum, Rj. po-pi- 
rati. r. pf. poprati, popira se platno u fiijeljenju. 

pApIs m, djelo kojim se što pojtiše; die Liste, tndex. 
isp. spisak. — Dakle to je episkopstvo isto koje je 
u onijem popisima naprijed monivii'rko. DM. 23. Koji 
popis grijeha nusih razredi, Hriste Bože, i spasi dab. 
dP. 59. po-pifl. isp. popisati. 

popfjuiti, pftpiŠSm, V. pf. hc^chreiben, describo. Rj. 
po-piaati. V. impf. popisivali. — Najvifte uafiijeli utii- 
telja misli i govori, da je ono ave pokvareno i iz 
ne/.naDJa bez i kakvoga pravila ^ojn>ano, $to je god 
u SrhuJjama drukćije nego u danainjeaiu crkvenom 
jeziku ! Pifl. 22. 

pupishnnjo, h. verb. od popisivati, radnja kojom 
tko popisuje što. 

popisivati, ()Oplsujem, v. impf. popisivati; prosti 
pisati, r. pf. popisati. Uze zapovjednik atraiarski pr- 
voga pisara vojničkoga, koji popisivaše narod po 
zemlji u vojsku. Car. II. 25, 19. 

popi.'^Aniea , f. (die Beitbruneerin als Scfumpf- 
wort)j minctrix. Rj. po-piftanica. isp. poiijiiati ae. kaže 
9č s porugom fwcnicai^u iettskomu, koje noću mokri 
(piša) poda se. vidi popiJiulja, popiSuSa. 

popi.šati, S3m, v. pf. Rj. po-pi^ati. vidi npiŠati; 
poDuriti, poćkati, pomižati, pomoOati, pošorati (ae). 
V. impf. pikati. — /. Z/cpi.wpn, comm^o. Rj, popisati 
što. isp. popisati se (1) ua Sto. — BjeSe paž^e, i već 
nidta drugo, diže nogu, popisa mi čalmu. Npj. 5, 512. 

— JI, sa se. refleks. — 1) pissen, mejo. Rj. popifiati 
ae. isp. popi^li. — Kao da se na kojtrire popisao. 
(Kad je ico srdit). Posl. 130. — 2) sich bepissen, ae 
ipsum commejcrc. Rj. popisati s€t}e. 

popL^ko, ffi. der Bettpisser, qui in lecium mingit, 
Rj, koji noću mokri (piša) poda se. isp. poserko. — 
popiS-ko, riječi s takvim nast. kod bapko. 

popi.^niAnitt se, popUm&Đim ae, v. r. pf. bereuen 
(z. li. den Kauf), poenitct (emisse). Rj. po-piSmaniti 
se, kad budne kome iao na Mo. c. impf. pitoianiti 
se. — Starca Borisu želim Bre(?an put (ako se ne po- 
piimani). 8traž. 1886, 836. 

popi&ulja, poplMuSAf f. vidi popifianica, Rj. rijeH 
8 takrim nast. kod bnkuljn i kod ajginiSa. 

pdpKn. f akc Rj.» XXX. Pijuk, 2) u kokoSi bolest 
ua jeziku u ljeto, kad ne jedu zeleni, cf. poptta, Rj. 
4i»yD (u riječi popita nema u Rj. na mjestu svome). 

— Tko ima kokoAi, ima i popita. DPoal. 121). 

1, pApiti, pčipijem. r. pf. Rj. po-ptti. r. impf. piti, 

— I) austrinkcn, ehiho, cpoto. Rj. vidi okinuti, po- 
guliti, smandrljati, smazati. — Popio oku vina na 
(jedan) duftak. Ri. 146b. Popiti kome ftrr. t. j. ubiti 
ga. Rj. 300a. Oblićko popiti što, t j. sasuti u usta i 



progutati u jedan put. Rj. 43lb. Daćele joj ovu travu 
«la popije ujutro »« šic srca u vodi nenaćetoj. Npr. 
102. Te mi daj jednu maštravu vode da popijem. 195. 
Da može popio bi ga u kartici vo<lo (tako mrzi na nj). 
Posl. 51. Kome nije poptto, a ono mu je prolito. 147. 
PoSto stari svat čašu popije . . . Kov. (51). ovamo ide 
i primjer: Devet lula popio duvana. Npj. 3, 221. — 
2) i^ertrinken, bif}endo absHmmo.. Rj. kao pijući po- 
trošiti. — Kupio hajduk ga(*e za maijas, a popio 
forintu alralaka. Posl. 104. Neka dinar popije oni 
ki ga dobije. DPoal, 177. Pile su mi vince do tri 
jetrvice. Prva je popila tanan vaćov a glave., druga 
je popila zlaUin prsten « nike, treća je popila scoga 
gosjiodara. Npj. 1, 429. Popio je trista dukaf sve 
za jedan dan, I jo§ k tome vrana konja, tlatan htiz- 
dovan . . . Popio bi ravuu Peštu i sav Budim grad. 
Npj. 1, 45(). Pa on propivJi se src (blago) popio i 
pro<?erdao. Danica 5, 90. — 3) n. p. popila zemijićka 
vodu, einsaugen, imbibo. Rj. ovamo se može meimtti 
ovaj primjer: U drugome ljuta gtija spava, koja će 
mi popit' ori crne. Kov. 104. isp. ispiti, po^»oi*rtti. — 
4) (u C. G.) n. j). ne <*u, popio gjavo! nemii, popio 
gjavo! niie, popio gjavo! cf. gjavoIjT. Rj. nijedan. 

3. pdplti, pim, V. impf. Rj. v. pf. slož. niapopiti, 
zapopiti. — 1) zum Popen tceihen, eonsecro sacer- 
dotein. Rj. činiti koga popom, osrcštavati ga sa popa. 

— Zapopiću ja tebe! (Izbicu te, ili upravo, spopaStfu 
te za icose Vao .4to ćinc vladike kad pope i gjakone). 
Posl. 85. — 2) sa se, refleks, i puss. .tich zum Popen 
(Priester) veihen lassen^ geweiht tcerden, consecror 
sacerdos. Rj. osveštavati se za popa. 

pdpjaniti, uun, r. pf. t>iđi opojiii : Oni ludu gjeeu 
popjaniše. Rj. po-pjaniti, učiniti koga pjanim. 8yn. 
kod opojiti. isp. opjaniti se. 

p6pj0Tati, vam. V. pf. ein vcnig singen, paululum 
canto. Rj. po-pjevati (mtUo). v. impf. popijevati. — 
Popjerujfe mi tićice, mile moj mile! Rj. 357a. 

popjerkivanj«, u. dent. od popijevanjc. 

popjevkivatl, |>opj)'*vkujcm.^ v. impf. dem. od po- 
pijevati. u Saraje\*u. Dr. Gj. Šurmin. 

poplAC*utl, p6plać^, V. pf. auszahlen, solvo: Da 
poplaćam konje po Udbini. Rj, po-plaćati, kao po- 
platiti sve redom. v. impf. plaćati. 

1. pdplnkati, p6plać&m, v.pf. Rj. po-plakati. v. impf. 
poplakivati 1. — 1) ein tcenig ureinni, paululum fleo. 
Rj. poplakati (malo). — On se trese i poplacđj tužno 
srce gledajući I Herc 285. — 2) poplakati mrtvaca: 
Narikače . . . svaka pristupivM k mrtvacu poćne s tijem : 
da ju je poslao taj i taj, da poplače toga i toga. Npj. 
1, 89 (Vuk), isp. (^plakati \. — 3) sa se, refleks, pft- 
plakati se kome, plačući požaliti mu se: Ojevoru se 
poplakala: »nije za mene, koj* prespava zimnu no<^, 
ne otrene se«. Herc. 241. 

3. poplAkntt, p^nhlrSm, v. pf. ausschuiemmen, eluo, 
Rj. po-plakati. vidi n]>lđkati, n. p. ČJtšu koja nije 
čista. V. impf. poplakivati 2. 

poplakivHnJif , n, Rj, verb. od poplakivati. — 
1} radnja kojom tko poplakujc, počinje pji^kati (daa 
\\'einen, der Anfaug davon. Rj.), — 2} radnja k<^om 
tko poplakuje n. p. čaše (daa AusachwemmcD, elutio. 
Rj.). 

poplakivati, popUkuJem, r, impf. Rj. po-nlakivati. 

— 1) anfangen su u-emen, in fletum solvi. Rj. po- 
ćinjati plTikati. r. pf. 1 pftplakati. — 2) fl«A«put<Mi, 
eluo. Rj. n, p. čaše koje nijetm čisU. v. impf. prosti 
pl6kati. P. pf. 2 popldkati. 

pdpla^ltl, ^m, V. pf. Rj. po-plaSiti. r, impf. piniiti. 

— /. i) erschrecken^ Urrefacio. Rj. — Nego dotle mi 
hajde da se plašimo, pa koji koga poplaši, onaj prvo 
da poćne jesti. Npr. 1G7. Poplašio bi buijuk gove«la. 
(Kad je ko neoĆe.^ljan i Ćupav). Posl, 255. Danilo 
kazuje pophLienome caru Navnhodonofloru strasni san 
njegov. DP. 300. — 2) abschrecken . det^rreo. Rj. 
popiašiti koga da ne čini što: Udariti koga bahom, 



po|»liit 



— 113 — 



I 



U j. popuniti koga, osobito vikom i prijetnjom, Rj. I 
17b. Bvt^ir-im5a dakle, jedno poplitšen od .SVfc«, h ! 
drnjero obr«<lov8«, f-to 8» dahije pobjeglo i/. Bijogmda, 
krene ae od Bijelili Voda. Danica, 3, 2()y. — //. sa 
«e, refieks. — 1} erschrcckcn, tcrrefio. Rj. vidi stra- 
TiU ne. — Braća se upropaste i popUuf i stanu ga 
moliti da im oproHli. Npr. G4. Vidjevfii ga ui^enici po 
mom j;djc ide, poplasise se govorc<?i: to je utvara; i 
od eiraha povikale. Mat. M, ŽC. — 2) sich erschrecken 
lunMenj iUterreor, — Ali se carev sin od toija ne po- 
pitisi, ue^'o ostane kod babe da tduži. Npr. 23. Samo 
ćci se rucn poplašiti, a kamo H kad podvikne Turćin. 
NpJ. 3, 392. Da se Ćurčija p^^plašio od Turaka. Da- 
uica 3, 181. On fte poplaši /a život svoj i pobjefj^nc. ; 

^^lat, m. (u Orblju) taban (1) u noge (a taban | 
onamo se zove udarac po našemu tabanu, o. p. sto | 
t&bann po tugjem poplatu ne bole [Pot»l. 295]), die 
i'^UMfisohle, pifintn, U Kišnu ka^,u du djecu ue valja 
biti po pfipiatimu, jer onda ne će ra«ti. Kj. — po-plat 
(ruit oplata). (>bu. 'i08. 

pftptuta, f. (u O. Ct.) pro^Di'a u koju ide Oovjek 
kad mu se kaka nesroćn dogodi, n. p. kad mu ku6i 
izgori, kad ga ko pohara (Htoku mu otjera), kad jjlaća 
krv, tu Hjelopavlićima) i kad se odijeli: otimao i» 
poplatu, das BeHeln^ mendicatio. Rj. po-plata. isp. 
poplati ti 2. 

popUtitI, p6platTni. r. pf. koffft. Uj. po-platiti. — 
J) harthlen, sotts>: t^to »i muža tak' za nuilo dala? 
Ja bih ti ga bolje poplntila. Rj. — V) (AlmosenJ 
t)e9}cn, reichin, htschenken, praehco, manerort cf. po- 
'plaU: Dobro t« te sestrići poplatit'. Poplatike stth^a 
nevoljnoga. Rj. 

pAttlav (p<\pluv), m. vidi bujica. Rj. hujna roda u 
potoku, po-plav. vidi poplava, irf?). p&plaviti. 

pdpiftvn, f. vidi poplav. H HrvatAhij poplava tnaci 1 
povodanj. — Da bude ntofi^le i /.nklon od poplate i 
od dažda. I«. 4, 0. Utoćiftte od poplave, zaklon od 
*cge. '25. 1. 

poplnT^tnJetl, poplavfetnim, v, pf. blau icerden, 
lircsro. camileus fh. Kj. po-plavetnjeti, plav ponlati. 
vidi poplavjeti. 

pi^plavicn, f. barice poslije kiSc, die PfutUy palus. 
Rj, po-plftvica. isp, poplaviti. 

p6plnvUi. vim, r. pf. iifierfichwemrnen, inando. Rj. 
po-plATiti. vidi oplaviti. r. impf. plaviti 1. — Gre/.nufu 
votut po polju, t. j. poplavila. Rj, l*>Jb. Pa došlo 
mcre i sve prošo poplavilo \ odnijelo. Npr, 162. 

pOBMvJ«ti, poplavim, f. pf. vidi poplavetnjeti. Rj. 
po-fnavjet). plav postati, r. iutpf pl&viti. 

poplJsti. popl^tSm. v,pf sujiechten, pcrpUcto,^ ab- 
Bofvo plej-ionem, Rj. po-plesti. v. impf. popletati. sa 
»e, /^OM.; U malijem ogradama prošce ae podoStrnvri, 
a n velikima se uravlja, & odozgo se avagđa poplete 
prui'em. Rj. filfib. 

piplet, m. — 1) dan Oeflechie, FUchtwerk vam 
J^fiuri«. crates. Rj. ono Ho se poplete. — 2) i^arape 
na poplel, geflocfUene StrUmpfe (die tiicM getttricJct 
tcerden). tVtiuUa w*.ra, ¥ion pingenda ai'U. Koje ča- 
rape nijesu na poplct, one su na igle. Rj. 

p6plet&i^«» n. dwx VehertUvhten, plcxw. Rj. verb. 
od popletati. radnja kojom tfco pophće što. 

pdplAtall. paplećem, v. pf iibcrfhchten, plecto. Rj. 
jK>-pletHti. V. tmp. prosti nlesii. i'. pf. poplesti. — A 
da znadem, moj gajuuel aa će tebe Htiu- nosili, likom 
hi U opletala, a rogozom popletalat koprivama uaki- 
lila. Npj. 1, 291. 

pdpIiiliL*a, f. Ari Stick(rei. picturae acu factae 
gen%ts. Rj. nekakav vei. isp. pokrnlica, povojica, ulama. 
— popictica i'oau. u popUt), <>8D. 323. 

pMpllj^oltl, p^plijoDim, r. pf riđi oplijenili. Rj. 
po-pUjenili. r. impf. plijeuili. 

pN»pliBuU. pi^pnuem, v. pf. n. p. poplinula voda 



po brijegu. Uherfluten. e/funđi. Rj. po-plinuti. v. pf. 
je i proHti pliuuti. r. impf. pliti. 

pdplivuti, vam, v. pf. anfangen £u sdnvimmen 
Rj-'^ poĆ€ti plivati, po-plivati. — Da je u lakome 
boju toliko ljudi izginulo da su p9 krvi poplivali 
konji i ljudi. Rj. 34tia. 

pdpIOn, pophina, m. StuUi. vidi jorgan, isp. po- 
knvać, t syn. ondje. 

pdp^enje, n. das Wei}i^n zum Popen, ordinatio. 
Rj. rtrb. od popiti, radnja kojom n. p. vlt*dika popi 
koga. 

p6plJoskatU sk&m (p6pljeStem), v. pf. mii der 
flachen Jland schaUend schlugcnf cava vola peicutio: 
Poptješti bijesna da je bježnji (Posl. 255). Rj. po- 
pljeskrtti (rukama), v. impf. pljeskati. 

p6pyesnivin, vTm, v. pf. vcrschimmeln, sitt* cor- 
rumpi. Rj. po-pljesniviti, pljesniv postati, vidi pobu- 
gjavili. r. impf. plieBniviti (i' so"). 

popljikrntl, p?tpljujem, v. pf. bcspcicv^ consp^to. Rj. 
po-pIjuv»ti. riai upljtivnti 2. r. impf. proifti pljuvati. 

— /npljuni me, t, j. poplJMJ me, ako to nijt* iHtina. 
Rj. ItSitb. Od davana kuća popljavana. l*Ofll. 233. 

pdpljužnuti se, žncm se, r. r.pf. ausgleiten, aberro, 
cf. popuznnti se: Noga joj se popljužnida. Rj. po- 
ptjužnuU se. vidi pokliznuti {i se), v. impf. popuzivati. 

— pojiusnuti (i sa I umetnutim . . . kome je joS do- 
dano .;', i 8 njim sastavljeno u jedan glaa: pop^uinuii 
se). Korijeni 293. 

p6po. m. Ijuž.) hyp. ed pop. Rj. gen. p6pn, voc. 
popo. vidi popa. — Kao i popo bez ra)qje. FoaL 181. 
Svaki popo u svojoj knjizi vješt. 277. 

popAditi, p<Spoaim, v. pf. Boden Icgen^ pavimen- 
tum facere, coassare: I popodim listom javorovim. 
Rj. po-poditi što, pod mu naiiniti. v. impf. poditi. 

— Podnica, daska kojom je 6to popogjeno. Rj. 523b. 
popoJJkskSi vidi poJHske. Rj. adv. po-pojaake, kao 

u pojas, — Kako aAdaja izigje, idivali ae (.carev sin) 
s njim popojaske^ pa se ponesi letni dan do podne. 
Npr. 46. sa kvantitct na zadnjem slogu isp. ametice. 

pftpola, (govori se i popolak, a i p^pole) n. p. 
rasjekao popola, ciitzveischnciden, disseco. Rj. aav. 
po-pola. vidi pola. — Pop somun ovaj presijde po- 
poUtf pa jednu polu uzme sebi, a dru^ ostane do- 
maćinu. Rj. 306d. Te tu Vuku odaa'j^ glavu, Vso 
glavu, a Demir oružje, ućiniSe po pola junaštvo. 
Npj. 4, 432. 

p5polak (po polak), adv. vidi popola. 

pdpolako, langsam,^ lente: dudo popolako! Rj. 
po-polako. isp. po (složeno sa adv.) i i>olako. 

p5polc (po pole), adv. vidi popola, popolak. — 
Rasplastiti ribu, t. j. rasjeći je niz legja po pole. Rj. 
ti40b. Odsijeće im haljine po pole^. do zadnjice. Sam. 
II. 10, 4. 

pdpouic, pdponca, ta. (u Srijemu) die Ackcnvinde, 
C(ynvolvHlu8 arvensis. Rj. biljka, vidi slatkovina. — 
po-ponac, od osnove od koje je jtopeii se (popncm se). 

p5poiiiid, t. j, ponize (cf. po): Poaagni so doljo 
poponiće. Rj. adv. po-pouiže, po-po-niŽe. 

pop&sati, p6posem, r. pf, po-ipoeati, sve posati 
(posi-ioti). V. impf. sHli <aisati). — Da te mogu ufatili, 
Fato I b'jelo bili ti lice obljubio, crne bUi ti oći po- 
posao. Herc. l'J7. isp. Ljuta guja, koja će mi popii' 
oei crne. Kov. 104 (inp. i ispiti). 

pdpov, adj. dcs Popen^ sacerdotis: Sto jo popovo^ 
da je gotovo (Posl. 356). Rj. Ho pripada popu. — 
Popova muda, n. pl. der Bpindelbaum, cvoQymua. 
Rj. 543a (biljica). »1 tvojega, pope, Milutina«,.. Te 
I>ogodi popon-Milutina. Kpj. 4. 35. ^ 

pApovnc, Đ&p5vca, /*. (u Dubr.) vidi majćina dušica. 
Rj. bUjka. vidi i majkina du&ica, der Quendelt ihgtnus 
scrpiilum Linn. 

pup6vanje, n. der Priesterdi^nst, sacerdotium. ^. 
verb. od popovati, stanje koje fcir«, kad tko popiije. 

popt^vati, popujem, v. impf. Pope ecin^ aum sa- 

8 



IM^tIba 



— 114 



poproButi se 



cmioH: Sto ti^ Dicni popujeS (ivillst midt Udehnn, 
moralis^iren) (Sto me m^ift? fito mi fttAijeAujež? PijhI. 
3'i4)). Rj. biti pop, službu jtoponskft ieiiršivati. — t^tft 
popt^eA Icad pop nije«i? (Kad 9«? ko rnimei^e Vome 
ta ućiteljft). roal. 352. U Pažtrovif^ima iraaju norao 
Četiri popa, nego im popuju kiilugjeri 1x4 manastira. 
Kov. 34. 

p6povina, f. đaa Eitikomtnen v<tm Friesterthutn^ 
redituB Bocerdoialis. Kj. doJtodak popovski^ plaia po- 
povska. 

l*6pOT0» n. adj. kao kaežiaa (oko 30 sela i oko 
500 ku6&) u nahiji Trtbinjskoj). Rj. 

p6|»ovskl, adj. Pojten-^ prieM^lichj »acerđotalis. 
Rj. irto pripada pnpnrima ili popu kojčtnu god. — 
(0 Dubr.) ondjp se djak zove aamo onaj koji je 
obnOeD u popovske haljine. Rj. 121b. Podaj popu 
pi>povf<ko, a poflpodi gospodsko, pa bježi (oti njih). 
Posl. ii5*). Popovska w*/;ya (^"avolska svadba. 255. 

pdpovstro, H. dus Priesterthum (die SVurde)^ »a- 
rerdotium, dignitas sncerdotis. Rj. služba i vlttat po- 
povuku. — Miloje je Gjnk bio i)op, pa posle ostavi 
popoirittro, i postane pisar. Miloft 182. 

pAprni'nnJo, n. verh. od popra^^ati. radnju kojom 
tko popriKUi što. 

pApraraU, ćiim, v. impf. po-praćati. vidi proprat^ati. 
t\ impf, prosti pratiti. t\ pf, popratiti. — Nijesmo 
ih futne popraćali, Rj. 724a. 

pdprati. p&perem, v. pf. platno, In iraft.-ccr ianchen 
(bei dei' Đletche), aqua imboo. cf. popirati. Rj. po- 
prati. pope.Tc se platno u htjdjenju. 

pApratUI. tim^ v. pf. Hdi ispratiti: Senjani ih divno 
ukopale a Ronjjinkn tućbom jiojmitijSc. Rj. po-pratiti. 
r. impf. poprn&iti. 

pOprar, ttdt\ po-prav, po pravu? upravo? — Sve- 
krva je (uevjetttu) podiJEe govorei^i: --Ne l)oj »e, raoj 
ainko, ja nije^aoi za drugo doihi uejB:o da te d&rujem 
kao poprav svoje dijete.« Npr. 215. Ja vi hof^ah i 
prijen kazati, no ne mogah zbor vi prekinuti, red me 
^ekat' ka j>o prav mlagjega. Npj. 5, 48^1, 

pOpravA, /*. — 1) die Aushesserung, repnratio. Rj. 
djelo kojim se sto popravi, ptdi popravak, isp. po- 
pravka, isp. popraviti 1. — 2) (u Srijemu) die Auh- 
sdhnung, reconcUiatio : otišli u sud na popraim. Rj. 
vidi pomirenje. 

pdprarak, pftpravka, m. djelo kojim se Sto poprati 
viai popriLva 1. i»p. popravkiu — Popravci i dodaci. 
OsD. 370. Te »e valja nadati da če to djelo, ^im tte 
neki popravci isvrŠe, pomo<?u one nagrade do akora 
izai'-i n:i *»vijet. Rad 13, 169. 

uApravilatl se, pftpravdara se, v. r. pf. (u Hrv.) 
viai flvaditi se. Rj. reeipr. po-pravdati ae. v. impf. 
pravdati so 2. 

pupri^vileU, m. koji je ^to popravio Hi popravlja: 
Mi svi znamo, da se u Srjjskoj ku(h)ini, (fdjo sretnom 
ne dolaze ovako vi spisatelji i popruvitclji jezika, tako 
disto i lijepa govon, kao i u sobi. Nov. ^rp. 1817, 
518. i'^p. jezikopopraritelj. — rijeci s takim 7tnst. kod 
boditelj. 

pApraTlti, -nm, v. pf Rj. po-praTiti. — /. JJ ver* 
bessem, repariren, reparo. Rj. v. impf, popravljati. 
— Oko kola, ili ii vodenici Ho popraviti, za to slabo 
ko traži majstora. Danica 2, \CI2. Od pojedinijeh ljudi 
ako jedan i pogrijeSi, drugi će gu popraviti. Pia. 16. 
Pod kakvijem bih imenom ovdje uzgred popravio joS 
nekoliko riječi. Pis. 30. sa se^ puss.: Ja «iuu napo- 
menuo samo njekoliko pogrješaka, ali ib ima toliko 
mnogo, da se ovdje ne mogu popraviti. Pis. 24. — 
2) vidi pograditi 2. Rj. kao nnčitnti malo 2)omalo. 
V. impf. praviti. — Ruaima je mnogo lakše uzimati 
Slavenske rijefi nego uamn; jer su oni Slavenski 
jetik najprije popravili prema stmme narodnome. Pis. 
31. — II, sa se, refleks. — I) sich bessern, emen- i 
dari. Rj. ti umnom smi.'du: bolji postati, isp, dozvati 
■e, usavjetovati »e, usvjetovati se. usv^estiti se. — 



Kaka je laka je (Žena); a može bili da '.r se u napre- 
dak !^to i poprai^H. Npr. 144. Kad //* se Zora popra- 
ft7«, onda Ui se i Zagrebat^ke narodne novine morale 
na bolje promijeniti. sSlav. Bibl. I, i)4. — 2) u tje- 
lesnom smislu: Potkožiti ae, kao ngnjiti se, popraviti 
se u ti;J€lUy gntes Aussehen bekommen,' insiaurari. 
Rj. .'D54a. vidi oporaviti se, i sijn. ondje. 

pApravka, f. kad se ljudi poprave, dosovu se^ budu 
bolji; die Besserung, vita cmendaiior, vielior rerum 
conditio. ~~ Kolike su moralne rane bile na ovom 
selu ... ne bi li otud bilo kakve popravke, /los. 245. 
Zabranjuju psovke ... i opet od svega toga slaba 
popravka. 3(>S. 

popravljanje, n. Rj. verb, od 1) popravljati, 2) 
popravljati se. — 1) radnja kujom tko popravlja što 
(das Repariren, reparatio. Rj.): Okolni se narod stamo 
i za popravljanje nam^istira. Rj.3*J.'>a. U ovome njiho- 
vome popravljanju narodnoga jezika , . . svaki /.apo- 
vijeda i radi učiteljski. Pis. V»4. — 2) radnja ili 
stattje kad se tko pojjrar^a. 

pApriivIJati, vijam, r. impf. Rj. po-pravljali. r. pf. 
popraviti. — 1) repariren, reparo. Kj. — Kome JSr- 
binu Srpski .;>riA: ne valja, nj:ka ga popravlja i novi 
neka gradi. Npr. FII. Popravljaj ari pogrješke u knjizi . .. 
()dg. na sit. 3. Stanu pregja?(nji šanac popravljati, 
Bovj. 43. sa »e, pass.: l)a se počne popravljati omo, 
&to je do sad iskvareno. Pis. 21. u umnom smislu: 
Poklonim .4to malim devojt^icaina, te poc^nu pevati, a 
velike ih onda stanu popravljati. Xpj.* 4, a XXII. 
Popravljajte svaki bližnjega. Sol. I. 5, 11. — 2) sa 
se, refleJis. sich hesstrHj etnendor. Rj. postajati bolji. 

p&pfd, m. Tand, untiuize IHnge, nugae: potro.Mo 
nov('0 u poprd. Suaha u rod, a svekrva u poprd 
(PokI. 2i*l). Rj. vidi oprdiea, i sgn, ondje. — Btid 
t^uahii u rod, tud svekrva u poprd. (Kad ko OHlavivAi 
kuru oti'le kud besposlen). Posl. 30. po-prd, prosta 
osn. u prdjeti. 

poprdun, poprrUna, m. v>idi prdonja 1. Rj. vidi i 
preak, prdov, prdizvek, prdozvek. grah onaj što je 
Krupan kao bob. — po-prdan. prosta osn. n ;ir<^Xf. 

p6prdiea, f. (u Dubr.i u pregji onaj vavoljak. gdje 
je pregja deblja: opredono na poprdice. Rj. vidi upo- 
i5ak. — po-prdica. proHta osn, u prdjeti. 

pttprdivanjc, n, dan abgebrochene Fareent inter- 
crejntativ. Rj. vcrb. od poprdivati. radnja kojom tko 
poprduje. 

poprdivati, poprdujem, v. impf. ahgehroehen farscn, 
inierpedii : Pozvekuju toke na Ujila-^u, poprduje adna^ 
u varuDJ. Rj. po-prdivali, prdjeti prekidajući. 

poprdljiv, at{}. immer (oft) fariend, qui sevtper 
pedit. Uj. ketji često prdi. — PoprduSa, poprdljivo 
žensko. Rj. 593b. Mili ga kao mali poprdljivu ćerku. 
Posl. 17fl. 

p6prdnuti, ji^pnlnSm, v. pf. prde i poprde, nocA 
einmal fnr:cn, gteicJtsam zum UeschlussSf repedo. Rj, 
po-prdnuti, kao još jednom prdnuti. \ 

puprilii^a. /'. poprdljivo Žensko. Rj. — rijeci 8 takvim 
nast. kod ingiruia. 

pdprct'ke. (u C. G.) vidi poprijeko. Rj. adv, po- 
pre^ke, 

popr^^l, phprSgn&m, r. pf. vidi poprcgnuU. Rj. 
po-prc(*i, "- p- konju kolan. v. impf. poprezati. 

pupre^ivanjii, n, das halblauie ifronen, das Be' 
drohen, suhminatio, Rj. vcrb. od popre<5ivati. radnjm 
kojom tko poprečuje* 

popreeivati, poprtćujem, r. impf. bcdrohen, minor 
Ici^ittr, subminor. Rj. po-pre<5ivati, kao prijetiti istiJta, 
malo. r. pf. poprijetiti. 

popr^gniili, p?ipregnem, v.pf anrielten, anspuni 
iHt4:ndo, adducOj cf popredi. Rj. po-pregnuu, H. 
konja kolan. v. ivipf. poprezati. 

pAprenntI sr, p^prenSmo se, v, r. pf. po-prenu 
se nekolicina jedan za drugim, isp. preuuti se. ©»i 
impf. isp. prSaati. — Želvu iele tri jetrve, legoi^i 



rel 



--11& 



popnaHi 



mi pospRvati; kad tte one poitrcni^c, lUi huiicc nn 
uthodu. Npj. 1, 17*1. 

p6pr6<t. m. mit AscJit Iredeckte yluhtmdt Kohkn, 
cincrei Mjni impositi: ima vatre u popretu. Rj. po- 
pret. popretnna ratra, ieratvi, riđi 8iiprf*t, iipret, za- 
pret. — Gdjekoji u popret metnu kakav rog, jer 
kaJii (la vjel^tica osobito bježi od fiinrada ovof^a. Uj. 
67a. (eka sdmn u popretu. DPohI. 19. 

popr^Utit pi^prcćcm, riđi Kapretiiti. Rj. v. pf. po- 
protali, Hit vatrUy žeravicu mtgrriHti pciiela, vm/i i 
upretaii. «'. impf. prelati. 

pAsreti, poprem (popreo, po jugosap. kr^j. i pSpr'o), 
0. pf. vernlditen, ptrao: Tako me »m: poprlo hlo si 
mi U tvoje ruke djiol (Prijatelju. Posl 20yi. Rj. po- 
prati, kito uništiti, upropastiti, i^p. porazili, t). impf. 
pfT'ti. — Tako me brat'*«.! ne poprht! Posl. 21)8. 

poprt^iii^Je. n. dna Anziehen (2, B. des Suitd- 
gurt.t), intenf^io, ndduciio. Kj. terh. ud poprc/ati. 
rminja kojom tko popreie h. p. konju kolan. 

poprAziitJ, pMpre^cni, v. impf. u. p. kouju kolati, 
mui^hfn. fidđuco. Uj. po-prezati. r. pf. popre<Ji, po- 
pregnuti. 

p«prfrnti, p(^p^i^m, v. pf. ivenig ersithlcti^ pau- 
lum narro. Rj. po-prii5ati (malo), v. impf, prii!!nti. 

J^priffatf. t^&m, v. pf. rintten, frigo. Rj. po-prigati. 
i [iofi*i);ati ; oprigati, uprigati, i^. popržitii i 6yn. 
omdje. V, impf. prigati. 

pMtpriJfko, i/urf, von đer Seite, e tranttvcrso. Kj. po- 
pnjeko. rtdi poprećke. isp. uprijeko. — Uzduž i ;jo- 
prijeko. Rj. 773*. Dokle Tale zuhogjaAe, zdravo doma 
dolio^naSe; a kad pocje u prijeko, donese (ju popri- 
jeko. t*(»\. (»5. J*ogleaa f}a MiloA poprijeko, \umn ^n 
nikom uz obraze. Npj. 2, H3. A na Turke popri- 
jeko gUdc kao vuci u b'jele jii{;anjco. 4, 228. Od toga 
dana 8nu! pledase poprijeko Dnvidu. Ham. I. 18, 9 
{itp. prijei^ati m? oa kog«), 

P<&prljctf, pt'iprera, (r. pf.) (u V. U.) vidi potis- 
nuti- Rj. po-prijeti. kao proftt glagol ne dolazi, isji. 
prijeti. 

poprlj^tiO, popmeCim, v. pf. bedrohen^ minor. Rj. 
po-prijetiti, kao istina, nudo priprijetiti, v. impf, po- 
pr«<^ivati. 

puprikAeili se, poprikO^m se, v. r. pf. po-prikui^ili 
«c, kao malo prikučiti .fc. vidi prikui^iti ho. l\ impf. 
prikuiMvali ne. — Kai.u da ga iblora) na atu nije 
fimio sOekali, ne^o kad mu ^c popriktići, opali na nj 
dvije pu:*ke male. Rj. 31b. 

poprinati, pnprimam, i\ pf. po-prim.aii, si^e redom 
primitL v. impf. primali. — M\ofr*f je običaje od njih 
(od JiiiKuJ poprimao^ n. p. h aslida je»ti, koHU »irič'i. 
Dunira 1. 90. Navale sve be^pottliee ... u Bijo^rad; 
i daiiije i/i sve rado poprirmijn. 3, I4G. Ofttali 8vi 
aaro<li, koji nu poslije primali nauke jedan od dru- 
gogu, poprimali su i nje^to od oboga toga. Pia. 31. 

poprit4'*|ni)lH, poprlt^gijem, v. pf. fester atuiehen, 
(tttrnho: lie^u bolje popriteie ruke. Rj. po-prileg- 
nuti, kau malo jwć pritegnuti, utp. pritegnuti, v. impf. 
popri tepati. 

poprftVf^nje. n. verb. od popritezuti. radnja kojotu 
tko poftriteze eto. 

poprit^uiti, poprUežem, r. impf, po-prilezati, kao 
m>€ ^malo pritezati. isp. pritezati. v. pf. pritegnuti. 
— >*to ti bi»er tako glavom kre<;c? a dukati k zemlji 
ftopriUiu? Herc. 28. 

p«pfUUi. popfljTm, t?. pf. afisengen^ aduro. Rj. 
po-prljitj. V. impf. prljiti. 

popr6^l, p5progjem. v. pf. ein wenig vorheigehen, 
pauluium praetereo. Rj. po-proči, kao rn(Uo prO'H. 
iJtp. r. impf. prolaziti. 

poprdsiti« pjjproeuii, v. pf. hetttlnt mendico: Da 
paprotim i hljeva i viua. Rj. po-proBim. isp. v. impf. 
prositi 2. 

I. foprskath p^^pfakanl, v. pf. hespriiicn, asptrgo. 
ttj. po-prvkfltJt glagol prdasan. vidi popranuti. r. impf 



prskati. — ProbUiao mimo ujih ua svome konju . . . 
pa ga okrive cfa ih je poprakiM. l?ovj. 21. Krv nji- 
uovu prfpri>k(t mi huljinu. Is. 63, 3. 

3, p6prskatl, p^prbkrim. v. pf. po-prskati, kao 
redom isprskati. glagol neprvlasfin. iiip. prsnuli, prsak. 
— Napuni »e kamena pećina od crnoga dima žesto- 
koga, junacima itei poprskaše. Npj. 5, 133. A na 
njih JG lagje navalio, te su lage na legji^h) nomli, 
lu Rirdansko robije poprskalo. 5, 1()5. 

uuprsnutit p^prsuem, vidi 1 )jop6ikati: U ruku je 
vode dofatila, te poprsnu Boiciča Ajkn. Kj. po-pra- 
(luti. V. impf. prskati. 

pnpr^atf, jtftpfšum, r. pf. (u O. O.) poprSao snijeg, 
t. j. oprašio; poprAati kakvo jelo Cime, n. p. Še<?fironi, 
t. j. notruniti, bestreuen, conspergo. Rj. po-prŠati. 
kao glafjol prost ne ndiiodi se. isp. prsati. 

poprsili, poprMm, v. pf. kao malo prhnnti. mdi 
I prhnuti. v. impf. prhnti. — Popršio je, nu nije 
poletio. DPofll. 98. so bo, refJtks.: Nije kokoći da ae 
ne poprSi. 82. popršiti, krilima potreati. XV. 

piVpr^titi, itlm, r. ;)/". zertreten, conculco, n. p. jaja. 
ljude: VoprHise Tursku sirotinju. Rj. po-prStiti, kao 
pogaziti, v. impf. prStiti. 

p&pru^, m. — i) (u Uri) ono ^im flc namar veže 
za konja la na sedlu i ondje so zove ko1au\ Saum- 
mitclgurt^ cinqulum clitellarum. Rj. Na staroj oblici 
žut poprug. DFosl. 66. — 2) (u (J. G.1 vidi potprug, 
kolan: Rog t' ubio, moja koao rusa! ito sam tebe 
gojila zaludu, za poprm/e konja Mirkovoga. Rj. po- 
prug. — Značenje (korijenu) tegliti, nat^tzuti, oteeiui^ 
Ateeuti: priig, poprug, prugao, pruglo, ^»ruglu, pruga, 
pružalo, supruga, pružiti, pružati. Koriieni 224. 

pdpržRi. ifim, v. pf roaten {im Scamalz), frigo. 
Rj. po-pržiti. vidi uprifciti, pov>e(?i. isp. pofrigati, po- 
prigati. V. impf. pržili. — Neka prinese ua žrtvu 
zahvalnu bijeloga brama popržena ^ lijem kolaćima. 
Moj». IH. 7, 12. .M se, pasa.: Zalop, kuhan i sitno 
isjecan droh od jtakva živint'^ta, koji ne poslije po- 
prti. Rj. lHŠji. (iifleta se poprže na mai^lu. Rj. 7(j3b. 

pdpuuali, pr^pncamo, p. pf Rj. po-pueati. v. impf. 
pucati. — 1J nach der Reihe bersten^ rumptfr^ n. p. 
od smijeha. Rj. sci redom. ifip. pokidati ne. potrgati 
se. — 2) kao sre ispuc<iii: Kvo, Gospod zapovijeda 
i udariče dom veliki da se razvali i mali dom da 
popuca. Amos 6, 11. 

uopnelT&i|Jc, n. Rj. verb. od pnpueivati. — 1) stanje 
koje hira, kad Uto poptieuje, počinje pucati (daa 
Springon, Zerapringen, diruptio. Rj.). — 2) hitanje 
koje fiiva^ kad puške popucuju (das Hallen der Fliu- 
Icn, »onitus telomra emisKorum. Rj.). 

poputrfvati. popilcuje, r. impf. Rj. po-pueivati. — 
J) anfangen su zerspringen, rumpi: Dojke rastu. 
toke i»opucuju. Rj. poH-ujati pucati 1. — S?^ hallen, 
crschtllen {ron dcn PVinten), Hono: Zapo^-o5e patike 
popuciraV. 'SeMo pufikc popucuju često. Rj. Wrf» pu- 
ckati 2. 

p6ptidbinu. f. po-put-biua. vidi poputniua 1, put- 
nina; rfer Jiutenlohn. — Ja ti jutros ni dinara nejmuiu, 
da ti, brate, popudbinu platim. HNpj. 3, 48lt. Pri- 
dade knjigu, popudhinu plati, husar uze, dobro za- 
faljuje. 4, 108. 

popAltiniii, |>opti1arna, adj. uopulariHf populdr, Ho 
pripada puku, proatomu naroau. vidi ])iioki. — luia 
mnogo f^tvnri vrlo popularnih (i orurkih i kopačkih 
i primalmkih rijeci i rečenica). Kolo 14 (IO). 

po piiln risanje, n. verb. od populariaati. rad7\ja 
kojom Iko populariše itto. 

populiirfsatU populAriSem, v. impf. ipf. »fo, vinitit 
učiniti ga, da hude piyj}idarno; populurisiren. za 
obličje isp. varakleisati, c. impf. i pf. — Ne bi imao 
prilike da 2)02}»lari^€ Peatalocija. Megj. J). 

pApnnitf, n7m, v. pf. aužtfillleti^ tixpleo. Rj. po- 

Siinili, i'. impf popuujuti, popunjavati. — I imade 
i van -kabanica, Kojauo je u Divnu krojena, a $u- 



1io|iaBO 



— 116 — 



poradi 



vijem glatom popunjena, Npj. ;i, 434. — Turci su i 
Rusi bili o*Iredili komisiju, da protolkuje i popuni 
gdjekoje ćlanoct BukreAkoga mira. MiloS 141. Primi 
Bvojn, aad ve(' popunjenu regementu. Žitije 21. Pa 
mn iize jedno rebrOi i n^e^o poj)uni menom. Moja. 
I. 9, 21. 

p&punOt adv. po-pnno, hao prilično pnuo. itp. po 
(sloseno sa adv.) i puno. — Ko popuno io, popu 
nije mio. PohI. 151. 

popAnjui^e. n. das Ausfiillen, expletio. RJ. ve^'h. 
oa popunjaTi. radija l'ojom tko popunja što. 

pupAnJati', p6pQnj^n, i;. impf. ausfUUen, expUo: 
Tri jgevojkc tri jaghika vezlc . . . pupnmiitjn zlatom 
i biserom. Popunjati drngijeni kamenjem. RJ. po- 
punjaii. vidi popunjavati, f. pf, popuniti. 

popu^JAva^jo, n. verh. od popunjavati, vidi popii- 
njanje. 

popunJAvAtl, popftnjavam, v. impf. po-pnnjavati. 
vidi popunjati. v. pf. popuniti. — Vezafc vezla t'cn- 
^j(*.tt Fatiina a na bezu svilom po<iiitkftnu, popunjtwa 
etfžcnijevt zUtiotn. Here, 118. 

p6ptiri(i, nm. r. pf. n. p. kukuruz, am Feuer i/raten^ 
riistent torreo. Rj. po-puriti. v. impf. puriti. 

popustiti, p5pu8tim. V. pf. Rj. po-puetiti. vidi popu- 
stiti. V. impf. popu&tati, popuštavali. — I. 1 a) nach- 
Utssen, remitio: popustila zima. Rj, nepretusno. kao 
malo jrrejenjati, malo prestati. — Sad je mrzo.it ova 
popustila. Kov. 6. Ova io budalaština nada ne&to 
malo popt*siila. Priprava -fo. — b) prclasno : Kad.(/« 
popusti t>ruHna 1 prene se ođ sna, on oseti fimrad. 
Npr. 54. Malo ga je poptattilo pivo. Npj. 1, 544. Po- 
pusti mi moje Irjelc ruke, da ja akinem odijelo divno. 
4, 32. — 2) lassen, conceilo: ne popnsiit C4oHpo*!e, 
Bože, oblasti nečastivome i nekrdteuome, heisst es in 
einem VolkHgehete. Rj. (kad »e mole Bo^u). popustiti 
kome sto: Tako se maJo pomalo svadimo zdravo, i 
vc^ «e po^^nemo psovati, dole b^rberin popustirsi malo 
reće . . . Danioa 2, 131. ZakljuCnjući (Srbi) iz togji, 
da ^Turci) no miHle ništa popitstiti . . . Tutc'i ni sad 
ne popuste ništa od onoga, Ho au pre kazali. Milo^ 
33. Da je OD popustio i meni dao za pravo. (>dg. na 
ut 21. 9a se, pass.: Idite sami i kUpite sebi pljevu 
gdje uagjete, a od posla vam se ne će popustiti ništa. 
MoJ8. II. 6, 11. — U. 80 se, refleks, stch nicht me^tr 
vehren, der Zadringlichkeit nachgehen, concedo. Rj. 
kao ne braneći se viie dati se, podati se. 

p6pu£Ui, ^Im, r. pf, Rj. po-puSiti. v. impf, puMti. 

— 1) ein iceuig rauch^i (Tabak), puululum nicolianae 
duco. Rj. (malo). — 2) n. p. Inlu davana, eine Pfeife 
auArauchen, exhaurire fistulam, cf. iapuSiti. Rj. (sve). 

pupAStanJc, n. — Jt) das NotMassen^ remissio. Rj. 

— 2) das Umerlansenf concemrio. Rj. verb. od popui^tati 
t popuštati se, kt}j€ vidi, 

1. poplištatl, p&pnstam, v. impf. Rj. po-puStiiti. vidi 
popuStavati. r. pf. ])0]>u8titi, popuStiti. — /. 1) nach- 
lasscHf rernitto. Rj. — Zima popuMa i vreme ae Cirti. 
Danica 5, 21. isp. popustiti 1 a. — 2) uberlaJtsmj 
la988n, relinguo, concedo, Hj. popuMati kome.ittp. po- 
pustiti 2. — 3) (u pieami) kosu, irachsen lamoni 
promiito: Za koga je nika lioo nbelilaV Za kopa je 
dika kosu popmtala? Rj. kao puitaii. ovamo idu i 
cvaki primjeri : U mene je soko nenaućen : Sto uhvati, 
viSe ne popuHa, Npj. 1, 570. Lukavi »u Hercegovci 
Turei: silnu fHtjskH popukiaie na se. Npj. 4, 467. 

— //. na ae, refleks, sieh Hherlasecn^ nicht icefcrcn, 
nicht straubeti, dedere se. Rj. kao ne braneći se viie 
podavati se, 

Z, pApuštati. p&pu6t&m, r. pf. alle nacH der ReiJte 
entUissen, dimUto omnes (e curcerihus). Kj. po-pxištati, 
kao st'^ redom ispustiti, n. p. iz tamnice. — Kad 
tamo, a to u podrumu evet Božij. Onda carev vin 
saporedi da svi Izlaze jedan po jedan . . , Kad yeć 



aav narod izi(ye, zahvale mu ftto ih je popisao i 
izbavio i otidu Rv.iki svojoj ku^^i. Npr. 5<^. 

popušlikvnnjis n. vtd4 popuštanje. Rj. 

|M»pir^tilkva(i, poptiStavam, r. impf vidi 1 popiiAtati. 
Rj. po-pii^tiivali. f. pf. popustiti, popuStiti. 

nopunt^Bik, popnstenika, m. — 1) konj koji se 
dooro ne ujalovi. Rj. vidi nutrak. — 2) vo koji se 
pusti le HB ne hvata u plug, da bi ae utovio radi 
boljo prodaje. Rj. 

popdŠtiti, p&pu§tim, v. pf. po-pu5titi. vidi popustiti. 
isp. pustiti i pustiti, v. impf. popilHali, poiiu&tavali. 

— Jftbucilo krila popu,HtiOf poptistio krila đo kopita. 
Npj. 2, 109. Na doratu dizgin popustio, pravo drumom 
naćera dorina. 4, 4(>3. 

p6pu(, (u Dftlm.) koga, (. ;'. nalik, dhnlich, aimilis: 
poput onoga čeljadetu. Rj. po-put. — prijedlog pui 
uzima pređa se po, i ouda se misli, da ono, 6to je 
obrnuto ćemu, i oblii^je njegovo uzima: Poput onog«! 
(>eljftdeta (t. j. na nj), isp. Hint. 292. 

popiltati, popfttam, w. pf. Fu.^sfessel anUgcn (riner 
Mcngtj, compedt rinrAre alium e,r alio. Rj. po-putati, 
n. p. ljude, i. j. metnuti ih sve redom « putOf u hu- 
kngijc. 

pdpfifninfl, f. der Botenlohn, die IVegrehr^tng, via- 
iicum. Rj. po-putnina, 1) ono što se plati puiniku, 
glasniku {vidi putnina, popudbina), i !i) ono sto se 
da kome na put {i^p. braSnjeniea). — , Jakov dobije 
dopuAtenje, da ide s vojakom, da ga (Ćurčiju) nbije^ 
onaj kraj da umiri i uredi . . . .Takov naplatir.u dobro 
.ifoju poputninu, kako od Mut^ana. tako i od Ha- 
bftćkih Turaka, vrati se s vojskom k Bijogradu. Da- 
nica 3, 207. 

popiizivnnjo, n. dnn \Veichen, reressio. Rj. verb. 
od popuziviili, stanje koje biva, kad tko ili sto po- 
pu zit je. 

popuzivati, popiizujSm, v. impf. »on der StelU 
j weichen, čedo loco. Rj. po-puzivati. j>opui-iye it. p. tko 
\ idu'U', ili mu noga popmnjr. v. impf. prosti puziti 2. 
I?, pf. pApuztmti. 

pupAzlJiv, udj, sehlUpfrig, labidus: Bog te saćutoo 
Osmana dizdara, i kriva kantara, popusljiva mosta^ 
podrugljiva gosta, prtene vreće i zle sreće (u Sali kud 
Hti napija). Rj. po-pu?.ljiv, na čemu je lasno popuznuli, 

— u pridjeva s takvim nast. pred Ij samo se glasovi 
z I H mijenjaju u i. i ^ (prelaŽljiv, koSljiv) a i oni 
ne svagda ipopuzljiv). isp. Osn. 95. 

pdpiiznuti, znem v. pf. von der Stelle veichen, 
recedo, loco čedo. Rj. — J) po-puznuti. vidi i po- 
kliznuti. v. impf. popnzivati. — Jezik popuzne, a 
istina iskranc. 1>P. 40. U svoje vrijeme popuenui 
noga njihova, jer ie blizu dan propasti njihove. Moja.j 
V. 32, 35. Za to ce put njihov biti kao klizavicn paj 
tami, gdje će popMrn«(i i pMl'i. Jer. 23, 12. — 2) s> 
se, refleks, vidi popljužnuti se, opuzuuli se. pokliznul 
se. značenje kao pod 1. — Popljužnuti se, cf. po* 
putnuti se. Rj. 543a (a ove rijeci nema u Rj. na 
mjestu .fvojejn). 

pOr, m. (u Dubr. i u Srijemu) vidi pras. Rj. vidi^ 
i Capljan, ćnpljani luk. isp. purjan. nekakav luk. 

pOraba, /'. (u Ilrv.) der Gcbraudt, usus: za koja 
Đorabu trel)ai to? Rj. Mp. upotrebljavanje, upolre- 
Dijivanje. po-raba. drugoj je poli osnova u rabiti, koji 
glagol u čakavaca znaci kao slušbu činiti^ n. p. ovo 
I meni rabi za to i sa to, t. j. ja ovo upotrebljavam za 
to i za to. 

p&rSd, prijedlog s gen. vidi poradi, porasta (|>orad 
fita). 

pArada, f. (u Mostaru) od konopljanijeh konaca, 
kao vr&a, te se riba u niu hvala, Art Fischergt 
retis genus. Rj. — Tugie : kurada . . . poroda. Osn. ' 

pDradi, vidi radi. nj. riđi i porad. zaradi, xanuL< 
prijedlog radi često iirima preda se /.a i po. kojimet 
je značenje često jednako s tijegovim. isp. Sint 294. 

— Porasta (t 'y poradi Ha). Rj. 544a. Umanika, trava. 



poraditi 



- 117 - 



ForeiAiUn 



koJA w dfije kr&\&m& poradi mlijeka. Rj. 780b. Gla- 
dila se popadijn poratj gjaku? (Nije to za t«be pri- 
pnivljeooi. Po«l. 41. Podarujle, obriidujte, porod Boga 
velikoga, i rad ćasa umrloga. Npj. 1, 143. 

poraditi, iHiradlm, v. pf. nonnihil lahorare, faccre. 
8tulli. p<>rftaiti, prilično uraditi, v. impf. raditi. — 
Fof<%dirni liog 6g dati. Poal. 2f>r). 

poršjjaiij«, ». doft Kreisatti (dtts Geharen)^ ptir- 
turitio. Rj. verb. od porngjati ho. stanje koje oira, 
kwi fic porutfja kenu. isp. priDosi, trudovi. 

»orA|(ja(l se, pftriigjaoi se, v. r. impf, kreissen 
lf?^)Hreo). parturio. Kj. po-ragjati »e. vidi truditi se 
% t\ pf. poroditi 8e. — Ali 6\\. Kada vikati kao kena 
kad se poragju. Is. 42, 14. Jer <!Jujem glaa kao poro- 
diljin, evUjenje kao rene kt^u se prvi put poragja. 
Jer. 4, 31. 

poriilljn, f. vidi bljuda. Rj. temljan sud sa jelo. 
viai I bljudo, (^iaija, kalenica. iftp. ćanak. 

p6miDak, uOramka, m. u košulje ooo po ramenu 
od kolijem do rukava, cf. podupfata. Kj. vidi i po- 
doplata, potplata, potkrpa 1. ramenja^a. 

^ranenicc, /. pl. [u Dubr.) }}os.entrtiger, fascine 
brads sustinetidit. Rj. ono u otksira, u hlača Ho 
9č metne po ramenima, te drči ćfiksire, hla^e da ne 
»padnu. — Nadnice opIe<^ak . . . Porainenice mu na- 
tini&e da ae sastavljaju. MoJH. II. 39, 1. po-ramenii*a, 
po ramenima. 

|K»rnii . . . tfiiii pobran . . . K^. 

^mniti. ulm, v- pf. fruh (lufhrcvhen, mane movcri, 
V Srbiji ^dje^to kad nazove Srbiu Srbinu dobro jutro, 
a on ga ouda mpila: Jc»i V poranio? cf. podraniti, 
unuiiti. Rj. po-ranitl. r. impf. raniti. — »Ako ai rada 
mali. parani poboljc pa ^e§ videti«. Dnigo jutro ca- 
rt*va k(?i uran] vrlo runo. Npr. 20b. 

pArano, udr. ]to-rano, kao prilično runo. isp. po 
(nloieno sa adv.) i rnuo. — Najjjoelije doj<^u parano 
opt»t kitd jednog velikog jezera, Npr. 188. 

pOrH»t. m, (u pjesmi i /'.) dcr M'uchs, hahituSt cf. 
taat: Mali poraitt, pieti ftirokijeh. Crne masti a duge 
pOTotit. Rj. vidi i potirai*!, uzraiJt; »Uit*, ntnik. po-ra«t. 
tifi, i»oriUti. 

pordhti. poriifitem, i\ pf. tcachsen, mtccresco, e^crescot 
cf* uifcnisti. Hj. po-raati. t\ impf. rasti. — Kud joj bilo 
iiedsUBiinest ljeta, do udaje porasla tjjcvojka, mlogi bu 
je prosci zapronili. Njtj. 3, IcM). Jaoli portistav zeleti 
bore u Jokice pred bijele dvore. Kov. l'Jfj. Grad, po 
kome je «*ad ve^ »umu pvrusla. Danica 2, fj<i. Glavnicu 
poT'iitla za 32.3iKJ for. Rad 5, 200. 

porustrijdzniti se, porJUtrijo/nlm se, v. r. pf. po- 
nslrijexaiti se, kao malo rastrijeeniti se. isp. r&a- 
tf^ezniti se. r. impf. trijeznili se. — Ivan beg Crno- 
jcrvić. Porastrijesni se i elu^ Sto duhovi zbore. Npj. 
b, 551. 

|M»rAAAnJn, n. das V7i/iueM, roratio. Kj. rcrh. od 
jHiriL^ftti. nidnja kojom n. p. kiša poraša lanlju. 

porAAilIi. p^raAam, v. impf. thauctn, in earten 
Tropfm rcgnru, roro: porama kiSa. Rj. po-raAati. v. pf. 
|»oro4<iti. V. tnipf. proHi rositi. — .Si(5i će kao da?,d 
HA pokoAcDU livadu, k&a kaplje kf^e poraaaju zemlju. 

plftriiAtm {\. j. poradi ^ta) Kessuregen, vur: A uiko 
ne jadu ne donijeti porasta je kouja povratio. Kj. 
npntTo: porad 6ta, kako i valja pivati, 

fhnU p'^rta, ni. {\\ prim.) di^r thifcut portusj cf. 
pni!<tJU)if>te. Uj. vidi i pristan, luka '2. — U portu se 
ra»bit'. Dl'oal. 141. Tal. porto. 

purftvnn(i, vnain, r. pf Rj. po-ravnati. f. impf. 
ravnati. — J) rergUichen, concilio, compuno. Rj. riđi 

Itoauliii, rumiiriti, ti. p. saivnjjene. — 2) sa se, reciproH. 
:im, nirM verjjhichtn , coniponoft concilior. Kj. — ^amo 
kjul je on i/tiat*io ik ttvoje azbuke b a primio j, Ibsdo 
rvmo se mi poratnaii sa di.... Nov. fc^rb. 1818, 400. 
Ne nahodjin dovoljno razloga da pristanem da se na 
t%j DAČin poravna prči rasdiu s patini. Rad 20, 231. 



porAmiti, pftr&vnim, r. pf. ebnen^ exaeqaOt com- 
plano. Rj, po-ravniti ato, učiniti da bude ravno, vitli 
sravniti, v. impf. poravnjivati. — I sve •/* je h tlima 
poravnio. Rj. 742a, Ni la tebe ne bi pogubio, volio 
bi lllivno poravniti. HNpj. 3, 407. Radi neprijatelja 
mojih poravni preda mnom put svoj. Ps. 5, 8. Grad 
Jeruualim i crkvu oplijene i sve aa zemljom poraime. 
Prip. bibl. 95. 

pornvnjivai^c, n. das Ebnen^ complanaiio. Rj. 
verb. od poravnjivati. radnja kojom tko poravnjuje 
sto, n. p. sa zemljom. 

poravnjivati, jmrivujujem, v. impf. dmciij com- 
plano. Rj. po-ruvujivali sto n. p. sa zemljom, prosti 
ravniti. t. pf. poravuiLi, 

pOraz, ni. evcrsio, excisiOt dćmolitio — grijeh i 
porae da zagrle, iz Palmotića. Stulli. po-raz, ^Wo 
kojim se Ho poroti. 

pArazan, porazna, adj. exitialis, peniiciosus — bu- 
du<5i se užegla porazno knga po Provcnzi. Stulli. sto 
pripada porazu i verderblich^ schadlich, vernichtcnd, 

p»razboIij6vati se, ponizbiMijevRmo se, t?. r. pf. 
po-razbolijevati se, kad se nekolicina redom razbole, 
mdi igporazbolijevati se. isp. v. impf. razbaljati se. 
— Koji su se put^m porcubolijevali, one su aosili na 
konjma. Sovi. (J6. 

poraz^ovorili so, porazgftvortm se, v. r. pf. po- 
razgovonti pe, kao malo razgovoriti se, isp. kod pre- 
metnuti He rijećinoa: Du Be malo lafa premetnemo. 
r. impf. razgovarati se. — Sastalo se zlo i gore, da 
se malo porazgovote. (Kad se sastanu muž i žena 
oboje nevidjali). Posl. 275. 

porAziti, pGraztm, t. pf. čovjeka, su Grunde richtet\y 
airafen^ perdo: porazila ga mati Božja. Rj. jjo-raziti. 
isp. p&preti. kao unutitit upropastiti, drukčije se ovaj 
glagol -ne nahodi. — Tako me Turska sablja ue po- 
rušila! Posl. 3<X). Ali (5e t/i Bog poraziti; udarii^e ili 
strijela iz neuada. Ps. 64, 7. 

p5niznik, m. iStulli. koji porazi koga ili Ho. 

pdroija, f. (n vojv.) die Šicuer (als dcr ehisclHcn 
auferlegte Theil^ portio), tributum. cf. poreza, Rj. 
vidi i porez; dacija, danak, mirija. — riječ Latinska 
portio došla k nama preko }(jemačke Portion. 

purclJaK, poroiiAža, m. (u vojv.) da- JSieuerptlichtiget 
tribuiarius. Kj. iqji je duhtn davati porciju, porez. 
vidi vergijaS. — riječi s iakim nast. kod bradat. 

porcij&sfca, f. (u vojv.J — 1) dus Stca^buch, 
lihri cenauales. Rj. poreska knjiga. — 2) die Steuer- 
pflichtige^ tributaria. Rj. koja je dužna davaU por- 
ciju^ porezu. 

Porfia (od AvalS), m. (st,) tiom. popr. eines Ritt&rs. 
Rj. ime nekakvomu vitezu. — Vino piju do dva po- 
bratima u Avali više Biiograda: jedno bježe Forč^ 
od Auilc. Npj. 2, 587, Pa je drugu knjigu naldtio 
te je Aalje od Avale Forči. 3, 148. 

p6'rda(l, dam, p^'r^^atl, gam, r. pf. durch den 
GebratKh abnutzen, usu detercre. y)0-rdati, vidi po- 
brdati. po-rgati, vidi pohrgati. .^tvfir se upotrebfja- 
ranjfrtn pogrda, po'rga. isp. pohabati, poderati, pono- 
siti, sadigaii. i\ impf. rgati (hrgati). 

pun^b^rac, porebiirea, m. 3ch&r£wori in eincm Spiel, 
vox joti causa efficta: moj oi&c porcbarac, moja mati 

Sorebrušu, porebri se pored vatre. Rj. po-rcbarac, 
rugoj poli osu. u rebro, riječ Šale radi niičinjenu. 

porobjtrke, n. p. leći, seiUcdrts, in latus. Ri. adv. 
po-rebarke, kao na rebra. isjj. nalegja&ke, potrouSko. 

portSbri so, cf. porcbarac. Rj. 

por^bru^u, f. Sciicrztvort in einem Spiel, vox jo- 
cosa. cf. porobaratr. Rj[. po-rebruža. riječ načiitjena 
za nekaku igru. — riječi s tukivi nust. kod njgiruša. 

Pdrei', vi.InselinderJJonau, zu Strbien gehoria, 
insula Vanubii. Rj. ostrvo u JJunavu, što pripada 
Srbiji, vidi Poreze. 

Pdro^anin, m. {pl. P&re*^i) Einer von Porcć. Rj. 
čovjek su ostrra Poreča. 



Porc?Ankft 



— 118 — 



pore Klanje 



Pdrc^nnkfli f. vidi Porc^inja. Rj. 

P6rofi% rt. vidki Porcf, Rj. 

r6rcfka Rijeka, /". now. prop. eines F/im«<?s nvd 

Gegend in Serbien, nomcn fTuminis H rtgionia. Kj. 
voda i krnj w Srbiji. 

r6rec*kT, a^^'. ron Poreč. Rj. sic pripada Poreču. 

P6rp4'kinja. /'. eine ton Porei. Kj. hna Aa oatroa 
Vorec.n. riđi PoreĆanka. — rijeci s tnkim nttst, OBJei^- 
fcinja. PožoSkiuja, i t. d. 

por^*ii porfeMm (p^reknein"), r. pf. Rj. po-re<Si. i>idi 
porekuuti; razre<5i. v. impf. poricati. — 1) icider- 
rufenj revoco, Rj. — Kaauiliti, poreći prvi sud. Kj. 
G44a. Stogogj rekoh, poreknuti ne ću. Npj. 3, 175. 
Ali ou valjft da otpjeva, t. j. da poreče ono. Kov. Ui. 
Kad Žena ućini xav]et . . . Ako li muž onaj dan po- 
reiCt ukida se zavjet. Moja. IV. .^0, 6. sa ae, ptisa.: 
Ako je ugodno caru, noka bc piSe da se poreku knjige, 
Jestir. 8, 5. — 2) sa se, refleks, (u C. G.) sich ver- 
burgen^ fidcm interpancre^ cf. podjenićiti se : Svak bi 
reka' i bi se pOTeka\ Rj. vidi i podjamćiti se. 

pored. Rj. 

/. praepos. mit jsren. nehen, pćiics. Rj. po-red. tidi 
Rpored. — S ovim priiVdlogoni rijeC u dni^m j)adožu 
zna^i, da je — 1) mjesto po kome ne što miče « redu 
8 onim Sto sama zuaOi (nu pitanje: ktulu?), po ^emn 
je i& stvari tjeleaue prijedlog ovaj jednak « prijedlogom 
pokraj: Unu notS udare onuda nekaki hajduci i kud 
budu /)or<rrf crkve^ reknu mogjn sobom: >Hajdemo n 
ovu crkvu. Npr. 171. Pa me. nosi pored dvora njenOj 
ne bi I' vid'la crn*oka djevojka. Npj. 1, 239. Proieji, 
ludel kud te srce vuČc, — >Srce vuće pored tvoje 
kuće*. 1, 634. — 2) mjesto micanja po takom mjestu 
mo£e biti i aamo har^cnje na njemu (na piiaj\je: 
adje?). — a) u pravom smislu: Pored vatre sedi 
aomadin. Npr. 73. (Dragi kamen), j)ored kog se vidi 
većerati u po no^i, kao u po dana. Npj. 2, 392. Te 
ouoga Turt'ina pored Balote ubije. Danica 4, 7. Kao 
Sto je kazato u gramatici pored Srpskoga rećnika. 
Opit XIV. ~ b) u prenesenom smislu: <) Milo&u, 
moja vjerna ulugol ... da (e drUm poretl stoje glave^ 
da te branim medom i žećerom. Npj. 2, 20y. Neka 
ftudi, kao ja što sudim, pored mene u Stambolu gradu. 
3, t>5. — 3) sto je ovako pored ćega može biti i 
žttjedno s njim: Malija na nju (na devojku) mrzila 
da je oćima ne vidi. Pored maćije omr/.ne na nju 
i njezin otae. Npr. 133. Uzeh vraga pored blaga; 
blago propade, u vrag oetade. (Kad se ko ženi samo 
novaca radi). Posl. 3W. Kad se ve<^ t^ovek otpadi od 
obićnoga dništva Ijuckoga, ou poslije, jedan pored 
drugoga, poi?ne sva zla (Mniti. Danica 2, 112. — 4) pri- 
jedlog pokazuje, da jest ono &to zna^e rijeci koje stoje 
uza lij, ali biva ne6to kao nenadanOj neočekivanoj ili 
no biva ftto se misli da bi trebalo da biva. riđi kod 
2, pri 2b. — Pri ovolikoj množini pjesama i pored 
bolesti moje glatn: i očitu zh Hud se drukt-Mjo nije 
mo(jlo ućiniti. Npj. 1, XIII. J'ored svijeh naloslataku 
knjiga je ova puna dragocjenili stvari. Rad 2, 204. 
— isp. Sint. 274— 27ti. 

//. adv. u pjesmi: Pored rasla ruža i viojla, poviAa 
je ruža od viojlo, nafta sna^a ljepša od pjevera. Npj. 
1, 62. vidi porede, porcdo, naj>ored, naporedo, napo- 
redu, nasuored, uporedo, usporedo. 

pdredak. p&retka, m.ordo. Stnili. riti* red. Ordnang, 
orao: Vojvoda... gledi da je poredak u svatovima. 
Živ. 318. To je temelj svakome državnom poretku. 
DM. 14. 

p5rodnn, jiiiredna. ađj. (u Grblju) f/rroii/, spdrlich, 
knrglich, tenuis^ pnrn^: Pop popu nije kriv e mu 
je poredan hir (PopI. 2f»5). Rj. čega ima mulo. — 
Ciganaka torbiea prijekorna vet^era a porcdni ručak. 
Posl. 344. adv. poreuno, Jtofe vidi, 

pOrcdts W(/i poredo (?) : Paala ovce Šuid-kinja Mara 
u ?uJci i>ovr(h) Mnlovana, ftnjom poretie dva 6obana 
mlada. Rj. tidv. po-redc. vidi pored II, i 9yn. ondje. 



I p6r«dlti, dim, v. impf. Rj. po-rediti. c. pf. slož. 

iz-poreditij u-, — 1) koga a kim, an die Sdte stellen^ 

comparo. Rj. — Ja ie ćela, ja je brus, ja od motike 
I 5tene. {Sad se reče kad ko avije vrlo različnc stmri 
I poredi jednu s drugom). Posl. 108. Konja s magarcem 
I ne valja porediti. 150. — 2) sa se, refleks, s kim, 
I sich in lieiJie stcllen mit einem, comparo me. Rj. vidi 
1 barabariti se, jeduaćiti se. — Nijesam s tobom svinje 

ćuvao. (Odgovori se onome koji bi hćeo da se druži 

i poredi » otiy>m koji se od njega pouoai). PorI. 222. 

Neka Muzički leti za Pindarom i za Horacijem, neka 

se druži i poredi s Knmleroni, *» KlopMokom. Npr. III. 
porednfcf, porednika, m. pl. kad se uvode6 u niti 

dvije Žice uvedu u jedan kotalac. cf. bliznL Rj. — 

osn. u pored- isp. porednik. 
porftanTk, porednika, m. (u C. G.] koji je sa stokom 

pored koga, tV^eidegtnoss, vicinus: Od Kovina ovce 

najavio, a bez druga i bez porednika. Rj. vidi spo- 
' reunik, pomegjaA. — Ovce čuva Petre Boškoviću, 
I druga nema, porednika nema. Npj. 4, 3B1. 

pftredoo, (u Grblju) kao malo, irenig, parum: ne 

namjeri se nego pnrcdno neSto većcri. Kj. adv. prema 

adj. poredan. 

p&rvdu, (St.) vidi naporedo: Poredo nam rake ras- 

koi)aite. Rj. adv. po-redo. vidi pored II, * st/n. ondje. 

— Ar eto ti sa Kladufee Muja, šnjim porcdo njegov.i 
Alila. Npj. 3, liJl. PoSto je (nevjestu) ovako obuku, 
upute ae po dvije poredo pred leturgjiju u crkvu. 
Kov. 97. 

pAr&dom, nach dcr Heihe, reihum, ex ordine (vidi 
naizred. Rj.'): Porcdom se i u vodenici melje (Posl. 
255). Poredom se i goveda ližu (Posl. 255). lij. adv. 
po-redom. kao 2>o redu. — .\ngjelija . . . ona bira 
poredom junake; izabrala vojevodu Pavla. Npj. I, 467. 

poroddvntt, por^dujem, r. ?>/". po-redovati, kao po- 
reaovi po9tarati se oko kućet\ja ? v. impf. redovali. 

— Da zajedno ovce popaHemo, i usi>oreu da poreda- 
jevio. Npj. 4, 519. 

poređOi'iiTćkT, adj. n. p. vodenica, Heihe-, sociorum, 
societatis mula. Kj. sto pi'ipadit poredovnicima, 

porcddvnlk, poredovuika, m. ticr abtcechselnd da$ 
liecht hal ,'« mahlen (in einer gemeinschaftlivhcti 
Muhlc)y qut cx ordine molae jus hahct. Rj. po-re- 
dovnlk, koji inm pravo poredom mljeti u vodenici 
(zajedničkoj). 

purcgivti^Je, n. das Brummen den Hundes, itumur- 
maratio. Rj. verh. od poregivati. radnja kojom n. p, 
pas portiptje. 

poregJviUl, por^gujem, v. impf. von ZeU zu Zeit 
brnmmen (xom Hunde)^ immunnuro, admurmuro, Rj. 
po-regivati (govori se sa psa), reiati prckidujući. vidi 
poreživati. v. pf. regnuti. 

por^^Ati, pi^re^iim, r. pf. Rj. po-regjati, kao h 

red poštar it i. v. impf. regjati. — 1) reihen, in Iteihe 

uufiit^Uen, dispono: Po bedemu voregja barjake. Rj. 

; — Gjipila je lijepa djevojka, reaotn ona stole ftore- 

I gjula. Npj. 1, 11. Vodi& li mi zamjenicu, sine, koja 

I <5o . . . poiegjuti gospodske stolore^ 3, 522. S\nH} 

riječi mudrijeh ljudi . . . Jer će ti biti milina, ako 

] ste budu poregjane na usnama tvojim. Prič. 22, 18. 

sa se, pasH.: Sto je god ko donosio, poregjalo bi se 

I po stolovima. Rj. 704b. — 2) sa se, rejleks.: Kad 

, idu mutiknrci na pokajanje, oni se poregjaju jedan 

za drugijcm zaraetimvM puJku naopako. Rj. 52flh. 

I bve 8* konjici po dva poregjaicj a pješaci po dva 

I zagrlile. Npj. 4, 252. A ostali Turci usiadoSe, ust«- 

I dose, pa se poregjaie. 4, 306. 

I pJ^reflJonje, n. das Vergleichen ., comparaiio. Hj, 

, tJcrft, od 1) porediti, 2) porediti se. — 1) radija 

' kojom iko poredi ikto čim. — 2) radnja kojom se tko 

I poredi s kim. — Koji se bave poregjenjcm jezika 

indoevropskib. Korijeni HI. Pridje^ u poregjenju do- 

bijaju na svoie osnove nastavak koji pokazuje pore- 

gjcr^je. Obi. 43 (gram. comparatio). Kod rijeci koje 



poreklo 



— 119 — 



porobiti 



: 



ne bi bile tako poznate, fJođa<!e »g poregjenje s đru4fini 
eim i istiranje razlika. Ojrled VI. Porvgjenje tijeh 
dvRJu rukopisa jVrfrtor^rt s drugim. Htar 3, 1. 

porfklu. n. (u vojv.i vidi podrijetlo. Rj. preeime. 
tumačenje kod podrijetlo. 

por^kniiti, pOreknem, vidi pore(^i. Hj. v. pf. po- 
reKiiuti. r. impf\ poricati, primjere vidi kod porei'i. 

poremetiti, tim, r. pf. Rj. po-remetiti. v. impf. 
remetili. — J) rcrvUcken, i'i* lUiordnung britigen, 
perturbo. Rj. — On jo dakle po pravu, koje ima 
JMĆi, poremetio obićni red u porodici. OM. 3. U po- 
entjim pismimii dolare u poremećenom značenju rijei^i 

tMTp»»ni i dinar. 255. — 2) sa bc, refleks, in Unordnuntf 
ovimeit^ periurbor. Kj. vidi porogobatiti se. 

p^rrniiti, oSm, v. pf. vidi po^uali, Rj. po^na^« 
pof^aizi, I požeiiem, porcnem. J)aničić krit da je 
prema orome sadahtjem vremenu (porenem) načiftjen 
infinitiv pore uuti, ali da ne ne govori. i»p. Korijeni 71. 

pdrčnjp, n. das AufAchneiaen, discisnio, Uj. vcrb. 
od poriti. radnja kojom tko pori Ho. 

por^pKI. pJ^rr-plni, r. pf. Kj. po-repiti. — 1) vom 
Gianhen abJuUcn macheji, abduco a fide. Kj. oipaditi 
koija od vjere. — *i) na se, reftekjt. rom (Jlauben 
abf'tilen, a f\de de^cisco, fio cani^ (valja da se misli: 
|K»«tati re^at kao pseto). Rj. otpaditi ac od vjere. 

pftroski. udj. sto pripada poresu iU porezi. — 
Davali »\i mu (ćitluk-Rahibiji) na poresku glavu po 
p«t oka praha. Rj. 82t>a. 

por^šeija, m. dcr Eiitsamvtler dcr poresui^ v^cii- 
gtiiiuui tolleclorj ejcavtor. lij. koji kiipi poresu. — 
Utidii na Lazart-vu Hubotn, te u po podni' ubiju po- 
rtfHiJH u KoDJuM. Milo^ 74. — purez-^ija, od osu. 
|wre=J, poresa, sa nast. Turakioi Hja. isp. djeladžija. 

por^vatl. vein, V. pf. (U Grahovu) hei vorbrechen, 
prOTumpo^cf. n»valiti: Gje je hladna votia. poreimla, 
iz planine iz brda Hojana. lij. po-revali. vidi prore- 
vaii. r. impf. porijevati. — Kucne njim tfttai)Oin) u 
kani f^ovore^^i: »Sve žuti cekini da budul« I cekini 
it kamena porecase tako da Dje^a prititfkode. Npr. 
9ft. A ulolen voda porevala sirokijem drumom uis 
Grahovo. Npj. 4, 44«. 

porcT^niti se, por&venim se, r. r. pf. sich eus'tm' 
tncnthun, eine KolUktc mnchen, contribuinu^ singuU. 
Rj. po-rcveniti ae, tip, revfina. porevene se, kad dadnu 
svaki po sto god xa trokak eajednički. 

|»ftrez, ni. pdrflzn, /'. die Steuer, Abgahe, vectigal. 
Pon-Ke 8f n ^rbiji obit^no daju dvije: Gjurgievska i 
Mitrnvska (u proljeće i u jeuen). RJ. vidi i daciia, 
danak, niirijn, porcija, verjpja, vergjija. adj. porcuki. 
— Izmiriti porezu, t. j. i^datiti mve do kraja. Hj. 
3^ih. Gn je kupio i pvrezn i ostale danke od na- 
roda . . . l'oreze je pa*n udarao na nabije, pa ^'l* ih 
knrxovi iznie^'u 8ebe razrezividi na knežine. Rj. 
27lNi. Sav ji« Solun porcj iircdio, redak docie dvoru 
L>oj(5inovn. Npj. a. 401. Ti ne ima^ brata nikakvoga, 
da nastavlja pvres Arapinu, mi srnu Jailu» Btuue erri- 
tUirijalc^ i uu jeunio pores «f«4(avi/t', al' ga niko 
odnijfti nema. 2, 463. Ne iznosHe ^loba ui poreza, 
ne iznos'tv na raju bijeda. 4, VH. I puknpiV porez 
i hara<^f. 4, 370. Iskuplja ti porez od Tu^ininje. 4, 
Aitti. Raja dt^je Turcima joi carev hfirac i porezu. 
Danica 2, 81. i^ni da plaćaju Kapctan-pfi>i harafi i 
porexu. 3, 215. Knez u porezu ne huic rdSta prirezati. 
Mllo4 201, Na glave stoje ne plat^aju porcse. vSlav. 
Bibl. I, HG. Cureri zemaljt^ki od kuga uzinuijn poreze 
i hara^L'? Mat, 17, 25. l.'ćiniše dra^rovoljno neku po- 
rezu za siromahe. Rim. 15, ^6. 

pAreKjitl, porcžeui, v. pf. Kj. po-rezali. v. impf. 
ponziviiti. — /, XJ schneidenj scindo, u. p. poreza 
me po pr«tu. Rj. — 2) porezu, die if^teuer unter sich 
tertheiUn, veettgal impositum intcr ne disiribuerv 
(ifunutam quisque đci ex propurtionc). Kj. ij*p. raz- 
rezati porezu. — 3J haljine, zunchnciden^ ucindo uni 
H alšeri ex ordine^ Rj. — Pazi 8ima, kako svoga 



»ina; poreza mu svijetlo odijelo. Npj. 2, 6G. Dok 
postavi prsten i jabuku, i poreza ruho na gjcrojku, 
dade Marko tri tovara blaga. 2, 332. Ja 6n njemu 
blago otimali, na družinu tokp pokovati, pore£ati 
zelene dolame. 3, 313. — i/, sa se^ refleks, sich (in 
deti FingerJ achneiden, cultro vulncrare se. Rj. po- 
rezati ae n. p. nožem. 

por<»zivaiO^» «• da.i Schneidcfi, scissiOj seciio. Rj. 
vcrb. od pore«) vati. radnja kojom tko porezuje sto. 
porezlvati, porfczujem, v. impf. vidi rezati. Rj. po- 
rezivftli. r'. jif. pore/.ati. 

porežiranjr, n. verh. od jioreJEivati. radnja kojom 

n. p. pas porezuje. 

I poreživttti, porfežujem, v. impf. po-reživati (govori 

I se za psa), rezati prekidajući, vidi poregivati. r. pf. 

zarežati. — Iz ku(?e ti javor raate, za njom svezan 

havor vaška, on mi cesto porect^je, meni rane pozle- 

I gjuje. Herc. 251. 

p6rflni, f. T( 7:o(i9y;ia, purpura, der Purpur, vidi 
fi-rimii. — Žena bjeic obui^ena u porfiru i skerlet i 
nakićena zlatom. Otkriv. 17, 4. Zavjes na vratima 
od trijema bijai^e od porfire i ud skerleta. Moja. U. 
3b, lb. 

j^drRriiT, adj. što pripada porfiti: Evo ja 6n oa- 
mjentili kamenje tvoje na mramoru porfimom, i oa- 
nova^u te na safirima. Is. 54, 11. 

JtAVgatl, gam, v. pf. Rj. po-rgati. v. impf. rgati. 
I pohr^^ali. 

po ^^ali, po'Vgjam, i\ pf. verrosten, rubigine in- 
duci. Rj. po-rgjati. poWgja što, kad sa nj prione 
rgja. v. impf. rpjati. — Ugovco nešto, t. j. porgjao. 
^j. 767b. l'oiikapasmo i gladni i žedni, po'rgja nam 
si\ittlo oružje čekajući lidar u planini. Npj. 3, 314. 
poricanje, n. das \Viderrufen, revocatio. Rj. vcrb. 
od poricali 1 i 2. rađanja kojom tko poriče sto: — 

1) Sto rećemo, poricanju nejroa. HNpj. 3, 403. — 

2) Aja, sastavljena dva uzvika poriču ... a dolaze 
i kao sam uzvik, bez poricanju. PaniČić. AKj, 4^a. 

porfeuti, p6rić6m, r. impf. Kj. po-ricati. r. pf. po- 
reci. — /) widerrufeytf revoco. Kj. kao natrag udii- 
raii od riječi. — /a to poriicm, i kajem se u prahu 
i pepelu. Jov 42, (i. sa se, pass.: Carska se (rijeć) ti« 
' portće. Posl. 343. — 2) govoriti da to i to nije; in 
Ahrede stellcHj vcrneinen, negare-, infttian ire. vidi 
nijekali. — ^Aj^ »lA^ji pred *bo* i s iyim//orkV . . . 
nje^emu n. p. pitanju njetko se fiudi, pa ga lijem 
poriče . . . Odbijaju to, poriču to, kažu bez ikakve 
druge rijutM da to nije. Uanifii^ ARj. 42a. 

porljevaoje, n. das VrUngen^ xb urgere. Rj. verb. 
od porijevati. rađanja kojofn n. p. voda porijeva. 

porijevati, pfirijevara, r. impf. (u C. O.) kao na- 
valjivali, drangen, zusetzcn, urgeo, impcllo. cf. po- 
revali. Rj. po-rijevaii, kaže se n. p. za voduj kad ae 
silno razlijcna. v. impf. prosti revati. 

|»drinuli, nem, v. pf. Kj. po-rinuti. v. pf.jc i proHi 
rinuti, v. impf. porivati. — 1) ivegstossen, uHpello, 
Kj. — 2) (a Dubr.) brod, t. i. pustiti ga u vodu, 
vom Staj/pd Uiufen lasscn, deJuco. Rj. 

porUenniti, nlm, riđi pobri56initi. Ri. 
"1. p6riti, rlm, r. impf. aufschi\eiden, discindo. Rj. 
vidi parati, v. pf. .tlos. iz-jioriti, o-, od-, raz-. r. pf. 
nlos. sa pamti vidi kod toga glagola. — sa se, pa^.; 
Radelj, riba, teRko se stniže i ne pori se, nego joj 
.se crijeva izvlače na uši. Rj. 11b. 

pt^riviinje, rt. vidi turauje. Kj. 

pArivuti, vam, v. impf, (u Hrv.) i>Kii turati. Rj. 
viai i gurati, po-rivati. v. impf. prosti rivali, v, pf, 
porinuti. 

ndrob, ih. (u Dubr.) Vollstreckung einea nc/iter- 
i lichen Vrthcih, ej:ecutio. Rj. vidi niba^na. isp. eftku- 
cija. djelo kojim se izvrši presuda sudinska. po-rob. 
osn. druqoj poli u rob. isp. porobiti !3. 

pordbiti, porobim, v. pf. Rj. po-robiti. v. impf. 
robili. — J» 1) porobili Turci selo, haben die Ein- 



vjohner d^ Dorfs aU Sklavcn davongefuhrt, captiws 
ahduco. Rj. odvesti kao robove. — Sustiže ga u po 
polja ravna, sabljom mana, ods^ječe ^u ^lavu, po- 
roifi mu ftiloviiu vojsku. Npj, 2, 170. t*to lo žensko, 
atv ('i* porobiti, stoje mu§ko, sve (*u pogubili. 4, 212. 
Dvađeat i pet p08Me<?c im |i?lava, i toliko porobi ro- 
bova ! -i, 370. — 2) u ovim primjerima porobiti kao 
da znać\ poharali: Da idemo crkri u DeČaae, da 
bijelu porobimo crkvu, da nosimo blago Nemauji6i . . . 
Id' otijrji II bijelu crkvu, te donesi blago Nemanjića, 
da ti bjelu ne porobim crkvu. Npj. 4, 103. 104. Pa 
kako je porobio Macvu (nek uc nvali po Bosni ka- 
menoj)^ o(?erao krave i volove. 4, 1J>3. i^- porob. — 
71. sa se, refUks, Hi ptiss. in Sklaverei gerathmi, 
capiivus abdueor. Rj. porobe ae ^udi, kad se odvedu 
hao robovi, postanu robovi. 

,^6rod, m. die Nachhommenschaft, proles, proae- 
nies: Od zla roda nek nije poroda (PosL 233). Ne 
imao od arca poroda. I lijepi porod izrodili. Rj. po- 
rod, isp. poroditi, riđi natraga, natrailje, trag", koljeno 4, 
pokoljenje, potomstvo, iftp. odmladak, omladak, omla- 
dina, po<lmladak; porodica. — Umrla i ne imajući 
nikoga od poroda ostavila je onu crkvicu vladiei. KJ. 
668a. Sirota žeiia nije imala od srca poroda. Npr. 
51. Moja 7.mijo, moj hudni porode! Npj. 2, 53. Zovne 
otac djevojku da bi se oomula, da bi joj se porod 
umetnuo na njezin rod. Kov. 78. Sjemena bi tvojega 
bilo kao pijeska, i porodu utrobe tvoje kao zrna nje- 
goviieh. Is. 48, 19. 

porodica, f. Nachkommensdiaftt FamiliCt familia : 
I pozovi starca VariiJaka, nek povede avoju poro- 
dicu, porodicu Vari(!akovi(-e. Rj. vidi obitelj, fami- 
lija, i$p. porod, e 8yn. ondje. — Prnjavorci . . . kad 
koja porodica ramre, da ostane namastini zemlja koju 
je ona držala. Rj. 395b. Porodica znatM ono, Što se 
od kojra porodilo, t j. sinovi, unuci, praunuci i t. đ. 
I tako kad familija znaći Žena i djeca (n. p. gdje ti 
je familija? OtiSao k svojoj familiji i t. d.), onda je 
porodica priliOnija nego i koljeno i loza i korijen i 
pleme i rod i krv. Pis, 43. Kara-Gjorgjije ie radio 
da u svakoj knežini vojvodstvo ostane «4 jednoj po- 
rodici. Sovi. 49. Poroaica BalHci^ koja je za cara 
UroSft držala Zetu. DRj. 1, 24. 
/jidrodtfki, pdrodlfnt, adj. što pripada porodici, 
porodicama. — Spomenu<?u satno da jo i od prvijeh 
porodičnijcJi starješina . . . mogla do<5i razlika u imenu. 
Dioba (i. Koji su nispravljali porodične raspre, DM. 
273. Zna se da je mnogo koješta drugačije u poro- 
dimnom, u dcmačcm Hvotu nego u javnom. Rad 26, 
«>0. Slasti iivota porodifkoga. Megj. 52. Pitanja koja 
su koliko Školska toliko isto i ku(?anska, porodička. 
Zlos. xiy. 

porddiljn. f. die Wdchneriny Kindbeiierin, puer- 
pera. Rj. rirfi rodiljn, rodilica; habinjara. — Povoj- 
uica, ćftst i dar, Sto se iialje porodiljt poslije poro- 
gjaja. Rj. 514b. Eda li izgibopie tvoji savjetnici, te 
te obueeše holovi kao porodilju? ^lih. 4, 9. njeCi 
s takim nast. kod bjelilja. 

porddTIJtn, <tdj. ^to pripada porodilji. — L'njem glax 
kao poroailjin, cviljenje kao žene koja se prvi put 
poragja. Jer. 4, 31. 

jior6ditl, p^trođim, — 1) (st.) vidi roditi: Nije 
1'" mati porodila sina. Ri. «. pf. po-roditi. r. impf. 
rajjjati. — Ja sam tebi oraca porodila^ Predragoga 
tvog brata ro;genog. Npj. 2, 77. S njom lijepi porod 
izrodio, porodio Marka i Andriju. 2. 115. Porodi ; 
ga srtta mati ka' suu^tani zrak istui^ni. Herc. 325. \ 
ša ye, pass. : Porodica znaci ono, što se od koga po- 
rodilo, t. j. sinovi, unuci, praunuci i t. d. Pis. 43. , 
— 2) sa se, refleks, gehiiren, in dus Kindbett komnum, 
pario. Rj. vidi pobabiti se, obabinjati se. — Žena 
na tom doba (t. j. gotova se poroditi). Rj. 123b. 
Prigje nego mu se žena porodi^ . . , malo po tom rodi | 
mu žena najedanak sioa i ft<!er. Npr. 233. Dogjidere, 



g 



aestro moja draga, evo ti se porodila »naŠa. Npj. 
1, 612. Aždaha stajaSe pred ženom koja sćaie da se 
porodi, da joj proždere dijete kad rodi. Otkriv. 12, 
4. Kao trnana iena kad hode da se porodi pa ae 
muči i viče od bola. Is. 26, 17. 

porop;obiltiti se, porogftbati se, t: r. pf. kao po- 
remetiti se, in L'nordnung kommenj perturbor. Itj. 
po-rogobatiti se. p. impf. rogobatiti se. 

porogJAf fti se, por&cjafTm se, v. r. pf. Geschlechts- 
vertcandter, Vetter werden, fio consanguineus. Rj. po- 
rogjačiti se s kim, postati mu rogjak. 
^6ro)i^aj, m. Uoc. porojrjfiju) die Niederkunft, 
partus: umrla Žena u porogjftju. Rj. djelo kojim se 
iena porodi, riječi s ttucvim nast. kod dogagjaj. — 
GuSCar, 21 tako se u Sali zove muž dok mu ženi ne 
rogje ćetrdeset dana poslije porogjaja. Rj. 109b. 

ripovijeda se da je ko6uti u porogjaju bila ispala 
utroba. Rj. 477b. Porodi s© Ranilja i bjeie joj tetak 
porogjtij. Mojs. T. 35, IH. Prispjele djecA do porogjaja^ 
a nema snage da ae rode. la. 37, 3. 

p&roB, m. (u C. G.) vidi ponor. Rj. ponor, i s pre- 
mještenim glasovima poron. Korijeni 119. mjesto gdje 
ponire voda. isp, poronuti. 

pordnnti, p<>roDem, v. pf. (u Boci) pod vodu, n. 
p. Risan u more, untergehen, sinken, agua mergi, 
Rj. po-ronuti. isp. poron. 

porosiea, f. der Thauregen, plucia roris instar, 
cf. porosnicA: Nagje kiSa, ljetna porosica. Što U 
iŠteš ljetne porosice^ to sn tvoje grozne suze za me. 
Rj. cidi i rosulja 2, tiha kiša koja nagje kao rosa; 
rosna kiša. 

I pordsiti, p^rosun, v, pf. porosila kiJa, es hat ein 
u-mig geregnet, als \cenn 77*«« gefallen wdre, irroro. 
Rj. po-rositi. v. impf. rositi. — Molimo se viAnjem 
Bogu, da udari rosna kiAa, da porosi naša polja, i 
šenicu ozimicu. Npj. 1, 111. 

pdrosnieii, f. (u Dubr.) vidi porosica. Rj. rosna 
kiša. vidi i rosulja? 
f jiOrutn, f. die t/ury, das Ge8chwom€ngeridU. po- 
rota, dr^^oj poli osn, koja je u rotiti se (gaklinjati 
se). — < 'movnici sve regje sude Mo se dublje ide u 
starinu, nego je sve CeS^a porota ... U DuSanovu 
zakoniku joA ima porota, ali je ve<5 mnogo kojeMa 
uzeto od nje i predano činovnicima . . . Suditi se 
porotom značilo je ostaviti svoju stvar da presudi 
nekoliko ljudi upravo za njn izabranijeh, koji su se 
iiapriJL'd zaklinjali da (?e suditi pravo, DM, 2t>2, 

pOrotnT, adj. što pripada poroti. — Sud porotui 
nije mogao biti bez porotnika a obje strane. DM. 209. 

pOrotDik, m. porotni sudija. — Porotnici su se 
razlikovali od ohiCnijeh državnijch sudija lijem ito 
su se birali samo za jednu raspru i 7A nju se jednu 
zakUujali. DM. 2i>2, 

pdrozj^rati, gvam, p. pf. (u Baranji) cf. rozgvor 
rozgvflti. Rj. po-rozpvati, pometaii (v. pf.) rosgve, 

pordiili so, pTjrožlm se, v. r. pf. [u O. U.) cf. 
rožac. Rj. po-rožiti se. poroži se tovjck, kad ga uhvati 
roiac, t. j. kad u boju od šegjc i i^rućine sttstane, da 
ne može maknuti. 

pdrSžJe, ti. ono čim ae vo veže z« roge, Strick 
tcomit das Homvieh bei den Ućrneru gcltunden irird, 
lugueus corntbus injiciendus. Rj. po-rožje, drugoj poli 
osnova u rog, — Ona tjerale pred sobom u purožju 
jeduo vrlo mirno june. Zim. 220. Jova tstkfiči poroije 
stražnjih volova za srćanicu od prednjih kola. 335. 

pd'rptinn, /'. vidi pohrptina. Rj. 
^portii, f. der Kirvhhof (be^onders bei Klostcrkirchcn), 
areu circa aedem. Rj. groblje kod crkve, osobito kod 
manastirske. iMt. porta, kapija, vratUt utasak. 

pdrub, fji. d^ Sauui^ limhtis. Rj. vidi podrub, skui 

1. — po-rub. isp. porubili. 

^porobiti, p&rub'im. i*. pf. — 1) cins^umcn, limbo 

circumdo. Rj. po-rubiti, n. p, mimramu^ načiniti joj 

porulf, r. impf. porubljivnti. — htupljićki n. p. poru- 



i^^i 



porubljiFft^Je 



121 



posa§^uU 



6**1 ntaramn. Rj. S49b. — 2) \i pjesmi snači Ho 
I odrubiti : A piisnica piiSka hnn'ialija do ramenfl ot- 
kide mii ijlavu, ne hi dublja i jake porubila. Rj. 8()3«. 

porobljivanjo, n. dat? Stiumen, livihutio, circum- 
d4itio limhi. Kj. verb. od porubljivflti. radnja kojom 
tko porubljujc n. p. maramu. 

, pornbljivafi, porCibljnjem, v. impf, saum^n^ cir- 
ćtttttfio limbum. Uj. po-rubljivflti, n, p. mnramn, v. 
impf. pnMi nibiti 1. p. pf. porubiti. 

porAtJiti, p^rfjćAm, v. pf, Rj. po-rućati. t*. impf. 
nti'ali (i pf.) — 1) ein vrenig mitiagmalen, paululum 
prandco: sjedi malo da ponićamo. — Rj. — 2) ijntis 
aufessen, consvrno, comeđo: pornc'no sve. Rj. 

puru{'ik. m. is lUtskoga. vidi lai^man. Ifijtrnaa. — 
Stariji se zove po Oiuu: gospodu pukovnikl goepo'n 
mAJort gospo'n kapetani gospo'u ponUik! goapo'u 
potponićik . . . Me^g. 08. 

pordJ^Ui, pdni^m, v. pf. aagen lassett, mattdo, "Stj. 
po-rut^iti. drugoj poli osnova koja je u ruka. poručiti 
Kome sto, po kom. poručiti za koga (da dogje). kad 
ko pom^i kome žio, on mu otporuci. v. impf. poru- 
čivati. — iBan^eni ljudi) . . . odande poručili u Budvu 
da im »e poMje Uij i taj od (činovnika nu nekakav 
rAKgOTor. Itj. 14b. ^Jesu li dolazile '.'« »Jesu i poručile 
ti da ih jo& i sutra moŽeS ovde dočekati«. Npr. 18. 
Otac ponto vigje poruči za bajaU'cu te mu pna reće . . . 
115. »Dovedite Hosiljku djevojku.« . . . -oto ai, care, 
£<i me poručio ?< Npj,- 1, l.M». utr^ dragoj po evjezdi 
poruči: »Umri, draga, dockau ii aubolu, ja ću junak 
rano u pedjelju«. 1, 2-11). Tu etilnu i Mačvani^ za 

je je turOija poručio. Danica 3, iiO'J. Turei poruče 

UoŠH po njegovu- Cooekuj da Srbi opet požalju po- 
slanike. Miloš 148. Poslaže Šarenu haljinu ocu nje- 
govu ftoručivH: nugjoemo ovii haljinu. Moja. I. 87, 32. 

poru^ivn^Jo, ». das fhitbieteii, »Sagculassen, man- 
đatio. Rj. verh. od poručivati, radnja kojom tko po- 
ručuje kome što. 

poručivati, pord^ujem, r. impf. sagen lassen, Cfit- 
hfctcn, mando. Rj. po-rućivati. v. pf. porubiti. — Po- 
ručuje Kanuitile Jovo, poručuje §ećerli djtrojci: »Oj 
lk>g& ti . . .• Kad to ^ula šećerli djevojka, oLporu^i 
Karantilu Jovi . . . Npi. 1, 165. Shijse Ivan posla ua 
sve atnuie jro svoj svojoj zemlji 8emneriji» a na svako 
«^o porube: "Od avakoga ... 4, ži>». Mlada Staue 
Koiitu 2^*>Tučuje po eelenu .ttruku karanfila: »0 ti 
Koeto . . . Kov. r>4. 

. pdrnira. /*. der Hohn, ludibrium. Rj. po-rupa, vidi 
|K>ruganje. podruga, rug, ruga; podsmijeh. — Zovu 
i_ lo A'ux> ta porugu Vlasima bra^u svoju zakona 

rćkoga. Rj. G8a. Gdjekojima ako se i spominjalo 
ro prezime, najvi^ »u ih kao poruge radi njime 
ruuuvali. Rj. oTlb. Nijedna vjera. (ReĆe se, kao po- 
ruga, zhi i nemirnu t'-oeku). Posl. 214. Pred pamet- 
nim Ijudma ne mo^o hiti za njega reČa poruga od 
ovoga — Nov. Srb. 1817. 837. Da je eijela ovn to- 
boirija kritika »ama pokudu i poruga mene i moje 
knjige. Odbr. od ruž. 13. Neka onijenie u^la hižljlva, 
koja govore ua praveiInikaobije«no. oholo i s porugom. 
Pa. ai, 18. Jer vti je rijeć Ciospodnja na porugu 
i na p<idsmijeh. Jer. 2(f, 8. 

INirAfTiiiiJe, n. der Hohn, ludibrium: Na^a majka 
nal« poruganje. Rj. vcrb. od porugati. vidi poruga, 
I Sffn. ondje. 

ponlifrnli, pdrOgAm, v. jtf, uo-mgati. kao obrušiti, 
r. impf. rugali se. — Svi oavra6iJu lice svoje od 
nježnu bješe porugan \ uiko ga ui za Sto ne drža. 
DP. 141- 

pAntk. t/t. vidi iemac : Kad ja nt^mam sait poruka 

t«i se. J*on*k mi jedan Bog na i»ebu. BjeAe poruk 
jmiin delibaAA. Rj. p^-ruk (kor. koga je i ruku). Uan. 
o7. vidi 9 Jamac. — bporućiti, biti poruk za što. Rj. 
287it 
pftruk/l, f. dit BtttteUung^ dan Entbieten, innndatum 
l<x naruiia, Hj.^): J'" porukama vuci meftn ne jedu 



(Posl. 255). Rj. po-ruka. ittp. poručiti. Tefiko vuku po 
porukam* f Posl. 313. Odbaciiju(5i Hve moje pozdrave 
i poruke o pomirenju. Danica 2, Vi'2. Po Mihševim 
porukama dogje na Ljubi*'! jož vojske. MiloS 84. 
^ pnram(>i\|eH, porumtnim, v. pf ruth u-crden, eru- 
besco. Rj. po-rumeujeli , rumen postati, isp. v. impf. 
rumeniti se. 
I pdrii8iti, ^^t vidi pomoakoviti. Bj. v. pf. — 
, 1) po-rusili, koga, učiniti ga Busom. v. impf. rušiti. 

— J>a su naSi stari sjimo onoliko iS'if/rcH.fAj jer/fr po- 
srbili, koliko su ga Jtujii porubili. Pis. 21. Dok hu 

\ slovenski jpzik porušili . . . jezik 2)oru8cn. Dan. Vid. 
d. 1862, l!». ^ 2) sa»e, refleks, virfi pomoakoviti se. 
Rj. po-ruaiti ae, pofttuti Bus. 

upiiTnhiiii Sun, v. pf. Rj. po-ruftiti. — /• J) koga, in 
'J'rauer versetzent in 8qualorem luctumqtie conjicio. 
Bj. kao u crno ga zariti. — 2) zersioren, diruo: Kako 
ti je porušena crkva. Rj. r. impf. ruSiti. — PoruMla 
moju zadužbinu, ta lijepu crkvu Ježevicu. Npj. 2, 174. 
Porušena mermerli amija, obaljena demirli Jtnpija. 2. 
17r). .ta se, patiit.: Ja sam ćuo ... da *<; (kula) nikad 
porušila nije. RNpj. 3, 350. — II. m se, refkhf. in 
'I)rauer verftetzt ircrrftfn, in sgualorem et luctum con- 
jicL Rj. kao u crno se saviti, v. impf. prosti ružiti »e. 
' ponižnjetl, žnim, v. pf. hUsfilich irerdc7i, deformis 
fio: Poružujela mlada moma. Rj. po-ružnjeti, postati 
ruhm, vidi omžnjeti. 

•'poi-viitl, vem, r. pf. Rj. po-rvati, v. impf, rvnil — 
1) BUm Bingen aufhctzen, tommiUo^ iantigo ud luctam. 
Rj. podražiti na rvanje, — 2) sa se, rccipr. ringcn^ 
luctor. Rj. — Uhvatiti se, ili porvati se s kime u kosti. 
Kj. 293u- 

p5s, pOs! sagt vtan dctn Kalbe, odcr Lamme, ah 

\ Lockuort {ton posati), r^x alicivndi viiulum: pos 
Vuku, pos! Rj. uzvik kojim ac vabi ide ili jagaje. isp, 
poskati, j)osnuti. ^lostaujan ud poaati. 

pAsnd, van nun an, postkoCt ex hoc tempore. Rj. 
po-sad. po =^ paalijc. viai posole, odsad, odsele, osele. 

— Po Boži<Su ; po danas, po sad. Rj. 510a. Kad si 
vladao i zapovijedao do sad, vladaj i zapovijedaj i 
po sad. Kov. (jij. 

nosAdfti. pbsSdim, c. p/*. Rj.po-saditi. — /. l)set:en, 
pffanzen, sero, plantOj n. p. Mjive, vinograd. Rj. r. 
impf. »iiditi. — Potrapiti, posaditi vinograd. Rj. 5r>Hb. 
Moji rani vinogradi . . . hoshkum posagjeni. Npj. 1, 
7. Ba5ka 6e nara dvore pograditi, izmegju njih trnje 
posaditi. 2, 43. Da nije Gjorgjije Brauković, kad je 
TokaJ bio njegov, donio lozu iz njega, te posadio 
oko Smedereva? Danica 2, 28. — 2) sttten, einen Sits 
aniccisen, colloco, locum assigno. Rj. isp. posjedali, 
r. impf. posHgjivrtti, sagmti, .*«iditi (u pjesmi), .sjedati 
3. — iloniaf'^in ih posadi u začelje. Npr. 78. Dozvao 
ga na i^ast. a ponudio ga za peć. Posl. 62. ObrSter 
ne znajući s Tiirćinom govoriti, pomdi ga u sobi, u^ 
sjedne. 77. I tebe će posaditi u zlatnome »romc »tolu. 
Npj. 1, 93. 8 druge strane us dc^no koljeno jjusadio 
starog Jng-Hogdana. 1, 2*)2. Taka tri »Siveka nagju 
i dovedu, i poaadivii jednoga do drugog, ilonesp im 
se jelo i piće. Danica 5, 112. Turci i7i .tve po<ia<U na 
konje. Milo-i 3(>. f>in tvoj, kojega ču posaditi mjeslo 
tebe na prijesto tvoj, on ćo sagraditi dom imenu 
mojemu. Car. I. 5, 5. Isus zapovjedi da ih posade 
sve na gomile po travi. Prip. uibl. 127. — li, sa se, 
refleks, sicfi sctsen^ a&sidn^ consido. Rj. vidi sjesti I. 

— Jakov reče ocu svojemu: Digni kc, posadi se da 
jedefi lova mojega. Moja. I. 27. IIJ. Isus zapovjedi da 
iU posade sve na gomilo po travi. 1 posadiše se sve 
po sto i po pedeset. Prip. bibl. 127. 

po.NJ^gnuti, p6sagnGm, v. pf. Kj- po-«agnuli. isp. 
V. pf. sagnuti, t*. impf. sagibali. — 1) ein tcenig 
nicdcrhcagcn, deflccto: To j' na niže ^^uštM posagnuo. 
Rj. kao malo sagnuti. — 2) sa se, refleks, stch ein 
wenig niederheugen, se dcmiticre, Rj. — U^na moja. 
lijepa gjevojkol ak' ne :^.clii mlada poginuti, po^ngni 



posagjiTAi^o 



— 122 — 



poiMO 



M đo^e poponiie, uka£i mi ple^i na Turćinu. Npj. 
3f 198. 

posadi fv&i^e* n. diis Sctsen, coHocatio. Rj. ccrh. 
od i) po&agjiTAti, 2} poaflgjivati se. — I) ntdnju 
kojom tko posagjnjc koga fna kako injatto). — 
2j radnja kojom se ljudi po^a^uju (da ^ednn). 

posni^ trati, posi\gjuj6m, r. iwpf. Rj, po-sftfgujem. 
t*. ivipf. poraditi. — J) setienj coUoco, Rj. vidi sa- 
bati, Batlili 2 fi* pjesmi), Hjed»ti 3. posuffjivati koga 
n. p, na konja. — 2) m* se, refleks, sich seizcn^ ooh- 
sido. Rj. pomgjuju se n. p. ljudi po travi da ^ednu. 
vidi i»je*laii 1. 

puiitAhniiti, p^HuhDctn, t;. pf. (u C. G.) verdorren, 
exareOj cf, poHUKiti se: Da Bog da svaka mi sre^a 
povahmHih ne iuuUa napretka, kao ov:i nlamka po 
jutros (prekinuvši planilcu)! (Zakletva. Poel. 47). 
bore, moj zeleni bore, sve tvoje grane posahle. Rj. 
po-aahnut-i. r. imjif. sahnuti, suziti se. — iJniga (zrna) 
povenute i pofiuh»tisć. Mnt. 13, 6. Ko (?e nas nahra- 
niti mcaa? ... A sada posahnu driša naša. nema 
ni^ttt osim mane pred oćinm nuSimit. Moja. IV. 11, 
ri. Pokojno je kao trava i posidilo srce jnoje, da 
zaljoravili jesu hljeb Bvoj. Ph. 102,4, Posidinusc kosti 
noM i pro^e nauanje ua^, propudosmo. Jezek. 37. 11. 

fosftkrirati, poailkrtvam, v.pf. po-sakrivati, v. itnpf. 
rivati. — 1) kao sve redom sakriti: Neki pobejmu 
u druge države, a koji ostanu onamo, oni posakri- 
rvi/u svoja imetiaj i pomije^ju se me^u prostake i 
siromahe. Danica 2, 76. — Hj sa se, reffcks.: Pobiju 
vi^ od 30 Ourlinovac-n^ a ostali se razbje^u i posa- 
krivaju. Dauica 3, "201. 

SosAltic, pv>saocH, m, hyp. od poano: bolje je kakav- 
posaluc raditi nego besposlen »jediti; daj mi 
iukvatfod poitaoca da ne »jedim besposlen, cf. posa- 
lak. Rj. 

posiilak, pt^saoka, rri. hpp. od posjio: imam neki 
muli posiiiak. cf. posalac. Rj. 

pnsalidžatl, dfSim, v. pf. \\\ Risnu^^V'«^^**) lapide 
sterno, cf. pokaldrmiti. Rj. po-Halidiuti. i«p. salidž 
(kaldrma). 

posftljaiijo. «. verh. od poaaljati. radnja kojom tko 
pošalju n. p. vtvso. 

pusAlJati« p^sTiljtim, v. impf. vidi v. pf. posoliti. 
tStulIi, ttolju pOHipati. 

pusjknii'e, adr. cinseln^ gemndertt seorsunit cf. na- 
pose. Rj. i sj/w. ondje, po-flamce. 

1. p&san, pT»sna, tidj. vidi poslan. Rj. pnsan (ntjesto 
posLan) je prema drugim padežima bet t. 

3. posan. prttcpos. u tStuilija: posem (postt drin- 
ccpa.). od toga će biti postalo posan krivim isgovorom. 
isp. podlije. — l^enu pekara i sjetuje da posan šega 
bolji opaz ima. Npr. 213. isp. posem šega i po tom 
toga. 8iulli. 

po^iAnllfi, |>6Haiiem, vidi posahnuti. Rj. 

pd^ao, pt^ln, m. ijd. gen. poslilfi i p7>slova). Rj. 
ht^p. poBalae, posalak. — J) das Geschaft^ neifotium: 
ne valja ti posao, đu hditesi das nicht ihuh sollen. 
Kj. — 2} Arbeit, lahor: ljetni posao, otimao na posao. 
Kj. vitli rad, — primjeri za 1) i U), čovjek posao tMni, 
utrini; opravljn, opravi; otpravlja; posluje; radi, izradi; 
vrAi, izvrftuje, svrAiije t§avr5uje), svrši. J:ia/drkati, /*« 
paght hodati. Rj. 12b. Kod svoje kuće radi svoje 
doma<^e poHlove Rj. 14b. Rrkaonica, kad .se kakav 
posao pobrka. Rj. 44n- Vadicijck, kakav irink posav 
ili »ao put, gdje čovjek «voj život gubi, Rj. »lb. Na 
kule nn vile ^n. p. rasbi kakav ponao). Rj. (»Ih. Voj- 
6titi s djecom, U j. imati posla s njimn. Rj. 71tt- 
Koji svoj posuo uajpriie svrsi. Rj, TUa. Voklc si do- 
tjerao (kakav posao)'!' Rj. 135a. Zahrkati kakuv pustto. 
Rj. ll>4b {i^p. brkaouicu). Upravlja seo«kijeni poslo- 
vima. Rj. 27Ub. Ide mu posao natraske. Rj, 4o;»h. 
(Hkako^c žt'iia posoo. Rj. 47t>a. Poviiku^a, koji se od 
kuka posla poiiUe natrag. Rj. ftlfib. Pogrijevci, 2) 
posao kakav, koji se po dnigi put počinje. Hj. r»17b. 



I Podrepi se kakac posao pa ne može vifte da ide u 
napredak. Rj. iJ24a. Pristaje mi u posao. Rj. 508b. 
lliizclaciti, rarvući posao kakav. Rj. •>29b. (odgagjaii, 
I odgoditi). Ne će moi^i ni volja sjekira rasprtit' (kad 
I je kakav smeten posao megju kivi). Rj. tillb. Trgo* 
vlnćitij razvlačili kakav posao. Rj. 746h. Vpldkati se, 
kao atući se, n. p. u kakav posao. Rj. 784b. Uprtiti 
se u kakav posao, t. j. primiti ga se, tapUsii se u nj. 
Rj. 78tJa. Utrgnuti se u. p. od posla, vidi preirgnuti se, 
R). 7y2b. Uratiii se brda, posla. Rj. 803b, Ućitelj je 
ižao na drugo mjesto, ili se^ primao knkuga sa svijem 
drugoga posla. Rj. S42a. livmi poUueM na posao 
nekakav zapovedo materi da ga ispeče pa kiul dogju 
doveĆe a posla da ga poiedu. Nj^r. 139. Koliko ac 
oviy posao ćini lasan toliko je i jo5 vi5e Hrok i du- 
gačak. XII. Babine 8re<?e (kome posao ide n nazadak). 
Pottl. 10. Rrže sedlo nego konj, (Kad ko preko mjere 
hita, pa kvari svoj posao). 29. Svak nek gleda za se. 
(Svak neka (fJeda svoj posao^ a tt tagj neka se 9ve 
miješa). 4*i. Oje oči ogledaju tu je i pamet m posla. 
7ti. Žui posao f (Zlo. rgjavo). 81. Ide mu posao kao 
ćarapin početak (ružno). 9<i. Mnogi posao teAko je 
jednome foeku učiniti. 112. Ko svojih posala netua^ 
tanje preliira (ili pretresa). 153. Ko svoj posao činij 
ruke ne brlja. 153. Ko se u gospodskom poslu pre- 
kine, ne valja mu zvoniti. (Gospodski se dakle posao 
radi kao od hijode!) 15(i. Ne može mu kolač na ruku 
da nnigje. (Ne ide mu posao sa rukom). 206. Opravio 
posao kao Peironije na Đraićima. 240. i*ii§i mu se 
kikal (Kad je ko » cdikomc poslu i u brizi). 2t>7. 
Svršei% posao. (Gledaj: Mirna Bačka). 283. Traljav 
posao. (Nije kao Sto bi trehalo). 320. i^aren posao. 
(Nije čist, kao 6to bi valj;Uo). 351. Milakovič naskoro 
po tom otide odande narodnim poslotima. XXV. Tko 
svoj posao opravljaj nika ne kalja. DPoah 134. Na 
sve strane L'upič posla ima. Npj. 4, 190. RazumjevSi, 
da svi na jedno mjesto jednim poslom idu. Danica 

2, 124. Slane oklijevati n poslu. 3, 140. Nadajud bc, 
da če sehi i svojim krdlulijama nari posla, ili kod 
»Srba, ili kod dahija. 3, IBG, Tako se Srpski poslovi . . . 
zamrse. 3, 177. Koji se ongje desio si'fijim poslom. 

3, 187- Pored tugjijeh jezika kojima poslove služhefie 
rade. Kov. 14. 8ve poslove svoje pisali su Hrpaki. 37. 
Oni se izmegju sebe dogovore kad če i kako koji 
svoj po^ao izvršivati. 53. Ovo je posao samo ženski^ 
a muftkarci se ni od jedne strane u nj ne mijeit^u. 
9i>. Mladena i Jugovi^a sa avim da istcraju ir na- 
rodnih poslova, ftnln^ 23, Srrsivao je druge rnzlične 
narodne poslove. 49. Obojica imaju posla oko toga. 
71. Glavni im je posao, da i>a3!e na rpjave ljude. 192. 
Kto posla ta pjesmu! Npj.' 1, XXVII. Mojih knji- 
ževnih poslova. 1, LXII. Pored ostalih mttojjotrudnih 
poslova. 3, V. liadcvi poljski posuo. 4, X\IX. Plete 
se u posao^ kojega ne razumije. t>dg. na ut. 9. Pra- 
vljenje Je novijeh riječi težak posao za svakoga čo- 
vjeka. Pis. 14. Koji ljudi ne razumiju svoga posla. 
2H. Kad je ko imao makar kaka posla kod sovjeta, 
8ovj. 9. Meni Be ovaj nepovoljni i žalosni poaao lako 
ooda u vrtio u pamet, da . . . 21. t^to se poHovi Srpfiki 
iamute i zapletu jo.^ večma . . . RodoJiuik je bio vrlo 
pametan i u svome poslu vjeft čovjek. 3^1. U niini- 
stJvrstvu inostrantjch poslova. 37. PopeOitelji . . . unu- 
trasnijch poslova . . . vojničkijeh ili rattiijeh poslova. 
.V>. 8ve su poslove otpravljiUi u dmAtvu, aamo Ho 
ae svaki popečitelj aam potpisivao na ononie posla 
koji je bio od njegove struke. r»8. Kuriri se ne &ilju 
evake negjelje, nego samo kad se dogodi posao ta 
njih. Htraz. 1887, 14. Ili bi privatni »ekrelar morao 
savršivati posao i ouoga (sekretaia)? 1887, 382. Drugi 
se lrudii?ie, a vi « posao njihov ugjoste. Jov. 4, 38. 
Ako li duhom poslove tjelesne morite, življečele. Rim. 
8, 13 (dte Werke de-t Flcisches). Ne budile « poslu 
lijeni. 12, U. Postavi.^e nad njima naatojnike oa ih 
muče teškim poslovima. Mojs. II. 1, 11. Valja navalUi 



posRoblnn 



— 198 — 



poslfp^ti so 



■ 



poslove n« te ljude. 5, 9. ^ršujte poslove svoje koliko 
ilolazi ua dan. 5, 13. Sluge va^e i magarce va-^e uzi- 
male, i obrtati nn »roje ponlove. Sam. I. 8, lf>. Da nije 
Joavof posao u »vemH tome šu> ćiniš? It. 14, 19. Koji 
upravljahu narodom Ičoji poslot^tšc taj posuo. Car. I. 
b, 16. Vi(ie<*i Solomun mludit^a Ha mistuje za poslom 
poeiavi ga nad »vijem dandiua. 11, 28. Vršeći sve po- 
tkove. Dnev. I. 6, 49. Imahu posla oko žrtava. IT. 3o, 
14. Ua nastoje nad poslom oko doma (tospodnjegu. 
.loidr. 3, H. Juda se radovaŽe Hvežtenicima i leviliina 
Sto stf{jaUu na poslu, i izvrSivaliu Sto im j<? Bog ujiliov 
r.n|xjvjedio. 12, 44. iStefan da bi pokvario Irratu posao, 
trebaAo i sam onako da postupi. DM. 19. Po tomo je 
ondje i pod odpovor padao aamo onaj koji je kriv i 
Sfuuo je s njim salon imao posla. ŽIMJ. Opllc icmstvo 
bilo primijeujeno poslovima izmegju Srha i Vtibrov- 
ćana, 298. Malo je vijtiće imalo vlast samo svrHvati 
driavne poslove . . . Ou je otpravljao sve aiuinijc i is- 
rrxnredne poslove. 341. Ako mi javiS da i sam to želiS, 
jn t^u odmah sa posao, eda bih li pokazao kako je. DP. 
fi«. Dft je prijttara iUo u posao »amo Mo hc nareprjuje. 
DUj. 2, 410. poslu koji imaju latinske njt^i tako 
upoirebljene voli Orim . . . Ogled V. Koliko je i ta 
sume vftoriiifie poslove 8veti<5 spreman, pokazao j« i 
pOHt'bice. U t:>v, O. ti. Ako »e i razlikuju korijeni i 
nafitAvci poslom koji imaju u osMOf«, ipak ni nastavci 
nije*u niHrt drugo nego osobiti korijeni, Osn. 1. Preko 
bećkog tniiUBlATStvu. spoljnUt poslova. Pom. 48. Jane 
tnugTi to primiti u yias posuo. Rad 1, 119. 

p^.MlobinA, f. vidi poslanstvo; die O'esandschaft, 
Ugittio: Pripovijeda Filip i o pomenutoj pofiaubint 
ptipinoj. <Jlas*. 21, 978. isp. poslanik, poklisar. — 

iM»fl.io-bina, pr\>a osnova u jjoslati. rijcii s takim mist. 
od rn^btna. 

p6.sapina, f. cuiia d4jrsi auintalinm. StuIH. koia 
nu ftapima. — sa obličje isp. pole^in:i, pohrptina. 

postkstnvijadt vljam, e». pf. po-saatavljati, kao po- 
malo sivttarUi, V. impf. saalavljali. — Bosna, 2) zemlja 
na pomenutoj rijeci, s kojom su vremenom p;oflpndnri 
njezini posastarljaU i druge obližnje, pa su se i sve 
zajedno zvale i /.ovu 15oHna. Danit-ic^, Altj. 659a. 

pAsuli. pTmem, r. pf. Hj. iK>-saLi. mdi {msisati. v. 
impf. sali, sijati. — 1) aufsaugen, cxsugo, lactor. Rj. 

— Uiuiliato jagttje i dvije ovce pose. Posl. 333. — 
2) |>o»ale ovo^ t. j. bez volje ono^ čije su, a:istale 
se s jagaujcima i jaganjci ih poimali te se vei!f ne mo;;u 
pomusti, hahen gesttuijt, lactarunt, posale krave. Kj. 

— Kudijeupo;^ paaafie, posaše (n. p. ovce ili krare, 
1 /naći : Kako je p:oprj bilo, ele se Meta ućimla). Posl. 
lt>2. Natmurio se kao da su mu krave posale. 191. 

PdSAvae, P6sr*vcH, m. der Anuohner der Save, 
Sari accola, circvmsatianus. Rj. doj^ck iz Ponavlja. 

P6fiaviBa, /*. cidi Posavlje. kraj pored Save. — 
Kažu d* slijfpci ovijem (jfegavai^kimjJL'zikom osobito 
covore u Slavoniji i « Turskoj rosaviiii. Rj. Siia. 
Pocerina. Tako je postiila i Podravina i l'oKaviua, 
kojih rije^-i nema u Vukovu rječniku. Osn. Uib. 

pORJkvJetovatii posJlvjetujem, v. pf. Rj. po-savje- 
lovftti. V. impf. savjetovati. — IJ berathen, cortsilium 
ddtre: Naut^i me i posavjetuj me. Rj. — Mladen ga 
pmkara i posavjetuje, pa mu oprosti. Hovj. 57. — 
^) sa se, reciproć.: .\ko t^emo uReti, da je onaj šio 
ftkrpio, kojefttt ćvrjek u ćemu zapita i s njivte se 
pMtMvjćtujet onda bi se . . . Odg. na ut. 20. Ja bih 
ivino, dft se mjctJto toga prepiranja posurjctujetHo: 
ili je pravilnije . . . Pis. b^i. cidi douienuti ae. 

l*6HiivKa, f. Eine von Pusuvlje, circamsavuna. Rj. 
lena i« Pasavlja. 

PAsav^ev ti. dit Gegcnd Idngs der Save, circum- 
navatta tegio. Hj. Po-f»avlje, kraj pored Save. vidi 
Posavinju — Bopdan uze Srijem zemlju ravnu, Krijem 
»•mjju i rarno Posavlje. Npj. 2, B2fi. 

^^aikvbklt atij. von Posavlje, circumsavanus : Ze- 



I lene V se lugovi posavski, Rj. sto pripada Posav^u 

I ili Posavini. 

'- p6scbicc. (u Risuu) naučio posebice, t. j. sam od 
sebe, von selhtt, ipse, sine magistra. Rj. po-sebiee, 
kao po sebi, od sebe. — Koliko je i za same iatorijske 

i poslove Svetić spreman, pokazao je i posliće »Duhom 
Srbskopa naroda«. O Sv. O, 6. 

: •- p6s(*binn, f. (u Dalm.) zemlja koju sama sobom 
upravlja, (/CTfiPiH.s/aai; Dok su Poljica h'iln posebina. 

' Rj.^ iM>-sebina, zemlja koja je na po se, sama za sebe. 
vidi republiku. 

I ^ pitst*hm, adj. einzeln^ singulus. Rj. i.«*p. pojedini. 
— Novo vlaslelstvo. koje se, odvojivši avojo koristi 
od korinti postojbine i drn^.ine, raspade na posehnc 
ljude, koji traii.^G samo svojo koristi. DM. Ili. Nijesu 
samo posebni ljudi dobijali pisma na držanje badlina, 
nego su i cijeli gradovi čuvali pisma . . . 280. 

posćei. pi^sčgnem, r. pf. Rj. po-seći. vidi poseguuti. 
t'. impf. posezati. — 1) (u C. G.) za koga, sicU an- 
nchmen, susciperc et tueri: ja bih tako i za njega 
posogao. Rj. a prenesenom smislu, kao zaštititi Koga 
i potpomoći, vidi zauzeli se 2 (za koga). — 2 a) u 
pravom .tmislu: Neprijatelj posere rukom na sve dnige 
stvari njegove. Plac 1, 11). — b) sa se, refleks,: >Nh 
der. Mile, pa se napij vina!« Uze Mile, pa mu se 
poseže, Halilovu ruku poljubio. HNpj. 4, 334 (isp. 
poletjeti ruci). 

I nOfsedlioa, /. vidi podsedlica. RJ. po(d)-«edlic4i, pod 

I sedlom prostirka. 

\ pn.Si^jcnuti, pfjspgnem, v. pf.^in 0. O.) vidi posetfi. 
Rj. iio-E*egnuti. v. impf. posezali, 

pdhele, lu C (^f.) von nun an, j)osthaCt cf, posad. 

I Rj. adv. po-selo (guproino doslu). mdi i odsele, oaele, 

' odsad. 

pdsolirn, f. (u C. G.j malo selo, zaselak: U Stubicu, 
malu posclicu. Rj. po-»elica. 

I pus^rTS, poserka, ih. n. p. izbili ga do poscriš^i 
(im Schcrzc, usque dum cacaret). Rj. dok so posrao 

I (kaie 8€ a sali), isp. poarauje. — rijeci a takvim nast. 

I kod blulif^. 

I nos<^rko, m. (ein mutieilichcs SchcUu'ort) du kleiner 

I Scnetsscr! cacator parvulus. Uj. po-serko. isp. pusrati 

i se. vidi posro. kaže mati djetetu kao karajući ga. 

' i-7>. popi^ko. — riječi s takim nast. kod bapko. 

I p6si*strimn, /". die Wahhchiccsters i/uam sororetn 
appdlo. Rj. po-sestrima, žensko koje st* posestrimi, 

, uzme se na ntjcsto sestre. — Da li je ae pa6a pomamio? 
Da ou uzDie suni^evii sestricu, daničinu Bogom po~ 
sestrimu! NpJ, 1, 158. 

I jidsestrlmin. adj. šio pripada posestrimi. — Polu- 

, bnit, 2) bral pol)ratimov ili poscstrimin. Rj. iJ35a. 
i pdsCKtriuiiti, mim, r.pf. eine sur Schvester udhlen, 

' sorornn appello alifjuam. Rj. po-sestrimili icnii, uzeti 

; je sa poseMrimu, namjesto sestre. vidi posestrili. v. 
impf. sestrimili. 

I i piisi'siriti, strtm, r. pf. vidi poseatrimiti. Rj. p(>- 
sosiriti. r. impf. sestriti. — Vilcnik, Oovjek kojega 
je vilu bila ustrijelila. .. po tom jt on poscstrio. Rj. 
G2a, sa se, pass.: Kakogod ftto se čovjek u snu ili 
[la javi pobrati (osim crkve), Inko se može i icna 
poscstriti i pomateriti. Rj. 512a. »a se, reciproć.: Tu 
ae stade, te se povratile, pred kadijom te se posestrise. 

\ Herc. 2<H. 

pAs<^3uin^iS n. das Annehmcn, susceptio. Hj. verb. 
od posezati, radnja kad tko poseže sa koga, ili (ra- 
kom) poseže na što. 

I pdscrjiti, pnseieni, v, impf. Ri. po-sezati. v. pf. 

! poseči, posegnuli, — 1) (u C. U.) sieh annehmun, 

I suscipere ac tueri. Rj. u prenesenom smislu: posezati 

! ea koga, kao zaštićivati ga i potpomagati, vidi za* 

, uzimati se za kogn. — 2) u pravom smisIh: posezati 

j rukom na što. isp. poscei 2. 

i posii^ili sp, p5sigmm se, v, r, pf. recipr. po-sigrati 

I »e (malo), vidi poigrati se. u. impf. sigmli se tigrati 



posijati 



— 134 — 



pof^ceiii^e 



Be). — »Hođi, pobro, da se jposigramo, ti horunom, a 

ja ču jabukom.* Pa skot^iSp. te 9e posigrase. Npj. 2, 82. 

•- p6sljHti» jćm, t\ pf. mctif neizev, nera i^Senicu, lan. 

dinje); posijali rijci\ t. j. pustiti je megju ljude. RJ. 

So-sijiiti. r. pf. »iiati. — Djevojku metnu na Ivanj 
dD u lonac ^et^^^je i h hJu posiju nekoliko srnu 
Scnice. Kj. 21Ga. Posijao Uto ua ozim. Kj. 451a. 
Uzorah tri etotiue daoa, le sva posijah šcnicu. Npr. 
1*>5. Posijao hundece (Kaže ae kad ko padne). Poal. 
256. Takove ghtsove Živković poseje po narodu. Da- 
nica fi, 41 Iposeje m ist. gororu uij. posije). Ludo 
čeie posijali glave. HNpj. 4, 191 (= ii^gubiti). Sad 
<5ež nože posijati glave, i, 286. 

|i5sljv, pobiju, f. pl. vidi mekinje. Rj i ffyn. on^e* 
po-eije, isp. poHijati. 

posijdcaiue, n. verb, od posijecatL radnja kojom 
tko posijcca n. p. kamen voaenićni, 

pnsijČcati, p6sijecam, v. impf. po-sijecati. vidi sječi 
2. r. pf. poaječi. sa se, p'tss.: OSkrt, Hm se posijeca 
kamen vodenični, Rj. 4S'S. 

p&sijek, m. (u C. G.) vidi pokolj: on je bio na 
toj potHjck. Rj. pO'sijek. isp. posjeći. vid% i zakotj, 
poklaue. 

po^ijt^Io, «. (u C. G.) vidi sijelo, Bj. po-»ijelo. isp. 
pasjodieu. vidi i posjed. 

pd^ilaU, V. impf. po-eilati. isp. silatl. vidi poŠi- 
Ijftti. V. pf. poslati. — Posilaf od Iruda do Pilata, 
DPoflI. 98. 

pui^ilnziti. ziui, t'. pf. po-silaziti, kao pomalo sićit 
siri jedno j« drugim, r. impf. ^ila/.iti. — Kad posUuze 
H kula. idu upravo u solm. Ziv. 311. 
*- pAhiliti se, pftsirim »e, r. r. pf. Rj. po-«iIiii %e, — 
1) vidi osiliti se: Turci si* se posUili ljuto. Rj. po- 
stati silan 1. vidi pobasiti ae. r. impf. siliti se. — 
Ali si se bolau pomamio, ali si' se silom posUio, Mo 
odmečeš raju od Turaka? Npj. 4, 439. Da se raja 
posililu i da se odmeče. Danica 3, 168. Zato se ori 
Turci opet malo poaile, i u gradovima ^^ludu vladati 
gotovo kao i pre, 5, 47. — 3) (u C G.) hochmuthig 
focrdcnf snpcrims fioj cf. ponijeti se: Po.tiii^) se ka' i 
fiojcav kapicom (s kapicom. Poel. 256). Kj. vidi jei/n. 
kod ponijeti se. — Uzobijestili se, poHiliii se od dobra. 
Rj. 774b. No se vod<it kume, posilila, e se hoće od 
lirisln pos*velil*. Npj. 1, 123. Duh mu se posiU u 
oholoflti. Dan. 5. 20. 

pAstnnt'ki, adj. dem posiniik gchthrig, -c^j posinak. 
Rj. Ho pripada potincima ili posinku kojejnu god. 
— Jer ue primiste duba ropstva nego primitfte Ih»)ut 
po»inaćkoyn. Rim. H, 1a. 

pdsinak, prsluka, m. Rj. po-sinnk. tndi posinko. 
isp. posiniti. — JJ der ^ahlsohiu qucm fiiium ap- 
pello. Rj. koji je naivan sinom. — Naj to tebe, moj po- 
since Cirujo! Npj. 3, 22. Orui Gjorfijije njepra postavi 
vojvodom Pocerskim, i nasove ga svojim posinkoui, 
Ivaniću 4, 28. — 2) dcr attgcnummene Sohn, filius 
adopticus. Rj. koji se uzme namjesto roifjenoga sina. 

piosinii&tvu, M. staT{jc. 2}Offinavko. — Itna rijeiM ^14. 
koje stim ja uaćinio . . . posknašit'o, ne-znabui^tvo. Nov. 
Zav. VII. Izrailjcif kojiieh je j;o.sjHif.vfi-o i slava. Rim. 
0, 4. Da ponovi dub, ua dM\x}t* posinakivo. DP. Ibti. 
U posinili, ptVHTnini, i\ p/. (cf. pričiniti. Hj.^). Rj. po- 
siniti. ti. impf. pocinjivati. — 1) »Sohn fiennen, filiutn 
appelio. Rj. posiniti koga, nasvttti ga sinom. — 
PoMji knjigu Marku Kraljeviću, pos%ni ga Bogom 
istinijefn . . . >Bogom siuko, Kraljeviću Marko 1 1 Npi. 
2, 3yo. Ali zbog politike nije mu (Sulcman-paća Mi- 
lošu) ni^ta mogao ćiniLi, nego ga joS posini, MiloS 
50. sa se« pas«.: Kakogod Sto se čoijek u ttnu ili na 
javi pobrati (osim crkve), tako se mosc i poniniti i 
pooriti. Kj. 512a. Kad so sini: Bogom sinko, Kra- 
ljeviću Marko . . . kad se već posini: Brže da si, 
moj po Bogu siuko! Danićić, ARj. 477a. — 3) an 
Sonnes Stati annehmeft, fUium adopto. Kj. posiniti 
kogUt ureti ga namjesto rogjenoga sina, vidi prisi- 



nib*. — Kad dijete odraste, odvede ga ka kćeri Farao- 
novoj, a ona ga posini. Moja. U. 2, 10. Novo čedo 
crkve izvadi hc h vodo, u tajni rogjeno i posinjeno 
liogn Istisom Uristom, DP. 189. 

pAsTnko! (kao voc, od pottiuak, i to mijvi.^ ae ćuje 
u pjesmama): Moj posinko, Kraljeviću Maikol Rj. 
coc. od posinak: poainće. 

posinjćnjo, n. verb, od ]>osiniti. djelo kojim tko 
posini koga. — Ima rijeci 84 koje sam ja naćinio . . . 
uosvećenjc. posinjenje, poslušanje. Kov, Zav. VII. 
Uzdi.^mo rckajući poainjenja i izbavljenja tijelu 
svojemu. Kim. 8, 23 (dit'. Annahme lu Kindern). 

posinjlvanjo. n. verb. od posiujivati. rad}\ja kojom 
tko posinjnje koga. 

i^ postoj ivati, poslnjujem, v. impf. po-sinjivati» koga, 
primati ga ga smo, nazivati ga sinom. v. impf. prosti 
siniti. V. pf. posiniti. sa se, pass.: Kad se sini: Bogom 
sinko, Kraljeviću Marko, kad se već posini: Brže da 
si moj po bogu sinko! i posinjuje se Bogom: Posini 
ga Bogom iaiinijem. Dfinićić. ARj. 477b. 

posipiii', poHipilL^a, m. (.u Dubr.) pijeeak £to se 
njim pismo posiplje, rfer »Streusandj pulvis scripto- 
rius. Rj. 

pftsipanjo, n. Rj. verb. od posipati. — . 1) radija 
kad tko po'iipa n. p. pismo pije.tk om (das B^Lreuen, 
c^nspei-sio. Kj.) — 3) radnja kad tko pOsipa n. p. 
cvijeće rodovi {dns Begiessen, Be-schiitten, perfiisio. Rj.) 
I- p6slpntt, pam (p]j€m), v. impf. Rj. po-sipnti. f. pf. 
posuti. — IJ bcstreucn, comfpergo. R^. — Pepelom- 
s ćesnice 2}osipaju si^ilene bube, da ib bude dosta 
kao i prašiika u pepelu. Rj. 35a. U Boci varicu nose 
i nn vodu i njome posipaju vodu. Po tom idu te po- 
siplju njome jiljanike. Rj. 54b. Gledala ga draga sa 
pendžera, gletlajući ražom posipala, posipljuri tiho 
govorila. Npj. 1, 4(^2. sa se. pass. : Posipać, pijesak 
šio se njim pismo posiplje. Rj. 547b. — 3) bescntUtcn, 
perfunfh. Rj. — \]\jit\, posipati uljem n. p, jelo. Rj. 
TSOn. Sa \u\ht se vino prosipale, posipale scilu i ka- 
dimt. Npj. 3, 23. Nosi ibrik u desnici ruci, te posiplje 
po bašći cvijeće. Herc. 95. 

pdsipkn, /'. vidi vatralj. Rj. vidi i m&ga*, oieg 1. 
kuhinala lopata (sa prenošenje vatre), po^pka. isp. 
jiosipati. 

puslpusta, u pripovijeci: ćorba ćorbufito. popa 
posipusta (Poal. 349). Rj. riječ načitijcna u ^ali po 
goporu popovskom i kalitgjcrskom, koji u narodni 
jesik mijiS'iju riječi stare Siovet^ske iz crkvenih knjiga. 
isp. letuHi. 

posIrAtJeil, u Rj.: pOHir6ćeti, posir6t^, r. pf. (u 
Graliovu) riđi osirotjeti: Što mi slomi dvijo pu^ke 
male, to ćm, ljubo, posirovet' težko. R^. po-sirotjeli, 
postati sirota. — (Jsirotjeti, posirotjett. Korijeni 44. 

I^AsIsatf, sam (piisidem), vidi poaati. lij. po-siaati. 
V. impf. sisati, sati. 

pOsJfiiii, positna, adj. pii-sitau, kao prilično sitan. 
i.<p, po (slo:cno ."« udv.J i silan. — i^ve su pod no- 
gama osjećali uekako positno kamettje. Rj. 73t)b. 

pdsitiv, m. picmu komparativ, koje vidi. positivtM 
(gradus). — iSaćuvao se starinski komparativ u adj., 
od kojih neoni posittva. Rad. 26, 25. Dolazi sauiu 
poaitiv kao komparativ, prelazeći sa »naj« u super- 
lativ. 26, 72. 

po.sjahivuti, posjkhujem. r. pf. po-sjahivati, kao 
pomalo .yahati, sjakati jedan s t dragim, r. impf. sja- 
nivnti. — Kako me ugledaju, a oni sci posjahaju 
s konja. Duuica 3, 169. 

posjoćcnije: U negjelju ua osjećeuije biće Uoeta 
i posjećenije. Rj. 471a. gen. ud vom. posjc^euija 
[pretua mije^anija, pisanija, prokletija, i U d.)? ili 
verb. od p«wjući tia starijim nastavkom, ida bude prema 
osjećenijc? 

pA)iiJ<^euDJe. n. verb. od posjećati, radt\ja kojom 
tko posjeda koga. 



^^•fall 



— 125 — 



^MkldAtl 



y4^^Jerntl• t^ilni. t^. impf. visitare. r^tnlU. vidi po- 
h:i;q:iU, i >njn. ondjć, v. pf. posjoliti. 

pd^jori. pottij&rein. u. pf. Kj. po-Hje(*i. r. mpf. po- 
-ijci-ati. — /, i) koga, aft/j<jHfM, /u>(?<*f/*/i*«;H, fdfrfo. 
poh)i'kIi j;;i Turci. Rj. — Ah nemojte me ubili, n pmsle 
vnni mnje rukr-, evo ih posijecite. Npr. 181. Vovei 
■livova . . . DJimA avijeniR (flavc povjerene . . . koji 
ih je poj^el'ao. 199. Afanii Rft\>ljom, pontijece m« glavu. 
Npj. I, »UW. — 2) poatjeci po jednom nratu, boli, 
pofiijeci po drugom, boli (Kuil ko hoće uft knie du 
nm jednoga — n. p, gjeU'U — Žao kao i driipoga. 
Po«l. 'J5*]i, stchneidetij sciniJendo vitlnero. Ki. Ano «i- 
jekućt raniti. — Miirat njega pos'jeće po glavi^ Pero 
nik-jra ranu pritisnuo. Npj. 4, 87. — 3) vodenicu, 
dte AfahiMcine aufklopfen, exacuo. Rj. vidi pohiti 
(kamen vodorii^ni) 4. — II» sa se. — 1) reflckst. sicli 
Afhneiden, hauen (in đr*j Finger, Fu-is)^ acindcndo 
r\dncTo. Rj. »ijekućt raniti f*e. — 2) reciproć. (u C 
<i.l s kim. sich dnelliren auf dcn Degen. ferro c»wi 
quQ decrnure. Rj. poiijeku ne n. p, thojicu sitblJdVHt 
fi'i megdanu^ 

liAsJod. m. (u Dubrl vidi nijelo, posijelo: idem na 
ponjed; kiimara od poajeda (ileMuchsimmer). Rj. po- 
sjed, isp. posjedovati, vidi i posjedak. urp. pohod % 
i stfn* onaje. 

■Asjedak. p^.sjetka, m. (u G. G.) tidi sijelo. Rj. 
Vidi i posjed, i iti/H, oružje* 

p^ilJedaDJo. n. dojt AufšUzen, cotiscen^u equi. 
Bj. rerh. od 2 pOBJedati. rttdr^a kojom tko posjedu 
n. p. konja. 

1. p6sjedati, d^, t). pf. — 1) sich setsen (einer 
ftach dem andern)^ consido. Rj. po-«jedtili (n^ftve- 
lasno), sjesti jedan za drugim. — U Bačkoj nioni^nd 

ujedaju na konje pa po polju vijiiju Uo*i<^. Rj. 
m. »E vala, dobro kad je tako, ajedi«, pa ari po- 
redaju oko vaire, Npr. liK). Onda om />o.««(//yu ^ru/:i 
na sivJH galiju te po^u km^i. 3'12. Onda ifrratMce i 
Ijfgeva^ioe posjeduju za vćčcra. Kov. 57. Zapovjedi 
du da pOMJcd^iju po trari. Mat, 14, 19. — 2) pre- 
2no. pomditi tfve jednoga za drmjim : Velike dje- 
Ivojke posjedaju tnnlu djecu^ pa Ti6e avakoga stane 
po jedna. Kj. 333b. 

2. pAsJođati, dam, v. impf. konja, nufa Pfcrd stđi- 
gen, eousceudo tguuni. Rj. po-sjedati. vidi uzjuhivatl 
r. pf. posjesti, posjednuti. 

IMSjMiti, dim, r. pf. Rj. po-.^jediti. riđi poaje- 
djeli. r. impf. fljediti. — J) ein uentg sitzen, nttutufn 
*»e*Uo. Rj. (mulo). — Pa onda otide u kui^u. Vo^to u 
kn<5i maJo pobjedi i viili da niti ko dola/.i ni ae Ma 
' Eotovi. inigje opet na polje. Poal. 199. — 2) posje- 
\\6e&, i. j. poćeka<;e{i, n^arten, maner«. Rj. — PoSto 
►ngje posjedi nekoliko dana . . . namisli, da ide u 
iijoirrHd. DanieA 3, 2<>8. <*ude kod ku(^e pojedi ne- 
EoiiKO dana, dok razbere dokle su Turci /aMi u xeni]ju. 
Miloi 53. 

po?(jHjplJDik, m. dan u koji ae ljudi potjedt^jUi 
idu jedan drugome u pO»jcdc, u pohode'^ lirnachttag? 

— PonedeJjniić je Hveli po»eddjnik ; utoniik — wi- 
pomik. Me^j. 317, ivljico ivit ponedjeljnika. M. Oj. 

fjiilicevii'. 

posjHjcU, poajfedim, v. pf. vidi poftjediii. Rj." — 
pt-Mpavati, popjevati, po^edjeti, oin weni^, paululuui. 
Kj. .^.lOa. 

pA*^i*dnlru. f. (u Hoei) — J) pmU* nijelo. Rj. r*i/ju 
da ona koja po^ied^^e koga ili koja ne posjeduje 
K kim, ili idt na sijelo, — 2) quae possidist. Stalli. 
kc^ pongeduje Mo. vidi imalica. 

pdiiJedBik, M. ]}'\u V. O.) vidi »iielo. Rj. ealja 
da onaj koji poajedaje koga ili ne 9 Itim ponjeduje^ | 
^1 ide mt nijelo. — 2) koji ponjednje »to. tidi imalac. 

— poaseJttor: Posjednik pristolju UukrHtovu. Stulli. 
pdsJcdnuH, duem, r. pf. po-HJeduuti, uzjahati, 

tiai pofl/e«ti. v. impf. 2 posjedati. — Zlatija se stade 



opremati . , , Poftjcdnula doheln gjogaia. Npj. 3, 201. 

— Ponjednuo krilatu gjogaia. 4, 170. 
pdsjetlovrinjf«. H. das Bc^tucften^ oLsitatio. Rj. rertt. 

od posjedovati, (i ne). — JJ radnja kojom tko po- 
sjeduje koga, ili .ne 8 kitn posjeduje, vidi pohajganje. 

— 2) radnja kojom tko posje/iuje, ima »lo. 
pAsji^doTMtf, ptVjednjpin, v. impf. Kj. po-8Jedo- 

vaii. — 1 ft) (u Duhr.) pohodili, hefturhen, inriserct 
cf. polaziti, pohoditi, obitiuiti: poajedovao aam njegti, 
I posjedovao eam daniii. Rj. u tumačenja i is pri- 
mjera rashira jfc, da je glagol i r, pf. vidi i poha- 
bati. — tt) sa se, reciproć. Ui Duhr.) h kini, t. j. 
ifi j*>dAn drugome, einandcr hesurhcn, inriticrr se in- 
ricetn, Rj. — 2) poAsidere. posidovati. \z Kaći<?n. 
Hinili, posjedovati Ho, imati. 

pdsjek. m. — 1) vidi zimina. Rj. po-ajck. i^. 
posjeći 1, kao zaklati, na posjek, na eakolj (srinjce 
ili goveče). — 2) Tko melje ii posjek, kruh luii hrsta. 
DPoftl. 13(>. Zasut' tt posjek. 15H. posjek, valja daje 
knipuo mlivo. XV. isp. po»ijtH''i 3. 

pOsJekil, f. tlaa NtedcrhaiieH, caesio: Ja 6u imat' 
braću od ostvete, ja ću imat* sablju od posjeke. Rj. 
po-ftjoka, isp. poAJe(^i 1. — aablja od poHJikc isp. \tn- 
9jeklii!ji. 

pAf^okllru, f. die Niederhauerin (Epitheton des 
Sdbelsj. qnae caedit: On poda me uhvati Sarina, a 
izvadi potfjeklieu ćordtt. Rj. epitet ćordi, koja sijeće 
(dobroj, vidi kod riječi posjeka: sablja od posjeke. 

pdsjt^sti, pftsjedem (p6ajednem), r. pf. t j. konja, 
besieigen, conscendo eguum. Hj. po-sjesti, i'irf* po- 
Bjednuti; u/jnhali. v. impf. 2 posjedati. — Pa po- 
f^edoh njef^ova dorata, odoh pravo pori Romaniji. 
Npj. 3. 3. Brzo dobre kunje posjednite, i, 14G. Kto 
pa.^e na noge akoi^i^e, a no dobre konje jiosjedoše. 
4, 258. 

pdsjelin, fini, V, pf, visitare. SluHi. po-ajetiti {v.pf. 
je i prosti sjetiti se), vidi pohoditi 1, i sjfn, ondje. 
V. impf. posiet-^ati. — U Pelti «am tražio Vitkoeića 
du <ja posHim. Htraž. 188(», 511. Kazao je da će vas 
posrtiti ako ii/inia kad. 1884!, t)7t>. ooaj se glagol ne 
nalazi drukčije u orom značeiiju; i Vuk ga ne upo- 
trebljava u docnije vrijeme. 

pd^ev, IM. {ta postanje isp. posijati), vidi Hj^dbn, 
t 8vn. onć^e. Biće knjeiva bolja od posjeta. i?ćep. 
mal. 38. 

poskAkati, pftskaćemo, v. pf. nat:k der lieiHe anf- 
springen, ot»»ww pro^iliuni. Rj. po-«kftkati, kad svi 
redom skoče. — Od stra' ataAe u t^avii skakati ... i 
.Srbinii o<l stra' poskakaie, a u t^avu vodu valovitu. 
Npj. i, 285, Drugo paV roblje pobi^ne... no onde ne 
imajući ko da ga brani, poakave u Moravu. Milo3 93. 

posknkfvanje, n. das Jfiipfen, Springen, tuisul- 
intio. Rj. rerb. od poskakivali, radnja kojom tko po- 
skakuje, 

poskitkiTttti, i>08kftkujem, t.\ »w^/*. h^pfen, exsulio. 
Rj. po-akakivati. r. pf poskoĆiti. — Nije U tebi 
(IsHoave!) Izrailj bio podmmijeh? kiid god govoriS o 
njemu poskakuješ/ Jer. 48, 27. Konii lopoću, i Vola 
skaću, konjanici poskakuju, i mat>«vi se »jaju. Naum 
3, 3. 

pOskaiiJo, n. dus Herbe'dovken des Kalbe^, Lanimes, 
das pofl pos-sap<rn, cum alHcio %yiiulum aut agnum 
vore i>OJ», 7- d. vefti ad lactandum (p(wali). Rj. verU. 
od poskati. radnja kojom tko ftoska tele ih jagnje. 

p6sknpilfi. piV*ikapljemo. ''•;>/■ nadictnander wm- 
kommen, pereo aliut er alio. Rj. po-akapati (« pracs. 
i p'>«kapamo, kao sto se vidi iz prin^era), kad neko- 
licina skapaju jetVtn ta drttgim n. p. od gladi. — 
Velik sirah ih popadiie da u onoj pustinji od glttdi 
ne poskapaju. Npr. 188. 

pA»knll, okain, r. impf. das J{alb od^ Lamm 
locken, dico pm. ttUiciens vHuhm aut agnum. Rj. 
vabiti tele ili jagnje uzvikom uos, pO»I t>. p/", posuuH. 

poskidati, p^eikid&m, v. pf. nach der ReAe her- 



a 



poNkiklmiO« 



— I2rt — 



poslenik 



ahthun, dcmittOj demorcn, Rj, po-Hkidnti, ftkinnU xvt 
reihim. viiH po^iiiinati. v. iwpf. Rkidnli. — Poskidaše 
svijoUo oružje i TiimL-ke kh mnit>nA (fiarc. Npj. 4, ftOl. 
Poftkidnjie zlnlne obocc Mo 8tt u ur>tiiia žt-na vn.'^ih. 
Moju. II. y2, -'. 

poskikUanJc, n. das AufHehreicHi stridor. Hj. tvr6. 
od puskikivati. ntdnja kojom ucinje poftkikuju. 

poskik i vat i« poHklkujiMii, v. inipf. unfschreien, tirido. 
Uj. po-skikuje svinjće, kud uruk čun skikfte, v, impf. 
prosti nkiruli. r. pf. skikauti. ifijt. nkika. 

poskituti s«, pi%»klUini (pIN8ki<5Sml »e, v, r. pf. uda- 
rili u »kitnju: Crnu se kalupgerionpo selu poskital't. 
Uj. po-«kitiUi ftf. r. im/)/'. Rkilnti ne. 

p^NkoćIeA, /". 'ite Ttnutreifte, das KoloiicrJ, frantii« 
stfUUitnriuit. NajviSo rc povori pl. poHkocice^ t. j. kao 
kratko pjesme, Ato momci pjovore i podvikiijii ii kolu 
kad i<jrrnju... Po^itoćice hu gotove sve tako armnotnc 
da ib omin kola ne »mije Diko ni pomenuli. Hj. po- 
nkoćicn. ift}). poskočiti. — Ko imaSe rt\o pouzdano, 
popijeni .tvut»tke poskočice. Npj. 2, fA4. 

po.skdčili, p^Hko('Mm, v. pf. (itif^tprinfjeHj pronilio. 
itj. po-skoriti. r. impf. i}0<4kakivali. — »Zdrav, zdrav- 
]ja«Vl nov novlja<'*eI< . . . Odjefcoji uz to jo« po.ikote 
pretnu mjt*secu. Uj. iiOTu. A poskoči Oplebija (»rujo, 
pa dohvati laka d2everdara. Npj. 3, 14. Hnrjaktar 
poskočiim B barjakom nekolika puta iupred kola i 
Utrtto i amo uauijeHti barjak. Kov. B5. Tatlti. će hromi 
poskočiti kao jelen. i)P. 314. 

pdskuro, iidc. po-flkoro, kao prilično skoro, isjK 
po (uloženu «a ndv.) i nkoro. isp. nilakoro. — Had 
pledajto i vi pn'fkoro tako da otpiScte. Straž. 1887, 285. 

poskordpiti, pngkurCpim, v. pf. bei^treueti, con- 
sperifft. Kj. po-skorupiti. pofifiti 1. — »konip, pvako- 
rupUi U« je /.uateuje tom i^la^oln doAIo od >tvrdnuti« 
i upravo 6e re(^i: pomuti tako da »e ćini kao da se 
ulivatio skorup). Korijeni 238. 

pAskupae, p*Vkupca, m. (na Korčuli), p6§kapuk, 
punkupka, m. (n Dubr.) vidi mlje/inac. Rj. vidi i 
mje?;inao, mezimac, .■*i/i koji « poHl)cd}\ji rodi. — 
jfOHkiipiik (onn. u skup: rogjen poslije Bvijeli si'upa). 
Orin. 'j'.il. 

pdskupli'U, /'. (u Dubr.) rtW« mljeztniea. Kj. vidi i 
uijeziiii<*a, mje/.imica. kei koja se posljednja rodila, — 
tM>-Mkupica; o-tnocu vidi kod poHkupac\ poakupak. 

poskOpjeti, pOHkupTm. v. pf. im I*reise »tciijcn, 
ibcu^er verdtn, fto atrior, consfo majori pretio. Kj. 
po-Hkupjeti, akupo, skuplje pt^stuti. vidi oHkupjed, 
pndražali, iizdmžati. r. impf. tup. draiati. auprotno 
jiojefliniii, pojevliniti. — Mala je molitva do skora 
I)iia u Srbiji za marja^, a velika /.a grod, a sad valja 
da su i one poshtpljeU. Kj, 3(J(Jb. 

po.skAp.sti, ponkiibeiu, t\ p/. au5n*;7/Vn, evello: Da 
mu zlatna ne poskuhu perja. Rj, po-skupEiti. vidi 
počupati V. impf. skupsti. — sa Ke, past.: Imiu^e 
(Kvijer) krila orlova; gledah dokle joj se krila po- 
fikttftose. Dan. 7, 4. 

pOskura, f, (angeeignei awt r.;,oi^^p3i) die Hontie, 
puniš litHrgicu3. Kj. vidi prot«kum, prosfora. dem. 
poskuriea, poakura, pronkura, od Grć. rpo^oopi, koje 
znaci prino«; Lal. hoatia. — Seniea se ovdje spo- 
minje radi koljivfl, poskura i krsnoga kola^. Npj. 
2, 4 (Vuk). 

pvskflriea, f dcm, od poskura. Rj. vidi prctkiirica, 
leturjiTJiJH 2. — Baba kliftani, baba Sto mijesi po»kn- 
riee. Kj. 9a. I^aHiromkijeh ponkurira nema ni.sdje u 
narodu . . . Svaka imu(.^uija kuća ^alje avomc mana- 
stiru po poskuricUf koja nije manja od 2 oke, a f^dje- 
kuje bivaju i od r> oka; i lako se kulugjeri ne sama 
hrane poskuriramUt nego iii i au6e, te prodaju na 
more kao pt-ksimet. Kov. 35. 

po8kikrlrara, f. bnba Ho mije^^i poftkuriee /.a erkvu, 
die die Ilontir hercitet, tpiae patiem liiurfficum pttrat. 
Kj. vidi baba klisara. — rijei^i s takvim noat. kod 
badnjara. 



pdskiirnT, adj. rur Hoalie (lehOrifjf panis liiurgici: 
Ne zna ps^to za portkurno bra.^nu (Posl. li»9). Kj. siu 
pripndu ponkari. 

poskdirnjuen. /. Art Apfel, pomi iftnus. Ona može 
biti vrlo velika, imkisela je i kad st* UHloji, pronipa 
86 u ufltima kao bra5no. Rj. jabuka — om. u poaknra. 
rijeci -f taktrn nast. kod njgirn^a. 

poNkiirnJak (proskilrnjak. Rj.'l, poskurnjilka, m. 
der Ilolzsch niltj um die poakurica su zeichnen^ annalun 
(ligneuft) fiignandae honUae \\Z. \V. MKA). Rj. iHdi 
»lovce 2, ploča na koju ne peče poffkura, — Krani 
kolac (koji mora biti od ionićna bračna u kiselo 
umije^n i na^aran po»kurnjakom). Kj. 3t)tib. 

posldgntl, poslažem, p. pf. lusamenUgen (ron einer 
me»ge)y componcre. Rj. po-ala^ati, slaziti mnogo Ao- 
ješia pomalo, ili ane redom. v. impf. alagati. 

pusUniea, f t j. knjiga, das SendschrffibeHf epi- 
^tola : Tek Sto primiš oru poslanicu, hitaj k meni 
odmah u k?tambola. Rj. vidi i pittma, piamo 2. — 
Ona JI ta Oas napise knjigu poslanicu te je poilje 
za njim po jetlnoj najvjernijoj hIuzi, « l'^ojoj mu piHe 
da Bjutra . . . Npr. 12(). Pniilanica Antu Knzmaui^i. 
81av. Bibl. 1, IK). 

pdsliiiiik, rt. der Oesandte, ahlegatus. cf. pokliaar. 
Kj. isp, poRlan.Mtvo, ponaobinn. — Posije mu knjigu 
itttu^i (TJevojku. Kad kralju kujiga dogje i vidi Ha 
mu piAe, on rec^e poalaniku: »Ja ti . . . Npr. 227. Da 
ae pošalju poslanici u Rusiju. Danica 3, 219. Gla»nik 
bezDofan pada u zlo, a rjeran je poslanik lijek. Prič. 
13, 17. Poslanik Balabana bega k JJubrorčanima. 
Dig. 1, 31). 

p6slilnstvo, n. vidi — J) posaobina, die Gesanđi- 
fcfiaft, legatio. — Poslanfiiro. Glas. 21, 279 (nmbaa- 
aiata). — !č) riđi uo^lanje, mit*Hio. Stulli. 

po.slAnJc, n. viai poslanstvo 2, missio. fStulIi. — 
Mni^i. moja sejo, ne tuguj, to je poslauje Ho^,ije, a 
■»trt je oil Roga, slngje je od meda. J. Hogdanovit*. 

poslastice, pftslastioil, f. pl. die iSchlcrkcrei, Jjecker- 
hi.tHcUf cupeAiae, sciiamcnta. Rj. slatka jela. vidi okli- 
/.otine. preslai'ei, prijesIacVi, nlatkifti. ~ Koji jegjahu 
poslastice, ginu na ulicama. Plac 4, 5. 

pAsluti, pč}§li§m ipo^aljcm), v. pf. senden^ schickent 
mitto. Kj. po-sfati, vidi odaslati, opraviti 2, oturiti 2, 
pratiti (v. pf.), spraviti 3. v. impf. požiljati, poail^ti, 
prosti alati. — Konj kojega je patrijar poslao Sre^ 
panu na poklon. Rj. 44b. I njega posije r.et onako 
po travu ... i njega uhvati u laži, i pošalje kuSi 
nengoA(5ena. Npr. 88. 8(?or i^a posije da spava. I0*i. 
Napifte knjigu poslanieu te je pošlje sa njim |/o jednoj 
najvjernijoj sluzi. 120. l)a mi ovu tvoju devojin po- 
slfemo u sret neka sebi sreću traži. 133. Car posije 
po nju i uzme je za svoga sina. 141. OLide onom 
starcu da ga pita kome ga je podao po svjet. 155. 
T^jslju ta oru proroi-ic^i da dijete babi. 213. Rilo bi 
ga dobro po smrt poslati. {Ka(\ se ko kud posije, pa 
za dugo ne dogje). Posl. 13. Poslji ludu na vojsku 
pak sjedi te placM. 257. Pa je (sablju) jtrcko omluA- 
njegn poglavara Ruske vojske pošalje t'eldmaršalu 
Komennkome na dar. Daniea 1, ŠO. (irci pošalju na 
Srbe anatemu. Npj. 2, 113. Pošalje im posdrav. 3, 
iy9. Nego ga je njegov stariji poslao u pomoć narodu 
Srpskome protiv Turaka. MiloS 24. Ovoga Bog £a 
kneza i izbavitelju poslu. Djel. Ap. 7, 35. Poslali u 
cns pomor kao u Mi.^ir. Ainos 4, IO. 

pAsIt^oT, a4j. n. p. lian, doba, Arheits-, Weri', 
hit/orandi (tempus), (diesj profcslus. Rj. kad se po- 
sluje, vidi radni, posltivni. 

p6sk*nir4i. f. die Arheiterin, operaria: Da su caru 
devet poslenica. Kj. koja poslnje, radi posao, vidi 
rabotuica. raduica. 

pAslenik. m. der Arbeiter, operarius, cf. radin. Rj. 
kf>}i poduje, radi posuo, vidi i po^lova^, rabotnik, 
radnik, težidc. isp. saraori. i^^elve je mnugu, a poith- 
niku malo. Molite se dakle gospodaru od letve, đa 



posiye 



— 127 — 



posItt&ttU 



I 



»TMdr poslenike im Aetvu »voju. Mfll. !), 37. AJcutrmu 

Od^J nad curAkim posleniciruu. l'nr. I. 4, G. t^iurt .. . 

linogaaii ticomoroogu umnoga poslenika. 11.1(1 13, 16-1. 

|lAftiyp. Kj. vidi p4)Klije(l, poflliji,*n, posliui, posije, 

/. prijcdioff, — J) ipraep. m gen.) nnch, post. Ki. 
«irf* » po«uvu, nnkom, nakon, iza. — S ovim prijca- 
lo^oni riieć ii druponi pAdožii pokazuje da — tt) što 
bira ontlft kad progje vrijeme koje saiim znRt^i; a 
»tijenio A*f možet kasati net^im Sto je u njemu: Poslije 
dupoga promutlpivanja i dogoront, dogovore tie da 
jrtnui od ujih ;*voga kouja zakolje. Npr. 7. PmU 
nekoga vrtmena zmijina žcnn /atnidni. M (poBle po 
*«ior. tfovfjru mjerio pOKlijeK Poslijr fntja kopljem u 
trnje. i*(»l. *2r>(i. J 'osli je ova \/. lonoa (jeji(?e ne; mo^.e 
biti /A to nto ne <*e biti t^ankn ni trpeze?). 2otJ. Kao 
molitvu pred jeli>m i po4ijc jelu. Pi«. CAh « faA-om 
»r dotjttttjfiju nio:e genitir mis^Uti: Tu jo opet od pri- 
like \\%¥i) podinn: ml ovoga jodna polovina (5()(T| pada 
prije ropf.nja Hriritova, a druji?a (o(H)i po.tlije. l*ri- 
prjiva 8!H. oranio «/« i ornki primjeri^ u kojima kno 
^t prijetUoij poslije pretući u adrernh: Nak»jutm, 
podlije prtiiHJutru. Kj. 3^^b. J'onic malo kad ziiiuj 
do^e . . , rekne »vome konju: »^\a (^cmo . . . Npr. 
2#i. i*p. pod II. A.'. Mnlo poslije. — b) kao §to pri- 
jeiilf)^ isa mje'ttom «iu)jenjuje vrijeme, lako ovaj 
vrenumom rajnjenjiije mjfuto pokasujtuH red: Poslije 
Muftve ovo »u naj/jiMinije vode u Srbiji. Danica 3, 
89. htslije nieffa (vtzint) najvetM je njegov i'^aja. 2, 
83. Valjalo lii« da je pjesma {51. odrmin poslije 7H. ; 
tako bi i pjesmi 613. bilo prilit^nij« nijcslo iza IHJ. 
Npj, 1. VI!. Koji je u i^vedskoj vojhH bio prvi posle 
primat. Žitije 5«>. — titp. Sint. '27t>— 277. 

II, adv. — 2) nnehher, po>ite(t, Rj, vidi pTJpilk. 
ifp. najpOHlije. — Srei^^eS prvo i prvo c^oveka a on 
noai iivii orlnl^iuii . . . PoAle (^e5 Hrestt dnip;opfl. Npr. 
611. Mnlo puMijc evo ti onoga trjiovrji, 1(>9 [isp. pod 
I 1 a: Toslr malo). Te napija krasnu slavu Božju . . . 
vojvodi je to i pre i posle. Npj, "2, 301 (1. j. I preo 
I poUjcdnje: uip:da vi^e u Hvonie dvoru ne (n) u ftlavu 
napijati. Vuk). Vojvode hu »ve t« preminule, neki 
ijrvr « neki poidtje, 4, 528. KratJi mi se podije tužio. 
BOTJ. 49. Jer su postale posle ne<fo ito jo j^arda ure- 
|riena i poHtala. Ziiije 8. Na tri godino poslije. Bnkv. 
%. u OPOM priinjeru pofliijo kan dti shhH sto i poSto: 
I'^ste je (iljevojkn) prsU'nnju, dovesti je i ven^ajii 
Ih. Npr. W» poslije u prijedloffom kii: ."^to ho može iud 
dobiti, ne valja rri pnxUje (»stavljati. Poal. 232. Sto 
uiuuK to u tru/' b^to umuze to pojede, a oe OHtavlja 
ni&ta ffii po4\J€\ 3fil. — H) (lu^str, praetcr, cf. osim, 
do, «amo, pntjjo: Jer no ima cd srca poroda, jioslc 
Jedun <5erku jedinicu (Npj. 3, 293). Uj. Svi hc sužtiji 
njeran poklonik poAli glave Merdanagić'-Mnje«»IiNpj. 
3, 1(17 (sn gen.?). 

pftklijpd. ^u C (t,) vidi pofllijc: Tek ti ka^.em jialont 
ea poilijed. Rj. vidi i po:^ljed. isp. sloi, zapoalijed. 
ra nast. i^p. prije i pnjed. — Pozove kapetana nn 
dvije u/e posUjed pođne^ da pogje u nje^;ov dvor. 
Npr. 2411. 

pOjtUjra. (po iui. kraj.i vidi poMlije: ili prijed ili 
pnslijen. Rj. posfije-n. wp. n (dodiit(tk). 

po^iijopjpli, poslij^pirao, I', pf, nadi der Ilcihe 
hlind verden, erblinden, oculis capior alius ej- olio. 
Ej. }»o-Hlijepjeti, slijepi postati svi redom. p. impf. 
»lijepjeti. 

|iOftiy6tati* pof»lije(55mo, v. pf. nach einander herah- 
Ili4*jcn, devolo nlitis ea: alio. Rj. pn-8lijetnti, slcijeti 
jedno :n druijitn. r. impf, ulijetati. 

pft.sliD. (\to /ap. kraj.t vid* potilije: Najprije si bila 
7Ji Kilo^eut. pak h! jioslim /.a vojvodom Jaukom. Rj. 

p0.sl6l'&4\ poslovAi^a, m. tridi iio««Ientk : Svi orai'i i 
kopaći, i po Icui^i poslooući. Rj. koji posluje, stfit, kod 



po.sIdiTuijc, n. dti.t Arhciten, lahor, opera. Rj, verb. 
od poHloviiti. radnja kujom tko posluje sto. 

noslAvall, poslujem, r. impf. arheifcn, lahoro. cf. 
rauiti. Rj. postanjem od posao. r. pf. ispoiilovati. — 
Svaka po »ebe različitu rabotu posluje: jedna vv"/.e, 
druj^a plete . . . Npr. 111. Posluje tko i ra.Winja. 
DPosl. 99, Vci5 aam, Hine, vrlo osiarila. ne niojni d 
poilovaii, sine. Npj. 2, 4tH). Upravljahu narodom koji 
poslovaše taj posao. C-ar, 1. 5, IG. 

posldvonlti, posluvenim, r. pf. — t) po-tdoveniti 
koga, uriniti ga SlorcniMom. — 2) sa ne, refleks, ili 
jHiss.: »»(MMJ duša, pa i to se gotovo već «a svim po- 
slovenilo. DaniiMr, Vid. d. IJStil, 71. 

pd.sluvieji, f. — 1) eine Art Silltdnrsprache, dcrcn 
dic Baatrn eweicrlei, die grosse und die kleine hahcn 
(Hofhu'olsrh), lintfuac fictae geniis, fictae tr Untjua 
putria, interftolaiia singulis spUabis^ n. p. dohnulo 
njiSen« ^lovi^ii vedoro dobref/c, 1. j. doueni vode. to 
Bc kaže velikom posUnicom, a malom: dijtM^ nijerie 
sis> vijouo i\\}ede iui. Ri. (kod »isi treha rta je Hiji'tt). 
jczik koji rte od domaćega tako gradi, da se pred 
svaki slog njegov meću po dru druga »loga. — 
2j Prekorei^ioa, dae Spriclitiort, procerbium. cf. po- 
fllovica. Rj 573b. vidi i priča 2. — Srpske narudne 
poslovice. Piy»\. I. Koliko je meni do sad poznato, u 
narodu naAemu nema imena za poslovirc^ ue^o kiid 
se koja bo^c da rekne, obično se, govori : .S7o«o (ima) 
rijer: ili: ,%mo stari relr; ili Šttmu bahe katu i i. d. 
... Ja sam poslovice nnše počeo Hkupljati joS prije 
20 godina. Vir, Poslovice na svijet iztiao (Jj. Danićič. 
l>Po«I. I. 

pdslovieki, rothtcnlsch^ Uugua fictn, Rj. adi:: A 
poslccički^ od nekoliko ruku, /.uaju j^ovoriti ne samo 
ljudi i žene, nego i Čobani za ovi^una. Zim. 174. isj). 
pofllovica 1. 

pOsloviii, adj, Stnili. vidi posleni. 

pSshiii'a, /'. die Tiedienung, vtinistratio. Rj. po-slupa. 
isp. poslužiti 1. — Tako gospoda Turska uzimaju su 
ftokukii Srbe ta raslićne posluge, n. p. da tuku kavu. 
Dauica 2, 88. Obor-knetz ima po nekoliko pandura na 
poslupu, u narodnim poslovima. 2. iW. Naro<i da daje 
vojsci Turskoj lain i poslugu \h} starom običaju. .MitoJt 
142. U eeloj toj kuci sedi sam on i njegova posluga, 
Mepj. 71 f= koji ga po^Uižttje). 

pAshlbi m. — 1) das Ciehor, Anhitren desoten v 
ein Anderrr rnrtrdgt. audientia: u posluh ljudi! Fal*] 
vama braco na posluhu. Rj. — ti) der (tehorsam^ 
ohscqHent.il i, Rj. ridii ponlui^nje, poslušnost, HluSanje 
2; pokornost. — I'oslah je otae krepostima, a nepo- 
sluh svijem zlot^una. OPosl. 9. Bve mu druHvo o~ 
posluha bilo. IIpj. 1, 18^, 

pOslUMin. pciMlUftna, adj. — I) gchorsam, dicto-' 
audiens, cf. pokoran. Uj. vidi i posluAljiv. suprotno, 
neposlušan. — <.!rouo bi vatru rukama. (Kad se ka- 
zuje za koga od mlajrjijeb da je poslušanj. Posl. 4i»» 
Koji ima poslušnu djecu. Tim. I. 3, 4. — i) kao 
usli^en, rado slušan: Te se (Roporodie«) moli Bogu 
Zli pravi rod RiSmn'iiki, molitva joj u Đoija poslušna, 
a mi od Rof^n i Itogorodiee pomilovani. Kov. 7t>. isp* 
prijatan, prTiiuiu. 

pdslu.sanje, n, der (rehorsamt obi^crjuentio : Da do- 
čekap od mene veselja, a od Fal<< »vakoe pnsluianjtL 
Rj. rerh. od poslui^ati. vidi i posluh 2, i svn. on4,ie. 
suprotno nepOHluAanje. — Po dvoru je sreču dijelila: 
Hvckrovima hitro poslušanje, jyeverinm brzo susre- 
tanje. Kov. 81. Tako Če i poslukanjem juinoga biti 
muojfi pravedni. Rim. 5, 19. 

p6»lusatl, §ttm, r. pf. Rj. (»o-sluAati. i<. impf. sluftati 
— J« J) ko|i^a, einem gehorcheu^ parco ct«, auseuito 
Rj. — Dijete posluša ocit, i iduči tako po svijetu . . 
Npr. 2. Reče on svojoj ženi: »Spremi . . .« Žena ga 
pofiluša i uradi Hve kako je /.a^K^kvedio. 12. Oni t/n 
oduiab veselo poslušaju, potrče i zovnu kapetana. 2'i7 
To jo Marko poslušao mt^ku. Npj. 2, 438. Al' mu b'jela 



I 

U 

i 



teUM^MtoM^ 




posliiiljK' 



— 1Ž8 — 



posobiti 



odgovara vila ... To je Marko po»Uisuo vile. 2, 441 
(poHhtAati .■?« ftcn. isp. Sini. 8S). Hitro fja je pothišdlo 
mlada. 4, 363. Tko ćg va« poslu^nti u fomc? I^nui. I, 
30, 24. — H) ein rcnig horcltcit^ ausaUtor. Kj, (rtudo). 

— i/, sa se. — 1) recipr, einander Oehor qclten, 
audiri iuvicem: O'te braiSj da se poslusnmo. nj. — 
To rekože, pa ite pos/usaše, svi Šarene pu*ke uotpra- 
SiSe. Npr. 4, 170. To se pobra oba poshištth, ua Nik- 
fii(5a otmu o<l Turaka. 4, 337. — 2) kao pttsi^ir. Gchor 
/irtticn, si tHt: audient: ako ne ja po8lu?«m. Kj, 

po.sljk&ljiv, udj. riđi poslušan. iSiuIli. koji rado 
9lwa. riđi i pokoran, — Nogo Dam budi vesela, ve- 
sela i potihisljiva, pt^tkorim i umiljata. Herc. 300. 

poslA^niiNi. f. die Jemands Bcfehlcn tcillig und 
rjern f)ehorcht, qnn€ obedienter itnperatu fiicit. Rj. 
poslitšnd žcrisku, 

?oslikSRik, pofthi-tnfka, i». der Jemandu liefeJden 
Ug und gem gefiorcht, qui ohediettter imperuiu 
fttrit. T?i. po'iltt^tn vovjek. — Pnatupimo usrdno kao 
poslušnici HrifUa koji prizva avijet u carstvo nebesko. 

op. y6. 

poslASnOnt, prmUl^noAti, f. omhina ouogn koji je 
poflušan. tH4h po^lub 2, i ,it/n. onf^je. — PonlušnoH 
je bolja od Žrtve. t^nm. I. lo. 22. Ho^eA li ^•uvnti 
!*t"bc u poslušnosti prem ft HtnTJe^inl i bra<?i? 1>P. 259. 

posli!lždvnik, m. r^^t »lužavnik, podnos. Kao tanjur 
na kojem se gostima no^i kuru, ćasa vode^ i t, d,; 
Kttifcchreit y PrneitentirteUer^ KredenztelUr. — 8am 
u svojim rukama drže(?i poslu'zuvnik. O Sv. O. 16. 
Ovaj uzme na poshtiavnik novu krinku. Mil. 251. 

p6sluŽbirii, f. (u C. G.) tidi priRluŽbica, prislav- 
Ijftnje. Rj. vidi i priHlnžba. kad se osim krsnoga imena 
jo9 koji dan poftluiuje. — Jedno od ovijch dana zove 
He kruno ime, a Jedno u Crnoj Gori prialuibn ili po- 
shiihica. Hi. 5;i7b. 

poMAžIti, p5fllDlim, r. pf. Rj. |>o-služiti. — i) he- 
dieneii^ minislro. Kj. po/lučiti koga čim, komu sto. 
r, impf, poHlu^.ivatl 1. — Voslu'ziši^ poslužen bude»i. 
(Osobito govore kalugieri i popovi). Posl. 25tj. I dade 
joj kupu od rakije, da hnšauia ponluži rakiju. Npj. 
4, 158. Dužni su i oni njima u TJele-,«Dima poslužiti. 
Rim. ir>, 27. lAofA". i tijcm hiti posluzen u avako doba. 
Danićić, Vid, d. 18tU, 8. — 2) đienen, Merviisse. Rj. 
I?, impf, »lužili 1 (koga, kome), — Kad koji (šegrt) 
ovako nekolike godine poslusi^ pa dogje u kuću nov, 
onda onaj novi ovoga zamijeni. Kj. 835b. Samo ludu 
piecu ostaviti, pak će ono prava Liti raja, i dobro će 
'Jurke poslužitt. Npj. 4, 137. Ne vodi li iSrpskijeh 
robinja, koje hi me vjerno poslužile? 4, 205. Vccma 
]>ofttova^o i poslužile tvar nego tvorca. Rim. 1, 25 
(servierunt creaturae). 

po.sloiiviiqJo, ti. dus Beditmen, minisiratio. Kj. 
V0r&. od posluživati. — 1) radija kojom tko poslužuje 
koga. — 2) radnja kojom tko^osUUuje (pi'istavlja) 
rt. p. (rosptfgjin dan. 

posluJ^Jvnti, poalhžujem, v, impf. Rj. p<vsluživati. 

— i) ko{^^ beaiencn, minijdro itlicui. Rj. vidi pri- 
služivati 3. v. pf, portlu^.iii 1. — Slufcnri potove lolo 
i poslužuju, Rj. <ii>3ju Ooiiiai'in i domaćica jjledaju 
svoj pORflo (jTOlov© jelo, donow piće i ponluzuju ljude). 
Nov. Srb. 1817, 477. Pomenute ove Turkinje . . . vodio 
uza se na bintovu, te su ga posluživale čihukom i 
kafom. Sovj. 73. — 2) (u C G.) n. p. slavim Gjur- 
^ev dan, a poslužujem Gospugjin dan^ cf. prislav^nti. 
Rj. vidi i prisluživatl 2. 

p6slj<>diiK, pftaljetk.i, 7«. riđi poSljedak. Rj. 

p6sljodioii, /". vidi posljedica; posljedak la; resultat. 
die Folge^ sequeln, eeeutus, exitun: Razmi^ljavao je 
posljedicama ako sastanak dopusti. Mi^pj. 75. Mene 
hvata strava od ponledica te nauko. Zlos. 209. 

pdsljtMln'ik« m. mdi poftljt.'duik. 

pdhljeiliijT, udj. vidi posljednji. Rj. 

p6>.iiiieiiti, pCtHmiOem, r. ;;/'. n. p. ljude, uach ffM- 



andcr uhu der Wtdt sehaffen, interficio alium ex alio. 
Rj. po-smicali, src redotn smaknuti, v. impf. smicati. 

posmljnli se. jem se, v. r.pf, po-»uiijaLi se« kome^ 
femu. vidi podsuijehnuti se, at^slachen, deridco. — 
Gori nam se, brate, posmijašc, i irori se od ua« iie- 
ni^e, mi oetasmo, brate, zn ukora. Npj. 2, 227. 

pftsraijjeb« m. Hdi podsmijeh, das Lachtn ikher 
drrrts, mus^ derisio. po-smijeb. isp. posniijati se. — 
Hajalović, prezime; pdje •rdje se uzima kao da je 
postalo posmijcha radi. Oanićić, ARj. 155b. 

p&smiJrsHH, ptVsmijeinaf udj. po-smiie^on, kao pri- 
lićiM smij^un. i^p, po (složeno su adj.) i smijeSau. 
— Istina da bi bdo posmiješnOt ali bi bilo mnogo 
priliciiije, kad bi ko . . . Pis. 32. a<ip. Sir/bijalo. Rijeć 
je ova posmijehio sastavljena, ali joj je i značenje 
smiješno. Uj. GSlb. 

poKmiJ6vnnJ(*, n. verh. od poemijevati ne. radija 
kojom !>e tko posmijera kome. vidi podsmijevauje. 

pusmij()vati se, pSemijevam se, r. r. impf. vidi 
podsmijevati se komct ćcmu^ cincn auslnchen, ^roruber 
larhen, deridco, rideo. v. impf. prosti suiijati se. p. 
2)f. poauiijati se. — Pratili ga po ćarAij' jarani, »etali 
se i posmijcvali: < Heg .lovan beg, ćestilo ti zlato!... 
gjevojka je n ob' oka sl'jepa. Herc. 48. 

posmjehivanje, n. verh. od posmjebivati se. 

Jiosmjehlvali se* posmjMiujem se, v. r. impf.; r. 
pf. pojtmjtlinuti ac. — Na to mi se Marko poamjehuje. 
HNpj. 2, 298, 

pAsmjehDuU se, nem se, v. pf. Gjorgjić. subridere: 
poBuijehni s(? sad, a s.ida skri tve lice, sad ga ukazi. 
t:?tulli. po-smjubniiti se (malo), v. impf. posmjehivati se. 

posmdliM, p5smolTm, v. pf. gummi linire. SluUi. 
po-smoliti, smolom namasati (malo), v. impf. smoliti. 

p6snr(*e« p^smrćetH, n. dijete koje .<tp rodi poslije 
oćinc smrti, der Nadigchornt; Spatling, postumus, 
Rj. po-Rmr(tlće, posmrtno dijete. — Da mrtvu kost u 
poćelku obzine posmree, kažu da bi uroAla. Rj. 372b. 

p^hoirtni. adj. nuch Jemands Tode eintretend^ 
jtosthumus. Rj.-" ^^> biva po smrti iijoj. 

posmAeati se, poamOcam se, r. r. pf, vidi potući 
se 3 (po svijetu), Rj.' vidi i potepsti ae. v. impf. 
smucati se 1. 

pAsni, lidj. n. p, dan, FttMcn-, jejumii. Rj. pos(t)ni, 
sto pripada postu, kad je pri4icr ncodregjen: pVVstan. 
koje vidi. suprotno mrsni. — Pročitaj iz knjigu rijeci 
Gospodnje, narodu u domu Gospodnjem u dun postu. 
Jer. 3«, B. 

pdsnica, /*. die Fasierin, jejunatrix. Rj. koja posti 

pdsink, w. der Fastetj jejunathr. Rj. koji posti, 
isp. učajnik. 

posnlmutl, p^8nTm.^m, 0. p/l po-snimati, ^e redom 
snimiti, vidi pc^kidati. r. impf. snimati. — A divojka 
six)je todilo) posnimala, dizdarevo pa oblaĆi ua se. 
HNpj. 4, 248. 

pDsuuti, snem, v,pf. pos poH-«u^en, dico pos pos, 
vitulum aut agnum allieiens, Rj. reći teletu ili ja- 
gfijetu poa pos vabeći gn. p. impf. poekati. 

pAsona«, p^sopcn, m. (pl. geti. pt^sobao«), pJVsnbak, 

p?»opka, m. einer der Soline, die nacft einander. okne 

I durvh Tiichter unterbrocJien tu trerden, r^tr WeU 

kommen, filii ex ordine, quin filiu intrrvenerit: rodi 

I majka devet posohaca. Rj. vidi i posobnik. jedan od 

I sinova koji se rode lasobice, jedan sn drugim, a ne 

I rodi se izmegju nji)t kći. — Ako U bi Vuk utekao 

' sa njegova ova posopka sina, oa zlo će ti sjutra zora 

I doći. Npj. 4, .^12. U bcira su dva pofopca sina. HNpj. 

, 4, 57B. posobak {od adv. nocoKii, jedan za dru^m). 

Osn. 292. 

I fiAsoblca, f. eiue der l'ochter nach der Reihe, filia 

ex ordine, nuUo interposito fiiio. Ri. vidi posobnica. 

jedna od h^ei'i koje sr rode sasoh, jedna ta drugom, 

u ne rodi se izmegju njih sin. iitp. posobac, posobak. 

pu&Ablti, p<)8obim. 0. pf. (u C G.) pidi pokoriti, 
uzeli, primiti. Uj.^ — Ne mogaSe kujaza osvojiti ni 



: 



pftsobnica 



— 129 — 



liosrnutl 



^ 



Djegora temlju pusubitu Npj. 5, 374. On ga nijy 
inog'o OBvojiti, ui pod krilo »voje posobUi. .^>, 3i(4. 
po-flobiti, druijoj poli biće osnovu u bc, sebe, »obnm, 
te tako po:itanjcm i inaćenjem Ho i posvojili, isp. i 
ffpodobiii; dosinuli se. 

p6sobalca, f. vidi posobicn: Ho^me ne če^^ pre- 
lijepa Nizol dok Dc rodiS devet gjt'vojaka, gjcvojakn, 
devet posobnica^ pa ti hajde , Kad je toni drogo. 
Herc. 92. 

p6sobBikt f». — 2) vidi poeobac, pooobak: Bogme 
ne de^ prelijepa Nir.o! dok ne rodiA do devet ninova, 
dtvct sina, devet posobnika, pa ti hajde, koliko ti 
drago. Herc. 92. — 2) u ovom primjeru riječ enači 
đrmjo sto: A koji su s lijem upravljali, i najviši 
poiohniei bili, te goflpodn uaiii razroniAe, ^oflto oni 
kod knJA/a if^ahn, pa Inkomei Pera opadahu. Npj. 
6, -iS (»?j. isp. posobnik, privatus homo, Stulli. pri- 
vatan čorjck. 

Dosokdiiti. pos^kolim, r. pf. (a 0. G.) anfruunternt 
conortor. Kj.' po-Hokoliti. vidi osloboditi 1. v. impf. 
sokolili. — sa se, rcflekji. . Uznijeti se, -J) kao osloboditi 
»c, poaokoUti se, den Muth bekommen, aoimari: Ux- 
ne-se se junak uz junaka. Rj. 774b. 

^us6Hti, posolim, V. pf, Rj. po-aoliti. v. impf. po- 
saljati. — J) eiinsulze»t aalUo. Rj. vidi osoliti. — 
KlintSorba. (kad se voda ugrije, a on [soldat] zaiAte 
od babe malo soli [i baba mu da], te je posoli . . .). 
Po»I. 135. sa se, pasu.: Gruda sira (odmiUi kad se 
izvadi iz surutke aok Me ne isijec^e i posoli). Rj. 104b. 

— 2) mit Salt bestretun, salem aftpergo. Rj. posuti 
što »olju, 

J»dspn, f. ečrkleinte EvunttchlackeH, die auf nassfe 
var: r« farbende Stoffe gestrout icerden^ scoriae 
ferri comminutae quae asperguntur pannis nigro co- 
lore imbtiemliit. cf. kovaćiua. Rj. vidi i pržina 1. 
kovačina kojom «e pospe mokra čoha^ kad hoće da 
se crno oboji, po-spa. inp. posuti (pospem). 

pdspntl. pospimo, v. pf. Rj. po-«pati. r. impf. spati. 

— J) ttaeh der Heihe einuehlafcn, ohdormiit uliuft 
€x alio. Rj. kad svi redom KtHpc. — Zovne on njega 
notnjo, kad «« «•»' poapali^ da izigje na kuvijertu. 
Npr 351. Kad psi pospe (oti(?i če, t. j. pobjeći 6j 
noću). Posl. 119. Opiie se, kako zemlja erna, pa 
oospftse, kako da pomreše. Npj. 3, 40. Sve pospulo, 
Icao i poklano. 4, J&3. — 2) (u Dubr.} jeste li dobro 
noćas pospali? t j. pospavali, schlufen, dormio. Rj. 

pOHp&vAti, p^spSvam, v. pf. ein ive^^ig schiafen, 
pauluitim dormio. Rj. po-spavati (mulo), vidi pospali 
2. r. impf. spavati. — Zlu naiikn Milo.5 naućio kod 
ovaca u san planini, pospavati svagda oko po<lne. 
Npj. 2, 139. Svome bratu ćini Icpa hlada, da joj 
bratac mamuran pospava. 2, 162. 

pdspje^Aa« pftspjelua, adj. propents, praeproperus, 
festinust celer etc. t^tulli. i^. br/., brzovat, hitar, 
listf napreiit suprotno spor, trom- isp. pospješiti. — 
I'oifpjeino je ćim je dobro. UPosl. S'S*. Poupjesnoj 
miloMti dvoji darovi. 1^9. adv. Dugo misli, r pospjc-ino 
djeluj. DPofll. 21. 

pAspj«^siti, Sim, 0. pf. Rj. po-»pje4iti. — 1) (u 
Dubr.) vidi pohitjeti. Rj. * onaje «</"• " ovom ina- 
ćenju u StuUija je reflekti. poapje&iti se, festitiare, 
properart. — 2) prelaino. urgere, accelerare. Stulli. 
riđi ubrziti. beiK^leunigen. — Tuge poapješe stitros(t). 
UPo«!. 13«. 

^ospflstiti, pi^ftpuHttm, pospd&titi, p^spu^tim, v. 
pf. po-*-pustiti (Slitil, malo spuntiti. spustiti. — , Pa 
poniđko ćordu pospustio^ baS ko nose piimoreki >>pa- 
njuri. HNpj. 4, 458. sa se, refhk'i,: (lornju ćatmu 
knli obroniste, u donju tte Babić potipustio. 4, Ub. 

^srimftU pdHriim'im, r. pf. Rj. po-sramiti. riđi 
postidjeCi (i Be). — 1) bescftdmen, pudorem injicio. 
aj. V. impf. isp. sramotiti 2. — Svi oslali Ijekari 
kao posramljeni razigju se kud koji. Npr. 14H. Fa- 
naoji ćuvti da (Ltus) posrami nudukt^e sabraSe se 



zajedno. MaU 22, 34. — 2) sa b©, refleks, p, impf, 
sramiti se. — Nemoj da hc posrame u meru' koji 
traže tebe, Bože Izradjev I Ps, fj9, 6. Jer ^.eie se po- 
sramiti od g(\ieva koje željeate. Is. 1, 29. Ali će se 
svi posramiti s $iaroda, koji im ne će pomoći. 3<), 5. 

posrAnJo, n. das Šcheissen (perfecUve), cacatio : 
Ne bi 8 njim otišao ni na posranje. Rj. Mrb. od 
posrati (se), isp. poseriji. 

pdsratl. p^BerSm, v. pf. Rj. po-srati. v. impf. srati. 
isp. pOHeriš, poserko, posro. — j. bescheissen, concaco, 
Rj. vidi politi 2. — (Jrala krava, pa posrahi oje, 
Posl. 13. — //. sa se, refleks. — J) .^cheissen^ cuco. 
Rj. sranje svršiti, vidi osrati se 2, okekati se, okr- 
hnti se, onerediti se. — Omaće niz noge, t, j. posra 
se. Rj. 458a. — 2) sirh selbst i}crunreiHigen^ coneacat 
se ipsum infans. Rj. (sebe): n. p. dijete se posralo. 
vidi opoganiti ae 2. 

p6srbiti, blm, r. j>/'. Rj. po-srbili. v. impf. posr- 
bljavati. — 1) tum Serbcn machen, serbisirent ver- 
serben, reddo serbum^ serbicum. Rj. koga, sto, učiniti 
ga tSrbinom, Srpskim. — ])a su naši stari samo ono- 
liko Slavenski jetik posrbili^ koliko su ga Rusi po- 
rušili. Pis. 21. Da moju ienu posrbim, najnužnije je 
da zna Srpski. Straž. 18S6, 15M(). — 2) sa se, refleks, 
ein Serbe trerden, fio serbus. Rj. postati Srbin. ~ 
Oakavci koji su ondje ostali, oni su se posrbili. Kov. 22. 

posrblj&vanjc, n. vidi srbijeuje. Rj.: Posrblja- 
cuftje slovenskoga je/ika. Daui<^ić, Vid. d. iyti2. 19. 

poHrbljAvAfi, posrbljavara, vidi srbiti. Rj. r. pf. 
posrbili. — Raić je znao Slavenske riječi onako po- 
srbljavati. Pis. 6<). 

pos^^b^l1i, p(VrobrTm, ndsrobmltl, ^barebrnun, 
V. pf. versilbern, argento obduco: Da ti imafi guvno 
u avliji pouijedeuo pa posrebnijcno. Kj, po-srebriii, 
po-srebrniti sto, srebro na nj udariti, v. impf. sre- 
briti. — Posrebrni mu ruke. DPosl. 9y. Vi ste kao 
golnbioa, kojoj su krila posrtbrena a perje joj §e 
zlatni. Ps. G«. 13. 

posred, {sa gen.) m«rt«i durck, per medium : po- 
sred glave, posrijed srijede. Rj. prijedlog po-»red. 
prijedlog sred ugeo prtaa se prijedlog po, koji mu 
enačenju podaje svoije. — Trgovac potrći upravo na 
hajduka: >na polje, kurvo, iza grma!« pa njega iz 
piiitolja posred srijede. Rj. 8(X)b. Po polju je bosilje 
sijala^ podno polja ranu madžuranu, posred polja 
visoku narandžu. Npj. 1, 39. Udari ga onim bojnim 
kopljem, udari ga posred srca siva. 2, U3. Na gor- 
njemu gjerdapu slabo se kad vidi kamenje posred 
rode. Dani(;a 2, 3t>. Neka ide (jospod posred nas. 
II. 34, 9. 

pdsrcdnicn. f. niediatriiCf conciliatrix. btuUi. die 
VamiitUnn. koja posreduje. 

p6srednik. m. dei- Vermittler, mediator, intercessor. 
— Rijei'i posredriik, priroda . . . mogu »e vrlo lasno 
pomiješati s ua4ijem rijećima. Nov. Zav. VI. Jedan 
posrednik Boga i ljudi, ćovjek Hristos Isus. Tim. 
L 2, 5. Dobri su ljudi posrednici u rasprama. DM. 
274. Ni posrednik, ni angjeo. nego ib sam Gospod 
spase. DP. 278. Da mi budete posrednik kod g. pred- 
sjednika. Kolo 13 (10). 

pd&redovanje, n. verb. od posredovati, radnja 
kojom tko posreduje, die Vermitttlung, intersessio, 
conciiiatio. 

pdsrodoTAti, prisredujem, v. impf. i pf. in medio 
esse. Stulli. po-sredovati, kao posred dvojice ili vise 
ih stoje'H miriti th, od jednoga za drugoga moliti Hi 
iskati što, umoliti ili iskati što, umoliti ili dobiti, 
vermitteln, interccdere* concialiare. 

posrkatl. pftafćem, v. pf giimUch aufschliirfen, 
ahsorbeo. Rj. po-srkati (sve), v. impf. nrkati. 

pOKrniiti, pGBfuem. v. pf das Glcichgc^icht vcr- 
liercn, incli»or in ulteram partem, cxcido actinilibri- 
iate, aegailibrio : postuuo pijan. I patka na ledu po- 
srne (Posl. 104). I kottj oa ato dukata posrne (Poal. 

9 



Iiosro 



130 — 



postatnlk 



101), Rj. po-sruuli, po-sr(l)nuti. r. impf. posrtati. ^ 
« prenesenom smislu: Nunuifitiri su bg u Srijemu 
održali do sad prilii^no, ali su u Srbgi vrlo posnuUi. 
Rj. 39Ga. 

pdsro« vt. viiU poserko. Ej. gen. posra, voc. pSaro. 

pdsrtui^o. n. das (Tmschicanken^ Umfallen (eines 
Trunkenćii), ruitio. Rj. verb, od poHrtati. stanje Icoje 
biva, kad tko posrće. 

pdsHati, poflrdSm, v. iinpf. unutchivanken, umfallen, 
ruo. Rj. po-8rtati. r. pf. posrnuli. — Dri.^ se plota 
Vukotal (Uovori se Htra^Ijivcu, a i pijunu ćoeku kad 
posrće). Posl. 70. Kao pijan Cipanin. (Kad ko posr^'e). 
132. Vcd sam, »ine, vrlo ostarila, ne mopu ti poslo- 
vati, »ine, ni po beln dvoru posrtati. Npj. 2, 4iH>. 
Za Žto bi, sine, posrtao za tugjinkom i grlio njedra 
tugjoj. Pn<^. 5, 2i>. ll^rini^e dti posrf^e Mi.tir h ^vijnn 
poslovima kao Sto posrće pijan čovjek bljujući. Is. 

iy. 14. 

posU puHta, m. der Fastcn, jt^tminm: ćs&nl pogt; 
danad je post Kj. vidi poale (f. pl.) — Aranpjelo- 
viea, arangjčlov post. RJ. (»b. Zavjetni post. Rj. IfUJb. 
Korizma, ćattni post. RJ. 2iJla. 8redopož<';e, urijeda 
pusta. Rj. 7081), Dogje gost pa rarori post. {i Iso- 
hito govore kalugjeri po inana-^tirimn). Poal. H*2. Ima 
ljudi koji bi prije pn^tali da uliiju Coeka, nego « 
po8t meso da jedu! 214. Tako mi ovijeh posta! (Ik 
poste). 303. Tako ove poste za. psa ne ispostio ! (Vz 
post). 308. Pjeame, koje ae pjevaju ur časni pasi. 
Časne poste sapostismo, novu gragju iznesosino, hehi 
crkvu Hagradismo. Npj, 1, 118. 

pdKtfljl^jo, n. dtts Entsiehen, ortiis. Rj. verh. od 
postajnti. stanje koje hirm^ kad Hopftstnje: Istina da 
(le II postajanju vremena nalazi gješto oaobiia raz- 
lika. Rj. LV. Ovijem posiajnnjejn reitenijeh glasova 
naft jezik nije ni malo ili je prcvet* slnbo Bve/.an 
8 drugim jezicima alovenskim. Rad 1, Ul, 

1. pdstajati, p^Htajcm, r. impf. ent^tehetit ehen 
aufkommen, e^islo. Rj. p5-fltajati. t'. pf. postati, po- 
Atanuti. — U ovakim rijetkima (kao i a imenima, ud 
kojijeh wta postaju). Danica 3, 19. Jer pomisli, da 
tako ve** postaje pravi ortak s Milosem u vlasti. 
MiloS 13H. Bila hu za njih (za «ve nnukc) tri itčitelja 
(a Mo ih ja prije nnbrojih viAe, oni su postajali kad 
je koji umr'o ili otiSao). Sovj. 83. Nnćin ueodrcgjeni 
postaje nastavkom »ti<. <^bl. 52. Dokazuje dn je ru- 
niunski jezik počeo postajati u početku II. veka. Vid, 
d. laGl, 71. 

2. pdstajati. postajem, r. pf. pio-Btajati, kao stati 
na što sve redum, jedno za drugim: Cubaljka: kad 
Be metne daska ili balvan preko balvana, lia klima 
i na jednu i na dnigu atranu, pa djeca postaju i ntt 
jedan i na drugi kraj te ae enbaju. Rj. 81fia. v. impf. 
atSjati, atSjem. za perfektivnost glagola postajati isp. 
poustjljati. 

3. pu8(j^atf, post^fiuif 0. pf, ein veni^ stehen 
Kenig stehen bteibeHf consisto pauMum. Rj. po-aU- 
jati, kao malo stati (1). povori se punajviše za vrijeme^ 
kao potrajati, vidi potijati. — J^alo vreme postoji, 
al eto ti jedne gospe po vodu. Npr. 30. Ručak gotov 
i sve uregjeno. Malo postoji, ali eto ti joj mačebe. 
138. Ne postaja malo dogje i jodna mala va^čica. 
134. Malo vremena ta tijcm postoji^ a! oto ti lisice. 
177. Koji može stici i uteči i na strasnu fnjestu po- 
stajati. Npj. 4, 3564 

postAjklvSl^e, w. das Steltenhleiben, constitio. Kj. 
verb- od poatajkivati. radnjo ktfjom tko postajkuje. 

postajkivatl, ponti\jkuj@m, v. impf. stehen^ con- 
sisto. Rj. po-stajkivati, ići pa stajati^ i tako sve sa- 
sobice činiti. 

jiAstalfca, f. (valja da koja je dugo postajala i 
nije n ruke uzimana?): I daj mene sablju postalicu^ 
ncvagjenu trideset godina. Rj. 

jiftstan» p<\sDaT a<y. n, p. lonac, kašika, jelo, Fasten-j 
jejuuii. Rj. što pripada postu* kad je pridjev odre- 



gjen: p^»n'I, koje viHi. suprotno mrsan. — Gibanica, 
u Herregoviiii fp gradi \ posna uoći Hužiča od oraha. 
Rj. 80. SkloDuice, dvije kašike {po.tua i mrtnia), koje 
se sklope jedna u drugu i nose «e o poj.isu. Rj. (j8Gb. 

p6slannk. p^^tiinka, m. dcr Jieginn, Entsteftung^ 
ortgo: od pof^tanka moga. cf. postanje. Rj. vidi i 
nastnlnje, nosiduik. — Riječi, koje po .trome pristanku 
u ovaj red ne idu. Odg. na sit 8. latorija sviju na- 
roda od 2)ostnnka svijeta do naJcga vremena. ^*ovj. 82. 

pdstanuti, ^l^ataneml, vidi postati. Rj. 1 ondje pri- 
ntjere. v, impf 1 p^atajati. 

postanje, n. vidi postanak. Rj. i syn. ondje, takva 
rerb. kod dopuštenje, verb. od poatati. — Kad ae Sta 
dogiigjfllo u stara vremena od postanja sr-ijeta. Npr. 
124. Mi .smo brada vjerna od postanja. Npj. 2, 227. 
Prva knjiga Mojsijeva koja ae zove postanje. Moja. 
I. 1, 1 (untpia). To je postai{je neba i zcmljCj kad po- 
Htaže. 2, 4. 

p0.s4ar, adj, po-atar, kao prilično star. isp. po 
(složeno s adj.) 1 star. — Vi poštari & njim ste pu- 
tovali, vigjeli ste carstva i kraljevstva, mi nijcamo 
tamo putovali. Npj. 5, 4fi». 

p6stnniti, ram, r. pf. Rj, po-atarati. — /• alt 
machen^ facio esse aenem: Nij^ta za to Ato je mlagja 
majka, laano ćemo mi nju poslarati. Rj. postarati 
koga, učiniti ga stara. — //- sa se, refleks. — 
1) Sorge trageiij curam habeo: poataraj se da mi to 
nagjcS. Kj. vidi nastati 2. i^p. pobrinuti ee. v. impf. 
starati se. — Koliko ae uzmojie postaraču se eda hi 
se jonte što otelo od smrti. 8ovj. III. Da se posta- 
rumo dakle ući u taj pokoj. Jevr. 4, 11. Bog re se 
postarati za jagnje sebi na žrtvu. Moja. L 22, 8. 
Zctski vlasteli voljele sina Milutinova i postarake 
mu se sa prijesto. DM. 37. — 2) alt nerden^ .•te- 
ncsco : Lasno ('remo mi nju postarati . . . hoče uan» 
se postarati majka. Rj. star postati, v. impf. sta- 
rjeti. — Uaabnu od ialoati oko moje^ poštara se od 
množine neprijatelja mojih. Pa. 6, 7. 

pOstat, f. ono ^to u jedan put uzmu preda se ko* 
paci, ili J^cleoci, kad rade, die Reihe (hei der Brnte), 
tractw* agri demeiendi: može se do mraka istjerati 
jofi jedna postat; uzeli ave u jednu poatat. Rj. isp. 
prepelica 3. — Zažanj, granica dokle žeteoci azmu 
jednu postat. Rj. 174a. Poslatnik, koji je nakraj po- 
stati. Rj. 550b. postat, drugoj poli osnova u stajati, 
stati. isp. Uau. 226. 

postAhlh. poatlitka, m. vidi poatanak. Rj. 1 syH. 
ondje. — po-8tntuk. isp. postati. 

p&*»tati, pij-^lanem, v. pf. Rj. po-»tati. vidi poatanuti. 
isp. izači 3. v. impf. i postajati. — 1) beginucn, ent- 
stehen, orior. Rj. — i) postao rgjav ćovjek, er ist 
ein schlechtn' Mensch getrorden, fio. Rj. postane tkn 
što (nominat.; insirum. vrlo rijetko, isp. primjer Ži- 
tije 161. — primjei'i za 1) i za U): Iznaopačilt ae, 
postati naopako. Kj, 227b. Kome će krv dwiaH ^- 
stati. RJ. 57Ib. l*ljuue (gjavo) ua zemlju, i od nje- 
gove pljurunke postane snoka. Npr. yi. Sad postane 
čudo joS veće. 174. Otkada je svijet postatiuo, nije 
ljop§i cvijet procvatio. Npj. 3, 47G. Tako da ja u 
cijelom mjestu postanem za podsmijeh. Danica 2, 
132. Ako su no^e narodne pjesme i postale samo od 
prostoga naroda. Npj.' 4, XXXIX. I da je Srpska 
erkva postala u Turskoj (jje je postao i iivljeo aveti 
Savo Nemanjič. Ri.* XLL Vrijedno bi bilo iznan 
kako je ovo postalo da zemlja ima dva gospodara. 
Slav. Bibl. t, 88. U kome se (caratvu) rodio i o/i- 
cirom postao. Žitijo 1(5. Postade (ruka) zdrava kao 
i druga. Mat, 12, 13. I svijet kroza nj posta. Jov- 
1, 10. Posta im poglavar. Sam. II. 23, U). Korijeni 
s riječima od njih postalijem. Korijeni I. Druga po- 
lovina t. J. zapadna, postala pnvm diobotn, razdijeli 
se na četiri jezika. Kad 1, I08, 

pftsCatnik, vi. koji je nakraj ooatati, der Schniitery 
der sundchst um noch su scfineidenden Getreide 



pOStftT 



— 131 — 



postelja 



šchneidH, ah ca parie^ in quu nova resttit menfiis. Rj. 
— Jedna kita klaHoberu, ariiji;ft kita posiutnikti. Rj. 

p6stav. m. vidi platno 1- Rj. po-fllav. isp. posta- ' 
vid. — JoSmatSar, poniat Zi\ ja.^iuake. Hj. 24Vta. Li- j 
brenjak, postav kojega »c lakat prodaje po Hbru. Rj. 
SOTji. I'o jciergjevu ve/o na postati kojomu su Žice 
od juna^kijeli perčiua. Npr. 123. 

p5NtavA, f. Kj. po-Htava. — 1) đus Fnitcr (des 
Klridci), wunimentum vcsiiit^ ituhAutura. Rj. — Kari- 
kača, kariklija (kapa) ... od crvene abe ili Ćohe, 
odozgo je zaiuboflta kao Ica, a aa strane ima crnt* 
postavu, za koju se odozgo može ^lo zadjeati. Rj. 
264b. Kiflira, na suknji postava odozdo iznutra. Rj. 
270b. Uždrijelje, 1) posturu na opleijku. Rj. 450b. I 
prigrnu kobislu (udiju^ koje duuan ui u kralja nema, 
otiMo je tridest ^e»a blaga dok unutra udrio pO!<tuvu, 
a 8 lica joj ni heaapa nema. Npj. 2, 228. — 2) (u 
Kudn. nah.) onaj mid (ponajviše fuzija), n koji ide 
mkiia iz kazanake lule, cf. kapalioa. Rj. 

^s^avilt. vTm, v. pf, Rj. po-atiiviti. v, pf. je i 
prosti ataviti. c. impf. po«tavljnti. — 1) haljinu, dus 
Kleid fiiitern, mnnio. Rj. riđi ualo^.iti 2. inp. poatava 
I. — (Oplata, 2) ono gvožge Sto je njtme postavljen 
plug u plazu » lijeve strane, Rj. 4tj2b. Taraltarina, 
kao fjunj veliki, ptt^tavljen jagnjetitiom. Rj. 731a. 
Kapa iznutra je od proste svite, a Bpolja je postav- 
ljena crnom Hvilom. Kov. 41. Ćovjek . . . imao je nn 
sebi plavetno diupe bez rukava ncpostavljeno. t^ovj. 
21. — 2) kapu na glavu, aufseteen^ impono. Rj. vidi 
uslaknuti, UHtat'i. — 3 a) postaviti što: Htražu, eine 
Wache aufsiellen. Rj. ICralj Sinieuu razgledao gdje 
če Arilju postaviti temelj. Rj. 51(>b. Dok postavi praten 
i jabuku, dade Marko tri tovara blaga. Npj. 2, 389. 
Imena u red postavljena. Rj.* XLVILI. Iz priwjf^r't 
Jcoji «« ovdje postavljeni vidi se . . . Slav. Bibl. 2, 
2;i5. ^« ne, pass.: (tUiiui se Milojcva pred crkvom na 
tanjuru postavi na stolic^t sa ugled. Danica 4, 25. 
Da se kanivla^ka i Karubogdanska postave u prC' 
gjasnje stanje. SIilo§ 15(>. — b) postaviti lco<fa: po- 
staviti vojvodu, kneza. Na b'jelu ih kulu postavio. 
Rj. Kneiove da iaiie^emo, i druge mjeato njih da 
postavimo. Danica 3, 154. Vi ste me u stanje posta- 
vili^ da ih (pjeame) na svijet izdam. Npj.* 3, V. ^to 
aam ga postavio megju najgore spisatelje. Odg. na 
ut. 31. Pontavih te oca mnogijcm narodima. Rim. 4, 
17. Za to 6u te postaviti da hi ^uvar glave moje 
svagda. Sam. I. 28, 2. Postavi ivi tisaduike i atotinike. 
n. iy, 1. Bude postavljen u penziju. Mil. Svet. poet. 
1. sa se, pass.: Postavi joj se (nahiji) stureiina Adži- 
Melculije. Danica 5, 39. — e) postaviti koga čim : 
A nemojte njega pogubiti, e ćemo ga hodiom posta- 
ifiti. Npj. 5, 79. Postavi ga car Pavle obrnterom. Zi- 
tije 12. Bog, koji me postavi ocem Farjionu. Moja. I. 
45, B. Ko je tebe postamo knezom i sudijom nad 
namaV 11. 2, 14- Postaii te voijjan Izrailju. Sam. 1. 
25, 3<). isp. turiti 2: Car je turi nad vojakom vesirom, 
Rj. 75(M. — đ) postaviti koga nad čim: Postaviće 
gn nad srijein imanjem Hvojijem. Mat 24. 47. Postavi 
oa nnd cijelijem domom svojim. Mojs. 1. 39, 4. Vrijedni 
ljudi, postavi ih nad mojom stokom. 47. (J. Postavi 
Amasu tia vojskom. Sam. 11. 17, 35, — e) postaviti 
koga za što: Uzme zeta svoga pa ga postavi ta cara. 
Npr. 212. Postavi ga ta prvog vojvodu. Npj. 5, 501. 
Pa ih postavi nad njima za poglavare. Mojn. II. 18, 
21. Jesi li postavljen caru za savjetnika? Dnev. H, 25, 
IG. Postave ga sebi sa strazara. Jezck. 33, 2. — 
4) »ofru (den Tisch) decken, stert\o mensam: postavi 
da nuamo, cf. staviti. Rj. vidi i namjestiti 2. — Naj- 



prije postave na jednoj sofri .starjeiini i gostima. 

Rj. 713a. Kako gjevojl 

oamah . . . Npr. 3. Odmah via postave večeru. 198. 



Rj. 713a. Kako gjevojka mcak postavi^ Megjedovid 



Postavila kmua kumi čanak graha i malo hajvara, 
pa sjele obje da jedu. Posl. 95. I u dvore sofre po- 



stavio. Kov. 93. Bila mu ku*5a otvorena i sto posta- 
v^en za nvakoga^ koji bi mu otkud naišao. Bovj. 77. 
Postaviše mu da jede. Mojs. 1. 24, 33. Ho(5e li i mesa 
postaviti narodu svojemu? Ps. 78, 2<). sa se, pass.: 
Itučak se postavi, i Megjedovit! se nakl^pi te pojede 
ave. Npr. 2. — S) einfuhrcn, instituo: tudan Luka 
zulum postavio. U}. — Koji se protive poshtvljmioj 
uredbi. Danica -1, 19. Srpske poglavice postave senat, 
b, 51. Ni u kakvom mestu postavljeni zakoni nisu se 
lako tvrdo držali. 5, 86. Da je gledao u piaimju 
kakvagod pravila da postavi. Odg. na sit. 8. To je 
postavio Jakovu za sakon. Ps. Uib, lU. Stolicu epi- 
skopaka, koja postavi sv. Hava. DRj. 1, 5«. Bog ;«>- 
stavi obresanje sa sntik svojega zavjeta. Prip. bibl. 
14. sa se, pass.: Po zemlji da se postave Turski su- 
dovi i ostale uprave^ kao i pre Sto je bilo. MiloS 32. 
A 4to su vlasti, od Boga sa posittrljene, Rim. 13, 1. 

p6stavlJnujo. «. Rj. verb. od postavljati. — 1) radnja 
kojom tko postavlja n. p. haljinu (dos Filttern, sub- 
sutio. Rj.). — 2) radnja kojom tko postavlja n. p. 
krtpit na glavu (das Aufaetzcn, imjiositio. Rj.J. vidi 
UHticauje. — 3) ra<lnja kojom tko postarija n. p. st6 
(das Decken, stratio. Rj.): Sto sa svijem spravama, i 
hljeb ^a postav^aitje (donesoSe). Mojs. 11. 39, 36. — 
-*; radnja kojom tko postavka «. p. stražu (daa 
Anstellen, Beordern einer Schildwac.he, positio excu* 
hianim. Rj.), — 5) radnja kojom tko postavlja n. p. 
sakon. 

pdst^iiiJAti, vljam, v. impf. Rj. po-atavljati. v. pf. 
postaviti. — 1) ntcllen, .tetzent pono. Rj. postavljati 
n. p. kapu na glavu. isp. pOHt^iviti 2, postavljanje 2. 
vidi imticati. — 2) (den Tisch) decken, stei'no menaam. 
Hj. vidi stavljati 3, namjeiitati 3. isp. postavili 4. — 
Pa proPtiri svile i kadife i postavljaj zUićene stolove. 
Npj. 1, 51. Koji postavljate sto Gadu i Ijevatc nadjev 
Meniju. Is. 66, U. — 3} futtem, subsuo. Rj. sa se, 
pass.: Astar, pamućno jdatno, u koje se obitino mrtvi 
Turci zavijaju, a i haljine se njime postavljaju, Rj. 
ba. U Biogradu gdjekoji zovu koporan veliki gunj 
koji se i postavlja kosom. Rj. 29(>b. isp. postaviti 1. 
— 4) stellen^ auf^tellen (eine Schildu'ache), pono 
ejrctthias. Rj. vidi metati 5. — a) postavljati sto: 
postavljati stražu. Rj. (u Njem. i Lat. primjeru). Gle- 
dajte da ne postavljate bratu spoticanja. Rim. 14, 13- 
isp. poHtaviti .Ha. — b) postavljati koga : Postavlja im 
po Mj'i glavare. Npj. 4, 3ti7. Glavnoga kmeta u selu 
postavlja knez. a dogovorom seoskim. Miloš 193. Ove 
dvije pogrješke postavljajti <r. Svetica u red ouijeii 
spisatelja, koji ne znadu sklanjati imena. Odg. na 
sit. 17. Postavljaš fne da sam glava tugjim plemenima. 
Ps. 1«, 43. .«rt se, pufis.: Pase se postavljaju u Cari- 
gradu. Danica 2. 84. isp. postaviti 3b. — e) poAtavljati 
koga čim: Da ni jednog obrstcra u miru ne postavlja 
generalom. Žitije 17. Ne postavljt^jte me kneeom na- 
rodu. Is. 3, 7. isp. postaviti 3c. — d) postavljati koga 
nad čim: postavljam te nad sviiem imanjem svojim. 
isp. postaviti 3d. — e) postavljati koga za što: po- 
stavljam te sebi za straiara. iap. postiiviti 3e. — S) ein- 
fiihren, instituo. isp. postavljati 6. — Postavljajući 
railične uredbe, koje je on od Nemaea bio video. 
Danica 4, 12. Koji ce sudove i druge vlasti po eemlji 
postarljuti i uregjivati. MiloS 149. Kad bih ja u ovoj 
stvari postavljao pmvila za ujih. Pia. 29. Ja evo po- 
stavljam savjet svoj 8 vama. Mojs. I. 9, 9. Postavljati 
sakont pravopisu. Vid. d. 1801, 21. 

]i^st(>, p6sta, /". pl. vidi post. Rj. 

pdsttdja, f. dtts Bcttgeuutnd, lectus. Rj. po iuma- 
eefiJH Njemačkom postelja je ono sto se prostre mi 
kreveti sve sajedno: perinoj jastucif guber, i t. (/., i 
što se u Hrvatskoj zove posteljina; a postelja j> m 
Hrvatskoj isto što i krevet, odar, ležnica, ložnica, t.j. 
ono «« čemu je post tljina s posteljinom mjedno. devi. 
posteljica. Ie<5i u postelju i na postelju, prema (ome 
ustati iz postelje i a postelje. — Car kako legne u 



postftUien 



132 



^ostra&an 



vofiteljUt ou ae zaoeBe . . . Le^uu u krevet. Npr. b^K 
Vntlvu^-i pod kogii meku poaUiju. (01>laftlcaU ga). r<«l. 
251. Postelju i trpeza nema sržbe. 25rj. Suze roni na 
mekoj postelji . . . Al' devojka sedi na postelji. Npj. 
1, 249. NamesU mi mekanu pofiteljuj ne široku^ ali 
pomekiiHU^ s koje ti se ni dignuti ne 6n. 1, B05. Pa 
proatrije Pavlovu postdju, da nju leže njen gjevero 
Fetre. 1, 616. Pa mi sttn mekanu postelju. I, 522, 
Gjorjge skvči ii meke postelje. 4, 3<X>. U jedou ih 
raku ukm>aSe, kao da sn u mekoj postelji. Herc. 7. 
Pošlo je Koeara rodila Svetozara i ustala iz postelje. 
Nov. Srb. 1817, 639. Niti 6n le<5i na postelju odra 
svojetja. Pa. 132, 3. Ne ^^eŽ više s postelje ustati. Prip. 
bil)l."84. 

pbsteUira, f. — 1) đem. od posteljo. Ri. — Al' 
a gori zelen bore lisiaOf i pod borom posteljica me- 
hana. Npj. 1, 332. — 2) das menschliaie Bi, germen 
humanum, cf. loŽa. Kj. isp. i plodniea, ploava. — 
Loža, 2) pometiiia u jtivotin^e (a u žene zore ae po- 
.tttljica). Rj. 332b. Žena koja je bila meka, prozliĆe 
se prema kćeri svojoj, i posteljici, kojji iziđe izmetu 
nopru ujezinijeh, i djeci koju rodi. Mojs. V. 28, 57. 

pUMtcUkna, f. vidi haljine 2, odrenc haljine, isp. 
postelja ; das Bettieug, Bctigetcanđ. govori se u Hrvat- 
skoj, s takim akc. i u baniji. — la nast, isp. blazina, 
perinu. 

pdstelJDik, m. der KammereTt Kammerdiener, cu- 
bicalarius. vidi komornik. — Zadržao sam 49 rijeci 
Slftvenakijeh... posteljnih, prestupnik. Nov. Zav. VI. 
UzevSi na svoju niku Vlasta, posteljnika careva. Djel. 
Ap. 12, 20 (t'>v hii toO norcSvo«). Seraja bjefie glavni 
posteljnik. Jer. Til, 69. 

pAstićI, phsti^nem, v* pf. (u vojv.). Rj. po-stidi, vidi 
postip;nuti. isp. V. pf. stići. v. impf. stizati. — 1) er- 
reiciten, assequor: ne deJ ti to postići. Rj. vidi po- 
lučiti. — 2) heimsuchen, urgeo: postigla ga uenreća, 
lalost Rj. vidi naći 3, zadesiti. — Car se na ćudu 
nagje ita će kako li će: htio bi se ženiti, a eievojke 
nema, htio bi kletvu prcstupiti. ali ne smije od straha 
da ga ne poatigne. Npr. 114. 

pOstiftnn, postidnar adj. vidi stidljiv. Rj. koji se 
stidi, vidi i stidan, sraman 2, srameć, snunežljiv, 

postidjeli, posUdun, v. pf. Rj. po-stidjeti. vidi po- 
sramiti {i se). — 1) vidi zastidjeti. K}. postidjett koga. 
V. impf. isp. sramotiti 2. — 2) sa so, refleks, vidi 
zastidjeti se. Rj. r. impf. stidjeti se. — Postidio se 
ka' i kupovni pas. Posl. 256. Ko se postidi mene i 
mojijeh rijeci, njega će se sin Ćovje^ij postidjeti. Luk. 
9, 26. Nemoj da se postide u meni koji se uzdaju u 
tebe. Gospode t Pa. 69, 6. Neka se postide hesakoT^jtt 
svojega. Jezek. 43, 10. 

pdsilniuti, gnSm, vidi postići. Rj. 

p^stis, cf. pestiS. Rj. 

p6stitl, postim, V. impf. Rj. f. pf. sloi. iz-poetiti 
(se), na-, o-, od-, pre-, za-, r. impf. sloi. ispaAćati (i 
se), ispaštati (i se), napaj^tati, otpafitati. — 7. IJfasten, 
jijutio: Pftsti kao pas od kftsti (Posl. 256). Rj. — 
Neki se zavjetuju aa poste potiegje^jnik, ili čitavu 
neeljelju dana kakom svecn. Ri. 166b. Ponedionićar, 
Čovjek koji posti ponedionik. Kj. 539a. Volim ja po- 
stiti (ponegjeljnik) la njega nego on za mene da posti. 
(Krrnit^'ima duhovnici na ispovijesti osim ostaloga 
zapovijedaju da poste ponegjeijnik i tako da se kaju 
fito su krv ućinili; za to ov^e znaći: volim ja ubili 
Đjega ne»> on da ubije mene). Posl. 38. Posti k'o 
pas u veliki petak. DPosl. 99. Ridai^e i plakaSe, i 
postiš do većem ea Suulmn i Jonatanom. Sam. XI. 
1, 12. Pri veza kostrijet oko tijrla svojega, i poUaie. 
Car. I. 21, 27. — 2) fastenmdasig viachen (s. B» den 
Topf, in dem Fleisch getveseti, sorgfCiUig reinigenjt 
purgo, expurgo, Rj. postiti n.p, loiutc u kom je bilo 
mrsno jelo, t. j. odvurujući čistiti ga eu postto jelo. 
sa se, pass.: Odvarivati sudove (kad se poste). Rj. 
441b. — JJ» sa se, refleks, (in der MinsumkeitJ fasten. 



jejuno. Rj. postom se moriti, n. p. u samoitnji. — 
lpa<tnica, ćelija u kojoj se ispouuik posti. Rj. 237n. 
David se moljaie Bogu za dijete, i pokćase se David. 
Sam. U. 12, 16. 

pdsliznti, pl^8tižem, r. pf. po-sti/.ati. isp. po {sloi. 
s glagolima, b) i stizati. — 1 urski konjici navale za 
njima, te \}i mnoge postiht i isijeku. Sov> 3i). kako 
su glagoli dostizali, prestizali, pristizati, sustizati r. 
itnpf.f moglo bi se činiti da je i postizati « ovom 
pnmjeru v. impf.; ali se iz kontekf^ta vidi da je 
V. pf.: mnoge redom ili malo po malo stići, ali može 
biti i V. impf.j i tako je « .SVuHi/a. isp. podijevati 
V. pf. i impf. 

p6std, p<Vtola, m. (u Hrv.) vidi crevlja. Rj. vidi i 
postola, cipela, isp. fllar, papuća, paSmag, poSmaga. 

pOstojao, u4j' bt.ftdnaig, constans, sttMis. Rj. 
po-stojau. isp. pofltAja^i. vidi stalan, suprotno nepo- 
stojan, prevrtljiv. — CaraUm ne može imati nikukoga 
zanata niti postojanoga posla. Rj. 819a. Niti joj (Akoli) 
i gje ima odregjena i postojana mjesta. l)anica 2, 
118. h postojanim a: vidar, vozar... 3, 5 (u gram.). 
1 da bi im to tvrgje i postojanije hilo, da im se do- 
pusti, da... 5, 30. Tako se cijena kokosi za trideset 
1 nekoliko godina u pravome i postqjanom novcu 
nimalo nije promijenila. Posl. 144. Ako bude postojan 
da izvrfiuje zapovijesti moje. Dnev, L 28, 7. Pokazaću 
im obilje mira, postojanoga mira. Jer. 33, 6. adv. Na 
poluostrvu Ratu može se ćuti (glas h), samo ne onako 
zdravo i postojano kao u Ornoj Gori. Posl. XXIV. 

pOStojAnstvo, n. die Pestandigkeii, constantiti, sta- 
bilitas. Rj. stanie onoga sto je postojano, vidi stalnost. 
— Da ogledamo sad na ženi, reće na5 nemilostivi 
lekar, kojega je moje postojanstvo već bilo malo smelo. 
Danina 2, 137. Nemaju u tome nikakvoga pravila ni 
pofittjjanstva. Pis. 28 (die Consetiuette). 

puslujAnjc, n. cf. dostojanje: I u dvori(hl svoje 
postojanje. Rj. das Erbgutj haeredittts. vidi baitina, 
I sgn. ondje. 

pAstujbina, f. der Gchurtsort, locus natalis^ solum 
natale, cf. zavićaj. Rj. vidi i kamen 2. mjeHo gtije 
se tko rodio. — Hvakomc reĆe da ide na svoju pO' 
stojbinu, Npr. 247. Tek da mi se dvora dohvatiti, 
oćevine i pak postojbine. Npj. 2, 275. Nema proroka 
bez časti osim na postojbini svojoj i u domu svojemu. 
Mat. 13, 57. po-stojbina. isp. postajati, rijeci s takim 
noH. kod ća/bina. 

pAstola, f. (u Dubr.) vidi pbsto, crevlja. Rj. i kod 

posto ."Jt/M. 

p6s(ulae, pftstoca, ni. od posto (?) dem. — Na po- 
stulac na koji ti i otac. DPoal. 66. 

pd.stular, m. calceolarius, sulor. Stulli. ko Uje po~ 
stole, vidi cipelar, crevljar. isp. ćizniar. — Crevljar, 
ko erevlje Sije, postolar. Danićić, ARj. 822b. 

pt^stolnjak, m. ipo jugozap. kraj.) vidi stoinjak. 
Rj. vidi i trpc^.njak. das Tischtuchj mensae linteum 
ono čim >r puk-riva sto, trpeza. 

post6IoTlna, f. (u O. O.) što je pusto, vidi pusto- 
Una. Rj. vidi i pustolovina, za protnjenu glasa u na 
i>/). dobodolina i dubodolina. 

pAstolji% n. nožiee i sva sprava na ćemu astal 
stoji, dati 'J'isvhgesiell, pedes mensae. Rj. po-stolje. isp. 
prije-stolje. 

postrAdaii, pustradam, v.pf. (n vojv.) leiden, patior. 
ttj. po-stradati. v. impf. stradati. — Pazario kao pas 
na va&aro. (Kad ko gje postradu). Posl. 24.S. Nj^^mu 
valja mnogo posiradati od aiarjeSina. Mat. 1'*, 21. 
Jer sara danas u snu mnogo postradula njega radi. 
27, 19. U čemu postrada^ ti onome može pomoći. 
Jevr. 2, 18. 

pOstra^D, pOetnfina, adj, po-atra&au, kao prilično 
strašan, isp. po (sloi. aa adj.) i straiao. — Kakvih 
znadem straćni^eh seniara, a ja vigju sada Crnogorce, 
postrahti su vigjet' no serdari. Npj. 5, 550 (postraš- 
niji?). 



postrariti se 



133 



liosakatl s« 



. 



•ostrftriti se, pi)8trftvim ee. r. r. pf, kad kurjak 
znkolje ovcu, ili kravu, onda knžu postnivila se, vom 
v'ildfn Thiere gcfressen trerdcn, a ftra pereo. Rj. 
pn-AtrAviti ^e. u ovom zniičenju ovaj se gUitjol druk- 
čije ne nalaii (strv poatati?). 

postrAiiti, p^atrajtun. v. pf. ein icenig traeheHf 
rigUo. Kj. po-slraiili (mulo), r. mpf. stražili. — Zar 
DC mogoste jedan eaa postrašiti na ranom? Mm. 26, 40. 

p6»«tr69iti, Sm, r. pf. dachc7t, tcao. Kj, Do-stre&iLi 
kto, strehu mu načiniti, isp. stroliu. — Pofitaviću 
tetnelj od olova, pokrit^u jr (crkvu) žeženijem zlatom, 
i»opunjaf'-u dragijeiii kameaom, postrešiću sitnijem 
huentm. Npj. 2, 2<>4. 

iM^sIn^sJo, H. — Značenje (korijenu) Siriti, zakla- 
njali; streha, na&trei^nicaf nadstrešnica, pustn^sje, po- 
strfiiti. Korijeni 274. drugdje se ne mUuti ova rijcL 

pdstrići, postriiein, r. pf. po-strići. r. impf. etri<^i. 
9a ae, refleks, ili pass.: Rastko, koji bje^e onamo 
[lobjegao i postrigao se pod imenom Sava ... pa se 
ukloni n mannatir Studenim, gdje »c i postriie pod 
imenom Sinieuii. t>M. 1(>. isp. pokahi^oriti se. 

poslrijj^ljati, pftHtrijeljain, p. pf. nach der Heihe 
niedenfchiesaen^ trajicio unum cjr. ulio: Jera ^ii ti 
sve poMrijeljuti vrane konje i dobre junake. Kj. 
|>o-fltnjeIjati, \*9trijditi nekolicinu redom. v. impf. 
strijeljati. 

p6s(riscl, m. pl. vidi podstrišci. Kj.^ 

p6strižnTk, m. vidi kalugjer; jer ko se pohdugjeri, 
on He postrize. — Ja aain rodom ozgo otl Va-sojevii^a, 
Kpofitnznik sam Visokih Det^ana. Megj. ItiO. u StulUja 
ima iz Unskoga: postrižeuik, detomtiis ; i u Stnroslov. 
pOMlrf^.enik, tonsu^. monucttus. da nije poČem i ovdje 
pofjrije^eno poBiri^.nik vij, poHtri^enikV 

pA^Irnak, p^atfnka, m. (u Grblju) pozni kukuruz 



koji se »ije po strnjici (p43ftlo se ozim požnje), Herhst- 

' . po-strnak. 
p6Nlnp, «i. — 1) der Stilhtnnd der Miihlć hei lu 



mais, tea maia uuctumnalis. Rj. po-strni 




hohcm Wasscr^ eonsiitio moltte oh aquue altitudinem 
nivtium: udario postnp, sa<I je postup, ne moie vo- 
denica da melje. Rj. kad dogje velika voda, pa 
vodenica poHupi, isp. postupiti 3, — 2) vidi postupak, 
das Vcrfahrcn, ralio agendi cum aUqxio: Postupku 

urcjevu s Jnnkom 8ibinjnuinom u/rok su lif^iie 

ari . . . iz topa se novoga pontupa može aa avijem 

umjeti prcfgabnji postup sa sattiijetn Jankom. DM. 

114. Cijela ova atvar baoa neku ajenku na postupe 

iyihovijoh (dubrovaćkib) trgovaca. 3(13. isp. poatu- 

■"irij*- 3. — 3) die Stufe, gradus, jja^iid;: Koji dobro 

uže oni dobivaju sebi dohar postup. Tim. I. 3, 13 
(gradum bontim šibi aciiuireni, ertverhen sidi dne 
hohe i^tufej. vidi prad 4, stepen 1, atupauj. 

postdpara, f. vidi poatupaonica. Uj. — riječi s takim 
nnst. kod cjepaća. 

p6sfUpAk, ptVtPipka, m. vidi pof^tup 2: Onn navali 
DH mene sa psovkama i kletvama, koje su joj bo jod 
jednako činile male ea ludi moj postupak, Dana^i 
2, 141. Ali se iz titule Htefunove i iz postupaka Vu- 
kunovih vidi da . . . DM. VJ. Pontupku (f'jurgjei^u 
s dankom l*?)biiijauiuom uzrok su li^ue stvari ... iz 
lojra se novojra postupa može sa svijera razumjeti... 
141. Tt Kakoui bjebu zakonik pra^ani^ki. kriminalni 
i po€tupnk smiski. O ^?v. (>. U), i.*;). postupanje 3. 

po.sfdpitnje. n. Rj. rerh. od pofituputi. — ij radnja 
kojom tko postupa (ide, orrde) n. p. iz doma (djis 
Uelien, Schrcitou, ^reasua. Rj.). — 2) stanje koje biva, 
kad vudenicjt postupa (das Stillsteben der Muble, 
oonsutio molar. Kj.). — 3) radnja kojom tko postupa 
(dobro ili zlu) s kim (daa Verfabren, putes oder brisea, 
mit eiueni, nitio agendi cum alit^uo, Ir. proc^de Rj.): 
Tursko vbtdanjt' i sud, i njiftovo pofitupunjc s rajom, 
anjtef't je uzrok, što u Srbiji ima mnopo bajdiikn. 
Daincu *J, fM). Podaj im, (iospode, po zlomc postu- 
panju ^jihoDU. Pa. 28, 4. To postupanje s dankom 
navuče na Gjurgja veliko zlo. DBI. 112. inp. postup 



2, postupak. — 4) radt^ja kojom postupa dijete (po- 
činje hoditi). 

pastAiiaonicA, f. der Gelikuchcn, placenta primae 
itioiiis. Kad dijete po<^-no i<5i, onda umijese pogaču, 
pa skupe svu djecu (koja mapu trčati) i mom6id iz 
KU(?e, te je izlomo malome djetetu viSe j;lavc; kako 
koje odlomi komad, a ono bje^j odande (da bi i ono 
dijete onako tr^lo). cf. postupaka. Rj. uip. pOHtupati 
4. — riječi ft takim nast. kod brkaonica. 

postdpnti, postupam, v. impf. Uj. po-stupati. v. pf, 
p08tu])iti. — 1) auftretcn. gehen, gradior: Kudgod 
naS domaćin i njegova djeca iz *lonia postupali, s^nid 
na areču naatnpatil (Kad 8c napija). Rj. vidi iči, grcati 

— 2) stillstehen (von der miihh), consisto. Ky vo- 
denica postupa kad od velike vode ne može da melje, 

— 3) 9 kim, umgehni, verfahretit ago (bene aut male) 
cum aliquo: lirat je mio, koje vjere bio, kada bratski 
misli i postupa (isp. Poel. 2l»). Rj. — Hajde mudro 
da postupamo » njima. Moja. Tf. 1, 10. Miairci sta- 
doAe ilo postupati s nama. V. 2fi, B. Mopla (je) tako 
postupati samo po pravu svojega muia. DM. 27. ~ 
4) postupa dijele, t. j. počinje hoditi, eu gehen an- 
fangen, cocpi incedere. lij. isp. postupaća, postupa- 
onica. 

pdstiipiee,. adv. gradatim. Stulli. vidi posttipno. 

postApUi, pftstfipim, V. pf. Rj. po-stupiti, r. impf. 
postupati. — i) gehen, gradior: Kolikopopj obidoh, 
1 nopama postupih, joA ne vipjeh takopa ^uda (reče 
Crnogorac kad ae čemu začudi). Rj. Kao poči. — 
ŠČerce! liože ti daj dobru areču! koliko škroka po- 
stupila od svoga roda do Bvoga doma. toliko ti Bog 
dao dobrijeb i sretnijeh čaaal Kov. 10. Voj>tkć ove 
na fri strane postupe srcčno u napredak. Miloi 14. 

— 2) umgehen, verftthrcn, handcluj ago cum altipio, 
me gero erga illum. Kj. — .Tezekija ii« postupi prema 
dobru koje mu se učini. Dnov. II. 32, 25. niefan da 
bi pokvario bratu posao, irebaSe i sam onako da 
postupi. DM. 19. Pokaja ee što je s ocem onako po- 
stupio. iM), Ne moJ^.e mi se kazati da sam ruino pO' 
stupio prema ličnosti Svetičevoj. G. P. N. 4. 

p6stupno, adj. kao stupftju^i polako; gradatim, 
.ttufenvcisr, nach u»d nach. — Zar se ne mo^.e 
naprt'dovnti lagano, postupno? Zlos. 8fi. vidi postupice. 

post()pndst, poHti'ipnosti, f. stanje onoga što biva 
po><tupno; die Stufenfolgc: Ja sam rad da pored veće 
postupnosti u opŠte, nekako vidim tvoj unutrafinji 
razvitak. Zlos. 3U. Kada je vrlo teSko razlikovati i 
mrtvu stagnaciju starosti od mudre postupnosti zrelih 
godina. 47. 

postvArati, pfistvaram, v.pf. nach der lieihe schaffen, 
creo unum ex alio. Rj. po-slvarali, mnogo koješta 
stvoriti sve redom. v. impf. stvarati. 

p&sudji, f. i>idi naruč. Rj. po-suda« djelo kt^im se 
sto po.<udi. isp. poHuditi, posuđivati. 

po.sdditi, p5«iid"im, i-. pf. Rj. po-sudili, p. impf. 
poaugjivali. Značenje ikorijenu) dati (da se vrati), 
poslnžiti: posuda^ posuditi, posugjicati. Korijeni 215. 

— (osobito po zAp. kraj.) dali ili uzeti u narur*, horgen, 
comniodare, utcndum petcre: Da imamo masla, kako 
nemamo braftna, pa bismo posudili u selu tef}sijUt te 
bismo načinili pitu (Posl. 4i*)' Kj. 

pdsnj^Of «. das Getath, vuaa. Rj. coll. po-sugje. 
viai BUgjc. jedno od posugja. 2 sQd (pl. sfldi i sijdovi) 
1. — Čovjek gradi od njega (od bilja) svakojako 
posugj&. Priprava 5. 8vo mu posugje načini od mjedi. 
MoJH. II. 27, 3. 

posuvjfvaiijc, «. das Bonjen, commodatio. Rj. 
verli. od posugjivati. radnja kojom tko posugjuje Sto. 

posnuivati, posiigjnjcm, i'. impf. borgen, com- 
modareTii}. po-AUjgivati, davati ili uzimati u naruč, 
V. pf. posuditi, isp. posuda. 

posAkati se, pi^sflčem se, v, r. pf. sich licrandrćitt- 
gcn (hitufenveise). erumpere caterratim. Rj. po-aukati 
se, kao u gomilama isukati se. v. impf. sukati su. 



po sukljati 



— 134 — 



posretitl 



posAklJAti, positkljam, v. pf. hervorstromen, pro- 
fundi. I\j. po-aukljati, ponukljao n. p, dim ie peći. 
vidi poHuktnti. r. impf. Bukljnti. 

posiiktnti, p^sukOeni, r. pf. hervorstroTHffn, pro- 
fvndi. Kj. po-9ukt»ti, posufUalu n, p, zima u sobu 
kroz vtaiu, vidi posukljati. v. impf. Buktati. 

pdsiiUti,* tun, V. pf vergleichen, comparo, cf. na- 
tniriti, poravnati: To reko&e, pa se posuJise. Rj. po- 
fluliti (se), isp. naćuliti se. 

posAmlJnll, p<^flnniljam, vidi poeumnjati. Bj. isp. 
flumlja i »umnja. 

posdmnjnlu pCisOmnjam, r. pf, Kj. po-sumujali. 
vidi pobuniljati. r. impf. sumujati (auiuljati). — J) he- 
eweifeln, dtibito. Rj. — Vi ne ćete ni malo posumnjati 
istinitoitti ove moje želje. Javor 1885, 439. Kad ga 
(lauaa) vidjele, pokloniše mu oe; a jedni posumnjaae. 
Mat 28, 17. sa se, pass.: Po ovijem r'ijefiraa moglo 
hi M posumnjati o značenju riječi »djemoa.« DM. 12. 

— 2) sa se, refleks. eweifelnt dubilo. Rj. snacenje 
kao sumnjati (bee ae) pod I, — Petar viaeći vjelar 
veliki uplati »e . . . reče uiu (laus): malovjerui! za 
što se posumnja? Mat. 14, 31. Za obet^anje Božije 
ne posumnja se (Avraam) nevjerovanjem , nego ojaiJa 
u vjeri, i dade aUvii Bog:u. Rim. 4, 2U. 

posfimporiti, rim, v. pf. vidi osumporiti. Stulli. 
po-Bumporiii, sumporom pomUi. t?, impf. aumporiti. 

pohumr^iMti se, poshiarn^i se, p. r. pf. es heyinni 
Aberid ::» tccrden, ddmmeri, adoespcrascU. Rj. po- 
aumrafiti se (malo), v. pf. je i prosti sumraćiti se. 
V. impf. suniraćavati se. — Sve je zabavljaj dok 8C 
mulo posuvn-ači, pa kad se posumra6ij a ti Itreoi ga- 
liju. Npr H9. 

po.sDnetitl,* um, v. pf. nach einander beschneiden, 
circumcido. Rj. po-Bunetiti nekolicinu, na njima redom 
fivrsiti sune'ienjc^ ubrcztUi ih redotn, v. impf. Hunotiti. 

posAst^tti, pomiatanem, v. pf. Rj. po-austati. — 
J) poRiistancmo, insgesammt rnUde tcerdcn, đefaiigari. 
Rj. kad nekolicina redom stistanu. — U pustinji 
obraala je trava, ta dobri bi konji posuMali, jer se 
trava gaziti ne dade. Npj. 4, 278. — 2) miide tterden^ 
fatigor, cf. snatati. Rj. posuatati (malo): Kad mulo 
posustanc, i vrei^a [uu se niz legja ponifiko obcai, 
onda . . . Npr. 170. JSlo ai mi se onevesulio? ili ti je 
blaga ponestalo? ili ti je konjic posustao'/ Npj. I, 38. 
On potouu malo u Cetiuju; on ne tone. Sto je po- 
sustao, vede tone, te oa kuSa ljubu. 1, 571. 

posdfiitl* pttHuSim, r. pf po-snMti. r. impf. sufitti. 

— 1) posušiti sto, učiniti da postane suho: Pusiihh 
zeleno drvo i ućinih da ozoleni suho drvo. Jezck. 17, 
24. — g) sa se, refleks, verdorren, exareo: poeuMle 
ae Šljive, cf posahnuli. Rj. 

pdsfiti, pTiBp§m, V. pf, Rj. po-8Uti. v, impf. poBipatl. 

— J) bestrenen, aspergo. Rj. vidi poakorupiti. — 
Polažajnik ponese u rukavici žita, pa pot>pe ii ruke 
ritom po kući {a iz kui5e ko pospe njega). Rj. 533a. Iz- 
Eori nii oganj, paonijem praAom pospi rane Bvojoj Sćori. 
Njir. 132. — 2) hegicusetif prrfundo, aspergo. — Ca- 
revi*^ uzme maStravu pa natoiSi vode i U8pc mu na 
glavu. ICako mu roda pospe glaru. u onaj mah pr8- 
uu5e alke oko vrata. Npr. IIHJ. (orbu ćorbiiSta, popa 
posipuita. (. . , pop uzeo ribu preda se, a gjak ga 
onda rekavši ovo posuo čorbom). Poal. 341>. sa ao, 
pass.: Po tom im se pospe te uuiiju ruke. Kov. <i5. 

|ld!JVAdiSto, n. (u PaStr.) die Jit^tzu'ciung, dissi- 
dium in dem Sprichu-orte: U ojDTnjiite posvadi^tCj u 
miriMc pomiri^to (Posl. 334). Rj! kao .ivngja. — za 
nosi, i jmućet^je ittp. godište. 

pdSTftilUi se* dim so, r. r.pf. vidi avaditi se: No 
je pofilo Ture u Kosmaču, e mu se je raja pusrudda. 
Rj. po-svaditi »e. vidi i zavadili se. r. impf. avajgati ae. 

posvagjatt, fijaju, t;. pf. Rj. po-avagjati. v. impf. 
svngjnti. — 1) cntztccien, committo homines inter.se, 
discorde-'i reddo, discordi<im inter illos concilio. Rj. 
ljude pomalo jednoga s drugim svaditi. — 2) sa ae, 



reciproč. sich enttureicHf discorđcs flmus. Rj. kad se 
nekolicina pomalo, svi redom posvade. — Uzme u 
ruke od gjavola ono oko čega su se posvagjali. Npr. 
158. Tako se posvagjaju, da bi se zaista morali po- 
tui^i, da onaj . . . Danica 2, 126. Ne samo Sto se njih 
dvojica iako posvitgjaju, nego i ostale sve starešine. 

4, 23. fcad se ove bimbaSe posvagjuju izmegju sebe. 

5, 26. 

I posvAjtioJo, n. das Zueignen^ arroqaiio. Rj. rerh. 
I od poavajati. radnja kojom tko posvaja šio. vidi po- 
j avojaviunc. 

posvAJati, p6Hvajam, r. impf sich anmassen, jsu- 

eigneii, šibi rindicare, arrogarc. Rj. po-Hvajati. vidi 

uortvojavati. prosti v. impf avojiti. r. pf. posvojiti. — 

I Istina da je bilo DekoUko velikih stareSina, koji Bu 

po nekolike nahije postajali, ali je opet svaka nabija 

I imala svoga komendata. Milo^ 11. 

posvaljivnCi, poavillji^em, r. pf nacft der Reihc 

herub O^innb) Kalsen, aevolvo aliud ex alio. Rj. po- 

, avaljivati, kao sve redom sraiiti. v. impf. svaljivati. 

pisTe* gdnzlich, penitns, cf. sasvim. Bolje je biti 
i izbijenu nego posve ubijenu (Posl. 22). Rj. adv. 
po-sve. vidi i sasma, z^olja, do mrve. — Posve ^to- 
ma^ni. Rad 20, 152. Sto je prepisan (rukopis) po sve 
nevjcSlo. Živ. kr. i arh. VIU. 

posrpćći^et (posvetfcnje), n. consecratio, StulH. 
verb. od poavetiti. djelo kojim se st^ pom^i. — Ima 
rijeci 84 koje sam ja načinio . . . poniženje. pusoećerxje, 
posipjenje. Nov. Zav. VH. Sad dajite ude svoje za 
sluge pravdi na posvečenje. Rim. G, 19. (in sanctifl- 
cationcf)! ; zwr Ileiligung). Kad se OBvećivade zid Jeru- 
aalimski . . . dn se svrši posvećenje » veaeljem. Nem. 
12, 27. Sveti je obiCaj, da novi episkop obdari sve 
koji se potrude oko nje|K:ovogh posvećenja. Megj. 117, 

pusv(M''lvaiijei «. verb. od poave<Sivati. radnja kojom 
tko posrečuje sto. — Posirecivanje oltara avetkovaSe 
sedam dana. Duev. 11. 7, y. Vladika blajiioailjaju^i pre- 
krsti ^a (uovopa slugu iirislova) svrh glave govoreći 
molitvu za posrećitttnje. DP. 240. 

pOSVC^*h'nli, posvećujem, v. impf. po-svei*ivati ; 
prosti svetiti, v. pf. posvetiti. — 1 a) posvećivati 
Hoga, kao činiti ga »veta^ hciligen^ sanctificare: Sve- 
čtenik najviči ueka ne akvrni ajemena svojega u na- 
rodu Bvojem, jer sam ja Uospod, koji ga posvećujem. 
Moja. III. 21, 15. vidi tronosati (crkvu), c. pf. — 
b) .ta ae, refleks, ili pass. (hcilig %verden, sacer flo, 
sacror): Sveti su se oci prije oavedivali, pak su se 
posvećivali. Rj.' 5G5a. Jer ćete se sedam diiua posve- 
ćivati. Moja. III. 8, 33. Za to posvećujte se., i budite 
sveti. 20, I. — 2) ividmen, đicare, dedicare: Nego 
je (knjigu) posvećujem Vama. MiloS V. N kukom (ra- 
dosti) \ am je (knjigu i posvećuje Va& nrepokomi sluga. 
Npj.* 3, VI. ovamo pripudaju i uvuKi primjeri: JSvu 
marljivost i tjestinu svoju posvećivaše i ove godine 
ovomu poslu. Had ^, 1%. 

pOsveta, f f(yVlo kojim n. p. spisatelj posveti knjigu 
svoju komt:; die i^idrnung, aedicatto. — *Uo8p. Petru 
Dujniu*. (Kao posveta}. Kov. 2t). 

pAsvetiliKtv, K. vidi Žrtva; dus Opfer, socrt/icium, 
victima: Ilojino posvciilište nit' bremena ćeka nit' 
svjedoka glediL DPosI. 27. po-avetiliste. isp. poavetiti. 
— za naši. i značenje isp. godište. 

posvetiti, p^sveiim, r. pf. Rj. po-avetiti. r. impf. 
posvećivati. — 2 a^ Icoga* heiligen, heilit) sprechen, 
sanctifico: Spravio ili no ne posvetio. Rj. kao učiniti 
koga ili sto svetim, vidi tronoaati (crkvu) v. impf — 
Posveti mi Rvako>^a prvcnca. Moja. II. 13, 2 (sancti- 
i\ca mihi; heilige mir). Eieazara aiua njegova /joffvc- 
tise da čuva kovi^eg (iospodnji. ii^am. I. 7, 1. — ^) po- 
svetiti ki\jigu kome; posrctiii kome što, kao darovati; 
icidmen, iveihen, dic<tre, dedicare, o/ferre: Da ovu treću 
knjigu posvetim V.iSemu slavnom imenu. Npj.' 3, V, 
Pa i to var David posveti Gospodu sa arebroni i zlatom 
sto f^cše posvetio od svijeh naroda koje pokori. Ham. 



^srotni 



— 135 



po&ik 



II. 8, 11. (Dani) posvećeni spomenu kako je Bog 
stvorio ftvijet. DP. 57. Njihov hrot u samo/^i, pnAre''en 
molitvi, trudbi i nađgttdufiJH sirotinje. 2^f>. BjftSe 
tirot svuj posvetio poznaraiiju jila^olriko^'a dijela stare 
književnosti. Kad 13, UJ4. Za Oiiat priraiim žto ste 
naumili meni pO'tvttiti pupovi jetku . Pom. 25. — 2) sa 
ne, relhks. iU puss.: hvilig u'crdcn, mtcer /ioj sacrur: 
Desna ti se posvetila ruku. Hj. sret postati. — A za 
3to 5i<^e na sveca? (Kurjak poSao u pustinju da se 
po,^eeti. . .). PoflI. 1. Jer se posveti muž »ekrMen hnom 
kretenom; i posveti se iena nekrStena 0(? muž<t krSte- 
noga. Kor. I. 7, H. 

p5sveini, a4j. sto pripada posvećenju (ili posveti): 
Jer je oran posvetni. Moj«. U. yy, 22 (uries conse- 
iTationis; Einiceihuntf.*widd€i'). Ako li bi OHtiUo Sto 
mesa posvetnoga . . . 29, 34. Ondje jedite i hljeb po- 
JVrfrii Ato je u kotarici. UI. 8, 31. 

posvijetliti, tlim, u. pf. ein icenig leuchten, pntt- 
lutum admoveo lumena lumen praefcro. Rj. po-Hvijet!iti 
(malo), r. impf. svijetliti. 

posvinjiti .se, nfisvinjlm se, i'. r.pf. ScJncetH icerden, 
fio 8HS. Kakopogj Sto se kod 8rba Oovjek povampiri, 
tako Turci pripovijedaju da se kod iijih posi^nji. Pri- 
povijedaju da («ii nekaka bega, koji se posvinjio, tra- 
žili po t*viniama, pa ga nijetiu mogli poisnati, dok mu 
nijf^Mi opazdi prsten na prednjoj no/i. Rj. po-svinjiti 
se, postati fivtt{iće, 

posvfrati, posvTrain, r. pf, cin wenig pfeifen, pau- 
lulum inflo ftsinlam: Posviraj^ pa i za pas zobeni 
(Može se ^oek n. p. i provaliti, i poigrati, ali se vatja 
i okanili. Poal. 2r»(>). Bj. po-8virati (nutloj. vidi po- 
flvirili, c, impf. svirali. 

posviriti, posvlrlm, v. pf, po-sviriti {fnalo). vidi 
pnrtvirali. ti. tuipf. sviriti, svirjeti. — Posviri pak za- 
lakni (/a pa«). Posl. 25G. 

posvji^uot'tkvanje, n. riT?).odpoHvjedoCavati. radnju 
kojom tkft pof^ijtfloćava što, 

posvJedoeAvutl, posvjed^^avam, t'. impf. po-svje- 
do6ivmi, hezeugen, testor. isp. zasvjedo*5avati. v. 
impf. prosti svjedočiti, v. pf, posviedo<5iti. — Posvje- 
dočavaju primjeri bez broja. Kad 20, 154. Taj sud 
posrjedoćara da ono sa svini valja. Vid. d. iyii2, 21. 
sa se, pas9.: Da se to isto i u samijem slovenskim 
jezicima posvjedoćavu. Kad 1, 131. 

posvJi^dAeitl, posvjbdo^m, r. pf. beeeugen, iestor. 
Rj. po-svjedo^avati. On otima kamon od Madžara, 
da Mega sroju posredoci. N'pj. 2, 48(i (f »ad kad se 
momci bacaju k:mieua valia t/iljegu scoju jtosvjedo- 
ćiii, t. j. po dru^i put baciti dunde, inacV se ne broji. 
Vuk). Istinu ovijeh rijeci U. Keueeloa posvjedočiće 
avc srpsku dosadašnje kuji;j;e, Rj.* V. Koji (sin Božji) 
je post'jedočen silno za sina Božijegu Duhom sve- 
tinje. Rim. 1, 4. Pravda Božija, posvjedočena od sa- 
kon€t i od proroka. 3, 21. 

p^NVj^t, m. Licht, Jhlcnchiting, lamcn, cf. vidjelo: 
ue mofTu suavaii, da imam pusvjeta uHlnla bih pa 
biti Mo radila. Rj. po-svjet. isp. po;*vijellili; Hvijeća. 

pohvoJAvSiiJo, n. verh, od jtosvojavali. radnja 
kojom tko posrojnvtt sto. vidi posvajanje. — Imena 
koja pokiuuju posvojaranjc. Danica 3, 135. 

posvojlivali, posvrjavani, v. impf. po-svojavati (po- 
tt^rda H rcrb. posvojavanje). vidi posvajnti; proaii 
svojiti. isp. prisvojavHli t prisvajali, v. pf posvojili. 

pu?Hv6ji(i, piSrtvojun, v. pf. sich zveigtićHf arro- 
gare aihi, Rj. po-svojili Mo. kao ueiniti ga svojim, 
isp. radovati (r. pf), obladati, c. impf posvajati, po- 
svojavati. — Koji mi je Jadar posvojio i pod svoje 
krilo prihvatio. Sy}. 4, 233. Kad Kraucuzi dogju u 
Berlin, oni po obiOaju »w, Ato je kraljevsko, postoje 
i odnesu ili rAspro<iu<1n. I)auiea 4, 36. Ima uekoliko 
i takovih rijiH l'urskiJtj koje ćemo morati zadržali 
i posrojith. Rj.' XX. 

posvrAtiti. ptVHvratim, p. pf. umschlagcn, rdor- | 
qu€0, Bj.' po-Bvratiti. isp. zavnititi 2, zavrnuti 4, uz- ' 



Rrnuti. V. impf, posvrtati. Kavlaćkapa. Postraie djeca 
kape jednu na drugu, pa se onda oko njih uhvalo 
/.a ruke i navla*'« se, koje će ih oboriti, lij. 38t»b. 

posvrširall, posvrSujem, v. pf. po-svrSivati, koješta 
pomalo svršiti, v. impf. svrživali. — Vrijeme za koje 
Ham rad bio posvršivaii koje šta hitno. Poni. 91. 

pdhvrfunjo, «. das Vmschlagen^ retorsio. Rj. verb. 
od posvilali. radnju kojom tko posvrće što. 

posvrtati, jiosvri^eai, v. impf. uniscfilagenf retor- 
f/ueOj cf. zavratiti. Kj. po-svrtati, n. p, rukave, isp, » 
uzvra(!-ati 1, zavra<*ati 2, zavrtati 3, uzgrtati. v. pf. 
posvnitiii. 

piiSa, /'. — 1) od popadija. Rj. po-&&. takva hyp. 
kod graša. — 2) kao crna marama, 6to se nosi na 
vratu (u Srbiji), ein flomes Halsiuch, collaris genug. 
Bj. riječ Uigja, Osu. 61. — 3) po5a (ili po&e), Sto 
Turci nose oko glave, etn schtvarser mit Gotd ditrcft- 
vehter Turban^ tiara nigra auro intexta. Rj. r\}cć 
ttttija kao i pod 2. — Dade njemu ^oiu i9tamboliju. 
HNpj. 3, 325. Ona snimi posu jenji^arsku, kapu 
tiiruu nad obrvu avoju. 4, 264. 

pdsuUea, f. Spass^ St^ers, jocus. cf. Sala. Rj. po- 
šalica, kao dem. od čala. isp. poselicii prema aelo. 
sto se kao u sali reče. isp, popaliti se, požaljivati se, 
tndi i od&alica, oprdica, fiurka, ^urknlija. 

pd.sAlidii, f. (u Onnn.) kao vru<?ica (BaucJdgphus, 
Hj."), tpphus <fhdominalis, Rj. po-.^nlina. od osuova 
koje se nahode n partic. proSi, vrem. aktiv. U: pu- 
kliiin . . . poAalina (biće mjcato poHina). Osn. 170. 
riJi i)f).Aljica. 

pdsuliti s«, lira se, i'. r. pf schereent im Spass 
ettvits augen, jocor, Kj. po-6aliti ve, ktio u šali reći 
što. isp. boAalica. v. itnpf. poSaljivati se. 

po^ljivftoje, n. das Schersen, jocatio. Rj. verb, 
od požaljivati se. radnja kojovi se tko pošaljuje. 

pusuljivati se, poAitljujem se, v. r. impf seherzen, 
spassen, jocor. Rj. po-^iljivati se, kao u iiali sto go- 
voriti, f. impf. prosti ^liti se. v. pf. požaliti ae. — 
Dok bijaAe Jakla u životu, svak se mene a puta ukla- 
ujaSe, a sada se sa mnom posaljuju, i govore, da im 
uoge pružam. Uerc. Ii42 (sa? mnom). 

posAholjiti. Ijim. v. pf. koga, t. j. lijepiiem rije- 
tkima kao malo pogladiti ga, sdimetcheln, Idandior, 
Rj. po-Sa4oljili. v. impf. ^ak>ljiti. 

p/^sn\', po&va, »». cf poSiti. Rj. — 1) ito ae po^e 
iglom. — 2) na zgradi^ na kući: Samarica, 2) u vrhu 
sastavljena dva pritiska (kao rozgva), koji ae mviću 
na krovove po pošvu. Rj. 6t)3a. , 
pdhts p6Šeta, n. vidi poda 3. Kj. 
poSćnati, pftSenem, v. pf. Rj. po-Senuti. v. pf. je 
i prosti teuuli, isp. zaoŽenuti. kao v. impf ne na- 
lasi se. — 1) (u C. G.) vidi pokrenuti: AI' ne mogu 
Turke jpoitftiMfi. Rj. — 2) pošenuti pame6i, razumom, 
vcrrUekt tccrden, tncnte capi. Rj. vati pofeeSulati * po- 
ludjeti, i sgn, ondje. 

poM'.sdInti, lam, v. pf. po&euuti pameću, verrUcki 
u'crdcHt mente capi, Rj. po-SeSulati, vidi poludjeti, • 
sf/n. ondje. 

pOsetanj, popietuia, m. u toćka, Laufliahn, carsus: 
u ovoga je lotka dobar posetunj. Rj. po-Setanj. isp. 
po&etati. — rijcri s tttkim nast. kod bacanj. 

po^^tati, iiftAelam (pi>ŠeL^em), v. pf. einherwanddn, 
inambuio. Rj. po-§etati, kao početi šetanje, ili vialo 
poći u setf^u. V. impf. Šetati. Pošeta miš po rufu 
pa obori sungjer te mi razbi ^lavu. Posl. 25«. 

pd^cvifUi /. (u Srijemu) vidi oSgavic-a. Rj. kao 
iskrivljena prtina, gdje se osijanijtt saonice. 

^ohijiivltl, po^ljacim, r. pf. Rj. po-Sijaćiti. ne na- 
lazi se kao prost glagol. — J) einen žum iijak machen, 
facio cse tov Sijsk. lij. pošićajiti koga, učiniti ga Pi- 
jukom, — 2) sa »e, refleks, dn šijak irerden, fio 
Aijak. Rj. postati Sijak. 

pd.^ik, povika, m. (u Hr>'.) koaa sa strane kakve 
drage, die Anhdhcj acdivitas. Rj. 



poj^lkntf 



— 136 — 



^o^tapati se 



p6šikatl, kam, r. pf. mit Knisirrffold ubersichen^ 
riurtim ircinulum inm*co. Rj. po-Sib(iti, udariti šik. 
vidi požikati. f. intpf, Sikovati, ^iknsati. isp. fiik. 

p6slljaiijp, n. vcrh. od pofiiljati. nuUija kojom tko 
poHilje kome sto. 

p6^iljati, IjĆm, V. impf, r»ii slati: kralje banu po- 
feiljiiSe, Kj. po-iiljati. vidi i poailati, šiljati. p. pf, po- 
slati. — Stalke Turci eitne knjige pi»al', te posiiju 
jedan do drugoga . . . Knjige piSe ])aSii haSi(^-paAa, 
poiilje ih Skadru na Kojanii ka onome JiuAatli-ve- 
siru. Npj. 4, 210. TpJnSe David na Ho ga ^od Saul 
poh'ljaše. Ham. I. 18, 5. sa se, pa**.; Najpnje se po- 
silje nekoliko momaka da is crkve dooeeu barjak. 
Kov. 47. 

pdstrok, adj. {akc. Rj.* XXX) po-&irok, kao pri- 
lično širok. isp. po (slo^. sa adj.) i ftirok. — Žbnn . . . 
8 jedne mu je strane jedna po^iroka dug<t, dulja od 
ostalijeh. Rj. 266b. Tcljie, 1) oko dva dobra prsta 
poUroko drvo. Rj. 785b. MiloS je bio jjo5tVofc*7i iw<a. 
Danica 4, 30. Pravi Bokelj nosi poširoke gaće (kao 
kratke i pouske dimije). Kov. 40. 

pdhiti, poMjem, r. pf. Rj. po-§iti. t*. impf. poM- 
vati. — JJ ubernaheUr superšuo. Rj. positi .nto iglom. 
— 2) ku(?u, kad »o pokriva trakom ili rogozom. Rj. 

poslvaj^. po§ivA6i, m. die Firste, culmen domus. 
Rj. inp. Sljeme. 

poSivaiiJ<^, n. das Uehemaiien, to Bupersuere. Rj. 
verb. od poMvati (I i 2). radnja kojom tko posipa Što. 

posivatit p55TvSm, v. impf. Rj. po-Sivati, v. pf, 
pof-iti. — 1) uhernfUien^ supersao, Rj. pošitmti što 
iglom. iK impf. prosti 6iti. — 2) kuću, kad se pokriva 
trskom ili rogoeom. Rj. — sa se, pass.: St^onica, 
slama kojom se pošivttju kuf^e. Rj. 720b. 

poSkfbiti. p^^ki'h'im, v. pf. n. p. no2 o ^o^ejo, 
eine Scfiarte mac/j«), rimam facere, Rj. po-6krbiti 
što, uiiiniti da bude ikrhato, 

poškripfranjo. n. Rj. verb. od jroSkripivati. — 

1) stanje koje Inva, kad Ho po^kripnjc [das Kuarren, 
fltridor. Rj.). — /^) radnja kad tko poskripnje zu- 
bima (das Kuirschen, frendor. Rj.) 

po.^kripfvali, po^krlpnjem, r. impf. Rj. po-Skripi- 
vati. i'. impf. prosta škripati, i^kripitl. v. pf. pro.Hi 
Skripnuti. — 1) knarretit strido. Rj. — 2) zubima^ 
knirnchen, frendo. Rj. vidi i Škrgutati. — Sve Lii5ani 
suhi poskripuju. HNpj. 4, 36. 

poskrdpfti, pft^kropira, vidi pokropiti. Rj. v. pf. 
po-Jkropiti. — I ;caklaSe čedo prenejako, i od čeda 
krvi ugrabiše, poskrojtise po belome dvoru . , . poškro- 
pile moje bele dvore. Npj. 2, 10. Poikropi me vodicom 
krMenom. HNpj. 1, 96. 

p&.^IJe, (juž.) vidi poslije. Rj. 

pft£IJed( vidi poHlijed. ifip. posije. — Na tri mora 
bi«m jcospodari, dok m* »o^Z/e*/ izdajice naJe, te Tur- 
skomc caru pribjegoie. Npj. 5, S?65 (naše se = »o- 
gjoše se). 

pASlJedak, pi^SIjeika, m. Rj. vidi posljedak. — 1) dtis 
Ende, iras am Ende herauskommt, finiš. — aj ono 
što napokon isagjCy kao plod od čega; r.idi posljedica, 
poMjeaica, reauliat. — ReCeniec vezane rijei'ju »da« : 
a) »da« atoji u drugoj, u kojoj je poš^edak prvoj. 
DaniCit?, ARj. 21 ^a. Za nesret^ou politiku, kojoj so 
posljedak za njegova života joft ue pokaza, oduživao 
se svojom poboŽnoiUSu. DM. 111. — b) kao svršetak: 
Ovako ona (bajalica) izgovori ovo tri puta i svaki 
put na posljetku udara bradvoni u prag. Rj. 360b. 
Te gledajte, fito nam knjige kažu, Sto će nama biti 
do vošljdka. Npi. 4, 133. Žetva je posljedak ot^oga 
tijeka. Mat. 18, 39. Govori (I^og) i naiua u posljedak 
dana ovijeb preko sina. Jevr. 1, 1. Bog blagoslovi 
posljedak Jovov viAe nego početak. Jov 42, 12. — 

2) u Uoči kaže otac bidu : ti ai moj po.'iljedak, der 
Nachkomme (die J^adtfolge), successor. Rj. vidi po- 
tomak, i syn. ondje. 

pdSIJcdien, f» vidi posljedica; poMjedak la. 



pAfilJeđnfk, m. — 1) koji dolaei poslije nekoga. 
M. Gj. Milidevid. riđi naMjednik 2. — Nije Rade 
Naimare bez poHljednikO, Zim. 171. — 2) koji slijedi 
nauku čiju. M. Oj. Milićevid vidi prista&a, isun. ondje. 

ndšljediui, adj. der Ictzle^ ultimus, postrenius. Rj. 
vidi posljeauji. isp. pretposljednji, posljednji (ponaj- 
riše irentenom) prema prvi; zadnji prema predr\ji; 
potonji prema pregjašnji. — Ifttreaine, 2) po.kljednji 
snijeg koji u prolje(^c na po.Mjetku udara. Rj. 24()b. 
Pošljedt{ji dan od poklada, (u Dubr.) riđi pokladt*. 
Rj. 562b. Kad (vrabac) sva zrna pozoblje, pogje da 
i ono posljednje ispod careve ćizme kljuna. Npr. 40. 
Evo se približila posljednja ura moje ća^. 114. Dlaku 
na četvoro cijepa. (Kad ko Mo do najpošljeditje sitnice 
istražuje). Post. 59. Posljednja se broji. (Ko najpo- 
slije nadvlada i održi ae). 257. Prispio ai kao Stojan 
u posljednje. (Kad ae ko pridocni). 262. Opet Seta 
care Kostantinc^ dok doSeta sucri najposljednoj. Npj. 
2, 91. Iznije<^G knjige ataro.slavne, da kazuje posljednje 
vrijeme, 2, 183. Prvi Srbiji u Runjane došli, dok po- 
sljedjiji Jadar prclažahu. 4, 253. U ugovorima s Vla- 
dislavom i s Mihuilom Asenom obećava (Dubrovnik) 
tla 6e imati zajedničke neprijatelje, a posljednjemu 
joS obe(*ava da . . . DM. 216. 

p6i^l]eilnJoin, posljednji put, žum letitenmal, ud 
ultimum. ade. upravo je instrum. sing. f. isp. prvom, 
drugom, i t. d. — L'uj me no(5as prvom i pošljedi}jom, 
ue aa\ glaaa bez bijela dana. Herc. 4. 

p6^niea* f. lues cpidemica. iStuUi, rioEt poČ^alina, 
gdje Daničić htie: bi<5e mjesto poslića. 

po§6kči(i, p6iok^mf v. pf. Rj. po-šok(^ili. r. tmpf. 
SoKČili. — J) eum &okac machen, facio essc tov ftokac. 
Rj. posokćiti koga, učiniti ga i^okctm. — 2) sa se, 
refleks, ein šokac irerden, f\o fiokac. Rj. postati Šokac, 

po^ćrntj s*», pui^oram ae, i'. r. pf. v%di popi&ati se, 
Rj. i stfn. ondje, po-šorati se. t'. impf. šorati 2. 

pOMa, f. — 1) die Ehrerbitinng^ revereniia; Rog 
ti poMu udržao (Posl. li^)I Nu dovcdi 8trahiui6i bana 
u dvorove i u kuće naSe, da mi t^eku poštu učinimo. 
Rj. vidi poStenje 2, čast, stima. pt^-šta (kor. od koga 
je čitati i čast). Osn. 34. po-čta, č se pred t promi- 
jenilo na .{, kao u štiti (ćtiti, Čitati), pošten, postiti, 
poštovati, i L d. — Poštu čini Vide MariĆidu, čaaii 
Bvate tri bijela dana. Npj. 3, 517. Da mu (kralju) čini 
druge, veoma zaluduje pošte. Glas. 21, 283 (nlius re- 
verentias non modicum superfiuviaa facit), — 2) dte 
Post, cursus publicus. Rj. iugja ri